-
https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4c2db5beecb57455769d62dc5d687fa.pdf
43eeb782a55c0e309c2cee69be266b7a
PDF Text
Text
�
https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bc08c442b8b2aad82968fc940f95502.pdf
a1fd925f2f64b3bd38e3aade889b33d7
PDF Text
Text
NARODNA BIBLIOTEKA
NMiH SARAJEVO
ŽELJEZNIČARSKI
ZADRUŽNI
1929
ф
�Svaki od Vas!
vozovođa, kočničar, strojovođa, kondukter, ložač, dežurni, čuvar pruge, skretničar, razmještač,
nadzornik pruge, pregledač kola, zanatlija u želj.
radionama, nadzorni želj. organi i uopće
svi željezničari
treba da budu
osigurani
kod svoje vlastite osiguravajuće zadruge
Želj. Kreditne i pu ''orne zadruge
z. s. o. j. u Sarajevu.
Neznatna režija i nikak i tuvij f- .kovi, intenzivan rad>
saradnja i potpora svh
r i velik broj osiguranika omogućuju do sac? nožna*
najpovoljnije uvjete osiguranja.
Stoga požurite i osigurajte se!
Ako doživite — zaštedili ste si lijep
novac!
U slučaju prerane smrti
obitelj Vam je
obezbijeđena
�ŽELJEZNIČARSKI
ZADRUŽNI
KALENDA
Uredio:
Nikoh Jarak
želj. činovnik.
Izdanje „Zadružnoga Glasnika*1, Sarajevo.
Sarajevo, 1928.
štamparija „OBOD**, Sarajevo.
��SIJEČANJ
Januar
ЈАНУАР,
За православне
Za rimokatolike
Dan
Utor.
SrCetvr.
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utor.
' ječi.
Cetvr.
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utor.
Sriied.
Cetvr.
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utor.
Sr.
Četvrt.
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utor.
Srijed.
Cetvr.
6
7
8
9
10
11
12
Nova Godina
Mak arije
Genoveva
Tit. biskup
Telesfor
Sv. Tri Kralja
Lucijan
Severin
Julijan
Pavao Tibejski
Higin
Ernes 1
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
13
14
15
16
17
18
19
Hilarije
Feliks
Mavno
Marcel
Antonije
Priska <Tev.«
Kanut
31
1
i
4
5
6
Бадњи-дан
Рођ. Христово
Сабор Богород.
Св. Стефан A.
20.000 муч. у Н.
14.000 деце вит.
Муч. Аннсија
Преп. Меланија
Јануар 1929. Н. Г.
Силвестар еп. р.
Пр. Мелахије
Св. Јевстатггје а.с.
М. Teen. К.-Д.
Богојављење
20
21
22
23
24
25
26
Fabijar
Agneza 4jev.
Vicent
Marijino vjenčanje.
Timotej
Pavlovo ob.
Polikarp
7
8
9
10
11
12
13
Св. Јован Крет.
Преп. Георпи>је
Муч. Полијевкг
Св. Григорије е. н.
Пр. Теодооије
Муч. Татијана
Муч. Јермил
27
28
29
30
31
lv. Zlat. (sedamd.)
Karlo Veliki
Franjo Saleski
Marija Djevica
Petar Nolanski
14
15
16
17
18
Св. Сава арх. с.
Пр. Пав. Тијевскп
Чаоне верите
Пр. Антоније В.
Св. Максим Д. ic.
1
2
3
4
5
Дец. 1928. М. Бон
Мч. Игн>ат Б.
Мч. Јулијана
Вмч. Анастасија
to м. ма К. (Т.-д.)
Mjesečne mijene.
Posljednja četvrt : 2. januara u 19 sati 58 m
Mlad mjesec : 11. januara u 1 kat 14 m.
Prva četvrt : 18. januara u 15 sati 53 m.
Pun mjesec : 25. januara u 8 sati 12 m.
�Februar
veljača
Dan
фебруар
За православно
. Za rimokatolike
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utor.
Srijed.
Cetvr.
Pet.
Sub.
Nedelj.
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelj.
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelj.
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Ignjacije
Svijećnica
Blaž. bis. (šestd.)
Veronika
Agata djev.
Dor ate i a
Romualdo
Ivan
Ciril biskup
19,
20|
21
22
23
24
25
26
27
Пр. Маварије
Ilp. Јефтшмије B.
Пр. Максим цсп.
An. Тимотеј
Смч. Клименгг ,и A.
Пр. Ксемија и др.
Св. Гритарије Б.
Пр. Ксеиофонт
Upeti, м. Ј. 3.
10
11
12
13
14
15
16
Sholastika (petdn.)
Ukaz Gosp. lurdske
Eulalija
Pepelnica
Valent
Faustin
Julijana đje».
28
29
30
31
1
2
3
Пр. Јефрем Сир.
Прен. мопгг, Игн>.
Св. Три Јерарха
Бе«р. Itop. и Јов.
Фебр. М. Трифун
Сретеније Госп.
Ов. Сим. Б. и A.
17
18
19
20
21
22
23
Koštan (1. n. p.)
Sitne u n
K'onrad
Elefterij
Eleonoia
Stolica sv. Petra
Petar dam<u c,
4
5
о
7
8
9
10
Пр. Исидор Пел.
Мч. Агатија
Ilp,. Вукол е. ем.
Пр. Партеније
Св. Сава П. a. с.
Мч. Никифор
Муч. Хараламп.
24
25
26
27
28
Matija ap, (II. n. p.)
Viktorin
Aleksandar
Leandar
Teofil
11
12
13
14
15
Св.
Св.
Св.
Пр.
An.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Ђорђе КраТ.
Мелетије
Симеои М.
Авксентије
Онисим
Mjesečne mijene.
Posljednja četvrt
Mlad mjesec : 9.
Prva četvrt: 17.
Pun mjesec : 23.
1. februara u 15 sati 24 m.
februara u 21 sat 10 m.
februara u 1 sat 29 m.
februara u 19 sati 58 m.
:
�Mart
OŽUJAK
MAPT
За православне
Za rimokatolike
Dan
1 Albin biskup
2 Simplicije
Nedelja
3 Marin (III. П. p.)
Poned.
4 Kazimir
Utorak
5 Eusebije
Srijeda
6 Perpetua
Četvrtak 7 Toma
8 Ivan od Boga
PetaK '
Subota
9 ■Franclska
Nedelja 10 40 Mučen. (IV. n. p.)
Poned.
11 Heraklije
12 Grgur Veliki
Utorak
Srijeda
13 Rozima
Četvrtak 14 Matilda
Petak
15 Longin
16 Heriberto
Subota
16 Мч. Памфил
17 Вмч. Теодор Т.
18 Св. Лав еп. р.
19 Ап. Архит
20 Gb. Лав еп. катан.
21 Пр. Тимотеј
22 Нал. м. м. у Јевр.
23 Свмч Поликатш
24 Н. гл. Ј. Kp. (Зад.)
25 Св. Таросије a. ц.
26 Ов. Порфирије
27 '’p. Прокопшје Д.
2 llp. Вааилије
Март Пр. Јевдох.
2 Смч. Теодот
3 Муч. Јевпкршје
Nedelja
Petak
Subota
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedela
Poned.
17
18
19
20
21
22
23
Patric, h. (V. n. p.)
Ćirilo Jenisal.
Josip žaručiiik
Nikita
Benedikt
7 ž. BI. Dj. Mar.
Oton
4
5
6
7
8
9
10
Пр. Гер. (бепе п.)
Мч. Кон. (п. п.)
42 мч. у Аморији
Свмч. Василије
Пр. Теофилакт
40 мч. (Мученици)
Мч. Кодраи (Т. с.)
24
Cvi iet i
Blagovijest
Kastul
Ivan D.
Marko (Zel. čet.)
Veliki petak
Viktor
Uskrs
11
12
13
14
15
16
17
18
Св. Софроније
Пр. Теофан И.
Пр. м. ов. Никиф.
Пр. Вепедикт
Муч. Агапије
Мч. Оавин и Патта
Пр. Алекс. ч. Б.
Св. Кирил Јер.
25
Utorak
26
Srijeda
27
Cčtvrtak 28
Petak
29
Subota
30
Nedelja 31
Mjesečne mijene.
Posljednja četvrt : 3. marta u 11 sati 48 m.
Mlad mjesec : 11. marta u 9 sati 38 m.
Prva četvrt : 18. marta u 8 sati 55 m.
Pun mjesec : 25. marta u 8 sati 55 m.
�TRAVANJ
April
АПРИЛ
За православне
Za rimokatolike
Dan
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Nedelja 14
15
Poned.
16
Utorak
17
Srijeda
Četvrtak 18
Petak
19
Subota
20
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Uskršnji Poned.
Franjo paul.
Rihard
Isidor
Siksto
Hegerij
19
20
21
22
23
24
Мч. Хривант и A.
Пр. оци п. од С.
П р. Јаков Исп.
Свмч. Васишије
Прмч. Никун
Ilpein. Захаријо
Dionisije (N. bijela)
Celestin
Marija Kleop,
JezekiJj
Leon
Julije
Gildo
25
26
27
28
29
30
31
Благовијест
Оаб. арх. Раврила.
Пр. Матрона
Пр. Иларион Н.
Пр. MapiKO
Up. Јован Лест.
Пр. ИпалЈИје
1
2
3
4
5
6
7
Април Пр. Мар. Е
Пр. Тит. чудот.
Пр. Никита И.
Ii р. Јосии и Геор.
Мч. Теодул и A.
Св. Јевтмије
Пр. Георгије__
Tiburcije
Kiril Aleksaad.
Turibije
Rudolf
Apolon ijo
Hermop en
Sulpici,
Zaštita sv. Josipa
Leonida
Juraj mučenik
Fidelis
Marko jevanđ.
Klet i Marcelin
Petar kan.
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
21
22
23
24
25
26
27
Nedelja
Poned.
Utorak
28 Pavao od križa
29 Petar mučenik
30 Katarina
8
9
10
11
12
13
14
Ап. Иродијон
Му. Јевпсихије
Мч. Теренгије
Свмч. Антиша
Св. Вжилпје II.
Свмч. Артемон
Св. Мартин И.
15 Цвијети
16 Мч. Агатпја
17 Hpen. Симеон
Mjesečne mijene.
Posljednja četvrt : 2. aprila u 7 sati 58 m.
Mlađ mjesec : 9. aprila u 21 sat 53 m.
Prva četvrt : 16. aprila u 15 sati 24 m.
Pun mjesec: 23. aprila u 22 sata 36 m.
�SVIBANJ
Dan
Maj
MAJ
За православне
Za rimokatolike
Srijeda
Četvrt.
Petak
Subota
1 Filip i Jakov
2 Atanasije
3 Nalazaik križa
4 Florijan
Nedelja
5 Pije V. papa
Poned.
6 Ivan pr. vr.
Utorak
7 Stanislav
Srijeda
8 Mihajlo ат.
Četvrtak 9 Spasov dan
Petak
10 Antonije
Subota 11 Franjo
Nedelja 12 Pankacije
Poned.
13 Servacije
Utorak
14 Bonifacije
Srijeda
15 Sofija
Četvrtak 16 Ivan Nepomuk
Petak
17 Saiscal
Subota
18 Venancij
■ ■
18
19
20
21
Преи Јован
П,р. Јов. Ветх.
Велики Петак
Овмч. Јаидаријв
22
23
24
25
26
27
28
Васкрс. Христ.
Вас. Пон. Ђур.-А.
Васкрш. Уторак
Ап. Марко (М.-д.)
Смч. Василије
Омч. Симеон
Ал. Јаоон и Сос.
19
20
Utorak 21
Srijeda 22
Četvrtak 23
Petak
34
Subota
25
Duhovi
Duhovski Pnn.
Feliiks
Helena i Julija
Desiderije
Jovamka
Grgur VIL
29 Св. Василије О.
30 An. Јанов
1 Maj Пр. Јеремија
2 Ga. Аталас. В.
3 Мч. Тимоиије
4 Преш. Пелагија
& Муч. Ирина
3 Праведни Јов.
7 Муч. Акажије
8 Ап. и јев. Јов. В.
9 Прен. м. св. Ник.
10 Ап Симон 3.
11 Кирил и Метод
12 Св. Јепифамије
Nedelja
Sv. Trojstvo
Sv. Beda
Augustin
Marija Magdalena
Tijelovo
Bog. p. sv. mil.
13
14
15
16
17
18
Nedelja
Poned.
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
26
27
28
29
30
31
Муч. Гликерија
Муч. Иоидо|р
Преп. Пажмије
Пр. Теодар. Оов.
Ап. Андролик
Смч. Теодот
Mjesečne mijene.
Posljednja četvrt : 2. maja u 1 sat 58 m.
Mlad mjesec : 9. maja u 7 sati 14 m.
Prva četvrt: 15. maja u 21 sat 53 m.
Pun mjesec : 23. maja u 13 sati 29 m.
Posljednja četvrt: 31. maja a 17 sati 5 m.
�_
LIPANJ
J«h|
ЈУНИ
Dan
Subota
За православне
1
2
Nedelja
Poned.
3
4
Utorak
Srijeda
5
Četvrtak 6
Petak
7
Subota
8
Nedelja
9
10
Poned.
Utorak
11
Srijeda
12
Četvrtak 13
Petak ; 14
Subota
15
Klo tilda
Kvirin
Bonifacije
Noribert
Srce Isusovo
Modar do
Primo i Pel.
Margareta
Ap. Varnava
Srce Marijino
Antun Pad.
Bazi] ij
Vid
16 Beno
Poned.
17 Adolf
Utorak
18 Jefrcni
Srijeda
19 Juiijaaa
Četvrtak 20 Florentan
Petak
21 Alojzije
22 Pavlin
Subota
Nedelja 23 Albin
24 Ivan Kapistiran
Poned.
25 ProiSper
Utorak
26 Ivan i Pavao
Srijeda
Četvrtak 27 Pantelija
Petak
28 Irinej (Vidov-dan)
Subota 29 Petrov-dan
Nedelja 30 Spomen Pavlov
Nedelja
—
19
20
21
22
23
24
25
26
Скмч. Патрикије
Муч. Талалеј
Цар Кон. и Ц. Ј.
Мч. Ваоилије
Пр. Михаило И.
II.p. CniMeioH
Ш. и. гл. Јов. Kp.
Ап. Карпо
27
28
29
30
81
1
2
3
4
5
Свмч. Терапонт
Пр. НикЕта
Up. Теодосија
Пр. IIcaiKHje
В.-Г. Спасов-дан
Јуни Мч. Јустин
Св. Никлф. иоп.
Муч. Лукилијан
Св. Митрофан
Смч. Доротеј
Up. Висарпјоп Ч.
7 Смч. Теодот
8 Вм. Teoaofp Ст.
9 Ов. Кир. (Зад.)
10 Духови
11 Духовсни Пон.
12 Духовски Утор.
13 Муч. Акилина _
14 Пророк Једасеј
15 Кн. Лазар Вид.-Д.
Св. Тихои ---т1уд. i
16 ---------------Мч.
Ман,
и
С.
I
17
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : 7, juna u 14
Prva četvrt : 14. juna u 6
Pun mjesec : 22. juna u 4
Posljednja četvrt; .30. juna
.sati 41 m.
sati 17 m.
sata 50 m.
u 5 sati 19 m.
�Juli
SRPANJ
Оал
ЈУЛИ
Za rimokatolike
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
1
2
3
4
5
6
Nedelja
7
8
9
10
11
12
13
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrt.
Petak
Subota
18
19
20
21
22
23
Мч. Леон. п. П. п.)
Ап. Јуда брат Г.
Смч. Методије
Муч. Јулијан
Смч. Јевсевије
Муч. Априпина
Vilibaldo
Elizabeta
Anatolije
АтаИја
Pio I. ipapa
Ivan
Margareta
24
25
26
27
28
29
30
Рођ. Јов. Нрст,
Преп. Февронија
Uperi. Давид
Пре;п. Самлсан
Преп. м. Кира и Ј.
Ап. Петар и Пав.
Саб. аиостола
1
2
3
4
5
6
7
Јули Бр. Куз. и Д.
Пол. pume Бог.
Муч. Јаклнгт
Св. Андрија
ГК Апаиа;сије A.
Пр. Оиеоје В.
Преп. Тома
8
9
10
ti
12
13
14
Смч. Папкрације
Вм. Прокопије
45 муч. у Никоп.
Мч. Јевфпмија
Мч. Прокло и И.
Саб. арх. Гав.
An. Акила
14 Bonaventura
15 Hen.rik
Poned.
Utorak
16 Marija Skauui.
17 Aleksije
Srijeda
Četvrtak 18 Fridrih
19 Aurelija
Petak
Subota' 20 Ilija pr >roP
Nedelja
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
За православне
Presv. krv Isus.
Pohod Bogorodice
Lav II. papa
Udalriko
Oiiil i Melodije
Isaija prorok
Danilo prorok
Marija Magdalena
Apolinarije
Kristina
Jakov apost.
Ana Mati Bogom
Panteleon
15 Мч Кирик и Ј.
Inocent
16 Свм. Атмноген
Marta
17 Вм . Ma.pinta
Abdon
Ignjacije Lojola________ 18 Муч. Јакинт
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : 6. jula u 21 sat 38 m.
Prva četvrt: 13. jula u 16 sati 50 -m.
Pun mjesec : 21. jula u 20 sati 12 m.
Posljednja četvrt: 29. jula u 13 sati 58
�KOLOVOZ
Dan
August
Za rimokatolike
АВГУСТ
За православне
19 Пр. Макрина
Četvrtak 1 Cas. v. ap. Petra
20 Пророк Илија
2 Percijunkula
Petak
21 Upu Симеои
3 AUgustin
Subota
4 Dominik
22 Св. Марија Mar.
Nedelia
Poned.
23 Муч. Трофим
5 Snežna Gospa
6 Preobraženje
24 Вмуч. Христина
UtoraK
25 Уопен. св. Ане
7 Kajetan
Srijeda
26 Парас. (св. Пет.)
Četvrtak 8 Kirijak
27 Вм. Пангелејмон
Petak
9 Roman
28 Ап. Прохор
Subota
10 Lovro
Nedelja 11 Suzana
29 Муч. Калиник
30 Мајка Акгел.
Poned.
12 Klara
31 Јевд. (покл. Госп.)
13 Hipojlit
Utorak
1 Август Нал. кр. М.
Srijeda
14 Eusebij
Četvrt. 15 Velika Gospa
2 Пр. м. ap. Стеф.
16 Rokus
3 Дреш Исакије
Petak
17 Hijacint____________ ___ _4 7 деце у Ефесу
Subota
Nedelja 18 Helena
5 Мч. Јефсигније
Poned.
19 Ljude’, t
6 Преображење
7 Пмч. Дометлје
Utorak
20 Stjepa i kr lj
Franciikt
8 Св. Емилијан И.
Srijeda
21
TimoKi
Četvrtak 22
9 Ап. Матија
Filip
Мч. Лавреитије
10
Petak
23
Subota
24 Bartolomej'”'.
11 Муч. Јевило
Nedelja 25 Ljudevit
12 Муч, Флотије
Poned.
26 Pelagija
13 Пр. Максим Исп.
14 Пророк Михеј
Utorak
27 Josip
Sriieda
28 Augustin
15 Успн Б. В. Госп.
16 Јоажим Сараиад.
Četvrtak 29 Usekovanje
Petak
30 Rozalija
17 Муч. Мцрон
18 Мч. Флор и Лавро,
Subota
31 Rajmundo
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : 5. augusta u 4 sata 22 m.
Prva Četvrt: 12. augusta u 7 sati 0 m.
Pun mjesec: 20. augusta u 11 sati 5 m.
Posljednja četvrt: 27. augusta u 20 sati 12 m.
�Septembar
RUJAN
СЕПТЕМБАР
За православне
Za rimokatolike
Dan
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
i Egidij opat
Zenon
Serafina
4 Ro zalij
5 Laurencija
6 Zaharije
7 Marka
8
9
10
11
12
13
14
16
16
Poned.
Utorak 17
Srijeda
18
Četvrtak 19
20
Petak
21
Subota
Nedelja
Nedelja
22
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
21
Nedelja
Poned.
29
зи
24
25
26
27
28
Mala Gospa
Petar klov.
Nikola
Abraham praot.
'Gvido
Mauricije
Uzvišenje sv. križa
Nikodim
Ljudmila
Rame sv. Јншје
7 ž. BI. dj. M.
Januaiijc
Eustahije
МдШ apostol_________
Mauricijo
Tekla.
Rupert
Kleopa
Kiprijan
Kuzmo i Damjan
Večeslav kralj
Mihajlo arhanđ.
Jeronim
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
4
;
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Св. Андрија Ст.
Hipiap. Самуило
Ап. Тедеј
Мч. Агатошш
Муч. Луп
Омч. Јевтих
Апостол Тит
Мч. Адријан
ITpen. Пимен
Пр. Мојсије М.
Ус. гл. Јов, Крст,
Саб. срп. уч. и np.
Пол. nojaca Бог.
CenT. Сим. и М.
Муч. Мамант
Св. Јоаникије
Мч. Вавила и М.
Пр. Захарије
Муч. Јевдошсија
Мч. Созонт
Рођ. Бог. (М. Г.)
Јоаким и Ана
Мч. Мииодора
Преп. Теодора
Смч. Автоном
Мч. Корнилије
Крстов-дан
Вмч. Никита
16 Вмч. Еуфимија
17 Мч. Софија и 3 i«
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : з. septem. u 12 sati 31 m.
Prva četvrt : 10. septem. u 21 sat 38 m.
Pun mjesec : 18. septem. u 24 sata 31 m.
Posljednja četvrt : 26. septem. u 2 sata 12 m.
�listopad
Dan
Oktobar
октовар
За православне
Za rimokatolika
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
1
2
3
4
5
6
7
8
Utorak
9
Srijeda
Četvrtak 10
11
Petak
12
Subota
Nedelia 13
14
Poned.
15
Utorak
16
Srijeda
17
Četvrtak
1g
Petak
Ш
Subota
Nedelja 20
21
Poned.
22
Utorak
23
Srijeda
24
25
26
Nedelia
Poned.
Bruno
Sv. krv BI. Dj. M.
Brigita
Dionisij
Franjo Bor.
Nikasij
Makshnilijan
Koloman
Kalist
Terezija
Galus
Hedviga
Luka .evanđel.
Petar Alkant
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
1
2
3
4
5
6
Пр. Јевменије
Мч. Трофим
Вмч. Јевсгачжје
Ari. Кодрат
СмЧ. Фока
Зач. св. Јов. П.
Св. Сгеф. n. к. с.
Пр. Јеуфросин.
См. св. ап. I. Bor.
Мч. Калистрат
Пр. Хармтон
Пр. Кирјак (Зад.)
Смч. Григор. 1.
Окт. Air. Аиаиије
Смч. Кипријан
Смч. Дионасије
Стев. Шт. д. с.
Мч. Хармтина
Св. ап. ToMta
Felic.La
Ur&ula
Kordala
Ignjacije
Rafajlo arhanđ.
Hrizant i Dar.
Dimitrije
7
8
9
10
ц
12
13
Мч. Сергије и В.
Пр. Пелатија
Отеван Нов. д. с.
Мч. Евлампије
Ап. Филип
Мч. Пров. и Т.
Мч. Kapao
П4
15
1h
17
1»
Св. Петка м, Пр.
Пр. Тефтимије
Муч. ЛоипиН
Пророк Осија
Петар Цег. 1. JI.
Remigij bisk.
Anđeo čuvar
Terezija MaL Is.
Franjo Asiški
Plaoid
27 Isus kralj
28 Simon 4 Juda
29 X
Utorak
arcel
Srijeda
Četvrtak 311 Volfgan
Nedelja
Mjesečne mijene
Mlad mjesec : 2. oktobra u 23
Prva četvrt: 10. oktobra u 19
Pun mjesec : 18. oktobra u 13
Posljednja četvrt : 25. oktobra
sata 19 m.
sati 0 m.
sati o m.
u 8 sati 55 m.
�Novembar
studeni
Dan
HOĐEMBAP
За православне
Za rimokatolike
Petak
Subota
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
1 Svi sveti
2 Dušni dam
19 Прирок Јгдаљ
20 Вм. Артемије
3
4
5
6
7
8
9
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
1
2
3
Пр. Иларион
Рав. ап. Аверкмје
Art. Јаков 6р. Г.
Муч. Арета
Мч. Марклјан
Митров.дан
Муч. Ileciод
Арсеније ар. с.
Мч. Аиастасија
Св. Стефан М.
An. Стахије
Нов. Вр. Куз. n Д.
Мч. Акиадии
06. х. Св. Ђурђиц
4
5
6
7
£
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Пр. Јоаникије
Мч. Галаигион
Св. Павле Иоп.
83 муч. у М.
Саб. Арх. Мих.
Мч. Оиисифор
Ап. Олвмпв и д.
Св. Стефан Деч.
Св. Јсшан Мил.
Св. Јов. Зл. (Б. п.)
Филип (поч. Б. п.)
Мч. Гудаје
Ап. и јев. Матеј
Св. Гриивдије Н.
10
11
12
13
14
15
16
Nedelja 17
]§
Poned.
19
Utorak
20
Srijeda
Četvrtak 2i
22
Petak
Subota
23
Nedelja 24
Poned.
25
Utorak
26
Sriieda
27
Četvrtak 28
Petak
29
Subota
30
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Hubert
Karlo
Emerik
Loonardo
Engelbect
Golfrid
Teodor
Andrija
Martin biskup
Martin p.
Stanislav
Veneranda
Leopold
Ivan L biskup
Grigor čidotv.
Roman
Jelisaveta
Feliks
Vaveidtenije
Cecilija
Kliment
Ivan od kr.
Katarina
Konrad
Virginij
Soeten
Saturnin
Andriija apostol
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : 1. novem. u 13 sati 0 m.
Prva četvrt : 9. novem. u 15 sati 10 m.
Pun mjesec : 16. novem. u 0 sati 46 m.
Posljednja četvrt: 23. novem. u 16 sati 22 m.
�PROSINAC
ДВЦЕМБАР
Decembar
За православне
Za rimokatolike
Dan
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Poned'
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
1
Uj. SHS (1. n. A.)
2
3
4
5
6
7
Bibijana
Franjo ks.
Barbara
Sava opat
Nikola biskup
Ambrozije
8
9
10
11
12
13
14
Zač. Boq. (II. n. A.)
Leokadija
Judita
Damas papa
Maksimiiijan
Lucija
Spiridon
15 Irinej (Hl. n. A'
16 Ađelaiđa
17 Kraljev r^aenoaii
18
19
20
21
Giracijan
Ipnjac je
Libera t
Toma ap.
Nedjelja
Poned.
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subotu
22
23
24
2>
26
27
28
Zenon (IV. n. A.)
Viktorija
Badnji dan
Božić
Sv. Stjepan
Ivan jevađel.
Nevina djeca
Nedelja
Poned.
Utorak
29 Toma bisk.
30 David kralj
31 Silvestar papa
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
1
Уједињ, СХС
Пр. Авдија
Пр. Врш. Де®.
Ваведеније
Ап. Фишимон
Св. Амфилохије
Вмуч. Кагадшиа
Климент еп. р.
IIP- Алимп. С.
Мч. Јако® Перз.
Пр. Стефаи Исп.
Муч. Пајрамои
Ап. Авдрија Пвв.
Дец. IJjpoip. Наум
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Св. Урош цар срп.
Пр. Софроније
Краљев рођендан
Пр. Сава Осв.
Св. о. Никола
Св. Амбровије
Цр. Патапије
Зачеће Св. Аие
Св. Јован д. с.
Пр. Данило От.
Пр. Опиридон ч.
Мч. Јевсташије
Мч. Twc и Лев.
Смч. Елевтарије
16 Пр. Агеј (матер.)
17 II pop. Даппмо
18 Мч. Севаспдан
Mjesečne mijene.
Mlad mjesec : 1. decem. u 5 sati 34 m.
Prva četvrt: 9. decem. u 10 sati 36 m.
Pun mjesec: 16. decem. u 12 sati 17 m.
Posljednja četvrt: 23. decem. u 1 sat 43 m.
Mlad mjesec : 30. decem. u 12 sati 17 m.
�Muslimanski kalendar
1347
Leileimiradž.................................... 8.
Saban............................................ 13.
Leilei Berat.................................. 26.
Ramamazan (mjesec posta) . . 11.
Leilei Kader.................................... 8.
Ševal 1. dan Ram. Bajrama . 13.
„
II. dan Ram. Bajrama . 14.
„ III. dan Ram. Bajrama . 15.
Zulkade
....................................... 11.
Zulhidže....................
11.
I. dan Kurban Bajrama . .
20.
II. dan Kurban Babama ... 21.
III. dan Kurban Bajrama .
. 22.
IV. dan Kurban Bajrama .
. 23.
■
januara
januara
januara
februara
marta
marta
marta
marta
aprila
maja
maja
maja
maja
maja
1348
Muharem Nova Godina 1348. .
9. juna
Safer
............................................. 9. jula
Rebiulevel.........................................7. augusta
Sveta noć....................................... 17. augusta
Mevlud (Rođenje Muhameda) . 18. augusta
Rebiulahir........................................ 6. septembra
Džemadulevel.................................... 5. oktobra
Džemadulahir............................... 3. novembra
Redžep..........................................
2. decembra
Leileiregaib.................................... 5. decembra
6S9SS9
�Jevrejski kalendar
5689
Tebet........................................
Šebat Roš Hodeš....................
Adar Roš Hodeš....................
Mali purim.............................
Veadar Roš Hodeš....................
Post Esterin..............................
Purim........................................
Sušan purim..............................
Nišan Roš Hodeš....................
Nišan Pesah 1. dan
....
„
Pesah 11. dan ....
„
Pesah VII. dan ....
„
Pesah VIII. dan
. . .
Ijar Roš Hodeš .
Lag Beomer..............................
Šivan Roš Hodiš ...
Tamuz Roš Hodeš . .
. .
Post zauzeća Jerusalima . . .
Ab Roš Hodeš.......................... '
Post razorenja hrama ....
Elul Roš Hodeš.........................
1.
12.
11.
24.
13.
25.
26.
27.
11.
25.
26.
1.
2.
11.
28.
9.
9.
25.
7.
15.
6.
januara
januara
februara
februara
marta
marta
marta
marta
aprila
aprila
aprila
maja
maja
maja
maja
juna
jula
jula
augusta
augusta
septembra
5690
Tišri 5690 Nova God. R. H. .
5. oktobra
11. dan Nove God. R. H.
. .
6. oktobra
Post Gedaljah
........................ 7. oktobra
Jom Kipur...................................14. oktobra
I. dan praznika Sjenica ... 19. oktobra
II. dan praznika Sjenica ... 20. oktobra
VII. dan praznika Sjenica . . 25. oktobra
Vili, dan praznika Sjenica . . 26. oktobra
Praznik Zakona............................. 27. oktobra
Marhešvan Roš Hodeš
...
4. novembra
Kislev Roš Hodeš.......................... 3. decembra
Osvećenje hrama
.........................27. decembra
�Dom Potrošačka Zadruge u Liege-u (Belgija).
(U projektu, troškovima gran ju predviđeni oko pola milijarde dinara).
��V, N. Vujnović, Beograd:
Naše činovničko zadrugarstvo
Kad bi hteli da u celini prikažemo naše činovni
čko zadrugarstvo, morali bi da ulazimo i u analizu ele
menata njegovog postanka i nfr" »vog razvića. Njegov po
stanak, međutim, prelazi u predratne godine, to jest, u
godine pre našeg narodnog i drž. >g uedin jenja. U
to doba živeli su državni službenici u šest ne samo pra
vno raznolikih, nego i u šest pri redna i socijalno raz
nolikih područja. Šta više i kulturni stepen tih područja
bio je raznolik. Sve te razlike mor đe isu imati i imale
su jakog uticaja na život i rad, na socijalni i privredni
položaj i razvoj činovničkog staleža. U tioimie šarenilu
raznih prilika nalazi se i po neka svima zajednička crta,
zapravo, u glavnom dve. Prvo je svima zajedničko to, da
su svi činovnici — kao po Bogu i danas — bili u stalnoj
materijalnoj borbi za održanje. Nigde im se nije pre
sipalo, svagde je po nešto nedostajalo. Druga glavna
svima zajednička crta i osobina je u tome, da — kao
po Bogu još ni danas — nisu znali oceniti prilike ži
vota ni preći organizaciji bilo za odbranu svojih staleških bilo za odbranu svojih ekonomskih interesa. Pri
rodna poslediica ove svima zajedničke druge crte bila
je u tome, da nisu stvarali svoja udruženja, a u koliko
je tih udruženja i bilo, morala’ su tek da životare. Pra
vih, velikih i moćnih činovničkih organizacija nije
ni bilo, ni staleških ni ekonomskih. Ne treba ipak mi
sliti, da je to tako bilo samo usleid nedovoljno razvijene
�20
loga, koji donekle i opravdavaju, taj nerad za sebe i
svoje drugove. Napomenućemio ovde samo to, da je na
našem istočnom narodnom području bila u stvaranju na
rodna država, u kojoj su se činovnici deceinijaimia nala
zili u (predratnom, raltnom i poratnom stanju. Takve pri
like i takvo vreme nije podesno za stvaranje staleških
udruženja, jer se svi staleži iscrpljuju u većoj i težoj
borbi. U zapadnom našem narodnom području vlada tu
đa vlast, pa i tu činovnik učestvuje svom snagom u od
brani nacionalnih interesa, a uz to mora da se bori za
opstanak u službi, jer je obeležen kao nepouzdan u dru
štvu svojih antinacionalnili drugova.
U tome vremenu javljaju se samo' počeci udruži
vanja i to u nekom kraju (Slovenija) više, a u drugom
slabije ili nikako (Crna Gora). Neki staleži pokazuju
veću aktivnost (na pr. učitelji), a drugi baš nikakvu.
Zadruge (bilo kreditne hd • stanbene), u koliko i po
stoje, rade svaka za sebe, b< ičije pomoći, bez među
sobne veze, a većinom su lokal g značaja
U takvom stanju ulazi se u veliki rat, a iz njega
izlazi se, može se ski odno reci, još u gorem stanju (na
pr. železnički službenici). Nestašica hrane za vreme rata
dovodi po negde (Hrvatska) do činovničkih »aprovizacija«, koje imaju izgled uabavljačkih (potrošačkih) za
druga. To se isto javlja u drugim krajevima neposredno
posle rata, u onim danima velike bede i neimaštine
(Srbija).
Takav je, eto, posle rata i u vreme stvaranja naše
današnje države u glavnom bio osnov činovničkom zadrugarstvu. Pravo reći, trebalo je početi .sasvim iznova,
od temelja, a i počelo se. Početak ide u dva pravca, u
obnavljanju ranije organizacije (u glavnom službenici dr
žavnih železnica) i u stvaranju nove (svi ostali državni
službenici).
Akcija obnavljanja dovodi do rada (izostavljamo
manje i neznatnije organizacije) Zadruga Železničkih
službenika u Beogradu i Zagrebu i živežnih skladišta u
Sarajevu i Ljubljani (ovo je sad Nabavljiačka Zadruga
�21
po Uredbi). Uz ove potrošačke (nabavljačke) organiza
cije stvaraju se i kreditne zadruge železničkih službe
nika u Zagrebu, Beogradu (zajedno sa potrošačkom), u
Sarajevu i Ljubljani. Svaka od ovih radi na području
svoje direkcije. Jedino na području subotičke Željezničke
Direkcije nema nikakve organizacije.
Druga akcija za stvaranje opšteg činovničkog zadrugarstva dolazi od strane države. Godine 1920. izlazi
Uredba o Nabavljačkim Zadrugama Državnih Službeni
ka i Savezu Nabavljačkih Zadruga Državnih Službenika.
Država je donosi zbog vrlo teškog materijalnog stanja
državnih službenika, kome nije mogla pomoći direktno,
povišenjem prinadležnosti. Uredba propisuje, da činov
nici moraju osnivali Nabavljačke Zadruge, a s druge
strane određuje, da se za stvaranje kapitala za te Za
druge naplaćuje 1% od sm’ li -ičija državi kroz 5 go
dina, da se taj kapital predaje S ezu, a Savez da iinansira sve Zadruge. U dve tri g». ie osnovano je po
toj Uredbi i proradilo je ^reko s*t> Na 'avljaičkih Zadruga
u celoj državi, sa oko 4 '00 članova.
Moramo da pomenemo i treću akciju, koja, i ako
nema širi ili opšti karakter, op< dovodi do stvaranja
Zadruga, a preko ovih do manjih ili većih ekonomskih
rezultata u korist činovnika-članova'. Ovde dolazi u obzir
osnivanje činovničkih kreditnih zadruga i zadruga za po
dizanje činovničkih stanova. One su u glavnom lokalnog
karaktera, a ne malo sve bore se sa nestašicom potrebnih
materijalnih sredstava, usled koje ne mogu da zado
volje velike potrebe svojih članova i ako, inače rade
besprekomo i uz veliko požrtvovanje svojih vođa. Što
kreditnih, što stambenih Zadruga ima oko 30, a nalaze se
redovno samo u činovničkim centrima većih gradova.
Ovakvo opšte stanje činovničkog zadrugarstva bilo
je sve do danais. Šta se vidi iz toga, stanja? Vidi se ve
lika pocepanost na štetu svih Zadruga i svih državnih
službenika.
Pocepanost na polju nabavljačkih (potrošačkih)
Zadruga ima za posledicu slabljenje snabdevanja usled
nemogućnosti sopstvene proizvodnje (za velik i stalan
�22
broj potrošača) i usled nemogućnosti velikih nabavaka
iz prvog vrela i uz najpovoljniju cenu.
Pocepanost i osamljenost rada kreditnih Zadruga
i Zadruga za podizanje stanova onemogućuje njihovo
snabdevanje jeftinim kapitalom i u potrebnoj količini, a
s druge sirene pravilnu cirkulaciju toga kapitala prema
potrebama, kako se gde javljaju, kao i njihovu likvidnost
i snagu prikupljanja ušteda.
S jedne strane, stečeno iskustvo da ova (podvoje
nost škodi, a s druge strane sve veće potrebe izazvale
su državne službenike da traže popravku toga stanja.
Toj tražnji i želji činovnika izašla je u susret i zakono
davna vlast, te je došlo do lamena i Dopuna Uredbe o
Nabavljačkim Zadrugama Državnih Službenika (vidi
Službene Novine od 12. maja 1928. Br. 107-XXXV.).
Tim izmenaimai Uredbe određuju se tri vrste Nabavljačkih Zadruga : Zudiug. Državnih Službenika za
Nabavku Namirnica (Nabavlj ' e), Zadruge Državnih
Službenika za Nal avku Kredite (Kreditne) i Zadruge
Državnih Službenika /а Nabavku Stanova (Stanbene).
Sve ove tri vrste Zadruga mogu od sad da budu u član
stvu Saveza Nabavljačkih Zadruga i Savez je dužan da
finansira sve tri vrste, dok je do sad mogao da prima
u članstvo i da finansira samo Nabavljačke Zadruge. Od
ređuje se još i to, da je Savez idužan od svoga kapitala
da odvoji 30 milijona Dinara za Kreditne i 30 milijona
Dinara za Stanbene Zadruge (Povišenje te sume određivaće skupštine Savezove).
Kao što se iz ovoga vidi, cilj je izmena Uredbe
bio, da ujedini sive tri glavne vrste činovničkih zadruga
u jednome Savezu i sa jednim velikim kapitalom, a radi
lakšeg i efikasnijeg postizavanja namenjenih im ciljeva,
ostavljajući svima Zadrugama njihovu punu saimoetalnost u njihovom radu.
Osim toga na osnovu ovih izmena Uredbe omo
gućuje se stvaranje činovničkih kreditnih i stambenih Za
druga gde to do sad pravno nije bilo moguće (Srbija),
kao i to, da do sad osnovane kreditne i stanbene Za
�23
druge mogu ući u Savez i time se rešiti raznih tereta
(porez, zvanične revizije i slično), koji ih van Saveza
teško pritiskuju.
Na kraju nije bez važnosti ovo ujedinjenje u Savezu
i zbog predstojećeg donošenja Zakona o Zadrugama, ko
ji će u glavnom imati u vidu zemljo radničko i radničko
zadrugarstvo.
Pretpostavljajući, da će se na1 osnovu pomeniutih
izmena Uredbe einovničko zadrugarstvo pravilno razvi
jati i uskoro postati onako ujedinjeno, kako se predviđa
Uredbom, mislimo, da će ono moći da da dobre re-
Dom Željezničarske Zadružne Štedionice u Cleveiandu, Amerika
(Najveća zadružna ustanova u Лтег. Sjed. Državama).
�24
zuMate u svima pravcima u korist državnih službenika.
Razume se, da bi se u. tome prevario svaki onaj, koji bi
to odmah očekivao. To je velik i težak rad, za koji treba
pored dobre volje, pored napornog, požrtvovnog i sistematekog rada još i dovoljno vremena, jer je i tu vreme
vrlo jak faktor. To ne znači da treba vrlo mnogo vre
mena, jer i u tome pogledu stoji mnogo i do samih nas.
Što smo svesniji' potrebe da radimo na ostvarenju toga
cilja, brže ćemo ga i postići, za kraće vreme.
Rabindra Nath Tagore
veliki indijski pjesnik veli o zadrugarstvu :
„Zadružni pokret, koji postepeno piodire kroz
naš gospodarski život, jest jedini put, koji vodi blagos
tanju čovečanstva, koje se temelji na međusobnoj saradnji cijelog čovječanstva. Zadružni pokret propagira
najvišu Istinu — da su svi ljudi međusobno nerazdruživi!“
�Nikola Jarak, Sarajevo:
Kratak pregled željezničarskih usta
nova u Bosni i Hercegovini
Položaj Herceg-Bcsne i prilike tamošnjeg naroda:
specijalno željezničara nalazile su jasnog odraza i u eko
nomskim ustanovama želje®ničacrai. Sve promjene na
jednoj strani značile su i kavje.
promjene na drugoj
strani.
Vrhovi željezničarske hierarhi bili su u glavnom
stranci, koji su držali u šahu i 'aiv avni život brojnog
željezničarskog osobip.
vrho\ i općenito nemajući nikakova osjećaja prema narodu, čiji su sinovi činili gro
željezničkog osoblja, bili
Wt i prema samim željezni
čarima; Živllo se i tako prilično a to je i bio najzgodniji
teren pa da se ništa ne radi. Oni domaći sinovi, koji su
imali znanja i volje da rade, ti su se posvetili nacional
nom radu, jer je opet tu bila Herceg-Bosna najpodesnije tlo.
Socijalno naobraženi željezničari žrtvovali au se po
svema u svojim klasnim organizacijama, koje su bile na
zavidnoj visini. Razumljivo je onda, da su i svi pokreti
za samopomoć nicali iz ovih klasnih organizacija pa
im je i njihovo djelovanje, uspjeh, nazadovanje i pro
padanje bilo- potpuno zajedničko. Radi toga nam je da
nas ostalo samo sjećanje od svih tih brojnih ustanova,
koje su nekad bile ponos željezničara.
Bilo je ustanova i nekog posebnog tipa koje su se
sačuvale i do danas. U ovim je u glavnom bila zainte-
�26
resovana i željeznička uprava bar kao vrhovna ili nad
zorna ivlast. Ovakove ustanove bile su potrebne i že
ljezničkoj ili državnoj vlasti kao i samim željezničarima.
Država ih je pomagala jer su ove ustanove vršile op
skrbu željezničara uzduž pruge bilo sa životnim namir
nicama bilo sa uniformama,
Tačno je pak to, da sve ove ustanove u predratno
doba nisu imale jednoga izgrađenoga sistema u nadu niti
su bile osnovane niti vođene na modernoj zadružnoj
osnovi. Željezničari Herceg-Вонпе, ma dla su sa svojom
stručnom izobrazbom stajali na zavidnoj visini, nisu dali
na socijalnom polju ni približno zadovoljavajuće re
zultate.
Danas je slika pojpuno izmijenjena. Željez|ničaini
Bosne i Hercegovine imaju prilično izgrađen pravac rada
na socijalnom polju. Јшатт priličan broj najraznovrsni
jih ustanova i sada je prva idaća njihovo unutarnje
uređenje a onda je uspjeh potpuno osiguran.
Kao najstarija i najopsežniju svakako je Potrošačka
Zadruga službenika direkcije drž. željeznica u Sarajevu,
koja je nastavak bivšeg »Lebensmdtelmagasina« i »Equipirungsanstalta« pod gornjim zajedničkim imenom. Za
drugom je postala tek 1926. godine a jedan udjel iznosi
200 dinara. Na ime udjela bilo je uplaćeno do konca 1927.
godine 256.830.— Dinara a redovnih članova je bilo 1028.
Zadruga ima za životne namirnice 2 prodavaonice u Sa
rajevu a 9 po provinciji, zatim prodavonicu manufaktur
ne robe, krojačnicu i cipelarsku radionu u Sarajeivu.
Osim odelenja za životne namirnice i manufaktur
nog odelenja vlasništvo je zadruge i »Željezničarski Dom«
na Ilidži kod Sarajeva, a od 28. marta 1928. odbor za
druge ima i upravu nad domom. U taj dom primaju se
djeca željezničara iiz onih krajeva i mjestai, gdje ne po
stoje srednje škole. Primaju se muška djeca, koja po
hađaju samo srednje škole. Visinu mjesečnih plaćanja
pojedinih pitomaca određuje odbor svake godine pose
bno —
U prvoj godini t. j. 1925/26, primljeno je u Dom
38 pitomaca sve željezničarske djece i to: 13 djece го-
�Željezničarski Dom na llidži (Srednjoškolski muški konvikt).
�28
ditelja činovnika^ 9 zvaničnika, 8 služitelja, 1 radnika, 5
siročadi bez oca i 2 siročadi bez oca i majke. :
Plaćanje pitomaca bilo je za potpunu opskrbu : 2
po 500 dinara mjesečno, 22 po 250 dinara mjesečno i 14
potpuno besplatno.
U drugoj školskoj godini t. j. 1926/27. bilo je 47
pitomaca — internista i 21 ekstemist. Od internista bilo
je 12 pitomaca roditelja činovnika, 13 .zvaničnika, 7 siužitelja, 2 radnika, 10 siročadi bez oca i 3 bez oca i majke.
Plaćanja su bila: 9 ;po 500 dinara mjesečno, 22 po
250 dinara i 16 po 150 dinara mjesečno.
Među eksternistima bilo je 7 pitomaca roditelja či
novnika, 7 zvaničnika, 6 služitelja i 1 siroče bm oca.
Mjesečna plaćanja eksternista bila su 17 po 250 di
nara mjesečno 4 po 150 4’ 'та ј osim toga svaki po 200 .
dinara mjesečno za stanarinu.
U trećoj godini t. j. 1927./
primljeno je 45 internisia i 14 ekstenrsta.
Od internista p imljeno .» 9 pitomaca roditelja či- ;
novnika, 13 zvaničnika, 6 sluz.it Ija, 1 radnika, 14 siro
čadi bez oca i 2 siročadi bez oca i majke.
Plaćanja određena su: 2 po 600 dinara, 21 po 400
Din. i 20 po 200 dinara mjesečno.
Za eksterniste primljeno je: 3 pitomca roditelja či
novnika, 7 zvaničnika, 3 služitelja i 1 radnika.
Plaćanja bila su povrh stanarine 1 pitomac po 400
dinara i 13 po 200 dinara mjesečno.
U godini 1928/29. primljen je 51 pitomacdnteirnist
uz mjesečno plaćanje 200 do 600 dinara.
Prema bilansi cjelokupna imovna ove zadruge izno
sila je koncem 1927. godine oko 6% milijuna Dinara.
Zadruga opskrbljuje u raznim svojim poslovnim
granama oko 30.000 obiteljskih članova.
Rezervni fond zadruge iznosio je koncem 1927. go
dine oko 6 milijuna dinara.
Druga po jačini kapitala je »Željezničarska Kredit
na i potporna zadruga z. s. o. j. u Sarajevu. Osnovana je
26. juna 1923. pod imenom Želj. zadruge za štednju i
�29
zajmove. I ova zadruga ima tri odelenja i to: kreditni,
životno osiguranje i pogrebni fond.
Članovi su svi jednaki i po dužnostima i pravilna a
jedan udjel iznosi 100 dinara. Na 31. decembra 1927. bilo
je uplaćenih udjela u izliosu od 2,789.203.18 dinara, ulošci
na štednju 1,274.562.17 dinara, rezervni fond 330.584.29
dinara a ukupna imovina nešto ispod 6 milijuna dinara.
Kreditni odsjek utanačuje štednju uz 8% godišnje.
Štednja je obično sitna redovita i to počam od 10 di
nara mjesečno.
Zajmovi se dijele redoviti uz 9% kamata i to obi
čno na 1 godinu dana uz jednake mjesečne otplate. Naj
veći iznosi zajmova ograničeni su na 25.000 dinara i na
6 godina uz 6% kamata. Osigurani zadrugari dobivaju
također zajmove uz 6% kamata.
Životno osiguranje je »ir ’ i ovija poslovna grana za
druge. Osiguranika ima oko 1000 a osigurana glavnica
iznosi oko 15 milijom’, dinara. Mogu se osigurati samo
zadrugari i njihove supruge i to najviše 25.000 dinara.
Osiguranja do 10.000 dir a vrše se obično bez liječničke
pregledbe.
Osiguranje je uvedeno zaključkom gl. god. skupštine
održavane 15. imaja 1927. a rad na osiguranju počeo je
u augustu iste godine. Buduć da su režije ove poslovne
grane vrlo malene radi toga je i tarifa za osiguranje
najpovoljnija za zadrugare.
Pogrebni fond je zadruga uvela principijelnim zak
ljučkom skupštine održane 5. aprila 1925. a uplate u
fond su počele 1. avgusta 1925.
Mjesečna članarina — obvezatna za sve članove
zadruge — iznosi po 5 dinara bez obzira, da li je za
drugar oženjen ili ne a visina pogrebne pomoći iznosi
2.000 dinara za slučaj smrti zadrugara a 1500 dinara zja
slučaj smrti zadrugarove supruge.
Pogrebni fond raspolagao je koncem 1927. godine
sa 375.967.05 dinara.
Treća zadiruga po svojoj jakosti jest »Željezničarske
Oporavilište zadruga s. o. j. u Sarajevu. Oporavilište je
�30
osnovano 9. jula 1909. sa svrhom da željezničarima, svo
jim članovima, pruži priliku ugodnog i jeftinog odmora
nakon naporne službe. Oporavilište posjećuju željezni
čari u glavnom za vrijeme ljetnih sezona, gdje mnogi
proborave svoje godišnje dopuste.
Oporavilište, koje je osnovano kao obično humano
društvo sa redovitom mjesečnom članarinom pretvorenu
je 1927. godine u zadrugu sa ograničenim jamŠtivom.
Članom mogu biti samo željezničari a jedan udjel iznosi
400 dinara. Članova broji oko 700 članova sa uplaćenim
udjelima do konca 1927. godine od 195.000 dinara. Uku
pna aktiva zadruge iznnosila je koncem 1927. godine
1,486.612.15 Dinara, što se u glavnom nalazi u nekretni
nama i inventaru.
Oporavilište ima 3 doma na morskoj obali kod Ercegnovog — i od nazad 2 godine — jedan u gorskom
kraju u Stambulčiću kod Šaraj a. Svi su domovi na
željezničkoj pruzi.
Cijene za po'pu'i i opskrbu u domovima određuje
svake godine skuršt ia zadruge a prima se i ostalo
građanstvo također po naročiti u cijenama, koje odre
đuje skupština zadruge.
Željezničarska građevna zadruga z. s. o. j. u Sa
rajevu posluje u toliko, što se brine zajednički, da bi
njedni članovi dobili sve povoljštine prigodom gradnje
kuće. U tom pravcu ona donosi mnogo koristi onima,
koji grade kuće a tih je kod nas u Sarajevu priličan broj.
Zadruga ne raspolaže tolikim kapitalom, da bi mogla
da razvije akciju pa je u tom poslu zamjenjuje naša Kre
ditna zadruga, koja daje zajmove za gradnju kuća.
Članova broji oko 80 a jedan udjel iznosi 1000 dim.
Zadrugar koji je uplatio najmanje pet udjela ima
pravo na zajam za gradnju ili kupnju kuće ali pod tim
uvjetom ako još pribavi toliko sredstava da oni skupa
sa udjelima iznašaju: kod aktivnog službenika ’/з a kod
penzionera 1/2 procjenjene vrednosti.
Na ovaj način sagrađenu ili kupljenu kuću zadr.iugar može prodati samo zadrugaru ili zadruzi. Ovo og-
�Željezničarske Oporavilište u Stambolčiću kod Sarajeva (Snimljeno pred završetak gradnje).
�32
raničenje ističe nakon što je prošlo deset godina iza
otplate kuće.
Zadruga je osnovana 10. augusta 1925. godine.
Osini ove četiri zadruge sarajevski željezničari
imaju i kuhinju (Željezničarsku Trpezu), gdje njezini
članovi dobiju potpunu dnevnu opskrbu. Cijene od vre
mena do vremena određuje skupština trpeze.
Osnovana je 23. marta 1922.
Ing. Miloš Milošević
Prvi predsjednik „Želj. Kreditne i potporne zadruge'u
Sarajevu" i prvi poupredsjt ik „Želj. Doma" na’Ilidži.
Umro 13. februara 1927.
�Srećko Čerček, Ljubljana:
Željezničarske gospodarske usta
nove u Sloveniji.
Željezničarske ustanove u Sloveniji nastale su u
glavnom poslije rata. Prije smo imali »Lebensmittelmagazin«. u Knittelfeldu, »Spar- und Vorechussverein« u
Beču i t. d.
Za prehranu željezničara in li smo do pred kratko
vrijeme dvije ustanovo, tako zvan
Gospodarsko poslovalnico direkcije državnih žcleznic v Ljubljani« kao na
stavak »Lebensmittel mr izui d ’ > lidbahngesellsehafR
(t j. živežno skladište južnih željeznica) i »Nabavljačku
zadrugu službenika državnih željeznica u Sloveniji«. Na
stala je između ovih dvaju ustanova međusobna konkutrencija, kako se vidi samo u privatnim tvornicama!, u
rudnicima, gdje radnici uz tvorničku aprovizaciju imaju
i svoj vlastiti konsum.
Saradnja ili fuzija bila je skoro nemoguća, budući
je Nabavljačka zadruga privatno poduzeće a gospodar
ska poslovnica državna ustanova pa se to nije dalo zdru
žiti ,po kapitalu, kao što se god neda združiti n. pr. re
stauracija u Sarajevu sa stanicom Sarajevo. Željeznička
uprava kao i željezničarske organizacije su vrlo slabo
obavještavale konzumente o 'pravom stanju tih ustanova.
Željezničar, radnik, je većinom išao tamo, gdje nije tre
balo plaćati udjela pa je tako pomogao naglo jačanje
Gospodarske poslovalnice, gdje se tokom godina naku
pio kapital od nekih 13 mijliona dinara.
Sa 15. majom 1928. konačno je zatvorena gospodar
з
�34
ska poslovalnica i konsumenti praznih ruku, bez pro
metnoga kapitala, pristupaju u već postojeću Nabavljačka
zadrugu. Bilo je 7800 konsumenata, ustanova je postojala
42 godine. Pogreška je bila, da nisu željezničari pravo
vremeno od te poslovalnice stvorili svoju vlastitu za
drugu t. j. prije podržavljenja južnih željeznica.
Željezničarska nabavljačka zadruga osnovana je 27.
novembra 1921. sa 23 željezničara i 800 Dinara početnoga
kapitala. Prije određene likvidacije gospodarske posiovalnice imala je 1900 članova, sada je broj njihov na
rastao na 4300 a očekuje se kroz kratko vrijeme broj od
6000 konzumenata — članova.
Udjel u ovoj zadruzi iznaša 300 Dinara a jamstvo
za dalnjih 600 Dinara. Zadruga prodaje robu ispod tržne ci
jene i daje koncem godine po 5% viška (povrate) od
prodane robe i to na t ud, JpdHcu je koji konsumenat ku
povao robe. Na skladištu drž. zadruga špeceraj, manu
fakturu, drva i ’K.alj,
Članovi na ргиУ dobiju žholne namirnice u embalaži, tako da nije n< ebno, da članovi dolaze u Ljublja
nu ili u pojedine filijale.
Iz čistog dobitka =“ dobra svake godine pored
rezervnoga fonda i potporni fond iz koga onda, u slučaju
smrti zadrugara, njegova obitelj dobije potporu od 1000
dinara. Tu istu potporu dobije zadrugar u slučaju smrti
njegove žene.
Zadruga je osnovana na podlozi Uredim o Nabavjačkim zadrugama i učlanjena je u Savez Nabavijačkih
Zadruga u Beogradu. Prometni kapital zadruge sastoji
se iz uplaćenih udjela (preko 1 milijon dinara) iz re
zervnoga fonda, koji iznosi danas oko 1,400.000 dinara
i iz drugih fondova u iznosu od nekih 400.000 dinara.
Savez Nabavljačkih zadruga daje zadruzi na raspolaga
nje kredit od 1000 dinara po svakom članu, tako da od
Saveza imamo do sada 3,500.000 dinara uz 4% kamate.
Nabavljačka zadruga ima sve povlastice po pravil
niku i plaća 25% od iznosa vozarine. Pošto je učlanjena
u Savezu u Beogradu oslobođena je svih dažbina (po
reza i većine taksa).
�Dom Potrošačke Zadruge u Belfastu (Irska).
�36
U godini 1926. osnovali su željezničari u Ljubljani
sa novčanom pomoći Nabavljačke zadruge, vlastiti nov
čani zavod »Železničarski hranilni in posojilni zavod v
Ljubljani« (željezničarski štedovni i kreditni zavod u Lju
bljani). Udjel iznos 100 Dinara, jamstvo peterostruko.
Članova ima oko 600. Štedionica propagira sitnu štednju
i to tako, da pojedinim zadrugarima usteže od plate po
20, 50, 100 i više dinara svakoga mjeseca. Tako je šte
dionica postigla za dvije godine svoga opstanka preko
700.000 dinara uložaka na štednju.
Ulošci se ukamaćuju do mjesečnih 100 dinara po
5%, vezane uloške mjesečno preko 100 dinara po 7%. |
Zajmove daje željezničarima-članovima po 9% kaimata. I
Štedionica ima svoje prostorije u zgradi Nabavlja
čke zadruge.
Pored Nabavljačke udruge imamo i Željezničar
sku kuhinju, koja daje aim. ntima-željezničarima dobni I
hranu za jeftin novac.
U svrhu podupiranja st nbene akcije nieđu že-1
Ijeaničarima osniva
.je i Чу/ničarska stambena za I
druga Bajtar«.
je to infoi mativna ustanova, koja
daje svojim članovima Savjete za gradnju stanova i pri-!
skrbljuje im besplatan .^icvoz građevnog materijala itd.
Jedan udjel iznosi 309 dinara a članova ima preko 250.1
Do sada se koristilo preko 50 članova maznim povoljšti-|
nama, koje daje ova zadruga. Gradnju su članovi mo-j
rali sami finansirati a dobivali su kapital djelom od I
Ministarstva Socijalne Politike a djelom od banaka i šte-|
dionica uz prosječni kamatnjak od 8%.
Stanbena zadruga »Bajtar« i »Hranilni in Posojilni?
zavod su osnovani na podlozi zadružnog zakona od Ž
1873. godine i namjeravaju se priključiti Savezu Naba-j
vljačkih zadruga u Beogradu, kojem je omogućila nova!
Uredba, da se bavi i tim poslovima. Od Saveza u Beo-|
gradu očekuje svaka građevna zadruga novčanu pomoć. |
Željezničari u Sloveniji imaju tri specijalna pot-1
poma društva :
1. Potporno društvo železničarjev v Ljubljani. Plaća
se mjesečno po 6 Dinara članarine. Za umrloga člana
з*
�37
dobije porodica 4000 Dinara po'pore za pogreb i ostale
troškove. U članstvo se prima samo željezničare ili nji
hove žene do 35 godine starosti. Nakon 40-godišnjeg
članstva se više ne plaća članarina.
Društvo je staro, kao nastavak »Insbrucker Sterbeverein« (Pogrebno diruštvo u Insbruku). Ima 12.500 čla
nova i oko 1,100.000 Dinara premijske rezerve. U pred
ratno doba ' su članovi uplaćivali po 40 novčića za 200
forinti pomoći, kasnje 1 krunu za 500 kinina posmrtnine, što bi odgovaralo relaciji 6 dinara mjesečne uplate
za 3000 dinara potpore.
0 tome, da li je društvo aktivno ili pasivno, vodi
se debata i proučava se već 2 godine. Izrađena je i sta
tistika svih članova po starosti pa je sada moguće iz
računati tačno, koliko bi se moralo mjesečno uplaćivati
za 4000 dinara posmrtnine a dn društvo nebi kroz 5 ili
10 godina zapalo u plaćemie teskoc
2. Podporno društvo železničkiL idužbencev in delavcev v Mariboru je po svojem čJ. nstvu mlađe dru
štvo, Većina članova prisb rila je nakon rata. Plaća se
mjesečno po 12.50 dinara a posmrtni mi iznaša 10.000 dilara. Članova ima preko 12.000 a rezerve iznose 2И
nilijona dinara (djelomično invcs’Lrauo u nekretnine).
I o ovom mariborskom društvu su gledišta različita.
Kao i ljubljansko društvo također je i mariborske pot
porno društvo imalo prije rata i za vrijeme rata manju
članarinu i manje pomoći. Usljed devalvacije valute u
god. 1918. do 1924. jednostavno se povećavalo mjesečne
uplate (članarine) kao i iznose posmrtnine za sve čla
nove jednako. Društvo plaća nakon 25-godišnjeg članstva
akontaciju na posmrtninu u iznosu posmrtnine manje
2.000 dinara. Ako se društvo ne preuredi t. j. u koliko
se tiče plaćanja akontacije i mjesečne članarine dogodiće
se, da će u 1931. godini blagajne biti prazne.
3. »Vzajemnost« u Mariboru daje svojim članovima,
kad idu u penziju progresivno potporu od 1200,— do
4.000 dinara t. j. prema članskoj dobi. Plaćalo se mje
sečno po 6 dinara članarine, a sada je povišeno na 8
dinara.
�38
Ima mnogo željezničara i u pogrebnom društvu u
Ljubljani, koje opskrbljuje pogreb uz mjesečnu članarinu
cd 4 dinara.
Ovo su sve društva za slučaj smrti, žalibože za ži
vot imamo premalo, slabo organizirano, nemamo ni ku
pališta na moru, ni svojih planinskih kuća, ni internat
za djecu itd., kao š*o to maju željezničari u Sarajevu.
Željezničari u Sloveniji imaju samo jedan gospo
darski list, to je »Zadrugar« glasilo Nabavljačke zadruge.
Svaki član zadruge dobije ovaj list besplatno, a izlazi je
danput mjesečno. U glavnom obrađuje pitanja Nabavlja
čke Zadruge i Štedionice.
Tvornica peciva Potrošačke Zadruge u flntvverpenu (Belgija),
�Jovan L. Bakić, Beograd:
Železničko zadrugarstvo na terito
riji Beogradske Oblasne Direkcije.
U današnje doba kada se zadrugarstvo sve više raz
vija i usavršava u svojoj organizacionoj formi, kao i u bit
nosti svoga rada, neće biti zgoreg da se u najkraćim po
tezima vidi postanak i razvitak 7 »druge Železničkog oso
blja u Beogradu.
Zadruga železničkog osoblja u I и »gradu ponikla je
usled teške materijalne bede železničara u maju mesecu
1891. godine. Po svojim pr im pravilima ona je bila čisto
Zeleznička Kreditna Zadruga za međusobno potpomaga
nje, sa udelima. Posle godinu dana ud njenog osnivanja
pravila su izmenjena po nemačkom sistemu Kooperativnih Zadruga.
Ali se ni ovaj sistem nije dugo zadržao već su i po
treći put pravila menjana, i tada je unet sistem slobodnog
i neograničenog članskog uloga. Zatim, tek ovim pravi
lima pored kreditnog rada uveden je i potrošački odsek.
Pri osnivanju ove zadruge učestvovao je vrlo mali
broj zadrugara, a inteiresovanje bilo je u opšte neznatno,
iz prostog razloga jer korisnost od zadrugarstva nije bila
poznata širim masaina u onoj strazmeri, kako se zna da
nas. Prema podacima 1899. godine, a to je posle osam go
dina od njenog osnivanja bilo je oko 350 zadrugara, što
je prestavljalo vrlo mali broj za osam godina rada. Iz
početka zadruga je radila čisto kreditne poslove i davanje
tih kredita bilo je u malim iznosima, jer se veće sume
nisu mogle ni davati iz prostog razloga, što je broj ula
�40
gača bio mali, te je po gotovu i kapital morao biti mali.
Od 1903. godile zadruga počinje intezivniji rad, i po
rast članstva napredovao je svakim danom, tako da je
koncem 1915. godine bilo oko 1800 zadrugara. U ovom
drugom periodu, da ga tako nazovemo, železničari su se
mnogo pomogli, pa je ta pomoć činila, da su sve više
shvaćali značaj zadrugamstva, te u koliko se je razvijala
svest za zadrugarstvom u toliko je i veći broj pristupao
u članstvo Zadruge.
Veliki broj železničara u tim danima podigao je ku
će u Beogradu i Nišu, i to za vrlo male novce — 1500—4000
dinara čija vrednost danas prestavlja po nekoliko stotina
hiljada dinara.
Pošto se zadruga tada ojačala sa kapitalom, to je
počela osnivati i potrošačke filijale po unutrašnjosti.
Tako, Zadruga je 0- ‘оцр godine imala dve filijale,
i to u Nišu i Senjskcm Kudma Obe ove filijale radile su
vrlo dobno, a naročito poslednja te su potrošači bili ve
ćinom radnici rudari.
Mi sada ne ras daženu sa bilansama svih godina,
što je jedan veliki gi .tak za poređenje i statistiku, jer šu
ti bilansi od njenog osnivanja lo 1914. godine propali za
vreme svetskog rata.
Posle rata našao se samo jedan primerak Bilansa od
1914. godine, koji je sačuvao g. Petar Mišić inspektor
Oblasne Direkcije Beograd, i ovaj primerak. biće nam
dragocen podatak iz koga ćemo jasno videti kakvo je
stanje bilo 1914. godine, pa će nam zgodno poslužiti za
upoređenje rada zadruge od tada db danas.
Bilans od 31. decembra 1914. godine izgledao je
ovako:
Imovina :
Gotovina
Din. 4.164.57
Zajmovi:
a) menični
Din. 592.310.96
b) u naplati
Din.
5.371.56
c) na članske uloge
Din. 57.407.40
d) hartije od vrednosti Din. 30.771.52
e) roba razna na dugu Din. 75.071.48
�41
Potrošačka zadruga želj. osoblja Beograd
�42
Hartije od vrednosti, Dužnici,
Nameštaj i roba po popisu 142.285.90
Svega Din. 907.382.34
Dug:
Ulozi: članova zadruge Din. 754.854.24
uloga na štednju Din. 77.179.25
Fondovi: rezervni, dobrovolj
ni i posmrtni
Din. 37.824.21
Tantijema: Upravi i Zadruginoin osoblju
Din.
2.331.12
Poverioci
Del 5.350.52
Dobit za podel j
Din. 29.843.—
Svega Din. 907.382.34
Ovde smo u najkm' i obliku izneli kako je iz
gledao račun Izravrjanja, koji nam daje jasnu sliku ta
danjeg bilansa, kobj mi danas možemo zavideti. Napred
smo naveli da nemamo poda+ak; - odnosno bilansa iz
prvoga perioda od । - livanja lo 1903. godine kada je
rad Zadruge bio vri > skušen, a isto tako nemamo po
dataka ni od 1903—14. godine
ovog poslednjeg, ka
da je rad bio mnogo intenzivniji. Usled neimanja tih po
dataka nije nam moguće dati jasniju sliku rada i razvoja
ove ustanove.
Ono što je vrlo karakteristično i za nas značajno
bar u tom poslednjem radu, mi vidimo iz ovog bilansa.
Naročito pada u oči, da nije bilo velike dobiti, jer do
bit za podelu iznosila je oko 30.000 dinara, sto predsta
vlja vrlo malu sumu prema uplaćenim ulozana i ulozima
na štednju.
Ovo znači, da se nije težilo zaradi u dobiti već je
dino pomoći u kreditu i davanju jevtinih namirnica, što
je po našem mišljenju i jedini cilj u zadrugarstvu.
Zajmovi su bili najrazvijeniji, i oni su skoro do
stizali visinu u'oga, što znači, da je zadruga bila jedini
spas za železnčare, koji su mogli u svako doba dobiti
kredit pod najpovoljnijim uslovima. Štednja je bila vrlo
�43
malo razvijena. što je isti slučaj i danas, jer prema
broju članova, trebalo je, da ulozi na štednju iznose bar
četiri pu’a. Kamata je bila u ovom drugom periodu 8%,
a otplata 2%. Kamatna stopa bila je velika i osetna, što
nije smelo biti, dok je otplata bila vrlo povoljna, te su
zadrugari mogli lako vršiti otplatu, i živeći od svoje
zarade.
Bilans za 1915. godinu bio je približan bilansu od
1914. godine. Imovina se povećala oko 90.000.— dinara
tako da je pri evakuaciji kapital iznosio oko jednog miliona dinara, što je onda prestavljalo jedan ozbiljan ka
pital, kojim se moglo mnogo koristiti.
Od konca 1915. do početka 1921. godine zadruga
železničkog osoblja u Beogradu pretrpela je potres od
koga se oporavila tek 1921. godine i ušla u svoj norma
lan tok rada.
Svetski rat koji je počeo 191 1. godine zadao je te
žak udar mnogim privrednim ins icijama, a naročito
se to osetilo kod novčanih zavoda koji su svuda u svetu
u ovom vremenu osetili jaku krizu. Zadruga se, 1914.
godine morala seliti iz Beograda u Niž, a 1915. godine
iz Niša za Solun. Vredni zadruga’ koji su osetili svu
blagodat od ove ustanove, nisu je ni u ovim najtežim
i najstrašnijim danima zanemarili, već su svojoj zadruzi
svu pažnju poklonili i trudili se svima silama da je oču
vaju.
Za vreme od početka 1916. do konca decembra 1918
godine njen je rad* bio potpuno ukočen, tako da se nije
mogao sa njom skoro niko od zadrugara pomoći, pa i
ako se kome i pomagalo to je bilo vrlo malo i bezna
čajno.
Po podacima sastavljenim za 1916, 1917. i 1918. go
dinu, jer za ove godine nije bilo b’lamsa, vidi se ipak,
da se je imovina povećala sa 39.000 dinara^ tako, da je
početkom 1919 godine kapiatl zadruge bio oko 1,039.041
dinar.
Sada za Zadrugu nastaje najteže doba, jer je tre
balo pronaći sve zadrugare i utvrditi njihova primanja i
�44
dugovanja, pa izvesti tačno stanje imovine posle 'toliko
godina nerada i zaborava, jer su bile uništene skoro sve
knjige pri evakuaciji.
Rad zadruge u 1919. godini svodio se jedino na
raspravu uprave sa zadrugarima1 i traženja pravog sta
nja imovine zadrugine. Prema tome zadruga u 1919. go
dini u opšte nije mogla razviti svoju delatnost na da
vanju zajma i kupovanju životnih namirnica, tako da se
i ova godina re .može smatrati poslovnom. Krajem 1919
godine imovina јз iznosila prema prikupljenim podaci
ma i radu u toj godini sumu od Din. 1,158.688.21 što
još i ovo nije bilo sigurno. Podaci o kretanju zadrugara
kažu ovo:
Pred evakuaciju iz Niša 1915. godine broj zadru
gara iznosio je oko 1820; u toku 1916, 1917, 1918 i 1919
godine pomrlo je oko 150 članova, tako da je ostalo oko
1670 članova, a u 191°
”pisalo se novih 124, što
je iznosilo 1794 člana, pa se je
toku 1919 godine ispi
salo 15 tako da jt krajem 1919 vođine bilo na broju
1779 članova. Međi tim od ovog br ja članova, počeli su
plaćati redovno ulog i toku 1919 g idine, i na kraju iste
svega 1284 člana.
Posle 1919 godine kada se zadruga malo oporavila
i počela ulaziti u svoj normalan tok rada, došla je godi
na 1920. koja je trebala dati mnogo boljih rezultata.
Na žalost i ove 1920. godine nije se pošlo napred
jer je izbio požar i uništio veliki deo imovine zadrti gine kao i njene prostorije, tako da s^ ostalo oipet skoro
bez ičega, i ponovo se trebalo oporavljati, ulažući trud
i napore da se rad nastavi.
Ova godina nije dala vidnih rezultata, ali se ipak
zadrugina imovina povećala, tako da je na koncu godine
iznosila 1.470.947.11 dinara.
Prema prednjem izlaganju vidi se jasno da je Za
druga Zelezničkog Osoblja — Beograd bila u velikom
zastoju od poče'ka 1916 do kraja 1920 godine, što iznosi
punih pet godina očajne borbe santo da se očuva, ali ne
i da se razvija. Ovo vreme možemo nazvati treći period
— period zastoja.
�Dom Uprave'.Saveza Potrošačkih Zadruga (V. S. K.) u Baselu (Švicarska)
(U domusu smješteni uredi: predsjedništvo Saveza, odjel za propagandu, odjel za promet robom, zatim hemijski laboratorij, štamparija, knjigovežnica i t. d.)
�46
Četvrti period, tako da ga nazovemo, to je od po
četka 1921. godine do danas. Ovaj period ima svojih
vrlo interesantnih pojava, pa je u interesu sampg zadrugarstva na železnici, da se sa svakom godinom zabavi
mo i iznesemo one činjenice koje najviše padaju u oči.
U godini 1921. z a d r u g a se razvija rapidno, po
što se oporavila od minule katastrofe i pošto je pronašla
skoro sve svoje članove koji su ostali živi, utvrdila nji
hove uloge i njihova dugovanja. U ovoj godini iamenjeua
su i dopunjena stara1 pravila.
Ove godine osnivaju se filijale u Nišu, Zaječaru,
Skuplju, Valjevu i Čačku, što čini jedan ozbiljan korak
napred.
Za ovu godinu, dalo je zajmova u većem obimu,
tako da je na kraju godina bilo ovo stanje : zajmovi:
po nienicama na cimate u. e i na hartije od vrednosti Dinara 661.058.23; dok su
ozi članova i štednja iz
nosili 1,230.853.71 dinara, a sami ulozi na štednju
65-453.60 dinara.
Imovina je »ih na kraju godine 3,514.677.83.
U ovoj godim članski u! zi i ulozi na štednju pre
mašuju duplo zajmove, pa se na račun ovih razvio po
trošački odsek, koji je i bio u stanju da sa robom zado
volji centralu i navedene filijale.
Dividenda ili dobit za podelu bila je svega
126,516.33 dinara, a čista dobit u ovoj godini iznosila
je 201.963.35 dinara, što ne prestavlja tako veliku sumu
prema stanju imovine.
Bilans za 1922. gadnu daje ove rezultate :
Đato zajmova, po nienicama, na članske uloge i
na hartije od vrednosti 895.400.80 dinara; ulozi sa do
pisanom dividendom iz 1920. godne i ulozima na šted
nju 1,411.259.67 dinara; a sami ulozi na štednju 73934.60
dinara.
U ovoj godini radile su filijale: Zaječar, Skoplje,
Niš, Valjevo, Čačak, Paraćin, Smederevo i Prilep. Roba
po popisu u filijalama iznosila je oko jednog milijona
dinara.
�47
Imovina na kraju godine iznosila je 4,328.568.29
dinara. Prihod u ovoj godini bio je usled- velikog pro
meta robe vrlo veliki, tako da je iznosio 694.381.27; ali
je dobit za podelu bila svega 140.000 dinara (divi
denda).
Troškovi su bili srazmerno dobiti dosta veliki, ali
je uprava u ovoj godini stvorila vrlo korisne fondove i
dopisala im prilično velike sume.
Rad uprave u 1921. i 1922. godini može se reći
da je bio realan i vrlo koristan po razvitak same usta
nove i radilo se u pravom smislu zadrugarstva.
K r e t a nj e članstva. Prema podacima član
stvo se ovako kretalo:
Na kraju 1921. godine bilo je članova 1672, upisalo
se 1922. god. 197, svega
Istupilo iz članstva: u toku 922. godine 45, tako
da je na kraju 1922. godine bilo lb
redovna člana. Iz
ovoga se vidi, da se članstvo ne povećava u velikom
broju, i da postepeno p istupa u Zadrugarstvo.
1923 eodina.
Ova godina daje vidan uspeh u svome radu, a to
je bio slučaj i kod svih ostalih zavoda, jer je poznato,
da je 1923. godina bila jedna od najboljih godina u
svakom pogledu.
Bilans je izgledao ovako:
Zajmovi: po menicama, na članske uloge i zaloge
1,124.740.41 dinara; ulozi: članova zadruge i na štednju
1,884.977.24; a samo na štednju 86.108.50 dinara.
Filijale su ostale iste. Imovina na kraju godine iz
nosila je 8.420.145.87 dinara. Prhod u ovoj godini utro
stručio se prema minuloj godini i iznosio je 1.625.110.73;
za podelu dobiti (dividenda) zadrugarima iznosila je
420.000 dinara ili 24%. Ovolika zarada — odnosno datai
dividenda bila je i suviše velika, pa prema principu za
drugarstva i neopravdana.
�48
Porast članova u ovoj godini iznosio je oko 300,
tako, da je na kraju godine bilo oko 2200 članova.
1924. godina.
I ova je godna napredovala samo u zaradi i u
povećanju članskog uloga, a naročito uloga na štednju.
Imovina je iznosila 7,824.488.90 dinara. Dato je na zaj
move svega 1,752.996.21; a primljeno je od zadrugara na
uloge i štednju 3,426.291.20 dinara; sama štednja
539.264.17 dinara.
U ovoj godini ulozi na šted
nju ogromno su se povećali, što se može sa naročitim
zadovoljstvom konstatovati. Prihod u ovoj godini iznosio
je 1,855.782.55 dinara, a zadrugarima dala je dividenda
550.000 dinara ili 25%; što je takođe bilo neumesno i
štetno kao što smo naveli i za 1924. godinu. U ovoj go
dini filijale su pokazale mnogo manje volje za rad pa
su i rezultati bili mnogo slabiji
19а<>. t dina.
Rad u ovoj godini bio
takođe vrlo intezivan i
napredan. Imovina na kraju godine iznosila je Dinara
12,780.523.09; u ' oj ga
dato je na zajmove
3,593.112.39; a
članova i n i štednju 5,539.518.28 di
nara, a ama štednja 345.0891>6 dinara. Prihod je bio
2,482.547.39; a dividenda zadrugarima 958.500 dinara ili
25% pa i ovoj se godini može zameriti velika zarada,
a i veliki procenat dopisa, jer bi mnogo bolje bilo, da je
više dopisano fondovima, a manji procenat dat člano
vima na ime dividende.
1926. godina.
Nastavak rada i? 1925. godine produžeen je u ovoj
godini, tako da je imovina iznosila 18,723.627.64 Dinara.
Dato je zajmova 7,491.465.33; a ulozi su bili 10,503.179.85
dinara. Sam ulog na štednju iznosio je 982.370.87 dinara.
U ovoj godini može se konstatovati da je ulog na štednju
povećan i da su ulagači davali veću štednju. Prihoda u
ovoj godini bilo je 2,651.392.91; a za podelu zadrugari
ma 820.865.98 dinara, odnosno 10%, što je dalo malo
realniju sliku bilansai, prema suvišnoj dobiti u 1924.
i 1925. godini.
�Tvornica mesnatih proizvoda njemačkih Potrošačkih Zadruga u Oldenburgu
(Kod potpunog iskorištenja godišnja produkcija preko 1 milijarda dinara — zaposluje 1.5Q0 radnika).
�50
1927. godina.
I ova godina dala je ipak dobre rezultate rada. Imo
vina se popela na 25.069.217.79 dinara. Zajmova je dalo
11,440.104.59; a uloga 15,625.643.80 dinara. Ulozi na
štednju iznosili su 1,222.559.72 dinara, i prema prošloj
godini mnogo su povećani u ovoj godini. Prihod iznosio
je 4,117.483.63.— a dividenda je data u iznosu 1.258.976.50
dinara ili 10%; ova je godina jasno pokazala, da su di
vidende sa 24 i 25% ranije davate bile neumesne i ne
opravdane, pa je sanacija prilika učinila svoje, tako da
je ova godina i ako sa malom dividendom bila mnogo
realnija.
Članstvo zadruge raslo je u dovoljnom broju svake
godine, a prema podacima najviše bilo upisa u 1924,
1925 i 1926 godini. Krajem 1927 godine bilo je oko
5.300 zadrugara, a d—
ima približno oko 6000 za
drugara.
Od 1924 gr dine zadruga su počeli praviti kuće,
tako da je danas jedan velik broj zadrugara obezbeđen sa krovom na glavom a to je jedino blagodareći
svojoj zadruzi.
Zajmovi na umnicama i ulozima davati su prvo sa
8 pa posle i sada 10%; dok se na uloge na štednju
plaćalo 6 pa 8% interesa.
Otplate su vrlo povoljne prema mogućnosti i vi
sini plate, ali se dug mora likvidirati najdalje za 24
meseca.
Fondovi.
Pored zakonom propisatih fondova kod zadruge su
stalna dva fonda koja i danas postoje, i to: fond posmrtnine i Dobrotvorni fondovi.
Oba ova fonda bila su koliko humana u toliko više
dobrotvorna.
Fond posmrtnine izdao je u 1927 godini 336.028.—
dinara za umrle zadrugare i članove njihove porodice.
Ulog za posmrtninu ranijih godina bio je mali, pa
je i pomoć bila mala. Međutim na zboru od 1926 go
�51
dine ulog za posmrtnim! ranijih godina bio je mali, pa
je i pomoć bila mala. Međutim na zboru od 1926 godine
ulog za posmrtninu povećan je po tlanu zadrugaru na
10 dinara mesečno. Sada se isplaćuje pomoć ovako: za
člana zadrugara kad umre 5000,— za ženu 3000.— a
za dete 1500 dinara. Ove su pomoći u prošloj godini pre
mašile svoj ulog, tako da je za 1927 godinu zbor odobrio
da se od članova naplati srazmerno još oko 61.000.— di
nara, jer ulog nije bio dostižan.
Dobrotvorni Fond služi za potpomaganje železničke siročadi i nesrećnih slučajeva, te je i ovaj fond činio
lepih usluga, a održavan je sa prilozima i dopisom od
zadruge. U 1927 godini izdato je oko 50.000 dinara, od
koje je sume sama zadruga dala oko 40.000 dinara, a
ostalo su bili dobrovoljni prilozi.
Danas zadruga radi u punom smislu svojih pravila
koja su. izmenjena ove 199С! цшклч i sada su u punoj
svojoj važnosti. Pravila su izrađen no principu zadrugarskih udela.
Zadruga radi sa dva odsekr kdr 'itniin i potrošač
kim.
Potrošački je odsek vrlo razvijen, tako da danas
ima odeljke, odeljak za namirnicu, krojačnicu i manu
fakturni odeljak.
Kako će se ovaj princip udela pokazati u daljem
radu, to se za sada ne može reći, ali primena u radu kazaće, da li su dobra ili će ih trebati opet menjati.
Danas zadruga ima svoje filijale koje rade intezivno i to u Nišu, Skuplju, Priiepu, Kičevu i Ćupriji, a
na teritoriji Subotičke Direkcije filijalu u Subotici koja
radi dosta dobro i bez pretenzija na veliku zaradu koliko
da da jevtine namirnice i bnz kredit.
Ukinute su filijale u Smederevu, Zaječaru i VaIjevu. Ukidanju ovih filijala bio je uzrok nesavesan rad
pojedinaca i samih zadrugara, kojima su poslovi u tim
filijalama bili povereni.
Danas pak uprava dobija skoro iz svih većih železničkih centara, molbe da im se otvore filijale jer tek
sada vide od kolike su koristi filijale i zadrugarstvo.
4*
�52
Na kraju možemo reći, da se ova zadruga rapidno
razvila od 1921 godine kada je kapital bio nešto više od
jednog miliona dinara prema ovom poslednjem iz 1927
godine koji premaša sumu od dvadeset pet miliona din.
Brojna porast zadrugara i njihovi članski ulozi svedoče, da su železničke mase potpuno shvatile značaj
zadrugarstva, i da danas vide u tome jedini spas za svoj
opstanak.
Danas članovi ove zadruge neće poznati svu gor
činu zelenaša, koga bi morali neminovno poznavati, da
im nije ove ustanove.
Izneli smo u najkraćim potezima istorijat i razvoj
ove danas tako važne i neophodne ustanove, pa se na
damo, da će svaki onaj ko bude pročitao ovo imati ko
risti, jer ako je član ma koje, a naročito železničke za
druge, on će svoj članski ulog povećati, a ako nije on
će se svakako upis-'i.
Pri kraju impomenućer« samo ovo, da se u poslednje vireme lila razvila silni kampanja od strane
trgovačkog i bankar kog sv ta protivu ove zadruge, na
vodeći kako ona u radi рч pravilima, te time šteti tr
govce.
Što se ova kam,
ц tolikoj meri razvila nije ču
do, jer na teritoriji Beogradske Direkcije, a to je od
Bitolja do Vinkovaca ni u jednom novčanom zavodu
nećete naći menicu železničaina, dok su svi ti zavodi prepruni sa menicama ostalog državnog činovništva, a ti
zavodi naplaćuju interes najmanje 16—18% koji je skoro
duplo veći od onoga kod naše zadruge.
Zatim, roba u našim prodavnicama znatno je jevtinija nego u varoši, pa onda nije nikakvo čudo, što zelenaška čaršija negoduje i protestvuje protivu zadrugarskog rada.
Železničari bezuslovno moraju imati svoje zadruge
kreditne potrošačke. Železničari moraju štediti i svoje
uloge povećavati putem štednje.
Ovo su danas jedini uslovi, da železničari mogu
opstati, jer su plate i suviše male, da se bez pomoći
i pozajmica može žive‘1.
�53
Prema ovome ni jedan železničar nesme ostati van
zadruge, jer ako je van zadruge on je rob zelenaša, i on
je krivac, zašto nemože doći do brze novčane pomoći
u teškim momentima materijalne neimaštine.
U zadruzi i kroz zadrugarstvo najbolja je pomoć.
�Stjepan Runtić, Zagreb:
Zadružni pokret kod željezničara
Oblasne Direkcije Zagreb
Zadružni pokret kod željezničara Zagrebačke obla
sne Direkcije poče^ „с х«/ dati polovicom 1925. godine
te napreduje vrk dobro.
Osnovane u dvije Zadruge:
1. Zadruga - i ste< nu i zajmove Zagreb (Ilica
48-IL) sa »Pos’tI ni fondom
2. Kreditna zadruga željezničkih namještenika Za
greb.
Zadruga za štednju i zajmove u Zagrebu sama broji
cca 1250 članova sa 4500 kom. poslovnih udjela od toga
već uplaćeno više od 2/3 poslovnih udjela.
Do konca jula 1928. dostigao je promet ove Zadruge
svotu od Din. 980.000.—, na štedne uloške uplaćeno je
Din. 360.000.—, a isplaćeno na zajmove Din. 550.000.—.
Kako se ova zadruga razvijala najbolji je dokaz to,
što je u 1926-oj kao prvoj poslovnoj godini imala 23.317.—
uplaćenih udjela i 22.236.66 dinara uložaka na štednju
a već u drugoj poslovnoj godini t. j. 1927. popeli su se udjeli
na 130.661.50 dinara a ulošci na štednju na 192.627.16
dinara. U trećoj poslovnoj godini t. j. 1928-oj zadruga je
počela da se razvija u još jačoj mjeri.
Osim toga kod ove Zadruge osnovan je danom 1. V.
1928. »Posmrtni Fond« i već danas se može reći, da je
osnivanje tog fonda bilo od preke potrebe za naše Za
drugare.
�55
Zadružni pokret kod ove oblasne Direkcije dobio
je'maha najviše u Bosanskoj Krajini, Zagorju, Lici i
nešto u Slavoniji, a sada se počeo razvijati i u ostalim
pokrajinama.
Iz gore navedenog se jasno vidi,. da je Zadružni
pokret najsvjesnije prihvaćen baš u najsiromašnijim kra
jevima.
Ne smijemo stati kod osnivanja Zadruge samo za
novčani promet nego moramo zadružni pokret proširiti
što više i na gospodarskom polju t. j. trebamo čim prije
osnovati Gospodarske Zadruge i Potrošačke Zadruge.
Osnivanjem 5Potrošačkih Zadruga« moći ćemo op
skrbiti naše članove sa jeftinom hranom i obućom, a osni
vanjem Gospodarskih Zadruga podići ćemo blagostanje
kod naših Zadrugara.
Drugovi nadzornici nru_ čuvari pruga, šefovi ma
njih stanica, skretničar i i t. d. ui tu se najbolje posve
titi u Gospodarstvu, te bi oni reon čim prije pokrenuti
pitanje 0 osnivanju Gospodarskih
druga i t. d.
Potrošačke Zadruge u rukai a mih Željezničarskih
Zadrugara mogle bi davati robu sa 15—20% jeftinije
nego li naša aprovizacija stoga treba da Zadrugari po
rade na tome, da Aprovizacija dođe u njihove ruke ka
mo i faktično spada.
Likvidiranje Apmvizacije drž. želj. u Zagrebu ri
ješeno je sa strane Ministarstva Saobraćaja početkom 1928.
— Novo osnovana »Potrošačka Zadruga« došla bi u po
sjed dionica, koje su uložene u Aprovizaciji sa strane
želj. službenika jošte u godini 1919. što sačinjava pri
ličan kapital.
Osim ovdje navedenih Zadruga u Hrvatskoj i Sla
voniji imade više udruga i posmrtnih fondova i to u
Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Bjelovara. — Među o.im
udrugama najbolja i najjača je Udruga sv. Roka u Za
grebu, koja broji 1200 svjesnih članova.
Ova Udruga sagradila je ove godine svoj »Dom«
koji košta Dinara 550.000,— osim toga imade svoju dobro
organiziranu glazbu i t. d.
�1Q
Dom „Udruge Sv. Roka« u Zagrebu4(Željezničarska ustanova).
�Nikola Jarak, Sarajevo:
Bilanca rada i uspjeha jedne zadruge
O Želj. Kreditnoj i potpornoj zadruzi u Sarajevu čuje
se i previše. Bilo putem zadružne štampe, bilo putem
zborova ili međusobnih razgovora — uvijek se nađe o
njoj nešto za razgovor. Prije nego je osnovana priprav
ljan je teren za njezino о^п' nije kroz željezničarske
novine a kasnije — kad je osnovu i — običaj je bio da
pristupnice nosite sobom i upisuj«
gdje koga uhva
tite. J adale su »žrtveo nemilice! U vozu, su jednim hitcem pogođeni: strojovođa, ložač. то; vođa i kondukter
— sve "ovi zadrugari. Ako po staroj adružnoj arhivi po
tražite pristupnice poznačete po izlomljenom rukopisu,
da je mnogi pristup u zadrugu uslijedio za vrijeme
vožnje, što je još gore — za vrijeme službe!
Bez ikajkovog pretjerivanja može se reći, da je
osnivanje ove zadruge bio vrlo zapažen događaj među
bos. herc, željezničarima.
I zbilja taj talas nije bio prividan. Za nama je pet
godina poslovanja ove zadruge — za nama ostaje apsohvrana jedna visoka zadružna škola. Pet godina prak
tičnoga rađa na zadružnom terenu jest veliki uspjeh.
To je bio praktični rad za sve zadrugare a ne samo za
njezinu upravu — a to je baš ono najvažnije. Bezuvjetno
je tačno, oa nikada ne bi došli do ovoiga uspjeha, da u
ovoj školi nisu učestvovali svi zadrugari i da u svima
odlukama nisu učestvovali svi — i oni naijnezaipaženiji
- zadrugari. 1 njih se pitalo za odluku a u isto vrijeme
im je davan savjet, kako bi trebalo postupiti i to je bila
�58
taktika, keja je pobijedila a s njom je pobijedio i zdravi
zadružni pokret.
U cijelom dosadanjem radu njegovan je osjećaj i
onog -- na oči — najneznatnijeg zadrugara, da je i nje
govo, makar i najskromnije, mišljenje potrebno za za
drugu. Na taj način — i u isto vrijeme — razvijao se
kod tih istih ljudi i osjećaj odgovornosti prema njihovoj
zadruzi ka > simbolu jedne velike zajednice.
Odmah u početku poslovanja ove zadruge ustanovlje
ne su odredbe, koje su jednako važile za sve zadrugare
bez obJna, da li on podbija pragove negdje u klisurama
— potpuno osječen od svijeta — ili sjedi za zelenim sto
lom pa rješava o sudbini službenika svih mogućih ka
tegorija. Taj postupak osjetio je svaki željezničar pa je
to ostalo duboko usječeno u duši svakoga pojedinca. Že
ljezničar — intelektualni radnik — u ovakom radu di
jeli ide osjećaje, jer je . ил u cijelom svom službenom
radu redovito samo izvršni organ, čiji je cijeli rad u
napred sLIeimzo’.n — on o njegovom načinu ne od
lučuje! Naprotiv zadr м su i velike potrebe ovi inte
lektualci, da je vo le da odlučuju o njezinom radu.
Striktno i potpuno izjednačenje svih zadrugara —
specijalno željezničara
jest temelj na kome se može
slobodno graditi do dalekih visina! Za čvrstoću toga rada
najbolje jamči živa suradnja svih — bezuvjetno svih —
zadrugara. Ta oba slučaja postignuta su u dosadanjem
radu Željezničarske kreditne i potporne zadruge u Sa
rajevu, pa radi toga njezino dosadanje poslovanje po
kazuje jedan sistematski napredak. Nigde se ne vidi po
remećen normalan razvoj. Da bi to učinili potpuno jas
nim i onom najvećem dijelu zadrugara donijećemo sliko
viti razvoj zadruge po pojedinim granama.
Broj zadrugara: Od csrutka zadruge t. j. 26. juna
1923. do konca 1923. upisalo se 755 zadrugara a taj je
broj narastao koncem 1924. na 2378 zadrugara, 1925. na
3572, 1926. na 4512, 1927. na 5340, dok pod konac 1928.
broj zadrugara prelazi 6009, što znači da je u ovoj za
druzi začlanjeno oko 70% svih željezničara sarajevske
oblasne direkcije. Onaj ostatak od 30% otpada većinom
�Željezničarske oporavilište Sarajevo: domovi u Toplo] kod Ercegnovog.
�60
na sezonske radnike, a velik dio i na glavnu radionu u
Sarajevu, gdje je zaelanjeno tek oko 40% osoblja.
Najviše uticaja na upisivanje novih zadrugara imala
je u početku ta okolnost, šio se zajam mogao dobiti od
mah nakon uplate jednog udjela, bez obzira na trajanje
članstva. Kasnije je tu ulogu preuzeo na sebe novoosno
vani zadružni Pogrebni Fond, radi koga se naglo pove
ćavao broj zadrugara. Kao treća faza dolazi opšte uvje
renje željezničara u veliku korist zdravog zadružnog radai.
Udjeli: Prvu svoju poslovnu godinu t. j. od 26. juna
1923. do 31. decembra 1924. zaključila je zadruga sa up
laćenim udjelima u iznosu cd 520.015.— dinara. Drugu
poslovnu godinu t. j. 1925. završila je zadruga sa 130-postotnim porastom uplaćenih udjela tako da su iznosili
1,196.319.24 dinara. U godini 1926. uplata udjela nije
išla tako naglo napred, te je dostignuto tek 1,951.011.74
dinara, što čim tek 63% — Ча. U četvrtoj poslovnoj go
dini t. j. 1927. taj je procenai nosio 43%, jer je zadruga
koncem 1927. imali uplaćenih djela u iznosu od dinara
1,196 hilj.
520 hilj.
1923/24
1925
1926
1927
�61
Mjesečni porast udjela u pojedinoj poslovnoj godini
iznosio je 1923'24. mjesečno oko 29.000 dinara, 1925. oko
56.000 dinara, 1926. oko 63.000 dinara, 1927. oko 70.000
dinara a za prvo pola godine 1928. oko 82.000 dinara
mjesečno.
Ulo«ci na štednju. U prvom mjesecu nakon opstan
ka zadruge palo je uložaka u skromnom iznosu od 950.—
dinara, ali postepenim radom postiglo se da je u mje
secu decembru 1924. na štednju uloženo 36.642.38 dinara
— sve samih malih mjesečnih uloga od zadrugara. Tako
su sitni ulošci zadrugara koncem prve poslovne godine
iznosili oko 250.000 dinara a ukupni ulošci na štednju
333.167.35 dinara, U drugoj poslovnoj godini t. j. 1925-oj
ulošci su porasli za 53-posto te su iznašali 519.793.18 di
nara. U trećoj godini t. j. 1926-oj bio je porast uložaka
nešto jači t. j. preko 90% te su iznosili koncem godine
991.863.41 dinara. Koncem ' . i. godine ulošci na štednju.
iznnosili su 1,274.562.17 što znac porast tek od nekih
rasli ovako.
28%. Ulošci su
1,274 hilj.
Ulošci na
991 hilj.
519 hilj.
333 hilj.
1923'24
1925
1926
1927
�«2
Na nejednak i dosta slabi porast uložaka na štednju
najviše utječe loše ekonomsko stanje željezničara, koje
priječi, da se ova grana u našoj zadruzi ne razvija onako,
kako bi to trebalo. Potreba gotovine drugih ustanova, ko
je su imale svoje uloške u ovoj zadruzi, diktirala je po
vlačenje istih pa je to bio razlog, da ova stavka u zadruž
noj bilansi nije napredovala u srazmjeru sa ostalim. Po
prečno na pojedinog zjadrugar otpadalo je uložaka na
štednju u 1923/24 godini po 140.— dinara, u 1925. po
145.— dinara, u 1926. po 220,— dinara i u 1927. po 238.—
dinara.
Rezervni fond nastao je iz uplata zadrugara u izno
su od 1% od dobivenih zajmova i neznatne dotacije iz
postignutog viška u početku poslovanja zadruge. Kako je
napredovao rezervni fond pokazuje sledeća tabela:
330,hilj.
1923/24
1925
1926
1927
Prema tome je otpadalo na pojedinog zadrugara iz
rezervnog fonda u 1923/24. godini približno po 9 dinara,
u 1925 po 40 dinara, u 1926 po 51 dinar, u 1927 po 62 din.
U odnosu prema uplaćenim udjelima stajao je re
zervati fond ovako: u 1923/24 godini iznosio je približno
4% uplaćenih udjela, u 1925 iznosio je taj omjer 12% te
je ovaj procenat ostao isti u 1926 i 1927 godini.
Pogrebni fond. Osnivanje i početak uplata u ovaj
fond pada u 1925 godini, dok je davanje pomoći počelo
�63
tek u februaru 1926 godine,
kazuje nam jasno ova tabela:
Njegovo napredovanje po-
godini po 52 dinara a u 1927 ц>о 70 dinara iz pogrebnog
fonda.
Cjelokupni promet. Kako je i tao promet u zadruzi
34L/3 mil.
1927
Fond za osiguranje. Ovo je najnovija poslovna gra
na ove zadruge te je rad na osiguranju počeo pod konac
1926 godine tako da je do konca godine bilo uplaćeno
na račun osiguranja tek 25.734.20 dinara. Ali 1927. go
dina donijela je obilan plod rada na osiguranju pa se
ta stavka popela na 428.316.81 dinara do konca 1927.
godine.
�a
Tvornica sapuna Potrošačkih Zadruga u Engleskoj.
�65
PRIRUČNIK
ZA ČLANOVE ŽELJ. KRED. I POTP. ZADRUGE
U SARAJEVU
UPRAVE:
Godine 1923/24.
Ravnateljstvo. Predsjednik: Ing. Miloš
Milošević. I, podpredsjednik: Alfred Bose, II.
podpredsjednik: Drago Grgurić, tajnik: Ni
kola Jarak, članovi: Mojse Atijas, Ignjat Goljat.
Nikola Kalem, Matija Sokolovski i Jovo Đurić. (Z amjenici: Oto Bose, Bernardo Spitzer i Franjo Stoklasa).
Nadzorni odbor. Predsjednik: Dr. Ivo
Lastrić, članovi: Ivan Brkić i Franjo Noršič. (Z amjenici: Lav Banć, Branko Drachsier i Adolf Halas).
Godine 1925.
Ravnateljstvo. Predsjednik: Ing. Miloš
Milošević,, I. podpredsjednik: Alfred Bose, II.
podpredsjednik: Drago Grgurić, tajnik: Ni
kola Jarak, članovi: Mojse Atijas, Ignjat Goljat,
Nikola Kalem, Oskar Krehan i Dane Matijević. Z amjenici: Eduard Ivelić, Franjo Kajl i Vlado Vukas.
Nadzorni odbor. Predsjednik: Josip Weltlich, članovi: Karlo Kšivanek i Franjo Noršić.
(Zamjenici: Ivan Brkić i Salih Muftić).
Godine 1926.
Ravnateljstvo. Predsjednik: Ing. Miloš
Milošević, I. podpredsjednik: Alfred Bose, II.
podpredsjednik: Drago Grgurić, tajnik:
5
�66
Nikola Jarak, članovi: Mojse Atias, Ignjat Goljat,
Nikola Kalem, Oskar Krehan i Dane Matijević. (Za
mjenici: Josip Kajl i Milan Živković).
Nadzorni odbor. Predsjednik: Josip Weltlich, članovi: Karlo Kšivanek, Franjo Noršić, Mi
lan Vasković, Vlado Vukas. (Zamjenici: Ivan Brkić i Salih Muftić).
Godine 1927.
Predsjednik: Ing. Stojan Miljković, I. p o dpredsjednik: Alfred Bose, II. pod predsjed
nik: Ing. Milan Šorak, tajnik: Nikola Kalem,
članovi: Atias Moise, Nikola Jarak, Dane Mati
jević, Franjo Špilar i Anton Veronese. (Zamjenici:
Oskar Krehan, Matej
i Josip Vitek).
Nadzorni odbor. Pi dsjednik: Josip Sečkar, članovi. Stevo Grg
(odstupio) Rikard Fišer, Branko Drachsler (odstupio) i Josip Kajl. (Za
mjenici: Josip ( >vić i
ipert Šmit, (vršili funkciju
članova nadzornog odbora).
Godine 1928.
Ravnateljstvo. Predsjednik: Ing. Stojan
Miljković, 1. podpredsjednik: Ing. Milan Šorak,
II. podpredsjednik: Alfred Bose, tajnik: Ni
kola Kalem, članovi: Mojse Atias, Nikola Jarak,
Dane Matijević (dao ostavku), Franjo Špilar, Anton
Veronese. (Zamjenici: Oskar Krehan (došao u
ravnateljstvo), Matej Škarić (dao ostavku) i Josip
Vitek).
Nadzorni odbor. Predsednik: Josip Šečkar, članovi; Jozo Čović, Richard Fišer, Josip
Kajl, i Rupert Šmit. (Zamjenici: Milutin Savelić
i Josip Šolaja).
�67
SKUPŠTINSKI DELEGATI:
1. izborna sekcija (stanica Bos. Brod) delegati:
1) Togonal Josip, 2) Rubil Stipo, 3) Mirjanić Dušan, 4)
Cvitković Ivan, 5) Bjelošević Idriz. Zamjenici: 1)
Bulković Josip, 2) Petrašek Matija, 3) Svrakić Mato, 4)
Dujmić Jozo L, 5) Šimić Anto.
2. izborna sekcija (Ložione Bos. Brod i Ljupljanica).
Delegati: 1) Pović Vjekoslav, 2) Čutunić Josip, 3)
Ignjačić Živko, 4) Krieg Pavao. Z a m j e n i c i : 1) Kment
Ivan, 2) Faustlich Ivan, 3) Vlainić Stevo, 4) Kuster
Oskar.
3. izborna sekcija (sekcija Derventa). Delegati :
1) Korać Filip, 2) Hadžiahmetović Junuz, 3) Sarajlić
Elmas, 4) Drače Salih, 5) Hvatal Bogumil. Zamjenici:
1) Zimmerman Anton, 2) Jokić Uroš, 3) Kurre Vinko, 4)
Grozdanić Vukašin, 5) Začek ' ’ m.
4. izborna sekcija (stanica b. rventa—Lupljanica).
Delegat: Opara Pavao. Zamjenik: Perić Ivan.
5. Izborna sekcija (sto lice Kotorsko, Doboj i Usora). a) 1. kandidata kn lista. Delegati: 1) Karlić Zvonimir, 2) Mulalie llalid, 3) Damjanović Aleksa.
Zamjenici : 1) Matić Pem
Fe^ić Ibrahim, 3) Vukelić Luka. '
6. izborna sekcija (ložiona Doboj). Delegati:
1) Puipić Adolf, 2) Todorović Petar, 3) Gavrić Mićo. —
Zamjenici: 1) Todorović Lazo. 2) Huskić Smajo, 3)
Mehmedagić Mustafa.
8. izborna sekcija (stanice Zenica—Lasva). De
legati: 1) Sokolovski Matija, 2) Svare Ivan. Zamje
nici: 1) Janjić Ilija, 2) Šekerović Todor.
9. izborna sekcija (ložione Zenica—Dolac—Jajce).
Delegati: 1) Kalinić Dušan, 2) Kozomarić Milan, 3)
Lutter Ivan. Zamjenici: 1) Fredman Josip, 2) Grgić
Josip, 3) Blažek Drago.
11. izborna sekcija (stanice Sarajevo i Sarajevo
grad). Delegati: 1) Vuletić Mirko, 2) Ceklić Milan,
�68
3) Colović Mihajlo, 4) Škarić Matos 5) Konjieija Vjekoslav. Zamjenici: 1) Vujičević Mato, 2) Šiimunović
Pero, 3) Ignjac Sekula, 4) Fišer Teodor, 5) Ibriulj
Džema 1.
12. izborna sekcija (sekcija 3 Sarajevo Nova radiona
Sarajevo). Delegati: 1) Kuža'ko Ferdo, 2) Sieber
Ivan, 3) Beniš Emil, 4) Maksimović Vaso, 5) Radoš Auto.
Zamjenici : 1) Šnajder Karlo, 2) Bajić Stevo, 3) Kopecki Ludvig, 4) Tadić Svjetislav, 5) Klempić Petar.
13. izborna sekcija (ložione Sarajevo, Pazarić, Podlugovi i Višegrad). Delegati: 1) Raković Milutin, 2)
Obradović Drago, 3) Grgurić Josip, 4) Ramboušek An
ton, 5) Vujičić Stevo, 6) Perkušić Ivan, 7) Udović Au
to. Zamjenici: 1) Krvavac Bećir, 2) Žontar Franjo,
3) Caušić Špiro, 4) Marjanović Mamko, 5) Banović Jovo,
6) Balorda Đorđo, 7) Mih?ević Bogoslav.
14. izborna sekcija (gl. radiona Sarajevo). Dele
gati: 1) Božić Гјја, 2) Grgu i Draigo, 3) Dedić Der
viš, 4) Simeunović Ivan, 5) Điurić Đorđo, 6) Južnić Ani
ton, 7) Majstorović I ;ola, 8) Oopić Momčilo, 9) Ilić Du
šan, 10) Bratić Srećko, 11) Biti njević Jakov, 12) Pešek
Franjo. — Zamjenici: 1) Popovao Luka, 2) Bogićević Jovo, 3) Bandić Stevo, 4) Tadić Đuro, 5) Marković
Mihajlo, 6) Benko Ladislav, 7) Martinović Jozo, 8) Lu
kavac Ibro, 9) Mrzić Hamdija, 10) Čović Mihajlo, 11) Sertić Drago, 12) Požar Anto.
15. izborna sekcija (sekcija 2 Travnik). Delegati:
1) ing. Terček Vjekoslav, 2) Alić Nazif, 3) Barić Ivo,
4) Čorić Mato. Zamjenici: 1) Knežević Mirko, 2)
Čulum Ilija, 3) Trkulja Jovo, 4) Marinčević Ivo.
17. izborna sekcija (stanice Rajlovac, Alipašin Most,
Ilidža i Hadžići). Delegati: 1) Osim Ivan, 2) Markulj
Stjepan. Zamjenici: 1) Trogrlić Andrija, 2) Strujić
Marko.
18. izborna sekcija (stanica Pazarić, Tarčin, Raštelica, Ivan i Bradina). Delegat: Jukić Franjo. Zamje
nik: Gligorević Đuro.
�Željezničarsko oporavilište u Toploj kod Ercegnovog.
�70
1!). izborna sekcija (stanica Konjic, Ostrožac, Kama
i Jablanica). Delegati: 1) Đurić Jovan, 2) Bujanović Josip. Zamjenici: 1) Kovač Mirko, 2) BrekaloLjubomir.
20. izborna sekcija (sekcija Konjic). Delegati:
1) Kordić Ilija, 2) Cilić Osnian, 3) Jarebica Numan, 4)
Galu Pavo, 5) Prpić Nikola. Zamjenici: 1) Lovne
Pero, 2) 1 etrović Petar, 3) Živak Jovo, I) Sam: Redžor
5) Šinnmović Nikola.
21. izborna sekcija (ložiona Konjic). Delegati:
1) Čećez Dušan, 2) Marković Josip, 3) Maljukanavić Bran
ko. Zamjenici: 1) Krička Alojz, 2) Grusman Stje
pan, 3) Grgić Mirko.
22. izborna sekcija (stanice Drežnica, Mostar i Žitomislić). Delegati - 1) '"njić Andrija, 2) Radošević
Ivo, 3) Doder Dinke. Zamjenici: 1) Ljubenko Trifko, 2) Falatar Andrija, 3) Вож Ivan.
23. izborna sekd a (ložiona 5 oštar sa ispostavama).
Delegati: 1) Ćule Ivo. 2) Vlahe Angjelko, 3) Kova
čević Risto, 4) Mamšić Herman. Zamjenici : 1) Ka
ran Božidar, 2) Smeljan Tomislav, 3) Božić Ante, 4) Čer
kez Vjekoslav.
24. izborna sekcija (sekcija 5 Mostar). Delegati:
1) Perić Petar, Dreč Jefto, 3) Kolaković Mehmed. Z amjenici: 1) Hofbauer Slavko, 2) Borozan Todor,
Krpo Mustafa.
25. izborna sekcija (stanice Čapljina, Gabela, Met
ković i Hutovo). Delegat: Knežević Stjepan. Z a m j enik: Draško Danilo.
26. izborna sekcija (stanice Ravno, Zavala, Hum,.
Uskoplje, Trebinje, Zelenika, Cavtat i Dubrovnik). D elegati: 1) Petrinić Drago, 2) Beatović Josip. Z a ni j enici: 1) Salahović Malimud, 2) Pešek Robent
27. izborna sekcija (sekcija Dubrovnik II i saobra
ćajna uprava Podgorica). Delegati : 1) Ristić Risto^ 2)
�71'
ing. Golubović Borislav. Zamjenici: 1) Priljević Lu
ka, 2) Damjanović Risto.
29, izborna sekcja (stanice Bistrik, Pale, Sjetlina,
Prača, Mesići—Rogatica, Međeđa, Dstiprača, Višegrad, Li
vac i Rudo). Delegati: 1) Lozić Stjepan, 2) Arapović
Mato. Zamjenici: 1) Fabić Jozo, 2) Panić Dušan.
30. izborna sekcija (sekcija 7 Prača). Delegati:
1) Bratanić Niko), 2) Perić Ivan, 3) Prce Milio, 4) Ćurić
Salko. 5) Kubura Risto. Zamjenici: 1) Veit Franjo,
2) Nešković Blagoje, 3) Muharemović Mehmed, 4) Resić
Jusuf, 5) Bukovac Pero.
31. izborna sekcija (Direkcija Sarajevo i središnje
stovarište materijala Sarajevo). Delegati: 1) Muttić
Salih, 2) Stoklasa Franjo, 3) Pavasović Dušan. 4) ing.
Wantur Adolf, 5) Marčić Franku 6) Rašidagić Ešref. Za
mjenici: 1) Sušić Vladu, z) i 'ras Stjepko, 3) Maljukan Košta, 4) ing. K:utanić Božiu
5) Dursuin Lazar,
6) Vujičić Ivan.
ZADRUGARI BEZ DELEGATA:
Sledeće izborne sekcije ostalu su kod provedenih
izbora bez delegata, buduc nisu predložili ni jedne kandidatske liste:
7. izborna sekcija (stanice Maglaj. Zavidović, Žepče, Begovhan i Nemila).
10. izborna sekcija (stanice Kakauj. Visoko, Podlugovi, Breza, Vareš i Semizovac).
16. izborna sekcija (stanice Han Konip. Vitez, Do
lac, Travnik, D. Vakuf, Bugojno, Busovača i Jajce).
28. izborna sekcija (stanice Karanovac, Gračanica,
Bos. Potrovoselo, Puračići, Lukavac, Kreka i Tuzla).
32. izborna sekcija (Penzioneri).
NAJPOTREBNIJE UPUTE ZADRUGARIMA:
Pristup u zjadrugu. Ko želi pristupiti u zadrugu tre
ba da ispuni propisanu pristupnicu, koju dobije kod sva
kog zadružnog povjerenika. Na toj pristupnici treba na
�72
vesti sa koliko udjela pristupa i koliko će mjesečno pla
ćati. Na svaki upisani udjel treba platiti upisninu po 5
dinara. Pristupom u zadrugu svaki zadrugar postaje čla
nom pogrebnog fonda i mora plaćati mjesečno po 5 di
nara članarine za taj fond.
Povišenje udjela. Zadrugar, koji je već uplatio svo
je udjele a želio bi upisati još nekoliko udjela mora to
pismeno javiti zadruzi.
Pronos udjela. Ako zadrugar želi svoje udjele, iz bi
lo kojih razloga, ustupiti drugome zadrugaru to može
onda učiniti samo sa pristankom ravnateljstva zadruge.
Ako ravnateljstvo dozvoli taj prenos udjela onda primaoe udjela mora platiti novu upisninu za te povišene
udjele.
Isplata udjela. Ako koji zadrugar otkaže nekoliko
udjela ili sve svoj, udjele zadruga isplaćuje te
otkazane udjele godinu dana nakon god. skupštine za
onu godinu u kojoj su udjeli otimzani. Izuzetak se čini
u slučaju smrti zadrur ra, ist na iz. želj. službe, premje
štaja drugoj direkciji ili ofeaza članstva usljed pensionisanja. U ovim slučajevima se udjeli isplaćuju odmah
ako nema kakovih naročitih razloga kao dugovanje, jam
stvo i t. d.
Ulošci na štednju. Primaju se od zadrugara uz 8%
godišnje. Zadrugar može štediti na tri načina i to: 1)
da ispuni »Štedovni list« i u njemu navede po koliko
mu može zadruga svakog fnjeseca ustezati od njegove
plate na ime štednje. Ovo pismeno ovlaštenje važi sve
do opoziva. Najmanje se može štediti po 10 dinara mje
sečno: 2) svaki zadrugar koji ima barem 40 dinara uš
teđenog novca kod zadruge može dobiti od zadruge bes
platno kašicu za štednju. Ključ se nalazi u zadružnoj
blagajni i ispražnjuje se od vremena do vremena. Na
uštegjeni novac zadruga izdaje uložnu knjižicu. 3) Na
pokon irože svaki zadrugar, kad ima raspoloživog novca
isti uplatiti na zadružnoj blagajni ili putem položnice po
štanske štedionice i naznačiti da je to uložak na štednju.
�Potrošačka Zadruga želj, osoblja Beograd,
�74
Na ovaj način može ulagati i svaki, koji nije ni član za
druge ni željezničar.
Broj udjela. Svaki zadrugar može upisati koliko god
hoće udjela. Jedan udjel iznosi 100 dinara.
Članske knjige. Svaki zadrugar, kad uplati upisane
udjele dobije člansku knjigu u kojoj su upisane sve up
late i udjela i štednje kao i osiguranje. Uplate štednje i
udjela nadopnujuju se svake godine jedanput. A ako
koji zadrugar želi može se to učiniti i češće.
Ako zadrugar izgubi člansku knjigu treba to odmah
javiti zadruzi. Osim toga se ima objaviti njezina
ništetnost u službenim novinama na način sudski propi
san a na trošak dotičnog zadrugara.
Članske knjige su za zadrugare ujedno i uložne knji
žice. Načlanovi zadrugari dobivaju posebne uložne knji
žice.
Zajmovi. Zadruga daje zajmove na podlozi uplaće
nih udjela i to istom nakon jednogodišnjeg članstva. Za
drugar sa uplaćenim •’dnmi udjelom može dobiti zajam
najviše do 500 dinara i Sako na svaki dalnji udjel
po dalnjih 500 dinara. Zajam preko 25.000 dinara za
druga ne daje. Obični manji sajmovi otplaćuju se u 12
mjesečnih obroka a veći zajmovi najdulje za 36 mjese
čnih obroka. Veliki hipotekarni zajmovi od 25.000,— di
nara daju se uz 6-godišnju otplatu.
Kamate na obične zajmove su 9% a na hipotekarne
zajmove 6% godišnje. Zajmovi na osiguranje daju se takogjer uz 6% kamata godišnje. Povrh toga zadrugar mo
ra uplatiti u rezervni fond 1% od svakog podignutog
zajma.
Dva zajma ne može niko dobiti istovremeno niti mo
že dobiti novi zajam dok nije otplatio stari. Razmak mota
biti bar jedan mjesec izmegju oba zajma.
Ako zadrugar povisi udjele sa nakanom, da uzme
veći zajam onda mora proći bar 3 mjeseca od uplate tih
povišenih udjela do samog zajma.
Svaki zadrugar, koji moli zajam, treba da navede i
svrhu za što treba zajam. To se čini na specijalnom for-
�г
Željezničarske oporavilište u Toploj kod Ercegnovog,
�76
mularu »Molba za zajam«. Tu molbu mroaju popisati dva
željezničara aktivna ili koji su bar 5 godina u opskrbnom
fondu — ne moraju bili članovi zadruge. Za zajmove pre
ko 8000 dinara, treba povrh toga i druga garancija i to
ili bianco-mjenica ili gruntovno terećenje nekretnina. Ra
vnateljstvo zadruge može uvijek tražiti jamstvo, kako na
đe za shodno. Sve troškove, koji proizlaze iz ovoga snosi
molioc zajma.
Za zajmove do 75% iznosa uplaćenih udjela nisu
potrebni nikakovi jamci.
Svaku molbu treba da ovjeri mjesni zadružni po
vjerenik.
Članovi ravnateljstva i nadzornog odbora kao i za
družni povjerenici ne mogu biti jamci za tugje zajmove.
Isplata štednje i ouobreniu zajmova vrši se za Sara
jevo na zadružnoj blrgajni a u pn inciji putem pošt šte
dionice. Novac može primiti srmo adiugar a žena nje
gova ili ko drugi samt iz punoitvć Radi isplate na za
družnoj blagajni treba svaki zadrugar uvijek ponijeti i
svoju službenu legitimaciju
Isplata pogrebne pomoći. Na temelju pismenog do
kaza o smrti zadrugara zadruga isplaćuje odmah zakon
skim nasljednicima pogrebnu pomoć u iznosu od 2000
dinara a za slučaj smrti supruge 1500 dinara. Od ove
pomoći zadruga ne odbija eventualni dug umrlog zadru
gara osim ako na to pristanu nasljednici umrloga.
Praio ua pogrebnu pcmoć se stiče nakon redovitih
6-mjesečnih uplata članarine za pogrebni fond. Ko ne
plati za 3 mjeseca članarinu gubi pravo na pogrebnu
pomoć.
Za vrijeme služenja vojne vježbe. Ako zadrugar ide
na odsluženje kadrovskog roka može i dalje ostati čla
nom pogrebnog fonda i mora mjesečno uplaćivati po 5
�dinara pa zadržaje pravo na pogrebnu pomoć inače je
gubi. Takav zadrugar može ostati članom zadruge ali
bez prava na zajam. Nakon povratka u želj. službu za
drugar, ako je bio prekinuo plaćanje pogrebne članari
ne, može naknadno sve uplatiti pa time stiče pravo na
pogrebnu pomoć doimah a ne nakon dalnjih 6 mjeseci.
U slučaju bolesti. Ato se član zadruge nalazi u bo
lesničkom stanju didan je sam uplaćivati članarinu u
pogrebni fond, kako ne bi izgubio pravo na pogrebnu
pomoć. Ako pak ovakav zadrugar bude radi bolesti ot
pušten iz želj. službe, može i nadalje ostati članom popogrebnog fonda.
Ko sve može participirati na pogrebnim pomoćima?
Od onih 5 dinara mjesečne članarine participira na po
grebnim pomoćima obitelj svakog zadrugara i to 1) ako
umre zadrugar sa 2000 dinara pomoći, 2) ako umre žena
zadrugara sa 1500 dinar? 3) ako umre majka neoženjenog zadrugara, koja mu je vodila kućanstvo sa 1500 di
nara, 4) ako umre udova iza člana zadruge i ako je ona
do svoje smrti redovito uplaćivala mjesečnu članarinu i
ako se nije preudala za nečlana zadruge — također sa
1500 dinara pogrebne pomoći.
Željezničarska Zadruga
za štednju i zajmove z. s. o. j.
Zagreb.
Prima uloške na štednju
uz najpovoljnije ukamaćenje
Zadrugarima podjeljuje zajmove
pod vrlo povoljnim uslovima.
Pristupite kao član!
Jedan udjel 100 dinara,
�Potrošačka Zadruga želj, osoblja Beograd,
�79
ZADRUŽNI POKRET.
Režijski troškovi potrošačkih zadruga. Prema po
datcima njemačkog prof. Hirscha troškovi -male trgovine
u Njemačko jznose 20—23% na prodanoj robi dok njem,
zadruge imaju nešto preko 12% od prodane robe. Za
druga Vorwarts u Dresdenu iskazuje 11.6% na .produk
ciji i prodaji robe. Troškovi konzumnih zadruga u Hamburškom Savezu iznose 15.5% godišnje.
6 milijardi čehoslovačkih kruna. Toliko iznose uloš
ci na štednju u čehoslovačkim zadrugama. Ovo je upravo
ogromna cifra, koja pokazuje zadružnu svijest i povjere
nje čehoslovačkog naroda u svoje zadruge. Novčano po
slovanje i po najzabitnijim mjestima obavlja se kroz za
druge tako da seljaci čak i poreze doznačuju državi kroz
zadruge.
Interesantno je spomenu4 kako čehoslovačka Re
publika potpomaže i njeguje svoa zadruge pa im 1924.
godine za sanaciju potrebnu radi va nih promjena, dala
400 milijuna čehosl. kruna.
Još je interesantnije to, što ’eho slovačko zadrugarstvo raspolaže sa uloži.oj koji je dr segao polovicu bu
džeta naše Kraljevine.
Ogromna mljekarska zadruga u Hamburgu (Njema
čka). Do koje se visine razvija zadrugarstvo u kultur
nom svijetu dokaz je i uzorna mljekarska zadruga u Ham
burgu, koja ima najmodernije strojeve. Ovi strojevi mo
gu za jedan sat napuniti oko 2500 boca mlijeka, začepiti
ih i udariti etiketu — tako da je spremno za otpremu.
Ogromna zadružna pekara. Na 28. novembra 1927.
Savez švicarskih potrošačkih zadruga u Baselu na svečan
način predao je prometu svoju ogromnu pekaru.
Da bi se približno vidjela zamašitost ove zadružne
pekare navešćemo nekoliko podataka.
Samih pekara uposluje 70 osim ostaloga pomoćnoga,
magazinskoga, trgovačkoga, kancelarijskoga i drugoga
osoblja.
�80
Godišnji kapacitet je 10 miiijona kg raznoga peciva.
Kraljevske obitelji i zadrugarstvo. U tome pogledu
je poznata engleska kraljevska obitelj, čije je interesovanje za zadrugarstvo vrlo veliko. To je vjerojatno i radi
toga, pošto su u Engleskoj na cijelom svijetu najpozna
tije i najjače potrošačke zadruge. Engleska je upravo
kolijevka potrošačkih zadruga. Naročito interesovanje za
zadrugarstvo pokazuje engleski Preistolonasljednik.
Opća Potrošačka Zadruga u Baselu (Švicarska). Ovo
je takogjer jedno ogromno zadružno poduzeće. Iz poda
taka vidimo, da je u 1926 godini napravila promet od
pola milijarde dinara. Zadrugarima je dala 8%-tnu divi
dendu u znosu cd nekih 30 miiijona dinara. Sa mješo
vitom robom napravila je promet oko 125 miiijona dina
ra, a sa mlijekom oko 110 miiijona dinara, pekare oko 30
milijuna dinara, cipelarske radnje oko 20 miiijona
dinara i t. d.
Vrijednost nekretnina izm, oko 150 miiijona di
nara a pokretnina oko 10 miiijona dinara. Zadruga po
sjeduje 59 automobila 55 konja, koji obavljaju ovaj og
romni promet.
Zadruga ima ukupno 188 zadružnih dućana i to :
139 raznom robom, 34 mesuken, li prodavaona cipela, 2
manufakturne radnje i t. d.
Ogromna snaga engleskih zadruga. Prema statisti
čkim podacima engleske zadruge čine 51.70% detaljne
trgovine u Engleskoj i Wallesu a škotske zadruge 47.98%
u Škotskoj.
Radničke banke u Sjed. Amer. Državama. Iz izvje
štaja, što ga je objavio Savez radničkih Udruženja Sje
verne Amerike za 36 radničkih banaka u 1926. godini
vidimo, da njihova dionička glavnica iznosi 9,336.600 do
lara, rezerve 3,799.422 dolara, ulošci na štednju 108,584.597
DsHinhlsTolf aParat’ ' sastavni delovi najbo”
KdUlUUiCUCK lji su i kao takvi priznati. Zato
tražite još danas bogato ilustrovani cenovnik firme
„Radioblažeku, Beograd, Jakšićeva 11. Telefon 41=85.
�81
dolara. Cjelokupna sredstva, kojima raspolažu ove banke
iznose oko 127 milijona dolara.
Zadružni Ministarski Savjet. To se dogodilo u Fin
skoj, koja je poznata kao napredna zadružna zemlja.
Prije 2 godine bila je nastala parlamentarna kriza i nisu
se stranke nikako mogle da sporazume za sastav vlade.
Na to je predsjednik Republike povjerio mandat odlič
nom zadrugaru g. Tanneru direktoru velike zadruge
»Elanto« u Helsingsforsu. Gosp. Tanner je ubrzo sasta
vio vladu u kojoj je od 13 ministara bilo njih 9 iz up
rave zadruge »Elanto«. Tako su preko noći članovi upra
ve zadruge postali sve sami ministri !
Stečajevi i zadruge. — U Njemačkoj od nekih 5800
stečajeva u godini 1927. otpada 104 na zadruge. Kako- je
na 1. januara 1928. bilo 52.200 zadruga to znači da je
bilo kod zadruga 1.9% stečajeva, dok je u godini 1926.
bilo 3.4%.
Na 22.500 kreditnih zadrugu otpada 15 stečajeva
siri znači 0.6“/oo.
Zadruge i glazbeni instrumenti. Kakovom se sve
pndukcijom bave zadrug u kulturnim zemljama, doka
zom je opet Engleska, lako zadružna tvornica glazbala
u Birminghamu u Engleskoj producira godišnje oko 2500
najraznovrsnijih glazbala.
Mljekarske zadruge u Danskoj. Mala Danska pozna
ta je po cijelom svijetu kao zemlja najuzornijeg mlje
karstva. Razumljivo je, da tu igraju glavnu ulogu opet za
druge. Od svih mljekarskih udruženja 86% je zadružnih.
Razvijene mljekarske zadruge i podigle su blagostanje
ove zemlje do današnjeg stupnja.
Kapitalistička mljekarska industrija danomice pro
pada jer je guši zadrugarstvo. Godine 1900. bilo je ukup
no u Danskoj 244 kapitalističke mljekarske industrije a
1924. santo 16.
DsHiл|1|з7л|/
aparati i sastavni delovi najbolji su i kao takvi priznati. zat0
tražite još danas bogato ilustrovani cenovnjk firme
□ UIUUICiĆCIn
nRadioblažek*1, Beograd, Jakšićeva 11. Telefon 41-85.
�82
Zadružne tvornice žigica u Finskoj. Švedske ž.igice
su poznate po cijelom svijetu pa su bile poplavile i neda
leku Finsku. I niko se nije proti toga ustao osim —
finskih zadruga. Oni su odlučili, da podignu veliku za
družnu tvornicu žigica, koja će opskrbljavati cijelu Fin
sku. I tvornica je uistinu podignuta.
Zadružni list »Konsumenitbladet« opisuje, koliko
su poteškoća imali finski zadrugari, dok su podigli ovu
tvornicu. Najteže je bilo nabaviti strojeve, jer je između
švedskih tvornica žigica dot. njihovoga trusta i tvornica
strojeva postojao ugovor da za Finsku ne smije izrađi
vati nikakve strojeve. Međutim su se finski zadrugari
poslužili jednim trikom, i došli su u jednu tvornicu stro
jeva, naručili sve potrebne strojeve i spremili ih u jednu
drugu državu, koja leži u posve suprotnom pravcu nego
Finska, a onda su ih okolo vratili u Finsku.
Kako se ovo sve rađalo h tajnosti najbolje doka
zuje ovaj slučaj, k <d je nastao askid ugovora između
švedskoga trusta žgica i tvornica strojeva za izradu ži
gica požurili su se direktor iužinjer ove iste tvor
nice strojeva da i u I uskoj ponude ovakove strojeve. Nu
zaprepastili su se kad su im se uski zadrugari zahvalili
na dobroj izradi strojeva, koji i u Finskoj izvrsno funkcicnišu.
Potrošačka, građevna i štedovna zadruga >>Produktion« u Hamburgu je jedno ogromno zadružno poduzeće.
Ova zadruga opskrbljuje sa svim mogućim artiklima oko
130 hiljada obitelji u 200 vlastitih dućana, 80 mesnica,
70 prodavaona kruha, 20 specijalnih trgovina i t. d. Promet
u godini 1926. iznosio je 50 milijona maraka. 3500 rad
nika i namještenika, 60 teretnih vozova, 50 kola, 175
vlastitih kuća sa 1500 stanova, vlastita štedionica sa 13
podružnica, vlastito oporavilište na sjevernom moru za
0зН|пћ1з^о1/ aParatl ‘ sastavni delovi najboKdUlUUlULCK lji su i kao takvi priznati. Zato
tražite još danas bogato ilustrovani cenovnik firme
.
,,Radioblažek“, Beograd, Jakšićeva 11. Telefon 41-85.
i
�83
djecu zadrugara znak su, šta sve može postići dobra za
družna organizacija.
Zadruga je nedavno uredila i svoju novu palaču sa
9 spratov a.
Naročito treba napomenuti, da zadruga ima i svoj
putujući dućan.
Ogromna zadružna mesnica i tvornica mesnate robe.
— U Oldenburgu u Njemačkoj otkupile su njemačke za
druge ovo veliko poduzeće, koje je poznato kao najveće
u cijeloj Evropi, čiju sliku donosimo napred.
Da bi se predočila približna glomaznost ove tvor
nice napominjemo to, da tvornica obuhvaća 100.000 m2
površine. Dnevni kapacitet prerade jest 1500 svinja i
100 goveda. Uposliti može 1500 osoba i t. d. Ima vla
stite kolosjeke, parni i električni pogon, mašinerije za
hlađenje mesa, stolariju, bravariju, auto-radiomi, garažu
blagovao ne, banje, praonice - .u i.
Zadrugarstvo na I dandu. Prije -jetskoga rata bio
je zadružni pokret na Islandu dosta slabo razvijen. Prva
potrošačka zadruga osuov ia je 1882. godine na sjever
nom Islandu. Zadružni pokret se u glavnom širio medu
zemljoradnicima. Godine 1886 osnovane su dvije nove
zadruge a 1890. još pet zadruga kasnije je broj zadruga
narastao na 40 te je 1915. godine organizovan i Savez
Zadruga. Ovaj Savez je uredio u Kopeenhagenu (u Dan
skoj), svoju poslovnicu, koja je kupovala robu za svoje
zadruge na Islandu i ujedno vršila prodaju produkata
svojih zadruga na svjetskom tržištu.
Danas je u ovom savezu začlanjeno 7500 zadrugara
i to najvišim dijelom zemljoradnika. Prema tome na Is
landu blizu 40% pučanstva podmiruje svoje potrebe u
zadrugama a tako isto i svoje produkte iznose preko za- druga na tržište.
Dsfilnhl37Ol/ aParati ' sastavni defovi najboKdUluUIClLCK lji su i kao takvi priznati. Zato
tražite još danas bogato ilustrovani cenovnik firme
„Radioblažek“, Beograd, Jakšićeva 11. Telefon 41-85.
�«4
Zadruge najviše uvoze kolonijalnu robu i drugu
hranu, ugljen, so, manufakturu, gragjevni materijal, go
spodarske strojeve i t. d.
Zadruge stoje finansijalno dobro. Rezerve njihove
centrale iznose blizu 1 milijon dinara a udjeli oko 50 milijona dinara.
Željezničarske ustanove u Bavarskoj. Savez bavar
skih željezničara je željezničarska stručna i staleška or
ganizacija. Ta organizacija, osim svoga rada na strogo
staleškoj osnovi, radi veoma mnogo na podizanju raznih
ekonomskih ustanova. Tako je ovaj savez zasnovao po
trošačko i bankovno odjeljenje kao sastavni dio organi
zacije. Članovi ovih odjeljenja mogu biti samo članovi
organizacije.
Iz izvještaja za godinu 1926. vidimo, da je potro
šačko odjeljenje op skrbi т”Ро u Bavarskoj oko 46.532 obitelji, a u tu svrhu ju upotrebi jeno 4600 vagona kupovna
vrijednost robe iznosila je 897.T7 M. Glavni artikli bili
su ugljen i krompiri.
Ovo odjeljenje
dobitak od 300 hiljada Maraka.
Bankovno odjeljujm pokazalo je velik napredak
prema prošloj godini — naročito u pogledu štednje. Go
dišnji promet iznosi blizu 40 mil. maraka.
Podjeljena je dividenda od 12%.
S.Č6S9
�E
Е
Е
Radnički tehnički kalendar
Iz štampe je izašao „Radnički Tehnički Kalendar"
od Ignjata Goljata, poslovođe; stručna knjiga po
trebna svakom kvalifikovanom radniku, naročito
kovinarima kao i mašinovođama, mašinistima te
svima onima koji se namjeravaju tim strukama
posvetiti. Naročito se preporučuje željezničarima
i učenicima u željezničkim radionama i ložionama, jer se je ova knjiga pokazala kao vrlo do
bra za polaganje stručnih ispita. U samom kalendarijumu može se računati kalendarsko vrijeme
za svaki dan do godine 2000. Knjiga je štampana
na 200 stranica u formatu đepnih notesa u mekom
povezu. Da se bar stekne približno prava slika,
o vrednosti ovog djela neka posluži u kratko njegov
SADRŽAJ:
E
0
0
0
0
Mjere, račun, obični likovi i mihov proraću
abela o kvadratu, ku'
busu, drugom i trećem korijenu, tabela specifičnih težina raznih me
tala, tabela za rezanje sara . po Whitv.orth-ovu sistemu, tabela za
rezanje vijaka na cijevima, mjera i težina oln/nih i kalaj, cijevi te
dozvoljeni pritisak u atmosferama. Mašinski elementi: zakovnice, ša
rati i njihov proračun, vretena, zubčanice remenjače, Gallov lanac,
klinovi, spojke. Mehanika: vrste tjelesa, sila, ravnoteža, radnja, po
luge, pomični, nepomični i Arhimedov kolotur, obična koturača, ko
lo na vretenu, klin jednostavni, i dvostruki, kosa ravnina i vijak,
principi o gibanju tjelesa, čvrstoća i tvrdoća kovine, savijanje, tre
nje, valjanje izračunavanje snage stroja u konjskim snagama. Par
ni stroj: principi parnog stroja, gorenje, para, parni kotlovi, njihova
oprema i oblici. Razne pumpe, sprave za nadolivanje kotlova i sisači
Periode u razdiobi pare. Pomicaljke (Schieber), kormiia (Steuerung)
Regulator injektor. Vodena koleta, turbine, Diesolov motor. Kemij
ska tehnologija: Željezo i njegova proizvodnja, čeliK i njegova pro
izvodnja, b»kar, cinak, kositar, olovo, aluminij. Elektrotehnika :
elementi, učinci električne struje, hemijski učinci elekt. stru
je, mjere jakosti struje, elektro-magnet, elektr. motor. dynamo
stroj, transformator i t- d. Sve ovo gradivo prikazano je sa mnogo
primjera i crteža na način da ga svaki zanatlija može smjesta razu
mjeti. Uz ovo stručno gradivo ubačeno je nekoliko stvari, koje će
svakom zanatliji dobro poslužiti u radu, životu i društvu kao: riječnik najobičnijih stranih riječi, nešto higijene u vezi sa samim radom
i pružanjem prve pomoći, najpotrebnijih stvari iz geografije i istorije, dvostruko knjigovodstvo u koliko je ovo potrebno jednom za
natliji kao i u običnom kućanstvu, ukratko tumačenje mjenice
mjendbenog prava te konačno statistički podaci važnijih izuma.
Cijena je knjizi 30'— dinara; ko naruči više od 10 komada dobi
va popust 10%. Naručuje »e kod pisca Ignjata Goljata, poslovo
đe glav. ž. rad. Sarajevo 5, uz p. pouzeće (nadoplatu) ili unapred.
�Umjetnost lijepom
uspjeti će svakoj djevojci, ženi i svakom muškarcu ako
upotrebljava niže navedene prirodne preparate, koji se
proizvađaju po receptima prokušanim kroz 32 godine
te su zato i potpuno neškodljivi: Fellerova kavkaska
pomada za lice i ko-
? *
«
? *
$
=
’'
’
?
** ?
?
'
______ « ;
*u ,,Elsa“ čuva, obnavija i pomlađuje
borastu, piknjastu |i
hrapavu kožu lica,
vrata i ruku. Po njoj
postane koža glatka,
mekana, čista i elastična. Ona odstranjuje nabore, braz
?
//
*
"
de, sujedice i prištLe. Uprave |e veselje, kako brzo ne
staju sunčane pje je. Elsa zas ma pomada čuva kožu
od raznih štetnih upliva vjetra vlage, prašine i zapare.
Lončić 12 din. Pakovanje pc.-iarina posebno.
Za njegu, jačanje i ishranu kože na glavi i kose
upotrebljava se Fellerova jaka Elsa pomada za porast
kose (Tannochina pomada), koja dovodi hranive tvari
tjemenu i korjenu kose, uzrokuje bujni porast kose,
čuva od prhuta, ispadanja i preranog posjeđenja. Drži
kosu mekanom i gipkom. Lončić 12 din. Pakovanje
i poštarina posebno.
Za pokus 2 lončića jedne ili po jedan lončić obih
Elsa pomada sa pakovanjem i poštarinom din. 40’—
samo ako se novac unapred pošalje, jer pouzećem stoji
poštarina za 10 din više.
Elsa žesta za kosu jača kožu glave, odstranjuje
prhute. Boca 27 din 50. Pakovanje i poštarina posebno.
Elsa tekuće ljiljanovo mlijeko je idealno sredstvo
za poljepšavanje. Boca 13 din 20. Pakovanje i poš
tarina posebno.
у
�postati i ostati
Oplemenjuju kožu i razlikuju se od običnih
toaletnih sapuna time, što sadržavaju sasta
vine, koje su potrebne za ljepotu i zdravlje
kože. Tih 6 vrsti sapuna su slijedeći:
Elsa ljiljanov sapun osobito
fini cvijetni sapun, od kojeg je koža me
ZDRAVLJA
kana i nježna.
Elsa žumanjak sapun pravi
blagi sapun i za najmanju djecu.
Elsa glicerinski sapun osobito dobar za jako ispu
canu kožu.
Elsa boraksov sapun izvrstan protiv sunčanih pjega i
kožne ispržine.
Elsa katranov sapun desinficlra, vrlo dobro djeluje na
kožu i kosu glave, osobito kod djece.
Elsa sapun za brijanje koji uje o desmficira, umekšava dlake, jako pjeni i ne nadražuje kožu.
Ako želite Elsa sapune ia pokus, on^a pošaljite u na pred
52 D za 5 komada zajedno sa pakovanjem i »starinom, jer pou
zećem stoji poštarina za 10 ^iг više
Elsa'kolonjska veliča vanredno dna i otmena. Boca
16 D 50. Pakovanje i poštarina posebno
Zdravstveni puder Dra K1 u g e r a (marke ,,Heger“)
Taj puder za zdravlje i ljepotu najfinija je vrsta, koja se je do
sada kod pudra postigla. Kutija 27 Din 50. Pakovanje i pošt. posebno.
Za pranje glave općenito se hvali Fellerov Shampooing
,,Elsa“. Cisti potpuno od prhuta, jača kosu, daje bujnost, mekoću
i sjaj. U ormaru pohranjen daje ormaru i rublju opojan miris. Pa
ketić samo 3 Din 30. Pakovanje i poštarina ne plaća se posebno,
ako se naruči zajedno sa Fellerovim Elsafluidom.
Elsa voda za usta drži zube čiste i bijele, osvježuje i
desinficira, odstranjuje neugodan vonj. Boca 16 D 50. Pakovanje
i poštarina posebno.
Elsa p a s t F1 e za pranje i kupanje, nadalje Elsa pra
šak za pranje je izvrstan dodatak za pranje, kupke i vodi za usta.
Karton 10 D. Pakovanje i poštarina posebno.
'im više se najendaputa naruči, tim se više uštedi na poštarini.
Narudžbe valja jasno ađresirati na:
,,ELSA“
SAPUNI
LJEPOTE
1
Eugen V. Feller, ljekarnik, Stubica Donja, Sajmište 450. Hrvatska
�Uk,*
$
- —------- ------------------
—
----
Trgovina manufakturne robe
|R. MarčeljaJ
0 Zagreb, Petrinjska 67a. - ugao Hatzove ul. 10 U
1 Podružnice: Akademički trg 7. te Tralinska ul. br. 33 П
! Bogati izbor gotovih odijela i .po mjeri, štofova, platna.
J
radničkih odijela te ostale manufakturne robe.
1 Najveći izbor željezničkih uniforma Kape I sav poJ
treban pribor za željezničare.
J Upozoravam gg. željezničare, da imadem na zalihi
"I
ljetne uniforme uz povoljne cijene.
■I Željezničarima dajem uz najpovoljnije uvjete i na otplaJ tu. Sva roba stoji na ogled bez obaveze na kupnju.
] Dođite i uvjerite se Uz gotov novac dajemo 10% popusta.
Г)г. Oetker-ova svjetla glava daje prilike bez razlike zai imanja, svakoj domać ci, da priredi na lahki i brzi način
Dr. Oetker-ove praške kao puding, naduvak (Kugluf),
kreme i razne ostale specijalitete Zahtjevajte u Vašoj
zadruzi, jer tamo ima na zalihi. Šaljemo receptne knjige
besplatno i mosto od poštanskih pristojba Zahtjevajte
rec. knjige po Din 5'— u markama od Dr. Oetker d. z. c.z., Maribor.
�Mogu li se plućne
bolesti izliječiti?
Ta nada sve važno pitanje zanima sve, koji boluju na:
Astmi, tuberkulozi pluća i grkljana, vrtoglavici, kataru plućnih vršaka, zas
tarjelom kašlju, zaslinjivanju, dugotrajnoj promuklosti, a do sada se
nisu mogli izliječiti. Svi takovi bolesnici mogu dobiti od
nas potpuno besplatno knjigu sa slikama iz pera gospodina
Dr. med. Gutmanna, bivši šef zavoda za finzenkuru o te
mi „Mogu li se plućne bolesti izlijetiti 1“ Da dademo svakom bo
lesniku priliku, da si objasni vrst svoje bolesti odlučili
smo da tu knjigu pošaljemo svakom besplatno i franko,
radi općenitog dobra.
Treba pisati samo jednu dopisnicu sa naznakom točne adrese na
Puhlmann & Сом Berlin 489,
Muggelstrasse 2%25a,
I
Trgovačka kuta
§
М. Weiss
I Sisak i
g nuđa svojim mušterijama bogato skladište odi- §
Š jela — gotovih i po mjeri — cipela, štofova, platna 0
б i* svu ostalu manufakturnu i konfekcijsku robu, б
I Željezničarima uz znatan popust i otplatu!!! g
§ Članovi Željezničarske zadruge za štednju i zajmove u §
Zagrebu imadu povoljne uvjete za kupovanje i otplatu!!!
�Wolf & Comp.“
KLINGENTHAL, Sachsen br. 815.
od 69 —
Gusle . .'
Čelo .
„ 507 —
„ 165Gitare / .
Mandoline
„ 103Gramofoni
„ 235 „ 295Latite . .
Gitar citre
„120 —
Ručne harmonike 6P
Trube . . . od 385—
Klarinete . .
124—
Flaute . . .
90—
227—
panfare
. .
11 nm. flaute .
48—
B Gnjevi . .
36—
Копс, citre .
179Gramof. ploče
22—
v.
„
„
„
„
„
„ „
„ „
na
„
„
„
„
Znatno snižene cijene! Izravna dobava! Najveće prednosti!
Dobavljač mnogobr. ptofesion. mr cara, glazb. zborova i
društava. Najveći izbor tužnih i u^nih harmonika, Bandon.,
Concertin., gusala, gitara, mandolina* tamburica, citara, dr
venih i mjed, puhalačkih instrum., signalnih instrum., -orgu
lja na poluge, gramofona, gramof. ploča itd. — Popravci
VeL kataloa
svih instrum. — Mnogo hiljada zahvaln.,
besplatno. — Narudžbe poč. od 300 — Dinara p
poštarine. — Karte frankiraju se sa
listovi sa 3 Din.
Domaćice! tražite samo
,,NAPREDAK-BRILL“
laštilo za cipele
time pomažete sebe i „NAPREDAK
�POMODNA TRGOVINA
PETAR ALEKSIĆ
Aleksandr. 56.
SARAJEVO.
Telefon 77
Preporučuje veliki izbor šešira, ženskih, muških i diečiiih
svih vrsta, raznu pletenu robu, kao vestne, pulovere, svitere
lempedžeke, jaknove, čarape, rukavice, štucne, Hafe’rl-sokne’
kišobrane, moderne tašne, akten tašne i željezničarske ruč
ne torbe, putničke kofere, zavese i deke,,- i garniture za kre
vete i stolnjake. Raznog muškog veša kragna i kravata.
Venčani pribor za mladence i sav pribor za novo rođenčad.
Cijene jeftine, posluga t rza i tačna.
ZADRUGA ŽELEZNIČKOG OSOBLJA
Miloša Velikog br. 100 BEOGRAD, Miloša Velikog br. 100
(STARI friO^UPOL)
__
Preporučuje svojim
članovima veliki izbor
rose
Gene veoma
umerene.
�Zdravim ostati!
Bolestima izbjeći!
Najprije kihneš nekoliko puta, zatim malo kašlješ i po tome onda znaš da si
prehlađen. Ti ali ne možeš znati, kako dugo će ta prehlada trajati i kako će se
razviti. Prehlada može — ako imaš sreću — za nekoliko dana proći, ali ima
slučajeva, gdje lahka prehlada može imati težih posljedica. Zato se čuvaj prehlada !
Ako si ozebao, hunjavičav, imadeš li hladne noge, trpiš li na
glavobolji, migreni, muče li te reumatične boli, ako su ti os
labili živci i mišičie, jesi !i duševno i tjelesno umoran, ako loše
spavaš, mučt li te zubi, tr’anje u zglobovima, bolovi u licu
i u cijelom ijelu, ako si previše osjetliv na hladan zrak i po
kazuju li se kod tebe inač znakovi slabosti i nedovoljno ko
lanje krvi on 1a je to dol z, da nisi u tvojim zdravim danima
ama ništa učinio da se uh zala očuvaš. Čini ono isto, što su
naši djedovi i pradjedovi od uvijek sa jednako dobrim uspje
hom iskušali. Kupi u ljekarni ili zasjecajućoj
trgovini Fellerov pravi miomirisni ,,Elsafluid“
trljaj dobro s njim bolesna mjesta, uz
mi nekoliko kapljica ,,Elsafluida“ na šećeru
u mlijeku, čaju ili kavi i odmah ćeš se osje
ćati osvježenim i okrepljenim, mišice i živci
će ti ojačati, kolanje krvi biti će ugodno
pobuđeno uslijed masaže sa „Elsafluidom"
�i time ćeš se očuvati bolesti. Upotrebljen iz-C
nutra i izvana, štiti te Fellerov pravi „Elsa-S
fluid'- od nahlada i zaraza, jer je takođerJ
izvrsno desinfekciono sredstvo i kozmetikum "
za ruke, lice, zube, usta, i disala i zbog to
ga i kod gripe pouzdan. Pomješan svodom
upotrebljava se za grgljanje, odrešuje sluz.L
odstranjuje na taj način uzroke kašlja i pro- /
muklosti a upotrebljen kao oblog na ozlede raskužuje i ublažuje. Ovo 32-godišnje kućno sredstvo i kozmetikum pomaže
posve sigurno protiv boljetica, koje mogu ’ovjeka stići na putu, kao i protiv
morske bolesti i drugo. Dobi/a se u apote ama i zasjecajućim trgovinama u po
kusnim bočicama po Din 6- dvostrukim >ocama po Din 9'— ili specijalnim
bocama po Din 26'— Poštom dolazi jeftinije ako se što više naruči najedamputa
jer 9 pokusnih bočica ili 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce, već zajedno sa pakovanjem i poštarinom stoje samu Din 62’— 18 pokusnih bočica ili 12 dvos
trukih ili 4 specijalne boce Din 102’—, 54 pokusnih bočica ili 36 dvostrukih ili
12 specijalnih boca samo Din 250’—
Naručbe neka se adresiraju jasno na
ljekarnika Eugen V. Feller,
S tu bića Donja, Sajmište 450. Hrvatska.
Fellerove Elsa=pilule
blago tjerajuće sredstvo sigur
nog djelovanja, jača želudac ne
draži crijeva i postizava laku
stolicu. 1 svitak (6 kutija) 12din.
�Besplatne darove
Pravi br. 100
ovoga kalendara
švicarski
sa malo truda dobiti. Ovi
darovi tačno su opisani u
velikom ilustrovanom divot-cjeniku svjetske otpre
mne kuće satova i dragu
lja H. Suttner u Ljubljani
br. 908. Pošaljete li Vašu
tačnu adresu primit ćete
odmah besplatno ovaj vri
jedni cjenik, koji će Vas
vrlo obradovati sa velikom
množinom zanimivih slika
i različitih novosti.
Već 31 godinu
uživa svjetska tvrtka H.
Suttner najbolji glas radi
svojeg solidnog poslovanja
te radi pouzdano dobre
kakvoće svoje robe kako
to hiljadu priznanica zado
voljnih mušterija potvrđuju
Kod tvrtke Suttner sve se
kupuje tako rekući uz
originalne
cijene.
U vlastitoj protokolirano
švicare’.oj tvornici satova
od vješ ih stručnjaka na
pravljeni fini
„1КО SATOVI
na“vjetšfom su glasu, jer
idu iacno na sekundu
temeljito su izrađeni, briž
no ispitani te su izvanred
no trajni.
Nikakvog rizika I
Što ne odgovara, izmjenju
je se ili se novac vraća.
Nikikove traljave robe,
svjetska kuća Suttner imade samo biranu robu naj
bolje kakvoće, što ćete i
sami priznati čim pregle
date Suttnerov cjenik.
Tražite ga odmah
treba samo da pošaljete
tačnu Vašu adresu natvrtku
džepni sat
samo 49'60
flnker-Remontoir-Roskopf
br. 111. samo
Din 69'20
(bez sekunđ. ka
zaljke) sa 3»godišnjim jamstv.
,,!ko“ satovi u
zlatu,srebru, niklu itd. po svim
cjenama, naro
čito plitki vrlo
fino gravirani
ili glatki.
,Omiko‘ i ,Axo‘
satovi u van red
no zanimivim
oblicima mo
derni sa dobrim
čvrstim strojem
Anker-Remontoir-Roskopf=
satovi u raznim
izvedbama Sa
tovi sa naruk
vicom, satovi
za dame, lanči
ći za dame i gospoduu zlatu sre
bru te inim dra
gim kovinama.
Sve zajamče
no pravo.
H. Suttner
Ljubljana 908(Slovenija).
svaki
čitaoc
Prava Anker budilica
broj 105.
samo
Din 64-20
sa pravim fiNKERstrojem znamenite
kakvoće
sa 3«godišnjim
jamstvom !
Budilice u raznim
izvedbama.
Ure sa šetalicom iz
vrsne kakvoće u raz
nim veličinama.
Kuhinjski satovi zi
dni satovi itd.
nadalje
Lančići.prsteni, na.
usnice, broše, naru,
kvice i svu zlatnu i
srebrnu robu u og
romnom izboru naći
ćete tačno naslikanu
sa oznakom
najniže cijene
za ova kao i za stotinu
drugih predmeta u ve
likom cjeniku.
�Najveća otpremna
tvrtka glazbenih in=
strumenata u državi!
g Najbolje glazbene instru•л mente, ručne harmonike,
g gramofone i t. d. kupuб jete uz vanredno niske
л cijene kod svjetske firme:
Ručne harmonike:
bečki model (jednoredne)
od Din 179*— nav.
Njemački model od 85’—nav*
Skladište
Meinel 4 Herold
tvornica glazbenih Instrumenata, gramofona i harmonika
Violine
gin g5._
na više.
(Vlas. Rudolf Lorger)
u Mariboru br. 233.
Zahtjevajte naš veliki
glavni cjenik, kojeg ša
ljemo svakom besplat.
Iumbure . .
Gitare . . . .
Mandoline .
Gramofoni .
Trube ....
Gitar. citre
od Din 98 — nav.
od Din 207*— nav.
od Din 136 —~ nav.
od Din 345’ nav,
od Din.505' nav.
od Din 192’—nav.
Oglašivanje u kalendarima
obavlja uz najpovoljnije uslove stari specijalni stručni
Blockner-ov zavod za oglašivanje
(u koncernu Interreklam d. d)
Telefon broj 21-65. Zagreb Marovska ulica br. 28.
Poštanski pretinac I 78. - Predloži i troškovnici besplatno.
■
�Ovdje te svatko nešto naći !
Koliko bi muke, koliko vremena i jeda prištedili, kad bi znali kako ma
lo novaca treba da si nabavite mnogo toga što Vam svaki dan bezbroj
puta donosi koristi i veselja! Trebalo bi da bar jednom prolistate veliki
ilustrovani divot-cjenik svjetske otpremne kuće H. Suttner u Ljubljani
br. >08. iznenadit će Vas koliko ima važnih stvari, koje i Vi trebate,
a da ih još ne poznajete! Svaki dan nastaju
NOVI ČUDESNI PRONALASCI
čija je svrha, da i Vama olakšaju posao, da i Vama poljepšaju živo
Trebate samo priposlati Vašu taćnu adresu na svjetsku otpremnu1
kuću H. Suttner i dobit ćete odmah posve besplatno ovaj veliki
praktični cjenik. Evo malog izvatka iz istoga:
Što žene raduje!
Što muškarci trebaju!
Čudesan džepni nožić iz l-a
čelika, 7-djelni, najfiniji švi
carski proizvod.
fllat za sve, znameniti čekić
ujedno sa klještima, ujedinju
je u jednom komadu silesiju
raznog alata.
Kuhinjsko posuđe najno
viji praktični pronalasci, ku
hinjski noževi, gladćala, čajnici, trajno posudje itd.
Sprave za kuhanje iz ,,Silit“ čelika, novost, posudje
u kojem se može kuhati sve,
jer mu ni jake kiseline ne
mogu naškoditi, ostaje bez
mirisa, neuništivo.
Jedala, prekrasne garniture
u finim kutijama, vrlo jeftino.
Univerzalni kućni alat, u jed
nom komadu naprava za bru
šenje noževa, škara itd služi
ujedno kao otpirač za konzer
ve, za vađenje čepova, reza
nje stakla, drota itd.
Uredjaj za 'zrađfcu raznih
predmeta Join iz daščica,
potpuni ormarić sa alatom.
Komrietna garnitura za
brljanje sa sigurnosnom
jačom spra' om i zalihom brit
vica l-a 1 kvoće u elegant
noj kutiji.
Sprave za šišanja kose i
brade, britve, kefe za kesu
i bradu, č^šlieve i stotinu
stvari koje muškarac dano Moderne fine škare za kovrčanje kose, češljevi,toalet
mice treba.
ni predmeti, zrcala, kaseteitd.
Muška odijela i kaputi
najmodernijeg kroja iz najbo Kišne kabanice za žene vu
neni jumperi u raznim bojama
ljeg materijala.
Muške košulje, rublje, ča moderne izradbe, čarape, rup
čići,
vuneni rupci, zastori,
rape, sokne, maramice, ruka
vice, pojase, gamaše, i t. d. garniture za stolove i krevete,
popluni, zidni sagovi itd.
Cipele od najbolje kože u
velikom izboru za muškarce Za djecu vunena odjeća,
igračke u velikom izboru.
žene i djecu.
e
Glazbala u ogromnom izboru uz najjeftinije cijene,
najbolje harmonike, gusle sa ormarićem, citre,
mandoline, okarine i t. d.
Novost! Gramofone i ploče uz bezkonkurenčno
jeftine cijene.
Nikakovog rizika! Što ne odgovara, izmjenjuje
•e ili se novac vraća. Zatražite odmah cjenik od
svjetske otpremne kuće
H- SUTTNER, Ljubljana br- 908 (Slovenija).
�HRVATSKA
POLJODJELSKA BANKA
dioničarsko društvo, podružnica Sarajevo
Aleksandrova 52. — Telefon broj 218.
t
Bavi se svim Danku nim, štedioničkim i тјепјЛаип osi ovim a.
tima uloš
knjižice i
na tekuće račune uz naj<
povoljnije ukamaćenie.
Podjeljuje svakovrsne veresije.
�NACIONALNA I UNIVERZITETSKA
BIBLIOTEKA BIH
A sb
25/1929
OS) s
„Zadružni UlasntK
coBiss e
željezničarski zadružni list
donosi sve
mjirmacije
га u našoj državi /
o željezničarskim
o zadružnom pokretu u os. ч državama / o
poslovanju pojed nih Ža-.
ga i ustanova itd.
„ a
ž^i Glasnik"
izlazi od Nove Godine na velikom formatu sa
interesantnim ilustracijama iz zadružnog pokreta.
Pretplata 10 dinara godišnje.
Uredništvo i uprava
Sarajevo, Koroščeva ul. 5.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Kalendari
Text
A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text.
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Željezničarski zadružni kalendar
Description
An account of the resource
God. 1929
Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR).
Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download
Urednik Željezničarskog kalendara bio je Nikola Jarak. Prvi broj datira iz 1926. godine, a kada je prestao sa izdavanjem, nije tačno poznato. Štampan je na bosanskom jeziku u štampariji Zadružni glasnik. Izdavač je bila Željezničarska druga.
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1926-193?
Rights
Information about rights held in and over the resource
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Language
A language of the resource
bosanski
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
ISSN 2232-7827 (Print)
ISSN 3029-4231 (Digitalna reprodukcija)
NUBBiH MetaData
NUB Element Sets Description
COBISS-ID
COBISS-ID
21967878
IIIF Item Metadata
UUID
1f00429e-a9c7-4296-b428-dd173e6688cf