https://kolekcije.nub.ba/files/original/9cfbf2a15627832cd07645aefe4102f3.pdf 7125228390f6b8c4f6cb4e86d3cc9e15 PDF Text Text flomTapHHa ridafteHa y totobom. bn/IO TAJPETA APyLUTBA 3A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nOAH3AH>E MyC/IMMAHA VII,# IjHjeHa rofl. 80 l\hh _ M3^a8H 1. h 16. y Capajeno 20. ®e6pyapa 1924. I IIojeflHHH &Le“ " đp. i 80,4 t/Jhh II Bp. P* 1. » 2. - - Mjeceiw 'BauH Ro6HBajy ahct y nojia mijeHe koa TnaBHor 0«6opa hjih koa ynpaBa rajpeTOBHx kohbhktb. Ca,qp>Kaj: roB noa^paB. noBOAOM noKpeTaiba TajpeTOBa jihcth. yaT. BHAHUH. 3a HapoAHHM npocbehHBaibeM. M^dH,y „BeorpaACKor Tajpeia — O cmsh ToHKiih' Eđy-A^Hje. poM ABopy. ’paMa caH>a". ;hh Myje3HH. aHđap. cejio. ‘,ep‘ 1/ \ £!UfU!aTaca y BocHy. 44$) AeueM6ap y rajpetjr."'-'*- - «- -• 1 Ijeiia THjejia. mex. AOMOBHH3. npoAaBan pH(5e. poui.TOCTH BocHe h XepueroBHHe. ;ueApBany. Mene njecMe. iyjie Kpn3anTeMe. Ha CapHaH. p, Oe^>T0H: ^^aHTHh. fc-oB Bh/ICOH. AHMHp MjbHli yJbaHOB-JbeHHH. . 1TO MyCJIHM3HH HH3aAyjy? iMa Eji Kacađ. ojiCKa nojiHTHKa H3a OKynaunje. na HyAHOBaia HarpaAa. "pOTBOp yMjfcTHOCTH npeA CyAOM. ojaB h TeaeiJ)OH y napHHUH. T ajp eT O B r^acHMK: koa rt>er, >AnjeHHHja *ynpaBe Tajpeia nacHH MJiaH ,,rajpeTa“. Bea. Kpa.xa. jpeTOB MeB^yA. :jihkb TajpeTOBa roAHiiiH>a 3a6aBa y CapajeBy. -'ihkh AođpoTBop f,rajpeT a“. d a aroAHTaKa. ijpeTOBa no^yroAHUiH.a đnjiaHca. BOAOM noKpoBHTejbCTBa ,,rajpeTa“. 'đHJiHa noMoh OaiiKe TajpeT ApyuiTBy ,,rajpeT“. [axBaaa npcAC(eAHHi;n TajpeTOBa rocnotjHHCKor noAt>A<5opa. 'ajpeT4* y MaxeAOHHjH h CaHyaKy. loAOAđop TajpeTa y CKOn^»y. tloAOAđop fajpeTa y ripHjeno^>y. VpeflHHK: A. Xn<t>8H �A k cijsk i k a p ita l D in. lO.OOO.OOO'- F ilijale u V išegrad u Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda'* d.d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. ,,Merkantilia“ u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10% društvu Gajret. R ezervn i D in 1,400.0 T elefon 6 49. i 68 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka] Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu j Uvi Dionička glavnica Din 6,250.000Pričuve Din Podružnice: Bos. Brod,. Bos. Novi i Travnik, — Pupilarno siguran* Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 67« i to visini uloška i otkaznom r o k u .------- Na uloške iz provincije šalje pologovne lstrve poštanskejj dionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova. Safe Deposit U od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuie i pojedine pretince od pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslovima. — I 'daje renja za izvoz robe te trguje devizama. . v �F7IACH.ro TAJPETA flPyLUTBA 3A KY^TyPHO H EKOHOMCKO nOflH3AEbE MVCJIHMAHA Toa. VIII * M3Jla3H >■ « 16. y - - Mjeceujr CapajeBO 20. a>e6pyapa 1924. TAJ P E T O B IjHjeHa rofl. 80 R hh HojeAHHH đp. 4 J[ hh „ I. u2. n03flPAB PberoBOM KpaibeBCKOM BHCOHaHCTBy n p ec T O Jio H ac aen H H K y n e T p y Kpan>eBMtsy rieipe! J olu aok Teoje HeBHHe OHrnje rneflajy Onaj caeT ca Hepa3yMeBaH>eM; Aok ryneuj Kao rony6Mfc, — B aok TBoje pysKi4e npywaui Aa CBaKor 3arpnmu; TB0j y3BHUJ6HH Oiau Aaje T h npHMep 3a 6yAyfeH WMBOT HMHetiH y TBoje HMe AOfipOHMHCTBa, Aa T m 6yAy nyTOKa3, Aa nofjeui 0Ta3aM HseroBHM B da3aM flpetjaKa hberoBMx Be/iMKHX KapatjopljeBHka! MnaAM Kpa/beBnt»y! KaAa OApacTem HMatieuj CBojy BojcKy, BojCKy CbOJMX lUTMkeHHKa, Koju fce T h (Smtm 3axBa/iHH, Koju fce rneAaTM y Te — CBora npoTeKTopa. BMahem BojcKy canyBaHMx Ta/ieHaTa, HayHeHHx, muHonaHHx n>yAM Kojn fce 6mth AOCTojHM TBor noKpoBMTejbCTBa; A H>KX0Ba cHa>KHa pyna Buke yBeK cnpeMHa Aa 6paHM OBy CBeTy 3eMn»y ApwaBy, jeAKHCTBO B npedon>e KapatjopljeBntia . . . KpaibeBMtiy rieipe! »rajpeT« Te no3ApaBft>a: Aa mMBMiii, Aa pacieuj y HapyMjy CBoje MajKe, Aa cpefcmu h 6yAew cpeTaH! . . . WnBeo! H<MBeo! >KnBeo! A TBoj OTau, a TBoja MajKa Aa ce noHoce, hcaom CBojnM, Koju he mx HacneAHTH u 6mtm y3AaHMi^a HapoAa Cp6a, XpBaia u CnoBeHaua! . . . �— CrpaHS 2. , r A J p E T. — Bpoj PHJEH nOBOAOM nO K P E T A hbA TAJPETOBA J1HCTA. noHperatbeM FajperoBa nncra BpmMMO caMO jepHy nW\eny rpap,mWjy. HajBonMnM 6m nove™ ca OHe crpane Ha Kojoj je 3aflH>a pnjes McnucaHa npMje tberoBe o6ycraBe y noHe™y paTa, Kapa je m y papy flPyujTBa » r ajpera« bm/jho Haiu Henpnjaren, onacHOCT no cBoj oncTaHa«. A/ih op OHor paHa CKopo je Befc /jeceT roflMHa npomno. JepaH b o ih k h porađaj noppMao je TeMe/bMMa 0HflaujH>er ppymTBa, a jepaH CTpauiaH BMxop npomao je Kpo3 Harne koctm, Kpo3 Harne peflOBe, Harne myMe h pydpaBe. Heciano je TytjMH3, HecTano My h Tpara, CKynHO ce Ha CBojy Many pjeflOBMHy M npMMnpMO ce. OcTann cy caMO ohm, Kojn cy My HeKap Bjepno h nodowHO cnywMnM, HHjecy ce motom cnpMjaTe/bHTM c hobmm CTaH>eM — ca HaujHM OcnodotjefbeM, na paHac Kapa cy 3amTMtieHM enoćcflHMM 33K0HHMa H paBHonpaBHocTH, CHnajy CBOj OTpOB Ha CBe LiJTO HMje KaKO OHM MMCne M KaKO 6h wenM/iM. 3a to »rajpeT« npenopotjeH, ocnodotjeH, npera3MBUJH CBe 3anpeHe m Terode, M3na3H npep CBoje HHTaoue c Bpno m3/imm 3axTjeBMMa: pa MCKpeHO cny>kh Ky/iTypH0M m eKOHOMCKOM npHpM3aK>y MycnMMaHa, pa cny«M onhoj cTBapn, pa cnywM yHBpmtiMBaH>y HapopHor jepHHCTBa, 3dnMM<aBaH>y jepHor Hapopa, jepHOKpBHe dpafee, pa cnywM Ha nacT Hapopy h odpahh KpBn>y M3BojeBaHe Cnodope. fla noHOBMMO pMjeHM mio mx je MspeKao npepcjepHMK »rajpeia« pp. XacaHderoBMk Ha rnaBHoj CKynujTMHM 12. jyna npomne ropMHe: »3aocTanocT Hamera eneMeHTa Ha cbmmb non»MMa HapopHor MMBOTa a HaposMTO Ha npocBjeTHO-KynTypHOM, noTaKna je npnje pBMje peijeHMje jepHy rpyny Ham mx CBMjecHMx papeHMKa pa ce tom HMH>eHMpoM HeiuTO 03dMa.HMje no3a6aBe m ohm cy Ha cpehy pomnn Ha nnjeny m cnacoHOCHy, no Ham eneMeHaT HaMMcao, pa noKpeHy nmatbe o ocHMBatt>y jepHor ppymTBaf oko Kojer tie ce OKynMTM pBMjeT papeHMKa Ha npocBjeTHO-KynTypHOM non»y pa cnacaBajy ene­ MeHaT, Kojn je Tapa naMMo y TaMM m He3Han>y. BnaropapetiM HBpcToj Bon>M, eHeprMjM m cBMjecTM tmx 3acnywHMX papeHMKa HMje pyro noTpajano m ypapeH je TeMe/b TOMe ppymTBy KOMe papome MMe »rajpeT«. MopaM pa HanoMeHeM opMax jepHy HMH>eHMpy: Ma pa je CBan naMeTaH y oho BpMjeMe Mopao yBMt>aTM y KaKBOM ce 6MjepHOM cTan>y Hana3M Ham eneMeHaT Ha npocBjeTHOM m KynTypHOM non»y m Ma pa je dnno Kpajtbe BpMjeMe pa ce 3a Taj eneMeHaT OTnoHHe HemTO papMTM, to ce je m y ohom BpeMeHy Hamno n>ypM, KOjM cy XOTMMMHHO MOM HeXOTMHHO, CBMjeCHO MnM HeCBjecHO xTjenn pa Hat>y Heuno nopo3pMBor y OBOMe noKpeTy. Jo 3H3MM roenopo, pa je rajpeT Bek y CBojMM npbmm 33HeTpMMa y cBOMe pat)aH>y Hanmao Ha CMemy m Hepa3yMjeBaH>e. Tpe6ano je m mhoto Bon>e m mhoto papa a m mhoto M3ppmn>MB0CTM pa ce Te npBe CMeTH»e oenade m npera3e. CBa je cpetia cbmx Hac paHac n»ypM 3aHeTHM4M rajpeTa MMann y oho spnjeM^ °y Te opnMKe, Te cy Ha Taj HanMH npedpopnnM nep^86 TMje m ypapnnM HBpcTe TeMe/be HameM MnapoMa' mTBy. Ca paaBojeM poraljaja y HameM ppyuiTBeflPy jKMBOTy, pasBMjane cy ce ynopepo c TMMe M oph/imk* y rajpeTy. Kano rop mTO cy MHore m MHore Hepa^ đnne Ham Hapop m CTBapane My aanpeKe y ^ero 6 pa3Bojy, Tano cy Te Hepafce, Te HeBO/be ocjeTHo opB°M »aeane m y pa3Bojy m y pjenoBaK>y Hamera rajpera" TajpeT je, roenopo, op CBora nocTaHKa na CBe po paHamHjHx BpeMeHa Mopao kohct3htho fla M3flD waBa dopde, dopde Koje cy My Ha wanocT totobo y! BjeK HaMeTaHe op CTpaHe n>ypM ohot eneMeHTa komĆ je OH cny>KMO. Te dopde cy dnne necTo nyTa Ta«e npnpopo, pa cy rpaHMHMne ca 3noMMHCTBOM m M3paj0M CBora potjeHora eneMeHTa m K>eroBe don>e dypyfcHoctm. Cpefca je caMO pa ce je y cbmm3 tmm BpeMeHHMa y cBMMa tmm dopdaMa Hamna cbokh nyT oko rajpeTa rpyna n»ypM — nperanapa, KojM cy dnnn CBjecHM o H o ra luto xofce m Kojn cy 3HanM mTa 3H3hm rajpeT 3a dypytiHOCT OBora 3aocTanor eneMeHTa, T m n>ypH, tm HyBapn OBe Harne TeKOBMHe m obot Hamer KynTypHcr peHTpa HMjecy manMnM m npe3ann y M3BjecHHM MOMeHTMMa hm npep hmm caMO pa onyBajy ppyujTBo op Hanapana m MpantbaKa.« HcTMHytiM noHOBo OBe TemKe, anM mctmhmtc m opnynHe pMjeHM, mm cmo CBMjecHM cbmx noTemKoha, Ha Koje heMO HanhM noKpeTaibeM »rajpeTa«, ann cmo CBMjecHM m cbmx KopMCTM, Koje he poHMjeTM »raj­ peT« mMpoKMM cnojeBMMa Hamer Hapopa. Mm CTojMMO npep dopdoM anM je He TpamMMO, jep je Ham pMn> pap, nocTeneH, enop pap, Kojn tie Hajdon>e poHMjeTM men>eHM nnop. HeMaMo BenMKMx npeTeH3Mja, ann mm3mo 4Mn>; 3H3M0 mTa xoheMo! Ham je npaBaij odnibemeH mctmhom, MCKpeHomtiy m JbydaBM 3a OBaj Hapop. A roBcpMTM MCTMHy 3ap je pywHO? 3ap to Mome Kora Bpnje^aTM? 3ap ce He Mory cnymaTM MCKpeHe pnjehm? Ko He boom MCTMHy, Taj He Bonn CBMjerno, He BonM paH! y ppMjeMewy m y Mpany npoliM tie My >KMBOT, pora^ajn tie ra oct3bmtm M3a cede Kao cyBMman ppymTBeHM. »Ho ano he pora^ajn npetiM npeKO OHora ujto HaM je paHac HeyropHO nyTM, npeno nera OBaj MnM oHaj y roBopy npe^e, pa He 3apaje japa, MnaK Tpeda roBopMTM papn MCTMHe, papM caMe CTBapM — eenM AeMOCTeH — jep He roBopMMo nn OHpa caMM cede BapaMo opnaraK>eM CBera mTO HaM je y OBaj nac HeyropHO. — 3a to poraljajM ynpaBn»ajy HaMa, a Tpeda pa mm npepBMpMMO poratjaje«. /bypM, nojm cy ce XTjenM noneTM Ha rpdany HeyKOM Hapopy Mmnn cy Mefcy HeynyheHM Hapop h roBopMnM My: Hapope, jadyKo Moja, Hapope Hapepn HaM, KamM mTa menMm, pa tm poneceMO... CarMdanM ce po iberoBor nopepaHor onaHKa, po a>eroBor H3- �Bpoj 1 H 2. —■ »r eexflaHor ryn>a m roBopnTM My: nyBaj to , to je TBoja CBeTMtt>a! A HMcy My peKnn: Ohmctm ce, onepn ce, ypeflM ce, HayHM HMTaTM, yno3Haj ce6e, na oHfla Hac. Tano je floiu/io flOBfle flOK/ie je Mopano flohn. ripeflCTaBHMmi Hapofla Bofle Hapofl caMo K>eroBHM hmckhm MHCTMKTMMa, a He pa3yMOM, He pea/iHHM nyTeBMMa eefi no OHoi: »Ja hy BaM ncnocnoBaTM Mcnaiue, ja hy BaM onpocTMTM ujyMCKe rnoče, ja hy BaM npoMHjeHTHH »aHflape, ja hy BaM HanpaBMTM flofipe nyTeBe, ja hy BaM HanpaBMTM hynpMjy....« roBopM jepaH nocnaHMHkm KaHflMflaT, a cen>aK he: — AMa rocnoflMHe, mm HeMaMo y ceny pMjeKe... A KaHflMflaT y 3aHocy: — Ja hy BaM m pMjeny McnocTOBaTM... M m 3H3M0 rflje je paHa, mm 3H3mo rflje ćonn, na heMo HoweM pa3pe3aTM onacHM hnp. HomeM heMO pa3pe3aTM, a HeheMo npenopyHMBaTM KanaB 3anMC, MfiM nocT, mom TaKo UJTO, jep paHa ce He nnjeHM 6ajafteM. Ko nocnyiua m noije npaBMM nyTeM flohn he MCTMHM M UMJby, 3 OHM flpyrH? Bnhe CaMO KpMBM CBojoj cyfl6MHM m h>mm 3 npMnafla caMo jotu 3aflK>e: AnaxcenaMeT! MUNADZAT (Oda Bogu.) Sva priroda Tebe slavi Bože milostivi Svaki stvbr se U ljubavi Tvojoj moći divi. Ti nam stvori nebo plavo I zelene gore Žarko sunce, sjajne zviezde I velebno more. Ti nam stvori svietle dane I večeri tavne, Bistra vrela, cvietne bašče I poljane ravne. Ti nam stvori uzor-djela: Čovjeka i mrava; I među njih podieli: Dužnosti i prava. Nas si umom pdlikovo Ko odlična bića, A mrave si uputio U potrebe žića. S umom si nam još darovo Zdvajanje i nadu I reko nam: »Drugog nema Spas vam je u radu«. Prema Tvojoj odredbi se Sve miče i kreće; Tigar riče, slavulj pjeva I miriše cvieće. CrpaHa 3. A J P E T« — »rajpeT« he nocTeneHo o6yxBaTMTH CBe ujto HaM Tpe6a, TpeTMpaTM cBa Hama KynrypHa m couMja/iHa nMTaH>a y rpaHMijaMa nporpeca m eBonyqMje. CTyni4M »rajpeTa« 6nhe cbokom OTBopeHM cbbkom npnjaTen>y Hamer HanpeTKa, na ce HaflaMO, fla heMo mmbtm nMMaraha m capaflHMKa. Hena ce hmko He ycTewe luto Mowfla flo cafla HMje HHrflje nncao — cb3ko flo6pa Mfleja fločpo flouina. JeflHO neMy Hehe 6mtm MjecTa y »rajpeTy«, a to je napTMjcKa nonMTMKa (MCK/byHyjyhw onha nonMTMHKa m flpmaBHa nMTaiba) nMHHe Hanaflaje m t. a. Oboomko HahocMO 3a noTpeĆHO fla peneMO npn noKpeTaH>y nncTa m yBjepeHH cmo na cmo roBopnnM MHorMM HaujMM MCTOMMuin»eHM3MMa M3 flyuie. He Tpe6a ce o6a3MpaTM luto he ce Ha obo pehM, Hero Tpe6a 6mtm CBjecTaH LUTa he flOHMjeTM OBanaB pafl, na flOHece nn jeflaH amo oHor ujto mm menMMo ćMheMO 3aflOBon>HM. y 6yflyhHOCTM je Hama no6jefla, Kafla naHy MpeHe c MMjy. fnaBHH Oflđop m ypeflHMmTBO »fajpejđ«. da u to mi gledamo, Mislimo sve znamo, A1 se brzo uvjerimo, lilMUlLl i Da sebe varamo. Dokle god naš um doleti, Daleko ne siže. Tvoja svemoć sve se više U nedogleđ diže. Oprosti nam Bože griehe Ako zalutamo U mističnu ne'izmjernost Da štogod saznamo Pusta želja nas potiče I napried goni, Da ko sliepci tumaramo , Po toj vasioni Oprosti nam Bože griehe! Po miso je smjela; Jer se ne da dokučiti Veličina djela. Koje1Tvoja svemoć stvori. Kamo 1’ Tvoje biće, Što no crvu u jabuki Daje smrt i žiće. Sva priroda Tebe slavi, Bože nepojmivP Svaki stvor se u ljubavi Tvome biću divi. ts M ir z a Safvet. �» r A J P E T« — A. IllF Z l B J K L E V A C : NOVI VIDICI (Povodom jedne knjige.) Bez dvojbe se stvara novi čovjek; novi ljudi, čiji će pogledi biti sasvim oprečni našim današ­ njim. Ni dva decenija neće možda proći, a mi će­ mo se sami sebi čuditi kakvi smo bili, a generacija koja sada nastaje živiće pod drugim prilikama i okolnostima. I ako se ne vide, niti se mogu na­ slutiti konture budućeg čovjeka, možemo ipak vidi ti u kojem smjeru se evolucionira društveni život. Raspravljajući o ovom pitanju pokušao je francuski filozof Jean H e r i t i e r u knjizi »Es sais de cnitique contemporaine«, da nam iznese svoje poglede na buduće društvo i njegov uređaj. U ovoj knjizi važno je njegovo raspravljanje o d u š i č o v j e k o v o j i o k o l i n i i ’z k o’j e o n a p r i m a u t i s k e i s k o j o m se s r a s t a Naš vi jek je izgubio prave autoritete i. čovjek raz­ vija se individualno prema sredini, u kojoj živi isto tako kao što raste biljka. Presadiš li je u drugo podneblje, u drugu zemlju, ona se razvija, odnosno kržljavi prema klimatičkim prilikama, dotičnog kraja. A jednako će uspijevati u koliko će se moći udesiti jedna klimatička sredina. One koje ostanu pod zemljom jednako ih nestaje kao i onih koje počupamo i istrijebimo. Još od uvijek dobar gospodar čuvao je svoju njivu, svoj vrt od škodljivih biljaka, pa ih je čupao u .zametku, a prekopavao zemlju, da se oslobodi onih, koje ostanu pod zemljom. Čovjek se je jako izmijenio. Čak ljudi stariji izmijenili su svoje poglede u velikom svjetskom ratu, pa su postali i oni ovisni o okolini, koja na njih utiče. Mladi naraštaj je izgubio vezu sa tra­ dicijama, sa životom i navikama, koje su nam nekad bili zakon. Nestaje tradicija i mi idemo u život kao jedinica, oslobođeni, nezavisni, da ka­ snije formiramo novo društvo, Šta manjka ovom društvu? G. Heritier od­ govara kratko: moralna orijentacija. Mi živimo u doba krutog materijalizma — veli g. Heritier — i neizdržive borbe za održanje života pa su svi ideali pali pred ovom zbiljom. Sve ono što je lijepo i veliko zabačeno je, nauka, literatura, umjetnost propada. Čovjek intelektu­ alac je izgiadnio i zavukao se u svoju bol, prezi­ ranje samog sebe. Skorojevići i šarlatani su izašli na površinu i zauzeli položaj, koji im ne pri­ pada. Šta treba učiniti protiv ovakog poredka u društvu? Pustiti vremenu koje će brzo doći., a posvetiti svu pažnju i brigu odgoju omladine, koja će doći i koja dolazi. Omladina ne smije lu­ tati, njoj treba istinu reći, nju treba savremeno orijentisati da joj rad bude pozitivan i okrunjen uspjehom. Kako će se orijentasati omladina i mla­ di novi čovjek? Na temelju čega? Ovdje pisac iznosi historijat postanka vjera, raznih dogma i sekta, pa se povraćajući sadaš­ njosti konstatuje, da u današnjem vijeku je ne­ moguća ovaka jedna moralna i etička orijentaC1ia savremenog društva. On je kuša postaviti na estetiku osjećaja sa jednim idealom koji. bi. težio ^■ savršenstvom čovjeka. Taj ideal bi bio prcnii* u stvarnost na korist općenitosti. To una, a niti je društvo uređeno na da- A BPoj i , dašnjoj demokratskoj bazi, kfcja se malo ra 7ii kuje po biti od doba prije revolucije, nego život i uređaj njegov na t. zv. individualnoj spoznaj i punoj odgovornosti za moralno djelovanje čs vjeka ni društvu i državi, kao jednoj ograničenoj cjelini. Upoznati sam sebe i sobom vladati, bjJ gospodar samog sebe, jer nepoznavanje saniot? sebe i podavajući se svojim slabostima idemo u ropstvo drugomu. x ~ Čovjek mora znati šta hoće, društvo mora znati koga sačinjava, država mora voditi računa 0 ciljevima društva dok ona kao okvir sve^a mora biti u skladu sa orijentacijom čovječanstva Nema zavaravanja. Radnja, djela m,oraju biti u saglasju sa postavljenim principima. Onda se ide naprijed bez straha. Što je. na putu treba obo­ riti, iščupati otrovnu biljku, ako smeta, da dođe­ mo konačno cilju, koji mora biti opravdan općim' moralnim shvatanjem. Pročitavši ovo djelo napisao sam ovo nekolikp redaka ne da prikažem ga, ne da postavim, ili opravdam ove poglede g. Heritija nego, da istaknem kao primjer u našim mračnim društve­ nim prilikama, kakva bi trebala nama društvena orijentacija. Mnogo ovoga što sam naprijed na­ pisao može služiti i za naše prilike, da se makne­ mo s mjesta i izađem,o iz mračne šume, koja. nas steže Ja se sjećam je/dne male španske priče, koju mi je nedavno jedan prijatelj pričao. Dvojica braće išlli putem kroz šumu s koli­ ma. Noć ih zadesila, .udrila kiša, put se! razglibio 1 oni nisu mogli naprijed. Odluče leći pod kola, ispregnuti konje i prenoćiti. Kako je noć bila hladna izvadi jedan brat bocu rakije i pruži, je drugom. Ispiše po malo i zaspašei Kako su bili . Dijani i umorni prespavaše čitavu noć i sutrašnji dan. Slijedeću noć probude se i vidivši, da je noć popiše još ostatak rakije i prospavaše još jednu noć i jedan dan. Treću noć kada su se probudili opazili su, da im nema konja i da su okradeni. Nbć. mrak, kiša pada. Šta sada? »Zavucimo se pod kola do sutra«, reče stariji mlađem i oni opet legoše spavati. Kada će im dan osvanuti? Nikad! Priča kaže, da i sada u nekoj začaranoj šumi spavaju pod kolima, koja su već struhla, neće se nikad probuditi... Zar naš život, bar većine> m uslimana nije sli­ čan ovoj priči. Trebali buditi one što spavaju pod kolima? Jest treba. Treba prođrmati i govoriti istinu, otvoreno slobodno bez straha, da se izgu­ bi popularnost. Ispod struhlih kola treba izvući ostatak i pokazati im pravi put osvijetljen isti­ nom, a u prvom redu našu omladinu, koja je hvala providnosti većina đbšla do osviještenja. I ako je naša generacija rođena u znaku zavis­ nosti mora se naučiti na nezavisnost, u kojoj da­ nas, nakon Oslobođenja živimo i sve žrtvovati, a ne doći još jednom u položaj podređenosti i za­ visnosti Naš je pravac određen, mi znamo šta hoćemo: hoćemo omladinu, buduće ljude, bu­ duće društvo, samostalno, bez straha odgojeno u slobodi bez predrasuda. Što se ne moglo odhrvati evoluciji progresa i valu vremena ostaće — pro­ pasti ćc �/ r BP°i 1 i 2. — »r A J P E T« O p a s a 5. CT. >KAKyAA. Jiennx h kophchhx ycTaHOBa, AaHamma AP^aBHa BJiacT Aajia hKanua HCHBJber noACTpeKa. Moje je mhmjbeme Aa jecT, h to Chx Gho paA Aa OBAe noMeneM. Ilo3HaTO je Kano je npe paTa Ohjio koa Hac c TemKohaMa cKonnaHO OApataBame aHa.i(J)a6eTCKHX TeuajeBa h KaKBe cy ce K.nay3y.ne CTaBJbaae 3a OHe Kojn bhier^ Dam noBe^e Pe'> 0 "OTpefin ja'ier h aai.ua- cy 6hjih BOJbHH Aa capab.viv y TOMe nocjiy. /laHac H a i t a d ^ S J ? H pcwi0M iipocBehniiaH,y, yneic ce to ce Ha Taj paA r.neAa cacBHM ApyrHM oiHMa, h ne ne v Boem „ T K0JH !k™ ° y 0Be w e n0KPaiH' caMO Aa je CBaiiOM HameM o6pa30BaHHjeM uOBeKy „ 2 ,1 „°™ H H x epneroBHnH. Birnie npiiMaKHyTii 3aOTBopeH mnpoK Kpyr paAa y tom npaBuy, Hero Taj K nf y ^eHTaP AaHamme Bejimce Harne paA B.iacT y nyHoj MepH npH3Haje h ijeHH. C thm y ' r r f ^ nwHHe’ MH CTa,I,.H0 ocehaMo /ta y npocBera mho- Be3H noKpeH.vTo je HHHAHjaraBOM BJiacTH ocHHBame • 0 TaJeM° 3a cycjeflHHM KpajeBHMa, H3y3eBiHH 0He KOJH ce npocTHpy jyjKHOHCTOMHO oa Hac. Hac je CTaji- HapOAHHX KmHJKHHU,a H MHTaOHHpa y3 OCHOBHe IHKOHo oojieo h 3acTnl)HBao OHaj rpAHH npopeiiaT aHaji- Ae, He y CMHCJiy ohhx AocaAammHX rpaACKHX TAe ce (paoeTa, o KOMe ce jaBHo imcajio h AHCKyroBajio, He HHje KaBa, ceAH, Hrpa AOMHHa h boah noAHTHKa, Hero yBen noxBajiHo 3a Hac. OAaTJie h norane oho AaBHo KH.H/KHima icoja he, npaBH.Tmo cxBaheHe h cMHiujbeHarne Hacrojame Aa ce, He ueKajyhH im a he y TOMe Ho BobeHe, 6hth HacTaBaK ocHOBHor o6pa30Bama, CTeneHor y hikojih h y aHajKpaCeTCKHM Te'iajeBHMa, npaBpy Aa y’iHHH BJiacT, cqmh cKynHMO h npnčepeMO CHary aa paA Ha npocBehHBaH>y Hamer 3aocTajior HOApncaBame Be3e H3Meby aHajuJiaCeTe h Kmnre h, npeMa TOMe, _pacaAHHic caBpeMeHe, iiony.napHe h koHapoAa, jep cmo ce AOCTa paHo yBepHJiH, Aa 6h 6e3 pHCHe jieKTHpe y HapoA- CeM Tora He Tpe6a 3a6opanpHBaTHe HHHijHjaTHBe ycnex y tom iipaBii,y 6ho Bpbhth Aa je h ocHHBame AOMa'mhKHx mKOJia h KypcoAo MpuiaB h cnop. lIlTa BHrne, mojkab- Ghcmo y to- Ba. Ha Koje ce je ao AaHac nojiarajio TaKo Maao BaacMe norjieAy MorjiH Aa CyAeMO naK h iiohochh, uito uocth h nasrne a icoje cy HaMemeHe Harnoj tojihko HHjeAHa noKpajHHa y nocjiy npHBaTHe HHHH,HjaTinse, 3aocrajioj jkcitm ca cejia, GjiaroAapaH h KopncaH nooko HapoAHor npocBehHBama HHje Aajia Taito jieimx cao He caMO 3a Hama uceHCKa yApyJKema, Hero h 3a h TaKo 3pejiHX pe3yjnaTa Kao1 uito je to -CAy.uaj oBAe CBe Harne KyjiTypHe ycTaHOBe, icoje ćy Ha ce y3ejie koa Hac. IloMHH>yhH ca npH3HameM nyAiyj)He ycTaTaKo onceJKan nporpaM npocBeraor paAa. OHaj, AaHOBe BojBobaHCKHX Cp6a: Marauy *’CpncAy, TeKejiH- Rjie, paA y mupoKHM MacaMa HapoAHHM KojH je to­ jaH,yM h ABe rnMHa3Hje, noAHTHyTe 3aBeuiTajHMa 60- jihko Ha cpuy HauiHM npocBeTHHM ycTaHOBaMa h raTHX iiojeAHHapa, hjih jiene erovum ycTaHOBe Ilpn- npHBaTHe HHHUHjaTHBe AviiBo noMaiKe h y meMy ,xoBpeAHHK h XpBaTCKor PaAHmy y XpBaTCKoj, noMa- he aKTHBHo Aa nopaAH h AaHamma BJiacT, na ano raHe oa HauiHx HMyhHHjHX npHBpcAHHKa, HnaK ce ce Ta KOJiaCopaAHja Bemio yAecn, ano ce y3 CBaKor Mosice c mhphom caBeuihy pehn, Aa HHjeAaH Ham itpaj Hamer no H03HBy upoceetimor paAHHKa Haby pyKy HeMa OHaKo CMHHiJbeHO 3acHOBaHHX, onaKO y HapOA o pyny h M.nanoBH Hamnx npocBeTHHX ycTanoBa, paA npoAyCJbeHHx h OHaKo iiocjry npeAaHHX ycTaHOBa, Mome Aa KpeHe occthhm KopapHMa HanpeA- A oh he, Kao mro cy Hama yApyjRema »IIpocBeTa«, »rapeT« h caMO ano ocTane mhcto npocBeTHH h mhcto KyjiTyp»HaupeAaK«. Hniuie H3 Hac caMHX h noApncaBaHO Ha- hii, 6e3 cyMme AOHeTH MHoro KopucTH h noMohn a» Ma caMHMa, OHe cy CBeTao. 3HaK yBHbaBiiocTH 3a no- ce HcnyHe OHe npa3HHHe, Koje ce AaHac TaKo HeMHJio TpeCoM AoOpe h coahaho KyjrrypHe opraHmmijHje y ocehajy ycjieA peTito nocejaHHX h, Ha ncajiocT, 'iecpeAHHH Mame KyjiTypHoj, Harne Te®me 3a KHAameM cto H3deraBaiiHX Hanmx ochobhhx mKOJia. MpaKa He3Hama h saocTaAocTH, h Hamer JKHBor Hacrojama Aa HaM h mnpoKe Mace OyAy uito CBecHHje h mTO npocBeheHHje". ripenymTeHH caMH cedH h HeKažu, da u ljudskom srcu ima mjesta za lju­ (J)aB0pH30BaHH jeAHHM peJKHMOM KOjeM,y HHje TOJIHKO jieacajio Ha cpuy ocBemhHBame HapoAHHX Maca ko- bav samo jedne osobe. Ta osoba je — sam .jihko ycnex jeAHe HMnepHjaAHCTHUKe nojiHTHKe, mh čovjek. MoaceMO Aa HMaMO jeAHo rsaAOBomcrBO Aa cmo Ty He6pnry AocaAamme BJiacTH 3HajiH ycnemHO Aa napaKako ponekad iima čudnovatih pojava u ra­ jiHmeMO /KHJiaBHM paAOM npHBaTiior Hacrojama, čunu: vrijednost zadovoljstva u braku je gdjeiipHBJianHor jep je 6hjio uhcto HapoAHO, ycnemHor kada jednaka cije-ni jednog novoga čaršafa. jep je Home paAa 6h.ho TaKo jkcaho 3ApaBa 3Hoja h ceMeHa. Neki se brižljivo pitaju: »Pa šta je svijet za H u;eo ycnex obhx h 0BaKBHX namHX ycTanoBa jacaH je cbcaok, kojihko je paA OBaKBe BpcTe Meby mene?« — A da znaju, kako1svijet <o njima vodi vrlo malo brige, bili biše malo rahatniji. HaMa Cho oa noTpeCe h kojihko je Morao Aa AaAe no3HTHBHe H CTBapHe KOpHCTH. Oa CKpOMHHX CTHneilAHja h XHTHe jeAHOKpaTHe noMohH, npeno aHajnjiaNeki čovjek imenom Šegjai (znači, hrabar, 6eTCKHX Tenajena h KOHBHKaTa ao KpacHHX noMOBa, odvažan), kad se je oženio, zamolio je do heftu oa O.vpeTa ca HeK0.nHK0 xHJbaAa KpyHa ao CyyeTa, dana, da mu se u nufusu ime promijeni. Kojn HAe y MHJiHOHe AHHapa, CBe je to BabeHo H3 name pobene kpbh h CBe ce nocTeneHO HaMemHBa.no oneT Harnoj pobeHoj kpbh. »Lašćeva svijeća gori do jacije«, a poslije Taj pan Ha npocBehHBamy mnpoKHX HapoAHHX ždiie elektriku. Maca HAe HecMeiaHO, a.TH AaHammHM npnjiHicaMa Majio oTejKano, h Aame HanpeA- H y tom CTpeMJLemy Genijalan bezvjerac je poput svjetiljke nad HanpeA noTpeCno 6h Ohjio KOHCTaTOBara, Aa ah My je y obhx neT roAHiia nocA© BeAHKor h CTpamHor paTa, kapijom prazne kuće: onima na vani svijetli, a KojH je npeTHO Aa H3 ocnoBa noJbyjba TPMCJbHMa obhx sam u mraku sjedi. BPHrA 3 A HAPOflHMM riPOCBETMBAEbEM. �Crpaua 6. »r A J P E T« XACAH. M. PEBAU. o OCHMBAhby „EEOrPAflCKOr rAJPETA — OCMAH TaMKMTV* Pa pflCHO Me H3HeHa£iio no3HB oa c'TpaHe TjklbHor O^đopa Tapeta pa My iiomajbeM KaKaB npHJior 3a jihct »TajpeT« koj'h ce HaHOBO noKpehe. Ocehajia ce upa3HiiHa ojik&ko je npecrao Taj jihct,. Koju je hcto to.i uKo b pepeo ii HMao cBoj 3a^aTaK kojihko 3a ApyuiTBeHe noTpeCe a/tMiiHiiCTpaTiiBHe ripupope, to-, jihko ihto je Beh cTeKao npH3HaH>e jom oa BpeMeHa OcMaHa 'BHKHha pa je to jednim jihct oko Kora cy ce OKynjba;ie CBe MJiape HpeajmcTe koa iiyajiHMCKor pejia Haiuer Hapopa rpe cy nncajiH h OpiiHyjm ce o CBiiM noipeOaMa CBoje yace cpepHHe, Kpnehn nyT hobhm HpajaMa, 6e3 o03Hpa pa jih he ce ponapara ciapiiM, HecaBpeMeHiiM n npeJKHBejiHM HauiHM noKOJieloHMa. JIhct »TajpeT« je HMao yBeK CBojHX npoTHBHiiKa. a HapoiHTO cy m.v Ghjih npoTHBHii HaniH peMaro3H, namuM MycjiiiMaHiiMa HaMerayTH HapopHH TyTopn, Kojn ce 3a H>era tojihko 6puuy kojihko pa poOnjy Ha H3čopnMa meroBe Kyrjiimc, a nocjie nycie japm i Hapop caMOM ceGn pa nponapa papu HecaBpeMeHOCTii, He3Haiba h pbaBe opiijeHTaiiHje. Ajih jihct »TajpeT« Kao h ppyinTBO mijn je to opran mije miKap d a o npep thm h tekhm npoinBHiiniiMa, HHje ce oGa3Hpao Ha h>hxobo hh jŽBHo Hii TajHo arHtoBame npothb »TajepeTa« h TajpeTOB^. njj^je h He Gh HHKap hh 3a TpeHyTaK npecTao hjih y-MaH>HBao CBoj p a p p a ra Hiicy n a to Tepajm ppyra npoTiiBHHipr, aPk npep KojHM h HajcHJimije h HajBHiup npeafrnCTe Mopajy Gap Majio pa ycnope K opane,^ Taj npoTiiBHHK jecT mhTepnjajnia neMoryhH©CT. Jepim o OBaj ripoTHBHiiK, HeMaH»e cpepcTaBa. mhhh pa iiHa’ie Bpjio OopGemi u CBecHH 3axTeBa paHaiftibHiie MJiapn naniH wycjiHMahh OKynjbeiiH oko TapeTa Maso cy3e CBoj pap, ycnope tok CBojnx MHCJiH, na paftjie h npeciaHv h ca H3paBameM jiHCTa. G alam a ppywTBeHa ynpaBa d)jjiyiHffl| je pa oneT noKpeHe CBoj jihct ^TajpeT« h eBo MCHe pa ce OA03OBeM no3HBy TjiaBHor .OpGopa h pa My TecTHTaM Ha eHeprzju h nojKpTBOBHocTH a h My H3pa3HM »;ejby pa jihct »TajpeT« Cype oho h Ha oHaKoj bhchhh Ha Kojoj je Gmo 3a paxMeT.riH OcMaHa 'Enkiiha. Epoj 1 h 2. J ohi y 1919. roA- 6hjio je roBopa Aa ce y BeorpaAy, TAe JKHBC TOJIHKH MyCJIIIMaHH, OCHyje HOAOAGop TajpeTOB. To HHje ocTano chmo Ha ronopy Hero je h aancTa ocnoBaH y iioneTKy 1920. ida ., ajiH Taj oaGoij caMO je Berempao, jeABa JKHBOTapno h caMO je iioctojao HMeHOM, a y cTBapn HHje aohocho HHKaKBe koPHCTH. IIpHXOAH cy My Ghjih Bpjio MajiH. T0Me je Ghjio BHuie pa-jflora. II oaoaGop je Gho cacTaBJbeH cano oa MycjiiiMana KojH cy oa MycjiHMaHa y BeorpaAy OAOnjaHO, KaA 6h hx obh HOHyAHjiH Aa ce ynmiiy Kao 'iJianoBH TajpeTa, h OAroBOAHJiH Aa cy ohh Beh HJiaHOBH TajpeTa h Aa cy ynncaHH y cbom poahom MecTy na Tano Aajy h CBoje npnjiore. HeMycjiHMaHH Beorpahami imcy motjih Aa cxBaTe Aa ce Mo®e HeKo no Bepu rpynncaTH, na hhm Gh nyjm Aa TpaacHMo HeniTo 3 a TajpeT, hckh Gh Hac npocTo oaGhjih, a mhoi'H H3peK0M Ka3ajiH: Kano Bac mije ctha Aa TpasKHTe 3 a TajpeT Aa AajeMO, Aa nac onano rpAe h HanaAajy th BauiH MycjiHMaiiH icaKo Hac HHcy rpAHJin hh uiBaGe 3 a BpeMe paTa. TaAa je »IlpaBAa« cmiajia apbjbc h icaMeme Ha CpGe, Ha BeorpaA, HenaA oTBopeHo, npeKO Jincia, a yBen npeno CBojnx jtyAH y arHTapnjn, a to je CBe c BpeMeHa n a BpeMe HorapaHo y GeorpŽACKOM KojeM JiHCTy i pe je GeorpaACKH TproBap h naTpiiOTa ’iHTao h ropme MiiuiJbeH.e 0 HaMa CTeKao. Hop OBaKOBHM OKOJiHOCTHMa GeorpaACKH noAOAGop je JKHBOTapno HeKOJiHKo Mecen,H h caM ce oa ceGe yracno. Hama ApjKaija pa3JiHKyje ce Bpjio MHoro oa Ghbme AycTpnje y Ha>iHHy ynpaBJban>a, a HaponHTo ce ^ra pa3jniKa Mosice BHAera koa nac y Bochh. Tano cTe HMajiii 3 a BpeMe AycTpHje jeAHor renepajia »inja je BOJba Gnjia CBe h CBja. Y3ajiyA je peo HapoA HeniTo Tpa’/KHo, caMO ano to reHepaji HHje XTeo, TpavKeme je ocTajio yBeK HeHcnyH>eHO Tpameme. y Harnoj A&HamiLoj HapoAHOj aP^'^ bh He nHTa ce jeAan MOBeK, Hero napoA, na 3aTO Koja cTpanna AoOnje HajBHme ryMehhx KyrjiHii,a OHa BJiaAa h ibeaHHH npBapH boag rjiaBny peu t . j. ohh npiiMeibyjy BOJby Behnue napoAa Ka­ p a n a ^ npHJIHKOM rjiacaiba ryMeiiHM Kyr.THpaMa. ^aicae Aa Mosice jeAiia iiaptnja Aa ocTane 11a BJiaciH, Aa ynpaBJba ApntaBOM OHa Mopa hmhth noBepeibe Behinic HapoAa no iipaBHJiHMa napjiaMeHTapHor peAa, a Aa Gh jeAHa n ap raja ca'iyBJi nonepeibe Behnue OHa Mopa y rpaiiHpaMa 3aKona Aa Ha iipnoM Meciy yAOBOjbaBa aaxTCBHMa CBojH Gnpa'ia Kao Behime HapoAa noMohy HHjHX rjiacoBa je h Aonuia Ha BJiacT. MycjiHMaiiH cy ce y B ochh h XepperoBHHH h aKo cy Aeo nanier HapoAa KojeMy npnnaAajy naniH npaBocjiaBHH H KaTOJIHlIH, OrpaAHJIH y MyC.THMaHCKy JKHUy, ocHOBajiH cy CBojy Myc.TiHMaHCKy opraHH3an;Hjy. JeAan BejiHKH nocTOTaK MycjiHMaHa y B ochh h y nocjieprne BpeMe y yiKoj MycjiHMaHCKoj cpePhhh y B ochh h XepperoBHHH mhofo ce roBopnjio o 0CHHBaH>y »BeorpapcKor TajpeTa OcMaH-'BHKuh« y Beorpapy. OpraH JyrocjiaBeHCKe MyciiHMaHCKe opraHH3au,Hje y HeKOJiHKo HaBpaTa cnoMeHyo je obo Harne ApyniTBO y3rpepnii;e y pbaiioM TOHy c ohhtom HaMepoM pa yHH3H 3Hanaj oBorž, ApyuiTBa h Aa ra oiipim XepperoBHHH rjiacajm cy 3a Ty MycjihMaHCKy opra-, HH3apHjy h Tano nocjiaJiH CBoje nocjiaHHKe CBe Mykoa HaiuHX MycjiHMaHa. Ynpana ppymTBa y3 npKoc c.THMaiie y napjiaMeHaT. ^pyrH namn cyiuieMeHHHH cbhx obhx MaKiiHapnja AoOnjia je Bpjio Miioro nncaHa np. naum npaBocjiaBHH y B ochh h Xepn;eroBHHH Ma H MCCTHTKH npHJIHKOM OCHHBaiba OBOr APyiUTBa HHcy ce rpyriHcaJiH Kao. npaBocjiaBHH cbh y jeAH.v h to H3 cbhx KpajeBa EocHe h XepperoBHHe oa naBepcKy napTHjy nero y B ochh HMaAe paAHKaJia, aguihx MycjiHMaHa, oa kojhx cy mhoth Bpjio yrJieAHH MOKpaTa h 3eMJbopaAHHKa oa Kojnx cBana napTHja iipHCTanie t . 3b . Jyr. MycjiHMancKe opraHHsapHje. HMa CBoj uporpaM cTpamie, CBoje norjieAG Ha ynpaMchh HHje oBAe UHJb Aa HCiipaBJi>aM He’inja MHUiJbeBy AP^caBOM h CBoje nojiHTHMKe npBaice. Ohh ce H3H>a o obom ApyuiTBy, jep Aa to vkcjihm Morao Gh npo Meby ceGe 6ope MHoro Jbyhe h JKcuihe Hero c MycJiHcto AaTH y uiTaMiiy iiHCMa h »lecTHTKe oimx MycjiHMafiHMa. ^aHac je jeAiia oa thx CTpaHana Ha BJiaAH, Mana 3a Koje ohh oko JiHCTa »IIpaBAe« MHCJie Aa cy a to cy paAHicaJiH h ohh CByAa npoBOAc cnoj uporpaM h>hxobh HajGojbH CTyOoBH na Gh hm Taito 3a naBCK y ;iyxy aaKona, jicejna h noTpeGe BehHiie HapoAa. aaneiiHo ycTa. A jih mohh HHje OBAe hhjb hbhochth Kaico ce paAHKa.iH oahoco Kao n.naAajyha CTpamca una a.TioiiaMepHH JbyAH roBope ii atejie Hero Aa yno- Behime npcMa iij>aBoe.naBiiHM AeMonpaTaMa h 3eMJbO3opHM MycjiHMancKy jaBHOCT c obhm namhm Tajpe- paAHHUHMa Taico ce hcto oahocc h npcMa M.ycjiHMaHHtcm y BeorpaA.v Kao Hajno3BaHiijii 3a to . Ma H3 MycjiHMancKe opraiiHaaitHje. CaMO y npBOM �Bpoj 1 H 2. — »r A J P E T« — PaMmta. Hmaonojbim aeMOKpaTOH H.tiv He BH^e y P W paaHKaaa nporirm T^L S*0 nPaB0™»™HX, HerO yBHfy»jy OopCv vnmnv rni*«33 T°a,1ji,to ,1MaJy apyMnje norjieae Ha 'vSS v f pAaB0M- m % thm KOfl MycjiHMaHa, Koju he n n ™ » L S “0J flpaaBI1 6um y MaaHHH, aKO ooiaHy opraHH30BaHH Ha BepcKoj noflJioan, cTBap CTojH ApyK>iHje. ako ce Bjianajyha cipaHKa Copn 3a ocTBapeite CBora nporpana npoTHB CBanora na Meby THMa h npoTH jyrocji. Mycji. opraHH3apHjH, o£Max mj’cjihMaHH roBope na ce Hcjkim nporoHH u to pa ra iiftoroHH »Bepa noja je Ha BJiapH«. MycjiHMaHCKe Bo^e cy čeče H3jenHamjie c HcjiaMOM h ano ohh norpeme, na nx npyrn Hanapa to Hanapame Ha30By nana^ajeM Ha IlcjiaM. OBaj nocTynaK poBeo je na je ponuio no Bpjio noCpKainix nojMOBa o HcjiaMy y ohom neJiy narner Hapopa, KojH HHcy HMajm npnjiHKe na H3 6.nHKe yno3Hajy HcjiaM. J\a, Hanm cxBaTe Kano ce cxBaha HcjiaM HeKa hm noc.nyjKH OBaj npHMep: IIo3HaT je Bajbna h HajniHpoj MycjiHMaHCKoj jaRnocni r. KpCTa U,Hu,BapHh, iiy6jmpHCTa, Kojn Bpjio necTO Hannme Bpjio pbaBe CTBapn o licjiaMy. IIphjihkom jenHor TaKOBor H>eroBor njiairaa o MycjiHMaiiHMa oneM jihmho no H>era, očhobhm no3HaHCTBo h ynHTaM ra: IIlTa ra Tepa na OHano imme o HcjiaMy, Kan ra ja .urinu 3HaM, na je oh copnjajmcTa h na HPMa HHniTa napo'iHTO npoTHB HcjiaMa!? T. HiipBapuh MH je opronopijo <na oh pa3yMe Moje HybeH>e, ajra Kan BiinH na Myc.miMaHH y CBaicoj iiojiHTHHKoj aKHHjH, Kan ce pann o Ma neMy jroeR'' H3H0ce npen Hac CBoj HcjiaM h ii>hm Hae-xohe na pa3opyjKajy, OHna HaMa He np&ocT&je imuiTa npyro Hero na HananaMO HcjiaM, Kan ra caMH MycjiHMHH H3Hoce h na3ap h H3Jia^y nananajy. Bh MycniMami ipeCa na HcjiaM ca>iyBaTe 'ea Bam npHBaTaH /KHbot, ajin y noj]HTH'iKy 6op6y na ypaeHTe Kao ii ocrajm rpabaHH, Kojn BepoM He arnTyjy. OBaKHM h cjihhhhm onorBopnMa yhyiTtao Me yčppo r. IJnpBapHh,pr Chjio mh je jacHO na ce HcjiaM^jiđiiapa, jep ra HecaBecHe MycjiHMancKe Bol)e H3Jia'>Ky nanapy. Kano ii KOJiHKO OBaj nocTynaK MycjiHMaHCKiix Boba H3 Jyr. Mycji. 0praHH3au,Hje niTeni HcjiaMy MoJice ce najOojbe BHneTH H3 Harne HiTaMiie nocjiepn>HX naHa. 0 jephom npBaKy J. M. 0. H3HeTe cy jaBHe oifiy>KCe, Bpjio TeuiKe napaBH. — Kano je 'to 3aHCTa cKannaji, ano je HCTHHa, h Kaico je to 3aOpaH.eHO He caMO no HcjiaM,y Hero h iio ppjKaBHiiM 3aK0HHMa, TO cy nOJIHTHHKH npOTHBHHpH TOr MJ’CJIHMancKor npBaita hckophcthjih na ra Hananajy. Kano Meby thm npBapn MycjiHMaHCKH CByna h Ha CBaKOM MecTy H3jaBJbyjy CBe hito pane h roBope na ohh pane h roBope Kao npencTaBHHHH IlcjiaMa, 3ap je nyno nrro ce HaniJio h>hxobhx no.iHTH’iKHX npoTHBHHKa Kojn cy Ty xpi)aBy h ranny HaKJioHOCT jeplior on Boba J. M. 0. H3jepHaHHjm ca Hcjia^OM na cana nnmy na je HenpHponHo onuiTeme HcjiaMCKH oCnnaj. npen obhm Tpeča na noppBeHH CBaKH necTHT MfycjiHMaii h na Tpaacn KpHBpa, Koju je y3poK na ce TaKOM jbaroM 6apa Ha y3BHmeHH HcjiaM, ajra Koja (J>ajna on cBera Tora icap 6am MycjiHMaHH najy noBepeme TaKHM jbynnMa, Kojn CBe CBoje h MaHe h Bp.iHiie cTaBJbajy y hcth paHr c IIcjiaMOM. OBaKO H3onaneHH nojMOBH o HcjiaMy y HameM Hapony HeMycjiHMaHCKe Bepe, a CBe ycjbep peMaroroje pa3HHX HaponHHX Boba naBejio je hcicojihko MycjiHMaHa h HeicojiHKO Hamnx npnjaTejba Ha MHcao, na ce ocHyje y Beorpany jenHy npyniTBO, Koje he Drpana 7. HMaTH 3a 3anaTaK na Te H3ona'ieHe nojMOBe o HcjiaMy h MycjiHMaHHMa ncnpaB^a ’h na nopanu na ce Taj BeuiTaHKo cTBopeHH ja3 Meby 6pahoM nB«jy Bepa uiTO upe 3acne, a na opTaHe CBaKOM CBoja Bepa. Kan ce roBopnjio Kano 6h cfe Hajnpe h HajđoJbe nouuio no HHJba, Harnjio ce na je HajcnrypHHje h aico Mano o6HJia3H0 panoM na KyjiTypnoM nojby. fla 6h ce onMax nonejio Ha TOMe ocHOBaHO je npyniTBO ca hcthm PH.ibCM Kao TajpeT non hmciiom »BeorpancKH TajpeT OcMaH 'BHKHh«. s Obo npyiBTBO y3eJio je HMe OcMaH 'BHKHh 3aT0 iHTO to HMe npencTaBJba peo uporpaM OocancKor FajpeTa, a h hito je to HMe Bpjio nonyjiapHO h Bpjio OMHJbeno y pejioM Beorpany, na h y pejioM CpncTBy. OcHHBa’iH cy npyniTBa CBe onpoGanH Jbyna y cbhm njieMeHHTHM aKu,HjaMa na h npeMa MycjtHMaHHMa, KojH cy ce6n cTaBHJin y ny®nocT na yno3Hajy peo nam napon c naioHM mycjiHMaiiHMa OHaKO KaKBH jecy h na hx noMorHy na ce npnnHrny h KyjiTypHO h ckohomckh uiTO oojbe. Ha nejiy np.viBTBa Hajia3H ce .VBuHtenH Ham npnjaiejb r. Tonop CTaHKOBHh, Kojn je CBojoM nji0MeHHTomhy h CBojHM yrjienoM cnacao na xnjbane MycjiHMaHCKHx ^aMHJiHja H3 npH3peHa u ToniiiTe H3 JyacHe CypHje; nonnpecjenHHK je rija M apa TpHtjjKOBiih, rocnoba MHHHCTpa TpH^KOBHha, Kojy MHorH SfycjiHMaH h y Harnoj noMOBHHH h BaH me on cppa 6jiarocHJba Kao CBojy cnacHTejbHii,y h noOpoTBopKy. ,II,pymTB0 je Hanmjio Ha onmTe ono6paBaa>e y Beorpany h HHje ocTao HHjenaH jihgt Ma Koje (bpaKpnje hjih napTHje ■6ho, Koju HHje mToron .Tieno 3a6eJie5KHqo^r°M npymTBy hjih aeroBHM riHTOMpHMa, KojHX nocana nMa CBera TpnneceT Ha yHHBep3HTery, ocHrypauHX cranoM, xpaH0M a nonemie h onejioM h KHHiraMa. 7lpymTiieHH ce kohbhkt Hajia3H y Kyhn non KnpHjy, ajiH ynpaBa ce Hana na he HMa­ TH no jeeeHH h CBojy BJiacTHiy Kyhy. Kan ce 3Ha na je npyuiTBO ocHOBano y cenTeM6py 1923. ronnHe, na ce BHnH ropibH pe3yjiTaT pana, Moace jaBHOCT 3aKJby’ihth Kano panu ynpaBa h Ha KaicaB je ona3HB naHliiJio obo Harne npyniTBO. GaMO MopaM npHMeTHTH na no nanac ynpaBa HeMa im jenHor Mapnjama y CBojoj KacH iioKJioibeHa on MycjiHMaHa ceM oSniHe HJiaHapHHe MycjiHMana KojH cy y ynpaBH. ^pymTBO he Ha jeceH HMara MHoro mnpe nnMeH3Hje na he npHMHTH MHoro BHme CTyneHaTa, Koju cy ciipoMamHH h on necTHTHX ponnTejba H3 BocHe h XepperoBHHe hjih h3 JyjKHe Cpčnje, aji Hehe ocTara caMO Ha CTyneHTHMa, nero he npHMani h nHTOMpe ;ia MonepHe 3aHaTe, koj'hx HeMa y ibhxobom ponHOM MjecTy. y obom pany npyniTBO he CTajiHO 6hth y najTemiboj Be3H c TajpeTOM y CapajeBy h npeno mera he npHMaTH MOJiCe H3 BocHe h XepperoBHHe, a H3 JyjKHe CpđHje npeKO CBojnx noBepeHHKa. Kano nocana ynpaBa HMa caMO CTyneHTe 3a hhTOMpe, to hm je naTa MoryhHOCT cbhx BepcKHX o6pena, a.nH ce hhko He chjih, jep ce CT,yneHTH Mopajy TpeTiipam Kao npaBH cjio6onHH rpabaHH yHHBep3e. Meb.VTHM aKO no ronnHe HManHeMo MJiannha 3a monepHe 3aHaTe, ynpaBa naMepaBa Ha6aBHTH hm HapoMHTor BepoynHTejba, KojH he hx BacnKTaBara icao no6pe MycjiHMaHe. Obo mhcjihm na he 6hth nocTa 3a o6aBemTeH.e Harne jaBHOcra o »BeorpancKOM TajpeTy Ocmhh 'BH­ KHh«, a aico 3JiOHaMepmi Jbyn« 6yny mTO h pajbe nnca.HH h pannJiH npoTHB OBor npyuiTBa, Hena 3Hajy na hm ce Hehe npyK'mje onroBopHTH Hero CTRapHHM panoM Kao hito to hhhh h TajpeT y CapajeBy. �V »r A J P E T « Crpana 8. Coćeraj J. Vaen. CMPT EBy-AJlMJE (ITpH'ia ca HcTOKa). BpejiH 3paK n o.ia KO, no.iaKO npeTBapa ce y nypnypHo CBjeT.no Ha aajieicoM 3ana^y r,qje y ^a.7bHHH, y MarjnmaMa yjKapeHor nHjecKa - Bpoj 1 H 2. TeuiKHM donaM a Kopana nnjecKOM y CBjeT.nocTH fi.iiHje/ie MjecenHHe Kpoa MpKe cjeHKe Je/pia ;ieBd. Ha rpGaMa Jb.vJba ce .vMopan jaxan - A nejieico ^ajieKo'ofl.mije>Ke aaBHjaibe r.ia^HHx naKa.na... BpHj'e, Xopn30HT MHjefta CBoje Goje, /jaH Mpnje, Hoh ce cnyuiTa, H npeicpnBa najieicy nycTHH»y CBojHM o.iobhhm y « a - peHHM n.iaiiiTOM Ha# nycTHH>0M BpevioM, H no.iaKo Kpehe ce HanpnjeA, H^e TouiKHM KopaKOM aji yBHjeit Hanpuje# H 33AH.HM cH.iaMa noKpene bhcoko r.iaB.v Kao Je^Ha 3a ApyroM pe^ajy ce Mane JiynH, H mhojuc ce Ha^ja>iaBajy cyTOH>e CBjeTJio, Illapajy mhcthhho neCecKo Ky6e H a^ aanoM KOju je yMpo.. . . A TaMO Ha ncTOKy npoBHpyje nojiyMjecen h cnna 3ejieHKacTy cBjeT.iocT Ta.iacHMa GecicpajHor Mopa HHjecKa. m TpaiKii y,nec C’Boj -H cpora rociio^apa, II tvjkho rjie^a y AaJbHH,y. A rjiac naica.;ia npoanpe jiycrom, cjiHje/iehH CBojy acpTB.v. x Ka/ja o/i yMopa uaHe. yaa.iy/i! Jaxan je jom jrhb IlpeKpHO ra Gnjevi n.iainT H y rpjeT.iv MjecenHHe Ha ii.vcthhjOrom nnjecKy AMop’oBa yaMnja y Jepy3aneMy. IIycTHn>a CTeibe o/j TeniKa Tepeia noA KojHM cTojn, Bjeiap joj je ype30 HaCope — Ha6ope Tyre h japocra. MorHJie njccKa AHJKy ce Ty — temo Kao cnoMeHH CMpra Ha GecKpajHOM rpo6jby iiyc,ToiiiH, A flajbiiHa no/j mpkhm paaGHjenoM ofinaunMa y GaicapHoj ce GojH ryCH... HcTonHa hoK ca 3Bje3AaMa ejajnHM OAMapa ce iri it.eApHMa nycTHH»e TajaHCTBeHa Tyra, mhcthhhh MHp, Tiupa BpejiOM BacnoiiOM. Kao JieiipuiaH>e KpmiaTHne y cBOMe JieTy, Kao AaxTaH>e jkhbothh.6 I^ao 3BHjyK npymha, KojiiM CHaaiHa y,napn pyna PaaOF ce Taj TajaHCTBeHH MHp. iiiapa cjeiic H»eroB TypfiaH na r.iaBH II noAHiice ohh r.ireAa Hefio daBHjeiio chthhm 3Bje3AHii,aMa A H>eroBO Haropjejio, OHcapeiio JiHue T[>a/KH 3BHje3/iy B0AH.iHny PaMy na uianyhc mo.ihtb.v joftpOM A.iaxy... Jl>y.iba ce, Pne/ia oko ceGe, H TpajKH Tpar nyniHKa, /l,a ne 3ajiyTa AaneicoM iiyc.TnibOM. A d p ax ? ILIia je to jcAHOM it»wiaxy!.rt II oGopH r.naBy___ 3a/iyOH ce y mhojih GaGopaiiH na Ghthoct �Bpoj I h 2. — »r AJ P Ha CBe narae iia-ieHiMHor »mota Koje cy upomoć A3pweji airbeo'cMpTH He;ijejby Aain Beh i'paur iberoBe crone, lio OBHM OJ’THM I Aje je Beh TOJiiiKo JupTaBa na.no: iberoBe mucah 6e3 Be3e, 6e3 CMHcjia lljiCTjr ce npas/miiiiM. ■(J»e.'iax hac 3a cy^6oM cbojom »•Tep HeMa caBjeia, HeMa pa3yMa npoTHB cyj$HHe...« Ce^aM je MHa npoiiiJio CaMyM je uporno npeno H>eroBe rjiaBe Koj« CBe HHUITH HJTO nyCTHH>OM Iie AHIUe. 'laj Aax A3pHe.na, kojh je oahho iberoBO ,npyuiTBo H ocraBHo ja/uiora ibera... Ohh cy ocTa.HH 3a. h>hm Kao ?KpTBe imjecKa ;ia hx niajiHH MaitajiH jejiy. OcTao je caM naa cbhx — OcTao Tano — Ajiax je xtho... Moneta h ibera HCTa cyji6HHa nena Mojic/ia je caMO neKo.niKO dona npe/i, Ajih je (f)e,iax MHpaH Jep 3Ha, ;ia je CBe o/ipebeHO H aa jiOJiaan cse o/i03rop... c A u m on MOHte? IUto A0Jia3H o/i Bora — IIOKOpHTH ce TOMe MOpa! O ' r y obom Macy S6y-A.HH ' He l’Jie/ia yji?ac nycraibe<. He iiyje TeuiKo /uicaibe ciioje^eBe, fberoBe mhcjih cmpm, caA Apyr«M itpajeM 6jiyA< H rjie/^a KOJiHČy CBojy, E T« Grpaiia 9 HoIih HecTaje Sopiba'ia ce jaBJba A njiaun Hohn iiociaje TaibH Ha HcTOKy,pyjH H ojiobho iijenj'iaHO Mope 3JiaTH ce. CyHii;e! CyHpe! roMH,ne njecKa IITto hx je Bjeiap naBaJbo Okojio ibera kocth nesa h A>yAH — ByAH hm Ajiax mhjiocthb! mauyhe <l>e.nax — eTO anaKOBa... Ja HHcaM 3aJiyro... H nyTyje AaJbe... CyHne ce ahvkc, BpyMHiia je crpauiHa, CyH'iaHa .noma npBeiiH, C AaJieKa, >KyTa njemuaHa Marjia JI,ojia3H k ibeM,y ^B e 6jiHH«e h 6jiHwe... T3anapa 6uiia jaua BpyhnHa uoha K^o Aa ce nycTHiba 6yHH. Oko. io cne je'm. jkbhjrah. ypaa JlcBa ManaKca H orahom ciaAe. •H6a cBOje AyraMKe Hore :Kiiy na iiHjecaK. ...iv A jih nioHHaAe caAa H a je neh npaj CBera Tp>Ke Ce H3 CBOJMX MHC.HH. HecraAe BH3Hje cjiance,-. :; OnacHOCT je npeA h»hm, Boa cjeHKaMa ropAe najiMe Ocje.TH caAa H 3ejieHHX MacjiHHa. ‘OreJKe M y HeuiTO /iyiuy y rpyAH^eBa 3apoHa r.iaBy y njecaK Oh rjie/^a CHHOBe njieMeHa CBora, ' A Oh MHC.HH Ha JbyoJbeHe /iyme y cbom acHBOTy, r.neAa ji?eHy h Aeuy CBojy, Hyje ca/ia h h>hxob cjiaTKH Mac: . ECy... E6y... 3a H.HM uaKajiH BHjy II h>hxob rjiac pa3JiHje5Ke ce /\ajieKOM nycTHH>0M H ry6H ce y 3pany y3 jeK y cyxoM 3paKy 6e3 Kann poče. Ho y iberoBoj AyuiH HeuiTO je /ipyro — Oh «iyje rjiac Myje3HHa Koju no3HBJbe BjepHo A.iaxy II oKpe'ie ce HcTOKy J^a noHOBH: Ajiaxy euCep!... H H>eMy ce mhhh J\a ad^ecT uhhh H cthm ra My>iH cTpauiHa web Kao h jyuep II npeKjy4ep... A BO/ia? OAKJie? Heciajio jer... h ■' - xuaAaii 3Hoj ... A E6y A.i« .cjaxa: - E, to je aubeo CMpra, Kojn Me-Beh ceAaM Aana npaTH... H ryniH ra caAa... Ocjeha xjiaAHy pyny y naKjiy, icojH 6e3 BaTpe ropn. II H>eMy je icpaj, H oh he nacTH Kao h Apy3H H>eroBH: »Oa 3eMA>e ch CTBopeH h y 3eMA>y hem AohH — To je cyA6HHa CBaKor, HoBjeK je pobeii jifi, — manyue Ajih: A MojHM MecoM xpiHiihe ce uaKa.iH,. A h Moje kocth 6nhe nyT0Ka3 ApyrHM nyTHHU,HMa.. A Moja Ajepa? Ha IIOMHCO OBJ Ajih aaApsTa II aKo je nycTHH>a ropHJia IberoBO Tje.no nocTaAe XAaAHO. lloAHJKe ohh k He6y, Jl,a pacTjepa mucah, Jla ce yTjeum Ha 'iac �C rpaiia 10. » r A J P__________ E T« — ______________ ____________ _______ H mojiht noie: Ajiax je peiiao: »Hh 6ypa He MO®e H36jehH cyflOH«. Jlomo je neh nacaK, Ba3nyx ce <5yHH okojio MeHe, 0, cipaiiiHH ca^a ^omao je ,naH... h 2. Kao /ia nje.Ba njecMa cMpin. Ajih je ocTao na MjecTy IIoKpHo rjiaBy, yKO'ieH Kao KaMen na crpaiiiiioM nyTy CMpra... j Khbh jih jom? H ^CBa Kpaj H>era caBHJia rjiaBy, ITpecTajiH rjiacH 5KajiocHiix ’iaKaji’ IlecTajio cncra... E6y Ajih paaMOTa Typ6aH H noKpii CTpaxa Jiinje. Ocjeha Ajih ;ia Hecxaje ^axa, Ile rae^a BHiiie, IIpHTHcaK cBe jann, Bh;ih jih 'iaKajie Kpaj ce6e? lIyje jih ibHX0B pa/iocTaH Kpmc? He. Oh caMo ’iyje o;yeK Myje3Hiia, r^Tje ii03HBJbe Bjepiie e MyHape Ha Moj)HTBy Bo.y. 3BHiK^aHie BjeTpa hhhh My ce Kao MJia3 uecMe, A BpejiH Ba3^yx Kao CBera Miipnc čajiaaMa KojnM ra Ka^e, Ocjehaj tjiih , Hedaje mhcjih... ITypTHK>a ce Tpece BnjyK ,aojia3ii (bmace, OCjiaK njecna A0Jia3H ĆJiHJKe Bpoj 1 /Ja cicpniH E6y Ajih... E to ra!... Eto... BejiHKo đp/io njecna C KocTHMa ^eBa h Jby/jH, Ila cKH/je (finpajie c Hory KneKHyo Ha njecaic A njecaK Koju BjeTap npocnna Kao poca, Ha (J'HpAeBCii Ajih, -5 > Kojy na H.era Xyp«je CHiiajy... DE BAYE: RES: IZ „HRAMA SANJA" U STAROM DVORU \ 0 stari dvori! Pred vratima stojim pun poštovanja. Ja ću oprašiti moju obuću, da uđem U park. Zarasli su puti, nestalo je ruža, Propali su tvoji gospodari, O dvori stani! . . . Vrijeme je srušilo tvoje kule, A duh vremena otjerao sluge, A masa glupa razgrabila blago — Nestalo je sjaja, nestalo jei gpspodara ... Prolazim parkom i ćutim, kako me po licu Prošlost maše svilenom lepezom, Kroz prozore odozgor pjesma se čuje, I bijela ruka otvara krilo. Miriše parfem, ciliću gusle, A sluge nose rumeno vinp. — Zašuti prošlost, a neko kao da me Teškom udari rukom: — To masa grabi blago, razdire, baca, Uništava, lupa, pali. oskvrnjuje, A onda plamti .. Nestalo je sjaja, sve je mirno. Bršljan je obrastao zidove, dvora, Korpv raste kuda su ruže cvale; Ja stupam hladnim parkom I sanjam o vremenu koje je prošlo I odnijelo sobom sjaj i slavu Rdieu Ml ti odlaziš! Primi me u zagrljaj, zadnji put I uljuljaj rastuženu dušu. Dođi, možda ću se umiriti kada čujem Kako šapčeš zadnje: zbogom!... Lampa se gasi, umorne sjene prostorom blude, I pritištu dušu. Jeli to strašilo samotnih noći, Koje će iza ovog doći? ... , Ti odlaziš ... Uzmi prsten ovaj i stavi ga na ruku — Ovaj m ali prsten, Kao zalog ljubavi. P a kada daleko budeš I kada ti sanak vjeđe sklopi, • . Neka ti svjetli kroz svijet sanja Da vidiš tada »sa chere amie«.*) . Za tim polagano Ti ćeš staviti usne na ovaj amanet I osjetsćeš u slatkom sanku Da cjelivaš ruku moju. Idi sada! Putuj! Vrijeme je ... O žalosti moja teška' N eslušaj.. . U ovaj čas ... Čuješ li? To naša srca jecaju... �Bpoj 1 H 2. »r A J P E T« XAM3A XyMO. rPELUHM MyjE3MH 0 Oejia <3>&thmo, Re CKP0Bam no^ BHHOBy ji03y y aBJinjH BaJa Hii rjie;iaw BHiue na rpa/i, Mapnrnjy hh na3ape. n Ha bora caM 3af>opaBHo 3čor o'mjy TBojHX. 0, -laniTo ce cicpHBaui no/i BHiioBy ji03y y aBjiHjn Bamoj. Ka/i neBa.M MOJiHTBy ca TaHKe MyHape! I|eo nam rpa,a nocyT je MHHapeTHMa / Ko Ce.’iHM necMaMa Bory. 0 jiena <I>aTHMo, y cjttoh njiaB ica/ia 3aTpeiiTe 3 Be3/ie H CBem npocny ce rpa^oM y cBeTe paMa3aHCKe hoKh, Ca TaHitor MiinapeTa h ica.ua MOJiHTBy iieBain Mhcjihm hu TBoje o m A Ka/ja Kpo3 Caune chthh iiotohh Ko 3mm je o/i cpeCpa 3a6jieuiTe y MeceneBe Hohu, Ja ;iyro r.’ie/uiM y Bamy 6ejiy aBjmjy h Kyjiy IIIto ce npejiHBajy Ha MecciHHH ko o;t ce;;e(J)a capaj, II CTojiiM na MHnapeTy h HenyjHo iieisaM: ABaj! lJyj Me o, 'iyj, Oe.ua, <I>aTHMo, . . Ka/ia ce rpa/iOM nauiHM pa3JiHjy mxe Hohu, Ja Burne jie yMeM hh Ha Bora m mhcjihm: TBoje MO npHe o'iapame om! I))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))])))))))))))))))))))))))))))))))))»))»»)»)»)»»»)>J)>J MIRZA 8AFVET. KRK HANBAR Između gradske vijećnice i Baščaršije jedan dio današnje Kočića ulice narod zove Telali t. j. ulica, gdje se prodaju i kupuju stare stvari. Kad neko .umre, ko ima malodobne' djece, tu pUomet oživi, jer šeriatski sud u ime nasljednika pre­ tvara u novac javnom dražbom sav pokretni ime­ tak umrlih i predaje na pohranu pupilarnoj masi. Inače je mrtav taj dio grada. Koga često tuda vodi put, imade prilike da vidi: kako prolazi slava svijeta; kako se brzo raspačava, što se sabiralo na godine; kako se jeftino prodaje, što se nabavljalo za skupe pare, — kratko rečeno imade prilike, da vidi u živoj slici svu golotinju ljudskoga života, k'oji se osni­ va na poslovici: »Dok se jednom ne smrkne, dru­ gom se ne može svanuti«. Kroz Telale vodio me negda najkraći put od kuće u sabornicu, koja je bila smještena u općin­ skoj palači. Godine sam tuda prolazio i Bog zna koliko puta vidio sjajno pokućtvo bogatih aga i poderana rutina čednih siromaha kako idu od ruke do ruke i čuo glas telala, kako monotono viče: »Prvi put - - drugi put, ahir mezad treći put — teslim«. Oko siromašnih rutina skupi se obično neko­ liko telula, a ako ostavštine bogata pokojnika CTpaHa 11. sjati se katkad toliko kupaca i znatiželjne publi­ ke, da se prolaznici moraju gurati, dok prođu ispred telalbašina dućana, gdje se obično vrši Javna dražba. Tuda sam na godine prolazio i nikada nijesam zastao, da upitam: čija se ostavština pro­ daje. Jednom prolazeći vidim, da telalbaša drži dvije knjige i viče: »Kruna, prvi put«. Zastanem i opazim po uvezu da su rukopisi, pa dobacim ko iz šale — dvije krune. Neko još primače 20 helera, a ja dignem na tri krune. Telalbaše po tra­ dicionalnom običaju ponovi formulu, pa mi prcdade knjige. Čekajući dok mi vrati kusur od de­ set kruna otvorim jednu i na prvom listu vidim četiri đistihana u turskom jeziku s potpisom Elfakir Husejin Miri. Čitajuić te stihove snebivao sam se od čuda, pa upitam telala, koji stajaše do mene: — Čija se to ostavština prodaje1? — Nekakova esnafa — odgovori. Neki dan je umro kao samohran bećar. Imetak će mu se pro­ dati i spremiti luđaku u Tursku. — Šta je bio po zanatu? — Kazandžija — Tuhaf! odakle njemtu ovaj čitab? — Ne umijem ti kazati. Na to će jedan starac, koji je stajao do me-Trer^Poznam ga ja, poznam mu i oca j djeda. Djed mu je bio mektebhodža, ali se govorilo, da hpk alim i da imade mnogo ćitaba. Kadgod net mu duši, izveo svoj mekteb na kišnu ovu, panula bi kiša kroz 24 sabata. Svakako je bio dobar čovjek. U godini dana ja bi jedan put sišao u čaršiju, ja nebi. To reče i ode za svojim poslom, a ja uzmem kusur i pođem kući usput listajući kupljene knjige. Kasnije sam kušao, da još štogod saznam o čudaku, koji je podučavao djecu, a čitao klasična djela prvih reprezentanata perzijske mistike. Ali trud mi ostade uzaludan, jer nijesam mngao doz­ nati ni u kojoj je mahali bio hodža, ni kako se zvao, a u Sarajevu bilo je nekada mnogo mekteba i hodža, koji su bili učeni i s malim zadovolj­ ni. Svoje zvanje smatrali su kao svetu dužnost, a svoj rad — na polju prosvjećivanja naroda — ve­ likim sevapom. Takova jednog hođžu i ja sam zapamtio. To je bio rahmetli Husejin ef. Mango, od koga sam kupio nekoliko djela od naših pisaca. Umro je u Goraždu kao siromašni hodža podučavajući dje­ čicu arapska pismena i elementarne pojmvove vje . ronake. A zaista rijetki su njegovi savremenici, koji su bili učeni i liberalni kao hodža Mango. Od njega sam prvi put čuo hadis: »Bog ne gleda u vašu vanjsku pojavu nego u srca« i to mi je tako slobodoumno protumačio, da sam se sne­ bivao od čuda. Druga je knjiga jedna bilježnica (medžmu-a) u koju je neko — veoma obrazovan i načitan — bilježio pjesme, pojedine stihove, hadise i riječi velikih ljudi u islamskom svijetu. Iz te dvije knjige i drugih starih rukopisa moje biblioteke ja ću čitaocima lista »Gajret« po često izabrati svašta po malo i pružiti im, ako Bog dade zdravlja i života, dosta ugodne lektire �CrpaHa 12. - » r A J P E T« Božijeg poslanika riječi, koje su postale poslovice u islamskom svijetu. MOJE CEJIO. 1. Čovjek je neprijatelj onoga, što ne razu­ mije. 2. Bog imade kaznu pod svojim prijestoljem, od koje su ključi jezici pjesnika. Bolji je pametan neprijatelj, nego li buda­ last prijatelj. 4. Ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Bogu. 5. Ko nema smiiovanja prama ljudima nema ni Bog smiiovanja prama njemu. 6. Najbolji je čovjek, od koga ljudi imadu najviše koristi. 7. Štednja je blago, koje ne propada. 8. Lijepa je riječ sadaka (milostinja). Nadi* sin Harisov bio je najuljuci protivnik Muhameđov (a. s.). U bitci na brdu Bedr zarobe ga muslimani i kasnije pogube. Na to njegova kći Kutcjba spjeva slijedeću tužaljku; iPozdrav nosit putniku je drago: Ako sreća u Usajl te baci. O putniče, pozdrav m i ponesi Mrtvu ocu u hlađanoj raci. Ti mu reci jcako ga pozdravljam, A suze mi niz obraze jte^ti.. Dok se druge cijede niz pluća U prsima — i dušu mi. peku. Ako mrtvi govore i^čuju, Kad od mene pozdrav m u predađe Nadr će ti lijepo zahvaliti, 0 putniče, neka Siobro znadeš. Muhamede, sine časne žene, — 1 najbolji u njezinu rodu. Ništa tebi naškodilo nebi, Da si Nadru darovo slobodu! Veledušni i veliki ljudi — I u srdžbi savladat se znaju; Iz pobude plemenite duše I zločincu kaznu opraštaju. Ako s’ ikom mogo oprostiti, Nadr tebi najbliži je bio — U kurejškom plemenitom rodu — A ti si ga n a žalost ubio! Kad su Muhamedu (a. s.) recitirali tu pjesmu, rekao je: »Zaista da sam to prije 6uo, bio bi poin/iloviaji!« Kano jih je mho npe^jeji T;ye yr.neAax CBjeTJio CBjeTa! 0x, Kaiio je ahbho cejio T^je npoBeAOx M.'ia/ia jheTa! MHJI03By«IHH HOj ITTH'IHUa Pa3JiHje;Ke ce na cBe CTpaHe. .Tlnjeno th je nor.ne;jaTH h a ^ a jyTpo.M Cyime rpanel JlonjeTapau fi.narH KaiKa/j G ahapjinja u 3annpH II ca noJbCKor ipijeha uiapHor OkO.TIHIJOM MHpilC ULHpif... lio nauiH>aKy, npx ropnije, Bjeaopyno CTa^o nače, . i MULE ■I ' IT i' U stara vremena se govorilo: Ko mn^gO' p u tu ­ je, taj mnogo zna!« Ali ta izreka više nije u modi, jer su se danas namnožale stvari koje trebamo upoznati, da ih — ne samo onaj koji putuje — već ni onaj koji mnogo sjedi nema kada potpuno upoznati. Dvojica ljudi, koji su ograjisali na nevjeru jedne žene, malo su svojat. Bpoj Ha3ncJ) PecysiOBHfc: / A naorHpMe MJia/jo Be3e y-3 CBnpa.ny ahbhc rjiace! Opann ce MapHH *iyjy Kauo ojny Ha BOJione H Gpa3/iajy njeBajyhn Opantme y Ao;ioBe. Ha Kaji Aoape iuiacje 3JiaT H 0 Ha H>HBaMa Kpaja Mora, Cpn 3amymTH, Koca c’jeBHe: OGapa ce ;iap oa Bora... BHHorpaAH poAHH, nyHH, To cy l)ep;iaH Mora cejia; Ka^ nacTane GepGa MHJia IljecMOM jenn HapaB ujejia. Oj, jbyfijbeHO, 'iapHO cejio, y o6«Jby cpehe u Bara! Hajc.rabe mh y tbom Kpnjiy npocHHBaT’ h sanjeBara! 0. HaMnapa: y BEHEP. IlpaManeTHO cyHne 3a ropnpy najja, PyMeiiHJio 3aAH>e /jajieit 3anaA mapa, Ranica noHeciaje... H ko h3 nexapa npoJieBa ce TaMa na 3eMJi>Hny ca^a. H HAy TeJKaitn yMopHH ca pa^a CBOMe A0My thxom OAMapara Tejio. nacttnp neco neBa... CBoje njiarao Cejio Ha H3Bopy KynH nnjia MOMa, MJia^a. H cBer noHecTaje... J a Ty ctojhm caMO Kpaj H3Bopa caMait y cyT0Hy Aana Mnp je CBern; ne cMeia ra ca;ja hh JincTaK HH rpaHa. HecTajio je Aana h ko HeKTap H3 nexapa Ilojiarano poca n a 3eMJbjpy na^a ^ajieKO y cejiy THmnua je nycTa — OaA ce Tencaic OAMapa o;j pa/ja. Samilost od nekoliko groša iz džepa, vrijednija je od nekoliko oka samilosti iz srca. / �Bpoj I u 2. »r A J P E T« RIZA MUDERIZOVIĆ, ARHIVAR ZEM. MUZEJA. dolazak omer paše latasa U BOSNU. ('Pmvađanje reforma sultana Abdul Medžida.) L’vidila se je potreba, da se i u ponos. Posni i kršnoj Hercegovini provedu reforme sto ih je turski sultan, Abdul-Medžid han progla­ sio godine 1255. po Hidžri (1839.) manifestnom, poznatim pod imenom » Kj u l h a n e - h a t i - h u ma j u n i « , po mjestu gdje je manifest pročitan, u prisustvu carskih dostajnstvenika i mnogo^ brojnog naroda. U tom manifestu proglašena je ravnopravnost sviju otomanskih podanika i za­ štita lične slobode, časti i imovine, te uvađanje raznih uredaba u pogledu privrede, obrta i trgo­ vine. Ove reforme, koje su s velikim oduševlje­ njem dočekane od turskog naroda širom Turske carevine, bez razlike vjere i narodnosti, bile su većim djelom i provedene. Jedina pokrajina, bila je Bosna, koja je sve do tada pošteđivana od pro-‘ vadanja tih reforma, jer je Bosna sačinjavala u Evropi tursku predstražu i bila branitelj 'cijele Rumelije. Radi ovih okolnosti turski carevi, da­ vali su joj neku naročitu važnost i bojali se, da se ne bi, radi provađanja reforpia pobunilo njeno stanovništvo, koje je poznato sa svoje prirođene naprasitosti. Ali i bez ovoga Bosanci su se mnogo puta bunili, bez opravdanih razloga, protiv mno­ gih carskih odredaba i ustanova i time zadavali dosta brige carskoj vladi i bosanskim namjesni­ cima. U Carigradu su znali, da su Bosanci kivni na sultana i radi ukinuća janjičarskog odžaka (institucija), te da očekuju prvu zgodu, da izliju svoj gnjev protiv Turske. Međutim] i odvažni tur­ ski car sultan Abdul-Medžid, uvidivši da nema drugpg izlaza za blagostanje i napredak njegove države, nego u cjelosti provesti i u Bosni refor­ me, odluči se na to i naredi ministarskom s^vjetu, da potraže jednu odvažnu ličnost, koja će biti u stanju, da ove1reforme u cjelosti provede. Ta ličnost ne mora paziti ni na posljedice, koje bi se mogle pojaviti provađanjem tih reformi. Bosna, koju je lično osvojio sultan Mehm<ed II. (Fatih) godine 866. po Hidžri (1463.), bila je poprište1 mnogih lokalnih pobuna i ustanaka, većim dijelom radi zle uprave bosanskih valija i upravnih organa, koji su većinom bili Turkuše, ljudi bez samilosti, nijesu se žacali u mnogo slu­ čajeva ni od krvoločnih prohtjeva. Poznata su po zlu glasu i još su u uspomeni imena bosanskih valija: Dželalije Ali, paše, koji je upravljao Bos­ nom 1235.—1238. (1819.—1822.) i Abdul-Rahim paše, u godini 1242.—1244. (1826.—1828.). Njih ću prvom prilikom detaljno opisati po istoriji merhum Salih ef. Muvekita. Istina među bosanskim namjesnicima ima nekoliko njih koji su bili uzor državničke mudrosti i ljubimci bos. stanovništva, a za primjer može se navesti Hekjimović Alipaša, koji je upravljao Bosnbm godine 1149.—1153. (1736.—1740.). Ali ni Bosanci ni Hercegovci nijesu se tako Iako pokoravali onim tuđincima i došljacima, koji su većinom gledali jedino, kako da napune svoje džepove na račun urođenika i da se što pri­ je povrate .od kuda su i došli. CrpaHa 13. Posljedica ovakpve uprave, bila je ta, da se je u Bosni, kroz 415 godina turske uprave izmjenilo ništa manu* nego gft) valiia. tako da na po­ jedinog valiju^popreOno odpada samo po jedna godina 1 mjesec i 8 dana uprave, listina među njima bilo je i umnih i pravednih državnika, koji su upravljali Bosnom i po 8—9 godina i bi­ vali imenovani po drugi pa i treći put. Sva ta njihova nastojanja nijesu opet mogla uspješno i blagotvorno djelovati na tvrdokorno i pono*sito bosansko stanovništvo. Glavni je razlog to­ mu, da su Bosanci smatrali Osmanlije kao t uđ i n a r o d , a sami osjećali u sebi neku p r irodenu samostalnost, oholost i t v r d o k o r n o s t te se nijesu nikada nikome lako pokoravali, a kada su silom prilika bili pokoreni, opet su prvom prilikom tu pokornost otkazivali. A i sami bosanski prvaci nijesu ni­ kad međusobno složno živjeli nego su usljed prirođene im zavidnosti, jedan protiv drugoga radili ’— dosta puta i oružjem razračunavali. Bosna po svom geografskom položaju, a njeni stanovnici po prirodnoj smionosti i odvaž­ nosti doprinijeli su Turskoj carevini na mnogim ratištima, dosta pobjeda. Nema u Evropi nijed­ nog rata gdjcjje Turska ratovala a da tu Bošnja­ ci nijesu krv za pobjedu Turske, jer su oni i njihove spahije bili dobrr junaci i sačinjavali predstražu turskih armija. Oni ne samo da su ratovali na evropskom kontinentu, već i u Maloj Aziji tu i tamo, gdje je god Turska ratovala, pa i na Kreti, na Sredo­ zemnom moru itd. Za usluge, što su ih Bosanci činili turskim carevima i oni su bili nagrađiva­ ni ziametima i timarima (lenima), tako da je svaki gotovo treći ratnik postao spahijom i po­ sjednikom lena, što svjedoče i zemljišni posje­ di bosanskih muslimana. Ti spahiluci bili su nagrada ratnika, koji su se pokazali hrabrim i odvažnim, koji su stavljali svoj život na kocku, boreći se za sultana. Bosna kao pokrajina Turske carevine, ima­ la je neku vrstu autonomije, te se je zvala »aj a 1a to m« a ne v i l a j e t o m , kao ostale tur­ ske pokrajine, koje su izravno u svakom pogle­ du potpadale pod vlast velikih vezira. Još prije proglasa Sultana Medžida, opazila se državna nužda, da se izjednače sve pokrajine pod ime­ nom vilajeta i u njima provedu namjeravane reforme. Ministarski savjet nakon podužeg i svestra­ nog vijećanja zaključi uz pristanak sultana, da se ta zadaća povjeri tadašnjem generalisimusu rumelijske vojske, našem sunarodnjaku Latas Omer paši, poznatom pod imenom Hrvat Omer paša.*) On kao suplemenjak naš, koji je neko vrije­ me i boravio u Bosni, dobro je poznavao Bosnu, Bošnjake i njihove običaje, njihove dobre i zle strane. On je bio i carska pouzdana osoba. Me­ đutim prije na jednu godinu dana Omer pašina dolaska u Bosnu, tadašnji bosanski valija Tahir paša Čengelović, pokušao je da provede ne­ koje članke tih reforma u Krajini, preko svoga miljenika bihaćkog muteselima, Mehmed paše *) Omer paša, premda je !bio Srbin, iz političkih raz­ loga, nije se izdavao za Srbina nego za \Hrvata. �l/rparia 14. >r A J P E T« Bihčaka. Krajišnici se pobuniše, na što paša morade s njima i zaratovati. Paša sakupi voj­ sku i krene na Krajinu, ali usljed pojave kolere u vojsci i pašine bolesti, povrati se u Travnik bez ikakvog uspjeha. Omer paša Latas rođen je god. 1211. (1795.) u selu Janoj gori u ispostavi Plaško, koja pri­ pada ogulinskoj regimenti u Lici. Ime mu je bilo Mihajlo, a prezime Latas. Za djetijstva naučio je osim svog jezika njemački i talijan­ ski. U Gospiću pohađao je vojničku školu te pošto se je pokazao kao marljiv đak, stupi u vojništvo i postane podčasnikom u intendanturi. Bog sam zna zbog kakova razloga pobjeg­ ne*) god. 1239. (1823.) iz vojništva i pređe bosan­ sku granicu te se skloni u Glamoču kod porodi­ ce Filipovića, gdje zamjeni svoje ime Mihajla u Miću. Nakon nekog vremena krene u Banju Lu­ ku, gdje se smjesti kao sluga kod Hadži Ibrahim a Bojića, oca Hadži Alijina, koji je bio po­ znat pod nadimkom »softe«. 'Hadži Ibrahim ponudi mu da pređe na Iso­ lani. Mićo bez ikakvog oklijevanja pristane. — Hadži Ibrahim odvede Miću kadiji i tu ga-poučiše o islamskim propisima i Mićo^primi ime Omer Lufti elendija. Kada je primio Islam, posveti se pune dvije godine pisanju i čitanju turskog pisma i uspije mu da ga prilično nauči. Kad je to postigao, prohtjedne mu se da ode na* dunavsku obalu,, u čemu ga pomogne i njegov gospodar Bojić i pre­ poruči ga jednom svome prijatelju u Vidinu. — Čim stigne tamo pretka pismo naslovniku, koji ga predvede Ibrahim paši i preporuči. Paša pri­ mi Omera sebi u dvor i dade mu zadaću da mu podučava sinove u znanosti i prosvjeti. Ibrahim paša uvidje spremu i sposobnost Omer efendijinu, a naročito spretnost i vještinu u obuci carske vojske po novoj metodi i opremi ga s preporukom velikom veziru Rešid Mehmed paši u Carigrad, da ga tamo uvrsti u carsku voj­ sku. Omera pratila sreća, zavoli ga i sami veli­ ki vezir, te ga imenuje »sag-kolasom« (kapeta­ nom I. klase), kod pješadije. Ujedno ga ime­ nuje instruktorom vojnih predmeta u vojničkoj školi u Carigradu. Nakon kratkog vremena bi promaknut na čast majora i postavljen za pro­ fesora carskom prijestolonasljedniku AbdulMedžid efendiji, da ga poučava u geometriji i matematici. U to doba je Turska 'bila zabavljena grčkim i egipatskim pitanjem, 'a izvana ruskom voj­ nom, bio je tim zabačen u zaborav i cijeli cere­ monijal vojnih unapređenja. Usljed toga i Omer ostade u svojstvu majora sve do god. 1251. (1835.) U istoj godini bi promaknut na čast podpukovnika, a po sm rti sultan Mahmuta za pu­ kovnika. Sultan A'bdul-Medžid čim zasjede na prijestolje, iz naklonosti 'prama nekadašnjem svome profesoru, imenuje ga brigadirom, te ta­ ko postepenim unapređenjem bi postavljen i *) Za bijeg M ihajla L atasa (Omer paše), ipriča se na d va načina. Jedini vele, da je pobjegao zbog djevojke, drugi, da je m orao pobjeći radi malvenzicija u intendan­ turi. Spoj 1 h 2. za vrhovnog komandanta rumelijske vojske. — U tom svojstvu naimenovan je i za provađanje reformi u Bosni. Za vrijeme rusko-turskog rata na Krimu g. 1272. (1855.), bi mu podijeljen i naslov »serdari-ekrema« (vrhovni komandant) cje­ lokupne carske vojske. (Nastaviće se.) nPBM AEUEMBAP Y TAJPETy (llpegaBaibe soje je o a ph o o A6flyna3M3 CyniaHOBMh y npyry nnaHOBa ynpaBe Tajpeia h CBojnx Konera, nnTOMaua rajpeTOBHx, yosM npBor fleiteMČpa). IIomTOBaHa rocnoAO h kipare KOJiere! Meiin je ocoohto flparo, ihto mh je noBjepeHO, Aa pe’ieM pnje'i-ABHje o BejmKOM Aany IlpBćM AedeM6py, Aany, Koja je 6e3 cyMH>e HajBMUH y Harnoj 3ajeAHH’IKOj HCTOpHJH. CBima BaMa je no3Haio, im u ce AoroAH 28. jyna. 1914. J ohi BaM h ca^a cnrypHO 3yjH y yuiHMa npacau ^eBo.iBepcitor XHTua Hamer CpćHna, BhaorAancKor xepoja TaBpHJia IIpHHii,Hiia, kojhm oh CMpbh aycTpHjcKy xnApy. ^ora^ajH noćenje OBor CBjeAomhjth cy BHjenoBHe naKane TepMaHa, H>HxoBa 3BjepcTBa h aceJby 3a rocnoACTBOM 'imaBor cBHjera. ApajjcKe Ka3aMaTe, GaH>ajiy’iKa TaMHHii,a, capajeBCKH oKpyiKHH 3aTBop, 3eHHMKa ica3iiH0iia, r>HxaiiKa Kyjia h jom MHorH Apyrw 3arBopH h xaMHHU,e nyH>eHH cy HaII1HM HajyrjI6AHHjHM JbyAHMa CpČ)HMa H TO CaMO 3aT0, jep cy BOJbejiH CBOj Hapo/t h TpaKHJiH cpehy CBoje OTaijGHHe. Mjeceu; Aana OBor KpBim'iKor xapan>a h čarapam a itajGojbnx cpucKiix .cmioBa, Mjeceu, /lana iuwi<iKaH>a ii Bjemaita oa cipane IIoTHopeKOBHX iiJiaheiiHKa rjieAajia je MHpno CpGnja, jep mije XTjejia, Aa CBojHM iiocpeAOBaH»eM H3a30Be eisponcicH noKOJb. Ajih je h AycTpHja yBHAjejia, Aa Hehe moHh hhKaA HCKopHjeiiHTH nanHonajiHe c.BHjecra GocaHCitoxepu,eroBa'iKHX CpGa, aok toa ohh rjieAajy uopeA ceGe cjio6oAH,y KpajbeBHiiy CpGHjy. A aok ce toa ne yHHHiTH HaipionajiHa CBHjecT koa OBor napoAa, aotJie he Ghth Jyr A.vc/rpo-MabapcKe MOHapxnje TaMan h oGJiaMan, na H>eM,y nehe Ghth MHpa h MOiiapxHja nehe MohH Ha mera paiiyHara. Ochm Tora CpCnja je CMeTa.ua TepMancicoj eKcnaH3Hjn Ha jyroHCTOK, na je h c Te CTpane TpeGajia Aa 6yAe yiiHHiTeHa. Y noJiHth'ikom h eKOHOMCKOM pa3Bojy CpGnje, nieAaJia je AycTpnja CBojy nponacT. CBe obo HHje Morjia AycTpwja rjieAara hh noAhochth h OHa Aaje iiocjiHje Mjecer Aana capajeBCitor aTemaTa CpGnjH yjiTHMaTyM Beh oa lipnje cnpeM.n>eH. Onaj He’iyBenH yjiTHMaTyM Tpe6ao je Aa 6y;ie no'ieTaK oAanHo CMHiojbeHHX 3axTjeBa IbeMamce h AycTpo-Mabapcne, TpeGao je Aa uocjiyjKH itao ysepTHpa 3a h>hxob KacHHjH CTpauiHH noxoA h ocBaja.na’iKe HaKaHe. AycTpHja je yjia3Hiia y paT, a.nn unje 6h.Tia caMa. H3a H>e cy CTajajie ao ay6a oGopy5Kane ibeMa'iKe nernje, a H3a HiHX oneT noMajba.nH cy ce H3a xopH30HTa h Kao KoiiT,ype oupTaBajiH ce h>hxobh chrypiiH caBe3HHAH TypuH h ByrapH. MoMenaT, y kom ce najiarmjia CpGHja Gho je cyAGonocaH h oGje iberoue CTpane Gnjie cy jacue h H3pa3HTe. C jeAHe CTpane Gho je GenAan h nponacT, no^HTHMKa CMpT jeAiior iihtomot, AapoBHTor h bhTeuiKor HapoAa, napoAa iiiHpoite npHpoAe, KojH je �Gpoj 1 H2. — »r A J P E T« ° ^ MHJIH0Ha Ayma, a c Apyre CTpaHe meroBa nnjeKOBHMa ncejbena h cnpHjeiaBaHa cjiodoAa h Hapo^Ho h AP*aBno yje^HH>eH>e. JKhbot MJia^e npajbeBnue, kojoj je noA My/ipoM B.ia^oM itena Kpajba Ile1Pa I- je^Ba ycnjejio, Aa ce cmhph h cpeAH bhcho je o KOHpy. CTerHyTa cppa y obom cy^0onocHOM nacy, v-ponja je BHTeniKH npHMHjia oČHjecHO Ao6aneHy joj pyKaBHu;y, nouiTo je Hajnpnje ca cBoje CTpaHe noKyJuaJia, /ja ce mhphhm nyTeM pnjeurn cnop h Aa ce TaKo H36jerae eBponcKH paT. IIoiiycTjbHBocT c H>eHe CTpane dHJia je TOJiHica, Aa je nan h itena HenpnjaTejta 3a^HBHJia. A jih paT je Č»ho Beh yHanpHje/i oApepeH h AycTpnja HHje Morjia HHje XTjejia hhth CMje- aa npHXBaTHTH o^roBop CpGnje. H none paT. AycTpHjcKH toiiobh 6oMdapAyjy Beorpafl, a neT icopoBa Aycipo-MabapcKe BojcKe cMjeniTeHo je Ha rpaHHii,H CpOnje. OBa cnjraa Bojcica npeJia.3H rpaiiHuy CpdHje. JI,ojia3H ao dHrae Ha II,epy, Ko.uydapH h Ja^py, r^je je ocBeTjiaHO'cpncKo opyjKje. Ty cy cpncicn cokojiobh 3a Tpn AaHa npejieTjejra 150 km h ^a.iH je^Hy oa HajcjajHHjnx OHTana OBora paTa. Te noTyKjm ABa ao tph nyTa OpojnHje HenpnjaTejbe. PaT ce HacTaBjba h AaJte. y mera yjia3e h ocTaJie eBponcKe CHJie: PycHja, <PpaHnycKa h Emviecica. H3a Jieba HanaAajy na CpOHjy HCBjepnn ByrapH. Cnpe’iaBa ce MaTepnjajma noMoh cane3HHKa CpdnjH h HecTaje joj M.vHHpHje. OpOnja je v Ae<|)CH3HBH. CpnCKa HapoAHa CKynuiTHHa y Hhhit 0Aajyhn nonacrnajiKM jynaAHMa h noTBpbyjyhH CBojy cnpeMHOCT Aa ApatH y3 caBe3HHKe 0op0y 3a đdjiodo^eae h yjeAHiLeae MHTaBor cpncKO-xpBai*jcor-cjioBeHa'iKor mieMena noA HHjeH.v ncpTaBa, Koje 6yAV HeH3f»je5icHBe: Aa (Ih ce ode36HjeAHJiH jkhbothh HHTepecH napoAa OAodpaBa nojiHTHKy BJiaAe h Aaje joj noniyHO noBjepeite y tom npamij. H CpOnja 6h naiiaAH.yTa c neT CTpana. EpamiJia ce. kojihKo roA je Mor.aa h men xepojcKH oTnop no-* itpAHO je BHTeniTBO cpiiCKor napoAa h Aao My Mjecia y peAy najBehnx h najc,naBiiHjHx, Aao M,y Mjecra Meby ohhm, Kojn cnojoM KpBJhy naimcaiiie enoneje. ITocjinje OajiKancicor paTa Mopa Cp6nj!i oneT Aa KpBJby HCKynjbyje cjiodoAy CBojy h ocTajmx jy?KHHX C.TaBeHa. IloMoh joj nnje Morjia aoEh. Be3a caBe3HH’IKe BOjCKe ca BOjCKOM BOjBOAe n.VTHHKa HHje ce Morjia Aa H3npuiH. Bojcica npHnua AjieiccaiiApa, Ko­ joj cy Taicobep TpeOajm noMohn caBcaiiHUH MyHHii;HjoM OAynnpajia ce xepojcicn. Tpaacnjio ce oa H>e, Aa H3AP5KH Tpn HeAjeJte, H3Apaca.na je ABa Mjecera. Ajih k.va h icaMO OpojHHjn HenpHjaTejb HMao je h tchikv apTHJbepHjy. h CBy paTH,y cnpeM,y y nejinicoj kojihhhhii IIoBJia’ieite cpncice BojcKe 6hjio je Hen3dje5KHBO. Cbct h abpjbhb C>ho je npnMjep, uito ra AaBaxy cpnckh BHTe30BH CBHjeT.y, BejiH'iaHCTBeii no eHeprnjH h j.vnamTBy. Cpncna je BojcKa CHJia3HJia hh3 KaMeiiHTe ajidaHcice njianHHe JaApaHCKOM Mopy, 3ajeAH0 ca CBOjHM CHjeAHM KpaJbeM neTpOM I. H OAJIHHHHM BObOM BpXOBHHM KOMaHAaHTOM, AjieKCaHApOM. (>BH KpiiiiiH BHTe30BH, nanaAaTH MyiiKe oa 6njecnHx apin»yTCKHx pyjba ocTaBJbajin cy CBojy OTap0Hny noA iipiiTHCKOM TpocTpyKC nonjiaBe. H TaAa hm npeAJiojicn IbeMamca MHp. OAf>HHie ra c npe3HpoM Cp6n. CaTpTH h npenoJiOBJi>eHH, CMopenn bhmom. r.naby h ace\jj upeneaceHH cy cpncKH cokojiobh na Kp(|). H3BpuiH ce JbyTa CHnca, H c.TiOMH ce cadJta dpHTKa, H 3Jiania ce KpyHa cmpbh... H noTOHy CBe y kpbh. MpTBa Jieace n,apa o6a! OpaHa 15. OBaKo njeBa njeBan nocjinje KOCOBCKe đHTKe. caAa cy TpeCajie Aa 0yAy yjioaceHe CBe CHJie, H oa Aa ce cy3 dHje TepMaHCKa Haje3Aa H3 CpeAite EBpone. Ha KocoBy je ycnjejio cpncKHm BHTe30 BHMa cnachth nacT CBora njieMeHa, a caAa hm je Tpedajio, Aa cnamaBajy nacT h npaBAy h cjio6oAy CBojy h ocTajie hm CBe Cpahe. H cnacHiue je. 3 a H>y BojeBame, na je u H3BojeBame. IIpeypebeHa h OKpenjbena cpncna Bojc.Ka KpeHy noA bpxobhhm 3anoBjeAHHUiTBOM pereHTa AjieKcaHApa Ha cojiyHCKH ’ 4>poht. H na ropcKHM . i inii,HMa, Kojn ce nonyT Jiene3e CBHjajy H3 naA CojiyHa 3ay3 eme CBoje MjecTo. npeA n>HMa je Oho B hTOJb h MorneH ca CBOjHM HajBjmjM BpxoM KajMaK'ianaHOM. H He neKajyhH aok ce CMjecra cpncna BojCKa Byrapn H3BpuiHiue HanaA ca CTpyMHi;e. Ho CpOh čHiue Hnan cnpeMHH h c bcjihkhm jyHauiTBOM h HenpHMjepHHM nojieTOM h nperajianiTBOM ocBojHiue CTpaxoBHTH nojioacaj KajMaKnajiaii. 3 aTHM CHborne iia Apyry CTpaHy h naAe hm y pyne B htoji>. Cpdn (je caAa oneT 6 ope y CBojoj 3eMjbj. H oa TaAa te peAajy CJiaBHa AjeJia cpncKe Bojcne. 3a icpanco BpHjeMe ohh ocBojHiue neBjepoBaraoM 0 p3HHOM CBojy ;ioMOBHny, npeboiue h npeno H>eHHx rparoma h aoiiocome. cjiodoAy h ocrajioj CBojoj OpahH CpCHMa, XpBaTHMa u CjiOBeHAHMa OiiBuie AycTpo-MabapcKe Monapxiije, noja je obhm 'iacoM cKpmeHa. Herapu h iio roAHHe nocjinje capajeBCicor aTeiiTaTa, nocjinje Aycrpo-MabapcKe iiHBasnje na CpdHjy, Karae bbjihKe npoMjene y Apacaiby 0 HAamn.Hx h caAaiiiH>HX HaiiaAana h OpaHHTeJi»a! OKpeHy ce K(5jio y oico.no. Ham BjeicoBiiH HenpujaTejb, ABorjiaBH xadcOypiiiKH opao, Kojn je mhcjiho naxpaHHTH CBojy TpyiiHHy cjiaBencicoM icpBJby Bajba ce caAa y CBojoj BJiacTHToj kpbh h jiencn Ha 3eMJbH no.iOMJbeiiHx npHJia, CKpmeH h caTpBen. BejiHica H>eManica H,apeBHHa, icoja je MHCJiHJia AP*ara eBponcKo 7r:e3HO y cbohm pyicaMa iipedojiHjeBa caAa KpH3y h noKvrnana Aa 3aMHjeiiH CBinoj MHHHTapHCTHMKo-(j)eyAajiHO-icaiiHTajiHCTHMKH opraiiH3aM ca caBpmeunjHM MOAepHHM opraHH3MOM Ha TeMejty cou;HjajiH3Ma h iimpoice AeMOKpapHje. nocjinje H3BpmeHor AjeJia cpncne BojcKe o(3paaoBajia je cpncna BJiaAa cnojy BJiacT caMO y npeApaTHHM rpaHHii,aMa, a hobo ocjiodobeHH KpajeBH TpedajiH cy, Aa caMH cedH OApeAe nojiHTH'iicy opnjeiiTaii,Hjy. Y 3arpe0y je ocHOBaHO cpeAHmibe HapoAHo Bujehe Kao HajBHina BJiacT y obhm icpajeBHMa Ha nejiy ca ^poM KopompeM, IIpHdHheBHheM h ApoM naBejiHheM, IIoKpajHHCKa HapoAHa Bnjeha 6hJia cy y: CapajeBy, CnjiHTy, H obom CaA.y h Jt>y6jbaiih h BpiHHJia BJiacT y CBOjHM noKpajHHaMa, a dHJia OAroBopna cpeAHmiteM HapoAHOM Bnjehy y 3arpe6y. 24. HOBeMČpa Ha (JiopcHpaibe r. CBeT03apa npHdHheBHha h HMnepaTHBim 3axTjeB HapoAHor Bnjeha H3 j^ajiMaiiHje, BocHe h Xepn;eroBHHe u BojBOAHHe AOHece OAJiyicy CpeAHmibe HapoAHo Bnjebe, Aa ce h aamajbe nocjiaHCTBO oa 28 JiHii;a y BeorpaA h Aa H3Bpnm yjeAHH>eibe ca KpajbeBCKOM cpncnoM bjihaom. Obo 6h ce AoroAHJio jom h npnje, Aa HHcy CMeTajia Hena H3BjecHa JiHu;a. 29. HOBeMdpa KpeHyme H3adpahh H3acjiaHHiiiH, a BeorpabaHH ca HJiaHOBHMa BnaAe AoneKame hx OAyme£jbeno. flo 1. fleqeM6pa ohh cy ce pa3roBapanM h ooroBapann ca nnaHOBHMa Bnafle, a Taj AaH npnMn hx y 6 cam y Bese hberoBo Kpan>eBcko BncoHaHCTBO ripecTonoHacjbeAHMK PereHT Ane«caHAap. Bho je onKOJbeH HJiaHOBHMa BAaAe h aP- ITaBenHh npo'iHTa 0Apecy ynpaBJbeHy Ha mera h y moj H3Hece ncejbe HapoAa cjiodoAHe ApncaBe CjioBeHau,a, XpBaTa h Cp6a h noTpedy yjeAHH,eH>a. Ha to My �Crpaua 16. Perem u npecTOJiOHacjbe^HHK Pber. Kpajb. BncoMan'AjieKcaH^ap Meljy ocTajiHM peae: »ripMMajytiM to caonfcetbe, yBjepeH caM p,a BpuiHM CBojy BnaflananKy py»HOCT, jep h>mm caMo npnBOflMM K0H3HH0 y fle/10 OHO, UJTO Cy HajSO/bM CHHOBM Harne kpbm , CBe Tpn Bepe h CBa Tpn MMeHa, c o(5e cipaHe flyH3Ba, Caoe h flpnHe, nose/in npHripeMaTH jolu 3 a B/iape 6naweHe ycnoMeHe Mora flega KHe3a AnencaHApa I. m KHe3a MMxajna, oho ujto oAroBapa wen>aMa h nornegMMa Mora Hapofla, Te y MMe hberoBa Be/iMHaHCTBa IleTpa I. npornawyjeM yjeflnibeH>e Kpa/beBHHe Cpfinje ca 3eMn>aMa He33BHCHe ppmaBe CnoBeHaua, XpBaTa h Cp6a y jepnHCTBeHO Kpan>eBctbo Cp(5a, XpBaTa h CnoBeHai^a«. OBaj xHCTopHjCKH MHH 6ho je HajBeha Harpa/ia BHCOKO pa3BHjeHOj IiapHOHaJIHOj CBHjeCTH H nOAHe: meHHM iKpTBaMa Hamer HapoAa. To je 6ho HajjbeniDH BHjeHap, noj« 6h ce Morao nojiO/KHTH Ha CBHjeTjie h cjiaBHe rpoCoBe cpncKHx BojHHKa h o<j)HU,Hpa, KojH nadome obom BejiHKOM CBjeTCKOM paT,y 3a nacT h CToOoAy CBHjy Hac. To je 6HJia Hajjbenma KOJiajHa h HajMHpHCHHja h HajmapeHHja KHTa Ha rpyAHMa H>HXOBHx cpehHHjHx paTHHx ApyroBa, KojH cy 3ajeflHO ca CBOjHM OMHJbeHHM BOljOM MJiaAHM II jyuaMKIIM KpajbeBiiheM AO/KHBjeJiH, a& H3Bojyjy ifofije,ay "HaA CHJiHHM HeiipHjaTejbeM h aa HaMa AOHepy Cjio6oAy. E to to je Opaho, jm anaj xHCxopiijcKor Aana 1. AeueMćpa 1918. To je XHCTopHjaT najcjiaBHHjer Ha­ mer Aa«a, 3a nojHM cmo Me3Hyjin oa Hamer ApMĆKa Ha BajiKaHCKH iiojiyoTOK. To je AaH, 3a nojHM cy npHMvejbKHBa.nH nam« njecjiHAH h koju . je 6hq*©£jeKTOM MHornx namHX HajCTapnjHx h yjeAHO HajcBe»HjHx HAeajia. To je Aan, Ka^a ce Hcnymime chobii ,HymaHa h JIa3apa, 3pHH>CKor h OpaHKonaHa, Kapa})opma, Taja j Boajuuce IleTpa. Oa Tor AaHa noHHH>e HOBa enoxa JKHBOTa Hamer TpoHMeHor HapoAa. Taj AaH je TeMejb-KaMeH Harne HOBe 3rpaAe OyAyhHocTH. H Taj AaH, 6paho, Heica HaM ociaHe yBHjeK bcjihk h CBeT y CBHjeCTH h Hena HaM JieČAH npeA ohhmh Kao noACTpeK 3a Hama 6yAyha Ajejia, Koja Hac oMJiaAHiipe Hm'ieKyjy, Hena HaM 6yAe noTBpAa mTa MOHceMO y9HHHTH nojeAHHaMHO, a KaMO jih mTa heMO Moh« Aa y ’IHHHMO CJIOJKHH. ctbo Bpoj »r A J P E T« 1 h 2. PROF. LJUBA STEFANOVIĆ.*) HIGIJENA TIJELA Kupanje. U n ašo j o ta d žb in i, z d rav stv en i u v je ti za život još s u u za četk u . Z d ra v stv en e sp rav e i su v iše su sk u p e i rije tk e i s m a tr a ju se za ra s k o š i k o d bo­ g a ta š a , te ta k o m a s a n a š e g n a r o d a n e m ože da sa z n a m a š ta o k o ris ti n a u k e o zd rv lju . Ž iveći ta k o , n a š n a ro d n e m ilo s rd n o r a s ip a n ajv eću s reću i b la g o sta n je , n e s a m o sv o je nego i cijele n a še države, ru še ć i svoje d rag o cjen o z d ra v ­ lje i s a tiru ć i svoj porod , o n s r lja b rzim k o ra c im a u ponor, gdje će u b rzo s a h r a n iti n e s a m o sebe n e ­ go i svoju o tad žb in u . Još u sv o jo j m lad o sti, g le d a ju ć i sv a k o d n e v ­ no bezbrojne p rim je re , k a k o n a š n a ro d sam o zbog zd ra v s tv e n ih n e p rilik a brzo p ro p a d a ; zaželio sam d a se cijelog v ijek a tru d im , d a m u m a i n a j­ m a n je pom ognem u tom e, p a m a to b ilo i po ve­ lik u cijen u m oga z d ra v lja i m o g a im a n ja . U tom e c ilju ra z g le d a o sa m i is tra ž iv a o po sv im a e v ro p sk im c e n trim a , im a li štogod o d ve­ o m a p r i s n i h m a i s k u p o c je n ih sp ra v a , k o je bi se m ogle u d e s iti p re m a n a š im p r ilik a m a , p a o n ­ d a k o risn o u p o trije b iti p re m a n a š im sred stsv im a, k o jim a rasp o la že cio n a š n aro d . R adeći ta k o d o šao s a m do iz v je s n ih z a k lju ­ ča k a, k o ji su se i n a p rim je n i p o k a z a li v eo m a p ra k tič n i i k o ris n i, ali su novi, te tr e b a d a t i v re­ m e n a i tr u d a u lo žiti, d a b i to n a š n a ro d lijep o i p ra v iln o ra z u m io i m ogao što bo lje is k o ris titi. T ko je god čitao h is to r iju p ro n a la z a k a , vidio je, d a su m n o g i p ro n a la s c i u č in je n i o d av n o , pa k a k o p ro n a la z a č n ije im ao s r e d s ta v a d a svoj p ro ­ n a la z a k s a m iz ra d i, a oni, k o ji im a ju s re d s ta v a d a m u p o m o g n u , n e m a ju d o v o ljn o p a m e ti, d a to dobro p ro c ije n e iLi n alaze, d a bi ta j p r o n a la ­ zak, n jih s a m e o š te tio ; zato s u t i p ro n a la s c i n a ­ p u š ta n i ili u b escjen je p ro d a v a n i n ek o m v je što m čo vjeku, k o ji je n a to m e z a ra d io m iliju n e , a s a ­ m i. p ro n a la z a č i, k o ji su u sv o je p ro n a la s k e u lo ­ žili cio svoj život i cijelo sv o je im an je , i a k o su OBaj AaH CTBOpnme 3HaMeHHTH CpiICKH BOjHHAH bili v e lik i i sla v n i um o v i, u m ir a li s u u najv ećo j H 0(J)HAHpH H ja Bac, rOCIIOAO H APyrOBH H03HBaM, b ijed i i nevolji. Aa ce cjeTHMo cbhx ohhx 3HaHHX h ne3HaHHx, Koju D ocnije, če sto p u ta i poslije 100 g o d in a, m n o ­ AaAome CBoje jkhbotc 3a Hamy cjio6oAy h OBaj Aan, gi s u o d tih n a p u š te n ih p ro n a la z a k a , s h v a ć e n i, no3HBaM Bac, Aa ce noKJioHHTe cjeHaMa na.nHX h Be- u s v o je n i .i u p o tre b o m u sa v rše n i i o n i sti d o n ijeli jihkhm 3acjiyraMa 3acjiy}KHHx! s la v u i bo g atstv o neko m p ra k tič n o m čo v jek u . CjiaBa hm! Č ita ju ć i o n a č in u živ o ta v la d a r a i v e lik ih bo­ g a ta š a , ja k o m e je b un ilo to, z a što se n ije m oglo u d e s iti, d a i s iro m a h može d a za d o v o lja v a svoje v až n ije po tre b e u pogledu č u v a n ja i n je g o v a n ja sv o g a z d ra v lja i svoje snage, je r je veća tje le sn a s n a g a siro m a šn o m ra d n ik u m n o g o p o tre b n ija i Za gluhe je ra d o s t, k a d m ogu za u š i m a k a r n a ­ k o ris n ija . o čale zakvačiti. T a k o s e pom inje, k ak o b o g a ta ši i v elik aši, k a d u s ta n u iz p ostelje u ju tr u , n a jp rije se o k u ­ p a ju , p a o n d a počinju svoje d ru g e poslove. I k a d P o n ek ad n a s rije č i bolje u s h ite od glazbe. ne bih znao n iš ta iz n a u k e o z d ra v lju , k o lik o je N a p r. k a d n am ko k až e: »Evo v am o n o v aše, što V elika v až n o st o d rž a v a n ja čistoće cjelo k u p n e v am dugujem «. lju d sk e kože, očigledno je ovo, d a v la d a ri i v elik i b o g ataši ne b i sebe m u č ili od blizu p o la s a ta s v a ­ S a z d rav stv en o g se g le d iš ta p re p o ru č u je 1, d a kog ju tra , d a se o k u p a ju , k a d a to ne bi bilo od s e p ri s p a v a n ju diše n a nos. S toga, k ad se p ro b u ­ velike k o ris ti za njihovo zdrav lje. d im o — a u s ta n am o tv o re n a b u d u — tre b a o d ­ m a h sk o č iti i z a k a p a riti ih. *) »Zdravlje«. l»r. 7. i 8. ex 1923. �Bpoj I H 2. >r A J P E T« nn„ teškog rađa> J»sllie najtežeg dušev"°® * t;11ele;n°8 naprezanja u borbi, poslije forsilanog marža, ili dužeg putovanja, poslije velikog vesdja ih teške žalosti, kada je svaki mišić premoren a svaki živac razdražen i bolestan; ako čovjek lijepo opere svoju kožu mlakom vodom i sapunom, sve se bore na koži otvore i izbace na­ polje zadržanu nečistoću i veliku količinu, napo/ £ima stvorenih, otrovnih plinova, pa prime svjervF vazduha, koji osvježi i osnaži cijelo tijelo. — Udmah se umiri ubrzani rad pluća i srca, cijelo tijelo postaje odmoreno i sposobno za svaki dalji duševni i tjelesni rad. Zamislite seoskog, tvorničkog ili željezničkog radnika ili putnika ili siromašnog činovnika, koji dolazi uveče kući, premoren od teškog i du­ gotrajnog rada u zagušljivom i prašljivom pro­ storu. Njegova je koža sva ulijepljena od znoja, prašine i gareži, pore su na koži sve zatvorene, disanje kroz kožu gotovo prestalo, a u njegovu tijelu nagomilavaju se štetni plinovi, koji njego­ vu i onako istrošenu snagu, još više troše i spre­ maju dobrog radnika za rđavog bolesnika. Kad bi svaki takav radnik mogao, po dolasku u svoj stan, da lijepo opere svoju kožu mlakom vodom i sapunom, pa da se dobro ispava, on bi se pre. konoć toliko odmorio^* svoje tijelo osvježio, da bi potpuno naknadio utrošenu snagu, prije nego što pođe sutradan na svoj rad. Tako radeći bez de­ ficita u snazi, izdržat će mnogo godina, teškog rada bez štete za svoje zdravlje. Tako će i njegov porod, pa i budućnost cijele njegove porodice biti srećna i napredna, 'a to i jeste najveća sreća u životu. Uspio sam da stvorim mogućnost, da se sva­ ko lice, počev od najvećeg siromaha do najvećeg bogataša, može okupati svakog dana i to na najsavršeniji način, koji jedino ispunjava sve zahtje­ ve najnovije nauke o zdravlju; i to ovako: Na njivi, na livadi, u polju, u vojničkom ro­ vu, u šatoru ili u dvorištu svake kuće, bit će ljetnje kupanje najzdravije, pošto je na čistom vazduhu, zbog jakog disanja. Ako se pomoću plahta ili ponjava ili šator­ skih krila ili ma na koji drugi način, namesti za­ klon, da se jedno lice može svući golo, onda se čistom vodom napuni ma kakav čist sud, koji hvata više od 5 litara vode, a mogu biti i 2—3 su­ da manja, kao što je: tikva, vrg, testija (krčag), kanta, kofa, šafolj, bokal, lavor (legen), čabrica, burence, vojnička manjerka, čutura, bardak ili kutija od konzerve; pa se taj sud namjesti, bilo vješanjem ili polaganjem na kakav predmet, ta­ ko visoko, da bude dno suda malo više od glave kupača, koji može sjediti ili stajati. Zgodno je, da taj sud sa vodom ne bude u zaklonjenom pro­ storu, nego izvan toga prostora, kako bi za. vrije­ me kupanja, drugo lice moglo dosipati tople ili hladne vode, prema potrebi, a da ne može vidjeti kupača. Često se dešava, da se kupaču prije ku­ panja učini, da je dobro podesio toplotu vode, a kad počne da se kupa, onda vidi, a bi mu bilo prijatnije, da je voda hladnija ili toplija. Veoma je zgodno, ako kupač stavi pod noge kakvo parče daščice ili kakve pločice ili malo trave ili slame ili sijena, lišća ili komad šator­ skog krila, da se ne bi noge kaljale od blata, koje stvara voda što pada na zemlju. CTpaHa 17. Kad je sve to namješteno, a to mora imati svaka porodica, onda se uzme nateg za kupanje, koji se može kupiti za 50 dinara, a koji služi više godina i za još mnogo drugih potreba. Krači krak toga natega stavi se u sud s vodom i otvori se pipa, koja je na drugom kraju natega, pa se us­ tima povuče vazduh iz natega i voda će odmah poći. Sada se kupač svuče i sjedne na šamlicu ili na klupicu, koja se može napraviti od jedne daš­ čice i dva kočića. Tada kupač može pomoću dva prsta ma koje ruke, neosjetno udešavati, po svo­ joj volji, pravac, količinu i jačinu vodenog mla­ za, koji baca vodu na svaku točku njegova tijela, gdje on hoće Samo se tako može do najvećeg stepena iskoristiti svaka kap vode i samo je tako moguće, da se može odrasla osoba potpuno oku­ pati — opravi — sa 5—6 litara vode, a zadovolja­ vajući apsolutno sve zahtjeve najnovije nauke o zdravlju. Kupgč najprije okvasi cijelo tijelo, zatvori pipu i spusti je, pa se nasapuni od glave do pete i onda otvori pipu i pusti mlaz vode držeći pipu jednom rukom, a drugom rukom se trlja, ali ta­ ko, da ruka radi uvijek ispod točke, na koju vo­ da pada te da sva pala voda podiđe pod ruku i tako se od glave do pete olično opere svaki dio našeg tijela. Pošto su sve te naprave, koje su ovdje pomenute, vrlo proste i svaka ih kuća ima, pošto još nabavi nateg za kupanje, to je zaista stvorena potpuna mogućnost, da se svaki od prosjaka pa do najvećeg bogataša, može svakog dana oku­ pati. Kako se pri ovom kupanju kupač ne zagnjuri u vodu, gdje trpi cijelo tijelo veliki pritisak, koji može i smrt da prouzrokuje, ako je koji. or­ gan slab, to se svaki može kupati u svako doba, pa i poslije jela; ali je najpodesnije za one, koji rade u prljavom prostoru, da se kupaju uveče pred lijeganje u postelju, a za ostale ujutru, kad ustanu iz postelje. Za kupanje u sobi potrebno je, pored natega za kupanje, imati još i dva lima, koji liče na li­ move za pečenje, a koji se tako isto mogu dobiti kod potpisanog kao patent i tada je kupatilo pot­ puno. Ovi limovi potpuno i mnogo savršenije i praktičnije zamjenjuju čuveni engleski »tob«, koji je mnogo skuplji, mnogo zaprema mjesta i nije podesan za nošenje, kad se putuje. Ovi se limovi mogu spojiti šarkama i onda služe kao putnički ručni kovčeg i za kupanje. — Mogu se oba lima nositi u povećem ručnom kov­ čegu kada se putuje. Kada putnik dođe u hotel, lako može dobiti jedan poveći bokal ili kantu mlake vode, digne stolicu na umivaonik ili na stol, i na nju namesti bokal s vodom ili ga objesi na čiviluk. Na pod po­ loži spomenute limove, ujijih namjesti m alu stoličicu ili šamlu, koju može nositi u svom kovče­ gu; sjedne na stoličicu, namjesti nateg za kupa­ nje i odmah počinje kupanje. Tada ima sve svo­ je, i to je čisto bez ikakve sumnje, da se može za­ raziti, kao što je to moguće, ako bi se kupao u ho­ telskoj banji. Po svršetku kupanja izruči se voda iz limo­ va u kofu pa se obrišu limovi i metnu se u kov- �I OrpaHa 18. — » f A J P E T« — Ceg i tako i nateg, skine se stolica i bokal i od kupatila nema ni traga. Ovi se limovi mogu staviti jedan u drugi i kod kuće se drže u umivaoniku i ne zapremaju nikakav prostor, <a jedan od njih potpuno zamje­ njuje lavor. Ako se još može objesiti ili namje­ stiti zgodno kakav sud sa čistom vodom, na vi­ sini od 1 i po m., onda će to i nateg za kupanje potpuno i mnogo praktičnije zamijeniti bokal, a jedan lim već zamjenjuje lavor, i tako se može cijela porodica umivati, prati noge i ruke, mno­ go zgodnije, nego kad ima lavor i bokal. AHMED: . Epoj 1 h 2. mjestu, kako je našao u kitabu, da je kod Boga najvagbulniji post, ako je na iftaru hošaf - de­ seti po r e d u ... _ Vrijeme leti kao na krilima. Ramazan na iz­ maku. Dvadeset i petu večer ramazana, jedna starica, za koju vele da joj u životu nije vakat prošao — zapostila, legla pod abdestam i na svo­ je oči vidila u snu šejh-efendiju kako prejaha preko Vrbasa na bijelu atu, u zelenu odijelu ... RasčulO' se po Jajcu i od to> doba žene su kidale dukate iz grivne nosile šejh efendiji, a ljudi se upravo otimali; u koga će šejh-efendija doci na musafirluk i ko će ga bolje dočekati? jer dok prođe ramazan, šeha će nestati i Bog zna hoće li ira više ikada doći? Bijaše lijep jesenski dan. Kad je sunce zašlo, pokaza še neka crven. Pošto ni stariji ljudi odav­ no nijesu vidili toliku crven na nebu, upitaće ne­ (Istinit događaj.) ki šejhrefendiju, što će tp reći? On im odgovori: to je alainet da je Bog gazap učinio muslimane, Nij'e to davno ni bilo. Pleta oka šećeia, dva­ što stoje pod Švabom, a ne sele u Tursku .. . Svi naest groša junga masla, najbolji tovar drva su U to čvrsto vjerovali da šejh-efendija ne go­ dvogroška. Negdje pod jesen. Ramazan poođma- vori ništa, Što nije našao u kitabu. I ko zna, da kao — da Bog u sevap upiše. Još samo dan-dva i po bajruThu ne bi koji i odselio u Tursku, da se ljudi ulaze u itikaf. Stariji ljudi, koji su zapam­ tada nije dogodio jedan slučaj u Jajcu. Jutarnjim tili i Omerpašin vakat, a. takovih ii Jajcu bijaše vlakom došao Sadflk efendija Ugljen, šeriatski priličan broj — pričaju, kako pe^km te, da im je sudac stalno premješten iz Mostara u Jajce. Dok bolji šeh došao nego toga. ramazhni-šerifa. Odak- se odmorio još istoga dana napravio vizitu poglalen je? i kako mu je ime? to Bog sam najbolje vitome gospodinu predstojniku upravitelju ko- • zna. Zvali su ga obično: »šeh«;. neki SaT-g^t zvali: tarskoga suda i drugoj gospodi činovnicima. Iza »šejh efendi« a oni što su bili, U medresi1u Trav­ iftara pošao na zijaret — u konak gradonačelni­ niku, zvali su ga-‘ »šejh efendi hazreileri«. On bi ku Mustajbegu Džabić-, To jei bilo taman u oči se svima, odazivao ali svakako najradije, ko ga mubarek večeri, kada se na svim munarama uže­ zovne ovim zadnjim imbnom. Bio je srednjega gu po tri reda kandilja, a džamije rasvijetljene stasa, priličito mršav — osobito istom kad je: do.' više nego drugih dana, duipkom pune, naročito šao - - pomrli, zubi se bijele kao snijeg, zapušter •u ahšaiii i jaci j u ... na, čupava duga kosa, brkovi srednje veličine, Tiha jesenska noć. Mnogi ljudi čiji je stan popostriženi po suneti-šerifu, duga impozantna bra­ ođmaknut od čaršije, došli sa fenjerpm u Mustajda, bijel kao ovca, zelena ahmedija, priličito sgu- bega Džabića — na sijelo.. . Pun puncat konak: ren, oborene glave, džuba dio tala, žute mestve i) po sečijama posjedali stariji, piju kahvu, puše postule na nogama. Oči su mu bile crne. Uvijek duhan i razgovaraju sei Mlađi sjede na koljeni­ bi gledao preda se. Da li mu je to bio običaj ili se ma, šute i slušaju što stari pričaju ili po gdjekad bojao da ne vidi ženske1solufe pa da se ne ogri­ koji neopazice ustanu da kome dedi kahvu doda ješi? ili mu je to došlo od kakve bolesti, pošto i pripali lu lu ... U vrh šilte sjedi šejh-efendija, već deseti ramazan putuje po Bosni pa je može preko prstiju premeće zrno do zrno od tespiha, biti prezebao? — to ne znam ali se dobro sjećam: nešto miče gubicama, niti puši, niti pije kahvu nerado je gledao u svijetlo i jedva si m u mogao jer je oboje, m ekruh. Po gdjekad iz dna duše uz­ uhvatiti pogled. Uvijek je bio najagan tako da dahne u nekom pobožnome: strahu .. . podigne mu izdaleka miriše trag. Bio je otvorene ruke, g lav u . . . na svoju okolicu baci značajan pogled, što mu svijet donese n a poklon, fukari podijeli u kome im a nešto i prijekora kao da im hoće d affl sve — osim srebro i zlato. Djecu je osobito volio. reče: o vi, koji griješite... Za čas se, opet neppa-lis Za svako je imao po nešto: par hurma, ćabensku žice s g u r i... pomalo, ritmično giblje glavom i l i l burmu, gurabija, kolače itd. Ok'p njega si mogao kao da se sav uživi u tespih. Dok se ovo d o g a đ a ,^ naći po čitav čopor djecev Para nije imao pošto sve u sobi pobožno šuti: čuo1bi da m uha pro-jP su skoro sve sa suretom — osobito švabine pare, le ti.. . III — a to je grehota nositi uza se. Lijekova nije Taman sahat po akšamu — iskuca na sa h at^ j imao ali je zato često zapisivao i vele da je se- kuli. Neki izvadiše sahat iza pasa, da vide ide li vepli ruke. Žene mu i iz daleka dolazile, a najviše im pravo? Zametnuo se razgovor o<tome, doklen *€ one što im se nije dalo u djeci. Mnoga bi se i na- se smije jesti? .. u taj čas jazom se otvoriše sob-^jj Čekala dok dođe na red, pa onda letimice jedna na vrata — odjednom sve skoči na noge,: ulazi u, $ drugu pita: sobu novi kadija Sadik efendija Ugljen, ftosađišo jy| »Šta ti veli?« ga u vrh šilte — pokraj šejh efendije. Svi se po % »Pada ti boščaluk i žuta medžidija?« — od­ redu ispitali s kadijom, a šejh-efendija nije ni govorila bi ova, sva sretna da joj je zapisao šejh. s m jesta pomaknuo, ni m crhaba rekao što je kaefendija. diji palo u oči ali se pravio ncivješt... Mlađi do- J) Još u početku ramazana, kada je šejh-efendija, nesoše kadiji šcrbe i kahvu. Kućni domaćin svo- 3$ odneklen došao u Jajce pričao je na jednome jom rukom pripali i ponudi mu. cigaru... JEDAN ŠEH �gP°i1 Bil_______________ - »fAJ Sijelo se nastavilo kao i prije, samo kao da jnam se šejh-efendija još v’še pogurio... Nešto sjedi. Ili ga je ubolo iz šilte ili mu je utrnula no­ ga? to ne znam, ali ga je kašalj spopao — po svoj prilici — od duhanskoga dim a... Kad'ja umoran s puta pošao ranije kući. Idući preko avlije sjeti se da mu je na sijelu ostala du­ hanska kutija i to upravo na Šejhefendinoj šilti. Vrati se ne misleći ništa drugo nego na kutiju i na žejh-efend’ju — dobroga. Iznenada hrupi na vmta. Svi se okrenuše prema stobnim vratima — i pejh-efendija... Kadija stade na sred sobet, sav izvan sebe, kad je u šejh-efendiji preipoznao svogt zemljaka, iz Mostara — Ciganina Talu — šfaitora po zanimanju ... Kada su sutradan upitali kadiju za njegovo iznenađenje, koje su opazili na njemu, on im je rekao. Isti dan izgubio se i »dobri« iz naše kasa, be, jer je vidio da je došao neko fyo ga poznaje i d aje kraj njegovom »gostovanju«. ATA HEFREC. HALLIA flOMOBMHA Miijio je MciiH Moje MjecTO, rAje Me je npBH nyT cyHi;e orpnjajio. To je Moje poijeno MiecTO. Hnuna caabe oa (Bora Kyhnor npara, o;^ cnpje p o lje H e rpyAe 3CMJbe. II icao uito Majia iithh«" najonabe njeBa y CBojoj uiyMiin,H, OHaico h ja cjiarao paAHM y cbomo cejiy, a th y cbomc rpaAy. Cua nama ee;ia u cbh rpa-j Aobh naiiiH «mne iiainy AOMohmiy. Hama je Ma.ua Bacna h Xepn,eroBHiia. Y moj ce ’iyje caMo Hama pnje«i, y moj ce opn caMo Hama iijec.Ma. ycice rpamme iiame Hocue h XepneroBHHe 'mne je i-aMO jeAnoM noKpajmioM, jep ce nama pHje«i *iyje n upeico meimx rpanHpa. Hama ce pHjen ’iyje Aaaeico: oa Tp«i iaBa na CBe AO KajMamiajiana; oa OcoropcKHX miaiimla na CBe AO Jlonheiia; oa cumera Mopa na CBe ao OxpHACKor jeaepa; oa Co'ie ao THMOKa. To je iiejiHica Hama J\oMOBHHa a 30Be ce KpameiiHHa CpGa, XpnaTa h OjioBeHapa. (Jp6n h XpBara roBope jeAHHM jeamcoM, jeAHO cy mieMe ca Asa HMena, a thm ce HMeiiHMa aoBe caB Ham Hapop Koju roBopH HauiHM je3HK0M. Jlnjena je nama ^oMOBHiia. Meiin je najTonjmje meiio cyime, Meim je najcjiabn meH xjbe6. Japance cy Mii KOJinCHue HaiUHX ce.na, Hero BejiHKe najiane Tybnx rpaAOBa. OBaica mh je HajApaaca ^OMOBHiia na­ ma, uiTO no je TOJiHKO iiyia KpBJby nojbeBena, GpaHehn joj chhobh HMe h 'iacT, uuo no je tojihko nyia cy3&Ma opomeHa.... Harne rycie myMe Aajy naM xjiapa h nyniTajy H3 CBora TJia Gnerpa h cjianca Bpena, ko Majnnuo mjihjeico H3 CBojHX rpyA«. Harne njiOAHe mHBe neicajy Harne CHaHcne pyice. H Aohuhe npojbehe h aaopHhe nama njecMa no cbhm HaniHM iiomHMa h ropaMa. BGauHheMo cjeu e y namy 3eMmy, a ona he HaM pani 3piio, cjiaTKy xpaHy Hamy. OucnBjehe h CpaTCna Ji.yCaB y cppHMa iiamiiM. BHheMO CJIOIKHH, paJlJIHH, MapJbHBH icao MpaBH. Cjiora he naM nama p a cara c r a y a Jby6aB CHary, pa HHKaA He MajiaKiueMO, pa 6yAeM0 jaicn, icaA cmo cbojn y cnoMe. TaKir TpeCa Aa 6yAeM0, thkhx Hac h acejiH Hama Mani — JiHjena Hama poMOBiraa. E T« — _____ CtpaHa ift AAEKCAHtfAP flHMA. KPAJb nPOflABAM PMBE AjieKcaHAap /InMa nprnia hckojihKo 3Ha*iajiiHX KapaKTepHCTiuca o nanyjbCKOM Kpam.v OepAHnaiiAV IX. Oh je Gho HeiiHCMeH. JKena merona Kapojimia nay>iHJia ra je 'im a m h micani. Ochm Ta.Tnjancnor (h Hanyji>CKor AHjajieicTa) je3HKa imje Apynr noananao. y crojoj mjisaocth 3aGaBJbao ce je pa3HHM ’iyA* ii hm CTBapiiMa. IberoB oArojmejb CaH HmcaApo iipeiiopyqHO My je Aa crpnjeji.a cBe3aHe Kymihe, nce, Mamce, na u Ajopy. y oGnjecra je 3Hao rabaTH H3 cTpemiue h myAe. B ho je AoGap jiobsh, jaxan, npaBAam, a o BJiaAamy HHje hmho hh nojMa. KaAa je nocTao Kpajh H.viao je oGnnaj y ii03opHiiiTy, Aa pa3Becejbyje iiy6.iHKy H3Meby ’iHHOBa Ha Taj namin, iiito Gh aohho nyn Tamnp Manapona y Ji0Hty h 0KpeHyBiiiH ce nyGiiHim nojeo ra iipcTHMa, GapHBiiiH necTo icojH koMaA h y napTfip. IlyG.iHKa M.y je opopanajia h c.MHjajia ce CBOMe KpaJb.v, Koju je Taico jiHjeiio aaCaBJba. Kap ce je npahao hb pHOoJiona HHje pnGe hocho kvIih licru na rpHCHUijDe. (’BHjeT Gh ce caK.ynHo oko ,n ’era. a ou jc vamiKHBao u,Hjeny CBojoj ]>hGh h nyAHO na iipoAajv. A ko HHje Morao npoAani iiohito je oh xtho ociaBHO Gh ciioje Kynue h oahho pnGy icyhH. Toj TproBHHH Morao je npHcycTBOBaTH Koje roA xtho u iioiabaTH ce c kpa .i,om. Th cy 'iecm mhhhjih moroBH AoGpn lipHjaTe.a.H .iaaapoBH. Koa Tora HHcy ra anajiH »Be.iH'iancTBo«, neh icpanco »Hacone«, aGor meroBor ne.iHKor noca. y roj Tjiroimiin GH.no je Aoora h komHice. h'pajh je uaci ojao Aa nju p a cB0jy piiGy mro cicyrr.n»e, na je xuajiHo, AH.iao je y bhc, Aa nouajKe icaico je jom cnjenca. .'l;ufapoiiH cy m.v 'iocto oArouapaJiH c .vbpca.h.hbhm pojci^Ma, aico je'iipeiiHnie 3axTHjenao h c h>hm nocT.yira.rTH icao c KaKBHM mi.n.apoM. Kan je TproBima Gn.ia roTona AOJia;mo je neceo y A|;op ii noKaamiao jcpaJimpH iioBau; iiito je aoGho 3a pnGy, a icaAa je mije njioAao aohho Gh je caM y pymi h peica: A jecTH hy je caM, KaAa th Hanyji,nn ne 3Hajy Aa n.iaTe«. J cahom je Aomao y coGy cnoje neone, KaAa je koa me cjeAHJia JKena eurjiecicor uoc,naiiHica Cnp XaMH.nTona Apncehu y pvicaMa TpH AoGpe yrojeire kokoiiih, icoje cy ce ncecTOico Tp3a.n(! h icoicoAaKa.ne. — Boace Moj, — pene icpamHpa, — mm BaM naAa na naMCT? HayiH.ua caM, Aa nac hhahm, icaA ce npahaTe H3 Jiona, ajiH Aanac, 'ihhh mh ce, Aa o/re Aanac Aom.mr H3 KOKOUiHmna. — Ax, Apara, OAroBopn Kpa.n>. — B h ynHjeic icaaceTe, KaAa He Ghx Gho icpam ne Ghx Gho icaAap aacjiyacHTH hh AneneH xji»eG, a em xohy Aa Bac ,VBjepiiM o iiiiothbhom! Hor.neAajTe caMo OBe kokouih! — BhAHM HX, — OArOBOpH 3.10B0JBH0 Kpaji»Hua. — OmmajTe hx mo.thm! KpaJbHpa onmia. Oh npHCTymi .Jle.AH XaMH.riTOHc — Bh TaKobep Mh.toah! Ona y m iH H hcto. — Ohab heMo hx Aanac jecro, jep caM obo caM 3apaAH0. — Ajih, nycTHTe nac na MHpy caA cthm jaAHiiM KoicomHMa! — pene KpajbHira. — To He HAe TaKo Gpao — OABpani Kparn. — MopaM npimoBHjeAaTH OAaKJie cy mh. Jynep caM meTao y BpTy ii tom npn.nHKOM Me cpejia jeAiia siceHa. »Ka3a*iH cy mii, pene OHa, Aa uprnienaM OBAje, jep Monce npohH icpam. MonceTe jih mh pehH, AajiH he cicopo AohH? — Monce Aa GyAe, AoGpa aceHo, oato- �»r A J P E T« CtpaHa 20. Epoj 1h 2. roBopno caM«. »Kano je OAjeBeH Aa ra norHen npeuoKaMo cy rycjeHMLie xapane CapajeBo. 3HaT«? — Kpajb He HAe OB.y^a CBaKH AaH, cjerao npoJbehy roAHHe 1880. H3Aa.no je peAapcTBO caM ce, aa joj ce He KanceM — na heie y3a.nyA neOBaiio Hapobeme hoa 0pojeMv3742.: Kain. Ajih ano HMaTe naKOBy MOJi6y TaA je 6oJbe Aa »Cbii BJiacHHU,H je jih 3aKynHTen>H CTa6anax h je npeijaTe MeHH, na hy ce ja noGpHHyra 3a Bainy CTBap«. — »Bnjia 6hx Baw Bpjio 3axBa,iHa rocnoAH- nohai<ax Ha.ia.iehn ce y OKpyry rpaAa CapajeBa HMahc. TaA'i MH je cejtaHKa npeAana MOJi0y h penjia: ;iy ca hcthx rycjeHHiie nocKHAara h yHHmrara AaTH, »Ako mh obo ypeAHTe AOHHjehy BaM Tpn Ao6pe ko- a koa HOTpeOe h rpane OAcjehn, ano ce Apyra>iHje ao KouiH«. J a caM joj oAroBopno: »,Z],oC>pa jKeHo, ano yHHUiTeH>a Aohu He 6n momo, a* ce TaKo Aajbibe paxxohem, a a ce 3a OBy CTBap 3ay3MeM koa Kpajba oHAa innpeH.e aaupnjenH«. - ^ mh Mopani Aomijera cyTpa kokohih, a ano He Mome npajh iroMohn th ja hy th kokohih n n arara « . HeKaA ce je B03nno nourroM: Tano je Kpa.ib cyTpa Aoniao n a OApebeHo MjecTO Oa Capajobo ao Koh>hii& 5 <J>op. 20 oa CapajeBa a® h aoOho Tpn kokohih, Koje je Taj AaH npeAao KpajbiiAH. Ajih Kano KpoHHnapn Cm.ibeJEe, Kpajb HHje Mo­ JaOnaHHue 7 Oop. 70; oa CapajeBa ao .MocTapa 13 rao yp(‘AHTH CTBap ceJbaHKHH>y, n a joj je 3a omTeTy »}>op. 20; oa MocTapa ao MeTKOBHha 2 (j>op. llouna je OAZOBHJia H3 CapajeBa y 5 cara jynpeAO TpucTa AyKaTa c pnjenHMa: »/JoTtpa jkcho, eBO th HOBan, sa one Tpn kokohih. J a caM Kpajb OepAH- TpoM, Koh>hh 2 nn., Ja6.naHHpa 6.15 nn., MocTapi naHA, ajin th HHcaM Morao MOJi0y yBa®HTH, jep y 12.10 nohH. Il3 MocTapa 5 jyTpo, MeraoBiih 2.30 no onoj 3eMJi>H He CA,ymajy hh MeHe...« HOAHe. Ha cbom f)Hjery npeA no6yHOM y Hanyjby aoniaBDiH y nanepMO Hrpao je KapaTa c nane.iHHKOM rpaAa, icoju je 6ho no3HaT Kao He3Ha,THii,a y Hrpu. y cneA nrpe 6aiyi itpajb norpeumo jeAHy KapTy h Kayia ra je oKo.raHa yno3opH.ia pehH he oh upoc/roAVUiho: .. , — E, Gaui caM Marape. — H hctč, Be.im,raHCTRo, dAroBopn nanejiHHK dauiHBuiii TaKobep iiorpeuiHy K^ipT.y — Ta ja caM bp,hn OA Bac... Kpaji.niia Mapnja Kapo/pnia noja je 6H.ua npncyTHa ycTaiie h JbyraTO .ApGann ofiojnuH: — 3ap ere mh BipHeKaKBH Hrpanu!... E, 6am CT3 ce oC( iHAa naniJiH. Kpao ce je CMHjao, a Aorae cy Hanyjbu,H očna-J ja jih iberoB.v i;pajbeBHH.y. XAUEPMEPEUI. M 3 nPO LU A O C TH EO CH E X E P U ,E r O B M H E ripecTaHaK TypcKor nncMa y Bochm. M ScMajbCKa BJiaAa Hapf.AGoM oa 23. (})eCpyapa 1880. 6p. 3765— 1 očaBjeuifcvje: Aa MHora UHCMa, ko: ja ce aApecnpajy caMO tjjvckhm iihcmom He Mory ce AOCTaiubara, jep JincTOiiome He 3iiajy MHTara to ce yno3opyje CTaiioBmiuiTBO, Aa paah cHrypHocra aocTaBJbiiiba aApecnpa cuoja nncMa naraiiHUOM. M HeKaA cy ce Ay^aHM 3aTBapanM. y jeah om AOiiHC,y oa 28. Maja 1880. jaBJba ce TaAaniH.HM »Boe. Xepu. HoBHiiaMa« o TjenoBCKoj npoAecHjn y 5KeiiMy H3Meby ocTanor h obo: »KaA je upouecHja Huma Kpo3 MapniHjy cbh cy A.\'haHH 6hah :$aTBopeiiH, a ocoOhto je BpHjeAHO noXBa.iHTH hito cy MyxaMeAaHUH ii enoje paA«>e 3aTRopHAH, na Mera ,ce bhah Aa necTaje »nyAHX mhc .i h «. KaA ce je upouecnja noeparana naTpar orajeRana je »HapeBKa«, a napoA je nnanao oa paAOcra. Cbh cy roBopHjin Meby coGom: XBa.ia Bory KaAa cmo AOMe.Ka.iH obh asu, na neiia npeMHAOCTOBH Bor noJKHBH IBer. Ben. naiuer i;ecapa h Kpan>a Opa»>y Jocmia, Kojn HaM je OBy c.no6oAy noAHjemio(!) KonnKa je čMna Kupnja 1880? 3a npeB03 (KOJiHMa) Ha MeTapcKy u,eHTy njiahaio ce: CapajeBo—BpoA 6 (JiopiiHra, CapajeBo—PoraTnn,ir 4 ^opnHTa, CapajeBo—BHuierpaA 6 cjiopniiTa, Capajeno—T o p a z a 5 fjtopHHra, CapajeBo—HajHHne 5 <)>opHHTH. CapajeBo—ILneBjbe 9 (bopnnra. 100 Kr OpauiHa CTajajio je: 6p. 0 31,20, Cp. 1 30.00, 6p. 7 16.—, 6p. 8 25.80 (JlopHHTH. MaKCHManHe unjeHe. IvOTapcKa oOjiaeT y npn>aBopy napeAGoM oa 25. ayrycTa 1880. 6poj 808 0Apebyje MaKCHMajrae ijHjeHe HvHBem-HHM HaMHpHHU,aMa h to: . 1 OKa KyKypy3Ha x.ibe6a 10 hobm., 1 ona jmieiiHMHa xjbe6a 15 hobm., 1 ona Mjmjeica 10 hobh., 1 ona TBpAor cnpa 30 hobm., 1 ona MacHor cnpa 50 hobm., 1 ona Macna 1 (j)op., l jaje l n no hobm., 1 nHJie neneHO 20 HOBM., 1 HHJie BapeHO 20 HOBM., 1 KOKOIH 30 HOBM., 1 TyKap HJiH Tfyita iipeno roAHiie 1 (jiop., 1 iiHTaHH TyKau HJiH TfyKa na OK,y no50 hobm., l ona Meča 40 HOBMHha. flaHaK Koju cy noČMpann MHTpononMTH. ripaBocnaBHH MiiiponojiHra noOnpa.iH cy AaHaK oa CBane iipaBocjiaBHe noponue h Taj je hshocho npeMa HapeAĆH neMa-ibcne BJiaAe oa 25. jy.ia 1880. 6poj 12 .100: y capajeBCnoj enapxnjH: 5 rpouia h 2 nape t . j. 45 HOBMHha, y Ty3.iaiiCKoj: S rpouia h 12 napa (74 HOBMHha), y MOdapciioj 7 r*poina h 28 napa (69 HOBMHha). Zapni konac na dva prsta i objesi ključ na nj, pa ga vrti. Ključ će se kretati na dvije strane. Kad ko drugi metne ruku ispod ključa, on će obr­ nuti svoje kretanje. A kad treći postavi ruke na ramena ove dvojice, ključ će stati. (Pokušaj). Muhsin. �Bpoj 1 h 2. »r A J P E T« MHXAHJIO MHPOH: HA IHEfl,PBAHy He6o Moje TaBHO Ha njian ce AaJio, iipne, ihto iioryOHx ČecHe xaTe oa Mer;tana h nojioMHX ca6ji>e, nepa dy3A0BaHa, CTapo BpeMe Hehe HaTpar ^a ce Bpne. mh uiTO 3a.])oiie CKH^aM rjiyxe hoHh MHora MJia^a Ayma aa CBer.nocTH njiaie na ja Kpoa MpaK kjih’icm MHore Ayme cjiene, CHHB3M CBeuie 3Be3fle h xypwje jiene. Cmp Myje3HH neBa cype Ha KypaHa, a ja y Hoh njia'ieM nonpaj me;j,pBaHa. • 3e,MJba rpy^H npyjica, nyHe TyujTa mpaica. oapacjin cy ;ipyMH, cei3Aa.!m coicauH, iiarHy.iie ce TpouiHe icyjie h nap^apn; fio.ijjio n,Behe mojhx byjiHCTaHa, ja c&m y Hoh njianeM noKpaj uie;j.pBaHa. Aji’ ja uyjeM MymiH TyTait Ha/iajieKa, rfle cTHXKje 3paine ca ^cTOKa xo;i,e,. cyH’ieBH orH>eHH xhtjx) Jieie koh>h, na ltHMa chhobh cymui. CBeTJin jamy; ca coOom MJiaae cyHMaiiHn,e boao; y pynaMa Hoće CTpejiHpe oa 3Jiaia, CrpaHa 21. Sad mi dvadeset i prva godina Živa m’ majka sada sam djevojka Ja da Bog da, ne živio majci! Progovara Ali-bega majka: »Ne kuni mi, Ali-bega sina!« U ta doba Ale iz čaršije Sve mu majka po istinu kaže. Ode beže ljubi u odaju Pa govori vjerenici ljubi: »Sjedi ljubo, da ti nićah platim!« Ona grozne suze oborila, Ona uze okovane nože, Pa u srce sebe udarila, I na nožu srce iznosila. Kad to vide beže Ali-beže, Uze beže jednu pušku malu, Ubi sebe po svilenom pasu, Sa svekrve da od Boga nađe. SALKO STAMBOLIJA. Knjigu piše Salko iz Stambola Svome-babi timar-tefteđaru: »A moj babo timar-teftedare, Prosi meni Zlatku imamovu.« Be ne prođe i ni hefta dana, A evo ti Stambolije Salke, Aa orpnjy cjajeM jaAHy 3eMJby' Haiu, zateće majku na vratima, Te cnnajy CTpejie Ha Kanile npaia. ne pita, ni kako si majiko, Već on pita: »Kamo moje zlato?« II iieBajy necMe, cyH’iaHe paAOcue. Govori mu ostarjela majka: Ja hx JKeAHO cjiymaM^kao HOBe 3BeaAC»Tvoje zlato za drugog udato, Ii,ejia 3eMJba ApmLe, TOiiJin-Wrap Ai'inc, ilU U lli Za nekakva šeha u tekiju. no ABeToi’H CBe ce OTBapajy Aynie. Prosiše je i ne pitaše ja, y TpeneTy obom ja ce Beco ryf)HM Vjenčaše je i ne kazaše joj«. H3Myneiie rpyAH Majice 3eMJbe JbyfmM. Salko ide u šikli odaju, Orap Myje3HH neBa cype H3 KopaHa, I otvara servili sanduke, ja Kpo3 cy3e njianeM noicpaj mšApBana. Pa uzima đuzel-odijelo, Oblači se što god može bolje, I uzima sedefli tamburu, Pa on ide uskijem sokakom. HAREMSKE PJESME Sitno kuca, jasno popijeva: »Srma-zlato, za koga si dato? ALI-BEGOVICA. Srma-srebro, uz koga si leglo?« (Iz zbirke*) F. H. B.) To je čula Zlatka imamova, Dvore mela Ali-begovica Pa uzima dvije puške male, Metući je pjesmu zapjevala: Te izletje na odajna vrata, »Evo danas devet godinica Za njom leti čupava šešina. Od kako sam u dvor dovedena, Govori mu Zlatka imamova: Još ja neznam gdje moj begče spava »Nejdi za mnom čupava šešino, Gdje li spava, gdje se raspasuju. Ubiću te ko u gori zeca!« Djevovala u matere mlada ' I ubi ga žalosna mu majka, Brez promjene dvanaest godina, Ona sletje Salki u avliju, A u bega devet godinica. Pruži njemu svoju bijelu ruku, Odvede je svom bijelom dvoru. *) Naš prijatelj g. Fehim Hadžibaščaušević slavio nam je Oženi se Salko Stambolija, na raspolaganje svoju bogatu zbirku narodnih ženskih pjesama Oženi se vesela mu majka. u kojoj ima preko 40 000 stihova. Jezik i dijalekat ostavljamo ne promjenjen kako ga je sakupljač zabilježio. URED. �»r A J P E T« CrpaHa 22. SELMA EL-KASSAB. UVENULE KRIZANTEME. Preveo A. Hifzj Bjelevac. U blizini grada u kojem caruje Sin Sunca, Mikado, nalazio se je* nekada gradić po imenu Sisihama. U tom gradu živio je, veliki sveštenik Dahimi, plemić i vrlo bogat, da je Čitav grad bio ovisan o njemu. U njegovom dvoru, koji je bio najljepši i najveći u gradu okruženom velikim baštama i parkovima življaše uz njega i mno­ štvo robinja i robova, njegova kćerka Šibi. O nje­ zinoj ljepoti se govorilo i u Mikađovu dvoru i mnogi vitezovi dolazili u grad, da vide djevojku. U gradu se klele majke ljepotom Šibi i želile rađajući djecu — da rode dijete i desetog dijela njezine ljepote. Kada je stari i ljutiti otac Dahimi odlazio u hram, Šibi je izlazila na prozor, u bašče da se pro­ žeta. A samo dva puta je išla u hram za velikih svečanosti u čast božice Nevinosti i bogu Pravde. Sa zadnje svečanosti ponijela je lijepa Šibi u svome srcu jednu tajnu, oči čovjeka koje su je kradimice pogledale. Ranile je. A to oči bile su lijepe, a u njihovoj dubini kao da je počivao san, kao da je ležala jedna tajna, te oči iz kojih je strujalo nešto toplo i ugodno, kao> vjetrić Jšto ga nanese u proljeće vodena struja Kuri—SiVo. Toplo, ugodnfr da ruže procvatu . .. U srcu mlade Šibi procvjetala ruža ljubavi. Mladi junak odabranik njezinog srca dolazio kri­ jući, kada je strogi otac odlazio u hram, dolazio kada bi se noć spustila, kada je nebo osuto mi- V Epoj I h 2. lionima zvjezdica viSe njih stajalo osmjehnuta, a mjesec s svojim rogovima, kao da im se je zlobno smiješio: Uživaj, uživaj— Život prolazi brzo, Uživaj, raduj se Sreća je kratka... Zaboravite sve oko vas, Jer noć prolazi brzo Uživaj ... uživaj! ... A kada je prevrila ljubav, kada se je otrunip pelud na laticam a krizantema, Šibi pade na ko­ ljena pred svojim ocem i prizna mu ljubav. Stari Dahimi je šutio i gledao pred sobom Šibi. Nje- ' gove obrve nakostrušiše se, njegovo lice postade tvrdo, ružno a oči se zagledaše nekud preko sobe i padoše na kip Tate, zaštitnika njih,ova plerne^na. Jedan čas je gledao tako, a onda skočio i odgurno kćer: »Ne... ne ... ne ! . . . Ja odlučujem tvojom sudbinom ... Šibi je ustala pobožno, pogledala oca i pre­ pala se. U njegovim očima bijaše strašna ljutnja. Još jedared sklopi ruke pred njim, još jedared poljubi pod pred njim^i ode. Stari Dahimi odredi drugog muža svojoj kće­ ri, a ne onog kojeg je Šibi odabrala. A da okalja svoje »svete ruke« naredi, da se Sibin odabranik ubije. Kada je ubijen Maindi, mladi vitez, kojeg je Šibi ljubila srušio se kip boga Tate i razbio. Stari Dahimi odnio je njegove komadiće u hram i po­ svetio ih, a sebi odredio da će godinu dana po- i štiti, da otkloni nesreću od svoga doma. Mlada lijepa Šibi venula je, nestajalo je, a s njom venule i krizanteme u vrtu njezina oca, 1 venule krizanteme u čitavom gradu, u čitavoj kraljevini... I ako ih je zaljubljena djevojka zalijevala suzama one su venule, sušile se ... Kada je došao dan kada je Šibi morala poći za drugog, dođe pred oca, klekne, poljubi zemlju, rasplete kose i reče: »Oče, uslišaj zadnju moju molbu i dozvoli mi da se žrtvujem božici Ljubavi na dan njezine go­ dišnjice! ... Stari Dahimi se zamisli. A onda ustane, ode u svoju sobu i dugo moljaše. Prošlo je dugo vre­ mena kada se je povratio u sobu u kojoj je 'Šibi ostala. Ona je još klečala čelom na zemlji oče­ kujući očevu odluku: »Ustani Šibi, tvoja je želja ispunjena« ... Sada Šibi ode u svoje odaje obuće bijele ha­ ljine i počne se pripremati na smrt. Slijedeći dan je Dabini u velikom hram u proglasio, tla će se njegova kćerka žrtvovati božici Ljubavi na dan njezine godišnjice. Čitav grad Mikada govorio je samo o tome. Određeni muž Sibin došao je Dahimi i molio ga, da odustane od toga- ali je više sve bilo kasno. Vraćen mu je prsten, a da više nije mogao viditi Šibi. Prošlo je još nekoliko dana i došao veliki praznik božice Ljubavi. Došao svijet iz najuda­ ljenijih krajeva, da vidi najljepšu djevojku Ja­ pana, donijeli joj darove, donijeli žrtve: golubo­ ve, svete ptice, razne životinje, cvijeće i bdjeću. Pod kola u kojima se je vozila Šibi upregnuti su najplemenitiji konji, koji nisu bili još potkovani i čija griva nije još strižena. Djevojke su išle u �Bpoj 1 h 2. »r A J P E T « onda SMPd i C ’ ??• s,većenici. Pa “ ala djeca, a M a okwind» blJ.e °B goluba u ruci- Kola su trubitef knzantj>mama i ljiljanima. Jedan trubljac dozivao je drugog, trećeg, četvrtog a masa naroda kretala se naprijed pjevaju«'pje^ sme u slavu božici Ljubavi .. P) U duši djevojčinoj biio je vedro, lagodno ier s!i’ iefom0r 1 blće njezina na drugom svijetu, gdjeOŠćenokoliko je ćekati{asaka on, Maindi, lju­ bav l njezina sreća. Još samo ćasak i on će je doceKati na vratima r a ja ... avo/10-!1* s.“: Poveli ie u bram gdje je najstariji svećenik oćitao zadnje molitve, napio je svetom vodom, žrtvovao goluba i dao joj krvi. Šibi se uspravila, uzela čašu u kojoj je bila golubova krv, no u času ispade joj čaša iz ruke i proli se Krv po hramu ... Svi svećenici pogledaše i padoše ničice zem­ lji. I čitav narod to učini. Šibi je stajala usprav­ no i gledala. , ... A kada je obred u hramu bio gotov pove­ doše je na jednu uzvisinu, na lomaču, koja je bila pokrivena krizantemama, lijerima, svim raz- A. XHct>3M BJE/IEBAIL CAEMHA CAPUAH Je/uta yciioMeiia H3 Mofa^ocm LO t Mjj.m-oer Jujanaulbk Ono jtt Jtofipo n o ra a U J S .. . . . . . iiccjbeniiM BocaiipnMa y Hapnrpi$y. Oh je 6110 je/jan OA OllllX, KOjll cy f)J)30 KpTOAH l l \ T H lIOCTaO Je »Jifc" Mohy pa31111x BC3a hhhobhhkom' MHHHctapcTBa nrtel cTpannx Ajejia, a Ma.no nannM ai&hhm TujunuoM MyiiHpirauic. Ha tomc 110.n0/Kajy AOiuao je y bhuio Typcko AP,yuiTBo h 6110 viia/Keii napowro y ohom Ma.noM npyry MaaAOTypaKa 3a BJia;i,aiiHne čy.nTana XaMHJia. Oh je ono jeAan oa Haninx CHiioiia, koJjj ce Onjame aCHMH.noBao y Typ>miia. IIpriSiMKOM" ibcroBor aaAiber fiopaBiia y Boemi ocjehao ce Kao Tvljnuau. >’ aomobhhh, ltaAa i*l je GpaT iionnao, paAH o’ieBe Goaccth ocjehao ce hcjtoaho. OHa 6pAa, no.n.a h AHBaAe no. kojmMa je Kao AHjeie Tpnao imcy HMajie BHine napa 3a ifaera. Ta to je Kao h ApyrAje! Ta Ma.na piljena iuto uporabe H>eroBHM ceaoM 3aMjeHHhe^ y HapnrpaA.V BejiHKO Mope, a JbenoTy h 3e.neHHAo' iiauiHX njiainma, ,n>enora HcTOKa. 3a to ce je Mypnc6er 11 >Kvpno y HapnrpaA HaKoii oneBe CM pra ocTaBHBum CpaTy, Aa ynpaBJba bcahkhm hmctkom. Kano je Mypnc6er Jaxjaiianmh neHaAHo 0TiiyTOBao H3 itapnrpaAa Tauo ce je n noBparao He jaBHB111H ce HUKOM, na hh CBojoj 3apy'iiinii,H <I>aAHAH, ichep- HH pHijiaTCera A<j)eHAaKH3aAe. ICaAa je CTynno H3 B03a h CH,nna BeaerpaACKa Bpeiia 3arjjyHyjia My yum, nor.neAao je oko ceGe He 6n.nn Kora H03iiaTa bhaho. Kao oGhmho — Hnje hhko 6ho. JeAan xaMaa npHCTyimo My h npHXBaTiio npTjbary. Mypnc6er je.'iac pa3Mnuubao 6hah nouiao y cBoj CT3H na Bej Orjuijn, hah Ha Tepannje, rAje je npeno JbeTa cTanoBao Pnijmčej AcJ)eHAaKH3aAe h rAje je ii 011 HMao CTan y 'bhah jeAHor JepMeHua. Jia <baA«Jiy H3iieHaAH cbojhm Ao.nacnoM? 3aimTao ce MypncOer, Aa OHa Benepac H3HeHaAa yrJieAa CBnjeTAO y H>eroBoj co6h, KaAa nobe na nonnHaK... OHa Gn ce liHTajia: ko je TaMO? JIa HHje Mypnc!... CTpaHa 23. nim cvijećem i darovima. Onda dođe pred loma­ ču Dahimi, njezin otac i kleknu. Mirisno, sveto drvo planu, zahvati brzo žrtvu svojim dimom, a narod pade zemlji: »Usliši našu žrtvu, o božice, Ljubavi...« pje­ vahu u sav glas. Lomača je gorila... U zraku sijevnu munja, zadrhta sve, zatut-' nji zemlja kao da se prolama, potrese se sve nao­ kolo ... Nasta gužva, vrisak, zapomaganje. Svi­ jet je bježao u masama, zemlja se tresla, lomača je gorila ... Kiša udrila, sijevalo, grmilo... Tresla se zemlja, a onda raspukla i progutala veliki hram. Stari Dahimi kada je od straha pogledao u nebo, naoblačeno, isprekrižano munjama vidio je svoju kćer Šibi kako se diže u oblacima... .. . Jak zemljotres ponovio se i progutao griješni grad. ------ Ho iiajeflHbM nenrro flpyro, jane 3aoKviiH.no MypncGera h oh irape/in Kuna, Aa ra nose na 13ej-orjiHjy. ‘ — iCo.na KpeHVJia nonarano H3Meby CBnjcTa oa kolOABopa npeMa hynpnjn. Mypnc je nienao ćBnjcT oko iA nexoTpne ce cJctho cBora GpaTa, iberonor Ha,n,a ocTane wdjy CBojiuia, a oiiAa, Kao ™ n.ianmn Te unenr sarncjtao c e ; njieno i'tt .0 TraMo o u n na hm n n /v r u n u v nc'rpaiiy T n s n v HapHrpaAa, 11 n n u r n fl n a . rAje r n io je 10 i;,vha, npoTHBH/ ra.naTa 11 Mope no nojeM cy HAnnajiH Ma.nn naMun. ripudAiiiKaBao ce hynpHjn, icojia ćy nuuia Jiarauo h Aa je Mypnc6er namio wyo 611 Kano My je jeAan npnjaTCJb na3nao xouircjiAnjy*). KaA .je npoinao nynpnj,y, mna cy. JKypno oicpeny.na y3 Bejf5rjinjy h MypocOer je 6ho ycKopo npeA KyhoM. Ivano »H.eroBa rasAapnAa« Hnje ofiaBnjeniTena tuko u rocnoba ^annajiHC HHje 3Hajia, Aa he Aohn, na je nacTa.na /K.ypGa oko cnpeMan>a iberone co6e. iheanue. nhepn OjinMiia 11 JlnAnja HapomiTO cy ce nopaAona.ne, Aa cy oneT bhahjic MypHc6 era y cbomc Kpyry iiaKon neTnpn Mjecen;a hito je OTnyTOBao a Aa ce HHje hh no3ApaBHO. HajBHUie ce Becejmjia OjiHMna, noja nnje co6h iq)H.na, Aa bo.th M.naAor Jaxjanaumha. Ho y Toj ibe3HH0j Jby6 aBH Gn.no je HeuiTo, hito joj HHje AaJio iiot iiyno npaBO Ha Jby6 aB — A>y6 aB ibe3 Hiie npHjaTejbHH,e CaGHHe CapnaH. MypHc6er ce yBHjeic yroAHO ocjehao y Toj nopoAiiAH. a Hapo'iHTO ca O.nnMnoM, Koja je Gn.na h Jinjena 11 A.yxoBHTa AjeBojKa. na H caAa cjejia je ona icpaj ibera h ohom rp’iKOM npocTOAyiuHOuihy aceHe npH'ia.na My pa3He u,apnrpaACKe 3roAHii,e. HaKOH MHTaB caT hito cy pasroBapajiH no30 Be ra y CB0jy coGy h H3BaAH H3 opMapa Ma.neny iiocjeTHHii,y np.ViKH je Mypnc6 ery: »Mvpnce, no3iiajeiu ah 0 By A.jeBojKy?« MvpncGer iipoMHTa: CaGmia CapnaH... M.iaAiih je rA(*Aao nocjeTunny, OKpeHyo je HeKOAHKO nyTa. Bho je y36 ybeH n neKano n;uieHabeii thm ynnT0 M, aAH Aa npnKpnje CBoje pacnoAOSKeibe yiiHTa: *) Ao6poAonniHiia �»r A J l ’ E T« CTpaHa 24. — A TH ? »Henaa CnjacMO ApyrapHpe y JiHii,ejy. KpacHO /geBoj'ie! Je,im /ie MypHce — JiyKaBo he OjiHMna. — KaAa ce je noBpamaa y HapnrpaA? »lipnje HeKOJiHKO Aana fauia je ko/ i MeHe u rpa- jKiiJia TeGe... — Mene TpajKHJia! — 3anyAH ce MypHc6er. »A c khm je CHJia koa TeOe?« — C MajhOM, .nnjenoM Kao h kHh... — IIIto 6h HMa.no to 3Ha*iHra? — Ja He 3naM. SaMOJiHJia Me je, Aa th oČTaBHM nocjcTHHny. — HniuTa BHiue!.. — A, TaKo!.. HeuiTO Te jom HHTepecyjy!.. OctoBH.na je... oCTaBHJia... jom HemTO, Aa he tc oneT noTpaVKHTH... o/iroBopn OjiHMna. Mypnc6er ne o^roBopH. OjiHMna nacTaBH: — OHa he ce nacTaHHTH y U,apnrpa/i,y. npmioBnje.aa.ia mh je Heurro H3 MJiaAOcra... Pa3r0Bapa.au cmo cjioGoaho. Ona Te je Jby6inia, a... h th cii iby. — A 0Hraa? ynHTa Mypnc6er. — He OHAa... OHa je caAa Aonuia y lJapHrpaA h ona Te jom HHje 3a6opaBHJia. — IIIecT roAHiia je npom.ao, Aa je hhchm bhaho — pe*ie Mypncoer cKopo Kao Aa caM ceGn roBopH., — Jlnjena je caAa... ynpaBO je 3aMaMjbHBa! Ilm.aa je h y TBojy co6y 11 3aM0JiHJia... — niTa? — HnuiTa, pe’ie OjiHMna, »ijiTa- ce th mchh npeTBapamf Ja 3HaM CBe; th ch 3?ipyueH c ApyroM, ajiH jom He MO/Ke 3HauHTH Aa fra ne bojihih CaGHHy... OHa je OH.aa CKpoMiia. 3anHcajia je HemTO y TBoj to a.a6yM. — Kano to Moacem? MjecTO Aa ch peiuna Aa je saTBopeHo, th ch joj CBe n 01a.3a.aa... — 0, He! OHa HHje Himna HHrajia. IInTajia Me je icaAa hem ce noBparaTH. — A TAje cy OACjejra? . * — y CBojoj Kyhn, ABjeqT0 Kopana oa h£.c. Mypnc6er ymyra. xIac Kao Aa je Henno pa3MHmjbao, a OHAa pene pe3HrHHpaHo rjieAojyhn npeico 0.iHMriHjHiie r.aaBe Kpo3 npo3op: . Bpoj 1 h 2. 3HTHjH H CBe OJIHJKH... H HemTO yTOAHO H JIHjeilO HCHiTO cjiaAOCTpacuo oh.vrao je MypHc KaAa ra je Aax yciioMeHe iiOMHJiOBao 110 Jinny. IIlyTHO je Kpaj cBoje upnjaTejbiipe h rjieAao y noa. 0,'iHMiia r a j e necTo norjieAaJia, ajiii HHje iiHTajia. M ano je Hac.ayhHBajia y3pon GopGe u OHa ce je y OBaj nac Gopn.aa, Aa 3aTajn 3aAH>H nyT y CBojoj Ayum 0Hy BCJiHKy Goji, Kojy je pabajia Hepa;iyMJbena h HeOAiipaheHa jby6aB. A OHAa ycTa.na oa MypHca, onpeiiy.na ce 110 coGh, n a oneT npHiiuia k H»eMy. Oh je jom cjeAiio HenoMHMHO 3a,ayGjbeH y Miic.aH: MjiaAa Tpnuma ce cnycTH ao mera Ha iioa h Menie rjiany na n.eroBo Kpii.no. MypHC je norjieAa h HexoTHue, GecBHjecno norjiaAH joj .aHjeny itocy. OjiHMna je n.naKajia... JeAHO ocjehame caMiuiocra npeMa AjeBoju,n raHe Mypnca h oh je ynHTa: — Ojihm*) th njiahem? — OnpocTii mh MypHC... To he npohH... — .ycTaiiH O.hhm, Moace MaMa aGHh! OjiHMna ycTaHe, oTape cy3e h 6p30 OA^ieTH BpaTH$ia., Mypnc6er je ocTao caM. 1Ihhhjio My ce icao Aa je ca meroBOM npnjaTejbHnoM oramjio HeuiTO iiito ra je iiesajio c ibOM, uito je Ghjio npaBO, npnjaTejbCKO u 'iTmmio M;y ce je, Aa je norpujeurao... Hexajno npnbe n po3opy h norjieAa Ha yjiHAy. Kao MpaBH , MHHH.ao ce Mypucy, Hiuao je cBHjeT yjiim,0M. IIpo.aa3Hjia Ko.ia h TpaMnajn, M.VJia ce HepasyMHBa BHKa h JKaMop. JlaMne caHJbHBo JKMHpnaJie y BeneprneM cyTOHfy h nnuia thxo pocujia. Oh je cTajao Kpaj npo3opa h ocjehao icao Aa ra o6,y3HMa Ma.aa OMarjinpa, Kao Aa ce Taj MiiTaB CBHjeT, yjiHAe, OKpehy OKO.no h Bpaha naTpar. H y hcto npnjeMe mhhh.io My ce je Kao Aa HMa iieico 3a ilhm, Kao Aa ra 30Be a.an yBHjeiv, KaAa ce je OKpenyo, bhaho je caMO MpaK y coGh . Hoh ce iio.TiaraHO cnymTajia h BHuie ce HHje morjio pacno3iiaBaTH CBHjeT, BejiHKe papnrpaACKe yjiHn,e. lIyo je caMO bhk.v h TyTan> KOJia. II. Jenan caT n;ia Tora npeHyo ce je Mypuc6er Kao — Hhhh th ce, Jby6aB HHKaA KacHo He A0.aa3H... H3a CHa H 3aTB0pH0 Iip030p. IIOA jeAHHM M,yAHHM H noMHjemaHHM AojMOM onpeMHO ce h nomao Ha Be— Hnan je.KacHo Aonuia... O.anMna ra norjieAa 3anybeiio, Kao Aa HHje noT- nepy. Ha xoahhk,v je cpeo OjiHMny, Koja My ce je cthAJbHBO yK.aoHHjia. Oh je sacTao Mac, Kao Aa joj je nyiio paayMHJia M.vpncGera. xtho HeuiTO pehu, na ce OHAa 6e3 h jeAHe pHjeMH noMypnc6er cjeAHe ao npo3opa h rjieAarae ' rH.yTe rjiaBe yn,VTHO npeMa H3Jia3y. 3aTBapajyhn oa neKyA npeno coGe, Kao Aa rjieAa Kpos ycnoMene y anapTeMana BpaTa nyo je Kopane y xoAHHKy h noAa:ieKy .iHjeny npomaocT, a MJiaAa TpKHiba CTajame Ha OjIHMliy. Ao mera Ha HoraMa oc.aoibeHa jeAHOM CTpanoM THjejia MHCJIHO 3 a mTO je to cne Taico y a«HBOTy? pa3MHUUbao je na (J)0T6Jby Ha Kojoj je MypncGer cjeAHO. MypyHc6er HA.yhH HH3 GacaMaue, Ayme ce oGhmho HaMypnc6er Gnjauie CKopo 3a6opaBHO CaGmi.v. jia3e Bp.no Kacuo h Bpjio Temno pa3.yMHjeBajy. Ta H>e3HHa JbyfiaB H.irjieAajia M.y tojihko nyTa Kao jih- OnHMiia Koja je ao Aanac m.vTHJia nporoBopHJia je, jen npojbeTHH can, Kojer ce cjehaMO jom aok ycTaje- a.:iH He pujenHMa Hero cpu,eM. JecT, ynpaBo AaHac, Mo h aok ra npBa jaBa He pacnpxHe. ria ra KacHHje KaAa ce je noiiOBO npHGjiHucnjia CaGHHa h y nacy, h HecTane. A ocoGhto HanoH uito je HcnpocHO OaAHKaAa TpeGaM nohn 3apyMHHAH, Aa je no3ApaBHM. ay* Mypwc HHje hh 0 KOMy ApyroM hh mhcjiho, ochm HA.vhH yjiHii,OM jom je mhcjiho 0 Ojihmhh h aoo CBojoj 3apyiHHUH. Ho Hiiaic iienaA h nenaA ocje- rabajy y npeABenep, n a HajeAiioM ycKpcjia npeA mehao je Mypnc npa3HHH.y y AyuiH CBojoj ajiH je mh- ra CJiHKa M.naAe CaGune, one CaGune, Kojy HHje bhaho c.iho Aa he je jeAHOM HcnyHHTH <I>aAHJia, KaAa Aobe lieh mecT roAHiia. H oh oojera G.nH3HH.y npouuiocTH h y meroBy Kyhy. noneme M.y H3JIA3hth npeA omh CBe CHTiiHne onor paAanac, na;ia je Aoanao oa OjiHMne, Aa ce npu- Hor M.na/ienaMKor "KHBOTa. CjiHHcaBa CaGinia Capnan, Ta CaGHHa/ Kojy je 011 noCjeTHO ce caAa iiapoMHTo jeAiior cjiyMaja, KaAa 3HaBao Kao Ma.ny AjeBojliHuy, ocjerao je oiict Moh upo- je CaGHHHii oTau, OABjeTHHK OapHaH Gho uaTBopen, m.ae Jby6aBH, Moh M.aaAocra h H>e3HHHX čama. IIo- jep ce je namjia koa mera jeAHa aaGpaibeHa 6pomypa. — KacHo je Aonma... Ma.ao, nojiano, HeBHAJbHBO, a OHAa cbp, jacHHje cjih'najia My je Mauna jeAaH .ihk , Kojn je Guiiao CBe H3pa- *) KpaTKO, MH^O HMe. �) BpoJ 1 ■ 2. MypHCije nacTojao Ha cBe Moryhe Ha’iHHe, Aa ra ocuoooah. nHje ocTajia hh je/ma BHbemija uhmhoct, a /ia HHje noKyinao, Aa onacn CBora npHjaiejta. Taaa je OHa Gnua AjeBoj’inpa hctom ce pa3BHja.ua, Kao nynoJbaK. Ka;ja hx je nocjeino nuanaue cy h MajKa h KiiepKa. HaKOH onor nocjeTa o/iJiyiHO ce Mypnc6er Ha cKpajme cpeACTBo, Aa nobe bc.tihkom Be3Hpy <I>epH^IIOlUH. Cjeha ce AoCpp, Kano je mouho namy h jcano M,y je nama Kpoa majiy penao; »CHr.vpno je Afypnc6er 3aJbyOjbeH y iiaa^y EpMeHKy?« ^ ^ Hama My je caBjeTOBao. a« "če okahh oBaKOBH.x HHTepBemjHja, jep 6h r&Mćfne CKyno d a ra , ho u>y6ub HHje 3iiajia 3a onđcHocra. H KOHanHo je ycnHO, nama My je oCghatJTfla he cTBap h3bhahth. Ka^a je Aomao to jaBHTH rocnobn Car :ijan OHa ra c'rajta JbydnTH h cracKara Ha rpyAH, Kao .CBoje ahjeie, a CaGHHa My nou>yGHua pyity. Oa Ta^a cy Ghuh Hepa3^pywHBH. Ka^a je h Capnan Gho nyniT6H Ha cuo6oAy Myp«c je 6ho cKopo yBHjeK y H>HX0B0j Kyhn. JI>yGaB ce nouaKO pa3BHjajia y cpuy M.uaAor Mypnca H je^nor jiaHa npH3Hajin cy je/mo ApyroM oho mro cy oGoje ocjehajiH — Aa ce u>y6e... Ajih kpatko BpnjeMe 3a thm no3Bao je MypncGera AHpeKTop uHijeja h pa3jacHHO My je;my craap., Kojy OH HHje 3Hao: Aa He CMHje 3ajia3HTH y icyhy CapnaHa h aa ce Mopa oKaHHra ^pyjiceH.a c rppHMa h J epMeHpHMa. /{HpeKTop ra canjeTOBao, Her.a npeito JbCTa ocTaHe y HHTepHaTy, jep he To.tmra HajcHrypHHje 3a h», ano Hehe, je^Hor AaHa Aa ocBaHe y 3aTBopy. Mypnc TeuiKa cppa npHCTafle. +iaaa c.y HacTa.uH ^aHH mKo.iicKor OAMopa Mopao je y HHTepnaT cacTaBuiif ce jom je^HOM ca CaGHHOM, j i & je oGaBHjecra h yrjemH. , CBa pa^ocT h yTjexa Meby„ JjHpejcKHM 3HA«HaMa Gnua cy My CaGHjHHa nncMa. Y h>hmk M,y je 3a•Th.vGjbeHO AjeBojne iiprniajio o K,ynajHMa CBora cppa, o onojhm MHc.nHMa h jKeu>aMa ny Aeh u M,y Gnjejie rpyAH, upne OMH h pyjHe ycHe y3 xHJbaA,y iio.Jby6au;a. Ho h Ta cy iiHCMa CKopo Mopa.ua npecTaTH, jep je crpora ynpaBa oTBopH.ua je^aH Aan meroBO hhcmo h oa caaa je CTapH paBHaTeu> AGA.ypaxMaHnama mirao CaGiiHHHo nncMO MjecTO H>era, a oHAa hx nosparao c jeAHOM oiiOMeHOM 3ajbyOjbeHoj AjeBOjpH. 3a thm cy npo,ua3HJiH ashh h aahh 6e3 Aa cy ce BH^ajiH, a 3a obhm Aomua 3aAH>a roAHHa inKouoBama y HapHrpaAy. Oh je ocraBHO HHTepHaT h npecejino ce koa rbe ^aHHaaHC. Ty ce oneT oGHOBHua jby6aB, a.uH je HeKOJiHKO Mjecepn naa Tora Mopauo h to npecTaTH. HcnHTH ce aaBpimuH, AP.VroBH c.y nomjiH y HHocTpancTBO, na jeAHor Aana h MypycGer ce pacTao ca CaGHHOM. 3aAH>H nyT je bhaho Ha CTaHHiiH, KaAa ra je HcnpaTH.ua. Ha H>e3HHHM ohhmb naK.un.ue ce cyae, KaAa je KpeHyo B03. y 3 Ty M.uaAeHa>iKy ycnoMeny JieC. ,HJia je jom je/uia. A to je GH.ua ycnoMeHa Ha KhepKy PnijiaTGera A(J)eiiAaKH-3aAe, yMHJbaTy h AHjeny OaAHJiy, icoja je ero caaa nocTa.ua meroBa 3apy’iHHiia. OBa cjehaiba y OBaj nac, KaAa je oh miiao Ha Be'iepy Kpo3 CBjeTHiiy najnpoMeTHHjHM papnrpaACKitM y.uHii,aMa h ako ce HHcy GopH.ua y meroBoj Ay iiiH na iipeBAacT HiiaK cy yTHU,aAH na meroBo pacno AOHceibe. HocTao je pacTpemen, nyjaH na ra je y.uH>i na Gyita Tjepa.ua Aa CKpeHe y iipBH xoTeu na ne'iepy. Benepahe h nohH y KaBaH.v, octath Heno BpnjeMe h KaAa nocny CtpaHa 25. — »r A J P E T« — koa Aannaunca orahe Kyhn. CyTpa he u TaKo oraha Aa Ulepannje h ocTara neKounKO Aa- Ha. npohn he to cBe... Benepao je y »riauace«-y, a OHAa H3amao na yuHpy, Koja ce Gnjame nemTO CTHmaua oa AHeBHor npoMeTa. TeK xpne CBHjeTa rneTame npeMai napKy. Ila h Mypnc nomao hhs Bej OruHjy. Hnje ce CBpaTiio y napK nero nomao upeMa Ta-uara. HeuiTo ra je ityKuo AouH, Aa norueAa ibeuy AoGpo no3Hara Taj Kpaj, KojH je yBHjeK jkhb. 3 acTajao je Ty h TaMO, Kao Aa je rueAao: HHje uh ce mro npoMHjeHHuo Kpoa nerapH Mjeceua Kano HHje Gho y IlapHrpaAy. Cnycrao ce hoc-Be y TauaTy h npoua3 Ho HcnpeA ohhx Ma.unx Kp’iMima y icojHMa ce onHjajy MopHapn h KypAH. Hyo je My3HKy h njecMy, nyo je ncoBKy h uynaH>e nama — Aonnpao Ha yuHiiy CMpaA oa Ay3 HRe h MaCTHKe, cyxe pnOe h yjba. 3 acTao je npeA BparaMa neKor maHTaHa, oraopno hx h ymao yHyTpa. A hm- h, HeyroAaH 3 aAax 3aycTaBH0 ra. y AHMy h CBHjeTuy bhaho je HeKAKBe napoBe, KaKO ce GHjecHO BpTe y AHy ABopaHe. Hem-ro ra oGy3e y Taj nac, HeuiTo pyvKHo h oABpaTHO, auH y hcto BpnjeMe h cuaAOCTpacHO na cjeAHe 3 a npa3aH ctou. JeAan Keutiep npHCTynH k meMy. HapynH Gouy Biina. K ojihko ce je roA chuho, Aa ce oipece mhcuh ti oAarna py;icHe BH3 Hje HohHor jRHBOTa ncnpeA ceGe Huj 3 Morao. /I'hbot ra je 3axBaTao, bhho ra oimjauo, Mv'uHKa h nuec 3aHocHUH h ciiyuiTauH .nouaito, nouaico y cijepe pa3G.uyAe. KaA je HapynHo AP.yry Oopy cjenn.ua je ltpaj mera AjeBoji-ca, maiiTaHKa, ro.uHX p,yKy, paMeHa h ueba y tahkom OAHje.uy, Kpo3 Koje ce je BnAnuo H>e3 HH0 HaGpeKuo h HaMa3 aH0 rajeuo. npnMait.ua M.y ce 6uH3y, 6 uH3y, HaTonuua namy h KyuH,yua ce. Oh je MexaHH'iKH hciiho h norueAao je Go.u>e. H>e.3 HH0 Ayry>u>acTo uime c ouiTpoM GpaAOM. aaKOBp'ienHM ne.uHKHM hocom h npHHM o’iHMa, y KOjHMa je Beh HecTajauo cjaja .VHHHHua M,y ce OABpaTHHM H py5KHHM. OHa My uyKaBo HaAinrHe h npyjKH pyicy, Aa ra orpuH. On ce H3 MaKHe hchoa mesHHe pyKe, a pna yBpnj(;beHa yciaHe h OAe. To je HnaK raAHO, noMHCUH y ceGn MypHC h 3 obHe Aa nuara. IUaHTaHKa ra norueAa npeno BOJbe cjeAajyhn 3a ApyrH ctou, a oh naabe Ha BpaTa. HnaK je to raAHO, mhcuho je Mypnc HAyhH hh 3 yuHuy. Ho neuiTO py/KHO, Hemra jaKo uito naun 3aycTaBu>auo ra, Byiuio ra HeKyA, manTauo My HemTO. BH3 Hje Haiiout V ouhx HceHa Kpo3 CBHpKy, Kpo3 njecMy jaBJbaue ce, npyncaue roue pyKe npeMa H>eMy h 3 Baue ra... C.THCKaue ra, rpuHue h nocnue neKyA, rAje je Meno MHpniiiJbHBO Kao y naMyKy, Kao y oG.uan;HMa, Kao y cny. no'ieo ce nemaTH y 3 »JyKceK nauAPMy«*). T hxo je. HcMa npoua3HHKa. Oa HeKyA AOua3e ruacoBH hc upeitHAaHH h HejacHH. To je OTtyA, h 3 thx coKaKa... BacTane noA jeAHOM CBjerau>KOM h Kao Aa ce OAuyMHBarne. JeuaH ocjehaj cTpacra B.yKao ra, Aa CKpeHe. Ha noKpajHe yuHue A0 ua3 HUH cy ruacoBH necMe h tohobh ciape BeHepnjaHCKe My3 HKe, Kojn cy ra ApauiKauH, ByKUH, 3 BauH h HyAH.UH Hoh, H>e3 HHy Tajny. ymao je HeoAu.v'iHO y conaK norueAaBuiH 3a coGom, Aa ra ko He bhah h najeAaHnyT ce Hauiao,.y Bpenn nohHor jkrbota. norueAa aooho h unjeBO. CByAa CBHjeTuo, oa CByAa njecMa h My3 HKa. Ha jeAhhm BparaMa cjeAO CKyn GuyAHHua na noua touhx ,i* *) y noKpajiinM coKaiiHMa oBe yjiHi;e najiaae ce napurpau- i GjiH/iHJiHniTa. �»r A J P E T« Crpaira 2 Spoj 1 h 2. h>hx, TaMO jiHjeBo Ha ApyrHM na cy cbh th rjiacoBH cjiojkhjih y je^aH Mac, y je^aH cMHjex, KojHM ce CMHje caTana p a c k o m ApyiiiTBy h MypHc(5er cTaHe. OHe npecTa^ome paaroBapani. Mopajiy. CKopo TpnoM npebe ycKy pywHy yjnmy, Je^Ha HCipna npe/i H>era h oCjecn My ce o BpaT. Oh H3abc na r.naBHy h 3aycTaBH ce npe# SeiKOM KaBaocjoTH jaK mhphc ny,aepa h nap<j)HMa h HeyroAaH hom. J ohi My je y yuiHMa ocrao exo CMHjexa pa3y3cMpa^ H3 H>e3HHHx ycTa. Bjiy^Hnpa ra noByqe ca AaHiix OJiyAHHii,a, jom je y Hocy ocjehao jaK mhphc cođoM, Ho oh ce oTprae h norjie/ia je npermpHo. Ko- nyAcpa h HeyroAan boh. H3 y cia OjiyAHHU,e. Ba TiiM y^e y KaBany Koja je Opna cicopo npapaKiie 6p30 HanpHjen, a OHe ce no'm y cMHjaTH CBe y je^aH rnac HeiuapHO, pa3ČJiy^HO AočauyjyhH pn- ' 3H1 H CjeAHe. (HacTaBHhe ce.) jeMH, Koje ce He Mory hohobhth. Mypncy ce hhhhjio, na npc3opHMa BHiiie BparaMa... idoli su njegovog pjesničkog uvjerenja u nesavladivost naše rase i u konačni trium f pobjede, bradi te čvrste vjere u duši ton ponosne borbe­ nosti i himne prkosnoj žilavosti najjača je stru­ U najljepšoj muškoj snazi, u doba kada lju­ na njegovoj liri. I tek onda kada su mu se, di od duha i osjećaja daju jpš uvijek jaka i sa­ na poslije dugog stradavanja, ispunili snovi, kad je, vršena djela, umro je nedavno, 2. o. mj., u Mo­ dočekao »zlatno Jutro otadžbine svoje«, staru klasični pjesnik Hercegovine, AleksžSTŠan-' srećan, njegova je poezija kliktaj.raskovanog roba i za­ tić. Duga i teška bolest nije dopustila da navrši nosna himna novom suncu koje se iz krvi rodilo. ni 56 godina jedan nježan organizam, koji je u Što ovdje želimo naročito da podcrtamo jest sebi nosio duh, namijenjen vječnpm životu. to, da nas Aleksa Šantić, u toplini svoga saosjeKao malo koji pjesnik, Aleksa je Šantić iz­ ćaja i u bolu kojim smo svi bez razlike bolovali, raziti tip k raja u-kome je ponikao i| klasično nije dijelio po vjeri ni po plemenu. Sveobiman u čedo vremena u kome je živio. Sin jedne viđene porodice, kakvih, rasno jakih i svježih, nalazimo svojoj ljubavi prema onima koji pate, on je pje­ u mnogom našem, patriarhalnom mjestu, on snik bola svih nas zajedno. »Naša pjesma«, na­ nosi u sebi sva ona rasna obilježja, koja su se, mijenjena »Gajretu«, vanredno je izrazit dokaz kroz -vijekove, iskristalisala kod našeg svijeta kako je ovaj pitomi duh imao široke i svijetle dugom čežnjom, bolećivim nadanjem i vrelim nacionalne vidike, a klasična i toliko pominjana saučestvovanjem u stradanju. Unoseći ih ft oi njegova pjesma »Ostajte ovdje!« nije samo masvoju poeziju, on je među našim pjesnicima zau­ jestetski poziv na izdržljivost u borbenom stavu zeo mjesto, koje mu, po blagorodstvu tih dušev­ i bolan klik za braćom koja su se pokolebala, nih strana, potpuno odgovara: on je pjesnik nego i proročko predskazivanje dana koji mora­ iskrena srca i neizvještaćene duše, tihe sjete i ju naskoro da dođu. Dočekavši te dane, on je vidio ostvarene sno­ bolne nostalgije, preplanula žarom tople patri­ otske rime. Sazdan da leti po zračnim visinama, ve svoje mladosti i zrelih muževnih godina, i oovaj je osjetljivi pjesnički duh udarao na pre­ duživši se svom narodu onako kako je malo ko preke nepomirljive jave koja je daleko bila od u stanju da se oduži, on će, svjestan vječnosti snova kojima se hranio. Željan ljubavi koje nije pominjanja koja mu je nesumnjiva, mirno da nalazio, žedan slobode, koja mu se kratila, bolan počiva u slobodnoj zemlji, za koju je neštedimitočio krv svoga srca i obilno je razljevao kroz za pravdom koje nije bilo u svijetu, on se je, kao ce noćni cvijet, zatvarao vrlo često sam u se, živio svoje iskrene i osjećajne pjesme. Slava Aleksi Šantiću! životom svojih ideala, sjetno tužio za onim što je izgledalo da je nedokučivo i, od vremena na W oodrow WUson. Ime bivšeg predsjednika vrijeme, grmio gromom patriotskog bola i po­ nosa; Niko nije u tome bolu našega svijeta toli­ Sjedinjenih Američkih Država i kod nas je do­ ko saučestvovao, niko nije znao da oda toliko bro poznato. Ono je često spominjano pri svršet­ poštovanja patnji i stradanju i niko nije s toliko ku rata, kada je on postavio platformu sa svojih prava mogao da ustvrdi, da u bolu njegova srca poznatih 14 tačaka za mirovne pregovore. Nje­ odjekuju bolovi miliona srdaca, kao on. Blago­ govo se ime čulo i za vrijeme pregovora u P a­ rodan po duši i saosjećaju po srcu, vezan jednom rizu. A onda je otišao u Ameriku stavivši pot­ nedokučivom i beskrajnom ljubavlju za gole pis na versaljski ugovor i ponesavši sa sobom krševe naše, on je pred očima stalno gledao vizi­ američkom narodu, da mu odobri djelo. No ta­ ju čovjeka koji stradava i klanjao se trudu, mu­ mo je slabo prošao, jer kongres ne htjede odo­ ci i izdržljivosti toga stradanja. Vreli znoj s na­ briti ugovora držeći se svojih tradicija: Amerika boranog lica i tvrdi žulj na izmorenom dlanu Amerikancima. Tada se Wilsori povukao u svoj | Aleksa Šantić. �Grpaiia 27. New tim Predsjednik Unije. 6. novemhri. 1 i S f i ’- P o ^ 0 Wilson izabran. riječi \Vilsonove bile su pred smrt: je Grayson?« G. Grayson je‘admiral i naj1 1“ ŠI nlJe bll° PreviSe pleme- mtimniji njegov prijatelj. jr°1na]m^I1f'1°>18 tim teSlt0 obrt'10- 4. februara nito’sti i a<5>r£ !!*vto 1 *.‘a ie htio Wilson? Ta je -•«. °Pse™v r l i pitanJe- Za nas uskotrr-Jne njegove suvremenike možda još zagopp*^ i utopija, tek lstonja će moći objektivno pjeniti veliku zami­ sao njegovu i potponu j,ia dati satisfakciju. Wilson je bio Čovjek >miao je pred očima interese i ideale čitavom čovječanstva,.potpun čovjek, koji govori prve ulaza Amerike u rat: .»Mi se nijesmo okupili ovdje ni da ispituje­ mo uzroke ni povod ovog rata. Mi nećemo traziti ni mračne uzroke iz kojih je planuo i zahva­ tio Čitav svijet. Mi ne možemo ostati jednostavni posmatrači, jer ovaj rat prijeti da uništi kultu­ ru i civilizaciju. Interesi drugih naroda skop­ čani su s našim interesima. Što traži od nas čovječanstvo to moramo učniti, da ga očuvamo pa bilo to narodima Evrope ili Azije«. Intervenirao, je na strani saveznika, ppbi-* jedio, vratio se u Ameriku, a da sobom nije ništa ponio. No, Wilson je otišao iz Evrope potpuno razočaran, jer je bio moralno poražen. On nije mogao provesti svoje ideje ni u jednom malom dijelu — podlegao je staroj lukavoj evropskoj diplomaciji koja je znala vješto ižhpačiti i izigrati sve njegove predloge. Istina radi ovog sada ev­ ropske diplomate razbijaju glavu, ali je Wi^pra već mrtav, a Amerika tvrda... Š ta je b io Woodrow Wilson? Čovjek k o ji je uvijek svaku stvar dobro proučio i vidio, stvorio svoj vlastiti sud i ostao uvijek kod njega, bez predrasuda, daleka pogleda, koji je gledao na mase čovječanski i tražio da svakom bude do­ bro. Za svoga presjednikovanja učinio je u so­ cijalnom pogledu u Americi toliko dobra, da je išlo već na štetu državne kase. Bio je skoro mi­ stik, da vjeruje da je čovjek u svom početku bio dobar i da še je kasnije iskvario. Vjerovao je u popravak društva i u izmirenje naroda, u stva­ ranje velike svjetske političke i socijalno-ekol nomske zajednice. Da nije uspio u svojim načeli­ ma taj veliki čovjek uzrok je okolina, koja ga nije razuimila, a koju je htio učiniti sretnom i zadovoljnom. Woodrow Wilson rodio se u malom gradu Staunton, države Virginije, mjeseca decembra 1856. Njegova porodica je irskog porijekla, jer je njegov djed emigrirao na početku devetnae­ stog stoljeća. Odatle se i tumači njegovo zauzi­ manje iza Irce. Djetinjstvo je proveo u športu, kao i svaki Amerikanac. U sedamnaestoj godini ode u kolež i tu osta jednu godinu kod oca, a za tim ode na univerzu u >Princeton. Prije nego je svršio ispite štampa jedna uvažena revija nje­ govo djelo »Essai sur le gouvernement cogressionnel«. Za tim je studirao pravo, pa političke zna­ nosti. Postao je profesor pa univerzitetski profe­ sor 1 predsjednik univerzitetskog zbora profe­ sora. U dobu od 1890—1910. napisao je svoja zna­ menita djela »The (State elements of historkal and practical politics«, »History of the Ame­ rican Poeple«. 1910. postade guvernerom države V ladim ir Iljić U ljanov-L jenin. 0 diktatoru Rusije, koji je nedavno preminuo u Moskvi i sahranjen uz najveće svečajnoisti teško je dati sud. Tajina koja prekriva Ibiće ovog čovjeka ostaće za historiju i poznija vremena. Mi .nje­ govi savremenici možemo o njemu samo jednostavno su­ diti. iNjegovi sljedbenici i fanatičke pristaše u njemu gledaju nadnaravno biće, novog čovjeka, a mi koji smo protivnici njegove teorije i nauke gledamo u njemu zlo­ duha Rusije, razarača kulture i civilizacije, destruktivnu, bolesnu ambiciju, koji je u svojoj ogorčenosti n a (društveni poredak išao u skrajnost. Toliko nesreće, toliko jada, bi­ jede i gladi nije prouzrokovao čitav svjetski rat, čitava istorija do sada koliko — Lenjin. On je prvi došao n a svi­ jet, koji je toliku buru digao! I niko ne pođe u Rusiju pro­ tiv n jega... Ni jedna država ne osjeti potrebu d a ga po­ kori! P ustili ga njegovom razornom radu, d a uništi Ru­ siju" i d a um re na njezinim razvalinam a.... Zar to nije ironija? Šta je imao on tako moćno u sebi da je pobijedio? U čemu je bio njegov toliki uticaj na mase. Po onom što je dao ne očituje se nikakva genijal­ nost, što više n iti veliki talenat. Njegovi govori, i njegovi članci b ili su sasvim obični ideološki, bez dubljine, a često repeticije bez sadržine. A ipak je taj čovjek bio dik­ tator Rusije i sve g a je pokorno slušalo. Jedno što je bilo kod Lenjina, to je poznavanje prim arnih osjećaja mase; bio je psiholog i niskim instiktima vodio je svijet, te milione Rusije za nos. A vodit nekog za nos, dosta je proučiti čovjeka. Lenjin je m ao oubraženje masa. znao ga je i stvoriti masama. Nezadovoljan s Mark sovom teorijom Lenjin je Mio na prečac revolucijom, diktaturom doći do vlasti i sa vlasti ostvariti svoje ciljeve. Međutim Lenjin je išao još dalje, do skrajnosti — do komunizma u Ikojem se je izgubilo d ru ­ štvo, društvene razlike, porodica, škola, vjera, zakoni i čitav dotadašnji poredak. Znajući slabu stranu ruskog naroda, misticizam duše Rusa on je sve svoje djelovanje posvetio propagandi izvan Rusije. Tu je sahranio Rusiju materijalno izvukavši sve njezino blago. Kako je radio brzo tako nije birao kome će povjeriti propagandu u d ru ­ gim zemljama, tako d a su većinom razne varalice i iprobisvjetine došle do novaca i trošili ih, razbacivali, a d a ideju nisu ništa doprinijeli, niti mogli, niti umjeli doprinijeti. Taiko je komunizam propao u čitavoj Evropi, pa i u čita­ vom svijetu, jer nije imao osnove. Što više prouzrokovao je i reakciju, kao u Italiji, d a se je protiv njemu organizovala druga strana i srušila ga, ali stfrn srušila i sre­ dinu — đemokratiju. iU samoj Rusiji preživiljuje kom u­ nizam, odnosno boljševizam svoju zadnju fazu. Smrću Lenjina biće ubrzano sazrijevanje stanje u Rusiji i svaki nas čas može iznenaditi. Kad je Lenjin bio u liceju odlikovao ga je car zlatnom medaljom za dobro vladanje i uspjeh u nauci, ali to nije smetalo Lenjinu d a naredi da ubiju cara i njegovu poro­ dicu m asakriraju... Bc Zašto muslimani nazaduju? Jedan francu­ ski orijentalista g. A. L e s s i e r proučavajući Istok postavio je sebi ovo zaista malo čudnovato pitanje: »Šta je uzrok da toliko muslimana, mu­ slimanskih država i državica eksploatišu evrop­ ski narodi?« On kaže da je čuo mnogo odgovora �O paH a 28. >f A J P E T « Bpoj 1 h 2. n# ovo pitanje i od samih musliman »Č itajući ovu p rip o v ijetk u S e lm in u — pi&e g. -Hajri — veli g. Lessier nije me ni jedan taj >>a ., vidi čovjek s a v o n aj jeđn o a ta v n i i tegobni ■život, b ed u in a , voljfar, jer me nije mogao uvjeriti, da ffftr zaao- kojem je p u s tin ja k u ća , p ije s a k i su n ce . L jep o te i s tr a ­ sTanem uočivši i psihološke momente. JećfnPrl" h o te p u s tin je o p isan e su ta k o plastičn o i jak o , d a izadivgovorili o socijalnoj odvojenosti, drugi o silnom- -^ ije i zastrašuje...« i jakom vjerskom uticaju, a neki čak i o degene­ " -zbirke -»Uspavane duše« p re v e d e n a je da-nušnja n je ­ _ . . M _ raciji, ali većina reče: da to pitanje podržaje ka­ z in a stv u . - u »G ajretu«. “ ■**«. pitalizam i evropske sile, jer najveći dio tih milišk o l sk a - ^ u t ik a k a o k u p a c ije . K akvu je ona je neosviješten. a u s trijs k a , v la d a v o u . . sk o ls k u m ik u u Bogni ,, H e r c Prolazeći i putujući po zemljama nastanje­ g o v n u vidi se n a jb o lje ,lVi, c irk u l„ „ e n d ted b o : nim muslimanima i posmatrajući ih sa strane Z e m a ljs k a v la d a c i r k u l * . , ^ n a r e d to m od 9 . ,e. činilo mi se, da medu njima ima jedna čudna i b ru a ra. 1879. br. 2649/1. o b z n a n u je : ^ je dog o d ilo pa zlokobna sila, koja sputava njihov napredak, ko­ su se, z a s tu p n ic i n e k ih p ra v o s la v n ih '-»wvi*nal potužili,, ja im neda naprijed kročiti, a ne mogu se je otre­ k a k o u n e k im k o ta rs k im m jjestim a hoće se osii»vaitj škole sti. Tajanstvena sfinga uvukla se je u musliman­ u k o jim a će se u č iti la tin ic a , p a s u izja v ili b o ja z t* . datsko pitanjei, uzrasla je velika i silna, jaka posta­ se o v im š k o la m a id e z a tim is tis n u ti ćirilica, m eđu n a ro ­ la. Nema joj postanka, nema imena, s dva je lica dom . P ovodom ov ih pritužbi, v la d a je d o n ije la riješe n je , i svojom sadrenom težinom pri tište musliman­ da, o n a n e m a ništai p ro tiv toga, dal se o v ak e š k o l e ski život svakog pjojedinog i uklela, je svojim ta­ o s n i v a j u p r i v a t n o m i n i c i j a t i v o m i d a se janstvenim, očima tu ogromnu masu Muhame- u -n jim a uči sam o o n o p ism o čiji s u p rip a d n ic i osnovali dovih sljedbenika. Da se riješi ovo pitanje nužno šk o lu , k a to lic i la tin ic u , p ra v o s la v n i ć irilic u , p a i m u s li­ je razlučiti u muslimanskom pitanju suštinu sa­ m a n i tu rs k o p ism o . O na će p rid rž a ti seb i p ra v o n adzora. me vjere i ono što se odnosi na socijalni život. »No p o s to ja n je o v a k ih škola« — veli se u n a re d b i — neće Trebamo izlučiti religiozne momente iz Islama i s m e ta ti v la d u , d a u m je s tim a g d je se iskaže- p o tre b a — cĆobićemo nauku, koja bi se mogla usporediti sa da- p b d ig n e opće osn o v n e šk o le i d a u n jih u v ed e sam o sistemima današnjih socijologa i koja bi ih mož­ 'latT hicu. Ali p o v rh la tin ic e uićiće s e i! ćirilica-, p a i tu rs k i, da svojom savršenošću i prestigla. Ali iza Muha­ a k o t o z a h tje v a p o tre b a . Š to s e tič e la tin ic e t r e b a p oučiti meda i njegovih savreanenika uvukle šu se razne stan o v n ištv o ', d a se o n a n e u v o d i z a to, j e r s e n jo m natruhe u život muslimana i spojile s pojmom » s l u ž e i o n i o g r a n c i s l o v j e n s k o g r o d a i vjere. Postale su dogme, kojih dio u Islamu k o j i s u s r o d n i s r p s k o m e , i u ov im p o k ra ji­ uopće nema i počele su kočiti spcijalni i politički n a m a -n a sta n jen o m narod-u, n e g o z a to d a se školskoj razvitak muslimana. Jedan je fakat ipak ovdje m la d e ž i p ru ž i zgoda, k a k o ć e r a z u m i j e v a t i važan, u proučavanju ovoga pitanja, a to je da je - u - r e d o v n i j e z i k i u r e d o v n o p i s a n o - ovozem nih Islam socijalno povezao svoje sljedbenike i dao o b la s ti, te p o svih s t r u k a h z n a n ja n a p re d o v a ti, j e r se im poseban društveni položaj. Osim ovoga vršio la tin ic o m n e s lu ž e sa m o H r v a t i neg o i d r u g i sliovjanje jak uticaj i vjerski, koji je postajao sve jači, s k i i, n eslo v jan sk i. {puci raM ličitih vjeroi,spovjedi, a ne dok u neko doba nije prešao skoro u fanatizam. s a m o k a to lici« . Drugi dio Muhamed ovoj nauci zanem aren je i JEDNA ČUDNOVATA NAGRADA. K a k o n je m a č k i podređen samo vjerskim dogmama. Tamo se je lis to v i ja v lja ju , p o d ijeljen je ta k o zv a n i »G rillparzerpreis« izlegla tajanstvena sfinga u Islamu, koja je po­ ■njemačkom p iscu F ritz u U nruh.-ij. I s a d a dolazi je d n a čela kočiti razvitak i napredak muslimana, a nje­ u p ra v o g ro z n a čin jen ic a gledom n a v a lu ta r n e p rilik e i zina kruna donijela je muslimansko pitanje u n a n a g r a d u p je s n ič k o g d jela. N a g ra d a n a im e iznosi 5000 današnjoj fazi. a u s tr ijs k ih kruna,, to- znači 40 filira a u s tro -u g a rs k ih p rije Muslimansko pitanje ne da se riješiti podre- r a ta , ili 35 p fe n ig a n je m a č k ih prije, ra ta , d o tičn o s a d a đenjcm muslimanskih naroda pod tuđe gospod­ 2 i pol češko-S lovačke k ru n e . M ora se jo š spom enuti!, da, stvo ili protjerivanjem iz Evrope, nego izjedna­ J u r y z a p o d ije lje n je t e n a g ra d e s a s to ji od a u s trijs k ih i čenjem u socijalnom i pollitičkom životu. Treba n je m a č k ih ju ro ra , k o ji m o ra ju p ro č ita v ši d ra m u , n a p i­ dati muslimanskim narodima ravnopravnost i s a ti o n jo j svoj sud i- p o slati g a ■rekomarnđiranim p ism om pomoći im slpbodnom razvitku, pa će se to pita­ u B eč T im e sv a k i p otroši više' z a pajpir, nego što iznosi nje samo po sebi riješiti. Tajanstvenu sfingu mo­ n a g r a d a z a p je s n ik a . OviVj fakitum o s v je tlju je n ajbolje že oboriti samo jedan reformator Islama, koji će p rilik e u k o jim a s e n a la z i h o n o rira n je d u šev n o g a ra d a . protrijebiti korovi je naraslo iza Muhamedova flOBPOTBOP yMJETHOCTM HPEfl CYflOM. y Epycea>y je doba i rastumačiti Islam u svijetlu dvadesetog ypeHcna pacnpaHa aa 15. (J>e6pyapa, Ha Kojy je no3BaH nao oirryvijeka. 5KCHHK GeJirHjcKH Kpa* JleonojiA. y3pon je 6 ho iuto je <|>HJixapDrugi jedan poznavaoc muslimanskih nado­ mohhhko ApyuiTBO paciiyuiTeHO paflH HHCo.ineHniije. BjepoBHHHH da dr. Klods, napisao je Studiju o muslimanskom ApyuiTBa TpajKH.iH cy Han;iaTy oa AHoHH'iapa. IIpeA HeuoJiHKO pitanju u kojoj raspravlja između ostalog o žen­ roAnna KaAa ApyuiTB0 HHJe MOrj,° npocnepHpaTH cnacHO ra je skom pitanju i bračnim odnosima. npajb JlconoJiA KynHBum cKopo CBe Anonnne, Aa noMorHe yMjerSelma E1 Kassab. Jedna od sa vremeniti arapskih sp i­ sateljica čiju priču i»Uv e n <u.1e K r i iz a n t e m e« dono­ simo u današnjem broju jest, S e l m a Kl iK a s a aj>, koja je u zadnje vrijeme napisala mnogo lijepih stvari. Kpočetka se bavila kao učiteljica više pedagoškim »tvarima no kasnije počela je pisati pjesm e i pripovijetke. Njezin ocjenjivač g. Hajni u »Colonial«-u h v a li joj inovele i pjesme i veli: da je mnogo jača n a ovom polju nego n a pedagoškom. Naročito joj hvali oveću pripovijetku »Be­ duin«, koja je štam pana u posebnoj knjizi. hocth. H TaKO je AOčpoTBop yMjeTH0 CTH AOUiao npeA cyA! B P30JAB M TE/1E0OH V nAPHMLjM. ITpeA BpxoBHHM cyAHiiiTeM y JloiiA0Hy 10. jaH.yapa 1880. 3axTHjeBao Je AP«aBHn oABjeTHHK y HMC TJiaBHor nouiTaHCKor ypeAa, Aa H3Aa cyAČeny auiioBHjcA, kojom ce jiohaohckhm noAy3ehHMu »Te.ne<J)0 H KomnanarHHc«, »KAM«)« T. Komti«. hmbac napeAHTH, Aa o6yc-raBe oBoj puA, jep TUM iutctc Ć)p3 ojaBy h BJiaAH noja je H3Aa.na tojihkc MHJiHjoiic 3a OpaojaBe. Oh ap * h, Aa HCMa HHKaKBe pasjiHKe H3 Meby 0p3ojaBa M rniediona, na ce Mowe HapoA cay*HTH ii CpaojaBOM. �Bpoj 1 H2. »r A J p E T« Crpam 29 rAJPETOB TJIACHHK AVflMJEHMHJA ynPABE TAJPETA KOfl HjEr BEJ1 KPAJbA, Upe«, aatjk,,«}- rjiaBHor OAdopi flejernpann cy y »«e rajpeTa. «o«noBn y„paBe r(. ;, p Xacan«croBnh . Capnk « P°' » cc MBBaae lb. Bm . Kpa«,y mio je »»Opno » «,u, llpeBToaoHacAMHH« Ilerap Ayae bokpobbtm, Tajpora Top,«« peACTMnniin Tajpera 6hah cy iip««*e»ii y ay4 njeim»jy TO loer. Itam aH ctna aajemo ca roon. MmacTpo« Bepa flp. BoJOM JaikHhe«, raje cy 6 b» b aaapaoiHii i, na p y W n ocTaan y |'a;iroBopy ca Hj. Beji. nyna ABa caTa. TopihOM aroAOM H3BiijeurreHH cy iipeACTaBHHUH I'ajpcTa .W je Mhh. CaBjeT OAortpno m ce y Beorpafly 3rpaAa ob. »AhKep« OTKynH ;» M.VCJIHMaHCKH CTyACHTCKH AOM. y obom A0My HKhMhe ciuioHiuma cbh MycjiHMaini na Bochc h JywHc CprtHjc, Koju ce Hajiaae na CTyAHjawa y Beorpa,ny. no HpeAiiBaibc o MyxaMeAy (a. c.) ii aHa'ieiby McBJiyAfl, itojo ce .vroAHo AojMiuio c b iix npncyTHiix. 3htiim je pcuiiTOBajio hct naj.M.nil)iix h HajcHMnaTiiHHiijHX iiHTOHaua HanaycT iic t njeca« »u Mcpxy»i OcHaHa liiiKiiha »MyxaMeA-AjiejxnccJWM«. JearpoBHTo h .mijeno iipe/iaaaibc h ACKJiaMaunjc npouaBC.1H cy kuko cBojnu caAp*aje»i, tbko h ckasahhm iiiBobćibcM AHpibllB VTHCHK Ha lite lipHCJTHe TaKO, Aa Cy MHoril IIJIUK8JIH, a Majio mx je rtHJio, Kojim ce HHjccy ohh cyao»i opocHJie. • IIpecuiijcTJiii Xayn Pnec čiji. cpAa'iHo HecTHTajyhn npi'AcjeAHHKy rajpeTa na obhko Jinjeiiou ycnjexy MeiulyAH-inepm|>a napaano je cBoje Hanenabeibe h jmiaoct y noi\neAy BjepcKor oAroja nuTOMaiia. Kano peuocMO, OBaj TajpeTOB McBJiyA yHHiino je na cbc npiicyTHe Bpao AnpJbiiB AojaM Tauo, Aa cy co HeKojii iinpannjin, Aa obukobo jinjeno yieH»e MeB,ayAa h ca oBaniiiiM iipHiipeMana CapajcBO joui He ihim th . BE/1HHA TAJPETOBA rOflMllJlbA 3ABABA nOHACHM HJ1AH »TAJPETA«. Ha BHjecT, Aa je Ifcer. Bea. Kpajb oAortpuo, Aa npoTeKTopaT lajjieTa npey:iMc najMjiabn noTOMaK iinmc CaaBHe ^HHacTnjr Kai>abopeBiiha, OAp«ao je DiaBHH Oa6op Tajpeia 18. AeueMrtpi 1923. CBC>iHHy iiJiciiiipHj’ cjeAHHiiyk3ajeAH0 ca o^rtopcKHM aaMjeHiiiiiiMa. IlopeA octhjihx 3aK«T>yiai a AOHeceHiix na Tftj cjeAHHun, pnjemeHo je jeAHorjiacHo, a« ce csabilh unimcTap Bjepa r. BojncJiiiB JaibHh martepe aa noiacHor 'uiana InjapeTa, paAH H3.BaupeAHHx ;iacayra, yjHH>emix oBotie Apyuiyuy u Aa ce Taj 3aKJbj'iaK Ha ociioBy ApyuiTBCHHX npaBiiaa naAHece HAyhoj MaBiioj CKj’nuiTHHH Ha OAo6peH>e. TAJPETOB MEBJiyfl y noiicAjcA>aK 7. jaHjapa ute4. uaa 7 caTH Ha Be>iep upoyieH je MeBnyA y oba. TajpeTOBOM noHBniay y iipiicyTH0CTii nnjoA.mi'iHiijHx rpabaHa rpaAa CapajeBa, Meby KojiiMa cy ce BHAjejiH npecBiijeTJiH Xai/H PeHc-yji-yjieMa MayineBHh, 'iJian .VJieMa-MepAHca Xa([iH:j Mcxmca e<J>. OivHh, MHHiiCTap jr. p. Ap. l{apa»iexMCAonnh, bpxobhh mep. cyAau Minjiih, capajeBcicu My({iTiija My([)THh, fniBinn AnpeKTop uiep. uiito.ie Myxa»ieA ec|). ,'lii3Aap h caAaibn AHpeKTop hctc uiKOJie HrtpaxnM e(|). Capuh, iihbuih iipeAcjeAHiuiH rajpeTa MycTaj6er XaAHA6ainnh h X hjimh e<J). XaTii6oBHh, My<J)Tiija Kyp6eroBHh, nyAepH3 Tajii6 e^. CapancBHh, HaMc.niiiK mhh. Bjepa y neiimijH /lepBHiu KopKyT, Te mhouitbo oct8Ahx rpabaHa ca naaiioBHna ynpaBe rajpeTa h TajpeTOBHM niiTo»iuHMa. MewiyA je yieH y HHTepHaTCKoj ('iAfiroBaoininH ypeuienoj CoraTiiM nep-iHjcKHM hiijniMHMa h cepuaAaMa, MHja ce BpnjeAHOcT iinjeHH oko noJia MHAHjyHa AHiiapa. Ta KO je oBa caaa mhhhab AojaM na npHcyTHe, Aa ce HaAaae y BeoMa pacKoniHoj najiaTn. ITo 3HA0BHMa cy 6hac hhBjeuieHe Miiore ACBxe ca apanciuiM HaTnHCHMtt H3 KypaHa. KaAa cy npocTopHje 6Hae AynKOM nyHC, y HajBehoj thuihhh h no6o>KHocTH OTnoieo je ymTH Mpba.va noaHaTii 36or cBor mHA03Byinor Maca xaTiifi UapeBe vatiiije Xa(f»ii3 IJeMaAyAAHH e<J>. X. Jainh, a HacTaBiian cy Xa«l>H) e<f>. Capuh h Xa<J>H3 MyxapeM cif). HHpKiiHarHh. 3a BpiijeMe yieH.a MeiuiyAa AOHOCHAH cy cnjiaBBTe 15-20 TajpeTOBHX uiiTOMaua, Koje cy y 3aAH.e AoOa y caaaBaTaib.v AparoBOJbHO noA.yiaBaJin cnoMC'HyTa TpojHua xn<j)H3«. y TOKy yieiba hhtomuh cy iiocunaa« npHcyTH6 ca MiipncanoM b.ycJiiij0M a y OyxypAapviMa pa3HoniAH no caAH mipnc ropeher y*a u aMOepa. y iio-hobiiuh MeB.i.VAa ma pnjem »uiepOeTii« nonean cy hmtomuh Aa paaHocc HPAO y«ycHO »HpBiaiBO BiepSe b jBiMBTH no o«HB«jy niehep y nannpHaTHM cbhachhm KecimaMa. no npoyieH>y MeBJi.vAa h AOBe nHTOMau kohbhkt 8 C hh 8 h arnK peuiiToBao je npeA npHcyTHHMa no6o»Hy njecMy »MyxaMcn AJiejiHceJiaM« oa wepxyM TaaHMa 'RaTHha. a aa obhm je OApJKSO BpJIO HaArtpCHH HHTOM8U CyJIT8H0Bllh JIHjcnO H HO.VM, y CAPAJEBy. V cy(k>T.y, 9. (Jie'ip.vapa 1924. OApiKaiia je roAHiniba aaoaBa i.iHBHor OA^opa TajpeTa y cbiimh npocTopHja»ia (iijiHUHpc.Kor /loMa. 3a OBy 3HW»By babasjio je Hejinno HHTepecoBaibe y CapajeBy h y iipoBiiHunjn, a iipimpeMC cy iHibene oko Mjeceu Aana. <>A6op je yAonuio MHoro TpyAa, kuko oBoroAiimiba aaOaBa hc rtu noArtauHAa npHxoA A0cuAan>HX aaOaBa, Kao h Mupajinn ycnjex. yaoiKeHH TpyA iiHje rtno y3aJiyA8H, jep je OBa aartalia uocBCMa iiaAMainnJia cbc AocaAaifce nartaBe y CapajeBy. Johi HHKsiAa ce Huje BiiAjeao toahko nocjeTHoua y OipnmipcKOM J[oMy, a u npiinpeMe cy rtiuie TauoBe, Aa cy cc mhom nocjeTHonn .vroAiio ii3HcHaAnin. y KOHuepTHOM AiijcJiy cyAjejioBao je ća neKOJiiiKo ceBAajiiiHKH H03H8TH Aii])'Ki( TeHop h 'maH oarperta'iKor noaopiiiHTa r. Joiia Unnjanounh, opicecTap CapajeBCKe xap»i0HHje, njeBa'iKO ApyuiTBO »Cjrora«, TajpeTOBH niiToMun-imc na MoiTapa, Te yieHHUH UfeMca h Omcp AaartarHh.. Cbh cy i*abcah cnoje Tanae ca bcjihkom iipciiH3H0iiihy h Ha onime huaoBOJbCTBo, tuko Aa cy Ohjih narpabeHH ca 6ypHiiM aiiJiay:ioM. r.namie h cnopoAHe upocTopiijc rtuae cy ypemene ca rtoraTHu iiepaHjcKHM hhaii mmMa u cepv*A»Ma. Hapo'iHTy ceH3aAiijy je nofij'Aiiaa H3Aowoa pyuiHX paAOBa MycJiiiMaircKor 3kchckhh>h hh CapajeBa h npoBiiHiiiije, Meby Kojima je rtiiao BeoMa .mjennx ii cuynoujeHHX npeAMeTa. Haj.T>eniiiH pyniH paA je HarpabeH ca AiijenoM nupoTCKOM cepuaAOM. 3artaB& h nrpaHKa je Tpajaaa ao 7 cafn najjrrpa. MaTepnjaAHii ycnjex aartaitc nanocn oko 180.000 AHHapa. Cbh nocjeTiioiiH cy 6e3 cyMibe oaiuijcah ca OBe sartaBe BpAO yroAHe ycnoMene. BE/1MKM flOBPOTBOP »TAJPETA«. OBAaiiiH>a yMeAHa TproBiina X. 15ajpaMara «t>oio u ApyroBH AaponaAa je hcahbho 40 3hmckhx Kaiijcra 3a cnpoMauiHC TajpeTose miTOMiie y kohbhmniia. Osa yMeAHa myc.in mahckb paAiba hc iiponycTii hh jeAHe aroAHe npHAiiKc y toahhh, Aa ce He cjeTii nauier Miijior TajpeTa. Crora nena je HajcpAa'iHnja xna.aa X. liajpaMani h iberoBUM ApyroBHMa, nojn oBaao ympy cnpoTHH>CKy cy3y, h ortHAHo noT!ioMa*y Haiuy yiehy OMaaAHHy. flaj UoJKe Aa cfe h Apyrn yrjieAajy y »era! J1MCTA 3rOflMTAKA rajpeToee nyipMje, H3B/iaieHe 31. AeueM6pa 1923. y npMcycTey nyTpHjcae k o m h c h je m aanHTepecoBBMe nyrtnnKe. 3a OHe cpcbicc, sa Koje ynpaBa TajpeTa y CapajeBy Huje AortHaa HOBau hiith ortpnij’H ao 15. AeneM6pa 1923., a 6pojeBH c|>ehaKa cy M3B.vkjih nroAHTKe, to ce tji rtpojemi nehe y3eTH y ortJHp, i;aKg je to BHiueKpaTHO h nyTei( jaBHOCTH ortaBJbeno, Te he HOBau oa thx cpehaica npHnaAaTH ApyuiTBeHoj čAarajHH. C a p a j e bo, 1. janyapa 1924. npeAcjeAHHK AyTpnjcKe komHCiije:. /lp. A. XacaH6eroBHh, b. p. tiix �- ' ^ CrpaHa 30. .3 • . _________________— »r A J P E T« —___________ _____________ Bpoj 1 h 2. TajpeTOBa no/iyro Ofl 3 0 ./VI- flO a) PanyH u s p a B H a F ta Ha AKTMBA H a 3 1 r o to b h h e „ „ 2 n oje a AiiHapa B h y CaarajHH y HeKOBHOM 3aB0Ay . KOA HOBHaHHX 3aBOAa 4 llHB eH Tap ..................... HeapeTHHHe . . . . flpBa (y K oh>hi; h) . . . 6 Jyr. MHAyCTpaja 7 /JenoHHpann ecfieKTn . 629.722 58 . . apbb . 265.464 54 47.145 47 29.142 143.359 950 <- 19.563 •f • 4.806 19.722 . . . 3.054 /z z • A TiHjiHMapcKa uiKoaa . 3aaaxa xpaHe koa KOHBHKTa Pa3raeAHHue 13 01 44 580.449 . 3 a jiw o B H ........................ ripeflyjMOBH . . . . Pa3HH flyWHHUH . . . yTyweHe Tpaw:6HHe . 5 y k y n AnHapa 34 543 14.730 . . • • (g g £ * i ffim ii u m u 0 ue napa 92.012 BpeAHOCHe xapTHje 20 % 60H0BH . . /jHOHHpe fajpeT-fiaHKe „ CapajeBCKe fiaHKe 3 . . hh h napa 50 54 50 — 03 40 04 — 413.395 15.000 — 4.000 21.971 20.206 — 70 42 474.573 12 7.391 94 7.391 94 — H a>hh • • 945.000 — 434.000 — 2,803.297 65 1 6) PasyH n p n x o ,q a PACXOfl H a 3 Ep. n o j eAH Annapa h h ue napa y k y n AnHapa h o napa 1 LLlTHueHAHje u n o m o p e . . 30.058 2 y3Apa<aBaH,e KOHBHKaTa . . 547.258 38 3 T pomicoBn K aHpeaapHje . . 119.562 94 699.813 44 1,396.693 51 riouefeaH>e hmobhhb 75 I �Epoj 1 h 2. »r AJ P E T« Crpaiia 31. AnniHaa 6n/iaHca 31 ./XII. 1923. fla H 31. 1923. flei(eM 6pa nA CM B m p acxofla 1 n p mx o a H a 3 H B Bp. H j i a n a p n H C ................................... 2 flapoBH h npwao3H 3 3a6aB e 4 A p T H K J IH ....................................... 5 OncKpČHHHe . ...................... .................................................... .■ : 6 7 A IJJyMa wPaBHa f o p a “ ............................. flc je flM H u e fliiHapa napa y k y n h o flimapa 16.843 209 .208 29 .345 napa 25 — 36 3 1 .2 5 0 137.696 95 3 1 .0 4 9 95 941 3 0 0 — 1,396 .6 9 3 51 �»r A J P E T« C rpaua 32. nOBOflOM nOK P OB M TE/bC TB A » T A J P E T A « . 3 Ha BHjecT, ja je H>er. Beji. Ivpaib j o bojiho ja npoTcicropat TajpcTa npeyoMe H>er. Kpajb. B hc . IIpecTOJiOHacJbejHHK IleTap, ojpacao je nojojoop I’ajpeTa y Boe. HIaim y msbhh pejny CBe'iany ciiyniUTHHy, na ja n . jejeMđpa ., Kojy je oTBopno iipejojejHHK nojojfiopa h .‘ Cyaej.\inH yKHh, a o CBpcn n B KHOCTH oBe cKynuiTHHe roBopHO je jpyiuTBeHii fijiarajmic r. CyjiejMan X. Ajnijaruh. HaKOH roBopa r. X. Ajinjariiha «'KyiiuiTiiHa je jejHorjacHo MaHii<t»ecTOBaJia HajBehy ojaHocT h aaxBajiy Ibux. Bea. Kpaa>y u KpajM ijn Kao h IIpecTOJiOHCJiejHiiK,y IleTpy. Ca CKjnuiTHHe je OTnocaaHa đpaojaBiia 3axnaJih ii ja jBopcKoj KaHjeaapHjH ca canjejehiiM cajpacujcu: »A a Hauiiba cBenana cKyiiiuTHHa Hojoj6opa TajpeTa y Boe. IlIaMuy, napa yje cBojy HeiioKoaeCHBj' BjepHocT h ojaHocT cbomc K paa>y h iipemunibeM Kpaa>eBCKOM AoMy, Te nojacTHpe cBojy jy6ouy ;taxBaaHocr na ojoOpenoM noKpoBHTea>CTBy H>. Kpaa>. Biie. Hauier npecToaoHacaejHHKa IleTpa H a j jpyuiTBOM »Ta jpeT«. JRh b h ja Hd]ixob« BejiiiHaKCTBa Kpaa. h KpajbHitfi! JK hbho T ajpeTOB noKpoBHTeib IIpecToaoHacaejHHK IleTap! — Ilp e jcjejHHK cKynuiTiiHe CvjiejMaH yKHh». H akoh ofiaBJbe&a cKyniuTHHCKor jnjeaa naBanpcjne CKynuiTiiHe nojojfiopa npeuiao ce Ha npHKyna>aH>e joTipoBoa>HHx npnaora Meb.V npHcyTHHMa, ihto je Bpao jofipo h ycnjeao. Ha cKynniTHHH ce je jaBHjia na yTe.Mea>iiTea>nuy TajpeTa xaHyna XaauaOBiil) h ojMax ynaaTHaa HJiaHapHHy. Ilo p ej Tora je npn. Kyna>eH anjen 6poj py*iHHx pajoBa y KopucT TajpeTa. HoBojOM iioKpoBHTeubCTBa TajpeTa ynyheHa je Tanobcp opaojnBiia a.\BajHHi\a Kpaa>eBCKOM j^0My y Beorpajy ca TnjpeTOBe CKyniiiTHHc y npHjenoJb^. 30 3 83 1923 3 3 3 06MJ1HA nOMOTi B A H K E T A J P E T A P V lU T B y »T A JP E T «. Kano je jaBHOCTH Beh uoj}Ha»o Banica TajpeT u ji.yjK oko Te BaHKe o j ibeanna ocHjTica na cBe jo janac iinjiaaHjm cy cbhkom rojOM HajcycpeTJbHBHje y noMoh rajpexy — nopej pejOBHe rojiimibe iioMobH % h iictc OaHKHiie j o 6h t h . Banica TajpeT je Hapo'iHTo y OBoj ro jiu u i nnamna unjaniHo y noMoh jpyniTBy TajpeT. Tano je Ha cBojoj naeHapHoj cje jH H jH o jp acanoj . jaH.yapa o. r. Ynp&BHK ojfiop Banice TajpeT BOTHpao Kao pejoBHH jojaTaic jp yiu TB y Ta jp eTy cbot ,v o j 100 iHJbaja Annapa, Te he npeMa Tone yKynHii jonpniioc BaHKe Tajper 3a npoin,riy nocaoBHy rojHHy H HamaTH a j p j ' u itbo Tajpef. oko XHj>aja ^HHapa.' K ojihko ce oBaj nab o j fipHHe 11 CTapa aa jpyuiTBO TajpeT BHjH ce H Tora, u ito he oba Bamca, Kano ca HajeM , h k o j CBojnx HHjycTpnjcKHHx h TproBaHKHx np ejy eha nopajiiTH, j a ce o j jbwxoBa ' ihcto t rojHm aer j o Oh tk a jejaH jinjen npoje ja T ojpejH TajpeTy Kao npunoMoh.' nonrro OBaj našoj 6jiarojapehn iteroBoj co jih jh o cth h KyjiaHTHocTH Kao h jo6poj MaTepHjaJiHoj H JJI H, HM8 Haj6o*e aycmmnje aa Opno h jofipo HanpejoBaibe, to he OBaj j o npMHoc y 6yjyhe 6 h th MHoro BehH h HajauiHHjH. CtiaTpaMO 3a yro jn y j .y jrhoct , ja ce Hajjbeimie aaxBajiH-' Mo BaHKH TajpeT h H.eminoM ynpaBHOM o j opy 11a obako ofiHJiHoj npHnoMohH Harne« TajpeTy. 3 10 15 3 150 3 3 3 0 3 0 03 6 3AX B A J 1A nPEACJEflHM UM TA JP E T O B A nOAO ABOPA. TOCTlOTiM HCKOr npHaiiKOM pobmijaiia Ibea. B cji. Kpaa.nue Mapnje yn yTHja je npejcjcjHiina TajpeTomi TocnobHHCKor IlojojOopa roenoba. llicMca xan.yMa Mennih Kpajbiii(H rtpnojanny HecTHTicy ncnpej 'uiaiiHna nojofiopa. Obhx jana naxBajiHjia ce Ha Toj jecTHTUH Kanue.™ |>h ja Iber. B cji . Kpajba unjcpjii’iiinje. »T A JP E T « y MAKEAOHMJM M C A H IJA K y . Jla On ce iipof»yjiiJia cBiijecT M.veJiHMancicor cBHjeTa y CauuaKy 11 MaKcjomijH aa uikojiom 11 npocBjcTOM yoiihe, TJinniiH ojCop je ynyTHo HJiaHa ynpanc Taji»eTa r. MexMej P. A®* JiHha, ja nponyTyje TaMoinibe icpajcBe, ojpacn KOinJiepcnuHje ca cBHMa rpabaiiHMa 0 Tftjpet.v 11 meroBoj m Hcnjii y Hainc!jy XpBaTCK« THcnapa j . j ., C ap aje so . Bpoj 1 h 2. H«pojy. Tocii. AeJiMh iii)onyTOBao je cbb Bcha MjecTa, Te Je Ha flMjepHiix ycnjexa, HapoHHTo y CKona.y, Koc. NjoTpoBHmi, Hobom Ila apy h npHjciioa.y. Th ycnjecH h. Afianha janac cy biijhh, jep cy ce y ropibHM MjecTHMa ociionajin TajpeTOBj nojojOopn, Kojn cy othohjih jkhbo pajiiTH. c'bom nyT.y imao 3 3 nOAOABOP TA JP ETA y CKOfUby. 23 5 1923 3 3 3 Aana . jeueMfipa . aK& ao je y CKonj.y npejanaibe 0 »TajpeTy« r. Jycy(J» iija CMajjiarnh y npocTopnjaina .Vjpy)KeH>a <oc.-xepj. MycjiiiMaHa »JejHHCTBO«. 0 j 3 hb rpabaHa fiHo je na tom npejaBaiby Bpao joGap, icojOM iiphjihkom je r. CMajjiarnh nojpofiHO o pa Joncno npiicyTHHMa Hanpejaic 11 l»a j ^pyiuTBa TajpeTa, Kao h kophcth jo c a ja nocTHrHyTe o j oBora jpyuiTBa. IlpejaBaibe ce npcTBopnjio y TajpeTOBy cKynniTHny. ripejcjp jhhk yjpyjKen>a »JejHHCTBa« r. Uaiuo X a jH mh h imjaBiio je j a je oBjiaumH o j ynpaBe oBora jpyuiTBa, ja ca ibiiMc aiiKBHjnpaj.v h j a ra npeTBope y TajpeTOB nojojOop, a CHB naMjeuiTaj lcojera n.Ma obo jpyuiTBo, j a ce noKjiniba 110 iiHHeHTapy TajpeTy icao ja p , a c.bh HJianoBn oaora jpyuiTBa ja npejia e a MjaHOBe TajpeTa. IIpocTopnje OBora jpyuiTBa aajp>«aBajy ce aa TajpeTOB nojojoop, j a y lbHMa npojyjKn c.Boj l>aj. IIi>ejcjejaTCJ>eM obc cicynmTHHe HaaopaT je r. Jycyij) nja OMajjiarHh, lcojH ce je najTonjinje naxBaano na OBOMe ja p y h cyc])eTjbHBOcTH, Te je npejJioacHo, j a ce 0 Tone cu’ihhh aaimcHiiK, mro je cKymiiTHHa h ycBojnjia. a ccKpeTiipe cKyrmiTHHe nnaftpaTn cy r. BaxjeT A.YPnh a 3a Bepii({)HKaTope h . MycTa<Jia Hobo h nnmo XaJHMHh. HnicoH Tora je r. CMajjiarnh ofijacHHo npaBiiJia TajpeTa Te ce ojmsx npeniJio Ha ynHc uanoBa, »raju je fipoj najMamno onaj, lcojera npejBnbajy npaBHJia aTiiM je r. XaJiHMnh npejJiosKHo ja ce nnaOepe cjinjejehH nojojrtop: npejcjejHHK: Jycycj> nja CMajjiarHh, ceicpeTap BaxjeT AypHh, OaarajHHK Xin))no Xovnh, MjiaiiOBU e (J)yHKjnje MycTniJ)a Hobo, Mhjxbt Xojnh, Behupara TacaaMaH, <I>exMHja TamicpanoBHh h Cafi iH MycTa(|)a. OBa je jincTa jejnorjiacHO npiiMJbeHa. Hnafipaim npejcjejHHK r. CMajjiarnh oOjaBHo je TipiicyTHiiMa j a je nojojfiop nnaiipan, ncnpej icora ce axBajino Ha 110BjepHoj jyjKnocTH 11 noBepeH>y, naMOJinBinn CBe npHcyTHe, ja niTo acHBJbe nopaje 3 a TajpeT. 03 33 3 3 3 3 63 3 nOAOABOP TA JP ETA y nPMJEnon»y. llHHUHjaTHBOM OKpjHCHOr HaHCJlllHKa T. CpeTeHa PHCTHha H OKpyjKHor Myi})THje r. MexMejT XamHCieroBHha ca;jBaHa je y npnjenoJby cicynmTHHa cbhx rpabaHa 6ea pasjiHKe Bjepe y*CBp. xy nafiopa TajpeTOBa nojojfiopa. CnymTHicy je otbopho . Pit' onih u y cBOMe jnpjbiiBOM roBopy oOjac.Hno 3ajaTaic i ' TajpeTa, HapoHHTo HCTHHyhn noTpeOy opaTCKe jby(iaBH I MvcjiHMana h npaBOCJiaBiiiix, Kao u BaacHocT najejnn’ii-'lia CBHM nOJbHMa KyJITypHO-npOCBjeTHHM 11 eKOHOMCKH rno JKHBOTa. 3a npcjcjejHHKa cKyiiiuTHne ho je iiaaGp cTHh, aa TnjHHKa 'Bophe AHjoHOBiih, aa BepmfiHKaTopc Mejfier XaniHM6croBnh h MypaT eij). Illehcparnh. Haa npejcjejHHK cKynmTiiHe ofijacHno nojejHHe Tanue n pail^ / peTa, Te ce iipeuiJio 11 a ynncHBaibe MJiaHOBa 11 noiiiTO jeg/ • -oj: BOJbaH 6poj .ynHcaHiix, npncTyiiHJio ce H36opy nojojfio]| A,n t«) kako cjinjejn: npejcjejHHK r. Behnp e^. Mn’inh, TajnHK M.vpa' IlIeheparHh, OJiarajniiK Aauja AjimiiHh, peBHaopn Hbctko ner icoiiiih h Cbjihx eih. XajnaJiHh. 3aMjeHHUH JoBan MHTpoBiih Xacan e(J). XaiiHh h Apniji CKajpaK. Haa Tora je MypaT IlIeheparHh aaxBajino ce rpabaiiHMa Ht' hmnonaiiTiioj cKynuithhh, a napo'iHTo r CpeTeny PncTHhy, Ka rjiaBiioM HHHunjaTopy OBe bcjihkc cicynmTHHe, koju je o j n.errJ Ba joaac.Ka aa na’iejiHHKa y npHjeuojbe MyjpHM pajoM h J rbjhhm iiocT.yiiaii.eM y-KJionno y RCJimcoj Mjepn Teuiice np» napo’iHTo MycJiHMaH<-Kor jHjejia nainera napoja, 11a je 1 HpHJiHKOM MHiiMiJiccTOHao cBojy npyhy 5KCJby aa nojnnaH, poja, KojH je h:ioct8o 11 a i;y.nTypiio-npocBjeTHOM noJi.y. 6 1 yii|iHiia 'ajpcTa je HniiiijeuircHa, ja h onaj nojojoop pT Hpao iKHiio aa TajpeT, a ja he hmhth yc,njexa y CBOMe p ajy . ue Tpefia HH cynib TH. B jibchhk jpyuiTBO »TajpeT*. 8 OjronopHH vpejHHK A X. BjeJiesai;. �i B IIH M I IB B I in iB in lin ltk i glaviiea 10 i i l p . Brzojavi: FribiiU . Telefon broj SOI Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredita zemljoradnicima i njihovim zadrugama. 16, Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak. Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku. Posredujem svima trgovačkim poslovima. Eskontuje i reeskontuje mjenice. ije svakovrsne vrijed. papire. BpuiH HCiuiaTe h HanjiaT e Ha CBHMa floMatiHM H CTpaHHM n H jaijaftia, a Ha 3axT]eB Haje o CBeMy nncM eH a o6aBjeuiTeH>a. B �V, Obućarski modni salon M. UUBOVIĆ na tehn -obrtničkom muzeju u Budimpešti ispitani obućarski majstor i apsolvent bečke stručne škole Sarajevo Cukovića ulica br. 8. (AeoHHHapcKO ApyiuTBĆ) IJempajia CapajeBO. Onjinjajia Tpy| TeneatOH 415 / izragjuje sve vrste luksuznih cipela u svim bo­ jama i najelegantnijoj fazoni. — Cipele orto­ pedske (cipele za bolesne noge). OčaB/ba c b b čanKapcne nocnoBe HajKyzaHTHH Bpuin KynoBHHy fleBM3a no AHeBHOM hy;. ripnina yaore Ha uiTeAH>y h yi<amatiyje no norntfv, \ * Specijalno šumske cipele. UinEAHl[HJA Jt A 3A HHTEPHALjHOHAilHE TPAHCI10PTE. MoflepHa CKza^HuiTa de3aHa ea wea>e3HHHKHM KoaocjeKOM. TeneooH 6poj 49. h 200. CAPAJEBO Gp3ojaBM: iunr * f; Uvri. AHllMJA L|oopy nofloflfiof ‘ . $efiiip_ etj). 8 (DHAMAAE : GocaHCHH Gpofll Cnae. Spo*/MeTKOBHfc (npHje r fyHHa) m WIEN II. (npnje: Haas & Mackowitz) Obere Donaustrasse Nr. 105. m � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c95eb8e562477b62387b42ab42a15420.pdf c026ec5aad479420773a665312390162 PDF Text Text floiuTapHHa ruiafceHa y totobom. MACM/IO PAJPETA J \P y u n B A 3A Ky/lTyPHO M EKOHOMCKO nOAM3AhbE MyC/lMMAHA toa . H3^a3H 1. u 16. y - - Mjeceuy vili. CapajeBO I: niapia 1924. UnjeHa roji. 80 J|,hh P.ojeflMHM 6p. 4 ;Jhh Bp. 3. TiauH ao6HBajy jihct y noaa mijeHe koa rnaBHor Ofl6opa h.ih koa ynpaBa rajpeTOBHx kohbhktb. Caflpmaj: EBo:iyuHjoM h nporpecoM! MyxaMeflOBO nocaaHCTBO. M3 dape apancKe .iHpHKe. • KoBan. IliTa HaM (|)aan? Mefiavfl. ,'fo;ia3aK OMep naiiie JlaTaca y Caxa6aflHHOBa npima. y cyjwpaKy. «. > ' XapeMCKe njecMe. CafiHHa CapnaH. cPe/bTOH: MycTaj nama CoKO.ioBnh. ^ HapoAHO no30pnmie y CapajeBy. OM.epoBa yaMwja. Meja. Te>KaHKa xeMHja. TajpeTOB r/iacHMK: Jlap ^pa/beBor 4>OHAa. TaipeTOBa npeaaBama. TajpeTOBH anaa^ađeTCKH TenajeBH. JloSpoTBopu TajpeTa, yTeMe.TjaMM Tajpeia. ' V /JoSpOBOjbHH npHJI03H. MycAHf.iaHCKii >KeHCKH K^y6 y CapajeBy. y.k ypeAHHK: A. X h (J)3 h BjeaeBau. �Akcijski kapital Din. 10,000.000'- Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ Rezervni fond Din 1 ,4 0 0 .0 0 0 - vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta ,,Varda“ d.d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. Filijale u Višegradu ,,Merkantilia“ u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10% društvu Gajret. Telefon 649. i 689. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik Pričuve Din 900.000— Pupilarno siguran zavod. Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6 % netto na godinu, a sa otkazom iznad 6’,« i to prema visini uloška i otkaznom r o k u . ------- N a uloške iz provincije šalje pologovne listove poštanske šte­ dionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova. Safe Deposit U od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslovima. — Udaje uvje­ renja za izvoz robe te trguje devizama. �r/lACUJlO TAJPETA- flPyillTBA 3A KyjlTyPHO H:EK0H0MCK0]n0flM3AH>E.MyC.BHMAHA r o »- ™ - I | fto6HBaJy jihct CapajeBO I. » a p t . 1924. y nojia HHjeHe koa rjiaBHor OaCopa EBOJiyU,HJOM M nPOrPECOM! (HeiioTpeCHa KpHTHica.) y pe^HHiiiTBO »rajppTa« • tihko Aana MHoro Aonnca h hphmhjio je y ‘ obo iieito-njiaHaKa. Mhoth oa obhx 'uianaKa nehe Mohn yhn y jihct paah na'iHHa, na kojh je oGpaben npeAMeT. 3a to, mhcjihm, Aa jfi. 6e3.VBjeTHO iiV/KHO, jciu jeAHOM HanoMeHyiH oho, uito cmo pciuiH nj)H noKpen»H>y »rajpeTa«: »HajBOJiHJiH 6h »acTaBHTH OHAje, i\Aje cmo npecTa.in. jcaAa je »TajpeT« o6ycTaBJbeii npeJrfleceT roAHiia; ajiH cy bp.ihkh AoraljajH noApMa.’iH tpmpji>hm{i ofcAammer ApvuiTBa__h_ joAaH CTpamaH bhxop iipomao...« Mh AaHaC JKHBHMO V AP/rHM IIpHJIHKaMa H I M ApyrHM oKOJTiiocTHMa na^«G MopaMO y Apyxy BpeMeHa h AP.yuiTBeHO opnjeiiTHcaTH, PeKjiH cmo 3HAaTH, ii Aa hoMo dinu c MajiHM ycrrjecHMa 3aAOBOJbiiH. SatTpjB iiHjecy Harne acimpa^Hje BejiHKe. Cna rimama, Koja cy oTBopeHa, pacnpaBHhe>ccJoa 3roAe ao 3roAe, ann H3HHH pacnpaBibama He CMMje npekn rpaHMije eBOnyuMje h nporpeca. Mh He cjrfHjeMo BHme Ha3aA. nero iiaiipnjeA! He cMHjeMO iihth na jpahom MjecTy cTajath h ’ ieicaTH. Aa- Hac KaKOBO mVao cnace, Hero MopaMo caMH HaiipnjeA kpomhth. H3 MHornx HJiaHaica, Koje caM npo'iirrao jjpćao caM qyAt® AojaM; jeAaH Hejacan ocjehaj 3aoKynHO Me, naAa caM ce A.v6'*>e 3aAy6no y MHCJIH, Koje cy H3HHjeJIH AOTH'IHH TTHCIIH. HcTHHa, MopaM npH3naTH, MHoro je hobmx capaflHMKa, c KojnMa ce npBH nyT ynoaHajoM, a.in no ohom nrto cy H3HHjejiH CBHMa je Ha cp ny Ham nanpeAaK, nam AP.vuiTBeHH nopenaK h JKPJba aa 6oji>om h cpeTHHjoM GyA.yhH0CTH. Ho MHorn cy y thm cbojhm paAOBHMa ocTann caMO koa KpmnKe, ii imjec.v hhth HauiJin npeAMOTa, o KojeM 6h Tpe&uio pacnpaBjhara a jom Mame, Aa cy 3auinH y CTBapHy pacnpaBy. Mhoth Ganaj.v npHBmy Ha HmejiHreHUiijv. na uikojiv. na BaKy$cKy ynpany, na yjieMa MeijJiHC. na xoijc hta. hta., ajiH ce mi­ luje ne HsnocH niTa TpeGa y,inHHTH. Jenan oa obhx koju ce y M.iaHK.v TyHtH na cbc — nonaM oa Kyhe, KtyhHir OAroja, oa uiKOJie ao najBHUier Hamer njepCKor Tiijejia, KOHCTaTyje, Aa CTojnMO npeA A^^je CTpyje: jeAHa je yjiipa jinGopajma, a Apyra je yjrrpa koh3epBaTHBHa. To npcMocTHTH ii cbocth na jeAHy cpeAHH.y HCTHHa BpJio je Temno, ano MOJKAa h HOMOJivhe. Ho to jom, He sna^H npBH neycnjex. HomTOBaun mican; je namicao bcjihkh mjianaK, itojH Hehe Mohu yhH y jihct h aKO je nneia — 3a to jep ce y hokhm AHje.ioBmia cBojiiM caM noGnja. A caM je 'iJiaHaK caMO k p h t h K a n oiiTy;K(ia 6e3 oiiTy>KCHor. hjih kor | | Bp. 3 . y n p a s a rajpeTOBHx KOHBHKTa. ypeAHHmTBy Gh Ghjio MHJinje, Aa cy oGpabeim HOjeAHHH HCJiaMCKH BOJIHKailH, Iia 3IDAHH IipeAH03H y TOM CMHCJiy. Harnoj I10p0AHU,H H U1KOJIH CTaBJbCHH. Mh cmo irćaMH yBjepeiiH, Aa je nam noAMJiaAaK y ocu. ii cpeAli'HM* niKOJiaMa 3aocTao y lijepcitoj o6yu,H, ajin 3a TO IIHje nOAM.TAA^K KpHB HHTH lbHXOBII pOAHTeJbH, liero noMamimme Bjepcnnx Kmnra Ha HauieM je3HKy. Ocrni Kmnra Bp.io je Ma.nen Gpoj h cnoco6HHx BjepoyMMTeiba, uojH Gh o6ynaBajiH Hamy M.iaAC/K, na je pa3yMJbHBO, Aa je Behmia ocTajia h Ges najejieMeHTapimjHX nojMOBa o HC.naMcuoj nayu,H. Obo TpeGa jinje'ihth, TpasKHTH Ha'iHiia, Kano he ce HcnyiiHTH npa3HH«a, cjecTn H^maiiHcaTir, a ne t.vjkhth obot hjih o»or pafln Beh yHMH»eHor nponycia. IHto je iipom.TO, upoHiAO je! Hena ce BpaTHTH, ajin ce mojkc HaAOKHaAMTM. Jom nemTo! Bcjihkh paT h Aorabajn H3a mora cxpBaJiH cy iK)BjeKa Mopajino y GopGn sKHBOTa, na ce OMjiaAHiia, nama Ajena pa3imjajy HifAHBH;iyajnio y joAiioj Majio 'i.vaho MopajiHO-eTHHicoj aTMOC^epn. Ha­ ma je a^vkhoct, Aa CBeAeMO Ty 6yjHiiy y jeAH,y OApebeHy koJiOTeMHHy, y kojihko je to Mor.vhe, Aa onjieMehhmo Hamy Ajen»y nc.naMCKHM BpjinnaMa h cnan je nosBaH, Aa paAH Ha TOMe nojby. Ho Taj paA Mopa Ghth CTBapaH, caBpeMeii h npoTKaH Jby6aBH, a ne cpyGpM h cTporHM caBjeTHMa. M.naAH napamTaj H3ryGHO je bc3y ca i paAHAHjaMa, ca naiiiHM HaBHitaMa h ca npomjiomhy— HAe y jkhbot Kao 6yjm;a 6e3 KOMiiaca. Mh cmo no3BaHH, KfSRim Aa My AaMO npaBan, u Aa ra boahmo ao meroBe 3penocTH a nocjiHje je caM OAroBopaH 3a CBoja Ajena. OArajajyhH Aof>pa MycjiHMaiia mh MopaMO na3HTH, Aa OArajaMO Haimy Ajeuy h Han,HOHajmo, Aa 6yA.y AoGpn rpabaHH, AoGpn Aprnambami, Aa Gy;iy JbyAH. OArajajyhn mHxoiiy nau,HOHajiny cbhjeČT^ MopaMO nx yno3iiaTH ca iiamoM iiponuiomhy ii pa3GHTH HM HOjaM aiiaAHOIiajlIIOCTH H TlOjaM K0H<j,)CcHoiiajnior oGnJbeiivja, Mh cmo ii iipeBHiire cjiafm Aa cTaucMO na nyT nporpecy h eB0Jiyu,Hjii, Koju ne iioanajy 3anpeKa, na Gh Ghjio h y3ajiyAHO h CMiijeumo cnyTaBaTH ce h npahaTH ce — nai’par. HypH(JmKan,Hja Hamer ApyuiTBenor mHBOTa y Touy je h 3aAaha je cbhx ohhx, Koju joj Mory uocjiyvunTH, Aa ii nocAyjKe, »ena ce iipeApacyAe pa30njy h otbopHMO OHH. A. X h$3 h BjeneBau. i �OrpaHa 34. -r A J P E T« Cafieiaj J. Mae«*) HaflpađHHep. Bpoj 3. Onje Mopan HCTaKHyui onaj c.iy*iaj. Kojer yieH,anii jajy Kao npiuior H>eroBy KapaKTepy, kojh ra je y3jnrao jo cTeirena. OoiKnjer noc.nancTBa n TBopI-beroBa nojaBa h H>eroB yn m a j na HOBenaHCTBo na jejHe iroBc nepe. On je Ono o j npnpoje odjapen AfyxaMej najnehn ncnaMCKH bojimKan h dosKjn oceT.TjHBonihv, cboko Gybcibo y H>eronoj jymn upoiioc.'iaHHic pojno ce je no ooh’jhom CpojaH»y 570 ro- 1i3Bojn.Tio je Gypy ocehaja y ibeM.v. CijaKH ncnxojnne o j oja Adjyjaxa m nopojime XaniHMa, jioto- .loniKn lipiiTucaK naa3iiBao je y n.eM.v jKap ja je hciattCTBy, ja npejiaic njieMena Kypejma y Meicm Kypejuin cy najjane tiihckh dno ocBejoneir o cbom noc.T iuieMe, Koje ce daBHJio TproBiiHOM ca OfipnjoM. y Ko H>era ronopn oHaj ripaBH Bor Kojer je TpaJKiio. •ibhxobhm p.vKaMa diuio je noBepeno nyBaibe cBeTii- rio CBO\ie KapaKTep.v ncKpen jo tojihkć Mepe ja Ce ima KjaOe (Mada), icoja je jom o j npacTapHx BpeMeiia HHje Mor.io cyMH>aTH ja ce npemapa. Tano noicper, dnjia jeiiTap Ky.na aa <iHTaBy Apadnjv. MyxaMej je Kojn ce je noneo jaBJbam y Mpa-Ky Apadnje ca Xamrjom o j c*Bor pobeita Ono ojrojeH y nepćKoj cpejiiHH (}>aMa jodu CBor Mohuor siyjpor dpanHTejba, Kojn je '(•Bora Hopoja. OTaj My je y.Mpo npnje iberoea pobe- oj.tvbho nohn npeKO cnnx 3anjiei;a ja jobe jo jnjba. Ka ja je Myxajiej no'ieo odjaiwiniBaTn doamje iba, a y mecToj rojHHH ocTaje ciipone, jep .\iy Taja n MajKa y.\ipo. Kao cupone y3e.aa ra je pojdima u ncTHHe, dn.TO My je ’ieipjeceT rojnna. llpBa odjana ojrajajia.' Iloimo cy h ohh ohjih bp.io cnpoMauiHii jaRHJia My ce je Kaja je cnanao na dpjy Xnpa. One MyxaMej nocTaje nacmp ii nyBao je onue. rio3HaTo • nohn Kaja cy mhcjih KJbynajie y H>eMy, Hnje HMao je KOJiHKO nacTiipcKH jkhbot yTii'ie Ha <J>anTa3Hjy u MHpa. Oh je xojao no nycTHM MecraMa, a y to My je iiCTan'jaiia ocehaje TaKO je ir na MJiajor MyxaMeja jaBJba anb'CT IJedpanji h npy®a My KH>ary h HapeMiioro VTiipao. Kaja je ojpacTao jodnje cjyiK-6y koj b.vje, ja 'iHTa ujto je Haiiiicario. To ce je jorojnjio jejHe doraie vjOBime Xamye. Taja je y ioj CJi.vsKdn Mecepa ^aMaaana roj. 010. no Iic. Ebo HiTa o TOMe Mopao n.vTOBaTJi ca KapaBano.M no Cnpnjn n llajie- TOBopn: »HajejHOM ocehaM y ch.v ja ce jejaH aubeo cthhh. faKo je OH HMao npnjiHKy ja yno3Ha Te Kpa- ^ieiiH npodaiKKaBa u pene: »MnTaj!« a;rn ja My ojrojeBe n joaiia 3a H»nxoBe odnnaje h rjiaBHe jorabaje-^ -ppj)iix — Hehv... AHbeo yxBara Me«e chjiom. Ja caM ii3 nponi.TOCTH. Obom npn.THKOM jomao je y jojif^car Mfrc.ia^aMH je jomao Kpaj. On iiohobh: MnTaj! H XpinuhaHHMa n JeBpejiiMa*). y jgajec^meToj rojimii •čaja KajakuncaM XTeo 'niTara iiohobo Me CTHCH,yo u 0/iv’eiuf ce ca CBojoM rocii©japim,oM KapkoM, Koja Mtyo caM OBe pnjenn: »HnTaj. y HMe Bora, TBopua, on je dnjia oj n>era CTapnja *aa neraajecT rojHHa. JKh- je CTBopno MOBeica ojS^aiiH kpbh! MnTaj, Bor je mh.tobjijih cy y Jb.vdaBii h HMajm jejV. JA'ao hito ra onH^___cpjaH Heana 3a yjarnBaiba, napa ce mobck Kaj nocyjy H>°roBH caspeMeHnu,!! .6ho j^ cpejaer CTaca, mhcjih ja iteroB jyx ne npHiiaja H,eM,y; cne ce Bory ijmiha, divp’an-i^))«. K a j je cBpmno IJedpan.T HecTaBpjio .Ten, ibtTOBo noHamaH>e ca-ćBeTOM y3opHo, iberoB dncTpH' j’M ncTnjao.c(5jy <?feeMy. Ilocjie ttei j^e\H ja ce npodyjHX u oceTiix Kaico cy ce OBe penor Beiniaaa ca XaTnpoj^ HacTaja je Be.uiKa jymei leakie y Mpje cpne«. na nponeHa, Koja ra je jnrjia y Behe cijiepe crfnaci Cbh k y jir Koju MHCJie, Kao hito cy Apann mhcjihn»a. pa3MHUJJbaiba ii vMOBaiba. Qh je noneo pas^ji Fnisja cy cHaroM cBoje pvKe cTnopnjin cBe iiito HMajy, iiubaTn o Bepn. ^py?KHO ce je (^.vjejHHMj jejioM apan- ohh rpeme. 3 a CBe h na ciiaico jejio ojroBopan je nocKe OHjauiH.e iiHTejinreHUHje na3'Bane Xann(j)*) Koju TO^Bory ii Mopa 3a CBe nojarara pan.vn. Obo je dH: cy TeJKHjiHja npoHabj7 Bepv**) y Kojoj he Hahn cboJ jio npiso hito je MyxaMej odjaBiio cBOMe Hapojv. — ;iymeBHH Miip n y Bepn jejnor Bora — Bora Adpa- TTpne odjaBe jenoBajie cy chjiho Ha MyxaMejoB jyx. xaMa**‘ ); ne jenpejcKOM Bor.v Koju je ncTiijao npej- Oh ce TeK naKOii jBC-Tpii rojHHe jaBJba- no jpyrn nyT: nocT napoja HapaejiCKor, a ne TuKobep y cmucji.v dJTjii ii onoMeHH, y 3jH/Kn Bora tbot, o'ihcth ce, H3xpiiuihaHCK0M ca'O hhom doiKHjiiM, nero |bjhom ca- deraiiaj CBe kito je ne'iHCTo h 3.jio! HeMoj ca cbojpm BpmeHOM Bory, nojer 03Hanyje pen HcjiaM? a - 3Ha- cjradoinhv ja najunajam caMor cedel Menaj Bora ’ih caBpmeH. OBa ceKTa je BeponaJia y dec.MpTiiocT TBor! jyine ii y cyjibH jaH. y to nac-Taje y n»eMy Be.iiiKii Oj čaja jo.iane neVro odjaBe MyxaMejy. Oh je npeodpainaj u MyxaMej*) ce noBjann o j CBeTa y ca- Beh CHrvpHO ocnejo'ieH, ja je ojpebeir ua doiKHjer Mohv. ja dn HMao bhuic BpeMena paaMnniJbaTii o nocaaHHKa: Čaja on. nohnibe roBopnin y H>ero?.o Bary. On je bhjho, KaKO . ciihobh n>eronor napoja HMe. Obo je oh aajp^Kao. CBe jo CBoje cMpTir, iiaja je .iyTajy y ne3HadoiuTBy,. oh bhjii dec-KopnciiocT tof jOBpmeno iT.erono nocjiaHCTBo. Oh je 3Hao čaja ja i;pHBor Bepoi’.aiba h tc/KH, ;ij iianeje CBoj napoj H3 CBe ono iiito je joJianiuio n.eMy, jojia3H o j Bora. To ne3Han»a. Jejna peBOJvpnja ocehaja nacTaje y itero- je dujia cBeBiiiuH>a CHJia npej kojom ce HHje oh Morao Boj j,yum, y ibeMy ce dy«H cboct npej cno3najoM, oj.ynpHjcTH. Hanja.TOCT iteroB napoj mij^ Morao ja je cano jejan Bor. y cBaicoM uoKpeTy npnpoje, y CXBaTHTH. cBGM,y oko cede oh naapnjeBa jejHO caBpnieHO duhe IBeroBH npoTHBHHjH Kao h CBe jocajamibe i>'oje obhm painia. BoiKnjn jyx THTpa npej aeroniiM ojadpaiiHKe do?KMje, Kojn cy iipoiioBejajiii hcO'iHMa jejaH jaK ocehaj Tepao ra je, ja to odjaBH h Tnna h ibera cy naaHBa.Jin .i.vbanoM, y KojeM je 3ajpyroM CBeTy u ja nonavKe npaBH nyT obom 3ad.Ji,y- Bjiajao nao ;iyx, iiporoHHJin cy ra. Oh ce dyiiH h ybe.iOM cB0Ty, kojh cy ce KJiaH»ajm iijo.THMa nanpaii- CTaje IipOTHB OBHX KJIOBOTHHKa, 116 KJIOHe; IianpOTHB •KeniiMoj jpBCTa, KaMeiia h 3JiaTa.i nocTaje jom CTajimijH y cnojoj Mirenju n Kano cy ča­ i ^ Hohochmo OBaj npnKaa o MyxaMeAy on, Haiuer npw- ja odjane dn.ie neiuhe, on ce u imine irojaiiJbyje Mehpkp 3 r‘ ^aeHa» »anpaSiiHepa 3a JvwHy Cp6njy. M aKO cc by napojom. Ilpiie iberone deceje cy np.io nannie. One vctv CTBapi! He CJ,a*y Ca «3BopHMa h TyMaweH.eM McaaMa cy H3JIHB neKopncTOJb.vdnne bojiJkc jyme. y noneTK.v 4HTaaM° M^oTa OBOi BaiKHnj pacnpaBH. OBa je pacnpaBa npo M „ a“a nPe;l “ •nprC. rocn PeHc-y-^eMOM HayuieBHheM npwje je do>KHje odjane Kaannao y Kpyry cBojnx npnjaTeJba. uiTaMnaH,a y r ajpeTy. - > pea Iberona naMncao nnje dujia y iio‘ieTKy oonnBaibe jecaaiKe ce ca HcnaMCKHM uaBopHMa. jiie HOBe Bepe, nero ja enoje oyrpabane odjiaTH A.naTy«ahefee C;,a>Ke ce ca HCj13 mckhm naBopHMa. KpuihaHCKO xy, jejHHOM Bory npej Kojer he co cnaicir hobck ja) MyxaMe,i a c. HHje H«ao c ilhm3 hiik3 kbc Bese. niiTir na cyj. On je Tpaaaio, ja ce yi;jioHe hjo.ih ii MyXAMEflOBO nOGflAHCTBO �\ Bpoj 3. Grpaiia 35. »r A J P E T« — «MtH pbaBH ofinnajii ii _na.ce nocBeie AjraxoBoj cjiyac- MEJMYHA BHHTM HEJJflE uH. TpeGa na ce H>eM,y MOJie, kojh je mhct h 6e3 noMyABH JM poKa, na na ce onrajajy y OBoj Bepn; na nmre noGpo— apancKOM BJianapv. — ’tHHCTBa, noMajKy cnpoMaxy, . a na on Tora ne oneK.vj.v «arpany h npH3iiaH>e. Hena ce ćy3npJRaBajy on Ox. mchh je npaiKa Kyha. cbhx npeKOMepHiix yjKHBaH>a. IvOjOM UIIipOK BjeTap nupii, Tn BajKHH, eTHMKH nojMOBH cy ra iipHiiynHJiH, na Hero napcivit nnopan, H3 i<or naabe na cBor yc-Kor upyra h na ce oCjann uejiOM HaBjianap chji.v h moH niiipn. po,iy. OraHOBHHi^H Mene cy My ce p.vrajiH, iiohcmct xaaajin ra h hhko ra nnje xieo cjiymaTH. ITo'ie.in cy Ya Beceo nor.'ien boji hm, ra iiporaH>aTH. V obo Bpeiie oceha ce, y aeroBHM peAa mh aGa injejro Kpnje, 'iHMa japocT h JbyTHiia. noK on oiror nača Gmie cy H>eHer’ oko ii>er Haror, na ce lIho(j)-cyKibHua oGanuje. -Kiie ii Gjiare. Oh o(3jaiiJbyje paT npoTHB Hnojia h ca ropnoM campoM oCapa ce Ha 6e;iBepcTBO CBojHx cyy cbom noMy uopyuieiioM HapoAH>aKa. (HaciaBiihe ce). • H KOpHUe BOJIHM jecra, Her’ y3 Gnjejie noraniiije 3a Tpiie3y u,apcKy cjecrH. H3 CTAPE APAnCKE J1MPMKE C apancKor npeBeo: MyxaMen-TajHđ 0 k Hh. Aji’ mh cjeTHoj nyuiH rone r^acH Jianor noBjeTapna, (Kć; ohh cy MHoro cjiabu On napcKora ne<J>-ynapija. EByJl-ATAXHJE: 0 M/1AAOCTM! . . . U uceiamje, uho cne Jiaje, Pa3iiece mh BpnjeMe MAanocT... — 0x, aji’ Tan ca^ cjrajen Čupi— 1 K g jeceHCKH bhxop ihto je Ca npncha jiurnhe chho.*’ 0 ' 3a MJianoinhy H3ry6jbeHOM Ka?wui Moja Kyija Bpaia ApaavH mh je Hero ljapcua Cim.ieH Mana yMHJi>aTa. BJianapv, h Hajr,iyiui.H Hjiaa noHOCHor pona Mora ApavKH MH^je on napcKora Xej, ABopjaHHKa cpnHTora! Tljiaicao caM, cy3e Jiutfr f Aji’ 3ajiyn mh cy3c npoGne, 3ajiyn ropKH njian je 6hq. >EJ\KV3AH: HE 4 y A H CE! . . . 0 MJianocTH H3rydJbeHft> Johi mk crmo je^HOM chrh! CaMO nacaK, na th pcicrteM: Ilha CBe no3Ha ciapocT mhhh . He nynu ce, Moja npara CejiMO, Uho mh ce je nyma paciuaKajia! ia njiane on Kana ce CTapocr Ha BJiacuMa MojHM HacMiijana. r*K HBHH-PABEHflH: KO JE CPETHMK? V lliTa ua CBHjeTy BeneyMa HMa, IIlio y GopGu 3a oncTaHaK rmiy; A ima HMa hotophhx rjiynaKa, UIto y cjajy non He6o ce bhh.v! je ono, aOor ner jbyncKH pa3yM 3anaiLH ce, ne MoraB, na cxBaTH. To je. oho uiTO yMHor HHxpnpa y GeBBjepje', Ko y naKO čupam To ABAC HBHM AXHE<t> . cyHu,e japuo Ho He6iiuiTy, ihto ce iueaa. 3anyn 3nBajaiu. Cpue CMHpu, UeK ra Mune nevKH>a KJieTa; ce HiiKan lieheui Mohu Ao H>e3mia Tpona nnhiE Hht’ he OHa ca BHCHHa IleGecKHje TeGu chKh! Jep KOBAH HaGpcKJie My i»yice rjienaM Uho 6ar TeiuKH cnaiKHo AH>Ky A Hii3 jinije onaJbeHO Kamte 3Hoja bepAan iiHJKy ... c-BaHyha no Benepu ce My4ii xjbeGa panu. Aa canyBa nceHv, njeny On Gnjene h on rnann. On Oh rb n u n a M a Tano M Jiara HE HAAAJ CE! Ona th je HA3H«t> PEC.VJIOBHB I!o Ko\iany rBOHcba Bpena, Tp’i npcMena obho My Tphob BjeHan; oko nejia. Jom y aera cnare HMa, , Bojba HBpcTa, yBjeK u-HBa, P.yKa vapna panoM CBojiiM noponimu cpehy CKHBa ... Oxl naj npy5KH pyny upuy, Aa njejiHBaM sR,yjbe Bpeno! name TBoje caocjeha Cjia6o Moje Gube ij’jeno. �Crnina 30. » fA J P E T c To hm je na.na HajBHme u p o c b j e t a. Y iLHxa CBaKo 3Ha 'iHTam ii nHcaTii. 3a to y h,hx . iiito y*ienn iiHmy 3a napon, ohh MHTajy cbh Ge.n h3 hhmkc h npo- A t3 Heptiec; LUTA HAM OA/IM ? M h ce vecTO nyTa caerajeMO im pa3roBop. r/Un ro;i Hac ce nabe 3aje^no Maicap /mojima. aano/ijejth cmo pa3roBop ca# o OBOMC. oa/i o oiiomo. H ry ce cafl 'iyjc KojeuiTa, — a.iHpnjeTKo ku; i uiToro;i najbaiia h mpcrHTa. Hajb Hine ce *iyjy ja/mKcmaiba ii TyjKde. Mit MHoro npji’iaMo. To je y KpBii iiamera luieiieiia. Ila OTKano cmo join ao6h.iu oc.’ioGoJjeii.v n vje;inii»eHy ^OMOBHiiy u nonHTHipi ce ^ i o Maxa. impaniio napTajcKoj noJiHTHiiii, h TOMc HaweMy »uo.'iimi3iipan>y« HfiMa Kpaja. Jecr MHoro ce roBopn. a Mano ce pa/pi. Hcrcina je, naMa MHoro niTO-nrra <|>a.nii. Tla KO je lOMe KpiiB? M h (Hapo^) KpHBHMO bjkict , m io naM ne naMii'ie ono. uito HaM CBHMa Tpe6a a qyje ce oneT M ac iu rctii na mh oner He pa/jHMO, k r k o TpeOa. H Kan ce moBjeK A o ć p o npoMHC.’in, onpaB/gtHO roBopiiMO cbh , j e p CMOCBHHICpHBH. JJa ce Mano o tomc paaroBopiiMo. M h xijana‘Bory HMaMO cana BejiHKy Hauiy icyhy (npacaB.v) ii y Kyhn cBera h CBamTa, caMO to h e y m h ] e m o n a ii cltop h c t h m o. Kao na cmo ce noacH.iH, Menawo mh T.y .trony, to CoraTCTBO Harne 3eMJbe h ohh (nama aeMJba) Kao na nac yBiijeK 30Be: »XonHTer chhorh, cjiojkho h OpaTCKii npHrpniiTe cbh 3a nQcao, .tia heie y 3Hojy .iHua CBora HMara CBera, j e p y\ M.e h ii je 3 .ia io !« A mh noKpaj Tora Jmjenor Maca, uiyTHMO. A HeM^TO root ? Oc.nodo/m*TH cmo ce vJIo.iiTth' ikii on Tybwia. A,im ce joHi HiijecMO oc.noOonH.iH on CHojHx Mana. HnjecMO jom npii6.TH>KH.iH CBoja cpna jenuH np.V'cHMa. Hewa Meby Hana Jb.vdaRH. A-naima cy to dpaha Oe3 OpaTckc m.vdaBH. Tnje HeMa JuyCkBH, ncMa c.nore. a rnje cjiojKHor pana, 3ajiyny cy cbh Hanopn nojenH- ne.Ma Hapa. Mh HMaMO CBojy Be«iHKy, iiMvhnv /Tomohhh.v . To cnjeno’ie nanie cii.nue hi.vmp. n.ronHe nojbaHe, dorami pynHiiiui, nammann, Bohmami ii njmorpanH, Mirne ce nama ,JoMOBHHa y CBOMe npnponnoM^ doraTCTB.y pa'iyHa Meby npBe y EBponn. A mh cmo unai; cHpoMauiaH Hajion. na mTa HaM cMeTa? Ko je on Hac Ma.no MaKnyo H3Baii r pahmpa naiiie npJKaBC, peuHMO y Kojy npyry naiipenH,y eBpoucK,y npiKaB.v, ima je CBe bhaho ? Octubho je nama Ma.na, nipoMamna ce.na, nvcTe ibiine, 3aiiyiiiTeHe noMahe iKHBOTHibe, nanio Ma.ne ceocne. K.vhe iioi JieymHpe, ica■n»aBe yjiHpc u npen ibHMa b.vdfmiiJTa ii JiOKiie, a namera Moujeim noiKyhe.na, oxpnana u imme Ty>KHa ii fipHiKHa nero nenpa ii BeceJia. Bnnno je tumo na ce.na n rpanOBH naro.MH.nann na|>onoM. na imai: ypebena cecia, cjajne rpanone, y odH.n»y iiMaj.v iiito hm Tpeda u cbh Bece.no panc, anoje ce ii Tpyne na ciiar.laibH Kpyx. Oa.Mo je Taj ibnxon Kpyx djejbii, naMUii iKHBOTa jbeniiiH, a caM iKHBOT tviabn. ^ mbhmo ce, uiTa , hm cbc ono Ma.no ncMJbe na odjiabneaihc naje, nnBH* Mo ce CH.miHM iJiadpnitaMa, pa;iy u dojidn y n>HMa. y BpHjeMc iioc.ia ne njene no KaxnaMa ii MejxaHaMa i<ao iiuiiiH, nero paMynaj,y na je cnaKa MHnyTa jenan ;uio navKiior nja*moh a, a npnjoMe je nonap. HaiipeniiH napon« HMajy BO.n.y h 3iiaib<! na pan, a Hana ijia.iii odojera. y ibiiic panu m.vhiko ii vkohcko, pa:iyMan h iiaupenan. taj hm je pan h Bpoj 3. A krko nobome Hanpenmi napon« no CBHjecm no'CBor OnarocTaiba. <‘Bjefayjy ce. y ilhx npocnjeTa /lanoMime nanpe;iyje. IIpocBjcT.v hm miipe ynpynceH,a. MiiTaoiume, Kn.HJKHHue, iianopHiiiTa ii t. n- ochm ch .iiih x ochobhhx, cpenH»HX, cij»yiHHx h bhcokhx uiKona. H y uaupeniihx Hapona iioCToje pa3JiHKo njepcice ii iio.nimiMKonapTajcKC, ajiH hm miKan hh na ykr nana, na ce 3dor tora 3ancMapyje cnoncaii pan h cnoncuo .vnanpebniMiii.0 CBoje aeM.n.e — cBoje aajennHue. Haiipcnim na­ ponu pa*iynajy uito liojennnan panu 3a ce, na on jiann aa n.nxa cmij.v, a uito panu aa cne, to panu n niM aa ce. A y nac? On nana oiviodobema y nac ce dam y tomc upoenjeTHOM pany aa napon panu Bp.no Ma.no. Heuo.iHKo Ky.nT,vpniix np.VuuaBa mhhc cBojy nyiKH0CT, a ocTa.mi BtviHKH nno iio3RaHiix, Koju dHiue Tpetfa.nH na panc na imponHOM npocBjehnBamy 3adopaB.Ji.iyy na cboj.v ,ny>RHOCT. Harne cy npocBjeTire npHJiHice, mhcjihm y B ociih ii XepperoBHHH. dam Jiorne. y Bočnu ii XepueroBHHir tKHBH 1.807.025 CTanoBHHKa a HMaMO cnera 509 ochorhhx ]iiiv0 .na ca 1061 .viHTejbeM. To 3Ha’in. na jenHa piico.na OTiiana na 3670 CTanoBHHKa h no jenan .vhhTe,1> ira oko J 800 cTaiiOBiniKa. Jom y nac hmr cpe3oiia on 28 xnjbana CTanoBHHKa ca 7 mico.na H.nn ce y TaKHM c])enoBHMa MoiKe MiipHe nyme n.vTOBaTH on . ___ onhHne ________ ceocne )io onhHiie no 5— 6 caTH'xona, na ne Habem hh je/me uiKOJie. Hama- jEHTe.nHreHimja h HaponHH npBaim pa3Mehy ce naTpH0TH3M0M h xRa.noM na Tofioace pane na napon a cne nycTe pujenH. Ha np. y jenan Ham ope.n nobe npen H3dopo no 9 HapoflHMx noc/iaHnna pa3HHx no/iMTMHHMx napinja, »c.noMHiiie ce« y rnoMe roBopy »pa/iehu 3a napon« a ko.tihko hx ce MO/Ke noxBa.nHTH na cy otboph.ih hobv iiiko.iv hjih Kojy np.vr.v Ky.nrypHy HHCTHT,yuHjy 3a napon? HajrjiaBimja crpaHa je aan.vunena. npocBjeTa h npoCBjerae npn.nnKe y nac cy Ha Bp.no hhokom CTeneHy. 3 a CBaniTa ce BHme 6piine OCHM 3a iiiKo.ne a napoHHTO n o m e t h e mnoj i e, Koje cy Mjepn.no K,y.nType h Hapomior HanpetKa. 3 aTo je norpedno ono iiHTame Bp.no necTO nonaBJbaTH. doPHTH ce aa rnera npnje cbhx /tpynix cTBapn. To je ono uito HaM (Jm jih . MEVLUD Predavanje održano prilikom Gajrelova Mevluda. Predavao: S u l t a n o v i ć A b d u l a z i z . U istoriji sc tvrd i, d a je M u ham ed al. ro­ đen oko godine 570. ili 571., ali tačan datum n jegova rođ en ja biće 20. april 569. A rapi rač u n aju da je r ođcn 12. rcb. cvela. Rorodica n jegova p ripad a plem enu \ K u rejsija. To je plem e bilo jeđn(o od n ajm oćnijih i n aju gled n i­ jih plem en a u A rab iji, a vodi svoju lozu od Ism ailpejgam b era sin a Ib rabim ova. N jegov otac um’ro je tri m jeseca prije n jegova rođenja. U še­ stoj godini u m re m u A m in a na povratku iz roda n a putu iz Jabtriba u M eku. N jega u zm e n a odgajanjlei «ljcd’ imu A b du l-M u talib , k oji ga je ja k o volio. A b d u l-M u ta lib je bio voda arab ista n sk ib plem en t i ču var n jih ovog n a jv išeg h ram a — Čabe. U o sm o j godini u m re m u i ,djođ, a n jega uzm e sebi stric mu Ehu T alib. On je bio čovjek �Bpoj 3. »r A J P E T« CTpaHa 37. siromašan s'a svoje šestero djece, pa nije mogao Muhamed je još u svojim najm lađim godina­ posvetiti m nogo pažnje Muhamedu, ali ga je ipak m a bio uzorit. N a njegovu visokom čelu odraža­ pazio i volio. Muhamed je tada čuvao ovce po ovali) se još u djetinjstvu svjetlo, inteligencije i kolnim brežuljcima, a m alo se igrao sa djecom. U razuma. Uvijek tačan, ozbiljan i radin gledao je 25 godini života oženi se Muhamed udovicom Ilašta će učiniti, pa se nije s djecom mnogo igrao. tidžoonv Ona je bila bogata žena, pa se on od tada Kad su jednom došli do njega njegovi drugovi bavi trgovinom. U svojoj muževnoj dobi išao je odgovorio im je - »Čovjek je stvoren radi više on često u planinu Hira, koja je udaljena jedan svrhe, nego je ta igra. Zašto da uzalud provod im p sat od Meke. Tu bi on usamljen u jednoj špilji vrijeme u toj besposlici«. U njegovoj dobi to se proveo mjesec ramazan, u molitvi. To su radili kod njega jos i mnogo više ispoljilo. Bio je vrstan i Heki drugi Arapi i vjerovali, da će doći zadnji trgovac i domaćin. Poradi njegove lijepe ćudi ubožiji poslanik, koji ćei im objaviti pravu vjeru zorna vladanja i izvanredne pravednosti, svak ga i dovesti ih spasenju. Jedn© noći, kad je on le­ je veoma volio i cijenio i još kao dječaka zvali su žao u špilji začuje nenadano čudan i strašan glas. ga E1 Ernin -— pravedan. Kako je god bio umno On se malo zastraši a glas se ponovi i drugi i, nadaren, izvrsnih običaja, nij,e zaostajao ni u tje­ treći put. Tada on otkrije glavu i opazi pred so­ lesnoj ljepoti. Jedan pjesnik rekao je o njemu: bom čudnovatu svjetlost pred čijim se jak im zra­ »Stvoren je onako, baš kako je on sam htio«. Njegov srednji rast, oblo i crveno lice, duga malo kama on onesvijesti. Kad se osvijestio vidi pred kovrćava crna kosa, pravilne crte lica i u svemu sobom anđela božijeg u ljudskoj spodobi, koji mu reče: »Muhameđe, ja sam Džebrail! Čitaj!« »Ja uzorna čistoća ostavljali su na svakom dubok ne znam čitati«, odgovori Muhamed, a Džebrail dojam i svakog osvajali On je pored toga, štp je izgovori: »Ikre bismi rabbi kjel lezi halaka« itd., bio božiji poslanik i vrstan filozof, odličan mogdje mu objavljuje pravu vjeru u jedinog Boga. j ralista, taktičan državnik i organizator, reformatpr A rapa i budilac njihove nacionalne svijesti. Tri gpdine poslije toga dogođaja dođe mu po­ On je^trznuo Arape, upalio u njim a iskru samo­ slanstvo, da poziva narod u tu vjeru. Privrženisvijesti I i t j i mv(odeni zadiviše oni čitav svijet. — ka je s početka bilo vrlo m alo, a ~neprijatelj a je Njegov rad skoncentrisan je u hadisima, gdje se im ao mnogo, među kojim a su osobito poznati Ebu m ože naći svašta i o svemu. On sam na jednom Džehel i Ebu Leheb. Nesnosno stanje u Meki nije se moglo podnositi i prvi m u slim an i počeše od se- - m jestu veli: »Poslan sam da usavršim plemenite ćudi.« Blagotvoran je bio i njiegov socijalni rad. ljavati u Jahtrib. Najposlije preseili se i on u go­ Njim je on p rocijen io iz korijena ondašnji život, dini 53. svoga života godine 622. p p -ls. al. T a je a neprijatelji u ono doba su bivše vikali na njega godina osobito važna, je r b d tada. islam ski istoriviša radi socijalizma, negp li sam og Islam a, on čari računaju godine. T o je hidžret. Život u Jahr j e svojim radom i objavama dao robovima nadu. tribu, kojega su prozvali Medinom od MedineA rodu ljudskom društveno bratstvo. Njegovo tulnebij — grad pejgamebrov, bio je m nogo po­ ljudsko bratstvo nije bila pusta fantazija, koja s.e voljniji. Medinelije njega i njegovu nauku pakt ne može nikako realizirali, nego je to bilo prak­ m e s najvećim oduševljenjem i od tada počinje tično bratstvo — socijalna jednakost sviju lju­ nova epoha njegova života. On je do tada samo di. I čim bi ko pristao u z njega, pn se osjetio idealni navjestitelj prave vjere božije, a od sada članom te velike zajednice. Te socijalne priviler je ne sam o to, nego i pravi organizator islamske gije bile su velika pokretna sila njegovoj zajed­ države i islam ske zajednice. Nekolike bitke (Unici. One su dovele Arape na najviši stepen kul­ hud, Bedr, Hendek itd.), u kojima'izvOjeva pobje­ ture, koji su dali nove poglede na naš život. On du pokazaše njegovu stratešku vještinu, donesoše m u velik uspjeh i ugled i islam ska opće po­ sam doduše ni pisati ni čitati nije znao, niti je šta učio, ali je ipak bio genijalna če rasti rapidno. Osme godine po hidžretu osvoji razuma, visokih misli, dosjetljiv do skraji Meku i uredi Bejtuliah — kuću božiju. I zbaci nosti plemeniith osjećaja. — Nije on sam o sve idole, njih oko 360, iz kuće i oko uće, a pogovorio i govorom upućivao, narod, nego su slijei podnei primi najveći dio stanovnika Meke se ugledali i na njegova djela. M ilostiv prem a d je­ Islam. On se opet povrati u Medinu i tu provede ci, darežljiv preko granica, dobroćudan i ponizan svoje zadnje dane. Tu je on uz džam iju sagra­ dio i devet soba za stanovanje, koje su poslij,© p o -' u općenju s narodom, inače dostojanstven i odvažan mogao je biti svakom prim jerom , č ita v on rušene u svrhu proširenja same džamije. Zadnje bio je pravi m uslim an i najbolji Sljedbenik vje­ svoje dane proveo je u molitvi i kajanju. Sjedila re, koju je objavljivao. je jednoga dana do njega žena m u hazr. A iša kad je rekao: » 0 , bože m oj! Oprosti tvome robu i po­ kloni mu vječno blaženstvo!« i ispusti plemenitu dušu — preseli na ahiret. Hatemul embijai vel m urselin (konac, završetak božijih poslanika). Bilo je to u poneđeljak deseitei gpdine po hidž­ retu, a 8. juna 632. po Is, al. Eto, tako se svršila jedna sjajn a epoha u istoriji čovječanstva i život ovog uzvišenog čovjeka, koji je udario, temelj is­ lam skoj zajednici i vjeri i objavio najsvetiju is­ tinu. Njegova grobnica je na onome m jestu, gdje je i izdahnuo u hazr. Aišinoj sobi, a zove se »revdai mutahera« a danas je vrlo lijepo uređena. Sa strane m u se nalaze grobovi s desne Ebu Bekirov a s lijeva haz. Omerov. Smrt njegova jako je kosnula srca svih m u s ­ lim ana i-sm ela ih toliko, da su se izgubili i počeli čuditi kakp je on m ogao um rijeti. K ad g a nije v i­ še bilo među njim a, zavolješe g a još jače i sje ća­ nje na njega osta vrlo jako. Sabirali su h adise, is . pitivali ih i nalazili u n jim a ne sam o vjerske u p u ­ te nego i socijalne i političke. Islam nei poznaje klera ni strogih praznika. Svetku ju se Šeriatom dva bajram a i pet stanovitih večeri. P o slije sm rti Muhamed al. počeše m u slim an i sla v iti njegov ro­ đendan i ta proslava postala tako ja k a , da se n je ­ gov rođendan poče sm atrati i p u n im pravom višim islam skim praznikom . N ije to ni čudo Vjernici su m orali tražiti n ajviši i n ajljepši m* �»rAJPET« Crpaua 38. čin, da se spom enu utem eljitelja Islam a. Z n ali su oni za one riječi: Levlake, levlake m em a h allaktu eflakje. »D a n isam m islio tebe stvoriti, nebi prije tebe stvorio čitav svijet«. Te su riječi p~ divale veliku lju b av stvoritelja p rem a n jem u , pa kako je onda narod mogao da se oduži čovjeku, radi koga je sve ovo i koji ib poveo pravim putem istine i spasenja. P roslavljali su razni n arodi na razne načine n jegovo rođetnje. D ržala su se p re­ davanja, pjevali hvalosp jevi, održavale gozbe, n a. rod se najbolje oblačio, izm jenjivale se posjete i svuda bili veseli. Tako se razvi m eđu m u slim a n i­ ma pobožno pjesništvo, pa su m n ogi p jesn ici u svojoj pobožnosti i u ocjen jivan ju ve lik ih d jela i viših zasluga p osvećivali n jem u p jesm e, h valo­ spjeve itd. M nogi p jesn ici p osvećivali su n jem u veliku pažnju i m nogu stranicu svojih d jela is ­ pisali njemu u slavu. U doba su ltan a B ajezida spjevao je takav epski h valo sp jev i Sulejnuan Čelebija. Sulejm an je rod om iz b r u se , te je m a r ­ ljivim radom stekao veliko zn an je i p en jao se u častima te je? bio ličn i im a m su lta n a b a ja z id a . Kao mnogi drugi pjesn ici i n au čen jaci, a p ogoto­ vo kao svećenik, sjećao se i o n o b ja v itelja svoje vjere Muh. al. i počeo r a d iti n a tom , k ako bi o sta ­ vio sto dostojniju u sp om en u iza sebe o- o v p n r v e ­ likom čovjeku. P ro d u k t toga n je g o v a d uševnog rada bilo je pozn ato n jegovo religjozn a-estetsko djelo »M evlud«. M e vlu d u olazi o d arap ske riječi viladetun, što z n ači r od iti sfe. D a bi m u d jelo p io — drlo što više u narod n a p isa o g a je u stih u i to u turskom n a ro d n om m e tru , k oji-se ; broji prstima (parmak), a to je s ljg n o 'n a šim slo g o v im a . — Stih je jedan aesterac. M evlud j e brzo prodro u naroai počeo se u čiti javn o u d ž a m ija m a i po kućama n a rođen dan . M u h. al. Iz Tu rske raširio svu da po ostalim ^islam skim k ra je v im a i prevađao se n a razne jezik e. Kad. su ga p rih vatili Arapi, oni m u p rom ije n iše m e lo d iju , a zašto, nije posve jasno. V a ljd a im je b ila tešk a tu rsk a n a ­ rodna m etrika i o n i g a počeše p je v a ti u sv o m m e ­ tru, zvanom rem i. O vaj re m i sa sto ji se iz šest puta failetun u d va stih a. U o v o m r itm u i sa sv o ­ jom melodijom r a šir iše g a A r a p i, k ao vrsn i teo­ lozi, trgovci i p u tn ici p o č ita v o m is la m s k o m sv i­ jetu i on potište d o ta d a šn ji tu rsk i n a p je v , t,e se danas uči u tom a r a p sk o m m e tru . I k od n a s se isto uči tako na tpm m e tr u n a tu rsk o m je zik u , a ima i preveden n an a š je zik od Ila fiz a S alih a Taševića iz Kolašina*). O n je svoj m e v lu d n apisao 1296. godine, a u p red govoru veli, d a su g a na to ponukali »k olašin ski p r v isi«, jer vele.: dužnost nam je, da znam o što je m e v lu d , a M u h am e d a volimo i previše, a tu sv o ju lju b a v n c m o ž e m o ni osjećati ni riječi p otvrd iti, k a d n e z n a m o tuđ eg jezika, u kom je napisat I u čen m evlu d . Sadržaj m evlu da je slije d eć i: 1. Zahvala B ogu, veličan je n je g o v a im e n a i sreča i spas onom e, k o ji se o s la n ja n a njega. Zatim je opomena čitaocim a. K ao p red govor d ru ­ gom dijelu »rođenje p ejgam b erovo« je vrlo k r a ­ tak istorijat p ejgam b erlu k-n u ra, k o ji je od p rvpg čovjeka Atloma preko Ila v c. Ib r a h im a , Ism a ila itd. došao do posljedn jeg i n ajp rib ran ijog božijeg l>oslanika Muh. A l. Hatcimul e m b ija i vel m u rse^in — završetak božijih p oslan ika. S m n o g o po­ rta i religiozne sentencije op isatn je sam a noć ) — Bpoj 3. rođenja. P rije toga su se opazili neki izvjesni predznaci, a u proljeće 12 noć rebul e.vvela dogodiše se čuda. Čitava je noć bila osvjetljen a boži jim; svjetlom , na svetom h ram u K jab i vid ila su se kao neka dva b ajrak a, s neba siđoše m n ogi a n ­ đeli. Onesviješćena i slab a, a'o so b ito ja k o žedna m a jk a o sje ti, k ako jo j d ađbše da p ije šerbeta, »stu d en ijeg od sn ijega i bjeljeg, — slađ e b ješe od šećera i ljepše.« T e noći vele. da su p ad a li i k u ­ m iri, k oji su bili ok o K jab e. P oslije ovoga opisa dolaze opet au torova o p ažan ja, k ako se sve po­ k lan ja M u ham ed u i odaje m u poštu. Z a tim je vr­ lo k ratak op isan njegov b ogobojazan život do če­ trdesete godine živftta, u zim aju ob jave -i p ejgam berluka. Treći dio je m iran. Jedne noći došao m u je Džibrili E m in i rekao m u p oruku od B oga, da tu noć ide B oga ars i dženet d a vid i. Na burak u dženetovom atu , d uševno jah ao je o n sa D žebrailom do K u d u sa i tu su ga doček ali i sti­ gle nu\oge duše p ejgam berske. D žeb rail g a dovedd (fo određenog m jesta i tu ostade a Rehber n azvavši m u selam odnese ga do sidretul-M unteha. Sve Što je vidio n a neb esim a sve se m oljaše B ogu -na razne n ačine. Z a tim čuo nepoznat glas, ne kao n aš, gd je g a zove. To je božiji glas, koji rnu ob javi sv o jiN ju b a v . M u h am d se zam oli za svoj n ar° d i vrati se kući U m m ih an i. Z a d n ji dio je pogovor. P je sn ik se vraća B ogu s m olbom , da i nas sve ne u d a lji od n jegova m iljen ik a, da n am opiiosti grijehe i p om ilu je nas. D jelo je inače puno religijsk ih i estetsk ih refle sk ija, m oraln ih p odu k a i opom ena. Kod n as se m e v lu d p roslavlja na sk rom an n a ­ čin s m alo p ažnje i uspom en e n a ionog, k o ji nam dade osn ov vjeri. M nogo je ljep ša i svečan ija proslava rođenja u sje v e m o -a fr ič k im p ok rajin a­ m a T u n isu i A lž iru , gd je o n a traje tri dana. P o­ red u če n ja sa m o g m e v lu d a , d ova i m olitve raz­ vije se tu i veliko veselje. P u caju topovi, drže se gozbe, d a ru ju sirom asi — otvaraju se ši­ rom srca m u slim a n sk a . A rap i p r o sla v lja ju rođe­ n je M u ham ed al. op et n a svoj n ačin . U n jih, pored k n jig e M e vlu d a, im a i m n ogo lije p ih hvalospjeva 0 n jem u k o ji se to m zgod om p jevaju , a m eđu n ji­ m a je osobito pozn ata tajib ijač Oni se sk u p ljaju 1 drže p rod av an ja i iznose svoju narodn u predaju o svom n ajvećem ju n a k u . U M eki se slavi dva d a n a a u M ed in i, p a C arigrad u i ostalim tu rsk im m je stim a , kap i kod n as sam o jed an dan. K a k o vid jesm o m u slim a n i p roslavlja ju rođe­ nje o b ja v ite lja Isla m a na n ačine, k oji se n jim a čine n a jlje p šim i n a jd o sto jn ijim . U m olitvi i d u ­ b ok om sa o sje ća n ju sjećaju sei oni svog n ajidealn ijeg čovjek a i d u h om prate čitav njegov život i r a z u m ije v a ju n jegov rad. O nu noć, k ad g a je Tpd ila m a jk a m u A m in a , nije sigu rn o m o g la n i p o ­ m isliti, da će jo š i za života m u p ozn avati n jega m a k a r sam o čitavo p lem e K u rejšira , a k a m o li, da će ga sad a n ak on 13 vijeko va ne sam o dobro p o zn avati, nego ga se i dubokp sjećati i d a će se iz 300 m ilion a d u ša isla m sk e zajednioei izvijati m o litv a u slavu n jegovu . �Bpoj 3. »r A J P E T« RIZA MUDERIZOVIĆ, arhivar zem. muzeja. DOLAZAK OMER PAŠE LATASA U BOSNU Orpana 39. Budući da su za moga pravednog vladanja pro­ vedene reforme i pravični zakoni po m ojoj cijeloj carevini i time osigurana sigurnost s*viju mojih podanika, ne m ogu dozvoliti da stanovnici B»>sne, koja sačinjava jednu važnu pokrajinu m oje države, žive neprekidno u nem irim a i nesigur­ nosti. Čira je Omer paša doznao za odluku m ini­ starskog savjeta, s velikom radošću prihvati je i krene u Carigrad. Tamo primi nužne upute, ka­ Da bi se ova pokrajina spasila od ovog n e­ ko da provede reforme i kako ima da uredi Bo­ snosnog stanja i time učvrstila vjera i država, snu. Vrativši se u Manastir, glavno sjedište rukao i blagostanje domovine i naroda, m oja je melijske vojske, uzme potrebitu vojsku oko 10 carska želja, tla se i u Bosni - kako m i je u spje­ hiljada nizana (redovite vojske), 2000 Arnauta lo božijom pomoći po cijeloj mojoj carevini u bašikozuka) i 30 topova i krene u Bosnu. 13. Na­ cijelosti provedu nove reforme i pravični zakoni. mazana 1266. (11. juna 1850.) stigne s vojskom Ti, koji si zapovjednik vojsku, imenujem te u .u Sarajevo. Vojsku smjesti u okolicu Šarajc sporazumu s valijom, mojim carskim ukazom na današnju »Goricu. U isto vrijeme stigoše u kao opunomoćitelja za provadanje ovih reform i, Bosnu novoimenovani predsjednik velikog ajaa za potvrdu šaljem ti sa m oga carskog divana letskog vijeća Sulejman Nazmi beg T~tcltefe.z<>*^ ovaj moj ferinen. Zato, oslanjajući se na božju (vrhovni direktor financija) Mehmed Azm i efen­ pomoć, uzmi potrebiti broj m oje carske vojske dija. Omer paša razasla odmah pozive na sve iz podređene ti armije, te otiđi u Bosnu. Bazloži prvake i a ja ne Bosne i Hercegovine, da što prije im pryo moju carsku odlučnu želju za uređenjem dođu u Sarajevo. Na 6. švala 1266. (početkom Bosne u interesu općeg m ira. Nakon što im sa­ augusta 1850.) na Musali u Sarajevu pročita <*ai općiš, da vj$ jnoja namjera iz temelja iskorije­ ski ferman u prisustvu svih erćana, narodnih pr­ niti po bjeloj državi nasilja i nepravde i tim e u -, vaka i mnoštvo naroda.*) Ferman je donio lično činit-Kih sa mojom carskom pravednošću bez iz­ novi bosanski vezir Čerkez Melmiied paša. Kada nimke sviju sretnim i jednakim. Nastoj, da r r t *■ se je ferman pročitao, on ga lično rastumači pri­ m ah počneš sporazumu s mjerodavnim pro­ sutnim po sadrža'ju. Kako te se razumjeti i iz vodati u Bosni blagotvorne reforme! Da bi se prevoda. koji niže slijedi, sadržaj mu je t a j ^ - đa^, niiogao u svako doba posavjetovati o izvršenju se i u Bosni neopozivo imadu provesti /oform e, i primjeni tih reformi, ustanovi jedno pokrajin­ pa to bilo i pod cijenu prolića ikrvh Ferman je sko vijeće od iskusnih i odabranih ličnosti, koje glasio na Omer pašu; Vafiju Half iz Mehmed pašu, će ti biti savjetnici, kao što su to učinile i e V predsjednika ajaletskog vijeća, tefdcrđara Bo­ moje pokrajine. Sto se tiče civilne i financijski • sne, bosanskog mulu (vrhovnog kadjini), ostale uprave, treba nastojati u sporazumu sa direkto­ kadije Bosne i muftije, fe na sve ei’ćane i Jligledrom financija i predsjednikom velikog ajalet­ ne ličnosti. Sadržaj jivu je u si o lu jn o m prije­ skog vijeća, da se uredi prarnu postojećim n a­ vodu izostavivši uobičajene form e*^u islove putcima. Bez sumnje je, da će stanovništvo B o ­ s kojim svaki ferman počimlje, ovo: T "” sne biti blagodarni mojoj carskoj m ilosti i zau ­ »Suvišno je i izlagati, da su svi moji podanici zimanju za njihovu sigurnost i sreću, nadam se, ci širom moje carevine bez razlike v jere i sta­ da će se potpuno i pokoriti. Međutim ako se jave neki besviješni agitatori, koji ne razum e <£■ leža, s dobrotvornim reformama osigurali sebi ličnu zaštitu, i zaštitu časti, poštenja i mir. ve blagodati za njihovu pokrajinu i ako se u su ­ de protiviti ovim reform am a oni će se tim sm a ­ Pošto je m oja carska želja, da se i žitelji trati buntovnicima. Koliko god je m ojoj carskoj Bosne bez iznimke okoriste s tim blagodatima u osobi nasilje odvratno i mrsko, opet je državna nekoliko navrata poslao sam moje carske zapo­ nužda kazniti sve one osobe, koje se usprotive vijedi da ih opomenu, ali su oni ostali pri sta­ mojim carskim pravednim nam jeram a rom, kao iznimka od drugih mojili pokrajina, neka oni nose grijeh. I! slučaju neposluJjflT i^ k )gdje su se provele ove reforme. Stari način dr­ bune, moja je carska želja, da ih sa s.ibMn mfijfc žavne uprave, koji je davao mnogo prigoda zlo­ carske vojske, koja se nalazi pod tvojoin k o m a iv , upotrebama. nije se njime mogao osigurati po jh trebni mir gradovima, a niti spokojnost gro*#*- dom pokoriš i kazniš i tim e izvede** n a pravi Vi namjesniče, tefterdaru i p red sjed n iče a j a l e t -' nima, vladalo je vječito uznemirivanje u pokra­ skng vijeća, od Vas očkujem d n /p o dužupstiSni.-v jini od čega su se koristili jedino buntovnici i ših zadaća i po sposobnost i mia vašim nastojite^ međusobnim dogovorom tvomo napadali siro­ iz svih sila za uređenje civilivđ. f ina ne ijs k <v i mašno stanovništvo i raju čineći im razna na­ vosudne uprave u Bosni p r r m a postojećem upivi’ silja- te sam odlučio da i na Bosnu protegnem tama za tu pokrajinu, da s tl'š v i staleži h\Njih po ove refoime. Tako je skorih dana nekolicina danika okoriste pravdom li m ojom miloštSih a smutljivaca diglo bunu u okolici Bihaća, omelo vi mulo (vrhovni kadija) i »psf^le k a d ije ,i rritttk mir i narod pobunilo. je, kao i svi ajaletski prvor. u sphrnJS* mu da se m oj carski fernfan u M ir e ^ d e ./ *) Sve od god. 1098.(1688), bos. valijc stolovali su u Travniku. Ako se ne izvrši, svratić<re na Kay:im ' Krm Novoimenovani valija Čerkez Mehmed paša preseli se u Sara­ posljedku ćete biti odgovf>rn*/.m ite n a enapp* jevo i lu uredi sebi rezidenciju. i prema toirfe vladajte nastojeći »da š b Vć1*•) Megju slušateljima jermana bilo Je samih 12 paša i lo: Bos. valija Hafir Mehmed paša, divlzioner Abdi paša. brigadiri ćom vjernošću izvršite m(>ju c a r s k u z a p o y j e{j Melemendžić Muslaj paša, Ibrahim paša, Hadii Ali paša, StoTako uzmite na znanje i vjerpjte m o m e*c a rsy čanin Ali Calib paša, sin mu Hafiz paša, Serifović Fazil paša, znaku. — Pisano u Car/ .građu, sred in o m .B e^ Babić MustaJ paša, Fijadić Mahmut paša, Tuzlak Mahmut paša Bihćak Mehmed paša. pa 1266. (1. m aja 1850. �1 — »r l/rpaHa 40. A J P E T« K ako se vidi iz sadržaja ovoga ferm ana Latas je im ao s ovim ferm anom potpuno slobodne ruke i m ogao je po m ilo j volji raditi šta je god htio, što je i učinio. D a ga ie on lično pisao nebi ga mogao bolje u svoju korist napisati. Latas je svojim n aglim provađanjem reform i htio' uplašiti Bosance i poniziti ih, ali m u to nije sa­ svim uspjelo. Jedino m u je u spjelo tio, da je on lično pripravio teren za ok up aciju B osn e — m o ­ žda i po nalogu sam og B eč a ? N jegovo p on aša­ nje prem a bosanskim p lem ićim a i p rvacim a v i­ še je služilo u korist A u strije nego T u rske. A to m u svjedoče i ppčeci ustanaka, k o ji su p o­ čeli iza njegova odlaska iz B osne. R a ja, k o ja je vidila sada svoje d osadanje gospodare k a k o ih na klusinam a povezane progone od grad a do grada, počne ih prezirati i om alovažavati. K a ­ snije se i ra ja odmetnu. (Nastaviće se.) HOKH'6 A, AflHJl: CAXAEAflMHOBA (flpeBOfl nPMMA c typcKor.) JeAHora AaHa caKynHnH ce yneiBau,H. koa erHnaTCKor cyjiTaHa, Te ce jeu3Meby ociajnjra, OTBopnna pacnpaBa o nyAecHMa 6o2KjHX noo^iaHHKa. CyjiTan HHje Morao Aa Bjepyje y MoryhHOCT thx hckhx nyAeca Te pene: »CbcbhuihjH Bor Monte c^e ihto xohe y'iHnnth, — ajiH cy Te CTBapn Aaneju) oa ’ioBiđgitre naMeTH«, KaAa je to nyo Illejx 'l6 HxaGyAAHH, OAMax je nocjeTHO cyjiTaHa. UynTaH je LLIejxa xnjeno ripHMHO h Bpoj 3. je^aii npo3op, rnje ce je yna3ana jeAHa pajcKa Gam«ia nyHa mapojiHKHM u,nnjeheM h BoheM. Tlo H»oj cy ' uiyMHJiH CiicTpH lioTO’mhH h *iyjiH ce yMHJbaTH rna cobh pa3HHX iiTHHMpa. KaAa je cyjrraH oiianuo Gam>jy pe>ie HIejxy: »He 3aTBapaj OBor npo3opa, fla ce Hay>KnjeM OBe Jbenore. Illejx je Apatao HeKo BpHjeMe OTBopeH Taj npo3op, naTHM ra je saTBpno h oiict otBopHo h HHje ce BH;ye.io Bmiie HimiTa. HaKOH Tora 3aTpajKHO je IIIejx, ce Aonece je^au.icaaan Bo^e n jeAHa MaxpaMa. Ca^a je peitao Jllejx cy;iTany, ;;a 3amo'ih r.iiaBy y B0Ay h m ce iiOKpnje tom MaxpaM0M h Aa tako ocTaHe neiconHKO "jacaica. »Ila heie bhahtu BJiaAape BenHica iiyAeca« — pcie IUejx. KaAa je cynTan to y'iHHHo onaaHo je, aa ce nana3H na icpaj mo-. pa na jcAiroj nycToj njiaHnnn, Te je ocTao y uyAy, naico ra je BjeniTO npeBapno IIIejx n o;tyaeo My nap* ctbo h CTo.imny. Pa3MnmjbajyhH ono cyjiTaii oua3H neAaJieKO, Kano neicaitBH n>yAH cnjeKy Apaa. CynTan hm ce iipHApyafH h na3Ban hm cenaM. Ohh cy npnXBarajiH cenaM h nonejiH ra iiHiaTn: Ko je h OAamie je. CyjiTaH hm pene Aa je TproBan;, Aa ce je noano na jeAHoj nabn, Koja je noTOHyjia, h Aa će je on jeAHini cnacHO h HcnjiHBao Ha o6ajjy ose nnamnie. Ohh ce • cjprcajie h AaA«y My iieuiTa oAHjena. Cy.-iTaH hx je Ha to ynHTao ko cy. Ohh My peioome Aa ćy H3 rpaAa, Kojn^te Hajia3H 3a tom nnaiiHHOM. 3aTHM ce je ^omaBuiH y cyjiTaH 3anyTH0 c HjHMa y Taj rpaA- AomaBum rpaA xoAao je no H>eMy h npoMaTpao ra, h Ha Koimy ce je CBparao jeAHOM CTapoM noTitHBany K0H>a. Taj ra je CTapan; noneo riHTara, ko je h mTa je. Oh m.v pene Kao h ApsapiiMa, Aa je iproBaii. OBaj My pene: np^A 6an>y h cjeAH. KaAa Koja JKena H3abe H3 Game, nnraj je uMa jih My?Ka. Koja th peKHe ! M ^BMa, th 0AMax xajAe 3a h>om. OHa he th Ght/h HCKa3ao My oco6HTy nacTc y 3 to My je peitao: »Hnje- • *KeHa- Y nac je TanaB oGn^aj. CyjiTaH y HeBon>H oAe 1 A*ko1LXI'J.W „ cjeAe. T y j e Ayro cjeAHO - JiceHe cy ere ce ipeGajiH MynHTH h oBaMO AOJia3HTii. BaM je upeA Gaiby h hx je nHTao. CBana je oa* uito TpeOajio, MorjiH CTe ja B H T if Te 6h ja BaMa Aoniao«. . H;}Jia3HJie roBopHJia Aa hmb. Ha Koimy je H3am.ua jeAHa oTMeHa IIIejx ce je 3axBajiH0 cyjiTa^y ua mKO AHjenoM xaHyMa, nojy je upamio neKo.iHKO cAyniKHH>a. Oh A0'ieKy h penao My: »BjiaAape, hapomhto caM Aouiao je ymiTa, hma ah M,yaca. OHa M,y pene, Aa neMa h \aMa y nocjeie, Aa Bac 3aGaBHM h Aa ce c BaMa pa3- OAe. Hakoh Mane CTaHKe Bpara ce jeAHa cjivniKHH>a h ^OeppHM«. ČyjiTaH My oAroBopn: »^oGpo mh aohijih«. no3Ba cynTaHa Aa HAe c h>om. KaAa ra je cny|uKHH>a HaTKOH KpaTKor paaroBopa 3aMOjmo je IIIejx cyjrrana, AOBena Kyhn Te xaHVMe, xaHyMa H3abe upeA H>era h Aa 6h ce aacipjm cbh npo3opH y ABophy, rAje cy cje- pene My: »BoatnjoM cyA0HHOM ja caM moja ntena«. Ahjih Tano, Aa ce He bhah HanoJte. CyjrraH oamax na- CynTaH ce je Ha obo *3axBanHO Borv. CynTaH je ca peAH, Te cy cayre 0AMax to ynHHHJiH. tom JKeHOM jkhbho cenaM roAHHa. Kpo3 to BpnjeMe oh 0AyJter pa3roBopa IIIejx je 3aMOjmo cyjiGh ce noAHrjiH 3acTopH ca jeAHora npoaopa. S cjiyr^-noAHrjiH sacrope, cyjrraH je ona3Ho, •^i'/bo|»oM nyiuo HenperjieAHO nojbe, Koje <5twT0pojHa naopyjiiaHa Bojcna h to cBe cas «» ivvjmnr'> ^;pja je jypnjia npeMa ABopy. 0na3HBum » 'tohHKa y cTpaxy: »KaKBa je to Bojcna?« ! lllejx wy pt<re: iBaaAape! HeMojTe ce Gojain, Ty HeMa HHinTa. yMHpftje ce h cjeAHHTe.« 3aTHM je IIIejx 3anoBHjeAHo, ie cy Vyiyre cnycTHJiH 3acTope, a naitoH 'ŽJm ' Aa ce oneT AHniy. KaAa je 3a'T h* >7 HyT no ^Pyn\ nyT, HHje Bnuie iihuita Ghjio. 1 lriejx, Aa ce OTBope npo3opH, C iJfvir-'0KPe^yf'H npeMa rpaAy. CaA cy onay njiaMeny. yrjieAaBuiH , Muoro rpaAUIejx: »CTpnnTti ce raat Hojmtto'mnon icoia i.T01i:nJe MyflP0CTH«. 3araM je TIh. « / U n;( ce je iipufeMe noioiiH I n u , nrrtvv oupciijT npeMa pnjenn 1 , 0 BjiaAap je Gho y KPaTK0 , Tsixy, Aa HHje 3nao dito - - ,,T • tojihkom V arfBopno Te npoaope n °H 1,lejx P :,aTHM 1 f l . ' jlOpHO na npOTHBHOJ CTpaHH Hamna cy My ce ABa chha h jeAHa Rhepna. Kpo3 to cy BpHjeMe CBe noTpomnjin, m m je HMana xanyMa. JeAHora AaHa ona pene: »nojenn cmo CBe, urro cmo HMann, a caAa xajAe, 3acny>KH HaM uitotoa!« CynTaH je orarnao ohom CTajx)M KOBany h Hcnpn'iao My CBe. Konan ra ynHTa, Aa hh no3naje KaKaB 3aHaT. Oh My oatoboph Aa ne 3Ha. »OriAa eBO th obo napa na KynH ceGH jeAaH KOHonau, h c ilhm cjeAH Meby xaMane. Ko Te 30BHe Aa My Hemio noHecem, nocnyjKH ra, oh he th Aara HeuiTo, na c THMe jkhbh.« CynTaH y neBon>H nocTaAe xaMan. 36on nomema Temkhx ĆTBapn npoJKyn»HO My je KOHonau paMena Te cy ra jaKO GoJbena. JeAHora Aana oramao je Mopy Ha o6any Te je cjeo h noneo npoMaTpaim MopcK,y nyiHHy. Tom ce npHAHKOM cjerao, Aa je Gho cynTan h kako je hchbho, a ca,Aa je xaMan, Kora rone n>yTe Henon>e. Cjehao ce je HIejxa kojh ra je n>yTo npeBapHO h OAy3eo My papcTBO. f opnno My je cpu;e ocbctom na Toj JbyToj npenapH. ‘To iberoBO CTame pacTyatHjro ra je h noneo nnaicaTH. HajeAHOM My je nano Ha naMeT, Aa ce OKyna y Mopy.' CicHiryo ce je h 3apoHHo y Bo;iy, KaAa je HBHiuao H3 boac ona3H, Aa ce nanaan y cbomc abo- �T Bpoj 3. Sa i™ S J„ — Grpaiia 41. »r A J P E T« mejx- ° na3I1™ '< 11Ieixa nošeni upe. " V * e“ y “J"om'm »3aP <* ™ Bora ne Cojum h bc rom™' ! g f " jer ll0CJlaHHKa?« ITIejx «y Mlipno oavtjiim.ft P C Ce BJlaAapy, ja BAM HHjOCaM TIHDITa B” CIe caM° aaMoaHaH raaBy y 0By boav ii ?PaTKOr upeueHa era Kanaan™ ere je. A ko _ » i./«--"T •0 ^ Bam oauuu Pi™ -eIe’1C HX c.’ryra, iiena bum onu kmkv.« yjiTan je noraeAao y cjiyrć, ohh cy wy to H0TBpaH.ui. ^H ^aben h jby'iTiT: »Haje HCTiuia, im hc ;ma-. U SUMRAKU Ka koprena sive magle T i h o . .. nemo . . . mrak se vuče, Šuljaju se senke mraka Vasionom ćelom same, Ogrnuto tankom mrežom, Obrubljene svetlom tame. itazleže se šum valova Srebrnaste bujne rekc I gubi se u daljini Tihi drhtaj njene jeke. Plavi azur titra . . . d r h t i. . . Smeškaju se zvezda jata I trepere vasionom „ Poput pega čistog zlata. »Priroda je ćela tiha Puna tajnog čara, slasti, Pokapana živom snagom * "vitaZasute noćne- strasti. Te. Beh je iipom.io ceaaM roAjraa, kako mc je lllejx npoTjepao ca Moje crojnme. Hena Myi;e, Koje hhchm npenamo. Jom h caaa Me fio.ie panena oa xaMaacKor Kouoima« pe>ie, h nojieTH na IIIejxa ;yi ra .včnje. lllejx Ha 10 Pft,|e: »To ce je BaMa y4HHH.io. Eno h ja hy to hcto y'iM HHTH, Te ycTaae h 3aM0’iH raaBy y Bo;iy.’ Kaaa je lllejx immohho raaB,y y boay cyjiTan je napeano ye.nary, aa ra nocHjeae, mhm anriie rjian.v ii3 ndae. y tom je aacy necTaao IIIejxa h ibiiMa ce je y'inlrnaii, jcao aa ra je iiec.Ta.TOy ohom- Ka3any Boae. HIejx je y >iacy y kom je 3aMOMiio r.aaBy y KaaaH neh aooiino y CHi)Hjy h namicao je B.iaaapy hhcmo c.'mjeae-r her caapvK-aja: Baaaape! Ja h th cmo GomnjH ctbopobh h il5roBH poCoBH. ^ ok ch th 3aM0’iH0 rJiaB,y y »Haj jta3an Bo^e h H;ina/iHO je .vmhifhjio th ce ;iyro i;atJ ccarm ro;iHHa. Bhaho ch yt je/pibMe ^Ccy ciuma Hy*AČca, Miiore MyKe npo/Kiim^ a He Momenj' /ja Bjepyjeiu y 'i.v^eca. Ja caM th to y'iHHHQ. a^ yejepHM«. Da je Svevišnji Allah htio da odijelo bude Ka^a je B.naaap npomiTao hhcmo yi$jepHO ce''je_y znak vjere, on bi nas sigurno i time zadužio, proMoryhHOCT 'iyAeca. a.irn HHje Morao aa aafjopaim ohhx »isavši naročito odijelo. GPošto nije takav propis MyKa, uho hx je npenaTH^3fjor UIejxa. 3aT0 je iao, onda je svakako bolje da se i naše odijelo micao norjianapy ^aMacKa h Hape^HO My, Aa ce lllejx ,e sa odijelom jednog sljedbenika knjige, ne­ OAMax yxBaTH h nory6H. i' go IUejx ce je Ha.iaBHo y jeAiioj iiimi.ibH JO-inajr p0 ssa odijelom jednog mlušrikja, jer sveopća is­ MacKa h Ty mhpho hchbho^-'KaAa je nomaiiap npuMHO lam ska vjera višu čast daje jednom Grku ili RuaanoBHjeA, OAMax je noaiao jbyAe y noTpary 3a ibhm sUj-koji slijede knjigu, nego li jednom mušrikju, ca 3anoBHjeAH, Aa ra cMaiiHV. rAje ra nab.Y- Ohh cy pa makar bio iz kureiške-hašfmijske loze. Ovo u 6p30 ca3Ha.nH, r;ye ce IIIejx na.iasH, Te ćy ce OAMax pamti a dobro znaj da m uslim ani .nijesu se n i­ ynyTHJiH Toj niriHJbH, kaa^ cy' aohijih y 6.HH3Hny Te kad opredijelili za jedno naročito odijelo, nego __mnHJbe onaonjiH cy CH.Hiy bojck^ qko iimHJbe, noja je to vazda nejednako bilo. Pa prem a tome, koje je tiyBa.la y.na3. YnjiameđH npaTH.in<cy ce h jaBH.iH bi od toliko različitih odijela bilo vjersko-islam norjiaBap.v, uito je Ha CTBapH. IlonaBap je OAMax jasko, a koje bi bezvjersko? bho cTBap cyjiTaHy. Ha obo je napeAHo cyjwaji, Aa A što kažete da bi vrlo opasno bilo kada b ce nomajbe HIejxy hckojihko poCoiia h po6HH>HU,a, Te pa3HHX xeAHja h Ojiara a Meby thm pof>HH,aMa Aa ce se s pojmom Islama spajalo i odijelo. T o je taćnomajbe h jeAHa aceHa, Koja he uniHOHHpaTH h ot- no, jer u tom slučaju bi velika poteškoća nastala KpHTH MoryhHOCT, Kano he ce cMaKiiyTH HIejx. za one, koji Islam prime, a koji su navikli nositi obo je cyjiTaH nocaao IHejxy h jeAHo BJiacropyiHo hhdrugo odijelo. A ja naglašavam da bi » vaki cmo, y itoMe My je HCKa3ao bcjihko npHjaTeJhCTBO h metan narod ism jehavao vjeru, koja b i sta ’ * HouiTOBaibe. HIejx je npHMHo nncMO h xeAHje ca 3a- kao glavni uvjet svoga obilježja o d ije lo ...^ J ^ ja la ^ XBa.TiOM. JKeHa, noja je onpeMJbeHa Aa iiinHoimpa 6p30 je OTKpHJia Kano ce MO/Ke yoHTH IHejx Te je to ho- lim Vas kada bi se reklo Evrop 1i741; - jTf m.oTajHo jaBHAa h HapeAH.ia, Kojy he Benep Aohu JbyAH, ričanima, da Islam stavlja uvje,t;^VtM \ e prime da m oraju nositi haljin u | h r u k ^ .a uojH he yOHTH HIejxa. n a iv o ' Nsv_ II jeAiie BenepH, npeBapoM atene, norHHyo je dugačkih skutova, pa i žute p^p,^|Ie najpametniji od njih bi rekao: ~, IIIejx CaxaCyAA«H. pristoji samo lijenčinama i skitttlicania ćim krajevim a, a nikako za Biti umjetnik znači — među ostalim — ima­ ti svoje vlastito gledanje neodvisno od prirode i realnosti. Temeperamenat je uvijek samo glazu­ jet. l i r Š B <•'''■ '-* * * > & (17. pisma Iiojl»-u\y 4 i , 4cmi l u cf. iCanK,; ia ra. T a može da i otpadne, a da se bit ipak ne pro­ mijeni. U umjetničkom se djelu temperamenat nadom ještava — ritmom. liv- ', ka 1 . A ■ - , �- CTpaHa 42. HAREMSKE PJESM E Sabrao J. F. B. M L A D A SU LE JM A N A Rodi m ajka A jk un u djevojku , Od dragosti Sulejm an om zvala, Od m ilosti nože sakovala, A za glavu čelenke zadila, P oslala jie za goru n a vodu. Kad na vodi pašine, delijo, Uhvatiše m la d u Sulejm an u, Uhvatiše, paši odvedjoše. P aša j ’ p osla caru i Sta/mholu. D vori cara devet go d in ’ dana, N ik o n e zna, da je žen ska glava, Izdvorila devet agaluka,' 1 deseti B osnu p ašalu ka. Car jiei p osla u B osnu ponosnu, Sve jo j age u alaj izašle, 1 pred n jim a R am o bajraktare. K a d su došli u konake carske, Tu je p aša od Bk>sne cdsio, N jeg a dvore age S arajlije. q K ad j e akšam, n a zem ljicu pao, S vak i a g a svom e dvoru ode, P a ša neda R a m i bajraktaru , R a m o stoji pod v iš -i'u k e dvori. M eću p a ši šečerii večeru, Sjede p a ša veče^ večerati, P a d oziva H am u b ajra k ta ra : »H od i R a m o, d a m i večeram o R am o šu ti, n išta ne besjedi. Opet n jem u p aša gjovorio: »H od i R am o, da m i v e če ra m o ! O sjeć’ ću ti sa r a m e n a g la v u «. '-^1 K ad to čuo R a m o b ajrak tare, — \ N jem u d ruga biti n e m oga še, On je s p ašo m tuđe večerao, 1 sa njim e noćcu prenoćio. . K ad u ju tru ju tro osvan u lo , sk u p iše se age u b egluk u. i « . T ada dade m la d a S u le jm a n a , dade R a m i bajrak taru , ^ j g m j e m u B osnu p a ša lu k a , J P 'C g i u j V i , m la d o g b ajrak tara, Va. ju U«*. £*» k a d god se p r o b u d i ^ M A K 1 D JE V O JK A k raj tiha D u n ava , ^ c le n ^ in ie n i zelena trava, r l ’une age h lad n o p iju pivo, Služi im # djevp jk a. P rogova^N ^j^P a d je v o jk a : ».Ako m ogu sv im a slu g a biti, •Jani; m o ju sv im a lju b a biti, Veće jedi o m i to n a b o ljem u ; K oji’more p rep livat D u n a v a »r A J P E T« Bpoj 3. Pod pusatoni i u op ancim a, I n a sebi m ene prenijeti, T om ’ ću biti lju b a uz koljeno.« Sve su age n ikom poniknule, I u crnu zenrttff "pogledali1. ■ A F ne gleda m om če iz Bećara Već djevojci m edju crne oči, P a om n jojzi tiho besjedio: »E vo m a jk a , rod ila ju nak a, K o jin o će D u nav preplivati Pod pusatom i u opancim a, I na sebi tebe prenijeti«. Tad o n skoči n a noge lagane«, P a zagrnu bugar-kabanicu N a se baci lijepu d jevojku , 1 zapliva u sin je D unavo. D u navo je sretno preplivao, ,.I p ren io .lijep u d jevojk u . Odvede je svom bijedu dvoru, I vjenča je sebi za ljubovcu. A. XM<D3H BJEJ1EBAI1: CAEMHA CAPMAH 11 j(Je£Ha ycnoMeHa H3 MJiaAOcm) ‘ Cyxpa ce Mypifc6er iipodyflHo #octfa KacHO. lio? tiaio je o/T,rpayo jiaraim iioKpHBan ca cede h rjie^ao » D ' caT. Bh.to je CKopo jteceT. y rnaBH My je myMHJio IljU I h ocjehao 6oji Meby OHHMa, Kao ;ta ra je Heno ,ap»iao KjmjeiiiTHMa h ’iacoBHTO cTe3ao. CyHde je ocBjeubHBajio Kpo3 npo3ope 'iHiaiiv co6y h hhhh.ho je CBHjeTl’icp, HiHpoKOM. MypHC(3er ce noomne, iiabe nanyhe no# KpeBei.OM h HaByne hx. 3a thm cje#ehH Ha Kpajy iiocTejte cjera ce HHiaBe hoHh, cBora JiyTaH>a, cbojhx MHCJiH h o#Maxne HexajHo pyKOM npoMpMJbaBiiiH cthCH,yro: »A x... rjiynocTH...!<< IIpoTerae ce, pacrpjba ohh, cthchc hbpcto pyicaMa cjbenoHHii;e h npebe npeno code. Hore cy My #pxTajie, TeTypao je. 3aytfraBH ce ko# yMHBaoHHKa h 3aiijbycHe ce bo#om. Je#H0M, #BanyT, a 0H#a y»Me canvH. cKHHe Komyjby h noHHe ce npani. Ka#a ce je onpao h otiyitao nobe npo3opy h otbopn ra. rpa# je 6ho Beh #aBiio ojkhbho, yjiHU,aMa. BpBHJia CBjeraiia h jypHJia KOJia, TpaMBajH, ayTOMoC>Hjm. Mypnc ce 3ar.ne#a y yjiH#y, Kao #a je treKor TpaatHo h pa3MHHiJbanie jom yBHje.K o jyHepaiim>eM #aH,y. h neMHpHoj iiohH, Kojy je npoBeo totobo #o y jyrpo. y to neKO noKyu,a na BpaTa. Mypnc HHje wyo o# 6yite, Koja je flOJiasHJia ca yjiHita. Bpara ce oTBope h Ojihm• -na npoBHpH, na bh#hbiuh Mypnca aadaBJbena Kpaj npo3opa nojiaraHO 3aTBopn oneT BpaTa. y KyxHH>H na, pe#H cjiy>KaBKH, #a o#Hece #opy’iaiv Mypncy. Ka#a je jijeBOjKa yiiHjejia KaBy h no3Bajia MypHcOera, oh npnbe .MexaHHHKH CT0Jiy h HcnHje 6p3o itaBy, a.TH y3HMaj,yhH Haiuy o# B0#e onanu Majin koMa/inh naimpa im KojeM je dnjio nanHcaHo: »npnjaTc.ih.y, ^anac hem Chth ko^ Hac Ha pynKy Ha kojh caM ’ — CadHHa iiosBaTa . •. npoHHTa jom je^HOM ithomo h pene cedn: — CoOmia no3BTaa... �Bpoj 3. » r A J P E T« • ^ a.H ocjehaj, Koja ce je npnOjiHHcaBao, je^aa ocjehaj, Koja My je aohho upea oma cnaKy Caoufle, 3aoicyiiao ra, ao 6p30 ce cjerao, Aa je OAnvnao iioha 3apyauHUH aa Tepanaje. Mopa ce aenpanaTii. yia He OAčaje iioshb. ^ JIH nPHj© Hero ano je 'nouiao ybe y a»oroBy co«>y unajina a 30ya>eaa aaMo.'ia ra, aa joj ae oa6aje MOJioy. Oa je norneAa /iyraM norneAOM y KojPM je fm•io nemio HepaayMaBO a n>eMy a a>oj3a, na pene: — Haje Ma Moryhe AaHac. Ta ce aeheui JbyrHTH? Ona ra 3&nybeH0 norneAa a pene: j— Ja caa a CaCany no3Bana... — MoJKAa paAa Tora 6am ne Mory. Ta Maoro atptByjem OaaMna. Ja ae Mory Ohth c toćom b c ibom ii&koh jyiepamjber Aaaa, — OAroBopa Mvpac. AjeBojaa ce oapene a oiape omb: — Kacuo je CBe . . . Hcnpanaj Me a 3amojim, nena Ma onpocra... O.iaMna ra norneAa A.vraM. finaraM noraeAOM a ne pene HifmTa. Mypac6er npabe CnajKe. X tmo joj je aeuiTo jrtš ha, xtbo je ijemam pacTyjReny AjcBOjKy. ana ljaje :mao. y meroBoj Avmn liaABnaAaBana caMiiaaer, ao- HeniTO ra Tjepano Aa ce upa^nas^H OnaMna, Aa npKMB jeAHy acRpen.v a BenaKv Vby6aB, ana y Crpana 43. — B.iaAajTe ce najeiio, na3MTe Paijiarfaja a nynajTe aacT iberone nopoAnue, ’iajaM hde nnanoM ckopo a bm nocTaTM, jep je Pa(j)aT6ej a Moj npajaTejb a OCOČBTO MHO... — Ja ce HaAaM, Aa caM ao ca A a ... MypacGer aaje Morao nocBe AOBpmaTM uma je xtbo. Heuuo, Kao Aa My je CMeiuno y rpn.v, a caBjecT m.v mamaine y yxo: He nama...! — Ana... pene ApxTano O.iaMna — ana Te oaa nojia... fipoTa, — bctm 'iac. ra OABpahana notfftcao, Aa je.TO'caMo TpeHVTamio pacno.'iO/KeHH»e. 3a to iipor($Bo{m: ’ — O.TBMiia HeMoj ce aa Al'.vror JKpmoBaTjr! Haje BpnjeAHO y jrhbotv. Oaa ra norneAa a pe3e: — A ko cef»a a^ Mory — Morv fjap AP.vrb: i-l — /JaHac je HeMoryhe, MopaM OTaha Myi mu, MopaM ce npaja^icia mmhmctbpctbv Aa ci Oa ce aanjmeim a norneAa npeAa ce. a nama m.v pene: — OAafipajia ere pywy, uaicae HeMa y no C trmfiona, na je M.yBaiTe a a»eryjTe. Oaa je joni ma &aa ... Mypac ae norneAa iiamy, ycTaae a aaMOJia Aa OAe. — A caAa — pene nama — ocTaaaTe lieuonnKO Aaaa. PenaTe cenaM a oa Mene! — Ana, iipey3BanieBM, fiojaM ce, as ce nocnoBii ae aaroMa.iajy. — Haiina ce ae fipimuTe — pene nama — ja hy to cne yp6AMTn. Iva^je Mypitc6er aaamao aa namuHe c-ofie oAaxa.vo'je. Haje 3aao aiTa ce. c h>hm Aoraba, Haje Morao UOjMHTM, ,KaiCOt ,je Morao MBApJKaTM Ty CpaMOTlIJ’ KOMCAiij.V- Kana je aaamao aa MaiitiCTapcTna fmno je y- iipano'^iOAiio. Hajnpaje noMacna Ha 0.iHMiiy, na Carnmy; npobe jom jeAHOM acnpeA a>eroBnx onajy cne uiTO ce je oa jynep c h,hm AoroAano a oa OAnyna aoha Pa<baT6ejy, Aa ra nocjcTii y meroBoj iiocnoBnann. IV. A(})eiiAaitH3ii;i,a PmiiaTCej 6ajame na rnacy Tp;au, /KinoM ii iipoasnaban anaMeiiHTor »rapaTCitor iyHa«. Mae y TpronanKOM CBajeTy nacnnje.Aao je ioa! oda paxMeTna Xavn CaAnCeja. IBeroBa (t)a6pmta ’ canyHa noAarn.VTa je najnpnje na Kpera y KaHeja, I a n h je Mopao 3a npajeMe ycTaiiKa naiiycraTa nocao u J----- 11 J; jJLLl I LiiipecenaTH y HaparpaA- jep cy M,y Tpna aaupajeTana — Ana he ce C&OmfT pa/Kanopraia. ___ Mypac6era je to MMe oneT enfcKTpaaoBano, 3oy- ;ia he ra yOaTa. II aito je Xaya CaAaOej atanao aoopo a c TpAHMa, BjepoBaTHO Heita cy ra ce XTjena pahm.io, ana ce čamio, Aa cec^BApata: *• jeiiniTH a npey3OTii meron nocao. Ana c oAnacicoM Ca— HcnpaMaj M e. MopaM oraha... AMčeja nponana je a (J>a6paita, jep Hacn>eAHiiKy, Koja 3aTMM .vm.vTB, norneAa AjcBoju.v. y3Me je aa pyje npeKynao nocao naje OAao TajHy, itaao je upamio Ky, na pene: ^ ^ Q rapiiTCKH canyH. — n a MOJKAa... ajia Haje cnr.vpHo... y HaparpaAy je fiana Ha hobo noAanijcra ^afipa— CarypHO... pene paAocno Onaana. — a Mvpac ica a CaAaOej je Cpao.ocBojao H3ry6n>eno TpatamTe. na OAroBopa: .V3rpeA TproBao žkhtom, yn>eM a cyxoM piifioM. — HacTojahy... CBoje ciiH O B e Pa^iaToeja a AxMeA<3eja untononao O.TMMTia ra norneAa 3axBajiH0, merone ce pyae pac.TaBe a on nobe nparaMa. OnnMnaja ocTane y co6a r.H‘Aajyhn aa h»iim, a oiiAa Kao Aa ce je Henera cjcTn■'ia noTpna a y xoAaaicy pene Mypacy: — CBaitaKo Aob«! je y BapHrpa;iy a napH3y. Ilocnaje CaAafiera cMpni j« npey3eo je nocao Mnapa chh PaiJmCier. a erapaja c e . / ' nocBeTHO npoiJiecopcKOM 3Baiby. / Haiton AOCTa 6ypae MnaAOora ositenao ce je Pn- (JiaTCej H3 6oraTe ocMannajcite nppoAHii,e. y nopoA«* aa ne frnjame cpeTaH. HonjeK H3 Benaaor 0BiijeTa\iiHje Morao cxnaTH7H CBoj.v noCo3Kiry a Tanitoh,vTny viteny. IlpBe roAHiie CpanHor atanoia npoBOAao je eno6oaho a 3aAaBao AOCTa 6ona ateini, Koja ra je cnnjejena ce OAMopao a je.ra ypeAao CBe noenone, KaAa je 110, 11060/K110 a noKopno Bonana. Ho HajeAaanyT ce H3iieHaAa noByKao PinJiaTOer H3 ApymTBa a nocncTiio Aomuo n t. A— Jecie ah fia.ia Beh koa PaijiaTfiej-a? — vnaTa iiopoAHna. TaAa My ce je poahao ipehe AajeTe — <]>aAana. Oa caAa Pa^aTfier atanjbame cano 3a CRojy/iionama. poAimy u nocao, Kojer upomapa, yoBapma, no^iate — HajecaM, npey3BimieH0CTH. Meby npBe TproBane y IJaparpaAy. — E, OHhe ce AjVtbth. Cima HycpeTa nmKona y I],apnrpAay, y — Ja caM Hajnpaje noaiao k BaMa, a OHAa hy oHnja, a 3a thm na CBeynHAiimTy, a <I>aAana cb] Taha koa Pa$aT6ej-a, — acnpana ce Mypac6er. nH'reA.city mKony. — Jlajeno je to oa Bac Mypac6er, Aa CTe TaKo TaAa ce je Mypac6er Jaxjanamah yno3Hi na/KJbHB. Ja hy CBe ynaHHTa Aa 6yAerre cpeTan nocpeTOM, a ibera c OaAanoM a nopoAau,OM Ai*,^. BjeK. — Boa nanniM 0KpHA>eM, — iipaMajeTH načitano naAe. y 3 ibax ce yno3nao Mypac ca CaMiiOcrbM aaAe, TaKobep TapiimajoM, PpiJihkom, ciiHpCi fl ■ Mypuc6er. Oa ce ocMjexHyo, ana ae OAronopa. IIpeA nyhoM cjoAHe y Ko.ia a 0ABe3e ce ao Xaprnjuje-HaBapeTa. • MyiiHpiiama oambx ra iipaMao. Bao je aeofmnHo .byoe3aa ch> mm, iiMTao ra Kano My. je fiano y Bočna, �Orpaifa 44. — »r A J P B T« Epoj 3( MjeH.ii'ia XyciiHOera, na IlcaxaHOM, OpaTOM nep3Hj- roBa urnama, cTiiBJi.ao h oh meMy flpyra h BpnjeMo cKor nocjiaHHKa, HaynOeroM, chhom 3HaMeHHTor cyji- OflMHfla.io Opao. HajcflannyT icao fla ce je Henera cje•raHOBor florjiaBHHKa MyHHpiiame ir jom MHoriiM flpv- tho, yiiHTa HycpeTa: riiMa H3 BHCOKor napnrpaflCKor flpymuBa. Kano cy — A <1>a;iaV 3a H»y mh HiiuiTa ne npHnoBjeflam? Ta/ia, a h KacHHje Onjie iiojiHrauice npHJinice y 3naKy MoiKfla ce je yfla.na? yrymiiBaH»a M.uaflOTypcKe iifleje to je Ohjio chmo no — Hnje, oflronopH HycpeT KpaTico — ona je bcceČH pa3yMHBo, fla je cbr M.uaflocT, cna HHTejinrenun- •' 'iepac oBflje. /jomjia je fla Te no3.uDaBH... ja ciajajia y npoTiimioM xaOopy, na u caMo baniTBo Mypncy je to Ohjio flparo, na je peicao: cuMiiaTHca.io je c noKpeTOM. Ta M.uaflocT, aaflojeHa — Tai;o. To je .iHjeiio .ofl me! CHrypiio je Beh boHfleajiHMa, neiioKBapeHa. 3aH0cn.ua ce cjioOoaom h fly- jiHKa fljeBojica! CaMHfier mh je noicaaao jeflan jihct oa xom Jianpe;iHiix u Ky«iTypHHX napoja, M.uaflocT Ko­ ueOe, fla ce yflaje... . ja je KpHOMHpe 'iHTa.ua flje.ua, ilito hx je cTMopH.ua Hycpei He oflronopH. MypncOer je ycTao h qa Ca<J)pannycica peB0Jiynnja flaEa.ua je 0flyniKa cbomc pac- MHđeroBOM cecTpoM C’aflHjoM noTpancno <I>aflHJiy. On iio.uoaceH>y na Tajhhm cacTannHMa. Meb.v H.nMa Omja- Oh bojiho *iyTH neraTHBan oflronop, fla, Ta/ia je Mypnciiie h MypncOer Jaxjanamnh, Koju je flHjejino MHiiube- Oer Ono Ji>yOoMopan h yrjieflaBmfl <I>aflHJiy peicao: H»e MJiafle TypcKe renepannje. fla TpeOa Ha npc’iau;, pe— 0, ivieflajTe bh! Oafla je Beh 3a yflajy!.. BOJi.vpnjoM cpyniHTH ancojiyTHCTH'iKH peiKHM cyjiTaOna ce 3acTHflH.ua, iionpBeiiH.ua h peK.ua oicpoMiia XaMn/;a h yBecra HOBy eBponcKy fleM0icpaTiijy y ' no: Typcicoj. HapaBCKH, Morpnjio je Cy;iHO OBaj iroicpeT — HeMojTe cyflHTH no T,ybnM pnjemiMa... Cbujot oko Jn.T/iHCKe icaMapnjie, icoja ce je ocjehajia h aico je xtho, a.iiH ... jom jaivOM, ajin y3flpMaH0M, na cy MHora Mopa.mi OpH»je flopeK.ua. 30 HCKyciiTH mTa 3nanH OopuTH ce 3a Hfleajie, a npo— Ha- io je cacBHM oOhmiio neuiTo ... CBana ce thb cn.uc, Koja .ce je XTje.ua na chjih o^piKaTH. AjeBojka TpeOa fla vfla... A PetJiHK je floOpa napTiija... — A .uh .u>yOaB.? — npnnoMen.v CaflHja, niiflehn. TaKO je yC>p30, HCTHHa na Kpaj.y niKo.uoBan.a y Uapnrpafly nocTajio h MypiicOeny rajecHO, m je ;ja ce j e OaflHJia CMejia. jbyOaB! — oflroBopu Mypnc. \io])ao H3ryoHTH y nnoeeMCTBo. To ce je florofliiJio H3a, — JbyOaB h O.uaro HHcy .vBHjeic 3flpynceHH. Ona H C J iH T a , a y BpTJior ra je hobcjio flpjniKipo', CKojHM je ce 'iecTO Kpnje Ha flpyroj CTpaHH, y a v Ohuh cpua... flvOno Hepa.3^pyiKHB. & ___ H cBera OBora cjeTHO će j> M.vpncOer Hflyhn _jne — oflroBopu OaflH.ua. — j],a cjerao ce M.vpnc, — Tafla m .v je <I>aflH,ua i:po3 Bajiyi;na3ape, rflje je On.ua PiirfiaTOeroBa nocjiocHHija h (jjaOpmca caiiyHa. Hcthm, M.vpnc je luunao OflrOBOpiIJia IbeCOBHM B.iaCTHTHM pilje'IHMa, UITO HX nariHcao y jeflHOM uhcm .v HycpeTy, nafla ra nn'iHTaBO CBoje /ipymTBO y HHQ£FptfHcTBy. Hemro j neBH, Henno y IIapii3y, ta.TH TaMO jmje Ohjio meroBor xao aa CaOHHy CapnaH. najOojber npnjaTejba Hycpera, Hflje Oh.uo hh n.eroBe Harjiefla n HycpeT'je bojiho M.uafl,y EpMeHKy. H npHjaiejLHne — CaOnne Gapnan. cafla Hanoii flBHje roflHHe. yjeflHHH.ue cy Te pnjenH flna J{a Hfl-,, nojMa, flBuje c.uHKe y MypHCOBoj ;iyifliH y jeflHOM iihH3a Tora npom.ue cy Tpujx>;uuie h nerapTa h CT.yiiH.ua. y KpyroBHMa y KojHMa ce je KpeTao MypHC iaay: rflje je upana .u>yOaB? TaMO rflje je nyflH Cay UapHrpafl.y HacTynHJie cy Ohji^ flocTa 3naTiie npo- OHHa CapnaH y H3oOnji>y hjih TaMO, rflje ropn Kao jkhMjeHe fla hx je HyiKHO OBflje ca hoko.uhko npra na- /Kaic Ha CBeTOM yjb.v y MHpnoj napann M.uafle OaflHJie? 3ayCTaBiio ce MypHC npefl Be.unkoM (|)hpmom »ChII0Mi‘HyTH. i <PepHfliiama, •icojn je noMorao fla cnace flOKTopa hobh XaijH CaflnOera AifieiiflaicHnafle« — na onfla yniao Ha uncKa fl.vhaiiCKa npaTa. CapnaHa He Onjauie Bnme nejiHKH Be3i!p. MyHHp na­ ma je Cho HajBaiKHHja iio.uHTH’iica .uhmhoct na flnopy, (HactaBMhe ce.) Pnijtai Cer AijieHflaKH aafle nocTao je np.uo ooraf noBieK. IberoB chh HycpeT cBpmaname nayKe, a ichepica ^aflHJia Tpeoa.ua ce je yflaTH 3a PeijniKOera, cniia OoraTor capama napnrpaflCKor XycHiiOera. H ano je AjeBpjica Ofl0nja.ua Ty yflajy h onnpa.ua ce boji. h poMffejba Hiiaii ce je pa'iyHa.uo, fla je CTBap roTOBa. OflliJjeTHHic Capnair Onjame v.vpo Beh npnje roflHH.v flaHa oc\aBHBmH CBojoj jeflHHHun orpoMan Miipa.3 y icyha­ na ju roTOBHHH, Te BejiHKo HMame y Kynyic-11okmeyh . HajfcoH CMpra Capnana 0flBe.ua je yflOBHpa ichepicy 11CK0.UHK0 Mjecenn y EBpony, a oirfla ce Hace.UH.ua na uMame y Kytiyic-tIyKMeyH Ha H3pHHHTy 5Ke.ih.y c.Boje s j e t i t e se svakom prilikom Majice, icoja ce je xli'je.ua noBynH H3 flpyjiiTBa. JeflHnn HycpeT floiiHCHBao ce je c Mypnc()eroM h oOaBjeniTanao ra 0 npHJimcaMa y Hapnrpafly. HanoH ’ieTHpn rofliine noiipaTno ce je MypncOer y Hapurpa.fl, noniTo ra je HycpeT ynjepH6, fla je Mynijnama aa/iao pnjen, fla M,y ce nehe iiHinTa floroflHTaj fla« Onjame Bancan h ofl.u.vnair y n.eroB,y jkhTY C h»hh je flOiiyTonao h CaMiiOer, 0.uhhh poljaic '1»!Tob, na cy oflMax iiouijih y OraMOo.u, rflje cy i/VuoinaTii npHjaTp.u»H ii c.Ba poflOHiia flo'ieica.un. ll<c.unje Benepe panronapajni cy Mypnc n Hycpor 0 meMy, hito cc je floroflHJio, floic je 011 Ono y cnnjfvry. Hycpeu My je ripnuoBjeflao; oflroBapao Ha ir>e- Muslimani! „Gajreta". �Bpoj 3. »r A J P B T« MUSTAJ PAŠA SOKOLOVIĆ Preda mnom jc jedan rukopis novijega datu­ ma, koji je kao prepis nekakova starijega dospio u biblioteku zemaljskog muzeja u Sarajevu, a na koricama mu pi'šc: »Dževahir el menakib« (Dra­ gulji biografija) (Muz. bibl. XVI./3.— 55). Ko ga je prepisao i gdje se nalazi original, nije m i pozna­ to, sam o sam našao u katalogu da ga je rahmetli Kcmura s nekoliko drugih rukopisa prodao spo­ menutoj biblioteci. Kemura je umro, a s njime i historijat, kako je njemu prošao u ruke. CTpaHa 45. Poznato nam jc iz janjičarskog zakonika, da jc sultan Mahmed II. El-Fatih dao Bošnjacima pod Jajcem 1463. povelju, koja jc uzakonjena, da će im djecu uzimati u adžami oglane bez joklame (pregledanja) bili obrezani ili neobrezani, t. j. bili muslimani ili ne bili. To nije bila davšina (danak u krvi), koji su ranije uveli sultani, a sabirali ih turnadžije (tclesnici, kako ih zovu stari Dubrovčani) iz kojih su se rekrutirali janjičari nego su to bila djeca iz plemenitih porodica muslim anskih, bogumilskih i kršćanskih. Taj je rukopis monografija o životu i djeli­ Od zgode -db zgode po nalogu sultana dolama vezira Mustaj paše Sokolovića, koja ga pri­ " žili su u Bosnu dvorski dostojanstvenici i uzim a­ kazuje kao uzor dobrotvora, državnika, vojsko li djeou ^z odličnih porodica. Ta su djeca pred­ vođu i junaka. Velika je šteta što rukopis^nije vođena sultanu i na njegovu zapovijed uvrštena potpun nego prekinut s osvdjenjem Bos. Krupe; u internate i tamo učili propisani broj godina, dakle dvanaest giodina, njegova ' vezirovanja u kako ćemo kasnije čuti. Budimu' prepisivač je isp ustio, iefr ga nije to valj­ Tako je negdje u početku svoga carevanj'a da interesiralo nego samo begbvanje na B osni-r" sultan Sulejman Zakonbdavac spremio u Bosnu Hercegovini. S početka sam veoma žalio, dok ninpuzđana čovjeka (kurbeti šehinšahide šerafi jesam našao u Fltigelovu .katalogu r»B ie orlenta^ ihtisas bulmiš) no imenu Jesildže Mehmed bega. lischen Handschriften đeić Hofbibliotek in Wieu đafmu izabere 40 dječaka za dvor iz čestitih i ple­ II. Bd. 1220. po svoj priliči isto djelb pod naslo­ vom : »Gendžine-i-achlak« (Blagajna vrliim W |j|j menitih porodica (tavaifi gnzide ve kabaili pe( šendiden). Ova biografija Mustafa. pašina, kako se vidi Iz Carigrada vodio je put preko Sandžaka u iz uvoda, pisana je za caFevanja sultan Murata Bosnu. Zem lja Pavlovića i istočna Hercegovina III. (982.-1003.) (1574.— i594.) i za vlade velikog KH ejfSb (uvijek prve na udarcu. Tuda je prešao i vezira Mehmed paše Sokolovića Visokoga. Da je' Jesildže Mehmed beg i u Sokolovićima p'okraj pisac djela čedo svoga vremen^, vidi se po štilu, Budoga zabilježio jednog dječaka zdrava i darokoji je vještački izobličen arapskim i perzijskim vita koji je i s materinu i s očinu stranu bio ple­ frazama. To je pravi marinitki Stil, koji je onda menita roda i saopćio roditeljima da će ga uzeti bio u modi kod TurakafTJvođ u spomenuto djelo u carski dvor. Naravno ta je vijest roditelje izne­ otkriva nam do sada neosvijetljenu pojavu So­ nadila i uprepastila. Najprije su ga sakrili, ali kolovića u historiji turske carevine. Pisalo se o bojeći se posljedica počeli su razm išljati i tražiti tome imnogo. ali sve po nagađanju mletačkih pi­ savjeta: ne bi li ga mbgli spasiti n a k akav drugi saca, austrijskih poslanika i po narodnoj tradi­ savjeta: ne bi li ga mogli spasiti n a k akav drugi ciji, koja graniči s legendom. način. Majka mu je imala brata svećenika, koji Pisac m onografije savremcnik je glasovitih ie slovio kao učen i bogat čovjek (ferzendi m ezSokolovića. On je budnim okom pratio njihov po­ burtrrrđajisi kešiš olup malum atte jedi đolasi ve litički i kulturni rad. Može biti, d a je i družlp malu menalde nihajet mertebe anasi). Zato se obrate na njoga, da im savjetom i p o potrebi s s njim a, jer im meće u usta cijele govore i ddgovore, za tijem navodi sadržaj pisama i na njih novcem priteče u pomoć. odgovara, koje je mogao čuti samo od njih ili n ji­ Kad je Ješildže beg n a povratku svratio se u hove bližnje okoline. Sokolovića, da uzme obilježenbg dječaka i pove­ O tome djelu Fliigel veli: „Das ist die Biographie desim Oktober 1578 hingerichleten Statthalters von Ofen Mustafapaseha Sokolli des Neffen des. Grosswesirs Muhamed Sokolli vonlunbekanntem Verfasser, der diese Biographie fiir den Richter Ahmed von Ofen s ch rie b ..., Nach einem einleitenden Vorwort voli retorischer Ergiessung beginnt die weitschweifige Erzahlung, deren Verlauf die Uberschriflen genau angeben, doch bricht sie BI. 179- mit dem Capitel ab. in vvelehem der Antrilt der Slalthalterschafl von Sokolli der Tod Suleiman’s und der Tod Selim’s II. kurz berichtel wird\ Dakle i taj rukopis nije potpun, ali sigurno sadržaje nešto više nego ovaj muzejski, jer obuhvata .179 lista oktave, dok muzejski imade samo 42 lista. de ga sa drugim a ni molbe ni ponude u novcu nijesu ništa pomogle. On je najprije k ušao, da ih savjetom sklone dokazujući: kako im sina čeka sjajna budućnost u dvoru i da će doći vrijem e / kad će se s njim a ponositi i od njega vidjeti dosta / dobra (ez bašunden deolet irak dcgil). N u to svenije djelovalo. Istom kad im je energično saop'ćio, da ne pomaže ni m olbu ni m ito izvedu ga i z skrovišta i pređadu Ješildže begu. ■ , Eto tako je m ali Sokolović s ostalim dječaci­ ma krenuo u tuđi svijet, da s vrem enom zaigra ulogu najvećega državnika turskog i carstva. �CrpaHa 46. » f A J P E T « •lošildže beg je zatekao sultana u Kđreni i predvep mu 40 dječaka, koje je pokupio po Bosni i Hercegovini (mezbur gu lam ile kabaili meškui e* den alinm iš krk nefer oglan pajei seriri sultanije arz). Sultanu su se svi đopanuli, pa je naredio da se prime u Eđrenske saraje, gdje je bila škola skopčana s internatom (ve džem i-an česmi sultanide m akbul olup m ah m ijje-i-E drenad e vaki sa­ raje alunurlar). Nastavni tečaj trajao je sedam godina. Po svršetku toga tečaja m la d i Sokolović, kom su nađili im e Mehmed d ošao je u Carigrad i primljen u carske saraje (saraii am ire) u tako zvane male odaje (kučuk odalar). gd je je nasta­ vio nauke. Tu su se učile dvorske cerem onije, vojničke vježbe, viteške igre i više nauke. — Bpoj 5 pređvetleni sultan Sulejm an u, k oji je kao dpbar psiholog otkrio u n jim a darovite i poletne dječa­ ke. Kad je iz pitanja i odgovora o zavičaju i ple­ m enu, saznao da su silah d ar-agina braća, nare­ di, da se prim a u G alata-saraje, a kad tamo svrše nauke, da pređu u h as-saraje. U Galata sarajim a učili su dvije godine, a onda prešli u h as-saraje i sm ješteni u »m ale od a­ je«. Tu m lađi brat M ehm edov oboli i um re, a Mustafa nakbn sedam godina bude dodijeljen u »h azn a-od aju «. (Nastavit će se.) HapoflHo noaopmuTe y CapajeBy. Jcahu KyjiTypna hhctiiTyunje, Kao hito je noaopHUiTe, iyije ce kubom piljeni uopumiu .ijeji.vje na napoA oa HcnpoujeihiiBe je bakmoctii. Joui y n.ijoTapiija Bpeuena cximitiuih cy A>yAn naaoiocT OBe ycTaH0Be u oHa je iiponcnBje.ra cbc (Jtaue imuier APJ'iUTBa, ikimcbuih oa CTaM ehm ed je bio i rarovit i m a rljiv m la dić, za pitx rpica no najiioBiijer /uiTyMa. to je odličn o svršio i te discipline. K arijeru ie p o . IIo3opHUJTe je o/i j’BiijeK Ohao o^pau cpeflHHe y KojeM ce čeo u dvorskoj blagajni (ič-hazine). O datle je Ha.iaan h Tywav flyme napoja. Kano ce Ta cpe^Hiia h to im enovan rikabdarom (onaj, k o ii je d rža o caru ;ipyiuTo Miijeita, ksko a>j’ah Koju Bofle OBe iiHCTHTymije na. h uzenđiju). za tijem čbkođarom (ču va r h a ljin a ), a ny<)jiiiKa sa Kojy cy obaks ApynrrBa, cacBHU je pa3yMUBo, m onda silahđarom s m ačevim a (k ilu čle rile silah - f ce u na'%iacKaMa no30pmiiHHx čuna Aora}>ajy npOMjene. llodar). To je bilo visoko d vorsk o d osto ja n stvo , k o ­ cjinje pjfa ' ii hakoh bcjiiikhi Aorajjaja y CBiijeTy mh cmo iicme je bila dužnost čuvati ca rsk o o n iž je . ^Tima.ioniJiiinpeACTape, H3Bex^a.ae aacTope noaopiiurra, cjejiit Kao silahdar došao je s carem, u dodir, ^ ojb crapa HyMepIIća^a, MjecTa, a hcto tako b iahah y HajBHme ga je nanokon uzeo sebi za čašengirbašu (na^or- c.iv'iajeBn-^cBoje npH jam ibe rjij-Mge, rjie^aJiH cTape konik carske sofre). Za v rijem e vojn e zvan a T a h or Ma^e; CMHja.ni ce join h ca^a MoanjepoBHM KOMeAujaMA, asu prom aknut je na čast v e lik o ? ka p id ži-b a še (nad- cmo ocjeTHJiH, Aa uaM HeuiTo HeAOCTajp. To ne uito kom ornik). Kad je um re H a jru d h in paša Barba- Tpeoaso je ynoTiiyiiHTH omo uito iiam je HeAOCTajaso. Ho bita oiiAO? Ja cau ajto BpeMeHa Čuo peAOBHT nocjeTHMi rosa im enovan je na n jeg ov o m jesto kapetan pašom . Kasnije na m je s to A li paše P ra ća liie . k o ji I,flmcr no3opiiuiTa, a koab cam (Tho ii h3B8h rpamma hoctojao ie otišao u Egipat za vezira, ir p e n o v p T je beglar- cau> nor.ieAaM umi ce Aaje y cBHjeTy ii nrra cBnjeT bojiii: begom ođ .R u m elije. ' IfcTuHa 6hao je « HOBOTapnja, Chjio je pa3imx noKyca tamo h Tu pisac prek ida M eh m ed ov .e n r .d p .lm .. c|«m u aoSnin, i»j« ny»« m o p n m . vitae« i poCima pisati o n je e o v o m s t n & v ir u Mu0Illlel" 'T ‘TO J™!*™ ie: a« aonecTaj. upaim- yityca „ sfaTijTiome je u slavu o v o d jelo n ap isao. cc nyC‘nHKa "o;,aje momchtbhum ycnjecu»ia h ueheMy uito mi • .... , , . , ’ , , , Mati, a a Ao b o .T>a b a. HapaBHO, y A«uiamibUM tcuikhm Bpe................. • cnyc , ,Dalje , . . p«ripovijeda . , o v.a k o : , K ada , ie , M . ehm , ed Meiiima y KOjiiMa ce na.iaac ynapBe obhx HHCTHTyuujae Sokolo-vić svršio nau ke i p osta o d v o rs k i d »sto • ■ .. . , ■ ■ x ' cTinie cy ce na hhbo ny6.nuKe paA« MaTepHjajiHe cTpane u ianstvenik. uvijek ie m islio h a svoje roditelj aaćanii.iif bcjiiikh no3iiB ymjcthiiikii h OArojnii. Tako cmo iibraću, sestre i ostalu rod bin u . sNjem u je krivo mm.tii npiMHKy He camo.koa Hac, uero it na bcaiii.tim uosopinubilo. što i oni nijesu uz n jega i što žive p r im itiv ­ THMa u iioaopmiiTHMa ne.niKor imena Aa bhahmo cTBapn Koje no u selu Sokolovićim a, a n a j v i š e g a je mučil'o. Hiicy hb npocje’iire BpiijeAiiocTH, nero jom rope h nenon npnšto nijesu m uslim ani nego k ršćan i. THKe. Oa OBor 6o.iyjy Morvhe cBa no3opmnTa, na ce hh Harne Kad je postao sila k đ a ^ --'? 0 odluči da pošto mije Morino otcth. noto barem braću dobavi i d ad e u šk o le 7 JeAHO Bpnjeve, MopaM npniinaTii, Aa ce je iioKyuiujio, — y mu se pružila, kad je p rijate lj m u A h m ed odre­ iio’ieTKV f-aia Kaiucr no^opnniTa — AftTii My yMjeTHH«iKH npa­ đen da pokupi harač p o B o sn i i H ercegovini. P>-: nau, a.iH-gepacj«jfboibc nyOJiHKe, a h oAroBopmix <t»aKTopa onolasku ga zam oli, da ode u n je g o v z avič aj, nađe Me.io je Taj paA h Haaca.iocT A««ac cmo Aornnn norne m ce je mu roditelje i braću, pa ih doved e sa sobom u iio>ie.io noautu >-o::f>iiA.ira pauyHa o ohom iuto ncejm ny6jnnta«. Carigrad. Tlonp.v kuha, Koja »moro KOHKypnmy iiaiueM uo3opHmTy, nocjuije.Ait je u Ofli' iseniTO mro ham (Jianu. Ha noiiopnuiiu mu HeA hm ed beg se n avratio u S okoloviće, našao .va»10 HoBItr, CEje»:HX KOMOAa, KOju 6h A3.1II HOBIl 5KIIBOT U mu roditelje i saopćio im želju M eh m edo vu . Ta jHiijenu HOBe eneMeme y ApaMCKy juiTepaTypy. Tu bobu ih vijest na novo potrese, jer još ne b ija h u zabo­ eJieMeiiTH Tpe^a.iii 6h aa Beaty HOBor MOBjena ya no3opuuiTe. ravili ni Mehmeda- a on sad a tra ži, da m u sp re­ IJ ijkh aah ca« uma- o joAHoj npiiHOBH no3opumHoj y Ilapiime braću i da oni ostanu bez m u šk o g djeteta. :jy. OcHOBaHO je hobo npofiHO noAopnniTc, 'inju ocHHBa'i nce.nn Kad su ostali članovi porodice sa z n a li za p oruku Aa iicuiiTa A.vmy caAaiuujci »:o3jCKa u Aa My AaAe oho uito je M ehmedovu, sakupe se svi da v ije ć a ju : šta će .iofipo. II m.vaui' je peayjiTHT fino koa H.era, Aa cy kombah nyučiniti. Na koncu odluče o v a k o : d a M ehm edu HH mhcthkc, opaxMaHCKe Bjepe II AaueKor enoTiiiHor Hctokh spreme starijeg brata, a n a m je sto m la đ e ga p od ­ iiyHH.ni rhorono ronopiirme. Hc+ uhom kombah 6ea paAH.e, metnu mu stričevića N a p olask u d ječacim a oriMpme CUCHC ACKopiicene A«'i;oi*on Hctoka ya My3HKy, ahckpctkričaju, da se u vijek izdaju kao braća i da nipoHy u Tiixy, ya can 3a'iapuiie bh.ic c TaHreca, hau ya moA>y Ma­ 5tS ne sm iju tajnu odati. A hm ed be — sak u p ivši ja upHMAibcM 0 A>y6aBii, 3ii;i0B0A.HAa ce je nj’đAiiKa, KaAa je harač — n a povratku svrati sc u S o k o lo v ić a ; tu na 1)111111 (BiiTAAa nopa, Ojahao ce jyTpo u cnyiiiTao sacTop a Aa mu se pridruži M ehm edov otac s d vo jic o m d je­ imcy nnniTA bhahah. Huje hhko yMpo, Huje ce hhko y6no — TeK čaka. K ad su stigli u Carigrad. M ehm ed im se je iipouiAC KpnjeMC uho y cny y-> »ij'3HKy, Tiixy AocupeTHy. J{u veom a obradovao i lijepo ih p rim io. N ije prošlo AO'iapa ;iaACKH Hctok ociihbbm je, ucTiiiia ujecTo ApBeHHX m nogo vrem ena, a zgoda se p ru žila, d a budu �Bpoj 3. — »r, A J P E T« noCTaBI"’‘ CB0J-V i.yto!.Kv y jrjofiHe (JtoTc.ie, Acuopiicao <a,iy, Aome H ocidijcTJiHO CBi.j07.ioM Bje'iiiTor cy.ma. II.,,, „ j eCTO CBCra OBOr 0CH11BHH je HPHKa3ao CBOJIIM »roCTUMa« T8MH1IUV x.iaABy TeniKjr, im K0je cryAeH Čuje, raje .vraMiniMem. P o predaji tvrdi se (kod Muslimana.) d a je tu Ibrahini pejgam ber htio svoga jedinca sina žrtvovati Bogu. Na tom kamenu je urezano pet pista ruke Ibrahima. Ovaj veliki kamen dugačak je o k o 6, a visok oko 2 metra, tamno smeđ. Drugi d io kam ena vidi se iaipod ipoda jedne prizemne sobice Omerove džam ije tako da izglda Čudnovato kako se taj veliki i ogrom no težak kamen drži. TpyH*v ro,iHHnMa... hm j , npnKaoao BpasM.m ,ui, Bjahh xpaM^H..rxoBe CBeBaHocrn, aboP Minula, BaB.i.ioH, bapaonn H- mucahv CtpaHa 47. ,ia c * ono. M' .Ka TpajKiiTH OA iiauier iioaopn u: u osamu cpeACTfti'a c lojH.M jacno.iaiKe Hamu vnpaBa, a.m ce mo,rc noKymaiti ona.; h.i«;hii ita roju cy y llTa.mjn aoiimii A0 cPeflCTaBa h ao nyfiAHKe. HeAaBHo je rocn. Mnpei jcAaii nonopnnraH KpiiTHHap y jcAHOM <J>paHAyci;oM jiiicTy h3hho ctutiicTHKy na K->je npciinjiacH vy/siia -u<B>eHiiiia, Aa cy y HTaJinjn najđoJbe npo.ia3H.Jie ApaMC nn acHBOTa TaJiujaHa. T. MupeT koh- Šest velikih kapija vode u dvorište džam ije. Imena ovih kapija jesu ov a : Saar-el-Sultan, saar-el-Ikbal, saar-cl Sa kare, saar-el Sabat itd. Svaka vrata im aju svoj historij­ ski značaj. Oko Omerove džam ije splelo se je mnogo le­ genda kod Muslimana i Jevroja. CTarjje. Aa je HCTHCHjta ca Ta.injaHCKe nonopmme h n>CMiiv;n 'ipaMa 11 (ppani^vciia KOMeAnja. JeAinui ce OAmao jom IIL*‘u:nwp. PycKH niicuii Hiicy y CKJiaAy c BeApiiM HertoM UmAiije u BpAO ce MHJIO A8jJ Meja. Prim ili smo biPj 1. j»oljoprivredno-indusiri jakog trgovačkog lista »M eja« sa. slijedećim sadržajem : P rof: inž. Stj. Juić — A. P. Jacobson: Danska poljoprivreda. — Prof. Dr. V. M andckić: Oplemenjivanje žitarica. — I)r. Mete!ka: Bošnjakova »Težačke hernija«. — Dr. Fran Spillcr: M nys: A grarna politika1 i agrarne operacije u Slovennč.koJ. — Dedukcija državnih gospodarskih činovniku. — B ilje­ ške«. — Razne vijesti. — Književnost. — List je vrlo informatfvar. i instruktivan, p a ga svim poljoprivrednim , in­ dustrijskim i trgov. krugovim a najtoplije preporučamo. Cij^ha nm je u godišnjoj pretplati Din. 120.— . Uredništvo i upVjfcva: Zagreb, S uđnička ul, 9. 5” Jiac- Ja fiiix ona; sac 6uo y nenpiuiumi, Kafla (5n xtho neniTO npcA.ioatHTii, ajni MopaM KOHCTaTOBRTH, Aa cy y nac na penepToapy cnopo cbmh cipaHn kombah. Hrpajy ce BchnnoM <Jen ycnjexa, a u 5i-3 MaTepHjaJiHe Kopneni. Ono iuto aohoch Kopneni — ofipaino ho Bajba HHiuTa, na cTojnMo npcA jcnHHM ([»aKTOM; OnpaTH Aofipe noMane nojn he ofioje 3«aobo— A. X. Bjeneeau. OMEROVA D ŽAM IJA. U pi*ošlom broju d o n ijeli sm o TEŽAČKA HEMIJA. — Za sve, a. specijalno za naše »liku Om erove džam ije u Jeruzalem u, pa j č slučajno izo­ dosta zaostale p oljoprivrednike, od prijeke je potrebe, da stao njezin otpis, k ojeg n am je t f a o naš sairatlnift g. Džaen. znaju tem eljna načela hernije, grane znanosti tako važne P ostoji tvrdn ja, d a je ovu lije p u ,'’ veftčahstvenu dža­ /ZaTTurfiačenje svih pojava, koje se događaju u našoj p ri­ m iju sazidao. H alifa Om er ben Kitab ,Q86. godine poslije rodi. Naš zem ljoradnik ore, s ije žanje, prerađuje svoje, lsa a. s., koja se i danas nazivlje, p fl'njegopom ^im enu. proizvode, a da ne zna uopče kako dolazi d o svojih (plofloiKasnije je u redio i očisrfio sultan .Sjitejrrian Veliki. (Tđje se « u z 9u ‘ {fiROii }ndi jžin.iip r ‘ if[ocp jndiui.Bpaf ns o js r z ‘ ba sada nalazi o v a džam ija stajap je nekada S olom onov h mm, kako, bi p oboljšao svoj proizvod i kako' bi spriječio loši1 poznat, iz svetog pism a. Ostatak, od on o g vrem ena postoji liojavc, k oje mu njegov proizvod uništavaju. i danas n a zap ad n oj strani jedan, zid, k o ji je sazidao DaUl (1 Ilija Bošnjak uvidvši neophodnu .potrebu jedne pejg, a popra vio ga je sultan Sulejm ^n, ikoji je cijen io knjige o p oljoprivrednoj herniji pisane lakim narodnim Jevreje i n jih ove zasluge, je r je to i danas svetinja Jevrestilom za našeg gospodara, napisao je ovu knjigu, da uve­ ja, gd je n a stotina duša svaki dan sjedi oko ovog zida. de. naše zem ljoradnike u ovu granu znanosti i da time m ole se i čita ju -p sa lm e (Zebur). O va j*zid zove se na he­ dade m ogućnost našem zem ljoradnike, da dođe d o znanja, brejskom je zik u : »K otel-M aaravi«, zapadni zid. k oje će in u donijeti neizmjerne koristi k od obrađivanja U sredin i dvorišta p rekrivenog m ram ornim , bijelim svoje zemlje. pločam a diže se h Om erova d žam ija ili arapski m azvana »Sakria«, što znači tvrdi kam en je r unutra u saJnoj dža­ Gijena je knjizi 12.— Din., za otpremu poštom jo š 3.— m iji na ju žn oj vstrani im a jedan veliki kamen pokriven Din. Može se nabaviti u svim knjižaram a i u uredništvu skupocjenim zelenim .pokrivačem , istpisan raznim cita ­ »Moje«, Zagreb, Suđnička ul. 9. ili kod Zabavne Biblioteke tima iz Kur’ana, ograđen željeznom ogradom . u Zagrebu, Frankopanska ul. 1. rAJPETOB TJIACHMK aicAHjy H no ceAHMa, othui.ih cy Ha ash 13. jan.vapa t. u. y rpa'iaHimj, rAje cy OApacajm Jcaho npeAaBume h tom upii.iiikom je nnadpan oa noBjepemiKa TajpeTa y hctom MjecTy ii. XaMiiAOer PjcTaimaiuiih, a Ha jih h 20. jaHyapa t. r. tii ' ijiuhobh uoAOAćopa cy othuiah y Koiriuhe, rAje cy TaKobep oapjkuah npcAaBame h tom npujiUKOM na to Mjeefo nnadpaan TajpeTouRM iioBjepciuiKOM r. XnjAapoera Xai>n0eroBiiha. PaA 3a TajpeT y caAibe Aooa y I>yrojHy u okojijihh anaTiio je itanpeAonao, Hapo’ iiiTO oa Kano je inafipaH hobh noAOAĆop, kojh caAa paAu Ha iipnpeAĆH jeAne bcaukc nađuBe y KopucT Hamera TajpcTa. ¥ flap Kpa/veeor $0Hga. VupaBiui Oaoop Kpa.T»eBor «1*oua« ca UocHy u XcpneroBiiny Ha cBojoj cjcahhuh oa 21. j»Hyapa na npiiBoay ynp«Be Kpa.T>eBor bojiAa y BeonpaAy oa ,2. (j)ećpyapa 1924., a Ha TeMe.i.y cTaTj'Ta bonAa noAnjoJino je capajeBCicHM KyaTypHO-npocjeTHii.\f APyuiTBiiMa »IIpocBeTii«, »HanpcTKy«, »BeneBOAcimiijii« ii »rajpeTj« H3AauiHy noB'iany noMoh. rnjfieTy je iio.T uije-T.ena cbota oa ^ hh. 30.000. Ubu noMoh noAiijc*ena je r«jpcTy Kao jctohobii, koju ce hiiposu­ tom no.ieTOM OAAiij;oiia.iu y cbomc paA.v aa npouiay APJ'uithcHy roAHuv Ha uopa.iHOM, onheu KyjTypuoM ii rpaljaHCKO-Bnct. h. h oBe BpnjPAne paACHhkc Tpefla a« ce yr.ieAajy ii octo.ih iioa<»a 6opu, na Aa npomnpe cBoj.v aKiinjy u Ha okojihb ce.ia, y koahko to AocnAa Huje y>iHibCH0. nnTHoM HunpeTKy lrapoAa. rajpeToea npeAaBaa>a. Bphjcahh mabuobu HCAaBHO H3a- opaHor l'ajperoBa noAOAoopa y ByrojHy, Aa oh npounipH.iii m! �i CrpaHa 48. — »r A J P E T« — Bpoj 3. rajpeToBH aHaniJjaOeTCKM TewajenM. P a j aa TajpeT CKopo uiHh. no flnir. *■: H. K ; no J \ hh. 6: A xmcj Mopuh, H. H, .V CBMM MjecTHMa CaHuaica noieo je Bpjio joOpo j.i n m p ejyje. Jano6 KaiieTaiioBiih u Hcjoviip B htkobhH; no /^hh. 5: MypaT y KftJHHI JoSa OCHOB8HO j(: OJHOCHO pC0praHH30BaiI0 'ICKO.'IIIRu ■ Hepuh, Xacaii ilfoao, 3a hm IHexoBHh, KaTa Mnjiac, Ajiaju nojcjOopa. .V aojibe ;iortu y Hobom IIa3apy ocnoaao j j Taijepoujili, MycTai|ia ToJibo, Crjiko Berah, A6jyjiax_ Ulapnh, CyMou’ibH rnj|»(!TOB npe<J>euT r. MycT8(f>a Kpeco jBa anajHjiaOeTjiejuan CnyjKHh, Ocunu Caajo, PaMiih, Pa«H3 PaMiih, Xyoo nta Tečaja. flpBH aHa.KpnOeTCKH Tciaj ojpmaje CBanora jana BoJienMua, Apiiapnh, Cano T ojojb, Mapito Bcro, no ^ hh. 4: Xao,1 2—4 caia nocjinje n ojn e y OKpy*noj Mejpecn y Hobom IlaCiiH CeipcpoBHh; no Han. 2: A bjo /lypaunh; no ^ iih. 1: XnjiH,i aapy. y Taj Te'iaj ynncaiio je 40 cjiyinajiaua, Koja ce cacToje /lavHh, ii Myjo JbyTa. yKynH0 JIhh. 1533. nehmioM o j TajicOe h xa<Jmaa. JIpyrn aitaJKjtaOeTCKB Tenaj oy Bhcokom: Pociioba 3axn ja Myxnh h Xacna Xapah jp a csa jc CBttKor ,iana o j 5— 7 ca m y cajiH jpyuiTBa »IJeMiijeT«. caK.viiHHc cy n]*iiJioroM ynncHBaiba MJiamma PajpcTa y Bhcokom Onaj Tciaj noxnbajy merpnf, TproBun ic nocjcjnim n Ha nna.icbo’t.v oj 113 JIhh., Kojy japonamc cjH jcjch c rocnobo ii roiJiaOctckom Te>iajy nojyuaBajy ce miCMeHa, .nrraMimHa. cjiobb, cnobimc: no ^ hh. 20: 3. x. OMcpoBiih; no ^ hh. 10: rbn EBrc'iinaij.o h micaibe, Te cbc 'ieTiipH BpcTe pa'iyiraiha. npeipcKT iiuja Bepuep, H. Kaanb, AniHja x. Opyn, H. XamfOMc.poBHh, KoiiBiiKTa M3Bjcmhyjyhn o ojpjKaBan>y obhx TcnajcBa caonEcMa x. XaiiHOMepoBHh, Majesupa x. KajHh h 3cxpa x. 3cimaita, j a jc 3a TajpeT aaBJiajaJio Bp.no bcjihko liHTepccoBnibe, ueBHh; no ^ hjj. 5: H. Ta^ipo, Xa6Hđa x. Kajuh, h A. x. Xauiijep ce o Tajpetv i.aoo ycTanoBH, uoja p ajn Ha KyjiTypHOM h HfipaxHMOBiih, no ^ iih. 3: H. BajpaMarHh h rba Eta HiiKOJirhupocBjcTHOM npnjn3aH>y Mj’cjriiMana H3paa{aBa TaMonin.« cbhno A hh. 2: H. HyMaHarnh. jeT najiiOBOJbiuijc. Cbh nocjčTHOun aHa.nJ»aOcTckHX TcnajeB« riofloflfiop Tajpeia y 3BopHHny caKyiiHo je cjinjejche c» j ynncaHH cy y MJiaHCTno ,ipyniTBa TajpeTa. y Hobom na3apy Te: Xa(j)H;i Mjmhh AxsfeTomih, hmum Mcycya h X hjimo Meppajn ce čaja Ha npnpejOn bcjihko TajpeTOBe aafiaBe ca komaKHh ^HH. 153 y HMe xpaHe. y3ewp AxMeTomih 113 Meycye fliin. josi »ATaOcr h HTe^HKa«. 20 iipiijiora Ocmhh l’aruh h jip., neTKOBjn, ^ hh. 57.50, y hmc flofipoTBopH Tajpeia. y 3ajH>c jofia jaBium cy ce aa HJiaxp^ie pajiKaH XacaHOBHh, IUeTHhH, ^ hh. 20 y HMe xpane. XtJ). hobc jofipoTBope jpvuiTBa 1’ajpeT cjinjejcha rr.: JbyOoMiip HnCy.aejMan JlKaHOBiih, iimbm, CKonuh ^ hh. 25, MyxTap II6paKOJinfa, TproBau na Bnmerpaja, Ejxcm Mccanajuh, TproBaj h xhm ^apjaran, rpOaBjH, JIhh. 505 h AJbo IIIaxOeroBHh, TpoaBMe x u e j TTaibemih. i.axncynja, Te JKapno Mn.ia jmioBiih, pč£rohh, ;1mh.' 105 y Hdo xpaHc. parep H3 CapajeBa. yTeMcn>aHH Tajpeia. 3a HjjaHOBe vTeSraa.a*ic yni|canic, ce f&tsn. X. XacaH Pm3bm»5 y Ben. KnaflytuM caKyinio je 3a TajpeT CBOTy o j JI,hh. 345, nojy japoBame no JJhh. 100: X. XaC8H PH3BHh; no ^Hji. 30: Myjara K.vpjaTOBHh; no JlHn. 20: Cthcyja u , M.vaara Ka3Hja ii j|>. BiHik0> Mhko.T>ii, ajBouaT cbh ii:i ne BpjoJbai;, A hkr JepeMHna, Miixajao neHTeKep, Hleijmp OKaBncoKor. 3a 'UianoB yTeMea>HTeJ>e yinica.ni cy ce ca Jh trT b O O ^ \H0BHh, n ajo MHJbaHOBHb ii XacaH e<j). AOjHh; no /I hh. 15: Hay arpapiiHu oć>.inrauHjaua rr. XjiKnOer IHimiiiiiainiih h Xa-> m ii.i CyjejMaiiariih; no ^ hh. 10: JIyinaH HapeBiih, Xonmh, ciifi6er naiunh na P o ra T im c^ y rtaiba.ivjii jim cao/jCT^ htc BjieHHh, Cmhh.1 CyjejMaHanih h IIOpo MHjbKOBiih; no nrHJiHif rajjicTOB noBje]>ciiiiK r. nf»paxjiM Haijiinh ,hj[. 5: A.iiara Ajiarnh, KaTa nepKOBHh, h C.VJiejMan e$. UlapyTeMejbHTeJbe I’ajpeTa cJinjjehy rr.: Mnppo Map)raajyfi . l*eM3H ryniHh h Cajinx £5ehapeBHh. flapoBM M3 cpe 3a KoH>Mua, IlHiijnjaTiiBOM r. CaoHTa MauHena jtchbp noBo.vniicaHn^ rajporonn joOpotuopir nape, a ya upunoMoh BnHua BvKoTHha, cpecnor iiorJiauapa y ojhani h Hei;a ce ii jji.vm y iTnx yrjiejaj.v! ii to: BacBiiju xaHy.«a XaJiiiJioBHh, ifj IJod IUaMua, A thiJic xnny.ua X. R.ini’iaviiicBiiV ho CapajeBa, XaMjnja Tax.\iiiniMHh. 1 n ■-» v i - - ' J ' flo#poBOJb»M n p o n o i« . T'aintc j . Hoanih y T jm u y n t l AftjypaMaHarc .X. npunha npHJniKOM H»cronc iipoc.:iaBe 25-rojiiiHibHUo Bjcii'iaiba ca Bacmije x. pol). HTaKiiiiariih caK.vAiuia je koj npiicjTHH-K cbotv o j 290 JIhh. 3a nam TajpeT, a Kojy japoBame xaH.vMe: no 100 Bao4»H-'x .’ ^pmih, no 20 A'*HA oiija X. KocoBiih, 3 bhot x. I\iyxHh, Taxii|)a x. CoJiecKOBHh, BaciJiH x. cynpyra H.vpare Ilpunha, A jn jjc x. iv“oH.xoijHh u «l»axnpa x. npunli; n o 10 ,’ Ihii.: 3yMpyT x. Ilp ju h . IJeMUJia x. Te.iiiJiOainnh, Mcjpa x. llp ju h , rocnoba 'Rnmep, xan.VMa Ca.iHXare .HeJinficroBiiha, UIexica x. 3yiiHh h Panijia x. HosKHh. npnno3H y HanibMHH. B p iijejini TajpeTOB n ojojO op y TIaiiJbiiiin cai:yi|iio jc c.m jcje h c npH.iore: no Jlmi. 110: CMaH.i BooTaHUnh, no ^ hh. 100: Aanja Be’iemih, CaOiiT npo.inh, Bpaba K&iieTanoHith, Ujiaba <I»a3jarnh: po ^ hh. 50: C hmo namih, Myxa.Mcj A. fl>a3Jianih: no J1,hh. 30: A 0 jy ja x «I>a3jarnb, jp . M. MexMcjOauinh, Cajnix Cnaxnh, C.uaiiJi eij). /(n ju h ; no flim25: jp . ;lpaa?nh: no ,Uhh. 20: Bcjinja K yjp a, Bchnp K.vjpa, MyxaMcj Illiiiunh, Bpahu lIy'iyKOBHh, MyxaMej Bernh, MyxaMcj Ily«iyK0BHh, MyxaMej KajT83, ()Mcp <l>ajaynh, H0paxHM 1 Mfaiih, Xacan Kiinapa, MaxMyT KaiieTaiioBiih, ncTap PpaOor.au, J.vpc Mpmh, H. H. h lI0paxHM <l>a.iJiarnh: no ,/Jhh. 15: j p . M. A ahjii McTHJbeBHh, Ocmoh /IjBibaK; no ^ hh 10: C moiiji Kyjim , IlOpo iMo'pnh, Jycy^ A.’ipinb. A.inja KajKh, A ran Kyjpn, 'J>amii iijija Ceijtcponnh, XncaH Xacnh, HOpo MyMiiHnrnh, A fijypaxmuh Bernh, A-iajGer <l>a:uiarnh, Bomico KoMajanoiinh, A j h i K uiCTaiioi.iih. Xyco X. O jia«, A.iHja ()M.cpoBnb, H. H., Heiipo, Aaui Ceifinh, ’ lnpnh llaaiKji ’ lHiiiiih, A. KajTa3, Bn.na H., XaMH.i Xnynh, np. A. /Ipaa.iih, XuxM yj X . MaxMyroBHh, XypcMOBiih H Ejic.iobiiK, XuKiija r t.jpuh, Mhjiuh ToxoJb, AJicuca CnaxHb, JlaH’.uio ITyjap, MnpKo JloBpnh, Boiuko JIyTa;io, BupToa <?yXpB»TCK» T n c g a p a a . a *> CapajeBO. I>,oH.Huy caKviij>cHn cy y koii.hmkom cpe3y caitjejehc CBOTe: 0l,hmI< y „ oaaH„ flH1I 50„ r41KyIm0 Meiiara.flpKnh; on*»m r>yj»Hna jUm. 200, caKyiiHO Mcxara Ko.iouJbai;; oijihmia Ocrpoii.au T^iiii. 600, canyiiHo IJaiJicp HeHcHuhii /Inu. 160, eftK.yiuio 0 Mep Mexnh: onhuna Kpyiii'iiiua JH'H. 659, caKvimo H6pnxiiM MycTa<ttrK; onbnflii JRyna /lim , 464, caKynno Myjo Heanp-Pa3iih, tc Aprfij) HanoBnh y KoH.Huy Jlnn. 1757.75; yityHHo ilnu. 4.673.75. ra3H-Xycpec})6eroB Bai:y(}i y CapajeBy flapoBao jc rajpeTV^ hii. 1.380, K;fo jof)por.o.i>Hii npH.ior »a iOjnuy 1923. HajHHHapM TBopKHUP noKyhcTBa y CapajeBy jAponaJin cy "ajpcTV cbotv o j / I hh. 25.50, a japoiiame Mcxo IllcOgh n Mcxo MupojcBHh. flp. (ppa EMaHyen KpajMHOBnh — l"loflxyM caKjrJuio jc na rajpcrony 3aćaBy y Gapajeny ciiot.v oj JJhh. 90, a japoBame c jn jc je h a rr.: no ^ mh. 20: XaMiij CnnanoBnh; no )[wn. 15: Myjo »I’auiHh. no Jliui. 10: MyxapcM Bpajapnh, H cncyj Xycnb, UBan Jlorapnh, CaJinx Map.vimih, PamO rapaiiKnb; no J^nji. 2: II0paxHM McxhhobrK u Myjara MyjiaxajinJioBnh; no ^ hh. l: H0paxHM BebnpouHb. MyCrHMAHCKM )KEHCKM K/1YB Y CAPAJEBy. HiinuHjaTHBOM upejcjcjHHUc PajpeTOBa JKcncKor nojojOopa lIIeMce x. Heiirnh n rbe KapaMoxMCjoBnh 3aKJbyueno jc na j e jHoj HCjaBHO OJpJKBHOj CK.VIIIUTHHH MJiaHHUft PajpcTa,. j a ce 0CH.yjc MycjiHMaircKH »encKii kjv O y CapajcBy. HaaOpan je o j Max BKUHOUH ojOop, KOMC je n p cjcjcjiiu u a rba BasTiijapeBnh. UpaBHJia iuiy6a cy roioBa n n jiej hckojiiiko jaHa na nonoBnoj cKyinuTHHH ycBojeHn, tc he ce otiiocji.ith najjiejKHoj BjiacTH na ojoOpeibe. npocTopnje KJiyOa najiaae ce y TajpeTy. BjiacHHKK ApymTBO „r a jp e T * '. O sroB opim ypejHHK A. X . B jcneB au. �Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredita zemljoradnicima i njihovim zadrugama. Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak. Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku. Posreduje u svima trgovačkim poslovima. Eskontuje i reeskontuje mjenice. 1 n Kupuje i prodaje svakovrsne vrijed. papire. I H in iE H a i H E H H f CapajeBO y: BaH.oj-JlyuH, ftepBeHTH, 3 BopHHKy, MocTapy, ynjiahena r.iaBHMua K hh 16,000 000 — PesepBHU 4>o h a R hh 5,000.000 — T ripHMa h yKaMafcyje HajnoBOJbHHje yjiore Ha uiTeflH>y Ha yjio>KHe KFbHHome h no TeKyfieM panyHy. B p 3 ojaBHa a jjp eca : „CPBAHKA*. ManjbHHH u Tysjin. BpuiH HcnjiaTe h HanjiaTe Ha CBHMa jjoMatiHM H CTpaH H M nHjanaMa, a Ha 3axTjeB flaje o CBeMy nucMeHa o 6aBjeixiTeH>a. �,\ Obućarski modni salon M. UUBOVIC m m m m m m m m m m m m m m m m m im im m iiim na tehn -obrtničkom muzeju u Budimpešti ispitani obućarski majstor i apsolvent bečke stručne škole Sarajevo Ćukovića ulica br. 8. (fleOHMHapCHO flpyuiTBo) Ijempajia CapajeBO. (Dniinjana I"pym s i?raqjuje sve vrste luksuznih cipela u svim bo­ jama i najelegantnijoj fazoni Cipele orto­ pedske (cpele za bolesne noge). / jS o c ija ln o TeJiecDOH 415 06aB/ba CBe čanKapcne noczoBe HajKy/iaaTK«je.. Bpum eynoBHHy fleBnaa no /(HeuHOM nyp3y. npema ynore Ha uiTe£H>y e y«aiyiatiyje no ncroflČH. šumske cipele. Papirnica Sarajevo, Kundurdžiluk 27 Trgovina manufakturnom robom i Siiipo. siiniroi ulica Telefon 619. Telefon 619. skladište gajtana rv ' preporučuje bogato skladište : \ ««(«(«<(««{«((««(«(«((««<«((((«(«(«<««««(«<«<«<«(«(««((«<«(«(«(«{«((((«««<(«««« )ter. telefon 481. (radnja) Stan 767 •i f r ? \ ■ pisaćeg i risaćeg materijala. \ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e94a61fbdc5ab86c991a3b91391d8edc.pdf b28e5db080f2037b493449213ee3673c PDF Text Text 17 nomTppHHT 'iiJ •JIHCT PA JPE TA A P y i U T B A '3 A K y jlT y P H O M EKOHOMCKO T o a . V III. H3Jia3M 1. m 16. y - - ' Mjeceuy * - Ti a u u ,T.o f> u » a j y . i h c t y CapajeBO, 16. mapia_1924. n. T ia he na y roTonoM. nOAM 3Art>E MyCJlHMAHA UnjeHa ro,T.. 80i].mi r nojeanHn6p.4An» n o j i a i m l e i i e ' k o a r j i a B H o r O a fi o p a h ji h ko ji y n p a n e TaJ pe TO BH x “ P*.4’ kohriikto. Canp>Kaj: Mbkchm M. Ciiapa : HoCefla nenoTe. OaOcTaj J. Uaeii : MyxaMeAOBo nocnancTBO. i i) Pnaa Mv.u'piiaonuh : Aona33K OMep nama Jlaraca y BocHy. M n p a a CatJmeT : MoAepHH XapafiaT. MaKcn« M. CBapa : JbyfiaBHa njecMa. Mapceji Epej: Y cjeHaMa. j Mnp3a CaiJnteT : Kp« XaHOap. Hp. J. HeAe.ibKOBiih : Jlnjeneibe Ty6epkynose nnyka. k. Xntf)3n BjejicBau: CafiMMa CapHaH. 4>E/bT0 H : . Mycrajnaiua CoKonoBMh. c CBpmsTaH enacTM AHHacTHje OcMaHOBMka. i HojeMOBa nal>a. ^ fiu tlllU • riOHeUH HOBHHapCTBa. M8 mnBOTa JlaBa ToncToja. Wen>e 3a npoAy*eH»eM m hbot3. TAJPETOB r/lACHMK: MaacnaHHK ttser. Ben. Kpan>a Ha TajpeTOBoj 3a0aBM y Bmcoko* . Aap TajpeTy ripeAceAHHKa BnaAe. TajpeToa MCBnyA y BMxafcy. MajaHHa TajpeTOBor TocnoljHHCKor riopoACopa. >< r«-V . UJerpTCKn Tenaj y capajeBCKOM kohbm KTy. Hobm noAOAfiop Tajpeia y Ty 3 nn. rioajepeHHK Tajpeia y HajHMsy. Hobh no3 jspeHHK TajpeTa y BmijerpaAy. PaA noAOACopa Tajpeia y npnjcnon>y* rajpeTOBa 3a(5aBa y Hobom na3apy. Hobm yieMen.MTen. TajpeTa. BjepcKH BacnmaH y capajeBCKOM KOHBMKTy. TajpeTOBa aafiaea y B h c o k o m . TajpeTOBa 3a(5aBa y BMxafcy. ypeflHiiK : A. X h(Ji3m BjeneBau. J\ Lt Atb Hepuec: Aa ce yno3HaMo. P y II V . J(r �Banka Gajret d. d. : -----1 u Sarajevu < — Akcijski kapital: Din. 10,000.000 — □ — R ezervn i fon d : Din. 1,400.000 — Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta ,,Varda“ d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. ,,Merkanti!a,“ u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10"|o društvu Gajret. Filijala: u Višegradu. □ Telefon: broj 649. i 689. 1 i j Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Dionička glavnica Din. 6,250.000'— Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Din. 900.000 — Pupilarno siguran zavod. Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6’[0 netto na godinu, a sa otkazom iznad 6°:, i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove poštanske šte­ dionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova. Safe Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslovima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama. • XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXCXX \\X X X X X \X \X X \X X \XXXXXXXXXXXXXX �J1HCT ['A JPR TA flP y iL IT B A 3 A K y jlT y P H O H EKOHOMCKO n O J .H 3 A Ib R MyCJlMMAHA r.A. VIII. | M! Ila3”je1ceuH y 16'. \ | Capajeao, 16. „apra 1924. | | «*. 4. T»au,H Ao6Heajy jihct y nojia unjeHe koa fjiaBHOr 0.n.6opa hjih koa 'YnpaBa rajpoTOBHx KOHBHKTa. MAKSIM M. SVARA: POBEDA LEPOTE. Među mnoge obične fraze današnjih ljudi spada i ta, da ih ne interesuje vanjski izgled jedne stvari, nego njezina unutrašnja vređnost. Konsekvntno se ta fraza primenjuje na svakom koraku, pa čak i kod 'oce-' njivanja ljudi. Ipak, fantazija ljudska, koja^adi in­ stinktivno i bez pređomišljaja, ne poznaje valjanost ove fraize. Čitamo li Ikakve posrne, kakav roman, ka­ kvo filozofsko delo, vidimo Ji Mm sliku, naša fanta­ zija dočaraće nam pred oči i ličnost koja je sve-isostvorila. Nikada nismo videli-sliku ovog ili onog auto­ ra, ali ipak ga poznajemo; ne poznajemo doduše tačno crte njegovog lica, albjfređ našim duševnim okom stvorila se jedna ličnost koja nam je postala draga i bliska, poput slike jednog prijatelja kojeg kroz go­ dine nismo videli. P-tako stvorena slika, koja nema ništa zajedničkog sa pravom slikom našeg ljubimca, u stanju je da u našoj duši poprimi život i da vrši ne­ ki neopisivi čar na nas. Tako je umetničko stvaranje cei ili . epoha bilo ispunjeno neprestanim i uvek novim davanjem oblika istim mitskim ličnostima koje su postale nosioci i izraz najdublji^ simbola ovih vre­ mena. Kada se ćele epohe nisu mogle otkinuti od toga, kako bi se mi mogli emanoipovati od utiska koji na nas neminovno vrše ličnosti od krvi i mesa kada vidimo njihovu snagu, njihovu lepotu i ponos ili njihove mane? Braniti se od toga-, uz ispriku moralne vređnosti, je jedan od neobičnih paradoksa našeg vremena koje, kao nikoje do sada, svugde i svakom prilikom jedno­ strano naglašuje materijalne koristi. Baš ovaj para­ doks vređan je da bude ispitan i vređno je iznaći da li je on doista istinit. Jedan deo ovih ljudi koji na takav način daju izraza svom preziranju lcpote možda i imaju svoje idejne razloge. Njihovo stanovište izvire iz puritan­ skog shvaćanja života, jedne vrste apstraktne moral­ nosti bez fantazije i kao takvo ono je slično ^barbar­ skom idealizmu ikonoboraca. Kod drugog, većeg, dela radi se o običnom izmotavanju o izigravanju savremene blazirane duševnosti. j • . Kako često u našoj žestini kojom odbacujemo od sebe ovaj ili onaj dar, ima više straha nego osećaja superiornosti! Možda i preziranje lepote ima u sebi straha zle savesti? — nemoćnog besa jednog vre­ mena koje nesvesno poznaje da se ogrešilo o jednu svetinju, pa ćuti da mu je ugrožen život? Mi, koji stojimo na kraju jednog ili na početku drugog vre­ mena., inaugurisanog snagom neizdandalih obećanja, mi se ćutimo kao razbaštinjeni sinovi, čiji su oci raskućili baštinu svoga vremena, radi toga se naš pogled obraća prošlosti da nađemo nasledstvo na kojeriiu'bi mogli da sazidamo svoju budućnost. I, što tražimo na neutaženoj žeđi, nije ništa drugo nego lepota, koju je naše vreme gazilo nogama, a koju mi, ka<k bosanski osmeh, iznalazimo u svim mislima i stvarima preostalih iz prošlih vremena. U svim velikim kulturama bila je lepota čast i najistaknutija dužnost. Dok ona danas vređi kao dar pukog slučaja, prošla vremena i narodi davali su joj poštu kao najvišem izrazu rada celih generacija, svako ogrešenje o lepotu, smatrano je sramotom, jer je instinktivno ocenjivano kao svedočanstvo bezbrižnosti ne samo pojedine individue već celog lanca nje­ govih predaka. I kako je ideja lepote bila stvaralačka snaga kojom su prošle generacije odgajale sebe, ona je postala i zakon za sve što su one stvarale izvan j sebe, od kuće i hrama do najmanjeg predmeta dnevne ( potrebe. Drukče ne može ni da bude — ta čovek ne I može da stvori ništa što nije verno ogledalo njego -/■ vog bića i vremena! ' I ako ovakvo stanovište odgovara ljudskoj na­ ravi, tako da ona samo u njemu izvršuje svoj najviši poziv i ugled se tome vraća, izgleda da čovečanstvu nije suđeno da se dugo može održati na ovakvoj vi-J sini. Kada je svečanost izbrujala, ugasla su se svetla — dok negđe u tajanstveni sumrak nije opet zatij njala božanska iskra. Hoće li se ona u našoj sredinLi razgoreti novom snagom ? Nebrojeni spremili su svoja srca kao žrtvenike. . . Kada se pogleda unaokolo mora se očajavati. Kako li je život osiromašio i opusteo od kada je le­ pota poslednji put izagnata iz sredine življenja, a na njeno mesto je došla korisnost koja je u svoja kola upregla sve sile savremenog čovečanstva! Čak i rad, koji je u ona divna vremena .nosio sa sobom čast i nagradu, a bio nošen veseljem na dobrom, postao je protiv volje obavljano jirgetovanje, čim je lepota pre­ stala da bude nužda i živ nagon. Danas se ne stvara ništa lepog i velikog, nego se na jagmu fabrikuju stvari bez forme i izgleda. Tako je izbrisan i onaj nekada mirni odnos među stvaraocem i stvorenim. Ponižen nedoličnošću svog rada, čovek stvara sve gore i gore, pa je tako opća ružnoća zauzela sve li­ nije. Dok je nekada zajednički živi udeo lepote na radu spajao majstore i kalfe, gospodare i sluge, raširivala se rana u toliko više, u koliko je rad postajao �Crpana 50. — »rA j PE T« — više diktoum golom težnjom za zaradom. Tako je sram zavladao u čovečanstvu. Ono se počelo stideti svog .zakržljalog tela, počelo se stideti siromaštva svoje duše, koja ne poznaje sreće, i svog života bez sunca. Oko njega je divna priroda u kojoj je sve lepota, sve neutaživa želja za najve<5m savršenstvom, a na sredini čovek, kralj svega stvorenoga: zakržljao, iskrivljen, sa zlom savjesti, okružen stvarima koje vređaju svojom rugoltom, jer kod njihovog stvaranja nije učestvovala stvaralačka snaga, koja je jedina u stanju da stvara lepotu. Covečanstvo je na pragu novog doba. Ono će naći puta i načina da se povrati vidljivom izrazu harmonije svog duševnog i telesnog odmeđenja, svog ulaženja u zakone lepote. Ova harmonija će dati nove snage našem raskinutom i uništenom životu. Lepota, koja u nama svima počiva kao stvaralačka snaga, manifestovaće se i u svemu onom što budemo stvorili. Ona će se pokazati u našoj arhitekturi, u ha­ ljinama, u predmetima dnevne potrebe. Onda će i naš duševni i materijalni život zanijeti druge, uzvišenije forme, a i mi sami ćemo postati lepši. Smisao za le­ potu, koji se opet počeo da budi radi toga je najveća nada čovečanstva. Bpoj 4. Ho yioiij)KOC OBor O Bera MyxaiMcj je ocrao y Mcich, ’iBpcT Kao cTeHa, y j airacuon- cBora vMH'ROTa oftjtuubH nao o j Bora iiocraTe ucthhc. MeiiejTHje cara 3aTpa?K0 or EGy Ta.unoa, r a ono'Meire Myxa'Mej!a jep he HuaHe ynorpeftHTH iiocrerma cpercTBa ibi)othb joera. C thm cy XTe.iH ur E6y TajiHGa aacTpauiHTH. y noueTKy je EGy TarnO uiouvimao ,ia re.uyje ura mera a.in My oh orjrouapa obhm pe’imm: »Kara <5h hhobh Kypejma ra.UH mciih y tcchoj pyu,H cyHH,e, a y Jionoj Meceu, ra 0TycTaueiM o r »Bor uotviairCTBa aa Kojor caM 'jiocraiBJbeH upe Hero uoGerHM, nonua MH myma ja ne hy oTycTarrH«. Ha obo ony Ef>y Ta-unio Be.un: »roBopu chhko, KaKo th cpu,e /Ke.uu, a ja ce oaiwiHH>eM, ra re HHKar Hehy ocTaBHTH«. KacuHje y.vpe Eoy Ta.iHč, a u meroua npBa ncena XaTHya. Cara je Hecia.uo jernor janor 3aummiHKa h upeTH.ia My je o’iiacHocT no ikhbot. Oh ce peruu ra octraiBH Meivy h ore TajcJ)y, rre cy ra KaMemeM h uiorpr.hhvm pe'iHMa TOHeKa.iH. Oh ce ua to hohobo ujoepaTU. y Meky. Ha iroTnmmeM ca!jMy y MeKy, rre ce je oaiiyiiiJbao naix>r ug ne.ue ApaoHje ra c-iaun najioTUH epasunu rauuH oy u MerHuerHje h MyxaMer yrroTpeoH iy upH.iHKy. JijyTH cy ra naiiubHRo cacjiyuna.iu u jeraH he-' •iHK reo lumc otmux npnMu.io Hc.iom, a napoumo ohh ua MerHiie. Merunerirje iiOBpaTHBinH ce Kyhn uone.in CABETAJ J. UAEH: cy paTHTH h roTHny ospa mhuhth- upnuiipeMe aa noc.iahhkob ToraeaK. CbaKu ran cy ce mhohchth, GiDBajm M y x a M e flO B O n o cn a H C T B O -janu h 3aK.ue.iH- ce ra ce nehe KramarH unuie ji&skhhm H»erOBa nojaBa n 4>eroB yTnu,aj Ha MOBCHaHCTBO. ftoroBHMa, nero jeTHifom' upanoM Ajiaxy. y jer no cy ce pemuejiH: ra nehe mhhhth 6Jiyra, ua Hehe yGujaTH reKa,Ta je MyxaMej ycrao oTBopeHo nporim BepoBar ’ hy, (jep je Gho oftmaj oa K-p/KJbany h Oo.uecny reuy ma y Hjo.ue u He3na ftomtro imeroBH oynapoiTfl»ainjH ra noueine inporoHHTir. Oaja jiy ohh »iyaw. m H>eroBHx >KHBy caxpamyjy), ra Hehe Ghth .luneMepuH, ra he ycra, j a je H>uxoua nepa .uavnHa, a Kojy je HcnoBe.Ta.ia c,iymaTH fto-uHjer nop.uaHHKa h ra he mpuMHTH upaUHTaiBa Apaftn'ja — oh ©e.m. i a je y neaiiaftcininiiv u ny nepy. rjiyno(CT, nero, Ta je npaBa rfepa y A.iax u ■cim, ohh" MyxaMtiT irroutajbe. n'eKOUHKO cbojhx j^ieHUKa y Koju je ne npHiMe OoBenihe hm ce n cvjuhe hm TeiuKUOT Kaana'Ma y najHH/KeM fleay naK-ia.. A ohh i;0]h. c.y yup- vMe;iHHy (JaTpiiT)) a oh ca.M ociare jom y Meim ueKajyhu tok cbh BepgHUH. ociane cpar. Ho ToanauinH 3a •iH y aa/KiHoj Bepn na.uaae ce na hHVMiia'K.ia, OBaico CTpoiTo orroMenyo je MyxaMe,i c-Tai ionmrve Mene. By- :.MiBepy ra he ra .vohth h oii ocTaBH noTajHpe rpa.T h ayhu Ta jc Mena oH.ua uemap Kvara pa-nmja.ua ce je‘ ore y MeTH'ny. Obo ce.leibe CBeneBo bobo ce no Hc.ia.My u eiKOHOMCKu joftipo, a MyxaMej je uperao ooapameM HTO.ua. TpabaiiH Mene no30By meroBy ,poj6Hny neua- XnypOT, a to ce' je ToroTH.ro 1G. anpn.ua 022 . no Hc. ra caBeTyjy, Ta ne oiGjaBJbyje ®epy u ue namira oepy tok neKH Tpyrn uponuTapn impre Ta je to Gh.uo Ha. nc"(eTKy ceiiTOMGpa. Onaj jm yw^ je no'ieTaK HOBe epe iluxobhx mpaoiaua, nero uena mypK'. Ho Oh.io je CBe y3ajiyp; oh Huje xTeo UH.mra 3uaTH w 6ea KOMinpoMHca h 0|T' Hiera |)auynajy Myc.iHMamr cuojy iroTHny. ojGho H»HXOBe 3axTeBe. Oh je <3ho yćeben o hcthuih KOjy ’JIok je XpnmhaHCTBo HMa.uo ycinex aroc-unje ctoje nponoBejao. y no'ieTKy .Miy »nje BepoBa.ia hh caM-a nopoTHua, a.uu ra je unau uiTurnTa, y MacoBHMa Kaca THHe roTHira ca nponoBeTameM MonoTonaMa Hc.uaM ce cy ra oroBapa.Ti?, 'irporoiiH.TH u KaTa cy 'My upemiH oh MyH>eBH.iOM ft.p3H.H0 Mo,i OBor T3TyMa unrpH u 3a neicoje Ha.uaouo yrexy y iBepH u nauajao ce CHajOM ibec3HHHx • uhko TeueiiHja ocBaja caB Hctok. BeuirKHX HOTHHa.. Huje iranaj K.uoHyo, yBHjeK ce je y MyxaMe;iOBoj Hayuu mh bhthimo ocoGhto me* narao h Đeposao y <k»KHjy noMoh. Oh je unao Ta he roBy cKpoMHocT h Heceft>H:MiiocT, jep o ceftu najiMame noOerHTH inenpHjaTejbe u ra he ce oaflJi^jraH chhobh meroBor napora Hahn jejUOM Ha 'irpaeoM qiyry — Ha roBopH: »noHHB ČosKHjer nocjiaHUKa je ra iiapo;iy ronyry ciiaca>. Oh je anao ra he ea ueTHpH crpane crvera BopH (cy,pa. V.) Ja Ba.M nnca.M penao Ta cy ce mciiu •Tohn napor Ta 'iyje HCTHiiy m h^ bobhx .vcto. OTKpHJie CBe neCecKe Tajne, h ,ia c<im .ja Kao je.iait H>eroBH irpoTHBHHHH oh. ih cy 'jaKH. mhO/KH.th ce ftovKH'jH aiibcp. Ja ca.M 3a to, Ta 'roBopiiM ono mio wui CBaKH raH HCK.iaura.iH <\u oko ctcthh.v n.eje OT Bora OTi;pHBeno (cy.p IV. 50 ) Ja HeMaMi Mohu ra roBux iipHcraiuia mojkvio noftehn y AftKtpH'iiHj.v (<ba.iaiua). Ha 'Je,iy obhx H.iOer.iHua oho je Oomuh, \Iyxa.Me- mito upOMeHHM! Ja rOBOi^M ono mio ce mciih jan.u»a ,’joii aer <*i ateHOM u mhthbom iiopojuiuoM. Mene.iiH'je (cyp XX. 15) Ja ca:M Kao u bh 'IObck, caoio ja 3 na.M, 3aTpaa<:e Hapy>ieH>e OT aOecmbcKOT npaua, a.i'H hx oijaj Ja je A.uax Bani Bor jejan jcTHiru (XVIII 1 10).« orOMiie, jepcy uy obc nojane y ApaGnju Hiu.ie y pa’iyu* �Spoj 4 .' » rA J P E T « — RIZA MUDER1ZOVIĆ, arhivar zem. muzeja: DOLAZAK OMER PAŠE LATASA U BOSNU. Kada je Omer paša pročitao ferman prisutnim glavarima rastumači ga sam i napomenu carsku želju, aa se svalcim u , pokori i da među narodom djeluje pomirljivo. NiJe”^zaboravio napomenuti, da će se i kaz­ niti svi oni, koji se ne pokore. Onda raspusti zbor, uputi svijet kućama. Jedinog Alipašu Stočevića*) za­ drži u Sarajevu i naredi da se na njega pazi. Prvo što je poduzeo Om er paša bijaše da uredi redifsku konjicu po modernom uzoru, koju je bio Vedžihija ustrojio od bosanskih spahija i koja je bila već sada zanemarena. Izda na­ ređenje na sve kotareve, da se pregledaju stari spisi, da se jave nesposobni, brišu umrli, a manjak da se popuni novačenjem. U nekim mjestima se po­ kore, pa i u Sarajevu, ali se Krajina na ovo naređenje pobuni, jer Krajišnjaci nijesu ni­ kako trpili Latasa. — Ćim je došla vijest u Sarajevo o pobuni krajišnika, opremi se Om er paša sam sa se­ dam bataljona carske vojske na Krajinu. No Krajišnici pod vod­ stvom Alijage Kedića i Ibrahim efendija Kapića, koji su bili pro­ tivnici reforma, krenu mu u susret prema Travniku. — Njihove predstraže dođu do Jajca, zauzmu jajačku tvrđavu i tu odluče čekati. Omer paša dođe s vojskom pred grad i pokuša osvojiti tvr­ đavu, ali mu ne pođe v"* »A*** ze rukom . Za to po­ šalje jedan dio vojske preko Jezera, da do­ đu ustašama iza leđa. Kada su ovo vidjeli ustaše i našli se u stupici razbježu se, a njihov vođa Alijaga Kedić još prije toga sramno ih ostavi i pobjegne. Tom prilikom je stanov­ ništvo Jajca pretrpilo veliku štetu, jer je stradalo i od ustaša i od Om er paši ne vojske. Kada je Latas osvojio Jajce i razbio ustaše krene naprijed. Usput ga dočeka nekoliko busija, alLmu ni­ jesu mogli smesti napredovanje preko Ključa, Pe­ trovca, Prijedora do Krupe. Sada je ustanak bio ugu­ *) AlipaSa je vladao samostalno Hercegovinom punih 19 godina, te je mnogo doprinio razvijanju poljoprivrede, a naročito uputio je svijet u sadenje duhana, loze, maslina, smokava, pa­ muka i t. d. CrpaHa 51. šen, Krajišnici se pokorili i Omer paša provede neke odredbe reforama, pa krene natrag. Mnoge ugledne Krajišnike pdveo je svezane, ponizio ih i zatvorio u travničku vojarnu. Kada je Latas krenuo na Krajinu Alipaša Stočević, koji je ostao u Sarajevu dobije dozvolu od valije, da može otići u Hercegovinu. On se nastani u svom ljetnikovcu kraj Mostara na Buni**), čije ruševine i danas sjećaju na nekadašnji sjaj i moć Rizvanbegovića. Omer paša posla u Hercegovinu dva bataljona redovite carske vojske i Alipaša da izađe u susret, stavi na raspolaganje toj vojsci svoje konake i mno­ ge kuće u Mostaru, ali Hercegovci ne htjedoše pri­ miti tu vojsku i bez znanja Alipašina dignu se. Na čelo pobunjenih stavi se pašin kavaz baša Ibrahimaga Pilulija i pođe do Konjica, da čuva hercegovačku me­ đu. U ovo doba je bio Omer paša na Krajini i nemogavši sam poći protiv poHercegovine Skenderbega *ovnika) rodom (poznata u pod imenom Skenderbeg krene na Hercegovinu i su­ kobi se sa kavaz ba­ som Pilulijom i nje­ govim ustašama ne­ daleko Konjica kod Vrapca. Ustašama po­ služi sreća, rasprše carsku vojsku i Sken­ derbeg bude ranjen. Doznavši Omer paša koji je tada bio u Travniku za ovakav poraz svoje vojske, opremi se na brzu ruku, da krene u po­ moć Skenderbegu. No prije nego je pošao, dođoše mu glasovi, da se je i Posavina pobunila i da kreću dvije vojske protiv •*^*1^* v iju njega; jedna preko Žepča na Travnik, a druga preko Kladnja na Sarajevo. Zvornički mutesellm Mahmud paša Fidajić nije se pridružio ustašama, nego pobjegne u Srbiju, a odatlen se za­ putio u Carigrad. Isto tako pobjegao je pred ustaša­ ma i tuzlanski muteselim Mahmud paša Tuzlić preko Save u Vinkovce. Omer paša odredi tada Ibrahim pašu da Jcrene s vojskom prema Kladnju, a on sam krene Zepču, Ibrahim pašu razbiju ustaše radi nedostatka vojske i morade se povući. Vojni krugovi u Sarajevu osum­ njiče Mustaj pašu Babića Sarajliju, da je u vezi sa ustašama i zatvore ga u logor na Gorici. "*) U slijedećem broju donosimo pjesmu: Na razvalinama dvora Alipaše Rizvanbegovića 6d Šefike Bjelevac. Ured. �»T A J P E T « - Ctpaa 52. . Bpoj 4. Omer paša Latas da ne prolijeva krvi, pošalje MAKCMM M. CBAPA: pred listaše prema Žepču travničkog prvaka čaušleragu Mohmed-alajbega Ređžepašič'a, da ih savjetom JbYBABHA njECM A.*) i lijepom riječi umiri. Poslanik susrete ustaše neda­ leko 2epča na Orahovu polju i počne ih savjetovati, Moja je' mjtiina xap<j>n;, da se smire i pokore volji sultanovj. No ustaše odbiju 3y.aej;Ko ^para, sve njegove savjete, ubiju Melimed Alajbega čitavom He’iyjira, THxa, jajieKa T~’ ’' ‘ njegovom pratnjom. Omer pašu to razljuti i hitno h iipeKO iicura ii > ciihx Jiarano li.ione, krene s čitavom svojom rezervom prema Žepču, su­ kobi se s njima na istom mjestu, na Orahovu i nakon nKopan Mora jKiinoTa h Jbyđaim Moje. . . žestoke bitke rastjera ih. Sada mu je bio otvoren put na Tuzlu, gdje i dode bez ikakva otpora. Tada pozove y jezmo napooiio nene, na tvrdu vjeru tuzlanskog muteselima iz Vinkovaca. Ka/ia. nebo <5ymie nypniyp upnemt, * Ovaj povjerova Omer paši i dođe, no paša pogazi riječ, aa^.pxTa>he Tanane SK«ne. .zatvori Tuzlića, a njegov imetak konfiskova i strpa n Ha KpHJiHMa Jbernor -cyM ipaKa u svoje džepove. Kada je pokorio Posavinu, kazni ;to Tef»e he ti.tobhth rjiacu mnoge ugledne građane i plemiće i dovede ih u za.nyđaime njecMe Moje. . . . tvor u Sarajevo, a među ovima i rečenog Tuzlića. Bosanski valija Hafiz paša bio je čovjek pobožan Troje he naaBa npa4o*e aa.jtpxTaT, i pravedan, pa nije više mogao gledati bezobzirno po­ stupanje Latasovo. 'Po mu i primjeti, dođe do sukoba ono he t h 3 aoja.T — među njima i pritužiše se u Carigrad. No Visoka Por­ th hean nrorHyTH rJiaBy ,ooojy. ta nađe za shodneihuopozove Hafiz pašu, mjesto njeTaaa heMo a ^ ćoko n<xronyrH y ce . - y ” ga imenuje . H a j ® b o s a n s k i m valrjpm, a Omer. y nama iicnha f*d*“pašu odredi da provede, do kraja sultanove reforme. mTo K,pnjy ćuinj,eAy npomjiocT h đyayhH0ćT... k (Nastavićć se. MIRZA SAFVET: & T MODERNI HARABA Kud^ćeš boljeg Harabata Od pjesničkih grudi, O kojim a vječna ljubav Viša čuvstva budi. Da razumu k ’6 božanstvu D ivi se i služi, Koji gleda, da sve ljudstvo .U ljubavi združi. T u se priča ex katedra D a je vjera prava: Ljubav, koju stigla vuže Hafiz naučava. T u se pije i kraj čaše Ljubav propov’joda, Koju Chajjam u strofama Svojim ispov’jeda. T u se pjeva i u D o zanosa T u se ide spram Sve bliže i pjesmi diže, istini bliže. T u se ljubi, pjeva, pije, , Griješi i uči Vječna Ljubav i Istina D a su rajski ključi. Sve ostale hipoteze, Koje vode raju — Z a pjesnika ovog vijeka Smisla ne imaju. Jeana) ^BH'j-eaAa he aalcjaT, jeana apana 3aApxTaT H npmi oram he 3a.xnmaT, n i orn»Hiirry n-amoMi. . . Moja. jivunia xap<l>a' ,1 'ti'mia ii.eiK) .noja. . . MARCELLE EYRIS: U SJENAMA Ja sam sam u dubokoj tišini šume D o mene je tvoj ogrtač prostrt na travi — Kroz šumu promiču sjene.. Tišina. Mir... T i više ne ćeš dodi­ j a još čujem tvoji, koraci lagano lome granje, T i'o d laziš A kestenjasta kosa sakriva ti lice Lagana kao vrijeme, mirisava kao ambra... K oliko puta slađana dušo mirisah miris Što život daje, što opija... sladi!... A sada?... j a sam sam u šumi. Tišina... Mir, D o mene tvoj ogrtač prostrt na travi, A ja gledam daleko kroz granje I slušam kako se tajna širi šumom I steže granje, — postaje tužno... Krv je stala u m ojim žilama. Ja gledam, slušam, osjećam... Nestaje oko mene granja, šume... Dižem se visoko... visoko... Podamnom grad u sumračju dana Sa rastrganim željama, sa pomislima Koje traže život! *) Ony caM njecMy aao paxMeTJin Abah CyMđy.ny 3a ,,rajpeT“ 1914. roa. ynpaBO Kana je ancr, cmjjom npnjiMKa, 6 mo očycTaBJbeH. Memi je HapoiHTO Jiparo aa OHa. eBO, npBH nyT H3aa3M HnaK y ,,rajpeTy“. — rincau. �Spoj 4. CrpaHa 53. — »TAJ PET« — 0 , moja Iris, ja padam... Kao čaša od stakla razbiće se, moje tijelo I ti ćeš kupiti male komadiće Na kojim će biti urezano srce Probijeno otrovnom strelicom... Tajna vječne ljubavi Kroz sve stvari struji. Da tako nije, kako bi Pjevali pram ruži — Bez srca slavuji? O slatke sjene, koje nikakav kist Ne može nacrtati!.. Kad je Maki Mulk mjezinica kćerka sultan Sendžea umrla u cvijetu mladosti, pozove starog pjesni­ ka Umuka iz Buhare na svoj dvor, da pjevajući nje­ zine vrline — tješi raztuženog oca. U muk slab i ne raspoložen ispričao se sultanu sa slijedećom rubaijom: Kad je vrijeme, da se ruže po baščama sade, Ona ruža cvijet dade, pa u zemlju pade, Kad je vrijeme, da se sokom zaljevaju grane, Onda onaj nježni narcizi) bez soka ostade. Prekrijte me ovdje, Kada prođe Pan da se ne smije Da ne čujem njegov smijeh, Kako se ruga bolima.... MIRZA SAFVET. KRK HANBAR. Up. J. HEUEJbKOBMTi: H a d i s i, koji su postali poslovice u islamskim narodima: Iz pjesme mudrost zbori, a štil čudesa tvori. JlHJEMEJbE TYBEPKyJ103E nJlVRA. Od duševne golotinje nema gore sirotinje. Kaco ,j<i_ y nac paucnjena TeniKa OojieoT Ty6epRyJi03e n.'iyhu 11ajoo.'iie.cBjcAOhe ’jiflibeiriiue, Aa ce cmkh Tpelm ’ionjeK Tyvi?if iKMiJiyhirir itarap, Ha OojiOBe y irpO— ( o. CH'Ma luni OTnopeiio na Ty(jepiKyjK)Gy. Ona xapa at ira Poslije vjere najveća je pamet — lijepo općiti ih y rpa,ny. Y rpaav pajm eoitarjajmint aipravriiKa, s ljudima. a Ha 'Ceiy parT,H Jie3ApaHHx it Tiijeciiitx-crairora. ^ j -Oai OBe oo’iecrii oojiyjy a^ ah, a Aa m ne 3HaAy Čuvaj se kletve potlačenoga (mazluma), pa ma­ KaivBa- hum jrpnjertr oiiacnocr, na Kcaio obaje a& npeHCkar on bio i bezbožnik. 'omo*) paaaanaibe Apa Het;cfl>KOBH!ha a 3Han;HMa Ty’ 'pKy.iro3c lLTvha n itenoM Ji'jije*ieiH>y. Kaa k rime 'noMHy ja. ce pa3BHjajy y 'iiJiyh'HiMa (iuth Bolja je i samoća nego li hrgjavo društvo. y Ma kom ApyroM oprany), OHAa ce na 'o:Clojbe.Tim wjecTrora CTBapajy lranjecinHi oipoBH, (tokchhh), kojjJ npejiaae y KpB ii Tpyjy opraHii3aM. 36or h>wx ce koa 3aRIJEČI V ELIH LJUDI. pažKonor .Tnu,a nojaBJbyje Mano mpMaJio lnm B hh3 hcirpn.jaTHOCTH. Bocrocirnu ce liajnpnje ocjeha yMopH|WM, Dobra djela čuvaju čovjeka da ne pane u zlo. ryow airornr m nonne Aa Mpiuann. 3arrHM> ce TeMiiepaEbu Bekir I. halifa. T.ypa THje.'ia OTiro'jHe Aa uiOBnuiaBa. OHa mohcc iicma Nema nesreće od koje nama veće (nesreće). Aa <»yAe iiMOKa nr Aa ote Trpena-am wn 37°.5 — ann ’iecTo Ebu Bekir. AOCTiivKe 3S°.5, 39° na n ©niue. 3Hanajno je koa obhx bh ’cokh.k TftuiiopaTypa, aa oa h>hx {fo-jiecire-K He naTH Kad bude — bogatstvo u onoga, od koga niko koristi nema, a oružje u onoga, koji ga ne upotreb­ Miroro. On mojkc m ca 39° Aa bcko npnjoME m e w Aa ipaflH CHOje noGJioBe. y h'cto BpnjeMe, c i(enpabhah'him ljava, a pamet u onoga, koji je čuva na se — proTOMnepaTyi>aMa, >irojaBJbyje ce irofcHO airojeihe. Obo je panuće državni poslovi. 3Hojoiif*e. KapaKrrepncTHMiro 3a Ty6epi;yji03y, jep aok je Ebu Bekir. ono y ;ipyrHx 'Tio.tccth y m jecnoj bcoih c bc-aiikfim tcmneparypaMa (noKaavje ce coimo Jtaa TCiMTiepaTypa nomie S ISTO ČNO G PORNASA. Aa oiiaAa). Aorae je koa Tyć>0pKyno3e MeaaBMOHO oa h»hx. (3iroje oe n 5otoohhah, koju HCMajy irnKaKBe Ko ne ima svoga druga, TO\mepaTy.i)e.) OBAje je *3HojeH>e irpoy3paK«oaiHo oTpoSlavulj je bez luga. unaia, o KOjmta je rope tfnjia pnjen. Ohm yTjeny rrpeKO KpBH, na 'caaie 'neHTpe cnojeiBa y JKHBHanOM cn!CTeMy, Slomljeno srce moje — ohm 3tx A'paaoe n H3a3HBajy ono oon.TaTo 3HojeiBe, Koje Zar dosta tužilo nije? H3irypaBa m 3aiCpnabyje nonecemin. Krrn'ue im 3HBajy cbojipm pa»BHTKOM cruapa Srce tegli svoje jade, H.e MBopHha Ha omiM MjocmMa, i’Aje ce o a A ja teglim jade srca. ycmBe. O rh HBOpnhn AP^^e ifipoirxHj e . Te 6 oinecHHK Ka,iiui»e. Kainajb je y iiOHCTicy cyx, a.nu Krasno lice kad je dobre ćudi, m a ce nnopnUii nipcTBope y CHBacrry Maey m cnbysy U mom srcu udivljenje budi. 6 poHXHje, to nocTaire luantan, t . j. orrAa ce ncMiuA»yje 5Kyr McnjbyBaK. HcKaniJbiniBaibe dima tothko ooirjranje N i ko ima, da potraži koahko ce BelvH 6poj 'mopnha mperBopH y cjiy3acry M ojoi boli medicine; Bog ljubi svako nježno (milostiyo) srce. m Niko ima, ako umrem Za pogreb mi da se brinel 1) Pod narcizom pjesnik misli princesino oko. �CTpaHa 54. »rA JPET« — aiacy. GhJasehu y oBa Maca « caoia iraaaH'Ba itania/b, kojih je tojkhko kocthko je ona rymha h oGnjiaraja. €yx Kamajb je inTeran, jep jie 6ecu'HjbaH; BJiaavaH jie, joneKJie KopHCTair, jep rrpHjOHOCH •HHmhemy jyiiiBHH1a. A jih, cb< ikh je Kaiinub yonhe yaeB nrretoh, 3aT0 mio noTpeca 6oJiecna njiyha w noMa/Ke npiH UTHpeH>y 6ojiocth. K aj MBopHhn HaH^y Ha 3hjobc KpBirnx cyjoBa, om a hx ■nponpH3a, u iCo-ieeHHi; Mosne j a njbyje Kp®. Obo je Maoamn'Baibe KpBB 'iecro npBH SHaR Oaiecm. Hnje ipnjerKo, j a HajejaHuiyT iiomk« ma njbyje KpB jraue ■Kojle HH.je nn cjiyTH.Tio o KaKBoj 6a'iecrH. 0&a noMerna KpBOJiH'nTaifaa «Hcy HHKau; onacna. KpBna /Kmia ce oCrai'iHo 3aiiymiH n cbc oe joOpo CBpurH y tom norJieay. Ona me caaio j a HHcy onacna, Beh cy KopmcHa, jep yiuia'iue 6oJiecHHRa n npHByKy iberoBy nanobv Ha 60jiecT jom y ca\tOM no,*eTKy. BoaecHifK ra ja JiaKine irpwwa caBj-eTe jmjeHHHKa, h npnje ce ojJijmH j a nojnece iiraBjecHe HipTBe 3a iCBoje jinjeHeme. ^aKiiie, yMop, ry6jbeH>e rena, MpiuaBJbeH>e, noBehana TeiMnepaTypa, nohiro 3Hojeme, Kauiajb, HCKamji.HBame h moHenaj njbysa.H>e kpbh, jecy onaip, KojnMa ce HcnojbaBa TyOepKyjioaa njiyha. K aj cmo obo joop o 3ana3H.TH, ja inpnje^eMo oaoa ira jmjeneme. A jih, ja ojroBopn'Mo 'npeTxojno Ha je.uio Bai/KHo nHTaTbe : j a ji m j e t y 6 e p k y .n o 3 a ' ti j> y h a HOJbeHHBa 6 o jie ct ® jih n e ? Koj nac je Ty6epRyjio3a jejtio crpaiirH.To, jiep Ham cBHjeT 3Ha. ja He jkhbh gyfo w aj, aa koto JTHijenhhuh Be&Ky OB.y Koony pHjen. Auih^tj je no cpejH. jeJna 3a6Jiyja. Orapu .THjeHHHHH, Haoi.H KapjpoHii y nnjeJiOM CBHjery, HBTOBapajiH cy^piairhyhH, y jpyrpj oo6h, prn­ je1! T y 6 e p « y j i 0 3 a oano Kaj jie 6ojiecT >001118 y nocjbejjaoj $aaB, Kaj ,jie6ojt$ohihk 6ho 'H3ryđjbeH. HarooapaHa je OHa h toj% ca.Mio ja Cm ce tomo jao na 3Has>e (jjebcrh; Kpaji w ja 6k a y hcto BpHjeMe CK'>ntHiy.'ia CBaKa ojroBopiHOCT. C k T j o n e 0onecr je Ha3iiBana »aTTHHHTBcoM«, »KaTapoM n.iyha« n tomc c-ihmho. Te crape Ty0epKy,TO3e rincy, 3aHCTa, i6Hne H3jbe»nrBe, ochm nyja. ^aarae, m>h inocTynaMo jpyiorHje. Paono.ia/KyhH iMHoroOpojjrHM icpejcraHMa, ,mih c^ o y MoryhHOCTH j a cnrypHO TK)3HaiMo fioJiecT jom y caiMO>f noMerKy. IvaKO je y HHTepecy čHociecHifKa u meroBe oico’.TOHe. j a ce 3na HCTHHa, MH ce ne ycrpy,iaBaMO j a jie- KajceMO, Ma h no HHjeiry TpeHyrniHX HenpnjiaTHOCTH. PajehH raKo, lmih CTaBJbaMo <)OJieoHHKy j o BHama o30njbHOCT 6aTecTH. h npeBe.THKy onacHOCT, Kojoj Cm m H3.;iO/Kimio CĐaro o j.larame y npeyyHiMaiby Mjepa 3a meiio cy30Hjame. H'hjc-Ja 0yuyhHO>cT 0o;iecHHi;a. yabhch oj; thx npBHX Mje■pa. Jep, oho ihto ce, y noneTKy, Movne ja. inO'irpaifH' c mojo MyKe, He he jojHHje. Jl'Hjen«HK je, nsjra/Kjrh1 « npaBo crame npejao oyj'0HHy OoaecHHica hb cBojHx pyny y meroBe BjiacTHTe. 3a to cy jaiiaiume Tyoepi;y.'io3e iHajbe^nine h to y TOJHiio BeheM npouem j, kojihko cy re norpefme Mjepe yaeTe pannjje. jja 'Oa yKa3a-jHi najKpahHM iiyroMi na Ty iH3jbeHHĐOCT, :H3 HHjer heMo je jn y Ma'jiy craTMcrnKy, Koja je Hajpje'rHTH.ja. y<?nje0H .THje'ieibai y canaTOpHjjy »rrypOaH« Ilojjejia na crraj'Hje .vmHHjra jie 'iipeMa- pacnpocrpaibeHOCTH ^o.necTH y HJiyhnMa. A c a j j a BHjHMO c« mo Jinje^ieibe. Pehn he.vio o;ir Max, j a npoTiiiii). TyrK^>KyJ03e homuimo .imjeKa-, Kojn Cmr.Mio fMorjra j a iicyirH>Mo y auorcflCH n. ko] h Cm niMao j a je caamTia. G T,y0ej>Ky.'io:ioM j a ce fK/ju oaiM opraiiHoa-M u on jejHiim MO/ice j a je iioOHijejn. Bpoi 4. y ii€iMiy oe OHoa cacrojm irauie jnjenefte? y naMeTHojj ynorpcOH OBa Tpn onha- yBjiera: jpOpa. xpa.Ha, OJMOp H MHCT Ba3jyx. JJ,a 3ar.;ieja'Mo Malio iiaacjbHBHjle y CBaKH oj ona Tpni e.TOMenTa, h ja 'norpa/KHMo, uiTa hom csaiCH Mo>>Ke ja npyjvH y OopCln iiporHB TyfeepKyji03e. ^a Cm ce pa-3yMjeae rjanHe Hjeje, Koje Hac pyiy> Boje y iHOxpairH OocrecKHKa, jraHinjer Komo HeKOJHKo OCHOBHHX nojiMOBa ®tcxpa-He yonhe. 0 prajfH3aM tce HenpeRHjHO rpoura h HenpeKHjiHo oCnaBJba. MaTepnjaJi 3a CBojy o6H'0By oh y 3HMa H3 xpane, Koje cy 0hthh oacTojjH: CjeJiaHneoHiHa, MacTH yrj>eHH xHp,paTH. BjenaH’ feBHHe c.Tyace y rJia.BiioM 3a o6nony wcTpomeHHx he.iHja h 3a cTBapaiH>e hobhx. Macm y yrjbeHH xHjpaTiH 3a CTBapame TOHJiore y THjiejiy. BjejiaimeBHHe joCnjaiMo hb Meča, jaja, cHpa, m.thjena, xj>e6a, spHacror noBpha (nacyjba, coTJHna, rpauiKa). Koj 3jpaBor HOBjeKa n'orpe^Ho je oko 100 rp. ojejiaHHeBH.He (100 rp. CjejiaH'ieRHHe Ha.iaan ce y: 500 rp. roBeher iMeca, 2V2 jraTpa M-rajena, 18 jlajja," 1 rp. xjbe0a,» 400 rp. nacyjba h t. j .). A ko oe y«ocH Mame, Ho’ mTo je iroTpeOHO, OHja opramraaiM rpomiH Ojejian'ieBHHe, Koje yJia3e y oacTan hejrnje Hjero>BHX oprana. A ko torbo crame Tpaje jyJKe BpeMeHa, oprann Mory 3HaTHo“ja! ce OMame, a Kaj to npnje^e H3Bjecne rpaHHje, Hacryna nan w OMpT. Kaj oe yHece BHme OjeJiaHMeBHHe «ero mro opraHH3aM Tpomn, onja BHinaK He &JiyJKH, HirieMy, koj sjpaBor HOBjeKa h opra«neaM Mopa ja ra ce 001060jh no CBaKy nnjeHy. Oh ra oaropje.Ba, a ornaTKe H36aii)Hje HaiTOJbe npeKo 6y6pera. To Myf 3ajaje jejaH H3JHUiaH paj, Koju ra 3anapa n necio oraasnfia nopeiMehaj. 3 aTO ce 3a čjaiaH'ieBHne Mopa ja nocTaBH ropn>a rpannija, irpeKo Koje ne oMHje ja ce npejrasH; Koj Ty6epKy.nooHnx 6oiecnHKa irorpomma đjejiaH'ieBHHa je »eha Hero roj a:ipaBHx j>yjn, jep ce one pa3.iajKy y mhopo Behoj Mjjepn. H obo je po3Jiaraibe npoy3poiWBaHo OTpoBHMa, o KojnMa cmo rope, nanpH'jej noMeHy.iH. 36or Beher noTpomma 6jejaHneBHne, a y 3 to Mamer Tei-ca-, iMiHuinhn, ce ncrone. n 6p3o oe noj^Be -THHHje KocTypa. jja 6b oe OBjje nocTHrjia paBnore/ica, ■iioTpe6Ho je ynHjeTH h CBapnin BHme OjejianMeBnne nero koj 3jpaBHx. HyatHO je oj npnjHKe 120 jo 150 rp. Ha jan. 'Macm oe na.Ta3H y MacJiauv, naBjaujH, RajMauy, CRMbCKOj MaCTH, C-iaHHHH, MlHjeKy, MaCHHM 'CHpOBHMa, yo>y, opaxy, jbemHHKy, jajery ii t . j . Macm ey neoMa Baacan jh o JbyjoKe xpaire. OHe rrpH caropjeBanby j a jy jBanyT BHme Kaiopnja (ronii,iothhx jejHHHja) Hero OjeiaHneBHHa n.m yrjbeHH XHjpara. A jih iiopej. BeJiHKe BpHjejHOcm y Hcxpa.HH, OHe HMajy koj Ty6 epKyjio3HH.x h jpyror 3Hanaja. OHe Bpjo noBOJbHO yTjeny na icaM tok čojiecra. nocrojH ■yBj]epeme, ja moctb nojH^y omopHocr hejinja Hipomb TOKCHHa (oTpoBa) H j a THMe MHono iP0Ma5Ky 03jpa.BJbeH»y. Jbyan, noj« BOJie mocho, 0 p5Ke ce HBjrajene h Maibe HMajy KOMriamcajnja (Kao ira np. njbyBaibe kpbh). To je paojior, 36or Kora oe aana.no o j BajKaja, pw6jbe yj>e Kao jrajen upom® Ty6 epKyjio3e. h y «apojy oe 'iecro irpeiiopyHvje rymhH>ja m« ct iipomB oOmiHor Kaurjba, a iipomB »KaTap-Kamjba« ( koJ h y r p e j 6ypiB pe»ieHo ne y‘/KHBa. koj Hapoja y cejiy, hh ma 30H3a oho noBjepeme, Koje yjimBa koj na>poja y npajy) ja je oe csaKo jjrrpo no jejHo j o 6po napne cjiairHHe c xjbe6oM « 6 aje.iihm JiyKOM. H ono je noniyiio onpapiano. j!,o6pa oyxa CJiairaHa pajo ce jfeje, OHa �Bpoj 4. — CtpaHa 59. » fA JP E T « — sehove, koji svoju mistiku razvijaju na pravoj religiji r)QT ™ zdravim propisima, jer među bajki, koje ti za\oaaci sire među narodom i principa vjere, na koji­ ma zasniva pravi misticizam odnosno »tesaovuf«. ne­ ma nikakve veze. Ove bajke i predrasude, premda se ne mogu ubro­ jiti^ u prave vjerske dogme, bile su u stanju, da dušu našeg neukog svi jeta zamute, a i pametnije pokolebaju u njinoom vjerovanju. Ako se njihov pogubni uticaj ne suzbije sa djelima i vazovima pravog vjerskog sadr­ žaja, oni će i dalje destruktivno uticati na umni život muslimana. Zbog nepoznavanja vjerskih istina među muslimanima se je raširila lijenost i flegmatičnost. To­ me opadanju su mnogo doprinijeli viši društveni sloje­ vi, koje ta dekadencija nije probudila iz njihovog mrt­ vila. Sve ove pogubne bajke i predrasude unešene su među muslimane iz Indije i Perzije. Sa njima zajedno unešene su i poganske, dogme tih krajeva. Površne Evropejce, koji nemaju ni pojma o principima Islama, za­ varava najviše ta okolnost, što na periferiji Alžira i Tunisa lutaju družine lažnih derviša, koji zbog neuko­ sti tamošnjeg svijeta bez rada žive od milostinje. Na žalost nema ni jedne muslimanske pokrajine, u kojoj ne bi bilo ovih skitalica, što od vjere žive i koji su od ibadeta napravili trgovinu. Ali kad bi se muslimani povratili pravoj vjeri, is­ punjavali bi sve tarzove, orali bi svoje zemlje, oboga­ ćivali bi se, pripremali mi se za borbu ša protivnicima, vjerovali bi u uspjeh, uzdajući seii Božiju p om oćjjm bi se ustručavali od svake žrtve u borbi, znajući,/la im svakako valja jednom umrijeti. Poslije b ls e među nji­ ma pojavile od važne vođe, kojb bi ih po vele slavi i pobjedi.« Gore smo naveli riječi, kojima, šejh Muhamed Abduhu ocrtava na koji se je način i od koga prvošnja dogma o kaderu naše prirodpe vjere pretvorila u sku­ pinu bajki i predrasuda. Šta znači kader (sudbina) i tevekjul (oslanjanje na Boga) u Islamu ? Pitanje kadera i tevekjula rrieđu muslimanskim masama, krivim tumajenjem je skrenulo sa svog prvo­ bitnog i pravilnog pravca, te je udarilo putem, koji se nikako ne slažu sa izvornim propisima Islama. Oni, koji su sa svojim tumačenjima kadera upropastili mu­ slimanske narode, ti su isti razjašnjavali, da je tevek­ jul trpljenje i podnašanje uvreda i poniženja. Po islam­ skim propisima znači čekati razvoj događaja i osla­ njati se na Boga u jednom poduzeju pod naslovom, ka­ da se po propisima prirodnih zakona budu reduzele sve mjere potrebne za uspjeh, a ne otrpiti svaku uvredu i poniženje, kako to neki shvajaju. Vjerovati — kuder odnosno sudbina farz je. Ali je samo onda dozvoljeno reći za šta ćemo, kad je tako suđeno«, kada se preduzmu sve mjere predostražnosti, pa se ipak nešto neugodno dogodi, jer kako god Islam smatra bezvjerjem poricanje sudbine, tako isto drži .za kjufur potpunun negaciju volje i apsolutno podvrgava­ nje sudbini, bez ikakvog rada. Kad bi se u pogledu jednog bolesnika reklo, da ce cn živjeti ako mu je suđeno, a ako nije umrće, pa se bude na temelju gornjeg rezonovanja zanemarilo nje­ govo'liječenje, onda bi se takvim jnjstupkom skrnulo s puta, koji Islam propisuje. U takom slučaju islamske je dužnost svakoga muslimana, da svoga bolesnika po­ moću jednog ili više ljekara pokuša, izliječiti. Kad sve te mjere ne donesu željenog rezultata i bolesnik umro, onda će tek reči: »šta ćemo, kad je tako suđeno«, a ne­ će pasti u uzaludni očaj i izlišnu zdvojnost. Vjerovanje u kader ođoosno sudbinu ima svoj ve­ liki smisao. Pomoću ovog vjerovanja jedan se musli­ man stoički pokorava Božijoj odredbi, kad mu sudbina otme iz zagrljaja milo biće, a zbog toga neće nikada pašti u toliki očaj, da bi usljed toga gubitka poludio ili počinio samoubojstvo. Vjerovanje u kader (sudbinu) i tevekjul (oslanja­ nja na Boga, kakoga Islam propovijeda, nije nikada muslimane priječilo, da budu pređuzivljivi i radini. Naprotiv mnogo ajeta i hađisa radinost zapovjedaju. Zar se vjera, koja u svojoj svetoj knjizi Kupanu izrično kaže, »da čovjeku ne pripada ništa, osim ono što zaradi — ve en lejse lil’insani illa ma sa’a« može objeđivati, da svoje sljedbenike, na račun vjerovanja u suđbjnu upućuje na Ijenost i gotovanstva. Zar u pravcu Božijeg poslanika može biti fatalizma i ni skoče, kada on svojim sljedbenicima izrično veli: a radite za ovaj svijet, kao da ćete do kijameta živjeti, a pripremajte se za ahiret, kao da ćete sutra umrijeti — Ahrus li dunjakje kjiennekje tešu ebede vahrus ti ahireti kjienneke termitu gaden«. Zar se hadž i zekjat, dvije glavne zapovijesti Isla­ ma mogu izvršiti bez kapitala? A zar se kapital može. ~bez rada postići? Zar oni, koji makar i nehotice ili iz neznanja upu­ ćuju muslimane na Ijenost i nerad, indirektno ne ruše glavne odredbe Islama! Muslimanima je naređeno, da se prema napadajima eventualnih neprijatelja i naoru­ žaju, svoje gradove utvrde i granice osiguraju. U Ku­ panu izrično stoji ovo: »Pripremite se koliko možete; veeđen lehum mesteta’tum bikuvvetin«. Zar se može izvrsno naoružani neprijatelj pobijediti bez bogatstva, industrije, zvanja i trgovine? Kako ćemo moči izvršiti Božiju zapovjed »Pri­ premite se - ve eiddu«, ako se kao slabići potegnemo u kraj i sve nesreće budemo strpljivo podnosili, izgo­ varajući se, da će i onako sve biti, kako to Bog bude odredio. Neka se ne ubrajaju u vjerski naobražene osobe oni ljudi mračnjaci, koji su pored izričitih na­ ređenja Islama, saTsvojim bajkama zaveli muslimane sa pravog puta. Kada je glasoviti Omer-ef.-Paruk jednog dana susreo neke skitnice iz Jemena, upita ih: »ko ste i čim se bavite«. Kad mu ovi odgovoriše. »da su matevekjili t. j. oni, koji se na Boga oslanjaju«, on ih izgrdi ovim riječima: »Ne, ne vi niste mutevekjili, vi ste lažljivci! Onaj se na Boga oslanja, koji najprije posije, pa onda od njega moli dobar plod«. Sasvim je prirodno, da jedan od najodabranijih suvremenika našeg devletlije bolje shvaća ispravno značenje kadera i tevkjula u Islamu. Naš devletlija je na još izrazitiji način prikazao značenje tevekjula u Islamu. Kad mu je došao u posjete jedan čovjek, osta­ vivši svoju devu neprivezanu pred kućom, rekao mu je: »Sveži je, pa je onda Sogu na emanet ostavi«. (Svršiće se). �— » r A J P E T« — Crpa Ha 60. Bpoj 4. tesarrulun bil-l'il Herseć sandžagu&i mutešarif elan MUSTAJ PAŠA SO KO LO VIĆ . bizum Mustafanun keffi kifajetuna tevkil bujurdum) Među tijem je Mehmed dobavio u Carigrad i ma­ Taj je ferman potpisan 7. safera 971. (27. sep­ ter i sestru, od kojih je napokon saznao, da mu Musta- tembra 1563.). ' Poslije toga pisac nam počima nabrajati Musta­ i'a nije' brat nego stričević. Na to je dobavio i najmla­ đeg brata, kojega je smjestio u lbrahim pašine saraje, fa pašine zadužbine i građevine po Bosni. U Saraje­ ali je i on umro prije svršetka nauka. Tu je usput izu­ vu je doveo jedan vodovod, koji je razveo na više čečio i berberski zanat. Kad je kasnije stupio u dvor­ sama i sagradio školu (muallim-chane) na jednom sku službu, sedam godina bio je carski berber i u tom vidnom mjestu. svojstvu išao sa sultan Sulejmanom na vojnu proti U Goraždu je sagradio ćupriju preko Drine i Elkas Mirzi. Vrativši se u Carigrad na vlastitu želju pokraj jedan karavan-saraj i isposlovao kod sultana riješen je te dužnosti i uvršten u spahije s 30 jaspri da se dokine »prolaznina« (resmi ubur) i »jurjevska dnevnice. jaspra« (Eflrelez akčesi). Tako je opustjela. Goražde Tada je Mehmed paša bio beglerbeg od Rumelije. ..oživilo, a stanovnici koji su ga bili napustili, vratili Mustafa je odavna želio, da vidi domovinu i da “ su se u stari zavičaj, koji je brzo procvao kao važno posjeti rodbinu. Kad je saopćio želju Mehmed paši. sv r a t iš t e ^ putnke, koji su išli od Istoka na Zapad dozvoli mu, da ode, ali pod izlikom, da pokupi danak i obratno. džiziju po brodskom kadiluku (ol bekane il'e sila itmeZa tijem je na putu između Goražda i Sarajeva u ge idžazet bujurmišlerđi)' Tom primkom je posjetio Mokrom sagradio dva karavan-saraja i tako spasiorođake i sve ih pridobio, da pređiona' islam. Dječake okolna sela od napasti putnika, koji su milom ili si­ je doveo sa sobom u Carigrad i smjestio ih u razne lom rekvirirali životne namirnice i tako silili stanov­ škole.*) ništvo da se raseli. U tima krajevima sagradio je još Za vrijeme vojne na N&jfđžbvan uzeo ga je Si*Ž nekoliko hanova i tako poboljšao stanje naroda i put­ lejman sebi za čašengira, a kad se vratio u Amasiju nicima olakšao putovanje kroz te krajeve. na zimovište početkom đžumada II. 902. (konac ap­ U Banjaluci u čaršiji sagradio je džamiju i ško­ rila 1555.) imenovao ga je tefterćehajom za temešvarlu i prama džamiji popravio ćupriju, koju je podigao ski vilajet sa ziametom od (>O.QOO jaspri. Tu je čast Ali paša i privezao im zadužbinu (vakuf) za uzdrža­ obnašao punih pet godina i Itroz to vrijeme uvijek vanje. Osim toga pokraj džamije načinio je banju i se družio sa Gazi Kasim pašom' koji je tada bio iia-4 jednu česmu. mjesnik u Temešvaru. U Banjalučkom kadiluku kod sela Trn sagradio Početkom muharema 971 (august 1563.) za zaslu­ karavan-saraj i preko jednog limena podigao ćupriju. ge imenovan je sandžakbegom na Hercegovini i sa svitom od 300 po izbor dvoranika i jbnaka došao u 1 tu je dokinuo prolazninu i iz okoline naselio raju i stvorio jednu kasabu, u kojoj je također sagradio Mostar. Među tijem je stolica bosanskih namjesnika osta­ džamiju i školu. U brodskom kadiluku u selu Maglaj sagradio je la ispražnjena, na koju se javilo mnogo kandidata. Kad je sultan Sulejmanu podnešen izvještaj — jk) lijep mesdžid (malu džamiju s drvenom munarom). pripovijedanju pisca — car se neko vrijeme zamisli, Pod gradom Kostajnicom podigao je ćupriju, do­ a onda ovako rekao : »Pokrajina Bosna ne može se veo vodovod i sagradio česmu. svakome povjeriti. Nije svačiji posao da s njome uU nevesinjskom kadiluku u selu Kozarci zagradio pravlja. Toj odličnoj pokrajini treba jedan vrijedan je karavan-saraj. beg (ol dijari dželilul itibare bir miri Rustem šiar laDa kako da Mustafa paša nije zaboravio ni svoje .zumdur), da sva raja pod sjenom njegove pravednosti rodno mjesto Sokol. Nu pošto je bio tijesan prostor živi zadvoljno. U pograničnim vilajetima često se do­ ža razvijanje varoši, uzeo je u blizini selo Rudo i is­ gađa, da se poremeti blagostanje u narodu i red i jk>- poslovao kod sultana povelju, da bude sedmični jkiredak u zemlji, što se povjerava upravo neuviđavnim zar. Tako se to mjestance brzo razvilo i postalo varo­ i neplemenitim ljudima, jer u ogledalu svijetske po­ šica od 400— 500 kuća većinom muslimanskih, koje. vjesnice sam se osvjedočio, da je uzrok propasti biv­ su živile u blagostanju. ših država, što su se državna dostojanstva povjerila S tijem Mustafa pašin biograf završujc njegove nedostojnim ljudima. Dakle, zapovijedam da se upra­ va sjiomenute pokrajine povjeri hercegovačkom san- zadužbine u Bosni i Hercegovini pa počima opis nje­ džak-begu mome Mustafi« (livni mezburun .zimami*i gove. vojne na Krupu. Ta je vojna dosta obširno i slikovito prikazana. Mi ćemo ovom prilikom iz toga načiniti kratak pre­ *) Lala Mehmed paša, Ferliađ paša. Derviš paša i Kara Ali l>eg su po svoj prilici tada s njime otišli u Carigrad na nauke gled, a prevod u cijelosti ostaviti za drugi put. i kasnije zaigrali odlične uloge kao državnici i vojskovođe. Između redaka vidi se, da je mladi Sokolović te­ i) Pisao veli, da je Oazi Husrev beg pokušao sagraditi žio i za bojnom slavom, ali pošto je tada i s Austrijom tuđe ćupriju, ali da je odustao radi poteškoća, koje nije mogao savladati. i s Mlecima Turska živila u miru, nije bilo prilike za / �.Bpoj 4. hojnu slavu. On je sazivao zemaljska vijeća, pravio izvješća o austrijskim provalama na granici i preko prijatelja u Carigradu kušao pripraviti teren za voj­ nu, a miroljubivi veliki vezir Ali paša Dabeli odlučno je odbijao svaku pomisao na poremećenje mira. Za to l11® 0 Menakiba oštro osuđuje Ali pašinu politiku i predbacuje mu malodušnost i kukavštinu, koje su po­ sljedice njegove korpulentnosti, jer je treba — veli, deset ljudi da ga digne na konja, a radi malenkosti mogao je sjahati bez tuđe pomoći (Ve estere suvar olmaga on kiši isterdi; ve lakim đonul alčaklugi idub džuzvi behane ile jere inerdi). Veliki vezir imao je svoga eksponenta u osobi svoga rođaka i bosanskog alajbega Memi šah bega, koji mu je na svoju ruku slao izvješća o Bosni i bo­ sanskoj granici. Naravno da je njemu više vjerovao nego li Mustaj begu. To je sigurno znao mladi Soko­ lović, za to ga je držanje vezirovo sve više dražilo i poticalo na ratovanje. Naročito mu je bila za oko .za­ pela tvrda Krupa, koja je bila u posjedu Nikole Zrinjskoga, koji mu se nekad veoma zamjerio. Osim toga bilo je i ambicije da osvoji Krupu, koju su prije obsijedali Gazi Husrev beg i Ulama pa­ ša, a nijesu je mogli osyojiti, nego se vraćali sa znat­ nim gubitcima. Pismo Zrinjskome, kojeg nam' sadr­ žaj bilježi životopisac ipiade provokacioni ton. U tole pismu među ostaliin veli ponosni Spkolović silnom Nikoli Zrinjskom: »U poredbi us ikojim moćnim dosto­ janstvom, ti si jedan gradski dizdar, a možda i mđarr obični gradski čuvar (Satvetj (zati đželadet sitna’ a nisbet bir hisar dizdari belki hjsar erlertnden biri sink »Ako nije sramota upitati:'kolika sila i moć treba da imaš, pa da budeš čak toliko smion i drzak?«i(Sormak ajb olmasin: ne kadar kudret u kuvvetun olo ki hak budenlu džur’ete ‘mubašeret ve bu mertebb hadden .zijade harekete mubadeiet ejleje sin?). Dosta su ta dva pasusa, da nam razjasne napeti odnošaj između Sokolovića i Zrinjskog. Iz njih izbija mržnja i izazivanje nemira na Krajini. Dalje nam bilježi- i sadržaj pisma, koje je Zrinjski spremio kao odgovor: »Dignuo si uobraženu glavu i nakrivivši oholo kapu. Zrinjski priznaje, da imade ugovor između kralja i sultana, ali da on ne poznaje tih ceremonija i da ne razumije njegovu potrebu. Za tijem hvali Krupu kao neosvojiv grad. »Neka je poku­ ša osvojiti, veli — pa će se ofuren vratiti kao Husrev beg i Ulema beg. Mjesto kamenja ostavili su pod njom mnogo glava.« Pismo završuje ovako: »Što znaš radi i što ti od ruke-ide ne žali.« Po mišljenju, pisca, to je pismo dalo povod, da Mustaj beg pozove Bošnjake pod bajrak i obsjedne Krupu u augustu 1565., a mi znamo, da je veliki ve­ zir Ali paša umro iste godine u junu i da je na nje­ govo mjesto zasjeo amidžić mu Mehmed paša Soko­ lović Visoki, koji je pod stare dane doveo Sulejmana pod Siget. Više je nego sigurno, da je promjena na stolici velikih vezira dala povod Mustaj begu da udari na Krupu. To se čisto vidi i.z sukoba s Ali pašinim rođa­ kom Memi Šah begom, koji je tada bio bosanski alaj­ beg. Memi Šah beg je imao informacije, da pazi da se na granici ne poremeti mir. To se vidi iz cijelog nje­ gova govora, koji nam pisac bilježi. Na protiv ođgorvor Mustaj begov zaudara prirođenom bahatosti i smradom baruta. Mustaj beg sa u svome v>i1 među Bošnja* cima osjećao tako jak, da bi zavojštio ne na Zrinj- P R T« — OrpaHa 61. skoga, nego i na bečkoga ćesara. Njegov drugi odgo­ vor Alaj begu pod Krupom prelazi granicu pristoj­ nosti, ako je u istinu onako govorio, kako nam pisac predaje. U govoru nam se Alajbeg prikazuje opreznom ku­ kavicom, _a u odgovoru Mustaj beg nam izgleda kao soko, koji gleda na Alajbega s visine i na koncu mu se kune carskom glavom, ako dulje bude govorio, i u vojsku sijao malodušje, da će ga svojom rukom posjeći. U istinu Krupa je bila tvrd orah, ali pod topuzom veledušja morao je pucati dok ga nije iza 25-dnevne obsađe sa sabljom u ruci osvojio na juriš. Zapo­ vjednik posade Matija Bakić zaglavio je s cijelom po­ sadom. _ Žalibože s padom Krupe završio je prepisivač »Dževahirul-Menakib« s riječima: ila ahirihi (i t. đ.). Šteta što ga nije do kraja prepisao ili barem naznačio, gdje se nalazi rukopis, s kojim se on služio kod pre­ pisivanja. Nema dvojbe, da je životopisac do pogibije Mustaj'pašine 1579. proslijedio prikazivanje njegovog plitičkog i kulturnog rada, jer je ovaj Sokolović u istinu došao na veliki glas kao budimski vezir, gdje ''je vladao trinaest godina na opće zadovoljstvo naroda i države^ Hammer veli, da je nekoliko dana iza pada Krupe ista sudbina stigla i Bos. Novi. Naredne godine za vrijeme opsade Sigeta sultan -Sulejman za zasluge imenovao je Mustaj bega beglerbegom i namjesnikom i\ Biidimu. Dr. S. Bašagić. CBpmeTaK B/iacTu AHHacTMje OcMaHOBnfca. TypcKa je HapoaHa CKymiiTHHa y AHropn npHXBaTH.ua 33koh, kojhm ce yKHaa HHCTHTyunja xaanc|)aTaI a laaHOBH cy TypcKe aHHacTHjenpoTjepaHH H3 TypcKe. ripe^a TOMe ry6 n qacT xajiH(})a aHHacTHja OcMaHa, Kojy je HenpeKHaHO Bpinnaa. ToaHHe 1922. je CBprHyT cyjiTaH MexMea IV. h ocTaBJbeHa OcMaHOBoj aHHacTHjn caMO BjepcKa nacT xaaH(j)e, Kojy je aocaaa ođaB.bao MyxaMeaoB 6 paT Meyna. Kano je no3HaTO, nomncao je 3a BpnjeMe paTa cyaTaH MexMea CMpTHy ocyay Haa KeMaa narnoM, Koja je Taaa nođjerao h pa3BHO TypcKy HauHOHaaHCTHHKy 6 op6y npoTHB Iiapnrpaaa h cyjrraHa, Koja OHaa HHje hh cayTHO, aa je HCToaoČHO c obom ocyaoM nomncao h CMpTHy ocyay CBojoj aHHacTHjn. HHHacTHjy je OciwaH0 By ocHOBao Ocm3 h ea Ta3H, potjeH 1259. y CyKyTy, y BHTHHHjn, a yMpo r. 1326. O h je Hacanjeano r. 1288. CBora oua, EpTorpyaa BO^y TypcKHx HOMaackhx MeTa, Koje cy o 6 HTOBaae y noapysjHMa OenrHje. Ocm3 h je roaHHe 1299. OBaaaao mht3bhm TypcKHM naeMeHOM, Koje ce OTaaa npo3Baao cayx<6 eHO OcMaHanje h ocBojno sHTaBy Maay A3njy. . ripeMa hobhhckhm BHjecTHMa Bek je 6 hbujh XaaH(j>a A66 ya Mepna ocraBno UapHrpaH h 3anyTHO ce y LLlBHuapcKy, a ocTaaHM MJiaHOBHMa oapetjeH je poK oa roanHy aaHa, aa bh KBHanpajy CBoje hmobhhckc oaHOce. BnjecTH eBponcKe ujTaMne HHjecy noTnyHe, na ne m oren o oiu nncaTH o OBoj cTBapn, aan no TypcKHM H3BopHMa He paan ce o yKHaatt.y XHflat})aTa, jep ra Typun h He Mory yKHHyTH, Hero 6 h to cTBap 6 naa cbhx MycaHMaHa. McTHHa, no obom T ypun ce oapnqy XnaacJ)eTa, jep cy ra chbom npHCBojnaH h h xoke aa ap*aBy h ap*aBny noaHTHKy aa eMaHunjyjy oa BjepcKor ynaHBa, Kojn je 6 ho Bpao bcjihk y TypcKoj. Flo McaaMy HeMa Koa Hac oepa, aaH je y Typci<oj y 3eo ToaHKor Maxa, aa ce je BjepoM cBe HHaeTHtjjHKOBaao. Y CBaKoj hhcthTyunjH, y hht3bom jaBHOM )KHBOTy, y noaHTHHH, na h caMoj Kykn Baaaao je yMjeTHO CBopeHH Kaep, Kojn je yKOMHO MHTaB 3KHBOT h peaoBHTH H>eroB Hanpeaan. Hm<aKBa caBpeweHHja pe(J)opMa HHje ce Moraa npoBecTH, cbh 33kohh, CBe oapeaOe �CrpaHa 62. — »rA JPET« — Tpa)KHae cy npHCTaHaK one Bj'epCKe yMjeTHO cmopeHe onnrapxnje. HoBa MJiaAa TypcKa yBHflHBtun aa Hefce Mohu HanpHjeA Mopaao ce je jiaTHTH obhx cpencraBa u npoBecTH paAHKajme petjjopine y cBojoj ynpaBM, y 3aKOHOAaBCTBy u oc; io<5oahth ce OBaKor ynaHBa. Bjepa je CTBap CBaKor lOBjeica h rt.eroBe caBjecTM, H>eroBor ocBjeAOHema. ,IIpx<aBa Kao TaKOBa He CMHje CMeTaTH HcnoBHjeaaH.e Bjepe, a npeACTaBHHUH oneT OBe ne CMHjy yTMuaTM Ha pa3BHT3K flpjKaBe h rt.e3HHOr ype1>eH>a Ha MOJiepHHM npHHUHnHMa. O bo je no npn.'inun 6 ho caapwaj roBopa, KojH cy H3peMeHH y HapoflHoj CKynuiTHHH y AHropH. AHropa He x e m , na HaMeTHe cbhm MycnnMaHHMa BjepcKor noniaBHuy h raaBHor M.MaAia. O a AaHac MycjiHM3HH HMajy npaBO SnparH HOBor XaaH(})y, y kojihko ce Momu cnopa3yMHTH. HcTHHa OBaj Aorafaj he npoH3BecTH BeaHKy peBO/iyunjy K0H3epBaTHBHHx AyxoBa, a o63itpoM Ha H>eroBy b3)khoct mh fceMO ce noHOBO 0CBpHyTn Ha obo nnTafbe aok AoCnjeMO cHrypHe BHjecTH. Bu. Sultan Abdul-Medžid. U ovom broju »Gajreta« donosimo sliku sultana Abdul Medžida uz članak. »Dolazak Omerpaše Latasa u Bosnu« kojeg je napi­ sao naš saradnik g. Muderizović. Sultan Abdul Medžid je poznat i iz naše novije historije, pa ima još i danas stari ljudi koji su zapamtili njegov vafcaLi Omerpašin. On je prvi u Turskoj počeo prpvađau re forme i proveo ih u nekoliko, a kako je kilo u Bosni čitatelji će viditi iz člamta o ^merpaši. Ur e d . Nojeva lađa. Kod nas je u Bosni i Hercegovini nedovolj­ no razvijeno interesovanje za ovakva dela. I onda kada se jave, pa i u solidnom i ukusnom izdanju, kao što je ovo, uvek su predmečitanja samo izvesnih, u ostalom vrlo uskih krugova intelegencije. Zato Ahmet Muratbegović nije tako ni poznat kod nas u Bosni, kao ovde u Hrvatskoj. Njegova „ N o j e m o v a I a đ a“, koja je izašla pre ns4 koliko dana primljena je ,u svim literarnim krugovima sa veli­ kim oduševljenjem i sa velikim simpatijama. U svojim novela­ ma on opisuje sebe, on u svemu vidi sebe, i sve u sebi. On se buni, revoltira protiv svega. Tu je zastupana umetnost naše nutrinje, nateg mozga, naše krvi. A Muratbegović pripada posleratnoj literarnoj generaciji koja stremi i stvara općeljudski tip n a š e r a s e i n a š e n a c i j e . Muratbegović je kao književnik mirom naturalista i kao takav zarezao je crte svoga književnog profila jasno i markantno i te crte ostaće jasne. Izdao je također zbirku pesama „Haremska lirika" o kojoj je pisao poznati njemački književnik Herman Vendel u „Prager Pressi", a kasnije u svojoj knjizi „Von Belgrad bis Biicari". „Nojemova lađa" obuhvata devet štampanih araka, a cena joj 25. dinara. Naručuje se u svim rečim tiskarama. Mi najtoplije preporučujemo k n j i g u ovoga našega mladoga književnika. M ustafa A likalfić. POČECI NOVINARSTVA. Novinarstvo je staro kao što je star svijet, jer su .ljudi vazda bili željni novosti, a prvi novinari bile su one Homerove žene, koje su sjedeći oko vatre, pripovi jedale novosti iz trojanskog rata. Od tih oblika pa do današnjih velikih dnevnika s milijunskom nakladom, prevaljen je velik put, pa taj razmak najbolje prikazuje golemi napredak kulture. Pi sane izvještaje poznavali su stari Egipćani, kao što i Rimljani, no prve novine počele su izlaziti u Pekingu u četvrtom stoljeću. Taj časni list postoji još i danas, pa su najstarije evropske no­ vine, od »Times-a« do »Journal des Debats« prema njemu obični parveniji. Dr. Cabancs objavio je u »Rcvue Mondiale« posebnu Bpoj 4. sludiju o tom predmetu, baveći se poglavito ličnošću prvog francuskog profesionalnog novinara Theophrasta Renauđot, koji ji* 1031. dobio od kralja Ljudevita XIII. dopuštenje, da izdaje no­ rme, koje će donositi vijesti iz sviju krajeva svijeta. Renauđot je međutim imao predšastnika u Holandiji (»Njeuvve Tydinghe« u Anversu počele su izlaziti jedno dvadesetak godina ranije, a trajale su sve do 1824.) Ali u samoj Francuskoj postojala je već izvjesna novinarska tradicija, iako nije bilo pravih novina u da­ našnjem smislu. U doba ekspedicija kralja Karla VIII. u Italiju i 494., izlazio je u Parizu povremeno štampani bulletin b kreta­ nju francuske vojske, a u 16. i 17. vijeku bilo je u Parizu neko­ liko organizacija »nouvellista«, koji su imali svoje urede i svoje dopisnike u provinciji, te su izdavali štampane kronike, posveće­ ne najviše anegdotama i skandalima. To su bili većinom literarni bohemi, koji dakako nisu istinu smatrali nepovredivom ' dog mom, nego su je dražesno ili zlobno uđešavali prema darežlji Tosti interesirane gospode. I sv. Franjo Saleški, okušao se kao žurnalista, pa ga je nedavno prigodom njegove obljetnice, papa, nazvao zaštitnikom kršćanskih novinara. On je zbog pobijanja kalvinista, ne dospjevajući dosta propovijedati, štampao svoje propovijedi u letačima i ha taj ih način rasturivao. Reklama je započela s Renauđotovim novinama, koje su počele hvaliti razne Ijrkovi.tć'vode i čudesne balzame, ali mali oglasnik uveo je t k tridesetih godina prošlog vijeka, zajedno s roman-feuilletonom, Eniile Girardin u svom listu »La Pressa«. IZ ŽIVOTA LA V A TOLSTOJA. Pijanist Goldenwieser, koji je intimno' požnavao Lava Tolstoja, imao je često prilike da razgo­ vara s njime za njegovog pustinjaštva u Jasnojoj Poljani, čije uspomene sada objelodanjuje u dva sveska koja nose naslov »Knjiga o Tolstoju«. ~~^vLav Tolstoj prikazuje nam se kao živ u djelu Goldenvviesera; živ kao pisac i kao čovjek. Filozof i u isto vrijeme impul­ zivan, u njemu su dnevni događaji imali neposredni, odraz. Bio je lako podražljiv. Ljutilo ga je nada sv.e preobličenje njegovih ideja sa strane tako zvanih tolstojevaca^ Jednoga je dana rekao o tom: »Kad bih mogao živjeti drugih osamdeset godina i kad bih neprestano govorio, od jutra do navečer, ne bih mogao izreći sve š.to mi krivo pripišu tolstojevci«. 0 poznatom njegovom portretu u kojem ga je Riepin prikazao bosonga, primijetio je: »Budući da nosim papuče, ne trebam sagova u kući. Ali nisam nikada h o­ dao bos. Riepin me je naslikao u košulji, gologa vrata i boso noga. Sreća što me nije prikazao u gaćama!« Imao je katkad dječje porive, šttajući Goldemvieserom, često bi mu rekao: »Haj­ demo da trčimo«. I filozof, koji je imao sedamdesetosam godina, bježao je kao kakav velik dječak uz mladog pianistu koji je imao dvadesetijednu. \ — Jeste li čitali djelo Maeterlinckovo „Monna Vanna?" — upita ga jednom doktor Butkievič. — Zašto? Hvala Bogu nisam ništa zla učinio — odvrati Tolstoj. (ioldenwieser tada primijeti da Maeterlinck cijeni veliko pjel sničko djelo »Vlast tmine«. — Zašto me dakle ne slijedi? — reče Tolstoj. Filozof se često šalio na račun žena. Pisat ću još o ženama reče jednoga dana. Kad budem vrlo star, imaću pokvaren že­ ludac i ne ću moći više vidjeti svijet nego kroz prozor viknuću im ispruživši glavu: „E to kakve ste. Ali ću brzo uteći, na me ne prožđeru«. A govoreći o navali žena na sveučilište, primijeti: »Da sam ja ministar, izdao bih zakon, po kojem bi se žene smjele baviti studijem, ali bi izgubile pravo na udaju i rađanje djece. Kad se ne bi htjele pokoriti, bile bi strogo kažnjene. Uvjeren sam da bi odabrale udaju«. ŽELJE ZA PRODULJENJEM ŽIVOTA. U posljednjih se neko­ liko godina par velikih učenjaka zagrijalo za lijek protiv staro­ sti, odnosno za način, kako da čovjek produži svoj.život. N a j­ veću je slavu na t jm području odnio Steinach sa svojim čudo­ tvornim ucjepljivanjem žlijezda, koje — nisu nikome produžile život. U, Americi se sada javilo nekoliko učenjaka, koji se bave �Bpoj 4. — »r A J P E T« — s *s**m pitanjem, i svaki traži da se što više proslavi, li, kako se to u predgovorima naučnih rasprava veli, da čovječanstvu što više pomogne. Dr. Thomas Darlington, jedan od najpoznatijih članova liječničkog udruženja u Americi tvrdi, da je našao na­ čin, kako se može produžiti čovječji život za 10— 15 godina. Pro­ pisi dra. Darlingtona nisu komplikovani: nekoliko puta na dan prati zube, piti čaja i uz svaki obrok, između jela, popiti četiri čaše vode. O if tvrdi, da je sa ovim pokusom već mnogim ljudima produžio život. Drugi jedan Američanin objavljuje vrlo grlato o svojim pronalascima u tom pravcu. Kako se čini, ovo bi trebao CtpaHa 6.1 biti pravi eliksir životu. Dosada je izvršio neke pokuse sa velikim uspjehom — na kokošima. Ovaj je učenjak pronašao kemijski spoj, po kojemu je srce jedne kokoši podržavao život kroz 15 go­ dina; k tome je kokoš dobila i na mesu za jednu petinu svoje težine. Kod toga je postupao ovako. U srce svoga pacijenta, ne­ dužne kokice, uštrcavao je krvi starih kokoši i krvi pilića. Prva je krv djelovala tako, da je srce raslo, a druga je pospješivala kucajc. U staroj krvi, dakle, fali nešto što ima u žilama mladog organizma. Ako se ispitaju te sastavine krvi, metoda se može s uspjehom primijeniti na čovječji organizam. TAJPETOB TJ1ACHMK. MsacnaHHK Haer. Ben. Kpan>a Ha rajieTOBoj 3a6aBH y BmHa aafiann TajpeTona no/to^fiopa y B iicokom, o/ipvKanoj ’ I. MapTa o. r. npircycTBonao je imac-iamu; lbcr. Be.ij. KpaJba, uoH*iiMKii nyK0RHHK rocn. llBa /ioKHh, Te je iipimo-Kiio Kao AoOpoi<oa>hh npiuior y hmc Iber. Be.nii'iaucTBa cBOTy oa Jlimapa 3.000. floBOAOM Te iiajKite ca HajBinuer MjecTa noAOAčop TajpeTa y Bii­ cokom ynyTiio je ^nopcuoj Kaiute-napiijii niirMPH.v :iaxBa.uy c.-nii ji Mteher ca/ip>Kaja: »KadiincTCKoj Kaimejiapiiju lb . Ben. Kjm.’ba A.neKcaHApa I. Dcorpafl. — TajpeTOB iioaoaOop y B iioi^kom ’yoxnheii ii avooko ;,upityT BejiiucoM naiKH.oM, Ko^y je Ri^iie ^Wpan.CBCKO Bcjni'iauctbo — npiiJiiiKOM npiipchiiHniba nanio Saoane i. MapTa 1924r" ii.tbojihjio iioium ni imacJiaBtun napoMoror Cmora ii:iac.naHiii;a Ha sa6aB.y ii AonpiiHCBUiii oćiuiaH iipn'ibr, ca RSjmiuniM ocehajf-M no/iaini’nce BepHocTH ii oflanouiir aaxna.ri.yje ce BameM ICpa-t.. iieJiiriaHCTB.v n KJiine: /ia jkiibii Iberono Kpaa>eBCKo Beniiuaifctbo Kpajb AjiCKcanflep I., Hjcanuo Be.nii'iancTBo Kpa.i>ima Mapnja h IbcroBO KpaA>eBCi:o tJnooMaircTBo HpecTo lOHarjicniuiK IleTap, Ham Aparn ii of'ub.vdji.cmi no^jtoniiTejh. cckom. ripe^cje^HHK: X. TaxMMmhHja B. p. CeicpeTap: Jycy<p MyxHh, b. p. flap TajpeTy npeAcegHHKa Bnape. IlpHMHBUiii I. fipoj »rajpeTa« TocnoAHH HnKOJia namuh IIpeAceAHHK Mhh. CaBCTa nocJiao je TajpcTy cbot.y oa ,3,iih. 500.— kuo cboJ AOopoBo-T.ilii npnjior. HcTy TOJiiiKy cBOT.y OTnocjiao je TocnoAiik IIpeflceAHiiK BjiaAe nao cBoj npiuior TajpeTOBoj aadasu y Biicokom. TajpeTB MeB/iyn y BHxahy. Jiana 3. (|>efip,yana 0. r. o;ipataH je MenayA y TajperoBOM kohbhkt.v y Bnxahy, kom.v je npncycTBOBao npecTiijeTAii Penc-yji-yAeMa HaymeBiih n cba MjeCHa yjicMa, Te cbii OAAiriHiijii rpabami rpaAa Biixaha. MeB.iyA 11 caaanaTe cy yiHAii miTOMitn KOitmiKTa, a aaTO nx je iiapo'iiiTo upiinpcMao BjepoyuHTejh MjecHe riiMiiauiije MyxaMeA eiji. 3axiipoBiih. IlpocTopiijc, y KojiiMa je Mcbjija npoyieii 6nne cy ahbho AeiiopncaHe, a HapouiiTo cy ynanc y omu Miiore ACBxe no 3iiaoBiiMft, Koje cy caMii niiTOMitH KOHBiiKTa napaAHAii. Kano cmo imBjeiuTeHH, npecBiijcTAii XatjH Penc eiJicHAiija 6110 je ranyT obhm MeBJiyAOM, Te je impaaiio CBoje ne.TiiKo aaA0B0.i>CTB0. Aa ce TajpoTOB noAM.naAait OAraja n y BjepcKOM A.vxy. HajaHKa TajpeTOBa TocnoljHHCKor nofloflfiopa. y yTopaK, 4. MapTa 0. r.' npiipebeiia je Majanaa TajpeTOBa TocnobiiHCKor roAOAdopa y npocTOpnjaMa rajpeTa. Ha MajaiiK.v je noaBaTo oko 300 rocnolja na CapajeBa, a npncycTB0BaA0 nx je oko 200, Mcby uojiiMa je 6110 H BemiKii opoj cyrpabani;ii Apyrnx Bjepa. T.y cy cjAjeAOBaAe roenobe im najoAJiiimiihjrix KpyroBa. 3afiaBA>aibe ca iirpaiiKOM u njeBaibeM TpnjaAO je oa 6—11 crtu Ha Benep. Meby ni)iicyTHHMa rocnobaMa 11pHK.y1iA.eH0 je 2015 /liinapa. Obo jeno npBii nyT, Aa cy UAamme rajpeTona noAOAčopa OApwa.TC 1111TiiMiio aaOaBiio Bene, a OA6op je 3aKA>yMiio Aa he y 6yA.vhe neiuhc lipnpcbiiuaTii ouuKOita cnjcjia. UJerpTCHH TeMaj y capajeBCKOM kohbmKTy. Y oba. TajpeTOhom kohbhKTy na.naTH ce nopeA cpeAH.ouu«oJiaua npcKO 50 inerpTa, koju H3yManajy paane MOAepHe aanaTC. HiumiijaTiuioM yupane KOHBiuaa oTBopen je uierpTCKii Tcuaj y obom kohbhkt.v oa 1. jaH^apa 0. r.„.a Tpajahe ao 30. jyHa. llHcneicTop CTpyMimx iuHOJia r. Kopemih H.iauiao je npjio cycpeTA»iiBO ynpaBii kohuiikta y cycpcT h AOAHjeniro ABojiiuy ciioco6hhx liacTaiiHiiKa, Koju be y TeM&jjr^»»:aTii iipeAaBaH>a CBaKor ashr 11a Bene, KaAa ce inerpTH iiOBpaTe. 113 cnojttt paAHOHa h OAMppe. H o bm noflofl6op rajpeTa y Ty3nH. y H6Ae.A>y, 2. MapTa 1924. X-npocTopiijaMa »TcpcKiijaT« oApwao je TajpcTOB noAOAOop y Tys.nii cBOjy roAHiuH>y cj^nuiTiiHy, Ha Kojoj je lmaOpan hobii iiOAOAčop ii to : upoAcjeAHiiK: T. UleitiKitja rAyxnh, kabokut, TajiiiiK; r. XyceiiH M. OcMaHOBiih, OAarajHiii;: r. A6AyJiax Kynoeuh, I. peBimop: r. A xmca IlIepfiHh, 1T. peBimop: r. KaApara KyHociih, oaMjeinmii: rr. Jycy(Ji“X . 'Jainapariih, Caiiiu BepoHh'"ii ]|6paxiiu ApHa.VT. HoBonaaOpaHii hoaoaOop odehaje BpAo MHoro, Aa he yMHiiimi na iHiipeH>y TajpeToiic HAeje, oOanpou Ha to Aa cy lmaopane aiiuliocTii Haj,ynAHBHiiju rpabami rpaAa Tynjie 11 Aa cy npcKaA>cHH HpiijiiTc-hii TajpeTa oa j’BiijeK. rioBjepeHHK TajpeTa y HajHMMy. r.TaiiHii OAčop TajpeTa nneHOBao je obhx Aana nofijepeHimoM rocuob.y <l»aTy XatiHCMajAOBiih cynpyry AyroroAiiuiiber TajpeToiia noBjepeHiiKa r. Myxa.\ieAa XaHiicMajAOBiiha, iiHAtycTpnjaAna 113 HajHHMa. noBjepeHiiua je seh AOcaAa VKyniiAa Aiijennx npiiAora aa TajpeT 11 to ueb.v rocno­ baMa fiea pasAHKe Bjepe. Hobm noBjepeHHK TajpeTa y BMiuerpaAy. Y MjccTO AOcaAalber noAOAćopa TajpeTa y BHiiierpaAy, kojh je 6 ho HenoTnyH, HMPHonan je noBjepcHHKOM TajpeTa y hctom MjecTy r. MypaA6er Henriih, oaiiKOBim AiipeKTop, Koju je h ao caAa c bekom npnAiiKOM paAiio aa TajpeT. Hobii HOBjepemiK HacTojahe Aa y uito KpaheM BpeMeny caaoBe CKyniuTiiHy MjecHiix M.ianoBa TajpeTa, Ha itojoj he ce imaopaTii ctoarh noAOAčop. PaA noAOAOopa TajpeTa y npnjenon.y. HcAamio naaopaim noAOAdop TajpeTa y IIpnjenoA.y ii3Hajyiio je HapomiT.v Kyhy, rAje he ce iiajiaaimi npocTopiije noAOAdopa 11 y KojiiMa he iioaoAćop OApiKaBaTii nenepihc anajuhaOeTCKe TenajeBe, a Ty he 6 iith (MjemTeHa 11 »TajpcTOBa MiiTaonnita«. Ha Aan 2. MapTa t. r. aaKaaaica je y hobiim npocTopnjaMa TajpcroBa KomhepeHUHja, Ha i;ojy cy iioaBHHii HajyrAeAHiijn rpabaHH o6njyx Bjepa. Ha Toj KOHcjicpcHitujii H3Bpunihe ce yiuicHBaH>e AoopoTBopa n yieMeA.aua, Kao 11 ocrniBaibe AniTaunoHor oAČopa paAH ycnjeuiHiijer paAa sa TajpeT. Obom npuniiKOM oprammoBahe ce npiiKynA>aH>e Ao6poBO«bmix npnjiora 11 3ehaTa 3a TajpeT, o63iipoM m io ycKopo HacT.ynajy paMaaancKii ahhii h oajpaM. IIoaoaćop he lipouiiipiiTii cBojy aitUHjy ii na okoahe ce.ia, Te he ce ynyTHTii HeKojit maenoBii, niM HacTyiui iipo.T>ehe, Aa opraHH3amijy caKyn.i>aiba npnAora y iiobuj- h y HapauH npoBeAy 11 no okoahhm ceAHMa. lio �cneMy H3ivr#M. ja je hobh nojojGop Hajo3finJi>imje cibbtho cbojy ^jrjKnocT. na he c Tora 0e3 c.vMH>e hmhth y dične pajy n aaMaiiiRHX yenjexa. rajpeToea aafiaBa y Hobom naaapy. ()Kpy»HH nojojGop TajpeTa 3n oapjr paiUKH npupcjno je na jbh 8. Hapia o. r. y Hoiiom Ila3apy OBOjy bcjihk.v 3ađaBy ca urpaiiKOM y KopncT J’ajpeTft, ca cc 3ar>HBJ.aTe na cnnM TajpeTOBnM 3aCanaMa ii ja o j nac noiiccetc iiajJTeniue .vrncite. y to HMe jofipo hhm jo iiijih h kjih 'icm : Heita jKiioe lf>HX0Ba BnjiH'iancTBa Kpaj> h Kpa.'bima, neica » hbh Iher. Kpaj. RHCO'iaHCTBO npccTOJioiiacjbej h iik IleTap, noKpoBHTea. TajpeTa, tc hbkh » hbh nnacJianiiKa Iber. Be.i. nyK. rocn. JToiciih ! (BypaH anaay3.) CJmjejehHM nporpaMOM : HaKOH Tora nsBojHJie cy ce nojejnHe Ta'me nporpaMa anORBe. CiiMnaTH'iHa yneHHja Paanja Myxnh pemiTOBana je nje-, ^My o j Ha3H(pa PecyjiOBHha »OTaijOinia«. Ca jeiuiaMajHjaMa c.v ii3UHjemaHe njecne, Koje je BpiijejHH xopoBoba ihkojickh ynpaBiiTejj r. B ouiko KocTHh ca hikojickom jjeu oif y jna rnaca OTnje- 1) ITo3jpaBHa piljen rocTHMa o j npejcjejHHKa nojojGopa. 2) /TeKJiaMamtja: » JejimcTBO« ii3B0je banu ocHOBHe niKOJie. 3) no3opmuHH KOMaj: »Chpotr jnjeTe — A iafie r n IIIetbH- Ka«, Tparejnja y 3 nnHa. 3aTiiM jojiami itrpaHKa, Te 3a BpnjeMe ojMopa maJbHBa noniTa ca naGopoM Kpajbnue na6aBe. 0 ycnjexy OBe aafiane nporoROpHheMO y iiaybeM 6pojy. Hobm yieMen>MTen. TajpeTa. OBjamibH yrjiejHK TproBau h npiijaiea. TajpeTa r. CajiHxara X. Kapnh, ynncao ce je na ’iJiana yTeMejba«ia TajpeTa, nojioaumran y totorom ^ hh. 500. JKhbiio, ii jTJiejaan ce h jpyrn y H>era! BjepcKH BacriHTas y capajeBCKOM KOHBHHTy. Tlo npenopyuH rocnojima Peiic-Yji-yjieMe HajnieBnha, TjiaBHH ojGop je nMeHOBao 3a BjepcKor BacnnTa'ia y capajeBCKOM KOHBHKTy r. MyiuiG eij). UepHha. jnpeKTopa 0Kpy*He Mejpece, koju je CBojv jy:Khcct Beh HacTynH0. Tocn. HepHh nojynaBahe y BjepoHajnn oko 50 merpTa h to HejejbHO no 4 caTa, a ochm Tora he ctaKe xeij>Te HajMa&e jejaHnj-T jpacajii npejaBaibe ( Bany Hacniai) 3a CBe nnTOMje. IleTKOM he nx bojhth y paMnjy Kao h 3a npnjeMe paManaHa cbćiko Bene Ha TepaBHjy. t TajpeTOBa aafiaea y B mco ko m . UojojGop TajpeTa y Bhcokom y3 cyjjeji0B8H>e yniiTeJbCTna napojHHx ochobhhx mKOJia, ojp»ao je 1. MapTa o. r. CBojy rojJjpHbtf 3a6aiiy, Koja je ycnjeji& miimo cnaKO 0'ieKHBan.c. ITpocTopHje Ti'abaHCKe Hhtrohhuc h ConojiaHe, rjje ce je 3a6aBa janajia, Girjie cy jvnKOM nyHe. Ha 3a6aB.y cy jouijih aajo/uin'iHHjg rpabaim, a ocoGhto ce je Mcby obhm HCTaiuia MycjiHMaHCKa MJiajenc. 3a0aBy cy ynpaB0 3anHHiiJiu rocth H3 CapajeBa, kojh cy y JfoceđHOM BaroHy jonjTOBajin H3 CapajeBa y 6 caTii nocjinje nojHe h KopnopaTHBHO joihjih ca CTaHHje ca BojHOM My3iiKOM y rpaj. Capajjraje je npejnojno npejcjejHHK TjiaBHor ojGopa r. /lp. XacanGeroBiih. Mano H3a Tora 6p30jaBHa »ima jaBii ja CJinjejehHM Basni jOJia3H KpajteB H3acjiaHHK. Time je TajpeTy yKa3aHa Hajneha na»H>a, Kojy j o jaHac Hn jejHo jpyniTBO y Bhcokom HHje johciibh.io. Kpa.i.cB H3acJiahhk Gho je koh>hhkh hjtkobhhk r. HBa floKiih. Ha caMy BHjecT ja jona3H H3acjiaHHK IberoBor Be.iHiaHCTBa, 3a6aBa je ojMax npeTBopeHa y bcjihkc MaHH$ecTaunje; a Kaja ce je nojaBHo r. nyK. ^oicHh, Meby caKynjbeniiM cBnjeTOM HHje Ghjio itpaja Becej.y h ojymeB„T>eH>y. y Taj MOMeHaT BojHa je My3HKa iiHTomipajia xiiMHe, niTo je 3aBpmeHO ca ojymeBJ>eHHM noKJHjnMa Kpa&eBckom floMy. IIoniTO cy 3aBpmene OBe MaHH<J>ecTaimje, nacTop ce jurao, a Ha nonopHiiuh ce noKa3ao npejcjejHHK TajpeTOBa noj­ ojGopa, cyjHja r. XaMjnja TaxMinnhHja, kojh H3Ban nporpa«a no3jpaBJi>a Kpaj>eBor H3acjiaHHKa, rocTe H3 CapajeBa H.npncyTHe rpabaHe ca cjHjejehHu roBopoM: Tocnobe h rocnojo ! Oj Kano je Bhcoko nocTajio, Hnje jojKhbhjio CBenaHnjer jaHa h HHje xiy yKa3aHa Beha nonacT, Hero jaHac. TajpeTOB nojoj6op jaje 3a6abj y MaJiosi npoBiiHniijajiiioM rpajnhy h to aanama 6yjHo oko H>er. Ben. Kpan>a, Te naM Ha 3a0aBy maj>e CBora HaponnTor H3 a(JiaHHKa y BncoKojnjeaeHoj ocoGn n.VKOBHiiKa r. jJoKHha. Ja caM cpeTaH h pajocTaH, iuto mh je y jho 3ana.na Ta pnjeraa nacT, ja c obot MjecTa Mory ja no3jpaBHM H>er. Beji. Kpajba A^eiccanjpa I., fteaimo BejH'iancTBO jpary naM Kpaj>nuy Mapnjy h H>er. Kpaj>. BnconaHCTBO npecTOJOHacjbejHHKa neTpa, noKponiiTCJba TajpeTa, Te HnacJiamiKa H>er. Beji. r. nyK. /Tokhha. atHBjejin! IIo3jpaBJi.aM npejcjejmiKa TajpeTa r. Jlp. XacanfieroBHha, cbp ojGopnime Tji&Bnor ojGopa, Kao h cBy ocTany rr. rocTe ca cTpaHc u MHoronoiuTOBany nyrtjHKy H3 MjecTa. JKcjhm Ban cBiiMa, aa ce y nauioj cpejimu najjemiie naOaiiHTe, Kao ihto UiraMnapHja »Ofioj«, CapajeBo. Bao. ^Tjennjn KOMaj »Kojy>if)OBO jaje« H3Bena cy jjeu a Ha enoonhe 3aj0B0JbCTB0, j o k KQMaj »Mnja CyKajiOB« tojihko je no.v'iaH, j a ce je mhoth 3anaH>HO, raejajyhH joime niihe jOTjepa moBjena, na ja ce Mopa caM j a njeuia. — JJa je nporpan onai;o ycnno y npBOM p ejy aacjyra cnaja MjecnoM ^ ihtcjbctb .v , a ocoGhto npnjejnoM ypaBHTej>y r. KocTnhy. Tlo cBpuieHOM nporpa\iy npno kojio je noBeo iinac.jiaHHK Iber. Ben. r. floRHh, ca jpa»ecH0M rocnobHUOM M. CTaHHUinh. TaKO je 3a6aBa HacTaB.iiCHa CBe j o nope. y jyTpo je oko 100 rpabana HajyrjejHHjnx HcnpaTnjio Ha CTaHnuy imacJiaHHKa Iber. Be/i. n ocTane rocTe. Kano je saGana y MopajKOu norjiejy npeBa3Huuia cbkko oneKHBafte, TaKO je hcto h MaTepnjaJHH ycnjex uajbh c h o CBe jocajaibe 3a6aBe y B hco ­ kom . YKynaH npuxoj 3a6aBe H3H0CH GaH3y 14.000 /THHapa. TajpeTOBa 3a6aBa y BMxahy. y cy(tory 1. MapTa o. r. ojpacaHa je TajpeTOBa 3a6aBa y Bnxahy. y KOHuepTHOM jn je jy npo­ rpaMa y3ejH cy yneuiha, n opej Mjecne MycjinMaHcice OMJiajnn. jom h r. JTp- ToJiaim ca njeBaH>eM (6apHTOH cojio) ya npaTibjH>eroBe roenobe Ha KJiaBnpy, naTHM r. CTauiKO BimjaKiijoBiih na bhojihhh y3 npaTH>y Ha KJiaBiipy roenobe M. Cnxe. MyuiKH afiop n MjemoBHTH 36op TajpeTOBHx miTOMaua yBje»Gao je y,iiiTC.T> n o j »ynaiiHje r. JlyKa OnaH'inh. y n030pHuiH0M KOMajy »3y- . JiyMhap«, liMao je HacnoBHy y jory r, Jobo T-naBanoBiih n iberoua napTiicpnua cecTpa My rocnobHua ByKa, a yjiory Uaijtepare nrpao je y Bnxahy OMiiJbeju TeHopncTa r. Myxo TJiiinih. 3a Ginjie ja poBa.ne cy pa3Ha jena Haine xaHyMe, a jmjeno cy ce ojanBajii ii cyrpabaHii jpyrnx Bjepa. Hpojajy Gnijie-a imajie cy *uiaHHUc >Kojia CpncKHX Ceciapa« rbe JlaKiih h raaora»a. 3a jeKopaunj.v caae j a j e cy npBe Kyhe y Bnxahy cBoje najjbenme hHJiHMC, a MiioniMa je Ghjio npnno, hito ce h oj h>hx Huje Ma niTa Ghjo 3aTpa»HJio. — nocjeTa 3a0aBe Gnja je BaHpejna, naponHTO ca CTpaHe MycjiHMa»a u okojhhs cejia. nporpaM je naBejeH Ha onhe najOBOJbCTBO, na cy MHorn yrjiejHH rpabann n mhhobhhjh necTHTajm npejcjejHHKy nojojGopa r. OcMauy Peuiihy na ycnexy. H3pawaBajyhH ce, j a OBaKOBy 3a,6aBy Bnxah jom Hnje nanaMtho. 3a6aBH cy npncycTBOBaJiH h jejieraTH Tjiamior ojGopa TajpeTa rr. XaMHj KjKiih h Hcmct SiuijHh. — Ha»aJiocT Mopa ce obom npnjiHKOM npHMHjeTHTH, j a je HSBjecHa cicynnHy Jbyjn y BHxahy CBiiM cnjiaMa p a jiu a h npnjemaMa ojBpahaJia hcjuimckh CBHjeT o j Te 3a6aBe, TaKO j cy hj' jhjih mbotiim rpabamiMa y Bnxahy 6ecnjiaTHo KOJa j a ce Ha jaH 3aGaBe ojBe3y y IlamiH Ha HeKHKBy To6o*e jp y ry 3a0aBy. A jih XBajia Bory, Ta CKynHHa JbyjH y CBojiiM HanaHaMa Huje ycnjena, jep caB nomTCHH CBHjeT Mj'CJiHMaHCKH, n op ej cbhx KJieBeTa, CMaTpa jpymTB0 TajpeT npabhm cbojhm Me3HM'ieTOM. Ochm m io je OBa 3a6ana MopaJiHO ycnjejia, OHa HHje hh MaTcpnjaJino nojGajHJia, jep je npnxoj h3Hocho 6 270.50 JTunapa- Kaico ce bhjh h KpajHHa ce je y 3ajH.e joGa npeHyjia y pajy 3a TajpeT, a ja he y Tone HMaTii ycnexa, y to iie TpeGa hii najMan.e cyMH>aTH. 3a OBanaB ycnex 3a6aBe y Bnxaby 3acjyre ce HMajy npHnncaTH y npBOM p ejy npejcjejHHK.y nojojGopa r. OcMany PeUiihy, naTHM npHjejHHM h HCKpeHHM npnjaTejbHMa TajpeTa cy jckhm npncjiyuiHHUHMa rr. XaMjn6ery Bamarnhy h CMaimy fleJiiihy, Te MyxaMejGery BHm>ieBnhy, BeJienocjejHHKy h IJeilieparH PeoHhy, Tproimy. PJiaBHH ojGop TajpeTa hm Hnpnne cBHMa enoj.v najTonjiHjy xBftjiy h npnanaibe. BnacHMK flpyiiiTBo »TajpeT«. OjroBopHM ypejHMK A. X. BjeneBau. �f SPRIVREDNA BANKA D. D. U SARAJEVU. Dionička glavnica 10 milijona. Brzojavi: Pribanka. Telefon 694. Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama. Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak. Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku. Posreduje u svima trgovačkim poslovima. Eskontuje i reeskontuje mjenice. > Kupuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire. CpncKa UeHTpajiHa npMBpeaHa BaHKa nnoH. apyiuTBO, CapajeBO. OMJIMJAJIE Y : Bctt>oj=Jlyu.u, A e p B e ir r ii, 3 B 0 p m iK y t M o c T a p y , ManjbUHH h Ty.3Jiw. ynjiaheH a rjiaBHMua PIpnMa m yKaMahyje BpujH H cn jiaTe A hh . 16,000.000'— HajnoBOJbHnje yjio re n j ia ie Ha CBHivia a o - Ha LUTeflH>y Ha yjio>KPe3epBHM <J)OHA He KH>M)KHu.e h no H mh. 5,000.000*— KyheM paMyHy. Te- Bp3ojaBHa aapeca: ,,C p C a u k a“. m Ha- MahMM M CTpaHMM nn- jaua/via, a Ha 3axTjeB jiaje o CBeMy nucMeHa 0 0 0 0 0 0 0 0 očaBjeiiJTeHja. 0 �C pn cK a r ip o M e T H a (a e o H H M a p c K O U e H T p a jia Capajeeo T ea ecp oH 415. <l>miHjajia fpy>K BpiuH KynoBMHy AeBH 3a no AHeBHOM Kypcy. OđaBJba CBe đaHKapcKe nocjiOBe HajKyjiaHTHHje. flpHMa yjiore Ha iuTCAH>y m yKaMakyje no noroađn. Obućarski modni salon 'M LJUBOVIC B aH K a flp y u iT B o ) PAPIRNICA H AM D IJAK O PČIĆ ')))!)]))))))))»)))) na tehn.-obrtničkom muzeju u Budimpešti ispitani obućarski' majstor i apsolvent bečke stručne škole S A R A J E V O SARAJEVO ST R O S M A JE R O V A U L .' Ć U K O V IĆ A Uk. BR. i f TELEFON 619. preporučuje bogato skladište izrađuje sve vrste luksuznih cipela u svim bojama i najelegantnijoj fazoni. — Cipele o r t o p e d s k e (cipele za bolesne noge). pisaćeg i risaćeg V {" f ' materijala. SPECIJALNO ŠUM SKE CIPELE. Ibrahim Šabanagić i sinovi Sarajevo, Kundurdžiluk 27. Trgovina manufakturnom Interurban telefon 481. (radnja) robom i skladište gajtana Interurban telefon 767. (stan) � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3f5e7aee02c282ac066ea101d59a7f4b.pdf b22efbb032ef7c588a0b76e4c26e8f74 PDF Text Text JIH C T TA JPETA ftP y O JT B A 3A K y J I T y P H O ] { n ' E KOHOM CKO n O f lH 3 A ftE M yCjIHM AHA H3Aa3a i. h 16. y Mjeceuy. ToRBHa VIII. Caderaj J. llaeu: CapajeBO, 1. anpmia 1924. Epoj 5. * UHjena roA- 80 fl. nojeaiiHii 6poj 4 V* 'BauH AofiHBajv jihct y no n a uHjeHf koa TaaBHOT OASopa hjih koa ynpaBri w— , . MyXAME40H0 ITOC.IAHCTBO rajpeTOBHX KOHBHKTa. # fia Aobe na. CTeneri Aanaimbe HHBHjni3au,Hje h i;yaType. Ko 3Ha, Aa Hnje Onao ibhx cm AOTaAamiba 'i;yjiTypna T'eKOBHHa npe-najia (5h y MpaK,y cpe;nber BeiKa. H ai;o jiavHHH 'ncTopnnapH Penan ca oiiom oaceCnoM npoHIljOM C KOjOM IlHHie 0 C6MHTCKHM II.ieMHHHMa XOhe y CBOjoj i\,H4j3ii: »Ccmhtckh HapoAH y XHCTopnjn u,hbhJiH3aipje« Be.in Aa Ha.vma .nHTepaTypa, Kojry cy ctboPhah Apann y cpeAH>eM Beny, Hnje HmiiTa Apyro nero •noK-mpena iioimja CTapiKrp’iKe nayKe. Koa Tora jom -TBpAH. Aa OA thx navneftaKa mije 6ho hh jeaan Apaiihh, nero UfniamojiH h.th Ilep;mjaHU,H. Hajoojbn AOKaa upoTHB OBor TBpberfa jecT K.poHoaorHja Haj’Ke h hctopnja on.ora AO^a, iyie ce nanaan ’iHTaB HH3 hmcha Apama h Jenpeja, KojH cy Hana ocTaBiL'iH nyHe pH3HHii;e na.vne H 3iiaiba, ivOjiiMa ce a Aanao ahbhmo. Mit'MopaMO h to npH3HaTH Aa cy jeAno Bpene ua.ic <3hjih hochohh HC.Ta.MCKe 3acTaBe hctoaočho hochohh cBeTCKe KyjiType h HHBHAHaanHje ’iOBenaHCTBa. J I a ah je to 6ho opnnina.TaH npOA^KaT H.HX0B0r Ayxa to ce nac He rane, caMO jeAHO MopaMO npH3iiaTH, oa ibHMa TpeOa 3a to 3axBa.THTH. OBAKe nojaBc, itao Hira je đH.Ta Myxa.MeAOBa y pa3BHTicy Hapoaa chjih pac Aa BepyjeMo: Aa y3aayA CBera ncrpajkhBaH>a ccu;hjannor nninoTa jaBjbajy ce onane čuje ynyTap Hapoaa, A»jy My HMiiyac, CHary ii CH.iy.coja hx bo;ijh nporpecy. H one npoJia3ehH.pyone h of>papugy CBe orpaiAe, Koje cy noAHrnyTe no ncTpajKHBa'iiiMa paoBHTKa cTmpn h.ih one Koje pemaBajy Baaaa copnjajme npo6.ie.Me. OBaKaB ayxoBHH npopec AorooHo ce je h y cpeAHHH hctohhhx Hapoaa, a Ta Mohpa crna Koja ce je Taaa auti a y 6oj yiH ia je y ibHX0Be Aynie enepmjy h CHiy — nocTao je Toj chjih Tečan jcpyr Bviacra h hoihthkc, a ibhxob ojyx Bog.no hx aaJbe y nojbe Hayite h mvapocth. Hcto to »iibaMO h koa apycHX Hapoaa. Koihko ce y h> hx panBiije ciuia hjih jynaniTBO y to.thko ohm h KyixypHO Hanpeayjy. TaKO je ii Hcia.M y CBoje Bpene ycaBpumo CBoje Hapoae BHiue Hero CBe apyre OBane crrpyje y CBiijery. A mojkb ce TBpAHTii aa h Ha Ova.vKhoct MO/Ke panyHaTH, Kao uiTO je ciynaj y Hiunju, A<}>pHHH, Khhii, jep iipena llpIipOAHHM CBOjCTBHMa OHH cy 6.11I/KH H CpCOHHjll HciaMy Hero Kojoj APyroj Bepn. Kao uito cmo Beh peKIH HCiaMCKH cy 3aivOHH laKH H pa3yMJbHBH, a ocočhto 3a nojia KyjiTypHe HapoAe. Ibesoea nojaea u n>esoe j/mnaj na noeemitCTeo. Ilpoia Hay<iHOM HCTpasKHBaiby MO/K6M0 na kohh.v . 3ai;jby'iHTH oahoc HciaMa h eTH'iKH ynui,aj na cifoje BepHnne; erana .HcaaMa CTojii y o^iooy cBora nociaHHKa. OHa ce He f>a-BH mf^ h'ihom ({m.uoiiOcfmjoM caBpmeircTBa, hh pasHHM iiprniaMa ncTO^nje cTapnx BpeMena, Kao hh ohhm, Aa je mobcr-aia HCKOHa cTBopćH »iro Co/KHjeM ;iHKy« h no 'GpoJcBBy Mopaia n.eroBor caBpnieHCTBa, aa on Mopa Te&KHTH y >KHB0Ty aa ce VGAnrae ao OBe KHCiine. A Tanobep ne Tpa»H, Kao y XpjiurhaHCTBy oa vje^HHH Bora h HOBpa ca y»i&me.HHM ,nyxo.H iberOBHM, rae ce*$AH3Ke ^ obok ao HajBHiuer CTymfaa Mncaonor casprneHCTm. Hcaa.M TpaiKH oa HOBeKa aa ocTane y CBOMe npiipo;iHOM Kpyry h Aa ce paBBHja y cBojniM rpaiiiHnaMa Ha,i<aeKyhH cBojHM BepiLimnMa aa cemoKope Kao počoBH aa ciy?K.e no oApebeiiHMoaKOHHMa, jep je cne no h?h.m^ OApebeHO. oa OBe TajHe maiaaH ce y Aiaxa; op je,iHHH 3Ha CBe niTO je y oe.MJbH h otokom aMioH3y. Be3 iteroBor 3Haibaire riaaa hh jihct ca ApneTa. HajeuTiinje 3pno nmjecica pimcaHO je y cneToj km>h3H. (Cyp 59). IIcjiaM je i3,ao. cmkoM Hoeeny cjio6odny eojby, dao ,uy Moh ca.HOCTa.wos pacy^ueam u ymwuo sa odsooopnuM 3a cea dcjia, noja on cqm ymmu. To cy npHimHiiH Myxa.\ie;i;oBe Hayne, Koja je Meljv hcto'iiibm Hapo;pMa y,riiHH.aa bćjihkh npeoKpeT. Omj una'iajaii npeoKpeT \ieby hctomhhm napoAHMa ca MyxaMeAOB0MnojanoM HMa cBoj mvKan yrHnaj u na 'iinaB paaBOj Kiy.’iType HOBenaHCTBa. IIoiuto ce IIcjiaM He oaBii (j)Mji03o(bujom Kao MojcHjeBa u HcycoBa mayKa, ona je saro Jiana, cxBamHBa ii npHCTynaHHa. Y ;io6a Mpana u neonaiba ona je Kp'iiuia nyT ceon a.iH Ma.io KacHiije panBilja ce opiijauiKH iianpeA n to y cbhm rpana.Ma noBeniijor JKHBOTa; na nojb,y HayKe, •jni.iO' 30(f)Hje, 11pana n t. a- Bani hcth, apamciai HapoA, 'M,ycjiHMaiiH y cpeAibiAM B6Ky caMVBa.'in cy noBenaHCTBO Bho je .HcJiaM h Onhe moct KpjH cnaja nappAe u pac-BeT.UHJiH 'iiiTaB CBfT nay.KOM h npocBeTOM. To cy 6hjih 6aui Apaim, cJiejDeiinuH IIcJia\ia, KOjn cy OAa- H0iyKyiTypHe Kojn ce npHAH<Ky onhoj CBeTCKOj K.yiTypnoj 3ajeAHHHH. niiajin Mpaiv h OTBopium nyT i6yAyhnM noKOJbeHHMa —' �»r A J P E T< CtpaHa 66. H. Kulinovlć; PITANJE „KADERA" ILI SUDBINE (Po istočnim izvorima). (Svršetak). Nije potrebno navoditi bolji dokaz od gornjeg hadisia, koji bi jasnije pokazao kako Islam shvaća kader i tevekjul. Ali šta, ćemo, kad su se na žalost pojavili ljudi, koji su počeli na poznati način propovjedati i tu­ mačiti tevekjul, a da pri tome nisu osjetili potrebu, da Prodube naređenje našeg devletlije i pravac njegovih nshaba u ovome pitanju. Kad bi se priznate zbirke hadisa i život ashaba kako treba proučio, našlo bi se na hiljade dokaza, da Islam ne shvaća kader i tevekjul onako, kako ih današnji muslimani shvaćaju. Da bi smo što slikovitije prikazali, kako su ashabi shvaćali kader i tevekjul, navešćemo jedan događao, koji se je desio za vrijeme osvaljanja Saima: Kad je Om er, za virijeme svoga hUafeta pošao sa vojskom u pomoć islamskoj vojsci, koja je u okolini Sama ratovala, kod mjesta Serag, izađe mu u susret Ebu-Ubejdet-Ubni-Džerah i javi mu, da se je u šamskoj vcfsci pojavila kugai Na ovu vijest Om er sa'odličnijim ashabima počne vijećati, da li da nastavi put, ili da se povrate. Omer naredv povratak. Kad je čuo za oivo na­ ređenje, Ebu Ubejde mu reče: »Omere zar od Božje sud­ bine bježiš?« Na ovaj protestni upit Omer ovako odgo­ vori: »Ebu Ubejde, nisam trebao takvu kritiku od Tebe čuti. Jest, bježim od Božioeg p d rede ja, ali se opet uprav­ ljam i gredim prema Božijem naredertju. Kad bi sa de­ vama došao u jednu dolinu, koje je jedna strana pusta, a druga pokrivena travom, pa kad bi svoje d'eve otjerao na stranu, gdje ima trave, zar to nije po Božijoj odredbi odnosno kaderu? Kad bi ih u pusti dio te doline otjerao, za r i to nebi bilo po Božijoj odredbi iii kaderu? P o jednom hadisu, koji je Abdurahman ibni Avf citirao gor­ nje je mišljenje dobilo svodu vjersku sankciju. Taj badis glasi: »Kad čujete, da u jednom nt'estn hara kuga, ne odlazite tamo, a ako se tamo nalazite to i ostanite«. »Iza semitum bittauni bitardin fela tedhulu Alejhi veiza vakaa ve enftum biardin fela tahrudžu minha firaren minhu«. Ne samo gornji primjer, nego još i mnogo dru­ gih mogli bi navesti, koji bi nam jasno dokazali da su prvašnji mus’iimani kader i tevekjul shvaćali na način, kako smo to gori izložili. Nazadnjaci, koji su mistificirali i iskrivili pitanja, koja se mogu shvatiti s malim razmišljanjem, bili su iuzrokom, da sve muslimane dovedu u jedan bezizlazan položaj. Ima dovoljno razloga, da iz dubine duše zamrzim o one sve sa svojim iskrivljenim vazovim a ii tumačenjem vjerskih propisa napravili od muslimana jednu lijenu i flegmatičnu rulju, pored izričnih naredenjal u Kuranu, koje evo navodimo: »Ne srljajte u opasnost = Vela tulku bijedikjum ile ttehlukjeti«. »Preduzm ite m jere si­ gurnosti = Ja eiTuhellezine amcnu huzu hizrekjum«. Oni. koji kader tumače nijekanjem svake volje kod ljudi, makar i nehotice ruše glavni temelj same vjere, potkopavajući' pirincip moralne odgovornosti. Ka/d1 čovjek nema nikakva udjela u svojim djelima, kad je on slijepo oruđe već unaprijed propisane i određene sud­ bine. kakvog bi smisla onda imala m oralna odgovornost, Božija naređenja i zabrane. Kakva bi to v jera bila, kolja s jedne strane neka djela zabranjuje, a neka; naređuje, a s druge strane opet propovjeda, da ljudi sve ono, bilo to Epoj 5 dobro ili zlo, što im je unapred od/ređeno moraju izvr­ šiti? Ako je čovjek neodgovoran za svoja djela, zašto onda) da se neka od njih kvalifikjuju kao dobna, a neka kao zla? Više su štete nanijeli muslimanima oni, koji su pod maskom pobožnosti, m akar i nehotice rušili glavne te­ melje Islama i od muslimana naprivili jednu lijenu i nepo­ kretnu masu, nego svi misioneri hrišćamskog svijeta. Je li moguće, da jedna vjera, kojoj je glavni princip moralno vaspitanje i m oralno usavršavanje čovječan­ stva, da ljudima) potpuno negira svaku volju i od njih pravi jednu običnu igračku u rukama) suidbine. »Islam je savršenstvo morala = E1 islam husnu-l-hulki«. »Poslat sam, da usavršim moral = Buistu lintemmime mekjarilme-l-ahlaki«. »Vjera jednog čovjeka je njegova p a­ met, ko nema pameti nema ni vjere = Din-ul-mer’i akluhu, ve men ta akle lehu la dine lehu« Hadtsi. Svaka se vjera temelji na principu odgovornosti. Odgovoran može biti samo onaj, koji ima svoju volju. Neshvatljivo je odakle se neke neznalice isisale današnje vjerovanje muslimana o kaderu i tcvekjuiu, negirajući ljudima volju, Premda postoji na stotinu ajetai i hadlsa, koji ljudima priznaju volja u ograničenoj mjeri. Na svaki način morali su to biti neke ljenčine, koji su kader i tevekjul na gore izneti iskrivljeni način pro­ tumačili. kako bi time svoju Ijenost i nazadnjaštvo opravdali. Ovi nazadnjaci su uspjeli, da medu muslimanskim masama prošire to krivo shvatanje o kaderu i tevekjulu. Da bi smo ovo pogubno i reakcionarno stanovište obo­ rili, i to za izvornim propisima samg Islama, navešćemo nekoliko ajeta i hadisal koji izričito prizinaju opstanak volje kod ljudi, pa makar i u ogiraničenoj mjeri. Primjena radi navodimo ove ajete i hadise: »Ti njima reci: svaki nas prem a svojoj nakalni i onim pravcem, kojim sam hoće djeluje. Jedino Bog zna najbolje, koji je od ovih pravaca najbliži pravom putu = Kul kjnllun ja’ melu ala šakjiletihi, ferebbukjum A’lema bimen ihda sebilen«. »Pitaćemo one, kojima su pejgamberi poslati, a i same pejgam bere = Felenes ’elennei-Ilezine mrsile ilejhim ve lenes’elenme-l-murselin«. »Svi ste pastiri i svi ste odgo­ vorni za vaša stada = KjoMu kjum raim ve kjullukjum m es’olun an ra’jetihi«. »Bog neće nikada preokrenuti sudbinu jednog naroda na gore; dok taj narod ne izgubi svoje lijepe osobine i karakter — Innellahe fla jugajjiru ma likavmin hatta ju gajjiru ma bienfusihim«. »Tko ima i trunku dobra učini biće nagrađen, a tko pogriješi biće kažnjen = Fem en ja’mele miskale zerretin hajren jereh, ve ja’mel miskale zerretin šerren jereh«. »Tko čini1 ‘ dobro iii zlo, sebi ga čini = ve men amile sabiham felinefsihi, v e men esae fealejha«. Mislim da su tvrdnje nazadnih neznalica o kaderu i tevekjulu gornjim citatima potpuno oborene. j— Arapska riječ »kaza« i »kader« — njihova upotreba i značenje u Kur’anu — Da bi se sa vjerskog gledišta riješilo piltanje k/adera, nije potrebno upuštati se u filozofsko-dogmatske pole­ mike, koje bi nas od cilja još udaljile a i samo pitanje komplicirale. Dovoljno bi bilo razmotriti u kakvom stu zračenju upotrijebljene riječi »kazal« i »kader« u Kur’anu, pa da se dođe do ispravnog stanovišta, koje Islam u tom pitanju zauzima. D a pregledamo neke ajete, u ko­ jima su te jrieči upotrijebljene-: 'Riječ »kazai« i »kader« imaju jednako značenje u arapskom jeziku, a u Kur’anu -kjerimu na različitim mjestima imaju različita značenja. Riječ »kaza« u raz­ �Bnoj 5 - Cn»aHa 67. » f A J P E T« nim ajatima Kur’ana označuje ove pojmove: riječima ili cijelom jednu stvar presuditi odnosno donijeti riješenje o njoj; o jednoj stvairi obavijestiti i stvar dovršiti. 'Kao primjer navodimo ove ajete: »Ve katza rabbukje en la ta” budu iilla ijjahu = Tvoj Bog odredi, da ne činite ibadet nikome drugome, osim njemu.« U ovom ajetu je riječ »kaza« upotrcbljena sa značenjem odrediti ii presuditi »Ve kazajna iilejhi žalikje-l-emre = Navijestili smo mar­ tu stvar«, »ve kadajna i/la beni israile fJ-l-kjiitabi = Obavjestili smo sinove Jžraila u knjizi«. U posljedna dva ajefca rjječ »kaza« znači, ma zinanje staviti i obavije­ stiti.- >;iFekaza bunne seb’ a semavatm = Bog dovrši sedam nebesa« »Felemma kaza Mius-el-edžele = Kada Musa dovrši posao«. U zadnjt dva ajeta riječ »kaza« znači dovršiti jednu stvar. U ajetima, gdje se govori o stvaranju svijeta riječ »kaza« znači »htjeti«. »Bedi« u-šsemavati vel-ardi ve iza kaza imren fe infema jekulr lehu kjum fejekjun = Sve č&epote nebesa i zemlje i kad ushtjeidne ma koji po­ sao, Bog mu samo rekne: budi, a on postane«. U druga dva ajeta, gdje se isto tako govori mjesto riječi »kaza« upotrebljena je riječ »Irade«, koje bi buk­ valni prijevod na našem jeziku glasio »htjeti«. Ovim i sličnim ajetima hoće se, da naglasi, da je Bog svemo­ ćan i da će sve ono, što je naredio da postane, odmah se i stvoriti Između ovog značenja riječi »kaza« i onoga, što ir.u ga daju fataliste ima velika razlikaSada ćemo preći na riječ »kader«. Rjječ »kader« i njeni' derivaitivi »takdir« i mikdar« u Kuir’anu se upotrebljavaju i imaju značenje: na­ praviti jednu stvar po specijalnom pravilu, odregjenoj količini, propisanom zakonu i na ustanovljeni način. Kao primjer navešćemo ove ajete: »Ve enzelna minessemai maen fe eskjennahu filerdi = Iz viisida pustismo vodu, prema količini toplote i zaustavismo je na zemlji«, »Ve enzele minessemaii maen fe salet evdijetun b i’kaderiha = I pusti s visine vodu, koja poteče potocimia i to u toflikoj mjeri, koliko je u te potoke može stati«. U kratko rečeno, kao u gornjim ajetima, još i u mno­ gim drugim upotrebljena riječ »kader« i svi njeni derivativi imaju to značenje, da sva Božija stvorenja imaju određene i stalne propise t. j. zakone, koje moderna nauka prirodnim zakonima naziva, a koje Islam Bo­ žjim prirodnim sunnetima odnosno odredbama zove. Prem a toftie pravilno shvaćano vjerovanje u kader po I^'arnu bi imalo da znači', da muslimani vjeruju, da cijelom vasioncm i prirodom vlada jedan nepromjenljivi i stalni zakcu^kojemu smo i mi podregjeni, a kojega je Eog još od iskona za sva svoja stvorenja propisao. Ti si, eto-pružila ruku, da rečeš: iHoću/T . _ CKZN.1l Oh, dodi, dodi vitezu moj! Dođi, da utažiš čežnju moju! Ona je velika, silna i jaka'; Dodi vitezu iz moga sveta, Da na tvoje grudi položim. Umornu glavu svoju. 0 , dodi, moja će ti čežnja pat pokazat. Približi se osamljenoj duši mojoj' Ona žudi, ona vapi za tobom. U sumraku života moga Jia čekam, ja dozivam viteza, sv o g a . . . Res: TAKO JE SUĐENO BILO . . 0 , zašto smo se kasno sreli na stazi života; Ti pod bjelim velim nevjeste mlade Kada hoćeš da kročiš pred oltar 1 dadeš drugom ruku — A ja s bjelim vlasiim otrovame duše Sa srcem iskrvavljenim: — !' Reci! • 0 , ja bih sada htio znati. Kad sakrivaš pogled od mene; Šta misliš u ovoj čas Kad treba reći: H oću. . . Ruka ti dršće, ti šutiš Kao da brojiš staru igru: H oću. . . n e ć u . . . Hoću. . . Na odjeći svadbenoj bijelu ruža vene I miris njezin $ tamjanom se miješa ia što si zadrhtala, sta la . »dj Kao da mekog tražiš, . I oko'tvoje s ta lo ... A onda spustila glavu, Kao da šapćeš utjehu sebi: Moralo je biti. 0 . za što smo se sreli tako kasno Na stazi života, Kada je nestalo žara u meni, Kada već neznam šaptiait o ljubavi, Kada srce umire? 'Ružice, ružice venu, Nemirisane, netrgame — Dan umire na zapadu i prašta se s nama. Mi se držimo za ruke zadnji put — Ti pod bjelim velom nevjeste mlade A ja pognutle gilave pred tobom stojim I ne znam reći: Želim ti sreću! Ne z a b o ra v i!... Ruka ti dršće, ti šutiš Kao da želiš da ovaj časak • Sto prolazi sada Ostane v ječan---Pogledaj još jednom, — Ja hoću da vidim tvoje oči Još jednom! . Odgrni veo, Primakni se bliže. Da čuješ kako jedno srce Iskreno za tebe k u c a ... Nasloni glavu na moje grudi, Da proživimo jedan čas sreće, A onda neka se svrši: — Tuko je suđeno bilo!. . . �»r A J P E T« Orpni'a 68 Riza Mudezirović, arhivar muzeja. DOLAZAK OMER PAŠE LATASA U BOSNU (Svršetak). Pilulijina buna u Hercegovini. Pobuna Hercegovaca protiv reforama, koju je pred­ vodio PiluUja neugodno se je dojmila sultana Abdul Medžida. Za to naredi, da novi valija Haijrudinpaša pode morem preko D ubrovnika na Hercegovinu i da pokuša savjetom skloniti ustaše, da se pokore carskim odred­ bama. U toj namjeri ,i po intencijama samog sultana dođe valija u M ostar i posjeti AKipašu Rizvanbcgovića u nje­ govom ljetnikovcu na Buni. Tu se sporazumi s Alipašom da pozovu nekoliko videnijih ustaša i da im valijai rastu­ mači carske želje. Neki se odazovu 'i dodu. Hajrudin paša im rastumači šta znače reforme, no ustaše m jesto da se umire postadoše još gori i počeše prijetiti i samom valijp. Kako se je valija osjetio nesigurnim i u zaštiti paše Stočevića, Alipaša ga posla potajice sa svojim sinom Nazif pašom prako Uiubuškog u Duvno. Odatle ktene valija preko Travnika u Sarajevo, gdje je stigao 26. safera 1267. (19. decem bra 1850.), a Nazif paša jRizvanbegović iz straha pred ustašam a krene preko Dalmacije i skloni se u Imotski. Odsjeo je kod jednog katolika, koji mu je pružio utočište^ 'razboli se tu i umre27. safera 1267. (20. decem bra 1850.) Po sm hi p ren esu mu tijelo u CanIjinu i sahrane. Nakon poraza Skenderbegova na Borcima kod Ko­ njica jedno vrijeme nije-dnogao napredovati protiv us­ taša i Pilulije radi pomanjkanja vojske. Tu se je utvrdio i čekao pomoć. U to vrijeme bio te Om er paša pokorio Posavinu ii po­ vratio se u Sarajevo. 'Prvo-što je učinio: poslao je znatnu pomoć Skanđerbegu, da pokori i Hercegovinu. Skenderbeg dobivši pojačanja navali na ustaše 3. rebiul-ahira (25. decembra 1850.) kod Boraka, nakon duge i žestoke bitke potisne ih preko Konjica sprem a Mostaru. No kod »hana s kulom«, gdje je bio glavni logor kavazbašin dočekaju ustaši ponovno carsku Vojsku iz zasjede. Tu se razvi ponovo bitka. Sada Skenderbcg upotrebi i to­ pove t. zv. »baljemez«. Bitka je trajala dva dana. Kula bude porušena, ustaši se predadu, a nekima uspije po­ bjeći. Osim poginulih mnogi su poubijani, a njih 40 do 50 poveže u lance i povede sa sobom. Kada je vijest došla u Sarajevo naredi Om er paša da pucaju topovi na gradu u znak pobjede i oglasi svi­ jetu, da su ustaši razbijeni i da je H ercegovina pokorena. Porazu hercegovačkih ustaša m nogo je doprinijelo to, što glavni vođa kavazbaša nije bio među njima, nego pošao u Foču, da pobuni PodrKnje protiv sultana i re ­ forama. On je mislio, da će se H ercegovci m oći držati dok on pokupi vojsku u Podrinju i pode put Sarajeva. Kađto je Pilulija čuo za poraz svoje vojske pobjegne u Dalmaciju, u Zadar, a odatle strugne u Egipat. Skenderbcg dode u M ostar bez daljnjih zapreka i ude slavodobitno 8. rebiul-cvela 1267. (30. decem bra 1850.)*) Došavši u Mostar Skenderbcg pozove Alipašu k sebi. On se odazove i dode. Skender ga dočeka prividno li­ jepo, ali nakon dva dana liši ga svih časti i strpa u *) Svi datumi su u zagradam a po starom kalendaru. Div j r>. zatvor zajedno sa sinom Hafizpašom*). Zatim obavijesti Omerpašu o tome. Na ovu vijest dode i Om erpaša u Mostar, da se sam uvjeri o stanju u Hercegovini. Kada je obavijestio L atasa o svojim uspjesima i kada se je Om erpaša uvjerio, da je Hercegovina mirna naredi da se provode reforme i tu misiju povjeru Sarhoš Altpaši. Zadnji trzaji Krajine. Tek što je billia H ercegovina pokorena, pobuniše se ponovo Krajišnici i pođoše u tri odjelal: jedni zauzeše Banja Luku, a drugi pođoše prem a Travniku dok su treći imah zadaću poći n a Sarajevo. Omerpaša odmah odredi vojsku, d a krene protiv ustaša. Jedna vojska krene pod vodstvom Mustajpaše Menemlije preko Travnika, druga s Ibrahimpašom, a sam serdar Om erpaša krerfe s trećom pod Jajce, gdje se bi­ jahu ustaši utvrdili pod vodstvom Kaipića. Prvi se su­ kobi s ustašama Ibrahimpaša na mjestu Kirazluk u blizini Jajca i porazi ih i ako ^u ustaši imali i topove sa sobom. Istina ovi topovi bili su takr da se je iz njih moglo samo dva put ispaliti. Ovdje poginu oko 200 ustaša, 60 pade u robstvo,-a ostalo se povuče u tv rđ av u jajačku. Ibrahim­ paša dode pod Jajce, ali svi njegovi napori bijahu uza­ ludni, da osvoji tvrđavu, jer je i građanstvo potajice pot­ pomagano ustaše. U to vrijeme bio je serdar Om erpaša u Livnu v ra ­ ćajući se iz Mostara, pa doznavši za poteškoće Ibrahimpašine krene mu u pomoć sa jednim bataljonom inizialma s nekoliko plaćenika Arnauta i dva topa. On stigne pod Jajce 14. džemaziul-evela u utorak (4. m arta 1851.). Prva/fiam jera mu je bila izolirati tvjdavu, da ne može ustašama doći pomoć, ni hrana. Za to odredi Đervišpušu da pođe stranputice u Jezero i da presiječe put s leda. Dervišpaša Lofčaljia pode sa 4000 nizama, 200 Arnauta, 3 odijela konjice i 2 brdlska topa, no i ustaše bo­ jeći se toga zasjedi su bili već piuiteve, kuda je imala carska vojska doći. No i Omerpaša je imao svoje ljude i pouzdanike, koji su ga upozorili na tu mogućnost, pa naredi, da se zaposjedne brdo Otomljc viš’ Jezera da spriječi dolazak Krajišnika od Grbavice. Krajišnici pod vodstvom Kedića i Kapića počnu prodirati, ali ih nizam dočeka pripravan i u četirisatnoj bitci potisne u ravnicu uz dosta teške gubitke. I ako je ustaša bilo prelko deset hiljada, a redovite vojske jedva pet hiljada1 uzrok po­ razu Krajišnika bio je kuktatvičluk. Dok se je trećina ju­ nački borila ostali su čekali ishod bitke i spremali se da pobjegnu. Kada su bili raspršeni Dervipiaša ih nije dalje progonio, nego se zadovolji da zaposjedne strategijske tačke oko Jeltera. d a-č u v a tvrđavu sa zaleđa. Vijest o porazu ustaša teško se i porazno dojmi branitelja tv r­ đave; oni klomuše m oralno i istu noć pod zaštitom m raka razbjegoše se kojekuda. Sutra je Omerpaša ušaou praznu tvrđavu. Građani su ovog puta još gore stra ­ dali nego prošli put, jer su ih s jedne strane pljačkale^ Omerpašine čete, a s druge strane Krajišnici, da je svijet ostao go. Poraz ustaša kod Jezera odlučio je može se reći sudbinom Krajihe i skršio glavnu silu ustaša. Latas odredi sada da se vojska odmori nedaleko Jajca, na Carskom polju i tu pričeka dolazak Ibrahimpašine vojske, koja je išla iz Liv na1. S tom vojskom išao je i sijedi Alipaša Rizvanhegović na samarici, koju je *) P ri'e ulaska Skenderbegova u Mostar stigli su iz Stoca u Sarajevo Ailipašin sin Rustenbeg i unuk mu, koje Laitas smjesta stavi u zatvor. �( Bpoj 5. - » F A JP E T « vodio mu sin Hafizpaša za jular. To poniženje pratilo je Alipašu do iDobrinje gdje je svršio svoj život*)’ Nakon što se je vojska1 odmorila krane Omerpaša ispod Jajca preko Varcara, Sitnice i Dobrinje u Danja Luku, odakle su ustaše već bili pobjegli pred njim. Sti­ gavši u Banja Luku ostane pet dana da se odmori. To vrijeme upotrebi u suđenju vodama i ustašama, pa odatle krene preko Ivanske na Kozorac. Tu ga diočeka nekoliko stotina ustaša iz zasjede, ali se ne upustiiše u boj nego odmah pobjegoše. No Omerpaša se osveti gradu i po­ pali ga. Krajišnici su se povlačili prema Krupi i Bihaću. Omer paša je bio več davno pozvao Ilinskog sebi i on zbilja i prispije preko Livna i Petrovca pod Bihać 14. džemaziulahira (4. aprila 1851.). Dok je Omerpaša išao na Krupu, gdje je bila najjača sila ustaša Skenderbeg Ili'nski nije mogao miišta učiniti bihaćkoj tvrđavi, koju je branilo ndkoliko hiljada Krajišnika. Sta više prijetifla mu je opas­ nost, da mu ne dodu ustaše s leda; pa bi mu se to i do­ godilo, da Latas ne razbi Krajišnike s Jaisonice. No i Latas je iimas mnogo muke, jer su se Krajišnici bili utvr­ dili na drugoj strani Une i postavili na obližnjim bre­ žuljcima tri topa. Ali Latas po noći iskopa opkope uz Unu, postavi iu njih vojnike, smjesti na zgodne pozicije topove i sutradan mu uspije,, pod strašnom vatrom pre­ baciti vojsku na drugu stranu rijeke. Prelazak vojske traljao je punih pet sati. Kada su Krajišnici vidili, da je uspjelo nizamu preći' Unu dadlu. se u bijeg. Branitelji bU. haćke tvrđave doznavši za poraz svojih kod Krupe na­ puste obranu tvrđave i razbjegnu su. S tihfjg'-uglavnom bio svladan sav otpor i izdahriula Krajina pred siloi Omerpaša se sporazumi sa Skenderbegom radi daljnji nada i provadanja reforatm , ostavi posade u Bihaću drugim mjestima pa k ren e ‘natrag s Ilinskim u Travnik. U Travniku pozove Latas vahju i sve članove ve­ likog Ajaletskog vijeća na zdogovor o uredbama, koje je mislio provesti. Isto taJko ustanovi ratni sud. koji će suditi utamničenim i buntovnicima, kojih su bili pune *) Tu je navodno Alipaša nehotice ubijen iz puške jednog vojnika, koji je čuvao njegov 6a|dbr. Međutim prava je istina, da je ubijen po nalogu Latasovu, da ne bi Alipaša u Carigradu okrivio serdara za njegova zla djela i. Nesterin Bjelevac: Na razvalinama dvora Alipaše Kizvaubegovića Ah, kafoo li negda u vašem krilu Svjetlost života i slave blistaše! A kako vas sada sunce tužno gleda, Odbijajući zrake od zidine vaše! Neminovno vrijeme svršilo j’ i s vama: Uništen vam sjaj je i prošla vam slava — Nestalo je paše, pa nestalo svega I sad samo spomen još u vama spava. Jest, o trošni dvori vi ste i sad puni Uspomena zlatnih pradjedova naših, - OrpaHa 69. vojarne. Medu njima je bilo većina nedužnih, koji su čekali u lancima na strašne osude, koje su u istini i bile strašne. Nad tim djelima Omerpašinim počne se i valija buniti, pa jednom reče Latasu: »Kada uništiš sve musli­ mane u Bosni i 'Hercegovini šta misliš učiniti s ovom pokrajinom?« Omerpaša je razumio kuda- šiba valija, pa naredi, da se i od raja pokupi oružje što bi i izvršeno u ciglom jednom danu 21. marta 1852. A sada da zada zadnji udarac muslimanskom plemstvu na stotine najuglednijih .prvaka svezane u lancima posla pješke u Carigrad na s-udenje. No mnogi rasu dočekali svoju osudu, je su pu.tem pomrli. Kada je Omerpaša bio gotov sa buntovnicima od­ luči i svoje savjetnike i pomagače ukloniti. Taiko opremi u progonstvo sarajevske prviake: Mustajpašu Babica, Fazilpašu Serifovića, Alibega Dženitića, Abdulah efen­ diju Uzunića, Sunulah efendiju Sokolovića, Huseimagu Mašića i Mchmedagu Bakarevića. U provincije posta: Mehmedpašu Biščevića, Deirvišbega iKrupića i Alibega Ožmića. ^Talko je krvavo i crno završio Omerpaša sa refor­ mama, kojim aje svrha bila, da narodu donesu mir i bla­ gostanje. Nije isključeno, da je Latas imao tajne namjere, da uništivši plemstvo ojačai kršćanske mase i dade im podstrek na bune, koja je kasnije i izbila. Nai posljetku .18^apriJa 1852. ostavi Omerpaša! Bosnu i zaputi se u Carigrad.*) 'dmali i'za njegovog odlaska poče se raja tu i tamo ti, ali carske čete nijesu bile toliko jake, da ih umire pomoći Bošnjaka. Ustanak u Crnoj Gori dovede još jedanput Omcrpašu u Bosnu god. 1860., ali bez pomoći iz Bosne ne bi mogao ga ugušiti. I ako je ovaj ustanak bio prividno ugušen javljali se lokalni mali ustanci, a kasnije se protegnuše i na Krajinu, pa travničko okružje sve do 1878. godine, kada je dobila Austro-Ugarska man­ d a t da okupira Bosnu i Hercegovinu. S tim je i svršila turska vlast u oviim pokrajinama, koja se trajala 464 godine. ___ ----- *) Sobom povede i Ibrahimagu Piluliju, kojeg je do­ mamio maznim obećanjima', no on umre, a da Omerpaša ne ispuni svoja obećanja. Vi znadete nijemo jošte pričat priče 0 našem dičnom moćnom Alipaši. Ko vladar je bio. Hercegovom zemljom. iRavhala je mudro desnica mu jaka — Divio se Statmbol sili mu i slavi, Jer u carstvu takvog ne bijaše junaka. 0 vi dvori trošni, gledajući na vas, Pjenušavi vali hladne Bune cvile — 1 vjetar kroz mokre zidove vam zviždi: Prolaznosti pjesme to se kroz vas krile. Ali, kako li negda u vašemu krilu Svjetlost života i slaive blistaše! A kako vas sada! sunce tužno motri, Odhijajuć zrake o zidine vaše! �Drpana 70. » rA JP E T « Bpoj 5. iiiHJia, morjie^a.aa Me 3amybetno h noiiiJia k m6hh. Ja MHcaM irpMMHjeTHO, Aa je Tavpa neuiTO carcpHJia y ibivipa. — ILTto ce je AoroAHJio Hy»peT? — ynHTa Me aipeCABMHA CAFHAH ii.ianieno. — <I>aAHJia, BejiMKa iiecpeha mo>kc 6hth . . . — H3(Je^Ha ycnoM«Ha H3 MJiaaocro) roBopiHO caM Myn.aj.vhM h caonhuo joj Mojy Oojaaaii. (HacTaiBaiK, 3.) — Oa MypHcOera, H3 llaimea? — yiiHTa ona. Ja caM iioTijpAHO, a ona Ooja/KJBHBO H3Byne nncMO V. 3apyrce Mypmo6era Jaxjaaam«4\a ca .Oa^jroM H3 me^apa h pene: — Ajih ce nehean jbvthth iiito caM nnoMo yae.Tia. neuiTO cy ce o,iyjbHJie. Hicrama AjoB©ji;a je Cmna joui MeaiH je 0AJiaHyj]O, cmhpho cqm ce, na OHAa joj Mjia^a, a,ra Beh noTnywo onpoMJbena. Ho yHiijeiK je. Ao 6 au.no: neuiTO Hcna.Tio nito je gacoahjio c®aiA6y, na h capa c.MpT — Karco. CMinjem to ' ihhhth! ITa Tarc.y HHAJHCitpeMypnooBa opa. UpnjiMKOM OBe nocjere caomhHO My je PmparrSer, «iijy!. • • Ona nor.ne.ia neicrvA na CTpany h pene: ^a je h rcyha ype^eHa, na jom Moine naaCpara no— HeMoj ce jB'Vthth 6 papo, ja 3iia.M nyRaTH Tajny. ityhcTBo c OapnjioM, rciaiia on to Haije 3a. cxo;;ho. P hJ a caM je yxBaTiio y iieiipH.HHnn h ynHTOo: ijfiaToer je 6no nonjerc oC>a3pmB, na imnHM Hnje xrao — IllTa ce Te6 e THne M,ypHc6eroBO mhcmo? Ha rioapiijeATiTU nonoc n Tanimnj- CBor 3era. PasroBapao je C IBHM O OBMM CTBapHMa iBp.10 OIipeiiHO, ^a HeC)H H3- rcarco MOiKean nurani ono iiito ce Te6 e ne rane? „O n a ce jom .mirne 36y.HH, jiHii,eM joj ce npe.nn pyrjieviajro, (Kao Aa jegpa nerca, Aa ce n Bjeimame oCaBH. H arco Mypnc ^anaic He (mijame ocočhto pacMOJionfeii MeiiHJtt) h pe.ne: — Bpapo, neMoj ce .ibyra™. . . Ja ca.M 6H.na paAOaa onarce paaroBope npHrcpHBao je arpaBO CTame AiVP'^ paciiHTOBao ce o CBewy n OAoCpaBao cBe npe,i!.aore c-bop anajia... Ja- orm Mopajia npo’nrrara:. . . — A 3a uiTO? — yniiHTaM je r.neAaj.vhn joj pamio 6y^yher TacTa. Karia je ycTao n onpaurrao ce^ pene wy PircpaTCer: y Ona je nJiarcaJia. Ja caiM nac~TiyhHBa)0, n a je ynnTax: — Mypnc6ej, a.m He3a6opapn a# flot)ew k naMa — <I>ap;«nia, (mohh ce A imihm;, .. !ra :bo.hhmi na Tepa.irnje! M ja ^ y paHHjejriohn, ma arco ircejiHiii Mvpnca? MOirceMO crc;yina. L C*" < Ona Me ncrjie^a h He pene HHiirra. Ja caM joj Mypnc npnc-Ta^e n jronopnme Rpnjene KajtaTEe^ce Hahn. HarcoH Tora noispaipio ce PinjiaTCec y CBojy CTaBHO jom petino mmiBe: nncapHty, nponiao ABa, apn, nyra Tano-ano n — Mo/iua ce h to Aonncjjem? Moncpa ce BO.anTe? caM ceCai: f - He, — OArO'Bopn ona. — H to je noMaiurvTO c Mproe Tanrce!JrC3« — A PeipHK? —- ymHTaM na -obii m. OaAH.ua noPmjiaTfier ne đnjanre Cam o.pvnieTvi.cn c naoopoM mynr, na pene oa^.V'iho: c'Boje Khepn. Oh je xrao na CBarcn nanaiH Aol)e y — 3a rnera nehy Hnrcaa nohM. . . On mm je Mpoarc. po^fiiHHOKe Be3e c čoraniM HOBnapoM XycHn6eroM, a.in My n.iaH natCBapnuie chh h Khn; npun kojh Hnje nao Hyc])eT npecTaAe npHmoriHjeAara. PMiJiaroer ce Aa wy cecTpa nocTane jrcpaiĐOM ofinninor TproBanrcor pa­ cOpara >KCHM H pene: nima a Kheprca, noja ne xrjene Aara CBojy hphbojij na — Herca nerca. . . OBaj 6paiK, na ce n Majrca K asnije npn^pyncH mniMa. PiinfiaTOer je o rn o caM na 'jednoj CTpanin n nopao noHaa c*Bor pa3roBopa 0Ai6MjeH je Pef()HK6 er; ao nenycTHTH. .' rapn Mjocena Aouiao je MypHc y l{apMrpaA, a Ana .\rjeKa./ia je Pecjmrc o g n je n Mypnc Gnjauie y nap»3y cena iiocjiHje Aonaioim 3apynno ce ca Oa.AH.i0M. h nnje ce OHa.io, xohe jih y«erH OaAHJiy. A o g n je n je npHJTHKOM rca,pa je oaCmbiio 3aTpa./Kno OaAH.iv o,p poVI. AKTe,rBa, IIopyneHo My je, ^ a AjeBojrca Jby6n ,ppyror a OopMan.no neMa 3apyrca na HcTorcy, hhth cy yonhe ne OHor Kojer cy joj 6h.th naMnjejra.iH. Kacnnje je yo6Mnajene koa MfycjiMMama. To je 6ho npHCTaiiarc poMvpnc ,po3Hao rcarco je CTBap tot ,pana npoTeiKJia: AHTejba H aapjnimrca. H crana, naKPonMo je Mypnc tom OavPHJia je mymna, r.ne,pajia npe>pa ce. HycpeT je npMJiHKO'M OaAHJiH rcpacan noKJioai, a 0Ha r a AapoBa.ia norneipao necro CBojy cecTp.v, HacjijhiHBao H>e3nny c »mjjHjcKOM 6ypM0M«*). Capa je Mypnc ii03MBan 5op6y h KOHanHO percao ony: nemhe y rconarc, Himao hm n a 6ajpaM rcyhH, ajin ce — 3a nno ce ikvphtf? HeMojTe je ch.'ihth, MC/KVpa nnarc nnje cacTajao cjio6 oaho ca c&mom AjcBojrcoM: Ho HMa nercoT Apyror. ABa MJiaAa cpma iiauum cy necTO npHjrarcy, a^ ce hoMajrca ce onpjia: pa3M0Rapajy n A W o^niiirca ceojoj Jhy6 aBH. H)Mxonoj — Kora? ria ja 6nx MOpa.'ia snaTn. . . cpehH He Cmjame rcpaja, — Ajih Mo-Kja nnarc nercor bojim . . . H pOAHTCJbH Cy OhJIM 3aAOB0JbMH, lipHjaTCJBH P h(I>aanaa norjie,pa CpaTa cy3HHX onnjy, na on,pa opa (JiaTCoroBM necTOTajiM My, a I HycpeT, CpaT Ajcnojrce h Majiiy h noOjmie y ,ppyry co6y. HMao je na]X)niHTor paojiora nocejmra ce tomc AoraTaaa hm je HyicpeT o^ao Tajny ,pjeeojnM[Hy. bajry. y meiroiioM cpny aipoJiMCTajio jiomobo CTa(wio nape, — Je^Hor pana — npHiiOBHjo,pao hm je HycpeT — ;ia he ce capa Mohu iipnCJni/KiiTM OaCmin Capna-H, rcoja necTajro mh je japnor iiHCMa iiito caM ra ,po6 ho H3 Tla- ra je ao caA xjiav:iino cycpeTa.iia paAH Mypnca. 3a.T0 je pH3a. Bnjax ce yii.naniiHO, pa ra MHcaM irpje H3ryf>HO, H-ycper h noc.raje irpMroBopno uinme iiyra oi;y, aa- je jep 0hx f>HO .vnponauiTeH. y tom nwoMy iiHcao mh je TpoCapo 0AMax yAara OaAHJiy h ne aobboahth obojihko M.vpHcCieT o nauiHM eMMrpaiiTHMa y IIapH3y h iiokhm neicaiBe. Paajiora nnje percao, a ra je MnrjieAajio, Aa ra HjHxobhm ocHonaMa. y hcto BpHjflMe janjbao mm jepH-y je nonjepno Maju,H, rcoja je CTpeimjia naA cyvijCHnoM BHjecT, rcoja je Mopajia ocraTH TajnoiM! Bho caM onajan A. Xuif>3u Ejejteeati: j h rcao Jiyp yaeTHo y H»e3HHy co6y. Ona ce iipecTpa- *) npcTen 0A cpeCpa, rcojer xai;nje Ao«oce H3 Merce. �>rA J P E T« Bpoj 5. CBOje ijjenje, ja ce ne jorojn ihto roj, urro 6h motjio 0:Kaji>aTH hmc iteoH'iie m p e u,apHrpajjOKe nopojnije. H ako je MajKa 3Hajia 3a Taj;Hy cBora čuna, ja np.Meiucy Jby6ii HHje nacToja.ua ja ra ojBpara oj, Tora. nHje joj 6hjio jparo, ajni je iujm jia h MOJiHJia ce Bory, nocTHjia h jHjejiHJia mhjiocthi^ , »ja joj jejHHKa čuna OKpeaie na npaBH nyT...« HyiopeT je 6ho ibesKiHe HapaBH Kao h O ajjuia. Y /ye,PHJicTBy je Gho Gojicskulhb, K,pxKa sjpaBJBa, ceimimoh Tanan, h noByhoH. H ako je RacHHje. 3Atia3hio y CTpaHa 71 GjerHe pasrOBopy c h>hm. Kaja je noBjepno Tajny CBora cpja 6yjyheM 3eiy peitao My je Mypnc: — HcTHHa je HycpeT, ja caM HeKaj nipnjaTeJbeBao ca nopojHU,OM Capnama. ^jeBOjiia je jmjena h oCpa30BaHa, a r a H>e3HiiOM cpuy Tpedarn ce nojiarano npiH6JIH5KHTH. Kaja je obo peKao MypHC HycpeTy HHje mhcjiho, ja he cyj6wHa jpyranHje ojpcjHm PoBopehu obo MKCJiHO’je Ha <Paj!Hj]y h rnejao je y HajćJiHžKoj 6jih3h.hu y CBOMe Tiapy'ijy, na CBoaie cpuy. HycpeT je 6 ho 3ajo©ojban..Oj OBor nača 6hjih cy jipyurrBa iHHje ce HHKaj Morao H3jejnaxmTH ca cbojhm ApyroBHMa. Hjea.TH'CTa no jynm bojimo je caibapn™, cbh H,eroBH 'iacoBH iiocBeheHH. Jby6aBH. Oh je yoHjeK HHcaTH njac-Me h cjiHKaTH. fbcTOBa Tipna jbyOaB Gn-ia je mhcjiho Ha Ca6Hny h na CBe Ha’iHiie nacTojao 38jo 6hth jej,Ha *cjiHKa, KOjy je hocho y3a ce, JbyGH0 je h njeBao H»e3Hiiy Jby6aB. Y CBojoj npeBejiratoj Jby6aBH unje onajoj njeioMe. K aja My je MypHC inpnnoBHjejao o CBojoj 8H0, j a je npeiMHoro nncaMa nocjiao, a j a unje joGho Jbyf)aBH, na Kaja ce ynoaHao ca CaGnuoM ociajia My ojroBopa, HHje onaano ja My ce jjeBojKa HOMa.no yivjiaTa ycnoMeHa 3a ysHjeii y cjehaJby. H HycpeT noTajupe H>a c nyTa h ja He-pajo 03jpaBJba na H.eroBe noajpane. Taja ce je CaGima nacejiHJia.y LI,apHrpajy. Hycper mhcjiho o npHjaTejbBBOj' jp aro j h jkcjiho h ce6n TAKy cpehy. A kaja ce je Mypnc s a p ^ in o c iberoBOM ce- je nornao iieKOJHKO nyTa, j a je nocjeTH, ajin ce yBHjeic OTpcfti, OHvja je HyopeT neh oafnubHo jpMaio j a HeMa Hcnpej ityhe JiOBparao. HeuiTO ra CTpauiHjio, HHje HMao BHme sanpeiKa jo c p ja MJiaje JepiMerate. IIpeBapHo ce. ojBasKiiccTH' ja npHCxynH Toj jjenojjH. Bojao ce je; JejHOM ra je npHMH.na CaGraia, jok je Mypnc 6ho y ^jBpra ce 6ojao Hycper, j a ra jjjeBojna ne oj^nje h ja Bochh h HJe.M.y je 6n.no Bpjro xiyj|HO, KOJiHito ra OHa-pac- «y ne pemre ja jl/Oh MypHca... Jep Taja 'Oh 6hjio iiMTyje o MypHcy. Kaja joj je percao, j a je nyo j a ce CBpiuoHO h c h.hm h ‘bajHJiOM, noja je Tpe6a.ua nocTani h jKeiiH, onaoiHO je narjiy npoMje«y Ha H.oj, ,na joj HHje MypHCOBOM jtcciiom hhm ce oh noBpaiH H3 Bočne. 3a cmho pehn, j a je 6am H.woBa cecipa MypncoBa ojato je HycpeT ojrabao h nenao yjajy cBoje cecTpe, Kaja 6paniHi;a. nocjiHje cy ce cpeJiH neiuhe ria yjrHip[ h y je BMana h CaCnna bhjhth, j a je OHa Jby6aB H3 MJia- nooopHuiTy, ajiH.ce Ca6HHa yiBHjeiK KJioiHHJia, j a H3>—jocrn Ghjia y HCTHHy cano Jby6aB MJiajnx jama. IZ STARE ARAPSKE L RIKE. Prepjevao: Muhamed-Tajib Okić. Ja bih plako’ ! . . . Ala nešto, da sam čedo malo 0 Zelfinu viseć vratu bijelu* Da me nosi na grudima mekim Dane, noći, godinicu cijellu. Ibnu Ebi-Rebia Mahzumi, Kurejši: Hindi Harisovoj 4 Kad zaplačem, da me četri puta Mednom usnom cjeliva polako. Ah, ja nikad, ne bih nikad presto’, Ja bih cijelog svoga vijeka p lak o !... Vjeruje im Sve, što više ne daju mi njojzi, Ljubav mi se više rasplamsava; A što više njoj nalažu ma me, Sve me više jadnog izbjegava. S’ uzdaha Ah, ta suza nije pala Iz mog pll'ačnog oka. To mi jadna duša kapa S’ uzdaha duboka. Ne ugasili žeđi Ah, sve pehar za peharom Ja sam plamnu ljubav pio, P a nit’ pehar osta prazan, Nit sam žeđi ugasio! Vaj, ti dani! . . , Koliko je pTOiijalo dana, • U kojima suzice sam lto! Vaj, ali sam i za njima plako, Kad u drugim danima sam bio. Kamo sreća, da je Hinda Došla, kad je obećalla! Tim bi mojoj bolnoj duši Djejstvujući lijek dala. Da je barem samo jednom Jaku volju pokazala. Ta nemoćnik tek je onaj, Čija j’ volja, slaba, mada. Jednog dana bješe naga (E da bi se rashladila), Pa drugama svojim jedno Pitanje je postavila: »Višnjega vam, da 1’ sam lijepa, Kao što mi Omer pjevia, Id’ on samo pretjerava, Kaid stihove slatke slijeva?« Drugarice na te riječi U razbludan smijeh se daše: — »Sto se ljubi lijepo je Svakom oku!« — otikresaše. . . . To su rekle, jer je zavist U srca im legla mdada. Sta te briga?! Odvajkada Zavist drevnim svijetom vlada! �- »r A J P E T« OrpaHa' 72. Bpoj 5, H. P. TpaByH>aHMH: JELENI JA BHX Ghhvhph cy nonynajm Tebi ću sabrat sveže ruže, Najlepše što cvetaju na svetu, I dijamante, Što ih daleko od smrtnih Krije Afrodita — I tebr ću dati miloga slavuja, Što za radost i za boi zna; On će tešit pesmom prošlosti, Opisiaće ti suze isplakane Što ih je lio Od čežnje za ljub av i. . . 1 svilenkastu kosu bele vile, Što se njome ponosi — A tad ćemo poći skupa u carstvo sanja ,-P u n o života neumrlog, Gde se skupljaju slavuji Radbstl i bola. / y CjioSoaii caA ce AHiue, CyHu,c CHiiy, \iarjie necra: Tpn ce OpaTa 3aTpjnmie. Ce.ia, n.HBe h pyAHHe Hncy nycra nao npebe, Poiziy ciioBa CBaajy.no je: CnođojHTie cy uauue Mefje.' Opfmn, Xj>Ba.T h CaoBemu; PyKe Cpa-rcKc npy?KiHJi.H cy, Il’oA Orapfie CiapjaK xpne: Po6.n>e Ty^e Brane inicy. lio no.rbUMa, ;iy<>paBaMa Hama »ROHKa pen ce *iyje, Oa Bap^apa JaApaHa •Ie;uie necM e ca/i,a 6pyje. To cy necMe GpaTCKe Gnore, AMailCTH TO cy JljaiBHH, Koje cy HaiM ocrramnn ^niB-jyHapH, npciijr cjiaBHH. IlpocTpaHa je 36MJba ona, ,7T ,omobuha nama jjhjiav Ha JbOHOM ce TonnoM .Kpn.'iy Tpn pobcmif Gpaia c,RH.jias CBe ^ep^ane n sejpiHKe lboj je Boro ^apoBao,' Oto ncHBOTa, Ka;yyf)HXmm’o, Ja Gnx aa H>y>5RpTRoiBao! JOBO P. BoUJKOBMfc, Mociap. BUMA JE BMXA . . . rrajv-je jako ca ceBepa Ayno, HMa ce je .oiiyinTa.na c BHCiina, Hn 0B0jHx 6e:mx CMpoHjnm ARopa, Ibrahim Džafčić: A Bei'MKH ce Mecen, navajbo ima ropa. 0, NOSTB SE CRNA J GAVRANOVA . . 0 , noste se crna jafiat. gavranova, Iznad dom aje moje krvlju natopljene, Noste se tam ’ :iza planinskih vrhova Da zlatni traci obaspu livade nam rodne. Da nam zlatni traci sažegu i spale Onaj crni korov s livada i polja, I dokrajiči nesrećam a koje su n as trale Vjekovima teškim od Kosova polja, I da zrnje plodno na našem u klasu Zažutt se novim , 'bujnijim žih/otom, Da livade naše, kuda ovce pasu Zazeiene se novim sjajem i ljepotom. P a da bezbrižan pastir 'sa frulicom malom Veselo zapoje naše pjesme glase 1 da dade znak i starom i mladom Da su davna braća opet poznala s e . . . ’ 0 , noste se, noste, jata gavranova, Iznad domaje moje krvlju natopljene, Noste se tam ’ iza pilaninskih vrhova Da zlatni traci obaspu livade nam rodne. M uhamed ibni Đešir: isprika Cesto mladost za ispriku Uzimaju mladi ljudi, Za raskoši i Za slasti, Kad im mlado srce žudi. CBe je cneroM noKpoiBeno, nonooHe je.ie 0Mp3Hyre CToje, A HjHxobc rpane Jeijajy oa 3HMe. . . H CBe, ja iiycTO, crne aaanpjio, Qa TeuiKe 3HMe cMipe/ra ce ropa H nnrAe HHje Ghjio >KHBora cTBopa. . . C©e je Ghjio HeMo h CBe CMp3Jiyro, CNfp3Jia ce h ’iecMa, Te BHiue n e toth CaMo cy Gnjie TOime, Tnoje njm e ohh. ;_ IlPE/tOCEJiALbE OMPTH . J a HyjeM HeKe MejiOAnje TyjKHe, OAjeKyjy Ha CBe CTpa«e Ty/»HH rjiacH, HpeA omtMa MH Ae&Ae CAHite py®He OcehaM Aa mh ce MJiabaHH jkhbot rac u . Jia ’iyjeM CTpamne MejioAnje cMpru, lIyjeM rp'iCBHTO Me 3a ;iyiuy xnaTa, OcehaM Kako Me Ha paMena npTH, J a onajno BH’ieM: »He Aaj Me TaTa!« . . . J a bhahm rAe MH n ajie CBehy A HJia’ina Miajka BHuie rjiaBe errojH H a k y n e c©ojy xyAy cpehy. J a bhahm n o iia TAe MOJiHTBy nojn, OcehaM Aa cynu,e iirnAa bhact iiehy, J e p Me CLMpr ropicHM orpoBOM AojH. �Bpoj 5. - Vejsil Curčić: LJEKOVITE BILJKE » fA JP E T « CtpaHa 73. kašike salepova brašna, jer on je jako sluzav (ljigav) i od malo postane gust. Najveći dio salepa što se prodaje u trgovini, dolazi iz Male Azije, a ponešto iz Rumelije. Taj je salep dosta skup, a često je i pokvaren. Ali nama nije nužno da dobavljamo salep iz tuđih zemalja, kad ga ima i po na­ šim krajevima svuda na pretek, te bi ga mogli i sami u velikim količinama izvažati. Najobičnija, ali i najbolja vrsta salepa je ona niska vrsta kaćuna poznata pod imenom obični kaćun (Orchis morio) s crvenim kao skerlct, često ružičasto crvenim, rjeđe s bijelim cvjeto­ vima takozvana medena usna s a ostrugom je pjegava. Cvate u aprilu ii maju. I od nekih drugih vrsta kaćuna kopaju se gomolji, kao od takozvanog muškog salepa (Orchis mascula) s crvenim kao skerlet cvjetom i kaikad tamno-crvenim pjegastim listovima, od militarskog ka­ ćuna (Orchis miUtaris), čija je Ikaciga pepelasto sive ili svijefilo-crvene skerlet boje, od smedcg kaćuna (Ochris fusca) sa smeđe crvenom kacigom, od širokolisnog ka­ ćuna (Orchis latifolia) od pranmlnogkaćuna (Orchis pyramidalis) s ifpadno tankom i idlolje okrenutom ostrugom na ružičastim ili crvenim kao skerlet cvjetovima, od pjegavog kaćuna s crveno kao skerlet pjegastom mede­ nom usnom^ia blijedo crvenim cvjetovima. Sve te vrsti salepa rastu pet Mvadama i pašnjacima u našim krajevima, kuko rekoh, u velikim množinama, pa kad bi se inten­ zivno eksploatisao, donosio bi narodu veliku korist. Oo__duše ponešto se je i ranije kopalo salepovog gomolji u našim nekim krajevima zapadne- Bosne kao oko Trav­ nika i Glamoča, ali .to je minimalno. Trehalo bi svakako orgajnizovati i ovaj posao i sistematski iskoristiti i ovu biljku. r \ / Salep se kopa ovako:'U zemlji su.gbično dva go-t molja, stari i mladi. Samo se mliadi gomolj kopa, a naj­ bolje je vrijeme za kopanje kad kaćun procvjeta ii stab­ ljika počne da vene, a to je u julu i augustu. Gomolji se operu, i da ne počnu nanovo klijati, majo se ofure vru­ ćom vodom, zatim se nanižu na konce i suše na zraku. Salep najbolji nadomješćuje islandsku mahovinu (Cetrairia islandica), slađić iz područja sredozemnog mora i kozlinćinu (tragant). Salep. Na čitavom Balkanskom M u o s trv u i dalje na Unuentu poznato je piće salep. Ranom zorom, namnogo pntie svanuća, podu salepdžije (u našim krajevima veći­ nom samo Amauti) s bakračem u ruci, ispodm kojega je dagara sa žeravicom, tako da salep neprestano kuva, na sto također salepdžija podsjeća svoje mušterije vicući: kajnar! (vrije). Tako oni obigraju svaki svoje so­ kake do sabajia. Cim se svane i trgovci otvore dućane, zadu opet salepdžije po čaršiji i ponovo nude salep ducandžijama i njihovim gostima. Salepdžija spusti svoj bakrač s dagarom na tlle, izvadi fildžan iz onog oko sebe opasanog šarpelja, natoči salep bakrenom kevčijom i pospe istučenim isiotom (radix ringi beris, korjen od biljke Zingiber officinalis) koji se donosi u trgovini sa •Orijenta. Naš svijet drž^ da je salep mnogo zdravije piti nego crnu kavu, ali obično pije i jedno i drugo mnogo više nego što treba. Salep je bio poznat i starim narodima. Plinije veli. za salep, da djeluje na spolne organe. Teofrast (Tlibophrast) i 'Dioscorides preporučuju salep kao hranivo sredstvo. Arapski ljekari srednjega vijeka, koji su u osta­ lom donijeli razne perzijske i dlruge orijentalne salepe u Evropu, nazivlju salepove gomolje »hhsjala salab« odatle i naše ime salep. I naučna medicina priznaje Ijckovitosf saiepa. To je odličan lijek i hrana za sve one, koji su mršavi, blijedi istrošeni i n.emoćni, i koji trpe od stezanja i bolova u prsima iznutra, a tako isto i za one, koji pate od proliva i srdobolje. c Radi liječenja gornjih bolesti treba dobro osušiti sa­ lep, tući ga ili samljeti sitno, pa svariti i piti tri čaše svaki dan: izjutra, po ručku i u veče. Nikad ne treba da bude vreo nego mlak. Po Pelagiću salep se upotrebljava ovako. Za oporavljenje slabunjave i boležljive djece, kao i za liječenje proliva (kolike) i srdobolje, treba ispržitPsaiep toliko, da bude samo rumen, pa ga stući sitno i davati" pet pula na Suma kao voćnjak. dan po jednu malu ikašičicu, pomiješanog u čaši mlijeka Priroda nas je obdarila u izobilju svakim blagom, ili u čorbi od mesa. Neki čuveni ljekar Hufenland liječio je tim načinom vrlo uspješno, ne samo slabunjavu, nego samo je nešto malo postupala s nama maćuhinski piri i jektici naklonjenu djecu. Pored toga, ako je ugodno dijeljenju pameti. U duši te zaboli, kad samo pomisliš, djeci i uopšte slabunjavim, mogu da piju kuvana salepa koliki milijuni gotova novca propanu svake godine na umjesto kav,e i drugog pića, po dvije, tri čašice na dan. očigled našeg miairoda, koje bi on mogao vrlo lako isko­ On veli, da su djeca postala sasvim zdrava i krepka ristiti, samo kad bi znao i htio. Naši su krajevi upravo poslije dva tri mjeseca upotrebljavanja salepa. liufen- prebogati raznolikim šumskim plodovima (borovnice, land kaže i to, da je taj lijek korisniji) za zdravlje od brusnice, kupine, maline, jagode i t. d.), od kojih se vrlo svih mesnih ekstrakata, jer salep je blaga hrana i lje­ malen dio iskorišćuje, i to samo što se pojede u sirovom karija, a mesni ekstrakti opora i oštra, zbog šta mogu stariju. Prerađivanje i konzerviranje ovih plodova za ostave gotovo nam je sasvim nepoznato. poslije oporaivljenja nastupiti druge bolesti i boljetice. O d spomenutih plodova ponajviše ima borovnica, od Naučna medicina tvrdi i to, da je salep dobar i za oporavljamje rastrojenih, poremećenih organa za varenje kojih se najveći dio sirovo pojede, a virio malen dio se osuši i ostavi za zime. Tih suhih borovnica donosi se kako kod ljudi, tako i kod djece. Sailep može svatko sam po sebi napraviti za piće. ponešto i ma domaća tržišta. Ove godine prodaju se u Sarajevu po 30 dinara na kilogram. Kod muslimana vrlo To se radi ovako: Salep treba variti po sata poistiha i jednako miješati i čuvati da ne iskipi. Naše salepdžijie je obljubljenaladna borovničeva čorba', kojom se zaliošaifi na ručku ili večeri. Oma se pravi od suhih borovnica prave salep ovako: Salep se dobro osuši, istuče u havanu i na često sito prosije. U uzvarenu vodu metne se ukuvanih sa šećerom i nišestetom, pa se malo sgusme onog praška prema potrebi i kuva kako je naprijed re­ poput ladetine. Borovnice su i ljekovite. Jedenje borovnica odlično čeno. Najposlijc se metne šećer, ali je još bolje, idia umjesto šećera dode med. Med ili šećer može se met­ djeluje na probavu, najvećim dijelom valjda zato, što u njima ima mnogo natroniai, u čemu ih od svih naših šum­ nuti odmah zajedno s vodom, pa se zasipa saflepom tek pošto voda provri. Na jedan litar vode dovoljne su dvije skih plodova nadkriljuje jedini ogrozd. Kad se borovnice �CrpaHa 74. » fA J P E T « Epoj 5. osuše, izgubi se vodena sadržina, a šećerni sok se kon- pina i malina, može se kosa na crno obojiti. Plod se bere centriše u plodu. Ako iin se doda još malo šećera, onda u ljetu kad sazrije, a lišće u junu i julu. Jagode. Poznato je još iz starog rimskog doba, da su mnogo slade i hranjivije. Ljekovitost borovnica poznata. je jod starina kao su friške jagode, ili poljev.ene s mlijekom i vinom i za­ oprobano domaće sredstvo protiv proliva, jer u njima šećerene odlično razgaljujuće i osvježujuće jelo. Zanim­ ima dovoljno trijeslovine, koja se gubitkom vode kon- ljivo je, da svačija mida ne podnosi jagoda. Mnogima centriše naročito u suhim bobama i dolazi tek onda do naime, kad jedu jagode izaspe se tijelo, ali kako je to pravog djelovanja. došlo, tako d prođe bez ikakvih posljedica;. P riča se, da se je poznati prirodoslovac 'Lime izliječio od poganiče Od borovnica razldikuje se bnusniqai u svojoj kemičkoj sastavini i to ponajviše 'radi toga, što u brusnica ima (ulozi, giiht) jagodama. Od friškog i mladog lišća, ubranog u maju ili junu dobro osušenog, pravi se dobar čaj, na­ mnogo više plodovne kiseline, osobito jabukove i limu­ nove kiseline, te u ovom pogledu čini izuzetak medu ročito ako mu se malo primiješa i suhe Iazarice m irisave (Waldmeister). Dobro osušeno lišće naliči -potpuno i po najvećim dijelom naših domaćih plodova. Baš protivno od gotovo svih drugih vrsta voćai u brusnica nadmašuje izgledu i ukusu kineskom čaju. Osim naprijed navedenih plodova ima još koješta u sadržina kiseline sadržinom temeljnih i sastavnih dije­ lova. Ipak su brusnice bogate vapnenčevim i kalijevim našim šumama, što bi se moglo također m akar donekle solima, i imaju u sebi više.željeza nego borovnice. One iskoristiti. Oni doduše zaostaju u teku iziai onih gornjih imaju i tu prenost što imaju u sebi benzoove kiseline, pa se ne mogu onako oviti upotrijebiti korisno. Spomenuonog naravnog sredstva za konzervisanje pdodova, te se ćemo ovdje samo trnjine sa plavo crnim bobama. Ovaj one zbog toga mogu i najbolje konzervisati. Ovo na­ trn zovu Nijemci Schlehendorn a bobe Schlehenpflaumen.# ravno sredstvo z a konzervisanje pravi se danas i ha Od imena Schlehe postala je naša riječ šljiva. Naš narod umjetan način i upotrebljava se u industriji konzeiram nezna ništa narediti od trnjina. Jedino u jesen nza. prvih umjesto što se je ranije rabila borova ili salicilova kise­ m razova beru djeca i je'đu onako sirove, ili ih malo na lina. Ljekovita vrijednost brusnica od kojih se je-vcĆ maši ispeku. Odjegdje naiberu zrelih trnjitna i metnu ih u u srednjem vijeku praviio vino, cijenila se j*e ranije turšlju'Ssto kao što se meću kruške taki'še i smrekiue mnogo više nego danas. Od hpba p ratila se je jedna bobe. Ovo je piće pitko kao bermet, jer sladi i rezne. razladujuća pomast, a a»ok se je prerađivao u židak šu- Turšija od trnjina prijatnija je nego mnoga druga pića, pa bi se mogla prodavati po kavanam a, jestionicama i rup, koji je bio dobar lijek ođ grqsnice. Odlično ljekovito sredstvo su osušetni listovi od -naročito u zdravljacima. Ovo piće čisti pokvarenu krv, brusnica. Oni se skuvaju kao- čaj. O v o o ić e ublažuje i te time otklanja mnoge bolesti i odlično liječi nesvjesticu. Od trnjilnd^može se napraviti i bestilj, koje se uberu liječi uspješno bolove otbpogtm ice (adozii) i reume. U lišću ima naime mnogo treslenc kiseline i još druga dva iza prvih m razova i ukuvaju dodavši malo šećera. Ovaj je pekmez odlično sredstvo za svako poremećenje ti ljekovita sredstva, arbutin i hidrochinon, i to naročito mnogo u jesenskom figtu i radi toga je i najbolje d a se utrobi. U Engleskoj prave dapače neku vrstu vina od trnjina, samo ih valja dobro pošećeriti. lišće od brusnice bere u jesei^ i kasnu jesen. Od trnjina su svakako mnogo tečniji drijenci. 1 ovaj Treći je naš divlji šumski plod kupina. 'Botaničarima plod propane u nas najvećim dijelom. U pomanjkanju je poznato oko 300 vrsta i podvrsta kupona. Naš narod boljeg voća bere i jede narod gdjegdje zrele drijenkc. ne obraća velike pažnje običnim kupinama i beru ih Alii se dade i od drijenjaka štošta načiniti. Dok još nijesu obično samo djeca kad sazriju ta jedu. Ali i kupina ima sasvim zreli, meću se u slanu vodu i začine mirodijama, nekih svojstava u sebi, da ne zaostaje nimalo iza drugih ili se zreli drijenci ukuvaju u šećeru i daju prism ak uz šumskih plodova. U plodu ima ptmo> više šećera i tako­ đer manje plodovne kiseline nego u brusnicama. Od ku­ meso.. Popržene košpice od drijenjaka nadomješćuju kavu. pila može se iskoristiti osim ploda također još a lišće, Ne smijemo zaboraviti mi naše zove, koja je u na­ kolje daje vrlo tečan čaj. Uostalom uzimano je odavna i rodu poznata kao vrlo ljekovita. 0 njoj ćemo pisat u u velikim množinama kupinovo lišće za patvorenje kines­ . kog čaja. Kupinov čaj upotrebljava se uspješno protiv posebnom članku. Koristimo se dakle svim pHodovima, kojim nas je crva nametnika u ljudskim crijevim a. Od kupinovog priroda tako bogato opskrbila d kojih • im a posvuda. ploda može se narediti vrlo arom atično i tečno piće, Samo naše neznanje i nemar krivi su da toliki milioni koje nagoni na znojenje a ujedno rastv a ra sluz u prehla­ novca propamu svake godine. đenim organima za disanje. Najbolja je v rsta kupina ona sa crnim sjajnim bobama, ali su dobre i one sa plavim bobama, koje obično rastu na mlršavom zemljištu. O d­ lična je marmelada od knpiina. U Švicarskoj peku od ku­ pina neku vrstu rakije, koja nimalo ne zaostaje iz'a one H a p o A H O 3 flp a B J b e . od višanja. Kupine se upotrebljuju i z a farbanje vina a njima se može i kosa bojiti. Malina spada također u red kupina. Ono što je re­ čeno o kupinama vrijedi i za maline, jer i u njima imia Cpthiofiojtia mira itaRO ce jom naauna: rpuuca,- flujabukove i limunove kiseline, šećera i t. d. Od ploda se eoiiTepuja, 3ap aan a je 6ouecr. IIoonaTa Cnjame neh pravi malinova marmelada, malinov šurup, vino i sirće. y npacrapo ;to6a, je y oBehHM iroxQflHMa Mopn.ua Malinov šurup odlično je piće za ljude, koji boluju od jby^0TB0. HapiMHO, ;ta je y flaRHHJEH, aok cy jkhgroznice, a dodaje se i mnogim gorkim i neugodnim li­ both6 iipHJiHKe tfmie ^pjra'i/uje, no juto cy ;taua, ; iok jekovima. Caj od malinovog lišća ima gotovo ista svoj­ jom KyJiTypa »raje 6u.ua na ohom cTeiieny, na kojom stva kao i kupinov čaj. Lišće od malina, kupina i jagoda zajedno pomiješano može potpuno nadoknaditi kineski je ^anac, napamio ,T.a je tjio aa nmi>eiF»e napaam a 6oJiecTu 6u.io aiuo/uiuje. .ffoui ju ;;i;an!aic mpo>Kmji>ačaj. Vrlo ijc dobro isplakivati usta i grlo vodom od lišća i ploda od malina. Vodom, u kojoj se skuva lišće od ku­ na.Mo Ty u TaMO no Koju onoeucjiuju itoxo;i, to tkwie- 0 (JPAOBO.LH �Bpoj 5 »P A J P E T« CTpaHa 75. CTH, ajitti HH MOflajieita y onoj Mepn, y Kojoj ce to npe 3<iHBa.TO. Hciy nojany npoMaipaio „ koa apvthx X pa;»fflx GoJiecnt: imnpencoM nyjnype ohp, jeaaBajy. A Aobe .hh, Kao iiito Onja.uie 3a nponuiora CBCTCKora pa.Ta, ao iropeMeheita cpe^eirax npaunoca, ao komgmaifca h 6eAe y Ha.poAy, onefr ce onarca, Kano aapo3He Cojiecra pacry. JIvnBa hbu je cjimaa lAaaramiba Pycnja, y Kojoj noj^ipHe 3apaane Gojiecrn n,Baxy h 3axBahajy XjHjba^e h XHJbame JbyAH roAHMime. Hnje Moryhe, Bajba ra cupeMHTH y noce6ny oo6y h.th Oapt'M y noce^HH KpeBer. Ibcirom nocTejbnna., tioJbaiBe, noRpHBarai, i;omy.ibe n Apyro, T]>e6a Aa ce Ba­ camo cii]X‘Majy h nepy, jep cy npeiiocnonn 3apa3irax :rjbMBHii,a. y c.tca chjih!hx ii|M).TbeBa Ti.aaTiio ■ n cTnapn / !aM]xibajy ce H3.Ty>iHHaMa, a cBana Mpjba MO/Ke ohth H3BopoM HOBe oaipane. Grora xpe6a nocBethtu JiaponHTH onpeo f)axpcHHKOBy pyfi.fby n cbmm npeftMernMa, c Rojn-Ma je oh y ■AO|Anpy, nonaBMTo H mm noaiiajeMo y Hanum RpajeBHMa cpA06(Wby. nocyAH, y Kojy ce Gojiochmk Honpa/KH>yjc. Gbo to Karaajn-'ce nojasu y BeheM hjih wan>OM oncery, 3ao- Tpefia pacK.y/RHOM TeK.yh';«ioM pacKy/KHTH. JeAna-Ko GyxBara H6K0JIHK0 cejia h rpa^ona h oa Koje BpeMe je noTpefmo, Aa ce JbyAH, Koja CoJiocnHita A^ope, aonpofee, y3efiniH ramie mah Maibe s p r a m A HMa y f>po TyBajy. Tpe6a Aa iiaaion CBaiiona AOAnpa c 6oirac Kpaje-Ba, y KojHMa je cpAoCojta koa Ryhe, H3 ko- acohhkom nepy pyKe Tai;oI)ep y paioTi.y/Rnoj TeK.yhujnx yonhe He'Hnneoasa, Beh ce jroHaBJtiai y nojeAH- iiH, Koja ce MO/Ke naoaBHTH y c-Banoj anoren,H. Hajna'iKBM cjijmajeBHMa Henpecmiro. Tjkubhh cy pa3.nor . GoJbe je Aa ce npneoBe, iiito je upe Moryhe jiobiimk, TaRBoj neq>erHoj nojaBH Jiorne samome npnjnnie ii poju he OAp<vi,HTH cee, iiito je lioTpeGiio h Aaxn ny5Rhh caeer. * iie'iHCToha. MHoro je .’iaiimc o'iyBi:iini ce oa GoJiee/m, nero je . SapasHe cy GoJiecra oGejiesene je.AHOM aaje^jiE'jiuOM AprroM: CBaiia HMa cuora y3ponHHKa um i y/.oG-~ .i(^iHTH.koapa3He Go.necTH nMajy, CBaua npcMa obojoj npHpoA^ CBojNMa'ran eapaoe h urapeiba. GpaojiM\.y cMhyninMx, nppcraiM okom MeBHiAJi>HBHx rji>HBHna, Tajio 3b&hhx Gaiirej^ija hjih y APyroM KojeM oG- GoJba ce nrapH c noMohy H3Jiy^iHHa, GjiaTa, Koje ;;ojiHKy. yapo^iHHKe neKfnx 3apa3a*-no^HajeMo h mojkcmo jiasu h He3araai/Keno Ah pa3JiHxmrHX npeAMcra, ao —pyRy AO ycrajy h Tajio y HcejiyAaA m ppeBa. ^ojiasH mx c noMohy Haporamnc HHCTppteHaTa h HanpasaT Aa npoMaTpaMo. A.ira HMa 3apacirax .GoJiecra, Kojnx c noMohy npjba.Be xpane — iraporaTo Jiern myTeM llaAajbe, BejiMKo je »pejio 3apaae neyipebeHH y3poMHinie joiu Aanac fie ltOBHa’jeMo. CpAoGojba Aa Meby ohc npBe: mm«nosH'ajeMo y3poHHHKe Te 6o- ^a^OA, HeMHCTe BOAe h sapa/Kenn 3Aemi,H. r.maiBna je GTBap viancToha. lIncToha jfejia h orana, iiOMope h jiecra, KaKO HaM hx je Jbeicapciia 3HaiHocx ompHjra na H3MaKy nponuiora CTOJteha. A 6yiawhn Aa 3HaMO KyxHH^e, py6Jba h nocyba, 'jmcToha ARopiraiTa h ora­ y3poiiHHKa h n>eroBO pasopno ;i,ejiOBaiBe, GopGa naM he, eaxoAa h BA^ipa, yonhe nnraiBora roonoAapCTBa. |To je najBa./iiiiHje 3a Aepy ir OApacJie. C^oGo-Jba cnoje npoTHB ifcera Jianuia. navi,a h ACTe h CTappa. A Aere ce jom Jiaiime 3apaEojiecHHK, ivOjH 6ojiyje oa cpfloGoibe, HMa oohm 3h: TpeGa caMo noMnicJTETH, Aa ce AeTe nrpa h ny3a Bpyhmj,e h APyrnx Marae BaiKimx 3iraR0Ba, Teimce, no T.iiy, na aiio y Kyhn He Bjraina HHcroha, Mopa Aa KpaaiBe npojbeBe. Th cy npojneBH raaaio Baieciio ooe- ce 3apaoH h CTpaAa Kpn bikom ipoAHTejba. yn.yha.HH Jieatje cpAoOojte. Oh Mopa necTo Aa HAe Ha A^op, Ha iT[>e6a Aa ce nepy oamyHOM! Uo HOTponiKy canyHa 3axoiA, A^ceTaK, neTHaecT h BHrne nyra na AaH. Hbe- bhah ce, Koja je nyha nanpeAHHja. Ca canyHoxi ce roBo je AiiaTo peiRO, cjiy3aB0 h noMemano K.piBJby. He OMe niTeARTH, jep Ta je niTeAiea iiaonaiia. Kojihko Henpecrano oceha noape6y Aa ce Hcnpa3HH, a CBa- 6h GonecTH Ghjio Marae, na,A Gh oe y .Hac Tpoumao Gap kh je TaiiaB noKymaj 6oJia« h HecHOoaii. TaKBO era- ABiainyT bHine canyna, ho uito ra ce Tponra! ,3,pyra ibe Mome Aa noTpaje Brane c©AMHH,a. BoJiecranK ryOn je Ba/Rna cTBap: 3axoA- 3axoA TpeGa Aa je a«Gi>o orpatok 3a j&no h Temico Oojiecmn nponaAa H3 j s p u i y beH H Aa ra ce — naporano Jiern! — mccto pacnyAaH. Ako je (Kwrecr Temiie napaBH, a Tejro Heoraop- niyje KpenoM hjih ApycHM KojnM cpe,ucTBOM. 3axoAH Ho, na ajio ce He Jienn, «acTyna CMpr. BeH no itpBa- H cMeTHiUTa — TO cy Jieraa 3a nyhny raMia«, 3a Myxe. bhm npoJbeBHMa MoaseMo 3aiijbynHTH, Aa je ceAnraie Ta-Mo ce o«e Kore Ha xHJbaAe, xpa,ne ce H3MeTHHa-Ma fiojiecTH y v^eCejioM pp©By. ^eCejio je ppeBo . nyHo n npenoce ii-HHpe GoJiecra na jejio, a hobgk ce 3apa’inpeBa, pa3poBamo h iion:onano y cBojoj cjiy3nnii;H, Hiyje. Myxe cy bcjihrh HenpnjaTejb noBCKa. JeAnaK.y y Kojoj BpBe MHJinjoKH neBiiiAJbHBHX rjbHBHpa, y3pon- iKtoKiby Bajba nooBeriira 3AeHiiy, 6y«aipy. HHica cpAoSoJbe. Pa3yMJbHB0 je, Aa Te rjt»HBHH,e c CaaIIojaiBH jih ce cpAoGoJba y KojeM cejiy, CBaico je tom H3Jia3e Hanojbe. OHe Hirase y H3JiyMH'HaMa 6ojie- Ay>RaH jaBHTH to B.xacTH, noja he ce no6pHHym, Aa CHHiKa. II oivia je jeAHaiio cxBarjbHBO, Aa Te rjbH- ce 3apa3a He npouiHpH. BHii,e Mory 3apa3HTH APyronai noBeiiia, A<>be Ma y AO/iAp. c IIpBO je npaBHJio, Aa GojiecniiKa oa&ihmo oa BApaBC oiiOJiHiie, Aa ra no MoryhHocrH ompeMHMO y ofjniiiKH>y 6oJHHiiy. Ako to Chjio c Kojnx pa3Jiora Ap. HBaHMeBMh. �CtpaHa 76. >rA J P E T « Osman Gjikić. 30. m arta o. g. navršila se je dvanaestgodišnjica smrti našeg neprežaljenog pjesnika i rodoljuba rahmetli Osmana Gjikića. Da »Gajret« dade vidna znaka sjećanja odlučilo je uredništvo posvetiti slijedeći broj lista nje­ govoj uspomeni, pa su pozvati svi lični prijatelji milog pokojnika na saradnju. Uredništvo i Glavni odbor će se odužiti uspomeni na ovaj način svom nekadašnjem su­ radniku i uredniku i osvježi njegovim pjesamama stupce svoga lista. Slava mu i rahmet njegovoj duši! AJIEKCA LLiAHTMTi*) Haia jieuiTo Bunte oa Meccn; aama, RaAa je, 2. (JieGpyapa OBe rcvpne, iiecTajio H3 name cpeypHe A.ietKice llIaHTHha, PoljeH y Moc<rapy, OApatTa© y a a w y , Ma.no ]iyTyjyhH, Ma.no ce cvpajajyhit'‘or'n b a ra , Becan 3a ceojy »po^Hy rpyyiy« ohom hjiictikhiktinaro m jby(jaBJby ^errera npa\ia M ajip, on je h y>ipo y M oerapv-nocjie HecHOCHe h Ayre OojiecTH, Koja ra jć-noCTeneiiio H3HypaBaaa h , HajoaA, yracHJia. IlMe AjieMce IlIaHraha, Mel^THM, Ohjio je. no3.HaT0 y Harnoj iKibn/KeiiHOCTOi h 3Hairaao Bp.no Miiioro y jafiHOM jKHBony namena napoja Kpo3 'lirraBHX tphaccc't POvpnia. y npBoj ^epeHnijH, to he pehu y noc.ie^H>oj ^epeHHjji npouuiora Bena, to .je 0H.no HMe jepjuora M.naAora HOBeiKa KojH ce, c BjpeM&m Ha BpeMe, jaRjbao y TajipiniMrM jnicTOBaiMa h HaconteCHMa ca cthxobhime KOjll cy OlHJni IipH.THHHO HaHBHH, aJIH KOj-H HHCy Ohjih 0e3 ocehaaa, Oee H3BecHe .iMpeiie *.BewHHe’; KojH cy KaTKa^a hmejih h cciaHa h aKuenaa; ir KojH oy Ta;i.a, nocjie CMpTH Bojncjiaim Hjraha, Miiaic oATKaKa.nM oa OecKpBiiora, aHeMiiniior, HeopHrHiia.nnor h nanOTor cthX0TB0pc-TBa y Harnoj jmTepaiypH iioc,neAibHX ro;pnia XIX. Bena. TpeOa ce cemrm Aa cy y to BpeMe, nopea CTHXOBa MHJiopa;i,a MnTpoBHha h MHJiere JaKiimiha, to Ohjih j čamim cthxobh Koju oy AOiieiK.ne Mor.iH 30A0BOJbHTH, aico ne Jbyine oa npe'iHHnheiior h oHpypHor ciinypHor yK.yca, a ono Oap cacBHM M.na^e Jby^e, icojn cy H'Majin h HouiTO CMHCJia 3a yMeTjrH4iKe BpegjnocTH ii MHoro JbyOaBH 3a Jieriy KH>HSKe®aiocr. jJeceT AI>yrnx roAHiia, oa irpHJiHiie, t. j. iiprn AeipMiHja »Bora uea;a, CTBopiHJia je oa Ajioiice IUaimiha opHrnua.nHora h iLnojiiora necimica, aiojn je Aornao ao CBora nyiHor Hspaaa h Aao snaTa« Gpoj iiecaMa moje he ra iipe/RHbcth, Koje he octeth, h yhn y ocHORiie KariHTajie Harne iioesjHje 3a Gymyha BpeMeuia h rom inja iiOKO.neiba. /joOa IIIaHTHheiBor 3pejror crBapaiba, H>eroBHX CTBapiiHX h TpajiiHX ycnexa na^a y hcto BpeMe Ka&a ce npouH jtvpia pa^K ajuia oOnoBa name noeoHje, Ka^a je;yia rpyna MJiaAHx h GBeM\HX TajienaTa yc.ueBa ;i,a iiamy jiiHpHSRy y3^Hnjie, Oap y H>eiiHM najOoJbHM iipirMopiiMa, ao enponiCKora iniBoa h ancoJiyTiic upeAiiocTH. Ka;ta ce *) T. C. riaiiAVi'CBuh oApativo jc npcAauaita o n. Ajickcii HIiiHTuhy Koje npcuocuMo na »IIoamiiKe« aa iiarnc HiiraTCJbc. Rpoj 5. Ojpie roBoi)H.no o TOMe npeMeiHy perKora no.neTa Hauie jnipurKe, HMe A.neiKice IIlan™ha nehe Ghth iiacji^ibe y rpyim obhx TaJieHaTa. HajaaA je aoihjio aocct nyiCTHx h Ma.no iijioahhk roiAHHa. BeviHKH eBpoircKH paT aaxBaTHO iiac je iiotnyHo. y ;nyroTpaj«oj h ciajn o j OopiOn H3Me^y Hanmx caiBe3HiiiKa h HamiHX iieiipnjaTejba mh cmo aa CTBap nauie noCe^e h Haniera yj(\tHH»eiba iiOA'iiejiH cne jKpTBe. HpHiB'peMe.H'H TpHyM(j) imuiHX HeiipnjaTejba anaTHO je jiOTn^uy; iia{>a.nH3y naniera ,nyxoĐHor h MbH/KetBHor iKiHBOTa aa »umne 'irn ip n ro^pine. 3a n,ejio to BpeMe, hvTehH h TaMiHy.jyhn, iinje nenao hh Anenica IIIauiTHh. On je poneniao noOev'iiy h yjivpiH,en,e CBora napoja. ocn’Ba]>^b(‘ cnora BejiHitora c-na; on je — Kao iiito je pamije n.e.neo y CBojoj .nemoj neaMH B o k a — Morao ca JIoBhema naneBaru neciMy (JjioOo;i^i ; a .nm je H>eroi$a (j)H3H’i)Ka CHama On.na na npajy; h koja je Hacnao Aa« -c^oOoAe 3a peo h.itob iiapo-A, oh je ormnao y Be’iHTy HMi. IIiMa jeAJHcTBe.miKO ocehaibe h TpH-HernpH rjia®na motuBa KojH ce npoBjia’ie Kpo3 u,e,ny IIIaHTHheBiy moe8H'jy. To Be.niHKO h unipoKO ocehaibe Ji^OaBH h chmnarnje y MHoroOpoj.hhm oojiHpiiMa, innamcaMa h BapHanTa>ia opraHCHii je jm^amo y cbiiikh iteroB gthji, c.naOnfjH HJiH Ooji»h ; oho ce oceha y c-BaKoj iberoBoj necMH, iiOHomiiH OA HajpaHHjMK h HajiHecaBpiiieDiHjHX ao iiajOojbHX, HajnonyJiapHHjHX, Koje cy totobo nocTa.ne onumxM najioAiiOM cBojHHOM. PaavMe ce. Aa je to ocehaibe Kojera H.via h Kojera Mopa Ohth y oborom necHHivy h y ( Ba-Koj AoOpoj necMH. ripno Me^y erH'iKHM Bpe;ijH0CTHMa, OHO je HCTOBpeMBHO H y OCHOBH CiBaKC eCTCTHHiKe bpepJHOCTH. A.III ce KOA AP.\THX IieCJIHKa OHO 'ieCTO e.MeH^’je m ocehaibHMa Apyi'Hx KiuaJiHTera. A ko ce iiecirHH.H, yonuiTe, pa3JiHJ.-y.jy »iH-Me oa 0CTaJiiix Jb.VAjH, om a je Ta pa3Ji«Ka cawo y TOMe iiito je ejiaoTHii^TeT H.ntH HHTe.H3HBHa cKa.ia ibiHXGBHx ocehaiba neha. Hnane, ne GojnMO ce Aa heMO Minoro norpeuiiiiTH, oko i;a/KeMO Aa cy KOA ikhx h iioDHTHHiie h HeiraTHBire CTpaHe HOBeKOBe npHpOAe ’iecTO nyTa paaBnjeiiHje Hero koa ocrajihx. IlpeMa TOMe, aKO je hbbociio Aa y«eiK TpeOa B0,neTH noe3Hjy, itHjc. cawmno iih cHrypno Aa yneic TpeOa bojicth h necaiHii;e. AjieKCa IIIaniTHh je Oho je^aii oa AOCTa peTKiiix npiiMepa. y kojihko je Oho AoOap neoHHK, y tojiihko je Oho 6oji»h ’iOBeiv. On je — to vive.’iHMO iiar.nachth — h Kao necHHK h Kao 'iOBea: Oho c tu h k u Ao6ap. Momo Gh ce pehn ,na je Oho cthmkh 0.nar, — AoOap y j«wioM aijiocTOM h mhctom 3iia'ieH>y Te jieHH. Jep, (to je oBHMa naMa Aođpo no3naTo) IUaiiTHh je Oho jeAan oa iiauiHx Hapa3HTHx h Bajba;iiHX naTpnoTckhx iiecHHKa. Oh je 3aiHCTa Bo.neo CBoj napoA, h cnojy 3HMJby, H CBOj OaiBH'iaj jOAHOM HHCTOM H TOIIJIOM JbyOaj«by. II,eo onoj vrhbot h neo onoj paA oh je iioobctho TOLMe ocehaiby. A jih, kojihko pao.nHKe H3:Meby H>eronora naTpH0TH3Ma h naTjiHpniBMa Apyrnx iianiHx neoiiHiKa. Beh y ii]««hm cTHXoi?HMa JaivHiHheBe 0ray,6une, ua iipHMep, bh ocohaTe ne caMo j<vuiy cTpacHy jbyiOaB �r>p..j s. »r A J P E.T« npeMa 3e.MJh(H nero TejbHMa: h jejjHy nperiby h> 6HHM lieiipnja- »H OBaj IHto KaMCH aeujbe Cpđnje npcTeh’ cyimy flepe npoa o6jiaK...« Ha OHina, ona jfooBHTa rjiopH(|)HKauHja OTap6Hiie KOfl Jaacumha, OTapGHHe noja je casi^aHa Ha 6e3GpojnHM. KOCTHMa npeAaKa, noMe.HTHpahhm Hajoojbo.u K.piBjby; ii iberoB n0iiyuiaBH thcb na caMy iiOM.ncao a * Gh Ayimiauhh Morao 3aiKopa'iHTH cbojom hohhctom hopom y Ty CBeniH)y; u HajaaA ona CTpaxoBHTa iipemu h CBHpeira capi;a3aM JaKiiiHheB: C-Tpana 77. (popMH. KoMe lnije no3HaTa H.eroBa Jieaia iiec-va 77od JopeoeauoM, Koja ce Taico mhoto HHTajia h Koja ce TaiKo pa^o nena: . »Ko tu, uihcpn, noKiiAa IjepAuuc? ii Mopijane?. . .« li'o tu ni>ocy Oncep JeiaaH Oži Haj.iieniuHX HHii.iyica y iberoBoj noe3Hjn je HHKJiyc KojH je on y CBOjoj najiHOBnjoj 3Ghphh, KOjy je caM*ypeaHO h noja je obhx ^ana, nocjie iberoBe CLMpTH, Hoaui.aa, naanao C Heperee. Ty je E muiw, Illepmfia, Rmuy.UK oraopu, Bez PamudOez h Miiore ripyre, Meby ibHMa h OBa, flod JopeoeauoM. y ibHMa »,'lpiiHeui jiii Aa-iiO?. . . 4yheui rpoMouc je oh GoJbe nero hko, h Gojbe nero iir^e, yoneo Aa a^ Kano Tiiuiiiny acMJbe tvioOoAiie Hapaaa cnojoj ceHTHMenTa;wioj, Toai.ioj h Meicoj jbyGaBii Ca rp.MJbaBHHOM crpauiHOM KiiAajy; 3a CBoj poAHH Kpaj, aa iberoiie Jby,ae h acene, HaBHKc Pa3y.\K‘heui iix cpacu cTpamaiiBiiu ii oGw>ipje, 3a peo Taj naTpHapxa;niH hchbot, y KOMe je IllTa th ca. CMCJiiiM rJiaco.vi roBope...« u t. aGhjio Taaco Minoro .aeamx h »ApaBHX ocehaiba, h KOjH Koamko pa3JiHKe ri3Mel)y TaKBora ocehaifea JbyGawi nojiaKO H3iyMiHpe. npeMa OTavGHHH, naMef>y toz TOHa, h toHa CBHjy IJIanH Gam 3aT0 uito je hhthmho jKHBeo thm hchbotom THheBHx naTpHOTCKHX iiecaMa. ocehaH>a, oh je TOTi.’mje h cpAa'iiiHje Hero Apyrn HauiH Bh ce cehaie H>eroBe »Eoxe<r. ,-uecHHH,H’ocehao CBy MejiaHKOJiHjy iipojia3HOCTH csera: »Hama MiiJia Boko, ncBeoTo Jaflpaua, M.;iaA0CTH, JŽy6aBH, 3aiioca h JietiiOTe. K a # toa je AfnpHyo IIOKpiIBeHa HCOOM K'O O/I IIJIUBC CBIIJIC, - y Ty /KHuy, iberoRin cthxobh Ao6Hjajy iiapouHTy MeJlenuia cii o;; tbojc iipiiMopKiiH.e Biuie w hy. HaraeiAa Aa cy iiOKaiiaim cygaMa, h ORCTJie H CBCTJUija on oa ibciiur ljepAaHa! Kao A y s a ^ ^ to »Ho A'i-Hii ey upomJiu Kao peiia narua, K’o TpeHyTHu chobh, Kao nycTe Bapue; Cua Ha BanicM jnniy cjaj MJiaAOcni atapue, A Ha MOMe jeceH u Typo6iia Maraa. Ja 3H3M, Bame cpue caaa batpom ropu, Moje xjiaAHa^3HMa okiiba u Mopu; Bame ohh cjajy K’O A»a He6a iiJiaBa, A Moje cy MyTne itao Mar.ie ciime. MpAOCT — Jby6uB — ora«. — CBe y rpo6y cnaBa. Tlo uoca.ua MOjuu nonany.iio ume. . .«■ HiucaAa ce TeOe narjieAao hc' 6u’! , Ho Aa mm je jcaho: hoctuhcm jk&jiom Aa bchhto mymhm n^AA jicb^m tcOu ...« CjiH'ian je To« OBHjy naipHOTCKHx nećaka lliatir THheBHX. Oh 3 a CBojy 30MJby nua caMO ocehaH>a/AHBJbeiba, HeoKHOCTH, cenTHMeJiTa^H* jby6aBH, Gee p©BO, 11a mene MaHe, Kao y necMa'Sla JaiouMheBHM. 3Maje HJiH BejbKa iieTpoBiiha, Geo MjMvibe Ha ibene nei jajejbe, Kao koa BpaHKa PaAH'ieeHha' h.th Tivpe x uiHha; uan Geo one otm^ho, Mapo ropie, BpjiodiK jbyGaBH npeMa 3eMJbH h -fbbiiOMe ^ocTojaiacn iiec-MaMa BojucjiaBJbefBHM, PaKHheiMM li /Iy'iHh( Oh HMa caMO caMHJiocTH 3a ibene nam e 11 naTibe h>chhx MHoro6pojjmx cHHOBa y Ce^n, h caMO /Ke.te 3a H>eiry MHpny, H,aHJiiCHy 6yyiyhH0CT. y H>eroHHM necMaMa HeMa hh o^ehaiba. noGeAHH'iiKor TpnyM(J)a; h y MOMemy Ka^đ je GopGa 3a ocjioGo^eibe 1912. h 1913. TpHjyM(j)OiBajia nocjie ouitphx h upBaBHx cyKo6a Ha TepiiTopnjaMa name erape Aptoape, LUaiiTHh y c'bojhm noB^pauiiMm necMaMa HoGeA'H ^aje nopaaa csojoj UHCToj, neojioGiiBoj, uurpoKoj h OBeT.;ioj panoom: »IIparapcHe arapii, Kamijo OTBOpu, no nparoBHMa caroBe pimrpHu; ,’loKcaTe TcmKiiM cKcpjieTOM orpnii, Tbojc ce napcTBO Bpiiha!.. . » PaayMe ce Aa to mije je;pini mothb y H.eroBOj llOttMfjH. AjIIH je UlaHTllh IICTH TaKaB H y GBOjoj JbyGaBiioj iioeoHjH. Oho uito je KOirreMiuiaTHBHa JbyoaiB y H>eroBoj naTpHOTOKoj noe3HjM, to je o«aj cnepn(|)hmhh HoroiiH>awH h 6ocaHDKH ceBftax y fteroBoj jby- Gaimoj JiHpHU,H.' CeBAax je ocehaH.e nene HeoiabHBe MejianiKiOJiHje hjih MejiaHKOJiMHHe nei/Kibe HHOiiHpiiicaHe vKeaioM. IIIaHTHheBa Jby6aB iipcaia >KeHH HHje hh bh00 ko ciTHpiiTya.’iHa hh By.iTapHO n.'iOTca;a; ona je oph3ya.nHCTH'r,Ka, epoTHHJia, y GoJbeM OMHCjry peHH; to je, 110 ni)e.HMiyhcTU>’, HyjiHa jbyđaB Ha HSBecnoj A'ncTaHUHjH, AaK.ae oneT KOHTeMJK'iaTHBna, HeBeoaHa ctphktho hh 3 a Tejio hh 3a ^ u iy , aJiM yBeii Hiroiaipiicaiia JienHM oG^HipiMa, M.ia,aomhy, CBeaaiHOM, 3anocoM h GojaMa. y Toj Hapo'iHToj ;iHi>GK0j no?3HjH IIlaiiTHh je aao H0KOJIHKO CaBpHIHHX 06pa3aU,a H HO MOTHBHMa H 110 Caaa je CBe y rpo6y. Je^HO hocihto cpu;e, juian Jieai Ta.ieHaT Hmueeao je 3a HaBOK H3 Haiuera ApyniTBa h H3 nauie KJbH/KeBiiocTH. A<TefKica IIIaHTHh Hehe BHuie neBam. /fo je po^eH y <I>paimycKoj, o H>roBOj cupra Gh ce iiHca.ra Be.THKH unaHUH no CBHMa nomiHaMa, o H>eMy Gh ce roBopHJio no CBHMa iinco.TaMa; TipcAceimiv, Peaiy(xi.HKe Gm ornyTOBao Aa ce iiokjiohh npeA H>eroBHM OAPOM, h H>eroB Gh onpoBOA Gmo BejiH'iaincTBena MaHH(liocTanuja HapoAHe jKaJiocra. Koa Hac je c»e to H30CTajio. Ajih ohh Kojn GyAy aohjjih nocjie Hac, Mopahe iio'ieru Aa OAajy npaiyiy 3acjiynvHHMa. Hana, KojH cmo jom jioa iiphthckom oimiTe paBiiioAVTHHoenH npeMa CBHMa BpjiimaMa h CBHMa riiexoBHMa; KojH joui jmhbhmo y AoGa oimiTer cjieanuia 3a AoGpo n 3.10, KojH Momraa Tene c.iyTHMO Aa ce jepjua 3eiMJba noc^e naniHCHa.iHor yjeffHtt>eiba Mopa h MOj>a.iHO CTaGnjm3npaTH — HaMa 3acaAa ne ocraje HnuiTa A?yro Hero Aa 0 'ieagyjeMO to Gcjbe,( upaBeAHHje AoGa h Aa ce nokjbohmmo npeiA CBerjiOM vonoMeaio.M Ha AjieKicy IllanTHha. i i MC/1AM M A/1K0X0J1 Oa cbhx nocTojehnx pejinnija, Hcjiau je aanoueo Aa boah najOAJiyHHiijy 6op(5y npoTiiB nnjeiba onojHiix, acecTOKiix, otpobiinha, Kao ihto je buho, paiuija u t. a- Ooiim BepcKor <J>aHaTim.ua Moaceuo pehu Aa je u Tpc3Benoor y mhotom nouarajia ucJiaMcKiiM paTHimu.ua Aa 6yAy cuaacHu u CMeuu, ycTpajuu u OAanu. Jloiv cy — Ha Hamy raicMy nccpchy — ByKamnuoBe hctc uiijaiie cjraBune nođeAy Kpaj mvMC Mapuuc, AOTue cy cc Tpe3hhx �C tpaHa 78 — » rA JP E T « — OmjiuaH'ho my cjihmancica’ IToiuukh ce CBecnuM ii arnjiHHM nemi Typcnn bojiihuji caGpa.'iu, Te cbccho h oa^ mho iiacpiiyjiH h nođeAiunr. Tpe3BCHii BOjHiiitu iipJiaMCKe Bepe, Kao aHTiiaJiKOcyAcoHiiicoM obc .cjiaBc ii HCKa tu to hc najiaJKC ca.Mo pejiunija, xo.nrcTir iimojih cy Behy oxnopny CHary' iipeMa 3apa-3HiiM 6o- Horo u TBoja iKapna CBecT! jiecTii.ua; TpesBOHOCT hm je Gnua oaGjba, KojoM cy ce đpaimjm HanpeA, y Goj, y CBein Goj! oa HcnpiijaTea>a Te BpcTe. IIpOTHB CBHX OHIIX, UITO Ha paHyiI CBCCTH Ajih mh, Kao Hagnja, jkhbhmo Aanac y ohom onacnoM eraBcAHiuca MOBeita ycir cBOj GcsakUih nyiic. Aiijy ApacaBHor pa3Boja, kaa ce BepcKe AorMe u BepcKii Mopan Oj. fla Myje Ra,KO nx hctu icyne iio'iHiby pyuniTii npcA 3aMaxoM »cjio6oAoymhocth«, a Bobe h M rpMii icoiuMaiie necTii! ynrTe,T>H ita.po;ui hc cTiiroiuc Aa o6c3BepeHOj Macu npyjKC jait. ApyUITBCHII, HOBCiaHCKH MOpajI, A& »A MaCC CTBOpe CBeCHe, caHanpeA, ciihobh aomobhhc! Beciie u KapaRTcpne MopajntcTe. OAarae ii koa Hamer MycjiinBojištu AOMOBimy 3HaMii KiiAaTii MaucKor iKiiTc.BCTBa TOJiHKii aJiKOJiimpn h JiyMiiapouiii, roju, CBa OHa 3na, hito nocejame Hjrj'OnBuni Bcps', n;iry6iime it cbot, jep — He.Majyhn y cc6n ja'ic B iibuiu rOcnoAapii ii necBe.cHu cuhobii. MOpaJine oTiiope u eHcpnije — noTnaAoiue hoa HBopyraB ii a.yT y ■hodu (jipoHT, Ha cTapor AyuiMaHa! khj't ajn.oxojia. 'J'pe3Bcn jkhbot Aa u iiaua cime — Bwmi;a je peTicocT bhactii MycjiiiMana Kao CnftTauia u HanpeA, ciihobh aomobuh^! npoAj'iteHra ajiKOX0Jiiiux nnha, a,™ — ihto je. najScAmije — BaH>a JIyKa, 12. Mapta 1924. BHAiiMO ra Kao ropjbiiBa ir Hey.Mpna KOH3yMCHTa, Kao mijaiiua Jyr Tpe3BeH. ii 6apa0y, iyie nujaH npojiaatt iiocnamiM ii MpaHHHM couaipiMa LJUBA D. JURKOVIĆ: KOTARKE, Iposma za inarod. CBOje Maxajie, Aa — ynaAHyBmit y cboJ 6 cahii aom — npociic Izdala-. »Zvezina tiskaru a im ikujigama« iv Ljmbljajii. Cema dinara iicoBKe u 3UAax aJiicox<wia no cBOjoj jkchii h acah, a cBe 3a UApaBJbc u 3a A.yOoKy Kecy cbot TpoBana-điipTauia1 A MyxaMe- 30.—. U ilepom srpskom narodniiom đesterou g. Jminkovi'ć dao je jednu lodliomu zbirku pesaima za mairod. Pesm e su pune Aona pejiunija? A AyuicBHit Mopaji? A Hccpehna cupoTHa Aega ii iijcua? 3a to cc Ht-hc niijanima Aa đpnne, ibcroB je iiaoa ajnro- 'poeziji f folktoniLh slika onog idela Dalmacije, koj,i nam on h,oće, da prikaže, a koji je mama m anje poznat. U Ravnim xoji ; to je. cBa Gpura, CBe oaAOBOJbCTBO acpTBe ajiKOxoi^i —■a.iKQita?rim'a*‘ijoš su vrlo dobro sačuvane narodne pesme i marodnti KOXO.uiMapa. ^ . • običaji; iz tih krajeva nikle su vrlo lepe i ipoznate pesm e Cbc KyjiTypnc ApncaBO*. noBCAOine A>yxy 6op6y npoTHB npo;iyi;u,uje, upOMeTa u iutjcitaf aAKOxofo'Bu;( nirita. Y Harnoj OTay- G. Jurkoviić, koji ima izvesnu dikciju iiz narodme pesmarioc, virio dobro shvata dušu prostog seljaka a um e, da nam je oiihh je OM-nagiiHa r.iaBiui hociiou; ¥orntORjiCTa. IIpcico 200 OMJiaAHhcki!x Kojia Tpe3BenoCTH M.'iaAeiKH "je oprami30BaHO y CaBea, 'prikaže jasmim ii prostim stihovima i to jednako njegove lepe kao ii njegove slabe straine. Izdanje oive zbirke je vrlo ukusno komo je.ccAHuiTO y BeorpaAV- Bch <i^ia ii .jmnčpoj rpabana, Be­ epo. Osobito se ističe origiaialna »stranica. Narudžbe prima buuom M.aai)iix, Koju 1'TBopiua^.APjmiiBa jrpea&eHOCTit ezna liskam a i kmijiižara« u Ljubljamii, Murijin trg br. 8. AiimreM CaBcaa y CapajcBy. MycAir.\iaHir rpaaijHn u m; , OMflUAima TpcCuJio on Aa nfe^ftane y obom noicpcTV . , hcAO *BC *C"Tit Kaa 7 «y cpehaH nojio^nj nodcAiiiiKa 0 ii oray(5ny hua Haj,T>yhiiM ____ .............................. ................. ..................... .... ^__ m. ... iienpujaTo.BCM, hc čamo cBojiiM.'Tiero h penora r.io6yca. To 'Ha■laiKc Myc.Tii.MaHii.'ia ibiixoBa cBecTj.Koja ce CBe Bnmc 6yritt u yBOAH nx y RjrATTpHC u noJiiiTiiMke ^6op0e, a na cpehy aomoBiine. To hm HMnepaiiTBHO Ha.iaike n pejiiirHja. J »rajpcT«, Koju GyAH0 Cahjch^a npo6yi)eHOM cbccth MycjiuMUHa, yjiajKe ii yji05Kiihe Miioro y oboi c^eTpjvCopGu 3a cy;iGujaibc ajn;oxojin3Ma. IUnpoM Harne aomobhhc npocJi&Biihe ce y3BiniieHa HAeja TpesBCHocTH H3Mcby 7. h 13. anpiijia. IZ UREDNIŠTVA. Uredništvo »Gajreta« dobilo je ■n"»s» .. .r a. to. v a od mladih . . saradnika, koji istina svi neće moći moći ući ući uu list. list, ali ali ć.o će se i'/ahrnti izabrati holip bolje stvari stv ari ii čtamnati štampati. Urednik je već počeo dobivati i požurncie, pa mu je nemo guće na sve odgovoriti. T reb a se malo strpiti, jer i ako »Gajret« želi dati svakom m jesta pa i početnicima ipak radovi moraju dolaziti u list po jednom određenom planu. Ovom prilikom molimo sv e saradnike, da nam rukopise šalju čitke, pisane samo na jednoj strani. Gdje je pri ruci pisaći stroj najbolje je ako se radovi n a stroju prepišu. Ramazan dolazi! Kroz nekoliko dana nastupaju dani posta za sve m uslim ane čitavog svijeta, dani ram azana, kada svaki m uslim an odbaci od seb e sve što je ružno, nevaljalo i preda se pobožnosti, molitvi i dobrim djelim a. R am azanski dani unose vjernicima u srce nešto toplo i dobro, jedan osjećaj dobročinstva i lju­ bavi prem a svome i svome bližnjem . Svaki pa i najsirom ašniji osjeća potrebu, da pomogne slabijem i nemoćnom, da otkupi grijehe i pro p u ste, koje je kroz godinu činio, da mu Svevišnji oprosti. Želeći da i ovi ram azan bude taki kao i svaki dosad, želeći da ga u rahatluku i kolajluku ispostim o stavljam o na srce svoj braći m uslim anim a, da se i ovog ram azana sjete svog ,,G ajreta“ . A vi znate braćo šta znači ,,G ajret“ i njegov spasonosan i koristan rad za našu budućnost. Ramazani-šerif mubarek oisun! �Bpni 5. — »r A J P E T« CtpaHa 79. rAJPETOB n iA C H H K y C n jE X TA JPE TO BA J1HCTA. XyBen-xajj-yji-6aKM. y noHeTKy, npn noKpeTaH>y nncTa 6mom cmo ckpomhm h HMjecMO OMeKMBann na fce Ghtm obojimkm oa3mb y Hapofly. Cafla HaM AaH0MM4e CTMwy nncMa H3 cbmx KpajeBa, y KojnMa h3m| ce HecTMTa Ha ycnjexy h XBa/iH Mpeja noKpeiaH>a TajpeTOBa nnd a . Hac HapoHHTO Becenn Bena km 6poj npeinnaTHMna, kojm ce jaBJba, jep rnaBHH M3Bcp npMX0Aa nucTy Mopajy Ghtm npeTnnPTHmL(M, KaK0 6h ce 0CMrypa0 nncT h 6e3 poTaunje TnasHor opGcpa. y peAHHLUTBO h TnaBHM opčop ynomHfce cee onne, as »TajpeT« 6yAe npaBH m jeAMHM jimct 3a Hamy nopoAHiiy, npaBM M MCHpeHM BacfiHTan Haujera Hapopa. KonMKO fceMO y obomb mmbtm ycnjexa, BpnjeMe fce noKa3aTH, 3 E K J A T 3 A TAJPET. 3a HeKo/iMKO paHa HacTynHfce PaMa3aH, Mjeceu nocia, Hajnpn6paHMjH 3a CBe MycnMMaHe oa cbhx MjeceuM y toamhh. T om 3roAOM rnaBHM opGop je ynyTMO 0KpymHM4y cbmm3 CBojhm noAOA6opMMa h noBjepeHH4HMa y CBpxy MMBiber papa aa TajpeT. HapoHMTa je nawH>a CKpeHyTa noAOA6opMMa u noBjepeHHpMMa Aa, KopncTetiH ce AonncoM Penc-Vn- yneMe oa 27. IV. 1922., npnKynn.ajy h 3eKjaT 3a TajpeT. V tom ponMcy rocn. P e«c-yn-yneMe d o j m cunjepetie: PeMc-yji-yneMa aa BocHy ii XepiteroBHiiy. flpyujTBy »TajpeT« ‘ ' I— v CapaJeBy. H b B b l , ,n « , „a ce » o » s .rajp.T. na.B,» « 3eKjai, bbct » » ,e BprOBOpMTH obbko: 3ewjaT ce Aaje ohhm MycjiMManc«HM cnpoMac kojh HeHe‘ Majy HHiLiTa Kao h ohmm3, hojm HMajy HeuiTO, anu mm y i MH^ He Mome Aa ncAMHpyje HajHywHH.je noipeGe. 3aTHM nyTHHHH- Ma Hoj« cy ce yAan>MnM oa ceora 3aBMMaja m CBoje MMOBHHe Hao h yMeHMUMMa (iane6M). 3eKjaT ce Aajc M3 pyne y pywy ohmm3, Kojmmb je h3 mmjeH>eH, anu Mome ce AaBaTH m npeuo onyHOMotieHMKa. rioLUTO a PVuJtbo »TajpeT« y3Apwaje Tane6y Ha pa3HHM yneBHMM 3aB0AHMa h noiHTO TMMe hhhm BenHKy ycnyry nc/iaMCKoj 3ajeAHHH, to 6 h ce h ApyuJTBy »TajpeT« Morno Kao nocpeAhmKy (aMH/iy) AaeaTH 3eKjaT, koJ m Gh Kao onyHOMot<eHHK Tpohjho Taj 3eKjaT Ha yA3pwaBaH>e TaneGe Ohom, KojH CTaB/ba CBoj 3eKjaT APyuiTBy »TajpeT« Ha pacnonaratbe, cTojm npaBO, pa oapsah h k3 kbom ce yneHMKy hmb AaBaTH H»eroB 3eHjaT. TlpeMa TOMe M0we Aa OApeAM CBoj 3eKjaT, Aa »TajpeT« y3ApwaBa jeAHor CTyAeHTa TexHMHKe, MeAMUHHCKe, npsBHMHKe Hun Teo/iouJHe Meppece h t. a - Penc-yn-yneMa !----- 1 IJEMA/iyAflMH. HOBU flOBPOTBOP TAJPETA V /1MBHy. Ha CKynuiTHHM KpeAKTHe CaHKe a. A- y ‘/lHBHy oa 29. II. 1924. nao je npeAnor, Aa ce OBa GaHKa npnjaBH 3 a "MnaHa At>6poTBopa TajpeTa. OBaj je npeAnor jeAHornacHO ycBojeH m BaHKa ce ynMcana 3 a nnaHa AO<5poTBopa ca cbotom oa 1.000.— A hh. y roTOBCM. Haj/benuja xBana! Tocn. PeiunA <PexMMOBMh H3 / I mbHa AapcBao je APyuJTBy TajpeT jeflHy o6Be3HM4y 1 % MHBecT. aajMa oa 100 A^«. XBana My h mmbmo! HOBH AOBPOTBOP TAJPETA y CAPAJEBy. CapajeBCKa yrneAHa TproBMHa tjiecoBa r. HcnaMara BpaHnh ynHcana ce 3 a MnaHa AcOpoTBopa TajpeTa. MnaHapHHa je AonpMHomeHa Ha Taj h 3 mmh uito je HnaMara noKnoHHO 3 a cnpoMaiuHe riMTOMue capajeecKor KOHBMKTa 25 hobmx nocTaBn»eHMX h ch h , ifieccBa. W mbho HcnaMara! y npepBeiepjc 19. Mapra o. r. je npeuiiHyo y apataBnoj 'Gojimmu AxMCfl 3roniih, yiCHHK V. ropiruna HIcpnaTcne CyflaiKe Uluojie, ao HCAaBiia noBjepcmiK »TajpeTa« Ha pcicuoM 3anopy. IfaBaHpcAaH TaoicHaT, koju Gii kohacm obc roAiine ancojiBiipao UIepHaTOKy CyaauKy lHiu)jiy, yMirpe, ocTaBJbajyhit HeyijcuiHe pofliiTCJbe (y TpaGOBimn, cpc3 Hajmiic); yMiiipc y 6yitTChoj hcwh.ii, pa mc joui čamo jcahom bhak campTUHii onima « no 3aAH.ii nyT dami y h>hxob tohjih 3arpjiaj. Hy, mije My Ghji« cyl)CHo! IIpcA caMH noneraK MaaApra npojbeha, npeA noBpaTait numa cejnuja, ocjih meroBa AoGpa Ayma y npoa.chc u>eroBa aciiBOTa; oh j’Miipe HeorpnjaH 3paitaMa noBora cyima; mora je Byi(Jia HeKa TajancTBcna pyua, Byiuia ra oh&mo, rAje ce ho 3na 3a cJmioiihkc Gojim, rAje čamo acime Ayme, a ne icyiiajy cpna.. . i * \; IJcHapK, njj-TpaAaH, y omu Jlcjjieii Gepara 6ii.ia je cicpoMiia u Tiaa. ^ucmmu JHcpiijaTcite CyAaHnc HIkojic, UlepnjaTcuc -1 lmfiiaaujc, OKpywnc it TaaMjinnoc MCApeca caHHH>aBaxy Ayry iibBop_i;y, itoja jc npaTiuia pano npcMHHyjiora Ha npmi KOiia.it y xjiaAHft GUshuhkh jieoap. Qhu c.y ra hoohjih, omi cy ra, h>crOBc KOJicre, cnycTiijiit y Mcoap, omi My HaA rpoGoji y'iirjin cypeTa na Kyp’aHa h citpviueHC AOBe, omi My y uiKojicitoj vaMnju .vniJin Ty Bcicp XiiT,\iy; ohii cy njiaitaJiH 3a bum, 3a CBojim aoGpitii uojieroM Anjc-aehu AyGoity acajiocr ca yu,Biui>CHHM poAHTP-ibiiMa iberoBHM. y Pajy >iy avuiii MjccTO Ghjio! PaXMCTyA^iaxfl'ajiejxn, paxMeTeH Bacua! L U T A M nA H A flJE/lA H ALU ErA VPEflH H KA. H llll ronc. A x „ 4,,„ B BMS HJ joui CBojnx ujTaMnaHMx Ajena, na hx je ycTynHO TnaeHOM oaGopy, oa sera he TajpeT mmbtm 30%. Kano cy Ajena Beh npeaeAeHa Ha seiuKM jesHK, a »MHHKa« ce npeBOAH Ha uinaHCK<K, »PeHe AoroTeTMAec« Ha H>eMaHKM, TpeGa h Ham CBMjeT Aa OTKynM meroBa Ajena, Koja hmb jom Ha 3annxM. TIoaoaGopm h noBjepeHMLiM TajpeTa, Koju wene npey3eTH y CBOMe MjecTy pacnpoAajy M KopMCTHTM h OBCM npHHHKOM TajpeTy, Hena ce jaBe kohmko HOMafla Tpea6jy oa Kojera Ajena. UnjeHe cy HenpoMjeH>eHe hto: »MnHKa« 20 A mh., »PeHe ZloroTeTHAec« 20 A hh., »Ha Kpajy« 7 A hh., »AnpHncKe Knme« 7 Ahh. h to đe3 nomTapMHe. HOBH yT EM EA>AH TAJPETA y C A P A JEB y . Tocn. MaKCHM M. CBapa, ypeAHMK »Beneprne riomTe«, ynncao ce obmx nana 3a MnaHa yTeMen>aMa TajpeTa. flpBa TajpeTOBa 3a6aea y CKonn>y. OflMax hbkoh cBora ocHynca HOBOii30apaHii nofloaGop l’ajpcTa y Ci;onjby aohiio je 3ai;jby>iaK, fla ce npiipeflu uito npujc TajpeTOBa 3aCaBa, kako Gh cc ii Ha OBaj HaniH nonyjiapncaJia uito jauc iiAcja TajpeTa kuko y CKonjby Taico h y mijenoj Jy*iioj CpGHjH. II ai;o jc hoaoaGop MJia« miaii My je ucujiaBHM paaom včnjeJiS, Aa aa peJiiiTtiBHO KpaTKO BpnjcMC pa3BHjc CBoj paA ii Aa noKavne HeoMcKiiBane ycnjexe, Koju cy 3aAHBiiJLii n 3aiiHTepecoBajiu unjejio CiconJbe. ycupKoc CBiiMa noTcuiKohaMa, na icojc jc hoaoaGop y uoncTKy ciiora paAa v/iapao, lmau ce je ycnjejio, Aa cc upupeAH npBii TajpeTOBa 3aGana y Ciconjby, Koja ce luipnc Aymo mohco y0pojiiTii Mcljy HajycnjcuiHiijc' saGaBO AOcaAa iipiipcl)CHC y T?i;oiiJi.y, u to kuijo y MaTopujaJiHOM joui mirne y MopajmoM uorjicAy. Ha je OBa 3a6aBa iiMa.na OBaKOBe ycujcxe iiMa cc 3axBajiuTii MHoriiM rocnobaua u rocnoAii, uao u HeKojiiM AP^aBHiiM HaA* jieniTBHMa, Koja cy Ha cbiikom KopaKy H3Jia3iuia uoAOAGopy Ha cycpeT. y npBOMe pcAy xcana upiinaAa rocuoljaMa CMaiuiariih, �C rp 'iia 80. » l’ A J P E T« X01,111h u Xa««jo xa.HjM $epiiA; Koje cy Mvl)y M,ycji11mahi»asia y-Kyniwie jnijen Spoj H3pnt)0Hiix pyuinx paAOBa, Kao u Jinjeny (•iiory AoćpoBO,bniix upiiJiora. Taicobep ce.Mopa iicKaaani 3axBaJiHOCT 'i.uiiioBHMii rajpera rr. Mcxmca ecji. XamiiMiihy. BojnoM iiMaMy, (JjepiiA e<J>. BajpaMy, yniTC.i.y, MiiAxar etji. Xoynhy, Caćpii c«J». MycTa<I)a, Ilauiii Xa.miMiihy u X il<|mii Xo;uihy, icoju cy .M(iby MycjiiiMaHiiMa u ćpahu cy rpaJjaHn.ua: flpyrotx Bjepa yicyiuijiit .uiijennx ppiuiora, urro'y noBuy iuto y napaBii. HaponiTii ćJiaroAapuocT .uojia ce ucicasaTii KoMauAaHTy III. Apuiijcice OfiaacTii rBcHopajiy rocnoAHiiy B. Tcpsnihy ii BenUKOM JKyiumy cKoncicc oĆJiacTii r. A. Biui;;oBiihy; saTHM ynpaBniiKy CKOIK-Kor HappAiior nosopnmra r. Kapapuhv, icoju je CBaKO.M npnaiiKOM noicasao cc cnpcMHiiM, m iu>AOA<5opy yi<aacc noMoh. Taico je yt"ryiiuo A“-icHTaHTiijia, icoju cy OAurpaBajui ico.uaA koctumo ity nouopiimra u npuinifo ca AHJiernjiHriiMa npoće y iijeviv<5aii>y no3opiiuiHor koMaAa »Hcmot u Ajmaca«. OeiiM Tora r. Bii.iAOBiih je o/ioOpiio, na .\ioji0y noAOAćopa, a& uJiaiiOBir no3opiiiiiTa rijupa H. 3an(jmpouuh u r. B. Maiiuuh Mory ce npuMiiTii yaora y icouaAV ir y30Tir y>ieuiha y capal)iiBaiby saćaBe, OyAyhii noAOACop ocKj’AiijeBa y AHJiCTanTiiMa, iiapo'iiiro uceitciciiM. Hcto Tako CBiU>y noxnajiy sacjiyiKyjy rbnue Bena IICTpoBiih u Jb jćn u a H i uh, uojc cy oBecpAHO capabuBajie oko npiipeljiiBaiie saćaBe u Apai'obojbho ce npiiMHJie y,nora. IIpiLpebeHa 3aoaBa Ćiuia je oa-uuuho nocjehena oa cBiix-rppy' ljami, ApviuTaea u napnija, npeiiAa cy ircTora Atafft <^iy;k-hbaue ’ joiu ABHje oTMeHiije aaOaiie y -Mje^jy. 3ućana je no'ieua y, 8 caTii na Bene. IIpeAceAHiiK nopoiuOopa r. Cuaifcianin y GBOue n03ApaBliom roBops', iiaicoii iuto oi^je rocTiiVa. spxB»ciiio na nocjem, yno3Hao je iipiicj’THC y upaTiciiu no+esi/Va jca apž'tuibom PajperoM u ibcroBHM paAOM,- hctukhj'biiiu Hei;e BavKHuje c„ny4aj&Be, iuto je 0n.no Ovpiiiiu an.4aysoM uouApaifbCHO. 3&thm % vejiujeflHJie ABiije ACKJiaMaqnje u to: h'eu&j 'I^inuapaHOBimNHa Hamej Xoyuh, yueHuqa aceucKe 'iiap.-ocir. micojuj na Typcico Iloc.ne u03ApaBHor roBOjia u A^kjiaMan lja otiiOHpo^ć'cpje^KOmha nrpuTH. Meby HpjicyTiiii.ua uaB.iaAii.T0 je Beany|o"ip^epšdonaibe u iiaiienabeibe, ocooiiro uit^ cc uyji! roBop H a'unm qapoAHOM je3in>y, a iipcA'iTaB.'biiTr 'je iianai CBaicor oucKiiBaiba TaKO, Aa cy npiicj’THii <5imk 3aAUBibeuu. 3a quje.io Bpujeuc ipajaiba KouaAa ny0.iui;a je uciipecTalio anaayAupa.ia,- a s i Bpuje&ic navue Bojna uyjuKa je 3a6aB„T>aJia hktc cBiipaibcu iiaj;beuiuHX napoAHHx njecaua, Mebv Koju.ua u hcko.iiiko Typciciix. y oaurpaBau>y KouaAa ocoOuto cy ce uoTaicJui y y.i03ii »Ajiuace« ri)ima H. 3ani}>iipoBiih ii y y.ioiu »Beuupa« r M. Cauapijuh. A Aa jc K0M8A upiiKa3an rae,oaoqiiMa uaico TpeSa, ycnjejio je cauo o:)6ii.ibuuu Apucaibcu ii noiKpTBOBiiuM paAOM cbux’ AiuieTaiiaTa ii ccapcTapa uoAOA6opa r. B ^ljpiiha. Ochm la'iaica yniijcrux y uporpau OBa jo oaOaBa yicpauu;iia joui u jeAHOM ujecMOM, Kojy je ua nouopiiimii o'rnjeBao uyujKit uđop Mjecuor njcBaHiior ApJ’iurna »Moupaibaq« Haicon CBpureuor KouaAa uacrajia je urpamia u Tpajajia cBe ao y jyrpo. IIpiicyTHH cy ce ahbiuiii AoOpuM arOAiimiua ii lianpcHUM pVMHiiu paAOBiiua Ha JiyTpiiju, noja je sa unjc.no Bpnjeue sa­ ćabc ćiuia us.noHceua u iqiacu.ua ca.Jiy. Obou upuuiiKou iipucyTHii HocjeTupuu yuoBHa.ni cy cc noćnuuce ca paAOM u uiulcm Fajpeia, Koju je 3a lcpaTKO Bpujeue u y (' 1:011* y uonasap up.no .mi­ jene ycnjexe. npuxoA 3aćaBC iiliiiocn oko 20.000 ^imapa, re je rioAOAĆop u ca cTpaue aoćuo .niijenux upiuiora. Koju 11 caAa npucuiijeBajy noAOAćopy. Ca saćaBou nocninijT je ycnjex, KauaB ce cauo noJice.uiiTii Morao Hapo'iuro Mopa.uiui, ti: cy caAa yAapeuu y Ckoii •b.y ja Kn Teuea.li FajpcTy tuko, Aa he cc apJ'iutbo y ćyAyhc yciijeuiuo pasBiijaTii. Mnom iipucyTiiu usjiinii.mi cy JHWby qa cryuc y u.UiiucTBO TajpcTa I'jiaBHii OAĆop rajpera ’iecTHTajyhii cbomc noAOAĆopy y CKon.’b.v' 11a oiiaKO .mijeiioMC ycujexy CMaTpa sa napomiTy Aya:liocT, a*‘i 110BOM noAOAĆopy uspasir cnojy cpAa'iiiy xBaJiy u iipiisiiaibe. UlTaMnapHja »BocamcKa noirna«, CapajcBO. b|»<i 5- Pafl noflCflćopa rajpeia y ripHjenoa>y. I /lana 9. t m. DaKa3aua je Koiujicpemuja FajpcTa y IIpiijcuo;by, na itojy je AOiuao Behn ćpoj HajyrjieAHujiix rpabaHa u mhhohHin;a opnjy Bjepa, Meby Kojnua u Bcauitu npnjaTCJb l'ajpeTa r. CpcTcH PncTiih, oi:pyjKHii naneauni: ui cBojiiiu ccicpeTapou r. Aaomou AhiiMOBiihcM u cpecKHM nor.naBapoM r IleTpoM IleTpoBiiheu, nao u iieitoju opranu upocBjeTO, tuko ah je caaa y »Kacunii«, l'Ajc ce KoiujiepcHiija OApataJia, ćiuia ajuikou nyHa. I'. Mypa;f Illehepamih, ceupor.ip noAOAćopa l’ajpeTa,, pcijiepucao je najnpuje 0 AOcaAaibeM paAy noAOAćopa u icijio>kuo noipeć/, ce oamux npiicTyin( yuueiiBaiby AoćpoTiiopa, j'TCMeJbaua u peA0bhux HJiaHOiia, uao u ocnunaiby ariiTauoiior oAćopa, iiito cy iipiicj'Tiiu jcAurJiucito npuxuaTHJiii 3a y t c u e ji. a u e l ’a jp e T a yiiiica.nii cy ce: McxueAćer XuiuuMćerounh, 0Kpyjiaiu uy<J)Tnja, Bchuip c(J). 4umih, Tprouau u npeAcjeAHiii: l'ajpcTOBa noAOAćopa, tc rr. I’jiHma Becejflimih, upcACCAHui: onuiTimc npnjenojbcuc. 3aniM ce yuiicajio 80 peAObhiix uiaHOBa l’ajpeTa. Bpoj ujianoua 110 cBoj npnjiaun sa lcpaTKO BpnjcMe he ce n0AB0CTpyiiuTH. y cBpxy j'iiiicuBaiba M.nauoBa jieiuropa, AOćporBopa 11 yTouejbiina* uao u sa upiiKyujbae npir,nora, uapOHTUo sa. Bpujeue PauasaHa Jr Bajpa.ua, uao ra 3a iipm:yn*aibe Behara u npnupc.ua iii OApiKiUbe I. rajpeTOBC 3aćaBe nsaćpan je iiapo'iiiTO A r m a UHOHl i o.A ć'op/ y OBaj arinaniKinii OAĆop Aoui.na cy cjinjeA'ha rocnoAa: McxMeAĆer XauinućcroBiih, OKpya:Hii ujujniijii, Mypai cffr' Cyi;iih, MyAepiis, Josan MiiTpaHOBiih, ymiTe*, Xinunućcr XamiiuocroBiih, iproBau, rjiiima Bccejnimih, npcAccAHiiK ■■ . oniuTiine, CaBO Mimlih, Tprosan, ^iiMHTpuje 3uuA0Biih, Xacan Xanuh, TproBau, McAiuia PusBOBnh, TproBau, Mycaćer MycaĆemunih, Bexćiiara BiunuhaBau, .TproBau, ^epBiiui KpaTOBiih, MycTiu|ia eijc Xayuh, Jocu$ JeBbejmh, y4HTejb, Bchiip ecji. X. XacaHopuh,/ riisHĆer Ce.nMaiiOBiih, MaxuyT ecf); BauioBiih, cyACKH 4 11 Apiufi C(|). CKaApaK, TproBau. 'OBaj ariiJiHir lioAOAĆop1Taj pera "yckopo he u|)oiuiipiiTU cboj pafl ii na ccjia, a noHajnpiije he iiaciDjaTH ua y BpoAapcBj', ruc je orpouna nchima uycjiiiMaHci:or JKHiuba ocHyje I’ajpcTOB iioaoućop. flcopoBoa.HM npMB03H 3a TajpeT y HapaBH. . y onhuHii BpeicoBiiuK u Pnu4y koa Buxaha cauyn*eiio je 234 ur nuieiiiiue, 541 i:r Kyicypysa, 00.50 icr je4.ua, 1.50 ur rpdxa, ii 1 i;r Jiyira. /(apoBaTCJbii cy cJinjcAchu: Kc4anoBiih Mcxmca 05 Kr nuieiiiiue, Ocuaii AćAnjanoBuh 01 icr uuienuuc. no 20 ur: Ocuc Apsuh u Ca,nux Bocuiih; 16 icr Xacan. AćAujanoBHh; uo • 13 ur: Axmca -AćAnjanoBuh, Mame lCc4auoBiih, X ace. Pyaciih, Ouop HaAiipeiiiih, Xyccuii 4aymeBiih, OcMan Bocuiih, X;iiuum / lypnh, Xacaii VlajmeBiih, Xacan Xacim 4aymcBiih u 'Bopljo ysejiau; no 65 icr Kykypy3a: Mcxmca Kcuauounh; no 20 icr: Ocuc PeKauoBuh, Meuiija KeuauoBiih, llopo AćAujaiiounh; uo 25 icr: EjAO Bocuiih; uo 20 icr: Ouepćer Bum4euuh; uo 13 icr: Bajpo Bajpiih-PeKauoBiih, Axueu TopOMaiiOBiih, Mame KeuanoBiih, AxueA AćAiijaHOBiih-Kouau, Ocmuh Bocuiih, Ouop Apsuh' Axuer Pauenuh, Ane AĆAifjaiiOBiih, jJjeA« Bejnuh, llđpo Xyicapcuiih, TpiiBo jj,omcn, Mexo Maxnh, lllaćo MavmeBuh, Hćpo /lyn<yioBiih, Cc.nuaii Uai()cpamh, M6paxiiu JlnnoBaua; no icr 15: AxMeT ,'l,yiianoBiLh; uo Kr lo: Myxo lja4>eparuh, Xamn.u Paicuh, llćpaxuu Caxauuh; no Kr 7.50: Omo Mexuh u Mexo Apsuh; no Kr o: Jyco IJatlieparnh, Behnp Jliinonana, 'Bauiui Oaijiepanih, Xariiua /JjuaiiOBiih, llćpnua ^yuauoBiih, Mexo Myj4iiuoBuh, JoBan CoKOJioBiih, Auuja IJaiJieparnh u Pa.uo XycKiih; no ur 5: CMajo Myjiih, ^cpBiim HaeyrJiOBiih u Auuja Hm-yi|>OBiih; no ur 4: McxMcA KycysOBiih; uo lir 3: Ouep ^asJiuh u Myxape.u li'yAysouiih; uo ur 2: Myxupe.u MyjHh, ^iopitum j ^ a iio m th u ljaijiep 'Riipuh; je4.ua no icr 55.50: H6paxiiM Mvjuh; no Kr 5: Myxo Pyacniih; rpaia uo icr 1: CyjiejuaH KyjienpBiih u K> »r Apuiji OMcpanih; uo 1 ur Jiyi;a: Guaiui 3 ynaH0Biih. HtiiBjcmi CBjecuii Kpajiiiiiiiimif u ćpaTCKa iim xaua.na! BnacHMK flpyuiTĐO »fajpeT«. OflroBopHM ypeflHHK A. X. Bjenenap. ^ / � https://kolekcije.nub.ba/files/original/49033ff6ac17ab90ea2ea5372828f535.pdf 2869ae88feb8153628201ae73dff286d PDF Text Text \ Q> n o iiirap m ia u.iaheHa y JIH C T T A J P E T A M3^a3H 1. h A P^U JTB A 3A 16. y Mjeceuy. f o n i m a VIII. K V J lT y P H O H EK O H O M CK O n 0 3 M 3 A tt> E CapajeBO, 16. anpHJia 1924. B poj 6. totobom. M yC /IH M A H A UnjeHa ioa. KO A- flojeAHHii ( poj 4 A. Tiauii floGiinajjr .hict y nona mijeHe Koi r.naHHor OaG'ipa nm« kou ynpaBa — TajpeTOrlU KOllHIIKTa. ■..* — C A .IP ;k A.1 : C nnKa OcMana TiMKMfca. HMeHCBaite. sjepcK or B a c n m a sa y MOCTapcKCM kohbhkty . 1912__ 1924. BjepcKO npeftaB aibe y MycnnMaHCKOM IKeHCKOM Kny 6 y. Ha3ii<I> PeeyjiOBnh: C t . JKauy.ua: Flpaxy KH>nweeHn OcMaHa liln p etb C TjnKnha. TiMKMka. 3HaHaj t' TajpeTOBMM KOHBMKTMMa. II. KnacntJiMKaiAMja yseHKKa cpeflK>nx uinona. H cbh noBjepeHUK Tajpeia y Boe. H o b o m . U IeM cyAHH Capajjiirh: Ka n o ce ja cjefcaM OcMaHa. M h x . noJiHT.-AecaHHiih: Tp C3BCHOCTU 'j rajpeTOBH aHamjjafieTCKH TcnajeBM y H. ria3 apy. M ociap. J. IlaJiaBeoTpa: lip e flBaAecei roflHHa. AenoBatbe m /. ■ B. IlejaiiOBiih: $Be «Aeje Ocm3Hobp. | TeMe/bMTen>M Tajpeia y Boe. H o b o m . paxM. flofipoTBopHM npHno3 M y 4 ajHH<ty. ’' ripHfl03 » V3 a Tajpei y Top. Ty 3nn. C m . UcMaJiOBiih: 0 c m 3 h T»HKnti. TajpetČBa 3eŠaBa y~ Eoc. R yfit«Ii*. C M anji U Japiih: flcfipcTBcp rajpeia y TpaBHHKy. HannoHannM paA OcMaHa TjuKMfca. “ i6 pouon.HM npM/io3 M y KoH>Miiy. A p . X fm H X a M H 4 CBp.3o:. UJTa je x t m o 0 c m 3 h ? Cyji. CnjiHxartth: Moje cjefeaifae Ha OcMaHa. TS. nepiiH : C ia pM Apyr. OcMan 'B n K n h : flpeA o c b h t . OcMaH 'BiiKiih: H a LUfienaH-rpaAy. A . U Bainim eBuh: 3opa 'BMKMh . OcMan 'BHKHh: C pn cKa m snna. »AfflHKJiH'ja« OcMaHa 'BHicnha: flpaBH ceBAax. — A ujmh Aefia. — XajA’MO npara'.. . — Ana HMam ... OcMan 'Bn Kn h: flepBHuj. cDEJbTOH: H. P. TpaByH.aHHH: BpaHHO PaAnfceBMti. 0 croroAJiniibirnit : roBa poljeH>a. H c k c /ih k o pciJiopaMa y TypcKoj h yKHAaH>e xHnst[ieTa. Oa HMKone II. no JleHiMHa. JaApaHcna Cipama, C>poj 3£i anpn.i. TAJPETO B r/IACHMK: noflCAfiopMMa h ncBjepeHMitMMa Tajpeia Ha yBaweH>e. PaA aa Tajpei 3a BpMjeMe PaMa3aHa. TajpeTOB A3H. »MeBnyA«> TajpeTOBa aafiaBa y H obom nasapy. ypo^HUK: A. XmjJ3M BjeneBa4. 'f — 4* ■ �S B B B S B B B B tS B B B B B B a B B B B B B B B B B B BH BBSBBBBB BBSBBBB B B B B B B B B S B B B B B B B B B B B B B B B B SB B B 3HET D. D. B a a 13 a a u Sarajevu — Filijala: Višegrad i Telefon broi 649 i 689 a a MW Capital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1,400.000 | Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgovanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 100|0 društvu „Gajret”. § jfj ® g a a iaaaaaaaasaaaaaaaaaa za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške Safe*Depos|t na štednju prima bez ikakvog Otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikak vih troškova u od provale sigurne blagajne'prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama RBHUBaEM SR �JIHCT TAJPETA flPyLUTBA 3A KyjlTyPHO H EKOHOMCKO nOftHSAHjE MyCJlHMAHA H3Aa3H 1, h rojHHa VIII. 16. y Mjeceny. Bpoj 6. CapajeBO , 16. a n p m ia 1924. UHje«a roa 80 A- nojeanHH 6poj 4 A. 'BauH aoČHsajv jihct y noaa utijene Koa rnaBHOT Oafiopa hjih xoa ynpaBa — rajpeTOBHZ KOHBHKTa. OCMAH TjMKMTi, poljeH 7. jaHyapa 1879., yMpo 30. Mapia 1912. — �Bpoj 6 Ctpana 82. ________________________ — » f A J P E T« — 1912. 1924. y , nearoAHO AoOa a y jednoj iipeJiaanoj, cTepiur• Hoj h wyTHOj cpe^ifHH riojaBiio ce jo Oomoiii 'Burnih. Kao 3acraBHHK M.ua-Ae m^amibe ^eMOitpaTnjc ca jacHHM H o^peljeHiiM iiporpaMOM Hiije Morao naaipigeA Kpoa rycre peAOBe ohhx Koju oy ce opiijeimicaBajiH On,to npeMa BHTepeciiMS, nojeAimapa On.uo npena hh.ibCBiLvia 'aycTpirjc.Kor pejKHMa, JI ako j;e paxMGTJiB OoMaiH Oho Borajmo uspaljen Kao uojvjeK <j)a,iH,ua wy je ]>yniHa je^nor noJiiiTimapa. Ocmam je *bo.uho CBoj napoA —CBoj Hapo^ Tpnjy Bjepa —bojiho je. noceOno ii3 one CBoje ceiiTiiMBHTaji'HocTH, a ii oiior Tpa^imuoHajiiror niraa Đe3a, MycjniMane,. h hujimo iim ce npiiOjniJKHTir CBOM GBOjOM flyiHOM H paAHTH, JKpBTBOBaTH Ce aa ibiix. Bojimo je m a ji o r h o b j e k a, T e w a Ka h Tp&JKifo je H aliH ii a kako Oh My j o K a s a o , uaKo 6 h r a e Ma H^ HnOBa o o a yTHi ^a j a ii3 rpaina, r « j e ce j e b o a « jia. iiojiitTHKa ii a Bj e pci c oj G a a n ii r / i j e c y me r oBi i bh t ^ jimh i iiiTopecH n p o m a B a i i H oa cimt-s o n a p e Koj e c y c e y B j e T a p p a 3 6 a u h B =rx^ OcMaai ce je jpui on/ia pa30'iapao, i«a,»ia ip bhaho, kako ce iberoBe Teacibe KpjiBO cxBaTajy, Kano H>eTOBH IipOTHBHinill TO IICKOpHHlhvjf, ' JlfL o'iyBajy onaj /lOMimaHTaii norao/Kaj vy. j(yoJiirMajicKHM katcarMa. OcMan nao nojiimnap ,nnje Morao H3npmami cBor 3aaaTKa, na m je mo>kaa ii iio>kiibiio TeniKo On to H3Beo, jep ero, Ha »ajipfr j o i u n jianac Myc.niMancice Mace cToje Ha. iictom oiiom MjecTy. r n j e ^ ^ j je OcMan ocTaBHo — a cTajaTH pia je^noM MjecTV, ne Mimara ce naiipHje^ aiiiiTO — naan/iOBaTii. C apyre CTpane OcMan icao Kv.'rrvpini paAHiiK Ouo je jami, iberoB ^pa^ o^ro je itao;;iinjn ir O.uarocioBeHiijn. Oh <je je oi;penyo OM.mjui.inr, ir>oj nocBetiio CBy CBO|jy cHary, JbyOap ii noncpTBor.aibe, ocrabho CBe, saSopaBHo CBoj'e •BJiacTHTo inrmpeoe. cboj ja ii can ce npe^ao Temico.M h M.y4iioM noc.iy oko BacnnTaiba ohhx oa kojhx je xtiio cacTapnTH npBy BojcKy. KpaTaK je .u>yACKn racnBOT^3a nejniua Ajcua — KpaTau je Ono n OcManoB jkhbot. u ry yonnje, jep BaonHTaTii ’ioBjeKa biiamh pf);prm ca h hoa cbo- HaamJ) PecynoBMti: nPAXy OCMAHA TiHKHTiA (1879.—1912.) Myua Tnoja Ooro^ana IljecMaMa je 3amyMiiJia: — Cbh hoa je^an čapjan Caore IloxpjiHTc, Cpaho MHJia! HeyMopno, CHaroM nyxa, Ka^ naM ĆyHHe TaMa citpHJia, Tn CH Kao COKO CHBH PaaMaxnyo muia icpn.na... Bol) II A]>yr CH flHMHH fino Ha^ooy/i,iioj oMJia;piim: y'iH0 je naito TpoTia Aa Tiocny)KH Oravfirfinf. ,'Jomobhna nama itjjiiiHa, 3a kojom ni ’ieon’o, Mpeo, jhm na/iaopoM o/pojiiTif. Jlo cjeMe je naJio na iuioaho tjio ii ^anac pacie noMa.ao TaOop oM.aa/uine, Koja MHCJiii n ocjena, Kaico je on ocjehao, Koja ce je opiijeuTiicajia no meroBOj ir^eoJiornjH, noja cc je eMaimmioBajia u c ^ecHa h c .anjeBa. On h iboro.ua on^amiba OKOJiMHa, iberoBir ^pyroBii, Kojn cy cai;j,a nociioHH n>eroBnx H/ieja,- cxBaTii.m cy HcnpaBHO hhTepece MycjiiiMaii!a, ;;a jte jednini u ncrrj>aBHii nyT opnijeHTauHja y 3Haicy OpaTcroa, jtvuiHCTBa ca je^hokpbhom OpafeoM CpoiiMa, a y kojihko Oh y tom KOjry Ohjih h Opaha XpBaTii, Oh.h i Oh cbh ja>iH h .cnajKHKjH, OiiJia Oh Hama 3aj^fliinu;a Beha h Ojiojnuja. H3 Tora paoJiora je OcMan h AjeJioBao oTiiopeiio h y npa.Biiy napiioiiajinor ooBjemrema nai>o;^a, a OMJia^niiy y tomc ^yxy h o^rajao. H aito je ;iyr nyr OBaiior GncTeMaTCKor. OTĐopenor c,grajama miaic je ciĐ»ypaii h onu MaJin irpkineiiTH iianuomujmo Bao-: miTai^e ii cBjecjie oMua^Hne yjiHBajy ynjcpeH>e h h< w y Oojby Oy^yhHocT. Kao TajpeTOB nocjiOBo^a, Kao yiie;iiinK .Hioia •Oijp je OcMaai neHanoKiiaaHB. On je Ono ;iyma Ijaica; caBjmlBao hx, Tjemiio hx, Ooapho, ^anao mm cboj' iiOBau, i;ynoBao hm Kitiire n3 cbojhx cpeACTana, mo•iho 3a h.iix npHjaTCJbe ;;a čamo onaicuia Temaic h My(ian hčhbot h uiKOJiOBaibe cnpoMaxa-l)aKa. MeKan, Tamiohyi>iAir) Aooap h iipeico rpannna AoOap, eTH'ian, 'ioisjei; itojii je yBiijeK o Ty^eM AoOpy mhciho h paAho, HOiijei; Kojn Hnje mhciho na CBojy icopucr, moBjeK, kojn c<.‘ Hirje xtho kophcthth h ano je Morao — Ono je ii Onhe. je/ian cBHjeTao itapaKVip y iiamoj yciioMeH'H, njeoiniK ;iymc h cpu,a. njccHnu Oo,ni h ocjehaja: »Ta Ojni3y je mio Me epohu, A Ma.To je uho mh rpeOa...« na u OcMaJn ne TpanciehH: » --------- — — ------- Aape, ca BiicHjie cOvijMor iieoa,..« lroMHBa y MocTap.v na ijajMinii no;i CKpoMiui.M im-' maniiMa, a ii^roii ;iyx ce OAMapa j .<I>jipAeBcii-a-ia... Bjcma My cjiana u paxMOT iberoBoj ;iyum!! rioci’jc iMy>iniix, Hpnnx Aana 3'Aei>a.na je poncicu Beo... XepAer-Bocna noiiocHTa, * T;ye je aBeT m ’jeaAo BH.ua, Ca 'cecTjioAt co iipeno Jlpimc y CJioOoA« 3ari)Jin,ua. 1 Huma nojba ii Ay6pane OiKHBHJie ca njecaMa. JbyOaBJby ce nanojncMo - ■ C OpaTCKHx npe.ua, h necaMa. npHje jcAiior ACBOiinja 3a iiaB’jeK čir Th 3aoiiao--------Aji’ HiijecH, anaj. 3opy H oboi’ J[ana AO’ieitao! npaxy Tbomc ja ce ujiamaM, Ham irjiB’jeii'ie im MocTapa! Ha icaOyp Th Biuia hoch JIoBop c rpaHOM oa Oexapa! » ' ' v �Bpoj 6. ■ »r A J P E T« CtpaHa 83. Osmanovi prijatelji o Osmanu. KH.HJKEBHH MOCTAP — H3 ycnoMena. — Mocrap, ue Kao naponu iiero icao AyxoB.ua oneAima, KJiactt'raH je npniiep, kuko je HSBecraH iiajui npyr JbyAii y crau»y Aa noAiiniie u,e,uy Ty cpe«Hiiy na je/^aii Biiiiui K.yjiTypiiK CTeiien h ;;a joj AMe H3BecraiH r-'iac y GBeTy h saceGan penoMe. Ce.M naiiinx Aunauih>hx Ky.iTypn.Hx M KibTt/KeBiiHx AOHraipa, icoju cy no euMoj upupomu ciBojioj, no iioJiriTR'fKOM irojio5Kajy, no mHorojtyAiiocth cuora cmiioiniuiurBa h no mhoiKninr iiyjnypiiHx nncrHTynnja, caMH oa cede npeAecTinioBann Aa to CyAy, Ma.ro je Mecra Hamnx, HapO'iiiTo MarbHx, Koja cy aipoinnfBejia TaitaB jeAan yiryTpamibii ;iyxoBHH npopec. To Monce o čedu Aa pere y ooB'iiTajby niTaMirapoKe Berimine caMo OdoA h HeAOJinmhe, y pasMaxy icibn/icemior CTBapaiba caMo RyGpoBHiMv, a y JieAaRHoj npomaocTH caMo Hobh CaA n KapjroBap. Capajeno, na npriMep, ne Monce ce iioxBa,rnTH OHHM 'iHMe je to Morao Aa y,iunri Mocfijp. CapajeiBo ce ynniba:ro 113 obhx ouaa Aa nocrane kibh5K6BHH ueriTap obiix ABejy. lioicpajmra, a.Tit H3 cede nrrje itokaa Aaao hhth AMViHac Morpo Aa AaAP oho uito je Aao Mocrap. Ono je a&bbui© ijpn.jiiiice n noBOAa Aa ce o lbeMj’ KihiiiKeimo ronopu na# je MexMP.Ader IvaiieiaHOBHh HSAanao ciioje »Ilcropiio Gaaro«, KaVje Hmojia T. Kammconnh oicmjpa# Kibir^enlHiKe oko Ciioje »BocancKe Bhjic« ^rriir piiaBiijc (prp. Kpan.ncBirh oko peiKMMKce »Hajfc«. A.th to cbc aajOvUib mije oiuro ono no MCMty on ce jPAiio 'mpcto Morao aa nasobc JiMonoM jeAne, Aa TirKo pejieM. Kibrin?eBim bP poiun, noja yjKHua nar-ecmn KnW>KCBnii pen'oMd itiđ Kojoj ce c 'HBBeonriM iiomroiufibcM roBopn pa^H icimi'.i.'OBHHKa ivojn cy joj iif-pnoAiiojiio iViin Kir, cpndnr (pHBH’iKH c name, noicaano n patHO mrcro n.esimn. lla OHAa. ii ono Majio'KH>H.‘/KeBiiora' paat juto [ra je Ghjio y Oapaje,By mije diuio oa Taicne on,rime n cy'recTHje Aa onojir n Aa sa coGom nonOAe ne;^ cpeAinry u Aa Ta cpe;niHa 'niiiue AyxoM CBojnx npeA^OAninca h 'iipeACTaBnnKa, i;ao mio je to Ono CJiyraj y Mocrapy. Ja nehy Aa ronopim o Mo<Tapy Kao o iiojihthmkom M0Ciy rAe je nsaasno npnn spnarcKii .iiict »Brač Xe|Hi;eroBna". n »Ocbht«, hjth rAe je xyK cpncice ayTonoMire GopGe đno najjann n naj3aAnxannjir. Ja roBOpjTM 03iM0 O MoCTapV KlbHiKeĐHOM Jt nHTOMOM, 0 i\focTapy icyjrrypnoM, pao je totobo cBami Tpehir hc(I)onaK imao cnor Ma.ior »JbyoriTe.>ba KibiiiKeBiiocTn», KOju je no Maniro anao ^a pacno3naje n Aa.oceTir aaniTO je ryryTan.e KyMpirje onano apxt3bo h rojrnHubo, šaniTo opeGprra* Mecemina. pacnpcKana no ceAe^»y XyMa h IJoAKejiemrt, onaiio naroncKH toii.to nnašniva riaieKiiBocT y a.vuih h ceBAftx y cp u y, n KflKBy ireci(y rpro.oe, dememi Ta.iacnhn Hopemiinir. pa;i6Hjajyhn ce o nanoKanc cTeHC iqmj cTapor Mocia Cehan ce Aodpo isam cjum. Kao m.toa npe;raBan, Aouiao y Mocrap y roA- 1898. OtiAa je Mocrap iiMao neh CBoj Majin KHfli/KeBHH rjrac. OnaiA cy y »ro.ryuy« nporyivaJia iberona rprr roJiyjRApaiBa necrni'iKa imiha, otkua je no'ieo ;ni. na.iaan KivrenAap »HepeT.ir>aiiHH« lt KlbUiKCBHK .T1ICT »oOpa«, O lI>OMy CO Beli y BeJlHKO roKopn.no y caniMa Mecmra rAe ce Mapu sa eo.inAan Kibii/KeBan paA- y KaJieiiAapuMa n y KibicKeivniiM .'iircTOBnAtft neh cy iT3Jra3ir.rc cjmi>e onora nocmniKor TpoJincra, ouri'ino y xepn,ei'OBaiiKOM khIkmiom OAe.'iy: Ajieivoa^ m.'i&a Kao Kaiir.'ba, biituk icao oop u Jien icao .vime, ca hmohom MdJio neooii'inniM n ncoGmvinM, A.'ieKca Phctob Illaimnli, ono je .'b.voiiMun ne.uoi’ AeBoja'iiKor oBeTa, napoiirro no .BojBOAniui; Cm?roua]) TiopoBiih, -Aooap. Kao Aooap Aan y lOAmin. ca ycHaAia yneit cnpeMUHM na ;iyooK u conojioin cmcx oa icojera omi aacyye. MMao je napaa naiiie necuiTC n naTpnapxa.7ine Gojiehhbocth n lieriMiHpJbnBe paAnnomi! a JoBana JXymiha, o'inMa AonvKyaoie.Kii cmpjuim n bcjihliiiM, noBHauao je cimjco y noan, icao m y miAorjieAiioj AaJbHiin Tjjavicn <-.Bojy er30Tnmiy Jlej.T.v h.teii Kao Aa crpacHHM nosApBHMa cpicyhe Mnpnc ča Aa-'ieKnx aHAajiy3HjcKHX H!BeniHX no.rbana. H Taj, 3a Mocavap TO.riiKo icapaKTepncTiimiH .iniTepapii« rporncT, oko ko jera ce Kyuno i<pyr MJiaAiix JbyAii, BeaamiiK sa ib M.raAonihy n ’AyKOBnoM cpoAfnonihv, B.yicao je sa coGom cbc. KyA9- cy onu npo.Taon.Tn. oTBapa.Tii cy ce KpnoMnne (TapnircKii Kimmjinin n sa minMa niyumJiir njnirajenii AeBojamcn vsAaen; pap cy ohh cpAeJin n jce.TH.Tii, V>»in rauip* y ibiix vnepene n cBa na/KTba CKonnenTpnctuia Ha H>nxoBe icipeme n imixob roBop. A omi cy k u i cbopap: h no heifieHUjiiMa. h no TcpcnnM c.na.BaMa. n na nn.By. n y neBamiOM '7ipyniTBy n na nospmmn. Onu cy AaBa.ru toh CBeaiy h c.VBepno B*TaA<T.TH AymoM kojom je Ancao Mocrap. Hjth y peAfl'i^jn »Bopp« y Knrnftenoj niTaMnapnjir, Siff.Tn na niiBV koa Mame Jeriiha, ir.nt na nnnv tcoa P hoto PaiAViOBiiha. onaj ce Tpo.inoT, ca npiiBecHHMa Koju <y my 'jmni.Tir noaaAiniv. boauo r.Tanny pen. h je 'pe/f Gn.ra totobo vbpt; m naporna KibmKPB'irocTn H.rir mbrnapnire jcpriTiiKO. PasvMe op, dina dn nfr.TPna sniioicpHsnjft pohn, Aa ce oaaj CBeT mije snao naiicaomni. naoMojanr na nvHiix rpvAn. na.r.yniTn, onopacrio.TO'/icHTir n n])0JicirBPTii onim '-kubotom. icaKii’mr eo /Tchbh odurno y t. sb. hbpt.v M.raAOcnr, ojih cbo je to HMa.TO CBojv rpanunv. omojv otmphoct h čijoj kotoopk. yneppii ira oHa iiHrama Koja cy im dn.ra liajApaaca n TcojiiMa oe n>nxon mo-tiic frpBenoTBPiro sadaBJbao. Ona.ico MTa.rir n oimnanimni, onn oy ima.ru CB,y ch.tv HOBHanHKa. n Jinminx n mbH/KPTthhx, y Beorpa;iy n H. Ca^v, oTajivrn cy y namoj ifpennenH ca CBiiMa naniHM imbomijim icibinKeBiinHHMa, capaAnHHima »3ope«, »na.rn CBe na npae pyi;c, 0An.Ta3H.TH y Boorpa-A m njwma.ni nocen*; y MocTapy. H to je VBeic apm^ o Hemcupniior Muinepnja.ia 3a jmisroBop n 3a A^daTv, n to je one hpmjhiobho Mopa.io A«*oicpehe AnoKycnjy Ha Kn»n<Keima iiHTama. II rco ce imuaA HMje hh micano Aa daBii .miTPpaTypoM, y iuixouy je ApymTBy Mopao Aa Aodnje noAOTpeica, naic n noJbe 3a to. PaAH mnx, cano pa.Aii h»hx, 3aycraBJbao oe y MocTapy Ha ;iyiKe bjiomp h CTPBan CpPMan. n llaiue IIoHOBnh, n Mapico.Uap, .n EpaimicJian HymMh; cimo paA« ibHX Aoaaano je na neyr.TeAHy ii Tpomny no3opiniuy MOCTapiccnx »ryoa.ni« Buna U nija CranojenHh a» hm OAurpa MPpaic.Tiijy Kaay mi »Iinicone c.naiBe«. Ja no npeTPpyjeM na a mv-icon a» j«‘, sa n»nxoBor npeMcna, n cnaicn OTppoiinrju AyHanpn.]a snao na lianeT no iieicaTiuco nooa-Ma 'Bvpe Jajcuniha ii.ii llojmviana llanha, nan ce pasadnpao mmio y npaMaMa Bpair. IT.vumha, Jlase Koirmha n Manojaa TJopjjpnnha ftpnsponua, na ’uuc lioK.vmaBao no rAOKojy oTiiapnj ii caM npBonrro a & naanime. H h ncenoice �» r A J P E T« OpaHa 84 HH«y đHJie oa Tora iiouiTe^eHe. H 0He cy, ycpea no3Hare naTpHja.j ).xa:mocm MoorapcKe, oA«rpaBaJie pa3He y.iore Ha iiogphhhh , OTnajie n e o n e ' h npunoBCTKe, h hhkaa ce HHcy ^oca^HBajre Ka^ ce moBe^e pen o irpOHHTamcM kh>h3K«bhhm ^ejirnta. C m rom a je, ajrji je Kapaicrepn ctihhhd 3a ono ^ođa, a & cy caMo KimnHjamnBOM obhx oomiTe npH3HiamHX oyBepe«a TaAaniH>e om.imhihc a<*5hhh ina tom<5ojeh Ha cy(>0TH>HM •recTHM ce-Tmia iioBaMKor Apyun®a »rycajia« ćm e ca.Mo n HOKJbyniBO KH»nre h MCTopnjcKe cjiiuce, h Aa ce 6e3 jtmxoBa AiarocJiOBa Htuje Mor.ua Kpo3 pejiy Avry 3HM0Ky ne>iep Aa oAurpa mrjcAHa oKpenra Hrpa. Ohh cy điiJiH cTOJicep oko itojera ce Kperao neo Ayxobhh jkkbot Mocrapa, h»hx je, pa ah H>HX0Be OTMehoctii h iipnBJia’ijrBOCTH, Bojieo CBaKO h HexoTHue ce fieey(vioBHo ttoboako 3a H>HMa. y -roj cpeAHHH, HaA kojom je y Ba3Ayxy jieđaejia noeoHja hcto ojia/Kio Kao h MHpmc <5exapai y parno upo-iehe, onHeroBao ce joui jeAaH MJia^H necHHK, OoMaH A. 'Bhkh K. J a r a hmc&m 3aT©Kao Kao i)aKa, jep je upe Mora AO.nraoKa dno oa hokojihhih hom ApyroBa HCKJby«ieH H3 rHMHasHje. TaKo je, H3i\JieAa, mopa.io neMHHOBHO Aa 6yAe. Ko nosHa Aodpo TaAam ae jipHJiHKe, ko 3iraAe KOJnaca je auiaTCMa Mopajia Aa nadire Ha cam ora ko ce Tama OMeo Aa ycyAn Aa ce, Ma h y m aiit, okhth crpauiHHM hmchom 0p6HHa-MyCJniMana. Taj he . w o AoKh ao 3aaui>yiKa, Aa je h rioBOA H3ix>Hy H3 rHMHa3Hje OBor CHMnaTHHnor oMJiaAHT>na Mopeo Aa 6yAe onaj Ayx KojH je c rp y ja o neJiHM MocTapoM H3 HAeajTHHX A>'ina obot necHHHKor TpofiparcTBa, Kao urno caM yBepeH Aa k h irpBH n o n m a j AOAHHjeM H>erOBOM JieilĆM H H3pa3HT0M KHflfJKĐBHOM painy HHje Morao hh oAaKJie TaKo HenocpeAHO Aa Aobe Hero oa ose Tpojrine necHHHKHx 6pa.TCTBeHHKa>, kojh H AaHac jom Hirae «iacT M ocrapy h 6e3 koj*hx 6n ce Hnaie. osa KOT.THHacra jBSipom noMHH>ajra caMO . no ceojoj ydHCTBeHoj HceaH, n o CBojoj Aocajpioj 6ypH h rio CBOMe OTpu;aHOM cTapoM MocTy nepeTjBa^cKOM. C t . )K a K y n a . PRE DVADESET GODI.VA Sećanje na O sm ana Đikića. . . . . Udarljivi, džandrfjivi, d žaveljavi; opaljeni podnevom m ostarskog neba, okupani u južnom suncu; još u vražjem dečačkom cirlikanju na pođgekoju psovku školskog faimulusa Likića, — u jednom naletu, dOk su nam po leđima lupale čantre a b o se n oge udarale po turu, sleteli bi »ispod košćela«, niz B ran kovac, da se domognemo trga pred Karadžilbegovom džamijom s a čijee ie visokog munareta p evao Muhamedu i Suncu čuveni pevač. Ne znam kako ga z v a h u . . . A u sv a k o podne oglašavao bi se iz v i s in a ... Strma, dugačka a uska ulica, tatmna i tesna, zv a la se Pašinovina. N egde u njenom donjem delu, blizu čaršije, zadržavala je našu dečiju plažnju stara »turska« kuća. Visoki zid, dugačak sekla je sam o kapija, zelen ­ kasta i ćutljiva.. . Tišinu palanačkog sokaka prekidao bi samo cirlikanje školske dečurlije, dok bi u sumrak hio ispunjen žamorom komšinical koje bi d o u letnju noć sedele pred kućama i ćaskale. U zoru bi se na česm i oglasio vedri smeh vodonoša, grmaljki iz Z ovog Dola iz' 'Baćevića i Bijelog P o lja .. . Bpoj 6. /U tu starinsku kuću uselio se tada stari- Gjikić, tOsednik iz S to ca i d oveo porodicu: supjrugu, staru hanumu, O sm anovu majku, o d 'ugledne stoiačk e poro­ dice Sehića. Osmana se sećam još iz tog doba, n egd e na odmaku 1904. kad je M ostar p očeo da opada. Sjajno doba nje­ g o v e »Zore« bilo je n a umiraju, izdteanju. Politikai, tada razbuktala i razmahana, potiskivala je umetnost. Jug, T araskon S rp stva, M ostar, b eše planuo. U vazduhu se osečalo političko strujanje. Tada. je i Đikić p restao da peva. Mekani, slaven ski sentimentalni sevdalija sa osenkom istočnjačke senzualnosTi, potomak pesnika »plahija« i »kasida«, koji je dotad a pevao »Ašiklijie«, sp evao o sumbul-mdovicama, azgin-puštenicam a i curama hašarijama, bosonogim i b ez anterije, — sevdalija je osetio da je pozvan n e za pesm u dokonjaka no za posao radnika, nacionalnog i kulturnog, iBugarija i šarkija, d va ob eležja n jegove iskrene lirike, baca on u biudžak, i svom južnjačkom zagrejanošću i energijom koja- je odlika Her­ cegovin e, uzima zastavu vođ e om ladinskog pokreta nad M uslim anima u H ercegovini. P ožrtvovan , istrajan, do neshvatljivosti predan poslu, radeći po 14— 16 sati d nevno, on utire nnt^ain sv o g života u znaku ovih stih p v a jco ji posta|u princip n jegovog života: »Kroz trnje, kroz mrak, preko provalija Stupaću smjelim i odvažnim krokom Z u đ e n o m c i đ j u , što udaljen šija, Š to duše svoje nazirem ga okom«. Uporan do neverovatnosti, on ć e zabrinuti majku i sestre, d v e rano uvenule lepojke, Hatiidžu i Zibu, jer radi za nasušni, u Srpskoj B anci u Mostaru. S v o slobod­ no vrem e, bežeći od cifara Saldo-K onta d ukrućenih akcionerskih filsronorrfija razmahanog palanačkog kapita­ lizma, on usredsrecluje nepojamnom energijom i istrajnošću s a v rad na nacionalizovanju n ovog muslimanskog naraštaja; na propagovanju gesla Rada i P rosvete. Tek gd e koji čas slobodnog vrem ena, možda u sumrak, kad se u njem javlja pesnik, on u svom skromnom društvu tadanje kulturne elite, provodi gdekoji čas u razgovoru, tihom, ali u vek u jednoj liniji koja strem i ka jasno od ­ ređenom »žudenom cilju«. T ako je pesnik koji je nekad p evao stihom Uhlando v sk e rom antičarske gracioznosti ili H ajneovskog scherza: »Biser vali pozaspali Vah, sevdahi, va. I na njima kalk mali Vah, sevdahi, vah!« — napusti lirski štimung, i iz istočnjačke seuzualnosti seb e pretoči u žetH ^gC T m anske isfcrajnosti da do kraja p onese teški teret nacionalnog radnika 1 trudbenika. On je jedan od onih koji osnivaju »Musavat«, prvi list Mu­ slim ana u H ercegovin i, iu kom e saraduju i Osmanu po­ mažu R isto Radulović, Dušan Vasiljević i drugi, docnije osn ivači i pokretači »Naroda« (u januaru 1907.) Borba, nacionalna i politička, u kojoj s e tada lomi i previše centar H ercegovin e, ubrizgava Đikiću novi polet novu snagu, izdržljivost i energiju. On i ne sluti koliko taj napor fizički prevaizilazi. n jegove snage. S posla, trudan i prem oren, on se u kasnu noć vraća u tamnu i usku Pašinovinu, gd e ga u odaji čeka briga majke, tužna za­ brinutost sestara i supružalnska nežnost njegove prelepe Zore. Uzam an je i o č e v prekor i majčine reči, i bogosestara i žene, — Đ ikić očekuje novi dan sa udvostručenom cnegijom , ne obzirući s e na fizičko stabIjenje koje ga upisuje u red onih što umiru, venu : kopne �Bpoj 6. »r A J P E T« Drpana 85. od kobne bolesti. U naponu snage i rada on postade se­ kretar .»Gajreta«, prelazi u Sarajevo, gd e ga u jednoj -U M aloj sredini čekaju nove dužnosti. I tako sv e do početka 1912. kad u nagoveštaj prolećai on dolazi u Mostar, premoren ali sa pobedom. F izički pobeden, ali dušom vedar jer je utapkao stazu za naraštaje koji će doći. Prošla su d va decenija od dama kad sam, kao d e č k o ,' susretao Osmana Đikića. Decenij je izmakao od onog martskog dana kad je on umro, klonuo i svenuo, oplakan suzom najmilijih. No, kada danas, posle svih užasnih perturbacija i tlačenja jednog naroda kroz neobjašnjive ćudi istorije i 'Udesa, — kada danas učinimo osvrt na naše retke primere akcije i dela prošlosti, ne čini ld Vam se kao ka su oni daleko, vrlo daleko, negde u dubini vekovaf? Ili kao da ih gledamo negde iznad nas po nekim svetlim stazama obasjanim Suncem, kud se mi vrtimo u nekom vrzinpjntUcplu kom e se nezna n? početak ni kraj, ni k olovod tn il -»ke c «?* Jovan Palavestra. Na prvi pogled opažalo se još, da je Osman bio lično predusretljiv; tako predusretljiv, da sam se više puta čudio njegovoj velikoj sklonosti prema svim stvorenjima oko sebe. Je li to bila preveć tankoćutna pjesnička na­ rav, koja sv e oko sebe srcem ljubi i ni' čemu zla ne želi — ne znam. Znam samo toliko iz naših razgvora, da je ta sklonost kod njega dolazila često i do izražaja bolnih sentimentalniih i pesimističkih tonovai nad općenitim gafletom našega svijeta i t. d. Onako, kako se to i mnogi drugi jadaju, sam o kod njega proćućeno, zbiljski, a ne —■ kao kod mnogih — po kalufu. N e znam točno, šta je Osman u politici ispovijedao, jer za austrijske uprave kod nas bilo je svakakva ispo­ vijedanja i — nikakvog. Ali, jednoga se momenta dobro sjećam, kad smo u redakciji »G.« dugo razgovarali o dru J. Skeđiću i njegovim širokim pogledima na životna pitanja južnih Slavena. Čini mi se, a možda se i varam, ah ja sam od toga razgovora dobio dojam, d a je Osman u dnu duše bio čovjek Skerlićeve škode. I kad god sam kasnije pokušavao u pojedinostima, kao i nehotice da to utvrdim, protivnog dojma nijesam dobivao. Osman je nacionalno bio opredijeljeni Srbin. Ja pako nijesam, nego sam bio Jugoslaven, kao i danas, a teško bi mi se bilo i iu buduće ikada opredeliti, da mi Šemsudin Sarajlić: budu S fb i ili H rvati bliži jedni od drugih. T eško s pro­ stoga razloga, što je to jedina naravna baza za budući zajednički život n ašega troimenog naroda i što svako >Na saopćenje redakcije, da će broj »Gajreta« posebno opredjeljivanje i zagrijavanje od ujedinjenja, pa biti posvećen rahmetli Osmanu Gjikiću i na poziv, dsr ovam o i dalje, odvodi u stranputicu sa o v e jedino is ­ za ovaj brod i [ja, kao lični poznanik i prijatelj Osmanov pravne staze. P a ipak smo mogli Osman i ja zajedno da napišem koju kraću prigodnu styar, odazivam se rado budemo dobri prijatelji, ne saimo književni, nego i lični. slijedećim : Priznajem, da bi tom e jedna stvar mogla smetati, ali P ozn avao sam d va Osmana Gjikića; jednoga iz nje kod Osipana nije bilo, a ni kod mene, pogotovu. »Samouprave«, a drugoga ig »Gajreta«. Onaj iz »Samo-; Naime: Osman ni je bio šoven . A t6 je men? bilo milo, uprave« nije m e se ticao, jer ja o njemu nijcsam htio da jer, u tadašnjoj mlagjoj generaciji našoj pa bila ona opre­ vodim računa. On je politizirao, "kako je htio, a ja ili se dijeljena narodnosno srpski ili hrvatski, ja sam često tada nijesam uopće bavio politikom ili, ako i jesam po puta opažao zagrijenije H rvate nego li oni u Zagrebu ili nešto, ono sam rabošio op et u politici svakom e onako, Srbe, nego Ii oni u Beogradu; — papastiji od pape. I za kako sam ja htio. Hoću reći, književnika Osmana iz to mi je nešoven Osman bio drag. »Gajreta« nijesam htio ni malo vezivati za Osmana po­ Osmain je dakle u mojim očima bio dobar musliman, litičara iz »Samouprave« i za to sam s a ovim Osmanom taktičan, predusretljiv, Skerlića škole i nešoven. I za te »Gajreta« bio uistinu dobar i iskren prijatelj. takim simpatičnim čovjekom, naravno, vrlo žahm, što ga je smrt prerano pokosila. Ja sam u 'O sm anu vidio na prvom mjestu dobrog O vo su moje uspomene na Osmana, subjektivne ali muslimana. Dopuštam, da drugi u jednom čovjekiu gle­ vjerne, uspomene — kako vidite — i svijetle 1 lijepe, koje daju na prvom mjestu i koju drugu od njegovih vrlina. Nu mogu uvijek da sab’ćnu iz dna duše poklik: takvi će onda tolerirati meni, da i ja gledam š t o ‘hoću. Rahmetullahi alejh i!. . . A ja rekoh: u Osmanu sam vidio dobrog muslimana. T akav je u mojim očima ostao do konca svoga života. I ja sam ga za to volio. Hoću reći, ina srcu su mi svi naši dobri muslimani, pa makar kojim inače frakcijama i grupama pripadali i makar koliko se na njih vikalo. A Mux. noMiT.-flecamuh: svakom prosto stoji, svoje gledište što bolje opravdava, jedino, ljudi kao takovi, moraju da djeluju savjesno i po svom najboljem uvjerenju, pa tako ravni, ako hoće da s e i bore etički za svoja načela megjusobno, dok špeku­ IIoBecT nojeiajnrax Hapoja xohe ja ncraKne jihtho lanti, pa bili malj ili veliki, idu — ispod crte! Dalje sam opažao,’ da je Osman bi vrlo taktiČan i cth, Koje HMajy cuora 3Hanaja 3a no.TnrrnHKH h KyjiiypHH jkhbot OHora napoja, y kom cy nomnun. Tan.Be tolerantan. Kolika je to vrlina, to — čini mi se — kod jTH’mocTH 3Hajy ja ynjMBmny na CBoj napoj n ja My nas Jugoslovena malo ko valjano cijeni; kod nas, gdje ja jy Tann npaBan;, kojh je Kajap ja ra npeopCasn n ja se borbe vod e s rasplamsalim temperamentom, da se onda brzo pretvore u pepeo, bez žara. Tek ustrajni ljudi, ra ocfiejKH. TaBKa jnrmocT ca cbojhm jejiOBan>eM 6no je HenpeHcajtenH OcMan 'Brncnh. ljudi od posla podižu se iznad te časovite rasplamtjeIIoBecT cpooKora napoja Ha Ca-JiKamoKOM no.irylosti i zamiranja, podižu do taktičnog rasporegjivjana ocTpBy noiKa3yje jejHy nejmKy norpemKy, jejHy rpjHy svoga djelovanja i stepenicu po stepenicu uspijevaju. 3a6jiyjy, Koje ja nnje 6hjio, cpncnn Cn napoj janao D a li dobro ili loše, to je stvar njihovog uvjerenja, koje erajao y pejOBHMa Hajn3o6pajKeHnjnx, ha.jiK_y.j Typhnjnx slijede. Ja hoću sam o da podvučem, da je umjerenost KAKO SE JA SJEĆAM OSMANA 3HAHAJ H JEJOBAH>E paxM. OCMAHA TaHKMTiA jedna ljuldska vrlina i da je tu vrlinu Osman posjedovao. napoja. �ĆTpatia 86. » I 'A J l'K T . — Bpoj 6. KpBH, to cy Ciian jynauH c jo-Aim 11 c Apyr<‘ cipaiie, Koju cy y Ki»BaBHM ooje.iiiiMa joAim Apyn; yoiijaau. DeaiiitOM liprnitoM Gojy na MiuuaBy y <'pnijn upo crro roAima cpircun jyjiaji.ii na UpGnje, u cpiieiai jyiiauu na Bočne, Tynau cy ce rcao ;iyniMami. Onu ce anaxy Cpon, a obh ce 3Baxy fl]ypnH — a Ona« cy ciuiobh ncTora HapoAa. Ha MyAHOBaTO, i;aA je tok y ro^umii 1S7S. naAoiuaa orcynannja Bočne 11 XepneroBiuie, tok oivia eiiuomi je-. AHora r e ncTora napoAa iio’ieiue j Bubam, icaiuut je to ono rpAaH rpex, iuto ey Giiau rylju jo,ian npeMa ,ipyroM, mio cy ce Mel>y cooom ronnaii h TaMaiman. Ebo je 34 lOAime oa AoCa oicynan.iije axio. Oa to AoOa Maalju uapamTaj y CpOa MycanxiaHa y>inmio je Beanrc icoparc y uaaipeA y npocBern, rcyaTypn. y eBpouCKOj n,UBiiaiiaau,njn. ^anac (’iton Mjcamiami imajy y M.iabeM napauiTajy noAoOap opoj iniTeanimnHjc y cbhMa crpyicaMa. Umu ux domopa ca aycrpujcixux cacymiMMTa cgukc opere, ajiu ra uiireMizenuuja Cp6a Mycjiujiana nmaKo da ce uanuona.imapa.ia, Aa ce lipn3iiajy m Cp6e, Aa. ce upnaiia u oceha Aa je rcpB oa Harne rcpBir, koct oa nanie kocth, na Aa ynnAe, Aa ce OydyfmocT Monce iiMani cano oiiAa, arco ce ucroejeTj/je ca ohhm, mTO y cTBapH jecie u. nrro APyrcnnje, h ne motivC'Ghtu. Hena on OponH MycjiHMaH, ocrao M.ycjiuMan, nei;a 6h Ono OAi7meBjbeH aa CB0jy Bepy, 1^0 uito cy h (Jpoii xpmirhaHii oA^'meiMbeHH 3a 0B0jy npaBOcaaBiiy Bepy, ajm Herca 6h ce Cijoiih MycanMan nanaonajiumiKto, neica Gh Gho OpGntH ca napoAiiocmiM occhajen, icao iuto cy upaBocjiatoH CpGn. To je Ta HAcja, Ta napoAuocHa Mucao, Kojoj je cjiyjKuo neaaoopaBJbeim OcMan 'Eumh. To je Gho ifacroB anocTOJiaT. Oh, icao MycjiHMaH, ocehao ce iiOTnyno icao CpGim. flberoBe iiocmc, meroBH hojihtiihich ii 110110jiHTBT'iivH Hjjaimš’, coe, iiito je ii3aiujio 113 meroBor nepa, to je Ancajio AyxoM OHora napoja, icojeM je npHiiaAao, a to je cpnCKu napod. Onaj Jieim cpncrcii jeaiirc Gani y Bochii h Xepn,eroBiinn, icojn.M roBOjie 11 neBajy xrycjniMaiiH, to je noAnaajio, to je oiiymccjba!Ba.io i>axM. OcMana 'Bumha. y m i je opjni paxMer.nnja ocehao ceoje napodno duhe. IIoje3Hja paxxi. Ocnaiia ‘Bnicnha, to je ‘iHCTa iiojeonja CBora napoAa, noja je noTerc.'ia 113 ocehaja n ;iyxa Tora Haix>Aa. IlecMe cenuajiiije CBora napoAa Mopajin cy oa Malena yTnu,aTH 11a OcMaua Tuicnha,-Aa ce oceha jcAHO ca oiiilm napo^AOM, icojn iictc necMe iiena. Ila rcora ne 611 AHpnyjia 011a Ainma noje3H,ja CpGa' MycjiHMaHa, rcoja ronopn H3. cpmcrce AJrnie: »CeiviH Gero TBoje ceivrncame, y6iuio Te Moje y3AHcame!« Tarco ne MOHce Aa neBa AnaAOJian,. Ajiii paxM. OcMan rBm;nh mije cano y cBojoj noje3nj u, y iioJiHTH'MCHM h y nono.’iHTnmcnM n.ianniiMa Heix)Bao m pacnpocTiii>ao Mucao Gpncrea Mef)y CBojo.M 6pahoM Myc jiHma hhma ,• nero je oh de.ioM CB.yAa pacnpocTHpao (JpncTBO. CByAa PAe ce nonaoajia rcarcisa iipnJiirna, PAe BaJba erara pc>ijy na OpanuK Gpncrea ry je Gho OcMan rJBHKnh Ha GHJbean. Ta H»eroBa niKmaraiiAa aa CpncTBo Me^y Gpaho.M MyicjiHMaHHMa Mopo.ia je doneTu iuoda. MjialjK liapaiuTaj Me^y CpGHMa M^cjiHiMamiMa, h arco y \ 1a.10M 6pojy miarc, lioHume ca naunom.iu3upan>eM. To AeJiosame paxM. OcMana Tonimha 3Ha'iajiio je caceuM ucropujCKu nojaBa y iiobocth cpnkncora napoAa: nojaBa, Aa ce je^an Aeo cpncrcora napoAa npira y CBoje rcpHJio, y n;ejmHy cpnoicora napoAa. A obo onito niicy ouAu 6ojeou jednoea napoda nporue dpyeo?a rypaiia paxM. OcMana Tiracnha 3iiaTiajno mccto y 110napom, oeh r.y to 611.111 6ojcnn jrdnopa tp. vctopo na- ueriiHHH cpnoicora HapoAa. pinhi npoTim cuMMu ce6c. To <y Gnaii chiiobii hcto ( »OMMUhim« 6p. U. 11 4. te) 1. (14.) dtucMdjKi 1912.) Orapa cpiioKa ApacaBa npc Koćom 04 naime l3Sii: ii| mi ocMfim-Kii »aRjiJie, 11 arco je iiociiJia tihi xpiinihaii('<Kux ^pjKaiJa cptvm>era Bena ca cbojom B-iacreJiOM 11 ciBojuM iiorinibeiiHM ceJba'fiaiM CTaaeacoM, imali je y cBOBi cpnCKOM dyxy, y cbom uapo^iioM 6n h y, hochjiu y ceGn Teaaby 3a KyjiTypo>r h upibhjm3an,nj0m, na je (•TBopnjia TaiiOBe uperene oduoce, fla je npe.\ia apjthm Ta^aiiDbHM xpiimhaiiicivHM ApsrcaBaMa cpejp.era _nerca 6Hjia rcyjiTypHO nanpeflimja 11 yrae^HHja. To jacno fH0rca3yje jlym noe 3okohuk, c rcojnM ce erap a cpncica Apacana Moma hohoohth, jep TaicaB 3aicomirc Apyre raaaH.e xpHUihancice ApacaBe cpe^aera Beica micy HMajie. OcMaHcrca najeba h oko je vmiuimia crapy cpncrcy AP*aBy ne 611 Morjia jmara OHy CHary jxi-w jmatba cpncKoea mpodnoza 6nha, ;ia mije je,ian &eo ca-Mora cpneicora napoja Aonpimeo tom pa3opaBaH>y. ITpe.Taaaic je,mora a« m cpncrcora napoja u Bc.iaMy Hurje Mopao h HHje TpeGao Aa HMa nocaieAHHy denamuiH(uu3u]xin>c, o,ipol)HBaH»e Tora Aena cpncrcora sapom. Ami pe,Tiirno3HO ceicra peH»e, ono paoKOJiHinuTBO mio ce TiojaBHJio y cpncKOM Hapomy upe KocoBa, na join nojj^e KočoBa, ocoGhto y Bociih ca GoroMHJicrBOM u naTapeHCTBOM, ocoOiito je ojrarcmajio npompamv JIcaaMa. Ajim imarc Bepa y OHe cpircrce Macre.ie, rcojđ*"je npnMHJia HcjiaM, mije Monna Aa yryimr cacfeHM opnerco napoAHo Gahe. CjmmhJO p Ghh Myc.-niMaH MexMefl-irauia CoKOMmh Ciro je y AymH>CBojoj Cpđnn, iiito AOicanyje Beh h to, a» je CBora pofjenora GpaTa MarcSpHja''' namrmio cpncKHM iiaTpnjapxcpi. HcmM y jeAHOM A&jy opnercora napoAa ji^ao ■$£ CBora iTOce^Hor 3Hanaja icojn je npeAcraBJbao npeAame erape epnerce BJiacrfejie a to je aepapnu OAHOinaj B.aacrejie npeiia B.iacTe£HKcrcoM ceji>arcy. y 3ao|ro46>y I Tora OAHomaja ima ce noTparcimi y3poic ACHapiiona.TH3npaH»y, OAHapobiiBaHny j^pora AOJia cpncKora HapoAa y Toj Mepn, Aa je Hc.iaMcreo oa.vemuo Gpncreo. A ra nnarc h Ta 3aMeHa ncjiaMoroa mije Moraa Aa cacBHM HGKopemi uap&HO 6uhe Cp(5a MvcaiiMana. Cpon mvcjihMaHH y Bochii ii XepperoBinm ne caMO Aa liuč.v npeeraan iobophth cpncrcn, nero c.v padpuca.i u y Tenajy croaeha Hajaenmir cpncrcii je3iirc y roBopy 11 y necMH, ii Ten arco cy no rcojv Typc\i;y nan apancKy pen iieniajiH. HajBehii Aeo thx CpGa MycaHMaiia nnrcaA mije onao roiBopiiTH TypcKH. Taj Aeo cpnoicora HapoAa cacBHM-ce pa3JiHiioBao h noHoeno ce iiito mije OHaj AnaAOJiap, Koju ne 3Ha je3Hrca, Koju je oHOACBoje Majice yBocmr ii Xepu,ero®HHn Haynno n y icojeai 011 ca CBOj«M opeM, cBojOM6pahoM h cecTpaMa, ca ’iiiTaBOM cBojTOM roBopn. Taj Cp6mi iiycaiiMan ncTiina mije ce XTeo 3BaTii CpTnrhom, nero ce nonocHo 3Bao 11 to neicHM ocoOhthm 110hocom TypmiHOM, ajm je 3aio c neKHM iipeopemeM 3Bao AiiaAOjm,a »TijpKijumu. Ajih na acaaocT 6am Taj nonoc CiX5a MvcjiHMaHa ca irneHOM »Typmm«. h uito je cne c thm n.\ienoM Gnao CKonaano, 3aAaao je cpncacoM HapoAy Ha CaarcaHonoM noayocipBy epdnux pana: pima&iuo ce Cpncreo y Hampemy, y Kyarypn, y HHBiran3au,HjH. Ka\ro cpeho Aa cy ce CpOn MycaHMaim, ocrajyhu Bepmi HcaaMy, Moran uaitu&najiuaupaTu. TAe 6h AaHac 6nao Morao Aohn Ao OKynanHje u ao aHerccnje. Obh CTpaiimn rcpnaBH GojeeH, iiito je CpGnja boAH-ia 3a CBoje ocaodoljeiLe, na oiih cTOaenni OojeBii, mio je JI,pna Topa Bomfia aa OApjKaBaiteCBoje caoCiOA«', �Spoj 6. >V A J P E t . 4BE HAEJE OOMAHOBE y urnpoKoj iiAeoJiorHjH OcManonoj 3ay3HMajie cy udeja im,u<majnioCTu u udeja deMOKjmuje bhaho mccto. To cy 6jui& jtm croaeepa, oko Kojux ce bptco H>erop. ofiHJimi iiponaraTopcicH u npocBernTejbc-KH paA; to cy 6H.ua ABa nei&KHjiTa UHJha, Koja cy ce koa H>era AonymaBa.ua, na unjeM je ocrBapemy pa^HO uejior cbof B0Ka. CtpaHa 87. ocrajiHX Myc.iiHMaHa liannoiiajiHo obwhhx, 6n.no y xpnaTcitOM, 6ujio y cpncKOM ,iiyxy. To My je n onoryhn.;io, A» JiocTnrne na TOMe no.n.y yonex, KanaB im jeAaH MycjniMan mije im ao A^Hac iiocrarao. llHje HHKaKBa 3acjryra 6iith uaunoiiaJiaii, ajin je 3aoiiyra paAHra na 0CBeuiTaBaH>y HeocBeuiTeimx, Ha mHpeH»y cBerjiocTH h bhuihx ;iyxoBHHx bphihocth. Ka^i ce roBopH o OcMaHOBHM 3ac.nyraMa Ha iianuoHajmoM nojby, ne mucah ce na to hito je oh 6ho naniiOHajiHo CBOc-aH ii paAHO Ha CBOMe iiaiponajmoM o6paooBaH>y, Hero na K>eroB paA oko Ha3H0Ha.nii3OBaH>a u npocnehHuaiba AJ>yriix. Tano ce OcManoBa y.nora na obomc nojby h npe cxBahajia; tako ce Tpe6a h caAa Aa cxraha. Jicin je cjijmaj n ca meroBOM HAejoM AeMOKpamije. Ohh TproBMHha h MajionoceAHHKa, OoMan je iipnnaAao no pobeH»y o a c a chthc 6ypvKoa3Hje. Oh je oce- H aKO je OcMaH pobeH y mycjihMahokoj HenapHonajiHoj cpeAHHH, nnau cy oopaooBame h HMnyji3HBaH JKireoT nanHOiiajiHo cBecHe HeMyc,uHMaHci;e cpoAHiic, y Kojoj ce HSBaHicyhe Aocia Kperao, acjiobajih biujo pano na meroBo nanHOHaji.no ocBeuiTaBame. KaAje npeCpoAHO Mepnjio BepcKe npnnaAHOCTH h ironeo Aa oceha noTpe6y liajpoHajiHe opEjeFraipje, on ce noueo Aa npnKAama cpncicoj Hau,Honaj]Hoj HAeojiorajn. yimjajyhH cBe bhuig tiio h bHao niTa je HapoA, Maca. 11 AOHHHje KaA je CTao Ty HAeo.iorHjy y ce, oh je nocrajao CBe Haimoha.uhhjh, na CBoje Hore, oh je nonco Aa pa.AH na noAH3aH>y h florc HHjc Hajnocjie nocTao anocroji cpnoKe naunonajme jmhom h icyATypHOM h nojiHTHHKOM Tora »napoAa^, HAeje. Mace, thx MHoro6pojHHX. HberoB ivibii/KeBHH paA, H>e-^ Bpahajyhn ce ca miKOJia h CTynajyhH.y jaBim asu* roB KyATypHo-npocBeTHii paA h ibctob iiojniTHmm paA' OcMan je Beh 6ho noTnyno nanHOHajnio napaćen. nflj " • ti i HAeioM. PaA na Haii,H0Hajiii30MH>y n HaipioHajraocT mije 6naa koa mera CTpananua hjiui paA ha no.nHTHHKOM ii KyjiTypH0M noAH3aH>y Mace hcnojiHTHHKa onpeAejbeHOCT, Beh Ay6oKO yKopemeHO, ra- -iipeiiJieTeHn cv h necro nyia ycjiOBjbenH jeAaH AipyHvHBJBeHO yBepeme. To je rjianHH y3pon Te mije 6Ho' thm. Ohh cy oprancKH Be3aini jeAaH 3a Al>yrn u ne LHOBHHHCTHHKH 3arpH3KeiI Hg HpeBpTJLH^. IlpOJia3ehH xiory ce OABOjHTii jeAan oa APyrora. K:po3 MHora TeuiKa HCK.yme%si, meroBo ie HđnHona.uHO Meby OMAaAHiiOM, očoouto ohom cHiioMaumoM u ocBOAO'ieme oera.no jeAnaico ao 3aAmer i.*TTa. paAHiioxi, paAHO je na npocBerHTejbCKOM iro.n>y; Meby H ca-MO cpOoBame y oho Bpewe 6hao je CKonnaHO^ OApacAHM ii 3pejiHM na npocBerHTejbCKOM ii no.nimica Miroro HenpHjniKa: h ca crpane HfVUHOHa.AHO neocBe- hkom. Hpei;o »r ajpeTa« h OMJiaAHHCKnx APyuiTaBa naiiiTeHHx ejieMCHaTa h ca CTpaiie-pe^HMa. AycTpnja/je jsrojao je Aa o6paayje h CTuopn Hosy iiHTejiHre.ii'Hiijy, uporoiiHAa h cy36njajia Hapii&fiaAHO ocBenrraBame h Hoistu iiapOAiie nobe. Th he Jbyn?i AOHHiije, KaA yby j npaBOCJiaBHiix, a no roroBy MycaniMaHa y cpncKOM avHBOT, paAHTii h nacTojaTH Aa npocBere umpoKe Mace Ayxy. CpncKa je HAeja 3a H>y 3namua 6yny, peBOAT, MycAHMaHcitor CBera h Aa ra Ky.nnypiro noAiirHy. Hh H[)HACHTy — »rjieAaae iipe'Ro rpamme«, Ka,i;o ce OHa kah ii3 »Mace«, ibima je iiaMemeH 3aAaTaic, Aa paAe 3A napaiivaBajia. KaA je Beh Mopajia- Aa orpira ii A03BOJi^ ] roBopehu o oHAaimbOM cTaH.y MycaiimaiicKor HanH0HaAH30BaH>e MVCAHMaHa, OHa je HacToja.ua, Aa to 6yAe y xpBa,TOKOM Ayxy, no menoM cxBaTan.y ga H>y CBeTa, ne CMe ce CMeTHymi c yMa, Aa cy tc Mace 6iiAe MHoro noBOJbnnjeM. 3aT0 je h nporoHHJia Cp6e Myc.un- KyATypHo 3aocraAe, 3amyuiTeiie, 6e3 HKa.K>Biix npa-Ba, vaHe, a To.uepHpajia h (}iaBopn3Hpajia XpBaTe mj’c.uii- 6c3 HKaiiBor CBecHnjer ^jeniha y jaBHOM HviiB0iy u necBecne CBoje BpeAHOCTH h cnojHX npaBa. Myc.niiMaH• Mane. oite cy Mace, napaBiio 6e3 ibiixoBor miTaiba, 3acT,yna.na To je Ocmoh Ha npBOM icopaity y jtfiiB0Ty ii ocerao. Oam&x je 6no H3Ji03i;en paamiM limKanaunjaMa n npo- (J)eyAa.nna roonoAa, 6eroBii u icpyim noceAmiuii. IIoa r’oibeibHMa. Ajih 6e3 ycnexa. He caiMO iiito mije npno hvhxobom ancoAyTiieTiraKOM B.namhy crajao je peo cnoje HanHonajino yBepen>e, Horo je OAMax iiohpo h Aa jaBHii iKHBOT MiycAirMaHa, HeAajyhii hiikomc a« Aobe ra nponarupa. Oa npBOr noneTKa meronor jaBHor paAa ao penn, Ta cy rocnoAa čamo iiCKopunihaBaAa. Macy nourame ii merona neyMopHa HanHOHajma nponaraiiAa. ii npeiico H.eirax Aeba nejia ce, He Hacrojehii hh najOopahao ce CBiiMa? n BeAifKHM h majihm, ii 6oraTiiM u Mame, Aa noMorae H>enoM iipocBehHRa.H>y u iiOAiraa«^'. cnpoMHuiHHM. 3Hajyhn Aa je 3a naniiOHajiHo- ocneniTa- 3aocTaAOcni h 3anyiuTeiiocTii Mj"CAirMaiiCKHX Maca lame npPAycAOB ii3BecHa AyxoBiia Kyjnypa, oh je icpHBH cy 6hah Aocrra 6am Te ibeHe uobe h »npBH a>vah«. OAMax noneo h ca paAOM Ha AyxoBHOM noAH3aH>y cđo- Hh oho hito cy MorAH jhhhhth 6es ni<a.KiBe onoje jnx BopcKinx iipncTajiima. HajBiime je BOJieo Aa pa-AH uiTeTe, HHcy ypaAiiAii. HIte BHine, cHcreMaTomi c,v Meby OMJiaAiinoM, oco6hto uiKOJiOBaiiOM, jep je to 6n.no cy36HjaAH h nporoiiHAH OBaicu paA Ha noAH3aH»y Maca iiajnjioAHHje tjio. IberoBO yjia'/KOH)e y »TajpeT« Kao h CBano HacTojaibe Aa ce npocBere »Majm« h »oiithu«. ceuperap, ypebHBaibe ahera »Tajper«, H3A3BaH>e npo- OcMaH je to Ao6po 3Hao h necro nyra cnoMHH>ao. TaitBO je era me Tpe6a.no H3MeHyTH. JeAHHit je HaraiiAiicTHHKHx cnnca,. cbo to 3ajeAH0 ca meroBHM KibiivKCBHHM paAOM HMajio je npcA co6om rjiaBHii hhjb: CHrypHH nyr 6ho CTBOpHTn npaBy HapoAHy UHreAnrenicyviTypHO u namioHa.nHo ocBenrraBan>e MycjnHMaHa. AHjy, o6pa30BaTH HOBe HapoAiie Bobe ca hobhm- noHAeja HaiiHOHaJiii30BaH>a MycjiHMaHa 6mia ra je rAeAHMa h AeMOKpaTCKHM HAejaiMa, h ctbophth MoryOKynnpajia CBera. 0 H>oj je jeAHano mhcjtho h 3a H>y hHOCT aKTHBHOM H OB0CHOM yHOCTBOBaH>y MlipOIvHX II iiev.viopHO paAiio. Oh je 6no aeH anocmn. Bhjio je u HajmnpHx CAojeBa y jaBHOM jKHBory. PaA npeico »rajTaAa u nocjie jom MycjriiMaHa HaunoHajmo cb0ohhx, ajiH peTa« h KH>Hre h KyATypHO-npocBeTHo noAH3a-H»e OM.uaonaKO n y OHOjniKoj Mepn npowenix ocehameM Aa ce Airae, jeAHO je oa Miioro6pojHHX cpeAcrana Ha ocniato CBOje nauiHOHajiHO y6ebeae Mopa Aa nponarcmie Meby pemy Tor mnpoKor 3aAaTi;a. JT^ok He npHcrarjy Te horo Apyre naunonajiHO HecBecHe h Aa y Taj paA Tpe6a yjio- re.Hepau.Hje, Tpe6a.uo je nnai; HemTo ypa-AHTH ii Meb.vjkhth cbc CBoje cajie h choco6hocth, mije 6mio Kao OApacAHM ii y jaBHOM 3RHB0Ty Beh a.KTHBUHM en.uasia, iiito je 6no Ocmah. To ra n HBAnaja n nsAHJKO. ii3HaA Tpe6a.uo je paAimi na tomp, Aa ’ce 'tn 'cim ni, Ma.nu, bot, �ĆTpaHa 88. >r AJ PET < Bpoj 6; H3ByKy hchoa XHimoTHtiKor ^ejCTBa BejiHKHx; Tpećaiio ycnex. ByAyhH0CT je ibena. y Kojoj ce MepH 6yAC Myje TOj MaCH OTBOPHTH OHH H HOMOhH joj, Aa H OHa AObe cjMMancKiH eneMeHaT npocBohmBao h «.yjnypno noAHAO pera. 3a to je OcMan pa-AHO MHoro oko noflH3aH.a rao, y Toj h e c e Mepn ocehaTH ri0Tpe6a thx OcManoBHx 3aHaTjmjtoicHX, neuawHX, xyMaHHX, K.yjiTypHnx h Apy- HAeja H pacm h>hxob yTHi;aj. B. nejanoeuh. rax y<rraHOBa h APymraBa, npeaco ko] hx 6h ce rpaijaHCKH eJieMeHaT npocBehHBao h yinyhHBao y jamni jkhbot; 3a to je Bpjio aktheho paAHO Ha iiojihth' dkom nojby h H3AaBao AOMOKpaTCKH MycAHMaHCKH jihct »CaMoynpaiBy«. Hojihtipikom oc®efmTaBafty irpninaBao je OCMAH TMIKM'K BejiHKH 3Hanaj. OprairaaoBaTH 3aHaTjraje, Ma.ne noIIo3BaH oa ypeAHHiiiTBa jmcra »Faj-per«, Aa HannceAHHKe h cejia Gho My je iiojihthhkh HACan. IIo. ihTHMKe anHTaipije h paa oiko opraHH30Baiba 0Ay3HMa.ne meM njianaK hoboaom ABaiiaecToroAHnnbHne OMpra Occy MHoro BpeMeHa h onaKO iipeoiiTepehenoM OcMany. Mana 'BHKHha, ja ce OAaaHsaM. Ha nojby oko umpeiba ACMOKpaiKHvHX HAeja, naje C p pe MH HcaiyH>yje BejiHivHM 6o.nom noMHcao, Aa OcMan ycneo ohojihko, kojihko je yoneo na Haipona.n- OcMana HeMa BHuie Meby HaMa. OcMaH HHje 6ho caato hom nojby. Taj je meroB pa$ Gho iiOBnna 3a K0H3epBaMoj y4HTejb, Koju je cBOjiiM paAOM 3aAyacH0 unjeny thbhh MycJiHMamcKH CB6T. 36or Tora je h AO'iOKHBaH Hau,Hjy, neiro h Moj •BejiHKH h hkjkp©hh npnjaTejb. c HenoBepeibeiM. Ocočhto je miao oropneHO AA ce OopH Ila h aiko MH je tohiko upn inyuiH, Aa nnnieM o Occa omraa, KojH cy meroBHM pa^OM ii oročenu. /J omo- Ma»y, ja ce nuaic paAO OAasHBaM, jep cnaTpaM, Aa Harna KpaTHcaH>e MycjiniMaHa ii piomaibe Met)y h»hx hobhx OsuaAHHa ipeda, Aa yno3ii, ko je 6 ho OcMan 'BnKKh HAeja o jipaBHMa h no3HBy »Mace«, 6yHHJio je <J)«y'naunonaniiH paAHinc. AajiHy rocjioAy. Hapojia o »uoBJiameH.y« h H3AajcTBy MoHve ce cjio6oaho pehn, Aa 3a BpnjeMe AycTpnj»Ajnia« nyiHTeHa je h y6aneHa 6am Meijy one miipoKv ckg ynpaBe mačjihMaim BocH.e h XepperoBHHe HHjecy Mace, 3a Koje ce Ocaia-H h 3a,narao. II k$jko ct xe Mare t 6HJie HecBecHe, 3aocrajie h xhhnomca He, rtoBepoBa.ne Aa,iii^ OcMaHa 'BHKHha hh lipnje hh nocjinje H»eroBe CMpTii. Oc.MaH 'BHKiih 6ho je jaAiia jmjeiKa nojaBa He Cy THM peHHBia. Hh CBeCHHJIiX H K3ClTypHiHjHX IlOMacaMO Me^y Mycji hm ah hma, nero h Me^y CBHMa Bocanrana Ha OBOMe nojy; Huje hmao OpMan. H3y3eraiK cy AHM a h Xepn,eroBAHMa. HHHHJia caMo HCKO.iHUHHa«. HA're^HreHiJiHja je BehHHOM OcMan je 6ho y npaBOM c.MHCJiy HapHOHanHH paAroiHBaJia y flpyi«M BOAa-Ma, he pa3yMe®ajyhH O v a na HiiK. C-Boj napon B0.nH0 je (JiaHaTHHivH h noAHOCHo je h CMerajytiH My cyBBUie MHoro. CBe acpTBe, 'iipeicope h yBpeAe caMo Aa 6h My noMorao /tanac, kaa »MaiMo AOpap pdšj*a& BppeHa upe^ Ky.jrrypHOM noAH3amy h HapHOHanuoM 0CBjeniTaBaH>y. ćoGom oa OcMaHOBe oMptH, AaHac kaa cmo noćne CH.n*7 OcMaHy rBnivH.hy 6njie cy cKOHueHTpHcane MHore hhx h BejiHKHX npoMeHa y crajtv Aa H3 nepcneKTHBe O H O C O O H O C T H . OcMaH je 6hO HOBHHap, njeCHHK H KJbHnoc-MaTpaMO OcManoB paA h Oc-MaHOBe HAeje, Aanac H veB H H K , Hapnoiiajian ao cpsKH h HAea.naH ao OBeTOCTH. ce bhah uiTa cy h KaiKBe (nuie Te HAeje. /tanac, kaa je OcMaH je npeA HannoHajihhm HHTepecHMa 3axajHBao h y obhm KpajeBHMa 3asrraAao HCKpen h nomyH asmoCBOjy jiuhhoct h HdCTO nyTa HeupaBCAHO BpnjebaH oa KpaTH3aM, AaHac Ka« cy ao penn h npaBa Aomjira pbh 6e3 paajiHKe, Aanac ce bhah nrra 3iia'm HapoA cnoco- ohhx, Koje je oh cBojHM nepoM AH3ao h 6paHH0, npa6aH h A03peo 3a caiMoynpaBy r nyHy cjio60Ay. My<yra- iuTao hm je y yBjepeH>y, aa he 5KpTByjyhH ce6e h CBOjy MancKe Mace Hucy AaHac y cTan>y Aa ce opHjeHTHUiy, jiHHHOCT KopHCTHTH cBojoj HanjijH. OcMaH je Kao ceOHe He Mory jom Aa caMe Aob.y AO CBoje penn. HeAO- KpeTap h ypeiAHHk »FajpeTa« ocBnjecTHo y Hau,HOHanCTaje hm npaiBe HHTejiHreHipije, Henodraje hm norpeOna HOM OMBCJiy BeJIHKH AHO MyiCJIHMaHCKe OMJiaAHHe H noAHTHHKO-KyjnypHa npepjonpeMa 3a WjneuiHO BpuieH>e BHuie je yiHHHO y TOMe npaBHy 3a ABHje roAH«e, Hero uiTo ce je to ynHHH.no 3a jeAaH AeneHHj nocjmje ibera. h yjKHBaH>e CBojHX npaBa, ^vHBehn y cpOAHHH i^e 6. iaroAara AeMOKpaTH3Ma HCKopHHiihyjy Apyra Maae BHiue, H KaA ce y3Me y o fe n p , Aa je paxM. O cmoh paAHO y npeMa creaieHy CBoje nojnmrHKO-KyjiTypHe 3pejiocTH, T6/KHM npnjiHKaMa h ca Maibe cpeACTara, OHAa ce Monce pehn, Aa cmo y OcMaHy Har^HJin nosjeKa, Kojn je roMycjHMaHOKe Mace He Mory THMe, Aa ce Kopncre, OKopo TOBO HGHaAOKHaAHB. hh y HajMajboj Mepn. One naK h He cxBahajy BpeMe Kojihko je OcMaH pa^no, Aa »FajpeT« ocraHe y h npHJEHKe; OHe HHcy joni nporjieAajie. HaAHOHajiihHM pynaMa, Haj(k>Jbe ce bhah H3 obot npn!KaA ce CBe to ap^ h Ha yMy, oHAa c e tok Monce Mjepa. i nornjTHo Aa cxBaTH OcMaHOB 3Hanaj, iteroB paA n a KaA cmo 1911. roAHHe hmajih 6op6y y »rajpeTy«, npoc®ehHBaH>y MycjthMancKe Mace h n ie ro s paA Ha OHAa cmo mm OcManoBH npHjaTejbH h baipi no ncejbH uiHpeay AeMOKpaTCKHX HAeja y toj mach. /ta ce upe n>eroBoj ycTajra na Hore h CKynnjiH CBe, mro je Morno OoMana, 3a BpeMe OoMaHa h n oćn e n.era paflHJio oHano Aohn y CapajeBO na CKyjniiTHHy, Aa nobnjeiAH cpncKH Kano je OcMaH paAHO h hhuio ohhm njrreM kojh> m je oh HapHOHajiHH npaBan. H anco je to 6 h.ho 3a BpnjeMe Huiao, AaHac 6h MycjmMaHCKe Mace Apyn.HHje h mhoto AycTpHje-H y TeiiiKHM npHjrakaMa, Te H anco cmo HMajiH 6on.e crajajie. Aa H3APHCHMO 6op6y h ca bjibaom h ca h>chhm n>yAHMa, Ajth He TpeOa onajaBara. OcManoB h iberoBHX je- Koje je OHa HOAauino noMarana, mh cmo »najc ywnjejiH AHOMHuin>eHHKa paA h TpyA HHje Gho yoanyAaH. IIo- H IIOCHjeAHJIH. Ha OHOj 3HaMeHHT0j CKynuiTHHH, Koja tsej&Ho ceue Aano je njiona, h ano ne y onoj MepH, y ce je OApncana y aBrycny 1911. roAHiie y caAaum^M 2<ojoj je Tpe6a.no na AaAe. MycjraMaHCKe cy ce Mace HapoAnoM nooopHuiTy, mh cmo no6njcAH.nH h H3a6pajm Jionene oCBenrraBaTH. OHaj neo HHTejuHrenpHje, KojH je CBoj OA^op h ano je Hama 3acraiBa Cnjia nornyHO HapaAHO aajeAHo ca OoManoM hjih ce paaBHjao noA H>e- AHOHanua cpncKa. CjehaM ce Kao AaHac KaA je jeAani tobhm yTHuajaM, paAHO je h Aanac paah Ha uiHpeiby Ham OMJiaAHHan na npHMjeA6y M. X. HapoAHor nocnaOcMaH0BHx HAeja, AOiiyH>yjyhH hx ca hobhjhm, caBpe- HHKa, Aa mm hhcmo hh Cp6H hh XpnaTH 3aBHKiiyo y MeHHjHM. H ano je Ta HHTeJiHnmnnja MOMenTa.imo y hmm Harne: »-Mh cmo GjiCh EnxaMfly— JlHnax! JKhkho MaHiHHH, Hiian joj npeAjCTojn h innptH paA H BehH Kpajb neTap!«, iiocjmje obot y3BHKa ym.na je nojmuHja �Bpoj 6- >r A J P E T« ca rojin.M caOjbaMa y OKyimitbhckj' caay u pacrjepajia aKymiiTHHape. OBa cpmcKa HaiiHOHajraa MaHHipecraUiija Meby mycjih Mahhma 3a BpHjeMe AycTpnje HMa.ia je BeJIHKH H HapUOHaJLHH H IIOJIHTHHIKH 3Ha'iaj. HapaBHa CTBap, Aa je nojmuajicKa BJiacT BOAHJia TanaH PaiyH o oiiHMa, koJh cy 6hjih na oboj cKymuni hh ya Oc.MaHa 'Bnivnha h th cy gbh 3a BpnjetMe paTa hjih 3aTBopeHH HJiH HHTepHHpaHH. .Ha ce je h nocmje cm[mi OcMaHOBe HacTaBHo HapnoHajrHH paA Meby MycjiHMaHHMa y OBOMe npaBuy, cypi6njia 6h m yc ji hMahckor eneMeHia y B ochh h XepneroBHHH OHJia MHOro 6o.i>a. PaxMerjiH OcMaH Huje caMO pa^HO y »FajpeTiv«, pero ce je OaBno h iiojihthkom. KaA cmo 1906. rojiiHe CipaHa 89. H>eroBHM HAeajiHMa, ano ynperneMo CBe CBoje cn.ae h nobeMO ohhm nyieM- noja ham je 0H.3a jkubota y>Ka3HBa0. ^aHaimfcii oj)6op »rajpera« nodiao je obhm iiyTeM h naAa-M ce, Aa he HcnyH>yj]yhH cnojy AyHvH0CT< npeaia cjerai OcMana TiHKHha ohhm iberoBHM nyieM h AajLe HeiiOKOJie6HBO aha. Cm. TiemjioGuh. HA11HOHA.1HH PA,1 OCMAHA noKpeHyjra »MycaBaT« y Mociapy, hhijio HaM je cno'IMIKHTi A ^ieiKa Bpjio Teiinco, jep y peAaKiiHjH HHjeicMo HMaJin hh IIo3iia.To je aa je HapnoiiajiiiH paA OcMana 'Bnje;iHor HOBHiiapa oa m>3HBa. Hctom Kan je OcMaH aomao y Mocrap y roAHHH 1907. Hana je OAJiaxHyjio. imha 6ho oa eMiiHeHTHe BpnjeAHOCTH no Ham MycjmOcMaH je y3eo rjiaBHy 6pmy oro ypelynBaH>a JiHcra n MaHcacH eAeMOHaT. Kojihko ce OcMan 'Bracnh iinjerao MecTO ce je Aorabajio, Aa oh caM iioii^ hh HHjejm 6poj. i:ao njeciiHK, meroB HannonajiH-H paA Meby MycjuiIloiiiTo ce je ocjerajia noTpeća, Aa »MycaBaT« npebe y MaHiiMa, HapoHHTO Meby MyCAitMaHCKHM MacaMa, 6ho CapajeBO, Mopao je h OciiaH aa ce cejin, jep oa H>era je', oa Behe- ha/Khocth. CBjecran n H3pa3HT iiapHOHaHuje Ohjio sroAHHje jihhhocth, Koja 6h ypebiiBajia jihct. ancTa, Oopfien no CBojoj npnpoAH, oh je 3Hao kojihOcMaH je yH0CH0 y CBOje njiaime CBojy Aymy h ko cy saocTajie MycjiHMaHCKe Mace y Han,HonajmoM ■CBoje cppe. Oh HHje 6ho HOBiinap (ppa3ep, oh je uho cMifc-’iy. TpeGaJio ‘je, AaKJie, omoneTH Hono'ieTKa. A 3a paA Meljv HapiioHajiHO necBjecHHM, ancoJiyTHO HetnpaBH HanHOHajiira pa^Hmc h Oopap. CBjecHHM* mS^rmu Tpeoa.io je hmara Bemncor nonipKaA je APin-ia BHjecT y jaBHOCT, Aa cy Bobe OuBuie TBOBaiba h liperajiamraa. roroAHuifte GopOe h Aa ce AJHjejie HarpaAe sacnj’HCHHM JbyAHMa, OHAa je OcMaH HeMHJiocp^o^oAOaneH oa ohhx hcthx , Koje je oh c©ojHM HeyMopHnxi paAOM iiOAnrao. Oba HenpaBeAHa yBpeAa Haje ra ca; peHy;ia ca npanora nyia, jep OcMan mije <3ho jranan, H< npHffliHniijeaaH. , an 8a to je oh jgneanoM eHepmjoM 'n o n r i n cnoj paa. .. McfHHTe Ayme. OcaiaH je 6ho 3ApaB0L anOHHnjoaaH, jep meroBa a-MOaiiHja HHje intKaAa npejia3H.aa rparnipe H>eroBe cno•coOhocth h yBHjeac je Onjia y CKJiaAy ca meroBiiM Ha- Oćm&h 'BhkhK 6ho je h hojihthhkh h HapnoHRJIHO OpHjeHTHCail V CpHCKOM CMHCJiy: BoCHy H Xep- .... HeroBHnv CMarpao je cpncEjtM 3eMJbaMa, na je npeiia TOMe, Ono h 3ay3eo takab ctab KaAa ce je y n y c n io v aKpnjv. tberoBa T€/KH>a n m jia je jeAHOM u,njby: 3a ' E™h„ .-mH)fMe ocentasrark m r o 's e ta «Dof m Maoe. Ha Taj nanHH je xtho Aa "y 6yAyhnocTH oap/Rasa cT a.'riiir jcohthkt ca MycjiHMaHCKnM Maca­ h Aa hx BacnuTaBa y HapHOHajraoM Ayxy. Ha npBOM MjeCTy HMao je y bhay rpabaHHHa h niK0oicBy o.MJiaAHHy Mycji1iiMajncity. Y6Hj ^eH Aa je najnoTpeOHiije h»hx KyjnypHO h HaijHOHajiHO BacnnTaBaTH, aok ce oa h>hx ne (popnapa jeA^a AoOpa HaHHOiiajiHa Bojcna, Koja he My KacHHje noMarara y AajbibeM paA.y. Oh je OAMax w3mnao Ha nncTan ca 1910. oramjie Ha 3eMajbK3Ky BjiaAy y CapajeBO ii H3jaBHJie CBOjy JiojajiHOcr h npHnpaBHOCT 3a paA ca Baa- jacHOM h OTBopenoM OojoM: Aa AycTpo*yrapcKa nnje Myc jihm aii cka MajKa, Hero, i<ao h npaBocjiaBHHM AOM, poxM. OcMan ce ca mhom h Xycaix>M 'RnmHhe.M H jom H6KOAH11HHOM OMJiaAHHapa OABOjHO H3 opraHH- OpOnMa, HajcTpanrHHja Mahexa h HenpHjaTejbmia. 3a TanaB noABHr h 3a paA OTBopena nejia TpeOajio je aaiiHje h noiKpeuyo y CapajeBy jthct hoa HacAOBOM irMaTH y oho AoOa xepojcKe CMjeJiocrH h MjnmtocrH »CaMoynpaBa«. ii AyxoBHe cnart'. A to je HMao OcMan 'Bimnh. JlHCTy je Aao HMe »CaMoynpaBa«, jep ce je thm Koahko je 6hjio nanpeKa y noneTKy, uojihko hcthm HMeHOM 3Bao opran cTpamce r. Hmcojie nauiHha, cMeTH.a h oa caMHX MycjiHMana! Jep cbh ohh MycjraH,ojy je A|ycTpHja HajBHme Mp3HJia. Kano h y Koje« je npaBii,y imcajia Hama »CaMoynpaBa«, to cba/k 3h<b MaHH. Kojn cy noA03pHBo nocnaTpajiH paA OcMana TiHKHha h cyMH>ajiH y H>eroBy HCKpeHOCT, nopeA ko jy je HHTao. »CaMoynpaBa« je 6njia H3pa3 Kpajmer HeaaAOBOJbtcTBa OcMaHOBHx upncTajiHiia h HHje ce hh- Tora mro cy Ohjih Hannoiia.'iHO necBjecHH, Ohjih cy K3A Morjia iioMnpHTH ca cTameM, Koje je BJiaAaJio y OecKpajiio KOH3epBaTHBHH ji yTTMajiH y OBojoj crapinicKoj naTpnapx ajinocTii. Be3 Kyjrrype, naTpnapHarnoj yatoj aomobhhh. Upepaiia cmpt OcMaHona ycMprnjia je h namy Xa.lHII II KOIbiepBaTHBHH, OHH KOJH GJ CG y HOMeTKy -.('aMoynpaBy«, jep oh HHje ocTaBiio 3a coOom HHjeAnor cyoMaBajiH ca OcManoM, HHcy Ohjth y craiby Ha npeHacjbeAHHKa, kojh 6m Morao ohojihko h onai;o Aa nmue, nap Aa npoi;yxajy OHy HAe>jy, Kojy hm je oh xthq y A.vuiy yca,THTH. Ocan 'Binmh je to ocjehao, na je Kao niTo je to 3Hao OcMaH. y AaHamibHM TeaiiKHM ashuma, KaAa cy Hamu My- cthm HHH>eHHii,aMa h paTiynao. Orpor h KOHceiiBeiiTaH CAHMami, 3axi«Jbyjyhn He.Mapy AP^aBHe BJiacra ii nanHonaHH paAHKJi, oh je ch.Iom npn-anna Mopao noHopa3y.MHje®ajby Hainera AP^THTBa, iioihjih joAHHM ny- cTani ii TiiKTH'ian. KiaroAapehii Toj CBojoj ocoOhhh oh je, noc,THje Tew, KOjH He boah hh h>hx hh OTapOnm" cpehn, Biime On BpnjeAHO OoMan 'Bincnh hoto HKaAa. Mn He MOHteMO KpaTKor BjicMCHa Morao Aa OiiJbejRH no3HniBHe pepaxM. Oc.MaHa ojkhbhth, ajiH 3a to He Tpe<5a, Aa ona- 3yATaTe h Aa Meby cbhm cnojeBHMa My<yniMaHckot \ jaBaMo; MH heMO ce Haj6ojbe Oiajv^nra h OcMaHy h ejieMema CTeiKHe CHMinaTHje h noBjepeme. HHOHaJlHHM HAeajiHMa. Oc.MaH je 6ho HeycTpaiHhbh (Jopan; 3a cpncKy naHHOHajmy HAejy h HeiiOMHpjbHBH HempajaTejb AycTpnje. Ka AjeAonuia BHjecT y jaBHOCT, Aa cy Bobe Ombuic Mycjin maHiCKe napoAHe 0praHH3apHje 10. (f»eOpyapa na �Horojihko MycJU!MaHOK«x reHepaipija ^MaHJB hKHh je 3a^axHyo cBojoM H^eoJionrjoM, h Kao BjemriH oMJiavHHHau; oh je ymijeK dno ea OMJiaAHHOM. OHa r a j e BO,irajia, OHa ra je nomroBaJia h 3Bajia ra cbojhm yqHTejbeM. j ’THHaj' Hau,HOHajiHor paAa OcMatna omciiha Ha MVcanMaHe je oa orpoMHor sHanaja, Taico Aa ce to h /taii-flaMac h Te kako ja.Ko ocjeha y HamHM oMJia^HH- CKHM KpyrOBHMa. Mh Koju CMO hm&hh cpehy a& no3HajeMO OcMana 'BHRHha, Aa c h>hm ApyryjeMO u 6y/*eMO, Mame-Bume, H>eroBH noMaraiHir y iraiponajiHOM p w » HajOOJte 3naM0 niTa je dno 3a nac MycjiHMane. Cmciuji mapuh. flp. Xayn XaMMfl CBp3o: HITA JE XTHO OCMAH? y najjbeaimiiM roAHHaMa, KaAa HOBjeHHjn Ayx A0Jia3H ao CBoje impaAe h crajnmjer ca^p-ivaja, yTpHy.ua ee je Juma iMHBora njecHHKa, kil<ji/ImabhHKa n no-iHTiiHia^a OcMana 'EnKnha. S p o j 6. >r A J P E T« O paH a 90 C.Mpr ra HCTpace H3 atHBOTa u npeHece £ BjeHHGOT dam y HanoHy meroBa pana h AjeJioijaaa h meiKjBa^Ajejia oCTaAome iiejaRa cnponaA; hito je xtho, ihto je šanoTeo h o neMy je caibao paadn ce CBe o cyA6miy HOBjeiia — eMpT. IIoHeo je njecMOM, c^prnao HOjehthkom, He3roAH/O h Terniio nojbe sa 6Jiarax, TOnjmx n $hhhx ocjehaja. Oa OcMa«a njecmuKa nocraje nojum riap h Boba MJiaAe AeMOicpaTHje. 'Taj noatper CHBopiuie cy npHJiHKe. Oh je yBfcAHO, Aa ce y HamHM npHJUHKaMa He MO/ice yHHjeTH Heurro hobo y ap .vihtbo,- -h pe#opMHca.TH ra de3 noMohn nojmrmce. HAeje h pe»f>opMe Ma Kaiio dnjie 3AJpaae, KoppcHe h onpaBAajie, ne Mory hHh pyKy noA pyny ca' ilojihthkom. ’ HarneM cy ApymTBy norpeđHe h TaRBe pe<J)opMe, Koje Apyra napoA« hjih Beh OAaBHa HMaijy, hjir Koje cy B e h koa h6khx h 3acTapiuie. H to je -xtžo OcMan. Pe<{KypMa y nojmrHAH, pe<jx>pMa y hojihtuhroKyjiTypiiBM na3opnMa, pe^opna y counjajiHO-iuiachhm h eivOHaMCKHM npujmitaMa HamHM HAeje cy bo AHJbe OcManoiBa AB'ejIOBa'H,(a Meby HaMa. y HOJIHTHHKOM BaOHHTaH>y HapOAa BRAHO je Oc- Man, Kano ce koa nac MycjmMaHa norpeniHO has. Bhaho je, kako je Hama noJiHTHKa nomjia kphbom HHJby, a& Bobe HaoAa HHcy peryjiaTopH m HniJB6H>a Mace. BeoBjecHOM MacoM y CBeMy pyKOBOtAe Bobe, ac* Maro3H. Bobe yrabajy Maon h y ohhm oTBapHMa, rflje 6h TpeCajiH oa cede nemio hobo h HanpeAHHje AaTH h rjje Ch Maca nopeA CBe KoamepBaTHBHOCTH CBoje h npHjema Moraa Ty hoboot Jiaaco h hphmhth. H o h je d n o 3 a o d a 3 p h b o c t n p e M a Ma c n , a a h ke 3a n y 3 a a e n p e M a m o j h h>e H h m c b h m HHCTMKTHMa. »UlTa he pehn Maca« He cMnje Aa 6yAe yBHjeK BobaMa itao aner, noja ce nojaiBjbyje npz cBaKOM caMocTajnrajeM h cjiodoAimjeM HCTyny h>hxoBy. I I o n y j i a p a n 6 h t h y n a p o a y s e CMH j e Aa 6 y Ae t j i a b h a c t b a p h j e AHHO n a c T Oj a m e Boba, A o 6 p o h K p p s c T H a p o a a T p e d a Aa j e B o b ^ b o j c t b y. Oh je Oho 3a orBopoHocrr y hojehthii,h, a He aa BimjrTHoaM h AyCoKo nacKaJbe jeAHHX h Apyrnx, KaKo je y nac Chao sa RHijaie Harne 6op6e hito hamce HajnocAHje ocb0Thjlo. HciipeHo pepn um , xoheur h HceJiHm, laura caMo y dJiaroM u iioMHpjbHBOM TOHyr MHoro he Barme kophothth h acbccth ao iiocah, Hero HeicaKBa <J)pa3epcKa JbydaKaiba h MHAOBama, 3a kojhm ce cbhm Hnaji Kpnje HemoBjepeibe, jiyKaBOCT h 3aiBapaiBtaibe. fbeiroB je noJiHTHHKo-io’JiTypHM upaBaii; dno naAHOHajiHH. X tho je, Aa MycjiHManckh ako cpnaKor HapoAa Aobe ao cno3Haje h ocBjeAonema o aiaiijHOHa.THOjj aajeAHHAH, Aa MycjiHMajHH me raeAajy y npa®oCAaBHHM, a hh irpa.BocjiaBHH y MycJiHMAHHMa HenpjijaTema csora, Hero Aa yBHAe, Aa cy odojn Ajeu;a cAaBetHCTBa, cpncKior orpasraai, pa3AnjeJb6HH jteAH.no no BjepaMa, Aa hm je jtBHK, AOMOBHHa h dyAyhHOCT HCTa. h Aa 3aje>AHO paAe na npoABaT,y h gbom© HanpeTKy, Miicjihm Aa je Ha osoj y3BHmeHpj mhcjih h hcthhh hc- • cyMH>KBo AocaA Hajfiehn paiAeHHK h niiao HajBHine y to ycnjexa. ^HTaB jkhbot h CBoje AjeAOBame upeAao je osoj MHCjm, cbaich rneroB noicpeir h HCiyxi dno jie 3aoAjeHyr AyxoM yno3HaBaiba, 3dJiHHiema h dpaiv 'cTBa. »Xtho je pHjenjy, iehcmom, hoctjhekom, na h hhjeJEHM GBOjiHM 3KHBOTOM 3aM6CTH Tpar HenpnjaTejbCTBa h 3acyTH npoBajiHjy Meby HaMa, Kojy cy čami. HIL.TH h H.3AydHAH Bjepa, Tpa^HAMja, KyjrrypHH H coAHjajtHK-iioJiKTMHKH iiOJioHtaj jeAJHHX h Apymx. 3 h&0 je, Aa Ha 0B0j mhcjih Tpedia i?pjiio ompe3HO h cadpano paAHTH, jep linje majia Aohn ca oBa-KHM MiicjiHMa ii aKo HCTHHifTHM y Macy h Meby JbyAe, Kojn cy BHjelcaBHMa h TpaAHunjoM yneHH o nocBe npomBHOM. Ty He noMa3Ky AoraHKH AOKaan h oaipaBAanocT, Ty neiiOMai?Ky II03HBH na oTKpHBeHe HCTHne, Ty ce jeAraro . TpaJKH Ayror cadpana cncreMarcKor paAa. Oh je yBiiAHd, Aa ce noA crapnje renepannje ne Moate roBopuTH o dparcTBy h nscroj dyAyih]H0CTAi nero joahho o0JIO3H h 3ajeAHHHK0M paAy. Orapkja je reiiepau;Hja H3Maicjia, ona ce He Aa npHAOdHrn, jep cpeAiraa, KyjiTypa h Kibiira cTBapajy 3Apa®e Haipioraaume jeAHHKe, a no tom ii HapoA- OMJiaAHiia je Ty, y Kojoj Tpeda 3anoneTH paA h koa Koje je ycnjex ooHrypaH. Ty je OcMaH h Tpajicno uornope h OA3HBia h Ty ra je h Hamao.vCBojoM nojaBOM cHMnaTHHan, CBojoM pHjenjy ydjeAJBHB, CBojoM KyjrrypoM y<J)HH>6H h o6pa.30Ban OKyriHo je 3a KpaTKo ĐpnjeMe Kray MAaAHx Jby/pi, onojeHHx 3ApaiBHM iioJDiTHiKHM HAejaMa h xyMaHHM ocjehiajHMa., HMao caM npruinKe Aa bhahm, kako MJiaAH h noAerHH opeAmomKOJinH 3a h>hm iiAany u jeu;ajyhH H3pHny: Oh HaM je dno h oran; h Majnar aspTBOBao cede h CBoje Aodpo 3a nac h Ham HanpeAaflc, oh nac je cokojiho h doApno y-paAy n dopdii,. Aa®ao HaM KibHre, yAnjeBao noHOc, noy3AaH.e, Bjepy y nodjeAy H t . a. H^eroso je AjeJioBame na noJiHlTHHKo-KyATypHOM noAH3amy oMAaAKHe dHAo KpaTKOTpajHO, a no tom no oncery cbom MajieHo, ajin no cbom KopjeHy, HAe■jaMa h 3HaM6H0BaH>y ocnajauKo. Oho, hito je aanoneo, MJJiaAH cy JbyAH HaonBHjm, a Ha dyAyhHocra je Aa naKajKeMo BejimmHy, CHary h coahahoct H>eroBiix noneTaKa. IIoKpeT AOMOHpaTCKH, Ha HHjeM je nejiy .cTajao Ham OcMaH, nporecr je n a ooipjaJiHo-KJiacHe h eKoHOMCKe npHJiHKe Meby HaMa. y nameM jaBHOM jkh- Bory nrptao je h jom yBHjeK Hrpa yjiory BejiHKn (Be- AenoojeAHHHH) a CBe Ha panyn Majior (Tencann) h y3 nosnu Manor. OcMan ce OKpehe Majiom, aa mer xohe Aa pž^pr h H>era nojnnnHKe ncHAHme. Xohe Aa paednje Tpa- �Spoj 6. »F A J P E T« rn S L ^ y H ^APMa AyxoB€, m H6 Oyjy cJiHjeiio opyjKje y pyKawa peaiKii^je. Onopa3 yM xohe, ajm ne he cjmjeny iiokophoot. 70.000 TeacanKHX MycJiHMancKnx (JjaMHJinja aa mer je Beha jeAHffupa, iiero .ih neKOJMKo icaiieTamnu« nopoAHii,a. opoj 13Wliikhx nni4eaaiBa irpeMa BejiH’rnHH h orpoMHooi'H Majimc, Meby OBHMa TpeOa paA yAecnTn, y lfcitMa iiojrHTH'iKo caMoiw)y3flaibe npo6y^HTH, ibhx lipOGB/Hje BJIHTH iH eKOHOMCKH OOHaJKHTH, aKO xoheMO Aa aaje^Hiipa npoijBaTe. Ilope^ čBe Jby0aBH n hokjiohocth npeMa nejakom u 3a6aj>ieHOM rniaK umje Oho hh Henpirja/rejb Bejihkhx . Oh hm je čamo ocnopaBao npaBo, Koje cy ohh 3a ce CBojaTajiH, a y hcthhh je AoOpo Apyrora. Xmo mx je ynyTHTH, ^a HHje npa®o h xyMaHo Hirrepece BehHHe saiiooTaBJbaTH HurrepecHMa CBojHM KjiacHHM, a cjBe y3 ii03hb Ha neKajca® cyxn naTpHOTH3aM. TpeOa ce iioopHiiyTH h y3eni y o03Hp nnTepece Apyrnx, hhTepece 3ajivi;KHAe. AoOpo 3ajeAHnpe Heaca je na npBOM wjecry, jep to 3axTHjeBa npaBAa, xyMaHocT h acmoKpaTH3aM. Ako he ce rjie^ara cneiiiHjajiHH HirrepecH, He TpeOa 3aTo jKpTBOBam 3ajeAHHU,y m Ha ity ce noBnaaiTH, rpeOa to HcnocjiOBaTH obojom oonTCBenoM moKh h cHaroM. y arpapHOM rarraiH>y Oho je 3a komjipomhc Ha­ n e ^ onpe'iHHx CTaHOBiniiTa MvcjDfMana h npasocjraBHMX CpGa. Bho je m pnjememe h‘ xtho je Aa ce to HHTaH>e jeAHOM Ae^HinmtBho-Vp'eAH h cKnne^GAneBHora pe^a, iLHTame, moje je tojihko Oynano AyxoBe h oabojhjio je^pe oa Apyi’nx. Bhaho je y cjioOoahom Te3Kmy jaMCTBo 3a TianpeAaK h npopBaT Harne arpmKyjrrype, HflTeH3HBiiHjer h papnoHa iniijer oOpabiiBaiba 3eMjBe, a y chmom pHjemeH>y oimiTe aoOpo h aoOht oOajy 3aHffrepecoBaHmx OTpaira. Bho je npoTHBAH MHHiJbeH»y, KAKBa oy 3aciyanAe CTpanKe, HsOanimniH caMO ABHje (Jipaoe h oko h>hx ce rjioHsyhm. Huje Oho 3a oOjmraTopHo h cjiyac0eHO, a hh 3a <j)aKyraTHBHO, oahocho BJiaAiiHO prnjernefte. X tho je, Aa 3anHTepeooBajm H&by kjbjto pHjemeH>y, Aa ce Meby coOom noroAe h Aa TpeheMy H3Hecy HaroA0y Kao roroBy HiobeHHi^, a Aa oa AP^ase 3aTpaace 3a to noTpe6na cpeACTBa. HeoOHHiHO je Ha h> AyonoBaJio na marc h JKHBOTa crajajio, KaA cy ce A&a eJieMemra y obom niiTaH.y pa3HHUia h 30or Tora 3ayjejia, oko Rojnx je Oho ncnjieo AHjeJiy 3rpaAy CBojHx HAcaJia, hito je y tom npoiuietom HHaAy ih HenpHjaTejbCTBy, a kphbh.om oOojnx bhAho pymeH>e h 3aj<onaBaH>e mkcjdi cjiore h OpaTCira, Ha Kojoj je tojthko paAHO h o H>oj caaao. Manap Aa ce je nornyH0 OAao nojnmmH, nnaK je oerao ao Konpa oBora sKHBora njecmuK, noBjeic xyMan h ocjeTJbHB. To ce najOoJbe bhah hb iberoBa nojiHTHHKor paAa h HAeja. Oh mnje Oho onoprjnfHCTa y ionnjbeH»y h ro»opy h B03Aa pamyHao nrra he okoAHHa pehm. Hnje ce oroMao 3a nonyjiapHOCT; ncnoBHjeAao je jacmo h oroopeno cBoja Hanejia. Bho je nojiHTHnap cppa h ocjehaja. IBeroBe cy mhcjih HOBe 3a nauiy Macy, Behinra HenpHCTjriianHe h Hepa3yMjbHBe, na je 30or Tora h naByKao na ce ibe3iray MpHtH>y h H>enHX peaKHHonapraK Boba h nocrrao HenorrvjiapaH. H y CBojoj oinynie©JbeHocTH, jbyOaBH h HamioHocrn npeMa Macn h ibenoM AoOpy, Morao joj je Ha KOHny . AOBHKnyrH ony BHCMap'KOBy: Barbarus hic ego sum, quia non intellegor ulli! C tpan a 91 Cy/i. Cannxarnti: MOJE CJETiAIBE HA OCMAHA ynpaBo ce je HaBpuimio 12 rocima icaico je >Mpo H J1HCT »TajpeT«, — oOHOBJbeH U OVKHBJbeil _ n03HBa ineroBe AHHne npHjaTejbe h oHanpe Aa ce obom 3roAOM jaBe y jrncTy »rajpeny«, KojH je naponi™ iioc-BeheH paxMCTjm OcMaHy h meroBoj CBnjeiJioj ycmoMenn. P hjctko ce KaAa cjiobc ABanaecT roAHunume_ aah KaAa OypHe nocji>eAH>e roAnne Hiicy A03BOjmne Aa ce npocjiaBH lO-FOAimiibima — cBaitano je y peAy Aa »TajpeT« OAMax npn cbom oOHOBjten>y mhcjih Ha CBora iioKpeTama. BpnjeMe je yoimiTe, Aa Harne KiBHJKenHO MprffliJio noHHe npecTajaTH. Mh cmo hmbjih jmjenHx KH>H>KeBHHX paAOBa: HMajm cmo bpohhx njecintKa h KyjnypHHX paAHHica Kao paxMeTJiH OcMama, a h Apyrnx; HMajm cmo JinjeiiHx OejierpHCTHHHMX jiHcroBa Kao »rajpeT« h »BHcey«.l\OA hoc je Ha ntajiocT Ohjki nacTajia Heita AeKaAanca' — Koja penao Ou Aa he npecTaTH h moja TpeOa hito npnje Aa npeoTaHe. JIhct »PajpeT« je npBH BHjecmiK Taito oOHOBJteHor KyjiTypjior pa-Aa. On ce JKypn Aa jeAaH oa CBojnx npBHx OpojeBa noKjioHH ycnoMeira Hamer njecHHKa h KyjrrypHor h nojTHTH'ii;or paAHHita — OcMana T hKHha. ' ^ vJIhhho caM ce yno3iiao c OcMamoM Teic npiuiiiKOM OMJiaAHHOKor npopeca y CapajeBry — y OKTo0py 1907. roAfflie. TaA<i je nac li aKaAeMiniapa cjeAiuio Ha onTyateHM<iKoj KJiynn capajeBOitor OKpyjKHor cyAa »30or CMeTaaa jaBHor pe^a h wnpa«. Mhoth namii oajihhhh npBapH H3 Xepper-BocHe aoiiijih cy Oiijih, HCKa>icy HaMa cn.MJiaTHje — Hana kojh cmo npBH oa aKAA0MHnapa npHCKO'iHJiH y homoIi namem HapoAy y aoronoj Teimcoj OopOn c TaAaaeM aycTpnj©KHM ppjkhmom. AABOKaTii cy panynajiH c najMaae Tpn Mjeceu,a TaMHHne, jep je Hama icpimnta y nporjiacy Ha napoA Aa H3AP3KH Mynny 0op0y OHJia nornyHa: nyHa MJiaAeHa'iKor 3aHOca, HCKpenocTH h nojieTa, ne lnTeAehn hh Ma.no HeiipnjaTejba. »CnjeBaj HaM njecMy OcMaiie! — Aa 0©3 Aose He niHy jjmapH« pe«ox paxM6TJiH rBiiKmhy, cjeAehm npnje pacnpaBe y ApynirB3r. »Xohy« — oatoboph oh. llpopec ce je cpBimio c MaanM nocjbeAimaMa, Hero ce je oneKimajio. Hhhii ce Aa cyA HHje nnaK Morao Aa npHMH Ha ce Mopajrav oatobophoct, cyAehH Ha Temi;y TaMHmiy 11 MJiaAnx HaAoOyAHiix JbyAH. A. MoiKAa je HMao npeA onima pbaBO HCKycTBo: Aa nac TemicoM maaHOM He ymim HapoAHHM MeximnMa — Kao hito cy Oiijih cbh ohh, noje je oh y oho AoOa cyAHo. H TaKO mh cbh, icojn cmo ocTajiH npn CBojoj pirjemi, AoOnjeMO caMO no 8 AaHa TeniKe TaMmnue c jeAHHM AanoM caMOTiior 3aTBopa y Ty3JiaHCKoj »custodii honesti«. JeAHHH J(p. Capnh je aoOho 14 Aaan jep je Aao nporjiac y nrraMny. »KaMO njecMa OcMaHe?« 3anHrax ra Aan-ABa nocjmje npopeca. »HeMa« — oatoboph oh. — »He Monce Me OA.vmeBHTH BaniHX 8 AaHa 3aTBopa«. Ajih Hac, meroBe npnjaTejte h 3naHi;e, Becejui. cjeha h OAyme®Ji>aBa CBana meroBa pnjen, cbbkh H>eroB recT - na h OBa. •OcoOhto Aanac, ABanaecT roAHHa nocjinje meroBe pane CMpra. �Epoj 6. » rA J P B T « C' pana 92 OppacaTii ce y obom ppyii^TBtf Gujame pocra Teimco, jep je HOKj'iueH.e 6hjio Becrano. V^a ’je nnan Behn 4110 ncnjiHBao, nxia ce 3axBajiHTH, uopep ppyrax mrnnopa, h HeKOJiHipran ppyroBa H3 nfllie cpepnue. Op caMor nonerna mKOJie ncrapami^e $ pho ppvnirBaHne Mei>y Hana. icoje je y nnhy jiaae yiecTBOBajio, a Bmne noKa3HBame nancme 3a papo« n 06a30jsaH>c.\i, a napomno aa K&H2KeBH0x papoMJLTu cy ^apn ođpaaoBajm je&no TajHo jiHTepapHo ppjthtbo ca kjlh/Khhpom, y komc cy HHTajin ba’iKH KH>H/KeBiiH cacTaBH. y TOMe ppynrrBy đnjame n no«. Oc&iaH. On ce opMax y no'ienKy januo nao njecHHK. CaAio ce pa&raicoBao op BehHne ,ipynnx noneninica iuto 6jeme oicpo.MaH. To ra namame jom chmnaTHHJiHjHM Hero iuto imane 6jeme. Tanac 6jenie n nao HannonajniCTa, H ano ce ojxiax orrpeuinjejino Kao Cp6im, mmaj ko« mora mije ojmo uh Tpymce pasuinv JbHBOCTH, HHTH BehHX lipeT0B3Hja Iia pa'I.VH Cp60BaH»a Oh je y TOMe 6ho Tano npHpo^an, ;ia ce ’iocto irnje paajmiKOBao 04 Hac upaBOc.iaBana. To noficaayje ne'Hav neny hjih (JiopMajmo npjrM^eny ijaipiiOHavTHocr, Beh Ha3H03t£jiH30BaHy-;rymtv. II nao iijodrmc h icao Ćp6wh TaicaB je ocTao 40 cmpm. Ilocjinje TlX)ro4mnH>eir 3aje^HHHiKor mKOJiOBaH>a pacTa.au cmo ce, 4a ce mhoto Kacmije Habe-MO y Beorpa*ay 11 y. CapajeBy. CTaPv OcManoBy CKpoMHoCT n CTapn napnonajimi meroB cTac Hamao caM h Taaa koj H>era, nao 4a cmo ce jvne paCTajin. Ca-MO y CapajeBy 3aTenox m,v Ha' JiHhy Beh h cjeny ojere. Jla jth ra je jom Ta.pi no,irpn3a.:ia 6o.TfecT, nojoj je nacHnje no^.ierao, He 3HaM. . • flcnci OcMaH 6njame h nao ;ipyr žp.To Aoćap. Baaia je crajian h novaca h ,t;pjt ocTao, c khm ce je,T.noMoiipnjaiejbiio. Hmcari nnje Ono naMeT.cnn iipena ppyniTB.y. y . Ap\Tapci;e o^HOce j' hociio je Mnoro. mjicpenocTii h nancAe. *flo npnpojir ocjeribiiB Ha T.ybe uoc^ime. oh je h caM 6110 inv/KJbaip. npeMa opatom. ‘ (’a HaBeiomiM ooc/mnaMa oh ce hq narner napaniTaja ncranao nao jeian op Haj<>ojhnx. Gano .m.v. (jmomiKa cjiaOocT ne pape pa ce noTnyHO. paaBH-je. h pa ppyiiiTB(j' pa nyHy Mjepy. Parni ra cM'pr orp/iie m ppyuiTBa Kao h MHćre -ppyroBe. Moby n»HMa. naiviepa mh, pa cy HajGojbh onmijni. G.vpomia je. B«i.jbpa. cbhx. (5ojbitx pa paHHje *opv7 ca OĐor cKHjoTa. Hhhxo.bc ocyer.T)H®e p\Tue Težice nopnoce »poCpa« 3eMajboca. 55. IIp.jmv. 0cM3H 'BHKHh: 0cM3H 'BHKHh: ce OTAPM 4 p y r G noK. OC'MaHOM Jio3iiao caM ce npuje neRHX Tpn^ocer računa. 18U3. »m.iberox« h ja y Mocrap 4a ycniM niMHa3iijy, Koja ce rapa npBii n.vT OTBopHJia. Kap ce bapn HOK.vnmue y paapewy ncnape cyBHine mapeHO 4pyiiiTB0. 'nopep peceTropnmH>e fcepe Onjame nopocra MJiapnha c rapaBOM HaycmmoM, a je^an 6eme Beh u axirespjy aaano. Cbh cy omi neh 6hjih no ppvTHM mnojiaMa, na, nocjiuje Heyenjexa TaMO, ponum pa u OBije ojcyiuajy cpehy. Ohii oo<3om ponecome H3 Apyrnx iukojih hc caxio Heyonex Beh h hok-jctbo y pbano.u- Ruskom jKHBOiy. Mei)y hobhm ijapmia Haljoine pocTa npiiCTajiiina. na ce Beh y I. paepefly jiyMoiOBaH>e h iuijamce parnome cy ce tojihko, pa cy MiiornMa oHeMoryhnjie pajfcn oncTanaic y umorni, Te ornone npoiiapajbe n hctvname. Kano ne 611ja me crapnjHX ^aica 04 nac, ueM&uie KO 4a nonpaBn OBaj jkhbot. Hh oicojiHHa ne 6jeme aro4Ha 3a to. CBe ono mio ntjame 3a HOBorapnjaMa, npnMame jiaicn jkhbot. II3 HeKOJimce CTapnje reHepanpje poMahnx CHHOBa 6njame.ce y ono po6a cacTaBHJio jenHo »MOpepHO« 4pymrB0, Koje 3acTynauie »icyjnypy n nanpepan«. Ocem Mopepuor rpaljancKor opnjejia, icoje hji.tHOBii 4pyniTBa nocaxy, caB hm ce »Hanpepai: n nfJfTypa« cacTOjame y Bobemv Jianor jicubotH, koju onu pođpo HQKopHmhaBaxy. Huje nvpo OHpay mro ce toeby Haara HajRnme pnjeH>axy ^aipi 110 rtnhv h JiyMHOBaH»y. IIPE.I, OCBMT • HA IHrREHAH-rPApy M.iabano ce cpu;e pa.3iirpaao Moje, A BaTpena pyma ncapiciDi iiaaMOM ropn; y rpypiiMia Biime japn ce ne poje, Hhth momep ropitH pymy Mojy Mopn... Cypo, BHcoKo CT’Jeibe y ireoo r.iaBy punce, H MyTHHM okom raepa y MpaMHe 6ep3ane pojbc, . OpanjieH thxiem hij'mom K-pnoTajinia Byna rarance, H IIpecaxae cy cy3e y3paxa h japa, PapociiHna cy3a Ha mom OKy 6jincTa; . ^loje M.iape rpypn npenjme cy Hapa, — Ko nana»npa poče pyma mh je MHCTa. Ha spxy omrpor cr’jema, rpje op’o mupu KpHJia; y paBHo Heicapa po6a pim’o ce Cnjera pBop, CjiaiBHor Xeppera T y je najrana neicap 6iuia, A capa nycTom je MprBa — mmoBCKH npH je a6op. , E ho, CBnhe 3opa h k6 3aaTHH canipi IIpocHnJby ce 3paice c.BjeTaocTH h moKh , , Aa h Hamu cypn or])igy ce CTanpn, Ilomjbe pyro TaMe, nomjbe p.yre nohn. PaapahoHa Opaha a>y6e ce h rp,ie, H y icoJio. aano sarji^ona ciiH/Ky, Ho je opncno Koao — icojio 6pahe Bpae, LLIto cpyuieiiir CepeM cneT«! c.'iore pniKy. Ga ppjienHHx ropa miHMy cpncice umne, H ya r.vcjie njecMe cjio6o;ippice Bnjy, Gjihibo 6pan'CTBo 6pahe, jopnoTcprnie MHJie, JepiK)i;pBiie 6pahe — njepoiuuna TpHjy...! Tene Kpoe pB’jeTHe .6aniMe 11 pm$.ii>e, roae porne. ] rry cy ce ueacap paBHO miipu/re pB’jeTHe rtainue, H rpame MupiroHe Jirnie ryoTH je crepajio xjiap, A cap ce no pjiBJbeM Kpm.v rpje noja cjeuna ppane Ona3HT jepBa mojkc, — CBe mptbo Type je cap. 0 , CBeTe pyiueBHiHe. mno CBann paH ce ry6e, JKaiBora TOora 3MaipH y noHop B’jeMnocTH Tamie, Jla jih he aner c’ reće 3aTpy6irr f>ojne Tpy6e, H aacjaT’ apane jacue cjro6ope one ppivHe!! ‘ | �Bpoj 6. » r A J P E T« 30PA liHKHTi CtpaHa 93. H c m jo Meby nac Aomjia h 3opa. E hjih cmo y H enpHJTHAH KaRo Homo ce CHajhn. ^KeHa pobeHa Ha 6hhh , a h caMa rjiyMnna, yAajoM sa jeAHor MycjraMana AOJiaoH y Harne ApyniTBo. PagyMHjeTH to Mome caMo OHaj, ko no3Haje crapH KOHaepBaTHBHH MocTapCRH CBHjer, KOMe je h caM nojaM rjiyMmi,e 6ho 3ai30paH, H KojH HHKaRO HHje MOraO CXBaTHTH 6paK H3Meby npaBocjiaBHHx h MycjnmaHa. A jih Hac je 3opa CBe 6poo 3a>Ao6HJia. H to ne caMo MJiabH cBHjeT, Hero h naiue cTape KOHoepBaTHBHe Majice h oneBe, npaBocjiamie h MycJHHMaHe. Hnje to CHrypHO nocrarjia hh caMOM CBojoM JtenoTOM, Roja je OiiJia Aocra BejiHKa, avTH 60JieiKJbHBa H KpXKa, HHTH CBOjOM BeJIHKOM yMHJbaroinhy, Koja HHje Cnna hh Mano naMerjbHBa. Ona je no6HjeAH.na cbojom BenmcoM jby6aBH upeMa OcMany. Beh H3a Mano HCAjeJba', yuHAjejio je ApyniTBO, y ROMe ce obo ABoje MnaAHx n>yAH Kp/rano, jeAiiy BejiHKy h HCTHHCRy n>y6aB H3BajaHy y oBOMe TiyAHOM 6paicy. Cee cy npeApacyAe iiane h cbh cy hm CBe onpocTHJiH h OBe pa3yMjenH. 3opa je y6p3o nocrana jby6HMHpa namHx MJiaAHX h CTapHX acena, Kaourro je h OcMaH 6 ho Jby6HMau; cbhx nac. 3opy ©y oco6hto bojihjim OcJManoBH poAHTen>H h ceorpe. }’ Toj JbyOaBH totobo y tom 3arpjbajy cy cbh h OTHufjiH y cMpT. Mebyco6Ha n>y6aB h Ty6epRyji03a hx je noKocnna totobo CBe. Km toa cjiymaM 3aA?BH ’ihih »TpaBnjaTe« yBHje>K ce cjehaM OBe BejiHRe JbJ'OaBH OcManoBe nopoAMe, a ocočhto OcMaHOBe 3ope, Roja je, hhhh mh ce, ca CBojoM n>y6aBH AOHHjena h Ty6epK.yji03y h CMpr y OBy Kyhy . /I,HHje nomnfHe jn3a iCMpro OcMaHOBe iioKonana, je jeAHor npojbemer p&aa. Ha MocrapoROM npaBOCJiabhom rpo6Jby h H>eroBa 3opa. Bani OHe BejiHKp 1914. rotUHHe y upe^Bcnepje BejrHKor p am BejiHKH floraljajH, kojh cy HcnpeA Hac npoxyjajiH ohjihom OpsHHOM HBOjmjeAUJin cy MHOre npnjauiH>e cjnnce h ycnoM6He, na je h ycnoM6Ha Ha 3opy OcMaHOsy ominjia totobo y oaGopan. Bhhh mh ce Aa je to CBe 6H.no aabho, npeAaBHO, a y CTBapH ce AoroAHJio tok lipnje AeceT roAnna. J ohi ce iro Ma.no cjehaM nHOMa Moje cecipe, y ROMe mh mnne, Aa je 3opa TeuiRO čoJiecHa. /J,omjia je ca Mopa y Mocrap h jicsrh y RyhH 0cMaHOBHX poAHTejba. »Th 3Ham«, nncajia mh je cecTpa, »rojihro je OcMaH 3opy bojiho, a mchh HorneAa, Aa Ta ciijiHa Jby6an HHje yMipjia, hopo h npeico H>eroBor rpo6a >KHBH y H>eroBHM poAHTtvbHMai, 6pa|hH h cecrpaMa. Ona, hhhh mh ce, yMHpe CBa yMOTana y Jty6aB, Kao liiTO je H HCHBHJia y Jby6aBH h oa JBy6aBH«. — Mano Hoa Tora je nHcaiia.: »3opa je yMpjia«. . . CBpniHO ce jeAan bojihiRh jnijen h Tparanan poMan — powa« RojH je noneo AeBeT roAHHa npnje obot lueiior iiHCMa. TaAa, nyjiH cmo j<wior AAita mh y MooTapy, Aa ce OcMaH oaceHHO. To je 6hjio, aok je OcMan 6ho y Bp<nvOM. CBe Hac, OcMaHOBe mKOJicKe ApyroBe je osa jKeHHA6a HBHOHaAifJiai. IIpeMa Mocrapckhm nojMOBHMa Ohjih cmo 3a HceHHA6y joni npeMJiaAH. OcMaH je 6ho Ten CBpnmo TproBanRy aicaAeMHjy y BeorpaAy. FoAHHy A^nje AOUHHje nojaBHO ce Oc­ MaH oa CopoM y MocTapy. T y caM ce h ja ca oopoM yno3iiao. OcManoBa nopoAHua je iipnjaTejbeBajia ca mhoihm icyhaMa npaBOCJiaBHHX Cp6a na h ca mojom. MaJieniHa, ca noTnyno npaBHJiHHM AjerHH>acTHM UpTaMa jrmia h cbojhm jihjoiihm onima nyHim cjaja, CBojcTBena caaio Ty6epRy.:io3Him JbyA0Ma, jimjena, ibeacna, yMHn>ara h RpxKa Onjia je b / jhho onhumre OcMaHOBe Jty6aBH. Ona uy je 6yAHJia aM6HHHjy aa paA h aa 6op6y. Be3 KaKsa HMeTKa, caMo cbojhm jih HiiHM TeniRHM paAOM, cTBapao je OBaj ’iOBgeK cpeAciBa aa nno npnjaTHHjH ;khbot OHe, Kojy je tojthro bojiho. A ona je oneT mera ne caMo BOJiHJia Hero ce h HjHMo HOHOCHJia h y tom noHocy Hajia3HJia CBoje 3aAOB0JBCTBo H cpehy. OcMaH je 3Hao 3a raj hohoc, na je Haorojao h Aa ra onpaBAa — p m o m h 6op6oM 3a H>y h 3a CBoje HAeane. Tpcno ce Aa h y jeAHOM h y ApyroM npaBny, AMe HajBHiue mro je Morao; — npeHaupera© ce, npeiuao CBojy 0Haiy h — yMpo, yMpo MJiaA y noneTRy H3BobeH>a cBojHX 3aMHCJiM. yMpo je oa iy6epKyji03e y npojbehe 1912. ix>a. He AoneKaBniH hh 6ajncaHCRe paTOBe h ne cjiyTehn Aa 0AJia3H HeKOJiHKO cara np«je HajBehiuc Aorabaja y HCTopH3H CpnoKor HapoAA, npnje noTnyHor ocimpeiba cbhx cbojhx BejiMKHx jKeiba. j^Bnje roA ^e H3a H>era jy6epKyjio3a jje noROCHJija n H>eroBy 3opy, a Mano sa thm h H>eroBe ABHje cecrpe. H cbh cy He3anancmo othhijih H3Miebyl nac m ocianet ;/HaM caM<* 6JinjeAe ycnoM6He Roje nac joan noAcjehajy, aa je HeKan 6 hjio BpeMeHa y Kojima cy hchbhjih HAcajiH h Jby6aB. * * * f 3opa MnjiojKOBHh pobeHa je, mhcjihm, roA- 1887. y Tpe6HHjy,rAje cy joj ce poahtcjbh T a aa cJiynajHO Hajia3H.nH Kao ’uiaHOBH Hente no3opHHiHe Apy®HHe. Kauifte. je h caMa cTynHJia Ha aacrc. Ca OcMaHOM ce yno3iiajia y BpiKOM 1904., a Bjeiinana y ManoM 3 b o p * HHKy 1905.. ywpna je y MocTapy 15. Mapra 1914. A. UBaHHLUeBMfc. �»r'A J P E T< Orpana 04. (JBeiry.'KM’a Jinua, k6 joceme ftn’jelie, A faune joj rpy;pi Tprajy jraftacu. OPTIČKA HH.IA y py.Meny 30]»y, Kaft aB’jeaftime cjanio Ila ny'iiniM ncoa iiJianemor ce race, To je cpiicica uiuia — nn.ua jioftn. Moru, Ona ouy njec-My Mii.JiotyiKHy mije, JUto y pyjny oopy cyjma japRor npnje, ' Pae.i’jeiHa ce flBepmi OBCMiipa Tiixora. Kaft rpuMiiaoM 'aope nefieca ce Kpace, Tnxo aeflCe apauoM rjiacu njccMc jinjHC. OflaKJien ce i»pehy, Bpoj 6. ko .ti’ to tjtjkho noje? y 3opnny pyjfly, i m cee MiubeM ropir, Kora TaKo Tyra y rpy/pMa Mopn, A a c ysftaxoM n p a n i n a č e njec.we CBoje? _ Ca BpjieTiinx ropa, ihto ce k nc6y ftH®y, H K6 njenim CTpamoap HenoMJi'mo doje, r^je ’no cypn opo. nije rH’je3fto CBoje. Oinr TyjKiiH n a č u o f t a n e c e HH>Ky. Ona ono T,yjKH 3a c.iio(>oft(>M cbctom, II c đojnrnjoM cppe.M M e^i rpo3iie MyKe, IIIto noft TeuuaiM Oiimcm ft.viuMairoBe pyKe Pod nx ciiocn iy5KJin, cnvTaii yooM k-uotoi i Ox, ne nJiann miJio! yTpn capice cy3e! Jep n e h .cyime mimo ii HaMa ce pal)a, BpaT ce c rtpaTOM MiipH, npeTcanyhe CBaba, A OpGmi he oTpocm oneT TeiiiKe y3e! A ftjeBOjne ono pacnymTeimx njiaon, IIIto c CecicpajiioM Tyro.M n o CT’jeH>y ce npehe, lloMOftaj Me, ne 6oj Me ce, M3 »ALUHKHHja« OcMaHa TjMKMfca: He nJiaiiiH ce IIPABH CEBrI,AX KaTMep-Ka^o, MUTepiuta nafto,. Anrmi neny c«' Giije.T.; ftim;a,Ca onnjy n ca oGpBiih;a,0 » Aa ja BiiftHM mTo ona Docna iipnna Aa tii meMa mana ml aRpstH^ Ao CraM6oJia hh jjb £iraftycra.Ha! Aa ja BHftini fto ftr.a TBOja ona, Ao ftBa ona, — ftoa ^iopa ftjjGoKa. \ II naft iBiora jcapa-TpenaBiifte, H Oft cu’jera Gjejbe isoje Jinfte, Ha KojeM cy ftB’je'pyjKe pacua.’ie! Bax, fta BiiftHM romje-yciie kiajic, HIto ce cJialje oft HOiJe rnehepa, l^MCHnje oft ^y.ua pyMena! 0$, fta BirftHM, khto a.Ti;aTMepa, Tpofte 6’jejio, c ivpjer Mjpcen, ruja, II (Mbeanraibe TaBini MaxMyftiija, y Tpn ftH3e o BpaT oCjemene! Aa Te BiiftHM, fta Te. OereinmieM, Ila fta u;apy ciiTHy KH>nry inuneM — Aa Te y3Me y CBoje xapeMe, Aa M,y Gvftem jtyoa Bjepeinipa! Aa Te ftBopn ipncTa poOim>im;a! Beanpime fta th Jby6e pyKe, HaniHHHftc n Hore u pyice, Aa tii c’ Kjrama GyiyH naponima, H Gnjejior CB’jeTa nojioBima! »AijaMirjo, MOMne jaGaHpnjo, He 6yftajm, Kaft Gyftacia imcii! Aa MH ftafte OyjiTan y OraMfio.iy, Ano OraMooji, ftapeBiine noJiy, He fnix H»eMy cyjiTa>HHja Gujra, Hht amnica CBora, ocTaBiuia, CBor auiHKa — Ajiy nejie6n)y, y ’itipmnjn M.naljaflia h*ep3Hjy!« AIIIHH ICyayM, ojijtm, ljCBoj'inne, rony6Hne, Ilorioftaj M(> j|£ft_y cm.pa JlxTnj|ipa! 0CM3H liHKHh. Aioje c’jefte, ftj'rc Gpafte, Me.T6K-3afte. IvopKaMa CBJia-ft, lcopMii i,ianyM, Kynyu-xaHyM! OapyKa jce, jic 6oj BeJieiiora! in u iiL i moiti II h i m HiHmc ffljcjia B.iaca; / Ilpeno nača, H ht pyTane amepiije Oft icj'Timje! n.uaiim ce, ryKam jftftii.v Penny neftiiy, -Ta hy capyK oftMoTarn li npoftOTir, I ’TaM.ooJioicii hy <I»ec, KyniiTii HaivpHBHTH Ha oCpBy h naft oko IIomiaoKo. C’jefty 6pafty oGpnjali.v, OiUHmahy PycTe npaiie fi’jejia B.uaea, npeno nača. AiiTepnjy ja hy cnyhif,. II o6yhn Caj-'iaKiimiie <a KoimaMa, Ca rj>n-HaMa! H Konapan nema 3.TaTHH’, TpoKanaTini 'I'paGoJioc hy onacaTU, — A^JiGep cTarn! . Ky3.yii, 0JiyM, I)ftBoj'inne, roJiyf>HH,e, C-MH.u.vj Mii ce fteftii cTapy, HxTHjapy! �Spoj 6. »fAJPRT« XAJ4’M0 4PAFA! . . . „ C tpaiia 95. .Ajia ifMam araoa butu, Ko KomyTa hb luianmio! B ,w o momity, KojcMy ce y napjoijo ToiiJio mine! Xil>M’.'I° fllMR, MITO HKOajBTO; ., JA Mo uona, 6’jeaoM 4Bopy MOMe Moja »a tii c’ oCccevuiT’ Majica ■BJepyj, Aynio, no ^oiieiy cBOMel * A jia hmani CHiujHe BjiacM, ’3yji-30Jiy(I)t' iidpniuHMa! Bjiaro MOM.Ky, icojeMy ce Mnjemajy c’ GpKOBiiMa! Xpajmho n niehep.iH-(Sanjia,x>M. • i)yji(paTMOM h oa vances/uijoM; ilojHhe he 0,4 Me;ia mepfieroM, A jTMIlBaT’ MlipHCHOM ])\VlflljOM. Ope uiTo iiMaflji crne Te peču! ypi^KOM Te Ajjjiax CTBOpIf! A,i majjbfiniue JiHKyje mi KpM3H-jejieK, cjiHMaH 3op.ir, 11 1104 H.iiMe, aMan, aMan, ^n a ixwiy(>a, 4epry 4epMnn! ( ’K])ojiihe tu 04 xape ;uiMHje, O4 Kyuauia na crrpvic airrepirjy, 0 r.paT he tu 4113c oCjeciini —’ (.-Re caai jKoiKe« 4yKar-MaxMy4Hjy. ■ OitOBahe th 3.;ra/rne yiiJieTH>aice, y TpH tbojc ,qyre n-iiereiiHne, KyiFHhe th CTaMfoicKe nanyre, Ko nito Hoće Xf.Ta.4e ITammnme. BO.IMO BHX ! . . . 11a Ka^ meniem OirjcvuijoM ;popoM? . - sli jena th je MaiepHiia 3.aaia. Bqjiho r>;ix ner’ Tpncia 4yiiaxa, r la mu xohe na K»nHjy ciarii, * H'Oiii.to Me MJia4a norjieAara! Heica myuiTe 04 xaij)e 411muje, Hok 3B0Kehy 3JiaTinr ynjierii>aim, Heii ce' oirjy c BpaTa.MaxMy4Hje. B oano unx. ner’ n o B aibe JIyKe, A.IA HMAUT . . .. 0|ko nača oGbhth joj (pyKo.' Oko nača, oko cesjin craca, Oko BpaTa n BJiaiham BJiaca! Bojimo r.Hx, Mojera mji 4ima, Ajiat HMaiii 'iapne omu, c A • lIapHe O'ih aTeniJinje! B.'iaro 0110M, ico 11a h»hhom • OriBenoM ce njiaMy Ajia iiMaui' a.iT’ii Hejra, Ajit’ji 'iejio. napadi jihii,o! / Bjraro oiroxh komo CBirhe 3opa c’ TRoje jiWb4irne! Aaa imam Me4He ycne, Mc4iie yciie mehepraje!' Oj, cpeha« je onaj jyuaii, ICoMy Tipy;icaiii nreijmvijrje! Osman Gjikić: DERVIŠ Ko sinje bcskraijno more, usijan p’jesak se sterc. Viš’ njega lomača gori i riga žeravu živu; Klonula priroda c’jela i stoji bez nada, vjere Udaljini život, besvjesno strašnoj smrti n a pozivu. Nikakva drveta nigdje, ni jednog osjenka nema. Gdje no bi umoran putnik spokojno odahnut moga’, Nit’ hladnog izvora, što’no slatki mu napitak sprema, O davna ispi ga žedni plam sunca ognjenoga. Sumornim, pomrtvim krokom, po živoj žeravi gazi, Sijedu poginuo glavu, sunce ga ognjeno prži, B ez nada .narav je c’jela, al’ derviš 11a božjoj stazi, U B oga svojeg se nada, i vjeru u nj’ čvrstu drži. Njegovo usahlo oko, što samrt pred sobom gleda, Ni jednom ne planu gnjevom nit’ usna njegova kada RoLuriL S vevišn jeg 'Bogia; s opekla lica mu M jeda Pročitat nije s c mog’o nijedan izražaj jada. Her’ Be3«payK 3a ce4 aM ro4 im a, H a4 napeBOM 6 y iy ii ijapiiBimoM, I jX1 je Meim iiohu y noiiohn y jaTaice BjiaTHjnue Aohu — JBjč Sht’ nejio ii jmpe ćnjejio, CypMa-o'in 'jaKMaK-odpBnpe, II rpitOTii joj ronye-jairo4U4<‘. II ycTanma cjialja 04 mepćeTa, MirpHcaTii pyate 113 IJeHeTa, IIIto cy joj ce y H>eflpnxi paćpBaJte, II 04 cefie pener-Mnpnc Aa-re! I gedaj, kada ga većem i zadnja napusti snaga, I noga pokleknu slaba i sv ’jest mračit poče, Na vreo pijesak kleče i usna prošapta blaga: »Oprosti grešniku meni, 0, Višnji, svijeta Tvorce!« I pogle, u tom času, gidje čelom pijesak tače, Hlagjani studenac provri i bujno oko njeg’ c v ’jeće Razavi krunice šarnc a bulbul pojati zače U granju lisnatih burma i divno zacari več e. Klonuli derviš se prenu, duša mu oživljc s nova, Na sedžde Alahu pade, na dar mu zahvali velji. 1 prigje užitku toga raskošnog blagoslova, Sto mu ga izdašno Allah Svevišnji udijeli. 0 , vjerni, nikada nemoj u B oga izgubit nade. Nit’ hulit Svevišnje Ime ma rubu proapsti tvoje, Jer Allah kuša nas često i m noge patnje nam dade. Al’ nikad survati neće u propast vijernc svoje. �CtpaHa 96. >F A: J P E T « BPAHKO PAAHHEBMT,. 0 cToroAHuiifaHUH feercma potjera. 28. MapTa OBe ropHHe ynpaBO ce HaBpiunjio cToniHy roAima, Kano ce je popno BejiiiKH njecHHK Ham BpaHKo Papn'ieBiih. Tora paHa — Ka«a ce je y Cji. Epopy, rpje oj popuo BpaHKo, oppjKao noiieH h oncpiijia cnoMeH-miaia Ha 3rpapu riiMiia3Hje — iora ce je AaHa y cBiiua HauiHM KyjiTypHO-npocBjeTHiiM iiHCTHTj’AiijaMa npocjiaBHJia CToroAHUiH»Bua H>eroBa pofieaa OAp*aBaH>eM CBeiaHnx aKaAeMHja Ha KojiiMa ce roBopujio o iKHBOTy ii paAy Hauier HeyMpjior njecHHKa BpaHKa PapnieBHfaa. Crora cmo h mh OAJiymnH, Aa y hckoahko noTe3a odaBjijecTHMO HiiTaTejbe »rajpera« o acnBOTy h njecHHHKOM pjejiOBaH>y Hamer Bejimcor BpaHKa. BpaHKo PaAnneBHh poAHO ce J Ca. Bpopy 28. Mapia 1824. Oiap My Toaop (Boauipap)^6ajame papHHCKii huhobhhk, a MajKa PyjKa. Mara My je 6«aa uTopajeiuioM juj JyiKHe Cpčnje, a OTap H3 Cpeaa. KaA je BpaaKy 6hjio ‘serjipn roAHHe, npeMjegre My opa y 3eMyH. Ty je Bpamu> CBpmHO cpncKy ocHOBHy mKoay. y AeBeToj ropnnH npeinao je y H>eMaHKy ocjiOBHy niKOJiy, Kojy 1835. rOA- CBpmii c OAJiHHHHM^ycnjexoM. Jom TaAa H0Ka3iiBaJiie Heo6niHy HaAapeHOcr. Ilocjinje HaciaBii Hayice y KapaoBaiKoj rnMHa3Hjii, rpje je npoBeo nyHHx meci roAnna. iiapjioBmi ca (J)pyniKoropcKOM poMaHnmoM okojihhom, npupopinui napAMafa /IyHaBOM npocTo cy 3aHiijeJiH h opojHJin pymy MJiapora BpaHKa, pa je nojierao, nponjeBao. Ty je njeBao npBy njecMy ceBpaJUijy »/te-BOjKa Ha CTypeHpy« a to aa BeManicoM je3HKy Kao ihkojiCKy 3aAahy. KacHaje je npenjeBao 'na Ham je3HK y Te.MnmBapy, rpje je <5ho ag KapaoBapa poceano. y TaMiunBapy CBpmn 3aAH>a A®a pa3peAa niMHaanje h OAe y Bea Aa cryAHpa npaBHe HayKe. y Beay ce yn03Ha c Bjtcom KapapnheM h I ^ pom ^aHHHiiheM, Te je no caBjeiy ByKOBOM oraoaeo Aa njeBa HapoAHHM jeaiucoM. Bho je ropjbiiBH npncTama a <5paHHTea> ByKOBor npaBonnca, Te je paAH Tora Mopao pa boah cnjray 6op6y c nporaBHimHMa. OAroBopno hm je a cipamHO hx Hanao y njecMH »IIyT«. Hanycra npaBHe HayKe n ymmie ce Ha MepimiiHy. Beh Tapa no6ojiHjeBame oa cymmi,e Koja ra, y pBHjeTy Maapocra, nocBe o<5xpBa h yMpe y Beny 30. jyHa 1853. toa. BejiHiiiHa h BpnjeAHOCT BpamcoBa Hajčojbe ce oraeAa y fteroBHM akbhiim njecMaMa. H y aera, Kao koa IIIeHoe h Iberyma, norAjerAje imGnja BjepcKH aHTaroHH3aM, niTO je 0Apa3 Gona 3a noTJianeHOM KonnjeBKOM n HapnjoM CBOjOM. IIpeTeJKHO napimap, n to Ham HajBehn oMaapHHCKii jihpnaap, njecHHK a>y6aBH a. ceBAaxa, y njecMH »nyraHK na ypaHKy« KJiHne: »3ApaBO h ra, momo, Typii! fla AHBHa ch, ceae, nycTa! Xoah aMO, xop’ a a rpyAH, fla t’ non>yCH Gpapa yora!« IberoBa iiajaenma njecMa »'BamcH pacTajiaK«, nojy ,cy Ha3BajiH »njecMOM Ha« njecMaMa« h y Kojoj je BpaHKo naano cBe ocje aje Ayme CBOje, nrro hx je y cbom panoM haKOBamy y pjioBpHMa ca pBHjeha, napne rope, GncTpnx H3Bopa, yMHJiHor nojaaa caaByja, y6aBHx BHHorpapa, pyjHe sope, h hcoGhhhhx AHBHII* npnpoAHHx KpacoTa okojihuo KapjioBa'iKe ca yGanor OTpaatHJioBa ynnaa n ycHcajia, aancia je peMCK-Ajcno name jnipcKe noeanje. To je najoMHjbejiHja njecMa Harne omjioahhc. — Bpoj 6. Thko njecHHK, onpamrajyhH ce, booih: »BiCHorpapii c BoroM yMHJbam, G BoroM, rpoacbe, hc hy Te ja Gpara! Ao, GepGo, Te6c HcajiiiM KjieTy, lllTa je Jicnnie oa Ki5e n a CBeiy?« QncT AaJbe: »C BoroM necMc, c BoroM, kojio, C Botom, MOMpir, iiaoKono, C BoroM, kuto MOMa ujiapu’, C 6orOM, rpoacbe, c BoroM, BUHorpapn!« ^ ’^ cmh »Kojio«, Koje je BpaHKo no cboj npnjinpH cnjcBao noAiCTaKHyT njec.MOM »IIo3hb y kojio njiiipcKO« op IlaBJia ^IIlTOca, mro jC oGjejioAaH.eHa y PajeBoj »^aHHpn« 1840. rop., , aarpjiHO je ćBojiiM ćppeM cb6 nyKe Hapopa namer, a Ha jepHOM Mjfecry ep^njajiHO 3a Hac Kasne: »Oj, Bocairre, ciapa cnaBO, TBppo cppc, TBppa rjiaBO, Tbpa ch Kao KpeMeH KaMeH, Tpe CTaHyje ® hbh njiaMen! Ao, Epo, TBppa Bepo, Jio n je Teđe joune Tep’o? T ii ću kh’ho XHTpa MyH>a, IIIto HHKapa He noKyB>a.« . ' ‘ K Kap My je skii Bo-rttfi. cBHjeha nonejia ft<ii<epHjenaTir, obhko TjrjRH: •' •' • -o.'V . -• ».liiiuhe 3Kyra Behe no ppBehy, Jlimihe 5KyT0 Behe pojie napa, 3e.aeHora bhhio ja rtincapa BnpeT’ ne hy.« 3axBajiHH Hapop, pa ce opyjKH cjeHH CBora HapHOHaJiHora njecmnca, y3 bcjihko cnaBJbe npeHHO My je CMprae ocTarae na Bc.aa h caxpaHH0 na seroBOM jby6jbeHOM CTpasKHJiOBy 1883. r. BpaHKo HHje yMpo; oh skhbii, h sKHBnhe poiuie rop Gype sKHBHJia Hama Hapiija, y cbojhm ahbhhm njecMaMa, Koje cy CKyn.•bene y Tpn Kftirre. On CHHje BjeiHH can Ha CTpasKHJioBy, y cBojoj ocjiotfobeHoj OTapGHHH, aa iHjo.M ja cjioGoaom y3pHcao, Kpo3 CBoje njecMe, a Hap rpoGoM My ce y3pH>Ke cnoMeHHK, carpaljcH op KaMeHOBa H3 cbhx KpajeBa Harne JiHjene aomobhhc, ca HanracoM: »Mhoto XTeo, MHoro aanoieo, Hac yMpjiH H>era je nocMeo.« C/iaBa B p a H K y PapMMeBHhy! H. P. TpaBy»baHHH. NEKOLIKO REFORAMA U TURSKOJ I UKIDANJE HILAFETA Najnoviji događaji u Turskoj, dali su povoda raznim kom­ binacijama. Tako se u raznim novinama lansiraju vijesti, kako Turci hoće dignuti munare, zabraniti ezane i dokinuti sva islamska ubiiježja. Ove i ovakove vijesti, daju u javnost pro­ tivnici sadašnjeg turskog režima s namjerom da izazovu ne­ raspoloženje kod ostalih muslimana prem a Turskoj. Kod neupućenih m asa ovo može na prvi mah da prouzrokuje neka iznenađenja, ali ljudi koji poznaju Tursku i Turke, a naročito koji poznaju one, koji danas upravljaju sudbinom cijele turske republike, ne mogu ni jednog časa povjerovati u takve glasine. ! �Bpoj 6. »TAJ PET, U čemu za pravo stoji stvar? Turska se proglasila re­ publikom, dokinula saltanet poslije dokinula hilafet, prognala dinastiju bivšega saltaneta. Izlučila vjerskog i vojnog naj­ višeg dostojanstvenika.iz politike, dokinula upravnika vakufa, dodijelila vakuf prosvjeti i građevini, ujedinila nastavu, do­ kinula medrese u dosadanjem stanju, obrazovala vjersku na­ stavu paralelno sa svjetskom, ujedinila sudstvo, preuređuje zakone u republikanskom duhu i prema potrebi zemlje. Osim toga Turoi dokidaju i neke običaje, koji zaista nijesu u skladu sa .islamskim izvornim propisima. Tako su dokinuli prosjačenje na račun vjere t. zv. »gjer«. Naime bio je običaj, da daći medresa prigodom ramazana idu po raznim selima i gradovima, uče Kur-An, obdržavaju vazove i tako kupe mi­ lostinju. To je sada dokinuto, a zamijenjeno sa vaizima, koji će sa naročitim programom u ruci kazivati vaz i tumačiti islamske izvore bez ikakve političke primjese i te će vaize država izdržavati. Ovo su za mnogoga vrlo nagle i neobične promjene. Ovu reformu Turci nazivaju »ratnom igrom«, jer vele, da su navijestili rat svemu, što se ne slaže sa izvornim propisima Islama 1 sa zdravim razumom. Ne ćemo, vele, saltaneta, jer bi to bila klica razdora u turskom narodu. Ne ćemo, kažu, hftlafeta, ni mešihata, jer ne trebamo pape ni patrika. Naglasuju, da Islam ne priznaje posrednika. Nismo, vele, Imali nikakve koristi od tih titula, pa ih i ne trebamo. Turska republika kao islamska država, vele om, treba da ujedini svoje sudstvo, svoju nastavu \ da islamski zajednički imetak rasporedi onako, kako će biti od veće koristi po islamsku zajednicu. Ne ćemo da nam pojedinci stvaraju zakone u " obliku fetvi, koje su nas sputale u lance ropstva. Hoćemo* vele, urediti zakone, koji će odgov*yati islamskim izvornim propisima, a i zdravom razumu. Najviše upada u oči da ove brze reforme u Turskoj podupiru -najugledniji i najučeniji ljudi u Turskoj. U samoj velikoj turskoj skupštini, gdje ima dosta velik broj i ulemanskog staleža stvaraju se zaključci u tom pogledu gotovo jednoglasno. Dakle, kako se može razumjeti* Turci hoće, da odstrane sve ono, što im je smetalo razvijanju i napretku kao državi. Odstranjenjem hilafete i bivše dinastije, oni su postigli puno. Odstranili su klicu smutnje i razdora, riješili su se obveze, koju su bili preuzeli na se izborom halife, dalD su znak, da hoće dobre odnose sa najvažnijim islamskim narodom sa ARAPIMA. Sad nastaje pitanje ko i gdje će biti Halife? P o učenjačkim pravilima, a i po tradiciji halifa treba da bude biran od muslimana. On treba da bude najjači islamski vladar. Ovim pravilima se je udovoljavalo samo kratko vrijeme. P rva trojica iza božijega Poslanika Muhameda s. a. v. bili su birani i priznani od svih muslimana. Dok kod četvrtoga halife Emirul-muminLna Hazreti Alije oteo je hilafet Hazreti Muavije, od kojeg potječe dinastija Umejevića. Za njihova vremena halifa se nije birao, nego je dolazio nasljedstvom kao vladar. Kada su početkom drugoga stoljeća po hidžri Abasovići oteli hilafet Umajevićima i kada su ustanovili hilafet i saltanet u Bgdatu, jedan čian iz Omejevića porodice, koji je spasio život bjegstvom osniva hilafet u španiji i sad vidimo dvojicu halifa, ali ni jedan nije došao'po pravilima na hilafet. Prem a tome vidi se da je hilafet postao upravo politička roba. I svaki muslimanski vladar, koji bi se osjetio snažnim tražio je da dobije i tu titulu. Tako je i Jaiuz Sultan Selim iz Osmamovića loze kada je osvojio Egipat uzeo hilafet od Elmutevekil-Alallah zadnjega halife iz Abasovića loze. Osmanlijski hilafet muslimani Istoka u većini bili su priznavalai, ali su muslimani Zapada zadržali posebin hilafet, koji i dan danas postoji. Dakle bila su dva hiiafeta: jedan istočnih, a jedan zapadnih muslimana. Osmanlijski hilafet neke muslimanske države nisu priznavale, ali su ipak šutile. Arapi su se sa Cipana 97. Osmanlijskim hilafetom bili pomirili i u većini priznavali su taj hilafet dok su Osmaniije bile u snazi. Kada su Osmanlije počeli nazadovati u svojoj snazi i ugledu, Arapi su odmah po­ čeli računati na hilafet kao na svoje pravo. U tom pogledu Arapi su nastojali, da islamskom svijetu dokažu kako halifa treba da je iz Kiurejške, Hašimijske loze, kako treba da se po muslimanima bira, a da ne dolazi nasljed­ stvom kao vladar. U tu svrhu Airapi su pravili razne projekte i razna pravila. Većina tih pravila ide za tim da haliiu bira po muslimanima izabrani i odabrani kongres. Neki su predla­ gali, da taj kongres bude sastavljen od stotinu najučenijih ljudi, da se ti ljudi proporcijalno biraju i šalju od strane samostalnih muslimanskih država. Taj bi kongres imao se sastajati u Meki i birati haliiu iz Kurejiške-Hašimijske loze. Ovome halifi imalo bi se dati Meka i Medina dakle cijeli Hidžaz, koji bi trebao biti samostalan. Upravu ove samostalne države vodio bi jedan parlamenat od pedeset ljudi, dok bi vojska u Hidžasu bila mješovita vojska poslana od svih samostalnih muslimanskih država. Ovoj vojsci glavni starješina bio bi postavljen od naj­ manje mu&limansike države. Kongres, koji bi birao halifu imao bi se svake godine pred sami hadž na mjesec dana sastajati u Meki, da vijeća q raznim muslimanskim vjerskim potrebama. Zaključke ovoga kongresa imao bi halifa dostavljati svim muslimanskim državama i nadzirati njihovo izvršenje. Halifa se ne bi mijSao u upravne i političke poslove pojedinih musli­ manskih država. Njegovo ime bi s e . spominjalo na hutbi uz dovu u muslimanskim državama. Kako će se stvari razvijati glede halife još nije jasno. Šerif Husein u Hidžasu proglasio se je halifom, ali ga ne pri­ znaje nitko, osim onih u Hidžazu. Šta više i marokanski halifa je protestirao protivu njegova halifeta. Egipćani tvrde, da bi trebalo zadržati halifom Abdul-Medžid efendiju i da bi trebalo u tu svrhu sazvati kongres u Kairu. Neki opet predlažu da se za halifu uzme afganski vladar Amanallahan, dok drugi vele da je Afgan na kraju, da je Egipat središte islamskog svijeta, pa da treba halifa da svakko bude u Egiptu. Šerif-Husein opet oslanjajući se na to da je on od Hašimijske loze želi da dokaže islamskom svijetu da se njemu treba priznati taj hilafet i bez ^Arafjf . i / Oa HHKone II. no JleifeHHa. OBa KH>irra no3HaTora pycKor HOBiinapa oa iieoCuHiiora je iiHTepeca. Hannama Ha ocHOBy AOKyMeHaia h uaiepnjajia KojH cy p,o caaa Ćhjih Heno3naTH. Ha apeHH CBeTcne OopOe FepMaHH3Ma ii CjroBeHCTBa pa3Bnjajy ce h OA>irpaiiajy, nocjieAH>e n>Aime, npefl pcBOJiynujoM Kpynmc florabajn, notfiaan peBOJiyuiya, cjiom uapcTBa h nojana Oo.tiueBHKa. Ilncan ynoaHaje iHTaoue ca cvaćohochhm PacnyhiiHOM, noKa3yjyhn, kako iicTii PacnyhiiH ii u>eroBa rpynitna HCMantus apyroBa 3axBaTajy cBe Biiuie h Biiuie ynmaj h Moh H3a neba pycne BojcKe, y nonaaiiHit. lipea nnTaoue ce H3Hoce cpeHe h npH3opw oanrpaHH y Ka(3nHeTy napa HHOiuie II, koa napune, y KaćhHCTHMa mhHiicrapa, cnene y pecropaHUMa, rne je PacnyhiiH npnpebnBao oprnje h nHjaHKe, a y hcto bpcmc H3HOce ce cneHe Ji3 paTa, je3HBe u crrpauiHe, rae je nmyo h yuupao Hapoa, Kora cy y uo3aAHHH H3AaBajIU. HacTyna peBOJiynnja. HeuasKu aresni, Koju cy ao Tora moiicHTa paAHJin TajHO, cana H3Jiaie Ha yjniny h CKHflajjr CBojy MacKy. OcTBapyje ce caH h Hten>a reHepajia JIyfleHAop4)a, Kojn leacit h one Moryhc mirni, cauo aa ce paT He npoAy*H h y 1917-Toj roAMHH na hctohhom (j>poHTy. ' TIoapoćho ce onncyjy cueHe aĆA'ntauHje napa Hhkojic II, npBH Aanu H>eroBa xanmeH.a ca nopoAiinoM u nporoHCTBO y CnOup. KepencKH, HCK&AamftH. AHKraTop, HcnyuiTa BJiaor H3 CBojnx cjia6nx pyny h Ha H>eroBO Mecro jaBjba ce Jlea-HH. Kttiira 3aBpmaBa ce ydncTBOU Hhrojic 1I„ y0«CTBOM h>croBe nopoAHne ii ocraanx PonaHOBa. �» rA JP E T« CtpaHa 98. JADRANSKA STRAŽA, broj za april. Na prvom jc mjestu članak »Pomorsko naoružanje na moru« u kom pisac prikazuje tok posljednje konferencije za pomorsko razoružanje u Rimu. Nastavak radnje N. Stankovića o pomorskoj historiji Jadrana (u 18. i 19. stoljeću), po­ učna i iscrpiva radnja prof. A. Ivačića o Trogir«, tom jednom od iiajzaiiimivijili naših primorskih gradova. Iza toga je rubrika avijanka: Veliki let američkih avijatičara; Naša aero­ nautika; [talijanska zračna snaga; Pitanje dirižubki; Ob^ranje aeroplana pomoću radio-zraka; Stanje sjevero-američkc vazdiušne industrije; Najveći avljon na svijet«; Listak; Jugbslav.američka plovidba; Francuska, italijamka, turska mornarica; veslački šport zvaiilčni vijesnik Jugoslav. Veslačkog Saveza Bpoj 6. odobravanjem centralnog odbora J. S. iz centrale, iz ogranaka iz raznih krajeva; Imenik članova i pretplatnika. — Knjige na ogled. Od slika spominjemo snimke dvaju uajubvijih djela svjetske ratne brodogradnje, am eričke' lađe »Colorado« i ladc za nošenje hidroaviona, pa nekoliko vrlo uspjelih snimaka iz I rogira, koji idu uz članak. Nekoliko nktucliiiii slika sa Sušaka, te konačno jedna sintetična slika iz života i s putovanja u inostranstvu brodova naše trgovačke mornarice. Broj ukupno ima 28 strana sa 30 slika. Najtoplije preportičamo ovu smotru, koja u domovini hoće da širi toliko potrebni pomorski pokret a u inostranstvu da reprezeutuje naše pomorstvo. Izlazi i dnom u mjesecu, godišnja pretplata Din. KM).—. Pojedini broi Din. 10.—. TtiJjiiuiob 7 ia cuiiti nO AO ABO PM M A M nO BJEPEH M lJM M A T A J E P E T A H A YBAHtEibE. nofloflćopn h noBjepeHHgn Tajpeia Tpefia na noapaTe coe fipojeee TajpeTa 3a uoje go gaHac Hujecy Naum u npemnaTHHKe. _ __ T o HaM je noTpefiHO papu tora ga ćm cm o 3uanM npnfimoKHO Tah3h Gpoj npeinaTHHKa jeflHo, a gpy;o ga 3H3mo ko/ihko fceMO fipojeoa JiMCTa y 6y«yhe unaMnaTH. y n p A B A TAJPETA. . Pag 3 a Tajpei 3 a BpujeMe PanasaHa. l’.Tauiin ogGop je ,fiiyTiio nQWitOM oijor MjecuVi (*KjiyacHimy: j| c,nnM.> c f' IToMOOMGopiiMa u nbkJepcmigiiMu »l'ajpeT.i, j| Ulije JUMl y OCTU.TIHM KOHBMICTHMa.HOOiamc 110 jegHOl' HMftMB,' iiauag u njepoymiTeJba? j'BjepeiiH, ga heie Bu cmu npumnmi ga je to .jihjeua c-Tuap o na. thm iij -tcm TpeCa uhu. A na to TajpCT Mome u na. Morne it\y Oj-gyhe OBauo uojiiikii Gpoj njege naiiic un;o.ioBaTii, Tpcfia Ma obu lajpeTy iipiicKomnio y noMoh, napo’" 1T0 ca'ia 3il »l»"joMC PaM.-mna. Cuargjc rgjc noeTojc nogog”"1'H 11 nonjcpeiingu I'ajpcTa TpeGiv ;iu cc ogpsi{aBajy npeKo Pa.\iiU)iiiia 1'ajpcTOBa cnj;Jia h aaGaBc. Kalina he Ta cuje-ia Ginu u (-a naniniM nporpaMQ* to onircu o g>ygiiMa ii Mjccmiu npnnuniMa. .Mujerio Gir Ghjio tuco Gu y citnnoM mJcctj- tom iipiuiii|i>o.| ollpacao icojn ujia« iipeganaibc o PajpeTy ii ibci-obom pagy. hihhth 3 a BpnjcMc PaMa3 nua «ajy iiMyhHiiju g>ygn ncicjaT n to lljloiiH M a .iugirMa u ycTniii.BaMaI noja to ancnyacyjy. H t .v jc np.no m.M.bli 3a KpaTKo Bpiijoic iiacTjnnffc PuMieian-Mjeceg — najiijmojiumiju om cbiis Mjeccgu y roMiiiui h,a cniucor MjcMiiuana. ]Iobomom Pauaaaua ikc.tiimo ii naiupM Bpujegjrmf nOMOMGopiiMa ii iiOBjt'peiniuHMii Kao ii H.nuiOBpua Ma, pcmiesrp y iimc Pajpeia pnjei-MBiije. Pa Manau je Mjcccg nocTa ii noKajaaa, Ka/fa oxo.ia epga .T>yMĆKa iicnyg,aBa CKpyiueiiocT u caMiuiocT. To je Mjofccg y komu najoxoMHjg u iiajropAiijir cnaiia cBojy cn.iy a ncMohiiii 3uGopaB.T,ajy CBojy CujeMy. Pau&aaHCKH m«hii cy cjiaTicg u cbctu, jep Kano cy — no|>cg- paga 3a CBarMaii.e noTpe6c game nynn CKpyaiH0CTg u noGouchoctu, Taico cy pauaaancice nohii nyuc cpga*nior OpaTiceor paaroBopa Kao h 03Giim»hiix pacnpana — g a cc hcbom>iiiik no- Morne u ga ce neoiiaH.y na nyT CTaHe. 3 a to cy pana-iancicc uohii u uajGojba npiMiiKa, ga cc o PajpeTy cbii MycmiMaHii 03Gii.Tjiio nopa-aroBopc, lcauo Gu ra hotiiomoivui y u.eroBOM tciiikom a 3a cbc nac icopucnoM pagy.v I’ajpcT je jegua cirpoTa icoja noTnoMaaie cjOTtiHftNia gpyrnx eirpoTa, na jc c Tora aaucTa ltera HajnoTfteGHiijc noMohn. Tajpei hum niKOJiyje naiuy ciipoManiuv MJiaw>iB, gaje joj xu,eG y Ina,te n H3B0MU jc na npaBii iijt . 1'ajpcT, gaicJic, pagn aa goGpo cbhx liac. nopr-g cnjoTCKOr ogroja 1’ajpeT r.iega 11 nacTojir ga oM.ingHiiii rnojoj gage u Bjcpcuii ogroj, icojn je noTpeGaii • naKOM Mj'cjiHMany. 3ap mije .1njeno, ihto je 1’ajpeT.v ycnjejio, ga y capajeBCROM KOHRiiKTy uocTaiiii hmhmt^ nauaa u njepoj-'iiiTe.i.a? 3ap nche' chukii goGap Mje.TiiMiui gpnanaTii, ga. je I ajpeT na npanoM iij-tj-, ii ga ce 011 Gpimc 110 rago na enjercKii m ro u na njcpcicu iickomiuco cTOTiina Myc.niMaHc.Ke omg a /y m e H iiap nehe Guru jiTjciidbima uojaua, a no l’ajpcr yc- -Jrogna npn.nu;a Ma ce TajpcTj- noMorne. TpeGa.lo 6it y c htikom M je civ ga cc iinaGepj-, u apo'H iT ii g.ygu, koju h e oGiihu one, koju cy y M o rjh n oc T ii g a g a g j y acicjaT u ga nx na momo ga OBor u v ra uoTnoMornj' TajpeT. JJ,x ce Moaco ncujaT ganaTii n PajpcTj-, g im ip n h c M o je ga n cttib im jc g n o r p iijeiiiem a Peuc-y.Tyge.\ic, icojn rgacji: » n o im o gpyiiJTBO TajpeT y 3flpi«aje Tane6y Ha paSHMM yHeBHMM 3aBOflMMa H nOUJTO THMe HMHM BenMMy ycn yry MCMnaMCKoj 3ajegH M gn, to 6n ce m g p yu jT B y TajpeT Morno uao n ocpegHHKy (aMHny) gaBaTH 3eKjaT, Koj« 6 m Kao o n yHOMoheHMK TpoLUMO Taj 3eKjaT Ha y 3AP>KaBaH>e HHKa).« TaneGe (yne- l'uamin ogGop c-ram-ba H«a cpge mm Ma nogogGopiiMa « noiijepoiiiignMa ga 11 onor njTa nacToje oGiigmije noMohn nam I'ajpcT n ga thmc CTBapno goicaHcy i;ommeo n u je cto-to go nn* incr «y.iTypnor 11 miocnjeTiior npitglinaiba. Cnami TpeGa ga j'ium i OHOJIIIKO KOJiiiKo je 011 y c,Tun.y npcMa cBojiiM cnocoGnocTiiMa u npi-Ma .gij-Gann, nojy raju npcMA onoj j’CTaHBii. jiicgehn BaM ga one cbctc paMieiancice gaue. nponegeTC y iiGug(!Ty, nojKpTBOiiHocTu u CUM11.TIOCT11 Mit B um un cnera cpga k m u ic m o : PiiManaii-llIepml) MyGapcKj ojicyu! 3 a TJiaBUg OgGop; npcgcjcgmiK: TajiiHK: X a c .a n G c r o n n h 11. p. XaMiig ICy k u h n. p. TajpeTOB AaH. y glijenoj ncMgig ogpvKahe ce l'njpiuon gan 9. Maja t . r. .Viipaiiii Tajpi-ra ynyTii.ia jc y Ty cnpxy napo>iiiTy 0Rpyamugy (im mu cnojiiM uogogGopiiMft 11 nonjepengiiMa, noja rJiacii: Tjianuu OgGop je aaKg.y'ino, ga i5.* »PaJpeTO« gau« y gujeaoj noMT.ii ogpsRii na GajpaMcicg iioTnji 9, Maja r. r, �Bpoj 6. »TAJ PET« CipaHa 99 y BU01I ropiber 3aK*y-iKa amyiyje»fo na cbc iioaoaCopo ii «»fty JlpoTCKTopy l’ajpero. Hukoii noajipaBiior mBOpa - iionjepoiiiiKC, ;ia o/(iiax, aa upcjieiia, OTiio>iiiy npiinpcMO aa OB»j npeACBAUHKa ii3Be.iii cy Ana Ma.ua Ajcmuca y napornoj noiii.lan. y kojiuko cy cnciiTya.iiio liCKojn uiaiioHii oAuopa 3ay3CTii Ibll HipOKna »JcjlllIICTBO« na onime OKAOBOJbCTItO lipilC.VTHC ny<-B0jn.M iipHBaulHM nocaoBHMa, Te HM jc nc.Moryho y,iecTBOBarn Gaiiico. Jloaopiiiiiiui KOMaA »AiaCer u Meilmrca« mm »Ćupom y HpiiirpesiaMa, to co na h, iixobo mjccto, aa to npiijćMC, Mory AnjTCBC« H3BCAC1I jc BcoMa .unjeno ii ckjiuako u auo cy j'.'iorc yatTif arnjiitn Ji»y/iir nanaii OACopa, koju hc nomojiohii noA0U0M(' K0Mafly OAiirpoBaJiii Ji>yAii na rpabaucTBO, Koju na CnoflOope y tom pa;iy. Iloiijepcmmii Taiioljep TpeCa m oOpaayjy y iik mijccy miKajia ncTynaJiii. 3a npnjoic nauabaiba. KOMa.ua, «>pii»y CB])xy iipnpctiiBa'iKir OACop, jcp m m iichc Cimi y mo- i<ojn jc BcoMa ;uip.i.nu, CKopo cbc npiicynio a»mc Kao u MUom ryhnocTir, aa to naBC/iy. rocnofla opociuui cy o'iu cyaaMa. lio cnpmciioM no.\ta,iy upuIIporj>aM 1’ajpcTOBor Amia TpeCa m ce cam Bii npoia eTymi.uo cc H3Copy KpnJbirnc jbenoTC, npoAajOM iiapo'iiiTiix Ka­ ■MjccniiM iipiiJiiiKaMa. A iiito jc iiajnaiiinijo u Hajnanjmijc aa para. 3a Kpaa.imy jc imaOpaTa jCAiia yncHima Mjccnc riiMiianaTepiijajiiiii ycnjcx, rpeCa ropiber Aana na cc iiaa<3epy jbjaii, 3Hje. K°ja jc AoCiuia iia.jechu Opoj luipT.i, tc jc oa npnpcbnuaim)ju he y cbom MjecTy odaBimi npiiKyiia,aii.e Ao6poBOJbiinx 'iitor OflOopa floOiiJia jeflau Bpao yi;ycait Aap. Beeejbe jc naiipiiJioi'ft ii to no panibaMa, TproBiinaMa, Kao ii ico.n nojc/uinaua cTaii.iicno u,irjcjiy noh. Ha oaCann jc Chjio nocjeTiiona u ca (5Ca paaJiiiicc njcpc. Tii ;i>yAit, Koju ho Kynimi upiiJioro, TpeCa cTpane uao: 113 TyTima, Cjemme, PaniKC u t. a. ByAyhit npiiAa Cy;iy jnaiiBHK ii Biibemr y MjecTy. Ono Ch Tpe6a.uo na ce jaTCJbii 1’ajpcTa na Koc, M itT p o ijitn c inijccy Moran Aohn ooamr npnjc noAiie. na aaCany ycjbOA bcjiiikc yAaji»cnocTii, iio3ApaBium cy tcjioIIocjiuji• liojuie TpeCa na cc o.’ipaju Tcijiepim, meo to npir- fpncKii pnA noAOAOopa, a Mnom cy nocjia.ni n CBOjc AoCpoiHMMio jiiMC Cvao rionyiiiTajio ca nporpaMOM, ieojer yTana,inTc,. na je jipmrore, na ’icMy- hm cc ii obhm nj’TCM liajjbciinic aaxnajbyje. aa Hm: -liajarojuiujir. y CJiynajy .nomcr npcMCH.a TpeCa na cc MarcpiijaHiiii ycnjex aafiaBC je Aocana y Hobom IIa 3apy iicanojipiKii 3aCana, Cea noaopiiunior itoMaaa — y 3aTiiopciiiiM nponnMhcit, jptyji3Hauia oko COOO ah napa, tc cc Miipnc Ayme moc.TopiijaMa. >ice pehu, ,Aa nu jcAiia 3aaOna y Hobom llaaapj' mije iiMana 3a cBaicir cjiy.'iaj, Tpcđa Aa ce npiipcAii uopcA ocTunor u MarcpiijaJinif' uao. Hir MO|iii.niir ycnjex. tom6oji8, Koja mojkc AOiipiiiiiijcTH a njena iipHX0Aa. ' n, Hajnehu Ano nocjeTiiona cy MycJiiiMaini. Ha naCany jb aoHac 0i( naponiTO paAonnjio, ano fin ce jioko y i«sycpM lHJio u 'c.Tapo^^MnaAO, 6oraTO u cnpoMauino, mhoi ii ca HajiMana MjccT.v npiiMiio, Aa Tora Aana OApacir ^npeAaBaibe q I’ajpeT.y u 'ii Oc3 obhx, a Mnoro i i i j c On.io, itoju AOcaAa ce iiiikha« miiberoBOM paAy. jecy uojaB.i>HBaJiu u a aiioaBaMa. ,’[a cy rpabainr y oboko bchii- MojihMO cnc noAOA^opc it noBjcpeinncd, Aa cc aamiTepckom 6pojy nocjeTii.iii 3aCany, iipoimjiaoir, Aa rpnbaiicrno raju cyjy aa. OBaj AaH u Aa nopaAĆ itano 6ir nc^Jo Sotfpo ii y MopaA-juMuiKjr jbyCaB npe«a ap.Yuitb.v l’ajpcTj', kojc ocnrypaBa 6«: noM ii y MaTcpiijnJiHOM norncA.V. Hc rpeđano iinoCTnm m t .i,y fivAJ'hiiocT MycaiiMaHCia)M noAM-iancv. ac jCAiio MjccTO y OBoj npupcACn, na he ift^i Aparp-fijcrii meoAnac piijcAHO jc H 5 ia jy ijT ii, Aa cy o»y rajpeTon y 3aOaBy m iio 3a BpCMOHa H3BIljCCTHTC 0 n0Ay3ft&jM jf nocjeTii.Tir u 6 p a h Wr p a b a u ir n p a b o c a a b 3a Tji^niiii oAfiop ’p e ,ca cBojpiM iiopoAnuiiMi ninioBHiinii, ocbiinnpn ii • Tajmirt: npcAcjoAHHK: L in o -ce CMaTpa i;ao 3 h a idi p a tt, k o r n o b j c p c Hl a Xa.MiiA IC.vKiih b. ;p. n p a p o p n a B i i i r x n p c n a n y c a i i m a h u im, .'lp. X a c a H f f e r o B H h b. p. c noi iroBir*nym, m cy iipaBocjianiiif ca cboJhsi (jiaMiuiiijaMa nocjc»MeBnyfl«. Obhx Aana neauino jc iip lu’ tmno |ia iiameM jo- Ifluin Myc.iHManci;y aaCaBy y Hobom IIn3,apy. Ha ataJioor oa :uu;y -iroBir »^fcBJiyA« oa Mupaa CaiJiB^ra. IVianiiii oaGoj) jc oaMax iipiiCaimo 20 njniMjepaica obc Hiijciic iar>nrc u ornocJiao nx yupaiuiMa icoHBiinaTn. Obo Kopneno Ajeno linnrer irormaTor njec.niiKa Miip-ac npenopy,iyjcMO irajTon.iicjc cBiiua niaiiOBiiMa Tajl»m . Unjciia jc Ajcny 10 Amiopa, a moikc t.c ftapynimi y kh>hwapu Hpahe Bauinnih y CapnjeBj. ■ " rajpeTOBa 3a6aBa y Hobom na3apy. Ha Auli 8. MapTa t. r. npiipeAiio je noAOA<5op Tajpcra y Hobom naaapy BeJiiiKy roAnuiiby 3aCaBy y kophct Tajp-m y npocTd\)iijaMa »Xoieji HpCaica«. Be.’niica xoTOJic.Ka cana đitaa jc iipciiyjia jom npHjc G caTH him jc Jifiarajna OTBopcHa Tai;o, Aa y 7 % caru, t. j. y BpnjCMC, ieoAa jc <5ito aanoami noncTai; aađmie, mije Omio BHine mi jeAiior MjeTca hiith aa cjcACibc hiitii aa CTujaibc, rano Aa cb jc stopa-na no.ionima h,v(5.tiikc iioupaTUTH, ho Moraniun aoCiitii MjecTa .lio obom!« cc biiau, Aa je iiiiTcpecouaiiie koa yno.niKC 3a ony anOftBj’ Oii.to Bpjio bcjiiiko. /leoKpamijc cn.ic 6ii.ac cy ca CTpaiic no aiiAOBHMa atbho .vpebciic ca cKvnonjcuiiM hnjiuuiiua u .ccpua.aaMa y HajpaanonpcHirjiiM OojaMa. Tuijiiimc ii oepuaAe aa ACi;opauiijy A«ne cy .vrJieAiie Mj’cjiiiMaiicKc nyhc y Hobom IIaaftpy. 'lanuo y 1 % cam iio3ApaBiio jc rocro npcAccAHiiK iioaOAĆopa r. IIIcM C iiO er H n n uh, ucTai;nymiiu Bc.niKy noTpci1y ;m nOTHOMaraibi m I'ajpcTa, jcp Aa jc to jcAimo M.vcjiiiMancko AP.VUiTiio y Apncann, kojc cc cbiim c.niaMa rtopn, Aa ibiaPvkh u miiKOJivjc iiito Bchit Opoj umile ciipoMaiiuio Ajeno h Aa iix naiiCAe na npann nyr. ITpeAcjcAmiu oiiAO/ifiopa r. Harnih cc obom upiuinKOM :iaxBaJiiio H>er. Boji. Kpan.y, uno je OAOfipno, Aa Ham M.nnAii npocTO.ioiincjicaiiiik Oj'Ae hokpobiitoji. lajpoTa, a npircyTHa nydJHi«a jc na to KJtiiunna A.Vi'0 IBcr. BcniinaiiGTBy KpaJi.y, H>cj. BeJiirnaircTii.v Ifpaibnuii u lIpecTOAonaJiceA- .np<K'BjeTjiirx paAiinna miKora inrje Cii.to ,na anflanii u iiko cy obii noh npcMa cjimom cbom 'natim.v y upiioMo pc,n.v Ayntmi Aa noAC panyna o npocBjcTiniM u k.vatj'piihm j'OTHHOBaMn. II aini imocBieTHii paAmmn y Hobom Ila‘jap.v iiocjohyjy cbc ocTa.no oaCuBO, naacn.nocT noicanamc ce odajo uao ,na Hirjcc.v Aopac.in bcjiiikom cbomo noaiiB.v u Kao ah hc paaj'Miij.v oiiy iiajoCnnmij.v iiapoAiiy: »BpaT je Mifo, icojc Bjepc Ciio!« II auo c y npocTOpnjo, y KojiiMa ce snoana Aana.na, Cn.nc np.'iiyiio, ancTiinenuiija iipoBc-jcTiinx paAHUKa obom npiiniiitoM mije oeTana ncaanamciia. HaAaMo cc Aa hc cc npociijcTmi paAcmmu y h h t c p c c y o m u T C M y CyA.vhc CMmmiionaTii oa KojcKai;Biix npoApacyAn. M M EH O BAhbE BJEPCKO r B A C r iH T A H A y M OCTAPCKOM KO H BM KTy. Kan o je paHHje o6jaBn>eHO, TnaBHH je OflCop n o c t 3 b h o no npenopyu.M npecBHjem or rocnoflMHa PeMC-yn-yneMe HayuieBM ha BjepcKHM BacnuTaneM y cpajeBCKOM k o h b h k t v r. M yH n C ei}). UepHha, onuiTe no3HaTor Kao Bpno cnpeMHa anHMa. C n op a3yMHo ca npHjaTeibHMa rajpeTay M ocTapy TnaBHH je nocTaBHo noneTKOM PaMaaaHa BjepcKor BacnH Tasa h 3a M O dzpcKM k o h b m k t t. OMep e(j). AnajđeroBMha, TaM0UJH.er sje - OflCop poyHMTea>a Ha saHaicKOj u jk o iih . B J E P C K O n P E f lB A h b E y M y C M M . J K E H C K O M K / i y B y . y yropaK, Tpehn A 3 h PaMaaaHa oflpmaHa je KOHCTMTyMpajy h a jaMa HHje je y CKynujTHHa MycnMMaHCKor JKeHCKora K n yC a y npocTopMTnaBHor OpCopa PajpeTa. To je yjeflHO 6 Mno npeo m h t h m aafiaBHO Bene nnaHHua o so r KnyCa. HaKOH TepaBHje flomao flp yuJTBeHc npocTopnje npecBMjemM X a y n Pen c etjieHAHja. poju je y A y o k o m nyHMM npocTopMjaMa OApwao a h P)w h b h noBaay HacM xai p HcnaMy. X a y H P enc eijieH. je 6 mo raHyt ao- ynaH �»rA JPE T V — C rp a H a lO O . neKOM snaHMMa Kao m k»hxobmm paflOM, na je ofiehao fla he Bpno papo oflpJKaTM 3a BpHjeMe PaMasana joui HeKonMKO. Ba3yHaoMxaTa sa MycnMM3HCK0 meHCKMibe. Opfiop Kny6a je 3aK/byHH0, pa ce u/iamuje cacTajy CBaKy sesep sa BpKjeMe PaMasaHa y TajpeTOBHM npocTopHjaMa m to M3a MipTapa. rnaBMM Op6op Tajpeia M3nasM obom Kny6y y CBeMy Ha cycpeT, 6ypytiH cy coe nnaHMue iberoBe yjepH0 m M/iamme Tajpeia. UJMpetbe Tpe3BeHOCTM y TajpeTOBHM kohbmkthm3. 3 Hajyhn KOAHity bojkhoct rjiaismi Opčop noAaacc na. bucuiiTaibe TajpeTOBC ouaaAHne y KOHBUKTH.ua y» ancjriiHeiiTCKOM' ,-iyxy, op6op »CaBeaa Tpe 3B<iHe Maafleacu« y Beorpapy ynyTiio jc TajpeTy npBux ccpau CpojcBa »Paaca Tpc3Bene uaaAeacu« h to oa CBaKor Opoja no 2 0 npuMjepana. npnuiiBiiui Te čpojeBe I'jiaBHii Opčop ux je pa3a&nao cbojhu kohBiiKTii.ua u to: CapajcBo no 5 npuujepaKa CBaKor Cpoja; MocTap (uymKn) 5 ; Mociap (jKencKu) 2 ; TyaJia 3 ; Buxah 3 ; Oona 1 h Hobh IIa3ap 1 koMap. ynpaBe KOHBincaTa cy ynyheHe, ksko he ce obhm KopnCH1IM AHCTOM CJiy«HTIt CBH nilTOMIlH H0jeflUHHX KOHBHKaTa. Y 6ynyhe orahe ce OBaj ahct pe-AOBHO eBuua KOHBUKTiiua, h u m ra TjiaBHu opdop npuuu. TajpeTOBH aHampaCeTCKM TenajeBH y H. riasapy. OBaj TajpeTOB Tenaj, Kojera je noKpeuyo npeifieKT raU'. TajpeTOBor KOHBiiKTa r. Mycra<t)a Kpeco Tpajao je oA noicTKa jaHyapa po Koima MapTa t. r. 'flpn Kp>my ienaja oaputaH je HcnuT y npucyTH0CTu MHjire rr. Mjcnrr&Ha, oa iiojnx HaponuTO HCTKHeuo QKp. My(})Tnjy, npeAceA£HK4 onuiTime, iukoa. HaA3opHHKa, ABojime yHHTen>a, hl-koaiiko KucTOBa onniTHHe, uypepma ujecHe Meppece h uuore y^eue. Tenaj oppataBaH y MjecHOi n ^ a p e c u cBpmujiH cy cjii A3hu cjiymaonii: H3eT6 er, Jyc^(j»6f roBiih, PauaAaH HI; Xi!(J)30 IIIeMcoBHh, XauAnja Xu.-biiT0Buh, XyćepH . Xyco yrfl.uh, PaMO Myp«h, Bex6o Xaynh, Hanu HlKpnjeJi, JlaXapuii, IiJeipKuja E$ynoBiih, Ha3mp Xycuh, HyuaH IIlKpHjeji, CejiuaH Ilenuh, Jycy<jf» ^parojiOBHanim, 3yMđep Xayith, Hđpaiiih BejciiJiOBiih, MexueA CuHaHOBiih, Xa({)H3 E mhhobh!i. XajAyp»H Xa.HUJioBnh, H(3paxiiM EjiuaaoBiih, Ca^HK H.ijaaoBuh, CyjiejuaH Jycyi})OBiih, Ocmžih Xaijuh, Xa<J)H3 A6AyJiax Kanop, Illepm}) lllanuh, JIyT<fmja MopoBnh u Auup 3ujiKHh. Tenaj y »IJ e u u j c t o b o j« c a ji u noialjajiH cy onnjeAehu cjiymaoAii: MexueA TpeCnibaii, IUyhpHj8, 3raH>Hiui, Hlyhpuja ^H3AapeBuh, Xajpo MpHOHariHH, HiiKuiiih Xacii6, HuKinuh Hjrajac, HuKuinh Ryn>o, HuKmnh AxMe’T. HhkuihK JaKy(5, Hhknmh Ouep, HiiKmuh Xapro; HuKinuh Cyjbo, HUamuh Xajpo, CajiKO 3yjiđcroBiih, Ejiuac /^epBiLincBuh, ABAHja KoftunaHiiH, Xu(j)30 A6yaaxoBuh, 'RaMiui Jycy(pOBHh, MaJinh ^paucaHHn, H6po .HoAOBaii, Xauo HuKinuh, Ccjimo HkođiiH, KajuA Koh. hHaHiiH, A6ac TpTKOBiih, EjiMac IllaOojnh, AuupcOr •‘JaBuh, Xii(j)30 A6yjiaxoBiih, TlaMHJi Jycytj)OBiih, MaJinh ^pavKaHim, 4>exo MyjAyJbeBHh, MycaT(j>a IJepaKapan, Hjiujac I^epaKapau, MycTa(J)a Bpaarn, AxueA XauuuexMCAOBiih, IJeuo HypoBnh, CaAHK CKaApaHHH, XycaFa Hujiepljnh, Ouep UpHiioiaHiiH, X iiji-= mo MyKpjnija, Aaua rJlu;»AapeBHh, AhikJi AxucTOBi(h, <I>epxaTara BapouiaHiiH, Pacuu Jbajbuh, IJeua.i 3e3KopAnh, Taxup KoaauiiiHaA, Cuanji JIyOypa, Xajiaa MypaTOBuh, X uamo. XaunpyniOBUh. Haph3 MaTOBuh, Pewe6 \HpantaHUH u Pauua 'RopoBuh. th<P H. KnacMitiMKauMja yueHHKa cpepH>Mx ujuona. KaKo je n03 iiaT0 kohuvm uapTa o. r. uoBpmcHa jc II. KJiacHijiHKannje yHe”HHKn cbhx cpcAH>iix uiKona. ynpaBa FajpeTa aaTpajKHJia je oa cbhx cBojnx KOHBHKaTa, Aa joj OTnoina-i.y H3BjeuiTaj o ycnjcxy l’ajpeTOBHx niiTaMaua-una y iukojickuh npeAMt'THMa Kao Ii o ibiix0 B0 M BJiaAaiby. Ha TeMOJby oBora H3BjeniTaja I'aaBHii OAfiop he aohhjcth npuimiinujenaH 3aKJbynaK Koju he niiTOMnii H3 ryOuTii CjiaroAaTii 1’ajpeTa, paA« Heycnjcxa y moiuiif. To pnjcup.abe I'aaBpor OA^opa 6 uhe otijaBJbeuo y HAjhe« 6 pojy nauicr ancta. UJTaMnapMja .BoeaHCKa noiuia«, Capajeso. Bpnj 6. Hobm noBjepeHMK TajpeTa y Boe. H obom. HeAaBHo je liuenoBUH 1'ajpeTOBiiM iiOBjepeiimiou y Bou. Hobom y Mjccro r. MyxaMi>Aa KpjiHHOcroBiiha r. O c u a n C nK II p u h , aABOK-lTCKH KOHAliniljcilT, UJiaHC BCJIliKli UpHjaTCJb 1’ajpcTa, Koju jc npeA ABiijc roAUHe ochobuo npBJi l'ajpcTOB iuiy6 ii HUTaommy y npnjeAopy. yieMen>MTen.M TajpeTa y Boe. H obom. 3a nenyHiix oniu AaHa ycuiio je I'ajpeTOB ui>Bjcpcu‘iiK r. Ocuaii CiiKiipnh, Aa yinianc y Boe. Hobom 50 hobiix habiiobu I’ajpeTa, oa Kojnx ey 14 yTCMĆJbauii. Mučna yTCMcJbauu jce.y cjnijcA^ha: Hopuh «I>epuA, HujKouau PyA(xn^, HaymcBiih MyCTaij)a-r HaBiih Aahm, ^pjbana ^lyuiaH II., roAe-ryHeTiih, Jjp. AHTOHiijc, l'py6aH0uiih Miiaan, MOnuicBiih Mcxmca ci|»., J uhkoBiih Baco, Kauiijaii A htoh, KapaHOBiih Gumo J., Myjia6Anh AAuja, Pii3Baii6iT0Biih A bao u Cuiiiipiih OcMan. JKhbjcjiii cujeCHIt HOBJbaHH! ( flo6poTBopHM npMnosM y HajHMsy. BpjujoAHa nonjcpenHua TajpeTa <I>aTiiMa xaHyMa XayucMajAOituh caKyiniAa je cJiHjcAchc cboto 3a TajpeT: no JI uh. 30: Bcjbo MaJioBith; no JJ.UH. 20: K. Myjecepa, P. HonoBuh, X. jJ,aBHAOBiih, M. ncTpOBiih; no JIhh. 15: /laBiiACBiih; no ^ hm. 10 : C. Myjecepa, B. Anuaca, X »tono, n . namih, Xajpuja B., 'BoKima MaAOBiih, Jby6a Xaynh, IJeunAa JlancBuh; no JI iih. 1.25: C. Coijio; no IUyi. l: X. O oho. Ochm Tora AapoBaAe cy y pynHUM paAOBHMa: A. niexfth l jacTjrHHHAy, C. (HeunTjbHBO) 1 py6am HaAaJbe cy no 1 py(5aii a^ao: X. HBOpaK, A. Ilauinh, M. IleTpoBiih a Mynu6a 4>oho. HeBpe c y a^Iioboac: JI. 'RycKOBiih n "BoKOBuh. — BpnjeAHOj. caKynA)aHimn Kao ii AapOBaTCA>UMa nena je -najOicnuia xBajia’ npnno3M 3a TajpeT y Top. Ty3/iH. I'ocn. A. IH. cai;ynHO je na cujcAy y Pop. Ty3Aii y KopncT eTa cBory oa 57 ah Hapa. XBaAa! . rajpeTOBa 3a6aBa y Boe. AylHMM. •• , Obhx Aana • oApAtana je bpao ycojoAa _ PajpeTOBa 3n6aBa y_Boc. JIyOimH, Koja jc nuajia iiaBaiipcAno A«6ap TipunoA n iiojiyHiijia OAAiinan uopaAHii ycnjex. 3a6aBy je nocjeTHO ii uaacaaHiii; H>er. Bca. KpaA.a, npHAouciiuuiu rajpcTy 3.000 AHH&pa. Ha 0By 3a6any ocBpnyhe.uo ce onuiiii>Huje y iiAyhcM Cpojy.AofipoTBop TajpeTa y TpaBHMKy. CapaAHHK nam r ahtcii ii bcaiikh npujaTeA* Pajpciu r. XiiAajeT Cer KyniinoBiih, cyAnja y TpaBniiKy, ynncao ce aa HAana AodpoTBopa PajpeTa ca cbotom oa A hh. 1.000.—. XBaAa My u hchbiio! flofipoeojbHM npMn03M y KqibMuy. - Ha HHUiljaTHBy r. CaOura MaMiia|n‘, cpctKor mnviaiiapa y K.on>HAy caKynA>eno je y koh.hhkom cpe3y A*ih. 4673.75 ao6 poBOA>Hiix iipHAora aa TajpeT u to kuko cAiijcAii: OnhilHa Y M0 A>anir 500 Annapa, qftK.ynno Mcxara ■/Ipanh; onhnna ByA>nna JI iih. 200;—, cal;yr(iio Mexara ICuAOBAjaK; ouhniia OcTpoutaii ^ hh 000 .—, caKynuo Ijaijiep UeiicTiih; oiihiuia BjeAcMiih , Bih. 333 .—, oaKyiiHo CaOHTGer HTypKOHiih; onhima Jlucunuhu ,:I hh. 160__ caKynuo Ouep Mexuh; onhima Kpymmma 659.—, caKynwo HGpuxHM Mycra<|»nh; onhHHa ® yna JI iih 404.—, eaKymio Myjo 'RccHp-Pa;mh, Te Apmji 'HaHOBiih, Kanu. y KoHuy JpHH. 1.757.75. ' • - IIopeA, ropc caKynA>eHHx npiiAora iinimiijaTHBOM r. HaMnapc, a ya npnnoMoh T. Apuijia Hailoiiuha., Kami. y KoHi«ny hohobho cy caKynnAH y cpeay Koibiiu cBory o a J^hh . 993.25 ao (>poboa >h h x npiiAora 3a PajpeT h to ka k o enujiViH: Onhuna Typnja 210, caKyimo A xmca IJajah; onhimu CcoHuiia JIhh. 155, caKynno OMep AAHKaA»I»; onhima OpuxoBHna JIhh. 105, caKyiiuo Xajpo Mamin; onhiiHa TyxoGuhii JIhh. 199.75, caKyiiwo AxMeAGer BcrAcpGcroBuh; onhima JaC* Aaimua /I hh. 323.50, caKynno Behnp 3cho. Hena je najopAaHnnja xeaAa Kano iipiiAaranHMa u canynA.aHHua, Taito u rocn. CaOHTH HaMnapu, Koju ce oa yBHjeu HcTune .Kao. upit:pTBOitaH H BpujeAaH iipHjarcA« Tajpeia. ; BnacHHK ApymTB0 .TajpeT«, OflroBopHM ypeflHMK A. X. BjeneBaij. �a Priurednci Banka d.d. a 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 | Brzojavi:Pribanha a g] jšj gj g] j2 u. Sarajevu D io n ič k a g la v n ic a 10 000000000 m iiij o n a Telefon broj 691 Bavi se svim bankarskim , trgovačkim i industrijskim poslovim a Daje kredite zemljoradnicim a i njihovim zadrugam a Prim a uloške uz vrlo povoljan kam atnjak D aje zajm ove na tekući račun 1 uz hipoteku P osreduje u svim a trgovačkim poslovim a Gskontuje i reesko ntuje mjenice K upuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire rf & r CpncKoHeBTpajiHaIlpuapepSamta s s flH O H H M a p c K O flp y u iT B O , C a p a i e B O ^ ^ (pHJiHjajie: Eaita JIyHa, ynnotieHO rnaoHHiia flHH 16,000.000' PeoepsHH (JsoHfl flHH 5,000.000'— A bpbbhtb, 3 bophhh, Moctbp, U p n iiA n y n a M a tiy jc n a jiro n o .'b n iije y jio re n a n iT C jfty Hft y jto s trtc K itm u n n c ii n o T ertjhCM p n 'iy n y E p s o ta rm a a n p e c a : ..CPEAHKA” ta H H a h Ty3Jia B p u m ncnjiaT C n iin n jiaT e n a c u n n a jt,on n h n n ir C T panin i im ja n n jin , a n a 3 a x T je B jta jc o cncM y u n e s e n a o C a n je n iT e n a a a a a a a a a a a a a a a a a a �PTaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa. CpncKa ripoM eTH a BaHKa (A eO H H M apC K O UeHTpana Capaleso a p v u it b o tm b(oh kis ) <S>Hm«jana TpyjK 06 aB/ba CBe čaHKapcKe nocnOBe HajKyjiaHTHHje. - BpuiH KynoBMHy AtBM3a no flHeBHOM Kypcy. - ftpHMa yjiore Ha iUTejiH>y u yKaNiahyje no noroaSn. ▼TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTVTTTTTT TTTTTTTTTTTTTTVTTTTVTTTTTTTTTTTTTTVTTVTTTTTTTTTV d Obućarski modni salon 0 P cip irn ic ci 0 M. Ljubović H a m d ija K o p č ić na tehničko-obrtničkom m uzeju u Budim pešti ispitani o bućarski m ajstor i a p solvent bečke stru čn e škole S a r a je T O Ćukovića ulica broj 8 izragjuje sv e vrste luksuznih cipela u svim bojama i najelegantnijoj fazoni. — C ipele o r t o p e d s k e (cipele za b o lesn e no g e). Specijalno šumske cipele Sarajevo Strosmajeroua ul. - Tel. 619 preporučuje bopulo skladište pisaćeg 1 risaćeg m aterijala j Ibrahim Š a b a n a g ić i s in o v i Sarajevo, Kundurdžiluk^27 Trgovina manufakturnom robom i skladište gajtana Interurban telefon 481 (radnja) Interurban telefon 767 (stan) 'TTTTTTVTTi p > A A A A A A A A A A A / A A A A A A A A A A A A A A A A 1 A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A AA AA A* A A A A A A ^ j � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fbae533cc39e17c2077b4c15079228be.pdf adaa6ef0c91fffe496703c9429ac0c72 PDF Text Text n o o jT a p H H a n u a fce H a y t o t o s o m . JIH C T T A JP E T A APyLUTBA 3A K y jIT y P H O M3J133M i . (i 16. y M|eceuy. ToAHHa VIII. H EKOHOM CKO nOAM3AH>E [M yCJlHM AHA CapajeBO, 16. B poj 8. M aja 1924. C A A P J K A .jV MyxaMefl, M. KaHTrtpijnh, 3arpe6: ErsamHe 3HaHocin ckmx Hapofla. XMrnjeHCKM 3Hanaj CBeuiocTH. ApceH BpHueJiiifl.ee: Mbo Boj .oBHfc. Jejia B. OcTOjnh: BennKH opan. Je.ia B. OcTojith: y c j pa3roBopy ca caMOM co6om. MvcTatpa A.,im;a-:i(|>nh: flBe reHepauHje. A t ;i Hcphec: Ma »Hqbmx jincTnfca«, HeijMirja Caxnp: Tpaajn. HoBCJia npeBOii c Tj’ppKor. B jejičoa u . Pnjemi xa3pe™ OMepa II. Xa/iH({ie. CipHMeBa ibyOaB. — <I»panuycKe HoBP.ie. dlppBeo P; HeHPiih. CyjipjMaH M.vpeeJi: EnnrpaMn. '* i: CaKiifi Hapofliie njecMe: H»aia HMaMOBa, XacaHara. — 8a6HJbe*iin: Ariih. OEJbTOH: Apcen BcHuejiiiflec: Bepnep cJjoh HajnenciaM, uiBejfeKii hpniio> BHjeflau. (no CTyaHjit DiBeucKe cimcaTejbime Acf^ifa AxH(|)eJiT). KpononciiH: Me^yco6HO noinoMarame koa > k hbothk>3. Ko je Pacnyt>MH? CiypHja o MBy BojHOBnfcy. »JyrocnaBeHCKa hbHBa«. rA JP E T O B r/lACHMK: PaxMeTynnaxM a/iejxn! EflMyHfl K oh. 0cHyT3K TajpeTOBa nofldfl6opa y TnaMOMy. HajMnaJjn nnaH yieMe/i>aH flpyuiTBa Tajpei. H obh nofloflfiop Tajpeia y Jajuy. Ao6poBon>HH npniior l"ajpeTy. BjeHsaibe. H obh nofloflfiop Tajpeia y Boe. Ay6HUH. BenHKa roAMWK>a Tajpeiosa 3a6aBa y TpefiHH»y. npHno3H sa Tajpei y TopamAH. 3 a6aBa nofloflfiopa Tajpeia h flpyuiTBa »JeflMHCTBa« y flepBeHin. Hobh nofloflfiop Tajpeia y BHioerpafly. ypeflHHK: A. XH(p3H Bjeneeau. U,HjeHa rofl. »0 fl. nojevu mi 6 p o j 4 A. TiauH ao6nBajy jih c t y nojia unjeHe K oa D iaB H or O u 6 o p a hjih Koa y n p a B a — fajpeTOBHX KOHBHKTa. — �u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 flhcijshi kapital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1,400.000 /' y. r Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa tO°0 društvu „Gajret”. '•'■Jj Iu t I j i D O iO JBBBBBBBBBBBBBBli za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Saraievu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške Safe«Deoosit na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6°/0 netto na godinu, a sa otkazom iznad 6 % i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama fgBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBI Ii0 1 TD. 1 �J1HCT TA JPETA A P y iIlT B A 3A K y JIT y P H O H EKOHOM CKO nO A H 3A tt>E MyCJlHMAHA M3^a3H 1. h ToAHHa Vili. 16. y Mjeceuy. Bpoj 8 Muhamed M. Kantardžič, Zagreb: Hnjena rofl. 80 A- riojeaiiiui 6poj 4 A. Tšauii flo6iiuajv aiict y noaa mijene koa I'aaBHOT OaGopa umi koa ynpaBa — rajpeTOBIIX KOHBHKTa. — Neobično plodna prevodilačka djelatnost započela je onda, kada je arapski jezik postao općim književnim je­ zikom. Urođeni inovjerci prevodili su na arapski vrijedila djela iz slrskog, perzijskog .grčkog i indijskog jezika, Oso. bito po'voljoe prilike za ovakav rad bijahu za vladavina - lUilifa El-Mensurft (754.—775.). Hurun-urRešida (786.— I. Arapi. 8(19.) i El-Mc’muna (813.—833.) pa ovdje i počinje povijest Ne dohiješe slave Arapima možda vefičanstvcua m atem atil^k o d Arapa. osvajanja triju kontinenata niti tr?>pjesy"njili<»va oružja; u Abasovići preuzeše god. 750. halifat od Omejcvića i povijesti narodu kud i.kajno više <od 'to g u stoji njihova to u osobi Ebu’ l’Abbasa. čija krvava vladavina trajaše odlična njega svili znanosti kalo i bfeo cvjetanje učeonih samo 4 godine. Njega naslijedi' El-Mensiur. Ovaj je u najškola ni Bagdadu, Damasku, Kordoni i drugdje. Ne nmže—”TazRčitijim smjernima uvodio duh novoga vremena, a da se tvrditi, da se veliki uspjesi ovoga nafroda bili uvjeto­ tome dade i vidna, izraza, premjesti svoju rezidenciju iz vani nutarnjim bićem njegova ćTulia i k a rak tera,' ali se Damaska U/Bagđžd, u čijoj se okolini od nekoliko milja ipak ne da poreći, da je .tiMmagi udjeli svakako žarka n a § c centri vladavina moćnih kraljeva. Trgovina oče­ fantazija i živahni temperament Arapa. Sama nemoć nje­ vidno (»življe. Plovidba po perzijskom zaljevu i pdatle govih protivnika, zatim oholost i fanatizam, težnja za sja­ dalje pribavi trgovcima, naročito onima iz El-Basrc. silna jem i častoljuMje njegovih vladara su najglavmiji faktori, bogatstva. upoznavanje ljudi, (svjetsko iskustvo i najrazkoji ozrokovahu njegovo krasto i snažno cvjetanje, ali i lKlvrsnije znanje. brzu propast. Arapi ne htijahu ili u kom pogledu, ctćLzai- ' El-Basra postade sada mjesto, oddkle su se širila i ostanu za susjednim narodima, koji im n«J bijahu dorasli u E p k n & a dobra držalve. Ovdje je živio ’Amr ibni Ubejd, oružju i. moći. koji je živo radio na obaranjii dinastije Omejevića. Drži Ako. uporedimo najelementarnije pojmove ovoga na-1 .se dai je on mnogo utjecao na El-Mensura. da je ovaj roda o znanosti i umjetnosti prije objaivc Islama sa sta­ . svoje prijateljske naklonosti prema kulturi zaista pre­ njem. kulture u doba El-Me’munovo. ondti nas zaista mora tvorio ni djela. Na EI-'Monsurovu se zapovijed počelo sa zapanjiti brzina, kojom se .ona razvijala. SVfctska povijest prevadanjem stranih djela. Iz grčkog su se prevodili me­ ne pamti ni jednog naroda, koji bi tako brzo firošao faze dicinski radovi, iz s'anskrita prevede Muhamed ibni Elsvoga života; nijedan narod nije s takvom silom izišao Fazarf astronomsku zbirku Sindhind. Ćint su. ovi prijevodi iz tame svoje egzistencije, da opet nakon kratka ali vi­ izašli, počeli su ih Arapi sa. svom svojom prirodnom marsoka cvjetanja, nakon veličanstvenih i trajnih uspjeha Ijivošću obrađivati i produbljivati. iščezne sa svjetske pozornice. Privi grčki matematici, koji su na arapski prevedeni, Za povijest razvoja matematike je od najvećeg zna­ bijahu Ptolomej i Euklid. To se dogodilo za vlade Harun-ur Rešida. kada je čenja- što podrobnije promatranje stanja znanosti kod ovoga naroda, jer su Arapi posrednici, preko kojih je njegov vezir Jalija ibni HalrJ Bermeki dao prevesti ve­ kršćanski Zapad primao klasičnu naobrazbu. Ali se na­ liku zbirku.- poznatu pod imenom »EJ-Midžisti«. • • Jedan od najpoznatijih arapskih matematika koji je žalost izvori, koji se na ovo odnose, nama vrlo rijetko ujedno prevodio iz grčkoga, bio je Elutl Hasan Sabit ibni pristupačni, a oni, do kojih možemo doći. nalaze se u vrlo nejasnim manuskriptima. Tako je i kulturna povijest ono­ Kjiirah ibni Mervan el Harrani. rođen god. 836. u Mami­ ga naroda, komu Zapad duguje zahvalnost za tako velik nu’ u Mesopotamiji. Isprva'on bijaše sarraf, a kasnije dio svoje kulture, još zastrta gustim velom, pa je radi se preda znanosti i steče u Bagdadu odlično znanje ne toga s velikim poteškoćama skopačno organičino prika- samo kao matematik i astronom, nego i kao izvrstan poznavalac grčog i sirskog jezika. Kadai se je povratio u zivanje razvoja njegove kulture. Ja ću u ovom poglavlju da iznesem po mogućnosti svoju domovinu, bude odanle radi nekih nesuglasica sa što kraći pregled.nastojanja Arapa na polju matematskih svojim plemenom prognan. Sada se on ponovno vratini ili egzaktnih znanosti prema podacima Cantora, Walli«a, Bagdad, gdje osta do svoje smrti (901.). a umro je kao najveći .dostojanstvenik lialife El-Mutadida (892.—902 ), Cramera, Wcidlorai. Marie-a. Steinschneidera i drugih kulturnih povjesničara. Ponajprije ću izložiti sve ono. što Medu njegovim spisima treba spomenuti Apolonija s Perge. Arhimcda. Euklida. Ptolcmcja i Teodozija. su nama Arapi od Grka predali; pozabavičemo se dakle Otprilike istodobno sa Sabitom između 864. i 923. arapskom prevodilačkom literaturom na polju egzaktnih .trv‘bii spomenuti Kosta-ibni Luku, kršćanskog filozofa i znanosti, • • • EGZAKTNE ZNANOSTI KOD ISLAMSKIH NARODA �C tp a n a 118. >r A J P E T« B p o ) 8. liječnika, koji je također iza sebe ostavio znatan broj za život svježa nacija neoslabljenu preda Evropi, koja prijevoda iz grčkog. se počela buditi. Čitavu drugu polovicu X. vijeka ispunja Ebul-Vefa Ne smijemo preći, a da ne spomenemo jedno podu^Muliianjfcdi ibni' Muhamed El(Buzdžani <940—998.) Jiz zeće, koje je učinjeno za El-Me’munova hilafeta; to je Buzdžana, koij ije poznat kao vrstan prevodilac Diofanta. mjerenje moridijanskog stupnja u ravnici Sinear u MesoVcć u 20. godini napusti on svoju domovinu i uputi se potamiji, koje su preuzeli arapski matematici Halid ibni u Irak, gdje je studirao spekulativnu i praktičnu aritmc- Abdul-Melik i Ali-bni lsa, da bi odredili opseg zemlje. tiku te geometriju. Pod spekulativnom aritmetikom ima Rezultat malo zaostaje i za najpoznatijim novijim mjere se raz'iimetij ono, što Orci zovu aritmetikom, dakle teo­ njima, dočim u pogledu točnosti Eratostenovo mjerenje rija brojeva i algebra, a pod praktičnom aritmetikom kud- i kamo za ovim zaostaje. Kao savremenika El-Me’munovai treba spomenuti prosto računanje ili logistika kod Grkal Grčki pisci, za koje rekosmo, da su ili Arapi prevo­ matematičara Muhamed ibni MusS El-Hvarizmi, čije dili, jesu pored velikih m ajstora Euklida, Arhimeda, A- astronomske tablice »El-Sindhind« bijahu vrlo cijenjene. polonija, Herona i Diofanta, poglavito takovi, koji da- Ibni M usa se je uostalom odlikovao i u drugim m atemat­ doše Grcima t. zv. »maloga astronoma« t. j. lakše zbirke skim disciplinama, a naročito u trigonometriji; mi ćemo astronomskih tekovina. Arapi su imali Za ove radnje, se kasnije još s njime pozabaviti. kojih je studij trebalo uklopiti između Euklidovih ele­ Nadalje su živili u isto vrijeme astronomi Ebu Mamenata i Almagesta, posebno ime, oni su ih zvali »sred­ sar Džafer i sinovi Musa ibni Šakira Muhamed, Alimed i njim knjigama«. Hasan (poznat u evropskoj literaturi pod imenom AlhaOd drugih pisaca, koji bijahu Arapima poznati, može zan). Oni su -u Bagdadu mjerili prlklon ekliptike prema se spomenuti Jamblichus, Porfirius, Nicomachus i Pafp- ekvatopu i našli za to 23n35\ a od toga se ne može šta pus. točnije zaželjeti. Istodobno pada i cvjetanje astronoma Potrebno je spomenuti, da su uvijek ovi arapski El-Fragani, čija su »Elementa iz astronomije« sm atrana prijevodi bili praćeni komentarima, koji su biti katkad ,višeputa jednim ođ najboljih djela toga područja. On je od velike važnosti, no o ovom će biti kasnije gdvpra. naiJisoV jednu radnju o sunčanoj uri i astrolaibijima, ali Prevodioci, o kojirpa smo do sada govorili, pripadali ona nije nikad Štampana. su svi Istoku. No ne ^jjaše samo Istok, koji je primio Sredinom 9. vijeka živio je i radio jedan od najzna­ Islam, arapski govorio i podučavao; uz istočne Arape menitijih matematika i astronoma arapskog naroda, već imamo i zapadne, koji su nastavali sjeverno afričjsor'p rl- spomenuti Sabit ibni Kurrah, poglavito poznat poradi morje, Spaniju i Siciliju. svoje« Teorije osciliranja zvijezda stajaćica«, gdje on izDuž afričke obale, širjo se* izvrsno Islam prem a Za­ .laže da se stajaćice gibaju čas naprijed u smjeru 12 zvi­ padu za vlade iVelida I. ^05.—717.) i za vojskovođa ježđa životinjskog pojasa, čas natrag, čas brže, čas laga­ Musa’a i Tarik-a. Ov^j drugi je onaj, koji je svoju ratnu nije, da je nadalje i ravnina ekliptike podvrgnuta tako­ sreću prenio preko Sredozem nog M ora i zaposjeo U vim periodama. Ovaj krivi nazor potječe iz loše uspo­ maju 711. na španskom tlu on,u strm u uzvisinu, koja se redbe podataka njegovili prešasnika s podacima njegova prema njemu prozva Tarikevom , Džebeli Tarik, GibraJ- vremena. Safljit ibni Kurrah je prvi sa znanstvenog sta­ tar. S ove čvrste točke bude veći dio Španije zauzet. Ali jališta posvetio pažnju krivuljama, što ih opisuje kraj ka­ velika udaljenost od prijestolnice dala je emiru Španije zaljke sunčane ure, a koje su krivulje 2- reda. Time je prilike ,da se što všie oslobodi od halifinai utjecaja i da on osig u rao , sebi mjesto osnivača arapske gnomonike. bude slobodan. Cim su A basovići'došli na istoku do mo­ Razvoj gnomonike kod Araipa bio je Uvjetovan i religioz­ ći, država se potpunoma raždijdi, ier emir Abdurrah- nim potrebama. Trebalo je u sunčanu uru unijeti i kiblu man Omejević osnuje 747. špansku dinastiju Omejevića. t. j. pravac, koji je vodio prema Meki. Kazalo te sun­ Halifa El-Mehdija (776.—777.) pokuša ponovno povratiti čane ure stajalo je okomito; jedan posebni činovnik ču­ Abasovićima vlast nad Španijom, ali uzalud. I afrikansko vao je taj sat stalno i morao je javiti ,kada koincidira se primorje odijeli od m atice zemlje. U početku IX. vije­ sjena gnomona s kiblom; tada je vlastita sjena ondašnjih ka nasta ondje jedna država s glavnim gradom Fezom, stanovnika padala u smjer kible i tim jo onda svaki mu­ a ova opet posla svoje koloniste na Siciliju, gdje nasta sliman mogao revidirati, da li se pravo okretao prema jedna nova muslimanska dinastija, koja je gospodarila kibli i kako se pravo okreće. Unošenje kible je zadaća nad Sicilijom. Sva sreća, da nam ovdje nije zadaća da sferne trigonometrije, koju su i Arapi znali riješiti. se bavimo pojedinim trvenjim a i ratovima, koji su nastali Nešto kasnije od Sabita, oko god. 880., živio je naj­ između ovih pojedinih dinalstija, a koji su prouzrokovali veći airapski astronom El->Battani (poznat i pod imenom Albategnius), naizvan po rodnom mjestu Battan. arapski brzu izmjenu lica i porodica sa pojedinih prijestolja. Ova trvenja urodila su time, da se je i u nauci poka­ Ptolcmej, kako ga naziva povijest matematike. Kao liazao jedan zastor, koji je dijelio zapadne Arape od istoč­ lifin namjesnik sjedio je u Antiochiji, a svoja je opažanih. Između njih je vladala zavist i m ržnja. Zpadni A ra­ nja pravio ’ u mj'estu Er-Rakkai. pi nisu uopće htjeli da znadiu za djela istočnih, pa su El-Battani je u velikom dijelu naslijedio sistem Ptotaiko oni sami počeli raditi znanstveno i samostalno, a lemejev i trudio se prije svega, da njegovim računima dade veću točnost. Tako je on odredio gibanje stajaćica, to je mnogo doprinijelo njihovu kulturngm napretku. No Arapi ne bijahu samo vrsni prevodioci grčkih djela, koje reztultirai iz pomicanja ekvinokcija naprijed, i na­ oni su i mnogo svoga doprinijeli za razvoj egzaktnih na­ šao je da one prevale 1 stupanj u 70 godina prema ne­ uka. Pored njihovih kom entara grčkim piscima vrijedno točnim podacima Hiparka i Ptomelcja: u 100 godina. I u pogledu veličine ekscentriciteta zemaljske putanje došao je spomenuti i njihove originalne radove. Sam halifa Abasović El-Mcnsur posveti se s osobi­ je on vrlo blizu novijim odredcnjimai. Našao je dužinu tom ljubavi astronomiji i filozofiji, pozva na svoj dvor tropske godine = 365d 5h 46m 24s dakle za 2m 22s grčke naučenjake, da mu podučavaju sinove u klasičnoj manje. Engleski ga astronom Halley u ovom pogledu ži­ naobrazbi. Tako je postepeno prelazila znanost sa pro- vo ispričava u »Philosophical Transaction«, pripisujući padajuće Grčke na pobjedonosne Arape, da je opet ova ovu netočnost prevelikom pouzdanju, koje je polagao El- �B p o j 8. »r A JP Battanj u Ptolcmejevai opažanja- Mnogo bi bolje učinio, misli iialley, da je isporedio Hipparhova opažanja s Ptolcmejcvim. Ef- Battani je konstruirao i nove astronomske tab­ lice, koje su radi točnosti još dugo vremena bile osobito cijenjene. Dijela ovoga astronoma štampana su prvlput god. 1537. pod naslovom »de scientia stellarum« sa opas­ kama Regiomontanusa. El-IMtani umrije 928. god. p. 1. (tu s.). (Svršićc se.) E T« C tpa H a 119. Gbctjioct H'Ma bcjjh'K'HyTnpaj n na ircnBoiMibe. Ona noTiiOMajKC inuxdbo pauilnAbc. On v’line 'vtviaAe h jep]H«w{e BejrH'iMHe jKHBOTmbe oa hcto rtjie-Me Bimie he riainpcAOBara y pacry OMa KHBonnba, noja Gopaun na obcT.TOCTM aicax> OHa y MijmKy. He caiMO na OHJbKe n iWHBOTHibe, ©eh h iia 'ioucata cneTJiocr HMa jau h iionojban yTnuaj. Ona' yjiaon y iberoBO Tejro acpo3 a«»Ky ® ohh. Ha nyTy jy yiiyTpaiiiibiocT Tejia obotjioct naruiaRH na OMenby, a t,1 je Konta, Kojovt je uiOKpH'BeHO peviio tojio. Hna.it drpoAbpe AOBOJMia nojiH'iHiia y ymyT[>aiiiiibocT n thmo hma no»ojbuo AOjcTBO. Hmhihm yTHH,a.jeiM nonehaiBa ce Gpoj HpBoirHx aqwDiHx epirapa, xoMoivioGinia, rtojn y arainoraibcatOM n noBeatOĐOM opranimoMiy hma ona j hcth X M rM JE H C K M 3H A H A J C B ET38AaTaiit rtojn nvia x,nopo(j>Hjr (dejiena Gojena MaTepnja) AOCTM koa GHJbanta, jop ynnja y coGh ©3 ©a;vtyxa acnceaimic, Qypme je uramop cnera jiauiBora na aoMJbU h Gen ilo- pat'tn caropenaii.a MaTepnja, mumc ce npiira H,e.noi;.yimia. ripoMBiia iviaTcpnja y TCJiy. 3a moBOJbiio Aejoiino omn'.iioiOBe cbctjiocth h tooijioto ona Gn inćuna Guha y 6poo ■yiPHinyjia. Oryina uma iiyui)o ciMmcjia uito cy erapu nep­ cth Aa nancAOiMO one npmMope. 3 hmiii'hx 'Mecena, iKajita cy Aaiin pajutpahn m itaAa je lrajMaibe lOBer-iiocim,. Anita cujanim© oGojKaBajiiH cyime. paiu:heiny woivo nnr Majio 111c nraaipoAvj.v. rTainoiiiiiinn <ftn3H'Ka yniH Aa je c©erjioar TpaHCBepeaji'iio Tponey AvGoAo.inn 1 iniM a, .AOiu’ie cvurnamr 3 panju tMa.’io 'Aomt|\y, jKMLC ercpa, 'ihjh cy rajiacu liejeAuaiKe AywtMiie n panviajber cy pada hcto ropiiiraii.H, jop je ma imcmnaMa JiHMHTor TpajaH>a h Ty HojeAHaatocT Harne oko ocoha imme cbct . iocth . H cth je. riojaB h nott jioho pa3nnjeirux Kao oneTJiocne Goje. Gyiu'ianiy cbctjioct, Koja na/M y nejinnn H34’JieAa jeAnocraBiio Gh.’ij , mo/Kpmo ;;a pacTa- h ciiaMtJfTiXSl,piiaH,a, ’nuje je no.no Te,iro nenpccranid n;ijiO /K O H O yTHuajy cbotjioitii h oGpanno v'iejCTiJo koa Ma­ bhmo na mene cacrojate, Ka^a je npon.yCTH.vro itpo3 eraKJieny npoi3My, ppn Heviy m^ emo AyniiHe 6'oje; npBeHy, jura h oua6nx EciorrMana, moju narne AaJioito ina ‘ce©ej»y, PAe 3HMH citopo iiuocT M O ceH ,© Tpa.je iioh. napaliyacny, 5K.yiy, 3ejieny, OTBopeu<yvn,jiaiBy, 3aTiiopono iuia©y h Jby6nnaiCTy. noarojH jom jeupa CBeTJio<mar" “"^IOBOJblHO je AejlCTBO CBCTJIOCTH H itpo3 nauic omm; ’inMe ona yTune na Harne jmonojrosKeibe, a nocprvnio n Goja, Kiojy mm ne mok6mo a & pajoa<j>3na.Morl ajm ito ja je naiyniK> yTBpbe«a, micoaBaHa. vATpasHOJierna cbctjioct. Ha aauie 3Apa®Jbe."0BaKH je noBeit cyMOpaH itaAa je HeGo oGjianHo, a c.Bent h Beceo .ita.;i,a cyiiniann ©pant Upuenia cBeTJiocT BehumoM Aaje TGnjiory; iuiaBa, naera h yjiTpaBMOJieTna PMajy Binue xe.MM.faKO apjotbo, irpoGnje TaviHir oG.Tan. Tmvie ce oGjauiibaBa nrro iiajBehn 'đpoj ca.MoyGHjc.TaBa Grma y AoGa roAHHe. r;?ua a }KyTa h 3ejieiHa qy bhuic oimniHe npnpoAe. M3.T0 CBCT.IOCTH H HITO C.V OC.ybeHHUn', KOJH 5KHB0 V OBeTjrocT HBia Bpjio hejmitn y raijaj na . , Gjietpi h crajiHO aiepacuo.TontffliH. nvnmn'ii h< l Mbhx Onha. Pauiheme 6nji>a/Ka7 bejieHo ppcTHH>e, ©nb npeAocie. Ha.iceBep, TnpiTe Aa ocK.VAHpa onecaaio na cbctjiocth yojieBara, mro CBaiKM novubop TjrocTir (»Ma pbano APjcrno na hobckobo amparube: npo3«a M3 HOK.ycTBa. IloMohy jebite viaTepnje, noja ce 3ome xaiapo(f)HJi 0 Hajiaan ce y 3ejiefiHM AeJionnMa 6m- y01K>Kyje kjioh.vjioct, tpomoct h ma.tokjibhoct. Jbana, cyHnaiHa cbctjioct ocnoeoGjbaik Ghjlik^ ;;a |yoMe 3anaweH0 je Aa ce y Behinvr nraAonKvra, nAe je y ceGe yir.ibeny KiacejiHaiy, KOjy hsahui^ ntuBOTHibe h ooitVAHUja y cneTJinvr jrpocropnjaAia na paA, cne Brane noja ce CTajfflo Ha.Tia3H y BanAyxy h Aa hct.v pacTaBH y iirapH KpaTFtonHAOcT. Ma Aa vcanpinp.iia tpxhwk3 ocReTyr,i.eHHK h KHceoiirac. yivbeinnc Gana y Gujinu iipe- jbPiba Aairac aaje aobpjuho .BesirraHiive cbctjiocth. Hitam TBopeH y uiTHpaK, niehep h mbct, a laiiceomiK će ocjto- onoj TpeGa lipeTiioc-raBuin npHpoAirv ahpbh.v cnemocT. GobaBa h Mema c BaaAoraovi, OAa<KJie je h y3eT. 3a xpa- noja. je Mitoro SApaBHja 3a onu. y norao,jiy HyBarba ibeibe, pamhejbe, ipeTaibe, MHpnc u Gojy (bubica noTpe- O'inj.v nroAiio je Aa or\ie aiaBeAC.'io ona xirrHjeHCKa arpa6yjp cbctjioct, Kojy majbe cyunte. BHJia: 1. coGa na paA TpeGa Aa je OKppnyra jyry ne Ga BejMKor je »iianaja yranaj crgulocth Ha CHTue, ćavro 3a to, uito je" j.vnana CTpana TOiurnja n oyiwba, i?eh h HiTO je •CBOTJinfja; 2. m3 coGe TpeGa pa^imit Aa iojih-m okom HeBHAJbHiBe r.ihni»me, 3BaHe GaKTepnje. Ghh kham jeAair apo aieGa; 3. cmptjioct TjreGa Aa AOJianrr OpraHH3MH HOA I10B0JHHHM VCJlOBHMa 33 5KHB0T, Ma cy BeoiMa CHhyHiHH, 3Gor orpovunoi’ h 6p3or paavtno- c 'Jipbp CTparic, mamo are Gh cemma apo-hp py«e naaaJia na HcaRaiba, a imim 3601’ ttoixoBor orpoHuor A'^Tna. nrpajv upe-AMeT ipa-Aa. . . P okjhh cimo Aa je cyn»rama cbct.ioct neonxoAHa B6JTHiKy yjioiy. Obh nooKvuhiH. icavia ce HaoTane na uojn GojiecTan ;i,eo SMHBOiiHibCjcor h.’ih noBenjer Tejia, hcth HOPOAGa h aa jhvacko 3Al>a«©p. Ona noiio.ibn.o vthmp M'opy iioniiijHO Aa yHM.um*'. Be3oj»ojiraM Hay,miHiM oiih- Kano aia nApanor, Tamo n na Gojieonor noBeka. y noTHMa yTBpbe«o je, Aa KaivO-cyH»ia/Ha, Tai;o h ejioKfrpH'iHa Bmje ©peMe CBe ce BHiiie. vboar nuMiiacTmta y cjioGoAHoj ripHpoAH c iHBJiaraibeM Tojra /HeiiocpeAPOvt yiiHcbctjiioct, yHHun'aBajy 6aiKTeiMjc h y.MaH>yjy ibhxoix) ’OTpOBHO APjCT’ĐO. a TO HVIy'HH3Hp3H>e HJTH Ta Ae3MH- Hajy cyiinannx apar;ona, 3aii«ia&ajyliH jPAirno r.naBiy. (J)eK.ipija, iipHiniciyje ce X0MMjoiooM yTHnajy cbctjiocth. JIpkobhto AejcTBO cbcttocth XBa.Tin .jom CTapn Xr©noHa/it h one GaicTepnje, Ha icoje hc MO/Ke Aa yTnne naa;o ltpaT, a oa catopa cy cTuopomii HajKi’iiiiTH nanopH 3a cyB h apeo BJiantaH Baa;i,vx, toko h najjana xeMHjoKa »iipmpo;ijiro jieneibe« Mnronra GojiecTH stao: Ma.aoic.pBaiinMcenTH'iiKa cpeAcriia, Glinajy .VTHnajftvr obctjiocth hocth. pey.MaTH3aia, wGepic.rv.T03e, ninc.]X)(b.v'Jro3a, (iiiehepne Go.Tecmr, nrxTa n AP- Ha narc.ToibcnioM oa iteTpa. y/HMurreHe. H cto Tanco oiaonepHivioHTHMa je VTBpbeno Aa ne onro HonoKpHBPiioiM, orpabenoM n jyipy OK]xmryTOM MPCTy jiejKe, Go.tpoimihh na h]xicthphh u .tu toii.tom caMO• aionocpeAiia c.yji'ininn, nero n AH<})yniia Aiieumi necity roAH, wen»ajyhn cBamira r> ;to 10 MnniyTa no.noobctjioct CMcra ]vinflip]i»y GanTcprija n yjraiiiTaBa mx. ■/icaj Tejia, m Gh ucjio tpao Ghjjo M3j10.51te.110 Heiiocpo/unoM caiMO uito je ono ;ijejcTBO nerupu nyTa onopnjc. �»TAJPET« C tp a n a 120. yTHuajy cgwnftHe oBeiuiocTH, ocom rjiaiue, Koja Tpeda ja je 3aK.uoifaOHa. IJpu cyinaiby hma jicicobhto jejcTuo •KHiJioTa iObctjiocth. Orna M3aoH'j»a jaivO anojeibe u hh-mc oc.i060basa m io He eaato o j cyiunniiirHx tchhociih, mero H OJ prpom™x MaTepHja y H>a\iy. BernTaM cruopeHOM tootiotom ijojanasa ce npopoc oiocHjauHje, a THiMe ce yoiireBa ja. ce y Tejiy HCToaie cyRHHiiie, urreTHe Maicra (npM roja33iocni) h carope wenoTpetiHe KOJiiHHHHe iueliepa (aijw mehepHoj Gojiocth) m orponire (MaTepnje (inpH j)<yMaTH3My, rHxiiy, mojairpu, h jp.). Objc Tj>e<5a Ha<iroMeaiyTH, ja je cjHHLniia cbct.ioct. i,ao ih 'irejoiBOJbHa, mremia aro ejpaBJBP. Ako ce Tejro cyBHUie si3Jiaace cbctjiocth, nacTaje 3aiiajbeH>o Koace, H3.THK «a oneKJiHHe: Kocna jaa;o nonpBemi, cr.Bapajy ce MexypH, oceha c e 6 0 ji, a JiocJie, hokojihko jama nacraje jbyiuTBH»e Koace. Ako jaica cyariana cbctjioct cm im o jejcTByje na K03«y, onja oBa yTBii,a,jeM xeMHjciKHX cbct,70cbihx opaROBa oionpmiH u Kao TaiKBa Gojbe yuiHja y ceće, oyBHiii|Hy, JUTemiy uro ojpaBJhe, KOJiH,miiiy CBetjiocth. IJpiia Goja Koace y craiioBinHKa JKapirax mpejejia Ta'Kobe niMa y jio ry j a caxiyiBa ymyTpaiuibocT Te.ua o j npeKOMepnor jrra p aja cbctjiocth. I7o pe'iHiMa (jfuf.'iocoijia OneHcepa mmbot je npH.uamobamiibo yHiyTpaJiiJbiHX ojHOca opraaiM3Ma macnpaM cnojbaiinbHX ojnoca. mro cc u y OBOiM nojaBy jacno o rjie ja . K. IV O V đ JN O V IĆ (Povodom članka u »Književnoj republici«). U zagrebačko-koprivnickom časopisu »Književna republika« izašao jfe jedan napadaj na Iva Vojnovića. pje­ snika Smrti Majke Jugovića i Dubrovačke Trilogije, u kojem njegov pisac g. M. Kfleža. između ostaloga, vefli i ovo: I. Vojnović nije nikakav književnik, nego književnički amater i diletant. Njegov stil je tipično diletantski. To je vječna prenatrpanost bojom, poredbom i slikom, parveoijsko naigomilavanje sukna, svile, čilima, čipaka, pretež­ no namještajnoga gradiva. Odatle njegove dekoracije koje uvijek stoje kao kulise. Za to je počeo pisati drame, jer dram a rad i sa dekoracijama *i kulisama. Doživljajna podloga njegovih tema vrlo je bijedna i ograničena. U Iva Vojnovića nema nikakva znainja. Njegov jezik je reeitatorski plitak, lažan i prazan, jer nema unutrašnje di­ menzije. I. Vojnović je kabinetski dekadent, koji gleda na život kroz vrlo uski kotačić crne vla&teoske reakcije. On nije nacijonalni pjesnik. Nije psiholog. I tako dalje, i tako dalje, na način koji 11a više mjesta odaje da g. Krlcža nije pogodio ni sadržaj nekih pjesni­ kovih djela, niti pozna sredine koje je opisao, niti prilike iz koiili je ptfesik proizašao. Tu se veli i to da se je pjesnik neovlašteno izdavo za aristokratu, grofa i kneza; a kad tamo. I. Vojnović se mije nikada potpisivao ni knez nj grof. (premda je jedaai njegov pregj uistinu bio ruski grof. za vrijeme carice Jelisavete), nego ga kritičari rado nazivlju pjesnikom aristokratom i knezom pjesnikom zbog visoke otmenosti njegovih dijela. Povodom takvog, posve neknjiževnog napadaja, do­ voljno iic istaknuti dvoje. Ako I. Vojnović nije nacijouailni pjesnik, čudnovato je, da je austrijska vlast godine 1914. progonila i takvog neopasnog »amaltora i diletanta«. Ako je to samo diletant i amater, nejasno je kako su mnogi domaći i inostranski kritičari, nemoljeni i neprimorani, toliko hvalili ovoga E p o j 8. pjesnika. Na to ima jedan djelomičan i nehotičan odgovor u samog« Krleže. On veli: »Uz ove negativne momente, dolazi i p o z i t i v a n da je on (I. Vojnović) u trobojno vrijeme osam ­ desetih godina, kada su kod nas cvale rodoljubne davo­ rije, i sve se pohrvaćivailo i transkribiralo za biscrnicti ili brač, ipak, kakav takaiv, značio jedan izvjestan knji­ ževno uslovni p r o g r e s , u koliko je danuneijevska fra­ za progresivnija od krčm arskog zagušljivog malograđan­ skog m entaliteta«. . . Izuzevši danuncijanizam o kojem nije osamdesetih godina kod nas bilo -ni govora, ta stavka sadrži jedno is­ pravno gledište s kojega treba prosuđivati Vojnovićev rad . To jest treba uporedivati njegov rad sa domaćom sredinom i uspjesima njezina rada. Onda će se lako usta­ noviti, da pjesnikov rad znači stvaran napredak ne sa­ mo sa geranijumom, Perom i olovkom, Ksantom i Psycliom (radovima osamdesetih godina), što bi se po sebi bilo dosta, nego još i više i sa kasnijim djelima, od1Ekvinocija do Malškarata ispod Kuplja, s kojima le počelo no­ vo doba u našoj drami. Između ostalih netačnosti, jednai je od najkrupnijih ova: *1. Vojnović uživa kod nas gotovo jednoglasno pri­ znati ugled prvorazredne književne sile. Taj ni po čemu osnovala i sud 0 njemu kao književnikiu. poprimili su o d r r a k r i t i k e i n e k in e z n a .tn i p u b l i c i s t i n a. s t r a n i , koji, što je najinteresantnije, ne poznaju ni na­ šu književnost, ni našu sredinu, nikaiko. Tako se je mo­ glo dogoditi između ostaloga i to, da su Vojnovića naz­ vali Jugoslavenskim Ibsenom i da su ga usporedili sa naj­ većim imenima svjetske kjnige.« Istina jc da su neki inostranski publicisti' nazvali 1. Vojnovića južnoslavenskim Ibsenom. ali ko ili dobro pro­ u č i , dolazi, kao Camiile Meneclair (pisac stadije o I. Vojnoviću u pariškoj iRevue MondiaJe), do zaključka, da su to dva različita pjesimka. Za to i Vojnović, bio manji ili' veći od Ibsena. nije naš Ibscn. nego ono što jest. S druge stnane. inostrani kritičari publiciste nijesu mogli primiti od naše kritike ništa, nego su je svojim studijama i člancima 0 I. Vojnoviću protekli, jer 11a h rvat­ skoj strani nema dovoljno kritike (savremenih m onogra­ fija. zbiraka studija i t. d., što je u Beogradu staro pra.vilo) ni za domaću potrebu, a kamo li za upotrebu spo­ sobnijim i naprednijim inostrancima. istina je da svi inostranci koji su se bavili Vojnovićevim radom, ne poznaju potanko našu sredinu; — i upravo činjenica da su i bez poznavanja naše sredine više manje dobro razumjeli našega pjesnika, dokazuje da Vojnovićeva umjetnost sadrži u sebi one uslove koji su nužni da bude shvaćena i cijenjena i u inostranstvnii. Ve­ ćega priznanja joj ne treba. Ali ne valija misliti da svim inostrancima koji su sc bavili radom našegia pjesnika, nijesu nikako bile poznate naše književne i druge prilike, jer Alfred Jcnsen (Šved). Taidija Grabovski (Poljak), Jan Hudec (Ceh). Giovanni M ayer Cltalijan) i neki drugi (priznati književnici u svo­ jim zemljama, a ne neznatni publiciste), to su prije svega ljudi koji su po često bonaivili u našoj domovini; a s druge strane, sve su to dobri poznavaoci srpskohrvatskog je­ zika. Oni su Vojnovićeva djela proučili u originailu (osim M auclaira kojih ih je čitao u štampanim i neštampanim francuskim prijevodima), te su ili ocijenili samostalno i nezavisno, sa općenitih umjetničkih gledišta koji važe po svuda i uvijek. To je d'okaz da Ivo Vojnović spada u one rijetke naše umjetnike čiji radovi neposredno vežu našu narodnu prosvjetu sa kulturom većih naroda. Arsen VVenzelides, �E p o j 8. C ip a n a 121. Jena B- OcTojnfc: II ope, ope. . . na npeopaKi. — nopaic no icopaK, inu; no nei; — Bori,ona'hiocth npyr; ne'i'iia Aty iipoMtnia j<yvnuiH hhji>, jOUJHHO cp<¥tCTBO i||Jiyi\ HE.ll/IKH OPAH A xom '.My okjihjkc y Cyurna u iii!03;ia., Aana w nohn, o^eiieii y cjajnie h chbc Marjie OHBJKMe orprane, naiiicM ITjianreTOM xoftH • na ope, ope, ope__ Ppaflone h ro]>ja ceje, W .Mopa injT’PHif.e npaaw . .. Ope, JIH.KO My ne uha« 6pan;ie, iiHKO are ror^e sijiyr ca KojnfM Bejrmcn Opan paa«.. h h ITo^ TBp^OM 3cMJbHH0M rcopoM najrn KaiMeibe acao jry'ie; Maiajy<iiH rope. na nx, Kao itan^njia nyHa yjba, . c nodpiosKjefti ibarconuM Tpeće, Hđixa n ,n»y.ii»a. n errpaxon.THM nx onpeM no/patiKe. IIIto je y npa^aBunim /inrao, nonoBo pyiim, n oiieT ope, Opaska, rpaflji H IIOBO ncyui!JKo... y CBOiMC BO’miTOAie xoAy Hr.Kon'eKe .tciiotc fipniire -u panopanaf H Aparopenia AoOpa ympe na ranila rpa^H... KaA-Ka.ua no ll0Be.'iancTny Avfionv naope opa3,ay na eaeiie mociuiMa Kao comoiiolm Čiitiihm h itpBJi,y TorvioiM 3a.inje, Aa JienniiH, irjieiMeii'HTiij'n jiH'ie poA. A naa cc oner upara upe« OBH.M Opa'ioM hcj'imhtomim — Ahivio ce JhyvHCTBO ko <3y)He ae.ie.He. rope; — n moče Ji* jtpauba®, ropanc iijioa om ope, ope, ope... • Ii HiHKO ore bhac. a«ra;aA TajniicTRenor Opana IIHTH My- :ta'iy XOA, mi aavia^ JnDCTpyMeiiTa. . cofiOM Hobck. aomoTapn ii \ipe (flf>ojehii onoje 3aejiyre m jierra. KaA- H^icaA caMO na.niH CBomiiiKe Maae — CBor y^t»0jieAe 3y6jbe;— ocjiyinme ,iyxa enor i .* i h npoinaiTivhe: B or... Jena B. OcTojnk: y nnj)i;yTOM .'ieu;ui he na,-\ ja.iaca bom h.iibo.m. p P A :jro B O P y ar.-u macnnKa' i;ojn je y neicoM cjcpnBenoM \v ry c a c a m o d 1 0 ° GOBOM (Ma HHK.iyai »Momčilo Mopn«.) • Moj je acHBorr Kao uoKouiiena s;mn^ui nojfipana li.msa. orpaboBa ca Tpn.nr;oM, ;^ b.i >hm jioaaMa u <5o,vbnnaim\f KvminaMa. Xohy .in ohyt^e.iy n aanapiaosii,eiiy m.uny na Kojoj nn imina noMa iiiTa,;ra nalje — no;i, KacH.v jeceii aa ppeM, cejeM n 'ieinui neme n.'ioAOBe? A liiTa, ano y no.ia iihmc yMpeM? Mjih miiiycTHM cBoje onpoMaiiiuo auacinuiiTBO ndta ocrane nycrra paarpaijoua ja.inja? /(a nobcM na ryl)a frorara h liJio^Ha- uojba-, ca ko| hx ce AH/Ky ;i.hmoiiii Ofl ne,iiHKHx iwTapa. T^e ce y c.nany .leuor ;kh-‘ noTa, odnji.a n pa^ocrn pan-nenče necMa, cBHpna h khkot rooOe na nao CTapoaaBCTna Pyxa naOnp'iHM KJiacje Jfna artvre.iaua n Har.neflaM ;;a na Me na^ne MH.UOCT fioraror nenor Boo3a? HOcMHiia, cauecTH Moja! Ma a« Cm ee uaiiioM yoori>M h cai-DHBCiiOM j\m y ;tpaha.’ia ca uynnM rtpujioM iianaruipuena upu.a n na mh.’iocth .VAeJb.ene xpano ;iyniHt in. parrajeM ce o;i xe6e. liocjiah.v ;iyx CBoj cnyAa, Ky;(a ra caMo movkč oaiiptu Mncao. A ja hy c.r»pai)HBaTj[ civojy u.HBHuy. /(ohn he .iicto; HanuKnyhe B.naTOBH naupBeHnhe Koju Mau h noJbcKH KapaiKliH.i. rijx>Jiaaiihe riyTHHnn h naMepnunu. 3»ycTaBHhe ce ncnijH uor.ae4h, oAMopnhe ce neKoje yMopne aeniine na cbouccm ne.ieHH.Ty, a 'inja ro;( JbyiMta Mircao noMii-ionahe HenofmaTora cejana. (’an|>ehe n.io;i na iciaTORUMa ii ma­ mutu ur.nune.Ta jata imma ;\a ce naxpanea Ca ne- ^ |f'Be'nm M,l ) 11 n^',HHa,‘- llajoBeT-irnje cy mu mjtc.ih no()er.ie, OAieie.ie. Pa3Bejaiue ce, 'innn mh ce y neuonpaT,' paanecoiiie nx BeTpn cyMopiiHx ;iaua n aayjo 6oTOBa. A Moja Ayma ocTa;;e caMa, Apxhyhu itab c«moxpano cnpone na uyT.y. (’Tiicia cc y cnoMe TajancTBeuoM nyiy, Om iKmć u ooohaja, Om cy;ja. h pa^oBaiba. Tyno ce non-ia.'iH v caMv ceT>e. y rp'i oc caunja na iiiftiiaT (’ABECTIi: »Tprun ce, oi;aMen»cua ;iyuio! BTiauir, panteon, iiorinu Taj tchikh hjuuiit y nojn ch ce yMOTa.ia... Th, uoja Apyryjnni ca Aanno H3yMpJiHM npopopuMa ,h KpajbOBHMa, th, noja Kopanam ca nBeoAe na nBe3AV ii pouniii y ;iy6nne ne<')ecKHx r»en;piua Kao .h y ,iy<>HHe cnojnx 'iejRiba h r»o.iOBa, th, Koja xohem ^a ch 6eoMpTiia ir TioJKancKa, ra ;ia Tyryjeni aa 0Aoerny.raM MiHC.THMa? ilorJiCAaj 3eMJby, cbct, T.yAe!. .. Iiol^r ica AOMOBHMa cnpoMaxa, nocpehuiiKa ir n.TOTHnana. TIoTpnjKH CHJinc, nenepne, 0Kpyrae h ,CBe cnpeMiie jip. Te uao ne3na.inuy h c.ia()0THn>y ncMcjy n noHnne. Banajyhji ca ceTie n.!iaiHT Ma,ioAyuija HacMcj ce ropAO u iipeopHRo...« • (’aBecT yMyKne; a Ayiua yTOHy.ia y ce r.ijrra: Aa th he ce ca xyKOM BpeMena ti y inyM,y namoTa iiohobho nparara oAfierjrnne ca noiioiiHaim nyTena. JT,a. .ih he jacuHM macoM « caMo iboj nnannM jeanitoM nplinara, ;m *iyjy toiiot OMPTH, Aa ce hccmc rnrra caM ca cbojoM Oojiom h Aa ce TjK^a iioobctoth canaTHHH,HMa Ha xy;ioj oBoj aBonAK... �» r A 'J P E Ta C tpaH a 122. Mi/craijia Atmajtjfiuh: 4 B E rE H E P A U M JE S p o j 8. iianpe4 y pa4y npoTiiu ohhx Mpanibauca, upornu cimx. ICOju XOhe OBOjllM OTJIOBHHM•1>;I40M 4a ime IIOrtBOjc, irpoTiiiB HOMopa.na n cbhx 4 pyjiiTB0HHX iropOKa. Šanpeate cy bcjihkc, ajiH hx ce no Cojmo! }Jama MJia40CT cnamia je h jaica h ona yiBeryje y ceCn jkhbot. Mh umeMo nyHH(M HineajnHSMOiM h tbiviom BepoM y noCe.;^', jep como aiame njueje woiy n HiMajy caunrcnnj.v GBfuica h JiajHcaiiiaTiinjH nporpco 'ioBciaiicTim caMo je nocjitviHna <5oi»0e naMcl)y CTape h «one ireHepaHiije — n3Meby nac tfOfi « uaiu«x OTana. To np<vtH aa one jipgrirarce ih CBa BpencHft. M.na^a renepaipja — jifftifl' — BH^e nanpe«. Ona ce -pe^oiiHTo aanoc-H iao- Cy4yhiHocTH. jama G^faHocTM, npaen ocnone aa cpcniniju h canpiiioHJijii 3KHBOT, noopana ^aJbe 04 ca,wiiH>nne. H Tamo 40Jia3H 40 cyKođa H3Mel>y MJia^e 11 CTape rernepaunje. Ajih juto je aaaiax •MJiaije rraiepanjuje jann, iiito. cy Ata Nerćes: joj uHJBCBii oflpebcmnjH a macryn oMPJmjii ti <vpaxcHiiju, IZ „NOVIH LISTIĆA" to cy h yoirecii Behn h Tpajurnju. lipu cTBapan>y ćhhx Behnx Ae.ia Chjio nyjnypOHX, oiojihth'I'Kihx <hjih cohhOdrediše mi jednu našu varošicu. »Idi tamo, nauča­ jaJiHHi MJia^a reiiepanHja — 4ou;a — HOCHJia oy yB«c hapjaji <SywyhHOCTH h nporpeca. Ona je yBeic BO^uia vaj i sveži konja gdje gospodar k a ž e . . . bijaše mi nare­ oropnoHy CopCy upoiniB yKoiiOHor KOH3epBaTH3.Ma 11 đenje od viših vlasti. yn0K je <noCe4HJia, 3ato jep je HLMa.ua caiHKnnjy <5yMoja mi savjest nalagaše, da ja ipak gazim trnje i /IvhHOOTH. H K04 Hauie CTapnje reniopa/ipije, Haurax OTapa — iHaui TioicpeT unaanao je rpajy h anaTeMy.*JDeTHMOce caMO ocnyTKa »PajpeTa« h cbhx oct£Uihx iTyjiypinix HircTHTynHja. K04 cbhx ob&kibhx noj^pera r.ie4a.TH cy nac HenoBepeH>eMf peouniaipnjaM hjth oCjlhraTHHM oiMajroBajKaBaibOM, na3imajyhH Mac HeBajbaJbLflHlMa H 3JIOHHiHHHMa^ A jih CB, OMJRpHIia y TOMe iraje 4ajia cmocte. Orynajia je Aarffie^ -hcoCh'ih'hm (mjnesjLemetM h ejiaHOM h o^rojHjja y OBojHM pe4iOBH.Ma <J>aHaTHKe 3a oi4ejy, a to je-fino ttjirh aio'ierau Haniep cb&ich ycnexa. / ,uP*Ž^***Ž H 40K CMp mt^ hooh.tih cjraiKe OBera y w»™ yHcte .irenoMyH6He hhth HHTep^pHiMa, hhth taHarna, hhth MpjKibOM, ,v>T.iie je istina crapnja roHepaiurja xieiiaf 4 a C.vvicmo Kao h OHa, 4a cb. jih iKTpi.pima opaha nehvcoCho Mp3HM0, tjiojkcmo h KOJBPMO. XTe.aa u|iJ||e,caneTH oOpynoM 3ienpaw. XTCJia je 4a jKHBomo y ;BepOK1H1M MpjKaa/Ma h paTOBinrfa. Ii to crne 3a nac m Haiu HanpeinaiK. Ajih mh cimo iipoap^m atiHX0Be HaMepe.lMH ne Bepyjeftio OHoj remepaupjH, noja nnejia bia co6om h ne bhah Hanpej. , h A jih 4a nođpjniMO h zobeno 40 ecTBapeH>a CBojnx ipjbeBa mh MopaMO ctbophth jecaji (|>poHT, Mopavo pawe 0 paMe y 6oji6y, i;ao ohh iiito oy ctbophjih <J>jk>iit. 4a 4HpeKTH0 Hjni HHZppeKTHO iyHHunyjy nnejy 6y- 4yhH0CTH, 4a pyme Teoicjbe na kojhm je j<w®no Moryhe oč-Hr.vpara oncTanaic h iijx>rpec Ham. HeK ohh o«Tafly, nen ce rp^e, ne« ce Ha4PHKyjy, HČKce ne'iHo KOJby 40 cpjKH 40 HOMOjieiBa, 40> k jebali hc nakana h He H34pjKH. To je (jiopMyjia CTape rene- papnje. Ciie to He 6h <5hjio Taaco (jmmjiHO, Han Cm Te mneje Haocra.iie usojinpaHe 11a renepanHjH KOjn Hecraje h na4 aapaaa ne (m npe.naQH.Ta h na M.iab.v renepanHjy, na roirepanHjy noja nacTaje. H mh ^anac 'iecTo onaacaMO TaKaB a(%p4 TaK®y aHOMajrHjy, 4a miioth ®3 MJiabe reHepanHje imocto 4a itpone Hajipen, H04rpejaBajy CTape HJKHBejie H4oje npomjiocTH h 603 enepraje h .iurmraiiy ša CTa'pnjoM reiiepaujnjoM. Tlporn TOMy Tpe6a 4a hobc4om0 Haj'/Kemhy 6op6y, jep naMa, 4ainac, ijoračejb tojihjcone aipera 04 CTapnje renepaiijHje, kojihro 04 neivHX ejioMeiiaTa icoje Tpe6ajy, 4a cy c naiMa a ne (iipoTHB nac. Mh MopaMO saTo ctbophth jejnH'HCTBeH (JipoiiT na iiporpoc h 0ymyfeHOCT. He CMCTa nac iiito c,y oniH 4anac noCe^cHip. Ohh ce HatHiwi»yjy, 4a Hnnpme H0cjie4 iiy yjrory, a 40 nac CTOjir 4a Taj lrjionec iiooiieiiniiiMo. OaTo Oea KOMiipoMiica 11 Ceu coiiTiiMdiTajihocth CTynajMO da* pošten prosvjedujem i mišljah, da me moji narod čeka k’.o ožebao Sunca. I baš mi je Jijepo. Slatko je i slavno za Domovinu raditi. Oovfrrim, predajem, naučavam. Noću razmišljavai-4ia treba da radim, a danju pune šake posla. Jednoga dana pun mladenačkog oduševljenja idem kući -i'z hram a Prosvjete. Preda mnom k’o- nairučen ide neki žandarski »vakmajstor«. I on ima svoju misiju u narodu i svoje naređenje od viših vlasti. I njemu je gla­ silo naređenje: Sveži konja gdje gospodar k a ž e ... 1 on ga je tačno ispunjavao. Ide gordo žandarm, slijedim ga ja nogu za nogom. Sretaju nas naši ljudi. Idu imućni i siromasi. Svaki važno gleda u «vakmajstora«. Duboko mu se klanjaju kršteni, i skidaju mu svoje kape, a »temena« mu čine njihova islamska braća. Mene tek poneki pogleda i dobaci mi: »iBomoz’ Bog!« Ja mirno idem svojoj kući i mislim, kako je Švabo lijepo vaispitao ovaj naš dobri narod. Hoću li ga i ja slijediti? I tužno je tinjala moja luč P r o s v je te ... Konjic 1902. • Pitaš me, Hifzija, šta radim. Kao i svi ozebli i ja po­ zdravljam drago Proljeće. Sjedim u parku Cara 'Du­ šana i parčim. I Ti znaš da »parčiti« znači »izvaliti! sc na općinsku klupu i tu ljen čariti...« Ispred mene prolaze stari poznanici i prijatelji. Ve­ selo me pozdravlja onaj naš nekad slabunjavi ahbabina, što ono bijaše pun ideala a sad narodni poslanik. Kako je samo čovo odebljo. Pa nije više ni nervozan. Sve mu ide glatko. Prođe i onaj uvaženi Član naše Umije u autu, a malo čas šeta Obalom sam samcat s novinaima u ruci i naš slavni novinar, prosvjetitelj. Sad će i on komodno, lijeno u svom e salonu da se zdravo spusti na mekani fot e lj. . . Vidton i Tebe, naš književnice, kako još jednako nosiš listove, rukopise i bilješke. Pišeš knjige, ali ne one što T i hoćeš nego one što publika 'želi. A ona hoće da se po svojoj volji »prosvjećuje« i vaspitava. I lijepo je na ovom e svijetu. Sve je srećno. I ja sam srećan. Pregle­ dam novine, no ću li što naći za nas ozeble, a onda šta au„ zurim u Miljacku. Rado gledam u taj potok, koji me sjeća na našu. malu, mutnu politiku. . . — Pom oz Dogi — pozdravi me jedna obična naša radina duša ? sjede do mene na klupu. Taj je od onih pto su mu pokojni Kranjčević, Šantić i Ćazim oduševljeno« vruće cjelivali žuljavc ruke. Cisto mi ugodno što je u mojoj blizini. Razgledam ga. L ite mu naboramo, oči pune �B p o j 8. >f A J P E T« zbilje, ruke žuljave sa nabreklim žilama. Ovaj opet oživi ii mojoj duši stare misli. Probudi mi se osjećaj čovječ­ nosti i ja mn kliknuli: »Bok ti podigao!« Mi smo još zdrava krv. Sto veliki Krade, deiivo razgrađuje, a mi ćemo sitni to da popravljamo!.... Sarajevo. Sjedim na ćefenku Mujagina dućana i odmaram živce. Reče mi liječnik, da se ne uzrujavam i zato, da ništa ne mislim. Zagledam -se u jednu određenu točku, što znači ništa. Svjetina se ispred' mene izmjemjuje u šaro­ likoj slici kao u kinematografu. Usprkos moje »tačke što znači mišta«, silom se vraća pažnja, sad na ovo, sad na ono. Oči mi jače ostadtoše na čovjeku, jednom iz naše čar-. Hey.mja Caxup: ' \ TP3AJM — Hogcm. — • (TIpfiBOfl c Typoitor). PycKa Oa.ncTKiiir.a Mauna HimnoM, noja jejtOMi.ua H3 Byrapcice, 6n.ua je anraucoRana koa Chatie noire (iiiaT-noap), ivtje je AOuafR'H.ua MO/ic;^ HajRche cuanJbe enoje yMjemiocTH. noinmie lipHJiijice ;t,onnje-ue cy pocTa onaitux yMijeninna y HapnrpaA, pa ćnc Karane, 6apoBH, ranjeTpen u Apyrn erabjiuceMamr6H.au cy Tipcniynjt0Baicux TiMioim. He Mouce ce uopehu ;;a Me^y nama iiHje 6hjio u yMjenmica, ajm ,je 6/mTo u pnamTa ,npyror. /Khbot h upu.™Ke naBpmiMljrc/CBoje. Ono iuto joji«< Ka;'t BpirjcAiuo icao y3*>p, u hito ce je uyBa,uo oa cbuj«rra h Ji»y/pr. raje-uo učene, caah je lerneiueiio ,na nonopiiHuy, npe^ crarjeT. wa npoAajy... Bopiira ce npothb Tora unje Moryhe; ony npjaiBy rpeoa irocMaTpara eaMO c one CTpaue, noja ce^onaBa n aico joj n^t^fiL] uceMo Hahn onpaB^aite. y iipomnnoM cJiy'iajy Tpe6a. nca.uHra obhkobc nepune, jep nnjeoy Kpnne cBOMe na.^vHaMa na OpHjeiiT,y to je jom yBnjeic tmiiko cxnatht, jep naui uchbot je Muoro pao-UHnurajn oa fKHflora, urro ra učena npoucHRji>yje y Enpomr. ’Ho hh t.v uteuy, mro je cto noTnyno na.ua n uito ce npđ/taje crnicom •ioBjflicy ne mojkcmo ocyAnra. Bap ja Kao učena ne Morv to y,iHHHTH, jep Mauna HnanoBa ne ;ia mh ,ta ^BpuuM je,taH onhenuT qyA, Aa cy CBe one icoje cy na.ue. n Koje ey nponaue nornyno H3ry6jbene 3a ap.vuitbo. MaHna HraHOBa IITarajiora noana.Ta je 6anenn;HH,a OTMjenor papnrpaApeor napnjeTea, Ja cam to.uhko nyTa HHiJia rjiejtara H>e3nuy .vMijeraocT n yBnjeic com nouca.uH.ua, Aa je Mopa.ua je^noM n lIlara.uoBa npoAara CBoje Tujcjio, Aa H3Apwaje ona cTapa n cjrajerra n 6paTa r.eg pyjce h yKonennx, cMp3uyTnx nory. To je Tparatn.ja o^iHTeji)« — to cy nocjbe,THne paTa... Jo/une Benepn Kajia caM AouiJia c MojnM npnjaTeji.HMa y Bapnjcre IIIarajioBa Hnje Buuie nrpa.ua. Huje je 6hjio. YnpaBa nnje 3Ha.ua KiyAa je omuijia. lipnje na nenep nrpaua je ji.vao n onnjia ce, Aa cy je y ko­ ji mua opnea.™ icyhn. Taj ;tan nnje. jouuia, Ha nenep yamaBa ce je Mopaua nciiipnnaTH naAOMjecTnuuin je neicoM c.na6njoM chjiom. Ho Maune Illarajione unje 6n.no hh cjinjejehnx aana, na je ckojk) iipomao n wjecop, a Aa MaHna unje jiom.ia. Hapanoicn oiyojiHKa je 3a0opaBH.na, Aoiiiue cy AP,Vre aprocmne n cTBap je 6n.ia pnjeinena. HauoH Mjecep Aana, Ka,ta can jom je^noM Anm.ua y BapnjeTe, onaan.M y .noaicn noanaTO Jinpc. ynpano y C tp a n a 1Ž3. šije. Bijaše to čovjek trgovačkog zanimanja sa devizom: imati poštenu mušteriju. Na glavi mu svilena ćaJma i ijepo uglađena brada, a ma nogama inestve i firale (postule). Ide skrušeno, pobožno načinjena lica i najviše gleda preda se. Drugima se prikazuje da je potpuno čist od opačina ovoga svijeta, uzor poštenja i mnogo je ra­ stavio od drugih. Zato treba narod da mu pokloni! svoje mušterijsko priznanje. Cesto gleda u ćitab, a blago da­ nomice gomila. »Uli! trista mu. .. uobrazio, da je sav moral u nje­ govom muraji'skom hodu!...» rekoh i, počnem da se uz­ rujavam. Sjetim se šta je liječnik, rekao i opet se zamislim i azgledam u svoju »tačku što znači ništa«. Svjetina jed­ nako ide amo, tamo... Jioucn A-o MeHe. Tue^aM, r.ueAaM n npenooHaM. JecT, to je HlaTHJiOBa!.. Bunje/ia, onajia, Mpuiana, cjeAU.ua je Mauna IIIaTHJiona n rncAaaa n.rpy. Ha u,e3Huy Jinpy ^njia je%rjL, neica 6oji, cjera, noja joj je o,nyoe.ua cne oho noKpenio, oGnjecHO n noceuo. TjieAaua can je n 3auHMaua Me Ta ucepa, Ta nponajia uce.ua na nojrycBH‘jeia. Ona je Pnašnjia Aa je tjioaum, Aa je npoMarpaM, na ct* eaucp4j.ua aa onoj neunu-H npun moiimp. Ho ja caM je rJieAa.ua n Ha iconny ce o.Trny,injia yino3naTH c MannoM, Aa AoouaM aauiTo cajta ne nrpa n sauno cy Tyra n ejerra npeiJpH.uiT meonuo .uinpe. nocjiaua caM joj uapry no cjryucnTejby n r.ueAajia caM je icaico cyMH»HBo oicpehe KapT.y y pypn, Kao ,ia ce nnTa: IIlTa he Ta učena oa Mene? A OHAa Me je norueAajia. Jlyro je raeAajia y Hainy Jioucy, on'Aa .veraua n H3ry6n.ua ce. HajcvtainiyT .nv6ji«ica none annavAiipam h Bnicara: — MaHna IHanuiOBa!.. Mauna ILIamuoBa ... Ona ce Bpani y Jiomy n 3axBajra ce ny6jinun. Haa Tora oneT cjcAiie na cuoje MjecTO n nocMaTpame ny6jimcy, icoja joj je Ma.uo na« Tano o^uieBJbeno njbecicajia. nocjiyucHTejb nonjua Ha BpaTa Harne .uouce. ybe n npeAaAe mh Kapny oa Maune HIaTH.uOBe. J a caM ce Ty Benep yuo3Ha.ua ca UlamuoBOM n 3aM0JiHJia je, Aa Me nocjcTH koa icyhe. OHa je npnxBaTnjia Moj nooHB n Tjtehn Aan AOinua ic Menn, 3a jeAuor KHuiOBHTor AaHa, icaAa ce Hnje mot.uo nnK.VAa Ma.Kn.vTH. nopaAonax ce meonuoj nocjera, na nonecMO icao učene npnnoBnjeiuaTH o cBeM,y. J a caM ce HHTepeeoBajia aa Ib63HHy yMjeT.HOCT, 3a H.P.3HH JKHBOT H MH CM0 yrO,T]HO npoBeuH neicojmico cara y pa.3TOBopy. KaAa je uonr.ua 3aM0JiHJia caM je, Aa Me jom Kojnuj’T nocjern. Ona je oćehajia. JeAHor AaHa Aonuia je MaHna ic mohu, a.un caM OAMax ocjerajia, Aa HeuiTO TpriH. Xnjejia caac je Tjeumira, XTjeua caM je pa3BecejiHra, a.un mh nnje ninjio 3a pykom. Ha Moje nHTame: inTa joj je, MaHna ne oAroBopn HHurra, 3a)TJie.Aa ce npeAa ce h v3Aaxny. J a caM nonoBHJia nuTame, a OHa Me nor-ueAa Ty5Kno h pene: »TpnHM... Zfab.V mh TeuiKH nacoBH, na mh cne iionpuu, CBe 0Mp3He. Eto h Moja nrpa h uchbot h cbp mh je MpoKO. J^anac caM Tpimjia cTpaumo h nonijia caM BaMa. .. He3HaM, a.un mh je koa sac Jiaiane. Bh Me ruefflaTe. .. Bn MHCJiHTe, Aa je Moj uchbot CBHjerao n noicpeTJbHB, icao Moje rajeuo? HajicauocT!.. Moja je Ayina Atpanna h iinnaa cynpe nehe Tano aacjara! 3amjio je . .. ! 3ainyra jeAan nac, a onn joj ce opoce cy3aMa. Hobuau py6au; n oTapc hx, a OHAa pene: , __ �CTpana 124. > f A J P E T« Bpoj & Mimnjer Monjena na cnnjer.v, Monjema, koju Me je iipp- »HeMOjTO MP Ć.VJHTH IIO OBU1.VI OV3a.Mil. JIcTHiia, y FuuuiiM o’iHMa .Mor.v r.iiTii jiviH.a npojniia jkphh, a.'iir... II0J>0JII0 . . . . IlnaljPM H3 Kyhe n ćpno im* ciivctiim yoiinii.a*iaM y a.'iif niK'a.M vBiijPK 6n.na ... Kano cavi jouma y cbiijpt, Kano cavi cc npoja .na nolv.v brm pehu .... 'Ja to jo Tamo ra.ii.iTy, a ojacne na hvnpnj.v, rjje ca.M voe.ja i.apTV. Ivpanco npnjcMe MOi;a.ua caM na jc jialja ii.peuv.'ia. Ja oon’ino, a-ii11 hy navi nciipmioimjojaTii, Kamo ca.M ce giieT TiOBpaTH.ia, kako je Moja jynia. .vcKpejia, jnrjia ce, ca-M jpxTajia oj y36yben>a,, cTpaxa, nora .th. Hhhh.tio ce, nao ja nni;aj nehy cn'ihn na OcTpna. Hokojihiko ija Kpo.3 'IHCTHJIHIIITO T.Vl'P BpaTHM Će jjeRIHHaillCTB.V H OPTOBHM onaj jkhbot. Eto Ta -lita oaeMPim ćope. ce y n.vTa caM Typnna ■pymy y ii.ejpa, n onmia.'ia op.viKje. Jlaba ce npnMnna.na hhjb.v n ja caM npna noxp.in.ia Mojoj jyniH ca aćHJBOM. y Mojoj K.yhH y Kojoj aeacH oTan; MOCTy. na nnn je CTaJia CKO’MHJia caM h no.'ieTima. Kao ivi njen u ćpaT Cc3 pyite... Ja cavf ce OBjje y HapHrpajy yno3na.na c jejHHM ja mc iieivo roiiH. H>eroBa Rima Huje jaJiOKO oj npnjcraHHiHTa, je.p MOBjemoM, anao ce Hnjani. Ojivnajiio ra,M ce vnoana.nn ćaM jna nyTa jojra3H.ua y n»y. Bn.no mh je nocniaTO CBe, h CMaTpa.aa caM ra Kao h crne jpyre Moje yjBapane. Ho BpeMeiiOM onnnima. cavi icoj n.ora lieniTO ;ipyro — ran pacnopeljaj n cTapii c.rryra, Kojn je jejniiH n.vnap oh' irifje' TpasKHO oj Mene ono uito cy cbh jpvra — icyhe iipeiio 3 H M e. /Jan je Ćho oćjianan, TM.vpan. Menn je ćhjio CTyMoje Tnje.'io. IIpiiito tomjio h vrojno ocjeha.ua ca.M y meronoM jp .vuitbv. na cavi ra none.na n ja rpanaiTn. jcho, jep caM y nać.VHH o6yK.na JiaiKH orpTan. Ho cbpOh Me je npaTHO i;yhn n paaroBapao c Mojn.M ouom jejHO, jom caMO nemo-iHiKO Macama. . noMBĆJiKM y ce6n. Bima caw npej K.yhoM. norJiejaM y npo3o]M>. Cbh h ćpaTOM, a omi ra 3aB0,nimH. En.nn cmo cbh jo6pn npnjaTejfaH, na je nei;aj ocTajao c na Ma h 3a iianiHM cy 3acTopn cjivniTeHH. npnxBaTHM 3a p.yMHny Ha npaTHMa^'H .jiipevi. Tpjieko Ce OTBopmne ncejbecma BpaTa. CKpOM.HHM CTOJIOM. ... II Tamo jpyjKehn ce c h>hm naoopann.na ca.M Ja can opna y 6smiimh, y KpacHOM Ma.iOM'BpTnh.v, Koju cBoje jocajamihe vjnapane h .vnujem iro cepniericv npđr- ^je čaja H3r.1ejap, icao 6.vkpt oc.vmenor h iiO/K.vjhe.nor rpana ojjia.nima i;yhn. JejHor jana, ja, Taj ,» h riohv HBHjeha. ITpobPM MajiOM a.iejoM, j.vroM jejBa jnajecer limiaja oaćopaBHTii — jejHor ja na mh cmo co-'omhto- MCTafta^i. ybcM y bh.i .v. BpaTa cy ćn.na oTBopena. HhKoir na nyT.v. Movitja HHje OBjje? tiomhc.tihm y cefiir. K um II ja h oh! .. 06y3e Me cTpax. Ttp.vTa.na ca.M. Hegara je y3eo Mojv pyi;y- n poi$o: — Mauna 6yjH Kr6ja! c y ' i neibCM ce yn oacaMam, a jihkot ne tryjeM. Kylva Ja caM My Taja peKJia: -Kap MpTBa. Kao nanapana. He M.vjeM hh cnoje Kopamo — A no3Hajem .111 th Mene? Bnaui .nn th nrra no MCKaHOM hn.iHMV. Ha npx ćacaManca CTane.vi. Ocjeja caxt Tječfro6y. i;ao ja hy H3jaxHyra. npH6e]*e.\i caM ja? . 'J ^ ' ' " Oh je pemao: ^ narv h Kop'amiiPM npoMft omopeiraM BpaTHMa npn— Ja Teće no3HajeM, 6,Vjh Moja!.. M^be coće. npej B))9TiiMa cxaneM, ojHrue.M Teini;h na: Jejna THxa h Jben.ua JbwaB npPTBopn.rfol CTon h nor.iejaM. npanno!.. YboM yHyTpa h or.iejaiM n.TaMPH — Taj jan cavfcfin.na HajcpoTJiHja jKeira|3t cć co6 h. Hhko!.. Ca.Moha Teim;a caMoha ima.mn.na Benep nrpa.ia ca.M na nonojmrtun. a 7ručana nvo.inKa Me. npobe.M co6om h ojr]>iieM nacTop na c.vcjejnoj co6h. nar.neja.ia mh je Kao niapeno imaTiro. a caMO jejan Hh t3mo HHKora!.. ybpMuao j;paj.i.HBaii y Ma.TH canon ’roBje.K y jojkh 6ho je ĆBe. .. t h ojMax mh vnaje y omh Bo.iHi;a .nnjena c.nnn;a jejne Ta cpeha noTpaja.ia je hpko.thko Mjecefml. Jejnor 'smie. To je o n a ... npMHCJiHiM y cećn h paa6yKTa ce jana Huje Heijara jomao jna hh T'VT]>a ... IT]x>nma cy .Ti.vooMopa y mphh. Ona ra je .vne.na— On je ibemnu. .. neTiipH jana. Ja caM fama iiPMHpHa h Ty3K.ua. hptbpth Ja caM ra Harv^n-na. .. univTBopn.na cavr pnjeMH ca.Mn jan- ojJiyiHM ra noTpajKHTH y H>epoB<5j TiicapHH. ce6H, a y ,yniH\ia mh 3ByMHJie, Kao M'PTBaMica nBona, Kao • Kaja caM ym.ia npeja.na caM CB^y_Kapry no- 3ajH.H nTaM naj ojpoM Mproana. ojy«HBKy. Oh Me vneje y jejnv coOy, rjje VaM ocTa.na HajejnoM mh ce vmhiih ja MyjeM thx panronop. cTojehH. Il3 jpvre coće jobe jejna jjeBojma c Mojo.vi Oc.iyxHeiM. h 36H.iba. . . HncaM će njreBapHJia. y npnoj KapTOM h pc'ie mh. ja HeyaTH irnje onj.je. Ja je no- t-oom upeM-a mohh hcko je panronapao. IIpHManneM ce. r.ieja.M h jnHTaM, rjje 6h ra Morjia HahH, a OHa ce »paTHMa, moja cy Cnjia Tamobep OTBopena h cjnynia-M. oc.MjexHe h pene: JecT, Heico je ronopno TypcKH, ja caM.n03na.1a M,ynimH — Ham ce je merjr ojKenHo h Hajiaan ce HeKO.inno r.iac — ja, iioaHa.ia caM iberon rjiac. Oner THiiimia . .. jana ira cbom JbeTOBa.iHiiiTy. na npeHKHnoHHCoc.y... IlanneM cbc /unnne, ja M.yje.M iiitotoj a.in liHiiua ochm Menn ce 3aMpa7iH nptj omhmo, OKpeny ce coća Jiamor m.yiirraH»a xajijnne. Hj'Ojo.ibnBa cnjia nonyMe mc oko Mene h tihhh mh ce 6e3 'n03ijpaBa OTHimia caM na nanpnjej n OTpmeM .nnjenoiM pyicoM 3acTop. JTpnnop, BpaTa. Ivaja caM ce nauma na vjihuh yjaxHeM špana n mojn can Taj nnjnjia, eBo ra n čaja rjiejaSi. . . JXa, rjianoM mh cy\ry cavio jejna Mncaoj .vćhth r a . .. bh.jhm h raja . .. Taj npnsop iip.hy nni;aj 3a6o]iannTH... ^oiima ca.M ityhn c, nnpcTOM ojj .vkom. Hncavi py- HeijaTH cjejn na i})0Tejby, na iopn.iy M,y Jiiijona, M.iaja 'iajia. Bamma caw ce na kpcbct h imaKaJia, nvnaiia JKoiia. rpjin je n Jby6n. . . Hnicaj Tamy ji»oiroTHny nnKoce:.. M.vMirna cc. Ha ne’iep nnca\i noiima na iiocao. caM BHjnjia hhth caM njepoiuma ja nocTojn. .. Omi jupeKTop noc.iao no mc, a ja caM ojCm-na. lInTamr noh cy ce nocMCTano Mn.ioBa.nn, a ja can jpxTa.ia. . . ILI ran pa3Minn.Tha.Tia namoii nonpocnanane nohn nnjecaM omh ce iianjianfljio neniTO, cjmita ce ojMnuajia oj Mene Moma nnine, nnjparnTn — Mopana caM HaupninTn — h mhiih.10 mh ce, Kao j a ce nnjianc jaJieito, ja.iei;o oj MOpa.ria_ ca.M ra bhjhth ... Mene. Hore mh nonny jpxTamf, mpB mh iiana.iH y nanv Oirpe.MH.,Mce, y:vMOM pcno.'inop nn ćpaTona ctojia, h yMHHH mh ce Kao ja hy c.RnjecT hbi^ ćhth__ Ty(>HM Tjr.nejaM ra n jpxhyhn ra mctik'm y -ira j pa. llHTan na- pyicy y n.ejpa h namnnaM peno-inep, H3ByMeM ra, wekht, j|>aix)uje.iiocTH n nonan ocramiM y .iiaviniiy. pijt'. TiioM npcT... Pyr.a mh 3ajpxra, a’aa thm mh upoa ynin j«j Ono ]ieno.nnep, j j ćap iioko upujevie HMa nna jen'n ii Kpo3 Monairc.Kflo ja jo rpOM iipojiemo. Opamaii iijraMf>j noc|K‘THii otan 11 ćpaT. Ja. ca.M nii.uia iiiTa ho ce ''am. a na imim Kpm;, npireaK... Je.jan >iac, job'*M eoćn. jorojutu. Jom w‘'iepac oiihy naTBopena i;ao yćiin,a naj- aJin je nacrop na ivpamMa nao ny Moje pyme. Hncavf �G po j-S . - » fA jP E T « - C tp a n a 125. ltiMiic iiHiiiTii OiiperroM će no coGh, Kao naGeEojajco na npcTHMa upRMaiine ce Meiin ii cTajaiiie •iy.Mj.eHa h ;io!)om npf^.or.ne^ajio, na HepaaMhm jj jyhu je;ian nac rjie,iajylin Me, a oiiAa ce cjivcth a<> Mene, nniiirn RHine oiiajhm ,y irpca. Jom jiviaimvT »ryja ca.M yaMe.Mii pyicy n iioj>y6n... npacajc, iietiiTo je Jiaico npoui.no icpoa Moje thjejio, l.paj Ja nporjeAOM. Je;uiy neii3Mjepiiy cpehv ocjerMJa cpna ... OcjeTHM Kano icps Tene. h iioivrcmaM. . ’. Moja caM Ta,ia. liepaiii ce 36yirn h pcne: xaji>HHa Cnjia je uch ciia icpnaBa. He oa 6ojh, hcto oa — OupocTH Mauna!.. Ja caM itpHB. npaica 3aTerypaM h opyiuwM ce na iioa ... Co6a ce . Ja caM paroBopHja- como Aimje pnjen-H: •0T:peny oko Mene n nacra MpaK... — A OHa? — Ona je SKHBa. . . TaHe je npoMauiHjo ... Ja c&m ra rjejaja, rjiejaja h caiMO rje;uua ... Heanaif kojhko je uponijio upeMOHa. Ja caM npo- y onaj nac hhcom imuiTa TpasitHj iioro c«.mo ja ra rjf>Aaja. Bnjia ca.M y nocrejLH y coGh Jinjeno ypel)e- Taico rjeAaM. /ta, h Ka>ia je HepaTH OTHinao, ckotoo HciipeA Mene noj, a ao nocTeJi.e CTajao je je;ian oc-Tapnjn nonjon. h nobjerao.ja caM CKJonnja oto h rjcjaja ra. H CBe Ja ra irorjie^aM, a on mh nojano peue: vcnoMBHe pejaJie cy ce ripeAaMiiOM,' jOAiia 3a ApyroM, — Mojem nac, aa ce He y3pyjanaTe!... Paj3y\tHJia caM niTa je na CTnapn, ajm hmcum jCAna cBnj('T’iuja oj ,ipyre. . . A OHAa je hht yciiOMena 3Haaa rjie ce Hajaamr. IIoMaKHOM ce h pcjerHM ć'ćpa- narjo npeKHiiyTa c npaoKOMpeBOjnejia h oner je nacTao mny Goj y npcHMa. Henrro icao BaTpa npsKHJO je yny- MpaK oko Mene h y Mojoj AyiHH. Oh ce iinje rioBpanio. Tpa. /ja, ocTa.na caM na jkhbotv, jep spuo Hnje noro- Hh cyTpa, hh cjHje,iehHx jana HHje Aojaano y Mojv ahjo y npaDO Mjerno. 3aTBopmvi oto h rje.iaja caM co6y. Ja ca.M jesnoja y meroBoj bhjh h jnjeTOHi;, kojh n.nx AROje 3airpjbeHe, a OH,ia caM uyja BpmcaK snene. MeJe TOjenlio A0Ja3H0 je CBaitn aah. Ja hhcum imunu CjiHKa Me npecrpauiH h ja otbophx iiohobo oto. ium.Tra, a oir mh npenop.y'iiinao cqmo Aa Jeviani Mupno, /toKTop npnije k MeHH h pene: ,loi: pdna, 3apacTe. — HeMojTe ce 6yHHTH, roanobime. JeAHor' ,ia7ra A03Haja caM oa JHjcHiinn:a. ,ia je — Ko CTe bh? ynnraM. Tjiaic mm ce je je^ea uyo? — Cajio Mupno! Ja caMJinjemimc k bh c*re npe- cnana onacHOcr uponua, na mh' je peuao kuico je 6hjo onacH O C T npnapema pane, na 3a thm noTpefia je,ine nyjijTenH Mojoj 6pH3H. Onacuocr je nppnuia.... HnjecaM Mor.aa rjiemaiH. Oto mh >ce, cawe ckjo- oiiepanuje, nojy je oh cpeTHo H3Beo y3 acHCTemiHjy nnrae h ocjeTHX ,ia neuera necTaje y MeHH. Pyrtie mh ABojHHe CBOjHX APJTOBa. Tom npujHKOM peitao mh je, Aa je SKejba HepaTnGera ,ia CTBap ocTaHe TajnoM, to ce nocraAonie Teume. .. Teume... iwHxa yT^Ky h mnco ne ona aa c,jy'iaj. Ja caM, JiesKajia y HecBjecTmjjr, w rpo3HHH|H.. o je HeKOJHKo jana h ja caM Morja yoTam ITpoinab je AaH. Y hoHh caM ,H>niJia k ceGu, a jneiaja ,cau ce h npena.ia... 0, Kano cum CTpaumo hhc&m Morjia HHima pacnoSfeaTH okojo ceGe. Cbh hdmBTitf Har.ieAaja ! Kao ,ia hhje Cm jo hh ktoh jq)BH y moth H3rje.ia.TO cy mh Kao £hrh, Ma.aeHH h y,iaj>eirn. Boj HHcaM ocjehaja. Heico je yjia3HQ y coGy h H3ja3H0 ^M;firn... Ka,ia je Aonua ,ijeROji;a, noja Me je ABopH.na ia caM je iiena mh jonece BOAy, Aa ce VMiijeM iipHMHnao ce MOMe i;peBeTy h ojtfa3H0. Je,iainnyT cy 3{)MCJH.T CKHnyjiH jopraH c Mene h riOBećHBajm Me, ho hhc&m 6if bHćmj>aM. JI 3Ko Me HHje pa3yMHJa cxBaTH.na je no 3H aK 0BH .ua iuto TpasKHM. IIoMorja mh je Kor yMHBan.a Mo m HH-Kora paciiosMTH. OyTpoM.fi mh je Ghjo (iojne a.to jom HHcaM Morjia hh tobophth, hhth ce mobotth, h neiiuhaita h ociaja ,i.yro cumhom. Ja ca.M joj ronojiH.ja, 3 jh Me OHa imje paa.VMH.Ta. Tano^ep hh ri.y miAOKTop je AOJiaaHO BHiiie nyia, AaBao Mii xpaHy h Hapel)HBao Henrro jednoj AjenojnH, Koja je 6y.na y coGh. caM Morja pa3VMjeTH. y honiKy Ha CTOj'mhy erajaja je H eK aK Ba KH>nra, a.iH je micana TjrpCKH. UlTa ,ia yiir/lan je iipomao h joui.ia -noh. >T‘Mohu caM ce^Mym.Ta. y jyTpo, naja je Aomao JHjeuHHK MaxHyo je ovmh.hho iihm? /ta H,ieM? /ta saMOJHM Aoioopa Aa Me ouipcMii K.vhu. .. A jh Ta.j AaH HHje Ghjo hh AOKTopa. /tjcBojna rJianoM h Hanncao iieuno. Majo 3a thm Aonuia ć / jom ABa HOBjeKa — Ghjh cy h to flOKiopn — nperjieAajra je OTHiiua h ja caM ycTa.na, Aa npn^eM npo3opy. TomK O M M yi;oM upeuiJa ca.M iipeno coGe. jep cy mh hoiv Me, caBjeTOBajiH ce, ronopnjiH neniTO Hepa3yMj>HB0 a ,ipxTaje, a y rjaBH mh hpihto iiivimhjo. KaA caM AOinja ou.ia cy OTHmjH. A O npo.iopa cjeA H C M h norje>,iaM icpoo CTaKja. Bamr je Ja BHiiie oneT hhcom mmiTa 3Haaa. Ehu je Chjio COMHOM HH TO HHCUM 3HaJia, T6K Ka.ia CaM OTBOpHJia Gho TOjen, nejap jecemn ,iair, nyH cynn,a. npe,ia\nroM o’ih Tinja caM y neKoj Apyroj co6h. BnjHJia cm ,io6po je aojh HeKOJHKo i;yha, jejan bcjhkh xotgj h on,ia eno, norjien mh nojierao y je^an kjrrah ao npo3opa h •Mope, a iipeico H>era bhah ce y ,ia.n>HHH. HapnrpaA, ajir ce He pacii03Haje. MopeM iijorc ja^e, BejHKC h Maje h .vrae.ia.na cum rnera... On, Hepara, CTojn jyo npo3opa. XTje,ineM bhrh.vth, Becejo 3BHJK,ie. Moja Mucao hojoth tomo npeico Mopa. npyjKHM pyjty npe.Ma bomv, a aoktop npncTiynH ysMc a.iH i;ao ,ia je nar.io CTaja y apa-K.v 3ucTaBJteiia je,moM Mp3.ioM CTpvjoiM. Ja ce cTjKveM, noraeAčUf oko ce6c ii mh ]>yity h pene: homhcjhm: na unu je obo? 3a iiito imje 3pno noro,in.rr6 . MoJHM MHpHO! . . Ja caM rjie,ia.na y npaBuy npcMa npoaopy h ocje- y cpiie... Ibera HeMa — on HHje ratme M o j 0. haja, nako mh Ma.no no Ma.no AOJaan cnara. /toiiTop kuko to Gojh, Kano je to cTpamno... Mauna 3acTUAe, norjeAa Me h none njaKani. Qrpara 3UK.H0HH CBOjHM THjC,TI0MO'IHTO 30 TO, AO TU TIC rjOAOM. Ho ja cum racAfljia, rjieAaja cojmotomo . .. JtoKTop mno je to homhcjhth. .., jepame cupoia AjcBojKa.. Ja ca.M je nycTHja y MHpy a<Hv ce je Hcnua.Ka.nn. ce Maicuy, i;aAa caM CKjionH-'ia ohh, ,ia ra toko npeBapnM h Aa rJCAaM Kp03 ciiyiiiTene. Tpenamine. Ja caM a OHAa Me norJCAaja h HacTaBHja: ra rjeAa.ua. /toicTop je npnmao tc n>e.My h neniTO m.v Toiiiko je Ghjo to chochth. JIvhrhth y n.eroBoj roBopiio. On je lioTnpAiio noicpeTOM rjane, na mro je. k.vKh, cto aruje coGc Hac AHjeje.. . Hh jedino jyrpo AOKTop CKHiiyo Gnjcjir orpTan ca cetfe, onpocTno ce ne Aotjp, Aa mh penne aoGiki jyTpo, ,ia mc bhah, ,ia c idi mii oTHinao. Ho ja hh cavia hh-comoTBOpuja. o'iiijy. yiiRTa ... 0 CTpaumo je to Gh jo . .. OnuKa Mucao, djn cum liiiAn.na cim n noKpOT meroB. cnaicii nac, ;iair, noh Tprajn cy'Moje c ^ e h K0Ma,iajn �OrpaHa 126. >rA J P E T« S p o j 8. Ja HiicaM ojTOiTopana na n.eaHiio nnraibe. Ho: i-a, nHjenajiH ra, MJbCJin... ITojnirjcTH jajhe HHjecaM Nior. ia. jiao;v:iy>iHMnajnpnjo, ja onma uobcK n>cM,y. H>e- eTa.no mh je ojjejanaiyT toiiiko h iieonociro. J ohi jejiiOM roitoj jkchh, ja ce onpocTHM u ootobhm orty 7t.yhy. Ajnf caM ce cjeTHJia cnera onora, iiito je iipoiiuio; oj nauier hhcam HMajia cnare. HucaM Moraa ctjpihth npej OHy no3iiaHCTBa jo janaimfecr ja.na, y3jaxnyjia caM h 110rjiejajia je. Kojoj caM XTjejia ojy3era H,era... OHa mh npyjKH pyK.y h pene: Ho jejnor jana naerona je maji npoMjeira y MOMe 5KHB0Ty. ^OKTOp je jomao, ja .ce Ompocra h jOBeo ca — rocno^Hpe niarajiOBa, xoheTe Jie mh 6hth npnco6oM jejHV 6ojrHH?apity, noja he Me iberoBam jom jaTCJbHpa, Hcucpena h oTBopena? neKO BpnjeMe h 3aMOJiiro Me, ja onpocTHM urro Hepara Ja cam je norjrejajia 3aT iybena thm npej.noroM h u H>eroBa Jicena He jona3e y co6y, jep Me sicene no* peKJia: iiiTejHTH oj y3pyjaaa. — A uiTa he BaM Moje npHjaTe.H)CTB0, npnjaTeji.BojTHH'iapita MHce npejCTaBHJia. roBopHJia je npn- ctbo jejHe ateHe, icoja 6h Tpefia.na, ja cjejH y 3aTBopy? jhpho $paHHyciKH h Gana HeBjepoBaTna cjiMta JbffliOTe. BojiHiraapKa ysMe Mojy pyity h pene: Ja caMje nornejana jea-TpH nyra h hpihto mh ce yPH— 2KeHa, Koja 3Ha Taito Hoicpeno Jby6HTH He OMHje HHJia ojneKJie ir03HATa. nponacTH. .. — Mojihm Bac, 30BHTe Me Ehhc — penuia mh je, -— HanpoTHB — ojrOBopnx peonrnnpaho — omi a OHja jojajia: Ako Me Heuaj TpećaTe no3BOHHTe! očhhho nponajajy. . . Ja caM ce 3axBajiHJia, onpocrHJia ce c jinjeniiintoM BojiiranapKa ne pene Ha obo HHJirra, cjeje jo MeHe h cjena na pyđ nocrejbe. IkMiHHPapKa je Heurro noonpeHa nocTejby h 3arjieja ce Heicyj Kp03 npoeop. Kao ja Majia oko icpeBera, a ja cam je rjiejana, rjiejana . je namro paoMHinjbajia, Kao 'ja ce je 5opnjia caMa coGom HircaM Morjia OKa CKHH.yTH c Beamia nnpa, cTaica, H>e- HJiejajia je Heojpe^eHO, a ohh joj cjajie HeoCmrao. 3hhhx jrajenra pyKy, Hory. . . ITa Ta xa.rbHHa Gojthhrocno^npe, HlaTUJiona ... — ByjHTe Moja iipnpapne k&ko joj JiHjeno npMCTajanie. jaTejbHpk, a ja hy 3heth unjeHHTH Baiu ocjehaj. Kaja je jOKTop orainao monpaTHJia ra je- 60 juhu• joj npyasHX py»y, a OHa je cpjamio cthch.v h napita h noBpaTHJia ce oineTrCjejigr je jp MeHe h HeuiTo pene: • npHnoBHjejajia. 3a Tgp Me ycflraaa: -6h ah Henrro ph— Ja cam Heparajem snena. Tajia, na mh joHHjejia Heitai^BH^ poMana, a Me^y H>HMa Kao rpoM h3 Heđa, Kao ja ce je CBe.cpyniHJio oito h jejan pycKH. Kanra je 6n.nđ HOBa, hctom EwiaseHar Mene jjejiOBajia je H>P3Hna nejaBa. IToR.v'ieM opno pyjty jep HHje Gana hh rrpopesaHa. Onrvpiro je kjpiho oh . .. \ y 3pyjaH0 peneM: noMHCjiHJia cam y ce6n h V3ena RH>Hry. H npope3^$tfg — He, He. . . To He mo-jkć 6hth . .. Hjtthtc mc! je rjiejajia caiM 6ojiFmpap£y U jHBHjia OHa npnlje MeHH h pene: noTH. rjiejajyhH jecrano ocjehajia cam HemTo HepaD.yM— rocno^H pe, — Bor mh je osjejOK, j a caiM ana.na jbHBo, iieiHTo Tajno, na canJ je ymHTa.na: 3 a Barnv JbyđaB He 6hx hhkaj iipncTajia 11a y ja jy h ako — rOCJTO^Hpe 0HHC, KAKO TO, ja BH jlvChm Heparaja Beh p e ra p n rojH H e. . . 60JIHHHH? y Mojoj jynra itao ja je y Taj nac hciiito nyiuio, OHa ce Jien!Hy, norjieja Me h pepe: neiuTo ce cpyuiHJio, — HeH3MjepH0 iiecpehiia ocjcmna — Mopa ce cjiyacHTHA^ ojitoboph ona, nrSvne- cam ce čaja BHnie Hero HKaja, bh-itip hoto h onor pača, jauniH Ha CTpaHy. naja cam j03Hajia, ja je oaitetn.en. Hhcam 3Hajia, uiTa 6hx oaaj pac ypHHHJia, Kao Ja caM je raejaaa čaja y npo(J>HJiy h vphhh mh ce join JbemnoM. OcjeTHX Heiiv cjiacr r.T iejajyhH je h mro hhcam 3Ha.na hh to: 3a iiito je" jamna ona kao 60jinonoBHx y ceGn: Mopa ce €JiyatHTh.. HHPapKa MeHH. fHyTHJia cam h rjiejajia npeja ce. Ja m i je noHoeo ynHTajia: Ona mh pepe: — Tano jrajena Kao bh, na ce Hi&Te yjajm? — Ja cam xTjejia ja 6yjeM ye Bao ajih mh -jrajePHH.K HHje jogbojiho. KajoHHjo je npmc.Tao ajra noj iimoOna ce ociMjexHy h pepe: iiom SojiHHPapKe. Ho kako bujuto, hhcam ce rma.na — HeMaM Kora... Ja caM ocTajia oneT 6e3 3rojne TeMe, ja nonejciM ciiahH y CBOjoj yji03H. OrrpocTirre mh! .. Ja caM joj npyHm.jra pyity, a ona je cracHyjia h c H.OM pasroBop, jep ce OHa hckako y®jia»ajia pa-pronor.nej.ATa Me cboJhm jmjeiiHM ophma opomeiiHM cyBopy, KOju can XTjejia 3amopeTH. — Bh cTe Jby6Hjra HepamiGera? — ynHTa mp, m - 3AMA. . nenaja OHa, a onu joj CHjeBHyme. — XBajia BaM... Ja caM je aaMOJinjia ja M e octabh jejan pac Ha IIlTa cam joj Mor.iia ojroBopHTH, nero npH3Ha/nH. CAMy, ajiH ona iraje npncaTJia. noBejia mc je y cnojv — . . . peiuia caM Kpanto. co6y n napyPHjia ja jjeBojica joriece cJiaTKrana h kab.v. • — XTjejiH CTe ra y6imi? Ja cam cjejia na nony^eno MjccTo a ona je noain.na — jtja. .. ojroBopnjia ca.M oner h cjerajia ce 110noBo HHTaBor OHor cTpamHor rrpnaopa, Kaja cam ny- HesK.yja. HlTa caM MHCJiHJia y Taj pac, 3anHTaheTe MOJKja pajia! čaja. HmnTa, ojjronopHhy. H 3i6n.JBa hhcam iiHiiiTa mh— A ja jih ra čaja Jby0HTe? c,riHjia, Oojehajia caM 6oji, Tenpiiohy h jejno noiiHJKoJa cam ojroBOpHJia 6e3 oitJinjeBAita: — fla ... Ho čaja je Beh CBe cBpmeiio! On He H>e. A OHja mh je joimia jejjiia MHcao: ja ojeM . .. MOJKe BHine MeHe Ji»y6HTH, hhth to TpaacHM. 3a itojH He peitaM Ha nonpaTait meroBe jpeiie h ja ce Hary()HM. jan ocTaBnhy h H>eroBy ityhy h onaj rpaj h Hary<>HTH Ho (hura cam Heo6ypcHa. To mh je CMeTa.no, a hhcam 3nana rjje cy ocTaBHnH Moje ojujeno. HeMa noMohn. . . ce y CBHjery. Ja cam cyBHmna. y tom Bpe*reny jomna je ročnoga E hhc h noiiynpeKo H>e3HHa jra.ua, Becem h pajocna, npejierH ojena Tyre, cajmoinha, nora jih, hh caMa ne bhrm h jnna mh cnaTKO. Ja caM je nornejajia y3HMajyhH nypene: xano Dohe h ocjerana y hcth pac jejny 'roppHHy y jy111H h 11C111T0 Toiuio oj TipHcyTnocTH Te vKcuc. Bana je — A 3auiTo cTe ra nycTHJiH? iijiiU L li �Spoj I »rAjpfif« _ C tp a H a 127. Beh ]ipeo6yneira y jjnjenoj jejHOCTaimoj xau>iiHH if>p.jk- mcho. H ai;o je 6n.na to mii.ai.iia ihmmimi, npnjeljaJia mp hiix noja Jinirtpaim hckum jaiiiaucKHm unjeroRHMa. jO, a.iiH caM ce cyejpvKajia n peicna joj: Ka;ia caM y8eua cuari«) ojiiece jo croua.irocuy— Tociroljo, naja jo^e Heuara, napennTe mv Mojy JKHBaoiiHK h ojeje jo Mene. Mcnii je 6huo iieyrojno, ftnarojapnocT. Ja hy ce iipHjaunTH cyjy. ajiH joj irocaiM iiHima peK.na. Tene caiM je 6uaro iiorueEhhc Me nca’jieja ii npecTpameiro H«ycTH: Aaaa n noManua ce Majio. Ehho mh Taja pene: — Oyjy!. .. 3a nno? . — Moucja 6n ce o6,vkuh reciioi)Hpe? JKeuHTe .t u . • — 3a to hito caM XTjeua ,v6hth Heijara 6<ya— fla nonia.ibeiM Bamoj Kyhn? Ehhc ne MO/ice ojPORopirnir. Ilorueja. .Me, Hor.uejoM — XBajia, ja hy y36TH Moje ojnjeuo... Kojn je MarajcicH onapanao, na onja pene: Ajih He MOJKere Rame ojnjeuo o5yhn. . . — Heijara je penao, ja obo Mopa om™ rajnoM. Ja caM ce cjernua. Bh to ne CMHjeTe'j^hhhhth. — ,Z(a, Tano je — percua caM h. noruejaua je. Ja caM o;u6njia, a E hhc je none.ua nuanara. H Fociiiolja Eimc noTiyjH mh ja y&MeM jejno meon- ii.iana.ia je oive jotuc jok joj ce hhcam na-Kueua, ja Ho ojnjeuo, a.ira caM to ojMax oj6nua. H>oj je 6nuo he CBe obo octrth najBehoM TajiiOM. Oirja ce yMHpn.ua. Hejrojno; to caM onaunua, na caM ce nonpnnaua. HnTaB jaH, na cyTpa h c.nnjejehnx jaHa HHje mc ' — 3HaTe, MeHH je HevrojHO. He Morv to npnxBa- BHine nymTajra caMy. HenpecTano Me je nvBaua, na h y thth . .. XBaaa BaM!... Hohn caM Mopajia. cmaBaTH c h>om y jejnoj nocrejBH. E hhc ycTaHe oj Mene h pene: Ta učena nocraua mh je S.nncKa h MHua. Kao ja BHine — Bh He CMHjere Menn ojčhth JKeu>y! Ja hy BaM HHje 6hjio HHiiiTa mc^.V naMa, na hh n>era. Ja caM o6yjara Moje ojnjeuo, icoje caM oj ceoje K,yhe jOHHjeua Kjia jejHO^nepHHO ojnjeuo h ineTauH cmo 3a jiHjonnx. cyH’iaHHx jana caMpTiiHM meTauHiiiTeM, hui.uh Ha o6aKoje caM Kao jjeBojKa Hoonua . .. Huje meroBO... Tuac joj 3ajpxTa, cy3e joj HaBpnnie Ha oth, oKpenv jy,^03HJiH ce 'ia^uftM, npahauH ce OKyma, neBpjhaun o BpoiiiJiHM jann'M£, aun 3a nyjo hhkoj ce hhomo joce 6p30 npo3opy, ja o6pmne cyae.' Taii.TH•ose ~a^n;e, noja je Kao jpBeHa, KpnaBa njera . Ja caM npncTaua. Cpema, 3ajOBOJbna itao Maao jnjem e MpjnM npH- CTajaJia Meb.v naMa. Hhcmo roBopH.ira o H>eMy. CTaHTcoM, n030Be Me y cnOj.v co6y, oTRopn opMap h JejHor jaHa, Kaja omo 6H.nn 3a pyni:oM 3a3.BOHH.TO pene: _ je Te.ue(j)OHCiio 3B0Hu;e. Ehhc je ycTajia h roBopHJia. — To je hito caM Kao jjeBojKk i^CH^ia . ... yaMHTe! y3MHTe! Kaja ce je nospaTiiJia 6njia je Ty?KiHa. Hnje mh HHiiiTa Ja caM CTaja.ua Heojji.vnna, a QHa je jeja.H nac oth- pea^Jia, na hh nocjmje pymKa, Kaja cmo iraamjie na mjia H3 co6e, jep je Tejiejon nosBOhno. ^HJia .ie Ehhc noTHiiiTena. Ja caM HacToja.ua Cjeua caM Ha cTOunny šćr pa^i\miii.Jha.ua: niTa hy J°3HaTH y3poiv. na caM ce ocjernua, ja 6h Morua 6hth ynHHHTH? y3era 0jnje.ua, orahn T;yhn h uiOBpaTHTn ra KaKtia BHjecT. HaBaunua caM Ha H»y nnTan.HMa h npnHarpar — na onja ... ja, 3aTHM-ce HnrvČHTii v cbh- ^Ba.ua mh je: jo.uaBH JIcpaTn .. :eTV c t 1 |, r Ha Benep je Moja ojuyi«a onua roroBa. rboj caM Ho HajejannvT mh jo^e ita^ao: ja to He Bau>a, HanH’cajTa niIiCM0 H ocTaBHua ra, a nsa Benepe caM ja He CMHjeM y3era H>e3HH0 ojiijeuo, nero ja MopaM ..V8eua Ku.,yn oj BaH>OKHX BpaTa h OTHuiua . .. osaKO nođjehnf.. ^a, obbko hy fo6)ehv... H n. tre^ BP30 caM JOTPTfaaa » npHCTanHinra, a.un Kaato Kftivhn nonnaTaiK. E hucp nc/ra rw-mm co 6v. rmohe.M Kajyhn na. Ha noapaTaut Enuce octhrb co6y, npobcM hhcjm iiMa.ua HOBapa ybc.M 6e3 KapTe. MoTop .je noneo I®ffKH h 6poj je KpoH,yo 3a HenouHKo nacar;a... npMMahnM cauonoM h naabcM na jojhhk. Hhko Me HberoBa BH.tra ocTaua je y MpaiK.y ca jBa ocBnjeTHHje cpeo. Bp30 cuothm hh.u 6acaMaiKe h H3.ueTHM irpej u>ena irpoBO pa, a KaCHnjc mh ce H3ry6nuH h.u BHja. .. K.yhy. y BpTy je pajno CTapn •cu.vra oK^ py^?a h ubhjeha h yruejaBnm MeHe CTane h norueja daMHOM. Ja MaHna je npecTa.ua npmnoBHjejaTH. Ja ca.\r je yimicaiM joniua jo rsoajeHe Kannje, vxBaTH.ua 3a f>yn»n.v. auH Me HHje pa3yMH0. ITpHmao je mphh h CTao Me rue-' Ta.ua.: — A nocunje? jaTH cyMH>HBO. Ja caM ocjernua uiTa je 3HanH0 aeroR — BHine je 6huo CBe cBpmeno... noruej, na caM M,y mhmhkom noKavua.ua, ja mh otboph MaHna cnycTH ruaB,y Meby juanoBe n aanuana ... BpaTa. Ho oh HHje xtho. y to onyje-M, Kano ce OTBapa — Jla, ja, 6huo je cne CBpmeno ... , np030p Ha BHUH H Mauo 3a THM BHJHUa caM H»y Ha A-Xu(fi.?h Ejc-icmn. npo3opy: — Manna!. .. Manna TITarnuoRa!... K.vja heTe .ua Bora? Ja caM je Tyno noruejaua h peKua:' — Mouhm Bac HapejHTe. ja ce oTBope Đpara. RIJECI HAZRETI OMERA Ona jaje jpyrn nauor, ja Me ne nycTH. IhvTaac je c npoaopa, h Mauo Kacnnje 6n.ua je i;paj Mene jpII. HALIFE vK'chn Me 3a pywy: Pametno mišljenje više djeluje nego li oštra sablja. . — Manna, 3a Bora. .. Ja nac nehy nycTHTH... y h>63hhom ruacy 6huo je, lieniTo iiito npHRuanH. 'Bavite sc velikim osnovama. a y onima nemro iiito oenaja. Ja ca.M ce nonopnua h • • “ ■. j noniua c iLOM. Kaja cmo joiiiu.ii y co6y _nou;ana mh tcNe podcjcnjuj nipošto svoje vclediušje. ue(JioncKy 6p3ojamcy na (l)paiiuycKOM je3HKy: »PajH Ba3ic.HHx nocuoBa ocTahy y IjapHrpajy jom hoicouhiko Lijepa je 011a Namik Kemalova: >»Kad saucešće u jana,. ITaicroj ja 6yje yroj.no y naniCM joMy IIIaTHsrcu probudiš, lako je misao skloniti na pristanak«. uonoj...« 1 ovo je njegova: »Iz sudara misli bar istina izbija Ona HHiiiTa ne pene. Ja caMjom jejnoM nponnTa.ua CpuojaB Ji ocjcTiix, ja to nirnii Hcijutii jejnno pajn na površinu.« �>rAJPKT« D rpan a 128- CTPMMEBA .L.VBAB <I»paiirOTix(‘ Hoiiivio ifoeeeo PycreM-Pusa Uciieuh. Ha llHpoHeja y jeimiioM: MajiOM cejiy KMaiMcrpana. CBarce romane iipeico JbeTa ome.My to ćemo H>eMy, iyy'e mokojlhiko Hemjejba npoOopamiiM. Opnu. yaipicoc CBojnx ine3mecerax rocima unije OKe&en. Haje HMao om c-Bor pofla TiocJbe Mene mraora. Moj 6a ra riocjeT Heođa'ino pacnonosKno. /[a ce mro 6ojbc irpoBflaeM, apape^amo oh mh ro36e, oo^ao Me y jiob, npnnao MH 0 MHOPHM 3aiHHMJbHBHiM lCTBapHMR IH3 iIipOIII.lOcth, yi;paTi;o jjiojkho 6a \utoro Tpyma Ha Mojy komothoct 3a upajoMe Tor mop 6opam;a aa cemv. Paejior HeAKejien>y ibcroimi, 6hjio je jemiHO parnonapan>e y Jby6a»H. Jom ncao Mmam, 3ajbyoao ce y rbnujv Pii6ot, Khepicy cBor cycjema a XTjeo jy y3era. Pijana Phoot je Gama H3 dom e nyhe, mon Moj CTpnn Tama umje HMao mhoto HMeraa h H>eromi npHxomH ca 3eM£>e, Ghjih cy HemocraraH h 3a caaior n>era h 3a to je rbau,a Phoot omdnna a>eHHtii)6eHy naay,Tjy, a paamor My -*Ka3ajia y jraije. . ' Opnu, je 6ho noHotCHT, Haje tphh67 ma mv ide joOapa TaiivBO nrra, HapoHHTO om cjpaHe jbyGjbeHe. BneprnaiHO je 3aKJbVHH0 nocTart 6oraT. HadaiBJba MamHHepnje 3a paTapcTBO HajHOHnjer cacreMa, npodHpe, cjoMeibe najdojne Bpcra, irffo$Ije' nmom ca seMJbeJirro M03ie CKynjbe, mon je rmemao, Ja mTO Maibe Tpouia. 3a KpaTKO BpnjeMe aioerame HMjhmnM h HadaBii « obhx 3eMa.i>a; ajra MCMy crc ^ ok je©H eaK.viiJbao Houan;. morae ce r^Hiia P hGot BjepHma c mpjTHM. Ii>e3HHa ymaja, He oda-3HpyhH ce na i&eroBe Hame h Hacrojajba, BeoMa ra je noTpecm^ a-ra ra to cb6 HoiaK unje caieTajio, ma npHcycTByje Becejby h ja 3aa?ejHi MmameiHinHMa hvho cpefce. Kama ce Bpahao 5čyfaiH, mhcjiiho je: SJij* ce je jjeBOjKa, Kojy je oh JbydHO ymama 3a mpyrpik catu iiuTa ,ia HHHH ? .. npBa noMHcfeo. Koja My je cyHyjia 'y L’jiaBy, dHjia je, ^a. ce h oh o;piax /Kchih, ajra Ka^a je cacjiymao CBoje cppe, bh^ ho je, My to nehe yicmjeTH; oh jy je bojimo npaBMM jbyda.BHHMocjehajHMa m ;iymie. HarvOH j^a,He Benpocna/BaHe' ihoKm, 3aHJbyraK je iiao. Hehe ce JKeHHTH, Henafee, ona Oovaobh. Hy ano 6h yMpo npnje Tora, OTHimao 6h ca onor frajera Kao npa'HH jyflaK, bhtc3 y Jb.ydapiM. ^aitjie, HHje.iv crBap mm je Taiico ir[)HMao icrpnn;. CBaice ro^HHe m ^a 6hx ra nacjeriHO, samHTao 6hx ra: Kano narjie^a; 3ap jom HeiMa HHKaKBe na^e? On 6h C IiapOHJHTHM H3pa30M JIMpa H pHjftHH TOBOpHO, ^a Tor HOBjeita Hehe ihhth syd ,ia 3adojiH, ,ra ne mhc.th nacKopo Ha spyrar crajeT, ajm CBaito obo npH'iaibe o6HM.no 6h oaBpiiMJio c pnjeMUMa: Ja caM ;i,o6po H3j’.Tra,T!HHo, xoheMO m nohn Ha ln;opytiaiK? k * Hrkoh rora npomjio je rotnjTHa, na^a „rodnjeM aracmo o,t; cTpmj;a, y icojeM Bece.uo jaBJba, je m,V/K rl)e I^hoot je;HHHM HocpeTHHM cjEyMa.jeM irpaMHHyo. CrpnMCBa ce Ha^a oOHCTHHiHJia. Onj>eMHx ce, !noHecox napone aa MJia^T!y h ynyTHx ce k H>eM.y. Hamao caiM ra Heo6HM(iio JiepaciiojiOMfeHa ca naaiproboH(H:M jrapeM, HaiivBa ra aoTJie iiiHcaM bh^ho. ^oneatao Me c o6m1iho.m jby6a3uoiiihy h 3irajyhH MOjy 3HaTH5KCJby, o^Beo iMe rope y co6y, to mh HciipHMao HHjenH /ioi'abaj: Hanon ompth H.ena Myata, aio'ieo caw je nenihe aioxoi.T(HTH. y inoMemi{y omo' roiiOpHJiH o CTBapHMa CBa:r;iaiim»HM a iiaKOH je^iie ne^jwbe Haa Tora. pea<ao caM joj. j.v ji>.v6him Kao w irpnje.. Te ,ia 6hx ce pa^o iboivr vivcnuio. Ona je ©A6Hja.ua. roBo* S p o j g. pehu ma CiMOceh rrapn u ma 6m Miioro 6ojbe 6H.no, :i;an OiM0CT3JIH Kao <-TajHf II]W1jaTOJb'H. HHjCJIH MOj Tpym j« 6ho y3ajiymair. Hucaai je Morao jih na Kamas iraMHH npemodHTH. Hajnavi; joj nnnieiM iihcimo: . . Mhjiocthimi iXKMiobo! Mmoo 6hx Ban noBjepnTH jeyi,Hy Taj,Hy omBejirase BavMHOCTH. OrBap je to.tihko .BancHa, ma 6hx Ra\i to Morao KaoaTH tck noc.ne na caM H . 3aT0 Bac, mo.hh.m, ma HOBOJiHTe Hohac y 9 cara aio Bciepu mohu ic]>aj pnjeKC Ha moMant cejia h caneitara Me irom nemiuciiiM xpacTOM. y cji.vMajy ma ne mobore, Mopajma omrouophoct nama Ha Bac,- 3a Kojy 6h Bac jiara.na rpH.<KH»a caBjecra HHjejior Bamer jitHBOTa. Bam uiTOBaTejb___ ITmaMO caiM nocjiao, a Tama. m.03Rao <-.Bor cjnyry lijepa. lijep je mo CBojnx 40 romHHa, paaBnjeH h CAiaAKaHceJbaiv. Pei;ao caiM Mty, ma hy to ne'iepn HMara paaroBop c rocnoboM iioivpaj ecme h npeMa yrabauHocra Momyia m y Bomy ce oannTn; npeMa tolmp. nrn;a c4 'Habe y 6jih3hhih ca kakmihiM omnjejiOM h mciku mm npHTehe y- noMoh. , »3aipj^jio herc 6hth cjiyateHH«, — 6ho je cjiyi’MH omroBOp. y H3BjeoHo BpnjeMe moiiuia je ona na. ompebeno MjecTo. Bnjia je y3pyjana: — IIIto CTe Me anajin? TITto HMaTe pehu? TobopHTe 6pa;e! H3pa6HBHiH iipHJTHtR.v, MOHOBi/o caiM cBoja npnjaiinba OMHTOBaiba, oiao caM na KOJbena h eaTpasMiio CMMJioBaibe, ajra yaaiym. Hnje XTje.na hm ma 'ivje. jempocTaisHO mh rapeiiyjia Jieba. — Je jih tuko? Tama hy ce yToimra . .. — na. to ky ja' — PamHTe mro xoheie. .. omronopiiJia je n noni.ia k cejiy. Hnje mh mpy[’o Hpeccraja.no, noxHTax u 6aiuix ce y Bomy. BHmjeTHim Mojy CKidH.ibirv iiaiMjepy, noBparajia ce: — Joj! MaiiHTC ce! HoaljHTe na o6ajiy, TpavKHT heMo ioanaB H3Jia3. . . BHKajia je, cna npecTpameHa. y raj Mac nanjmna c mpyre o6aJie iiena oco6a; lijep je no Hajiory mo.na3HO y momoK. JaKii c.nyra 6no je ca iienojiHiKo OKOiKOBa Kom Mene. yxBara Me 3a p.viKe h H36aim Me na o6a.ny. lijep ce 3a cbakh cjiyMaj ono Beh Hpnje cnpeaiHO h cam je era jao iipem iiana 6e:t omnjejia. Tooiioba, yr.ncma.BiHH npeMa MjeccraniH rona ce.n>aica ja-KHX Mnninra ca uihpokhm pa»BHjenHM lipcnMa, Hocramn c h no6jeeKe y ceno. HenjeJb.v mama Kftcimje, oOaRibao je ceoran CHeuiTenMt njeHMan.e roenobe c mojniM cjiyroiM. .. -Ctphh; '3aBpiiiiH cnojy npnnj h my60K0 y3max:HynniiH momame: — Ta Ban»ma nehy jom ' ickrth c,M|vr Mnamor <•0.ibaiica! 7tpyro mih ne npeocraje, nero oity n>y6au hokonara y cpn;e. Ja caM r.naman, ano oh k th, ajme. ma jemcMO.... K’o nnauiJbHna orana cpeha će npon.VMe .JIybaitoi!OM uiyMOM, ma je ne yTyMe; Ty ona iiHKama ne caunja ni’jesma, Haiton Kpa.TKa noMHBita omjera k’o mPjeama. * • ' Ja,i; TaneiiftT TejifH UH.n>y, aji KacBnje m m e. Iipahoj Bornu om myn»e Mope cTojii UJIIIVK-C. �B p o j 8. Ka,i cvvrv'iiMii y papirni’ uito ce ne fin CMjivio, Tpavhiiui cefiH mb.’ihkv, ;yi onpauAa ;ge.io; . EimrpAMM 11pano e rafijio cnje'ie.M, oujieheni ce jkhiio iKe^mui liHAjer ’itaijo je, uoh y3pao’io upmio«. A ko nocnjeh’ ne movkcm ai»bo np;te rpal)c, T a a ce TpyAHiu mirnop fip:io A11 ce nalje; Pehu »pyice ne Mory«, mro je mhc’o ivi y ii a, HHjecy cravre MHumne neh »cjeKnpa Tyna«. llpoiijcuane nacJioBHne -pwmHx napoAit. Mvnaj njepiiocT npoi^nnuia cpn«i, UiiAjt'T’ Moaceiu, icaa ch y iicbojbh, 0;i ABojime iicbhx nprijaie-iba crapii Baa^a th je 6ojbH. * Ko eaujecHo au CBoj boc’o Mapn, L’ lMiMe enaja CBpxy cBHjy cmapu; * ('i;yim xpafipoor ne k. iohh ;bi Te fipnra civiuab, Moiijen iiopeA lieiKVbe neu ce u AOfip.v na;ir«; IIIto ce BC’iep fiaiu jauo mpanua th ce tihih; Cjyrpa CBane jiicHje cb’jeT.ro na iijtthhh. Bop-Mopnapy cbc JianeHO ujiaicno l'acTe caMo jeApHMa 3a iuiaTiio. * * Hcbhhoct je necTo TeuiKa ;iy>KiiooT Kaacy, Jep ctha h jbenoTa nehe a* ce cjiaacy. * CBCMy Rpaj HMa^e iia h Mopy A ko mino jom linjeM neiiny miai; roAH, M.iaAoj KpBii cbukuko noiiajimiiie iiikoah; (•Tora MJiaAOCT ne OMHje. imny fijinvhe uhu, Jep 'HHane jednoj he Apyra naipa cthIih. hctom, II r>ii<i.iKja enpuiaBa ca nocjbe/tiBHM jihctom. * Li.iaroc.ioB je iLO'.i.ejMia upamniua pa;tu. He, O'iajtij aito na# HBHeBjepH Ha;yi; »CviaBa Bor.v!« Bena Te ua;i;ia mhc' o boa« li.iaro,iapH na c.'iaMH. i;a;i, iumto ne po;w. r;ie;iajyh,H TBp;i,nuyi>c ne.iBice p-.ic.pOMiiocTii CiipoMainaK ocjeni no onojoj Ak.iomocth. J C tp a n a 129. » rA JP E T « Cy/iejMaH Mypcen: \>i je OpniKiiH TBpAHua nop(*A C.’iara cnera > y TaivOM VKHBOTV fijcAllfljH. f»A lbera. 1 Narodne pjesme FATA IMAMOVA Sunce zasja šeher Bijeljinu. Samo nije dvora imamova: ' U tom dvoru zabun-liasta i nm, Zabun-liasta imamova Fafa. Viš’ nje sjedi teta begovica ? Niže nogu Hanka drugarica, S Uesme strane ostarjeli babo, A s lijeve ostarjela majka: Prolijevaju suze niz obraze. Nju upita tetu begovica: »A Boga ti. Patimo, djevojko, 11’ ti žališ ostardele majke, IP ti žališ ostarjele majke, Ili mene. tetu begovicu. Ili svoju Hanku drugaricu. Ili svoga najprvog ašika. Ili ti je žao umrijeti?« Progovara iz postelje Pata: »Teto-moja, lAlibegovicc! Ja ne žalim ostarjele majke. Nit’ ja žalim svoga milog babe, Niti tebe, teto begovice. A ni svoje Hanke drugarice. Niti svoga najprvog ašika. Već ja žalim svoje tanke košc: Vezla sam je devet godinica. Ja je vezla, mene majka klela: — Vezi, kćeri, ne izderala je! Eto, majko, ne izdcrali ti je! Pokrite me njome do mczara, r ' * Boj cjaja u pacKourn nouyuiaj na xoaii. ( 'peTHO MOpeM /KIUBOTa lljc.MIIOM UII ’I.V fipOAH, •li'AnoJ' pjrUvl fioraTcnso iuia th noMoh a>W‘, i B ppran.vT e fca AP.vry Aa aanona huac! JLok y:taa,YA Mnom epeh.v Marcie;■;ta h HiivMi neceviH. VLor.ie ona <• ;u«‘UoM nrpa h.i ’ ,iyAc .ij MyAlKXT ji^iy>’je;i.no< T neha oa cuanor HMaina "iitiui epohe lijime T(‘vi.n. uero njieha anainn. Od mezara podajte je Hanki, Nek je dere. a mene spominje Nek de dere. a mene spominje: - Ovo mi je drugarica dala!« To izusti, a dušicu p u sti. . . I umrije, žalosna joj majka. HASANAGA Hasanaga i ti li si aga, Sto ne praviš dvoru duvarova? Viditi se ljuba na divhani 1 s njom sjede dva pašića mlada, Dva pašića, k'o dva oarevića. Oni sjede, rujno vino piju, Ne piju ga iz šta age piju. Već iz nuka tvoje vjerne ljube, Nit’ mezete čim age mezete. Već pod voljkom tvoje vjerne ljube. To je agi vrlo mučno bik) P a on ode svome bijelom dvoru 1 mzima sablju okovanu Sabljom iruilmu. ljubi srubi glavu. Leteći joj glava govorila: »Ta Boga ti, aga. Hasamagu, Sa koga je, da oU 'Boga nade! Ostaše mi dvije sirotice-: Sirotice: bratac i sestrica. Ta Boga ti, aga Hasanaga. Ka'd mi stanu mekteb pohoditi. Poreži im crne haljinice. Nek se znade, da su sirotice!« Zabilježio: Sakib Agić. �CTpaHa 130. » r A J P E T« E p o j 8. doprinijela da se otcjepljenje Norveške izvršilo bez rata. S druge strane je svojim djelima iz narodne prošlosti do­ prinio jačanju švedske narodne svijesti. U »Eolke Fil(Po studiji švedske spisateljice Astrid Alinfelt). byter« slavi čedan rad prvih naraštaja. U »Bjiilbovu na­ Nobelovom nagradom odlikovani švedski književnik sljedstvu« slave se oni vi'tezi plemići koji su oborili ti­ raniju, i omogućili seljaštvu miran rad. Verner vion Heidenstam rodio se je u tišini mirne pra­ Godine 1916. Heidenstam je dobio Nobelovu nagra­ djedovske kuće, zvane Ulfshammar, položene usred šuma i blizu velikoga jezera Vattern. Kao jedinac bogatih ro ­ du. On spaja germu/nstvo sa klasicizmom; subjektivni germanski duh, njegov humor, Ijubaiv za prirodu i sa­ ditelja, pošao je na nauke u Stockholm, ali u sedam­ naestoj godini morao je zbog slaba zdravlja potražiti bla­ moću sa objektivnim klasičnim duhom, njegoom zajed­ že podneblje. U društvu jednog starijeg rogjaka, otišao ljivom satirom, logičnom jasnoćom i ljubavlju za ljud­ je u Italiju i Egipat. U Kairu su rado posjećivali džamije i skim/ djjištvom. (Naturalizam nije nikada imao potpun us­ pjeh u Švedskoj. August Strindberg nije samo naituralist, vijugave ulice arapskih kvartova. Heidenstam počinje slikat. Jednom u pustari nabasa"' nego i rpfnantičan i klasičan. »Život naše švedske duše na četu razbojnika beduina. Hladnokrvno stane da ih ie pun patosa i lirike«, pisao je Heidenstam Strindbergu slika, a oni se okupiše oko njega i pustiše ga'nla miru. 188*4. "Sa dijelom »Švegjani i njihovi vogje «Heidenstam Poslije Egipta, posjeti Grčku i Malp Aztfu, pa se vrati u je zašao u prethistorijsku prošlost svoga naroda, te ga domovinu. Još ne p u i^ je ta n vjepča sc sa jednom prija- namijenio omladini. T o je neki pregled lijepili prim jera iz teljicom iz djetinjstva, čemu se njegov otac jako protivio, hiljadlugodišnjeg narodnog života ,gdje se ne slave samo Opet ode u inostranstvo, da iu iRimu i u P ajiztn rŠ P ^ k raljev i, junaci i učenjaci, nego i sve duševne odlike graslikarstvo. Još se nije bavio književnošću, osirt/kadikad gjana. seljaana i drugih malih ljudi. U tom pogledu je Versa stihovima. Tada bijaš§r u književiiostt doba ve-mm^J •i^rV o ^H eid en stairi ne sam« veliki narodni pjesnik, nego posvemašnje istine. a Heiflćnstam je uvijek želio zaborav- i vogj i preporoditelj mladih nraaštaja. koji ih primjerima ljaiti svoje doba. Mučila ga je čežnja z a domovinom i sa iz narodnoga života upućuje na usavršavanje sama sebe. ženom vrati se u Švedsku, s^mo da pogled^ je­ Arsen Wenzelides. zera Vattern. Jedne Msne sjeverne noći dolvAkble se <Sh pješke do na vidik prostranih očevih posjedal • pat M E T ^ C O E H O n O T n O M A rA F b E KO A reni kišom i putom, vratiše se kriomice kako su i došli. >KHBO TH H dA Heidenstam napušta slikarstvo, nastani se u Švaj-, HajHjviHOuaTuje yiHHKc cKyiinora oKHBOTa 3a ,CHrypkocT carskoj, te se posveti lijepoj krijizi, pošto mu je stari pjesnik Topelius pohvalio jedan rukopis pjesama. Poslije Jin;(UBiiflya, 3a yacHTaic JKHBoia ir 3a paoBiijamc aymeBm!X enoočeve smrti, Heidenstam se nastani -u Ulfshammanu. i coGhocth, onaatajy c c Kog flBHjy b c j ih k iix nopogim a m rig a, k o /i y malo kasnije objelodani prvu knjigu svoj)h pjesam a »Ho­ jKapa,aoBa h nanHra. JKflpajioBH cy spjio apyuiTBeHir, tc jkhBc y noGpoM npndočašća«, s kojom postade iznenada slavan n a cijeloj Skandinaviji. S tom pjesmom poče novo književno doba, jarojbCTBy He caMo c a CBojim pohanim a, wero « ca Miionm hth jer je iz njih sjajilo veliko i puno sunce, bez m raka i tuge n a n a iuiHBa’iimaMa, tIy^HTir ce TpcGa n>HX0B0j oiipeanocTir, a društvenih problema, bez ikakva verizma. To bješe prava iicTo Taico h H>HX0B0j naMCTn; y Tpeit oi<a cxBaTe om i HOBy npnklasična sredina prave životne radosti koja izbijaše iz, jihkj- H m ine CBe OrtroBapajyhir moj. H>hxobh CTpancapH CTpakte tu obragjenih istočnjačkih motiva. U malo godina se po­ yBHjeK oko rpyne, Koja hjik je/ie m ru n ta B a , a jiobph aoGpo javilo nekoliko darovitih Heidenstamovih sljedbenikai, 3Ha.jy, Kano hm ce je TeniKo npiiGjiHjRHTH. A ko je KojeM aoBjcivjr mcgju kojima se nalazila i Selma Lagerlof. To bješe neki ycnjejio, fla irx H3iienaflH, n e B pafe c e n a hcto MjecTO, a a a He iiomjby irpBo je/iHora, a itacm ije Biiine yxoaa; ai:o ce Te yxo /ie otpor Strindbergovoj struji. »Hodočašća« su protest protiv pohlepa bogatstva, Bpaie h H3jaBe, g a neMa hhkukbc onacHOCTit nomji>y flpyrc protiv trčanja zai jalovom kulturom i evropejskoga uni­ yxo/ie, fla Hajane npBHx iroTBprtc, a ou/ra tck lpijoJia a e ra nobo štavanja ljepota islama i drugih istočnjačkih kultura. I u iianpujert. H c a CBOjuM pobanH M a mc kbc HCrtpartomi y ripaBOM npHromanu »Endymion« radi se o istoku, te autor uzdiže orijentalca nad Evropejcal. »Hans Alicnus« (1890.) je neka jaTCJbCTBy; y 3a po6 .a>eHinnTBy lič n a n rim e , o c h m h c t o TaKO a p y satira na ljude od nauke. niTBeHo h HHTejiHrenTne n a m ire , n o ja c a 'iO BjenoM TaKo mipcTO Heidenstam se posvećuje proučavanju povijesti svoje npHjaTCJi.cTBo cKjia.ua. »One n e mirte y c b o m c ro c n o rta p y caMo domovine. Traži osobite primjere junaštva i vršenja duž­ roenortapa, k o j h r a x p a iiH , n e ro h iipnjaT em a, a o h c M y HacToje nosti. Tako nastaje »Karolinerna«, epopeja o švedskom to u rtoitaaaTH«, a o Tor je 3ajoi>y*iKa flo m a o B p e w c a c b o jiim kralju Karlu XII., poznatom iz ratova sa Petrom Velikim. OoraTIIM HCKyCTBOM. Onda dolazi knjiga o svetoj Brigidk ženi onoga Ulfa JKrtpajr je o« pttHa jy T p a a o y K a c a y noh y niGaH>y, h jik Gudmarsottia kojem je nekada u srednjem vijeku pripa­ on yiiOTpHjeGi[ C a mo h c ko jih k o ifpiijem > aiiri)H H X c k t ii :ia enoj dao Hcidenstamov dom. I ovdje su autora najviše zani­ uocoo, aa TpaHteme xpane, K o ja «-e cac/rojii y rJiam roi* h :» Giui.a. male moralne borbe Brigidina i njezina lična vrijednost. »Kao «rt ofiH jccTH yaHMJi>c ita M e n in h o h KO MaAiibe ;ip n a č a 3e.vube, Kada je godine 1905. nastala borba između Švedske Gana iix y upnu, to n x iioK y iiiaim . o n e f y x ita rH T ii; r a n io ce Gpao i Norveške, Heidenstamova pomirljiva riječ je mnogo y 3acToune, apa-i« K p m ia .n jicn ie , c it a ie , Tp'iH r m o , ’raMO, Te ln V ER N E R VO N H EID EN STA M švedski pripovijedač. �B p o j 8. >r A J P E T « C tpa H a 131. paatasa iiajpa3jiH4HTnjiiu K pcnbaua cBojy iienapemiBj paaocT: Kao uito 113 pcsonora naiuiaaH, m ije 6op6a cbiix iipothb ■».ih on O daje yBHjeit upHjaaan, yunjeic Jinjcn. cBiiMa iipupoauii aaiton. MebycoOna noMoh jc učio npiipoaan op- y apyniTBy skhbh, homu iiHiiaK0BHx HciipnjatoJba, 11 oauon Kao v Mcbyco6na 6op6a h Taj ho aaitou Gura joni ohcbha* aivo je jcflHOM BpcM Birano, kuko je jeaan kpokoamji yxmmio unj«, auo hcMo apyre aapyatcnocTn irruna n jiamoTiuba noTpajcauora jKapaua na apyiuTBa. Aji-h je B jicm itnaK narjiacno, a a am oam . ne iioaua nmtaKOBa iienpnjaTCJba atapaJioBa ochm iipoitoanjia. . KponoTHHH. JKapaji hx ce cbhx KJione, xbojiu lfaeroBOj nocJioBHHnioj onpca________ nocTii, u cTora aojrhbh BiieoKy- eTapocT. Huje 4yao, au JKapuu ! ^ na y3apwaBaibe CBojc Bpcre Juia mojio noTouaKa: on oChhio na« •lence an a jaja. Ko Je P«nyhMH? UIto ce iberoBc iipoMnuobcne niiTejinreimiije, aocTUTilo je Kibnra PacnyhHiia oniicyje. H&muuiia jc 11a ocuoBy, no Pehif, a a CBM npoMaTpaonH jeanorJiacno yBjepaBajy, a a lbcroBii T0JII,K0 ■®h,«hhx j'iieiaTaua ca-MorU imena, immiuko na ochobv MeniiTCjieKTyajinn aapOBii iccto noacjchajy n a one noBjcKa. Moapa 6HBmer ynpaBHHita nojinnnje, Koju cy Ty onopo y Pycnjn /lp y ra irm n a, Bpno apymTBcna nam ira, cTojit, kuko je oCjaBJI;eHHnoaHaTO CBOjoM BHcoicoM HHTeJiiirennnjoM n a no4CTKy n m 4jcra Kopan aa KopanoM Kibnra onmcyjc uocTymie Mane PacnynapTCBa. BpcM je oCii'iajc nannre TaKO aoGpo oimcao, a a ne hHHOBe. HeniiCMCHH cnGnpcKii Mya;iiK, m ijam ina, KoibOKpaanna Mory iiHiiiTa Gojbcru y4HH)iTH, neh cJiHjeaehc MjecTo iiouobiitii: h vanSac, jeaaH paaBpaniHK, on nyTyjc o a M anarnipa a« wa»Ocmm y Bpnjeue napeiba jrhbh Behnna nam ira y apyniTniiMa naerapa, yno3iiajc ce ca KaJiybepitMa 11 m>nohy ibux aonaaic y n;m y Bp.io BejiinuiM jaTHMa. Ohh naaOepy jeaaH ano uiy»ic aa IlcTporpaa. Ty oh nonnibc a a npeacKaayje 11 nacuoito nocjie (TuHOBaibc, Te npejicTo oaanae aneBHo bcjiheo noapysje. J oto Tora oko ibera.ee ncKynn>ajy aBairrjrpHCTC, MaJicpoami canoBimnn ce ap>Kii Bjepno n anjcjic cKyna paaocT n ataJioiT. Pano y jyTpo « HCMaMKii arcii^t, iiojn npaBe o a Pacnyhnjia CBOje opybe, Y ocTObc CBOJC MjccTo aa cnaBaibc, cnycTe ce n a jeaHO apno u h ACJiy ce omrcyjy oanocu Parnyhinia npc.\ia mcnana, onncyjy ce nojbe a a ce'iberoBiiM nnoaoM xpane, Te nocTaBe oTpaaie, itojc n>QTOBe niijanc opni je, .cKaiiaajiii n nocTcncno up hOji 11iko uan.e ce aa aoGpo cbiix CpnnyTii HMaay. Ilaae aoOpo n a h>hxobo ono- .flBđp^i Kao n ynji&qcibc y anop. Itucun oGjaiuibana y iCMy jc MeHe, to no(5jerny cbh cityHa. Y onacnocTn ce Mcbyebfliio irW»’ m asn a cm nf n-Hoh PacnyhnnoBa 11 hiitojiru bhah, itaico ce oko noMo*y. OacTaHy ce Ha hctom n o hllnrrjč Te i^t' yiioTpnjeCe no Tora eya6oiiociior 'iyaonnmTa aOnp'a n rpynnm e r.Ba npjbaBcat,. MoryhnocTH cicyna. J a ja ac ry paap' y apyiuTBy«’ • npccryn n neBan-ajicmo OBora BpcMcna. HaoTjma najimTcpccaiiTBpao paao n p n n ajy y ai'yo*TBO Al>yr^ » n in e. y Hnanjir tum ce omicyje c ano j Ciictbo, roo u BC3a Pacuv^miOBa ca unace cuoTaiiy uiojuc n Bpane, Te aoaaae -113 Blyiiiuiix yaaJbenocTiiv ^ rm t-e a ^ > n iic y je caiio yCcTBO, Kao it Beaa Pacnybmiona ca uiTaa a nob Hpoucay y CaM6yconoM rpMn>y ci;ytfa ca nanurana. Ka;ia oom licManue BpxoBnc KOMaiiae. iiannrc noby y jiob, noKa3ajy Biicouy HjiTe.Tiii'cnnnjy. Y3miimo Kibnry je nanTica^'.vc, njOJiiinin Ta r. Anencej Kcyn>MH, a Ha np. 6njeJiy BpcTy nam ira y ,A ycipaw jH . lip n je no uito co inaaJia KibiiiKiipimna M. W. CietpaHOBHh m apyr y Beoraapy. anri(y a a pantOBo noa.e oiiJby,ii;ajy, iioiujby npoacTpa«y. Kim p ^ n l ‘ n I | aanocjeaHC najuniua cTaO.ua y Ojmannii lfojba. /myre ce (irp»ke Studija 0 Ivu Vojnoviću. Naš poznati književni krinujiaae na apBehy iuto ce naaiiau ii3veby no.T,a n m y n e , | K. Arsen W e n z e l i d e s ima da dade u štampu onauoBc npenauiajy. A ko lianjeiuhc jv^afcn: »Cbc je y pea.v«, sv| )* jjo v j r a t| q p j e s n i k u t u g e i s p a s e n j a , ogled vAHjcAc ce HCKOJiuno KakaayK«Jiima ,oa jesrpe mcto, anrny ce y 0 književnom r a d u Iva Vojnovićal To je opširna studija apuK u oAJicTc apBchy, iuto jc nojby najOamKe. Kaaa cy n ofic u gesnaest poglavlja (šesnaest tabaka oktav formata). IIOMHO HPCTPIUKIIJIC OKOJIHU.V, /v»j.v 3iiaK, *ha uito ce mijena 'ina C jjet)a , g (osam„aest) dinara. Ova znatno snižena cijena najcAHOM anrnc n noa,c aa Tpcn ona on;bani;a. vagj s a in o z a o n c koji je pošalju odmah, prije nego AycrpaacKH naccJbemmu Mory jcana ca najBehnM itotcih- knjiga izagje. Pretplata se šalje poštanskom uputnicom Kuhana onpe3nocT nam ira naaMyapn7 n; Kaaa n s je yciijc.no aa n a adresu g. L e o n P i n t o , bankovni prokurista, Sairaca JiyKuBOcTH u opyncjeM lieKOJiHKO nam ira yđnjy, ifbcTany one jCVOi Strossmayerova ul. 12. tuko oiipeane, aa cbc hobjckobc nanaaaje ocyjeTc. Upozorujemo sve svoje prijatelje, osobito srednioB c3 cy»iibe jc oCmiaj, a a y apyuiTBy vkhbo, aonpnneo, aa školsku omladinu, da što većom pretplatom omoguće cy nam ire Aonijte cKopo a° a>ya<‘Ke uiiTeanreimiije 11 ao n.ya- Z d a n je ove vrlo korisne i cjelovite studije 0 Ivu Vojnockhx occhaja, Koje onasnaMo na ibima. H>nxoBa BitcoKa June- v io u \ anrenunja jc liajBehe npnpoaocnoBae naniajia, a a nekoje Bprre, ocoOhto ony cimy npo30B.v »sonjcijiiM nTimuMU«. notmaTO je, >jyrOC/lABEHCKA tbMBA«. — Haainao jc 9. Gpoj »Jyroa a nam ire, auo jc je a n a yf)iijena, n a a mptbom TyjKchn Bimy u cjiaBeHCKC lbiuie« cu ouiim caapauijeM: Up. IIcTap Ckok: May.neTC, Te »Kao aipTue ibnxoBa upiijaTCJbCTBa. cane na 3C\ui.y napnuc Bape; Miuihcub MnxajjioBnh: HciicHKa, ncynanoBa uhepua; /U*jy«. • HJinju MaMy3iih: ITaaTOHCKii 0o.n; Hp. <I>epao llliiuuih: Klica MuA ko cy ce aunje n annre, Koje cnaaajy y pa3Jiii'iiiTe BpcTe aom y 3arpe<3y 1848.; Jlp. *Bypo JlnMOinih: BapiutiBciui TcaTcp y poncTBy, cnpujaTCJbiiJie, a ako jean a nornne, to he n ap y ra p eay ta; Jlp. B ji. ^ĐOpniinoBiih: KpucT, B yaxa, lL[onenxaycp; HoriinyTir o a atano'CTii n Tyre n a a H3ry6jbemiM npnjaTCJbCM. JJaHno AHbejninoBith: Bp3mio kojio; ^(p. AnTyn Bapam CTpan* C nrypno je, au namiraMa liiime KopiicTii apyiuTBenocT nero napcTBo u Kynrypa. YMjeTiiocT. 0.: lIpcMiijcpa: »XacaHarnnimc«. a u luiKona iiaeajina iipomjena K.i.yna 11 nanija. Jano ce uaao ch- — /lp . <1>. Hneimih: Jeaan non.cKii jynaK cjiaBencKČ cjioCoac u t anana 11 u m n a rpafijbiiBima ycybyje HaBajiiiTii n a nam ire ocuu aeMOKpamijc. — II. Jlarapuh: H:uiovK0a jiciic yMCTHOCTH y Bco11a najic BpcTe, tc BpeM n n a nocBC npaBo, ano Benu, a u na- rpaay. — C.: KoimepTii. — Hayua. C. llan jiih : Kibnajcmic CTy11m e, >Kapa.noBit 11 cKyiuio n;nuyhii MajMymi, iiMajy Bpao pn- anje u nopTpcTii. — IIi>ocBjcTa. 3a. MapKOBflh: Peijiopna uiko.i jcTKe iienpnjaTCJba, ochm ninjoKO, Te HaciaBJba aaJbe: »Cnrypno * oTBa y IIojbCKoj. — BmbeuiKo. 3. Knearp-JIcMCTpoBiib: ITpca* jc, a « najBHiue nam ira o a CTapocTii noniHO, a ne o a n anve parao Ka3a.imiiHo nncMO nonojnor Bp(iaHiihn. — A.: Č u n a MaiieiipnjaTejba«. C ano ’iOBjcK.v, xna.na lbcronoj Biunoj liHTejuircn- Tanya>. »JyroojiaBCHCKU lbim a« niuraan ho' ictkom 11 cpeairaoM Uliju 11 lbcronoM opyjKjy, ycnjeita jt'aan p o n a n n ra iiCTpnjcOiiTii.. cBaKor Mjerena. llpcraaiiTa aa niijcjiy roaiiny 1924. naiiocii H>uxoi! H3Banpeaan a .\r SKiiBivr je micJbeanua cKynnor atnflOTa. 100.— J( iih . 3 a iioji 11 'ierapT m aune cpaaMjcpno. llo joannii OpoHefin J1II momu pehu 11 o imixobom na.Mh0M.y 11 0 ibiixoii(>M jenir s . _ ^ n u . Il3Ban Itpajbeimne CXC iianocii T iperaa^ra roaymM 5Kim0Ty, tc a i’iucittiii ji h Tjcaecmin cnocofinocTiiMa, ao anuiibc 200.— J( iih . llpcTiuiaTe ce niaji>y 11a aapccy: Y npana cy uocneanne a p ju ira c iia auiBOTa? »JyrocaaB. IB hbc«, 3arpc(5, MapoBCKa y a . 30, �S p o j 8. >r A J P E T. OrpaHa 132. Tiiouuip' y .Juji(y, kojom je lipiiJ]UHOM naiiGpan iioku nopopGop PAXM ETy/I/IAXM AJ1EJXM! l'iijpcra ca rjuijepehoM rornopoM: npoprjepniii;: ('.VJiojMan C cjiiiy c y 0 OTy, 3 . o. Mj. M3r y 6 anM cm o M3 Harne cpepMHe py roMiih: Tiijiiiii;: ,MaxMyr M aunh: ruiarsijiiiiK: M ynai|ia Xpiuih; rcflMLUH>er papeHMKa h MCKpeHor TajpeTOBa npM jaieiba KacHMa I; p'cuiiaop it yjc;uio" lioAiipCAcjcjiim;: Hppiiafler Jby(k»Biih; JI. IJaHaHOBMha. y a.eMy cmo M3ry«MnM m Bpno BpMjepHor oćpTHMKa, pcmtoop: .Mvcrajpa A rnh. IliiJio cpcTMo! KojM je B3 MM0 Kao npsM Metjy MycnMMaHHMa y cio na pca o M 3aHaTy; raje ce je Morao TaKMHHHTM ca Haj6 on»MM MajcTopMMa cyAoOpoBOibHH npnnor TajpeTy. rpabaHMMa p p y ra x Bjepa. O h je 6 mo wecy mh >mbo jepaa op aaj1’tM'ii. Ocmuu c«l». OMoponiih, incp. ii pHiCTitKiiIIT X: ('apajcn.v. 6on.HX npMjaien>a TajpeTOBe oMnapnHe, a HaposHTO merpTCKor UOJIOIKIIO j(*. CBOTy OA ,Hllll. 00.— ltno ’ pofipoHOJbiui llpllJlOP l’a jnoflM/iaTKa, 3a Kojer ce je Bpno mhoto H3n arao h a c ia ija o , aapoprr.v tili liMc Tora, mito h i jo ficc.ii.inmid’ juiJo'Jiio MJiaii yiiimnhmto Ha rajpeTOBHM roflHLuibMM cKynuJTHHaMa. — C bpu jm b u jm Hor opOopa 1'ajpoTa r. Jlp. A xmct6 ci’ Piiaitaiiooromih. XnaJial ocHOBHy ujK cny n 3yMno je 3aHaT y CapajeBy, a KacHHje je OTHiijao BjeHHaibe. y HeuiKy, rpje ce je nom yH O ycaBpuiH o y c s ojoj CTpyi(M. Ha pan. 4. Maja t . r. n jciiiao ce nn jiopnn Kmiiiioit <l>i:pnaKao BenHKH nperanap h ycTpajan papeHMK y 6 pao je y c n a o rtcroBiih, pnpcKTop irpi'pim io Ohiikc ii iipcpcjcpniii; FajpcToiia pa OTBopM BennKy papncH y H aM jeunaja (»yH H Bep3an«) Kao jepHy nopopfiopa y Tcinii.y ca ppaatcciiOM roniobimoM Xai|iiiaoM 3yj|on HajBehMX y CapajeBy. y c n e A le u ia e npMBpepHe a p a 3e h o n u iic i)>iiVapiiamuh 'na Capajcmi. G p paiuo HeiTiiniMo! cpMHaHCMjcKe HecTaiiiHue Mopao je CBojy paflHOHy h 3 koh penje roflHHe H3 nycTMTM h OTBopHTM HOBy, M aiter CTMna, Kojy je b o Hobm nopopOop fa jp e ia y Boe. Ay6HMM. A m o cee po CBOje osajH e c m p t m . y cBoj mm papnonaM a MM.ao je Ha p a n A MapTu t . r. 0pp51ta.ua jo iiaiuiiipcpiia'iMiaiiua c.u.vii* yBHjeK no HeKonHKO rajpeTOBHx naTOMaija, Koje je HecaMO noiiiTiuia 'i.’iaiiomr 1‘ujpoTa y Boe. J|yčim ii. na iciijoj je iiaaopau pyHasao y jepHOM MopepHOM 3aHaTy, Hero h x je jepHO BpnjeMS m • e^ais^uhii nopopfiop: iipepejepnni;: r. Myivra<I»i lleanh, rpyiiT.: HspaujHO nom oM arao opjehoM h h o bu c m . TajiiiitN1 . .Varan b o rnih, t | h».: ćjiarajaiiit: (>Mep Jjojinh, iiorjrpniii;; PoXMemMja je oct 3bho 3a coGom weHy ca Tpoje HeoncKpfi1. peiHiaop: r. MyiTa<|)a .TleJiuh; II. pcunaop: r. C.'iaiui TaoiiKoniili. n>eHe pjene. IJeHa3a je Gana y noHepc.baK, 5. o. Mj. h Kpenyna •la.Mjeli min rr.: m j^ai a Uloimh, norjepaiiK ii l,lai|iep 'Rejiian, itpoy 2 caia nocnaje nopHc op seMan>cKe SonHMue po 6onHMHKor rpotin>a, a npMcycTBOBann cy joj hjibhobm ynpaBHor općopa Tajpeia 3ajepwo ca nHTOMi^HMa h ynp3B0M OBpaiumer TajpeTOBOr BenMKa roAHUia>a TajpeTOBa 3a6aBa y Tpe0HH>y. K0HBMKT3. \ o.’ipviaiHa je hii BaJ|mM, p n e (J. Maja t . V., y .vropoit, y ii|inHeKa je MMp neneny iteroBOM m geH eica o Hacen>e pyuiM H>e<N(;opiijaMa---Biije.ne-it> v he ca ennjepehini paenopepoM: roaoj. ., ' 1, rioappaDHii roBop: 2. »Hobo noicoa.eibe« op A-ne.urp jllap 'PaxM erynnaxM A n e jx n paxMeTeH Bacaax! m ha. peicpaMamija ii 3. ».lIiijciiiHK iipoTH iio.'i.ii««, Ko.Mepiija y $ W n a op Mo.Tiijepa. O rim Tora Gana je Gora Ta ToaGoJia u Gnipe. Ha aaGiiKii je eiiiijiao T,(.\kiypaiiiKii aGop ppyiiiTBa »t>ypyhnjjcT«. 1 =ry Hfl Kr ...I' .. . rfpilje ,’niUii y.Mp/> je ror-rito n im p y hokojihko io n i. KpM,ynp Koh. je p n iu i o j narptfja>n;iix rjo«-THOiiii*jij|Wi koju <o le TilMOllllbCM fujprTOBOM jpalORO.TiHO JaHliJil M IIpB.111KOM CBUKl' O-BOjc irail.lilTl! UrilOeTaHllj IIOTpOIUIIOUV MUHI ,10iipiiiioc :in 1'ajpi‘T.' f'MpT r. Koun jai;o re ;iojifii.if) "ni;.ijeMH4apji, 'aiiHoita ;ra jp c T ii» ji jj' y jbe\i.y r.vGr o/vui'iiior fn j,peToiior HpiijaVej>a. II okoj - mv ,iyuni! O C H V T A K T A J P E T O B A flO flO flB O P A y T/lAM OHy. BpMjepHM TajpeTOB noejepeHMK y TnaMOMy r. MyxapeM KyneHOBHh casBao je H3BaHpepHy TajpeTOBy CKymiiTHHy hobo ynncaHHX rajpeTOBMx snaHOBa Ha paH 25. anpana t . r. y npo cTopnjaMa MjecHe McnaMcae HaiaoHane. CKynujTHHH je npHcyc TBCBao bebmkm 6poj V ajpeTOBMx HoaHOBa, Ha Kojoj je r. KyneHOb m ti yKpaTKo ofiasHjecTMO npHcyTHe o CBOMe papy h H34HHy nocTajaifaa noBjepeHHKOM TajpeTa. tlo npeAnory r. MaxMyi6era (pHnHnoBHtia 6npa ce nopop6on f a jp e ia , y KojH yna3e conjepeha rocn opa: M axM yT6er (DanMnoanti, MyxapeM e(J). KyneoHBHh, Ejy6 3en>K0BMti, Cyn>o AyraHXO(lati, Jycy(p eij). KcBaseBHti; 33Mjeaml(h : Ocmbh C mtmo e(p. Xop mti a X . Apnijj ecj). XaM3Hti. 3en.K0BHh, X , HcBOMsaGpaHM nopopGop k o h c t m t v acao ce je aaao cnajepa: npepcjepHHK: MyxapeM eij). KyneHOBHti; Tajhmk Ejy6 3en>K0BMti; finarsjHMK: Jycy<p etfi. KoBaMeBMti; I. peBH3op: MaxMyT6er (DmamnoBMti, II. peBM3op: Cyn.o flyraH xoynti, Te 3aMjeHML(M: Ocma h 3eibK0BHti, X. CMann eij). Xo(iHti m X. Apnij) etj). XaM3Mh. H gbo m n opopčopv mennMC y cn jeu ia H pap, a r. KyneHOBMhy 3nxBan>yjeM0 Ha tberoBoj noi« pt bo bh o c t m o ko npHaynn>aa>a BenHKor Spoja rajpeTOBMx anaHOBa, h Ha pocapaa>eM pa py , HAJM/lATiM HJ1AH yTEME/bAM flPyUJTBA TAJPET. Ob h x paHa y na ca H je 3a a n a a a yTeMen>aaa M yxaM ep6er <t>anancBati, cm h lJatj)ep6eroB H3 TnaMona, aoja je po^eH 3. 4>e6pyapa 1924. a to ca arpapHHM o6Be3HMuaMa y M3H0cy op 500 A MH' MnapoMe yieMen>aay T a jp e ia atenaMO c p e ia a a p y r »k m b o t , a a>erCBMM pcpMTCIbHMa MeCTMTaMO Ha pofiHTKy 3aMjeHMKa! Hcbm ncpopSop TajpeTa y Jajuy. H a 'n n p 17. iinpn.'ia r. r. y I I . cutii iui ui;4ep oppvi.ana jo eiiJiiuiTlliia •l.'liinoiut l'ajpeTH y llponiipiijiiM a \lycpii.\iiiiii-Ki: *ln- lilTaMnapaja »Bocaacaa noajta«, Capajeso, BnacHaa ripMno3H 3a T a jp e i y Topaprna. VnpuBiiTi-Ji. nciioeTaiie y ro p aatp ii-ii iioitjepemiK I'ajpeTOH r. X ycenn K apuh poeTaaiio hum je eBory op ,'lnii. 333.75, noja je yi;yn.T.eiiii npnropoM UnjpaMa Mel).v T)imoiiih>iim ii]MijaTe.ii.iiMii J'iijjiera. Xna.na jim ! • 3a6aBa nopopGopa T a jp e ia a ppyuiTBa »JepaHCTBa« y flepaeHTM. oppa.-aiia je aa 2. pan pauaaan. I.ajpaMa (na TJ.vpbeitpaii) pile o; Maja o; F. ea ejiiijepehii.M iiporpaMo.M: 1. Tpxa GiipiiKJiiieTa n a 2.ooo m. H iirpapa npaoue 250, . a P|»yii»xe 10(1 ,'1,11.11. V iiiieiiiiaa 10 ,’liiinipa. 2. Tpita iijeiiiiiKa hii 300 m, H arpapa npaoMc Ciio.Meapap. (llaTjeiprrn r y ce MOiTPir eaMo liinopTaiiiii). 3. Koibelta TpKii na 1.000 m . H arpapa lipnoMe jl,iiii. l-ooo, ppyniMe ,'liin. 500 u TpeheM.v JliiH. 250. yi.iii«*HHHa 50 piinapa. 4. 'J'oMGopa, Gii(|ie, iii'panita. Ha Te({iepii4.y .je curi puna nojna M.vaiii.a. 'IVijiepuH je iimuo npao poGap MaTepiija.'iiin u MopaPHil yenjex. H cbm nopopGop fa jp eia y BMmerpapy. Hpiijepnii nonjepeiinu 1’njpeni y Huiin.‘i'pnpy r. M.vpniGer Meimih raniuu ) je ei;yiiiim n iy r».j|M T(innx M.iaHona na. ;niii 20. »Mipn.Mii t . r. y npocTopiijuMa 'ITeJljl.Mene HnrnoHiiue,- Kojoj jo llplle.V'TOOBUPO oiiO 50 44HH0IM fa jp e ia . tc naapenniii; jMiaeiii epeeiai norJiannp r. AraIiaeiijc Kpernh. Ha ei;ynillTlin H J1-* .VMjecTO llonjepeiiillllTiiii HaaGpan non 11 liopo.'(Gop fa jp e ia i-;a i'PIljepehoM roeiiopoM : upepejepHin;: Xyc eiin e«|) Meaii.iijiib: tuijiini;: M.vpai H ciirnh: Gpai-iijniiK: jlep n in n KapTii.i, I. peniciop: Ilam ara (lu­ p ah; II. penuaop: Ma.iiih T oeituh, a :iaMjeiini(ii: Jlepiilllll e«ji. IbiocKiih, Omi'P TitpTKoniih u MeJtMep lleK.viimh. Hhk o ii naG opa iiopopG opa y a eo je p llje 'l e p e e n n iioivmHii|> r. K p n i i h , Koju je y o p y jb i,M ronop.v oGpaaJiovuHo npne.VTiiiiMii. HiivKiii'T ii y p o r y f a j p e i a im i!|ieiiopobH H iiH .y u i;yP iypm i.M iip n pn:iuil.,v M.VCJIIIMilim, iia p ie ppatnne. Te ••«• je .vjepHO oeapH.VO im n a jiio m i j n iio i.p cT p p y lim ta. »Tpeam -iiO iT « MoJiehu npne.vT iie. pn n o p lip e Mi'b.V OMPapilllOM, KUKO G|| IIX e e IIITO lili lile .Vllliea.HO y 4.'lalH Tiio oliiilii PpVlflTIta. Iliilio.M llopopop.v ililUIIIMO p o o a p y e ||je X .V G ypyhrM pap.v. u r. U |M T iihy a axiiaa.yje.M o n a iimtoiiom any* "i.Mi"i.y aa n a m f iijp e i! ppyu iT Bo »fajpeT«, -- O proBopHH y pepH mk A. X. Bjene Ba^ �Priurednci Banka d.d. u Sarajevu 000000000 Brzojavi:Pribanha Dionička glavnica 10 milijona TelBion broj i Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama Prima uloške uz vrlo povollan kamatnjak Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima Sskonfuje i reeskontuje mjenice Kupuje 1 prodaje svakovrsne vrijednosne papire s =A H O H H H a p c K O a p v i u t b o . Capajeeo 0HJiHjajie: B a y JlyHa, flepsenTO, 3bophhk , IflocTap, H arnim a h Ty3Jia ynjiata maBHHna flHH 1B.0DD.000-— IlpHna u yKa»akyje najnoBOJfcHujt* yjiore na uiTeAfty Ha yjioaeHe mnvKime h no TeKyteM panyHy Bpiuii ncnJiHTe u nanjniTO Ha cimna ,a,oMatiiim ii crpanini iihjannMa, a na 3axrjoB jiaje o coeMy nncjieBa o6aB jeuiTeH > !i E p 30|aBHa aApeca: „C P B A H K A ” �Cpncica ripoMema i i ma (AeOHMMapCKO APVUITBO) U e H T p a n a C a p a i e s o tb« * oh« 5 ( t i r m j a n a r p y m OđaBJba CBe đaHKapcKe nocnOBe HajKyjiaHTHHje. - BpuiH KynoBMHy aeBH3a no flHeBHOM Kypcy. - ITpnMa yjiore Ha iHTeflH>y h yKaMafcyje no noronČH. Obućarski modni salon M. Ljubović na teh n ičk o -o b rtn ičk o m m u z e ju u B u d im p e š ti is p ita n i ob u ćarsk i m a js to r i a p s o lv e n t b e č k e s t r u č n e š k o le ° Sarajevo Ćukovića ulicj^ tj >j B" izragiuje sve v rste lu k su zn ih cip e la u svim bojama i n ajeleg an tn ijo j fazoni. — C ipele o r t o p e d s k e (cipele za b o le sn e n o g e). Specijalno šumske cipele 0 P c ip ir n ic c i 0 Hamdija Kopčić Sarajevo S tro sm a je ro v a ul. - T b I. 619 preporučuje bogalo skladište pisaćeg i rtsaćeg m aterllala Ibrahim Sabanagić i sinovi Sarajevo, Kundurdžiluk 27 Trgovina manufakturnom robom i skladište gajtana Interurban telefon 481 (radnja) Interurban telefon 767 (stan) � https://kolekcije.nub.ba/files/original/241a0e02b6ce824151fbc7d154900065.pdf f05a97057ffe1e38ca72f870be9e9760 PDF Text Text floiiiTapHHa naafceHa y totobom. JIHCT TAJPETA flPyiUTBA 3A KyJITyPHO H EKOHOMCKO nOflH3AH>E MyCJlHMAHA H3J133M 1. h 16. y Mjeceuy. foAHHa VIII. Epoj 11. UiijeHa roA- bO CapajeBO, 6. jyna 1924. C A A PJK A J: CnrypaH nyT ( iioboaom TajpeTOBe raaBHe roAHimbe CKynuiTMHe.) I »•> H6paxHM IjIatJjHnh: ycnoMeHH Myje riauinha. Hp. Jla3a MapKOBHh : Ee3 a iKOxojia. (OarajafteM Hapona Tpeča y>KHBa.H>e a^Koxoaa crpaHH' JOBaH FIpoTHh: 3aocTa;iH pyKonnČH.i. (H3 KOpue jeflHor ypeflHHUJTBa). MnaaH C. IIIaHTHh: CinpT jeflHor UBeTa. H. P. TpaByn>aHHH: Opan. Py>Ka HeHa BHiue. 4>. X. E.: XapeMCKe njecMe. (CK3A3PKHH>a Mejpa). TajpeTOB HBBjeuiTaj sa roAHHy 1923./24. ypeAHHR: A. XmJ)3H BjeneBau. nojeAiimi 6poj 4JA. Tiauii Ao6iiBajy aiict y nona mijeHe koa TAaBHor OA6opa hah koa ynpaBa — rajpeTOBHX K0HBUKT3. — �B E B B B B B f^n \ru B a B a a a a B a a a a a 1 B 1 Ulili GA3RBTD.D. ii Sarajevu — Filijala: IfSšegrad Telefon broj 649 i 689 Laj flficijslii kapital D inI0.0Q 0.Q D0-RezervnifondD in1,^00.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupijarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda" d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°|0 društvu „Gajret”. B B B B B B B B B 3B B B B B B B 3B B B B B E B B BBBBBBBBBBBBB za B e sn u i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod U lo šk e na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku.- — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova Safe«Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama �J1HCT TAJPETA HPyLUTBA 3A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nOHH3AH>E MyCJlHMAHA H3Aa3H 1. u 16. y Mjeceuy. PcunHa VIII. Epoj 11. UHjeua roa £0 A- nojenuHH 6poj 4 A. CapajeBO, 6. jyjia 1924. Taauh noČHsajv juict y noaa mijeHe KOfl rnaBHOT OflCopa min kor ynpaBa — rajpeT( BHX * 0HBI1KT3. — CMr y p A H n y T nOBO/IOM TAJPETOBE EJIABHE rOAMWH>E CKyniUTHHE FoAMie irpojia3e. BpnjeMe H#e Myn>eBHTOM <5peHKao BjeTap, Kao BHXop. . . Mh m j ce yiuian>aMo hah HAeMo irpeA h>hm Harfpfijeft. . Ohh . koju My ce ymiajfcajy ocTajy 3aH>HM Aarieiw Aa hx Kaciraje HeCTajae, a ohh kojh haj npe^ h>hm Mopajy 6 hth h CBjechh CBoje cHare, Bojte h oaji^ kiocth, Aa He cycTaHy Ha nyiy, Aa He CTaHy, Aa hx BpnjefMe He ocTaBH 3a co<5om. Ohh cy KopMHAapn, koja Mopajy bhahth cboJ AHA?, kojh Mopajy 6hth opHjeHTiicaHH 0 npaBAHMa, Koja he hx AOsecra ao 3aAH>e craHinje. A, ohh — KopMHJiapn cy h oatobophh 3a upaBAO, Koje 0AaCnpy h 3a nyTeBe KojHMa boab CBoje -ApyroBe, APjniTBO, HapoA, Mace. Ohh • Mopajy OAai6paTH cnrypaH nyT, HGITHTArH TepeH, HOHHTaTH CBe OKOJIHOCTH, ShTH CHrypHH, Aa he hac AOBecTH 14+1n>y. Jecy hm KopMMnapM TajpeTOBe upe je Ha cnrypHOM nyTy m xohe hm Hauiy 0MnaflMHy AOBecTH npaBOM 14Mn»y? TpeOa ah CTaBHTH OBAje 3HaK n'HTaH>a? He Tpo6a! FajperoBa HAeja 0AxpBajia ce cbhm HaBaAaMa h c Aecna h c AHjeBa, nponiJia Kpos 6ypy h 0Jiyjy h oHMLutieHa cbmx npeApacyAa, Koje cy je CTesajie oa BpeMeHa Ha BpeMe Aanac je CBjeTAa, KpHiCTajiHsoBaHa h. <>e3 HKaKBe HaTpyxe — no6jeAHMu;a Mpana, tmhhc, TjecnorpyAHOCTH, Hepa3yMHjeBaH>a, 3Ao6e. Oa6ha& je TOJiHKo yAapaAa; yAapapa icojn cy — Ha acanocT — Ae.Jia3HjiH oa oihhx,. KojHMa je cJiyiKHAa. flanac th hcth Ayf>oico y CBojoj /iyuiH — Manap h nenajaAH ce aa CBoj 6paxoy6H.naHKH rpHjex — npM3Hajy joj no3MTMBHOCT, AaHaC TH HCTH KOjH Oy Beh OI?peHyJlH KOHA>e aeMJBH HeMajy OABaaaiociH. Aa joj ce noKnone, jep . iiiHjecy HayHHAH nperapam A nperapaibe je jeAHo hom, HajA>enme CBojcTBo HOBjena. no H>eMy ce no3Haje njieMeHHTocT, no H>eMy ce HOBjeK oAjeH>yje koahko je KyjiTypaH h kojihko BpHjeAH 3a cbot 6AHiKH>er. A Tpeoa a h sa CBe obo AOKaaa? He Tpefia. CBano Koje npaTHo paA TajpeTa Morao ce je yBjepHTH 0 ko pHCTHMa Koje je yiHHHO, 0 BpHjeAHOcra meroBor 5HBCTB0BaH>a h 0 H>eroBoj cHa3H y HapoAy. Oho hito Hirje đnjia y cra.H>y H3APHcaBarH h AP^ara jeAHa jana HHCTHTyAHja i{BaKycf>) ycnjeAo je rajpery ifpey3eTH TOJIHKe, OApHtara KOHBHKTe H AOBecTH h x y npaBH peA. Oho I hto je '6hjio HajBaaomje, HajMHJinje — Hama OMJiaAHHa — caHyBana je Aa He ocTane Ha ynnHH ČAMO CBjeCHOM H AO^pOM yripaBOM PajpeTOBHX isc^'opHHjcjaj FajjperoB^ mpHjjaTfeA>a h Jnnj'eAor na- poAa, cBaKor ohot ko je Ma h jeAaH Annap hphaoskho 3a ooihenapoAHy CTBap. Mh ce He xBajiHMo paAOM, mh He /Kotumo oBHjeM HapoHHTO noAUprara yonjexe Tajpeia. flaneKo cmo oa OBe noMMCHM, jep CBe oho ujto je ao cafla yHMH>eHO TaKo je ManeHO, na He Mome 6mtm njeno CBera Hapofla, a TaKo BenMKo, fla ce He Mome npMnMcaTM je ah om HOBjeKy. 3a to ce obo Be.iHKo oa MaAeHor He MOiKe AHjeAHTH, jep je ycKO B63aHo jeAHo j3 Apyro. fla ce ocHajKM, na ce yrpaHMTM Tpefia mhoto, mhoto pana, MHTeH3MBHa pana — pana KojM He CMMje hm jenaH sac npeciaTM. H CHpa fceMo 6mtm CMrypHM aa heMO AOhM L4MH>y. A Ham je a h a >: H3boahth Ha npaBH nyT namy AjeAy, i|aimy 0MJiaAHny; hjih jom npaBHje: m3 boamtm Ha npasM nyT, aoboahth AMn,y MMtaB Ham HapoA. �X* »rA JPET. CtpaHa 166- Opoj I I. OH M'p3H0.. . OlIH, OfieT, K0J1HKO Cy Ta rop MP3HJ1H, jom cy ra ce' Burne 6ojaJin . HncaM Morao hh cji.tthth, p a 6h cc on, Monjeic •Bhjio je to HeKaKo upu Ko«py 1917. Tapa cy ce MHoacHJia rpo(jjba namira Haj6ojbBX oHHOBa no (jipan- Bajbpa mecpeceTHX ropnua Morao HaJiaeiiTH y bojcu.h , uycKHM KOJioimjaMa, K,ypa cy xapaJie pa3iie Gojiecra. a KaMo.iH y tomc ;ioropy, y nojeM hx je yBMjeii ohjio a aycTpo-yrapcKa ap\rnja 6n.ua Ha Bpynpy CBoje MohH H3Meb.y 500 po 2000 B0jHHX 6jeryHapa. HaKoH yo6HHajeHor nitnjaTeJbcicor noe/tpaua ycTah cJiaBe, Mhoth h mhoth noGopimuH 3a Hapopiio h ppacaBHo je^HHCTBo Ghjih cy Beh carejin uiHjy npep iioBHo caM pa je h>hx pBojnny noTjepao m Bnxaha icpyTOM 36hjbom, cy;jj6nHOM Ta/pmibHne........ »One je TaMomibH ■3porjiacHH JKaHpapMepnjckh Majoji X. Kao Beh H3ry6jbeHo« — pe30HOBajin cmo mhoth. ' Bojne 6jeryHpe, na pa cy pomjiH op MeHe TpasKHTk Ajih MiaK, Hamao ce jom no kojh h Meby naMa' no.Mohn: op ohhx ropocTaca TBpbnx op CBane KJinicype, kojhx — 3nam ;i hth IJacJ>Mnhy pa je obo Myjo Ilaniiih, ce HHje Jiano xpba upnMžuna h Koje jom HHje HHicapa cTiHOBap MHHHCTpa .Tipo/ioj'epiiiiKa Hhkojic ItamHha, »apa y Jbenmy h cjajHHjy 6ypyhHOCT H3HeBjepHJia, KojH he OBpe nacKopo h Meiin h tq6h cypHTH. BjepaTH Beh cy HBpcTo H HenoKoaeđHBo BjepoBajin y. iioGjepv- je Myjnpa, ano mh cap He noMornem, ppjKH ce h ra , Hcrane nap Jia*jy u y BacKpceHnje c.Bora napoja h icap oh OBaMo pobe na <mjejiy aTy op Mejpaira. . . Ja CBoje ppjKaBe. Obh nacHH h pHjeTKH iipHMjepu popo- hy My ce noacaJiHTH.. — c thm pnje'iHMa 3aBpmHo jty6jba u noncpTBOBHocTH, yjiHjeBa,™ cy y cjiaGymii'a j^M yjo cBojy MOJi6y. 11 CMajiaKcana cppa jom Hape h BjepoBaiba y no6jepy Ha MeHe cy obb pnjenu pjeJidBajie Kao cepyM 60- , Zloopa nap 3 jihm h HHcy hm ce paun noTiiyHo cxpo- iecn'HKy KojH je Beh npH aapmeM H3pncajy CBora jkhBa.iHTH y 6e3Hap»y 6e3paH. . BOTa, a ^p. CVojHHh ce caMO po6popymHo cmhjao, JepaH o/i thx pnjerKira 6ho je h paxM6T,iH Myjo yjjiy3KanajyhH ra 6ajarH pa He roĐopn ono »mio ne IlamHh ho BHxaha. . MO/Ke 6 h t h «. • Cje/iHo caM y CBojoj KaHnejiapnju 11 npeBpTao Te cy Me pnjemr hhcto oKpnjenH.iie h ociiaJKHJie. xpne aKa.Ta Kojn cy mh Ghjih ca oče CTpane CTOJia jio- o6y3e.;io Me je y Taj Max jepup neoTimnio 'iyBCTBO — pa-3MjemTaHH, Kap cy ce dTBojmJia BpaTa h Hajt>Hxa. Kojera h paHac Kap ce cjeraM — Ohpo mh Jane oaKjrpa. ce noMOJiH JVlyjo iIIamHh ca cbojhm npHjaTejbeM ZXp- a ohh mh ce 3acjajy pBHjeMa cy3afMa papocimpaMa, CTojaHOM 'CTojHHheM (»OcTdja BocnHh«) nHcpeM. po-, J\ a c^M Morao ja 6h ra y Taj nac ctbopho y meroBoj 3HaTe KjbHre »H3 b6jihrhx pana«1) Kyhn, icop »eroBe pjepe h iiocTaBHo My jaity Tjejiecnv OđHamao caM- Tapa nacT :»k. u. k. Zugšfuhrera« CTpa‘a?y oko K.yhe, Koja he ra nyBara op cBaicor 3Jio6HHane peiJiepeHTa (pnjemanaopa aicaia)' sa ipjeJiH 11ii i;a. »Tramenenabteilunig«; Kojn je HMao 3a 3apahy npHK.ynA.tih y hcto npHjeMe cthcjio mh ce je iiemTO oko jban>e BojHHx 6jeryHapa -ir cjiame obhx nop npaTibOM cppa upit noMH&iiH, pa My — 6ojHM ce — h nopep h>hxobhm KOMaH/iaMa h irapnemTBHMa. naj 6 ojbe BOJbe nehy Mohir noMohn, no3HaBajyhH Tor ZIp. CTojHHha caM Tapa iipBH nyT yma3H'ao, a ca •Majo(>a KojH je 6ho CTpax h rpener na KpajiiHH, op MyjoM caM ce h onipnje no3naBao. Kojer ca.M HMao iiajmime aicaTa o cinpoBobeiby BojiiHx B ho je to jepan npaBH iipaBiiara thii Kpajmu- 6jerynapa, Kojn My ce HHcy mot.th caKpHTH iln na HHKa, OHor npaBor KpajHinKor jyiraKa y njecMii oiije- icanaB Ha'-rair. BaHor, 6e3 HKaKOBe iraTpyxe Ma Ghjio c Koje crpane, ’ — T h Hac pBojHpy caMo iiouiajbii po nainer »aye KojH 6h 3a POM H 'H ap O /l CBOj p a o CTOTHH,y iKHBOTa, HoBaKOBHha«2) y rapiiHiioiin imiHTaji y 3arpeđ, 11a mh Kap 6h hx HMao. Topp h npKocaH, 6op6en h HeycTpa- op TftOe HHmTa ppyro ne TpanciiMO — npopy./icH Myjo, o' ihto HHTajyhH na mom« Jinny T.y 3a6pHHyxocT. mHB, CMjeji h OABajKa« y n o p y 3 e T o j’ GopGn, icojy urro BOPH ca ja’IH'MUpOTHBH'HKOM, BOPH jy ca jaMONJ HHTeHJ ohi HCTora pana Be’iepibiiM BJiaKOM KpeHy.nn cy 3HBHomhy h CMjejiomhy. tlopep Tano Be/iHKe ;iyme h HinJiaHTepHCTH Myjo IlamHh h Ciojan CTojlmU ca jaKor KapaKTepa o/ironapao je ir. CBojoM ^ hhhmkom »ypepiiH.M« poK.yMeirrHMa nyT 3arpe6a »nyp kohcth.KOHCTpyKU,HjOM, 0H0 je HPaBH TOpOICTaC. 1-IeiIOMHpJbHB THpyHT«, a Ma'io Kaicnuje iiymTenH cy KyhaMa Ha npoTHBHHK OKjnnaTopcite AycTpo-MabapcKe h nanHo- jepiioropHmme oojioBaae, rpje cy ađHJba h poHeKaan Ha/iHO ocBjemheH Cp 6HH-Myc,'iHMan prnje 11nna/ia to HHKo..’jy IlamHha Ha Onje.Jiy.aTy op MejpaHa,.. CBoje HenpnjaTeJbCTBo Tajno hh yBnjao, Beh je cBar/rje Obo HeKo.JiHKo pepaira Ha;imcax noBopo.M jepHeoTBopeHo HCTyirao. HenpHjaTejbn cy ra ce yBaba.im n oiiJbemKc y 7. 6pojy Hamer »Tajpera« y nojeM ce hb6ojajiH ... Bnme nyTa h ncaiH/iapcate CajoiieTe 3Ha'ie' Hoce HMena iipHjarejba h iiiTOBaTeiba paxM. Myje cy pa ycTyKiiy npep obhm jyHaKOM. riamHha, Kojn ocHOBame iberoii (fioiip, pa 6h ce Gap H ano HOBjeK hb Hapopa, oeo hKanue mKOJre, ono »a onaj HaMHH opyiKH.'iH meroBoj CBjeT.noj ycnoMeHH, je HapacBe 6ncTap h pa3yMaH. . . tberoBa ce je yBa- jep: ncaBajia y HajBeheM ppym TBy.. Mjia^n cy ce oko me»Haix)p Kojn CBoje MpTBe uiT,yje ra OKyuijbajiH, Kao oko CBora yiHTejba, a oh hx je 60Ha npom.nocTH 6ypyhH0CT ch CH.yje«. ppno h ca CBojoM pyxoBHTomhy ocBajao hm cpu;a k B6paxMM ljacjjHMti. pyme H>HxoBe .. CBaK ra je bojiho, ochm ohhx Koje je ycno M E H H M y .iE ‘) IIlTaMjiapiHja »Hapop« 1914: iia iiih t . a 2) Capa jepnor op Hapopmix nocJiaHHKa papnicajriie CTpaiiKe. �Bpnj U . Ap- Jlma Mapmeuh: » T A J PET« Orna Ha.. 167. y AMepmin Aanac je raoro euuie puire^enoz nosila, Hero npe 3ai6paHo ajj'KOxo,n'HHX nnha. /lanac B E3 AAKOXOAA iiMajy CBe 6anKe n HOB'iann 3a®0AH Miroro Brane yjiora (OdsujaibCM napoda rpeča ymimste ajmmojia ospa- na KaMaTy, Hero npe. Onhmie h rpaAOBn H3Aajy Mnoro m tbe MuwcTun>e u nomope, H'ero npe, jep je A^nac HUHUTU). Ta'Mo Mnoro Maae nan caOBBM necTa.Jio ApeBHnx rat,ja(CB|)iueTaiK). irapa, Kojn Hnoy BOAHjra 6pnii’y o ce6n h csojoj'nopoKAKO Oy niPOIIIJlM GEJhAIlH H BHHOrPA/lAPM. Ahh;h, Hero cy ocTaBJbajin CBojy }ReHy h Aepyy HajOejbann, koj'h cy npoAaBa.nn cBoje cnpoBHHe h Bdioj če^H, H3 Koje hx je AOHeauie naKiianH.tia no.noh npoHBBOfle, cBO.j K.yKypyo, jenaM, nimeHHny, XMera u oraiiTHHa, rpaAOBa, Apnvai«; HJin pa;iHnx ao6{X>tbophhx KipoMUMrp <JxaJ6pirKaMa 3a npaujberae OTpoBmnx nnfca,. 3aApyira, Apynrra)Ba hjph 3a-;iyiraiinx h AoopocpAa’innx . , nP°ja,jy n Aanac csoje iiponcBOAc toko h no Ao6poj nojeAnnapa, peHn. Cejbami, Aaicne, nvfiy ocerujiu. umauey iurery y AMepmp Aanac 6ojbc pade n nasape.tptobhhe oj Tora niTo je npeno xHJba-Ay n neT croraHa Bejimtnx ca jecTHBOM, xpaHOM h OAejicM. Jlanac ce y AMepnu,« iTHBapa n ncpapa npeKiHHyjio paA. Hucy ocerujiu nu- ‘'vam euuie noBiraa, jimcroBa h A<^pnx itranira. /lariac m m y mrery nu aunoepadapu y CjciAHraeiraM Aine- ApyniTBa 3a Tenecno janarae (ApyiuiTBa 3a rnMHaćTHKy, P'HKaHiCKHM j/pcMaBaMa n ano h>hxobh BnnorpaAP 3ay- ufiriopTOBe, ookojictbo) HMajy Miroro euuie ujuinoea, nero npe 3ađpaHe onojHHX nnha. /lanac ce y AMeprara 3HMajy n'OBpiirnHy oa 6jfH3y csa^m Mnmrjyna apoBa. ■ BnnorpaAapn HH‘cy niTeroBOJiH 36or 3a6pane npaB- Brane JbyAH Kyna, njraBa, BOCJia., cynna, Tmm.Tba, niera •'beraa Buna h paKHje 3a to, uito cy CBoje rpoac^e npo- no HHCTOM BasAyxy, nsjiasn y npnpoAy, myMe n njraAaBajiH hjih hobo npeyAeinennM (patfpHKaMa 3a npepa- nnne. /laHac-ce, Aamie, y AMepnpn euuie eodu ćpusa bniBarae rposK^a y cjmtko bhho, neKMee, cyxo rporabe o JbifdCKOM 3dpaejby; Ajanac ce Brane penn jbyACKH H’Jph TproBHHaMa, Koje cy ra npoAaBajie aa jeno, uji« aCHBOT n 3!ApaBJbe, 6e3 KOjera ce noBei;y He mhjth hh cy ra n caMH koa CBoje Kyhe npepabnĐajiH 3a jgjio h acHBern mi paAHm. /laHac ce y nopoduumia jieniue u 3adoeojbHuje otcueu. IIpecTane cy CBape, npeđanHBaraa, cjiaTKO rnrhe n Taito csoje nppipoAe 3aApa?ajm. Korana je, obo npeoSpaimBarae (jjaSpinca, kpumh Tyne, HeompaBAaHe Jby6oMope n Apyra pa3Ha 3jra; Koja cy 6naa CBaKnAanjan h neMiram rccrn y ohhm KyhaMa h TprOBnna aji'KOxojiiHiix muha npje • hiiijio cacBHM j’JiaTKO. lio rAe Koje (pa6pnKe,LK.pnMe n TproBHHe cy. n nopoAnpaMa, rAe je crapencnHa hjih AOMahnpa, a necTO h Maabenrana pcaosbho h CBaitn Aan inuia u otnnHMajie roAHHy n abc Aana nrreTe n MOJKAa cy h na. rijiah'HBajie, ajin aanaic cy CBe crajie Hanpre h Beanna jajia ce. y AMepnun uehere euuie euderu nujam Jbyće, }i>HxoiBa BehnHa AaHac pajAH^pjio Aočpo, 3apabyje hotlpVHo AOCTa n Jieno Hanpenvje. Te ce MO/K.e c npaBOM Koje rpaje, Bnny, Apey ce icao noMaMH ratojn nocphy, l>ehn, Aa cy da/uae KOpucm, uanpedna u uleerm npe- spebajy, Hacphy Ha Mnpne JbyAe, canaTe nx, 6njy nx hah npane APyre niTere. aok He Hsa30By noannpjy dy3eha. Aa hx 3aTBapa h rjiođn. Marae je Jby/w Koja Tpne oa BEJIMKE KOPHOTH 3A ^ I U T B O O/l 3ABPAHE KOjaKaiKBHM TybnM cyKH.a.vfa, narae je raena mje ce o n o jH H x h b u a . notnaj.v CTpaHHM MyuiKapnHMa hjih npoAajy CBoje Teao 3a nejiuup, 3a dppuireo u uapod CjeiAHraeHnx Oe-; '3a HOBpe. Mame je CTora, n eenepumux Oomctu, Koje ijepuHK AiMepnKaHC(itHX /Ip^aca smion o 3aćpam cy, Kao iiito 3naMO, onaciie hc ca-MO 3a one,•Kojn ce iipaBJberaa n Tpomeraa. ajnroxojirrax nnha HMao _je_ ibTTMa 3apa3e, Hero cy onaciie H3a Apyre 0C'06e, y-npB0|M orpoMne nopncTH. /lyro (m (n\:\o cne Te BBJiHKe n 3Ha-. peAy 3a Bemianor APyra, na 3aTHiM n 3a Aepy, noja najne Kopnom noTauno onoMnibaTir. Ja hy caMO ce pabajy oa poArarejba, itojn cy saparaeira BenepHHHHM yi<.paTKO HaBecTH, npe-Ma n3BeaiiTajnMa na AMepirae, Aa OoaecTHMa. 36or Maaer 6poja BeiiepHHHnx 6ojiecnr, je oa Tor Ao6a, oa Kano je 3ai&paM>eHO a.JiiKox-o,aiio rrahe, Marae je n niTera h necpeha, icoje ce pai)ajy y ApynitB.v . M'Horo niTO ima. SHamo nonuro Ha 6oj&e h noivasajio oa thx AyroTpajHHX n spao onairax 6oaecrn. Marae BejiHKe yonexe. Ceu padmuuu, h Ta-iOcn« n yMHn, paAe, je 6oaecHa CBeTa, Kojn nam h BeHe, iipjn je 'OMeTen y 6e3 arafea, mhoto 6ojbe, mhoto ncTpajnHje CBoje nocjiOBe paAy, Kojn je HesaAOBOJban h ivojn cnojy 6eAy n Hecpehy npenoon h yMnoyKam y CBojpj pobenoj -Kyhn n h ceaiK.H AaH meoto Bnnie ypaA© neiro npe aok oy m m h aok hx je b°p y raaBH caxa.THMa h AainrMa OMerno nopoAHAH. BpaKOBH cy irncTHjn. Marae ce Jio-ne 6pakiobh . Mmee je neeeperea koa JbyAH n raena Aanac. y paAy, Te cy h Man.e paimnan AneBno a h uito oy ypaAmjth mnje (smo Tano Ao6po n mnno i:ao Aanac, Kasa Marae ce 6panHnx napOBa AaHac y Aneprarn paCTaBUba h paeBennaBa. Maste je sipeu,a u 3Jimuna, Koja ce y paAe 6yAHT™ h TpeannM r.Taea.Ma. PaAHHiijH AaHac He Tpouie hh npećmjeHe nape. na nnfce h 3aT0 Aanac nynyjy • nnhy AeniaBajy. Mhoto je Marae KpBaBnx 3AonnHa h HeAeaa; Tyne, yđnjcTBa y cpmy h najanoj raann. IIo3a CBoj noinTeno 3apabeHH nona.n; noTpe^Hnje h koph•CHHje CTBapn.' Kyinyj'y ce6n n CBOjuna OAeaa, pypJba, .'iH'unja HMa Aanac Marae noćna y AMepmpH, Ka3Heirn 3aB0An ce npa3He h HMajy H3 Aana y Aan CBe Marae naMeiuTaja, 6ojby n CHa3KHnjy xpaHy. /lanac cy paAhhhh y A’Mepnnn h nncTnjn, ii 6ojbe OAeBenn, h sKHBe po6njania, oco6hto TaKBHx pođnjaraa, Koje je mijaHa rjiasa AOBena ao cyAa h TaM Hnpe. CyAOBH HMajy Marae y CojbHM, npocTpannj'HM n nncTHijHM cTaHOBHMa, HMajy TiynHjy Kyhy, 6ojte ce xpaHe, 6ojte H8rjieAajy, jann cy, nocnoBa-, jep je mrjaHrai,a HecTajio, a Te ranjannAe cy AaBajie cyAOBHM a Bpjro ivrnor noćna, aok je CBann hobck 5ojbe cy ĐOJte, jep SKHBe ypeiAHHje n 3ApaBnje. J/anac pa'Airaiu,'H Brane BoAe 6pniry o CBojnM raeHa'Ma n Aemn jiaKO AOJiaeno ao nyHe, orpoBane name. Mnore Ta.MH H ii;e cy noTinjrao 3aTBopeHe y AMcprapr, jep hm ne h nejiaoe ca H>HMa y meTH>y, y nojte, y myMy, OAJia3e oa H>HMa na Ba3A,yx h cyrai,e, Ha K.ynaH.e, y KaaraiiTa AOJiaae »tocth h Ao6pe nTnue«, Te ce ocyb6HHip: Mcry Aa CMecre y mhoto M arae TaMimpa, Hero npe Hero uito ha'h na peite h jeeepa n Brane npeMena noK.aaH>ajy CBOjoj Aepn, H>nxoBOj Haypn h H>nxoT?y Hanpeniy. /la­ je ooojno irafee 6hjto 3a6paraeHO. 3aeodu, y noje_ cy CMeuiTane ApeBHe nnjaHHpe nac je koa aMepHKaHciKiKX paAHHKa narae HeBOJbe, Marae paAH Jieueraa, 3areapjy ce jeAaii 3a APyrBM, jep HeMajy ocKyAHii;e, narae 6eAe, na n .\iaH>e nesaAOBOJbCTBa. �OpaHa 168. »TAJPET« Epnj 11. Kora Aa aipHMajy Ha .neneme. Bojcna Gnaca y AMepHHH BecTH HeKOJiHKO OAiTOBopa H3 AMepHKe, na mirame, noja ce Bpjio mhoto CTapa.ua o nnjamiM myAHMa, HMa KaK.Be KopncTH HMa AMepHKa h menH iia:[K)AH oa 3aAanac mhoto Mame nocjia h mosmo Aa pa;;« Kopncimje bpaue ajiKOXjniHX nnha. A'Jieii, ryBepnep- AP^aee Ivanaac, itoja je jo«iii 1881. nocjiOBe. H Oo.TeoTH oa omojmuc iraha necTaje H3 Aana y roAHHe 3abpaiiHJia Ha CBojcM 3eMJbnuiTy iinhe onojiiHX Aair CBe Burne. JleKapn h ;cpyrH iiapoAHH upnijaTemii Buha, K,a*e, Aa je y meroBoj A]WKaBH, nocjie sabpame ca pa;i,oiuih y jaBmajy o Toj cpehn h saAOBomHH cy, ihto nnha, iiohoo HapoA 'BHUie Aa Tene h Aa ce bome boce 3ApaB.a>e HapoAHo h morama nama CHara jana h no- ’ rara, Aa ce CBeT bome h ypeAHHje xpanH,' Aa cy irpnnpaBJba. // Tj/ćcpKjjjioaa, ocoOhto rayhHa Ty6epKyjioea, jiHice 3a jkhbot jiaKuie h bome, Aa je ’iccthtoct koa Kojy nam HapoA OBAe aone jeamiKOM h cyBOM 6ojieiiiihy, •myAH 3HaTH0 Beha, Aa ce 3jja A^Jia pebe Acnia|Bajy, Aa . CTiiAM anoda. CBe je Mame jbjah n >Kena, Kojn oa n>e cy ce no Heue TaMimpe 3aTBopwie jep iiCMa ocybeH«ira, 6ojryjy, jep je Hecrajio pnojirra nnha, noja cy Jtyjne Aa je Maibe CHpoTHme h iipocja’iema h Aa Behn. Aeo TpoBajia h noMarajia Ty6epH.yjio3H, Aa oe y ii>HXOBa iiapoAa OAofpana, hito cy onojna nnha saibpameHa.. f-■ Te.na sanejice n y'irpo!iiacTH nx. Mame je u necpemuj; Te Hcre iioxB3Ae ce pa3bnpajy h hq pe'i h ry.Bepcjiymjeea u oejieda, icoje cy ce upe AemaBa.ne imjaHHM .nepa (ynpaBHHKa) AP^aee Mhohchiiih h CeBeime KajbyAHMa. Mame je n caMoy6ujcraea. Mame je u Jiyda, pojrane, Koje cy jom 1909. roA'Hiie 3aibpaHnjie a-imoocodiiTO OHHX BpcTa JiyAa n JTyAraa, noja cy A0.na3raa xojma nnha y cbom iipocTopy. . OA anROxojmnx nnha. (Y HeManiRoj 3a npeMe OBeroKor ryBepHep ApnraBe yraxa, ta« je a.nitoxo^nHO imhe PaTa brao je mhoto Mame Ajuieraio 6o,necnnx nnja- 3abpaibe.H0 tok npe 5 roAHHa, irajKe,. Aa je Mame npeiiHpa, nero a'o paTa, ajin je nbcjie paTa oneT nopacrao cTyiiiiHKa h KasKmeiiHKa, Aa je nappA opeTHHjn, Aa ce 6poj AjJTBCBHO bo.necimx JL>yAH n ncera, jep Hcmah m y HOBau; 3a iiaMeranje CTuapn HBAaje h Tpomn, Aa cbct HMajm CMeJiocm, Kao ANiepaKaiipn’,- Aa nonnyHo 3a- Taniinje iuiaha cnoje AyroBe, Aa paAHHip Kynyjy BHine bpane npaBmeme h Tpomeme ajrKiOxo.iinnx iraha). CTBapH 3a 'icyhy n Aa je yBepeir, iraA fm ce crraBH.no Kao niTO bhahtc, Aparn 'iHTaonm, y CjeAniboiraM" Ha rjiacame, Aa bn napoA jeAiiorjiaono rjiacao Aa ce CeBepmiM AnepHKancraiM TtpsKanaMa je ’sabpana a.nmo- aJiivOxojma nnha iiotiij' ho riabpane. TIP- /K-Ran, KOjn xojthhx nnha oa orpoMHe Kopncra fm,na. Ha cbhm noH3Aaje 'ahct JjpyniTBa AMepHKanCKnx .JleKapa (hma jBMMa APyiBTBenoT jinrijOTa irbnasap ce Aobap iianrpcAOK. 81 xHmaAy 'uiaHOBa) Kacice, Aa je Oaibpaiia a.nKOxo.nnHX He.na cjiirKa ApyniTRraor snnBOTa. nocTa.na je Jienma u nnha iiajBehn Aorabaj, ko)h ce y AMepnn,H HKaAa yMUJbaruja. H aioo n\ia joHieAo^ra. AMopiiKaiiana, ooo- AecHO. /fHpeKTop TproM.'iKe Be-nHKe ITIkojio y Bpy6hto y HiCToniioj AMepnpn. tao je brao iiajiBmHb^a-" '■iuiHHy naate Aa 3a6pana 'ajiK0xojmnx iraha 3ira'iH liajbpmca ajiKoxoJiHnx nnha n KjmMH, n ano HMa mhoto Behn iian'p&AaK y KyjiTypn, r.ojn je 3a nocjieAmra xhycejbeHHKa — a Meby mnMa n iiaiue bpahe Cj$a n maAy roAHHa y,ramen, jeAan a mepnKaiićKH paAHHK XpBaTa, — Kojn pente ira s.ikoii o 3a6paira .oiuojirax Kante Aa je 3abpaHa iraha najiBehe Aobimn hhctbo, itoje iraha h noKyniaBajy Aa TajOM HeicaKo A<>by Ao OTpoBHe je AontHBeo y cbom paAHHHKOM 5KHBOTy h paA,y. JeAan name, nnaK ce saKon o 3abpann onojnra nnha H3 Aana •aMepn'iKH HOBHHap mirne y CBojHM noBHiiaMa, Aa Ce y Aan cee bome U3epmaea y AMepmnH n nnan CBeT y y AMepnpH Hehe nHTH.npe, aok h nocjieAibH 3«yK Tpybe AMepmpn Bepyje Aa je Ta saćpmta dodpa u Kapama apxaHrejia faspHAa ne OAjeiaie. ^ancne, irahe ce tok h cbhm CHJiaMa HAe 3a thm, Aa CBaKO Taj Aobpn n nocjie CTpauraro GyAa, a to 3Ha’ni: nehe ce lnntaAa Kopufinu 3okou U3epmyje u nmwryje. Ta Be.nHKa cboct Burne nnTH y AMepnpH. a.MepHKaBCKor HapoAa je 3a cea/Ky noxeajiy. OHa he canyBaTH a mepHKahokm HapoA'oA BejiHKHX nprera h . ihto ce rane SApaBJba n noniTema h htio ce rane KAKO JE m i l HAG. BpCHohe merOBe h H>eroipix CHHcma h ynyKa h kito ce y Ha.moj AP^KaBH ce mhoto iraje. nHjy h Cpbn, Time Bpcnohe meroBe h H>eroBfHx crraoBa h yH.yKa it cocbHTO y BojnoAHHH, JI.nnH h B ochh, irajy h XpBaTH hito ce rane meroBa Aobpor CTama h HMerna. AMepna nHjy up.no mhoito h Hanira C-noBenun. KaHau he Bpjio mhoto AobHTH thm bakohom o 3abpampr f c y ce CBe BpcTe omoj!irax nnha. ITnje oe Bpjio anKOxojiHHx nnha. H?hxobo 3ApaBJi>e h raiBa iiapoAHa mhoto paxHje h Apyrax jaKnx, aocthjinooBairax (y KaCHara he ce noiiraBHTH h ojanaT.H, h>hxobo noniTeme n 8any iie«ieHHx) ajiacoxo.iiHnx rinha. y Bochh cy paKHjy vr.neA y c®eT,y he ce noBeharn, if>HXOBa aapaAa h hmo- iiaGBa.jm MajitOM Kao hito HaM K.ao,yjc noKojHH nerap BHMa he ce 3HaTiio yMH03KHTH, HmxoBO iiotom'ctbo he Ko^lhK, KmH./KeBiiHK h ApyrH Kojn no3Hajy nam HapoA 6hth bome, jbhbot ibnxoBa nopoAa (paice) he 6hth Ayr y B ochh. Koa nac ce iraje m cbhx y3poKa, kojh oy a H>HX0Ba AP'Bana he 6hth liampeAira n Ayra, boka, jep noHiiaTH. IIh je ce H3 iieanama h nenoenaBama onache Mohu ca ceojnM SApanniM h TpeoBeiiHM napoAOM, ifocTH ao OTpoBiinx onoj'HHx rinha; iraje ce H3 pa3nnx CBarAa ycneuMio nhn y icopaii ca cbhm Haurpe/AMiHM H[)eApacyAa h iipaoHOBepHna; iraje ce H3 MOAe h MajHapoAHMa h Mohn ijOTHcnyTH ham yHwinTHTH y ibn- MiyirHcama pai3irax rp.naTHx h no,iiocHTH:X ntAepa h rra-' XOBOj KyhH H AOMOBHITH, im MHpiinM AlooejbaBaibfHMa, ja ra n a ; cuer y nac nnje hb CTHAa h c'rpaxa, Aa M,y ce HH KpBaBHM paTOBHMa. AMepHKaHH,H Cy, 0BM1M 3aK.0I10M ito ne noACMexne Aa je KjraanHua, Aa je »ochm cneTa« CBojHM, npoAy5KHAH cebH y neAOirjieA Bern, noAHTJin Hira Aa HHje imnaKaiB »jynant na 'iamra«; koa nac ce yraeA y.CBeTy h cbo-jom cnaroM n TejiecnoiM h Mopa.A- rinje hq CHpoManiTBa, hq Ayra BpeMcna, y ooKyAnii,H hom h eKOHOMCKOM — yjTHA,H noniTOBaibe cbhm napobomnx, 3ApaBHjmx h naMerrHHijnx 3abaBa, Aarae hb AHMa, KojH Bo.ne cobe h cnoje noroMCTBo h oabnjbHO ce Mane ityjiT,ype; .iraje ce oa bpnre, H3 nyre, obor sitabpnny o cnojoj h ibHXOBoj cpehn h AObpoj byAyh;HOCTH. jiocth; iraje oe hs ooi^AH'iie npeMieaia, (oooOhto naima CHpoTHiba h pavT;iiHHH, ioojn irar.iraM h bpaHM ryrameM HITA KA/Ky OAMH AMEPHKAHUH. omojnx iraha A0Jia3e, na KpaTito Bpe.Me, ao y.vKiHBama h 'Bp.no je KopHCHO h noy,mo AO^Hann, umu ca.MH iioMpa'ieH>a banne h jitajiocHe csoje jaBe); iraje ce Aa AMepHKaHj|H roBope o aabpaHH onojiira nnha h ko- ce pa«na iieywAna ocehama, i;|)ja Ha noBeica y cBaitnPhcth 0A Te 3abpaHe. Ja hy BaM, Aparn 'iraaopn, Ha- AamrneM JKHB0Ty h pa^y Haophy, Ma 3a HajKpahe Bpe- �£poi 11. »P A J P E T« CipaHa 169. Me niOTHCHy 03 naMern; iraje ce 03 ypobeHe jKeJte 3a hocth, nero TpeGa 3axTeBaTH, Aa ce h y Harnoj AP®aBH, y»iOTBaH>eM h ypobeHe 3a acGphm cpeAciBOM . Kao H y cpenraM ceBepHHM CjeA0H>eiraM AMep0BaHito.je 6yA0 h c m p a y TOB0Ky yix>AHO ocehan>e (ey<Jx>- cb0m /jpjKaBaMa, 3<ikohom 3a6panu npaejbetbe u topnK,yM). uetbe ajiKoxojinux nuha. Ca cbhm je CBejepjHO xohe Mh GpGn, XpBanH h CjiOĐerajH, Kano je Aanac boa ira Ta 3a5pa'Ha Ghth oneiTa 3a ijejiy ApnaBy (npox0nao, cna;ia'MO y OHy Bpciy napoja, boa Kojera je no- 6Hii,0ja) HJ10 he APJKaiBa ycTyiraTH to csoje npaBO noTpeOa ajiBO'XOjnmx iraha uejraKa, h boa Kojera je no- jeA0HHM ceocBHM 0 rpaAOKHM yaipaBaMa 0 norjiaBaprpouma cbhx Bpcro ajnM>xojnrax iraha, a norjiaBHTO CTBHiMa (jIOBiaJIHH B6T0). Obo (jh 60JIO mjnpocTuje cuiu u mjreMe pewen>e jairax iraha (y Ka3a.iiy iie’ieHnx h irpene,ienHx), Bp.no BejrniBa. Crora je y nameM irapoAy nycTomeibe ajiKO- iiHTaita ajn<oxJiHHx iraha. Hy hbbo iraje Aanac Tauo xojia eejiuKO. 36or jaKor irajanOTBa (amoxojra»Ma) je Gesasjien, Aa Bepyje, Aa he ce o«aj yMHJtaTH, mpHMaMy Harnoj APOKaiBH h Jiapomy mhoto bphbhhhhs ACJia, jbHBH orpoB, KojH napo;; yjbyjbityje y BparKe, cjiaTBe MHoro caMoy6njiCTaBa h. caMOAaBJbeita, mhoto iipona- CH0B8 h yBepana ra h y najhehoj hbbojbh 0 necpehn Aaraa h ocHpoMaaiieiba, mhoto nepaAJbHBOCTH, jieiiocra Aa je opeTaii, — Mohn 03 pyiKy iiauier napoja HOMa0 GKume, mhoto Rpajraer cnpoManiTBa, Koje iracy eno- mhth 0J1H OTerH. Mh omo y/BepeH0 , Aa he 6op6a oko coGne Aa oe xpane anoje.M oBora jiHija h cbojom naMehy, noTiiyHOr cyG6Hjair.a 0 yiraniTeiF>a ajiKoxo.nHHiX iraha Hero JiaAajy ira reper iiojeAMHHffMa, AoGpoTBopimM Apy- Ght0 Bp.no ToniBa, Bpjio o’iajna h Bpjio Ayea. H 3aT0 ce 3a Ty 6op6y Mopa.MO oaGBJBiio opraHH8OBaT0 h 03iiitbhma, onuiTHiiaMa hjih rpaAOBHMa h AP^acH. 36or Miioror Tpoiiieraa ajiKoxojnrax iraha HMa boa GPJbllO OIipeMHTH. Ilpe'cBera TpeCa Aa crsapaMO vito euiue Tpe3ee- t iiac Bp.no mhoto CojiecTH Koje nocrajjr nenocpeAHO oa CTa.raioir Tpomeita onojiiHx njiha h HMa Bpjio mhoto vm %kux &pyiwram, oooGhto Met)y OMJiavraHOM cbhx Gojtocth Koj'HMa opojna iraha noMauKy, Aa ce Jiaiomc tBpcTa, jep je Jiairaie np0AO(jHT0 sa TpesBenocT one Kojn yBpeme y noBetnje Tejio x Aa ra cpynie, (Ty6epKyjioea, _ HHcy OByc-0jra BapjBHbo, banojiCKo onojno pnhe, koto jeKTHKa, pa3.ne nairjie 3apaone h npejiaane 6ojiecTH); ohc Boju c^Gnjra y iberoBOM otpobhom 3arpubajy. Osa «6or imjaiicnBa, y HaineM HapoAy ce pal)ajy MHora TpeaseitaHica Apy0iTBa TpeOa cmojHTH y jeAan BejraK. Jioiina, 3a jkhiBot h npnBpfeAy cjiaGo cirioooGHa, GojiecHa., ApJKaBHH caBca, Bojn he, Bao iiietj) repepaji uiTaCa, Aa earajienTHPHa (Koja na/(&jy OA^seAHKe Go-necra), Ha- upaBH HJiaiiOBe 0 nainaAajy Ha Beiraaor HenpHjaTejba Kasna 0 HecperHa, sa peo cboj 'bok HecperHa Aeija. _EL«ojH he BpB&iBHM H TMinvHM GopGaMa Aa ynpaBJba. 36or irajaHCTBa ce icrapn BpcHoha h OAJiHKe Haraer Oa G[x>ja H BpcHOhe pjia.HOBa TpeeBe«>aHKHx APyraraBa napoAa h pače; 36or nnjaHCTBa p^nra cera pGapa 3KHBa H oa yMeuraocT0 h 0CTpaj:HocT0 TpesBeraaHBor rjiaBHor nauia HapoAina cnaira, noj upHBfe^yje; 3Gor irajancTBa sobcraa 3aBHcnhe kojihioo he Ayro TpajaTH paT ca ajikoxojkm 0 BanaB he Bpaj 0 MaT0 Ta GopGa: Aa .n0 • KnapH ce h Mopaji KOA.Hamer HapOAa. ICao iiiTO bhapm'O, opojna iraha npaee nara om na- HornyHy iioGeAy 0 yonex a to je onha 3a6paHa iraha p<>Ay pasHoupOHe h orpoame nrrere h hc aoboao y Haj- eaKOHOM, hjih caMO ACJioMHHHe ycpexe, ca icojHMa ce Bohy opaciicoT čamo caAanm.e jkhbo noioojbeae, nero ppa/B0, ocBeAO'iePH TpeaBtaBaiiH ne Mory H3mhphth, irtTO Mopajy paT omopneno AaJte boa0T0. h raoBa iiOBO,n>0H>a, namy Aou,y h yHyiaA, Kanue HaTpeda, 3a tem, nhn Aa ce CTsopn jaem Miietbe .c.neAHHiK.e 0 y3Aairapy. mpOT0B ajiBOixojiHHx iraha. 3aT0 TpeGa TpesBeiBaHBa ApyniTBa Aa HamopeAO ca MHiracTapcTBOM HapoAHor DITA CE KOJI HAC PA/jH. ^ApaBJba 0 H»eTOBHM 3ApaBCTBeiraM OAcenHMa, cBojnM OBa ijpna cjraKa icoja Ba.M ce, H3 Mojer KpaTBor npHMepoM, jkhbom pepjy, n.naKaTHMa, irpeAaBiaH>0Ma, nn-narama, yBa3yje npeA o im a TpoOa c?Be napoApe bo^ c A0jarpaMH!Ma, cjraitaMa 0 jkhbh.m cjrancaMa (A0janooph rippjaTejLe Aa noACTaBHe Ha A'Jćmo pa^Mirautaibe ii THBHMa 0 (|)0jiMOB0Ma), nppKasoM iio3opHniirax cijena iioicpeHe na 6pe pa« oiko oiiacaBam>a BejiHBor Aena H KOMa,Aa HpOTHB a.nKOXO.n.a; 'IHTaiBOM IieCH0HBHX 0 naraer napoAa pa cyBHime h orpoMiie mrere hjth naB h irpiiinoBeAaTii:HX npoHBBOAa, iraicaiLeM njianana no hoiiipopaorH. iranaMa, 36opoB0Ma, aaGaBa'Ma, nsjiojiaGaMa 0 nrreraiMa 36or itpaTKohe rapeMCHa h npocTopa, ja hy npnja- KOje iHiie ajiBoxojraa nnha nojeA0HH0Ma, APyiuTBy h TejbHMa h BO^aMa ^amer napoAa ca Tpn iiMena hopo- , ApuKann, yeepe mro euuie Jbydu u xcem da cy ojikoM6HyTH caMO najBasKiraja cpeACTBa h Mepe, BojHMa x o m m nuha 3aucra urpoe u nponacr no napod u da GhCMO OTIOTOH0.TIH BeJIHBO OnaiCHOCTH OA OPOj'HPX iraha, ux rpeOa cy36ujam u ospanumearu do nomyne 3athx onaitHX jracKamna h Bapajran,a jLyACBora poAa. dpaue. TpeGa HH0 ,AaJbe, obhm cnjiaMa 3a thm, Aa ce Ja caM TpeiiBeibai;, TpeiiBOiLait caM 3aTo hito caM, CTBopn 3a npeu Max MaeyhnocT saćpam hjih Gap orpaHHFiaBaraa Tpomeraa ajntoxo.Tnrax nnha. Ta MaryhHOCT na ociiO(Biy nayice, ynepen Aa je ajn«>xoji otpob h Aa ce otix)B He CMe'AaBanH napoAy y py«e. (Y Bpjro MajniM Gh ce Morjia nocTHhH, BaA Gh iiojoAHHe onhnne h rpaA obh ao G hjch npaeo coMoodpe^ueaiba, Ma h y Man>oj KO,irHTrraiaMa h OBAa OHAa Teic yseT a,raoxoji MOJKAa iie 60 irpaBHO niTore Ha Tejry, hh nourreH>y, hh HMaity Mepn. Ha no'itnj'HO iipaBO caMOOApebHBaiBa nacaAa joui H 11pHBpei)HBaiH>y nojei/pHor HOBeica, ira raeroBoj nopo- He M0JK6M0 MHCJTHTH, a.HH GhCMO MOrJIH GhJEH 33vAOAHhai H noTO’M'cn^, ajiH CB6T ce AC Aanac HHKaA iraje đojbhh 3a npBH Max, Aa opnmrHe AO&Hjy irpaBo oa BaAOBOJiraO THM HeSTiaTHHM KO.TTHTHna'Ma aJTKOXOJia, ApoKaBe, Aa Mory npoBecTH rjiacarae ksa je y nHTaiH>y nero je cnarAa Tpaoirao — jep je mhcjiho Aa My ■to 0TBapaH.e HOBe KpTiMe. Ajko ce nocTHTHe Aa BehHna Tpeča — OHy KOjraTi0iry ajn«>xo.Tia jcoja yoGy})yje, Mpa- peinaea, Aa Jra he ce KpPMa otbophth hjih nehe h ano >ra naMCT, npaB0 ty)p h noTnyHO nomcHe cm HeyroAHa rjiacaHH GyA,y He cano cbh nyno.neTH0 MjraiKapuH, Hero ocehaiBa jaue h Tpeeiior MBOTa — a Te Bojurnoie H cee jKeHe, Boje najGojte no3iiajy ijpne crpane h cTpaoooj.irax iinha Beh cy Honp'iio orpoene). 3aT0, naj- uiHe ceHOBe nHjaiiCTBa, oiiija Ghcmo 3a icpaTKO BpeMe BHiiie hito ce, y ii0Taii>y onojirax iraha, MOJKe TpantHTH 3aycmBHJiH pabarae hobhx kphmh, Boje cy y Harnoj jocTe to, Aa ira jeA&H hcbok, ira joAna JKena, hh jcAHO MJiaAoj. ApsKaira nonene, na JKaJiocT, icao HepypKe Aa Aere hh ne 0K,ycH oarojnoir iraha. /ja ce to nocnurHe, HH0y h Aa yirpoinaiiihyjy h SApaBJte h naMor h nouiTeHe MOJKe ce neKaiH Aa cbh JbyA0 A»by AC Te y,BHbaB- H>e H npnBpeAHy cnary Hamer, HHane AoGpor, HapoAa. �»r A J P E T« CtpaHa 170. PpaBOM ca.Moo^pijHBajba, tiim neMOKpaTOKTKM cpcA^TMOM, TpeŠBeitanH oir npaicTirairo iipimeiMiBajni oisoja nanejia h y neno npH.BO’flHJiM OBoje onpaii^an« n powojbyi&HBe jiccjbc. TixwBeibaii,H h ibnxoBa ;;pyniTBa (opraHW3aiprje) (m CTajmo y cbhm cejiHMa h npirnepoM na cy86lHja.H)y ajiKOX0Jimix nirha, 3ano6HBajrH Met)y sieeHa/Ma h y.BH^aiBiiiHM MjuiKapnnMa h nocTnrjm 6h, na 6h ce TpoBame Hapona anKOXonoM 3anpaKano. 3 a thm 6r ce huijio n®n>e. Tpaiaonjio 6h ce na oe h 6poj kphmh Kpje nocToje chhbh, a Ha nocnemy 6h ce H3H1HU10 Ha cpe,ny ca rjiaBHMM 3axTeBOM, ca rjianHHM a^yTOM: ca nom-ynoM 3a6pmoM npaBn>eH>a h Tpouiema aJiH0X0JiHHX nnha. 3a ytcnex y đopČH, Mopajy Tpe3BeH>anH iipHnođHra uiTo BHuie npHCTaaHina, Mopajy CTehir npnjaTejbCTBO u ođHJiaTy naMoh dneenux jiuctom; Mopajy ripHno&HTH sa cBoje 6opn;e: ceemveuune, ynurejbe, OMJiaduuy u Mene; M>pajy npirnoCHTH napodne nocjimune, emdy u 3e.uajbCK02 Ilosjiaeapa, na 6h npennosEHjm h loejiacajiu norpećne 3aKone, Kojima he ce y irpHH Max orpahh'Mth, a noćne h ca cbhim 3aćp<mum anKOxon:Ha nnha. Ako je iiOTpeđHO, Heiia ce TpeoBemau^ ynpy>Ke h y je^Hy nojiuTUHKy crpmmy, n m mro cy to paniran Tpe3BeH>aii,H y ceBepiniM eBporroKHM npcKaBaMa, hok He H3Bojyjy y Hapony.H y CKjnnraiHH'H ca6opy no6eiay Spoj 11. PaTHO CTaibe. (Ham. irajKi'iHTif iraBeurraj). HeMaJiyma .23. anpujia. Kon neTpoBHheBHx, y TpaiieoapHjH, B.nana Beh Heivojihk.o nana parao paonojio?Keii>e. H»hxob cycjen 3oBH,na JoBanoBHh, ho6ho je o pobeH-nany icpacne bojiiiHKe on onoBa. IljeimavnHjy, KOH>Hiuy, Tpen, MyBHivy u jenHy BejiHKy nPBeKy Kyjiy ca mhopo ToprneBa. Ha 6acaMU,HMa ce jioxBajiH JoBHU,a HeTpoBHneBHMa ca CBOjOM jyHaiJKOM BOjCItOM, HHjH Cy npBeHH (peCOBH Kon njemanHje HapoMHTa onJiHica nojoM ce pa3JiHKyje on ocTajie Me^yHaPonHe oJioBHe BojcKe. JOBHpa je n a­ po hhto HCTaKao CHary CBoje KOH>Hne h jaico ce XBa,tiho ca cBojnM MaJiHM Tpy6a'iHMa. »HlTa to BpHjenn«. no6au,H'me pyKaBHD;y nerpoBHheBa ni^pa »aih hmhmo 6p30Merae TonoBe CMpBHfeeMO BaM u,Hjejiy BojcK.y«. JoBHii;a je oKaiHmehH nsđjerao nnpeKTaH onroBop, ajiH cynehn no iipnnpeMaMa Kon ITeTpoBHheBHX Ha rnacoBiipy, rnje cy nope^aHe nHBH3Hje h TemKH oncanHii TonoBH, cacBHM je oneRHBara n a cmo na npary K.pyiiiimx ir KpeaBHx n^ra^aja. kl3Bjeuitie M3 npeflCoča>a. BaH»a, 23. anpnna. Ha co6e 3a KynaH>e jaBJtajy na ivon neTPOBHheBHx HHje hh noMHcao o KaKBoj HenpHjaTejtcKoj aK.pHjH. j^jena cy CBoje H3Bymia Kon HSMHBama u npornna wx je BOJba 3a paroBame. Jenan CpsojaB nopunje newaHTyje OBe MHpojby6ffBe Bnj'ecTH. MymKapn,H cy npsKaJiH parao BHjehe y npenco6jby h nocjbennua obot noroKoja noMaacy nnjaHicTBO y CBa.KOM Hapony, na h y. šopa je, na cy nBnje Kyraje ojiobhhx Bojimiva nocTaHauieM Hapony. Mh. MopaiMo noMofen OHe Kojn x«he bh.T/h na cto Tpane3apEje. na mro eeheM 6pojy nauie 6\pahe, oco6hto cnpoMaiiiHe EHeprMHHa oflnyHHOCT. 6pahe (Ha^HHHapHM^ pa/cHHpHMa h ».viajiHM Jby^HMa«) OnaBaha cođa, 23. anpnjia. Ha,H OTPOBHHM aAKOSOJlHHM EpaCOM.. iHa K,pajy jom jenHy. HanioMeHy. He cmcimo 6hth sa-cjienjBeiiH h je^HOCTpaHH. Huje nocTa na Hi3B0jyjieM0 . Ba0pa.Hy ajrROxojiHHx nnfca, TpeSa aanoBOJBHO pemnMO y hcto BpeMe h CBa cojmjajiHa {npymTBeHa) ranama, noMorny na noby no m-ro-jane cpehe h panoBOJbcraa, jep, jie CMeiMO 3a6opaBnro, na je jenan on rnaBimx yepoKa iiHijaH'GTBV np.viiiiTBeiia oena, y Kojoj jkhbh MHora Mnom Ham đpaT h iiojy Tpeđa Harne 3aivonome h H>HXOBH CaBeSHHip: IiaMeTIIH H pOH'C«I>yĆ>H'BH JbynH na yđjia?Ke h yKJioHe hq Harne MJiane ^p^aBe, na 6h 6njia cperua, 3odoeojbna u nmpedna. A to Moace nocrara oma, aiKO je npereoKna eehima H>eimx rpa^aHa h chHOBa 3anoB0JBHa, iiairi'])enHa h cpeTHa. h Ponojby6n h npnjaTejKH Hapon'Hir, Ha 3aMauiHH h 3axBajrH.H nocao! JKejiHM Ba-M cpeTaH pan h HajBefen yKmex 3a no6po, HanpenaK, cpehy h nyr hchbot Harne MJiane, nHBHe npsKane h h^ hot no6por Hapona ca Tpn HMeHa a ca jenHOM KpBJby, cpmeM h nynioM! JoeaH ripoTHti: 3AOCTAnH PyKOnHCM — H3 Kopne jeflHor ypeAHMuiTBa. — Ma.iH rBypnpa TleTpoBHh, hito CBaKH ;i,aH ocTaje y xancy, xtho je o YcKpcy na uoiipene jen.au o^in.iLaH 'IiHct ua ne'i’Hje, jaBiie hHTejijoce. Kano HHje 6m y (yraH,y na iiojio/Kh Kayn,Hjy, jep je noTpouiHo 3a xa.UBy, h Kano My je -oran, KomJiHCKOBaio pyi;onHce, to je mhTaB ,HonxBaT ToTajino jiponao. jlHTi.'ioMaTCK.HM iLyTCM noiuao caM no jenHora n&fia BTOTOBJbenor Ma'repHja.na aa hpbh ^ipoj h ja ra h3Ho* chm 6ea HKaKuBa oncTeMaTCKa pena npen MUTaope. PaHo 3opoM MajiH JoBHna je no CBaity nnjeHV xtho na KpeHe na parao noaipnniTe ca koh>hh;om, na. je ycjLen Tora no6jerao H on JieK.pHje rjiacoBnpa. noojinje mhoito nepinaBC h njiaKama, ponHTejbCKa Be.neOHJia je ycTyKHiyjia h nycTHJia wy na mhceo npeBene y njeno. Jane no3MUMje koa rnacoBnpa. \ — Bp3ojaB ca paraor noffipnmTa. — TieMajiyma, 23. anpnna. y ohom TpeHyTK.y Kan ce JoBHHHna BojcKa. nojaHnna n a CTOJiy Tpneee — Kao mra HaM jaBJba iiani HBacjiaHH paTHH H3BjemTan, — neTpoBHheBa njemaHHja, non 3aiiiTHT0M ToniffliuTBa 3ay3e.ua je jane no3Hii,Hje Kon r.iiacoBnpa. ripBM CyK06H. rBeMajiyina, 23. anpH.ua. Ham non.ncHHK, Kojn je jynaMKOM pnBasKHomhv h np63HpaH>eM caMe cMprn H3 Heniocpen'He 6,n:H3H.iie nocMaTpao HenpnjaTeJBCKe nananaje, no&nao HaM je OBaj HBBjeniTaj ca paraor (nonpHuiTa: HeTpoBnheBH tonoBH H3BPCH0 A)eJiyjy. Jenan rpax-iiipai[H(vi pacaipcHyo ce npen HenpnjaTejBCKHM rpanoM o6opHBum na cto Tpn njemaKa n nea KomaiiHKa. Heupnja.TejbCKa KoiLHna 6p3o ce noByKJia naTpar. BenMKn KoibMHKM Hananaj. ' 'BeM-ai^ma, 24. anpnna. r.yoTH penoBH ri>ancKe opipane, TpnneccT njeuiaKa u 'ieTpneceT K/omaHHKa y BenepibH cyMpaiK (cnycth.tth nn cy aaBjece Ha npoeopHMa) y'iHHHiiie jenHy �Bpoj 11. »r A J P E T« - CtpaHa 171. OMiiu,ajinny koa pyqaisHor' CTO.ua. KoiT,imy Honena^a Mujiuh G. nimruh: i ' . ' f CTaBirme n a hoa. lio cboj npHJiHUH je neupirjaiejb C M PT JE A H O r U B E T A Aa aabe 3a Jielja ToiiHB.uiTBy. Pa3opaBajyhn naiiupiiH. Mc'i'HH u iui>ycaii oMoepiior apneBJba accotkoMy;i;iia u Jiena jedila Majia, nao je iieupnjaTejboKe yGojiie peAOBe. • (He 3HaM KOija) — HenpecTaHo nyiuKapatt>e. TyjKHa KO MHpHC JBJ^HHHpa, jiocTHhena AOTHiBCKor Jimi,a, (Bp3ojaB Barner AomrcHHKa.) y npojiasy jyne, , HeMajiyma, 24. anpHJia. će3 peHH h A&xa, . Bni5epHo 3pHeBjbe u opax-RapTaMH, Kao iuto naM ApxTehn c agthihjOkot CTpaxa, jaBJba Ham paTHH H3BjecTHTejb, Beh je »a H3MaK.y. u,BeT MH je 0Baj AaJia. Ha mnaj3a AOBJiaan ce noBa Mymni;Hja. H a<*k je TyjKHa Benep naAaJia; TnacoBH o npnMMpjy. OHa je 6ojiho njiaKajia rReMajiyma, 24. anpHJia. MHCJiehn na OBaj pser. y A^ceT caxaTa h ABeAeceT MKHyTa npoHHO ce A oh caA obo nppna mhom raac m cy parae cTpaHe, yMopeHe y GopGn, no'ie.ne y CTapHiM npamubH.'BiHM KiiBHraMa nperoBope o npHMHpjy. . aa6aTieH Tyjioio Mpe. rB.eM,ajiyma, 24. airpnaa. I^ao h Moje cppe BnjecTH o npHMHpjy He OATOBapajy hcthhh. Ile.Kap’ caM noKJioHHO TpoBHheB« cy ce H3jaRHJiH a& oieKyjy npeAajy rpaAa, Be.innKHM caHeHHM OHHMa Beh OAaBHO. a y inpoTHBHOM cjiyqajy CHaGAeBeHH 6aji,eM0M h x.ibe---- vDj ---Gom c MacnapeM, Mory nacTaBHTH GopGy ao pyiKa. H. P. TpaByH>aHHH: AMa30HKe. O PA H TieM'ajiyma, 24. anpHJia. y jeAaHecT caxara AOMi.na cy nerpofenheBa JKenripoxyja.Tia 3HMa icpyTa cRa Ajepa ca CBojHM upHjaTejbHpa^, ltenpenoAHauili n poiipaJio pBehe, it>e meTifae. Kqa cy aMaooHKe BHAje.ie ymacHH Bamap, Ton.nn 3papH 3eMJby >rpejy: Ha jypHiu ocBojHime pyiaBaAy co6y h xohe^a H3jype HacTa.no : HeBa,Jba,ay AjeHypjwrjy nanose: Bo^a aMaooHKH, no nOJBHMa B3HHKHyJia CTapnja AjeBoj'mpa, HajaBH.na Aa he 0KyrrapaTH 3eJieH-TpaBa M.naAa, COBHp.. 3e<j)Hp C.nara nonyxHBa: PaT npeiuao y aonnjy. Cb.ya MHAHHa B.naAa. 'Remnyma, 24. anpnua. Opa'i 3opoM ypaiiHo, PaT hm je Moryhe AOKajrasoBaTH. Parae cr[ a.HK.e y noJBe noxHT’o; •mpcTo >ce 3rpa6irjie sa Koce, a caA HHje roBopa o ojiobCTHTJia xopa Aa ce ope hhm BojHHHHMa. /lje' ih je HeTe ys cTpauiHy AepitaBv H nocHje jkhto. HCTp'ia.ne cy y aBjrajy, iioiiito cy aMaaoHKe, hokthmii aa O'ih, ocBojHAe rJiaooBHp. EBponcKH MHp cariyBahe 3a njiyr ap^kh, boh,h Ter.ne, jeAHHo onopaay'M BejiHiKicc cnjia. Xay3Maj'CTep je H3A 6pa3Aa ce cjiaace, jaBHo Aa he Mopara ca mctjiom y pyu,H TipnOa-BaTii r.nacHo oj ne h nomeBa: ceGn ayTopm'eT. CjiaByj My noMajKe. lio jeAHOM hobom H3BjemTajy oTHiii.ua je hs Xay3MajcTepoBa CTaHa oGaBHjecT rferpoBHiieBHMa Aa ona 3ajaTiypeH GpasAH, mmy®H, BHjecT, Kao Aa je oh mTanoM iipnjerao IleTpoBHheBoj y oiiojy ce Kyrra, AjepH, He OATOBapa hicthhh. HpHj'eTiBa c GaniHOM th0 Bo.noBHMa, Kao THTaH, u,ajia ce jeAHor rnerpna y cycjeAHoj CTOJiapcKoj paHh.tio HanpeA CTyna. . . Ahohh'ah, Kora je OyHH.ua noGjeAa JKe.HCK.HiBa, na ce Ca nejia My, K6 KpHCTa.ni, no/KypHo MymKoj AjeijH y noMoh. Tpampa 3Hoja K.im.JKy Odanu Aorahajn. n a no Tery y3opa®oM (Hama Gp&jojaBHa H3Bjemha). y hepAaH ce KjiroKy. .. JIora.BHiia, 24. anpH.na. C iBeroBHx ce pyKa xpaHe ManeBpH, Kojn ce OApJKaBajy y najBeheM cthjiv, H JByAH h MpaBH; Beh OA HeKOJiHiio Aana, TeKy y nyHOM peAy. Tohobh 3a CBe TpyAe HJiaTa My je oa <>.naTa ((iyHK.u,HOHHHiy ca yjKacHOM A6TOHan,HjoM 3a.noraj KpBaBH. HSBpcHO. JIyniKe oa 30Be noica3ajie cy h obom npH.nHkom CBoje iiapo'iHTO iipaKTHHHe ocoGmie. Majra (>poj , Cbh rpneBH ’GHha TBora — MpTBHx mocTH3aBa oe BejiHK e^eivT h yonjex pa«.eHHx . Moja GoJioita nycTa: h iiecnocoGHHx 3a asjbh 6oj. Xoj, Aaj pyKe Aa npiiTHCHeM MyrHH noTOic, 24. anpHJia. Ha cjiaOaHKa yc-Ta! Hocjinje jjmepamibe KHiue ynpaea Ajeinje (ji.noOpn, opii, Moj jjmaHe, THJie iiycTHJia je OAMax HeKOJiHKo naniiipHKx jia^a h . J\o u,HJba hem Aohn! 'iaMa.pa y iiojeAHHe poBOBe ca boaom, Koju cy BehimoM y 3PMJI.H je ch.uho G.naro: cpeTiio iipHcnjeAH ao o6a.ne. aaMpa cy noTOHy.na Bor he th noMohH . .. a jeAHa K.pcTapHpa je pacKBamena h xaBapnpaHa. xtho �»r A OrpaHa 172. p y ;E A HEM A B H fflE n p e B p ^ h cTape npanuBHBe xaprnje Ha^ox jom je^HO ^paro nHCMO TBoje, h y H>eMy ToriJie p e r a Jby6aBHe, KOje CH MH HOIUIOHHJia Heatav^a ^&bho, AaBHo — OH^a Ka^ CH Me BOjiejia. . . B hjio mh 3a/iqyna jane, H Kao ^a Me Tane Baji ^ajieKe opehe, KO MHpnc npojieTH.Hx pyaca koj' hx HeMa BHUie. . . A Ta^a XHJbafly cohafta h mhcjih — cBe ce y je^HO cjrnme: py® a HeMa BHine. . . pysKa -HetMa BHnie. . . H A REM SK E P JE S M E SKADARKINJA MEJRA Iz zbirke: F. H. B. Vezak vezla ljepotica Mejra, A u Skadru gradu bijelome, U čardaku na visokoj kuli, Na šiljtetu, kraj džarrili ^endžera. Ona veze zlatom po kamriji, Zlatom veze, a biseroin pumr— Njoj dohodi ostarjela fnajka, Pa Mejruši tiho govorila: »Ah, Mejrušo, draga šćeri moja! Deder uzmi srčali durbina, ■Rasklopi ga ina četiri strane, Pa pogledaj n\z to polje ravno, Što se ono polje zamaglilo? II’ su lovci, ili su trgovci? IP su ono iz gore hajduci? II’ su čiji kita i svatovi? IP je sinak beže Hasan-beže? IP je dragi beže Ali-beže?« To (Mejruša /majku JpoSfušaJa, Ona baci od sebe gjergjefa, Kolko ga je lahko odbacila, Gjergjefu je nogu'salbmila I I utruni iglu od biljura, Pa uzima srčali durbina, iRaspklopi ga na četiri strane, Pa pogleda niz to polje ravno, AP se ravno polje zamaglilo. Tad govori ostarjeloj majci: »A bora mi, moja stara majko! Nit Su lovci, niti su trgovci, Nit su ono iz gore hajduc4 Nit su majko kićeni svatovi, Nit je bratac beže Hasan-beže, Nit je dragi beže Ali-beže, Već su ono mladi KotoranL Eto ide devet Banovića I pred njima IBanović Ilija.« Skoči Mejra na noge lagane, Pa uzima turski avdest na se, Ona ode u novu džamiju. Kad su došli mladi Kotarani Vas su onli Skadar porobili, ' Pored one ljepotice Mejtre, J P E T« Spoj Nigje Mejre. naći ne mogoše. Kad su sišli u Skadarske polje, Sve su roblje na kalem uzeli. AP im nema ljepotice Mejre Za koju su Skadar porobili. Tad govori Banović Ilija: »Ko bi meni za Mejrošu kazo, Natrag bih ga Skadru povratio Svako šuti, nifco ne kazuje, Dok povika jedno momče mlado: Je P istina Banović Ilija, Da ćeš onog do Skadra pustiti, Koji tebi za Mejrušu kaže?« Njemu veli Banović Ilija: »ilstiina je, vjeru ti zadajem!« Tad mu veli ono momče mlado: »Eno Mejre u novoj džamiji.« Kad to začu devet Banovića, To su oni jedva dočekali, I odoše do nove džamije. Kad su došli pred novu džamiju, Sve su zlatne nože polomili, Dok džamija vrata otvoriše. Kad Mejruša stoji u džamiji, i r** I stojeć ,se milom Bogu moli. Zarobiše devet Banovića, Zarobiše ljepoticu Mejru, Odvsdoše u ravne Kotore. ■>. Kad su bili blizu svoga dvora, Ugleda ih ostarjela majka, Kolko ih je blizu ugledala, Još je dalje pred njih išetala, Prema njima dojke izvadila. GovOri im ostarjela majka: »Haram vama moje mljieko bilo, 1 Ako li vi na srcu mislite, Da Mejruši lice obljubite. Mi nemamo male mezimice, I Nek je Mejra naša mezimica.« Kad to čuše devet Banovića, Nimalo im milo ne bijaše, A1 im druga biti rte mogaše, V. Jer je teška kletva materina. Vrlo braća sestru zapaziše, Kolko su je braća milovala, Svaku su joj milost kupovali, Najposlije gjergjef od sadefa, Na gjergjeifu platno dubrovačko. Kod njih bila tri godine dana, Kad nastala četvrta godina, Govorilo devet Banovića: »Ah, Mejrušo, draga sestro naša! Je si P Mejro poželila majke, Bi li tebi milo, Mejro bio, Da ti ideš na tursku Krajinu, Da ti vidiš svoju staru majku?« Progovara Mejruša djevojka: »Ah, čujete devet braće mojte! Ja’ kako mi milo ne bi bilo, Da ja igjem u tursku Krajinu, \ Da ja vidim s\toju staru majku«. Tad joj reče devet Banovića: »Deder uzmi davit i kalema, I hartije 'knjige bez jaziljle, . Pa napiši iistak knjige tanke, Pa je šalji bratu Hasan-begu, Šalji knjigu, a išći otkupe! Mi ne ćemo baš puno otkupa: �Bpoj 11. Dobra konja i siva sokola, I tri čaše drobnoga bisera; Niije adet u našoj krajini, Da se sužnje bez otkupa vrate.« To Mejruša jedva dočekala, Ona uze divit i kaJema, I hartije knjige bez jazije, Pa napisa listak knjige tanke, I u 'knjiži dvfije do tri rječi, Pa je šalje bratu Hasan-begu. Ovako je u knjizi pisala: »A, moj brate, beže Hasan-beže! II’ ne čuješ ii’ ne haješ za ine? Ili si se rasrdio na me? Pa me ne ćeš odavle da vodiš. Ti znaš da sam u ravnim Kotarima A kod braće devet Banovića. Oni su me brate ucjenili, Da će mene pustit zavičaju, A za konji i siva sokbda, •• " ' I tri čaše drobnoga bisera.«- Knjiga dogje begu Hasan-begu,... Knjigu uči beže Hasan-beže, Knjigu uči, a knjizi govori: , »Ah, Me/iušo, draga sestro jnoia? : 1 ja čujem i ja Jiajem za te, . ’ Nijesam se rasrdio na te. • Da ja imam tih dobrih konja, Volih bih po lovu hoditi; A da imam sivije sokola, Volih bih na ruci hmiti; A da imam drobnoga bisera, Volio, bih po lovu hoditi; Nego slati za Sestru otkupe.« Za to čuo beže Ali-beže, Vjerni dragi Mejruše djevojke, Pa kazuje svojoj staroj majci »Ah, čuješ li, ostarjela majko! Došla krijiga od Mejruše naše. Evo iMejre u raivnim Kotarem. A kod braće devet Banovića, Oni i'šću za Mejru otkupe.« Pita njega ostarjela majka: »Kaži, sine, što išću otkupa?« Veli injojtzi beže Ali-beže: »Išću majko, konja i sokola, I tri čaše drobnoga bisera«. Tad mu reče ostarjela majka: »Hajde siidji! 'u donje podrume, Pa opremi konja najboljega, A ja idem u gornje čardake, Po sanduku biser sakupiti I na ruku sivoga sokola.« Ode beže u nove podrume, • Opremati konja najboljega; Ode stara na gornje čardake, Po sanduku biser sakupiti, I na ruku sivoga sokola. Dokle beže konja Opremio, Dotle stara biser sakupila, Pa ga snese sinu u avliju, I na ruci sivoga sokola, I još više prsten i jabuku, Pa govori sinu u avliji: »Evo tebi prsten i jabuka^ Jer je mudro devet Banovića, Iskat će ti prsten i jabuku.« »r.AJPET, CipaHa 173. Ode beže . u ravne Kotare, i Kad je bio blizu bjela dvora, Blizu dvOra devet Banovića, Ugleda ga Mejra s bjele kule. L KoJko ga je blizu ugledala, Još je dalje pred njeg išetala; Kada vidje Mejruša djevojka, Da joj nije bratac Hasan-beže, Veće dragi beže Ali-beže, Snimi skute, uteče u dvore. Pitalo je devet Banovića: . »Ja’ Mejrušo, draga sestro naša! Sto li bježiš u bijele dvore, Baš od svoga brata Hasan-bega?* Govori im ljepotica Mejra: »čujete me devet braće moje! Nije ono bratac Hasan-beže, Već moj dragi beže Ali-beže, ^Sto je meni bio mušterija, Dok sam .bila na turskoj,.krajini'.' , U to doba Ali-beg pod kulu. Vrlo su ga braća dočekala, A skoči se ljepotica Mejra, Pa z3frreže uz ruke rukave, I načinja gospodsku večeru: Sto je slano, sve pobibereno, Sto je slatko, sve pošećereno. Večeraše i kahvu popiše, Tad izvadi beže Ali-beže, On izvađfzjfMejru otkupe. Govori mu devet Banovića: »Ja lud ti si beže Ali-beže, Nigje braća sestre ne prodaju Ne prodaju, već je udavaju, Ni mi svoje prodati ne ćemo, Al’ ko’ braća udati hoćemo, 'Veće vadi prsten i jabuku. Al’ je beže mudar i razuman, On ponio prsten i jabuku, Kako ga je svjetovala majka, Pa on dade prsten i jabuku, I tuđe su noćeu prenoćili. Kad svanulo i sunce granulo, Tad se skoči devet Banovića, ,> Opremati Mejru sestru svoju. Spremiše joj devet tovar’ ruha, I deseti žutijie dukata. Govori joj devet Banovića: »Naj to tebi draga sestro naša., Pa ti nosi na tursku krajinu, Jer ti nemaš ruha neharata, Braća su ti ruho poderala«. Ona podje svom bjelu dvoru, Svojim dragim begom Ali-begom. Pratila -je ostarjela majka, Prateći je tiho govoraše: »Ah, Mejrušo, draga kćeri moja! Kada rodiš prenejako čedo, Zovni svoju majku na veselje«. Pratilo je devet braće njene, Prateći je tiho govorilo: »Ah, Mejrušo, draga sestro naša] Kada rodiš prenejako čedo, Zovni svoju braću na veselje«. I otide vesela joj majka, Pravo, zdravo, svome zavičaju, Bjelu dvoru bega Ali-bega. �Orpana 174. - »r A J P ET« - Bpoi 11. priregjuju prigodnih zabava (tefcriča, sijela, trka, kao i nogometnih utakmica), jer će od svega toga naša umlaSlavina S kupštino ! dina imati velike koristi. Od prodaje drva iskazan je prihod od Din. 929.700. Pred Vama je u listu »Gajretu«' oštampan blagaj­ nički izvještaj za minulu poslovnu godinu 1923.124., te Kraljevska Vlada odobrila je u ovoj godini našem Gaj­ retu na eksploatiramje 5000 m® drva na panju u šumi ćete iz pojedinih tabela i računa razabrati koliko je bilo prihoda od pojedinih stavaka, kao i koliko su iznašali Ravna Gora (srez rogatićki). Ofertalmom licitacijom pojedini rashodi i u koju svrhu! Sravnfuvši ovaj izvještaj ustupljeno je ovo eksptoaitiisanje Šumskom poduzeću za sa onim od prošle godine bez sumnje će Vas obradovati, industriju i veletrgovinu: drva Inž. Vladimir Iljin i dru­ jer kako vidite, prošle 'godine ukupni primici iznašali su govi uz otkupninu od Din. 945.000.— i to na taj način, Din. 1,363.412.25, dok su ove godine primici podvpstru- da ovo poduzeće otplaćuje ovu svotu u obrocima, tako čeni i iznose svotu od Din. 2,725.113.—. Izdaci su lanjske da se obavi likvidacija sa danom 1. novembra o. g. Do godine iznašali Din. 1,476.333.28, a ove godine Din. danas je uplaćeno na ime šume Din. 200.000.—, a u 1,762.686.87, dakle više za cirka Din. 290.000.—. Pove­ istim obrocima ima se uplaćivati do konačne likvidacije. ćani izdad u ovoj godini uslijedili su radi dotacije fondu Prihod od društvenih artikala 'iznosio je Dinara za gradnju Gajretova Doima u iznosu od Din. 250.000.—, 90.676.75, dakle prema lanjskom od Din. 79.232.37 više zatim usljed nastalih troškova-za štampanje lista »Gaj- iza preko Din. 11.000.—, što je znak da je ove godine za reta«, višeg broja podijeljenih stipendija i potpora, kao društv. artiklima bila veća potražnja, od kojih društvo i većih troškova kancelarije Glavnog odbora. Gajret ima prihoda. Kao što sam već naprijed spomenuo Prema prednjem cjelokupan promet je iznosio oko dužnost nam je da upotrebu društvenih artikala Što više Din. 4,500.000.—. propagiramo i da se isključivo njima služe prijatelji A sada ću da iznesem ukratko pred slavnu skup­ Gajreta. štinu pregled Gajretovih prihoda u ovoj godini, srav­ Ovdje moram napomenuti jedan nemio slučaj sa nivši iste sa prihodima u prošloj godini. Prihod/ 0d"ćla=^ Gajretovom kremom za cipele, koju izragjuje tvornica nova dobrotvora i utemeljaća iznosio je Din. 9570.— na­ Ratkovrć, Oriović i drug u llidlži. Ova tvornica je na­ prama Din. 25.353.— od Janjske godine. Naprotiv re­ stojala sa svoje strane, da pribavi što veću reklamu dovni članski prinosi bili su malo bolji od lanjskih, ali Gajretovoj kremi, pa je jedan od akcionera njezinih išao naš ni ovi ne mogu zadovoljiti, jer bi prihod od člana­ redakciji »Pravde« i molio, da svakodnevno iznosi re­ rine morao postići najmanju svotu od Din. 100.000.—, klamu Gajretpivoj kremi u oglasima uz taksu, koju na­ a ne samo Din. 48.159.40. A da se do toga prihoda dogje plaćuje i drugim firmama'. Redakcija »Pravde« nije se dužnost je svih društvenih pođodibora i povjerenika, da htjela ni upustiti u pregovore sa ovom firmom, da broj članova podvostruče, te da rade svagda i na sva­ štampa oglas ovoga poduzeća i ako je bilo u njezinom, kom mjestu na upisu članova i ubiranju članarine. vlastitom interesu, nego ga je bez dalnjeg odbila. 1 ti i Raznih darova i dobrovoljnih priloga bilo je u ovoj takovi ljudi geriraju sebe prijateljima našeg napretka, godini preko 1,000.000 Dinara, u kojoj se svoti nalazii i Usljed povećanih društvenih prihoda u ovoj godini svota od Dim. 500.000.—, koju je Kraljevska Vlada sta­ posve je naravno, da je i prihod od kamata od .svote od vila Nj. Vel. Kralju na raspolaganje prilikom previšnje Din. 58.083.04 u prošloj godini poskočio u ovoj godini odluke, da naš mili Prestolonasljednik Petar preuzme na svotu od Din. 90.676.75. Ova cifra pokazuje, da je pokroviteljstvo Gajreta. U stavci darova i dobrovoljnih Glavni odbor nastojao da suvišnu društvenu gotovinu priloga nalazi se i svota od Din. 36.000.— koju smo što racionalmfiije iskoristiti i uloži uz što veći kamatnjak dobili iz Fonda Njihovih Veličanstva Kralja Aleksandra i uz potpunu garanciju. i Kraljice Manije. Taj Fond potječe iz sakupljenih priloga Od pitomačkih opskrbnina i stipendija imali smo u po Bosni i Hercegovini za svadbeni dar Nj. Veličanstava. ovoj godini Din. 353.668.30 naprama Diln. 237.194.20 u Kamate od prikupljenog novca imadu se trošiti na rad prošloj godini. Alko se ovaj primitak opskrbnina i sti­ oko moralnog, opće kulturnog i gragjamsko - vaspitnog pendija usporedi sa izdatkom oko izdržavanja društve­ napretka našeg naroda. Gajret i svi prijatelji doibra nih komvikata u iznosu od Din. 1,156.304.31, to proizlazi našeg naroda radosni su i sretni, što su dočekan u svojoj da je naša ustanova u ovoj godini upotrebila iz svoje oslobogjenoj domovini ovako veliku pažnju svoga na­ gotovine preko Din. 800.000— za vaspitanje omladine rodnog Kralja. u konviktima. Ovaj izdatak na konvikte bezuvjetno do­ U stavci darova preostatak otpada na dobrovoljne kazuje, od kakove je neminovne potrebe Gajret, koji priloge u Sarajevu i ostalim mjestima naših pododbora radi na kulturnom i prosvjetnom polju našeg naroda. i povjereništava. Zato je dužnost svakog muslimana da .ov-u našu usta­ Prihod od godišnje zabave- u Sarajevu kao i ostalih novu što više prigrli, a mi moramo nastojati, da se ona zabava i teferiča u zemlji iznaša Din. 173.838.76. Na uzdrži na onoj visini, na koju se je danas ispela, a po nama je svima, da se i ova svota u idućoj godini povisi, mogućnosti i još više. a zato preporučujemo i molimo sve prijatelje: da što više (Nastavak na 16. strani.) Blagajnički izvještaj. �Spoj lt. »r A j p e T i OrpaHa 175. Blagajnički izvještaj za poslovnu godinu 1923./1924. Tek. broj Pojedince P r e d m e t 'Din Uk u p P Din 0 P A) Primitci: 1 Prihod od članova dobrotvora i utemeljača.................... 9.570 - 2 Prihod od redovitih član o v a................ 48.159 40 3 Raznih darova i dobrovoljnih priloga . 1.015.945 06 4 Zabave .................................................. 173.838 76 5 Od prodaje drva .................................... 57.729 40 1,189.783 82 ,929.700 - 6 90.676 75 .7 103 554 73 353.668 30 8 Obskrbnine i stipendije ■ .................... 2,725.113 ' B) Izdatci: 1 .2 . 5 » \\ 233.431 Plate osoblju" i ostali kancelarijski troškc 31.700 8.100 89 800 50 Troškovi za štampanje lista »Gajret« . fc \ ' 4 320.299 33.150 30 » za konvikt muški Sarajevo . • » » » ženski Sarajevo. . ženski i muški Moslar . ....................... muški Bihać . . . ! 1.134 38G.919 50 46 — 38 > » »' » » » 158.952 68 » » » » Tuzla . • . 175.553 40 » » » » Foča . • • 57.039 72 26.423 53 24.286 44 5.695 70 Ćilimska škola N. Pazar . . • 1,156.304 250000 7 76 Stipendije đačke i- šegrtske v . j ' . . . 3 4 ' - 31 — 1,762.686 87 962 426 13 2,725.113 - V �Epoj 11. »rAJPET. CtpaHa 176. Pregled „Gajretove" imovine krajem godine 1923./1924. U k u p n 0 Pojedince Red. broj P r . Din Din P P A k tiv a : 1 Gotovina u Blagajni i kod k o n v ik ta.................... 2 Gotovina kod novčanih zavoda 3 Gotovina u poštanske štedionice 4 Vrijednost hartije u zajmovima, dionicama i razno 5 Zajmovi i predujmovi . 6 Zaliha hrane kod konvikta . 7 Inventar................ .... . 8 Tražbina od razglednica 9 Nekretnine'. 30.059 86 1,387.479 22 13.430 95 240.972 — 29.910 54 u 20 % bonovima > ’ . v. .............. \ 1,430.970 03 270.882 54 22.569 43 16.305 37 413 395 - 7.163 94 15.000 — 10 Ćilimarska škola, Novi Pazar 13.276 — 11 Razni dužnici . . .. 59.477 03 12 Ind. drva Inž. Ilji'n i drugovi. . 745.000 13 Depo kod Zemaljske Banke . . . . . ■ • N-A \ , H UIUU v i 234.000 —. 3,228.039 34 969 775 37 673.150 — P a s iv a : 1 Cista imovina krajem 1 9*% /1923................. .... 2 Vjerovnici ..................... 3 Gajretov Dom . . . . . .* & , * a) Fond . . . . b) Srećke — . . . 110.131 70 c) Prilagači . . . 28.556 14 388.687 84 4 Deponirane vrednosne hartije . 234.000 — 5 Više primljeno u godini 1923./1924..................• . 962.426 13 3,228.039 34 • �Bpoj 11. >r A J P E T« CrpaHa 177. Č la n a r i n e M JE S T O Banja Luka Bećgrad.. . Bihać . . . Bijeljina. . Bijelo Polje Blagaj k/M. Bos. Brod . Bos. Dubiea Bos. Gradiška Bos. Kostajnica Bos. Krupa Bos. Novi . Bos. Otoka Bos. Petrovac Bos. Šamac Brčko . Breza . Bugojno Cazin . Čaj niče Čapljina Čelebići Chicago Derventa Doboj. . Donji Vakuf Dugopoljana Duvno . Foča .. Fojnica Gacko. . Glamoč . Goražde • Gor. Rahić Gor. Tuzla Gračanica Gradačac Han-Pijesak Ilijaš . . Jablanica Jajce . Janja . Jezero Kakanj Kalinovnik Kavadar Kiseljak Kladanj Ključ . Konjic Kopčići Koraj . Kotor Varoš Kozarac . Kragujevac Kreka . . Dobr. Prinosi Din Din 1.055 — — •— _ — — _ — — _ _ — 20 i — — — — . & — 225 730 _ 761 600 • • __ ■— _ _ _ _ ’_ _ _ _ _ _ _ _ _ p Darovi Zabave G. Dom. Din Din Din | P 245 3.191 — — 603.000 — 1.287 — 1.081 — 644 — 6.620 - _ 1.608 — 1.968 .50 3 •— —' 424 _ 1.550 1.000 292 1.100 >ri— _ — — — — 50 — — — —■ — 916 — 564 951 25 — - | P 1.750 — 3.200 — 7.055 — _ _ 6.015 — 7.130 10 List ,,Gajret“ P Din Razno Iskaz priloga po mjestima. P Din UKUPNO Din 1.200 1.220 6.911 — 607.720 270 — 2.700 — — 8.650 2.050 — 1.032 — 1.140 — — — 1.000 19.459 _ _ _ 564 — 760 — 400 9.734 640 — 680 — — 10.418 _ _ | P — — — _ 25 60 602 50 — — 724 — — — — 71 25 795 25 — — — — — 2.584 — 2.584 — r .. — — — — ,—: — — — 200 — 624 — — — — — 477 — — — — 477 — 568 — 210 4.783 50 512 50 *SJ>62 50 80 — — — w 1.000 — 9.005 — 1005 — 6.000 — — — 162 1.603 — 829 — 300 'sv" — — — — ■— — — 2.716 — 1.616 — •— — — 1.100 — 45C — ' — — 1.550 — 910 25 • 910 25 350 — — -4 — 5.557 78 1.400 — ii & l 78 f— — — — — 20 — — — — — — — 7.487 — 7.487 — — K . /-jv 700 — 1.136 — — 12.183 — 3.190 5.746 5C 1.410 — -U ]— — — 1— — 100 — 100 V — — _ — — — — 18( 4 1.336 50 1.156 5( 1li—1 — . 12 488 25 346 35 ■ - — 110 — 20 i— X — - — — 3.025 — 880 — 1.920 - l i l i - 1 i i — — 1.192 75 K — 4.176 75 790 — 490 974 -r-4_ — .— — ' — — — — — 199 — 90 109 — — — 466 10.006 75 . 547 50 7.488 75 . 743 50 — — -J ž 4 i — — — 4.080 1.342 260 50 25 50 1.853 —S— — — 793 75 340 — v — — 453 75 — -4 . 234 50 — — — — 524 50 290 — _ — — — — — — — 694 .— 694 _ 5.107 50 — — — — — 97 50 4 000 — 1.010 — — — — — — — — — — 17 — 17 — . — — 200 — 100 , 520 — 100 — 20 — 100 _ _ _ — — — — — — — 533 — 533 _ _ _ — ;_ _ — — — 250 — 250 — — — — — 111 1.539. 25 1.042 25 . 70 — 316 — — — — — -— — — 600 — 300 300 __ — — — .— — 160 — — 1.015 50 855 50 _ — — — — —■ — — — 351 — 270 81 __ _ — _ _ — . 460 — — — ■— 460 —. _ _ _ — — — — — — 1.610 — 1.610 _ — ■— — — 50 08 50 08 _ — _ — — — — 30 — 30 — — — 780 — — 2.621 472 50 20 50 1.348 _ — — 8.746 — — — 360 — — 7.694 50 691 50 _ — — — — — •— — — 518 25 513 25 _ _ _ ■_ — — — — 40 — 40 — 10.184 — 71 1.110 620 — — — — 7.123 • 260 1.C00 ■ — — — — — — .— 15 — 15 — _! _ • _. — — — — 320 320 — 150 150 ; -1, _ _ _ _ _ _ _ �Bpoj List ,,Gajret“ Č la n a rin e jM J E S T O 57 58 59 60 61 62 63 64 65 Kulen Vakuf Livno . . Ljubinje . Ljubuški• Ljubljana Maglaj . Modrič . Mokronoge Mostar . 66 Nemila . 67 Nevesinje 68 Nikšić. • 69 Niš . . . 70 Novi Paza 71 Novi Sad 72 Nova Varoš 73 Odžak . 74 Orašje . 75 Olovo . . 76 Ostrožac 77 Pale . . 78 Podhum . 79 Priboj. . 8(i Prijedor . 81 Prijepolje 82 Priština . 83 Prnjavor. 84 Prozor . 85 Puračić . 86 Rogatica 87 Rudo . 88 Sanski Mos 89 Sarajevo G. 90 Sarajevo žen. 91 Seonica . 92 Sjenica . 93 Skoplje . 94 Srebrenica 95 Stolac. . 96 Subotica. 97 Šibenik . 98 Tešanj . 99 Travnik . 100 Trebinje . 101 Tuzla . . 102 Uroševac 103 Ustikolina 104 Vatcar Vakuf 105 Vel. Kladuša 106 Visoko . 107 Višegrad . 108 Vlasenica 109 Vrnograč 110 Zagreb. H l Zorabor 112 Zvornik 113 Žepče . 114 Zenica 115 Razna mjesta 116 Lašva. . . . Dobr. Prinosi Din Din 1.000 100 _ _ _ _ — _ _ _ _ _ z — 105 vt c —' — — — 200 ii — — 1.000 - — — 3.700 2.900 — — — — — — — — 195 — — — — 380 1.500 — — 200 — — — — — 1.000 _ _ _ _ 700 _ 6 649 350 213 — — _ _ _ 284 120 124 — — — , — ^V 2.164 —\ — 2.300 90 — 7.660 Din — — — — — — — — — — — — — — — _ 60 — 2.412 — — 420 — 8 932 2 077 — — — 100 1.651 1.787 75 .— 2.083 — — — — 7.043 .10 ■ — — — 100 987 — — — — — — — — — — 6.580 • — — 100 320 — • >- _ 1.288 962 — _ — — — — — — — 162 22 192 ‘— 505 735 — 1.305 — 2.876 — 125 — 2 778 — 131 — 457 — 201.626 »U — 2.015 , — •-318 1.380 — — — — 1608 786 — .— 1-549 — 2 382 — 620 — 801 —‘ 516 1.730 708 — Din P — — 50 — — — — — — — — — — — — — — — ‘— — — 25 65 — — 730 1.261 1290 1.000 —. 2.666 1.195 520 7.656 — 46 180 1.356 1.441 1.660 550 49 1.549 — 2.279 1.258 1.889 3.425 70 P _ — 50 — 50 — — 50 30 — 75 — — 82 — — — — :— — — — — 50 25 — 75 — — 25 — — — — — 50 50 — — — " V"— — 251 — — 3.000 • — 6.280 — ': .— 1.742 — 500 120.843 5.331 P — — — — — 75 — — — — — — — — — — — — — — 25 — — —— — j— — 50 — — 75 ■__ • .— — 480 — 4.670 — — — __ — 50 — •__ — 3.683 50 6.147 25 —.— — — — — 345 — 8 190 25 1.370 — 50 — — — 2.995 — 50 — 2.869 50 1.000 — — — 420 — Din 20 1000 — 1050 — 180 50 110 2699 — — ■— 830 — 70 170 284 P Din — ■— — ISO 2.060 190 — ■— —.— 1.120 2.200 ■— 1.830 — 200 — 1.47C — Din _ __ _ _ — 400 — 100 — — — — — — — — — — — — — — ■— ■— — 360 — — •.— — — — 1.080 — — — — — •— 80 — — — — ■—^ ■ — — — — — — — — — — — —: — — — — — — — — — — _ _ _ 850 — 100 320 — 160 — — — — 80 — 510 — — — 200 — — 168 __ 230 — — 420 — — — — 3.000 — 720 — — 80 —. 260 — 16.490 — 2.551 200 — 40 — 860 — P Razno >r A JPET« CtpaHa 178. Din • P 80 5.912 420 12.159 100 3.710 2.193 110 17.471 450 1.280 —• 830 6.580 170 490 2.818 — — — — 50 — 10 — — — _ _ _ _ — _ _u. i 62 _ — 1.092 — — — 801 50 — 251 25 — 585 — — • -41.245 50 — — 3.200 — — • -452 _ _ 270 10.449 50 — _ . 3.296 30 _ — 125 — — 11.541 25 _ — 301 — — ■— 1.217 _ 50 • — 412.872 07 ' — 11.257 — _ __ _ — — — — — — — 626 — — — — — 20 — — — _ — — — — 820 — 1.34C — — — — — — — — ■..-i. ■— — — — — 840 — — 360 — — ■— — — — — — 560 — •— — — 180 — — 38( — — 48( — — 80 — “ uk upn o • __ — — _ — — — •_ — — •_ — •— "— ■— 222 — — — _ 92 _ _ — 40 730 2.920 7.966 1.000 20 2.716 1.195 6.811 18.184 190 46 1.729 1.701 13 350 6.232 3.220 49 6.935 50 6.137 4.368 4.548 3925 70 _ — — 50 — — — — 50 50 — 75 — — 75 — — 75 — _ _ 75 _ _ — �EP°i Hl_________________________»rA JPET. - ~_____________________ CTpaHa 179. �Drpana ISO. »rAJPET« — Sveukupni primici, dakle, iznose Din. 2,725.113.—, pa sapi -uvjerprv da je svaki od nas u srcu zadovoljan sa ovim polučenim uspjehom u ovojgodini. Glavni izdaci'su lKi izdržavanje konvikatdv a koliko oni iznose, to vidite iz štampanog izvještaja. Svi kancelarijski troškovi sa platanu osoblja iznose. Dim. 233.431.76 naprama Din. 187.802.50 u prošloj go­ dini. Ovi veći izdaci nastali su usljed regulisanja beriva stalnog osoblja društvene kancelarije analogno kao i kod državnih službenika, kao i usljed poskupljenja redovitih kancelarijskih potrebšfna, ogreva, rasvjete i. potrebniji tiskaiiiiica. . Stipendija gjačkih i potpora podijeljeno je u ovoj godini Din. 89.800.50 naipraima Din. 76.387.50 u prošloj godini, dakle za Din. 13.500.— više i to radii toga, što su se stipendije u ovoj godini nekojim učenicima pođijeJijivale u većem iznosu nego dosada. Brutto troškovi oko izdavanja Gajretova lista za­ jedno sa honorarima uredniku i suradnicima iznose Din. 50.180.80, dok je naime pretplate ubrato Din. 17.030.50, tako da faktični trošak oko štampanja lista iznosi Din. 33.150.30. Ova stavka bi morala ispasti iz rashoda, a na tome će se i poraditi tako da pretplate u glavnom niogu pokrivati troškove oko štampe. Izvršujućii zaključak prošle glavne skupštine dotirali smo za fond Gajretova Dorfia u jftvoj godim svotu od Epnj 11. — Din. 250.000.—, te je time udovoljeno želji mnogih naših prijatelja. Ovim je moj izvještaj u pogledu prihoda i rashoda u ovoj godini završen, a u pogledu ukupne društvene imovine koncem ove poslovne godine biću vrlo kratak. Iz čega se sastoji društvena imovina možete raza­ brati iz štampanog pregleda iste. Samo mi je napome­ nuti da kod aktive gotovina iznosi Din. 1,430.970.03 na­ prama D. 838.811.04 u prošloj godini, dakle u ovoj godini je gotovina povećana za cirka Din. 600.000.—. Vrednosne hartije ponajviše u dionicama Banke .Gajret, 7 % državnog zajma, 4% agr. obveznica ma. kao i dionicama Sarajevske Banke iznese. Din. 270.882.54 naprama Din. 118.089.54 u prošloj godini., Dakle i ovdje vrijednost po­ većana je preko dva puta. . Inventar je iskazan sa Din. 413.395.— t. j. skoro sa istom vrijednošću (nešto manjom) kao lanjske godine i ako isti prema današnjoj procjeni vrijedi preko Dinara 500.0000.—. '*Kod pasive u. pregledu Gajretove imovine istaknuti m i je đa su u stavci Gaj. Dom uvrštene sve stavke, koje su stigle ii! bile namijenjene za Dom, a u stvari i'ovp predstavlja jedan dio Gajretove imovine. Ovim sam završio moj izvještaj, pa molim gg. skup-’ štinare, da ga odobre. P R O R A Č U N \ za iduću godinu 1924./1925. Primitak I z d a t a k D,na'a Članarina . . . . . . Dobrotvori i utemeljači. . Kamate i dividende . . . Društveni artikli . . . . . Banka Gajret . . . .. . , Sarajevska Banka . . . . Zabave ............................ Darovi i dobrovoljni prilozi Obskrbnine . . . . . . . Hrana u n a r a v i ............... Pretplata za list . . . . . Prihod od šume . . . . . 50.000 15.000 180.000 90.000 150.000 50.000 200.000 . 100.000 350X00 50.000 50.000 745.000 Ukupno . lip u 3 a K .i ,y 'i i t y 2 - - - 2,030.000 - jih c t r n o /io m n rm n c n m . ynpasHMK TajpeTOBa KOHBMKTa y CapajeBy r. Annja X p o m m h nonoiKMo je obmx paHa c nnjennM lilTaMnapnja »BocaHcua riouna«, Capajeuo. D iara Šegrti preko f e r i ja : ...................... Konvikt Sarajevo............................. „ muški Mosfar . . . . . . „ ženski „ „ muški B ihać...................... „ „ T u z la ...................... •„ „ Foča ...................... _„ „ Sandžak .................. Adap. i nadopuna inventara . . . Stipendije........................................ Potpo e ............................................ Plate o s o b lj u ............................. Kane. troškovi ................................. List „Gajret" . ............................. Mevludi i vjeroučitelji . . . . . . Otplata z a jm a ........... ..................... Ukupno . i 20.000 3C0.000 180.000 150.000 150.000 150.000 60.000 ’ 50.000 50.000 50.000 20.000 .125.000 100X00 100.000 25.0CO 500.000 — —■ - - — — — - 2,030.000 - ycnjexoM npaKTMHHM yHmejbCKM n c n m (flet|iMHMTMBy) Ha MOdapcKoj npenapaHflMjn., ;Hctoac6 ho je nonowHna ncnnT iteroBa cyn p y ra rija LUTetjjaHnja XpoMMh ca oflnMHHHM ycnjexoM. Harne cpAaHHe necTHTKe! BnacHMK ApyiUTBO »rajpeT«. OflroBopHu ypeflHMK A. X. BjeneBag. �i | P r iu r e d n c i B a n k a d. d. | m u Sarnjepu m ta 1 s ta i | Brzojani: Pribanha m fcžl „ j§j g] 0 ta ta Dionička giaonica 1 0 milijona Telefon broj 691 Bapl se spim bankarskim, Irgopačkim i industrijskim poslopima Daje kredite zemljoradnicima 1 n|ihopim zadrugama Prima uloške uz prio popoljan kamatnjak Doje zajmope na teijućr račun i .uz_Jiipoteku Posreduje u spima trgopačkim posiopima Eskontuje i reeskontuje mjenice Kupuje i prodaje spakoprsne prijednosne papire m i m ra H iiiH a iiB iia a a iiia a g iiiB ia c a iiig a iH a a c a iia M iiiia a iD iiB ia g iia a o ii GpncnoIjcHTpojiHOIIpHBpepa Bohko ^ ^ U M O M M M a p c K © a p &u j t b o , C a p a j e s o ^ s s ©HJiHjajiE: U m JIyK0, flepeeHTa, SfnnatiEHa rjiasKHua flHH 16,000.000-PE3EPBHH l)lQHR flHH 5,000.000-— 3bophhk, MocTap, H p in ia ii y K a jia h y jc iiajnoBOAHnje yjiore Ha iHTC^Bby na y.ioacH6 KamKime n no TeKjkeM panyny Hanjuno h Bprnn HciiJiaTe n iiaHJiaTe na cimaia ^,0Jiatm i ii CTpanmi uhjapaaa, a Ha 3axTjeB Kaje 0 CBeMy nncsieHa oOaBjemTCH»a E p 3 0 ia e H a a n p e c a : „CPEA H KA ” Ty3Jia �S3AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAgS) •4 ► 1 CpncKa ripoMema BaHKa i 3 (A eoH M M ap cK O a pv u jtb o ) i UeHTpana Capajeao T[ic^ohvi5 cDnoMjana Tpy>K \ OđaB/ba cBe čaHKapCKe noc/iOBe HajKyjiaHTHnje. - Bpuin F<ynoBHHy aeBH3a 3 3 ■4 no AHeBHOM Kypcy. - FIpnMa yjiore na LUTeoHDy u yKaMabyje no n o ro a ^ n . £ t ► ► ^▼TTTTTTTTTTTTTTTVTTTTTTTVTTTTTVTTTTTTTTTT TTTTVTTVTTTTTTTTTTVVTTTVVTTTTTVTTTTTTTTVVTTTTVVT Q 06yhapC K H moahh c a j iO H M. MEOBHTi Ha TexHHHO-ođpTHHHKOMiwy3ejy y ByanMneiHTH ncnnta'Hn ođyhapcKii MajcTop u ancoaBeHT đenice CTpy4He LUKOJie C AVAJZKO TiyKOBHtia yjiHua opoj 8 a P a p ir n ic a a H amdijfl Kopčić Sarajevo StrasmojEraoa ul. - Tel. 619 H3paljyje CBe Bpcie jiyKcy3HHX unneaa y cbhm GojaMa u HajeaeraHTHHjoj c|)a30HH. — Unnejie o p i o n e f l C K e (imnejie 3a đo.necHe Hore). CnemijajiHO uiyMCKe UH nejie preporučuje bogato skladište pisaćeg I rlsaćeg materijalu r<AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA‘ AAAAAA& Ibrahim Šabanagić i sinovi Sarajevo, Kundurdžiluk 27 Trgovina manufakturnom robom i skladište gajtana Interurban telefon 481 (radnja) VTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTVTTTTT t In te ru rb a n telefon 767 (stan) T T T T T T T T T T T T T T T T T T T T f T T T T T T T T T T T T T T f T T T T T T T T i« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c12044789c89eb11f4aeee097ddb5e4a.pdf ecfb23d3a0202a15273ee82d8adcd433 PDF Text Text JIHCT TAJPETA ftPyiUTBA 3 A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO I10AH3 AH>E IVttTJIHMAHA M3Jia3H 1. h 16. y Mjeceuy. ToAHHa V ili. E p oj 12. h 13. U,njeHa roA. 80 A- nojeAnmi 6poj 4]fl. "BauM ao6HBajy juict y noiia imjeHe koa r^aBHor OAČopa h;ih koa ynpaBa — rajpeTOBHX K0HBHKT3. — CapajeBO, 16. jyaa 1924. C A A P 5K A J : rodinu ».u Il 3BjeniTai „rajpeTa" aa 1923. II 1924 . 10,1111!y. * SaniiCBHR XVIII. rjiaBH« ro.iiimii.o cnynuiTiiHe jpiitane 6 . jyjia 1924 . tm / .i ypeAHHK: A. X hi|>sh Bjeneaan. •-‘J b �aa a aa aa a a a u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 B fikcijski kapital Din 10.00D.0QQ - Rezervni fond Din 1.400.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. B „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10% društvu „Gajret”. nBBBSBBBBBBBBBBBEBBBEBBBBBBBBBBBBBBBBBB Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6 % i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova Safe«Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama �JIHCT TAJPETA TPyiIlTBA 3A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nOfl,H3AlbE MyCJlHMAHA M3Aa3H 1. h roAHHa VIII. 16. y Mjeceuy. Bpoj 12. h 13. Uujeua rofl. 80 fl. riojeflHHH 6poj 4 flj TiauH flođiisajv j i i i c t y noaa m ijeH a TaaBHOT Oafiopa Han KOA]ynpaBe CapajeBO, 16. jyjia 1924. koa — rajpeTOBHX KOHBHKTa. — n O C J IM J E C K y n ilI T H H E IIpHijaTejbH Tajipera BHAHhe m HBBjemraja, Kojn n.eamia y noVnjinfiM upraMa. Ha CKynniTHim, mojkaa y OBOM ćpojy upem nlniMa' ctoje paA 'ApynuTBa'y mw- H'pBH nyT, myjioj ix);piiH if TiepoTieicfHBe p^a^Kqj« nac 'ieita y h.hx cy h SHicaigf, Myc.nn.Ma.nH m o6.iihsk- KpajcBa, uiTo je yrr,]e>niaM 3na.it., Aa je rajperona c.THje;i,eKoj roAHHH. Hnje nysKiio im jo./pioM pnjciHH HAeja nonejia h TaMo nipoAHparo. Ajth ne caMo h.hTyMa’iHTn H3B|eniTaje, jep ohh u npennnie jacmo h ^^oea nojana Ha cfcj.iriiiTHHH; — ohh cy h ao caAa OTBopeuo roBope tirra jte yHtŽH>eiHO h y KaitBoj cpe- HMajiH MiroPo f>paTCKOi’ MH/iocpba aa CBoje .^jranoBe, A'HiHH. *•- Cbh ohh Koju cy paamiH y HapoAy h 3a napo« tacK.ytcHjni cy h iipouiJLH Kpo3 CBe TTOTemicohe, a.im mopa.jy 6imi pHjeuieHH, j a nornnyiEo aafiopaBe OBojy ,thtihoct, m Trpeza«o HBBpuie ,n0 itpaja CBojiy 3aAahy. Ha acaJiocT MopaMo KOHOTafaBara, 'm je Fajpe- na cy Tajper noMara.nk npif.no.WMa y napann, a OAa3HBa,HH, ce y pa3HHM nroAa-Ma h HOB'ianHM jipHjro3HMa. r ' OBa OK.ymHTHHa — ocaMiHaecra pe-AORHa — fiH.na je na fKmrynoj bhchhh. jep je npoiiuia MHpno, aoctojaHCTBeiro. Hnje 6n.no paonaJbeiHHX OTpac^H, iiHie T0By pa,ny craja.na. Ha nyiy jana oprd'HH30BaHa (f>a- 6 hjio oOoOhocth. oko Kojnx ce ao caAa BOAM-na 6o[/>a: jiaaira Jby/iH, kojw cy jaBHo h OTBopeno, 6eo wpyny.ua AaHauiH.H QA<5op CBHjecTaH onora nrro je jttohho h paiOHJiiH inpoTHB onacoHocmor H>eit>Bor 'Aje.noBaH.a h iHTa T])ofia paAHTH mnosRHo je CBoj npoirpaiM 'n 3a- , ciMeTajia My y napona, y MycjiHManlcicklM MacaMa. /ia rpa/KHo 6a cKyiiumfirapa Aa ce o if.eMy Hajaone. Aa Morae ao Kpaja H3BpmnTH oboj oa^aTAB. To je na- ce HOBeAe Ae6aTa, AKCKy«Hja. a.mr je. cBaKH oa npir- ui.’io if Hepaavaja-Ha r.naBiioj oityrrmrrHHH Taj|»era, jep c.vTHir 6iro yBjepeH, y CHrypny h ;(oif»py 6yAyhn'ocT ce je paA nauiHx uporo Binpita Mopao jaBiio /KHrocaro, »raj[>PTa« k ca iiyno iioyiiTaH.a noKJiOHHjrn My no- Kao ohhx, Kojjf paH.aBa.jy CHttje bji&cthto 'riaje.no, oca- B,jepeH>e. Kahyjy' ce,‘ catfo m H36jeray jejtuoj ;iyHxH0ĆTH. Ho MH npeJiasHMo upeito Tora y&jepeHH Aa he naM 6y;tyliiiocT Aara 'aa/ipROJtabe,- ynjepe«H y mo5je;iy rajpeTOBe HAeje, yBjepeirH y craJiuiocT h iroHtprBOBHOCT rajpeiloBHx uipnjanejba, Koju cy Miy ao caAa ocrajik BjepHH m KojH he Ta«n oorara h y 6ynyhHOCTH. Ha OBoj cK.yiEiuTHiHH, Koja je 6HJia HajnMnosaHT- , . • Mh ce oBOMe ReceJiHMo h bhahmo bharh aanor aa 6y,nyhH paA, icojn Hehe orraTH y jioea;ianiH>HM ycit,HM rpaniHipaMa Boone h Xe.piieroBHiiie, 'iiero ce oaxBarHTH 'i:HTaBy iiaury KpajbeBHiiy, rAje ce roA noiuuite iioTpe>5a, Aa KopHCTH h TTOMonie Harnoj OMJiaAHioi, na-iiioj yneHoj M.iaAe/KH a mapoHuro Myc.nnMaHWMa. y BajBano BaciraTanoj namoj oMjiaAHHH HMahe- HHija, iHaj;iocTOjaHiCTBe.HHja, Mairmf)ecTOBa.no ce cxBa- Mo Ao6pe CHHGBe, Ao6pe My/i?eBe, AO^ipe CTjnnoBe na- haibe OBe onacOHOCiie HAeje u AOUiJio flio napadaja uier 6yAyher ApyniTBa, Hauie ApataBe. c �a — » rtU P E T « OpaHa 182. • —_______________________Epoj 12. h 13. 3anHCHHK XVIII. I’jiaBHe ronHiuite CKynuiTHHe TjiaBHor OnGopa apyuiTBa Tajper y CapajeBy OflpJKane 6. jyna 1924. y npoCTOpnjaMa TajpeTOBa KOHBHKTa. ripHCyTHO oko 300 naaHOBa. lipnje OTBOpema CKynuiTHHe Ha yna3y y npocropnje noueKyje onfiop Ha Lie/iy ca npescjeaHHKOM flp. XacaH6eroBHfceM H3acnaHHKa 4b. Ben. Kpajba, /JnBH3MjcKor T3eHepa.na TocnoanHa CBeTa M a™ ha u npara ra no npouejba CKynuiTHHCKe cane, a npncyTHn unaHOBH noieKyjy ra CTojehu ca 6ypHHM h cnOHTaHHM ,,)K hbho!“ TaHHO y 9 cara OTBapa CKyniBTHHy npencjenHHK TnaBHOr oaGopa /lp. Arao XacaHgeroBHh, KOHCTaTajyhH na je Ha 0CH0By npyuiTBeHiix npaBHna nOBOJbaH 6poj npncyTHnx unaHOBa. npeacTaBjia CKynmTHHH H3acnaHHKa BJiac™ TocnonHHa <J>exnMa MycaKannha (JK hbho !) 3aTHM iipt'AcjeaHHKHacTaBJi.a: <> C.ianua e K y n n iT iiH o ! \ fl03B0BHTe MH na y HMe ynpaBe TajpeTa, y HMe Harne OMnannHe, y HMe cbhx npwja T ejta „TajpeTa", n03npaBHM H3acjiaHMKa, Hamer HajBeher h HajMHjinjer npujarejba TberOBa BeaHHaHCTBa Kpan.a, y oco6 h «HBH3HjcK0r IjeHepana r. CBeTe Ma-raba. (Ha to CKyniuTHHa 5ypH0 no3«paBJba ijenepaaa MaTHha, KnnHyhH ijjpeHeTHHHO h ayroTpajHO Hdhxobhm BeiranaHCTBHMa Kpajby A.Tcifcaiupy h KpajBHUH MapHjH Te ITpoTeKTOpy „TajpeTa" lb . K. B hconaHCTBy rip e ci o/iOHac.'i.eaHHKv neTpy). TajHHK XaMH« Kyrah npeAJiaute, na ce ca OBe naHamite rnaBHe CKynuiTHHe yny™ Cp30jaBHH no3npaB HajBeheM noSpo)KeH>HTen>y u H06pOHHHHTejiy TajpeTa lb . Ben. Kpan>y ca cjinjenetiH.M canpurajeM: „IberOBOM BenaHaHCTBy Kpajby AaeKCaHjpy Bnen. MHOro6pojHH HJiaHOBH TajpeTa, CKynjbeHn H3 CBHjy KpajeBa Hame flHBHe OTay6HHe XHTajy na nonacTpy npen y3BHiueH0 TlpecTO/be ca naHamite rnaBHe CKynmTHHe HajcpnaHHHjy 3axBanH0CT, ihto je Bam e Beji. yKa3ano HajBehy nouacT fajp e T y u n03BOnuno na Ham mhjih ITpecTonOHacJienHHK fleTap 6yae 3amTHTHHK TajpeTa. Ca ycxnfceiteM n03npaBjtajy CBora Kpan>a OcnoSonuoua, KpajtHuy Mapnjy h IIpOTeKTopa TajpeTa jtyđjbeHOr npeCTOJiOHacJteaHHKa TleTpa. Heiea jkhbh uho KpajteBCKH /(om. TIpencjenHHK CKynuiTHHe: J\p. XacaH6eroBHh. CKynuiTHHapH yCTajyhu đypHO~ annaynHpajy h KjiHHy (jipeHeraHHO: JK hbho Kpajb! JKHBjena KpajM ua! JK hbho noKpOBHTejb TajpeTa TIpeCTOJiOHaiujbenHHK TleTap! npencjeaHHK HacTaBjba: Hhhh HaM cnaBHa CKyimiTHHO BenHKy nacT h aanOBOJtCTBO, iirro je onpo6aHH npujaTen, TajpeTa MnHHcrap TlpocBeTe TocnonnH CBeT03ap npu6nHeBHh Ha OBy CKynmTHHy nocnao u cbot naacnaHHKa y oco6 h Hauier no3HaTor npnjaTejba HHcneKTopa rocnOAHHa b>OKe KoBaueBHha, Koja je cbokom 3ronOM no cana noKa3ao na My 3đHu>a JiewH Ha cpuy no6po u HanpenaK TajpeTa. CpehHH cmo na Ha naHamitoj Harnoj CKynuiTHHH MOweMO na no3npaBHMo neneraTe Hauier DiaBHor on6opa BeorpancKOr TajpeTa „OciuaH ToHrah" y ocofiaMa H>eroBHX BpenHux unaHOBa rr. /(p. JoBaHa X . BacHjteBHfca h A6nycenaMa IJyMxypa. Hauiy je naHauuty CKynuiTHHy noceTHO 3acTynHHK Hamer n03HaT0r npnjaTejba nyxoBHor Bolje Peuc-yn-yjieM e Xapu yeManynnHH eiji. MayiueBHha, X. MexMen eiji. O rah. ripH3Ha™ Ham KynTypiiH h npocBeTHH panHHK rocn. Bacani Tpfjnh Kao npencTaBHHK Harne noceCTpuMe TlpocBeTe Huje hh OBy npunHKy nponyCTHO, a na jihhho He notje u He npucy- �Spoj 12. H 13. » rA JP E T « OrpaHa 183. CTByje obom HarneM paay. Harne CBecHe u AHHHe paaeHnue npeacTaBHnue >KeHCKor noAOAČopa flpyiiiTBa TajpeT Ha neny ca CBojOM BpjiOM npeAceAHHuoM LUeMce X. HeHrnfc yBe/iHHaae cy flaHac Hauiy CKynuiTHHy cBOjHM npncycTBOM. fl03ApaBJbajyhH CBe Bac rr. ca AOčpoAom/inuoM a HapOHHTO Hauie npHjaTejbe H3 npoBHHunje, Koju h obom npminKOM He 3a>KaflHme hh TpyAa hh >KpT3Ba, A03B0JiHTe MH Aa npe Hero iuto npe^eM Ha ahcbhh peA paAa OBe CKynuiTHHe HanoMeHeM h obo : /JocaAatfcH paA ApyiuTBa TajpeT je 6 ho yBeK HCKpeH, ČJiaroTBopaH, OApe^eH h AOCTOjaHCTBeH; h Kao iHTO je H>eroB paA TanaB, Tpe6a Aa 6yae h paA OBe CKyniiiTHHe ČJiarOTBopaH h AOCTOjaHCTBeH. TajpeT to c noTnyHHM npaBOM Tpa>KH oa CBaKor CBOr npHjaTe^a h Ao6po>KejbHTe.Jba, na h oa OBe cKynuiTHHe. O bom 3roAOM MopaMO Aa ce ceTHMO jeAHOr Harner Bp/ior paueiiHKa h OMJiaAHHua, HHane Hainer upyra y OBOj YnpaBH paxM. KacHMa I,IaHOBHha, Kojn je HeaaBHO Ha TparHnaH H3HHH 3aBpilIH0 CBOj MABAH >KHBOT.(CKyniHTHHapH Ce AH>Ky H KJlHHy :PaXMCT My AyiUH!) y.na3efcH c noMohy janor Bora y Taj paA A03B0JiHTe mh Aa npeA-no>KHM 3a BepH^HKaTOpe rr. H^njacčera Pecyn6eroBHha h PainHA e(j). Jlojy (npHMa ce). M sa Tora npeAceAHHK n03HBa TajHHKa KyKHha Aa npoHHTa no3ApaBHe Aeneuie H3 npoBHHUHje h ue/ie Harne Kpa/beBHHe, Koje cy CTHrne CKynmTHHH m TViabhom OA6opy TajpeTa. TajHHK KyKHh HHTa Aeneine: K oTop-Bapoui: r.naBHy roAHUJH>y CKynniTHHy Tajpeia, Koja ce npBH nyr OAP«aBa noa noKpoBmejbCTBOM Ft>. B hc. ripecTOAOHacaeflHHKa rie ip a OBaj noaoađop HajcpaaMHnje no3apaBJba CBeMoryher A;iaxa aa ypoan ea x<ejbeHHM iuioaom 3a CBe MycjinM3He yjeaHH>eHe HaM KpajbeBHHe ca iiokjihkom E hji xajnp! rioAoaOop. B n x a 1 i: HeMoryhe noćna™ H3ac;iaHHKe. H3BpmyjeM jeaHoaymaH 3aKJbynaK OBoroaMirnte CKynuiTHHe noaoa6opa o$ 27. jyHa y HHje HMe no3ApaBJbaM r;iaBHy cKynuiTHHy »ejietm noaeT naipHOTCKO oayuieBJbeH>e npn paay h aoHomett>y 3aKJbynaKa Ha kophct Harner uoaM/iaTKa. IlpeacjeaHHK noaoaSopa: Peynfc. B e o rp a a ': Oiory h ycnemaH paa Hcejm K ojio CpncK nx C ec T a p a . Boe. Ho b h : CyTpauiH>y CKynuiTHiiy no3apaBJbaMO >Ke;iehH a a r a jp e iy ocHrypa aoca aaH.H npaBau h HanpeaaK H3pa3yjyhH oa6opy npHBHame sa ycnjemaH naipnoTCKH paa. riOAOAfiop. OTOKa: rio3qpaBJbaMO p aa ruiaBHe CKynuiTHHe HauiHX npocBjeTHHX xepoja, kojh jeaHHO hcthhckh noMa>Ky*Ham HCJiaMCKH HapoaPeyH h. 4> ona: Ilo3apaBJbaM CKynmTHHy BjepyjyhH y ycnjex oa<5opa, Te 3axBajbyjeM Ha noMofcn oBaaimibeM KOHBHKTy. . MHJiaH KyjyHyH h. C T O Jian: no3apaB«>ajyiiH roaHuiH>y CKynuiTHHy ane;iyjeMO Ha H>y, aa paa Tajpeia đyae noTnyHO BaHnapiaHnaH caywehH cBojoj y3BHUjeHoj 3aaahH. 3 a noaoačop; npeacjeaHHK CaaiiKOBnti. I1pH>aBop: rio3apaBJbajyhH cKynuiTHHy h aajyiiH noBjepeite TjiaBHOM oa<3opy »ejiHMO MHoro cpehe h kjihhcmo >khbho rioKpoBHTejb. IloAOA6op. h mojih X aH -IlH jecaK : CnameM ce h oaođpaBaM paa TjiaBHor oačopa, >Ke;iHM ao6 p ycnjex. M njaT MHjaTOBHh, noBjepeHHK. noaapaB. Ojiobo : >KeaehH aođpe ycjexe CKynuiTHHe no3apaBJbaw je ca »ejbOM, aa DiaBHH oa6op h Haaaae ycnjeuiHO paan Ha KyjiTypHOM noaH3aH>y MycjiHM3Ha. IloBjepeHHK JaMaKOBHti. TernaHi: HajcpaaHHHje no3apaBJbaMO I\naBHy CKynuuHHy, cBoje noBjepeH>e noKJiamaMo TjiaBHOM oa6opy. noAOA^op. B m u e r p a a : rio3apaBJbaMO CKyniuTHHy, »ejiHMO Hajđoa>H ycnjex. noaoa6oprp a n a H H u a : IloHOcaH paaa Bame HdpajHOCTH h no6jeae no3apaBa.a Bac 0BaaiiiH>H " noaoa(5op h » e a « aa 6yaeie h oacaaa Kao h aocaaa c ip a x cbumb 3aTopHHunMa Haiuer HanpdKa. rioAOAđop. n p m u T H H a : Ca >KapKOM wejbOM 3a cao>KaH h ycnjemaH p a a nnoHepe np o cB d e, HapoaHor h ap>«aBHor jeaHHCTBa 3a ao6po h HanpeaaK ChaijČHHe, no3apaBJba h kahmc >khbco ahhhh Ham Kpajb AneKcaHaap, »HBjejia Hama OMHjbeaa KpajbHua M apnja, »HBeo Ham MJiaan Kpajbebh H rie ia p , rioKpoBHTejb Harner Me3HMHda Tajpeia, >KHBjeao HapoaHo h ap-KaBHo jeaiiHCTBo. FloBepeHMK: M axM ya K a n a y n ti, �Spoj 12. h 13. »rA JPET« OrpaHa 184. B oe. : PaaocHO h CBecpAHO no3flpaB^.aM Hcnpea noAOA^opa r/iaBHy CKjrnuiTHHjr Kao h CMHiujbeHH Myflpn h ycnjeaa p aa BnaBHor oflđopa, HHjoM 3acayroM flaHac AOMHHHpa T ajp ei Kao KyjiTypHO APyuiTBO Meijy npBHMa h HajđoAHM. >Khbho Hp. XacaHderoBHh! npeACjeflHHK noAOAdopa: M ycTacj)a Ile s iiti. CjeHima : y Hiwe cbhx OBAauiftHx MycjiHMaHa HajcpAaHHHje no3 ApaBJbai«o rajpeTOBy CKymiiTHHy h TaaBiin oAdop ca cbom npHcyTHOM rocnoAOM, »ejiehii BaM cpehaH h ycneiuaH paA 3 a npocBeiy h dojbHT k Hac CBHjy, a HaponnTO no3 ApaBjbaMO Hd. Beji. Kpajba h đjiaroAapHMo npeMaaoM BjiaAapy, kojh Haiw n o o a ib i CBojy BncoKy dauiTHHy. rioBjepeHHK Tajp eia: OMep HđpoBHti. Hmhobh : MycTacj)a Beiunh, Axmct JbajHh. BpH Ko: HajcpAanHnje no3ApaB;baMO CBy dpahy h MHJie rocie, HCTH4yhH HapoHHTo 3axBajiH0CT OBoroAHiuifceM OAdopy 3a aeroB iio>kptbobhh paA y OBoj toahhh nyH nperapart>a h HaAHOBjeMHe odpaHe Hauier Me3HM4eia Tajpeia. IIIajbeMO Hama Tpn AeJieraia Aa npHcycTByjy r^aBHoj CKynuiTHHH Tora KyjrrypHor APyuiTBa. 3 a noAOAdop: CejAHfc, CapajAHh, IiIexarHii. K oh>h ij : no3ApaB/baMo TjiaBHn OAdop. OAodpaBajyfcH My paA mojihmo, Aa ycipaje h ' nojana cboj’ kophchh paA. " noAOAČop. M o c T a p : >Ka/iehH iuto He MonceMO đpojHHje cyAje;iOBaTH y paAy rnaBH’e CKymirrHHe necTHTaMO npom^oM OAdopy Ha y3 0 pH0 M ycnjeuiHofa paAy, » čjihmo Aa h dyAykn OAdop KpeHe BauiHM npaBaeM, jep he’ thm caHyBaTH noKpoBHTejtCTBO PberoBa Kpa^. B hc. npectojiOHacjbeAHHKa u ocHrypaTH CHMnaTHje cbhx Hac MycaHMana. ^vJyrocnaBeHCKH 4 h MycAHMaHCKH KJiyd. 3 a r p e d : AKaAeMHnapH OKyn;beHH y aKaAeMCKOM noAOAdopy 3 a rp e d Ton.no no3ApaBjbajy rjiaBHy CKynniTHHy h we;ie joj CBaKH ycnjex. npeACjeAHHK: KypT. TpedHH »e: no3ApaBaajyhH rjiaBHjr CKynurrHny 3axBaa>yjevio DiaBHOM oAdopy Ha HCTpajhom paAy h nocTnrHyTHM ycnjecHMa, >Ke;iekH as AOcaAaaa ynpaBa Tajpeia h HaAa/be oeraHe. IloAOACop. M ocT ap: BeoMa >KajinM, ihto caM 3 anpHjeneH Aa npncycTByjeM raaBHoj CKyniuTHHH. Ha Moje HCKpeHe CHMnaTHje, Tonae >Ke^>e, 3a Aodpo Harne y3 AaHHue Tajpeia, Kao h Mojy CKpoMHy noMofe MoweTe yBHjeK pa 4 yHam 3axBajbyiyfcn HcraKHyTHM paAeHnunMa Ha noAH3 an>y Tajpeia mojihm Bac, Aa h Ha^aibe noKa>KeMO Aa cmo AOCTojHH noKpoBHTejbCTBa Hd. Kp. B hc. npecTOJioHacjbeAHHKa y HauieM Ky;iTypHO-npocBjeTHOM paAy. , IIpeACjeAHHK EaHKe Tajpei: CMamiara TieMajioBHii. Burne* paA: no3ApaB*aM CKynuiTHHy h ncejiHM ycnjex h cjiomoh dpaTCKH paA. • XaMAnja JaMaKOBnh. rpaA anai^: MaaHOBH noAOAdopa y rpaAanuy inajfcyhH HCKpeHe no3ApaBe maBHoj CKynas Hcra dyAe MaHntJjeerauHja OHe BeaHKe mhcjih, Koja je do^ehHMa BOAHJia Haiu HapoA Be/iHKOMe Aje^y. 3 a noAOAdop: AxM eTder rp aA am n eB H li. TauKO : CpAanHo no3 ApaBJbaMO bhcokc ro cie Kao h nocjeiHoue raaBHe CKyniuTHHe uithhh >Kejie 3axBa*yjyhH Ha HeyjwopHOM paAy T/iaBHor OAdopa. # 3 a noAOAdop npeACjeAHHK: X a jin ^ a ra K a n n y n h . B e o r p a A : ynpaBa BeorpaACKor ,rajpeTa „O cm3 h ToHKHh" cpAaHHO HecTHTa AanauiHiH cacTaHaK HCKpeHO »e^ehn ycneuiaH paA Ha kophct h cpehy HaiuHx MycaHMaHa y B ochh h XepAeroBHHH. noAnpeAceAHHua: M a p a M. TpH(J)KOBHh. n o npoHHTaHHM fleneuiaMa npeACjeAHHK HacTaB/ba: IIo H iT O B a H a C K jn m T H H O ,! C bh ohh, K o ju cy HapOHHTO 3a«H.HX rojHHa npHcycroBajin obhm HaniHM roflHuiH.HM CKynmTHHaMa, nyim cy h yno3HaTH cy ca noeraHKOM, paaoM. aeaOBaiteM u pe3y;rramwa pafla u u flejiOBaita TajpeTa. Ha npomaoj rojm aibOj raaBHoj q<yniiiTDHH OBora apyuiTBa H3Heo caM KpaTaK ncTOpnjaT „ra jp eT a " u tom npnanKOM yKa3ao Ha CBe OHe MyHHe u TpHOBHTe nepHneTnje, Ha Koje je TajpeT OflHOCHO H>erOBa YnpaBa HaHaa3naa y CBOMe paay h aenoBaH>y noaeB oa caMor ocHyTKa, na CBe ao AaHaujH>Hx AaHa. T om npHAHKOM caM HapoHHTo yKa3ao na CBe HeBOrt.e a HeAahe, npoTHB K0jwx cy ce Mopaan 6 ophth TajpeTOBH JiyAH u TajpeTOBe YnpaBe y npomaocra, a nOA S hbuihm Ty^HHCKHM pokhmom . �Spoj 12. h 13. » r AJ PET « OrpaHa 185. ,,rajpeT“ Kao KyjrrypHO-npocBeTHH ueHTap Myc/iHM3Ha y obhm KpajeBHMa, kojh je y Cbom AejiOBaH>y MHoro nonarao, nopeA npocBeTHe h Ha HaunoHajiHO-BacnnTHy CTpaHy 0M/iaAHHe, a npeno me u Ha uinpe cnojeBe Hamer eneMeHTa, HapoMHTO y noneTKy no BapouinMa, a 33THM nocTeneHO h no cennMa, MyKOTpnHO je H3Ap>KaBao Ty 6op6y CBe ao roAHHe 1914. y Toj roAHHH My Ty^HH npeA CTpaxoM, a H3 ocBeTe AaAe AeKpeT, Aa je 6 ho hochou npoc­ BeTHe h HCTHHCKe HaunoHa/iHe mhcjih Mel}y MycjiHMaHHMa y obhm KpajeBHMa. IlpocTOpnje rajpeTa četne aanenaheHe, hmobhhb KOHtJjHCKOBaHa, a meroB TajHHK paxM. Abao CyMČyn đaneH y apaACKe Ka3aMaTe, y KojHMa je y3 ocTaae Harne Hajčome chhobc h kocth oct3bho. CMaTpao caM rocnoAO h OHAa a h AaHac, Aa ce OBaKO jicthmhhho AOTaKHeM erama, y KOMe ce je Ha;ia3H0 Myc/iHM3HCKn Aeo Hauiera HapoAa Ha obhm nojbHMa >KHBOTa noA Ty^hhckom ynpaBOM. Eopča My je TaAa 6n;ia TeuiKa, jep cy CHare h cpeACTBa y đopČH 6nae HejeAHaKe. TajpeT je, Kano BaM je n03HaT0, Mopao Aa H3Ap>KaBa 6op6y He caMO npoTHB CHcreMaTCKH 0praHH30BaH0r h M0ČHjiH30BaH0r Tyt)HHCKor AP>KaBHor anapaTa, Hero cy My CTajann Ha nyT h MHorn eneMeHTH H3 Harne Myc/iHMaHCKe cpeAHHe, a Kojn cy ce 6 h/ih Ha tom no/by CT3BHJ1H y cny>K6y AytuMaHHHy Hamer HanpeAKa. MeijyTHM HarneM Me3HM4eTy He 6 h ce čhjio TeuiKO čopHTH npOTHB thx eneMeHaTa, Aa hm ce, Kano peKox, HHje 6 ho ct 3bho y cnyw6y neo ap>kbhh anapaT. J\a je to t &ko T3mho, TajpeT je ca cboJhm boactbom to h AOKa3ao OA Ocnočotjema na ao AaHac. Jep, OHora Maca, KaAa cy Hamn bhtc30 bh Ha neay ca CBOjHM B pxobhhm KoMaAaHjOM, AamammHM HatHHM Kpa/btM AaeKcaHapoM I. (6ypHO h cjjpeHeTHMHO KJinuame Kpajby) jeAHHMTBenHHaHCTBeHHM HaneTOM npoTepajin h cmpbhjih ayiHManHna ca MHnor HaM orH>HuiTa (6ypHO KJiHuame Bojcnn), OHora nača, KaAa HaM je chb>khh Tpy6aM c čojHe J\pHHe očjaBHO >Ke.meHy Cno6oAy h HaBecTHO CBeTJie AaHe HaineM Pony h OTeMecTBy, Tora Aana je CBaHyjio h HarneM TajpeTy, jep ce je H3ČaBHO jeAHHO CHaamor h onacHOr HenpHjaTema. O a Tora MOMeHTa fajpeT je Morao h noneo Aa ce cjiočoaho pa3BHja h Aa jaBHO h OTBopeHO Aenyje Ha cbom non>y Kao CBOj y CBOMe. HberoBOM paAy h AenoBamy, meroBOM HanpeATKy HHcy BHine mohih aa CTajy Ha nyT ohh, Kojn cy My paHHje Konann jaMy noA TeMe/bHMa, jep hm je Hecrajio OHor tftaKTopa, Kojn hx je y tom noc/iy uiththo h Kojn hm je aCHCTnpao. 3aTO je- TajpeT Morao oa Oc/iođoljema na ao aaHac OBaKO neno h aKO xoheTe 33BHAH0 Aa HanpeAyje, Te a a AaAe pe3ynraTe, Kojn MOpajy Aa 3aA0B0me h Aa 33AHBe CBanor npnjaTejba Hamer HanpeATKa h Harne 6yAyfcHOcm M Ma Aa je obo CBe OBaKO h Ma Aa je TajpeT no CBOMe paAy h AenOBamy, no nocTHrHyTHM ycnecHMa h pe3y/iTaTHMa, Kano Mano Mac peKOx, AOCTnrao, oa Ocnočoljema ao aaHac, npaBO aa BaM Kan<eM, jeAHy 3aMeTHy a h 33BHAHy BHCHHy, to HnaK He Mory nponycTHTH, a Aa c OBOr MecTa npea AaHammHM tj)opyMOM, He HanoMeHeM jeaHy >Ka;iocHy pačoTy, KOjy je y OBOj roAHHH noay3eno h H3Beno boactbo J. M. 0 . T o aeno yMHH>eHO je h H3BeaeH0 y npBOM peay npoTHB TajpeTa h OM/iaanHe, Kojy TajpeT h3 boah Ha nyT, a Koja je m3xom h3 cpeAHHe H3ČopHHKa Tora BOAcrBa, a OHAa npoTHB Myc.JiHMaHCKOr eneMeHTa yoniHTe, npoTHB Harne OTayČHHe, Hamer Hapoaa h Hamer HanpeTKa yonmTe. C jia B H a C r jiu iit h h o I y MOMeHTjr, Kasa PajpeT u H>erOB pas y HajCoJbeM pesy UBaTe, y MOMeHTy Kasa je TajpeT ycneo, Aa kohbmho oa č e č e OA^nje 3a yBeK nocneAH>H aTaK AaHamme ApyiHTBeHe, nOJIHTHMKe H napTHjCKe paCTpOBaHOCTH H 3ajeAn>HB0CTH H HaCTaBHO CBOj MHCTH H CnaCOHOCHH paA 3 a nam Hapon. y MOMeHTy KaAa je caMO h jeAHHO TaKHM CBOjHM paAOM nočeAHO CBe mTO je Tpy;io h HeBajbano, y MOMeHTy KaAa caMO h jeAHHO Ha 0CH0By Tora h TaKOBOr paAa ao6 hb3 3a to npH3H3H>e ca HajBHmer MecTa, y MOMeHTy KaAa ra Ham y3BHmeHH BnaAap H>. B . Kpajb AnenaHAap I. y 3HMa noA CBojy MohHy 3amTHTy h CTaBJba My 3a rioKpoBHTejba C*BOra npBHjeHua, HajMnatier, MnaHa CnaBHe AnHacTHje Kapaljop^eBHha Hd. Kp. B hc. ripecTOjiOHacneAHHKa rieTpa, (tbpeHeTHMHH annay3 rioKpOBHTejby npecT. IleTpy h KpajbeBCKOM AoMy) y TOMe MOMeHTy rocnoAO boactbo J. M. 0 . oTBOpeHHM npornacoM no3HBa MyctiHMaHCKH eneMeHaT Ha CHCTeM3TCKy h opraHH30BaHy 6op6y npoTHB PajpeTa. B h CTe rocnoAO cbh Mame enrne MHTa/iH Taj nporn ac u n03Har BaM je merOB caA p *aj. He 3aMepHTe mh, mTO Ry y OBOMe MOMeHTy a^ ynHHHM jeA«y ynopeA6y, na Manap 6nna h y MHHHjaTypn. �O rpaH a 186. » T A JP E T « Epoj 12. h 13. H cto o h 3ko , Kao ujto 33 tohhhuh Hauie CnođoAe He noK/ieKHyme npe« rpOMonyuaTe/bHHM nperaaMa, h HOTaMa cboj' hx AyiuMaHa, kcto TaKO TajpeT-OBH npnjaie^H npHMHuie M npOHMTame Taj nponiac BOAcrea J. M. 0 Kao 33 ah >h MeTaK h H3Aax H>nxoBe Ayuie h HeMohn. HacTaBHJiH cmo , rocnoAO ca paAOM, joui jaue, jom MHTeH3HBHnje h joui OAyuieBJbeHHje. Bpoj HauiHK npnjaTe/ba, noMaraua h paaeHHKa noneo je oa Tora MOMema Aa ce hs AaHa y A2H noBehaBa h mh cmo rocnoAO AO>KHBejiH Kpo3 KparKO BpeMe, Aa cy npoTHBHnun yracHyjiH h 3aByK;iH ce y Mnuinje pyne, HeMohnn h đeAHH, oeeTHBUin noTnyHO CBOjy HeMoh Aa cnpeue h yMau>e HanpeAaK OHOra, iiito je 3ApaB0, cojihaho , necTHTO h caBpuieHO. CMaTpao caM, rocnoAO, KaKO Ma;io nac peKOx - Aa h obom aroAOM KOHCTaTyjeM OBaj hojiochh tjiaKaT, Bepyjyfcn nopeA OHora iuto H3Hecox, Aa fce ohh , Kojw HecBecHO rpeuie npeMa rajpeTy ycKopo AOfcn naM em noKajaTH ce h Aofcn ca cTpaHnyrnue Ha npaBH nyT. OcTaBJbajyfcH rocnoAO rpeuiHHKe Aa ce noKajy h Aa hhm npe npncTyne y Hauie peAOBe, mh KojH cmo OBe roAHHe 6 h;ih Ha nejiy T ajp eia h Kojn cmo ra boah ;ih, MO>KeMO BaM OTBopeHO h jacHO pefcn, Aa cmo noTnyHO 3aAOBo;bHH. M nopeA CTepeOTHnHHx CM em a, Koje cy HHH>eHe TajpeTy oa h 3 bcchhx e^eMeHSTa, a Koje cy y OBoj toahhh Aocerae Ky;iMHHauHjy, h nopeA onuiTe (j)HHanc. KpH3e, TajpeT je y OBoj toahhh nođpao, Kano y MOpa^HOM TaKO h y MaTepnja^HOM norneAy ynpaBO 3aBHAHe n/iOAOBe. T o hmbmo y npBOM peA/ Aa AyđOKO 6 /iaroAapHMO HauieM y 3BHiueH0M B/iaaapy Tb. B. Kpa/by AneKcaHApy I., KojH je ao 3 bojiho Aa TajpeT y 3Me noA ceojy MofcHy 3auiTHTy HajMna^H HaaH OiaBHe /JuHacTnje KapalpptjeBHha, lb. Kp. BHC^npecro^OHacADeflHHK IleTap (6ypHO >KHBeo!), h Kojn je tom npnjiHKOM đoraTO ođAapno TajpeT. B h fceTe rocnoAO caAa nyTH H3BeuiTaje nojeAHHHX (j)yHKUHOHepa OBe ynpaBe. Bauie je npaBO, a h Ay>KHOcr BaM Ha;ia>Ke Aa o h>hm3 peneTe CBOjy HajcTpo>KHjy H HajpHropo3HHj) KpHTHKy, a ja ca ceojnM ApyroBHMa y ynpaBH BepyjeM yHanpeA, Aa fce ce Ta Barna KpHTHKa TeMe/bHTH Ha HajHHCTHjuM, HajđojbHM h najoSjeKTHBHnjnM nođyAaMa. nojeAHHH H3BjeiuTajn H3Hefce BaM ncupnHnjy c/iHKy Haiuera paAa. Ja fcy Me^yTHM 6 hth c/iođOAau, Aa ce o6a3peM Ha HeKe MapKaHTHHje joui m o m chtc , Koje paHHje He Har;iacHx, a kojh cy y OBoj toahhh 3ađejie>KeHH y TajpeTOBOM paAy h Koju cy 3H3TH0 o doram a« Haui paA h nojauaiiH TajpeTOBy MHcnjy, KojoM ce oh đaBH. B h 3HaAeTe, rocnoAO, aa je TajpeT cas CBoj paA y rjiaBHOM đap-3a caAa CKOHijeHTpHcao Ha to , Aa y CBOjHM HHTepHaTHMa - MyuiKHM h >KeHCKHM - BacnHTaBa h y3Ap>KaBa cpeAHjOuiKOACKy OMiiaAHHy, 3aHaTAHje h iuerpTe. C jeAHy CTpaHy BeiiHKa noTpeđa h Hy>KAa nOMohn om ^ ahhh Ha obhm uiKOJiaMa h 33H3THMa, a c Apyry CTpaHy CKpoMHa cpeACTBa KOjHMa TajpeT pacnojia>Ke, CBe t o CKyna Hnje npy)Ka;io MoryfcHOCTH TajpeTy Aa y obhm tcujkhm h MyHHHM BpeMeHHMa noMOrHe onpaBAaHoj noTpeđn h HeBO/bH HauiHx OMAaAHiiaua Ha bhcokhm uiKOJiaMa. M hhh M3/IHH AOnpHHOCH KaO nyTHH TpOUIKOBH, HCnHTHe TaKCe H T. A- UJTO je TajpeT no CBOjoj MoryiiHOCTH y cjiopMH nepHCAHHHHx noTnopa Aasao h 3 uihm CTyAeHTHMa Ha bhcokhm uiKOJiaMa, HHcy hh H3Aa^eKa moivih yčna>KHTH 6eAy, Koja 3aHcra BJiaaa y thm peAOBHMa. TajpeT ce je Befc OAaBHa hocho MHin/by, KaKO Aa ce noMOrHe h 3uihm aKaAeMHHapHMa y obhm tcuikhm BpeMeHHMa, CTapaiyhH ce o TOMe h BOAefcH nocTOjaHO 6pnry oa Toj HeAahn, TajpeT je ro cnoAO, Ha cpehy c bh x Hac ycneo, Aa y npoui^oj toahhh 3a Ty cTBap 3aHHTepecyje HSuiy ripeCTOHHUy. MHHUHjaTHBOM OnpOđaHHX Ky^TypHO-npOCBeTHHX H HaUHOH3JIHHX paAeHHUa H paAeHHKa y BeorpaAy, ca3Bao caM rocnoAO y JieTy npouine rOA. y BeorpaAy jeAHy uiHpy KOH^epeHunjy Hauinx npnjaTe^a. T a KOH^epeHunja ypOAHna je naoAOM h Ha Toj KOHtjiepeHUHjn peuieHO je nHTaHje noMohn đap jeAOM Aeny Hauie anaAeMCKe OMnaAHHe. Ha Toj ko h c^epeHUH peuieHO je nHTaibe ochhb 3 h>3 „BeorpaACKor TajpeTa“ Be3aHor 3a HMe Hauier HeyMpnor yHHTe^>a paxM. OcMaHa ToHKHha. „BeorpaACKH T ajp er O cm 3 h Tdhkh H'* npeuiao je o a * Max Ha Ae^io h y3eo Beh npBe roAHHe noA CBoje OKpnn>e TpnAecer h neT Hauinx CHpOMauihhx aKaAeMHuapa, Koje je n0TnyH0 ođe3đeAHO h ođcKpđno h Ha Taj hm je h 3 hhh OMoryhHO Aa ce HHTeaHBHHje h đe3đpn>KHO nocBeTe cbo m c nocny. Y „BeorpaACKH TajpeT“ noxpAH^e cy OA/iHHHe paAeHHue Hauie HpecTOHHue T ^ e : M apa TpncjiKOBHfc, Muna /Jp. C hmh H, Tljnua M. TpyjHh, npeAceAHHita Ko^a Cpn. CecTapa, r^a C hm k 3 JoBaHOBHh, r^a /Je^cjia MBaHHh, noAnpeA. Ko^a Cpn. CecTapa, r^a nepcHAa IlpOAaHOBHh, noAnpeA. KoAa Cpn. CecTapa, r^nua CaBKa PaAniieBHh h t a . (đypHO KiiHuaHje: >KuBeAe Beorpa^aHKe!) Harna AHHHa crapHHa npeAceAHHK T^aBHor OAđopa „BeorpaACKor TajpeTa O cmbh T»HKHh„rocnoAHH ToAOpCTaHKOBHfc ca rr. /Jp. ]ob 3hom X. BacHA>eBHheM, /Jp. B ^ aom TiopOBHheM, �Bpo] 12. u 13. »r A J P E T« OrpaHa 187. npo^). yHHB., npocj). naBnOM CretjiaHOBHheM, M hprom nonOBHheM (Anp. rHMHa3nje) HeAe/tROM CaBHheM, OresoM OreiJjaHOBHheM, J\p. Eoron>y6oM KyjyHt)HheM, ToeH. IlepOM JIa3apeBHheM J\p. BojOM KyjyHynheM, >Khrom PaflocajbeBnheM (Pecjiep. M hh. npoceeTe), JoBaHOM ToOHOBHheM, ToeH. TaypoM JocnnoBHheM h mhothm apyrnMa, npHMume Ha ce6e TeuiKy, ann nneMeHHTy ay>KHOCT, aa Ha OBaj HannH noMorHy MycnHMaHCROM eaeMeHry, Kano 6 h ujto npe yiuao y KyjiTypHO-npocBeTHO h HaunoHa^HO rojio ocTane Harne 6pahe mnpoM MHne HaM OTaijČHHe (tjjpeHeTHHHH annay3, >khbho npeAceAHHK CraHROBHh, irhbho BeorpaACKH TajpeT!) Haui „BeorpaACRH rajpeT“, Roj« py«y noA pyny paAH c HaMa y CapajeBy Ha nyTy je, Aa Beh y OBoj toahhh, MO>Re ce pehu, noTnyHO y6na>RH 6eAy h HeBO/by cbhx HauiHx OMJiaAnnaua Ha CBHMa bhujhm uiROnaMa. Ha nyTy je Aa y OBaj HHTepHaT 3a OBy roAHHy npnMn CBe OHe Haoie OMnaAHHije, Koju cy noTpefjHH noMohH h nomope, a nojnMa uiRoncRe h crpyHHe npminKe A03BOJbaBajy Aa noxat)ajy BHCOKy uiKony y ripecTOHHUH. M obo je, rocnOAO, jeAaH Ba>RaH AaTyM y HCTOpnjn paAa h AenoBama Hamera Tajoa HeMnna ao HeApara h jep joj je ’OMoryhno Aa 6e36pn>RHO CBpmaBa niRony h cnpeMa ce 3a 6yAyhn paA Ha cpehy OTavČHHe h HapoAa. HyheTe, rocnoAO, H3 M3BeuiTaja, aa obo Hncy jeAHHa Aena, KojuMa je TajpeT y OBoj roAHHH očoraTHO h nojanao CBOja AenOBama. OTBopeH>e KOHBHKTa y CaHi^aKy h (Domu, noRpetame „rajp eT " nncTa, paA Tajpeia y CaHyaKy h yonmTe Ha Jyry Harne OTay6nHe, CBe jacHO roBOpH h CBeAOHH Aa je TajpeT pa3Bno CBOje AenoBame no CBHMa KpajeBHMa Harne OTay6wHe. peTa, jep je o6e36eAno Hamy OMJiaAHHy Aa ce He noTyua npomna rnaBHa CKynumiHa CTaBHna je 6una OBOj ynpaBH Te>RaR h MynaH 3aAaTaR y Ay>KHOCT, Aa ra tokom coauhc n3BeAe h BaMa AaHac o TOMe nono>RH panyH. KonHRO cmo yAOBOJbn/in TOMe 3aAaTKy, H-yheTe Mano AOUHnje H3 H3BeuiTaja, a Aa cmo mohih TOMe yAOBOJbHTn y npBOM peay HMaMOJia 3a6naroAapHMo, nopeA OHpr luto caM Beh HCTaKao, h CBHMa ocTannM (JiaRTOpHMa, Roja Hac y TOMe MarepHjanHO noMorouie. Ha npBOM MecTy hma Aa 3a6naroAapHMO Harnoj AP^aen, Kpa/beBCRoj BnaAH, noja HaM je ca cboJhm npeACTaBHHUHMa yBeR HajnpnnpaBHHje H3nna3Hna y cycpeT. Metjy thm npeACTaBHHUHMa, yBeR je rocnoAO, npeAHjanHO Haui MHOroyBa>ReHH 0Tai;6eHHR h aphobhhk, npeaceAHHR BnaAe r. HHKona flauinh, (4yroTpajHO h 6ypHo: ‘/ K hbco npeAceAHHK BnaAe, >KHBena Kpan>eBCRa BnaAa) Rojn ce je nopeA CBojHX, BenHKHX, TeuiKHx h OArOBopHHX aphobhhx nocnoBa cbbkh nyT ao y chthhuc HBTepeCMpao 3a TajpeT, H>eroB HanpeAaR h cb3 kom 3roA0M H3Hna3H0 My y cycpeT. nopeA OBor, He MOry, rocnoAO nponyCTHTH, a Aa h obom 3roAOM He H3peneM čnaroAapHOCT c OBor MeCTa h „BaHun TajpeT", Koja nopeA CBOia očnnHor h čoraTor roAHUJH>er npnxOAa, Roju Aaje TajpeTy, cb3 kom 3roAOM H3nna3H y cycpeT ApyuiTBy. Y3 H>y Hexa je Hama Ton/ia 6narOAapHOCT h ocranHM hobh3 hhm 33B0AHMa, noAy3ehnMa, TproBUHMa h npHBaTHHijHMa, Kano y CapajeBy TaKO h BaH H>era, Rojn ce CBaRH nyT očnnHO cehajy TajpeTa. E to , rocnoAO, to cy y rnaBHOM cjiaKTopn, Kojn cbojhm AonpHHOCHMa OMoryhaBajy TajpeTy, Aa MO>Ke OBano ycneniHO na Aenyie Ha CBOMe non>y. A caAa, CnaBHa CKyniiiTHHO, npena3ehw Ha Aan>H ahcbhh peA, moahm B a c Aa y HHTepecy Hamer paAa, Aa y HHTepecy Hamer AOCTojaHCTBa OBor paAa canyBaMO mhp h BenHHHHy Hamy, Kano 6 h HaM nocao 6 ho 6narocnoBeH h cpehaH. HaROH n03ApaBH0r rOBopa npeACjeAHHKa TajHHK KyKHh npeAna>Ke, Aa AaHauiH>a rnaBHa CRynmTHHa no3ApaBH Kpan>eBCKy BnaAy, Roja očhaho noTnoMance Ham TajpeT, c a cnHjeAehHM caAp>RajeM: „Kpa/beBCROj BnaAH Ha pyne MnHHCTpa npeAceAHHRa TocnoAHHa HnRone n a m n h a B e o rp a a- J\aHam\ba MHorođpojHO nocjeheHa rnaBHa roAHUifta CRynuiTHHa TajpeTa xh t 3, Aa H3pa3H Kpa/beBCRoj BnaAH Ha neny c a bhcoro ysa>ReHHM HjChhm npeAcjeAHHROM rocnoAHHOM H hroaom namnheM HajcpAa4HHjy čnaroAapHOCT cbhx nnaHOBa TajpeTa 3a CBa BenHRa AOČpOHHHCTBa yHHHjeHa HameMy rajp eT y. yB|epeHH cmo h y 6yAyfee y cycpeTjbHBOCT KpajbeBCRe BnaAe, Te je cpAaHHO no3ApaBn>aMO. npeACjeAHHR cRynmTHHe: AP* XacaH6eroBHh. �CtpaHa 188- »r A J P E T< Epoj 12. h 13. (CKvniuTHHa ca ycxHheH>eM ycBaja roptt>H no3ApaB, KJiHHyfcH. )KnBe^a KpajbeBCKa B ^ a a a !) npeaceAHHK npe.na3H Ha apyry TanKy AHeBHor peAa. Te mojih TajHHKa, na noAHece CKyniuTHHH H3BeaiTaj o ue;iOKynHOM paay DiaBHor OAČopa y iHKOJiCKoj toahhh 1923./24. Izvještaj tajnika Tajnik Hamid Kukić čita svoj izvještaj: Poštovana gospodo! Poslije jednogodišnjeg poslovanja evo nas opet na okupu, na istom mjestu gdje i lani, da pregledamo što smo za ovo vrijeme radili i uradili i da se bratski. posavjetujemo i o_ budućem radu ove naše opšte narodne ustanove. Moja je dužnost da Vas izvjestim u prvom redu o radu Glavnog odbora, da vidite je li Glavni odbor i u ovoj godini vršio svoju dužnost i da U je nastojao, da društvo unaprijedi, a onda da Vas izvijestim o najvažnijim dogagjajima, razvoju i opštem stanju društva. U mom izvještaju mOraću se ograničiti na ono što je najvažnije, jer mi je nemoguće, da slavnu ^skupštinu obavijestim za ovo kratko vrijeme u detaljima o cjelokupnom društvenom poslovanju, koje je dosta razgranato. Odbor, koji je izabran na prošloj skupštini konstituisao se je na svojoj konstituirajućoj sjednici od 14. jula 1923. kako slijedim Predsjednik: Dr..Avdo Haaanbegović, I. podpredsjednik: Dr. Mehmed Zildžič, II. podpredsjednik: Ibrahim Hadžiomerović, tajnik: Hamid Kukić, blagajnik: Lutfija Šabanagić, revizori: Aziz Šarić Mehmed-Remzi Delić i Omer Drnda. Odbornici bez funkcije: Dr. Ahmedbeg Rizvanbegović, Ing. Hajdar Čekro i Dr. Bećir Novo. U toku poslovne godine premješten je iz Sarajeva odbornik Dr. Bećir Novo, a na njegovo mjesto stupio je prvi zamjenik Ismet Zildžić. U toku godine privremeno se je povukao sa dužnosti I. podpredsjednik Dr. Mehmed Zildžić. U minuloj poslovnoj godini odbor je pozivao na mnoge sjednice i zamjenike, koji su se rado odazivali i u smislu društvenih pravila zamjenjivali odsutne odbornike, te su i oni potpomagali odbor svojom vrijednom saradnjom. Glavni odbor je održao u ovoj godini 26 sjednica. U svemu je riješeno tokom godine 3.750 prispjelih komada, od kojih je blizu polovica molbi za mjesta u konviktima, štipandije i potpore. t Protektorat Gajreta. Prije nego predjem na redovni izvještaj, dužnost mi je na prvom mjestu, da izvjestim o jednom krupnom dogagjaju u društvu Gajret, za kojeg smijemo slobodno ustvrditi, da je najveći i najvažniji od osnutka Gajreta do danas. Taj dogagjaj sastoji se u tome, što je Njegovo Veličanstvo Kralj uvažio molbu Glavnog odbora, prilikom zadnjeg boravka na Ilidži, da pokroviteljstvo Gajreta preuzme najmlagji potomak iz naše junačke i slavama ovjenčane Dinastije Karagjorgjevića Njegovo Kraljevsko Visočanstvo naš mladi Prestolonasljednik Petar. Ova previšnja odluka našeg ljubljenog Kralja obradovala je bez sumnje svakog dobrog muslimana, a najviše prijatelje Gajreta, jer je njome ukazana Gajretu počast i priznanje sa Najvišeg Mjesta. Ne smije se smetnuti s dma, da je ovo najviše pokroviteljstvo skopčano ne samo sa izdašnom moralnom nego i sa materijalnom pomoću, tako da je egzistencija Gajreta u svakom slučaju osigurana i to sve dotlen, dok Gajret bude obstojao i dok dude išao onim pravcem na kome je i danas. Taj radosni epohalni dogogjaj ubilježen je zlatnim slovima u analim Gajreta S toga je ovaj Glavni odbor sa svima prijateljima Gajreta ponosan, što mu je palo u čast, da će Njegov. Kralj. Visačansvo Prestolonasljednik Petar bditi nad Gajretom, a naročito nad Gajretovom omladinom, koja će s nama svima gajiti u svojim srcima uvijek i u svako doba najveću ljubav i sinovsku odanost prema slavama ovjenčanom Kraljevskom Domu Karagjorgjevića. Povodom gornjeg radosnog dogagjaja održana je plenarna svečana sjednica Glavnog odbora na dan 18. decembra 1923., na kojoj je referisao predsjadnik Dr. Hasanbegović o ovome velikom dogogjaju. Istodobno je izvjestio predsjednik o prvoj pomoći Gajretu, u iznosu od Dinara 500.000’— koju je sumu ovom prilikom Kraljevska Vlada stavila Njegovom Veličanstvu Kralju na raspolaganje. Jednoglasno i s oduševljenjem je �Bpoj 12. u 13. » F A JP E T « CipaHa 189. zaključeno, da se izašalje naročita deputacija, da.se zahvali Njegovom Veličanstvu Kralju i to: Dr. HasanbegovićAziz Sarić i Ing. Hajdar Gekro. Ovi članovi Glavnog odbora predvogjeni po Ministru Vjera gospodinu Dru Vojislavu Janjiću, primljeni su u audenciju u Dvoru dana 21. junuara 1924., gdje su izrazili ‘ Njegovom Veličanstvu blagodarnost članova Gajrela na ukazanoj počasti i priznanju društvu Gajrelu. I ako je predsjednik o ovom referisao, smatrao sam za potrebno da se osvrnem i ja na ovaj veliki dogogjaj, koji će imati znatnog utjecaja na razvoj i prilike u društvu. A) Rad Glavnog odbora na ostvarenju zaključaka prošle glavne skupštine. I. Ponovno pokretanje lista ,,Gajret“ Radi velikih izdataka na društvene konvikte oktobra mjeseca 1922. godine list „Gajret11 je obustavljen, koji je izašao prije toga u nekoliko brojeva. Megjutim takav list nije mogao ni poslužili svrsi, kojoj je namijenjen, jer je svojim sadržajem bio nepristupačan širim slojevima naroda, a štampan je u ono doba u pet a nekoji put i u šest hiljada primjeraka Prema tome list je morao biti i u znatnom deficitu. Kod nas muslimana osjeća se velika potreba za jednim popularno uregjenim listom, naročito poslije Oslobogjenja. Uvažujući taj fakat Glavni odbor-je prošloj skupštini predložio, da se nanovo pokrene list Gajret, koji će biti nastavak lista Gajreta, koga je rahraelli Osraan Gjikić uregjivao, što je skupština i usvojila te je i u proračunu odobrena svota za nj od 100.000'— dinara za 1923/24. godinu. Glavni odbor je pokrenuo list'istom februara mjeseca. List se štampa u 2.200 primjeraka, a nešto manje je pretplatnika, posada iznQse izdaci za štampu, uregiivanje i honorare Din. 33.150’— Iz mnogih mjesta dobili smo izvještaje da je list.Alijepo primljen i veoma pohvaljen, i da treba i u buduće da nastavimo sa sličnim štivom u njemu, pa će^sb broj pretplatnika iz dana u dan povećavati. I zaista broj pretplatnika se povećava skoro svakog dana. No to'ne znači^jda je list još dobar i njegovo uregjivanje najbolje- Zasada je glavno, da je probijen led, time što je^tiaŠ svije t u zabačenim m estima počeo da čita i da se kod tog svjeta počelo probugjivati interesovanje za lijepom knjigom. Zasada je to naš veliki uspijeh, tim više što se u nas čitala lijepa knjiga iza svjetskog rata mnogo manje nego prije i ako se je procenat analfabeta umanjio iza rata. Razumije se, da će odlibr nastojati, da list usavrši u duhu današnjice kako bi udovoljio potpuno kulturnim, nacionalnim i socialnim interesima muslimanskog dijela našeg naroda, pa u tom pravcu očekuje pomoć od svakog prijatelja sposobna da doprinese od svog intelekta za zajednicu. II. Otvaranje zajedničkog konvikta sa „Prosvjetom* u Foči. Zaključak je prošle glavne, skupštine, da se po molbi pododbora otvori zajednički konvikt sa Pro­ svjetom u Foči. Taj je zaključak izveden na zadovoljstvo svih onih, koji su za bratsku saradnju s našim sugragjanima pravoslavne vjere. Pošto je tfvaj konvikt nanovo otvoren, to se moralo pribaviti za njega čitav inventar, koji je potreban za ovakav zavod. Većinu inventara doprinijeli smo mi i to iz bivšeg sarajevskog ženskog i banjalučkog konvikta. U konvikt je primljeno početkom minule šk.^godine 20 Gajretovih i 20 Pro­ svjednih pitomaca. Uprava konvikta prepuštena je Prosvjeti odnosno pododboru njezinom u Foči, a uz saradnju tamoš­ njeg našeg pododbora. Troškove snose oba društva srazmjerno prema broju pitomaca, a obračune smo svigjali s Glavnim odborom Prosvjete. Sa školskim uspjehom i vaspitanjem pitomaca ovoga konvikta možemo biti potpuno zadovoljni, jer je uprava konvikta nastojala i uložila mnogo truda, da se radu u konviktu ni s koje strane ne može prigovoriti, šta više mnogo se vodilo računa i o vjerskom odgoju pitomaca. Za takav uspjeh ima se zahvaliti predsjedniku pododbora Prosvjete gosp. Milanu Kujundžiću, upravniku konvikta gosp. Smiljaniću, kao i ostalim članovima tamošnjih pododbora. Otvorenjem ovog zajedničkog konvikta udovoljilo se jednoj potrebi, koju su isticali u više navrata nekoji društveni pododbori i povjerenici već od 4 godine unazad. III. Otvorenje konvikta u Novom Pazaru. Jedan od najvažnijih zaključaka prošle skupštine jest otvaranje konvikta u Novom Pazaru. I zaista> ako se uzme u obzir opšla zaostalost naše braće u Sandžaku i prilike u kojima se nalaze, to je jedan vrlo veliki korak Gajreta na ispunjavanju svoga programa Trebalo je a i skrajnje vrijeme je za to bilo, da Gajret utre puteve prosvjeti u onom dijelu naše otadžbine, gdje naša braća čame u mraku i neznanju, kako bi se i oni isporedili sa svojom braćom sugragjanima drugih vjera i bili korisni članovi državne zajednice i osjete se svoji n svome. �O p a tia 190- »rA JPETt S p o j 12. h 13. Glavni odbor je pošao na ovaj rad s elanom i pouzdanjem, da će i naš svijet u Sandžaku jedva dočekati šio mu se pruža mogućnost, da se školuje i prosvjeduje. Odmah nakon skupštine Glavni odbor je brzojavno izvijestio sve pododbore u Sandžaku o ovom skupštinskom zaključku l zatražio da predlože molbe djece za prijem u ovaj konvikt. U svemu je prispjelo megjutim deset molbi koje su sve povoljno riješene. Ministarstvo Prosvete izašlo je Glavnom odboru u susret, dodijelivši učitelja Mustafu Krešu za upravnika konvikta i oslobodivši ga cijelu godinu školskog rada, kako bi se mogao posvetiti isključivo radu u konviktu i vaspitanju omladine. Moram istaknuti, da je prema prispjelim izvještajima spomenuti učitelj uložio mnogo truda oko uregjivanja konvikta s jedne a s druge strane Kreso je svoje slobodno yri|eme upotrebio na orga­ nizaciji i radu za Gajret i na prosvjećivanju tamošnjeg muslimanskog svijeta. On je u Novom Pazaru održao popularna predavanja i održao istodobno dva analfabetska tečaja, koji su trajali tri mjeseca, a pohagiali su tečajeve oko 80 gragjana i svršili ih uspješno. Želja je bila Glavnog odbora da upravnik konvikta predobre simpatije tamošnjeg svijeta i to sa stvarnim radom — u čemu je on i lično uspio. Iz toga bi proizlazilo da su i simpatije tamošnjeg našeg svijeta prema samome Gajretu velike a to bi i moralo biti. No, nažalost, kako smo izvješteni od tamošnjih prijatelja, nekoji tamošnji gragjani stoje pod jakim uplivom ljudi iz Skoplja, koji Gajret još uvijek ne gledaju simpatično i koji nisu za kulturni i nacionalni progres naše braće u Sandžaku- Ti ljudi u Novom Pazaru, stojeći pod hipnozom nekih nenarodnih elemenata ometaju rad za Gajret motivišući to time, da će u Skoplju pokrenuti »novi« Gajret i da će se taj protegnuti i na Sandžak. U takovim se okolnostima nalazi naš najmlagji konvikt u Sandžaku. IV. Prenašanje banjalučkog konvikta u bihaćki. Prošla skupština je po predlogu glavnog odbora odobrila, da se banjalučki konvikt ukine odnosno da se prenese u bihaćki i druge postojeće konvikte i to toga što zgrada tog konvikta nije odgovarala higi­ jenskim uslovima jednog internata i zatim što se iz godine u godinu troše veće svote na reparature ove zgrade i konačno što je- banjalučki okrug a specijalno grad Banjaluka doprinosila neznatne žrtve za Gajret. I ovom Skupštinskom zaključku Glavni odbor je udovoljio. Pitomci ovog konvikta, u koliko su bili, dobrog vladanja i tspjeha u nauci, primljeni su u ostale društvene konvikte, tako da oni nijesu ništa izgubili ukidanjem ovog konvikta. Inventar ovog konvikta razdijeljen je ha ostale konvikte. V. Spajanje sarajevskog ženskog konvikta sa ženskim konviktom u Mostaru. Motivi, koji'su rukovodili prošli odbor i prošlu glavnu skupštinu, za prenašanje ovog konviktapoznati su-. Glavni je razlog tome prenašanju, nedostatak prostorija za uzdržavanje većeg broja pitomaca uslijed čega su i troškovi bili na pojedinu pitomicu ovog konvikta znatno veći nego li u drugim konviktima Potpuno je deplasirano tvrgjenje onih listova i skupina, koji su neprijateljski raspoloženi prema Gajretu i koje su pronosile glasove, nakon prenašanja ovog konvikta, da je ovo prenašanje ili »ukidanje« kako su izvjesni listovi pisali, uslijedilo budući tobože nije uspjelo Glavnom odboru, da posrbi pitomice ovog konvikta, pa je Glavni odbor htio da se tih »nepoćudnih« pitomica riješi. Megjutim sve su pitomice primljene i ove godine u mostarski konvikt, koji je proširen, samo njih 7 nijesu mogle biti primljene u mostarski konvikt, a niti su to tražile, budući su one učenice ženske preparandije, a poznato je da u Mostaru ne postoji ženska preparandija. Tima učenicama Glavni odbor je izašao na susret do krajnjih granica mogućnosti, podijelivši im do sada najviše Stipendije i to: Hasibi Dedić Din 3.000'—, Dženki Sarajlić Din. 3.500'—, Muniri Sarajlić Din. 3.500'—, Saimi Haznadar Din. 3.000.— , Šemsi Tudaković Din. 3.000'— , Safiji Softić Din. 3.000'— i Ifeti Šamić Din. 3.000'—. Ukupno, dakle, Din. 22.000'—. Po ovim faktima, gospodo, najbolje se vidi kakvim se. odurnim sredstvima služe protivnici Gajreta. Tu se vidi jasno koliko je ovaj odbor shvatio svoju dužnost u pogledu prosvjećivanja muslimanki. Ovaj Glavni odbor nastaviće i u buduće s ovakvim radom, pa je razumljivo, da se neće ni obazirati na one, koje su željeli i žele, da unesu zabunu u ovo društvo, jer će takav rad tih ljudi davati još više podslreka današnjem odboru, da nastavi započeto djelo za dobro muslimana naše domovine. VI. Antialkoholni rad u konviktima. Ovom pitanju naročito kod nas muslimana posvećivala se slaba pažnja sa strane naše inteligencije. Inteligencija i vogje naroda, koji su pozvani na prvom mjestu da rade stvarno u narodu i za njega slabo se se brinuli o ovakvim pitanjima, izuzev nekoliko časnih iznimaka. Naša akademska omladina uočila je . taj fakat, te je s toga predložila prošloj glavnoj skupštini, da Glavnom odboru stavi u dužnost, da se Gajretovi pitomci u konviktima vaspitavaju u apstinentskom duhu, jer će ti pitomci danas-sutra, svršivši škole, postati prvaci narodni i kao takovi vaspitani, nastaviće i sami da rade na suzbijanju te opasne rak-rane na narod­ nom tijelu. Ovaj Glavni odbor u dobroj je mjeri izvršio taj zaključak. Za konvikte su pribavljene različite ilustracije i knjige za suzbijanje alkoholizma od Ministarstva Narodnog Zdravlja kao i od njegovog Odelenja za B. i H. Pored toga konviktima je pribavljen list »Trezvenost«, organ Saveza Trezvene Mladeži i to u više primjeraka, a uprave konvikta bdile su, da ih pitomci što više čitaju. Pitomci su dijelom i članovi Kola Trez­ vene Mladeži. Kad se uzme u obzir, da su i redci lista Gajreta otvoreni za antialkoholni rad, onda se može uzeti, da je odbor i u ovom važnom pitanju ispunjavao dužnost svoju. Ovo bi, gospodo skupštinari, bio moj izvještaj o radu Glavnog odbora na izvršenju zaključaka prošle glavne skupštine.- �Rpoj 12. u 13. Crpana 191- »r A J P E T« B) Rad na ostvarenju društvenog cilja. Materijalne pomoći gjacima i šegrtima. Gospodo, Vama je poznato otkako je Gajrel u godini 1920. preuzeo od Vakufa njegove konvikte, da se najveći dio društvenih prihoda troši na uzdržavanje i školovanje srednjoškolske omladine i šegrtskog podmlatka u tim konviktima. Prema ovim troškovima na konvikte minimalni su oni na stipendije i potpore. Poznato je da je nakon rata konačno došao do osvjedočenja i muslimanski elemenat, da samo škola i prosvjeta mogu da osiguraju njegov opstanak i bolju mu budućnost. Zbog toga je zadnjih godina pohrlio muslimanski svijet za školom, a kako ogromna većina našeg svijeta nema sredstava za školovanje, to upućuje molbe G^jretu da Gajret primi njegovu djecu na uzdržavanje i školovanje. Broj te siromašne djece iz godine u godinu se povećava, pa je lako i broj molioca u ovoj godini bio veći nego i jedne do sada. Vi ćete moći vidjeti |iz ovog izvještaja, da je Glavni odbor u ovoj godini, pored §vih poteškoća i skupoće, koja permanentno raste primio u konvikte veći broj muslimanske djece nego ikada dokada. Da se društvena imovina, koja se-steče teškom mukom i velikim naporima, troši što plodonosnije, Glavni odbor je nastojao da društveni stipendisti i pitomci u konv ktima budu što valjaniji u nauci i što primjemiji u vladanju, pa je preko uprava društvenih konvikafa P'školskih direkcija češće informisavao o napretku njihovom. Uprave konvikata su vrlo često obilazile školske direkcije, a u Sarajevu veliki broj majstora, kod kojih su smješteni društveni šegrti na izučavanje zanata, te se u sitnice raspitivali o uspjehu pitomaca i to kod svakog nastavnika. Da je takav rad. urodio dobrim plodom, vidi se i po tomu, što je konačni uspjeh pitomaca koncem školske godine bolji nego i jedne godine do sada- I. Stipendije. Red. br. u J F f g l i A [I Broj društveni!^ stipendista u ovoj godipi iznosi 114, a ukupna svota iznaša na odobrene Stipendije Dinara 94.500.—. Od te odobrene svote faktično je utrošeno Din 81.700'50 jer su nekoji Stipendisti napustili školu, a nekojima je Stipendija oduzeta u toku godine radi lošeg uspjeha u nauci. I ako je u proračunu za minulu godinu prošla skupština predvidjela svotu od Dinara 50.000 —, to je odbor ovu morao prekoračiti jer je broj molioca, kako gore rekoh, bio vrlo veliki, a megju njima je bilo i takvih, koji su bili veoma siro­ mašni, u uz to vrlo talentovani, pa bi bila zaista šteta takvim vrijednim mladićima ne dali mogućnosti, da se potpomognu pri školovanju. ;Spisak stipendista ja imam pri ruci, pa bih vam ga mogao pročitati, ali držim da toga nećete tražiti, pa ću s toga preći na podjeljivanje potpora. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 I m e .i p re z im e Gamo Rasim llrelja Muhamed Rizvanbegović Ćemal Sikirić Šukrija Pejović Jovo Mujezinović Ismet Bubić Fehra Šehić Ibrahim Ajdinović Jusuf Alikadić Nijaz Nikšić Hilmo Gokić Ćamil Daupović Mehmed Hromić Avdo Učambarlić Ilamza Sahačić Zarif Krasny Josip Mjesto škole Sarajevo „. w Škola Rz. gimnazija VIII. VIII. VIII. V. IV. IV. III. 111. 111. 11. I. ][. I. II. IV. IV. ni. » „ „ ,, ,, 11. gimn. ,, šer. gimn. trgovačka „ Izn o s Din 1500 — 1 500-— 1.500--. 1 .0 0 0 4 5 0 -1 .8 0 0 -500’— 500 — 400"— 150-— 5 0 0 -1.500"— l.ooo- 5 0 0 -1.000— 500 — 500 — P r im je d b a Počam od I X. 23. Počam od 1.1. 24.. Počam od 1X1. 23. Počam od 1.1V. 24. Istupio iz škole 30.1V. 24. Obust. jer je dob. hr. u Gajr. �'o* h XI T3 jS 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 Im e i p r e z i m e Opijač Salko Spahić Abdulah Hukić Muharem Gackić Muhamed Nezirović Džemal Softić Safija Sarajlić Dženka Sarajlić Manira Šamić lfeta Haznadar Saima Dedić Hasiba Tudaković Šemsa Pejović Jelana Pihura Šuhreta Arnautović Kata Kurić Pakiza Zdunić Bernardina Hasanbegović Nezir Zvizdić Derviš Kapidžić llamdija Balinić Vladimir.! ? Kapić Hasan Kapić Ema Mursel En.vej * Gišić Hatidža Kapić Nevzeta Brkić VeJinka Šabanač Mehmed Kamber Alija Alikalfić Ismel Đikić Hasan Šabanac Hamdija Batinić Danilo Bečević Mustafa Orućević Nazif Grčić Zahid Đikić Mustafa Kapetanović Osman Vugić Fatima Kolakjvić Hajrija Đikić Ferida Efica Emina Kajtaz Šefika Čelar Sidika Brkić Hatidža Alikalfić Kimeta Mehić Zejna Salahović Selema Medar Osman Mutevelić Hašim Muratbašić Sulejman Hadžarić Salko Momčilović Kamilo Kulenović Sraail Džaferbegović Ibrahim Filipović Ibrahim Đumišić Fadil Hercegovac Bećir (Soko) Pilav Jusuf Pljevljak Suljo S p o j 12. u 13 »r A J PET« CTpaHa 192. Mjesto škole Škola Rz. Iznos Din Sarajevo trgovačka 11. 5 0 0 -1 .0 0 0 -- 11. II. n. 3.000 — > Mostar \ / k p trg. akad. » teh. str. musi. prep. » » » » > » drž. prep. > v. djevoj. » » naučnik » gimnazija » g P 1 : » trgovačka » » zanat. » » žen. str. » » » » » » v. djevoj. » Tuzla Travnik Bihać Banja Luka » Brčko Foča * i. VIII. IV. IV. III. III. III. u. I ■ • iuul učiteljska , » u. trgovačka » osnovna gimnazija > real. giran » > gimnazija * 1. I. IV. III. III. I. IV. IV. III. IV. IV. II. IV. III. I. I. I. I. I. IV. HI. I. I. III. IV. IV. VIII. VII. II. IV. I. I. Primjedba 3.500 — 3.000 — 3.000' — 3.000 — 3.000'— 450 — 1500 — 400'— 800 — 1.000 — 5 0 0 '5001.0C0 — 1000 — l.OOO'-v 500 — 5 0 0 '500 — 5 0 0 'l.OOO'— 500 — 3.500 — 500500 — 500'— 500 — 500 — 500500 — 500 — j 15. 11. 1924. 500 — 5001 000 — 500-— 250'— 250'— 250 — 500250 — / 500500 — 500'— 500'— l.OOO'— 5 0 0 '500 — 1.000 — Radi neusp. oduzela 30 XI. 23. l.OOO'l.OOO'— 500 — l.OOO'500'— 500'— �>rA J P E T« Red. broj fepoj 12. u 13. 78 79 80 81 82 83 84 85 . 85 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 113 114 Mjesto škole Im e i p r e z i m e Hulusić Alija Salihović Ali Riza Krajišnik Alija Filipović Ešref Nurković Halis Altić Ahmed Beglerbegović Mustafa Šehić Rifat Hebib Džafer Topčagić Mustafa Kuraja Krešimir Kadić Ešref Vražalić Safet Pinjo Mujo Hajrić Husein Hakirević Abdulah Softić Sulejman Ćehić Rasim Tanović Hamid Campara Velija Čampara Hamid Pašić Munib .Zvizdić Malić Tanović Avdo Redžić Nazif Džanković Šeho Zvizdić Faim ' Dizdarević Šukrija Saradžić Lutvija Kravić Šerif Gardić Miodrag Gardić Radmila Gardić Zorka Hadžalić Midhat Akbegović Abduraliman Kosović Derviš Trto Pašo Škola CipaHa 193. Iznos Din Rz. Primjedba Zvornik Gradačac Derventa » » Prijedor » » Visoko » » » > » * » » » Gacko if » o , '\ . » » » trgovačka III. 1.000 — » Obustavljena. 500'— gimnazija IV. 800 — Obustav. jer je dobio vlad stip. » II. 1.000-— » II. 1.000 — Obustav. 1 X. 23. propao iz 3 pr. » III. Počam od 1. I. 24. 600 — » II. 500'— > I. Obustavljena 30. XI. 23. 500IV. fr. gimn. 500 — » III. 1 .0 0 0 > III. 1.000 — » II. 250'— » • II. 250 — » 11.250-— » II. >' 250 — i » I. 2 5 0 '» ' I. Obustavljena 31. III. 24. 1.000-— » I. Podam od 1. X. 23. 900'— III. gimnazija ‘ 500'— 11. » 500'— 11. » 250'— » Obustavljena 30. XI. 23. 11. 500'— "O I. 250 — > Obustavljena 30- XI. 23. II. 500'— u. 2 5 0 '500'— i. * \ » 250 — i. » 250 — » i. Trebinje . 500 — » * II. 500'— Počam od 1. XI. 23. Beograd realka 800 — » žen. gimn. 800*— » > » 800'—" II. gimnazija Pri epolje 500 — Počam od 1. III. 24. sKopije Vršac Derventa učiteljska II. III. 1 .0 0 0 - l.OCO— • II. Potpore. U našem proračunu predviđeno je za minulu godinu Dinara 2 0 .0 0 0 '— za podjeljivanje potpora, a faktično je odbor izdao u ovoj godini sam o Dinara 8 .1 0 0 '— . Prem a ovome je broj potpora minimalan, a isto tako i visina njihova. Potpore vidjela skrajna nužda, a jedan dio je izdan siromašnim troškove pri polasku u mjesto školovanja. Spisak potpora u ovoj godini je slijedeći: su dijeljene onamo, gdje se je đacim a visokih škola za putne �OrpaHa 194. _ »FAJPET. Epoj 12. h 13. - Iskaz potpora. Red. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Zvanje Mjesto Svrha Abadžić Ahmet Ahmagić Zulfo Alikalfić Mustafa Ban Magda Bravo Hamdija Bubić Sefkija Kunić Ahmed Halilović Šaćir Hamidović Bećir Hasanbegović Ćamil Kamarić Ćamil Karabeg Mustafa Kemura Ahmed stud. med. pit. engl. doma cand. phil. uč. pripr. aps. med. cand. merc. st- ex. ak. cand. ing. mont cip. kalfa cand. prava st. jur. prepar. sr. rec. merc. Zagreb potpora putni trošak potpora Kreso Hasan Kulenović Muhamed Muftić Hifzija Musakadić Asim Mušanović Sinan Nikolić Damjan »Omladina« c (i i Osmanlić Huso Pihura Fevzija Sahačić Šemsa* Sara.lić Eimem Selimbvić Alija Šehagić Rasim Torlić Ibrahim Ugljen Gazira stud. st. med. Medresa gimn. st. med. st. med. st. phil. Im e i p r e z i m e Sarajevo Beč Leipzig Beč Travnik Zagreb Gračanica Mostar Leipzig ti y Mostar Beograd . Sarajevo Zagfeb Sarajevo Primjedba 300 50 500 100 „ 500 500 200 putni trošak potpora 150 100 500 150 150 zajam sm . po 2000 4000 putni trošak potpora 300 200 200 200 500 : putni trošak potpora putni trošak potpora 200 100 500 50 200 100 1000 50 100 200 150 �Bpoj 12. h 13. >r A J P E T« C rp a H a 195. K O H B M K T M . Paijper HMd 7 OBojnx KOHiiiHKaTa h to y CapajeBy, Ty3Jiw, Bnxaihy, MocTapy M,yuiKH n jkohohch, Hobom naaapy, Te y najo^im'niH ca npacBeroM. H,je.TOKyniiH'ii TOAau,H oa TOApvicaBaibe obhx KoniBimtaTa y Mii:uyjiK>j ro^min naiioce /Tjnii. 1,150.304.31, a kojimko onia^a Ha iroje^Hiie r.oniBiiatTe Monce ce hhaJcth im niTajMiiiaaior Ojiarajimi'tKor Manjciliraja. B]x>j innVjiMaiia y cbmMa KOHBMiKTHMa neii.ao ce y onoj rodini ao 410. HIkojicjch yonjcx y iiojeAHHMM itoiibjtkthma koiih,cm roAHite je onaj: 1. OapajeBo: oa 93 iiMTOMii,a c o/vlhikIoIm 41 (32) nierpTa, c I. pe^oM 40 (10 nierpra), nanpaBam no 1 iipcAMera 3, nonpaBaiK H3 2 iipeuMera 3. 2. MoCTap Mym.: oa 00 iiHTOM:an;a: 5 c OflirniKOM, 45 I. peft, 5 nonp. to 1 npeAMeTa, 5 nonp. ira 2 mpoAMeTa, TOTajino 3, ihencinnrairnx 3. 3. MoiCTap jiteiH.: om 41 nHTOMnne: 8 OAnmKa, 29 I. peA, 4 nonp. Hi3 1 irpeimMeTa. 4. Tysjia oa 59 uHTOMaiia: 10 o k teta, 45 1. ixv;, 4 nooipaBam, to 1 irpeAMera. 5. Bmxah oa 50 nHTOMana: 5 OAJiHma, 32 1. poA, 9 nonp. to 1 mpe/HMera, 2 nonp. mg 2 npauMOTa, 1 Torajrno. 0. <PoMa oa 19 jiHTOMan;a: 2 oatkko, 11 I. peA, 9 nonp. to 1 np<ytM0Ta, 2 nonp. h3 2 npeMera. 7. Hob naaap oa 2 mutompa: l c oaainiom, 1 1, pop. npeMa TOMe yKyiino 72 OAJiMKe, 209 iipon pon* 29 iioiipanaKa H3 1 npeAMeTa, 12 ironpaBaKa to 2 npAJMera, 4 najia Torajuio V 3 iieHonimuHa. Tfe aiiarH a& cy iiHTomah hioj^ ' ihjim one roAPne Jinjen yonjex y liiKidn'M mito TpeOa naporihto Aa- uac paAyje. 3 a OBaicau youjex Mopa će GaMiajmnn ynpajBmin,wMa APyiiiTBeniHx KoniBHKaTa, je y TOMe H>HX0Ba 3acjryra. A KOHBMKT lOOOOOOOOOOOOOOOOOOt CAPAJEBy. Ha iejiy sparne faro je ose mKOJicme ro^H«e 1923./24. nao ynpauHmc Ajiirja X p 0 m h h. Kyhnm AMjeBUHiK Crno je JJ$ . A xmoa l-TOBaniOeroBnh. J\o 31. XII. 0ho je jommao ynpaBinrK Hami# PecyjioBirh, iuia ra je TjiaBora O/ijOop pasprnjeiimo A^TOHOcak. Oa taiul je cpnuio cne mocjioBe h yrrpaBiiie u eKonoMcmo caM, Aahja XpoMmh. Cjiy}ic0a je Omia'H OABmuie TeiirKa, noro'roBo toa cy TOM’njemaini h ^apn h uierprn. Bpoj (HHiioiMaAa icperao ce je TOMeI)y 92 n 100. Oa Tora cy Ijaipr 52—50, rnerpTn 41—43. HanpeAaiK nnroMapa y o®oj imKOACRoj toamiot Orno je npuio nofap, 3ApaBCTBeno craibe AocTa Aofpo, a bjiaAaiLe BpjDo Aofpk). Kohbhkt je cMjemren y jeAHoj BaK.y<j>CKoj 3rpaAiH crapnjera itinia y Xa.mn(>aiiniiia yjian^H 6p. 8. Srpa^a je AocTa crapa m Tpouma, na joj je noTpe&ia 'iemBa aAanTaiiHja. CAaf) joj je oooohto itpoB Tamo Aa je 3a BpMjeaie jeceirciKMK h 3mmck.hx KMima npnjiHTiro npomiHicamaiilo. HeMa aobomio hm npocTopnja 3a oBOAHmk Opoj nKTOMapa. ^JTBOT Meb.y HHTOMAH'Ma 6 hO je jaK H OCeTJBHBMjH. 'BaHKa m.IBM2KHHAa, Koja Opoj-H npeivO 1000 KOMAAa KH>mra HaAonyTbena je ca jioko CTOTmry itraira to cpmcme JiHTepaType, 6yAyKa Aa je oea 6 haa najMaibe, totobo HMEaKO, 3acTynana. PeAoano OBame Heinjejbe oahocho neraaocr Aa«a oAP-KaBajm cy ce caoTaiHAH c npeAaBaJbMMa, Koja cy noyHHa, ajiM y iiajamnioj BehHHM HauMomajiiHor KapaKTepa. IIopeA Tora OApataiHo je nemojimo CHjeaa, ama^eMiiija, 0 JIamy Ocoio6obeH>a m Jffljen MeBAyAOa 1. I- AO 1. VI. 1924. OAPCKATa cy ABa Tenaja 3a merpre. ynpaBHMK je (Ino Ajraja XpoMiih, a aiax)TaBHHHH Hf»paxmM XaciiaAapeBaih h Ctcbo KoBaBeBirh. Tenaj je cspineH ca Bpjio AP(>pirM ycnjexoM. Oa 42 nHrroMan.a CBpuiiiJio nx .je c OAnimuniM ycnjexoM 25, a nao je caano jenam. Kohbitktobm hmam MyHH6 e<j). I^ejinh oApncaBao je hoacjmio 4 caTa Bjeponayme 3a nierpTe, jeAan caT 3a ^aate h; OBaKor irenta bo; ijiio oajeAmrmior miTOMpe y paMnjy KohbiWvT oy iiocjeTHJiH oa 33iaTHwjnx JiH'iiiocniH: Tocn. JIp. Ilejieui, MrairncTap 3a OoaiHjanny Oitpf), vfyi Mapa TpmjvKOBHh, cympyra Tocn. MmmiDCTpa TpoirJiKOBiiha h upeAcjemiiHua BeorpaACi;or TajpeTa »OcMam 'Bniuirh«. �- CipaHa 196. » f A J P tf T « Bpoj 12. h 13. - Kretanje pitomaca konvikta tr Sarajevu kroz šk. god. I923./24. c5 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ime i prezime pitomca Jamaković Mehmed Karović Vejsil Jamaković Mustafa Resulović Nijazija Filipović Hajdar Kapetanovjć Ramiz Talić Nijazija Šahinpašić Osman « Fazlagić Asim Ibrahimbegović Safet Kudra Vejsil. Sultanović Abdul-Aziz Kolaković Ragib Krzić Rasim Rizvić Hakija Kulenović Feliiin Đonlagić Hamdija Hadži-Jusufović Jusuf Pašalić Sakib Fehimović Abdul-Aziz Tanović Junuz Dizdarević Muhamed Kajtaz Salih Kapetanović Husein Mujić Safet Robović Hifzija Behmen Muhamed Pašagić Sulejman Čavdar Asim Kreso Hamid Rustanpašić Sehrem Sinanagić Safvet Gelebić Derviš H. Dedić Ćamil Rizvanbegović Ćamil Šehovič Šerif Hanjalić Murat Kamberović Ahmed Hasanbegović Salih Ramić Ibrahim Pašić Mithad Šahinpašić Mustafa Golubović Ismet Dobardžić llijas Sulejmanpašić Sulejman Dervović Idriz Sahačić Zarif Rodno mjesto Ime roditelja (skrbnika) Fehim Mejra Hamdija Nazif- ef. Fafiz-Osman Hamdija Fatima Tajib S^Wr “X Mehmed-beg Bećir-aga . \ /H m iB 'lp i Husnija Ibrahim Hasan Hamdija M Alija Alija Omer Rešid Hasan ef. Zejna Najla Mujo (skrbnik) Bego brat Hasan zet J. Mehmedbašić Zaim brat Hasan Sadika •Meleća Murat ef. Mustafa Ibrahim Halil Zajim Husejin Salih Zejnil-aga Mahmud Muharem Tajib Bajro brat Ibrahim djed Rilat Mustafa Almasa Olovo Tošići Rogatica Trebinje Bugojno Vitina Zenica Rogatica Čapljina Banja Luka Čapljina Gajniče Mostar Maglaj V. Klad. V. Vakuf Tešanj Zvornik Zenica Livno Gacko Trebinje Mostar Gacko Stari Majdan Trebinje Stolac Derventa Foča Mostar Prusac • Brčko Nevesinje Banja Luka Stolac Trebinje Foča Tuzla Gacko Travnik Bijeljina Rogatica Tešanj Bijelo Polje Maglaj Bijelo Polje Sarajevo ' Razred 1 Redni Upravnik: A l i j a H r o m i ć. — Kućni liječnik: Dr. A. R i z v a n b e g o v i ć. I-b I-b I-c I-c 1I-C III b Ill-b III c IV-c lV-c VI-a VI-b VII-a I-b I-b I-c III-a III-a III-a V-a I-a I-b I-b I-b I-b I-b II-a II-a 11-b II-b II-b II-b I I-c II-c II-c II-c 11I-b Ill-b IV-b lV-b I-g l-h H-f III-c III-c IV-b IV-g Pohađa školu Primjedba :=■ c S o cd JE Istupio 8. II. 1924. Istupio 1. X. 1923. cd'šj o a o Istupio 29. XI. 1923. Istupio 1. VI. 1924. cd JU cd < Istupio 3. I. 1924. cd >CJ > bO H Istupio 3. I. 1924. Istupio 12. XI. 1923. cd O M Istupio 24. XII. 1923. �« ^ 48 49 50 51 52 53 54 55 50 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 80 87 • 89 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 12. h 13. Ime i prezime piiomca »rAJPET. Ime roditelja (skrbnika) CtpaHa 197. Rodno mjesto Razred Redni Spoj Pohađa školu Babović Ibrahim Dervišević Šemso Mulabdić Nedžib Arnaut Safvet Nezirović Kemal Jahić Husein Selmanagić Omer Imširpašić Siroć Kesić Mehmedalija Kovaćević Hakija Muharemović Adem Prašo Nusret Šehagić Rasim Filipović Jusuf Hadžiavdić Ibrahim Derala Husejin Ahmed I. Trebinje Avdo I. ž l! Hamid II. I- Rezaković (skrb.) III. Zenica ** a Džemal Tuzla III. Malimud Samac I. Alija I. Carigrad Šemsudin Donji Vakuf U. o Fatima II. Žepče Smajil 11. Čaj niče Mustafa 11. Janja 2 Tahir II. Čajniče 1 Derva U. Zvornik 1 Fahrija 111. Jezero brat Mehmed III. i Prusac brat Halim I. Osn. šk. Tetovo • Godini"dl Borovac Smail Mustafa Hadžić (skrb.) Višegrad I. Gruhonjić Vehib Mehmed Janja I. Kamenica Ahmed Hamid Goražda Mulapćić Ismet Enis Zenica !: Šećerkadić Adem • Sejfudin Plevlje I. V Biše Arif Dževahira Gacko II. Bravić Osman Bego Gračanica II. Gećo Zićrija Dževlia Bačvić Foča II. •3 Čengić Fadil f Avdibeg Kalinovik II. Drljević Smail Cerima Bi leća II. Osmanagić Selmas sirio Tajili Višegrad II. Popović Adil 1lasima ■ Čajniče II. Šaković Zajim Mehmed ef. Gacko 11. Vejizalajbegović Avdo UžaferllilUj II. p!ev!ie Dzafer Vejizalajbegović Murat Plevlje Živojević Vahid II. brat Alija Rogatica Selmanović Ferid Hatidža Plevlje III. III. Zećević Teufik Čajniče brat Hamza Gacko I. Fazlagić Velija brat Mustafa Hadžiosmanović Muham. Mostar I. brat Mustafa 11. Hajdarović Asim Stolac Mehmed III. Rudo Šiljković Enver Mahmud Gradačac I. Jahić Ramiz Kalinovik II. Čengić Adil Avdibeg Omer II. Durić Osman Ljubinje | ujak Mujo Kamenica Čajniče II. Biser Omer 1 QQ Mujo Kulen Vakuf Ii. Kulenović Adem II. Hanifa Gacko Zvizdić Hasan • Ibrahim 11. Kovač Petrovac Salihagić Ago Omer III. Grebo Mehmed Ljubinje Limar 11. Trg nauf Čamila Tešanj Ibrahimkadić Safel I. ujak Š. Kurlović Sarajevo Hasanbegović Ramiz Nazif II. Žepče Džinić Salih brat Mustafa I. Glamoč Halak Hasan Alija II. Obućari Jeleč Foča Drenjaković Murat II. brat Muhamed Plevlje Tanović Safet Mejra 1. Gornji Rahić Berbić Hamid II. Husejin Novo Ekić Sejfudij Mehmed B. Brod II. Odobašić Sefudin •g II. stričević A. Alibegović Nova Varoš Osmanagić Šukrija 1 II. Sulelman Vlasenica 35 Vrabac Ibrahim ‘ 11. Šaćir Gacko Zvizdić Alija II. Hakija Bos. Brod 1. Mehanič. Hasan Stolac Mehmedbašić Adil , Primjedba Istupio 15. X. 1923. Istupio 1. XI. 1923. Istupio 11. XI. 1923. Istupio 10. III. 1924. Istupio 3. X. 1923. Istupio 28. V. 1924. �Bpoj 12. u 13. » F A JP E T . CrpaHa 198. KpeTan>e Spoja mnoMana MyuiKor „ T a jp e T O B a " KOKBHKTa y MocTapy y uiKOJicKoj ro;;HHy 1923—24. IlpejieKT: A. IjnKnii. X 'o t=t a E kohoiu : O. lenano. MMe h npesHMe nnTOMaua a 10 EyTypoBHh 3njo Japeđnua AxMea KaneTaHOBHh Xyceim 3 #H3,napeBnk AxMea 4 <Pa3^arHh <t>exnM 5 6 KoH>xoyHh HemeA naHgo IUyKpHja 7 CaAHKOBnh MycTa<J>a 8 Aaarnh XacaH 9 BajpoBHh A6ayjiax 10 'Bexwh TiaMH^ 11 XacaHarnh <l>a3nja 12 XacaHarHh CMajna 13 KaneTaHOBHh Axmca 14 Jbyia MexMea 15 16 riHTHh OMep PaaacaHh MaxMVA 17 Pn3BaH6eroBHh ^ycqer 18 Capajjinh A/inja 19 20 LLIyjbaK Achm 21 AaHxoynh I,IeMa;! 22 BocTaHpHh Aran 23 ByKOBau XacaH 24 MaMnapa OMep Hopna Annja 25 26 /iHJiđepoBHh Achm 27 <t>a3aarHh <J>a3.uHja 28 XajaapoBHh A6ayjiax 29 MajiKHh XaKHja 30 Myje3HHOBHh XacaH flauiHh CaaHX 31 32 naujHh Cy.nejMaH CaaHKOBHh lilepnij) 33 34 TaHOBHh MyxaMea 3aMeTHua AthcJ) 35 36 3eho XacaH /lepBHUiHh CMajnn 37 flHJiHh CajTO 38 39 roayđHh MexMea 40 Xaunh Myda(})a llauiHh CacjieT 41 PH3B3HČerOBHh OMep 42 43 TaHHHua M6paxHM TaHOBHh Bajpo 44 flH3AapeBHh A6Ayaax 45 46 Bauiarnh Xycnnja BypHHa CatjifcT 47 48 Bernh Aanja PH3BaHđeroBHh "BeMaji 49 50 Bycyaaynh AnHja 51 CapajaHh Mycia(})a 52 AneHAap I,leMaa 53 MHa.KOBwl> MCpaxHM 54 BeKHh EAxeM 55 BHiiiHeBHh MexMCA 56 PaaacaHh Hana 57 Baaaanh CyaejMaH 58 XayoBHh Bajpo 1 2 Kyhtw jmjeimiuH: flp. M. PrnjaHomih. h flp. fl. Mnjiomebnh. Hmc poAHTea.a (CKpČHHKa) OTau AxMeA OTau HyMan OTau A6Ayaax OTau CačHT đpaT MyxaMea OTau Mex.MeA OTau PaMO OTau XacaH Majna XacHHja OTau BaxTHjap đpaT OMep đpaT MyxaMeA opaT Myxa.M'eA OTau I46paxnM OTaa MyxapeM Majna 3ejna OTaU AjAHH đpaT XwB3Hja OTau H6paxHM CKpČHHK C. KajTa3 đpaT XaMHa Majna 3HHCia OTau Aanja Majka T>y/iea OTau Mycra(})a OTau Ca.iHx OTau Annja Majka 3axnAa CkpđHHk M. MCHli Majka Myaa OTau AjAHH OTau HđpaxHM OTau Caanja OTau Myjo Majka T>eBaxnpa OTau HđpaxHM OTau IJeMaji OTac XaMHA OTau Axmca CkpđHHk A. XayHh OTau Xacan OTau MycTac})a OTau MycTat|)a đpaT IJ.'Maa OTau Caanx đpaT HcMeT OTau AxMeA đpaT Xajaap đpaT XHB3Hja đpaT 3axnp đpaT MyxaMea CkpđHHk Caako CkpđHHk Xacan OTau MycTa(j»a OTau XpycTan CkpđHHk Illahnp Majka 3ejna OTau CađHT P oaho a. MjeCTO S. Tauko npo3op l IatiA)HHa JbyđyiukH ManjbHHa JbyđyiukH HeBecHfte JbyđyuikH □orHTeJb H. Bapoui npo3op npnđoj npuđoj IIorHTe^ .'byđHH.e. CToaau TaaMOH CToaau CTOjiau TpeđHite C/ronau TaCOBHHhH JbvđyuikM Tauko MocTap K.<t>a3.iarnh Man-'bHHa JbyđyinkH JbyđHH.e JbyđyiiikH ABTOBaU HeBecB^e JbyđyuikH Tauko Tauko JađaaHHua >Kenne Tauko Grojian Bnaeha Tauko CToaau JbyđyiUkH TaukO JbyđynikH HeBecHH-e Cronau CTpyre C m iau Tpeđrnte Je3epo JbyđyiukH B.IOiaAvma Tpeđnibe C mickh M oci r;iaMOH Baaraj E.-Tpe6mbe Jc' >> S O X * e = npHMjeAđa HCTynno 7.1/V. 1 9 2 4 . 16. IV. 1D24. iiCKJfe. punu jiouicr Huiip 16./IV. 1924. ucK.b pa.ui jioiucr uanp. I. I. I. 11 11. V II. II. I6./X. 19:3. iiCTyinio panu Gojicctii 11. III. III. III. III. III. III. III. III. III. III. III. III. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. IV. V. V. V. V. V. V. V .’ V. V. VI. VI. VII. VIII. I. I II. II. III. III. III. IV. IV. l-'l 1924. iiCK.’b. pa.iu aoiocr iianp. HCTynno 25./XI. 1923. 17. UI. 1924. 1136. pa,ili jiorcr Cjlur. « 4,/|. 1924. licicJb. pa,ih floiucr uanp. s m 16- IV. 1924- iiCK.’b. pa/iu AOiuur Ilunp. _ s 4./I. 1924 uciub. panu Jioiuer uanp. 4 'l. 1994. iicujb. panu Jioiuer uanp. 25./X. 1 9 2 3 . HCTyiirO. 4 /1- 1924. HcK.'b punu nouiur uanp. 4 /1. 1921 Mcu;b. panu nomer uanp. X s S a B D. 6./XI. 1 9 2 3 . HCTyiiHO. 21./X. 1923. HCTynno. 4.T. 1921. ncKib. panu jioiuer uanp. 9-/1V. 19^4- H30. panu xpl)aaa Onar. �Epoj 12. h 13. » rA JP E T « MMe h npe3HMe nHTOMaua M/vie poAmejba (ckpShhk) <t>a3AarHfc CaiJieT OTau M6paxHM X. XaM3Hh MexMea OTau CaAHxara XacaH6eroBHh OMep CTpilU, ApHlj) JaanMaM Cbahx ckp6hhk A. AepBeH*iiih 3axHpoBHh Achm OTay XacaH MyKAe flepBHiu OTau MexMea AH<AapeBHh Bexđnja OTau Caanx Jbyua HđpaxHM OTau XyceHH PywHh CbeTo MajKa MapHua XayH^eroBnh CMajHA đpaT Xajaap riHpHja XacaH đpaT Mycrac})a IilapHh IUepH^) OTau HaMHA Henrnfc XaHe<})Hja OTau CMajHJi fln3aapeBHk Xajpo OTau 3eiio T^Aena Mcaawi ckp6hiik 0. Xaminxayiih AaHh IIIadaH OTau AepBuui AH3flapeBHh XHtJ>3nja OTau PeiuuA XaaHJieBHh OcMaH OTau CajiKO XaHyap A3hc OTau Myxo AHaaoaau CyaejMaH đpaT CajiKO MaMnapa Xajaap đpaT 3axwp /Ipane XHAajeT OTau Myjara XacaH6eroBwh JaKyđ đpaT JycycJj XacaH6eroBnfc MypaT <- >OTau Jycy XnH>nh Jycy({) OTau XyceHH MecHxoBHh XacaH OTau MyxaMeA MyniTOBHh TiaMHa OTau 3anM riaujHh Behnp ryđeA>Hfc HcaaM IlIy^aK <l>exnM OTau CaAHK OTau OMep đpaT Hypnja _ . P oaho MjeCTO o. ca CL Man^HHa I. Abtobbu 3eHHua OeTpowau Koh>hu II. XO o. V \Q CL 1 2 3 4 5 fi 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1G 17 18 19 20 21 22 23 Miwe u IIpe3HMe AraHOBHh I,IeBaA AjaHOBHh <J>epxaA BajpaKTapeBnh MexMea BajpaKTapeBHh MđpaxnM Bemjiarnh UIe<J>HK BaiunejiHja <I>axpyAHH ByA>yrHfc flepBHiii Byp3Hh Chahk HeHnifc XaHet{)Hja MeaHKOBHh Cy.AejMaH LIaMynfc MycTa4ia MoxayHh XacaH flejbKHk UltcjlKO AapAaraH HđpaxHM AH3AapeBuh Ax*ieT Ztn3AapeBHh Xajpo /lnsAapeBnh BexđHja I,lHHnh MypaAHcj) EtjieHruli EHea EijieHrHli XaiiJHM EMHHHh 3axwA TaBpaHOBHh Eaxcm XayoBHfc Hujaa MMe poAHTe^a AxMeTara XaMAnđer AđAyaax MyxaMeA AraH OcMaH' XacaH Cy^ejMaH CMajn^ Ha3H(J) XoiIiHii AaeM Xa3HM y3eup CyAejMaH BerAep MexMeA Myjo l,leBa AđAyJiax HyAarHh y3en(|) npnMjeA^a I. 1. III. IV. IV. MocTap • <P c' o Sg c 3 1. I. 11. riaeB^e 11 JbyđyuiKn 11. Konuih—H, 111. III. ca o. H IV. 1. 17./XI. 1923. HCPJTTHO. 26 /X 1923. Mcnyrno. 4.1. 10'4. HCRJb. panu aoiiier nanp. BnuiHHa' ripH>aB0p I. HeBecHH>e I. jhVđVUiKM II. TauKO Ni. Koibhu ii. ABTOBaU 11. ABTOBaU II. /IpeTejb II. JbyđyuiKT II. III. III. JbyđHH>e IV. TpeđuH.e IV. Kpeiaibe 6poja nuTOMapa KOHBHKTa y Ty 3 JiH y ynpaBHHK: AđAyAax XyAycHja. CTpaHa 199 28./lX. 1923. ncTynno. se a « uiKOJiCKoj ronHHy 1 9 2 3 ./2 4 . KyfcHH JinjennHK: J . Katz. P oaho »jecTO Je3epo Teiuaife T. BaKyt}) =c o. £ II. I. IV. ni. T. Ty3Aa IV. Topa>KAe III. /IyBHO III. M<enHe II. ^ona IV. OyaK III. >KenHe III. <J>ojHHua VIII. Teuiafb III. MajHuue II. TauKO V. B. riojbe IV. B. riojbe II. T. Ty3aa V. I. oeHHua IV. T. BaKy(J) 11. Tpeđuite II. BAaceHuua IloxaIja iuK"jiy npnMjejifia Be^. THM. BeA. THM. Hctynno 5./IX 1923. McTynHJin5 /IX. 1923. Beji. rnM. BeA. I HM. Tpr. nik. Ben. THM. Hcrynno 5./IX. 1923 �CtpaHa 200.________________ __________ — S'o Cf O. Mjvie h npe3HMe nnTOMaua 1>\o 0, 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 »T A J P E T«____ HMe poAMTejba (CKpđHHK) P oaho MjeCTO Baaceiinua CajiKO XacaHe(})eHflnft Ha3HM Oaobo XacaH Xacnk MyxaMen 3eHHua CaaKO J\ennk X. EnaaaoBHk Mycra(})a rpanaHHua Xn4>3He^eH,aHii HđpaxHM Hupa 0 cm3H A- BaKy(|) MMiunpnauink I4đpaxnM Oaobo XacaH JaMaKOBHh MycTat{)a BaaceHHua MđpaxHM JaiuapeBHk MycTa<j)a KHOKHHa JoBaH j€(j)THk MapKO Aimja Cpe6pemiu,a KaaHneBnk Hasiu}) ŠBOpHHK IIlaKHp KopKyT Ađayaax npfhaBop OCM3H KoTopHHh Ca^o Bajieha XaiuHM Kpeco CejAO rpanaHHua XacaHđer Kpynnk CMaua TpanaHHua Benap JlHKa HđpaxHM floSoj MaKapeBnh AraH Cya>o KjiaAatt> AxMeT Ma3aaoBHh X3 mha MapaHOBHfc CyaejMaH CejiHM CpeOpeHima 1 emaffe MexnHarnk y3enp Myjo /lepBHiu /I. BaKytf> MnpaaeM CeanM Aaućier Tpaaanau Myt})?nh Xa3HM Xac«đ rpaAanau MypaAČeroBHh XyceHH XnAMHđer BaaceHHua Myje3HHOBHfc H6paxHM AxMeT Maraaj Mycae4)eHAHli XauiHM MexMeA Xa/iH;i MajHHie Opyn EAxeiw ft i >KenHe OcMaHe^eHAHh PacuM HyM3H / — ripfeaBop OAođamHh <I>yaA Aauja ' Ilannk ^aHHAO Bnjieka ■fiyKHa Xa aha riaexo CyaejMaH PoraTHua CaaHxarHk Aauja AepBHiu 4>ojHHua CapaneBuk XacaH IIopaXHM Ro6o] Capajank EcaA Achm 3eHnua Cnjepnuk Chhbh TopaiKAe CHpyHHk XacaH s r CpeSpeHHaa CMajaoBHfc EAxeM CMajHA MajHHHe IIIaxđeroBHh MexMeA AxMeT Bjiacenmić IHexarHk Aauja XaMAO Temau> HlexHh Axmct M6paxHM 3 bophhk IIIexnk AxMeT CKp. OcMaHara KnTOBHima 3 bophhk UlehepđeroBHh 3eKepnja AAa3(5er T. Paxnk Taauk EHBep AHApoMaxa fl. Banyijj Taank Mcmct CejtJjo BaaceHnua TnXHk AxMeT A6ayaax BaaceHHua Tuxnk Pey4) AdAyaax BaaceHHpa Tnpuk l,IeMaa MyjHHH rpaAanau Tep3HMexHh Ocm3h Mđpax«M Maraaj Tonnaruk PmJiaT Auinp Maraaj Tonnk 3axHA Ha3Hi|) L],a3HH Typaanfc CyaejMaH CjviajHA floSoj Bexa6oBnk Amep Hypnja Maraaj Tonak MyxaMeA MexMeA naaapHk MypaA6aniHh CyaejMaH CKp. Emhh KapaCeroBnh Maraaj =i a. <£ II. III. II. III. II. II. IV. I. L II. III. III. 11. 11. III. III. II. II. II. VII. IV. III. i. II. I. I. IV. II. II.. III. II. III. I. IV. III. 11. III. I. II. II. IV. II. IV. III. I II. III. II. 1. II. IIoxa^a LUKOJiy IIpuMjeAđa Beji. rnM. Bea. ruM. Tpr. uiK. «S. ro X as s <v CQ Hcka>. 24./V 1923. HcTynHo23./Xl. 1923. Tpr. uiK. Bea. Thm. Tpr. luk. Be/iHKa Oiynno y KOHBHKTy 25.'U. ruMHaanja 1924. HcTynno 27./n. 1924HcKa>. 4./V. 1924. Tpr. uiK. Bea. ruM. B ba. ruM. Tpr. luk. Bea. ruM. Bea. thm. Mcka>. 20./IV. 1924. Tpr. uiK. McTynuo 20./lX. 1923. Bea. ruM. Tpr. uiK. Bea. ruM. McTynHO 20./XI. 1923 Bea. ruM. Bea. ruM. Tpr. luk. Mcka>. 4./V. 1924. « £ i 1? E Mi Tpr. luk. Bea. ruM. Tpr. uiK. Bea. ruM. Bea. thm. Tpr. uiK. Tpr. uiK. Bea. nm. Tpr. uiK. Mcnynio 12./X. 1923. HcnyTHO 3./lX. 1923. HcKjb. 22./X. 1923. llcTynHO 22./X. 1923. npHAouiao 9 ./1.1924 �Bpoj 12. h OrpaHa 201. » r AJ PE T« 13. KpeTatte Spoja nnTOnapa MyuiKor KOHBHKTa y Hobo [Ia3apy Kp03 y npaBHHK flOMa: Mycia<|)a Kpeco. X 'o ■=£ O. HMe h npeaHMe nHTOMaua 1 2 3 4 5 MexMea Benaparah Ty4>a MđHiuđeroBHh Caana X. Xac})H30Bnk 3ycj)ep MycHh <Paxpo Xoi,inh HMe poflHTejba (CKpđHHKa) o. P oaho MjeCTO to a. as- =; to o * x ° a c a £ .« III III II I III H-Bapom H.-Bapom H.-Ila3ap riaaB H.-Bapom 3axHAa MyCTacj)a Hypnja CaMHH (dpHU) MexMe« uik. r. 1923-24. KyfcHH AHjenHHK: A p-CtaKHk. ©i §1 X ripHMjeflSa HcTynno 7/XI. 1923. McTynHO 7./XI. 1923. WcTynHO 7./Xl. 1923. KpeTaH>e 6poja nHTOMaija TajpeTOBa >KeHCKor KOHBHKTa y Modapy y iu. r. 1923-24. YnpaBHHua: IL Rizzo. || !°d9 | HHiraj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 HMe h npeaHMe BajpaKTepoBHh Aji. Uepo Htj>eTa TDOHAarHli TiaMKa <I>H;iHnoBnk LUeMca XayHh OaAHaa ** XayHh 3HHeia KoMHh CaMnja XepHh EHHca MopaaHfc Pa3Hj'a MypaA6auiHh 3apn(}). riauiaAHh OepHAa riHaaB AnKa Cotjio Anma TaHOBHh ya(j)eTa BojiHh TiaMKa BojbeByi;a XaaHMa ByKOTHli XaAHM3 3jaKHh PaceMa 3 bh3ahIi XaTHtja <I>a3aarHli Pađnja KaaecHfc Petjmja KaApnđeroBHh A3. KaBa30BHti Acnja KyaeHOBHfc AčHAa MyAa6ehHpoBHh Aa. Mytj)THfc CyaAa OpMaH <l>axHpa CaHHparHh <t>aAHaa Tatjipo BeAepnja 3eneBHh <PaAnaa BexTameBHli 3eKHja TaaMčo (PaTHMa HHiiiHfc MyHa3exa E mhIi CaAHKa <Pa3aarHh XaTH^a XayHxaAHAOBHh 3. XoyHh TiaMxa CaAHfc <PaAHAa Oa Kyha Temam I. BaKytp U,a3UH Jesepo Bnaeha TpaBHHK OiOKa nposop rpanaHHLia ĆToaau B. Kpyna Oona Koh>hu TauKO Croaau CapajeBO OcTpo>Kau BHxali CapajeBO ManjbHHa Ty3aa CapajeBO IlpHjeAop TpaBHHK rpanaHHua >KenHe Jby6yuiKn >Kenne PoraiHua BncoKor KohjHh OojHHua Moerap MoApnh MaiubHHa BHtuerpaA Jajue ManjbHna KyhHH AHjeHHmc: AP- Xyuia. Oiau, CKpČHHK HAH MajKa MyxaMeA TieHKa 6p. CyaejMaH <l>axpyAHH riaiueHa IIIyxpeTa Hypa AeHHJK 3apH(J)a aM. ToM«h Aji. LLIyxpeTa Hypa Tayaa Benepara XaMHA XHđa cedpa 3ejHHA (PepHAe XaHH(j)a Axmca ohy A. Mniunp EAXeM Mycia(j)a 0CM3H XacaH E mhh8 yAAanja nama yj. Hanac A6Ayaax 3n6a AABHja 3ejHa TeTKa Xayn Axmct Atmct XamaH BacBHja XacaH KapaKiep *■« o a O. a HHJKeHHep nocjeAH. nop. aaj. Beaenocj. TproBau nocjeAH. cc s nocjeAH. CB iuK. ynp. s nocjeAH. CTyA- MeA. s nocjeAH. s nocjeAH. j3 nocjeAH. nocjeAH. 4)jaxe^Hja X nocjeAH. y4HTea> cnpoTa mBejba Bea. nocj. o Katjje^inja s TproBau xoya npecTOjH. nocjeAH. KaAHje npHCTaH Bea. nocj. đ. HHHOB. aMHA]. flep Bea. nocjea- CB mBeča O Cu ra TO xa(j)nc Bea. nocj. KaAHja nocjeAH. TproBau X >, III. III. III. II. III. III. IV. III. III. II. III. III. II. IV. III. III. IV. III. III. I. II. I. III. III. I. I. II. II. III. II. > > H >! npHMjeAfia S 30. V. fM V nponajia na 6 npea npaje O dl bi o e; o 16. IV. X S o 10. III. X H 0) r pnp. o „ E u n » I. I. H3KJiyieHa us uiKOaejep a s D. H3 ycKpca H uje Biiuie �CTpana 202. _______________^ - OTau CKpĆHHK MajKa x -- X rt a U V O CL 39 40 41 42 43 44 40 47 Mmc u npe3MMe Maxnh Pa3wja MexMeflđamnfj M. npoxHh BaxHAa riaiuHh 4>axpa Capajanh IlIeMca Coijio AaMaca 3yxpnh MyHtipa <J>a3Jiarnh EMa riepHuiHh 3opxa OA xyha Jby6yiUKH Cmfiau KohjHu Teuiaifc Koh>hu Koh>hu Mana>HHa Han-ibima Cmnau »FA J P E T . KapaKTep lijepu# 3y;i(j)HKap TiaMH.fi 3ejtia McaJi eip. Tryaa yAAanja BewaH yHHTe2b nocjeAH. TproBau Ajinja 1\parmfea cyAHHua Rpetarbe 6poja nHTOMaua MyiuKor - _____________________Bpoj 12. jM 3 6. HHHOB. KaAHja TproBau co o X a X X k o h bh kts A6nuh X iuhm A-fiarah Canfl Aaarah Ce>pep AaajđeroBHh Myx*apeM AjithH AxMeT Bađnh I46paxHM Ba 6 oBHh PeuiHfl BaxTHjaparHh BaxTHjapa Ba 6yT0 BBh Axmct Bajiaruja Ca<})BeT Baaah HđpaxwM BerviepoBnh 3aHM BeuiapeBah MypaT Bopah CMaa^ Bopah MyxapeM Eyp3Hh Hana ToeMaa Axmct TiopoBBh XaMflHj'a /laaanarah IJeMaa An3AapeBHh AxMeT fla3flapeBah LUepatf) flouieH MapKO <t»epH30BHh PaCMM <t>HJiHnoBnh XajpyaaH raaBaHOBHh MaaaH ryjah Mycra<|>a Xayna/iHh XamaM XayaceaaMOBah Xn<|)30 XaBafe T^jiara Xoyah TiaMaa Xoyah OMep M6paxHMnauiah AxMeT HcaaMđeroBati Oepaa XaaaaoBah XamaM Kapah MycTatJ)a KyaeHOBah Jaay 6 KyaeaoBah MexMeA KyaeHOBah OcMan KyaeHOBah PeiuaA KyjieHOBHh-LUeiian,iah X. Ky^eHOBah-UJenaryah P. KypjaKOBHh Euipec^ KiMe poflHTejba (CKpHHKa) XacaH MyxaMea Xaaafl <PaTHMa ByjiKa Kaaapa Mejpa OaiaMa 3S“ Hypaja 6paT AaeM CaflHK CyaejMaH CaMH.fi OcMan CajiHx XycHaja MycTa4>a 3ejHa MycTa(j)a Paae Mexo CTpau Xyctjan6er J obo flaiiia Ha3apa nama Xai})H(})a Bacpaja cypau AraH Xacati6er MexMea MexMea 3eT I,leMa.n Pađaja YMaja 3yMpa Maaah6er AxMeT6er AxMeTGer Aaaja Cl c S-. H S B H U >» ripnMjeAOa prip. CN 1. I. I. I. I. CM u X T c X* 16. IV. panu HeHCnnraH.a hso- 3. IV. nCKayMeHa paan pyuien.a y Bnxatiy y uiKOJiCKoj ron. 1923-24. ynp3BHHK: C. Kannfc, oa 3./V. 1924. 0 . Ptynh h X. BauiarHh. HMe h npe3HMe nHTOMaua U te CL I(ytiiin jiHjeHHHK: Ap. LUtchu;]. POflHO Mj'eCTO UaanH° C. M oct C. Moct C. Moct K. BaKy<J) C. M oct Baaeha B.rieTpoBau B.neTpoBau A- BaKy(J) B. BaKy(j> Koitau C. M oct Ua3MH JI hbho B. Kpyna K. Baky(|) Ua3HH JbyđyiuKH Ua3HH B. BaKycJ) TeonaK, E n x a h B.rieTpoBau K^>yH raTa,Baxah Jby6ymKH Jajue KoTopBapom B. Bpoa Jajue Bjejiaj PiinaM,BHxali 3eHaua BycoBana B.LUaMau B.rieTpoBau K. BaKy4) K. BaKy4> B.rieTpoBau B.rieTpoBau B.rieTpoBau Baxah npHMjrfl6a J. IV. II. III. III. III. III. IV. IV. III. III. V. III. II. V. III. V. III. 111. III. III. II. II. I. I. IV. III. VI. I. II. III. II. II. II. III. III. III. II. II. V. II. III. HcK;byHeH 15 /III. 1924. McTynao 25./XI. 1923. PaflH ne y c n je x a y n a y n ii ncK« .yh p h 12.' V. 19/4. McK^yHeH 22./XI. 1924. HcTynHO 15./IX. 1923. P a flii R e y rn je x a y iia v iu i ncKfl.yMen 12/V- 1924. HcTynHO 15./IX. 1923. McKJbyneH 12./III. 1924. McTynHO 18./IV. 1924. McTynHO 18./IV. 1924. McTHnHO l./II. 1924. I4cKAyHeH 21./II. 1924. �Bpoj 12 h 1.3 Mmc u npe3HMe nmoMaua Kpynah EHBep MaxMyTOBHh Haam}) Myjarah IJa^ep MyMHHarHh Caanx MypaTOBHh CacjjBei MycTeAaHarHh MyxaMeA OMaHOBHh EcaA OMepcnaxah <l>aHK riaBaoBHh HBaH riennh Byjo neao MycTatj)a Pe^iah XycenH nenHHHh Aaaja CaaHxarHh MexMeA CaMopyah PacnM Capajjiaja H6paxaM UJaMHh Hypnja Iilexah XycHH IllexoBHh MđpaxHM TaiapeBHh OMep Taxah OcMan T pto TiaMHJi Baj30BHh MyxapeM 3/KaHOBHh MxcaH »rAJPET« HMe poflHTejba (CKpdHHKa) CrpaHa 203. POAHO flpHMjtASa MjeCTO M6paxHM6er XaTKa Xayepa H6paxnM XaTa Caanx ec}). CMajaji Ca/iax KaiapHHa CieBaH Mexo X. Beiuap etj). MexMeA CajiHx MycTa(J)a H6paxHM Xaia AxMeT Cajiax Xainpa jJeBaxapa oapcjm tesah MexMeA Aaauia 3-')Or CoaecTH iictviiiio Baa 22./I. 1924. Hcrynao 6./1. 1924. Hciynao 22./I. 1924 Haynao 22./1. 1824. McKA.yHeH 23./XU. 1923. Kpeiaibe nHTonaua rajpeTOBa-IIpocBeTHHa KOHBHKTa y cboin. (odg HHKaj HMe a npe3HMe riHTOMapa 1 2 3 4 5 G 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 | 28 Tiocak flymaH flejaHOBHh HaKOJia OopuaH Momhp HMaMOBHh IJeMan roay6oBHh flparoMap KaneiaHOBah Hcmct HMaMOBHh Ca;iHx napKHh AxMeT Capajjiak UIeMcyAHH 4oxoAap Axmca Crtjepsak XaMAHja CoKoaoBnh EHec CiaHKOBnh BaaAe CTojaHOBHh flyiuaH CyAejMaHnauiHh XatJ)H3 T oiuobhH B ouiko ypomeBHh Chmo BaTopoBHh CieBaH 3yKah MexMeA >Ka)Kah >Khbko B. JoBah JoBaH l^BajoBah MaayH U,BajoBah BeaH3ap /Ja3AapeBHh Maph3 Mexah Myjo PaAOBah AaeKcaHAep >Kyrah BejbKO yuiHyMAah B^aroje HMe poAmejba (CKpđHHKa) POAHO MjeCTO MaKCHM JOBO Maaom Aacm Maaapa EMHHa /(epBHiua Eiyđ H3eT /lepBaui Hypaja CyaejMaH J obo Bnaae HdpaxHM Ciaaa Baaroje (6pai) Baco BeraH HAHHKa ApaH^eo OdpeH Hb3H 3 . BaxTOBah Haajia HetjejbKO Mhmh JOBaH B/iaceHHpa riOABHTe3 CoKoaau fIoAJiyroBH npadoj Teuiatfe HeMaaa KojfcHu ycTHKO.inna Poraiaua npana Koftau ripana Topa>KAe EyrojHo PoraTHpa HaKiuah ropa>KAe KonHaha KoaauiHH Ko>«eA M. Topa M. Topa Ao8pyH Mn;ba(Bmu.) MajHHMe Meijelja fopaHCKO o. o Oh 3 I. I. I. 1. I. I 1. 1. 1. 1. I. 1. I. I. I. I. I. I. I. I. 1. I. I. 11. 11. II. II. II. ycnjex OAJlHHaH Aođap Aodap AOdap ca 5 He^oB. ii3 uaTeMaT. c noupaBKoM A0B0.'b3H •Aođap IIonpaBaKus uaTe- s u HcK.T.yn'u pa;;n jio - HOBOJbaH ITonpaB ii3 ci>a.-xpu. A0B0Jb3H E HpaMjeAda Aođap Aođap Aođap oAJiasaH HcKJi.yqen l./IT. paflu 31 CoojeB. HCT. 18./1.1024- HcKiby Hcii l./n AOBOJbati A0B0Jb3H AOBOJbaH OAaanaH AOdap OAJianaH OAJIHMaH pajn �»r A J P B T« CrpaHa 204. Hwe h npe3HMe nmoMaua ByKOBHh JIyKa AjaHOBHh ParHd HeHrHh X hjimo (I>epxaT(5eroBHh Hđpaxn/w MexMeflđauiHh EcaA naiiJHti Anuji UIaxHHnaainh HeaHH TecKepey«h <I>aAyjiax BacoBHh Pejba BacoBHii CrpaxnH>a }Kyrnh Paae KojaAHHOBHfe MHJiaH IJhumha OdpaA JInMnh Tey4)HK JeB^eBHfe M hjiolu yui4yMnHh ByKauiHH KapaMexMeflOBHh Mycia(j)a; HMe poAHTejta POAHO (C K p đ H H K a ) Baco MexMeA MypaT (đpaT) MaHKa OcMaH MyxaMeA HB3Hja ABAnja Baco Baco MHJI3H PaAOMHp Mhko Cadpnja KpH da JOBaH Axmca TopaHCKO PoraTHiia BmuerpaA PoraiHua B.flyđnua BmuerpaA PoraiHua Porani ua ycTunpaHa ycTunpaHa Medija _Bp£j_J2_H 13 o. o=; CL d II. III. III. III. III. III. III. III. III. III. III. MoKpa Topa III. HhkuihH IV. B hcoko IV. IV. ripudoj TopaHCKO IV. TpeOnme IV. ycnjex npHMjeađa Aođap Aođap ITonp. Hl! MaTCMaiHU — AOBOJbaH * M nonp. HCIlllT HU MUTeMaTiiKa AoOap Aođap AoOap Ilonp. iicniiTH3Maiv S Aođap AOBOJbaH OAAHHaH 0AJ1HH3H AOBOJbaH OAJ1HH3H Uonp. tjipaim . h Mar. Me^y ropifcHM HMemiMa rajpeTOBH cy nmaiiiUM MycJimwaHH a FIpocBeTHHH npaBouiaBnn. C) Rad na društvenoj organizaciji. A sada je na redu, da Vas izvijesroo što je glavni Odbor poduzimao, koliko je truda uložio, da bi se društvena organizacija uzdržala i proširila, da bi se broj društvenih članova, pododbora i povjerenika uvećao i koliko se‘je u tom radu uspelo. i|lI # -r • . V Prije svega mora se konstatovati činjenica, da dok je Glavni odbor u ovoj godini društvo mate­ rijalno znatno unaprijedio i njegovu imovinu uvećao, mnogi pododbori i povjerenici nijesu ni iz daleka ispu­ nili naše nade, da nas i oni potpomognu u tom radu, kako bi mogli i trebali da čine. Tome je uzrok opšla nemarnost i slaba volja za rad, a priznati moramo donekle i lične i političke zadjevice u pojedinim mjestima. Sa svih strana čuju se riječi: Ne može s e ; neće naš svijet; narod ovog kraja siromašan je i nije moguće raditi. v 4, Pa pored svega ovoga Gajret bi morao da ima boljeg i materijalnog uspjeha u provinciji i da stoji u svakom pogledu mnogo bolje, da su zauzetniji i požrtvoviniji oni, koji sil najviše pozvani u proviciji da rade za Gajret. Kada pogledamo u cifre u blagajničkom izvještaju, gdje se govori o članarinama i drugim prinosima, onda tek možemo vidjeti, da veliki dio našeg naroda, osobito naša inteligencija u provinciji, sudije, kadije, učitelji i drugi, na žalost, još ne vode računa o našem prosvjetnom napredtku. Na prste se mogu pobrojati oni, koji shvataju svoju dužnost i vrijeme u kom živimo. Na žalost mi imamo i takvih pododbora i povjerenika, od kojih nijesmo imali u cijeloj godini niti jedne pare. To nije slučaj samo u ovoj godini, 'toga je bivalo i prije i poslije Oslobođenja, ne samo hoću da konstatujem tu žalosnu činjenicu, da se vidi nemarnost onih, koji su pozvani i koji bi mogli i umjeli da rade. A da bude ironija veća, ti pododbori i povjerenici obećavaju i usmeno i pismeno, predlažući molbe djece iz svojih mjesta za konviktska mjesta i za stipendije, da će upregnuti sve sile i da će se stvarno odužiti Gaj" retu za dobročinstva, koja im čini. Mi imamo u pododborima i učitelja - narodnih prosvjetitelja, čija se djeca besplatno školuju i izdržavaju u našim internatima, koji u godini ni prstom ne maknu za Gajret i ako su oporni njani s naše strane, da se oduže Gajretu. Kod ovoga se ne može niti smije kriviti naš narod, jer gdje god je pododbor ili povjerenik vrije­ dan i zauzetan, tu Gajretove stvari moraju da napreduju. Zašto daje narod n. pr. u Bijeljini, Tuzli, Ljubuškom, Gacku, Visokom, Konjicu, Brčkom, Rogatici i drugim mjestima? Za to, jer su u pododborima tih mjesta ljudi u svakom pogledu zauzetni i vrijedni, pa zato smatramo našu dužnost da im i ovom prilikom izrazimo našu srdačnu hvalu. U Bosni i Hercegovini broj muslimana iznosi oko 600.000 duša. Kad bi od ovoga broja bio svaki stoti član Gajreta i plaćao uredno članarinu, onda bi sama obična članarina, iznosila godišnje Din. 144000'— �>rA j P E 1\. Epoj 12. h 13. CtpaHa 205. a kada bi svaki deseti bio član Gajrela, što nije nemoguće i plaćao 2 dinara mjesečno, svota bi se povisila na Din. 1,400.000' . Kada bi se članarina povisila na ovu svotu onda bi značilo, da svi pododbori i povje­ renici podjednako shvataju svoju patriotsku dužnost i da ozbiljno rade. Društveni pododbori i povjerenici po­ stoje u svima sreskim mjestima, kao i u mnogim većim seoskim opšlinama, pa kada bi bilo žilavog rada, bilo bi i tu lijepog prihoda od samih članarina. • Kada iznesemo ovakovo stanje, da je bio ukupan prihod u ovoj godini iz provincije od članarina svih vrsta, zabava i dobrovoljih priloga oko Din. 300.000—, to je zaista neznatna svota za današnje velike potrebe Gajreta. To znači, da bi čitava provincija mogla uzdržavati u ovoj godini samo jedan konvikt. Broj pododbora i povjerenika koncem ove godine iznaša 136. Broj ukupno prijavljenih redovnih članova u Sarajevu i u provinciji iznosi 8950. Prema ovome broju redovnih članova ako bi se članarine redovno ubirale od svako člana mje­ sečno, imali bismo godišnje preko Din. 200.000-— same članarine, naprama ovoj od Din- 48.159'40, koja je faktično ubrata od redovne članarine. Radi proširenja društvene organizacije u Sandžaku i Južnoj Srbiji odbor je u novoj godini dele­ girao iz svoje sredine Mehmed-Remzi Delića, da proputuje tamošnje krajeve i održi konferenciju i predavanja o Gajretu. Delić je imao uspjeha na tom putu, jer su odmah osnovani društveni pododbori u Skoplju, Mitrovici, Prijepolju i Novom Pazaru. U Skoplju je bivše udruženje bos. herc. muslimana pretvoreno u Gajretov pododbor, članovi udruženja upisali su se svi redom u članstvo Gajreta, a imovina udruženja poklonjena je po inventaru Gajretu. Ovaj pododbor pokazao je mnogo agilnosti u radu, te je priredio prvu Gajretovu za­ bavu, koja je imala za tamošnje prilike vrlo velikog moralnog i materijalnog uspjeha. Vođa Gajrela je tamo naš zemljak i odličan prijatelj Gajreta skopski advokat g. Jusuf-Zija Smajlagić. Ima nade, da će ovaj podod­ bor svoju djelatnost još više razviti. U Prijepolju podobor radi vrlo-lijepo, a mnogo tome doprinosi i pomoć sa strane tamošnjeg ok­ ružnog načelnika g. Sretena Ristićh, zh koga pododbor ng_propusti nijedne prilike da ga ne istakne kao do­ bra prijatelja Gajreta i bratske sloge muslimana i pravoslavnih. Kod pododbora u Novom Pazaru, kako sam već prije izvijestio - posao zapinje. Politički agitatori ometaju rad za Gajret i to agitatori sa strane Organizacije Južnih muslimana ,.Džeraijjet“, koji ide za tim, da se u tamošnjim krajevima otvaraju osnovne škole na turskom jeziku, te im ne miriše ništa šta nije pošlo od njih. Meni je poznato ig prošlih godina, kad smo se obraćali na nekoje muftijeu Južnoj Srbiji, da se prime Gajrelova povjereništva nekoji su odgovarali, da prije nego se toga prime, moraju dobiti dozvolu od „Džemijjeta“ u Skoplju. Izgleda, da se „Džemijjet" boji, da tamošnji muslimani, koji su većinom porjeikla turskog, ne budu denaciolizovani, a ne boje se i ne stide se onog poraznog broja nepismenih muslimana i njihove nevjerojatne kulturne i prosvjetne zaostalosti za dvadeseti vijek. Gajret i uprava njegova imade lijepe namjere za prosvjećivanje tamošnjeg muslimanskog življa, pa ako ga ma ko smete u tim namjerama, taj će biti moralno odgovoran za ubijanje budućnosti njegove, a s Gajreta bi spala makar i teška srca obveza da ma šta poduzme u tamošnjim krajevima. n o flO flS o p H h n o B je p e H H U H Hana3e ce flaHac y obmm T a jp e T a MjecTMMa. Bnje/bMHa: (rio^ijo/ijGop) Hi6paxwM /^a^TOR/iih, Xaicaw(>er AnaflHHHku: {noBjepenam) Xaica.H IHym IlaaiiHh, MexMe^ A.nmiaHORuh, Hmujhp HyKtidi, ATaMaHnfcn: (n'OB|jepeinnt) IIIeMco Peijaih. Xiit(j>30 E#eiWih. ABTOBan: (ii^iip/tOop) I3exf>Hja Tlaninh, Mycm e<j). IlauMi, ITaiirnh, Apm^ara Xacan(>eix)- Bjeno-rioibe: (nopoflSop) CeJiMO /[epBOBU'h, MyxTap ^HBaapeifflh, A;i,eM Mercnh, y3ekp e4>. BypaoBHh. «nh h CyjiejiM.aH Hyp!KO!BMh. BaćHHo: (noBjepeumtK.) Mex-Mefl «)'■ K^Jianaih. Ban>anyKa: (moBjepeiiH.UH) Xa>M;pja yBejc, H6paxmt Bnnajan: (iioBjepeHm;) A^naCer Kyjie>HORHh. IJa<jj>iHfc, JJepmnii Taxj)po, XacirAeir HiMaMORnih Bnneka: (iiiouijola/w>p) H6po Cejin.MOBTrh, Af>|nyjiax Jlacnh, Xaa<iKja Oe.nH'Moroih, MyiCTa4>a Apnajroh Aich.m KpajHIIIHHIK. ___ ik h’H JIyKa OnnijanHih. Bnxak: (no;ijiyi]6oi>) OcMam Pecali, XaicaiH Haracnh h Bmo/b: (ironjopcsHHiK.) <I>eB3nja X . XaM3Hh. _CyjiejMatn 3 jaacnh. �CtpaHa 206. » r A J P E T« 5/iaraj: (noBjcpeumc) G&jms . Cer Bejiar uh. Boe. Bpofl: (nojifvjpop) Mycra<j)a JJatjjah, đ>anK X . Ajrah, Apar<J) Capajjiah, PacHM e<J). H©xajjrah h P aflua^aH (peTaxarali. Boe. ^y6nqa: (nomo^Cop) Mycra(|>a nedah, yocap /Ijojiiiih, Omep '^ejuih, Mycra<I>a ^ejnnh a Garajmi TaiCaiooBiih. Boe. TpaflniiiKa: (no^viCop) IlMeiia imjeoy jaiubcna! Boe. Kofiam: (aoiBjepenHK) Xa<J>H3 Xyecini (m|». XypeMOBllhl. Boe. Kpyna: (mot'imCop) OoMan Bypsah, MexMci;yui.aja <l>a3Jiarirh, <I>ejyyjiax VlaBiđah, A xcm c<|». IIIexah ji Pepen e<|». MejTRah. Boe. Hobm: (noiao^Cop) OcMarn Cnatapah, Xa/ca’iiCor i (epah, AC/prCer PaaBaaiGeiPOBaih, O.MepGer HCpaxaMoeroBHh u XacaH JJaaiiiuih. Boe. OTOKa: (noBjepeiiifK) CyjiejMan e<J). Pepnh. Boe. rieTpoBap: (no;ijOA<>op) MyxaMe^ c<J). lllex'ii:h, X aoan Xajpyjiax©Bnh, OxiepGeir BajCyToniHh, MyxapoM Myjarah h Ajiiija Xyjah. Boe. lllaMap: (no^OinCop) CyjiejMan 3yi;uh, O.vjejSiim Tnxuh, Oyjiejxian X . Ajmarah, Xaćan BajfeoBuh h Onep B pTifah(IIoBjepeHUna^ Hac^uPa g. EajaoBah. BpaiyHaq: (noBjepeiim) ACh^ C(J>. IJo3nh. BpsKo: (nogjQa,5op) MypaT eđ). OaHanarah, <J>exiiM Cej,zpih, XyoejuH Gf-iaj4,OBnh, IMexMe« BopGeppRHh u CMajaji ^epfil^HeBHii. BpKa: (noBjepeHH^) IJeMaji ^I,6MHpoBHh. Bpe30BO-rion>e: (uagjepenHu) Ajiiija X . riC>paxaMOBBh. BycoBawa: (iLOBjopoHUiv) X $ . A6pyji4)eTTax MexMe,T;arah. ByrojHo: (iro^opjCop) Jycy<j) MyreBejiah, NlfficMe® Mjiaho, MexMe# MyTeBejmji, AjiuCer PycTeMiia)mah ii X acaa Kapaija. BywMM: (itobjepenlnK,) Ath(J) liopeKah. U a 3HH: (no^OflCop) CMajmi OcMaHOBnh, Xa«au X aynh, CyjiejMaH 'Bomianih, XyocejaH Hopa-nah h Jlanap CyyeBah. HajHMMe: (noBjepenMiK.) MyxaAiem X . CMajjioBnh h X . CMajjioBHh. — (IIoBjepeHnna) (paia x. X . CMajJIOBHh. Hann»MHa: (no^topiCap) XaMH£ <E>ayjiarah, IIcMeT AjahobhK, CajiEM MerajbeBuh, CMajHJi Bacraaijn'h u Ajmja Behesah. UeTHH>e: (noBjepeuaot) Xa4»UB ^epBHiu 'HaTOBiih. Menefinfcn: (iioBjepeiMK.) X hjimo Ta<j>po. HuKaro: (iiOBjepeHHiiyi) Xyiciraja <I>eTaxariah, OcMaH 'jB.aTOBiife, My)oraj(j)a Capmh, Jycy(j) XaCem, ,Apa<J) Jfyjwh h MexMe,n 3yiBieBah. UpHMhn: (noBjepemiK) Xa<Jxn3 Ajchm e(j). 3yo'ieBHh. flaHMnoB-rpap: (iiOBjepenta.) MnjioBan IIIyii;uih. flepBeHTa: (iro/y>^(5op) AjnpMCer KaneTaiiOBnh, Annja Xyceyjifli,aBHh, MycTa(J»a Tupuh, A6;para X . /I,epBHiiiarah h MaxMy^0or r.pa^ui'ieBHh. Detroit Mich: (iroBjepeirmiji) MyxaH Xay«jvHh h OcMan MexM©A6anrHh. Spoj 12. h 13 AoCoj: (iMW>/iCop) MycTax}»a e<|). BepOnh, MexMe/j X. Myjarah, HCpax,nM e<{». MyjHHnh, ran u e$. pa. ainCeroBiih h Ax.Meiziiara MyjiajEHh. flon.M BaKyt}): (iimjepeiiniK) MaxMyr Xai,iHioiMepoi«Hh Ayrpno/bHa: (iioivjepeumc) OMcp M. MCpoBHh. AyBHo: (ii'OBje]>eai:nnt) Xajinia Ulapaii. Oona: (mo;ii(vuCoj)) l'-ainnn Jlojo, Xa.iniM CejiHMOBiih I.Ia(J)c|i Ii‘yi»oiiaxlnih, ll'6|»a.xiii.M lhyxonnil> n Xa,M;iiiija. 3yji(pH:icapiiauiHli. OojHMqa k. K.: (iioiijepeimnc) Et,'i;xeM Cniaipnli. TaqKo: («iio;ijoyuoop) Xajmji Kanifinh, Mcxmo;; /I^paiKoivOBHih, OyjBo TajioBHh, B h^uik PoiimcbhIi h Ije_ Maji TaniomiJi. TnaMon: (nom'ipop) Pl’njeoy jaiyi,eaiH 'iJiaiiOBu! Topa>Kfle: (iiOBjei>eHBK) XycejtHH Ka^ah. Top. BaKy(J): (iroBjepeimic) Tey<jmac XayHaC;ph. Top. PaxMh: (rroBjepnnHiK.) Xacan Xacan6eix>Bnh. Top. Ty3na: (iK>BjepeiiHH,H) OMep Bapajraii h He3 np ' > X . MexMe;no«ffl}i. Towyn>: (fiopjepoiiHK.) AxiMe^ XpimaeBnh. rpasaHnqa: Ciro;yo;grK>p) A chm e({). AjiHr.aji^Hh, Mex^Mema-THja AjibF , CejiHM lil'KHJbHii, OiMep MexniiOBirh u Xa<J)HO E(J»eai^Hli. TpanaHMua: (Byrojeo) (HOBjepoinniK) XaMH^Cer PyCTaamaniHft. rpanaHMpa: (3eiiHH,a) (noBjepoiiHK) MyxeMn, e$. Il,ora. Tpanasau: (iiOizioinjCop) Ca^opK Capaj.nnh, Mycia<})a Aira^ap, MexMe(zii6eir X . HCpaxHMCeix>Bnh h IJeMaji TavCJiapnii. XaH-riMjecaK (liortjepeHlHiK) Ctobo To^opoBHh. JačnaHHpa: (iroBjepeiiniK) Myora(J>a Bop^a; Jajpe: i(no^o^Gop) CyjiejiMaii CejrnMnfe, MaxMy/i MaMiih, Mycra(j)a Xpibnih, H^piraCer Jby5oaiHh h MycTa$a Arnih. i: i(iioaoaCop) AG,iyjiax e<]f).. rpyxQH>nh, lIaum<J) ecj). MyMiiiiarH.h, AjiniOetr AjiHGeroBnh, Xa\iaa e(jj). TlopaGiajiih h A«eM e(|>. XypeMOBHh. Jafbapn: (iioBjepeumc) y3eHp BepGepoBHh. Jenen: (iiOBjepeHkK.) ApiMj) HooEHfa. Je3epo: (noiBjepeTiHK.) AxMem Ara/raoBnh. KaKatt>-Ao6oj: (noao^op) XyicejiiiH E(J)eirAHh, CejiHM e$. MeppaHOBHh, ParaG KoH.naanHH, ACayJiax Berah a Ha^HtJ) IJa(J)aii. KannHOBMK: CnoBjepeHHiK.) Xycirai6er ^ajmiLOBa.h. Knapaib: (iioBjepeHaiK) HCpaxnM e<|). Tojaiiah. K/bys: (HiOBjepeiHMK.) OcMaH e<J). BeraeoBHh. KHe>«MHa: (iiOBijepeiiMK) Xaj^ap IJan^o. KoH»aq: (no;i]f;l;ijG»op) MeocMefl-Ajnaja Xayah, AGwyjiax Co(J)o, IIIepiiK}) Xai.ia.Jiah, XacaH Cajnioriah a LUepaiJ) Myman'iah. KonnnhM: (iioMjopoiiaua) MexMe« (xj». Jyicy(|>6eP0BHih h XajlnapGer X . BeroBnh. Kopaj: (iiOBjepeiratit) Myxape-M h^jjiceJioBuh. KoTopcKo: (moBjepeuiaac.) Cy.jjejMaa Ajpai^nsah. KoTop-BapoiiJ: (nAnp^Cop) X hjimh e<j>. HyMlah, Xa:jwM wj). Mar.iajji.ah, X(j). Jyoy(j) (mJ). Oaojrah, X<|). M6]>axHM e<J). $a:j.iiMh, Myjara Ko3apaq: (noBjepenaH.) AnaiJjajra Oa-nnapa. Ko3nya: (noBjiopeiiait) AiG/iiyjiax e<j). BaH>ajHOBah. �Bpoj 12. h 13. »F A J P E T « KparyjeBag: (liocjopeiiHK) Oajiaa ATUKOBHh. KpaM: (iK»jepenfase) MHijai MajarcoBah. KyneH-BaKyt}j: (noBjopeiLHpa) AfleM KyjieHoraft a Xabaui CapaaeBah. /laiiJBa: (naBjcppeHHK) CMajinji IlauiajiHh. CtpaHa 207. noHMTe/b: (iioj/iflaGop) BehnipCer ICancTanomih, MyxaMe^ Anarah, HOpaxitM Ka^nh, OcMaH PecyjnoBnh h AxMeA KaAHh. rioflropMga: (noAjoftGop) O.Mep Bpamrh, MyxapeM JleKitfh, Mejfl,o rajiM'iifh, Mcxmga xma IlapAii k (iiowurx>p) XacoH c(J). Tieip), MycTa$a My■Kpcra- By'ntHTth. JiaJiHh, Mycrra(J)a JlaTaiJiah, Oyjicj.\iaii ^nu^ap noflxyM: (noAOA'oop) CMami a|). AjnmHh, AnAiija Pjibu MyoTa(j)a lUepcMcrr. u»h, /I,epBHiiiara 'I^pan, OajiHx e<J>. CJiaro u Jby6mbe: (nfcnyepoiiMic) Aoao etf». CcpAapehkth. Axmct TypaK. /by6yiiiKn: (iiOBjepeimnH) XnjiMii,ja CajzptKOBH.h a rioA3BM3fl: (inoinjepeitot) Oy.ncjMaH GaiGjLaKOBiiii. Ajraja MecaxoBah. nopmaHfl-Ope: (fioBjopoiiHK) <Ja.;mx Kannih. JI o k b b : (iioiijopciinpH) CajiKo IUaTop h Caiuco Saauian. npnfioj: (nouoACiop) A3H3 Xacaiiamh, Ajnaja Xacan/loc AHre/iec: (iioiijepejilna?i) Jytcy(J> Jljaamap h XaiMo arnh, /Iparraua JoBar.bflfHh h <I)crax BajjvaMoHamah. BKh. ■TlyKaBai4: (rroA<¥il6op) AxMCAara KoBaneraih, Xacan ripnjeAop: (lioAOAeop) Q\iaiui e(J). T^jnuiih, JaciiM PaXahaM, Mcjcmga Hyxmh, Jinajac Hyxah h Xa<p aitah, X hjiMinja CyxaiuHh h BOpaxnM e<}>. Ber.ne<I)cxbm CajiHXCeix)BHh. poraih. Marnaj: (iioflOVTjOop) MyxapeM e<J). Kpajinrrah, Oy.a>ara npMjeno/be: tnoAOA<>op) BehHp otp. Mirnih, MypaT dp lllehepairah, Aaiija Ajninnh, Obctiui IIctkobhIi HyMa\ifoip>aih, McxAiem Ajimja CMajJiarah, OcMau _h CaJiHx e^). Xagaji(Hh. OOpanah a Hf>paxaM Tiejeain. n pmlut mha i’t'iionjepeiiur) MaxMyT Kamii^iih. Meljelje: (.liOBjepenkit) Xacam Kyiroo. ripibaBop: (iiOAOAfopPJ^p. Behiip Homo, /lopiimii ^lpMe^ypnjeMje: (iionjoj>e11inu?> Cyjiej\ia,n *I>exHMQBah. Anh, 'BaMiiJi Bat^uioamuh, Xa<J). OcMau e<p. Mnn.eHa: (Tionjepeirmic) MexMeA XyoRah.TiejBaH u lIcMeT Coprah. Milwaukce: (iroBjepeiiMt) MexMefl \4 epBa3. MMTpoBMMa Koc.: (iiawiČop) H<SpaxnMara ,H,eBa,/Rv­ ripo30p: (noBjepeHMK) HiOpaxMM IIIepeMeT. anja JI,eA0Bnh, Xajimmra-3 yii. Hcmct TIpa'ie u ripycag: (.iroiijepeiiiiic) (JyjiejMaH Iljiahio. riypaHMh: (noBjepeiniiK) Jycytj) Iliifra. M6paxnMara BopKes. Moflpnn: (hoaoaOop) MexMew raiiHoonoriiih, Mex>ie,n RanaH: (nocjepeiHinc.) MycTajoer HOpaxMMiiamnh. ei|). /l,ajah, HOpasirM Jycy<J>6enoiBah. X haimo Ka- PoraTnga: (noAOaKaop) Xacan Basio, XaMAPja JaMaiKioBiih, lijrajac Tai|>ix>, A6Ay-aax AatmaMjiH'Ja n paOoroBHh h Mana« OTaMČojiaja. i lU lllL Jycy<|) ropyniajinii. Monongah: (riOBjepeiiait) OMep Katzpih. Modap: (riOBjepeiEnpn) Axmct 'Eimnii a OMepj ; o$. PoTMM/ba: (iroBjepeHinc,) Mycra<J)a BexpaM. yrjbea. PyAO: (iiOBjepeuinc.) Mypai OMajemih. H obm na3ap: (nomačop) HleMcaOer ^aBnfe, Achm /Iy- CaHCKM M o c t : (noAOA'Oop) Ajih Pinaa e<J>. Ca^Kicoraih, pa'iKOBHh, MycTa$a Xogah, X. X a<}>30 niapaXaMtfp6er BkmAeBnh, Enipe<}) IllaOiih, X. Ajm 6er Beicnh u XaMHA Ajiarah. jejb, HypaAHH Hypah. H obm Cafl: (noBjeperam) Xycean Jaxah. CapajeBo: (noBjepeHHip) HcMei CajaxOBiih, ItacKM HoBa Bapom: (noBjepenHip) Mypre3aa X. Mypre3ah, Xapi(3erHh a EHBep My<j)Tah. Xa<p MyiCTa<J)a etp H0nni6eroBnh. CapajeBo: feeHCKii noAOAOop) IIIeMca x. Bemnifa, CeHeBecMM>e: (noA'OA&op) flp. CMajaatfer rpaAamaeriHih, a«eT x. Hlapaii;, OaTa x. X . Ixapnh, EMa x. Pn(J)aT KocoBah, Mycraj6er HeđieSah a XaJinJi JIyTBo, IIIeiJiHKa x. BjejieBan;. KiOCOBah. CeoH.Hua: (noBjepeinnc) OMep UlehiiOoBiih. HMKiMMh: (aioBjepeHMK) Byro Bypa3epoBHh. CjeHMga: (iioBjepeinmc) Xa(Jni3 y3enp /J^iioAapeBnh. Oga«: (noBjepeiimt) AjiaGer Baaiarah. CKon/be: {noAOiaoop) Jy*cy(j) 3 a ja CMajaanih, BaxvaeT OnoBo: {rroBjepeHHK) OexHM JaMaitoitoh. ^ypHh, Xii(j)3o Xoipih, Mycra(pa IIoBo a MhaOpaiuje: (iioBjepenHK) H6paxaM X. OMepOBiih h XyitaA Xopiih. cejaara IJa4>Bh. CoKonoBMhn: (nocjepoHaiK) IHeMidmOeir BaCah. OcTpowag: (rTOBjepeamt) 3ejiniJi ByRorah. Cn/iMT: (noBjepeirmc) Jepno Hvjiah. nane: (noBjepeurac) IlBan Pary3. CpečpeHMga: (noAOA''x>p) ^epBUiu Byrypoiniih, Xan;aja n a 3apMh: (itoBjcpeimu/ii) EcaA /JeMapariih, rl)hpa PaCiipy'iiih, <1>. KjranMeBMh, 3 . IOiaineBiih a E. Oirja jeftin parirh a Aij\,m PaxMaiK>Bah. Myjiajmh. rinaHa: (noBjepeinmc) 'RaMiHJi (AB^inh) BymoB. Ciapn Bap: (noBjeperfnit) MaxAiym OKaiiarah-IJa^teporineBibe: (ikviau,^ )) TiaMii.'roer JIpirAa, TiaMHJi Cejraasah. noBHih, HOpo Meiinli. fflaraar Kopirjeiinh m MyJI m bho : <CTaxJ)a MejiaHOBHh. Ciapn MajpaH: (iioBjepeirinic) Axmoa IBapiih. �OrpaHa 208. Spoj 12. h 13. »rAJTET« (ruoi;ijo;i)oop) XaM;(H e<I>. TaxMiHMHja, JJopBHiu (ij». lIjitnuboiK, Mycra<l>a Cnax«, Xyeojniii Axh]i Axmc;( Kapaii/pih. Cy6oTMua: (iicmjepeimuii) Omep IIypHBaTpa 'n Xaca;n Bmuerpafl: (uiomotii^iop) XycoH'ir e<{). MeoHJiijRh, MypaT 'ltsHiPHih, JJepmnji Kaprnui, Ilamara Capa'i, MaUJaOHh. jiHh TocicHh. lilnje: (iioujopeiiiLK) Cyjbo Kpyunco. BHTMHa: (iiOBjepenniK) Ajiuia A.'iamh. TapeBMM: (iiOBjepeaiHK) IIf>]>axiiM cm|). Taii'iarJih. Teina a,: (no^ijGop) E muh OepnaOeroBiih,. CMajn.ii BnaceHMpa: (aiOBjepeHm) Emipwj> e(J). HMaMounih, Cejipo Tajhiih, Popeli TajbHh, Ilamara Taii'liiiit’ EMimiarnh, Behbtp rajnijauionuih, <I>yam ^ p B ifh Eoa/i Xacaaie<I)eai;pili. u Xa-can Myjiaf>ehHpowjih. BpHorpan: (•iioBjepeiiiMc) Oy.nejMaH e<|). Toimh. TpaBHHK: (iiBOBjepeiminc) XnmajeT KyjijraoBnh. 3arpe6: tiio/ijoinjOop) MycTa(J)a A;iuraniKjjHh, CHiiaui MyTpeđmbe: (iioiflioj.'tćSap) lvac-HM&ra B nijem, Xaaonja BeBiamUiiiiiE, Bexay;j|Hii CajriKamh, A-naja TomihK roBHh, X<wvih PoGobtiK, MexMfytfura Catnoraih 'n h C»’iofio;uwi GTamoBHh. I I;i,nja/ofer Peoya<kiroa#iih. 3ajenap: (uotojepeiiiric.) Xa'iuui JlMaMoiiiiii. TypcKe Komi6e: (nonjopen-iiiii) XycejHH EipcH^nii. 3aBMflOBMhM: (iiioBjopeHHpH) Xycej<Hii Xa«;iHh m X(J). Ty3na: (no;coaj5op) II IotpKaija. Pjiyxnh, XyoejiH.H OoMaXaoan OpoMKuh. jioBiili, A6ay.'iax KyH<xiHh, Axmct Illepđnh h 3eHM4a: (1roiijepenn1j pn) IJeMa.11 Ta<J>po « Af»nyjiax Cep-_ Ka l a ju Kyuocuh. 'V ^apeBHh. ycTHjK0HMHa: (iioBjejKMiTinc) EflxeM XioniHh. 3 b o p h m k : (noA<HH|0op) Uf>pax'n,M o<j». IUexiHli, H6paxHM Ba/beBO: (iiOBjepeniHK) A(Smy.mx MmmoaobjiK. e<J). MyMttDnanih, MexMe;t e<J). My.iiajOmuh, X. BapMap-BaKytp: (jioBjepemiK) Xa<J>ii3 XyoejMH e({), T&,Ca.’i!ixaira •Je.iKiih h Xacan6er X. AxM<vif>erouaJCOBiih. Bapem: (iKrnjepeiuiK) HCpaocnM 3oiie©jfh. 3ynMHhM: (iioiije'peHmiK.) Xa,MM/ij(ier Xepeu^a. Be/i. Knaflyiua: (ino|ao,HA>p) X. X,a<'ajr e<J). PHOBJih, My- Htense: (no,wi(6opp Mvjip <I>o,pH'.i6etBoiBJili, MexMom Kajtira KypjaKOBiih, Xaica$ MH.ibKoiuih. Gya©j-7~ apnE, Cannx Mojcuh, Xa:inM e<|». Myij)Tnh h TiyManocr Araiiomih u IMuui Kecepcmuh/ .Tara JJepBumiHh. CronaLi: ('iiiot/flfViOop) A xm<*t ( H'ViiiKOHiih, MyxaiMe/t Uki­ nuli, Myx«Mtyi IJ.viaih, Xtuvi.ii XpoMHh u Ca.ii.HX JlauiaJiHh. B bicoko : m d p i \ Napadaji na Gajret i polemika u javnosti. Konačno, gospodo, moja je dužnost, da Vas izvijestim i o zaprekama, koje su kočile da Gajret u provinciji, u svima mjestima, ne napreduje kako treba i kako bi mogao napredovali. Za prošlu glavnu godišdju Skupštinu ovog društva vladalo je došla veliko inleresovanje, kako se to moglo vidjeti i po broju skupštinara 1 po broju delegata pododbora i povjerenika iz provincije- Na toj skupštini bio je broj prisutnih članova mnogo veći nego i jedne godine nakon Oslodogjenja. Zaključci, donešeni na toj skupštini, poznati su, jer su odštampani u naročitom godišnjem izvještaju. Izvjesna štampa, koja je od uvijek bila neraspoložena prema „Gajretu" i koja je Gajret napadala pune 4 godine prije toga, smatrala je za potrebno, da i ovog puta prikaže skupštinu partijskom i da ljude, koji su došli u Upravu društva obilježi kao stranaše, nacionalne šovene i uopće kao ljude, koji nijesu za kulturni i prosvjetni progres muslimana. Ta štampa nazvala je požrtvovne i vrijedne prijatelje i članove Gajreta iz provincije, koji dogjoše na skupštinu, prostom bandom, koja je došla da nasilničkim sredstvima bira u Upravu ljude koji su njoj po ćudiU to doba zasijedao je u Sarajevu Centralni odbor Jugoslavenske Muslimanske organizacije, koji je zaključio, da ta politička organizacija pokrene novo muslimansko kulturno i prosvjetno društvo „Narodna Uzdanica", a da njegov organ „Pravda" baci se svom žestinom proti Gajreta, kako bi se ovaj kod muslimana onemogućio. Uslijed toga zaključka „Pravda" je bjesomučno napadala Gajret, insinuirajući, da Gajret uopće nije ni muslimansko društvo i da nepodjeljuje ni pripomoći muslimanima, naročito ne izlazi u susret djeci, koja su sinovi pristaša J. M. 0 . Glavni odbor je na te napadaje bio primoran da reagira u 5 6 navrata preko javnosti i da u temelju obeskrijepi podmetane mu insinuacije- Ko je pratio tu novinsku polemiku, taj je morao doći do osvjedočenja, da spomenuti list nije imao nikakovih stvarnih prigovora, jer je Glavni odbor svaki njegov prigovor stvarno pobio, a on je na to bježao i isisavao iz prsta nove prigovore i podvale tako da nijednom prilikom nije mogao pobiti činjenica, iznešenih sa strane Glavnog odbora. Članovi i prijatelji Gajreta u provinciji zahtijevali su od nas da odbijamo te napadaje, inače bismo preko njih čiste savjesti �Bpoj 12 u 13. »r A J P E T , CtpaHa 209. prelazili i ne bismo smatrali ni za potrebno da se na njih- osvrćemo, jer nam je svima vrlo dobro poznalo da se je. taj list uvijek služio protiv Gajreta istim takvim sredstvima, koja dolikuju samo njemu i mentalitetu ljudi oko njega. Glavni odbor je svjestan svoga poziva, pa će s toga on i u buduće djelovati prema svojim sposobnostima isključivo na sreću i dobro muslimana ove države, bez obzira na nasrtaje javne i tajne protiv ovog društva sa strane onih, koji mu ne žele dobra i kojima nije na srcu kulturno i prosvjetno pridizanje musljjnanu. Uvjereni smo da će istina konačno pobijediti i da će svjetlo nadvladali tminu. T a jp e T O s a T in jiH M a p c K a IllK O Jia . y iipouiJioj ro/DHHH 1922./23. ocuonana je rajippTOna hu.niuiMafKHca mtiojia y Hobom ITa3apy. Hhjl je tmooJie ata npuMa JKeH©K.y ;ijeuy 6e3 pasAHjto-AodH irOiMonntor cratea na H3yiaBaH>e aaureura sa napa;jy hMjraMa, xa.n;Hja at oct«vihx jkohckhx pjnntHZ p a^ aa. UannM .u.a'iooJJtsdtenra« lAjepe urnpu rmcMeiiocr, oap>kuisajmeM aaia.n(j)a6erpc,idHX TC'iajeBa h Koimko Aa oupoMainmiM yqeHiiu,aMa Ho^aje xomopap npeMa h»mxobom pa^y m THMe hx n omaute/ CpeAlCTBa 3a pa^ oue uTuoAe jecy: a) A°6poBOJbuin iipH.’iioBH y Hoiaty, nyHH u ocraaoM; 6) ApjKaiuaia, oiniiTK.iica<a u 08vpyj»na iio.uoh; u) npuxoAH c»A 3a6 aBa, Koiru,epaTa u Te^eplnHa; a) npnxoAH ao o h - Boaiti OA npeAMCTa, uspaljenu x y o®oj jmReuni. / P a j perona hwjiriW^:[KiKa H im n a jecT GBOjniia ApyniTBa T a jp e iu sa Kyjrrypiiio u eroomoMCKo tioau nan.e M ^ n a ia H a , T e -3*a c jiy ,ia j a a 6 u 0Ba mkp.’ia upDCTa.'ia paAJHfnt, cea H»Ć3Hina uMOBUiia npiiinaAa ra jp e ry . Opranu iiLKOfle jecy: 1. ^irpannii OAfop; 2. HaAnopiiiii OA^op; 3. ynpaTOrrejf> uiKOJie u 4. y>iuTejbitna iuKOJie. y ynpaBHOM,<yi]6opy rianaae ce c.rajeAehii 'i.iaiiajin: npe;i|oje,zijHH!K: (T>epxaTara Dapomairan, peminjep; ujian: Aru-r (xj». Xayu AxMeTOBHh, Hap. irocr.. Xa(j>H3 X h (J)3U e(j). Illicpnjejb, cytA- h h h ., Mycra#a Aaujeraih, t u h ., Xa(Jmy EM.pyjjax ICauanop, uftiaiM, Xa(j)H:j Pauna IIaH>eBirh, iiMaai. y HapA3opnoM OAoopy najiaae ce cJiujeAehu: u jia h o bu : ITmajcjeAiiJnc,: MypaT e<J). Kauimuih, cyin-, luiaai: <J>exiiMoer HypHoeroBnh, upeA. oinunlHine, Jycy<J) e<|). Moupuh. hjimi oiiiiit . cyAa. yirpai8HTCJb je uncaTe MexMCA eij). A. ITehamiH, nucap ITpB. Cyina, ywreJbun;a uiKp/ie <I>anrMe xauyMa A. /Tjpn'iKOBHh u AiarajHra; uricoae Axmot e(J). Mypce.'iouuh, nourrap. Jlpcama c y impabona y oitoj Harnoj ihicojih cjrujeAehu TrpeAMerru: h to na pancir iTplfiniaTirnx jnm a 2 BejBHKa harjiMMa, jeAan Maji« (c©a ti >h y iraporoKioj HspaAH) h jeAan frirauM-TeintK y nepdujcKoj napaAH, A s a pa’iy ir iiiiKto.'io H3 |>abeiiH c y cjmjeAeh« npeAMei'H: 1 HejinivH hMJiHM y jm[xxroTwj napa a h , 1 Tennx y nep3H jcKoj HcipaiAH, KojH je HoaoroibeH o n u m iiH HOBaixaJ3apcKoj, tc jeAanr CTOJutaii h je>AHa uentapa. y aaAibe zijooa H3pabyje ce jcvtaai Be,’im:H Whjthm y nnpoTOKioj H3pa;mr aa paqyH HpHBarrHHX jrapa. 7T,ocaAa ce y iukojim uvije m o m o HspaAHTii Bniue u p e ^ e ra ycJbeA Tora, htto yqennnc Hnjecy joau AP^po yBje.5K.6 aHe, Aa čin Mor.ie h caMe 6p30 pa+AHTH, a A pyro m ro h x HeMa ^dobojmio, AA 6 h mKO.na MOTJia pa3BHTH nocao h paABTH jeAHOBpe\ieHO Ha o bh x iiioct ]>ao6 oja (craHOBa), Kaianflo n x ihko -to, h m b . y UIKO.TH je ym iicaiio 15 crajiiinnc y'ienHn,a, a 34 noxab&7e c y Hii<o.Ty HepoAOBHo, a iretKoje k HatnycrH.iie. To iia it iiiTO iiEKOJia neMa aobojmio y ’ieirHu,a y 3poH je Taj uito neMa iroBOJbHHX lipocro pn ja 3a paAHom m y u ocTajie ©Boje H0Tpe6e. rjiaBiBH je n)>eAVWioB, ; ia 6h nrKo.aa MorJia 'iianjvei/ipBami, « CBiaj paA nponiHpiiTH, nomojbne upoy Koje 6h cc \norao cMjecTmk ihto Beku Cpoj y'ieiEHna. A Aa 6h ce uito bhhih 6poj npirnjitao uncojiH, iiorpedno 6h 6hjto, Aa ce y'ieiiHu;e xonopHuiy h to oa 1—5 /I,hh. ahcbiho , npefMa onocoCuocTH, na đn ce Ha Taj 'IHL'ihh yqeii'Hne Ti>yAH.ne, Aa uito npnje « 6 ojbg Trny'ie aanaT. yu|)aBa huauMapoKe uikoac MHiiubeiLa je, Aa 6h 6u.no uyu«iHO) ;ta ce Heuoje yueH»ue c.ii]X)Maiii][or c-Taiiba OMjecTe y Ta.MoiiiibH TajpeTOB KloHBHKtr Kao iruTOMUue, sa «ryqa.j Aa ’u uaAajbe ocTane kohibhkt y Hobom IIa3apy. H anpevpK uiito.’ie omicnhe AOCTa o pa,Ty Ta^ronni.er iio.'iPA^opa Tajpera, o KojeMy je 6h .jio pujeuH neh iipuje. K afta fm onaj iioaoa6 o p npuxiUTiiO ce os6 HJbiiiHje iioc.'ia 3a TajpCT u ua-AA ^u Taj noActo*4>hje, o>A6op noTiiouara.TH o bu rpabaiiH Myc,nuManH y u.eronoM painy, o h a a 6 h u rjiaiBani OApop nocneTHo Behy naciOby onoj iirKO.'iu, Te ne 6 u vKajuio im MaTcpHja.TirHx H3Aa.TaKa 3a ibcii pasTSHTaK, iiito �Bpoj 12. u 13. » r A J P E T« CrpaHa 210. CnncaK yw en n aa T ajp etO B e TimiHMapcKe III koji e y HoBOM-Ila3 ap y Ha na« 10. jyH a 1924. roj. s 2 'o 5 o. CL*0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. H/vie h npe3HMe PaMH3a LLiKpHjejb Buma X. HyMaHOBHh 3ejHena Paxnfc Hvpnja ToaKOBKa ATHfjia LLlKpHjea. Canna MyxeanHarHh Ma3JIVM3 AjflHHOBHh CaHHja BymaTOBHh 3y(j)Hpa flehaHHH Ajnrna HaaaKOBnh MejpeMa TpaxoBKa 3yđejAa KomKOBau PaMH3a >KaHHeBHh 3yjia /(epBHLUHypoBHh CraHHKa KaaaKOBnfc rojuma poijema 1906 1912 1912 1913 1915 1913 1911 1911 1914 1914 1912 1914 1914 1911 1914,, POflHO MeCTO HoBH~ria3ap — „ — — „ — — „ — — „ — — , — — „ — — „ — — „ — — „ — — „ — — „ — — ‘ Bpanrerpnue Hjvie pOAHTejba (crapaTejba) CTynnjja y ujKoay M3TH 4>H(})a 10. <t>eđp. 1923. m3 th 3yđejaa — „ — OT3U CM3HJI „ XaHHT 21. Maja 1923. „ Pepen 24. — CTptm Parana 27. — „ — OTau IJeBfleT 2. JyHa 1923. ctphu UJafcnp 16. |yjia 1923. OTau AneM 1. Cenr. 1923 ,, A6a3 1. CenT. 1923 „ X hjimo 5. CenT. 1923 „ XajpyanH 7 ; CenT. 1923 — ,, — Mamna — „ — • ,, HvpaauH M3TH CraweHKa 10. JvHa 1924. HanpeaaK y 1UK0JIH Bpao Aođap Bpjio floGap Bpao Aooap flođap Bpjio ao6ap aođap Bpao Aođap c ja 6 Bpjio Ao6ap Bpao Aođap Bpao Aođap Bpao AoCap Aođap oflannaH ripnMeACa 3 'co g — Ž §. s ?» >. 3° s =s ° ^5 * - Z* s U! . ags? - §^,1« to . Gajretov Dom Kako Vara je, gpspodo, poznato Gajret je preuzeo vakufske konvikte pred četiri godine uslijed slobog financijalnog sbujja -Vakufa, te je Vakuf tora zgodom obećao Gajretu izaći na susret i revanžirati mu se na taj način, što će mu svake godine davati veću novčanu subvenciju i što će mu ustupiti jedan ili dva zemljišta u Sarajevu u svrhu izgradnje Gajretovih zgrada. Nakon višekratnih predstavki i urgencija konačno je Vakuf, odnosno Vakufsko-mearifski Sabor riješio pred dvije godine, da se Gajretu ustupi Gekrčinica (park pred Pokrajinskom Upravom) s tim, da Gajret ne smije ni na kakav način otugjiti to zemljište, te da se pri­ likom izgradnje Doma imadu eventualni ostanci pokopanih iz grobova na tom zemljištu premjestiti sa potreb­ nim počitanjem i uz nadzor Ulema-medžlisa na drugo mjesto i na trošak Gajreta Glavni odbor pristao je na postavljene uslove, te je na tražnju Vakufa odmah otposlao položajni nacrt onoga dijela Čekrčince, na kojem bi se imao podići Gajretov Dom, kako bi vakufska uprava obilježeni dio ovog zemljišta izlučila ispod zakupa Pokr. Uprave. Vakufski Saborski’ Odbor je nešto u tom pravcu prošle godine i poduzimao, ali do izlučenja toga zemljišta ispod zakupa nije došlo. U novi Vakufski Sabor izabrani su, kako je poznato, na izgled mlagji i napredniji ljudi, te se je Glavni odbor nadao, da će s novim VakufskimSaborom moći lakše i brže skinuti s dnevnog reda pitanje ustupanje zemljišta za Gajretov Dom. No nažalostu tim nadama i željama Glavni odbor morao se razočarati. Prilikom zasijedanja novog Sabora obrazložili smo nekojim članovima kako stoji stvar sa zemljištem i dokle smo došli u ovome pitanju sa prijašnjim Saborom. S njima smo pregovarali o tomu, da bi ustupio Vakuf Gajretu koje drugo neiskorišćeno zemljište u mjesto Čekrčince, a takvih zemljišta u Sarajevu ima veći broj. Razumije se, da smo i ovom prilikom pristajali na uslove, da se ni to zemljište ne bi smjelo otugjiti. Ti čla­ novi Sabora, s kojima smo konferisali nijesu se žacali od toga da nam konačno izjave, kako Vakufski Sabor neće moći da izagje na susret ^takvoj molbi Gajreta, budući su članovi njegovi partijski opredjeljeni i kao takovi Gajret im nije po ćudi.Kada smo s lime bili na čislu, pregovarali smo da Vakuf opunomoći Glavni odbor Gajreta da ovaj pokuša, da reguliše odnos Vakufa prema Uraru u pogledu zemljišta Čekrčince, kad to Vakuf već ne može. Ti članovi bili su sporazumni s tim, pa smo mi uputili predstavku Vakufskome Saboru, po kojoj je vijećano u tajnoj sjednici od 29. oktobra 1923., kojom je zgodom došlo i do ispada prema Gajretu, gdje su se mogle čuti i nelijepe riječi: »Gajret nije ni muslimansko društvo; on uopšte i ne potpomaže musli­ mane, pa od takova nemaju ni koristi« i t. d. Umjerenija manjina u Saboru nije mogla ili smjela reagirati na takove ispade. Nama je žao da je do ovakovih ispada moglo doći, naročito pod predsjedništvom našeg uvaženog vjerskog poglavice i odličnog prijatelja »Gajreta« gospodina Reis-Ul-Uleme Čauševića, koji nije mogao 'z nama nepoznatih razloga da ovakove stvari spriječi i eventualno dokaže nahuškanim i zavedenim mladićima u Saboru, da su u zabludi i na krivom putu, jer na taj način očito rade protiv interesa islamskog elementa, kojega tobože zastupaju. �Epoj 12. u 13. » rA JP E T « Prpa Ha 211. Na toj tajnoj sjednici Vakufskog Sabora donešen je zaključak, da se Gajretu odgovori kako slijedi: Broj 4572 23. Sarajevo 3./XII. 1923. Upravi »Gajreta« . u o a ra ju v u . a Vaš dopis od 2 8 /X. 1923. broj 3134 saopštavamo Vam, da vakufska uprava radi na tom, da sa Pokr. Upravom raskine pravni odnošaj u pogledu groblja Čekrčince, pa kad se to privede kraju, onda ćemo stupiti u pregovore sa Gajretovim odborom u stvari izgradnje Gajretova Doma na tom groblju.« Ovakovo riješenje Vakufskog Sabora mi ne možemo drugačije protumačiti, nego da sadanji Vakufski Sabor anulira riješenje prošloga Sabora, prema kome se dotično zemljište ustupa Gajretu. Prema tome ne može se ni izdati zatražena punomoć Gajretu. Tim riješenjem Vakufski Sabor očigledno je došao u kontradiciju za zaključkom prošloga Sabora Tako je Vakufski. Sabor odnosno njegov Saborski Odbor pogazio zadatu riječ, da će se Vakuf odužiti Gajretu na taj način, što će mu davati godišnju subvenciju i ustupiti potrebna zemljišta u svrhu izgradnje Gajretova Doma. Pored toga ovakovim odgovorom Vakufski Sabor je dokumentovao, da nema one samostalnosti, koja mu je zagarantovana Statutima vakufskim. A za nas što je najvažnije izgleda da je Vakuf definitivno odbio Gajret u pogledu ustupanja kojeg od mnogih neiskorištenih zemljišta u Sarajevu. Tim faktom i akcija za izgradnju Gajretova Doma primorana je da se obustavi privremeno, dok budu povoljnije prilike i dok na Upravu Vakufa dogju ljudi koji će umjeti da iskoriste neprocjenjivi vakufski imetak i koji će ispravno shvatiti interese muslimanskog elementa. Iz ovoga ste gospodo vidjeli, u kojem se stadiju nalazi akcija za podizanje Gajretova Doma. Naše e mišljenje, da ova akcija ne smije ni u kojem slučaju zaspati i da ona treba da zauzme što šire dimenzije. Njom bi trebali da se zainteresuju ozbiljnije svi pravi prijatelji islamskog elementa u provinciji, pa da oni učine presiju na Vakuf, da se Gajretu oduži. To bi bila njihova najmanja žrtva prema Gajretu, koji školuje i uzdržava o vlastitom trošku stotinama muslimanske omladine i time doprinosi mnogo dobru naroda svog. n€Utfrctova lutrija. U vezi sa akcijom za podizanje Ga:retova Doma moram Vas izvijestiti o Gajretovoj lutriji i njezi­ nom uspjehu. Kako je poznato maja mjeseca prošle godine štampali smo lOO.OCO srećaka po cijeni od 10 Din. po komadu, tako da bi ukupan prihod iznosio milijon dinara, ako bi se rasprodale sve srećke. Da bi se što veći broj rasprodao odbor je odgagjao vučenje tri puta, te je konačno obavljeno 31. decembra 1923. u pri­ sustvu lutrijske komisije, a rezultat je vučenja svojedobno objavljen putem novina. Netto prihod lutrije iznosi Din. 110.131'— Ova svota unijeće se u fond Gajretova Doma, te će ostati netaknuta do početka izgradnje. Kako vidite prihod od lutrije nije postigao onaj uspjeh, kojega je odbor zamišljao pred dvije godine kada je izragjivao plan lutrije. Mdramo primjetiti, da je tomu kriv u nekoliko i sam plan lutrije, jer je bio njime predvigjen premalen broj zgoditaka, prema velikom broju srećaka, a i cijena srećkama odmjerena je visoko. U glavnom mi možemo bili zadovoljni i sa ovakovim uspjehom, jer je on jednak uspjehu Prosvetine čiji je plan bio mnogo zgodniji. A kada se uzme u obzir, da su u Prosveti mnogo povoljnije prilike nego kod nas, i da je organizacija njezina znatno jača od naše, kako u domovini tako i megju iseljenicima u Americi, onda se mi u današnjim prilikama možemo zadovoljiti i s ovim uspjehom. Zaključak. Ovim bi bio završen moj izvještaj o radu Glavnog odbora u minuloj godini 1923/1924., iz kojega ste gospodo skupštinari mogli vidjeti, da je Glavni odbor, pored svih neprilika, s kojima se morao boriti i pored mnogostranog rada i velikih troškova, ispunilo u cijelosti nade, koje su u njeg polagane, jer je dru­ štveni cilj dobrim dijelom postigao, a društvenu imovinu unaprijedio i podigao na zavidnu visinu, kako to možete vidjeti iz blagajničkog izvještaja. Uzevši ovo sve u obzir i sravnivši ukupni napredak društvanih prihoda u ovoj godini kao i pove­ ćanje imovine, prema prihodima u prošlim godinama, ja se nadam, da ćele mi u tom tvrgjenju dati pravo. Zahvaljujući Vara na pažnji, s kojom ovaj izvještaj saslušaste, ja u ime Glavnog odbora apelujem na Vas i Vaš patriotizam, da se odsada svi zajedno što jače i agilnije zauzmemo za ovu našu jedinu kulturnu i prosvetnu zgradu, za naš mili Gajret. Hvala Vam i živili! (Aplauz: Živio!) IIpoA'CjeAiiHK tiHTa cK.ymnTMiiy jih ce npuMa HUBjeuiTaj rajuiiKa o p w rjiajmuor otn,6opa y upomjioj ro /p ira. GKynuiTinia npiHMa h o^oćpaca 'iOBjeuiTaj lUjnHKa h to jc^norJiacHo. Blagajnički izvještaj štampan je u prošlom broju „Gajreta11. �>r A J P B T< Crpa'iia 212. Bpoj 12. h 13. llpe^jtviiHUC JiptviaoH Ha Tpehy iuhk ^ nneiuior peu&: I I 0 b j e il it a j fra a r a j u n « a o e r a h, y O J ia ra jn e u h m o b h h c . . Bjra.rajniTK JIy(|mija IHatfanajiHh nkra OjiarajirM'jion noiBjemraj. <Bnyi,n <5p. l i »rajpera«). H 3B.jeiuTaj pcBHBopn. IlpencjeniiHK no^jejb.vje pnjen (X\iepy ^IpnnH, n o j« «3Bj0iuiTaBa: Poanono! T okom Miinyjie ,nipymTBeHe roflHiie nperJie.na.iiH cmo neKOJinK© n.via Boi)0it»e npyniTBeiimx KH.Hii'a u OJiarajne, Te cmo hx cpaBH>HBa.nn ca liOTBpnaMa aipniMHTaKa h H3naTama. C b^ kh nyT cmo iiauijjn nobeJbe cbhx rjiaiBiix u cn o p em ifa m>H>Hra y hotiijjiom ,peny u n a ce OJiarajna cJia?Ke ca oBiiMa iipiiMimiiMa ii iiB/taipMa. Mo.thm rociio;iy ci;yiimTHHape, n a oBaj H3BjeuiTaj peuiKJopa yowy no 3iian»a. C a p a j e B O , 4. jyna 1924. M. P. fle/inti, b. p. OMep flpHfla, b. p. . A3M3 Capnfc, b. p. 10 jriBHyia. IlBBjttuiraj pGBH3opa «K.yimiTHiia y3H*ta no anaiba, a jipenpjanm nt i m Tora uonjeJbyje onMop on r ^ ‘ • Ham« onMopa on 10 Mrai.vra .a^ rn iH T im ce nacTafibba,' a il^ n cjo n irm c nooirca Tajnmca na iionHece npen cKynuiTHHy npopa.Myn 3a n n y h y /,roniiuy. TajiiHic KjiMiir iiiiTaJtSinflje-flehh PRORAČUN za iduću godinu 1924./1925. Broj P r i m i t a k Dinara 1 2 3 Članarina......................................... Dobrotvori i utemeljači................... Kamate i dividende....................... 50.000 15.000 180.000 5 6 7 8 9 10 11 12 Banka G a jr e t ................................... 150.000 Sarajevska Banka . . .................... Z ab av e ...................... 50.000 200.000 100.000 350X00 Darovi i dobrovoljni prilozi . O bskrbnine............... Hrana u n a r a v i............... Pretplata za l i s t .................... Prihod od šume . . . 745.000 Broj _ i E 2 4 _ _ 2,039.000 Dinara Šegrti preko f t r i j a : ........................ Konvikt Sarajevo............................... •„ mušjei M o s ta r ................... „ muški B ih a ć ........................ 20.000 300.000 180.000 150.000 150.000 60.000 50.000 60.000 50.000 20.000 5 6 7 8 9 10 „ „ T u z la ....................... „ „ Foča ....................... ,, „ Sandžak................... Adap. i nadopuna inventara . . . Stipend ije........................................... P o tp o re ............................................... Plate o s o b l ju ................................... 13 14 15 List ,,Gaj:et“ ................................... Mevludi i v je ro u čitelji................... Otplata z a jm a ................................... 100.000 25.000 500.000 Ukupno . . 2,030.000 - - _ — — _ — \ Ukupno . . I z d a t a k - — - lio n p o n m n # oopao-'ioiKe n o je /p iie craBKe iipopaiiyna u npnK&3yje n a cy npenBHbeim iipnxonn y OKJiamy ca npHxonHMa nojh cy (J)an;TiiMiio yOpaiiH y MWHyjioj r o ;p n n . Ilp n x o n on xpane y nap atili' npacH na <hi ce Morao ynficerepocTpy,iHTH h «3iiaiiiaiH Haj.u&ihe 500.000 n u n a p a a hc caMo 50.000' ^HHapa, noroTOBo uito hc OBoronHmn.a vrceTBa Ohth ccOn.mTa. A ;ia Cm ce to iiocTHrny.no rpeOa 3a to a n u m a pana Kano ca CTpaiK! Pnamior o;j,0opa Taico h ca crpaiie cbhx TiolaiojfliOopa h noBjepeiiHKa. HanaHH cy iipenBHbeiiH Tanjobep npe.via H3nan)n‘Ma y MWiiyjio,j rofluiiH h upeMa 6porjy ljama, Koje he ce OBe ron,Hne npnMimi y koiibhutc , �Epoj 12. h 13. »rA J P E T« CtpaHa 213 yityinim nao h »a njiyhy rc>/i,Tmy 1924./25. H3iioce A™ - 2,030.000.— ITpe.Ma OHHiM HiPCifljBHijCHHM npHxomHMa h pacxoAHwa H3 nanaiuibe naime roroBMiHe neheMo HHiuTa jrrpoimiTH, Te he ona a g ra ra HeTaRnyra. n p eA‘cj<WLHiK inaje pnjen Ap- Jycy<jiy T a n o b h h y, rojm m uni eaMjepiKy TjiaBHOM OA0opy iiito je Tiipomjia a h iipe;ijiipomjia rjiaisma on.yii'mTHiia 3aKJbynHJia Aa ce ro^toinbH H3BjemTaj r a jp e ra 'nMa niTaM* n a ra inpnje cKtynm.THne ara 8 /pira, a to TjiaBim bflOop n e 'H3©pniyje. * _ Tajnmc XaMHm K y k h h a;ijroBapa n a 3aMjepiK.y A pa Tanam iha h Bejin, Aa npe^roBopaira; anilin y CapajBy, Te nwa aobiojbho npHJiHKe, Aa ce ysjepH o pa^y rjiaK nar OAOopa m o r a OBaj oaOHJbiio hhtcpecyje. Y OBano AcOa ornĐopone cy iipocTopnje xcpymTBeHe nao h Ojiarajjnmite RHncre CBanoM npTfjaTe.n»y T ajpera a necaMo Apy TanoBnhy. 36or Tora Huje hh ;injeno Aa AP- Taman nh iaojiaaH n a o©y ■OKyninraHv a Aa me 3Ha pa^; T jitjih-ot o^jOopa y mu Hyjioj iioahhh, thm npnje ihto je AP- TamoBnih Mopajiaro oO©e3air h caM fla paAH 3a FajpeT. H crapam e Apa TaiHOBuha Ha FajperoBHM icatynmTrnraiM,a He Moace ce APi^anlnije TyMa’i n ra Hero jlh Aa noT\aeyje CBtoje peTopH'me cnocoO.iacTH. C rara ApncH aa je c©pxa H>eroBa roĐopa h hcthu,aH>a ota CKyuinuiniHaMa caMo Aa ro©opH. AiP- TaHOBirlh HsjaBJbyje Aa HHje CBpxa m&noBa roBopa caMlo aa roBopH. Oh je xtho Aa itOHCTaiy je OBor nyrra, Aa ce rjiam iH OAOop HHje panirao irpeMa cKynmTH^civKM 3aiiui.yHH,HMa. n.peAcjeAHHiK. OACOBapa Aa hh jeAHa CKynuiT»Ha HHje' 3aiKJbyHHJia, Aa ce H3BjemTajH o paAy Mopajy mraMinara na 8 Aana n prnje cKynmraHe Hero je-aia oR^nimTkHaMa casjleroBaiHio FjiaBHOM oiAfx>py a» npeMa MoiyhHticra urraMina H3©jemraj paminje. A ah TexiiHHHa cTpana HHje HaM AoeBOJtaBajra a& to y,iHHHMo. Aanaio i(3KiynmTHiH:apH HMaAy npeA 'OoOom nrraMiraH. OoarajiDtmKH macjeinTaj, a m6hh je Hapo’mTo Aparo, ^a HMapy orin njianoKH h,3 npoBHiiiAHje, icoj-H cy aouijih na OK.yraHTHHy. /Ip. TaHOBHh poBopn O' TtpiMe kako ce npeMa npomJioroAHiiiH.eM npoipanyHy HHjecy noorarAH yc. njecH, Te 0h c Tora TpeOajio Tpa«H jn HOBe HSBope ApynrrBe,H'Hx 'HpHxctn,a. Hxra a ® npHMjera AanammeM ripopairyny, mino je npeA^n^ena cnora OA A™ . 745.000.— n a cipaiHH npHMHTKa h hito je o sa Hora CBOTa yHemeHa y ApyHiTBeny aK(rHBy. *| UpeinjcjeAnnK /lp. Xa';araOero(BHh nooHja A0iKa3HMa T»pAS>y AP- TanoBHha >Aa JiamcKe roAHiie npeABH^eaiH 'iipHX'0A HHjecy nocTHirny'iln. y n]>opanyiiy 3a HAyhy roAH)Hy npeiABH^ena je CBOTa oa A™ apa 745.000.— Ty heMo mh CBory 3a Hamy myMy, noja' npeAoraBjLa TOJiHOK.y BpnjeiAHOCT, 3aniCTa npHMHTH, na je CTora MopaMio npeABHAjeifH y npopa:,iyHy kao npn MHraiK. HaAajBe, myMa je AaHac n am a HMOBHira h oiCTOije Harna 'CBe AOTJien, AOKrae OyAe Honnahena. A i^aAa ce BcnjiaTH, oiHAa foe ce 0Ha Opnicara H3 AP.Viirroeaie HMCBHDie. IlpeMa TOMe npnroBop A pa TaaiOBHha je HejTrjecran. AepBHHi IlAeBJBaiit Apn®, Aa Ap- TanoKirh 3aMapa ciiynniTHHy ca CTBapnMa (JropMauine eapanu, a to neMa nratairiBor OMHCJia. I Ip e d a n te Aa 'OKynmTHHa hphmh npeAJionceHH irpopa’jjH. 'CiK.yiim.THHa ycBaja jeAHOrAACHO npopanyn sa 1924./25. ixwrHy. ;i n p e ,a ;ji0 3 n T j i a i m o r o n ^ o p a T a j p e i a . v TajniHiK XaMHA KyK!n3i nHTa npeAJiore rjiam io r oA)0opa. ' 1’ • ■ 1. rioMacHu, nnaH TajpeTa. H a CBenaHOj njienapnoj cjeAHHAH TjiasHor OAOopa Fajpera, OAP^ataoj 18. AepeiMOpa 1923., npir, .JiiH'ROM HasjoniTaja, Aa je Iber. Beji. Kpajb ao3bojiho, Aa TipoTeKTopaT otoor A P ^ T c a npeysMe IIpecTOJioHacJi»ei;p.HK Herrap, AonemeH je jeAnorjiacno 3ajKjnynaiK, Aa ce MnnHCTap Bepa Foan. AP- BojmcjiaB JaH.nh HsaiOepe 3a nonatcaior njiana FajpeTa 3a MHore aeroBe 3acJiyre, RojHMa je y Toaty roAraie 3aA.ynmo TajpeT, * a inapo'iHTo mTo je Aao HnlnAHjaAHBy s a nporeKropaT ApyniTBa h 3ajioncHo ce s a ony CTBap CBeopAiio. H a 0CH0By nnana 7. APyiurrBeHHX npaBHJra npeAJiaaceMO rjiaBmoj icitynmTHHH Aa h o n a oBaj 3aioby’rait FjiajBHor OAOopa OAoOpn h HaaOepe rocnoAima M rmncrpa Apa BojHicjraBa Jam nha 3a nonaciror ’iJiana TajpeTa. (OrqynmijHHa jcAnorjracHO ycBaja npeAior rjia sn o r OAOopa h Kjume: JKhbhc MHiHHCTap ApJaibHh.) 2. yKHflan>e npnnoMotiM MjecraMa, noja He paAe. Fa.ji.peT nocaajH npeiflo 20 roipiHa, a maroBa je apraHHsan;Hja nponiHpeHa 3a ođo BpnjeMe Ih y najnajOrmninja Mjocrra y B oohh h XeppeiroBHHH. A hjb Tajpera je noan&T CBHMa, a h ycnjecH cy iberoBH bhahh , na najc k aaMjepinr. 30or Tora TpoOa Aa ce OBaice Behe Mjecrro oAasHBa rajpeTiy paAOM, kojh irnije TencaH, ano ce noKasice bojbu s a thm . A a 0h onaiK.0 Mjacm>, m e nocroje noAOOjOopH h noBjepenHAH Tajpera naKa3HBa,Tio yonjexa y paAy, npeAJianceiMo: �»r A J P E T« C tp a H a 214, Bpoj 12. h 13. ce ne yma3yjy HinćaiKOBe noMohn onim MjecrniMa, (Koja ne pa#e oa TajpoT, Te Aa ce npn iiOAjejb»Bau»y npn/iioMjoihln y cmanoM cjjy>rajy panira npoMa MaTepnjaJinoM yon|jexy noje^nnrax Mjecra. Onaj upe^Juor oiipantzpnaMo Time, m ro je OBaJKn aiomioGop hjih noBjepeaim y arpooM peAy jxy3Rm ^ a ce Gpraie 3a Ajeny ne omor MjecTa, n a 3a cajroaj, Aa ounr n e Bane panyma o tomo, on.ua hh rjiannra o^6\>p Hajte ^gnaca« Aa hm Ihbjbibh y cycper, jep rjia m n i omdop TpoOa Aa ppnmn po Marepnjajimuc cpeAcraBa npeKO CBojnx noAPAGopa n nomjepeanim. XaiKHja TieMa.noBHh apžkh, ah ce He 6 h rpeGaJio cacBlnM npHApn«a®a/ra oipeAJiora, a npeApjc^nnt My o^oB apa, a& he ce boahth p a’ijm a o Towy PAje ce ^ an cn rm o n e Moćne p a /in m p a ^ n cupoM ajnmsa h o MjectrnMa, rAje ce xothmhtiho h opranHaoBano n eh e ma paAH 3a T ajper. (GKyimuTHHa yiCBaja n onaj npeAJior fjiajBHor o;i)6opa c a najzijonypoM npeACjeAmrKa.) lIpe^Ji03H n o ^ o ^ o p a y /JcpsenTK. fnaBHo m ofl6opy fajp eia CapajeBo. yMOjnaBaj.ro Bac, Aa ft&BOMTe npeAJiooRHTH n a rJiaianoj noAnuHinoj CKyimnmtHH cjinjeAehe npeAjiore ofiora noAOAGopa: 1. IlpeAJiajKeiMO, Aa Tajpeij y 6yAyhe nopaAH ©Hine oko cnpeMama ^aaoa y npenapaHAnje, a ne Kano je to AacaAa mumeiro. Onaj npeAJior oGpaa«a/KeM)o THMe, ihto je y mic,. boa. 1923./24. ynmcaiHO y y>mTejncicy niKOJiy y ,HepBeHTH caMo rp o jn u a MycjiHMawa, aok je iii,paBoicjiaBiHHX jj^m cano 13 peAPBUrmc ih 4 jipnnaTHCTa. PaaJior TOMe Gnhe Taj, m io ' je Ilp o c n je ra ' npHiciumjia ©Boje crmnesAHCTe, ycKpaTmBura hm cTMieHjnnje oa Apyce innojie, pp, Tpasice MjecTo y moHBMKTy Mymiice y'rraejncaie niKOJie y ^epneHiM. Kano je paA y HapoAy Moryh, jejzpBO npeno Bajnamuc ymiTeJba, to On TpeOaAo ynyTHTH TjiajBimi Oa Go p , Aa y tom npaBiiy cjnijeAH IlpooBeT/. 0 7 ______ ; \ 2. IIpeA-iajKOMo, Aa rJiaBHa roAMnma GRyniimrHa y Capajemy Aonece 3aKjbynaK, Aa notujdopn Fajpera y MjecnkMa rAlje jiocyoje opeAfte iuioojie u .p^je je Moryhe 'H3ynaBaH>e MOAepnrac 3anaTa, Miory ng B jiacrm m cpeAcraBa'^noinjejnimaTZ oMame n o rn o p e noipeGiiHM n BpiijeAHHM i)au,HMa n m erpraM a yo HaitnaAHO cpoOpeme TjiamKor OAGopa. y i y o spxy Giljio 6a nonpeGno, Aa inoAOAGoite HMaAy nioceOne ^ ohaobc, 4Hjy BHCHHy Hena. OApcAH RiaBHH OA<3op. IIotrpe6y OBantoBor 3anjnymca MonoimiieMO, u n o je neero n y ra nyiKHa xHTHa noMoh opačino n p o io 3HMe 3a (Ha6a®y OAAjejia, xpane, m n n ra u t . a - Ako 5h obo raam ia roAHmma cK ^m T iina iiprncBanuia, ohaa 6h paA noAOAčopa Onb ycjbep, Tora n a rH araijn n AonpuHocuo On i&mie Mopajme n MaTepnjAine KopncTii, jep On Brane yiiaAajio y y n n napoAy. Ilpeaia tomg Tpečajio On TajpeT AOHenjie Aen,eHTpajrH30Bafrn. 3. UpeAiažKeMo, Aa TjiaiBrai ojAčop y 6yAyhe nocB ern jora n e h y n a n a n y oa Aocamame OTBapan>y 3ApaBor sanaTCKor noAMJiaTfta, A ajyhn ©rane cp©Acra©a meopraMa, y KioMe On ce c jiy ia jy Mopao cmaitHTH čpoj cjiHTieiiAHja 3a cpepjme mnoJie, aKo He čhčujio Brane MaTepnjajnnix cpeAcraBa n ero AocaAa. Ha Taj 6m ce iramni Morao o6praryTH nyHo Behn 6poj cnpoM amne (zyeu,e n h3B6Cth Ha nyT, a n am 6n mhjiot, nojn Aanac HeMa n n jeAHor 3ApaBor CTaJienca, c speMeifoM Gap jeAan oiipeMan e a jiotbot h GopGy ejieaienaT 'imao, nojn Gh oHAa y 6yiAyhnocTn nn(J)epoBao MaTepnjaji o a mnoJie Geo Ty^e i JomoKh hjih Gap y3 He3HaTiiy nonoh c Apyre crpame. /^ocamama npanca y AaBainy cxraieHAHja s a cpeAine micojie HHje onopTjnua H3 CTenenor jrcacycTBa, jep je bcjihk aho CTraieHAmcra yoineA Majmx h (HeA0B0JbHnx ormnenAnja h CBor cjiaGor MaTepnjaJinor eram a, Te ycjbeA AyropoHHHx cryAHja tokom raKOJioBama nariym Tao untojie, n a je n a Taj mamin crBopHo je^an ejieMOHaT, nojn nnje oiipoMan hh o a nana© p e a aa ji h n o HapoA KopmcTonocajir nloicajo. EnoHOMOKa oAHocno MaTepnjaJina obmchoct y ’iehe MAaAeoicn K,po3 A yra aduo ro /in u a (8— 12) nnje noroAHa 3a CTBapaane HeoBHaiie, jame m ojioGio!AoyMHe napoAiic raiTejncreiin^ije, m ro bhahmo ho paAa a ^mauuime Harne miTe.mreHiiHje, Koja je Geo jame itnnMe n n o ja n e crojin hh y KaKOBOM ;iymeBnoM KonTajit’iy c mapoAOM. CTpax oa OTraieHAHjy, .crpax oa cjiaGe onjene, ito ja Tanobep iioch ryOHTan CTHiienAmje, noroiaiyjy cJiaGjbomy avapaaviepa, pa^am y HiTpeGepcriBa h cjinjenoM aioiuOpaBamy Tyfy) BOJbe, oaiiocho napal)HBame raiaTa, — iooje ce jame oojehajy, mTo AyJbe r p a jy nayace. T a jp er Heica y 6yAyhe iiocbcth hito Bnme masiame cjioGoahom yarojy pMJiaAHire, Ko.jia h e ohaa h y iiapoAy o u a rn aoctojIiio Gpammra enoj nojiooicaj h ©cvpiTH JiapoA, a n e oa Maice Ghtth isobema. H a lOBojoj cjeAiinun oa 1- jy jia t. r. r.jraBiffl oAGop je o a ig b ^ n io , Aa ce' npeAJiosHCH rjiaionoj CKyimiTHiik yBa5K(iH»e npeAJiora iioa TannoM l. noAOA<3opa y /(ep n eirn t. rjiaiBiin o;ijGop h mponuie roAHine iiI>aKTHKoBao je, m Miiore yneiniiKe, n o jn cy CBpniHJM neropH paope;m cpoA ^e uucojie, n a cy ncejncjm Aa nacTaBe nayue ma Tpr. aicaAOM'njH, y n y h y je y ym rreJbacy uiicoJiy y M ocrapy. ^yjicaiocT je TjiaBiior oAGopa �Spoj 12. h 13. OrpaHa 215. » rA JP E T o to k y 6y/iyhe npaK,THnqyje, Te Aa nope^ Tora n a biobo noAjeJi>yje orHneHAHje Hcioi>yrHBo yieiMni,HMa upenapaii«Hje y flepBenrH h y Moarapy. y morJie;jjy Apyror npe;j,,nora noAOAiOopa y /l.epiieirrn F ji . cyi|6op n e MOSKe npeAJKMKHTii iviaBiioj cKyamiTHiiLH, ;iu H<XfljO,'((>opH Mory na BJiacrHiky cpcAcraBa anoifljejbH'BaTii aipMioMohH, a o TOMe naaoira^uo HaiB]omhyjy rjiam m o^j5op, u to c paajtora Tora, uito 6h miioth n o ^ a|6 o p a , a naporno no Oorarajmc MjecTa, icaMH yTpomiwm ca® HOBau;, <Kojie<ra npMBpHBpHje^e, Ha ccoje Mjjecro. IlpeMa TOMe DrasuH oia,6op ne 6h KMao mt cpepoTaBa ea ysApHeaBaibe bana H3 CHpoMajuiiHln'jHx Mjecra, Koja He Mory mhopo AonpuHHjeTH ea Tajper. HapOAy he yira^;aTH y ohh, aiKo TjiaBUH 0mj6op «npHMH y KOHBHKTe ^jeuy hs Mjecra, w>ja pa^e 3a Fajper u to Himnu Majbe, nero Kau 6h h cum noAOtAGop H3^aBao npUanoMohu. /^anuie, rjiamo je, Aa noAOAfopH pain,e, n a he y TOMe cjiyuajy th hoaoa'GIo'ph CBaKUKo ce kophcthth TajiperoM. H iipnjim e , y Kojnaia ce TajpeT Hajiaen, me Mory aosbojththj ima uiojeAHHk iioaoaćoph 'mme cojmh ihu OBojy pyKy. IH to ce THHe npeftjiora, Aa rjia®HH OAČop nocBehyje jom ©eh nacKiH>y oa AOcaAame yarajaiby merpTOKor noAMJiaTKa, to TjiasHn oa6op HMa Aa caonTm'n TjiaBnoj cKyumiTHiH'H cjrajeAehe: y capajeBCKOM koiilbhikt^ Hajia3H ce oko 60 u n o rnerpTa, m ro bana 3aHaTjmjoKe untojie. y moarapoKOM KairBHiKTy ranaaH ce 14 ^an<a aanaTOKe oKoJie. HoggA Tora y CapajeBy h y MocTapy noAHjejbOHo je AeceiaK CTnneiHAHja bapuMa eairamcKe uiKOJie, koju HHjocy y KOHBMKTHMa. To jHanH, Aa je Tji . OACop y OBoj roAMHH oioTnocviarao 'h H3ApnvaBao oko 90 rnerpra h bana 3amraiHjcKe untojie. OBaj Opoj y cjmjleAehoj boahhk Moate Aa ce hobhch HajBirme Ha 100 bana h iuerpra. IlpeMa TOMe rjiaB ira oA^op 3i AacaAa je nocBehHBao, 3HaTHy naj?KH>y merpuciiOT HOA^-iaTKa,- Te^iy ce y TOMe hbm ome im c Roje orpamo . upeAOanHTH, noroTOBO, ako ce' y3M.e, JW je Berinsica HaBaaa b an a s a uoxaba*H>eM cpeAH>nx iinKooia, KojnMa ce Mopa npeMa MaTepnjaji hhm cpe/ijCTBHMa oBor APyuiTBa naJiasHTn n a cycper. TjiaBim oAOop 3acaAa H,ehe Mohn yKaoMBaTH Bedie HOMOhii merprcKOM n^MJiaTKy, «ero jih cpeAibooiiKojmHMa. Mh y Bocam u XepAero©iHHH hmumo h Apynix ApyiniTaBa, BetoHOM JBoKaJiHHx, Koja nornoMaaay merpTCKH noAMJiaAaK. JeAiio OA iiajja«nix tokobhx npyn rrap t jecT »XypnjjeT« saHaTJmjoKo yApyuteabe y CapajeBy. M ojehmo rJiaBiiy'oKyiniHTHiiy, Aa obo o6pa3JK»Ke!H.e TjiaBnor oAoopa HBBOJik y3CTH ao otnaiba. ildKyiuiHiTHiHa y3HMa ao GHaiba o6pa3Ji0iKeae I’jiaBHor OAOopa). II(ie;i,ji03ii 1'ajpeTOBa no^OflCopa y raii,i;y. CnaBHOj rnaBHoj CKyruuTMHM rnaBHor Oflfiopa Tajpeia CapajeBo. Jl'poniJie cy ABHje riaB iie c ^ jr a m r a e , a Aanac je Tpeha, Aa ce ynyhyje TjiaiBaioM OA6opy TajpeTa y CapajeBy iipeAJior c mojuOom, Aa ce y GnopaayMy c a UpocBjeTOM oc«yje 3ajeAHHTiar kohbhikt y FauKy. ICaflio cy MycjmManca\a cejra yAaJbeHa oa rpa^a 5, 10, n a h 20 m roM erapa a iuwco je raramca iuthMa ©pjFo OHiTjia, a 3HMe TeniKe, H6Moryhe je oKommM ceakna, a napo’iHTo cycj^zpnM cpesoBrnia peAOBHo uoxabaTH rHMHUBHjy y ranicy. Ha ociioBy Tora yMOJbaBa ce rjiaBHa 0KymnTHHa, Aa ycBojw OBy ,peoojiyAHjy raranKor noAOA' Oopa h ctobh A y ^ io cr FjiaBHOM OA(x>py, Aa y onopa3yMy c HpocBeiroM AOftH'jeJiH HaM 10.000 A ® 1- tttao noMoh 3a ociiHBaibe sajeAmriKor KoarornTa y rauicy. ji'CajnrMo, Aa ce o©aj npcA^or u n je ycBojHo n a nponiJioj rJiaBiioj cKynniTHHH. npeAcjeAHHiK: TajiiniK: KanHHHti b . p. flypaKOBHti b. p. npeMa ropibCM npeAJK>ry noAOA^pa y rau;Ky rjiaiaim oiAOop n a CBojoj cjeAHHHH oa 1- jyjra t. r. pHjeiirao je, ;iu u on npeAAOHtH oa CBoje crpaine rjiaenoj cacyHuiTHHH, Aa ce noAOiA0opy y raipcy oAdOpn jen(miq>aTHa noMoh oa /b® - 10.000— y CBpxy orĐopoma 3ajeAHk’iicor KoimmtTa ca npocBeaoM y r a ip iy . y raTa'iKoj um noj rHMiiaoHjH najiasn ce Aecerraat FajperroBHx CTHineHAHcra, Te Om e a cjiyHaj orBopeiba oroora KoiiMiKTa oTiiajie ao ca^a oAOOpaBane CTMieimje ea jmeHMKe raTamce rHMiraaHje. < lloAOAOop MMa ce 0pm iyik 3a Hcxpany imroMaii,a, Te he ce cnopoeyMiiLo oa noAOACopoM IIp(o^ cbcto HOAy30TH JKHWby aKipijy 3a caKyinJbaibe JicHBtonte iiaMHpHHna. IIopeA Tora jeAair Cpoj imTOMapa AOUpHiiocHhe h oiK5itp6Hnme Ohjio y H0Biiy (3kjio y HapaBH, Te he ce n a TaicaB iramcu 'KoamratT MohA h ba p JKaBOTH. 'H oUITO he KOHBHKT OHTH 3ajeAHHHltH, TO ce OH 'HMU 3BaTH TajpeTOB H npOtOBeTHIH KOirBKKfT y ran ity . MjocCTHH o6i«myim obhx KOHBHicaTa HMUAy ce c-iuth rjiaoiroM OA<5opy Ha OAOđpeabe h ncnirrajbe. (<.’ijoyntu iTtuiiiu, yoBaja npeAJior nomaiOopa y Faiu,Ky Hanon oOjauiibema Tajnima h liptAcjeAmcKa). �»TA J P E T, OrpaHfc 216. E p o j 12. h 13. Ilpe/tnor no^o^<5opa TajpcTa y IIojiiopiinn. On oivor nononGopa TjiaBrni o,oj6op npHMHo je nonnc npen rJiaBiiy CK|yniinlHny cjmjemeher ca^pjicaja: »noTiirecaTH y im nx) ce oGpahaMo rjianuloiM on6opy 3 a cjmjlenehe: Kao mro cmo paiinje oGaBiijecrajiH, oBiaje nocTOjn TajpeTOB non<vj6op. H momo npH.nH'iaH Gpoj •iJianloBa, a cbokhim nanoM h»hxoib ce Gpoj noBehaBa, toko, /ja he 3a KparKo spnjoMe npyiuTBo oacynnTH y cRoje pe^oBe CBe Mycj]lHMane iuu5 h ocTajie irpHijaTejbe upaoBjeTJior u icyjiTypnor pana. Beh cmo Baai jaBHjrn, na je Hama jicejba. na y oaoMe MjecTy Kao y u,eHTpy one oGikicth ;ipymtbo OTBiopH kohbjfkt, Kojer heMo CBHM cpemoTBHMa noThomaraxH. BynyhH je Bama ncejba, na 3»aTe ’iHMe Bac MOJKeMo utoTiioMohH y ooHHBatty KonuincTa, to eno naiBonnMo CBe mTo hum crojn na pacriojiojKoiby: * 1. BaKy<pOKa yaipa®a yicTyina naM 3rpany, amo h oCrrajie npocTopmje ea icohbhkt, 3rpana je Bpao no^eciHa h MOflepHO carpaljena. 2. Ako ce mpHCTyaiH oiBapaiby K O H BH K ra npafjaHCTBo he nonioMohu ry aKii,Hjy h y naMjeniTajjy. 3. OB^auiH>e (MjecHO mjtojihmojkskiO npyiiiiTBo »Hanpenaic« yorynH he r& jp e iy CBojy ymTetny y H3HOcy oko 12.000 ^ hh . roroBor Horama, a tojehko p a liyHaMio ^ja he Ghth »iJianapiiMe h ^)oGpob (ximi!h« npn- 4. IIoy3flaiBaiMo c e k y OKOJUHa MycjiHM4n cica Mjecra, m h e Hac y mhotomc noTnoMahn, ca\io Ha Ty noMoh He cMHjeMo pa^jm a-ra n p n je, »ero 'c c 4ipHCTyini p an y oko OTBapaauba KOiiBHKTa, jep je nam cBiijer uMHiaro nenoBjepjbHB, ajm Ka# BHnfc CTBapan pan, tar^a He jicajm im Tpyna hh jKpraBa. KaBaJbepuiTHHa je oBflje pa3BHjeHa, caMo jie rpcGa obhm nyTeM nyTeM naaoBaTn. Obo cy cpc^CTBa, K lojH M acana pacnoJia/Ke.MO. He mhcjuimo BaM lnmiTa oCehaBara, urno iitoje CTBapHo. A th ca curypHomhy Sio3KeMo TBpizprrH, n a he OBa noocpajiuia Mohu iioniioMaraTH TajpeT c a najMaibe 50.000 ^ hh. ro^nmme y totobom HOBiiy, ochm npyiBHx npnuioMohu, icoje he napon iipyvu!MTH Tajpeiy. M y a Maxcyc cfeJlaii! npe^jdapHK: TajiiHK: OMep BpaHHh b . p. c MyxapeM /leKMh b . p. rjiaBjm o^Gop npe^jjiaace rrraBTioj ^a ra on^HtoMohn, ;;a npeMa MoryliniocTn,Ma HaCTOj’j t II OBaj KOOI'BHKT OTBOpHTH. (O KyiIl jiioM omiGoi>y oApHjomene pyKe y iiorjie;ijy ochiiBama KOHBHKTa y IIo^ opniyi). Upcji,Ji03n n o ^ d o p a Tajpeia y 3arpe0y. HpemjiaJKeMo rjiajBiioj CKyniiiTHH,H cjmjemohe npe/^iore: 1. T ajper Tpeda ^ a nopa^H ira oomcBaibv hHJUfMapcidnx imcoJia y B ochh, nap o ’nrpo ircro'CHoj, jep cy one iiiKoae ocuoBaHe y CaHi,iaiKy noKasaae BpJio ^aGpe pe3yjiiaTe. y thm Gh ce micoJiaMa Mor.ne ynioMytcJiHManeite Hteae h GHJie 6h Taoco cmameHe eiconjioaTaipije iipoBHinii1HjoK,MX noicje^jiiHica. 2. Kaico cy j^nrrejrin] je/^Hmi, Koju cy y ycKOM KOirraflCTy c Hapo^oM, to TajipeT TpeGa nopa^H, ancojiBeHTH hhhodc Tpr. nncoJia y iu m iy ce y npenapaiiMHje, Kano <5h ce Gpoj yHHTeJba hobhcho , a H^eja Tajpeia yKopnj ohhjia y Macama. 3. 3 a TajpeTOBe npe(j>eKTe TpeGa GnpaTH Jbxqe_, Koju he Ghth y CTamy ^ a Bajcmrrajy noBjepeny hm A jeuj h ^ a cbhm BpjiHHaMa npeAibane a n e icaJo m ro cmo ^ovKHBjejiH y irpoBHimHjH (y Bnxahy) Aa upe<|)eiKT npemH»aHH y HHjani'ieBaiby. Ilp n jiaibicicoM aipe,nJiory ;ta cBaivn rajjieTOB iiHTOMau, Mojia 6 m k opIrajiH^oBaii y |KOJiy TpecBefne MJianer/ia^ airpe^Jjfea^ij Mopa Gh th Taj, kojh h e a a r a cBojuM iipHMjepoM jthjen AcacaB h y CBojoj aaiCTHHeHUHjH. cjihth IIp/i)cjemHfaK; KypTB. p. V \ , sj TajHHK: Myna6ehMpoBnti b. p. Ha 1. npeAJior ropaber noinjomGopa TjiaBim O^Gop HMa caoimiTHTH cjmjemehe: 3amcTa Gh Chjie jm je n a Kopnor o n rajpeTOBHx h n jihm apcitHx HiKOJia. fflpeaco iiiHix yn<xermiiio Gh ce wycjiHMaincKo JKeiicKHibe, a nap o ’iHTo MyeiiHMaarcKa 3a^iyanTena ^jema, Te Gh n a Taj iia'inii H3ym uH jenaH KopncTaii Banaa, kojk je 3 a mencKrabe Hapo’iirro iipnnuianair. H o ocMHBarrH one Hiicojie, a He HMaTH qiioooGhhx ^iHTftJbnpa 3a HjHx , He Gh HMajio HHKajKBe CBpxe. CacBHM je APYrH cjiy>iaj y H obom llayapy. T hmo je no3narra jHHTeJbHna <I>aTHMe x. T iaK aiH ca-^paiooiinh, Koja je paaraje GHJia y t/HTOJbH:ua A P ^ ^ n e hiuiHMapcKe mjKoJie y OjeHHU,H. Ona je BjcmTa H3pai)HBaii»y cbhx BjKrra hHJiHMa, na h 0'Hhx naj* �Bpoj 12. h 13 •TA J P E T « OrpaHa 217. 0KyiroigeiflnjHx. ,HpyrHx KBajni<j)hkobaiihx y<nrreji>ima ga oBaj. nocao mh »euaMO. HnnuwjaTHiBy y nojeAHii.HM MjocmfMa 3a c jiy iia j «B6HTyajiHor ocanreaita obkx untoJia ipeOa-Aa npey3My arHJHHHjn JbyiAH. V kojihko (m ce HaauJio TaJKOBinc A>yAH k y kojthko 6h 6hjio onoco6irax ymrrejbH3],a, T jiauini oa£*>P npyacHO 6h noMoh - aa o'CHHuaiLe TaKOBHx nntojia. y norJW pa y AepRGHTH. APyrc>r Tip^njiora (5hjio je ro'Bopa pamije, npHJiHicoM paonpaBJbaiH>a npe^Jiora noiAOAfo- y norJieAy Tpeher npeAnora F ji. oaOop m ia a a OATonopto, Aa oy caAaH»H FajpeTOBH irpecfieKTH y anaKfcM noivr(yiiy y3opn.H, Te je c H>mia rjiaism i op)(V>py CBeMy oaiAOBOJban. IIIto ce i m e ajiygHje na 6 kbmer rrpo(|>oK.Ta y B nxahy rjiarani Oa Oop je 6ho c ltnM e ao ©Be iroiAHHe 3aAOBOJi>aH, a hhm je bhaho aa oh ne cJ^/iin AoTipMB npmtjepoM irpeMa OMjiaAHiHH, rjiajBim oa<x>p ©Mjemio ra je. Jljo obc romiriie TjiaB iiH OAlOop je 6 ho, kajko peKocMo, ca thm npe<})eKTOM 3aA0B©ji>aH h no T«My, uito je nuoneKTop ApynrrBeHHx KairoimaTa nrperA6AajyK'H npouuiura rpujnMa ApyniTBeJHe ROHBHKTe, craaKH nyT pe^epncao rjiaBHOM oiA<5opy, Aa je (jHBiim npe^eicr 6ho y OBeMy yBopan. CacBHM ce pa3yMMje Aa he rjiaBHH OAjčop h y 6yAyhe na3in k na paA npe(|)eitaTa Kao BacrncraAa nonjepeHe m i MJiaAeatH. ; ! i1 '! CKyrrniTBHa ycBajla jeAjnorjiacnio o6pa3JKWKeH>e TAaiBHbT oAOopa tioboiaom npeAJiora noAOiflOopa y 3arpe6y. IIpejragH ce Ha 3tmp>y tamkijt apbbhot peflft: *• * ~ ‘! : *1 EBeHTyajiH,je. Pnjen AoOHBa r. Mjerama Onaxcr, rojfil npe/vi^Hce, Aa r.uaBira cK.ymmkna ngpagn 3anHcmrrK.H iioxBa.ny rjiaBiioM otA,6opy Tajpera 3a itenoB no/KprBOBHH h HeyMopvcii paA oko yHampHjeI)eH>a Tajpera. (ITpmia ce jcAHlarJrajcHo). npenjcj'eiAH'HK ;7Ip. XacaiH6TeBonh BaxnaA>yje ce HonpeA rjiaBnor oiA^opa Ha Hgpa'vKemoj 3axBajm, HCTH'ryiiH Aa je OA)6apy 6a.n& a a^ ichoot Aa pajim Ha 6ojtiHTKy k yjianpeI)eH>y obot Harner Mesmnera. HaAAJbe npeAcjeAHMK p p . XacaH<>epoBHl\ HOTH’ie oKyninTHHH, aa o»a ocHyTKa TajpeTa y paAy 3a ono ap^ uitbo wcTirjy c e TpH c^HjeTAa KapaKTepa. IIupRa AAa Ta cBnjeraa KapaKTepa je cy paxMCfTAHje OcMan 'BHK.Hh h Abao OyM^y.Ti, oa KojHx je npnir HeyMopwo ■paiAeh'H Ha KyjrrypHOM a npocBjeTHOM noAH3aH»y Myc.nmiaHa onfaimo h noA^eraio. JXpyrn je Abao Oy\n6yA, Kojn je pa ah cBora paAa y TajpeTy- HenpnjaT€Ji>CKwM HAacrPHMa ynao y oaa, Te je tto' iotkioM cBjernoKor paTa nocjiar y apa^oKe Ka3aMTe iAa TaMo Hahe OMpT. ■ TTocjtfirje CMprn one ABojime BpnjeAHinc pajHiina. a naKon o&TOdo^aiba, npHjaBiio ce Ham aanauiH>H ApyniTB6HH TajHHK, T. XaMHA KyKHh, Ao6poBOJbHo Aa HaoTaBH H>HX0B paiA- r.iraBHH oa6op TajpeTa ra je npniMHOaa ApynrrBeHor TajHiiKa, Te ce 3a obo BpnjeMe ca« irocceTH 3a paA 3a rajper He atajiehn h4i TpyAa hm CBora 3ApaBA>a. PaiAHTH y obokobom ApyuiTBy KouiTa mhoto 3ApaBA>a, na crora MopaMo m caMjrBa'Mio OBaKOBe Ji»yiAe, jep je BpAb TenrKO flaihn H>eMy 3a-MjeHHKa. CMaTpa 3a ajhchoct Kao HpeAcjeAHHK ApmTBa, Aa to H3nece npeA cKyirmTHiHy, ace^eK« aa HaM ra Bor canyBa. Ciora OBOMe (j>opyMy npeAAaace, Aa aAođpn ofenpoM Ha H>eax)By jeAMy iH63TOAy (J)aMHjnrjapH.y, aa My ce AaAHe je^Ha HOBMana narpaAa, KaKlo 6a obv ({)aMH.irajapKy HeeroAy Morao camapam, Roja đn ra nirypno noMe.ua y meronoM tcutkom h neiyMOpHOM paAy 3a nam TajpeT. ITpeiiymTa ckjtmuth'Hh, Aa ona caMa to pirjemir. 3ejHH.u ByKOTHh npo^uacKe 25.000 ,Hhh., aa My ce 1101’ije.uH Kao narpaAa 3a meroB neyMop(mi nertoroiAHiinbH paA y rajpery. OKyimmnHa npmia npeAJiOT jeAHorjiacaio. . IIoBjepeiHHK TajpeTa 'hb Mocrapa Chiep etj). yirjbeH npeAiaHce, Aa ApyuiTBo ocnrypa Tajnima Kiom Kojer ocHrypaBajyher 3aBPAa, nomro neMa neiranje. OcnrypaH>e npenynrra 0Kiyummnia FuaBHOM OA5opy, Aa ra on H3BpniH Kano naJ)e oa cxoaho. ripeAojeAHHK My OAironapa Aa je T ajn im ocnrypaur 3a 20 roAHna na 50.000 /tmi. Tajirmc XaMMA Kyicnh, o’ikro raHyr obhm TrpraHmeM, aaxBajByje ce oKyiniiithiich a oOehaje, ';ta he My orno oi;yrmmnrcKo npMBHan^ a&th jom Brane no;iicTpeKa n oHare Aa pajm na Ky.urypiH!oiMh irpooBjerkpi»viH':>aiH»y Myc.TirMainicKor eufeMearra. Hanoii rora npeAcjetAHlnK. noAjejixyje pnjen inoBjepeimK.y MyxapeMy TpaMum, Koju y cbom roBopv npcAAame Aa ce nocneni mro Beha na?ic.n>a Haiuioj ceocatoj Ajenn, hito OKynimTHiHa h uipirMa. .HpBHin IlJieBJbaK npeAiajKe Aa y HHTepecy HAeje TajpeTa icao n y H»eroBOM MaTepnjajmoM mrrepecy oa RpcMena mo npeMrora o(ni,ua3c n.uaHOBii Rua-Biror om<5opa noje^Hna Mjeicrra y nporinMHHjH. To 6a Tpofcuno uito npnje iio^oeTir, napUtuifro caAa oito acerBe, Kano 0h ce yi;ynnAo mro Binne 5khbotiihx HaAuipHHHa 3a Tajper. �Bpoj 12. h 13. »rA JP ET« OrpaHa 218. TajflUK Kyiwh omroBapa je F jhlbhh o^6op obo nvnube Beh nperpecaio m taje^TaH njiaJa CTBopHO »a caKryiiubalH.e umiipiiHna. rjia®mt to«ziKx>p lie ygp«ojbHTH irpe;yiory iipe/^BOpHHKa. IToiuto ce nnKo Brane imrje jatBiio 3a p n je i, iip e ^ jm ira K ^ p . Xacaic6m>Biih o6jaBJbyje, ;ja omo iKuu pa;i 3a ^ an a c aa/Bpaitonr. Mojih npHoyTiie « a omr, Kto-jn c y h flocatfta no^yriu'pajiH lianpemaic nauior eaeMeHTa « irac cmrx, ^ a to h y đyayiie ™He, tc jim ce 3a to najcpina’iiiHje 3axim jbyje h Kjm>ie: M xbhjih! 1 11 ' ‘ I! Oi^iruj'rtHtfra <5ypHO on’noBapa ca: JKjtbho! ITpe,TicjeAHHiK: flp. XacaH6eroBMh Bopjr<fmiicaTop(H: TajHrao XaMMfl KyKMh Mrmjac Pecyn6eroBnfc PaoiMfl Jlojo. ssm s m s m s m s i& s m ^ s m s m s m IZ UREDNIŠTVA. — U ovom broju donosimo iz­ vješća sa Gajretove glavne skupštine dostavljajući drugi materijal. Izvještaj blagajnički štampan je u prošlom 11. broju »Gajreta«. Slijedeći broj našega lista izaći će 16. augusta sa redovitim gradivom. Ovom prilikom molimo saradnike i prijatelje, da se sjete saradnjom »Gajreta«, kako bi obuh­ vatio u svome okviru čitav naš život i sve probleme današnjeg kulturnog i ekonomskog razvitka. Uredništvo će i u buduće nastojati <fa bude list pristupačan svim krugovima i da bude na doličnoj visini prei koje nosi. 4. K o n v i k t T u z l a : ukupno 50 pitom aca; toga 30 besplatno, a 20 s opskrbom. od 5. K o n v i k t B i h a ć : ukupno 50 pitomaca; od toga 35 besplatno i 15 s opskrbom. 6. K o n v i k t F o č a : ukupno 20 pitomaca, od toga 12 besplatno i 8 s opskrbom. 7. K o n v i k t u S a n d ž a k u : brojd pitomaca. prema najavljenom Sv ak i pitomac jtoji se primi u konvikt, a plaća op- ninu mora donijeti sa sobom slijedeće stvari: > I ipC-fJ • SKrt)nir NATJEČAJ Za primanje pitomaca u G ajretove ki ivik,e i podejljivan.Ee stipendija: U školskoj godini 1924./25. primaće Glavni odbor Gajreta slijedeći broj pitomaca-ica u svoje konvikte i to : t' K o n v i k a S a r a j e v o : 93 pitom aca; od toga i 42 šegrta (koji su već u konviktima) i 51 učenik sred­ njih škola. Besplatnih mjesta ima 54, a 39 uz opskrbninu od Din. 150.— do Din. 700— mjesečno. 2. K o n v i k t M o s t a r (m uški): ukupno 60 pito­ maca; od toga 35 besplatno, a s opskrbnmom 25 od Din. 150 do Din. 700— mjesečno. LUiaMnapnja 3. K o n v i k t M o s t a r (ženski): ukupno 50 pitom ica; od toga 35 besplatnih i 15 opskrbom. »BocaHcna rioujTa«, CapojeBO. 2 čaršafa duga 2 m, a široka 1.20 m ; 3 košulje i ;aće, 2 para cipela, 4 para čarapa. B ez gornjih stvari uprave konvikta neće primiti ni jednog gjaka u konvikt. Molbe treba slati preko mjesnih pododbora odnosno povjerenika i t o n a j > d a l j e d o 5. a v g u s t a t e k u ć e g o d in e . Nakon ovog roka neće se uvažavati nikakove molbe. Molbama treba priklopiti slijedeće dokumente: škol­ sku (zadnju) svjedodžbu; svjedodžbu siromaštva,, liječ­ ničku svjedodžbu i uvjerenje poreskog ureda o visini plaćanja poreza. UPRAVA »GAIRETA«. ĐnacHHK ApywTB0 »ra jp e T «. OflroBopHM ypepHMK A. X. BjeneBai;. �I ��gj P 1 r i u r e d n a B a i i k a d . d . I bbh eh ii u Sarajepu bbbbbbbbb | .. —........... -.............. | Brzojavi: Pribanha D io n ič k a g la v n ic a 10 m ilijo n a Telefon broj 694 js g @ j| g] l» Bani se snim bankarskim, frgonaćkim i industrijskim poslonlma Daje kredite zemljoradnicima i njihonim zadrugama Prima uloške uz orio ponoljan kamafnlak Dale zajmone na tekući raćun i uz hipoteku Posreduje u snima trgonaćktm poslanima Gskontuje 1 reeskontuje m(enice Kupuje i prodaje snakonrsne nrijednosne p o''" CpncnallBtrrpojiHallph^#. m ^ n M O H H H a p c H o A P V tu T B g ^ f S S i i i S ^ ^ fHHJiHjajiB: 6a y JIyHa, flepBBHTa, 3B D n ^ mQCTap’ HanJbHHa JfnjiatiEHa rjiaaHHua flHH 16.000.000-— ^ PB3EPBHH (jlOHR flHH 5,000.000'— yi;a)iat.yje r ip rf t* „ ! najuoBO.’Mni.je yjiore Ha niTe,nit>y Ha yJioa;: HO KH,HiKHHO H HO TeByteH panyHy o C a n je u iT e tta !...... BpaolaBHa anpeca: „CP6 *H K » " . Bpuin ntHJiaTC H unnjiaxe Ha CBHsra ronahHH h CTpannM hhjapana, a na saxTjeB ja je o CBeny HiiCMCHa �C p n c K a r ip o M e T H (fle O H M M a p C K O a B a s -m a A P V U IT B O ) UeHTpana CapajeBO tmIhiis Ounujana rpyw OfiaBjba CBe 6aHKapcKe nocaOBe HajKyjiaHTHnje. - Bpinn KynOBHHy «eBn3a no HHeBHOM Kypcy. - ripraa ynore na inTenH>y u yKaMakyje no noro«6n. 0 6 yhapcK H moahh 0 Papirnica 0 c a jiO H Kl. JbyB0 BMTi na TexHHBO-o6pTHiiHKO.M ,uy3ejy y EyiMMneuiTH HcnHTaHH '«CKH MajcTOp a anconBeHi OesKe CTpyaae uiKOJie H a m d ija ' '■ • "(IJE B O - S a r a K o p č ić j e v o Strosmajeroio ul. - Tel. 619 «p.| 8 H 3pa$yje CBe a p c T e ayKcyaH i«t^ j . OojaMa h HajejieraHTHHjoj ^ a s o ^ . '^ P o p r o n e jc K e y cbhm (im neae a a C o * \H«neae kAAAAAAfJBj CneuHjajiHO uijnviCKe _uh ore). preporučuje bogato skladište pisaćeg i risaćeg materijala Ibrahim Šabanagići sinovi Sarajevo, Kundurdžiluk 2 7 Trgovina manufakturnom _ erUfban telet0n 481 <radn’a) robom i skladište gajtana Interurban telefon 767 (stan) T , | l, t * " , ., l , > , „ T* , , , > " ” Ty , n T T * , , , , ” " TTT7TTTTTTTTTTTTTTTTFTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT Ik lfT T U m m T T rrT T T T T T T l ± A A A » * 4 a a AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cbf980630abca97f9b9541af2a03c12.pdf 7f182c1352f71452e321ee47077f8b86 PDF Text Text riouiTapHHa njiaheHa y totobom. JIHCT TAJPETA flPyilJTBA 3A KVJlTyPHO M EKOHOMCKO flOflM3AH>E JVUTJIHMAHA H3Jia3H 1. u 16. y Mjeceuy. ToAHHa Vili. Bpoj 14. C ap a jeB O , 16. a B r y c i a 1924. — C A ^P JK A J : Jycyi|i-3Hja CManaaruh: KyxTyp«o ciatfce Myc/iHMaHa y Jy«Ho] C p 6h] h. BejcHA TiypHHh: JKbhckm bb3. A. Xh3i|)u EjeaeBau: Tpare^Mja Ayuia. ATa Hephec : Hs ,,Hobnx min1>a‘\t JOBaH naaaBecTpa:MycnHMaHH y Apa^CKo] tbp^ bbh (JeAHO ceiaite) Jean Bouvier : Picotin CbbJbtm sa weHHA6y, itCTomia npnia. CyaejMaH Mypcea: EnnrpaMH. A. X h(})3h Bjenesau: CaČHNa CapnaH. m Xap6MCKe njecMe (Cađpao ; <J>. X. B.) m d 0E/bTOH: f \ UnjeHa roa. 80 fl. riojeAUHii 6poj A.IX. "Eami AOČHBajv jihct y noaa uiijene koa TaaBHor OA6opa Ha« koa ynpaBa T 1 Apcen BeHuenHAec: Msa A"njOMaTCKHx nysH CMpTHa Ka3Ha h Kano yMMpy ocy1jeHHUH. KibHre h CTa6*a. TAJPETOB r/lACHHK: Hobm AOčpoTBopM Tajpeia y CapaJeBy. Hobh yTBMBJbas Tajpeia y rnanoMy. Hobm Ao6poieop Tajpeia y Boe. Ay^M|4M* TaJpeTOB T6*epHH y Tauny. TaJpeTos ie«epim h s KncejbaHy. TaJpeTOB AMrap«nanMp. Ao6pOBO*HH npMBOSH M3 Je36pa. Ao6poBOJt>HM npHJOSM canyn/beHM y HanibMHM. flo6poBo*HM npHJOSH y K»yiy. rioAOAĆop Tajpeia y *BBHy. riOAOAfiop Tajpeia y BMxatiy. riOKBOH Tajpeiy. ypeAHUK: A. X m4>3 h Bjentsai). fajpeTOBHX KOHBHKTa. — �lEEESBBBBBBBBBEBESBBBEBBEBBBBBBEEBBEBBBBBBig B B B B B E B B E B B B B BAliRfi BiURETD. Q. u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon brol 649 i 689 fihcijshi hapital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1,400.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°|o društvu „Gajret”. ia Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova Safe*Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama gj �JIHCT TAJPETA HPyillTBA 3A KSMIT/PHO H EKOHOMCKO nOflH3Att>E MyCJIHMAHA H3Jia3n 1. h 16. y Mjeceuy. UnjeHa roa- 80 A- nojeanmi Opoj 4 ATsaun aoCiiuajv jiiict y rrona pnjeHa ToAHHa VIII. Koa r.iaBHOT Oa6opa II/I.I Koa ynpaue — rajpeTOBIIX KOHBHKTa. — Bpoj 14. Jycy<ll-.jHja CMaii.iarnh : K y jrr y p H O ’Jaro i>hm nniov c t a h 0 >e M y c .iw - occthjih hh HHMiMie 4 : 1 mi im- Mai” ” m 'm y °"oi Mq>” M AH A y jy J E H J CPBHJM 0(KrH]K)LM»'Ha TO IKUCltoJlaiKJT 01I.H Oa M4IOPO nehim Kanco je JioanaTO Jy?ionoM GpGHjoM hjih MaiteAO- *J{.'iacTH'fHiM KaiiHiunoM cayija nero .-im imami Tproimn. 11ujom Hao-HBajy ce cbh nipe^ejiH Ba.'iiKauitoicora I]pTy^ aico AaKJrcii TproBa'iice lipH.THicc y obhm icpaccTiiBa, KOjH cy nocjie 1913. row. npHcajeAHi)*uni jeliHiMa jmry Capi Taic-o lieiioivojune. Mopa ce. nipiiMoIvpajberinHH CpCnjn oa TepirrpjjHje OoMaiuiHjiaKe u,a- THfn, ;i,a M^tc.nnMa-HB imcy. im hbjisuotui BaiCTyiiiJbeiiH pemnffie. iipanopu,Hjoiia.riro y onoj rpanm nptfnpeAe, a ldocunco Taiio ippmnaiAa ouaoib BHjntjor, icocođokh, Maiiia- ce h Gane TjtfoiHi.Ho.NfNpo je noćne lipMMHTHHiio 11 JtOBlMHMO. CmpoKH, Te a ©o oojiiy.HGK.or n CkaflapeKor BHJiajera. TproiBHmy y CBojMM pyi;uiMa ApvKe Umiruapu u ^amac je 011a mana Teplnropifja pajviiejbona y MiHHHCTpaTHimiOM H IIOJIHTIHEKOM- lrOTJiejJV H a MCTHpH Fpu'H , 110UIT0 C t JMIB 11 n o CBOjeM MonTA-'linVTy CIIO- oujiacTH hjih JKyaiauiHje h TO i3nT0ji,cJ;.y, Bpora.niHH'ii;y. CiconcK.y h KoooBCity. ' OBa je najnoBHja'lioJi'HtTH'iaca ;teooa ii;mpuiOHa mpHJiHMiio c/ioGoaho h ^Oeti oOBHpa na xHCTopma®|yj eniorpaxJ)CKe npHJimce. IIpoMOHOM iiojihthhi;hx rrpMJiHKa Koje cy nacrajie nbcjie Gavucaireicora paTa, a Hapo’iHTo iiajironujoM no-, AeviOM aeMJbe na oGjiacTH, Miioro cy ce H»Meiw.ne mphJiHJce y irpaiiHnaMa h Tanco ona moćta. koja cy pa.imje JiejKauia na JiHirnijn irjieMa Ja,'i>paiiry hjih Cojiyuiy, a Koja cy fiHJia ueaiTpH nojeAHiiiHx oK.i^ra,. Aaaiac Hay>mpy ,a ;pncy ce A]>yrH TproBamć^i noii^nr. Tano lipHMepnne HpHBpeiH, icojn je y- cpeAH>cM B0Ky ABao, KopHioTehH ce THMe, mito je Jie/Kao Ha ijein'H, ivoja neJKe Cicavtap h ICajbj ca aojihuiom Mo^iane h BapAaipa, icao h Tctobo. ooGnm oa to h bouito cy hc.kophh-th. ih CBaj;.y iiojuiTH’iKjjr cmyau,Hjy « cnaicy Kon.yic.Typy, 0Kpehyhn ce, upesia ujwpy h noicaayjyliH 'ce ('pGnMa OpGir, Eyrapnwa p#apn, Humauma HeMifu h t. a . npjB^ejicTBo je y«HaifpeAOnajK> mojio y liajnSomije AoGa, n aico ce joiu h -oaAa oGpabyje 3CftWba ira riirrnrsiimju na'iinr, napo'iiiTo je nopacJia upo111pniMB wii>a AyBaaia, iianiTO ce h nroJiavKe naljneha BasKH0CTIIIy.Me, Apneha. rnoliH.aica n BiinorpaAa HMa bjvio Md.'io, liapoA ocnc^Aoita y apbhm;i. a y .mhothm ceaima MOjwjy Hhn no nenoauKo cam )»a;ur TOBapa Apna. Oejb&K yonniTe jkhkh .MMiiopHio jr npmMimciflio, ityhe h CTanoBH noćne cy aonm, Taico, Aa. y jeAUOM npocT$py oa 16 nan 20 m2 jkiibh jejjijua ceacaca uopoAHina, Kpana, Marape h hcicanhko Koia. one je;cno y;i 3a OBaj iiotoh»h rj>aA ce iipn'ia, Aa je 6ho Heim hm;iycTpnjaJihh Aeurrap, rAe cy Ghjih ctahobh, TeTHBe. ’iera h noTjene hmo T itobo, Te je onaj rpaA o6cki)i6Jbanao pe.Tiy MaKe/ipiHH'jy ca (pHMHiM Tica/imna.Ma. oa Jtaniac je onaj rpaA nocrse Mpran TprO'BanKH, h oko HMa jaac.y, ii.To;Hiy h Oorarry oicojihuj. Tano hcto CTB3D CTOjn h ca BHToa»eM, HajaenoiHM rpaiipM neicaAaii.e PyMejmje, kojh je Gho chjiiio hbriiaben, a ca^a je ocrao na TrepniIiepHjH Al*5Kane v. ooyb<jar je eKOiioMCKH na irpoinaicT. y iiaj'H'OBH'je RpeMe, napo'Girro noćne CBcrčKora paTa, iianipcAOiiajio je CKoiube, KyManoBO, MuTpoBiriia, 'Bonibeanja h rmnaaie y nor.ie;iy TproBamcoM, a.’m o JcaKBOj HiirAycTpHjH neiMa joon hh ronopa. HnyaaM iieuiTo Ma.no m.thihckc H.H/iycTiiHje. rfaBoi'Kihu o npHJi'HHcaMa Tprmia’i/KBiM Baji»a narjiacHrrH, ;ia oy (JnmianiCHjaJiBie Tipn-nime OBAe Miioro HOBaJHimje nero y ApyniM mhoto GoraTujniM Kpa.jeBHMa naaiie Apncanc 3a to, ulto oivuHini.H cbct no obojeM MWiTaJiHTery mije mucala hmuo noncpejta y najiH'pHH HOBa^ H- inTo je HjrBao ajiato . h cpeGpo. . • Apyiro. HoMa Aaiuien cyMH>e, ?ia onaican naniiu jKiinoTa nopejl meiio.Boa.niix' K.niHiMaTcTc.HX liprnuijca n caaGe xi>anre AeJiyje na Teaecnn cacTan na h ajhicpjuit. y norJie;iy naiMHma a^HBora 11a ceay Mcby Myc.mMamHMa h Ai)ymia hcma anocvrvnio linicaice paojrmce, HnyoaM to, 111T0 cc MycaiiMaaiiicc Ma.no Binue iqmjy h ne AJouiane caMe y ’iapiiiHjy, aok' noMa'/Ky Mym.Kai>n,Hxia y cniiiMa nojbCK.iiM nocaon'niMa h muk paAe Biinne Hcro MyuiKH. 3aTo n ne jijoaann y oTwh]i aa jejurty cr])0Miiy BehHHy iiHTaibe Tecenypa (0TK.pHnan.a :kciia), y eicomoMCiKOM noraeAV(>map je Miroro nniTejiccammmija ca racjumiTa o.THanomnciora h ncHXO.nonncora. Te hy Gap y naj.icpyinnnjHM noTcmiMa nac/roja™ m Aa.AeM jeA«y ncpny cAHic.y iiapo'i'HTo 0 KapaicTepy h MeirraanTeTy ob/iaihii^ra CBera, jep TpeGa >Aa ce noanajcMo. to TpeGa n iipiiB|>e;wmi;y n ni«iOBiniKy n npocneTJioM paAnmcy. Heaia na.HAie cyMibe ce ananaj jc-Aiiora mapoAa hc CTBajm h ne npeoGpaoyje npoKo HohH. Beh �Cipaua 220 »r A J P E T< u p o jl 4 . On He.TOicynjior cTaHOBHiimTBa je na-naic BHiiie on HanpOTHB nojTarano xhctojJhnkhm aaroMHJiaBafteM 50 % Myc.THMana y ob^im KpajeBHMa yOpojHB'mH nanaićo Kpoa nanecHM HH3 roniina. OBa.MO h HoBonaaapcKH Camjaii, noic ce norjienoM na^ Ila o63HpoM Ha to Mopa ce a priori KOHcraToponnocTH, je3Hic Kao oOiiJbesKje, ne Mome ycTBpnnTii sarrn, na cy obhlm npeneJi'HMa CBe no KOirpa uerpHaecTor CTOJieha rocnionapHjni HaMeiniiuaro rpn'u, PiiMJba- na HMa tck 10 on oto Typana, a ni>yro cy ApHayrH y BehmiH, na Cpfin Myc.THManci<e Repe y Ca'Hna,Ky u hh, CpiČH h ByrapH, a Ty h TaMo apiiayTCKe bojimojKe, iiocjie 'iera cy obh KpajeBH /toiujm non n^poK- IllTimcKoj oO.aacTir, (oBe noTome na3HBajy TopOemnMa h moMaHHMa.) thh yTHnaj ii ro.cno^cTBo OamiMiija. Tanobep Meby KpmhaniiMa MonieMo panuHiioBanr Hh OoMa«.raje naKJien imcy Ty HauiJiH jenan GpOe, i>yrapaiiie (Tano 30By oBne one nojn roBope 6vxo\roreii napon ca jennoM peJiHirnjoM, ca Gaje/muraKOM c.iaiK>M h Tpanunrajoai, ca 3aje,njHH'rKHii jeoiiKOM rapcji’n) ApnayTe, Hmmape n rpne. Hy nopen cbhx obhx BepcKnx h jeoHiunix nn»I>eh Ky.'iTypoM. y BepoKOM norjieny cy Ihctohhh h jyroircTO,iHii peaiuirja, iubui je Ban>na ,TyroroniiunroHM rocnoncTBOM OoMaai.Tiija hjih caMiiM KjniMaTciuiM h reorpacj)CK.HM K,pajeBii nanaiiute ManenonHje cTajaaii non yTimajeM Ilcronue upKBe Te itpjimh.th npaBOc.iaBJbe, ii aa;o jom iipn.THKaMd, ci'BopeH jenan noceOan MeinaJiHTeT, jenan HHje Oilio jaiKo yKope«.eiHO, no« cy 3ananjHii iipajeBH noceOan iiapaiiTep, Kojn ce y CBe*iy pa3JiHKyje on nonpnMiuni KaT0.Tiin.H3aM. Hy H3iiYiena, na cy to Oiuie ocTa,THX KpajeBa n n.TeMena Ha cjiOBencnoM jyry. Obo je noneK.ie jenHa jennHa cBHMa 3ajenHHMKa ca.Mo oa3e, no« je Maca, rpo Hapona, JKHBefcii y <5pnnliana iiacnipcKiLM h nopMancKHM jkhbotom, ocTao Ron Hpra, Ono on MycjniMaH, npiBocjiiBnn, Cp<5nn, Typcrape npenaje, Ghjih qy noraim, doryM|njiM h Tojie 4HH-HJ1H ApHayT. Cbpto My mije rairnTa, on He noanaje KaKone moC.lHHiHO. Obo ja H8B0HHM on Tyna, hito ce HapoTiiTo to n pa.THe 3acane, on je enmtypejaH y cBeMy. 0 KanoBoj BepcKoj naponnoj hjih nan napTHjcicoj CBeciH, ne MgrcjiHMaaia 3ana5Kajy nenu cOimjH, H3paoH h iiaBmie M'O/Ke Oimi hh roBopa, Mai;enoiiHy je cboct h CBeTHiba Koju cy cBojcTBOTTi iioraMiMa h 6oryMU,Tin!a,. JI,o.TaoKOM OcMaHjmja ce je onaj xeTep6remrreT jiH pa7 >KeHa h n y n iK a , ajik ne cMe ce hhhouito jom Burne KOMiuinKOBao, HapouiiTo y noniiTHUKOM no- na\inc.THTii, na ce oh npn TOMe npJKn OHe Harne »Hymeny THMe, ihto c y mhoim 'k^ o n.TeMnhn Tano h Baj CBoje, nomTyj h ne nnpaj Tybe«. 0 Kai>Boj HCKpeiiocTH He Mo.Ke Cmth TftKobep rooohmhii rpatjainai h cejbami'npHMn.Tii IIcjiaM h nofiia^ Bopa, jep ce CBaun n m na.HJia3H n a n>yn<), KOMumje ,th OoMaHjriije. Omi cy oOHamaJiH CBe ^lorjheniajCTH h nocrojan- h.t’h npnjaTejbe, Kojn ce Tano ({jnao cycpehy h pa3roCTBa, 3ay3HMa,TH BaniHi^jjoji^Kaje y Bojcipi h Bapajy na ne Mome 6 hth čojbe, a mhm ce 0KpeHy jejep cy OcManjimje ^prniHaBam CRe Mjcauniaiie 3a jen- naai on npyrora y ciaiby cy najBcne norpnc h nenj’jiH9KonpaiiHe, mro je h npuRaaniiao Minore na npnaie HHje jenan npoTHB npyroM H3pehn. HcaaM. mamica M.y h HajoGmiHnje hoc.tobho noiuTemc. Bajba np^HMeTHTH na OBa npamra jennaKocT mije ono iiaiiMe iuto mu naannaMo Taunocr ii KyjiaHRiOv;T’ Oiro H0K.H cneH’HjaJiHTer TrcaaMCKe Bepe h.th T^pacRa jep je CBaiiH h oanahnja h TencaK h TproBan h cbh Kao ocBaja’ia Beh HanpoTKB jenan iipmiHHn, Kojn je th cy y CTan»y npeBapiiTH h nonRajiHTH 3a Majry 'h iiearocncaoBao y E bpohh no lnojOBHHe npom.rora cto- irarHy KopncT CBojy, h to CMaTpa hoc.tobho.vi BeuiTii■Teha, a npn.MeH>yje ce ca cbom ro.TOTHibOM h nanac. HOM H BpJlilllOM, HHMe Ce OOH’HIO II HOHOCII. Tano nplHMepttme /KnnoRH Hircy momu miaTn HenpeTOn He.\ia iipanue CBecra h 3aT0 iiehe na npH3na HHHe, a hhth poOa KpmhaHima, a >6hjih cy roibenn H3 HHKaiioBe npaBiie rpaniHne cBojHM npoxTeBHMa, a ican np/KaBHe cJiyjKde, a na ce h He cnoarnH>e nocTyinaK ca My to He yciiHje, oh ce onMehe pn B-iacrn y myMy. ApanHMa y Illnaiiirjn ,3a Koje ce npHRHaje na cy npnManenonaH Bepyje y Bpno HapaBiiy Moh CBoje •mhjih h npeKajieirajin Kyjrrypy h HHBHJiH3aHHjy v JiHpe, on Bepyje, na ce ca moM noJiacn no npasa h EBponn. na ce ca ibom caarapa cBa.no iienpaBO. ^o.mcKOM OcMaiHOTja HaMeircro ce je peo nopeJa npJKHM na je obo jenan on wxaBHHX y3poKa, naiv h eKOHOMCKo orame, Ha MecTo papnje KpmćhanCKe B.iacTejie h cnaxnja, noJia^e cana TypHH h no- na je 'ihiiobji'huitbo y MajcenoiiHjH i:opyMnHpaHO, np'/KHM na OBne Bpenu OHa nama: »Kanona myMa. Typ'ieiiHHii a BepoBaTHo HacTajro je ono, uito ođirmo nacTaje noc.ie Be,T’HKinx paTOBa, noau.io je Ha noBp- OHaKH h 3eueBH«. H dam 3a to cy ohh y craH»y na KopyMiinpajy h one, Kojn cy BeoMa jaicora 'iapaiiTepa, mnHy oho iuto je 6h.to non>e. noroToBo ano 3amany y ocn,ynHny h 6eny, na 'iaic H3Ohh nan, kojh cy paBOaimroibeiHH, noĐyK.-ra cy rJiena na HcnpaBaH h HeKopynfHBan ne Oh Morao nyro ce y <jyijaK Me^y CBoje npkjaTejbe h o6o/KaBaTeJbe na ocrai'H Hnrne y MaKenonnjH. neBa.ui o c.iaBH Mnny.THx naria h cirpeMaji'if ce Ha y obom cBeMy MycjiHManH, n a jicaJiocT, noće peocBeTy. Ha OBaj HaMHH je HacTajio BeJimio nn^epeH- Kopn. I b hma napo’iHTO Mamica KOJieicnnBHe CBecra Senybe y eK0,r0MCK0M’ Ky®ypeoM h Mopa.TiHOM no- Jby6aBH K CjIH5Klb6My H anTpyH3Ma. Ohh cy oiiopeJiH eroHcre, oh ne mhcjih iih na JIoMahin ejieMcuaT npnMHBuiH y ira’iejiy ’HcnaM- Kora ochm čeče; a na ce aanonoJbH CBojnM njtoTeBHMa <®.y pejiomijyJ rcjihm y .na>ieji|y jop cy obh noijenMHe ne dHpa cpejiCTaiia, y TOMe je Oe3 cKpynyjia. ycTa«roBe iiphmhjih tck oaiano nanio je to h>hxobhm y TaKHM npHJiHKaiMa h najdoJbH h itapaitTepHHjH naBHKaiMa ^roBapano, iipuMn.’in h npyre iiaBHiKe h je y CTaiby, na ce iiodikuh, na čyne uriiHjyn, na 6yne oomiaje OcManumja, HMHTnpajyhH nocBOMa ci$oje roc- 'iaK CBonnnm cbojhjc 6jihjkil'hx h t , t . n* nonape. 4 Ona cjiadoha KapaiiTopa onaiKa cc na]X)'iHTO y J^aKaiKo npHMH-TH cy ohh h miiotc Jiome CTpaire h oicHM MocTHMa, m e je nouuio no icpHiican.a h Meuianopohe on Kojnx Mc.TaMioKH neo cTauoBinmiTBa u BHiie pača, mhjh je iiJion mcjico, kojh je oOh'iho *CJianaaiac nann h CTpanaBa. Onjera iiaiKUiTcpa on c c o jia npeiOAM. ; �Bpnj 14. »r A J P E T« Drpana 221. Mapa ce Mebynm np'aaaaTa, H3y3eTaK oa Bejcnn TiypHMti: OBora 'iraie ApnayTH y ohmm MecTKMa, r^e Huje dano jaite MomaEiHine h rne cy ocrama hhcth. Meby nama .ce Habe mapamrepa, Mopana a oiMeaocTH, na ce nam Harne acencKHH>e 6e3 pa3Jiame Bjepe naje 3aoMoace Ha a> ocJiomyTH 6apeM maA Aa 6ecy. CTajio y Aemopaiamioj yxijeTHOCTH H3a npocjtecaonaObo nasiaiLiKaite KoneKTHBne 'h donaajme cbccth iJiana Tepcfaja. One cy y a ujene.y cBoj paA Mnoro onaaca ce CBamoM npmroAOM, oho ce onaaca npa caBrane Ayme a cxBahaa>a. Be3 je c nauioM jmenoM nynjban>y ManoAapa, orno ce onaata npa ca,KynjLaH>y cpacrao. To je totobo jeAami nanan H3nomea>a mhKaKOBnx npanara, npHpebHBaH>y 3aCaBa n t. a cjih a 'iyBCiaBa. TbaxoiBo Ajemo npeaaoa CBe Bame Tajvo 3a 0aBe npapebeae y KyjrTypHo-npocBerHe rpaHan,e AcmopaTBBHe yMjeTiiocTa. Ko\»no3iinaja dojaCBpxe, nccefcyjy cipaim a, a AOMaha Bpjio cnaCo, H3ymoje cy nocTajie CMjenaje ynpaBo 3anapaBajy ao3aM 3a6aBe OHe napraje, moja im a BJiacT y pynaMa. Bjema. Ha OBaiKe 3aidaBe Aonaoa u Tpaiimo h Bamne n Beaajbe ne Be3y 3a npoAajy, Beh 3a cede a 3a AHraiHiui Menio h Kypram, na a Haau der ca bhcokkm ome, mojHMa CBoje paAOBe nomna,H>ajy. 7 riapoAHHM (j)©coM: njecMaMa’ Bpjio cy Jiajeno onacana MOMeimi mamo KaA to noBeK cBe rJieAa n irpoMarrpa Mopa 3amn>y- AjeBojma AapaBa CBaTOBe a jyname ja ra n im a , momy'ihth Aa Ty nfccTOja nema nocečna n;HHn,apciKOMame- JbaAia 'a Ccanaa^paMa. AJOHCKH memajl httct. Orape cy Be3HJbe 6aae Hea3Mjepno Mapjba.Be a MycJilHMaHH oBAaimbH, nanMe Bebama panjuara ycrpajae, Aa cy nam a Ha Mjccenana Be3Jie a TicaJie, CBerra, MMajy Ty AoCpy cTpaay, hito cy y mhoto neMy a npejbe Oa apejie no cny CwKjiy aoh. Bpjro 3roAno IUTeAJMtBH H CKpaMIIH, IUTO JKHBe npHiMHTBCBHO H 6e3 mapamTepfuue HapoAiia .njecMa Hamy MaipjbHBy Bepaomoiua, ny®ajyhH 6ejie nape 3a npHe Aane. a a jb y : Oihh He BOJie boiahth dpary o aniiiTH'M cTBapniia. ypaHii.ia AjnyHa ajeBOj«a, o AneEiHoj Al»KaBiHOj 'a 'KCMyHajiHoj nojnmuin, neb>ce lipnje 3ope. h npuje ca6axa, y TOMe CBeMy noBOAe 3a itojaM deroMHJin xoyoM u Ao caOaxa hcthpii caxaia, paAH onamo mamio My oBaj iipenopyiia a napeAH. Ao caOaxa ,UBopc nouchajia, Orora 3a napoAHe 3acTynHHme -6iipajy o«e, moja A AO cyHua boa© AOHOCiuia, cy Mano noBHaTH mao jynanjH a ila •^Kfanmfa hotomah KaA CBaHyjio h cyime rpaHy.io, h moju cy Mano xoijacTH. , OHAa uypa bcpbe«!' iipnxBaTiiJia, HIto ce nam npc-cBeTe Tane *y TOMe-je^aneT apII ya bcpbeib TypiHjy noTCKC, «ayTJiym 3aocTao H3a Apyrnx -upobhhahja y oBhim mpaIIoAiirAa je tbhko raacoBUTO, jeBHMa, jep ochm ' nemoJinme Bojne raMHaaaje Haje Te jo dapy npo6yA»Aa MajKy. 'CaJIO !HMKaKHiX IHKOJia, Kanto CBeTQKHX TaKO a B(‘pCttvHX. |_ , „ HiiTepecaimio je, Aa >cy Oora.Tama y paHaja Bpe. ^ P ^ 3; P^JiaKOBaia rpa;i.cma a cejija'ima r-ea. CoMena y Mecro MCApeca a yniajiHiHTa OTBapajia 'a čo- A^jaJina je nonoataj Myc.ia.MaacKy >meHy cBC3ao 3a — -sa^vatCanaMa ---------«------- AOTapajiif mojemaioe .......ii" iqyhy, moja je 3a H>y aiiTaB cBajeT. y TOMe CBHjcfry raTBiM Temuje T0H<5eJiy,ieiH)e, a noHagBMme TapamaTa »6eKTamajcKor< oaa BJiaAa. CBy cBojy cnairy nocBehyje Ta aceaa HaBoh AjncBaiaj oob'ih'ilk uocnoBa Beoy, y KOMe je npaBa peAa. Tamo đa npimepane a Aamac aMaa.e 6eK.TamajbKe yMjeTmina. Ta ce je yMjeTHOCT Morna pa-imiTa ao TeKaje y TeroBy motjio o6cm.p6jbaBaTa jeAan HHTepHaT Bp.TO BHcoKor CTeneHa caao 'noA yTjeuajeM Oj^rjenTa, uho ce aajSojbe oeaaca no MHoraM MOTanaMa, noja oa 200 y4eiiB!Ka, itaA 6a ce to aMan>e ypeAHJio a kra oy 6e3yBj'eTao acTouaor nopajeiuia. Ocbim Ma«Tmx njiene 6a pasBJianajie MjrTOBejiaje. anama y moMno3auaja 6oja a yAeuiaBaH>a npeaa BnaKamo je Aaauie oa BajKa^a oBOMe iraTan>y -no- CTHTOM yitycy a cxBahaH>y y3opa cy ocTana bctb, tg CBeh'aBaiHo Bpjio Ma.no 6pare, hm.imo AaHac tck l oa Ca ax Moma MapHe Ayme MeinyTa y KojyroA cmyxajbaAe Meby Myc.iEMafn!Ma, Koja ce 3Hajy noTaanaary B©3a na OpajeHTy. caTa apancmaM cjiobhm8. Harne MycjiaManKe Be3y Ha bePbe^y; Obo mrraibe 3anaibe a caAa n m opa jeAaH Bpno IIpeA ibOMC je bepbc4> OA MeppaHa, KOMnnamoBaH npo6neM ynpoBc aa to, hito BMaMo jeHa bepbeij>y capajcBOKO njiaTHO; 3B4ay a Bepcmy yemaBii:iy. Tamo ompyrjia A«a mby pyuH joj Hrjia oa 6ii.i>ypa, jraoaa Ayuia roBopa opncma, apiayToita, TypcKa, abh H y nrJiH BeHeAHHKO 3Jiaio: napcKa, rpnKB, 6yi'apoKa a njnajbO.T kb , na je saio IIyHH 3JiaTO no 6njejiy njiamy. TeuiKo yB6CTa jeAHHCTBeny HacraBy a oMoryhaTii jeAHam nporpec koa CBajy. a to no hepfcery ((Jjhho OTKama AOMaha naMynna 6e3) JKajiocaa je nojaBa nanomoa Meby. MycjiHMdHBMa a y cTapo A'oCa y3aMajia cy a Tanmo Jianeno tkhbo. to, m io CoraTaiua naro;Ba^jy npocra cnor, nema 6ojPjebe ce Beee no cbhjichom 6e3y, mao Ha np. Ayre Bcxryjy cpncme uiKOJie a Haymy y onniTe, aok ona JKeHCKe Komyjbe, Mapaae a jarjiyna. cr»oijy Aciiy aiajby y anocTpancTBO a y oBAamibv Be3e ce cbhjiom, 3JiaTOM a 3naTHO-M jkhaom (Te(jipaimyc]to-MaicajoHepcKy mmojiy. jiom). B©3 je ARojaK: 1. B e3 d p o je M a n n B e 3 n o 3a/ro y TproBanmoj initona aMa caMo jenan jk a a a , jep Be3HJba pa'iyaa c TeKcrypoM n am a aMycJi'imaH H3 Caaijama, y raMna3aja oner caMo Ana, iicamo 6poja Hvane ocnoBe a noTme a 2. s e 3 n o a y ii])ciiapaaAKjH Hamora. n a c M y , jep Be3HJba Hajnpaje HanpTa ypneK ( mothb) Obo je AMtne y rnaanoM cnama Aanaanbera Kyji- no Ce3y a de3 od3apa aa a.eroBy TencTypy Bese no’ Typnora CTanna MycjiaMaiaa y MameAOHnja a npyma Apreimy. Beg no nacMy je nyao namaia a He TpeCa iiieponoKTBBy a 3a 6yAy^n6cT.*) oirojrame ycTpinjbaBOCTH mao moA npBor. Ana Harno Begfajbe Bone 'imam bo3 c 6pajeM, jep bgc nacMOM ne '.i *) rivunavio oi.aj s;iaHaK Ha oaiobophoct nHCu,a, jep y TOJiHKor napa. TpaTiipaiby OBor nuTana imacMO APyro MuuiA>eH>e. yp. JKEHCKIT BE3 �Crpana 222. I t a l M M je » je H » « (“ «*»»). y * a c. jrmin ii najninjii jeflniu;, urno » W l « i mauite moiv ,, ,noc.j'iirjiy jeanno r. 3®. »X»ii6ajinfrexH'HiKOM«. Mv&iiimiaJKC ne ne.i.v MUKpcmmaM icao mune ce'iKiireo u ru .IIITO t e u j y Miioro ;u»yriix floaona: My ju o P a K je liajoOmiiinj* a yjeAiio n nojnaca D ira i'iemi. limuni *y je ot.v ai, mito ci»joM niyim.nKaCTOM TMHIIMM. MOJ« IlOomje CTKiail.OM H Cm.THTaII,(,1I u,-ima. noTcjeha na n.vnmmie (pemcTKe) na licnin-irnMa v MycjiHMaji*nM i:yhaiMa. lio 'ni.yiiK>nK.y ev mocto imami inim ie rpaifinne, cać-'H', nviiiKe. nVnne ii t . ,n-, a tomu « m c oma* w » min« a '-MCTini ea>i Hmimu# »y K>u|K»y ,W * u . ‘v (inoi’ e.uy'iajy iipnna3yjc My.mećai; jiemcane na nailieav. li'a ^ a n <!•. Ona je TexmiiiKa cJiiiMiia. rojHKOJ, ca-Mo uho ce oiijje lrapevK.v cywiiimie » im e, a lipeocnuie oin.iiiliv cBineHHM KOimeM ('paoHJiuT). IlaoiiB je aomao no KaAa'iwJ),v, je.'i.v o;i tyMyheHor hahtkot Tiijecra, njto ce neie na .vrpiijaHaj ;iaMii,p.'iRjii, Te liivnriir ,;iyphm raiiiKUM Miai.aiinnMa. Orno ce je.'io oTin’iiio je;ie ya Be.ni'Kii noć? PaMaca.ii. PaiM.Ba.py ui a je TeximiiKa, kpa Koje ce nr;e npeiKo je.iiie. Ainije ir.ni biiuiic n a m a '» iinerajy Kjialrn inu AVJbii noAoirir. Koju 'Uine JncHie <)>iir.v]n* ii npvre. 4. ( t Ilarmn uy je o ;n «i;inaj»vj|T\i,.C<’,mT;or Tiijecra. Koje je y Tenciijii iioiiapauio na sai^ijTiije (Tpoi.yTtMHii)jLlli liJ’COBO. B iic e p u iiK . IIoa TiiMhrMeiiYM^4ia:tyMM..|<‘i'.ajy ee cacBHM cimru. iionyr u r>o;i;>BH, Trtiji/iNii uyibaBajy nehc n.’ioxe. (■TaMfioJicKii raiV an ru to i|5 | K'jHiJhbđia. c I II.t c t c m i pa.. C'iiaj^*>c rajniiia ,thjj'lrjt n 'iniHir ii.Tm‘Hnny. IIma jom Miioro | i-t.'i u11uru x Texiim ;n y n«ty; UTU ce MH lift MO/KOMO (MI*ljl‘ .IbllM, norav-e r»ar.in'iiKao: b ft p e u ni j a (n panau u \ up una u). 6 e j 6 e p ck KojM ca Hoiiyibyjy .nelie il.rc«!*™ t m-c t r n a (ooh'imo liuiHJiraibe). nariiM a e ^ Ha y . i a m y, ;u«p p K n a .ia , jep 3a je;pry iicnny iiipnxT.uha (>h.ih\ico ih’irue) u 'iRHir ciiojKViiiie Jinirnje h t . }\.r. Oivife lieMo onoMeiiyTiH n i.'epan.e, y komo c.v mvc.iii'Maiii.e upaBc y.MjftTiiime. Kepe (’inince) ii.iery ce TaiH.KOM iiiH.ftii.lioM Rr.ioM cuujaibOM pa3imx ’Miopnka, Mothhii y Kopa npJio cy Tiora-nf h .nijemi. Cnai'R HMa ii cBoje moceoim HMe Kao: Kpmio poiTijio, rpaidonainuh, xaMaj.THje, .TeiiHipHne, fiaMjiiue, pvrnnc, dexapi;e, mhiieuvnie.- (JnrrnpHHe (iiajcmuiHje KepHne( u t. a . Motiibh M^MiRMmiCKor ii.yiiicK.or iiena kp,to cy picci'ii'inrm. Haj'ienihir c-y mothhh im ('»H.THHCTua. Apnehe. rpaaie, iiBHjehe y caiwnjH, pa-iiru .thctobh h t . a ^ Myc niMaiicKOM /Kciickom ireov ii]Wiicanyjy ce 'ieCTO If MOTHBH H3 /KHBOTlHliCKOr HapCT.Ba, A'liKllKO eT|K>ro (t'h. iiicth'ikh. Myc.iHMaiiy je c.Tporo uaftpaibftiio iipiiKaTHnaTR /Kune cmopoBe. na je thm 3a'iyAnnja iloja na i>e;ionm /Kimonuiai. IlpeTeirtiio ce isećv •i.VKcy;uift ii.-HiKmriLC: irayir. iiaiiaranr, i;ana,pH!iian, ro•I.vo, COKO, a R ciiOMftiiyTa y ua<l>e3y ay ;ia je 3acTa.ii no Kn.i;;itii JiTHiia, iiaAaJi»o .Tar>yA na boar h t . a .: J p Ji' th Apyra Bftanii jarjiyK aaJia? •Ia caM tii ra h Ji.fiiiinnra Aapa, Nlm na ihOM.v TpH/iftrcT h TpH Jiasa, Ha cpujp^i cocjia Mc.pijaiia, H Ha co<l>ii flpBiie 6 u;(cmobo , Epol 14. T A JP K T . Ha rpauuHUU Tima ccBjiaJiHja, Tyi»iicii cjOA'i. a Typcim Gocjcjui. lio iilliliM, ICiliKO jo ^OCIljl'.'ia JTHđtt, OlMl/j CIIMOOJI l.ipinhii'iiH'inta MLiby M.vcvii'irMaiiieKe uonnJia'iKo Mamue na iKiniOTHibcTiia, tu'i'ji je ;io;i,yiiiie npjio pnjtmai 110jana. . Mocro u«ie k i«0t,o (iinyn). P&ao je MycjiH.MancK.il crmOo/ i painocTH. Ila;uube cy noimaTii motritu icao: T,y.i»oe mmh ijaMiija ca ce.imnjaMa (itHiipocn.Ma), a iipa.iioc.tiumiiii yno],cbyjy omij yiwiwt ca ;i,iWi|yiiiMa, caxaTHcyjia, <k;hhorem-Ka ivjiata, uiaAepBaiii ( u o a o c k o k ), ii.iacnilui, opn e niHije'itiM, ;iyj;a'nn ir rpaine, 6uciynciirr (aMaj.unjc) . u t. a . lio MaijiaMUuMa u jar.'iyn.iHMa ncaoim cy KiiTKaA y apaiičKOM iiMCMy parnim ajern 'ir.i icy<paaia. L!e;iy ce H parnin trjic.vmh. JljenojKa hu naporne njoc.Mc ueue u ;iaje jyinaiK.y w«m iy M«pawy, y Kojy je .vuenaa Tii.iey-Me, ;i,a My. yoojirrD Tane Hay;i;nTir ne ii a wy flMfi o;i ruiam »iaxjmMyl . ^ lflW j« 1IU HjOj flO 'flCBOT TIIJICyMU, ,'la ra K.vpuijM npiiMimi ne moskc. »A viih* b.vae.'i« (čnj(Toi;a juniora) ypneK cBanano je. .. KaKo My Beh u n.eroBo im e KaiKe, HAeajioiM obhx ypHei.a Myc.'iiiMaiioKe BoonJbe riHĐ/lHT. np.'Ho je Gir.'io ooii'ino ojim m toueko ttuubc nnpKoje iiaqrajo OpojeibOM JKHii,a -irjm TK.an>y. r^oit j$ joui ]»a:iajicTa ocnoBa na cTpaaiy, yricirBajy ’co 5pojeii.evM ii. min n a ochobr paoJiH'inn ypireim irajinooojno.M lipeljoM, GojaJiH l'n.poM, cbujiom ih 3JiaTOM. Oiia je T(*xiuiK4i c.’iH'nia mapajby hHJTHMa, cumo urno ce paa.nn.vje y.’tomc, hito ce na cacTaiutH'Ma VpmcKa h. iu fioja. r;ije ce oenoRa iipeKHAa, y iiuiviHTy na r»«iy y;; iiiapeiiH vMpa'K yMohe iiHje.iiom lirapHiioM h Tanka naMV'i'iia ’h'.th Jiaiiiena iiorna. Pa;ui i w a je y To>j impjnrra nnje.ia iioiipiiiinia 'JioiipeK.n^’ia ir ncMa iihth uiyiubjaia ima ooiiioBy na caKjraiHimMa ;uiajy ypnei»a, Koji* na.iafiiH;Mo na hH.’iiiMHMa. ycjbefl cuTimiie sitmia KTOTiib je Ojiojeiibe u yMCTa-n.e, na je iiH[Ki'HTaibe irp.io ciioj» jra;;. (Xic<>HTo Meb.y MapaMaMa erapHijeira jna-Aa iiaJianR ce Aocra KoMa^a ■ca iijuio yiiycmoiM, caujmiieiro KOMiiiononaiioM C]MiaMerrwiiCM. Ochm Mapa.Ma iiH'p.uurane cy M Tionihe, KojiiMa ce MycJiTLMaimci.e ,Tijeiii>jnc na yjniHH iiOKpiri«ijy a h Miiore Apyre croapai. Hajo5ir,MiHj,H cy mothiih uiapan^i mip.am’OM, Koje je iiajioA ii poimao ca ca r"i,hocth ca iioje;q«iH,M h | k>a McTHiMa Kao: 6 a j p a m h h n, 0 ayi,e .M, c j e i; e, m au a i ie , jio K y M , iia a r y J ie , n iH iu a f > y x y p ,u a p - Cli a H T. A. • ; ' PacnnMT. IIiijMHT c Texim,ntor rJiCARinra mije iie.ro upcra Bena na TitaJiamtoM crany .Mjecro na bpeb''<I>y, a itmcROM paci 1.1HTa nainH'Ba ce ’ vU|>yra TexiiHKa, Koja ce MO/Ke cMaTpaTH Ko.pa.ii.eM (’iRHKaibCM) na crany. y.Mj«*THHii,a pacn.mrroM niK'Ma Hpre>jty cnora opnaMoirra, oiiAje r;ije nan.a, ri;ajybH Tjeiuii.e BWKe hhth oniione n.'iii hx pacunniie im nmpa h.uh yuca oi;aini,a li rano n napa ohthh MjreiKaCTH opiiaMOiian’, icojn nac cjeli a na lcepe, �fepoj 14. .P A J P E T . Ono je Bpjio ToroTain paA h pnjOTKO je itoja mtajba p.jeniTa paori.'inTy, na ce oGeir Tora n niil)ajy pnjeTiio onanme ncaainne. Obojimco 3a caAa o a»es*y iiainmx MycjiHMancKhx Beanjba us rpaAa h ca cejia. Crpana Ž23. 3. II6 a uji a. ii. Bcao ce iictom Texiiiii;oM aiao u iijioiiJian ćaMo c Jiima. 4. 11 antp cth .u a je oo;i., i;oj:n ynaiq»eT npeJiaon ll[MiKO 2 AO 4 iKHU,e. . 5. 0 Kii ijiip a n , Bese ce ona-jameM jieTJhHKa y aG.nuKy onnpnpa (Jiaim,a). Cen>aMKM bb3. riocaBCKs Be3. ftoTJie aok MycjiHMan<Ka caB MaTepnjaji 3a cBoje Boa'n'no Kynyje totob y TproBpa, ceJbamita cbo, iiito Onaj ce ih« ne pa;yimi;.yje uh y mom oa anora je y paAy iioTpeGnTO npHpoljyje caMa. Ona npnpebyje »iiciipjijcKa« ca cJianeiicKe .OTpaaie. napadu rara ce na Tman.e Byny, Jiaai u KonaiiJhy, a y ripnjanni.a npe- aiia-i>a y obom nesy mjioco ani;o.;ioi;or yTjeii,ajia. Bene Me.ua aok ce je bhiuc rojn-na cnHJieiia GyGa h- cbh.iiv. ce čamom j;yjib'ivjioM, iiperesRHB y upnoj, 'ieoro c.aMo fb©3MHa cy noiMaraJia bjxiio jeAiiocTaraia: rapovn h y npiicnoj Gojii, a itaTiiaA h y oGje one Goje aajtviino. hjih rpe6no, Tpjinpa, cTyna, >ioi]ia.ibHii,a, rpeGenu, rapOpiiaMcii™ cy Bpjio paaHOJiHKM h fioraTH, a ’iH ce Gani reaito, iipecJinn,a u BpeTono, nnTJinh, 'ieicpK, lcoaonpaT, OBAje HajOojbe H3.pa3yje‘ eipeKaT aprnaMOMroiM a Goje ctah u pa3ne cryine. cy cacB'HM Hyarpe;uie. OpnaiMemar ca.’i,mi.anajy ya reoHama iiieiimcMena cejbaini;a crBapa y Bean.iia'iKoj MeTpajic-Ke mothbc iipeTentno cmiJiHnoBaiiH mothbh H3 yMjeTHiocTH nemio caBpnieno. Y Be3y Hi3pa3,yje ce 6H.nniHCTBa: Apcehe, ujBjeroBH, pyvite, KapanupHJi, Jia.na, najGoJbe GoraTCTBo Ajyme h iipnpolena a ^pouktoct Bohe: jaGya;m jq>ymKe, <H^AaJbe cavin jihctobh oa konaine ceocne siceHe. Ceocavn sen nooBe je pa3.iiH'ian oa j'Hx cy hocto cjiO/K'Oui’h 'iHTanH opnaMemu. Mnoro je neoa MiycjiHMaircKe Bearoube. Hama cejbanna uMa Miioro Mojnca y3CT0 H3\ jkhbothh>c.koc papcTBa. BaumiJbiieo ocjehaja sa cnMeTpHjy, ipacrioipe;^ h y.npano ;piBiiy. jr^ iii. ce y 000x1 ne3y jiajiane ronx)Bo cbb eaiMo AOMa.he xa:pM:onbjiy Goja. Ceocna BcoHJba ne tcskh, na tii\ i ;ut vicuixyBH«»i*s4iaTKa ham ryciia na boah, kokoiii, o]k»3, it'OiCTHrne janc AOKopaTmain eijienaT i;ao ^cjiHManno.. koh>, i;amca,a aaje.Anoc lion.ainHKOM, nac h t. a - J ohi ona Geccnjecaio HiAe Aa-me Hi crnai>a H]iiABiWuya.niiio yM- je nannMJbHBHja nojami y obom neay jeJion. J1?> neAanuo G’h.io je y obom \p a jy jejiena, a n ca'Aa ce i;arJenuiHKo AjeJio. < Oina Be3e caano na pyiiH, Aaic!ie'Ge3 a,a^_ -naa AoroAH, AA rAjeiiojn noGje.nne na c.naBoniciivix jion ypnene pa^n nehuM ^Hjoao^i jr.i rJiaBe. Qna je/fic- BnniTa h npcruiMBa CaBy. . i'A!iyn,Honapna h n>y nnje čamila (bopisHkOaro/je n Obu th jonoMonyTH mottibh norje'iy c i;omyjba TOJiniKo MOTHna m napHjan,ujk yf TOMe ne3y. Ona yi^- •narroJfHi'LKor iKearciiHiba- hh neii;HX eivia (3a-BC y oyje y 'tkhih) cbojc ospjehaje h cnojy ;iymy Aajyhn i;;cn'a;py Boe. rpaA’iwiH;a: ^-ol'niia, ManKOBan, OpvGua, <rpaAa.iby, ua „ t. AopnaiMianaiMa jeAaai jhJhibot, nojn mprnia, mne. nanitiiHX jHj)ca cy y rrnx i;oinyji.a BclniinoiM iuieTena, oko HftSKibH h naA^Ma. y <u>eM:y hmq. oporni; ApvK H ItO ceL ona BV«.o,, mhcjI'H H pejijfraje. nope« CB^ra Toraj ap #kh |y,i;ana H aoh>h aho era,na onnhon je imiotohom hmli on je • neKHiX craaioBHTHX TpMHmHoaia-,niiiix upannaa y mo- ^ £ H y M(^ u„ mB pyiiane TffiKobep cy njrcTonn. THBy KiiOAopHTy, oia ce je to jrnojeAHjiH'M oG,!iaoTHMa, p_yKar,u cy oGhmjio oa naiiionaica ao paniena oGhmho Ta'Ko ycTa.ii.HJio, ce neh no ifcoy. movko Jiano paeno- nv.K,ii.h(“irn ca rpii i>m& nosa (ai;o noMa yMerKa), nna31K1TH nonima noje;piiiHx rcipaijona,. ea Ana peAa, oon'iiio y ćnr HT»y JKKte hah i<ao 3ay ncKHM ii.pajeBH.Ma (cajpajenciio ti “ Jiancico xGhh n,nj(‘T(>i«i. lln;ia oi;yre i;omy.ibo n to oGiimho GKpy«Kje) cojbaanie rorono nlniKaico Pjiit i npno Ma.no orpara, HMa no iiokoauko jie^oBa, itojn ce iroro Tamo Beoy. Cne cy i;omyjbe on-para naiGpame. ynpano je mhneay. y B ooiih ce najBHHie Bene y Kpajnnn, aaniM y .'iHina norjietttarn ono Ji'njnno 'h craoKTo SKenoKHH»e y II0MHM KOTai>emiiMa 3anaAnc Bae.no: y llpo3opy, napo- OBii'M nonyT onnjera GnjejiHM Komyjba.Ma, jeAUMOM 'ihto y aoiihiih 'PaMC, 5Kynaibny, JhiisHy h Kynpeey. iuiixobom oAjehoM y Ji.ery, oko Koje ee oniavKa ycna y ejeBei>HOj B ooiih BOJi.a napo1mro cnoMenyTH me- TKannna. OBano h c n,BirjoroM y W h H'AP obo /KchKoja MjecTa yn CaBy y rpaV AHimiKOM Korapy i<ao Man- cK.Hibe y naponi ApKim a pn,jem;io noja aa ooy>ie join KUBan, 'h ^OJiHiny, r^je ce je pamnje Miib.ro bcbjio, a KovK:yx (jeAe.it oa Kovitc h bosoh), h to na, pbaaoM »peMcny. Ilajnnnie H,ny Goconoire, je»p K.poa one MO'iBapne caAa je nio'iejio jeibaoaibe. y X(ii>H(TOBHHH ce aiajimiine neoe y rarannoM, Gn- K.paje.Be Mopajy necro ranimi upnio boa« h Kaibym-a. jicliKOM, 'ipeGnibCKOM h JbyOmi»cKOM iiorapsr (y iro- (>oH'ino onaH.K.e h napane noee iioa na«yxoM h ksa Aoby G.nn;ty njiaAa, onepy nwe h ooyjy ce. cJLCAibeiM ocoGhto oko lIonoBa nojba). /IjjeBojite h MJiaAO JKcne arpny ce ApneiiiiM may rjiaunciM mojkomo patfAHjeJiHTH nam ceJbamai iHKi y MeTTijni cKynnaie: aicicaTwiK.y, iq»ajrtiiLKy, .aa- jiom, aok e.y erapipje skohc inoe.H.ne paun je nampeAno .n'njene, cbhjiom h a.naTOM necionc no'ie.nini(e. na.';ijiio-Gocan<n:iy n y xepn,erBaMiKy cruynnjiy. MyiHKa noujiiba cacToja.na ee je nn KOiuiy.ihe u raHIto ce th’ic MaTepHja.ua jKO.no.pHTa, a AOHeK.ne H opinaMeniTa h TexiiifKe, CToje one ABiije Tioiiube>AH>e ha ninjpi;,HK 'nora.mma, icoje cy Tantobftp no iipcima, a joiii Biiine Horaimue y ra.ha noTitnliene cy Iuitmom (HiyCK;yimi'ne np.no G.nHny jeAna Ap.vroj'KHihjom h njiereiHHiM lccpaiMa), a paljene cy joiui u e.jeneTexiLH!Ka e.f^a’iKor nosa je: noM m.vnjbHKOM ir paciuniroiM. 1. r a j T a n h j ih n p y t a n nose ee y noAopan11lica n T!oimyjba nnpaljena cy pa.KaiMaibm (m.nmi1IOM HJIH OiKOMHTOM npaBliy K.OCHiM GoAOBHMa lipOMa roBa.ii,cm) m rnGiHliH,Ma (p.vGnhirMa); pyKann cy Ha innpHirH hjfh yaHnin, tc aoGhihimo bou naai.nK na .npyn\ Tacjia (Manmere). 2 . n ip o B.ii a u je Đ63 c Ara Jrnii,a. 'Beoe ce c na(Cmprnuhe ce.) Jtii'ija nyiiHM Govnom' a na JiHne H3.na«n npaBii ypn©K. Ha najnmjy je nonyibeno nojbe. �ĆTpaHa 2Ž4. &poj 14. »rAJP E^ A. Hifzi Bjelevac: TRAGEDIJA DUŠA I opet će se polja zazelenitl... I opet će se polja zazcleniti i ocvjetati crvenim ma­ kom, bijelom đurđicom i pokriti žutim, zrelim klasjem... I opet će ih kupati jutarnja rosa svojim suzama, i sunce grijati svojim svijetlom, kiša natapati, a noćni la* hor pričati zrelom klasju i crvenom maku tajnu noći, tajnu početka Vaseljene... .. . I opet će ševa pjevati u polju, slavuj u grmu, pastirka tamo na obrocima naših brda, a odzivaće joj se pastir s visina, odozgor gdje prestaju šikare i goli se krš ukazuje— . . . I opet će peći vruće julsko sunce one gole krševe, a cvrčak pjevati u hladu, vrabac otvorena kljuna stajati u prahu na drumu oslabljenih krila. Prolaziće zaprašena poštanska kola u određeni sat ispred kuće, pred kojom sam sjedio i gledao za njima, kako se vije prašina i nestaje štropota... ■Utim kolima nosili su se pozdravi i osjećaji, tople riječi, vesele i žalosne vijesti dragim i milim ra l’ Aa i>ra- t šljiva kola nisu nikad donjela meni ništa...' .. . Jer je čitav svijet i čitav žjvot Ko je onda u meni, oko mene, tu na ovun malom, prostoru pred kućom, na drumu na kojem je vrabac ,'iučao u prahu otvorena kljuna od vrućine... Bilo je to djetinjstvo, svjjeLi život, koji j e u nama. (Bilo |je to u qno doba provogjeno u kolibi, u vino­ grad u, u poljamici načinjenoj na stupovima, pri bridu, u duhanu u zraku, igdje miriše, gdje sunce ljubi. I.U ...Jednog dana zaprašnjena kola zaustavila lsi, pred malom kućom i ponijela me u svijet,... .. - U svijet, koji mi jb počupao crvene makove s pitomih polja, okaljao bijelu gjurgjicu i zatro zrelo klasje surovom kopitom; U svijet, koji mi je mjesto čiste rose pružio kupu otrova, mjesto sitne proljetne kiše —^uze, mjesto sunca i svijetlosti — mrak, mjesto lahora noćnog — zlobu, a mjesto tajne noći — blud d ru štv a... .. . I više ne pjeva ševa u polju, ni sluvaj u grmu ni pastirka na obroncima naših brda; • Jer je prošlo ono doba, ijer je svijet stvorio — drugi svijet.. , A taj svijet rtij'e više moj svijet. . . . . . I opet će se polja zeleniti i ocvijetati crvenim makom i pokriti zrelim klasjem, jutarnja rosica kupaće 6h svojim suzama i ljubiti sunce. P|jevati će ševa u pol.u, a pastir s visa odozgor dozivati čobaniou. 1 Peći će vruće julsko sunco one gole krševe moga kraja, i prolaziće zaprašena kola i nositi poštu. . . .. . I maleni vrabac čučati će u prahu otvorena kljuna, prolaziće svijet — novi naraštaji, koji ne će po­ znavati starca, što sjedi na klupi, pred svojim nekadaš­ njim domom. . . , A ;a ću tada sakriti lice u ruke i plakati gledajući kroz suze svijet, koji je prošao i svijet, koji se ne će vise povratiti... Prolazeći pokraj mene, čudiće se i pitati šta mi je, a kad ih pgledam suznih očiju i rečem, da žalim one dane, koji su u djetinstvu prošli — ne će me razumiti.... I moja će bol biti još veća, bol kolja ragiia smrt, — •bol tuge što su me i rodma polja, čobani i oobanka, ka­ menje pred kućom i mirisna bagrena zaboravila.. , I opet će se sve povratiti, sve obnoviti _ samo čovjek — samo on mora umrijeti. . . POVRATAK. Maj je cvUetao, kada smo' se rastali. Bujno južno proljeće nudilo nam je svoj miris, vedro nebo, svoje sunce!. . . . . . A onoga idana, kada sam došao zadnji put k tebi, da se oprostim ti si plakaila. . . Sjećaš U se još tog dana, koji je bio za nas ‘sve, kalda si pristala da budeš moja? Sjećaš, moraš se sjetiti, !i danas ga §e moraš sjetiti kod mog povratka u domovinu... 1 ti, ti si bila ona slila koja je porušila moj svijet, pokopala sve moje nade i pretvorila veselje u žalost! Ti-sii ta bila!. . . l3a li si se ikad pokai;1ala i da li si se ikad sjetila jednog čovjeka, koji je uvijek za tobom čeznuo? Jedi, t o 'vjerujem!. . . "Svjetać je malj, kalda si obećala, da ćeš moja biti.,.. Danas je turoban, tužan dan, kada se povraćam! Koliko de godina prošlo od onog časa? Jesi li ih brojila? 1 Ne, ne misli više na c(ne dane, jer nemamo prava, da nas vežu! Tvoja djeca, koja se igraju oko tebe govore više nego godine, koje su prošle. Tvoja djeca me gCedajlu nepovjerenjem, kakv stra­ nac razgovara s njihovom majkom. . . Ti si tuda, a ja sam stranac, tudinac, koji nema prava na svoju prošlost. Modri koluti ispod tvojih očiju kazuju mi historiju našeg odsuća i ja ništa ne pitam. . . Pruži mi ruku, daj !da ti se zagledam u oči i da čitam u njima sve boli i radosti života!. . . Td plačeš!... Zar nijesi sretna? Ti plačeš! Zoja!. , . Ja stojim pred tobom i ne tražim odgovor, ja ga ne trebam, jer znam, kako je proći kroz život bez lju­ bavi . . . Ja u ovoj čas, kada se vraćam, gladim zlatne ko­ štice tvoje djece i u duši žalim, da su rođena bez lju­ b av i.. . Oh, da su moja, Z oja!.., Ti glledaš u me i kao da želiš čuti gdje sam b io.. . Ne, ne, pustimo to! iDozvoli, da izljubim tvoju tijecu, kada više nikad neću smjeti tebe ljubiti. . . Danas je tmuran dajn, kada bih najjvolio plakati, plakati, plakati Zoja, da ispiačem bol, da zaboravim prošlost, kada si drugom ruku d ala... Pogledaj me smjelo i reci: Jesi li me ljubila? . . . Ali, čemu to? U ovaj čas pruži mi ruku, dragu ruku, koja je posadila u mojoj duši neuvelo cvijeće lju­ bavi . . . Suza de kanula na tvoju ruku i značila je s v e . . Jer ona je svršetak svake sreće svih radosti i — života! Zoje moja! �Spoj 14. Ata Nerćes: »rAJPET« ' \ 1 IZ „NOVIH LISTIĆA" Oganj. _A opet sam počeo ići Avdagi, da mi priča šta kože plećka. Ove su novine naime, izgubile kod mem'e svoju vrijednost. U istoj vijesti nijesu saglasne i mene to već hoće da nervozi. — Kazuj, Avdaga brate, šta lima? — Oganj, moj junače! — Kakav oganj, ako Boga znaš? — Oganj. Oganj, evo vidi! — d Avdaga mđ pokaza plećku i označi na njoj tanki kraj kako je zaplamio. .. Došao ja kući. Žena odmah izletjela preda me i gleda nosim li pod pazuhom kakav paketić. — A gdje je haljina iz Modnog Salona? — začu­ đeno me pita žena kad vide, da ju dolazim kući obje­ šenih šaka. — Drugoga 'prvog. Znaš ovaj put imao sam pre­ više . , . i ona me prekide. —: »Drugoga prvog« mi to tvoje ev’ ovdje izlšlo... Vazda »drugog prvog« nabrajaš, sav se svijet nagizda, a ja osta ko kukavica... i stane žena da nabraja. Tada sam »u živu vidio« onu našu poslovicu: »Jedna'usta, , hiljadu jezika«. Oganj, oganj! Na uru pade rm Avd&gina plećka i odmah otrčim opet njemu na dućap. Kažem mu na što sam u kući udario. — To je oganj bez plamena f— reče ozbiljno Avda­ ga i zapadjefremio razgovor .o tpj vrstirdgnja. I Avdaga mi dalje prietfT Ovaj sjećaš li se*ti, kada si ti ono'meni pričao o Kolumbu i otkriću Amerike. Sjećaš li se čime su se Evropejci umiljavali dLMjađma i na što su ih mamili. Donijeli im sviralica, memđžuša, mrodalica i drugih sva-, 'kaikih džidža. A znaš'li ti šta je nama Švabo donio, kad je došao nama u Bosnu, da nas nauči i uredi? Donio nam raznih šiša sa svakakim pićem, donio cirkusa, tijatora, kina, švabica, barova i t. d, mi volimo dždde. Vi­ diš li da se danas džida svako* muško, ženskoj Sve udarilo u modu, Ko nema mode nemd nP »oipelizacije«, kako K se ono kaže. Pa nemoj* se čuditi što je zbog toga i u tebe u kući »oganj bez plamena«, toga ima u sva­ koj kući gdje god ima muško i žensko.« Malo me Avdaga razgovori i ja mirno odem na »korso«, da se nagledam naših Idžidža t. j. te lažne ev­ ropske civilizadije,.. Svjedodžba. Dolazi u školu Salih Bećirović, poštarski službenik i stidno kuca na upTaviteljevim vratima. Ulazi u kan­ celariju i pozdravlja. '— Sta je* brate, koje dobro? — Došao, efendija da mi date svjedodžbu. Ja sam, znate, službenik na pošti, pa sad kako je izbila nekakva nova naredba, ne daju u plaći napredovati dok im ne priložiš svjedodžbu makar osnovne škole. To treba, vele, onima u Biogradu. Pa te molim, efenldijja, ko oca, ja sam oženjen i imam četvero djece, pa ako im tu svjedodžbu ne pokažem, mogo bi još i službu izgubiti, a kamo li, da štogod na ovom vaktu bolje prođem. To govoreći vadi iz džepa duhansku kutiju i meće pred upravitelja 4—5 cigareta »Neretva«, koje je za nj mahsus kupio. — Pa jesi li ti, brate, ovdje svršio osnovnu školu? — pita ga upravitelj. CtpaHa 225. — Nisam. Ja sam znate rodom iz N-skog sreza. — Pa jesi li je tamo svršio? — Nisam. — Pa kako onda ikako možeš tražiti svjedodžbu, kad ntfesi svršio osndvnu školu? — E, šta ću ja, brate, kad md je sad traže. Znaš što je nevolja. Pa md ovaj rekoše, da ste vi dobar čoljek, a neće vam biti džaba... To govoreći, nesigurno tura ruku u džep i prih­ vaća se za novčarku. — A znaš li ti, brajko, što je Zakon, što je Red, jesi li ikad čuo za to? — Jesam, ali znate puno se nešta more kad se hoće. Znate, to i na drugim stranama biva, a ovdi se radi da vi pomognete jednoj siromašnoj porodioi... ■ — Razumijem te ja, ali je to sve džaba. Ja mogu ono da dadem, što je ko ovdje u školi zaradio. Ko nije šijo neće ni požeti. Ja ti, brate, nisam kriv što ti nisi išao u školu. Ne mogu ti ništa pomoći, hajde pokušaj i traži drdgog seJameta! — to reče upravitelj i opet poče da svoj kancelarijski posao da vrši1, a siromah Salko ostavi školu tafući krupni znoj sa čela. Došao Salko među svoje drugove pa im ispriča sve kako ja p«Qšao kod traženja svjedodžbe. Tu se našao jedan mudrijaš pa će reći: »E, moj, Salko, moja budalo. Ti dobro znaš da podmazana kola ne škripe. Što ti pred upravitelja slobodno ne metnu makar tri deke banknoto po 100 dinara), pa bi vidio što mu pera stoji škripa. Ja znam da ih ti nemaš, ali pnodaij štogod, oa dođi do njih. t&J*- Ne ide to, duše mi, — dodadie drugi — i Maiko je to probao, pa ga mal’ upravitelj ne zatvori. Nego, brate, traži drugog selameta. Jadan Salko ostavio poštu, pa hoda tužan po gradu. Neko mu savjetova, da ode kojemu narodnom po­ slaniku i da ga zamoli za pomoć. Oni su sad moćni i ako hoće mogu svakome pomoći. I Salkc evo jedno jutro pred narod, poslanika. — Kakva je tebe nevolja dotjerala? — pita ga po­ slanik. Salko mu na dugo i široko sve ispriča d pruži ruke prema poslaniku, govorbći: »E ti m/oreš ja iko, molim te ko oca, pomozi!« — E, — misli se narod, posalnik — 4 ja ti brate u tome ne mogu ništa pomioći. Znaš ti onu našu staru riječ: »Pamet caruje, a snaga klade valja«. Ti sad mo­ žeš naći kakvu teretniju službu jer nemaš osnovne škole, a da ti i djeca ne dođu do iste nevolje, barem sada nijiha škoiuj. Danas, brajko, bez škole nema ni službe, ni rada... I Salko Bećirović ode i olii ovoga nujan i žalostan, misleći u sebi »kako miko ne 6e siromahu da pomogne®... PnjeTKo hum cyhyT Gyme Tybn rojin, IIIto th oiiH ne BH^e, to mywy He Gotih. * HasH đoGpo, MyBaj ce rp’jexa h cpaMOTej Jep th ono »ina ca.M anao« He BpaTH moGpore. * Kam cy /tamu omGpojaiHH HerojeM BHjeny, Tone BHjiie Ji’jeita «eMa hh y imiujeM MJi’jeK.y. * Ka« BaTpa jrrpme, oirma moj 3a pyry H hch OMjeno Hirpajy no CTymeiry jiyry. • * ' Ko je KaaiiH Beli myataiH, hji’ ymecy cJi’jenoM, Tora 3MHja yjeme h caMkjeM penoiM. '. j �— ĆTpana 220- Sf A .T P fit. M.VC.IHMAHH y APA4 CK0 .T TBP'JJABM _ JeflHo cefcatbe*) — Kpoj U, To je Ono npocT, jeAHOCTanoH HOBeic, MycJi’nMan. min AOBOji.no 011aca.11 aa AycTpnjy. H ita^ je oui r«io aaio'ieai y Apa^iy. je <111- onoa- 'W yi -cy iuuiiy u.va01Uiy llOACJIHJIH HIITCJIIUHHITH MyCJIllMit.llK, II.]K>liailCHpaunH 1.110 oajih'Iii.i’h naniioimJiiHcii', oTHViojicaiur Kap 0]>f»n MyxaMCA'0'Bc nepe. IlaiooH iickojih 100 Aaira aajeAii'H'Mcor aaTOMeiiHM- Paonojio/iceibe A.ve-TpHje h njiajora y Boemi npena naiuHM canjieMOii uu,HMa M^čJimfauiCKe uc.jio ;i,oiiOJbiia jaono ce or.ieAa y iMnay xaiiaueH>a umo Kor iKimora yuia.io mh je y o"m luiacTH ob; ic Hncy , y iiHBptiueiia jam o^Mak y mpiMiM AaiHiiiMa H«a aTon- upiiMeibiiBajie oiioj iiotniaTii ii'pifiiHHjri patviBajan.a ’riifa. xaiuiie.H»a Koja cy Mdiory MycjiHMaaroK|y icyhy y ('l>Tia h MycjiHimi 1a. yBepeiie ;ia .n»y;yi Koje oiioMonyx I>(K*ii if ii Kepuerorannir npincpam ia 3a je;i;iiy h.to abc y MpJKH.ii npeMa .vmi.CTa’nrMa ne ;iaocTajy iih aa ,via’ mviiii.'t' nii<m‘.Je;iaiH ne.iin.'n 6{>oj baKa My-c.in.Mana Ky iraa ocm inx (’]>0a, itiacmi y Bocirn cy iui,jx)'iino iiodiiiiK'iini cy ii crpmaiiiH y Horparv paftn am'imna. »npeiiiopy,iH,Jie« OB,y H(|Ko.iiinyiny MycJiiWMaina a.ior(Viymj iioKojiior 3 hohc, H>ero»o ahbho AF-Kan-e aok ••laciioM KOMani;iainy niiibajiie nyKonainK.y Xerei'iHniy. cy ra nper>iija. ni y iio.mu.’iijcKOM :iaTBopy y Capajenv, ’>iiajylm ;ia cy MytvmMaHn om je 'iip 'hjiiikom iieacojrii. AOBOJbiio cHtvijo’JH o uiaii'iioiia.'iHAM.v naini'nx MycJiH- ..Ko ]HiBHja, y mpiie ;iaiie, mpn.ia;nio ii.HMa, iioc.npAiio Mana. hx oc.ioimo, iio'BUTiiomio hcobkom cBo,jk.‘TBenoM iberoKain ca-M, y cci|TeM6py 1914., floaipaheu y apa;iCKy iioj neKyjiTyi»noj pao“H Koja My ce >nmjia c jiHii,a h mpbauy. lia-Kon iipimx iioaiiancrnua uito cam hx ,Y’iih- Ha 1imoma. IIpuTiiM ])OB'iija,Ma caM uocanaTpao Apncaibc ii iio , munao caM ce ca cnoj hm aoGphm , jioaiiaiimi.'H'Ma: ABojune: Aivio (>M6yjia ir Bexyera MyTeBejrHha, ^aAbaom (' vmov.tom, BcxyerroM M>'Tt-iie.’iHiheM, OMajOM nac Bek-pa.XMeT.iii. Oto one. ABojmje ;iyr>oa;o yBepeTuAiiViOBiiheM, XaMH;(OM CnpeoM, Mex-Me;ioM 3 h.ii .ih- iihX Hanifoua.TiicTa H m ie cy y ce6 H ony ;;otiy upeIh’M, Te jcui TpojiinoM^ieTHOpHUOM Koje ;io Taja ne •iir]>a Koja je (l)paini.i>a.ia naviMciior Maba^Kor oojr;yi‘ iio'jnauax. JejjHO Heiia;i.HO HajionabeH.e npup©;«iiđ mit 'pMKVCa 3.iaTIl'HM ORpaTlHlTKOM. je neiJH MyxapeM, '/ hma oa oko 50 rcvnuia, c KojiiM ^"U nd Sie fiihlen sich auch wie ein S erbe?, ’fjiM ce cpeTao y Beorpa;iy jom w 12./ aa npeMe mot iniTao Cih OyM<%na. . .. ba,K0Ba-H»a, a c KojiuKcaM npBHipViafia Hoa aTemaTa — Ja!, o;iiroBaipao <m ma-ivrKO h arce'ieoio non;,. na.Mcmio nap penn y one ;ia;ye je aircana capajeBA1vio r,ie;i,ajyhii ra y omh aok c y ce Herome ycne nocKe iro.iimiije 6mia nyna h npenyiia ih-pTana. ' Koii({iyane m ycrpaRJbene. muftne. 0;uie.KyA ho 6yro- MRua*ie 11a rpiiMace Mp5KH.e y rpHMaicy iipe!ai)OH,a. Je^ipra a <mia Xorev'ijraii je no3Bao y ABopmiDTe jaHCKor cpe3a Taj hcth My^peM jer^ U H iu i CJiTnaji‘M, ynao y KpyiKOK . m.4 ^ hx Bocajiaua y BeorpUt/iy. cne aaTO’jeimKe t. bb. »rapuraoir aiGTaj.iyiira«. BocTpoIlpimniiii ir Apyros* noAe.iiUH cy nemhe c ibime cBoj y0oni py'iau rqa Miu<a Bace na BenenoM Bemiy. Ou je Ta;ia neicaico Tano^iio; .ina.iir cmo fla je neiio BpeMe noc.iyjKHBao cTapamy^iajKy epijcKor xepoja Boje Taiucociiha. Ccm Tora Bubam je na crajHim'ii y Kpyry iroca'ia. oneKyjyhH icpnaiim 15*0111 ;ia aapaAH piniTan. aaiuTo he y Beorpaay, a ne ii;i,e icyhH, 011 6h pa:u$yKao ciioje ;tonpohy;iiio -rane y ocMea h hckcoho: »E iiehy, naia, jkmb oiiaM o!« koa 1ibcra cy, CBaKaKo, 6hjlh nejacHii iiojMOBH 0 HanHoaia.THi»iy'H*đ ^nj>yrHM cJiHnHiiM cTBapiiMa, a.m je y i?iyuiH hocho CKpnboiiv Mp/KH»y na AycTpnjy Koja wy ue.iy iiopo,iJmy rionie naTepa.ia ;m o;iMyxaynpn y TyipcRy. 0;i Tora ^orabaja MyxapeM ce iipcoau.vje y ( ’jV>njy h o^oieRa hckjuicii.inia na,T/Hora ciipoTana. y Apaviy caai ra Hamiao wn*o oaiaa<o otaeBenor Kao h 1912-Te. riimiHao mti je ca ocj*iexo\i noj hm Kao ;ia je KaoHBao pa^ocT iiito mc. bh^ h. Oa cbihx ohhx Koje je noBiianao 11a Beorpa/ia, y Aj»a^y cmo ce iia-m•111 je;(iiiio ja u JeBbe.inh. — IiaKo Teoe yxBaTHUie, MyxapeMe? — Ma, HteiiiaM, opaTe .iparH. Ao-iiece Me baBO npc^ BiiAOB;ian y Byrojiio. . . H wc&m, nepe mh, hh c.iyTHo niTa ce ciipeMa. „. BaTBopiMiie Me o;i.\lax.. . Hch'hthBa.in cy Me 3a CBe... u aa Opfmjy h 3a Beorpa.;y.. 11 aa Bac CBe... — Ila? — oa.M ;ia nac irHi:a,i, iiHcaM ura BHbao.. . lle .’ie.iH bni’- o-ie... ('a>iyBao caM mopcTihith h boc, a h cerio caM ca'iyBao. . . JecaiM na.na! *) Ouiix flana ^ao je nam rapn;(ii'ii: r. .Tonaii naJinHCTpa y iinaMii.v. r.Bojjr iio b .v un.nr.v »r|uii Ka Korryi»iiHna y A p a n y\ JbyCmaiionhy nyTopa mm cmo /i/iCmjim oho norJiai<a>c jom hm py* kumiic A. — Yp. ji-miii aaTo'ieiiHUH ć y o'icaAina.im iiciko horo napebeH.e, HOBo iicKyineH.e hjih naroBcaiiTj iiobot Mero;ia nociyluuba, Koje je yno.peAO ca ii.eromiM TH(J)ycoiM 11 ;i;pythm 60,1011 m ula Ma vM'iioJKana.io Kpcra’ie 'ma MO'inapaMa oivo Mai>ouia. ' » ri]K)’inTao je aKT 0 TOMe: ko oa MycAHiMama jkcjih Aa ctvuh A06p 0B0A.u0 y Typci:y Bojcity. TpemyTaK je 6110 booma mKaa;jKHB h oiiacam. Je;i|Ha neonipeiania i*e'i 6n.ia je AOBOJbiia ah Kipnaao aanenarH cyAj6Miiy My- CAHMana aaTO'ienauia. Ho, y hctom TpeaiyTKy HCTyniio je iipeA Xe>rv;puua noK.*QyM(>yji. B]«o, ApxTaBniM r.'iacom y KOMe je THTpao nie-B u iiporapaibe, yriHTao je: jia .ih to ana’iH iiojHnaJie MjT.imMaiia Kao Typaa;a Ham iipnjaTejba TypcKe. — T. iiyi;oBHH'ie, penao je CyM6y.i nc-npeA cbhx. — Mh hhomo Typu,H, iiHi;aA hh '6h.tih iiH'rti hcMo 6hth, mh cmo Cp6n MycjJHiMaiHH, iioAaniHpH AycTpHje. H ai;o BOh MOpaM'O CJiyiKH’I,H BOjlCKy, TO bcMO IlilH Kao OCTa*iH Bocampr. 3 a rPyi)CKy nac HMuiTa ne nesice. . . H lll>OMa TOMe mh He SlcejlHMO GhTH iyipCKH AOGlKHlOJbUIf. ('HT,yaipja je 6H.ia iieoMa TemiKa. Ocra.ra aaTO'ieaiiinii cy ce caMo ar.ie-AajfH, aok je XeroAHiii MCii>ao 6ojy, a OAMax Hoa Tora :ianeiiymiHir) y 6yjHiui Hajrnyc.HHje, Haj6.iyTauHje ircoime. Thm AamoM, trm ovircnopoM cyA6mHa Myc.iHMa11a 110111.1 a je ymopeAO ca cy;i)f)HnioM ocTa.iHX Ćp 6a, ca c.ivHiM ibciiHM yvKacHMa, mati je, 'iiajKi'i'nTo y jainyapy ■1915., iieraiiau, homco Aa HeMHJiocno koch, y nocTeAiy je nao Bexi,ieT MyTeBcjiHh. Ileniaccr ;iana 6op:HO ce Oiuaj HAea.niiH, HHTeJiHireimm h ceiiTHiMciiTa.im’H oMAaAHsian ca '/KHBOTOM h cMphy. ICpaj neroB Gho je (jiaTaciair. II<MMe AecetAHOiuie Kpnae, jejpie nohn jć Aoniao cc6h. K'ai.o y 6oji.hhh1 ’h irnje Ghjig ' iocthtot naA'iopa 011 je, o'iajiiio r.iajian, arpaGno hcko napne xii06a, icoje My je yii|HMiacTHJio y TH(|iycy HCTaii'iama upena. /Ipa �Epoj 14. »rA-JPET« -_a' Aauia /touuiifc oh. jeng^axuyo. npna ruprnta 'm Cn6a M.vc-iHM.uia y 3aT0'ien.y. Orpana 227. Picotin 'jc bio najbolji k<wij mog’ ujaka Cezara. Pu­ nokrvan, živ poput plamona, kieoš, a tvrdoglav do skrajlio Miiioro H5a TOra iiao je i r O y M o y . ’i. K‘o- nos.ti. .’i.h'ko je lonaj ' jobck x.na;uio tio; i;hocmo ony iia'i*n.y n Odimah Ka upitali: zašto je potrebno dnevno provoKaK0 J'1 “ »©fdb xyMoi) :>a;i;p5Kao eno ciioje o;t.HHi;e,' iie- zat Pieotina? Jer ovom konju manjka vježba da Ka uzjui cBetJiiO'rH onaj CJiy'iaj. Ha jiokoihko ;;ana npen mognem jednom vidjeti, kako ponosno- stupa bez ikaCM'PT lioceTH.’in cmo ra y Gojbji'hhh. HaMpuianeo, ca kvili pogrešaka. Zato! Ujak je s tim završio, ali ija sam o'i'HtMa yiia.!iHM h jihhom jicyrHM Kao ivoraic, on je odmah uzeo u obzir njegove osnove. yimTaie: »IvaKo CToje iiauiiH?« Ha im am e jivuior o," Do vraga, rekoh. Znam, čim se vrati s puta, ovaj ,iair: je jih My uito 6cwi>e?, oh ce thxo oc,Mexnvo u divini čovjek, on će upregnuti Piootina i poći će da iiipouianiTao: traži mladu Chenu. Kao ta.j.-g. dostojanstvenika da ju Ax, ,t,o baiKrn 'h eaMiiOM. Pm.rom ja kojthko je —tiniiunfalno ovamo doveze. Da neće to oma biti. koja će eant thm ja Mopa.M ^a unjoM m.icko, a ne omom paiiiiie se diviti njegovim nabavkama? h'h OK,ycn(M! Moja razmišljanja o svemu teme sugerirao ml neku CeB7ui.iiHja h itejiTJinja na jebani (jmni n otmoii iia’- svijetlu i satansku ideju. MHiH on je iio*!ieo KajiJbMiy M.v'jeiiiinue Tora nanuona.'iTa lje ideja sve više dozrijevala, dok sam stanovao Hor imha CVioneKCKor Jyira Koje y cishm naiuux 'io.tu- u kući ujaka Cezara pa čim ga je vlak počeo da sa so­ Ma nrpa, mccto nyTa, ,nocTa itiH,miy yjiory. bom vuče dadoh se na provadanje svoje namisli. nocjie hoivoji'hko ,nana ca.xpaHHJi.H c.mo ra je;uior U nastavku ove pripovjesti doznat ćete- o čemu sc KHiiiOBHTor /lana. Op.Ti^aTeoKe, ne ana.jyhH „na je My- tir radi. -. . cjiHMaji, ypaj>Hjie c y na.;t n>eroBHM r|>o6oM i;pcTa'iy na Za saida ou Vas obavjestiti, da sam ja svakako za­ icojoj je icpevT,OM 6n.no Harrncairo: Ab ,t,o OyMdy;i. počeo sa vježbanjem Piootina na dvjema stazama. Prva Oc.Ta.HH cy nacTanHJiH ;ta ^ejie n Jta.n,e tciukv te vjnKla preko polja, gotovo ravno sažimana mog uja°yAf'.V Pp6a y Kaaa'MaTHiMa. Mapnje Tepeonje. • " ka to jest* ođsPellevenssieru u Bourgvase, gdje je bora.. _ vila udovica Chenu. Ova je staza vijugala u jakim JOBaH iianaBecrpa. okukama i i>o velikim strminama. Predmnijevao sam da će mi ujak, kad bude sam, poći ovim pivtem. Druga pak ^^stazft, nešto šira i ravna protezala se u sieni aleje drvc- ća. Za ovu sam držao, da će je ujak odabrati da po njoj / dovede udovicu svojoj kući. Jean Bouvier: f -^Jego.v hvalfisavi karakter za cfrjcio bi ga zaveo • da prokaže svoju sreću pred očima svijeta. PICOTIN Prodje jedna sedmica i Picotin jeinstinktivno upozJ ------Kad mi jp moj ujak Cezar Osmond Ocerclii virtini "a° Uvalja dva puta. Ja sam se uvljcrio. da je on potčina saopćio svoju , namjehi da se ženi sa udovicon vicoin mmo upućen i>rema miojiin željama i da sam mogao Chenu, nijesam mogao da priktijam sviojc začudjenjc. biti posve siguran za uspjeh osim, ako ne pridodii ka­ — Ne uznemfuruij se, odgovori ini ovaj odvažili muž, kove izvanredne okolnosti... ova mi udovica donosi nekoliko stotina hektara dobre Prva je briga mog ujaka pri povratku bila da urodi zemlje! Ovaj moj posao nije tako loš1! Sa ovom ženid­ kuću i da smjesti svoje nabavke. Zatim dodc govor o bom ja uvećavam svoj imetak! konju. — — Ali dozvolite mi primijetiti 'da udova Clionu slovi »Kako se je ponašao valjani Picotin?« kao zla žena iznad svake mjere. Kao ptica lje lagan, a ko zec brz! Do sto djavola! nema joj para za liječenje, reuma­ Dakle sve ide dobro, može se onamo poći! Slijedećeg dana, gospodin Cezar Ostnond, istom obri­ tizma. U ostalom ja bućkam nad mnijenjem svijeta. — jan i u svečanom odijelu, dade upregnuti svog Pieotina Vi ćete se unesrećiti sa svojom ženidbom. Spriječfiti jednog zaljuibljietnog da ne čini neku u engleska kolica, pope se na kola osinu kandžijom i glupost isto je kao i poželiti zubima zagristi u mjesec! ode a da mi ni riječi nije rekao. Ja sam znao da je on udario smjerom iz Bourgvase-a Započeh sa diskusijom, koja je postajala pogibeljnom: aii pri svemu tome bila je jedinom svrhom, razbiti ovu po staroj stazi. Ova me je činjenica obradovala i strepnjom sam iščekivao dan njegovog povratka. lakndijašku ženidbu bilo. kojim sredstvima. Taj se je čas rastegao. Noć je već padala, kad sam Nije bilo lako inači prikladna načina tom pot­ čuo škriput kotača njegovih kola i kad ugledah'da mi je hvatu. SmlisJio sam bio zgodnih podviga, sapličući mislima u[ak prispjeo. U kakom samo stanju, 'Bože moj! Izbečenih očiju, svoj mozak i mučeći svoju dušu, ali nijedna mi se na­ mjera nije pričinjala praktičnom i vrijednom da je po­ škripuči zubima, lica užarena od bijesa ;takovog ga vrdih kako bije jadnog Pieoti na sa strašnim udarcima kan­ kušam sa uspjehom provoditi 'Već sam mislio, da se i odročem svega i da napu­ džije. »Strvino; vraški brate«, mumljao je^kod svakog, udarca. Približio sam se da posredujem: »Šta se to do­ stim svoj pothvat kad li mi na jednom — i nesvijestno — gađa?« Ne pitaj, odgovori bijedni čovjek sa kola. Nijosam ujak Cezar pruži lijepu zgodu: sam nikada vidjeo surovije žviolinje do ovoga PicotiNečaće, reče mi on, ženidba namiče mnogo oba­ veza, koje muž mora da riješi stoga sam nakanio da na, a ni beobraznije udovice do Chenu-ove. Pa iza kako je duboko udahnuo započe: Ti ćeš da za nekih desetak dana podjomu Caon. Ondje ču kupiti ono što mi manjka za moje kućanstvo, potrepština za prosudiš s razumiijevajem cijelu ovu stvar: »Bio sam otputovao odavde potpuno zadovoljan, kuhinju, pokućstva i zastora za sobe, prostirača, nešto odijela i t. d. Ti ćeš pak za mog osustva čuvati kuću. da potražim onu satansku udovicu i da ju ovamo do­ vedem i pokažem joj svoje nabavke, koje sam sa svog izmlatićcš žito i provozat ćeš svakog dana mog PicoKm. . ) i : 1 . : ■ 1,7Vi rs putovanja iz grada dovezao. �»rAJPET« OrpaHa 2 28. Pjii polasku sam pošao onim starim putem. Piootin se je pri tome izvanredno ponašao. Sve je išlo dobro. I prispjeh u Bourgvase i udovica me je izvanredno do­ čekala. Razgovarasmo se o svačem i nježno ćaskasmo. Ona mi ponudi da nešto založim a ja sam to drage volje prihvatio. Iza jela ja joj počeh govoriti o mojim nabavkama i predlagati ijoj da ju poveldem u Pellevemssiere. Ona tada prihvati, uspne se na kola meni uz bok, i uputišmo se. Ovog puta podoh širokim putem, koji vodi mamo sela. Bijah sretan. Picotim je kasao kao zebra, da mi je udovica govorila: »OosP'on Cezare, Vi imate divnog vranca.« Ali gle! U prvom se selu moj divini vranac zaustavi pred krčmom »Zlatno sunce«. Ja ga počeh šibati da ga maknem, ali — nemoguće. Udovica me zapita, nekako začuđena: »Zašto se Vaš konj lako zaustavlja kod jedne krčme?« Ja ne odgovorih, nego sam se ograničio da i idailje mlatim Piootma da se jednom već makne na što se je konačno i odlučio. U drugom selu eto opet stade Piootin pred krčmom, koja se zove »Sretna loza«. Udovica stade da opet mrmlja a ponovno ' stadoh mlatiti Picotina psujući sve moguće., Ništa nije poma­ galo. Moj je konj dstajao prikovan kao panj. Bio sam prinužfcren ida ga prihvatim za uzde i povedcm na desni put. ^ U trećem selu ista pjesma pred krčmom »'Bijeli golub«. Ovog puta skoči ddovfca prva s kola i reče ini u nekakvom suhomt tonu: i »Jasan mi je Vaš način života pa se jedna poštena žena, kao što sam ja ne može udati za jednog koji uvi­ jek posjećuje krčme.« v Ne sačekavši nikakvog mog odgovora okrene pete i ostavi me smetena i osramoćena na sred ulice Drske li babe! Što ti Se čini? Ujak završi tužnu priču sa smiješkom: »Reci mi samo da si Picotiina dobro naučio i da si mi učinio bolju uslugu i ne govorimo o tome više. . . &poj 14. SAVJETI ZA ŽElNIDBU — Istočna priča. — Zabilježio: F. H. B. • Neki čovjek nauini da se ženi, pa zaključi, koga prvoga sretne, kad pode izjutra od kuće, da će onoga pitati za savjet. Kad u jutro pode od kuće, sretne ne­ kog čovjeka, gdje jaše na štapu kao na konju. On po­ misli u sebi: »Vidi koga sretoh, ali odluka je odluka« Kad ovaj na štapu htjede da prođe pokraj njega cn ni,u zapriječi put. Ovaj na štapu mu poviče: »Ukloni se, da te konj ne ubije!« On mu rekne, da malo zastavi, da ga ima nešto pitati. Ovaj mu reče: »Pitaj, ali brzo, jer ne­ mam vremena«. On mu odgovori: »Naumio sam se ženiti pa sam sinoć kod kuće odlučit), koga prvoga sretnem' da ga upitam za savjet i pošto sam tebe sreo, to te molim, da me savjetuješ«. A.Ovaj mu reče: »2enc se dijele na troje. Jedina je koja voli više tebi nego drugđrne. Druga je koja voli više drugom nego tebi. Treća je kofo ne voli ni tebi ni drugome.« To reče, pa protjera svoga koma mimo njega. Ovi mladić pomisli u seb i: Ovaj izgleda kao Kakvih budala,, štb mi reče, a ja ovo ne razumih. On potrči za njim, pa stigavši ga reče mu: »Ti meni kaza tri savjeta ,koja ia nijesam mogao razumjeti.« Ovaj mu reče: »Ako uzmeš djevojku za ženu, ta će tebe najvo\ljeti. Ako uzmeš udovicu s djetetom, ta će voljeti više Ono svojeg dijete, nego tebe. Ako uzmeš udovicu bez djece, ta ne će tebe voljeti, jer će uvijek spominjati svoga prvoga muža, ako joj što malo na žao učiniš.« Mladić ga još upita: »Ti meni dade tako pametne savjete, a radiiš nešto kao kakva budala«. On mu reče: »E, moj dragi, da ti ispričam svoj hal i ahval, kad že­ liš. U ovome mjestu su mene htjeli postaviti kadijom, a ja to neću, jer nije lahko po šerijatu suditi. Da bi ih se otreso, napravio sam se budala i okolo trčem na štapu, pa su me se prošli«. To rekavši, projuri kraj n;ega na štapu. CynejMaH Mypcem KnHecKe. E n iirP A M H Cb&ko Bp’jeMe ’HMa pa&, /tanac aopa pana He HcnyHH npaanniHe jjmepaner /tama. riep3H jcKe. Hh £o ’iera nehe aoK’, ko oa Tpy^a čjeJKH, y 3 cKpiTBeiro CJiaro CByn jeppa 3MHja jieacn. * JlacKaBe cy pnjera čujre oa BHjeica 3a jiob Jby^cKHx cpAapa noHajOojba Mena. * Tyba BpaTa' aoahphh caMo pyKOM jiaKOM, Ha tbojum he 3ajiynaT’ ca unjeJiOM uiaKOM. * HflMoj n!peyfpanrnT’, 6e3 pa3.nora jaAHT’, * CaMo aKo Tpoča, ero nycTe xope nape he npio6yA®r’ h Miprae Aa aSoipe, A Ce3 napa th ce koji’ko xoheim nara, Hh onora n’jeMor neheni yunyTKaTO. * C Jtrniia BHji,a A jih HriaK mhoth ce nHica^a bjuuctht’hs MaHa jom Mnom mhcjch XHTehn y JBy6amie MpejKe, r^a ce TaMo yBnjeit <5epe nn’johe CBjeate, Aji’ Kam caMo cian e aceh’ jbyf>aB Bovpa iKrnia Hn M.nam hh crap He 3Jia peli’ uiTa om mera 6HBa. ne bhac. * Jla no Mopy SKKBora r.e GpoflHin 3ajiy/ijy, s y3 mh Rjepy aa KOftnnac, a caBjecT 3a py^y. * CaaivOM Aaay cBioje, na n Gpnre TBOje. * ne CTH&e, Kaja&e je npoJbehe Kpenocni ' roa JtyAn, Koje oneT noHHH»e hob jkhbot Aa 6yj2p . * 0 TeopmjoM rae/iajre a i ce mpanca 3ApyJKH, By;iyhnoom Kao nob, Hetita upoiu-irocT c.nyvrcn. �Spoj 14. »TAJ PET« A. X mc|)3h BjeneBap: CABMHA CAPMAH (JpAiia jronoaiena m Mjia^ocTn). (HacTaBait 6.) IX. Ka^a je Mypnc JaxjanauiHh /i,oiiiao y HAprerpap iiornao je y CBoj cram h Ty Benep HHje uratvzt noamao. A akji, je^Huni 'iyBap BCAHnce icyhe aohho My je Be«iq>y. A npreje m a npornao je icpo3 CBe coGe h Kp'nth, ikh 3ajMjepa©ao CBaicy cHTimpy. PasMjecnio nene CTBapn, OTBapao h 3aTBapao npo3ope, rjie^ao jecy ah 3aBijece y OKJia^y ca TameTaMa 3HAOBa. Jlpa Tpa nyia je AOJiaairo mpem coGy, noja Gnjame 3a <I>a./m.uy 0Ape^ona, ajih je He OTBopn. IilTa he TaMo? To je ypeA«o jeAam iiapo'iHTH ^eKiopaTop; to je CBe iiperjie^ajia h ona, na nrra Gh HMao Taaio rjie^ara? Ho cBaicn nyT, ica;;a je Aomao ao spaTa Te coGe imje noMirecjnio na OawHJiy, neix> CajGreHy Capnan h je^na noTajHa ncejba Koija ra je Byiijia CaOreHii; acejba ncfa mro je ocje­ bao B03ehn ce ca Teipanuja: Aa ca>MO bhah CaGreiiy. . . M Tpehn nyr ita^a je npoAaoHo Kpoo coGe h nperjieA&nao hx Aoniamun ao Oa/purane ooGe otboph j c . . . Je;ian irooApeben MHprec, icojn ocjehaMo y.ia3ehH y iieirpoopaheHe upocTopnje .ocjera Mypnc. BacTame Ha npary, norjie^a oicopo m \uiy coGy, pa nojlaKO 3aTBopn ujiaTa, icao Aa ce je n.aajumo -Aa >ne, mapyuiH Miip, Kojn je BJiaAao y coGh h y 'iHTaBoj KyhH. Ho 3aTB»pajyhai BpaTa 3aB,pHy ce jeAam Kpaj hHJiHMa h on ce cariie Aa ra OABpHe. 3a tilm. 3ajuopH trpala, —/caiAa 3aiuby'ia co6y h y 3Me ceGH~ićA>yii y ijen. 3 a nrro je to y iiHHHo HHje Crno kh caM cwrypan, jep My je A ahji Gho najBjtepHHjn cJiyra Ha CBnijeTy. OiiAa je otmum I y cbOj icaGumer, 0CTaBH<!r ka.jt'i y cBoj micahu: cjroft;' na ce 3aBajiHo Ha AHBamy. Koahko je roA HacTojalo Mypnc aa He mucah o CaGniiH meroBa acejba nocTojaAa CBe japa. HreraBa My npouiAocT recrepcAa npeA o'ih. B haho je npeA coGom AjeBoj’iHny aABOKaTa Capnan a, opomoHiix o>iHjy, c MajicoM jbm M.iaAOM, cToje rrpftA h.iim h MOAe ra Aa nocpeAyje 3a „yxamiieiior opa. Ta CAftica^AeGAHAa je caAa npeA h.hm Kao CBerHH>a ,a ocBjeTJbHBao je ocjehaj AaBiio nponiAe ycnoMene. J\a, Ta Majia necTanma (AjeBojnHpa, Koja ra je npma JbyGnAa. . . ^ a ah je To irrpoHiJio h Aa ah 6h ce CaGmia cjemna thx nacoBa? Morama, to cm Ghah naooBH crpapaiba, uacoBH Gojih, ’iacoiBH. itaAa Gh CBe AaAa 3a oneB.y CAo6oAy, aim ii TaKH nacoBH HeitaA ocTajy Bje'mn. A MoncAa h caAa, HaiKOH CBera hito ce je AorotAHAo mhcah Ha H>era. . . Ko 3Ha? 3a nrro My je OAiamnja to peiuia? JIo oiror nača HHje ce Hnnera cjehao, a oa OHor nača HOKpcAO je CBe Harao h HempupoAno ce cynpoTCTaBHJio H>ero- OrpaHa 229. ah to eroHoaM, ham noMaifaiciibe oaror bcahkot ocjehaja, Aa ocjeni CBy ®ap h ToaiAOTy, kojh ce Kpnjy y OBaicoM HtHBOTy? To je Ghao bcahiko h 3aMpmemo imTaibe, Koje ra je yMopHAo, a Aa My iinje Hamao pmjeuieiba, jep je HarAo, nao Ha nAaTiiy, nao y Gny irpeKHjryAa jana MHicao, Gnnate iiceJba — Aa nocjeni cyrpa CaGmiy h Aa je bhah . . . M aGHA>a MypncGer HHje cyrpa BHiue paoMHiiiA>ao. CnpeMHo ce Aa OAe CaGnara. To je Ghao, Kao HeuiTo uito je cacBHiM oGimmo, icao Aa je jynep TaMo Gnio. 11a uiTa CMera, aito nocjeni npnja/rejbnixy HaKoii Aynce 0AcyTH0CTH? Ona je y U,apHrpaAy, na to ’ h TaKT Apyun®6H0CTH TpajKH oa ibera. Mypnc HHje bhaho y TOMe HjocaKBe onacmocTH iihth lieoGH'inocnr. BHAa je cyGoTa. ^am cemTeMGapcKH, rhihobht h moxAaAaiii. /lyiro ce je cnpetMao h obot nyTa, napo’ihto na3Ho Ha cBaivy cHTiimi,y oGAanehH ce. Oko AeoeT cam H3amiao je H3 ityhe h nontao njemu;e ao CaGHHHHa. CTama. Hmao je Gpoo. I&a je Gmo npeA icyhoM a;poi^.Ta Capnama 3acraaie h OTAeipa ce. Jcvipia neoApebona MHcao 3aycTaBH ra, oah je Gpso OTjepa ii yi)e. yoirnH>yhH ce ya GacaMaice Kyu,aAo My je cppc jane. MypncGer ce cjeni neKaAauiibHx Aama, iiaAa ce je TpKOM' yciunbao ys OBe ncre GacaMane. A caAa icao icpHBau, noAaramo HAe icao Aa Gpojn CToneiimi,e, icao Aa pa3MHuiA>a: Ghah jom jeAam icopaic, hah Gh ce iicmparHo. . . — -H erro ra Beh npeA anapTCManoM, icojH je 3ampcMaAa yAOBHn,a noKojnor Capnajia. Cppe My jeiaaai ’iac npecTaAe Kapara, MypHcGeir crame, a ' P ’ie h upo'iHTa icajyry Ha BpaTHMa, na noBnoint. . . y pacKomno ypeb(aJo|M GyAoapy cjeAH.ua je CaGmiia Capnan jom oa jyrpoc, icaAa je ycTaAa. OnpyJKHAa ce Ha MencamoM AHBamy h GecBjeono rAeAa.ua icpos nposop. BaiiH je khjua naAana. Bii-na je Jbynrra h iKaAOcma. Taico je ycraAa, ripoGyAHAa ce MpeoBOAiiia, nepaonoAOJKena, a Aa im je iih anaAa 3a uito. A oa jyxpoc ce Beh ABa nyTa HaA.yTH.ia; npBo na KipojauHpy, jep joj xaA.ifna imje G'n.ia y peAy, Kojy je na pyiinAa 3a GaA koa 4>paiiaycjcor nocAamHKa, a Apyro — ithcmo KOHTece Ae BponiAHOH y icojoM joj je na HcaAOCT Mopa.ia jaBuni, unije MorAa aoGhth 3a iby noeHBa na Taj GaA. Ho mije Gho y3poK M0/KA& y TOMe, iHTo CaO'HHa nnje moitar aoGhth noeiTBa, koahico y TOMe hito je Meby 3BamnpaAra Gho h MypHc6eir JaxjamaiHHh. Ona je pa^p ibera nceAHAa nomacaTn ce naHenaAa na 6aAy, noKa3ani ce y crnoj pacKoinu, icojy MOry ironpH a^th. XTjeAa je Aohn H3meiraAa npeA mera, Aa je bhah, Aa My ce nojcance, na ica^a joj ce xt!hio npTiGjnHiKHTH, Aa ome, Aa ra ocTaBH. . . fla, hcto Tano, Kao m io je h om c ibom nocTjnao. . . A caAa je h to irponaAo!. . . (HacTfmnhe ce.) BHM OOHOBaMa. A 3a thm AoniAa OAKMiiraija, noB;j'epA>HBo ncrapeno 3aTajyjyhn CBojy A»y6aB, CBoj ocjehaj iracTojaAa npnpeAHTH cBojoj irpHjaTeJbHHH icojn nacaic cpehe. Mypncy Ghao HeynoAHO cjehaibe na CAynaj ca OjiHMnnjoM, ajiH HHje Morao a m o ibeMy ne pa3MHTUJba. Taj AoGpn cBHjeT, Te BeAitne A.ynie, Koje JicpTByjy caMe CBojy cpehy 3a Al>yre H3r,neAaAe_ My BeAHite, y iioco6ilom CBHjeTJiy, Koje 3acAiijenjbyje ohh. Huje necTaAo HAeaAa, caMo je necTaAo BeAincHX A>yAH, Kojn mm ce Mory npiiGAiijKHTH h pa3pmTH. A itaAa Gh om M>orao npirim oBano BeAiiKoj Aynni MOHtAa 6h aiamao TaMo oho uito je Be.iinco y jbyGaBH, Hamao Ayuiy Koja Gh ropiiAa 3a ibera... Ho me M05Ke. .. Je OGhtho he Hecpeha Aohn ic’o nocAaTa ynpaB onryA, rpje joj Th caM otboprem BipaTa. * M.VApap h 6yAaAa y TOMe ce cAaacy, HIto o Heroj CTBapn Ba3Aa hcto icancy. OpaHpycKa. KpiiTH'iap je 3aTo na/iyT, jep My mije jacHO, Jl,a je npmje GoTamnce Ghao pB’jehe icpaoHO. BacpHuiKa. I{b y cnahn npnjeni, aok ce Apyrn iyKy, Taj ce, GpaTe, ne y3Aa y BAacnrry pyrey. �Bpoj 14. Orpana 230. Ti u.via My ce. a<> 30MJfaC camija, XAPEMCKE LIJECME A Emima im ivicahth neho. I’onopHO yAOHnn A-irarn: — CaCpao: <I>. X. li. — HBBJBOTJJHA KJLETBA. AsaiiaM b w * . Mpaic na ae.MJby na^e, . »A EMima, noiiociia naivno! Zla to it|*ochiM, 0u .mi noin.ia na Me?« __H ht Me npocH, iiht hy nohH 3a Te, Hht Me HIIITH, hhth he mo AaTH. y mom ;i'BOi>y K/.JIH voflfi neMa." y mom ;u»opy mwom no,iy nocc, /M e pe/ui cap»po AOBOACHoj, Orjie xajAe, j<wia noTjpnuo!« Ja Aa miAniu .VAonan Ajrare, y (i(> fipeM.v, ra o;ie na no^y. ('isei.ap uftnp: »He 611 naai iioBjecro«. A ciieupna: »II ne fai.no na-M je« Pilonima: Hory vviOMH.'ia«. A ,-ijenep je jrajeaio oroitapa: On ne ha«' cnojoj Cjejioj kavih, Itah on »AC xomi Omop xoyn: »Ihiiiin xoya AO Tpn xaMaj:mje: JpAny nmiiH y no;iy je Canyj. Zlpyry imuni y BaTpy je Typaj, »Homoj Te je, TMHKa joj je CjieMa, TcuiK't 6peMa, a nejane pyr<e«. y Ta ;uGa cuopo AOMftnia, Tpehy >’ae v.eT.ny, OAe mccth APope, Motvoh je njac>iy 3amjc!Ba.na: E to A«Hac Tpn Cnjejia AaHa, J oti ja He 3HaM, be Moj Apam cmna, T»i, jnr cjiana, be a ’ ce pacoiacyje, T.e .mi npyjKa pyKy no jacryKty. Ha cBeupy MH 3e.ie.Ha aoji&mo, KaA je Chjio nojia nohn, "n Otbop’ upaTa, OAiiece mo njerap!« Ok ne. xnio BpaTa OTBopiiTii. Oiict bhmp .nujeiia AjeBOjna: »Omop' Rpim, oAiiece. mo noAa!« ,v aaone MjHCH^joj jarljmr; . Zlo Aan AO ab« ’ioxa >jio^Ta6vTy: y Ajenepa neoene. nannmpe. y »»ima ce M.naban o^enuo, ITa ii Mene y cb^tobcv :inao. j JoAiia MCTJia abi^ nyhe Me.’ia«. • 9 oko Omot mine. .'mjerna EMima: Zlo ,iair AOAnnfmje.mi h«v|>wnn; OirAa lbojni »paTa OTBopno, Ila je ibojuH n ix o ronopHo: »E EMima iionoona KaAjaro! IIIto oh Aoiujia, caaia a ne anaiia V no nobn, koa nnje oeMnna. A.iara joj CHXHp y,immo, KAZiyjT.l. IIoineTa.ia TiiiMđ'ii E miiiui, A ;ui n.iiMa .VAonau A-^ra. y njerap je fiapaj, 3a.iryuiaJia, xajin;0M na BpaTiiMa: »pTBOp’ BpaTa, yAOBan, A.iana! P trop* upaTa, n-poiCH aiene BaTpn.V On lieZ XT1I0 UpaTa OTBOpilTH. Zlo #tn AO Ana 3e.ie.ua Tpamnm; y cBCKpBe CBHJiena MHiivjba. e Kih h a iihuih He HOOHTe KiMine Ceo jaonje, ■Behe naMer EMe MaTepHiie. đ llU lL L II oiKT je :ia to npnicopno, lllTO- Siy A'un.no c&Ma, a ne onana. U ne bijaše najspretnije ni najmiKlrijc; ali ona jc u VVashiugtonu imalia vrlo sposobna i okretna poklisara u osobi Johaima von Bcrii6tonffa, kojega Lecharticr opisuje kao jednoga od •prvnh i najsposobnijih njemačkih diplomata. Otinen, privlačljiv. Poslijeratna borba između Francuske i Njemačke ne vodi član najuglednijih društava, lukav i bez skrupula, grof Berns■e samio primijenjivanjem versajskoga ugovora, okupacijom torff jc posjedovao sve uslove da potajim, neizravno i hladno­ 'aara i Rulira, diplomatskim dokumentima, polemikom između krvno izvodi ili dotjerava naređenja svoje vlade, te da jc ministara, konierencijama, novinarskim okršajima, parlamen­ vise puta izvuče iz neprilika u koje su je uvalile drskost i tarnim govorima itd., nego i političkom književnošću, koja je samosvijest pruskih iniktarista. do sada otkrila moge nepoznate potankosti iz vremena svjet­ U počctkM svjetskoga rata. Njemačka i njezino pnkliskoga rata. sarstvo u Wasliliigtomi postavili su sebi ovih pet glavnih Jedna jc od takvih knjiga i djelo francuskoga književ­ oidjeva: 1. Braniti njemačku »pravednu stvar«, i spram annika Lecharticra,*) koji opisuje tajnu propagandu njemačke atntc zagovarati njemačko-američke interese. 2. Sprijočavnli carske vlade i njezinog glavo« predstavnika u Sjevero- izivoz američke municije, a da jc Njemačka može sIoIkhIiio aiiiiričkkn Sjedinjenim Državama od augusta 1914. do prvih kinpovati. 3. Izazivati Štrajkove n ameničkim fabrikama i u mjeseci 1917. kada jc predsjednik Wilson morao Njemačkoj fiaol>raćaju. 4. Tjerati pacifističku propagandu, te kinemato­ navijestiti rat. Javno i tajno postupanje njemačke cunske vlade grafima i drugim sredstvima prikazivati strahote i beskoris­ nost rata. 5. Podjarivati stare sporove između Sjeni!njeuMi *) 0. IvColiartier: Intrigues ct tUphmuiUes i Wa&hingtoii Država i ostalih država, osobito Mexkka, Engleske i Japana. <1911-1917). Pari* Plon Nourrit. — Nadalje izaaivati protivenglcske pokrete u Indiji, te podu- IZA DIPLOMATSKIH KULISA Grof von Bernstorlf, njemački poklisar u VVashlngtonu u početku svjetskoga rata.) �Epoj 14 »r A J P E T« _ Igrali američke Irce, koji su kao gorljivi katolici bili neskloni Francuskoj, i američke Jevrcje, koji su mrzili Rusiji. Orpana 231 na četiri i dvije godine tamnice. Kay je pobjegao, aH uhvaćen u Špauiji, bude opet izvhučen Sjedinjenim Državama u augustu 1918. godine. Južne d žave Američke Unije su na početku svjetskoga rata izvozile mnogo pamuka u Njemačku, dok Engleska ulje proglasila taj pamuk koutrabandom. Bernstorff je gledao isko­ ristiti i ovaj američko-cugleski nesporazum, ali sc nekako iz­ gladio posre lovanjem francuskoga poklisara Jusscranda. Onda 6e agenti njemačkoga poklisarstva razletiše po zemlji, da na pacifističkim zborovima dokazuju kako Sjedinjene Države, kao neutralna zemlja, ne bi smjela snabdijevati nijednu zaraćenu Profesor Dernburg i drugi »ncarvanični« njemački agita­ stranku oružjem i municijom. U toj borbi, u kojoj su, pored tori, koji su često pokvarili dobro zamišiljeive Berustorffovc domaćega s aoovništva sudjelovali američki Nijemci, Irci, Jevreji i ostali izravni i neizravni protivnici antante, učestvovao osnove, putovah su po Sjedinjenim Državama da govore kako Njemačka ima pravo držati Belgiju, koja joj »geografski pri­ je i američki državni podtajnik Bryan, dobar prijatelj grofa Bernstorffa. Bryau i drugi uvjereni pristaše mira govorili su. pada«, te da zagovaraju slobodu mora sa neutralizacijom obaila engleskih, holandskih, belgijskih i francuskih, neutrali­ da im je svrha otvoriti oči predsjedniku VViteonu kako ame­ rički narod ne želi rata. Ni ovaj tobožnji pacifizam i prividna zaciju podmorskih kabela, obnovu njemačkih kolonija sa sjedinjenjem Maroka »potrebnoga sve većem širenju nje­ briga za američke interese, ni iskoršćavanje afere sa pamu­ mačkoga stanovništva«, pak priznanje njemačke uticajne zone kom, ni uticaj na američku štampu, ni spremanje atentata na saobraćajna srćdstva ni tajne poslovnice, ni privatna propa­ od Perzijskoga zaliva do Dardaucla! ganda medu poznatim političarima i finaostjerima, nc sadrže, Njemačka propaganda je izvrsno iskoristila jedno staro SVa javna i potvjiia nastojanja grofa Bernstorffa. Pomoću pitanje, koje odavna zanima američke brodovlasnike i os'lale. svoga drujta^aust'o-ugarskoga poklisara, Dra. Diiinbe, predposlovne ljude; naime pitanje slobode mora i vlasništva uzeo je da izazove izaioi radničke štrajkove u fabrikama municije. ueuitralaca za vrijeme rata. Tp je iskoristi!^ tim falkše što je Zatim je u Sjedinjenim Državama osvanuo njemački poručnik Engleska pod raznim izlikqjna zaustavila nv’ioge američke F.ranz von Rintelen (kojega je kasnije, u maju 1917. ncwyorški trgovačke lađe, koje su putovale u evropske neutralne luke. sud osudio na internaciju), ua ide rovariti u Mcxiko; ali on Jedva se izgladio ovaj prvi nesporazum između Sjedinjcnjjk" je samo pokvario sprctnlic osnove grofa 'Bernstorffa, koji se Država i Engleske, kad izbišc pretjerani i uznemirujući gla­ u tom pogledu već bio spora »umio sa njemačkim ministrom sovi, da je Japan postavio Kiivi. nel^ zahtjeve, koji prijete u Mexiku, Heinrichom von Fckhardt. njezinom jedinstvu. Kroz čitavo ovo vrijeme, Bernstorff je nastojao da iza­ Pored ovih tajanstvenih glasova iz oblasti spoljjip zove bunu u engleskoj Indiji. U Ini svrhu su mu imali poslužit! Ukc, sjeveroameričku javnost počeše još više uzu umirivati Inditsi d u p li i Šateriji, koji je svršetkom juna 1915. bio uapšcii netko neobične pojave u unutrašnjosti i u neposrednom ®u- u Bangkoku zbog tajnoga prcvažauju oružja, sjedstvii. Prevozi municije postadošte nesigurni. U Kanadi se Spletke i komploti grofa Bernstorffa i njegovih gospodosiše atentati. Na zaustavljenom njemačkom parobrodu na­ dara u Berlinu prolazili su prilično neopaženi sve do 15. au­ đene su bombe. Na trideset i šest drugih brodova nastadoše gusta 1915., kada je američki list »The Worki- počeo objelo­ požari od podmetnutih bomba. Kasnije se ustanovilo, da Jc danjivati prepisku njemačkoga kancelara Betbinaima HoIKvega, svim tim ravnao 'njemački kapetan von Papen, ataše nje- poklisara Bernstorffa i vojničkoga atašeja von Papena, odakle mačkoga poklisarstva. U februaru' 1915., njemački rezervni je i šira javnost doznala za namjere njemačke carske vlade, poručnik NVefner Horu otišao je u Vanceboro, da1uništi među­ da djeluje na američku štampu, da uvede vlastitu novinarsku agenciju, te da privuče na svoju stranu američke književnike, narodni most Grand Trunk Rallway. Uspjelo mu je da ga predavače, kinematografe itd. U tu svrhu je poklisarstvo u donekle ošteti i spriječi promet. Pored ostalih poslovnica, nje Washingtomi primalo svake sedmice dva mihjona dolara. mačko poklisarstvo je već u augustu 1914. osnovalo pisarnu »The Workl« ne bijaše ni dovršio svoja otkrića, kad za knivotvaranje pasoša, kojima su se njemački rezervisti 19. augusta 1915. jedna njemačke podmornica potopi parobrod imali vraćati preko Švedske u domovinu. Svi njemački kon­ »Arabic«, s kojim je opet. nastradalo nekoliko američkih držav­ zulati u Sjedinjenim Državama bjehu snabdjeveni takvim ljana. Opet strašna uzbuna na newyorškoj burzi, i pesimizam, lažnim pasošima. ali zapadne države Unije nijesu htjele rata. Heanstova štampa Stvari su tako tekle, dok jedna njemačka podmornica je pisala da je predsjednik Wilson previše tvrdoglav, a vlada nije potopila putnički parobrod »The Lusitania«, s kojim je nepopustljiva. Na jedan dio američke javnosti su osobito djelo­ poginulo i više sjavero-ameničkih državljana. Na ne\vyorško] vale pobjede Eichorna, Mackensena, Gallwitza i drugih nje burzi nastade strašna uzbuna, jer sve više postajaše jasno da je sloboda .pomorske trgovine ugrožena. Wall Street (po­ maokih vojskovođa u Rusiji. Ratna stranka u Berlinu .neza­ dovoljna svojim dosadašnjim rovarenjem u Sjedinjenim Drža­ slovni dio grada Newyorka) ostao je čitavu noć otvoren, da vam a,-traži odstup grofa Bernstorffa, držeći da su njegovi bilježi gubitke i slomove pojedinih trgovačkih kuća. U Chicagu obziri i diplomatske finese suvišni. i po čitavoj ostaloj zemlji jednako uznemirenje. Ni najgermanoDne 9. septembra 1915. izbije u Londonu afera Diunbafilskije novine ne usudiše se braniti njemačko postupanje sa Archibakl. Naime po zaplijenjenim spisima američkoga novinaru »Lusitaniom«. Bernstorff je pošao u Newyork, da preko svojih Jatnesa Archibalda, doznalo se da je austro-ugrski poklisar u obavještača na telefonu sluša bilo ulice i naroda. Pod utiskom Washiingtomi, ’Dr. Konstantin Dumba, kušao omesti rad iiicpri jazu os ti američke javnosti, Bernstorff je na svoju ruku američkim fabrikama municije prijetećim pismima, koja jt sastavio notu kojom se njemačko ministarstvo spoljnjih po­ slao radnicima Slavenima iz Austro-Ugarske, upozorujuči ih na slova ispričalo pred vladom Sjedinjenih Država, pa nastavio posljedice, ako budu i dalje proizvodili municiju za neprijatelje staru tajnu rabotu. Bivši njemački oficir Robert Fay naro­ vlastite države. Dumba jc morao otići sa svoga mjesta. čito je došao u Sjedinjene Države da upravlja zavjerama Okretni Bernstorff je ipak znao da sa vladom Sjedinjenih protiv lađa, koje su prevozile municiju za autanbu. Fay i njegovi drugovi, Scltolz i Daesojie, osuđeni $u 9. maja 191(). Država nekako izgladi spor zbog nastradilih američkih državU tu svrhu ju Bernstorff osnovao u Ncwyoiikiu raiznp npvtnarake poslovnice, odakle su sc u podesnim trenucima puštah Klasovi o enološkom imperijalizmu, o potrebi posre­ dovanja u Mexikiu, o •mogućnosti japanske navale, o pacifizmu itd. Posao bješe tako dobro udešen, da su na raznim paci­ fističkim »borovima sudjelovali i neki ugledni američki poli­ tičari. Najvideiifije novine su podupirale taj pokret, ne sluteći da njemačka propaganda samo iskorišćuje miroljubive osje­ ćaje američkoKa naroda. �OrpaHa 232 . >r A J P E T« Hana prigodom potopljenja. »Arabioa.« i. drugih brodova. Ame^ ričkoj javnosti se’ činilo da je Njemačka popustila. Hvalili su miroljubivost i obazrivtso njemačkoga poklisara; ali početkom godine 1916. otkriju se komploti, koje su spremali Fay, Scholz, Bresting i drugi Nijemci. U Mexiku je Rimtelen rovario medu Huertovim pristašama protiv Sjedinjenih Država. Potopljenjc »Sussexa«, blokada mora sa strane Njemačke ’i ultimatum mexičkoga predsjednika Carranze, da se sjevero-američke čete povuku sa granice, dalo je novoga podstreka demokratskoj stranoi pod vodstvom predsjednika Wilsona. Na Carranzin po­ ticaj, južno-američke države hoće da posreduju između Sjedi­ njenih Država i Njemačke. U to osvanu u Baltimoru njemačka trgovačka podmornica »Deutschland«. Izgleda da je i to jedna od mnogih »genijalnih« ideja grofa Bernstorffa. Neki američki brodovlasnici priredišc »morskim junacima« oduševljen doček. Heanstova agencija objelodanila je dnevnik zapovjednika te podmornice, pisan u stilu Julesa Vernea. U isto vrijeme je antanta objavila »crm 6pisak« američkih i njemačkih trgovačkih kuća, što je u ovom času vrlo dobro poslužilo Njemačkoj i njezinim agitatorima u Sjedinjenim Državama. Ali pozornost američke javnosti se opet obrati na atentate u Ne\vyorku i Jersey City, koji u augustu 1916., u osam dana, mnnriJa iorlfin .predgrađe n r r a nt* ii nflnravKp Vnno'.n.i 'žrtava razoriše čitavo jedno napraviše tT mnoge* žrtava. Medu željezničarima pokret. Kruže glasovi m a će se veliki Zeppelini pojaviti nad Nćwyorkom. Zamalo se- u američkim vodama pojavi njemačka'~podrnorn:cai»U 53«. U januaru 1917. Bernstorff traži od svoje vlade <ov(3štebje da potroši 60.000dolara da utiče na neke američke parlamentarce. 31. januara 1917. osvane novi njemački ultimatum o [najoštrijem podmor­ ničkom ratu u Atlantskom.miijk Dfftle se Wilson držao strpljivo i miroljubivo; narod nije želio sukoba, ali sada strpljenje pre­ lazi granice. Na newyiorškoj burzi opet lom. Pomotjska $$ifsuravanja dostižu silne vigjne. Amterički kongres prihvaća njemački izazov. Prekidaju se diplomatski J»dnosi. l|4. februara ----- grof• "Bernstorff ................... - nj m i 1 1917. odlazi o "Evropu, u 1blokiranu ctoriii iBernstorffov odlazak iz Wašhingtona nije znpčfo' samo početak neprijateljstva između Sjedinjenih Država i Njemačke, nego i slom jedne ličnosti koja po svom položaju i sposob­ nostima bješe pozvana za boljar poslanstva. Iskorišćivati di­ plomatski imunitet, te stvarali tajne^ čete da vrše nasilja i atentate na imetak i živote građana neutralne države, to sc zvalo politika, diplomatija i odbrana njemačke »pravedne stvari«! Prepotencija pangermanskiih imperijalista, militarista i terorista imala je samo taj uspjeh da je pospješila sudjelo­ vanje Sjedinjenih Država u ratu, što je dovelo do zasluženoga poraza, versajskoga ugovora i mnogih poslijeratnih nevolja, te dalo povoda onoj političkoj književnosti, koja sve više otkriva ružne strane tajne propagande za vrijeme svjetskoga rata. Ta otkrića su osobito poučna za našu slabo obaviještenu javnost, koja još ne pozna sve metode i bezobzirnost pred­ ratne i ratne tajne djplomatije. Na tim primjerima iz prošlosti treba steći iskustvo za sadašnjost i.budućnost, da više cije­ nimo i čuvamo svoju teško stečenu državnu nezavisnost. Ako jko, mali narodi treba da poznaju ovu diplomatsku povijest, koja se rado voli kriti. Arsen Wenzelides. CMPTHA KA3HA M KAKO YMMPY OCVBEHHUH. Ju jih icaTKanp HHTaou caibao, Aa je Ha CTpaTHUiTy? Oaaj ce cjiyiaj Hciuhe AemaEa, Hcro ihto ce miicjih a o6 hhho jc pc3yjiTaT iiauiHx naneTHx Jieicrapa, Koje naM onHcyjy xncTopun;a cMaicjiyha. Mnore cy ocoCi Cnjie cnomAH.VTc o i JUiiBHaHHX nalniAa npouminiiu CTpaimnc na MuKOAcja, y kojiima npina o CMaKiiyhy 3iiaMcmiTnx Ji>yAH y aouaojickom Tobcdj'. y iucMy jo Spoj 14. je^Ha Majia Kaneaupa y Kojoj noiHBajy ocTami cbhx ohhx atpraBa, Koje cy pa^n nojuiniraia pa3Jiora no 3anoBjeAH npajba yvpjiH nofl cBOflOBHiia Tor xpaMa. Ty jicjkh A ha B ojich, Hcana Tpej, Mapiia CiyapT n neaeceiaK ocođa, KojiiMa je kpbhhk na nan>y OAcjei<ao rjxaBy. np u iajy Aa je HBaua Tpej CiiJia jkptbOm HepBjauoom i;p«. nulta a Aa ce je 113a ABa ipn yAap’ia, Koja cy lipoManinaa AHrjia Ha Hore h mojima caMHJioci. UHa HHje ynpjra Kao iuto je yupo y rpaAy ^ncejiAop<i)y HeKii noAAHiiK ibCManiui, Roj« je no <J>paimycKHM BjiacraMa ocyljeH Ha cmpt xpa6po CTynao npCA nymKaMa, Koje cy ra HJiajie Aa CTpnjejbajy h KojH je nao Kao HOBjCK, KOjH y OHH NieAa CMPTH H MHCTCpHjHMa 6yAyliH0CTH 6e3 CTpaxa n CTpenn>e. . 3Ha ce Aa $pannycKH 3aK0H He no3Haje APyre erceKyu;nje Ao JKiijioTHHe. A jih m hm o T o ra BojHe BJiacTH 3Hajy Aa HSBpuie cMpray Ka3Hy n CTpnjejbaaeM, ako je acjihkt BojHHiKe HapaBH. Oa peBOJiypnje roAHHe 1793. y OpamijGKoj jkhjiotkhom ce H3Bpmyje cmptha Ka3Ha. CjiHKa tc crćcKynnje je CTpauiHa h napoA $paimycKH tchiko Moace Aa noAHece.. 06 hhho npnje H3BpinJiH>|. ocyl)eHHK mojih 6a npeAcjcAHHKa peny6jiHKc mhjioct. ByAe jih J a Mojiđa oaĆhta, npo6yAe ocyl)eHHKa parni« jyTpoM h caonhe My, Aa^ctj Mopa Aa npHnpajui Ha cmdt. JeAan u y cbcheHHlK caonhH BMjCCTi ncnoBjeAH ra h ca yrjexaMa ra npHnpaBJba 1 Ha ifbMCmi, KOju ra nena. H3a rora OTBope ce Bpaia h ocj’Jjchhk ce nojana npcA dojiecHOM 3HaTH5KeJbHOM Mace h dnBa npeAaH y pyice KpBHHiica, atora 30By — HC3iia ce 3amio — mohchh>op Ae Ilapn. JeAaMTtyr Beh ocjiodoljeH BepHra c pyny h Hory aeroBa mana je npenynileHa MiMocra ornipupc JKUJioTiiHCKor Hoaca, kojh ce na HecpeTHHKa cpyuiH Mya>eBHT0M 6p3HHOM. FjiaBa naAa y HCKaKBy Kouiapy h Bene Aa onaje H3pa:Kaj JIHIla Je CBHjecHO Tora ihto je 6ho jkhbot, 3ApaBJbe, eHep, B Becejte h cjioOoaho Aiicaibe hoa cjajeM cyHpa. y EnrjiccKoj °cyj)eHH Ha cmpt HHjecy jaBHO jycTli$HU,npaHii. J abh hm ce Žpoafra BiijecT u npu CBHTan.y 3ope Bjema hx ce y noApyMy TaMHimc. Enrjie3 jc npoTHBaH jbyACKe kpbh h cior cy OAa6panH Ty cmpt, Kojy čh Morjin Aa Ha30BeMO »dHjeJiOM« Aa Aa jaBiiocTH 3aA0B0JbmTHHy 3a HCAjeaa nonHibena oa 3JionHHAa. Majia 3acT3Bima Ha bhcokom eryny jaBJba JbyAHMa Aa je »H3BpmeHa npaBAa«. Bhahmo, Aa cmo ce AOCTa yAajbriJin oa cjcHCH>e raaBe oa Kojer je norHHyo iiccpeTHH Kapao I HcKaAa ce je y IIInaHHjH jycTH$HAHpajio noMohy AaBJbeH>a KOnonoM. Taj 6h My ce obho oko BpaTa a kpbhhk 6h ra BC3ao aa komha APBCTa h MOTao ra aotjic, aok ce jaAHHk HeđH yrymHO. Kpiiiian dn 3a Kpanto BpnjCMe yMpo, a cmpt Jiy He 6 h 6iuia Taico rpo3hom. IIInajbocKH jc 3aK0H OBaj HaniH Aao y daumiHy E bpoiih, ajiH je ynorpeđJbaBao h cTpejbaH.e," Kano ce npaKTHKyje y IBeMamtoj h y JyatHoj AMepHiiH h t. a. CjeBepHH AMepHKaHU,H, KojH TaKofjcp npc3Hpy KpBaBc npH3ope yBCJiH cy hob namin ycMphHBaiba 3JiOHHiiana ,noMohy 0JicKTpHu,HTeTa. OcybcHHHH dyAy noca^CHH Ha ejiCKTpHHHy erojiHny a Ha rnaBy hm ce CTaBH iieicaKBa Kana. y AanoM MOMĆHTy nycTH ce BeoMa jarca orpjja Kpo3 Ty HccJbC3Hy Kany h icpiiBap y jonuH nac norHHe ca jiaitH« ApxTan>eM. He.\ia nHmTa CTpamHBHjer ao OBor npH3opa, KaA ce jCAHor cTaBJba npeA tom ctojihuom na Kojoj he Aocicopa dmn ycMphen a HC3Ha Aa jih hc Ta cmpt 6hth cipamna hjih rpoana HJiH KpBaBa. rpHjeiuHHK npcjia3n y Bjc'mocT odaBHT y Tajity c.\ipTH, in jy 6ht hhko jom hc noana. Ty HCMa upnu, Ty hcmb jayKa hh rpueBa, ajin caM Bor 3iia KaicoBy 6oji ohyTH Taj noBjeit y čeda KaAa upoaa h> npcjicTH Ta cnjnia CTpyja, Koja je KaApa Aa ydHje h najBeher d an a. . . HarJieAa AA cy JanaHA« nouuiH nyreM m i.iapne jycTH<J;iiKaiinje h CTpjejinjy CBOjc ccvfjeiiHKO Kao y TlTna«uju. ila Khh.y cd 3Ha/io jia ce taMo H3Bpuiyjy cmpthc Kamin npcMa iio'ihh>chhm ueAjcjiHMa. ■ ■m i �Bpoj 14. »r A J P E T« CipaHa 233. flajiac he ce no cBoj npmiimH y uoAepiiHBHpauoj Khhii 3aflOBOJbHTH ca caMHM crpHjejbaaeM. lio cboj iiphjihu« nocTOjii joui n Jiaiiac y ynyTpamH>ocTn Kune R aka cm^tji AaBneneM h erceKy^jOM..-y3 HajcTpaiiiHHje MyKe o Koju« npnnoisjeaa Mnpado y cbom »Bpry cmpthhx Kasnu«. KacHHje ce je nojaBno nepraMeHT, Koja je CBe ao ocBimna HOBe ao6h noxpaHno 3HanocT h micao MOBjenaHCTBa. Bhjio je nairnpa Kao h AaHac, aan He TaKOBe bpcth. Kb to He3Ha Aa ra ce H3 npne npaBHjio totobo CBe ao y HajHOraije Ao6a! Tpaae H3a Rano cy ce pa3BJiaiHJie no cMeTHinTiiiia, npey Htajinjn Hena CMprae KasHe. y IIlBimapcKoj TaKoljcp oOJianiJio 6h ce y Jbeniue h cjajHe OAnjeno BJiaAapa HAcja! je . HeMa. Y o6hm 3eM.ibaMa 3AOhhhah yunpy HapauHOM cMphy KoMneHyau,iija ĐejiHnancTiscua KaKOBe ce cano pnjcTRo y auiBOTy hjih oa CTapocTH. y JKeHCBir je yMpo JIyKenn, Koju je yMopno jeAHOr noHHiKeHor Moace Aa bhah! Hajnpnje dinu rana OAinjeJio, aycTpHjcKy papnpy EjiH3adeTy, nojiyjyeBinn oa onajana na je 3aT«M npae na Konamo cjiaBa. Bno je Ao6ap n ipajaH OBaj npecyl)eii Ha tojihko roamia podnje h raeaajyhn y ncnpaaaH naiiHp npunpaBJbeH oa CTapHX TpaJba. BiijcKOBU ra TeniKO CBOj 3KHB0T, Koju My HHje HHKaiCBe HaAe Aanao, Aa he hrkab yHHniTaBajy. BHAjeTH CBoje H3iry6jbeHe cjiodoAe. /lanac ce nan nannp npaBH oa MinaBor Hiiaa BereTajnnix y Jy3KH0j Amcphah CTpjejbajy CBoje 3JiOHHHije a hcto tsko MaTepnja oa ROjnx ce canurn Hena ptaHOBina naera, noja ce h y CjeBepHoj AMepnitH. OApeA ce bojhhk& nocTaBH npeA 3aoKOHaHHO npepaAH y nannp. . hrhacm h Ha 3anoBjeA ra ce cacne mctahma H3 nymaRa, aok ynoTpeCjbaBa ce neuihe cjiaMa, ajni a apbo; na eTo OAaTJie jeAaH BojiHHK onajin joni jeAaH peBOJiBepcKH xnTau; rano 3BaHii Ta CHJiHa nornOejb 3a uiyMe; BejinRa narndejb, dojbe Beha, jcp »XHTaA H3 MHJIOCTH«, ra je H>yACRa noxjiena CBe BHine h Biime yBehaBa CBaiuiM Ka­ *Iyan cmo o HainHHHa ycMph«Bana 3JioHiiiiai;a, Koje APy- co.« h y CBHM oCjiimiiMa ca HajBehHM mhtch3Htctom. IIpoAyKuiTBO*ynoTpe6jbaBa, Aa ce pnjemn 6ojicchhx HJiaHOBa, koih nnje nanHpa -Aonnpy Aanac HeiOMjepHe kojiuhiihc h HeAORyHiiBC CBOjHM AHBJbHM CTpacTHMa He Mory Aa BJiaAajy na paAH h>hx CpojeBe, joni h AaHac Mopajy Aa tbko OnjcAHO CBpmaBajy, a motjih 6h . ■• CaMO (pađpnKaHTM CjeBepHe AMepHKe mome 6h ca cBOjim cBOj jkhbot Aa mhoto dojbe ynoTpede. npoAj^KTinia y Accer roAima OMOTaTH ipijejiy 3eMH>y Kao jeAny ~KapaMCJiy. Harnje ce Hiije tojihko HcnjiahHBaJia Ta (JiaCpiiKaAHja Kao y CjeBepHoj Amcphu,h ; Ty ce aa nap n,eHTH Aajy ny6jLnu.ii ahcbK FtH rE M CTAEJIA HUU.H ca caApntajĆM ninaBor poMaHa ca tojihko nanupa Aa Kano jc t'o njecimnii, (juiaosoflra, '"My;?paii,H, a>yAn mcajh- ^MOHteui đaiu BHAjeTH, rAje nonune AJBacTamija. Taito HCCTajy Tan,nje u Ayf>Hne, Aa dam bh, Koju jby6H;re tojihko cTadjia, bH" uiyMe Aa ce npcTBOpe, He y komiJiopthh h pacKOuinu naMjcuiraj uojH hx paAo caAHTe, bh KojH ca ToanKdM nacjiasoM noA S u­ n'IrjUy_ cJinfianiHo jiHmhe; Koje mhoto Mane Tpaje ucro jik Oho kobom cjeHOM noHMBaTe, Aa ere yiQjwo *nn :, KOjn iiajBumc ojicho h ApxiaBO, Kpo3 Koje je xyjao nerna Bjeiap; Aa ce npeAonpHHamajy, Aa ce nn x yi®HmTaBa. -rto p c y mTaiinaiie jihctobc, KojH atHBy aah a MoatAa h Mane y HCTHHy nOHHH>y ce HyrH raacoBii Ha MHpniM cTplapanal na* PAMax HecTajy 3a yBiijeK. rjiacoBH Ay6iiHe Ayme; nannpcje noneo Aa hhiiith CTa6.ua. Taito riiHy CTa6jia, Ta ahbhh njicMeiiHTa cTa6jxa, Koja i KiKHra je npHpOAHH H§npnjaTejb myM_oj ; ca TOJiHKOM rocTOJby6HBomhy noA CBoje cjene npiiMajia. K ojihko ce KHHra, peBHja h naconuca bhuic o6jcjioAan>yji H Htajiocna nojaBa aa Ta CTa6jia, Koja cy tojihko CTOJbeha to ce Mane niTeAe rajeBH h HHje A&aeKa BH3Hja, o cTpaxoiBHToj JBHBjejia ne Aajy y danminy JiircTOBHMa nanupa Taito Ayru bhnycroniH, Koja he naa Tora yHHinTaBana HacTaTH. jeK, Ma Aa hx KOBjeic ca HaneTomhy cbojhx CHara CTBapa. IlaBHjeAHa nycTiina 3arpjbena oa cyHi;a 6e3 Miijiocpba, na nnp H3 ApncTa je HajnpociHjH H3Mcby cbhx. Knnre H3 TaitBor nanupa y itpanto ce BpujcMe npcTBapajy he Kap h MHCTepHje cjeHaTHx npoojejfa jeAHHO jom npeocTaru y npax Aa ce Beh 036hji>ho noMHniJba Aa ce y dyAyhe mTaMiia y cjiiiKaMa ManiTc njecHHica. c3 mo na AodpoM nanHpy, itojn he Mohn Aa cahyBa cjiaBy reneEto paAH noxoTHC TproBHHe nannpoM 3a niTaMny xapane je y nyHOM jcity. //aHainne myMe oBe BHine h mune nccTajy papnja, Koja HccMiije TaKo JiaKO Aa HiuKeoaBa. MoatAa hma itaitoBa yTjexa upu obom yHuniTaBany CTajCAHa nojeAHa, Aa he 3eMJba orojbera; HecTaTH he c n e ohhx 3CJICHHX BpaCH, KOjH cy Kp03 MHJICHHjC paCJIH, nait AOCKOpa đajia? MosKAa Ta Aa hx atpTByjeMO iiAcjaMa h KyjiTypH Ayiuc? A jih na HtajiocT... 3ap HHjecMO bHnie nyTa yBjcpcHH ;<a nocTaTH HaroM JiomoM, aa he ce noMajio cManHBam h caaie ropooracHe njiaHHHe paAH BjeKHTor OApanana, Koja he 3acnrypHO 6h 6hjio dojbe, Aa mhoto Tora hito ce je imaMnaM hchiijcjio Ha BHAjejio Aa je oerajio y BjeunoM Myity? HacTaTH ycjiHjeA noManKana atnjia AođpoTBopnor CTaCajua yHHflHMa je roBopuo Aa nojioBHn;a nanHpa Tpcda na ce H3iutchhx myMa. rydn, a ja bcjihm Aa nojiOBHHy Knnra Koje cmo npouiiTaJin uhCbh 3H3M0 Aa je npBH naranp, KojeMy je HOBjeK noBjepno jccMo TpedajiH Aa KrnaMO. CBOjy MHcao 6ho jihct najiMe. Osaj je jihcthE Kpo3 Mnjicmije na CBojcM 3JiaTHOM 3ejieHHJiy 3Hao Aa canyBa no CBOjoj MeKoj cbhjth neatHC cnixoBe HCCTajiiHX njecHHKa. Kopa je CTadajba TaKobcp cjjywHJia 3a Knnre Hamnx npaOTana, Kao hito jom h Aanac coiyatH ropniTapiiMa 3a ype3Hcanc 3iiaitOBa, dpojcBa h MMeHa. iam Mnora cy ce crojbcha HaniH npeljH Mjccro Anuiha cjivjitnjin TadjinpOM npcKpHBCHOM BoatOM, itoja je tojihko 6iuia jnnoTpcdjbaBana oa PHMJbana, aok je KacnHjc nnjcc.y 3aMjeiiHJiH ca ojiobhhm njiOKUipa.Ma. y Eram y HanpoTHB Beh OAaBiia cy co cjiyjitHJiH kopom nannpoca 3a nnoMCHC 3adnjbe:Kde Mjecro Jincia najiMe.- (Oa Tora h noTjene h ume nannpy). PiHMJbanH itaA cy ocBojHAK 3CMJby KjieonaTpHHy HayKHJin cy ce H3Mei)y ocrajior Aa ce cjiy*c h namipocoM, KojH je Beh OAamia Oho y ynopadn n o . rpnitoj h no HiaAnjH. Čitajte ,Gajret‘! List »Gajret« jedini je list za našu porodicu, za našu djecu! Za to treba da ga svak čita i pretplaćuje se! Svakom prilikom sjetite se Gajreta! �T A JP E T « Crinma 231. Bpoj 14. floćpoBcibhM npunosH caKynn>eHM y Hann>MHH. Ha nan 0. Maja na ^pbcB nan onpasan je y MoropjcJiy ko« Hiuubime »1’ajpcTOB naH« n tom cy npHJiiiKOu caKyna>emi cjihjenehn nofipoBOJbHK npHJioan, a napoBanio. it.: no loo Kmi.: ' Bpaha I’. <!'. <l>n^nai*Hh n XaMnn u MyxaMen <&a;uiarnh; no 50 Kim.: O-Mann BocTaHniih n Behnp Kynpa; no 40 K hh.: MnpKo UiiTKOBiih; no 30 K hh.: H6paxitM A. »haanarnh, CMaiui Kynpa, M.vcTaijia Byiia u Aprnji Kanopa; no 25 K hh.: 3npaBUo Monah « Kp. riano 3aiiKn; no 20 K™-: EnxftM Bornh, 'Rupiih, H6po Mopuh, MaxM.VT KaneTaHOBiih, Canen MeTHJbCBHh, Kp. Mex.Mcnnjiiija McTHJbi'BHh, Myr.Ta(j>a XoBnh, Aaara AjiarHh, -Ajnija XaHobh floćpcTBop Tajpeia y Boe. Ky6Hnn. JiiiJianih, Annpuja IIexop, KP- AnGpoa Kp«*Hh, MycTa(jia KyIi,,H iio.io.'iTiojm I’ajpcTa y Boe. KyGnnn ymicao ce hobii t|.!|„ll ;iC)O|KlTH0p I*. MllJIOlll IICTpOIlllh, lia^TCOMCTap, TC JIO.UOIKIIO paifiVh, MycTii(|m HT)pyn,CBiih, PiujiaT eiji. Konancit n MnpKo Bqjx>: uo 13 K "Hrf XajinJi Mopuh; no 10 Kmi.: Aimo Konan, o;iMax uaiioc on 500 /("napa, Xna,na wy! Xayc llla.una. MexMen Jaiuih, Axmp.t J okoh, Amija Kopouiih, TajpeTOB TeipepiM y TanKy. II inja Bajiih, A o^nax A. KaiicTanoBiih, KymaH Ha«yn,ara, Bn. Ilo.To.i'Mip Tajpeia y TauKy Kano chukc ra jy n m ii.' j-<>nnTh*npiipc.uio jc PajpcTOB TciJicpiiH na 2. anevera t. r. ^MTaiasKOM Ml> H n ^ h . Kcjan Kenuh, Bpaha Bcro; no 5 K hh.: BchUp Kyi'ii*.u)ih, MexM»-n Ccpnop, Ajiara Bypa n P hoto TIonoBiih. yitynuo niui.y »Ho;i Jaciuciuia«. c ^ '» • Kuko nac onaj no^iTiop HUBjciit'Tan^iiiv onaj cy Tcijiepiin »53-KnH. — OniiMa napoBaTCJbHMa najacnuia xBana! ih)X|«iiijiii cBiijeiHH Tananu, rranp i^mjano, Mano it bcjiiiko, noAcĆpcBCibHM npnn03M y KibyHy. •,*iinyjyhi[ cBOjy o;iyuicBa>cnocT u liaTpiioniaaM, Koje roje^npeiia' \ noiijcpciiHK y Kjbyny r. OcMan čiji. RcraHOBiih casynH0 jc Hcbm flcćpoTBopn Tajpeia y CapajeBy. ro*'ii. Axhca 'BjMiimiih, uopjmimc u rocnoba m.v Amca 'U.VMiniinh 101 Oupujena, iipii(TyiiiiJiii ey Kao ’iJiaiioun flpfipomopit tc cy o,nMax i;ao I. oGpou HJiaiiapiuio yiuiaTHJiii liunoo on K"«. •ion. JKiibo.h i ! Hodu yieMen>aM Tajpeia y TnaM04y. Vivuvum ‘iJiaii uoponimo <Pnjiinioi*iiha y r.ua.\io'i,y r. TSaMii.iioiT ipiiiiuioBiih chh IJaijiopOcrait ymicao ce jc aa uiaHa VTi'Mi.'.n.ii'ia ii iipiiiiannjyhy >iJiaiiapniiy y naiiocy on 5iiii ,'Liuiapa y arpnpmiM oCjmraunjaMa ynJitmto. JKnimo! CIII1ITCM llalUCM MC3IIM4CTJ', IMIIIC^ MIIJIOM l'ajpeTy. Onaj Tcijicpin noejeTH.ji^ c.v^ji noicn TTpiijaTCJbi KćbocWh, 1, rc je Kar.o if.-i.v ispao .laopo HC, tako h ly MaTcpiijafliloM ndr.uon,y i Talio, na jc nifCTii rrpnxo,T pn am a o 5035 “ 5 AriiJiim iionon<5op riijprfft'H B.icoi: pm y i A 0 fi|'0 iu u 4 |'!llil; ijcjionaibc it. npoijiccopa- u crnjpuaT.v ' iije.u>miei;n i H.Miiuaiijc jc TajpcTOB tciJm*|>ii,i mi .V amvi'Tii o. c. ii a K'icc.u,nKy, miso cmo ooaBiijciuTcnii u onaj Ti'ijicpin jiMno a iijcn jipHxo;i aa FajpcT. TćjpeTOB uMrap-nannp. TBOpHHua um u pila ii ii pa 0. JI AUuii.ifl Cap jikiviiT} y CapajoB.v owy A«jt-nana je ca cupOBHiiaMii, to •o no cana irfiorc napyyGc o.t •Tpiuic noTpounna 1’ajpcTonft mi apuaniipa mij<-cy mopAc uotnyiro unijTbnimn. Oua THOpHHm caonniTH.ua iiau jc, na he on cana «•«*» napyvT)c Tamo u Opao iiciivibaBimi, na krko jc y ncT"*iy ra.jpi.-T0B mirapnannp joiu on pamijc TrpnaiiaT Kao HajOii.i,a iipcia to ce noTjioiuaniMa uao h cbmmb npnjaTCJbima I’ajpiTu iipcnopyiyjc, na onaj uiirapnaiinp, on Kojera npyiuTno hmr jinjen roniiuiibii npnxo,u, iuto bhiuc uon hCtc tbopuhuc napy'l.vjo. Ao6poBon,HH npHB03H H3 Je3epa. l ajpeTOB JionjepciniK y Jo:iepy r. Axxien AraHOBHh oaaviino jc na Bitjpak- KypOaH<*itiix Koncnna, a napoBamc cjiHjcnchn: Ax.M(-n Aranoniih 3 obhobckc, 'In^imOcr <I>iiJiHnoisHh 2 obhobckb. AaiiOm* <I>HJiiuioBiih 1 omioB(i;y n H0paxiiM6cr AranoBiih 1 roISl-bHJ.V. IJcnan Acaiioiiiiti u \IyxaMcn MGjimnnMGciroBHh caK.yHn.UH c.v i oi!H0BCKiix liOiKiina, a napOBaJiH cy it to: HchhOOcp XaynOiTouiih, 3aHMficr AranoBiih 2, AJiiiOcr AragoiiHh 1, HO|)hihhm"'T AranoBHh 1 u /(cpnuiiiOi-r <I>HaiiiiOHiih 1. Obc c.y kovkhuc nponaTc no 35 Kim., iiito naiiaiiia 42o K*n. m 1 roiu-.uHja ino K. *' i'.Viino 5su K hh. Cbhmb naponiiTcn>HMa caKyiiJba>iiiMa Hajjbc.mua xna.ua. UJiaMnapnja »BocaHCHa riouna«, CapajeBO, 45\K"H. ngfiw|M>*HHx npHJiora, a naponauie no 20 Kn«.: roon. ono IHumpara; no 12 K««.‘- r- Mnpiso Ilannh: no 0 . K hh.: rocn. fiiJiopan Hj'Tipiijioiuih; no 5 K«h .: r! Mane riehanan n no 2 ,*11111.: r. OcMan HMumpomfh. — Myc.uiiManc.Ka miTaoi^ima y IJi>yMy napona.ua je 2 đona y BpnjcniiocTH on 20.50 K hh. TloflCfl6cp T ajpeia y JlHBHy oaKynno je cjinjcnche no6poBon>He npnjiorc a napocaiuc no 30 K« m.: Kp. K ym a« MHTpoBHh; no 25 K« h.: Xacan Ticjio, OvJicj.Mnii K«**wap, XacaH HnaMiih, E jy 6 .UaTHniih, Cajmx- BpcGan n 3npaBKo K p 5«yJiHh; no 20 K« h .: MyxapcM H iiitm uh ji Mycra(j>a Xoynh; no 15 K««.: Cajinx X , 'Doijio (ciiKynH0 Mcby bnUHMa ni-vinaanje); no 10 K««-: CyjicjMan IJcnap, CajiHX llciiuo, Xat;nja JbyOyiiMHh, Hypnja K « 3Aap, MycTa(Jia HIcpcMCT, X. Č aju « IJoanh, JIyRa HaupnoBnh n M.vcTaijia JlaTiiijnih: no 8 K hh.: Pcpen IfaMđep; no 7 K« h .: Hmih . Illisapo; no 5 K hh.: ICpcTo 3 yGiih ir MaxMyT Xoao; no 3 K««-: MycTa(jia Myjia.uuh; uo 1 K mh.’: Max.MyT TairHh. — Peninn ‘I>cxHMOBnh naponao oGjnirauHjy 7 % hiibcct. npw. 3ajMa y H3nocy on 1000 K«Hapa. — yivynno 444 K««apa. noflonGop Tajpeia y Bnxahy. Ifpuiporjiao je cjinjenche noCpoBOJbnci npnnorc, a napo­ na me rr. .Tono Jlaimb, npoili. niMHacTHKe nao npmior on jamie njciiiGe rHMiianujaJiana 15. jyna t. r. 322 K hh. — Cpe.cint OnTiop •ia Hap. npoc.BjchHBaibo noGp. npnnor 150 K«h. — Xyccjmi Ko:jjiHna naiionao oGnc3iiHny 1 % iiiibcct. aajMa y H3H0cy on ino K hh.; X. Peijo Xajin.uarHh-TypHja yTpncaK aa 13 nr nmcii hno 47 K hh.; KciiiKiih XaMiin — Taia yTpacaK ca 13 ur nuicmine 45 K«h.: ropcTnh HGpaxHM yTpsK<iK sa 13 ur- nyK.ypy3a 32 K hh. — yi{ynno 690 K« h . — Hajji>emiia XBana! TIoKnoH Tajpeiy. »IIIni-nHimja« n. n- y Capaj0By na|)OBajia jc I’ajpcTOBOM KoiiBiiiCTy y Cn|ia.jeiiy 1 '/j na rima (30 m*) npBCTa no nnjcii'i on 100 K« h. iio i m*. H obhm nyTCM HapH*iCMy c.Bojy Hnj.T,cniny x,noJiy! BnacHMH npyuiTBQ „TajpcT«, OproBopHH ypeflHMK A. X. BjenoBan, �0 Priurednci Banka d.d. S C ir flJ G D lI JJ Brzojavi: Pribanha Dionička giaonica 10 milijona Telefon broj 691 Bapi se spim bankarskim, trgopačkim i industrijskim poslopima Daje kredite zemljoradnicima 1 njlhopim zadrugama Prima uloške uz prlo popoijan kamatnjak Daje zajmooe na tekući račun i uz hipoteku Posreduje u splma trgopačkim poslopima Eskonluje i reeskontuje mjenice Kupuje i prodaje soakoprsne erljednosne papire :J11UIU CpnCHfl 1|BHTpailHfl npHBpB/JHO BOHKO ^ s f lH O H H M a p c K O flp v u iT B O , C a p a i e B O ^ = (Đh h h j m b : B o y Jlyna, P bpbbhtb , 3 bophhk , M dctbp , ManibHHa h Ty3Jia JfnaatieHa raooHHiia flHH 16,000.000 — Ilp iin a h yK anahyje H ajiioB o.iH ii.je Ha He u itc a h ,}' y jio r e n a y jio ac- K ib in u m r e H no TC K jtcJi p a 'iy r i y Bpura H c n jra T e h HJiiiTe Ha mu h i n i II CTpaHIDI IIH - janaiia, a Ha 3 a x T je n j a j e o C B e jiy HHCMCHa o(iuRjoHiTcn>a EpaoiaBHa appeca: „C PB A H K A ” na- CB H jta s o ­ i i s s 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 �C p n cK a flp o M e T H a j 1 (A e O H M M a p C K O \ U eH T p an a C a p a je a o 3 O S aB Jb a CBe S aH K apcK e n o c n o B e 3 no AHeBHOM K y p c y . - Ti m * d h « (p H n M ja n a s H a jK y jia H T H H je . - rip n M a y n o r e BaHKa A P V U IT B O ) H a u iT e a H > y B p a iH K yn0B H H y h y K a M a h y je no T p v i k «eB H 3a n o ro s6 n . 3 | 06yhapcK M m o /ih c a jiO H h M. M E O B H T Ha TexHHHO-o6pTHHHKOM M y3ejy y ByAHMneujTH HcnHTaHH o6yfcapcK H M a j d o p h 0 P c ip ir n ic c i a Hcimdijci Kopčić anconB eH T đeH ice CTpyHHe tuKOJie S C / l P f l J E B O a r a j e v o Strosm ajerova ul. - Tel. GI9 TiyKOBHha y;ini(a 6 p o j 8 ' H 3 p a ^ y je CBe B p c i e Jiykcy3H H x m m e jia đ o jaM a \ h n ajeaeraH T H H jo j o p T o n e f l C K e ( u n n e jie <fja30HH. — V y cbhm U a n e jie a a đ o jie c H e H o re ). ' *. C n e u n ja jiH o iu y M C K e UHnejie p re p o ru č u je p ls a č e g i b o g a to rls a ć e g s k la d iš te m a te r ija la « Ib ra h im Š a b a n a g ić i s in o v i T rg o v in a m a n u f a k tu r n o m l n t e r u r b a n te l e f o n 481 ( r a d n j a ) ro b o m i s k la d iš te \ 1 S a r a je v o , K u n d u r d ž ilu k 27 g a jta n a t I n t e r u r b a n t e l e f o n 767 ( s t a n ) £ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c1ed5fdee83438a53b7684176575fb4.pdf 2681a0a0bee5caba5df4375f9c8fdef1 PDF Text Text rioiiiTapHHa miafceHa y totobom. JIHCT TAJPETA ftPyiUTBA 3A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nO^H3AFbE MyCJlHMAHA U,njeHa rofl. 80 A- riojeniniH 6poj 4jA. M3Jia3n 1. h 16. y Mjeceuy. ToAHHa Vili. TaauH Ao6HBajy C apajeBO , 1. ceirreM čpa 1924. Bpoj 15. ko a jihct rajpeTOBHX KOHBHKTa. C A flP JK A J: ripoTeKTop TajpeTa hberoBO Kpan>eBCKO BMConaHCTBo ripecTonoHac/ieAHHH rieiap ca hbe3MHMM BenMHaHCTPOM KpajbHiiOM MapHjoM. »rajpe-r« m H>eros TlOKpoBMTeib. (II oboaom roAHinH>m;e KberoBor poljeiba. Jejia B. OcTOjHh: Benu KpMH. (IIocBeheiio Iber. Kpa-i. Bucoian- CTBy noKpoiBHTeJby »rajpeTa«.). / TAJPETO B TJ1ACHMK: CKyniUTHH3 nofloflfiopa y PoraTHi\M. C K y niuTHHa noAOAĆopa y <t>0HH. CKynujTHHa noAOfl6opa y TnaMosy. 3a6aea ncflOfl6opa TajpeTa y KoTop-Bapoiuy. Hlnpctbe TajpeTcee Hpeje y CaHyany. lilM p rinTCMnn TajpeTOBa kohbmmt3 y CapajeBy. TajpeTOBa CBesaHOCT. riHTOMHAe TajpeTOBa »eHCKor kohbhktb y Moctp riMTOMAM TajpeTOBa KOHBHKTa y MocTapy. riMTOMAH TajpeTOBaKOHBHKTa y Ty3HH. riMTOMAM TajpeTOBa HOHBMKTa y BHxahy. li® ilB lll L -Aap MHHHCTapcTBa HapoflHor 3 ApaBn>a. TajpeTy. 3a6aBa y yneHHue TajpeTOBe TiMnHMapcKe umone y H o bom KopHCT npocBjeTH nx ApyiBTaBa, rioKnoH TaHTHjcMe Tajpeiy. 3a6aBa y BjenHMHhy. TIo a o a 6o p TajpeTa y AepeeHTM. A. X h <|>3h BjeJieBaA: Be/iHHM naH. naaapy. A3H3 CyjiTaHOBHh, TajpeTOB IlHTOMau: TajpeTOBa OMnaAHHa HseH npOTBKTOp. XanBAe EAiiđ-saHHM: OrtbeHa Kowyn>a. A ia Hephec: floMafca HHflycTpMja y KoibH4y. Ha3U(J) PocyjiOBHh: 3anMCM. Ajena jecy cpefca o6HTen>M, fljeua jecy 6yflyhH0CT Hapopa. BejcHJi 'Byp^nh: WeHCKM Be3. M3- PEAAKI4MJE: Hobh ypeflHMK »TajpeTa«. P omoH »OrtbeHa Koiuyn>a«, M3 aAMHHHCTpaitHje. HcnpaBM! ypeAn«K: X3mha HyKHk. y nona uHjeiie TjiaBHor OaCopa hjih koa ynpaBa — — �u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 jihcijshl kapital Din 10.DD0.D0D - Rezervni fond Din 1,100.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ 1[S1[iH iir?lU ,!S1,r iltiirS l[S 1 [il!5 1 1 5 1 S 1 fiir ia Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6°/0 netto na godinu, a sa otkazom iznad 6 % i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova g lB a S S 0 vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda" d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°|o društvu „Gajret”. r iir e ir s i[5 i[iim iil[ilW 0 0 0 [il0 0 B B B a a S [ a M BAKRA BiURETD.IL Safe*Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama �J1HCT TAJPETA fl,PyLUTBA 3A KyJITyPHO \U EKOHOMCKO nOAH3Att>E MyCJIHMAHA H3/ia3H 1. u 16. y Mjeceuy. foAHHa Vili. Epoj 15. C a p a je B o , 1. cem eM G pa 1924. UnjeHa roA- 80 fl. IlojeflHHH 6poj 4 fl 'Bau.ii flođnsajv ahct y noaa uiijeHa TnaBHOT OA^opa hjiii koa ynpaBe K0HBHKT3. — ko a — rajpeTOBHX nPOTEKTOP TAJPETA hberoBo Kpan>eBc«o BncosaHCTBo ripecTonoHacneflHHK fleiap ca Kbe3HHMM BennnaH.' KpajbmjoM MapnjoM. �» r A J P E T« OpaHa 236. £poj 15. „ r a j p 6T “ H H > e r O B I I o K p O B H T e J b — Ilo B O flO M r o A H m f tH L ie P b e r o B a p o t je ib a . 3 /iaiHa Hapa Harne HapopHe ppmcBe, Hajn>enuiH LjBnjeT y BMjeHuy K>e3HHHx noflBMra h nofijepa, — Hser. Kpa/b. BMcoMaHCTBo r i e i a p A. Ka pa t j opt j e BMf c , HacneflHMK ripnjecTOJba h KpyHe BenMKe Kpa/beBHHe, npey3eo je, ponymTeH>eM, npHdaHKOM h nocpepcTBOM HaeroBMx y 3BHiiieHHX PoflMTen>a, npoieKTopaT Ha« paflOM h 6ypyt\H0uitiy »rajpeia«. V papy Hamer ppymT63 0B0 3H3HH jepaH MCTOpHjCKM, np8CypaH H OflnyHaH MOMeHai; 3Hann KpyHy »rajpeTOBor« ycnjexa h Haj6ojbM 3anor 3a no6jepy fteroBor Hai4MOH3nH0-KyniypHor papa h pjenoBaJta Metjy MycnMMaHMMa; HapoHmo Me^yMycnHM3HCK0M OMnapMHOM, Me1jy HapaiUTajeM KojM A0na3M H npMCT/me y HanopHy 6op6y y Kojoj M ycnHMaHH BocHe m Xepi4eroBMHe, a, npeno »rajpeia« h tt»eroBMx nopop6opa, h MMjene KpaibeBMHe, Tpeča pa AOKyMeHTyjy CBoj HaunoHanHM3aM. fla ra poKaw y^ cTBapHMM, noiiiTeHHM u ncipajHMM papoM, nocBe Heobhchhm op cbmx ppyrHx »nocnoaa« u »npofineMa« Kojn paHac HCKyiiJSBajy Ham HanafceHM Hapop! HenpMdpaH KymypHM ncropMMap fce 3a 6MnaHcy pocapafber papa Hamer »Tajpeia« Hakn pocia nacnabmx u, noxBanHHX pnjeHM. A ko MCTopnMap nawn>MĐo ylje y pMjenn npočneM HauM0HanH30BaH>a h npocBjetiHBatoe MycnHMaHa, oh3 ko h.-iko je to umno riMHnjoM »TajpeioBcr« papa, oh tse, ue3 cBaKe cyMJte, ocypnTM cBe oHe «cnopepHOCTH« (Koje cy Majte-Brnue no/iMTMMKe, 6on>e: sapujMjcKO-noftVtfHKaHCKe, npMpope) luto cy ce, op npM/iMKe po npHnHKe, McnpnjenaBane Ha Toj nnhmjh papa, h hmhhoh pa ce oHa necTO noKone6a. Anu tie KCTOpHSEp MCTO TaKO 6p30 yOHMTM (JjaKT, HeoenopaH m HenofiMTaH, Koju yna3yje Ha to , pa je y »rajpeiy« yBHjeK 6 hjio nperanapa Koju cy npaBOBpeMeHo, BjeiUTO m nompTBOBHo opBajanH Hai40MHanH0-KyniypHM pap »rajpeia« op tmx yTwuaja ujto hx je Bpnjevie cmbom npy.nMKa HaHocnno Ha pap ppyiuTBa. M, pa Huje fiMno tmx h t 3 khx nperanaua »rajpeT« 6 h, MOwpa, nopnnjerco MovemaHMM yTHuajHMa, a nMHMja tfaeroBor papa noMjepana 6m ce nac y pecHo nac y JinjeBo. Ha CBy cpehy »rajpeT« je Bek H3MaKao tm m MCKyuiett>MMa, a 0Ba sacT ujto My je yKa3ana ca Haja-imer Mjecia Haj6c/bD je caTMccj)aKmi|ja JberoBOM pjeny, HajjacHMje npn3HaH>e jfaeroBHM Tpyp6eHH4 HMa, nosaM op He3a6opaBHor paxMemH OcMaHa na CBe po HajHOBMje nnejape nperanapa. y opHOcy H3Me^y rioKpoBHTe/ba m »rajpeia« jouj jepaH MOMeHaT Hrpa Ba«Hy ynory. Op cbm x noKpajMHa ujto canHH>aBajy Hamy HapopHy ppmaBy B cchh h Xepi^eroBHHH je HajAy6/be 3anerao y cp 4e h pymy Kpa- — jbeBCKvf floM. C bm jeci o ppjKaBM Hop Hamer Hapopa je pyđoKo BeaaHa ya Kpa/ba h hberoB ripnjedo. To je pyma HapopHe njecMe, Koja nporoBapa M3 lumpokhx cnojeBa Hamer Hapopa, to je pyma m3 cpepfoeBjeKOB, PBopoBa, op HeMajbHha po TBpTKa, npeKo Kapa^op^a po JberoBa npa-npayHyKa. M 3 Te h Tano BacnHTaHe pyme npcroBapa opaHocT m n>y6aB npeMa KpajbeBCKOM Aowy, npeMa Kpan>eBoj PMjeMM, Hajjanoj u Haj3BOH* KMjoj y ppwaBM. CTora m obo noKpoBMTen>cTBo noBnahhj 3 a coĆOM CHamaH h hhmhm u Hnnap HeofiopHB yrnep KOjnM je nosacTBOBaH h ypocTojeH Ham »rajpeT«. C tora je obo noKpoBMTeibCTBo py6oKo opjeKyHno y pymaMa CBMX OHMX KOjH Cy HCTHHCKH H HCKpeHH npHjaTeJbM »rajpeia« h fberoBor p je n o s a jta Meljy MycnMMSHMMa. KberoBo Kpa/beBCHo BuconaHCTeo je jom pi'^jeie, Hejase; ann je mcto TaKO y noBojy m h c t m h c k m »aMMOHann3aM MycmiMaHa. M, Kao m io h b e r a nawibMBO H>eryjy, onpe3Ho syaajy m n£3e 6ypHo Ha npBe ropHHe, npBe Mjeceue hberoBa jkmbot 3, TaKO m »TajpeT« cnpe3Ho HyBa, nopraja m CTapaTe/bCKM, popnTejbcK-t Hap3Hpe ocTBapHBaKbe, oMKĐOTBopaBatbe HauMOHanHor h HaMMOHanHo KymypHor oncTaHKa MycnHMaHa. Taj pap je MynaH h KynyHaH, HanopaH m TerođaH, Kao mTO je y3BMmeH oprajanaHKH Hanop oko HejaneTa y noBojy. \A H3rnepa, po/cia, Kao pa y obom rioKpoBHTe/bCTBy HejaneTa rieipa HMa HeKo cMMfionMHKo 3Hanejbe M3a Kora ce y pywMnacTHM nepcneKTKBSMa Ha3Mpe nnjena h cjajHa 6ypyhHOCT noKpoBHTe/ba h »rajpeia«. To 3HaMeK»e, pHKTMBaHo MCTopnjoM h po­ rađaj HMa, ocBjemaBa Hamy Bjepy y . ce6e, HennHM Hamy MCTpajHocT, nompeKaBa Hamy Tpypo/by6MBOCT, CHawH Harne CTpeMn>e»>e y cycpeT opeony ycnjexa. y3BHmeH0 rioKpcBHTejbCTBo je OAcapa 3Bnje3pa-B0pHjba y HameM papy; oho je CKyn/beHa cHara KojoM heMO npena3HTH m caBnapain CBe npenpeKe mTO hx fionHa TpapM4Hja m CBe oho pywHo mio je Be3aHO y3 u>y nocTaB/ba HameM KopaHaK>y y cycpeT Ajeny, ripn3Han>y, HarpapM Kojy nopjejbyje BpnjeMe w Hdopnja. AaHac, napa ce HaBpmasa ropMUJibnna pofjetfaa Hamer y3BHmeHor h MMnor flpoTeKTopa m napa ce Toj rcpHUJtbmjH papyjy MHnHjyHH cppaua, BjepHMx HapopHoj AMHacTHjM Kapa^op^eBHha, cbm npMjaTen»H »rajpeia« m jteroBor papa, cBa oMnapMHa m HajMna^M HapamiajM »rajpeia« KnMHy: >Hmbmo noKpoBMTe/b Hamer »rajpeia«, hber. Kpajb. BncoMaHCTBo rieiap A. KapatjopljeBMk, HacjbepHMK npMjecTon>a! yP E A H H LU T BO . �Bpoj \ % CipaHa 237. »rA JPE T « B E P FI KPH H riocBeheHO hber. Kpaib. BMconaHCTBy rioKpoBMTen»y: »rajpeia«. y HaineM Bprr? rpe pacre bhto 6op h jejia rpe paHac 6yja iimmpar a paBJba Jicraa ce BHje, Beh ropniia je paHa ihto jepaa Bena Kpm pacie H phb&h MHipac y BJiaiRaiHijHMa Rpaje. 0, Kano jih he jepjiioM pa 3acTpyja 3paR0M H 'onoj® h&m rpypn h 3atHeceM0 ce maMe! y paue pyiM6He 3ope, flpeB® a c notam MpaiRCM Tenajy Hama opipa: 0 6ejia, jiena Kpnae! HečeoHa MeiRa Te poca pđca a totijio oynpe oSacjajja! HeKa y3. Te6e HHHy a paory Hopanna hobh! T h, npBH crpyK, 6nhem cceM ppyroM pBehy rJiaca. Hop TĐOjOM 6eJIOM KpjHCM CHHBahle OHO OHOBe. Upenjierahe ax jierr jieerapoiBa jiaRHX y Tpenepaaoj arpa mio neacsa Mope apajia. Orojio Haime Gaoirne 3a»CTahe cTpaaap cBaRa H peha: »Opne je arap jiereHpapuiax BHdia«. Peha he: »Die tamo Ra«o ce nancrcao piHiKy Copoim . . , H TaMo rpe oy ce pHBjbe Ji03e ca 6pmji>aHHMa cnjiejie, Ty Mopa pa oy cja juta neRH pBopoBH Upehnapa rpe ce papyjy a Becejie. H RaiRo caiMo Mapame npeiRpaono Heito u,cehe.. . HoijHiMo pajbe... H noh’ he c’ Miioro Tajnax japa, Papahe y cbom BpTy, aji’ Kpama amTa Hehe iiao Ma — Ma ce nperpaia op papa. PacTH HaM, Bena Kpane, u,B6Te Mapacu«, jiena, HeCecna Te pooa peca a acapRo cy]ipe o-fiol 'jana! Kap poby oinerr CTpai'ma nei:a bm rpyp 3acrpena, a H6K ax JlenioTa Haaier upeha o'iapaaa. . . P.acTH HaM, pacTH! Yq menuio CTađajipe TBoje BepHH a Baepa 6yppH, cTpaacapa Bpra, croje. Jena B. OcTojnfc. riMTOMUH rajpeTOBa kohbmkt 3 y Capaje By KOHijeM iMKoncKe roflMHe 1923./24. T A JP E T O B A (JB E H A H O C T (Obo je jeflHo op npepaBatba, noja he ce oflpmain y CBMMa TajpeTOBMM MHTepHamMa Ha flaH 6. o. m . npnnnKOM CBenaHocTH, Koja ce npMpe1jyje y cnaBy roflMUJH>Hi^e potjera TajpeTOBor ripoieKTopa hberoBor KpajbeBCKor BncosaHciBa npecTonoHacn>eflHMKa rieipa). flaHac cmo ce cKynnnM p,a npocnaBMMo jeflHy pnjeTKy cBenaHocT, pa npocnaBMMo cBesaHocT, Koja ce npoc/iaB/ba npBM nyt y HCTopajH He caMO flpywTBa TajpeT, Hero m unjenor Haiuer Hapopa. HMKapa HeheMo aađopaBHTHi, Kapa npomne ropnHe Ha flaHamtt>H paH, y paHy 3opy, npH orpaHKy cyH4a, ny 4K>n TOnOBa 06* �CtpaHa 238. > rA J P E T < iBBmue Hapofly paAOcHy bm ject , na My ce p o a b o HacnepibMH npeCToa>a. Tana lampom naiMe npocTpaHe Kpa/b6BMHG Ke ocrafle HM 1'EflHO ceno, HM jeflaH rpafl, HM ceocna KonMpMpa, HM 6oraT3 nanana, HM jbhho HecTMTo cppe, rflje ce ohm He opocwiwe c y 3aMa paflocHnpsMa H He H3ycTHiiie pnjeMM: »fla jkhbm Haiu MnaflM Kpa/beBMh!« — CnaBekn npBy roflHLUHjMi4y pofjetba Haiuera Mnanora npecTonoHacn>eflHHKa cMaipaM 3a yroflHy nyj«joLU y noMeTKy fla n,3HeceM y npaTKo MCTopnjy cnaBHe H3M Bnaflajyfce nopoflMpe, Koja je TaKo tm jecHO Be3SHa y 3 MCTopnjy Hapofla nocn>eflK>er d o ib e *a fla ce jeflHO 6e3 flpyror hm 33 mmcjimt )i He MOwe. hoct Bpoj 15. YnpaBo ce 0Be roflHHe Hasprnasa 120 roflHHa, ofl KaKo ce y ĆeorpapcKOM nainanyKy nnn 6on»e, no3HaT°j LUyMaflnjn, flMWe Hapofl Ha opy>Kje npoTMB otoMaHCKe neTBMjeKOBHe TMpaHMje h 3eMn>M H3BojeBa cno6ofly "Bop^e rieTpoBMk, 3bbhm Kapaljoptje, npaoiai4 Bnaflajyhe HaM riopoflMue. Y cbom npBOMe ycTaHKy ofl 1804. flo 1813. je LUyMaflHHau nonasao Ha MHLuapy, Herpy m flpyrMM pa36ojMWTMMa, Kano Tpefia wMBjeTM h MpnjeTn 3a 3naTHy cno6ofly. Y tom BpeMeHy HapoflHM Bo«fl noKa3yje HeHaflMaiuMBy xpa6poci, ppwaBHMHKy cnocofiHOd, npaBeflHOCT m n>yčaB npeMa Oiay6M,HM u Hapofly, BpnHHe KojMMa ce kmtc cbm K>eroBM noTOMi^M. A nn ycn>efl 3aMpujeHMx eBponcKHx no- nHTOMMiie fajpeioBa weHCKor KOHBHKTa y M ociapy KOHLjeM LUKoncne roflHHe 1923./24. /iMTMHKHx npnnnKa, Mana lilyMaflHja yMopHa ofl HaflHCBjeHaHCKor h flyror Hanopa, 0KynaHa KpBn.y cbo jnx Haj6on>Mx cmhob 3 h ociaBJbeHa 6e3 HKaKBe noMotiH — Mopafle noflnetiw HaBanaMa OTOMaHcne LjapeBMHe, y Kojoj ce Hana3Mna Kao Mann OTOHnk y Ben,w* kom OpeaHy. A Kapatjoptje ce npMBpeMeHo ckoohm y AycTpHjy, a 3 3 t m m y PycMjy, oflaKne ce KacHHje Bpafca, fla oneT c t 3 b m cBoje cnne y cnyw6y LUyMaflHje, Kojy je noHOBHo ocnočoflMo K>eroB HeKaflaibM BojBOfla Mnnoiu OčpeHOBMih. A m 6 mljmo3hm M ko o iu , Oojefcn ce fla Hapofl He npelje cBOMe n p B O M Bomfly, flafle Kapafaplja MysKM y6MTH m CBOMe noTOMCTBy TaKo ocnrypa npMjecTO, caMo ca jeflHMM npeKMflOM CBe po 1903. rofl. He3aflOBon.HM anconyTM3aM Mnnou]eBnx m iterobmx CHHOBa Hapofl 1842. M3a6pa ce6n 3a HHe3a AneKcaHflpa Kapa^optjeBVifca, cm Ha KapaljopljepBa, Kojn Bnapa Ha počpo flpmaee h Hapopa caMo 16 ropHHa m Tapa ycn>ep pa3HHx cnneiaKa OfipeHoaMfca Mopape ca CBojoM MnapoM fljeuoM pa nolje y M3rHaHCTBo, flaneno ofl LUyMaflMje. flpyra nonoBHHa npoiuncra CTon>etia 6Mn>ewM Mel>y CBoje HajBefce flors^aje t|)paHuycKo-npycKM paT. Y TOMe paiy Ha cipaHM <PpaHuy3a 6opn ce Kao MnaflM otjjMMMp yHyK KapafjopfaB IleTap, Kojn CBojMM jyHatUTBOM CTene npM3HaK>e m n>yfiaB (JjpaHi^ycKor Hapofla Hajnpnje 3a cefie, a KSCHMje npeno čeče m 3a um jenM cBoj Hapofl. Tora BpeMeHa cnpeMao je m Haiu Hapofl fla ca ce6e oTpece Ty1jMHCKM japaM. YciaHi4M ce flMwy Ha cbm m cTpaHaMa, a hspohmto y B ochm m Xepi^eroBMHM, Koje cy noKyiuane fla Ha TeMen>y koctm m KpBvf, CBojmx CHHOBa M3Bojyjy cedn ocno6o^eH>e m ocBemTajy yjeflMK>eH>e ca cecipaMa CpfinjoM m U phom TopOM. Y TMM cyfl60H0CHMM flaHMMa MnaflM npMHU fleTap xm t 3 m ciaBn>a ce Ha neno noKpeia y B ochm , �SpojT15. ►rA JP E tf« ann Ha wanocT cbm Hanopn rieipa MpKo/bMtia m K>ercBMx Kpajmlukmx jyHaKa ocTapome HeHarpafceHHt, m yUBHn.eHa Xepi4er-BocHa 6 m npeAaHa Kao pofiM/feMLja y pyKe AycipMje, rAje k>mxobm »cmhmm HeKaA cokonoBM, caA nocTaiiie LUBačMHn po 6 obm«. Mano je 6on>y cpehy MMana m cnofiopHa lilyMaAMja, rpje cy OfipeHOBHikn yc/bep HyiapH>Mx HepeAa AOBenn 6 mom 3eM/by Ha py 6 nponacTM. He MoraBiuM BMine TpnjeTM BnaAapcKy TMpaHMjy, yBpHjet>eHM naTpMOTM H3BpujMUJe aTeHTaT 1903. roAMHe Ha noTOK>er OOpeHOBMtia Kpa/ba AneKcaHApa w, H>ercBy cynpyry Apary. Taj hmh m ano HecMMnaTMHaH 6 mo je cnac ppwaBe m Hapopa. Jom HMjecy JbemeBn yMopeHMx Bna- ĆtpaHa 239. papa Omom hm noKonaHM, a HapoA je jeAHornacHO no3Bao Ha npnjecTO Cpćnje M3rHaHor npMHLja rieTpa KapatjoptjeBttfca. Mano je kojm BnaAap y m c t o p m jm HOBjenaHCTBa CTynno Ha npnjecTO noA Te/KMM npnnnKaMa m Aomao Ao Behe cnaBe, Hero je Kpa/b OcnofiopMnaiv IHop MyApoM ynpaaoM HapoAHor Kpan>a CpfiMja y6p3o ojana m CT3BM cefin y 3aAaiaK gcbctmim K ocobo m ocnoOoAktm m yjeAMHMTM He caMo CBe Cp6e, Hero m CBe jywHe CnoBeHe. kl Kao hckmm HyAOM Cpčnja M3 flaHa y a sh jana m 1912. — jeAHe oa HajBamHMjMx roAMHa Harne MCTopMje — cnjeAM Kpa/b nosepe CBoje BMTe30Be, pa y 3ajepHMi4M ca cmhobmmb UpHe Tope ocBete Uapa h riMTOMUM fajpeTOBa KOHBMKTa y Moctapy kohijsm ujKoncKe ropMHe 1923./24. K ocobo. ripaheHe finarocncBOM m cy3aivia papocHnMaMa UMjenora cpncKora Hapopa rieipoBe HenofinjeflHBe apMMje 3a KpaTKo BpnjeMe ocnofioflHiiie HeMa/bMfca MaKeflOHnjy M Ha cnaeHOM KyMaHOBy ocTBapMiiie BejiMKM K ocobckh 3aBjeT. KpB/by ocnočo1jeHy CBojy MaKeflOHMjy Kpa/b rieiap h fceroBM UlyMaAMHMnt 3Hame AOdojHo oAfipaHHTM OA Hefipafce Byrapa h pnB/bMx ApHayTa, KaAa noKymaLiJe Aa cefiM KonMjeBKy Cp6nHOBy npMCBOje. CBOj MM jyHaWTBOM M naTpM0TM3M0M Tapatba Mana CpČMja ciene AMB/bett>e m npM3Han>e 14Mjenora cBMjeia m nocTaAe riMjeMOHT jy«HMx CnoBeHa, Kojn cBe CBoje HaAe nonojKMine y H>y, Aa mm OHa po6cne naHue pacKMpa. H npMje Hero ujto cy ce yMopHM 6opi4M Mor/VM m oamopmtm m CBoje cype iiJMH>ene oa kpbh onpaTM, TpeĆanM cy opđMjaTM ČMj'ecHe HanaAaje TepMaHa m Maf>apa. 3a cnac m cnaBy OTagfiMHe cnjeAM Kpan> boam 14MO CBoj cnofioAHM HapoA y C bctm OcnofiopnjiaMKM PaT. nOLUTo cBojoM KpB/by 3eMn.y HaToriMine m koctm Ma 6peroBe npeKpMU/e, LUyMaAMHi4M npeno anfiaHCKMX HenpoxoAHMx ryAypa, novome 3ajeAH0 ca cbojmm cmjeAMM Kpa/beM Ha ronroiy, opaKne polome jom po Behe cnaBe 1918. roAMHe, KaAa cboj' CBojoj nomaneHoj SpatiM Ha CBojMM KpB38MM 6ajyHeiaMa poHMjeme wen>eHy cno6opy. 3a unjeno BpnjeMe Ayror paia m cTpauiHMx cipapa/ta cMjeAM Kpan> AM jenn ca CBojoM nopopMLjoM TemKy HapoAHy cyAČMHy. y py 6oKoj ciapocTM m lemKoj fionecTM joiu cy hberoBe pyne 3Hane y3eTM nyujKy y 6ojMTy m ca ociannM BojHMijMMa y poBOBMMa cTaTM Ha fipaHMK OiapfiMHe. OcnofioAMBLUM m yjeAMHMBLUM uMjenn Ham HapoA m cTGKaBUJM cefiM m H>eMy HeyMpny cnaBy, CMjeAM Kpan> 3aKnonn CBoje yMopHe ohm, MCKpeHo onnaKaH �OrpaHa 240. »rAJPE T « Bpo) 15. oJKaibeH op 3axBa/iHora Hapofla. M m m , koj' m y«MBa- 6ywAy, t s k o m PereHT AneKcaHpap Ha KyMaHOBy, Ha Mo n/iofloBe ttjerosa pyrora m TeujKora paAa, ycT3HM- neny. CBoje apMMje ypapa c m p t h m ypapai4 HenpnjaTeMo, noK/iCHMMo ce cjeHM Be/iMKora Kpa/ba m no6o>KHO iby m 3acnywyje HacnoB »KocoBCKor OcBeTHMKa«. riopep MHcrođpojHMx pjena Mnapora Kpajba ocTafce 3 n a T H3ycTHMo: »C/iaBa m xBana T m , OcnofiopMone!« rieiap BenMKM je Morao mhpho 3aK/ioriMTM CBoje h m m cnoBHMa 3a6MJbeweHe hberoBe pnjenn boj HHLjHMa yMOpHe OHM M 6e36pMWHO notiM Ha BjeHHM noHMHaK, npn KpMTMHHOM MOMeHTy Kop npofioja conyHCKor jep je 3eM/by h Hapop oct 3 bm o y aMaHeT pccTojHOM (JjpoHTa: »JyHauM, Hanpep y cnaBy mom c m p t !« H p0. Haiua.eflHMKy, HameM BMTe3-Kpa/by AnencaHppy I.. uj/10 ce HeyMpnoj cnaBHi Koju CBoje M/iaAeHaHKo poda, Koje ociann HauubepTeK noujTo je ycpet»Mo Caoj Hapop h nccn»epH,er hml (m 6e36pMWHo npoBOfle y pacKoiuHMM Asopos^iva ppyra paTHMKa nccnao y Kpyr nopopMiie Ha 3acnyy3 3ByKe My3MKe, npoBeAe y p o b o b m m 3 ca cBojnM aoj- weHM opMop, mctom Tapa je Kpa/b AneKcaHpap noneo HMAMMa ncA HHiiJOM HenpMjaTen>CKMx KypmyMa. rio- MMCJiHTM m 0 Csojoj poMalioj cpetiM. H Bor yfip3o mcn yi flymaHa C mjihot npnje Heno/iMKO cTO/befca y Ben- nyHM wen>e m MonMTBe 3axBanHora Hapopa, papoh riHTOMijM fajpeTOBa KOHBMKT3 y Ty3/iM KOHLjeM ujKoncne ropMHe 1923./24. BaaiAH BMTe3-Kpaa>y m OMMtibeHoj KpaibMUM CMHa, Hauiy Y3AaHMuy. M3 oBe KpaTKe MCTopnje ce pa naxKo b m a jc t m , pa MMjena ČMorpaijjMja floMa KapafapljeBMtia Hnje HMuiTa APyro, Hero jyHSHKa h cnaBHa MCTopnja LiMjenora cpnCKor Hapopa 3 a nocnepHnx 100 h BMUie ropMHa. M CBanoMe fce 6 mtm jacHo, 3aimo cy HaM npn potjen>y Mnapora ripMHpa cpua 6nna npenyHa cpetse. CpeTHH cmo ujto BMpHMo npopywett>e cnaBHe nopopni^e, a ca H>e3MHMM npopy»Ken>eM npopy>KeHa je cnaBa m cpefca yjepMH>eHe u npocTpaHe Harne KpajbeBMHe. Ajim nopep OBora CBeomuier HapopHor Beceiba, npnnMKOM polje^a m npBor potjeHpaHa Haiuer npecTOnoHac/beflHMKa, mm TajpeTOBM npMjateibM mmbmo m HapoHMTM pa3nor Becen»y. To Becen>e pona3H otypa, ujto ce Harne ppywTBO »rajpeT« Hanaan nofl M oIih m m flpo- TeKTopaTOM Hamer 6ypyker Bnapapa. V MCTopnjM Tajpeia hm Kapa HMje 6 mo hmtm Mome 6 mtm 3a6Mn>eweH 3HanajHMjM porađaj, Hero ujto je ciynafbe nor ripoTeKTopai HajMoatjera MnaHa BnieujKe riopopMpe. Op ocHyTKa Tajpeia na CBe po Ocnođotjefba rnepano ce op HenpMjaieibCKe BnacTM Ha Tajpei Kao Ha pacapHMK aHTMppjHaBHMKa m 6yHTOBHMKa, rajpei ce Tora HMje hm ctmpmo , TaKaB je m 6mo jep Huje Morao MMpHo rnepaTM rpje Xepuer-BocHa timuitm nop waHpapcHOM ynpaBOM Bena. M TajpeT je 6 mo yBjepeH, pa ce paH CnoČope npMMMHe, pa paneno HMje AaH, Kapa tie BHjenM OpnoBM »BanoBMTy flpn,Hy npeneijeTM, m MecTMTy BocHy noxopMTM«; m cTora je h oh , y kojimko My je Ćmoo Morytie, papno Ha CBojoj CBeioj pywHOCTH M cnpeMao reHepaijMje, Kaje tie pocTojHo poMOKaTM Te Bnjene OpnoBe. H TajpeT ce y cbojmm wen>aMa m HapaMa HMje npeBapMO, paH Cnofiope je ocBaHyo, poncKM �Bpoj 15. »r A J P E Tc HaM ce natujH pacKMflome h ApuHe HecTape Kao rpaHHMe »M3Met>’ BocHe h H3Mefj’ Cp6nje«. Capa Tajpei nociafle MjecTo cyMK>HBora u npe3peHora flpyiufBo nyHor k onimer noBjepeK»a cbmx flo6pxiX cHHOBa oBe 3eMn>e. M Kan no nyi*H>y Tonoaa, KojM HaM ornacnme psflocHy BnjecT o po1jeK>y ripecTOnoHacneflHMKa, npeciaBHMun TajpeTa novome Aa ce noKnoHe CBOMe 6yAyheM Bnaflapy k 3aMone H>eroBy BKcoKy 3aiBTMTy, H>HX0Ba Monfia k wen>a 6h ycnnUiaHa. hberoBo BeonsaHCTao Kpan> AneKcaHflap I. gnjeHetiM AocanatfeM paA Tajpeia m 0MeKyjytiH, oa K>era jotu MHoro y 6yAyhe, Kao jeAMHora KynTypHora My- CtpaHa 241. c/iHM3HCKora APyuJTBa y B o ch k , npHMHo je 3a CBora C h h 3 rioKpoBHTe/bCTBO Hamer Tajpeia, AOAHjenHBiuH My u o6nnaTy MaTepnjanHy noMofc. nOA BHCOKOM 33UJTKTOM OHora, KOra CMO BKjeKOB'/iMa cseKMBanK, B n a fla p a Harne k p b h , oncTaHaK raj> peTa je ocnrypaH h c Tora ce caA Mome jom BHiue noCBeTHTH KymypHOM h HagnoHanHOM noAH3aK>y 3aoCTanor Hamer eneMeHTa m BacnMTain reHepagnje, Koje he 3H3TM M AnjeHMTM oBaj pwjeTKn porađaj. A , B h , OMnaflHHO, Kojn npBn ym HBaTe nnofloae OBe 6naroAaTK, He H3HeajepHTe Harne Hane. CnpeMajTe ce Kano fceTe jeAHora pana ujto cnocofiHHjn 6 hth Aa II htcmah rajpeioaa KOHaHKia y BHxahy (npeA 3rpaflOM kohbhkt 3) y lunoncKoj toamhh 1923./24. ciaBHTe CBoje CHare y cnym6y nnjene HaM ChagćHHe h Aa M OHpa, Kafla Bac 6yAe no3Bao HeKaAafoH Tpy6an ca 6ojHe ApHHe, noneTMTe noA cnaaHH h bhco ko ah t HyT 6apjan Kpan»a h OiagfiHHe h ciaBHTe ce y h>hxo By 3auiTMTy. He 3ačopaBHTe, Aa je Hauia OTagfiHHa cTBopeHa nocnnje Mopa nponHseHe k p b h h fipajeroBHM3 npOCyTMX KOCTWjy HajĆOJbHX H>eHMX CHHOBa. C Tora notjHTe h>h x o b / m npMMjepoM, h Kao mTO cy ohh rHHynH 3a CBora Kpan>a h R om , Tano h bh He 3awa< riHTe a 3th Bpeno k p b h Bame 3a K»HX0By opfipaHy h 4yBajie cnaBHH IlpnjecTo Hamera MHnor floKpoBHTen>a, KOMe kjihkhhmo caAa h yBHjen: Aa m h bh Ham noKpoBHTen> hber. Kpan>. B hcoHaHCTBo ripecTonoHacjbeAHHK rieiap! Aa m hbh hber. BenHMaHCTBo Kpan> AneKcaHAap! Aa m h bh hbe3. BenHMaHCTBo Hama MHna KpajbHga Mapnja! Aa m h bh Ano Kpan>eBCKH A om h Hama npocTpaHa O iay64«a! �» f A j P E T« ĆTpaHa 242. VELIKI DAN Veliki i strašni svjetski rat zbližio je narode i upo­ znao ih međusobno. Prikrivene dobre i zle strane Poka­ zali su i jedni i drugi; junaci su odskočili u svojoj veličini, a sitni gramzivci, ugnjetavači raskrinkani. Pala su Prestolja, koja su bila sazidana na sili. na laži, pali su njini gospodari, koji nijesu imali naroda uza se i njegovo po­ vjerenje. Orkan je odnio u nepovrat lažnu s l a v u !... Veliki svjetski rat je digao male i potlačene narode, riješio ih tlači telja, riješio ih krvopija i učinio ih slobod­ nim, — svojim u svojoj kuči i na svome ognjištu. Podi­ gao ih iz praha, strgao Hn lance u kojima su okovani Bpoj 15. živjeli stoljećima, ujedinio ih i približio velikim naro­ dima u jednu veliku međunarodnu zajednicu. Prolivena krv donijela je Slobodu — na garištima procvala je biljka jednakosti i pravde. Velike su žrtve podnešene, ali je osvećena pravda. Pale žrtve su zalog bolje i sretnije budućnosti. Jedan malen, ali herojski narod suprotstavio se sili, koja je išla protiv njega da ga pregazi; da mu zatre og­ njište i ponizi ponos. Suprotstavio se junački da sv e žrt­ vuje za obraz, za čast, za sla v u ... Nastala je jedna strašna borba na život i smrt, borba dugačka, mučna, stra šn a . . . Borba koja je vodena do iskušenja i dotle dokle nema granica herojstvu, juna- yweHMue TajpeTOBe TiMn^MapcKe LiJKone y H obom ria3apy KomjeM wKo/iCKe roflHHe 1923./24. (y no3a^HHH hmiHM, napa'beH y oboj hikojih, Ha komg ce npeno3Haje ManacTHp ConohaHH. OBaj frnJiHM flapoBahe Hapo^ OK,pyra paniKor EberosoM BejiHHaHCTBy Kpaji»y AjieKicaHinpy). štvu — dokle samo može čo vjek trpiti. I ta borba i tat istrajnost donijela je Slobodu — zlatnu Slobodu za ko­ jom se je vijekovima uzdisalo. Visoko se je digao barjak Slobode, kao znamen ve­ likog junaštva, izdržljivosti, muka i p a t n ja !... . . . A visoko ovjenčan aurolom slave, pred svima išao je naprijed, prvi građanin i prvi čo vjek naše nacije, a sada već blagopočivajući K ralj Petar. Doživio je Oslobođenje i Ujedinjenje svoga naroda, Ujedinjenje Južnih Slavena i otišao na bolji svijet. A s njim u borbi, u mukama, u patnjam a, oprobani Njegov Zamjenik — Naš K ralj Aleksandar, danas vođa Južnih Slavena — danas simbol našeg Ujedinjenja pre­ uzeo je zastavu Slobode, da je dalje nosi i preda kao amanet budućem pokoljenju. Plem enita k rv, kraljevsk a i herojska krv neće izdati, a zastava ć e visoko lepršati na našem zajedničkom do­ mu. Je r će je O tac opet predati svom e Prvijencu — S v o ­ me Sinu, Imenjaku Svoga O ca — Prestolonasljedniku Petru , koji ć e je dalje predavati neokaljanu, i visoko je držati kao svetinju svoga naroda. U znaku te sretne budućnosti, dlanas na dan rođenja Prestolonasljednika P etra, u nadi, u uzdanju okupljeni na pragu naše velike i prostrane Otadžbine, — danas na ovaj veliki dan kličem o: i j’ | SLAVA K RA LJU P E T R U ! ŽIVIO K R A L J ALEKSANDAR! ŽIVILA K RA LJIC A M ARIJA ! ŽIVIO P R O T E K T O R G A JR ET A ! A. Hifzl Bjelev ac. �Bpo) 15. » r A JPET« CtpaHa 243. TapmeM xaocy, onBpcJia hoa iiajpa3iioBpciilHj km npcoltpeTHMa A»0pa K 3Jia, ocityAHii,c h OoraTOTBa, cpehe k necpehe, HarJior Oorafeema h jom Opacer npoiiaAaTAJPETOBA OMAAflMHA M iba, Aoueiuie orpyOejia rjieAajyhK ciajiaH iipH3op npoMemjBHBe cyAiOHHe, O3e0jia na 3hmh Teiunte 0CK.yAHiU,e, H>EH IIPOTEKTOP CTpaxa H HeiipHjaTejbCKe THpanKje, aiiahe HajOojne a^ • Oflipoj BehnHe Aanarnibe MycjiHMaHCKe MJiaAeack n,eHK OBy CBeraocT k orpejaBame ca HajBKme CTpaHe te kfle AaJbe oa oHnucKoir KpoBa. Ako ce Moate iobo- H iBOHa caitpHBeHa Jby6aB Mopahe Aa eKonjiOAnpa h )hth Aajbe o OArojy om je sasemeH ner^e y JvaaaHe h Aa ce npocne no meHy n OKpoB'K*rejLy. Jep cy Toiuie jHpTHje _ Me^y B©cejiy 6pahy — hjih y najiaHaHite OHe 3paKe, Koje rpejy ca MecTa, Koje mh bkooiko u,emihop-caitajte. Onaj ,npyirH, miioto Mamn a&o cnamaBa ce Mo H atejmiMo, Aa M.y ce mio Ojikjkc iiphOjik/Kkmo. 0°A oBe TparH"Bie CBaKB^,auiH.Hi;e h yBpđiiTaBa ce y pe- HH Kojn CBojy MJiaAOCT npoBOAe y najOypHKje BpeMe AOBe o/urojeHe 'nnTejiHmmHje. To <3«Ba BeoMa Majio m OBOTcate KCTopnje, 3najy CBoje Myatemio AoOa Aa Aajy BJiacTHTe BHHpnjaTHBe, a Minoro Burne moTHu,ajeM Ha KOHOOJiHAOBaibe TaAaiBHx npnumita k Aa ra npoApyrnx. Obh KyjiTypnn imoHepn h rpaAHTejbH bobot BeAy y mhpiikm h cpekmiM nacoBHMa. HpeA onaiia HaSKHBOTa MycjinMaHCK,e OMJia^HHe 0KyiMJiH cy ce oiko mer HapoAa HHitaA ce mnje npyatHjia TparHnunja h Tajpeia h ao AaiHac perpyTOBame iiajBehn Aeo Mycjw- BejiK'iaircTBeHHja neponeiK'tea: Ham jkkbot OABojnhe MaHGKe HHTeJimreHU'Hje. He anaM CHrypiHo KaK©6 je ce oa itoOiiKix npeApacyAa, ooApaBjbeme oBera onora, oHJio BaoiiHTaibe TajpeToee OMjiaAHiiie ao upe OcjioOo- mTo hhhh HOBeita 3aAOB0JKHHiM HJiaHOM HapoApe H Apbeata, ajin HarJieAa, Kao Aa je oho 6hjio MHoro jcAHO- ataBHe oajOAHUke, Hana he CBoj JieK y Bejmitoj Jby6aCTpaHHje, Kpyxoćopa,i.Ko, h Aa aa H>y Hkje čhjio y bh h paAy cbhx 3a jeAHora, a jeAHora 3a CBe, 3an,eonime HHTepoca ca crpake, a noroTOBo He OAoaro. He jihIi © pane 3aAaHe oa Heicojimto pa3HHX Herapnjarejba, BepyjeM, Aa je oa OHAaiiEH>Hx apncTOKpaTCKHx, a no-- BacuocTaBKhe ce xapMOHkja k y jaBHoj k y npHBaTroTORo He OA ah'hacTH,PK.Hx RpyroBa Kito h 3wao (3a - noj AeJiaiHocjH. TajpeTOBa oMJiaAKna HonpeA MycjmTajpei H H>eroBy 0MJiaAHHy. MancKor AeJia iiamer HapoAa 3Hahe Aa OAnrpa HajOoOcjioOoboK-e je Met)yTfiM npo.MeHHJio na TeMejba jbe CBojy yjiory y cbhm tkm (jtasaMa KBrpaAibe, rjie/Khbot Harne OMJia^aBe H^3aTpasKHJio j oa ' me 6e3yBer- Aajyhn npeA ooOom seAap jihk cBora HoitpoiBHTejba Ho HOBy opHjeHTaii,Hjy h BaonKTak^. 3eMJba ce mo- ^jb . Ha ia j na’iKH njmehn mhopo cHaire h OopOeHOCTH, y pajia yinpaBJbaTH ca T&MejBHKM noenaBameM cTBapn, jitejbK, Aa Aobe m-ro Ojikace AO CBor HAeajia h Maitap pa3yMH0 H oOaapHBo. HeAOBOJtaH•j<e Oko rCBeTii pekojiT Majio noKante CHjmy JbyOaB cbom noK,poBHTeJby, npeOMJiaAHHe, h>gho MJiaACHaHKo OA.ynieBJbeH>e h oiithmh- hk he OHa npeno cbkx 3ajnpeita. aaM. OMJiaiAHHa je — ^ko je XTeJia Aa lKcnyHH CBoj OMJiaAHHy, HKjH je HoKpoBKTejb Ham MJiaAH KpaaaAaTait — Mopajia Aa HanycTH OBe ocoOHHe, Koje cy jbeBHh, eanaAa oaMamna Aa pa3BHje hhtchMO/KAa 6njie AoOpe 3a irp^npeMHV (J)aay napoAHor Oc- 3HBaH paA y MycJiHMaHCKOM pfijiy Hamer HapoAa y JioOo^enba H TpeiOajia Aa 'Ce ortpeMa Hajnpe Hay>i«o, a npaBii,y odBernTaBama k CTanama AyxoBa y jeAHO HaaaiKM npaKTHHHo, na Aa yHecTByje y K.yjiTypHOM, aioJIHTHHKOM H 6KOHOMK3KOM JKHBOT^ CBOra IiapOAa H H>e- AKOHajiHo Tejio. Ona he čee cyMH>e, cjieAyjyhn npkroBe aeMJbe. HoBoj oMJiaAHHH Mopajra cy ce npoKpHH- Mepe EberoBHX npeAaita h y'iHHHTH to. H aico je y mhoTH HHOBK nyTOBH H A&TK HOBH npaBAK H>eHy BaCHHTa- ro 3a0opaBJbeH onaj bhcokb KAeaji, Kojn je boako HeH>y. TpeOajio je jaito mhopo h MaiepHjajiHHX acpTaBa, (itaA OMJiaAHHy y A^OpoBOJbamte jiernje h cejao km a Aa ce H He roBopn o jihhhom nperajiaiiiTBy h AoOpiui koctk no 1UloOpyyH h cojiyHCKOM <J>poHTy, 3a Kojn je HayMKMa. OHa KmJia BeApa nejia hoa aycTpHj<3Ka Bemajia h yjiay HOBy (j)a3y BacnHraiBa h aKTHBnor AejcraoBa- sHJia HacMejaHa y apaACRe Ka3aMaTe, FajperoBa oMJiaH>a TpeOajio je ocoOhto y®ecTH MycjiHMaHCKy oM.na- AHiia he ra OKKBeTH, 0KynHhe ce oko cbot HpoTeK.TOAHHy 'k noKaeara moj, Koja je najBmue 3aocTajia, Aa pa h CTahe Ha OpakKK IberoBa ^OMa h CBoje OraijOHce H 3a my OpHHe. Hama HapoAHa ^HHacraja AOKy- ne. y cbom HAejHOM noHOcy H rJieAaH>y y 0yAyhiHOCT MeHTOBa h Ty CBojy ckJiHy jby6aB h B6JiHKy TOJiepaH- OHa he ce OTpraiyTH oa cBarAaH>HX npeApacyAa, otboHnjy npeMa Cbom KapoAy. ft>eH MJiaAK HJiaH, a nam pHhe iknpoM h onaito mnpoKe rpyAH cJiaBeHCKe h •MH.riH ripecTOJioHacJieAHHK Hd6tobo BKconaHCTBO neTap, nocTao je n okpoBHTejb Tajpeia k thm B63ao jom iiohH cbom HAeajiy HanpeA c hhctom Han,KOHaJiHOM MBpimhe BeJiMKy jbyOaB TajpeTOBe OMJiaAHHe y3a ce. JbyOaBH, Kojy je HerAa TaKo 'dKyno njiahajia. iCbo 3JiaTo H nypaiyp, mTo ra je HMajia TajpeTOBa Tkm recTOM AoOHJia je TajperoBa oMjiaAKHa HajsKme nojieTa, oceraJia CBoje chjiho caMonoy3AaH>e, yBHAejia OMjiaAKHa BOJimečHO je CKHyjio y jeAHoj Hoeoj kohneKy CBojy BaJKHOCT ‘h cnoenajia ce Bantuhm (paKTO- CTejian,HjH Ha imipoKOM HeOy Harne HapoAHe /],HiHacTKpoM Ha H3TpaAH>H Harne ApJKaBH'e aajeAHHne h ae«a je. Ta je KOHCTeJian,Hja JbyOaB. C hoh caiyBaiHHx, a^b noTenmHpaiia JbyOaB npeMa cbom noKpoB'HTeji>y ncno- hkx H pyj'HHx pynta Oai],HJiH cmo y raraHTCKo Tejio JBaBaihe ce y meHy jaBHOM atKBOTy. H>eH HoKpoBKTejb CBere cjiaBe, oaeKa ce noHHnte y Jien BeHan; oiko cBeTJior Oko joj je iHajOojbK nsrpaAHTejb, nojn je narpa^Ho ny- nejia IberoBa h 3aBHjy y mhpkchom cnjieTy oko meroBe TeBe mena oAroja, paAa h ntHBOTa. OKOjmHe. OAaBHo cy neitajie cjioCoAHe rpyAH ohhx, Osa OMJiaAKHa yoraiiTe Aahe KCTopnju Hampr Ha- ■Kojn cy HerAa ntpTBOBajm CBe CBoje, BepHO BojeBajiH poAa HapoHHTo oOeJiencje CBoje ocoOHTe mKOJie._ npeA H OHHHCKK Čahjth, a& 6h HaM jeAHOM CBaHyo OBaj nac. i-BOM cy HCKpcjiK npo6.neMH HecjiyheHH 3a cTapnje. He- Mh A^nac npyntaMo cBOMe noKpoB'KTejby npH3Haibe y o'ieitHBaHe HaAe cy ce KcniyHHJie. OBa oM.naAHHa H3uiKo.aoBaHa CBaKaito no uiKOJiaMa, Koje cy MHpncajie oiioM, nera HajBiime aa Hiera KMaMo: AajeMo My CBoje na OapyT, iiyHKM ceMena aa paoAop Meby OpahoM, oa- MJiaAeiiamte Ayme u CBy CBojy Tonjiy h HAejHy Jbyj HeroBaHa no OojnHM nojtHMa, y poncTBy hjih y Hy- OaB. A3H3 CynTaHOBMh, TajpeTOB fluTOMai;: �» r A J P E T« OrpaHa 244. Ifalide Edib-hanym: OGNJENA KOŠULJA Roman. Preveo s turskog iD. M. K. L Džemal — Ihsan. Đo časa, kad započinje moja pripovijetka, bijah iz­ lizan, učmao činovnik Ministarstva Spoljnih Poslova. P ri­ povijetka, koju pišem, tiče se više života ljudi, što sam ih volio, nego mene sama. Ali i ja živim medu njima, a moj život zapravo počinje s njihovom pripovijetkom. Radi toga počinjem bojeći se da gdjekad i sebe ne umi­ ješam u ovu pripovijetku o vatri i krvi. Sv o je staro »ja«, koje je zaudaralo uredom i požutjelim papirom, oprah ovom vrućom rujnom krvlju, te držim, da se više ne ću za njim povoditi. Ne znam, hoće li mi to poći za rukom. 1 to priznajem, kako gorim od želje, da ispričam jade svoga srca, pustolovine svoje nesretne glave. Ali ja ću u ovom romanu govoriti o lju­ dima, za koje se može zanimati svijet na licu zemlje. Ja tražim još trajnijeg druga u nevolji. M oj put po ovom svijetu ne će još dugo potrajati, te bih na svom, pravom mjestu htio da nađem dušu, koja će o meni govoriti. Ja sam prost čovjek, koji vjerujem .u onaj svijet i u dfuše na njemu. Svakako, s onu stranu gfobne granice ima po­ put moga neko prostosrdačno- btVovanje, u kojem će se uzajamno kazivati jadi. Sad' gledam napolje iz jedile male sobe Džubbedžiir ske bolnice u Angori. Duge, 'žute hrpe zemlje pružaju se u nedogled, dižuće se i spuštajući. Ali je iza njih tako tamno-crveno nebo.. . Sve je nekako čudnovato rujne boje, po svoj prilici n j e z i n a k r v ! E, stani, treba da se o tom ovako ne misli. St^ 'no reče liječnik:? Pu ščano zrno, što mi je u glavi, prouzrokuje mi tlapnje. »Izva­ dite ga!« velim mu. On ozbiljno gleda u rukave svoje bi­ jele košulje. Koliko ovo bi mjeseci, kako su mi odsjekli noge? Donji kraj moje postelje nekako je smiješno pra­ zan. Ako mi puščano zrno ispane iz lubanje, boje se zar, da mi se i ona ne isprazni, pa valjda1ga stoga i ne vade, šta ja znam, može biti1 ne diraju u kuršum zato, da mi ne izvade sve ono, što mi je u glavi, pa da ostanem sam. Kad me gdjekad mnogo zaboli glava, liječnik mi rekne: »Do mjesec dana ću Ti izvršiti operaciju«. A sad nava­ ljuje na me veleći: »Piši svojoj porodici u C arigrad!« Sta ću pisati? One u Carigradu kao da sam nekako za­ boravio. Tamo imam majku, koja se nikako ne stara: crnomanjasta je , sitna lica, zategnutih kosa. I ona me se je odrekla, kad sam se bacao u ovu pustolovinu. R e ­ koh li to »pustolovinu«? E , onda je istina sv e, što mi $une u glavu. Može biti, da nešto i nije, ali šta udi? Možda će mi usred ove pripovijetke glava ishlapiti, a ja ću se odavde preseliti na neki drugi sv ijet; r.i to ništa ne škodi. Hoću da počnem. Izgoreh od želje, da počnem. Ali odakle? Sve hoću da kažem svršetak poput djece, koja hoeć da pojedu voće prije nego su ručala. J a ako mi se glava isprazni? Onaj dan, kad je došao Džemal i kad je moja majka rekla: »Bugari sklopili primirje!«, prvi je redak moje pripovijetke dobio oblik. S ašta li m e je ovo toliko uzne­ mirilo, zašto me je bugarsko primirje ovoliko zaboljelo, to ne bih znao! Sam o sam toliko mijenjao mjesta u maj­ činu ž la franque salonu ,da sam kvario raspored namje­ Bpoj 15. šta ja hodajući tamo-amo. M ajka mi je osim ovog htjela još nešto reći, ali ja nisam slušao. E, pa dobro: nije da nisam želio primirje i mira. Ja sam i onako smatrao b es­ mislenim, što su svi narodi kao pobješnjeli uhvatili jedni druge za grkljane i na milijone ljudi iskidali na komade. A naše stupanje u rat pogotovo mi je pritislo dušu kao najveći teret. Ali duge ratne godine ne pobudiše u meni kakav nov osjećaj. Nekoliko sam puta službenim poslo­ vima išao u Njemačku i vraćao se. R at je nagomilao hrpe političkih spisa i bilo je s njega tako mnogo bijede, gladi i si. Ali mi to nismo osjetili. M ajka mi je kći bogate po­ rodice iz Sm irne, odrasla u Carigradu; jednako joj do­ laze novci od njezinih posjeda. Ratom se nije pomela ni­ jedna moja navika. Sad sam mimo svoju pripovijetku mislio o svojoj majci. U godinama, alla franca, bistra gospoda sa Šišlije (otmjen dio P ere, gdje žive odlični Turci. Op. prev.). Bože dragi, k akv a sv e govorkanja, kakvih sve igara s lutkama bude između Šišlije i Bojuk-Ade (Prinkipo)! Sv e to i kad ne počne iz salona moje majke, odatle se raščiije. Kakva a Ja franque gospoda, kakove nakićene, nervozne gospode podvučenih očiju tamo dolaze i od­ laze! \ Kad moja majka vidje, da ne slušam govora o bu­ garskom primirju, naprči usnice i zapali cigaretu, pa se ljutito i smrknuto smjesti u sv ojoj naslonjači. J a zazvo­ nili i naručih Katioi, da mi donese kahvu, pa i ja zapalili pozlaćenu cigaretu. Osjetih radost čovjeka, koji se jc odjednoć riješio zubobolje, što ga je patila i tad mi Ku­ tina zajedno s kahvom donese i glas, da je Džemal do­ šao. D a, po svoj prilici je m oja majka iza govora o pri­ mirju htjela to da kaže. Š ta mi je stalo ? Da dode nje­ m ački car, ne može mi pokvariti mira, što .ni ga je dala cigareta. Džemal je stričević moje majke. Bio je oficir u svjetskom ratu. O bašao je puno svijeta. Po svoj se je prilici više puta ranjavao. Ali kad je on ranjen dolazio, ja sam ili bio u Njemačkoj ili se nisam dovoljno zanimao za njega. Džemal mi je ostao u pameti upravo radi svoje sestre. 'Biće otada jedno dvanaest godina, kad ’no me m ajka htjede njom da oženi i pozva djevojku u Carigrad. B ože z a k lo n i!... D jevojka iz Smirne, a ime jo j Ajiša! J a poprtl'ja sv oj »kufer« i pobjegoh, u Evropu. Srećom bijaše se proglasila sloboda i ovaj mi je bijeg bio lahak Poslije šest m jeseci doznadoh, da se je udala za nekog čovjeka po imenu Mukbil-beja, koji je bio rođak mom ocu ,pa da se je vratila u Smirnu, a ja se istom tada povratih kući. M ajka me je sm atrala veoma blentavim, što sam pobjegao od ovog bogatstva. Ali pošto je i ona o sje­ ćala veliku odvratnost prema provincijalačkom allđ turca životu, brzo zaboravi. Nastojala je , da me oženi ko­ jom šišlijskom hanumicom s »mufom« i visokim petama u cipela. 1 ti dani dođoše i prodoše; tada mi je bilo dvadeset i četiri godine. Sad sam u trideset i šestoj, čo­ vjek u srednjim godinama. Kad je Džemal došao, ja sam zam išljao njegovu sestru kao ženu, koja je godina­ ma udata i nije toliko mlada. Mukbil-bej je bio napustio M inistarstvo Spoljnih P oslov a i povukao se na imanje sv oje žene. Zadnjih godina se je spominjao u vezi s rije­ čim a «trgovina grožđem i smokvama«, »vagon«, »denjak« i ne znam kakvim još. Džema] poljubi moju majku u ruku. J a sam se spre­ mao, da g a pozdravim na svoj najizvještačeniji način. Ali on svojim tvrdim rukama toliko stište moju ruku s prstenom i namazanu pomadom, da sam bio prisiljen da htio, ne htio, dobro otvorim o či i pogledam u lice ovom �Bpoj 15. »rAJPETi rođak« i i provincije. Glava, glava mi se muti. Danas vi­ se ne ću moći pisati 3. novembra 1921. Svoj sam novi život započeo Džemalovim očima. Oči su mu bile modre, otvorene, pune pouzdanja i opti­ mizma, osjenjene crnim trepavicama. Drugo nešto, što je na njegovu od sunca bronzanom licu svraćalo pažnju na se, bijahu njegova okrugla usta, na kojima je titrao djetinji osmjeh. Njegovo visoko i nježno tijelo kao da je u ratnoj borbi i patnji dobilo snagu i čvrstinu. Pozdrav­ ljajući koga udarao je brzom i vojničkom vještinom jed­ nu o drugu svoje velike i debele čizme. Govorio je posporim i zasićenim tonom. Ispustivši moju ruku zaturi natrag svoju Subaru (kalpak), pa izvadi rubac iz džepa i pažljivo, kao da tare znojno, otra suho čelo. — Nemaš znoja po čelu, zašto se tareš? — rekoh mu ja. On se nasmija pokazujući1 s kraja na kraj svoje bijele zube. Veoma pažljivo sjede, na naslonjaču, pripali ciga­ retu, pa onda odgovori. — Idući ovamo na dugo sam i široko raspravljao s jednim drugom o bugarskom primirju, pa sam se umo­ rio kao da sam se oznojio. Zatim se odjedanput uozbilji i gledajući mi u oči upita djetinjom prostodušmošću i pouzdanjem: — Vi iz Ministarstva Spoljnih P o dova ćete to znati: Bugari sklopiše primirje, to jest priznadoše, da su pobije­ đeni. S ta ćemo mi? Ne sjećam se, kakovu sam mu »pamet prosuo«. Sje­ ćam se samo toga, da mi je Džemal oinilio. I ja mislim, da je on najprije bio povod, da se rastanem sa svojim starim besmislenim životoiji, koji mi se čini kao polusan, polutrabunjanje. — Teto, i Ajiša i Mukbil-bej hoće da dodu u Cari­ grad, ali se mali Hasan pobolio od knzamaka, pa još ne mogu putovati. Onda na dugo i široko stade da priča, kako je Ajišin sin lijep, krepak dječko, Ne mogu ocrtati razvoj svoga prijateljstva sa Ožemalom. Znam samo toliko, da sam po prvi put u svom ži­ votu osjetio čistu, nesebičnu i jaku dragost prema drugu. Svaki dan smo bili zajedno. On bi svaki dan došao po me pred vrata Ministarstva Spoljnih Poslova, pa bismo otišli u kafanu pod hotelom »Meserret« i tu bismo se sastajali s njegovim drugovima oficirima. Svi su bili kršni momci1, ali nijedan nije u sebi imao nešto osobito. Džemal, iako je bio samo jednostavan kao što su i oni bili, učinio je na me jak dojam. Tih je dana Carigrad bio postao kao ratište. Svaki dan, svaku noć bacahu engleski aeroplani bombe na nas. U svakog je razdražljivost porasla. Oficiri u kafani »Me serret« svejednako raspravljahu o miru i ratu. Puno se je govorilo o tom, zašto smo mi zagazili u rat. Neki su se ljutili na Enver-pašu, neki otvoreno psovali Nijem­ ce, neki su s vikom i bukom govorili da mi s&mi po sebi ništa ne ćemo moći učiniti. Neki vatren kapetan po ime­ nu Sejfi i sad je tvrdio da ćemo dobiti rat i sve pričao o izvanrednim junaštvima na Dardanelima i u pustinji. Usprkos ovim vatrenim raspravama mene obuze neka klonulost i tajna ljutnja, koja ne shvata, kako to, da naša vojska bude pobijeđena, pošto je dobila svaku bitku. , (Nastaviće se). ! "j CTpaHa 245. Ata Nerćes: DOMAĆA INDUSTRIJA U KONJICU (Prim jer kako se razvija domaći obrt). Ko je prvo samo na 10 godina, a kamo !i još ramje, boravio par dana u ovome malom Konjicu, gradu naše Hercegovine, uvidio je, kakav nerad i mrtvilo vladaju u njemu, a gdje je Priroda obilno nadarla okolicu sa svo­ jim skupocjenim darovima. Ono malo obrađene zemlje i vinograda, koje se obrađivalo posve primitivno, lahkim radom, tek da se nešto iskoristi i mogne životariti, bijaše ovdašnjem narodu gotovo jedini posao. Trgovina posve mala a o zanatima nije se moglo ni govoriti Samo su i tu kao obično u našim varošicama upadale u oči mnoge kafame u »čaršiji« i znatan broj birtija na »varoši«. Tu se isjedavali, razgovaralo i o Japanu i šta ruča ki­ neski car, a o poslu, o radu tek poneka radina duša da koju riječ izmijeni. Danas je začudo sve drukčije. Sve se mijenja i na sreću, sve se poboljšava. O domaćoj industriji, o čemu ne bija,še doskora ni govora u nas, evo ćemo se malo da porazgovOrimo. Silne šume kojima dobro obiluju naši krajevi, još ranije dale su priliku, da se na zgodnim riječicama podižu pilane, gdje će se drvo izragjivati u građevne svrhe. T a j su posao u početku držali u svojoj režiji domaći ljudi a majstore su iznajmivali sa strane. Pa kao obično i ovdje se obistinila ona naša stara poslovi^ a ^ ~ » Pamet upravlja a snaga klade valja«, — vještaci stranci upravljaju sječom šume, provozom balvana, i izrađivanjem građe a domaći svijet to nosi na svojim ru­ kama i plećima. Tako su stranci uvidjeli silnu korist od naših šuma i, oni su polagano otkupljivali pilane od do­ maćih za znatan novac. Nekom našemu čovjeku upalo u oči kako kulturniji stranac kupuje orahovinu od doma­ ćeg svijeta, reže debla i suši, pa poslije -kako izrađuje peškune i sanduke i to slaše pod imenom »orientalne ro­ be« preko granice naše tada male Domovine. Ovaj bistri i valjani naš čovo brzo kapira posao i stane sam da iz­ rađuje koješta. To je bio početak. Poslije od njega vidio drugi, pa treći i t. d. Istom sada naši ljudi progledaše bolje očima i baciše se mišlju na naše bogate krajeve, na naš silni mrtvi kapital što ga u sebi krije naša Domo­ vina. I taj skromni početak svjedoči danas kako se sit­ nim radom može mnogo da postigne. Danas gledam ov­ dje desetak rezbarskih radnja koje su zaposlile oko 40 mladih ljudi gdje se čisto vidi natjecanje ko će viiše šta lijepa kombinovati i izraditi. A to svakako znači, da se tim radom osigurava egzistencija nekoliko naših poro­ dica. Ovdje se vidi sada i darovitost naša i kako je div­ no razvijeno estetsko čuvstvo našega naroda. U Konjicu se sada izrađuju različiti peškuni, sanduci, pisaći pribor, stoHce, stolovi, kreveti, ormari za biblioteke, ormarići za staklariju, okviri za slike, kanape, fotelje i t. d. Tako je danas ta naša domaća izrada našla sebi lijepo mjesto u salonima Češke, Austrije, Švaicarske, Italije i t. d. Ta se rezbarska roba najviše širi preko Sarajeva (Braća Hardage, Adbulahović i t. d.), Zagreba i Dubrovnika. Dosta je da se ovdje navede ovaj prmjer. Jedan mi naš čovjek pričaše, da se zapanjio od divljenja kada je vi­ dio u salonu nekog trgovca.u Italiji krasni namještaj od naše domaće (konjičke) rezbarske industrije. »Evo« — veli on, — kako stranci' znadu cijeniti naš dar, a ja dok to na strani nijesam vidio, nijesam imao ni pojma o tome našemu rezbarskom obrtu«. �Epoj 15. »rA JPE T . OrpaHa 246- Da se silnim izrađivanjem, te rezbarske .robe, ne is­ crpi o rn h 'c rv o d r v o , već treba da se nanovo nove mladice - zasaduju i gaji to korisno drvo, koje se, eto, dade tako lijepo iskoristiti. (Neki su počeli zamjenjivati orahovinu sa javorom, ali ovo se drvo upotrebljuje sa­ mo u take predmete koji treba da su jači, dok se ljepši i kičeniji predmeti prave samo od orahovine. ■ Tu nedavno otpočelo se i k o š a r a č k i m z a n a ­ to m . Opet neki naš Hercegovac za vrijeme svjetskog rata nije stisnuo oči kada ga je sudba bacila u tuđe, kul­ turnije zemlje, nego je naš čovo dobro uočio čime se sve tamošnji narodi bave. Vidio on tamo negdje u slo­ venske braće Čeha kako marljivo savijaju od sitnili vrbo­ vih šipčica različite stvari koje, i ako jednostavne, ljud­ sko oko mame. Prigne on neko vrijeme i brzo je naučio taj zanat. Došao kući svojoj. Nema u nas rijeke, potoka ni potočića gdje na svojoj obali nema vrbe. On prih­ vatio za posao, radio marljivo, dobro se izvježbao i evo ga pred državne stručne organe i prijavljuje se, da bude košaračkim učiteljem. Tako je naša uprava otvorila Košaračku školu u Konjicu u zgradi vojne kasarne. Sud­ bino! Ondje u kasarni gdje je kucala mamuza austrijskog oficira i gdje se oštrilo i punilo ubojito oružje, ondje sada marljivo plete lijep broj dječijih prstića različite pred­ mete od vrbova pruća i uče zanat, kojim će sebi šjutra da zarade potrebni kruh. T aj je obrt već zašao i u kuće. Po čitave sobe možeš da vidiš različitih košaračkih stv a­ ri u raznim bojama kao: korpice za voće, korpice za ru­ čni ženski rad, za kolače, kaŠik«?, tanjure, d ek oracije-zaslike, albume, prozore, zatim stplice, stočiće, kufere san­ duke i t. d. Sve je to soba jakć iz ra d b a u ljepoti da jo j se diviš. I patriotsko srce>užita gledajući sad lijep broj mladeži kako zamjenjuje lolanje i klataranje ovim k oris­ nim domaćim obrtom. T o j robi treba sam o jo š vješta trgovca koji će s njqine smjelo na koji veći pazar ili vašar i eto njoj mušterije na^sve naše strane. Osobito mjesto ovdje zauzima najnoviji pokušaj dr­ žavne ćilimske škole. Tu je naša država lanjske godine otvorila kao filijalu Čilimske Tvornice u Sarajevu. U toj Cilimskoj Školi u Konjicu zasada rade samo tri stana i to svaki stan sa trt mjesta. Dakle tu se zasada poduča­ va samo devet djevojčica. Zaista skroman početak ali videći vruće osobno nastojanje tamošnjeg gradskog na­ čelnika g. Islambega Agića i učiteljice te škole i ova će grana našega domaćeg obrta brzo i intenzivnije da se razvije, što će osobitu korist donijeti krasnom početnič­ kom radu našega ženskinja i, nije ni čudo, da sam se mi­ šlju bacio već u bližu budućnost, gdje vidim i ovdje div­ ne t. zv. persijske ć iiime, serdžade i zastore sa našega domaćega stana, kojima se toliko divi sav kulturni stra­ ni svijet. Nauka i dobra volja mogu mnogo da učine. Ha3M(jj PecynoBMk: 3AIIHCH Cjiora €Be yiianpe3)yje, y hčcjiooh nponacT n am a; KaitBy caMH 3aMecirM0, OnaKBa he (Jht’ najM Kama. * Pa&Typeno ja-ro Tirana Coko JiaKine nuaBH, itu a r a ; y ciiau y je b h t k n p y rah HenpcjioMiiB, Miioro jam u K oji’iko čpahe nponajio je Pa#’ HecJiore m ane K jierel y cjiojitiiocTn a y pa^y HanpeTKa ce Beaian, iu ie r e .. . - - * Mhoto Beha peKa 6y^e K a^ c’ oioI'ouh y H>y c jm jy ; y J B y C a ,BH h j e 4 H H C t B y • Moh u OHara j ’ bpahe CB'mjy. * Je^HO sbopnT’, ,opyro aejiarr, H ajropa je Jby^cKa MaHa! Peii 0/i.pHcaT’ cBeTUH>a je ' Jbym a MOpaji — BejrnKaHa. * - IIpBo onosHaj ce6e caMa, OHAa Apyrora oijohh! K o je inefieiiiT ^yroM 3JiaTy, 3 a Mje^ Mosice npoMeHH. * lio njieMGHy h "o oojy Bpe/pocT Jby^’Ma r a He ^ajH! Je p CB6 -Haje ajieM-KaM6H U I to iio iieK aa čJiecaie, cja jm DJECA JESU SREĆA OBITELJI, DJECA JESU BUDUĆNOST NARODA*) B o že, koje li sreće, da se imućnoj obitelji rodi di­ je te ! Jed v a što je tihanim kucanjem navijestilo sv oj do­ lazak, to se šije, to se para, to se sprema bogata za nj oprema. M jesece čeka g a bijela posteljica sa toplim ležajem od mekanih pahuljica. Koliko puta pogladi nježna ruka mlade m ajke skupocjeno pokrivalo, pod kojim će počivati — da l ’ muško ili ž e n s k o ? . . . T k o zna? Ali da će biti milo, drago, slatko, lijepo, to znade, to o sje ć a ! — Koliko puta pretresa sretna žena i povezuje svilenim vrpcam a tanke košuljice, tople m ajice, dražesne kapice! Koliko li puta pritisne u slatkom iščekivanju topli cjelov na stotinu onih sitnih stv arca, što ih reda za onaj maljušni stvo r, o kojem u danju misli, a noću san ja! I nikad k raja nježnoj skrbi. Sam o da bude što ljepše, što udob­ nije slatkom mališu, koji promišlja, bili, ne bili ostao na tom čam om svijetu. P a nije šala onaj prelaz iz top­ loga (37° C) k rila m aterinoga, iz onog slatkog mira, gdje g a ništa bunilo n ije — niti isti snovi — u taj hladni (19° C) sv ije t! — Iz one tmurne u blještavilo svijetsko! J e li čudo, da nakrivi ustašca, kadi mu u slabašna pluća navre hladni zrak. (Mislite li, da g a disanje ne sto ji truda? Nije siromahu do ničega. Sam o spavati mu se hoće, i to dugo, dugo spavati, da se okrijepi, da se oporavi od teškog straha. A ljudi g a onako slabašna i nem oćna odlmah siile, da u znoju svoga lišća kruh zasluži. Koliko li se izmuči, dok ona majušna u stašca izmame materinim grudima ne­ koliko kapi slatkoga m lijeka! A šta li ga jo š sv e ne čeka! Kad čo vjek najsavršeuiji stvor B o ž ji toliko toga treba! Zamalo i ta j se mališan nauči koješta svjetskoga. Pazite sam o, kojom se lukavošću sprema, da postane *) Ovu j e stv ar svojedobno napijala sada pak. Vjera T k alec iz Z agreba, te je radi ’ lijen e 1važnosti prenosimo i u našem listu, �Bpo] 15. »r A J P E T< CtpaHa 247. čovj&konv I to se mora nauditi. A to ne ide bez kojekaSv ak a žena, koju je Bog odlikovao materinstvom, kovih 'mudrolija. Zato ne treba punoljetnosti. To se naudi mora točno poznavati dužnosti, koje joj nalaže ovo najna kratkom putu od majčina krila do kolijevke. Proma­ uzvišenije ali i najteže zvanje. Samo onda usrećivati će trajte ovakova mališa, kako polagano otvara očice i nježnost i požrtvovnost njezina željno iščećivano Ijubmikako se zabrinuto ogledava, kao da će reći: »Lijepe li če, ako je ona točno upućena o njegovim potrebama mi komedije u koju sam zapao!« I kad bi on znao i mo­ i životnim zahtjevima. gao, vjerujte, da bi se najvolio povratiti onamo, odakle Samo mati može novomu životu pružiti prvi i naj­ je i došao . . potrebniji uvjet njegovu opstanku, a to je valjana hrana. Naravno oni, koji su u mehko pali i koji dan na dan Narav razriješi porodom tijesne veze izmegju matere i slušaju romon slatkih riječi, kojima ih tetoše majke i djeteta, da ih još jače i čvršće sveže. Ona umeće izmegju dadilje, tetke, strine i bakice, oni napokon misle: »■Ej, nesvijesnog opstanka u materinom krilu i samostalno ži­ Pa nije nii tako loše ovdje. Ajde, da pokušamo!« I malo vota razdoblje dojenja. Narav pozna samo jednu hranu, po malo sprijatelji se sa svojom sudbinom. Dobrostivo a to je materino mlijeko. Dijete, koje se hrani naravnom dozvoljavaju, da im ljube punane) ručice. Dostojanstve­ hranom (majčinim mlijekom) ima mnogo više uvjeta ži­ no poput kraljeva primaju ižljeve čuvstva, dokaze lju­ votu od onoga, koje se umjetno hrani (kravljim mlijekom bavi. Pa kada za nagradu milostivo rašire ustašca, onda i primjesama). Laglje odolijeva bolestima Tjelesni mu je leti munjevitom brzinom od ustiju do ustiju veseli pok­ a po tom i duševni napredak osiguran. Majka ne dariva lik: Sad se malo nasmijalo! Da, da, u istinu se nasmi­ dijete samo hranom, nego i stečenom ili baštinjenom jalo!« I sva se lica srećom sjaju, kao da je novo sunce snagom mladoga tijela. Njezino mi:jcko ne treba sterikuću obasjalo. lizovati. Količina i gustoća točno odgovara dobi i snazi Ali nisu sva djeca takve sreće. Ima još i drugih i to jiovorodenčeta. Veliki umor poslije napornog sisanja mnogo, mnogo više. 0 ovima pripovijedati je vrlo ža­ uljulja dijete u duboki san. Kad se iza dulje stanke (od losno. To su oni najbijedniji mališi, koji osvanu na tvjdor 3 sata) probudi, slatko je vrelo opet puno. Majka vrši slami u kukakvnim stanovima, gdje se koči ledena briga. prvu i najvish dužnost spram svoga djeteta, ona skrbi Prvi pogled zapne im o gole, mrke hladne stijene, oro- najbolje i za svoje zdravlje, jer prsne žlijezde i donji šene suzama bijede. I njihove ih majice očekuju, ali sa ustroji u tijesnom su savezu. Matere, koje svoju djecu zebnjom i strahom, da ii] ne zateže /teški« čas, bez naj­ dloje, oporavljaju se vrlo brzo i lahko od posljedica poronužnijega rublja za ono malo, koje ima doći, da ih ne ^dajaT i kako je dokazano, zaštićene su od kasnijih žen­ zateče bez pare i svake pomoći. I one Ijphe onaj slatki skih bolesti. Mlada majko! Ako ti liječnik reče, da si sposobna zalog, što ga nose pod srcenj svojim, ali ovu ljubav ogorčuje teška briga, koja im prikazuje budućnost dje­ ža dojenje, ne slušaj daljne savjete svojih prijateljica i rođakinja, koji bi te savjeti mogli samo smesti. Slaboća, teta mrku, crnu. Ali onda ih opet čeznuće za krvlju svoje krvi dariva nadom u pomoć Božju i društva ljudskoga slabokrvnost. nervoznost nisu uzroci, radi kojih bi smjela svojemu djetetu uskratiti prvo njegovo pravo. milosrđa, koja stvaraju uredbe za zaštitu djece. I kad prvi krič najavi dijete, i kad ga mati primi na tople svoje Živi neko vrijeme samo dojenčetu svojemu, kako to pro­ pisuje sveti naravni zakon, i tvoje mlado nježno tijelo grudi, koje su mu jedini ogrijev, onda zaboravi na sav ojačače, a rumen lica tvoga pripovjedače o zado­ strah, na sve boli, na svu bijedu. Snaga joj s ijub&vi za voljstvu, što ga rada savjesno vršenje dužnosti. Za milo čedo poraste i ona odluči živjeti, raditi dan i noć za ovaj nemoćni stvor velikih sjajnih očiju, nježne kože, me­ tvojim primjerom povesti će se i druge, čime si kori­ stila općemu dobru, a djeci svojoj dati ćeš baštinu vrikane kose, sa začuđenim izrazom lica, riječju za ovu neviđenu još ljepotu. Majci je njezino dijete uvijek naj- jedniju od svega blaga svjetskoga: zdravlje i otpornu snagu, što je toli potrebno za opstanak i životnu borbu. l'epše, najbolje i najpam etnije------- I to je za nju sreća. Takova djeca biti će u istinu blagoslov i sreća svakoga Pustimo jo j! Neka uživa barem u tom! braka i bogatoga i siromašnoga. Takova djeca 'jesu sre­ ‘S vako, bogataš i siromah želi dijete. Ta što je tna budućnost i svakoga naroda. brak bez djece? Suma bez ptica, vrt bez cvijeća, dan bez sunca. Čudnovato je i nepojmljivo, da ljudi kraj to­ like ljubavi i želje za djecom tako malo brige posve­ ćuju, kako bi se djevojke valjano pripravile za najvaž­ Bejcnn TiypHMh: nije i najteže njihovo zvanje, za zvanje materinstva. Škole ih to ne uče (barem ne naše). Majke o tom ni da pisnu. T o mora da bude tajna za mlade djevojke. PosljeKpajmiJKM Be3. d:ca! Kržljavi slabi naraštaj, veliki pomor djece, naro­ ■ Oa CBe Bočne HajĐinne ce Beae y ćocaiicKoj Kpačito dojenčadi. Prvo . je dijete u pravilu eksperimenat. Ako na sreću uspije, dobro. Ne uspije li, eto žalosti, kojoj jnHH h to noiiajBHsue MyujKe h iKOHCKe icouiyjbe h se moglo predusresti. Životinji dao je Bog nagon, po ko­ Goui'ie •ea noKpiiBaibe rjiaBe. y Koinyjba HaBeay ce jemu svoje mlado hrani. Ali čovjek mora naučiti ovu um­ npca, ja n a h pyKaBH, a na Goni'iaMa (0KpyraMa) Ana heHapa ’h n a H>nxoBy caciaBy (na nepo, y houiK.y) je jetnost. Njega i uzgoj djeteta jest umjetnost, kojoj treba mnogo nauke. Ali ljudi se jo š uvijek ne će da za­ Ana BeJiifica rpaiia. Be3e ce oohmhom TamcoM npeboM griju za ovu umjetnost. Što bi bilo naravnije, nego da no AefeJiOM h TaireoM AOMaheM JianoHOM iuiaTHy, n to upeie/itHHM AHjeJiOM Hajq>CTHii;aM, npoBJiaROM, noAzaručnica nekoliko mjeseci sluša predavanja o tom velevažnom predmetu, d a se praktično izvježba o hranitbi i BJiaivOM, cmn1mpn,eM u rajTairoM. 3 a cBe Kpajrainte Be3HJbe je 3ajeAHnnKa KapaKTepHCTHKa a & ne BOJie mhonjezi dojenčadi, u kojem zavodu? Čudim se, da djevoj­ ke, šalju u kuharsku školu. Možda zato, jer se veli, »da ro boja, a iiHTAje ce toji'iiko He o^nn>yjy jiok&jihh- mothbh , xapMOHirpan»e h KOMGininpaibe MOTnaa u Goja put k srcu muževa vodi kroz želudac«? — Ali da ra­ Kao Gam y K pajm m . y narama upajeBiiMa uabe ce zumna hranidba i njega i mudri uzgoj vodi dijete k sreći1, cawo MOApa, a ApyrHM Mpi<a, y TpehiiM oGje 3ajeAHO, to se rado zaboravlja. JKEHCKH BE3 �>r A J P E T< OrpaHa 248. Bpoj 15. PaA domna BeeeHHx no nncMy HHje Tano npepneaH Kao y ohhx pa^erfns dpojeM. MaTepnjaji je npeT65KHTO CBHJia H 3JiaTO, HMa H ByHHII,e. HMa donrna Be3eHHX caMo npBeHiHM h njiaBHM nacrrpa'He h je^jH'o hoine, a KaAUiTO h ,zpa cynporaa, ajiH Ha Heroj CTpaHH. CBHMa domnaMa je eajeAHHmcH MyKOM. OpiiakeHaT je: rycro nopeAaHe reoMerpnjcKe $Hrype y jeAnoM BejiHKOM TpoKyTy totobo npeno noupBOHH Tiopy<5 oa njiaraa, a ocrni Tora cy KpajeBH okhheiiH ByHeHH'M pocaMa dkjejie, MOApe hjih mapeiie doje jioBHiie domne. TexHHKa je naRpcrapa. Miiore cy <501016 pa^eHe dnjejikM b 03om. MaTeKao B63. KHTe cy MCKHfceHG Kama« h yyHyaMa (doM6ayHMa). BeBHJba dpojeM osnann najnpnje KOHT,ype pirjaji je dnjejiH JianeHH Konan,, a rAjerAije ce y<3HMa h 3JiaT0. TexHHiKa: paccuiHT no nperesKHo pa3BapyopnaMeana 6oaom, o5)hhho mpkom ByHOM, na oha® ma­ moM h no nHiCMy. Mothb: Jionapn. HaoKOJio obhx pa HaKpCTHHOM HJIH npoBJiaiROM. domna npHiiLHBOH je dnjiejin rajTaH. 3jiaT0(M B63ane PyiKaBH ce cacroje H3 nojia, cacTaBJbemira npnnjie- domne orajTaibeHe ćy hph’hm rajTaHOM, a CBe cy noTH6KHM ce oneT Harane npBena 6oja, a Bpjio pnjerao Ka-^a Koja h Apyra. y Ha đomna-Ma Beeena je ^aiuie oKOJiHna ca ABHje tom 'hjih hbkhkhm doAOM. PyKaBH, a HapoHurro aoh>h ,tho noKmhenH cy ByneHHM KHTHnaMa y dojaMa B©3a. /KeiicBH cy pyKaBH MHoro jtcjkh, a MymKH nrapn h doraraje naB63eHH, HaponHTo H3 daibajiynKe oKOJinne. Ha JKeHCK’nM cy pyKaBHMa necro npmuHBeHH KpcTnhn ojx th itpBOHor njiaraa hjih jom neoiihe ce BH^ajy mnpuoj, HCTor njiaraa oko paMemina h oko AOifcer pyKaBa, a Karaaj; h y3jy® pjntaBa, na h hh3 Koniyjby onojeim KpHByjbOM. KynpemKH Be3. HajoTMeimjH h Hajjbeirm’H Beo y Bochh H XepneroBBHH je Bee KaTOJiHHKHX sceHa ca Kynpeca. HajcMejiHje doje noB63aiHe j*y y ahbhoj xaipMOHHjH. CBjeTJIOCT H MIIOJKHIia CBHjeTJIHXl.6oj^,flajy OBOM Be3y H60dnnaH nap CBjesKer h 3ApaBor jKHBora. KoMnoa'nnnja Morala, cxBahan>e CHMerpHje (h HOKopimihaBaibe npocTopa oaajy neodnuio HCTa^'ian h $ h« yRyc, KojH nocje^vje pnjerKo Koja inkočioBaHa BesHJba. Ha Kynpecy o6‘ Beoe dpojeM h no nncMy. Orap'njH cy Be30BH pa^eiiH jmhho cbhjiom h nonemjo sJiaTOM, y HOBHje Aoda pajn^ce naiMjKOM. Boja je nporejKHO npBCHa, njiaBa, 5Kyia, 3ejreiia, TaMna h 3JiaTHa. y opnaMenTy npeTeace Bimie cJiodoAiia KOMnoeniiiHja hbhjeTa iia^ reoMeTpnjcKHM oojnmHMa. Kynpenn<!H Be3 je JKHBJBH oa 0CTajiHX cejbaniunc BersoBa no B ochh, Te je no TOMe h no MaTepnjany ( c B H Jia ) Ojihjkh xepneroBa'iKOM Be3y. Boni'ie 3a noRpncame rjiaBe paljeHe cy BehranoM dpojeM. OpnaMenaT je: OKOJinna (aba pyda) oa H6KOjihko peAOBa 3Bje3AOJi’HKHX n^jeraha, a y homny Je peAOBHTO Beha hjih Mama rpana. Utjerah©: cy y oko'Thtih BeoeHH npBeiioM, a cBaKH TpehH, pjelje neTBpra, a KamaiA h nera mpkom cbhjiom. Tpane y houiKOBHMa hjih cy crtuiHvBOBaHe jady'nme hjih rprnjeT. rpana oa jadjnmia HMa odhitio no rpn ja6ynHye c ABa hjth nerapn ABjeraha HonyTpa, a onoJta cy JiHorahn nopeAann y npaBOKyTHH OK.B'np. Ppaine oa ABjeroBa caoToje ce BehHM AnjejioM oa AeBeT pyjKHpa, oa Kojnx cy 4 ao 6 npBene doje, ocxaJie njiaBe. MjecTo 3Bje3AOJiHKHX iTBjefTHiha necTO n y ia je OKOJinna OKnheHa peAOM Majinx ABjeroBa, H3 kojhx AOJiaoH peA Beoa npeKo /Kune y odJiwKy chtithx onojeHHx TpoityTa (xaMajjraja), a 3araM jeAan peA Behn.x rpairiHiia, JiajieTa (no 4 ABHjeia, 3 y njianoj l y npBeiioj dojn hjih odparao). Obo cy dea cyMiibe 'iiajjbeTraiiH kom aah KynpecKor BesHBa, h to AoibH doA npoico HCTHpH, ropn>H npeKo ARHje JKHne, Tano Aa HnrjieAa Kao nonyibeH neo. Man.e je domna pa^eno y reoMerrpH!jccK.HM mothBHMa, Koje cy Taicojjep BanpeAiio Jinjono paljene. Tex- HHKa je naKpcTH^a, upaB&A h rajTan, KHhOHe AyraiKHM KmaMa. Cjihmho cy paljeHH h MymKH pyitaBH. HoAe cy cacTaBJbeHe idoraraM paonjiHTOM. B oa je pacnjiHTa Kao h y cejbaiK.Hx Kepa. CBaiKa je mapa OAHjejbena j^AHa oa APFe npyraoM. PyKaBH cy noTKHheillH jianeHHM KHTHn,aMa. Komyjbe. Y KynpecKHX jk©hickhx Koanyjba Be3eHa je jana, npca, pyKaBH a KaraaA h C Ryra: h aoh>h pyd. Hpca cy pa^eHa cbhjiom h naMyKOM, h to nonajnume reo'MerpHjcKHM MofniBHMa. TexiiHKa je majiaiKH doA, omaBHHa h paA no nncMy. Boja je npeTejKHo npBeHa h noiieiuTo H3MHjeonaHa njia©a, sejiena h Mpita. HajBume je pynaBa bcgoho na onaj HannH. OkoAHna je BHjyra (y HeKojnx h Jiooa c AsjerafeKMa Kao na damnaMa). Hhb pyRane cy KaTKaA nopeAan'n ABjetobh: AaJieTa h KapaH^HJi. y cbhx cy pyKa.Ba HBmi,e cacTaBJbeHe TKaJiamKHM cacTaBOM. HonejiHne. H3a 'doima HajBume cy ce Be3Jie nonejiHne, a nociuie cy hx caMo yAaie nteHe. nonejimie ch Beeene caMo onpHjeAa noneBuin oa nejia npeMa 3aTHJi»i;.y. KaKOTOA je i«x:a Ha rjiaBH pajBi^ngeJiKOM noAiijejbena, raiKo je h ©ee Ha nonejiHipH noAHjejben na ABirje noJioBHine, ABa npaBOKyraHKa, Hcnyibena Hajnpnje jeAHOCTaBHOM BeoenoM neraopnnoM, Koja je dnjia pa3AHjejbeHa jeAHOM AnaroHajioM y ABa TpoKyTa. 3aHHMjbHB je AajbibH pasBoj oBe neTBopMie. ^HaroHajia ce je CBe Birnie khthab h nocTajajia KH-nbacraja. A.jth je 3aAp<Hcan Taj npHHiijiin, Aa je y yrAy CTao yBHj©K rjiamiH HBHjeT, oko Kojer je najnpnje odmraa npaBa AHHHja, y noneTKiy ofKkhieiia kochm H,pTHn;aMa, saTHM chthhm KBaAparati HMa, a KOHaino ce none.no h OBa jiH.ii'mja Brane khthth h pasBHjaTH y JIOBy, aJIH ce. yjeAiio h OAMkuam oa rjraBiror HBnjeTa. Obo je pa3rpaibHBanbe hihjio OBe AaJbe TaiKo, Aa ce je od-nrac npBodnraor neTBepoKyTa nocBe H3rydno h ao6ho jadyiacT odJTHiK. OcTao je aP ^ k h ABnjeT, a cpoAuna ce pa8BKCHJia Kao cjeMe, itoje ce oneT A^me paaBnjaJia y ijBHjeT. Hhtob ce oBaj paeBoj MOJKe Bpjio Aedpo npoMaTpafH na H3Jio5KeHoj KOJieKii,HjH miejiHija y M,y3ejy. FjiaBHH je H,BHjeT yBHjeK npaen, Apym je n,RHjo.T njiaB (pnjeTKo npBeH), ahotobh cy 3eJie«ir, a nsjeTHtiH HSiMHjeimaHO ApBeHH H nJiaBH. Tpeda cnoMemyra:, Aa cy HCTe MOT'nBe paAHJiH h no HHCMy. ITonejiHne cy oa Jia/nenor njiaraa, a netsene cy cbhjiom a norjeitaA h Majio 3JiaT0M, pje^e ByiiHiD,oM h to y HOBHje A<X>a. CBHJiy cy doj'HjiiH caMH d'HJbOĐHHM dojaiMa (dpoh, Kopa AHBjbe jadyKc h Kpynine, jaceH, pyj h t. a.) IIIto je KHTmacraja rpaHa. to je h yiiOTpeda anaTa ncha h to caMo na rJiamroM n,BnjeTy h na mnipHry. Hccto ce BHlja na noneJinuaMa KjnnoBiin KaoaoKH nrapHT, a npraiiHBajy ra na paaAjeJiaK 'h no noxanoM nadaBKy no neJiy. (Cnpnmhe ce). hcth �Bpoj 15 »r A JP E T< IZ R E D A K C IJE : Novi urednik »Gajreta«. S a današnjim brojem našega lista preuzeo je redakciju Bieeovu društveni tajnik g. Hamid Kuklć. 0 ™ novu dužnost obavljaše s. Kiukić, pored Svoje redovne dosadanje dužnosti bez ikakva honorara, te će tako uštedi« društvu izdatak od 24.000.— Din. godišnje. Na ovaj način revanširaće se naš tajnik Oajretn za nagradu, koju mu je prošla glavna skupština podijelila. Roman »Ognjena košulja«. 1 U današnjem broju našega lista počinjemo donositi ro­ man pod gornjim naslovom poznate turske književnice HalideEdib hanume, koja je napisala više književnih djela. Ona je najdarovitija medu današnjim turskim književnicama, a istakla se prilično i u politici, jer je učestvovala aktivno u nacional­ nom turskom pokretu. Neko vrijeme bila je i ministar prosvjete. Sada je udovica, a hila je udata za našeg zemljaka.Sarajliju rahm. Salih Zeki-Beja, rektora carigradskog univerziteta, koga su Turci nazivali »naš jedini stručnjak«. CtpaHa 249. Skrećemo pažnju našim čitaobima na ovaj interesantni roman i preporučujemo da ga čitaju redovno u svakom broju. Iz administracije. Naš je list dosada raspačavan najvećim dijelom preko društvenih pododbora lii povjerenika. Kako se mnogi pododbori tuže, da im je nemoguće redovno razdjeljivati list pretplatni­ cima iz njihova mjesta, to je naša redakcija odlučila, da u bu­ duće šalje list izravno na adresu svakog pretplatnika. Da bi se to moglo odmah provesti umoljavamo sve naše pododbore i povjerenike, da nam odmah otpošalju spisak pretplatnika sa oznakom: kada je koji pretplaćen, odnosno s kojim je brojem otpočeo primati list, te koliko je dosada uplatio na ime pret­ plate i kada je ova otposlata Glavnom odboru. Ispravi! U 11. broju u pjesmi »Orač« potkrala nam se štampar­ ska greška i to u 5. strofi 1. redak riječ »brazda« mjesto brazdi; u 6. strofi, zadnji redak, riječ »nižu« mjesto kližu; u 8. strofi 2. redak riječ »boljka« mjesto bolloka. Molimo da se ovo ispravi. V U LC H U n CuynujTMHa ncflOflCopa y PorarMnn, ■ ^anaižO. jyna o. r. oapacao je noAOAČop TajpeTa cBoj^ r AHinH>y CKymiiTHny y npocTopgjaMa MycjiHMancKor CoKoim. kojoM jc npnjinKOM H3a6pan hobh nOAOflCop ca cJinjeaehoM r.: IIpeAcjoA-HHK:. Xycean Ha.MO, mic. ynpaB:iTMb; TajHHK: TaJiH6 Han.iiih, TproBau; ČJiarajmiK: Axmca Ilamnh, 6aim. ih h .; I. peBH30p: J y cy(J> ropymaiiHH, Ha^rcoMCTap; II. peAiraop: E axcm IIIcxoBHh, TprOBait; saMjoHHAii: E axcm TecKepepuh, TprOBap; Eaxcm EpaHKOBHh, TproBap h 3ajK0 AjanoBHh, AHeBHimap. CKynmTHiia je H3paonjia jeAHOAymHO 3axB8JiH0CT ApyniTBeHOM TajnHKy a OjiarajHHKy r. AxMeAy IIaniHhy, Te apyinTBeHOM MAairy r. Tajndy IIauiHhy, 0(|)Hy. koa cpetKor noimBapa, Koju hh jOAIIOM npHAHKOM HHCy JKAAHAH Bpenena HHTH TpyAa, Aa AOnpniiecy uho BHuie KopncTH HauieM TajpeTy. Ochm Tora 3aiuby'icno je, naKOH CBecTpaHOr paonpaBJbaiba Aa ce noceAe aKipja oko uiTO 6oJbcr npimynn>aiba AapoBa 3a TajpeT, Te Aa ce OAMax npncTynn.caKynjbaiby jkhbothhx HaMnpHHpa, Kano y rpa,ry TAKO H no CCJIHMa. raaBHH oa6 op HopaacaBa noAOA6opy y PoraTnpu xBany h npn3Han>e -3a H>eroB neyMopnH paA y npouinoj rojtUHir, Koju je HMao AHjena njiOAa. CKym uTHH a nofloflfiopa y <J)ohm . JJana 4. j.VAa o. r. 0AP*ana jc raaBHa roAiiuiH>a cKynuiTHHa HoAOAOopa TajpeTa y <I>ohh, na Kojoj je mtaOpan hobh noAOA6op ča cJriijcAeho.M rr.: nipcAcjeAJiHK: y3enpara IbyxoBuh, noAnpeAcjcAHHK: PauiHA e(Ji_ Jlojo; Tapnu: Apin}) AptJianaruh; GJiarajhiik : XacaH IIujiaB; I. peBH3op: KacHM X. MycTa(j)nh; II. peBH3op: XaM«A XoijHh; 3aMjeinrK TjHHKa: A6Aynax Myjiuh, tc 3aiijcmiK: OjiarajHHKa: XaAHA My(J)THh. CnyniuTHHa nofloflfiopa y TnaMOMy. Ha A&H 5. jyna o. r. oAP«ao je noA»A6op TajpeTa y TnaMO'iy peAOBHTy roAHUiiby cicynmTHHy, icoja je H3a6pana y oa6 op cjmjeA0hy rr.: npeAcjeAHHK: MyxapeM e<|). KyncnoBHh, mep. Bje«6.; TajHHK: 3yn(J)HKap EchHpOaumh; GJiarajiiinc: Aacm e^». Myj4Hiio- iH3op: MaxMyT6er 'l'HAHnoBnh, nocjoAHHK; II. poBiiaop: CyjbQ JlyrauxoyHh, MyxTap; 3aMjcHnp«: OcMan 3ejbK0Btih, onh. nodapan; X. Cmoha e<j). Xopuh, nuaM h Apmji e<j). XaM3nh, nuau. 3afiaBa nofloflfiopa TajpeTa y Koiop-Bapoujyi - II oaoaCop TajpeTa y KoTop-Bapomy y3 ao6 poboa>ho cyAjcjioBaae tam6. 36opa MycjiHMaHCKe HnTaonimc y KoTop-Bapomy OApaiao je HeAanHo CBOjy roAnmay 3a6aBy, Koja je ycnjejia mumo cbako OHCKiiBaibe. IIpocTopnje Mycji. MuTaomnie 6 hjic cy Aynkom nyHe. 3a6aBy je nocjerHJio najyrJieAHnje rpabancTBO, a oco6 hto ce ncTanjia MJiaAe«. 3a6aBy cy ynpano 3ainnHJin tocth H3 BaibajiyKe, Te MycjiHMaHCKii Teacapn H3 okoahhx cena, Kojn noKa3yjy Aa iiMajy h ohii pa3yMiijeitaiba u ocjehaja 3a Ham TajpeT. II03HB 3a 3a6aBy oraocjiair je h IIpoTeKTopy TajpeTa Iber. Kpajb. BHconaiicTBy IIpccTOJiOHacA>eAnnKy IIeTpy Kao h Iber. B ca. KpaA>y AncKcaHApy I-, tc je Ha to noAOAČop ao6 ho Ao6poBOjbHH npnjior OA Iber BeJiimncTBa y HOHOcy oa 3.000 Annapa. 3a6aBy je OTBopno r. hh« . CyA>ara CaAHxarHh, 6 iibuiii Hap. nocjiaiinic ca CupaHHM roBopoM, rocTaicHyBuin Ba.*HOCT 1’ajpcTa na KyATypnoM CKonoMCKOM h HopHOHajiHOM nojby 3a 6oc.-xcpuer. Mj'CAiiuane, KojoM je npiuiiiKOM tobophhk 6 ho 6ypH0 no3ApaBJbeH. HaKOH Tora H3B0AHJie cy ce nojeAHHe Tamte nporpaMa. ynehhk och. mKOAe Pnt})aT X. CcjihmobhH peHHTOBao je njccMy oa JIp. Ca(j)BOT0era Bamaruha: »CaBjeT oncBHMa«. HcTopn’iKy APaMy y 4 'iHna H3 Oocahckot atHBOTa: »A6Aynax nama« nneejin oy ahACTanTH na CBConhe 3aA0B0JbCTB0 ny6AHKe. Kojiiikh je .vvnpaj yiHHHo OBaj KOMaA na npHcyrae bhah ce H3 Tora, h' to cy ce y cBaitora npHMjeTHjie cy3e y OHHMa. Jfa je nporpaM OBano ycnno y npBOM jc peAy 3acnyra r.pHjeAHHx AHACTanaTa h AHAeTaHTHpa, a oco6 hto peAaTea>a Hhkc B eAoGpica. KaKO je OBa 3a6aBa y MopajmoM norneAy npoMamHAa CBaKO oncKHBaibe TaKO je h H>eH MaTepnjajiHH ycnjex Hapencuo cee AOcaAaae 3a6ace y Koiop-Bapouiy. , ( __1 ( , t -L) �CtpaHa 250. »rA J P E T i LUnpett.e r ajpeTOBB Hfleje y CaHvany. rajpeTOB noBjepeHHK y /Iyronon>aHii, ope3 cjeiinuui, r. Cmcp M. HCpoBHh yaojKHO jc MHoro xpyna, na ce TaMonubii nam cbhj d liapoiHTo ca cejia yno3Ha c I’ajpcTOM. Ha tomc jc ocoOhto pafliio y TOKy npomnora PaMaoana, kojom je iiphjihkom uaa TepaBuje TiiTao caicynJbejioM CBnjcTy aucr »I’ajpeT« h Tj’Mamo nojcnnHc tjiojikc. Onaj BpujeAHii noBjepemiK onpatao je 3a4»y Eciep PaMaaana JiHjeno npenaBaibc o rajpeTy, npmcaaaBniH npiicyraHMa, KaKBe orpoMHe ycjiyre hhhh TajpcT ucnaMcitoM eaeM0HTy. Tom npHJiiiKOM cy noTnonorau y paanaraibiiMa aaouer noBjepcHHita AxMcn e<I>. Postaja« (BuconaHitu), Axmct Jbajnh h Mycxa(|,a BciueBiih h to npBH ca Baay-HaciixaTiMia, a Apyru cy onyineBJbeHHM roBopoM o pan/ h ycnj«-H»ia TajpeTa. T om npHJiitkom yKyiijb6Hn cy h flodpoBOJbUH npnno3ii on npKcyraiq: y H3uocy o« 352 JThii., a napoBame hx cnnjeneha Opaha: ^aenp Jbajuh 20 PaMH3 CpnanOBnh 20 /Jhh.; no 10 R hh.: MycTa4>a Beiuuh, He3iip XonoBiih, Ax.uen Postojan, Myxapen Postaja«, Ahii(J) Mrnnh, Hnnjac Jycy(J>OBith, H6paxH#i Berniih, Momo Cnajjiarnh, H6paxii'M Jbajnh, XaM,io Jbajnh, MycTa(|>a Pe«OBiih, Hminnp Jbajnh, Mlinom KapaJiiih n Meno KypTOBnh; no /Jhh. 5: Myjo TaOaKOBiih, IIco Jbajnh, JlepBnm Jbajijh, Cannx Jbajnh, OcMan EMpnh, A3ii3 3axoBiih, Jaxo Xa6n<5oBiih Hđpo P o ta ja « , ILIjhpo KaBU'joBiih, Bajpo ABnoBiih, 'BaoHM Jbajnh, y3cnp -CarfKOBiih, Jyco Jycy(J)OBHh, Canint Jycy(|)OBnh, Ahinf Jbajnh, 'BaMnjj Jbajnh, /leno Mypnh, IHeJio 3aK0Biih, IIIc(j)K0 OMepoBiih, Bnnan Jbajnh, Bpamto ■JJenomcBiih, My.ua XaKitja Xo«nh n My na HOpa.TiiM Xo«nh; no 4 //im.: Ja*yf> Jb ajnh ; no 3 J/iih.: <I>ej30 Jbajnh, XaniHM /jcMnpoBith, Ađnntfto EMpnh, Perno PepOBnh; no 2 /Jhh.: Mcno yjitaH0BHh, <I>cxhm 3cjHiinoBnh, Xajpo EMpnh, Mn^ paJiCM Xa6n(5oBMh h Cnajo Kypiji)Bnh i l ! fliiH. IIIeMO Jbajnh. Hena je cpnanna XBaji^>iK(f noBjeponiincj toko h A xmp« e$ . Poacaj«y, nauieM ae^jbaKj', Axneiy Jbajnhy n MycTa<{m Bernennhy. Hajano ce na he OBn ponojby(5n HecMeTano HaCTaBHTH OTnoiGTo njeno 3a nođpouiamer PajpeTa. Aap MMHMdapcTBa HapoAHor ropas/ba. Hhctiiitj't 3a Co«nja.my Me,in«itHy MiiHiicTapCTBa HaponHor aapaBJba «ocraBno je «pyuiTBy J'ajpcT 2Qo npnMjepaica nonynapnor n a m »3npaBJbe«, ca naiijemrajoM na he n y (5ynyhe pe«obho ii Oecn.iaTHO cnani toshkh 6po) npiurjepana oBOMe «pyniTBy, na hx nonnjenn cboj' hm nonpjmmiM opraHii3a«njaMa h "iiiTao««Ma. MycjniMaHcKe Hmaomnic y npOBHH«ujn Mory ce ođpamTH TnaBHOM oa<5opy na hm noTpeOaH 6poj OBor KopHOHoc Jincia penoBHo h Cecnjiamo majbe. flap rajpeiy. Toen. Mp. M. <I»HHKeHmTajH, anoTenap h3 IIpH.aBopa, napoBao je npnjiHKOM nojiostene Maiype, itojy je H>cr0B cnn r. BpaHiicjiaB nonoHtno Ha pean«n y BaH.any«n /Jiih. 250__ Kao nođpobo,t>hh npnnor TajpeTy. OcoCma XBajia r. anoieKapy, a iberoBOM cmiy ateniiMo CBann ycnjex y najbftCM acHBOTy! Bpo] 15. TajpeTa h cnpoMamHe niKoncKe nje«e. Hhct npm on on OBora Te(Jiepaia 3a I'ajpeT H3H00H //hh. 772.— . H3Hochmo nonHc no0poBOJbiiHX npnJiora 3a OBaj Tetpopun najupiijc y jaib«nwa. On unate naBeneHe rr. nonpHmijenn cy cbh no 1 jaH.«a h to: CaJinx Honara, /[ypaH TpHKa, BocTaupnja Myjo, CaOHTfier IUypKOBiih, Cyjbo HMaMOBiih, JIyKa 'Borah, Hhkojia "Bomb, CenMaH BnOep, 'BaMiijiOer UIypKOBHh, 3ejnnn TapaXHja, H6po 1/pHajinh, <I>epxaTOer UIyKOBnh, H. I/atjinh, Ocmo« /jayT, I/atpcpOer IIIyKOBHh. y HOB«y napnBauie cjinjeneha nr.: no //im. 20: Oranico MacjiaiiKo, HOpaxn.M I/eBJiaH, AxMen I/ajuh n OMep MaitcyMHhno //hh. 50: OMep Kaaiih, /i;ypa hII hhtoji h /IpcBHm Xa«nh; no //hh. 10 : HiiKona Tyra, XacaH OcMamcaniih, Xajinn Ty«aK 0Bnh, Mexo Bojionep, /Iaijiep Ja 3BHai, A xmct TyKa«OBiih, OMep BaTpuh, CajiHx MyjaH, My,cTa<j)a BocTamjnja, HOpasHM I/pHajinh, I/aipcpCer JypK 0BHh, CanHx ApanoBHh, OMep ApanoBiih, OMep KanHh, /typaH IThhtoji, 4>epxaT KjrrooHh, /jepBnm Xa«ith, MyxaMen Xa« nh Ji Aanea Ca 6n>H«a; no //mi. 5 : AjiHija Myjan, Ocmoji Tnaan, Myjo HHKuinh, Hđpo II hhtoji, J obo KyjbaHHH, Beiimp ITiijitoji, A 6nynax Kajiajonh, MexMen CitopynaH, Cajinx Honpa, MycTaipa Ta 6aK0BHh, OMep XaAn 6oBiih, AneM Ca 6jbH«a h HOpaxriM BoaaJinja; no //hh. 4: M y c ia $ a XaceTa, A 6nynax * a 3 Biin; no //uh. 3: £ a y x Xajiiui n flepBHm BnOep; no /1,iih. 2 : H 6paxHM , Toriih, CajiHX Bononep, CaJinx T y 3, MaTO Macnah, MexMen Mi'jaTr M ycTa$a B o 3ajiHja, Myc.Ta(|ia JKiuiiih, l/a^iep ApanoBHh, CajiHX Homop, OMep B n 6ep, OcMan Honpa, OMep Tojiom, MyjHnn AjbOBiih, XaMHn JlaJinh, /lanpnja IIoTyp, Annja flayT, Meuia ITjiaBHHh, BnOo Tapo, A 6nynax ITaibCTa, CynejMaH TpHKa, J obo JIyiHh, CTjenan Ulaponnh, Mym aH ArnhH M ypar Jycy(J)0erOBHh; no /Ih h . 1.50^ MypaT McMHh; no //h h . 1 : 3 axnp Tpnica, Baco • 'BoKHh, JeifiTO CaMappH«, Xajnap IIIypKOBHh, CađHT Tpnita, CaBO IIy«a, Ajinja BeKTaanoBnh, XanH.n Jasciih, Mcxo ronoui, Bajpo EpnaH, JI utbo IHyKopBiih, /IypaH Bononep, Xyco Jaatnh, CyacjMaii //ajT, Beiunp Tonom, Xacan TpaJHyno, PaMo JKnnnh, A x«en Xojban, 'EaM.im mypitOBiih, M yjo IlHHTon, AxMen KajMOBiih, Ty«aitOBnh IIFnOam u MyMHH, Jyco IloOpiih, Jljpait MyjaH; H(5paxHM JIynnh, 'B oko Tannh, OMep TiaTHh, OcMan II hhtoji OcMaH Kapnejba, Axn e n Tapaxnja, AxMen JKiunih, Cejijio Arnh, Behiip EpnaH, X yc o HMaMOBnh, MexMen Arnh, Cannx n.'iaBHHh, MexMen IIpnoMepoBiih, Axn e n TpHKa, PaMo Kapauan, MexMen Ma«uh, Cannx Kacnh, MexMcn TumaK, UIeMcynnii Xopnh, XycejiiH IlnaBHHh, /IcpBHm Xopnh, XyceHii ILnaBiiih, KajaHnja Oc.MaH, Behiip KyTHininh, Bcm np Tnyxo, MexMen TpaHUJio, MycTai}ia AxMeTxopnh, H cm 3 h Jycy(J)đerOBHh, H. H„ H. H.; 0.50: Mexnen IIonipyM. rioAOA6op TajpeTa y flepeBeHTM. caKynHO je npiinnKOM Kyp6aH-BajpaMa npen uaMnjoM CB0Ty on 487 /IKH. h 30 Ryp6ancKHx KOHtn«a, Koje je yH0B>mo 3a 1200 /^hh. JJapoBaTOJbHMa « caitynJbaTiiiMa iiCKpoHa XBana! 3a6aea y nopncr npocBjeTHHx ApymiaBa. ■ 'Bamto npjuiTBO »//pima« y BHmerpa«y npnpennjio je 2. ayrycTa o. r 3ađaBy y KopncT npocBjeTHnx npyniTaBa, Te je on noTume 3a6aBe npimano I'ajpeTj’ cBOTa on /J,hh. 400.50. Hcita jc cpnaiHa XBana npHpebnBannMa OBe 3a6aBe! IloHnoH TaHTnjeMe rajpeiy. IIo3HaTH npHBpennHK r. J obo B. 3aropa« y CapajeBy pasa njen no je CBojy 0Tnanajyhy TaimijeMy BaiiKc TajpeT 3a ronuny 1923. Ha KyjiTypHO-npocBjerHc h x,VMannfrapne ycTanoBe. On tc TaiiTHjcMe npimajio je Tajpcy 400 //mi. Cpnamia xBana! 3a6aBa y BjenMMnhy. <hepxan etj). KypTOBiih h PaiiiHn ci|>. TpiiKa 113 BjejiHMiiha iipiipenujin cy y BjeJiirMHhiiMa 1111 Ajinbyii TCiJiepHH y KopncT UhaMnapHja .BocaHcaa n o u ira i, CapajeBO, POMOZITE porodicu rahm. Džanovića! P orodica rahm. K asim a D žanovića živi u n ajv ećo j bijedi. A pelujem o na sv e dobre ljude, da s e u ovim teškim časovim a s je te ove u n esrećen e fam ilije sa dobrovoljnim prilogom. Priloge treba slati preko G ajreta sa oznakom za rahm . D žanovića. BnacHHH ApyuiTBO .rajp er«. OproBopHn ypepHHH XaMMfl KyKH(i, �s a a a I bbbbbbbbb | BrzoiaBi:Pribanha u S c irC lJ S P U Dionička glaonica 10 milijona Telefon broj 691 a @ j|j g] Bunt se snlm bankarskim, frgonačkim I industrijskim postocima Duje kredite zemljoradnicima i njihocim zadrugama Prima uloške uz prlo pouoijan kamatnjak Daje zajmooe na tekući račun I uz hipoteku Posreduje u snima trgouačkim poslouima Eskontuje i reeskontuje mjenice v z z sm . Kupuje i prodaje snakonrsne nrijednosne papire s a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a E Priurednci Banka d. d. Svaki musliman treba da kupuje samo m 5 jer Hvaliletom nadmašuje sve ostale cigarpapire a potpomaže i H i : Tvornica Cigarpopira S. 0. H a j , Sarajevo. �g m^AAAAAAAAAA A A A A A A A A A A A A A A A A AAAAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAf l 1 CpncKa ripoMema Eama (A eO H H M apC K O a p v u i t b o ) IleHTpana Capajeao Turnus <t>HnMjana rp y w OđaBJba CBe čaHKapCKe nocnOBe HajKyjiaHTHHje. - BpiiJH KynOBHHy aeBW3a no AH6BH0M nypcy. - npHMa ynore Ha mTeziH>y h yKaMafcyje no noroaSn. 06yfcapcKH moahh cajiOH M . JbyBOBMT> HatexHHHO-o6pTHHHKOM My3ejy y EyAHMneiiiTH HcnHTaHH ođyhapcKH Majcrop h anconBeHT đeHKe CTpy4He uiKOJie C/IP/fJEBO TiyKOBHtia yunua 6 p o j 8 0 P a p ir n ic a 0 * * a m d i j a K o p c 'i ć Š a r a j e v o Strosmajeroga ul. - Tel. G19 H3pajjyje CBe Bpcie jiyKcy3HHX lanena y cbhm đojaMa h Haje;ieraHTHHjoj $a30HH. — Urniejie o p T o n e f l C K e (lumene aa đojiecHe Hore). CneunjajiHO iuyiwcKe u a n ejie B™ 173 w M m w sw H k. — prepornčuje bogato skladište pisaćeg i rlsaćeg materijala m ^ S A R A JE V O , V e lik i G u r č ilu K b ro j 1 Trgovina Kože i obućarskog pribora Telefon 274 Telefon 274 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf1d11c02925a4c5467f0b5e3954a952.pdf c92e9474758f8709b20d35a32e798448 PDF Text Text n o iu T a p n n a n jrah eH a y totobom . JIHCT TAJPETA flPyLUTBA 3A KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nOJlH3AFbE IVMTJIHMAHA M 3 ;ia 3 n 1 . u 1 6 . y M je c e u y . ro ^ H H a V III. B p o j 16. CapajeBO, 16. cerrreMđpa 1924. U,iiieHa roa. «0 A- nojeAHHii 6poj 4;A TSamt flo6nBajy bhct y nona uajeHe koa PnaBHor Oa6opa hah koa ynpaBa — fajpeTOBHX KOHBIIKTa. — CAA PJK A J: Cmhobh cyHna. MHxaj.no MiipoH. CpncKa Enoneja (1914.) C (J)paHuyCKOr npeBOA« >Khb. J. P a hko 0 noAHB. b u h, nyK. HcKyiueib0. Grjenaii Kyrnep. Haiu cnac. H. PfcynoBnh. Ha „H obnx AMCTHfca4*. ATa Hephec: Hi 1 Ca6nHa CapaaH. A. Xucj)3ii Bjenesau. Cefcaui «n ce . . ? CaKHđ Ceaa Ariih. HUhckh Be3. BejcHJi Tiyp>nih. v tpiE^s f l nh r i a j a Ae. • r -A T*7* U i Kano mkbh je^aH My*TMiMHOHep. 3eMft>e h h>hxobb TpaAHuHje. MHAyCTpHja HH6yna, unrapa^yKa, CBKpaaa roAoyuiH, kot. Bmcoho. h neuJ&eBa y geMaiy Ha HCTopnje OTHpnha AycTpaxMje. KHiHMEBHE H K W yPH E BHAElUKE : rpaA pHMa h pHTMOBa. M.AniiKanijiiih. CpncHa KHiHiKBBHa 3aApyra. JaApaHCKa CTpama. ,,Aom h Cser*. TAJPETO B rJlACHM Kt flpecT040Haca>eAHHkob p o tjecali y rajp eiy . 3axea«a Ka6MHBTCKe KaHueiapiiJe ynpasH TajpeTOBa KOHBKKTa y Capaj«By. 3axtaaa Ka6MHeTCKe KaHueaapMje. B]epOyHMTe/bN y rajpeTOBKM KOHBMKTMMa. Hobh ynpaBHHK rajpoT oia hohbnhtb y BMxafcy. 4njen npHMjep. CaKyn*an.e xpaH6. (Ip e n im a s a ihct ,r a jp e t“. CnHcaK Ao6poBo«>HMX npHiiora. ypeflHHK: XaMMA KjfHNfc, ■> i' �0B B 51 H in i m m u S a ra je v u — d. a. F ilija le : M iš e g r a d T elefon broj 649 i 689 icijsli! Hćipitol Din 10,000.000 - Rezervni fond Bio 1,400.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad J kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10% društvu „Gajret”. & • iŽ i: . ...Jiiaiii Begrsts i H e rc e g o v in u d . d . u S a ra je v u Dionička glavnica Din 8,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6 % netto na godinu, a sa otkazom iznad 6 % i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalie pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova Safe*š)eg>osi£ u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama a a a a a ra a a a Bj a �J1HCT TAJPETA HPyLUTBA 3A K yjlTyPH O H EKOHOMCKO nOfl.H3AIt>E MyCJIMMAHA M 3Aa3H ToAHHa 1. h VIII. 16. y M je c e u y . Epoj CapajeBO, 16. cenTeniSpa 1924. 16. cy MHJI0IBIJHU,H JjpBICTHOailH HB CBHX OK.yII.HpaiIHX i;.pajeiia, KacAi cTaaioBirmiiTBO twx Kpajeita. Panua nocJiancTBa. h }i>Hxh’no oooCubo oiyi,e ce je CK.ytm«io. Oa BpxO'BiiOM IvOMaiiAOM, nojne h caiiHTercite cTpaiie Miicnje: (JipannjCKa aBH-j&THHKa, ayTOMof>H.'UCK'H McxaBHmapu. fieHUPine TCJierpaijnije, Jieicapn h 6amranapue, com oiinx noiii cy Ghjih na CJiyjw&n no nyKOBciiiiM a.MCyjia,nTaMa n.'in no nojbCKMM Oo.n.imuaMa, Ko­ ju cy Mopaom octuth na cjiy«Ki5n koa Tpyna ao nocjieAJLOr MOMCHTa. CnTyan;Hja je na cbc (Ih,na nicra. Kao naftemnue onh cy cnaBaiHT na noA.y no KaiJianaiMa, no Kon»yiiinHuaMa, Ma r,n,e. iiajMeinhe hoa BeApHM iicGom na h na CMHOBH CyHll,A Ja KJIHM0M Baic, CHIIOBH CBCTJia, MHija immco' SjracTa ko cyH>iana crpcjia, •MBje cpue neBa ko rJiajc Gojrcjer noT.na, nocJie 'iHje necMe CBirra 3opa CcJia! TIpeA iiorjieAOM BauiHM CBe yMBpy TMiuue, pai>aijy ce cKpKBaie efse A.yrc jicijiore, jiHue BacHonc iiob'hm cjajeM- čltoie; u pyKe ce AH3icy cBeji>yACKe ;;of>i>OTe. BaMa GiiyjKe OMepHo p^ omobh oCuiaiKa, h CTHXnje CTpaimie K.pehy fiJiaropoAiie, lKSiiaiiH CBeroBH Ami«y ce m Mpana h JbyACKe /iyime cB^rjie h c.nofio/uie. UiijeHa roa 80 A- riojennHH 6poi 4 A. Tiami floOimajv .ihct y noaa mijeHa koa TnaBHOT OaCopa Han koa VnpaBe — rajpeTOBMX KOHBHKTa. — KpajboBo je nvano Tonimo miioto caKyn.ibo,Hor CBCTa Kao HHiiaAa AOT.nc. A.th h cna ineroBa oKanmia: Jiojba. .nHRa/ie. 6||eJKyji»UH, nojn ra aKpyacyjy, 6n.na je Je,T,HOM hore yApnTn ca^KpjnnMa oriben1! npeTBO]>ena y je.nan or|K)Miiii fiHBaic. Pan.vMe ce, Aa cy y 3e.M.ib,y h ho6o yB,iyjK *h ,n«jip;v;o cea /KHROTiia cpeACTita ircuprr.jbeiia. Joaho napne h jieTHTH nyTHMa Tajhb.m ii oK.pnp.eirHM, upnor x.nefia n.naha-no ce neh Aocer h ABaAecer AHHapa. H OBCTOM he TIOTOhll CJiaTBH M6A If MJieKO. roM'HJia- f>eo .npeciaiiKa cro ce umne noBohaBa. f>B;ie je •Ko.noHHja <ppaimycKa H3 pyAHHKa Bop koa Hajuie Hefio tfHthe Jienuie oa Kopira, 3aje*iapa, oa CT0THiiy Jhy;af, /Kona h Aeue, itojn cy liporJTe.iahe CBe, uito fiejame c.neno, na Tpn HeAejBe My«jnor /icnnoTa nocTa-nn npaao HOMaAa rope he cjajnuje cjami oa onana, cko n.npMe. Ty cy c m.vkom npnonftnH, ami hm OAaTJie h CBe, uito je pyMCHO, ■nocraTH’ he .neno. •rpefia joui Aa ce noR-nane, mhoto AAJBe. 3. noReMopa fiopAa je Bobena na 2 0 k m . ceBepno H Haim CBer najtfoJbH iraMeb crhx CBeTona. . oa. Kpajbe.Ba. T]iyne Tlpee ApMnje y noBna,ieH>y noMHuito ra je (.i bophtcjb ca MVAPomhv niW»-o, n.y Aa aoiiocc cRoje pan>6HlHKe y Bapom. TonoRH rpvcmmahe naj.noriiniH caH CBeMHpciara ciroisa, najv oiiopo npeA BpaniMa, hito HoatnfBa BejrHKy na^ . CBe he 6hth Aotfpo, CBe he 6hth ^oApo. HHKy. JJan>y h nohv O.vjHna /KMRira Onha cpv’ia-Ra ce Ja KJIHMeM BaC, CH.HOBta CBerJia, Kao y .niK>Ra.niijy v AO.nimy IWpa. jeAirno c,noOoA-m H AH3KP.M IVOM XP8M BPX MOT3 ltnx.VIl.in. nyT, Kojn nneno PauiKe o.MoryhnBa. ;ia ce uoBvie na Moja ;iyuia neBa, ko r.nac Aoncjer neTJia, jyr, njie-nacehii npeKo OperoBa, Kofu jom nncy 3ayneTH: y cuaBy Bauiy, cjiaBy Bora cynn;a! Hortu Tlanap, MnTponmia, TTpHmiTHiia. * Mnxanno MupoH. OTpaAaibe nocTaje neanHca’-o. TIyT je naupnen na nojeAHiiHM TaMKana Te. ahmh na je.Aan iioKi>eTHH juu nau. Be-i naycTaiuba1n»a, 6w npoKHAa. roMH.na ce Kpehe neaiiKC h na Ko.nHMa, Koja ce caAa Hcnpenaehe h CPIICKA. EnonEJA . MHim jcAHy xi‘T(‘i»cireiiy KO”<I»ynnjy. Oba« y cpcAHHH je Ane Bcmn;e roM'n.ne RO.noBCKHX i.ona. Aitopc,KHx Ko.na — 1915. _ ja,iHHx, 6,naTiiHX iioTa.Mne.nnx oa He.noroAe h CnaTa. C (l)panuyioKor npeBOAH JKmb. J. PaHKOBnh, nyK. OBAe paMe yn pa.Me ca HOfterniniaMa mhhhctph h mhIV. IIOBHHHH, peTKO KOjH A^ je HMAO Ty TipHBH.neiJHjy Aa noBnaneibe no xnaflHcj Hofcn m no 6naiy. nabe MecTO y KaKBOM ayTOMof>HAy h.hh icaMHOHy sojiKpajbono je Ghao npna •Konu.eirrpanHaHa Ta'nKa. lnf'iKOM. Orao. je Maca wif»er.nHna, Ovrvnana h a.vcTpnTy cy ce noćne nei«wrifKO Macona , hoa npivracKOM ao- citKx naj>oCjbenin;a, no r)>ynaiMa no Tp'n ao Menipn ctoralyija oi;yiin.iiH KpajbeuoKa BjiaAft, iioc.naiiinj,H, aok Tnne, Koju cy huijih rororo ocTaiwi>enn caMH ct'An, noA V m iiiui �OpaHa 252. » rA 'J P E T « iipamoM 'iecTo caMo jejiror nojnniKa cpncitor h to jejnor CTapna nocjiejme ojfipane. Objo cy Oo.tochh, o jfojirMa ce HHKo ne Opnnie h koJh ce noB.Tano jo moijhnocTH ]b'HX0Re cnare ja 6h injđerJiB J& hx ncfnpu'jaT('jb yxBaTif. H jejna cTpana enumoja Mojepnor para oBie na naRaMa cbbx obhx jieTe aeponJiauH Kojn T.yKv CRe one, icoju ce noBJiane h auo nncy to Bojirann h •mre joui Bifflie cywai»jy nyT nope^ Hfipa H ? m e ra pnacmijHM. # jja 6h ce jo & m ranim CJiHKa o tomo uu bo je 6n.no noBJianeme y orom M0Meirry nsnobeMo neKOJiHRo npTa ojnceje jejje rpyne Jieatapa cajraTcrcite <J>panuyci>e Mirenje. Bnno irx je oko 20, ioojn cy ce HeKH Ha Kon>y, HeivH JKCJioBimnoM, nocJie 24 k 28 caTn nyroBaTba na nnaT(J>opMH naroiia hjih y BaironnMa sa CT0K.y, CK,yTiHnn y Kpajb6By. Ajih raMO, me<j) Mirenje Dr. Joberf, ne Moryhn, ycJej oraiiTer MeTenta, ja hm ofieatfejH Ma Karea cpejcraa 3a TpaHcmopTOBaae, npocro hm pene: » P a c t y p h t e ce!« ^na ma.RHa neicapa: Dr. CoMet 'h Gandort, j©BeT neKapa: Dr. Loisel, Voltcrs, TreUHe, Dekmrarc, Picrrot, Scirviercs, Clerc, Troteški, niecr noMohiuix neitapa: Dr. BlanKN Dicart’ Piot, Gottc. Lee« H E$pclet rpynHcaTTH c.y'ce ca cejaM f>o.TBknapa n ibHMa je ircnano 3a p l ­ ikom, HCTima 3a 3.nafaiy moiigti ja ‘K.jne 0 bo.tobckhx •KOJia, ja 6n mot.u i ja onacy ■oap npTJ&ar Hajnorpečmrjn. Ha.nycrn.TH cy KpajbenA's. HOBeMČpa y 13. naoo. na. E 03 xpane (nonrro y-Bapfaim inrje mot.to m utna j a ce Kynn), caMo c&neKO.THKo OmcKBHTa y Topčn, ne® HHKaKaiB cyj, inmr nocy^e aa npaBJbeme jena na nyTy. CaMo nemne, np©Kpnyjyhir nyr ca najBehmr Temkobana y cpejmm cMenba-oj Kona h nemana ja.ibe cy ’Hrann. Hohy oira HHcy naiiiin-' hh Ha jejno cp.to h era­ ra cy ce penm.TH ja ce aajpnte y opojnim jejnora bpjnmaircTRenor CK.Tona mnnHiiirTor. nnjir je norJiej fino cacBHBt nycr. Ha o6ann npeMa H6py, na jejnoM y3^nirnvTOM npxy pasBa.Tirae jejnol’a bo,Timora. jeopna nona.3yjy ja cy HeKaja obh npe.Te.TH fnvm operem. To cy panna-TRne jBopa oj Mar.Tnha » j iB o p a j m ar t e« Kojn bojh noneK.To o j CTenana Hc^tame, nojn je Bnajao CpncKOM JIp/Ka.BOM y cpejH>e\r BeKy. Ty cy (j)pannycK.H nenapn nanr.TH mocto ja ce CMecre. Jom y no.iby ohh cy naceK-irn KOMyme o j KyKypyaa h oj n>e Hanpa.BH.TH nocrejte. Tano 'hicto na nyry Ha cpehv cpenH cy jejan nonop onana h KynH.TH jejny o j n.nx, nojy cy ne.Ty naTa.K.TH na paJKan. o j jpReia h tjko HicneK.TH h na cbpt.tocVh jejne cnehe cck.th cy napne no napne oj rara h rano yraT>a.BaTH enojv maj. Hoby cbh cy .JientaT,H na KbMyniH oj Kyicypy.3a afinjenH n CTncnyTH jejan nopej jpyror, nonrro je 6mxo ojneh xjajno. Hefio je y noneTKy 6.THCTa.T0 3RP3jaMa. ajiH je Berap noneo ja jyna h oko nonobn noneja Kama ja naja, Koja je HacKopo nocTa.Ta n.T>ycaK h jo y jyrpo nannnH.Ta noTone nopej necpeTHHx nojn TiHfy 'irMa.TH aanjona mr oj jpnera h Kojn cy ocTairn onpyn?enn na n.nxoBoj c.Ta\ni cacBHM Monpoj. Oko (i cara nojanaK. rpyna, cMp3nyra, noKHCja JO Konce KpeTana ce je no rycTOM 6naTy n MapinonaJa <ie,i ojMopa. Hoby H3nypeuH naycraB.T»a.TH cy ce. Tlejora jana onn iincy irnmrra jo-in 'n itoiiito nnrje nnje motjto nniue ja ce ira^e y non>y KOMyrae o j K.yitypy3a, to cy Bpoj 16. oira MopaJTH cnaBara na rojroj 3eMJ>H ca crpane nyra ya 6por. 3a to BpeMe ojMax nopej ibnx aycTpnjcKH 3apoCJi>einn];H o6pa30Bajin cy Jiorop n n.nMa je nouino 3a pyK0M ja najioace hoko.thko Makroe naipn. Hoh -MarJOBHra h xjajHa. Ha nyry CTpajajmnnH co ne 3aycraBJbajy. OnpoBOj npona3H, ncnpej Kora Hje CyitTHH>a. Oko saTpe (j)pamiycicn ce joieapn thcKajy jejan nopej jpyrora ca HsCerjrnjaMa h pan>enHjiraa. Haj3aj 0KyBanlH cy n naj, pany\fe ce 6es niohepa h Tarto hm je npomjia Hoh. Ca npBHM cBerjiyjaiBCM oope Beh je CBe 6h.to onpeMiro 3a nyT. IIoTpetfHo je 6hjio OBoj rpynn majnoj h hbiivpoiroj Tpn jaHa ja erarne y Panny. cy ohh iranr.TH, ja Cm ce mobth CMecfiira, 2 marapa ca MoitpoM c.TaiMOM, y cpejHHii jejne mrae. V. : ETane. Jajira Cpčnja, na cbom TennroM nyTy HMa.ja je 3a y3acTonHe 3acTamte CBarja no jejno Hcrop'mcKo mccto, icoja cy jom o j jaBHKHa joiraa H3BecHe cyj6nne. . . . Hoc.Te Beorpaja npecTOHHje, Hnm KpcTaniKH . rpaj Kvnana HeMame, <rje cy ce 3aycraBkTe •Bojcite <PpHjpHxa Bapdapoce h KpcTama (j)pamiycKHx; noćne KparyjeBau Kojn je 6ho npecTonHja npBrax rojnna ocHHBama Cpđnje, Kaja cy jom jp/Kara Typn;H I3eorpaj h Hnm; noćne KpymeBan pesHjennkja y CpejH.eM Beity nocjrejjber o j b&th!khx japeBa, napa ,TTanapa; noc.Te Kpa.T,eBo rje je y A.thbhhh Manacanp /Ku­ na, cpmcKH »Penc« rje cy HeKaja a h čaja ce jom KpyHHHiy RTajao'nn; noćne cbhx thx 'hctophckhx GTana, Koje cy caka nocraje erane Tpa-rannor noBJianema, ®poHja je npom.ja ncnpej MaHacmpa Oryj©HH|ne, nnjn ohjobh oj 6ejiora MpaMopa npnnpTH ya 6per 3aK.Tan>ajy rpo6jr»e neKajaibnx KpaJbCBa; no tom ce 3ayCTaBH.Ta y Pann;oj. Panma, Maaa naponmna, npaBo meajo op.ToBa aaKaneiirax 0 KaMeme, Koje orpa.n’HHa.Ba yoira npojaa Iiđpa h Koja ne 6pojn bhiiip o j 1.000 cranoBHHKa, nocTa.Ta je na jejannvT y raKy jejHe neje,ibe cejnmTe Bnaje h BpxoBHe KoManje. Mei)yTHM, cBa cpejjcTBa 3a ncxpany, Koja cy nocrajajia, On.Ta cy Beh paorpaOmena na HeK0.raKO nacoBa o j npBHX Kojn cy npircneTH; roMH.ja r.Tajnnx H36er.j’nna Kojn cy ce 3aycTaBn.JH y BaponiH n kojh cy okojto onKOJbeiTH Ha Kpn.THMa n.jaHHHa Tpefiajra je j a npojy?KH ja ce noB.ja'ra j a He 6h yMp.ja o j raajn Ha OBOM MecTy. PaniKa, Koja ce 30Be jamne Pajnja, On.Ta je ko•JOBKa cpnoKor napoja y BpeMeny n>nxoBor jo.Tacica na EaiTKancKo HojyocTpBO. Ona ce naijaon na nenajaimmoj rpa.HHnn cpncKO-TypcKoj; h Baaja cpnoira ne MoraBiiiH j a ce pemn ja HajiycTH aeMJb'nuiiTe Oranfmne (nonrro je jaj>e 3eM.j»niiirre 3ay3ejra npeTpn rojnne ca Myi?OM) ocTajia je y PasniKoj jo noc.Tejibcj’ Moryher nača. To je OBje, rje cmo mh poljeim.. . pene mh r. nanrnh, Kora caM y Bene na jaH Mora jonajcita, naimao caMor h saMHHTJbeiror na MOCTy Ha H6py. TBerone ycne noKperaixy ce BeoMa Mnpno, Kao ja ce Bory mojih; on hojh/KC crojy pyi;y mcnpej onnjv rje ce KOTpjbaxy na iboronoj Oe.Toj Opajn cyac Koje likje Morao ja 3aycranH h oBaj crapH jp/KaBnnK Koin �‘Spoj 16. »TAJ PET« je ca CHJiHOM6Mou,njoM, ja caM ra bhaco ;ia n.naHe 3Čor neBojba oBoje seMjte, a< > ca jeAHHM rjiaooM nciipeKHAaHHM: h roTOBo CTpgHa ohh cy pjntaMa naMemiajiH KaMeine h 253. nocn- najiH aeMJbOM. Hkucana HHjeAHO Apyro npeBOOHo cpeACTBo, ceM »J[a> JiH he Bor yinniHmt Te aa Panima nocTaHe BOIIOBOICHX KOjra HJIH MajIHX ABOKOJTHHa npOCTHX HHHaiua rpočHHpa«. je nponiJio OByna; Te crrora cy h čhjih mhoth h6iiobojbAycTpo-HeMAH oirKOJi>aBaxy ca 3anaAa; cpncKe. hh cjiy>iajeBH 3a KOJia, TpaKTepe h ayTOMOČHJicKe KaapM'Hje noBnjaxy ce no njiainrnaMa n TyieH.e toitobh- MHOHe, KojH cy AaHđo HMaji'n Aa npoby obhm nyTeM. Ma, Te BjiaAa UpncKa čeone npkttybeHa Aa CAOAyje om* JI,Ba TpaKTepa Haane eoKanpnine HajLyH.ena MareuiTeM noBJiaAien>y. pnja-noM h JbyAHMa ycjieA xpbaBor nyra noA TencHHOM Heicn cy ce ynymnH 3a Hobh namap a Heitn 3a cpyiuHJia cy ce y Hčap. JeAaH oa h»hx ABa TpH nyra je MHTpOBHDy. ce oKpeHyo oko čeče 3a BpeMe aok je nao Ha 30 m. HenaM aoboji>ho pera Aa npoAyJKHM onncmsaibe JbyAH h cTBapn cy nočapaiie. lIyAHOBaTO hhko HBje JKaji.ocnor noBJianeiba Tpyna, obo čerame napoAa, Kao norHHyo, hht'h je Taaco ko tojko paaen. H3iBaH čeče noTyneHe Bojcice AeKypmnpaHe nornyno, Henrpn nyTa norpečno HaM je čhjto Aa mpebeMO' rJia^He h no,Hypene. irpeKo raca peice, Koja je ycJi6A KHine naAoniJia h Bona To je orana, čeAe, yaeaca, onajaita n rposoTa Koje naM je čHJia ao KOJieHa. Haj3aa noMohy aiuioBa h ithce HajcTa'Bji>ajy ctojiho CBe TyjKrarje 'n cbo Bohe no jyita H<a«MiaJiH cmo na cTpitoj očajiH jenan nsjiae, Te . AaHa y Aan. Aa čh MorjiH Hama KOJia Aa HBBjrieMO Ha nyT. * JeAffii ApseHH moct 3a BpeMe Haonera npojraiaa noMe^yTHM aBnjarama ecicaApnjra npoAyncaBa Aa pyumo ce je. B.TraroAapehcft npnicyTHocTH nyxa namjera ocHirypa,Ba. npn nOiBJianen>y; cJiySKČa ocMaTpam>a, ajin iiiocfiepa MH cmo 'mačermi KaTacrpo<t)y h noMohy jeAHe Ka'KBa cJiyac6a, noja čh HMaAa ;ia 3aycTaBH BaTpy H e- ■jvDvne 3apoČJBeHHKa> nsamuni omo ho one HearoAne chiipnjaTejta ca ceBepa oa Tpyna AycTpo-HeMana iiMaJia T yam ije. ^ | •i je Aa HAe na mctok nanan jnranja čyrapcKkx. CBVii.aH3.rioMJhei1a ico.ua nanaxy y noHop komo je CBaKH JieT 6no je «. jeA'iio npaeb pamBame y nopen Hčpa nyT cTaJino HarHyT. CMpT. Hoh je HacT.ynn.Tia; MyapocT HajociroBimja najia/Ja ce nočerae yoan npojiaa p o yMKBaoH.KK ima- rajia HaM je Aa ce 3aycTaBHMo; ara aaco ce mh 3aycraHHHa, norpeČHo je npe oBera omncaTH jeAHy ycic.y bhmo nami aBHjoH cyTpa y jyTpy Hehe nnniTa Hah'H pajiy, Koja ce Kao cbpao 0KpeHy/T k Hečy y cpeAnnn HHMe 6h ce Morao cnaČAeTH. Hajia3’n, r^e AyBa Berap okomhto. JIa ce oao n Bpara Mojn ApycoBH (KanjiapH Jairnes de RothschiM annoTpečno je JieTero najMaifee 150 km. h npehn nanaA rancoBaH y Bojciin npocT ayTOMočniJioKH KOHAyKTep, jeAHor ycKor njiaHHHCKor Macnca, rAe He nocrojk hh Lestra'detz, MJiaAH KOHCTpyKTep Aočpo nooHar y hhav-JeAHo MecTo 3a ionyimTaH>e, rAe najMama KBap MOTopa CTpnjH ajTOMoČHJia h Me^aičmap de Parlhan) cjioMJbeu ah npooiejiepa Mome a& 3aycTaBH jrer hah Aa H3a- hh oa yMopa CTaAH cy Aa ce OAMope h Aa OAaTJie otho30Be cmpt HeH3ČeHtHy, jep nHAbra k ocMaTpann 3Hajy AHy H0.B0 Jiereibe. KomTaaro mTa Komra-Ao ohh cy XTeAočpo Aa, ano ce ohh ca oboj hm atnapaTOM Ma h ony- jth cTHitiH jom HCTe BemepH y MHTpoBHny h no rycToj CTe y OBaj xaoc oa KaMena nyicTDr, Aa he ohh npe npo- n’OMOHHHM m'H cmo npOAy5KHAH. nacTH oa rJiaAH, hoto ihto čh hx ko Morao nponahn. Ha jeAa'H nyr HHje HMa.rio 3eMJbe hcoioa HanMX ila miaiK ohh cy CBaicoAHeBHo Rpninuin Te cmpto- TOHKOBa y necno. HvAnonaTo mh cmo oAmKann pamnoHocHe noKpeTe. H>hxobh aBkjbHH mi$ k — HeKOJiHKo Tewy HSHaA jeraora noHopa. PH,3HlKyjyhH Aa čyAY KOMaAa Apsa h HeniTO Majio nAaraa — cy oa npe ABa c.pvmena KOAa ycjieA naAa Mojn ApyroBH cy HiHCTamMecena 693 h HajMaaer xanrapa h H3AomeHH h nohy h pa-AH HanpaRe 33. AHsame KOAa k ycne.Trn cy Aa hx noAan>y KBapy Knme h BeTpa. Ochm Tora npn OBOMe py- CTaBe na nyT. MaAo Aajbe hcth jorahaj. Oeora nvTa ineH)y h MereHey Koje je nopeMenuio npn noBJianeH>y jeAan oa TOAKOBa npenJH>nx nomao je y npoBaAH,jy. Mh CBy cJiy5Kčy norpečno je čhao na ce OBaKH caM 3a če­ CMO ra. JOHI 3aAPHCaAH. .. če' nočpkne, na CBe npeABHAH h Aa CBe AOAa. noTpečMHmoBHua. Kao h Apvre bapohih HainvHHAa ce je Ho je canyBaTH h ohckpčhth Tamo nooieAH>e pe3epBe HOčerAnnaMa h y H>oj Kao h CByAa' cpeacroa 3a čenoHHa h yjta Kao h CBe peaepBHe neJioBe KojH cy Ha Mcxnany, naponkTo xAeč, noneAa cy o3Čhjwio Aa ockvpaonoAOHcen>y. IloTpeČHO je y cpejnun onuiTer noBJia- AeBajy. qen>a, Hepeaa h 3anpeKa opranho0Bara Hcxpany ca cjračHM cpeACTBHMa Koja cy čnjia Ha Daonojro/Keiby. TThuiot'h ocMarpara, MexaHHHapH h mo(})epH čhah cy 0 PODNE Beh 3aMopeHH. Ajih, eBo rAe AOJiaoH jeAHO Hapebeme BpxoBHe Drhtav glas mujezina KoManiAe Aa hwy pann H3BHban>a Ha $ poht čyrapcKH ho sveta čežnja ca OHe CTpane CiKonjba, To je jenaH JieT oa 300—350 iradeva se, svrh munare km. JeAHO MecTo 3a cnymTaibe čhjio je neonxoAHO noi mesa s mokrim z,vtucim.a zvona, TpeČHO. JeAaH Jiann ayTOM>očHji nyTyje nocehn jeAiror što se otAkMaiju s tornja MexaHHMapa h HeKOJiHKo KaHTH yjna h čeiranua 3a hhvisokog i belog. CTajranHjy y M'HTpoB'Hny- Ja caM itopncTHo Ty npnuiiHI sance ko da na čaš stalo. Ky Aa čh Aoniao ao Te Baponm. I veitar, i žamor sunčanog dana IIyT yo caMy Aecny očajiy Hčpa, npHiiiHT yo caiMy i svi dahovi i trzaji života. pjiaHHHy je y nojia p^ninHpan h 11a umne Mecrra noTSve u sveti muik je palo. nyHO cpyuieH 3a 'iHTanroc AeceTimy Merapa. CKyn 3aTo je doba kad govore i Bogu se mole počJteiHHKa aycTpHCKHx, rjiaAHora narjiena onpaBJtamunare i zvona — -----jiH cy nyr Bpjio AOine. AJiaTa 3a onpaBacy Hncy HMaJin �» rA JP E T c CTpaHa 254 Bpoj 16. fer već ranije spremljen) jedne lijepe noći odmagliš u vozu za Sarajevo i llidžu. Tu se nekoliko dana kupaš u pivi, korsu, koncertima, »ljubavi« i t. d. i, kad je i zeI orkani i bes i demona vrtlog ricc »reume« nestalo u tvome budželaru, onda se »zdrav« Vitlaju mnoinie ritmom omliiog sklada vraćaš kući ženi ili! ocu hvaleći se, kako su ilidžanske Ružičaste sve mi raskidaju n-:ti, banje jedna blagodat. Tvoj brat n. pr. boduje od nesta­ Što ih satka duša nevina i mlada. šice dobra akšamluka i džumbuša, pa se potuži, da ga nemilo pati stomak. Žena ili otac i mati naravno pre­ U duši mi oganj stalno bukti, gori; poruče mu. da odmah, dok je još ljepote, ide na Kise­ A telo od plamimh savija se strasti, ljak. I tu se sada sastanu mnoga tvoja braća na uba­ Uzbuđeni duh imoj lomi se i bori vim akšamilucima, džumbušaju i teferičc, da bi ini zava­ Da trenutno lažnoj ne podlegne slasti. dio i jedan Kaligula iz staroga Rima. Djeluju dobro kise­ ljaci a šljiva, pogače, lanci i cm, kad je već tlja ili mača I bitku već gubim, umoran padam udarila mu u džep, vraća se ponosno u provinciju, da Svest mi se gubi....... u besvesti srljam, priča o ljekovitosti naše slavne kiselice.. Tonem sve dublje, dušu svolju prijam, Ja smo i moj drug 'Bajraktarcvić učinili ove godine Negde tonem, padam, i opet se — nadam. iznimku, »liječnik« nam je ozbiljno savjetovao da gdje­ Stjepan Kugler. god odemo na promjenu zraka. Najbolje u šumu, kraj šumskih ptica. Poslušasmo ga. Mome drugu BajraktareViju brzo dosadi samoća u prirodi. (On sc prije zvao Krpo, jer mu je djed bio krpo, pa kako je njegov vrijedni unuk svršio neke škole, zamoli, da mu se do­ NAŠ SPAS zvoli promjena prezimena u »Bajraktarević)«. Ne čuje se zvek sindžira, Nema ovdje — tužno priča on meni — ništa, ama Više nismo robovi, baš ništa. Te rn-uša, trava, potok i- neke besposlice. Ja 'U amanet ostaše nam ovdje više ne mogu. Ugimuću od dosade. Mnogi dragi grobovi. , . — Primiri se, čovječe, u samoći se popravlja tijelo sa naročito duša. Naša je ljudska duša vidiš i onako danas Iz svih grla naših- Složno ili ikada mmpigo zaražena od raznih opačina. Valja se Nek zaori jedjn glas: arnisUti u to, »prepisati se« i liječiti. I pričam ja svome Slava đfčnirrMfemjima rijanu priču o »čovjeku«, što sam je nekad čuo od Sa­ . Što padoše za naš spas! rajlije Tane: Ono mi ti bio ijedan čobanin kolji je čuvao ovce More se je^knvi nfee ravnih pedest godina. U tome vremenu nije mu se ni­ Za Slobodu proHto kad ništa dogodilo ovcama. Kad se navršilo pedest go­ Dok se nije cel’o Bratstvo dina, najednom vidic on, kako njegovome stadu puzi Na svom pragu zgrlilo. šest malih zmija. On se na niih baci kamenom a one pobjegnu u trulu bukvu. On zapali vatru oko sve bukve Neka diljem grude mile i tako istiera zmiiiee iz bukve pa, ih sve šest poubija. Razleže se pes-me glas; Taj dan legao čobanin da malo zaspi. Sanja kako mu U Slozi je .bratskoj samo se neka teška znvjičura ov:!a oko vrata, hoće da ga Otadžbine i naš spas! lidiuši. Moli on nju da ga ostavi u miru, /a ona . reče: »Tebi se. čovlieče. kroz pedeset godina i stadu tvome Skršena je ituda sila n'šta ne dogodi a ti u-K moie .šestoro djece. Hajdemo Što nas veke davila, pred tri suca. pa neka naim sude. Samo noću da nam Širom naše Otadžbine čovjek sudi, nego živima. -Čovjeku više ne vjerujem.« Pobeda se slavila. Sretoše u putu mršava vola i zamoliše ga da im on presudi. Vo reče: »Ne puštaj ga zmijo iz žvalja. Ne Od Vardara do Triglava vjeruj mu jer čovieV je neiskren i neblagodarau. Ja dok Nek odjekne gromki glas: bija h junac. jak i hitar.- branjaše me samo da m,u što U Jedinstvu celog roda bolje orem, a sad kad sam omatorio, pustio me na pustu Svima nam je,, svima spas! ledinu, da žuljani golu zemlju.« Oni onda piidu dalje. Sretnu konja pa j njega za­ N. Resulović. mole da im presudi. Konj reče: »Drži, sestro, što bolte možeš. Ne puštaj ga iz žvalja! Ne vjeruj čovjeku, jer je on meblagodairno. pakosno biće. Ja sam čovjeku služ'o dvadeset i pet godina. Dok sam bio mladi i iači, kad bi Ata Nerćes: 1 me iaho, temao b! mi: d-eratt-e. dobro moie! dorate, majko moja! a sad me ćnšn-e nogom i viče na me: »de, kliuIZ „NOVIH LISTIĆA" sino. ne rnako ga više!« Na oporavku. Podu dalje i sretnu lisicu. Rekoše i njoj, da ini Ovo je asli uljeglo u modu da- kad n. pr. boluješ od presudi. nestašice teferičova-nja, lijepo se potužiš ženi ili ocu i »H- nećemo tako, — reče lila — dc ti zmijo, sidi s prijateljima, da patiš od. silne reume u kostima. I narav­ toga čovjeka, pa u/pored stani s njime,, pa da vam onda no ovi ti preporuče banjanje na Ilidži. Ti se ko bajagi sudim. Zmija side i stane kraj čovjeka. »Ja bili — veli malo nećkaš, potužiš na krizu, pa onda (putni ti je ku­ sada lisica — da sam čovjek uzela štap p a ....... i tako ISKUŠENJE �Bpoj 16. »r A J P E T« CipaHa 255 6jaum>eHifM HtapoM, a nac H3a Tora npeOjmjeAH Kao Kpna. 3a thm npn^e orjiejajiy, nopasiia itocy na 6poy pyicy, na HapeAH cođapnuH, Aa irycra roonoAHiia ynyrpa. Caćmta ocTaHe jeAaH nac Ha cpeA co6e. Huje iraniTa pasMuuiJbajia, hhth je HMajia npeMena 3a to. rjieAa.ua je npe^a ce, a KaAa cy oe BpaTa oTBopnjia BH/fHJia je, Ha npary Mypnc-6ora Jaxjanaumha. . . S^hhiih joj ce ooCHJbaii, mpk, gpaht. Ona My nobe y cycper h npyvira pyity: — Ako mije y HeBpnjeMe Moja nocjera? — ynnTa Mypnc npHMajyhn Caf)HHHHy pyRy. Hnje je nojby6no, Kano je to Ghjio y moah. Hnje joj cracHyo pyKy, kuko ce nptrjaTeJbH cycpehy, a iraje je hh norjieAao cjioOoaho, kuko ce to r„neAajy Aanira no3Hamra,H, npnjaTejira cppa h Ayme — jbyčaBiiHJtH . . . A. X h (|)3h BjeneBap: Ohh Koju H63iiy jeA’RH 3a aPJ'thm. A 6 hjio je AOHdKJie h pa3yMJbHB0. IIpeA MypHCOM CAEMHA CAPMAII HHje CTajajra bhiiic ona CaCnHa H3 MjiaAOCTH, ona neCTaujHa yBHjeK nacMHjatia, yBnjei; Becejia CaOmia CaycnoMeita H3 MJiaflocTH). pnan. 3aAiBH nyT, KaAa cy ce cpejra y napH3y, joui (HacTaBaK 6). sa jRHBOTa tiOKojnor Capnana, Hocnjia je KpaTiiy cyTlponajio!.. /Ja, cBe je irponajro. , <jTH»y ii MopnapoKy 6jiysy ca K&nHii,OM, kkko to Hoće CačHiia ce yrp»3e 3a ycirany, nepnooiio h Kao ejien- jirfcTHTyTiie. A Aanae je CTajajia npeA h>hm ejieraimia TpHSonaiia ckomh. A <nua ocra-ne na noraMa rjienajvlra jana y auranoj K.yhnoj xajbMira oa CBHJie ca janaiiciraM ueicyA 0c3 ocjehaja npena npo3opy. Oiraa ce 3apoCHJia. ^H jenpM a^ caoj jbeiiora GyjeH>a MjiaAOCTH, y pacBaim je očjia'iHO, Marji<jBHTO h irania npoiiaAa, ko- kouih, HOJiyrojinx rpyan, npHApJKaBajyhH jrajeBOM pypaKiie h TpoMO, Kao Aa jp hctom ycrajia H3a cnaBaiba kom jeAaH Kpaj xaJLHHe Ha paMewy. lipca joj ce naAHiipHbe npo3opy h npHTHCne H&io^a ouia#HO CTaK.no. Majia, Kao Aa he Aa 3aryme npBy pnjen, hjih Kao Aa To joj je roAMJio, pacTpe3»HBajio ju. . . Y Ayura joj^e 'Ke'Aa AaAy OAjeAHOM cBe. . . CBe oho iuto je Ghjio Ghjio Kao Aa je ojiobom 3anmiOH i. TeuiKe, cyMopne ynyTpa — Aa Hojraje, Aa oxiHTyje, Aa AaAC, Aa ce 3aycnoM«He parane ce jeAiia 3a ap^tom; cjBć ojkhbhjio. . . , „maiaHe. . . Ajth CBe HeitaKO tjtjkho, TeuCKo, y Marku, y khiiih, y Mypnc mtjc 3Hao iuTa he pehn. Hnje 3Hao keko jeceHH, Kao iuto Gnjaiiue h opaj AaiiaiinbH Aaii-Bo.nni.’io Gh no3ApaBHo CBojy HOKaAajuiiH>y iipHjaTejbHiuy cpna, je, Aa jy je oh — eTo MypHc ocTaBHo... UJTa bhu iiiue na je cTajao iipe^ h»om h rjie;tao 'iac i/peAa ce, nac HsCjoraBa j e . . . Bjentn npeA h>om, Aa ce He cycpeT8y llnje joj penao hh jeAH.y PHjpn: 3a uito . . . Ona ra je CaGmia pcie npBa: TpaiKHJia, ona je Huuia 3a h»hm; anajia ra Aa ce cyc •_cp<yry — HmaK CTe ce yAocToji yAOCTojHJiH, Aa Me nocjeriiTe! Hs'.Ma rAje h Aa liyje oa H>era... IIlTa he nyTH? Mooi^a BOJIHTU CjeCTH. ono 3aAH>e, MOVKAa oho iiito ne‘ m xTje.na a« 'iyje?.. Mypnc cjeAe na iioiiybeH0 MjecTO, a CaOiraa yoc Ajth nnaK. . . CTOjrany h iipHMaitHe je ao CTOJia. BaiiH je Kiniia naAajia. . . /Jaii je Gho TMypan, Ma11 a ko je MJiaAH JaxjanaiiiHh Tpancno 3ix>AHy T©My, rjiOBHT, Kao iiito Gnjame h y iLraHiioj\tyiiiH — touiko 3roAiiy pnje’i, Aa onnoHHe roBop, iraje je Ha.nasno. h neoA|x;^eiio. . . Kaico je to cbc npoMjeii.n»HBO, neHieroBe mh&iih hc Onjaxy ii]»HcyTne OBOMe eacTanKy. r-Tajnio y ?KHBOTy!. . . Ko Gh Bjeponao, Aa hh one pn- ('jeAHO je joui Hsiiciiabeii BejiHKOM iipoMjeHOM na Caje'iH Ghth caMo pHjo*iHf ko Oh Bjepoiiao, Aa he ona Ohiih, rysicBao pyKamine y pyi;H h r.ne.Aao npeAa ce. ne.ilHita Ji>yi6aB na Taican iianiHir iipocTa™. . . 3a thm yiiHTa: Ax, cpn;e!.. — Kano je Ayix) CaOnua — a onpocTHTe — roH CaOnua ocjem Ooji y AyntH. OnuiiTe joj ce cnobHii,e CaOnua y HapnirpaAy? cpne, Kao Aa ra je neito rnooAenoM pyKOM, Kao ioih— 0, iraje HyjKiio MypHoOer„ Aa ce pa30a.u;yjeMO jeuiTHMa CTHcitao. y to hcko noKyu,a na Bpata. - - i pnjeHHMa! Bh heTe ce BaJbAa cjehaTii. . . - Oiia HHje HorjieAajia, iraje ce hh Maiuia oa npoCaOmia ne Aopene. Qopa, jep je HacJiyhHBajia, Aa Oh to Morjia 6hth caMo — Xnana na iiOBjepeiby — OAroBopn MypHC. Rpoja1rana. A ona y OBaj 'iac ne Oh atejrajia nmcor ^aKJie CTe Hiiaiv iteh Ayro BjieMena y U,apHirpa,Ty? TipiiMam Taico, OBAje Kpaj. npooopa, jicejnuia je rae— KaAa ctc Ohjih y Bocira noBpaTH.na caM ce AaTH Kpoo Marjiy, icpo3 iamiy y jeAHO BeApo, iiyno c MajitoM c namer HMaina. cyhna ripojbehe. — /lyro CTe Oh.hh na cejiy? BpaTa ce iiojiarano OTĐopniiie. CoOapmia yl)e h. — J\a., OAPOBopH CaTrana tchiko — Bpjio A,yro caM aipnlje CBojoj ix>oiiOAapHii,H ApkehH y pynn nocjeTHHny: On.na Ha cejiy. Eto, virabh.na caM y3 MajKy noByHeHa. .. — JeAan rocHOAHii 'ieica. . . — pcie coOapnna. Bojinjia Ohx, Aa caM ocratiia Ha cejiy, a.nH iraje 'xmje.na CaOmia ce Tpnte, aioracAa coOapmij h yee no- Majita.. cjeTiraiu;y. — CaAa hemc CHrypiio hocbc ocTara y IJapHirpaAy? JeAaii nac cTajaaa je CaOnna, Kao Aa ne 3Ha npo- y.iiHTa Heciiporiio MypHoOer. jiHTaTH HMeiia na nocjeTiranH. O'ihto nenaAaHO aOy— Tla, MopaM.... ii.eiia obom iiocjeTOM CaOmia ce Miijen.a.na y ,nHiiy. — A rociioba MajKa? Ifajnpnje joj njKMnjia CTpyja HHTaBHM thj'wiom, kao Aa C obhm iiHTaineM xtho je Mypnc caMo npoAj’VKHTH jy je iioKo Aoknanio jicacuom ]>yicoM. .IIhucm joj ee panroBop, jep je ona;rao Čajnimny y«0ybeHOCT. iipeura neoOii’iHo pyMeHiuio, ohh Ojracnyiue hckhm Heo/IjeBOjKa ne Airacyhn rjia&y oatoboph: namigne čovjeku, a ovaj za štap i ubi'je zmiju. Na to čovjek lijepo zahvali lisici nazvavši je sestrom. Poslije nekog vremena vidi ovaj isti čovijek lisicu, uhvaćenu u gvoždima. Kad ga vidje lija, počne ga moliti da jou vrati milo. za drago. Čovjek uze sjekiru, lupne je po glavi, sadere joj kožu i ode veselo u varoš da je proda. Eto, to ti je »čovjek«! On šuti, šuti....... Samo kad je došao brzo kući, kažu da mu je rekao otac: »Ti si mi sine pričao da si učio, da je po nekom Dairvmu postao čovjek od maj­ muna. I ja sad gledapući na tebi, ti si prilično izliječio toga majmuna, samo nisi u sehi čovjeka.« �— Ona je yBHjeic 33[paBO. A 3a THM iiorae^a Mypnca h iiacT&ĐH: — IlHTajra je 3a Bac HeROJiH'KO nyra, 3a jih Bac BH^aM. — Kaito je 3o6pa! XBajia joj. . . o^roBopn Mypnc HonycTHBanH je^Hj pyicaBHujy h carajBum ce 3a je 3Hrae. H am myma. OcjehajiH cy odoje, 3a hm je HeCTaJio pHjeHH h 3a Hehe Motat ocTaTH oboko y rpannn;aMa ycKHx (popnajinocTH 30 itpaja. Mypnc je najBOJiHO He pa3roBapaTH. ^ocTa 6h My 6hjio Ty cje^HTH y ibesnHoj đjiHSHHH h pjie^aTH, KaKo ce y3<3ybeHO Ha3HMajy H.e3H«e rpy3H h Kano rpncna ycHHuy caji ropH>y ca^a 30H,y, Kao 3a je cthm HacTojajia 3a3pJKaTH pHje'iH, Koje cy H3BHpajie H3 cpn;a, JbeoHHo cppe Kypajio cse jane h jane, 3axa joj y rpy3HMa noHecTajajio h ycHe joj ce cjniHJie. y meoHHoj cy 3yniH ycKpcjiH npoimiH 3aHH H>HXOBe 3aje3TnrHKe M3a30CTH'h CBa ona BejiHKa Jbyif>aB, ero je cmyTaHa y HeKOJiHKO nHTaH>a, Koja BHine HHiiiTa ne 3Haue. H Caćmm ce nonejia jbyraTH ,noHejia 3pxTaTH, H.93HH norjie3 ry6no MeKohy h fteamocr, aoin ce jora cycre3ajia, 3a ce He 03a. Mypnc je onasHO H>e3HHy 3 ađ y ,H y. B h3Ho je 3a ce Ca6nna He Monce BHine npeTBapaTH, HacjiyhHB&o je KaKaB oran, 6yKTH y H>e3HHoj 33™«, na 3a He 3dbe 30 H3jaBa 3aM0JiH je, 3a ra HcnpHHa. — IIo33paBHTe roćnoby MajKy,_ a- ja fty 6hth cjio<x>3aH 3a je 3pyix>M irpHjmKo'M gtocjeTHM. CaĆHm ce Tpate: — Kano? Mypncđer 03Jia3ii? —- Bh cTe 3aHac Hep§jHio?K»KeHaj, Caf>BHa (HacmBHhe ce). CokuO CeUd Ažuh: CEHAHI .IH CE Cebam .ih ce, CMTKOtJiaHe. ripo-JieoiBeira S p o j 16 . »TA J P E T . C/rpaHa 256 - ohoT 3aHa, Ka3 ce ureTax rope, 30Jie Hcirpe3 TBora by<nwcTaHa? yrjie3’o caM Teče, 3ymo, Cynu;e Mojnx ,MJia3Hx 3ana. Kano 3P5RHUI y py'iHn;H KnTy njiaBHx joproBana. H cna3Hx th norjie3 mpKH y 3aJBHHy r 3e ce ry6 n, Ko, 3a th je na3ajreKy OHaj, Kor th cpu;e Jby6n. A K&3 npnbox thxo k tcGh Ry6oK MH ce y33ax bhhy, Th ce npeHy, a na oity Ko cyHii;e th pa30CT CHny! XTe3 a ch MH HciiiTo pehH H peu xTe3e ca ycaH-a — Aji’ He pene, Beh mh 3a3e Ony itHTy joproBaHa. C njiaBHM u,BeheM 3,ynra mh je C pajcite cpehe y 33pxTa.na; Jep caM 3iiao 3a ch c n>HMe H cpu,e mh CĐoje 3a n a . .. Ha Ude Edib-hanyra: OGNJENA KOŠULJA (Roman. , Preveo s turskog D. M. K. II. Ima jedan nezaboravan dan iz onog vremena, kada sam ulazio u ovaj svoj novi živiot. Džema! je pohađao školu za' generalšitabne oficire. Jednog dana, kada je do­ šao po me, reče mi: — Hajde da odemo do na Bajezid, lijepo je vrije­ m e. . . l og je dana bio nešto smrknut. Tražio je, na što če svaliti krivnju, za nesreću što nas je snašla. Najposlije reče sam sebi: »Kad ne bismo imali Halife, ona nas ne­ sreća ne bi zadesila!« To njegovo je stanovište billo ne­ kako iznenadno, s neba u rebra, ali mu je opet prista­ jalo. Ja mu rekoh: Kako bi bilo, da o ovim stvarima malo raspra­ vimo s tvojim drugovima prinčevima u školi? Ni to ga ne može razgovoriti. Kad smo stigli pred Ratno (Ministarstvo. on ne htjede dalje ići i reče mi: — iPejami, hajde da sađemo niz Merdžan. Zastadosmo samo da pričekamo nekog mlada i ele­ gantna oficira, koji je izišao iz ministarstva i pošao pre ma nama. Struk miu bijaše tanak, čizme tijesne i sjajne šubara neherena, brci •mali, a on sam nježno Stambolče On se malo smrče i pruži ruku. Džemal zazvecka ma uzama, udarajući svoje debele čizme jedinu 0 drugu dom tvrdom šakom stište svom drugu bijedu ruku -loje je ovaj elegantnom kretnjom Skinuo rukavicu. — Odakle ti, Ihsane? Iz III. Armije (Erzerum — Trapezunt), Džemafle! Poslije toga predstavi mene, te malo progovorismo. Odmah opet govor o bugarskom primirju i o miru. Ja razabrah, da Džemal nesvijesmo ne molže da podnese gradske elegancije svog druga, a Ihsan opet gleda u Džemadu provincijalca, kojeg trpi samo toliko koliko to iziskuje velegradska uglađenost. Razmišljam o tom, ka­ kova je bura bacila jedno drugom u zagrljaj i grad i pro­ vinciju ove jadne zemlje, pa mi se ovi dani čine vrlo daleko. Pio svoj prilici su se htjeli rastati, ali odjedan­ put obojica napregoše uši. Osluškivahu oko sebe* a onda mdnno i odsječeno rekoše: — Engleski aeroplani! Udaljimo se iz okoline Ratnog Ministarstva! , 1 Ne hiteći otadosmo velikim koračajima silaziti pre­ ma Mendižanu, a ja osjetih nešto čudno u koljenima i u srcu. Unutrina mi bijaše premehka, a kičmenjači mi je bilo nekako kao da se hoće rastopiti. Ali sam koračao ne pokazujući na sebi nikakva znaka o tom. I svijet se je isto tako brzo udaijivao iz tog kraja i silazio niz brežu­ ljak. Ne mogu tvrditi, da je u prvim časovima iko trčao. Bijahu to ljudi esnafi, k d i su se iz čaršije vra­ ćali sa svojim zembiljima, nekoliko žena, što uhitrenim koracima vuku djecu za ruku i nekakva izmiješana svje­ tina. Na jednom mjestu, gdje se je svijet bio zgusnuo, odjedanput se zbrka pojača. Pogledasmo, kad li se spušta pet aeroplana, a oko njih se rasprskuju kao snijeg idi kao tanko platno Ctutle) dimovi iz topova za obranu od aero­ plana. Jak prasak, oko nas, gust, crn dim i oblak prašitle, časovit vrisak! Kroz dim neprestano bježi kud koji svijet �Bpoj 16. »r A J P E T« Grpafia 257. tako bezglasno, da mu -se osjećaj kako diše, i miješa se ne povaljuje? Ako mi bude suđeno, da dugo vremena jedno s drugim. Osjetili, kako sam prislonio leda uz neki živim i ako mi Bog dade, da ii tu nesreću pretrplm, priodućan, kako su mi se koljena i kičmenica razmecali kao nuću Salimu oko vrata i reći mu: »Ti si mi sve, što varene pače i izubijani. Otvorih oči. Samo su topovi za imam, pomesi me u koji kutak svoga sela i ne odvajaj me zračnu obranu pred Ministarstvom Rata izdaleka praš­ od sebe!« tali u zraku. Po zemlji su ležale ruševine kuća i dućana, Možda, možda, ako uzaživim dugo godina i ako se ljudske noge, ruke i trupla. Upravo upremase, navrh nspomeinc na stare dane iz moje nutrine razliju kao bu­ brežuljka, spazili onu ženu, što je brzo išla uzevši dijete jica, ne ću čekati onog svijeta, nego ću njemu iskazati za r,uku gdje stoji na nogama i bije se rukama u glavu. svoje jade. Na tlima se je vidjela mala hrpa krvi i čulo prigušeno Zar on nije bliži i od mene priči o Ajiši, Džemalu, hroptanje djeteta. Neka stara Armenka bijelih kosa i u Ihsanu i o onim ostalim? crnoj haljini ležaše jednom polovinom tijela na trotoaru, Sad on dode u moju sobu. Uze moju kabanicu i po­ a druga polovica se opružila izvraćenih očiju. Kraj nje krivače (biljce) i odnese ih. iznio je na kamenit hodnikj je bio pao neki harnal (nosač) čija su razdrljena, rutava obasjan suncem, jedna nosila, pa će me uzeti u naramak i mrka prsa ogrezla u krvi. Zemlja sva uprskana krvlju! i tamo odnijeti, pa ću tuđe osjetiti žar starih dana i oću— Opet mi se smuti. Krv još od tog vremena počinje. — titi, kako mi njihova krv ključa u žilama. Džemal i lhsan mirni! Jedan kleknuo kraj djeteta one Dugo sam spavao na suncu. Soba mi je postudena. žene,a drugi pomaže da metnu na sanitetska nosila pnog Šalim me zamota u hrku i u biljac kao da sam dijete. ranjenog nosača. Namah sklopih oči. Dosta dugo iza tog Više glave mi gori lampa, u ruci držim bilježnicu, a osje­ dotače mi se ramena hrapava Džemalova ruka: ćam neki čudnovat mir i razmišljam. — Ustaji, Pejamii, pokvarićeš »liniju« na pantaionima! Gdje sam ono stao? Bijah ppčeo voljeti llisana. Već Oipet otvorih oči i pogledali. I lhsan prišao i gleda u se posve driješe lanci uroda i spisa. Džemal i lhsan još nas blijed i miran. nikako ne vole jedan drugog. Ali obojica vole mune to­ Ja rekoh: liko, da šnio'"punajviše sva trojica zajedno. I lhsaaiova — Mislim, da sam se prepao. porodica stanuje na Sišliji, otmena je i stara familija, za Džemal će smijeću se:^, koju sam poslije saznao, da je u prijateljstvu s mojom — 1 ja. majkom. Ali iako je njegova mati civilizovana gospoda, Još sam ga više zavolio, što je to rekao, jer me te-" ne razgovara s muškinjem, u njom vladaju stare tradi­ život naučio, da su najstrašlJiviji oni ljudi, koji preten­ cije Visoke Porte, čistunstvo, pretjerana ugladenost i po­ ciozno govore o neustrašivosti. PrihvatiVSTu isti mah malo konzervativnost, dok su joj sinovi drukčiji, lhsan dvije vojničke ruke, što su mi se pružile, ustadoh. Kora­ ne govori kolik’ Džemal, ne odgovara na napadaje, što čajući kroza smrt prodosmo i odosmo. U tunelu1) smo ih Džemal upravlja na Carigradane i na carigradska se čak raspoložili. Jer svi ljudi u šeširima nekako čudno pređanja ponajviše s namjerom, da naljuti llisana. Ali ne gledahu u Džemala i llisana; ne inijenjajući Izraza lica dolazi to samo od njegove mirnoće i ugladoiuosti. U nje­ neprijatno se i pobjednički smijaiiu u sebi. Kad smo iza­ govoj unutrini ima tvrđava, kojoj ne mogu nauditi ovašli na drugu stranu tunela, pozva nas lhsan, da popijemo kove stvari, lhsan je visok, čovjek od stanca kamena, a čaj kod Le Bon-a. lice mu je maleno i pomalo pjegavo, nos gospostan i ta­ Džemal reče: nak, zubi bijeli, a oči duboke i razdaleko jedno od dru­ — Htio bih da do zore smijući se hodam između gog, kao što se gdjekad viđaju na starim slikama; ja ovih kaura. Ali me mnogo žiga stara rana na kUastoj opažam, da on u srcu krije nešto iintimno pored duha ruci. mlada oficira a la franque. Ali on ništa ne odaje. Uvijek I zbilja tu večer na Đejo’lu (Pera) večerasmo, na je predusretljiv; pravi je uzor novog OsmanlLie, koji vaz­ Tepebašy se zabavismo u baru i noću se vratismo go­ da vodi računa o udobnosti i željama svoje okoline. Za tovo pijani. njeg nevelim »Turkuša«, jer ima drukčiji novi turski om­ Zašto se ovog sjećam? To ne umijem ocijeniti ni ja ladinac: nasrtljiv, uzburkanije stvorenje sa moiigo više a ni oni... zahtjeva, lhsan nema nešto određeno, što hoće. To je O jutros pogledah u lice svom posilnom (momku) i čovjek, koji je iz osjećaja časti i poštenja letio s jedne rekoh: fronte na drugu i ranjavao se ne ističući svoga požntvo— Salime, hoću da izađem na sunce. vanja, jer je malo i ohol. 1 ako voli ići Le Bon-u ipak je Njegove zelene oči, koje su bile blizu jedno drugom najviše s nama, te sva trojica sjedimo i pijemo rakiju na Sirkedžiji u jednom »salonuu-u (mejhani), koje drag i naličile na majmunske- nališe se suzama i on reče: Džemalu. — U naramku, gospodine. Kako ml je drago, što su mi ostavili mog vojnika. Kasnije u razgovoru i smijehu prelazimo preko karaOsim njega nema nikog živa ko me zna, ko me voli. hojskog mosta. Mnogo mi je stalo do tog, da se ova dva Obje su mi noge odsječene. Čekaju rok, kada će mi otvo­ mladića zavole, a i ja se malo ponosim, što s njima ho­ riti i unutrinu lubanje. I te se operacije bojim. Ako, po dam, no uviđam, da je Džemal, kao tip anaidiolskog omla­ čem, ozdravim, šta ću sam na ovom svijetu? Moja je dinca, nekako noviji i »zarazniji«, iako je neizgradeniji majka u Caragradu imala jedino sina činovnika Ministar­ od onog drugog. On svojom voljom ovladava lhsanom, stva Spoijnjih Poslova, a ja sam vojnik, koji je na Saka- zasad još neprimjetno polaliko, ali odlučno. Ne znam, riu'i izgubio noge i ranjen u glavu. Onog dana, kad me jesu li ova dva mladića baš tako različita. Zar oni nisu moj vojnik ostavi i ode, nemam nikog više da me uzme nešto, što se uzajamno popunjuje kao lice i naličje ko­ vanog novca? Zar nema nekih dubokih i prvotnih sila, za ruku. Zašto ja o ovom razmišljam: Obavijam ruke oko koje obojicu nagone da isto rade i da jednako osjećaju? Dobro, što mi na um pade. Na nekoliko dana iza pri­ crnog vrata Salimova. Zar mc on kao majka ne diže i mirja sva trojica sidosmo niz ulicu Visoke Porte. Ulice su toliko mirne, svak u licu smrknut, te se vidi, da je 0 Podzemni tramway iz Galate u Peru (Bcjo’tu). �V ĆTpaHa 258 ._________ — » fA JP E T « dušu uvukao u se i da nešto krije! Svijetu Je bio veoma dadijao rat, pa zašto se sad ne raduje? Da ne mislii'o uzalud prolivenoj krvi u ratu ili o unutarnjoj blatnoj vo­ di, što će je primirje zamijesiti i rasuti po Carigradu, po gnoju, što će poteći iz provaljenih starih, usmrđenih ra­ na? . i IJ Tu večer predosrmo u Galatu ne popivši rakije. Idasmo ne govoreći ništa jedan s drugim i baš pred dvo­ rom na Bešik-tašu ugledasmo, kako modrim morem prolaze ispred nas veličanstvene, ogromne gvozdene okIopnjače. Džemal turi ruke u džepove i sabravši obrve, blijed u licu, pode prema morskoj obali. Ihsan je bio još bijedi, ali se činjaše suzdržljiviji. I nas dvojica podosmo za Džemalom. Gledasmo u čelične okliopnjače s pobjed­ ničkom stranom zastavom, koje više nisu bile naše neprijateljice, kako plove bosporskim vodama, što zapljus­ kuju obale bijelom pjenom i u kojih je boja, zelenkasta kao u dragulja i podmukla. Kako sporo i dugo prolaze! (Nasitaviće se.) Bejcnn "RypHMti: JKEHCKH BE3 Bea no hoxm (pH3H). Tpeoa oiioMeHyTH joiy je^ny jiapo'iHTo Jinjeniy BpcTy Beča Hamer ceocitor aćenhitinba. lloceOHH ko­ munu 4oxe (pnae) naBeay ce fu npmu'jiBajy 'ua xajbH,iie, Hduioce oko jk6hckhx 3opyHa h mu Jiarane Ha pyGo£H,\ia y ^yrux ryii>eBa (iadJeipca), Ha nacoBe h Ha oeneBpeKe l-iapauej. Beae ce paonoM cbhjiom h to ciiHpnpii.eM, Be30M noa nrjie, a yy to c6- npHMjemyje iiciuto h Besa noBJiakom. r-j i * i i PaarfiraHH cy motijbh OBor Beča, a Beonjbe hx 03Ha'iyjy noceOunM naBHBitMa. Ua iiajoOB>iuHjHX eJicMuiiTapnnx MOTHBa komGhHtipa BeoHJba pacne opnaMeiiT^ itao Ha np. mothb Jtyite y caiBpmeiiiijoj ipopMii, Koja Beh 4Mih upaBy cirHpajiy u noTcjeha na CTapoiupeBiiy cnnpajiuy opna-HeiiTiiKy. JJpjio je aaiiHHjbiLB mothb, icojh ce cacToju oa ’ieTiipa CHHpajie yuaKpcT. To je upaćTapH chmGoji CBaCTHKe na ciioMejumHMa crapnx icyjiTypHKX uapo^a. Be8 no 4oxh liomiaT je uapo'mTo y KpajniiH h no KOTapeBiLMa aana^ie Bocue, itojnai Be3e h npaBO- cjianuo h KaTOJiH'iKO HceircKHiLe, nadajte roprnoj Xepii,eroBHiiH. hohgiuito h y Xepi4eroBasKH Be3. XepneroBa'4Kn Beo KaTOJimiite h npaBocjiaBiie me­ ne jiHjeji’a ce ua Be3 mo Opojy h bob iio nncMy. 0;yiHiv.yje ce 04 Gocaiiciior Be3a jkhbhm h JKapium OojaiMa. •Jyr h cynu,e jyra dianca ce h na B03y. Boja je y rjian110M u,pueiia. OpiiaMenaT je najBHine miraiaii h ujsnjer oa 111muca, Ga/HJM, cMOKJia, Kapamjniji h pyiita. —______ — ^ p o j 16 OjcjiHRacroM h Jby6iiHacTOM 0BHJ10M, A^KJie y ce^aM Goja h iioBpx Tora jom ’n- 3JiaT0M. Obo naBOAHM caMo ya irpiiMjep /\a ce bhah, c kojihko paoiiHx Goja Bcoe xepn,eroBa'i.Ka BCBiiJba, ajiH CBe to ona 3iiaAe AoiiecTu y TaicBy xapMO'iiHijy, Aa joj ce yuipaBo ahbhmo. Mmora yMjeTHmc Morao Gh 0a H>e nyHO Tora HajTHTH. Koja G’h nama uiKOJiOBaHa Be3HJba 3Hajia cacTaBHjiH oBaicaB mothb hhb npca y KoiuyjbH: ca OBaite CTpaHe Be3ema cy 110 Tpn nay!iia c paujupemiiM penoM, a y ocMepoKyT11om peny oaieT no ABa je^aiH npeMa ap^tom OKpeii!yTa opooa, JioA na.yHOBHM KJbynoM h cnpuje^a koa nory h H3Mcby rjiaBe h paumpeaior pena je jom no je/ian opo«, H3a nayna je iiac. Obo je yuipajBo cMjejia KC>M6Hinadj,Hja, Kojy MOHce CTBopimr caMo (JiaiiTaBHja B63HJbe Harne Kpmne XepneroBittie. Ona je y TOMe npaBa yMijeTHHHa. TexHHKa je y obom Be3y: nomaBmr Bea, Hcnmcapa h iKiereHHna h norAjeita^ h HaKpcnmoM. MapaMe. Xepn,eiroBKa je Hocana aa rjiaBH Kaoy a 110 Kamu kob (HaiKiHT OA cpe6pa). MjiaAe CHaime nocjinje yAaje jom h 5 — 8 roAuna nocHJie cy Ha KaiiH naKHT, icojH ce 30Be yja<iHHa hjih OBpjbHHa: ao 10 am Ayre HTJie (oiiHjoAe) ca cpe6pHHM 0KpyrJiHM ra&BaMa h oiiTKHheHe napHH,aMa hjih Terpej'RKaMa. CainjoAie cy ce aa6aAajie yflao,KOJio no ropmeM AHjeJiy (|ieca, a Beoane cy jeAHa 3a APyry cpeđpHHM cHHJi'HpHhhma h iiOTKMieiie uapaMa, oGmmo MajuiM AyGpoBanKHM ahiiapnjuiMa hjih rerpejniKaMa. Ca (Jieca ce AH3aJia Ha niHjbaK 3anyneHa Mapaaia h yKpyheHa ca onjieTeHOM cjiaMOM Ha uiHJbaK. Kana ce npeKp'HBajia BejiHKOM MapaMOM, Koja ce oiiyuiTajia ca Bpx Kame hjih OBpjbHHe HH3 Jieba ao npeico nača, ajin Tano m ce Ta Mapam noBnjajia no Kann, Aa ne 3ajcjiam>a Koua. MapaMe cy ce Be3Jie pa3uoGojiiO'M CBHJioM Ha oGa itpaja paaiiHM Be30M h na Kauiy ce cny4ajie Tano, Aa 06a Be3ena Kpaja BHce ima ■neba. MjiaAe cy HMajie jom noBesan h npeBesaH, a to cy oner Kpahe, Ha oča Kpaja B63eHe h ypHjemeHe MapaM’Hu,e. BoB63aH ce Beeao no cpnjeAH ynaoKOJio OBpJbHiie, a npeBeaaH je Gho Ha cpnjeAH npoGyimeii, narapao ce Ha OBpjbnny h onymTao npeico paMeHa. MMa GpojeM h no n,H0My Be3eimx MapaMa. IIpBe cy pabene uaiipcTKAOM, a Apyre jiobom h GejGepeKOM. Beojio ce najBraue cbhjiom a noneiUTo h ByHHu,0M, a y oh'hx 110 imcMy pabcning itMa KaTitaA h noHemTO B JiaT a. Ha MapaMaMa c HcnncaHHM bo3om pcaobhto cy na cBaitoM Kpajy no ABnje, pjebe 110 Tpk BejutKe rpane, a na MapaMaMa, rAje je ocTajio H3Meby ABjeTOBa jom 'iipa3HHHe, yMeTiiyjia ce icaacBa Maiba rpana h.ih iuto Aj»yro, caMo Aa Hcnymi npa3HHiiy. Boje cy y MapaMa pabeaiHx no imcMy hcoGhiho ncHBe, mTo ce hma cBaitaKo npHiiHcaTH yTjeuajy MyCJiHMancKor ncencKor Be3HBa. OBaj ce Be3 iipHGJiH;icyje ciiaicaico Burne xapeMCitoM Be3y, Te Gh ra Morjin u y3e.TH icao iipHjeJiaa 'H3Meby xapeMCKor h ceocivor Besa no HHCMy. OpiiaMenaT je najBHme GajaM. Ha CBHMa BCJimtHM MapaMaMa npHuiHBeHe cy na oGa yji«a itpaja yace hjih mape 'ihtmc njicreiie 110 ccGh, a Mehy miioto h ityiiOBiie nniute h cBpmaBajy y ;tyre Ona;Ka ce uonemTO h Morraia hb JKHBOTHibcitor peče. HapcTBa, napoHHTo HTHH,e: TiayH, coito h opoo. ltamyjbe cy B63ene hhb npca, pyitaBH, a itaTKaA rineTeme. k oiipHjema unca cuyTe. MecTo ce BHbajy Komyjbe c hbJKene h AJOBOjite noće y pyn,H Many iopGy, nasBaBe3eiiMM BejniitHM HBjeroBHMa hhb pyitaBe: pyn«a y aiy iTJiemBa'ia, y itojoj ce noće: htjio, JuienrBO, Beo cpeAHHH oiiicojBena jejHioM jioBOM y ocMcpoicyTy, a H3 •nooe hbjiobc naoKoJio HBjeTORH. Taiciie cy rpano pabe- H. t. a- a 'loGaiinue noće y moj h yjKnny. Oiia je TopGnii,a TKana oa paonoGojne upebe 11a homct, a 'iecTO ne y BHiue Goja: iipereoiciio m>BCHOM cbhjiom, okojimja MpKOM, a nyibeHo je iuiaBOM, 3eJieno-HJiaBOM, ncyTOM, nyTa cy ob-h homcth oa paunoGojiie py;iAH,e 'h 3Jiaia. �Bpoj 16. »FA JP E T « PrpaHa 259. OBTO'iena je hoxom « mua noBpas Beaeii hjih čamo nana, npeito ujeBaiiHii,a je napaiia oiuieieHa ppnoM HaaTKa na irpyfe y mapraiH i pm, itao nopues«. Top- ByHoM, a Honop KOJbeiia iiO'iniby oner mape: iubene, unna je necTO nyTa iiaiinhena Kurana op pypape iipno- poKJbenmia. ne, MaBene h seneue y petnoee, a na pHyramma naimHaoyBii,H ce Taiooljep HO'iHH.y ujiocth CBpx npcra3aHe cy MpH^ejiHne CHTiie, Gnjejie h }Kyrn hobu,h Ha3- jy, a 3aBpimyjy ce mapoii, Koja je Kop MymKHx Ha3ybah« byhapH. lipu Bpxy ypapa ce necTo nyTa lipn-mn- Bana CBa HcKnhena, a y HseHCKHX HMa npBO Majm inaBejia noxa y mhphhh po 3u,m, a BeseHa 3JiaTOM hjih peH nepBaa, 3aTHM nomnpa ppna npyra, a no®px obg a«yTOM cb’hjiom; neoro nyTa ce Ha TopCy npauni Ba vckh oneT ce mapa h 3aBpmyje totobo KpyT0M mapeHOM 3.uaTaH uiHpHT y o6jimty KpcTa. HBHpoM. OBaKBe cy naTHKane y ponoj Xepu,eroBHHH. TaKBe cy xepneroBanKe TopGHpe, y KojnMa hoch a no ppyrHM KpajeBHMa m,apajy ce ppyranH.je. /KOHCKHite, Kano je peleno, caB csoj npaoop sa liJieieHapane, HaeyBKe h npnrJiaBKe njieTy paiuKo CBe ite. Kao H y ee3y Taito cy h y juieTeiby Harne cejbaHKe JKeHe, a HMa mhopo KpajOBa, ipje h MyuiKHH>e ona iuieupaBe yMjeTHHpe. Chie njieiy pyKaBHH;e, napatne, Ha- cth, caMo-uiTo obh iuieTy caMo o6H>ine ČHjejie napane. 3yBKe, npmrjiaBKe h f. p. Iljieie ce c jepnoM hjih ca HaponiiTo ce MycjiHMaHH y KpajHHH GaBe MHoro njieiieT Hrajia. TeibeM napana, na hx ce Bpjio necTo BH^a rpje ycnyT H JbypH h JKeHe ca cejia hochjih cy pyKaBHpe, a * hjih HoGaiiH 3a CTOKOM njiery napajie, na cy Bpjio noće hx h panac, ajiH čamo Kap ]e 3HMa h cTypeHo. BjeuiTH obom nocjiH h 6p30 pape. .flpKaKo pa hm ce Cbh cy npcTH Ghjih 3ajepHo ochm najipa. OnpaBHe py- MyiiiiKHH>e H3 ppyrnx KpajeBa pyra mTo ohh pape Taj icaBHpe HJieTeHe cy na CBe HTJie op jieeTe, ppBene. h Ma­ SKencKH nocao, mTO ce h y HapopHOj njeoMH HBpajKaBa: lene npetje Ha pasHe mape, onTaKane cy hoxom h cbh^ :KjbynaHH BaM MejpanpHje HHicy, jieiHHM rajTAHOM, a BeeeHe pa3hoGo)hom cb'hjiom. CBe Beh 3pHjiapH, a h napanapn, rpaHe Besa nanyH»aBaHe cy GnjeJiHM chthhm Mphejin3pnjie. cTpy®y, a njieny napajie. paMa (OoMjGapMMa) hjih ^yiH^yBaMa, a no HamjieTy cy Motppbh MycJiHMancKor aceHcnor Be3a, Kano ce bh­ KHheHe KHTHpaMa op upBeHe pypnpe. Ha pyKaBHH;aMa ph , npjio cy paoHOJlHKH. HaiitajiocT mhioto ce Tora Beh je nJiereH KpaTKH noBpas pa ce HaMHiy Ha pyKy,' Kap h 3aGopaBŽno, jep jom caMo norpjenoja CTapnja Beennkjecy Ha pyicaMa HaTaKnyTe. jba MOVKe ce cjeraiH osor hjih ohot Ha3HBa 3a nojepnHe MOTHBe Kao-- cpn c pBHjeTOM, 6ap6apoca, Jiajie (Bpjio H apane, Ha3yBpn (HaTHKane) u npnrnaB pn. necTo), Jiennp, Kapny3e, cejiBHj'e, jampaii, pnpaji, jaGyy CBHM KpajeBHMa Boone n Xeppeax>BHHe Jinjepo "Ka^pecTen, BeJi'HKa ^ i^ a (jep je mhoto hamnitaHa), ce uiapajy HJieTeHe ByHeHe napao ie. njiere ce Ha neT nayH, KaiiapHiipH, ćoro, rojiy6, pnGe, KaTMep( Kapannrajia hjih čamo Ha jepHy nrjiy\ /IjoKtn-pHO napana, <j)HJi), MHnieoone, GapeMH, TypGe, paMnja, caxaT Kyjia, Kojk poJiasH Ha Hory y on4tfaK*ocTABJba ce Gnjeji, oc-, i;a3iiaK, Kjraje, Jioaa, KpymnHH,a, GejroBH, MopcKa JbyTajiH ce pno mapa. c» Gnpa, py>KHii,e, peMicje, GesmcTeHCKa BpaTa, pyjKHH,a y Ha Bpx napana nasjiane ce HaeyBii,H {iianpcTpH, caKcHj'H, KHTa pyiKHu;a, caTHpa, HiHMmHp, HeBeH, 6oiiaTHKanH), Kojn cy Tano^ep c ropabe CTpaHe poneiuie pnhH, rpane c Kpy$icaMa, Mannje CTOHHpe KHTa upnjeHamapanH. ha, cyMoyji, neona, Kapioii, JbemHHipn, rpoepnhH, MypIlocBe HHGite napajne č rpjinhHiMa čamo po njiana- Bap (30BHH pBHjeT), xypMe (pa-iyjie), erneic (Marapennn a Bpjio cy iipaKTHnHe 3a Kyhniy nopa6y, 30By ce upn- je Jiajie), pyj;aTiiH rpaHe, papcKa Typa (jiyrpa) k t. p. rJiaBim, Bojn ce Taito^ep Jinjono mapajy. Ob’h ce npnrjiaiipn Hr3pai)yjy nonajBiniie 3a rpa^ane, Koje hoch h Myii]iKHibe h KencKHiibe. KapaKTepHCTH'iHo je, pa 'Ce CBe kapane noHHiby n.necTH CBpx npcia, a He c rpjiniha. njieTyce ca 5 'Hra­ HapoflHO 3ppaBJbe. na Kao h oCH’rne napaoie, ajin cy one htjić KyKacTe. PAK K04 PvEHE U,Hjejio CTOiiajio, neiy h 2 po 3 u,m HSHap neie onjioTy ■ — JIp. B y Knh H h j a p e . — ca obhx 5 Hrajia cKHpajyhH poice nerjbe c jepHe nrjie HajcTpanmiija GojiecT, Koja JKeiiy Mo?ice pa CHa^e, h HaTH’iy ’hx HaMOTaiiajyhH c KyeRa Byny Ha ppyry Hir.ny. QiiOMenyTH pnjeJioBH napajie njieiy ce oOhmiio ironajneauhe y najGojMiM ropHHaMa h HajGoJbeM appaBJ b y , icapa je neona na Bpxynny cHaire, jecTe ooiaioi h op <>Hje.ne. ByHe, a y HOBnje po6a op Byne paene Coje yiiJiHhyhH paene opiiaMeiiTe. lleTa je oOhhho HCKnhe- opnpaTri'H pa.K. BoJiecT je y roj Mepu cBHpeina, na n caM cTpax op n>e tojihko je pyGoie h pacnpooTpana CHTiiHM KBappaTHhHMa h opaBpe nonimbe npaBo uiapaibe (ituheibe). OpaBpe ne njieie ce ppjmfe Brane iben, pa Gh, Bajbpa, paHac, GoJbe Ghjjio paoroBapara o HeneM iipHjaniHjeM, a n ne popHpHBaTH onaKo CTpaca 5, Beh caMo jepnoM hitjiom, h h3 cjiarana pasiins Goja nacTaje opiiaMonaT: naBTe, rpainnpe, KOJia, xoBHTor Gayi\a, atao mTo je pa®.. Ajih cy, nopep. Te•/K H iie ' h oiiacnocTH op oane GoJiecni, 3a6jiypa h HeoKpCT0JMl,H h t. p. • J :1 MyuiKe cy napane rpjenapa paapeoane op nere GaaieoiniocT op tojihkot 3Hanaja no 3ppaBJbe h jkhbot Miiornx XHjbapa acena, pa ce onaj, Roja HMa aojenpena rojbeirapa npeMa roJbeiiHHiH »a ynyTapiboj CTpah'h H CKaiii'iajy ce KonnaMa Kao h T03JiyKe hjih ce omo- haja 3a crpamne Toprype 0BaitBHx Myneamn,a, He M osice jiHuiH TH npHJiHRa pa ca panamoce TpmGime, Tajy pyrHiM Kao n,pcT mHpoKHM itajuieBHMa. OBaj ce pno (rpjiHh) bhph H3Hap onaHaiia 15 po 20 h,m bhco- yna3Ke na noKe ocHOBiie knnbeancpe, h pa poaipimece Kio. y KpajeBHMa naponHTo rpje cejbapn Hoće naimiH- jacHHjeM h ooGHJbiiHjeM cxBaTaiby BpepnocTH 3ppaBJba HauiHx neeua h MaTepa. pe, noće h wymiKH napame na.K po KOJbeHa pyre. Ha npBotM MecTy nanehe ce miTaibe: m ia je paK? }KeiicKe cy napane napo’i'HTo y iiJiaHHnuiTapKH po KOJbeiia H.nH BHttiie itojbona h nepaspecane, ca.Mo rpje Kaium je to Gojioct? Pait je Hopauiraj, Rojn ce crnapa HarjiHM HarocejbaiiKe noće umpoite pHMnje Kao oko CapajeBa, napaue cy Bp.no icpaTice, iioiuto Mano noBpx nJianaita. He- MH.nami.n>(‘'M, Gyja.ii>CM, najKiHHrro peJia mHBa, t. 3b . Koje icy pyre napaue muiapaiie op nere po umnie luia- eiiHTe.niija.TaiiiiH ropaaiiTajn Koju cy BeoMa »Jie BpcTe, �CtpaHa 260. »r A J P E T« miajy ocoOHiiy na irponHpy cBe ptfćJbe y opran, icojn cy oaacBanfjm, na ra thko pohn uipoJKnnpy» na ra noBone no pacnanaiba; HiapamTaj ripojiaan yGp3o na 0KoanHy, Ha cyce;pie opraHe, rne hhhh paaopema, h pacnpoctfnpe ce, y naJbeM TOKiy, npeico JiHM(jHrifx h KpBHHx cynoBa, y najynajbenHje oprane, n.iacHpajyhH CByna CBOja paoopna, oTpoBna raeana. Mh heMo, y obom 'iJiaHKy,y3eTH y oOoap como onaj opraH ncene, kojh je Haj'iamhe Hemomcen OHoj oiianoj Oiubnn, a to je MaaepHpa, Ma na oy Ghojiohekh npmni,miiH BMiie Mame hcth ea CBe opraHe 06a noJia. ^KeHe yonnuTe JiaKiuie HarHimy oGonemy on pana uoro iiymKH. On iipnjinKe 65% cbhx oGojiejmx on pana MHHe ncene; a on oibmx noOpa ipehraia GoJiyje on pana Ha MaTepimn. > TBp^eHa je nam>e Humanima, Koja je cTaTHcr'iriKHM iionanmMa ^OKasaua, na aceHe hb pa^HHHKor crraJieJH'a leoiiihe Oojiyjy on MaTepn'iKoce :paKa, Hero ncene no HMyhimx KpyroBa. Tanoije je yxBpi)eno, na K6He poTKii!H>e, napoHMTo BHniepoTKHme, nem­ ile Gojiyjy on MaTeprninor pana, non cy nepoTKiime, y obom iiorJieny, BMiie Mame, nomieljeHe. Ona ’inmeHHH,a roBopa y npmior Teopnju, na MexaHH'iKH HanpaHvaja CTBapajy HaKionocT Ka oGojiemy on pana. A jih OBOMe HacynpoT Mopano nciahn, na Gam one ncene, inja je Maiepima HapoHirro naioaceHa mcxaHH'iniLH nuayamMa, a to cy ncene ca npacyroiiiihy, Kon Kojnx je MaTepnn,a HOiajia nianpen WMmia Te ncene, Gani, BeoMa peTKo oGoJie on Maiepiiapor pana. — Paic mije iipiiaeHHHB, hhth je nacjienau; je^HHio ce, Ban>na, Monce Hacae^HTH HaKJioHOCT na oOoaeof.y on, pana. Paa je 6oaecT noomijer ;i_oOa oiapocTH. JaBJba ce ooit’iHo uocjie 40 roAKHe, ajin un*cy peTKn cjiyiiajeBH, na h M.iane JKeHe ooode on MaTeprninor pana. On MecTa meroBor cenmiiTa Ha^MarepiHin 3aBHcn h iberoBa otpoBOCT, jamraa; a on Tora aaBncn h tok h, hocto, kcxon OoJieem. Haj&iaacn cy, ann n najpeljn, cjiyiajaBH, y KojHMa ce paK noieo pa3BnjaTH y nny MaTepime, y h>6hom t. 3B. Teay. Beh Muoro 'ieuilm n ouacamjii c.TyiajeBH, ano je paK noneo CBoje paaopno ncjcTBo y no'ieTHOM neJiy Marepane, na n>ennM ycTHMa. A HajonacHHjH cy, h ca Beavia OpenM paaopaBajbeM cicon'iaiiH, cj]yHajeBH, ano je pan CMeniTen y rp;mhy MarepH'lllHOM. Ha y neMy je, yjipaB0, oiiacHocr on panaV Ha npBOM Meciy Mopano norahn, na paK nne y HajTente OojiecTH, KojHMa je JbyncKH pon nanoaceH. On ce He BanoBOJbaBa yHHiHTaBaH>eM oGoJieJior oprana, na nn iipejiacKOM na cycenHe opraHe, noje Tano^e paoopasa. Oh nne naJbe: noMohy kpbhkx n jihm<Jjihiix cynoBa iipeuama ce n y CBe neJiOBe Tena, y npyre oprane, noBonn no onniTi*. H3HypenocTH, crpaxoBirre naMpmaiBe•locTH, h naj3an, noćne nyrax nenoBenumc Myna n TopTypa, no CMpra. BonecT je pacnpocTpan.aHa: noBOJbHo je caMo HanoMenyrH, na y HeManKoj, rne ce Tamio Bo­ nu CTaTHCTHHKa eBHneaiu,Hja, yM'npe ronHimibe oko 25 XHJbana JiteHa on pana. Iton nac oy ce cnaOo Bonmm h HCKopmmhaBajin cTaTncTK'iKn nonan,H, Ma na je nay>iHo cpe^ena CTaTHcfnKa jenan on najiiOBHjHx iipHHnHna MenHHHjioKe Hayite. Ajih je no one OH.rypno. M h Kon nac BHiiie XHJbana iKena ronmnibe iiponana aOor pana; na iiponanajy ne caMo uito je OonecT no ceo« CTpaxoBHTa, Beh n aOar CBoje JiaitoMncJienocTH, Koja nx oiipenaBa, na ce, y no’i(yrKy joni, oGpaTO jieKapy neh Ten ouna, Kana je cBaKa noMoh 'nJiy3opna. y obomo je TC/KHuiiTc u,ejie cTBapn. Ila icojn cy no'ictimi 3iianH paiui? Ohh cy na noopohy BooMa jiaitH, Epoj 16. OjiairH, npoKo ibHK oe iipejiaoH, jep onu napo’iHTo iw>n nexaTunx Jicena, ne HioayiiBajy iiapoHHTy na>itiby. y no’ioTKy ce noijaBJbyje, y cJiaOoj Mepn, OnnnB JityhiiaCTO-npjbaBe tovihocth, noja Ten nonunje noOicja Oojy Bone, y icojoj je moco npano, naKJie neniTO npBeoiKacroCneny 6ojy. y oBoj cHTyan,njH, ncena ce oOhmho hgjihpa h ne oOpaha naJBe naHcn>y na OBy nojaBy. Po^aice n cTapHje JKene he joj caBeTOBaTH OBaj iijih onaj n<>Mahn JieK, Kojn je n n>HMa, y cjiimiioj upnjiHn«, »jiomorao«, h na TOMe he ce CBe cbpiuhth. ^onHnje noTiHiby Beh cjiaOnja, nepenoBHa KpBaBjbeiba. Ako je ncena y no6y penoBHor MeceHnor iipaiBa, Ta he je EpnaBJbeiba, BaH poica, naponuto aato ynecTajy, y3HeMnpHTH n ona he, Moncna, Tana noTpancura CTpynny noMoh. Ka/iceM, Moncna, jep ce n nopen obhx KpBaBJben>a, ncena 3a,,^oBOJbana .caBernMa CBoje OKOJinue; y Kpajn>eiM cJiy<iajy aanHTahe ce, nan n Ga0nu;a 3a MpeonaBHO MniuiJbon>e. Ako icpBaBJbeibe HacTynn y no(5y, Kana je ncena neman napnone, ano je jom napo'iHTo npoTeicao hhb ronuina, KaKo^ je nepnona nnrie3Jia, onna he noHoiBHa nojana KpBaBJbpjba HecyMH>HBo nsanBaTn y3HeMnpoHocT n naTepnhe <5ojiecHHny, pa3yMe ce, noniTo cy aCcoJiBnpana Heii36ftncHa caneTOBama ca »MeponaBn'nM« hq oKOjrnne u ca 0a6HHOM, na ce nriaK očpara cTpyinoM jieicapy. y tom 0iKJieBan>y, y Toj He6pn3H, Koja onHOcn Hajnparonemije BpeMe, a neacn cBa Tpannca obc npoicjiere 6onecTH. A jih OHa, y ncToj Mepn, Jiencn n y caMoj non* MyKJiocT,n ibenoj, y meHOM nojiaranoM, hh Mamo 6pyTaJinoM HacTynajy, He nunehn nnicaKBe TeniKohe, ne CTBapajyhh OomoBe, ocTaBJbajjyhn na ce ncena oceha nomyHo KpemcoM n 3npaBOM n na n Ha CBojy 0K0JiHny nynce BpeMeHa naje yrncaK CpnjbauTno onpaBJbe nceHe. Ten, Kana HacTyne 6ojiobh, Kojn cy očn’iHo 3naic, na je paic nonpeo HBBaH oprana, no nensana y okojihhh MaTep'nne, tok Tana non nme OHa npana noBopica jana n Myica, Koje nceny onBone neKapy, Kana je Beh npjbaBe Bona>HKaBe TeaiiocTH n cjiađa liepenonna panHKajEHa noMoh HeMoryhna. Kao niTo BHnnMo, noieran 3iiau,n pana, 0Jia() on^HB KpBaBjbeiba, Mory 6wm BeoMa neoceTHn; Kan ce noniTo jann 3Haim jane, a Bpno neoro Kan ce, y oiiniTe, TeK npBe nojane noKancy, paK je Beh y3eo Maxa, na cmo y HeMoryhHOcra na ra MonceMo cy3f)Hi,H. Kan ce yaMe y oGanp on KOJnnce je npeBennKe Bancnocra BeoMa pano yiio3iiaBaibe OoJiecrn, pana nHarao3a paica, jep on Tora 3aBHcn H>eroBa H3Jie'm®ocT, onna ce ne Monce noBOJbiio jaico narjiacHTn noTpeGa, na ce ncena, onMax, noniTo je npHMeTHJia n najMaibn 3naac Ma icaime upoMCHe, Mopa očpaTkrn Jieitapy. To Ba/icn napo*iHTo 3a JKene, icoje cy Beh y noGy neman nepnone, aico Gn hm ce nojaBHJia Kp®aBjbeiba; He Mame to Bancn 3a ncene icana npHMeTe CBano nepenoaHO, Ma h najMam'e KpnaBJben.e Hapo'iHTo KpBaBJbeme npn nojmoM cnomajy. He TpoGa 'ieKani na ce nojane 6ojiobh. Kao iuto' cmo BH.ne.Tn, 6ojiobh HacTynajy Ha ncamocT tck nonirnje, Kana je panc yoeo Maxa u nponpo y OiKOJiHiiy. KanceM: na JicajiocT, jep cy Gojiob’h npBH motop, itojii naTopyje Go­ jieciiHKa ;m ce oGpara Jieicapy. ripnpona je nopen CTpaxoBHTe cBHpenocTH, Kojy je nonapHjia paity, ynecH.ua, na meroBo nacryname Gyne iio;i>(yKTo, ne Honajyhn ce onoMC, Kora je nanacronao. n a uiTa Gnna nam>e? npojiacnoM cbojhm na cycenne oprane, nacTynajy iiajcTpaiuiiiHje MyKe. OGmino paic iipBo npenaoH na MoicpaTiiiy GoiiiHncy, na noGe.no upeBO, 11a 0KQJiniiy MaTepH1i'H!iiy h men npnGop (jajnninn, jajna GiipoBoniiHna h t. n-) na icanane, icojn onnone �Bpo] 16. »Fa JP E T « ČTpaHa 26l. MOKpa>iy m GyGpora y GoniniKy, H 11a caate GyGpere. rjioAOM ce, y obhm cAynajeuMiMa, oG'h'luo yTBpi)yje 0G0IlpeJiacKOM na Moicpa-my Ooumity, aoboah ce cHpora Aeibe oa paica ca lipoAiipaiboM y oicoaiic oprane, Gea h GoJiccnnua y o'iajmo craite. llpno ce ni3a3ima, Mexa. liajMaibe uaAe na Ma icaKBy noMoh. hh'ikhim npnTHcKGM, 3amajbeibe Geinkne ca Beo.\ia uecy norACAy aeneiba pana, na npBOM Mecry dojka TH.M, HauiopuHM MOKpeibeM. CT&apameM đnscTvjie mo- HcT’ahn paAHKAimy, onepaAHjy, noja ce y'aneuino moKpa«IHe Genima ^ojiaan ao ciannor othparna MOKpane. iKe H3Becra jeAHno y nonerKy ooGaeiba. OBe cy onepaMonce ce sajMKCJinjm o'iajHa CHiyanlHja ob&kbhk ne- u,Hje oneparnBue AHcn,itnAHne. IiocA©AH>HX roAHH.i cpehimrx JKeHa, nt3JKMKeraix odom cMpa^, npoy3paKo- noneAo je ce aeneibe pana ca mhoio ycnexa, 3paneibeM lianoM ne HSMeiuanor naJiHBa pacaia^,nyTor opraaa Ma- PeHTreHOBHM opaiiAMa h paAHyMOM. yonecH cy iano Tepnn,e ycaieA pana, n pacnava,HyTe Moicpahe, noja noBOA>iiH Aa cy mhoth MeiiOAaBUH oiu-paTopn HaaycrHCTajiHo orane. LtapaA. je h 3a OKOjmny HemoAHomJbHiB, ah y onniTe onepau,Hjy, noja je Aocra pncKaHina h a GoJiecnnua je HraiiO/Kena nenoBeminiM, naK.np.nnM mv- Bpaue Aeneibe pana jeAHiio KOMGnnoBaHHM 3paneibeM: KaMa. peniireHOM h paAyHMOM. ^ a HaiioMeneM, aa je jeAHa oa yiCJiefl OAAHBa one GMpAA»HBe TenHocik HacTyna HajBehnx CBeTGKHX >k6ilckhx icAJinniKa, MHHxeiLCKa Ha^pajKeibe h 3aaiajbeibe Koate y okojihhh ycMnna h KAHiiHKa naynmiKOM ^eAepAajnoM na neny, noKacaJia na yjiyTapH>MM crpaHaMa Gyrajja, ca jaKHM cBpaGoM TaKBe ycnexe y Aenen>y pana 3panen>eM, Aa cy obh ycy neniOAHomjbHBKM MyitaMa y aajbom Toity ycjie^ npn- 110CH AaAeKo lipeManiHAH yionexe 3aA0GHjeHe onepapnTHCKa na Kana-ne, Koju oaboao MOK.pahy n.3 GyGpera jaMa, Te je OBa KAHHHKa y oniuTe najiycraAa onepa* y MOKpamHj 6emwKy, oMeTa ce npaB'njmo Ajmeme mo- u,nje pana h Bpiu'n BeoMa yoiieniHo jeAHHO 3paneabeM. Kpafce h AOAarni ao Hene BpcTe TpoBama kpbh Motapa- HeoGnnHo aciih yonecH cy iiocththjth GAaroiBpeMeKom, ao ypenMije,ca cBHMa lbeiiHM rpo3HHM 3Hau,BMa. hom oiiepan,HjoM h HaKHaAHHM 3panedbeM. y HajnoBHije IIpejiaoKOM Ha AoGejio. ppeBO, OMeTa ce npaBHjma «ro- AoOa hhhc ce obGhajHh 'Oiihth Aa ce Aeneiibe pana Bpmn JiHUa, uiTo CTBapa henoapgka,ime GojioBe ya HaueTocT yGpjj3raBaibeM nene BpcTe cepyMa; t'h cy noK.ymajH Ha Uejior TpGyxa. PaoopHO AejcTBo n^e ppjbe, pas miu^e -nyTy, Aa AQHecy GAaroAaTH o^ hm MyneHnn,aMa, KojnCBoja OTpoRHa raeoAa y jerpy, CTOMan na nai; u Mo3aK. Ma je cyAGHua naMerayAa OBy onany GoA>Ky. Koa Hac, l'Ae naii ciBaKe roAHHe yMHpy HeKOAHKo OnuiiTa M3HypenoOT, cpo3aHocT n,ejior opranu« Ma aoiboA'h ao Kpajibe MpinaBeJLocra~naxeK.cnjc, moja ce 3a®p- xHA>aAa AteHa oa pana, He nocToje hh cneuAjaAHH PeuTreHOBH anapaTH, hh iiOTpeGna KOAHnHHa paAHy* uiaBa, noćne naKjieiinx Myita, cMphJi D,ejia Gojioct '^ a . HHTH ce y onuiTe, 3a craa mhcah, Aa h mh, y obom Tpaje o6hhho je;py ao ABe roAune. ah ce pa®, Moace HSAeHffa® Ha obq iunaibe norAeAy, TpeGa Aa naatjeMo ho CBoje yOncTBeHe 3aitaMome ce KaTeropHniKH OAroBopirjH: ^pa® ce Monte H3Jie- MeHOCTH. iipHBaraa HniniAjar'HiBa Aenapa He Moace 'ihth, ajin caMo y noneraoM CTaAiijyMy. A a& Gh ce MHoro ynH«iHTH, jep cy obujicbh anapaTH BeoMa dt.ynH, aceHe jaBA>aAe GAaroBpeMeno paAn Aenema, Mopajy HaponHTo je paAHyM, 3Gor CBoje cKynohe, HeAocTHHtaH Ghth oGaBeiiiTeHe, aa ce iipg HajMaibeM 3naK.y oa CTpa- j 3a oGHHHe CMpnie. Aah je Ay>i&HOCT AP^icaBe, Aa y hhHe reHHTaAHm oprana aGpaha cbom AeiKapy. /Jja ^hoct Tepecy 3ApaBA>a naniHX ncena h MaTepa, nonajice Majio je AOMahnx, nopouHniunt nencapa Aa ce ne 3aAOBon>a- BHiiue HHTepecoBaiba. Mh jom yB&K iipoinyiuiTaMO, Aa Bajy OHHM uiTo hm ce oa crpaHe GoćiecHHme Kance, Beh y norA©Ay HapoAHe 3ApaBCTBeHocra ynHHHMo, mro Aa npreAeAOM yrapAe, uiTa je y3pt>K HeAahaMa aiann- Gh ce, 3aHCTa,n koa Hac motao HBBecra. y nojHMaH»y hhim. He OyAy ah y MoryhiiocTH, Aa CTBap ii«BeAy Ha HajocHOBHHjHX XHnrjeHCKHx HaneAa !h iiajBaacHHjHs nHcraHy, OHAa ce TaiRBe 6oAecHMi,e HMajy yynTHra noipeGa y Kopncr HapoAHor 3ApaBA»a, mh cmo jom yo*AMax CTpynnoM Aeicapy. He TpeGa ce 3aBapaBara B6K 11a jeAiioM CTyniby, kojh, BepoBaTiio, He hhiih nacT CjajKHM H3TA6A0M. JKOHe, HHTH MAAAHM TOAHiiaMa, jep HameM cxjjaTaiby 0 BpeAnocra GecRpajnor GoraTCTBa pan uaHAa3H h koa MAaAHX Atena, Koje 6peKhy 3ApaB- —HapoAHor 3ApaBA>a. JlnmeHH jom yBen iiajnorpeGA>eM h jeApHHOM. A ko je acena y AoOy H&BaH nepnoAe, iiHjnx TeKOBHHa, npHHy^euH cmo, Ha ocHOBy nspeoce: Ko OHAa je CBaKo, Ma h HajcAađnje KpBaBJBeibe cyxiflbHBo ce nyBa, k Bor ra nyua, Aa, Gap, oCaHeiiiTaBaibOM h Ha paac. Hapo^raio ce uma oGparara nantiba Ha caBec- KCKopeibHBaibeM 3aGAyAa, y0AaJimiMO MHory HeAahy , , , Hocr GajGnpa, KojKMa ce ateHe y HapoAy hpđoGhtho Hamy. oGpahajy, 6hao na npanpocTe cpaMeacA>HBocra, Koja POSLOVICU U PIĆU. kx cnpenaBa Aa ce oGpaTe Aenapy. HeoGnnHo je necTa noijaBa, Aa 6a6Hn;e, y Mecro Aa ateHe ynyTe oamx aePiće prouzrokuje tri stvara, koje treba svaki da Kapy, Tpahe AparOH,ena BpeMe »AenehH« nanBue acene zna: crveni nos, spavenje i mokrenje. Nemačka. »TawniOH’HMa« h APFHM »oaah'JHHM« cpeACTBHMa. Hnje Mnogo puta čovjek izgleda crven u licu ma da je Mami Gpoj t3ikbhx ateHa, Koje cy GaGirpe OMeiane, aa sav truo. To dolaizi od mnogih bolesti a mnogo puta i GaaroBpeMeHO Aonpy ao ripaBHAHor Aeneiba, Te cy My- od preterane upotrebe alkohola, jer i to je jedna bolest. neiiHnKH 3aBpoiraAe cBoj neMepHH hchibot. Ako KaaieM Sto pijan čovek duže sipava, dolazi otuda što mu alkohol Aa ce oa cbhx acena o6oAeAiix oa paKa, jeABa 25 oa iznurava i opija nervni sistem, te je zbog toga potrebno cto Moac enpaimAHO AenHra, a ocraAe cy ce aoakah više vremena da se povrati u normalno stanje. Sto se iipHjaBHAe, jTBHAHihe ce CBa BaatHocr yno3opaBaaba Ha mokrenja tiče, to takode dolazi od prekomeime upotrebe ryG'nTau BpeMOHa »aenehn ce« koa GaGa h 6a6niu,a. alkohola, jer sav popiivemi alkohol mora se izbaciti Koa Hac je ciaibe y tom norneAy CTpaurao. BaA>a na polje. čamo BHAera , y kaubom CTaiby ce aoboah acena CTpyn- Piće ude, a razum izađe. Francuska. 110M A6Kapy Ha Jieneibe. B.nein.o-atyTa, ynpaBo Mpue * Katalanska. Goje, HOMpniaBeaa ao KpajibHx rpaimpa, 3ayAapajyhn Piče učini da čovek šepntlja.' Posle pića čovek govori koješta, što, kao trezven, Kn AaJiftiia, Aa joj ce jeABa Moa«e npnhH, ca onajiiHM HaraeAOM. Ha iiHraH>e, oa krah je 6oAecHa, oGhhho ce nije činio. Piće učini poznatim što je sakriveno bik). Norveška. AoGnja OAroBop: na oa CKopa, oa npoiuAe roAHiie! npe- �CTpaHa '282. >r AJ PET « K A K O Ž IV I J E D A N M U L T IM 1 L 1 0N F.R ? Lord Leverhulme nedavno je navršio 70 godina pa ga je tom prilikom posjetio jedan englesiki novinar, da mu ras­ tumači, kako se je mogao u tako poodmakloj starosti sačuvati talko svježim, jakim i bodrim ., Ostao sam mladim — poče da pripovijeda — jer je rad za mene uvijek bio radost. Radi toga i poradi reda, kojeg sam -se uvijek držao u mom životu ostao sam tako zdravim. Ni­ kada nijesam bio bolestan i zbog toga se osjećam sretnim. Zatim mu je stao da pripovijeda kako upotrebljava vri­ jeme dana. U 4.30 se dižem i iza toga pravim gimnastičke vježbe 20. minuta. Ovo ne bih zanemario ni zašto na svijetu. U 4.50 brijem se, oblačim se. " i; 5 sati pijem čaj. Dok pijem čaj pregledavam poštu, koja od mojih poslovnica prispjeva svakog dana. Pozorno ih pregledavam i bilježim' pojedina mjesta .iz njih, da im mogu .dati odgovora. U 7.30 doručkujem m alo‘peclVa, pekmeza, maslaca, mar­ melade i čaja, ali nikada mesa. U 7.50 čitam dnevnike ili I bolje, reć^ Prelistavam ih, ^ l i nikad više od 10 minuta. J^udpče he čitam drugo dg naslova. U 8 čitam ostalu korespondenciju i u pola sata odgo­ varam na nju. U 8.30 uputim $e u svoje radionice u Blackfriaas blizu Londona. U 9 počnem da radim neprestano do 1 sat primajući posietnike radionica i obavljajući ostale poslove kako već dolaze. U 1 sat objedujem u tvornici zdjelicu čaja, dva meko kuhana jaja i nešto hladnog mesa. U 1.15 potpisujem svu poštu, dcoja. je izrađena preko jutra, a koje je inače dosta. U 1.30 legnem jedno četrdeset minuta, jer smatram da 'ae Ovaj odmor u polovini dnevnog rada od velike važnosti pa ga nikada ne propuštam. U 2.15 započinjem opef s radom i radim do 5.30 a zatim idem kući. -. U 7 večera. Redovito napuštam sve misli o svojim po­ slovima, kad izađem iz svoje tvornice i neću više ništa da čujem o njoj sve do sutra. P rve večernje satove upotrebljavam za primanja dru­ štvenih posjeta. Ako ostanem kod kuće idem spavati već u 10 sati bez večere, a u opće zaspim odmah čim se naslonim. Nemam nikakovih težnja za zabave. Golf i tenis me nijesu nikad zanimali. Imam i onako dosta posla u svojim ra­ dionama. Iz istih razioga ne igram nikada karata. Nikad nijesam bio sklon duhanu. Eto to su pravila, kojih sam se držao u svom životu i zahvaljujući njima, dana« se osjećam posve* sretnim, i uvijek mi je dobro te sam u sitanju da radim u tako dubokoj sta­ rosti. Z E M L J E I N J IH O V E T R A D IC IJ E U svim zemljama i nada sve medu seoskim svijetom uzdržale su se stare tradicije, ali Engleska je svakako zemlja, koja najviše štuje svoje običaje i svoja ognjišta. Tamo imade Bpoj 16, ■mnogo domova, u kojima su generacije naslijedile generacijama kroz duga stoljeća a da svojih domaćih nijesu ni u čem pro­ mijenili. Spominje se neka kuća u Wallesu, u kojoj se ni jednog časa nije utrnula na ognjištu vatra već od sto i,pedeset go­ dina. Isto tako u Veneciji postoji hotel »Florian«, koji tristo godina nije zatvorio ni danju ni noću . svojih vrata. .Navodit se također i neki dvorac u Yorksbiru, čiji se gazda hvasta da njegov dimnjak diimi bez prestanka sito i četrdeset godina a također u tom dvorcu se nije nikad utrnulo svjetlo kroz, čitavo to vrijeme. • »Ali vratimo se Engleskoj. Obitelj neka Churchyardu ušla je u posjed svojeg imanja još u XV stoljeću i od tada su svi potomci živjeli u toj kući a djeca su se školovala u istoj školi. . U Newcastlu jedna malena kućica na po trošna a u njoj živu ''ela/novi jedne te iste. familije već šest stotina godina, a kroz to se vrijeme nije nikada u kuhinji utrnula svjetiljka. . Industrija čibuka, cigaraluka, svirala i češljeva u džematu Godouši, kot Visoko Na Bukovima, na cesti Visoko—Kiseljak, prešavši na desnu stranu Fojnncke rijeke dolazi se za . jedan sat hoda u duboku Ijevkastu dolinu uvrh rijeke Dodoušiee. Naselja su .raštrkana po stranam a okolišni ih brda, a stanovnici su,- uz male izuzetke, sami muslimani. Prolazeći kro'z ovaj pitomi, ali dosta zanemareni kraj, ne bi nikad mogao ni pomisliti, da bi se ondašnji narod mogao čim drugim baviti do li o ljetini. Ali slušajući ono neprestano i glasno ćurlikanje mnogih čobanskih svirala po okolišnjim brdima i nehotice pomišljah, da u onom kraju m ora da ima majstora od svirala. U razgovoru s knezom Mališevićem, na čiju sam kuću najprije nabaso, reče mi om d a u cijeloj okolici nema gotovo ni jedne kuće, u kojoj se. ne bi kojekakve drvene stvari izrađivale. Nije mi preostalo drugo nego zaći po svima mahalama i obaći sve kuće redom i vidjeli, gdje se što radi. Zaputih se odmah do najgornje kuće u selu Godouš, u kojoj stanuje Alija Bečić. Ovaj ne’ pravi drugo ništat do li one debele trešnjeve čibuke sa dva k o lc a ispod lule i šarene čibuke. Šareni čibuci prave se od kailike i krvavljike i boje se žutim lakom i crvenim prahom, što kupuju u čaršiji; Šareni čibuci što. ih Bečić pravi vrlo su neukusni a i debele čibuke kupuju samo ljudi koji tek hoće da imaju eto takav čibuk, koji je inače za pušenje vrlo nepraktičan i pretežak. P otraga za ovim čiibuoima nije bogzna kakva, pa ih može i sam Bečić načiniti onoliko, koliko ih se traži. Mnogo više m ajstora ima za pravljenje raznih ciganaluka i tankih i vrlo ukusnih čibučića za cigarete i to najvećim dijelom u selu Poredu. To je pravi tokarski posao, kojeg oni obavljaju na vrlo primitivan način, ali vrlo spretno i dotje­ rano, da se ne bi ovi seljački majstori zastidjeti svojim radom ni najboljih tokarskih majstora gdjegod u kojem gradu. Nji­ hovo je jedino pomagalo čekrk i lučac s tetivom, nadalje dli­ jeto, oluklija, zarubac i zub, što potkida halke na lulicama. Jedan radnik može da izradi do 100 lulica na dan. Lule prave od š-ljivova drveta. Ove .cigaralukčije izrade godišnje velike količine čibu­ čića i cigaraluka. Oni nc nose sobom robu na pazar, već od njih pr okupljaj u neki prekupci iz obližnjeg držemata Knalupa i �Rp-'j 16 »TA J PET« C tphhh 263. ovi raznose njihovu robu, ponajviše u Sarajevo, gdje redovito Istražio je veći dio obale Australije, ali nije mogao da svakom srijedom dolaze na Baščaršijju i na razastrtoj ponjavi prodre u nutrinu, jer su urođenici jedva iščekivali dobru zgodu nude robu, obično dva puta skuplje nego što oni kupuju od da istrijebe ekspediciju. majstora. Trebali bi ove ciganalukičije da se udruže u zadrugu, Njegova su se istraživanja produžila sve do godine 1803. što je doduše Virilo teško po našim selima provesti, jer nema Na svom se ie povratku morao da iskrca u Francuskoj, koja ljudi, koji bi vodili zadrugarske poslove. Kad bi se oni udru­ je baš u tom vremenu bila zaraćena sa Engleskom, pak ga žili, ne bi nh eksploatisali prefcupci i trgovci. Mjesto onih pri­ tom prilikom zarobiše i pridržaše sve do ■1810.- kao ratnog za­ mitivnih sprava trebalo bi da nabave valjane tokarske tendžahe robljenika. i druge- sprave, pa bi mogli onda i koješta drugo i mnogo Bilo je to godine 1814., kada je on neke opise sa svojih ljepših stvari izrađivali. putovanja objelodanio i p tima je po prvi puta spomenuto ime Nekoliko majstora u Godouši prave svirale i dvojnice. »Australiji «i to je kasnije plihvaćeno po geografima za. novoSvirale se rade također na čekrku i s lukom. Najbolje je drvo pronadend kontinent. za sviraile javor, ali ga je sada ponestalo u onom kraju. I Flinders je nekoliko mejseci nakon objelodanjenja svoga kruškovo. je. drvo lijepo za svirale samo što kruška rado puca. djela umro u Londonu, neznajući da je b'o. obretnik jednog ve­ Zato sada rabe za svirale najviše bukovo drvo, jer je mchko i likog kontinenta. dade se sušiti. Ibro Hrojić, starac od 60 do 70 godina najbolji Flindersovim je imenom prozvana jedna rijeka u Queensje majstor svirala a on i dans može da napravi 7 do. 8 testeta landu i velikom gorskom lancu srednje Australije i nekom ma­ svirala na hef-tu i prodaje ih pnetrgama po 5 kruna na komad, lom otoku u tjesnacu Basi dadoše njegovo ime, da, se stanov­ a ovi ih prodaju po dva i po dinara na pazaru. nici te sretrfe zemlje sjećaju ka ih je povezao sa civilizovanim Drugi majstori prave dvojnice, ponajviše 'od javorova svijetom, fcoji in je u veoma kratkom vremenu tako . visoko drveta. Dvojnice se otešu i probuše svrdlom, a rupe se probuše kulturno podigao. usijanom željeznom Šipkom. Dvojnice su dvostruko skuplje od svirala i prodaju se po 5 do 7 dinara na komad. Rad je đrršta _ primitivan i "s vrk> jednostavnim ornamentom. Piskovi u Svi­ rala i dvojnica prave se od ljc^kovine. Čcšljarstvo. — U selu Račićima i -Vijeru irph oko desetak h češljara, koj', prave od goveđih rogova čpšijeve. Rogove ku­ puju ponajviše u Sarajevu i sada plaćaju 5 dinara za par ro ^ ~ Grad rima i ritmova. (Pesmc Hamze Hume, izdanje gova. Češljari odrežu vrške od rogova i prodaju ih cigaraluk»Raskrsnice« 1924. Beograd. Ccma Din. 15.—). čijama u Poredu, koji i od njih pravejulice zb~£Sgarete. Jedan mali uvod. Hamza Humo na privi mah izgleda Rog za češljeve najprije s e z a l o otanji (istraže) na tanjoj nam antipatičan. Njegovo lice, puno jamica, hraipavo. strani, zatim po duljini razćeže, na vatri dobro raspari (deset razrovano, nije simpatično, ali kada s,te snjime češče u mh'nuta) i onda odvije i u memdele stavi da se ispravi. Menddi društvu i kada ga bolje piromaitrate, postaje Vam vrlo su jednostavan drveni o k v iru koji se metne odvijeni i&jff 1 ugodan. Ima nešto rusko u sebi; nešto srdačno, toplo, drvenim klinom utegne i dogojii. Kad se rog izvadi iz mendele golubimje, i prirodno. Priprost je sav: u odevanju, u d-ogoni se i ostruže u makadama i onda metne u džilde, pa saobraćaju, u razgovaru, u životu, kućnom, uličnom i •testericom naziubljuje. Jedan češijar može izraditi 10 do 15 kavanskom. Ide polagano, gegajući se i sve što čini, češljeva na dan. nd čini žurno. Učinjen sav od primitivnosti, voli sve pri­ U Piuštalu, malom seoeu kod Skofije Luke u Sloveniji mitivno, i u sušnom društvu i na sjajnom mestu. Pohađa prave se također češljevi na sličan hačn, satrto što oni kuvaju mehane po limu i H;č:inia, sluša obične razgovore se­ rogove i imaju mendele od željeza i sa vijctma. Oni izrađuju ljaka i pijucka po onoj rutfkcj strasti uživati pijući i sev­ mnogo više i ljepših vrsta češljeva nego naši č e š lja j Trebali dalinke pevajući. I rusko voli sve. Inače ne čita mnogo, bi f naši češljari u Virju da se udruže i cla pošalju svog jednog ne prati marljivo ni našu književnost ni onu na strani, mlađeg f inteligentnijeg češljara u Puštal, da pogleda i nauči najdraža niegova knjiga, to je verovatno i najbolja: kako se i na primitivan način mogu praviti i ljepše vrsti život. I taj živoit nije modemi, onaj što ključa, i vri, ovaj češljeva i drugih stvari. razjmamljujući, opijajući, što ima točkove. te se u stra­ Kao i mnogim drugim domaćim zanatima, čini mi se, hovitom njegovom letu i ne vide, to je život naj­ da su i ovom našem češljarskom zanatu izbrojeni dani. U Sa­ običniji. naiTOiriimitivnui sa najviše čistoće devojaoke. rajevu postoj već jedna moderno uređena fabrika, u kojoj se Ovaki ljudi i u literaturi iimadu pravo da za sebe traže strojevima izrađuju raznovrsne stvari: češljevi, dugmeta i t. d., stanovite obzire. Jer i ako je u umjetnosti najvažnije koje će svojom solidnom i ukusnom izradom potisnuti sasvim pitanje vrsnoće talenta, naročito u malenoj i siromašnoj u pozadinu one naše primitivne proizvode. Samo solidnom i literaturi. — ipak landanđa eri voluntas. I kad se u lijepom izradbom mogli bi domaći češljari konkurisati fabri­ jednoj zlivci pesama nade toliko iskrenosti, dobre volje, čkim proizvodima. srdačnosti, plemenitosti, kao u ovoj g. Hume, pa kad se Kii.naienHe Kv.iTvpne i5n.-i.emKe još zna. da je sam aukitor čovelk koji je čitavu svo.ui mladost, pa i život posvefo samo literaturi, onda se ni­ Australija se pripravlja da proslavi uspomenu svog kako ne može ova zibirka pesama uzeti onako strogo, obretnika Matthews Flindcrsa, koji spada medu prve pomorce, .kao kad bi bila svojima kakvog gramdomana ili preten­ koji su istraživali njezine obale i kojemu spomenuta zemlja i cioznog mpiznainovfioa. I neka ovaj uvod ne znači, da duguje svoje ime. Rođen u godini 1760. u mjestu Donnigtonu nesmik niie dobar, i da u ovoi zbirci nema dobrih be­ (Engleska). bio je u kraljevskoj mornarici kao časnik, kada sama. Ima ih dapače i kraisriih kao: Upovod, Fratar je godine 1795. plovio u blizini zemlje Van Diensen, koja je Andrija, Ja Adam. Hamza, Grč i dir. Forma njegovih pesama nije ugovorna, ali mu sti­ kasnije dob'la ime Tasmanija. U društvu sa kirurgom engleske mornarice George A. hovi uvek teku glatko, prirodno i lako, a i rime su ve­ U tom je nov trmogim Bassi, otkrio je, da je ta zemlja otok i talko je docnije taj ćinom zvučne a bistre. našim pesnicima. Izraiz mu je krepak i snažan i ako. taj tijesnac dobio po njegovom prijatelju i svoje ime. IZ I ST O R IJ E O T K R IĆ A A U S T R A L IJ E �Y PrpaHa 264. » rA JP E T « nije blistav kao onaj u M. Bojica, a niti raskošno bogat kao u Duoića. Sliči nešto i narodnoj pesmi. . G. Huma u sivfim pesmama ne hini na ništa, on je iskren, veoma iskren i. upravo prirodan. On peva samo ono što proživi i oseti. On je čovjek osafiljiv: ima mo­ menata kada veruje u sve i ikada očajava nad svim. Ima u toj zbirci dosta toga, što nije baš najbolje, ali ima još više stranica koje 9U dokaz bujne snage pesniikove. G. Humo Još nije odabrao svoj put; znam da ću u nje­ govoj drugoj knjizi naići više finesa, ali i ova mu je zbirka dokaz, da će g. Homo biiti u prvim redovima našega pesništva. 1 M. Alikalfić. fOPBOKA iKiEfTJKEBBA ŠAM OTA. • ympaBa SaApvnrna jaBJta »Ma Ha Tipovaj.y jom OBe KH>nre: XXVI ko.to, y KOMe cy one KfbHire: Cb. 170. IleTap ITerpoBnh Fberom, Jlynxt MunpoK03M0, y peiaKpnjH r. M. Praiimpa, ca npe^BopoM r. TJpa BpamrcjiaBa neTPOHHjeBHha. cb. 171. Chmo MaTauyji>, H3 pa3uux Kpajeea ca ctvjhjom r. Mai)Ka Tlana; Cb. 172. Or. B. /KHBa,TpHOBHh, J[o mocjiedibeza _ / E po j 16. sa slijedećim sadržajem: 1. Apel Narodnoj Skupštini. 2. Poseta prcdscdnika Jadranske Straže Engleskom ad­ miralu. 3. Svečano krštenje parobroda »Jugoslavija« u Splitu. 4. Otkriće spomenika narodnim mučenicima u Hercegnovome. 5. Prenos koisit'jiu Narodnog Mučenika kap. Filipa Hadžije u Orebić. 6. Boravak Engleske Flote na Jad'ranu. 7. A. Makarovič i »Mare Nostro«. 8. Veslački Sport: zvainične vesti Jug. Vesl. Saveza u Beogradu. 9. Društvene vesti: iz centrale ; iz naših ogranaka; Članovi i pretplatnici. Jadranska Straža se štampa vrlo ukusno na ve­ likom kvart formatu, na vrlo lijepom papiru. Sadržaje i mnoge ilustracije sa našeg Jadrana. Izlazi 1. svakog mjeseca u Splitu. Pretplata u dinarima: pojedini broj 10, na godinu 100. na pola godinu 50 dinara. Ov^j lijepi i korisni list toplo preporučujemo. ' »DOM I SVET«, Primilo smo 4. broj ovog lijepo uređenog, lista sa mnogim lilustrijama, koj izlazi u Ljubljani svakog drugog mjeseca na slovenskom jeziku sa ovim sadržajem: Knilževni dio: Noć y Jetnik — A. Vodnik: Noćoii gredo duše — Dante daxa, pOMan; I. P j e s m e : Ivan Robida: Ocean — France Beok: cb. 173. MapKO flap, Harne muMopje (ca 10 ČJiHKa) Alighieri: La Divina Commedia. 1 cb. 174. /lp. 'Jjrc. 'P. 'BopbeRnh, Ham napoduu IT. D r a m a : .1. Jalen: Srenja. aeueor; III. P r o z a (roip.l: J. Pregelj: Šornnca, Meglenica cb. 175. Hmyroee Odaćpaue KoMeduje, v^ rp espa^ — N. Ve'iikonja: Nedolžnost. r. Jjpa. BecejrHHa BajKaHOB^ha. Prosvjetni dio : Kojio CTaje 3a okupite, (yjfaraiTf,) 80 aHHa: 3a ocHHBane 85, a ^o(5pdTB^pe ca 150 j. 74. OTJt. r /tim j e t n 0 s t: 1. Članki: France Mesesnel: Naše . c<; , . . * u . . . - . , . _ razmie do umetnosti Bogdan Radića: Vladimir Kirin Jadranska S traži t a l a je . Poslala prolpMmomia _ F . steIe: Freske na Kartenem vrhli , t sveska »Jadranske gtraze. za mjesec s e ^ a r 1924 0 v „ broj eko j 0 uaree-tnJSkih itostradja. hllUlILL L .laciuifi nPEGTOJIOHACJbEJlHHKOB POT>EH/lAH Y PAJPETy. Ha dan 6. o. m. uaepiuujia ce npea zodmiiMma polena R>ezoeoz KpajbeecKoz Buconancrea HpecrojioHacjbeĆHUKa Herpa, HporeKropa nauieza rajpera. y nacr oee npee zoduumuute nauiez nporcKropa, npupedujie cy cee ynpaee rajperoeux KoneuKora 3ajedno ca ceojuM nuTOMUUMa ceenane anadeMuje, na rnjurn cy odpjtcana npedaean>a o mpodnoj fluncruju Kapaftopbeeuha u o 3nmen>y npey3u.mn>a nporeKropara nad TajperoM ca crpam nauiez dpazoz KpaJbeeuha. noped roea nuroM'nu cy na oeoj ceenanocru njeeajiu napodue xuMHe u peii,UToeajiu posne narpuorcne njecM. Ha oee ceenanocru y rajperoeuM kohmuktumo noseanu cy Myc.raxancKu ejepcnu npedcraeuun/u; 3atum npedcraemi'uu nojiuTunKux u eojnux ejiacru, epadckux oniuruna u MunucTupcrea Hpoceere. Ceenanocru y capajcecKOM noneuKTy, noja je oreopena y 8 caru na eenep npuc,ycremajia cy cjuijcdeha zz.: ApM. T>cuepaj, Kpcra Cjuujbanuh, Ko.mnx)anr 11. ApM. OOmcru; R m . 'Eenepaji JaitKo Bi/m ruh, KoMandatur E</c. /Ine. Oćjiacru; HyK. SKueojun PauKoeuh, IJoMohnnK Kam udanre flueu3u jc; llyu. Jopzoeanoeuh, Ko.uandour Mccra — ceu ca ceojuM a^pimmTUMa. 3aruM B cjiuku fflijnm Mujian HuKOJiuh, noMecap capajeecue omurmie /lp. JbydeeuT Hoear, uaacjiauuK Mwu. Hpoceere 3a B. u X. Creeo M anpm , re npedcjeduuK Tlpoceere /lp. K pcm ndeuh. Jly6oKo dupnyr penuroeameM narpuorcmx njecaMa u npcdaeaibeM o Zluiiacruju Kapabojmeeuha saxeoji‘UO ce T>en. Poen .Kpcra CMUJbanuh TjimnoM Oć6opy, ynpaeu koimukto u ceuMa dpjpuremuM uutomHUMG, 3aMCJiueiuu, da ca oeamM padoM u y 6ydyhe naeraee. OeoM szodoM ijnjjrujiu. cy 6p3ojaene necmrne KpajbeeCKOM HoMy nam rjim u u odćop, rano u cee ynpaee dpymreenux m n em a ra , re ceu dpymreenu nodoćčapu u noejepenunu. Ca crpanre Tjimnoz oddopa ynyhen je ćp so jm m nosdpae emjedehez catipotcaja: »K unucm puju H>ezoea Bejiuumcrea Kpajba — Trnom . Zlpynireo Pajper Koje y.vcuea najdp<izonljeimjy najtcn>y u noejepetbe ca Hajeumez Mjecra cjiaeu danafi viupoM name Jiujene 0ra%6une zoduum>uu,y poi)en>a cauza najMJiabez Eujejioz Opjia u mujioz Ilporerropa, Mojichn Ceeeuvmcz- sa edpacjbe cpehan u dyz w w o t nujcjioz Kpajbcecnoz floMa. �Bpoj 16. - »rAJPET. _ _________________ OrpaHa 265. »rajpera« npujiunoM pofjendana H>. Kp. BuconancmxX%m‘T m t m n o S m \ * HLl'm m ° ^ op“’ Mtpojue I'ajvemne mu g £ a 4 ™ T S * L " '? ' crea llpccrojumacjbeduuna. <uxnmy ip .je .jM Krajbemcm Z om mlcPdm,mni Uleip Kaćunera — Hjftuomtmu Muuucrap fflumo Knajb Anencmidep! ' _ Jannoeuh e. p. . Hoejepeum rajpera s. H6paxuM IJatfmuh ynyruo fflmujia Kpajbuna Mapuja' je cjiujedehy necrumy: * J n % : , n m m o p Taivera« . »KaCunercna nanu,eMpwja H>esoeoe Be.mnancrea Kpajba Eeozpad. Hpedcjeduun: Hjianoeu Tajpera Ean>ajtyne u onojmie npudpyMcnnrf) Prtinom™ ^ }' A(ido ^ aCmdezoenh. w yjy ce eejiunoM cmejby Kpajbeecnoe H omo u ceencnpeo I ajperoea nceumoz nodedćopa v Gamieev cpduo necrurajy po^endan ceoza nporenropa H>eeoeoe rniru-m je npedejebmm UleMe Kpajb. Buconancrea Hpecrojtonacjbedmiua nerpa ca n,m) o«m n m n u m rm ojm c r n j e g a r t f m Z : epyhoM otcejbOM da ra CeeMOzjjhu Boe y3dpmi muozo »Kaimemputu H>eeom Beimancrm Kp<S,a miiozo Jbera na cpehy u 3adoeojbCreo Ceojux euconux Podurejba a na duny u nonoc npocrpanc u eexw e c« Ž « « « * ' B ern a / j T e Z m u - OrayćuHe name.« um v,e popema namez mjjauez u mjdpmez nonpoeurejba M]ii je najeena zapmmja sa pcnjmau pad rajpera na nyjirypnoM u muumamoM nojbtj, mojiumo da mpa3UTe tbuTOGUM Bejiuumtcreum mjjbenure uecrurne cgux MpGmmHKu OKynjbenux y rajperoeo.u otceucnoM iwdodĆopy, ca noKjmuluMa: Mneujia nmua jbvćjbcva tipajhum, Mi/euo nam dunnu Kpajb, Mueuo Hpcrrenrnp rajpera Hpecrojionacjbednun Herap.« BJEPOVHHTEJLH y rAJPETOBHM KOHBHKTHMA Padu eacnuranM rajperoee ojiuadune y dpjjmreehum noneunruMa y ejepcnoM dyxy npedeufjena je y dpymremoM npopauyny ceora od flun. 25.000.—, noja he ce U3dam 3a xonopape ejepcnuM eacnuranum u sa odpmme Meejiyda y ren. mn. zodunu. y eapajeecKOM noneunry epmuhe u oee zodnrne dpmiocr eau3a, umomo u ejepoijuurejba nosnom ca3AXBA.HA RABHHETCRE KAHL(E;JIAPHJE VBPA- pajeecKu ojium eocn. Mynu6 etfi. IJepuh, a y MocrapBH rAJPETOBA ROHBHKTA ¥ CAPAJEBY. ckom noneunrp OMep etp. Amjhezomh. fla 6u rjtaenu Ha ćmojamjj necrurny ynptise rajperoea noji^ - odćop UMenoeao ejepcne eacnuraue y Ty3Jiu, Euxahy u ■minra p Capajemj, npumnoM npeoz potendana Ibez. <Pouu craeuo je y dyMnocr ceojuM nododćopUMa u Kvajb. Buc. npeCTOJionacjbedmuh nerpa, nporeKrona .pnpaeaMa noneunara y tum MjecruMa, da cnopa3yMiio rajpera. ynyrum je Kaćml&rcna nanpejtapuja cjiuje- npedjiojtce ajiuMe 3a epmen>e ejepoymrejbCne u u m neee dpmiocm y noueuKruMa. dehu odzoeop: y>ynpsnuKy »Tajperoea« nmeunra — Gapajeeo. HOBH ynPABHHK rAJPETOBA KOHBHKTA y BHnpnjarno diipnyru,cH)Uxom Bejiumucrea Kpajb . t X A B y. u Kpajbnpa cpdamto 3axeajbyjy sa necrurne nocjtare Pa mn. zod. 1924.-25. Tjiaeuu Odćop je UMenoeao V umg »rjpcrom« noneunra npuMKOM poljnidana m h . noeoz j/npaeuuna rajperoea nom m ra y Euxahy doKpajb. Bucomucrea 77pecrojtmfjm&efJuma«. noejepenuKa coon. CyjiejMana Pepuha, yuwrc mp(fi RaĆmnera. Ujjnmohnu Mumicrap: cadamez jba u3 Boe. Orone. no npey3UMan>y noneunm ca crpa JannOeuh a. p. ne H0603 ynpaemna, paopujemenu cy docadamu ujta.1 Od KaHUCJiapuje H>ezoeoz Be.nmmtcrea Kvajba Hoeu ynpaee oeoz naneunra zz. Xa.udwja Eamazuh u dcćujiu cy cmhhc nncMene 3axeaXe mito PMeuu Odćop OcmohPeyuh. rano u ceu nododćopu, noejepenuv,u u ynpmedpjjmreeJIHJEH HPHMJEP. nux nov minom. Gapajeecnu yzjiednu rpzoeau, nep3ujcnuM hujiuHecrurna ynpa.ee oed. Kmieunra zjtacu: MUMa u ccppada.Ma zoen. EdxeMaza Mycanaduh U3Jto3u »H>ezoeo.u Bucouancrey Rpajbeeuhy Herpy ceanoM 3zodo.H y cycper nano rjia&iw.u 0d6opy rano u Jleopcna Kmuempu ja Beozpad. Ee.m Opjie U3 cjtaenoz Kapafjopbceuha znesda. ynpaeu capaj. noueunra u ro noeuano u no3ajMJbueaibCM ceppada u hu.m.Ma p cepxy denopucana npoeropuja cperan Tu npeu poljendan! Ha nonoc y3Gimenux Podurejba u cm ey Mohne Kpajbeeune Cp6a. Xpeam u npiuuKOM l'ajperoeux ceeuanocm (Meejtyda, 3aćaea u npocjiaea). P. Mycanaduh je u npujiunoM 3adn>e ceeC.umatam Mitoeaja Jbera m m o Te Boe! ynm ea Tajpcroea noneurra u n>e.3umi nuro.uuu y Capajeey cgom uanocru y capajeecnoM noneunry ceecpdno u će3 unaw<e omrere ycrynuo nep3ujcnux hujiUMa u ceppada. mum m Honpoeurejbp davač y Kojieem y 6ydyhe na HpecroJiy ys pcupaie necrurne kmihcmo: jKugco nam Hena je cpdauua xea.ia zoen. Mycanaduhy na oeano m jenoj naotemu npem iiameM rajpery u MycjiiumnaKoj r>vdyhu' m p Herap! Mueejio Haczoeo BeMinmcreo OMJiadmtu y rajperoauM nomunruMa. Kpajb! Mueejio H>e3itno Bejim m creo Rpajbum! ynpaea Tajperma Rotminra.« 3AXBAJIA RAEHHETCRE KAHHEJIAPHJE. Ha 6p3ojmny necTurny noejepcnund rajpera y EaibOJjmu, npusodoM podudarni H>ee. Rpajb. Buconancroa Hpecrojiouaejiednuna Hcrpa ynynua je Ka(mnercna nannejiapuja cmjedchu odeoeop: T>HpedcednuKy Hododćopa l'ajpcra — Poen. MpaxuMy Uatfmuhy Eaiba JIyna. npnjarno dupnyru, Ihuroea BcMinaucrea Rpajb u Kpajbima•cpdauno 3axeajbyjy 3a nccrimc nocjiare y CARynJbAH>E XPAHE. y cepxy canpnjbaiba mueomus noMuptmm y u,ujcAoj Kpajbeeunu 3a dpymreene noneunre ynyruo je r.menu odćop rajpera cmiMa ceojuM nododćopu.ua u noejepenupuMa cjiujedehy oKpydtamuy: »Pe3y.iiram npouuuizordmmbez pada 3a Tajper y ntpoauniijUju ne .mzy nac u ne CMujy nu y nojeM cjiy, mijy 3ado(iOJbUTU, jep noM onu nma3yjy, da je ujc.Jionifnan npuxod Muuy.ie zodune y ceu.ua Mjecmrn us-, nocuo ceeza ono 300.000 dunapa. To je muiiumojiiui ceora, noja ce sa rajper npuepediuia y npoewmuju, a �\y CrpaHa 266 - » r A J P E T« vpcMa danauimuM norpećajua Pajpera <mi npcdcraajba caMo jcdny ccĆMuny (% ) npuxoda, Koje rjim nu odćop da yćepe 3a raj/ier, koko Ću Mogao undpararu acMtKo napadno čpeMC. Ra je rano drame eraapu Kpuou ćy Mirnu Jbj/du, Koju ću MOgjiu <ki pade, a onu to ne mine. Hc rpeća cee oueKvoaru dt) rJnaenog odćopa! Gnu srijedu huku rpeča da ynpczncMo cee naiue cum , koko ćucmo noKoaa.ui wro ćojbc Marepujajme ycnjexe. 3a udyhy zodnnif npedeuijeno je y dpijmrtienoM npopauyny, da he ce yćparu od miaornux naM upmm vesmrrua cyMa od 50.000 dmapa y uujcjoj 3CMJbu. Ta cifMa, Mcf)yruM, rpeča snaruo tki ce npcKopauu; ona TjH'ča da ce y uaj.uamp pyuy j/dcCerepocrpi/HU, kuko ću odgoaapajM upa noj enam Tajperoam nododćopa u noajcperitiKa u miraaog ucaomckoz ejicMC.nra. A ro hc ce nocruhu muaogum u j/crpajuuM padoM vac cm jy, tuko tki ycnjex cauprubama m iaom nx naMupnum y onoj zoduuu ćyde najjami im op dpymracmix npuxoda. ■y tuni cm xy je norpečno, da ce y MjecruMa nododčoiia u nonjepenum, BESO JI B.JlA lIHO O EPA Sy.iy u m r u g r b o m 3a c a k v u je a ib e u a m u m u h a 3 A PAJPET. y rc odćope rpeča da dobV noped nododćopa u nonjepenum pn.manu u tmurnu gpabanu us Mjerni. Uu jedno.v iiiupeM cacraiinp rpeča tki ce usaćeptf tu Jbydii u da ce na juhu .vjecra urinpaart ijaGnpjtcd sa pad. Koju hc ćiiru najszodinijn kohuii, da ce očatui raj nocao najpjjnjcuinujc, oaucu o aokojuum npu.mKa.Ma. r.tatinu odčop je 3aKJbyuim da no norpečn^usa^ majbc no Oaojunjj u.mnom us ceo je epedlju e y ucrnja Mjccra /radu mro ćojbeg ycnjent one (munjo. Padu tqza ua.M usnoMire cammruTUf'ha.m je norpečno da omouiajbc.MO re H.muom u y Bome mJccto u Kada ču r/te­ čaju eaenrpajino upeupru na nyr. y 3 otio moaumo Bac tki upu saxTjeay usmmubama y noMenyry capxy u.mnoea Pa . odčopa nodure paui/na o tomc, da je y osom odčopy c.aeza II ocoća u da cy Mtiio.M re ocočc eesane 3a enoje dymu octu y Gapajcay, na npe.Ma tomc noKijuiajre da comu r y opzaiiitsaniijp eoKynjbau>a oćamne u y Kpajnoj nyM<)u earpaaruTe jd nar odaum.Kame odčopuu Ka. Mo.iumo Bac da onaj nam (trtoj J/s.uere cpny u da ne npebere npeno meza npujc nego ijmnnire u nouaMcrc cee mro momctc u jj.vujerc. Oaogoduviiba (munja sa coKpnjbame mugothui noMupnuna rpeča da ce cxearu najopčujbnuje, vanfo ču jjpothua uiro čoJbUM njodoM.a. mom IIPETUJIAT A 3 A JIMCT »PAIPET«. Ouux dana ynyhc.ua je oup/jMitima cnu.ua nodod6opu.ua u noejepeuuujUMa Pajpera cmjedehez atd/maja: »IIperujare 3a jiict »Pajper« uujecij hum n pil­ onjejc U3 Miiogux .ujecra, gdje majbCMo jiuct. Marepujajiie npujime Tajpera ne došaoJbanaji/, da ce u jedan čpoj nmucz Jiucra usda .ua Ko.ue čecnjaruo. Hododćopu cy di/Miiu, da uacroje ca ceoje crpane i/ huuutu, koko Ću ce caanu čpoj natueg jucra nanjam o. flpcm jara je MuuuMajua, 4 dnuapa no ćpojjj, re je y cramij cgoku da pedoano jiucr n.uiha, oko ce aeh ne momo npernjariiru na u,uje.iy uju noja zoduue. 36oz roza ce mom cau onu nododćopa u noajepcuun,u, Koju sa cae usuuim čpojeae ne omocjaiue noaau,, da to <x)m(ix j/miuc, kuko ne ćucmo umuju urnam a deifiunjura na jiucry. Ogom npujuKOM craajbOMo na cppc cgumo nododćopu.ua u noajepenuupiMa, da y enoj um MjecruMa noUJiaMnapHja .Socahcna nomia«, Capajeao. aehaj)/ ć/nij n/temjanmKa, kuko Mcby Mj/cjiiManuMU u Mcby uCMycjiuM(MUMa, re da hum, caonturc im e ­ na uoGux n pem jariiuK a u orntruiajbij u muxoac npernjutre. Tpyd na tom nojby nuje gcjiuk, . a Tajpery ću ću j a yuum ena Mijena y c jy z a . tuko Ra ćucmo Mogjiu cjiaru nam juct us/kigiio na ddpccy cauKoz npnrnjiaruum usaomire mvu mro npujc, oko ro ach do cada nujecre yv,w m ju, cainiiruru cjujcdehe: 1. IImc, npcusMC, 3amiMome u Mjcc.ro čo/Kiam cnakoz npemjariiuKa. 2. Kojuko je do cada koju y n ja rm npcm jare u nada je u<ra ogomo omocjaita. 3. Katki je ormmeo juct doćunaru. Konamuo Bac moaumo, da u comu ijsnacrojurc, da sa juct »Pajper« sauurepccjfjcrc Jbydc od nepa, Koju' ću crojua ca/mbunaju y »rajpery«. Bydyhu nama pcikiKnuja noMjcprna, <)a y ju c ry trraopu cra jn y pyćpuKy sa napoduc i/Mtiraopimc (npuuc u njcejue na­ padne), ro ću ćiijo jujeno, auo ću uom u U3 Baiiicz .vjerni kozih) paduo na OGO.ue. PadoGu y ju c ry ce xonopimy npcMa apujcdiiocru mu.roGoj. II OGiiM nyrcM moaumo cae nododćope u noajepeik'imm+ča zopiboj r/Kmmu y njcjacru ydoaojbc.« CIIHCAK ROBPOBOJbHHK UPUJIOrA. 3(u)mux dana npucnjeju cy T juighom odčopij cjujedehii duč/iotiojbnu npuA03u, a nocjiauic ux: Mujar MujaroGuh, Xan-riujccm Rnn, 267.50; Myxapc.v Tpajina, MoKpouoAe Rwu. 100; Coaux ra ca j — PjtLvrei Rnn. 100; tlododćop Pajpera Bjiaccnui^a Run. 1.030.75; Hap. ocu. uiKoja — Hasun Run. 48; Cyjiejmuh Pei/nh — Boe. Orana Rusi. 400; Tpzoaauna iuko- ’ ao — Capajeao Run. 190; Repauui Xepuh — Ilpoaop Run. 190; A aučcz Baumzuh — O ym Rim. 1.244.50; lloihrOćop Pajpera — (Bona Run. 972.75; Mcxmc<) Hć/kiTUMOGiih — Rcpneura Run. 242.50; Uododćop Pajpera — (Bona Run. 696; A xmcO Azanom h — Jesepo Run. 580; Uodotlćop Paj/iera —. B ucoko Run. 560; II(xkv)6op rajpera — Jajn,e Run. 179.50; Tlododćop raj/rera — Temom Run. 2.287; Kpcdurna B am a — Modpim Run. 300; JIot)od6»p Pajpera — Boe. UIomoh Rim. 150.—; Hap. ocu. niKo.ia TpaauuK Run. 69.25; Ho<kx)6op rajpera — Iltnbuu, Run. 175; Hcmct Piumh — Oi/um Run. 51; CyAcj.van TiOiuacuh — Rasutu y 7% očg. Rim. 200; TpatkiKo nozAmapcrao — Epuno Run. 500; HozjmapCTGo epesa — Koibuv, Run. 794.25; Htxkx)6op rajpera — Repacura Run. 202; Hodtrdćop Paj/mra — Rasu u Rn n. 600; u Tlododćop rajpera — Hoću ITasap Run. 1.000. . Hana je cpdamia xguao n a m da/KHiarcjbUMa tuko u ciiK/jnjbiiHUMa! POMOZITE porodicu rahm. Džanovića! Porod ica rahm. K a sim a D ža no vića živi u najvećoj bijedi. Apelujem o na sve dobre ljude, da se u ovim teškim časovim a sjete ove unesrećene familije sa dobrovoljnim prilogom. Priloge treba slati preko Gajreta sa oznakom za rahm. Džanovića. BnacHaK ApyujToo »rajpej«. OproaopHa ypeAHHn XaMnR KyKHh, �PriurednaBankađ.d. 000000000 u Sarajevu 000000000 i i i Brzojavi: Ppibsnha Dionička glaunica 10 miiijona Telefon broj 691 sa Bapl se spim bankarskim, frgopačkim i industrijskim poslopima s si m Daje kredite zemljoradnicima t njihopim zadrugama Prima uloške uz prlo popoljan kamatnjak Daje zajmope na tekući račun t uz hipoteku i Posreduje u snima trgopačkim poslopima Gskontuje i reeskonfuje mjenice Kupuje i prodaje spakoprsne prijednosne papire m . -4 - M fc f J Svaki musliman treba da kupuje samo & 1 J jer Matom nadmašuje sue ostale cigarpapire a potpomaže i „Gajret" i i : Tvornica Cigarpopira S. D. fllhalaj, Sarajevo. ■■Hl f. �a pv u jt b o r jr r jr jjfr r f CpncKa(AeoKHMapesto riponetMa) EaHKa U e H T p a n a C a p a i e e o TbjibjJiohvis ^ n n M i a n a r p y w 0 6 aBJi>a CBe 6 aHK.ipcKe nocnoBe HajKyjiaHTHHje. - BpujH KynoBHHy je B n 3a no ahcbhom nypcy. - flpnna yjiore Ha uiTeflity u yKaMahyje no noronfln. BTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT H 0 6 yfcapCKn moahh cajiOH 0 P c ip ir n ic c i 0 M. MBOBfTB Hamdija Kopćić HaTexHH40-ođpTHHHKOMMy3ejy y EyflHMneuiTH ncnmaHn o6yfeapcKH Majdop h anco/iBČHr dentce CTpynHe imcojie C/fP/fJEBO "RyKOBHtia y jin u a 6 poj H3pa^yje CBe Bpcre jiyKcy3HHx unnejia y cbhm dojaMa u HajeaeraHTHHjoj (JjaaoHH. — Urnie.ie o p T o n e j C K e (uHnejie 3a doaecHe Hore). CneunjajiHO uiyMCKe u n n ejie & r a ć a D em i r d ž i ć S A R A J E V O , Veliki ČurčiluH broj 1 Trgovina Kože i obućarskog pribora Telefon 274 Telefon 274 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/37db91811d4f69c99791f4a00b3ac3af.pdf d39cdb1523e5e43483d682525bbba50c PDF Text Text riouiTapHHa njiafeeHa y totobom. JIHCT T A JPE T A A P y iU T B A 3A K yJIT yP H O H EKOHOMCKO I10AH3AH>E MyCJlHMAHA UnjeHa roa- 80 fl. riojeaiiHU 6poj 4 fl 'BauH flo6HBajy jibct y nona uHjeae Koa DiaBHor OaOopa hjih Koa ynpaBa — rajpeTOBnx KOHBHtcra. — H3Jia3n 1. h 16. y Mjeceuy. ToAHHa VIII. Epoj 17. C A ^ P J K A J : J . Ha.iaBecTpa: Ha pacKpcHmjn. Mnp3& Ca4 »BeT: na 6Mpun. € <J)paraiiycRor upeuo/^rf JKhb . J. fattKoBiih: Cpncna Enoneja. Me3aKH <5er MajHH'iaHiiir: KpK xaHfiap. Xa^)H3 A. EymaTjrah: 0 MHoroweHCTBy u | oa3BOflv 6 paaa koa MycnnMaHa. Ha;5H(J) Pacy.iOBnh: HauMOHamno Bacnmafbe. Xa^Hfle EflH(5-xaHHM: 0 r 4>eHa K0iuy/ba (3. Ha BejcHJi Hyp»mh: M3 npe/pcMCTopnje BocHe. X?H'^ajeT Ky.iHHOBHh: CanMX0Ba ripMMa. € . M.: rinaHei Mape. TAJPETOB MACHMK: npMMafte BHCOKOUJKonaua y MHTeph3t BeorpaflCKor Tajpeia. 3 jepoyHMTen> y cposaHCKOM KOHBMKiy. BjepoyHHTeA y Ty 3/iaHCK0M kohbmkty. flofipoBO/bHM npmio3M 3a Tajpei y (Pohm. ,flo6 poBon>HM npnno3M 3a fajpet y AepseHTH. ypeflHHR: XaMMfl KynHfc, �s ]RET D. D. u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 flkcijslii kapital Din 10,000.000- Rezervni fond Din 1,400.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°j0 društvu „Gajret”. za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške Safe-Deposit na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6°/0 netto na godinu, a sa otkazom iznad 6 % i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalie p olog ov n e listove p o ­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova u o d provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince o d kojih pologovniK dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama a a a a b a a a a a a a a a a a a a a a a �JIHCT TAJPETA HPyiUTBA BA KyJlTyPHO H EKOHOMCKO nOJJH3AHjE MyCJIHMAHA M3Aa3H 1. h 16. y Mjeceuy. roanHa VIII. B poj 17. CapajeBo, 1. OKTofipa 1924. IpijeHa rofl 80 A- nojenumi 6poj 4 A nojia mijeH« TaaBHOT OAfiopa hjiii koa YnpaBe ■Bauii Ao6 «Bajv jihct y koa — HA PACKPCHHIJH fajpeTOBHX KOHBHKTa. — 'AOT»H>y JKrooTa y Kowe cy po'ieitaAH iih nyny 'ieTBpTiray Bena. Gat.jho je to CTapn XajpyAHHf>er. Beh pejio to Tjiac Myje3HHa npocyo ce y MAany, 3Be3paHy Hoh npoJielje ir jioto oh cejpt Ty noA .tobom, ;i,ok y aB.THjy mp MooTapoM. yqHO je japnjy. fberoRa 3bohkoct Kao" y.Taae HeKH HenoonaTH JByAii, y (J)ecy h meaiTHpy, MJiapa ce HanajaJia KpiccTajioM Mece'iHHe. Taj rjiac i;ao ga qQH h cTapHjn. yi)y y aBjrajy, na30By Bora, h ynyTe ■je 6ho npe'iH'iiiheH op noOoHtHOcra, npeTOHeii y aanoc, ce rope,-^o,Aajy. Tla nocJie nacraje neRaite, cBHpaibe, HeKo' uiaiiran»e. iipeirapaibe, cM*ex h pa-AOCT neKHx h oTpenepaB uito ra cJiyuia peo rpap. »Ajiaxy eKifiep«, opitera je Hepe'rna-Ha CBojoj cpe- BHX A>yAH. A HenaA je Ta Hora OAaja pBeTajia y yAOČHOCTH GpeHoj noBpumcHH, Herge poAe, y uojbe.. . Jla-Hwaxe HJiaJiJiax«, npocyo ce no BHHorpagHMa H3Hap xapeMa _h'H.THMa, ceppaAa h cemtja. OBeTJie.To ce cy^e y nojrapaMa h cep^eHHMa. Ha cpep opaje Manrajia. THranna noBpx IHapnha patnje... JJonpo je Myje3HHOB 3aHoc Majiy7~raMHy nnKMy h. cnOKojctBO.^y._pyMpak, paxMeTJiH xanyMa My neasajia Ha JIypn, y K.yhy Xajpyp2£HC)e>fa 3jiaTH,ha. y Taj nac 6h ra, y yrJTy oehnje i:paj npooopa nop KojuM je mhctapap je cepeo Ha h$papy, npocTpTOM Ha co(J)y y ae- pncao PTSRT Jioce. Tnxa, HesKna ko CBHJia Koja ce 6eJiHjn nop rycTOM opphhom. H3Hap meroRe naBe hyB -.Te.Ta na H>e»oM Bpary, cjraba.je ona cBojy Bepny h BeTpa je, c nača Ha nac, noMH.noBao bo’ine rpoS^Be OAaH,y MHcao iteMy, y Be.THKy Maraey, TaMO aa KyjiOM. Koju cy no pany pypeAH, a h^'hoKh HMa.ra hCk# 'iyp- rne je oh. XajpyAHiifef; n'pe3Ho Kanaie op Maraae. JIoH.y 3ejieHKacTo, 3AaTHy 6ojy. Meceaima je cpeOpnjia 'iei<a,Ta Cm ra iipocTo;iyumo. c ocMexoM jbyoe h opaHouihy Majice, ;ioi;. je m.t.th MaxM.yp MnpoBao y KOTeBjiHHjhe, rposAOBH cy ce nyHHJw paxoM hoHh. Ha rjiac M,yje3HHa uito n^ocrpyja Kpo3 ag30b6| pn po h>ohhx Hory, noKpHBen py/Kh' iacthm jopran'inheM... Bepepa, ceB;iax, MH.TORaibe .... .Tiimihe XajpypHH6er oora MHpam jlpyra Mucao iioHeMa Tora cap. Hh one raiuHFe, hh eelinje, hh xaTJfc.ia je Mo.iHTBy npopoKy. H Hiiane, XajpypHir6er HyM e o hhjoj cy ce .toitoth KHa-pH.Te necMe. Hnje JinpeMep Kao ihto cy Mnom moroBp cycepH ujto JepaH ahm 'm ;iyra'iKor MiifivKa h jepan y3pax, h KJieMe Ha acypn h y nacoBe Kap hm je si'Hcao papeico op Bora. IBeroBa MHcao ROAefia.ua ce w3Met}y opAyKe h JiHpe CTapor XajpypHnfiera ce sftopa. Ho y Ta.j nac aa3BOHH aBJinja necMOM h jaKHM nyirHM aKoppHMa. na ynopH0CTH, HaAe h ntejte, HBMe^y cTpaxa h cyMH>e. Ha ropme opaje ponnpaAH cy aRoppH Hene ceBpa- ce 3aTHM cBe cmuia... JepaH caT pomnije Mocrap je MH]>oBao y thmihhh .TiHH'Ke. To cy npcTH IITe4)HKe. xaHyMe meroBa chha neTHe hoHh. CT.apu XajpypnH6er HanyjbH yxo He 6h MaxMyAi6eranManie, npefnpa.nk HeKH MoKparaieB mo- • thb no AHpnaMa KJiaBHpa. Kpoa iuape.HHAO h 6yjny ah oceTHo myM iiAH iiia.naT na opaje. 3aTHM npoMyK,TO pacKO'iu ČHTOJticKHK Morala, HOBJia.MHo ce f>apuiynacTH aTH THX0 BHKHy: — MaxMype. . . MaxMype! TpeiiTaij MyuiKor rjiaca. To je neBao meroB chh, ya npaTH>y cBoje nceHe. Ha npo3opy ce yKaaa .Tupe HioroRor cniia. — CH^Hpep Majio po.T>e! Oh, CTapH XajpypHiifer, poAe, na henapy, hoa — Eto. fafio! rpoapoBHMa, y hyTJbHBOcra HcTOKa; ohh, hobh , rope, OrpnvT iiaiiiyTOM, pacicoMohen h y iianiy'iaMa y 3aH0cy h, TperiepeH>y SaaraAa. J{ba CBeia, abg mhcah. ARe ncejbe, Asa oceha«>a. JeAno OBeT AOJie, nog .tobom, Mamo. ralje y aB.iiHjy. — Je ah aacnaAa TITe(})HKa? yinHTa CTapn. HO'AO’JipHB, MjTHajbHB, HeBepHpan: Apyrn rope, y ca.TO— Jec.T, fiafio ... A uito Cm th? h y, cpefcaH, ooapeir M.naAomhy hb cpua h JienoTe Hohn, — CjepH OBhe.. . Taico ... Ebo, aanaAn! nyHH HaAe h Bepe y ocTBapeH.e oBbr cHa. — nyiiiHM, fiafio! Bpjio HMyhaH, jeAnrin Hac.TeAHHi; BeTHKor oneRor — X m, HPKa, pofpo! HMaHia, M.uaAH Sjianih fieuie OATymo, no caneTy npnjaTejba y nnjy hcrpohoct a OAHeroBan c»iyx Hnje cyMCTapn XajpyAHHf)er y.Taxnv ahm. XTe:ie hphito pa H»ao, Aa HamycTH MynHy najraHKy, T|nroBa,iKy paAH>y 3a3KHe, a.TH ocTape neM. Chh je CAyTHo 6opfiy oneBy. o>ieBy; Aa ocTann hacKaiM,, niTypa na.TanaHiKa hacKa- 3nao je 3aurro je ona mera CBeaa.na aa hyTame. fiecaH.a, CTapor opa. OA-Ty>ian je- fmo y '.kp-jmi Aa Kpene y HHHy 'h feoBOAHiocT. H nnje ce ycypHo pa upororopn, BeorpaA, oajeAno ca h.om, TaMo y My3H'iK.y uu;o.Ty, y Aa HopeMeTH noBpiimuv MHc,irH Koja je upoTHuaAa •TeiiH feJin mapeHH cbct, rge he oOoje 3afopaB!HTH ro- CTapa'iKHM MooroM. Ocehao je crap pa ce cyinpoTCTaBH “ HoBena H3 caBpeMeHor «HBOTa MycmiMaHa. �OpaHa 268. » r A J P E T« Bpoj 17. A y 30py Myje<iHHOB 3bohkh rnac pa3Jin ce no je^Hoj OAJiM'iHoj ,qyiiiH, je^HOM otmchom cpuy. II CBe ;ia je xTeo om ne 0h, y Taj 'jat-, 6ho ica^ap ;ia H«ycra oppii'i'if y aBJinjn Xa.jpypmi<iera 3jiaraha. CTapap co nopu/Ke h, He ocBphyhn ce Ha cHiia, y^e y TpeM, y3e Ma niiiTa iiito <m npeTXO^n.io iiiiTaH>y Koje je oueacypy; n]X)CT-pHje je h iuiene ynpaBHBuiH pyne TIpoiaiBao. pO K O B O j CTpaH H. Ca TopH>a upKBe na »npnjeMKoj cipaHH« jami ce J. rianaBecTpa. najiipe ’ieTnpn KpaTKa, 3B0iiKa ynapu;a a aaraM y jyyvkhm paBMamrMa ynapH je^anaed MymiHX, ;iy<>JbHx TOHOBa. — Je/pttiaecT!... A h npoxjia;iHo je. totobo npoLiianiTa MJiap.ii 3jiarah !h yiw ce Cojbe y npHrpflyra i;aMirza Safvet: nvT. CnycTHR naB,y y pyKe h no^HHMH ce o KOJieiia. PABIRCI •laTHM, oKpHBajyhH HecHa.naHCOH.e, ’iy poMop crapneiiHx pe'iH, HCKHpaH, HeoflJijnaii: i. _ Ja cJiynrM, chhp. hito th je naMjepa.. . H, Ja rijetko pjevam. npaBO pa th icavKeM, npirMjerao ca\i pa th Mairaaa Hiije A1 kad pjevam — pjevajuć — ne z’jevam. upa cpuy... Huje mh kphbo 3a CBKjer uito Te oTt.iaMisli, rime, stihovi se pjene — ;jh ... y 'iapiiiiijii cy mh peK.iH TBoje HaMjepe.. . XoKo iz vrela bujne Hipokrene. heui JiH y CBHjpT.. . y Bnorpap, hbiuto ko canhHM pa Od njih brzo postaju kitice, v’iirui. . MopefiHT... Ja HayK.y He mparni... H pparo Od kitica kićene pjesmice, mh je pa CTe o6oje ckjiohh tomb yie.H,y .. . Ajth, hcthKoje rado momci, cure štiiju — uy TH BCJIHM, npOTHB BOJbe MH je TO CBe . . . I na njima slatke snove viju. — Ba(K). th MOJKean namjera.. . HMyhair ch. a«joui II. CH .V CH33H m'HC.TH P3 MO/Keail py<KOBaTH CRH.jfiM fUTO v Sviraču, gusle amo — sakija, čaše toči! HMarn... Ja CBOjy nehy pa K.pHjeM... \T v ni pehu ‘ Da pijem i slavim tvoje lijepe, čam e oči. pa heMo mh icpo3 Mjecep pana. o„t,m^x no t pra'H>y U počast njima danas piti i pjevati treba, othKh y Beorpap.. > y ,mheMo; ot>Qje.. . H . . . h ..-. Da pjesma i zveket čaša čuje se čak do mhcjihm pa heon, 6a66, paa.vMjeim Hac oGoje... neba." CTapn XajpypHH^er jć h^Tao. IberoBH np£XH-cy^ Kvpna.TH no RejiHKoj cpeGpenoj pvnaibapH napipa je y Ovafca zgoda u jodnom životu r’jetko se ihoj JieataJia cjiepeha Mucao.' pruža — — A xohe JiH h BJp^nfha yxiHTH? U bašči, gdje poju slavulji, gdće cvate — Xohe, 6aGq! zumbul i ruža. — A xohe JiH ce o t k p h t h? I 'l M.iapn 3Jiarahu;e jjeije aa ycpy, CTejMjpH^ Život- — ah, šta je život? Nekol’ko aafiiM yKpcTH TipcTe h M$AajyhH y o'iei?y Tiorypeny ugodnih čaša iiojaB.v. jepBa nyjHO, Kao oc.vbemnc. iipoinanTa: Uz čašu rujna vina, uz pjesmu vilinskog — Xohe, 6a(5o! glasa. Jec.Ha pyKa CTapnena hoiivcth mhGjtk. 3aTiiM ce mia TiopH/Ke po Jnnja, o6yxBaTH ’ieoH.y icoct. Orapan; Proživjet na tom sv’jetu bez brige i bez cc nopHHMH h thxo, cacBHM thxo npomaim: vaja. — H th hem o6yhH- Tawo h iffeiump.. . h no-c'Hhem Život je dizija kratka ugodnih doživljaja! rne Kao h ... h nehe th Ghth kphbo iirro he ITIe(J>HKy.... — Hehe. 6a5o... Tai;o je pofia h BpnjPMe .. . Ja Sviraču, pjevaj pjesmu — sakija- čaše toči! ne Mory a h Hehy ppyK'mje... Da pijem i slavim tvoje lijepe, čarne oči. »Tano je pofta«. cTapap npoMpcn. cnorone iieiaiM iieapTHKVJiRcaHHM rjiacoM. Zar bih ja ’vako mogo 3araM yhyTa. Chh Gann joui jepan nor.nep Ha noPjevat o čarima žene, rypeHy, caTpBeH.v (J)Hrypy ona. r.Tepajyhn ra Tai;o oh Da nisu tvoje oči iiajepHOM ocera Kao hbkh TepeT pa My je nao c pyme. Zanosom opile mene? Ho, y hcth nac Kao pa ny jepan thx h jepna Myjan Zar bih ja ovako znao npeKop caBBcra. rfiyB BPTpa onaxny morono .rane ii to Kititi ljubavne draži. ra pasHe/KH. Ocehan>e ce no'ie 6ypHra. Hp/Kan no npnDa tvoja slatka riječ pOpH ,h po6popyman Mamo 3jiarah yiony y ycnoMeCesto me ne podraži? re ... jJenaMKo po6a, mnojiOBaibe, npBH cycpeT ca TTTeZar bih ja umio reći: (flHKOM. H>e3Hlia IiaK.TOHOCT Ka My3HTIH, H Jbyf>QB, HpBH Šta moje srce čuti, paHH, paapparan jkhbot, nohn h phhh. nomiaKCTRa, Da se nc dotaknem često i ' obh JbypH, nacoBH My3HKe.. . Usnama tvoje puti? JTea ciieTa, pRa poTta. pBa MOBeKa CTaja.ra cy na Zar bih ja znao nizat — paCKpCHHufa, hyTJbHBH. HBMH, CBaKH. nO’P TPpeTOM CBOBiser po vratu Muze, jnx cehaiba. Hnjepan op ii»hx iinje ocehao oncTojame Da nisam po tvome licu npeMeHa. HeKOJiHKo nyTa jambajin cy ce ypapHH c Sušio vesele suze? t.pH>a npKuenor, aJin ohh HHcy ponnpa.iH y ynme cr'hDa nije toga, — moje jvTKe pBojHpe Bnaraha. 7T,rp mhc.mh. jepna ca Hctoks. Pjesme bi bile suhe; ;:pyra ca 3anapa npoMHiia.ie cy jepna mhmo ppyry, cy. Da nije toga, — moje i;oćjbaBa.ne ce, fiopHJie, napane h oncT pHoaJic... Kajde bi bile gluhe! �'\ Bpoj 17. » fA J P E T « CPIICKA EI10I1EJA — 1915- — G (jipaumjioKor upeBOAH )Kmb. J. PaHKOBnfc, iiyic. VI. Kocobo non>e. lvaiujo CTpaiuHo ja'AHicouaibc upa nponaoy itpo3 Kooouo IloJbe! B.ia^a M BpxoBHa KoMaima y MnTpoiinu,H imcy HMa.n'n npeMCHa aa OAaxny. IIoTpoCmo je Chjio OAMax npoay>KHTH noBuaneibe. ^ Hohy H3 Meby 15. h 10. noBeMOpa aat je 3 iiai; 3a yy<3yHy. Ha npocTopy, koju je orpaiiH'ien na 3ana,\y ate.leaHH'iKOM npyroM IIum—OKonJbe—Gonyn hma AOCTa cejia nac€JbeHHx ApHayTHMa, oa ivOjnx c,y je^HH 3a Byrape, aok apjth aa Gp6e h.th cbh cy nau y onime 'aa Gp6e hah cbh aa Byirape, npeMa TOMe ko HMa nnacT y pynaMa OHOMe h npnnaae. Byrapn cy ce kophcthjih cKpynyji03H0 obom a» o.iH"inouihy h ycnejiH, CnarOAapehH n.HX0B0j yTaKMmm Aa 3ayaMy Teciiau KanaHHic. JeAHa 6yrapcKa KouoHa. Bobena oa HeKOjnmo Al'nyaTa, Kojn cy je npoBeJiH npeno n.nainm.:EHx cTU3a oOmn-ra je cpncne nono;Kaje, uporne Kojiix on ce nanaA ca (jipoiiTa cjiomho. Oria ce nojamuia ;i3H:naAHO nna cpncKor urraOa, oiiKOJiHJia rabi jAia.no niTo ra HHje uapoOn.iia. 200 JKaHAapMa, to je 6n.na cnaGa OA^paua To­ ra unaOa. Anu, ohh cy Aann to^hkh OTnop^Aa cy A<wyCTHJ1HTpyinn Aa TipucTrame njja ou/Iapu HenpHjaxe.iba. IlaiKa'iocT, ohh cy noćne Tora HanycTH,nH CBoje nonojKaje, Koje cy ByrapH oAMax noćne Tora 3ay3 e.n1. CpCiH cy Apacann ca^p nocneAH,e BHcoue npn H3* na3.y hq Tecnau,a h ohh cy Ty on, npe Meeeu Aaua. oa 14. HOBPMOpa, k&a hm je HonafTo aa pyi\OM Aa 0A<>ane HOiipnjaTCJba h Aa Aoby AO crairnue »renepan JaHKOBHh« — Apyra CTaHima HonpeA'orpaiiKa ĆKonjbe na nuim'jH iConyH.' 15. iioneM'Oap njioinao je y \jupy h imje ce H'rauiTa 3na’iajiio AecHno. II04e.no ce je iieh 11anara. Be3a cpmckhx Tpyna h ohhx (})paimycKiix, Koje cy ce iianaanne jyH«iio oa GKOiiJba MO/hvna cy Hiune Aa A<y>noKiipajy ony Bapom, OAHOciro Aa oTBope BpaTa na obom 3aTBopy, y KOMe cmo no4enH aa ce CBe BHiue h Burne ryUIUMO. CtpaHa 269. - JeAHHH nyT, KojH je A03BOJbaBao Aa ce naSerae obo CT63aite 6ho je Ilpuapen, kaa ce HanycTii wejie3n'ni'iKa Jipyra GnoiiJbe npeuo I!yuuT])Ha h npumraiie AO cejia JJHinjbana. Ty, iiorpeOno je uhu aochum yraoM Aa <3h ce H3amno na mamin Apyw kojh boah oa Ypomemia 3a IIpH3peH. Byrapn cy ca JKeroBiia AOMHimpa.iH obom tb' ikom rpaii.au,a Ha a3Jbhhh oko 20 km h uojy ohh Mory ckopo 3a jeAaH uac Hanacm h y hcto npene iipecehn n?eno3H,H,nty aipyry H3Meby daiinue Jlmijbaiia h YpouieBiia. To je norayHo oHeMoryhaBa.no, Aa ce npoAyum OTiiop y KaiiaHHKy, OAaK/ie Tpyine iiHcy Mor.ne Brane naAaTH ce cnacy, Beh caMo Aa ce Harao noByK.y. H Ty je jeAHHH nyT cnacema npHapeir, naponi 6nH3y anćaucKe rpaiiH,u,e, Koja je 6nna ctanuo yrpoJKeHa. HaroMHJianocT y Mhtpob’hhh y jyTpy 1G. noneM6pa OHJia je npenyna. Y crhth AP«aBHHx (pyHKUHO- . Hepa 6H.nacy Ha paciionovKeiby Hena npeB03Ha cpeACTBa, ca o’nenoM h jkhbothhm naMHpHHiiaMa, Koja cy odaBHJiH h /KypHJiH ce Aa nanycTe Bapoiu. Ha cTarfHmH CKyiiJbeHo. umne oa 10 XHJbaAa H3oeraima. Huje 6n.no BHiue noaona. TIocneAH>H je othuiao, Koju j^A neo craapH h apxHRy BpxoBiie KoMaHAe. * ITocJie jeAHor Aana rjiomiHuancr nyTaH>a, HMao casi AoOpy opehy Aa 6yAPM npHMJbeH y naMHOH, y KOMe je Bojim uieiji Te-nerpaijia h Teneijiona hocho Aa cnace hckc BajKHe ACAOBe-cnora MarepnjaJia. Osaj KaMHOH (?ho je Beh nanyibeH; ajin ja HHcaM HMao HHKaKBe CTBapH. Ca o.ienoM, Koje caM hmbo na .nebima, HuniTa mh imje BHiue’ ociano ceM jeAHor bojHHMKor ayrcpHjcKor pamia. kojh caM yneo aBrycTa 1914. na 6ojHOM non>y 3a npoMe <ihtk6 Ha Hepy h JaApy. V H.era caM Meniyo itcuito ABonena, Moj HajnoTpeOiiHjH npu6op 3a yMimau.o h 4Hiinheibe, jeAaii nap pesepBHHx umrejia h jcaho hefie. Ja BaM AeTajbHHieM Mojy (5©Ay; anu ja caM joni HMao W3B6CHy npHBH.nerHjy y obom CTpauinoM c.noMV. Ocii.vAHpa h iieHMauiTHHa cpuci;HX Bojn’nKa h cpncKor iiapoAa 6n.na je CTpauma. Behima o6y4eTni y ApoitKe iiiiinii cy 6och, xpanehH ce caMo itynycoM h ca napne cnponor KyKypy3a. Ann cBa fieAa, CBe naTibe, Koje caM HMao npn.nnKe Ao caAa Aa b'hahm, HHcy iinniTa npeMa y<KacHHM cTna* pHMa. KojnMa caM npHcycTBORao npe Hero caM Hany1G. HoneMCipa kakbo H3HeHabeibe Kau caM KoncTa- CTHO MHTpOBHUy. TOBao y 7 uacoBa Aa cy CpncKa B.naAa 'h CTpaHa noHa 5 km 6jiH3y naponiH nanuinH cmo Ha njrr 3acnaiiOTRa, Koja cy ce oa npe HeKo.mrno AaHa cMecrana icpneH ca 30 i.aMHOHa h ayTOMof)H.na 3aran6ejbeiHHX. y Mht|K)bhii.h, Harao HanycTH.na napom y 3opy, aok je BojmmH h rpyne 3apof).n.eH'HKa cne cy mhhhjih Aa CpncKa BpxoBiia KoMaHna y ohh Tora AaHa craraa hx HOByKy H3 npoBajmja. TeK y PauiK.y. CaMo nemauH h KoH.auhhh Mornn cy npohn n • Hohy CTHrne cy np.no pbane B e cTH , naponuTo oa JlHinjban 3a jeAiio neAecT imnoMeTapa. Ja caM onajaCTpaHe 'KauaHHKa. nao Aa .ah hy TaMo CTHh'n npe Byrapa. JeAHa 6yrapcKa Konona jauHHe: l ny.K nemaAHje, Hohy noc.ne neTiipn caTa iieKopucnor nanopa A.a ca neKo.iHKo OaTppHja apTH.nepuje 'h HeniTo Koii.Hiie, iijKibeMo itpo3 nponan ja caM imiao neniKe, noTpe6no yB.yK.na ce je y ceno ITpeiiieBO. na (|)poHTy Bpan.a— mh je 6n.no 2 caTa Mapma noA nJbycK0M Brane Aa CTiirKyMaHORo lipeinau |)annHu.y Bnuamte MopaBe. rue cy neM y By4HTpH. Cpr.H 11a 6pojy y Maibimii. Ona je Aonp.na ao bhcob& 17. HoneMfipa cyHne ce ahjko hoiiha jmuior Ty'/KiT.naHHne /Keronua h na.nav3H.na ce H3Meby h ima cpn- Hor nejcaiKa. Kinua. noja imje npecTana. naAa jom jane; x.naAiioha nouim.e cne urane 11 nacKopo nojaB.n>yjv ckhx Tp.viia boa rHJbaua u ohhx koa KanaHHKa. TCjbeuua ay"' po-nemamco-GyrapcKa. nnjii je ar.noC ce naxyji,'uine cHera, i;oje noitpHnajy napom, Gecupajii • Hhih. tac npait aycTpo-iioMahkh cn.naaaiiie ca cenepa pannH,uy Korona n OKonne Operone. CaMo nyT je iiei • na jyr, aok Kpait 6yrapcKH naupcAoname ca hctoku na can, jep je iioKpHnen HtiOemimaMa, Boju cy neny 11 h uanaA, nptAHJia cy Aa 3aTB0]ie CpnoK.y BojcKy, nponejiH y Myi;aMa h itoju ce noBJiane ca nOcpTamcM �» r A J P B T* CTpaHa 270. jivtair naa ;ij),yror ca KJioHyjioM imie-bom 3anponaiiihciiH o;f yMopa, 6ep& u 0'iajan>a. Ja hy catjynaTH yneiv ycirpM6Hy Tora y?Kacnor iiaHa, 3a upe.Me Kora caM npeinao na ByiraTpiia y UpnuiTHH.y, Kocobo IToJbe, icoje neh caMo no ceCn 'nrnn najTy5KHnjH npo,na3, koj'h ce Moace bhacth. Cbh Č>e;iHHirH, koj' h cy oko MeHe, (jh.th cy HcppnAeiin, H3iieiral)eirH xjra,qoHohoM, Hi3neHajui,M'M na/ioM oncra, ohh cy na^ajrn y roMH.aaMa no nyTy odeneMcaBajyhn KaMnoHHMa Kao Kon>e rjie w ce 3aycTaBe. Kojia n TpancinopTiia cpe^CTBa cy ce npeTypa.ua n JiOMH.ia, CTOKa h koh>h .THincaBajin. Hnjejna c.i'nKa, Koja noKa3yje o,7iCT.ynane $panny3a H3 PycHjene naje hh npn6JiHi5KHy cjihkv o’iaja Kao OBa, noja npencTaBJLa noB.naiie«.e Cpda. JenaH m o napon, cTapun, /Kene, neiia Kpehy ce no daamaBOM nyTy non nJb.ycKOM CHera. HajenaimyT ja nanjiasHM Ha nponoHy, jiem jen''or crapna. Oh je cK,aon>en Ban nyia n octro HanyniTeH. OBne jenHa ineHa onpy}itena Ha jenHOM KaMnoHy kojn ce 3arandno. ona je npsKajia je*nHo Maao neTe on 2T 0nane Ha Jie^mia ca cbhm yiwieHa. OHa yM)npe. yMnpe on rjiann h on 3HMe. JenHa neBojanna Hajsnnie on 8 ronim/n 'jmokpTaj.vhn non jenHHM majioM on npon>aKa. noi;yuiaBa,na je na je npodynn, iiajaan eRpyineHa Hsne^anHOM tyjkhom MHpnohoM cBO,|e Majne, ornbne na jepa n nane na KoneHa. Mano najfce jenaH nenKo* KjreKnyo je Ha^nHHrty' iiiaHua, Cvae c y Kumajie Ha, da eno jfnne n H>eroBH 3y6h nBOKOTaxy. Ja ra yjrjjrax. Oh jO f t i^ H o p a .T m ^ e p HHje ieo BHrne on nBa^nd.oH He Mo.we BHiiie na n;ie. IHra na pajr&M. Ja ca-M My nao cpe mro mh je ocTano on KyKypy3Hor xjrei5a. na cem ce vnaJbno, crer« HyTa cpna. neMorvftn na 3aycTaBHM cy3e. Tlevora oBora y;Kacmh,a nana ja caM r.TOi^o n^ ,VMHpy JbyncKa dniha, kao h na .THncaBaiy jRHBoknH.p. . Ja caw hx Bnneo ocn^dt&ene. na noKvmanajv na ce nnrHy na hohobo nanajy. no tom oneT noKvrnaRajv na ce nnrHy. na onna ca ,cbhm nanajv. Ha npBH norJien OBa cTnannra a.roHnja, naje mh hmnpecnjv. Kao na cy obh Kojn vm'hdv nnen mo.ihm onnMa. nnjann. nocJie Mnoro mvmPHx noK^niaja na ce ncnpaBe. K.nnMajy maBOM, nPXTe hm nore. hok hm ttokppt He očnadn h ca cbhm He npeciaHe. To ie dno Kpaj. A CHer je yBeK nanao, noKpnBajyhH MpTBe n one he yMopy, Kao n mndao y ohh OHe, Kojn cy ce jom doPh.th na ce cnacy. (HacTaBnhe ce). KRK HANBAR Mezaki beg Čajničanin1) Tvoje usne ne znam jesu l’ duša, II je nešto, što dušu osvaja? II su one abuhajat — vrelo, Ili vrelo božanskoga raja? ') Mezaki beg je bio državni tajnik za vlade Caprilića. Ovaj njegov gazel je glosirao Sabit Užičanin. Rima mu je »bilmem ne dur?« (Ne znam šta je?). Bpoj 17. Moje suze, što se prosipaju P o stazama, kud mi draga ide, — Ne znam ili siajne meteoreIli biser moje oči vide? Šta je ono, što no Na svijetu svijetlo Ne znam, šta je, ii II ga draga licem svako jutro nam davaje žarko sunce, obasjava? S dana na dan po mojim grudima £ v e se nove otvaraju rane. Ne znam, šta je, ili cvatu lale, . Ili ruiže kite svoje grane? 0 Mezaki, što je ono, — ne znam, Što ko slavuj brižne razgovara? II je rujno lice krčmarice, II je . vino iz zlatna pehara? * Ari! Hikmet beg Stočević: 1 a'ko Je nama zabranjeno vino, Krčmarice! vjeruj u tvom društvu nije. Tvoje selo raO je kad si ti u njemu, A u raju vino zabranjeno nije. Ibnul-Mutez: Bogu hvala! — vremenu ne hvala, Koje me je lišilo na sv’jetu Najmilijih moiih ideala. La edri: O žitvotu rumen-ruže Slušaj kako slavuj pjeva. Jer on na toj krasnoj priči Najviše se zagrijava. Mirza Safvet: Jadan bi ti ovaj život bio! Da ne-ima moći razmišljanja, Nego da se od zgode do zgode Na nestalna vremena oslanja. Hafiz A. Bušatlić, šer. sudac: 0 MNOGOŽENSTVU I RAZVODU BRAKA KOD MUSLIMANA Kome su pobliže poznate šeriatsko-pravne vjerske ustanove, tomu je poznato da je muslimanima dozvoljeno da sklapaju u životu više brakova, šta više da mogu imati u isto doba do četiri žene. No sklapanje više bra­ kova skopčano je uz uslove, koji su za to naročito pro­ pisani. Muž ima pravo, raskidanja braka u svako doba, bez obzira na ženinu privolu, aii uz izvjesne propisane oošljedice. koje iz toga slijede. Mnogo su rjeđi slučajevi da i žena ima pravo na razvrgnuće braka a bez privole muža. (Koji su to slučajevi u kojima i žena može zah­ tijevati uspješno razvugnuće braka a bez privole muža, napisaćemo kojom drugom prilikom). O vdje se radi o razvrgnuću pravno-valjanih bra­ kova, a ne onih protuzakonitih, jer se potonji na zahtjev, a i ureda radi, poništavaju, čim se ispostavi da su neza­ koniti. �Spoj 17. >r a j p e i\ Mnogoženstvo.. (poligamija), dakle, nije zabranjena kod muslimana niti su razvodi brakova vezani poteškoćama u onoj mjeri kao što je slučaj kod drugih vjera. Kako ove pojave u islamskom svijetu nijesu nikada simpatično posimatrane, to su oba ova pitanja (mnogolženstvo i raskid braka) odu- t vijek pa i danas u ^diskusiji i to ne u principu nego u traženju shodnih načina za suzbijanje odnosno za ograničenje u oba ova pitanja. Kako je u Kuranu, koji je glavni izvor za čitav društveni život muslimana, precizno određeno a-jetom (rečenicom): »Fe-enkihu ma tabe .ilakjum. . . « d a j e mnogoženstvo u određenom broju dopušteno, a razvod braka u glavnom predat u ruke mu-, žu (»Etalaku li-men ehaze bissaki«), to se u principu ne može dokinuti niti jedno niti drugo kao ni izmjeniti, te K obadvoje stavljeno ood dosta teške roorakie i mate. r a ne uslove. ^ Mnogoženstvo je vezano uz neophodnu potrebu muža, jer jedna žena može biti dugo bolesna ili nerotkini.a a muž hoće da ima ženu ili ima želju za potomstvom. Mnogoženstvo je najviše vezano uz muževu materijalnu i moralnu mogućnost udovoljavanja muževim dosta teškim dužnostima -prema ženama. Islam stoji nastanovištu da se blud ne razvija a da se množi potomstvo, te stoga i nalaže sklapanje brakova, a pri potrebi dozvoljava i višeženstvo, jj< dobro) namjeri da se time otkloni i umanji bludni život i njegove ružne i teške pošljedice po čitavo čovječanstvo. Islam je razvod braka povjerio skoro isključivo mužu i nije ga u tome ograničio-nikakvim razlazima, ali ga je stavio pod kaznu i teške materijalne posljedice u slučaju neopravdanog postupka i zloupotrebe toga dopuštenja. Uvažuiući prirodnu slabu stranu žene, njezin osjetljivi te-mperamenat i veću pohotost za polnim životom, a muževu jakost, razboritost i bojazan od posljedica razvoda braka, Islam je njemu to 1 prepustio nekako na obraz i čast. Islam je ujedno dao pravo i ženi, da i ona može otkazati brak, ako se bude pri njegovu sklapanju poslužila izvjesnim pravima, te ih, je tako u tim ličnim pravima u dobroj mjeri izjednačio. Kako u današnje doba svijet zloupotreblju/je te Božije blagodati pa često ih gazi na štetu drugoga, obično slabijega — žene, to su islamski filozofi-pravnrici uz pomoć po Muhamedu A. s. protumačenog Kurana hadisima i inače. vezali mnogoženstvo uz izvjesne teže uslove, a nesporazumni razvod braka sa strane muža su spojili uz.dosta osjetljive materijalne pošljedice. Ti islamski filozofi bili su i sami Uvjereni i na čistu s time, da je mnogoženstvo za ljudstvo dobro i korisno i ako na izgled ružno i nosmošljivo, ipak prirodno, ako se ne zloupotreblćuje, pošto blud i prostituciju umanjuje, potomstvo umnožava i zdrav naraštaj kao i čistoću bračnoga života bolje garantnie. Razvod braka je također prirodna i praktična stvar, ako se ta Božija blagodat ne zloupotrebfljuie, pošto nema razloga siliti nekoga da živi u bračnoj vezi, ako je to postalo nemoguće i ako u braku postoje vječite razmirice koje unesrećuju porodicu i koje eventualno daiju povoda jednom ili drugom bračnom drugu da živi nemoralnim živ-otom, koji škodi čitavom čovječanstvu, Bračna je veza Jedna vrsta pogodbe, pa iako nježna i svečana, ipak nema razloga da se brak ne može raskin-uti ako za to ozbiljne okolnosti nastupe I potre spokojna života zatraži. CtpaHa 271. Kolikogod su ove dvije ustanove, prema gornjem, na prvi pogled nesimpatične, u principu nijesu nepojmljive i neprirodne. Šta više one su ljudstvu i neobhodno potrebne. U praktičnom životu imamo priliku svakog dana da vidimo kako se ovakovi slučajevi odigravaju i to čak i u onim krajevima i zemljama, gdje je ovo zabranjeno ili drugačije normirano, gdje ne može biti definitivnog razvoda braka a gdje je mnogoženstvo nedopustivo i strogo zabranjeno. Mi vidimo, da se ljudstvo u tim zemljama faktično nije kadro da održi pri tim normama u pogledu mnogoženstva i razvoda brakova nego to gazi i narušava, živeći nedozvoljeno u višeženstvu i 'razoravajući time svoj i tuđi porodični život, što nanosi štetu društvu i u moralnom i materijalnom pogledu. stoga ljuclstv0 u tim zen,ljama traži danas pro. mjenu tih neizdržljivih i neprirodnih ustanova, te vidimo da tome i nalazi lijeka u nekojim zemljama postignućem civilnog braka- kakav Islam ima v eć pred 1300 godina. 'Danas postoji u Francuskoj naročito udruženje, fcD'je radi na tome, da se uvede mnogoženstvo. Nepobjtna je istina, da su mnogoženstvo i razvod braka mučne i ružne stvari, te ih i Islam naziva, naročito razVod braka, vrlo ružnim stvarima (kabih), ali im ipak daje prednost nad nezakonitom poligamijom i nad apsolutnim nerazvrgnućem braka — kada su neobhodno potrebne, držeći se one: »od dva zla treba birati blaže«, "ih^aista je blaže zlo i u mnogoženstvu i u razvodu braka nego li u ^njihovoj zabrani, koia prouzrokuje blud. prostituciju, neotklonjivi nesklad u životu i vječitu mržnju. U interesu ravnopravnosti žene naprama mužu moglo bi se staviti pitanje: zašto nije dozvoljeno i mnogomuštvo, kad je već dozvoljeno mnogoženstvo? Odgovor Je jednostavan: Olavna svrha braku: množenje ljudstva bilo bi time posve ugroženo- te bi ga posvema i nestalo a to nije svrha ovog svijeta. Samo neplodonje upravo je ženama najnesimpatičnije, a žene su po svojoj prirodi sređene tako, da su one nflve za plodenje. Prema svemu gore izloženom proizlazi, da zabrana mnogoženstva općenito nije oportuna, ma da to po šerialU nije nemoguće, a ograničenje ovoga da je svakako potrebno kao i kod razvoda brakova u interesu samog ljudstva. O vo i ovakovo mišljenje zastupaju gotovo svj -muslimanski pravnici, a jedan manji dio misli protivno ovome. Nedavno je bio na dnevnom redu i raspravdanju u turskoj narodnoj skupštini jedan proje^at zakona o porodičnom pravu (Hukuki oile kanun-.namesi) u kojeg su unesene i ustanove o mnogoženstvu i o razvodu braka. P o ovom pitanju su bile raspisane ankete po cijelom turskom novinstvu, u koj^ma je .učestvovalo dobrim dijelom i tursko ženski-nje. Kako se vidi dosada se najveći dio tih anketa i diskusjja kreće u pravcu posvemašnje zabrane mnogoženstva \ ograničenja razvoda brakova. Žao nam je što ov og puta nijesmo u prilici, da u ovom pitanju iznesemo mdšljenje koje turske inteligentne dame, usljed zabrane turskih novina u našu državu. Naprotiv u stanju smo da donesemo jedno mišljenje po ovim pitanjima čuvenog sveučilišnog profesora prava na carigradskom univerzjtetu Abdurahma-n Munib ef., na koje i prelazimo, Uvaženi carigradski -dnevnik »Vatan« izaslao je nedavno pomenutem profesoru svoga urednika u cilju da mu u ovim -pitanjima da svoje mišljenje. �OrpaHa 272. >r A J P E T « Bpoj 17. kova stvar (mubah), to ga može narodna skupština i zakonom zabraniti. __ Govori se, da mnogoženstvo potpomaže umno­ žavanje stanovništva i da o d njeg ima i drugih koristi. Sto vi o tom mislite? — Ja nijesam od onih, koji drže da u mnogoženstvu ima koristi, jer i oni pravnici, koji su za mnogoženstvo, govore samo to, da je ono zgodna zapreka protiv ne­ dozvoljenog polnog života. No ženidbu nije pravo uzi­ mati samo stoga gledišta, jer stvoriti porodični život nema samo istaknutu svrhu. Glavna je svrha ženidbe, da se medu bračnim parovima udesi skladan život, usre­ dotoče osjećaji, tako da svako od njih dvoje učestvuje me­ đusobno u veselju, brizi, dobru i zlu, te da obadvoje u odgoju svoje djece jedno drugo potpomažu i upotpu­ njuju se. Kada se ov o uzme u obzir proizlazi, da porodicu treba postaviti na čvrstu podlogu, a to se može postići samo u jednoženstvu. Što se tiče mišljenja da mnogoženstvo prouzrokuje po­ većanje stanovništva, držim, da ta mišljenja nijesu tačna. Nikada*-mnogoženstvo nije tomu poslužilo, niti je imalo u fame kakovo dejstvo. Što se danas pritužuju da se stanovništvo' ne povećava, to nije uvijek zbog toga što .;e porod malobrojan, nego stoga što se dječiji život ne čuva 1 ?&ko treba kao i stoga što se u porodici ne po­ svećuje dovoljna pažnja valjanom odgoju djece. Domo­ vini bi se danas učinila mnogo veća usluga ako bi se mjesto dozvoljenja mnogoženstva posvećivala veća paž"uja valjanom vaspitanJu djece. Mnogoženstvo mi sada susrećemo satjio u našim selima. Usljed dugih ratova broj muškaraca je smanjen, te se ov i danas žene sa više žena, koje upotrebljivu pri poljskim poslovima. Ako bi se danas .mnogoženstvo kod nas ukinuto, to bi ov e žene koje rade bez naplaćivanja nadnice, sutra radile samo uz naplatu. — A što mislite o razvodu braka — puštanju žene? — U jednom hadisu (Muhamedovoj izreci) stoji: Najgori je »hala!« (dozvoljeno) kod Boga puštanje žene — razvrgnuće braka. T o znači da je razvod braka slo­ bodan, dozvoljiv, ali je i pored toga najgora stvar. U očima Šeriata razvod braka nije primLiiv, ako za to nema ozbiljnijeg razloga i neottolonjive potrebe. Zbog toga sam ja za ograničenje razvoda brakova. Pa ako se i uzme u obzir, da bi na prvi pogled pravila o ogra­ ničenju razvoda braka bila u opreci sa šeriatom, kada se stanje stvari uzme kako jest, proizlazi, da bi to ipak odgovaralo duhu šeriata. Zbog toga sam ja za to, da se zakonom precizno predvide uzroci za razvod braka. Zakon treba ov o pitanje, da uredi tako, da ni mniž a ni žena ne mogu imati neograničeno pravo na razvod braka — na puštanje, te da mogu razvrći brak uz pri­ stanak i privolu oboga, a ne uz privolu jednog bez privole drugog. Izricanje razvoda braka, u tajnom po­ stupku, treba da ima pravo samo sud, ali pri tome mora se voditi strogo računa da se jedna porodica na lahku ruku ne upropaštava i ne ruši i da se prava ma­ loljetne djece uzmu u zaštitu. D a bi žena imala pravo na svagdanje razvrgnuće braka kao što to ima i muž, predviđeno je. da ona to — Prema tome mi bismo mogli i zakonom zabra­ pravo može unijeti u ug ov or pri sklapanju braka, kako niti mniogoženstvo? bi se mogla tim svojim pravom da posluži, u slučaju — Bez sumnje bismo mogli to učiniti- jer je pra­ potrebe, i, bez privole muža, razvesti brak. Pri ovom e vilo, da u stvarima, koje su po svojoj prirodi »mubah« ugovoru žena m ože obvezati muža, da pored nje neće (vršile se ili ne — isto je) može zakonodavac — »ul-it uzimati druge žene, iako bi to slučajno prekršio, onda emir« postupiti u opštem interesu kako nade za bolje i ona ima pravo na razvrgnuće braka i bez muževe pri­ shodnjje. A kako je mnogoženstvo po svojoj prirodi ta­ vole. ; Na pitanje urednika odgovorio je ovako: — U Kur’anu ima aje (rečenica) koje glasi: VjenČavajte one žene koje vam se sviđaju, po jednu, dvije, tri i četiri. (Prcvod je bukvalan). Iako je ova rečenica izrečena na zapovjedan način, oni koji su upućeni u pravnu filozofiju (Usuli-fikh) znaju, da iako ovo znači dopuštenje mnogoženstva — ne znači da Je zapovjedno (farz) i da se apsolutno mora vršiti. Mnogoženstvo je, kako smo vidjeli, dopustivo, ali nije bezuslovno- jer ona koji hoće da imaju više nego jedinu ženu, moraju ni lom slučaju da budu u stanju -strogo podjednako pa i. separatno ih nastaniti, u svemu ih podjednako opskr­ biti, te što je najteže i u naklonosti, ljubavi pa i u spolnom općenju jednako izdržati. Tomu svemu moći udovoljavati nije samo mučno i teško nego je tako reći nemoguće. Ove poteškoće vrijede za svakoga, pa su i za onoga, koji je u dobrom materijalnom položaju skoro nesavladive. (Pretpostavljajući, da je ovima bogatijim liuidima bar djelomično moguće udovoljiti, ipak im to nije moguće udovoljiti u prUaznosti i ljubavi medu že­ nama. Ovdje valja napomenuti, da nije propisana duž­ nost u ijednakopravnosti u pogledu ljubavi. Čovjek nije gospodar samog sebe. Voljeti u isto doba tri-četiri žene, prirodno, nije moguće. Uza sve to iako je mnogoženstvo po šeriatu dozvoljeno, uzevši u obzir teške uslove s kojima je skopčano, može se mirne duše kazati da Je nepopustljivo.A 1u Rur’anu stoji: »Iako ste vi u strahu da prema njirrfa (ženama) nećete^moćTda budete strogo pravedni, a M jednu držite«! •U svim zabranama što iji šeriat propisuje za pniate dine uobičajene navade" lujdske, išlo se je za tim, da se te navade predusretnu i stoga su postavljani blaži ulovi. N. pr. opojna alkoholna pića u početku objave Islama nijesu bila posvema zabranjena, nego je njihova upotreba bila zabranjena najprije u stanovito doba, kas­ nije u svako doba i konačno su posve zabranjena. Slično tome je bilo i u ograničenju ropstva. Ovaj je orgumenat tako jak, da koristi drugog argumenta (mnogoženstva) spadaju na stepen ništice. Pa kad se još kjpm u uzme u obzir pravničko pravilo da je »odbijanje zla korisnije od pribavljanja koristi« onda, proizlazi da je i prilagodnlie duhu šeriata dati prednost onim koristima, koje proizlaze iz jednoženstva nad onim ružnim posljedica­ ma, koje donosi mnogoženstvo. Kod mnogoženstva bi imalo biti isto, jer je Islam htio i ov o ograničiti i stavio ga je stoga pod teške uslove. Iz ovoga možemo izvesti zaključak: da je posve ružno uzeti više od jedne žene. I zbilja je danas to i vjerski prekršaj, jer da su po­ stavljeni ženi oni uslovi koji su postavljeni za mnogo­ ženstvo, uslovima za pravnu valjanost braka, tada bi zaista bilo uzakonjeno jednoiženstvo. Ali pošto ti uslovi za mnogoženstvo ne spadaju u uslove valjanosti braka i pošto je broini brak valjan kada se ti uslovi i rniirnoidu, to proizlazi da je svaki onaj, koji, bez obzira na te teške uslove mnogoženstva, uzima više žena, ogri­ ješio se o vjerske propise, a iz ov og rezultira, da svaki ko ja savjestan i ipobožan neće uzimati više od jedne žene. �kpoj 1 ?. >rA.JPEŠti C tp a H a 273. Prema svemu gore izloženom profesor Munib ef. je pHMOKaTOJIH'LKHX |XVtOBlHl'IKHX CaMOCTailU. OcHM 0B11X za apsolutnu zabranu mnogožonstva i za ograničenje f»HJio je npHBaTii’HX ochobiihx iiiKo.ua h iiiKo.na ca 'iHrazvoda braka. Ali zakonodavni odbor turske narodne cto BepcKOM nacTaBOM, Kao iiito cy nocTojoihe ayT0skupštine nije poprimio to stanovište, te je ostao u HOMne Myc.nHMaHoKe meiMečiu-učitH&aHje. FIpHBaTne cy principu kod mnogoženstva, ali je za to predvidio jasna iiOAHoa.HH uoku na-iiiH HiMyh.HHjH poAOJbyGH aa /ivHBora ograničeni;® i za muža i za ženu. Tako je u smislu 'hjih 3a/iy5KiT)HiiOM (ii])HMep uo’i. ITaMyMHHa koa TpeKur’anskih zasada unio u projekat zakona, da se u že_. OiWba) h Tybe HapoAnocTH: Hcmhh h Ma-bapn. nktbenim 'Stvarima u svakom pojedinom slučaju, kada Osa nama noicpajHiia, y Kojoj H3Memano jkhbo nastane spor između muža i žene, odrede ljudi sa strane Tip ah a Cptrn h XpB3TH oa tph Bepe HMa.ua je, suda i to iz muževe i ženine porodice, i da ovi poku­ KaKo HanpeA HCTaKox, jeAiiy MeniaBHiiy ochobhhx šaju da zavađene izmire. I istom onda, ako to ne uspije, uiKOJia, Koje cy K.po3 HeKo.nHKo AepeHHja, hoa TybHitsud preuzima ovu stvar na rješenje. ckom ynpaBOM, na paane naumie h ca cynpoTHHM hh'Gornje stanovište je, dakile, u skladu potpunom sa JbeBHMa na.me reHepaunje BacniiTaBajie h Kao necBeoHe duhom šeriata, dok je stanovište 'Munib ef. pro­ u.’iaHOBe Haiuie Tlapnje y jkhbot ompeMajie. tivno duhu šeriata i stoji pod jakim uplivom emancipacije H3,y3eTaK y tomo, nHHH.ne cy ayTOHOMtie cpncKOžene. Po našem mišljenju oba ova stanovišta daju se irpaBOCJiaBne ocHOBne uiKo.ne, Koje cy, Ma h noA Bp.no opravdavati iako je teško lučiti koje je pravilnije i po 6yAH0M h cTporoM noirrpojioM aycTpo-Mabapci;.HX B.naljudstvo korisnije. Kako smo gore obrazložili, mi smo cth, cBojy OM.iaAHHy iiau'H0iia.iH0 BacnHTa.ne h y meza ograničenje a ne za posvemašnju zabranu mnogo­ H.y Aymy 3acabHBa.Tie nyx h iumne nan,Hoiia.nH3Ma. ženstva i držimo da je ovo stanovište u skladu i sa npHpebyjyh]^.pai3He HaH,HOHa.nHO-HcTOpHjoKe cnenaiioljudskom slobodom, koja se lahko ne sputava i ne ogra­ CTH, ČlOCOAe H CJI. JIpROJbHO je lipe.TIHCTaTH HHTailKe Vhx ničava.« niKo.ia na he ce ctoko o TOMe oobcaomuto. Hc/nnia, one Na kraju nam je napomenuti da u nas u Bosni i ■č f mno.ne Miioro yuHi?HJie «a npoć>ybHRamy H.an,HoHercegovini, iako su oduvijek bili rijetki slučajevi mno­ na.nne cbccni, a.in oaMo Meby cpn.-npaB. OM.naAHHOM, goženstva (izuzev Krajinu), sudski je postupak uvijek bio AOK je, CTHuajeM npnJi'nna, ocTa.Tia uiKo.ic.Ka M.naiAe?K u duhu što višeg ograničenja nesimpatičnog mnogožen- nama Mame BHmie TybnHCK;HM AyxoM OAHcajia. svta, te se ne dozvoljavajte ne rjjovhAe vjenčanja žene pHMO-KaTO.TH'IKe KOT<j)eCHjCKe OOHOBHe IIIKOJie, na ženu bez dokaza i uvjerenja, da je mužu zaista potres­ '-itoje^y OHJie y pyiiaMa pa3HHx caMocTaHa h AyxoBHHuima još jedna žena i da je u mogućnosti ispunjavati ob ve­ KHx aanoAa. paAH.ne cy hicto TaKo Ha BaonHTamy oBoje, ze naprama objema ženama, istina, u praiksrnastanu ve­ egato phMo-KaTOJTH*tke. M.iaACiKH y naitnoHamiOM CMelike poteškoće, jer je kod nas>običaj zaručnicu najprije ^■py. To BaohHTame, yc,rieA crnue npH.nm<a, 6mo je y dovesti u svoj dom, pa <se tek onda vjenčati, ali se i to Ayxy hito Behe npnnp'/KeHOCTH ncTOBepnoM B.naAapygleda da se po mogućnosti dovede u sklad sa šeriatom. TybHHij;y, kojh Boc.Hy h XepneroBHHy unje 6ho aanoU najnovije doba ije i država dosta pomogla tom ogra­ ceo BOJbOM h npHCTanKOM Hc.ior HapoAa iiaaner. Mnore ničenju, jer je propisala plaćanja većih taksa u' slučaju ' oa obhx uiKOJia, Ma 'u npHBmueroBane, HH>cy OAncaJie ženidbe na ženu. I u pogledu razvoda braka nastoji se UHCTHMXpBaTCKHM HapoA^HM ,iyxoM. Bh.ho hx je HTasvim silama da se ograniče, te je u glavnom postignutoj kobhx, Koje cy Haiuy Aeu;y oi.ybHBa.ie h OAHaj>obaBa.!ie, da se razvodi braka obavljaju sporazumno. U bračnim icao niTo cy lUKoae Mhjiocpahhx CecTapa na HeMau' parnicama se nastoji da se zavađeni parovi izmire, te kom je3HKy. PImuo caM npmiHicy Aa pa3T0BapaM c Hase u tome postupa slično onom vostupku, koji se sada u hiom a©k;om Koja cy Hrnjia y Te uiKOJie k ocBeAOUHo Turskoj zavodi zakonom — izmirenjem žavadenog muža caM ce, Aa cy Beh h CBoj MaTepmn je3HK CnJia 3aćopaBHJia. 3nao caM h 3a iuKo.ne Koje cy npeAano pai žene, što u najviše slučajeva i uspijeva. AHJie Ha 6ybemy n])aBe HaiiHonaane cbocth Meby pn- HAD,H0HA1H0 BACI1HTAILE Obo je TeMa o Kojoj (m TpeCa.no 'iemhe paeupaBjbaTn, jep je h nocjie Hamer OenoGobema h yjeAHmoma jom yBeic aKTyejiiia h CTora 6h Ghjio Heanxo/i,iio. A& ce y H>y mbjio mirne aa/i^uMo h o moj npo/tnoityT,yjeMo. lipe Hero npebeM Ha caM npeaMeT na\iepa mh je Aa y neKOJiHKO KpaTKHX noTeaa H3Hece.M cjiHKy (>ocaucKO-xepu,eroBaMKHx Ochobhhx IllKOJia npe 0c.no5obema h Aa oppTaM paA thx liiKOJia y nor.neAy napiionaJinor BaciiHTama Harne"omjia/tnHe, Te m yita?KeM Ha yTHi;aj h3Bochhx ’iHHHJiau.a na npaBan; HacTaBe y tom iior.neAy h na h>hho BaonHTiio AeJiOBame y umpoKHM HapoAHHM MacaMa. y B ochh h Xepu,eroBHHH npe 0c.no6obema nocroja,ne cy, a h caA nonerAe nocToje, y r.naBHOM Tpojaite ocHOBiie (noMeTire) untojie: 3eMajbCKe (KOMyHa.ime), ayTOHOMHe h Koiic|)ec'HjiGKe. 3eMajbCKe cy ocHOBiie iiikoji© CiHJie ApJKaBHe, ayTOHOMHe cpncKo-npanoc.na.RHHx h HpKBOHO-niKOJlCKHX OOHITHHa, a K0H(J)eCHjCKe pa3HHX MO-KaTOJTH11KOM OM.'iaAHHOM, aiH je, paAH TybHHCKHX upenpeKa, ita>Ka;iocT, TaKOBiiix uiKOJia Ohjio Bp.io Ma.no. H aKo cy one KoinJtecHj'CKe uiko.ne itame opahe pnMO-KaTO.nHU'Ke Bepe y Bochh h XepneroBHim Mor,ue Aa OTBopeHO BaciiHTaBajy CBoje y«rajanHKe y xpBa-rnouiTy ceHH xpBaTCKHX Hau,Hoiia.nn'HX fiopaua: 3pHmcnor h «I>paHKonaHa. Ha cnoMeH-AaH mnxoBe n orno nje imuna je naiiHOHaJiHO-CBeciia ' pHMO-icaTOJi. xpimTCKa oMJiaAHHa iuyMOBJiaKOM y n;pK.Be na paAjniHHue h tioTajno npHpebHBaJia cnoMeii-aKaAeMHje uyBajyhii ce, Aa aycTpo-MabapcKe n.nacT'H He 6h yuuie y Tpar toj » npoTyApJKaBiioj« h »Bejien3Aaj hhukoj « pa/6ora! ripHBaTHe ocHOBiie uiKOJie, H3y3eB OHe Koje cy y ujua>y HanHOiia.niior BacnHTama iiame MJiaAeatH ochona.nii neKH naum naTpnoTe, BacmrraBajie cy a ©H.Y cboje neMauKe, oahocho Mabapcne napoAnocTH. OBe tv bnHaune uiKOJie nacTojaJie cy Aa Ha kojh 6hjio HanHH rrpHByKy .H Aeny Hamer poAa, ocoćhto Aeny hokhx naniHx nanHOiiaJTHO HecBecHiix rpabana, aycTpo-Mabapc.KHX eKcnoHenaTa, h y tomc. cy y mhoto cJiynajeRa u (jH.ue yoneJie. y jeAHOM CocaiicKOM rpaAy aABOKaT �OrpaHa 274. » r A J P E T« Mat>ap ca h6Kojihko JKeneaHinapa m Cianoiinje, y3 iipmioMoh »Jyji'njancKor /IpymTBa« na EypHMiiemTe, ociiHBa iipHBaTiiy Ma^apcKy ocnoBHy mKOJiy y Kojoj, uopep Hem’iHKo MabapcKe pepe, jiejame HajBume pepe Harne npBH. Te niKOJie, h ca iieMaiRHM u ca MaljapcKiiM iiacraBiiHM je3HKOM, HiiiiJie cy na pHpeKTHHM opiiapoi)HBaiteM Hame pope, h tfnJie cy jepna op najnehHX CMenba y <5ybeH>y HapnonaJine cBecra Mel>y HarnoM OMJiapHHOM. y CBOjoj HIKOIH HM00 C8M HOUie pepe, J60ja cy 6mna iscT.vira.ia H3 thx uiKOJia. Te caM nx c bgjihkhm Tpy,TOM’oiieT Maiepmii jeanic Hay>iHO. Johi cy ;OTo BpeMe y pa.3iiiK0BaJby iiMeiiii>iKiix popoBa rpeiini.’ia. OBe cy uiKOJie OH.ie HajBehe 3.10 Koje hom je oKyiiaTopcKa'aycTpo-yrapcKa ynpaBa 6mia ponejia. . MycJiHMaH»KH MeivTeT>H, kojh cy Ten. HfiBojniTcmeM RaK.y<J>cKo-npocBeTHe ayToiioMHje, nop Tyl)HHCKOM ynpa BOM, pe(l)OpMHCaHH, CBOjOM HHCTO BepCIvOM, TeK y najHOBHje po6a Ha HaaueM je8Hky npepaBanoM, hoctobom HHcy y cppa h pymy narne MycjinMaHCKe pepe hh najMmy KJiirpy HapiionaiHe CBecTH aacahHBaiH a hhth panac. y ocjiočobenoj OTaptfiiiHH, y tom cMepy uito pape. Ta je Miapeac Haiua, Oeo iiMa.io napHOHa^HB CBecTii, no MeKTefia A0.ia3H.na y aeMajbCKe ccHOBpe niKo.ie, ii Ty je. ca octo.iom pepoM iiauiera p^>pa-(KOja' HHcy noxa$a.ia ayTOiioMHe hjih KoiuJiecnjcKe Himne, jep hx nocByAa HHje.-6ii.io), TeKfdTm/iHmaia eieMeHiapny HayKy na cb0tObhhx AaffaBH’iix npepMeTa.3eMajbCKe ocHOBHe mivotaeAjaKBe hx je Harne ocjiofk^eibe 3aTeK.io, iiocujie cy mcjiob »n a p o^ ife«, h oko je y H>HMa Bp.io Ma.io •lapopuor pyxa 6h.io. Ilo ciiojoj cTpyKTypn y noi^rppy»nacTaBiie ocHOBe h npepmptr Kojn cy ce y tiim uiKoiaMa npepaBai« OBe cy uiKOJie nocie cpiicKb-npaBocaaBiiiix avTOHMHiix ochobhhx niKo.ia, 3ay3HMfi.ie Apyro mocto. HapaBHO, pa je y ob’ii'm uiKo.iaMa Kpo3 CByviiacTaBy. napoiiiTo 3eMJbOmicHo-HicTopHjcKy, npoBČjaBao aycTpo-Mal)apcKH, t v Ijhhckh Ayx. ^epa cy ce peima cTporo no BepaMa h HHcy noyiaBaHa: Aa cy 6pfcha. jepHe KpBH. IlaniB 3a caMo HMe namera je3HRa Mempo cc 'iecTO, ca npopaiyHaTOM TeHpeiipHjoM T.yl)UHCKe uiKoicKe iio.iHfHKe y OBoj 0KyimpaH0j Harnoj jipoBHHpup, « Hama MJiapeJK, y cH.iiioj 36ppH nojMOBa, iinje Mor.ia rtpaBO paaaOpaTH: KojHM je3HK0M roBopa h KOMe Hapopv npnnapa. ITocie TepMHHa »3 e m a jb c k h«, »m a t e p h h c k ii« h »6 0 c a h c k h« npoppio ce, y BpeMe 6ocaH/CKo-xepperoBaiKor caoopa, c tohirom MyKOM ao TepMHHa c p nCK0-X p Ba TCK*Hje3HK. y oeMajBCKHM ocHOBHHM uiKo.iaMa Harnoj ce aoiih HHje cMeao hh peiH cnoMeHyTH 0 C p n c T B y hjih 0 XpBaTCTBy. Kpo3 CB,y HCTopHjcKy HacTaBy npoBJiaiHJia ce hht Ty^HHuiTHiie, h Aepa ce.caMo V'iH-ia: Aa cy B 0 c a h n; h h 6 0 c a h c k e hopoahocth. yiH,ia cy nemTo Ma.io 0 KyjiHiiy-6aiiy, Tbptkj, OcTojH h CienaH.y ToMameBirhy, ajin caMo, h jeAHHO, Kao BomibaHH, a HHTAe hh OTioMeHa: C p 6 h hjih X p b a t h. CjiyuiajyhH necTO npeAaBame 0 fTpHimHny EBreH,Hjy, Kojn je nona.iHo CapajeBO. h BeorpaA ocBojno, 0 Mapnjn Tepe3HjH, 0 OpaibH II., 0 OcMaHJiHjaMa noA Bomom, a ne HyBniH HHrnTa 0 npaBoj hctophjh Harne Hapnje, itoja je npeaiJieTeHa MHorim ycTaini;HMa, 6yHawa h xepojoK’nM 6op6aMa nanio pače ti[K)Thb hcthx thx Ty^HHapa ca ceBepa h ohhx ca HCToica, Hama ce je iiekojicita OMjraAHiia aiiaii,H0iia.in30Ba,ia h 3a c.iy5ic.6y h noKopiiocT aycTpo-yrapcKHM niacTOApmii,hma oArajaia. Jlepa, CTporo AeJbeiia 110 KoiKjtecnjaMa 603 upaBe ii 3Apane Bepcne Toiepaupnje, cBpmaBaia cy ochobhc Bpoj 17. miioie h CTynajia y jkhbot jeAHHO 3Hajyhn Aa cy: m y. C.1 HMa HH, p HMO-Ka T O1 Hp H, npaBOCJiaBJIH, a hh ceHiceoTOMe: pa cy HCTOKpBHaOpaha tphjy Bepa. Oupa imje *iyAO mio ce h panac 'iecTo >iyjy nopaaH: »b i a x«, »m o k a p«, »6 a ji u j a«. Ilncap obhx Bpcia yiiiHTaBiiiH jepno Mycjihmohcro peie: 3a1HT0 imje Ohjio y uikojih, aoGho je oiproBop: »lluiao ca.M y Biaxe«, Xte.;io je pa Kame: y cpncKo ceio; oih toko roBope meroBH popHTejbH h oKoinua y Kojoj jkhb’h, na ce Taj Hspae y meMy H3 ycTa nsMaKao. PiiMo-KaTojihhko peTe Koje caM 6ho cmoctho y Kiyny po jepnor MyciHMaHa, TyacH mh ce: »Obo Me OaiHioie Ttyie«. y nopHe, Kap pepy nymTaM y iukoacko pBopHurre pa py. <iajy, oneT ce rpyirHimy no BepaMa, h ano y pa3popy cepe HHMemaHa. Obh iipHMepn iiajGojte poKa3yjy, koihico cy HeirpHjaTejbH y OBoj Harnoj noitpajHHH ypapHiH Ha pa 3pnajaH>y h 3aBabaH.y jepHOKpBHor Hapopa iiamer. ^orabaio ce pa ce je h y noiieKHM 3eMap,cKHM ocnoBHHM uiKoiaMa, itoje cy 6me nop ynpaBOM 3arpejaHHx Hai^HOHa.iHCTa-y,iHTejba, Kpo3 neicMy h hcto- pHjcKy HacTaBy 6ypH0 napH0HaiH3aM y pymaMa name prpe; ain 6h Tapa H3BecHa mTaMjna iiHTaBty rpajy nopupa Ha Te yiHTeJbe, poi;a3yjyhn jaBHocTH: pa th yiHTe3feH iiamy Miape® KBape h H3 Bepe 'HeroHe! IIpoTH tokobhx 6h ce yiiHTejLa oH pa noBeia HCTpara h »npoHamaBHiH« pa cy kphbh, 3apeimaBajie 6h hx paone Ka3He, npeMjeiiiTajH, nporoHH, 3anocraBJbaH>a h cyPHienpoBaiba. ce Mialjn HapamTaj, Kao 'h peo Hapop, mTo BHrne Mei)yco6HO 3aMp3e h pa iirro Beha nopejbehoct y H>eMy oBJiapa, hhtohh cy popHTejbn micoicKe pepe, Koje he hm hhcmo pepa yiHTH: c aMo hnpn*ih p y HiH caMo ji a th h h py. MecTo pa cBa pepa nayqe h ciynce ce h jepHHM h ppyrHM hhcmom, ona cy, opa6HpaH.eM caMo jepHora, Beh y caMoj hlkoih 6ma iiopejbena y pBa, raKo pehn, npoTHBHa TaOopa, Te cy c tom nopBojeHomhy imcoiy CBpmaBaia h, Mp3ehn jepna ppyry, y hchbot CTynaia. 3a BpeMe CBeTCKor paia hHpHinpa je fmia yKHHyTa y cbhm uiKoiaMa h ype.iHMa B. h X. Tyl)HH je CBojoM mKoicKOM nojiiiTBKOM y Harnoj Xepper-BocHH yMeo BeuiTo pa ypecH cBe, Ka.Ko 6 h peo nam napop uito Behwa paapajbno, pa ce 3a BpeMena He 6h Morao npo6ypHTH h ocBecTHTH h npoTHB HeCHOCHOM poncTBy ycTaTH, caMo pa oh — TybHiiap — ’ ihm pyp>e Hap h.hm Riapa, KpB My Hcoi'Hja h ormHiirre nycToniH. Eto c TaKOBHM MeHTaiirreTOM h HecBecHHM ocehameM Hamera npaBora HapnonajmaMa poneKao je 11apop BocHe h XepperoBHHe cBoje BeKOBHMa Jicyt)eHo h necTpejbHBo mirieKHBaiio OcioCobeme. IlaTpHOTCKa je py>itHOCT CBe Harne HanpepHe hhTeiHreupHje, a napo'iHTo yiHTejba h CBemTeHHKa, pa ce cBojcKH npHXBaTe papa oko HapnonaiHor 6y^eaba h BacHHTaiba iiiHpoKHX Macp, HapopHHX, cnepHjaiHO Mia^er Hapaurraja, aiH y pyxy uito Behe Bepc Ke h i ni eMeHCKe c hoi uj b hb oc t h . Pen CBenrreHHiKa Hapo’iHTo nopBiaMHM, jep cy ohh jom yBeit pyxoBne BO^e narne napopne Mace, h y tom nonepy Mory mttoto pa ypape, Kao iiito Mory Bpio iaito h pa — parcrpape! OaMo Burne ncKpeiie Jby6aiiH npeMa peioM liameM Hapopy h HBpcTe BOJbe, na he ce h y tom, nacapa najua'/KHHjeM papy y6poo nocrohu naMepan h ien yenex. Pap y tom npanpy Mopa ce, h y inKoin h mTO BHHie Ban me, HeyMopHo 'h c HajBehoM npepanomhy HaciaB- �Epoj 17. >PA JP ET« CipaHa 275. jbaTH h 'iipoAy'/Khnanj cBe AOTJie, aok h nocjie,oH>H Začepih mu usta svojom rukom. Glava mi se zavali rpar TyJ)HHCKor oTpoBa hs cpua u flyme napoAa Ha- natrag. Zašto mi ova ognjena košulja moje duše prelazi niora ne Hiimeaiie, h aok CBa OM/iaAHiia nama ne 6yae s tijela u unutrinu i kroz moje oči, na moja usta pomalja iiponcftTa ocehajeM 'mcTora h npaBora Hau,noHajin3Ma. svoje crvene rukave koji pale? Ha3 M(}j PacynoBnk. 5. novembra 1921. Nebo je olovne boje. Glava mi je malo umorna i sav dršćem iznutra. Kao da je nebesko svjetlo radi mene uvrnuto; osjećam u sebi potrebu, da se odmorim, a u lialk'e Edib-hanym : duši mi je nekakav blag osmjeh, koji me podražuje i kao škaklji. Sad razmišljam o tom, kako je bilo u Carigradu prvih dana iza primirja. Oni iz hotela »Meserret« bijahu Roman. se jednog dana iskupili u našoj kući i zakbučili, da i mi Preveo s turskog D. M. K. pomažemo propagandističku struju. Džemal, koji je bio (3. nastavak). vatrena i iskrena sica, bijaše jedan od onih. koji su naj­ Na ovom mjestu, gdje smo mi, nema nikakva glasa, više vjerovali u taj pokret. Ihsan, kao veći pesimista, ra­ može biti da nema ni ljudi. Sa strane G alate i Tophane dio je samo ono, što su činili ostali njegovi drugovi iz čujemo neki muikao šum. ali ne, ništa ne čujemo. Samo vojske. Mi smo smatrali propagandu za najbolji ’ijek na­ ■moje srce žestoko lupa; možda one, što su uza me, ži- šoj narodnoj bolesti. U to su bili povjerovali starinski gaju njihove grdne rane, a u njihovim hladnim, ukoče­ uredi Visoke Porte čak i prinčevi i sultan, a unionisti nim očima lebde oni, što su izginuli u hiljadu i jednom (ittihaidčije) "f i liberah (itilafčije)3), te čitav jedan narod boju. Ihsan reče kao da u snu govori: ■bijahu se zdali na propagandu. Toga se sjećam sav d £ — Da ovi ne .udu, mi smo na Dardanelima bili bitke, ćući, kako su svi ljudi na svijtu odjednom udarili na u kojima je za sahat ginulo deset hiljada Turaka. naše čelo ryžan, taman žig. Mi smo u njihovim očima bili Ihsan će na to hladno i mirno: oni koji su izveli pokolj nad Armencima i koji su se — Pa opet uđoše. udružili s Nijemcima, neprijateljima kulture. Mi smo bili — Što nisu ušli, kad smo mi čuvali prolaze, sad je nasilnici, barbari i ljudi, što ili čovjekoljublje treba da lahko! ukloni s lica zemlje. U nas nije bilo očajanja ni čega tome Odjednom se vrnusmo, kad li pred nas ispade neki sličnog, pa smo svom svojom dušom, novom i svježom visok anadolski vojnik, poput prikaze, u izderanim noga- kao u djeteta, odlučili da ispravimo ovo mišljenje civildvicama, u napola izlizanim croplama, a na prsima mj>* zovanog svijeta. Držali smo, da će Evropa priznati naše razgaljena vrpca gvozdene Zvijezde (ratne medalje). . . ■pravo, čim dokažemo, da nismo silnici i da je laž ono, što Ihsan i Džemal pođoše prema njemu. Meni se nekako se o nama govori. Uz to smo svojem pravu dali čedan učini, da su sva trojica samo jedan uzoran čovjek, da će i prijeimljiv oblik. Htjeli smo izdavati novine i brošure, nestati njihovih lica i trupova, da će se sva trojica smi­ pisati članke, pa ih prevedene slati u Evropu, a poslije ješati jedan s drugim, pa da ćentajednom od njih postati bi turska mladež to pričala strancima, koji udu u Cari­ samo jedno jedino biće. Ali se samo njihove oči splinuše. grad. Svaki je mladić tražio strane dopisnike novina, sva^ Pogeše glave. Šta su rekli jedan‘drugom? Ja sam u taj ko je žensko ov e istine pričalo strancima, koje je zvao čas osjetio, da sam za njih tuđin i da niječem jednu svetu u goste njihov muž ili njihov brat, sav Stambol sa svojim vjeru, S poštovanjem kao kakav stranac, ja podoh pre­ najoprečnijim i najzavađemjim elementima samo je to ma morskoj obali i po prvi put osjetih,, kako sam lišen radio. Na čelu onih salona, koji su pravili propag^du na unutarnjeg zadovoljstva, da mogu kazati, da sam i ja učinio ono nešto pradavno, što su oni uradili. Rana, krv Sišliji, bio je salon moje majke. Pošto je ona bila starija i smrt izadoše mi pred oči kao nešto privlačivo i nedo- i pametna hanuma, vrijedna poštovanja, njezin je salon stiživo u rodoljublju i po veličnstvenosti. Cak sam i ove bio zgodan za ovakove poslove. Sva sveučilišna omladina, mnogo oficira i cio Tiirk pobjedonosne gvozdene lađe smatrao manjim i bljutavi(jim od ov e trojice ljudi, što su stajali za mnom. Kad sam Odža’y (tursko nacionalno društvo) bavilo se je time. se vratio, zatekoh onog vojnika, kako ga za jednu ruku' ihsan. Džemal i ja smo isto tako u svom poslu. Koriste se mojim položajem u Ministarstvu Spoljnjih Poslova, a dirži Ihsan. a za drugu Džemal. pošto dobro poznam strane jezike, smatraju me nekim Ja sad vičem ... — Džemale, Ihsane! Pogledajte, evo su i meni od­ povlašćenim čovjekom. Niko ne primjećuje, koliko smo bijene obje noge, glava mi je razbijena. U mojoj drago­ svi djetinjasti i smiješni. U tom je složna sva ona štampa, sti, koju sam osjećao prema vama, bilo je nešto, što me koja u svakoj zgodnoj i neumjesnoj prilici riga svoj otrov je sililo, da prema vama osjećam divljenje. Zašto ste na nas. Samo oni medu nama, koji su nekom vrsti inspi­ umrli ne vidjevši mojih rana? I mene su rastrgali za te racije iza primirja spoznali, da po rasi nisu Turkuše, ne pristupaju tome poslu, nego su zajedno sa svotom bra­ vječne stvari, za zastavu, za obraz. M oj me vojnik škropi po glavi kolonjskom vodom i ćom Armencima i Grcima. •. Oni se bave nekom drukči­ jom propagandističkom igrom, te se o tom govori u sva­ govori: — IBeže moj; beže, oni su poginuli. Blago njima, ne koj kući, na svakom sastanku. OGNJENA KOŠULJA plači! Ja uizeh Salima za ruku i povukoh ga prema sebi, pa mu pogledah u oči. — Kad bi ti izgubio noge, bi li te tvoja Fatma još više voljela? Šalim razgorači oči kao da me nije razumio, pa reče: — Misliš li to o svojoj dragoj, beže? J) Unioniste (ittihadčije) su bili pristaše Komiteta »Sloga i Napredak« (Union et Progrčs), turski nacionali­ sti i pristaše centralizma, uz to germanofili 2) Liberali (itilafčije) su bili prostaše stranke Hurrijjet ve Itilaf (Entente Liberale), decentraliste i antantofili (ententophiles). �CtpaHa 276. Spoj 17. -TAJPET« Kad pobliže promotrim te dane, spoznam- da mi sve to nismo radili radi drugih već radi sebe. Prevreli smo sami u sebi. I onako nisu publikacije na francuskom i na engleskom jeziku, ako su bile pisane nama u prilog, mo­ gle izaći čak ni u Carigradu, a kamo li u Evropi. Tako su ovi članci štampani posve izrešetani poput staračkih usta, iz kojih su zubi poispadali. Ali naša grupa je htjela da svako ne radi nego da pravi ponosnu i dostojanstvenu propagandu. Mi smo se mirno razilazili, pošto smo sami sebi kazali, da su naši neprijatelji počinili gore stvari od onih, koje su nama predbacivali kao pogreške i zločine, kao da je tobože sav svijet čuo, šta smo rekli i dao nam pravo. Kadgod smo osjetili, da su naša stvar i naše pra­ vo jaki, smatrali smo. da je to svako uvidio. Možda je ovo bilo najljepše u toj iskrenoj, djetinjastoj propagandi. Jer, da u ratu za samostalnost mognemo podnijeti, što smo preturili preko glave, i da se dragovdnjo mognemo žrtvovati za svetu stvar, trebalo je da najprije sami sebi povjerujemo. Jedna strana Carigrada kao zatrovana rana na srcu jednog naroda teče prosipajući gnoj iz sebe, a druga, opet, govori poput mlade, skorašnje djece, koja su po­ vjerovala u nemoguće sanjarije- i koja se svom dušom predaju snu o tom novom i budućem svijetu. Ženskom propagandom na Šišliji upravljaju’ Rad os Ujke (doseljenice s otoka Rhodosa). One znaju tuđe jezi­ ke, a la franque su. I sad se pod ojovntm angorskim ob ­ zorjem sjećam najstarije od njilo Visoka, snažna, lijepo obučena i živahna hanuma. Oči joj crne, a ružičasto joj je lice oštro ocrtano. Njezin pravilni nos otvorenih noz_ drva uvijek njuška oko sebe »a lovom, za unionistkinja slabašna srca, na koje će navaliti. Ona je žestoka i iskre­ na protivnica unionista. U toj njezinoj strasti ima gdjekad neka čisto ljudska iskrenost. Na parobrodu, u salonu, svagdje govori u istoj tragičnoj pozi, a držanje i glas su joj jednaki i u maloj sobi. gdje sjede dvije osobe i u sali za zborove, gdje ima sto duša. Gdjekad sa strane vidim njezino oštro i (lijepo lice, kad^še vozi autom; ni časa ne miruje njezin jezik, kojim ona možda iz dubine duše. s istim treptanjem i grčem proklinje unioniste i nepre­ stano udara po njima kao čekićem Jednoga je dana zatekoh u našem salonu medu gru­ pom, koja se je sastojala od unionističkih gospoda, u ko­ jih su lica bila podosta ožalošćena Ona vikaše: — Vašeg ćemo pašu uhvatiti za bradu i svezati za stup, pa ga živa spaliti, vašim ćemo bezima otkidati jed­ nu po jednu ruke i noge, a onog ćemo Vašeg pašu olo­ vom zaliti. Gospode, Vaše je vrijeme prošlo, sada ćemo i mi pred Karakojskim Mostom podići vješala. Ona je nalazila još nekakve slične strahovite kazne, kojih se ne mogu sjetiti i pričala, kako će ih izvršiti nad muževima ovih jadnih žena. Usprkos ovom njezinom us­ menom nasilju i nepravdi, oko nje se je kupio čitav niz fanatizovanih šislijskih hanuma. Osobito neke plašljive gospode unionista, da se ne bi znalo, kako su i one unionistkinje, nisu se nikako od nje rastajale, premda je ona sve više dizala glas. Kasnije sam nešto mislio: medu ini­ ma je bila veza »šislijskih hanuma«, koja ih je sakupljala na isto mjesto. Jer Stambol je bio posve drukčiji ženski svijet i njegova se je propaganda posve drukčije ispoli-ivala. Sva Šišlija, sa Salime-hanumom na čelu čekaše na­ tegnutih živaca kao da će im puknuti, kako će pomesti propagandu, što će je Stambol praviti. Salime-hanuma, koja je mene i Ihsana ostavila rav­ nodušnim, stekla jc ograman upliv nad Džemalom, Dok bi ona govorila, mi bismo pušili cigarete, a on je slušao s najdjetinjastijom iskrenošću u svojim modrim očima. Kad bi se ona više naljutila i stala čisto poskakivati, on bi je prosuđujući slušao i sabatima s njom raspravljao, a gjekad se je činilo kao da se svađaju, ali domalp su se mirili. Džemal je jedini unionista, kojeg' Salime-hanuma mo­ že trpjeti, jer i Džemal je u neku ruku uništa. I s onu stranu Karakojskog Mosta postoji ženska dje­ latnost; tamo radi mladi, noviji ženski svijet, sveučilištarke, mlade učiteljice i milade pjesnikinje. Oni se ne brinu za ovu stranu, a ne pridaju toliko važnosti ni ženskinju na svojoj strani, koje nije mlado. Samo da spase formu, one pokatkad prizivaju medu se one od tih. koje nisu baš mlade, i vazda se osjeća pokret medu mladeži u fesovima i u žarovima (čaršafima) po sveučilišnim pre­ davaonicama i u »Ttirk Odža’y«. Kakovih mladih studen­ tica rujnih usnica i vatrenih očiju; kakovih elegantnih učiteljica s visokim petama od cipela ima medu njima! Ali štagod .one radile da radile, sve je to ništa i »pjehe«, sve su »alla-turca« p o mišljenju ove strane (Šišlija). Da kao memorandum u prilog turske stvari, ova bi strana, po čitavu odboru sastavljenu počevši od najstarinskijih gos­ poda činovnika iz Ministarstva Spoljnih Poslova pa do najelegantnijih hanuma, koje najbolje znaju francuski, sa­ stavila i poslala protumemorandum. O ve bi se potpisale kao odlične turske žene, koje su vazda ostale vjerne državama Sporazuma (Entente) i koje su protivnice Nije­ maca, te bi političkim notama utjerale u laž ono, što su ona prostačka .stvorenja rekla. Svakad bude jedino sijelo na onoj strani, jedino na ovoj, jedan memorandum odonud, jedan odovud. Medu ovima na Šišliji ima dosta stra­ nih elemenata, a što se tiče mladog ženskinja u samom Stambolu, one se toliko ne miješaju s Evropejcima van kad nose predstavke stranim poslanstvima. One su za­ bavljene više time, da same sebe uvjere, ali to je mladi i življi svijet. Stambolska strana naginje Ihsanu O vo je veoma protuslovno, ali tako je. P ošto se malo plaše i tuđe, kad idu u poslanstva, mole Ihsana, da ih prati do vrata. Ihsan, koji ponajviše vodi u poslanstva stambolske hanume s one strane, vida Džemala s protivnim odaslanstvom Salome-hanuminim; kad se ta dva mladića sretnu i nadu jedan prema drugom, obojici na licu zatitra lagahan os­ mjeh, ali se ne pozdravljaju radi pitanja, koja se tiču ženske politike. Džemal je u tom poslu iskren. On poput kakova misionara nastoji da sišlijsku stranu navede, da nacionalnije misli. Ihsan protežira one druge jedino stoga, što mu se čine narodskije. A možda i podmuklo stvorenje u tom ima čulnog udjela. Kako sc je bila razvila iskrena, čudna i posve nova stambolska omladina! Danas nešto gledah Salime-hanumu. koca proživljuje Ali-Kemal-bejeve1) članke pa veli­ kom ljubavlju i samilošću naivnu djecu, koja su sebi upiljila u glavu, da veličnstvenu stvar domovine riieše g o ­ vorima i sastancima, te se onda nasmijali i rekoh: »Nema od tog ništa!«. A eto kako se iz te stambloske propa­ gande. koja je započela kao kakova komična smotra (revue) izleže krvava i veličanstvna drama! *) T o je bio veom a darovit novinar, koji je pisao uvo­ dnike u »Ikdamu«. Kao prijatelja Engleza linčovala ga je masa, kada su Kemal-pašine trupe prodirale prema Cari­ gradu. Gp. ptev. ' (Nastaviće se). �Spoj 17. »TAJ PET« IZ PKEDHISTOKUE EOSJNE OrpaHa 277 te je prema tome uzimani materijal i iz rijeka i potoka. Izrađivanje brušenih sjekira i drugog oruđa upravo je Mlade kameno (neolitsko) doba. savršeno. Cijeli postupak te labrikacije može sc pomno Paleb'ski čovjek iščezao je iz srednje i južne Evro­ proslijediti od prosto okresanog sirovog materijala (taspe iza uzmicanja posljednjeg sledivanja (glacijacuie). Ne laci) do posve savršeno obrađene i izbrušene rukotvo­ zna se kuda je otišao. Nekoji naučenjaci misle, da se je rine. Halat za obrađivanje kamena bio je vrlo primitivan povukao na sjever sa životinjama, koje su se također a sastojao se zapravo- od dva komada, tučka, kojim se povukle sa glečerima u sjeverne krajeve kada su nastu­ okresivalo kamenje i brusevi. na kojima su se zataslačeni pile u svim krajevima klimatske prilike današnje geološke komadi izbrusili da im se načini oštrice i dade politura. periode, aluviijuma. U ovo doba živjela su naime neka I okresani sitni predmeti naročito strjelice odlikuju se ljudska plemena na obalama zapadno baltičkih zemalja, vanrednom vještinom. koja su se još isključivo hranili,i lovom, ribom i školjkaProdukcija je bila tolika, da je daleko nadmašivala ma. Čitave hrpe ostataka jestvina takozvane Kiokken- vlastite potrebe, te se je suvišak mogao izdavati i u dru­ mocklingern našle su se uzduž tamošnjih obala. Tadanje ge krajeoe. Bez sumnie bavili su se ljudi već u ovo pra­ lovne životinje bile su kao i naše današnje a prednjačio staro doba trgovinom, zamjenjujući svoje proizvode sa je jelen. P o prvi put susrećemo ovdje uz čovjeka i pasje drugim. Za dokaz može nam najbolje poslužiti među osta­ tragove. Ovi su ljudi znali v eć da za ljutu nevolju na­ lim i ova činjenica, što se u nekojim našim neolitskim čine i nešto suda od zemlje, ali oruđe i bružje ostalo im naseljima našlo ponešto obsidisana jedne vrsti kremena, je još onako- kakvo je bilo u pračovjeka, samo oklesano, koji se apsolutno ne nalazi nigdje u našoj bližoj okolici, jedimo se je nešto malo razlikovalo u obliku od ornog iz nego istoirj- u Karpatima i na nekojim grčkim otocima, starijeg kamenog doba. te je mogao dospjeti ovam o jedino kao trgovački artikl. Za cijelog kijokkenmeddingernskog razdoblja, koje je, Ovi mali nožići od obsidijana tako su oštri da su se lijiukako se može suditi po onim velikim nagomilanim hrpa­ ' cTi'^nogli za nevolju njima i obrijati. ma školjaka, veoma dugo trajalo, srednja i južna Evropa Osim toga bili su ovi ljudi vrlo vješti i savršeni lon­ bila Je pusta. Tako su ti krajevi ostali sve dotle, dok se čari. Tadanji butmirski lončari na pr. ne bi se u pravlje­ nije najedanput pojavio danhšnji čovjek, i to ne pojedin­ nju a naročito šaranju lanaca zastidjeli ni današnjih naj­ ce ili u manjim čoporima kao u ddu^ij&lno doba, v eć u boljih naših lončara, i to ne samo po selima, već i u gravelikim masama i s mnogo naprednijom kulturom. D o ^-jdovima. Zanimljivo je što se je zapazilo na butmirskim duše i ovaj narod nije još poznavao nikakvih kovina keramičkim produktima, da se je lončarskim poslom ba­ (metala), nego je i on kao i njegov 'diluvijainkprethodmik vilo u ono doba i ženskinje, što nam dokazuju otisci njež­ upotrebljavao samo kamen zgjpravljenje oružja i oruđa, nijih. Iženskih prsta, utisnutih u meku ilovaču tadanjeg ali s tom razlikom, da si^.svi ti predmeti puno pomnjivije posuda. Još savršenija od butmirske keramičke ornamentike izrađivani i djelomično brušeni i gladeni. Ovo doba pro­ je ibutmirska plastika Tu je nađeno vanredno mnogo zvano je mlade kameno {neolitsko) doba. Č ovjek'ovog doba b io je pravi stanovnik, ima<?' je kuću i kućište, ba­ idola i kipića od ilovače većinom ženskih s osobito mar­ vio se ratarstvom i stočarstvom, pravio lonce od zemlje kiranim atributima ženskog rada. Uz najprimitivnije ko­ made nalazimo ovdje i takvih, koji odaju naturalistički i šarao ih i t. d. To je 'bilo glavno zanimanje čovjeka mlađeg kamenog doba, dočirn m ir je lov bio sporedna osjećaj, kakav inače u predistorijskoj umjetnosti nigdje ne nalazimo. Na nelkim idolima pokušano je prikazati od­ stvar. Tek u ov o doba nailazimo mi (koliko je bar dosada jeću, a po cijelom tijelu kako sc raznovrsnim ornarnenpoznato) na prve sigurne tragove čovjeka u Bosni i Her­ talnim elementima prikazuje tetoviranje a na glav! kosa cegovini. Odnekle sa strane, po svoj priliči iz južnih i pletenice. Među ovim 'dolima ima nekoliko glavica- gdje krajeva, doselio se taj čovjek ,u velikim grupama i nasta­ sretamo tako usavršeno promatranje prirodnih oblika, da je gotovo nevjerojatno, da tako nešta savršena potječe iz nio se u većim ili manjim naseobinama. Osim mnoštvo pred historijskog doba. Kad ie plastika već u ovo doba manjih poznata su i nadaleko čuvena naselja ovo doba: bila onako savršeno razvijena, onda nas nimalo ne čudi Butmir kod Sarajeva Novi Šeher kod Žepča i K'laikar na onaj silni i nagli razvoj helenske plastike u historičko Savi niže Bos. Broda. Naselja su mahom u ravnici i pro­ doba. stranim dolinama i blizu rijeka, gdie su se ljudi mogli mir­ Iz gornjih kratkih napomena razajbire se, da su sta­ no baviti svojim poslom. Kuće su im bile malene kolibice poput zemunica na­ novnici mlađeg kamenog doba bili marljiv i radin na­ rod. koji se je uz težački posao bavio poglavito raznim ših današnjih cigana (kotlara), samo su bile malo u zemlji zakopane i natkrivene su bile kao i ciganske kolibe šepe- kućnim industrijama. Radinu čovjeku najbolja je zabava njegov posao i rijetko koji traži drugih i dangubnih razorom i oblijepljene ilovačom ili pobusane. Stanovnici ovih triju velikih naselja bavili su se ra­ nodenja. Tako su se i ovi naši prastanovnici bavili vrlo tarstvom i stočarstvom. Njihovo glavino zanimanje bilo malo lovom, i to, kako se čini, samo pojedinci i u doko­ je, čini se, izrađivanje raznovrsnog oružja i oruđa od ka­ lici. Medu ostatcima životinja iz butmirskog naselja na­ mena (kreimena, jaspisa, polujaspisa. kalcedona i t. d. za đeno je razmjerno vrlo malo ostataka lovnih životinja i to: bizona, tura, močvarnog svinjčeta i ijelena. manje predmete kao strjelice, noževe, strugače. svrdNajzanimljivija pojava među životinjama ovog doba liće, a za veće stvari sjekire, čekiće i budake upotreb­ ljavao se je tvrdi škriljavac i druge vrsti kamena), ko­ u našim krajevima je koni. U kućnim jamama u Novom Šeheru nađeno je često konjskih zuba. Tada konj ijoš nije jeg su oni dobavljali iz bliže ili dalje okolice gdje se na­ lazi samorodan kao na pr. u okolici kod Novog Seli era bio pripitomljen, pa su ga po svoj prilici lovili i jeli kao divljač. kod Čobe i Kopice u kontaktu sa serpentinima, u planini Drugačije je stalo dakako sa stanovnicima onog do­ Ožepu, u dolini Domišljice i u područiu Tunjice istočno od Novog Šeliera. Na mnogim iskopanim artefaktima opa­ ba. koii su se naselili bili u brdskim krajevima ili po du­ žaju se i tragovi, kako se je materijal valjao niz rijeku- bokim krševitim riječnim dolinama, te su stanovali po �>rA J PE T « Drpana 278- pećinama. Ovi se ne bave gotovo nikakvim drugim po­ slom nego žive od lova, kako nam pokazuje ovali nalaz. U Marinovoj pećini kod JRogoušića, seoca uz cestu Sara­ jevo— Mokro nađeno je osim oružja, oruđa i hrbrna od lonaca prilično mnogo ostataka od različnih lovnih živo­ tinja: mrki medvjed (Ursus arctos), vuk ili pas. lisica, tvorić, puh, zec, svizac (Aretomys marinotta) slijepi šta­ kor pećinar (Spalax PaMasii), koza, jelen, tresetom svinjče, mala tetrijepka (Tetrao teteix) i jedna vrsta vrane. Medu trinaest nabrojenih životinja iz Marinove pećine samo jedna ili najviše dvije spadaju domaćim životi­ njama. Neolitsko (mlađe kameno) doba u Bosni i Hercego­ vini svršilo se na taj način, da je najveći dio stanovniš­ tva iz onih velikih naselja u ravnici odselio nekud u dru­ ge krajeve i nije mu dosada nađen trag. Sam o nekoji maleni dijelovi stanovništva ostali su u zemlji i povukli se u brda i zabitnjje krajeve, gdje su zauzeli položaje koji su im pružali dovoljno zaklon išta i odakle su se mo­ gli uspješno braniti. Čini se naime, da su pod konac mla­ đeg kamenog doba nastala burnija vremena- što je po svoj prilici utjecalo i na spomenutu seobu. One male brdske naseobine( na pr. Debelo Brdo, Zlatište, Sobunar kod Sarajeva) održale su se na tim mjestima sve d o in­ vazije novih naroda s novom kulturom. Vejsil Ćurčić. SALIHOVA PRIČA Mujo i Salih bili su dva iskrena i nerazdruživa druga. Obojica su bili — koliko je to u našoj sredini moguće — lijepo raspitani. Nakon što su s vrlo dobrim uspjehom položili ispit zrelosti Mujo je nastavio pravne studije u Beogradu, a Salih filozofiju u Zagrebu. Njihovo prijateljstvo nije prestalo, iako su se u doba studija viđali samo na ferijama, koje su kod svojih kuća u Sarajevu provodili. Po svršetku studija oni se povratiše svojim kućama i nastaviše svoje staro drugovanje. Mujino i Salihovo prijateljstvo bik) je zasnovano na zajedni­ čkoj pohlepi za znanjem i usavršavanjem, a održala ga je ravnoteža osjećaja, koja je u njihovom temperamentu posto­ jala. Kad osjete potrebu, da jedan drugog vide, to je jedno zbog toga, da zajednički riješe jedan naučni problem, da utvrde razloge kojeg međunarodnog ugovora, ili da prodiskutuju književno-socijalne pojave svoje sredine. Ova dva ozbiljna prijatelja mrzili su neozbiljne razgovore i izbjegavali štetne teme, a nisu trpiii bespostičenje i ogovaranje, koja je kod našeg svijeta uobičajena. Bavili su se jedino sa aktuelnim soc'jatno-političkim pojavama ko dvlastitog naroda, a pretresati su samo prosvjetno-književne probleme svojih savremenika. Interesirala su ih pitanja, koja se odnose na budućnost njihovog naroda i otadžbine. Kad je Mujo danas pošao SalSttovoj kući na Medresetima na razgovor, u glavi je pretresao razne faze jednog važnog pitanja, koje ga evo već dva dana zaokuplja i pati. Sam je sebi postavljao ovo pitanje: »Da li će Salih biti u stanju, da matematičnom tačnošću riješi o vo društveno pitanja, da otkrije našu društvenu bolest i da joj nade lijeka?« Mujo je bio uvje­ ren, da je Sal fi u stanju prodrijeti u tajne razloge društvenih pojava i da ima dobar sud i rezonovanje o našim prilikama. AH je i samo pitanje bilo toliko komplicirano i važno. Sal;h je vatrenom i nervoznom govorljivošću odgovarao: — Ovako se dalje ne može, ako želimo kao narod i dalje živjeti, moramo neki Izlaz tražiti. Na svaki način moramo izliječiti ovu društveno-moralnu bolest, koja naše temelje podkopava i korijen našeg organizma podgrizava. Mi nemamo Bpoj 17. inicijative. Neznam zašto b'lsmo nijekali i krili ovu bolest, koja sa težinom jednog apsolutiste pritiskuje i razornom snagom jednog crva podgrizava? Možemo li je liječiti dok je ne sa­ znamo? Kao uv'jek i sada ponavljam, da je hrdava i tiransko neprijateljska uprava, koja je nad našim narodom stoljećima trajala, uništila naš moral. N e z n a n j e , f a n a t i z a m i lij e n o s t nas upropastiše. Od propasti našeg samostalnog ži­ vota, proživljujemo život mrtvaca. Trebamo iskorjenliti iz naše sredine ukorjenjene predrasude i zle navike. Budimo uvjereni, da jedan narod može tek onda egzistirati, ako se istinskom kulturom naoruža^ a naročito ako bude imao čvrst, preduzimljiv I svijetao društveni moral. Falih je nastavio svoje rezonovanje sa voljom 1 žarom vještog oratora. Mujo, koji je bio zajedljive i podsmješljive prirode, ii namjeri, da svog prijatelja najedi, primjetl mu: — Ali prijatelju, Ti opet poče predavati Neznam kako možeš sa tolikom vatrom držati predavanja jednom čovjeku! Salih mu, ironičnim osmjehom odgovori: — Žalosno Mujo, žalosno. Ti bar ne bi trebao tako go­ voriti Eto još jedne naše bolesti. Kao sve ostalo, mrsko nam je I slušati. Zar ne cijeniš socijalnu važnost predmetnog pitanja, pa zahtijevaš, da se u dvije riječi riješi. Pa, dobro,biču kratak. Naša je najveća socijalna bolest naš društveni i pojedinačni nemoral, koji se jedino pravom 3 istinskom kulturom može Izliječiti. Mujo užurbano primijeti: — Kako, zar misliš prijatelju, da se moralne bolesti mogu liječiti sa serumom prosvjete? Na stranu sadašnjost, ali kad baciš pogled na prošlost, zar ne opažaš, da je nestalo zbog nemorala i onih naroda, koji su nekada u umjetnosti, kulturi i civilizaciji savremertlm narodima prednjačili? Zar ne primje­ ćuješ, da kultura nije u stanju, da jedan narod sačuva od ne­ morala. pa čak i od propasti? — S ovim me pitanjem primoravaš na predavanje, kako se ti sa iron'jom voliš izraziti. Promisli! Je li moguće, da Ti na to pitanje sa par riječi odgovorim. Mujo je zašutio. Izgledalo je, da osmjehnutim pogledom odobrava rezonovanje svoga prijatelja, te ga time nuka na daljnje razlaganje. Salih vatreno nastavi: — Ja tvrdim, da se nemoral može izliječiti pravom I istinskom prosvjetom, a ne samo prosvjetom. Oni, koji traže kratak odgovor na svoja pitanja, trebaju bar, da su u stanju shvatiti duboki smisao jedne riječi, zar ne? Mujo mu iskrenim smiješkom odgovori: — Imaš pravo. Zaslužio sam tu opravdanu i umjesnu zamjerku. Nastavi! — Jest; nemoral, a naročito društveni nemoral može se izliječiti pravom kulturom. Žalosna je činjenica, da se kadkad nade veoma naobraženih ljudi koji imaju nizak i pokvaren karakter. Samo budimo sigurni, da su ovakvi intelektualni razbojnici, koji svoja znanja upotrebljavaju kao oruđe za uni­ štavanje svoje zajednice, a ne na korist liste, proveli svoju mla­ dost i djetinjstvo bez plemenitog kućnjeg uzgoja. Prva je dužnost prave prosvjete, da zadoji porodice plemenitim osje­ ćajima 1 mislima. Čovjek se rada ni dobar ni zao, kao što vrU Ruso. Sredina i uzgoj će od njega napraviti dobra ili zla člana ljudske zajednice. Kad se dijete rodi, treba da udiše čistu 1 plemenitim mislima I osjećajima namirisanu atmosferu svoje porodice. Dušu jednog djeteta treba napuniti sa plemenitim osjećajima i mislima, a ne bakcilima, kojr? bude producirala jedna moralno okužena sredina. Škole trebaju da budu usta­ nove, koje će razviti I usavršit5 te plemenite osjećaje. Samo i jedino je prava prosvjeta, koja će i porodice I škole zadahnutl tim plemenitim i I'jepim osobinama i unaprijediti narodf, koji je budu posjedovati. Ona će jedina biti u stanju, da Izliječi za­ ostale i moralno zakržljale narode, koji kao naš narod pate od tih bolestu. �Bpoj 17. »r A J P E T< Sa potpunim zadovoljstvom Mujo primijeti svome pri­ jatelju: — Dobro govoriš. Samo bi još trebalo razjasniti široki pojam morala. Da H bi se smjelo držat' moralnim jednog povu­ čenog lijenčinu, koji je u privatnom životu morafen, ali njegova sredina nema nikakve koristi od njega. Bi I mogao u ovom vijeku opstojad jedan narod, koji je od takvih ljudi sastavljen? Još trebaš, da ml razjasniš, šta misliš pod pravom i istinskom prosvjetom? Salih zadovoljan, što ga prijatelj razumijevanjem i odo­ bravanjem sluša, odgovori mu: — Molim te, ma’o se strpi, sve ču ti kazali. Zar ne rekoh, da prava kultura liječi bolesne narode? Prava nam kultura daje sposobnost, da razlikujemo dobro od zla. Poznato ti je, da je uzrok sviju zala i nesreća manjkavost u uzgoju uma i volje. Ta prava kultura će zadahnuti nas lijepim 1 plemenitim osjećajima, uputiti nas putem milosrđa i dobrote. Kad naši umovi budu pnosvjetljeni sa takvom prosvjetom, a srca naša oplemenjena sa takvim osjećajima, je li moguće, da ne napre­ dujemo? Prosvjećenost i plemenitost su jedine dvije sik, koje su u stanju, da i pojedinca i narod unaprijede. Prosvjeta i civi­ lizacija; koje ne proizvodi i moralno i znanstveno usavršenje, nije temeljita, ona je patvorena i lažljiva. Ona je kao jedan plamen, kojega će i najmanja bura ugasit’. Zbog toga bi trebalo, da prodremo u suštinu značenja »prosvjete «1 »civiiizacflje«, s kojim se riječima na svakom koraku služimo i s njima afektiramo. Japanci su nijhovo pravo značenje dibro shvatili. Zato se i podigoše na zavidan stupanj kulture 1 civilizacije. Ako mi i dalje budemo pogrešno mislili, da se kultura I civilizacija sastoji u raskošnom i razbludnom životu, u klndurenju po posljednoj modi, u sebičnim i razvratnim idejama, kratko re­ čeno, ako budimo bez odabiranja primali sve što sa Zapada dode, budimo uvjereni, da ćemo kao cjelina propasti, a da o kakvom preokretu na bolje i ne govorim. Suštinu cijelog pi­ tanja leži u tome, da se pravo značenje kulture i civilizacje dobno shvati. Narodi, koji dobro shvatiše pravo z&nčenje pro­ svjete, veliku su važnost polagali na svoje moralno vaspitanje. Sa moralom bez prosvjeti?, u naše se doba ne inože egzistirat'. Po mome mišljenju prava je prosvjeta usko vezana sa moralom. Da bi se ova veza razumjela, potrebno je, da se shvati širok značenje morala, da se ustanovi, kako bi trebao živjeti u naše doba jedan moralan čovjek i takav narod. Moralan je onaj, koji se u svome djelovanju pridržava isprav­ nosti i poštenja, koji nikome štetu ne čini, koji svoje bližnje koliko mu to ide od ruke, pomaže. Onaj, koji ne bude izvršavao svoje dužnosti prema sebi, svojoj porodici i svome narodu, i svojom preduzimljlvošću bio koristan član svojf zajednice, taj se ne može ubrojiti u moralne ljude. Samo su oni pojedinci moralni', koji pored ličnog morala posjeduju i socijalni. Narod, koji je sastavljen od takvih članova, također ie moralan. Oni, koji su svoj um i osjećaje dobro vaspitali, ne mogu biti na štetu svojoj zajednici. Samo dobar uzgoj uma i savjesti je u stanju, da jednog čovjeka emanc'puje od ličnih I socijalnih poroka, kao što su lažljivo,st, kradljlvost, farizejstvo, ijenost, neustrajnost, manjkavost inicijative, sebičnost, intriganstvo i ravnodušnost prema moralnim vrlinama. Kultura, koja bude zanemarila moralnu stranu uzgoja, neće n'kada biti u stanju, da se dovine svoje svrhe 1 da producira željeni preporod jednog naroda. Zato prava prosvjeta I sastoji se baš u tome, da uzgoji um 1 savjest jednog naroda, kako to budu iziskivale potrebe vremena i otadžbine. Je ti moguće, da ovakva pro­ svjeta ne preporodi i pridigne jedan narod? Mujo, odobravanjem 1 zadovoljstvom odgovori: — Vrlo Kjepo govoriš i rezonuješ. Po mome mišljenju, trebalo bi naročito naš socijalni moral popraviti. Salih sa zadovoljstvom ’ čovjeka, koji je razložio svoje misli, što mu dušu Ispunjavaše, nastavi: O rpaH a 279. — Jest, potrebno je, da mi svoje narodne vrline obo­ gatimo sa osobinama I plemenitošću, koje današnje vrijeme 1 savremena civilizacja iziskuje. Trebamo korjenito izliječiti I jenost, neustrajnost 1 negibivost, koje su se pod uplivom raznih okolnosti u našem mentalitetu ustalile. Kao što god u životnoj borbi uspijevaju radini, preduzimljlvl 1 pošteni ljudi, tako isto na političkom polju uspijevaju samo on] narodi, koji su nao­ ružani socijalnim i individualnim moralom. Prošla je nedjrlja dana, kako su prijatelji vodIM ovu so­ cijalnu diskusiju. Mujo je opet posjetio svog prijatelja Sallha. Zatekao ga je veoma neraspoložena I srdita. Mujo ga zabrinuto upita za razlog njegovog neraspoloženja. Salih mu gorkim osmjehom odgovori: — Jedna pripovijetka, koja pokazuje stupanj našeg dru­ štvenog nemorala i utvrđuie, da je naša skorašnja polemika i rezonovanje opravdano. Koliko sam ž<?llo, da ti ovu čudno­ vatu 1 žalosnu priču ispričam. Baš si u pravo vrijeme došao. Sad sam se potpuno uvjerio ,da su neustrajnost, nepreduzmiljivost i neodlučnost najopasnije sile, koje 6e nas upropastiti. Mujo s nestrpljenjem upita: — Sta je bilo, molim Te, brzo govori, vrlo sam znati­ željan. — Do sada Ti nisam htio pričati, jer nisam bio siguran u uspjeh. Mislio sam, da Ti iza uspjeha napravim jedno »iz­ nenađenje«. Uspio sam, da šestoricu naših bogatijih ljudi uvje­ rim, da je kako za domovinu tako 1 za njih same štetno, što svoj novac ne upotrijebe u ekonomsko pridizanje naroda, te da ih nagovorim, da u tu svrhu osnujemo trgovačko društvo. Zaključili smo, da sa znatnim kapitalom osnujemo jednu galanter'Jsku radnju sa domaćim proizvodima. Zadovoljstvom smo ugovorili, da se jučer u 3 sata po podne sastanemo kod mene radi završnog rada I zdogovora. Mujo sa znalačkim osmjehom primijeti: — Već otkrivam, kako se je to svršilo. Jer mi, ne samo. da nemožemo ustrajati u stanju, da se i na zakazane ustanke odazovemo. Mujo je bio u ekstazi. Osjećajuć’, da će se ova žestina završiti kakvim opširnim predavanjem, Salih mu malo nervozno primjeti: — Molim Te dozvoli, da dovršim pripovijetku. rezonuj i vajkaj se .koliko Ti je volja. Poslije — Dobro, nastavi, radoznalo ću te slušati. — Svi su dali riječ, da se u 3 sata po podne kod mene sastanemo. Treba'i smo o našem poslu razgovarati } donijeti precizan zaključak o našem privrednom preduzeču. Jučer sara ih s nestrpljenjem očekivao. Već je prošlo 3 sata po podne. Ovladala me je neka nervozna nestrpljivost. Osjećao sam ne­ izvjesnu tugu i bol u mome srcu. Ljudi, koji zakazaše taj sa­ stanak nisu bili hrdavi. Većina ih je bilo školovano. Jedan je čak bio akademski naobražen. AH sve te dobre strane, djela ta naobrazba nisu bili u stanju, da ih naoružaju s preduzimIjivošću 1 ustrajnošću, te da od nj h naprave korisne 1 produk­ tivne zajednice. Na sahat-kull je odzvonilo 4 po podne. Ta iz­ nenadna zvonjava, kao da je ismjehlvala moju iskrenu žalost. Zimsko sunce se je sa svojim zrakama na me smjt’škaio, ali usprkos tomu, prasak drva u peći ul'jevao mi je strah 1 malaksa'ost Bio sam ožalošćen, ne samo zbog toga, što prija­ telji ne održaše riječ 1 ovo preduzeće propade još u svome začetku, nego i zato, što sam, anališući utkaj naše prirodne i društvene sredine, te raznih ostalih sila koje nara uništiše ustrajnost i preduzimljivost, došao do zaključka, da ml mo­ ramo biti žrtvom tih poroka 1 na koncu propasti. U taj mah neko zakuca na vratima. Sa slatkim uzbu­ đenjem 1 pun nade siđem dolje. Upitam slugu: k« je došao i dobijem ovaj odgovor; �OrpaHa 280 — Poštar ostavi ovu dopisnicu. Neopisivom uzrujanošću uzmem dopisnicu i pročitam je. (Vadeći je iz džepa). Eto Ti je. pa je pročitaj. Pismo je glasi'jo: »Dragi brate, Zbog nekih razloga morao sam s porodicom otići svojoj sestri na Pale, pa zbog toga nisam mogao doći na zakazani sa­ stanak. Izvinite moj izostanak«. Nakon što je pročitao dopisnicu sa velikom žalošću, Mujo cinično se smiješeći primijeti: — Nesretni »neki razlozi« kako svaku stvar brzo rješa­ vate i izvinjavate. Ovaj ogavni izraz me silno nervira. Kakvi su to važni, ozbiljni 1 opravdani razlozi, koji mu dozvoiiše, da ne održi zadanu riječ i ode sa porodicom na Pale. Čovjek sa takvom slabom voljom postaće igračkom 1 najsićušnijih upliva. — Pred večer, oko 6 sati, dobio sam još tri pisma. Ona su još žalosnija. Salih, pružajući Muji tri pisma, koja je iz džepa izvadio, primijeti mu: — Uzmi, pa i njih pročitaj. Okoristićeš se. Ta pisma se mogu smatrati istinskom diagnozom naše društvene i duševne bolesti. Prvo je pismo glasilo ovako: »Poštovani gospodine, Prvo nam pismo pokazuje u kolikoj mjeri oskudijeva naše žensklnje u lnteIektuaIno-moralno.nl uzgoju, te slaboću volje 1 ropski mentalitet naših muškaraca. Drugo na« pismo uvje­ rava, da su naši ljudi, koji su ravnodušni za svako ozbiljno privredno preduzeće, pripravni, da se sa svojom gotovinom bace na neozbiljne pothvate. Treće nam pismo prikazuje jednu novu društvenu bolest, koja se temelji na vjetrenjastoj prirodi i nekulturi naše sredine. Zahvaljujući lahkoumnoj prirodi našeg svijeta, da mu sve brzo dosadi, mišljenja sam ,da će i ova nova pogubna zaraza brzo um'nuti. — Vrlo opravdano. Danas sam prije podne nekim poslom otišao do magistrata. Pred prostorijama društva »Hurijet« su­ sretnem petog nesuđenog ortaka. Dotrča do mene i poče se ovako Izvinjavati: — Oprostite, što ne dođoh jučer na za­ kazani sastanak. Dođoše prosci mojoj kćeri. Dopala im se. Ima izgleda za udaju. Biće troška, pa moji ukućani nalaze, da nije shodno, da se gotovina ulaže u jedan problematičan posao. Pod njihovim uticajem morao sam napustiti našu ideju o trgovini. .š e sti se još ne javlja. Izgleda, da on pripada u prvo­ klasne nemarne ljude. Čak je i pismenu ispriku smatrao su­ višnom. * Poslije četiri dana Mujo dobije od Saliha pismo ovog sadržaja: X Bio sam čvrsto obećao, da ću s Vama stupiti u namišljeno trgovačko poduzeće i dao riječ, ^da Vam u 3 sata poslije podne dodem u istoj stvari Ovu sam odluku saopćio svojoj porodic'v Sa sviju strana udario sam na veliki otpor. Punica mi je go­ vorila, da nije dobro ulagati svoju gotovinu u problematične poslove, nego da novac trćba čuvati za crne dane. Žena mi je primjećivala, da je, za porodicu dovoljna moja plaća, a da je nepristojno trgovinom pare zarađivati. Ona me je plačući molia, da se prođem besposlice. Mati me je Ijutito budalom proglasila. Samo je punac malo bolji bio, pa je podrugljivim smješkom primijetio: — djetinjarija. Eto moga položaja. Kako da se oprem uticajima, koji su sa raznih strana dolaz'li. Prirodno je, da sam morao napustiti preduzeće. Sutra neću doći. Izvini«. Drugo je pismo bilo ovog sadržaja: »Dragi prijatelju, Bio sam obećao, da ću sa svojom gotovinom sudjelovati uvašem trgovačkom preduzeću. Ali sam u posljednje doba, po nagovoru dvojice prijatelja, odlučio, da izdajemo jednu ilustrovani književni tjednik. Premda je na stotine sličnih preduzeća kod nas iza Oslobođenja propalo, ipak se nadam, da ću uspjeti, jer su moji prijatelji, koji poznaju štamparske poslove i mentalitet našeg svijeta, garancija za dobar rezultat. Još od prije imao sam veliku volju, da izdajem jednu ovakvu reviju. Mislim, da ćete oprostiti, što ne mogu izvršiti svoje obećanje«. Treće je pismo glasilo: »Dragi prijatelju, Kod mog amidžića Sulje sutra se u 3 sata po podne sastaju nekoliko glasovitih spiritista u svrhu, da ispitaju duhove o današnjoj političkoj situaciji. Pošto sam odavno želio, da prisustvujem pokusima ovakvih spintista, to mi je nemoguće doći na zakazani sastanak, pa Vas molim, da moj izostanak izvinete«. Vraćajući pročitana pisma svome primjeti: Spoj 17. r A JP E T « prijatelju, Mujo mu — Samo pažljivo čitanje ovih triju pisama dovoljno je, da nam pokaže vapijuću potrebu moralno-socljalnog vaspltanja i preporoda ženskih i muških članova naše zajednice, »Brate, Poslovi će mi prismesti, da Te ovih dana vidim. Ovim pismom namjeravam završiti svoju pripovijetku: i Interesiralo Te je šta je bilo sa šestim članom nesuđenog trgovačkog društva. Jučer sam ga susreo. Mislio sam, da će se zastiđen početi izvinjavati. Ali on, sasvim ravnodušno i slobodno, zadovoljstvom čovjeka, koji ima nešto ugodna da priča, pritrča mi i započe: — Prijatelju, ne pitaj. Jedna ugodna, slatka 1 uzrujavajuća bolest puni r dušu i srce. Uvjeravani Vas, da do danas nisam vidio tako Izvanredno lijepu ženu. Neki dan sam sjeo u tramvaj na željezničkoj stanic’, s namjerom, da dodem na zakazani sastanak. Kod Marijin Dvora uniđe u tramvaj jedna muslimanka. Bila je tako elegantno odjevena, da mi je sa svojom pojavom istjerala iz glave sve ideale. Kod Latinske ćuprije ona iziđe iz tramvaja. Ja, kao magnetiziran, pođem za njom Kralja Petra ulicom. Ona je majstorski zastajala pred izlozima galanteriijskih radnja, a ja sam je, pod hipnozom elegancije njenog stasa i odijela pratio u pristojnoj udaljenost'. Uniđe u Kočovića radnju. Kad je podigla velo, da razgleda neke stvari, nisam se mogao uzdržati, da joj sa par učtivih riječi izrazim svoje udivljenje. Ona se milostivo osmjehnu. Taj osmjeh bio je u stanju, da me baci u toliki zanos, u kojem sam zaboravio na život, čovječanstvo, dužnost, trgovinu 1 privredu! Ja mu Ijutito primjetih: — Oprostite, imam posla, kažite svršetak. — Dobro, ali su i sporedni detalji tako Interesantni. Danas u 2 sata po podne imam rendez-vous u parku, a odatle ćemo ići u fijakeru na Ilidžu. Zar nisam pokazao vještinu u osvajanju ove Izvanredne žene? Ne očekavši moj odgovor poče se praštati. Na rastanku me upita: — Šta je s vašom trgo­ vinom? Ja mu odgovorim: — Ništa, napustio sam tu misao. On mi s odobravanjem primijeti: — Munasib. • Taj — na prvi pogled — živi mladić, tako je starački i mrtvo »munasib« izgovarao, da mi se je učinilo, da tom riječju jasno pokazuje vidljivi znak naše društvene sušice. HIDAJET KUUNOVIČ, �Epoj 17. C. M. >r A J P E T« CtpaHa 281. cKynHHH, bhjh ce c npBa h jom iipkh jho Hohn hcto icao Mape BejiHKa 3Biijeoja, a.'iii HHine jaci ihjer /Kyhi;aIMAHET MAPC CTor CBHjeT.na, a to je n.naiiPT VK.viiHTep. CBHjoT.no orhx »Ham je cycjefl ona HeOecna 3eitjba, icoia ce je no jBaj.v n.naueTa ne tpenepH, a no fiojn cimjeTJia h onncBojoj Ojinaii-HH if cbomo noJl£UKajy HajnpHKjra^HirjoM canoM no.iO/Kajy jiano he hx cnai;o nah'ii obhx Benepu nonaoajia sa Harne Morpeae. Mh joj aanac Beh otomo Ha neOy. onh.v <I>HyHOJiorHjy (anaMo joj rojmuiiiba jofia, MeTeopoKo JKCJIH HITO BHUie 31iaTH 0 OBHM n.iaiioTH.ua H .iorHjy), uiTa Bimie h reorpa<J)njy; paoaOnpeMo Mopa h ocTajiHM nefiecKHM TjejiecHMa, noKa ce noc.ny/iCH naKoima, Kao h na 3eMn>H; ymha b&ukkhx pnjeKa, ofia- npHjej liaBejeiioM Ky>iepHHOM KiburoM. a mh heno na■ie cpejoeeMHHX Mopa h naj ibHMa ofijiane. MoateMC i;o iianpHjej penocMo on jje 'mtimjeTH (no jejnoM H»ejanane Beh pasafiHpaTH 3e\ube, y KojH.vta je no mcthiih MaiKOM H3Bopy) r.naBiio o Mapcy. nefia h TJMUHHH aTMocfftepe }iajyrojiiHje /KHBjem; jom Mape je y noimjecTH acTponoMnje ocoOhto 3inaMaJio, na heMo npenosHaTH u neiiofiHTHHx TparoBa mr- MeiiHT cTora, hito je na meMy Ken.nep iiajnpnje yiiocmao iiH.unoaimje«. e.iHHTH'iiiH ofi.iHK n.iaHeTHHX nyTaiba oko Cyima. OBano nomiibe ja HaM npunoBii jcja o naaiii‘iy . Kaj ra r.neja.\io iipocthm okom, mhhh ce roioito Mapey /l,p. Otoh Kyiepa y : sejoj nonvnapHoj n boo- 'HHTeimHBHo H|)Ben, a na jajie.Kooop H3rJieja BHme Ma BamfMjbHBoj kh>hsh »Harno nefio«,. y Kojoj Ha npnoM JKyhKacTa OBHjeTJia. MjecT,y Hcrinue OH.y KanT0B.y: Mape ofin^e oko Cyima 3a iiaiiiHx 087 jana hjih »Tlonje cy cTBapn K *jo oy Hana cne EnHjeime j a Taniinje 080 jaHa, 23 caTa, 30 MHiijrra h 41.4 ceKynje. na ce CBpahajy mr,r.iby jb.vjj.Kora yMa h ja ra ohpt h Orana mv. je PpeMa 3eM,ibHnoj nareTa 3a r51\ cpejma oiiot nanyH,yjy yjHBJbeibeM: MopanHH 3aKOH y Hana ii yjajbPHoo,T o j CyHna hohoch 227.78 mh.i . km. najneha 3Bje3jaH0 Hefio Haj Hana.« 24Q, a najMaiba 200 mht. kom. Y cpejmoj yjajbOHOCTH o j Oyiina umiMa. 0.43 cnjeT.nocTH. Kojy 3ewjba npHMa na oHja HaBOjn 3aTHM CeHeKHHy: »/Ja ce 3BHjeoje, MjecTO hito cjaje yBHjen naj na- o j CyHiiia. y*BpnjeMe onoanunje, (i;ao hito je fiH.no 22. ayrycTa o. r.) Mape ce HajnehMa iipHfijimKH 3eMJbH na 1UHM rnaBaMa, Mory BHjje'TH ca.vto c jejne Tajne 3eMajLcne Kpyrjbe, JbyjH ue^H npecTjnii y xpnaMa ona- 55 MH.n. km, a y roprnoj ce. itOH‘jyKnnjH Mome yjaJbHTii jiau^OO m h.i . km o j me. ITpOMjep My je 0.528 Še.MJbHira Mo nyTOBaTH, ja Morpe Hečo h ja ce jHBe nyjHceMa npoMjepa t. j. 0743 km (jaiuie cko]X> je jna nyTa Man.n nefia.« o j 3eMJbe. a jBa nyja Behu o j Mjeiceua, kojh je o j Hac H 3ancTa HejaBHO y Hohn 23’., 24. p-2$. ayrycia one rojHiie mhoth ce rjejaqxpM(frao jhbhth He vauo yjajbeH fi,'iHi3y 400.000 ko). Oii.noiiiTeHOCT Mapconnx no.noBa H 3H 0C Hvi00, Maca 1 .0„0 CyH'ie.Re, cpe.nma irycTono6y h n.naHeTy Mapćy,j«>jH ce y jejHoj o j CBojnx pnjenKHx onoo’HHHja npHMaKao SeMjbH na Kojnx 50 mh- ha 0.7 3eMJbHiie h.ih 4 nvTa to.jhko, kojhko rycToha Bo­ je, a T e tiv ’a je 0.38 3eMjbHH0. Oko cefie ce oKpene sa 24 .•inoHa KHJiOMeTapi, Hero u BeJiHKHu vcnjeciiMa bhahocth h TexHHKe Jbyjc,Ke. y Hac op naHMe BHjjeap ohhx caTa. 37 mhu. h 22.00 ceivVHje. 0 noBpuiHiiH Mapca oflaMo BHme Hero 0 noBpmnnohH, Kano ce cjajun Mape o j nača Ha nac nonyT cBjeTHjbKe TOHe, jok noćne nnme.SHe y tomu, a 3aTHM oiict hh HjejHor n.naHeTa ochm 3eMJbe. Ako ra npoMaTpaMO O'/KHRH H 3acja HpHjamibHM CBOjHM cjajeM. Mhoth ;o ja.ncKO-nopoM nohy sa noBO.n.HHX spannH^ npn.nHKa, bh oj.uax 3Hao, ja je to paj pe<j)JieK.Topa, noj hma ce acTpn- jjehcMo My na noBpmHHH MiioHCHHy jaciiHX h tbmhhx lioMH o j JieKyj H3 '\wepiiKe, A^ipnice hjh EiirnocKe njera. Hajnume najajv y o’ i'h jnnjc jacno finje.ne 0 Kpyjai«bajy Mapcy h ja cv thx Hohn, Kopn.-Tehn ce 0-ih- rjbacTe njere Ha KpajPBHMa meroRe n.noue. One MHje3H.H0M n.naneTa, iianepHJH janenosope, MapKOiinjeriv H>ajy cBoj ofi.iHK. a.m ce nampoTHii npeMa ocTa.nnM bhjTO,nerpa<J)iijy h ocTajio., jhm cy ce momh nocny?RHTH. ja jbHBHM njeraMa He noMH’iy. Crora ce jpncH, ja cy ohp yiicmajy hito fiojbe liamer KOMHinj.v. ja My ce jaBe, He np.no fi.iH .3 y MapcoRHX no.nona h aHa.norno no.noBHMa fin ."ih 3a y.3BpaT jofinnn Manap KaKBe 3naKOBe o j wc?- na iiamoj 3eMJbH. finhe ja cy h obh hojobh Mapca o j bh.x cTBopoBa, 3a Koje ce jpjK-H ja fin hx Momo 6hth CHHjera h .neja. To je thm RjeponaTimje. hito ce bpjhna Mapcy. .Hjcne cmo o tom HCTpa>KHBaiby H3 Honnua HHHa OBHx njera cMaib.vje j.eTn, a bhmh ce noBehaBa, Ma.no jyjiH, t. j. ja ty sanaHteHH hckh nyjHOBaTH 3Bv- mTo fin ojroBapa.no 0TanaH.y .neja, ojhocho noiroBHOM k'Obh h najame CHHjera Ha n.naneTy. Oj acTpoHOMa 3a.nehaBanby Mapconnx nonoBa sa BpnjeMe meroRe 3H(vieKyjeMo Miioro Bmne. a ja h neyiiyheHHjH 3Hajny mp. TojHHe 1784. ORO je TipRH sananno Xepcnxen, a urra ce o'ieKyje h ja h»hxobc BHjecTH MorHy npaTHTH ca Teic ce to y HOB'nje jofia Taunnje yTnpjH.no. na.na ce y Rehhm pasyMHjeBaH>eM nsmijeheMo oBjje Maitap y r.na- jpyroj nonoBHHH roj. 1892. jv/iaia nonapna njera CMaRHHM UpTaMa, HITOje JOCJie HOBHaTOH HITO ce MHCJIH 0 ibn.na oj 2000 Ha 300 km. JjRH.je rojHiie sathm 1894. Huriesna je ci<opo cac.BHM Ta njera. Y ofia 0Ba BpeMena n.naueT,y Mapcy. Ko jom He noona onaj njianer na Hefiy yiiosopa- HMa.na je Mapcona jy>Kna nonyKpyrjba n,eTO t. j. .n>eTuh conc.THH.Hj fino je ls/> n s,/s- lc’04. TTpeMa oboBaMO ra ira oh.v Be.iHKy SBHjasjv npBenKacTa CBHjPT."ia. hito ce bhjh ojMax y cyMpaic, KaKo je oj hctoiui Me Mopana ce oHja noBohaTH njera na rjeBepiioM nonv Mapca, aiH ce to mije Momo onasiifn. jep je onaj non ojMaKJia naj xophbobtom h Koja nohy Beova cjajna ojMHue Banajy ornpn.nHKe ohhm nyTPM, KojiiM y bhm- yc.nnjej BennKor Harnfia MapcoBa e.KRaTopa npeMa nyT an >H (250,12.*’) neacao na o h o j CTpaun Mapca, Koja je cko jofia €yime no jaHy HpeBa.ibyje cBojy npHBHjnv Heficci^ CTaay. Ko noanaje 3ajnjPK0Ba sBHjenv’ha, bh- fin.na OKpeHyTa o j 3eMJbe. TTnan. je h na cjeBopy ona5 K C H 0 oTanaii.c neja rojnua 1882.. 1884. h 1S80. jjehe čaja Mapca ima JapneBe cKynHiie. a noBmiie OnasH.no ce, ja je jy.SKHa nonapna njera MapcoBa. mera h HCTominje cJHjejH RojemaK. Jla.neKo o j Mapca npeMa aanajv cKopo y .hctoj Koja ce ne noKnana Tamio ca iio-iom (Reh je ne.KHX 300 km o j n.era yjan>ena). cKp.vaceHa jejnoM Bp.no Be.nnbhchhh naj xopH-30HTOM, Taico^ep v 3ojHjaKOBy nojacy a čaja noBHjne BBHjeoje A’HTapec y IITKopriHOHOBoj kom TaMiroM njeroM. Koja saxBaTa CKopo jejHy Tpehn- �_ OpaHa 282. Bp o j ! 17 . » r A J P E T< ny MapcoBe iioBpuiHHe, a cjenepna nojiapna njera Jiecpejmra Heicor npejjejia acyhKacie 6oje h ckoTaMHO jioKpHBa ca cjeBepHHM iiojiom. Očhmho ce ja cy OHe TaMBBje njere Behe cnjimne Boje, Ko­ je MaH.e o;ipa3yjy cyH4ano cBjeno, nero uito to umre one jaciinje, t. j. Mace tbpjof uoima. 'BoBaHH BH.pobHHHO UlKjanapejiH, On»nm jnpeKTop 3 BHj««apHe y MH.Tany (yMpo 4. VII. 1900. y 75. rojHHH jKHBOTa) npoynaBao je Mape 1877. jo 1888. r. HHaupiao je H»eroB,v noBpuiHHy. npoMaTpajyhn je bh ^hmo. ja paajje.ia KonHa h Boje Haje ananorHa ohoJ na Harnoj 3eMJbn. CjeBepna nojiapna njera oriKOJbeHa je rBaHHM oneanoM Kao Ham j.vvKHH no.n, jok je Maca cjeBepHe cHnjecKHe Kane nocBe y KOHTHHenTy. ycjrajej Tora HacTajy jbvth , Kaja ce 3a jeceTMjece'rne no.iapHe Hohn HaKynJbeHH cnnjer nonne TonnTH, jejHa onha non.TiaBa ynaoKOJHor KonHa, npn ueM ce cse Brane n b h iue CMamvje OnjeJia nojiapHa njera. naico ce to noK aaa.io 1889. r. Taja y ohhm KpajeBHMa nacTaHy jyryjbacTa Mopa. One HaoejeHe npoMjeHe MapeoBe noBpuinne CBoje ce Ha Toiuberae Jieja HTjenan-e Boje. CJchm Tora na OTonnMa. mro he fami npo.iaoHa nojaBa^6or najama CHHjera. » c'h y j»o ce Joiu ce onaaHJio, ja je jHjejin iipejno norma npcKpHBeH naja.’ieKo panrpaibitom MpcacoM <j>mmx TaMiior>ojimx uipra, Koje y r.'iaunoM Teuy npnjinono pamio, a IIIivjaiiapeJiH nx je naimao KaHajiHMa. Onn ce npy,Kajy o j 500 jo »rane xnja,iba KHJiOMeTapa ja.ieKo n 3ay3aMajy Kajuito jejny Tpehnny oO«Ma njane.Ta. Hajimine obhx Kana.ia Monve ja ce bhjh Ten noj noBOJbiiHM oKojHOCTHMa, jok ce neivH, nao npnje .100 r. aana/Kemi t. 3B. Hn.'rocHpTnc. .’iaivuie yone. Hnpnua Kanajia nahoch 30—300 km. a cBaKH Ha npajy y.naaH y Mope, hjih y jpyrn Kanaj. Behnna irx aajejno W3Jia3H y hcto Mope, a neivH ce Ty npn y.na3y jano npomnpyjy. A ko OH(j TaMHe njere na Mapcy y3nwjbeMo Kao citjnrare Bo­ je, OHja MopaMo h OBe TaMHe npTe y3era Kao npaBe Kana.ne, Kpo3 Koje jonnpe Boja y JKyhKacre KOHraneHTe. OBy npejnocTaBKy noTBpi)yje nojasa npn Tonjbemv cjeBepHe nojiapne njere. Kanajrn cy OHja mhoto TaMHirjn n nrnpn, a unijejio ce kotiho paajnje.un na miiovKHHy nojejHHHX oTOKa, uera oneT HecTaHe, Kaj ce npecTamj toh'hth cimje.r, jep OHja koaiho oneT joOnje cbojy npnjaimH>y cnnKy. (CBpmnhe ce.) jia C H U fi npHMaibe BMCOKOujMonaua y HHiepHai E 3a uiK0JKKy roau% 1924./25. npuM rpujcKor TajpoTa »OcMa« TjukM « 50 im biihckom cTaH>y KaHjnjaTai Occnaanio, amiapa MjeccHHO oOcKpđHiiHe( .npeMa j otu o BiiriiHii iiJiahaH>a nopo-ia). y«-aoBH sa npiiM.ube jecy: ' or Tajpeia. HIITcpHaT BcoTO upe.Ma IIMO400 ii ca 800 nopecuHi Bjia- ^ ca OflOopa TajpcTa y Cap^jcB.v. Toj mojiOii Tpefia npH.noacHTii aaaite iukojicko yBjepcH>o ii vejupcibe o bhchhh n-nahaiba nope3a. 1. CBaKii K aiuiuaT n\ia .na noaiiorc mo.i Ov nia/>,njcBCHy npenopyKOM r.naBHor 2. lipu cTynaiby y UHTepHaT uMa aa aoHCce cb3Kh KauflimaT oa py(5a>a h o.n o.nujeaa cBe oho iuto je npomicaHO 3a mrtOMue FajpeTOBHi KOMBHKaTa y Bochh. 3. CBaKH nHTOMau ay>KaH je npn ynHcy na ymiBep3HTeT 3apraiKHTH cTHncHflHjy (Oaaroaejaibe) h HCTy ycTymiTH y kophct ai>yuiTBeHe (inarajHe. Mon6e 3a npHjcM 3ajcjiH0 ca ^OK.VMCHfiiMa Tpcfia ^ octubhth TaaBHOM Oa6opy y CapajeBy h j n.aJbe j o 5. O K T oC p a t . r. BjepoyMHTen> y O om3 hckom KOHBHKTy, lio upeflaory noaojOopa Tajpeia y <I>ohh TjiaBini OaOop je HMeHOBao BjepcKHM BacnHTaHčM rajpcTOBiix nHTOMaua y (po'iaiickom KOHBHKTy r. MyHH6 e(f). ITpamy. BjepcyHHrea y Ty3aaHCK0M K0HBHKTy, lio npeaaory noaoaOopa h ynpaBe TajficTOBa ltoiiBHKTa y Ty3JiH TjiaBHH O.nOop je iraeHOBao bjc|K'Khm BaoiiHTancM 3a OBaj KoiiBHKT r. Xaxj)H3 JaKy6 eip. RepOiiha. flc6poBon.HM npnn03n 3a Tajpei y <J>ohh. 3a BpirjeMc fiaji>aMCKHx iipanimna raKynHJiu cy n|iiijaTea>H TajpoTa y 'l'onii a Kacimje h no ccjiHMa cjiHjejehe nofipoBOJbiic npiuiore: Ajiajaia Tpaico, TeacaK H3 KyHOBa J hh. 923.25; j p . XaMiia 'CiiMlfTOKiih, a.eKap h3 CapajeBa J h,h. 923.25; Ca<lpnja JIiiMiih, y4HTejb y ycTOKoaHflii J hh. 320; Myjara IlIexoBHh, nocje.niiiiK H3 KpeuH J hh. 170.75; A xmct IJoMfia, T e * a K .H 3 ToxoJba J hh. 159.25; PeiuiiA JleTuh, TproBan H3 <I>ohc J hh. 150; CyacjMaH .Tlojo, TCHiai; H3 TjOHTHUiTa J hh. 101.25; XaMHfl Xaijuh, nopiM-KH nHcap H3 <I»o>ic J hh; 91; GMaHa BenuoBiih, TOKaic H3 3aKMypa J hh. 78; X s Meuia TepMO tchcok nn BiiKOia J hh. 60; Aanja KpuiHHiia, ToaiaK H3 Ja6yKe J hh. 72; PeuiHn JIcthIi , TproBan na <I>ohc J hh. 25; XaMua XoijHh, nopecKH nucap J hh. 26; no 10 Jun.: CManader McHrnh, nocjejnnK na BiiKO'ia, Cya>o 'Raao nocjeajiiiK H3 KpcMH, MypaT Punaao, TeacaK h3 XyMa n OcMan BopoBHHa, tchmik na JiunaHHue. YKynHO J mh. 2.663.—. Hei;a je OpaToita XBana uano caKyna>aMHMa tuko h japOBaTea>H.\ia. JcčpoBc/bHH npMno3H 3a T a jp e i y JepBeHTH. Bpnjcjim no;io6op rajpeja y JcpBCHTH caKynno je sa PajpeT npHaiiKOM sajubor Kyp<5aH-(5ajpaMa CB0Ty o/i J hh. 1.077.— ii to: npe/i ropibOM uanujoM J hh. 262.— ; npea TpawKOM viumujom JIhh. 85— u njica aoibOM uaMiijoM J hh. 130.— . riopej ropibiix npHaora noaoađop je cauynHo 30 KOMana uyp6ancKHX KOHCHiia, Koje cy yH0ii4CHe 3a 1.200.— , a napoBume hx .canjcaeha rr. AflcMfier KanefaHOBuh 3 KOMa/ia; Bpaha AjuiCcroBHhw 8 KOMaja; no 2 KOMana: MycTa(J>a ei|). llOpnh, Taxnpara jHsjapcBHh h Ax.\ieT AxMiih;no 1 KOMan: Y3CHp eij). Bnccp, <l>aTHMe xauyMa X. JepBHUiarHh, MyxaMe,nara nopoOuh, MaxMyTara XajienoBHh, Xa(Jm3 ecj). TnpHh, ABnara X. /lepBHinarHh, XaMjiH eift. JpAeBHh, 3aHMara KaiiHijnh, MycTa(J)a e<I>. Tnpah, PaiuHnara X. Ka^nh, Myjara KapafieroitHh h A xmct xaijiH3 c<I>. JIcmcII'CIlHh. (’ pn"'JMn XHRJIft ii jkhbhjih! , \ lilTSMnapHja »BocaHCKa DouiTa«, CapajeBO, BnacMHK npyujTB0 »rajpeT«. OflroBopHH ypeflHMK XaMMfl KyKMh, �Priurednci Banka cl.d. @ 0 (5 000000 u Sarajevu 19 | 51 Brzojavi: Ppibanba D ionička glavnica 10 m ilijona Telefon broj 691 Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak Daje zajmove na tekući račun I uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima Eskonfuje i reeskonfuje mjenice C ^ Kupuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire 0 1 i 0 0 0 0 3 H B 9 E 3 Q B B E S S H fl9 flK .* 9 B O I 5 i3 B E 2 & 9 B Đ Đ Đ Q E 5 B Đ H E £ ]C 3 9 E 9 fl& !3 3 E 9 & 3 E !3 E !3 S 3 E 5 B Svaki musliman treba da kupuje samo m H 83 a H ■ BI jer kvalitetom nadmašuje sve ostale cigarpapire a potpomaže i „Gajret" M l : Tvornica Cigarpapira S. D. Hlkalaj, Sarajevo. �/ f f AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA L A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A 4 A AAAAgfl (A e o K H M a p c K o a p v u it b o ) U@H?pana Capajeao Tuetoiifis OHmtjana Tpvmc O ča B J ia CBe 6aHKapCKe n o c a o B e HajKyjiaHTHnje. n o flHeBHOM Kypcy. - Ilpim a y n o r e Ha mTenH>y 0 6 yfcapcKH mo/jhh cajioH ti. AFBOBMTi Ha Texa:rJ0- c 6pThitHK0MMvsejjr y BynnMnewTH ncnmaHn - Bpuin KynoBHHy neBn3a h yKaMahyje n o n o r o a fin . 0 P cip irn icci 0 Hamdija Kopčić o6yfcapcK« »ajCTOp h anc<^i€HT <5«Hice cTpviHe lUKO^e C/1 P/UEBO Tij'KOBiitia yjiHHa- 6poj 8 S a r a j e v o Strosm aierauaul. - TeI. 619 H3paijyje CBe Bpcie JiyKcy3Hnx unneaa y cbmm čojaMa h Haje/ieraHTHHjoj (|)a30HH. — Unne;ie o p T o n e a c K e (unneae 3a CojiecHt Horej. CneunjajiHO uiyMCKe u H n ejie B preporučuje bogato skladište pisaćeg 1 rlsaćeg materijala B ra ć a D em i rd ž i ć S A R A J E V O , VeHHi Č u r č ilu H b ro j 1 Trgovina kože i o b u ća rsk o g pribora Telefon 2?4 1 Telefon 2?4 i aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa, CpncKa ripoMeTHa BaHKa � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5953d9b6ec8ae5a17d0b438b043dfeda.pdf c5a03569e569abb7ffa3bd47720a886c PDF Text Text H i 7. . : e f N u đ e r i z ' - v i c ja k i V azej " S a ra je v o nouiTapH H a njiafceHa y totobom . J1HCT TA JPETA A P yiU T B A 3A K y JIT y P H O H EKOHOMCKO nOflH3AH>E MyCJIHMAHA M3Jia3n 1. u 16. y Mjeceuy. roflHHa VIII. CapajeBO, 16. OKToSpa 1924. Bpoj 18. C A ^P JK A J: O M ep MCpoBiih: C p Ć h jh KyaTyp H O c T a ib e M y c a iiM a H a Paanja XaHpHh: CBHpany, Kpos Hoh. C 4jpaHitycKor npeBoan iivrobhhk >Khb. J. PaHKOBiih: CpncKa E n o n e j a (HacraBaK). Paaiaaa P. (npeBoa): Jea aa Typc«a AjeBima OpaeaHCKa. Aan ađHy EaH-TaaH6: PecjineKCHje o >«HBOTy. XacaH i:6Hy Ajih: CnpoMaH 6yan A. Xh<|)3u BjeaeBau: Cačuna CapnaH (HacraBaK). XaaajeT KyaiiHOBnfc: )K kbot je 6op6a. H. P. TpaByH>aHHH: y hiihuii npocBeTe. Xaanae Ep,u6 x3 hhm: OribeHa KTuya>a (HacTBBaK). M. I^eana CaaiiKOBtih: 4>aTHMH. ATa Hephec: IlpocBjeTHrea>B. C. M.: riaaHeT Mape (CBpmeraK). Ap. M. MnaojeBHh: Hapo^HO sapaBA>e - P a«. Kn>H>KeBHe h KyaTypHe BiijeeTH. o n . a .: IlocaoBHue o nnhy. v npaBO Aaopa. KoaHKO HMa JyrocaoBeHa noa TyijHHOM. TAJPETOB rjIACHHK: MeBj]yan-IiIepi[(j). noCTaBJba&e BjepoyHHTea>a h yqeH>e MeBayaa y TajpeTOBHM KOHBHKTHMa. A o 6poBoa.H ii n p u a o a H na EHxaha . ypeAHHK: XaHHfl KyKHh. UnjeHa roa- 80 A - nojeaiiHii 6 poj 4 A Taauit ao 6 iiBajy h h c t y nojia unjeHe k o h TaaBHOr O a 6 op a hjih K o a V n p a B a — rajpeTOBHX KOHBUKTa. — �B B B B O š lB B S B B B B B B B B B B B B B B B B B B B ]RET D. D. u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 lcljslii kapital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1,100.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantiiia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°|0 društvu „Gajret”. ■i . r ^ / \ ' _ . . iim f i i r i l B B B B B B f i ia Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: 6. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova Safe*Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama �J1HCT TAJPETA H P yiIlT B A 3A K y JIT y P H O H EKOHOMCKO flOfl,H3AH>E MyCJIHMAHA M3^a3n 1. h 16. y Mjeceuy. TojiHHa VIII. Spoj 18. UHjeHa roA 80 A- riojennHH 6poj 4 fl. CapajeBO, 16. OKTođpa 1924. O.nep HOpotsuh, Cjeuum. K y.iT yp H O CTAH>E M y c .in m a ­ h a y jyjK H O J CPBHJH*) — TloeodoM nmuKa z. Jycy^-3uja Cmujiazuha. — y jeiiHOM OA npouunra CpojeBa »raj,pera« Hoamaoje maHaK noA ropu/HM nacuroBOiM hb nepa r. OMaHiaraha, a;pB05<arra H3 OkotiJba. y tom HJianR.y nnicaa; Tperapa, na AOCTa ^AMOBaT Hanrai, mnaibe jyaafHx MycaKMaHa ca cTaMOsmuia eKOHOMiCKor,. Kyjrryp|HO-<npoOBeTHor h MopajiHor. PenaKipija, »CajpeTa«, w.wa|jyhtt Apyro M'HiuijbeiH>e no odom unTaihv ozpadiuia ce CTHJia HJianaic na OfljroiBOpHO'CT^aMior mrena. Obo orpa^HBaTte »rajpera« napom™ ^noApianniMO, Bpceiehn ce rnrro on ii,pocyl)yje 'iipniiHRe h AOrabaje ca ofljcsKTHiBHOir CTaHOBHUiTa, «e iAajyhai HHKOTie nosova, Aa jflt ce Ma nira npnnoiBopH. Hana MycjiHMa|HitMa hb jyaaHnpc KpajeBa Hauie ApjKaBe 6hjio 6h BeoMa Aa hyiKe npebeMO rrpeKo CBera OHor iuto hom je r. GMamiarah HanpTHO Ha Jieba; jep iipehyTaTH npeKp nora ana'iMio 6h, Aa h cbh mm MyoHMaHM, H3 CannaiKa, npnanajeMio, Aa cmo y ohom CBerjiy y khikiđom Mac ou npHKaBjje, t. j. Aa CMO Ma3aAHM, iyiKa«H, nOAMCVIKJIM H T. A- MiH JK0JFHMO, OBAe, caMO Aa oino®prHeMo MmnJbci&e p* CiManjiaraha, a,im He y HaMepu KaKBe noiCMMiKe hoh oiropa c HiHimc, jep cmo AaJieiKo oa Tora. y TpeTHpaH>y ropfteir urnama r. CiMaHJiarnh hhhh KpyiiMy 0MaiuKy, reHepajimnjrhH h ne H3y3MMajiyhH Ma Kora a Hapo’iHno Mycji«MaHe H3 CamjaKa, Kojn no CBOjnM oce6HMaiMa He 3acjiyjKyjy TaiKlo jiohi oyA h npespeme ca CTpane JbyiAM HCTe kpbh h jeeuiKa na naiK h HCTe iepe. To je jeAHa r.peiiiKa r. CMaMianiha. Tbpahth, Aa can param MycjitHMaHiH 6ojiKOTyjy uiKOJiy HecaMO Aa Traje yMeciHO nero He OATOBapa im pacnojiO}KeH>y omiaurarax MjCviHMana np&Ma uikoih, K0>jH cy yBHA&JiH Aa hm 3aHCTa noMa aiiCTaHKa 6e3 umole- h npocBeTe. Ta TBpApba r. GManiarorha A«n.nacH'paHa je h no TOMe (JmK.Ty, iuto cy upe cmera ooHOBiie iUKOJie y CaHyaK,y npjio perae h to y TOTHinoj Mepn, Aa y 50 my<vmmahokhx cejia He nocTOijn tbhth jetuna jeaniia. Kojihko cmo ynyheHH y CT®ap noaHaro HaM je, Aa He nocrojn hh jeflna niKO.na y naiOM CampaKV, y MecTHMa, KO-ja cy HacTaH>eHa HCKJbynHBO Myic-.iH.Ma*) HyunaMO u onaj njianaiK Ha oatotopho-ct mrena, Aa ce nyje h npoTHBino MMUWbeH>e omom, noje je hbhmo r. CiMaHJiarMh y 14. 6pojy Haouer JraCTa moa obhm «aCAOBOM. — ypednuuiT60. "BauH noČHBajv jihct y noaa unjeHa koa TjiaBHOT O/iGopa hah KOA ynpaBe — rajpeTOBHS KOHBHKTa. — HHMa. OBAe He ysHMaMO y oCeup Hauie BepcKe nonerae uiKOjie — MeKTeOe. A caaa Aa n;pel)eMO Ha y3ipoate noMaftKan>y uiiKO.ia y OBAainiBMM KpajeBHAia. IloeiiaTO je Aa je CaHpaiK CTHnajeuM Okojihocth 3a pejiaTHHHo Bpjio upaTKO BpeMe AiOh?mbho iieKOJiH'KO APMcaiB(HHx npoMeHa. CaHijaKOM je, Kano je noBnaTO, rocnonapujia Typc>Ka hckojimko cto.'Toha, a y noHeTKy ABaneccror Bei;a yByiuia ce OBaMo h AycTpHja. HaKOH Tora aouijio je 3a npeMe BajiKauCK.or PaTa a° ocjioCo^eita OBaMOflUH>HX KpajeBa, Te Ha.KOH Tpn roAMHe, aa BpeMe GBercKor paTa, Ay>CTpHja je lBHMa noHOBiHO 3aroc3iOAapMJia. 3a BpeMe aycTpnjciKe OiRynanHje hmth je ko noMHUiJbao Ha mKOjiOBan>e a hhth cy OHAaiiiH>e Bnacra jramrajie Ma h jeAaH Kopan Aa ce tom 3Jiy aockohh. Pa3yMe ce, Aa AycipwjH HHje hh niiuio y pa,ryn, Aa ce o©AauiH>H c-Ber irpocBehyje. Aah ,Ha SKa.iocT, to ce CTafte, y irpoc-BeTHOM norjiejy, hh flo Aanac y Hauioj ocAođo^eHog APTKaBH HHje nonpatBH.io. Bpnra 8a npoc-BehHBaibeM h uiKOJiOBajbeM 3aocraJior Hapo-Aa cnaAa y ;iy?KHOCT, y npeoM pniy, AP^aBH h H>eiiiHMopraHH-Ma. Be3 AP*aBHe noMohH h iteHe hhmnHjaTHBe.y tom riora0Ay je ireMoryhe nocTuhn oceiuBHBHjnx pe3yjiTaTa. »CHpoMamTHna je caMO Bory Ha yM.y«, bojim noc.ioBHna, na HBivieAa ah je Ta nocjiO'RHiia 6am odom npHjraKOM iyMecHa. Jep, aok ce y 0CTa.iHM noKpajHnaMa Hauie AP^ase ocHH®a,jy 3aHaTCKe, TproBaniKe BMuie h HMJKe h yiiHTejb«Ke uiKOJie; 3aTMM peajDKe, niMHa3Mje* na nan h yHMBep3HTerH — Aorvne ce koa nac He ocwHBajy hm ocnoBaie nucojie. H aok ce y ARy™^ KpajetBMMa ctujkc,, Aa ce noAHJKy cemeTapciKe h noinranannce niKOAe, to hhko h He OK.pehe TJiaBe Aa bmah rae cmo MHiHy kukibom ce CTan>y HanaaMMO. Taj neMap aa Hac HHje caMO y npocnerHOM noivieAy. ITorjieAa(jMO komyHMKaumje y CaHijaK.y, na heMO bhacth, Aa cy oiBnaunbH KpajeBH enopo nenpoxoA!HH h oceneira on Apymx HainMX noKpajHna. A uiTa bhahmo y AR^tmm KpajeBHMa? — Tane He cano Aa cy necTe h /Kejbe3HHne npoBeAeHe y3pync h nonjieKo h to no HenoiMKO nyTa, Heno ce HaJiaae cpetACBBa h sa apoct^ kji kojioceiK, Kano 6h npo,MeT 6ho uito Brane ojiaranan n Kano ne 6h 6hjid HraianoiBa sacroja y ipaH'cnopTonaiby poOe h npeB08y nyTHM(Ka. 0 .iMunoj h KMoiraji-oKoj cra\vpMiOCTH Aa H He TOBOpHMO, jep Cy CaMO OBH KpajeBH tbko »cpehiHH«, Aa cy AeneamjaMa HBJioiKeHM xapan.y cAMeTHHKa cbmx Bpicra. Mh CarajaK.nHje Myny m.jm hmo ca oajmerirahkilm OaiHiAaMa. A Aa Om ce OBe cy36HJie, AP^aiea nony3MMa pa3Ho.iH.Ke Mepe: noAnrae noTepe ca cTaMoirairauTBOM h BaciiocTaBJba HOBe /KaiHiaapMepMjcKc cTairane. Orauobihhujtibo je npHMopa.HO Aa »KyjiyiK0M« pa,w Ha npn- �CtpaHa 284. »TA J PET« Bpoj 18. BjiaieibV MaTepnja,ia 3a jKanja.pMepujcrne craunue. IIpH 3HaHH He Chth jopacrao jjyxy BpeMema h ne CMaTpan« TO.\ie Mopa ce 6pHHyra h 3a ereifCTemtHjy, Te raiMo ce iipHnajHHKOM cBora Hapoja. . jiaw h He npeocTaje speMena ja cb-mm H3 rjiacrare hhhHa cny cpehy Hauijio ce HnaK JbyioH, ajiH h>hx iiHjaTHBe nojHJKeaio iuiioome. Ilponht<di3hiiih uiaHanc r. iMaaa ipyma, koju paje Ha KyjiTyp»OM h npoc®eTHOiM OMaHJianiha, Mame ce čaja ny«HMO MHĐBcrpiBMa, mro noH>y Mer>y HCjiaMCKHM ejieMcirroM y onoj jjpjKaBH. Th nac He vaiopeue 6huio c kojhm jejiOM Hauie JpJKane Cap JbyjH Kyne ce jamac oko »Tajpera«, npeico mera Bpuie y norjiejy pma h MHpa, a na cTpai*y npocBera h cao- BPJI° ajim 3axiBajiaH nocao. CBOje CjiarorBopno irpouiiHpMJiH cjy ohh h Ha Ham CaiHijaiK, na Cy caTiyaiK.raje onhemiTO ajKaiBH u cefimm je,a<maH>e onaj Oamjajt, Kora cy obh catopo 3aCopaiBHijm h oocpeto »e oarOBapa npano« cralty cnBapn. Mh MOaceMO Hyaw rjiaBy oj mora. BaiHMO OKpeHy.™ cy raaBy 3a CJICfiOUHO yCTBIWHTII, » cy CMpaiTOH MJ/KMIIMaHH n p » to, jep OBor CBeTa He ipeCajy HHKojOM TTpmroaoM ochm njieMecmnu h Đpjio jape/KJbEBH. To HajCojbe jOKa-3yje maja hm ’in)eCajy K.yrjiHin;e ja ce KanjHjiyj[y. rajperoinH ,paj .\rycJMMaMCKe oMJiammre y Hoibom IIa3apy. IllTa °y JtyuH npOKp^iHjm myTe npocBehHBaibiy h HamaM, BHiue 6am y odom Mecry bhjjiimo h pa« Te OMjiajjnie He caATo y B ochh h Xepu;eroBHHH. ITocao je Tencan Ha 36.\uxcH>y u npo6yhuean>y Ćparciie Jby6aeu ca ajiH on Mopa hm ara ycnexa. 3 a to je jy»tHOCT cbhx iediioh-peuOM ćpaho.u cyzpai)ttHUMa npaeocjiaene eepe. To je ieftiia nooaia pajocma h BajNHa nojaBa h npeno H>e He TpeCa ja ce hynKe npebe. To raje iinjtaMia jrvHaBOCT iiero CpanđKO noBe/peme, moje ce y sajme ^oCa norame ja irpo6ybyje. Taj <JwuKaT oCpajosahe cBaKor pojojby6a, npnjaTejba one jpjKame h Hapoja. T. C-Manjiarah, Harjieja naM, ja je noiao, Kao ajBOKaT JIOHie HCKyiCTBO ca HOKaHE/HMKOCOIBCKHM apHaiyTHMa, H ja je Ha ocmoBy Tora HCKy>CTBa paaonapao ce. Mh jiy to mdjkgmo nosjepoBara h to mv noheMo.iroCnjaTii. Ajih Trnje yMecno Canara npoKJioronBo s a peo CB6T, Ha TeMejby Tora jo m er Hmycirea. T. OManjiarah ce je, ror.ieja, HjeiHi^i^H'KOBao ca oithm ApanHHOM, KojH je nacipajao y CjejjHHHH.oj,rpaiBe 3Bame KoirpniBe (ih'eipaiBHiie), ynoTpo6niBmH je h/ikiOh iraBocne Tejieene HVjKje. Taj je Apannn, npHHa ce, nyTyjyira Kp03 77 BapoHiH jo Anaaocia, cBa^coM\ Ka3HBflo, ja je Baporn CjeHHja ca menoM oko^hhom najropa Ha CBeTy, iuto ce TpaiBe rane. Me^yraM je dani OjeHHna noaHaTa ca ciBojHM npifpojriHM 6 oraTCTBHMa h nHTOMiiM TpaiBaiMa. Ajih je Apan«H hmho hocja cawo c KOirpniBOM,|p i e ca HHTOomar TpaBana h CTeicaiBiiiH c h>omc .lome HCKycTBO, npnnao je no pejiOM CBeiy o moj Hajrope. J\yro speMena cehao ce MexypHha, ^oje je 3ajo6 HO, ynorpeChbiiih KonpH!By... KaKoroj nnje 6 hjio komuipomhtoBano cjeini'n;« nojbe no npHHaiby omot ApannHa o aeroiBiHM mraM TpaBaaia, Tamo hicto ne Mory 6 hth KiAmpoaiHTOb3jhh hh MycjiHMaHH no itnaHiK|y rocai. CMaHJiannia. To je c®aKone jačao. Ilpn capmeTKy MOjpaMO KOHcraTOBara >KajiocTaH (fiaiKaT, ja je 3aocra.nocra Harnoj K-pniBa h Behnna Harne MycjiHiMaHicKe HHTejraremijije, itoja mnuTa ne nojy3HM& ja noMorae cboim napojy h to CTBapHHM pajOM. Toj HHTftTiireiHirHjH c®e je npene oj chthot, Hapojiror paja, h hhhh hum ce, Kao ja ona CMa/rpa 3a noHHJKeme CBOje, ja Henrro ®prBiyje "Ha ojrrap npaBe na­ pojHe npocBere. Hama nmTe,THrera;Hja 6aim^a ce jaHac Ha nojrath’iko nojbe. ITojmraKOM ce ĆaBH cKopo CBaacH uikojiOBan HOBeK h yjia3H y irojmraniKH jkhibot hhm H3abe ii3 niiKOJiicKe KJijnne. Croa Hjeajracama OMuiajjHHe najajy y B0jy tom ctjuh y jaBam jkhibot. IIojiiHTHKa je 3a MHore .^Toramre h h>hxoib je oma eatOHOMiciKH onac. H 3aHicrm je MHoro ynwHHje yhn y najiHramai jkhibot, jep OBaj JOHOCH MHOTHMa H BHJHe KOpHCTH. M« He MOJKefMO 6hth onheHHTo nporaiB nojiHiroiapema h nojmranapa, jep je CBaKOM napojy norpoSaio ja HMa JbyjH, Kojn he ra h hovjihthhikh bojhth. Ajih cmo aTBCOJiiyrao npothb Tora, ja ce OBam’ CaBH thm iiocjiOBHMa, jep oiiija naM He irpeocTaje hhko ja nopajH Ha npoiaBehHiBaH>y napoja. A npoc®ehHiBaibe Hapoja jecT iieonxojna noTpe6a 3a oncranaK meroiB. BaraTeumcara Ty HOTpe6y ma« ja Te pajeHHKe HornoMomeMO, jep heno rane caviH ceoe noTiroMohH. Ctee KpHTH’iape jamaunme aaocrajiocra Harne, na teko h r. OManjianiha, ynyhyjeMO ja Tiohy nyTeM rajh OHja heno Chth cnrypHH y ycnex. peT0©Hx pajeoiiHiKa, Pa3uja Xany.uk: CBHPAli y CBHipaj! h jiera KpBaBe paHe cpu,a Mor’, jep (SecKpaijHO BOJieM raojy CBJtpKy 6 ojiny h cfrpacaiy, H6MepHy h nymy ncUKme. .. CBmpaj! h aeiHH KpBaBe parne c.pna Mor’. IHeK aiKOpjH TBOje BHOJIHfle npocHnjby ce thxo no Mojoj jyuiH, hok’ ycnaBa)y 6 oh ... H Katna Kpo3 raumHiy npocnejH c a® nernep TBoje BHOjnme, Taj’ hy ja raxo rpnara oj cpehe h hohobo hy mojiht’: Csnpaj! h jioth npBa®e parne cppa mot ..! K P 0 3 HOTi Thxo 3aorphe cyTOH Operose njiaBe, y cBoj neacmoM uporaan Beo. Mhpho h Mparao rjieioajy y jajbHuiy * 3ejieHe CTaTye myMa, a Haj H>HMa ko <5jiejH Bor i^yiH nencme luioBH raxo iMecen; 6 eo ... HeMohmo HapHne nepje cTapnpa jetjHa h BeTap maaiyhe Kpo3 Hoh Kpo3 cyroH, ko jajieiKa jeica. .. Herje nBpnaiK nBpra h Berap manyhe Kpo 3 noh jan je npouio, «Oh npojiaaH h OBe he npoh’ — --------------------------- �Bpoj 18. cpncKA »r A J P E T« EnonEJA — 1915. _ C <J)paHnyoKor npeBOflH >Kmb. J. PaHKOBnfc, nyK, VII. Hajeehu nanop da ce (mace 0my,6um. HcTopnja ce nonaiBJba. flanac npo<5yi)yje ona HeKa^aae tjtckho ,no6a. Kocoeo Ilojbe, na moMe je y Cpe&H>eM B©Ky nponajio Opremo IJapcTBO, h caaa no ^pyrn nyT, nocTajio je npo6KHn;a Gp6nje. •Bojcica ce je ^OEne AP^tajia. QcjiaH,atjyhH ce Ha caseTe, Koje je ^ođnjia 03 CaBesmuiKa, 0Ha ce je iroiBJiaHHJia KopaiKno Kopan u jcjictu Tora yoniejia je 3a cany©a csoje CHare CRopo HeTaKnyTe, HMajyhH y BH3y 3on,«Hje cai^ejcTBO ca aniMa. A'JEBt, 'nocjie Meceni, h no 3ana ornopa očehama no.Moh HHje crarjia. HanpoTHB, A^cipo-HeMUH 3o6hjth cy nojanan.a h GjiaroaapehH obhm nojanaH>H.Ma, noja cy npećaneHa 'ca HTajmjaurcKor <j>po«Ta, omu cy 6hjih y MoryiiHocTH, aa ce jane aHra>Kyjy npeaia jieBOMRpnjiy Qp6a. v Gpđn naat, 3a 6h neđerjin nornyHo onKOJtaBaibe • ipeomjiH cy ce, aa ocipie ca OHaraMa, Koje cy aaBaae ijant omop na nuiamhhicikom 3eMJbHiiriy, na jyr y 30jrany 3anaaH£ Mopase. Cnare nan, Koje cy ce-<>opHJie na htctoihj npOTHB ■Ha^ipaaa 6ycapciKe nojcRe 6njie 'ćy .ftpiHMopaHe aa ce TaKo$e noByny. ćyim6onocaH je to 6ho nac.- 'fbera otK'Jiohhth, C= a B oje« raJe » a a a h> na Kaa^ nomrnehH ce h 'H3itm yta «Ha npnjaTejby CBe napomn n cBa. cejia. Obm, ocfjnnnpn n BojHMipi, Ty cy CBe 3ajra:c c®ojy mmobhh.v, cBojy nopo3Huy h (j)aMn,TOjy h 3a h»mx OTaM6™a je pena đnjia H3ry6ji,eHa. * Beh HCTpomeHH, ca H3ry6jbeiM0iM Ha^OM eso onn cy Ha OBOM orpoMHOM noJLy. Ty, h>hxobm nipeniH, jyiHanKa npeTxo3HiHn;a xipn:iiiihaHctKora csera, najin cy cjiaiBHO, noćne ijepjHe bnHOBCRe 6op6e^ca trikom bojckom cyjiTana MyipaTa, ca .bojckcim, Koja je 6pojajia TogrMKO6opau,a, rojimko y iuyM.H «Ma jrauiiha. H 03CTynajyhn xepoijn, kojh cy nočeljeHH bbjihkolm 6pojnoM Hai3M0'hiHonihy nenpijaTejba, čama cy ce HaniJTH y je3H0M rycTOM n cneoKnoM 6jiaTV, y cpe3jniHiH jnmcajie CTOKe, iKoja je TpyHyjia no nojby « na.H|yiy. IIyT H3nHaHCTBa o6ejreaKeH je tcjiom H3i6eirjiHii;a, RojH cy naaajiH je3an no je3an, 3a ce Bmme He 3Himiy. 06opeHH h 0KpynieHH cnpauiiHHM HeBOJbaMa ohh cy cjie30BajM cBojoj Tojitoth. Ohh cy upojiasnjin ncripej rpo6a cyjiTana MypaTa h ncnpe3 ipoCa xqpoja, Mujimta OduMiha, 'KOjm r'a je y6no. Ja caM (Beaeo Kano npojiasn ona TyjKHa roMHJia Hcnpe3 rasH-MecTana, rme je Kano Jierenaa Ka?Ke »KpB 6njia TaKO BejiHKa 3a je oop'MHMa 3o.na3HJia 30 kojiena«. H o<j)HHHpH h BojHHUH 'HeopecTaiHO cy roBopHJin: »Kocoeo. . . rym io Kocoeo...« Gna BeJiHHHHa BejMKor CTpa3aH>a, y TOMe ce caCTOjajia, jeip cy ohh 3a30i];HHJM — 30ii]KaiH 6h cihtjih m HHMTa ne 6h Kop'HCTHjm, 3a cnalcy GpCoijiy. J03HO cyMopno onajafte ffiHx je 3TH>enHJio. Ilpn npejia3y jejijHe pennue, Koja je Ha30UMa ycjieg; Rume h CHem P3e je OHa HMaaa 3a ce npelje npeKO je3Hora ■rana, Mopajro Ce je raon-ra Kpoe 3ajie^eny B03y 30 iro- Orana 285. jaca. J a caM BHaeo Bnuie H3Mehy h»hx moj« cy najin h Koju 3aHecew!H 6yj.Hii;0M«Hoy RMajm cnare m ce noBpaTe hhth cy y omirre HMajiH KypasKH 3a to noKymajy. OpncKa BojciKa HanymTajyhH rpy^y CBOje OraijCiHHe, OEine ije iHjajra n CBojy jiyiuy. Kpajb Ilerap I., Orapu Kpajb, neycTpamiHB, Mynajbn;B h OK,pyTan jom je y cpe^nn cBoje BojiCKe. Oh je na jeAHMM bojiobcrhim rojimMa, noja ByKy aBa BOJia; ja caM TO BHaeo 18. noBeMtfpa, Kam je Kpajb npHcneo y II;pniiiTHiHy.*) HaBJianen>e Gp6a miujio je y Tpn npaBpa: Ilpeu, Koja« je mnjia B,pxoBina KoManaa h Bnaaa, B03H0 je 30JIHH0M 3anaane Mopase; no tom cnjiasno TecHapoM H6pa kos MHTpoBHn,e n n)po3ysKaBao Ka Ilpnapeny, npejia3eh.H npeno KocoBa Ilojba. Jlvpzu, KOjMMcy Hiujie norjiaiBHTO H36erjrape, B03H0 je 03 Hnma npenio IIpoKiynjba h Mepaapa h ppejiaano npeKO njiansna-, Roje cy oOpasceane HeKa3an>y cpncKOTyipcBy rpaHMii,y. TpehtC, Kojn B03H 03 GKonjba h H3e na hctok ncnipm nacTyna>n>a 6yrapcKe‘ nojCKe. • nppuTHHa je jemaiH nroop, r3e ce naBajia 0e3lHHX ca T,pn CT^nff^jieirjia. Kpajb je npeKO njiaHHHa HanycTHO cnoj aynoMO6hji. tberoB 6e3HH eKunaat hhhho je jema« craipn ceJtaK, Kojn H»je ycneo 3a My npoRpMn niyT Kpos OBy TyHCHy noBopKy HBčer'jiHpa, pacTypennx n M3Mema(H!Hx nyKOBa. CTapH cyBepen, Ka« je Bumeo OBaj TyjKHn irarjiiem, K ^ L ” am Morjimoora o p p > , JKeHama n 3enn 3 a y.MaRH|y ByrapHMa, o<})Hnnpn n iBojhhmh hhhhjth cy Hajnehe Hanope. TuMOUKa eojcKa 3a<3ipsKajia ce je R03 npnuiTHne Ha JiHHHijH JlHnftpH—ypom0BaH h 6ee apTHJbepnje H3BipniHuia oajcneTCKH nana3 na Byra'pe, Koje je h 036aHHJia 3a 10 Km. y Ha3a3 . Ilponas je OTBopeH. Kpajb je Morao npohn h naBana H36erjiHn;a npo^miHJia je 3a ce noBJianH Ka Ilpn3peHy. Ta3a je 6njia 6o,p6a K03 KanaronKa. IIpnovcTROBao caiM Ty nponacTH GpncKe BojcKe, Koja HHje 6H,ia caMa cnocoOHa 3a npoCvHje cjiođoaan nyT na CKonjb.y. Bopoa je Tpajajia hioct 3ana. Tpyne Beh H3HOMorjie 6opnjie cy ce onajno. To je (5mo noiKOJb. Cbh, 0(j)niiHPH h BojiHHHH ČHJiH cy CBeoHH, 3a je caB h>hxob oraop OecKopncaiH; ohh cy.xepojCKH mHyjiH. Hnje3aH cpnoKiH nyic nnje HMao xpaHe, 30K je -M,yHHunja Beh 6njia yrpomeHa. Byra'pH naK CHaOmeBeHM 03 HeMapa HMajiH cy cnera onor y H3o5njby. J^HBHOHja, je-AHa 3a 3 pyro.M, a no tom HjHxobh 3a. HiTHTHH 3ejioBH noBJiaHHJiH cy oe Ra IIpHapeH.v, Ka AjnlaHHjn h HpHoj Topn. H 3a 6h HMajiH iina jecm, nouito HHje HMajio HHiUTa y nycToj 3aMjtn h houito nojcKa HHje H.Mana Hnje^HO napne xjie6a; 3a He 6n VMpjiH 03 rjia3H, ceaurn cy 03 K0H>a h BOJiOBa no napne. - KojH cy ce Hajiai-iHJiH yrHHyjiH 3yvK nyTa. *) y n.pHinTH'HH, .BapouiH HacejbeHioj nemio TypH-MMa a houito ApnayiHMa, 3aT©Kao caM hctv HaroMMjiaHOCT H36eroiHiia, nojnHiKa h paibeHHKa Kao h y MhTpoBHHH, Kao h y KpaJi>eBy, nao h CBy3a, me oy ce 3a3p®aiBajiH 'BojCKa h H36erjiHii,e, 3a Mano 03axny. �»r A J P E T« PrpaH a 286. A jonHHje hh Tora anje 6hjio ... Ha 30 Km. oj HpH3peHa, ja ca-M ce 3aycTaBH0 ca Bij?Hi;HMa, nopej jojn-or xa«a, apH-yrcKe KpHMe, ja 6h TiponvGTH.aH ja npoije aprajtepnja ,KQjy cy noKymajiH ,aa onacy, yn5pen»yiBHiii 4 m 6 BOJiosa 3a GBaKO tohobcko opvije. J ohi oj upe 15jaHa xan>aje H36erjirai,a 3aycTabhjm cy ce oraje, h Bojmnpi yMnpyhn oj rjiaj-H rrpeBprajra cy no hy6peay h 6jiaTy, ja (m TaMO nanura neKH uaifymTeHF oTnaja«. repeTxoj -hhKa h>mxobhx. Jejan oj h»hx Harnao je je«Hy BejiKy koct, cyoy TOcry acao cjionoBa koct; oh je nyHHyo rropej Mene u uoK.vmao ja je r.no^e; meroBH 3yđn uiiKpryTajiH cy yganyj no 'incToj hobpiiihh'h, ajm HHcy yonejm ja sarpn3y; ajm paa.ipaaceH oh je rjiojao h jajfc'e... 3aHCT rjial)y. h 23. HOBeMČpa ja caw 6ho npH3peHy, rje ey ce npmynjbajm BojHinp h HQđerjmne pa.im-jnx.jaHa. • BipxoBHa KoManja, Koja je y 0By ©apom -crorjia jom 17. HOB&Mđpa, y oth Tora ja«a 3anaJijuia je'cBojy apxM®y. AycTpo-HeMH,H, joaHao caM, ^a cy -CKOipo npcj MO’jHM oHHMa 3ayžeJiH 1!). HOBeMđpa PauDK.y h Hobh IIa3ap. Oim cy ©eh y SlH^ožnn;®' Tohobh jrynajy CBe forajKe ca ceBepa h hctockh •HByrapii ce TaKO hcto skvpho tr,pH<x.TH^KaBa,jy. H-cneo can ce.na'TB]>baBy, ™jn cy jaim 3hjobh nocaejH>H ocTa-tlp jBopa, K-oju je OBje nojEi'ao 1200. roj. IJap flyw<m, £ hjihh U,ap Gp6a. Hcnoj Mene Tene Qyj«a BncTpnpa; na ncT0K>y. je jeja-H H3jy0jbeHH TecHau; H3Meby crpMHx creHa, «aij KojHM cy BpxoBH o j oiiaiHKiiCKor Jiaran,a Hlape, Koja je noKpHBeHa cBa cneroM h koja CBojoM bh'Chho-m hhhh npeiTO(Hjy H3Me^y raac n Byrapa, KOjz ey ce Beh OMeCTHjm y TeTOBy. >. Ha jieiBO ce Ba.pom mosKa3yij^ Kao aipaca-pana to­ mujia iyipcKa z apHayTC!Ka, rje ce nojaBJbyije n3Mef>y 50 MHHapeTa T0,paH> jejHe. npaBOCJiaBne upiKBe. y jejHOM honiKy Kipzje ce KaTOjmzKa Ka-nejia, zzjer cBeniTeimKa H3jpjKa®a AycTpo-yrapciKa, To je nocjiejH>a eTana. Cbz, KOjz oy zMajm ozare ja H36eriHy oj HenpzjaTftiLa, ctckjih cy ce y npz3peH. A^cnpo-HeMnz 25. flOBOMČpa Ohjiz oy Beh y npzioTZHZ. IIcTora jaza Byrapz cy 3ay3&nz ca jBzje jihBH3zje JIznjbaH z Ty ce anojzjiz ca AycTpo-HeMHZMa z TaKO o-nKOJbaBajyh'H 3aTBopzjm noTnyno cse uito je ocTajio y Bpćzjz. HenpzjaTejfc zzje jaj>e zero 10 nacoBa Mapma oj npzapeHa. nyT 3a D,pHy Topy Beh je zpeceneH. nyT oj /te6pa Ka BHT0Jty TaKotje, jep qy ce Byrapz cnyiUTa.jm oj npzjiena. HyjHo HBniaHCTBo ynyh©Ho je CTpauizzM nyT€>M npeKO AjiOaHzje, itojzM je HaTepaHa ja z je OpoicKa Bjiaja m ocTaraz BojcKe. (HacTaBnhe ce). Bpoj 18, Prevela s njemačkog Rašida R. JEDNA TURSKA „DJEVICA ORLEANSKA11*) Halide Bdiib Harnima je kći Edibegova, neka­ dašnjega državnoga sekretara 'Abdul-Hamiidova. Iza »konstitucije« 1908. otišla je iz domovine kao prva turkinja d a u Londonu dovrši svoje nauke, što ih je bila počela u Aimercan-Goilege u Staimbulu. »Konstitucija« — ponovno uvođenje ustaiva — je rasitvorila vrata slo­ bode iza smrti Abdulhamiidiove, dok je za njegova vla­ danja bilo strogo zabranjeno ići u inczemstvo na stu­ dije. Povrativši se iz inozemstva ova izvanredno talen­ tirana gospoda, dobije' naređenje od turske vlade, da škole nadzire i refcrmiše. Tako Hailide Hanuma započe da razvija svoj knji­ ževni talenat. I već njeno prvo djelo »Handan«, povi­ jest jednoga turskoga braka podiže na glas njeno ime kao pjesnikinje. To- je djelo prevedeno na više jezika. Od toga doba vidimo nju među prvima u naprednome ženskome .pokretu. Vrlo darovito napisani -roman »Jeni Turan (novi - T ura-n)« djelovao je krčeći pute smjeru turske litera­ ture ; ideali, z a kojima još i danas teže paniturci — da stvore novu jaku Tursku, koja će obuhvatati i Turan, prvotnu domaćinu turski-h plemena. -Neposredno pred okupaciju Carigrada od strane Entente, Halide Hanuma je po jav-nim mjestima Cari­ grada držala nevjerojatno smjele govore. Neprijatelji je osude na smrt, ali ona pobježe uz ve-Iiiku opasnost, preobučena Ikao seiljakinja, ostavivši u Carigradu svoju bogato uređenu vilu, nastani se pokraj Angore u jednoj drvenoj seoskoj kolibi. Za njom se ugledaše i mnoge druge Turkinje. I tamo onda počinje Halilde Hanuma da radi. Ona piše patriotske pjesme, širi propagandističke spise i drži govore po Anadolu ljudima i ženama, kao što je držala u S-tambolu vojnicima. Svi je odano slušaju, kao kaikva glasnika- sa neba. Iza toga njeguje ranjenike n a previjalištirna; smjelo uhađa neprijatelje, drži stražu, radi kod antiJerije, nosi municiju u rovove i sama se bori u prvim linijama zajedno sa vojnicima. Iza bitke kod »Doumlou-Pma,r« postala je podofi­ cirom (»onbaši«), zbog njene hrabrosti. 0.na upravo prestavlja sliku požrtvovane ljubavi za domovinu. Ona odbija svako, rastavljanje (proteži-ranje), jede sa prostim vojnicima i spava. Noći prospava na slami, pod čado-rom, pokrivena vojničkom kabanicom — usred praska mašinskih pušaka, u najvećoj opasnosti. Njeni je zemljaci slave kao j-unaklinji, a u vojsci »Halide-omlbaši« je čarobna riječ, koja stvara čudesa. U glavnom e kvantlru Mustafe Kemalpaše ona je prev(xlila ratne izvještaje — za va-nfsku štampu — n a fr-ancuski i engleski. Ona je bila tumač, kad je prekinuta konferencija u Lausanni i Lsmet-paša vodio vrlo važne političke pre­ govore u Stamibolu sa generalom Harringtonom. Slika Halide-Edibe u njenoj domovini svugdje je poznata — vitka jahačica u mrku odijelu n a bijelomu konju. *) Ovaj prevod rado donosimo baš u vrijeme kada među bosanskim muslimankama analfabetizam hara i kada se čak po nekojim listovima vodi polemika kakvo se odijelo smije nositi a kakvo ne smije. Uredništvo. �B p o j 18. »r A J P E T« CtpaHa 287. . Nacionalistikiiinja se u drugom braku udala za • Dr. Adnan~beya, koji je u svoje vrijeme studirao u Nje­ mačkoj, a sada je prvi podpredsjednik Narodne Skup­ A m uČhjj E&u-TcuuČ: štine u Angori. Njena oba sina Studiraju sada u Americi. HOBJEHJH BHJEK. Kajt iKHBora cbjctjioct Kora IIIeceT Jberra oćacjama, IIojiOBHny jHKBOra My PE<t\IEKCffJE 0 ;KMBOT.y UjpHa Hohua yiMoraBa. IIojiOBHna 04 to -nojia roim »nua >y Hexajy ■ — Ko y iboj^ 4a Trponaniy — y iHenospar npoyjajy; A Tpekmiia nojioBHiie y noxjienH h y Hajpi IUpolje, 40K 3a nopoi4Hny IIo(j(pHHe ce u oajpajtu. OđraTaK My aorBOTa je, ,Efay*e; cTapocT, bojiecr Jbjrra, JljoK r a jejp o r jpHa s a BfpaT He npnxBaTH h cmpt KpyTa. S a , 3kp Huje rjiynocT, Kajta /Kojih naMet)’ Jby;p hoko ,Hyjbe JKHBjeT, a H arana TIopijejny My eoo peKOK?! Xacm H6ny A jiu (p. a.)1): CKPOMAH By4H Ax, nosjienaH 3a cBHjeroM H jkhbotom HBMoj 6 hth; He roMHJiaj ćuiaro, He 3Ham KoiMe heui ra ocTamrrH! XajiHne-EAn6 xaHyM - Halide-Edib hanum »Ognjena košulja« je zadnje djelo Halide Hanume. Tu se u živim bojama prikazuju bojevi i patnje po Anadolu. I to je sada najraširenija knjiga u Turskoj. Narodna nacionalna stranka naglasuje svoje čisto azijsko stanovište, ona hoće da ograniči područje nove Turske na Anadol; i stoga je izabrala za glavni grad Turske Angoru, mjesto blistavoga Bizanta. Tamo u Anadolu treba da postane budući dom za HalideHanum. Upravo me osvajaju njena prikazivanja iz »Zemlje udovica«. Ona p rč a o promjenljivim slikama Anadola, o jednome nezaboravnome putovanju po noći kroz unutrašnjost zemlje. Tu se kao mrki safir nebo puno zvijezda nadvilo nad vrhunce snijegom pokrivene i duboke doline, a potoci deru neobuzdanom silom. Tu se u mjesečini blista nepomična površina mjalih jezera, u kojima se zrcale sjene mflkih omorika. Kad sam je pitao za čim turske žene teže, reče mi Hahde-Hannma: »Mi žene, ne preeajući od žrtava i ne­ sebično moramo usporedo raditi sa muškima, kako bi naš Tatovima napaćeni narod dobio nove duševne snage i poleta za napredak domovine.« R. Rhoena. i je pa34HjejteHa. . . 3jia oaMjepa ne Kopneni. noxjienHHK je čamo y6or, BorfiTCTBo je y CKpoMHocm ‘) ynyK MyxaiMema (a. c.). A. X m(J)3m BjeneBao: CABHHA CAPMAH (HacTasajK). — M^pucber je to onasno?. . . ynHTa 4pxTaBHM rjiacoM CabnHa. . — JJp,, Ca&ffla. . . — IfeHeHajjHjra ore Me. . . HnjecaM ce Hajta.ua, hhjecaM MHCJiHJia 4a heTe jto h n . . . MacjniJia caM 4a ce Bmue HeheiMO B n ^jera. . . — J a caM KacHO 403nao 4a CTe ^ o n u m . . . noKyma My-prao6er 4a ce zonpHHaBa. Cadmia ce HHje Morjia BHiue cy34p3KaTH h pene y3pyjaHo: — HeMojTe, oupocTHTe!.. nomTejjrre Me 04 pasonap aaa... — C a d m a !.. n3ycTH Mypnc y3by^eH rjie4ajyhn Ca6EHy. , �OrpaHa 288 Epoj 18. »r A J P E T< — TocnojHHe, Mypao6esKe. . . Bh Me noBMajjeTe sornao npaje, ocasa ra je 3iBajia. . . He, maje jojo Gamo HyntHO. . . Ocjehaj He Bapa! Oh je časa norarjrao h>03hh , y acTHHy H.eoBH, jep joj je to ocjehaj, synia, cpn;e rotBopajio,... OITpOCTHM! __He, MypHc6ejKe!.. pene «a obo osJiynHO sjeHocjmje cy pa3roBapajia o paaHHM cnBapaMa aa BOjKa h KopaKiHe Hasa^: npomjiocTH, a OHa naje hh jesnoM pajena 'OnoM«Hyjia — OcTajrHTe, ja y OBaj nac hc&ithm nyTH ene. . . BpajeMe, Koje ax je sjejndio, hhth ra yamajia: nna JKejiHM y OBaj nac, ma BaM KaJKOM iirro BaM HMaiM je pasHO Tasa. . . Haje ra naTajia: rsje je Gao h c khm peha. . . ITa osma. . . OHsa MoaceTe aha . . . je Gao, jep joj ce hhhhjio, sa Ga ra Morjia aaTjepaTH — CaGana!.. CaGana!.. none MypMc6er mhjio h sa cjiaace, sa joj. houito 3aTaja, a to naje XTjejia. . . TOdiJio, cjevnaoj'hn na cmnany so H>e. — Ca6raa, ja Bac Cfie je n p o n u io . . . E to, hohobo je operna a Beceaa. motom . . . OnpocTHTe, ja caM kphb . . . y jesa n caT oapocTao ce M ypac a OTamiao. Ca__He, Mypmc6ecave. . . Ja xohy sa 6yseM na hhcto: 6a.Ha ra acnpaTHJia s o n a yjiau,y a nospaTajia ce HaAo sanac caM jKHBHJia os nponuiocTH. . . /JaHac xohy Tpar. 3 a thm orpnajia y Majnany coGy a npanajia joj, sa 3HaM uiTa he mh ^OHnjenr 6ysyhiHOCT. Kano je M ypac6er Gao a H>y noespaBao. M ajna je noMypnc He pene naima. npomjro je h6kojihko na- rjiesajia RhepKy 3HanajH0 a onasajia BeJiaiKy npoMijeHy caKa. HacjiofteH Ha jeiany pyRy rjiesao je npesa ce h Ha H>oj. H aje jo j H aim a pemia, jep je 3Hajia, s a je paBMHffljbao. CBe My je n pomno jesnoM acnpes ona- CaČHHa Jiy 6 ajia Mypnca. — CarypHo th je MypacGer oGehao npaGaBHTH j y . . . HnTaiB /Khibot: h Ca6Hwa h OaiajHJia h Ojihm. iiaja. . . H OBe ce na\wijemajlo h ctbophjio y iteroBoj II03H1B na njiec kos $paHHycKO.r nocjiaHBKa — yinaTa ^yum HeiiiTO Heospeheno, hcihto ihto je caMo cjihhhjio EjiH3a CapaaiH. iKeHH. He jesHoj HBBjecHoj hcchh, nero je^Hoar GcuieCaGHHa Haje hh mhcjihjki Ha to, a jia aoiaK pene: cho.m CTa&y syme y KOjeM je npBa Htena h npBa h je— HajecaM My rosopajia. JespoM spyroM n p ajHHa Jby6a®. - jiawouM. . . Mypnc nome^a Ca6aHy, noraesa je syry h jhhhh Točnoga Ejia3a norjiesa CBojy K.hepK,y a onaaa My ce, sa je to ona Keja, je jesama, na pene: Kano je 36yH>eHa o s BejiHKe p a so cra , a CaGmra H3abe — CaGnaa, 3ap Tfflj^ m^onijio oho mro Hac je He- H3 coGe. Kasa cperaram hhhhjio, 3ap'naje nponma JbyGa®r-Koja M ajaa Kao s a ce je Henera cje ra jia nocrase neHac je Besajia? .. pacnojioateHa, CKopo TjiKHa, norjies joj cTase n a jeiapoj CaGana ra norjiesa mpKO ra-p e n e : / . ■ Heospe^eHoj Tanma, TaiMO Ha 3 asy n a KojeM c y nacnjie — jKeHa ca-MO Ji>y6a ... BaiiMiM jpacameM. _B h. CTe y-3pyjaHa CaGaiia. . . /l,03B0jmT.e sa ce -A ra ? CaGniHa 3a^pxTa a norjiesa paBHo My,pHpy y ohh. Oiisa My npy5KH pyiK.y, Kojy oh ranje y-MHO npHMnra. — Ja j&yđHM Mypace. . . pene HonpeKHsaHo ^jeBOjKa. — CaGana. . . — Myipnee. . . Jepan nao rnesajia cy jesno spyroM y ona, Kao sa HonnTyjy caiMH ce6e h Kao ^a acene sa paljena Koje cy H3POBopajia soby so cpna, npof)y cajsa, ocjeie ce norajHO. . . 3a thm Mypac y3Me Ca6aHy 3a pyicy a Jiarano je crnome. CaGana My naHe na rpysn a npomairra: — Mypace, ja caM BjeipoBajia y csoje cpn,e .. Jesan nac aorpajao je Taj nac cpehe, 'r^je ce ^yma ^yma acnoBaje^a, Ka^a ce He roBopa, jejjaH nac ocjehaja, Ka^a ce noBjeK npeinaje je^poj .BejiaKOj a Mohaoj chjib, Koja Hac hhhh BejiHKaiM, Koja Hac hhhh noBjeKOM; noBjetKOM Koja Haiiira He Tpaaca a ^aje CBe.. . . . A 3a thm cy npanura npoQopy, CTajia jeinHO ^o ipyror, Kao orapa npajaTeJM, — Kao Haje KauiTa Gajio a rjie^ajia Kano Bana nama na^a. CaGaHa Haje Baine Gajia netpacnojioateHa. Haje ce BHme JtyTHJia hhth aa 'Kpojanaiij, Haje Mapajia nara 3a njiec koa (j)jpamiyciKOtr nocjiaHma rpo<J)a se C ham bina. y H>e8HHoj syHia 6hjio je Bespo, tohjio h CBjeTJio, Kao 3a ohhx sana, Kasa je auuia y Hmojiy a Kasa ce je hctom yn03iHajia c My,paooM. B hjio joj yroSho, OB«je, OBaKo rjiesaTH Kpoe npocop Ka-KO je H,aparpas noKpHBeH MarjioM, KajKO ce naima He bhsh, a KaiKO0SO3SO — TaMO pnjje je npaCTaiHHurre, Heurro jena, na nacoiBHTO 3bhjksh . . . mauiTa . . . OHa Haje časa nasajia hh ce6e hh H>era 3a yp30iKe, niTo Haje npaje somao, iiito ce je.yKJiaJtao, iiito aaje paoHe cjim e. (HacraiBahe ce). HvM BOT jp] BOPBA 0pemu3MU, koju ce ne npuiaeode npupodnuM 3Qkon u m , Mopajjf nponacru. Kos obhx 3khbhx Gaha, Ghjio to GajBKe hjih ® h:BOTHH>e, onajKaMO naiH>eHMiiy, sa ce nois yTmi1ajeM Bjehhthx h HenpoMjeHJbHBHX 3aK0na ycafipmaBajy h ry6e, t. j. Hecraje ax ca inoBpmaHe OBe 36MJbe. Cee npcTe JHHBOTHfta ce npeaa epO'iracaMa m x 3aKOHa nojaiBji>yjy h yoaBpraaiBaj.y, a npeMa ospes)6aMa mothx saKOHa Hcn€i3aBajy ca OBe 36MJLe. 0|pra/HH3MH, KOjjH ce ne Gysy aupaJiairo^nBajia thim 3aKOHirMa Mopajy, nos HeMHJiooipsHHM ysapn,HMa caMe npmpose sa acne3Hy* h nponaHy. jKaiBOT «a OBOj 3eMJba cacTOja ce os jesne njenaiTeGopGe, a caiMO ohh, KOjn y Toj GopGa noGajese Mory er3H'cmpaTH. UsajeT, 6aKiu,Hji, Mpap, cjioh h noiBjeK y CBOMe HtHBory ce Mopajy HenpecTano cyrto6jBaiBaTH c ^aKfnopaiMa, kojh 6a xTjejra, sa h»hxob jkhibot yHHUi(re. A ko y Tog Gop6a ocjiaGe a H3ry6e OTnopny CHary, ry6e npaBO «a oracTaHaiK, Te ax rapaipospa 3aKOHH ocy^ygy Ha iHOM'HHOB!Hy CMpT a Hmn63Hyhe. OBeMoryhH je Tanan npaposHH saiKOiH nocrasHO, Koja he TpajaTa sok- 6jst Ha 3eu\iJba JKHBa Gaha eraacrapajia. HajesHa Jbyscna cajia naje y 'CTaH>y, sa onaj npaposHin saKOH QaycTa®a hjth sa ra asMajena. ' OipraHHGMH, Koja oe ne npajiarose npHiposHHM 3a■KOHHiMa a obojoj okojihhh, 3aiK.p5KJBaiBe. Ohh ce m saHa y san «Majfeyjy a cjiaGe, soac ax jesHor ji;ajenor saHa 3yG nspe,M6Ha cacsaM ne yHamTH. Taao cy hcto a ina- �Spoj 18. —•» T A J PET« CtpaHa 289. poflH, Koga ce He irpHJiaro^e Ajyxy BfpeMeHa ocyl>eHH je cyheHO 0 HeMa APyBor E3jia3a Hero ce cyAdHicE cjihHa HeMHiioBHy nponacT. Oihb he TaKoljep, anoo He 6yay jeno TiOKopHTH«. Ako e AaJi>e caiiyBaiMO TanaB iMeiiTanpeMa caspeaieiHHiM uoiipeCaMa nocrjnajin 0 y inyxy jiHTCT, 6yAEMo npHnpaKHH Ha BejiHKe Hecpehe e iio t BpeMena mcre yAOBOJi>aBaji0B nonern Aa <yiače, aok hx nyHy nponacT. jeinHor ^aHa cacB0M HecTaae. ® hbot je 6op6a. OncTanaK ma obom c®HjeTy oehce y JKiraoTHoj 6op6H yioiEHje®ajy b n<X3jeljyjy caMO oa modjeAe y toj jraBOTHOj <5qp6H. BjepyjiMO, Aa cy oiHH ,KX)jiH cy sa HCHiBOT oajanocoČHHjH. Ako npBpoAy, ropH.H HaBOAH jeAHa HemodHTiia HCTEHa. a HapoHiHTO aeHe 3aKone y opraHCKOM CBHjeTy Majio Xudajer Kyjiunoeuh. Ay<5Jbe npojrHH'MO, aa XHJi>a^e HipEMjepa heaio onasBTB, Roj« he a a a ropay ectbhjp hote(Pahtb. JbyACKa cy yiaj)ywoH>a hcto TaKo no^BpHceaa obhm aaKOEEMa. CteaKO^HeBHa je aojaaa, Aa npocBjeheaH, panann-, boranu N. R. Travunjanin : h MopajEHH napoah acHiMHJitH|pajy jrajene, aeiKyjnyipHe h «€iMopajme sajpo^e, Kao uito aejiHKe puče ryTajy UČINCI PROSVETE Majie. Često se po raznim knjigama i-Mstovima čitahu i u 3eMJbOM he aai'ocnoAapiTB oim aapoAH, ikoje cy svakodnevnom govoru čuju ove kićene i uzvišene reči: HajonocođHHja 3a hchbot. Mutne-H-arđa ijemsuha ibaprosvete«, »Jiic prosvete«, »hram presvete«, điiie-s-salihim = 3eMJby he aaHCTa aacjinjenHTH caMO »moć »prosvetljen um«, »prosvetom ik Slobodi« i si. Moja BpHjeiaiHH p otom Ager, t. j. TeKCT E3 Kyp’aHa). Slušajući i čitajući ove značajne i veličanstvene Bor je apapo^y a ibeHe '3ajKoae Taao nocrarao, reči, mnogi nas je hladno i bez razmišljanja preko Te he ohh Ao noana cBarjeTa TawBH h octstk: (Sumnelu jijtnog značenja preleteo d, prekrivši ih koprenom zabo­ — 11a hi — ffleti ikad halett imiin kablin, v e le dedžide rava, nemo i tupo čitao dalje. Koliku li sadržinu i zna­ ti suimefii — llahi iebdilen = O bo je B ojkjh npnipoA'HH čenje imaju te tepe reči! Razlika je: »čitati« i čita ti; 3aiKOH, KOja om aocrafta OBEjerra nocroja. RiiKaiaa »misliti« i ntisLiti; »razumati« d razum eti; »osečati« i aehem oaasHTH, Aa oe Boaraije ota,p€taj6e HOMHjene. A jer.) Za ovo se hoće izvesni stepen inteMgencije. y Bojkbjbm oApeA^aMa t. j. apapoinHHM 3aK0HBMa ae osećati. Pre nego pređemo "©a razmatranje goire istaknutih Moace 6 hth upoMjme. pojmova, valja nam reći koju 0 snazi i stepenu napretka (Jelen Jeđzide li siumedii — Mani iebdUen, vie lem nekog naroda. iedžiđe lii sumneiti — llahi dahvilem = Kano roA nehem Snaga i stepen napretka nekog naroda zavisi od OHH3HTH, Aa ce Bosmje oAPQ3l6e nome H3MajeHe, toko broja njegovih pismenih i prosvetljenih sinova. Ili: na­ hcto Heheni BHAjerH, «a ce MaiKžfp h aUCJTHiMHHho upopredak jednog naroda meri se po broju njegovih škola, MHjeHe. Ager.) osobito : o s n o v n i h š k o l a . Hpeaia TOMe aeaa APyror aaiHHa 3a jkebo® h noDa ovu tvrdnju osvetlimo jedinim vrlo karakterič6je«OHOCa« H3Jia3 topbe y jKHBory Hero, Aa dj'AOMOnya- nim primerom iz istorije. Tyipira, toraTB, Te (Jjhshhkh h ivopajmo jaKH. Tpe6a y P re nemaoko-franicuskog rata, koji se je vodio OBy ncTHHy, Aa ECKpeso BjepyjBMO. Hcto tsko wopaMO BjepoBaTH, Aa aaM aa odom CBH,jeTy ihome Alpyror ocjioh- god. 1870., nemačkd narod bio je mnogo zaostao u pre­ sveti za ostalim zaipadmo-ouropskim narodima. Jednog n;a ocem BJiacTETor (p«aAa h Hacrojaaa. dana sabraili se videniji ljudi iz čitave Nemačke da (Ve em ilejse lii, Jmsani illia una sa’a = HoBjca<y većaju o uzrocima njihove zaostalosti. Jedni su tvrdili: irpHnaAa caaio oho hito icaMaaipaup. Ajer.) da nemaju dobrih državnika; drugi: da im je vojska CDevamkiie filkje ive ma iteš’inrm, ive danikje mimkje slaba ; trećd: da bi valjalo poljoprivredu unaprediti; ve ma iebsaiu = JIejok te je y Teto caMOM, a th četvrti: da im mornarica ne vredii itđ itd. Sve te priHe 3fHam. Bojioct te je oa Teče, a te je He bhahih. međbe pratio je iz prikrajka neki ostareli Nemac. On se Xa3perE Ajmja). podiže, pa će: »Dozvolite, gospodo, da i ja koju proOBe necpehe, Koje sac mpaTe 'Hjioa oy mamer me- besedim! Svaki vas je istaknuo uzroke našem nazatku; 3HaH>a B JiEjeiHOCTE. (Inne — llahe la jugajjiru ma bi a ja vam otvoreno velim: da sva zaostalost naša leži u kavmin hadda jugaijjiiru ma bi emfiusihim = ^ ok ce tome, što nemamo dovoljno osnovnih škola. Bez je^aiH HapoA ne moKsapK e He H3ryi6H CBoje MopajiHe osnovne škde niti ćemo imati dobrih ministara, ni valjanih vojnika, ni čestitih težaka, ni uzornih mornara! BpjiHiHio, Bor ra Hehe yiHecipehETH. Ajer.) IIoTpediHO je, Aa ropH>y HCTMHy cxBaTiEMo y iiot- Svakom pojedincu od oviih i ostalih staleža potrebno je nyHOM HjOhom 3HaHemy, Te Aa yAapHM0 npaepeM, KojH osnovno (temeljno) znanje kao svagdanji hleb. To sam he HaM OHa AHKTHpaTE. He avmjeMO hh jeAaa nac ko- hteo reći, i dobro razmislite o ovim mojim rečima!« jieđaTB. Aiko e AaJ&e, no cbom crapoM o6Hnajy, 6yA6Mo Svi prisutni kliknuše: » Žikveo, naš starino! Ti sd jbeHKapEJiE, H3roBapajyhH ce, Aa HaM je Tano oy^€oro pogodio pravi uzrok našeg nazatka!« Od toga vremena počeli su Nemci sve više i više h HacraBHJHB CBoje Me^codme 6op6e, 6yAHM0 iyBjepeHE, Aa heMO K(po3 KpaTKO spnjeMe mpomacrB. J[ok ce y otvarati osnovne škole, te prve »hramove narodne npB'poAH crne jKHbo e MpTBo y OApcbeiHOMnpajBiij iqpehe, prosvete«, i u njima buditi narodnu svest tako, da su za AOTJie me Kao yiM-pTBJb0HM Aanry6iHiMo 0 JbesraapnMO, kratko vreme u svemu počeli napredovati. I ovo je delomično uzrokom, pa su god. 1870. pohedili francusku a H3 ycra «aM OMiajy KOjeKaKBe rjiyinocTB. Me s a crne CBoje HenoroAO h Hecpehe kphbhmo vojsku. Da nije opet prosvetljeni francuski narod tada bio cyAi()HHy, a HeheMO Aa upomecjiemo, Aa HaM je Bor iiOAapHO cjioboAHy BOJby h paajM 3a cx®aTaH>e aa jkk- svestan svoje slohode i ceniio je, ne hi sa sebe skiinuo BOT nOTTpe6HEX H'PEpOi3PHX 3aKOIHa, HapeAJHKHIE HaM y3 najdragoceniji nakit i svoju slobodu otkupio za 5 mili­ to, Aa ce caMO Ha CBoj paA na obom c®0jeiy MoateMO jardi franaka! To se zove »moć prosvete«. Školi je, dakle, zadaća, da u mladeži budi domo­ ocjiamara. nopeA cBera Tora me ce 3a CBoje Hecpehe B neAahe paaroBapaMO Ha OBaj rjiynH Hanirii: »Taico ljubni osećaj, iz koga se razvija ljubav prema Domovini �OrpaHa 290. »r A J P E T« i svome narodu, a iz ovoga opet rada se osećaj Slobode. Što je neki narod kulturniji, to većma ceni i poštuje Slobodu. Francuska revolucija bila je odraz prosvećenosti francuskoga naroda, koji nije hiteo da trpi apsolutističke tirane u svojoj domovini, te je Slobodi prokrčio put po onoj: »Presvetom k Slobodi«. Francuski narod se je prvo znanjem naoružao i svoj um prosvetlio, a onda, svešću okuražon. zbacio svoje apsolutističke ugnjetače i proklamovao Slobodiu i Jednakost! 1 vekavma borba našega naroda nije bila drugo, do li borba za Slobodu i Jedinstvo. Ti najsvetiji ideali celokiupnog naroda našeg danas su ostvareni i Srbin, Hrvat i Slovenac hrle jedan drugome u bratski zagrljaj, da se izljube i junačke desnice stisnu. To je jedan od najvećih momenata u našoj istoriji, -koji treba da bude kao ugled poanijim pokolenjima našim! Pnosveta narod diže iz neznanja i miraka, otvara mu oči i pokazuje vrela blagostanja ; otrežnjava ga i budi iz stoletnog mrtvila, da ga postavi na zamernu visinu ostalih kulturnih naroda. To se delovanje pre­ svete naziva »luč prosvete«; jer je zaista prosveta neko svetlilo, koje čovečanstvo diže .iz prašine i izvod^ iz tmine, da mu osvetli pravu stazu. Šta za čovečamstvo uradiiše toliki prosvetjem umovi?! Franklin je izumio, gromobran, Edison fooograf, dok naš čovek. Nikola Tesla, čini prava, čudesa u elektro­ tehnici! Ovaj naš zemljak, koji ii danas ž»bvi i umuje u Sevetmoj Americi, zadivio je čitav svet svojim-^otkrićima i izumima na polju defkmicuiteta! Kopernik -postavi utvaleirijj te o-ri'JIT'faxokretanju svetova i obcir.i krivu -i nećšfiovanu nauku p rija šn ji staro i srednjevekovmih zvezdoznanaca. Pre su se -knjige morale pisati, i pisane prodavale se bogatašima. Jer su bile vrlo skupe, skretanja ih nije mogla kupovati. To se je odmah unapredilo, čim je Ivan Gutemberg izumio štampanstvo. Danas se knjige vrlo brzo štampaju i uz dosta niske cene prodaju, te ih mogu i siromašniji staleži nabavljati. Stefenson je izmitelj prve lokomotive i prve prave željeznice, te jedino njegovom prosvetljenom umu tre ­ bamo zahvaliti, što danas po suhu možemo prilično jef­ tino i brzo da putujemo. A da se opet morem vozimo, zasluga je Amerikanca Fultoua, koji je izumio parobrod. Od kolike su vrednosti željeznice i parobrodi po čove­ čanstvo, svakome je, mlisTim, dobro poznato i -nije po­ trebno da se o tome ovde govori. Pogledajmo opet, koliku ulogu u svetu -igra brzojav! Danas možemo iz svoga m esta da govorimo žicom sa celim svetom. Električni brzojav sa žicom prvi je iz­ mislio Semering, a kasnije su ga d,rugi učenjaci d-oterivali i usavršivaM. U najnovije doba ne treba ni žica, nego se brzojavlja bežičnim brzojavom, što ga je izumio Markomi. Ovaj je izum veliki dobitak i napredak za čitavi svet, a napose za m oreplovstvo. Dok nije bilo brzojava bez žica, mornari su u slučaju nesreće s bro­ dova davali signale za pomoć pucanjem iz topova. I dok bi koji parobrod pravo razabrao odakle dolazi to­ povska jeka i pohitao da pruži pomoć, u većini slu­ čajeva .stigao bi predockan i m ore bi progutalo lađu sa njenom momčadi. U današnje vireme svaki parobrod imla bežični brzojav, kojim u slučaju nesreće na sve strane javi i zatraži pomoć. Svi parobrodi, koji prime tu vest, svom brzinom pojure u pomoć svome ošteće­ nome drugu i spasu njegovu momča-d i ostalo, što se spasiti može. Markonlijevo ime ostaće trajno zabeležono Bpoj 18. u istoriji novovekrh izuma, a naročito u istoriji more­ plovstva. Inžinjer Lesep prokopao je Sueski Ka-nal i tako skratio put moreplovcima iz Londona u Indiju za 24 a iz Trsta za 37 dana. Na ovome smelome preduzeću radilo je 25 hiljada radnika — 10 godina. Kanal je du­ gačak 160 k;lometara, na površini širok 60 do 110 me­ tara, a na dnu 22 do 37 m etara. Njime su spojena dva mora: Sredozemno i Crveno More, a rastavljeno afričko kopno od azijskoga. I zaista, Lesep je čovečanstvu ostavio nepraceojiivo delo svoga prosvetljenoga uma, koje će mu biti veonim spomenikom! Lekar -Koh pronašao je bacile sušice i kolere, te proučio život i delovanje njihovo; a Erlih je sastavio serum (lek za uštrcavanje) proti sifilisu, dok Rentgenoviim zrakam a danas svaki lekar može da zaviri i pre­ gleda čovečiji slkelet (kostur) i neke druge unutarnje organe našega tela. Ovoj trojici ostaće čovečaitstvo trajno zahvalno. I ime našega zemljaka Dr. Pa ja Radosavljevića, profesora psihologije d pedagogike na njujorškom uni­ verzitetu u Severncij Am'erici poznato je, kao i ime Nikole Tesle, danas čitavom kulturnom svetu radi nje­ govih otkrića i zasluga u oblasti eksperimentalne (po­ kusne) psihologije i eksperimentalne pedagogike. On pokusima ispituje i proučava dušu i -pojedine duševne pojave dečje. Tako isto proučava i dečje duševne spo­ sobnosti pri nastavi. Ovakav način eksperimentalnog proučavanja dečje duše i duševnih sposobnosti novijeg je datum a^T a svoja dosaidanja istraživanja izneo je naš Pajo u delima: »Uvcd u Eksperimentalnu Psihologiju« i »Uvod u Eksperimentalnu Pedagogiju«. U t;m del-ima, koja je izdao Hrvatski Pedagoško-Književni Zbor u Za­ grebu i koja su mi pri ruci, ima dragocanih stvari o dečjoj duši i duševnim sposobnostima, o čemu dosad nismo ništa čuli ni čitali. Neka naš Pajo još dugo poživi, da svojim svetlim umom pronikne u sve tajne dečje duše i pronađe nova delovanja njena! A mii ćemo se d:5iti njegovim velikim umom! Iz gornjeg razlaganja videsmo koliki su učinci prosvete i koliku korist i napredak donosi ona čove­ čanstvu. U današnje doba aeroplana, automobila, bezžičnih brz-oi'ava i raznih ' čudotvornih izuma, što je uspeh većim delom drugih prosvečenih naroda, kod nas vlada gotovo totalna nepismenost i posvemašnji nehaj za školu i p resv etu ! Dok su se drugi napredniji narodi svojim umom izdigli sa zemlje pa se šetaju i krstare po vaziduhu, d a ispitaju tajne svemira, d zadivljuju nas, dotle mi, dole na zemlji, još dremamo i spavamo, i u tam i neznanja ne umemo da -se snađemo i maknemo napred. A čemu vodi ovakav nemar i besprimerna indolencija u prosvećivanju? Ni čemu do l i: s i g u r n o j i p o s v e m a š n jo j p r o p a s t i n a š o j. P a kako d a se maknemo s ove m rtve tačke i na koji način d a pomognemo i prosvetno pridignemo naš narod? Ko je pozvan d a mu u tom smeru u pomoć prkteče ? Da naš narod u prosveti napred korakne, valja otvarati osnovne škole, osnivati tečajeve za odrasle nepismene, otvarati domaćičke škole, održavati kulturno-prosvebna predavanja po selima i gradovima, osnivati nano-dne čitaonice i biblioteke i tome slično. D ržava je u prvom redu pozvana da promiče u narodu prosvetu otvarajući čim veći broj osnovnih škola, ikojih imamo vrlo imalo. Na d.ruigom mestu dužnost je sve svesne inteligencije, a nar-očito učitelja i sveštenika, d a se živo zauzmu, zborom i tvorom, za promi- �/ Bpoj 18. »rAJPET« canje prosvete u našem narodu, osobite • među onim širokim masama, medu seoskim svetom: buđenjem prosvetne svesti i savetovainliem, da sami seljani podižu školske zgrade i u njih svoj padimladak na nauke šalju. Naposletku dužnost je svih imućnlka i ratnih milijunaša da i oni polože svoj deo na oltar naše narodne pro­ svete; to jest: da sivome narodu pomognu pri podi­ zanju osnovnih škola, a i da sami koji prosvetni hram sagrade. Na taj bi način naši limućnici i milijunaši u na­ rodu ostavili sefai .trajan Spomenik; a to bi njihovo patriotsko dolo pozniijiim generacijama služilo Za ugled i primer: Kako s e može pomoći svome narodu! Dakle, svi gore navedeni dužni su, da se svojski i s ljubav,Iju zauzmu za promicanje prosvete u našem narodu: neko manje, neko više; jedni moralno, drugi materijalno (kesom); svakii iprernu svojim silama! Budemo Li u ovom pravcu složno i bratski radili, onda ćemo (naš ceo narod) ubrzo moći stati naporedo s ostalim kulturnijim narodima i cvetaće naša mila Otadžbina. Dakle napred, prijatelji naroda i njegove prosvete! Drpana 291. Tu se noć do 12 sati Džemal ne mače kao da je kloroformisan, pa je obamro s nekom čudnom maskom na licu. Zatim najednoć stade razgovarati, ali niti je spominjao Mukbil-beja rii jadnog malog šebita. On je bio pod pritiskom neke ružne, strašne misli. Još ni sad ne mogu da to ponovim, što mi je šaptao na uho. Ja sam mu govorio istim talkim šapatom: — Nemoj, Džemale, ne misli tako šta! Ajiša bi prije umrla nego što bi se tako šta moglo des’ti; kunem ti se i prekhnjem, •ja to znam, kao da sam svojm očima vidio. Srećom stiže po noći brzojav iz Smirne. Ajiša je dolazila do tri dana. Ajiša je itrebala stići u četvrtak, a u petak je trebala biti glasovita skupština (meeting) na trgu Sultan Ali meda (Hyippodirome). Propaganda, koja je započela kao kakova šaljiva igra, odjednom je posvećena krvlju i vatrom, a mi počeli nal'čiti ne na ljude, koji se prav­ daju Evropi, nego na potlačene, što viču na silnike. Meeting na Fatibu već je bio došao i prošao. Evropski su se krugovi jos čin'li neodlučni hoće li vrijenje u Stanibolu ozbiljno posmatrati ili ne će. Pa i jest: šta se zameće od očaja jodnog naroda bez oružja, bez vojske? U četvrtak dzjutra odosmo ja i Džemal, da Ajišu Halide Edib hanym : dočekamo na pristaništu. Obala (quai) je bila rrekrljena svjetinom kao n a sudnjem danu, a u zraku po ulicama još je lebdio zanos pomiješah s mračnom pobunom. Iz Roman. . . «■ ,S ? daleka mi u mnoštvu zape za oko Ihsan. Stajao je odPreveo s tursko« D. M. K. • maknuto kao da nas nije ni vidio, ali ja sam znao, da je došao, da bude s naima zajedno. Ja n:sam uzlazio na 11. ■parobrod, nego sam se naslonio na obalu, pa sam čekao Smirjanka. i gledao s osjećanjem, da se u meni nešto tine, kako se o 5. decembra 1921. grčke lole (palikairije) u šeširima smiju i podruguju. — Džemal je najprije doznao za okupaciju Smirne Možda ne će biti moguće naći kola. A kalko bismo Ajišu (Izmir). On pokazivaše začudnu liladnokrvnost. Inokrvnost. Dva nnsnđili Armrnini ii Grcd rimi kon­ lrninposadili nu ova ovaji trninvaii. tramvaj, uii Vnipm kojem Armenci je dana neprestano išao u odbora ža propagandu, ali je dukteri te engleski policajci i špijuni armenske i grčke gorio od želje, da šta čuje o Aj&J, te je svaki dan odi- narodnosti kinje i muče stambolske turske lianume? lazio u brzojavni ured. — Pejami, evo Ajiše! U što si se to opet zamislio? Do pet dana dode jednog jutra Ilisan u moju spa­ Kraj Džemala je stajala žena podivezane ruke i zastrta vaću sobu, dok još nisam bio ni ustao. Sluga nije bio crnim velom. Ja rekoh u sebi: došao da ga najavi. Lice mu je bilo mračno. — Bto Smirne ! — Pejami, — reče mi on, Grci šu iskidali na ko­ Zatim stiskoh veliku, podugačku bijelu ruku, koju made Mukbil-beja, a sina mu Hasana pogodilo puščano mi je pružila. Ona se otkri, pa mirno stade koračati iz­ zmo, te ga ubilo. Kažu, da je Ajiša-hanuma ranjena i da se je sklonula s čitluka nekoj talijanskoj porodici u među nas. Njezine crne trepavice okolo potavnjelih ze­ Smimi. To md je jučer kazao jedan oficir, koji je po­ lenih, mrkih očiju bijahu kao ružno pokrivalo, što za­ bjegao iz Smirne i stigao u Ggirigrad. Kako ćemo to štite nraslinke tužne Smirne. Džemalu reći? Na njezinu patničkom dubokom licu ne bijaše ni Ja skočih s postelje, pa kao da sam se prepao, da suza ni uznemirenosti. Ona je bila nekako mračna i za­ će Džemal ustati i doći, zaključah vrata. Zapalih ciga­ dubljena . . . Ja sam sa strane gledao u onaj crni okvir retu i sjedoh. Šta ćemo, Bože draigi, šta ćemo? od traparica pod tankiim obrvama i u njezin malo po­ — Ihsane, — rekoh, hajde da idemo odavde, dok dugački nos. Kad je okrenula glavu i stala gledati paro­ se nije Džemiail probudio. Bolje je, da on to čuje od brod. kojim se je dovezla, vidjeh i onaj dio njezina lica. koji je bio upaduiii i od njezinih očiju: njezine usnice tuđina. Tu sam noć prenio Džomalov krevet prema svom »kao crven šip, razrezan nožem s drškom od fildiša Zatvorio sam vrata i sjedio uz njega. Nikog nisam puštao (slonove kosti)« kako ino veli Oscar Wilde. U njezinih u sobu. čak ni majke ni sluge. Htio sam da nvko ne vidi krupnih crvenih usnica i u zdravih, bijelili zubi poput Džemala onako shrvana bolom i slaba a nisam ni sam sadefa bijaše neka beskrajna snaga i bogatstvo. Pred poimao, kolika je njegov bol i kako je dubok. Karakdjskim Mostom zadrža me neka ruka pred kolima, Usnice mu se opustile, oča ugasile, oko nosa mu za koja sam se čudio, kako su se mogla u onoj stisci se ukazale staračke bore, te je sjedio s mrtvačkom mir­ provući. Ihsan pokaza zatvoren fijaker, na kojem je noćom obješivši niza se svoje duge ruke, koje su mu kočijaš otvorio vrata. On se htjede povući, ali ga Dže­ spale do koljena. Ja jednoć-dva sadoh dolje i uzadoh mal bijaše ugledao, pa mu reče glaso/m, koji je malo hodajući na prstiima. U majke mi oči potkraivile, a na­ drhtao : prama njoj sjedii Ihsan kao da čuva mtrvaica u kući. — Ihsane, što bježiš, brate?! Kadgod bili ja ušao, Ihsanove su oči govorile: Zatim ih predstavi jedino drugom: — Ja sam ovdje, brate moj. — Ajiša, moj drug Ihsan. OGNJENA KOŠULJA �OpaHa 292. »r A J P E T« Mogu se zakleti da su Aijišime osjenjeme oči ne vi­ djevši ga pogledale u Ihsama i da mu je pružila svoju bijelu ruku ne videći ga. Alii on se naže nad tu ruku vjerno i uzbuđeno kao kakav stari Osmainlija kad ljubi krajičak resa u turbetima starinskih sultana. Moja se majka objesi Ajiši o vratu i poljubi je u obraze, a onda je uzvedosmo u njezinu sobu i ostavismo samu s Džemalom. U večer sadoše dolje diržeći se za ruke kao dvoje djece. U oboga su oči bile otečene i crvene. Ali Džemal je bio potpuno pođvržen Ajišdooj vlasti; a Agiša se pribila uz Džemala kao putnik po tuđem svijetu, koji se izgubi u pustinji ipa sretne jednog jedinog čovjeka. Kad bi Ajiša pogledala u oči Džemalu, od bola su joj se mračile oči kao bura, koja će sad odmah nastati, ali se je mrčilo nastupalo pred bratstvom m uževne snage u modrim očima Ihsanovim. Sutradan pode i Ajiša s nama na skupštinu. Na ulicama je vladala značajna tišina. Muslimani su bili neobično šutljivi, ali mračni, a svi kršćani zabrinuti, te su se činili neodlučni, da li bi bili nasrtljivi i ismjehivali se ovom stanju mluslimana ili ne bi. Medu svim čirevima, što su probodenii, najgušći se je gnoj prosipao iz drekave pobjede domaćih kršćana, koji su se osLonili na Englesku i Francusku pa rigali mržpju na Turkušu. Radi toga je padao u oči svijet, što je vrvio' pred Osman-begovom restauraaijom, kad. smo sjedali u tram ­ vaj. Ali mi nismo nfogli vidjeti i pojedinosti. Mi smo mi­ slili o Ajiši osakaćene ruke, .S to je išla pred n a jn a _ io tragediji čitava jednog naroda, kojoj je ona bila simboJ> Šta sam sve tog dana vidio/! Kad smo pred AjžtSoftfom sašli s tram vaja, mnogo smo nastojali, da obje strane Ajiše prokrčimo put kroza svjetinu i da prođremo kroz guste skupine ljudi. Neko nas vrijeme pritiskoše iuz ogradu pred parkom . Kro­ vovi ruidije na Sultan-Ajnnetdovu trg u i onog reda kuda .u znjega načičkani ljudima, a niz tram vajsku ulicu (Di­ van Jolu) tekla je gusta struja naroda tako bezglasno, da se je od tog pojačavao samo bahat koračaja. Tada sam po prvi put vidio pravu Tursku. Poza­ dina Stambola, koja je neka m račna tajna, bijaše otvo­ rila usta i prosula svoje stanovništvo} Vidio sam mnogo starih ljudi i sijedih žena. To su oni smrknuti stambolski starci, što se inače ne viđaju. Iz njihovih čudnih ka­ puta i redingota, za koje se ne može razaznati iz kojeg su vremena, pomaljali su se njihovi slabi, naborani v ra ­ tovi, a oni plaču i suze im očito kapaju ispod naočara na bijele brade. Dolaze starice u širokim svilenim ž a ­ rovima, a niz smežurane im obraze teku suze. Čitave hirpe žena, u kojih iz ž ara proviruju skuti enterija sa žutim i crvenim prugam a i vide se korice na jemenijama (šamijama), idu zakrvavljenih očiju, a lica im kao n a slici, koja prikazuje povorku žena, što jurišaju na Versailles za vrijeme Francuske Revolucije. To je bio dan, kada su rame uz ram e, lice u lice stali hamal i mladi inteliganat, radnica Stambolka s KaraGomruka i nakićena mlada žena s visokim petama u cipela. Na trgu, čija se pozadina nije mogla zgledati, samo je teklo strahovito mo,re ljudi sa svojim dubokim bezglasnim, potmulim šumom, a micala se je samo nje­ gova sredina, koja je bila veoma gusta. Nad svim ovim. živim morem uzdizale su sp, kao da plivaju, bijele mu­ nare Sultan-Ahmedove džamije i zgrada zatvora (kaznioue). S krovova zgrada i sa drveća u džamijskoj avliji nadvješaju se kao grozdovi hirpe ljudi, a nad svim tim crni barjaci na bijelim munarama lepršaju gdjegod nad glavom naroda, a gdjekad prem a plavom nebu, Epoj 18. osutom oblacima poput bijelih golubova. Jedan čovjek se naslonio na ogradu Sultan-Ahmedova par/ka, otvorio krezuba usta, pa plače, a iz njegovih ugaslih očiju teku k rvave suze niz lice, koje mu je lizbrazdano kao da je uzorano. Kogod bi ušao na uskii odušaik pired Aj:a-Sofijom, p a ugledao osmanlijsku zastavu u crnini, na usta hi mu navirao jauk i prigušen jecaj. I najnalickanije žene zaboravile, da su im oči surmom podvučene, pa im sva kosmetika teku sa suzam a niz lice. Mi s e s velikim naporom progurasmo kroz mno­ štvo. Htjeli smo d a se popnemo n a stube česme nje­ m ačkog cara, pa d a odatle slušamo govore. Ova je za­ tvorena, tvrda i gusta svjetina otvarala put povorci oficira i vojnika, koja je tekla naprijed. Vidjeli ih, kako koračaju: jedni sa samo jednom nogom i štakom pod pazuhom, u drugih odsječena ruka, u nekih oba oka oslijepljena, pa se oslanjaju n a hrome drugove. Oni su najbolje razumjeli ovaj veliki lom i potres srca i mozso v a, što mu ja još nisam shvatao značenja. Svi su bili pažljivo odjeveni, svi obrijani, svi su sageli glave kao d a idu na kakav vjerski ohred. Mi najposlije stigo­ smo do stuba česm e. U to od duboka glasa tekbrra zadrhita sva površina ljudskog mora, pa dok se je odo­ zdo besprimjernom), silnom ljepotom otezao talas spu­ štena glasa kao da dolazi ispod zemlje, razlijegali su Se iz visina, xod crnih zastava, koje su kao na bijelim kopljima visjele na m unarama, uzdignutih, žalovitiji \ svježiji glasovi, koji su se strastvenom, buntovnom, ali slatkom a ubojitom krasotom orili sve do nad Mramor­ n o More. Sve se uzburka i okrenu onoj strani, odakle su dolazili o v i glasovi. Razmak između dviju bijelih mu­ n ara ispunjava dekor plavog zraka, a pred njima, ispod stoljetnih platanasa, stoji mala crna govornica, iznad koje vise žalobne zastave. Svi ti glasovi dolaze iz nje­ zine okoline. Medu mlade glasove iz zraka miješalo se duboko i veličanstveno brojanje zbora derviša na zemlji. Vojniai-invalidi, što su malo prije prošli, okružiše go­ vornicu u-obliku polumjeseca, jer su ft oni zajedno s cijelim Stambolom bili shvatili, da nema ništa prirodnije nego d a se, bila žalost ili veselje, na ovom tlu sakupe njihova tjelesa, koja su raskom adana za tu zemlju i pred njezinim mihrabom. J a još nisam bio shvatio značenje te pojave. Je li to bila pogrebna svečanost ove zajedničke drage jd.i oglašavanje besmrtnog i krvavog pira, to n e umijem kazati,’ ali je sto hiljada duša kao nekim čudom bilo raskinulo hiljadu i jednu sa svojim trupovima i stopilo se u jedno. Kad se među svjetinom zaori glas bojne trube, jedan dva Francuza, koji su u zraku osjetili re­ voluciju, poletješe poput plemenitih ratničkih konja, što potrgaju julare, pod crnu narodniu zastavu medu osa­ kaćene turske vojnike, s kojima su se jučer borili. Niti smo mogli raspoznatft ione na govornici, niti smo mogli čuti, šta govore. Gdjekad je po poljani od­ zvanjao visok ženski glas, gdjekad su odjekivale krup­ n e riječi (kojeg m uškarca. Samo sam Ipoznao sijedu glavu Mehmed Emin-beja kao u kakova narodnog sveca, »dobrog« (evlije). On se je bio nageo prema vojnicima. Široka, bolesna prsa vojnika invalida, koji su hladno­ krvno stajali prem a topovima, tresla su se i, pogevši glave, oni su plakali iza glasa. Osjetih, igdje i Ajiša kraj mene i Džemala glasno plače,, ipa se obazrijeh. Lice joj je naličilo na masku patnje, iz njezinih tamno-zelenih očiju rosile su suze kap po kap, pa su poput ćurka od kristala tekle s v r­ šaka njezinh dugih trepavica niz lice. �Bpoj 18. CtpaHa 293. »r A J P E T« Ah, mo^ ' lijepi zavičaju! Ovim je trgom pro­ Gledam ja tu našu prosvjetiteljku i razmišljavam. lazilo mnogo careva i carica u najsjajnijim povorkama, Ona je kći činovničke porodice. I ako joj je otac rođeni na natjecanjima i smotrama. Ali ovog bijelog i pra- seljak, a mati kći nekog običnog malovaroškog građa­ starog trga nijedna pompozna povorka, nijedan bizant­ nina ona je barem dočekala da se školuje i da tako dode ski ni osmanlijski sjaj nisu posvetili suzama čitava jed­ u veću varoš, u učiteljsku školu. Tu, u većoj varoši nog naroda. Da li ovaj narod nauči takovoj manife­ učila se »boljemu«, civiliziranom životu. I ona, kao i nii staciji, onaj tajanstveni i uzvišeni daib, koji je rodio svi, koji živimo u većemu mjestu, gledamo mi provin­ Novu Turslku ili se ovdje ponavlja bura krvi i bola, ciju ozgo, s višega. što je prohujala preko smimanskdh smaragdnih brde— Strpite se, gospođice, — rekoh ja njojzi — i Ijaka, zlatnog voća i vinograda, s kojih kapa med? dječje majke također se tuže, da im ne znaju djeca ništa, U to se sa strane govornice začuše glasovi kao da da su nemarna, neposlušna i šta ti ja znam. 1 mi im ve­ dolaze sa dna mora; u zraku je vladala takova tišina, limo, da su one tomu krive, jer ih ne odgajaju. To isto da smo taj šum slušali kao da nam se je sva duša recimo mi sobi. Ako su naša djeca tako, mi smo baš tu slegla u uši, te na jasnom nebu začusmo nekakovo zu­ da ih odgajamo. Nisu nama djeca došla zbog ovih tri­ janje. Iznad munara su lijetala dva crna aeroplana. Ali deset 9lova — đavo odnio! — da ih naučimo, nego da ono, što je narod osjećao, bijaše jače od smrti, te niti pomislimo da na svakom tom prljavom čelu dječjem ne­ vidljivim slovima piše riječ »č o v j e k«. Eto, do nas je ko diže glavu niti hajaše za njih. da to odgojem dotjeramo, d a se poslije na njihovim Džemal reče: — Ah„ da hoće baciti bombe, da krvlju svojom životima jasno, svagdje vidi, da je on zbilja »(čovjek.« I prjkažem gospođici ovu istinitu a na oko običnu zapečatirrio ovaj svoj zavjet bez riječi! 'sličicu: • , U Ajršimim očima kroza suze sijevnuše munje. Iste Za 'vrijeme Svjetskog rata došla u Srbiju jedna su takove munje sijevale možda i u očima drugih pe­ : gospoda iz bolie engleske porodice. Došla u Srbiju, da deset hiljada žena u armiim žarovima. Kako se odatle •pomogne nemoćnoj djeci, čiji 'roditelji ginu i na bojnom polju' i u kući. Skinula ta gospoda sa svojih bijelih ruku razidosmo jaki i utješani! fine rukavice, zapregla rukave, pa kupila oko sebe siro­ Kad smo i mi s onom veličanstvenom strujom na­ čad. Umivala ili, oblačila, hranila i uspravljivala. Učila roda silazili niza široku ulcu, što yqdi u park, priklju- ih pametnoj zabavi i igri d sa najvećom istrajnošću danju čiše nam se trojica mfladih kapetana okrugla obličja, i noći bdila nad njima. Hajri, Šalim i Ahmed Selim, s kojima sam se bio upO^ Zadajte vi sada sebi, gospođice, ova važna pitanja: znao u hotelu »Meserret«. U svjjfi su lica bila obasjana Zašto je ona to činila? Šta ju je nagonilo, da to čini? onim žarom s lica naroda. Nije Jbilo ražloiga.da se goji Zamisli se i ti u taj slučaj otmene engleskinje, kakova određena nada i pđuzdanje. Ali je sav narod majko, naše djece! Svi ćete reći, pa to je lijepo, to je ovjenčan vijencem potlačenih naroda i stoga osjetio du­ lenito. I za čudo, umijemo mi to reći, a ne ćemo, da hovnu utjehu smatrajući svanog čovjeka svojim ir o isto činimo. Nema ploda bez sjetve i znoja. Nema nim pomagačem.. čestita poroda bez dobra odgoja........ Sva (trojica oficira poljubile Ajišu u ruku. Sva­ Jednoga lijepog dana, kad jc sunce grijalo sva pri­ kako su bili dočuli za tragediju; u njezinu životu. I ona roda i u- prirodi kad je sve pjevalo Ljubavi i Radu, čula je, kao i one crne zastave na munarama, pobuđivala se u našemu komšiluku graja. Svađali se naši »ljudi«. na unutarnju pribranost i zanos. Ova sakata Ajiša bješe Čula se galama, psovka i tučnjava. Nenadno učiteljica postala živ i utjelovljen simbol krvavog poniženja, gor­ »skinutih rukavica i zapregnutih rukava«, sva ražarena ke pokore, što je zadesila ovaj narod. Idući svi za­ od posla, uleti u moju sobu : jedno predosmo preko Karakojskog Mosta. Taj su dan »Druže, je li, da naši mali ne će biti kao njihovi bile opustjele ulice moćne 1 naoružane Pćre (Bejo’lu), oci?« koja je bila pod dojmom panike, što je nastala, kad je »Ne će, ne ć e ........« netko viknuo: »Eto Turaka!« Osjećajući za koji čas kao u snu Iluziju, da smo tobože u svom zavičaju, stigosmo na Šdšliju. M. llejiuA CaduKoeuh: •I’A T M M H Jlraje th je ojajna JiyHa, Cereci) nejio ajieM Kpyraa; Ata Nerćes. »Iz novih listića«. PROSVJETITELJI U našoj varošici otvorila se škola. A što će škola našoj varošici ? ........ Mene postavili učiteljem d povjerili mi upravu. Došla i jedna učiteljica, da mi pomogne u radu. Dadoh joj prvi razred, onu malu djecu, istom s majčina krila i s ulice. — »Ao, gospodine upravitelju«, — viče ona meni jedno jutro — »ali su nevaspitama ova djeca. Ne znaju, da pozdrave, ne znaju niti reći »vd«, a tek kaki su sa mnom u razgovoru........Tegle me za ruku a jedan mi čak reče, da on neće, da se umiva, jer mu ne da mati«.... 1 tako slično., svaka dan. Chthh 3y6H čncep caMH, Kecren Koca ajiaTHH npaMH; J],Be ipynm;e ^Ba JMJbaHa y npojbehe pacnjBeTaHa! lio ceBJinja HMarn iCTac, Ko crp en a jiiiiaH rjiao; Ko ra3ejia ujpoie ohih, 0 yoHa th ce Heicrap tohh; CyiMie 3abe c neora napa y pajy th HeMa na/pa! Ila jeji’ ltyno, Ka.ua c Jinpe Ca« y cjia<Bry ^yji-OaTHMe IlecMe Teacy noh h jan H IJejEHJi je JbyfxH caM? �>r A J P E T« CTpaHa 294. ILIA H ET MAPC (iCtepneraiii). rn/THHf) 1882. oaia3Ho je IliivjanapejiH, Aa cy ce KaHatan y^BOici!piy''iHJin>kojih oy ce y Haj<x>Jbe\t cjiyHajy im aie HMajiH Aa nojaBe y Mjecepima npnje hjih raocjmje nacTyna iiooiJiaBe ca cjeBepa. ycji’HjeA Heicor jom neoOjamibeHor y3poKa, KojH Tpaje cano hckojihro Aaaa, npeTBopH ce cap jepaH cap Apyrn itaHaji y penje napaJieJiHO TeKyhe nopjepHaKe ppTe, Koje H3rjieAajy Kao Hcejbe3HHHKe mnme. 06je JiHHHje Teny Tarao y npaBpy npBoOHraor Kanajia h cBpmaBajy ce Tano, rpje h icaHaji npecTaje. IE haob MefcycoOHH pa3MaK h3hoch 50—600 KM, HLHpHHa 30—100 KM, 6oja HM je paSJTHHHTa: H3Me^y ppne h jacHoppBeHe, a npocTop je Me^y H,HMa HajBHrae JicyhKacT hjih OnjeJi. Cbh ce Kanarfii He iio,ABOCTpy'iaBajy y hcto po6a, HeivH tanane HiiKaKO. IIlHpHHa,, HHT6H3HHHOCT, na nare h c.\i|jep iKpBacaipyHeiba jepHor Te hctot KaHajia pasji ifi'hth cy y nojepHHHM ono3Hii,HjaMa. IlpeMa TOMy OBa noABOCTpynaBama hhjecy cTaJiHe TBopeBHHe Ha MapcoBoj noBpniHHH, aok ce HanpoTHB KaHajiH noja.BJbyjy yBHjeK Ha hctom MjecTy 3aapJKaBajybH hcth CMjep, pa hm ce Mopa iipii'iincaTH HeKH reorpa<j)CKH KapaKTep. HanpHjep naBepeHa uopBOCTpyyaBaH>a, o KojHMa nac je HSBHjecTHo IIl7;.ju,iiapejiH, Bpjio je TeiHKo ona3HTH, 3aro ce cnpBa h cyMH>ajio y aeroBe naBope, aok hk HHjecy nocMaTjjama 3a nouijbepH>HX ono3Hipija njiaiieTa noTnyHo ■noTBppHJia. J \ o ^aHac ce ioni mije Tarato oOjžbcHJuio, Kano XHnoTega (onTHHKa BapKa, pBOCTpyRO noMJbame cBHjeTJia h -t T ^ ) He oproBapa nomyHo onajKeHmf nojaBaAia. O KaHajiHMa MHCJiH IIlKjanapeJi'H, p a ^ y /To y TOKy CTOJbeha HaCTajiH npoAyKTH reoJioniKor pa3Boja iiJianeTa, Kao Ha np. EHTJiecKH KaHaji h Kama MoHcanoHK. n a 3eMJBH. 3a OHe ppyre KaHaae apjkh (J)paiiHyoKH acTpppoM K aMHJie ^JianapHOH (poijeH 184^.) pa cJiyjKe 3a jepHOjmKo HaTaname h na u m n icaHajiHn cycraB noTjene op hHTejiHreHTHHs Cmha. A pa ce ymi0HH noTeuiKoha, Ko­ ja JieJKH y tom, na ce HaMHHe pjiđoKn h 30—300 km ihhpoKii KaHajiH, miicji'h BpeyHep, pa> cy y BehHM hjih moh>hm HacynpoTHHM pasMaioiMa iianHmeHH napaneJiHH HacmiH. Ako OBa innoTega po AaHac hhhhm HHje noTBpJjena, Bajba imaK npHaiiaTH, Aa M ape oa cBnjy Tjejieca Harner cyimaHor cyciaBa HMa HajBHme ycJiOBa, koj' h cy IiyJKHH 3a 3KHBOT JbypH HJIH H>HMa CJIHHHHX CTBOpOBa. Mape HMa aTM0C({>epy h Kao ihto meroB nojiapHH chhjer HeABojOeHo cBjepo'fH, Mopa Aa je cacTaBjbeHa Kao h Hama 3eMajbcica, a Aa y moj HMa BOAeHe n ap e poKa3yje HH3 TejiypHHKHx npTa y cneKTpy. H TeMinepaTypa MapcoBe KJiHMe ycnpKoc BeJiHKe yAajbeHO€TH oa CyHHa Mopa Aa oprosapa ohoj Ha 3 cmji>h. A™oc(J>epa je cKopo crajiHo MHda, jep ce y cBaKp po6a BHpe T anro pvOoBH Komia h Mopa, CTora Bar.Aa Ha M apcy pnjeTKO n aaa Knma, tato ('h o^ h KaHajih P'abho h ir/a jrn Aa c.TjrJKe pasBo^eTfrv BOAe npeito oyxor K onm . B njene njere, Koje 6h HMajie Aa#0yAy oO-aaipr, p n jen to ce BHAe noBpx HeKHx otoka y »Mape AycTpajie«. 3 a nocjbenh.'hx onoGHHHja ona3HJiH cy ce imaK BHime nyTa oĆJiaipi noBHme Korma. IlpeMa TOMe Mopa Aa je MapcOBa kji'hMa y rjiaBHOM cjihaha oHoj 3a BeApnx A ana Ha bhcokhm OpAHMa Ha eeMjbH t. j. Aamy Bpjio ja n a cyimaHa npHneKa, Kojy caMo AOHeKJie yO.JiaH«aBa Marjia h nonapeme, a Hohy jano npa'ieme Toiuraiie TJia h CTora BeJiHKa xjiaAHoka. Bnhe Aaime BeJiHKe paariHKe y TeMnapaiypH H3M©^y Aana H hoEh, Te jeAHor h AP^ror Epoj 18. roAHHiibeir AoOa, Koja Ayro Tpajy, na he OTyn noTjepaTH h oho jano oTaname cimjera h 3ajiepHBaiba Ha noc.7ioBHMa. y noToibe BpnjeMe onaanjiH cy jom h Heite Mame jacHo ocBHjeTJbeHe ysBHicHHe, 3a Koje APJKe, Aa cy BpxoBH CHHjenoM iiOKpHiBeHHX ropCKHX JiaHapa. HapaH>iacTy 6ojy KOHTHraeHTa TyMaiiHJiH cy npnje aOoopn AHjoM cyHHaHor CBHjeTJia koa npoAHpama Kpo3 Map«°®y auMOlcc()epy, a IIInHanopejin aP kh Kao h Xepmeji, Aa Ta 6oja noTjene oa MaTepnje MapcoBa Konna. AMeprniairaH JIoBen, Kojn je 3a ooiOBmprje MapcoBe 1894. y A ph 3ohh Ha jeAHoj BHCHriH oa 2300 m noAHrao no; ce6iry 3Bje3AapHy mhcjih, Aa TaMHe noBpniHne Ha Mapcy, t. 3B. Mopa HHjećy cKynHiie BOAe, b^ lAa cy to npeAjeJiH BereTapirje, n'Hja ce Poja MHjema toahhom h Aa ce KanajiH BHAe caMo 36or mHX0Be Bereran;Hje. Ajih hh oh Ha oBaj HaiHH He Masne Aa pHjemn, 3amTo ce npABocTpyiiaBajy cnoMeHyTH KaHajiH. Ha Marra MapcoBe noBpiHHiie Hajia3HMo 3a pa3He oOjeKTe paoHa HMeHa, Koja je HNnainopejiH y3eo hq reorpaipHje h mhtojiornje, a nopKTop je yBeo HasHBe no aHcrpoHOMHMa. npH Kpajy heMo jom HanoMeHyTH, Aa Mape HMa ABa Mjecepa, Koje je otkpho Xaji h BamHHrroH 1877. roA- HvTapmn noOoc, Kojn je oa Mapca yAajbeH 9100 km, OKpeHO ce sa 7 x 39’ 13.85” oa HCTOKa Ha 3anaA oko nJiapeTa, a BamcKn JJajMoc, kojh je yAaJteH 22.700 km ođH^e njianeT 3a 30 x. 17’ h 54.85’’ Obh cy Mjecei^H TaRO MajieiiH, Aa hm HHje Moryhe H3MjepHTH npoMjepa, jep ce BHAe caMo OHAa, Kaa ce Mape HajBehna npn-45JIHHCH 3eMJBH. C. M. Hapoduo 3()paejbe. PAK Ho3HaTo aaM je Aa- HMa BHUie bpcth paiKa; ja hy OBAje roBopHTH ca.MO o 5KejiyAa'iHOM pany. Pan. iPOHHe Kao OTeruiHHa Koja ce y cpeAHHH pacnaAa,. a na RpajeBHMa cb© to BHme mHpn; necTO nyra npoApe Kpo3 3KejiyAap, jeTpy, cjie3eHy, naK ao xpnreHHu;e, s TaKO AaJBe. To je neoMa onacm OojiecT, jep OojiecHHK, 6&3 JinjeKa, MOSKe Hajrame Aa jkhbh oa HeROJiHRO Mjecepn ao 3—4 roAHHe. JlnjeK My je jeAHBH onepapnja, h to onepapnja, aok je paK jom y 3aMienty, nnane hh onepapnje ne'CTO ne noMa5Kiy HHurra. nomro je Bpjio T6ULKO ycTaHOBHTH im eraK pa.Ka, y hokhm cjiynajeBHMa naK h HeMoryhe, to MOJKeTe pa3yMjeTH Aa chjihh 6poj yMH.pe oa paKa, HaponHTo y AMepnpH yMHpe Bpjio BejiHKH 6poj oa Te necpefHe đojiecra; a 6poj mptbhx pacTe OBe BHnie, H 3a Majio AoncHBHheMO Aa he ce paK HaoBara »aMepHHKOM OojiecTH«; ano ce ne sapaM, oa AeceT CMpTHHx cjiynajeBa OTnaAajy nerHpH Ha pana. ycjiiHjeA Tora bhahmo ca CBHjy CTpaHa mecTOKe HaHope Aa ce Toj Cojiccth cmHe n a nyr; OoraTauiH nyAC MHJiHjyne AOJiapa narpape ohom ko irpoHa^e jinjeK npoTHB paua; JiHjenHHpH CBaKH Aah npoHaJiase HOBe -THjeKOBe; HOBHHe rpMe CBaKH AaH o tbm jinjeKoeuMa, a OojiecHHPH y,MHpy jih, yMHpy h to„ ese BHme h BHme. HoBjeK, KaA o cBeMy tomb osOhjbho npoMHCJiH, Mopa. Aa cjierHe paMeHHMa h Aa ce HacMHje tom cyjiyAOM Tiocjiy jep je to nyT kojh He boah ao H3yMa, a to je pasjiHKa. HcrHHa h Tajna o paK.y je cyBmiie jfvtnoCTaiBHa h 6jiH3.y, a Aa Ch je motjih hjih xTjejin th Hay'iemanp onaoHTH; na, KaA 6h je ona3HjiH, 36or jeAHOCTaBHOCTH cane OTBapH, TO He 6 h 6hO H3yM KOJH Mopa 6hth iiaTOBapeH h Haicppan Hepa3yiM'jeiBaimeM h ynehocth Aa npocTH HOBjeK HMa CMjecra Aa naHe Ha jie^a, �E p o j 18. »r A J P E T« C Tp aH a 295. Ka# My ce nonne crsap TyManHTa. Ta HCTana a Tajna ochm Tora nperjieAa ce caAP®aj ®ejiyApa KeMHHKa. o paay cjeha Me jasiamace nocjiOBane: »Hcrana a TajHa KeMHHKH nperjieAa.TH 3Hana, Aa ce y acnyMinaHa acecy noaiyT odpBa; npedjra3y cy OHHMa, a Aa ax HOBjeK JiynaHH cok yjiajy pasHe TeKyhaHe, Te OHAa acejiyAPaKa bhah «. TaKo je a ca paKOM,' He BjepyjeM Aa he hko cok nompHMH pasHe doje: aao 6ojiecaaK 6ojryje Ha npoHaka JiajeK npoTHB pana, a BjepyjeM Aa, otkjio- paKy, HtejiyAnaHH cok noKa0yje cacsaM Apyry 6ojy hhbueh y.3poice Koja AOBOAe ao paKa, mojkomo Aa otHerc Jia, KaA ra neMa. Hcto ce teko nperjieAa KeManaa kjtohhmo a caMy Ty dojiecr. HaBemhy OBAje yapoice a noA noBehajiOM crojiaiia dojiecHHROBa. y atejiyAnaKoja, no mom MmmjbeH>y, aoboao ao pana; yjeAHO hy hom coKy 3ApaBa noBjeita a Ma 3apHax KacejiaHa Koje TaM 0<>pa3JK»KaTB, 3aurro dam cTaHOBHBUiTBO AMepaae odaBJi>ajy npodaBy, ocodaTO ce iy Hajia3a oojraa KaceJMape TaKO necro oa pana; aao niTO peaox, to je Moje jiHHa. Hhm ce paK nojaBH, Te KHcejiHHe Heaa hjih je ManubeH>e, a cjiodjpo je cbakom BjepOBaTa y xe He3HaTHa; a nojaBa ce BejiaKa KOjranaHa jepne Apyre paejioipe ajm He. KHcejiHHe, MJiajenHe KaoejiaHe, mro Haje cjiynaj ca 3ApaBHM HOBjeKOM. IIpeoimrapHO da dajio, KaA da T y E bo b x : y A'M epaipi ce Tpoeia noBphe tooje Bpjio Ayro CToja Manao pa3He Apyre oaiHTe JKej^Ananor ooaa a crojiape — Aocia je Aa to 3HaAere y norjieAy pana. Ha JieAy, necTO no Mjecepe; ochm noBpha Tporna ce Ta cy nperjieAa mhoto 6ojkh hsto jih nperjieAa ca Meco Koje hcto taro Ayro CToja Ha JieAy. Ha Meco, »CTamiOM «. Ca »cTamioM« mosko ce paK, y rjiaBHOM, h h noBphe c JieAa He Moate Aa dyAe Kao cajeate. To npjio AoOpo 3Hajy (J)paimyoKH KyBapa noja, npeMAa ycTaHOBHTH caMO OHAa, kea paK hma OTeKjraHy. y njoneTKy -paK Te OTemiirae HeMa, Te oe »craKJiOM« a ne najdojta na OBajeTy, He Mory Aa cmpeMe y Aroepapa Moitce ycTaHOBHTH; aohbm ce rope HCTaKHyTHM kcmbjejia Taao cotehx kao y CTapoM apajy. ^ hkbm nperjieAOM a noBehajiOM Moate paa a OHAje ycTay Anepana ce Tpoma npeBame KOH3epa®a, hjth -hobhth, TAje jom HeMa OTeKjiaHe; a Mosite ce ycTanoK a n o ax HapoA 3 0 B e : »xpane y nenaMa«; HMa jiaa bhth a OHAje, taje jecr OTemiana. KeMamcia nperjieA H>yAB Koja ce hckjbjthhbo tbm »aeaMa« xpaHe. Tpeha je yt3fpoK: npeTjepamo »hmaae«. HeTBpTa: nperjepaoo nahe panaje. ITero: jejio a dpeo sKBa'Kaae. . A 3 aAH»a yspoK je nocTeneno ojiadjbeibe b jib aopo^ Hepapaja pajejior HOBjenaHOTBa; nno ce mojkc Bpjio jiano paay Mjera ,jep Ji>yABl ,B 3pypeHH. a ocjiadJteHa HeepaKBJTHBM HananoM jicasora, ke MOiy Aa ocTaBe jan Hapaanraj H3a oede, a Taj Jiaauie noAJieace dojieorn. JJf>K ce je npaje tbpahjio y BiiaHCTBeHHM KpytrO'BHMa Aa paK, HanaAa Mynncappe a JKeae hctom nocjiaje 35. roAHHe, to ce Bmne ne Bjepyje. Bhaho caM a ca.M Ha RjiHHBR3 Ma y rpapy a Beny aoBjeita onepapanor Ha pa®.y y 5Kejrypy, CTapor 28 ropa^a; a A!pyror crapor 30 roAHHa; a necra cy cJiynaj€Ba Aa ce nojana koa jKeHa a AjcBOjaaa paK Ha MaTepnapa na« a y 24. roAaaa. H TaKo Haynen>a.pa HOBEHapa Mory oBaica AaH nponaha He jeAaH,_Hero hak a aba jrajem, aman he pan, a Ha AaJBe, cne jane a cee n>yhe, nrrainaTa noBjeaaHCTBO, aao He OTKJioHe rope acTaK.HyTax yi3poKa: Mhopo nyra đojiecflm ođojia Ha pan;y, a Aa^ a He npHMjeTa; a noja n y r cy Myi jeAaHH 3Han,a cjiaiOjtefte a HeMoh OojiecHaaa. 0 co6hto cy cyMfta®a ona 6oneCHnpa KOja MipniaBe a noHemro cy acyTa. Hecro ce jaBJta paK y3 OBe aaaKOBe: 5ojieoHaK.y ce 'He pana jecra, aMa čajeji jesan, HenpajaTHia yK.yc y ycraMa, raAH My ce npeA a3BjecHBM jeaaMa, noja ayr He Tpna Meča. B ojiobh y *ejiyn,y cy y HeraiM cnyaajeBBMa BejmKH, h jih cy Majia, a HeaaA ax nan a HeMa. Koja nyT 6ojiecaaK noapaha (6jtyje); ocoObto je cyMH>HBO noBpahasbe OHAa KaA bcto aMa 6ojy Gajejre KaBe ajTH aoicojiaAe; a aecro je y t b x SojiecnaKa crojiapa ppHa. TAjeKaA ce APAe a ca.M paK, to jeer cTeKjra.Ha y ®ejiypy Hannna.Ta. BojiecHBK CBe Baiuie cjia6a a myra; Hore My noiiHy noMajio orjepa-Ta, a KOHaaao yMpe, y3 crpaniHe 6ojioBe. Caopo cnaMa 3ayAapa Bpjio HenpajaTHO aa 5Kejiypa, nan hckojihiko MeTapa oko caMor OojiecaaKa, Te cy Myaa a HamacT a 3a OK0Jiany yea ce6e. Kano ce ycTanoBia paK? BoAecHHKy ce AaAC H3jyrpa, Ha npa3ira 5KejiyAan, naja a Mano xjbe6a; nocaaje ce to hbmab nyMnoM a Taj caApacaj nperjieAa noA noBehajiOM (MHKipocKonoM); necTo H3acKiHBa m dyAe doaccnaK »craioioM« irpe»rjieAaH; JiajenHHK, Koja Bpnra Taj nperjieA, 3aTpaacHhe y tom cjiynajy a caM oa dojiecHHKa Aa dyAe a noA ».craKJiOM« irperjieAaH. Bpjio je Hepa3yMH0 oa Hanier napoAa Aa yBajei<. jame čamo Ha cbom »CTaKJiy«, a Tpaaca nperjieA čamo »CTaJiKOM«, aohhm onaj Apyra . ne pajena. HapaBHa crsap Aa cy m ie MHoro apana jt caMH AOKTopa, jep ax naa aocta, Koja dojiecTH acejiyAn;a y Tpdyxy čamo Taao Jiajene Aa dojiecnaKa noKypajy HeaojniKO nyia no ac.ejryAPy u AaAy M.y JiajeK — a to je CBe. To dojieciHHKy He noMaate, a 3dor Tora je H3rydao Bjepy y nperjieA. HmaK je nperneA 3KenyAnaHor oo«a a CTOJiape^ MacjraM iteManaa nperjieA a OHaj c noBehajiOM, oa najnehe aopacTH a Bpjio noTpedaH He caMO koa >KejiyAPaHHX, Hetro koa CRajy TpdymHHX doAecTB, yonhe. Ako Majio paaMacjmre a ca.MO he bam ce KaoaTB. Ha npaMjep, HOKe 6ojiecra y acejiyAPy H3Jiytiyjy npeBame KacejraHe, a Heae npeMajio; irpeMa TOMe dojiecnaK Koja HeMa aocta KiacejniHe y 5KOJiyAny Aodnrsa JiajeK Koja caAP*a KacejiaHy y čeda a Koja HMa Aa noApaaca ®ejiyAan; na mro eehB B3.ny’iHBaH>e KacejiHHe; a aao dojiecnnK hma cyBame aacejTHHe, Tpeda oneT Aa Aodaje JiajeK Roja ydaja KacejiHHy. Kojihko KacejiHHe HMa y ?KejiyAHy, aKOK hcth Bapa, a Apyre cTBapa y Besa ca ®ejiyAnaHHM dojieCTHMa, Mory ce, AaKJie čamo, nperjieAOM ®eJiyAanHO(r coaa a cTOJiane ycTaHOBHTH. Hhm ce ycTaHOBa paK y >KejryAn;.y» onepanpija je •noTpedna., a to, y cjiynajy, a/ao Haje atejijAaii; 3dor paKa npaipacao ya APyre AajejiOBe TajeJia; ano ce je to AoroAHJio hjih ce naK npeBame npomapao, ohah je npeaacHO a noMoha HeMa. Kano Aa ce canyBa HapoA Te CTpaume dojiecTH? Ko npoHHTa oho, iuto caM ro®opao o y3ponjHMa Koja AOBOAe ao Te dojiecm, 3Hahe a ca.M, urra HMa Aa hhhh. CBaaaK da dajio oa cajme koiphcth, kha da Hama •JbyAH Koja 3KHBy y MameM MjecTHMa, hjth y npeArpal>HMa, H3najmh.th hcuito 3eMJte, na 3acaAajra noBpha, tako Aa da jbeTOM HMajia cajeata noBpha, a shmih AOdpa KHcejia Kynyca. Ochm Tora Tpedajia da Aa jeAy nrro Moryhe CBjejKaje Meco, Aa ne hniKajy, ne najv paaaje, a He npejeAajy ce. Ako ko ocjeTH Aa AyJi>e BpeMeHa nodojteBa Ha HcejiyAity, oahocho npodaBa ,He»Ra ca dapeM Aca nyra �OrpaHa 296. » r A J P E T« Epoj 18. HCToaty«, npHKao saiHHiM'HBor HiifCTp^KpHOHor nyTO'Baiba npcoj'OKe jabe »Bnja BejeđHTa« ca kotopcIkhm nayTH’iapHMa, no HCTOPHHM BcjaMa, jo HapHrpaja. y obom cy 6pojy h Hjy)cTpapHje c npenoca itOOTwjy ica.n. Xa•Hje. 7laJ>e je uopTpeT noaHaTor pojojby6a <I>. nerpnHOBH.ha, ca aiianajiniM hhcmojm, KojHM je nonpaTHO OBoj jap JajjiaMCKoj OrpanOT. Cjieju CoraT JHCTaiK, aBHjaniKa, Becjia'iKH cnoipT, y kom je jeraJMto ophcana h HJiyOTpona/Ha ca Tpp cJHice npBa 3(HaHaijiHa a^npMappja Hamer bocjaPKor •cnopTa y HHOCTpancTEiy cyjejiOBa.H>eM »Fycapa« yTaiKMMpama 3a eBpairoKH: luaMCBaKH Tpeđa ja sna, jep MHoroMe Moace to ja PHOHaT y HHpHxy. Ha KOHpy.cy jpyuiTBeHe BecTH. cnacH raaBy, ja y noneTKy cynnme, đojecEHK bpjio Oeaj 6poj hma 28 crpana ca 42 cjHice, o j KOj«x och'M ’iecTO He ocjeha HHKa.KO.BHx OojiOBa y npcHMa, a paane Beh cnoMenyTHx mojkomo ja HCTaKHeiMO ycneje csrHMiKe Oo.TOBe y jKeayjpy h TpđyiiiHOj myjubHHjr yonhe. T h ca KpajbPBHHiKor 6pojorpajHJHnrra, penpojjKOBaiHe y cvniHHaBH jb.vjif Tpne na cjiadoj irpođaBH h TeniKOj ■ 6ojn, ojHKe c nyTa «ayTHHapa y Atphh h Ha,parpajiy, cTOjmpH, ocjehajy Te/KHHV y ® ejyjpy, He pann hm ce nopTpeT jaHamiber MHHHCTpa BojcKe h. MopHapiHpe, jecra, nojpHryje hm ce, Mopn hx jKrapaBHpa h paana c.irHKy oj jejjHor o j HajjiemnHX napoOpojj Ha OBeT.y, jpyra 3ja ; nna-K mnuTa y Tp6yumoj mynjbHHH HHje pacKonme nyTHHPKe ja^e »Hyjaj je ByeHOc Anpec«, boaecHO, Hero cy joOhjh cyraHH.v y nayhHMa. Kano BjaciropiTBO flauier cyHap10'jH.aKa MpxaiHOBHha, h t. j . h 3aurro je to, ne enaja OBaMO. Bojcho je 3Ha™ ca-MO Hpeno|py'iaMO »Jajpa.HCKy CTpaaciy« cbhm npMjato, ja ce BejHKJi 6poj HaniHx J>yjH ja je onepupani na TejbHMa Mppa h noMopcke 6yj]yhH0iCTH Hamer Hapoja. }Kejyjpy ii jpyrHM jnjejOBHMa Tp6yxa, Kaj jođnjc npHMHjm omo kh>. II. 6p. 6. »JJTOCJIABEHOKE cynnmy. Bojtobh Tp6ymiiH Kojn cy nocjbejnpa crumpe IbllBE« o j 16. oenTeMčpa t. r. ca cjHjejehHM caj,pne HCHe3HV THM HaHHHOM, HOrO POCTaHV JOTU 1\ FOpP. jep ce cymnpa onepapnjoM poropnia: Te Mnom Ha Taj neTaip Cicok: JyroojaBeHCJKa Hjeja h Harna HajyKa. na.PHH njaTe raaBOM, puto HHane. He ffti. J[a y3 h>hx n caM CaBe3 cTpaja,^j&cHa je' GTpap.-.Ja caM ojoOpno OraniKO ToMamiph; HlHMH-MapHOHeTe. Bjaj. Ha3op: ,H hm . JIp. B. ^BOpHHKOiBHh: XpHCT, Byjxa, IHoh6hOTnpaBHnuv jPRPTopnHH Sojecnjiua Kojp c.v 6h.th onepnpaHH Ha 5Kejiyjpy ii cjpjenoM pppjeB.v. neKnJeSHOM ' xayep. Jip. B. Bpcajio®nh: hphjhkom MapeniheBa »iCaBjeoHHKa«. JI. O. By6aH0BHh: J^anaJiFH>H X,p(BaTH h hpkh h jna nvTa, u to He 360J Tp6yuiHe Oojpcth. Hero 3(>or cvniHpe K0jy c.v CBaK^KO-miaj h npnje onepapirje, •IvrocjaBenBCHBo. »JvrocjaneHCKa Ibnaa«. H3ja3H noneTKOM h cpeniTa BHine ohii c.v ce riocjnje onepappje jom rope oc.jeh a jp . He.MojTP mhc.'ihth j a caM penpiijaTeji) onepa- J'Iihom CBaiKor Mjocepa. .npenpjaTa 3a p njejj rojHHy ppja; nenppjaTe J>ca!^ hcthx caMO onja. K a j cy hmio- H3H0CIH 160 /Inu. IIojpJHHH 6poj. 8 ^HH. TpeOHe. a OHjje rjje TpeOajv, h ca.M hx caBjeT.yjeM, Kao v cjvpajv pana, rjje caMO onepa-pBja MosKe anacHTH »iKEHOKH nOKPET« oBecKa 7. ca cjiHjejehn.M cajpiKajeiM: HOBjeKa. »Am. Cp6o6paH" /7p. M. Mu.mjeeuh. npaBja PncTHh: PeapraHH3apHja ateHicacira jpyIlHTcđvpr, ITa. HiTaBa. I llje č n AjiojGHja: K MHpy. ^p. Co<})Hja Ulei^ep: rojHioj&e ja je HcnirraTH cboj JKejyjrraHH cok h ctoJEHp y , y3 OCTaJH JLHjeHHHHKH IipeTJiej; nOPOTOBO Hei<a to iHHe ohh, icojjf cy npeBaJiHJiH 30 rojmia. Paa ce 3naje 3aMeTHym h Ha o®HJi>ijHMa TpđyiiraHX onepaujrja, ocođHTO ohhx y JKeayjpy! aaro ja cafijeTyj«M TiiMa JbyjHMa. aao ce nocanje onepapnje He ocjehajj jo6po jya>e speMeHa, j a ce nemhe nyra nojBpmy jejp'iHHHKOM nperaejy. /ja ce pait a3MeTne h Ha osmibUHMa nocjraje onepapnje, Hena cJiyjKH 3a onoMeHy ohhm HaiifflM JtyjHMa y Aicepmp, Kojn ce 3a cBaity CTBap ja jy onepupanf, a thx je Ha jkajioct Bpjio mkoto. KHJT/KEBHE H KV.ITVPHE BIIJECTH »JAJ1PAHOKA OTPADA« 3a OKTOoap. — TTpnobp Harne jo6pe homodcKO-o6ipaM6ene peBnje ca paspo.THKHM cajpJKajeM. Ha ’iejrv je nopjpaiB Roj« ynyfcyje JajpaiiicKa OrpaiKa H>. B. ITpecTOJonacjbejHHKv neTpv. c.bom POK.pOBHTPJhiV. o IberoBoj PipBoj roaHPiibHini. Y npnoM pejaicpnoaiOM pjaravV noj Harjohom »Orape aiCTrapapnje y hodom pyxy«, perncTpvjv ce H3BecwH c-vimibpbp rjacoBH HTaJHjancpe npHBpe.HHe nrra.Mne, noja, y jeiK.v chctpmh3apH)je oj/HOca name h H>HXOBe njOBHjfie Ha -Jaijpanv, ynopno nocTaiBJba 3axTepp 3a noT1ntyjrt>M HBOjapnijoM iiauier napođpojapcTBa h oaTo j a HTa.THjaHctKa Mopnapnpa HonrvrHo nanjaja jajpaHicKmi h cppjogomtip m nipOMeTOM. y pjam tv ce oniTpo no^njajv TaiKone ,nenacne acirapapnje, i;oje cy najpe j a TP'viv a ne y6.ua/Ktv jy ojHoce jBajy jajpaincKHX aia.noja. Jla ibe oy pjamph : Opiic cBenajiocTH BoKejbene Mopirapnpe ca hpikojhko cjiniKa, oirja rmorpaifnoKC upre o ppBOM KOManjaiiTy Bone KoTOpc^e r. uvit. KniK.nphy ca nppnpeoM, pjaiiaK o Kpaj.eBHPH h n.esioj mrjiycTpHjp 6pojor,paj]H.e y cepnjH »Ham« nppMopcKH rpajoBH«. »Tlo MH.JH cmo cBecKy sa OKTođap Bpa'iHH npoOjeM. Ka,pwa JIajpo-Ba: JKena. H3Beurraj yppaBffior oj)6opa JKCMCKor nonpeTa 3a rojHHiH>y CKyiniriTHH[y. Be.jenrive. Capa Tpamj: Epajna. — HujeHa 10 ^HHa.pa no KOMajy, a rojm uite 50 /IjHHapa. »XPBATOK;A nPOOBJETA« 6pog 8— 9 ca gjh jejehHM cajpiicajoM: JTparjTHH M. /IpMpHHfc: Ha jppHKe OpaiRpHCiKa Jammesa. — Borja« Pajnpa: Aldio Bailassesdii. — M. C. ^I'BHje 36npiKe JH.pHRe. r— AjeKicaH^tap Hb. Fapnvn: Saćopaiiibemi othxobh. ■ — n ayja Bejinb-MapameBHh: HiiTHMa. — A ht.yh (T>panyjOBHh: BpaTe Borjawe. — BajTaoap BHjoBHh: P.vjot. — H bhtc. IIIi;apaia: Ptzz'calo d’auiumine. — Jl\\ TTparo Hen.vjph: Blaise Pascal. (HacTa.Ba.K). — J. H^prnja: nojHeBHe acoiianpe. — J. BejHHh: Mope. — A ht.vh MaTacoBnh: Ka'/RibeiiK. — Pictro Painorazi: nipHjaTejbH. — MaipKO ByiiHh: KoTapenH CepjapH. — HuKOjaj JleicKOB: n e jHRan na'M(|>a.TiO[H. — Bcrjam Pajupa: Jejna onacKa h jna njec.PHKa. Kp.HvKeBHH nperjej. »XpiRTCiKa npociBijeTa« nanaGH jejjHOM MjecePHO. c-BaKor 25.-or. rojnniiba npemjaTa 60 /IjiHapa, »IIPEnOiPOBAJ« cBecKa 3. h 4. ca cjiHjejehHM cajpptajeM: M. IIIhftiia'iroBHb: KaHmemiM 3acT0j koj nac. — MHHiojHh; yTHU.aj ajiKOxoja Ha 'iOBePHjiH opranH3aM. �S poj 18. »r A J P E T« CipaHa 297. — JleiKOBHh: y uiy,M!H. — Mapi«>BHh-HepoiBHTrami h : AJiKOXOjiy. — By’iejiHh: nnjja'HHna. — nerraHOBHh: Ja caM npoxHj6hhhojthct. — ITaBHHeBHh: JIy#ajrcoBa hiciioBeCT.— Mapaccmwh: 3a cnaic. — CTararh: JK-piBe npoaeha. 5wif1: 3a.na1JtH>atiKjr moth-bh. —. Mp^iapnua: — llaBUBCBuh: Ca ymu,e. — OpaxoBau;: OratUOM y n®aHBHH. — Swifit: !. — ŠjiaTH’iamirH: Ha m um x KpajeBa. PaonpaBe u HayiK,e. — Eanennce. »ITpeno.po^aj« H3Jia3n CBarcora Mjecepa. To^Huiiba uperajiaTa 36 ^Hiiapa. Posle pića kaže svakd svoje mišljenje. Portugalska. Posle pića mora se posrtati. Indijska. Posle pića ljudi u svemu posrću, a onaj koui često posreće, veli ijedna poslovica, on na poslctku i padne. Od pijenja se ide dakle pošntanju a od postrtanja padanju. Posle pića tražiti savet. Francuska. Posle pića ne treba ni primati ni davati savete, jer kad pijan prima savete, ne ume dobro da ili upotrebi, a kad ih piijan daje, ne ume dobro da ih daje. Pri piću biva ponekotj reći vrat skrhan. Nemačka. »/COKOJIOKH rJIAOBHK« 6p. 16 .— 18 . ca cjihPoneka reč. koju je čovek u tajnosti imao, ne može je^ehHM caupjKajeM: više u tajnosti da se sačuva, kad je čovek pijan. ITocjianrapa đpahn h ceiCTpa-Ma. — Coikioji'Ctbo 3a Pri piću u ljutnji poznaju se budale. Nemačka. 6pahy noropejrpe y OrpyMHiiH. — Obmm SpaTOBHM Svađa je obično pri piću, jer za normalnog čoveka, APyiuTBFMa. — Cokojkjkih: ^neiM y 3arpe6y. — 0 . Baj- čistoga razuma, nema nikakvog raizloga da se svađa Kejt: Vlisiki z zagrebšlkega z id a i sabora. — 03 izazove, pošto ona nema nikakvu dobru celj. nego samo CTapeniHMCTBa JiOO. Ha TemiH^ncora o,ai6opa JOC. H3 rđave posledice. Da svađa ide obično sa pićem, potseća ®yn. — Bejicaime. — P?bho tqpocth. — 0 3 y ppztHiHiiiTBa. nas 1.onaj stih* i.z narodne pesme. koji veli: »COK.OJICKH rjiaCIHKK« H3Jia3H JBaTIJ’Ta MjeCeniHO H »U piću su grozne pijanice, to 15. h 3aji)H>er y M)jeoepy. rotHHimt>a irpemnaTa 32.— »A u kavzi ljute kavgadžije.« /jHHapa. T. D. »eO 'BH JA JIH H HPEHOPOTsAJ« 6p. 6. h 7. ca ojiHjeaehnM caflpsKajeM: B. B. — JKeHeBa: IIIecTa Me^^apoAna KohPRAVO DVORA (JiepeiHiiHja Pana. — ^p. M. Ta. nonoBHfo: 0 ceiprjajiHOj nooiHTiniH. — R. Fauchile: Hpa.BO HoejbaBaiBa h npaBO Pravo dvora Henrika Vili., kralja Engleske, imade jako yceji>aBaH>a. — Ha čupam x aeMajba. .-h neo/ interesantnih mjesta pa ćemo nelke ovdje spomenuti. N. pr.: Jtp. JIparojby6 JoBanoBHh:,. HH^CT)pM|ČKŠNnojrH- Naređujemo da kraljev brijač bude što čišći i da se ne TKKa. — ^ p . Ilaja P. PanocariJ^im: Coimjajraćk Ha-J cjietje h tnporpec. — R. Fauohille: UpaBO pcejtaBaifaa druži sa ženama zlog glasa, da ne bi s tim kompromitirao zdravlje svog Kralja. h npaso ycejbaBaH>a. — Ttp. Ilaja P. PanocaiRBfiiHh: H>yjopiintn ‘BO'KaipoHH yjpoa; 3a ppoojieMan-iTime neBOjKe. — 03 C1jpaHHX 30MaJba. »ConnjajiHH Ilpeaiopo^aj« B3Jia3H je$HO« Mijecefi a cjry3Ki6eiHH je opraH MnunTCTapCTpa CopnjajiHe^ itoT JIHTHIKe. »’KH>HJKEBHH TJIAOHHK« kn>. XIIJ. Bp. 3. ca ojmjenefrHM canp^KajeM: Kirecap Anreuio BjiamuMHp Ha3op. — Baro« npyre KJiace HHeBHor nymHT,rKor. B03a H kui—Beoppan, B. B.— BHh. — 3jiamH ITeTao, A.neKica.ffnap KynpHH. — He njiauin ce, Mhjijthh JoBaHObhK. — Opne, Henan Mhtpob. — 0 3 PycKe JiupiTKe. — II hgmo m PpBiKe, JoBaH /Iji'UHh. — nnce.MC.KH, Jam a M. nponaHOBHh. — . I0KOJK5K.H np^TJien. — nOJIHTHMKH irperjien. — Opene h np®Ka3H. — Bevnemne. »KRmiKCBlIH r JiaČBJHK« H3Uia8H 1. H 16. CIBaKOr Mecena, ronnm& a njpernjraTa 180. /IniHapa. POSLOVICE 0 PIĆU Pijan čovek ne može ta'jnu da čuva. Piće učini da ljudi pevaju, posrću i tonu. . Judejska. Pijanice, kao bedmici, dok su trezveni nikako ne pevaju, već samo kaid se napiju, pošto im alkohol po­ muti razum, te zaborave na sve brige. Piće čini da mnogi posrću. Nemačka. Piće čini čoveka smeliim da govori. Francuska. Posle pića govor Ide bolje. Nemačka. Poslovica hoće da kaže da posle pića čovek brže . i više govori, a ne da je govor pijanog i u stvari bolji. Kuhar ne smije da upotrijebi lonce koji su preko noći na zemlij ispred ognjišta. Objed će se održati'u deset sati, a večera u četiri sata po podne. Časnici kraljevskih odaja živjeće međusobno u slozi i ne smiju da gov.ore o mušicama svog gospodara. Ne smiju da se zabavljaju sa djevojkama po stubištima, jer se tim prouzrokuju razne brbljarije. Vodiče najveću brigu o drvenfm tanjurima i o cinčanim žlicama. Kojigod od paža bude uvrijedio kakovu djevojku na dvoru kralja, biće kažnjen sa globom od dva marka u konfet državne kase i neće smjeti da pije pive za dvije godine. Konjušari neće smjeti da kradu slamu za svoje krevete, jer im se dovoljno daje. KOLIKO IMA JUGOSLAVENA POD TUĐINOM. Jugoslavena ima u Mađarskoj 362.000, u Rumuniji 103.000, u Austriji 92.000. U Italiji ima 621.000 lica, i to u Gorici na 260.749 stanovnika ima 154.564 naših i 90.146 Talijana. U Istri na 306.740 stanovnika ima naših 218.858 prema 145.552 Talijana. U Trstu ma na 226.458 stanovnika 58.327 naših. Kranjska, ukoliko je pala pod Italiju ćela je naša, u njoj ima dakle oko 60.000 naših i nijednog Talijana. U Koruškoj je naših 2105 prema 4944 Talijana. �CrpaHa 298. »r A J P E T« E poj 18. % J jU U iO U J/ U IC H U J i Mevludi-šerif. U prošlu subotu, na 11. O. mi. proučen je Mevludišerif u Begovoj džamiji uz u čestv o v ale velikog mnoštva muslimanskog svijeta iz grada i obližnjih sela. Učenju Mevluda prisustvovali su i svi članovi Glavnog odbora Gajreta, kao i pitomci ovd. konvikta uz pratnju upravnika i vjeroučitelja konvikta. Postavljanje vjeroučitelja i učenje Mevluda u Gajretovim konviktima. Današnja Uprava Gajreta posvećuje naročitu pažnju vjerskom vaspitanju Gajretove omladine u pojedinim društvenim konviktima. T o se vidi i po tome, što je u ovogodišnjem proračunu -^pred­ loženo sa strane Uprave ovoga društva, da se "unese svota od 25.000 Din. za plaćanje vjeroučitelja i za troš­ kove oko učenu'a Mevluda u konviktima. Kako smo ranije izvijestili zawovu šk. godinu 'imenovani su slije­ deći vjeroučitelji: Ht1 Sarajevu Munib ef. Cenić; u Mo­ staru Omer ef. AlajbegoVić^ m Tuzli Hafiz J akuib ef. Berbić; u Foči Muinib ef. Prašo. Ovtih dana imenovan je vjeroučitelj i za bihaćki (k o n v ik te . Mustaj ef. Dcdić. Svj su vjeroučitelji- vpS nastupili dužnost, koja se sastoji u slijedećem: 1. Svakog petka voditi pitomce korporativno u džamiju. 2. Za vrijeme Ram azana voditi • pitomce na teravUju, a preko dan po mogućnosti i na mukabelu. 3. Sedmično održati najmanje jedanput vazunasihat (savremeno vjersko predavanje) pitomcima. 4. Voditi brigu o izvršavanju sviju ostalih obreda, koje Islam svojim šljedbeniaimh nalaže. Specijalna je dužnost vjeroučitelja u sarajevskom konviktu, da pitomcima t— šegrtima, -koji izučavaju za­ nate, predaje vjeronauku najmanje 2 puta sedmično. Pored gornjih dužnosti svi vjeroučitelji imaju da pripreme pitomce. u učenju Mevluda i donašanju salavata, koje će se obaviti u Gajretovim konviktima slije­ dećim redom : U tuzlanskom konviktu tokom mjeseca novem bra ; u bihaćkom konviktu u prvoj polovici decem bra; u mo­ starskom konviktu muškom u drugoj polovici decem bra, a u ženskom konviktu u Mostaru u prvoj polovici mje­ seca januara; u sarajevskom konviktu u drugoj polovici januara, a u fočainsokm konviktu održaće se Mevlud još u toku ovoga mjeseca. Upravama komvikala su već upute izdate, ikako će se učenje Mevluda obaviti što svečanije i ljepše, te im je u tu svrhu otposlan i potrebni novac. Dobrovoljni nrilozi iz Bihaća. Od pododbora Gajreta u Bihaću primljena je svota od Din. 354 Din. koja je ubrana od kurbanskih kožica, a darovala su slijedeća gospoda: Nazif ef. Salihodžić, Jahija ef. Delić, Omerbeg Biščević, Mehaga Turija, Nurija Midž:ć, Derviš ef. Mulić, Hasan Čavkić, Mmhamcdbeg Biščević, iHalilaga Alagić, M ehaga Poprženović i Arifaga Midžić. LliTaM napHja »BocaH cna n o u u a « , CapajeBO, Za odijelo pitomca ond. konvikta Ešrefa Kurjakovića darovala su sljedeća gospoda: po 20 Din.: Mustafa ef. Redž:ć i Su ljaga Galić; po Din. 10 : Omerbeg Bišče­ vić, Harndija Bašagić, Bećiraga Čelić, Smuti Delić, Dr. Osman Kuiemovič i Nezir ef. Ezić. Dakle u svemu Din. 454.— I ovim putem najljepša hvaila darovateljima, l^ao i sakupljačima gornjih priloga. Ispred Uprave Gajretova konvikta u Bihaću duž­ nost nam je zahvaliti se Nabavljačkoj Zadruzi činovnika i drž. namještenika u Cazinu za 3 vreće brašna broj 6, a 85 kg. HCnPABAK y ■'iJiawiKy »ITjiaHer Mape« y 17. 6p0jjy Tajpera 1924. Orp. 281. jipjeBo 33 peaaK baop »Tone« nmipaiBH y rpne Orp. 281 „tečno 3 peaaK osjjo »®ymnTep« »onparar JyniiTep. — Orp. 281 ,W-'K o17 pedant osmo »Xepu;oxeji<< HcnpaffiH Xe\m ex. — Or.p. 28 peleno 7 pe^an osuto ('250, 1 2 ^ ) mori paun y 25°, 12,8’. — Orp. 282. JimjeiBO 7 peaafK oorop »BnpojjHnrHO« HriupaBH y Bu.pf)mmq. — Orp. 282. .injeiBo 8 peaaoc 03rop »BKnjesmapHe« n'CJi\paiBH y 36je3dapne. — Orp. 282. jmjeBo 15 peaa-K oarop »jbyTH« hipuparnu y Jberu. — Orp. 282. aecHO 9 pema-K oarop »Hmpmia« ncmpa'Hn y Illupm a. — Om 21— 23 'perna « a CTp. 282 junjemo H3>Mei)y »pnje^tH »Ochm Tora« h »Ha OTopi™a« yMCTHn pHjCTH »eude ce nadeoc) 6ujejie Mpjbe.« — Ha’ crp. 284. y 36 perKy jm,je®o oarop H'30craBH pnje't' hs AMepme. POMOZITE porodicu rahm. D žanovića! Porodica rahm. Kasim a Džanovića živi u najvećoj bijedi. Apelujemo na sve dobre ljude, da se u ovim teškim časovim a sjete ove u n esrećen e familije sa dobrovoljnim prilogom. Priloge tre b a slati preko G ajreta sa oznakom za rahm . Džanovića. Čitajte .Gajret‘1 List »Gajret« jedini je list za našu porodicu, za n ašu djecu! Za to treba da ga svak čita i pretplaćuje se! Svakom prilikom sjetite se G ajreta! BnacHHK p p y u jT B 0 » fa jp e i« . OflroBopHH ypeflHMK XaM H fl H y K nh. �Priurednci Banka đ.d. 0 000000000 u Sarajepu 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Brzojavi :Pribanha Dionička glavnica 10 miiijona Telefon broj 691 Bavi se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima Eskonfuje i reeskontuje mjenice Kupuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 B B B B B B B B B B B B B flB B B B B B B B B flflB B B B B B B B IIB H H B Ig B B B B H e Svaki musliman treba da kupuje samo jer kvalitetom nodmašuje sve ostale cigarpapire a potpomaže i „Gajret" U ž k : Tvornica Ciprpapira S. D. fllhalaj, Sarajevo. IH O M IiB B S B flB S �P a jjo c jia B f Ie p o h T io p O B M h TproBHHa ropnBHM apeeTOM apBeHHM MaTepn- T e a e tp O H jajioM a ppBeHBM hyMypOM. — TjiaBHa npoflaja Ka p (5 u a a 3a a y r0M06njie C T O B a p H in T e ryiia 773 AaeKcaHapoBa 49 0 P c ip irn ic c i 0 H a m d ij a K o p č ić JOBO M H T p O B H h S a r a j e T r o StrosmaiEraua ul. - Tel. 619 T p rO B H H U m iie p e p a ja h ,i,(‘. i t i i t a T e c a CapajeBO A / tpl m l*i. ■ r~ -i A aeK caH apO B a P y a a iia 6p. 30 prepornćuje bogato skladište pisaćeg I rlsaćeg m aterijala Br a ć a D S A R A J E V O , V e liH i e m i r d ž i ć G u r č ilu k b r o j 1 Trgovina Kože i obućarskog pribora Telefon 274 Telefon 274 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c6f82db2f0133a01d8e65b363e83224d.pdf 11e845f011e657b149cc474b433d9e61 PDF Text Text rioiiiTapnHa n/iafteHa y totobom. J1HCT T A JP E T A M3^a3H 1. h flP y U J T B A 16. y Mjeceuy. ToflHHa VIII. 3A K y J IT y P H O H EKO H O M CK O [IIOflH3AH>E M yCJlH M AH A C apajeB O , 1. HOBeiviSpa 1924. Bpoj 19. CA£PJKAJ : OcMa-H 'BhkiiIi : MonmBa. (IljecMa). Xa«jm:j A. ByinaTJiHh: 0 Kyp-aH y (a. uj.) OcMaH 'Eunuh: Xa3peTH MyxaMen, a. c. (HpBa^njeojia). IIyKOBHHK 3Kmk. J. PaHKOBHh: CpncKa Enoneja. (HacTaBaK). Xajinac-K.'in6 xaHyai: Om>eHa Koiuyn>a. (HaiCTaBan). H;v!h$ PecyjioBiih: Monie cMHy. (IljetfMa). A. Xii(]>:i!i BjiviinrtU: Caćuna Capnan. (HaoTaBan). Haaiicf) Pecjuiomih: X.. K.: Kpn3a Harne Bjepcne o6yKe. E. M.: Harne HHTaoHuue y npor .;.c mj u. IIpoc|>. A. A,ih ji Monah: np«Ma o cymaHy h H>eroBMM cm (IlpeBOfl). E. M.: flapoem o flHjeTe. Bpafca HecH o ra jp e iy . XnTnjCHa: /lMHHa HHCTofca — APyuJTBena AywH0CT. KibiisKeBHOrT: »McnaM« o,i npocf). A A.nuia Monaha. 4>t»jbTOn: CnaBHH HaiypanMCTa. — Ka3Ha. TAJPETO B r/lACHMK: OirpocT PajpcTa o.n njiahama Tanca Ha moji Oc ii MeBaj'A y TajpeTOBOM aceHCKOM k o h b h k t y y upeflCTaBne. MocTapy. IIpHnpeMe 3a yHCH>c I’ajpeTOBa MeBJiy/ia y JlHjena uaacH.a iipeva PajpeTy. IloBjepeHHK PajpiTa 3a IIpii(5oj. TajpeTOBo cnjejio y Taiifcy. OnhHaa BinucrpajicKa 3a I'ajpeT. Aap onhHHc rpaaaHaHKe. IIoBjepeHHua Tajp.'Ta y Bnxahy. Tance 3a npupcbuBaibe 3a6aBa. 1’ajpeTOB kjij'6 . y I’aitKj-. Aap onhinie 3B0pHH>tKe. ypejunnt: X3mha KynMh. UHjeHa rofl. «0 Iloje^iiHH 6poj 4 fl "BauH ao6HBajy jihct y noaa unjeHe koa T/iaBHOr Ofl6opa imh koa ynpaBa — rajpeTOBHX K0HBHKT3. — �SBBBBBBBBBBBBBBBESBBEBBBSBSB lEBBBBEBBBBBBBBEBlj IBS B B B B ® B B B a B B B Telefon broi 649 i 689 B B B B B B s v im a b a n k o v n im p o s lo v im a , te je o v la š te n a z a t r g o ­ B BflNRfl G93RET Q. D. u Sarajevu — Filijala: Višegrad Slicijshi kapital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1,400.000 B anka se bavi v a n je v a lu ta m a i d e v i z a m a kod Z a v o d je p u p ila rn o s ig u r a n , a a n g a ž o v a n je a a B B B B B ilEBEEEBBBBEBSBBBEEBBBElglEEEEEEEEBEEBEBIglliHil in d u s tr ije d rv e ta „V ard a” „ M e r k a n tilia ” u S a r a j e v u . Od d. d. V iš e g ra d i kod tr g o v a č k o g d. d, č is te d o b iti u s tu p a 10% d r u š tv u „ G a jr e t”. la i udu »a Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške Safe-Deposit na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove p o ­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama �J i H e r T A J P E T A A p y U iT B A M3Jia3n 1. h 16. y Mjeceuy. ToAHHa V ili. Bpoj 19. 3A K S 'J IT / P H O ^ H (E K O H O M C K O nO/l,M3AH >E M J T J IH M A H A CapajeBO, 1. HOBeMđpa 1924. 0 cm3 h TinKMk: U,ujeHa roA- tiO fl. IIojcahhh 6poj 4 A'banu Ao6uBajy jihct y nojia piijeHa koa r^iaBHOT OA6opa hjiu koa ynpaBc — rajpeTOBUX KOHBUKTa. — Haiiž A. Bušatlić, šer. sudac: MOIHTBA*) ■U H U K A J N U (a . š .) Sve svete knjige imaju svoj izvor i osnovu u ob­ javi l val iju) preko laudi, Božjih odabranika, nepismenih i „ neSkolovamh Mumija). To im zapravo i daje karakter tsozijeg nadahnuća, bivši u mogućnosti da iznose duboke misli bez predhodne naobrazbe. Takav je bio nepismen i neškolovan objavitelj vjere jevrejske Musa a. s.; isti BejiHK th ch! MofcaH th ch! i takav je bio i objavitelj vjere hrišćanske Isa a. s., pa i 0 , Th , kojh OBeaiHp CTBopŽ! ^--objavitelj vjere islamske Muhamed a. s. Sve su nave­ He6o 3eMJba, cymi,e, Mjeceu, dene vjere božanske prirode. Mu ovaj način objave H Ha HeOy 3B’je3,n,e ropn, (vahjomj postojećih vjera: jevrejske, hrišćanske i islam­ • * . t ske, bio je zagonetan i' teško objašnjiv u svima vreme­ Cee oy. Ajeraa TBoje Motn! nima, pa će kao takav ostati za materijalistički ljudstvo . i u buduće. Megjutim, to nije ništa kočio njihov Cbb cBjeAOHH Teče Bora, — HoBjeK, 3B’jepe, apbo, Bo^a razvoj, jer takva neoibjašnjivost nije se sastajiala u tom, KaMeii, cpta CTyAeHora! • što sadržaj tih objava nije bio potreban, napredan, ko­ ristan i spasonosan po ljudstvo, nego ponajviše s toga, što su te objave udarale na tada postojeći nevaljali po­ BeJiirffiHy TBojy, Borate, redak i tekle na već poznati način — posredstvom meBacejBeHa cjiaBH A’jejia. leća (angjela). 'Razlog tome je i taj što se neke njihove M ja, npBaK, HHn,e na^aM, ustanove nisu dovodile lahko u sklad sa tada postojećim i TjiAAajyhH Ttoja AjeJia. poretkom i što se sada opet lahko ne dovode u sklad sa današnjom naprednom naukom u svijetu, te im se usljed CeijAe 'JHHeh TBojoj Chjih, • toga pripisuju i neopravdane stvari. U te takove lahke Mojihm Th ce, Borate CBera, neobjašnjivosti dolazi n. pr. Ademov i liavin postanak BjiarpCJIOBH MOJ 30BHHaj — bez oca i majke; razgovor Musa a. s. s Bogom na TuriObo or’jejbe h Bpjiern! Sinatu; rogjenje Isa a. s. bez oca i njegovo tjelesno uz­ dizanje na nebesa, kao i Muhameda a. s. »iMiradž«, u ko­ liko se .uzima da je on bio fizički izveden, kao d mnogi .BjiarocjroiBH CT’jeH>e obo, Ajuiax, Ajuiax, Borate Ohjihh, — drugi zagonetni dogagjaji (Muidžizati-£n'bija). 0 ovim ču­ Heit ce BjeHHO TyHa opn, , desima raspravljalo se na vjekove, bez kraja i konca, ali i bez pozitivnog i materijalno objašnjivog rezultata, ka­ Myje3HHa rjiac yMHJiHH! . . kvog sadanje ljudstvo i razvitak nauke zahtijeva. Pored toga ima ih, koji dolaze do uvjerenja o mogućnosti svega OBora Bjepa MycrfHiMaHCKa toga po samoj predaji i pokornošću Boga (teslim). Drugi Hok naiM Bjeairo opne rpaje! dolaze do uvjerenja primjenom na pozitivne nauke, doHe Aaj Bosne, rycTa TMuua čim nekoji ostaju vječno u nevjerovanju i zabludi i tako CBjeTJiocT cyHii;a ^ caicpnje! čovječanstvo i njegova pokolenja dolaze i prolaze, a vje­ *)IljecMe pa,XM. OcMana TKiarha AHjejie ce na po- re ostaju nepokolebive. Megjutim niko nije primoran da to vjeruje, jer bi to bilo i nemoguće bez rasugjivanja i AOJbyCHiBe, iiaiGosKiie h Jby6aBne (ceBAaJiHince). PaHa nekog uhjegjenja, ali mu s druge strane niije slobodno da OMpT OcManoBa pasJioroM je, Aa cbh H»eroBH pa^oBu to .poriče i omalovažuje, radi toga što je po njegovom Hnjecy AonpJiH ao HajurapHX cjrojeBa HiapoAa. C nora shvatanju nepomljivo. Mnogo je toga još na svijetu što čo­ heMo MH o6jeJK>A&H>H'BaTH y »rajpeTy« irocreaieHo ne- vječanstvo nije uspjelo da otkrije, i ako mu sve to bode oči Koje Cojte njecMe H»eroBe, napo'inTo 0He H3 36Hpne no- i odigrava se u neposrednoj blizini njegovoj. Ta, ko može tvrditi da je ljudski razum sve obuhvatio i sve probleme cisehoHe »MycJTHMaHCKoj OMJianHHH«. Cjiot obhx njecaMa caiiyBaheMo, Te heMo hx nacHHje onrraiMaiaTH y Izvori: Tarihi-Embija, Tarihu-Temedunni-M Islam, Tefsiri-kebir, Tefsiri-Hazin, Tefsiri^Kazi-Be-Izava. HapOHHTOj KH>HH£HH,H. YpeflHMUJTBO. BejiHK tu ch, Borate Chjihh, oBe Tu npma! Mohaji th ch! Ose roBopn 0 MohHOcm Tfiora Buta! �CtpaHa 260. » r A J P E T< riješio? S toga mije isključeno, da će se ta boždja čudesa jedanput otkriti i jasnijim pokazati n a ubjedljiv način, čak i za ljude materi] uliste. Opstojnost angjela (m cleća), džimova (gjavola) i satamo (šejtana) o kojima govore svete knjige, bi'la je za dugo vremena u pitanju. Pojavom špiritizma opstojnost i ovih se hoće da utvrdi i za one, koji su ih prije apsolutno poricaliZašto sv e vjere na pretjerani materijalizam simpa­ tično ne gledaju razlog je taj, što materijalizam ne pro­ uzrokuje sigurno spokojstvo čovječan stva, nego obično krv i nesreću. Islam se, n. pr., ne protivi bogaćenju do najviše mogućnosti, ali zahtijeva, da to bude na ispravan .način, te da se dijeli siromasima 2'A % svak e godine od te nagomilane imovine. Islam ne d ozvoljava da im ovina služi u ma kakve nelijepe svrhe. U pravo zbog toga za­ branjuje i kamate, jer ih drži neopravdanim, a preporučava zajmove i potpore bez kamata, i veže ili uz B ožije blagodati: blagoslov i sreću. P a, zar može od toga biti štogod plemenitijeg? Nu, čovječanstvu se to ne svigja, nego ono svoju imovinu um nožava obično i u najviše slučajeva na način neispravan, troši je u nedozvoljene svrhe i na taj način griješi. Radi toga i trpi m noga zla u svome životu i tako će biti s v e dotlon, dok se ne V.rati Bogu. Poznato je da su vjere^ sv a k a u ^voje doba, izv ele vanredan preokret i preobražaj u životu, čovječan stva i postale glavni regulator društvenog' života u daljnjem svom opstanku i bivstvovahjiui'N ikakova Vjera u s v o jo i suštini, u koliko je ta istinitom utvrđena, ne propovijeda ništa odvratna i nevaljala. Nasilje i nepravdu žigoše i n e ’ dozvoljava nikakvo zlo,: a propovijeda miran, spokojan i pomirljiv bratski žjvot. N e pravi razlike medu nacijama i polom, nego propovijeda ljubav ii ljudsko b ratstvo. U glavnom je svrha sviju vjera moral i spas ljudstva na oba svijeta j vjere su najslavniji regulator toga i sada u koliko se njihov nauk ne zloupotrebljujc. Islamska vjera n. pr. i ako dopušta ratovanje (Džihad) dopušta ga kao krajnje sredstvo odbrane. Inače je rat i po islam skoj nauci ružna stvar (Kabih). Sam razvitak i prvi p očetci širenja islamske vjere razvijali su se pomirljivo, blago i b ez pro­ lijevanja krvi. I kad je zaprijetilo p?ohjčvainje krvi, d ogo­ dilo se seljenje (H idlret) u Medinu, a prije toga još i u Habeš. Kasnije je zadugo postojao defenzivan stav, i pro­ lijevanje krvi je do skrajnijih granica štedeno. G lavna je svrha bila »Ilai kelimetulah« (propovjed B ožije riječi). Što s e ljudstvo u svom razvitku ni do sad a nije moglo podiči .na stepen mirnog razvijanja i napretka, to ­ mu nisu krive vjere u njihovoj suštini1, n ego ljudska još neobuzdana životinjska priroda i narav. Islam ska vjer­ ska .nauka najmanje je bila kriva što su njeni sljedbenici v ilo rano u ovom stranputice pošlii. Više je začudo to, što se hrišćanstvo nije m oglo i ne m ože da održi na evan ­ đeoskoj nauci baš glede prolijevanja krvi i ak o tam o ni defenzivan stav nije predviđen. Izgleda, ipak, d a počem nije još po srijedi vjerskih propisa i ostalog ljudskog o p le . menjivanja, da bi ljudstvo, daleko v is e živinski živilo. Međutim ima pouzdanih nada, d a ć e ti budućnosti čo v e čanstvo pravilnije shvatiti svoj poziv n a o v o m svijetu i da će m oći obuzdati svoje strasti i zle n avike, te se B ogu više priblišiti i bar relativno anđeoskim životom početi živpti'. .Dotle je dužnost prosvijećenih duhova da svoj rad na tom polju udese, u sm jeru ljudskog bratstva i ljubavi. Da se je na ovom putu i dosada dosta napredovalo, n e­ pobitna je istina, a z a još v eći napredak u tom pravcu ima dobrih predznakova. P ogrešn o je i to mišljenje, da je Kuranska nauka kriva zaostalosti 1 kulturnoj stagna­ S poj 19. ciji muslimana U zadnjim stoljećima, jer tomu protivno govori ona silna arapska kultura i civilizacija u srednjem vijeku i to baš u ono doba kada sc je hrišćanstvo gušilo u užasnoj tmini. D a su s v e vjere božanskog izvora najboljim je d o­ kazom to, što su Mjiiliovi s v i objavitelji bili nepismeni i bez ikakve predhodne naobrazbe, b ez koje s e danas ništa .ne stvhra. B og je stvorio ljudstvo i htio je d a ono opstoji d a sc m noži i razvija, a u svrhu njegova razvitka davao mu je preko svojih oda,branika, pegam befa, objavom za­ kone pooarn od Adem a p a s v e d o Muhameda; prema mogućnosti njihova pojmanja i shvaćanja Boaijih zapo­ vijedi, tako da s v e objavljene vjere imaju jedan glavni izvor; Božiju zapovijed. Razlika je sam o u dobi objava i njihovoj postepervostii- Mi vidimo s p očetka pojave ljud­ stva daje brat m ogao uzeti svoju sestru za ženu (Habil i Kabil), a sa d a znam o d a ženidba nije dopuštena ni s a ne­ kim daljniim srodnicima, apstrahirajući bližnje. Isto tako znam o da vino nije bilo zabranjeno d o stanovitog v r e ­ mena ni objavom Islam a i 4. đ. Iz toga saznajem o da je razvitak vjera išao tem pom ljudskog shvaćanja svoje zad aće na ovom svijetu i prem a potrebam a njegovim. Islam ska nauka nas uči d a je 'Bog obnavljao i proširivao svoje zak on e tada k ada je to ljudska potreba iziskivala, i da"je između ljudi postavljao izabrane s v o je poslanike vijesm eim a novih epoha. T ako s u postali t. z v . pejgamberi, Božiji poslanici i milosnici u ljudskoj spodobi, pro­ povjednici B ožije riječi, — inače 'izvanredni ljudi, koji su po Božijoj zapovijedi objavljivali ljudstvu ono što mu je naredivanp z a njegov koristan razvitak i blagostanje. P o islam skoj nauci bi vijesn iti Božiije riječi, sv i su jednaci, a Muslimani s u p ozvani d a ih sviju jednako štuju i cijene; da je n jihov,nauk' u glavnom isti! što i Muliamed ov, ali da je njihov nauk sa pojavom Muhameda i Kur­ ana prestao važiti, a m jesto njega da je z a cijelo ljudstvo postao glavnom regulom i zakonom kao krajni B ožiji za ­ konik Kuran a. š. koji ob uh vaća u glavnom i njihovu prijašnju nauku, u k oliko n ije zab ačena i izv a n kreposti stavljena sa Kur-anom. Kur-an je, dakle, najmlađa i zad­ nja s v e ta knjiga Božija, objavljena ljudstvu posredstvom h. Muhamed pejgam bera a. s . k ao zakonik i temeljni re­ gulator za ljudski d ru štven i život- Ko nije pravi sljedbe­ nik Kur-ana drži se d a živi u zabludi i d a je n a krivom putu, pa m akar se on z v a o i M uslimanom. Prije ob jave Kur-ana, kako n a s istorija uči, ljudstvo je bilo na v e ­ likoj stranputici, osob ito u Arabiji, te je B og htio da se o n o skrene na pravi put i s toga je ob javio Kur-an. P o ­ srednikom za tu objavu u zeo je jednog Arapa u M eki od plem enite porodice Kurejšiija, nepism ena, i neškolovana, ali za to neizmjerno d arovita i dobroćudna. 'Bog je, još prije ob jave Kur-ana, navijestio prijašnjim svojim od abraniioima, a n aročito Isa pejgamberu a. s. d a će svoje ob jave za v r šiti preko M uhameda s a Kur-anom. Prilikom rogjenja Muhameda pokazali su s e nekoji oso biti znakovi d o tada n evigjeni i nezapamćeni. Za n jegova d jetin stva i m om čevanja jasno se je opažalo da je on za g o ­ netno lice, u sv em u različan o d svojih drugova. B io je osob ito savršen o lijepa pojava, s v e u skladu, izvanredno razborit, u sv em u vrijedan i valjan, tako-da je n a seb e još z a rana vrem en a u vrlo ranim godinama s v o g ž iv o ta v e ­ liku p ozorn ost obratio. V eć za rana prozvali su ga »Crni­ nom«, pa je bio vrlo cijenjen i ugledan. (Nerazum ljiva je stvar, k ako su neki evropski historičari m ogli tako da­ lek o otići te mu pripisivati bolest moždaitia. Zar bi bilo m ogu će s a 'bolesnim moždanim a on ake i onolike uspjehe postići, kako su postignuti Njegovom pojavom i radom ?) Kad mu je bilo 40 godina počeo mu je vahdom (objavom ) �Bpoj 19. » fA jp E T , ĆipaHa 261. biti predavan Kur-am, postepeno, posredstvom meleća previše raspoloženo i demoralizovano, pa ako se ne vrati Džiibrili-Emina. Po Njegovu naputku uzeta su nekolika o:<l 'Bogu prijeti mu propast, slična onoj klasičnih naroda. prvih pristaša (ashaba) da tu objavu Kur-ana bilježe p is­ O samom sadržaju Kurana teško je u jednom us­ meno, radi sigurnijeg očuvanja te iBožiije knjige, onako kom prostoru govoriti, jer je On jedno more, koje se kako je primljena, bez ikakve natruhe i tuđili umetaka pa ne da pretočiti i izložiti u jednom članku. Naša zadaća je bilježenje vodeno p o datulijimoj kori, suhoj životinjskoj nije bila sa ovim člankom u pretakanje tog mora zalaziti, koži i pločicama od kamena i tako je slagano i čuvano. Ob­ nego nešto općenita o Njem iznijeti. Dosta je kad se zna, da je On izvor i glavni regulator svega što je ljudstvu java je dolazila postepeno i prema nastalim pitanjima i po­ potrebno u njegovu društvenom životu — počam od bejavama u životu tadanjih Arapa i to najviše kao riješenja šike do motike — od porođaja do smrti — pa blago onom, pojedinih pitanja nastalih u društvenom životi!. I tako je to trajalo punih 20 godina dok i zadnja stavka Kur-ana nije . koji se bude Vladao i čitav svoj život udesio i proveo po Njegovu slovu d naputku! najposlije objavljena i zapisana, te predana potomstvuKur-an kakav je sada po svom postojećem sastavu i ob­ liku, nije takav od jedanput objavljen, p a da je odmah bio sređen u današnja sureta i džuzove. Naiime nije ob­ 0CM3H "BMKiMh: java počela sa prvom surom (Fatiha) koja je postavljena na čelu Kur-ana odozgo, a niti zadnjom surom (En-nas) koja je n a kraju postavljena odozdo, nego je njegova ob­ java išla b ez obzira n a sadanji postojeći sastav i red, te flpBa njecMa. je početa sa surom »Ikre-bismi« i završena s a nekim »MyxaMe^>Tpe'oa ;i,a yMpe, Apyre naM nape unije, ajetmia iz surei »itno-ama«, a tečajem objave po naputku y>iyBaT a®o cmo bojmih aaKOJie naima npel)a. Džiibriia naređivano je gdje će koji ajet i u koju šutu bitiHayKa meroBa jepa CBe unme rmijesAO Bnje, stavljen i poredan pri konačnom sredenju Korana, jer je A CTapa Hama je Bjepa cBarai Aan CBe to CJbe^a! Kur-an u svojoj koncepciji, ji cijelosti onakav kakvog ga sad imamo, postojao u Božijem »Levhi-Mahfuzu« prije MeAjiHa h jecre e HaMa cpem KpBHe o^asHa cBaije, njegove objave Muhamedu. Kad: je konačno u Medini i H aKo MyxaweA yone h Mel)’ h>hx na Mehe o&e, zadnji ajet objavljen, tada je bio samo po »sunetima« Ohh he npHMHTH ra pa;j.o h A>yTa 6’jeAa nac CHajje, svrstan te je svak o sure sačin javali zasebnu knjigu. S v a ~5en Ta^a jom ateiuhe CBa^e h kpbh he a& ć poAe. sureta Kurana tako sastavljena zasebnim odjelcima, nailazila su se kod h. Muhameda a, s. d o njegove smrti. ybHTH mTo^np’je ra Tpeba, h jeAHor He nac’Mo nača, Zatim ih je čuvao h. bbuJfclčkir,' prvi Flalifa, u istom ob­ Jom Hohac He®, c’ Aje^o CBpm'H, a a& 3a y6miy npaBo liku, a po njegovoj, smrti drugi Halifa h. Omer, te po XA3PETfl MyXAMEA (AA. CEA. BE-OEAAM) smrti o v o g bio je čuvan kod njegove kćeri h. Hafse r. a. odakle g a je treći haliia h. O sman preuzeo na čuvanje, te ga dao prepisati u jedinu cijelinu i u jednaka četiri prim­ jerka sa velikom pomnjom i uz sudjelovanje tadanjeg HufazhKuraina- Od ta četiri primjerka nalazi se jedan i sada u Carigradu u državnoj riznici, napisan na ikoži sa rastavljenim slovim a kao pravi original Kurana. Dakle sastav Kur-ana ne osniva s e samo na nesigurnoj usme­ noj predajdj kako je to slučaj kod. drugih svetih knjiga, nego na izravnom pism enom bilježenju. Muhamed je, naime, uspostavio odmah s početka 10 pisara »Vahja«, od najboljih savremenih svojih pristaša i drugova (asha­ ba), koji su bilježili svak o aje i stavku prema njegovu naputku, u njegovoj prisutnosti sa takom pomnjom da su nakon svak e bilješke morali istu opetovati po nekoliko puta pred njim radi sigurnosti, a i sam h. Muhamed je svako primanje op etovao Džibrili-Eminu. Pri konačnom sastavu Kurana isto je to učinjeno, te je time njegova potpuna autentičnost sačuvana za s v a vremena d tako danas jedinstven Koran kola u svijetu u milijunima pri­ mjeraka bez ikakva umetka i natruhe, b ez i najmanje dvojbe u njegovu autentičnost i originalnost; što s e ne može kazati za ostale svete .knjige. Odmah s početka se je vodio strog račun o tomu, da se ne zagubi ni jedno slovo, pa 'je bilje žen poredaj sura, broj ajeta u svakoj suri i broj slova u cijelosti, kao i ostalo sv e što je bilo potrebno za očuvanje N jegove originalnosti. P o islamskoj nauci Kur-an 'je Boižlje najsavršehije djelo, upućeno ljudstvu da se po njemu ravna i d a udesil cijeli svoj život u njegovu duhu u svrhu spokoja n a ovom svijetu i spasenja na onom svijetu. Drugačije vladanje čovječanstva n e donosi spokojna života .niti spasenja. Čovječanstvo je zaista daleko napredovalo tehnički, ali je d u h o v n o još i sadla nazadno. Materijalistički je X amu mH-KaCHAa He (5h AodHJia UHicaicBa rjiaca, ii EpBiiy Tpamiuia 3a icp®, to heMO oa ppAa CBaKor I lio jeAHor HaaOpaT Goppa a cbh he yAjapHT CKyna, Ha K,yhy meroBy Hohac h mera yđHTH Ha CHy!« Byji-rBexeA OBano pene, a iVje.ua tiotbpah rpyna Mncao H>eroBy rH>ycHy h nayM Ty HeuacHy. ; . • ■ i: >1 H ihto 0h A-na« o A^am jiyinH6 anpeMk ce KpBHHKa ueia, H npoo iioh rycTy h H’jeMy npeA ®yhy CBenieBy naAe; CBe CHHBa TBPAHM CaHKOM, aJl’ BnmHjTI CTBOpHTeJb CB’jeTa He OHHBa. H CBaKy Taj«y na HeGy h 3Cmjbh anaAe. H Ajuiax 3anoB’jeA AKAe T3HdpH.u-aJiejxH;c-ce.uaMy H OH ce na 3eMjby cnycTH, y K.yhy CB6HeBy naA«, 0 KpBHOM HayMy rn>ycHOM MympnhKOM BHjeora aa My, MeAHHH Aa-HAe 6oacjy 3anoB’jeA peue My Ta^e. Mhjiochhk Taj 'iac ce ©np©MH, aji’ nerca KpBHHKa Behe, npeA K.yhy dnjanie crnr.ua, ca cbhx je oncjejia crcpaHa; H manaT uyio ce 3Jio6hh: »mro noiBJbe, Cčjih bbui’ nehe, CyTpa he MpTBe wy ohh 3opMi,a A>y6HTH pana!« Aji’ c khm je CBeBHHiiBH Aji.uax n'nmTa My ne moskc HHKO, Rte, CBora.u, otboph BpaTa, cnpaM Jbnxa on MHpno craAe, H aok dH Pecy.ua Moro onanHT HeBjepumx hko H3 CBeTe Ha ibhx ce pyite oh 3eMji>oM naGau;H Ta-Ae. II yueh cype.u-jacnH M'HpimjeM h thxhm kpokom, H3Meby’ h>hx Jiarano npobe, hhth ra nježan bh^c, Jep B hiiiilh oc.u’jeiiH cBHjy h c,u’jenHM rjieAaxy okom, A kaa cy y Kyhy ynuiH PecyAa He Gjeme narAje! �S poj 19. »r A JP E T « CrpaHa 262. CPliCKA EQ0I1EJA C (j)pannyoKor npesoAH )K hb . J. PaHKOBMft, nyK. _ 1915. — II. I1PEJ1A3 nPEKO AJ16AHMJE. 1. DpeKo ap6aHaiuKMx Anna. OiiTyanHja 24. HOBeMČpa y IIpHypeHy onjia je očaj­ na. BenuKai upoj CBeTa, Koja je noneo A& ee CKyiiJba, uži npe ABa Mtceu,a y ouy naponu, napadao je Ha lUU Ao 150 iiubaAa myAH HBMy'ieiLHX, i\uaAHHX h iiCTpo. uieHHX. Ohu cy XTejiH Aa oeace jom Aame, Aa 6h hbuerJiH Hearoay; a*m ohh to inicy motam . CaiurreTOKe CAjvRče Barne Haje Ohjio; pamenuAH MOAPH H MJipHH, IlORpHBeHH KpBJby 11 O.iafTOM y upeAHBii oiajne Mace, Koja ce THcicana no nyTy, Jiyiaan cy na cpeny, p,o HCApiiJbema, aok Hiicy najiii y aroHHjy. Buno je Tynomx npirsopa, cu,ena, Koje je Beoaa TeiiiBo ii noM0HyTH. IlopeMehene oa d p a x a Majace, noKymaBajyhH Aa cnacy jeAHO AeTe> HaiiyuiTaJie cy Apyro. Alanu ctbopobh tamo h aMo cnaCunu cy u y m i_ panu; ca TeuncoM ce MyR0M to rneAa, thmc ce hhko h ne OaBH. JeAHa oumia iianeMorJiocT, jeAHa TeroOa ua cpny u HeuapnocT npiimcKHBana je oBa cpu,a h hhnaKBa naucma mije Hanina hukakbo MHAOcpbcAOA sh jetjHor jmn;a. Mh He Moreno Btrnie hh Aa froRjauaMo Aa ii36er- . Očpa30Baii je, 3a BpeMe nocneAioa Tpta Aana Koja cmo iipoBe.m y llpH3peny, jeta.au caMo OApcA- JoAua i’pyma aBH-jaTH'iapa HHje jom crurna, jep lipu iiOJiaoKy H3 Parnice aba ayTOMočHJicKa KaMHoiia, Tpn TpaKiepa h jcAau icaMHOH, paAHOHnn,a eoicaApnne, ocTaaii cy rAe cy iiana y jeAau noiiop, koj^h je Oho nopeA nyra 3a MHTpoBimy. PeuieHo je Oh.tio ah ce Cap cauyBa noTpeča« MannnicKH anaT icaMiioucKe pannonune h Aa ce to npenece na Kobima, Koja cy By.KJia bojiobh, y npnupen. A jth JB.VAH, Kojima je Taj nocao noBepoH čhji'h cy ueHeHai)Oiiin čp3iiM HacTyna«ieM neripnjaTejta h hmojth cy BpoMena caMo tojihko Aa ra iieHOKopHiirreHa čane y Ilčap. Caieucna BejaBHiia iiaTepana hx je aa ce A0*ienajy IlpHBpena npe nero je onKOJteH. A.n1« je jom Momo na ce Te.nerpa4mine h>hxobom me(j)y KaneTa.Hy ocMaTpauy ru.aaaoHe. aa hx npiiKynn h Aa ce ca iBHMa n<xByue npeito UpHe Pope, o icojima heMo ce mh cacTani y CKaApy. ^ p a n u j’CKH OApeA 3Ato BpeMe Beh ce opraHH30Bao. Oh je Oho erpaiiiHo xeTeporeu: t^h Mopaiapa, 94 ayTOMoOii'icKa Mexami'iapa, 1205 otpnii,Hpa h bojhhka, aBiijaTii’iKe ecKaApHJie, 5 TejierpaijmcTa, OejKmme Tenerpa<J)Hije. - . .... • je, pa3yMe ce, hckophcthao mno čojte CBe cBoje oiiooooilooth. JeAiia KOMHicHja 3a KynoBHuy Ko­ ma ca caMapiiMa oOpanoBana je oa A&a oiJninHpa: xycapcKH KadieTaii ManeT h apr. icaueTaH Moprape, KojH cy oča ČHjiH ocMaTpaUn aBnjarauKe ecKaApmne. homo ueaipHjaTejby, jejf nua cauo jeAaa jeAinui H3Jia3, npii3pena 3a C-Kaaap, njfeicd C'eB. Apoamije^npeKo nycrax nnaiiiiHa noa;piiBeinix oneroM, icoje cy naKuko cy upunuiCe Aomujene h onmry MoryhuocT, cejBaBa.ie cauo nem niK o n.ieMenar-Meby co6om h§j* CBe je to Tpečano Ohth yMHmeno Baa Gpča Kojn Hncy npujaTejbCKH pacnoAOHcejfcOnah y cTamy Aa Tone HpHnoMoruy Ma ima. Gbh IIoTpeOno je Ohjjo nopyuinTH h nocneAiBH ajroMo- o^jnuiipu cjeAHHiiAH c y , CBoje HOBnane HBBope sa 0By Ohji, cBa Ro;ia u CBa TpanonopTHa cpeACTBa. llorpeOHO Kyjiouiiiny KOJba, icao h 3a Kynoi'miy xpaHe h 803h: oa je Čilio 3aKionara hah yHHiuTHTH TonoBe u MyiiHHBjy. IIoTpečHo je Ohao yiimiiTHTH cab MaTepHjaa, AA He čh nao y pyice Hempu|jaTejby. Huje ce Morao Burne hh mijcahth hh Ha mxa Beh Aa ce cauyBa ikhbot a.yAH. Kpoo joAan ycKH Macu© ca crpMUM BpxoM h AyčoKHM HCApenoM iioTpečHio je Ohao caiiJiaAaTH jeAaH nyT oa 170 k m , Koju je čito caMo V ck£, craoa, no Ko­ joj HHje Moryhe eiBaKyHcaTH HHKaKBy craap, ceM ihto MO/Ke Aa npoije je^aH no jeAaa hobok . ŽKeHe h Aeiia, Koju cy ycneJiH no Heny HajBehnx nanopa Aa ce AOKOTpjbajy ROBjifi, HHcy motah Aan>e cneAOBaTH no obom HajTeaceM n y iy . CTpauiHH apOaiuamKH Ajhih cy caiaTpaiiH tako nenpojianiiH, Aa 3a neT BeicoBa CBora yiipaimama TypCKa BojoKa iuniaAa n’Hje hh noKymaBajia, Aa ce hbjioHvH TOj OnaCHOCTH. JeAHO CTpamno onajame ačor Tora nano je Ha 3a_ CTpameHy Macy nočeranna. • - IIyKOBHHK OypnHje, <J)paiHnycKH bojhh aTame, y cpeAHHH oimiTe naHHKe ycneo je raiaK Aa npHKyira CBe MHCHje 4>paHHycKe, Koje cy ce Hajiasnne y CpOnjH. Cawo je (})paHiiycKa cainrreTCKa MHCHja HMajra BpeMena Aa oactjtth npeno Upne Tope, nyreM 'BoroBHna^-IIeh. IIyK0BHHK <J>ypHHje Bpjuo čpšo cKynnio je h rpyimcao cbc ocTane MHCHje: aBHjaTH’iape, ayTOMO(>HAcite Mexamriapo, česRKTne TenerpaiJiHje, kojh cy čh.ith npHMopaiiH Kao h CpnoKa Bojcna Aa ymaiiTe caiB cBoj MaTepirjajT. . Unn cy Meby cočom ci:ynHAH oko-1S.ono $paHj.Ka. Dpn HaroMHAaBaii»y y IIpH3peqy, rAe je raaAna pya>a H3čerAHU,a TpajKHAa Aa icyiiH Ma mTa, no Ma Koj,y u,eny čhao, obo cnačAeiBaibe npeACTaBmajio je jc_ AA'H nocao, roroBo cacBHM H6Moryh. Haj3aA, ycne:io ce, Aa ce na^e neuiTo 30čh, Koja je nnahana Ha .ok.y U . 25 0 kt .) i (JipaHaK h 10 oBapa, Roje cy TepaHe H3a oApeAa. Kano cy eBaKyncaHH čoaochh? H>hx cy hochah Ha pyicaMa. Huje ce CMeno pasMunLJbaiH. H hko HHje cMeo ifu Aa tlomhcah Aa ne npnxBaTH opy HA©jyOcraAo je jom 6 aeporiAaHa !6 aepoiiAaHa ciiooočhhx 3a Aerreme h hobhx, Rojn cy ociann h Rojn cy 2 Vi Mecena CTaAHO Aamy h iw>hy HAJiocKemi čhah rhuih h CHery. HyKOBaiHK OypHHje peiuno je aa hx TpancnopTyje AereimeM Kpoo Ba3Ayx h Aa Ha mnMa npenece čoAecHe h Maii>e cnocočiie y CRAAap. Taico je npBH nyT, ja BepyjeM, aBH.jaTHRa HCRoprnuTena 3a cajniTeTCRy cAyjKHenpnjaTeA) ce 3a obo BpeMe npnČAHAcaBao h tonoBH cy nyn,aAH npeA Bpai’HMa Bapomn, nnMe cy cejaAH naiiHRy h yiBehaBaAH onajame. PamoiiHic joAAH TpaiKHo je Aa npoMeiin CBoj peBOAiBep, Aa Oh na n y iy namao jeAjiio napne npoje, XAe6a oa RyRypysa. KaRiia AnBiia TeKOBmia, 3a icojy ce BpeAH 'iaK h /icpTBOBairH, pene OGAccriHR, h oOpal)HBaTH onaj npeAMeT. OpncRa B.iiaAA je neh 0TnyTOBaAa. BpxoBiia KoMaiiAA TpeOa moj Aa cAeAyje, cyTpa 26. noneMOpa. �»rAJPET« Epo) 19. OrpaHa 263 IlocJie jeAHora nperJie^a u,ejiK>Kymiie noxoAHe Serendib, na kojem se biljke razvijaju u najveličanstveoiipoMe, caMapH MeTiiyTH na KOH>e, Koje je HUBpuiHo iniiim bojama, i na strasne karanfile (kalmere) i cvat rnetj) eciva^pHJie aimj. Majop BuTpaT, (j)paimycKn oa- (behar) šipa. peA 6ho je TaKobep oupeMaii 3a noKpeT. CnpeMan, to Gdjekad sam gledao u nju i mislio, da ova bezglasna je jeflan pejraTHBan nojaM. H hko anoojijrao HHje 6ho glava nije lijepa, da su joj usta prevelika, nos predug, a HBiie/KCaH 3a Maprn neiiiKe. Mh hhcmo HMajin uia-Topa, oči pretužne. Kasnije sam promatrao dojam, što ga ona tiitth Ma itaKiBo cpeACTBo Te BpcTe, aiok omo MopajiH čini na svakog čovjeka, kojeg vidi, i priznavao sam, da Aa npeJiai3HMo no cnery KJiaHpe, Bncraie oko 1000 m. su vatra i bol, što ključaju iza ovih oblika, neka vrst Hn jeAan noBjei; Meljy naMa iraje 6ho*H&Bmao na plamena, koji pali sve oko sebe, i neka vrst svjetlila. iiJiaiiHny, h nrro cmo mm noKyinajiH, to mije Chjio Gdjekad sam je zamišljao kao nesretnicu i ženu predanu mraiTa Apyro, nero je^aH tioxoa ajmmicK.Hx cTpeJiapa, sudbini, zakopanu u svoj bol, a gdjekad bi mi s e opet, Kojn AOTJie, hh jeAiia Tpyna jfnje Mor.ia Aa TOBpurn. onako sva u crnoj jednostavnosti od glave d o pete, uči­ Cbh, Haj3a;i 0<})MiinpH h BojimuH, JimneHH cy cbhx nila strašna radi svojih šutlrivih pogleda, koji bi odjed­ norpeCa h Ohjih cy BeoMa 3aMopemi. n om usplamtjeli, i svojih lisnica punih smage. ITa, unaK mih cmo ce hoaajih, Aa h e ce Mohu hKh, Njezina je šutnja uvećala u našim očima sv e njezine jep omo cbh HMaJiH MBpcTy BOJty, Aa ce HuurvnaJMo unutarnje tajne i bolove, i patila nas tajnovitošću, koja OAaBJie h Aa H36eraeMo. KaTacrp<xJjy, t. j. Aa B36erHe_ Mo Aa He 6yAeMo 3apoC)JbenHiiiH. 5 (j)paniiiycKnx čoahh- nam je burkala srca. Na dan skupštine Ihoam nas sa svo­ MapKH, Koje cy aaKaciiHJie h H.njecy Morae ornyTOBaTH jim drugovima doprati d o vrata, a onda, okirenuvši se, s nekiirn' čddnirn sjajem u svojim razmaknutim očima, npeno IIpHe Tope, ca caiin tctckom mhchJom, h Koje cy TipeA|iiocTaBH.ne pn3HK0Bani npe cmpt, nero Aa naA- koje su se činile da uvijek sobom vladaju, pogleda, kako Hy y pyK.e nenpHjaTejby. 3axTeiBaJie cy , &a n oA eae“ -Ajiša ulazi u kuću u prostranim crnim sjenama svoga odjednom reče: »Crna tajna«. Ali joj je jedan naiiie onacHoiOTH h Ham yMop h oHe cy đflSfe y tom žara. pa neprijatelj "nadio pravo ime. aBJianAeHe. 3opoM noJia3H KapaBaH Koma: 70 janHHx jkhboD o pet-šest dana iza meetinga pijasmo u večer čaj. THiH>a, cjia6nx h Beh HlmypeHHx ycjieA CTajinor no- Bijasmo na okupu ja. IHsan, Džemal i moja mati. Ajiša BJia'ieota, Koje Tpaje citopo 2 ‘"M.p'cena. Mh cTH/KeMo -je^svaki čas usta:ala i pomagala oko stola samo jedinom KapaBaH cyTpa aah 26. noBCMCpa Ha noc.,ieAiH>eM arro- svojom jakom i zdravom rukom. Među nama je Ihsan Mo6H.iy h TpaKTepy, kojh iiac je aob^o ao Cvm Ky.ne bio najuslužniji čoviek. onaj, koji služi žene. On bijaše no jeAHOM nyTy jom AOCTa^ro*i.noM. Ty cmo jhhiiith’- najzad posadio Arišu, pripravio pred njom čaj, čak joj i jih n nocAeAme TpanonopTiio cpeACTBo h mh cmo AaKJie kolača odsjekao. Džemal je sjedio u naslonjaču i miješao TpeOanH Aa noKymai(o OAarr.ne Aa HOBpnmMo npoias dim iz svoje cigarete s parom iz samova. kad neko za­ neuiKe npeKo 6eicnyTHor ycKor TUiamfncKor ceA^a. ko- kuca na vrata i do jednu minutu otmeuo i ponosno ude u ,ih je OMaTpaH HenpHCTynaHimM 'h koth mač oAFtaja oiA sobu Salime-hanuma u kostimu srebrenaste boje. Mene JaApanoKor Mopa, Koje je c^pyre CTpane. je i Ihsana smatrala dvojicom neznatnih Inidli bez misli, te za nas nije marila. Moju ne majku htjela da imadne (HacTaBHhe ce). Tvod rukom rad: njezina položaja u šišlijskim salonima. Pošto je na;>više voljela Džema’a. njemu je posvetila i najviše pažnje. O vo joj je bilo po prvi put da vidi Ajišu. Malide Edib hanym : Pošto se jc s njom pozdravila pogleda u Aflšmu glavu pogledom, koji i:e bio visok kao i njezin rast, i reče: — Or'iehe umouista (ittihadčija) ispaštaju ovakove . Preveo s turskog D. M. K. nevine žene! Roman. Ajiša je izgledala kao da i ne zna. da Salime-ha(Nastavak). numa postoji. Ona se je pozdravljala s ljudima, koji su 7. novembra. zalazili u ova; salon, hodala je između njih, ali je u svom Dajnas pada snijeg u krupnim pahuljicama.. Kako mi držanju pokazivala tudenje. To nije bilo radi plahosti i zebu badrljci nogu! Sinoć nisam nikako spavao. Mislio neumješnosti žene iz pokrajine i'i stoga, što hi njih sma­ sam o gorkim danima iza skupštine na trgu Sultain-Ahtrala višim od sebe. Nije čak bilo ni radi veličihe i težine meda. Razmišljao sam o tom, kako je od tog dana Ajiša njezine tuge. U uie je bila takova duboka iskrenost i in­ slušala otkucaje našeg srca živeći medu nama i sa ža­ timnost. da je dotle bila ravnodušna i nehatna naprama lošću u svojim zelenim oćima gledala u nas kao da od ovim sjenama ljudi, te ih nMe dalje puštala u se od po­ nas nešto traži. Ona je nešto iskala od nas. Nešto odre­ vršine svojih očaju. O vakovo im je Ajišino držanje bra­ đeno i strahovito! Šta to bijaše? U očima joj je bila neka nilo i da je žale, i da joj se podsmjehuiu. a i da prema crveno-crna tragedija. Šta je to 'bilo? Mašta svak og od ujo5 zauzmu pokroviteljski stav. Salime-hanuma ne osjeti nas posebno je tražila i sebi predstavljala to nešto. Ali AjišiUu prisutnost. Za nju je Ajiša bila priprosta, bez­ to nije 'bilo ni priprosto ni strašno kao pripovijest, koju glasna žena. koja možda ne zna ni stranih jezika, a po je ona jednog dana ispričala. njezinu shvaćanju žena. koja ne zna francuski ili en­ lAjiša (niije gotovo nikako govorila. Nosila je vazda gleski, nije mogla imati društvenoga položaja. cnnu 'anteriju. Lijeva joj je ruka još jednako bila u bijelu Salime-hanuoiine riječi o tragičnom svršetku Mukzavoju, a njezina blijeda glava s vratom iznad malo raz­ bil-bejevu više su poplašile Džemaia nego Ajišu. On je rezane jake i s podrezamim crnim kosama izgledaše kao tražio Ajišu gledajući je kradom sa strane svojim modrim kakav kip od starog fildiža (slonove kosti). Samo njezine očima. Ajišino je Tce bilo mirno kao kakovo jezero bez tužne zelene oči i crvene kmpnc usnice bijahu kao dvije valova i bez vjetra. note boje na toj bijelo-crnoj ženskoj prilici. Njene oči sa Salime-hanuma, gledajući nas svejednako svojim crnim svilenim zaslonima podsjećale su na fantom posjajnim očima iznad glava reče: gorjele Smirne, njezine usnice h a jodmu vrst voća s otoka OGNJENA KOŠULJA �O p a H a 264. »rA JP E T « — Mon cher (dragi inoj) Džemal-bqj. ovd je je sad jedan znamenit dopisnik engleskih moviina. Sabire po­ datke i obavješćuje se o našoj zemlji. Mi mu kazujemo, d-a više nema unionista (ittihadčija), da je sv a k o postao prijatelj Englezima i 'kako s e je medu nama vrlo nepri­ jatno dojmila okupacija Smirne. Cak sm o kazali i to, da se ovdje nalazi jedna otmjena gospoda, kojoj s u Grci ubili u Smirili muža i dijete, a nju rartili. Sakupičemo se ovdje, pa će mu Ajsa-hanum a ispričati), što je vidjela. — Ja nisam u stanju, pričati, m ilostiva gospodo, — reče lAiiiša. __Ništa ne smeta, samo nek V as vidi, a mi ćemo ispripovijedati tragediju Smirne kao da prevadam o riječi iz vašiih usta. Ajišino lice nije jos nikad postalo ovak o opasno. Njezina blijeda, umorna koža na licu goraše nekim orvenim valom, te će: __Ja ne ću, da se išta priča iz mojih usta. iDžemal. koji se je počeo bojati posljedica o v e bun­ tovne rečenice, bijaše zabrinut ustao na noge. te njegove plave oči kao čudom umiriše Ajišu, koja reče: _ Ako htijedne Đžemal, i ja ću biti prisutna, kad dodu gosti. Salime-hanuma planu: — Oprostite, milostiva gospodo, p rvo ja V as nisam htjela vrijeđati, ali Vaši su bgzi | p aše doveli zemlju u ovo stanje. D a se mognemo izbaviti itz o v e n esreće, treba da sad stečem o naklonost i pobudimo sam ilost kulturnih država. Šta ćemo. nekad su i naše m u ževe i braću vješgji pred mostom na Zlatnom-^Ogu. — Ja se ne pačam u politiku, m ilostiva k<| ne ću, da me itko žali, — reče Ajiša, pa poslije toga ništa više ne uzvrati na diVge govore i ljutnju Salim e-hanuminu. Najposlije bura uminu, te Salime-hanuma i Džem al utvrdiše. ko će od gosti doći. Medu njima je bio i-p u ­ kovnik Hašmet-hej. 9. novem bra 1921. I sad se sjećam s bolom i unutarnjom pobunom koja mi je kljuvala u tjeme, kako [je on. sjedio, k ao da je sam u sobi, a kroz pantalone mu se ocrtavali dugi kraci i k osti u koljenima kao u kostura, dok je neprestano m ahao svojim ogromnim stopalima. Njegova lubanja s rijetkom kosom bila ;e kao u kakovog stara lovačk og sokola, k o ­ jem je opalo perje s glave. N os mu je bio golem i gore zavrnut s izrazom nastrljivosti. a mutne m ale oči n je­ gove, blizu jedno drugog kao d va modra bopka. g le­ dahu bez o seć a ja . Ali najizrazitija mu oseblna bijahu njegovi brkovi neodređene boje, koji su mu pokrivali usnice i otataljili se. Nije se m oglo razaznati, d a li mu se usta ispod ovih ružnih dlaka smiju, posprduju ili go­ vore. Najviše su čovjeka zaokupljala n jegova sakrivena usta, ko a su čas po čas grabežljivom sprdnjom pokazi­ vala dva žuta zuba poput timokopa. T o bješe najneznaliji i najniži uzorak nasilnik u kolonijama B ritanskog C ar­ stva, koji su oholi, sami sa sobom zadovoljni i podrugljivi, a kojim je pobjeda udarila u glavu, te gaze svojim čiz­ mama narod u kolonijama, što ga od velik e mržnje uvi­ jek nazivaju »domaćim« (natives). Pukovnik H ašm et-bej opore vojničke g lave, na kojoj su se slijepe o č i progrušalc uspravna i ukočeno sjedi, neki paša priča o W.ilsonovim principima, a Salim e-hanuma, ona Salime-hanuma orlovsk e g la v e što s v e nas gleda s visoka, Tastopila s e pred ovim oho­ lim stvorenjem , k ao da je to najmoćniji čovjek na svijetu, p a ga svojim najponiznijim izrazim a nastoji Ua — ' E p o j 19. pridobije i sm ekša. D žem al ne govori i sluša s beskraj­ nim strpljenjem u svojim suhim, iskrenim očima. Ajiša s crnim pokrivačem na glavi sijedi daleko kao da ništa ne razumije. Po prvi put joj nem a na ruci zavoja, ali po •načinu, kako desnicom sm ješta kljastu lijevu ruku, vidi se , da nije metmula zavoja samo zato, d a ne pobuđuje samilosti. Kakav fcjeskoban, uzaludan i pun muka dan! D opis­ nik pogdjekad kirrme m ilostivo glavom na g o vore, kojima Salimc-lianuma ravna glavom . On govoraše svojom sla ­ bom francuštinom, koja je medu njegovim nevidljivim usnicama zvrčala k ao kakovo opasno zviždanje. — U zalud Vam jc, tnadame. Engleska vam ne će oprostiti. Vi ste na Dardanelima pobili Šezdeset hiljada Engleza. — Njih nismo pobili mi nego unionisti (ittihadčije). Mistcr C c o k e . mi nismo htjeli -rata. Mi sm o spremni na svaku žrtvu samo d a stežem o englesko prijateljstvo. ✓ To jc govorila Salime-hanumaH ašm et-bej reče mirno: — O prostite, hanym -efendi, sarmi unionisti (ittihad­ čije) nisu branili svoj zavičaj u ratu i nisu s e sam o oni bili. — Dakle. Vi colunel (pukovniče), h oćete da kažete, da niste unionista. S v e fsta pjesm a ođ Vaših paša pa do V ašeg ženskinja. Gdje ste bili, kad je rat n aviješten? Zašto s te hrdavo postupali s engleskim zarobljenicim a? Zašto ste poklali Arm ence? Kako se m ožete opirati veli­ kom narodu kao što su Englezi? T oliko ste godina rasiali n ovce, k rv i vrijem e Engleza; Englezka vam nikako n e č e oprostiti. H ašm et-bej reče na to: — M ister.C ooke, ja ne mislim, da sam pred sudom, što ga je E ngleska ustanovila, d a nama sudi. Mi sam o nastojimo da uklonimo nesporazum e. Salim e-hanum a nam je kazala, da se želite s nama porazgovoriti, zato sm o došli. — Da. da, colonel. treba §e sporazumjeti. T reba jed­ n om završiti staru eru. treba se s nama sporazum jeti; englesk i p rotek torat. . . On ne bijaše d orek ao svojih riječi, kad se vrata otv o r iše . Ude Ihsan sa četvoricom svojih mladih drugova. M ister C ocke nastavi,, gdje je bio stao: — Da. engleski protektorat morate zatražiti sv i vi p očevši od n ajvećeg. P ogledajte Indiju, kako je sretna! Tamt) sv i od B oga ištu, d a ih ne rastavi od bijelog č o v ­ jeka. ’Ne zn am d oduše, h oće li E ngleska htjeti primiti tu tešku zadaću, ali ima li za v as koji drugi izlaz?! O sobito treba uvažiti ono še z d e se t hiljada E ngleza, što ste ih po­ bili na D ardanelim a. Ako se iskreno pokaijete m ože biti d a će vam E ngleska i oprostiti. U salonu nasta hladna tišina, čisto k ao da je za v la ­ dala studen ispod n ištice. Ja nijesam m ogao da pogledam u lice vojnicim a. Salim e-hanum a, sva zaižarena, bijaše zap očela s v o ­ jom najnježnijom francuštinom : — Ah, m onsieru, svak ak o ćem o uspjeti, da nam En­ glesk a oprosti. — Nek E nglezi opraštaju onim a, koji ih za to m ole! Ja se odjednom sm etoh. Ihsan pode prem a Ajiši kao d a je u op asnosti ono, što mu je najdraže. H ašm et-bej, oficiri, pa čak i onaj paša u civilu, bijahu se okrenuli prema njoj. O no je bila Ajiša izgovorila. O na s e ne mi­ caše s m jesta, na licu joj nem a mikakova pokreta, santo �Bpoj 19. CtpaHa 265. » r A J P B T« joj s e o či u crnim kolobranima silno otvorile, a ona je govorila s beskrajnim samopouzdanjem i čistom francuštinom. Ona nastavi kao da nije vidjela pokreta, što je ciko nje nastao: — Nek 'Englezi opraštaju onima, koji ih za to mole, gospodine; oprosta n e daju silnici nego potlačeni. Tukući se na Dardanelima, niti sm o bili buntovnici ni sužnji. Kao pošten narod borili sm o se, umirali i ubijali. Otkad1 se to i s kojim to narodom ratuje, pa kad bude pobijeđen, onda mu se rekne, da je ubojica? — Zar je isto engleska krv što i turska, madame? — Nisam vidjela pod sitnozorom englesku krv, pa ne znam, je li crvena kolik’ i naša il'i je plava. Ali turska je krv vruća i crvena kao vatra. — Molim, madame, ja ne omalovažujem tursku krv. Samo sam htio reći, d a vam je potrebno, da vam Englezi oproste. — Tražite <V<i od nas oproštaje! Jučer ste sklopili primfirje, jiučer ste nas naveli da položimo oružje. Danas šaljete u našu zemlju kradljivce i ubojice, a velika vaša mornarica, koja ima historijsku slavu, štitila je ubojice i lopove. Zelenu ste Sminnu sv u učinili u krv i plamen. Pogledajte njezine ulice: uniformisani kradljivci i ubojice ubijaiju neoboružamo stanovinštvo iz pušaka i kundacima. Iz svak e kuće izlazi po jedan grčki vodnik- sa svežnjem (uzlom) pod pazuhom. Starim ljudima^ glave razmrskane kamenjem, a žene u crnini neprestano bježaju pred ovom divljom ruljom. Ispred vaših lađa provode povorke nevinih sv ezavši im ruke, b odući.ih bajonetama, pljujući im u lice i vukući ili po Tfrvi. Eto poštena čo 1 koji ne plješće razbojtsva, kidaju na komade i to ga njegovim vratim a komada uz dreku i*psovku čitavo grčkih vojnika. Samo za shtbavu pucaju u dijete godina kao u nišan. Jadno malo oblo stvorenje! Fogodiše ga u srce dok mu s e nisu još ili suze u crnini očim a osu­ šile; tako su dobro ■gađali, d a n e proizusti ni žalo vito »majko!« Ibsan obima rukama drži naslon Ajišine stolice kao da će ga otkinuti, a lice mu je tako strašajo i napeto! Ne znam, je Ii mister C ooke osjetio, da potlačeni mogu biti jači od nasilnika, ali mu se zrak u sobi učinio prestrašan i prehladan. Ustade s .nekom čudnom ozbiljnošću i reče malo promuklim zmijskim zviždanjem: — Danas ste ml dali priliku da čujem kćer Smime, hvala Vam. Niko mu ne pruži ruku. Dok je on izlazio sa Saliniehanumom, podoh i ja do kućnih vrata. Kad sa,m se vratio u sobu, zatekoh vojnike, kako oko Ajišine stolice sjede na koljenima. Ne izuzimajući 'Hašmet-beja pa ni sijedog Sabry-pašu, s v i su svoje sablje zavještavali kćeri Smirne. Začuh malo promukao glas Ihsanov, gdje govori: — B oreći s e za Smirnu ne ćemo sablje metati u k o­ rice dok nam svako udo ne otkinu. ■Malopredaštica jaka, pobjedonosna lAjiša plakaše gušećl se od jecanja kao nem oćno dijete ili kao jadrta majka. — St a vam je? — rekoh ja. U narodu »h ima više neoboružairih poput mene n ego sa sabljama. Rat je s v r ­ šen- Mister Cooke nam je ispričao blagodati civilizovanog mira. Ne biste li na to popili po jedan čaj? O vo je rekao zadali papira i kancelarije, Ajišo! Ja sam se od svih najviše pogeo i viknuo iz dubine duše: »Dok mi ne otkinu svak o udo, Ajišo!« Ti nisi čula, nisi znala. Suze se osusiše u tvojim zelenim očima. T i si me pogledao samilosno. Ti još ni sad ne znaš. Pogledaj, evo su mi odbijene obje noge, ali imam još dvije ruke za borbu,. Otvori svoje oči. Ajišo, odigra onu crvenu ranu na ruci! Ja .niisam gori od onog šehida, što leži uza te, mi old onih, što su oko tebe pomrli. I ja ću se boriti zai te, za Smiimu, dok mi ne odbiju svako udo. Ha3mp PecynoBn,h: MOME CHHY Ilpocpehaii caiM iuto' ch ciio3H’<j Hcropnjy cpiicKy npa®y Tla je&naKo bojthiii, cime: Bp(3ac, Jaopa«, BapA&p, ,n,paBy! ' 1Ii ! i Haii th cpue Ba3,T,a ropnJby6aiwby 3a joui Aea <3paTa; i?- ^arpjbaj toiiah lip n ju : - BpaT C.iioBeHii,a h XpBaTa! To cy' Cpaha name kpbh -H ^rpanim cpncKor po;ia; HcTHiia je yTBp^ena: 7I,a kpr pyjna hmje BO,a,a. CpfinM, XpnaT h CjiOBenau; JIhbho ko.io CpaTCRo HJieTy. . . y,i&p cmpth 3aaajm cy r1tyuiMaiiHHy nameM KJieTy! apo;i, Ham je ycra.jao la Ojioćoav Ha cyJiTaHa! Ham jiht, cnHe. 3a Burresa Xycejima naneraHa? Ila r,ie cy imlm jomTe cAamm Be.iHKa.im. y3op-Bobe: MhJIOHI, 3pH.H,CKH, xaj.TiyK JIvKa? r^e IIlTpocMajep?. . . Kapa-Taopbe?! il y x rirx Hamux BecMprniiua •y HvHiBOT.v HeK Te boah! ycrpef)a .IH /KHiBOT Hv'PTByj OTaučuHii h Cjiočoah! A. XmJj3M BjeneBau: CABHHA CAPHAH Jem ia ycnoMeHa H3 X. mjihaocth. (8) Jom ce je hcko tpnjeMe 6opno MypnoGer caM coOom h Kymao ce Bpamra cšojoj 3apy’iHHn;H, a oiiAa je noA.ierao yn.THBy MiaAe JepMeHKe. Jom npnje Henojihko Aana Hacr-jao je HaABJiaAara ceće, pacKHHyni Bene ca CaĆHHCiM ir BjeHnani ce ca OaAHJioM, a.in imje Morao H3B6CTH. Bojao ce. Ha Kajja ra je hcik'h a &h MyHHpnama ynHTao Kaoa he 6hth cBaTOBH, Rjourro ce yreo oAroBopy. no'ieo je jiarara h coćh h ApyrHMa, na 11 <l>aaHAH, noja je CBa-KHM ashom cieKiiBa.ia iberoey 3aAH>y pnjeM. AjeBojna je (fajia Beh nomjHo onpe.Mjbena, na cy poAHTejbn Beh, OApeAHAii h hobih, Koju cy TpećaAH aoĆhth. Oa obot je AOĆHBao 11 MypwcCer jeAny 3HaTHy cBOTBy 3a ypebeme cBojHX AyroBa, KojH �CrpaHa 266. Bpoj 19. » rA JP E T . cy Ghjih jocTa BeJiKK'n. Ho Kao j a to HHje jjeaoBaJio na Myp'wca, jep je CBe pjebe jOJiaBMO Ha ccjio H3ro_ Bapajyhn ce Ha pa3He HaiHHe. MebyTHM yMjejia je Caćnira Ha pa3iie nabrane npnBy m Mypnca k’ ce6n h nornyHO 3aBJiaja/rK meroEhfM cpueM. JejaH ja ii sajpacajia ra c MajnoM h noKaanBana My co6e, ypebaj, jpyrci nyr CBoje chthhho, na ipehn nyT HirrajrH cKyna nmcMa hito cy hx imcajra, .THCTaia a.n<5yMe, nperJiejaBaJiH cJirnce h tbjko jaji>e. OnT,a cy KacHHje hoiujih y aeroB cTair h oHa' je paarjicjajia CBaKy h najMaH>y CHTrnmy, nanpaBHJia Heno.THKo npHMjejaOa, a iiene maHJcaiBocnT oj!Max ypejmia. IfacHHje. Kaja je nacT,ynHJia jeceH huijih cy y noeopraiiTe. lio ja n y cy HieraJiH jajieKo 'nnBaiH rp aja no rpoCJbiDia H Beh jam io noKoraeHHiM .TiHBajaMa. A o n ja cv Jiacmae Kimie; khtiihjto j j h h noh, ajrn h>hx jBoje cjejH.TO 3ajejno h caiibaTH o jBHjehy oKpyjKeHH jr h _ jeben, r-rejajfa y jejno jrnjeno HRTijerno npojbehe, Bejpo ne6o, Koje he tfpao, Bpjio 6p30 jo h n . . . 'CaftHmrna Majica n ycm ra nx nocBe c©6h , a h ona ce y cBojoj oo6h samijera Moncja y ycnoMeHe nponi,ti octu. j a hx 05KKBH ocjehajyhH Ton.TiHHy y CBojoj ■K.vhH ii npiioyTiiocT 3a6aBe, MJiaje Jbjtfan'H. Tlenaj (m npomra.Ta čobana, Kao j a TpantH Hemro. nao. ja' neihto pamvrejaBa, a onja mnjra npo3opy h i'jiejaja Ha .V-totiv Kao j a h cma hckot 0He£Čyje, ko he jo h u y no3Hy jecen H>e3HHa jKHBora. JejHe Benepn ocTajnr- cy jy ro Ca6mia h Mypnc. E.Tnaa je cjejHJia koj Kyhe, c noneTKa n'nTajia, a oirja ce ojmrjia j a .joj KhepKa.FH.je jo n rja Kvhn. Hnjecy nop.VHH.TH. ja he y nosppHHTre. na ce ironeja fipnHVTtf', aTH oneT 6e3 HapoHirre 6oja3HH, jep je CVhroia ormn.Ta no Mypnca. Ho noc.Tnje nocTaja necTpnjL'nna h CBaKirM naooM ocjyniKHBajia j a He jojjjee, oTBapaja npo3op n roiej a ia npasny yjrnny. XjajHO spnjeMe n cirm a icrama Hnjecy joj j a j u jy r o ocrani Ha npoaopy. jep ce je E.Tiraa koj Kvhe Bpjio .aairairo oSjiamuia. A K aja nx Hnje 6h.to hh H3a jeceT ca.i'n nobe y cBojy oo6y n Beh jb.VTHTa onpeMame ce khko he npnKopirm Khep, j a je jpani y neH3BjecH0CTH h ne nopynyje, r jje he ce 3ajp/Kara. Ho nonrro he ie Mypnc6eir jonpam rm Majica je Ma.To y{)ja/KHJa cBoj yKop y jejair canjeT: j a je HPorojno jejHoj jjeBojnn, na Ć m to h Tbeanii 6 y jv h n MV5K. oCTajam H3Ban Kyhe j o KacHo y nohn. Jep m ije Moma TrcTymrm hpothb tot HOBjeaa n W3 jp v n rx pa3jora. Koje OHa unje cMjeJa m i npnsnaTH. O jejnja je y cofhi *h CBaKn nac ycTaja.7ia j a nor.jeja Ha npoaop. A th ce mije m u r n bh jiijo . Jlane naxv.Tbnne cmijera o6Hje.mi.Te cy cycjejne Kvhe h rocnoha E.Tmna Capnan cp nopajOBa.Ta tomc pnjencoM napnipajciicoM toctv. nocra.To joj vtojho. Kao njerery. H crajana je icoa j npo3opa h mejajra, ksko no-Hano cmijer n a ja . Ha. nom'hc.th E.THsa — Benepac he naja.TH. noKpnhe hrph rpajcKe KpoROBe h to K3.ko. a cy n )a auo cvirae rpa^e necrahe ra. OKonTmmi he nao nrro kohthh h y na.inoj jvhpt oho mro je Haj.T>eTTme. . . Hecraje npojaBH. . . Oko jejanaecT jom.TH cy Ca6nna h Mypnc h no- jaKo OTBapajH BpaTa: — Mana je Beh cnrypHo 3acnaja — nyo ce raac Ca6HTTHH. — Onja hy ce onpocnmr Oartmia — roBopno je Mypnc, — HearojTio je, j a je 6y,jHMo. . . — 0, K aja joj jaBHMo. j a onjer n a ja , Bpjo he ce Bece.THTH..-. ojroBopH Oa6mia. TTobojih caaio yiiyTpa! J a hy th caMa nanpaBHTH n a j. . . . . . H ohh c y yuuH y Kyhy, npouiJH xojhhicom, a j a n'Hjecy hh noKiyu,ajm na BpaTa Ejmamie ooOo. Hh EjiH3a HHje oTBopnjia BpaTa. OcraJia je y CBO.joj coi6 h , npomeTaJia HeKOJiHKo nyTa TaMO-aMO, a o n ja ojryp. Hyjia 3acrop « a BpaTHAia caiaBahe oo6e h yuuia j a ce cnpeMH h j a cnaBa. Oj.TyMHja je, a j a hh caaia unje 3iiaja 3a mro, nycTHTH hx j a ocTany caMH. EjiH3a ce 6p3o oupeMH 3a onaBaibe 'h Jience y iiocrejby. H o HHje Morjia 3aona_ th, a HHTH je ^HCJiH.na 3acnaTH, Teic OHaico j a je Haby y nocTejbH, aico je <5yjy Tpa?KHjrn. . . Ca6HHa je yBejia M ypnca y CB0jy upHMahy co6y h peKjia: — K ano je jnijeno o n a iio !. . . H oh, n a cim jer n a ja ! — H a, .THjeno je, ojrocop H M ypnc. OjroBop'no je HecnpeMaH, TeK OHanco j a ojroB opn, jep y onaj naic y aeroBoj jymH 6opHJia c y ce jirn ejieMeirra ca jejHaKOM cirarOM; noMHcao j a je č a j a caM ca Ca6miOM h j a je caMo iberona h o6Be3a j>y6aBH npeMa OajHJiH. M- CaMo jejaH nac — oicpeHe ce Čarima npeMa H>eMy — caMo jok ce npeo6yneM eso Me ojMax c na- jeM. .. ' Mypn>c je n o r n e ja jy n iM norjiejoM y KojeM je 6 hh n en era cy6THJiiHor j a je h C a6nna npHMjeTHJia, OKpeHyBm1H c e kokctho Ha BpaniM a h peKaBHTH: jo oci im ,T>y6aBH — A.th ce HeMoj jocabHBaTH. . . Mypn,c joj ojroBopn caMo nornejoM. Jlon je C ađm ia onpeMa.Ta naj E r o m je ycja.Ta ’h3 h nperpnyBinH ce caMo jaiKHM majioM n onuia KpeBeTa y K.yxHn>y. Nazif R esulović: NA. OSLOBOGJENOM OG NJIŠTU iMi sm o narod sJave stare I sv eč a ri B elo g Dana, C elivajm o sad handžare ‘V itezova od m egdana! O de su Zmaji srca sm ela Što zgin uše k ’o heroji? N ad čovečn a njima dela Ko hi m og’o d a izbroji?! 'Na P olju su Č asti pali O de i n a š e ca r stv o d&vno, Ž ivote su žr tvovali: D a p otom stvo živ i slavn o. P op ucaše kruti lanci: Vihor m aslu gustu skrši, O živiše naši kl a n d I s A vale Zora sinu! Polja cvetn a i dubrave S lobodom se zlatnom greju, CeTovom se b raća zd rave I pod jednu hrle s tr e ju . . . S ložn e b raće poj se hori — U z p evanje bulbul — ptica: »Drino, plačno n e romori, B osn a nije sirotica!« �Spoj 19. » rA JP E T « H. K.: KRIZA NAŠE VJERSKE OBUKE*) — Povodom ukidanja Okružne Medrese u Sarajevu. — Autonomni vakufski statut za Bosnu i Hercegovinu predvidio je da vakufska uprava, pored ostalog, ima da unaprcgjuje sv e vjerske ustanove i da vaspitava i osposobljuje vjerski podmladak, koji će biti sposoban, da u današnjim prilikama dostojno reprezentuje muslimanski duhovni stalež. .Vrhovni vjerski organi Ulema-medžlis i Vakufski Sabor imali su prije osam godina lijepu i korisnu namiisao: da pokrenu u Sarajevu jedan novi i savremeniji vjer­ ski zavod, koji će se zvati Okružna Medresa. Ovaj je zavod i ostvaren i radio je punih osam godina na zado­ voljstvo svih onih. koji uvigjaju fakat, da je naša najteža rak-rana totalna nesposobnost ogromnog broja našeg hod'žinskog staleža za uzvišeni zadatak, kojemu on treba "Sadaniji Vakufski Sabor, sastavljen dobrim dijelom iz mlagjih i — bar na izgled naprednijih ljudi, postavio je sebi za zadaću, kako čujemo, d a unese u Vakuf i njegovu upravu više života i elastičnosti i d(a u ooštu svrhu iskori­ sti mnogobrojna vakufska ''dobra, od kojih dosada imadosmo minimalnu korist. T uiijepu nanijetu vakufskog sabo­ ra pozdtaviće svaki musliman i radovaće se njegovim u§»pjesima. u koliko ih stvarno pokaže. Međutim, početak ra­ da u Vakufskom Saboru daje nam ozbiljna povoda, da ne možemo biti optimiste u pogledi/ pravilnog i uspješnog rada u ovoj našoj najvećoj i najjačoj ustanovi, jer je prvi zaključak n ovog Sabora: ukidanje Okružne Medrese ,u Sarajevu. Taj zaključak je već i ostvaren i novi Sabor ie postigao u tom pogledu što ie želio, jer je Medresa koncem prošle školske godine faktično i rasturena, a nje­ zini su gjaci prepušteni ulici i egzistencija im je potpuno upropaštena. U stvari ov a je medresa, kao Ni svi drugi vjerskoprosvjetni autonomni naši zavodi, likviidovala prije nego je i osnovana. Općeniti uzroci tome" našem nazadovanju u vjersko-prosvjetnom pogledu m ogli bi se svesti na ovo: 1. Po nekom postavljenom pravilu, prilikom v a k u f ­ s k i h i z b o r a , izgleda da se ne smiju birati sDosobni i agilni ljudi b ez razlike političkog opredjelenja; ljudi koji poznaju n aše prilike i potrebe, koji bi došli s pravom na­ mjerom i iskrenom željom, da pomognu našem elementu, i koji bi znali da izbave naš Vakuf iz postojeće krize i da ga sačuvaju. P o tom pravilu, moraju po dosadanjem, na vakufsku upravu doći za jedinu jaču političku partiju zaslužni, ali nesposobni ljudi, k oie ta partija ne može ničim drugim d a nagradi, nego jedino da ih pošalje u Vakuf, da i ono malo zatečene imovine raspačaju. a onda da zapomažu, da je u Vakufu nestalo novaca. Naravno, takvi ljudi i nijesu sposobni da nešto stvore i unaprede. niti su s tom namjerom u Vakuf došli, nego s jedne strane . da se političkim protivnicima svojim pokaže svom sna­ gu. a s druge strane da se s t'iu ljudima mogne lakše na­ goditi za druga unosnija mjesta. Dakle. Vakuf treba da služi tim ljudima, a oni niti hoće, niti su kader d a Va­ kufu posluže. *) Rado dajemo mjesta ovom članku iz ilmijjanskiih krugova, radi njegove aktuelnosti, ma da se u svemu ne slažem o sa izlaganjima pisca. Uredništvo- CTpaHa 267. 2. H o d ž i t i s k a k u r i j a , koja bira Ulema-Medžlis i vodi kontrolu nad tim vrhovnim vjerskim tijelom, umjesto da postaje slobodnim staleškim izborom, bira je ona ista partija, koja nam i u Vakufski sabor dovodi ne­ sposobne ljude i po istom pravilu, po kojemu sprovodi vakufske izbore. S toga nije ni čudo, ako u to tijelo dogju mnogi nesposobni ljudi, koji nijesu dorasli svom visokom pozivu, da vrše kontrolu nad Ulema-Mcdžlisom. 3- U U 1 e m a-M eid ž 1i s, kao čedo takve hodžinske kurije, treba da dogju ljudi, koji bi svojom sposobnošću i energijom bili dostojni u svakom pogledu, da im se preda u amanet Islam i njegova budućnost u ovoj zemlji. O vo tijelo, kcje bi u našoj vjersko-prosvjetnoj autonom­ noj upravi moralo da ima najveću vlast i najveći auto­ ritet, bar-kada se radi o vjersko-prosvjetnim stvarnima, ono ne vodi ni u tome glavnu riieč. nogo mu je preostalo samo to, da na gotove odluke i riješema stavlja svoje potoise. Ovoj nemoći toga tijela dosta je kriv i autonomni štatut, koji skučuje njegov djelokrug, ali u glavnom se to ima pripisati aljkavosti i neodlučnosti sadanjih članova njegovih. y O vo su, dakle, općeniti uzroci, koji su Vakuf doveli na rub propasti i našu početnu i višu vjersku obuku uni­ štili. Ovtik^n naša bolesna autonmna uprava nije nikada ni bila na čistu, šta nama treba za naš opstanak, niti je o tomu vodila ozbiljna računa. A sada da progovorimo o Okružnoj Medresi, koju je sabor zatvorio: iPrva tačka programa rada sadanjeg našeg Reis-UlUleme. na kome se programu i kandidovao za Reisa, bila »e — kako to kažu budi; iz tadanje njegove najbliže oko­ line — osnivanje reformisane m edrese, koja bi nam dala savrem ene imame i mualtme. Iz toga se vidi, kolika se je u ono doba osjećala potreba za takovom jednom me­ dresom (kod tolikih m ediesa. koje su u ono doba bile mnogobrojno pohagjane) da su kandidati za resku sto‘ licu iskorištavali tu medresu, kao najbolje agitaciono sredstvo. Raspololžem'e kod muslimana za ovakovom medresom sve je više i više raslo, dok u 1916.— 17. škol. godini nije došlo do osnutka toga zavoda. Da su muslimani dočekali otvorenje takove jedne reformirane medrese kao ozebao sunca, vidi se najbolje iz onog velikog broja molbi za primanje u ta« zavod, koie su iz svih mjesta B. i H. pristizale. Ali neki uplivniji čla­ novi sabora i saborskog odbora odmah su. u početku. bit5 protiv toga zavoda, što ie dosta om etalo pravi raz­ voj njegov. Koliko sm o Informirani, ni sami Reis-UlUlema nije se zagrijavao za nj. o čemu smo se prilikom rasprave, koja je trajala vrlo kratko vrijeme u vakuf­ skom saberu, i osvjedočili. Sam način postavljanja mu­ d ra i mudeciza pokazao je, da pozvanim nije bilo iskreno stalo do ovog zavoda. Istom nakon tri godine iza osnutka medrese nastalo je pitanje, šta je d lj zavodu, da li će s e amsolvent? nje­ govi posvetiti Tnamsko-mnalimskom zvaroiu i kako će se osigurati egzistencija niihova- Svak ie naime znao. da će oni ere ma svojoj spremi tražiti miesta, koja će ih materijalno potpuno obezbnedlt' dok Vakuf u tom prav­ cu nije :m mogao ništa obećati. Tako je došk> da je sabor odobrio osnovu, koiu je izradio nastavnički zbor i prihvatio naročiti odbori Po toj osnovi ansolventi bi mogli vršiti . i učiteljsko i vjeroučiteljsko zvanie na osnovnim školamaNa taj način mislilo se je da se riješi pitanje vjeronauke i vjeroučitelja, na osnovnim školama, a izgleda i pitanje .ibtidaiia i mualima. i to tako da se za islamsku vjero­ nauku u osnovnim školama otvore jednogodišnji tečajevi prije ili poslije svršetka škole. �D r p a m 268. >r A J P E T« •Koliko nam je poznato članovi Ulema-OemžKsa bili su protiv te osnove, izuzev Reis-Ul-JUleme,'koji se za to sve nije naročito zagrijavao. Kada je ta osn ova izglasana, trebalo je dosljedno tom e živo poraditi, da vlast prizna pravo javnosti m e­ dresi. Ali to je išlo sve nek ako preko volje, ma da su i Vakufski sabor i Reis-Ul-Ulema imali u ono d oba veliki upliv kod' vlasti. T a osnova imala je i na strani mnogo protivnika, te mnogim ljudima megju našom inteligen­ cijom nije moglo leći u glavu, da Vakuf o svom trošku vaspitava državi učitelje, kod državn e učiteljske škole, u koju irnade svak slobodan pristup. T ako je došlo do nove osnove, koju je ispred Ulema-MedžHsa izradio nje­ gov član Ali ef. Kadić, a Sabor Izglasao,, te je tora pri­ likom izdao i poseban Statut za m edresu. P o toj novoj o s ­ novi apsolventi mogu biti samo imami i mualilmd, a pri potrebi i viši vjersk službenici. Za to je u njoj od svjet­ skih predmeta predvigjena samo jedna trećina gradiva iz gimnazijske osnove, kako bi se učenici m ogli osp oso­ biti što bolje u vjerskim predmetima. T ada je zaključeno, d a ta osnova vrijedi! samo za učenike, koji se budu rta n ovo primali, a da stari učenici dovrše po prijašnjoj osnovi. Da se apsolventima po novoj osn ovi osigura m ate­ rijalno stanje gosp. ef. Kadić je tada zastupao mišljenje, da s e cijela svota, koju bude Vakuf odobrio za uzdrža­ vanje imama i miualima, kao i ipjamski doplaci od dr­ žave, razdijele samo megju to apsolvente, k ao kvalifiikovane imame i mualime, a za ostale, dosađuje, neka se brine ehalija, ako joj trebaju. ■Za likvidaciju ovog ^ v o d ’a počeo se pripremati te ­ ren već od ranije. Izvjesnom tendencijom prikazivani su njegovi učenici kao naigori gjaci, od kOjin muslim ani neće imati mkada nSkakove koristi- A š to je najgore, im a­ mima i mualimima je sugerisano. kad bi tat zavod Kkvidovao, te Vakuf ne bi imao tolike izdatke n a njega, d a bi se odmah poboljšalo i njihovo mat eri jalnoj stanie. Na taj način je stvoreno neraspoloženje u m asam a i megju imamima i mualimima protiv o v o g a za v o d a , te je s v a odgovornost za aljkavost u vakufskoj u pravi ob oren a na njega. Prigodom otvaranja ovogod išn jeg Sabora pred sjed ­ nik govori o finansijalnoj krizi Vakufa i ističe, da ć e se usljed ove trebati da zatvori Okružnu M edresu u S ara­ jevu. Sutra-dan došao je novi Saborski od bor u plenum s predlogom — kao prvim svojim aktom — d a se Okruž­ na Medresa zatvori i učenici odmah raspuste. S abor to usvaja bez ikakve diskusije i prepušta tolike učenike njihovoj sudbini. A d a im iskaže »milost«, koju saborski odbor nije iskazao, dopušta tim učenicima, da tekuću školsku godinu dovrše. Bijedni mualimi i imami misle, d a je gornjim činom riješeno i njihovo pitanje i uklonjena prava smetnja po­ boljšanju njihovog beznadnog m aterijalnog stanja. Ali u tome se varaju, jer su oni pretrpali tim e n ovi udarac po svojim raniavim legjima, jer veliki broj im am a i mualima poslaše svoju djecu u o vaj zavod da se osposobe. T ako ih Vakuf stavi u još bezizlazniji položaj. O vo je kratak istorijat Okružne M edrese od o tvo­ renja do zatvorenja njezina. Iz njega se vidi, da je ona osnovana na pravoj i iskrenoj želji cjelokupnog n ašeg elementa, da se riješi najglavnije pitanje naših mekteba i džamija. Vidi se i to, da je autonomna uprava taj zavod sv e više i v iše zanem arivala, a upravnici te autonomne uprave nastojali su i njega i njegove učenike što v iše omraziti i u najlošijem svjetlu prikazati. B po j 19. U ovak ovim prilikama i trzavicam a, gdje jc svak radio protiv zavod a s izvjesnom tendencijom, ne bil bdio nikakvo čudo, kada bi ti učenici zaista zaostajali iza dru­ gih gjaka i u nauci i u odgojnom pogledu. Ali kako nas uvjeravaju objektivni profesori, koji su s tim gjacima radili, naprotiv, ti se učenici u vaspiitnom pogledu odli­ kuju nad drugim a, a i u nauci n e zaostaju za njima. Mi muslimani moramo savrem en o riješiti pitanje na­ še početne vjersk e obuke. T a nam se dužnost nam eće p ogotovo sada, kada su m edrese staroga tipa skoro p o­ svem a napuštene, a ono m alo vrijeđlnijih rauaHma i ima­ ma ostavlja službu, da na kojoj drugoj strani p otraže hljeba za se i za djecu svoju. T o pitanje m ožem o riješiti jedino uzdržavanjem jednog reform isanog poseb nog vjer­ skog zavoda- S toga kada taj zavod ne bi postajao, tre­ balo bi ga baš sad a osnovati. B udući d a je postojala O kružna M edresa u Sarajevu, k oja je u tu svrhu prije osam godina i otvorena, dužnost je naša, da poradimo n a tom e, d a se taj zavod ponovno pokrene. N aši vrhovni vjerski funkcioneri .misle, da su zatvorenjem -m edrese riješili Vakuf su višn og tereta i otvorili vrata rješavanju n ovčan e krize u njem u, ali su s e pre­ varili u tomfe. Oni su sam o tilme stvorili jedinu za nais m uslim ane m nogo v eć u k rizu — krizu n aše vjerske obu­ ke, a Vakuf, kojem u s u oni danas na čelu, i dalje ć e pro­ padati. N e k a 'o n i k ao predstavn ici toga Vakufa porade na tom e, d a na upravu njegovu, dogju sposobni ljudi i od­ mah ć e Vakufsko stanje krenuti n a bolje. Kako čujemo oni s e sada utječu šerijatskoj gimnaziji i v e le da im je O kružna M edresa suvišna, kada taj zavod imamo, č u ­ diti s e je da oni b aš tako mogu misliti i govoriti. Ako je to tako, za što nastavnu osnovu nijesu udes’li tako, kako će se neki njegovi učenici, p očevši oid' 5. razreda SDec!ja|,n o osposobljavati za im am e 1 mualim e? Sam o bi u tom slučaiu nastalo pitanje, k o će plaćati te imame i hoće li i oni kao drugi učenici istoga zavod a biti kasnije državni nam ještenici. T o su s v e trebali urediti vrhovni vjerski p redstavnici prije n ego je otvorena šerijatska gimnazija, pa bi s e sada m ožda mogli tim zavod om braniti. HAIHE HHTA0HM1J.E y nPOBHHD,HJH BocHa ii Xepii,eroBHina je, 6e3 cyM'H>e, Miioro 3aoCT&aa na KyjiTypnoM n<wby m a cBojHx cycje^Hax cecrapa, a mh omer MycjiH.Mami maa CBoje 6pabe h cyopaljana mpyi*HX Bjepa. .flajieiao (m m e o^Bejio, Kam &H.CMO ce ynycTHjrn y H3JiairaH>e y3poKa Toj Harnoj 3aocrajiocTH. To freMo ocTasimi 3a-ikoju mpyrH nyT, casio heMO ca.ua ycTBpmHTH, ma tomb hh y kojom cJiyiiajy Huje RpiiBa HcjiaMCKa Bjepa, jep MHora ajera y K y_ pany h mhot*h xaflH'CH (rnpOKe MyxaiMe^a a c.) uspirihto na,Tia5Ky niJbe^CeiranHMa HcJiaMa Hayity h npoCBjery. Kojihkoto,i pemoBm iuiKOJia HBo0pa3yje h BacimmBa OMJiamXH.y h cimpa om ibe KyjrrypHa MOBjem, Horo TOJiHKo h mpynJTBo,.y KojeM ce Ta oMJiamHHa Kpehe h oćHTaBa, BaciiHraBa je 'h yoaBpiuaBa. Kom hžuc y B. h X . no HaiiiHM i;aca6aMa h BapomnnaMa, rmje 3an paBo ocKymnjeBaMo h na noneriiHiM ocu obihhm iiiko1jraMa, jemuna cy MjecTa 3a1mpyniTBeHo BaonHTaibe omJiamnne, Koja irnje oirmura na imtajie — Mjecne hhTaoHHue. Koji1urom cy Te HHTaoHHne MamcaBe, o neMy oemje xoheMo h ma roBopnMo, oho cy nnaK y npoimniM �Spoj 19. »T A J PET« OrpaHa 269. ro;pinaMa MHoro KopHCTHJie Haiuioj OMJiaAHHH y npoA Ka;j,a Gh ce thm ’iHTaoiiHnaMa iiocBeTHJio Majio BHiue najKifce, one Gh ynpa!Bo Gmie npaBa GJiaroA&T ya Ham napoA- He.Ma Mjecm hh Bapomape, y Kojoj He Gh Ohjio Gap neKOJiHKo HniTejrareHTHnjHJc h untojiOBa^ HHjHx Jbylu,w. T hm JbyjH,Ma TpeGaJia Gh Aa 6y^e CBeTa /iy>KHocT, KaKo Oh ce Te ApyiHiBeHe HHca*HTyAHje um BHrne no^HTJie h khko Gh Hama HeuiKOJiOBaua MJiatAe® ru ny h Bo;iH‘'ia OpHry o •Haiipemty cbhk 'iHTaomma. Jly>KHOCT je oiipoOaiiHX KyjiTypHo-iipoc»jerH;HX paAeiiHKa, a n a iipbom MjecTy nainera »Tajpera«, Aa'ce noaaGase o obom HHTau>y, jep 6 h ce Ha Taj Ha™« Miioro y‘iHHHAo Harnoj 3aocTajioj h 3ajiyuiTeaioj OMJiajiHHH. E. M. ■ .aoOHJia uito Gojbh OAFOj. IIpBa MaHa thx MycjiHwaHX3KHX 'iHraoaraua jecTe Ta, uito ce npu ccHyTK-y oGhmho yHOCH y H>nxoBa npaBHJia: Aa -je to ' i’hcto MycjiHMaHCKO aPFUtbo h ce y ojijGop Mory G upara caMO MycjiHMamr, To je je/pia Beji'HKa 3aGjiy,oa, jep Aa Huje H>e, mhoth Gh HHTejnrreHTHH cyrpabanH Apyre Bjepe, Koju je npeiuao npetKO BjepcKe orpa&e, ctjjiho y ^pymTB0 h pajuro na H>eroBy 60JbHTKy h ycaBpiuaBaiH>y, ajin ra Ta npenpeKa cmiGnja h HCKJbyqyje. Te h TaKOBe npenpene uiKOAe, yirpaiBo oH€Moryhyjy hauHOHajiHO ocBeuiTeH.e HJiaHOBa AOTHHHor npyniTBa, m ro je y ^ananifte aoGa cBaataKo PRIČA 0 SULTANU [ NJEGOVIM SINOVIMA S turskog preveo prof. A. Adi! Čokić. U staro doba živio je neki sultan; stotinu i dvadeset godina. On ie imao tri sina i tri vezira. Pred samu svoju smrt pozvao je jedinoga dana vezire i rekao im: »Ja sam ostario i obnemogao. Smrt je moja blizu, te želim u ovim danima da se odmaram, a da na moje mjesto postavim jednog od trojice, sinova«. Veziri mu odgovoriše: »Neka nam te Bog pozivi dugo godina! AK čovjek se ne može auajc Ha3aaoBau>a. upoznati kakav je, što se neće oprobati na djelu. S toga /Ipyra Mana thx npoBHHUHjcKMx HHTaoHHna jecre mrslimo, da bi trebalo ustupiti carstvo simovina na 9 da­ Ta, uito ce OHe CMjeurrajy HajBmue nyra y cTapiBf u na. pa neka svaki od njih caruje tri dana. Tako ćemo ih Tpoui'HHM 3rpa^aMa, y Koj'HJMa ce, hh y3 uajGojby boji# , .najbolje uipozfrati«. Ovaj predlog svidio se sultanu, te He MOJK2 o^pacaBaTH noTpeGaai peA h uncToha-, Koja 6h je carstvo prepustio sinovima na raspolaganje. Prva tri dana je carevao najstariji sin. On je pošto­ jipy?Kajia HJiauoBHMa yromuocr h yAoG«o ocehane y H>HMa. IIpacTopHje OBaKHx ycTauoBa> TpeGajie Gh A.a vao nauku j učenjake, a nije volio neznalica. Velika mjeOy^y AapaBe, cBjeTJie h HHCTe h no MoryhHocTH Haj- -''staTRJelfo je učenim ljudima. O a ga sultan još bolje opro­ Jberaue y MjecT.y, TaKO Aa Gh cd HJianoBH ib’hsobh ba. poslao mu je iz tamnice trojicu kažnjenika. od ko­ jih je jedan bio ubojica, drugi kradljivac, a treći je bio molth 3aAP>KatBaTH ca y?KHiBAH>eM.y H>iiiSar^k to Gh AonpuHocHJio h noBHiueH>y GpOja 'i.iaHOBa, a h Ma-re- nemoralan. Kada su dovedeni ti okrivljenici, tužitelj je obrazložio tužbu- Zatim su preslušani svjedoci, te s e je pHijaJIHOM IbHXOBOM60JbHTK.y. T^aHauifte Harne MHTaaHHAe.ooH.iyjy iio.hhth'Ikhm 'iz svega dokazala krivica sve trojice, pa su osuđeni na jiHCTOBH'Ma. Tora Gh ce TpbGano ihto BHiue Ka,HHra|H I smrt. Ka to je ustao branitelj i počeo moliti sultanova si­ Hacrojara Aa ce 3a 'nmoHHue-tfrpiiGaBH iuto BHiue na. da sv e trojici oprosti. Molbu je motivisao time. što CTpy'iuHx, 3a6aBHHX ’h 3uaircTBeHHx jiMCTOBa: CnaKa treba mnogo muke i godina, dok se odgodi jedan čov­ HHTaoiiHua TpeGa ^a hma OBojy MburoKiUMij h Aa ce jek, pa da nije pravo, d a.se uništi za jedan čas. Oni se mo­ H>oMe pe.ioBHo CJiyace H.iaiiOBH, a He'Aa ce crotfHH>aK gu popraviti, ali to nije ni nužno, jer će ih sam Bog kazniti KH»Hra, Kao uito ce to caAa npajmiK.Vje, 3aKJbyiaBa y na ornome svijetu, a može ih kazniti i na ovome- Oni se opnap, Aa 6yA.y ToGrnue h6kh yK.pac ApyuiTBeiiHX npo- mogu i pokajati, a vidimo da se već i sada kaju. T e su ri­ CTopuja. y jio ry KibHmmmpa TpeGa Aa ofpey£My Mjec- ječi toliko djelovale na sultanova sina. da ih je sve tro­ hh yHHTejbH. Obh npocBjeTHH paAHHuii TpeGaiH Gh Aa jicu oprostio kazne. Četvrtog dana sultan ie predao carstvo srednjem OApJKaBajy y uumaHimaMa iuto ueiuha npeAaiBaH>a h Aa Haiuy 0MJiaAHuy 3aHHrrepecyjy aa AP.ynrrBe.H0CT h sinu. Ovaj ie počeo progoniti učenjake, dijeliti časti i po­ nayKy, Kano Gh THMe AOKaoaiiH, Aa cy ohh aauicTa ložaje neznalicama, a sam se je odao piću i drugim nepodobštnama. T reć’ dan je i njemu sultan uputio troiieu npaBH npocBjeTHH paAeHHUH. HauiHM npoBHHHHjcRHM 'iHTaoHHuaMa MaH.Kajy okrivljenika na suđenje. Kada su ovi dovedeni pred nje­ ooKOJicKe, njeBauKe, TaMGypauiKe h AH.ieraKTCKe ceK- ga. odmah je naredao bez ispitivanja, da se sva trojica unje. y kojihko oBe He HOCTOje, OHAa ce ’iHTaoHHue pos’ifeku s motivacijom, da su takvi ljudi suvišni u HHiuTa He pao.THK.yjy oa MajioBapoouKHx iKa<j>aHa, Koje državi. Sedmoga dana preuzeo je carstvo najmlađi sin. On Apace no HeKo.raKo HOBHHa. H nmopTy Gh ce TpeGara iiocBenriH H&po’iHra nai/KH>a, Te naoTogaTH, Aa ce om- je štovao učene lujde, dijelio im časti i položaje. Brinuo se za vojsku i njezinu uredbu. Štitio je pravdu. Nagrađi­ aa.AHHa yno3Ha ca H>eHHM crBapumr KopHCTHMa. JIaHauiH>e iiame HHTaoiraue HHjecy iinuiTa APyro vao je sve plemenite i humane podhvate i t. d. I ovom e nero Mjecra, Ha KojHMa ce JbyAH cac/raij.v, .iinuiTa ne je trećega dana poslao sultan trojicu kažnjenika. Kada su paAe H BOAe .upiue MjecHe k noTHTHHKe cnopone, Koje mu kazali za njih, naredio je, da mu se uvodi jedan po Gh TpeGajio y OBaKBHM ycTairoBaMa oHeprHi'iiio cyoGH- jedan, te je tako sve trojicu ispitivao- Preslušao je zatim jaiH, noniTo ApyuiTBo ycjbeA h>hx oGhhiio c.TaGH h svjedoke, te na temelju šerijata kaznio svakoga prema .ViipoiiaiujTaBa ce. Eea cGsupa Ha Bjepy, naimjy h ho- zasluzi. D esetog dana sultan je sazvao vijeće svojih vezira, jiHTHHKa r.TeAHniTa TpeGaAo 6'h y CBa-KOM MjecTy Aa ApyniTBa AOJiaoe y iuto yacH KOHTaKT. npHpebyjy no_ te im rekao: »Eto vidjeli ste i oprobali moje sinove, a sada želiim, da čujem vaše mišljenje, koji je od njih najny.Tai>Ha jaBna upeAaBaita, oaGace, CHjejra h cji. J l a iiauie MHTaoHHue y npoBHHUHjH GyAy Ha cbo- dorasliji da bude moj nasljednik. »Prvi vezir reče, da je joj bhchhh h nocTHrHy npaBy CB0.jy CBpxy y KyjiTyp- najbolji najstariji sin, drugi reče d a je najbolji srednji, ’hom 'h ApyuiTBeHOM norAeAy, TpeGaAo Gh noK^iam, dok napokon treći vezir reče d'a je najbolji najmlađi sin. Aa ce ocTBapH caB©3 'iHTaoHima 3a1HHjeJiy E. h X., y Na to sultan izjavi, da želi čuti i narodni sud, pošto Se sva trojica vezira ne slažu u mišljenjima. S toga naredi, kom Gh CJiyiajy cpeAnmH>a jnnpaBa AjaBa.ia hhhahja­ �CtoaHa 270. -T A JP E T « Bpoj 19. da se proglasi narodu, da se sutra-dan sakupi pred d v o ­ re, da se čuje narodno mišljenje. Sutradan, kada se svijet sakupio, sultan izađe i reče: »Narode! Ja sam vam dugo Jednom je išao u tebdilu (inkognito) slavni arapski carevao. Moji su dani izhrojani. Sutra na drugom svijetu car Haran-al-Rašid jednom bagdadskom ulicom- Idući nemojte se prituživati, da sam vam zulum činio i nemoj­ sretne nekog dječaka gdje nosi poklopljen sahan (tanjur). Haran ga zapita: • ’ te me sramotiti pred iBogorir. Zato v as molim, da mi ha— Šta je to u sahami, dijete? laiite. Ja imam trojicu, sinova, pa sada v i kažite, koga od njih trojice želite da vam postavim na carsku stolicu. D a je daiz (dozvoljeno) znati, šta je u* sahanu, ne Ako vam izabrani sultan bude pravedan, lijepo ćete me - bi bio poklopac n a njemu, od govori dječak. spominjati i zadovoljno živjeti. Ali ako bude zulumćar, Taj se od govor Haranu veom a svidio, te izvadi groš, pruži ga dijetetu, veleći nfu: onda ću i ja a i vi biti uznemireni. — Uzmi mali, kad si tako pametan! Na to se narod zahvalio sultanu, izrazivši želju, da D ijete pogleda u groš, pa onda u Harana i rekne: ga Svevišnji još dugo godina poživi i da im on upravlja. — 'Neću! No oni će biti potpuno zadovoljni sa sultanovim izborom, — Što n eće š? , — zapita ga Harun. ali rekoše, da bi bio najbolji najmlađi sin. Iza toga se — Neću, jer bi m e pitao otac odaklen mi groš. vratio sultan u dvor, naredivši, da se učine pripreme za — P a . reci d ao mi ga jedan čovjek putnik. • ustoličenje. Kada je bilo sv e gotovo, uzeo je za ruku — N eće m i vjerovati, jer obični ljudi,- daju sam o po na'mlađega sina i poveo ga prema tahtu (carskoj stolici). . marijaš, a ne po groš, — od govori dječak mirno. Vidjevši to stariji sultanovi sinovi, zam ole sultana, d a im — Pa ti reci, da ti je dao car, — sm iješeći s e reče dozvoli, da stave nekoliko pitanja svom e najmlađem, b ra­ mu Haran. tu. pa ako odgovori kako treba, onda ni oni n eće biti — O nda ć e mi još manje vjerovati, jer eairevi ne protiv toga, što će ga naslijediti najmlađi sin- Sultan je daju do groš v e ć po dukat. to dozvolio, a on? su stavljali najmlađem bratu ova nltaT i od govori svidjeli su se Haranu toliko, da je sm je­ nja: 1. Šta je sultan? M'ladč princ odgovori :• »Sultan je sta lžvad'o dukat i dao ga d?etetu, a naložio svom pra­ Bož-'ja sjena (njegov; zamjenik na zemln). On je dužan tiocu. da prati dijete i vidi u čiju će kuću unići. D oznavši poznavati šeriatske propise a pridržavati ih se.« 2. Ko čije je, zatekao ga je od oca, da ga u svom e šaraju odgaja može biti sultan? Princ odgovori: »Onaj. koji potječe od ? to je. v ele , bio onaj čuveni i mudri Džafer, ministar i č%te porodice i koji ima sv e šerijatske u slove z^ -to m je-. državnik H arunov. sto«. 3. Ko je pravedan? Prijic: »Onaj, koji poznaje 5eZabilježio: E. M. rijitske granice, te se čuva 6a ih ne pogazi.« 4. Ko je zu ­ lumćar? P r n c : »Onaj gazi šerijat lNpjegovc nrooise, črn: nasilja, otima i uvodi nove stvaTi u vieru^. 5. K a­ kve Jrade treba postavljat’ za v ez ire? Princ: »U čene i darovite, jer ne koHsfi nauka b ez prirodne sposob n osti i dara«. 6. Koliko vrsta ljudi treba vladaru? Princ: »Če­ Pozn ati češki nacionalni radnik i kmiiževnik gosn. tiri: prvo: dobri, sposobni i pametni veziri drug#* dobro Frant. B icek napisao je simpatičan članak o Gajretu. koji uregjena v o :s ka i dobar vojskovođa; treće: dobar i sp o­ je oštam pan u uglednom praškom listu »Tribuni« na prsoban ii pismu i jezicima jedan kancpHsta; če tv rto : dobar v o i stranici od 12 oktobra o. g. Taj članak prenosim o u i sposoban filozof«. 7. 0 čemu s^e uvijek mora brinuti sul­ slobodnom prevodu, koji glasi: tan? Princ: »Četiri stvari mora imati uvijek na umu. Islam ski dio naroda u Jugoslaviji bio nam je dto sada Prvo, mora uvijek štititi pravdu i ču vati podanike od zu ­ nepoznat. S v e što će dosad aš/Va naša inteligencija o nje­ luma: drugo, mora paziti i čuvati državnji b lagam u; tre­ mu zn a'a sastojalo se iz nekoliko tnstoričkih reminscenca će. dijeliti časti sam o sposobnim ljudima: četvrto, m ora i nekoliko geografskih sporadičkih podataka, osvježenih budno paziti na kretanje neprijatelja«. 8- ‘Kakva s v o j­ političkim događajima. stva i ponašanje trebaju sultanu? Princ: »Treba da bu­ iRaspravljaći o kulturi muslimana Jugoslavije naj­ d e vedra lica, slatke riieč i darežljiv, m ilostiv prem a si­ prije ću progovoriti o društvu, na kojem u počiva najveći rotinji. a uz to pobožan«. 9. K akvo društvo treba sulta­ d io kulturnog rada. Budem’e muslimana je interesantan nu? Princ: »Od četiri vrste ljudi i to: učenjaci, koji ć e ga proces. Na žalost ovd je treba p osebno govoriti o B osni opominjali i podučavati šerijatu; filozofi, koji će ga upo­ i H ercegovin i i susjednom Sandžaku. zoravati na pravu .istinu; zatim dobra i sp osobna pehB osansk i su muslimani po jeziku i osjećam Jugosla­ kvani, koji će ga naučiti vojničkim vještinam a i uz to veni. S am o su kod njih druge tradicije k a k o "političke dobra svirača, koji će mu pri potrebi biti razbibriga«. tako i socMalne. S v e d o oslobođenja je bila vjera najveća Zatim se je mladi princ okrenuo prem a braći i rekao: prepreka slozi sa Srbim a i H rvatim a. SVe razlike, i an­ »Vi ste meni stavljali pitanja, a d ozvolite, da i ja vam a tagon izam bili su umjetno stvarani od austrijskog re­ stavim. Komu ili čemu su slični sultani i njihovi zam je­ žima. Musliman? nijesu imali tada nikakovih naročitih po­ nici? Komu su slični njegovi podanici, zatim n jegovi n e­ vlastica. Ako je n ešto narod i p ostigao — postigao je prijatelji i d oglavnici?« Na to b raća zaćutješe i oboriše sam o svojom vlastitom snagom . N ajveći dio prosvjetnog glave preda se. a mladi im p r’n c reče, da nije sada. vrije­ i kulturnog rada p o sv rša v a lo je D ruštvo Gajret. me od razmišljanja, jer eto tahta. Oni su i nadalje šutjeli. U mjesecu julu o. g. održana je XVIII. glavna skup­ Vidjevši to stari sultan, uze mladog princa za ruku i p o­ ština toga velik og društva, čija je djelatnost protegnuta sadi ga na taht. rekavši: »Sinko, neka ti je B og vječiti na cijelu državu. Bilo je prisutno 300 član ova pod pred­ pomoćnik! Neka su tvoji nonriiateVi uvijek pobijeđeni i sjedništvom zaslu žn og narodnog radenika Đ ra H asanneka te uvijek sreća prati!« T ako zagosp od ari m ladi sul­ b egovića. tan na zad ovoljstvo svih svojih podanika, dok je n jegov Na toj velikoj skupštini podnešen je iscrpan izvješ­ otac za kratko vrijem e umro, k oga je narod sa velikim taj o radu društva. N ajveći dio rada p osvećen je pro­ počastim a sahranio. svjećivanju naroda. V ećina društvenih prihoda u iznosu DAROVITO DIJETE BRACA ČEST 0 GA.TRETU �Spoj 19. » r A J P E T« od 2,750.000 utrošeni su na Školovanje. Samo je uloga Oaireta n ešto drugačija nego kod naših društava ove vrste. Prošle godine pohagjalo je državne škole 9926 muš­ kih a samo 927 ženskih. Uzrok tome leži u tradicionalnim nazorima o ženi. Približavanje evropskom načinu znači zanemarivanje tradicija, ali postepeno. (U Bosni i Herce­ govini ima 612.000 muslimana, 825.000pravoslavnih i 442.000 katolika. Školu pohagjaju 9.926, 14.694 i 12,618 i to muških, a 927, 5991 i 6137 ženskih). .Gajret je podigao za muslimanske učenike 7 konvikata: Sarajevo sa 93 pitcmca, Mostar ženski sa 41 pitomicom, a Mostar muški 66 pitomaca; Tuzla 59 pitomaca, B ihać 50, Foča 19 i iNotvi Pazar 5 pitomaca. Konvikti imaju svoje vlastite moderno uregjene domove, kojima upravljaju prefekti sa pripadajućim nadzorom liječnika. Odgajaju novu modernu islamsku inteligenciju, a uz to nadopunjuju u školi stečenu izobrazbu naročito u dru­ štvenom pogledu. Odgaja se u glavnom niža inteligen­ cija, koja treba da dopre do najzabitnjjeg sela. Akadem­ ski obrazovane inteligencije sa svjetskim nazorima ima prilično dosta; megjutim ijedan dio o v e svršavao je svoje studije u Carigradu, odakle su išli na zapad i upotpu­ njavali svoje studije. Tako. je bivalo za austrijskog re­ žima. interesantno je kako jej^ajret u svoin prosvjetnom . radu prošao sa »aJžemijetom« cisto ..turskom organizaci­ jom u Južnou Srbiji. Gajret je delegirao svoga člana Mehmed Kemzi ef. Delića, da prouči prilike kako bi se organizacija Gajreta proširila i pa ijandžak i Staru Sr­ biju. Ali već u Novom Pazaru sukobio se sa agitatorima »lUžemijeta«. Što dalje otpor je bfcao sv e veći a vrhu­ nac je postigao u Skoplju. »Džemijet« se pobojao denar . cionalizovaimja svojih pristala, koji su u glavnom pori­ jekla 'turskog, a jedan dio je čisto srpskog porijekla. Stoga Gajretov rad nema naročitog uspjeha u predjeli­ ma stare Srbije. No ipak je ideja Gajretova uhvatila ko­ rijena i u ovim krajevima, u koje se dosada dolazilo sa opasnošću po život. Zanimljiv korak Gajreta je otvaranje G ajjetove ćilimske škole za tkanje čilima u Novom Pazaru. O vo po­ duzeće 'Gajreta može postići veliko značenje: iBiraju se darovite djevojke iz evropskom kulturom još nezaraiženih krajeva, i nastoji s e od njih vaspitati dobre školske sile. Već prve godine radilo je ovdje preko 15 djevojaka sa vrlo dobrim uspjehom. Ko je imao priliku da vidi prekrasne narodne radove težaka iz Južne Srbije i Ma­ kedonije, taj shvata da bi ovo poduzeće moglo imati ve­ likog uspjeha Gajret ima sivoj oficijelni organ istog imena, koji iz­ lazi d va puta mjesečno u Sarajevu. Duhovni tvorac ovog lista, koji sa malim prekidima izlazi već osmu godinu, Wo je Osman Gjikić (rodio se 1879. a umro 1912. u Mo­ staru), veliki nacionalista i demokrata, vrlo nadaren lite­ rata a osobito organizator. On je bio od glave do pete evropejac, ali je živio samo za svoj narod". On je bio nacionalno Srbin — koga je Austrija na svakom ko­ raku progonila. List je nastavio izlažanje pod redakcijom A. Hifzije Bjelevca, poznatog jugoslavenskog književ­ nika i odličnog poznavaoca istoka i zapada. Nedavno je preuzeo redakciju »Ga'reta« Hamid Kukić, koji ure­ duje list u beletrističkom pravcu. List donosi i tipične prevode iz modeme orijetalne literature (turske, arap­ ske i persijske) a prikazuje i kulturni život na zapadu specijalno u Firanucskoj. CtpaHa 271. Cjelokupna akcija Gajreta je simpatično primljena i od vlade, pošto je ova osvjedočena, da je rad njegov naročito u Staroj Srbiji od velikog značenja po Jugosla­ venstvo. Kako su u vodstvu Gajreta ljudi, koji su na­ cionalno osvješteni kao Srbi, to je njegov takmac Mu­ slimanska jugoslavenska organizacija, koja inklinira više # prema Hrvatstvu. Zbog toga od vremena do vremena nastaju i sukobi između ove dvije organizacije. Bila bi velika šteta ako bi usljed toga morao da trpi zaslužno organizovani rad medu nižim staležom. .III MH A MHCTOTiA — Am ilTBEHA /^JKHOCT Xurnjena je OHaj abo aApaBocjioBJba, koju ce oanocn na noOojbuiaibe h 3ApaBJba nojeAHuau,a i.cio tojihko kojihko" MciaHoiiiihim ua. Ako CJHjejjHMO h in i la upalama, limiTMhoMo ooeo.iO u jamio uApauoruo. HOA^Ka / jihhhoj xurHjeHH je oa BeanKe BaiKnoc i*n, jep nao ja k , kuku a^ npabiKiHO iberjjeMO cuoje a lipenpiijeiEMo uoaooTH M ceOH ii APJ'rima. CiiaiiKaio^AiiHai], AJi'JJ« cećn n ApyaiTuy, Aa AOnpHiiama uoooJLinaiL.y cApaBJhu, a to 'nmii TaKo, Aa i.acTOjii paaBUTn uaiiUKe, icoje yBjeTyjy 3ApaB jkhbot h caiiiLTapHe comijcuiue lipuaiiKe. /jjam ocr je ciiaKc®a nojeABBUa, Aa oyAe ocoCiio h TjeJiecHo >11101, a & iipaBnaiio jeAe, Aa ce noAecuo oC.iani, Aa iipny'iaBa cuoje TnjeJio hhictoiM^paicy h Aa CBOje THjejio Apaoi y uoTnyKOM peAy. Upano 11 a J^ohoct je cBaKora nojeAHnua, Aa nocBeTM AOBOJban abo CBOjiix A'BaAeceT h ■tempu AHeBHHx ca-TOBa uoTpeOiroM jioiiHiiKy Ayiue u THjejia y iipaBii.mo npoepa'ieiioM npocTopy, h Aa dK)jy nenocpeAHy oKO»umy iiOApucaBa hcto TaKo 'inoTO Kao u CBOje THjejio. To je cBe hito oa nac 3axTjeBa ocooHa xHnijeHa. Jiii'iua 4iicT0ha obhch oa Heuiher Kyaraiba. Kytnaibe.M He caMo Aa ce OACTpaH>yje iipaiimna h Kyacno o.iaTO, Beh ce H>nMa nocujeuiyje u HopMajmo AjeJioBaibe Koace. Ilpoijec Konce cacrojn ce y TOMe Aa H3Jiy'iyje HenoTpeOHe conoBe H3 injejia h Aa uyBa ibeatne ,ycTpoje rajeaa oa Baibcicnx iiiTeTiinx HaBajia. CBajca ocoća Mopa Aa Cap ABa njnra Ha neAjejby AoCpo HGiiepe 'HocpmHHy rajejia ca todjiom boaom h canyHOM. JI ime, pyKe h Hore TpeOa ncaipaTH CBaKoi Aan, a ynyTHo je h npeiiopyiia ce cBaKOAHSBHO K.ynaH.e CBaKor AaHa. 3yće TpeCa hhcthth 6ap ABanyia AHeBHO, y jyipy h Ha Beuep, najOoJbe nocjraje CBaicora jejia, jep noKBapene Aeoim, 3y0n h JKjmje3Ae Mory oTpoBara MHTaBo THjejio. Hoc, rpjio u yxa Mopajy A.a cy yBHjeK TOCTa, jep nHane Mory Aa nociaHy Mjecro, r,ije ce Kyne h rHoje nrrerae čaKTepnje. Jl,ođpo, je noaHaTo, Aa H3JiyHHBaH>a h3 noca h rpjia necro caApataBajy KJiHAe npHJbeniHBHx ĆOJiecra. Tpeća na 3HTH, Aa ce npenpHjeim npenainafte 60jiecTH noMohy cjmHe. JecTe jth KaAa noMircjrajiH, kojiHKo ce CTBapn na čHJio Kojer yspoKa CTann y Jbyaena yera? JecTe jih KaAa homhcjthjih , koji itko ce nyTa Cea mtaKBa y3poKa npcTHMa AOTaKiieMo ycnijy h ho­ ću? KaA 6k HuiHje3Ae cjranoBinme HSJijmnBajie 3ejieH,y Mjecro HeCojaAHcaHy TeKyh.Hiiy, Hanra 6h upera Chjih yBHjeK 3ejieHH. A ko ce y cjihhh h hochhm H3.ny'iHnaMa HaJia3e CoJieone mTuiie, jiaxKo je yxBaniTH, 3auiT0 ce TaKo ’iecTo iuiHAe HaJta3e Ha np™jepy ycTHMa. npcTH, na KojHMa ce najiase Kjrane Ty^er hhbo- �CrpaHa 272. k p o j 1D. > rA JP E T < na, yHamajy Te iumne y y«yra h uoc ne caMo n.mxona BJiacHHKa, Beh h ohh j)a^namajy Te K-rame CBa^je, r;ge ce ;i,OTaiviry. ri’o ce ;toraba. ne je;uioM, Beh ctotbny nyra Ha ;i,aii. KoHo5aj»Ka m'ovkg Tano ;ta 0Ky./KH qamy hjih acjnmy. Ohh, kojh icyuiyjy MJinjeKO H3 otbo_ , peirax nocyAa, HauuiH 6h, Ka,:t 6h iiaiH.TH, OTHcaiv *MJteKapeBor najma y nocy^H. HoBjeK, ROjH 'm a kh>hry, ocJiHHH ch npcTe Ka^ npe.THCTaBa: Ka^ cTyuiHTe y TpaMBaj h TpavKHTe KapTy oa KOH;iyKrepa, oh nacJiHHH june nam a je3HK0&i lipnje nero naM. ypyiiH icapTV. J b y m cy Tano neMapHH h neria/KJbHBn c thm paanaHiaH.eM cjiHHe, cy Koime.M aaiia BpaTa h npo3opH, noKyhcTBO, jijenje nrpa'iKe, peMenm na rpaMnajioia, arpa^e, ctokobh y niKVianaonimaMa, pa^OHHnaMa, y jaBHHM npocTopnjaMa h koa nyhe, yonhe CBe, nera ce pyna /toraiRHe, yMaaaHe HORjenjoM cjihhom. A rojihHHHa cjiHHe je HeHCHpnuBa, h oBaJCH jijaiH je mna noBe. OcHiM Tora neMapHor, HenaMerHor h HexoTHi'mor yManafta iipcTiijy y cJiHHy n ynopa<3e 3aje,mrHHRHx nocy^a 3a nnhe — iuto 6h ce Mopajio 3a<5pairnTH, — ycTa cy H3JioiKeHa nečpojHHM HenoAecH'nM ynopaOaMa, ihto CBe AonpHiiama pa>mn,pnBaai.y toiecTii. Kojihko caiMo iipeanera He cTaBHMO y ycra! Hrae, Konan,, oJOBKe, nannpHaTH hob&u,, B03He RapTe, n t. p,. ycnaMa mo'jh'mo ojieBKe, ycHiin,aMa nopaBiiamno Konaif aipnje • Hero ra yraKHa\io y HTJiy. JeeHR papHMo 3a jmjeauben>e nouiTaHCKnx M'apaKa h 3a> 3ai®apan>e RyBepnf. Jljepa 3aMjeH>yjy feohe h pamniiife najcoir iuto cy nx Beh HMaJiH y ycmMa. ■' Ajepe, HapaBHO, ne mo/Komo oneKMiiarH, u,a pa3yMnjeBajy naneJia Jinune. xnrHjcper ^HH neMajy. hb - v cTHHKTa 3a HHCTohy ii -fi>HXOBa Jima, ognjena, pyue h Hore yonhe CBe nera ce TaRHy, je yMazano h onyweHo. Ako noMncJiHTe, ^a cy So.iecTH, i;ao u,pB6H, ^ h<|)Tepnja, oonnn,e n fracjn Ramajb, JiaxKo npeHamajy m jiycipMa ycTKjy n Hoca, <h ^a cy ,Tjen,a U3Met>y A®nje h ocaai romana HajinpuaTiinja thm OoJiecTHMa, finhe Ban jacHO, oa KOJiHKe je . Ba'/KHOCTH jiHHHa xnrn]jeiHa. HapaBHO Huje ©pHjeaHO npoTjepuBaTH. Henojn JbyajH, Ko/HMa je CTpax oa SaKTepnjđ, ynpaBO 3auiao y kocth, H0CTaHy npaBH ij)aHaTHii,H y cTBapnMa JtHUHe xht'hjene. HeaaBno je neKa JKeHcna hb crpaxa npea OKynceh>6m oaycTajia aa ce B03n y noyjinnHHM KapaMa h TBp- SLAVNI MATURALISTA Profesor Cornevim, poznati zootehmik, nastavnik -na veterinarskoj školi u Parizu, bio je čovjek dobre volje. Jedno od njegovih najmilijih pitanja je bilo: P o čemu se poznaje starost peradi? Na takav hi upit ispitni kandidat pri od govoru n a­ ravno kolebao; a naš bi u važen i profesor ponosno o d g o ­ vorio: »Zar Vi o tom e ništa ne zn ate: starost s e peradi poznaje po duljim!« aoraaBo HiiCHCTHpa.ua, aa 6 y jty c m irpo»opn mesHua cTana aaTBopeirn, aa ne <m aouuia y aopm.aj ca nyvivn hm KJiHnaMa h« nana. IIpeM;ia je >KHBje.na y xoT&ny, XTjeaa je aa hmh cnoje nJiacrmo nocy^e. Jeaa je y CBojoj coCiH. Tanna upeTjepana naciana noJiaran, HapaB­ HO, y cKpajnocTH. Huje Moryhe yrnyTH ce nocBeMa aoTHU,ajy H3JiynHHa hb Hoca h ycTHjy. HeMoryhe je yBHjeK roiaTH MHcTe iijKiTe. A jih je Moryhe, h Bp.no yMjeciio, aa ne yrpoJKaBaMo HenpecTano sapaBJte apyiTHx CBojoM neMa.pnomhy y CTBapn Jin’ine xnrHjene. Oa Be.TiHKe je na/Kiioci1!!, a a MynaMo CBoje rajeao noMoihy neniher Kynan.a h joiu uemher yMHBaoba pyivy, ocofiHTO npnje jeaa. J\\Y;Kwie pjnte aaien o oa ycTHjy. He cranjuaijTe Oh.to Kanne npeaMe.Te y ycTa. H e ;j,onyniTajTe, aa bum Jby<>e a.jepy, a h caMH ce apiKHre Tora. (»CnođoflHa Tpn6yHa«.) KNJIŽEVNOST Islam (knjiga I.) P od OiVim n aslovom iziašla knjiga od g.Abdurahimana Adila Coki6a, p rofesora I. gimnazije u S arajevu. T o je upravo u vod p išč ev a velik og d jela o Islamu, koji je iz ­ lazio u podliistku »Iršada« i kom e ć e slijediti još pet knji­ ga. Sadržaj je o v e knjige: Definicija vjere. Covjeik i vjeraIzvor i ob java vjere. (Mišljenje nekih filozofa o vjeri uopće. O bjava u Islamu. M ogućnost i istinitost objave, te njezina potreba). P otreb a vjere. U vjeti istinite vjere. Kratak pregled svih vjera. Vijesnicl (pejgamberi) objav­ ljeni d o M uham eda as" i njezino današnje stanje. O vo je p rva knjiga n a n ašem jeziku, gdje je temeljito i jasno obrađen problem vjere u opće i gdje su prikazane s v e druge vjere. P ored toga o v o je p rva i jedina knjiiga, gdje ć e biti temeljito i izvorno prikazan Islam te je Stoga najtoplije preporučujemo', u vjereni d a će o n a doprinijeti ispravnom prosugjiivanju Islama d vjera u op šte. Knjiga će dobro doći n aročito ilmijenskim krugovim a, a potreb­ na je i našoj inteligenciji- I Cijena je knjiizi 15 Din. b ez poštarine, sa poštarinom 18 Din. i m ože s e dobiti kod pisca i u svim knjižarama u S arajevu. • : ! • : j Faktično slavni se je naturalista bio posvetio preciz­ nom mjerenju pandži pjetlova i ustanovio da rastu svake godine po deset centimetara. Usprkos tome kad je jednog dana profesor stavio taj upit na nekog seljaka, kršnog momka, zdrava i iskre­ na, osta zaapnjen, kad na onaj svoj poznati upit dobi od­ govor: — Gospodine, starost se kokoši pozna po zubima. Stari se je veterinar na ovakav jedan neočekivani odgovor naljutio na drskog derana, ali momak nastavi �Bpoj 19. »r A J P E T< m i r ^ : Da g o s p in ® , starost s e ]>cradi p0(Znajc ^ zu. ^ r o \ LrK - 0, JC koikos nilada" klk<) M se pojede, ako je x„x ro>as da napiieš svoje snage da joj meso prožva- pobjedjenini^11 pre0stal° druK0 IWKO da se P™Klasi KAZNA Mank Twain, znameniti američki humorista, ispoVjeda u svojim memoarima da je kao dječak bio nesno­ san i da ga je teško bilo odgajati- Njegov pak brat Henrik je. bio umiljato, mirno i dobro dijete a majci je svojoj samo bio na radost. Jednoga dana polupa Henrik nckaku va za iz kineskog porculana, koja je osob ito draga bila cijeloj familiji. Kad je to majka opazila pozove Marka OnpocT TajpeTa ofl nnahama Tanca. H a M0Ji6y TjiaiBHor oAČopa TajpeTa, Aa ce ocjiofifc A« oa nJiahama Tance 3a npeAJCTiiRKe H-MpjrOe, Koje ce noAfloce AP'namiHM R iacrnifa, MuHncrapcTao OmiaHCHja pHjeuiH.no je: 4. oicroOpa 1924. B p. 27.853: fla ce flpyinTBO »fajpeT« 3a KymrypHo h ekOHOMcko noflM3au>e MycnMM3 Ha H3 CapajeBa ca cbmm 3 nofl- oflfiopMMa h noBjepeHMUMMa y 3eMn>n ocnofioflH oa nnafcama TSKca no TBp. u TanceHe Tapmjie 3a cBe npeAcTaBKe h Monde, Koje noAHOcn a ph o bhm m BnacTMMa, h3y 3eB ohhx y rpaljaHCKMM n^p .nuaMa. Toprne pnjememe MuHHcmpcTBa OmnancHija CTaujba ce OBiHiMa noAOAOopHMa h noBjepeHHumta TajpeTa Ao SHaiba, c thm A^ ce Hume KopHicre. CTpaHa 273. držeći da je on kriv tome i bez daljnjeg opali mu piar šamara. »Ali ja nisam krivac, jadikovalo je dijete. Henrik to uradio.« Brat je Pri tom se je majka nešto smela, i snašavši se od­ mah odgovori: — Sine moj, ovo ti je kazna za sve one grijehe, koje si ti počinio u ovoj sedmici. — Ali, mama ja sam bio dobar čitavu ovu sedmicu — odgovori dječak. — Moguće i to, odgovori mama, A u tom slučaju neka ti to bude za grijehe, koje ćeš svakako počiniti. Ovog je puta majčin argumenat noopovngjjiv. ripnnpeMe 3a yse»fee TajpeTosa MeBnypa y (bosu. '"^BpHjeiAHH TajpeTOB iioia.opj5op y d k r a 3aKJbyuH0 je , n o no3HBy Tnamror O^Oopa, aa ce yMeae TajperoBa MeByjiAn-iuepH<J)a oap' hh y noananoj Ajiana-paMHjH n a a&h 31. OKroOpa o. r. H a OBy CBeuaHocT 0CBpHyce onuiHpunje y HAyfceM 6pojy. Jlnjena na«H>a npeMa TajpeTy. TocnoAHiH MexneA ecj». naaeBHh to CapajeBa a&- poBao je ^ hh. 200__PajpeTy npHjiHKOM ypyiieiba My TajperoBe AHJi-’iOMe 3a 'iJiana AcOpoTBopa. Tocn. nameBHh je Beh pannje yiuiaTHo npHcroj6y HJiana aoOpoTBopa y H3Hocy oa A hh. 1000.— Hajjbenma My XBajia h ueKa ra Bor jkhbh! noBjepeHMK TajpeTa 3a ripMfioj. OAymeBJbeHH npHcrauia TajpeTa h iberoBe HAeje r. 3axHp0er npamo, TproBau; y npH0ojy, BMeiroBaH je KaiKo nac K3Bjemhyjy m MooTapa npoyneii je Ha OBHX Aana TajpeioBHM noBjepenHiROM 3a npraOoj h okoCBeuaH HauHH MeBJiyAH-mepHK}) y TajperroBOM »en- JiKHy. T. npamo je 6ho h npomJiHX roAHHa je^an oa Haj3ay3eTHHjnx paAenHKa TajperoBHX, ho iKajiehn hhckom KoHBH3vTy y yropaK, 14. oKroOpa o. r. y 3 caia nocjinje noAHe. MeBJiyA cy ynHJie HHTOMHU.e XaTHija KaAa hh TpyAa im cpeAJCTaBa Aa noMorae obom Apym^aojiarnh, EMHHa namajiHih, Paonja Mopajrafo n d>a- TBy. npHjiHKOM nocjCTe Harne KanneJiapnje AapoBao je AHJia 3eneBHli. Haitoii iuto je MeBJiyA npoyneH Acsoia- Tajpeiy 50 Anna.pa. CpAa'ina My XBaJia h Bor Aa ra MOBana je nHTOMHna CyaAa My(jmih njecMy oa Apa jio/Khbh! TnaBHH Oaćop TajpeTa. MeBnyA y TajpeTOBOM meHCKOM KOHBHKTy y MocTapy. Ca^BerOca Bamarnha 'hb meroBa MeBJiyAa »Oaa Bory«. XaaperH nejraMCepoB AxBajr jrinjie cy nHTOMHue TajpeTOBo cnjeno y Tai4Ky. Ha pobeiiAan H>. Kpaib. Bnco’iaHCTBa npecTOJio. AcHja KaiBa30BHh h Ohahiu E mhH. nopeA HHTOMHUa npHcycT.BOBa.ie c y obom CBena- nacjbeAincKa neTpa h nporeKTopa Hamer TajpeTa OAPHOM ’imiy MHore xanyMe to Mocrapa h y'ieHHiie mo- Htano je TajpeTOBo cnjeio y TapKy, Ha KOMe je npocrapcivHX cpeA'H)HX nreoia Ban KoiiBHKrra. T om: npn- MHTano npeAaBame o 3HarieH>y nonpoBHrreJbCTBa TajpeTa ca cTpaue najMJiatjer noTOMKa H3 cJiasne nojihiKom caKynjbeHO je 271 AHirap A<tf>poBOJbiiHx npnjiora sa TajpeT. npH.iara'rHnaMa nena je OpaTOKa XBa.ia. poAHUe KapabopbeBHha. y ohh Tbra Aana ynyi'no je �O p a H a 274. »r A J P E T « TaMOOiiLH no^o^6op /^Bopcfcoj Kaimeiapnjir r>pooja-niiy «iecTHTjcy cJiHje^oher catOpMcaja: »MycJinauviiH cpeoa Pau,Ka, npeno cBora Kyjrry]xnor ApyuiTBa rajpera, miju je noKpoBHTejb fberoBO KpajbeBono BncorancToo IlpecTOJionacJbeAKMiv IleTap, of>y3eTH ,iyf>OKHM ocjehajHMa OAanocTH, qecTHTajy KpajbencKOM #o>iy ro^mnn.imy po^eiba Haerona KpajbencKor Buco'iaiicTBa. vkbbh IIpecTOJiOHacjbe^HHK IleTap.« H a Taj 6paojaB / jočho je iiOAO^iSop nncMeHy 3ax Bajiy/KađMiHeTcrce KaH_ pejiapiije CJmje^eher ca^pacaja: »IIpnjaTiio Anpnyrn It>nxoBa BejmTaHCTBa Kpajb u Kpajbima cp^aMno 3axBaJbyjy 3a *iecTHTKe no&naTe y iiMe rajpera, npHJiHBOMpo^ennaHa ft>. Kp. Bnoo'iaHCTBa npecmionacjbe,'pniKa IleTpa.« Capa He Mowe Bpoj 19. ocnofioflMTn, ( hhth je meo a i totvi ocJioOoben oho ) m jep 3a to neMa o c jio n u a y 3an<©ny. . /loOpoiiOJBHH npH.no3H, Koje /ip^uniBO CKynjba y žipyrHM npH.aniKaMa, ochm ro p e noM eiiyToj, n e n o a .'ie>Ke ii.naha>H>y Tance, ira Tap. Gpoj 99 a TaiKcenor aaivona«. hmko Kny<5 y rau«y. no;wi,dop rajpera y TanKy i i o ^ a e o je upraipeMe 3 a 0CHyraK T ajpeTOBa KJiy(5a no'iaM 1- HOBeMOpa o. r. y Ty CBpxy Beh cy H3HajMJbene h upocT opnje. Y Kay45y he ce Apacara HOBnne a npHKynHhe ce h. kh>hre 3a 6H<5JiHOTeKy ite'OBy. Cjeamine h CRynumrHe i;ao h CBe APyre KombepeimHje no;io;i6opa oapfiKaBahe ce y oikvm K jiy6y. B hjio cperao! TajpeTOB OnhHHa BumerpaflCKa 3a TajpeT. Kao npmioMOh TajpeTy ša OBy roAH«y .napoBaJia je rpa^cKa ainimiiia y Biuuerpa;iy CBOTy oa JIhh. 1.500.—. Cp^a'iHa xBaJia! A a p o n h n n e 3BopHMHKe. J \ a o iipnnoM oh FajpeTy 3a op y roflH iiy ^ o a u a 'm .Tia je onniT H na rp a jia B eopiniica 500.— . H oBoj miuiTHHH n ei;a je c p n a 'iiia xB ajia. f\ap onhnHe rpaAanaHKe. rpa^cKa oimmiiia y rpaaa'my ^0QHa4ii.i« je Tajpery npunoMoh oa Jbm. 50(5.—. Hajjbenma xBajia! npeno IIope3Hor ype^a y CapajeBy, k&ko c.iHjej,n: »Ha Baimy MOJi6y, a 110 Hapeb©H>y TeHepadne JJhpenunje nocpe,T,HHx Ilopesa, AocTaBJta Ba,M ce 11a 3HflH,e, ^a ce 04 iuiahaata Tanca 3a .npnpel)HBaH>e 3a- LLhaM napHja »BocaHCKa n o iu ia « , CapajeBO. P O M O Z IT E porodicu, za n ašu djecu! Za to treba da ga sv a k čita i pretplaćuje s e ! S vak om prilikom sjetite s e G ajreta! BnacHHK ApyujTBO » r a jp e i« . OflroBODHH ypeflHM K XaM HA K y K nh. �lsi 0 @ Priurednci Banka d. đ. I u S a ra je p u Ej 000000000 s ......................................................... ............................................ ....................... - - 1 I - 000000000 - - ........... - ........... - ........... Brzojavi:Pribanha D io n ič k a g la p n ic a 10 m ilijo n a Telefon broj 694 Baci se svim bankarskim, trgovačkim i industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama s __ E lsi Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak Daje zajmove na tekući račun 1 uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima c ; Eskonluje i reeskontuje mjenice Kupuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire Svaki musliman treba da kupuje samo jer kvalitetom nadmošuje sve ostale cigarpapire a potpomaže i „Bajret" Narudžbe: Tvornica Cigarpapira S. D. fllhalaj, Sarajevo. IEE3I n i ® § �� https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb5ea5a98245082bc1daecbd868a9b8d.pdf c0380c3e0b95850707265ede3bff1ab0 PDF Text Text nouiTapuHa naafceHa y JIH CT TA JPETA JJ,PyLUTBA 3A K y jlT y P H O M3Jia3M 1. h 16. y Mjeceuy. rofl,HHa V ili. B poj 20. H EKOHOM CKO nO A H 3A li>E MyCJlHM AHA CapajeBO, 16. HoeeMčpa 1924. UajeHa rofl. »0 A- IlojeRHHu 6poj 4 A 'BauH aoĆHBajjr ,ihct y no;ia mijene Koa, T^aBHor OaGopa hah koa ynpaBa — CAAPJKAJ: A m o Kapa/ieronwH Xacaafi5eron; 3aBjeT. (IljecM^). IIvatcmHHK jK hb . J. PaHKoBirh: Cpncxa Enoneja. (llpeBoa — nacTaiBaiK). Oc-Maii 'BhkhK: MyxaMGfl a. c. Tpeha njecMa). XaJiHA« E; i Ho xanHM: OrH>eHa K0 Luyiba. IH a^anai;). IJcthji Oatmicoimli: .hbeHo cefcavbe. (T Xnu.aj(*T Kv.iHHOBirh: BamnocT pana HcnsMa. M. TajnO Ounh: Ca>ewHa xyMKa. ATa Hephec: He flMpaj y totobom. Hac. . . M. TajnO Oiinh: M3 MOflepHe TypcKe . Pw3a Myaepn30Bnh: Ko cy BaxačHTM E. M. XapyH-An-PauiHfl03 đaujM0B3H. -Tycyt{)_3nja 'OMamarnt: JeflHo o6jaiuH>eH>e. HapoAHO a.’ipaKJbe: KaKo Aa ce nyBaMo oa ocnmja? TAJPETOB TAACHMK: TajpeTOB M eiuyj, y <I>omh. Hobh noBjepo.miK Tajpm aa B.iaceHnuv. EajpaaioKa cepraja. Hobii ojt-pojoniTejb y MocTapy. TIoBjt'.peHHnc. aa Tpa>TiaHHny. ripu.iioan na Bnxaha. Ilo.7 0 VKH.1H HOUHT 3a KU.'UjjL1. i ’pejHHK: XaMMfl KyKHh. rajpeTOBHX KOHBHKTa. — �1 a B a a B B B B B B B B a a a B B B 1B G 1B TD .D . u Sarajevu — Filijala: Višegrad Telefon broi 649 i 689 l c p kapital Din 10,000.000- Rezervni fond Din 1,400.000 Banka se bavi svima bankovnim poslovima, te je ovlaštena za trgo­ vanje valutama i devizama. Zavod je pupilarno siguran, a angažovan je kod industrije drveta „Varda” d. d. Višegrad i kod trgovačkog d. d. „Merkantilia” u Sarajevu. Od čiste dobiti ustupa 10°j0 društvu „Gajret”. | \ t i / A . ! EBBBBEBB IB B B B B B E B S S B B B B S S B B B B E S B B E B B S B BilEEEE E lifis I za B osnu ž H ercegovinu d. d. u Sarajevu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000, Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške Safe-Deposit na štednju prim a bez ikakvog otkaza uz 6 % n etto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prem a visini uloška i otkaznom roku. — N a uloške iz provincije šalje p o lo govne listove p o ­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod prim anja nem a nikakvih troškova u o d provale sigurne blagajne prim a ostave n a čuvanje a iznajm ljuje i pojedine pretince o d kojih pologovnik dobije ključ. — Bavi se svim a u bankovnu struku spadajućim poslo­ vim a. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te trguje devizama ®BB B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B �J1H C T T A JP E T A A P y U lT B A 3 A K y ^ T / P H O H E K O H O M C K O nOfl,H 3 A tb E M y C J IH M A H A UnjeHa rofl. 80 fl. nojeAHHH 6 poj 4 A. Taaun floGiisajv jjhct y no.na mijena k o a TaaBHOT O A 6 o p a h jih k o a yn p a B e — fajpeTOBMX KOHBHKTa. — M3/ia3H 1. u 16. y Mjeceuy. ToAHHa VIII. Epoj 20. A bao Kapa6eroBMfc XacaHfieroB! 3a5CJlKK>eM ce MJl’jeKOM TBOjKM . . . . Th ch m HacT cHHy tbom.. J a hy oner Ha nacr &iwm, Tane CJia,BHioM pomy cbom ...! 3ABJET1) »Eto bhahiTu, mhjih cime, 3aAH)M MH ce O.’IHHCH nac, — Johi jemna mh aeeJba caMo: JI,a HOMOJiHM pajoKln cnac. iKpTBO®ahy jkhibot Uho, TSiiocberara MJi’jeicy tbom, 3a AOM M'hjih hchbht’, MpnjeT’ Hasjeac Ohth c®oj y cbom. Her,q cjBAH, omne Apara Kpaj HOCTejbe Mfoje Tyj, Hg Matfrai»HX OoJiHHx‘-yG)a 3ainjH>e chmko p’jeMH qyj: lipnje OBera Bora::poiiftyj... Ko mrrotiHTyje MycjiOMa ITa ce OHAa iininTa He 6oj. nomyiH he th ^ ht’ MMaii. 3a THM CHIHKIO, Opafa HIlHlto, Bjepan (>jm poAy cbom, Fla iyye Tpeča h Bajbamc OHAlje fipaiHH mhjth aom! Jby6HT’ 0By rpyAy OBerry IUto ho mm je aAA© Bor, 3a /KHBOTa nacTojara, OoBerara epa cBor.-) S iP M JkUllli L m sm Jep oa oibot MHJior AOMa, 3a Te Jbeiraier jieMa, 3Haj, Ila aiKO ra jom yiiuby^Hin ]J,ho oBHjer Gnhe.T’ paj. 3aKJiHH>eM T.e obhm KpajeM, y Kora je AHBaH Kpac; ,Ha ce ojehann npeija cboJhx ,HaH>y, Hohy cna.KiH nac! A caA 3aAHJa njeAOB nipHMH, H jby<3a©H Moje JKsip, Bor Hena Te m rara, npaTir, Heic’ th fiy/ie. . . KopMHJiap!« >»>Xohy, xohy, Majico mm,na, Gse uito pere, ’ihiiht, oBe, IllTOHaT Bora, Jby<jHT’ 6pahy, 3a ;iymy th moji.ht’ ce. ') Ona je njec-Ma uiTaiMiiaiHa y »Boe. Bhjih« oa ro«. 1896. nofl nacAOBOM »Mara h chh«. Mh aaApafa«aMo oiacjioB, icojn je y opncHnaAinoM pyjcooHcy A.rahIHOM. 2) PaxM. Abao OBAje je m’hcaho na cBoje npeme T. j. aa CpncTuo norMHyjie jyHbke. ^oic mh MJiaAP cpAe Kyn,a, /J.05C JByđafflH rpnje »cap; . CBe hy cHJie av’pTBOBara ^OMO-BHIHH Ha OATap!«« CP UČKA EnonEJA — 1915. — 2. TojircTa H36ermma. lIpH3peH-BpyTH 26. HOBeM'5pa 1915. itoa- Beh oMo y A.TčaH'ajH. ŠeMJba, noja jom npBHM KHAOMeTpHMa noica3yje AHBA>HHy, HerocTOJby0HBOCT, nycTom, na la n h ca.Mo Hešo je HeoipnjaTejbciKo. ripiHBpeH cmo HanycTHAH jeAHora Myraor h TyjKnor Aauia oko 6 ’iacoBa y jyTpy aovUhhom BHCTpHpe. Ban BapoouH 6e3 xjie6a hohobo caM yBHAeo CTpamny CAHK.y 6eAe, cmpth , o'iajama, Koja ce nojaBA>yje HionpeA MojHX norjieAa Beh enopo Aea Mecepa, kojh CnyAe AY® TyyKHora nyia ocryinaH>a. IloHOBo OBAe cy Ha-iiyiiiTaHH JiemeBH cjiyiajHO Ha nyTy 6ee norpeSa. Obac nocyjia 3eMji.a cxoKy h Kome MpTBe, oba© H3AOMJbeHa KOJia, nošnje ca npTJbaroM •iipeTypeHe. Ho 3aM,paHyToj 3'hmm paaHooH ce jeA^n CTpaman MHpnc, Heyicycan, OABpaTam. KyAe, ajiđancKe nyhe, spno ce perico BHipe. Be3 npoBopa, one AOč>HBajy cbctaoct cawo Kpo3 ycne otbope, Kojn cy Ha ABa .MCTpa naA 3eMJi>0M. To cy npaee TBpAHH>e, raja cy BpaTa rĐo^ena h HMajy Har.ieA CTpamaH. IlyT otpMax HanyniTa AOAHny Benora JlpnMa. 1I hm cmo npoMetHHJiH npeAeo yxBarao nac je cner. Oh naAa đe3 iipecTaHKa, 'Tano caAa ryCTo, Aa h sm kpeata mo * �O p a iia 276. > Epoj 20' > rA J P E T < 13 ’iacooa crarJi’n cmo Ha jejny yannmniiiy, rje ce cnaja ca UpiiMM / 1j)Hmom h rje h'hhh ^Iiphm, 'inja Gyp■iia auiHMa ce mnpn, nocJie jojnor mnjKiKor aanojna 11a ceBepy, y npaBii,y Cnajpa. HeTpjecer muioMeTapa ce npemjio o j jyTpoc, * Moot ro j »Jb y m K y Ji e« Beh je ripej iiaata, Rojn Ojiairojapehn bojkibh y nonemy na ayroMoOHjmMa. 3 a je BeoMa iraTepocaaiTan ca cryGoBiiiMa y Biit.'iy JiyKa, janac mh omo ce 3ajp>KaJiH oeje. ' Moicpn omo o j rjiaBe jo neTa, tojihko jć Gypa. koju ce crp.Mo ciiyiiuTajy y Apm i. To je moot, noj h m ce cne?K(ira OnJia nejmica, noja mijejjuotra TpenyrKa imje isaiipinana nyT,. jaKJie nama uo/icma ayroMO(JHJiOM. npecTajaJia.' HoTpeGno je j a GiiBauyje.Mio na Gcjiom jie— -'y^ycm\i~xoj3n'niiKy,'T^;D _ce'Ha obom MecTy 3anp-. mana aiyT nanel^ aiJianniiia h peine, mh cmo namjiH naimTy, Koje Hnje Ghjio mnpe o j 30 iijM, Koje je 110npHBaJio nojte rje om<> ce 3aycTa'BHJin. nam napaaian noma, kojh aipnnpeMaii nđc 'ieacame, no- r Kp'nx KaaiJbnna oiipe'iaBa j& na 30 .neiapa MOcneMO hhjcth nonpej ceOe; na aeMJhn, on je upmcacT ca TajiacajyhoM ocjihhoai -ina mh HmviejaiMO Kao iiory6Jbena parna iroBopKa. jiO/KCH M^iKana o j cnera. UpncKa jiiBnanja k o m 6 h h o b a h a, 3aycraBHJia je ce na ncTOMe Meory. Ona Tanolje, j a 6h imGeivia nejip'njaTeJi>y TpaJKHJia je yTomimTe y HenpoxojiHOM Ma_ cniBy AJiOaaicKHX Ajina. * OpncKa BpxoBHa I\OMaiiija H3a nac je npomJia JbyM Kyjiy. Bojnoj a II y t h h n GojiecTan, npenerr je Ha pyiiaMa y jejpoj nacJioma'iH HBpaheHoj o j jpBeTa, noMOhy nojimna 11a noaHJi-HMa. K p a Jb U e t a p I. jeja-H can jojnje eTnrao je na Ham ojjpej, <j)paimiyc<Ka Mncnja ca gbhm opranh Bonana, ajin ne Ge3 TcmKoha, y cpejmiH 3aKpnaBa.na HCTH MOCT. CTapH BJIOijap HHje BMaO ca GOČOM BHrne o j jBa a^yTaaiTa, o4)Hn,Hpa. JejaiH BojiiHn, ojjceiivao My o j Tpyna, KOje cy cnopo saTBopiuie jeo ycKH iipocrop ^ Tooiiapa. Oh je niMao j a H3Bpmn jejan jnajiociaH 3a- je jejHy rpaHy o j jpBera ii Geo iipaTme iioMa/icyhH ce O B pM đaTHHOM cBoj^ nyT nocpny'iH ainra/K'OBao je ce ja ja ia n ja nopym n CBe ajTOMoGiuie u Tpanrepe 'a ja nemiKe npeije.OBy cia 3y, mojoM cmo mh hhijih — ho npeiBpne iiicre y /Ijdhm. C T ai 3 H BamaficfBa. . JejHo 3a jp yniM , npenoona cpejCTBa .Čajana cy QraiymaBajiH cmo j a HanpaBHMo eaTpy, jep cmo ca 10 iierapa Biicnue ii pymiuia cy ce. Ilomaip* je jobo G H JIH M ebyTHM , yK 0 H 6HH, H U,BOKOTaijyhH ca lipCTHMa maBao yiuimfaBame jposenapiije^ noja, mije Morjia j a ce ojbojh n j a ce yAnmTH. IIjiiLuen je npan'no je jan npOMp3J!HMOJ 3(HIMe. Omajio JiHuims, h ocymeaio jpBehe Koje je OKBarycT jp n jhm, ea<.orijio3nja mi&vMaTiiKa h oeH3i-uiiGKHX peaepĐoapa je no tom nacTyWia.'.. H mh cmo ce-npe^ meiio o j cHora, aiojmrjin cmo. 'Cnopo Tpn caia mh cmo nyjiH na nyT .nomne, no QHery, nojn je jom yBeK najao "'y 3ajiyj jyBajiH m ceGe caiare y jejan 3arymjb'HB jkm, ca Hajom jam a mora nsOnje ruiaMeai. y KpynHHM naxyjbmi,aMa. *’ Hajaaj, Baapa je B3GHJia n GojKajyhH GBeTJocT 4oBeK no nonen M'nL&Mo'eaja cjiejoBann jy>K a©Be oGajie ^lpiiMa, no jednoj yci;oj n cTpMoj ctuot. npn- je npoOHJia Taaiy. Brnian, je ovkh'boo nao jejan Mpannnpioj yy iuiaHHiny. T o je, npnna ce iioeaeAtbii ocTaxaiK ibait, cBann je 110 HemTO pajno. KoibH cy oTHMapeHH, ajm Tpn mije Ghjio npn 360nyTa »via Eginaitia« CTapora nyTa, piiMciie miBaanje, py. Jejan o j h>hx, na JKajiocT, nojn je hocho jKhđothg Koju je BeoHBao ^tpan npejp Ejioacana n netKaja cjiyHaMHpmije nao je y OpraiinaoBaHa je oajej2KHo PiiMJbaiiiKMa npn Hpojjipaiby ca OHe CTpane JaHiHHKa Tpiieoa. HocejajH cmo na aiioaioBe mame o j jpamcKora M opa 3a AIaKGjouiijy. K.yKypyaa, Ganene no cnery, oGpaacffiajin cimo jejaH II OBje je Beh npBH oj, jB a Moera »B e 3 H p o n Kpyr oko BaTpe, noja nac je mhoto najuMHJia, ajm Koja M o c t » noBpcna apxHTeKTypa' Typcna- H3 npom.;mx nac je 3a^jejajia h Majio ocyimiJia. BpeMena. M ajio je EBponjbania, ko jh cy 0B yja iipooujiH. Ilpej Hoh, na cpehy, cner je mpecrao j a m ja n mh bćHJLa, mijejaiii cTpaim t r b u h e , lip'e)CpiiiCK.e lloGeje, cmo mgtjih j a onaoHiMo, ja.ce na cT0THiiy MeTapa o j oj, upe jBe rajone, mije irnka ja irpncTyii.Hio njiannnac na-Jia3H CejHo ajiGanoRo cejio BpyiH, nnja je Tpe_ nana H3Meby JbyM Kyjie h MnpnijiiTa. hnna cpymena h mijn cy CTaHOBimjH, ronopH ce, npe • 3aMHCJiHTe jejno H'30KpeaiyTo V (,b JiaTnmipoM) h mecT jana, inoGnJin 45 GpGa. Mh hhiiihmo joGpy crpaja je jojaii npan. iiemTo bhum o« jpyror, ajiH j,a ohh 2Ky. 'imie yTJioBe cnopo npaee 'n HajBiime h o jh t iijt h j,a TemKo ra je no Morao H&Meby nac ja onaBa. Kao jocTH/Ke BHOHHy ono 70 Meiapa H3iiain pene. /^HBiia h ja, moje jpyroBH mscy HMajin iimiiTa o j cnpeMe 3a jiaKioMHCJienocT amcaMOJia ne HOiUbyMyje cojihluhoct. cnaBaube. Behmta mije nnajia hh maTOpa, iihth aian lipe tojudko BenoBa, san era, obh nyieBH jejjne Goraie naKBor noKpHBana. K.yjiType, iieciajin cy h 'iiaiiiymTeiiH des 'HKaKBor pa3Hnan, najejaninyT, ny ce jejna neoMa: rouopa. Ca ira!... On les a u r a ! . npeaa3, Me^y thm, je npaBO nemarne no cronenn- (To n je !. . . Bnhe!...) neeame neno uopej iBarpe. H ipuMa, ca cbhm oiiacam. llyT je y 3aK, ciioc iiac 3ac.non- jojam jpyrn TOiiop, na jpywx\i npajy Gnuaica ojrouaJI>yje n minin nojio;piny; oh npm;pnBa MiioroOpoj-ne ny- pame »11 aoinmiait une hlanide!...« (On no3iiaje jejny KoTnno. Jeaan mom n ^na TroBei\a, rine je ja n jpvicn 3a njiaBymy!...) y3>iy a jp y rn 3a pen iit'ii'BOTHiLe, n3Jiarajin cy ce onaTo cy nanie aieoMe, <f)paiinycKe necMe; ca cđhm ch-octh na jej,aiinyT npn neii>aihy nicnyniTaai»y cnayMopan, caB OMvaTomhen y MOMenTy Kaj je TpcGao ja 1:0ra otu 01:nx Jiyi;oiBa. MHicjiH na CTpaiiLiiy cyTpaimiMmy, yj]jaoiio neBoceo IIoTpeOno je Ohjio Bnme 0j\ jjna caTa na ce npehe TipeTBopno je to y BecejrocT h najy. orano je ja n TeiKaic npojiao. Mn omo nponuin O03 tcIlHTaibc jkhibothhx iiaMH[mnja sajanajro naM je '/i.'Hx c.iy’inj(iiia, a;i u iie n fiea iiearcpia; jep mh ii homo najnHuie Gpnre, jep cy one GHJie np’io pente. Mh iuhjiiMJVii 'wiciK.ycTBa, iianejiiiio ja aiaMecTUM« jiemo Tonap cmo HM'ajTH, 11. ii]». oi;pyr.Jio bhiiic iiero 200 a;r GncjurnTa 11a Jicljin.Ma CTone. na 250 Jbyi>cn. .. A onaj cTpainam nyT npoMa fiipajeiin > cpojHiiir j'VijHora erjiaimio! nyc,Tor TTpooum erariiajjuvhiiK oii'in.MHmu T]»oGa rpaje iiajMame iier jana! •111 Cmo iiajoaj na jeony oon.ny EcJiora ^piiM a. O ko A^-Jic on u Ma j a Tpaje.ocaM jaHa! �Bpoj 20. >P A JP E T « OCMSH llMKHti: XA3PETM M.V'XAME4 (A. C. B.) Apyra njecMa. »0, Boskjh Peqyjiy npaim, Bejba naM onacirocr np’jeTH, " rone iiac MympniiH kjicth. Bacan, /p a Mojima jom caMo H OdIH KO 3B’jopH Jbyie OtaoBj/ca otukiojiht aiac he, H name npecjefen nyTe. 3a cBojy ne CpraieM rjra»y, H:hth Gh Ghjio mh jnao, H jKiHBOT 3a TeOe //ara, Aji Ajuiax Bhihihjh ne //ao Tla H>HMa 6 e36o/KHa pyna KpB KBojy npojiHJia ne 6h! Ja, Pecyji, luiaiiiHM ce miioic, Aji’ caMo, 'Caaio TeOn!« »Ajuiax je CBOBHinftH c naiMa, Ose b'h/ih h ciBe om 3mmo, y H»er ce y9/iaTM TpeGa, Oui he HaM noMoh /j,a aa^e! ' Tjie, 6bo nehnae^jetipie, Oma he 3anjioH HaM //a^n,^ Ja Befrnp, yb’Mo yHyrpa, Ajuiax Mac Cb&bhhiim npaTH’. ;> To pemaB Bomnju Pocyji y Mpa'iiiiy nehnmy 'CcpaTi: A 3a H)HM ^eKHpH-OnaHK, H norjie Taj liac na Bpara BondnjoM Gbobhiiiih»om Bojbom Ha^u/i paBBimie Mpejne, H aHBJBM aoJie™ rt)JiyG H Ty ce Taj nac Momente. 3a Majio nocjnrje Tora noTjepa MyiniHpM'hjKa crnace, H HeKM oa H>nxa Han, cy ■ H mpHiujiH iiehnHH Gjihuko. ĆTpaHa 277. H aaKo nenjepHHs neTa OGoae GnjeoHe aTe, H TpaatHT Pecyjia oae. Aji’ MOiKe ji’, nora ’no npaTe Mhjiocth Bnmibera Bora, 0 a Mama nacT’ Ge3GojKiiora! Tpefca njecMa. Kaa ono Mhjiochhk BojkJh C BemiHpoiM H3 Mene Kipeie, y iiohep jypiiyiue Taaa MyniHpnihKe 3a ibMMa neie. Aji Bhihhjh H>nxa je nyB6 , A H»HiHe ajyniMaHe CMeo, H OBCTan, c BeKHp-OnaHiU)M K MeaHiiH rpaay je rpeo.. Aji’ aaHa jeaaoira Kaa cy Ha MjecTO KaanaoM 3BaHo Ha oBojMM a©BaMa cthcjih, Henaano k H>HMa je Gano Cypana BuH-MajimiK, noj« y oohep 3a arnia c’ /psiće, Harpaay aoGhTh acejieh, H TO, Beh K IBHMa CTHJIte. H cai6jby Beh TprmyT xTjeae, Aa K,piĐiiy npoJiHfle CBery, Aji’ nauiTo HajegpoM craae HaMjepy ne cspiiraB’ KJiexy? JUlllitiJI e. joniTe a , H npyjKa cnpaM GBei/a pyice, 3 mhjioct mojih ’ c moBjeK Ha 3aaH>eM nacy OaMprae rpneh Myne. y nacy, naa rp’jemHOM pynoM CaOjte ce ManiHT xtho, H jypHyT na CBeija, koh. ny JIp KOJbeH’ y 3eMJbHj’ Gho. »Tla unje, percome, OBaje?« H HenlH yh’ xoTHjaxy, Ajl’ a ’jejioj apy>iv™iH cBojoj Ha maJiy, no(n;OM’jex G«jaxy. »Ta aa ji’ ere npn ceGn Jby/p, Hji’ naMeT aoMa. BaM oora? yMnyje Bhh Xajie4> peme, Ta ono HHje ji’ CTBap npocra! 0 n ty a 6h om iyna Gho ICaa u,HO yjia3ait rJie’Te, MpejKaM je 3anpeo naiyK, A 3iiaae h Ma.no a’jere, Tla nayn, He mosko onpecT, Jia macane TOJiHKe Mpe?i«e. n a rjie’ m rojiyG gho, Ha jajHM r/ye M.nai/;e Jiesne! Beh Tp'i’MO, ne ryG’Mo Bp’joMe, A a Gmcmo MorJi'n ra erahn, Il('K iray.K p o č u p a Mpewe, HeK c’ jiery roJi^Gii-THhn!« H c Tora CypaKa rp’jeniim Oaa mojim h GoropaaH, H Telimo c’ 3a/KJiHibe jsp. he BpaTHTH ce, h nosaaiH HIto ro^ on noTjepe operne, Koja ce 3a i&HMa icpehe, Tla HX je ĐH/IHO HHK0M lIoBH//iiT JKHBOMe nehe. H Ta/^a PecyjiH-EKpeM A njiaxy y>iHHH /i,oiBe, M Taj n ac CypaKMii koibhh; H«Mxvte j’ oiipouiTeii obc. 0 , 'Bjepinn, y B ora aiHn;ia He ryGH y3;iaji»e onoje, Jep AJiJia,x OBeiimuMBH yB’jeK Kopane cJinjeyiH TBoje! ---- dD----- �OrpaHa 278. - » rA JP E T « - Halide Edib hanym: OGNJENA KOŠULJA Roman. S turskog precvo D. M. K. III. Ajiša se preseljava u posebnu kuću. ■Mister Oooke i SaiSmc-hanuma nisu Više ništa zna­ čili ti našem životu. U svih se je đlruigova oficira podavila grozničava želja za odlaskom u Smirit u. U Stam bdu je duhao čudnovat vjetar revolucije. Svako je htio da zagazi u smrnnamsku tragediju, svako je tražio sredstva, pomoću kočili će moći otići i centar, kodi će ga moći poslati. Na samim je đacima i na šišljjskim halmumaima ostalo da razgovaraju s dopisnicima novina i da na čajankama vrše propagandu. U isto vri­ jeme osnovan je ured za propagandu pod imenom »Ob­ rana pravS Smime«. Kraj svega toga još je i u mom kućnom životu na­ stala neka promjena. Prijatelji Salime-hanumina muža bi­ jahu sve jedan po jedan napustili naš salon. To je bik) u brigu točilo moju majku. Moja se majka bijaše prepala, kad se je pročulo, da Englezi drže pod nadzorom nasu kuću i da će mene uhapsiti, a pogotovo je u str a šilo, kad su neke unioniste poslali u progonstvp n a otok Maltu. Ona je bila stekla uvjerenje, da sm o.se previše zaletjeli i idia je Ajiša svojim"prisustvom prouzročila, da se oko nje nabujali život razlije pfek<) brana (nasipa). Premda to nije otvoreno pokazivala, ona je razmišljala koliko će još AjSa d Džemail ostati kod nas,- te-Je mene dovodila u škripac. iDo nedjelju d^tia iza ovo« poznato« dana, kada je Ajiša dobila naziv »kći Smime«, moja majka bješe uketola mene i Ihsana d povela razgovor o ovom pitanju. 'Džema 1 još nije hjo došao, a Ajiša iie bila u svojoj sobi. Majka je slobodno i otvoreno govorila, da nije pristalica ničemu, što će narod ikad više baciti u krvav« pustolo­ vinu i da pod svoju starost ‘ne želi (nakafloove buko i uz­ bune oko svoje kuće i svode osobe. Pogotovo nije nikako mogla podnijeti, da izgubi svoj položaj n šišlijskcm svi­ jetu i životu i da dočeka, da njezin salon više ne bude neko sraJište. — Ova moja bratična iz provincije. Ajiša, Svima vam je zavrtjela mozgom, pa se bojim, da će to preda­ leko otići, — govoraše ona. Ne znam kako i zašto, ali je Ih san postao kao neki član naše porodčce. Moja je m ajka gledala u njegovu stambdsku vanjštinu i držanje i njega smatrala najda­ ljim od pustolovine, pa se je sve njemu jadala. — Pogledaj, sini«), — govoraše mu ona. Nađite neki izlaz, Ajišino imanje i ostalo pogorjelo je, aili u nje ima novaca. Neka brat i sestra uzmu kuću pod kiriju, pa nek idu, inače je sigurno, da će Pejatndju odvesti n a Maltu! Kad sam ja htio da izustim: »M ajko!...« v rata se otvoriše i ude Ajiša. lhsan jc sjedio napeta lica, ali bez glasa. Najedanput ustade i pode prema Ajdši. A'jiša je vidjela Ihsana prvi puit od onog dana, kada su joj se oficiri zaklinjali. Pođoše jedino prema drugom i pogledaše se. Ajiša je od nesreće, od dana, kad je došila u Carigrad, po prvi put vidjela Ihsana očima koje šhvat&ju. Na njezinu uv ehlom licu bijaše rumen, u očima joj počinjaše život. U očaju i mraku čiji je sužanj bila, lhsan ;«j je na oči ulazio u dušu poput malog žutog sunca. Od njihovih časovitih i prvih pogleda, od nihovih ruku, kaje su se malo pozadugo držale, nastade u sobi neka atm os­ fera vrdnoćc i topline. Moje majke, njezinih jada i mene kao da nije ni bilo. Nesreća nije bila onoliko mračna. Bpoj 20. Rađaše se neko veoma duboko značenje svemu ovom, S fe i f a t o beZ razmišljanja kao zabada, kao igraKad jfndih dvoje sjelo jedno prema đ ratem , v r te k su se ne gledaJuS se i jedno dniKO osjeća!.. Ja rnsam bio uviem" d a T o v a i osjećaj u AjiSe bio jasan . s v u k a o . AH te lilM l U onaj ćas, kad joj je na morskoj obali otvo­ rio i r a t a ” fijakera, bio Ajišoin napunio vidokrug svo» ^ i l v T m « d'otle. da mu u život,, me ostane mjesta za šta drugo. . Ajiša je može biti bila primijetila promjenu kod moje majke, pa čim je ušla u sobu, razabrala je po šutnji, šta ie nastalo, da se nešto o njoj radi. A.i ono, sto je izne­ nada izbilo medu njom i Ihsaiiom, bješe patislo u poza­ dinu predašnju misao. •lhsan reče: _• Ajiša-hanumo. onom mister Cookc-u, kojeg ste se Vi uplašila, vlada iie dala dvije hiljade (lira i to samo zato, da ne piše protiv vas. Ako mu ivnše dadnu, govori se, d a će 6 nama u prilog pisati. Šta volite z a tu krv i Ajiša se nasmija, pa će: — Bože dragi, v e to , da će tražiti nekoliko mihjona, što će objaviti, da su nam Englezi oprostili. Taj dan su se u zgusnutoj preozbiljnoj atmosferi pro­ sipale nevidljive zrake d toplina. Do mjesec iza ovog dama zbdšc se tri velika doga­ đaja. Aijiša se preseli u posebnu kuću sa tl'viie sobe na Gcdtk-paši i prilično se hladno rast ade s mojom majkom. Svi oni. što su se zaklelS, kad ’no je došao m ister Cooke, pabjegoše u Smimu, sam o ijc lhsan ostao. Dugo su se vremena mučili, kako bi našli novaca, a onda- je na Aij’tŠino navaljivanje zaključeno, d a se u tu svrhu potroši je­ dan dio od tri hiljade lira, što ih je ona imala u banci. Deset oficira s DženiaJom na čelu odošc u nepoznato, u sm rt sa p o deset lira u idžepu. Treći je događaj neka promjena u mojoj glavi. Kad su svd došli d a se oproste s Apšorn, jasno su osjetili taj preokret. Sva su namjerno poljubili Ajišu u onu ruku, što su joti je Grci slomili. Ova ruka, koja je bila znamenje rata z a oslobođenje, bijaše probudila u srcima svih kerbdansku strast, groznicu šehadeta. Kad bi koji od njih ljubio tu muku, Ajiša je svakom pogledala u oči onako, kako je pripjre na mjesec u salonu moje majke pogle­ dala u ilhsana očnima svoga srca; U obrazim a im je bila ista /rumen, u očim a lisita vatra i nada. Ovo mfr je isasvim smutilo u glavi misao, koju sam zaorislto ima mjesec d a­ na i s ikojom sam svaki časak žuvlo- Zar lhsan nije bio ništa drugo nego prost vojnik maštanc vojske, koja ćc sc biti za zelenu Smimnu, za grob crnookog djeteta — že­ li ita? Jesam li se ja bio prevario? N a svaki s c način ni­ sam prevario u Ihsamovu osjećaju. SvljetHio što je sjalo u Ihsauovim očima, gorjelo je samo za Ajišu, satno onda, kad bi on viju ugledao. 15. januara. Sad za ovih studenih angorskih dana osjećam top­ linu i umor onih teških d zlokobnih jesenskih dana u C a­ rigradu. Svaki dan, kad bili izašao iz ureda, penjao bili se uz brežuljak k raj Visoke Porte, pa bih išao n a Gedikpapu u posjetu Ajdši. Ajiša kao (da je izbrisana Iz šišlijskog društva i iz našeg kućnog života. Njezin molio v a ­ treni odgovor, što ga jc dala m ister Ooakc-u, pobudio je sumnju u engleskim krugovima, te se je govorio, kako nekakva žena iz Stndrne širi propagandu protiv (Engleza. Moja jc majka razglašavala, kako se je Ajiša vratila u Smimu te nije nikako raspitivala, gdje Je, a ja o njoj ne govorim. Džemalu sam zadao riječ, d a ću Ajišu pau ziti kao sestru. Tu riječ držim. �Spoj 20. » T A JP E T « O p a H a 279. Ajiša mi se svaki dan čini neka nova i udivljenja dovede u takav položaj da više nikad ne mogu doći u vrijedna žena- Ova žena, od koje sam prije deset go­ Anaiitol (Anatomiju). dina pobjegao u Evropu, jar sam se bojao oženiti njome, Ajiša jc bila još daleko od domova vojske. što joj je ime Ajiša i što je provincijalka, gospoda ije, u Ihsan jc smiješeći se klimao glavom i govorio: kcije ima vtiše pečata (cachet) osebujne individualinosti — Kad zatreba, i oni, što predvode -revoluciju, opet nego u naših žena ,koje su imitacija Eivropijanlki keja će priteći vojsci; znate, da Su vojnici duša ove revolu­ se ne razmoče svojim mislima i odgojem, ali koja je malo naučila ie stvarnosti zdravog i priprostog reda cije. U ovim časovima gori u Jhsano'vim očima tako du­ stvari i iskustva života, te koja zna strani j-eziik. Najviše nagoni na udivljenje njezin način života. Stanuje sama u boka zadrtost, d a vidim, kako -je za njegov sređeni voj­ svojoj kući od đ'vije sobe. U mahali poznaje jedino zeijar- nički duh ovo djelovfljnjc redovne vojske n a čelu rcvoluku Zejmeb-kadumu. Na njezinu crnom odijelu ima već vi­ atenarcrih četa više nego požrtvovnost: upravo nasilje še od dvije zakrpe- Radi, držeća uvijek u ruci pletivo i muka- Ali A.Tša ne razumije. U njezinim očima nema ni­ (dentelfes) Ali šaiv. Pošto smatra, da novci, što ah lima, kakve razlike medu onima, što će osloboditi Smvmu. pripadaju Smirmi, veći dio svog izdržavanja zarađuje da­ Ona vatreno, uzbndeno gleda do dubiinc srca Ihsanov a jući' instrukcije tc pletući i projj'aijući čipke. Tri-četiri dana između svojih ornih sivtleimh 'trepavica, koje njezinim ze­ u sedmici podučava, a da bi se zabavila ili odmorila, lenim očima daju neki tamno-modar mrak. Tada znam, plete čarape djeca smdirnanskiih izbjeglica. U (kućama, da jadnog Ihsana boli, što se ne ukazuje prilika, da od­ gdje podučava djecu, ntitko ne zna njezina pravog iden­ mah skoči u vaitru; IduoT s njim svaki dlan do turbeta na Divan-jolu gla­ titeta. Misle, da je udovica, kojoj je muž poginuo u svjet­ skom ratu. Pošto ije veoma jednostavna i tiha, ne sv ra­ vom mi se vrzu iste smisli. Razmišljam o tom, 'kako mu ća ničije pažuie. Izvan ovog djelovanja bavi- se nacio­ 'Spe prebijedujie, kako mu se oči iz dubljina sjaje, kako nalnim pokretom, što je započeo u Strnim,i i borbom Džc- u unutrimi ovog oporog i mirnog vojnika vrije neki- vul­ ma’cvih sllrugova. U svemu sređenom životu i požrtvo­ kan.- Tad govorim sam u sebi: »Eto tu, pod -tom krutom van ju ove d darovite rodoljuibke ima nešto privlačdvo, jakom general-štabnog oficira ima neka tamno-crvcna ognjena košulja. Znam, kako ova vatra prolazi kroz kožu što uljeva u srcu želju, dd je čovjek vola k ao di jete i da je štT.a. Ona ne vddi ružnih strana života; ružnih d prlja­ ovog jadnika u njegovu unutrinu kao što znam za svoju košulju. Ovu su ruinu košulju zapalile Ajišrie oči. Ko­ vih stvari, za kioje se Carigrad 1‘bo?i. Njezine lijepe ogi— gledaju zle stvari tako nasmjebnutim čovječnim pogle­ liko K će još ljudi o-sim Ihsana nositi ovu čudnu košu­ lju? Ta kašulja što čovjeka pali n a površini vatre po dom, koji žali Arazumije , da ja priomiemiim mišljenje pred stvarima, koje smatram najgoriiTi. Ali sam. bio baš najjjg •njegovoj učmalosti i umoru, neka ne dadne mogućnosti, da ohladnj bura i revolucija, što su u srcu čovjekovu!« uvjercnija o njezihcij dobroti i .mirnoći, ona otkrivaše za­ kutak bum a srca. koje će zamutiti obzorje života. Ženske oči, što ljude sputavaju u najstrašnije, najSvaku večer, penjući se uz brežuljak, najprije sebi sredenije ropstvo navike, što ih prikivaju za kućna og­ nabrojlhn nježne vrline. Plosljia, u pamet: gledam, kako njišta i za sobne kuteve, gdjekad ih odvode čak u pakao! u svojoj ima'joji sobi spusti na seoiiju čipke što su tfoj urukama i kaka mi prilazi sa sestrinskim osmjehom. Na. njezinom čistom stolu uvijek se puši samovar, a ja još cd vrata Visoke Porte vidim duševnim očima i onog M. Dželil Sadiković : čovjeka, što sjedi svaku večer na naslonjači kraj stola. To je Ihsan. Rukavice su mu ma uglu stola, a on, s cigaretem u ustima, sjedi tihio i zamišljeno. Zajedno p:jemo Nekad cvale bele ruže čaj, a onda ja i Ihsan izađemo i odlazimo. Ovo priviđe­ U mom dulistanu, nje, koje mi putem zabavlja um, izgubi se, kad tamno A sad gledam mesto ruže ugledam Ihsana, kako s bratskom srdačnošću sjedi na­ Suvu, golu granu. pram a mirnoj ii jakoj A jlši- Prvih deset minuta budbo ispitivani oči i držanje n;.ih dvoga. Nema ništa prirod­ Nekad cvetnim stazicama nije od toga. Ali usprkos svoj 'toj prirodnosti ja znam, da Seta zlato moje, Ihsan voHJ Ajišu. A Ajiša? To ne znam. Ne znam mri voli Ali, jaoh, te stazice lf' ni ne voli li. Bože dragi, kad ću to saznati?! Ne mogoh Sada puste stoje. z'nati čak ni onda;, kad sam je u za'dnjem času ukopa­ vao kraj Ihsana. Ihsan -je zato ovdje, što njegovi dru­ Nekada sam brala cveće govi sma'iraju, da je njegovo prisustvo u Carigradu ko­ Skoro svake noći risno. Radi toga iza Ilisana gori ona vatra, što u AjišiI za dragog ostavljala, nim oč'ma plamti za sve crne, koji idu put Smfrme. OdljeKad bi rako doći. kad mi se Ihsanov kutak ove vatre cimi sjajniji. AH zar to ne može biti -pretjerivanje mog mozga? A sad, jaoh, samio šetam A’jiiša goji svu nadu u pobunu naroda. Veoma voli Sve doik zvezde sjaju efeta (Zejbeke) i mlade Smirnjarie, koji se bori u plani­ Moleći ih, da mi kažu nama. Ihsan to opet promatra više s vojničkog gledi­ Sve što o njem znaju. šta. On govori: — To može riješiti samo redovna vojska. Pa, kad mi zvezde za njeg Ništa kazat neće Redovna vojska bijaše pobijedila ne samo Grke, Ja prolijem gorke suze. nego i Engleze. Ali u Stambolu ima i sad mnogo ras­ I pogazim cveće. pršenih vojnih zapovjednika. Ah da hoće vojska kao kakivfim čudom iskrsmuitii, pa da na rodini ustanak sigurno NJENO SEĆANJE �»r A CtpaHa 280. J P E T« v a ž n o s t r a d a p o p r o p is im a ISLAMA Kad malo 'pažljivije pogledamo n a površinu naše planete i kad prostudiramo način života, koji provode najprimitivniji organizmi i najsavršenijc socđjaJnfie orga­ nizacije, opazdćemo, d a je život na ovoj zemlji jedina v-ječita .borba, a sama zemlja pozornica toga nepresta­ nog trvenja d konkurencije: Svaka organska jedinka mo­ ra se truditi da u ovoj 'borbi uspije ako hoće d a osIJguira svoj opstanak. Oidt radTmih članova sastavljeno dru­ štvo iH narod mora se uspeti na vrhunac blagostanja i političke moći, dok su korporacije sastavljene od .lije­ nih članova osuđene na neminovnu propast i iščeznu’će. Zato je činjenična nužnost, da se rad sm atra kao naj­ glasniji faktor progresa d oivffizadje, koji je jedini u stanju da zagarantuje samostalnost i napredak pojedinili naroda. Borba z a opstanak d uspjeli sposobnih nad nespo­ sobnima u toj borbi je ijedan priredim zakon, koji će tra ­ jati, dok je svijeta i na njemu života. Prirodne zakone Islam naziva u svojim izvorima Bož'G'am prirodailim odred­ bama. Nepromjenjivost prirodnih Nakana je>|još podije 1340. godine u glavnom izvoiru Islama, t. j. u Knr’anu ovim rjfecrma priznata: «Ve len tedžide ld suroneti-llahi tebdiOen« (Nikad nećeš pronaći1, idla' se Božiije prirodne odredbe promjene)Kod Boga nema protekcije. Uzaludno je očekivati neki uspjeh u S v o tu i pobjedu nađi ostalim narodima, pouzdavajući se u našu nominalnu; pripadnost Islamu. Kad1 bi Bog bio pristran u svojim oidlredbama d kad bi po raspoloženju prema pojedinim narodim a mijenjao svoje prirodne zakone, oilda bi primiti vini Ma uri Sz sjeverne Afrike gospodariti nad Francuzima, a -urođenici iz Indije nad Englezima, jer se oni — po našem vjerovanju — drže propisa jedinospasavajiiće vjere. Poznato nam je, da je sticajem prilika i drugih ekorfomsko-socijalnih okol­ nosti stvar se u obrnutom pravcu ispoljila. U ovom ne treba nazrijevatli neku Božiju srdžbu prema muslimanima, nego bi pametnije bilo, da uzroke opadanja tmtsMmamsikili naroda /tražimo u njima samim, a n e u .nekim nadprirodniim pojavama. U dizvomiiim propisima Islama, t. j. u K uranu izričito stoji ovo: »lne-1-arda jerisuha iibadijessaMhium (Zemlju će (naslijediti t. j. s njome zavfladati moji vredni robovi.) Kad* su Se muslimanski narodi mo­ gli ubrojiti u Božije vrednije robove, onda isu & bili neki politički faktori i 'Vladali svijetom. Čim se nije su pokoravali Božifim prirodnim odredbam a, t. j. nisu bili naoružani potrebnim sredstvim a z a uspjeh u međunairodnoj borbi, odm ah su opali u socijalno-ekonomskom po­ gledu, ikoja je činjenica uticala i na njihov politički polo­ ž a j Oni su moTali pasti, jer se nisu pokoravali Božijem naređenju iz Kurr’ana, koje doslovno glasi: »Ve eiiddu lehncn m estcta’ tum min ikuvvetin (Za uspjeh u borbi s a 6vojim protivio ima priprem ite s v a m oguća Sredstva). Pod borbom treba razumjevatd ne sam o ratove, nego pod taj pojam treba obuhvatiti i privrednu utakmicu objedi­ nili naroda. Kad su muslimanski narodi bili nekada nao­ ružani suvremenim sredstvim a z a uspjeh u rntrnodobskoj i ratnoj borbi d utakmici, tađia su na oba tta polja ljudske djelatnosti i uspjevaliii. Cd/m su napustili pripre­ mu za uspješan izlaz u pred uzatim barbam a, odm ah su počdli i nazadovati. Naše današnje beznadno stanje .nije ništa drugo, nego posljedica gore izloženog Botžlijeg p ri­ rodnog zakona, . B p o j 20. Mislioci, kosi se to v e soddosoom u svetim ™ f tudiiama Prtmjetili, t o rali u društvenom a v o tu tovtctonstiva it-ra prvoklasnu uloBU, pa »u zbog toga razloga po­ čeli kritikova« sve vjero, koje — po TOitoovram misjleiUu - b ez razlike svoje sljedbenike ml.tave . prave 11jenim. „ . . U slijedećim redcima ću .pokušati, u prvom redu, da dokazom, d a •■se n a Islam ne može odnositi gornja zamjor- ka, a na drugom mjestu navesti historijske cfnjomcc, ko­ je će nam bjelodano dokazati, d a je Islam od svog .po­ četka svoje sljedbenike upućivao n a Tad i aktivnost. Islam u svpjim originalnim propisima propisuje u is­ toj mjeri, da se radi i za potrebe materijalne prirode ma ovom svijetu, kao što naređuje, d a se spremamo za onaj svijet. Hazreti Muhamed u jedinoj svojoj izreci ovako naređuje: »l’mel Mumjakj’e kljeeninckje te’išu ebeden, .v”amel liahiretkje kjeermckje temutu gaden (Radi za ovaj svijet kao da ćeš do kijameta živjeti, a pripremaj se za ahiret kao da ćeš su tra umrijeti). U jednou drugoj izreci ovako naređuje: »Aslihu dunjakjum v’amelu kahiretikjum* (Popravljajte vaše prilike na ovom svijetu, a radite i za vječni život). Prema sadržaju gornja d'va hadiisa po pro­ pisima M ama zabranjeno je vjerovanje, d a je pohva­ ljeno u nekom glupom asketizmu ljenčariti d zanemariti radi olko naših "dnevnih potreba, držeći da je ovali rad Bogu neugodan. Ono, koji tako misle valjda ne "Vide, da će radini lijene uvijek pobijediti, zarobiti ih, te po propisima prirodnih zakona sasvim unišititi. Prem a tome će njihovo asketsko ljenčarenje svršiti se sa jedinim ve­ likim grijehom, jer će n a taj način svoju propast" sami •prirediti. Po vješt nam mnogim 'primjerima dokazuje, da su ioni narodi, koji isu iz krivo shvaćenih vjerskih razlo­ ga svoje svjetovne potrebe omalovažavali i iste zanem a­ rili, morali propasti. Islam, kao najkasnije objavljena vjera, nije propisao vjerske obrede koji bi mogli zadovoljiti psihu i mentalitet primitivnih naroda. Oru je proglasio Bogu ugodnim dje­ lom i obredom svaki postupak, koji čovjeka uzvisuje i odgovaraju životnim zakonima i potrebama, pod uslovom, ako se ti postupci budu Boga radi i iskreno radffli. Bogatstvo i stdcajnje bogatstva ima velikog utjecaja n a podlmiiirenje najnužnijih potreba cije­ log čovječanstva, p a zar, koji .njemu vodi* nije glavno sredstvo, kolji će nas odvesti dio cilja, što nam g a je Bog o d iskona opredijelio? Zato je Isllam u svo­ jim propisima radu dao odlično mjesto, proglasivši ga ibadetom t. j. službom Bogu. Hazreti Muhamed u jednoj svojoj izreci veli: »Efdalu-J-amali Elkjeshu-l-halaB (najpohvalniji je rad pošteno zarađivati). U idlrugoj jednoj te reci Ikaže: »Men s a ’a ala ijalihii min hali ehu peh ime kjebmudžahkli fi sebM iah (Orni, koji rade ,da na pošten načilm z a svojlu porodicu privrede jednaki su onima, koći se u ime Boga i za Bo­ g a bore). Na drugom mjestu opet Hazreti Muhamed isti­ če ovo: »Ve men talebe-d-dunja halalen fi ifafin kjane fi deredžeti-š-šuhedai (Otmi, koij se bore za udovoljonjc svo­ jim opravdanim i poštenim životnim potrebama izjedna­ čeni su s a šehitima, t. j. onima- koji za vjeru poginu). Ne treba misliti, d a se Islam zadovoljava s jedno­ stranom preporukom rad a i privređivanja. On naprotiv rad i privredu svojim sljedbenicima kategorično nare­ đuje. H azreti Muhamed u slijedećoj Izreci ovako se izra­ ža v a: »Talabu-l-halali fairida un ala kjuli muslimin (Po­ štena je privreda svakom muisiimalnlu farz, t. j- dužnost, koja se pod svaku cijenu m ora izvršiti). Znate li koliku valžnost daje Islam bogatstvu?. On ga sm atra glavnim uslovom i sredstvom za napredak �E p o j 20. »r-A JP E T « CrpaHa 281. Svojih sljedbenika. Evo još jedne izreke Hazreti Mulia- ev zurnjietin d-u’iffiii fejugniihinn ve jekjfihim fehuve fi medoive o tome: »Seje’t-i ala ummeti zemamrn jehladžu-r- scbild-Hahi, v e in kjane jes’a tekjasuren ve tefahuron feredžulu filii liddiirhami vcdđfmari j-ukimu bihi emire dinilnii liuve fi sebili-š-šejitani (Ne govorite tako; ako taj'mladić ve dunfialiu (Moji će sljedbenici dioživjati takvo vrijeme, radi, d a' se Spase prošnje i potrebe ostalima, taj je rad u kojem će im trebati novac, da -bi mogli održati svoju Boga radi pohvaljen; ako radi, da obsknbi nemoćne r.ovjeru i svoj .opstanak). diitelje i nejaku djecu, ii taij je rad pohvalan; ali ako radi Zar nije i medu ashabima, i. j. muslimanima savre- jedino u tu svrhu, da se obogati i prema drugima- tim menfleama Hazreti Muhameda bilo kao' Hazreti Osrnaai ■bogatstvom .uzdiže, onda je to vražiji posao). bogataša, koji su bili u stanju, da svojim privatnim srod­ Gornji nam hadis bjelodano dokazuje, da sc bogat­ stvima ratove vode? Zar nije Hazreti Muhamed sa svo­ stvo i stijcanje bogatstva s vjerskog gledišta može pro­ jom izrekom: »Ni’mel -malu-s-sa/liihu lirrcdižuli-s-salihi (Ka­ suđivati prema namjeri izvjesnog lica, šta s tim bogat­ ko je dobro i pohvaOno bogatstvo u rukama dobra i po­ stvom misli raditi. Ako je u nakani, da ga u dobre svrhe štena čovjeka) pohvalo poštene bogataše. Pored tolikih upotrijebi, onda će se taj rad mjernu ubrajati u djela, naređenja, da muslimani moraju raditi i bogatiti se, može koja su Bogu ugodna. Ako ga pak namjerava upotrijebiti li se još i dalje smatrati, da Islam svoje sljedbenike pravi u be.swsl.icc i u hrdavc svrhe, onda je i taj rad i to bogat­ Uljenim ii mlitavim, naročito u d'anat|,i|je doba, koje nam stvo obični grijeh, za koijc će om pred ‘Bogom odgova­ je Hazreit Muhamed prije trinaest Stoljeća nagovijestio. rati, pa makar, ga na pošten način zaradio. Hazreti Mu­ Nalazimo se u takvom iviremenu, u kojem nam je nc- hamed u ovom' pogledu veli još i ovo: »Men talebe-dotklonjiva dužnost, d a opetovano napomenemo n a nare­ fliuin-ja liafatep. mukjasiron mufahirem lcka-Mahe vc liuve đenje ii preporuke naše vjere, kojim se upućujemo na ale'jhi gadbanu, vc men talebeha isti’fafen ani-bmes’eleti rad. Ako ovu dužnost ine izvršimo nećemo biti u stanju, ve 'Siajneten linefsihiii jjjlžae jcvmc-1-kija.mati ve vodžhuhu da raskinemo okove ljenosibi, kojima su ham diuše okova­ HJJWrkamori lejlete-l-bcđri (Onaj, koje se bude pošteno ne. Isto tako nećemo moći iskorijeniti neosnovane pred­ bogatio jeciimj u tom cilju, idla se nad drugima po>kaže virasude iz mozgova našeg svijeta, koje su mu ,u ime vjere • šian, taj- ćc na sudnjem danu susresti se sa srdžbom Božii tobžnjeg spasa naturane. Našem svijetu se svaki dan sa jom, a ako sc bude bogatio zbog toga, da sobe i svoje ćursa u ime vjere priča, da je ovaj svijet određen za ne- osigura i sačuva od poniženja i prošnje, taj će na sudnji muslimane, da je spas duše u siromaštvu, te mu se m , —d anjzaći pred Boga svijetla obraza kao mjesec na jslotaj način rad i privreda mraze. Za Božiju ljubav recite,, ku). • \ je li.moguće, da se u sklad dovedu 'ovaikornazađna ShvaHazreti Muhamed nam slijedećim svojim hadSsom na­ tanja sa maprcdiniim izrekam i^tažlreti Muhameda, kpje govještava, da 'Bog svojim robovima daje prema njiho­ smo gore naveli, a koje ,§u u stanju, d a najnazadniiji i z a ­ vom radu i pređuzimloivosti: »Inne-l-lahe juhi abdehu ostali ji narod preporode, pod uslovom, ako ah se bude ala kade r i hini me tdi i ve niihmetfhi (Bog- robu daje prema držao? c njegovom radu i preduziml-jivosti). Sa svojom izrekom: Kunem se Bogom svemogijpitn, da je Hazreti Muha­ »E-h-tađžiru-idŽ-džcLsuru menzukun, e-t-tadžiiru-idž-dzubmed svojim suvremenicima — ma i stoti dio onoga, š(o banu mahrumun (Slobodni i kuražni trgovac uspijeva, a današnje hodže r^de — omalovažavao bogatstvo, m razb .strašljivi gubi). Hazreti Muhamed nas upućuje ina ener­ rad i privredu, ne bi se našao ni jedan bogati ashab gičnost i kuražu u svojim preduzećima. medu njegovim sljedbenicima, jer su «e oni striktno pri­ -Islam svojim sljedbenicima gromkim glasom dovi­ državali njegovih naređenja. S tv a r je međirfSm obr­ kuje, d a je život podvrgnut stalnim i nepromjenjivim nuta. Na srijedi su ajeti i hadfcii, koijima'je muslimanima pravilima, te da će oni-, kojii se budu njima pokoravali naređeno, da moraju raditi d privređivati. Z iir savreme- dospjeti idfo svoga cilja, dočim oni, koji ili se nc budu pri­ na socijalna djela bolje i vatrelnije preporučuju rad i pri­ državali krše Božiiju zapovijed i na ovom svijetu ‘stra­ vredu? daju. Naroidma je privreda također podvrgnuta tim stal­ U Kuf’an-u u pogledu rada stoji i ovo naređenje: »ve nim zakonima.. Zato i u privredi će uspjeti oni, koji se tih la te-usi nasibekije mine-d-diunja (INe zaboravi privredi ti zakiona budu striktno držali. Jedan cid glavinfih privredono, što ti je određeno), d a le : »fenteširu filandi vebtegu inili principa je, da se ranom zorom žapočme -rađati, a da min fadliil-lah (Razidiit-e se po svijetu i pnikupCjajte iBoži- se ita-j rad ne prekida, dok to tjelesna snaga bude dozvo­ je blagodati). Hazreti Muhamed je rekao još i ovo: ljavala. Hazreti Muhamed, u pogledu toga veli ovo : !»Mon »NB’.me-l-hatijjetu-d-dunja, fertemiuha tebligukjum- .uil1- džediđe vedžede ve ltkjiull nondžtahidin nasihim, pSTSubAhirete (Kako je dobra -jahačica ovaj svijet, pojašiite je, hatu temne’u-r-nizha (Ko radi uspjeće; a svaki truidbepa ćc vas na vječni svijet odnijeti), »Leise hajrukjum men niiik biće najzad nagrađen- Jutarnje, spavanje je zapreka terekje dunjahu liialuretiJii ve la ahiiretehu lidunjahu bel privrednom uspjehu). hajrukjum men ehaze mlin haizihi ve hazihi« (Od Vas nije Od najuvažanijih savremeniika i •Sljedbenika Hazreti bolji onaj, koji žrtvuje ovozemni život za vječni svijet, Muhameda Hazreti Omer u ovom pitaniju evio šta veli: niti onaj, koji vječnost žrtvuje za ovozemni život, nego »La ja-k’ud esnadu kjane am tallebi-r.rizki vć jekuilu allaodaj, koji od obadva svijeta uzima ono, što je idbbro) i humme — rzuhni, fekaid Al-irntum inne-s-semai Ja tomtiiiru ,«Talaba-l-haiIiId džihadun (Poštena privreda je kao borba zeheben ve la fididaten« (Neka se ni jedan cd vas neza vjeru). prolijejni govoreći: Bože, daj mii nafaku* jer znate, da Kad je jednog dana Hazreti Muhamed sjedio sJi svo­ s neba ne -pada ni zlato nd srebro). Dalje Hazrotii Omer jim ashabima opaziše, da je jedan miladOć uranio i raiiii. veli i ovo: »Ma min mevtinim je’ffinii-l-mevtu filii cliabbu Ashabi na ovo primjetiše, da bi bolje bilo, da se je taj ilajja min mevtinin etesevvcku miinhu lichld ve cbiii vešmladić posvetio radu za Boga i čbadetu, a ne ovozemnim teri (Smrt u onom hijestu, gdje se -bavim .trgovinom za materijalnim poslovima. Na to im Hazreti Muhamed od­ svoju -porodicu meni je najugodnija, a to je mjesto meni .. ; govori ovo: »La tekulu haza, feinnehu in kjane jes’a ala najljepše). Dovoljna je slijedeća izreka Hazreti Muhameda iz koje nefsilili hjekjfiha ani-I-mes’edoti ve jugmiha a|ni-n^nasi fehuve' ii sebŠ-I-lahi, ve in kjane jes’a ala ebevejni daijfejni će se vidjeti, da je Islam svojim sljedbenicima strogo na, �OpaHa 2P2. Rpoj 20. »r A J P E T« im je i vjera nazadna- Neka znaju muslimani, da nije da­ leko doba, kada će Islam u starom svom sjaju zasjati i to na taj način, što će muslimani postati korisni i kulturni članovi svojih nacionalnih zajednica, što čc bjelodano do­ kazati, da Islam i njegovi sljedbenici nisu nazadni. Ta bliska budućnost nam je ovim ajefcma, t. j. tekstom jz KuTaina nagovještana: »Senuprijehum ajatena fi-l-afaki ve fi enfusihim haita- jetebejime luhum enneliu-l-hakku. Ela ennehu kjane v a’duhu mef’ulein = Pokazaćemo trn tolike naše dokaze u svijetu i u njima samim, d a će^ se osvjedo­ čiti, d a je Islam zaista sušta istina. Zaista će še Božije nagovještavamo i obećanje izvršiti«. D a bi se ta nagovještena sjajna budućnost čim prije pokazala i da bi smo istu požurili potrebno je, d a se pravi Islam u potpunoj svojoj čistoći njegovim sljedbeni­ cima prikaže, d a se odbace ukorijenjene predrasoaite, koje naše mase drže vjerskim propisima i dogmama. Isto tako ipotrebno je, da se pobačaju sa ćurscva va'zi, koji na ra’ čun vjere šire kojekakve gluposti i nazadiivočke pred­ rasude. Hidajet Kulinović. ložio, da 'pošteno rade i privređuju. Evo š'ta u toj izreci sbcnli: »Js’av, felraies sa’je kjutilbe ’alejkjium = Radite, jeT Vaitn je rad strogo naređen«. Hazreti Muhammed u ovoj izreci ovako opisuje si­ romaštvo i osududiou: »Kijađe-l-fakru en jek june kjufrdn = Siromaštvo je blizu ćufra t. j. bezvjerstva«. Da bi oču­ va Msiromaštvo, koje je tako opasno i osigurali opstanak svoje porodice Islam preporučuje onima, kaj? nisu u sta­ nju kod kuće zarađivati, da se u tuđinu iseOe- Evo jedine izreke Hazreti Muhammeda o tem e: »Safero tesihhu ve tegaouzmu = (Putujte, pa će te i zdravije i bogatstvo steći«. Zar i sam Hazretii Muhamed nije se trgovinom ba­ vio? Zar u trgovinu zajedno sa Me.'siirom nije išao u Sam? Ashabi, t. j. savremenfei a sljedbenici Hazreti Mu­ hammeda njegovim su putem išli. Imami Ahmed o njima ovo veli: »Kjane ashabu resul-l-lahin jetebehherome fi-1berri ve-l-bahri ve ja 'malome Si nekilitim = Ashabi su Se bavili pomorskom i suhozemnem trgovinom i svoje bašće obrađivali«. Kad se prouči životopis asliaba ii generacije muslimana, koje su lilza njih idlošfli iviđiće se ina hiljade pri­ mjera njihovog velikog rada ii ogromne preduzimljivosti. Primjetiće se, da ti najsiromašniji:! a najzaostaliji sinovi Hedžaske pustare pod uticajem naprednih i kulturnih pro­ pisa Islama poluččše onu moć za osamdeset gpdna, koju ■ MyxaMefl Tajnfi Ornih: RinCani nisu bili u stafnju polučiti nd za osam stoljeća. Orti kroz kratko vrijeme na lijep način podvrgoše i asick e kha x vmka nrHovaše tolike narode, a ne kao Rimljani barbarstvom i (ycnoM6na). m ješanje'u interne vjerske‘-stVtiir: zarobljenih naroda. Ni .Ilncje vuyTiH nehe no «piiehy, smo u stalTju, da opišemo nadčovečanska pregjnJca i rani Jl'ncje >K,yno nehe «<wie iid«u. . prvih generacija muslimanskih na kulturnom i privred­ 3ejieiHa ra BHine ja i lunama ' nom polju, koja nadmašuju agilnost savrem enih n a ra ­ Bn«er Hehy. . . štaja na Zapadu. Kad je Islam u svojoj suštini tako napredan, a .prvi (B. Pa«n'ieBHh: »Ka« MJm«Hjax‘ yMpeTH«). muslimani bSi u teškoj m jeri radini ii kulturni, čovjeku Maa«a ih :mjena je HIe<j>iUKa ćo.iOBU.ia ©« oyu prvi mah pada na um ovo pitanje: gdje se je d;o3a ’iiimte, CoJiecTH uojy caMo Meaap .’iHjera, liaico cy toboprvošnja napreidbost i radinost medu muslimanima? Dok pn.re ncene. H o«ncia ono JbenymmacTO ocMamaecrrosu i žene naših predaka bile oličeno pošteCijc i radinost, «Hinn>e Ajenojne je cBaK'HM «am©M cue BMiie iBeHyji!o, odakle, da današnji muslimani budu u tolikoj m jeri lijeni CJiaGmio, »cymHJio ce«, Hecrajajio je iKHBe. . . Muore i neagilni? Zar nije trgovina i^privrelu vjerski pohvalje­ cy je H>e3Miie npnjamejbHii,e, Koje cy ce «anoMHH,e orno n a , a zar nisu pošteni trgovci proglašeni Boži.dm milosni­ iro a:yaiHJie, TjeuiHJie «a to mije onaciro, «a he yćp30 cima? Evo šta Hazreti Muhamed veli: »Elkjasibu hanpohm, «a ite-mira GojiecT iinje yanuiTe cyurama. A.th, bibu-Hahi = Onaj, koji pošten© zarađuje Božiiji je mii;a«a ću Uletim; a npeK’H/Hy.ia hhikob yTjemi.jbHBH paa-tosrt'k«. Kao da nije dovofllno ovio beznadno i mizerno rcBop ’iecTHM h cyxiiM KauiJbOM, h one 3anrymTie stanje, u koje su muslimani upali, nego su nam se povrh h c nyno caM\ajbeH>a rjie«a-ie y iLy 6e3iia«iLHiM aiorjietoga za vrat popeli još i neke neznalice u hodžimskom ZPMa ii «0Jia.3Hjie «o neMH.Tor ca-inaiba, «a he je mnau kjjafetu, koci sn, piroglašujući se nasljednicima Hazreti H3ry6HTH. 3\ao hm je <5hjio Ule^mte, lbiaose «o6pe Muhammeđ'a, uzurpirali položaje piravih alima, te n a te ­ npHjaTejBHite, iitoja je y u^njeTBy cBoje M.ia«ocrH ćiiJia melju toga Sa čursova govore o v o : »Ovo stanje je u na npairy pane cmpth; lipnje, nero ce aiairociiJia MJra. skiladu s Islamom, jer su muslimani za onaj svijet, dok ;tocTH h ccjeTHJia cjiaora namora, IBecintua erapa tct•ovaj svfljet nije njima dat«. Zar ovi zlikovci u glavnom na, no« Koje ce oma cKiomiLia no cmjdTh CBojHX po«Hnisu prouzročili današnje stanje muslimana? Kao što je­ Tejba, homho je iberaBajia. UIe<I)HKa je y 3a«ibe ;;oK5a dan istočni filozof lijepo primjećuje, da Islam u svojoj ćH.ia BftoAia atyjna h cjenia. OicpiiBa-ia ce no 3auyTsuštini ne sadrži nikakvu ljagu i sramotu, nego d a sve UHMa u y «yroj ocavin h nijmBH n an a m ia yrjexe n postojeće sram ote medu muslimanima treba tražiti u na­ cMHipeiba. Hnje joj Oh-jio yro«|iio u« iiito je epamn «an šem krivo shvaćehom muslimanstvu. Evo tih riječi u per­ noxc«e ibesmiic np'HjaTejbHue h npeitn«ajy joj H>e3nuiy zijskom originalu: c.iaTK.y TmirnHy obhm >«oca«iniM n Bao;ta hcthm iihtbIsiam nedaret hić ’ajbi lbHMa o 3«paB.Ti,y. rio uho je «an tin.’ia Typo6na u oa'Herajb kfi hest der muslimanima. . ^HmiJbeaia. Ten ma« Cm ce ocjeTH.'ia ćo.h>om. cje.ia Oh 3a h Be3yh'n tkxo iioiihjena.ua nene Tyimie TrebaHo bi, da se muslimani već jalnom okane zlo­ čina, koje prema svojoj vjeri vrše. Neka m alo bolje pro­ njecMe jomi TynanijoiM Me.io«njoiM. A H»03Hma Gu ce Tena. «jomiyjba.Ta «o BpaTa n c. iyuia.ia. . . c.nyina.ia, a misle, pa će uvidjeti, da većina stvari, koje oni kao tobož ima’ino joj ce cppe unjenaao.. .. vjersko naređenje vrše, nije ništa drugo, nego jedan obična predrasuda i plod njihovog neznalačkog fanatiz­ Upe« Be'iep je ocjehaia noT|>eiGy, «a ce iiix>iiiera ma. Sa svojim prestupeiirha prem a vjeri ne bi trebali mu­ Gap no 7fBopHiiiTy u Gamra h «a y iinnjeTibaavy nor.ueslimani da stavljaju u nezgodan položaj učenjake sa Za­ «a nnnjehe. y cuo/kh Gh i;yraac naBiHpHJia h yoT[>THyBpada, kolji će gledajući današnje niusflimaine promisliti, da iHH no nojn CTpy’iaK Hbnjeha mjgihajia ce y u . : . . �Bpoj 20. »rA JPET« cjenajia upaj npoeopa, na iroempaiBH ne'iop n oW yje aa;ybe pnje'iH aKuiaMiGKor eaana: »Jla «.’iaxe njura-JiViax!...« Ona je iHajBOJbejia anmiaM, Bajbna crora, jep ce je y eaM'n auiuaM h popjuia. — A y anmaM hy h yMpHjeTH — roBopn.ia je cbojHiM iipnjaTejbiipaMa. — He roBopH o cMpTH, IlIe^[)HKo! T h TpeGam hctom cana, na skhbhm h uniBjehem — oL:ijroBapa.ie joj one pnjean'Ma, y icoje uh ca>ie iiHjecy BjepoBa.ie. Ka^a ron je roBOpH.ia o cMpra, narjiemano je, nao, n a caMa 3Ha ®ana h y itojn he nac jropnjeTH. — Casio Me neMojie — MOJiujia je ona TyatHHM r.iacoM — HOKoiiiaBaTH na Pe3Hiu®Ma hhth na Ba«HhHMa, thim MeiiH TaKO MpcRHM rpoGjbHMa, H3 itojnx Gnje Tyra, CTpasa h y® ac... Ona 6h HajBOJiiuia, na joj rpoG Gyne Ha 5KaJiy 'iuiane Ctnpeie, no icojeMy Gh nopacji© paunoGojno iiojb' c/ko ujBH'jehe'H HpnMaMJbHBajK) pojene imena, necTainne iiaorapraie h nacrape. — Ila Gap — nonyumuia je — Gap y ^po^m ih. "cikom rpo6jby. y nocJbe;iH)e je BpHjeMe iCBe bhiiic naGjfraBa-ia npyuiTBO, na h cane CBoje npH'jaTejbHipe, c i;oj hma je irpoBe.'ia 'iHTaiBo njerrabCTBO, c KojHi^a je puma y »Meuto6« h »HOHrabana« Bea^y Gauny, je noćne pnjeTKo 3anaoH.ia a n pBHjehe Ha ;npoeopy >iaH0Mapn.ia, nnje ra ;sa.mjeBajia. Teic 6h y toottko upeMena aipHMH.ia nenijep cnojera IfeiOTa, h to k^ ho y noh, iuija je osuia noTiiyno cnrypiia, na TeTi;a gfU sa. Kana je je;p.0T nerKaii33eT iipopiao npaj ibe3Mna upooopa, ’iyo je, icaHo ona njena neioy iyvKiiy njecMy HBHeLMorjiHiM r.iacoiM; h oacTao je. IHc(|>iiu;a je y0p3O upecTaJia njeisara u iionanajia ce na ne.npepv. IfeMirjemian py nenoTnico pnjenH H oHa npBMa'ie npo3opy hq>be<^, na Kowe je Berna h rroKaoa My Mapa,MHpy, nojy he yGp30 nOIBpIHHTH. — Hhm noBpuiHiM ony Mapa.MHpy, noiwioniihy tu je Kao 3aupL,y yoiroMeny! IIIe^urKa je nyGoRo yi3p,axjry.:ia; y;rnaxnyo je h IfeseT h naiCTa.ia m y m a . . . y III«J)ii,Ke-je 3aG.iHCTa.1a cyya na ony, a H33eiy Gmjio irpn nyniH TerniKO, ny cy3np>KaBao ce, na ne nycni cy3y. Ajih ra je 3a ’iac uor.iena.ia Tano ’iynHO, y .TOpy je Gnna Tano npoMHjeibena, na ce oh noGojao a a joj ne noo.ni. Hirje je xtho naJbe yMapam, jep je n roBop 3a H>y Giio nanopan. Casio jy je jom namiHTao:, nana je MO/Ke oneT nocjemni? Jf'3 na.iena ce ’iyjTH TeTKnnH Kopaip; IIIe<J)iiKa ce ca-r' Hy h uiamHy: — Hohac MH oneT iroKyn,aj na nemiepy .larano, T6K na ce nyje; thxo, Kao Kana ynapn Kanuima KHuie. A nocjnrje Tora He. nyuiTaj on ceGe hh macna. J a hy Beh MyTH. Hy icacno, icacno y sroh. Maxny.ia My je Ma'paMnuoiM h n3ryGiHJia ce na inpo3opy ceoje coGe.......... Oh je noiuao h ohh cy thxo panroBapa.TH. JeceHH iijeT])Hh iinpKao h hocho iio./KyTje.TO .niHuihe c npRcha. Hy h 'nrraB pa3roBop je Gho y craapn iBeaume Go;iecTH. OHa My je iyra.ibnino npma.ia, Kano ocjeha G.TH3Hny cMprn, nneac motokc, ii kuko ce najnoc-nije cMupnjia c thm, na ociann onaj .unjerm cimjeT, a y u>OMy ir manaopa coojera cppa — II;weTa. . . C.Tjmiajyh« je. iHa3eT je noTajmo li-iaicao n Mai;ap. na ce neh BHjnjeno, na ce upnisinae ic.pajy nanao ce, na he ce nnaac cxaH»e npeoKpenyrH. Tjeura.io ra, uito jom HHje nocBe na iiocrejbM. Ajih — 3aAiHCjmo Gii ce — Gpsa je cylii upa . . . u nanao y 0"iaj. rpjeKana je POKymaBao>na CipaHa 283 h my Tjemn, Hy oaia je to onGnjajia h c 6ojbhhm cmihjeiuiiKOM roBoppjia: — 3anyn je. Ja iMopa« yMpnjeTH; c thm caM ce Beh iioMHpHJia, na je cy®|HMiHO, na mc Tjem'nm. A.th th ne Ty*/KH nocjnrje Mene! Ja on Te6 e ne TpavBiiM lmmia BHme, nero jennno, na ca'iyBam cjehame Ha c«ojy necperay IIIe^)HKy__ Oh je Brane HHje BHnno, jep on OHe nohii nnje ycTajana c nocT&Jbe. Ilponaano je IfeeT mihoito nyTa, no.Tauo ce HananiJbaiBao, a jennoM h noK.ypao na npo30!py, ny — 3aiMan... Iberona ra cycjena penoBHio oriaBjemTaBana o CTapjy llleijaiim na 3npa.BJba, Tjenm;ia ra, Hy H cana npn.3 HaBa.ia, na noMa narae;^, na he je na cKopo Mohn h BHnjem Kao »TeuiiKa xacTa« yuiaa je y 3 HMy. * 3 hmcko iipenBe'iepje. Bnjeami ce miamieM 3aori»- nyna 'imaBa Bapom h Tprai h PevKniiH n Hq>nmTe h Bpno. HpoJiaoHHpH ce JKypn,iH ydvKM, jTraiiaHHM nyTeJbpraia oGopemix rjiaua. CBe je iuyTJbHBO. Hena ohc voGraiajene y.TH’fHe nepn>aBe, Gya<e h ra.iaMe. Ha caH>i;a.iHnrry je Gh.to npyKMHje. TaiMo je npen Bmep,oTiw'Dinbao žkhbot. CaMo onn, on PacKpmha nio MaxMynoBpa. ca.Mo cy ohh npyK.'mje cxBaTa.nH h TyMannJiH 3HMy. — Xooon! Biia;n'yo 6h iio icojn nopan c ».7Hrypa« naKBOM cnjenoM CTappy, Koju je,onynnpyhiH ce, o mTany, nmao y3 ^paijainhe. »Xooon!. . . h npocBHpao HH3 rjiaTKo caftiKakiHuiTe. A 3a h»hm npyrn, Tpehii h HHTaB pen ibnx. Ha MaxMynoBpy nje Bojne jihjeBajie iBony, xyicane y pyice h crnnJbHBo nor.ienajie r»jViy. A i;an ce Ath<|) H3ryGno na Ma.ioM oroopy Mynape, paaHuue ce: c i i a cBojoj i;yhn, jep HHje ynyTtfo na ce BMiie 3anp<icaBajy na boiih. A cjeBep Gpnje n Gpnje... < UleiJniKa ce Maao inpHpnraa, cjena Kpaj npoaopa Maae coGe h npoa no.iy.MpaK r.iena.ia, Kano ce 3aiKHžKy CBjernTKe y OryGny. Hy Gn.ia je iyjK»a, cnopo na HaB.Tany no jacryhy opocn oy3Hpa.Ma, jep je npenocjeha.ia Gp3y, booma Gp3y cMpT n na CBe je r.iena.ia oirponiTajnHM nor.ieniHMa. H sianaiv, Koju je Tposio ycTao H3a nehn, npoierao ce h Jierao y3 ibeonmo ico.i>eHo; 3.iaTan, nojer je ona npsraBOM pjtko.m nor.ianH.ia, nspn je irar.ienao neKyn Tyn;aii, Kao, na je u on Hac,iyhMBao cKopn pacTanaK. H ano je y nehn naipa nypKeiaJia, no oKHHMa ce XBaTano rabe, no KojelMy je HIe<j>HKa csojHM hobthhinia napaja ncna cJiOBa. Bami ce je CBe Brane CMpocaiia.io, a UI«j)irKa jom 3ypH.ia K.poa npooop y Tsnipy x.ianne -tiimckc sonepn. H Il33eT je ca3mao, na je Hle^racu »Gojbe« p p»eroBa je panocr Gn.ia 6esrpam,n'ma, jep ce y3oao, na he je oneT, oneT Mohn BHnjenr. Ajih, anaj, npea;ojyTpa ce pano iyo ca Mynape ca.iaBaT, noja je or.iamao CMpT tctKlime IUe^irace, M.ia. ne njeBojKe »non npcreHoai«. y caisni anniaM, Kano je onaBiio irpopeK.ia, icao peneTcra nnmicpa, .iaiKo, H3 naxmy.ia je HIe<J)HKa. ITjinje casie je oMprn c.Mor.ia jom caaio, pa iioKaace na 3anmy MapaiMirpy, icojy je H3 Re3,ia. Tenca je pa3yMim, na joj je iice.’ba, na joj ce h>om 3 ai.HTH TaGjnr. To je n jrarnH.ia. CBHjeT ce je paonmao c IHe^miiiina neoapa Ha ,T,po<j)nnhcKO(M rpoG.nby, Koje je cana 3 a ii.HBOTa oiaGpajia, a H33eT ocTao n noc.iHje »TaaKuna« KBacehM RpejiHM cy3aiMa MapaMHpy Kojon je Gho 3aimhen H>e3HH TaGyT; MapaMnpy, nojy My je nocjbezpMi nyr noKaaajia, Kao »3anjibH onoftieai«, Kojp wy ocraBJba. �— CrpaHa 284._______ — ................— »T A J P ET« :! Bmjui je aicocTOKa (roTtem, a aqiyin.ne naxyjbime oHjijera jieiipuiaJie h aatrpnaiEajio oEjejKH- Moaap. v -.• CBai<o je acajiiifo IHe<l>niKy, JKajiifeie je ibconue npwjaTejbiaie: 3expa, Bejaa, AeeMiima, Cai5.iiura, Ca^mera, Xajpa, Xitoa u Nepuna, n y hiiko iicTrnmTnje u nnivo Bujne oa H.eamHO'r ^paror liaaeTa, Koju je diano jyTpo fHpxotajio H»eanui MJiaiHjn rpb(5 n a JIj>o<jmH'liy ai yie:hH (iy]>eTa no Kypana \nyro ocrajao ya Taj iiobh — dbe_ — _____________ _____ Epoj 20. Muhamed Tajib Okić: IZ MODERNE TURSKE LIRIKE Safvct Urfi: Noćima. Mene pitahu: i — Koga, šta najviše voliš? — N oći!. . . ' Ja se plašim i pitanja: za što još i sada ovaj život, *<acflH.xyMaac. .kojli md se nikako ne sviđa i s kakvim, ga osjećajem i na­ dom prtim i vučem, jer mi je eto nemoguće na to odgo­ voriti u pravom smislu. Ja volim lijepu ženu za to, jer me svojom čarobnom Ata Nerčes: ljepotom očara i bolno dirne; lijepi mjesec, jer ne žali, da se sa minom ljubazno razgovara svojim dalekim srebrenastim usnama; pitomo more, jer u svojoj mirnoći daje odmora mojim duševnim bolima, povlačeći ih u du­ NE DIRAJ U N A S !... >f ■' Koliko sam puta išao ovim istim našim sokacima, uid- bine svoje; svoju srditu dušu, jer se u svojoj plahovitosti ćom Tčaršijom d, najčešće puta ništa ne zapazili neobično, Sa zgranutom, uzbudenošću trese i buja. Ad n o ć ... Oh, nešta što zabrinjava ili raaveseljpje nego tek ponakaid' noći još više, ja ih veoma mnogo volim. JU želim, da se u beskonačnim tminama utopim sa nešto, što mami na mome tmurnome Liou ironičan pod­ smjeh. Mi smo svi, na našu rečeno, naši obdčni Ijiidii.- .Ide- beskrajnim entuzijazmom i ushićenim zadovoljstvom i smirenjem. ■m o li nekome cilju ili bez cfiJja, idemo mehanički “kao Pohlepan na tminu, žedan, ja imam jednu bujnu po­ -obični stroj. Imamo oči i ušli, ali; naša čula njinuju ii, mi trebu; ali, tako bujnu i veliku potrebu, da za njezino umi­ -volimo, da nam što naš bešćutni mir ne dira. Tek nekad, kad se kojim težim uidarcem sudbine malo opomeinemo,. renje ne bi bile dovoljne ni tmine tihe noći bez buke i bez straha . trznermo se ii zaipodjenemo neku, akciju kao ustulk protiv A m ra k . . . taj je visok prijatelj bez ličemj'erstva; on .udarca. I ta naša akcija ilfr plane ko slama i zač a s s e ne vara, kao nisko i ponizno svjetlo, ne ceri se i nije -utrne, ili; je već u početku svome postavljena n a kriv te ­ nevjeran. melj. Zato je u nas mnogo koješta okrenulo turnbe. Mrak goji život, goji dušu, svijet, Vasđjenu, sve, E, molim te, štovaiji čitaoče, pokušaj jedanput, d a nas pogledaš očima, onaiko malo sa strane. Zamisli na svakoga gori. U njegovoj potaknutoj iskrenosti imaju to­ like bogate ii umilne r iz n ic e .... primjer; da si ko nekd stranac i pođi među nas. Pogledaj Na mirne se grudi tmine sklanjaju umorni ljudi od nas očima tuđim, p ^ ako hoćeš ili nam se rugaj žili nas gorkih i napornih rastanaka, briga i muka; splaste se sa sažaljuj, pa ćeš. vidjeti ,obrnutu ali .i našu pravu sliku. teretom sustaiosti, sa salomljenom dosadnom i umntvlje; ' Omomadine sam ja tako nešto eksperimentisao. Po- nom pclniznošću; a poslije noć, mrak, sve njihove grijehe đbh ozgo, jer ozdo ne smjedoh bofeći se, da ću se teško nasilja, jariflko'vanja svojim dobrostivim hladom pokrije izvući iz silnog' haosa. Naposljetku i tome haosu u idlo- i u sp a v a . . . U noćima, u bivstvu noći, ima jedna druga njim- slojevima uzrok je krivica onih ozgo. duša; mirna, budna, veličanstvena i božanstvena idluša...-. _ Ja, dakle, kao stranac šetam našim gradom. I kao Ah, o v e n o ći!. . . Kad ih ne bii bilo . . . ĆbVjek kulturan, podoh najprije da razgledam naše kul* ftlOie' institucije i da zamolim po kc;;i intervju od ljudi Noć odjedlnom ušutka tajnom zapovijedu svu buku koji idi pokreću i nose za sve kulturne tekovini; ili nesta­ svijeta. Tako je bilo i večeras: sunce je po pučilmii zapada šice, potpunu odgovornost. svojim usijanim i rumenim svjetlom crtalo svoje zadnje - N a prvom š e koraku smetoh. Odakle da pođem. Koja tragove, vraćalo se svojemu izlazištu, odlazilo. Kasnije je j e - t o početna tačka ozgo u nas?.. K o m e. da odam prvu pod okriljem zvjezdane noći sve stajalo milimo, ćutalo. .Čast?.Koga da oslovim kompetentnim, da će mi dati ob­ Sada se je Vaseljena, sa najprirodnijom tišmom, ure­ jektivan i 'tačan sud o svem u? . šenom bojem noći odmarala b ezbrižnoj mirno. Ali, um­ E to.vidite,,ovaka m e pitanja dovedu- u ćor-sokak ili jetna svjetla, koja su gorila ovdje-endje n a zcmljihoj po­ ajfo čete plod sarais’ku, u — Čikmuvršini, ta koliko su ona kvarila ovo prirodno odm ara­ Za čas klonem, izgubim' odvažnost i .prodoh se, da lište n o ć i... Ona su sva bila strijele niskosti, je r su z a ­ .na. n a s gledam očim a jedinog stranca. Cisto se smiilovah vidi! a ovoj spokojnoj, nepomičnosti imoćfi, njezinoj šutlji­ ijam as. T a .md smo naši, mi volimo i turnbe i naopako i voj i dragocjenoj vcličajnsMi na njezinim mekanim i zdra­ ovaj haos, jer je to sve naše. Ne dolazi medu nas stranče, vim grudima otvarala bolne rane • .. tre.zapažaj nas čulima zdrava čovjeka, jer ćeš nam omesti Oh, noć jc imala svoje zvijezde, svoja svjetla, svoje naš slatki san. prirodne kandilje; pa za što, d a se pred njima ponizi? Za . I opet nervozno i besćuitmo, mehanički podoh kroz što, d a od njih prosi sjaja? . . . naše ulice i čaršiju kući. Jedino što je vrijedno ovdje Ali noć je bila veoma č e d n a ... Qna ništa nč traži, upamtiti, dogodio mi sc tada jedan »maler«. Neki nestašni ništa ne prosi; ona ie nježno milovala duše. Nju su prljali dečko (vele d a je’siln nekog n astavn ik a i pedagoga), trčeći Sljudi, prljala je njihova crlna i nevjerna svjetla . . . prem a meni nesmotreno m e bubne glavom u prsa, a ia Ah, ja Ijubijah noći; za što su oni zavidill mojoj lju­ £ a olriako ko iza sna udarim »Uzgajatefljom« (listom, ko­ bavi? Ja žefjah tminu, samo tminu . . ; ovako čednu, umi­ jega sam m alo prije kupio) po glavi, a njega stane dreka ljatu i jednostavnu tminu, koja pozna moje boli; pa za što V'počne s njegovih studentskih usan a sipati psovka na su mi i ovo otela ona, prljava ljudska svjetla, za što su mi žavidii'la? . . , moju adrestL P a ništa. Md sm o .syS.naši, samo kažem ti u nas ne d ira j.- -- - > -,*••• ■ IZ „NOVIH LISTIĆA" �Bpoj 20. KO SU VAHABITI? » r A J P E T« CtpaHa 285. biti njegovu nauku zbog toga, što je ova dozvoljavala pljačkanje sviju omili, koji nijesu bili pripadnici Vahabita, tJ zadnje -doba čitali smo po radnim listovima o na­ a to je arapskim nomadima, kako gore spomenuh, mnogo padu* Vahabita na muslimanska svota nticsta, n<a Maku, godilo. kolu svalkc godimo hodočasti najmanje po 100.000 musli­ Vahabiti su se kroz kratko vrijeme po cijelom arap­ mana iz razmili krajeva cijelog svijeta. Mnogome će biiti skom poiluostirvu toliko raširili i umnžffi, da su. još za zagonetno kalko Vahabiti, koji se smatraju musBmanrma sultan Selima III. god. 1212. (1797.) pod vodstvom1Suuldla, po vjeri, a po narodnosti su Arapi, smiju i usuffjucu se sina Abd-ul-Aziza navalili n a mekjanskog emira Šerif Gačiniti svetogrgje i napadati na najsvetije islamsko mjesto liiba, te nakon 5 godina osvojili i samu Makju. Tu su y Beijitullah (Božija kuća). Upravo ma ovu zagonetku da svOm bijesnom fanatizmu razorili kuće Božjeg poslanika odgovorimo smatramo za potrebno, da se na nju potanje Nazreti 'Pejgambera (s. a.) kao i trojice ashaba: Hazrcti osvrnemo. Ebu-Bckjiira, Omora Alije, Džeuabi Fatkne i Hazreti Aijišc Vababliibi su zapravo jedina islamska raskbliniička i još mnoge grobove EvUija (Božjih odabranika). Suud seklta, koju je osnovao pred 200 godina neki ŠoihJNedždi zabrani vjernictaa u Mekji klanjanje za raznim imamima po imenu Muhamed, sin Vahahov, po kme se je ta sekta po mczhcbu, te ih mislili da vrše molitvu za jedmiiim ima­ i prozvala Vahabitima. Njihovih sljedbenika ima danas mom. pa on bio od Safi-ina, Hanbelina,- Hanefina ili Mana arapskom poluostrvu oko 2—3 miftema. Šeih-'Nedždi Hkrlina mezheba- Ujedno pokupi po varoši sve čibitke, je dovršio svolje nauke u Damasku, a bio je pripadnik n arg le i tambure, te ih spali s naregjtenjerri, da 'odsele’ne Imami Hambcliova mezhcba i ubrajao se megju učenjake smije više nitko pušiti ddhana, a niiti uz tamburu svirati. boga Imama. Na povratku u svoj rodni kraj Nodžid! 1143. Povrh toga naredi mujezinima da ne smiju pri učenju (1730.) otpoče širiti svoju rasikoJniičku nauku u varoši e ^ n a donositi salavata kao i pri spomeni ashaba doda­ Aljniiji, u kojoj se je pojavio još za života b. Pojgambera vati »radijakahiu-anhu«. Uz to piće i preljub proglasi za­ i famozni Muisejlemet-ul-Kjczab. Stanovništvo Nedžda branjenim, premda je ta zabrana već od prije postojala. kao i ono uzduž Bastranskog zaljeva, pa i unutar arabVahabiti se osvete šijiiskoj sekti, krenu n a »Ker. skog poluostrva, živeći u tmini® neznanja ppđade' se ubrzo bela« sveti grad i hodočašće z a 1šijfle, te ga orobe 5 po­ njegovoj nauci. Jedni ga općpže slijedit^ kao veFkog uče­ pale. S vremenom se tako osiliše, da i' samog sultana u njaka, a drugi opet prema njegovoj nvuci, koja je bila Carigradu obuze strah i briga zbog .njihovog napaidbnija protivna Imami Hambelovoj loktrilnii (n.ezhebu) posma- i širenja. Da bi ih potjecao iz Heđžaza, kojeg su bili zautraše ga kao nasljednika Musejfenus-til-Kjpzaba. Uvo­ zelii, i suzbio radi napadaja na Šamr, Mezopotamiju i Egi­ divši pogoidino tlo za širenje svo.e šiune, a c|a~T5Nho brže pat, sultan Mahorud II. pozove i odredi egipatskog vaprodro svojim raskotništvom. trđe Muhamedu sitni Stijj I'Tju Mehmed Ali-pašu, koji krene lično s vojskom a tea dovu, šetjhu Derije i obeća* mu svu silu blaga, samo ako ■njega sin mu Ibrahim paša, i uspije mu god. 2133. (1817.) mu se pridruži i prihvati njegovu nauku, na što ovaj i pobijediti ih, uhvatiti im vogju živa Abdulaha sina- Suupristane- On najprije proglasi svojta pristašama, da su dova sa četiri njegova sina, koje otpremi preko Egipta muslimani već u nazaidi šest stot-ha godiina ostali u za­ sultanu u Carigrad, koji ih smakne poslije tri dlana. T ta bludi i tame postali neznabošci,’ koje treba poubijati', a činom bi zaustavljeno širenje Vahabita i ograničeno na imovinu im razdijeliti, bez ikakove odgovornosti. Ovakvo Nedžd i pustaru, nu t ta zajedno privukli su sebi -šta^ propovijedanje, koje je godilo temperamentu arapskih novništvo Dedžda, Bahrejna, Asira i unutarnjeg dijela nomadskih plemena, koja su od vajkađi živjela po pusti­ Jemena tako da sada imadu 2—3 nriiona pripadnika. ’ njama i pljačkala, dobro im dogje, te se odmah njemu Po mezhebu (doktrini) Vehabita dozvoljava se libiti pridružiše. I tako se kroz kratko vriljeme njegova sekta svakog onog »suniju«, pravovjernog musltaana,. koji ne ■umnoži i raširi po cijelom arapskom pioluostrvu. piavno pristupi u njihovu sektu. 'A ako to ne učine, onld*a mu načelo nauke Vahabita je to, da se čovjek ima idla klanja nametnu neki danak pod imenom »nekjal« (kazna),, ko­ samo i neposredno- jednom Bogu, a nipošto drugom, pa jeg mora plaćati doživotno. Njihova pretjeranost .'ma­ ma on bio i sevtac. Oni vele, pošto je 'dOva (motiva) srž k ar se nazivali i muslimanima — Vidli se iz toga, što su obožavanja, treba se moliti sdmo Bogu i cd njega tražiti orobili i opljačkali i samu 'Bejiulah (Božjii kuću). .Jjada pomoć, a nikada dlrugom komu, miti se od drugog smije •su osvojili Mekiu. Pri zauzimanju Taifa, porazivši hedžantražiti pomoć, pa makar se on smatrao i- svecem, jer •skog emira Šerif Galaiba. pobacali su svu silu vjerskih Vahabiti u ovom' pogledu navode i jedan ajiet (rečenicu) knjiga, dapače i Kuran, po ulici i tako se pokazali. da su iz Kurana, koj^ glasi: »Jnallahe Ja jagfiru en-jušrekje očiti bezvjerci, koi.iri ne štuju ni najveće islamske-svetinje. buhi«, a što znači: Beg neće oprostiti nikada da se i dru­ Vahabiti najviše obitavaju u Nedždu, koji se ubrajao ga bića obožavaju pored njega. Zato Vahaib’ti smatraju proforma kao jedbo tursko okružje, pod imenom istočno svakog mnogobošcem. koji i traži- pomoć od Pejgambera m'odžiisko okružje, a kojim su uip-ra-vlijalii šeikovl. (pogla­ i evlffiulaha. spominjući njihova iincna i učeći na njfih sa- vice) samih Vahabita, imeno vani oidl samog sultana, iz lavate i salate kao i one, koji poštuju turbeta (mo-zoleje) Carigrada. Ono malo daća, što bi oni sakupili, to su sebi sa zavjetima i milostinjom i drugim načinima. pridržavali za svoje vlastite potrebe. U vojsku se nijosu Šeih-Ncdždi postavivši se n a stanovište jedinog ni uzimali, a niti su prema turskoj državi imali ikakvih mudžtehiida (tumača) islamske vjeTe i njenih dogma, što obaveza- Zemljište Nedžda vrlo je plodno, a stanovništvo je vjerski i zabranjeno, išao je tako- daleko u svojoj blud- broji više od jednog milijona, koje se bavi zanatima, njii, da je nastojao zabraniti i samo hodočašćemje Meke i gvo-žgjem i srebrom, te tkanjem vrlo lijepih tankih štosvečeva groba. Istfna, u to dbba pojavili su se nekoji fova. Seljaštvo se bavi ratarstvom i stočarstvom, a Nopravi muslimanski učenjaci, koji su nastojali suzbiti nje­ . madi samo stočarstvom. Glavni su im proizvodi datule govo krivo tumačenje vjere sa mnogim znanstvenim (burme), riža, smokve, šipci. Domaćih životinja imaju na djelima kao: Sulojman sin Ahdnl-Vehabov, te glasoviti pretek kao: ovaca, deva, magaradi, goveda, a naročito učenjak iz Basre Mula Alija sin Ahrniet ef. Ibadlća, poznat konja, kog se ubrajaju megju najbolju pasminu na arap­ _PQd nadimkom »Kabani«, ali opet nijesu .b l u stanju suz­ skom poluostrvu.. Žitelji, koji' obitavaju na obali -mora; �OrpaHa 286. »r A J P E T« bave se ribarstvom i vagjenjem bisera iz mora. Glavni gradiovi i središta Vahabita u Nedždu jesu: Elhufuf, Ailkautif, EIdženaha i Kutur; a unutar arapskog poluostrva: Elrfjaz. Elanize, Hail i Baruh. U ovim gradovima žive mješovito i smiliti (pravovjerni), čije se džamije raspo­ znaju po minaretima od onih vahabiltskiih bez minareta. Vahabiti su veoma ratoborni, a osobito njihova konjica je na glasu zbog toga. što imaju i goje najbolju pasminu arapskih plemenitih atova. Njihova sadanja najezda na Mekju uslijedila je zbog toga, što su oni naviknuti još od sultana Mahmuta II. pa sve do Svjetskog rata da dobivaju godišnje darove i mita od turskih suitama, koji su ih ublažavali i odvraćali od napadaja na sveta mjesta i na hodočasnike tili mjesita. U slučaju da ne do/bjju jedne godine svoje uobičajene da­ rove, i mita od turskih sultana, odmah bi se zagrozdi s pojavom na granici Sirije ili bagdadiske pokrajine sa mnogobrojnom konjicom. Turska vojska čim bi ih potisla, sklonuli bi se u pustaru arapskog poluostrva, kuda ih ne bi ni sotona slijedila, a kaimo li carska vojska radi silnih poteškoća sa opskrbom vojske i dovozom hrane i municije ato turske vlasti, čim bi se pojavile vahabitske predsitraže na granici koje bilo carske pokrajine, pozvale bi njihovog vicjskovogju ili njegova delegata, te nešto ma­ ženjem, a nešto mitom stišali i tak o otklonili napadaj na gradove bez krvopnplića. Za vrijeme svjetskog rata, kada se je na poticaj En^lez^. mekjenski emir Husej.im proglasio kraljem Hedžaza, Vahabiti su se nadali i za­ tražili Od istog njihove otdi turske vlade uobičajene go­ dišnje darove i mita. Budući da o v a ln i sam nije imao dosta novca, morade irrt obustaviti tc darove, na koje su se oni navikli ,od nazad jednog vijeka. Zaito oni sada prave osvetu svojom najezdom na sveta mjesta, čiijc stanovništvo nemcMce robe i pOjačkaju. Njih ne voiii ni­ kakav politički ideal za psvojenjem Hedžaza, nego jedina im je nam jera pljačka i pliljen. A čim se prilično dosta napljačkaju, razići će se svaki svojoj kući sa punim ru­ kama pljena, od kojeg jetlna petina pripada njihovom glavnom vojskovogji Ebu-Simdu, a ostatak će se razdi­ jeliti vcOnicima na podjednake dijelovePošto Vahabite u ovom njihovom napai-iu na Hedžaz ne voda nikakav politički cilj, njihova će najezda i po­ bjeda ostati bez ikakvih političkih pošljcdca za ostale države i narode. Riza Muderlzović. HARUN-AL-RAŠIDOV BAŠČOVAN' P o divnoj bašči, kakovu može zamsiiliti i stvoriti sa­ mo istočna, bujna mašta, šetao je jednoga dana HarunAJ- Rašid u pratlnji svoga miljenika, veaiira Džafera. Miris šarenog cvijeća pomiješan sa mirisom najljepših i naj­ plemenitijih istočnih voćaka; lako zuborenje bistrih po­ toka; šum velebnih vodoskoka i pjev tica, sve je bilo udešeno za razonoidu i uživanje moćnoga Harana, gdje bi se on često odmarao od svakodnevnih državničkih briga i poslova. Idući Haram s Džaferom lijepom alejom, zapelo mu je oko za jednu krušku, koja je visdla visoko na svome stablu, a isilicalla se svojom veličinom i ljepotom. — Ja bih, Džafere, onu krušku ustrgnuo i pojeo, ali je m nogo visoko, pa je ne možemo dohvatiti, ako ne po­ zovemo baščovana u pomoć — rekao je Harun. Bpoj 20. _ Moćni i pravedni care, ja znadem način kako bi dohvatio krušku, a da nikoga u pomoć ne zovemo — odgovorio je DžafcT. — Kako, Džafere? Reci! * — Vidiš mene gospodaru! Ja sam tjelesno malešan. slabašan i lahak, a ti sii snažan, visok i jak. Sagni se, da ti stanem n a ramena, pa m e podigmi i ja ću krušku dohva­ titi. To je iedan zgodan način, kojim smo se mi djeca služila kada bi trgali svoje ili tuđe voće — rekao je Džafer, smiješeći se. — Veoma dobra misao! — kliknuo je Harun i smje­ sta kleknuo, a Džafer mu se je popeo na ramena i dohva­ tio krašku. Kada je dao Haranu, on je raspolovilo i polo­ vicu dao Džafer u, a drugu je on u slast pojeo. Kruška mu se je veoma svidjela i počeo da je u vdiko hvaliStao je da se okreće i očima traži baščovana. Kao na­ ručen, baščcivan je izbio iz jednoga grma mirisnog jas­ mina i duboko se poklonivši, stao je sa velikim počitalijem. _ Ovu krušku što sam sad pojeo, baščovanu, veoma si lijepo uzgojio. Najesam znao, da si takav majstor- Hoću da te nagradom i reci šta želiš, — rekao je Harun do­ stojanstvenim' glasom, uprvši pogled u beščovana. ->B.aš(tovari:, napravivši još jedan duboki poklon, rekao je smjerno: — Moćni, pravedni i silni vladara! Ja u v a­ šem zdkavfiju i ivašoj milosti imam svega i ničega željaai riijesam. Ako ćete me čim bilo nagraditi, onda mi podajte pismenu potvrdu s vašim potpisom i pečatom, da ja ne sipadam više plemenu vašeg vezira Džafera. Poznato Vam je, care, da sam ja od njegova pemena i da sam njegovim posredstvom na ovo mjesto došao. Na ove riječi ' baščovariove, Harun se smrknuo i oštrim glasom upitao baščovana, da li se bn nije usudio praviti šallu s njime. Baščovan je rekao: — To je, vladaru, moja jedina želja ii Bog neka me kazni, ako saan i pomistiio, da pravim šalu sa svojim go­ spoda ncun. U to se je i Džafer umiješao i rekao Haranu, da udo­ volji želji tog čudnovatog čovjeka. Harun je smjesta, uzev papira napravio tu potvrdu po želji baščovana, p a providivši je muhurom i potpisom dao je baščovanu, i nastavio šetnju s Džaferom. Na tu su zgodu Harun kao Džafer brzo zaboravili. Prošlo je prilično dosta vremena dok je došao red i Vri­ jeme, »dla se njezino značenje obistini, a to je bilo ovako: Džafer, Haranov vezir glavni i najveći njegov mi­ ljenik. bio je rođen od prostog čovjeka iz niska roda. Zapažena je njegova vanredna darovitost i uzet je od oca u carski šaraj i tamo odgojen, kao što je to bio običaj u istočnih vladara, da su darovitu djecu odgajali na svoj trošak po svome načinu. Džafer, osim što je bio dobar đlržavniilk, bio je još i vanredan govornik. Njegov govornički dar i njegova osobita duhoviost, doprinijela je, da ga je Haran veoma zavoCio. U njegovu se je društvu Harun osjećao najzado­ voljniji i najrasipotoženiji. Redovito ga je pozivao sebi na večeru, gdje bi se s njime u društvu zabavljan. Da može Harun s Džaferom nesmetano u društvu biti, a da je opet u krugu svode obitelji, vjenčao mu je divnu sultaniju (prin­ cezu) svoju sestru,, ali pod uvjetom, da taj brak bude onako potpuno platonički, da naime Džafer nikad ne upo­ trijebi svog bračnog prava i ne sastane se na samom sa Siultaniijom. To je Harun činio išz poznate gordosti arap­ skih plemića, koji su veoma mnogo držali i pazili, da se njihov rod plemićki ne pomiješa sa ljudima iz narođlaHaran, koliko je god volio Džafera, opet nije mogao da �Spoj So. >FAJPEf< prede preko te plemenite ograde i Džaferu je dao svoju sestru, pod gornjim uvjetom. Džafer i ako nc rado, pri­ stao je na te oslove, da udovolji želji moćnoga HarUna. Brak tomedu Džafcra i llarunove sestre pod pozna­ tim uvjetima trajao je neko izvjesno vrijeme. Naročito je Džafer pazio i nastojao, da se ne ogriješi o zaJanu be­ sjedu i propise, koje je Haran nametnuo. Znao je on srdžbu toga gordoga cara i nastojao je koliko su mu stile dopuštale, da ne zapa dine u »istočni grijeh«. Usprkos njegova nastojanja ipak je pao u taj »grijeh«, ali više krivnjom drugih nego svojom. Dolazeći snCltancja u dodir s Dažferom smrtno se je zaljubila u njega. Nju je Džafer osvojio — kao i ostale, koje su s njim u doticaj dolazili — svojim lijepim pona­ šanjem, svojom duhovitošću i govorničkim darom. Sultamija je Svim silama nastojala, da njihov brak ne bude samo na papiru; ona je tražila da udovolji svojoj strastvenoj ljubavi, kao a svi ostali smintnoci tim više, što joj je Džafer bio i zakoniti muž. Spretnim ženskim makina­ cijama uspjelo je sultaniji da preko Džaferove matere započne se sastajati na samu s Džaferom u njegovoj kući. To tajimo sastajanje i ljubakanje ostalo je opet u tajnosti' sve dotle, dok se na sultaniji nijesu opazili jasni tragovi zabranene ljuba vii. Kada je Haram saznao za to, strašno se rasrdio. Povrijeđena je bila u njemu gordost i ponos arapskog plemića i planuo je strašnom mr^rjjo^n. Smjesta je na­ redio, da se Džafer dovede i pogubi pfed njegovim očima. Zatim je dao nalog, da se čitavo Džaferove pleme pod sablju vrgne i potpuno iskorijeni, kako ne 'bt ostao ni je­ dan potomak njegove porodi cd." Zapovijed silnoga Harana počela se smjesta dz’ vati: Džafer je doveden, i pred Harunovim i njegove li­ jepe sultamije očima posječen, a zaitim se prešlo n a dnuge iz njegova plemena. Sjeklo se jp ,i ubijalo bez milosrđa. Sve što je bilo u plemenu tog nekadl slavnog čovjeka, trebalo je da umre- Kada je došao na red Harumovog baščovana i Džafanovog rođaka i kad su ga bez ispita htjeli pod sablju vrgnuti, on je onda izvadio onu potvrdu Harunovu i pokazao dželatima. Sluge i dželati odletgedi su i taj slučaj saopštili Harom-u. Čuvši Haran za to na­ ložio je, dla mu se dovede taj baščovaitiu Kada je baščovan doveden i pokazao onu potvrdu, koju mu je prija mnogo vremena izdao, Haran se je za­ mislio i rekao: — Jest, ovo je moje pismo i moj potpis kojim ti po­ tvrđujem, da ne spadaš u pleme Džaferove. Ja svoje ri­ ječi i svog potpisa poreći ne mogu. Slobodan si, ali mi sada reci kako sd ti došao na tu misao, da ovo Od! mene iznudiš. — Moćni care! — započeo je baščovan. Ja sam se nalazio u jedinom grmu sakrivan i vidio onu zgodu, gdje Džafer, sin običnog čovjeka, jaše na ramenima najmoć­ nijeg vladara svijeta. Kad sam to vddio, Odmah sam znao, da je Džafer u svome napredovanju i tvojoj1 milosti do­ šao na vrhunac. Znao sam, da dalje ne može, nego samo može da natrag pada. Znao sam bez sumnje, da će doći vrijeme kada će pasti u tvoju.nemilost, jer sc je preveć uzdigao. Da se ja ogradim kao njegov rođak, od even­ tualne nemilosti, zatražio sam mjesto srebra d zlata ovu potvrdu. Kako vidimo bolje je što sam nju zatražio nego svo svjetsko blag, jer šta bi mi ono, kad bi glavu sad izgubio. Svršivši baščovam duboko se je Haranu po­ klonio. — Pamet ti je glavu spasila — rekao je Haran. Vi­ dim, da ste vi svi .iz Džaferova plemena pametni i da­ P ip an a 281?. roviti fjudi i šteta je, da takovo pleme izgine, pa ću na­ rediti, da se klanje obustavi. — Hvala, moćni care! — reče baščovan i izada ve­ seo i ponosan što mu je njegov zdrav zaključak i nje­ gova pamet spasila život kao i mnogim drugima iz nje­ gova plemena. Zabilježio: E. M. JE4 HO OBJAIIIH>EH>E ca r. OMepoM HfipoBuheM M3 Cemuje noBopoM jeflHe Moje CTypnje nofl HacnoaoM »KyniypHo cian»e Mycnnme Ha y JywHOj Cpćujn*). y npBOM pe^y Mopan nar.’iacHni, aa caM ja a<>uiaio y r.i;onJbe, ca^a KyjirypaiH, ciioh-omcku h no.nnTH'iiin u,eiiTap omora flwia nanio Ap'/KaaHe Teprnopnje, KojH ce y najiHOBnje Bpaue 3obo Jyaana CpOnja — npe ro^Hiiy h jiio nana, to caiM icao aABoaiai a h Kao paA03iia.iau, aoaaaiio y aoaap ca Jby,T,UL\ia H3 cbhx Kpa•joBa u H3 cbhx cTfuJieaca. 3na.\i h to, Aa cy nouaM oa 1918. ioa-, oa yjeAHlfeeiua, 'miLenn cbii Moryhn noi:yuiaja, na ce ycnocTabu GpaTCKa ee3a ca MycaiiManHMa na oeivx Kpajesa h to caA iiojiHTH'riva Kao ono npomnpeibe J. M. 0. na oBe mpajene n nyi)aH>e KBa<.iH(JmiKOBa»nx KanAHAATa, 3a.jeAHH'iiKa Gaiina, pajajn uera cy ujukm XpacHnn,a, Cnaxo n ChiaHOLBiih n t. a- h t. a- 'ajiar je to ese Gkjio y3a,iyAiro h to cy onoaiace M^re-Beanje acyjenuie. llpnaiiajeM, j a MycjntMafiOHe Mace Ty norpečy yBni)ajy, bjeh nage MyTeBejmja»ia HHKafta Telimo Hahn iraroBop. II orai cy oajohjih aioji^Ta»iKy capafliby ca ocoTHBannjo-M, Aa cy Bocanip ayTomoMhcth, Aa oy oani iinan iniuiTa APyro mero ono ulto h Cpču, iioiiito cy — idi ii —Biih. (Ubo ©y pe'in, Koje ca>r ja juhmho uyo jib ycra pnxMeT.ni HeijuG-ćera ^pare, jejHora 3ČHJta oGpaaonianora n iiaMermora »joBesca), a oačhjth cy n 0KOHO.MOKy oypaAH>y Kao 3ajeAiHmiKy čaeK.y 11 cjihuhio THMe, niTO oini neMajy CBojnx aa to ciiocoChh i Jbjjpr, na Uno 6h nx mii motah npeBapuTir. TaiKo je h y nnTan>y BaKy<f>a u y nHTan>y 3ajeAariEjKO Ky.TTypiro-aipocBeTne cypaAH>e. Mami je OBO oH.io CBe Aočpo no3HaTO, jep caai y obhm thm anHngaMa naiao BiiAHora ynemha, n aaco cy jjpyrh AO>na3H.ni obomo n a nperoBope. Ila, KaoKo c&m inoCpo anao, a& je ©a Harne orpane iiocrojajia ncKpema n iioniTena Opaima naaiepa li š e A>a Aa ce iioMorne oBHMa, Koju me nooHajy naumi moAepne eKomoMCKe OopGe 3a aiicranajv, jmcaM Morao pa:iyMeni,3a nito hhko Hirje Morao yonerrH n 3aniT0 obh Jbyi;m OAGnnie CBe Te noK.ynia.je ca Harne cTpame. Eto, oibo mu je a^jio noBOAa, Aa naniTyjeM npn,am;e, n>yAe, MearrajnrreTe h MopauiHTerre, 'nrniiM no*) He cyMH>ajyhii nn HajMaibe y Aoope 11 nomreae maaijepe r. OManAarnha, nyniTaMO y jehct obo o6jamibeibe ibenoBO, Ma Aa ce c HauitHOM iberoemi naiaraiba He mohvOmo y cBeMy cjk»khth. HajnoMemyTH jmm je h to, aa oy HaBoAjt r. OMaaiaruha y nor.ieAy ibero©a Hecečimnor para 3 a TajpeT iioTnyno Tanini, jep je on noKaaao 3a fipuo KpaoiKo BpeMe TaitoBe ycnjexe y tom paAy, Aa My je Ma.uo oynap_ inina h y KpajeBHMa, koju cy BHAje.nn appoMme Kopiicni OA Tajpera h rAje obo ApyniTno Alie.Tyje ycnjeiiiHO npeiKo 20 roAHiHa. ypeflHMUJTBO. �OrpaHa 288. »r A JPET« Bpoj 20. K/yice paune, paaroBope a iiperoBope nejiy ronHHy h 110 mjBaiba, h rpHSKibe caBecTii h ae Mncjiehn, na he Ty_ na/Ha, h HajcoH /iyix>r cxynnja HauiBcao oaM onaj 'iJia- myui'Ky n»a caxa noiP'Hje Mopam npenara iiaoaynanaac, na h npyrn Hamu JbynH ne On y 3 ajiyn jiyTajiH h jyhoj BojcH,H. • ; paonOjajiiH wiaBy. ilvniBU'X oneBHinana 3a oruDite aipHMepe mia nocTa, - •'Pa 3yAte ice, na he CBa-KH 'ioBice 3/najyhn y Kaffcosso a h canaiBH Kananu oner Myc.THiMaiie Oea MHJiocpba roji© Hine, OHaKy h n m iy netBara, a ne om Ohjio Jieno, np/Ky on iCBora 0numera Koauinije 3ann»y ico[iy xjieoa h na' h oaoi HamH Ji>ynn» Koju he ^joujirnje nohu onaMo 3aniH>y KaniHiivy oivopyna, ne naaehiH Ha H,HKy raann.e ivao jieicapH, anĐoocaTu, miihoisiuihh h cjtmmmo/ Gyny ne«e noMahnHOBe. HOćiOaiBemTeHii, na Oyny‘HaHB'iHHe h Kao tmvOh h HCM.e/Jpyro, MeiiH HHje 'iynH0uarDO, ihto MjreBOTiiije jaira cn RojeKaiKjjiix nerenepuiKa. oicoiiJbancKe ryrajy orpoMjie npHxone Baicy4)CKe h mro y yBepeH>y na Tane mmihhm ycnyry arouMa Roju naK xajmjaMa na uaM'nje napHBajy CBoje Merpoce h noaaoe, h 3najyhu aa OHy TypcR.y iiocjioKHny, na oho 3acmipy hm cTanoBe, aji« 'iynn Me to, uito noMa hhth ra KO inpaBo rouopH H3 cenaM ceaa npoTepaijy, na/neo jenHom iioiHTeiHOira h onuaiKnora MoiBeica, kojh Oh ce ćaM'H iraK cBoje omarama y cboj roJKmimH, a 3a CBaiKy ycynno nnrnyTH raac liporecTa h pehu: E, nnje to Bapeii Hftia.M OeaOpoj npHaiepa h apryM«Ham. OOaHpoM Ha cBe obo np®HM, naKjie, na m h h He- me, nyp Mope, OBano xeca0! Cana oneT iioumia iipeMa ornoj Harnoj:1 noanarH rooncnHM HOpoBMh nehe onpehn noopy Ha»Ckhim Te unny, c thm Te ii!muy«. J a OapeM He Mory \iepy. ’ •- Čem Tora cMaTpaM, na Hehe oh h h HunaJieica Mohu BepoBaTH, na oy Hama Opaha H3 CamjiaiKa TatKo Minoro iroGyMH>ajiH, na ja nopen OBera Tora Gpahy na obh x Kpa- pacraiBHJiH on npy™x>noK ron ohh nonyiuTajy na hx jeiva MpeKM h iipe 3HpeM, jep npeaia ohoj .\iynpoj h 3- B&ne JDBe HCTe oKOnoKe MyTeBejmje h noK ohh ibhx jcm ’ peuu BeaHKor h aincoJiyxHo npauneHor XaJin<pe O^iepa !h HOBuario no/Maavy, onK'HnajyhH on CBojax ycTa, nopen cToxilHy npyrnx MecHHX, moTpeča. ip. a.) na 'CGiaTpa 3a iipnjaiejba OHOira, Koju nry rpexe IlpjLMehyjeiM onMax, na ja HncaiM npoTHBHHiK My-' H'nopaKe y jrane peie, Mopao Oh mo euaiTpain -lipnja. . Tejben h to thm - npe, jep to iniuiiM uporu® cBojux TeBe»inja H3 ica/KiBHx nojiHTH'iicHX paeJiora, Beh npocio ša to, ihto oy ohh amoojryTHia iiecpeha 3a ncjiaMcaaH ji#um ix HHTepeca-, a. 3ma ce, na caup ohh noOpo npoejieaieHaT h mTo ohh oa npuup/KeHHM ^>onyjiamHiMa h .ia3 e, noja JiaoKajy^ jriacH h novenabniBia. nauac K/oue CBaacH HaiipenaK, He nyuiTajyhH iiHKOMe, Ilocjie OBora KpaniKOfra ytBona npeaaoHM na canv na Ma mio yeonH. GTBap, npejiasHM Ha npKMenOe roon. llGpoBHha, cMaKano cy ohh ocyjerHJM o&aiKy cypainmy HiaMe^y. TpajyhH to .« CBojoM n y^ » o u ih y d o ToAie, mro ce je Occa.HCKiix Myc,iHBiaiia, ohh cy na jenaH iiepcJiMpaji. PjenaKnaja arpanHJia, 0a*u,a^yhiH Ha Mene CBy onrosopjia'iHii ocyjeTH:iH hjih OapeM nacToje ocyjerHTH nocue hoct Kao Teper Mojy Te3 y. \ j £ 0* IIpH 3 HaBaH>e rocnopHHa m Caumaica na ona Moja Moj iioKymaj 3a cypunmy KyjiTypnio-aipocBerHy, iiomorejiepajifla KOHCTaigniija 0 MeHTaaiiieTy MaKenaHapa hy npyiHTBa »Fajpera«, Koje HHje h ne oMe Ohth iio*J1HTH1IK0. ,HiMa H3 HiiMaKa, cneunjajm o n a 4y caiHijaMKH MycjraOhh cy najnpe arHrroBajni y Macu, na je to OocanMann HBHjiMiiia, on Tora mieT caMO noTBp^yje Moje m h mjbeibe h Moja onavRama, jep ce aoirm o Kavice, iib h m m - cko npym.TBo, KOje icopHCTH. catMo BoicaiimHiMa,. a KaKO Tyj K.\ia jenaH »IjeMnjer«, to je npeie na ce napyje 3a Ke noTBp^yjy iipaBHJio. Kana je Beh pen 0 caMOM MOHTajmTefry h MopajiH- Taj MyTeBejiHijiOKH »IjeMnjeT-. Oh ce cnBaipHo no<Ka3ajio, n a ce He iipaBH paT6Ty, ouna (m 3aiicra motjch neJMTH Tep«TopiHjy 0 Ko­ joj je pen, Ha HeKiOJiniio Maiw ix ,110 ^ienTaaHTeiy pa3- 3-iHica Tyj HHiicaaca, ja caM na OBojy oinroBapiiocT nonyctho, na ce H3 iipmoma, noOnBenor on 3a6ase Tajpe4 mftiTHX nonptrija, na Herca 6 h on m x jep,aH 6 am 6 ho Cainjaiic, h ĆeHHH,a, na Heica Oh h m upn-Hiajin Hajaein- TOBe, 3aoflnje 45 fleue MycmiMaHCKe na ocHoiiiHHX uikona. Obo je Ono TpnyMtt) u MyieBennjcKM opraH on jana ■ ma onanija, h jih naai HiiaK caieTa ona naponua: U h hm "kuje XTeo HanncaTn hm jeflHy pew hh 0 3a6aBM, hh 0 Te Bune, c th m Te h nnm y. rajpeiy, a hhth 0 oneBaH>y flei^e. H onMax, oOsHpoai ma »apa(iroBy xmcajy« irpHMehy_ jOM, na ja MHcaM HMao npen o'iHMa, caMo jepnora hoOhh cy HamjiiH npyraix apryiMeiiaTa h Tanco mh peiB'eKa, caMio jen,Hy Bapom, iiHimyhiH ono ihokojihiko pe- Kooue rocn. /jp ara h ripencenunK neimpajieora onOopa . rcoii .HcMaH.'i Xaic.n, na ohh He Miory Tpiiern FajpoT, naaca 0 MeHTajrHTery, jep Kan 0hx iipHMepnne HMao y BHny caMo o®aj MHJte y KOMe cana žkh bh m , ouna He jep Oh Morao ai'OCJiy/KHTH panirica.iHMa. /ja ce BHnn ROJiiHKa je xyj nep<j)HnHja ira/BonHM, na Ghx 'M orao h h t h y jennoj BejMKoj k h »H3H onHoara c©e je to Ohjio y mc-Ga, Kana je'/l,paira eBei-ao n a CBe h to, '• oiepBep3Hrrefre h paaBpaTHOcr, a 3 iiaM no 3 HTHBiio, na cy MDiOTH KpajeBH h MDora Mama Mecxa caHyiBaHH on Te icaaco cy Ha Kio/iir]>ecy npumoaJEH 0e3ycJiouiio h Oea Hica-. 3ap?L3e. jXa h ne roBopniMo 0 onoMe cB6 My, u ito rycrH kh 3axTeua, h Taico noiK je oh c.!iyiicno panHiica-JiHMa OcijH ce, na Oh to h Fajpen? Morao Ohth k oaaio ne onoHOhiHIH 3 acrop KpHje. '■ Ilpejiaaehn npeno cbhx thx TajancTBeHOCTH h cht- Oj>aBa, na ce Ma «rra or;iauryje y »Xancy« o rajpery. OBancaB Me je iiocTynaic. p«Ro.’mipao Gam- 3a to Tor nama iraca,m iiHiiiiTa noi.!iyuHMao m!himo y iiHTamy npyniTBa. HanporHB caw y miiiiorHM CTBapiiMa imiMa noMarao, 0c3 iracancne acopmcTH •ail'Mie H HIKa.TC.BHX 3aXTCBa. Pa;fyM.ji,H.Bo je nomeicjie, na ohh Ji>ynH, c/icjn cy nayTH.11H iipiiiMao'H mhto h Houan,. ca cbhx CTpanua 3a pain lipoTHii! manTHTO m»vicaise, ne \iory ]ia«yMOTH:, na ce - ' IIoniTo MexiMonaijwK. npo^o, yoM« ApjTayT non OBor iiyiinri.y way:ie]>T;y noBy u n a Oh ce noMorao wcre, ■ mu«) Jicpniiyje hh im.TpHOTH'aMa h na .panu im n.TiacTHTe ; , j^ n ja rjia ^ io r.a c u e p a ceacirpoM icao Milima, 0c3 ^aoMH- ii'o0yne. . orana maBonHM OBne tok iipHMepa pan« Kao apryMiaiaT 3a Mojy Teoy H0Ko.jihko on MarorHX cjiy’iajcBa: 3a Bajincamoicor paTa nne h Oe'/icH npm nenpHjafemcM mavnaiii, jKonan, H'BMioiieii h iieoiaoiiaiBaut aonop, M exmq?Ujhk ca nynraciOM y pyn,H h iipomasH icpaj MoniTaiia, kojh hh cMOGTa Maiico liHje, uie noOnrairH hh Kan Bono n-Kopy xjie0a. iiito ja no obhx Jbynn �Epoj 20. - » rA -JP E T « CrpaHa 289. yaupy, KaA ce y MjexypiHiMa jaBH moj. K^a ce Mjexypn aaii'Hoje, oGhhuio TOiiEmna GaTeoHHKa ,ouer jiopaic^t; n Tpaje. AOTJie, aok ce Kosranua Mjexypa ne npeTBopi&y liipacrre. 1’AjeKaAa'HBJmj.e ce y TaicoBe, Mjejcype iy$i, i|a upo Gojiecamic iiraraejna npH. oa Aeceim A ^ a %a'i^ui^o cy ce nojaiBHJie n a ikh/kh, ope iijemiie, iipHHiy nefe •l^acre i Mjexypa anai^am' KoAliiJM^aAnje. ca''CTparieN'Al^“ rnx oprana HHicy cyBHiue neore. /J,aKaiio OBe, hito je c kiO'/Koim y A0AH|py, A^KJie h ohh, Hoc, ycxa Miory Aa CT|>aAajy. Tano je iKrnaro, Aa.je ĐejiMK ahq cjmjena_ и,a ocJiHjeiriHO ycJiHj©A Gorniba. /lnjeHwn Gornibe papnoHanHo jom flaHac nMjeHHMpn He 3Hajy. O Apyoe crrpane Hftiaijy y pyup aiiicovJiyTHO cpeiACTBo, aa Heivora oopa/He oa ooojbeaa Te GouiecTH. ljeh cy crapn KhH63H aiiajiH, Aa hoko Ko je j©AannyT npeoojino GorHH>e, na nanap Kara Jiaxi;e 6njie, ne AoOHBa BHiiie GapeM' AeceTKK roAJH«a Ty GorecT. U Tora cy sapaiKaBa.TM CBojy Ajeuy JiaraHHM 6oraH>aMa, kako Gh ocra»ia'cHrypna, 3a BpnjeMe TeniKHX eiiHACMnja. Koa tb upoueAype, AaiKmo aa je MHoro AHjere miaK, ci’paAajio. Baioce He MiO/Ke aobojbuo npoujenHTH 3naneH.e orKpHha m n o T c ić o r ji h j e i H H K a J e H e p a , »ojn je Hauiajp aa iipeGojbefte jeAHe Gojiocth, Koja peAOBKio-AOjiaeH iiOA upasa, na je 3aTO h Ha3Bana b a n, h n a, A&ie HOBjeivy nyny cHrypniocT -Aa oa Goraiba oGojihth He MO/Ke. Koa KpaBa noja®jbyje ce Ta CoJiecT y oGjihkj' cacBHM 6ocH'H>aMa cjihhhmx njera, KBpaama, Mjjexypnha y MajienoiM 6pojy Ha BHM6Hy. Jenep je ona^HO J. 3nja CMannarnh, Aa KpaBapH, Ha Koje je GojiecT koa My3eaa npeuuia, GoaecT He AoOHBayy. Uh je npBH y3eo Taj: moj c Ta.i a^BOKatr. vijexypHha, Te ra ynHjeiiiHo y pyKy' jeAnora - Koa AjeTora pancnjia ce sa aba tph Aama m tom MjecTy njerapa, Keponua, omima MjexypHh, ja,oirnye mije BHiue coojiHO, apavima ra je rypno y Kpemer 6wieHAPO^HO 34 PAB.BE cmiiicy oa Gorinna, Taj noiiyic nomoBao je hokouihko lili Kano na ce HyBaMO ofl Gormta (ocnmja), CTOTHma nyTa h y MajieHoj je k im /Khah h3hho pecyji_ Taxe oBojera npoy'iaBaHia.. Ta je Majiena KH»HH3Hu,a BH­ lllnpeibe Gormba__ 3 h3kobh GonecTU. — LjMjenHMO ce iue AonpHHHjeJia pa0BHTKiy MOAcpme jrajeiHiHniKe 3Ha-. mio npnje! Ooiinue r n ia ^ He caaio to cTpamino cBojcTBio 41a noćni e BHuie je AoGpa y>i.HiHH.iia U0BjenaBCTBy, nero je HajcTpanumnja 6o.necT, hoito ce u najaaaime upe­ MiHore h MHore AeG&ie KH>H/Kyparne, Koje cy A^Hac Aalioce. He TpeGa hhth y AupesKiuiH AGAup ^oha c 6ojiec_ BiHo Beh 3aiGopa.BJbeHe. MHore cy T63e JeiiepoBe 6njie Kopimi5xaHe, Hapowro rpeGaio je, ycTainoBHTH, hhkom , ne TpeGa ACihn hihth y H>eraBy oJiH3Kny, jspCTa je 40pi,HpHyTH ce Ka/KoiBe cTBapn, Ha Kojoj ce Ha- Aa AHijeiiJbem HOBjeiK HHje yBiijeK 3a aho cboj jkhbot otT Goriim-a cnrypaiH. Ty cirrypiHOCT HMaae .5—10 roJiaraH HeonaTna Miio/Kima saoja c TaKosor GoJieomiKa, na he h s a pa b uoBjeiK ^a oGojm . npena Toore AOCTarno Auma. Obh KyjnypHH HapoAn moGpo cy ce oKopucmjEH H>ero®H»i OTK.pHheM h Gormbe noorajie cy pnjeima Goje, Aa y jemam rpaja, ^obe caaio je^an cji^naj Gorajta, ina ce oa Tora MOJKe 3apa3HTH neoiKo, Koje APniao h JiecT i i cmrypHo he 3a BpnjaMe oa 40—50 rcAiiHa aeCTaTH ne ca-Mo hb EBpome Kao Kiyra, nero h ca pnjecaoBHM HHpnpeiivTHO c ibHMe y aoAhp, na om Tora Apy-' m, na ipehn h 3a icpaTRo spnjeMe Moate Aa nacraHe Jiora CBirjera. ynpa.BO, rpeGa peha Aa meiMa AOJieom к , oa Koje Gh JinjenuaniKa sHamiocT HMaJia KanoBo chenHAeMHja. Bomabe cy najreaca Gojiecr, hito je mh rypHO h OHanaio cpeACimo, Kao koa Gorhiba. — pnjeiikoa Hac noBHaMo. Ome ironH|MJby 14 Aa«a H3a 3apaae. Jt6II,e• » H o b o c t m «. BapaJKeHH AoOnBa Harao rpoearnnj, oHAa CHJiay Bpyhn/Hy, a oaiAa cnjime Gojih y KparaMa « oaaBH. BncoKa BpyhHHa Tpaje 2—3 AAHa, a a* pe;j,aBHo hhth Bjeiur jiMjeiirajK. ne MO/K.e, atKo ne ana a a je 3apa^Ken GoraibaMa, OTKpHTH H>e3HH y3pooc. Tpehn nerapTu ^an Bpyhnma naje,';aimyT naiope, a no Tnjejiy GoreonHiKa aony čem ajmpnje njere, «oje ce narjio nperrBapajy y KBpatHHe, Mjexypnhe, a m ce Hanyme KomanHo pymiiiHM rmoU ovom broju lista Gajret uložili smo jcM. Hajmpjrje ce ocrni i nojann Ha Jinny h na raaiar, ai;o n A’Ba Tpn Aana icacirmje, nojaBJi>yje ce hnajbe. naš položni list svima onima pretplatni­ rnnx Mjexypnha Bii^;e Ghth koa Hoae TesKor cJiyqalja cima, koji nam do sada ne nplatiše pret­ toii'h'ko, ;ia iH,Hje.Moiryhe nahu hhth B{>iii.kom Hrae aipana Mjocra na THjejiiy Tainonor nocpTniraiiia. Koa najTe- platu, moleći ih da to ćim prije ućinc. sk.hx CJiy'iajORa ;tnia;,iy Goinecjiwn;n yMpnjeTii o;ijMax »psu A4>«1, AaiKJie Gen očima. IGca Apymx c.iryHajoBa Jo;uajH uočen MJEmornep, itoj« je ^a;iiac npeACOAiinui Aeirrpajmcra.QU,0opa »jjeMnjera« h Kojn Kao t&Kan oa' JKyjbO»a camija'iiiM« MjrcjinMana npMMa 6000 Amiiapa Moce'inio na cooj (jiapnsejcKH iiOAGMex, ne mk>site ccGh npe^CTaiiHTH, ;;a na Apyroj crpainn jebani XacanOerounh, Jj&mh hjth CManJiarnh pa^ne GerapaiT]io sa MycjiHMauicKH eaeMenaT no uniOTor naTpnornaMa. Hy, ja ne Mory aoobojihth h ne Mory Tpnnira, aa ce iihtkobk Ha6auyjy Ma na nnjn icapaiiTep n Aa pa^n cnoijiKC apoocTeca uaac cyMH>n'ie ome JbyAe, nojn jKćJie noMiohai onoj HCJiaMCiKoj chpothh>h, Kojy ohh pa;tn jim' ihhx pauy«a boac ca KJiaooMne Ha Rjiaomiuij. Ilo Me je, ero, peBOurmpajio h 3ai© caM noueo otbopcino paAHTH npoTHiB MyTeBejm!jaiMa, a 3a to BeauM h rocno^Hiny HGpoiBHhy n ^jpyTO!j Gpahn ns CampaiKa Aa c&m npncajbem h o H>nMa hm&th ny^jHoeaTo mhhijbeine oBe flOTJie, aok ohh cjiymajy arenTe CKiaruBaHckhx MyTeBejfflja nomyT Ha3HM l ’a<j)ypa, Koju hm roBopn aA je Tajpei ocamu hjih oh&ikh. . yj€mHo HaraamyjeM Aa oma aehe h He Mory him<kth uiKoaa aok rom h>hxobh npecTaiBHnin^t Tpaa?e 3a h> hx apHayTOKe miKOJie Ha aprayTCJKOM j&3m;y, h aiKO Gh 6hjio mocra ce yBeme no je^aii nxTHjarr cyHy<j) y ocnoBiiie niKOJie, a to Gh ce Jiaico Morao hcxoahtii. Obo je Moje oGjauiibeibe h nopyica Gpahji CampaKjinjaMa. Cnonrbe, 28. X. 1924. i ■ Iz administracije lista �firo a -a ii90. ________________ - » P A -tm . T MeBnyA rajpeTOBMx nMTOMaua y Oohm. IIOAOAOOP PajpoTa m »tome mroiijecTiro je r.iaajmi cp5op, 4a je o^paiaiH Tajperon Meo.15r.O 1 to kmco Cainje,^: Ha 4*11 30. oKToflpa t. r. y nK«M^H,jy oOjatsnJia cy TpH TOuoBCKa xHrna ;;a he ce oflpcKaTH y'ien>e PajpeTOBa MeinyrT,n-iuepii(J)a. y A/iapa-pastnjir cyrpa 4am y nemK, 31. OKnoOpa o. r. Ha nenep y o'iu y»ieH>a MeB.aytmr_me«pii(J)a nanajbCiirii cy iianu.in.in na Mjmapir A.iapa-paNirje, a yaMiijeicu uiaapBaH Ano je aKiiheH 3e.ieam.iOM, y KojeM je CTaBJbeai naTnarc »MyxaM64aiejxHce,iaM«, Koju je Tainobep Ano iiauenep acnnjerjbeH. C^Tpa y neraac y llK- cara n<weo je M.rjeoom na MjTnapn A.iaya-yaiMiije y'nirn ca.ia'Baire, a y 12 cam Ano je uyaia-iHaiMa0. HaiKon yyaie 40011.10 je na pen ^ieite MeB.'iyu-inepH(|m ya boihiko yiecTB0BJa.H>e rpa^ancTBa 11 cne iuiio.icaie njene Myc,iiL'MaaioKe Bjepe. Obom oBenaoraM «umy iipcnycTBOBa.Tn cy h rr.: cpecKH nor.iaiBap CBeT03ap 3piinh, ;pipeKTop raiMna3iije Be.i>Ko ByjacnnoBHh n on OpanoKor naiM 004046opa »npocBere« Mn.iHBoj JapeAnua, aaiHM npe<J)e(K,T KOHBUKTa yrjbema CMiuhaauih, to Bojnu pe^eperor Hjrmaai ByKoB, Majep 11 ioni HetRojn cyrpa^aim. npMcycTBOBa.io je TaKobep mhohitbo >iycjrKMajHffliOT Hi€fT<3KKH>a. t Me®.iy4 cy yin.TH it.: Xa<j)ii3 Xaxinn e$. My<Jmih, MyxaMei e^>. Bjeian, IJa$ep6er Kypanaxnh, AAiy.iax ex}>. HlaAnh, Mjerama CanincoBiih n Xa^igjnAer 3yjr<|nbKapnanndi, Kojm cy ce 4odpoxouHO y 0 By oBpxy 04a3Ba.m 4pyiuTny »Fajper«. 3a BpnjeMe yieiba Me®. .iy4H-mepn<I)a TajpeTOBn meroMUH cy h s b o u p .i h Raenne, iKoje cy noAjvunie Be.iiiKo jnrrepecoBaibe obhx iipMcyTHHX, a An.io je 40cra 11 CTapnjnx Jbynn, kojh cy obhm y'ieH>e»i Kacuna On.in to.ihs;o 4nprym, 4a cy h n-iaKa.nr. HaKOH npoyiene 40Be Taj pero® imniGMan Aganobh3\ npoiHTao je iipe4aBaH>e o Myxa,Me4y a, c., Roge je noamo cac.iymano 04 cbhx npmc^nn«, a i m OBora 40K.iaMoBa.TM cy rajperoBH iihtomiui nofttoftne njocoie 04 paxM. OcMana 'Bincnha ir to: mrroMan, BaOomrh »Mo.iHTBa«; TecKepeynh »Myxa.\ie4 a. c. I. itjeoMa«; IIIaximTaiiiHh II. njec&ia; MenniK III. njeoMa, Te 'ierBpry nnTOMau, Jlminh. Kano npe4aBaote, Taioo h 4eK.uaMaiinje cy acraiBH.ie 4yOoK 4ogaai na CBe npnicjmHe. Obo je no npBM nyT, 4a ce y*ieibe MeBJiy4a y <I>o'im oOaBHJio na oBaiio OBeiaai HannM. . n»40iAop TajpeTa CMarpa 3a 4y5HiiocT 4a napasn najjbenmy 3axBainocT it. iioja ce' 4paix>B0Jbno npHMMme 4a y ie MeB.iy4. Taa;o^ep 11040460]) 3axiBaJbyje cBHMa rpabanHMa, Kojn npHoycmoBame oiBOMe OBonanoMe BjepoKoM ,mny, a oooGhto rr.: iiorjiaaapy cpeaa 3pHTrtiy, ;mpeKTO[)y ByjaciPHoiinhy ir JapeAnipi, i;ojn oy h anoM iipHJLMKOM 4oaiacia.i« viA ce ifirrepecyjy 3a nam TajpcT 11 ibenon noAMJianaiK. UiraMnapnja »BocaHCN« flouiTa«, CapajaBO. -- ----------- ■'...........--------------------------| P ° I ^ / u io tu C . n Hobm, noBjepeHMK Tajpeia 3a BnaceHHuy. Obhx 4ama paopnjenieii je 4yjMiKx*TH 4aca,iamH FajpeTOB iK>404<5op y Biacenarip, a na n»erono Mjeoro KMOHOBaH je noBjepeHUKOM roon. ParnO erj). Ka4 nh, ae.lenocjeniiHK H3 B-iaceHnipe. BajpaMCKa ceprnja. Tocn. Xa*j)H3 Myxapm e<J). JI^nanoRHih yKynHO je na cepnrjy npoimJior BajpaMa y vaMnjn Mnynha, — /J,ome npeKoyibe, — ^ hh. 52. — Hagjbeimia XBa-ia! Hobm BjepoyHMTeib y MocTapy. Obhx 4ana nftienoBan- je BjepctKUM BacuiciaieM TajpeTOBa Mynuiior u iKoiiioiior KiOifBniirra y MocTapy r. IIOpaxHiM e<p. Pnija.HOBHh, mep. Bje/KiOeHHK. Hobm noBjepeH M K Tajpeia 3a rpanaHHuy. ^ocaaaibH no404Aop PajpeTa y Tpaiaomun paapiijemen je 4y/HH,ocTH) Te je na meroBo MjecTo HMemofian noBjepeiDTROM rajpera rocoi. Aohm A.iHK.a.i(^nh, OaiHK. nnpeKTop. ripHno3H H3 Bnxaha. HpiiironoM cnjejia y K,yhii r. Bore Keiia«TOBHha y Bnxahy, na iberoBy imihhhjaTKBy yiiiyn.ibefno je na TajpeT 225.— 40OpoBOJbjinx upn.iora, a;oje 4apoBaine c-mjeneha it .: JljHH. 50: Bero KenaiOBHh; /I,hh. 20: Hypa Kena.lOBnh; no /I hih. 20: Hypnja Mnpnh, Xacam h CMaiui ^eonh; 110 10: Myjara H,e,iHh-Capnh, OMep ne_ 'iflHKOBnh, Arniia Hoviinnaraii, XaunnM OepnsoBHih, AxMeT namarnh, Mexara 3exajnh, Cyjiejxian 3jaKidi, Oy.iej.Main Bj'panli h /leprnim Jaix>parnh; no JJhh. 5: OyjiejiMaii paxM. HOpe Mnijmli, <texo Ca.imxoynh, Je.ie Mammh h Xace Ka4nh. HeKa je cpna'ma xBa.ia kako r. Ke'ia.ioBinhy Tan<o h ocra.iHiM epn.iaraiHMa. rionoMMJiM HcnHT 3 a Kanile. npom.ie me4ejbe miovKHTH c.y merpni rajpenoBH HiHTOMiiH MexM04 TpeAo, JiHMap, OoMaii /Iyp0irh, 6paBap HcnHT 3a lia-irjie, i;oju cy thimo .naiiyoTH.in TajperoB MOHBHKT. 3a Ajeuy paxM. UaHOBMha. 1 T. BeiCnp OMepcorJrrah, Vjap mep. rn-Mnainje y Capajeny cani.yniHO je Meljy .vieomiuiiMa niMiiasnje CBory 04 njm. 63.— 3a (I>oir4 .ijouc paxM. Kacn^a IJanoBnha y CapajeBy. n p e T n jia T H H U H , c je T H T e BnacHHK flpyujTBO »fajpeT«. c e C B o je 4 y J K H 0 c m OAroBopHM ypeflHMH XaMMA KyHHh, �Priuredna Banka d.d. si 0 0 @0 0 @ 0 0 0 EJ | u Sarnjepu ' Brzojavi: Pribanha 000000000 ...................................................................................................... D ion ičk a g la o n ic a 10 m ilijona Telefon broj I B B 0 Baui se svim bankarskim , trgovačkim I industrijskim poslovima Daje kredite zem ljoradnicima i njihovim zadrugam a Prim a uloške uz vrlo povoljan kam atnjak Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima Eskontuje I reeskontuje mjenice Kupuje i prodaje svakovrsne vrijednosne papire B S E S M E e S E M F & ’H Đ B r s a E S E H E i n E I B B E E E I H E t l E E O r a O S l E S S E n E a E I Svaki nmsliman treba da kupuje samo jer kvalitetom nadmošuje sve ostale cigorpapire a potpomaže i „Gajref M l : Tvornica [igarpapira S. D. n j , Sarajevo. �P a ^ o c jia e m n e p o T io p o e n h TprOBMHa rOpHBHM ZipBeTOM flpBeHHM M aTepnia-aOM h apBeHMM fcyMypOM. — DiaBH a npoflaja Kapđnna cTOBapnuiTe ryMa 3a ayT 0M06n;ie AneKcaHflpoBa 49 0 P cipirnicci 0 S a . x s . 5 e T 7-© StFosmajEPoua ul. - Tel. 619 preporučuje bogato skladište pisaćeg I rlsaćeg m aterijala g®B®aEaBjg®@ EEBl®®iaia[aiaia[araiaiaiS!ajaiglR>llg|[51[gllgllgil51l5 l[5IIS1l5I[5ll5l[gllSl Braca D em i r d ž i ć I SARAJEVO, VeliHi GurčiluH broj 1 | Trgovina Kože i ob uć arskog pribora Telefon 274 Telefon 274 H � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ec67191f17a8ce4182858ea035fdc1e6.pdf a863b255d1126885f7507febdc4ae893 PDF Text Text noujTapnHa n/iafcena y J IH C T M 3Jia3H 1 . T A JP E T A h ToAHHa V III. f lP y [ U T B A 1 6 . y M je c e u y . 3A K y J lT y P H O H EKOHOM CKO C a p a je B O , I . j e u e « 0 a p B p o j 21. CA^PJKAJ: Ajuo Kapatieramrii Xacaw(5eroB: BocaHSMi't (irje^je). Xa<tr>T3 A. Byuia/rjiHfc: riHTatbe Xnnait>eTa m H36op xanM0 e. A<mja KaiiaooMHh; ripoTeKTopy rajpera (ltjecua). » » CaH (Tijecna). II.vkohhhk ilbVB. ’ J. PaHKOBHh: Cpncna Enoneja GTaiBaK). Oc-aaiH 'Binuch: Xa3peTH MyxameA a. c. (IV. ii Ara Hephec: »Oabsobm cei« Xyi*ejH Xa;j.wM: OcaojMMo ujsone! XatTHae EAH^-xawyM: OnteHa KOujyifca, CTaB&K). MycTa4>a A:rnKaiH<|)Mh: Y B03y. IJf iH.'i ( ’a^uiKOBHh: AMaH, Hy3yM! Ta« c y. . . (iijeciid). ,lp. C. II.: hberosatfc« HopManHMx ofinuNa rnjena. ( DE/ bTOH: rHCT3B / 1e Boh h AMKTaTypa. XfVBe.i-xa,jy.-i-<5aKH! , 5,,, * , i %; $? Jpeunm: Xwma Ky«nh. 1924. totobom. I10A H 3A H > E M yC JIH M A H A UajeHa ro fl. 80 f l. nojeaiiHH 6 poj 4 fl ’BauH AOČHBajv a b c t y n on a unjene Koa TjiaBHOr O ftCopa an u k o a y n p a sa — rajp eT O B fll KOHBHKT&. — �BfflIHfl GflMT D. D. 0 u Sarajevu — Filijala: Višegrad 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Telefon broi 649 i 689 flhcijshi kapital Din 10,000.000 - Rezervni fond Din 1.M 0.000 B anka s e bavi sv im a b an k ovn im p o slo v im a , te je o v la šte n a za tr g o ­ van je valutam a i d ev iza m a. Z a v o d je p u p ila rn o sig u ra n , a a n g a ž o v a n je k od industrije drveta „V arda” d. d . V iše g r a d „M erkantilia” u Sarajevu. i k o d t r g o v a č k o g d. d. O d č is te d o b iti u stu p a 10°j0 d ru štv u „G ajret”. za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Saraievu Dionička glavnica Din 6,250.000 Pričuve Din 900.000 Podružnice: B. Brod, B. Novi i Travnik - Pupilarno siguran zavod Uloške na štednju prima bez ikakvog otkaza uz 6% netto na godinu, a sa otkazom iznad 6% i to prema visini uloška i otkaznom roku. — Na uloške iz provincije šalje pologovne listove po­ štanske štedionice tako, da uložitelj kako kod slanja tako i kod primanja nema nikakvih troškova : Safe-Deposit u od provale sigurne blagajne prima ostave na čuvanje a iznajmljuje i pojedine pretince od kojih'pologovnik dobije ključ. — Bavi se svima u ; bankovnu struku spadajućim poslo­ vima. — Izdaje uvjerenja za izvoz robe te \i trguje devizama �J lH C T j T A JP E T A A P y iIJ T B A H 3 Jia 3 n 1. h r o A im a V III. 1 6 . y Mjeceuy. 3A K y JIT y P H O H EKOHOM CKO C a p a je B O , 1 . n e n e .n f ip a B p o j 21. UHjeua roA. 80 A- nojennmi 6poj 4 A"Bana AoCnsajv ^ hct y nona uHjeaa koa raaBHOT OAĆopa uaa koa ynpase — TajpeTOBux KOHBHicra. — M MHHyjTHix, 3JiaTHHx Jbera! ~ jja, cjianoo je sa aom Mp’jemi II |K)beny KpBiiy .thth; Aa’ je cjia^e, miioto cjiabe IlOA ^ ’jIOOOAe KpHAOM (Vhth. Aeflo KapafieroBnti XacaH 6 eroB: EOCAH1 WI,E Ja caM cHinaic BooHe cjiarae, riOHOCHTO H)6HO lH’jCTe; jKapne acejte cpn,a Mora IIiiiT.v kpbh h ocBere. IInrry KpBn mot AymMa®ai IIIto otriMumie Moje xapa;*) Jep to MH je -rpyaa CBerra, /IjoAPBHtHa Moja CTpa! *- ^ II. Je JIH ORO KyT8K OHH TIIto xajinyHKHM jicckooT 3Bame, Taje ce CpaTcjta jcpcpa jnwia J mje BHJie cTaiHOBairae? »To je TBoja Aj^v^ORMia — 'HCTOpnja M0HH 3đopE, — IIIto je ManeM đpainfr’ »Harne IIpe^H TBOjH, HjamomBOpH. To je OHH HCTH KyT3IK . IIIto ra 3Bame Bočna cjiaima, IIIto unjejiOM cB’jeiy cjanre Kao ajieM Bpx BajiKana. To je arpajna, 3a Kojy cy Tlpebn TBojn KpBny jihjih, 1924. nO A H 3A H > E M yC JIH M A H A V. Oj. 'ieTHpn nyara njena ^(ov^BHiHO, MajKo Moja, ;tijeAOBH oyOnjiH Hanra ilJ U llL l T • 'i II (3eo Mnpa h noKoja! Boprane ce neirpecTajHO II ne KJiaHy pyKa apyTa, OfljecT hm 6jeme Ta uitht Kpyra II 3acraBa HCTaKHyTa. Ha noTOKe KpBny jnraie Cse 3a OBy MHJiy rpywy, v'jajd-n lipnsi, Ojaja-H npHMjep h Aa yrjieA CBojiDi OyAy. i Tor nenejia II AjeAOBCKe CBore cjeure, H TaKo Ma rp.vme oBe BpejiOM Kp®jby opomene, II TaiKo Mir 3ope pyjHe II cyHHaHHX CRjeTJiHX 3 paKa, Bnhy Šopan; h mjbemCeHHK Mojins Aje^a, AiiB-jyiiaKa! . H k’o cyBne Te6n iKcry IIpOHIJIOCT, HMe• OCTaBHJIH«. III. JIoMOBHHa to je Moja, Mo.jnx Aiena MajF.s .\mjia; y JKHP.OTy Myi0HH1KOM KoorajeBKOM uito hm uHJia. HacjBeTJHHK caM MyieHnmTBa Aji’ noTOMak CTape cjiane, Bopnhy ce, crajaoio Me Ma h Moje pyce imBe. Bopnihy ce 3a Kpm obh, Ma cbh Tybn nana^ajn noAHHHyjrH OHJie cooje, ITa Taj ajieM urro ce cjajn. IV. 0x, CJianKo je Gopau; 6hth, HyBap CBora AOMa oneTa; Epauni cja jHHx yonoM6Ha *) PaxM. A bao oaa,\je u,iiJba 11a AycTpnjy, noja je oHJia oi;yiiHpajia Boony. Hafiz A. Bušatlić, šer. sudac: PITANJE H1LAFETA I IZBOR * HALIFE*) (»EI Iinametu-l-kubra«.) M o itto : El Hiilafetu badi selasunc seneten sumo jekunu mulken aduda. (Hađis). Poslije mene (Muhameda) Hilafet ćc trajaiti 30 godina, a nakon toga će za­ vladati državna zagrižljivost i razrožnost. U doba kada je čovječanstvo živjelo i u malim sku­ pinama, imailo je svoje starješine i gospodare, najpirije u porodici a zatim u plemenu. Ove starješine nosali su u razna vremena kod raznih plemena različite nazive i imena. Kada su se od pojedinih plcmeiia počele osnivati *) Izvori: Taribu Tcmcdunil Islam. Tarihi hulefa; El Kamil; Šuruhi Akaid; Tonkih-kclam; Mukadimei lbni Haldiiai; Tarihi Turtoj j dr. �Cipa»a 292. » r A J P E T« države, obično bi zavladao ostalim plemenima) starje­ šina najjačeg plemena, koji bi se odlikovao vrlinama i hrabrošću. T^ko je bivalo kod svili naroda', pa i kod islamskih. , , Pojavom Islama arapska su plemena u glavnom hila tada podčinjena najmoćnijem plemenu Kurejšija u Meki Iz ovog je plemena potekao i Muhamed (a. s.) kao objavitelj Islamske vjere, koji je u svojim četr­ desetim godinama u svojstvu pejgambera i u neku ruku Božjeg zamjenika na zemlji zavladao Arabijom. Njegova se je riječ, koja je ujedno bila i Božja, slušala i izvrša­ vala preko 20 godina. Tim svojstvom obdario ga je Bog, izabravši ga objaiviteljoni spasonosne nauke Islama, koja je najavljena Isa pejgamberu, da će je ko­ načno preko najvišeg svoga milosnika »Alimeda« objaviti pod naiziivom »Kuran«. U momentu, kada je Muhamed (a. s.) preselio na onaj svijet pokrenuto je pitanje njegova naišluednika i zamjenika tako, da on nije bio još ni pokopam, dok se to pitanje nije ‘riješilo pristankom sviju ashaba (njegovih Sljedbenika). Rasprava po ovome pitanju trajala je tri dana, a u njoj su učestvovale dvije grupe. Jedna struja sa parolom »E1 eimetu min kurejšin« t. j. Pravo rta p r­ venstvo hnadu samo potomci plemena Kurejšija, a druga struja imala je devizu: »Bmirun mina; ve eniftun minkum« t. j. Jedan vladar neka bude od vas (Bnsara), a drugi od nas (Muhadžlira). Konačno je izabrat Ebu Đekiri Sidik (Kurejšija) pujiac Muliamedov skoro jedno­ glasno. Tada ga je nazvao jedan od prisutnih ashaba »halifetulah« (Božji zamjenik) a Bekir je odvratio, da on nije Božji zamjenik, nego pejgambarov (Halifeturesul). Od toga vremena zvali su se halifama sve star­ ješine Arapa, koje su slijedile izborom sve do Muavrjc. koji je arapsku presto&nicu prenio iz Medine u Da­ mask (Sam) a hilafet \jc u glavnom dlinastiizirao, iz­ nevjerivši se time pravoj1tradiciji slobodnog .izbora. Zbog toga se prva četvorica halifa: Ebu Bekir, Omer, Osmaii i Alija i zovu »Hulefai-rašidin« t. j. pravilno izabrane halife. KaSnije halife su u glavnom bili uzurpatori hilafeta, jer su do tog položaja najviše dolazili silom. Zbog tih nepravilnosti nastala su rivalstva, te se je dugo pro­ lijevala krv megju arapskim plemenima prilikom izbora halife. Nakon gornje četvorice halifa izborna tradicija je zabačena tako, da se je halifom u kasnijim stoljećima sve do naših vremenai držao onaj arapski, a kasnije turski vladar, koji je posjedovao tako zv. amanete hilafeta (relikvije). Ovi amaneti bili su čuvani najprije u Medini, a kasnije u Samu kod Emevijp, a najkasnije u Bagdadu kod Abasija, prema tome kako su ove dina­ stije dolazile na položaje islamskih vladara i halifa. Da je slobodni izbor halife bio silom prilika zabačen razlog je taj, što se u doba prve četvorice halifa nije stvorio precizan pravilnik i ustav po ovom pitanju. Nakon propasti dinastije Abasija u Bagdadu jedan je član njen sklonio se sa gornjim amanetima u Kairo, gdje je živio neko vrijeme bez vladarske časti i moći. Tada je >Fasilei hilafet«, t. j. mogjuvlagje trajalo preko 3 godine, jer nije bilo pravog halife. Turski vladar Jauz Selim I. zavojevao je na Egipat, te osvojivši ga preuzeo je uz privolu gornjeg Abasovića dotične amanete i sve­ čano se proglasio »Emirul muminin imamel haremejn«halifom svih muslimana. Da je došlo do ovoga razlog je taj, što dotični član Abasinske dinastije nije imao moći i Časti (šefket i kuveit), koje je atribute imao u to doba u čitavom islamskom svijetu i u najvećoj mjeri sultan Selim I. Epoj 21. Tako je Irilafet konačno preuzela dinastija AliOsmana i ako bez pravog tradicionalnog izbora po »ehli hallu i akdu« (zastupnicima naroda). Pravilo, prema kome imadu prvenstvo na hilafet satno potomci Kurejšija, nije se moglo održati dalje od sultan Selima, budući je pleme Kurejšija bilo izgubilo svaki ugled i moć, te na osnovu toga nije moglo ni zadržati megju islamskim svijetom glavne atribute hilafeta (šefket, kuvet i saltanet). Tako1 su Kurejšije .izgubili pravo na svjetsko i duhovno prvenstvo. Što se tiče turskih vladara kao halifa mora se pri­ znati, da su oni to časno i uzvišeno zvanje u interesu Islama i u duhu Kurana časno i vršili, ma da ,j>o nekoji put i na veliku štetu razvitka i napretka svoga carstva. Sada se ispoljava kolika je šteta nastala po muslimane aiastuipom stagnacije ove časti, usljed svrgnuća Osmianove dinastije sa turskog carstva i ukidanjem »mekani ihilafeta«. Sada je nastao t. zv. »fasileji-hilafet« štetan po cijeli Islam, a vjerovaitmo i po samu tursku državu. Ta šteta osjetiće se i u državama. gd:e muslimani žive sa drugim vjeram a a to tako daleko, dok se hilafet respek­ tiran po svima nemuslimauskim državama, u kojima ima muslimana, ponovno ne upostavi. A raditi na tome da se hilafet ponovno ustanovi, dužufi su svi muslimani, a naročito su to dužne samostalne muslimanske države. Danas se govori, da je Tiiilafat ukinula turska država. To je mišljenie pogrešno, jer to zvanje ne može niko ukinuti, pa' .niti turska država. T a je čast vječna, jer je ona usko skopčana sa islamskom vjerom. Ljudi joj s e . mogu iznevjeriti, a i lica koja tu čast nose mogu biti suspendirana i svrgnuta, ali u takovom slučaju nastupa po muslimane vjerska dužnost, da bczodvlačno izaberu drugo dostojno lice i postave ga hailfom. Turci nijesu u širem smislu ukinuli čast hilafeta. To se konstatuje na osnovu § 1. odnosnog zakona koji glasi doslovce: »Halife hali idSlmišdur« t. j. Halifa je svrgnut. Nadalje: Hilafet, hukumet ve džumhurijat mana ve mefhumundc esasen mundenudž oldugunden, hilafet mekaimi mulgadur«, što znači: Budući je zvanje hilafetsko utjelovljeno pod pojmom državne moći i znnčenia, miesto hilafeta je ukinuto. Dakle, Ivilafot kao takav mije ukinut, nego je halifa svrgnut i time je to mjesto postalo upražnjeno. Dužnost je nastala za sve muslimane bez razlike nacija, da ponovno biraju halifu i da uporedo s tim Iz­ borom uspostave izabranom halifi moć, u koliko je nema, t. j. kuveit i šefket kao neminovno potrebne atri­ bute i uslove te svote časti. Pri ovome mora se držati na umu, da hilafet sadrži svjetovnu (dunjevi) i duhovnu (dini) vlast, .nedjeljivu leđnu od druge, jer to iztekiKc i sam hilafet prema svojoj tradiciji. Ovdje nastaje pitanje, kako i na koji način moguće je izvesti taj izbor- što .ie bez sumnje delikatna stvar ušljed raštrkanosti musli­ mana po kugli zemaljskoj. Pored ovoga ima i drugih stvari, koje čine prepreku riiešenju ovoga pitanja. Mi vidimo da su danas najmucgobrojni'a i najmoćhi'a dva islamska naroda Arapi i Turci u nekim 'n tem pom od­ nosima, te ušljed toga moglo bi lako idloći do toga- da se ne mogu složiti u izboru novoga halife. Nh Aranima i Turcima taj zajednički izbor nije nd potreban, jer oni mogu svoje državne poglavice proglasiti i priznati hali­ fom. Za Tursku je to lakše radi toga, što se relikvija i sada nalaze u Carigradu. Osim toga nijhove su državne poglavice u širem smislu riječi ujedno njihove i halife. pošto oni bdiju u svojim državama preko podregjonih svojih organa nad vršenjem Senatskih propisa, što jc zapravo i zadaća halife. Dakle, za njih je ova stvar �Bpoj 21. »r A J P E T« manje važna, ma da se u ovakom slučaju gubi ona po­ trebna duševna zajednica i veza Islama u svijetu. Ovdje moraimo naglasiti, da je prema islamskoj nauci nedopustivo da svaka islamska država ili pojedini is­ lamski narodi biraju svaki svoga halifu. Ali predpostavimo da se pri izboru ne mognu složiti na pr. Arapi i Turci, htijući svaki zadržati kalifom sadanjeg svog po­ glavara države ili na pr. da se nekoji potpuno apstini­ raju, te u tome slučaui prisutni izaberu i proglase za halifu nekoju ličnost; šta- će onda da bude? Naročito nastaje pitanje za one muslimane koji žive u državama ncislamskim, kako će se one u ovome slučaju držati, je r' su i oni dužni da pristupe izboru. U ovome slučaju nemoguće je da ovi muslimani izaberu za halife svoje državne poglavice ušljed pomanjkanja jednog od glav­ nih atributa hilafeta, a to je »islamijet«, ma da im ne manjka šefket i kuvet (moć i čast). Može se dogoditi, da izbor padne na nekoju neu­ tralnu ličnost, koja još nema šefketa i kuveta. Po našem skromnom mišljenju u ovom konkretnom slučaju, kada bi se izaslanicu razišli i kada izbor ne bi uspio, onda svi ti narodi ostaju grilješni i ušljed toga podnosiće i štetu, naročito oni muslimanski narodi, koji žive u državama, koje ne rešpaktuju šeriati-muharned;de. Razumljivo je da bi u ovome slučaju snosili najveću odgovornost oni musli­ manski narodi, koji imaju svoju državu sa starješinom na čelu muslimanom, kao što je slučaj .ti Egiptu j Turskoj. Za slučaj, da na pr. Arapi pristupe izboru, a Turci se apstiniraju, te u tome slučaju • izaberu Arapi halifu bik) čovjeka svoje naeje ili .nja kojeg drugog, onda su po našem mišljenju dužni i ostali muslimanski narodi da taj izbor prihvate i oddbre, a Izabrano lice priznaju za svoga halifu, te mu teposLuju i rešpektovanje i priznanje sa strane evropskih držaiVa. Ako tako ne bi postupili, trpili bi štetu, koja iz tega slijedit Prema svemu što smo jjfore izložili, liaiifa u smislu islamske nauke nije ništa drugo,' nego izborni vladar svjetovni I duhovni, jer mu je ponajglavnija zadaća da bdije nad izvršavanjem- šer’i-šorila, klžraii ahkanri šcr’djc. * ■Glavini uslovi da neko može biti halifom jesu: 1) da je usliman; 2) da jc punoljetan; 3) da je slobodan; 4) da je visoko obrazovan, naročito u islamskoj nauci; 5) da nema tjelesnih i duševnih nedostataka i 6) da po­ sjeduje moć za izvršenje svoje zadaće, a to je šefket i kuvet. Pouajglavnija je dužnost halife da čuva islamsku vjeru i rješava prcponna pitanra nastala u duhu šeriaskih propisa, te d!a bdije nad izvršenjem šeriati-muhamedijc. Prava halife su kaoi svakog vladara duhovnog a svje­ tovnog, te on pored državnih funkoionera postavlja i či­ sto vjerske službenike bik> lično biilo da to svoje pravo ustupa »menšurom« dositojni-m licima islamske vjere. Prema svemu, pravilno se dolazi do hilafeta samo izborom i to je najpravilnije prema tradiciji. Položaj Ka­ life je pravno valjan i bez izbora i to tako toga halifu muslimani priznaju, ali u tom slučaju mora posjedovati sve gornje uslove skopčane sa čašću halifeta izuzev četvrtu tačku. pošto on svoju zadaću vrši obično p rek ' svojfh sposobnih organa kao haitiba i imama, pa i muftija. PraMIni izbor halife ne postoji već 1300- godina, a ipak su za taj dugi niz godina bili halifati pravovaljani. Kako je poznato halifu,t je bio u zadnje dol« u posjedu osmanlijske dinastijo u Turskoj sve do nedavno, ah preokretom u Turskoj mjesto halife je za Tursku uki­ nuto, te su muslimani dužni biraiti novog. To moraju učiniti tim prije, što bez halife i njegove menšurc dolazi CtpaHa 293 u pitanje valjanost stanovitih vjerskih obreda: džume, imameta i kazai-šerijc, osobito u onim krajevima, gdje muslimani žive u neislamskim državama. Shvaćajući tu dužnost nastala je diskusija u svima krajevima, gdje muslimani žive, po ovome pitanju, te su za taj izbor i pripreme na dnevnom redu. Hedžaski vladar Husein nedavno se jc bez izbora proglasio halifom, držeći da će ga muslimani kao takvog priznati i bez izbora, pošto on tradicionalno potječe iz loze Kurejšija. No kako mu ne dostaju potrebni uslovi za taj visoki položaj, islamski svijet nije ga priznao .nego je protestirao protiv toga samovoljnog postupka. Tako je njegovo proglašenje ha­ lifom propalo, te se je u najnovije doba ušljed invazije Vehabata u Hcdžasu morao povući i odreći uzurpiranog položaja, ma da on po porijeklu 'potječe iz Muhamcdove porodice. U svima krajevima, kolje nastanjuju muslimani, na dnevnomeje redu diskusija o izboru halife. Jedino se u Turskoj mjerodavni faktori ne interesuju o ovom pita­ nju. ali kako je ono uzelo velikoga maha, to ni Turska meće moči ostati ravnodušna prema njemu, ako bi slu­ čajno to i htjela, oslanjajući se na zakon o ukidanju halifata, prema-skome je ovaj utjelovljen u pojmu njihove državne moći. Halifat se pošto po to mora ispoliiti u jed­ nom stanovitom licu kao nosiocu te najviše časti u isr lamskom svijetu, ako se neće da se ta čast uspostavi na -osnovu propisa šeriati-mutahere. Na radu oko izbora halife najviše su dosada radim muslimani arapske držve Egipta, te su prošlog ljeta 19. šabana 1342. (25. marta 1924.) na poziv rektora ElEshera (Univerziteta) održali najvigjeniji intelektualci du­ hovnog i svjetskog karaktera konferenciju po ovom pi­ tanju. Tom prilikom izabrali su privremeni odbor za pri­ pravu riješenja ovoga pitanja i za saziv u ovu svrhu sveislamskog kongresa. Istodobno su izradili i prajvtila i oglasili ih, te su pozvali čitav islamski svijet dla megiju sobom izaberu pododbore radfi ventiliranja ovoga pitanja i učine priprave za izbor svojih zastupnika za pomenutl kongres, te su zaključili, da se kongres za izhor halife i za preciziranje ustava i pravilnika o haliifatu ima sastati u Kairu, manta mjeseca 1925. godine. Radi obavještenja po ovome pitanju ustanovljen je naročiti sekretariat, koji će trajati do spomenutog kongresa. Pokrenut je i jedan mje­ sečnik (Medžela) na arapskom jeziku, u kom će se izno­ siti rasprave i izvještaji o -radu privremenog odobra. Rezolucija, koja je na toj konferenciji donesena d upu­ ćena u sve zemlja gdje muslimani žive, sadtoži u glavnom slijedeće: Dana 19. šabana 1342. (25. manta 1924.) pod predsjedanjem glavnog rektora El-Eshera, a u prisustvu vrhovnog šeriatskog sudfije, nrsutrskog vrhovnog muftije, te mnogih učenjaka i prvaka egipatskih, kao članova zbora, nakon dugotrajne i svestrane diskusije po pitanju halifata, donijet je d oglašen ovaj zaključak: 1. Hilajet (koji se zove i Imamet) jest duhovno d svje­ tovno starješinstvo. Njegova je zadaća, da ravna sa svjet­ skim i 'vjerskim pitanjima u dubu šeriata. Halifa je šeniartsahibin (pejgamberov zastupnik) u čuvanju Islama, provagjanju ahkami-šenije (islamskih propisa) i u izvršenju njihovu, lično ili posredstvom uspostavljenih fimkokmera. 2. Halifa se postavlja uz privolu (bejat) odlučujućih faktora u islamskom svijetu (ehli bal ve akdl) tili se (po­ stavlja po naregjenju i odredbi njegova predhodlniika — halife. Uza sve to je potrebno da je on u mogućnosti da vrši svoje pravo nad manje moćnim svojim istovjemr­ čima. koci trebaju da osjećaju i respektuju njegovu moć. Za slučaj d a izabrana halifa ne mogne svoja prava vršiti ‘U ae bude u stanju svoj zadatak izvoditi, to on ne može �CrpaHa 294. _ »TAJPET« - Spoj 21. iluddiin ef. je Munla'od Haremcjna i Stambola i sa Menšurom u svoje vrijeme priznatog i rešpektovanog halife. Koliko nam je poznato i Zekerija ef. posjeduje neku vjer­ sku čast, podijeljenu mu po balili. Dakle, kako rekosmo, mi te faktore imamo ,i ne bismo trebali u gornju svrhu druge birati, nego bismo se trebali pobrinuti, da oni pri­ sustvuju kongresu i da kod izbora halife sudjeluju. Njima se mogu pridružiti eventualno još i nekoji od šer. sudija, i a zvartfS , i p o ® * * *"a*c * " * « " * ”,ii£OVe .član Uleina-modžlisa, muftija, a ako je moguće i član va­ kufskog mearifskog saborskog odbora. Kako god taj iz­ funkcije u pitanju. . . 4 Nestankom one mooi. koja je stopćajia s Maletom. bor ispao nužno je, d a i sa strane naše države bude ovaj prestaje i sam Mlafet, kao na pr. kad h a « a zapadne u respektiran, te da se s tim halifom u pogledu naših musli­ ropstvo, iz kojega se ne more d a raesi tll »nače postane m ana u našoj Kraljevini sklopi nešto slična konkordatu, nesposoban za svoiu zadaću. Slobodno jc hatifu svrgnut«, koji je sklopljeni sa papom. Inače izbor halife bio bi za kad god se nešto s njegove strane pojavi, sto je na štetu nas iluzoran. Taj vjerski ugovor protezao bi se u okviru Istanru I što ugrožava poslove vtjere, u koliko to neće najnužnijih vjerskih, vjersko-prosvjetniih i šeriatske-sudprouzrokovati kakove ozbiljnije komplikacije, U svakom skili ustanova. Pored toga, što je vjerska sloboda usta­ slučaju treba birati manje zlo. vom zajamčena, i što su vjerska starješinstva zakonima 5. Musffimani, koji su priznala1 hilafet princa Vehidpredvigjena i priznata, nužno je i to da muslimanski vjer­ ud&na, sa poznatih su razloga pristali n a njegove svro- ski starješina bude snabdjeven menšurom halife rešpelktoiiiućc, te je on tako prestao biti halifom. Kasnije su Tairoi vanog po državnim faktorima. postavi! haffloro princa Abdul-Medižida, oduzevši mu. Na osnovu postojećih naših ustanova i zakona drži­ državnu moć, a svjetovno pravo prenijeli su na narodnu mo da je ov o moguće izvesti bez i najmanjeg uštrba po skupštinu, postavivši halifu samo duhovnim starješinom. suverenitet našeg naroda i države, a taj ugovor bi služio i na'-voliku čast i korist našoj državi. Mišljenja smo, da 6. Sa ovakim postupkom Turci su uspostavili novo­ bi naša držav a trebala da podupre finansijskd ovo izaslan­ tariju do sadla nezapamćenu u islamskom svijetu. Ovoj stvo i omogući naše sudjelovanje na tom kongresu. su prislonili još i drugu, a ta je ukinuće m jesta hilafeta. Smatrali smo za potrebno da progovorimo o ovom 7. Valjanost hilafeta princa Abdul-Medžida ne može pitanju, koje je postalo aktuelno radi pobližeg upoznanja se priznati jer po muslimanskoj nauci ovakav htafert, kakvog se on bio primio, nije poznat, pa s toga nije ni * \ s njime, naročito širih slojeva, koji ne vladaju istočnim prihvatljiv. Radi toga on vjiše ne egzistira kao haMfa jezicima, arapski i turski, na kojima su isključivo i pisa­ na djela po ovom pitanju. mjesto ic hilafeta upražnjeno. Ve mdnhul’finajetu vertevfik! • *• U daljnjim taškam a nabrajaju se razlozi o nemoguć­ nosti prihvata hilafeta po Abdul-Medžidu, te se prelazi na neophodnu potrbbu, da se ovo pitanje niegju musli­ maniina treba da raspravi s a velikom pom njom i n a svim Acnja KaBa3eBHfc: stranama svijeta, a po tom treba preći na njegovo riješcnjc. U jedinoj tačci ističe se, da je nužno u ovu svrhu ustanoviti jednu vjersku konferenciju, n a koju treb a pozvati predstavnike svih muslimana. T5 predstavnici 0, ooKOJie cpmcRH Ilerpe, odlučili su da se kongres sazove u Kairu m arta 1925. god. JImračnije cJiaiBHe erare, pod predsjedanjem egipatskog SejhulisOama. Na kraju u Herc ce o®a necara Moja tačci 16. zahvaljuju evropskim hrišćamskim narodima i Jlo npecrojba TBora Brare! državama, što se misu miješale u ov o čisto muslimansko pitanje, te očekuju da se i u buduće neće miješati, jer dia Herc npejna Te na/rne mine, muslimana sa oviim pitanjem nemaju nikakve druge na­ Ila neK Jby6a TBoje CKjrre, mjere i želje, nego da to u vjerskom interesu riješe. ‘ Hen tu nprara iHOHCHBJMtje, Pitanje izbora halife je, dakle, na pragu, jer će se po IHto otUHeme boas Mynie. i svoj prilici taj izbor obaviti za nekoliko mjeseci u Egiptu. Ustvrdili smo, da smo i mi dužni sudjelovaiti u tome iz­ Kpaji»eBHhy, IleTpe MJia^n, boru, pa sada nastaje pitanje, kako ćemo mi u Bosni i Heu th onjua pe;yi najie, Hercegovini, pa i u cijeloj našoj Kraljevini, da postupimo Ivoju Ba nacrr po^a CBora u ovoj stvari. Spomenuli smo, da pasivno pravo u tome Ha Koooey jtanie rjiane. izboru imaju odlučujući faktori u islamskoj ehaliji (ehili bal ve akd). Nastaje pitanje, ko su sada kod nas ti faktori, Hen’ Th ona nprara cpncite da li ih imamo i trebamo izabrati. yeKpoHyjre eoKojmhe " Ako se pod tim faktorima razumfijevaju ona lica, koja Herc th Haj;ii])e ona pe/ta muslimani priznaju pod dosadašnjim ustanovama ili silom HpBe cjiaBHe HeMun.nhe. prilika za vjerske svoje predstavnike, onda mi te faktore imamo i nije potreban izbor drugih, a to se beogradski 11|KyreiETO|>e jjpyiiiTBa naiuer, vrliovni muftija M. Zekerija ef. i bos.-horc. rois-ul-ailema C.naiia TnoMe miliom Đžemaluddin ef. Caušević. Ovaj zadnji je posve zakon­ Iv’apaboplja cperHOM crary, , : skim putem i izborom iđomamskc kurije došao na svoje Hnja c’ Aynia k ii©6y BH«y. mjesto uz privolu i priznanje svih bos.-herc. muslimana i uz respektovanje državnih odlučujućih faktora. M. Zeke­ JKnp.ejiH Th imj/ptcjmi rija ef. došao jc . koliko nam je poznato, bez izbora po H th y3 ir»Hix, ciieniH craic! j kunji, ali uz zakonsko postavljanje i indirektnu naknadnu II«k ce Moja cupoMiia Mojitia privolu muslimana u Sandžaku i Južnoj Srbiji. DžemaKa npecrcwBy BoatjeM bhiic. ostaH haittfoni. HaMal (Ima.net) se uampaetjom , takav će se halialifu i zauzme Hfat svrgnuti. liaBfa u položaju da svoj zadatak kao i 1 Kađ Ijto v o m , tada HPOTEKTOPy PAJPETA �! SAN Kroz mrak se spustila .noć Na šumu. hreg i dol. Zvezdice drhću, potočić šumi Duboku, daleku bol. Kro« prozor se liju valovi svetla I gluha peva noć A deva secU sretna i čeka Hoće ft dragi već doć! I kroz sam gleda na crnoj stazi Kako krvari dam, A on joti šapće drhtavo, tiho: » ... Ne bješe ljubav, nego san!« U oku čista zasja® suza, Dok svud se banio mrak ZabTešta prozor, u njom se slomi Bledi mesečev trak... c p n c K A E n o n E JA f ' (lipairuycKor iipeĐomn: nyK.,.}Kqfi. J. PaHKOBMh. — 1915. 3. HA y>KACHOM n yTy. BpyT no Cnaca, 27. naB^kCpa. Ilocjie npBe eiame, pe.narrHimro Jiane, Harne nepojbe nocTajy CBe Behe n nehe. C/rpana 295. » r A J P E T« fipoj 21. c Hoh je Onjia xjiamna h MOJKHa ca chobom sa CBe irac H3y3eB neicoJiHKo h>hx, KojH cy momu iieurro MaJio aiaiBaTH nom 3aauioHOM HeBOjniKo maTopa, moju cy ' lkiihjih ije:ioKynny Hamy onpe.\iy. yciajaibe je Bek anoii'rao y 4 nača. , ?I Hoh je OiiJia upna. Ilpraipeva 3a MyKe noMHibe. y hcto BpeMe npoauieTH chot noueo je ma nama h noBehao je TeniKohe. ToBap ROH>a Haporaro je Oho TeroOđffl. Haj3am oko 6.30 uacoBa Kam ce jemaii KpaiaK Ojiem vHaH noraibe ma ROJieOa y 0JiyjH, nojia3aK ce ocxBapyje y iiaMyuHniM KOJiyTHMa om CHera. CHer je 3aTpnao crn e , nperxoflHHii,a Harne KOJioHe 3aTpnaHa TaMO mo KOJiena h mu nacTjmaMo ca Bpjio iiejiHKOH MyiKOM. . . h ca KaKBOM ciiopomhy, IlocJie flBa caTa c®aKo Mjuuora Mapma, mh ona3HCMOmpyrn mioot Be3HpcKH. OBaj je HMao Tpn JiyKa •na. cry6oBKMa. IIpejia3 iipono H>era BHuie onacaiH iiemo Koa npBora Mocia, raje HMao Burne Hero H6kojihko noKpuBKa. npeJiaaehn caMO je jemaH koh>nao y Kora cy msa uoBeKa ca MynoMnoiKyujaiBajia ma nomurny h cnacy. Ilao je y peity, Koja je M3Meby 6ejmx OperoBa jihHuJia Kao ma Bajba je«uy 6yjuiiy Macrajia. Ca h> him omo H3ryi0njiH 100 Rr icpoMrapa. To je 3a Hac Oraa KaTacTpo(j)a. Moct npejiaiKeH, yBeK nom 0JiyjaM CHera, Koju uaM je ymapao y .rame h 3ac;ienjbaBao Hac. Mh omo iioHOBo npeuujiu ua JieBy o0auiy ,Hpn;Ma, uirje ce kopHTO CBe Biiuie h BHime cymBajio. Ilpn neu>aH>y h cnyuiTaH.y no obhm ctpmifm h KJin3ainiM craaaMa ry- Ohthji y KoibHiMa HOBeihajiH cy ce, Gnuio ma cy. ce okoTjKibaJiH ca u,ejiHiM TOBapoM y irpoBajmjy, Orao ma cy ce H3irypeHH CTpanouiTajm h Jiwnca»H ma nyiy. HUCMO HBMIBUIH TOTOBO 11H HeKOJIHlKO Kopana II nama KOJiOHa BeoMa ce mhoin>oflyiKHjia. Oko nac rajemne nr»Be ^yme, rajemnora 3iiaKa uaroora h Ta Hac je Mirpiioha MytrHJia...A jih mh ce hmcmo motjih c h»om , ci> o^hth. M h cmo npuicjiyiimHBajiH. Kam jemuora imoMema, Kao je^aii miaK, iieKo-imco nyiiriaHHX 3ByKOBa o;ijcKiiy Kao exo BejHKux cTeHa. TaKo cmo mh cthtjih 6e3 npenpeKa oko 15.30 ua_ coBa y MajiH 3acejiaK Onac, Koju r a je KMao mcme cah Kyhe, TpH uaTpibe r a jn cy 3Hhobh om icaMeua, noICpHliCHH CJHU6HM KpOĐOM H IIOmHlTHJTH Ha OOaiJIH ,J(puMa. ' ; Mh Beh nyTyjeMo om A^BeT uacosa h HHiirrra hhcmo jejiH h yMopiiH cmo. A x. . . HBMoryhe je orme oaycraBHTH ce, jep ce iy 3aycTaBHJia CpucKa BpxonHa Kmiaiima. Mh cmo MopajiH ma iipo>myaa®Mo. t|)h * jUpuiM ce cyataBa y jem|Hy CTeno®HTy npona,Tiy, Koja ce .T04JIK0 cK.ynjba, ma BHiue HeMa Mecra hh 3a jemHy K09jy cTa»y h mh cmo Mopara ma ce neibeMo yo HJiaHHHy. IIy3a.TH cmo ce oBora 'nyrra Bpjio Teirnco h Hajsaa y cyMpaK 6jiH3y HBHii,e jemHe iuyMe n a jemaH MajiH n.iaTO, KojH je 6 ho orpabeH Kpy®HO KaMeH'HM AHTHHaJMa. Ty cmo mh nocTaBiuiH iiaui Jiorop ua CHery, koju je ce om npe mea maHa mhoix>naooMH.iao h uuja je me(3^jbHHa Onjia BHiue om noaa Merpa. Eiaaia je 6n.ia crrpaxoBHTO Teiinca. Muoco je Jb y mn, KojH HHcy BiiiiueHMd.iH o^yhe h cbh HHicy CTicrjni moBme. 3 aauTHTRima ca KairieTanoM Mortireux h>hx je npnK,yirHJia; ajiH yiuiamena om hoKh, oua ce 3aycraBHiia y Cnacy, rme he CpncKa BpxoBHa KoMaHma OBe Beuepn ma CTitme. OHa ce c Ha.Ma onoju-ia cyTpa mau cthtjih cmo npe noJiaoKa. CpncKa Bpxo»Ha KoMaHma je npemiBnmeJia erane Hore ca liauruiM. Ajih y ojryjn CHera ona je yionopKJia CBoj Mapui h mh cmo joj pa3raaHJiH uyT. Mh hhcmo anejiH, samcra, ma ryOHMo BpeMe, jep uairne JKiiBorne naanipaime, Taico hx ja HaaraaiM, Oajie cy Beh npn Kpajy. BorpeOno je Orao ma omMax nyryjeMo, Kano Ohjto, jep Hac CTpaiuua cmpt om rjiama Bpe0a y obhm njiairaHaaia, rme je HHaue BeoMa TeuiKO. Kao h jyue mh cmo c TeuncoM MyKow yciieJiH ma uajiojRHMo BaTpy h Hoh TaKo myry npoBe.TH cmo CKynJbera y Kpyry oico muMa h HeuiTo Majio njiaMeHa. Bcme y HaiueM 6HBaKy HHje orao. T ohhjih cmo cner ma 0h yracHJiH aceb- XjiamHoha je Onjia Taico CTpanma, ma ce h nopem BeraKor yMopa mhoto ocehaia ii 'HHjje HaM maJia onaBaTH. Hna/K, mh cmo Ho.wypeHH h ohh cy uaM ce 3aTBapajie h nopem Tora. . . A jih me.iy Hoh oner cmo ocraJiH 6ymra CKyinjbeHH oko Heorajruor njiaMeHa, Koju ce lecro racuo, ueo<ajyhH man, Kao man ocjioOoheiba, Kam cmo TpeOajin ma npomyraL\io nyT h ma CTpaumy 3HMy yĆJiaHtHMo noKpeTHMa nojomHUHK naunix meJioBa TeJia. �Bpoj 21. .iU jP E T . OrpaHa 296. ATa Hephec: 0 cm3h "BmkmIi : XA3 PETM i\I.VXAME4 (A. C. B.) H ET BPT A nJEC M A . M3 »HOBMX JIMCTMTiA«. „O/JABOBM CE!.. Kaa ono k Meonint rpapy uperenie Myiupiilm iuie-ro, llp’n’iii ce. KnvTTOA oy crapn Ppmi XTjivtii neiiiTO (’a .'sa.iA naarjepoM nyiroai HiCTp’jeOnr HciaMCTBO cbo, Aa aiiMpiiieiio pnjcaiic h.th hito iuv/Kinije Aa 3iiaay, iih- H B ’jepiui uaiCBa BeJba h m onacnocr np joth, Kapa cy cBiiM chjhvm npeniK pje.io iim oirpHjeTOT to , II Kaoa okmo rpapa aa crojy o6pany jany, OiiKone Konaxy ohh h C>jexy na pany cbh, 0 jivinoj Myyir.ui CBepa OBpje bum iipimoiTjecrr pahy, Koja ce 3ro.in.ia je.inor op a«na nanopini-x tii’. _IV6 h cbh M yc 3HMH ppyn£ uiTo na Tom pabaxy pje?iy II 'EaCmp HMOJfOM acxai> pabauie Tauobep Ty, OHpoxiax ;ia Gjeuie 40bjok rpapy je nouiiaTO p’je.i.v, A.i’ poOap Myc.im.MaH pa je Hc,iaMCTBy noanaro cny. Meb’ APfjTH.M .v oouitbom obojji'M h oinuy MpuiaBy jeAHy IlMauie.ii pana jepjnora kaa »a paA xtho je iioh, »3 aK0JbM 0B>mny ony, on .ionuji cynpyry Bp’jcpjmv' Benepac ca mmom he Gserap Tanobep BeMeparr poh-!« II on ce ynyra na pap, a iKcna poza mv ocra, Jla roa6y y6ory npa.B«. h uap iieh aa.iacK}’ grom iKapuo ce ck .io h v .io j*yHiie ti T<\f paif papa 6n pocra, 'Bafm p ce JiplHfiiniKjp CBepyvM y ck>j noroa ra poM. Ta.iH cy 3a to iijX>|»0"iii(iiiTe y Txo6aMa. Tuko neiiiTO c,iH'mo cTape cy Capaj.THje oCii’iaBa.iH Aa hay upein ne_ hHiiy »O.iajfOBii ce!«, Koja ce 11 A-asrac eno KO'fn Biruie Koaje hynpnje. Jl.au.Te, ja ce yniyTHM joAiiora .mjenora auMiber ;i,ana Toj nehiimr. llcupipiax joj pnoje jaAe, a oiiAa joj 38AAA0X hokckiicko Ba}KiniijHX iiHTaiba, noja Me oiauiro TnuiTe uao Mopji 11pir cpuy 11 ;iynin. »He mrraj. ne paoMinnjbaj, hc CTyAnpaj! PaBonapjiTii heui ce. Tji 11. np. h Aftnac miihmhhi, ,ia cy CTape oajKc nyiua aaiK. A bhahui, napam ce. E to 3aiMimcAM Te neKc Bame CTapiije 11 M.iabe jniTC.ieKTyajinc, kojh cy iieuaA miajiH na jC3iucy to-iiiko JiiitjemuK pjrjeMH h Kj>acjuix SKGJba (na nanHpy) 3a oBoj ja^mn napoA- Je .ni,' K.ie.i1!! cy ce »ox, caiMo aa hm«»io, Aa evo to.thko miyhi£Ii, ,ia ce mojkomo Miipno hoobothth paciiy 3a HapcA, Aain 6homo croJ HvHbot n a o n a p OraijOiiHe.. ..« A A.uiar i;avia nx je jaia-H AOoap APO Ha AOopy 110,10-.Kajy?*hiKpfiiiyjiH cy r.iaBy (ne oa iiapocia jep Taj yEiijcK Tpefia), nero oa KyATypnor patia na jiapoA, a 6aBe ce »BancHiijHM noc.iOBmMa«. II r.iac h i iie.hu'ne n pirianie mh oiiy npHiy: 3 .ia JJa koa H»er Myca<fmp 6ype, n Pecy.i npnCTape HarrOr^, Aa’nor.ie’mhjiochhk Boacjn »0 ,sjepiraM vcotmh,pene luoo 3aaecn.ia 3Miijy y iipom ijen. II.irui.ia a Milja y npo^iprje>ny TyvKiio .m iuaiocHO. xIyo to Aofipu MOBjei;, n a Benepac BenepaT cbh ctc Tfc*Hpy rocrji, ii 3a to je 'naCaBiio 110 Myua. Ona ra nn 3axBa.inocTii o.TueAe Hei;a ce H>ero»oj Kyhn:ĆBa/ Bac cap cpaiai j’BOMe napy, ;ia r a Haaapn, hito jy je ciiacno. Kaa CBaKH ce 'iybaiue thyiajOM; M š g m 'Raoiip Mome OB'HiMa hm Be'iepy para, .majyh rji ciipom i Aa je!? Oh 3fiy«>eH, npeA Obouom nemio Ka 3 6 6hJ a.T peh He 'iOBjen Aobo npeA aMnjcKor. papa, o m j ra aariHTa, hito jko.t ii Aa mv ab-ao. HoBjcK. 3amiiTe 'iapoCnn u p eren c napeBe pyue. H ap il auo Tenuue BOJbe, iioivioini My na1 Ili t l i l l i l ; 1X)6h nnpcTCii. On npimo'ie npcTcm Baipn, a ma ite ra ,HoK npn tom Beh n.’je.iaVp.vha poMV mv ueh Kpoiiyjia je H3JTBTH apain: »IIlTa *e.imm rooiioAmpy?« A caAa k6 iiycre ’ioBje’iiije JKejbe. »IToahthh mh na.iaMy k6 y p a ­ OoTHiHe iiaxpaHHT Jbypn 3a cp.aicor Miroro 6 m 6hjio, n a OTKyiA oh he to mo Kh ca obuom MpiuaBOM jpahom! pa, Aone.iii mh papcKy nhep 11 t . a .« E to bhakiii mhotii Aa n ac HMajy Taj ’iapooini mpcTcai. ilHjecy ra ao^ h ih JepHauo MHiH,T>eH>e j’ ono TjaOiipa onyini.no, H3 O.iaroAapHOCTH aa Kaauso ii.ioMeiniTo AjeJio, — baB° A.t’ y thm MHc-THMa exo, npep i.vhoM cbh cy xiy oajhho — im je hm ra, jbe, hh pap pao. To oy baBOJbP fi’je.lHOM. pocaobh : f'aMo n iep aj, i;.ai;o cap očaj, cap o naj nopirHajipnjea Pecyjim-EKpeM, a 3a ibhim ocTaan cbh cy ace Kyhe, nurpn ce H loohenepir. Oreujio ce oue npemo y Ma.iy Kyhnny ym.iH y T’jecny coOy ce 3C>n.ra, uohH. KaiKBH mpea-TH, uaune T p n p e. . . h pnp aa napop A 'Ea/'mp ca acemoM cbojom inmrr’ ppyTo Ta® 3iia.ra H jkhbot na oJiTap OTapomne!. . . HHcy, E to bhahui h jepan piio panaioiibe Harne najMjrabe HirreJiHreiipHje ne ppe npaBHM uyreM. OTapnjmm upep, 6ap,yjy, pa cy oirn 3aacrajm h pa ne 3iiajy iraH Tapa y6oni Taftu p npep CBepa 36yibeno OTaAe: iHTa. A ohh cy iiaMOTiiii 11 npa®e ioyjie no 3papy. Opa»Ja Pecy.i, y Kyhn iraniTa ja neMa^i aa jejio Behe, najy ce iipenumeM Kypan>y no KHEKMa, a čupa no KaA 0B0 je j i ’ MO/Kiio Aa cBH.Ma Beiepy Aaine?« (JianaiMa h Tano pajbe. . . Kap nx je »nemio arpOBiro »Jlocra je, Mh.iochhk pene, Ma.10 naM 6hth Hehe!« yjejik>« y pacnynrrenoM jKHBory, oarpa pm crapiijn H TaA ce npiJNni'ie axfipH h Bnaiiiuera onoMeHyB’ mie raci 10 npep6apyjiy: »Mmoro CTe nayrm.iH, ajm caMO :iaroraj npBH je y36, na no3Ba h Apyre Taaa. HHjecTe iia.yin.iH, pa HCHuiHTe. H e yM Hje.Te jk h b H ječma npHMHMe c’ rpyna h je«e 3ajeAiio c lu'irMe, j eth — n chth ycranie ohh a ATVre 011 nocina caAa Xohem jih pa re nomajbeM npep ony naiany y »opiijenTamoM« cTH-iy irpep Hapeny yaMHjy? He, TaH Apyra 3acjeAe co<})pa, jeAome h th , to, chth ^CTaoiie, na Ta(na Tpehn ... h pcin,oM obh h ito h x 6jeme, Mo he th op\iax ymacTK y oto m y m e 6 p h ii a u p o 30 p hm a. BHpmn, to inrje pa6a IHnafio Kypmcao. Mrene jejiH cy Bojne h xjbe6an; h h t joflaH, hhth Xohoin i h pa operni y Bai;iy<j>cKy pcnTpajiy, Ty (>B'iHiiy nojecT cy lmobth — na iiperom CBHMa h m 6jeme. naany TeKOBimy, Kojy nperaopn ocioCopinne mučan 0, BjepiiH, Be.na je mh.ioct, hito A.i,iax OBraohHH Aaje ;nyroroAmiiiibe ajnonoMiie 6op6e? He hah! One uito je OiniMa, hito ca’jeae CTaay, hito 011 joj TipaBan; ;w\e, iioc.THiriijmo cne je ouer aanaproiKeno h.jiii oCopeHo. . . 0. njepyj, 11 ne AAj cjmibh Aa BjepH na nyT th d aje, fPyiKan ocTamra nehHny z BpaTHx ce n a rp a r... li MiiJiocT, 3iiaj, Bo/Kja nejba uarpa^a Onhe Th toac! Beh 0Bny h xjhe6an, jeAaH npep h>wx cy TaA paiiejiir. �Spoj 21. Husejn Hazim: »TA JPET« Drpana Ž97. opće — . od najmanjeg pa do najvišeg — još nikada ne interosujemo za škole. Ne vodimo o njima računa, a najširi slojevi naših masa šalju svoju djecu i dan dani u školu — prisilno i sa nekim nepovjerenjem, zebnjom Mi muslimani u Bosni izgleda da još nijesmo shva­ i sumnjom u srcu. A u tome baš i leži onaj jad i ona tili važnosti ustanovie osnovnih škola, a čini se da ni neprocjenjiva šteta, čije su posljedice crne i žalosne, kao oni odozgor, koji su pozvani, da narod upućuju na do­ što to ašićare možemo vidjeti na svom podmlatku, koji bro i odvraćaju ga od zla, ne vrše svoje dužnosti kako je te škole posvršavao, pa i dalje nauke nastavljao. Sve bi trebalo, pa stoga i ne nastoje da to školsko pitanje je u glavnom bljutavo, kiselo i ljuto — plod divlje voćke. već jednom riješe i kraju privedu. Škola i pravo prosvjećivanje utječe da mladi sta­ Naglašoijemo da ćemo ovdje govoriti naročito o rije, cijene i poštuju, a mi doživjjujemo sasvim obratne osnovnim školama, jer je pitanje pohađanja srednjih i plodove naobražavanija tako, da je između iškolanih i viših škola sasvim drugo i jedno veliko pitanje, osobito onih koji su ih slali u škole nastao gotovo — nepremo­ sada iza rata, u vremenu virio povećane borbe za opsta­ stiv jaz; postali su dva neprijateljska tabora, kojih nikad nak, u kojem se vrlo često čuju izjave, da je sada ne­ ne možeš složiti i ujednačiti. A zašto? Držim zato, što moguće školovati djecu na srednjim i višim zavodima se osnovna škola pohađala bez sporazuma, bez dobre i da se to i ne isplati u sadanjim prilikama. volje od strane starijih i bez diraga srca onih mladih. Pa i za to je potrebno pozabaviti se pitanjem ospo­ Dobra svojstva, koja je škola kalemila na mlagje, sobljavanja u osnovnim šikclama i to dok nijesmo za­ kasnili i dok nijesmo započeli radi raznih ratnih i stariji — i/'neybav,ješte.nosti i iz »nada — nije htio pri­ znavati i potpisivati da su dobra i šeriaitom priznata i poratnih nedaća — divljati! Osnovne škole su prosvjetni zavodi u kojima dobi­ preporučena svojstva, a mlagji, imajući prilike uvjeriti se' da ona nauka nije na odmet, usvojio ih je i priznavao. vamo prve pojmove o svijetu, o svojoj okolici, o naj­ Vidivši d a. inu to otac prezire ili u najmanju ruku kao nužnijim načelima društvenim, a i o poslanju ljudskoga roda, i svrsi života. Tu stečemo vještinu čitanja i pi­ »školsko« izbjegava, zaključivao je da tih uzvišenih sanja, a s tim u vezi i sposobnost, da se možemo po principa i lijepih uputa u muslimana i nema, nego da su volji dalje razvijati i usavršavati; neko Više, neko manje; to tekovine nove, evropske, kulture i tako su eto na­ stala dva svijeta. U tome je glavni uzrok ovog — nespo­ prema tome, koliko je kome Bog života poklonio.' Ako pomnije pročitamo školske Čitanke s početkaf razuma, kojem smo dužni čim prije tražiti lijeka To je nužno kalkp. u interesu naše uzvišene vjere i pa do na kraj, naći ćemo u njima govtora i naputaka sve /'ječite nauke, tako i u interesu našeg napretka samo na dobro. U zgodnim Rr£žanfa i pjesmama upu­ sa muslimana u ovim krajevima i u interesu ćuju se djeca na poštivanje Boga i starijega. Uče se išega zbliežnja, sloge i općeg napretka, da se mi već budu poštena, iskrena, pravedna, da ne nanose nikome jednom počnemo ozbiljno baviti školskim pitanjem, da štete i da svakom prilikom budu nevoljnima i nemoćnima na pomoći, da budu milosrdna, da budu u svemu umje­ .dignemo smetnje, koje su nam priječile koristiti se tom tečevinom ljudskog razvijanja, pa da tako rekuć školu rena, da ljube čistoću i da čuvaijtr zdravlje. Gdje je govor o Bogu, govori se samo o jednom sve­ — osvojimo 1 Da osvojimo škole, da se svi trudimo neka nam mogućem i sveznajućem stvoritelju svijeta! škola bude mila, nužna, važna, prečna i da nam bude Prem a tome u udžbenicima osnovne škole nema draga više nego naša vlastita kuća, neka nam bude ništa, što bi se kosilo i sukobilo sa uzvišenim principima mekteb, neka je džamijski prvi i glavni komšija. islama, nego je naprotiv u glavnom sve obrađeno na način, kako smo mi po vjeri dužni svoju djecu uzgojiti. Kad bi roditelji sa pravim povjerenjem slali djecu u Ako dakle ne htjednemo djecu slati u osnovnu školu, školu i kad bi im tumačili da su sva ona lijepa svojstva zapuštamo najveću roditeljsku dužnost, jer ih nijesmo što se u školi uče još.davnih dana islamom naučavana, n stanju po šeriatu kod kuće uzgojiti, pošto svi za to ne­ d a je škola naša islamska potreba, d a to nije tugja Jiametmamo ni vremena ni vještine i znanja. Osim toga mi novotarija, da je to naše, a nipošto tugje, — i šta više, na taj način puštamo djecu, da odrastu u neznanju i divkad bi nam se branilo u školu ići, da bi se morali seliti Ijaštvu, pa će kao takova u očima drugih biti smatrana ili se tući sa onima koji nam prosvjetu zaprečuju, — građanima dragoga reda i nas — očeve i djedove — u onda bi se naše djece ono školsko naučavanje bolje pri­ svijetu samo sramotiti i reziliti. malo i škola a i roditelji dobili bi ljepši izgled u očima i Ako bi mi ovdje koigod upao u riječ sa napomenom, mislima djece. Znalo bi se da se radi nešto korisno i da mi za- sve to imademo svoje metotebi ibtidaijc i sibjansvrsi shodno. mektebe, moram mu odmah napomenuti, da naše ibti­ Vjeroučitelj bi se imao brinuti, da sve one upute i savjete iz školskih knjiga dovodi u vezu sa vjeronauičdaijc — kakve su danas i u koliko ih još imamo —''nijesu dovoljne, o čemu ćemo kasnije govoriti malo opširnije, nim gradivom, da primjenjuje sifate i šartove prema školskoj obuci i da djeci predoči sve što je u školi .la uostalom ovdje hoću da govorim o važnosti škole .— osnovne škole — za muslimane kao takove i želio lijepo, dobro i pohvalno, da je to i u Islam lijepo, dobro i pohvalno. Na taj bi način vješt vjeroučitelj sa malo bih da se svi o tome ozbiljno promislimo. — P a mi pohađamo te škole, š ta više zadnjih smo truda postizavao velik uspjeh, jer mu je najveći posao kod djece obragjen po učiteljskom osoblju, a njemu bi desetak godina u tome pohađanju prilično i napredovali, preostajak) samo sve ono komtroMsati i odobriti i k tomu jer su škole, u koliko ih danas ima medu muslimanima, prilično nakrcane muslimanskom djecom — mogao bi mi još formalno- poredati u nekoliko iekdšja — glavnih šest hrpa islamskih šartova i uz latinsko i ćiriisko pismo ko dobaciti. (koje on nije dužan predavati, nego mu u tom djeca do­ — Sve to i ja vidim, ali mi ipak izgleda da mi još i laze gotova, prentdla i to spada danas u ilmi-hal!) nau­ nijesmo počeli slati djecu u školu! Zato evo i tugujem! čiti ih arapsko pismo. Tako bi vjeroučitelj, — ali koji je Mi, tvrdim i velim, nijesmo započeli slati svoje djece dolično plaćen ,i koji je dobre volje, — trebao, a i morao u osnovne škole i pored toga što su mnoge te škole ši­ rom Bosne pune puncatc naše djece, jer se mi još u bi često djeci protumačiti značenje kojeg ajeta i smreta OSVOJIMO ŠKOLE! �črpaHa 298. >T A JP E T < iz Kurama, jer bi to mnogo pridonosilo bistrenju pojmova i pripremanju djece za ljudski život i dobro ponašanje. Kad se o školi budemo brinuli. kao o nečem našem, kao sitvari bliskoj i potrebnoj, onda će i onaj uzgoj što nam ga djeca u njoj dobivaju djelovati blagotvorno, kao sjeme, koje se baci u plodno tlo, davače sočne i korisne plodove. Isto kao i hrana, koju uživamo sa horom i tekom, ona nas se prima i godi našem tijelu. Kad tako svi bez razlike budemo svjesni, da školu trebamo, da bez nje ne mažemo opstojati, lahko ćemo iz nje pouklanjati one sitnije stvančiće, koje držimo da u školu ne spadaju i nadoknagjivaćemo ome manjkavosti, koje bu­ demo opazili, da bi bile u školi od koristi. Na primjer u posljednje se vrijeme vjeroučitelji tuže, da nemaju potrebnih knjiga i da im je doznačen vrlo mali broj sahaita za predavanje vjeronauke. Druga tvrde da su vjeroučitelji slabi d nemarni, a ovi se opet tuže, da su vrlo malo ili nikako plaćeni. Sve su to fakta i opravdani prigovori, ali bi se svemu dalo doskočiti, ako svi budemo.svjesni da je škola naša, ako se osvjestimo pa školu osvojimo. Ne zaboravimo hadiši šerif: »Znanje je zagubljena stvar muminova; gdje god je nagje može da je uzme.« Pamtimo tati h ad is!. . . Ima ih koji prigovaraju i radi toga se 'odbijaju od škode, što se je iza Oslobogjemja počelo uvagjati svetko­ vanje ili prosiaivljivanje sv. 'Save u. ‘školi. I to bi se pi­ tanje dalo razumo riješiti*. N,ašim sugragjanima drugih vjera nije u interesu, da se rhegju nama prave^nesporazumci, radi kojih bi naša bratska ljubav mogla zaklad­ nih'. To je u Interesu satnog napredovanja narodnog. Naša je škola namijenjena svima gragjamlma bez razlike vjere i stalleža, pa se stoga u nju kao takovu ne može unositi nešto spada ili što je nastalo u jednoj odregjenoj vjeri. A pošto je •sv. Savo poznat kao svećenik, kao crkveni dostojanstvenik naše braće pravoslavne vjere, nije ni zgodno ni prikladno, da se on u školi zvanično sla/vi, jer bi to značilo neko posebno priznanje' i hvalu onoj konfesiji, koja sv. Savu u-svojim bogomoljama slavi i uveličava. Interesantan je razgovor dvojice mteligenata, jednog muslimana a drugog pravoslavnog, što su ga u mojoj prisutnosti vodili o toj stvari: Pravoslavni je prigovarao našoj osjetljivositi, navodeći da se sv. Sava u školi slavi samo kao prvi prosvjetitelj našega naroda i da se to kod nas činilo i za vrijeme dok je Austrija u Bosni gospodovala, pa da niko od muslimana nije protiv toga •ostajao. Onaj mu odgovori, da je čuo doduše da se za vrijeme Austrije slavio svetosavski dan u školama, ali samo u Sarajevu, dočim da u drugim mjestima nije. Ako je toga bilo i u provinciji, to su onda činile isključivo srpske konfesionalne škole. Osim toga, kad bi i pretpo­ stavili, da je to bila Austrija u sve škola nametnula, pa da muslimani, recimo, nijesu prigovarali, treba ipak imati u vidu, da je i sama Austrija ovdje bila kao jedan veliki namet, kao neko strašilo i mora, koje se je svak jedva čekao otresti, pa je pritajivajući se sve trpio i razne muke mučio u nadi, da će jednom doći Oslobogjenje. Orno je došlo i mi smo sad svoji, pa što se, iz razumljivih razloga, nije smjelo napomenuti jednom džebaru, silniku, zulumćaru i dušmaninu, slobodno je kazati svome bratu- drugu, istomišljeniku i prijatelju. Mi smo se, Istina, uvjerelii da mjerodavni faktori i referenti na vladi, koji su dali narogjenja, kako i na koji način treba obaviti proslavu Savinog dana, u školama, imadu najljepše nam jere: oni su precizno omegjiH sve formalnosti, koje se u tom pogledu mogu izvesti. Oni su, šta više naglasili da je ta proslava neobvezatna za Bpoj 21. muslimansku djecu, ali revnost ili nepromišljenost nekih učitelja ide mnogo dalje, što može od jedne plemenite stvari napraviti čitavu zbrku i komplikaciju. Za to je najbolje ,ako hoćemo d a nam škola bude pravo zajed­ ničko žarište prosvjete, plodno tlo za rasijavamje na­ rodne sloge, ljubavi i bratstva, da u nju ne unosimo ništa, što bi moglo mutiti dobru volju i lijep odnos jednih napram drugih. Osim gore prikazanog načina za pripitoinljivarije širokih masa školi, imade ih još dosta. Jedan je od naj­ važnijih i najuspjelijih teffiiš, posjećivanje i komtrolisanje škola po višim vjerskim dostojanstvenicima. Niko nije tako popularan i obljubljen u širokim muslimanskim ma­ sama i niko u njima nema tolikog oslona i povjerenja, kao što ga imaju islamski dostojanstvenici, — Reisululema, članovi ulema-medžlisa i muftije Oni su toliko što" vani u narodu, d a bi niogiipočiniti ouldćsa, samo kad bi se stavili u živ i intenzivan pokret za kakav narodni na­ predak. Ako smo se pretjerano izrazili, onda možemo sigurnije tvrditi: ako je ikako moguće narod maknuti d a se svesrdno za prosvjetu zainteresuje i u tu svrhu žrtava pridonese .— u koliko to poratne prilike dopu­ štaju, to je onda još jedina ilmija s božjom pomoći, kadra učiniti i postići* Ima iznimnih slučajeva, gdje su i drugi pokazali prividna i djelomična uspjeha, služeći' se kojekakvim izvraćenim smicalicama, ali je ovdje govor o čistom radu, koji bi donio uspjeh prave i trajne vrijednosti! Ali hejhait!. . . Nažalost, taj nimet, tu privrženost narodnu naši vjerski prvaci neće da iskorišćuju. Kad reisul-ulema, muftije ili koji član ulemamedžlisa kojom rijetkom prilikom^ zahasaju u kakvo mjesto izvan svoga sjedišta, oni progju nekako kao kriomice: vide se i nagju samo sa dva-tri čovjeka, a da sa masom, sa narodom ne dogju ni u kakav dodir. Ćaršija, oni dobri gragjani, čija srca izgaraju za svojim omiljelim prvacima čuje za tu posjetu samo slučajno i kasno: do više hefti ili mjeseci — zabezeknuto staje i u čudu se pita: šta bi to moglo značiti, da njima nije moglo u dio pasti da se vide sa visokim gostom i da se •okoriste razgovorom i uputom, koja će im ublažiti tugu i bol radi kave životne nedaće. P o tom narod samo pati i tuži, jer je trajno izvrgnut raznim špekulantima, neznalicama i farisejima. Izvaran je i izmučen, pa nema ni u kog povjerenja, a sam ne može d a pojmi i razumije. Najmanje pak zna šta je to škola, šta se hoće s njom i kakva joj je svrha. A kako tek izgleda naš seljak, čija se sva vjerska naobrazba sa­ stoji u ono nekoliko ezberlejsanih ajeta i mamaskih nijeta, što mu ih bez ikakva tumačenja i objašnjenja kazuje* nesposobni seoski sejjar-mualim? A narodu treb a mnogo, on to želi i tražd, a uz to i vjera od njeg iziskuje silu jednu znanja.Kad čovjek promotri stanje stvari i stepen znanja našeg naroda, dogje do uvjerenja, da smo mi kao jedna stranka, koja je istom u osnivanju i čiji su korteši i agi­ tatori uspjeli samo to, da popisu pristaše u spiskove i <to najviše nekog za hater onoga, drugog za volju ovoga, obećajući neprestano, da će se skorili dana držati velika skupština, na kojoj će se objasniti cilj i program stranke. I eto, ta se skupština očekuje nekoliko stoljeća., ali se još ne saziva. A pokoljenje za pokoljenjem u neznanju i noobavještenosti umire i izmjenjuje se . . . Kad li će se već jedan put početi stvarno i kako je Bog zapovjedio raditi? Kada, b r a ć o ? ... �Bpoj 21. » r A J P E Ti CtpaHa 299. Ceterum censeo: Potrebno je đa na rad o Školi Istina, još se u nekim džamijama na nekim vakobavijesti one, u koje on ima neograničeno povjerenje. tovhna nagje po podrug do dva safa starijih ljudi, koje To se pak može postići zalazeći megju narod, općeći s mjesto upražnjuje, ne dolazi mlagiri, da ga zamijeni. njim i dolazeći čes<to megju samu djecu u školi. Čemu to vodi, lahko je pogoditi, a da se tome može do­ skočiti, mislim da je dovoljno ovdje razloženo. Mi smo Mnogo utječe na ,uz«oj kako sitne djece tako i od­ raslih, kad se koji vjerski dostojanstvenik potrudi doći pozvani, imi smo zaduženi po onome, koji nas je stvorio u njihovu sredinu i kad se raspituje o njihovu stanju, i koji je u svojoj vječitoj knjizi rekao, da smo na tom odnosno napretku u nauci. Svijet to zapamti kao naj­ svijetu isključivo i jedino radi jbadeta i uzvisivanja Nje­ govog imemas mi smo, velim, dužni svoju vjeru čuvali svjetlije časova života, kao očinsku brigu i materinski blagi i nježni pogled. Time on ojačava svoj ponos i i svojim je potomcima kao najuzvišeniji amanet u svoj svojoj čistoti i veličini predavati i njome ih usrećavati. izoštrava svoju snagu. Zato i veli Alejhisselam: »Svi Lmomi i mujezini umiru, mualsmi radi slabe plaće ste čobani i svi ćete biti pitani za svoje stado!« bježe u druge službe, a drugi gragjani ostaju a da nijesu 1 narod je bezazleno stado, pa kad ga čobani ne upućeni, ni inaučeni, kako je svaki odrasli musliman obilaze, podivlja i smuti se, a tek onda strad a... sposoban proći u mihrab, biti imam Ii mujezin, jer Islam Radi slabog, pravije rekuć, radii nikakvog teftiša i ne poznaje naročitog svećeničkog staleža, pa radi toga nadziranja stada po pastirima (naroda po višim vjer­ se, a i radi nesregjenih beriva džamljskih službenka, doskim službenicima), postali srno kao roditelji koji su gagjaju razni sukobi, svagje i zbrke u džematima. Zar djeou prepustili uzgoju neupućenih i razvratnih sluškinja, ne bi i. tome škola mogla doskočiti, kad bi svaki gra* pa su nam naša lijepa djeca mjesto terbijeluka d uljud­ gjanin im%o prilike naučiti da smo svi pred Bogom nosti poprimila samo odvratne navike, počela su pso­ ravnopravni, da smo jedan od drugog vrijedniji i odvati, krasti, otimati i varaiti. Jičniji samo u toliko, u koliko smo svojim ibadetom i Oitmimo tu djecu od sluškinja, pripitomimo ih školi, svojom prosvjetom i znanjem Bogu i božijem rahmetu a i sami školu zavoKmo, pamažimo i čuvajmo. bliži i odan iji ? Kad bi pak svaki od nas bio svjestan uzvišenih Neka reisul-ulema, muftije i drugi svake godine po­ sjete sva mjesta gdje imade muslimana; neka svoj do­ Islamovih principa, da je džamija svako cisto mjesto, da je nauka i prosvjećivanje islamska glavnica1 i temelj lazak pravovremeno najave mjesnim vakufsko-mearifda je svaki musliman za se svećenik, onida bi se svak skim odborima, da se ovi pobrinu 'za program svečanog natjecao da što više Islamu hizmeta učini i da ga dočeka; neka o tome bude svo mjesto obavješteoo, neka uživiš!... se svijet obuče i iskiti svečanim ruhom, neka prangije Mi smo, još jednom ponavljam, dužni školu osvojiti pucaju i bajraci zalapršaju, p a neka se i slavoluk po­ i sa istom se koristiti i radi toga, što su to jaki i svačim digne i dobrodošlice pripreme, ali neka je visokog gosta obskrbljeim državni prosvjetni zavodi, koji su podvrženfi prva tačka u programu: ispod slavoluka posjetiti školu kontroli sposobnih i stručno naobraženih nadzornika, i u njoj naš učeći podoviadak, našu nadu i zamjenu. što imadu svoje školske odbore, vrsne i dovoljne pla­ Prvi razgovor časnog zijaretoije iza selama neka je ćene nastavne sile, svoje odgovorne referente kod obavještavanje o stanju škole, uškoJovpnju djece i da li sreskih i županijskih oblasti, a i svoje ministarstvo! U u tom pogledu imade kakvih propusta i manjkavosti. državnom se proračunu svake godine zaračunavaju Posjeta kod djece neka s6 kreće oko brige, d a H je ogromne svote, grdni milijuni, za škole, iz mnogobrojnih potrebno gradivo obragjeno i da li je što ostalo nejasno poreza, koje sav naš narod doprinosi u državnu kasu. I i neprotumačeno. Valjane i odlične valja nagraditi, a mi dajemo dosta. tupe i zaostajuće treba osokoliti i na rad obodriti. To je Prema svemu tome ove su škole naše, naša teče­ pravi teftiš. vina, naša imovina i naše uzdanje, pa kad se ne bi s Kad svijet vidi i osvjedoči se, da se za školu vjerski njima htjeli koristiti, kad bi ih smatrali nečim tugjim, čobani svesrdno brinu i oko njezinog napretka nastoje, griješili bi kao musrifi, koje treba pod skrbništvo staviti. većim će marom, ustalaštvom i povjerenjem nastojati Otrijeznimo s e ! ... da se izmegju škole i doma goje i podržavaju srdačne Budimo Bogu zahvalni i obavješćuimo svijet o ne­ i prijateljske veze. Tako radeći ne samo da ćemo brzo brojenim darovima božijim! moralno napredovati, ne samo da ćemo pouklamjati one nesporazume izmegju starih i mladih, pa dla mognemo računati na zajednički jedinstven napredak na sviftia i vjerskim i svjetkim linijama — nego će se za kratko Halide Edib hanym: vrijeme proubditi volja u narodu, te će se onda lakše naći sredstava i načina, da se pr,dignu i ožive mnoge naše mektebi ibtidaije i medrese, koje se danas nalaze (Roman. S turskog preveo 0 . M. K. u rasulu i propadanju. A njih ćemo pridići, oživiti i na* (7. nastavak). praviti dostojnim prosvjetnim zavodima samo onda, kad Ovakav je život trajao do početka marta. Pokret shvatimo pravu svrhu škole. Ovako je zaludu čekati, u Anadolu (Anatoliii) dobio je ime nacionalnog pokreta, jer pored ovakih prilika, u kave smo zapali i oslanjajući ispoljio mu se voda, kretao se je prema nekom središtu, sc na samo čekanje, mi ne trebamo da očekujemo pro­ prelazio iz oblika žitke tekućine u krutu materiju (tvar), past, nego smo već propali. Propast je tu. Još se samo konkretizirao se. Ali Ajiša niti je znala sna, ni misaone očekuje sraman konac, u kojem će ono nekoliko bezstrane tih stvari. Usred vatre, koju je revolucija ras­ dušnika, koje je nehajnost i strmoglave uzgajanje nama palila, bijaše narod, što se bije, umire i ubija i Ajiša za nasljednike opredjelilo — prodati ovo džamija i mekje bila od tog naroda i samo je za njeg znala. Da bih teba što ih još mi sačuvasmo, pa utržak trošiti u nedozvo­ je ražljutio, govorio bih joj: ljene svrhe. ■| — Ko su ta tvoja efeta (mabodice, koje Zejbeci A to sve iz inada! zovu »efe« t. j. efendi, op. prev), tvoji oficiri, tvoji čet­ nici? Dvije noge, kojima upravlja visoki um. A inad zbog neznanja!. . . OGNJENA KOŠULJA �OrpaHa 300. >r A J P E T« Bpoj 21. — I ja ću u Stambolu večerati, pa ćemo se po noći Ona bi se odmah zacrvemjela i rekla: zajedno vratiti. — Nisu noge nego kičma. Glava upravlja, ali umire llisan ne reče ništa. Sva trojica zajedno izadosmo. temperannenat i srce, brate Pefiami. Kad smo išli prem a SuUan-Bajczidovu trgu, HašmetBješe to 10. dan marta. Kod Ajišiiic kuće zatekoli bejevo je lice izgledalo veoma zabrinuto. Stištući ruke zajedno Ihsana i Hašmet-bcja. Zagrijano razgovarahu nas dvojici bijaše se zagledao u Vojno Ministarstvo, kraj čajnog stola. Hašmet-bej je svakako bio agilan, ako i nije bio važan član nacionalnog pokreta; u nje­ pa će: govoj zreloj, muževnoj glavi taj je pokret imao posve — Može biti, da će ova zgrada još jednom odlučiti drukčije značenje nego u Džemalovoj i Ihsanovoj. Na o sudbini ovog naroda-. svaki se je način u njegovom plećatom. visokom stasu, Ja i Ihsan sjedosmo u tramvaj. Po ulicama zapa­ u njegovim skladnim rukama, energičnoj glavi s crnom ljene svjetiljke, a vitke ženske silhouctte hitro promiču kosom, pnogrušanom pokraj ušiju, i s -izboeenom donjom obzirući se s uglova. vilioom ispoljavao najmoćniji uzor vojnika Osmanlij— Ako hoćeš, hajdemo zajedno večerati, to jest, skog Carstva. Ova glava i ove oči kao u orla nisu bile ako nisi gdje zazvan. osobine vojnika iz samog svjetskog rata. Ovo bijaše — Ne, nisam. vojnik pečen ko zna u kom kutu Carstva, može biti u — Onda hajdemo u restauraciju »Istambol«. strmom kršu Albanije. Osim toga bijaše u njegovu go­ — Dobro. voru i pogledu nešto, što je odavalo čovjeka, koji je Jedno je sigurno: ili je Ihsan osjećao neku veliku mnogo učio, razmišljao i doživio. Stoga se je činilo, ozbudenost ili mu je smetalo moje prisustvo. Sigurno da su se on i Ajiša, govoreći jedno s drugim, nekako sam Bio pravilno razabrao po Ajišinim očima, da ne želi drugarskije sporazumijevali svojim mozgovima i zrelim večeras ostati na samu s Ihsanom. Ali ako sam se pre­ vario?! dušama nego s Ihsanom. I ja sam ga kao i llisan du­ boko promatrao kod Ajiše. Nastojao sam, da izmjerim Kroz prozore restauracije »Istambol« -viđasmo iz­ stepen prijateljstva medu njom i ovim čovjekom, koji miješano mnoštvo Sirkeđžije. Nekoliko Crnaca, francu­ joj je rijetko dolazio. Je li se j on bavio nama kao što skih vojnika, gledaše u nas kroz okno i mahaše šakama smo se mi njim bavili? ^Nikako nije dao da se išta od plazeći nam svoje crvene jezike. Ihsan, iako je malo tog osjeti. • previše popio, ipak je šutio. U to mu oko zape za Crnce, Zadnjih je dana vladala cu X afigradu neka uljiv-— pa se s gorkom samiiošću nasmija i reče: — T o je oivilizovana vojska, koja je došla, da stvena atmosfera. Od usta se je do usta govorilo, da će uljudi i upokori, turski narod. Englezi zaposjesti Stambol. P a rla m eo a tse nije osjećao Noću opet odosmo zajedno Ajiši. Ihsan je ostao vrlo sigurnim, sultanova je igra^hi)ti nerazumljiva. Sve su se čula neka pričanja i glasine o tom, kako je tog i tog kratko vrijeme i veoma malo razgovarao. Čas po čas dana ovaj a ovaj pop, talj i taj paša ušao i izašao na vidim u njihovim očima neko podrhtavanje iž dubine duše, pa im se ženice opet slede. zadnja vrat dvora i kap kako je sekretar engleskog po­ Kad jc Ajiša vlažnih očiju i očitim drugarskim uz­ slanstva gospodin X. oao na Sišliji političku izjavu. buđenjem rekla: »Mnogo će nam žao biti, llisan-bože, Naši su htjeli da odmah spreme Ihsana u Adašto niste uz nas«, on se mnogo uskoleba, ali se brzo Pazar. Trebalo je da i on sprovede organizaciju proiti sabra. On rasiiano uze svoje rukavice, pa će: onom pothvatu i onoj organizaciji, kojoj je bila zadaća — Hašmet-bej i Pejami-bej Vas ne će samu osta­ da muti u Anadolu. Englezi nisu dopuštali, d a Turkušc, viti. Ko zna, može biti, d a ćete d Vi doći. A i zašto koje su smatrali sumnjivim, putuju vozom s H ajdar ne biste došli?! Mi ćemo Vas paziti i navrh planine. Paše. Pogotovu nisu puštali oficire, Ihsan je trebao Razumijem neodređeno značenje u izrazn Ajišina pobjeći po kopnu. Vftdjelo se je, da s t Ajiša osobito lica. Pošto smo se rastali, osjetih, kako je ovaj rasta­ zanima svima tim pojedinostima. nak bio hladan i kako nam se je svima srce napunilo Najzad svršismo ozbiljni dio posla. Popismo čaj, a nemira i patnje. Ajiša je nastojala, da bude vesela, te nam ispriča, kako 'Dok je tram vaj zvoneći klizio između nizova svjese je srela sa Salime-hanumom u jednoj od onih kuća, tiljkina Karokojskom Mostu (Pont de Galata), Ihsan je u kojima je davala lekcije (časove) iz turskog jezika; zadnji put gledao u čamceijedriUce, koji su se ljuljali na — To je bilo na Moda-Burnu, — reče ona, u trgovmračnim vodama Halydža (Zlatnog Roga, Corne d’ Or), čevoj kući, kad eto li ti SaUme-hanume na engleskom a u kojih su jarboli (direci, ma&s, Mastbaiime) naličili remorkeru (remoroueur, lađa, koja vuče »šlepove«; op. na drveće s kojeg je opalo lišće. Pred Tepc-Bašy (Pe­ pmev.). Sva se kuća uzbuni. Hanumica, moja učenica, tite Charnps) mu pokazali bašou, iz koje se -je preljevala ne može dalje izdržati za stolom. Ja se zaista prepaldoh. svirka i kipio život, i rekoh: I šta mislite: najposlije dovedoše Salime-haimunu u sobu — Ako hoćeš, de da se odmah ne vraćamo kući, za učenje!? Ja sageh glaivu i načinih se kao da sam istom je 11 sati. zaposlena. Sahme-hanuma pogleda za a-ršin v iso k o ' iz­ — Noćas ne ću moći podnijeti da gledam strane nad moje glave i reče: uniforme, Pejami. Izaći ću kod Pangal-ty, da sic Oprostim — Dederte vi ovom djetetu nađite Engleskinju za s nekim gospođama prijateljicama, — odgovori on. odgojiteljicu! Meni se učini, da se moja ognjena košulja u taj čas Svi smo se napomasc domišljali, kako bi se Salimcmalo rashladi. Htijah d a sc u svoj toj atmosferi nesreće haouma ponijela, da je poznala Ajišu. ovjesini Ihsanu o vrat i da ga poljubim. Razgovor se napokon svrši. Ihsani reče: IV. — Večeraću u Stambolu, ali prije nego predem pri­ jeko (u Peru, Bejo’hi), uvratiću se i primiti Vaše zadnje Put Ahadola. zapovjedi. 17. januara. Meni se učini, dfri su se Aliišiind obrazi blago zaru25. m arta bijah kao nekako došao do sebe. U jutro menjeli i da me je pogledala kao da nešto traži od mene. iza one pošljodne noći, kad sam sc vratio s Ihsanom, Ja rekoh: probudili se sa 40 stepeni vrućice. Kolikogod sam na- �Spoj 21. » r A J P E T« stojaio, da sakrijem bolest, nije mi pošlo za rukom. Neka tri daina liječnici postavljahu diagmozu, da je to španjol­ ska groznica. I onako sam se ima nedjelja dama osjećao kao saitrven. Kad se je tome pridružila nazeba, koju sam dobio onu večer vraćajući se iz Stambola, mislio sam, da sam obolio od influence. Kakvim sam dubokim bo­ lom osjećao, što je Ajiša sama, bez igdje ikog svoga! Ali ova patnja me potraja. dugo. Moja bolest, neborc, bijaše teški tifus. Kad me uhvati vatra, ne znam za svoju volju ni za se. Kako je to čudnovata bolest bila! Lijetao sam ne­ prestano iznad Stambola strahovitom brzinom u nekakovu aeroplanu, u kojem je bio neki dugačak krevet. U toj brzini, koja mi je srce rastavljala od tijela, na­ stojim zaklopiti oči. Ali po praznini više aeroplana, u 'kojem letim, obilazašc engleska zračna fiotil a i na sto jaše da mi baci bombu baš na trbuh. U zraku čas po čas nastoje prasak. Nad mojom se glavom bijeli oblaci ko­ madaju, a medu njima lepršaju goleme konjske muhe, u kojih se krajevi od krila prelijevaju crveno i zeleno. Ja p.ritištem obadvije ruke na trbuh i tobože se tako čuvam. Jedanput pogleda u me između oblaka mister Gooke-ova opuzla glava dugih žutili brkova, iskošenih zuba i zakrvavljclih malih očiju. Ja po svoj prilici zavrisrnuh. Glas moje majke • govorni; — Jao, Pejamioe m ol joj, janje moje! Poslije mi se nešto hladno^ dotiče glave. Zrak je vazda bio veoma hladan, a meni še je činilo kao da^4pralzno plavilo njegovo tiho kuca zajedno s mojim sr­ cem. Ggdjekad su po tlima trčkarali ljudiri pucale puške. Ja sam nastojao da u aeroplanu ustanem na noge, pa d a dolje gledam. Jednoć se opet izdiže / glava mister Cooke-a između ornih ljudskih prilika, što se bez prestanka mliču na trgu pred Vojnim Ministar­ stvom. Oči su mu bile od vatre kao u utvare iz »Pcer Ghint«-a. On se stade sve viš§~ izdizati, dok mu se glalva ne dotače aeroplana. Poslije toga nikako više ne digoh glave s aeroplana i ne otvorih Očiju. Ali su dolje ljudi uvijek tnkali tamo-amd, a mister Crnke se nije odmicao ispod aeroplana. Kako se aeroplan ljulja i kako mi srce odlazi, pa se opet vraća! U mom mozgu veoma rijetko pilanu dva smaragdna svjetla između crnih obruba svo­ jih i opet 9e ugase. Ali sam čvrsto stiskao oči i htio da ih ne vidim. Najzad se ukaza jedna žena, koja je hodala po sobi, a na glavi joj om pokrivač, pa kad je ta žena jednog daina dugo gledala u me, i ja pažljivo stadoh/paziti na bore oko njezinih malih, cmih očiju i na njezin malo sti­ snuti, dugi nos. To je bila moja mama, koja mi je na glavu metala studene mokre krpe. Polagano razabrah, da se ponovo osvjeSćujem od groznice, koja mi je bila oduzela svijest o samu sebi. Rekoh joj: — Mamo, koji je danas? — 26. mart, sine, — reče ona. Kad mli je liječnik kazao, da su Englezi zaposjeli Stambol, da je Pariamenat zatvoren', da je mnogo na­ rodnih poslanika protjerano (deportirano) na Maltu, a da je mnogo svijeta, medu kojim ima i žena, prešlo u Anadol, glava mi se zamuti od moje nđmoći i od uzbu­ đenja i boli što ih je Ajiša morala pretrpjeti. S majkom nisam mogao razgovarati o Ajiši, jer sam joj bio kazao, da se je Ajiša vratila u Smirnu, kako bi raspršio njezine sumnje i nemir, što su se u zadnje vrijeme bili narnnožili. Šta sad? S kakvom li sam potrebom i željom razgledao liječ­ nikovo lice! Razmišljao sam, bi li bilo moguće po njemu spremiti Ajiši glas i preko njega je potražiti. Kad bih — CtpaHa 301. ga zapitao, kad ću moći izaći na ulicu, on bi mi se smi­ jao. Moja je maljka bila u takovom raspoloženju, da se osjećalo kao da hoće da rekne: »Ah vi mladići usijane glave, vi ste bili uzrok svima nesrećama!« Da me pre­ više ne uzruja, doktor mi nije nikako pričao, na koji je način Stambol zaposjednut i što se tamo zbiva. Glava mi je bila podosta smućena i slaba, ali ja sam osjećao, da ću, ako i dalje potraje ova neobaviještenost o Ajiši, uzeti svoju lubanju i sjesti u aeroplan, da se više nikad ne spustim. Kako ti dani bijahu jadni, puni nemoći i patnje! Bijaše to s početka aprlia. Jadnog dana ’zovnuh Ka­ linu, pa poštu sam jo iju ruku turmio nekoliko banknota, rekoh joj, d a ode u Ministarstvo Spotinih Poslova i odatle mi zovne podvornika Ahmed-agu. Koliko sam se obradovao onog dana, kad je Ahmedaga došao da me tobože obade. Znao sam, koliki je ne­ prijatelj dauriima, kako su mu Armenci, koji su s Ru­ sima došli u Erzerum, pobili djecu i ženu zajedno sa svim tamošnjim žiteljstvom, pa kako Otada silno mrzi Evropu, što prikazuje kao potlačen narod Armence, . koji su gasili turska ognjišta. Sve na jedno smislih, pa ga spremili Ajiši. Ispričah mu, kako je Ajiša žena, koja sc je pobunila proti nasilnicima, što tlače Turkuše, i ka­ kva je "nesreća zadesila Smirnu. Od toga časa on posta najpažljiviji i najradiji sluga u svakom i najmanjem po­ slu, koji se tiče Ajiše. Kad je sutradan ponovo došao, da me obade, ja sam zaimirao od uzrujalnosti. On reče ~fihTKkao da samo diše: — Za prvog zaposjednuća Englezi su fepremetali svu kuću Ajiša-hđnuminu pod izlikom, da traže oružje na Gedik-Paši. Ajiša-banuma je otuda otišla. Pošto na Geđik-Paši ima mnogo armenskog i grčkog poslovnog svijeta (esnafa), nisam se mogao pobliže propitati. Ima jedina žena, prodavačica povrća Zejnebđcaduina, koja je s njom stoomvala. Sutra-preksuitra ću je potražiti pod kojom izlikom i s njom ću se porazgovoriti, pa ću ući u trag Ajiša-hanumi. Vi se ne brinite! 1 zbilja, dingo ne prođe, a Ahmed-aga mi dođe ve­ dra, bajramuskog lica. Ispod kaputa izvadi snopić papira, pa mi reče: — Pročitajte ova pisma. Kažu, da Ajiša-hanuma krije, gdje je. Samo je Zejnehi ostavila ova pisma, da Vam se predaju, kad je ustražite. Zeijneba je dolazila i ovdje Vas tražila, ali su je s.vralta.vratili rekavši joj, da ste bolesni. Prvo od ovih pisama, na čije sam se čitanje dao s velikom žudnjom i nestrpljenjem, pisano je na Ustav­ nom papiru, a ostala na listovima, istrgnutim iz žute đačke bilježnice (teke). Ovo su veoma vrijedili komadi spisa, koji se tiču Ajiše. Kad ih prepišem u svoje uspo­ mene (memoires), daću ih svom momku, neka ih na moje oči spali, samo da iza mene više nikakvo ljudsko oko ne pogleda u rukopise one, kojai leži ukoipana na GokčcBynaru! Achm AnHKamfrMti: y B0 3 y Hoh je. Ha MOcrapcKoj CTamimi cBe ce thciui y BaroHe, rypa ce h CMj';uiTa ys ncKJ'iree. y-i y3pyjami :KaMop. Ta’mo y 12 caru bog Kpenv ca jiomctgm u 3Be- kom. ' i y K,yney Apyrora paspeaa cjemi AcnMđer, BJiacje,Tpe OaimapcKe pa^n-e Ha nponiBHOM cjeAaJiy, y yrjiy ao npoaopa, cKymro ce «pyr h npirjaTeJb Achmhbik �C ipana 302. Epoj 21. »r A J P E T« - — ,Ha, HirpaMo ce mh BejiHKe noJinTHKe h y toj noOotob u 3Mypn™ni MMJT Meb.y i«»eiia, caB y KJiyroo JIKTMI.H MH CMO (kOOCSHpHH, 'lia pymHMO H OHO OA^^16 S a H xpxe, h ca ra . II c m «num nyrafflm enaaiM je jeAHHO AOcaAa oBjetJio a^ 1^3.11®0, p ° P irM0 06 ra jfS > y*H H , arpxe.ni H B e d u i j M a p u «x®>. m 3a 3ajeAHHpy MycJiHMaiLaivy, a y OBoj Gopoii pymiiMO iicniv THdeJia cimpTH na cjeAAJiHMa. OHy HHCTHTyHHjy, Kojoj Aanac MopaMo jeA»i}Oj ^ ‘ BaHH ce >iyje Bjeiap h y^apaH»e KMine o npoaope. 3axBajiHM0 Aa hm^aomo Gap h OBaj MaJin Gpoj hhtoy K-vuiev TimiH'Hd. CBjernJtKa Ha iuiaxJ>OHy HecmiHO jieKTyajiau,a. CBa Ta iiojiHTiiKa, CBa Ta^oopGa mije aniu TMVPHO 5KMHpynKa h y OHOM cyMopnoM noJiyMpa4jy mra Apyw>, nero TaiuuuLe y MpaKy, GearJiaBo T©Tyjinnm nyTHMKa 4HHe Ce 6.TH'jeA» H T6ULKO HBMOpeHa. paibe BeJiiHKe Aje^e. Ga OBaKomiM paAOM noKoniaJiu B03 jypn H ^pMa caA jane caA c.aa6iije TjeJiecHMa cmo y napoAy Bjepy y cJiory h Jby6aiB. iiyTHHKa h npoJiaBH craimuy 3a ctohhhom. M y4HTejb, Kao HSMopeu roBopoM, oi;.peHiyo ce noAciiMoer ce Bpaiha y Kohhih ca JiyMinoBaiH>a hq CBe npema AcHiMi6ery h ohhto umneicMBame PAi'ouop h Moorapa. IlpoiMaTpa cbot jipnjaTCJba KaNO onaBa h aalioBJiabHiBame. llpobe HeKOJiHKo nacaaca AyGone myT_ Bn:im My. oaBHHH cBima oiko ceOe. Oh AjoGpo ocjeha m e. . . AcHMGer ce iiporerHy Kao H3a ona, Hciipaiui ce, Karao HMa y H>c\iy jom iiauiTO oa aJiKoxotfia, oa rjianOe, uporpjba A-a^HOBMMa jMu,e h o'ih, na npeKpcTiiiBiuui miKTaita, njecMe, uito h ca^a jom 3bohh y ynnma. II pyiice Ha npcHMa paaMiimjbame. . . K ao mh je obora He Moaue m aacuir, HenpecraHo ra CHsnase Hjnziine mh- AoGpora h HciipeHora HOBjena, koju mh je cHrypiio no cjui, , HeoCuHiHa Maumuba.. . Oron£Hy pa»BHx cjinraa iipnjaTejbGKe noGy>Ae oncpirBao cnoje Haoope. II oh ce upojiehe iionpeA mera MyibeBHTOM GpsiiHOM h Ges 0AJiyMii aa MaKap nemio pene. HKaKiBe cpe^eHOCTii, HainymyjyhH My Ayniy HenicM He-^JJ,a, oinoHe AoHaaGer, — Harne je Bejiicito m o oOmuo TOHJiHM h MexKiiM. Kitma jarce 3aiuKpoirn Ha umo ce kca Hac CBaac OasH tom HecpeTHOM nojiHTiuicoM np03opy, H6Ko ce npeBpHy Ha cjeinajiy, hoko 3ujeany, KoH.-iyK.Tep ca jiaMimnoM npobe Kpoe BaroH — na ctnej rAje Hrpa <wiyHyjyhy yjiory AeMarouiTBo. Cbh JbyOe OBaj HapoA, a HH'mje cpu;e He njiane, humhja Aynia ne THUlHHa. ■ . ijT je n a . . . PaA h Jb-yčas npeMa napoAy nocraje koa nac Bos CTa^e. . . JaiGjiaawma! nycTa KoimeHAHOiiaJiHa juwk, MOAa, <J>pa3a, paMyH. — 3ApaB0, AckAGeace! jp m k E p Ao6pohyAHo ynn- 'CiiJiOBHTo 0AMaxHyBniH pyKOM Kao y anam Heioor ONiaTejb XycHHja, kojh OHjame ym ao y meroB Kyne. lllTa jioBauKama h OABpaTHOcrn — npeKHHy tako cnaiKH je to reGn? AaJbHH paaroBop. Ha to pyice Typa y ijenoBe, caB ce — Ax, HnmTa, 3^paB0, L- omroBopn MpTBO Achm- HeKaKo cKyiiiH h yfiy4e y ce. M hodom caA none nemTO Ger, JbyT Aa je Aomao OBaj rcoBjera Gam y onaj Mac Katu Aa MHCJIH 0 OBOiM CBOM MJ13AOM y4HTeJby, KOJH My je Cii bojimo Ghth caAi.. .-Oa.M'* uecMeTaH, Aa ce hobohho cio npHMao Kojeunra o npaaoM h hothihckom paAy 3a HapoAHy crsap. OBaj mjisah y4HTejb jkhbh Ha cejiy, upeHftce y Hohamme JiyMHOBaH»e. — AcmiGeace, Kano y TBOMe Mjecry croja jiam ApncH OArojHa h npocBjeTHa npoAaBama, pa ah Ha ynanpebeH>y KyjiTypnoM h ckohomicikom . . . A ja, ja A chmTajpeT, jih jrkbh hjih JKHBOTapH? — mrra yrcjrrejb, Ger, BJiacHHK GaancapcKe paAH>e, yrojeH h y cnaan, mTa 04HT0 3aMehyhn pa3roBop. ja paAHM 3a CBoj napoA- HlTa cMKjeM h Mory peh« — iivIIBOTapH — npOMpMJta H CMpCH 3JIOBOJBHO obom MJiaAOM y4HTejby, ja, KojH cnnaM HOBait, jiyMinyAcHMGer h MjecTO RojeKaAomu pasjamibHBaiba JipH- jyhH H irpH TOM HCTHMeM, Aa JbyOHM OBOj HapOA, AOK MHiHH My ce 3aHHiMJbHBHje OCJiymiiHlBaTH pHTMHlMIKO caiM MHmjby AaJieiKo oa mera. IIpn obakrm MHCJiHMa ywapaae TOMKoca acuon BaroHa. caM ce ceGe iiocthah jep y»Hbe CBy MKoepaocT CBora ^ y iHrejB ne 3Hajyhn iuTa ce aoHBa y yHyTpammo_ paAd. ero AcmuGeroBoj h OAĆHjajyhH BajbAa meroBe Kpa-nce Bjiaat craAe. — Ty cmo — BHKn-y y4HTejb h okomh, owx>Bope Ha yMopnocT u neHcnaBaHocT, ynyTH ce y nomaBmH npeMa H3Jiaoy. H AcHMGer ycraAe, npoGyAH oiice/KHHja paaiiaTpaifaa. Op3o CBora APyra h cbh 3ajeAHO Haabome na Booa. Kama jeAHaKo iubymTH h h>hx Tpojnua Kpoa GJia— To je Hama norpeuiiKa, — roBopame oh A cum6ery, Kao Aa naia npeA coGom HajnoeopHHjer CJiymaona. 1 To h KajbyjKy Kpenyme hyTKe npeaia rpaAy. ^'inreJb Aa h HaAajbe paaoM C B o jH M kophcth cbomc HapoAy, a J' HOMeiKy cmo cbh o^ymeBJteHH aa jeimy cTuap, a nocjmje u to »oocjinje« 3Ha»m 3a epio KpaiKo Kpii- AcHMiGer nocrnbeH h npenopoben Aa 3aMei>He OAcyWHy jene, jeibaBa Ham uiHTepec, MaJiamne BOJba, racn ce 6opGy CBjeuia npooMB Mpana. 3anoc. OcHyjeM0 Herjje noAoa,6 op TajoeTa h oto iiyHU cmo xsajie na cae CTpaiie: Mn HMaMo noAO,rkCK)p u ko he HaM caA.a peha, Hnjec.Mo pon,oJbyćH h ko he hum M. Ue/iHn CaflHKOBMh: ca,u.a npiiroBopHTH ^a He pa^AHMo H3 cbhx CHJia na nporpecy MycjiHxiaHa. l\ao Aa ce paAH oaGgphhka cchhAMAH Ky 3 yM ! ,taJy noAogjoopH — Taico to norjie^a koa «ac. ^bujka^k JioKOMOTHBe npeKHiiy roBopmiKa. Boa npehe nueivo KaA c HcroKa aope paHe ;Kejbe3iHor Mocra. IIpBa »paj^, McroM rpane, Ja noMHCJnsM Ha Te Jiane, 3 amTo oh to Meim toboph? 3 ap ja to He 3HaM h 3ap to HHcy oOHHHe h mpeoOHMHe o-rsapn? Mhcjih AcHMčer ca HeicoM Gojihom ojahenomhy y Ayiun h ix>dko ce oomjexH.ybulu 3anece ce iiohobho y caoj hoharnjbn hchbot h CBHjeT. . . Cjerrn ce kuko je paum om jy one HjiaBojKe Mopax> Aa paoGnja Harne, GauajyhH nx o 3ha, Meby cronoBe, o noA, Aa ce Aeue na AHraiie neic cBnpajy jane, /KHBJbe, iioMaiMHHje, Jiylje. y ™ , cpnnajiMBiHH piurapOTy naciaiiH Aajbe CBoje paaMaTpame. H iopica mm cy3a KaHe, Jep ce KJiecMo y to AoGa, BepHH Ghth cBe a)o rpoGa. A koa cyime 3JiaTH0 njiane H noA pocoM ujBeT 3aGjiHora Ja nosKajiHM uito caA. Apara, H hch h th ona ncra: JXa Me rJieAam 3Be3Ao Moja Ca abb Apna cywua csoja! �>r A J P E T , Spoj 21. Am&h. K.y3yM, a l>yji CeJiH Kan y ćaniHii 3aMH{jmme, Ja y3flawHeiM, Ty.m , — jtpara, Illrro iKpaj Mene can He jraiie H He maehe: »Jlymo Moja, UejDor BeKa Cnhy TBoja!« M. IJennn CaflHKOBHh: r^ E c y ...? Tae oy (me ČJiare hoJui, IVte Jiii cpeTHn /tami? I\ne cy ne-OMe 6yjr6yjioBe Ii ujBeroBH paim? , r„ne ftpraonH Mora 3JiaiTa II jopnoBan mojth? IIon koJh'm omo cBattty Bene Cjia/nKo niarryTajra? Tne cy MHJie, oJiaTKe penn 0 Bepn h cpetp? 0 Jby0aBH Koja c raarn Mopa y rpo6 Jiehu? t . • v .... Ax, m MJiamocT me je poja Moje <wiaro u,ejio, 3ap je h H>y HecMHJfaeHO BpeMe otm jeno? c -----0 ) ----- HAPOAHO 3 /tPAB./l>E 0 NJEGOVANJU NORMALNIH OBLIKA TIJELA. Njegovanju normalnog oblika se mora obratiti glavna pažnja u djetinjskom, a poste i u mflađidkom illi djevojač­ kom dobu. Doonije obl'ik naše« tijela u glavnom ostaje onakav, kakv se razvije u dobu razvijanja. U stračkom dobu oblik preitrpi izvjesne promjene, ali tada to već ne igira veliku ulogu, jer se tada već ne obraća velika pažnja na oblik tijela. Oblik tijela najviše zavisi od razvijanja u djetinjem dobu. Ptošto se već jedinom stvoreni oblik ne da više tako lako prorrfijenuti, — a nekad i nikako — to se u to doba mora obratiti najveća pažnja razvitku tijela. Đudfući da kosti daju osnov tijelu, mora se velika pažnja obratiti razvitku kostiju, jer je izvjesno, da se na razvijenim ko­ stima ne da mnogo mijenjati Stoga se eventulana po­ greška mora već unaprijed preduptredKii. Zdravo dijete obično dolazi na svijet sa zdravim ko­ stima, ili barem ima naklonost za to. jer su u to doba mjesto kostiju većinom meke rskavice, koje — predpostavljajući zdravu hranu — tok doonije prelaze u norma­ lan, čvrst d lijep skelet tijela. Ako se i desi neka pogreška, ona je većinom grijeh materinske ljubavi ii brige. Mlada majka, naročito prvorotkimja, neznajući da se snađe, obraća se obično starijim ženama i onda neka baba ili susjetka daje savjet, ali uvijek rdav. Po njenom savjetu dijete se čvrsto uivilje, zatim se ostavlja u mekanu posteljicu bd perja, tako da do vazduha i svjetla skoro nikad i ne dode. CTpaHa 303- Pošto se dijete ne može odjedanput navići na drugu . toplotu, u koju dolazi poslije porođaja, to je razumljivo d potrebno čuvati odojče ma od kakvog gubitka toplote. Ali se ne smije zaboraviti, da ovaj princip važi samo u prvim nedeljama odojčetova života, i da se ni onda ne smije zaboraviti na svjež vazduh. Današnji laički pogledi u postupanju sa odojčetom su potpuno škodljivi po dijete, narod i državu. Uobičajeno čvrsto povijanje d&jeteta je sasvfiim besmisleno, jer se time srn ječav a svaki slobodan pokret đrjeteta; to je jedna od najrdaVijih i najtetnijih navika. Isto tako je vrlo štetno namještati dijete da sjedi prije vremena, što je, takode, rdava nalika, — da bfi pokazali kako naše dijete može da sjedi prije njegovih vršnjaka. Iskrivljenje kičme se dešava usljed nošenja dijeteta na ruci, pošto su njegove kosti meke p a se pod težinom trupa, a naročito glave, iskrive. Posljedica toga su poremećaj rasta, iskrivljena tijela i t. d. 1 Kako je sloboda glavni uslov razvitka, s toga dijete m ora slobodno micati svoje nožice i ručice. Što se slo­ bodnije može koprcati i pračakati tim bolje. Instiktivno jedina po jedna mišićna grupa počinje rad;, prvo se pri ležanju 'vježbaju ručice i nožice, zatim pri neiizbrojnim pokušajima da ustane, dolaze na red ledmii mišići. Pošto šu se uslijed stalne vježbe ojačali ledini mišići, tada se i kosti kičme više učvršćuju; veze takode postaju jače, i tek tada može kičma da podnese trup i glavu, i tek tada može dijete n a prirodan način, iz svoje sopst~včne snage, da se posadi. Isto, što kod sjedenja, dešava se i kod prvog puzenja,*stajanja i hodanja. Sve ove »vještine« su moguće uslijed čitavog niza shođnih vježbi, i ovde Vidimo, da se dijete tek onda, kad mu mišići, kosti i veze ojačaju, usu­ đuje na ove radove, koje sada i može da izvodi pravim i lijepim' djelovima. Naprotiv, kakvu bijednu sliku pružaju dijeca sa kri­ vim »iks« — ili »o« — nogama, što je većinom posljedica prijevremenih pokušaja, da dijete stoji' i ide. Mati je obično zabrinuta, kalko da prihvati svoje odojče. Naravno ta briga se mora prebroditi i »energič­ no i vješto« latiti se posla, razumije se po savjetu kakve babe ild susjedke. Ali svako odojče mora biti za svoju mater i za sve ostale biljka, koja se ne smije dirati. Navedene činjenice su jasne, ali mislim da nije na odmet spomenuti: Ostavite vašu diijeou, da se slobodno razvijaju. Kako to priroda hoće! Ona je najbolja njihova ' učiteljica. Naš je zadatak, ako želimo našoj đijeci1zdrave i lijepe udove, da povećamo svoju pažnju i da ih čuvamo odi opasnosti. Sve ostalo je rdavo, — i s toga treba ostramita sve razne povojke, vodiljke, kolijevke i kolica. Dijete dok leži potrebna mu je pravilna postelja; ne bogati perjandi jatsuci, u kojima dijete utone, nego ravan i jednako ispunjen dušek, koji je za njegove meke kosti otporna i čvrsta podloga i uz to sasvim nisko i isto tako čvrsto jastuče za glavu, da bi se tako ma kakvo kriv­ ljenje isa)vijanje djeteta spriječilo. Ovo vaižd i za doonije djetinjstvo, i nikad se nećemo pokajati, ako ovo poslušamo. Ako se dijete mora diči iz svojih kolica ili postelje, to se takode mora činiti na čvr­ stoj podlozi1. Bez toga nositi dijete na ruci vodoravno ili sjedećki je nepromišljen podvat. Osim šetnje po slobodnom svježem vazduhu, dijete ne potreibuje nikakva promjena -mjesta; njegova mala oko Ima mu je dovoljna za prva vremena pa i docnije, kad počne sjediti. , Kad je dijete već samo sposobno da sjedi, pomažemo mu i ma, pošto ga s vremena na vrijeme položimo na �CtpaHa 304 »r A J P E T« Spoj 21. Još nekoliko riječi o pcdkožnom masnom tkivu. Kod trbuh. Ono je tada primoramo, da podigne glavu i d a po­ dupre gornji diio tijela, a time se vratni i ledmi mišiću po­ djeteta u prve 2 - 3 god. je bogata masna postava nor­ malna. To je znak svježine života i dobrog gujama. Ma­ jačavaju d uljepšavaju. Tek kad se dijete pred kraj prve godine počne živllje lišanu sa okruglim udovima, debelim borama i jamicama izgledaju nam lijepi i veseli. Sa rastenjem se obično suoi da kreće, možemo mu proširiti granice. AK S sada je važna stvar čvrst dušek. Oko dušeka treba načiniti čvrsitu i debeli sloj masnog tkiva. Kod ženskih i dalje ostaae laka 'podkožna postava masnog tkiva, što im izravnjava pre­ ogradu. U toime »gnijezdu« se dijete može ostaviti pot­ laze i zaokrugljava dijelove tijela. puno samo sebi, da se prema svojoj snazi igra, uspravi, Prekomjerna debljina kao a mršavost je ružna. Naj­ sjedne i padine bez ikakve opasnosti. Pošto se dijete na bolje držati se zlatne sredine. Kod ovoga je najvažnije taj način navikne na izvjesne pokrete, tada će ono lakše s jedne strane umjerena ishrana, s druge strane kretanje. i smajeKje, da učini prvi korak u životu. Tako se isklju­ čuje svaki štetan pritisak i teglenje; naprezanje se mora Kod žena oko 30. god., a kod ljudi oko 40. god. postoji isključiti. i • opet naklonost gojenju, što je, naravno, posljedica slabog Poslije ovog, zlatnog djetinjeg doba, treba pustiti, da kretanja i bogato postavljenog stola. Samo pomoću kre­ tanja i umjerenog života je •moguće i u starosti očuvati se šio vaše i silobdmije kreće u svako godišnje doiba, jer lijep i zdrav oblik tijela. se samo na taj način može pravilno razviti. Vidimo, da se samo u sloboda, santo pri pokretima Docnijc, za vrijeme škole nastaje nova opasnost za razvija ljepota. Stoga je već kod odiojčeta zabranjeno lijepo i pravilno razvijanje djeteta. Zato je škoda dužna, sve ono, što ga sprečava, a tako to treb a da je i kod da učini sve moguće, da se te opasnosti prdeupeređe. U 'istom se smislu mora obratit; velika briga i kod adlraslog djteeta i u dooniije doba uopšte. Svaki pritisak roditeljske kuće. Mora se strogo paziti na ispravno d r­ i svaka sila odjela m ara se sprječiti, jer to santo škodi. Isto tako, kao što ne damo, da se zaveže naše ti’jelo, žanje tijela pri čitanju, pisanju, ručnom radu, sviranju i t. tako ne treba, da dozvolimo, nii dla se veže naš duh. d. Naročito se mora paziti, da se dijete ne premori, sitoga Dalje i ovde sa zastarjelim predrasudama i neukusnosflije poslije izvesnog rada uvijek potreban odmor, jer baš ma. Otvorimo oči za sve što je lijepo u prirodi i um­ usljeđ umora se navikne na rdavo držanje tijela. jetnosti. Torbu sa knjigama treba dijete da nosi na leđima, a nikako u ruoi ili pod pazuhom. Veći' daći, koji se stide, Kome je duša lijepa, taj se* brine i za tjelesno savr­ da na leđima nose .knjige, moraju .noseći ih u ruci često šenstvo, kako za sebe, tako iza svoju djecu, unuke i t d. mijenjati desnu i lijevu ruku. Postcji vjerovanje, da buduća mati. da bi rodila li­ Besmisleno je, da veća djeca nose manju na-leđima jepo diijete, treba samo llijepo da gleda. To je sujevjera, ili na ruor, kad znamo, da sy još i njihove kosti mekane jer niko neće vjerovati, da će svaka mati. koja ugleda i u doba razvitka. Na taj način može dijete d a ostane Apolona, roditi prelijepo dijete. To je sujevjera, ali stalno krivo. Najbolja protuteža svima opasnostima je ipak ima nečega u tome. 0 , kad bi pred očima sviju nas vježbanje i igranje u školi i najraznovrsniji sport. • lebdilo uvijek lijepo! Dr. S. P. niCTAB .IE BOH VI /jUKTATJTA Kone 6e3 napjiaMeiiTa. Ono CBanaKo c.th>lh hckom ciiAtyjrapanoj (jvopMn jHKTatrype. Maao cy Kap.a, both PycTaiB Jle Bon, Kpo3 nepKone HpHMHiBa ce, Aa je ona eBOJiyuHja EBpoue npo.\ia cBjeTCKe Ecropnje a>ym Burne roBopnan o cao6oah, AeonoTH3My pe3y.iTaT HeooxoiAne Hya<Ae. Pan.iuuHTe cy nero iirro Aanac roBope. C/Banano ochm 3a (t*panuycKe one Hyat-Ae. y npBan je pe,iy cBaicaino anapxnja, lioja peBo;iyii,Hje. A y3a cee ro BeoMa Jiano ce ona Eo^upra. je najCTynn.ia nooinje paTa. y cbhm n.oropHjicK.nM enoBajy poncTBy. Unjene napinje, npiiiijepmje komvhh- xaaia anapxnja aouoah AMKTaTypy. Ona noAnvue Hano3an, Tpaate je, aok hctoao6ho npnxBahajy 3anojjujecTH .loona Ao napa; naa Bafrep.io-a eruapa Apyro uapcTuo; Aa.1e1c.nx Aecnoau, Koju no Pycnjn xapajy n yonjajy. a lipnje je autaa lj,e3apa. Obom BjeunoM pa.3.iory npnMh.thohh cHHvAHKajmcra cJiymajy najior«* cbo*hx bo- !vJby'»iHJiH cy ce join h -ApyrH, mhoto aKTnoiiujn; ona ba. Ha je^an caMn reci obhx BOAnha iipecrajy ;;a ueitopaoiocT 3ajetT3rHn,e Aa pjemaiui KOMn.inn.Hpane (pynKn,noHnmy Hcejbe3unu,e jebite aeMJbe, npecmjy py- cvpiomaje uanuiereiror Monepnor Apyuirma n n»ej*oBe nn_ Aapn Aa H3 pyiAOKona H3BJiane pya,e, a Jiabe o,a ce hc- mraaaaofje. (Kpu1aBajy no nyKaMa. Ha Taj naMnu ce Mory sn.cjem CaiM je pai noKaaao yc,injeA CJiona n neyoiijexa »acrajuni cbh eneAiemn ApyuiTBenor ntUBoia. ynpaBe neKOTnunue aaje^HD. KaKo je neonocočan jcHhcto ce coitnjaJincTH Ma.io 6pmty aa cJioCoflv. fian Koiernj Aa naiiOBnjeAa bojckom. Haa kako ce aoIbnxoB je can ;;uKiaTypa npoJieTapnaia; 6ojbe peueno nr.io ao top yBjepeiba, nsaOpa.io ce je npxoBnor itoMan0JinrapxHija arnTaiopa. Aaina. Bn;ye.io ce je, Aa cy ce napoAn EBpcaic cbo, H y caMoj ce je <bpavmyoKoj noKaaaaa Ta TeniAew- iiniue ocjeham Aa ce opHjeimtpajy npeMa HBpaairraM Uuja iipena AHKTaTypn koa nojaBe 3aKOHa^AeKpm., ipopMaMa jeAHor anna: ^ a hm BJiaAaj.y ooo6e Jane 110Kojn cy flajjn BJiacr Tjiasapy aP'K&'B© p& cauapa gjr ■'bc h jaoiiHx noTAdna Ha flainauiibe npnunuRg, ’ �Bpoj 21. »TA J PET« CipaHa 305. ICaKBe cy Kopneni h KaitBe cy uiTeTe ^jOHMjeJie Kuponu one &nKTaType? EBOJiynnja cimjeTa one aoGh je npyra'mja hcjx> Ka^ je MyooJiHirH arpaGno đji&ct y BrajiiHjH, 6h- uho je Giuia Heicana, a na 6h motjih Ghth na iboj npn.i«a je ona amijba na py6y iiponacmr, jep cy je npHTMCJie Mjen>HBaHH 3aKoiiH, icojn cy ne^ana Bajbajin. UpeMna yjenttH>eHe onare K0MyHH3Ma, ooiinajmeMa h CKHnuKa- cy ce MarepnjaJine iipnjimce CBHjera nocra npoMnjeanoMa. TpeGaao je mhoix>enepraje Kon obot nHicraropa , HHJie, Hinait nyx noBjeujn unje noaniBno HHiKaicBnx na yc«ocTaBn pen. , npoMjena icpoo tok crojbeha. Hh y IIInaiHMjH mije čuna Manta norpeGa jenHe Ila y3a CBe KopHCTH, icoje Mory nomijeTH nuKTanwfliTaTyj)e. CaMo je OHa Moivia na 3anp'/KH oHa Bjeuna rype ncHOce TaKobep h ocjiaGjbeme Jbynn, icojn je TpBeH.a y n.oj, Koja cy je BomuJia y npanacT. HMajy na nonnamajy. Be3 cyMibe naam^pa AyrycTa Tla ii y <I>paHiiycKoj KonaMiiiO TpeGajio je 3arpa- y>nuiHJia je K.paj rpaJjancKUM paTcmmia h ocmrypajia Ghth y TaMOJHH>e npujiuiKe npniicpHBeHOM pyicoM r u k .- BeJiH>iinry H,a.pcTBa 3a neico BpnjeMe. Hy HauubennnTaTopa iroMohy ohhx $aM03«Hx 3aKOHa-n.eK.pera, na 1111 onor jiHKTaiopa, TaiKo^ep nmcTaTopir, ue mianoiue ee y3M0THC pcajiHiaoiBara iieKe peiJiopMe y (J)raiaini,H- iberoBor ronnja ii napcTBo ce je cjiooa.TO. jana, npoTH KOjm je Ghjio Miioro cMerma H3 Kojeaa* i ».bhx noKa.iHH HHrepeca. Kan je jena-H U,e3ap yjiai3Ho y cenaT, nanajui cy coHaTopn liHTOne irpen h>him; h ca iieitaiCBOM oicenooM Kon KopiuoTH, Koje Mory AHKraType na nonecy cy 3Hajin aiiJiayniipaTH nan Gh jenuora on mirxoBnx jtUHOj 3CMJbH ne Bajba 3a6opaBHTIt H Ha CHJIHe HITeTe, icojiera nocJiao na cTpaTKurre. H iipuaun H3 (j)panuyci;e Koje mu Tora Mory Hacrara. HManeMo 3aro mhopo npiiM- penojivnuje irnjecy ca Mame cepBHJiHOCTH anjiaynupajepa. Kan je HanojieoH III. nouBOJiHO norpemKy jih PoGe<mjepy, Kan je cjiaio ibHXOBe npyroBe, Koju Gh upycKa BojHHHKH BJiana AycrpHjoM, npimpaBiiio ie naJiii y lieMHJicCT, Ha cTpaTHiuiTe. JtiiKTaropH yBHjeu <l>panu,ycKoj iiopa3 romime 1870. A h par on 1914. -^iiccTajy nomGejbHHM, ican npeucuBe noTpe6y, icoja hx linje Hii'Hjrra npyro nera H.ysHHa nacJbennna Tora. jc.HuOapHJia Ha iiOBpmHny n BJiacr hlm naJia. H>HxoiBa JliHKiTaTopcKo paciiojTO/Keibe Bnjimia, napa me- je KopiI^T- lipojiauna; H>nxoBa BJiacT Mopa 6 hth e(j)OMepMa'iKor, noBeno je Miipne aMoprncancHe TproBije y Ha. a.TH no necpehu TOHneHU,Hja hm je na ycTpajy. cnjercKH par, no-K je KOHamra pe3yjrraT CBjercKor para C npyTe nan cTpane HajBHUiH nuo Jbynu, peBOlipnje rora ono Bpjio mnojoeip , nyniiiOHepH, na ce OTpecy Gpure na caMii ceCe Bone, EnrjiecKa je Taicobep yiio3riajia nocjbennne <mararr~"panp Tpance Bonuka, Koju he hm Mwc.THMa vupaBJbaTii ])C/KHMa, Kan je Jlojn iKopnć crno na npnMjeH>yie cBojy ii opneiiTiicaTH ibirxoBe Hamope. BJiacT h Kan je iioneo na opy^a rp>my nporH TypcKe, Ou;ije ce Tanokep TpeGa noTaKHyrH h jennor GhbXTHjyhir na Taj iiannH Ocboj' ith Ilmpnirpan. C m u je recTOM yGno ooaKii, can cfioje moMOBHHe o xereMOHHjn cTBeiior eJieMeHTa, kojh he Biime cBjeTJiocra GannTH Ha OH o mro ce je rope peKJio. Aico OBey'iHJiraine OjeBepne na OpifjeiiTy. Jemmrni je pe3yAraT Gho, icojH je npn To.\ie irojry>iHo, Taj, na je TypiyiiMa Bpanio npeemac h AMepm;e cMaTpajy i;ao TGMejb oGyK.y 3 Hauaja — a nrro je cBey>ii[.i'irmTa JiaTH!H«KHX Hapona 3aHeMapeiio — to enujy Kojy cy npirje mhoto BpoMeHa Giijim: HBrvroiuni. je 3aT0,1UT0 ohh 3Hajy na, auo je jenaH uoBjeK Ha^mo na ca caMiiM coGom Bnana, na nehe iipii'CTaTii na npynt Ohh, ivojit cana BJianajy y Htmhjh h y IHnanHjM: c ibHM BJianajy; jep nocjenyje nyTapH>y ni®cnmuiiiHy, iimjecy Gami noTiiyHH nni'TaTopn, jep mmk , Ma na y Koja ce nehe na noncpnie Bamcicoj. On je caiM ceGir cnaGoj Mjepn, no3B0Jbyjy KOHTpony BJianapa h jaB- nuKTarop. HnmTa naic ne nanoMjenmBa cmi’my nuuhocth. .! -i, 4 Ta:Typy. Etpaiia y 3aiajibHX neeer romska mije yno3Hajia jarme niHKraTopa on BiMcona h JTemHHa. 06a cy cKsyiio Grajama cBnjeT. ^HiKTaTopcKa BJiaicr npencjeniHHKa BmiooHa Giuia XYBEn XAJJ-yn-EAKH je on obhx napona cBHjeTa npnxBaheHa. Kon noJiacica y Espoiny cBaica H>eroBa onJiy®a Gujia je cJiyuiaHa Kao Kaa KjaHe Ma xhi})t/ eH jeKj'vHa: iipopo’ia'HCTBo. OBaj iipsaK obuj era noKasao ce je, He,,Mirna Baan-JIaxu payHyHa!“!. cpehtoM, poGoM jenHe MitcTUHiie uneje, Koja je Gana C.rayiHiaTejbH IIIepaiaTCKe CynaiiKe IHicoj/e y Capaiiyna iiorni6ejbHHX HJiy3uja. OBe cy ra imonupiDca.Te, ;ia penuiiyje jenaH mhpobhh TpaKrar, no kojom je, npe- jeiiy icpoo obhx ocaM Mjecemi ryGe joui jenHor noopor speB'HiH OBa HCKyoTBa mraana npoo Miraeinije, paunu- ;ipyra ’h ncKpenor npujaiejba. (Mh cmo ceh oGaBiijejeJiHO EBpoaiy y cuh^miie np^aBiupe 603 MoryhnocTn cTHJiii uiiTaTejbe »rajpera« o cmpm AxMena 3ronnha, eKOHOMOKor /KHĐOTa ii Koje cBanor nača Mory na ce Koju je 19. Mapra 0. r. npeMHHyo). . Cana cmo oner y Tyaaioj iipnjiimii, na uaGittbecpo3ajy. • ■ ) VKicMO 0MpT npyro,i<a icojiere: Xacana XacanoBHha, yueIbemoB can 0 onheji Mnpy Hnje nonpHiHHo Hero to HiiKa IV. ron'irmTa. MepxyM je nai;oH cenaMiiaecTnHeB;ui paiona.Tir EBpoiry na cepnjy MorjiiHX paTOBa, mujh irora GaiOBama on TpGyiiPHior ra(I>yca 'jhoiijctho cBogy njieM6HiiTy :nymy y mohu ii3Mei)y 12. 11 13. noBeMGpa ce Konan; jom ne npenBH^a. /lHiKTaTypa ce je Jleibmia Tanobep noponii.ia 113 0. r. Uena3y cy noiipaTUJiu m jtpiKaBne Gojmame, rjje nneojiornje Goraie H.ny3HjaMa. Kao GapGap mije npyro je 3ramj’o 3anibH noraen meroBor cyMopHor oica npen 3nao Hero na pyiuii h noeeo je CBojy 3eMJty y K.pšaBy ra3H XycpoB-GeroBy ya.MH.jy nopen iboroBnx O/Kaiom6njeny. Bh.to je noBOJbiro, na ce BJiacT obot Mpa’iHor heHHX KOJiera 11 obh yieHHH'jf IIIepnarcKe rminaBitje nHKrraTopa npony>ivii jom iicko BpirjeMe h Giuia Gu jen- ii Tai3HjeBHX Menpeca; 3aTUM nirpeicTop Illena on HajBehHx seoiajba nonicHyTa y naJieK.y iK>3ann- piiaTCKe CynaxJKe IBicojie ca naiCTaBiiimuMa OBe Tpujy ny. IIoBjecT mije mučan yno3Hana ncajrooimjer yrje- OBHX MyCJIHMaiHCKHX mKOJia, 'h MHOmTBO AiepxyMOBHX npujaTe.jba n no0HaHiia;a, OpaTne je, naKOH yena3e« paja. Kojer mojko km^th pan jem|Hor niiKTaropa. �OrpaHa 306. Bpoj 21. >rA JPBTi H IK O . IC K M n H C IJ M H&Maaa, noBopKa. Kpeny„ia Ha Bamije, rjije je nepxyM iioKonaiii. IloA 'HacJiOBOiM IUikojiokh nncmf mh HaMepanaMo /ljo6pohyflaH, MirpaH h moGojKaH. Orao je oćwby6eH ypeuiiTH jemuy cepnjy Majinx Kibiira Koje he chap?*^ koa CBa-Kora, ko ra je yomuiTe noeiiaBao. Po1)oh je y nam CBe uito je Jieinue ii Baattiuije y Haiuoj KibaiiKeBKpyiueBHHMa (cpe3 Rnacemuma), imje oeraBJba nopem 9POCTH a Cepnja he o6yxBaraTn cne Oojbe micue oa oHcajiotmheiHiora ona, noja je rpn ^ana irpnje \iepxy- iiipunx (K.ibHCKe®inix Bpeftieiia ao Bpe.Mcaia AaiiamiH.ora. MOBe c.Mpni oTHimao Kyhn jrjemem, aa My je 6ojieciroM To he Ohth hhcah cpncKn, xpB&TCKH h cJionena’iKn; ca ciray »nouiJio wa <xwbe«. joui h mjRy h ABojHny Opahe, oOnmpoM na xHTHy noTpeoy 3a iipniiMa h A P ^ ^ia, mauna he cepnja y upno spe-ve aOyxBaTHTii caMo cpnTH'joj ce Ty3H ii nauioami iipKny;Kyjy cBe KOJiere h>h- ci;e u xpcaTCKe ninope, a cJiOBemanKii he ce y3eTii y xobot pano npĆMHnyjiw cima h iberonn n^nja/re-ibn z oo3Hp HeaiiTo Aou/Hnje, y (wrH}KOj CyAyhmocm. Cetpnja noGinannmn. 0ii HsneJia oiko cto Minira, oa ikoJiix On 75—80 oOyxBaMepxyMy ncejniiMo 'Mjeoro y ^iipneBCH-Avia ijeHe- T11,10 CpilCKy H XpBATCKy MbM/KeiBHOOT, a 20—25 CJTOBeiia'iacy. CBana Mbura iroHe-ia On 100—120 crpaHa; Ty, a ypBHJb6HHM poAHTejbiiMa caČpH ijeMHJi! ABocTj)yiKe -u TpocTpyKe kjbh re, auo je noTpeOiio cany_ JeflaH luepHKj. nam uejnmy, Taičohe «ncy HOKJb^ieHe. Kibiira he ca^piKanaTii no mpaBHJiy jeAiiora nncua (Bp.io BaaonH irniouH Mory oOyx'BaTimi h ABe), hjih no ABa Tpji yjeAno. ^aKo cy micnn Maone mhmih. Tokct he 6hth KpnTirikn iioiAaT, no npBOM nsAaH»y hjim no n3AAH>y norii.vaio nic.npaiBHOM; y iraBecHHM npHA'HtKaMa, y3MMahe ce y o03np u pyKomw.ii. Koa micana crape cpnone khjhjKeBinOcm, CTapocjioBeacKH tokct Omhe 3aMeiben opncKHxr>dipeBOAOM; ’iHTaoAn he pai3yMern 3aniTO ce to mhiim n nehe naw to y3em 3a 3jio, cmrypH0. 3 a cBanor imena KOjn ce ii^ a je Onjia <5h y H3p,aH>y Kpama 6norpa(J>GKa ii OnfrimorpaiJicKa 6e,iemma npeA TeivcroM. I Inćun crapn n npoBHHHHajin'n HMajin 6u cboj pentih'K, ype^en a30ynHo hjih Kao otOjaiumeibe hoa TeKList »Gajret« jedini je list za našu ctom. OOja/iiuben.a Om OHna n oa Apyre BpcTe: Kibnporodicu, za našu djecu! Za to treba da “;eBBia, HCTopncaia, reorpaijicKa n t. a - He' ca.Mo je3'ir,ma. H ano je ona 6mfi,unoTeKa aiaiMeibena uiiKOJicKoj ga svak čita i pretplaćuje se! OMAaAiiHH, ona y hcto Bpe.\ie motkc Kopneno noc.iyn:nSvakom prilikom sjetite se G ajreta! th emraa Koju JKeJie Aa Oojbe yno3Hajy namy kh>h JKeBiiocT. H;i6op iracama, h mpeAroBop o n'nonnMa h Ty_ la n o m Manen.a TeKCTopa mine ony <>Hi0.!iHOTeKy npncTjnHOM HajmiipHM HHTaia'PKHM K,pyrOBHlMa, — ypeflHMUJTBO LLlKoncKHx nHcaua. — ITaRie rioiroBHh, Jaiina BpoAanoBnh, EpajriicJian MifJBKonnh. Čitajte ,Gajret‘! U lraMnapMja »BocaHCKa h o uira«, CapajeBO. BnacHHH ApyuiTBO '.ra jp e t .i OflroeopHH ypoflHHH XaMHfl KyKMh, �BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB Privredna Banka d.d. E B E 1B B E 1E D B B u Sarajepu Brzojavi: Pribanha Dionička glavnica 1 0 milijona Telefon broj 694 Bavi se svim bankarskim, trgovačkim I industrijskim poslovima Daje kredite zemljoradnicima i njihovim zadrugama Prima uloške uz vrlo povoljan kamatnjak Daje zajmove na tekući račun i uz hipoteku Posreduje u svima trgovačkim poslovima Eskontuje i reeskontuje mjenice Kupuje i prodale svakovrsne vrijednosne papire B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B B , B B B B B B r e i ^ B B B B i a i a i a i a i a g |[ a g l i a i a i a i a i g l S B B B B B B B E l B B B B f i ’l f l B B a B B ___ , I B B E S B B B f l E B E ] f l B B B Đ B B B B B B Svaki musli da kupuje samo ] jer kvalitetom nodmašuje sve ostale cigarpapire a potpomaže i J a j r e t " t l i f l l ; Tvornica Eignrpopipa 5. D. fllkalaj, Sarajevo. 1B BB B I �NACIONALNA I UNIVERZITETSKA 1 BIBLIOTEKA BIH' ] A sb ,55/1924 P a jio c jia B h r ie p o TproBH Ha ropHBHM a p B e ro H apBennM T io i Ma-repn- janOM H npseHHM hyMypoM. — DiaBHa n p o a a ja KapčHfla T eae4>O H CTOBapnuiTe ryM a A jie K c a H flp o B a 773 raća 3 a ayT 0 M0 6 n/ie 49 Demi rdžić S $ R $ J E 1? 0 , V e l i H i Č u r č ilu H b r o j 1 Trgovina kože i obućarskog pribora Telefou 2 7 4 Telefon S74 | f f lR T � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Gajret : glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama Description An account of the resource Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941) Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić. U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine. Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta". Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : [Društvo Gajret], 1907-1941 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1907-1941 Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 32 cm Language A language of the resource bosanski, srpski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 1840-1023 (Print) ISSN 2566-4093 (Digitalna reprodukcija) Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Subject The topic of the resource društvo, kultura Creator An entity primarily responsible for making the resource vlasnik Društvo Gajret Drugi autori Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana Source A related resource from which the described resource is derived NUB BiH Type The nature or genre of the resource časopis NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27065862">27065862</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Gajret : glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama 1924 Description An account of the resource Br. 1-6; 8; 11-21 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1924 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 1840-1023 (Print) ISSN 2566-4093 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 27065862 IIIF Item Metadata UUID f31b092b-2795-42f5-b27e-488ccae3e93e