https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c66ea1b95c8544fe811ce12c6b1eb8c.pdf 37fa270b91919f1f72eba7964f5afa59 PDF Text Text � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3cb22400b6773cf80daee21ca02b47fd.pdf c81ac90a7ab9014892ae8b8adef45548 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR'^B POJEDINI BROJ 30 HELERA'’ PRETPLATA: GODIŠNJE 32. KRUNR : : NA POLA GODINE 16 — KRUNA®-: UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA)!-: TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111». Гласило Југославенске Муслиманске Организације. | Broj 1. Godina I. 'Sarajevo, subota 22. februara 1919. (21. džumadil-evvela 1337.) Za slobodu štampe. ■ U^Bobodnoj državi nema i ne može biti gušena slobodne riječi. Cenzura je jedno Brakonsh' sredstvo, kojim se ne može postignuti konsolidovanje; ona samo unosi gorčiiv * Р&идјије gnjevan osjećaj prema ЛоЈети^ koji hoće da utamniči Misao^pa makar bio vogjen i dobrim тЈешВлт a /А Jtad preventivnu pogjc tako dalekog da ne da iznijeti nf najprostijeg nasiljek onda prigušeni epoiva još i os­ jećaj ■ toesprarljenosti pa uskipljujeiproti -■ samom sistemu državne uprave, brži ga sukr^cem / m cenzura postizava sasvim- obmak: i zaštićeni krivci uzimaju maha ponavljaju svoja /nedjela, a njihove žrtve padaju u očaj t skrajnju ot/Jasno je da se na ovaj i ovaki način ne će i ne može postići konsolidonaših tužnih i zamršenih prilika. ^Ш/adahnut dobrom željom za procvat j :lidše mlade države i vogjen jedino isprav^pimAhvatanjem, da će slobodna država samo iz slobodna izražaja narodпЛр1је i osjećaja, plenarni sastanak de­ legata naše organizacije jednoglasno ojio zaključak, kojim prosvjeduje uvogjenju cenzure i odlučno zah■" da se ovoj nesavremenosti jednom fvijek učini kraj. Vršimo ugodnu dužnost, kad ovaj zadk i na ovaj način stavljamo na znanje i vladi i našoj javnosti. Živjela sloboda štampe!, E Sarajevo. 20. februara. ■ Na lojalan način borbe pristali su i IjOi oko »Jednakosti*. pa su našim dele­ gat Ina izjavili da će napustiti dosadanji polemike i prigovarati nam samo i objektivno. To rekoše u ponedjea već u broju od četvrtka donose ovaj ^^^Kvak: „Grupa političara oko »Vremena« po­ žurila je da istakne svoj program i prilitoga utrkivanja prebacila je nama, što ^^Ksmo bili prvi u utrkivanju. Priznali su ^^Binstvo države SHS. i konstitucionalnu ^^■narhiju pod dinastijom Karagjorgjevića, ^^Bleći da je to dovoljna kvalifikacija za ^^Klstvo politiko, kao što je nekada bila iz^^Va lojalnosti »previšnjem« domu Haba­ hu jvaca ili kakva »poklonstvena depu ^^мја«. ■ Sada su uvidjeli da to nije glavno pa •malo korigiraju svoj program. Nije lako ■ današnje vrijeme za inad pogaziti propa ga sadapo malo nagrizaju. Но konačnog ustavnog uregjenja države postavili su se preko noći.na stanpviste Narodnog Vijeća u Za■rebu kao »nepatvorenog« izra* i Ij a narodne volje u Sarajevu, ^■estaće da izlazi i list • Vrijeme« zbog Kugih prilika, koje su nastale, jer novo vrijeme ne dozvoljava da sve bude po sta­ rom vremenu*. Prije svega konstatiramo, da ovi ljudi počeše prvi zabadati trn u zdravu nogu, a za tim ističemo da iskrivljuju tačku našeg programa i hoće da zamijene »Nar. Vijeće sa „Državnim Vijećem*. Mi u svom programu tražimo da »Drž. Vijeće* bude nepatvoren izraz narodne volje, a što se na to stanovište' ne mogu i ne smiju postaviti i gospoda oko »Jadnakosti* nije krivnja na nama, nego na njima i njihovom tobožnjem „višem stajalištu intelektualno jačih jedinicaJer mi zastupamo jedno­ stavno stanovište, da narod sAm odlučuje o svom držanju, dočim bi „Jednakost* htjela nametnuti vogje* i uz to ih staviti pod komandu g. P r i b i* ć e v i ć a. Na čast joj ovaka sloboda i ovaka demokracija. ni u kako raspravljanje. Pričekat ćemo, što će „Vrijeme" o tome napisati." „Vrijeme" je prestalo, pa ne može dati odgovora. Ali za ljubav istine valja nam ovo pitanje izvesti na či­ stac, jer su baš ljudi oko „Jednako­ sti" mnogo operisali sa frazom o slozi svih muslimana. „Jednakost" priznaje da je predlog o pregovorima potekao s naše strane, dakle potvrgjuje navode našeg zapisnika od 14. februara, što je iznešen u 15. broju „Vremena1*. Što se tiče navoda u „Jednakosti" o mandatima za „Drž. Vijeće" valja nam izjaviti da su potpuno netemeljiti. U službenim pregovorima nije o man­ datima bilo nikakva govora, jer se nije moglo dalje ići, radi zahtjeva „de­ mokrata" o „bezuvjetnoj centralizaciji" Sarajevo, 21. februara. države. To je pitanje nabacio jedan Isti nepravedni aršin, kojim se je naš delegat, koji nije bio član odbora mjerila snaga naše organizacije upo­ za pregovore i to nakon prekinuća sjed­ trijebilo je naše ministarstvo i prema nice. Netačno je prikazan i sam upit muslimanima u kraljevini Srbiji. Sa tog delegata, jer je oiTrćkao: „Valja pouzdana izvora doznali smo,. da pre­ prečistiti i pitanje, jesu li članovi vaše ma osnovi ministarstva i stranaka u grupe spremni položiti svoje mandate Srbiji nije predvigjeno nijedno mjesto u „Drž. Vijeću" na ruke plenarne skup­ za zastupnike tamošnjih muslimana u štine delegata obiju grupa?" Tako, je »Državnom Vijeću«, premda ih ima glasilo to „strašno" pitanje, a o pra­ preko milion. vim uzrocima razlaza najbolje će nam Mi protestiramo proti ovom po­ reći Sami učesnici tih pregovora, pa stupku, i odlučno tražimo, da se pre­ s toga donosimo ovaj kine sa ovim sredovječnim zapostav­ Zapisnik ljanjem. Nemojte zaboraviti pravila: -sastavljen dne 15./IL 1919. izmegju »Pritisnuto jače, sve to više skače«... opunomoćenika „Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije" i „Jugoslavenske Muslimanske Demokratije" u svrhu Pod gornjim naslovom donijela je ujedinjenja obiju stranaka. Ispred „Ju­ „Jednakost" u svom broju od utorka goslavenske Muslimanske Organizacije" (18. februara) ovu noticu: „Povodom prisutni su: Maglajić, Mesihović, A. dolaska gosp. Pribićevića iskupili su čokić, Kovačević, Begović, Porobić, se u Sarajevu mnogi Muslimani iz po­ Baljić, Vilović, Dr. Bukvica i F. Kurkrajine na poziv i jedne i druge grupe begović. Ispred „Jugoslavenske Musli­ i one oko »Jednakosti« i one oko manske Demokratije": A. Salihbegović, „Vremena". Gosp. tuzlanski muftija Dr. Mujezinović, Muderis Salihbegović i Zejnil Vukotić. poslao je zaključer poziv grupi oko „Jednakosti", da pošalje svoje dele­ gate, da pregovaraju o slozi svih boIspred „Jugoslavenske Musliman­ sansko-hercegovačkih muslimama. Gru­ pa oko „Jednakosti" izabrala je deset ske Demokratije" obrazlažu svoje sta­ ljudi iz pokrajine, a ni jednoga, koji novište gg.: Salihbegović i Dr. Muje­ je izrazito pokrenuo ovaj naš pokret zinović navodeći na neophodnu nuždu, osim Ahmetbega Salihbegovića. Ra­ da se muslimani moraju u svome in­ spravljanje je u glavnom ovo bilo, ko teresu izjaviti za centralistički uregjeje za centralizam, a ko za autonomiju nu državu sa širokim autonomijama u i koliko će se dati mandata onim oko općini, kotaru i srezu pa i u Regionu „Vremena*. Što se mandata tiče, mi bez autonomija i pokrajinskih granica. bi im za hator sloge prepustili sve, Smatrajući takvo uregjenje države najjer se mi za to ne borimo, ali o pi­ podesnijim, to .će isto načelo i zastu­ tanju centralizacije i autonomije za pati u svome radu, omogućujući time nas ne može biti niti kompromisa, niti uzajaman rad muslimana Bosne i Her­ diskusije. Dakle sloga se je razbila i cegovine sa onima iz Srbije. Izaslanici «J. M. O.» sa svoje mi se o tome za danas ne upuštamo Sloga megju muslimanima. strane obrazlažu svoje stanovište I javljujući, da je interes i državni a i muslimanski u decentr&listiČki uregjH noj državi sa pokrajinskim autonon^ijama. Megjutim smatrajući slogu mu­ slimana Bosne i Hercegovine kao naj­ veću našu potrebu, te nastojeći, koliko god je moguće, da ne dolazi do cjepkarenja megju nama, pripravni smo se odreći svoga zahtjeva o decentralističkom uregjenju naše države, sta­ vivši se na postojeće stanje t. j. na Д stanje, koje je utanačeno od strane V centralnog nar. vijćća u Zagrebu, *u * adresi i uputama cd 28. novembra j 1919. kao i odgovor Nj. Кг. Vis. Re­ genta od 1. decembra 1919. Nakon podužeg raspravljanja bi utanačeno da izaslanici izmijene izme- s gju sebe dotične programatične tačke, j te da ih iznesu na sastanke obijaj grupa. Dr. Bukvica ispred «J. M. O.» pre­ daje g. Ahmedbegu Salihbegovićir etr*^ lizaciju prve tačke programa u dvjema formulama odnosno stilizacijama, a gos. Ahmedbeg Salihbegović g. Dru. Buk­ vi cistilizaciju tačke programa grupe oko «Jednakosti». ’ d Izaslanici obiju grupa utanačiše dati jedni drugima definitivan odgovor sjutra u nedjelju do 11 sati prije podne.. * Nastavljamo u nedjelju u 11 sati J prije podne. Ispred grupe oko »Jed­ nakosti« izjavljuje g. Ahmedbeg Sa­ lihbegovića, da ne mogu poprimiti .ni jedne od predloženih stilizacija tačke programa, koja se odnosi na državno uregjenje, te da oni ne mogu ni pod kakvim usloviina odstupiti od svoga stanovišta, koje je principijelno. U svo­ me radu biće im to princip i koope- J rirati će sa novom «Jugoslavenskom Demokratskom Strankom®, koju osniva ministar Pribićević, ne reflektirajući pri tom na masu naroda i njegovu suradnju. Dr. Bukvica ispred aJugosl. Musi. Organizacije® izjavljuje, da takvo sta­ novište ne može poprimiti, te »pošto nas time rastavljaju principijelne a taktično opreke®, apeluje na gosp. Ahmedbega Salihbegovića, da upliviše na svoju grupu, da se u interesu našeg uzgoja, u stranačkim listovima piše samo stvarno i da se ne unose lični napadaji. Izaslanici obiju grupa obe­ ćaju iznijeti to na svoje stranačke skup­ štine, čime se ovo pregovaranje za­ ključuje." Držimo da je time ovo pitanje s naše strane potpuno osvijetljeno, pa se , s toga ustežemo od svakog daljnjeg objašnjavanja. �Strana 2 Страна Bilješke. Muslimanski poslanici bivšeg b.-h. sabora dali su u jučerašnjoj „Jednakosti« ovu izjavu: .Nakon mnogih naših i medjustranačkih konferencija izjavljujemo, da u našim političkim nazorima i nazorima jugoslaven­ ske muslimanske demokratije, koja se kupi oko »Jednakosti« nema nikakve razlike (!) i da je pravac »Jednakosti* jedini (!) pravi put, koji može donijeti koristi kako islam­ skom dijelu našeg naroda tako i čitavom našem narodu. Prema tome, od danas sa­ činjavamo jednu jedinstvenu stranku (1), za koju ćemo sa ostalim našim istomišljenici­ ma u državi SHS svom silom raditi i na­ stojati da što više muslimana okupimo u ovu našu organizaciju. Ostali saborski po­ slanici, naši sudrugovi, koji ne potpisuju ovu izjavu, čine to samo zato što sad iz svojih privatnih razloga (starosti, familijar­ nih odnošaja etc.) neće aktivno sudjelovati u politici, a ne čine to nipošto, za to, što se možda slažu sa protivnom organizacijom, koja se kupi oko .Vremena-, koju svi re­ dom osugjuju. I ovo naše aktivno istupanje u suglasju je sa našim sudrugovima, koji su odlučno od nas to zahtjevali. Na konfe­ rencijama nas bivših saborskih poslanika sudjelovalo nas je deset (ostala petorica nisu mogli zbog nevremena doći u Saraje­ vo) i svi smo bili u svemu složni. Takovi smo se u bratskoj slozi i rastali osim jed­ nog. koji se nenadano i bez da nas je oba­ vijestio od ns odlučio i pristupio organiza­ ciji »Vremena« — i ako se u svemu s nama slagao, i ako je naše fundamentalno stanovište međju nama ne samo odobra­ vao, nego i najodlučnije zagovarao. U Sarajevu, dne 18. jebruara 1919. Sefkija Gluhić, Suljaga Salihagić, Dr. Mustajbeg M u t e v e 1 i ć, Šemsibeg S alihbegović, Hasan Smailbegović." Mi ćemo se na ovu izjavu posebno osvrnuti, dok progovori g. Karamehmedo­ vić, a za danas konstatiramo činjenicu, da —je g. Sevkija Gluhić bio član mjesnog i okružnog odbora u Tuzli. Prema tomu je stajao na potpuno automističkom stanovištu i tražio .očuvanje postoje­ ćih pokrajinskih granica sa njiho­ vim autonomnim predstavništvima i zaseb­ nim pokrajinskim upravama-. Išao je i dalje, pa je zahtijevao „da pokrajinska pred­ stavništva izaberu proporcionalno delegate, koji će sačinjavati konstituantu.Kako je na jednom došao do „osvjedo­ čenja-, da je centralistički pravac „Jednakosti-jedi ni pravi put? Nas baš mnogo ne interesira ovo novo osobno „osvjedočenje- poštovanog g. bivšeg za­ stupnika, ali ga bilježimo kao zgodan pri­ mjer za osvjetljenje postupka nekih i ne­ kih ljudi i — mećemo tačku . . . Zapisnik IV. o plenarnoj sjednici kotarskih dele­ gata naše organizacije, koja je održana 16. februara 1919. u 6 sati po podne. Predsjednik Maglajlić otvara sastanak i poziva g. Dr. Halidbega Krasnicu, da iz­ vijesti skupštinu o megjustranačkom sastan­ ku sa ministrom Pribićevićem, koji se odr­ žavao u zgradi zemaljske vlade. Dr. Hrasnica izvješćuje, da je sa Dr. Karamehmedovićem otišao u zgradu zemaljske vlade, te je na istom iznio našu izjavu, (ovu smo izjavu donijeli u zadnjem broju „Vremena-) na koju se ministar odmah u kratko i os­ vrnuo. Radilo se o osnivanju guvernementalne stranke, za koju se izabrao već i uži odbor. Naravno, ne priključivši se istoj stranci, ostavili smo konferenciju, nakon što smo iznijeli naše stanovište, kako pre­ ma toj stranci, tako i u pogledu popunjenja mjesta za Državno Vijeće, o čemu će se sjutra odlučiti u 2 sata po podne. Po tome se prelazi na prvu tačku dnevnoga reda: Usvajanje programa. Na podlozi stilizacije novog programa, „PRAVDA* - „ПРАВДЛ* sastavljenog po naročitom ređakoionom odboru razvija se duža debata, u kojoj su­ djeluju delegati iz svih mjesta, te se nacrt uz neke preinake jednoglasno usvaja. Ujedno se zaključuje, da se stranka zove: »Jugoslavenska Musliman­ ska Organ iza čija«. Za tim se prelazi na drugu tačku dnevnog rada: izbor cen­ tralnog i radnog odbora organizacije. Nakon megjusobnog sporazuma za centralni odbor biraju se jednoglasno gg. 1. Dr. Halidbeg Hrasnica; 2. Sakib ef. Kor­ kut; 3. Dr. Hamdija Karamehmedović; 4. Zija ef. Rizaefendić, 5. Hajdar ef. Cekro; 6. Edhem ef. Mulabdić, 7. Veli ef. Sadović; 8. Dr. Atif ef. H. Kadić; 9. Šemsudin ef. Sarajlić; 10. Hivzi ef. Bjelevac, svi iz Sa­ rajeva; 11. Ibrahimaga H. Salihović, načel­ nik, Bjelina; 12. Dr. Avdibeg Bukvica, li­ ječnik, Brčko; 13. Uzeirbeg Uzeirbegović, veleposjednik, Maglaj; 14. Ahmetaga Kovačević, posjednik. Lukavac (Tuzla); 15. Osman ef. Vilović, gradonačelnik, Tuzla; 16. Fehim ef. Kurbogović, sudac, Gračanica; 17. Dr. Ahmedbeg Defterdarević, kut. pred­ stojnik, Tuzla; 18. Hamdi ef. Afgan, trgovac Banjaluka; 19. Hamdibeg Džinić, velepos­ jednik, Banjaluka; 20. Alibeg Biščević, gra­ donačelnik, Bos. Novi; 21. Dr. Ali Kjamil beg Džinić. gradonačelnik. Banjaluka; 22. Ahmeđ ef. Šerić, gradonačelnik, B. Dubica; 23. Mahmudbeg Hrasnica, sudski savjetnik, Travnik; 24. Hamidbeg Kurbegović, posjed­ nik, Donji Vakuf; 25. Hasanaga Milković, posjednik, Cazin; 26. Husejnbeg. Biščević, posjednik, Bihać; 27. Dr. Osmanbeg Kulenović, pol. pristav, B. Novi; 28. Muhamed beg Ibrahimpašić, veleposjednik, Bihać, 29. Salih ef. Baljić. prof., Mostar; 30. (jedan delegat iz Konjica), koji će se naknadno označiti i 31. Muftija Šakir ef. Mesihović, (ako se ne primi, onda se njegovo mjesto ustupa jednom iz hercegovačkih kotareva, da ga popune). Ujedno se prvih 10 članova centralnog odbora biraju za stalni radni (poslovni) odbor. Zasijedanjima centralnog odbora imadu prisustvovati svi članovi, a ako je koii član zapriječen, to se jednoglasno zaključuje, da može ispred sebe ovlastiti kojeg drugog člana od odbora mjesnih organizacija. Za predsjednika »Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije- jednoglasno se bira tuzlanski muftija H. H. Ibrahim ef. Mag­ lajlić, koji se zahvaljuje na toj časti radi •starosti, ali se na opći zahtjev uz burno odobravanje prisutnika konačno prima pred­ sjedništva i u odveć dirljivom govoru za­ hvaljuje na iskazanom povjerenju (Poklici živio predsjednik »Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije-). Za podpredsjednike jednoglasno se bi­ raju gg.: Dr. Halidbeg Hrasnica i Dr. Hamdi ef, Karamehmedović Po tome se prelazi na treću tačku dnevnog reda: „eventualije*. Dr. Avdibeg Bukvica u. poduljem go­ voru predlaže: 1. Da list „Vrijeme- presta­ ne izlaziti, a da se pokrene novo glasilo stranke i to po mogućnosti dnevnik, 2. da kao prilog glasilu stranke izlazi najmanje svako dva mjeseca prilog za na­ rod, pisan u popularnom stilu, u kojem će se iznositi sve naše potrebe i zagovarati sve korisne ustanove, 3. da se stavi u dužnost centralnom odboru, da što prije izradi pravila i po­ slovnik organizacije i 4. da centralni odbor temeljito ispita i poduzme korake glede financiranja lista i troškovima, skopčanim sa urednim funkcionisanjem organizacije. Na sve ove predloge razvija se živa debata u kojoj sa lijepim govorima i izno šenjem novih ideja sudjeluju gg. Hdmidbeg Kurbegović, Fahrudinbeg Demirović, Sakib ef. Korkut, Fehim ef. Kurbegović, Asimbeg Dugalić, Mehmed ef. Hulusi, Uzeirbeg Uzeirbegović, Hamdibeg Džinić, Ahmetaga Kovačević, Osman ef. Vilović i Ajanović, te se jednoglasno zaključuje: 1. Da list promijeni ime i da izlazi kao dnevnik čim se dobije papir, 2. da se izdaje popularno pisati prilog svako dva mjeseca i štampa u većoj na­ kladi, te megju narod širi besplatno. 3. da centralni odbor najdalje kroz mjesec dana izradi pravilnik organizacije i 4. da sve mjesne organizacije sakup­ ljeni novac šalju radnom odboru, a radni će odbor prema obrazloženom predlogu doznačivati mjesnim organizacijama potre­ biti iznos od 1000—15.000 K, već prema potrebi. Dalje se zaključuje apelirati na ona mjesta koja nijesu ništa sakupila, da nastoje što više novaca ukupiti i radnom odboru otpremiti, a pravilnik ima naročito urediti pitanje financiranja organizacije i glasila stranke i 5. Članovi centralnog odbora imadu pravo na naknadu troškova, ako ih budu tražili, prilikom zasijedanja (Predlog gosp. Demirovića). Predsjednik odgagja ovaj sastanak u 9 sati noćno i zakazuje buduću sjednicu za sjutra u 9 sati prije podne. Pri zaključku predaje g. Dr. Ali Kjamilbeg Džinić za list prilog od 10.000 K; g. Hamdibeg Džinić 5.000 K, te delegati iz Rogatice 5.000 K. (Poklici: Živih!). V. Zapisnik sjednice od 17. februara 1919. u 9 sati prije podne. • Predsjednik Maglajlić otvara plenarni sastanak i podjeljuje riječ g. Dr. Atif ef. H. Kad i ću, koji izvješćuje, da je čuo, kako delegati iz Dervente hoće da ne pri­ stupe organizaciji, te da je telefonski raz­ govarao sa derventskim muslimanima, koji su se radi toga silno uzrujali naglašujući, da su njihovi opunomoćenici dobili izričiti ’ nalog da pristupe organizaciji, pošto je Derventa organizirana na osnovi tuzlanskog programa. Istodobno su izjavili, da oni uz organ-zaciju pristaju i da će izabrati druge delegate mjesto njih. Prima se na znanje. Dr. Hrasnica izvješćuje, da će danas biti konferencija za popunjenje mjesta u Državno Vijeće, te pošto će na tu konfe­ renciju biti pozvana i naša organizacija, treba izabrati dvojicu članova da na istoj sudjeluju. Nakon raspravljanja o stanovištu organizacije prema tome pitanju ovlašćuju se gg. Dr. Halidbeg Hrasnica i Sakib ef. Korkut, da odu na tu konferenciju i da stanovište organizacije zastupaju. Na predlog g. Korkuta usvaja se rezo­ lucija protiv zavagjanja preventivne cen­ zure. Radi upadice sa nekim delegatima ove skupštine kad su se vraćali sa sino­ ćnjeg sastanka, kao i za slučaj koji se trefio sa H. Alijagom Šišićem bi usvojena jednoglasno rezolucija, koja će se odnijeti vojvodi srpske vojske g. Stepi Stepanoviću, i predsjedniku vlade gosp. Soli. (Ovu smo rezoluciju iznijeli u zadnjem broju »Vre­ mena-, ali je prevučena ma vi olovkom.) G. Zija ef. Rizaefendić obrazlaže tačku programa naše organizacije u pogledu agrarnog pitanja kao i namjeravajuću pro­ vedbu toga riješenja, koja najviše pogagja naše maloposjednike i predlaže da se mi­ nistru Pribičeviću podnese jedna predstav­ ka, u kojoj će se iznijeti želje malih po­ sjednika a i njihovo stanovište prema tome pitanju. Veći posjednici su predali jedan memorandum ministarstvu u Beogradu te i maloposjeđnici' moraju to učiniti. Izvije­ stivši o toku cijelog rada većih posjedni­ ka i obrazloživši svetrano osnovu o agrar­ nom riješenju razvija se iscrpna debata o ovom predmetu, u kojoj sudjeluju mnogi delegati a osobito gg. Ajanović, F. Kurbe­ gović, .Sočo i drugi, te se jednoglasno us­ vaja predstavka, koju će predstavku odni­ jeti g. ministru Pribičeviću gg.: Hasanbeg Šahinpašić, Atif ef, Sočo, Hasanbeg Kulenović i Hamidbeg Kurbegović. Dr. Atif ef. H. Kadić obrazlaže potre­ bu, da se pobrinemo za našu siročad, koja su prošle gladne godine smještena u Vin­ kovcima i za koje je centralni odbor u Za­ grebu već do sada izdao preko 100.000 K. Iscrpno govori o čitavom toku te akcije kao i svake hvale vrijednom zauzimanju centralnog odbora u Zagrebu, koji se bri­ ne za 150 naše siročadi te apel uje na sve Broj 1 prisutne, da porade što više u шјевшЈ organizacijama na sakupljanju dobrovoljujl priloga u tu svrhu. Usvaja не jedooml Na predlog Fahrudinbega DemirJ vića stavlja se u dužnost centralnom ш boru, da nastoji, da se dogje što prije J dodir i uzajaman rad sa muslimanima■ Srbije. Muhamed ef. Zahirović iznosiц.1 ključak muallima inektebi-ibtidaija, koji^l zaključili obustaviti predavanja na 1. ta o. g. budući vakufski sabor nije uđovol Ijio njihovim opravdanim zahtjevima u I gledu poboljšanja njihovog mizernog мЈ nja i moli da bi plenum zauzeo svoje цЈ novište prema tome, za nas odveć važnonl pitanju. Povodom ove izjave razvila se deki debata u kojoj se svestrano tretiralo nje stanja muahima, kao i uopće o ilanjg naše vjersko-prosvjetne autonomije. U ral pravi su sudjelovali mnogi delegati a ац| bi to gg.: Ajanović, Kurbegović, Demiroviil drugi. Gosp. Ajanović predlagao je uld svrhu rezoluciju, koju plenum iz taMM razloga nije usvojio, nego je jednoghđ zaključio, da organizacija nastoji pri iduftj izborima za autonomna tijela birati spon bne ljude, koji će znati i htjeti raditi ом čanju i podizanju naše vakufsko-meariH samouprave i da centralni odbor dogjeи dodir sa organizacijom muallima te ии prema utanačenju sa istom organ izacijoJ dadu upute mjesnim organizaaijan>s» l|^ će poduprijeti muallime, pritekavši iml pomoć, pa da nastavu ne obustave. I Ujedno bi zaključeno, da centralni odi bor izradi osnove u svrhu osnivanja na nih gospodarstvenih udruga i trgovažhl obrtničkih zavoda. I Dalje se jednoglasno zaključuje, ш sve mjesne organizacije pojedu popis ni ju članova organizacije u svome mjestai da taj poziv otpreme centralnom odboru 11 roku od 10 dana, koji će im izdati legi I macije u smislu pravilnika organizacije, I Pošto je time iscrpljen dnevni red 11 sijedanja plenuma, to predsjednik gosp.lb I glajlić u podužem i stvarnom govoru л luje na sve prisutne da svim silama ni I na jačanju naše organizacije, a po tome u I opstanku te jačanju i kulturno ekoDe I skom podizanju nas Muslimana i zakljuhj I zasijedanje uz burno odobravanje. t Sarajevo, 17. februara 1919. I Predsjednik: ' Tajnik I Maglajlić, v. r. Ćekro, ti I Verifikatori: I Ajanović, v. r. Dr. Džinić, v. r. ,,Megjustranačka“ konfe rencija. I U prošlom broju „Vremena- donijM smo stanovište naše grupe glede držane prema „biti imajućoj* ministerijalnoj strail ci g. ministra Pribićevića. Da se vidi Л što se nijesmo ućoravo mogli povesti 11 ovim gospodinom centralistom, donosim I njegov govor u punom izvatku. I Govor donosimo po službenom 1м I ispuštajući samo suvišne govorničke fm I i ispravivši pasus o postupku »Narodnoj Vijeća«, jer ga je službeni list ten dal I c i o z n o iskrivio. Evo šta je govori g. ministar Pribičević. Svrha konferencije. Nema nikJI sumnje i mislim, da niko neće biti u od I ličnom zboru, koji nije to primjetio, daj I u našoj javnosti nastala zbrka i pomeM nost pojmova, da je nastala velika nesnl gjenost pogleda i da naša javnost nervozniB i uzbugjeno traži jasnu orijentaciju. ImaM vrlo krupnih problema, o kojima se dosadiB mjerodavni ljudi iz našeg javnog života Л nijesu izražavali ili su se ustručavali o tM me izražavati. B A ipak stvaranje jedne države iz tolfl ko posebnih krajeva, iz koliko je sastavljeB na naša država, stvaranje jedne države ™ ko je jedan veliki zadatak, da se taj zadiB tak može riješiti samo jednim odregjeaH �■j 1 Broj ■nom i мто onda, kada je jasna Kcija onoj većini naroda, koja je ■odavna kod i z g r a g j i v a n j a Ive. Problem narodnog ujedinjenja I uloga ■ Glavni osnov, na koji bi se imala Boži izgradnja naše države, jest osnovвао naša o narodnome jedinstvu Srba, в i Slovenaca. To ne bi imalo da bu­ jno jedno formalno jedinstvo, koje do« o izražaja formalnim zaključcimn, pa I ti zaključci dobivali vidni stranački im, nego to jedinstvo narodno ima da jedino idejno i unutarnje. 1 tako, ako svaki dio jedinstvenoga na* jednako kao i drugi dijelovi shvaća, K ovo njegova država, samo K položeni zdravi osnovi za dalji razvi* ■ dižave. Baš pred srpskim dijelom K stojao je problem, da li će se pita* Bšeg narodnog ujedinjenja riješiti sa Bli širega gledišta; da li će se pitanje Kog ujedinjenja ograničiti na onaj dio K naroda, koji nosi srpsko ime i nji— ■ ponosi; ili se ima pitanje našeg naK ujedinjenja šire shvatiti i riješiti u Kome svome obimu. Mjerodavni faktori kraljevine Srbije ■ su na kocku svoju cijelu eksisten■dragocjeni život svojih sinova, žena K; svi su se javni radnici Srbije, bez K kojoj stranci pripadaju, postavili na ■ište, da se pitanje našeg narodnog ■jenja ima riješiti u potpunom obimu. ■ jednom dijelu javnosti nije dovoljno Bena ova uloga kraljevine Srbije u Kju naše nove države, ali ipak mo■a upozorim na to, da je. kraljevina ■ mogla, da je htjela, možda i sa mno* Boje žrtava riješiti pitanje našega naK ujedinjenja, da ga je htjela riješiti Bn smislu. ■ ni u Najtežim časovima, koje je ■jela kraljevina Srbija, nije se ona n u takove separatističke ugovore kojim stranim faktorom u tom prav* a se pitanje narodnoga ujedinjenja kao srbijansko pitanje, niti je činila lija kojemu stranom faktoru u tome i, da se garantira ujedinjene srpskoga ц a da se napusti hrvatski i slovenski roda. Nema danas ni jednoga strano* tora, koji bi se mogao pozvati na to, kraljevina Srbija bila pripravna, da a ujedinjenje našega naroda u potpuKlini njegovoj, da je kraljevina Srbija i pogledu učinila korake ili dala sa strane kakvu obvezu. a se činjenica mora uzeti u razmati dovoljnu ocjenu. Minstvo mora biti unutrašnje. Kaim, da naše narodno jedinstvo ne smije imo formalno, nego mora biti unu* i prema tome onaj dio našega naroli živi na teritoriju bivše Austro[e mora da se shvaća jedinstvenim m dijelom, koji je živio i borio se u zini Srbiji, i to tako, da mu dosadašgionalni centri ne mogu biti miliji od „ koji je vodio Srbiju. Го bi bilo ne samo jednostrano nego opako shvaćanje našega narodnoga tva, kad bi makar iz kakvih razloga [ana i Zagreb bili predpostavljeni Be­ li. I tek onda, ako se svaki od nas, kad ; u kraljevinu Srbiju, osjeća, da je do* kojoj kući, da je sve ono, što tamo ijegovo rogjeno, tek onda, kad u cijeiašem narodnome društvu bude jak j, da mi svi spadamo zajedno i to da nas ništa ne može raskinuti: tek može se govoriti da je naše unutarnje no jedinstvo potpuno. • državnom ujedinjenju čine se ne* tne izjave, pa je u jednom zagrebačlistu stajala teza, da Jugoslaviju drži spoljni pritisak i 50.000 .srpskih ba> i. Mogli ste opaziti da je tu tezu prih■ talijanska štampa i iz nje napravila u stvar za svoje interese. „Narodno bće“ mnogoje kolebalo i u grad je moralo ići pod pri­ tom narodne volje i njegovu e r a t i v u. To je narod zahtijevao ipoda su bila na čisto o tom da je na- „ПРАВДА* Отража S Strana „PRAVDA* rod tražio da se odmah provede narodno i pustim ni onda kada sam ministar unutar­ janskim poluostrvom. Vijeće je potom udržavno ujedinjenje. Uza sve to se sada s njih poslova, nego ih i onda razvijam, ne zelo u pretres pitanje, da li će odrediti novih strana, koje naše narodno jedinstvo zatajivajući svoju ličnost. Imam da izjavim novo povjerenstvo kao što se već odredilo nijesu shvatile u potpunoj njegovoj dublji« to, da ja nikada nijesam stajao na tom sta­ za Grčku i Srbiju. Sonnino je prigovorio, • * ni, stavljaju i u pitanju uregjenja naše na­ novištu d a svoju vlast zloupotre­ da se tu radi o jednom osobitom slučaju, rodne države i u pitanju pripremnih mjera, bi m u svrhe političke, koju vlada budući da su neke vlasti vezane ugovorom. a koje služcf za izgragjivanje naše narodne ili koji član vlade zastupa, ali kao javan Ušljed toga bila su pitanja razlučena: ja­ države, prigovori, koji bi prema stranom radnik pretendujem na to da imam pravo dransko je ostavljeno kao samo za sebe, a svijetu imali pokazati, da naše narodno je­ da izjavim svoje gledište o najvažnijem pitanja granica prema Bugarskoj, Banatu, dinstvo nije potpuno. Time samo daju sred* pitanju, pitanju uregjenja naše države. Madžarskoj i Austriji predana su povjeren­ ‘stvo u ruke naših neprijatelja. Kažem da se stim elementom moramo stvu, kojemu je na čelu Tardieu i koje se Ako smo jedan narod, kako možemo u borbu upustiti. Jer kad je Narodno Vi­ bavi rumunjskim pitanjima. jedan prama drugome stajati na stanovi­ jeće 19. oktobra 1918. donijele svoj čuveni Atentat na Clemencaua. Pariz, 19. štu, da mi jedan s drugim imamo prego­ zaključak o ujedinjenju cjelokupnog našeg varanja i ugovaranja. Hrvatska je naroda, onda je Državno Vijeće kao osnovu, februara. (R.) Jutros, oko 9 sati, g. Clemenmogla da ugovara i pregovara sa Ugarskom: na kojoj cio narod stoji bez razlike stra­ cau izišao je iz kuće i ušao u automobil. česi i Nijemci mogli su megjusobom da naka, postavilo tezu da naša država ima Kad je stigao na ugao „Franklinove ulice-, ugovaraju i pregovaraju, mogli su megju­ da se organizuje kao jedinstvena država. neko ispali na ministra predsjednika više sobom da stvaraju nagodbu, ali izmegju Ako država ima da se organizuje kao je­ hitaca iz revolvera i lako ga rani. Clemendijelova jednoga narod« Srba, Hrvata i Slo­ dinstvena država onda ne može u toj dr­ cau se nimalo ne uzbuni, već se sasvim venaca, kad su se sastali, da stvaraju svo­ žavi jedna vlada, koja reprezentuje one dr­ mirno vrati kući, veleći onima, koji pritrju jedinstvenu državu, nije moglo i nije žavne poslove koji su od interesa za cjeli­ čaše da mu pomognu: „Nije ništa!*, pa usmjelo biti nikakvih ugovora. (Oduševljeno nu, — biti zajednička vlada i zajedničko opšte nije htio ni da čuje o kakvoj pomoći. Megjutim nekoliko policajnih stražara odobravanje). Jer ugovor u pitanju ure- zakonodavstvo, i onda opet pokrajinska gj^nja državnog može da bude jedan dr- vlada sa pokrajinskim zakonodavstvom. potrča nepoznatom zlikovcu; ovaj je poku­ žavopravni ugovor, a jedan državopravni Primjer što ga gospođa učenjaci sa svojih šavao,* da im se istrgne iz ruku; ali neko­ ugovor izmegju kraljevine Srbije s jedne političkih katedra navode u obranu svoje liko prolaznika priskoči u pomoć policiji, strane i zemalja i dijelova našeg naroda, teze, primjer sjeverne Sjedinjene Američke te ovoj uspije da ga svlada i da ga sobom koji su bili pod Austro-Ugarskom monar­ Države i Švajcarske, apsolutno se ne može odvede. Zlikovac je izjavio, da se zove Cottin. Gospodin Clemencau vratio se kući hijom, s druge strane, ne samo da je ne­ primijeniti na odnose koje mi imamo; jer Njegovo stanje ne ulijeva nikakve moguć, nego je apsurdan, ne samo da je Švajcarska je Svajcerbund, a nije jedin­ pješke. bojazni. apsurdan, nego je potpuna negacija našeg stvena država, a isto tako Američka Unija Diplomacija „radi za mir.“ Komisija narodnog jedinstva. (Odobravanje). Ne radi je jedna federacija, a nije jedinstvena dr­ se tu o tome, šta se o tome pitanju misli žava. (Uza sve to je tako jaka, da je od­ za ratne odštete vijećala je u srijedu u 10 i po sati ujutro, pod predseđništvom mi­ u Srbiji, jer su ljudi u Srbiji jako pažljivi, lučila sudbinom svjetskog rata. Op. ur.) jako diskretni, jako delikatni, nego se radi Državno Vijeće izjavilo je 19. oktobra nistra Klotza. Na prijedlog Hughesa (Veli­ o tome, kako mi to pitanje shvatamo; da pred cijelim narodom da ono neće konbi- ka Britanija) komisija je zamolila svoga predsjednika« da izjavi g. Glemenceau-u li se mi uopće i u ideji možemo postaviti novanu državu nego jedinstvenu državu. na stanovište, da izmegju nas i Srbijo mo­ 1 kad sam ja, u daljem razvoju našeg ogorčenje komisije zbog atentata, što je na že i smije da postoji jedan ugovor. narodnog pitanja, stojao na tom, da prin­ nj učinjen, i njezine srdačne želje, da se Kad smo išli u Beograd, da se spora- cip jedinstvenosti naše države dogje do iz­ oporavi. Iza toga je komisija nastavila is­ zumemo kao braća o privremenom uregje- ražaja, onda sam ja ostao vjeran zaključku pitivanje prava na odštetu, pa je saslušala nju naše narodne kuće, nijesmo išli kao je­ Narodnog Vijeća, a ne oni koji naš akt g.g. Mortsua (Japan), Dullesa (Sjedinjene Dr­ dna stranka koja ima s drugom strankom kombatuju. Ja govorim o tom pitanju is­ žave), Chiesu (Italija), Louchera (Francuska) da čini perfektan ugovor. Mi smo tamo do­ kreno, jer iskrenost je u tom pitanju po­ i t. d. U srijedu ujutro sastala se na vije­ šli doduše zajedno, ali ne da prema Srbiji trebna. Netreba da jedan drugoga obmanju­ ćanje u ministarstvu unutrašnjih djela prva podkomisija komisije za odgo­ pravimo blok, koji se smatra kao jedna jemo: istini treba gledati u oči. vornost (to je podkomisija т? * odvojena c j e li n a od Srbi je i koji , Pitam vas, kad bi činili koncesije na djela). Predsjednik podkomisije V/. U. Mospod uslovima izvršuje svoje uje­ štetu principa koji "zastupamo u politici, sey — delegat Velike Britan dinjenje sa Srbijom. zar bi to bilo moralno? je sjednicu ovim riječima: и. « sau, j Ušljed toga što smo živjeli pod raz­ Uzevši da dopustimo koncesije protiv* ličitim zakonima, ušljed toga što se jed­ nicima koji zastupaju stanovište federativne guran, da ću tumačiti osjećaju svih Mauunim mahom ti zakoni nijesu mogli iz te­ države, kako bi u praksi to načelo proveli? va, ne samo podkomisije, već i čitave ko­ misije, čestitajući g. Clemanceau-u što se melja izmijeniti, dak 1 e i z razloga či­ (Svršiće se.) spasao od zločinačkog atentata i želeći mu sto tehničkih stalo se na gledište, da da se brzo oporavi i da na mirovnoj kon­ ostanu privremene organizacije, dok se ne ferenciji opet zauzme odlično mjesto, koje bude moglo zakonskim putem da stvori mu pripada. G. James Broun Scott — za­ potpuno jedinstveno uregjenje naše države. I stupnik Sjedinjenih Država — pridružio se što smo mi s razloga jedino tehničke nuž­ Jugoslavija pa mirovnoj konferenciji. gornjim riječima, dodavši još, da treba če­ de učinili, danas se ne smije prikazivati stranom svijetu kao jedan izmegju nas U utorak je u vijeću velikih sila prihvatio stitati Francuskoj i čitavom svijetu, što je riječ ispred kraljevstva Srba, Hrvata i Slo­ g. Clemenceau izbjegao atentatu. Iza toga sklopljeni državno-pravni ugovor. venaca srpski izaslanik u Parizu Vesnić. se g. Larnauđe, ispred članova francuske Za centralizaciju. Ja imam u tom pi­ Ponajprije je podsjetio na ulogu, što ju je delegacije, zahvalio g.g. Mossey i Scottu. tanju svoje sasvim izragjeno mišljenje. imala Srbija u ratu, na žrtve, koje je do­ Naša država sastavljena iz Srba, Hrvata nijela te na obećanja, koja su joj dali sa­ i Slovenaca, koja se treba inostranski da veznici a zatim je ispred svoje vlade izja­ reprezentuje kao kraljevstvo Srba, Hrvata vio, da jugoslavenske „oslobogjene pokrai Slovenaca, ta država može da bude ure- jine“ kao takve za nju više ne postoje. Na­ Prijedor, 9. februara. gjena samo t a k o, da volja naroda za dalje je označio granice, što ih nova dr­ Prvih dana nakon prevrata čuli smo narodnim ujedinjenjem i u organizaciji dr­ žava zahtijeva prama Bugarskoj i Madžar­ utješljivih riječi od strane srpskih prvaka žave dogje do svoga potpunog izražaja. skoj. Iza njega govorio je izaslanik Žolgsr kako na skuštinama tako i u štampi. Go­ Učenjačka dokazivanja o predmetima te označio granice, što bi ih nova država vorilo se o slozi, bratstvu i demokraciji. federacije i decentralizacije ne mogu biti morala imati prema Njemačkoj Austriji. Kritikovao se stari režim propale monaarmjerodavna za slobodnog političara, čovjeka Napokon je izaslanik Trumbić tretirao ja­ hije. Preporučivalo se megjusobno pošto­ narodnih osjećaja i javnog narodnog rada. dranski problem. Izjavio je, da nova drža* vanje i narod upućivao da ne bi okaljao Osjećaj narodni je taj da naša država, ima va temelji svoje zahtjeve na narodnosnom teško stečenu slobodu. Ko je to sve slušao da bude i treba da bude država jedinstve­ pravu i na načelu prava naroda, da sam i pratio, mislio je da će biti sve u redu. 1 na ili kako se to ljepše kaže jednostavna odlučuje svojom sudbinom. Na ovoj osnovi u istinu nekoliko je hefti išlo sve glatko. a ne da bude kombinovana ili složena, ima — rekao je Trumbić — traži naša država Ništa se nije dogodilo, što bi bilo kadro da bude država, koja ima jedan suverenitet, za sebe teritoriju, u kojoj je pučanstvo ju­ poremetiti red i sigurnost. Svak se osjećao jednu vladu i jednu legislativu. I baš u goslavenske narodnosti, te hoće da dogje u slobodan u slobodnoj državi. Nikom od nas interesu tog jedinstva moramo se upustiti zajednicu naše države. Na cijeloj jadranskoj nije bilo ni na kraj pameti, da će nakon u oštru borbu sa svima, koji se stavljaju obali od Monfalcona do špiča, na cijelom nekoliko hefti doći ono, što bi moglo pona drugo gledište i zastupaju tezu, da na­ području i u zalegjini ove obale stanuje trest^slogu megju troimenim narodom. ša država doduše može da ima jedan su­ jugoslavensko pučanstvo izuzev samo pet ^FSrbi težaci zaboraviše na savjete svojih verenitet i jednu zajedničku vladu, ali treba talijanskih sela sjeverno od Pule. U većini prVMRMBOtpočeše na razbojnički način uni­ da ima i posebne pokrajinske vlade, sa po­ je gradova pretežan dio slavenskog ele­ štavati privatnu svojinu svojih sugragjana sebnim pokrajinskim zakonodavstvom, koje menta izuzev nekoliko izolovanih gradova, muslimana. Razumije se, da su na prvom će zakonodavstvo raspravljati i riješavati u kojima prevladava talijanski živalj kao u redu došli spahinski čardakovi i hambarovi, pitanja, koja nijesu od interesa za Gorici, Trstu, u gradovima na zapadnoj a za njima imovina muslimana težaka, koji obali Istre u Lošinju u Zadru te na Rijeci, neimaju ništa pomiješano s omraženim Čarcjelinu. Molim da se krivo ne shvati stvar. Ja kojoj su sadašnje granice izvještačene. Ta­ dakovima. Paljenja i pljačkanja čarđakova ovdje o tom pitanju ne govorim kao mi­ lijanski se živalj pojavljuje poput osamlje­ mogla bi se donekle i razumjeti, ali oti­ nistar unutrašnjih djela; ja zastupam svoje nih otočića ili oaza megju Slavenima, te manje dobra slobodnih težaka muslimana stanovište i principe, koje ne mogu da na­ nije u nikakovom stalnom dodiru sa tali­ baš nikako. Ovi napadaji Srba težaka na Pregled. Naši dopisi. (X �Strana 4 Cтрана slobodu, život te imetak muslimana u ovom kotaru ne će imati dobrih posljedica. U najmanju ruku mogli bi naškoditi dobrim odnosima, koji su vladali megju muslima­ nima i pravoslavnim. Mi, koji smo slušali i čitali o pravno sregjenoj državi, držimo, da se ovakova što ne bi smjelo dogoditi u ' takoj državi. Na prvom mjestu je pozvana eksekutivna vlast, da zaštiti život, imetak i zakonitu slobodu svojih ’gragjana u takvoj državi i da im pruži u svakom slučaju nužnu pomoć. Do danas vlast u tom pogledu nije kod nas skoro ništa poduzela. Da li će tako i u buduće ostati, vidjećemo. Ovo nekoliko ri­ ječi napisasmo u najboljoj namjeri, apelira­ jući na srpske prvake u ovom kraju, da barem oni štogod poduzmu u tom pogledu i da djeluju na težake, da prestanu s tak im i sličnim napadajima na svoju jednokrvnu braću, jer u interesu je naše mlade države, da te nemile pojave prestanu. Ovdje ćemo spomenuti samo nekolika konkretna primjera, da se vidi koirku je štetu pretrpilo nekoliko muslimana^adi pa­ leža i pljačkanja. Dne 22. decembra 1918. upalili su Srbi kmetovi u Miskoj glavi, kotar Prijedor, stanje Osman bega, Suleiman bega te Bećir bega H. Selimbegovića. Šteta počinjena^tim paležom ustanovljena je 22.850 K po sud­ skoj komisiji, koja je provela postupak za vječnu spomen. Dana pak 29. januara 1919. opljačkali su isti kmetovi magazine i kuruzane spo­ menutim vlasnicima u istom selu i odnijeli oko 30.000 kg. žita, a zatim razvalili ma­ gazin i od vezi i svojim kućama. Šteta iznosi 58.500 K. Kod ovoga su plačkanja —- koli­ ko je dosad poznato — sudjelovali: Nikola Radlović, Pavao Proštalo, Gjuro Bilbija. Jovo Vukić, Marko Malenić i drugi. Osim toga su sasjekli u beglučkoj su­ mi hrastova u promjeru od 25—45 cm. i tim počinili štetu minimum 20.000 K. Tako spomenutoj trojici vlasnika učinjena šteta iznosi 107.160 K. Prije nekoliko dana opljačkali su i od­ nijeli stanje kmetovi Ahmed bega Cerića iz Bos. Dubice u selu Gaćani, kotar Prije­ dor. Šteta iznosi oko 70.000 K. U selu Uejrecima, kotar Prijedor, upalili su stanje i hranu težaka Hasan a Pilipovića j time ga oštetili za 25.000. U istom su seH^nopalili nekoliko sijena muslimana teŽaka^^ Tražimo u ime pravde, dese spome­ nutim oštećenicima šteta nadoknaditi, a krivci po zakonu kazne. Тенаој« 15. februara. Odobravam i potpuno se slažem sa vašom izjavom u 13. broju „Vremena . Bilhajr, kad pokrenuste pitanje o vjeroučiteljskim mizernim platama. Ta i najgore čobanće iz najprostije seljačke kuće, omalovaženo bi bilo sa platom. koju vjerouči­ telji dobivaju. Sram, stid i Božije proklet­ stvo neka je na one, koji ništa ne pomogoše. da se i vjeroučiteljima stanje poboljša! Vidi se, da je vjera bila na najzadnjem stepenu. Kako su radili tako su i zaradili: propast i rasulo. Sada je drugo. Preporod. Novi život, život kojim ćemo iz dana u dan sve na­ predniji biti. Život iz koga će se svi stra­ ni elementi istrijebiti, koji nam nisu dali kročiti na pred. Stoga mislim, da će i naša narodna vlada našoj želji udovoljiti, čim joj molbu podastremo. Ne oklijevajmo u tom pogledu ni časa i ne sumnjamo u to nimalo da nam se neće ostvarati opravda ni zahtjevu Prošlo je vrijeme, kada je tugjin našu sudbinu krojic, kako je htio. Da­ nas, Bogu fala, radosno dočekasmo našu narodnu vladu, koja će, nadamo se, u sva­ kom pogledu i na svakom mjestu prama nama biti Ijubezna i susretljiva. Za to molim g. vjeroučitelje, da što skorije sastave uži odbor vjeroučitelja u Sarajevu i da o toj stvari odmah energično porade. A. Mulalić, vjeroučitelj. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. „PRAVDA* — „ПРАВДА" Brčko, 16. februara. Poznato Vam je, da se je u na^m ko­ taru za vrijeme prevrata dogodi gotovo. najviše razbijanja i pljačkanja na 'agmskim i begovskim dobrima^Ovih dana su dobile neke žandarske postaje nalog od političke vlasti, da poduzmiHu njihovim rajonima pretraživanja i prokopavanja kuća onih osoba, za koje se znade, da su pri pljački sudjelovali. Prilikom ove premetačine iznašlo se dosta predmeta i to takvih, koji se nisu mogli sakriti, ali ogromna v eć i n a p o k r a g j e n i h s t v a r i ne mo­ že se n a ć i. To je posve i prirodno, jer su protekla puna 2 i pol mjeseca izmegju počinjenih zlodjela i ovog pretraživanja pa su zločinci imali vremena, da provde sa ukragjenim i otetim stvarima. Interesantna je činjenica, da žandarske patrole ne istra­ žuju upljačkane hrane, nego preko tog mirno prelaze premda je baš u hrani naj­ više štete počinjeno. I ako je ovo pretraživanje manjkavo, nama je drago, da se makar i kasno po­ čelo u ovoj stvari oblasno postupati. Ne ćemo zasada svojega suda izricati, nego će­ mo sačekati rezultat ove istrage pa ćemo Vam onda opširnije pisati. Držimo svakako, da će ovaj istražni materijal služiti za pod logu sudbenog progona onih, koji su se ogriješili o tugje vlasništvo.. Proširenje prometa vrijednoetnlm pismima i paketima. Od uprave pošte i brzojava dobivamo ovo saopštenje: „Promet sa vrijednostnim pismima i paketima uvagja se sa 15. februarom t. g. i sa Magjarskom, izuzevši zaposjednute predjele Magjarske uporabom onih u prometu sa Magjarskom u krijeposti bivših pristojbi. Pri­ manje novčanih pošiljaka u zatvorenim pismima i paketima nije dozvoljeno. U po­ gledu vrijednostnih paketa za Magjarsku važe ona za promet sa njemačkom Austri­ jom ustanovljena ograničenja/ ==============^==== Iz naše organizacije. Konstitnlsanje našeg centralnog od­ bora. Uskupštini delegata izabrani su: za pred­ sjednika »J. M. ОЛ H. H. Ibrahim ef. Maglajić^ muftija iz Tuzle, a za potpredsjed­ nike Dr. Halidbeg Hrasnica, advokat i Dr. H. Karamehmedović, primarni liječnik. U prvoj sjednici centr. odbora izabrani su na dalje: za prvog tajnika Šemsuddin ef. Ša­ rajlič, računarski revident a za drugog taj­ nika Veli ef. Sadović, profesor, za I. bla-' gajnika Edhem ef. Mulabdić, direktor žen­ ske preparandije, a za II. blagajnika A. Hifzi ef. Bjelevac, porezni pristav. Revizori su za pregledaeje blagajničkog poslovanja: Zija ef. Rizaefendić, posjednik i nas urednik Sakib ef. Korkut^ a odbornici Radnog Odbora bez funkcije* Dr. Atif ef. Hadžikadić profesor i Haj dar ef. čekro, inžinir. U ispostavi Varešu i okolici prove­ dena je naša mjesna organizacija na 15. Lijep primjer dali su gjaci šeriat. sud. februara o. g. i izabran odbor od devet škole poslavši »privr. odboru muslimanki« lica koji se je ovako konstituisao: Predsjed­ ovo pismo: „Imajući pred očima teški po­ nik: A r a p o v i ć Muhamedaga; podpredložaj naše muslimanke, u koji ju je ponaj­ sjednik: Semić Mehmed ef; tajnik: Ka­ više rat dotjerao, radosna smo srca pozdra­ ra m e h i ć Avdaga; blagajnik: S a 1 e t ovili vašu organizaciju, koja će olakšati v i ć Muhamedaga; odbornici: Višća Alija, život našim sestrama i udariti temelje na­ Hrvat Alihodža, Džafo Bećir, Zubaća Alija šoj boljoj budućnosti. To nas tim više ve i Ašćerija Mustafa. seli, što ste se vi same za se počele brinuti Provođenje organizacije muslimana i što ste uvidjele prave razloge ove, naše kotara Rogatice. Javlja nam odbor: čim socijalne bolesti, pa je prema tome počele je izišao prvi broj „Vremena* i u njemu i liječiti, ne obazirući se na isprazno teoiznešen program „Muslimanske organiza­ retisanje pozvanih i nepozvanih. cije", nekoliko muslimanskih uglednika sa­ Svjesni važnosti ove akcije i znajući, stavili su akcioni odbor za provođenje or­ kolike ona moralne i materijalne žrtve za­ ganizacije muslimana u cijelom kotaru. Taj htjeva, odlučismo — prije nego što smo na je odbor spremio u svaki džemat po jed­ to bili pozvani — da i mi, držeći se one: nog povjerenika, koji je muslimanima ra­ „Zrno po zrno pogača*, prema današnjim stumačio- svrhu organizacije i program, na svojim gjačkim prilikama pridonesemo svoj što su sve kućne starješine i punoljetni mu­ obol u tu plemenitu svrhu i uzidamo jedan slimani stavili svoj potpis odnosno prstokamen u zgradu zajedničke nam bolje bu­ znak na izjavu, da pristupaju „Musliman* dućnosti. Ujedno Vam obećajemo, da ćemo skoj organizaciji* i da usvajaju njezin pro­ Vas svagdje i zborom i tvorom što više gram. Ujedno je tom prilikom povjerenik potpomagati. od potpisnika primao dobrovoljne priloge U to Vas ime pozdravljamo i molimo, za organizaciju. da na klonete duhom, a za to će Vas Bog Članovi iz svakog džemata izabrali su nagraditi i u narodu će Vam ostati vječna svoje opunomoćnike i to od 4—12 svaki harnost i spomen. Dao Bog, da se i druge džemat, a ovi su se sastali dne 4. februara muslimanke širom naše domovine u Vas 1919. u islamskoj kiraethani, da izaberu ugledaju. radni kotarski odbor. Bilo je prisutnih preko Pri koncu nam je napomenuti, da su 100 pouzdanika odnosno izabranih puno­ se našem pozivu za ovu akciju rado oda­ moćnika. Skupštinu je otvorio H. Nuruddin zvali gg. nastavnici našega zavoda i naše ef. Hafizović dirljivim i jezgrovitim govo­ mlade kolege učenici šerijatske gimnazije rom, rastumačio današnje stanje nas mus­ te podvoroičko osoblje, pa Vam u to ime limana i šta nas je nagnalo na organiziranje. Husejin čamo potanko je protumačio šaljemo ukupnu svotu od 1012 K.* program organizacije, koji je skupština sa \ Izgorio čardak. U Vogošći je prije neopisivim oduševljenjem usvojila. Zatim je nekoliko dana izgorio čardak Mujage Bekjednoglasno izabran radni odbor, koji je u tašagića iz Sarajeva. Ne zna se, kako je 10. broju „Vremena" objavljen, a ovaj se vatra nastala. Uz kuću je izgorjelo i cijelo je odbor ovako konstituisao: predsjednik pokućstvo te nekoliko plastova sijena. Šteta Hasanbeg Šahinpašić, potpredsjednik Osje prilično velika, a ništa nije bilo osigu­ managa Akšamija, I. tajnik Husejin Čamo, rano. Ne pamti se da je u ovom selu šta- II. tajnik Idrisbeg Šahinpašić, blagajnik Ragod prije gorjelo. gibaga čapljić. Delegati za okružnu skup Opasnost od bjesnila. U gradu Sara­ stinu u Sarajevu: Hasanbeg Šahinpašić i jevu pojavila se je množina pasa skitalica. Muhamed ef. Mušić. a njihovi zamjenici: Ako se pojavi bjesnoća megju psima, pri­ Omerbeg Sijerčić, Osmanaga Akšamija i jeti velika opasnost zdravlju i životu gra- Sinanbeg Branković. gjana. Radi toga je odregjeno hvatanje i U prvoj sjednici odbor je zaključio, da uništavanje pasa počamši od 13. ov. mj. se od sakupljenih priloga pošalje potpora i svaki pas, koji se na ulici bez brnjice za „Vrijeme^ 4000 (četiri hiljade) kruna. zateče odnosno, koji ne bude na lancu vo- Tako je kod nas provedena jedinstveno or­ gjen, utamaniće se bezuslovno. Vlasnici ganizacija muslimana, u koju su pristupili pasa opominju se, da čim prije psetarinski bez iznimke svi muslimani ovog kotara. porez uplate, te da svoje pse zatvorene Bože daj, da bude sretno! Rogatica 11. fe­ drže. Grad, poglavarstvo. bruara 1919. Odbor. Domaće vijesti. Vlasnik privremeni odbor. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc9d24655bfa543740d6d64d4d13739d.pdf f4b0208bd45a6698b1a8a4ce361b29c5 PDF Text Text PRAVDA Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, i:-: NA POLA GODINE 16.— KRUNA! UREDNIŠTVO I UPRAVAU ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN.. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 2. Sarajevo, utorak 25. februara 1919. (24. džumadil-evvela 1337.) Prema zaključku skupštine kotarskih delegata iaše organizacije obustavljen Je list „Vrijeme0, pa će se njegova pret­ plata zaračunati kao uplaćena pretplata za hi list. „Pravda" će u najskorije vrijeme izla­ ziti svaki dan, pa molimo svu braću koja odobravaju naš program, da „Pravdu" što moguće više potpomognu i da je rašire na­ ročito megjn naše težake. To je najpreča nužnost naših mjesnih odbora 1 povjerenika, jer je „Pravda" najzgodnije sredstvo za prldlzanje svijesti u našem dijelu naroda. Povodom muallimskog štrajka. Stari rimski carevi i njihova okolica imamahu običaj, da sejre bolove i patnje drugih, pa su se pod konac svoje moči i slave tako pzobijestili, da su zaveli i tako zvane borbe gladijatora. Posebni su činovnici prpbirali najjače i najvještije robove, koji su imali lu dužnost, đa svojim gospodarima pružaju ■žitak i zabavu time, što su se .pred njima Imali boriti, krvariti i kasapiti. {Polazeći u ко prisilno kreševo imali su i tu dužnost, da prije smrtne borbe pozdravljaju svoje ugnjetače i viču im : „Živio care Impera­ tore; pozdravljaju te — umirući" . . . Sličnu ulogu imali su da vrše i naši hnuallimi. Kroz deset godina naše vjerskobrosvjetne autonomije oni su prilikom sva■og zasijedanja vakufskog sabora morali prikazivati svoje jade i nevolje, svoje patpje i borbe sa silnim dušmaninom, koji se u običnom govoru naziva — glad. 1 va■ufskomearifski su Cezari sasvim mirno ■ bez milosrgja saslušavali ove tužaljke, [katkad ih bagatelisali, a katkad se »smilo* Brali« i udijelili koju sitnu potporu. Pardon, [provodili su i reforme, pa čak i^sregjivali* bvo važno pitanje. I rezultat je tih daleko­ vidnih odredaba i „reforama", da su se pnuallimska berita u desetoj godini nastonanja tih „milletskih" pretstavnika popela [na basnoslovni iznos od šezdeset kruna mjesečno! Za taj honorar morali su naši hnuallimi đeverati sa sitnim i neobuzdanim bilježom naših ibtidaiija, za taj se je [honorar tražila pedagoška aprem a i uzoran red u našim rnektebima. Taj [honorar imao je i u ratno doba biti dovo­ ljan za uzdržavanje čitavih familija, radi [njega su se disciplinirali bijednici, koji su po katkad izostali od mekteba i potražili zalogaj sa druge strane. Sve je to moglo [prolaziti kormilašima, jer su u rukama držali strašan bič prijetnje: vojnu frontu. I pod pritiskom te strašne nemani mualli­ mi su šutjeli i trpjeli. Nadčovječno trpili. A kad popucaše niti, kojima je sputa­ vana i gnječena njihova sloboda, kad više [nije palila prijetnja oduzimanjem 29. para­ grafa, sastadoše se i oni da iznesu svoje zahtjeve, čovjek se upravo mora čuditi čednosti i umjerenosti njihovih zahtjeva. Pored svih patnja i bolova, uza sve muke i tegobe naši muallimi nijesu tražili nego samo 120 do 150 kruna mjesečne plaće, 600 do 800 kruna ratnog doplatka za go­ dinu 1918. »kako bi se mogli donekle spasiti duga-, u koji su upali za vrijeme rata, te uregjenje službovne pragmatike i mi­ rovinskog štatuta u najčednijem obliku. I eto, tu i taku pretstavku odbija va­ kufski sabor uz jednostavno obrazloženje: nema se odakle. Radi tih i tako čednih zahtjeva doziv Ijuje „autonomna" vakufska uprava i tu blamažu, da joj najavljuju štrajk baš oni, radi kojih je naš narod i zagazio u „deset­ godišnju borbu-. Zaista je reisul-ulema imao potpuno pravo kad je rekao, da je vakuf u rasulu. Ovdje se ne ćemo podrob­ nije upuštati u dokazivanje, đa je vakufski sabor bio na potpuno krivom putu, kad je odbio opravdanu pretstavku muallimskog zastupstva. Biće za to zgode i drugi put. Ali nam valja upozoriti naš millet na opa­ snost, koja prijeti našoj mladeži i našem opstanku, ako se čim prije ne pobrine za uregjenje muallimskog stanja. Ne radi ве sad o tom, da iznagjemo krivce naopakog zaključka vakufskog sabora, već o tom, da pri pomognemo svoje muallime i osiguravši im pristojnu opskrbu omogućimo, da naša mladež mogue svršiti započetu nauku. Niti je pravo, niti je pošteno tražiti od naših gladnih, ogoljelih i obosjelih muallima, da se pate kao niko živ. Na dvije krune dnevne zarade ne gleda danas ni obični metlar, pa i obični dječarac, koji raznaŠa novine traži više, nego li su zahtijevali naši muallimi. Muallimi su istina vakufski službenici, pa bi ih on trebao i platiti, nu kad vakuf­ ska uprava nema ili ne da sredstava, onda je dužnost roditelja, đa se sami brinu za uzdržavanje muallima. — „Kako?" pitaće neki ljudi. — „Sasvim jednostavno, odgovaramo mi. Dovoljno je ako se svaki roditelj oba" veže na mjesečni prilog prema svom stanju. Neko krunu, a neko i deset. Ubiranje pri­ loga moglo bi se povjeriti posebnom od­ boru, pa apelujemo na sve mjesne odbore i povjerenike naše organizacije, ћа se po­ brinu za izbor ovih odbora. Svak po malo i muallimi su vraćeni našim rnektebima. Šaraj evo, 24. februara. U desetoj sjednici vakufsko-mearifskog sabora od 28. januara o. g. jednoglas­ no je zaključeno, da se raspišu novi izbori za vakufska povjerenstva i ostale organe vakufske uprave. Još tri dana, pa će se na­ vršiti ravan mjesec dana od tog saborskog zaključka, a vakufska se direkcija još nije maknula đa te izbore raspiše. Pošto je bilo mnugo saborskih zaklju­ čaka, koje je ova direkcija strpala pod svoje šilte, pozivamo predsjedništvo vak. sabora, da se pobrine za pravodobno izvršenje ovog jednoglasnog saborskog zaključka. Ovom prilikom upozorujemo i na § 82. „Štatuta-, koji propisuje đa se novi izbori imaju pro­ vesti „za dva mjeseca nakon što je istekla perioda pregjašnjeg sabora". Zaključivši raspis novih izbora vakuf­ ski je sabor priznao, đa mu je istekao man­ dat, pa bi se prema tomu morao držati na umu gornji propis „Štatuta*. Ili se možda opet ide za kakvim ko­ mesarijatom? Čekamo odgovor i — raspis izbora. O izjavi petorice bivših poslanika. Bivši saborski poslanici Gluhić, Salih* agić, Mutevelić, Salihbegović i Smailbegovič javljaju, đa su pristupili uz grupu po­ litičara oko »Jednakosti.« Ja bih se na tu izjavu obazreo, da se u njoj i nije pokušalo baciti ružno svjetlo na moj postupak pri­ godom moga stupanja u Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju. U toj izjavi vele moji bivši saborski drugovi, da sam se ja u svemu s njima slagao, pa da sam se ipak bez zdogovora s njima od njih od­ vojio. Gospoda su valjda zaboravila, da sam u jednoj sjednici izjavio, da ja ne odobra­ vam političkog pravca grupe oko „Jed­ nakosti-, koja ne stoji iskreno na stanovištu narodnog jedinstva, dok u svakoj prilici i bez ikakove potrebe izaziva hrvatski dio našeg naroda, koji nam ni u vrijeme pro­ cvata nije ništa na žao učinio. U pitanju unutarnjeg državnog uregjenja, koje oni smatraju najglavnijim („fundamentalnim"), ja sani se istina u glavnom s njima slagao, obrazlažući svoje stanovište razlozima re­ alne politike vjerojatnosti u razvoja ovoga političkog pitanja. Svomu stanovištu nijesam se iznevjerio ni u momentu stupanja u Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, kako se vidi iz objavljenog skupštinskog izvještaja i iz moje poruke mojim hercego­ vačkim biračima. Ja u ostalom ne uvigjam, da je to pi­ tanje za na nas bos.-herc. muslimane najglavnije i ne razumijem, kako je centra­ lizacija jedini s p a s, a autonomija Bosne, za koju su se neka od potpisane gospode i previše zalagala, sad od jednom postala sigurna propast za bos.-herc. muslimane i opasnost za jedinstvo naše države. Na sastancima bivših saborskih posla­ nika govorio je jedan od potpisanih i o men­ talitetu političara oko »Vremena« kao razlogu, zašto on ne može s njima raditi, dok sam ja, pozivajući se na jednu izjavu g. dra Hrasnice, dokazivao, da je i u pita­ nju državnog uregjenja moguć sporazum s grupom oko „Vremena-. I dok sam ja za­ govarao iskrenu slogu i sporazum, dotle ste neki od Vas predlagali samo neiskrene pre­ govore, da biste u slučaju odbijanja Vaše ponude imali jak »šlager« u narodu, kako grupa oko „Vremena" nije htjela slogu. Taj mentalitet kao i onaj jednoga od Vas, koji misli, đa se naš islamski dio naroda treba đa zadovolji ulogom pobiranja mrvica ispod srpskopravoslavnog s t o1 a, meni se manje svigja, nego mentalitet političara oko „Vremena", koji je bar dje. lomično našao izražaja na jednom od Vaših sastanaka u mojoj izjavi, da muslimanski dio srpško-hrvatskog naroda ne treba da fatalistički snosi hegemoniju nijedne vjerske ni plemenske grupe i da mu je dužnost, da se složno rame о rame bori sa svakom političkom grupom našeg naroda, koja ne da, da se u našoj državi stvaraju gragjani prvog i drugog reda radi plemenskih i vjer­ skih razlika. I iz dosada navedenog vidi se jasno, da se ja i gospoda potpisnici izjave u „Jednakosti" nijesmo u svemu slagali, kako to oni tvrde. Godina I. Za mene je već na prvom sastanku bilo jasno, da mi svi ne možemo skupa, sve kada centra! isti među nama i ne bi uzimali previše obziranaautonomist i č k o stanovište, koje su odlučno zastupali neki bivši poslanici na našim sas­ tancima i koji prema tomu u „fundamen­ talnom" pitanju mnogo bliže stoje „autonomašima" u mojoj sadanjoj grupi, nego Ii Vama. Po tom se Vaša tvrdnja, da drugi bivši poslanici odobravaju Vaš rad i pravac, a odlučno osuđuju politički smjer naše organizacije, ima razumjeti samo kao agitaci­ ja za Vašu Jugoslavensku Demokratsku Stranku a protiv Muslimanske Jugoslaven­ ske Organizacije, ali znajte: Naša je Organi­ zacija tako jaka, da joj ta agitacija ne će nimalo naškoditi. Unatoč momu osvjedoče­ nju, đa mi svi ne možemo skupa, ipak bih došao i na zadnji Vaš sastanak, da Vas obavijestim o svojoj odluci, da nijesam pre­ kasno obaviješten o njemu i da u isto vri­ jeme nijesu obdržavali sastanak zastupnici hercegovačkih kotareva, u kom se imalo zauzeti stanovište prema postojećim politič­ kim grupama. Smatrao sam većom dužnos­ ti otići u narod i djelovati na njeg, d a ne c i j o p a svoje snage, već da od- * lučno i smjelo stupi u jednu falangu, koja je spremna da brani njegove interese, bez obzira na to, hoće li se komu zamjeriti i hoće li izgubiti kvalifikaciju da bude zastu­ pana u Državnom Vijeću. Pa i da sam došao na Vaš sastanak, pa čak da sam odlučio s Vama i raditi, morao bih se odmah na prvom koraku od Vas rastati, jer ne bih mogao dozvoliti, da muslimanske vogje stupe u Pribićevićevu stranku ne dobivši garancija, đa će se uzeti obzira na najveće potrebe našega dijela naroda, kao što je rasterećenje malog seoshog „slobodnog" a zaduženog posjeda, odšteta za popljačkana islamska dobra za vrijeme prevrata, pravedna naknada za odu­ zeta kmetovska selišta i riješenje vjerekoprosvjetnih islamskih pitanja na način, koji nas može zadovoljiti. Vi ste, odvojivši se od gotovo cijelog svoga naroda, dali mogućnosti pravoslavnim Srbima da pregaze volju isl. dijela našega naroda i da oni odrede, ko će naš eleme* nat u Državnom Vijeću zastupati. Kako ste kao demolcrate stupajući u demokratsku stran­ ku mogli odobriti ovaj, sve prije nego de­ mokratski postupak? Da ste i vi kojom srećom učinili isto što i ja, pa se zbili u čvrste obranbene re­ dove sa svim našim narodom, vaš bi položaj bio jaci u stranci, u koju ste unišli, i ne biste trebali u nju tako slijepo unići, kao što jeste, bez ikakvih i obe6anjat a kamo li ga­ rancije od strane onih, koji neke od Vas imenovaše za članove Državnog Vijeća. Bivši drugovi iz bosanskog sabora, ja vam želim puno uspjeha, ne poričem vam ni patriotizma, i ako vaše političke taktike ne samo da ne odobravam, nego najoštrije osugjujem. Vaš položaj u Državnom Vijeću biće težak, jer oni, koji vas tamo postaviše znaju da za vama ne stoji vaš narod. Idite i moljakajte milosti od onih, koji vas proUv volji našega dijela naroda postaviše za naše zastupnike, i tražite mrvica ispod Glišina stola! Gledajte da svojim radom i svo­ jim uspjesima ublažite srdžbu naroda, koji vas osugjuje radi.vašeg nedemokratskog po- �„PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна stupka ,radi vašeg odvajanja od naroda, radi ignoriranja njegove voljo i radi previše mli­ tavog zastupanja njegavih opravdanih zah­ tjeva. Na krivom i štetnom Vašem putu ja Vas nijeum mogo pratiti Sarajevo, 21. februara 1919. Dr. H. Karamehmedović, bivši narodni poslanik. Proglas naših muallima. Braćo muslimani! Muallimi mektebi-ibtidaijja u Bosni i Hercegovini tužnim srcem i bolom u duši stavljaju do znanja braći muslimanima slijedeće: Mi smo kako za stare, tako i za ove nove autonomne vakufsko-mearifske uprave svake godine molili, da nam ве poboljša naše kukavno materijalno stanje, ali su svi naši vapaji i molbe ostali bez uspjeha izuzam neke neznatne ratne doplatke, koji nam vrlo malo pomogoše. Pošljednom predstavkom na vak. mear. sabor stavili smo u skrajnjoj nuždi i pot­ punom očaju ultimatum, kojim smo tražili 100*/»*ni doplatak za god. 1918^ ne bi li se bar koliko toliko riješili duga u koji smo zapali služeći kao muallimi. Ujedno srne mo­ lili, da se službovna pragmatika i mirovin­ ska uredba usvoji tako, da od 1. januara 1919. u krijepost stupi, jerbo ju je vakutmearifski saborski odbor izradio i predložio. Očekujući bar tu utjehu doživjesmo razo­ čarenje, jer je vakuf-mearifski sabor našu predstavku u cjeloeti odbio, odredivši samo da nam se dade 50*/« ni doplatak za g. 1919. Braćo muslimani! Stavljajući vam do znanja ovo siste­ matsko zabacivanje naših zahtjeva javljamo vam, da. smo zaključili počam od 1. marta o. g. obustaviti rad na mektebi ibtidaijjama i zatvoriti ih sve dotle, dok se naš rad doa stojno ne nagradi. Sigurno vam je poznato, kako smo bili slabo plaćeni još u predratna vremena. Ta je „plaća* ostala i kroz ove 4 Vi godine rata, premda se je svemu povećala cijena za 10—100 struko. Mi smo mislili, da će nam odlučujući faktori makar u skrajnoj bijedi na svaki način izići u susret dolič­ nom pomoći, pa smo radili iz dana u dan u mektebu. Obzirom na naše strašno i bi­ jedno stanje često puta smo pomislili da svoje službe napustimo i da se latimo dru­ gih sredstava, odakle bi se mogli sa svo­ jom porodicom kao ljudi prehranjivati, ali se na to nijesmo mogli odlučiti, jer smo kao muslimani i iskreni prijatelji islamskog vjerskog odgoja, osjećali neku grižnju sa­ vjesti, ako bi pustili naš islamski narod, da ga još većma pritisne tama džahaleta. Ni naš sabur ne može više da ogajreti. Pokleknu pod teškim bremenom du­ FELJTON. (1 đonima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) IIL »Onaj narod, koji se je borio za svoja slobodu i izvojevao je, često nadomješčuje drugim pleme­ nima, koja panu u nje­ govu vlast drugog — ti­ ranina.« Voltaire. Broj 2 Број tički krugovi ne drže ovakve mjere za po* Da bi se tome zlu bar donekle u ц desne, ota više, doći će jedna korektura slalo, a naročito da se tom bolesti ое|ј centralizma, koja se iz skroz praktičnih zarazili još mnogi naši mladići, MjesniOj razloga pokazuje neizbježivom potrebom. bor naše organizacije u Sarajevu odluiioj Rezolucija Priblćevičeve stranke gla­ poduzeti jednu življu akciju oko namjt si: „Uvigjamo potrebu da se ima osnovati štanja naših dječaka u razne modernijeg jedna velika demokratska državotvorna stran­ nate i trgovine, pa je u tu svrhu iiihi ka Srba, Hrvata i Slovenaca za organizaciju posebni odbor od desetak naših agilniji ljudi, koji će tu stvar rukovoditi. I naše jedinstvene države kao ustavne parla­ U svrhu, da se ta naša mladež tako * mentarne monarhije pod dinastijom Karagjorgjevića, koja će tražiti takuvo uregjenje kuć sa buništa makne i da jednom odiš države da ona bude vladana centralistički postanu čestiti, valjani i za ljudsko draM a upravljana decentralistički L j. da u njoj dostojni ljudi, dužnost nas je sviju, dtšj bude jedna vlada a jednim zakonodavstvom ovog odbora što bolje i obilnije kako ц a široka lokalna samouprava. Ona će ral no, tako i materijalno podupremo, jerje u pitanjima socijalnim i ekonomskim naročito bez materijalne pomoći odborom biti moderna i radikalna stojeći na staja­ moguće izvršivati svoju dužnost. Materijalna je pomoć tim potrebDiji lištu zaštite slabih prema jačima i oslanja­ jući se na najšire slojeve naroda. Izabraće što odbor ni u kojem slučaju ne bi Ц se privremeni odbor, koji će stupiti u do­ da ovu mladež po štokakim zakutcimaц sije, te da se ona ušljed pomanjkanja Dadzoii ticaj sa strankama u Srbiji i koji će zajed­ još većma kvari i udaljuje od vjere i oki no sa onima od njih, koje su nam načelno čaja, već bi želio, da je smjesti ondje, fl najbliže ii hoće organizaciju jedne ^stranke mandat za „Državno vijeće" ovi musli­ na cijeloj teritoriji kraljevstva Srba, Hrvata će moći bditi nad njezinim vjerskim i ц manski „predstavnici*: lbrahim ef. Sarić, i Slovenaca izraditi definitivni program. ratnim odgojem. Inače se ne bi poetip Suljaga Salihagić, Dr. Ejub Mujezi­ Ovaj će se prodložiti konstituanti stranke. prava svrha. Naročito apeliramo na naše M n o v i ć, Sevkija G 1 u h i ć Sukrija Kur- Na tu konstituantu doći će delegati iz svih trgovce i zanatlijo svih vjera, da ovomoj t o v i ć (!!!), Abmedbeg Salihbegović, krajeva kraljevstva. boru budu pri ruci kod namještanja !■ Dr. Mehmedbeg Z e č e v i ć i — H. MahmudPrivremeni akeionl odbor demokrat­ šegrta, čime će i svom vlastitom stalei beg D ž i n i ć. ske stranke sačinjavaju: Svetozar Pribićević, Ostavljeni su još: Dr. Hrasnica, dr. Spaho dr. Edo Lukinić, dr. Albert Kramer, dr. Ivo mnogo pridonijeti, a i mi ćemo se muš i Hadži Hamid Svrzo, pa su muslimani u Krstelj, dr. Vladimir Corović, dr. Bogdan mani uvjeriti, da im to uistinu leži naм svemu dobili samo jedanaest mandata, Gavrilović, dr. Srgjan Budisavljević, Veće- kao što im je počesto i na jeziku, da M muslimanima dobro. a pripada im — petnaest Lijepo su zapo* slav Vilder, dr. Prvsslav Orisogono, dr. Ri Ponovno apeliramo na naše rodoljubi ćeli novi naši „mehkiši*. Izgubiše na prvom bnikar, Juraj Demetrovič, Sukrija Kur piku ništa manje nego četiri mandata. Pa tović, dr. Slavke Sećerov, Danilo Dimo- da odborov rad podupru dobrovoljnim p lozima, koji se šalju odboru za šegrtepj da nijesu spas i dika svog naroda!... vić, dr. Ljubo Tomašić, dr. Pećarević, dr. našeg lista. Bivši zastupnik i bivši Član tuzlanske Jovo Zuhović. dr. Milan Srškić, Gjorgjo Peorganizacije, advokat „ро milosti* — pro­ janović, dr. M. Ćutić, proto Dušan Kecmapale bosanske vlade dao je u jednom po- nović, Hadži Harnid Svrzo, Sefkija luzvaničnom lis.u izjavu od velike važnosti. Gluhić(!) i Gjuro Džamonja. Ne mislimo na kakvu političku važnost, već Protić o našoj državi. »Times* 4 U uži akeionl odbor privremenog eto tako^ odbora demokratske stranke Srba, Hrvata nosi intervju svoga dopisnika u Beograi U izjavi naime stoje i ove riječi: „Os: i Slovenaca unišli su: Predsjednik Svetozar sa ministrom predsjednikom StojanomH tali saborski poslanici (od petnaest — deset), Pribićević. Pod predsjednici: dr. Bogdan tićem. Gosp. Protić je megju ostalim naši sudrugovi, koji ne potpisuju ovu izja­ Gavrilović, Adolf Ribnikar, dr. Ivo Krstelj. vio: „Kraljevstvo SHS istina još nije 1опц vu, čine 4о sam o(!) za to, što sad iz svo­ Tajnici: Slavko Šečerov (Beograd), dr. Marko no i zvan'čno priznato u megjunaredM jih privatnih razloga (starosti, familijarnih ćutić (Sarajevo), Sukrija K u r to v i ć (I!) pogledu, ali u stvari ono postoji. Ono ■ odnošaja etc.) ne će aktivno sudjelovati u (Sarajevo), Juraj Demetrović (Zagreb), dr. Prvi- svoga regenta, svoju upravu, svoju жИ politici, a ne čine to nipošto za to, što se stav Grisogono (Split), dr. Pestetnik (Lju­ • svoju diplomatiju, svoje finansije i svoji možda slažu sa protivnom organizacijom, bljana). ritorij. Već sada se mi osjećamo kao jež koja se kupi oko „Vremena*, koju svi re­ država i govorimo kao jedna država uip dom osugjuju.* kos različitih imena, koja su nam dali Neka sve to, ali ne razumijemo stara­ Namještanje naših naučnika Parizu, Londonu i na drugim mjestini ca, koji idu na sastanke, a ne mogu da se Kraljevina Srbija nc postoji u pogledu fon (šegrta). potpišu. Da možda nijesu dobili šlager, koji prava, ona postoji u pogledu megjunami ih baca u zapećak? Na koga li se adžeba, Kako ja kod nas još i prije rata bila nog prava još samo nekoliko dana, јегкв odnosi prvi dio uvodnika „Na riječi i na sva sila besposlene mladeži koja se je kroz Ijevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca nije j djelu*, što izagje u Jednakosti* od 2. feb­ cijele dane klatarila okolo po gradu, po- zvanično priznato kao megjunarođna ini ruara? činjajući razna zla i nanašajući drugima vidualnost. Naš* konstitucionalni progroaj Centralizam se ublažuje. Zagrebačkom ogromne štete, to se je taj broj besposli­ jednostavan: kraljevstvo Srba, Hrvata, Sli listu „Hrvat“-u javljaju iz Beograda, da uki­ čara ratom silno umnožio, pa onda nije venaca sa kraljem Petrom I. i sa a danje hrvatske autonomije na području nikakvo čudo, ako se iz dana u dan do- atijom Karagjorgjevića; sa općim, j4 trgovine i obrta ne odgovara intencijama gagjaju razne kragje i zbivaju druge opa­ kim i direktnim pravom glasa: sa loli nom upravom, kako to kažu Englezi, 8 ministra Ribaroa. Uopšte beogradski poli­ kosti. gova i ostalih potreba, pa moradosmo reći: „Ne možemo dalje!" ... Na ovaj su nas po islamski narod sud­ bonosni i po nas sve sramotni korak na­ gnali narodni predstavnici u vakufskom sa­ boru. Držimo, da narod nije s ovim postup­ kom vakufskog sabora sporazuman, pa mu se s toga izravno obraćamo da i on rekne je li sporazuman da mu muallimi i prvi vjerski odgojitelji zbog bijede i nevolje napuštaju mektebe ili nije. Ako nije, onda n ka učini ono, čim bi nas povratio u mek­ tebe k odgoju njegove djece. Bio, islamski narode, mektebi ti se zatvaraju, pa ako držiš do svoje vjere i vjerskog odgoja svoje djece učinićeš svoju dužnost. Pregled. su svaki svojim putem, da se možda više i ne susretnu. Svaki je imao svoje misli, želje i težnje, koje je njegova mašta iz­ vezla na zastoru, koji je prekrivao skoru budućnost svih naroda — u jednom cilju udruženih... čim su lanci popustili, čim je nestalo one sile, koja je držala sve ва okupu do­ godilo se strašno rasulo — rasulo čestica jednog velikog organizma. Kao povodanj prelila se silna rijeka izašavši iz svoga ko" rita i zahvatila gomile. One se pokrenule, polagano, a onda sve brže i brže... Teško onome tko im se suprotstavi!... Od skrajnjeg Istoka prema Zapadu pošla je jedna misao — misao o slo­ bodi naroda, da je za čas zaustave topovi na Piavi i na Rajni, pa da sačuvaju pobjeditelje, da bar kratak sanak uživaju sa svojim lovor vijencima, da se nanose odličja dok i njih nije zahvatila ona rijeka, da ih sruši i ponese u zaborav,.. Boje se postati običnim gragjanima i biti jednaki sa onim ložačima peći u gospodskim ku­ ćama! ... Prvo jutro, kad sam ugledao Sara* jevo kaj djevojku, koja hoće da dočeka svoga zaručnika, osjetio sam gdje je ono Što mi je manjkalo. Nije bilo u meni nego u ovoj šarolikoj i čudnoj sredini koja me je okružavala. Sad sam bio zadovoljan, da nisam ja onaj koji ne razumi slobodu, nego sredina, kojoj je ta sloboda u dio pala. Ovoj sredini manjkalo je pravo poimanje toga pojma, jer odgojena u ropstvu i tam­ nicama našla se je odjednom na jednom mjestu, gdje nije mogla viditi granice doklen joj je poći. Ova gomila robova sa ne­ ograničenim željama, ali ograničenim shva­ Nestalo je sile i gomile se makle ... ćanjem onoga što je postalo njihovo pošli 1 odmah su došle megju sobom u sukob — sukob ideja; sukob nacionalizma sa — (Primjedba: Pazi Hadžermereš! Nj socijalizmom... idealisati o slobodi; nemoj se zanositil)' Ovu borbu osjetio sam i prvi dan, i Ko ima pravo na nju? Je li ovo H drugi dan slobode, kad su naše buržoaske i socijalističke novine počele tumačiti do­ zadnja borba, ili će se još jednom Ijudslf uhvatiti u koštac? bivenu slobodu — svaki na svoj način. Na ovo dobismo poruku tamo od po To shvatanje nije me toliko intereso- bjeditelja iz lijepog Pariza, da će oni Л valo, jer pojam slobode za me je bio još riti ligu naroda, da će izraditi propisi uvijek svjetlica iz prostora vasione, gdje je paragrafe, pa će se svakom jednaki jedino bila slobodna. Čovjek sa svojim ogra­ suditi. Ne će više biti rata, ali ono što i ničenim shvatanjem ne može je nikad pravo ostati megju narodima, megju nama ■ primijeniti, jer je svak svojata i tamači nesnosnije i gore nego sam rat. kako će s njoma opravdati svoja skučena Ovo rekoh na gornju primjedbu A načela, da mu posluže interesima. mi je nepoznata ruka stavi, pa ću prebi Zapazio sam već drugi dan to svoja­ nuti... tanje slobode. Jedni su bili osloboditelji, a Netko mi metnu ruku na rame: J drugi mučenici, treći su bili sluge tugji— »Zdravo!...« naca, a na neke se nije ni računalo. — Zdravo —odgovaram i preko volji Osloboditelji, kojih još megju nama pružajući ruku prijatelju. ne bijaše, jer su bili najavljeni, da će doći »Sigurno si zabasao?« pita me, ji — baš osloboditelji ponesoše se spočetka sam pošao prema vojnoj bolnici. dostojno, nu oni drugi posegnuŠe za slo­ — »Nisam« odgovaram. bodom, da je za se prisvoje. »Znadeš li šta je novo? Mato okrt . л. I nasta jagma za slobodu. Oderaše nuo politiku, a beg postao Srbin .. .< j — Možda i Mato? joj svijetlo odijelo, zaprljaše je i baciše u »Možda i ti?« w blato yeć prvi dan — robovi, koji je nisu dostojni... Možda... �„ПРАВДА*4 — „PRAVDA" »poj 2 Broj rok im administrativnim samoupravama, 1 no to obično mi kažemo. Kada se Sr ja u pogledu javnog prava pretapa u krahrstvo »HS prirodno je, da isto treba da ■do i sa Hrvatskom tako, da u novom kra* [vstvu u pravnom pogledu ne bude viče {Srbije ni Hrvatske, kao ni Bosne ni Dal* Ičije, ni Slovenije ni Crne Gore. Sto se ke granica novoga kraljevstva izjavio je g. ptić da se one imaju odrediti po principu [rodnosti. Granica novog kraljevstva na madu ima biti Jadransko more, koje [uhvata Dalmaciju sa njezinim ostrvima, rvatsko Primorje sa ostrvima, Rijeku i kru. Razumije se, da bi našoj "državi bbao da pripadne i Trst. No u slučaju i ima takvih razloga — koje je megjum teško opravdati — da ne treba da ■t bude dodijeljen kraljevstvu SHS ■ino je moguće i korisno riješenje, da i se dade jedan megjunarodni štatut. L bi tako i varoš Gorica sa njezinom oko* lom po prjncipu narodnosti trebala da ide dio novog kraljevstva. Teškoće ustapljenja granica novoga kraljevstva proiz* se iz čuvenog tajnog londonskog ugovora, bgjutim ovaj je ugovor izgubio svoju vredK zbog izjava samih saveznika, kao i zbog kpune izmjene političke i vojne situacije, Lose napominjem da je ovaj ugovor bio ■opijen bez znanja Srbije i bez njezina odo|н;а. Naši najbolji prijatelji iz Engleske ide se da uvjere g. Sonina i vladu Ita* k da se odreknu londonskog ugovora, a ■ hoće da dovedu do toga, da se spora" bijemo s njima jednim ugovorom. Što I mene tiče, ja nalazim da bi bilo mnogo btije, prirodnije i brže, da se londonski b>r proglasi formalno zastarjelim. Put [odložen od naših prijatelja Engleza ne idi k cilju. Iskustvo nam je dokazalo da ■pakt koristio samo Talijanima, a na inkektan način i saveznicima. Mi ne samo I nismo izvukli iz njega koristi, nego smo ■čekali da vidimo talijanske trupe da okugaju našu teritoriju. Granica u Banatu fogla bi se jednako odrediti prema istim irodnosnim principima. Ovdje opet susrelm težnje Rumunja, koji takogjer imaju u [epu jedan tajni ugovor. Pretenzije Rubnja u Banatu apsolutno su neopravdane. I Američke prijetnje. Javljaju iz Newbrka: „The Journal of Commerce" javlja, I su američki zastupnici trgovine i finanja zasnovali veliki plan, kako će ekonom* ti bojkotovati one nacije, koje ne budu ihvatile zaključke saveza naroda. I Jedna talijanska izmišljotina. U taanskim novinama bila se raširila vijest, I je Dr. Trumbić godine 1918. u razgo■ru sa talijanskim generalom Mulo priznao {lijanima Istru, Trst i Goricu. Na ovu vi* ■t stiglo je iz Ženeve od Banjanina, Grebrina i Meštrovića obavještenje, da Dr. rumbić nije nikada preuzeo ovakove obaOnda mi je razložio: Beg je iz SanBaka, pa kaže, da tamo živu samo pravo* hvni i muslimani, pa je on zaključio od­ ale biti Srbin. A Mato valjda ostupa sa rograma „Velike Hrvatske*4... ko će to pati! Ali su take prilike ... Tako je naj-< godnije. A hoće li bega tako priznati, ta do Mer je nosio nišane austrijske, koje je iko neki kažu kupio kod poštanske šteionice gdje li? ...« pitam prijatelja. nSava ga ne priznaje Srbinom, jer veli в ćemo mi ovakih preko noći. Nek ostane určin, musliman, Hrvat, pa ćemo mu više jerovati*4 — odgovara mi drug. Prolazi auto i mi se uklanjamo. Okićen I narodnim zastavama Srba, Hrvata i Slo* ■nača. Bilo je lijepo to pogledati kako zasivice lepršaju, ali me nešto stisnu oko ’ca, kad u autu prepoznah jednog austrijtog oficira, koji je stupio u jugoslavensku ojsku. Pa to je ništa, reći će tko.. . Ali, ali... A-Hifzi Bjelevac. veze i da niko od Jugoslavenskog odbora nije priznao Italiji ni uslovno ni bezuslov no zapadnu Istru, Trst i Goricu. Sta više, Dr. Trumbić je najodlučnije pobijao slične zahtjeve Talijana. Domaće vijesti. Agrarna reforma. Javlja se iz Zagreba, da će naredba o agrarnoj reformi izaći za koji dan. Sadržavaće razdjelu velikoga posjeda obližnjim se­ ljacima i ukidanje kmetstva. Veći kompleksi šuma predaju se u vlasnost države. Predvigja se kolonizacija i razdjeljenje posjeda invalidima. Nada­ lje će se posjedi razdijeliti Jugoslave­ nima iz Amerike, koji su bili ratnici i koji se još nalaze ondje. Cilj je te čitave reforme da bude zemlja što prije razdijeljena i da je se što više obradi. Cijela ova naredba ima pri­ vremeni karakter, jer će definitivni zaključak stvoriti Državno Vijeće. Saziv „Drž. Vijeća*. Beograd, 21. fe­ bruara. Službeno se saopštava da će se na­ rodno predstavništvo sastati 1. marta, a ne 15., kako su to donijele loše informisane novine. Zadnji rok ža prijavu ratnih šteta. Javlja se službeno: »Okružnicom broj 14.165 prez. bio je rok za prijavljivanje ratnih šteta odregjen do 31. decembra 1918., a kasnije je bio produljen do 15. januara 1919. Us­ prkos tome stiglo je iza roka još mnogo prijava koje su, u koliko stigoše do 15. februara 1919. uvažene u iskazu ratne štete. Spomenuti iskaz zaključen je sa 15. febru­ arom 1919. te od ovdašnjeg delegata već odnešen na mirovnu konferenciju. Obzirom na to, što još mnogo molba dolazi, odregjuje se kao konačni rok za primanje prijava dan 28. februara 1919. što se ima tako razumjeti, da će se prijave za štete, koje budu stigle na zemaljsku vladu do 28. februara 1919. još pribilježiti makar što se ne mogu u spomenuti iskaz šteta više uvrstiti. Nikako se neće uvažiti molbe koje stignu iza 28. februara 1919. Obzirom na to, što će svi spisi biti na čuvanju kod kotarskih ureda mogu ovi naknadno njima prispjele molbe priklopiti ovim spisima, ali moraju pri tome točno naznačiti da su im ovake molbe prispjele iza 28. februara 1919. Za „Muslimanski internat i narodnu osnovnu školu u Vinkovcima" (Slavonija) darovaše delegati pojedinih naših kotareva na skupštini „Ј. M. O.“ održanoj dne 17. o. mj. lijepu svotu novaca. Skupštini je pri­ kazao cijeli historijat ove plemenite akcije Sred. Zem. Odbora u Zagrebu prof. dr. Hadžikadić napominjući koliku je bratsku su­ sretljivost i humani osjećaj prema bližnjem siročetu pokazao Sred. Zem. Odbor zagre­ bački u najtežim gladnim danima, čime su mu zaduženi svi b.-h. muslimani na trajnu blagođarnost. No samo kod ove zahvalnosti ne smiju ostati muslimani, jer su to naša braća i djeca, koja su u čemernim časovi­ ma našla okrilje u toplom zagrljaja braće preko Save, te smo svi zaduženi priteći im u pomoć, da nam se poslije ne prigovori s pravom, koliki smo nehaj pokazali za svoju rogjenu krv. Zato se apelira na svu braću širom Bosne i Hercegovine, da po­ mognu liječiti ovu našu socijalnu ranu i daruju milodare za našu siročad u Vinkov­ cima, čime će moći odužiti propisani zekjat, a ovim sirotnim mališanima osigurati budućnost i Časno mjesto u našem društvu. Neka se u svim krajevima povede akcija za sakupljanje pomoći i šalje na našu Or­ ganizaciju, da se spremi našoj siročadi. Na samoj skupštini primila se ova namisao sa pravim razumijevanjem, te od­ mah darovaše ova gospoda: po K 1.000 Hamdija Afgan; po K 500 H. Salihaga Bičakćić i H. Abdaga Delić; po K 300 Muhamedaga Šabić; po K 200 H. Hasan Nezirhodžić; po K 100 Gjumišić Hifzibeg, Dedić Ahmedaga, Hafiz Salih eff. H. Egrić, Hamdibeg Džinić, Dr. Ali Kjamilbeg Džinić, N. N. i Hafiz H. Mehmeđagić; po K 50 Hakibeg Klempić, Mehmed eff. Hadžić, Nuraga Hasagić, Mujaga Svrzo, Sulejmanbeg H. Se* limbegović, Omeraga Alagić, Šaćiraga Šehović, Hasan eff. Rustempašić, N. Mujagić, Omerbeg Cerić i Hamidbeg Kurbegović; po K 40 Sunulah eff. Teftedarija i Alijaga Ponjavić; po K. 30 Hasib Hifziefendić i Muha** medaga Kovačević; po K 20 Ahmed eff. Šerić, Osman eff. Vilović, Ahmedbeg Siočić, Ibrahim eff. Džanhodžić, Dr. Abdulahbeg Bukvica, Ibrahim eff. Gokić, Husein čumo* vić, D. Kapetanović, N. N., Ahmedaga Ko* vaćević, N. N. i Smail Mehmeđagić; po K 10 Abdul-Aziz Tafro, Mustafa eff. Berbić, H. Hafiz eff. Sofić, N. Spahić, Mujaga Muftić i H. Kulenović. Ukupno K 4.190. Porezovnicinia na znanje. Primamo od vladina povjerenika za grad Sarajevo: „Р. n. porezovnici upozoruju se, da organi koji vode ovrhu radi naplate poreznih du­ gova, ne mogu pravovaljano da primaju od stranaka novac odregjen za namirenje po­ reza. U dekretima dotičnih organa stoji iz­ ričito, da ovrhovoditelji nemaju prava no­ vac primati od stranaka, te su prema tome valjane potvrde o primanju novca za sve državne daće samo onda, ako su potnisane od dvojice porezovnih činovnika a ako ■tranKa položi novac kod poštanske štedio­ nice, onda je naravno valjana i njezina pot­ vrda isto onako, kao i ona poreznog ureda. S toga se p. n. porezovnici upozoruju, da se eventualne reklamacije stranaka u ovome smjeru ne će uzimati u obzir." „La Benevolencija", žid. sef. prosvjet­ no društvo u Sarajevu, priregjuje prigodom 25. godišnjice svoga blagotvornog prosvjet­ nog djelovanja u svim prostorijama »Druš­ tvenog Doma« dne 1. i 3. marta t. g. ve­ liku jubilarnu zabavu sa vrlo lijepim i biranim programom uz sudjelovanje ovdaš­ njeg profesora muzike g. A. Suzina, mje­ šovitog pjevačkog zbora ovdašnjeg društva „La Lira*4, te člana zagrebačkog pozorišta g. Josipa Papića. Zanimanje je za tu veliku i rijetku proslavu neobično živo. Gospodarstvo. 1 : 3 »Jugoslavenski Ekonomista« piše : Prema najnovijim vijestima iz Beograda pao je ponovno tečaj krune u relaciji prema dinaru. Ista brzojavka veli, da 100 dinara stoji K 280'—, a jedan dinar, da će se izmjeniti za tri krune. Mi se doista ovoj od­ redbi ministarstva finansija .čudimo. Mi se čudimo već radi toga, šta je ova odredba nakon prebiljegovanja banknota u kraljev­ stvu SHS. ne samo nepojmljiva, nego i ničim opravdana. Nama nije poznat nijedan razlog, ni politički ni financijalne naravi, koji je mogao dati povoda opadanju tečaja prebiljegovanih kruna. Baš protivno, očeki­ valo se, da će vrijednost prebiljegovanih kruna porasti. Uslijed nastupa povoljne zime izgledi su za proljetnu sjetvu vanredni. U Slavoniji su mnoge površine za sjetvu priregjene i dovršene, velike površine ku- | kuruzom oborene, tako da će vrlo loši iz­ gledi jesenske sjetve biti paralizovani. Osim toga na financijalnom polju naših susjeda nije nastupio nikakav važan preokret koji bi išao na štetu naših financija. Naša iz­ vanjska politika nije se na štetu našeg kraljevstva pogoršala, nasuprot, može se reći, da je uslijed priznanja Jugoslavije po Američkoj Uniji i u povoljnijem1 stanju nego prije, pa doista ne vidim nikakova razloga zašto je tečaj prebiljegovanih kruna po­ novno pao. Ovim nerazumnim financijalno politič­ kim transakcijama izaziva se nepotrebna socijalna revolucija u redovima onih klasa, koji uživaju stalna beriva. Tim više se ta socijalna revolucija zapaža u našoj javnosti, Što cijene robi, a napose živežnim namir­ nicama, uslijed opće nestašice sve više skaču. Uslijed nerazumne trgovinske politike iza prevrata naprama Austriji i Magjarskoj, I dospjeli smo u vanredno neugodan položaj, Отрана 3 Strana đa nemamo danas dostatno robe u zemlji« pa je i to veliki razlog nestašici robe i velikoj skupoći. Kao što u svakom pitanju, tako bi i u ovom bilo potrebno tražiti zgo­ dne prelaze, a nije trebalo takp radikalno istupati. Da smo mi bili spremni za uspo­ stavu trgovačkih veza sa zapadom ili neu­ tralnim zemljama, ne bi se moglo nikome ništa predbaciti. Uslijed toga što mi finan­ cijalno i valutarno nismo bili spremni na trgovinu zapada, a nijesmo bili prema na­ šim kombinacijama spremni, trebalo je pa­ pirni novac, koji vrijedi u Austriji i Ugar­ skoj, zamjeniti za što više robe pa makar i uz žrtve kompenzacija. Da se ovako po­ stupalo, imali bismo veće zalihe robe na skladištu, a to bi bilo uplivalo i na sniže­ nje cijena robi, tako da se devolvirana vrijednst krune ne bi ni zapazila. Ako je možda devolvaciji prebiljegova­ nih kruna uplivao tečaj krune na inozem­ nom tržištu, onda ne razumijemo, zašto je ministar financija odredio prebiljegovanje kruna i zašto je izazvao nepotrebnih kri­ tika i nepovjerenja prebiljegovanih kruna unutar onih zemalja, gdje krune vrijede kao plaćevno sredstvo. U ostalom je službeno bilo javljeno, da se tečaj krune u relaciji 1 : 2 i pol ne će mijenjati do konačnog uregjenja va­ lute. Koji bi razlozi mogli biti, da se od toga odustalo, nama su 'posve nerazumljivu Zašto se izazivlje kriza na ovom polju, takogjer nam nije razumljivo. Mi odlučno tražimo, da se pitanje valute što skorije riješi, jer se time izazivlju nepotrebne krize u svim slojevima naroda. Još nešta imademo primijetiti. Ako se već izazivlje na taj način, onda neka se službeno komentiraju razlozi zašto jo to učinjeno? Iz naše organizacije. Pozivaju se članovi šireg odbora no­ se sarajevske organizacije, da nefaljeno dogju na sjednicu, koja će se danas obdržavati u „Kiraethaniu u tri sata iza podne- Vijećaće se o pomoći našim muallimima i drugim prešnim poslovima. Pr eds jedni sivo. Odbor nage mjesne organizacije za namještanje naučnika muslimana konsti? tuisao se je ovako: predsjednik: Sejd-alibeg Filipović; tajnik: Asimbeg Dugalić; blagaj­ nik Edhemaga Đulizar, a odbornici bez naročite funkcije: Mujaga Sudžuka, Mujaga Ahmetašević, Ibrahimaga H. Baščaušević, Mujaga H. Baščaušević, Hašimaga Alagić, Mehaga Šarenkapa, Zulfo Nuhanović i Mehaga Vreto. — O zadaći ovog odbora go­ vorimo na drugom mjestu. Bio hajirli rad ovog odbora! Iz mjesnog odboru naše organizacije. Na skupštini sarajevske muslimanske orga­ nizacije izabrat je u širi odbor i gosp. Aliaga Poturović, čije je ime nekom pometnjom ispušteno iz popisa članova šireg odbora za kotar Sarajevo, koja su imena iznešona u 5. broju lista „Vrijeme", što ovim nak­ nadno ispravljamo. Dobrovoljne priloge za bivšu organiorganizaciju oko „Vremena" dadoše ovdje još ova gospoda: po K 500 N. N. Prijedor; po K 200 Sunulah ef. Teftedarija; po K 100 šahinaga Alihodžić, Ahmetaga Dugonjić, Puračić, Muhamed Nalić, Tuzla; po K 50 Kasim Đipa, Mujaga Kaliman, Neziraga Imamović, Ibrahimaga Tutundžič; po K 40 Bajram Maličević, Prijedor; po K 30 Hajdar beg Imširija, Ahmedaga Šahinagić; po K 25 Edhem Alikavazović, Mustafa Zukić; po K 20 Mehaga Butmir, Ibrahim Brkanić, Mehaga Tosun, Bajro Abazović, Ahmedaga Begić, Muhamed ef- Hadžić, Šaban Berberović, Mehmed Kahvedžić, Sabit Hasečić, Mehmed Zagorica, Ahmed Sulejmanović, Mujaga Tokić, Ahmed Fejzić, Mehaga Buzadžić, Sabit Mujkanović, Bos. Brod, H. Šaćiraga Denišlija, H. Adem Hodžić, Odžak; po K 10 Ibrahim Bikić, Haso Krajina, Omer Bikić sve tri iz Prijedora, Muhamed ef. Bećirefendić, Mustafaga Ekinović, Mehmed Bravo, Mustafa Višić, Fehim Bucalo, leme- �Strana 4 Ограна taca Salketič, Mehaga Imamović, Hilmi ef. Halačević. Agan Fejzić, Avdaga Kalokan; po K 6 Mehmed Mulić, Muharemaga Hadžić, Ahmedaga Mrkovac, Mehaga Fočo, Osmanaga Hadžić, HasagajBašić, Ibrahimaga Spržo; po K 5 Fehim Kolar, Šerifaga Džemidžić, Mujaga Kaćun, Muhamedaga i Avdaga Mušić, Ragib ef. Batalović, Mubamedaga Ablaković, Muhamed ef. Softić, Ibro Tenjovic. Avdija Kulašin, H. Hafiz ef. Tužio, Hafiz Ibrahim ef. Smajić, H. Ahmed ef. Sirčo, Ahmedaga Porča, Muharem Telegrafčić. Hasan ef. Dedić; po K 4 Avdo Saračević, Mujo Zubetljak, Sabitaga Ablaković, Osman Tucaković, Edhemaga Sačak, Мцјо Maletović, Ahmedaga Sladić, Mehaga Handžić. Ahdurahmau Kahrimanagić. Dervišaga Bagilović, Salihaga Bektić, Hilmaga Malić, Ibrahimbeg Čengić, Salih aga Abas, Sejfaga Seferović, Ibrahimaga Pašalić, Mehaga Sljako, Ibrahimaga Feragat, Jusuf Pajevi«, Muhamed Lazović; po K 2 Muharem Misirlija; po K 1 Mehmed Hrnjić, Hadžići. (Nastaviće se.) Naš program. I. Temeljna načela. Teime 1 j na su načela naše politi­ ke: demokracija i ustavnost, pravda i sloboda, jednakost i tolerancija. Stojimo na stanovištu narodnog i državnog jedinstva SHS i konstitu•ionalne monarhičke državne forme pod na­ rodnom dinastijom Karagjorgjevića. Do ko­ načnog ustavnog uregjenja države stojimo na stanovištu, izraženom u adresi „Narod­ nog Vijeća" u Zagrebu te odgovoru Regenta, pa tražimo da se vlada strogo drži tih na­ čela. „Državno Vijeće", koje će biti nepat­ voreni izražaj narodne volje, treba odmah sazvati. Stojimo na stanovištu potpune rav­ nopravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, da se b.-h. muslimani nijesu nikad otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni svom jeziku. Oni su zadržali sve biljege čistog naciona­ lizma, a nijesu svjesni samo plemenskog imena. S toga u pitanju našeg n a c i o n alizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike. Rad u tom pravcu treba da se temelji na snošljivosti i obazrivosti, pomirljivosti i evoluciji. 1 zato smo proti svakoj tjesnogruđnosti i strastvenosti, a naročito protiv nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog imena. Zbližavaćemo, a nipošto dijeliti. Jugoslavenstvo držimo naj­ prikladnijim putem zbliženja i ujedinjavanja П. Pitanje ustava. Stojimo na stanovištu potpune od­ govornosti vlade narodnom pred­ stavništvu, kao izrazu suverenosti naroda, te izbornog reda na temelju općeg, jedna­ kog, izravnog, tajnog i proporcionalnog prava glasa u svim tijelima, koja se biraju. Tražimo, da državni ustav done­ se isključivo narodna konstituanta, birana prema gornjem načelu sa većinom od Vi glasova. Isto tako tražimo, da se ustav mi­ jenja u velikoj narodnoj skupštini sa veći­ nom od Vi glasova. Vladar se zaklinje na ovako doneseni (odnosno izmijenjeni) ustav, a nema prava na njegovu sankciju, izmje­ nu ili povratu. Tražimo slobodarsku zaštitu vjere, islamskih običaja i savjesti, nepo­ vredivost lične slobode i privatne imo­ vine, slobodu rada i djelovanja, slobodu kretanja, sastajanja i udruživanja, govora i štampe, te poštivanje kućnjeg praga i listovne tajne. Tražimo, da se u ustavu izričito istak­ ne neograničeno priznanje ravnoprav­ nosti Islama 8 kršćanstvom i drugim vjerama. Tražimo ustavnu garanciju, da će se poštivati neograničeno uživanje v a k uf skog, vasijetskog i ostalog dobra islamske zajednice, da ćemo u vjerskim, vakufskim i mearifskim poslovima imati Odgovorni urednik: M. Sudšuka. .PRAVDA- — „ПРАВДА" potpunu samoupravu, te da će se osigurati naša veza sa Hilafetom i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne voze kao i katolici s papinskom stolicom. Tražimo ust. garanciju, da će ostati netaknuta ustanova šeriatskih sudova kao državnih vlasti za sudovanje po propisima šeriata u dosadaajem djelokrugu. Taj se djelokrug ima proširiti u tom pogledu, da se šeriat. sudovima dadne pravo sugjenja u svim obiteljskim poslovima muslima­ na i stavi u dužnost vogjenje musliman­ skih jetimskih (pupilarnih) poslova i matič­ nih knjiga o porodu i smrti muslimana, te sklapanju i razrješavanju njihovih brakova, pa da se tim matičnim knjigama prizna značaj javnih isprava. Dalje tražimo sudbenost šeriatskih sudova u svim vakufskim pitanjima, o kojima treba hukjmi šefi. Tražimo da se tim sudovima dadne eksotivna vlast u svima njihovim odlukama i osudama, a radij osiguranja sudačkog au­ toriteta imađe se šeriat. sucima dati pravo izravne disciplinarne vlasti nad strankama. Ш. Gospodarska politika. Tražimo jednaku slobodu priv­ rednog rada i sticanja za sve gragjane na čitavom području države SHS. Ograni­ čenje slobode privrednog rada i sticanja dopušteno je samo iz javnih obzira, te se po tom slobodno vršenje obrta i trgovine može samo putem zakona vezati za predhodno podjeljenje koncesije od državne vlasti. Potpuno slobodna utakmica na polju privrednog rada ne smije da bude izigrana podjeljivanjem privilegija. Privredne privi­ legije, a isto tako i koncesije za iskorišći* vanje privrednog bogatstva naše države, mogu se podijeliti samo ustavnim putem. Došljedno tome imadu se sve postojeće privredne privilegije i sve do sada podije­ ljene koncesije za iskorišćavanje državnih šuma i rudnika ustavnim putem revidirati. Korisnik i nosilac monopola može biti samo država SHS. U pogledu a g r a r ж i h o d n o š a j a u zemlji, ističemo: sva zemlja, koja se obragjuje, ili je slobodni posjed, ili stoji pod kmetovskim odnošajem. Slobodni je posjed ili mali težački ili veći begl. posjed. Ovaj slobodni mali težački posjed u pretežnoj je većini slučajeva danas zadužen i nema iz­ gleda, da bi se ti tereti mogli u dogledno vrijeme namiriti iz vlastite privredne snage pojedinih vlasnika tih malih zemljišnih pos jeda. Smatramo ovo opterećenje slobodnog težačkog posjeda zaprekom uspješnom raz­ vitku zemljoradnje isto tako, ako ne i u većoj mjeri, kao što je kmetovski odnošaj na kmetskom zemljištu, pa tražimo, da se istodobno i na isti način sa ukinućem kmet­ stva rastereti i ovaj težački posjed. Svaki zemljoradnik mora dobiti zem­ lje i to toliko, koliko mu je potrebno za njegov opstanak. U nužnim slučajevima tre­ ba uzeti državne mere. Da bi se ovako ras­ terećeni seljački posjed i u buduće očuvao, treba zakonom ustanoviti minimum zem­ ljišnog posjeda, koji se ne će moći ni pro­ dati ni opteretiti. Opći gospodarstveni interesi iziskuju, da ima većih posjeda, pa gdje ovi već pos­ toje kao slobodan posjed, treba ih održati. Stoga i pri dokinuću kmetstva treba s tim računati, te vlasniku zemlje, — u koliko to gospodarstveni obziri iziskuju — putem komasacije zajamčiti zaokružen je njegove beglučke zemlje u veći posjed. U onim slučajevima, gdje vlasnik zemlje ne­ ma dovoljno begluka, a hoće sam da obragjuje, ima mu se odijeliti toliko zemlje, koliko je za njegov opstanak potrebno. — Do riješenja kmetovskog pitanja ostaju ne­ promijenjeno na snazi i dosadašnji pravni odnošaji izmegju zemljovlasnika i kmeta, te pravna zaštita toga odnošaja za obje strane. Naročitu ćemo brigu posvetiti pridignuću naše braće na selu i u gradu osni­ vanjem zemljoradničkih i zanatlijakih or­ ganizacija, Radništvo treba da bude poseb­ nim zakonima zaštićeno od kapitalističkog izrabljivanja poslodavaca. Tražimo naročito uvogjenje obligatnog osiguranja radnika za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti, te osiguranja potpore za radničke udovice i siročad. IV. Prosvjetna politika. Tražimo što izdašnije p o već a n j• budžeta za javnu nastavu i uvogjenje praktičnih reforama u javnoj na- | stavi. Osnovna je nastava obligatna za svu djecu obojega spola. Nastavni program za osnovne, srednje i velike državne škole imađe se uvesti prema najsavrŠenijoj savremenoj metodi. Na osnovnim i srednjim školama bide za sve vjeroispovijesti ob­ vezatna nastava u nauci vjere. — Zahtijevamo otvorenje što većeg broja raznih stručnih škola i tečajeva sa praktič­ nim zadatkom, da svojim polaznicima uz dobru stručnu spremu omoguće, da se privredno što brže osove na svoje noge. — Društvo i država treba da upru sve sile za suzbijanje nepismenosti i da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje. To isto vrijedi i za osni­ vanje domova za ratnu i drugu siročad. Za odgojem zanemarenu, pokvarenu i u stranputici zagrezlu djecu i mladež imadu se otvoriti državna p o'p ravilišta, a pošto će boravak u njima biti prisilan, moći će smještenje u njih uslijediti istom na sudski pravorijek i ovlaštenje. V. Sudstvo. Zahtijevamo potpunu neodvis­ no s t sudaca; porotu za sve poli­ tičke i štamparske delikte, te što strožiji progon lihvarstva i zaštitu malo­ ljetnih. VI. Vojska. Tražimo, da se i u vojsci poštuju propisi Islama, a naročito da se musliman­ ski vojnici ne opterećuju uz ramazan teš­ kom službom. Nadalje tražimo, da se uvede apsolutna zabrana za sva vojnička lica, da se miješaju u politiku i da u isto vrijeme obnašaju gragjanske i vojničke funkcije. VII. Zdravlje. Narodnom zdravlju i higi­ jeni posvetićemo osobitu pažnju, naročito suzbijanju alkoholizma. VIII. Vjersko-prosvjetna autonomija. Nastojaćemo da se n a š autonom­ ni „Š t a t u t“ odmah podvrgne temeljitoj reviziji. IX. Odnos prema muslimanima Jugo­ slavije. Nastojaćemo da našoj organizaciji pri­ stupe i muslimani iz drugih jugoslaven­ skih krajeva. X. Nemirenje šteta. Sve štete, koje su nama .muslimanima učinjene tokom rata, a naročito od pre­ vrata, imadu se potpuno i što brže na­ knaditi. Pri zaključku lista. Ljubuškl za našu organizaciju. Na Centralni Odbor naše Organizacije stigao je jučer ovaj brzojav iz Ljubuškog: „Mi Muslimani kotara Ljubuškoga iz­ javljujemo i svojim potpisima potvrgjujemo, da smo na široj odborskoj sjednici i sa prvacima muslimanskim grada i kotara, od­ ržanoj na 23. ov. mj. primili jednoglasno program „Jugoslavenske Muslimanske Or­ ganizacije", te ovijem Centralni Odbor u Sarajevu o tom obznanjujemo. Ujedno po­ zdravljamo naše kandidate za Državno Vijeće Dra Karamehmedovića i profesora Baljića izrazujući im neograničeno povjerenje za rad u smislu programa naše stranke. Odbornici: Jusuf ef. Tančica, pred­ sjednik; Hasanaga Gujić, trgovac i posjed­ nik; Memišaga Mesihović, gradonačelnik; Mustafa ef. Mušić, imam i posjednik; Ha­ sanaga Dizdarević, trgovac i posjednik; Abdulah ef. Sadiković, imam i posjednik; Memišaga Mahić, posjednik; Mumin Elezo- VlMaik Centralni Odbor „Ј. M. O.* Broj f ђј vić, težak i posjednik; Mehmed Alibeg petanović, veleposjednik iz Vitine; Mesihović, veleposjednik iz Vitine; Dr. san ef. Mahić, kotarski liječnik? Tako se eto i ostaci našeg hfll dijela naroda, koji još ne bijahu priji uz našu Organizaciju, okupljaju u bn kolo, da složno i što jače porade na a svojih interesa. Iza Visokog eto i Ljubu u našu Organizaciju. Tvrđo smo М da će se ubrzo i ostala nekolika kolara še domovine, koji se još ne izjaviše za šu Organizaciju, pridružiti ostaloj ц braći. Naprijed braćo! U slozi je spas. Živjela naša svjesna braća Ljubuž Visočani, koji dadoše lijep primjer ostalii Trešeljak. Jedan herdžu-merdi. Herdžu merđje džepu neke naše gospođe naprednjakijM njihova plaća ne dostaje ni za podmirenje пајц jih vlastitih potreba, pa zato ne mogu ništa < vati u koju dobrotvornu svrhu kao n. pr. u j organizacije muslimanki, a mogu davati pa f K za narodna vijeća, koja su najviše zla ui nama muslimanima. Daj« a« na znanje, da- je vladin iin sada: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercego, Sudovi, uredi, oblasti i zavodi nazivaće ie| dosada, dok ne dogje druga naredba. (Un zaltaj „Diplomatska" posla. Jutarnji list" dm iz Beograda da ustav, koji je indiskrecijo« i metnjom došao u javnost i bio konfiskovan,d sada konačno ni prihvaćen u ministarskom ■ I u šeć«r udarila centralizacija. U Bn du se sprema osnivanje Šećerne centrale u ( državu. Upraviteljem će biti imenovan poiebnl mesar ministarstva. Razdioba se misli urediti t da na pojedinu osobu otpadne mjesečno ‘/»I grama šećera. Tako brzojav, a mi se pitaae li će ćariti na izvoznicama? Da ne bude ka bijeljinskom pšenicom!.. . Oglas. J Slobodne ruke prodajem jednu | sa svima potrebnim prostorijama i bal na vrlo lijepom mjestu u тиеНмЦ dijelu građu. Ko želi istu kupiti ili i informacije saznati neka se obrati nan adresu u Gor. Tabacima ulica broj 11 s-2 Mehmed Hilmi PrešlJ Prodaja. Na 4. marta ov. god. u 9 prije podne prodavače se u kotard sudu kod nadtutorstvene oblasti:Ш skog sudca) u Sarajevu jedna mala kuća sa dvorišta u Dugom sokaku br. 11 (Careva mM Natječaj. Kod novoosnovane Težačke banke Cazinu imađe se popuniti mjesto direkt (ravnatelja) bhgaj«iku i knjigovogje. Reflektanti koji žele stupiti u ga banku imadu podnijeti potpisanom om juć«m odboru propisno biljegovane a a ove moraju biti obrazložene kako ■ 1. Svjeđočbom, da je bio u jednom vodu bankovnom kao ravnatelj, blagaj ili knjigovogja; 2. svjedočba o moralnom ponašanje 3. liječnička svjedočba; 4. da govori i piše srpski ili hrva I U molbi neka navede uvjete pod ka bi stupiou službu ove banke i koliku ■ traži. Prvenstvo imaju oni koji su radili robnom odjeljenju. Molbe moraju biti podnesene пајкш do 1. marta 1919. a poželjno je da bi i flektanti i osobno stupili u dogovor sa J pisanim odborom. Za privremeni osnivajući odki Hosnibeg Ćorovid. Islamska dionička štamparija u Šaraju* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8730b610af5a62c5745f5ace72aa878e.pdf 836894c524bcaa6972b5faa543229aa6 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR :• POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) ČEKOVNI TELEFON BROJ 124. RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111» Гласило Југославенске Муслиманске Организације Broj 3 Sarajevo, četvrtak. 27. februara 1919. (26. džumadil-evvela 1337.) №oš jednom protestiramo. I Na 1. marta imalo bi se sastati naše Narodno Vijeće« i otpočeti neprekidno Koje zasijedanje sve do saziva narodne ■hstituante. Mi smo u više navrata iznijeli Boje stanovište o popunjenju ovog vijeća i mreno pozdravili zahtjev da sa se­ Vogja «Radene» g. Dr.»Rađene*, Zubović ne Kstojeći imaju podvrgnuti da se članovi je solidarisao sa držanjem starih В viziji. To smo stanovište zastupali lova vijeća, koji se ni pod koju cijenui 1«megjustranačkoj» konferenciji, kojoj je su dali odlijepiti sa zaposjednutih isijedao Pribićević. ica, nego g.je ministar otišao tako daleko, Pa dašta je je grupi oj dogodilo? osporavao svako pravo na manj u «Drž. Vijeću* i preuzeo nelijepu ?u, da kao ‘demokrat* brani gazdi no »pravo" monopola i prizna im patent na rezentovanje naroda. Pošao je sa stanoa, da se sad ne inogu provesti izbori i la po sebi zaključio, da je i naša grupa rganizovana isto onako, kao njegova i rovih drugova oko bivšeg «Naroda». Ne iimo se g. Pribićeviću, jer su mu nepo" te naše prilike, nu Zubovića ne shvaća- dapače iznio tezu: »Pa što će vam man- ! dati? Prema trista drugih zastu­ pnika ne mijenja ništa na stvari da li ć e t e d o b i t i pet ili petnaest mandata!* 1 niko se ne nagje da *оуај absurd označi' njegovim pravim imenom^Pa ni socijalistički predstavnik, koji je radi je­ dnog ciglog mandata aranžirao petsatni generalni štrajk . . . Tako izgleda demokratizam ljudi, koji osnovaše jednu »demokratsku* stranku. A sad ćemo da ponovimo još jednu konsta­ taciju, na koju takogjer ne dobismo nika­ kva stvarna odgovora, jer ga ni svi dok­ tori svijeta ne bi mogli naći. Na 400.000 Hrvata-katolika priznala je »demokratska0 stranka sedam mandata »Hrv. Nar. Zajednici», a 600.000 тиеЦтапа potpuno je uzela pod svoje tutorstvo i nametnula im za pretstavnika čak i jednog — Su krij u Kurtovića. Veće ironije nije moguće zamisliti. Odakle pravo g. Pribićeviću i nje­ govim nametnutim članovima vijeća, da jednim ministarskim gestom onako oiahko pregju preko naše izjave, da smo p r i pravn i za 14 da na pridonijeti tačan imenik svih članova naše or­ ganizacije. Kad jedan Hamid Svrzo ili Ahmedbeg Salihbegović šute na ovaku otvorenu ponudu za mjerenje snage, nama je to shvatljivo, jer znamo da se s nama ne smiju ogledati u narodu i pred javnoš­ ću. Nu neshvatljivo nam je kad to »ne čuje» jedan odgovorni ministar kraljevstva, koje ima da se izgradi na najširem demo­ kratskom temelju. To onda nije stranačka nemoć, već reakcionarstvo, koje graniči apsolutizmom. A mi se ne borismo za ap­ solutizam, nego smo ga rušili i obarali. Pri koncu ovog članka neka nam je dozvoljena i ova konstatacija. Zaslugom ne­ kolicine podzemnih rovara, Visoko se je bilo postavilo na stanovište «neutraliteta» i zatražilo »slogu*. Ali čim je raspršena varka, Visoko je progovorilo na tako jasan nedvouman način, đa bi se g. Pribićević trebao dobro promisliti prije nego li pred loži verifikaciju mandata muslimanskih »pretstavnika* u svojoj grupi. Jer Pribićevićev narodni zastupnik ne samo da nije do­ bio potpunog povjerenja u svom rodnom mjestu, nego je doživio čak i tu blamažu, da mu rogjeni mješćani nijesu dali ni go voriti. Ime mu je Mehmedbeg Zečević, a pratio ga je bivši tamošnji zastupnik Dr. Mutevelić. I obojica dobiše — žutu, prem­ da od naše grupe nije niko otišao da ometa rad visočke skupštine. I eto ti i taki ljudi idu u Beograd, da zastupaju nas muslimane. To bi imali biti nekakvi narodni pretstavnictr Držimo, da je to sram ni je i od trgovanje*® man­ datima, što ga je učinio g. Šćepan Grgjić... Sarajevo, 24. fehrtfara. »Hrišćanski dio našeg naroda tako je »nacionalno »vestan*, da su se i hrabri Crnogorci poveli za primjerom Srbijanaca, pa ni oni ne dadoše ni jednom muslimanu Crnogorcu, da zaviri u »Drž. Vijeće.* Bili su ipak predusretljiviji od Srbijanaca, jer su za zamjenika izabrali Omerbega Selmanoviča, nu ni oni se ne mogoše odlučiti na bratskiju susretljivost, premda su za to imali osobita razloga. Selmanović je naime za vrijeme aus­ trijske okupacije bio interniran, a kad su ga kasnije htjeli pustiti na slobodu, rekao je nasrtljivim tugjincima: »Ne ću o s 1 obogjenja, dok se ne puste i moji pravoslavni drugovi.* I eto tom i takom bratu i čovjeku, ne dadoše u »Drž. Vijeće." Znatiželjni smo kako će se prema ovom nebratskom postupku ponijeti »naš* zastupnik Ibrahimkadija Sarić...................... Još malo objašnjenja*). »Jednakost* u svom 16. broju o. g. napala je na nelijep način predsjednika na­ še organizacije, vrijednog starinu i u cijeloj Posavini veoma štovanog tuzlanskog muf­ tiju H. Hafiz ef. Maglajlića — podvaljujući mu ono, što se njemu, zbilja, pripisati ne može; naime, da on šuruje sa poznatim izvehćalim političarom Mehmed ef. Spahićem iz Mostara. Da se »Jednakost nije onako nelijepo otrla od našeg predsjednika i da joj tim nije bila namjera prikazati našu organiza­ ciju nesolidnom, ja se ne bih ni obazirao na »otvoreno pismo* Spahića, kao što mu ni drugi nikakve važnosti ne daju. Nu radi dobrog glasa naše organizacije u cijeloj zemlji, prikazaću tok, kako je došlo do muftina brzojava i osvrnuti se na podvale »Jednakosti* i to »otvoreno pismo*. Kada je naša organizacija započela svoj rad, osnova je našeg programa sa popratnim pismom poslala po na više osoba u sva kotarska mjesta cijele Bosne i Herce* govine i to na osobe, kojih su se mogli sjetiti članovi akcionog odbora. Pri tome se nije pazilo ni na bivše stare stranke, niti na lične opreke megju pojedincima. Gledalo se je, da se nitko — po moguć­ nosti — ne zaboravi; jer se je željela: slo­ ga svih muslimana. Tako je otišla ta osnova sa popratnim pismom i g. M. Spahiću. Brzojavi su dolazili sa raznih strana, đa se organizacija provodi na našoj osnovi, ali nije dolazilo ništa iz okružnih sjedišta, a popratno pismo naše organizacije išlo je za tim, da se svako okružie organizira na pose, te da se delegati svih okružja sastanu i tako na centralnoj skupštini zaključe sta­ lan program. Nemili napadaji na muslimane s dana na dan su se množili, politički dogagjaji kao imenovanje tolikih ministara, megju kojima dobismo samo jedno mjesto, odstup privremene Narodne Vlade, povjeravanje sastava naše vlade g. Šoli, postupci grača ničke pravoslavne čaršije sa predstojnicima .muslimanima — preko noći su se dogagjali, tp smo tako svaki put stavljani pred gotov čin i to u svakom slučaju samo na našu štetu. Tako je htjelo đa bude i sa agrarnim pitanjem. Tako bi moglo biti i sa imeno­ vanjem državnog vijeća, a i sa svi n dru­ gim, što se u ovakom prevratu može dogo­ diti. Stoga je akcioni odbor — uzimajući u obzir sve navedeno — zaključio požuriti ’)Donosinio ovaj članak radi boljeg osvjetljenja naših stranačkih prilika, a i zbog zdravih misli i dobrih želja, koje su u njem makar i usput naba­ čene. Valja nam lojalno priznati, da su Tuzlaci pos­ vjedočili plemenite ciljeve svoje akcije i u svemu potvrdili izvode g. pisca. Žao nam je što članak štampamo sa zakašnjenjem. Uredništvo. Godina I< organizaciju i upitati okružna sjedišta (osim Sarajeva): jesu li šta poduzeli u svom ok­ ružju oko organizacije, jer je stvar hitna obzirom na državno vijeće i druga važna pitanja. Pošto muftije ni jesu bile na svojim mjestima radi zasijedanja v. m. sabora, br­ zojavi su poslati po na dvije-tri druge oso­ be u okružnim sjedištima, kojima su poslate osnove programa, te je tako došao megju ove i Spahić. Svi poslati brzojavi doslovno su isti. Koncept su sastavili drugi, a predsjednik je samo potpisao. Eto to je čista istina o onom brzojavu, a nije — kako to člankopisac »Jednakosti* zlobno podvaljuje — H. mufti ef. Maglajlića zakulisno šurovanje sa Spahićem i »oso­ biti merak* da dogje u »Državno Vijeće*! (Ko trči za mandatima pokazali su dogagjaji: Maglajlić je otklonio jednoglasno ponugjenu kandidaturu, a informator »Jednakosti“ trči za mandatom ko ovca za soli. Jedan otkla­ nja ponudu sada biranih narodnih pretstavnika, a drugi se opire na negdaš­ nje povjerenje. Kolika razlika1 Op. ur.) Kobasice oko »Jednakosti* bi morale bolje poznavati dušu muslimanskih sijedih prvaka, koje islamski narod dostojno poštivaikao takove —bez njihova zahagjanja, pa i preko njihove volje •— preda se protura. Oni bi time dizali ugled jednom islamskom listu megju islamskim milletom, a ne bi kao što su učinili sa tim člančićem i dru­ gim sličnim, bili povod, da muslimani zakreću glavu od jednog muslimanskog glasila. Koliko se može naslućivati iz članka protiv našeg H. mufti ef. kao predsjednika naše organizacije, gospoda oko »Jednakosti* (ili možda pravije: oni nemuslimani, koji se u njenom uredništvu kupe i nalaze) stenju na našu organizaciju, Htjeli su je odavna napasti, ali za to ne imadoše pri* like, dok im je eto ne pruži Mehmed ef. Spahić iz Mostara. Ne vidim nikakva prin* cipijelnog razloga za napadaj. Naša orga­ nizacija ne čini nikakve razlike ni megju starim, ni megju sadanjim musi, strankama i grupama, niti uzima u obzir lične opreke megju pojedincima. Ako se ljute na nas, što stojimo bliže »Vremenu* nego njima, ni za to nemaju pravo. Naša je organiza­ cija u ime bratske sloge pošteno pružila obje ruke objema sarajevskim grupama. Nu dok je »Vrijeme* odmah prihvatilo našu ruku, »Jednakost* je šutila i šutila, pa nas na koncu eto počela i bockati. Pa zar da zato odbijemo i ruku »Vremena*, što nam drugu ne htjede prihvatiti „Jed­ nakost* ? . . . To ne možemo učiniti, pa makar se na nas ljutiti i centraliste i decentraliste, i Tafre i šeširlije, i oni što vode inovjerce u petak po našim mahalama, da gledaju naše djevojke, i naši »Ra-de-na*-ši i Dževadi ve emsali (Ah, gdje si Firduse, da vidiš zeta i unuka!), i oni i oni (mal ne zaboravih!), što pišu rugalice i ironičke članke protiv »braće* muslimana po »SI. Jugu* i »Gl. Slobode", jer nemaju gosto­ primstva u isl. listovima za svoj »veleumni rad“, pa i oni svi inovjerci, koji iz »patri­ otizma* i »tolerancijo* pristupaju gornjima, te u ovo najburnije doba skupa s njima svojim postupcima do bijesa uzrujavaju sve široke muslimanske mase i devedeset po sto inteligencije, i time na muke stav­ ljaju državnike, kojima mozak plamti od �„PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна brige, tražeći načina za stišavanje duhova, za red i mir i megjusobno povjerenje pri­ padnika svih konfesija! Naša je ruka pružena njima i sada, samo neka od nas ne traže, da pustimo ruku „Vremena*, jer je naš cilj: po moguć­ nosti sloga svih muslimana. oto se tiče njihova centralističkog i našeg autonomaškog stajališta „Jednakost* je ispred nas odgovorila sama sebi, prvo tim, što je bez reagiranja donijela manifest [Kraljevića Regenta, a drugo: svojim uvod­ nikom u 17. broju pod naslovom: „Dola­ zak ministra Pribićevića u Sa­ rajevo*. Jer u tom uvodniku veli, da Truni bičeva decentralistička „Ј u g o в lav e n н k a demokratska Liga* ima ®voje opravdane razloge kao i cen tralistička stranka, za kojom ide ministar Pribićević.— Ona oboji­ ci tih pročelnika priznaje patrioti­ zam, te je time isto to priznala i našoj osnovi i organizaciji, i time je i „tobožnji jaz* megju nama postao lahko premostivim Treba dakle zabaciti ličpe opreke, imati malo dobre volje i potegnuti se iz vladi* nih voda, kojima je — kako se vidi iz pisanja — „Jednakost* prilično zaplovila. 1 — sloga je gotova! (Svršiće se). Dojmovi sa zbora. Sarajlije su dne 15. ovog mjeseca . imale rijetku priliku, da čuju razlaganje naših novih ministara, a naročito napeto očekivani govor g. Pribićevića, koji je svu govorničku vještinu uložio, ne bi li ovdje u Bosni udario temelj svojoj apsolutističkoj centralističkoj stranki. I mi smo ga željno očekivali -i pozorno saslušali. Odmah mo­ ramo iskrenu izjaviti, jer g. ministar voli — kako reče — »iskrenost«, da mu nije pošlo za rukom, da baš uvjerljivo prikaže i obrazloži svoju ministarsku stranku i cen* tralistički program. Govor mu udavaše ve­ liku mjeru demagogije i frazeologije, čuli smo vješto izbacane političke fraze o nuždi ostvarenja centralističkog programa, ali je bilo i previše poredaba. A svaka poredba hram lje, a naročito ove ministrove. Sa smi­ ješkom na usnama sjećao se ministar po* iitičkih teoretičara, koji govore kao učenjaci s katedre o političkim pitanjima i uregjenju naše države (misleći na Jugoslav. demokrat, ligu, koje je publikaciju i napomenuo), a sam istrkuje s jednim oktroj-programom, prijeteći odlučnom ličnom borbom svim »se­ paratistima« i »autonomistima«, s kojim po njegovu nazoru ne može biti nikakva kom­ promisa, premda je kao praktičan političar morao da poznaje jednostavno prirodno pra­ vilo’i nepromjenljivi zakon : priroda ne trpi skokova. Stranka se ne osniva samo s jed­ nim govorom u narodnom zboru, za to se hoće vremena i rada, hoće se velikih za­ jedničkih ideja vodilja, kakvih u nas u Mahmad Muhtar-paAa: (6) Islam po Kur anu i Hadisu*). IV. Tolerancija u Islamu. Islam spada uistinu megju najsnošljivije bd svib vjera. Mnogi pripadnici drugih vje­ ra, kuji su življeli cijela stuljaća u musli­ manskim zemljama te mogli očuvati svoju vjeru i običaje, pružaju najrječitije svjedo­ čanstvu o lom. Kur’an kaže: 45ц-и Reci vjernima, da oproste onim, koji se ne nadaju u Božje dane (koji se ne boje dana Božjeg suda), jer Bog nagragjuje jedan narod po njego­ voj zaslugi. Ko dobro čini, čini sebi, a ko griješi griješi sebi, jer ćete se na koncu svi vi vratili svorhe Bogu. — 5м Da je Bog hoto, učinio bi vas sviju jednim jedi­ nim narodom; ali vas hoće da kuša u onom, što vam je dao. Za tu se natječite u dubru! )Pećetak ove radnje štampan ie a 7., 10., 11., 12. I 14. broju „Vremana*. uredništvo. Bosni još nema, nego svaka grupa tegli na stranu, a najmanje se to može postići te­ rorom, jer to u nas ne pali. Ali ipak naš ministar želi da skoči, ima volje da s nama pravi pokus ne obzirući se na uvjerenje i osjećaje našeg na­ roda u cijeloj prošlosti našoj, već bi hotio jednim mahom prekinuti sve niti naše hi­ storije, pa se žuri i iznosi svoje morske želje, ne pitajući ni eebe, a još. manje nas, da li je to u skladu s narodnim interesima i s našim mentalitetom. No narod će imati prilike da progovori o raznim oktrojima, pa makar se to g. Pribićeviću činilo певаvremenu, ako narod u posebnim organiza­ cijama istupa, jer svaki oktroj ragja raspo­ loženjem. koje ne miriše nametljivcima. G. ministar se sjeća sa ironijom onih ljudi (H. N. Z.), koji ga podsjećaju na kr­ šenje uvjeta i podnesaka izraženih u adresi 28-rice i putvrgjenih u ogovoru regentovu, te se čudi tume, da može megju nama biti kakvih ugovora i ogragjivanja, a sam iz­ nosi želju, da se njegov program apsolu­ tističke centralizacije utvrdi u svemu narodu, da se dakle stranka njemu povoljna stvori u narodu i vogje ugovorom obavežu, da će njemu i vladi služiti u provagjanju oktrbisanih naredaba. I mi se u čudu pitamo, gdje je logika! Zar se tako predobiva na­ rod? Zar je to demokratski? Naravno je. da ovaka argumentacija ne osvaja, i mi smo ostali prema ovakom razlaganju posve hladni, jer smo osjećali, da su na slabu temelju i uvjerenju. „Mi osjećamo u vazduhu, da nad našim glavama visi zahtjev, da se u ovom haosu trgnemo i centraliziramo, mi ne smijemo dopustiti, da se koncentrična paljba okreće prema Beogradu*, kliče g. Pribićević! I mi smo se u čudu zapitali, u čemu je ta usre­ dotočena paljba? Su to opet znači i šta se je prisililo g. ministru? Zar on vidi opasnost po državu u to*n, što jedni, raču­ najući s faktičnim prilikama i sa slobodnom voljom cijelog troimenog naroda, a ne po­ jedinih političara, slijede povjesnički i pri­ rodni zakon i evoluciju te uvažujući osje­ ćaje triju plemena, koja su vijekovima provodila svoj posebni život, a koji se neda naredbama i dekretima tako jednostavno zbrisati preko noći na jednoj skupštini? Zar u tom, što se ide za narodnim i držav­ nim jedinstvom putem, istina polaganijim od naredaba, ali sigurnijim i korisnijim — putem postepenog stapanja bez obzira na neprirodne želje pojedinih politi­ čara i ministara? Prirodni zakoni ne poz­ naju skokova! A u stvari je ovo. Imamo dva tabora, dvije političke struje: Jugoslavensku demo­ kratsku Ligu i Juguel. dem. stranku. Neutralaca vrlo malo, a brzo će ih i nestati. Ligu vodi naš ministar dr. Trumbić i mno­ gi srpski učenjaci i političari, a J. d. stranku ministar Pribićević i srpsko hrv. koalicija. ' Prvi su pristalice Wdsonovih načela i zas­ Svi ćete se Bogu povratiti, koji će vam raz­ bistriti odo, u čemu ste nesložni. Karakteristični su i ovi hadisi: 277 Ja nisam poslan, da proklinjem, već da dono­ sim blagoslov (sreću) — 8 Ja vam dajem veselu vijest, koju vi možete širiti megju svojim potomstvom, da će onaj, koji iskre­ no prizna, da ima samo jedan Bog, u raj (džeunet) doći. Duh snošljivosti, što provejava jezgru Kur’ana i hadisa, poslije je osobito procvao u obliku sufizma. A jedan perzijski pjesnik po imenu Ebu 3aid ibni Ebul Hair (umro 1049 ), pjeva ovako: Božja je staza lijepa, išli mi po njoj ovom ili onom kolotečinom; užitak Njegove milosti je lijep, premda potegnut na raznovrstan način! lste je lje­ pote i Njegovu lice, kakvim god ga okom mi gledali, Njegova je slava lijepa, u kojemgod jeziku slavili Ga mi. „Biser“ Hst za širenje islamske pro­ svjete, bruj 17—20. III. godišta, za september i oktuber 1918. izišao je s ovim sa držajem: H. M. B.: Hiiafet; Šemsudin Šaraj I ić: Maskenbali; Dr. Salih Kazazović: Savreme- tupnici antantinih principa, a drugi su učes­ nici apsolutističkog režima propalih eertr&lnih vlasti. Prvi su se odrekli svoje službe, plaće i rogjene grude inetnuvši glavu u torbu, samo da mognu slobodno misliti i raditi u tugjini, a drugi ostadoše Kroz cije­ lo vrijeme rata lijepo kod kuće, da plivaju u lasti i slasti i da в Peštom i Bečem dije­ le gospodstvo nad rajom pomažući Tiszi i Madžarima gaziti ustav kraljevine Hrvatske. 3 takovom je legitimacijom došao me­ gju nas gosp. Pribićević. ali je zaboravio da još nisu zarasle staze, kojim je prohodio na vječnom putešestviju Zagreb—Pušta i obratno. Pod ovim dojmom ostavi nas govor gosp. Pribićevića. Što se tiče muslimana, koje g. ministar upravo mimoilazi i vadi iz računa, mislimo, da im se nije teško od­ rediti, kojim će putem poći, jer g. ministar ama ni jednom riječi ne spomenuAulume, koji su nam učinjeni za njegova mieistrovanja^On će samo agrarno pitanje radikal­ no jjfešiti, ali ne spominje kako če se vlasni^fn a platiti zemlja. Eto to je ministrovo raspoloženje prema nama! Bilješke. Vakufskom bi direktoru bilo mnogo preče, da raspiše nove izbore i sredi — zaključne račune, nego li da su uzaludno praćaka po bistroj stranačkoj „vo­ di* i nastoji ne bi li situaciju zamutio. A i »Jednakost« bi mnogo bolje učinila, kad bi njegovo „oštro pero* spravila u — mu­ zej, kud mu i gazda spada, nego li da pro­ pušta besmislene njegove prijetnje „morati ćemo dublje (!!) za peru prihvatiti*. Ko se još boji tupog guščijeg pera „raškogorskog patenika*,koji bi svoje poštanske simsarluke htio prekriti izveštalih lan* cima zeničke kaznione? Ako g. uvodničar „Jednakosti* nema jačih »šlagera« od ovih 'neslanih ujdurmi, pomoću kojih se je jedan •samouk« pupeo na • stolicu vakufskog di­ rektora (da vakuf dovede u ćor-so­ kak), onda bi mu bilo mnogo bolje, da študira pitanje iznajmljenja »Hotel Centrala« ili pitanje muallimskog — štrajka. Jer doći će ljudi, koji će ovo pitanje pograbiti sa prave strane, pa bi moglo biti i - kakva rusvaja. Ovi će razgovori biti take naravi, da će ih „Jednakost* ušuškavati isto tako, kao što ušuškava Protićevo oprovrgnuće. Tad ne će paliti nikakve lažne suze i elčabukluci, niti će pomoći neslani vicevi kao onaj o Pašićevom pozivu, gdje se veli: »Jok, srpska javnost ne govori o šerifovu kompromitovanju, čak predsjednik srpskog mi­ nistarstva Pašić na prolazu kroz Sarajevo poziva sebi iz sve B. i H. samo jednog jedinog šerifa da ga pozdravi i s njim se — por azgo vo r i«. na filozofija i njeni sustavi (studia); Jusuf Tanović: Proljeće; Halil Halid: Ropstvo kod muslimanskih naroda i njegovi evropski kritičari; Nazif Resulović: Sloga; Hazim Muftić: 0 selamu i pozdravu; Muhamed Gjugumija: Na rastanku; Abdul Aziz Caviš: Istok i Zapad; Nafija Sarajlić: Teme; Sakib Korkut: Baja laži, bau, bau; A. Hifzi Bjelevac: Hadžermerešovi zapisci; Paik: Pre­ gled turske književnosti; Husein Mehmedagić: Bajram. — Narodne umotvorine: Biserdžik: Beg Ljubović i zagorkinja vila; Biserdžik: Ah med-paša i ljepotica Mejra. — Lietak; Islamski svijet: Dogagjaji na Kavkazu. — Kulturne bilješke: Ittihadova zabava; Muslimanski internat i nar. osnovna škola u Vinkovcima. — Razno: Poruka suradniku. Preporučujemo „Biser* najtoplije evo* jim čitateljima! „Biser* se bori н velikim tehničkim poteškoćama, pa stoga i zakašnjava ovako mnogo. Godišnja mu je pret­ plata 24 krune, a za učitelje (muallime) i siromašne učenike 16 kruna. Vlasnik i izdavač ie: Prva musliman­ ska nakladna knjižara (Muhamed Bekir ef. Kalajdžića) u Mostaru. Broj 3 Брј Kad smo već kod tih „razgovora* । će biti na odmet. ako redakciju »Jedu kosti« upozorimo na izjave nekih irpa zastupnika u bivšem bosanskom aabom] i na pisanje nekih priječkih novina, ■ su ove „prijateljske zdogovore* svele ■ sasvim nešto treće: nešto sasvim пебаш po »jodnog jedinog« gospodina. — — 1 Nek se razbistre oni povici i ош pisanje „prečaua*, pa će i »jedini« Д govoriti. Ovako spada u prošlost i um mu je svako koprcanje, premda bi »шои dalje«. — — — Trgovanje s mandatima. Bosna je J Švabom bila svjetski specialitet Bez рм i bez gospodara. Pa joj je i sabor bio м tra. U njemu su viadinovci držali opozid nalne govore, a onda bi na kraju парпЛ skok i х— glasali za vladine predlogk I novo doba nije nam donijelo kakvih iznl na. »Revolucionarci« su preko noći ром narodnim povjererenicima, da — trgujil prave unosne poslove. Sad dobismo м »specialitet« demokratske ere — trgOTiJ sa mandatima za Državno Vijeće. ЈИ podebeo gospodin došao je do zakljuM da je komotnije biti šef prosvjetnog ođ ljenja sarajevske „zemaljske* vlade, pafl pristao da svoj mandat u »Drž. Vijed ustupi g. Dušanu Vasiljeviču uz uvjet,! mu se dadne uprava prosvjetnog odjeljJ naše vlade, koja bi imala—da likvidinl Daj pa se snagje u ovim teorijamil decentralističkom centralizmu i saldokoM nametnutih narodnih »pretstavelika«. Pol jetli malo, gataČka delijo! ... I Iza jelsel insanu tale lisanuhu. bi i »Jednakost« — mahnita. Poražena м ■ strane, odgurnula u svim krajevima uđ se je brižnoj njezi jednog prijatelja, ■ joj daje „mehlem* na bono i ucviljenoM pa joj servira izmišljene razgovore м! stupnikom bihaćkog sandžaka g. Bišćeviie bunca o nekakvu teroru cazinskog pnl ■tojnika i njegovu „vatrenu govoru м „Jednakosti*. Tuhat. Mi ne čusmo tog! trenog govora, jer se je naša skupštinill vila ozbiljnijim poslovima nego li je фј| pojava jodne „Jednakosti*, a što se tikl Biščevića znamo to, da je odobrio nakl žanje i bio član odbora za izbor dm Centralnog Odbora. I „Mostar će već ožigosati патем kandidate dra Karamehmedovića i UČM (!) Baljića* tješi se „Jednakost*. Imapnl samo je pitamo: bi li ona smjela вам skupštinu u Mostaru i odaslati tamo ■ generalštab sa vogjom na čelu. Mi smo! pravni odaslati svole izaslanike, pa abl ćete baš i — »bratića čuvenog aneksiotl muftije Korkuta«.... I 0 Travniku možete naći obavjeM u današnjoj rubrici „Iz naše organizaM a o Bugojnu ne možemo govoriti, јД bojimo uzdaha bivšeg zastupnika, koji! onako spreman da zaplače nad svojonB nom sudbinom.......... I Mudre riječi. (Sabrao: Edhem Mulabdić) J I Strast vlade pokazuje njezinu slali a strast naroda njegovu snagu. I • I Narod nema političke uvigjavnoeli,! ima politički osjećaj. LamsM • I Narodu je u sudbini ili previše ili! malo zahtijevali. 1м • I Snarodom valja postupati kao šal nom, ne smije mu se više kazati, ■ smije čuti. G(M * I * I Najmanja domovina nije maleuil najveću ljubav; što je Čovjeku uŽa,ll srcu bliža. W. |1м Ljubav za pravednost kod mnogi ljudi strah da nepravdu ne trpe. I La Rachefavcl * I Narod bez zakona — čovjek beil čela. Zacbl �f Број 8 Broj * Zašto je od тrij Io Šovklja Gluhlć ob* ašnjava nam tuzlansko „Oslo bogjenja**, koje I broju od 22. februara donosi i ovaj sta­ vak u izvještaju o skupštini „Jugoal. dem. itrunke**: »Šefkija Gluhić je u svome govoru prikazao kako nas je Austro-Ugaraka razIvajala megju se iz megju ostalpg i agraroiin pitanjem. Danas je jasno svima da se Igramo pitanje mora riješiti, a neki mii’ llimani (oni oko »Vremena*) naBtavljaju i dalje da trguju ва jedin­ stvom našega naroda samo da pmetu i otežaju riješenje agrara. B tim ljudima nije mogao i za to je stu­ pio u ovu novu veliku demokratsku stran* ku uvjeren, da je u njoj mjesto svima koji iskreno stoje na stanovištu jedinstva našega naroda od tri imena i tri vjere.* nBurno odobravanje popratilo je ovaj govor, kojim je završena ova skupština**, veli »Oslobogjenje«, a mi pitamo poštovanu LJednakost*, da li se i ona solidariše sa ovim i ovakim izvodima jednog oktroira« pog i narodu nametnutog člana „Dr* lavnog Vijeća**. Pregled. Naša zahvala Americi. Ministar ino­ stranih dela odgovorio je gospodinu Lanpingu ovim pismom: čast ini je potvrditi prijem pisma kojim ste mi saopćili tekst izjavo Vaše vlade. Zahvaljujući za nju meni* je čast u ime kraljevske vlade zahvaliti vladi američkih Sjedinjenih Država što je ■pozdravila ujedinjenje Srba, Hrvata i Slo* репмса tim aktom. Njim je vlada američ­ kih država htjela dati našem tro imenom narodu koji se ujedinio svojom voljom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca još je* [dan dokaz svojih simpatija za njegove nahore za ujedinjenje i nezavisnost. Molim nverite Vašu vladu da će ovaj Čin proiz* [vesti u našem narodu oduševljenje i poja­ čati njegove srdačne odnose koji ga vežu sa narodom velike američke republike. Zahtjevi naše države. Vijeće deseto* pce saslušalo je u utorak poslije podne de­ legate kraljevstva Srba. Hrvata i Slovenaca, koji su pročitali dva memoranduma po­ gledom na zahtjeve njihovih zemalja. Jedan od ovih memoranduma iznosi razloge, radi [kojih je bilo nužno ujedinjenje srpskog, hr­ vatskog i slovenskog naroda u jednu veli­ ku naciju. Drugi memorandum tretirao je srpsko bugarske odnose i rektifikaciju srpske granice prema Bugarskoj. Nakon hi­ storijskog eksposea, iznosi srpski memoran­ dum zahtjev, da se Bugari učine odgovornim za njihova nedjela, te da budu primoI rani da naknade počinjene štete. U memo randumu se tvrdi, da Srbija mora poduzeti sve mjere, kako bi se osigurala protiv taI kvog susjeda, koji bi bio spreman na izneI nadnu navalu. Dokazujući potrebu rektifiI kacije granice prema Bugarskoj memorandum se pozivlje na kartu, koja mu je pri[ klopijena i prema kojoj bi nova granica f išla u glavnom paralelno sa starom grani' com, samo što bi se mjestimice udaljivala I od stare za 10 do 60 kilometara. Nova bi megj • išla rijekom Strumom do Cermena te dalje prema sjeveru lijevom obalom ove I rijeke a uporedo sa gorskim bilima na ' istoj obali sve do dragomanskog klanca, । odakle bi udarila sjeverno i sjeverozapadno sve do ušća (nečitljivo) u Dunav. Grčka bi htjela Carigrad. Kad je grčki ministar predsjednik V e n i z e 1 o s razgovarao onomadne sa helenskim dele' gatom na konferenciji mira, dao je uredniku »Petit Parisien t« ovu izjavu: «Ja sa potpunim povjerenjem gledam u rezultat rada konferencije mira: ne treba se nadati, da će se sva pitanja riješiti sama od sebe bez sukoba i trvenja, ali ja pouzdano držim, da će načela pra­ vednosti, kako ih je formulisao W i 1 s o n i koja vode naš rad, osigurati svakome njegove legitimne zahjeve. Po srijedi je pi­ tanje Carigrada. Ako se tačno provede dvanaesti članak Wilsonova programa, pre­ ma kome bi imale potpasti pod otomanaku „ПРАВДА- — .PRAVDA* suverenost samo turske pokraj ine sadašnjeg carstva, onda Carigrad nebi smio ostati pod turskom vladavinom. U Carigradu i carigradskom vilajetu, koji se sastoji od Stambola, Pere, Skutarija i okolice sve do Cataldže, nema nego 449.114 Turaka megju stanovništvvm od 1,173.670 stanovnika. Grci su sa brojem od 364450 numerički najjači elemenat pored drugih narodnosti izuzev Turke. Kako prema tome nemože pripasti otomanskom carstvu, Carigrad bi se imao povratiti Grcima, jer je vijekovima bio prijestolnica grčkoga carstva i kroz sva vremena bujna grčka kolonija. Ipak bi bilo shvatljivo, da se imajući u vidu velike nacionalne interese* koji teže za posjedom carigradskih tjesnaca sa do­ voljnom zalegjinom, osnuje internacionalna država pod protektotoratom društva naroda i autoritetom jedne vlade, koja bi se ime­ novala za odregjene periode. Opet hapšenja u Carigradu. Javljaju iz Carigrada: Engleske vojne vlasti uhapsile su nekoliko ličnosti, za koje se govori, da su zlo postupale se engleskim ratnim za­ robljenicima. „Prijatelji* malih naroda. Prema vi­ jestima iz Praga stigao je onamo francuski general P e 11 e t sa svojim štabom te je imenovan za šefa češkog generalštaba. Daljnja hapšenja Mladoturaka. Jav­ ljaju iz Bejruta: Komisija, kojoj je vojna uprava povjerila anketu o zvjerstvima, po 'činjenim u Siriji i na Libanonu tečajem rata, izdala je nalog da se uhapsi Džemal paša, bivši ministar mornarice i zapovjednik IV. vojnog zbora*; Ali Munif beg, bivši zapo­ vjednik bejrutskog vilajeta i Ali Munif beg bivši libanski guverner. Svi su ti pod op­ tužbom ubijstva, kragje i silovanja. Komi­ sija hoće da pozove na odgovornost Džemal pašu radi toga, što je dao objesiti nekoliko stotina vigjenih ličnosti u Siriji i Libanu pod izgovorom da su počinile političkih zločina. Domaće vijesti. Dr. Spalio dao ostavku. Današ­ nja socijalistička ,»Sloboda< donosi ovu telefonsku vijest iz Beograda: Mi­ nistar za socijalnu politiku Vitomir K o* r a ć predao je ostavku. Još pri­ je njega predao je ostavku ministar dr. Spaho. Demisije su radi agrarne reforme, u kojoj je Korać bio za radikalno i brzo riješenje, dok je Dr. Spaho zastupao protivno stanovište, t. j. da su Koraćevi pred­ loži odviše radikalni i da se rješavanju agrarne reforme prebrzo pristupa. Ostavke još nisu prihvaćene. Tako glasi službeni komentar ostavke g. dra Spahe, a mi doznajemo, da ostavka ima još razloga, megju kojima je na prvomu mjestu nasilno nametanje musli­ manskih kandidata iz Bosne i Hercego­ vine za Državno Vijeće, pa и izbori “ u Crnoj Gori. Ostavka je primljena i odmah je stigao nalog iz Beograda, da se po onoj „bir Avram lazum“ predloži za našIjednika musliman, koji će bezuslovno si uš a ti Pribi.će v ića. Sve tri grupice koje tamo spadaju, svu noć su bile na nogama, jagmeći se za to mjesto. Stari Šerifovci kandidiraju Gluhića, novi šerifovci Ah med bega Salihbegovića (ha, ha, ha!) a nacijonalci Sukrije Kurtovića se usugjuju iznijeti čak jednog vladina poljoprivred­ nog činovnika Dra Mahmuda Mehmedbašića. Kako čujemo Kurtović će odnijeti pobjedu, jer se je sa svojim kandidatom najčvršće prihvatio za velike rukave' Bilo bi zaista žalosno, kad bi se kogod od muslimana u sadanjim prilikama toliko ponizio, pa primio ovo mjesto. Načelnikom musi, odjelenja u minis­ tarstvu vjera imenovan je vladin tajnik g. Fehim ef. Spaho, a njegovim referentima gg. Hidajetbeg K u 1 e n o v i č, š t u d e n t iz Travnika i Hasan ef. R e b a c, učitelj osnovne škole. Bilo sretno! Premještaji bez potrebe. Iz Banje Lu­ ke ‘nam piše prijatelj, kako su tamo pre­ mještaji dvojice kadija izazvali vrlo nepo­ voljno raspoloženje megju muslimanima. Premješten je odanle kadija Muhamed ef. Maglajlić, za koga ne samo što nije bilo potrebe premeštaju, nego je u opće ovaj premještaj vrlo neugodan za njega, a isto toliko nepovoljan i za gragjane. Maglajlić je ovdašnji gragjanin i čovjek na svom mje­ stu u svakom pogledu. Ali još je žalosnije i za gragjane neugodnije, što za ovaj pre­ mještaj nema ni službene ni disciplinarne potrebe, već je taj premještaj uslijedio sa­ mo zato, što je valjalo premjestiti ovamo iz Gradiške kadiju Mujezinovića a Maglajića otrgnuti od njegove familije koja broji 18 članova. Taj kadija dolazi ovamo po nečijoj želji i jer nije mogućan njegov dalji op* staiiak u dosadanjem mu mjestu službova­ nja, jer se kompromitovao za starog reži­ ma kao najveći pristaša Austrije. Za to da* kle, što ga je valjalo premjestiti iz Gradiške, prouzrokovan je premještaj Magiajića i on sad mora da ostavi svoje mjesto ni kriv ni dužan, a onaj ko je kriv da je došlo do premještaja, taj se nagragjuje boljom štacijom. Pored toga je Maglajliću tako oteščan ovaj premještaj jer ima mnogobrojnu poro­ dicu, da je zatražio dopust bez plaće pd godine, samo da ne mora sad prtljati, na­ ravno pošto je pokušao molbom, da ovaj premještaj osujeti. Ali uzalud. Ni na molbu sto pedesetorice gragjana banjalučkih, da se on zadrži u Banjoj Luci, vlada ne uzima obzira. Zbog ove nepravde gragjani su ljuti i na novog kadiju, ma da on lično nije njima ništa kriv i on sad ili ne izlazi iz kuće, ili kad izagje, nema gdje sjesti ni kome riječ progovoriti, kad svak okreće od njega glavu. Tako je dakle nezadovoljan i on, a gragjani i Maglajlić pogotovo, na­ pokon biće nezadovoljna s ovim i vlada, kad joj ovaki nepotrebni premještaji zadaju i više nepotrebna posla. Ali na koncu biće nezadovoljan i onaj, ko je prouzrokovao sve ovo bez potrebe, jer zaista za njegova brata dra Mujezinovića nema ni najmanje potrebe, da mu burazer služi baš u Banjoj Luci. Ali on hoće da pokaže svoju moć i .upliv na vladu* pa eto tako prouzrokuje opće nezadovoljstvo. Preporučujemo povje­ reniku Dimoviću da posveti malo pažnje ovom slučaju i popravi nepravdu, koja je Maglajliću učinjena. Poboljšanje Činovničkog stanja. Iza­ slanstvo saveza javnih namještenika iz Za­ greba predalo je jučer ministru predsjed­ niku Stojanu Protiću zajedno sa izaslan­ stvom saveza državnih službenika iz Ljub­ ljane spomenicu o uregjenju materijalnog stanja činovnika. Ministar je obećao da će stvar odmah uzeti u pretres te za najkraće vrijeme riješiti na opšte zadovoljstvo. Kako se doznaje sa autoritativne strane u mini­ starstvu financija izragjen je plan o preure^jenju plaća državnih činovnika na cijeloj teritoriji SHS. /Austrijanština se povampirila.XNaгоЉм^ Novine* donose ovu objavu bana: Prema obavještenju načelnika štaba vrhovne komande naredio je gosp. ministar vojni i mornarice iz razloga što se pronose glasovi da se priprema štrajk željezničara na pruzi Zagreb—Zemun, da svi željeznički službe­ nici na vojišnom području potpadaju pod vojne sudove za štrajk, koji će se smatrati kao pobuna u vojsci. Iz Privremenog Odbora Muslimanki. Daljnje priloge darovaše: po K 200 Bašić Salih ef.; po K 120 Pandža haf. Muhamed; po K 100 Pašić Muhamed ef. i Muftić Salih ef.; po K 50 Dizdar Muhamed ef. i Zafranija Ibrahim ef.; po K 20 Prohić Sejfullah ef., Prešljo Abdullah ef., Gruhonjić Abdulah, Mehinagić haf. Ibrahim, Huremović Asim, Muidović Munib, H. Halilović Muhamed, Džindo Hajdar i Teskeredžić Našid; po K 10 Imširović Ibrahim, Bajraktarević Sejid Ali, Gavranović Abdullah, 8alihagić Behaija, Hadžibegić Hamid, Ridžanović haf. Ibrahim, Ribić Atifaga, čečo ■ Страиа 3 Strana Omeraga i Salihbegović Vejsil; po K 8 Herehda Hilmija; po K 6 Begić Nurudin i Muhasilović haf. Abdulah; po K 5 Mulalić haf. Ahmed, Ajanović haf. Muhamed,- Hajdarović Kadrija, Kamarić haf. Ćamil, Džaferović M., M. Sadiković, Ibišević Mehmed, Haznadarević Nedžib, Hajrović haf. Mehmed, Omerhodžić Oeman, Abdurahmanović, Forta Osman i Arapović Asim; po K 4 Tirić haf. Emin, Fazlagić Nedžib i Velić Abdullah; K 25 darovaše 13 učenika 'šer. gimnazije. Svega K 1012 Prije iskazano K 12240Ukupno K 13252 Gospodarstvo. Konferencija trg. komora. Na inicija­ tivu beogradske trgovačke komore sprema se konferencija sviju komora na području kraljevstva SHS. Odnosna konferencija održavaće se koncem februara u Beogradu. Na njoj će se raspravljati o trgovačkim odnošajima sa saveznim državama. Tom prilikom pretresaće se i pitanje ujedinjenja komorskih organizacija. Dozvole za uvoz i izvoz. Pošto izda­ vanje dozvola za izvoz i uvoz preko demarkacione linije pada u isključivu nadležnost ministarstva trgovine i industrije, to se ovim putem skreće pažnja zainteresovanih lica, da se za takvu dozvolu obraćaju gore spomenutom ministarstvu, a ne vrhovnoj komandi. Radi slinavke i šapa, koji se po kazaše u više općina rogatičkog kotara naregjuje zemaljska vlada, da bi se ustavilo dalje širenje ove bolesti, da se cijeli rogatički kotar zatvori za promet sa svima papkari* ma. Prema tome je zabranjen izvoz i uvoz papkara iz kotara i u kotar Rogaticu. Od ovog su izuzeta goveda za klanje vojnih jedinica. Izuzetne dozvole za izvoz odnosno uvoz ostalih papkara, koji se imaju odmah poklati, mogu se dobiti jedino od vlade, ako to kotarski ured u Rogatici preporuči. Iz naše organizacije. Poziv. Pozivaju se svi članovi šireg mjesnog sarajevskog odbora na­ še organizacije da nefaljeno dogju na sjednicu, koja će se držati u subotu (1. marta) u 3 sata poslije podne u prostorijama Islamske Kiraethane. Pre­ dmet je zdogovora, kako da se nagje načina, da ne dogje do zatvaranja na­ ših ibtidaija. Pošto radi kratka roka nijesu mogli biti obaviješteni svi članovi od­ bora, te se većina nije mogla oda­ zvati, to se nije moglo ni doći do stvarnog zaključka. Radi važnosti predmeta očekuje se da će svi g.g. odbornici doći na urečeni sastanak. Predsjedništvo. I u Travniku je redovito i legalno provedena organizacija muslimana na tuz­ lanskom programu, te su na održavanoj kotarskoj skupštini izabrani u kotarski odbor: H. H. Husni ef. Numanagić. Mahmud ef. Bahtijarević, Osmanbeg Teskeredžić, Hašimbeg Badnjević, Mahmudbeg Hrasnica, Dr. Sulejmanbeg Haflzadić, Osman Leko, Salihaga Džulabić, Uzejirbeg Rustanpašić i H. Omer ef. Arnautović, a za zamjenike , Mehaga Čatić, Avdibeg Ibrahimpašić i Osman Omanović. Gg. Badnjević i Dr. Hafizadić su se zahvalili na izbornoj časti, a mjesto njih su došli zamjenici Čatić i Ibrahimpašić. Na konstiturajućoj sjednici odbora jednoglasno su izabrani: za predsjednika: Mahmud ef. Bahtijarević, šerijatski sudija; pa podpredsjednika: Omer ef. Arnautović, trgovac; za tajnika: Mahmudbeg Hrasnica. sudski savjetnik; a za blagajnika: Avdibeg Ibrahimpašić, posjednik. �Strana 4 Отрана Izlazi, kad je .naš urednik*1 dobre volje i kad ga ne poresidi najnovijim vijestima „Pri zaključku lista*. .PRAVDA* — »ПРАВДА* Г1<REŠELJAK nije nikakav list za šalu. Broj 8 Број Pri zaključku Ušla. Pojedini broj ;dlabe. Urednik: stoji ii van : : redakcije. : : Niti ima uredništva : : ni uprave. : : Telefon: bez žica. Predsjedništvo Narodnog Vig Slovenaca, Hrvata i Srba u Zapjj izdalo je sve desetorici naših člaj| »Drž. Vijeća«( i njihovim zamjenici »vjerodajnice«, kojima tem Uvodnik. Dolazio nam je u goste gospodin mi­ nistar; dahilije nazor. I sazvao na vijeće u Sarajevo butum Bosnu i Hercegovinu. Natuljio sabor, ko puna šibica. I sve čeka, a ministra nema. Tako sat, tako drugi. 1 skup­ ština se razdijelila u velike i male glave: Gj. Džamonja prema Smailagi Ćemaloviću i policajni direktor Mandić prema H. Hamidu Svrzi. Dok i ministar dogje i poče divaniti. Upamtili smo biva, kad su i austro­ ugarski ministri dolazili ovamo i prijetili, da se to i to potpiše. Ali ovako još nikada, kao što zaprijeti g. Pribićević, »da se mo­ ramo boriti proti svakoga* ko ne pristupi u njegovu političku stranku. I to stranku navodno demokratsku. Kao s toljagom u ruci 1 Protivan je, kaže, konfesionalnom klju­ ču i želio bi, da narod bude sačinjen iz zadovoljnih jedinica. Za to se sve postojeće stranke SHS imaju razriješiti. To je dao na znanje i za sutradan od­ godio »vijećanje.« Ali do toga nije ni doš­ lo, jer je drugog dana na vratima prilijep­ ljena objava, da pristup imaju samo oni, koji žele na osnovi izloženih načela stupiti u jedinstvenu stranku.* Dakle: sve frakcije, — jezik za zube! Nova stranka će se srezati makazama! Drugi je: Ima kod nas ljudi, koji se nošnjom odalečuju od cjeline, ali za to neće i da našu čistu zajednicu poštede; nego joj se nameću, naročito gdje misle da bi bio tlabiji otpor, kao konjske muhe. Tako i je­ dan »šesirdžija* našemu mladom ženskom udruženju. Jodnom mu je ponudio »svoje usluge* i dobio — košaricu. Ponudio je dru* gi put, dobio je i opet odbijenicu. Ponudio treći put, dobio je i opet, i to — pismenu uhrudž teskeru. I mislite da je prestao? Nije! Nego sada vreba na ulici, da koju ođbornicu gdje vidi i pod svaku cijenu s njom da zapodjene razgovor. Stjepan Radić je jednom u hrvatskom saboru javno konstatovao, da je Osman Nuri Hadžić stajao u službi tajne policije bivše crno-žute-vlade u Bosni, što on nije nikada pobijao. Pa kad je krupni Osman takav, ko će nam jamčiti za jednog sitnog »šeširdžiju“, da i on ne tjera sličan zanat u službi drucre centrale? . ... ml bilješke. bilo, a glavno slilo u jaku musi, organiza­ ciju. Tako se rastepla i »Org. juguši, radiknaprednih nacionalista za rad megju mus­ limanima*. Ostao je od te (... teško je i ponoviti) grupice samo jedan Čvarak i jedan ugljenčić. I ita mislite, njima će vlada dati pet mandata za drž. vijeće, a čitavoj našoj organizaciji ne da — ni jednog. tvrgjuje, da su od rečenog narodij vijeća izabrani članovima »Drž. Vije^ u Beogradu. Vjerodajnice nose datum od 24.t bruara i potpis potpredsjednika Di A. Pavelića sa službenim ре&Д „Našia dopisi. E, to ne ide poštom, jer sada cenzura otvara pisma, nego se sjede i ispripovijeda. Jedan takvi »dopis* bio bi: Rogatica, jednog kišnog dana Herdžu-merdž... (Jok! Otišao je od nas. Drugo nešto! Ur.) Onda dar-mar je u našem kotarskom uredu kod podjeljivanja odjeće siromasima, koji ne dobiju ni toliko, da se riješe otrcanih vojničkih haljina, a bogatiji dobiju po više komada i bolju ro­ bu. Dar-mar je što kotar, ured ne postavlja cijene za bijeli kruh, nego ga pekari pro­ daju pošto hoće. Dar-mar je što oružnici rekviriraju po ćaršiji gas, šećer i drugo, jer se navodno skupo prodaje, ma da ti artikli nemaju nikako maksimalnih cijena. Ne bi bio dar-mar što kot. ured daje točarinske dozvole svakom ko hoće, ali je dar-mar, što se rakija prodaje i u najprostijim kafanama, a pazarom i na pijaci na čašice i na frtalje. Dar-mar je... (Dosta, ako Boga znaš, zatvori telefon!) Oglas Blagajna Centralnog Odbora „Ј8|М venske Muslimanske Organizacije0 potrebi solidnu (novu ili upotrebljavanu, najragjo Werthj movog sistema). Ponude molimo da se | šalju na upravu našeg lista. Glavni sazivač Pribićevićeve skupštine bio je g. Dr. Milan Srškić. Jedan list je »Jugoslavenska Muslimanska Огцм pred skupštinu pisao, kako je Dr. Šrškić хасЦа* potrebite za svoj radni odbor u 8 izjavio, da centralizacija znači isto što i rajevu po jednog hagemonija Srba u državi SHS. Prema ovo­ me su neke stranke iza ministrova progra­ poslovogju i knjigovođi ma zauzele stanovište i izjavile se. A tek Poduvodnik poslije, pri koncu druge skupštine, pošto Sarajevo u veljači. te za svoje glasilo »Pravda* jednog Drugi dan na Pribićevića skupštini go­ je sve bilo gotovo za zaključak, uzeo je ri­ ječ g. Dr. Srš kić i izjavio da ta vijest nije vorio je i bivši poslanik Suljaga Salihagić. On je, ne slušajući ministrove jučerašnje istinita. Domaće vijesti. Lijepo bi to bilo, da je na vakat rečeno! Kompetenti neka pošalju svoje ponui naredbe, da se sve dosadašnje stranke imaju Na Pribićevića skupštini stao je jedan sa uvjetima i dokumentima najdalje do 1 »Zajedničar* Džamonja naučio se, da razriješiti, pristupio »sa svojim drugovima, policajni činovnik, široke, crvene glave i marta 1919. na »Centralni Odbor^Jugod bivšim poslanicima* u novu vladinu uvijek prvi leti u zajednicu —- pa kud bilo. stranku (puka navika 1) 1 pozdravio je mo- Tako je i na Pribićevića skupštini uskočio davao signale kad treba pljeskati u govo­ vensko Muslimanske Organizacije u OM rima ministara. Lijepo je, da se i to pred* jevu (za sada u zgradi Islamske stampari| menat, kada će se riješiti agrarno pitanje! brzo u novu vladinu stranku. »U vladajuću!« Za ovo je dobio burno odobravanje skup­ ispravljali su ga iza legja. A on se u čudu I vidilo. Ne treba zaboraviti na to ni u Careva ulica). Ljubljani i — Zagrebu. štine. Da požanje valjda još veće, kazao je, okrenuo, kao da ne razumije, kuda bi to Tajnik: Potpredsjednik: Jedan mladić poslao nam je vijest o kako mu više nije drago da spominje naziv sad imao da skrene sa — starih tračnica. Š. SarajlU Dr. H. Hrasnlca. „islamski dio našega naroda" . . . Jedan član naše organizacije je na 15. osnutku, muslimanske čitaonice u Falan Suljaga, Suljaga — zar se ne ne sti- februara u velikoj skupštini muslimanske mjestu. Vrlo lijepo. Samo traži mnogo diš za to? . . . organizacije rekao: Možete kušati da se в žrtve- ako bi htio da štampamo imena i ... 1 »Jednakost« je primila Suljagu ljudima oko »Jednakosti" sporazumite, ne svih članova, koji se u čitaonicu upisaše. i njegovo društvo u svoju »Grupu«. bi li došlo do sloge. Ali, koliko ja te ljude Eto to ne bi moglo ni u »Trešeljak* doći. Na megjustranačkoj konferenciji ne Sarajevo, februara, poznajem, ako bi se pojam centralizacije Kola vijest, da je žalostan rezultat dao raščlaniti matematički u 100 dijelova i I predloži gazda Gliša ni jednog muslimana jedne deputacije, koja je nedavno išla u mi usvojili 99 dijelova,' oni ne biše htjeli za pod predsjednika, pa i tajnika samo Beograd. Dvojica deputanata tražili su na popustiti svog jednog dijela i do sloge ne zadnjeg. I to, kako mu valjda leti jezik na Dr. Spahu, to i predloži: Mehmeda Spahu. čelničko mjesto u ministarstvu vjera, ali bi došlo. Slobodne ruke prodajem jednu kudi ga ni jedan nije dobio. A dvojica su tražili Na 16. februara, kad smo čuli da do Prima li se? Prima! — Ali, kako je M. sa svima potrebnim prostorijama i baščon izvoznice i dobili ih pun naramak. I sada sloge nije došlo, sjetili smo se i nehote Spaho u Biogradu, H. Hamid Svrzo ustaće na vrlo lijepom mjestu u muslimanskog je nastalo trvenje megju deputantima. Prvi Hamdibega: od kud on to znade?! — Tač* I kapu i promigolji se kraj stenografa. Uspjeh dijelu gradu. Ko želi istu kupiti ili dalji je polučen: zabilježen je kao zadnji tajnik. informacije saznati neka se obrati na moji traže konpenzacije od drugih, da im ustupe na prognoza. Eto — makar i to .. . »Bir Avram lazum!« adresu u Gor. Tabacima ulica broj П. makar koju — izvoznicu. Jer nije pravo ... 3 kakvim su osjećajem apsolutni cen­ 1 nije! . . . Lice i naličje. Mehmed Hilmi Prešljo tralisti muslimani oko ministra to sve pro­ S-3 U pregovorima za slogu rekoše nam matrali?! Članci bi se mogli napisati o ova dva slučaja, koje protivnici od »Jednakosti* na 16. februara, da oni ne reflektiraju na masu naroda i ovdje iznosimo. Prvi je: Gospodarstvo. Na Pribićevića skupštini — drugi dan njegovu suradnju. To prije podne. A poslije podne mi dobismo brzojav iz Fojnice, po ­ Čujemo, da su srpsko-pravoslavni se­ — govorio je jedan doktor na adresu inte­ ligencije, najviše srpske u B. i H., kako od slan 15. februara u 4 sata po podne, da ljaci održali vijeće, da pismeno, zahvale prevrata ona nije bila na svom mjestu, »Pu- Fojničani dobrohotno otklanjaju kandidaciju popu Gašiću, što im je za svog pašovanja u Narodnom Vijeću u Sarajevu razdijelio stilili ste — rekao je — tamne elemente, Šerif ef. Arnautovića za Državno Vijeće. Na Pribićevića skupštini govorio je i hiljadama konja i volova. — Zdravo lepo! da se pojave sa zlobom na površinu... In­ Stavlja se na znanje, da teligencijo, nemojte imati za sobom rezer­ jedan »seljak* navodno katolik, naročito za Trešeljčlć. vnih misli.’... Jer vidite kako sada manjka to pozvan iz Zagreba, da bi kod sveopće niko ne može preko Broda povjerenje (razumjelo se kao da je htio centralizacije u državi SHS trebalo ujediniti Herdšumerdi je isprtljao iz »Trešoljka* i stu­ reći od Hrvatske Narodne Zajednice i Ju­ i vjere katoličku i pravoslavnu i sjediniti pio u mioisterijaluu stranku. Čeka samo GliŠin u Slavoniju ni obratno bez crkve. Srećom, ovaj p u t je obišao oko , dekret i ekstra-zug da putuje u Državno vijeće. liječničke svjedodžbe, jer se goslavenske Muslimanske Organizacije). Držte ga tamo . . . džamije. — Ko zna. da neće drugi put koji gragjaningdje otom progovoriti? Zaziremo, je pojavio na obje strane pje­ FELJTON. Poruke uredništva. znate, od igre oko hodžina jorgana. Jer I Naš je urednik planuo, kad je ugledao gavi tifus. Nepregledani biće Zaboravlja. Brku, vrlo susretljiv, po­ koga su guje klale i guštera se boji. ovoliki »Trešeljak*. Zagrmio je kao Vezuv, ovdje pregledani. nudio je, da se kod njega održi odborska Pregled. jer mu oduzima mnogo prostora. Moramo sjednica. Pročelnik je pitao : ima li ćumura? Nema 1 —- Pa kuda onda zove družinu ? — Kod nas su nicali programi za stranke kapitulirati, pa u buduće izdavati pojedine Poticajna direkcija. E, on na to nije mislio. . . . i strančice kao gljive do Pribićevića udara. dijelove »Trešeljka*, makar negdje napisali i Obična profesorska rastrešeuost. Tada su se pročistile prilike. Nešto se zđro(Naetariće м) ШШШШШШШУШШОШ« Oglas. Oglas. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik Centralni Odbor WJ. M. 0/ Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8edd51cb2ab0c65f38392aadbed84eef.pdf d42e957b361a01b3b84c9111aa20a1f8 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI 30 BROJ HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, м NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) ČEKOVNI TELEFON BROJ 124. RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE Ш9 Гласило Југославенске Муслиманске Организације Broj 4. Sarajevo, subota 1. marta 1919. (28. džumadil-evvcla 1337.) Umoljavaju se svi mjesni odbori naše aii i zacije, da nam odmah pošalju zanike o konstitnisanju odbora, te prepis upštinskih zapisnika. CENTRALNI odbor. Austrija dogje; dosad se moglo živjeti a ništa ne raditi, ali sad treba zasukati ru­ kave pa raditi onako, kako to novo vrijeme zahtijeva! Dajimo djeeu u škole i na mo­ derne zanate, zagjimo u Austriju, Ugarsku, Hrva sku, vidimo kako se tamo vodi trgo­ vina, kako se obragjuje zemlja, kakvi za­ nati donose najbolje koristi, latimo se oz­ biljno tih poslova, nastojmo da se materi jalno ojačamo, jer ćemo samo tako osigurati svoj opstanak" . . . i t. d. To nije niko mu­ slimanima rekao, i za to su se oni, nakon odlaska Turske „uhvatili" i stali ne zna­ jući šta da rade. Zbunjeni i potišteni, neki su počeli govoriti: „ovdje nema nama op stanka", ili „ne mili mi se ni raditi, a i život mi je omrznuO . . ." Drugi su opet govorili da je Austrija ovdje došla privremeno i samo brojili godine kad će opet izići. Većina ih nijesu slali djeeu u škole, bojeći se da se ne pokrste. Ako su kud slali djecu na nauku, to je bilo ili u Tursku ili u medresu, i to iz jedinog razloga, što se to tako i prije radilo i od djedova naslijedilo. A ko je poslao svoje dijete u školu, učinio je to za to, da mu esigmn hljeb i пв inislećL da. će. ga tak? uhljebljujući učiniti Švabinim robom. To se radilo sve do danas, pa je gotovo sva naša inteligencija sama fukara, koja nema drugog sredstva za život osim plaće. Ali za tu pla­ ću je inteligencija morala prodati svoju slobodu i žrtvovati mnogo od svojih ideja, koje bi mogla u narodu provagjati da je slobodna. Ta konzervativnost, koja je pro­ uzročila oskudicu slobodne inteligencije, ljuto nam se sveti, a u buduće može još više da nam se osveti. Samo nek se dobro prorešetaju ove riječi ministra Pribičevića: „Treba da se borimo svojim sposobnostima tako, da samo sposobnosti i moral dižu po­ jedinca do vlasti i časti u ovoj državi, ali nikakav konfesionalni plemenski ključ." Osim konzervatizma još imamo puno naslijegjenih kusura. Jedan je od njih neistrajnost u radu. Kad prihvatimo za jedan posao, brzo nam se dosadi pa ga napustimo. Napustimo ga ili zbog toga što smo u tom poslu imali neke poteškoće, koje bi se čvr­ stom voljom mogle prebroditi, ili klonemo duhom za to šio nam se vlast zagrozila i kaznom zaprijetila. U prošlih 40 godina koliko su se puta organizacije stvarale, no­ vine pokretale i za kratko vrijeme od toga ništa. Nestalan, neistrajan čovjek još ako je i strašivica ne može polučiti nikakva us­ pjeha. Šta nama sve treba, koliko pitanja ima da nas tišti! Novo doba, koje je nastupilo iza rata, odjednom je izbacilo sva ta pita­ nja i sve te stvari. Danas svi treba da se interesiramo za sve. Nema većeg grijeha kao kad ko rekne: „to se mene ne tiče, mene nije briga* ja znam samo svoj posao, ja ne pripadam ni jednoj ni drugoj stranci, jer mi se ne dopada ni jedna ni druga ni treća ni stota!" Time čovjek pokazuje da mu je srce od kamena, da ne osjeća za zajednicu. Grupirati se, organizirati se, sti­ snuti redove i zajednički raditi, sastajati se i dogovarati se, ispitivati gdje koga šta boli, pa se uzajamno pomagati ako je ko­ me učinjena nepravda, svi zajednički ustati i poraditi da se ta nepravda ispravi, to je danas tako nužno kao kora hljeba. Od da­ nas nastaje prava borba za život. Ali b<»riti Tu smo i tu ostajemo. Stara je istina: upoznati samog sebe, najvrednija i najuzvišenija znanost, z cijeli život da čovjek sam sebe študira, pda ima nešto da nauči o sebi. Upozna­ vajući svoje mane i pogreške, .pobudi se u M'vjeku volja da ih popravi. Nema boljeg junaka od onoga koji može du ukine svoje navike, koji je kadar da obuzda svoje ^■asti, koji može da ograniči i stegne svoje Kn bi čije, koji se podvrgava razboritosti i Kadnom prosugjivanju, pa ne srče onamo Kida ga goni želja i osjećaj, nego slijedi Kizvršuje ono što mu nalaže zdrav razum I eregjeno iskustvo. % I Kako ta stara istina vrijedi za pojedin* tako vrijedi i za zajednicu. U starim Kamenima mnogo je država i naroda proKdo, ne za to što ih je neprijatelj*^)ništio, K)go zato što su se oni sami iskvarili, da■Ći maha svojim strastima i živeći u rasK)šju i raskalašenosti. Ovako pokvareno dru' Kvo bude uništeno jednim malim udarcefn ia vana i za čas izgubi e državu i gospod' K Neki su propali zbog toga, što su činili Mepravdu svojim podanicima nižeg staleža K druge vjere i druge narodnosti. Nekih je K)et nestalo za to sto su bili gluhi i slije­ de prema promjeni vremena, prema novim Kritikama. koje zahtijevaju da im se čovjek Krila god i ako hoće da živi. Mi jugoslavenKki muslimani mogli bi se ubrojiti u ovu Keću klasu, ako ne shvatimo ozbiljnost vreKena i ako ne upregnemo sve sile, da mu Ks prilagodimo. Prilagoditi se n. pr. klimi, Knači ako je hladno, obuči kaput, ako pada Kiša otvoriti kišobran; prilagoditi se životu Kdnog društva znači primiti njegove obi' Kaje, a prilagoditi se radu jednog društva Kbači radili onako i onoliko, kako i koliko K) drugi rade. U Jemeni ili Turkestanu Kiože čovjek da radi sahat ili dva na dan Koštalo vrijeme da provodi ljenčarenjem; Kli u Evropi gdje su narodi valjani i marKivi, gdje svi ljudi traže i duševne i tjeKene sile, ne može se živjeti niti onako Kako se u Evropi samoj živjelo unazad KOO godina. Mi muslimani imamo dosta Kvojih kusura. I mi ćemo osigurati svoj Kpstanak ovdje samo tako, ako upoznamo Kvoje kusure, pa ih otresemo od sebe. I Budimo iskreni prema sebi i ne ljutimo Ke kad nam se naši kusuri ističu i udaraju К lice. Sigurno je najglavniii kusur naša Kvrdoglava konzervativnost. Kad nam neko Kroući ajet u kum se veli, da su Ebu Dže Kel i njegova družina, na pejgamberov poKiv, odgovarali: „Mi ne ćemo pristati uza Ke, jer mi smo ovako naslijedili od svojih Kjedova, pa pri ovom i ostajemo14 i kad Kam se to kaže, — mi osugiujemo EbuKDžehela i njegove pristaše, zbog njihove ■tvrdoglavosti. A i ne pada nam na um da Kavirimo sami u se, pa da vidimo da li I mi u Čemu ne sličimo na take tvrdoKlavce. Kad je Austrija došla u Bosnu, ne Kagje se niko da istupi pred muslimane i Ka im rekne: „Draga braćo, Turska ode, t se sAm, nikad ne dovodi do uspjeh^; a boriti se u zajednici nije nikad bez uspje­ ha. čime ćemo se boriti? Borićemo se, kako' sam ministar kaže, svojim sposobno­ stima. Kako ćemo se boriti? Borit ćemo se ulagajući sve svoje sile. Ko ima znanja, neka piše i neka kaže ono što zna; ko ima dobru kesu, neka dadne što više može. Svi treba da žrtvujemo zajednici jedan do­ bar dio onog što imamo, pa to bio novac ili znanje. Osim toga imamo još nešto žrt­ vovati i jedni i drugi. A to je je jedan dio naše huje, naše ćudi. Ako nam je neko ne­ poćudan, ako ga mrzimo, a vidimo da on radi za dobrobit zajednice, žrtvujmo tu mržnju; pa makar u privatnom životu a njim ni riječi ne progovorili. Nemojmo bježati od zajednice za to, što je i on u zajednidi, nego baš za hatur te zajednice nastojmo ga zavoljeti. Proti koga ćemo se boriti? Na ovo pi­ tanje lako bi se moglo odgovoriti, kad bi se tu radilo o običnom ratu, gdje čovjek ima samo jednog neprijatelja pred sobom i gdje treba da sve svoje sile okrene prema jednom neprijatelju. Ali ovdje se imamo boriti prnti svoiiji mana i kusura: suzbijati neznanje, konzervativnost, boriti se proti svojoj mlitavosti, proti zlim navikama kao što je samoća u životu, izbjegavanje druš­ tva i zebnja od druge braće sugragjana. Unigjimo svi u jedno kolo, interesirajmo se svi za sva pitanja, čitajmo, pitajmo, pretre­ sajmo; neka nam mozak ne spava, uzdr­ majmo s njim, prisilimo ga da misli o svemu što se nas tiče, isturajmo na polje svoje misli, pri pitajmo šta drugi misle. Ako budemo svi u jednom kolu i ja­ koj organizaciji dosta ćemo naučiti jedan od drugoga, pa ćemo znati šta ćemo raditi i moći ćemo se uspješno boriti za svoj opstanak, jer ćemo se boriti na najshođniji način. Polazeći i čisto sa egoističkog sta-. novišta, to moramo činiti, jer raštrkani niti ćemo znati, a niti ćemo se moći boriti. U čvrsto zbijenim redovima to ćemo i znati i moći. Vrijeme leti, i nemilosrdno ruši sve što se nije kader boriti, obara i uništa­ va sve one. koji se ne znaju prilagoditi no­ vim prilikama. Zagjimo megju braću Srbe, Hrvate, Slovence, vidimo kakav je kod njih život., kako oni rade i kako su radili, šta su osnovali, poduzeli, i kako su sve to či­ nili. Primimo od njih lekciju, koristimo se njihovim iskustvom, pa onda to, što smo čuli, vidje-i, naučili, primijenimo kod nas koji smo najviše zaostali. Napadne nas neko, učini nam se ne­ kakva nepravda, ovamo u kolo, u organi­ zaciju, nek se. pretresa, nek se tretira, nek se istražuje način kako da se to ispravi. Na koju god stranu okreni, do čega god sei takni, osjeća se silna potreba jake or­ ganizacije, iskrenog i čvrstog ujedinjenja. Ako hoćemo da ovdje ostanemo treba da se naučimo boriti. To ćemo se naučiti ako budemo u tijesnoj vezi jedni s dru­ gim, ako se uzajamno budemo potpoma­ gali i ako budemo jaku organizaciju stvo­ rili. Tu treba da ostanemo, jer smo se tu rodili i odrasli, jer je to naše ognjište i gruda, jer tu leže kosti naših djedova od stotina godina, jer nigdje u tugjini ne mo­ žemo naći spasa ni sreće kao u svoioj rogjenoj grudi, jer nam je život navikao na ovu havu, na ovu vodu, na ove šume i Godina I. planine, jer sto smo god od djetinjstva vi­ djeli i što vigjamo oko sebe pa to bila zemlja, drvo, voda, kamen, za sve su to vezane naše uspomene, u svemu tomu vi­ dimo neku svojinu, u svemu osjećamo ne­ ku dragost i milinu, a u tugjini ništa toga, sve tugje, sve hladno i sve nas odbija. Za to se dobro pričvrstimo uz svoju domo­ vinu, zaljubimo je iz svega srca, nek nas ništa ne plaši; nikakva poteškoća, nikakva nepravda neka ne bude uzrokom da bi re­ kli: »Sve mi se ohladilo, ne mili mi se ništa, i ovdje nema selameta". Ne klonimo duhom, uočimo sve poteškoće i kako se one gomilaju, povećajmo svoj trud, poja­ čajmo svoju volju i očeličimo se u borbi. Onda ćemo moći kazati: »Tu smo i tu ostajemo!« Sarajevo, 28. februara. „Jednakost* od četvrtka donijela je ovu vijest: „Banja Luka za „Jednakost*. Sinoć smo dobili iz Banja Luke ovaj brzo­ jav: Danas na javnoj skupštini provedena organizacija na programu „Jednakosti". Iza­ bran je ovaj odbor: predsjednik banjalučke organizacije H. Hivzo Bahtijarević, podpredsjednici Mahmudbeg Džinić i dr. Ejub Mujezinović, tajnik Husnija Gjumrukčić.* Odmah nam je upalo u oči, da nema imena ostalih članova odbora te „velike" organizacije, pa smo došli do zaključka, da se radi o izmišljenoj javnoj skupštini. Megjutim nijesmo morali mnogo čekati na objašnjene ove zagonetke, jer danas dobi­ smo ovaj brzojav iz Banjaluke: „Н. Mahmutbeg Džinić, Dr. Ejub Mujezinović, Hamzaga Husegjinović i Husnija Gjumrukčić sazvali skupštinu na 25. februara u donjoj sobi H. Mahmutbega Džinića i pozvali sa­ mo pristaše oko „Jednakosti." Nijesu se usudili sazvati opću javnu skupštinu, jer biše doživili krah kao i na našoj skupštini. Oni to nazivaju skupštinom, a u istinu nije to skupština. Na tu njihovu plakatiranu „skupštinu" odazvalo se 25 insana i to sa­ zivači, subaše, sluge, sinovi, malodobni i tako dalje. Afgan." Eto tako je izgledala ta „skupština", a što se tiče „uspjeha" gg. delegata upozorujemo na protesne brzojave iz Banjaluke i Novog. I mećemo tačku. Još malo objašnjenja. (Svršetak.) Mi ćemo zastupati naše decentralističko stajalište, nu to stajalište — kako ja shva­ ćam našu osnovu — nije os, oko koje se osnova okreće, nego ono drugo, što nas je prisililo na organizaciju i diktiralo u našu osnovu riječi „ . • . uzajamno po­ štivanje !“ — Pri izragjivanju naše osnove nije se mislilo na borbu sa braćom musli­ manima, nego se je mislilo na našu obranu i zaštitu kako u sadašnjosti, tako i u buduć­ nosti Prime li se kako od vogja, tako i od masa drugih konfesija — gornje istaknute dvije riječi iz naše osnove onako, kako ih mi iskreno primamo prama svim drugim konfesijama, primljena je istodobno i cijela �I Strana 2 Отрана „PRAVDA* - „ПРАВДА* naša osnova, a po tom i programi »Vre­ mena* i „Jednakosti**, bez obzira na decentralistićko ili* centralističko stajalište. Nu ne prime li se te dvije riječi, ne basni nam ni centralizacija ni decentralizacija, pa čak ni autonomaštvo. Tad ćemo svi skupa, kao Vieočani, zabaciti i osnove i programe, pa šta Bog i sreća dade. Inače mi smatramo centralizaciju kao nabijati obruč na nešto, ^to se hoće da raspe, ili da mu jedan dio otpadne. A tko je taj u Jugoslaviji, ko bi želio, da šta otme ili odcijepi od Jugoslavije! Tko se opire tom, da država bude prama vani je­ dinstvena? Tko se opire tom, da budu za­ jedničke pošte, brzojavi, željeznice, Carine, vojska i momaric? Mi nemamo ništa pro­ tiv tuga, da Beograd bude prijestolnica kao ni protiv tog, da Srbija bude matica prama vani, a i u zajedničkim poslovima, u ko liko postupak ne će druge dijelove naroda u državi ozlovoljavati. Pa čemu onda jo4 centralistički obruč i na one, koji bi se pod j njim osjećali stegnuti i vezani! Jedan Slovenac i jedan Srbin mogu biti dobri prijatelji, ali pošto su do sad Živjeli odijeljeni, to su im život i običaji veoma različiti. Stoga će proći decenije dok oni, sastajući se, prime jedan drugog običaje, te htjednu i odluče se, da urede kuću po jednom kalufu. 1 mi u Bosni i Hercegovini, a naročito mi Muslimani, isto smo tako raspoloženi i spram jednih i spram drugih, a i spram trećih. Nu i kad ne bismo bili taki, nego neka iznimka na svijetu — bez osjećaja, bez tradicija, bez običaja — kao hajvani, kojima je svejedno, što su prevedeni iz jedne pojate u drugu, ipak kao članovi jedne nove zajednice moramo misliti na sadanjeg Slovenca i Srbina kao i Hrvata, (a ne na one, koji će biti nakon 40—50 godina). Jer, ako se oni, strpani pod jednu kapu, .u jednu kuću, počnu svagjati radi svojih običaja i tradicija, tada i mi, kao članovi zajednice, imađemo riječ, da u nji* hovu sporu govorimo, — da u zajedničkom saboru odlučimo našim glasom na jednu ili drugu stranu. Na kojoj god strani bu­ demo, drugoj nije pravo. Ona će vazda gledati priliku, da svoj ideal naglasi i po­ novno na tapet stavi. Tako ćemo u džabu gubiti vrijeme o njihovom sporu, i možda biti prinuždeni, da nekom učinimo iznimku iz zajedničkih propisa. Tko pomogne jednoj stranci, da ona nešto poluči za se, traži od nje u nečem drugom kompenzacije za se. To opet znači: dijeliti obitelj, ostavljajući samo jedno starješinstvo, ili da ne duljim: decentralizacija ili naše autonomaštvo! S toga „što bi moglo biti jesenas, neka bude večeras.* Jer pametni ljudi, da održe ljubav i sklad u svojoj obitelji — podijele sinove, davši im svakom po nešto, prije nego li I FELJTON. Mahmud Muhtar-paya: (7) Islam po Kur’anu i Hadisu. V. . Kur’an. Kuran (t. j. lektira ili predavanje) je sveta knjiga, koja je objavljena Muhamed pejgamberu (a. s.) Njegov je sadržaj tako udešen, da posluži kao ravnalo u svjetskom i moralnom pogledu. Megju ajetima, koja tumače način ob­ jave, a od kojih su već neka prije navede­ na, znamenita su još ova: 42б0 Ne dogagja se jednom čovjeku, da Bog s njim druga­ čije govori nego pomoću objave ili iz skrovitosti (iza zastora). Ili On pošalje jednog poslanika, da objavljuje s Njegovom dozvo­ lom, šta hoće. 42Bt Tako smo poslali i Te­ bi (Muhamedu a. s.) jednog duha (Džebraila) в objavom po’svojoj zapovijedi. Ti nisi znao, šta je bila knjiga i vjera. Ali smo mi to učinili svjetlom, kojim upućujemo, koga hoćemo... 16io*: Reci: Kur’an je snosio sveti duh (Džebrail) tvoga Gospoda na temelju istine, da jača njime pravovjerne i da bude uputa i spas muslimana. Za muslimana je Kur’an konac svih svetih knjiga, koje su Kur’anom potvrgjene i potumačene: 10зв Kur’an nije mogao biti se počnu svagjati. Za to i mi stojimo sada na decenstralistiČkom stajalištu, jer se bojimo teške svagje pod centralističkim obručem. Mi ćemo biti u državi zadovoljni, ako u njoj bude svako zadovoljan. A da bude svatko zadovoljan, mora svatko od svojih daljnih ideala po nešto popustiti. Mi ne tražimo potpunu samostalnost naše uže do­ movine, niti personalnu uniju, niti išta drugo nego li ono, što je u našoj osnovi programa, ali ne ćemo ni Čije ruke, koja bi nas za vrat i perčin držala. Mi ne vi čemo samo „živila sloboda!* nego vičemo „živila pravda!" i u granicama pravde živila sloboda! Mi kao manjina, tražimo zaštitu i rav­ nopravnost, i ne osporavamo nikakvoj gru­ pi niti konfesiji onaka ili slična prava, kakva sebi tražimo. Stoga smo uvjereni, da smo patriotični i prama svima drugim državljanima bratski raspoloženi, jer ne osporavamo drugima što za se tražimo, da­ pače u agrarnom pitanju žrtvujemo, žrtvu­ jemo i žrtvujemo! Nu u vakufima i dalj­ njem privatnom našem dobru ne mužemo žrtvovati, nego tražimo da nam se one silne stotine mliiona nanešene štete podmire, a to traži pravda i svi zakoni, božji i ljudski. Ovde imam da primijetim na tvrdnju grupe oko .Jednakosti*, da bismo izgubili veze sa ostalim muslimanima Jugoslavije, ako se ne bi država uredila centralistički. Izgleda, da je to njihov jedini argumenat, radi kojeg se opiru slozi s nama. I Srbi pravosl. nam to isto govore. Baš na protiv ja držim, da je to preslab argumenat, jer: 1. kod automnog uregjenja, Makedo­ nija bi bila ili sama za se ili u zajednici sa Srbijom. U prvom slučaju tamošnji bi muslimani sačinjavali skoro polovicu tamoš­ njeg pučanstva, a to bi značilo, da se bez njih, a još manje protiv njih ne bi moglo postupati. U drugom slučaju, činili bi oko četvrtinu srpske skupštine, te bi tako u borbi srpskih stranaka igrali važnu ulo­ gu ito veću, nego li skupa s nama u za­ jedničkoj skupštini, gdje bismo svi skupa činili sedminu ili šestinu. Reći da im Srbi ne bi dali u skupštinu, držim, da nije opravdano, jer bi to značilo, da oni hoće njiha gnjaviti i pod teškom rukom držati. To bi opet jasno govorilo, da je jednakopravnost svih državljana u Jugoslaviji gola fraza, kojom se hoće drugi zavarati. Tim bi se osudilo sve ono, što je do %ad lijepo i pohvalno o Srbima govoreno. 2. Mi u Bosni i Hercegovini sačinja­ vamo trećinu pučanstva, te smo tako za se jači, nego li bismo bili skupa s njima u centralnoj škupsini. 3. Za političko vodstvo oni imadu spremne inteligencije, sa kojom bismo i mi morali računati, kad bi se vodstvo hama izmišljen bez Boga, šta više je on potvrda onoga, što je prije njega došlo i tumač knjige od gospodara svijetova, o tom nema sumnje. Kur’an je bio još za života Muhameda (a. s.) ispisivan i napamet učen. Poslije smrti pejgamberove nastojale su prve balife oko toga, da te rukopise skupe u jednu knjigu. Ta zbirka izvršena je na takav način, da nije bio dovoljno uvažen kronološki (po vremenu) redni sadržajni savez, te zato se pri učenju (lektiri) Kurana često gubi dojam suvislosti i krnji ljepota same knjige. Prvi halifa Ebu Bekir pobrinuo se je, da se Kur’an skupi u jednu knjigu te je tu za­ daću povjerio mladom Medineliji po imenu Zejd-ibni Sabitu, koji je služio Pejgamberu kao pisar. Nekako dvadeset godina poslije naložio je treći halifa Osman istome Zejdu dodijelivši mu za ojačanje njegova ugleda još trojicu Kurejšija, koji su poznavali Kur’an, da sav predmet iznova prouče i srede. Tada su zgotovljena tri prepisa, koji su poslani u Damask, Basru i Kufu. Ovi su prepisi svuda' primljeni s potpunim odobravanjem. Najstariji sačuvani primjeri Kur’ana potječu iz početka drugog islam­ skog stoljeća Sadržaj Kur’ana je kao i Biblije veoma različit i mnogostran; on se sastoji iz mo­ ralnih izreka i savjeta, propisa i zakona, obećanja i prijetnja, iz objava o svojstvima Broj 4 predalo, jer bez te inteligencijo ne bismo Protesti protiv nametnu mogli za njih ništa učiniti. „zastupnicima**. 4. Što se tiče specijalno islamskih pi­ tanja, ne znam kakav bi imala interes prema Banjaluka je protestirala proti odi vani jedinstvena Jugoslavija, da imadne u „svojih" zastupnika i izvijestila dm o svojoj unutrašnjosti dvostruke, nejednake brzojavom: uregjaje za istu konfesiju. To je moglo Danas je odaslan slijedeći brzojav:,( biti u bivšoj monarhiji, u kojoj je evala podinu predsjedniku ministarstva, м politika zavagjanja, a valjda Jugoslavija neće poći njenim stopama. Šta bi smetalo n u Prutiću, Beograd. Gospoda H. I mutbeg Džinić i Dr. Ejub Mujezinom srpskoj ili makedonskoj autonomiji, šfo bi putovali su u Beograd u svojstvu dele tamošnji muslimani imali isto onako ureza „Državno Vijeće*. Mi Muslimani g gjene šerijatske sudove kao i kod nas, što i kotara Banjaluke, organizovani na i bi recimo imali s nama zajednički vrhovni I šerijatski sud i zajedničku šerij. sud. (školu, gramu „Jugoslavensko Muslimanske 0; nizacije* sa preko 90 procenata puču što bi nam vakufi bili uregjeni po jednom protestujemo protiv nametanja gornje i kalufu, pa recimo imali i zajednički v.-m. jic.e za narodno predstavnike, jer nisu i sabor, što bismo imali zajedničkog reis-ulizabranici. Mi priznajemo samo one 4 ulemu i rijaset, te hodžinsku kuriju itd.? gate, koji su predloženi od Centralnog To sve može biti i to u našu korist, a ni bora „Jugoslavenske Muslimanske Org na čiju štetu. Ovo tvrdim, jer pošteno mi­ zacije*. Za mjesni odbor „Jugoslavei slim i na nas i na druge. Muslimanske Organizacije": Muhamed, A Turkofilstvo ? reći će kogod. To su ket Kurt, muftija banjalučkog okruga; i riječi i misli bez važnosti. Turska ne gra­ Ali-Kijamilbeg Džinić, gradonačelnik; niči sa Jugoslavijom, i ovaj je rat izgubila. I mdibeg Džinić; Hamdija Afgan, prede S toga nitko i ne misli na povratak Tura­ nik organizacije." ka u ove krajeve. Nu tko je uza sve to 0 protestu iz Bos. Novog dobis turkofil, on će se iseliti, pa ne znam šta da mu daješ. Tko sumnja može li živjeti slo­ ovaj brzojav: „Danas smo upravili ga bodno ispovijedajući svoju vjeru i vršeći dinu ministru predsjedniku Stojan Proti svoje običaje, kada vidi, da je dobio sva brzojav slijedećeg sadržaja: „Proti prava kao Čovjek, da mu se ne vrijegja Beograd. G. H. Mahmutbeg Džinić i vjera i čast, da mu se u tom puštaju slo­ Ejub Mujezinović otputovali su u Beog bodne ruke, ostati će na svojoj grudi i biti u svojstvu delegata za „Državno Vij® dobar državljanin i dobar susjed svojih Mi muslimani grada i kotara Bos. N organizovani na programu „Jugoslavei starih komšija drugih konfesija. 0 ovom se može još dugo i dugo go­ Muslimanske Organizacije" protestuje voriti, ali držim, da nije ni ovoliko prema­ protiv nametanju gornjih dvojice za i lo. S toga držim da sam i sa ovoliko moje rodne predstavnike, jer oni nijesu naši i i mojih istomišljenika „autonomaštvo* pri­ branici. Priznajemo samo one delegi lično rasvijetlio. A sad da nešto reknem g. koji su predloženi od centralnog odi »Jugoslavenske Muslimanske Organizici Spahiću na njegovo otvoreno pismo. Kakvo sjeme, takav plod! ili: Kakav Predsjednik Alibeg B i š ć e v i ć.“ Moli nijjet, takve i posljedice! Mimo čitav toliki za uvrštenje navedenog protesta u vaš svijet, na koji su otposlane osnove progra­ cijenjenom listu. Za mjesni odbor mu ma i brzojavi — zašto samo on piše otvo­ manske organizacije: Predsjednik Ali reno pismo predsjedniku naše organizacije? B i š ć e v i ć“. Kako god i kolikogod se puta to pismo Nas vesele ovi brzojavi, pa moli® pročita, iz njega se vide samo tri željice. sve ostale mjesne organizacij’e u M Jedna je: istaknuti da on ima pismo od g. da se ovom protestu priključe i odah Nikole Pašića. Druga: da se o njem u jav­ sličan protest na ministra predsjedi nosti govori u ovo burno doba, ne bi li Protića. Nas treba samo kratko obavija kakogod na površinu isplivao. Treća: pri­ da je protest odaslan.kučiti se „Jednakosti" i — valjda — nje­ nim posredovanjem „elementu, čija je he­ gemonija neizbježiva" — —- — Pašićevo mu pismo nije upalilo. „Jed­ nakost" ga je od sebe odgurnula, a hoće li mu se daljnja želja ispuniti, vidjećemo. Čovjek ne bi ni vjerovao da u nd Ćini mi se da- mu za to nije pružio dobru I Sarajevu ima toliko banaka, štedionit priliku Maglajlićev brzojavi osiguravajućih zavoda, dioničkih druib Tuzla, 12. februara. industrijalnih i sličnih poduzeća u kuji Član tuzi. org. je namješteno nekoliko stotina činovi Božjim, o stvaranju i budućem životu, o prijašnjim poslanicima i narodima te napo­ kon iznosi dnevna pitanja opće i domaće prirode. Da ispuni Muhamed (a. s.) svoju pos­ laničku zadaću morao se najposlije kao i drugi poslanici osloniti na moć i snagu, da udovolji zahtjevima najrazličitijih socijalnih, političkih i ratnih prilika. Kada je zadruga pravovjernih sve više rasla i nabujala do jedne države, valjalo je pejgamberu istupiti kao njezin poglavica te se podvrći svim dužnostima i poslovima njezinim. Prema tome daje Kuran izražaja nadahnuću i ob­ javama u svim položajima, u kojima je poslanik trebao Božje pomoći. On pruža vrlo razlićnu gragju te je pravo ogledalo borbi i poteškoća, koje je Islam morao savladati, da sebi steče važnost. Uza sav nesklad u odsjecima i možda u mnogim izrekama mogu se opet uočiti razne faze (mijene, oblici) poslanstva Resulul-lahova. U prvim stoljećima svoga istupa obra­ ća se na svoje uže zemljake. Na raznim mjestima stoji u Kur’anu, da je za to dan na arapskom jeziku, da ga razumiju. Tako se kaže n. pr. 42» Mi smo Ti objavili Kur­ an ha arapskom jeziku, da opomeneš majku gradova (Meku) к sve unaokolo, — 26ai< I opomeni svoju najbližu rodbinu! S napredovanjem i s uspjehom proši­ rio se je Njegov opseg na cijeli svijet, jer Naša novčana poduzeća muslimani. se veli 6iB . . . Kur’an je meni objavljen, vas upomenem i svakoga, do koga M Prema ovom je ajetu poslao Muhamed^ glasnike perzijskom kralju, bizantineh caru, abesinskom Negusu i egipatske namjesniku s naročitim pismima, da ih| zove, neka prigrle Islam. Resulul-lah je sprva istupio s'oeobilt dobrotom i susretljivosti prema kršćani i jehudijama, kojima dosugjuje blaženo ako pristanu uz jedinoga Boga te b» pošteni i dobri, dok najavljuje srdžbu Boi poganima i zlim ljudima. Iz Kur’ana jasno razabire, da je pejgamber najpr jedino pomirljivi i milostivi Božji poslani koji je poslan čovječanstvu samo iz ini srdža (Sura Kao i svi prethodi morao je i Muhamed (a. s.) da pretrpid prijateljstva, progone i nesreće. Pogrgjiv je kao: lažac, varalica i mahnitov, mol su mu prijetili ubojstvom i smrti, a niži ga ismijavali i ostavljali. Najzad je.moi bježati iz Mekke, svog rodnog mjesta, širi nauku u Medini. Jasno se odrazuje Kur’anu srdžba Božja zbog prCgona i I prijateljstva, kojima je Islam izložen. Ni Medini nisu prestali pokušaji neprijate da odstrane poslanika i Islam unište, to napokon došlo do boja i bitaka, l^oje su i povoljno svršile za islamsku zadrugu. 8 porastom i moći Islama uvećala je mržnja i zavist njegovih neprijatelja. �Spoj 4 Broj* Страна 3 Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* bd ovih je na žalost samo desetak-petnaMt muslimana, koji su većim dijelom nabješteni kod zemaljske i muslimanske banke, dok ih u drugim zavodima nema bopćo, ili ako ima po jedan, izvržen je na najvidljivijem mjestu, da služi valjda pred muslimanskim mušterijama za reklamu. Ii Mi ovo zapostavljanje nas muslimana sa strane novčanih zavoda ne razumijemo tim više, što ovako va namještanja ni jesu isključivo skopčana sa visokom naobrazbom i doktorskim/častima, pa da nam se može leći da mi ovakvih ljudi dovoljno nemamo, već se u ovakove službe mogu uzimati i nudi sa manjom Školskom naobrazbom na br* trgovačkom i gragjanskom školom, gimnazijom, realkom, trg. akademijom, a i bni sa više razreda srednje škole, kakovih bni muslimani imademo hvala Bogu posta. Mi ovdje vidimo jednu nepravdu, jer imamu teliko primjera, gdje se je ponudio Jedan svršeni gimnazijalac musliman kojem novčanom zavodu i bio je odbijen iz razlog*. što nema tobože trgovačke akademije. Drugi opet svršeni pravnik traži namješlenje u kojoj banci, pa se i on odbija zato, ■to nema prakse ili što nije svršio koji tr­ govački kurs. Napokon treći svršeni trgo* bački akademičar moli vježbeničko mjesto I bez. predbilježbe odbija se s razloga, što bajagi u zavodu nema nikakova prazna Injest ‘, dok se u isto doba namješta kako* po protekcijsko dijete i to sa kud i kamo blabijom kvalifikacijom, pa Čak i sa dva tri razreda srednje škole. Eto tako su dosad в nama postupali naši novčani zavodi, inače bi mi dan danas drukčije stajali, imali bi ■voje vlastite banke i druga trgovačka po■uzeća, a u njima vlastite, sposobne i is­ kusne činovnike. Mi preko ove nepravde naših novčanih kavoda ne možemo i' ne smijemo preći, peć od njih tražimo, da nas u buduće pri hamieštavanju svoga personala ne mimoi­ laze, a napokon na to imamo i pravo bar bndje, gdje je angažovan'muslimanski kapiал1, gdje se sa muslimanima radi i gdje se najviše muslimanskim znojem i žuljevima reče. Sada, kada se uvodi naš jezik u nu larnje poslovanje, nemaju se razloga musli­ mani odbijati, ako koji potpuno no vlada njemačkim ili kojim drugim, stranim jepikom, pa se nadamo, da će sva naša tr­ govačka poduzeća, a naročito banke u vla štitom interesu imati u tome pogledu više pbzira naprama muslimanima, te da će na­ doknaditi one propuste, koje su prije po­ dčinili, jer će nas .samo na taj način uvje­ riti o onome što nam tako slatko tepaju, kad nas traže za svoje mušterije. ad. Atentat na Wilsona. U Bostonu je uapšeno 14 Španjolaca, koji su spremali atentat na predsjednika W i 1 s o n a. Dvo­ jica španjolskih anarhista, koji su uapšeni u Bostonu, izjavili su, da su dobili nalog, da izvedu atentat na W i 1 s o n a. Na te­ melju iskaza uhapšeno je još 9 španjolskih anarhista. Tako brzojav iz New-Yorka, a iz Genove se još javlja, da je atentat na W i I s o n a zasnovan od španjolskih i tali­ janskih anarhista. Istragom u Bostonu do­ kazalo se da postoji živahan saobraćaj megju anarhistima u Evropi i Americi i da su u vezi sa atentatom na W i 1 s o n a i i Clemenceau-a i neke zavjere u Nje­ mačkoj. Buna u Italiji? Iz krajeva koje su okupirali Talijani javljaju da se kod Udine vide plamenovi i da se po Italiji šire rad­ nički nemiri. Talijanske „željice“. „Narodnoj Poli­ tici* javljaju: Na Rijeci se pronosi glas, da talijanska vlada, ako ne dogje do sporazuma megju Talijanima i kraljevstvom SHS, na­ mjerava okupirati naše krajeve do Karlovca, i odlučno zahtijevati priznanje Jugoslavena na opravdanost talijanskih aspiracija. Katolička biskupija u Beogradu. Kako se doznaje s pouzdane strane, radi se o tome, da se u Beogradu osnuje biskupija za rimokatolike. (A ita je sa ukinutim muftilulcom? Op. ur.) I to je neki zaključak. Ministri antant* skih i savezničkih sila vijećali su u ponedeljak po podne od 3 do 5 sati. Odmah su bili pripušteni u vijećnicu albanski zastup­ nici, ispred kojih je Turhan paša iznio al­ banske zahtjeve. Vijeće je povjerilo komisiji za grčke poslove, da se tim pitanjem bavi. Bugari traže pomagače. Javljaju da je talijanski general Montebelli, komadant ekspedicionog korpusa talijanske vojske na Balkanu bio primljen u audijenciju kod bu­ garskog kralja. U izvještaju se iznosi, da je ta audijencija trajala dugo i da je bila vrlo srdačna. Naročito se ističe da je bu­ garski kralj tom prilikom pohvalio držanje talijanskih«četa u Bugarskoj. General je ovu kraljevu izjavu objavio u dnevnoj za­ povijedi. Ovoj vijesti nadodaje .Epoka*: „Ova posjeta pada u oči, kada se u evrop­ skoj štampi otvoreno govori o željama Bu­ garske, da se združi sa svima onima, sa kojima smo mi u sporu*. Grčka „vjernost*. Javljaju iz Soluna: Grčka štampa mnogo govori o grčko-talijanskom zbliženju. Donose se brzojavi iz Rima, kojima se ističe opravdanost grčkih pretenzija koje su podnesene konferenciji mira i izražava zadovoljstvo talijanskih je Resulul-lah morao računati pri kasnijem vršenju svoje dužnosti kao vojskovogja i poglavica islamske zajednice i s neprijate­ ljem i s prijateljem, pa je zauzimao u svo­ jim izjavama i činovima stajalište odrešito prema položaju i stanju stvari. Mjesta u Kur’anu, gdje izbijaju tragovi žestokih bojeva i uzrujanosti, već su onda uistinu postigla svoju svrhu te čine samo još izražaj izvjesnih, po vremenu i mjestu omegjenih odnosa i podsjećaju na davno već prebrogjeho gledište, jer nije sve u Kuranu jednake vrijednosti i trajno. Ima naime nekih dijelova i odredaba, koje su ukinute i drugim nadomještene. Sam Kur­ an nagoviješta, da su mnoge objave nastale iz shodnosnih razloga te pripadaju prošlosti, jer se kaže: 2i«0 Kojegod mi. izreke (stiho­ ve) dokinemo ili predamo zaboravi, daćemo mjesto njih bolje ili jednake (prema mni­ jenju islamskih teologa opozvano je 225 ajeta kasnijim ajetima, в kojima su došla u protivuriječje.) Trajna i mjerodavna ostaju ona doista lijepa mjesta u Kur’anu, koja govore o vječ­ nim i nepromjenljivim načelima,, što se označuju u svim vjerama temeljima spasa i blaženstva, a iz kojih se ori močan glas: mir i ljubav, opraštanje i m i 1 osrgje. Stil (izraz misli) Kurana je u arap­ skom upravo nesravnjive ljepote, te se ne da u drugim jezicima oponašati (ponoviti) ni na koji način. Punoća misli, što sjaju iz pojedinih riječi ili iz kratkih sažetih re­ čenica, harmonija (sklad) glasova, koja dje­ luje ritmički (pravilna izmjena glasova) i zanosno na čitača i slušača, već mu je sprva pri nastanku pribavila daleko prvo mjesto megju svim arapskim literarnim (književnim) djelima. Glasoviti arapski pjesnik Lebib ibni Rabija bijaše po običaju objesio jednu svo­ ju lijepu pjesmu u Kjabi, da se vidi kao na izložbi. Niko se nije usugjivao otimati so s pjesnikom o prvenstvo, dok se nije metnula druga sura Kurana uz njegovu pjesmu. Lebib je bio čarobnom ljepotom te sure tako oduševljen i osvojen, te je odmah sam svojom rukom skinuo svoju pjesmu. Ovo neodoljivo djelovanje Kur*ana vidi se i po toj činjenici, što je kasnije halifa Omer, koji je sprva bio megju ne­ prijateljima pejgamberovim te se spremao, da ga ubije, prešao u Islam pun kajanja i oduševljenja, čim bijaše proučio jednu suru (20) Kurbana. — Kur*an se smatra megju muslimanima ne samo zbog sadržaja, već i radi savršene ljepote stila jednim čudofh, što ga je Resulul-lah izvršio. • Goethe piše u svojoj raspravi o Mu­ hamedu (a. s.) ovako o Kur’anu: to je sve­ ta knjiga, koja nas, kad god je uzmemo, uvijek iznova odbija, onda po malo privla­ Pregled. krugova prema Venizelosu, koji je priznao talijanski karakter Rijeke. Grčka porfidija. U Lyon je stigla jedna nova delegacija: „narodna ponteuxinska delegacija", koja zastupa neoslobogjene Grke na Pont-Euxinu. Oni zahtijevaju od mirovne konferencije, da na sjeveru Male • Azije, na južnoj obali Crnoga mora (Pontus Euxinus), osnuje jednu nezavisnu republiku, koja bi zahvatila jedan dio nekadašnjeg trapezuntskog kraljevstva Komnena i sizala od Kavkaza pa do na zapad od Sinopa, sa njegovim zalegjem. Blago Maroku! Konferenciji mira je povjerena zadaća, da revidira pitanje Ma­ roka, koji je još pod ugovorom sklopljenim ' u Algecirasu.* G. de Peretti, pođdirektor za Afriku, iznio je zahtjeve Francuske, koji idu za tim, da se ukine ugovor u Algeci­ rasu i da se nametnu Njemačkoj sve one garantije, koje su nužne za to, da ne bi Njemačka u Maroku ponovila neprijatelj­ sku akciju, koju je vodila protiv Fran­ cuske. Talijansku glad utažiće Jermenija! Riječi 8.H.S. javljaju ih Ženeve da je mi­ nistar Dr. Trumbić svojom sjajnom diplo­ matskom spretnošću stvorio sebi vrlo čvrst položaj. Jednako javljaju da Amerika na­ mjerava da skloni Italiju na popustljivost u jadranskom pitanju i to na taj način, da se Italiji kao kompenzacija povjeri mandat za upravu u Jermenskoj. Ratna šteta Rumunjske. Angelescu, rumunjski ministar nastave i ujedno pred­ sjednik komisije, obrazovane u Rumuniji za procjenjivanje šteta, nanesenih ovoj zemlji za vrijeme neprijateljske okupacije, uručio je ovih dana g. B r a t i a n u, rumunjskom ministru predsjedniku, sve akte komisije iz kojih se razabire, da ukupni iznos šteta — koje su prouzrokovati Nijemci, Austri­ janci, Ugri, Bugari i Turci — dosiže do 26 i pol milijarda franaka, dok štete, koje su nanijeli vojnici iznose još 4 milijarde franaka. Zapljena njemačkih brodova. »Temps« piše, da je g. L e у g u e s, ministar za mor­ naricu, bio interpeliran u sjednici od 19. februara parlamentarnog odbora za proračun o sudbini njemačkih parobroda. Ministar je odgovorio, da on drži, da ne­ prijateljske brodove treba porazdijeliti me­ gju saveznike, koji će s njima raspolagati kako im se bude svidjelo. To je mišljenje jednodušno usvojio proračunski odbor, ko­ jega taj problem jako interesuje. Francuski trgovački ured u Beogradu osnovan je sa zadaćom, da posreduje izme£ju jugoslavenskih i francuskih firma u sklapanju poslovnih veza. Naši dopisi. Gračanica, 16. februara. Kako Čujemo uzeće se nama imamima vjenčanja Ч. j. šeriatski sudovi preuzeće to u svoje ruke, a to nije pravo iz ovih raz­ loga: 1. Do sad nismo mi imami dobivali nikakvih uputa glede vjenčanja, pa za to ne leži krivica na nama nego na visokom rijasetu. 2. Svakako smo plaćeni po 16 groŠa mjesečno, pa zašto da nam se i ovo odu­ zima odakle smo imali bar toliko, da smo mogli kroz godinu srezati makar po jednu košulju. Za to tražimo od visokog rijaseta da nam se ovo naše pravo ne oduzima, nego da isti izda upute za vjenčanje, pa koji ne zna nek se poduči za taj posao. Imami. či i začugjuje te napokon prisili na što- ; vanje. O bitnosti Kur’ana samoga imade mno- I go ajeta, od kojih su ova najvažnija: 86.ц. Kur’an razlikuje dobro od zla. — 3». Bog je onaj, koji ti je poslao knjigu (Kur’an). U njoj su jasna ajeta, koja su mati knjige (t. j. jezgra, temeljni dio knjige), a ima i drugih tamnih, koja su alegorična (u sliko­ vitom, prenesenom smislu) i u poredbama izrečena (mutešabihat i muhkemat). Oni, što u srcu naginja na bludnju (sumnju), povode se za alegoričnim (nejasnim) te ih krivo tumačeći siju neslogu i nesreću. A niko osim Boga ne zna ih pravo tumačiti. Već je navedeno, da je Resulul-lah rekao, da je On — kad je objava bila svr­ šena — samo ono kazivao, čega se sje­ ćao. Ima u Kur’anu ajeta, u kojim Mu je preporučeno, da objavljeno polagano pono­ vi: 75.ie.-„. Ne kreči jezikom, da objavu ubrzaš, jer se mi bavimo njegovom (Kur’anovom) zbirkom i pročitanjem. — 2O.ns* Ne prenagli se s Kur’anom, dok Ti nije njegova objava dovršena i reci: Moj Go­ spode, povećaj moje znanje! U svoje se vrijeme mnogo oko toga prepiralo. da li se imade Kur’an smatrati Božijim djelom samo po smislu ili po rije­ čima. Ovaj je zadnji nazor pobijedio te se broji od drugog islamskog stoljeća megju načela (principe) pravovjernih učenjaka. Doboj, 22. februara. Jučer u petak obdržavana je ovdje skupština, na kojoj je naš delegat za glavnu skupštinu u Sarajevu Mehmedaga Hadžimujagić opširno referisao o toku skupštine. Skupština je izvještaj primila na znanje i oduševljeno pozdravila ujedinjenje tuzlanske i sarajevske organizacije. Po želji našeg bivšeg narodnoga poslanika delegat je pred­ ložio, da se pita skupština, želi li, da SuIjaga Salihagić ogje položiti račun o svome radu u em saboru? Skupština. je to j e d n 1 a в n o odbila uz povike: „Каз jfrtim je delegat prikazao ža­ losnu stanj^vakufa prema govoru g. čekre, što j^^Pupštinu jako iznenadilo i ogorčilo; prešao je dalje na prikazivanje akcije musi, ženskog odbora, na konvikt i školu naše djece u Vinkovcima i na potrebu podupi­ ranja našega organa »Pravde«. Po tom je uzeo riječ H. Džafer Mehmedagić i govorio o dužnosti sviju Musli­ mana, da se staraju za sirotinju uopće, a naročito zatražio, da se podupre akcija musi, ženskog odbora i predložio, da se po­ čnu sabirati prilozi za ženski odbor, za naš organ „Pravdu* i za uzdržavanje naše dje­ ce u Vinkovcima. Na skupštini je sabrano 1024 K, a izabrana su trojica gragjana, koji će dalje sabirati, jer zbog pazarnog dana mnogi trgovci nijesu mogli prisustvovati skupštini. Za tim je skupština zaključena. Još dodajem, da je prije mjesec dana naš grad sakupio za svojih pet vjerskih službenika preko 5000 (pet hiljada) kruna i odmah im razdijelio. M. Samo s dubokim osjećanjem poštova­ nja i u potpuno čistom stanju dotiče se pravi musliman Božije knjige, jer stoji na­ pisano: 56.78. Samo čisti smiju ga ве do­ taknuti! Radi toga, što se mogu arapske riječi često različito tumačiti i što je Kur’an uop­ će sastavljen iz veoma kratkih (lapidarnih) rečenica, nije baš lagan posao uhvatiti pra­ vi smisao, a to tim više, jer se radi često o samim poredbama. Treba uzeti u obzir, da je Kur’an objavljivan od slučaja do slu­ čaja i ponajviše za odregjene dogagjaje. Pa da se mogne smisao pravo ra­ zumjeti, moraju se. poznavati prilike, u ko­ jima je došla objava, jer pravo ili doslovno tumačenje može lasno zavesti do krivih zaključaka. Zato je nužno poznavati tradi­ ciju (predaju) radi pravog razumijevanja stvari. Iz ove je spoznaje nikla znanost o Kur’anu (ilmi bejan), koja čini ključ u tu­ mačenju Kur’ana. Pa i za jednostavno prevogjenje Kur’ana je potrebno poznavati tradiciju i ekzegetu (tumač) barem donekle, ako se želi dati prijevod bez prigovora, kakovih nažalost u tugjim jezicima nalazi­ mo rijetko. Roman „Minka“ našeg saradnika g. A. H. Bjelevca potpuno je rasprodan, pa se gospoda naručitelji obavješćuju, da pisac ne može udovoljiti novim narudžbama. �Strana 4 Ограна.PRAVDA* — „ПРАВДА*__________________________________________ _ B«>H Вц Domaće vijesti. Ostavku g. Dr. Spalio motivišu iz Be­ ograda time, što ga ni jedna muslimanska Stranka nije izabrala u narodno predstavni­ štvo, jer je vlada parlamentarna Zato je vjerojatno, da će takogje i g. M. Rajčević predati svoju ostavku. Istodobno javljaju, da vijesti o ostavci ministra Korača ne odgovaraju istini. Tako službeni krugovi, a mi na ovu tendencioznu vijest imamo dodati, da je skupština naših delegata g. Spahi izra­ zila potpuno povjerenje na dotadanjem radu. Izmotacijama kao što je gornja, nema dakle nikakva mjesta, a nepovjerenje neko­ licine ljudi oko »Jednakosti* nema nikakve vrijednosti. Novi okružni predstojnici. Gosp. Živojin Ružić načelnik 1L klase u Vranji po­ stavljen je za Okružnog načelnika iste kla­ se u Sarajevu. Gosp. Dušan Nikolić, načel­ nik III. klase bitoljskog okruga, postavljen je za okružnog načelnika iste klase u Tuzli. Blago Bosni 1 Sastav „Državnog Vijeća*. Narodno predstavništvo biće sastavljeno ovako: Sr­ bija 84 mjesta, Nova Srbija 24, Hrvatska i Slavonija sa Megjumurjem i Rijekom 62, Slovenačka 32, Istra 4, Dalmacija 12, Crna Gora 12, Banat, Bačka, Baranja 24, Bosna 42. Prvoj sjednici do konstituisanja predsjedaće najstariji narodni zastupnik. Kao prve tačke dolaze privremeni ustav i agrarne reforme. Ovo državno vijeće nazivaće se <zvanično .pri­ vremenim predstavništvom*, a biće sazvano naročitim ukazom ministarskog savjeta, koji će biti objavljen ovih dana. Vrati Ii se dotle prestolonasljednik regent, onda će on otvoriti parlamenat prestonom besjedom. Parlamenat ostaje u permanenciji sve do ustavotvorne skupštine. 0 vjerodajnicama članova „Državnog Vijeća* doznaje dopisni ured, da će od Narodnog Vijeća izabrani delegati za na­ rodno predstavništvo dobiti svoje vjerodaj­ nice pred sam sastanak narodnog predstav­ ništva u Beogradu, gdje će u tu svrhu biti uregjena posebna kancelarija predsjedniš­ tva Narodnog Vijeća. Pohvalan rad musi. Organizacije u Banjaluci. Kako saznajemo, musi, je orga­ nizacija u sporazumu sa musi, zanatlijskim društvom „Fadilet* zaključila, da se musli­ manskoj siromašnoj djeci, koja su bespos­ lena, dade prilika da pohagjaju razne za­ nate. Odbor musi. org. je obećao, da će poraditi na tome, da se u društvo „Fadilet* upiše što veći broj članova, te da isti osim redovite članarine plaćaju mjesečno od 5 do 100 kruna. Dosad se je ovakih članova upisalo više sa ukupnim iznosom mjesečne članarine oko 500 kruna. Gosp. Abmet ef. Ščeta se je primio, da će obdržavati dobro­ voljno analfabetski tečaj i primitivno knji­ govodstvo, a društvo „Fadilet* će mu u tome ići na ruku, da se u taj tečaj upiše što veći broj učenika. Gosp. Zaim Hadži Dedić opet se je primio da će po selima obdržavati iste tečajeve i predavanja o ra­ cionalnom obragjivanju zemlje. Akcijom se je otpočelo. Bil hajr. (»Novi Život«), Osječki listovi ne izlaze, jer na 26. o. mj. je buknuo štrajk tipografa. Iz naše organizacije. Ustuk na podvalu- U „Jednakosti* je izašao izvještaj o političkim -prilikama u Bijeljini, u kojem-se tvrdi da je cijeli ovaj kotar uz „Jednakost.. Nu prije nego su gospoda oko „Jednakosti* izašla sa progra­ mom, odazvali smo se pozivu Tuzlanskog muftije, odaslavši svoje izaslanike na prvu skupštinu, koji su onda sa drugom braćom zaključili osnovu programa i ujedno kratki organizacioni plan. Ta načela bila su sve­ strano objašnjena svakom do zadnjega te su, osim nekoliko nestalnih ljudi, od svih muslimana u ovome kotaru prihvaćena i Odgovorni urednik: M. Sudžuka. na osnovu tih načela u smislu organizaci­ onog plana provedeno je organiziranje svih muslimana u cijelom ovome kotaru. Konačno je izabran djelatni odbor od • 6 lica i to Hašim ef. Topčić predsjednik, Izzet beg Salihbegović potpredsjednik, Jusuf Zija Amailagić tajnik, Ibrahim aga H. Salihović blagajnik, te Jusuf aga Abdullahagić i Hasanbeg Pašić bez funkcije. Moram naglasiti da izvan ove organizacije stoje samo četiri mualimana u cijelom ko taru i to Hasanbeg, Muharembeg i Omerbeg Salihbegović te Murad ef. Sinanagić. Prema tome bi .Jednakost* izašla ve­ oma kratkih rukava ako joj u svim kota­ revi ma ovako šanse stoje kao u Bijeljini. Megjutim nije isključeno da će i ta gospoda prihvatiti za one principe, što ih usvaja ci­ jeli ehli Islam ovih zemalja, uvjeren da sa­ mo na taj način može spasiti svoja prava i svetinje. Na okružnoj skupštini u Tuzli predvigjeno je da se odašalju delegati ovoga okružja u svrhu pregovora sa izaslanicima drugih okružja, odnosno manjih pol. par­ tija te se ipak nadamo da će doći do pot­ pune sloge svih muslimana u ovijem zem­ ljama, budu li se odbacila neprihvativa na­ čela i dosadašnja lična politika. Za odbor: Jusuf Zija Smailagić. Iz općine Tarevci nam javljaju: Mi smo. bili otišli u Gradačac, da se provede organizacija. I pošto se nismo mogli složiti, mi se vama priključujemo, dok se u Gradačcu ne provede organizacija i odobrava­ mo vaš program i vaš rad, te želimo us­ pjeh u vašem svakom podhvatu. Dobrovolj­ ni prilog kasnije ćemo poslati. Mahsus selam. Za odbor Organizacije: Hamdi ef. Murninović, Hf. Husejn ef. Kadrić, Hasanbeg Muratbegović, Huseinbeg Sirbegpvić, Hasanaga Herceg, Alijaga Mešanović, Serifaga Hurtić, Himzo Topčagić. / Gospodarstvo. Rat i njegove posljedice. i. Prebiljegovanje novaca. Jedno od najtežih pitanja, koje je stvo­ rio rat jest sregjenje financija pojedinih dr­ žava i uregjenje valute. Pred dvije godine rekao je negdje jedan stručnjak, da će bi­ ti teško naći državi ministra finacija. I u istinu se danas nalazimo u jednom kaosu nesregjenosti, pa je pitanje uregjenja nov­ čanog saobraćaja izbilo najprije na po­ vršinu. Silna masa bankovnih nota što ih je naštampala austro-ugarska banka morala se negdje zaustaviti, da se narodu, koji ih je upotrebio kao novčano sredstvo osigura bar neka vrijednost. Da se ustanovi, koli­ ko ima ovih nota u pojedinim novim dr­ žavama bivše monarhije i da se zapriječi daljnje uvlačenje ovoga novca odlučilo se na prebiljegovanje. Najprije je to obavljeno kod nas, u državi SHS., za tim ga je odredila čehoSlovačka, pa sada Njemačka-Austrija. I ugarski ministar financija boravio je ovih dana u Beču, da se sporazumi s austrij­ skom vladom. Kako se vidi: zajednička krunska vrijednost leži u zadnjim trzajima. Za ovim državama moraće se skoro pove­ sti i Poljska, Galicija i Ukrajina. Kada se provede ovaj ogromni po­ sao i prebiljeguje do preko 30 miliardi kru­ na bankovnih nota po različitim kategori­ jama, imaće teritorij stare monarhije šest različitih vrijednosti u notama koje su iza­ šle iz jedne te iste banke, koje sve glase na krune, svakako na krune različite vri­ jednosti i oštro označene mjere u prome­ tu. Sada se već pokazuje razlika u vrije­ dnosti na neutralnim tržištima. Zttriška va­ lutna spekulacija notira njem, austr. krune drugačije nego ista prometna sredstva češ­ ke ili ugarske države. Isplata u Pragu'ima prema Beču ili Budimpešti agio, koji je prije nego su postale nove vrijednosti iz­ našao 2’/o u Švicarskoj kao spekulativna opreznost. Skoro će morati svaki, koji pri­ ma staru banknotu ili ju izdajo, brižno pa­ ziti na biljeg, jer samo on daje platežnu moć i tko pogje na putovanje, moraće po­ nijeti u lisnici banknote -svakovrsnih prebiljegovanja. Onda će češki prebiljogovani papiri n. pr. u Beču biti roba a ne novac, deviza Prag biće na bečkom tržištu isto tako predmet trgovino, kao sada mjenica za Berlin ili koje švicarsko tržište. Krun­ sko cedulje imaju već odavno samo vanj­ ski oblik i karakter banknote i doskora će postati prebiljegovanjem jedino samo sred­ stvo za pokriće kredita. Njem. Austrija nije želila potrgati vri­ jednost krune, jer joj je to išlo u račun. Šla više izrazivala je volju, da se održi jedna valuta, kao zadnji ostatak prijašnje zajednice, kao temelj prometa, koji mora biti napravljen ne na razvrgnuću nego za d*ljnji razvitak gospodarstva. Državni tajnik austrijskih financija nije se ustručavao, da se češkom ministru financija sa ovim pitajem približi, koji nije na predloženu usme­ nu raspravu u toj stvari pristao. Kada je jugoslavenska država preduzela pred mje­ sec dana u svojim granicama prebiljegova­ nje i brojenje novca, Austrija nije mislila na ovo i kako pišu njihove novine, mislili su pripustiti bezuslovno naše prebiljegovane note kao platežno sredstvo. Ali sada, kada je najbogatija i najindustrijalnija država češka sama pusegla za ovim sredstvom, ni Astriji nije ništa drugo preostalo nego da i ona pogje »ludim ovim' korakom* i da se i zadnji ostatci uspomene na monarhiju izbrišu. Prije nekoliko dana zatvorila je Njem. Austrija svoje granice za svaki novčani promet, te će se kroz više nedjelja na sve moguće načine nastojati, da se stane na put, da ikakav novac u Austriju ugje. Predoznaćivanja bankovnih dobara, koja su još slobodna, zabraniće se sasvim, filiale bečkih banaka neće više primati novce na prera­ čunavanje na konto centrale. Naravno, da će se promet gotovim novcem strogo nad­ zirati, novčana pisma neće se više poštom moći otpremati, a otvorene poštan. naputnice će se suziti na najnužnije potrebe dnevnog platežnog prometa. Putnici, koji 'dolaze iz čehoslovačke ili inozemstva u Njem. Austriju, biće strogo premetnuti u pogledu novčanog posjeda. Bankama će biti zabranjeno u ovom roku u Beču kupovati na račun čeških posjednika ma ikakove papire; pošte i željeznice uopće sva platež­ na mjesta biće podvrgnuta najstrožijem nadzoru. Ovi bi okovi bili u normaln j doba nepodnošljivi, ali nakon četiri godine rata, neće ništa biti neobično, budući je trgovina i onako spala na dosad nepribilježeni niski stupanj, češka država će prebiljegovanjem nota zadržali polovicu pridonešenih nota u svrhu, da ih kao prisilni zajam ukamaćuje. Financijalno izučeni promatrač pratiće sa začugjenjem i prepašću ovakav diletant­ ski eksperimenat na skliskom podu ban­ kovnih vrijednosti. Od 36 milijardi kruna u notama otpada na Jugoslaviju 7 milijardi, a skoro polovica ostalog na čehoslovačku državu; vjerojatno je, da će u Austriji biti mnogo manje banknota radi upisivanih ratnih zajmova. Ostaće još vazda neriješenih pitanja, u prvom redu odgovornost za ovaj novac, koji je u inozemstvu neprebiljegovan i platež ostalih inozemnih dugova u koliko ne glase na sirane vrijednosti. Put k rasprav­ ljanju i izjednačenju valute, moraće se na ne­ kakav način tražiti i neće se moći mimo­ ići to- pitanje kod rasprave o ratnom dugu. Prebiljegovanje je predznak likvidacije A-ug. banke, čiji je daljni opstanak, kao za­ jedničkog-zavoda bankovnih nota sasvim onemogućan budući je raspad i raskinuće sa rastavom u prometnim novčanim pokraj i ha ma počeo. Beogradska burza, Sjutra se otvara u Beogradu burza, koja će se za sada baviti samo bankarskim poslovima. Radiće dnevno Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O-* od 11—12 prije podne, osim ntdjejj praznika. Prostorije se nalaze u Juus ćevoj kući na uglu ulice kneza Milujl Vuka Karadžića. Francuska neće rekvirirati гвијј žavni podtajnik na ratnome niinieln, saopćuje ovaj kominike: „Vojna upravu rekvirirati vunu god. 1919. Prema b već je od ovoga časa slobodno trgonj prevoziti vunu.* Francuska, Italija i Srbija otlui su na 30. decembra 1919. svojo oluk na megjunarodni ugovor u svjetsko-Jelj ničko-tovarnom prometu. Razlog tomu |e u okolnosti, što ove tri države traže, j se ovaj ugovor uslijed promijenjenih lika na novi temelj postavi. Tržište kuhve. Svjetska je žetva ц sljednih dviju godina dobro uspjeh. J gospodarsku godinu 1917.—1918. cijeni i žetva na 22 milijuna vreća (po 60 kgl| čega otpada naBraziliju 17’5 milijuna, velikih spekulativnih poslova nazadovao izvoz kahve općenito, a osobito iz Brazil; od god. 1915. dalje. lariio je i u vakufske Činovn Trešeljak. h mjesta, kao mornari ispred je u papirne novce, da nji Džemreta padaju dana zrak, u njr vaki čas ovih dolje gore. u Udariloje алоЂе i u zemlju. Ali ih ima iAtdrugih, koja i ,Tahj davno u čitav naš javni i politički život, ДЦ| eia primjer: Ove godine je čisti udae napravio čitav kaos i u njemu se prekalili ras sloge u drva još u jesen, ti® menti do čvrste u organizaciji: svi zau jeda a i ugdje kesusu činovnika a jedan za sve posve noviudara ljudi in| dol Cy» bivše »eliti povjerenje od 00% naroda, iateneke kao iscijegjeni limuni izletjeli kroz prozor na ptl Prodaja. Na 4. marta ov. god. u 9 a prije podne prodavače se u kotarska sudu kod nadtutorstvene oblasti (jetii skog sudca) u Sarajevu jedna mala kuća sa dvorišta ii Dugom sokaku br. 11 (Carevamahali čast nam je svim našim cijenjaa mušterijama i znancima na znanje stali da smo otvorili u Mostaru trgovačke svratiste (Efičln han) u Cernici ulici broj 19., te isto »nabili sa modernim krevetima, te sa svakovnlnh pićem, jelom i kaf^nom. Za solidnu poslugu jamči Omer Lutfl Falađžić I inj. Intendanclja povjer. za N- Q. Sarajen Br. 2284 od 1919. Natječaj. II. armijska oblast kr. srpske vojib raspisuje natječaj za sabiranje, vezanje dostavu sijena, koje se nalazi na sabirali tima u Gračanici, Sjedinama, Travnika Han Pijesku i Podromaniji. Uvjeti: franko vagon na željezničko slanici onog mjesta u kojem se dolični sabirahšte nalazi, a za Podromaniju fraci opskrbno slagalište u Aleksandrovom logor u Sarajevu. Reflektanti imaju poslati svoje ponudi, uz naznaku najniže cijene, na vojnu intw danciju povjerenika za Narodnu Obranu l Sarajevu, pozvavši se na broj 1537 i I najkašnje do 5. marta 1919. (po nova kalendaru.) Islamska dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf45f40b6575ebded3839d338f3e27f9.pdf e1f6afcfb21c744773bcc602a2d4d1cd PDF Text Text RAVDA Ш ■■ ■■ l W IV IV Izlazl subotom, utorkom i četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ žO HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, :-: NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ :-: ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 5. „ Osvrtanje. “ I Privremeni odbor, naših vrijednih Muslimanki, koje su prije mjesec — Iva izdale proglas i poziv za sakuplanje priloga u svrhu prosvjetnog i Irivrednog pridizanja našeg ženskinja, lobio je dosad i još uvijek dobiva toIko i tako topla odziva od braće ■uslimana naše domovine, da se osptio ponukanim, da svoju lijepu zanisao u djelo privodi. Nema gotovo tijesta ni manjeg ni većeg u našoj niloj domovini, da se ne odazvaše Iraca i sestre i novčanom potporom i Euševljenim pismom, punim topla osIćaja i hvale za pokretačice ove; ple­ menite ideje. To sve dade povoda člaicama privremenog odbora, te odluIŠe, da izrade pravila, sazovu skuplinu i sve prirede za osnutak jednog druženja в tom svrhom. Pune su rue imale posla te vrijedne i marljive celice, primajući tolike pošiljke, sre|ujući i uregjujući knjige. Osim toga abaviše dobrom i povoljnom prilikom osta dobre robe i potrebnog materi­ ca za krojenje, šav i uopće rad svoje ake, a očekuju nekoliko i šivaćih lešina, koje takogjer dobivaju povoljbm prilikom. Sad se još traži zgodna uća r podesnim prostorijama, gdje će i poduzeće otpočeti svoj rad.*) I Ali pregjimo na dalji rad i prircmu oko osnutka društva. Pravila u izragjena i sve pripravljeno za kupštinu. Jučer je ta skupština odrina u prostorijama muslimanske djebjačke škole (Kečina ul. 22.). Bijaše ) rijetka, ne rijetka, nego uopće z.alebna, originalna prva skuptina muslimanki, koje u moderbj savremenoj formi ostvaruju jednu roju ideju za pomoć svojim sestrama, bje nemaju sredstava za život, a uz o nemaju ni dolične zarade. Evo ikraiko toka ove skupštine: i U 3 sata po podne skupštinu otara i prisutne pozdravlja članica priremenog odbora, učiteljica Hasni-haiunia Berberović, ovim govorom: I »Odlične hanume! Drage sestre! I Stanje našeg ženskinja, naših kćeri I sestara, dalo je češće povoda i u luškim i u ženskim sijelima govoru i rizi, našoj za našu budućnost. Naše Bnskinje nižeg sloja naroda nema pri­ rede ni zarade, a živjeti se mora, pa ■ u nevolji u svašta udara. To bijedio stanje dalo je pobude i nama nekim, tako smo to i u našem proglasu na: ’) Kako bi bilo, da im se sredi Džinina kuća, to Je imala služiti za konvikt okružne medrese ? Uredulitro. Sarajevo, utorak 4. marta 1919. (2. džumadil-ahira 1337.) pomenule, te smo pokrenule jednu akciju za širenje prosvjete i privrede megju našim ženskinjem. Izdale smo proglas i razaslalo ga sa sabirnim sr­ cima, a odziv našeg islamskog naroda iz cijele naše domovine upravo nas je iznenadio. Naša je akcija svuda poz­ dravljena najtoplije kako riječju, tako i djelom, novčanim prilozima; znak da sav naš narod istu potrebu s nama zajedno osjeća. Taj odziv, počevši od hiljada pa do sitne male krune, dade nam toliko uvjerenja, da u njemu vidjesmo naj­ bolji Izvor dobre volje našeg naroda za dobro našeg ženskinja, kome treba pomoći. Taj nam odziv dade i odu­ ševljenja i snage, te krenusmo korak naprijed, da osnujemo čitavo jedno naše islamsko žensko udruženje, koje će rukovoditi ovaj rad i ovu akciju oko ostvarenja naše zamisli.. Pa eto i Vi, plemenite i odlične hanume, pokazaste i svojim darom i ovim posjetom da je ova naša akcija opravdana i da je potrebno da eud jelujete na osnutku ovog našeg udru­ ženja. Za to Vam u ime privremenog odbora najtoplije zahvaljujem na tako mnogobrojnu sudjelovanju. Želim od dragoga Boga, da nam ovom djelu bude sretan i hajirli početak. Amin!« Povikom: ,,Amin!“ pridružuje se cijela skupština ovoj toploj želji go­ vornice. Iza ovog pozdravnog govora pred­ laže ista učiteljica, da skupština iza­ bere predsjednicu, koja će predsijedati ovoj skupštini. Skupština jednoglasno proglašuje samu predlagačicu za pred­ sjednicu skupštine, na čemu se ona skupštini toplo zahvaljuje. Na to se na njezin predlog izabiru: za vodite­ ljicu današnjeg zapisnika Šefika-hanuma Bjelevac, a za ovjerovljenje zapis­ nika Munire-hanuma Hrasnica i Razijehanuma Tvrtković. članica privremenog odbora, učite­ ljica Rasema-hanuma Bisić, izvješćuje o dosadanjem radu tog odbora. Taj je odbor izdao i razaslao proglas (štam­ pan u svoje vrijeme i. u novinama), koji izvjestiteljica na skupštini još jednom čita. Uz to je. odbor razdijelio i razaslao na prijatelje i prijateljice, čije su se adrese mogle saznati, sabir­ ne arkove za sakupljanje .priloga. Odmah čim. su novine objavile ovaj pokret .osjetio se silan interes megju braćom muslimanima, • pa su se mnogi interesirali i raspitivali: kako se za­ mišlja cijela osnova ovog rada. Brzo su počeli stizati darovi od braće mus­ limana s izražajima toplih želja za ovaj naš pokret. Privremeni je odboru svemu do sad pri­ mio preko 46.000 kruna, a pri­ lozi još neprestano stiguj u. Izvještaj se prima sa zadovoljstvom na znanje. Na to članica privremenog odbora učiteljica Umi-hanuma Vranić čita osnovu društvenih pravila. Iz tih pravila vadimo ove najvažnije podatke: „Društvu je ime: „Osvitanje", ud­ ruženje muslimanki, sa sjedištem u Sarajevu, a svrha mu je: duševno i materijalno podizanje muslimanki. Ta se svrha postiže: 1) nastojanjem, da se uklonu manjkavosti vjerskog t kućnog odgoja, da se čuvaju dobri, a zabacuju loši običaji, te da se suzbija raskoš i besposlenost; 2.) širenjem pismenosti i znanja; 3.) organiziranjem tkalačkog i vezilačkog rada, školom za krojenje i šivanje i ručnim radom. Gotovi će se proizvodi unovčavati u korist društva. Članovi su društva: dobrotvori, koji plate društvu 1000 K; utemeljitelji, koji plate 200 K i redovni sa 5, 3 ili 1 K mjesečnog prinosa. Ovi plaćaju još po 2 K upisnine jednom za vazda, članicom društva mogu biti samo mu- slimanke, odrasle, čestite i neporočne. Ima još članova pomagača, a to su muslimani ili muslimanke, ali ovi nemaju prava redovnih članova. Prava i duž­ nosti članova su obična kao i u svim pravilima. U pravilima se nadalje go­ vori o upravi, članovima odbora, nji­ hovim pravima i dužnostima. Iza čitanja pravila, koja se primaju, prelazi se na upisivanje članica tog novog društva. Sve prisutne hanume pristupaju u to, novo društvo, polažu upisninu i članarinu za više mjesci, a sve se prijavljuju za članice prvog reda od 5 K mjesečno. Tom prilikom pade takogjer lijepa svota dobrovoljnih pri­ loga. I time se udari temelj ovom no­ vom i jedinstvenom našem društvu. Na to se prelazi na izbor odbora. Prema zaključku skupštine četiri čla­ nice iz skupštine odlaze u drugu sobu, da sastave listu odbornica. Na njihov prijedlog i uz kratku debatu, te pre­ kide mnogih izabranih, koje izbor ot­ klanjaju, usvaja se lista, koju donosi­ mo u domaćim vijestima. Time se skupština oko 5 sati svr­ šila. Bijaše na skupštini zbog nedo­ voljnih prostorija tek 60 hanuma, iz odličnih sarajevskih kuća. Skupština proteče u najboljem redu, šta više vrlo srdačno, sa puno razumijevanja i još više topla osjećaja prama svrsi i cilju ove zadruge. A bijaše i veselih upa­ Godina L dica, iskrena i neusiljena držanja kao da su to sve samo članovi jedne je­ dite porodite. Ah lijepi li su naši običaji, naši srdačni susretaji, naši osjećaji, naše držanje i saobraćaj, dok to .ne zapuhne tugjinski pseudo-kulturni zadah. Ovom nam se prilikom ponoviše vrlo ugodne uspomene lije­ pih i srdačnih slika s lanjske zabave, koju za naše ženskinje prirediše onako lijepo učenice muslimanske više dje­ vojačke škole i ženske preparandije. Kad se ovako lijepo, čedno, is- ■ kreno i srdačno udari temelj ovom našem prvom društvu muslimanki, , predsjednica najavi, da je skupština svršena, te se sve razigje razdragano ovako lijepim uspjehom. Ponovimo iz srca riječi predsjed­ nice: neka je sretan i hajirli početak ovog našeg društva! Amin! Iz Serifova memoranduma. U članku „Kompromitovani,” koji je izišao neki dan u „Jednakosti* iz pera za­ kulisnog vogje naših „demokrata,* denun­ ciraju se ugledni članovi naše organizacije i stavlja im se u grijeh, što su vodili neke deputacije u Beč iza aneksije ili držali ne­ ke govore u gradskom zastupstvu u po­ četku svjetskog rata. Da to čini ko drugi nego šerif Amautović, koji je do dana sloma austrijske dr­ žave najodlučnije podupirao težnje najopa­ snijih dušmana našega naroda, ne bi nam ni čudo bilo. Ali kad jedan čovjek pred­ bacuje nekomu austrijanštinu iz doba anek­ sije ili iz doba prvih početaka rata, a sam je do samog sloma austro-ugarske države radio protiv svoga naroda — onda se no možemo dovoljno da načudimo tolikom cinizmu. Svima nam je još u živoj uspomeni izjava Arnautovićeva u Sarkotićevu konaku pred ministrom Tiszom, koja je bacila cr­ nu ljagu na lice muslimanskog dijela na­ šeg naroda. I da se kojom nesrećom ne nagjoše dr. Hrasnica i dr. Spaho u listi po­ zvanih političara, ona bi crna ljaga ostala na našem obrazu i niko nam je naknadno ne bi mogao oprati. Široj javnosti manje je poznat Arnautovićev memorandum, koji je predao caru Karlu nekoliko mjeseca nakon glasovite bečke majske deklaracije. Iz toga memo­ randuma donosimo nekoliko izvadaka da se vidi, šta je ovaj politički šarlatan mi­ slio ne u doba iza aneksije, ni u doba pr­ vih početaka svjetskog rata, već u doba, kad su se počeli ljuljati temelji stare mo­ narhije. kad su zavagjena braća Srbi i Hr­ vati pružili jedni drugima ruku pomirniou i udarili prvi temelj naše velike zajedničke države. Evo nekoliko odlomaka: „Zahtjev, koji su postavili u posljednje doba vogje hrvatskoga, srpskoga i sloven­ skoga naroda u raznim prilikama, a naro­ čito u austrijskom parlamentu, kod austrij­ ske vlado i u hrvatskom saboru, da se uje­ dine zsve one zemlje u monarhiji, u koji- �Strana 2 Страна Впјб| „PRAVDA * — „ПРАВДА* ma stanuju ova plemena, ima izvanrednu važnost, kako za našu domovinu, tako isto i za čitavu monarhiju? „Sto se tiče nas bosansko hercegovač­ kih muslimana to se mi najodlučnije ograдјијето protiv ovome južnoslavenskom zah­ tjevu za ujedinjenjem ukoliko se tiče Bosne i Hercegovine i to iz kulturnih, historijskih i socijalnih razloga.* Govoreći nadalje o ustanku pod Huseinkapelanom veli ovaj novopočeni centra/uto: »Ovo samo dokazuje, kako je bila jaka kod nas samostalna svijest, koja nije dopu­ stila ni samom Sultanu, svom svjetskom vladaru i najvećem svom vjerskom pogla­ vici, Halifi, da dira u nače tradicije i u naču posebnosti *Iz toga se jasno vidi, da je Bosna i Hercegovina od vajkada samostalno, auto­ nomno upravno područje i da nije žalila nikakovih žrtava, da se kao takovo održi. „Danas imamo još manje razloga da odstupimo od ove starodrevne tradicije." „Neda se poreći, da u svim ovim zem­ ljama, koje bi trebale da budu ujedinjene u jednu južnoslavensku državu, stanuje etnografski dosta jedinstven narod. Ali ovaj je narod živio u tri države, imao je tri različite konfesije, usisao je tri razne kul­ ture, pa ima različit socijalni i familijarni život, različit karakter, različite tradicije, ambicije — pa i različite ideale. Po tom . zaključuje: „Mi bosammo-hercegovački Muslimani moramo protiv toga ustati, jer nam to ujedi­ njenje — prema-našem najboljem uvjere­ nju — ne bi donijelo nikakove koristi, a bojimo ae da bi nam moglo jako na* škoditi? „Niti je naša želja, niti to zahtijevaju naši interesi, da se mi utopimo u južnosla­ venskoj državi? „Veličanstvo, pomozi nam, da se to ne dogodi!" doslovan je poklik sadanjeg „uvjerenog* centraliste, pa ga podnosimo pod nos njegovu glasilu u očekivanju, da će se i ono stresti i zacrveniti radi ovakog »hvatanja svog podzemnog vogje. ne možemo da se snagjemo u današnjem položaju i ne znamo kuda bi prije pošli: ili desno ili lijevo i šta bi zapravo trebali pisati. Mi smo u našem radu primorani zsstajati kod kojekakvih stvari, koje bi mo­ rale biti u najboljem redu, jer to nije sa­ me interes djelomični, nego opće narodni. 1 tako je naš rad raštrkan, jer se moramo baviti i onim, što drugima pripada i što uvjetuje zdravi narodni i državni razvitak. Tako se eto moramo pozabaviti sta­ njem činovnika muslimana, koje bi mo­ ralo biti u najboljem redu, jer je to od općeg interesa. Nećemo se o tom najde­ taljnije baviti, ali hoćemo da iznesemo je­ dan primjer u tom pogledu i upozorimo, da ovako daljo ne ide.' Mi smo prije iznijeli, kako u nekim mjestima jedan dio našeg naroda ne trpi činovnika muslimana i to samo za to, jer je musliman i jer nosi fes. To se je dogo­ dilo u Gračanici. Za tamošnji kotar bio je dodijeljen za kot. predstojnika musliman, kojega sc pokušalo silom odatle maknuti. Mislili smo. da će to biti osamljen slučaj, ali se prevarismo. Za kot. ured u V. V. dodijeljen je takogjer jedan musliman kao upravitelj kotara, kojemu se prijeti životom, ako odnosno mjesto nastupi. 1 naravski da taj čovjek nemože pod takim okolnostima mjesto nastupiti. Upravu toga kotara vodi nekakav gruniovnicar(V^, kojem se hoće da postane predstojnik, jer mu se osladilo sje­ diti u predstojničkoj kancelariji. Čini mu se, da bi on to postao, ako ovaj musliman ne zauzme svoje mjesto. Radi toga je to sve tako i udešeno, da se pravom kot predstojniku onemogući dolazak, ne bi li naša vlada gospodina grunlovničara imeno­ vala upraviteljem kotara. Kotarski ured stoji sve dosad bez kot predstojnika, a predstojniku ne daju doći. Vlada je o ovom svemu obaviještena, a da dosad nije ništa učinila. Bar o tom nema nikakovih znakova, jer dodijeljeni predstoj­ nik nije još na svom mjestu, budući mu se životom prijeti. si posljedice, koje su onda od dalekose­ žne važnosti. Tražimo, da se to uredi i u kotar­ skom uredu u V. V. napravi red. —hk. Bilješke. Istrčali pred rudu. Ljudi oko „Jedna­ kosti44 imaju taj običaj, da pripisuju sebi u zaslugu sve, što bi moglo danas biti od ko­ risti muslimanima. Tako u broju od četvr­ tka u svom uvodniku izrabljuju netačno javljenu ostavku ministra Korača, pa pišu o agrarnoj reformi kao da će se njihovom zaslugom nešta poboljšati. U broju od pet­ ka morali su odmah sami sebe oprovrgnuti, kad su javili, da su glasovi o Koraćevoj demisiji neistiniti. Dakle ipak će se agrarna reforma provesti radikalno. Tom zgodom pišu, kako su razlozi de­ misiji dra Spahe neiskreni. Jedan Spahin prijatelj ustupio nam je ovaj brzojav, što ga je od njega dobio, a koji nije bio odregjon za javnost, ali ga donosimo, da se vidi , kako „Jednakost" podmeće. Brzojav glasi: „Radi agrarne reforme, izbora u Crnoj Gori, a naročito radi nepravedne podjele mandata u Sarajevu dao sam ostavku, koja je prim­ ljena. Ostajem ovdje do otvorenja parla­ menta — Spaho44. Sada neka sude čitaoci, jesu li razlozi neiskreni, kada Korać ostaje i prema tomu se agrar rješava radikalno. Na službenu brzojavku iz Beograda, koja opet javlja, kako je dr. Spaho dao ostavku zbog toga, što ga nije ni jedna musliman­ ska stranka kandidovala u Državno Vijeće, iznijeli smo u prošlom broju zaključak naše skupštine od 16. februara. Za sada ovoliko, a imaćemo prilike, da o ostavci dr. Spahe i opširnije progovorimo. ^Muslimani п Državnom Vijeću? „Jednakost44 nemajući šta da nam odgovori na našu bilješku o malom broju naših mandata u Državnom Vijeću, traži od nas račun o broju muslimana u nekojim tije­ lima iz prvih dana prevrata, pa . veli, da je rezultat našeg računanja bio ovaj: „U na­ rodnom vijeću 12 pravoslavnih Srba, 8 kaOvo nije jedini slučaj s muslimanima tolika-Hrvata i 5 muslimana. činovnicima, ^oji su izvrgnuti tećbru ižvjo-f' U narodnoj vladi 7 pravoslavnih Srba, snih ljudi, a ih шИб ud tog neyBtiti.-' 4 katolika-IIrvata i samo jedan mu­ Biće ih još mnog^ Mi se pitamo, zašto se sliman. (Na adresu nače vlade.) jednom ljudima a la g. gruntovničar i nje­ U sarajevskoj općini 13 pravoslavnih Sve čudnovatije pojave izbijaju u na­ gova koterija ne izbije iz glave, kao da je Srba, 13 katolika-Hrvata i 9 muslimana. naše kraljevstvo bez jednakopravnosti i sa* šem javnom životu, o kojima moramo na­ To je bilo njihovo računanje i mi smo žalost voditi računaj jer kao i sve drugoi mo za izvjesni dio naroda. Muslimani čino­ šutili, a u našem računanju eventualno vnici bili su zapostavljeni pod Austro­ fali samo jedan i već se digla čitava dreka tangiraju isključivo nas muslimane. Joč ni­ ugarskom i ta je nepravda prevratom mo­ sa strane herdžu-merdžu? Tako »Jednakost44. su prestali napadaji na imovinu i osobnu .slobodu muslimana, kojima se milionima rala prestati. Ako se ne stane ovakim slu­ Gospodo, obratili ste se na ,krivu ad­ čtete nanijelo, a već imamo i drugih po—| čajevima jednom na kraj, njihov je položaj resu, pa ćemo vas mi uputiti — koliko java, koje su svakako žalosne?Mi zapravo više nego očajan. Naravski, da to onda no- I budemo znali —■ na pravu: Položaj muslimana činovnika. FELJTON. Muslimansko žensko pitanje.*) Napisao: Ibni Muslim. (3.) (Nastavak) Druga dva ajeta, koja govore o ovoj stvari nalaze se u Sure'i Eh žabu1). Prvo ajeu strogom prijevodu znači: „0 mumini! Nemojte u neodregjeno vrijeme ulaziti'u Pejgamberov stan, radi jela. Kad budete pozvani, onda unigjite, a kad se nahranite razigjite se. Tako isto nemojte se na dugo razgovarali kod Alejhisselama, jer take stvari njega uznemiruju, pa se od vas sti­ di, a Allah (dž. š.) se ne stidi reći istinu. Kad budete što iskali od Njegovih žena, išćite iza zastora (hidžaba). Ovaki postupak Čišći je za vaša i njihova srca. Nije vam dozvoljeno, da uznemirujete Alejhisselama, nije vam nikad dozvoljeno da vjenčate Nje­ gove žene, nakon Njegove smrti. To je kod Boga veliki grijeh*. Ovom je ajetu ime i ») Početak ove radnje štampan je u 12. i 14. broju „Vremena". Uredništvo. *) A ne „Erabu" kao što se veli u brošuri. „Aje’i Hidžab". Drugo aje u istoj^suri veli ovako: „0 Božji poslaniče! Reci svojim že­ nama i kćerama i ženama vjernika, nek navuku na se jedan dio čaršafa; ovaki po­ stupak za njih je prikladniji, da se poznaju i da ne budu napastovane, a Bog oprašta *i milostiv je? Ovo aje zove se u znanstve­ nom svijetu »Aje’i Džilbab«. Prvo aje premda je posvećeno Resulullahovim ženama, ipak vrijedi za sve mu­ slimanke, jer ono što se njima zapovijeda, zapovijeda se uopće svima muslimankama. U prvom ajetu gdje veli: „kad budete što god od njih iskali, išćite iza zastora* (hi­ džaba), jasno se razumije, da se ne će gle­ dati u obraz i da gledanje u lice nije dob­ ra stvar. (Ovo ie aje gosp. S. »zaboravio« i nije ga q i kako donio). U drugom ajetu kod rečenice »nek navuku na se jedan dio čaršafa« Kazija kaže: »Sa tim dijelom čar­ šafa pokriti će svoj obraz«. Sujutija veli: »Navućiće jedan dio na obraz, a ostaviće jedno oko ne pokriveno«. Alusija kaže, da ova zapovijed nije baš tako stroga, te ob­ raz može opet ostati otkriven, ali pod gore navedenim uvjetima t. da je siguran od strasti i »Gtneta«, ali se je ljepše pokri'i, jer se priča, kad je ovo aje došlo Alejhisselamu, da su se taj dan pojavile ensarske žene „kao vrane* (mislim svakako, da su bile zamotane* u crno i da su izgledale sa­ svim crne), te ih je zato očevidac i prispo­ Narodno je Vijeće izabrano u M a tomu izboru nije prisustvovao nihi muslimana. Oni, koji su sastavljali Vijeće postavili su tri muslimana :dn^ dra Krasnicu i H. Svrzu. Čim se je q sastao Glavni Odbor Narodnog Vije4i BK., tražili su d r. 8paho idr.Нц n i c a, da se opcijom povisi broj MM i odmah su kooptirani bez prigovora:| ef. Bašić, Smajlaga Ćemalović i Dr. | medbeg Zečević. No dr. Spaho je rao u društvu e drum Krasnicom, fl vičem i drom Jojkićem, da se koople još trojica, i to Dr. Safvet beg Baii Derviš beg Miralem i Rifat beg Suleji pašić, koji se tih dana bijahu ziji s reis-ul ulemom izjavili za Narodno Vije ali je protiv toga o dl učno ni H. H a m i d S v r z o, kojega je u toni mogao Grgjić sa svojom družinom' i li je ovaj prijedlog propao. Prema loma bilo u Narodnom Vijeću 6 (ne 5) MH na, a bilo bi ih deset, da nije отеођ 8 toga, gospodo, povucite za to njega odgovornost. U Narednoj Vladi bio je bar jd ali vrijedan musliman. Do sada bi ih I i više, da se nijesu okrenula stražnja | naprijed. Ali tf sadašnjoj Zemaljskoj Ч ni jednog i mi vam zadajemo tvrojM da ga ne će biti ni polovice/ i »»Цц pjihićeiH* Da купнкђ Ako i TsposTujete makar jednoga, mi ćemo i reći: ejvalah i priznaćemo vam, da lit nešto učinili za muslimane. Л Današnji odbor sarajevske općinei tavio je — koliko znamo nekakav ngrag ski sastanak*, što ga je sazvalo МД viječe. U kandidacionom odboru toga i tanka bili su od muslimana Ibrahim I čengić, Dr. Denišlić i Asim beg Muten Kada su oni izašli sa svojom listom, ■ testovao je ispred ostalihl s 1 i m a n a Uzejraga H. Hasanovič, И nas spada u našu organizaciju, ali mi nije pilo vode. Dakle, gospodo, izvoli i zbog te nepravde obratiti svojim M Čengiću i Dru Denišliću, pa ako М vala i Muteveliću, jor ni on ne spada i gju nas. Ovo napisasmo, da uputimo „Jednaki na pravu adresu, inače ne primamo M odgovornosti za svo to poslovanje Ш vih vijeća, jer naše organizacije nije I ni bilo, a da je je i bilo, preskočile H Pribićevičeve delije . . . j Muslimani! Ogiašujte u „Pni dobio na vrane?) Veliki tabi' Seid bin DŽu- ul-Bejanu veli: „Jedni rekoše, da mora bejr veli: „Džilbab je pokrivka, koja stoji kriti sav obraz osim jedng oka, a k po „himaru*. Pošto je »himar« donja ha- kažu da će pokriti čelo do obrva. Рпо Ijinka, onda je „džilbab44 gornja haljinka. šljenje rivajet se čini od Ibni Abba Dokle god se vrat i glava ne poveže sa Ubejdeta, a drugo opet od Ibni Ab „džilbabom*, ne može muslimanku gledati Mudžahida i Katadeta. Dakle za ovuil jedan jabandžija«. Muhamed bin Ha’b E1 od Ibnni Abbasa imaju dva rivajeta*. I Kani veli tumačeći ovo aje: „Pokriti, će miul-Bejan dio 20. str. 84.) svo lice, osim jednog oka*. Veliki ashab i Ovaj slučaj potsjeća me na lijepi alim, a sa tim zajedno Alejhisselamov ami- vitak naših majki i ne na, koje noM džić, Abdullah bin Abbas (Sultanul mu- redže i bijahu mnogo čestitije od I fossirin) tumačeći ovo aje rekao je ovako: mladih hanuma. Dakle megju ajetimai »Allah zapovijeda muslimankama prilikom disima nema kontradikcije, premda su i izlazenja u Čaršiju, da pokriju svoje lice, strožiji a neki blaži. To je naravna«! a dozvoljeno im je ukazati jedno oko. Kad da se i govori nekom malo strožiie je Seid bin Musejjeb [(znameniti ta'bi) pitao n. pr. raskalašen) a nekom blaže (ko j Ubejdeta (ashab) za tumač ovog ajeta, ovaj sebe diseiplinovan). Mi odavle jasno je ashab mjesto usmenog odgovora učinio žemo razumjeti kako su se nosile i slijedeće: Uzeo je jedan jorganski čaršaf i čile kako muhadžirke, tako i IM zamotao se njim. Pokrio je glavu i čelo do Obraz i dlanovi mogu se ukazati ta obrva. Onda je pokrio obraz. Samo je os­ potrebno, a ne u svakom slučaju. Pf tavio jedan prostor na lijevoj strani obraza tome žene će izlaziti u čaršiju pokri i ukazao lijevo cko". lica, a kad je potreba, mogu ukazat Islamski alim, mudžtehid i povjesničar, obraz jabandžiji. Ovdje još treba zapamtili, da se p( a sa tim zajedno najpopularniji mufessir, Ibni Džeriri Tabori (umru 224. g. po hidž- ba usvaja kad u istinu postoji i od( retu) spominjući ova razjašnjenja od Ibni koliko je nužno, a ne više. („Erzaruratl Abbasa i Ubejdeta u svome tefsiru Džami- kadđeru bi kadriha*). 9 Alusija napada današnje (t. J. za njegova Da su Arapke bile sasvim otkrive vremena) uske svilene žarove i kaže, da se oni ne gole, to se ne može priznati. I ako p mogu u sklad dovesti sa šeriatom, jer se u njima prepoznaje oblik ženskog tijela. Tako isto osugjuje takih slučajeva, to nije bilo općenito! su se zapamtili pojedini izrazi njihovih maženje žena pred djeverove (čovjekovu braću). �Отрана 3 Strana ПРАВДА* — „PRAVDA* ipoj 5 Broj vanja našeg naroda i odstranjivanja pokva­ aga čeligija, Muhamedaga Pliska. Muhumcdrenosti, mislimo da bi najbolje bilo, kada aga H. Jusufagić, Husejn Mašić, Šemsuddin bi se naša ulema probudila iz dosadašnjeg Sarajlić, Asim Dugalić, Mujaga Svrzo, Ed’ I Dan-danas se megju nama muslimani- svoga sna, te se svojski zauzela da ispita hem Gjulizar i Hašimaga Alagić. U prošlom broju donesosmo protest K najviše čuju jadikovke o pokvarenosti uzroke te svagje, pa gdje nagje nešto, što №eg — osobito mlagjeg naraštaja. Svak se protivi šeriatskim propisima, da to od­ odbora naše organizacije u Banjaluci, a ■ tuži na pokvarenost ahlaka u našem na- mah dotičnicima saopći i na taj način na­ možemo da pozdravimo još jedan korak ■du, te na onu demoralizaciju, koja sve gje dodirnu tačku, kako bi se braća izmi­ dalje u ovom pitanju, jer Banjalučani odr№ i više preotima maha. Iza svakih ova- rila i na zajednički rad oko narodnog na- žaše i širi sastanak, o kojem dobismo ovaj brzojav: m razgovora čuju sc odmah riječi: „da je predka, u jedno kolo okupila. Ovo bi najpreča dužnost bila našeg „Danas smo poslali predsjedniku mini­ B iliti ono zabraniti, da je ovo ili ono lediti, jer za sobom vuče pokvarenost.* rijaseta i ulema-medžilisa, naših muftija starstva Stojanu P r o t i ć u ovaj brzojav: lema tome izgleda, kao da mnogi shvaća, kao i ostale uleme, jer oni su po svom „Gospodinu predsjedniku ministarstva Sto­ I bi se pokvarenost, koja je većinom du- zvanju dužni zavagjene izmirivati i na slo­ janu P r o t i ć u, Beograd. „Jugoslavenska hna, mogla i morala samo silom iskorije- žan zajednički rad upućivati i isti rukovoditi. Muslimanska Organizacija u Banjaluci na Bi, dakle da joj se samo »a štapom u Kada bi se u ovo pitanje umiješala pozvana svom širem sastanku, držanom 28. februara hci, sa prijetnjom, globom i zatvorom ulema, i kada bi nepristrano ispitala uzro­ 1919., donese ovaj zaključak: Ne priznajemo ke svagje i uprla prstom u pogreške, onda izaslanika u »Državno Vijeće« H. MahmutKože na kraj stati. I Po našem mišljenju ovo je vrlo krivo bi i oni najokorjeliji tvrdoglave! morali bega Džinića i dra Ejuba Mujezinovića i kaćanje, jer premda se ne može zanije- da popuste i da se sa krivog puta povrate, protestiramo njihov pripust u isto vijeće. ■ti, da ponekad i prijetnja i sila može jer napokon i oni znadu da je avam za Mi priznajemo samo ono delegate, koji su Lsta doprinijeti, da se daljnje širenje zla legjima uleme, (ali samo one koja hoće da predloženi od Centralnog Odbora Jugosla­ ■spriječi — ipak ovo se sredstvo može radi) i da bi sa nastojanjem uleme mogli venske Muslimanske Organizacije. Pred­ botrijebiti samo onda, kada su sva ostala izgubiti i ono pristaša u avamu, što su ih sjednik : Hamdija Afgan.* ledstva za poboljšanje ahlaka ostala bez- teškom mukom sakupili. _ Ovoliko za sad, u a dojdućemu članku ■pješna i kod onih individua, koji su to­ ku nisko pali, da ih ništa drugo — osim ćemo progovoriti o dužnostima uleme i S. |le — ne može osvijestiti i izliječiti. Ovo- inteligencije prema avamu. Wilson o zaključku mira Londonski be je najbolji dokaz toliko puta poduzi­ mati koraci za zabranu prosjačenja u na- Protesti protiv nametnutim listovi dobivaju vijest iz Washingtona, da je Wilson izrazio nadu, da će u junu moći »m gradu. Nebrojeno .puta su se poduzi­ podastrijeti kongresu 'definitivni ugovor o „zastupnicima'*. mali koraci, da se zapriječi prosjačenje, miru. Francuski ministar Pichon drži, da [ je u tome i vlast sudjelovala, pa ipak Sarajevski širi odbor naše organiza­ će to biti moguće u mjesecu martu. e nikada ni blizu ne poluči onaj uspjeh, 0 našem sporu s Italijom primismo ;oji se je očokivao. Kako kod pitanja pros- cije odaslao je ovaj brzojav: Predsjedništvu ove vijesti: Pošto je Itaiija definitivno od­ kčenja, tako isto se polučio negativan uspjeh „Državnog Vijeća*, Beograd. Širi mjesni odbor Jugoslavenske Mus­ bila Wilsonovu arbitražu, predali su Jugo­ 5 kod svih drugih pitanja o suzbijanju polimanske Organizacije protestira proti na­ slaveni konferenciji mira svoje zahtjeve, u rvarenosti i popravku ahlaka. Za to, po našem mišljenju, treba se metanju muslimanskih članova „Državnog kojima traže, da Soča bude granica. Prema ikaniti površnih radova za suzbijanje po- Vijeća* iz Bosne i Hercegovine i kao iza­ ovamo stiglim vijestima odredili su Jugo­ rvarenosti, a započeti sa temeljitim i radi­ brani legalni predstavnik muslimana grada slaveni opštu mobilizaciju. Ušljed toga zab­ i kotara Sarajevo izjavljuje, da priznaje sa­ ranila je Italija povratak jugoslavenskim jalnim radom oko ovog pitanja. U ovom radu treba da u isto vrijeme mo izabrane članove naše organizacije, koji zarobljenicima. Izgleda da evropski mir ugrožava sjena »djeluju sve klase naroda i to pod vod- dobiše mandat od plenarne sjednice dele­ rata izmegju Jugoslavena i Italije, koji je itvom uleme, a uz izdašno sudjelovanje gata iz cijele zemlje. Ujedno protestira proti zapostav­ mogućan. Državnici se spremaju da upotre­ ivjetski izobražene inteligencije. Ove dvije klase bi morale u potpunom skladu i za- ljanju i prikrati ostalih muslimana be sva srdstva, da spriječe ovaj konflikt. ■dničkom radu, da daju inicijativu i ruko­ naše države i traži da im se dadne pro­ Vjerojatno je da će konferenciji uspjeti, da vode taj rad, a da ih u tome čitav narod porcionalan broj zastupnika u hladnim držanjem i prijetnjom bojko­ toni vijeću. ta obiju državaodrži mir i spriječi ne­ inoralno i materijalno potpomaže. Potpredsjednik: Hifzi Muftić; članovi: prijateljstva. Ali da se na ovoj bazi zapoćme sa [uspješnim radom, u prvome redu treba da H. Salihaga Bičakčić, Sunullah ef. Tpfteda„Težak položaj Jugoslavije." Pod ovim usčeznu one lične i političke zadjevice i rija, Atif ef. Sočo, Muhamed ef. Kadić, H. naslovom donosi zagrebačka „Nar. Pol.* razmirice, koje i jesu ponajglavniji uzrok Hasan ef. Muhameđagić, Hašimaga Demiš- ovaj interwiev s dr. Cokom, koji je došao našoj propasti. Suvišno je raspravljati o po- lija, Salihaga Nuhić, H. Mehaga Samedović, iz Pariza kao kurir. On je izjavio: ■itičkoj boji, o nacionalnom pitanju i jag- H. Abđaga Delić, H. Ibrahimaga Bakarević, „Pred istinom ne smijemo zatvoriti miti o stolicama, kad masa naroda sve to H. Hafiz Tabaković, Ahmetaga Kumašin, očiju. Naš je položaj na konfe­ više propada, i kada joj prijeti posvemašnja Mujaga Sudžuka, Bešir ef. Mašić, Ibrahim­ renciji o miru vrlo težak. Vod­ [propast, jer kada nestane vojske, onda ne aga H. Baščaušević, Edhemaga Bičakčić, stvo je na konferenciji dosada imao odbor [treba ni vojskovogja. Eminaga Šehić, Alijaga Poturović, Hajdar- desetorice. U tom su odboru po dva zastup­ Da se ove političke razmirice i megju- aga Arnautović, H. Osmanaga Jamakusma- nika ovih velikih vlasti: Amerike, Engleske, [sobna trvenja naših vogja odstrane i da se nović, Alija' Hujić, Alijaga Brekalo, Salihaga Francuske, Japana i Italije. Dosada je predtzapočme sa zdravim radom . oko osvješći- Rizvić, Atif Brkanić, Mehaga Vreto, Jusuf- sijedao Wilson, a odsada će Lansing. Sva- ka država, koja je interesirana u nekom pitanju, ima pravo, da u taj odbor pošalje svoje delegate, kad odbor raspravlja o tom pitanju. Odbor jo desetorice najviše sudište. Za svako se pitanje izabere pododbor, u kojem su opet članovi velikih vlasti. Taj študira ono pitanje, te stvara zaključke. U odboru se nije još riješilo nijedno veće pi-, tanje. Za nas je situacija teška, jer u od­ boru sjede delegati Italije, koja je ujedno sudac i stranka. Ministar je vanjskih poslova Pichon oficijelno izjavio našim zastupnicima, e ne može biti govora, da se Engleska i Francuska ne bi držale ugovora, što su ga sklopilo s Italijom, Lj. londonsko­ ga, osim u slučaju, kad bi nastupili takovi dogagjaji, k oj i b i uništili london­ ski ugovor. Francuski listovi prate ve­ likom simpatijom pokret južnih Slavena, ali se u našim sporovima s Italijom drže s i mp a t i č n o prema Italiji, a isto tako i francuska cenzura. Naša je delegacija bila saslušana od odbora de­ setorice dne 18. i 19. februara. Upravo pred odlaskom dra Coka izjavio je dr. Žolger, da je dojam bio upravo sjajan. Vesnić je ocrtao žrtve Srbije i južnih Slavena u ovom ratu. Dr. Žolger, koji je prvi put kao dele­ gat države SHS. istupio oficijelno pred de­ legaciju, obrazložio je pitanje sjevernih grani­ ca. Dr. Trumbić osvijetlio jadranski pro­ blem i pitanje sjeverozapadno granico pot­ puno u smislu slavenskih težnja, naročito glede Trsta. Njegov je govor osobito djelo­ vao na delegaciju radi svog energičnog držanja. Ipak nije uspjeh dosta velik. Moje je lično mišljenje, da .moramo imati moć, da stečemo svoja prava. Dolazak je regenta Aleksandra napravio dobar dojam. Pismo i priznanje Lansingovo jest ro­ ge n t o v uspjeh, kao i to, što naše trgovačke lagje mogu putovati s interaliirskom zastavom na drugom jarbolu, a s narodnom na prvom. Cesi vode državnu, a ne na­ rodnu p o I.i t i k u. Njihov je generalisimus Talijan. U pitanju su Trsta proglasili • desinteresoment, a zahtijevaju, da se naše željeznice internacijonalizuju. Naše bi odnošaje s Cesima trebalo razjasniti. Naša je moć u Wilsonu i u njegovim načelima, ali i u našoj samopomoći. Apelujem na sve staleže, nek se okupe u jednu falangu na obranu naše domovine.* Knez velikog naroda. Pod ovim nas­ lovom donosi Glemenceau-ov list „Homme Libre* ovaj članak prilikom regentova bo­ ravka u Parisu: Mladi princ, koji je ujedno i veliki princ, jer je knez svoga naroda i prvi gragjanin svoje nacije, nalazi se od jučer megju nama. krivača. N. pr. nesif, gifar, mikna’, midžerre li t d. One su njima pokrivale glavu, ali se nijesu pobuljivale, nego bi krajeve prebaciie natrag, te bi im se vidjela kosa i vrat. Tome stanju kaže se teberrudž i musli­ mankama to nije dozvoljeno. Islam nije od i sebe nikakvu haljinu uspostavio, nego je . svaki narod primio Islam u svojoj haljini. Arapi su prije Islama imali dvostruke haI ljine: šiar i disar, t. j. unutarnja i vanjska haljina, ota više u predislamskim pjesmaina-spominjo se riječ „burku’* a to je na­ ša .peča*. Po tom možemo zaključiti, da je bilo Arapki, koje su se sasvim krile, kao što je bilo Arapa, koji su vjerovali jednog Boga i nisu pića upotrebljavali, ali su to rijetki slučajevi.') Sada otvorimo fikbske kjitabe i letve, pa pogledajmo šta je tamo zapisano o ovoj mes’eli. Njihovo mišljenje potrebno nam je .znati, jer su oni ovu stvar svestrano pro­ učili i promislili, te na koncu rekli svoj sud o toj stvari. Da vidimo na prvom redu šta kaže Ibni Abidin: .Čovjek može gledati obraz i dlanove jedne edžuebije, ali pod uvjetom, da ga ne će strast obuzeti. Ako nije siguran ne smije gledati. (Ibni Abidin svez. 5. str., 325.). „Zabraniće se mladoj ženskoj, ako bi htjela otkriti obraz^pred odraslim muškim, jer se može otale poroditi fitne*. (Ibni Abidin svez. I. str. 377.). •) Vidi „Sebilurrcšad* svezak 12. str. 13. svojih žena i robinja; zaista oni neće biti ruženi.* Kad se mora čuvati sramotno mje­ sto, onda se mora i oko, jer je Alejhisselam u hadisi šerifu kazao: „Oči obavljaju prostituciju*'(mi smo ga gore naveli.) To se može dozvoliti samo u nuždi, jer nužda .dozvoljava zabranjene stvari* (Ibni Nudžejm). Tražeći, da se što boljo orijentiram o ovoj stvari slučajno sam nabasao i na ove hadisi šerife: „Nije halal onoj ženi, koja vjeruje u Boga (dž. š.) i sudnji dan, da pu­ tuje dan i noć bez mahrema.* Ovaj hadisi šerif rivajet je učinjen od Ebi Hurejreta,a nalazi se u Buhariji, Muslimu, Tirmiziji i Ibni Madži. Drugi hadis glasi: „Nek žena ne biva osamljena sa jabandžijom* i nalazi se u Buhariji i Muslimu, a rivajet ga je učinio Abdullah bin Abbas. Tako sam isto nabasao i na ovaj H. Ajišin govor: „Jednog dana bijasmo suput­ nici Resulul-iahovi na hadžu. Tom prilikom prolažahu ispred nas razno kafile (karavani). Bijasmo na ihramu. Kad bi nam se putnici približili, mi bismo oborilo pokrivače s gla­ ve na obraz, a kad bi oni prošli, mi bismo ih opet podigle na glavu.* (Nastaviće se.) ■okvarenost i njezin lijek. I 1 Pregled. »Ne može gledati u edžnebiju osim obraza i dlanova i to ako je siguran od šehveta, a ako nije, nije nikako dozvoljeno. Samo se dozvoljava hakjimu i šahidu* (Medžmeul Enhur* i „Durrul Munteka* svez. II. str. 540.). Ovako piše i u Hidaji, Kenzu, Bedajiu i drugim hanefijskim kjitabima. Pogledajmo fetve: „Nije džaiz gledati u edžnebiju osim obraza i dlanova. Ako nije siguran da će ga strast obuzeti, ne će gledati ni u obraz bez potrebe* (Bedaji') „Ako nije siguran, to znači: ako sumnja ne će gledati* (Hidaje). „Dozvola, da će čovjek gledati u lice edžnebije (ona koju, može nikjah učiniti) bila je u krijeposti za njihova vremena. U našem vremenu ne bi se moglo dozvoliti gledanje u mladu žensku*. (Džamiur-rumuz). „Natifija je ka­ zao, da će žena metnuti jednu krpu na obraz, a pri potrebi će ju dignuti Ova mes’ela znači da žena ne će otkrivati svoga obraza pred jabandžijom bez po­ trebe* (Medžmeul letva). U Kjerhinu ko­ mentaru stoji ovako: „Gledati u jedne edžebije obraz nije haram (strogo zabra­ njeno) ali jest mekjruh (grijeh) bez potrebe. Jasno je, da je mekjruh i ako nema tu strasti. Tako je rekao Kohustanija. Onda je nastavio: Da mogne jedno u drugo gledati trebaju biti pozitivno uvjereni (t. j. i on i ona) da im neće ni na um pasti, da se je­ drio drugom približi ili da se jedno dru- gog samo dotakne. Ako bi im samo to na um palo, odmah slijedi .stroga zabrana. Kad se jedno bude drugom spadalo onako, kao što im se spadaju druge stvari, koje su li­ jepe n. pr. pokućstvo ili kao što se spada ocu svoje dijete ili bratu sestra, onda mo­ že gledati jednu u drugo. Na drugi način ne mogu nipošto* (Tatarhanijje). „Imamul Haremojn je rekao: „Svi su muslimani slo­ žni, da se ne će muslimanke pustiti da izlaze otkrivena obraza u čaršiju, jer se iz pogleda poragja sumnja, da bi so moglo poroditi fitne, a sami pogled pobugjuje šehvet (strast). Šeriatskim ljepotama bolje do­ likuje, da ovo spriječi. Što više, imam (vla­ dar) to može spriječiti jer je za općn ko­ rist Ako se iz ajeta može razumjeli, da im je dozvoljeno obraz otkriti, može se takogjer razumjeti, da one moraju pogled obarati, a to iziskuje da se ne može gle­ dati. Kad aje bude značilo, da se obraz može otkriti, ono ne znače niti i z i s k u j'e, d a se mož e u obraz gledati.* (Serhi Minhadž) „Onaj ko je punodoban ne može gledati strastveno u onu, koja je punodobna. Iz ovog je izuzeta samo žena i robinja, a drugi niko. premda je taj drugi akreba. Na početku surci Nura Allah nam kazuje, koji će mumin na onom svijetu spas naći. Tom prilikom on veli: „1 oni će se spasiti, koji čuvaju svoja sramotna mjesta, osim od Roman „Minka" našeg saradnika g. A. H. Bjelevca potpuno je rasprodan, pa se gospoda naručitelji obavješćuju, da pisac može udovoljiti novim narudžbama -a ?• .j da ne da kao mi mjes- �Strani 4 Ограна Princ Aleksander do jučer regent Srbi­ je, a danas cijelog jugoslavenskog naroda je najtočnija i najvjernija inkarnacija srp* skog junaštva. On predstavlja do sada naj* potišten iju izmegju država, koje su izbile iz pobjede i baš s toga postaje u našim očima najjasnija slika u ovom narodnom uskrsnuću, za koje je toliko naših dalo tako junački svoju krv. Dvostruki je to naslov, koji ga čini dostojnim posebne ljubavi Francuske, koja se divi, ganuta plemenitim podnaŠanjem nesre­ će i junački izvršenim naporom. Uspomene na divni boj protiv Austrije, ponovljen svaki dan za toliko mjeseci, koji je doveo do stalne pobjede, isprepliću se s uspomenama tragičnog, epskog i nadčovječnog uzmica­ nja pred njemačkom hordom, koja se u masama bacila na malu državu, dok se svakog časa i svakog kilometra doživljavali veličanstveni dogagjaji, više nego li za mnogo godina historije. Nikad i nigdje nije bilo sličnih vojnika tako čvrsto i nepopustljivo skopčanih s ob­ ranom slobode. Ali zadaća Srbijanaca i njihovog kneza nije još dovršena. Oni su postigli da ostanu kao jedna nacija, ali im još nije priznato pravo da postanu srcem jedne velike vlasti. I premda su Hrvati, Slovenci, kao i svi Jugoslaveni oslobogjeni od austrijske vlasti, svečano potvrdili svoje jedinstvo sa Srbijom; akoprem su oni to izrekli te sudjelovali ostvarenju novog na­ roda, to ipak nisu postigli, da im se zvanično privoli, da kao Čehoslovaci ili Polja­ ci zauzmu svoje mjesto u Vijeću novih demokracija. Razlozi posebnih interesa tako žalosno otkriveni navalama jednog D* Anunzija priječe da se nesvedivo načelo o ne­ zavisnosti malih naroda i njihovom pravu samoodregjenja primijeni i na one, za čiju je stvar princ regent došao u Pariz kao zagovaratelj. Vrijeme je da se svrši s ovim uznemirujućim izlikama. Neka bar prisut­ nost sina kralja Petra uspije da riješi prob­ lem, koji se nije smio ni postaviti. Zasnovan atentat proti tal. ministri­ ma. Pariška policija ušla je u trag zavjeri protiv Orlanda i Sonina. Na obojicu se spre­ mao atentat Nekoliko je osoba uhapšeno. Istraga se vođi tajno. Domaće vijesti. Odbor „Osvitanja« ovako je konstituisan: Predsjednica: Hasni-hanuma Berberović, potpredsjednica: Munire-hanuma Hrasnica, prva tajnica: Sefika-hanuma Bjelevac, druga tajnica: Raseme-hanuma Bisić, blagajnica: Umi-hanuma Vranić, nadzornica kuće: Almas-hanuma Iblizović, odbornice: Nafije-hanuma Šaraj lić, Memnune-hanuma Hrasnica, Asife-hanuma Širbegović, Habibe-hanuma Kajmekamović, i Fatime-hanuma Hadžikadić; zamjenice: Habibe-hanuma Šahinović, Atife-hanuma Hadžibašćaušcvić, Feh me­ hanu ma Kartal, Hajrije-hanuma Džinić, Hajrije-hanuma Hadžibajrić i Esmehanuma Ruždić. Časni sud: Hafe-hanuma Šahinagić, Munire-hanuma Sokolović, Esme-hanuma Spaho, Zumrut-hanuma Kapetanović, Šemse-hanuma ćengić, Behijehanuma Ukšinagić; zamjenice: Razijehanuma Tvrtković, Maide-hanuma Bajrović, Hajrije-hanuma Arifhodžić i Zehre-hanuma Curčić. Nadzorni odbor: Edhem ef. Mulabdić, A. Hifzi ef. Bjelevac i Šemsudin ef. Sa raj lić. Bevizioni odbor: Muhamed-Hamdi ef. Uvejs, Fehim ef. Hadžibaščaušević i Hadžiomerović. urednik: M. Sudžuka. „PRAVDA* — „ПРАВДА* Broj 5 Obustava nastave na mektebi ibtida- Bugojno, 'Pravnik, Vareš, Pazarić, Konjic, Iz Duvna dobismo ovaj brzojav:I ijama. Zaključku šireg zastupstva muallima Mostar, Čapljina, Zavala, Metković, Trebinje, slimani iz Duvna nijesu se još organizit niti se kojem programu priključili.-! Prača, Mesići-Rogatica, Ustiprača-Goražde, od 14. februara o. g. glede obustave na­ stave na mek. ibtidaijama priključilo se do Višegrađ, Vardište, Rudo i Uvac uslijediti. dnakost« je u svom 33. broju donijeh sad 35 kotareva i o tom su brzojavno obavi­ 2 .) U ovim stanicama smije se samo smo brzojavili Bašiću i da smo za (■ jestili mjesni sarajevski odbor. toliko voznih karata izdati, koliko ima kod lizaciju. Brzojavili smo »Jedna] Tako naše ibtidaije stoje pred zatvo- dotičnog voza raspoloživih mjesta. Putnici sti« da to ispravi i pozvali Bafifl renjem, a što je najvažnije, naš vakuf i moraju u tu svrhu, već jedan dan prije iznese putem javnosti imena onih, koji naš rijaset i ne miču se da posegnu u rje­ svoj put stanici najaviti, slijedećeg dana mu brzojavili. Toliko radi ravnanja. Na| šavanje ovog pitanja. Mirno gledaju ovo na temelju iskaznice izdane od policajne provedenja organizacije 7. marta M stanje i očekuju da drugi ljudi za njih va­ uprave ili politične oblasti i po mjerilu slijedi. Duvanjski muslimani.« de kestenje iz vatre. Ima riječ g. Salih ef. Bašić. raspoloživih mjesta, voznu kartu kupiti. Ima li tamo iko, ko osjeća kakvu od­ Bez oblasne iskaznice nemoguće je govornost radi svog djelovanja? voznu kartu aobiti ali i ako je ko u pos­ U Rogatici se osniva trgovačka i po­ jedu iste, ne ima bezuslovno pravo na ljodjelska banka, o čemu smo izviješteni ovim otpremu. Duhan poskupljuje. Zagrebački | brzojavom: „Na danas obdržanoj skupštini 3 . Prodaja voznih karata u trgovini beni list „Nar. Novine" donosi da ie delegata „Ј. M. 0/ iz sviju općina ovog Finzi obustavlja se. 1. marta ove godine povisuju danaloje kotara zaključeno jednoglasno, da se ovdje Električna gradska željeznica stajati će jene duhana za 50%« osnuje „Trgovačka i poljodjelska banka" sa odredbi više oblasti, a iz sanitarnog Papiri skaču. Radi sniženja kim dioničkim kapitalom od 500.000 K. Izabran po razloga od 2. marta o. g. na slijedećim mje­ njaka u novčanim zavodima poraslo je । je odbor od 40 lica, da privede kraju upis stima: Glavni kolodvor, Marijin dvor, KoŠevo traživanje za papirima. Promet na dat i da isposluje odobrenje pravila. Odbor. ulica, Zemaljska banka, Katolička crkva. njoj berzi bio je vrlo živahan. Tečajevi Miču se ovi muslimani, miču ... Duhanska tvornica, Glavna pošta i Gradska jedinih papira pokazuju neprestano M Sta to značit „MutUmanska centralna vijećnica. čiju restenja. banka" u Sarajevu darovala je odboru mu­ wFrancnsko-srpska“ banka u Beogn Da se onemogući prepunjenje električ­ slimanki krupni iznos od K 250.— (dvije otpočela je 24. pr. mj. svoj rad. stotine i pedeset kruna). Čudnovato je da ne željeznice, smije se u motornim i pri­ Pitanje šećera. Ministarstvo trgov je uprava ovog zavoda „previdila" Činjeni' kolicama samo mjesta za sjedenje [zaposjesti, u Beogradu poslaće u Osijek svoga м cu, da obične naše zanatlije daruju u tu dok stajanje se zabranjuje. Na prednjoj ^stojnici motornih kola, čitog izaslanika, koji će imati vrhovni mi svrhu veće iznose i da ima pojedinaca, koji đarovaše četrdeset puta veći iznos. Banka, smije osim vogje motora samo 5, dok na nad poslovanjem šećerane, da se takoij koja je Sarkotiću stavljala iznos od 100.000 stražnjoj stojnici 9 osoba, mjesto zauzeti. ječe razne špekulacije. kruna, da zakrpi bakrenu i druge afere svog Na stojnicama prikolica dozvoljeno je staja­ direktora, usugjuje se jednu plemenitu ak­ nje od 7 osoba. (Primjedba uredništva. Ovaj ciju „poduprti" prinosom, koji se daje obič­ Tesadumi efkjarden „Dolje s njim!* 91 švapski sastavak donosimo neispravljen radi noj fukari. Sramota. Visokom se je tu skoro održavala skupštini Svu gospodu trgovce, obrtnike i dru­ toga, da upozorimo »višu oblast« na jednu U kojoj se je imao odobriti .rad* i program OJ ga slična poduzeća molimo, da se u slučaju njenu veliku sramotu. Pitamo je: Kakav je riče sarajevskih ljudi. Napraviše čitav| potrebe radi naučnika (šegrta) obrate preko ovo vražji stil i dokle ćemo se brukati odaslaše komisiju, koja bi imala učvrstiti tea U komisiji je bio jedan liferant konja, jedan i našeg lista na naš mjesni „ Odbor za namje­ ovakim jezičnim nakaradama^-^туц1 putt medicine, jedan doktor prava i jedan doktoru ćemo gluposti štanje šegrta*. dogje komisija „na lice mjesta*. Prijaviše se u ječ, ali „konzervativna masa* ne da ni on Iz sarajevske opštine. Potpredsjednik „Zdravi smo, pa nam ne treba liječnik* misli sarajevske opštine Jbrahim ef. Sarić zahva­ skupštinari, pa zaćcpiŠe usta Dr-u M. Zečeva lio se na časti opštinskog potpredsjednika, „Daću im besplatan savjet*, mišljaše jer će kao član Državnog Vijeća morati vokat i upirući se na nekadašnji svoj mandat I Nevesiilje je pristupilo našoj tražio je riječ, da izvuče iz neprilike svog i duže vremena boraviti u Beogradu, pa mu „Što Ii je ovo sad u fesu?* misli nije moguće vršiti potpredsjedničke duž­ organizaciji, pa o tom dobismo ovaj liječnika. skupštinari i zakrčiše mu riječ pitanjem: „А1 nosti(„Jednakost"). brzojav: »Muslimani grada i k o- nam do sad koristio?*. — „Pardon. molim sM U Busovači se osniva islamska čitao­ t a r a N e v e 8 i n j a osim par osoba riječi* htjede reći advokat, ali ne smjede, je prepade povika: „Dolje s njime I* Bilo je i1 nica, pa će se tom prilikom provesti i mjes* priključuju se »Jugoslavenskoj Musli­ stvari, pa se je advokat Dr. Mustajbeg Mu® na organizacija tamošnjih muslimana. manskoj Organizaciji.« Nevesinje, 28. povukao u drugu liniju, da ga zamijeni jedio Bilo в hajrom! jentallst sa prišvarkom — „Dr.* „Zaturkesaću za hatur principa,jer se ' Novi ministar trgovine. Na mjesto februara 1919. Predsjednik: Pašić.« Kraljević iz inada turčio* mislio je I Ovo je drugi neutralni hercego­ Marko ministra trgovine dra Stojana Ribarca, koji merzer, pa otpoče: „Tesadumi efkjarden*... J je odstupio radi žalosti za iznenadno umr­ vački kotar, što se priključuje našoj počeše prvi povici. „Ama ljudi iskra istine Ш lim sinom, dolazi kao našljednik dr. Voja organizaciji, pa su prema tomu s. na­ sukoba misli" htjede reći Dr. Osman Sikirić, I može, jer je nastala bura, bura negodovanja i iz Veljković, njegov bliži politički istomišlje­ ma: Mostar, Konjic, Ljubuško i sad sadumi efjara izagic: „Dolje s njim!"... . nik, a takogjer veliki pristalica jugoslaven­ I pokunji se komisija, pa poče gledati u ■ Nevesinje. Živjeli Nevesinjci i bili do­ ske ideje. „Do tri put Bog pomaže* mišljaše Sikirić, pat Izgon stranaca iz Zagreba. Radi pri­ bar primjer i drugim hercegovačkim zazinu. Ali situacija ista: „Dolje s njima, polje!*.... Zadnji merzer bijaše crven i vlaža jeteće oskudice životnih namirnica namje­ kotarev ima. rdvije se razilaze u tom, da Ii mu je kapao rava gradsko poglavarstvo u Zagrebu iza­ I Bileća je uz nas, jer odatle dobismo ili suza. Da tevfik učinimo megju ova dva kl gnati sve strance, koji nisu državljani kra­ ovaj brzojav: »Muslimani kotara Bileća pri­ velimo da je možda i plakao i znojio se. Jer zi je grozna »situacija,, kad iz „sraza misli* (tesad ljevine 8. H. S. ključuju se vašoj organizaciji. Pozdravljaju efkjardeujr izlazi „Dolje 9 njim I* Ali Zastupnik poslanika poljske republi­ svoje delegate i daju im neograničeno po­ brige vas sivi tići, Ч sSama su l*ribićevićr‘^^j^ ke u Beogradu ministerialni savjetnik g. vjerenje. Predsjednik: Kapičić.« Osobitu čast doživili sna^Vme, što nam Ama ljudi Božiji, zar baš niko ne će Zygmunt Merdinger stigao je prije neko­ jedan člančić posvetio čak i Fadil ef. Kurtagit liko dana u Sarajevo, gdje je odsio u ho­ uz spasonosnu »Jednakost,« i njene »opro­ byrryna pamfleta, eto se javlja i drugi .public® telu Evropi. Njegova je zadaća, da uspo­ bane karaktere«? Živjeli Bilećani!. Ima Ii još koji? stavi što tješnje veze izmegju poljske re­ Sa sjednic® musi, organizacije u Foči. publike i kraljevine Srba, Hrvata i Slo­ Na sjednici musi, organizacije u Foči, koja venaca. je održana na 23. februara nakon pročiU tu svrhu posjetio je vojnog zapo­ tanja zapisnika prošle sjednice i izvještaja vjednika vojvodu Stepanovića, predsjednika delegata o rezultatu njihova rada u Sara­ marta 8°^ zem. vlade g. Atanasiju Solu kao i šefove jevu, četiri petine prisutnih odbornika iz­ Hrlsio co Qd odjelenja kod vlade i trgovačku komoru. javi nezadovoljstvo prama njihovu radu, l&UuJv uv Talirevića ulici bro Ujedno se informiše o prilikama ov­ jer su zloupotrebili povjerenu im dašnjih poljskih pripadnika i daje sam in­ misiju. Na to su se demonstrativno ra­ formacije. zišli skupštinari izjavivši svoj istup iz or­ Mjere opreznosti proti pjegavcu. Na ganizacije, te su četiri u »Jednakosti« spo­ temelju odredbe više oblasti uvagjaju se menuta delegata izabrali novi odbor. Njima za suzbijanje širenja opasnosti „pjegave je od 49 ukupnih odbornika pristupilo još Vrlo zgodno za fljakerdžije i kolari groznice" na svim prugama bos.-herc. zem. četiri, a na čelu im Huseinbeg ZulfikarUpitati u istoj kući. 1 željeznica slijedeće ograničenosti počevši pašić." / od 5. marta o. g.: Tako naš prijatelj, a mi držimo, da 1 .) Primitak putnika kod osobnih vo­ nije bilo umjesno istupati iz organizacije, zova smije samo u stanicama Sarajevo, nego je trebalo jednostavno manjinu isklju­ Pođlugovi, Visoko, Lašva, Zenica, Žepče čiti. Nu kad je već došlo do istupa većine, Braćo muslimani! Trošit Zavidovići, Maglaj, Doboj, Derventa, Bos. onda ih molimo da provedu organizaciju cigarćage „Merhamet “! Brod, Tuzla, Lukavac, Gračanica, Jajce, na našem programu i izaberu stalan odbor. Gospodarstvo. Trešeljak. Iz naše organizacije. kuća sa dva stana, štalom = dvorištem. = Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O." islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb51b8e140038cab27f3a2694c3a083b.pdf 9c42d208e5f3bd2e2cdbad2159431d29 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR POJEDINI BROJ 80 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ м ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 6. Sarajevo, četvrtak 6. marta 1919. (4. džumadil-ahira 1337.) Godina I* ši predsjednik ministarstva Nikola Pa- se zemlje dati onim državljanima, koji s t a 1 a c a : Lorkovićeva napredna demo­ šić. Nu narod se nije dao zavarati, se bave obradji vanj em zemlje, a kratska stranka, a uz njih m uв 1 i m. zemljo uopće nemaju, ili je nemaju u do­ nego je zbijao svoje redove i takim voljnoj mjeri i to toliko, koliko mogu grupa S p a h e i II r a в n i c e. Do njih dalje na ljevici: Starčevićanci i članovi držanjem nametnuo vladi ozbiljan sami svojom porodicom obragji- »Hrvatske zajednice* iz Bosne. i. zahtjev, da učini kraj nezakonitostima i vati. Prvenstvo kod охе razdiobe imadu U centru a bliže ljevici sjede socijalni de­ Ima kod nas jedan list čijim gonasiljima. I ona je morala uzmicati. invalidi, udovice, siročad ratnika, vojnici i mokrati (Biva da ašikuju в vladom. Op. ur.). |ama nikako ne ide u pamet, da su A da se na neki način pokrije ovo dobrovoljci, koji su se borili za oslobogje- U samom centru (mehkiši) zauzela je mje­ bačeni u kut, te da je vrijeme predio uzmicanje, služnici su morali u Beo­ nje i ujedinjenje Jugoslavena. Veleposjedni­ sto jugoslavenska demokratska stranka, a cima će se isplatiti za ekspropriranu zemlju na krajnjoj desnici (obervladinovci) stari rabreko njih i potpuno zgnječilo njihograd. I tako je došlo do beogradske dikali, pomiješani sa poslanicima iz Vojvo­ ru na umjetan način skovanu moć i deputacije „četvorice Narodnih Lju­ zakonodavnim putem odregjena svota. Bez oštete oduzimaju se ovi posjedi: dine. blavu. Navikli su na pokornost i sadi0 i drskog razmetanja „Jednakosti0, Ministar za konatituantu Dr. Albert 1. Posjedi habsburške dinastije, člano­ novolju, pa im nikako ne ide u pa* da su ,,oni° spasili muslimane od na va habsburških porodica, posjedi dinastija K r a m e r čita slovenački ukaz o sazivu net, da i narod može i smije na silja i obezbijedili im miran život u neprijateljskih zemalja i posjedi, koji su narodnog predstavništva. Poslanik Gjuro D ž a m o n j a (»Hrvat* iz Mostara, kojeg i ▼ o j način progovoriti. S toga se jednoj demokratskoj državi. Kao da u negda darovani za usluge, učinjene habs- Hrvati odbaciše, pa se je prilijepio Neprestano bave mišlju, kakđ bi po­ takoj državi može i smije biti nasilja burgovcima, a nisu do sada prešli u treće uza Srbe. Op. ur.) predlaže za privremenog ruke. korno zaveli svoju komandu i svojim predsjenika predstavništva —- Gligorija J e fnad jednom skupinom. 2. Otšete se ne će isplatiti onima, koji Ičnim ćejfovima pribavili poštovanje. Nu kao sve makinacije, tako je i su stekli imanje ratnim dobitkom. t a n o v i ć a. Prima se jednoglasno. Nu kojim god putem udare, kako god Predsjednik je izrekao na to slijede­ isticanje „uspjeha0 ove deputacije do­ Naplaćuje se davanje zemljišta pod zakup. će: »Poštovana gospodo, neobično sam sre­ bokušaju sreću, uvijek im izlazi na bilo zasluženu ocjenu naroda. Protićev Svi veliki šumski pobjedi prelaze u držav­ tan što sam mogao na pragu groba i u edno: narod više ne će tuinterwiev sa Hamidom Svrzom polu­ nu svojinu. Za provagjanje agrarne reforme svojoj starosti da doživim veliki dan slo­ o r s t v a. čio je sasvim protivan učinak i jedini osniva se naročiti državni ured za agrarnu boda i ujedinjenja narodnog; dočekao sretni reformu. Ovaj će ured stajati pod nadzorom Z a k u i i s n i im je vogja bio tako mu je uspjeh u tom, što smo doznali ministra za socijalnu politiku. Narodnom čas sastanka prvog narodnog predstavniš­ laplovio austro magjarskim vedama, da je naša država u njegovim očima predstavništvu predložit će se ove odredbe tva ujedinjenog naroda Srba, Hrvata i Slo­ venaca*. U čitavoj dvorani dugotrajno pije1д u prvim danima narodne elo- I — hrišćansko kraljevstvo. A kod po­ na naknadno ustavno odobrenje.* skanje, (jer ne znaju, da je Gliša ljuti nkode nije moglo biti mjesta ni u za­ Kao što je poznato našim čitateljima, dikal i da je zatražio otštetu od 8 dnošenja agrarnog memoranduma ljudi pećku. To je bilo jasno svakom, osim ministar Dr. Spaho nije odobravao ove ra ­ m i I i o n a kruna. Op. ur.). U nastavku od „Jednakosti0 nesamo da nijesu me­ Njemu i njegovoj dvojici »VojAo*), tnuti u vodstvo, nego se nije niko ni dikalne reforme, pa se je proti njoj borio govora pozdravlja narodne poslanike, koje sve do zadnjeg časa svog ministrovanja. A koji su i nogama i rukama radili oko sjetio da postoje. Kao da ih i nema. kad »nije mogao dalje*, nije zaplovio pro­ čekaju veliki i teški poslovi u ovom tijelu. Dalje izriče pozdrav našoj slavnoj vojsci, njegova spašavanja. I kad su dobili Eto taka su sila i tako ih cijeni islam­ tivnim pravcem, kao što to rade neki i ne­ koja je izvršila glavno djelo našega osloieiinitivan tuš „uvukoše roge°, a podki naši »političari*, već je ispunio na ski dio našeg jedinstvenog naroda . . bogjenja i ujedinjenja (Dugotrajno pljestemac izjavi da u politici „sad za sad“ Kao objektivni posmatrači ovog skupštini zadanu riječ i — dao kanje.) pod vodstvom dinastije KaragjorgjeNe će aktivno sudjelovali. Nu i dalje ostavku. Tako rade ljudi. A kako postupa vića (Pljeskanje). Svoj govor završuje po­ koprcanja moramo još konstatirati da »demokracija*? Služi našim dušmanima i Ne je koprcao. Izrabljujući naivnost i je rezultat ove deputacije i ,,befel° o mjesto na Korača, obara se na branitelja zdravom sijedom vladaru Petru prvom i našljedniku regentu Aleksandru. (Poslanici ambiciju nekih mlagjih ljudi šaptao „pomirenju0 Hamida Svrze i njegovih islamskih.interesa. Hoće da ga oblati i po­ ustaju i kliču: Živio kralj Petar i regent m je i sokolio ih, da pokrenu list „nekompromitovanih“ drugova sa skra­ miješa u sortu svojih ,vožđovau. Naravna Aleksandar!) provedu organizaciju, a da im olak­ Predsjednik Jeftanović predlaže da se hiranim ,,vogjom° 90 postotaka b.-h. stvar, da joj je trud uzaludan, jer Spaho ša pjeh i sam je učinio jedan „8 a Imuslimana. Dotadanje izigravanje i je odstupio, pa svijetla čela može reći da prihvati zakon o poslovnom redu Srpske nije hizmećar. 10 m oх t a 1 e“ (smion, smrtonosan Narodne Skupštine kao privremeni stidljivo nećkanje zamijenjeno je „is­ predstavništva A šta će reći Pribićevićeva kreatura, poslovnik narodnog bkok) i izjavio se za — pripojenje krenom slogom0, a ostacima i brodo­ koja po neupućenoj čarŠiji pronosi „vesele (Prima se), te da se kao privremeni sekre­ posne Srbiji. I u tom je doživio jedno lomcima „ujedinjenih0 priznato je pra­ glase*4 o svom budućem ministrov uju? tari (bilježnici) predstavništva izaberu Mi­ grozno razočaranje. Djeca nijesu imala vo, da mogu sudjelovati u „narodnim0 na koga će se osloniti, penjući se na to vi­ lutin Dragović, Dr. Ivan Novak, Dr. Vla­ nikakva razumijevanja za politiku, a dimir ćorović i Dr. Josip Lovrenčić. (Pri­ redovima. Nijesu ih se više stidili soko mjesto? btac je dobio novi brus. Njihovi emiPitamo njen organ i za danas ^е« orno ma se). Svrze, Sarići i drugovi. Pravo rekavši, Poslanik Živojin Rafajlović (srpski natačku, značajnu i preznačajnu. ješni skokovi i slijepo ulagivanje prema nijesu ih se nikad trebali stidjeti, jer cionalac) pozdravlja ujedinjenje jednokrvSrbima pravoslavnim izvrglo ih jp rug­ vladine prišipetlje ne gledaju ni na nog, a troimenog naroda Srba, Hrvata i lu i narodnom preziru. I možda je baš Iz „Državnog Vijeća* Slovenaca. prošlost, ni na budućnost. Oni slušaju. u tom glavni razlog, da je ovako br­ Predsjednik saopštava, da će preko Prva sjednica. A ko je pokorniji sluga vlade i siste­ ao i ovako sjajno provedena organisvojih sekretara službenim putem zatražiti 0 otvorenju ovog privreu jod­ ma od dosadanjih naših nazovi — ■aoija muslimana, te (A je njeno dr­ nog predstavništva javlja siu^ea »opisni spisak članova ovog narodnog predstavniš­ vogja i „pretstavnika0? manje dobilo ovako odlučan i jedno­ ured ovaj suhoparni izvještaj: £ Danas u tva od ministra za konatituantu (Sjednica Drugi put ćemo dalje. so prekida) i zakazuje drugu sjednicu za pola 11 sati iskupili eu se posla­ utorak 4. marta u 9 sati prije podne. dušan izražaj. • nici iz čitavog kraljevstva S Hrvata i Izgubivši bitku na narodnom mezevu Poziva sve poslanike da pogju na blagoSarajevo, 5. marta Slovenaca u privremeno naro- ’O^pređbtav- đarenje, koje će se odslužiti u pravoslav­ utekoše se oprobanoj metodi borbe dolaaili u noj i katoličkoj crkvi i u džamiji. Službeni dopisni ured javio' je ovih nišlvo. Poslanici su u grupar ibičenh i zobi«, pa otvoreno zaploviše dana, da’je ministarski savjet u pitanju ag­ dvoranu i megjusobno se srde »o požaravOsnivanje demokratskog klubavladinim vodama. Erazii o „narodnom rarne reforme izdao ove odredbe: Ijali. U ministarskoj klupi гац <t.nu svoja Beograd 2. marta. Jučer poslije podne „1. kmetovski odnos ii Bosni i Herce­ mjesta svi ministri, koji se n азе u Beo­ jedinstvu0 zamijeniše prijetnjom i obe­ sa još održala se u zgradi Narodnog predstavniš­ ćanjima. Izjave li se muslimani za govini, kako i u novim krajevima razrešuje gradu. Grupacija stranaka ne tva konstituirajuća skupština demokratskog njihov „jedino ispravni0 pravac, ne se. Dosadašnji vlasnici dobivaju za odu­ danas nazvati iskristalizovahom inijb još kluba, kome su pristupila 82 č 1 azetu zem Iju odštetu, koju im ga­ jasno kako će se držati pojedi ic stranke samo da će biti poštegjeni od zuluma van lira država. prema vladi Op. ur.J, ali se ve-i primjećuju n a demokratskih stranaka iz Slovenije, i nasilja, već biše mogli dobiti i i z2. Kolonat i ostali kmetstvu slični od­ glavne konture stranačkog grupisar.je. Na Hrvatske i Slavonije, Istre, Bosne i Herce­ niman položaj. Da ovoj opsjeni nosi izmegju gospodara zemljišta i težaka krajnjoj ljevici (opozicija) zauzeli su mje­ govine i Dalmacije. Kandidacioni odbor po­ dadnu oblik vjerojatnosti, proturiše u Istri, Goričkoj, Dalmaciji i drugim obla­ sta: srpski s a m o s t a 1 c i i kvcsloven- nudio je predsjedništvo kluba ministru g. ska narodna stranka sa nek'm hrvatskim Svetozaru Pribićeviću, koji je izjavio da ne vijest da je to obećanje dao sAm biv- stima kraljevstva SHS ukidaju se. 3. Svi veliki posjedi na teritoriju kra­ poslanicima. Pred njima su bili srpski na- smatra oportunim i kompatibilnim, da kao •) Gordi Vojialav Šola i slatki Vlado Besarović. ljevstva SHS ekspropriraju se i njihove će cionalci. Na ljevici sjede blizu samo- ministar i predsjednik stranke primi mjes- Fošljedice političkog šarlntanstva. �.PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Оцжнл to predsjednika kluba. Na to je izabran ovaj odbor: predsjednik Dr. Bogdan Medaković; podpredajedniei: Adolf Riboikar, Ivo Grizogono; tajnici: Dr. Vladimir ĆoroVić, Dr. Vladimir Caldarevid i Dr. Peatotnik. U eksekutivni odbor kluba došli su: Vojielav Šola, Dušan Vasiljević, Dr. Srgjan Budisavljević, Većeslav Vilder, Gjuro Džamonja, Hamid Svrzo, Vjekoelav Kuko* vec, Dr. Poščić, Dr. Živko Nježić i Dr. BoŽidar Vukotić. Odbor ža spoljašuje poslove: pred­ sjednik: Miroslav Kulmer, podpredajednik: Dr. Karlo Triler, izvjestitelj: Dušan Vaši I jevid, a Članovi: Dr. Stjepan Kukrić, Dr. Poščić, Dr. Dinko Puc i Š e f k i j a G1uhi A Ustavni odbor: predsjednik: Dr. Svje* tislav Popović, podpredajednik: Dr. Fran Novak, izvjestitelj: Većeslav Vilder, a člano­ vi: Dr. Ste van Simenović — Cokić, Š u • krija Kurtović, Dr. Ivan Ribar, Dr. Gavro Manoilović i Dr. Dinko Puc. Agrarni odbor: predsjednik: Ante Gju* kič, podpredajednik: Živko Nježić, iz* vjestitelj: Dr. Henrik Krizman, a članovi: Josip RajaČić, Anto Mihalović, Gjorgje Pejanović, Ahmed Salihbegović, Dr. Savo Ljubi bratić, Dr. Božidar Vukotić, Dr. Franjo Poljak, Š u k r i j a Kurtović, Adolf Ribnikar, Gjuro Džamonja, Dr. Vje* koslav Kukovec, Mihailo Slagojević, Su* ljaga S a 1 i h a g i ć i Vaso Muačević. Odbor za Ishranu: predsjednik: Vaso Muačević, podpredajednik: Dr. Karlo Triler, izvjestitelj: Dr. Franjo Poljak, a članovi: Dr. Savo Ljubibratić, Dimitrije Zakić, Fran Novak, Dušan Kecmanović, Dr. Milenko Marković, Dr. Richard Kraua, Ivan Kej žar, Vojielav dola, Mihailo Blagujević, Adolf Ri* bnikar i Dr. Ejub Mujezinović. Svjestan svoje odgovornosti kao naj­ jači parlamentarni klub odredio je demokratski klub, da njegov eksekutivni odbor odmah stupi u doticaj sa drugim strankama naročito a onim u Srbiji, da se osigura jak blok za rješavanje najaktuelni* jih državnih pitanja i potreba. On će od­ mah danas početi sa pregovorima. radosti, što smo doživjeli dan sastanka za­ stupnika ujedinjenog naroda prvi put u vlastitom parlamentu. Spomenuće sto­ ljetne borbe za oslobogjenje i neopisive žrtve. Sadržavaće apel na naše saveznike da se kod uregjenja prilika u Evropi drže načela, koja su sami proklamovali. Nas na­ rod ne traži ništa što nije njegovu. Apelovaće na dužnosti narodnih delegata, a ko­ načno će nabrojiti najvažnije zakone, koji­ ma će se baviti parlamenat. Razmjer stranaka. (Najnovija vijest.) U .Drž. Vijeću" stoje stranke u ovom omjeru: .Demokrati" 82 mandata (zajedno sa devet naših memluka, koji nemaju ni­ kakva prava na mandat, već ovise o mi­ losti ...) ujedinjeni srpski radikali 55. Via* dinovaca dakle ukupno 137. Prema njima stoje: Trifkovićeva grupa, samostalci i radi­ kalni disidenti 33, Starčevićanci i .Hrv. Nar. Zajednica" 26, Jugoslavenski klub (hrv. i slovenački klerikalci) 19, / srpski li­ berali 11, socijalisti 11, Lorkovićeva grupa 4. Ukupno od opozicije 104. Lijep je već prvi uspjeh g. Pribićevića .... Rezolucija. Muslimani grada Mostara i okolice mostarske, sakupljeni na skupštini „Ј.М.О." u svrhu izbora kotarskog odbora, pretresa­ jući nesregjene vjersko-prosvjetne prilike i bijedno stanje svojih muailima, te rasprav­ ljajući o njihovim zahtjevima, koje je od­ bio vakufsko-mearifski sabor, donijeli su sli­ jedeću rezoluciju: 1. Držeći, da bi inače vjerski odgoj muslimanske mladeži došao u opasnost, tražimo da se našoj djeci prema današnjim prilikama omogući vjerska obuka, koju smatramo neophodno potrebnom kao prvo primanje vjerskoga uzgoja i uzvišenih is­ lamskih zasada. 2. Osugjujemo najoštrije pozvane, koji su zapostavili zahtjeve i molbe našega muallimskog staleža, koji vršeći najuzvišeniju zadaću svoga zvanja, zapaduše sami kao i njihove obitelji u najveću bijedu i Izbor predsjedništva. Beograd, S. Marta. Za predsjednika nevolju. 3. Opažajući, da uzroci ovoj bijedi i privremenog narodnog predstavništva biće izabran jedan od poslanika iz Srbije. Bira­ ovom opasnom stanju leže jedino u slaboj če se i dva podpredsjednika i to jedan Hr­ volji i trezvenosti kao i u pomanjkanju vat i jedan Slovenac. Jučer popodne pre­ intezivnoga rada u našim vjersko prosvje­ govarale su stranke o kandidaciji za pred­ tnim pitanjima, tražimo da se bezodvlačno raspišu novi izbori za va­ sjedništvo. Pariz, 3. marta. U ovdašnjim diplomat­ kufsko mearifski sabor, kojemu stavljamo skim krugovima raspravlja se o velikom u prvu dužnost saniranje ovih nedaća. 4. Pozivamo svu braću Muslimane ši­ značenju govora, kojim će regent Aleksan­ dar pozdraviti zasijedanje narodnog pred­ rom Herceg Bosne, da solidarišući se sa stavništva. Regentov govor daće izražaja zahtjevima naših muailima — pomognu ih FELJTON. Uspomene. Čitajući jednom nađem časnom starini novine i razgovarajući o dogogjajima koji se zbiše u ova tri-četiri mjeseca, pobudih u nieg uspomene iz starih vremena, pa i nehotice uze da usporegjuje vremena i dogogjaje sada i nekad, a njemu je — veli on — ono nekadanje mnogo bistrile u pa­ meti i od ovog, što proživljava. Cesto se on zanese i zapliva strujom svojih uspo­ mena, pa reda i niže doživljaje i na jed­ nom kao da nAgje dvije srodne stvari ba­ čene na razne strane, izbere ih i složi jed­ nu s drugom, pa opet dalje. Švabin vakat pred svoj svršetak puno je sličan prilikama pred okupaciju, kad se po svačem naslućivalo i osjećalo, da to stanje ne može dugo ostati, da će tome brzo biti kraj. I Turska je onda ratovala na sve strane, a vojske sve manje, vodstvo sve lošije, izdaja svakdanja pojava. Švabo se kočoperio i vanjštinom nastojao da odr­ ži svoj glas, dok mu nutarnja uredba i sna­ ga bijaše kao dim na vjetru. Turčin na­ protiv i što imagjaše snage u sebi ne po- I kazivaše je, dok ne dogje do potrebe; zai- | ista nesposoban za upravu u evropskom smislu. Švabo ne bijaše nikom prijatelj, pa tako smatraše svakog prama sebi. I čisto mu je krivo, kad sve teče mirno svojim tokom, voir da mu se ko usprotivi, da imade povoda uredovati. Turčin se i u tom razlikuje; on je lijen i da misli, da li mu je ko neprijatelj, voli, da sve teče svojim to­ kom, da mu ne zadaje brige. Na jednog gazdu mostarskog dolazi iz inozemstva oveća svota novaca za potporu ustašima. To sad valja nositi u Trebinje, da se odanle raznose eškiji u planine i na granice. Gaz­ da, da sigurnije dogje s novcima u Trebi­ nje, ide mutesarifu i on mu daje par zaptija da ga prate na putu do Trebinja, gdje ima da posjeti bolesnu rogjakinju. I tako carske zaptije prate potporu ustašama. Ta­ ka bijaše turska uprava naivna. Švapska naprotiv nalazaše veleizdaju i ovdje, gdje je lojalnost cvjetala. Ali i jedna i druga žela je u narodu našem samo nezadovolj­ stvo. Nije ni čudo. Učiniti Što god za na­ rod i zemlju turska uprava nije umjela imati osjećaja, a Švabo ga nije htio da ima. Turska nije zadovoljila ni same muslimane, koje su i oni a i svi drugi smatrali dije­ lom Turaka i turske uprave. Velika razlika megju njima bijaše i u tom, što nas Švabo bijaše ogulio do ko šulje, a poznati pjesnikov vapaj, što ga u ovim nezgodnim časovima i ne dopuste, da nam strada ovaj ugledni stalež kao i vjerski odgoj naše mladeži. Bilješke. Štadlerovci. Pristojno i stvarno rasprav­ ljanje obećaše nam u doba iza prekinuća pregovora za ujedinjenje političari oko .Jednakosti". Nije prošlo ni nekoliko dana a oni opet udariše u stare diple. U broju 33. nazivaju nas čak i Štadlerovcima. U našoj organizaciji okupljena je pored islamske inteligencije gotovo sva naša ule­ ma. Predsjednik je Organizacije muftija. Taj fakat iskoriščuju naši protivnici, da nas u očima moderno obrazovana svijeta prika­ žu konzervativcima, pa čak i nazadnjacima. Tim načinom ne mogu nas ubiti u našim masama. Za to treba u potrebiti staro oružje i sjetišo se izraza „otadlerovac", koji im je u doba autonomne borbe pribavio dosta pristaša. Sirote zaboravili, da je zakulisni vogja njihov sklapao pakt sa Stadlerom. Ovakovim načinom^borbe samo si se jednom, Še­ rife, popeo narodu na grbaču. Drugi put ne ćeš, budi uvjeren, ta se metoda preživljela. Čvrsta li je Priblćevićeva stranka! Pod naslovom: »Na adresu jugosl. demokr. stranke* donosi »Slovenski Jug« ovaj upit: »čitamo kako je nastao uži akcioni odbor te stranke i ko ga je izabrao. Jer, i mi smo obećali saragjivati u toj stranci, a ne znamo, kako je došlo do tog odbora, pa mislimo da smijemo postaviti ovo pita­ nje na one, kojih se tiče. Ili možda gospo­ da is užeg aQ^nog odbora ne žele naše saradnje ?« Sirote »Rađenaši« i njihov Zubović! Lomili su najviše koplja osporavajući našoj grupi ulaz u »Drž. Vijeće«, a sad su eto u — neizvjesnosti. Ne će ni da im kažu mo­ gu li se brojati u vladine prišipetlje. Žao nam ih je, iskreno žao, ali šta ćemo de, kad se zanose — »demokracijom« jednog Grgjića i Srškića. Sami krivi . . . . „Vladlčanske izvoznice.“ Da se vidi kako se otštećuju pojedini .narodni muče­ nici", prenosimo iz ovdašnjeg .Slovenskog Juga" ovu vrlo značajnu bilješku: .Jedan pravoslavni vladika dobio je, kako nam javljaju, jedn u izvoznicu koju je prodao za 50.000 kruna. Izvoz­ nici nije glasila na njegovo ime, nego na tugje, a s njom je platio dugove koje je napravio u svom pastirskom radu, pored svoje skromne plate. U koju vrstu naro­ dnih mučenika spada ovaj duhovni pastir?« Tako pita jedan srpski list, pa naravna stvar, da se i mi priključujemo tom upitu uz dodatak: .ja koliko li izvoznica dobiše ljudi, koji su ležali u hapsu?" . . dade raji u usta „hljeba, hljeba, gospoda­ ru" Švabe ee i no tiče, odnosi se samo na Turčina, makar da onda ne bijaše ni hljebnih karata, za koje Turčin nije imao ni smisla niti je osjećao potrebe. Prelaz iz turske uprave u Švabinu i opet ovaj prelaz u slobodu zanimivi su po svojoj usporedbi. Kad se pred dolazak Šva­ bin ono malo turske vojske rasprši na sve strane, ostadosmo mi jedini gospodari u vrtlogu Hadži-Lojina pokreta. Svi bijasmo tada u vrlo kritičnu položaju i mi i naši sugragjani drugih vjeroispovijesti. Šta se je moglo dogoditi — tada, kad i naša dje­ ca bijahu naoružana, kad za svakog red i zakon bijaše u njegovu silahu. A šta se je dogodilo? Mjesto gragjanskog raja i krvo­ prolića, mjesto da oružani napadne goloru­ ka, mjesto pljačke i otimačine, ustrajaju se straže od gragjana muslimana da čuvaju red, da zaštite život i imanje sviju, a u pr­ vom redu sugragjana drugih vjeroispovi­ jesti. Moj časni starina dobro se sjeća poje­ dinosti, kad je s tom stražom obilazio po Sa­ rajevu, nitko — veli —- nije se tih noći smio pojaviti na ulici bez fenjera. Danas doduše nije potreban fenjer nikome, lam­ pe gore po svu noć, ama .. neise. Gdje bi straža opazila makar po 2—3 u skupu, sve bi rastjerala. Tako se je radilo i po kasa­ bama i tako ве održavao red, makar da Broj 6 Бц Pregled. Regent otputovao iz Pariza. 8q princ-regent Aleksandar krenuo je itPi u subotu naveče. Na željezničkoj Ma pozdraviŠe ga: predsjednik republj P o i n c a r e, ministar spoljnih poslon | chon i general Alby ispred ministra рц sjednika Clemenceaua. Regent na povratku u Srbija JaMj iz Toulona: U nedjelju u dva sala i45i nuta stigao je ovamo zasebni željezM voz sa princom-regentom Aleksandn Odmah je obavljen službeni prijem. | je princ-regent izišao iz voza, zahvalio toulonskim vlastima na dočeku, pa joj javio da je zadovo ljan svojim i r a v k o m u Parizu. Iza toga je pi otišao na oklopljeni krstaš .Julien de Graviere", koji je u 5 sati otplovio u | ras i Pirej. Dignuta blokada Turske. Javlja a Carigrada: Vijest o ukidanju blokade obalama Male Azije kao i u dardanehb tjesnacu primljena je sa velikim zaiN sivom, čim je stigla ta vijest, ministanl za trgovinu odmah je konslituisalo w komisiju, u koju su ušli delegati m ministarstva, a za predsjednika joj' je । stavljen jedan državni podtajnik. On komisija imati da sastavi popis artikla, | bi se mogli zamijeniti za drugu robi antantskih zemalja, koja se u Turskoj proizvagja. Ovako rade demokrati. J^vljaji Washingtona: Predsjednik je Wilsoo Л da se odazove pozivu New-Yorškog p nera Smitha, da dne 4. marta u Међ litan Opera House u New-Yorku održi। davanje o konferenciji mira i oligifl I bivši predsjednik Taft govoriće tom| likom o istom predmetu. Predsjednik! son otići će iz Washingtona u utorak. I stigne u Nev-York odmah će se uputil „Metropolitan Opera Hoilse". Iza dovrii predavanja poći će na lagju .Georgel shington", koja će u srijedu u 1 sat 4 otploviti u Evropu. WUsOn o ligi naroda. Javljaju iz! shingtona: Odgovarajući na pitanja, ■ mu stavljali članovi kongresa Sjedioji Država prilikom rasprave o ligi narofl kao je Wilson, da se ne može đoni slobodna trgovina pamukom, dok se i beno ne objavi da je zaključen mir. Su tiče klauzule, кгфа će 'društvu naruši vati pravo, da ispituje djela, koja ugw vaju opiti mir, rekao je Wilson da če< klauzula biti objašnjena garancijom pin teksta, kojemu će najbolja preporuka jednodušnost parlamenta. *Wdson je a protiv tvrgjenja da razoružanje ne ćei tolika opreznost nije ni potrebna bila,JI svak onda imao oružje i mogao ee bru Zar nijesu tada muslimani mogli| segnuti za oružje osjećajući donekle u du turskog gospodstva i svoj pad, омК što se megju ostalim dolazak Švabin Д taji s veseljem očekivao. Ali ne! Oni samo Švabi opriješe i kad bijahu prisiljl da polože oružje i kad Švabo dogje, ■ zemlju i narod gotovo bez buna, 1 unutarnjih bojeva, bez boljševizma I b oni jedini osjećaju njegov udarac, omi jahu proganjani i vješani, ako ee u ■ kremen našao u kući. Bijahu i deo cirani. Ali brzo se prilike staložiše. Svalki osjeti u nekom novom stanju, sve odali iza onog napetog stanja i neizvjesnostiI turskom upravom. Samo muslimani'ii dalje ostaju nišanom za svu svoju okoli Iza krvavih bojeva sa Švabom, iza pon na sve strane, gdje ih po prostom shnl nju i Turska ostavi na cjedilu, oni mi im adu da podnese udarce, porugu Ml naciju. Smatrani nekim ostatkom profl turskog gospodstva dočekivahu iz dam dan ono prkošljivo izazivanje, poruglj pjesmu i osvetu za propast Turske, kao su upravo oni Turke doveli u ove kraji i zadržali ih pet vijekova. Dok nam I jedne strane poče lijepom riječi da dl �Број 6 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Огрлнж 3 Strana |iti daljnju egzistenciju vojničkog sistema, identno je, rekao je on, da jedan korpus vježbane vojske ne će sačinjavati opassi za opiti mir, ako bi njegovo naoru* lje bilo ograničeno. Wilson je izjavio, da ne može ni pomisliti, da će megju nalima biti kakve jednoduinosti u tome, ko bi otklonili rat i zaštitili slabe narode, o svaki narod ne bude voljan da prinese ju žrtvu. Društvo-naroda, spomenuo je, Jje Wilson, mora da oduzme kongresu pć da objavi rat Moć društva naroda tepljiće se na prijateljstvu izmegju AmeriL Britanije, Francuske, Italije i Japana, a tom nema ni govora, da bi izmegju ovih it velikih naroda mogle postojati ozbiljne nrotnosti. Odgovarajući na pitanje jednog natura rekao je Wilson, da Irska nema pada glasa u ligi naroda, a irsko pitanje i će riješiti Irska i Velika Britanija samo megju sebe. Na razna pitanja o delegatima Nike Britanije i o mogućnosti da Velika Htanija dobije više od jednog glasa u bekutivnom vijeću- lige naroda, odgovorio I Wilson: „Malo ima izgleda za ■ kovu eventualnost14 Tečajem ras­ lavijanja članovi su kongresa više * puta ladali Wilsonu u riječ. Kad je senator mndagee rekao: »Ta liga naroda neće [riječiti rata,* odgovorio je Wilson: „Ništa i svijetu ne će spriječiti rata, ali liga na« ■a dovesti će nas do toga, da raspravlja­ ju prije nego li započnu neprijateljstva, bije nego je započeo evropski rat da smo no 8 dana imali vremena za raspravlja« в, ne Ш toga rata ni bilo*. ! Rad mirovne konferencije. Vijeće 5 likih sila sastalo se u subotu popodne L ministarstvu spoljnih poslova u sobi g. Ichona. Vijeće je saslušalo izvješća dviju [misija, kojima je povjerena zadaća da ■tave program financijskih i ekonomskih tanja, koja će se podnijeti mirovnoj kon* rencijt. i Financijska komisija sastoji se od gg.: trauma (Sjedinjene Države), Montaguea bgleska), Klotza (Francuska), Salandre klija) i Morija (Japan). Ekonomska se komisija sastoji od gg.: irucha (Sjedinjene Države), sir Huberta ewela Smitha (Engleska), Clementela francuska), Crespija (Italija) i Fukina apan). [ G. Craspi iznio je izvještaj financijske om i sije, koji je izvještaj sumaran i u ko* im su prije svega nanizana pitanja, koja iirovni ugovor mora riješiti. Megju njima ima, koja su finansijske prirode, kao n. : po kojem će redu neprijatelj biti ovŠten da ispuni svoje razne obveze (od­ ete, dugove i obveze, na koje se obveio prije rata, za vrijeme rata i poslije .ta), zatim kako će se porazdijeliti javni dug, i onda kako će se prenositi javna imovina u slučaju teritorijalnih promjena. Druga su pitanja opet novčanog karaktera. Osim toga bilo je povjereno financijskoj komisiji, da riješi još neka pitanja, koja interesuju samu antantu ili saveznike i koja prema tome ne će biti uvrštena u mirovni ugovor, kao na primjer kako će saveznici složno istupiti da podupru mijenjanje no­ vaca, da konsoliduju i porazdijele ratne te­ rete, da zaštite financijske interese alijiraca u Rusiji, da zaštite prava i interese aliji­ raca u neprijateljskim zemljama i t d. Izvještaj ekonomske komisije, koji je iznio g. Clementel nije drugo već prelimi­ narni program te komisije. Ovu će konač­ no sastavljati 15 članova, od kojih će svaka velika sila imati po 2, a 5 imati sve ostale države skupa. Što se tiče radnog plana te komisije, on će sadržavati proučavanje ovih zamašnih pitanja: koje će se opće mjere poduzeti, da se ustanovi na praved­ noj osnovi načelo jednakosti trgovinskih uvjeta u megju narod noj trgovini; zatim koje će se stipulacije utvrditi, što se tiče ugo­ vora prije rata i proklamacije za štete, re­ kvizicije, sekvestra i t d.; zatim koje će eventualne mjere poduzeti saveznici prema neprijateljskim strancima, i najzad koji će se ekonomski ugovori staviti izvan snage, a koji će se opet staviti na snagu. „Komisija za podjelu teritorija14 in­ tenzivno pospješuje svoj rad. Evo kako sad stoji stvar prema izvještaju „Temps-a*: 1) Komisija za belgijske poslove, koja je isprva bila dobila mandat, da pronagje eventualne konpenzacije za Holandiju u zamjenu za teritoriju, koju zahtjeva Bel­ gija, bavi se sada ispitivanjem revizije ugo­ vora iz god. 1839. a u subotu prije podne pristupila je rješavanju šlezviškog proble­ ma, koji je takogjer njoj povjeren. Ova će komisija po svoj prilici već sredinom na­ redne sedmice donijeti sva rješenja. 2) Komisija zarumunjske poslo­ ve, kojoj je ujedno povjereno ispitivanje granica Jugosla­ vije, Bugarske, Crne Gore i Albanije (izuzev krajeve oko Jadranskog mora) dovršiće svoj rad prije svršetka naredne sad­ nice. Ova je komisija objavila, da još nije stvorila definitivne odlu­ ke o granicama Rumunjske i Jugoslavije. 3) Komisija za grčke po­ slove, koja je u subotu ispitala helenske zahtjeve u Maloj Aziji, upravo za­ vršava svoj rad. 4) Komisija za českoslovačke poslove biće takogjer krajem nared­ ne sedmice gotova sa svojim radom. 5) Komisija za poljske poslove održala je u subotu prije podne svoju prvu sjednicu, na kojoj se bavila odregjivanjem poljskih gra­ nica. Misli se, da će i ona moći dovršiti svoj rad prije 8. marta. 6) Centralna ko­ misija, koja ima da grupiše postignute re­ zultat«, nije još u cijelosti imenovana. Vjerovatno je, da će sve ove komisije do­ vršiti svoj posao do odregjenog dana a to j e 8. mart a. Magjarska raspisuje Izbore. Magjarsko ministarsko vijeće zaključilo je da raspiše izbore za ustavodavnu narodnu skupštinu. Pri stvaranju te odluke uzelo se u obzir, da je današnje stanje izvanjske politike ta­ kovo, da je neophodno nužno da se raspišu izbori. Najprije će se raspisati izbori za konstituantu, a potom općinski (A kod nas se imenuje sve u šesnaest. Op. ur.) i municipalni izbori. Oni prvi obaviće se u prvoj polovici mjeseca aprila. Vlada će ras­ pisati izbore za cijelu zemlju bez obzira na to, sto je neprijatelj posjeo neka područja premda je malo nade, da će se izbori mo­ ći provesti u posjednutim krajevima. Izbori će se obaviti po sistemu glasanja po listi­ nama i uz zaštitu manjina. Zemlja će se podijeliti na izborne ko­ ta r e v e i u svakom izbornom kotaru bi­ rače se u isto doba više zastupnika. Eriuenski zahtjevi. Ermenska delega­ cija iznijela je u srijedu, na konferenciji mira ekspoze o ermenskim zahtjevima. Tom prilikom dao je član delegacije Makronian ovu izjavu „Tempsu*: Armensku narodno vijeće proglasilo je 27. maja 1918. neza­ visnost Armenije. Sazvan je bio armenski parlamenat, konstituisala se vlada, a naro­ dno joj vijeće dalo sva opunomoćenja. Ar­ menska republika obuhvaća sada teritoriju od 60 OuO četvornih kilometara. Armenski je narod već od prvih dana ustao protiv turskih nasilja i stao na stranu saveznika. No armenski se narod uvelike razočarao, kad je vidio da nema pristupa na mirovvu konferenciju. Moja je vlada stavila stoga delegaciji, kojoj sam ja na čelu, u zadaću, da u prvom redu iznese ove zahtjeve: 1. priznanje nezavisne armenske republike; 2. da se predstavnici republike puste na kon­ ferenciju mira. Što se tiče naših nacional­ nih zahtjpva, to mi u‘glavnom tražimo ne­ zavisnost cjelokupne Armenije, koja će obuhvatati teritoriju armenske republike i armenske pokrajine u Turskoj. Tako uspo­ stavljena nova armenska država imala bi se staviti pod zaštitu lige naroda, te bi je za vrijeme prolaznog perioda imala da po­ mažu jedna vlast, koja bi dobila mandat od lige naroda. člana svoga centralnoga odbora đra Halidbega Krasnice proti uzurpiranju vlasti, ma bilo s koje strane, nad narodnom voljom, a naročito u pogledu biranja članova za »Dr­ žavno Vijeće.* Ujedno ne priznaju valja­ nost mandata onih, koji su silom, a proti demokratskom duhu vremena, nametnuti za narodne prestavnike. Izrazuju svoje neo­ graničeno povjerenje svojim delegatima gg. dru Hamdiji Karamehmedoviću i prof. Sa­ lihu Baljiću.* Bugojno. Otposlani brzojav ministru Protiću glasi: „Muslimani kotara bugojanskog organizovani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije* protestujemo protiv nametanju delegata u Državno Vi­ jeće, jer ih mi ne izabrasmo. Priznajemo samo one delegate, koji su predloženi od centralnog odbora „Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije*. Ovo je ujedno i oprovrgnuće brzojavne vijesti „Bugojno uz „Jednakost* u broju 33 od 15/2. 1919. Predsjednik: Rus tem paši ć“. Donji Vakuf. Danas smo upravili gosp. ministru predsjedniku Stojanu Protiću br­ zojav slijedećeg sadržaja: „Protiću Beograd. Muslimani grada i okolice Donjeg Vakufa organizovani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije* protestujemo protiv nametanju delegata u Državno Vi­ jeće, jer ih mi ne izabrasmo. Priznajemo jedino one delegate, koji su predloženi od centralnog odbora „Jugoslavenske Musli­ manske Organizaaije.* Predsjednik: Kurbegović.* Tešanj, 3. februara. Danas htjeli otposlati brzojav donjeg sadržaja, ali pošta ne prima. Poslali pismeno: „Gospodinu predsjedniku ministarstva Stojanu Protiću Beograd. Kotarski odbor .Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije* u Tešnju kao reprezentant cijelog muslimanskog žiteljstva tešanjskog kotara izjavljuje, da nekadašnji naš zastupnik Šuljaga 8 a 1 i h a g i ć i dru­ govi nemaju našeg povjerenja te da nemaju n i k ak o v a рга va u naše ime ništa govoriti ni ra­ diti, budući da su njihovi mandati već davno utrnuli. Ujedno najenergičnije pro­ testiramo protiv neparlamentarnog, nede­ mokratskog i oktroisanog pozivanja ljudi u „Državno Vijeće,* koji ne uživaju naro­ dno povjerenje. Za odbor organizacije: Presjednik: Ferizbegović, tajnik: Ajanović.* Protesti protiv nametnutim „zastupnicima**. Banjalučki muallimi izdali su u nakla­ di Hafiz Muhameda Šerbića ov^j proglas: „Braćo Muslimani! Pod teškim životnim prilikama, koje i Vas tište, odlučili smo obustaviti nastavu na 1. marta 1919. radi toga, što nam se ivo nam nametnuto ime Turci, da mi ljesmo Turci, nego Slaveni, s druge straf kaa god to opet bude potreba u istinu as Turcima smatraju. I taj apsurdum: izliku njihova mišljenja i riječi, taj apsurum mjesto sebi nama vješaju o vratu. To potraj a godinA Ali čudo! Kad mu« limani počeše otvarati oči prama prvim rakama zapadnog svjetla, kad počeše da I povoljno odazivlju ovom prvom kultur« om pozivu: da bar saznaju šta nijesu, naidnom u njima preko noći nalaze Švabi ovce. Dok ih Švabo, na oči prijazan, šika« ira svagdje ne samo u agraru, drugi u jima vide Švabi novce, gdje je do jučer irkofil bio. Taku firmu sad muslimani sti« u: kad si narodan, Turčin si; a kad si apredan, Švabo. Kao zemljo vlasnik sredoječni si feudalac, pa te tada nitko ne šte« i, uprav nitko. U službi možeš biti- izvr­ tan, tada si jedva dobar činovnik, a u oima drugih izrod, Švapska ulizica, franko« ic i t. d. Popustiš li malo, nepouzdan si, to je sve zato, što si Mujo. U službi če•deset godišnjem režimu svi su se natjeili, ali za to si samo ti Mujo, crno-žut, drugi ije. Ti si Mujo, bio kriv, što si ouda puco htio Švabi da zapriječiš dolazak u Bosnu, id si kriv, što se on zadržao toliko vre­ tena ovdje. Inače se ne može razumjeti, išto se samo muslimani krivo gledaju pri- likom prelaza ispnd Švabe u slobodu. Onda je musliman s oružjem u ruci štitio sva­ kog svog sugragjanina, a u ovom prelazu on goloruk biva napadan, makar da on nije ni Turčina ni Švabu ni gonio ni zadr­ žavao ovdje. Ravnati se po postupku, kakav se udešavao prama nama, pa odatle stvoriti za nas neki pravac teško je i gotovo nemo­ guće. I prije i za vrijeme Švabe a i danas potvaraju nas, da nijesmo pristupačni pro­ svjeti. Pa zar je i čudo i kad bi bilo tako? Jedan gazda dolazi na dućan svom komšiji muslimanu i ocrnuje mu školu i od­ vraća da ne šalje svog sina na nauke, a što je on svoja dva poslao, zato se kaje, jer su se iznevjerili običajima i životu kućnjem, ali ih ipak ne povraća iz škole kući. Drugo: Kad musliman diže svoj glas za naobrazbu našeg ženskinja, jedna kršćanka se protivi tome, a ipak trpi na stotine svo­ jih sestara u najmodernijim školama. Što više taj tobošnji vapaj njezin širi jedno bratsko kršćansko društvo u naš narod da se on odvrati od moderne prosvjete za ženskinje. A naprotiv tome kad se ne odazi­ vaš savremenom pozivu naobrazbe, onda te ponizuje do azijate. Pa daj sad snagji se u takom kaosu mišljenja svoje okolice! Ali mjesto, da taj kaos raščišćavamo, uočimo radije svoje vlastite pogreške. Ma da nije kasno, da se te pogreške poprav­ ljaju, treba da ih što više ističemo, da ih što više ističemo, da ih upoznamo, da ih liječimo. Naša je prva pogreška, što smo nesložni, a druga što smo mi na sve rav­ nodušni, ma šta se o nama mislilo i govo­ rilo. Mi smo dobri, a lošim nas prikazuju; mi nikom zlo ne mislimo, a takim svakog smatramo, a trebalo bi da budemo oprez­ niji. Kad ne igramo, kako drugi hoće onda, nam vele, da smo natražni. Mi na to šu­ tirao. Mi smo dokazali svojim životom, da smo u nepovoljnijim prilikama očuvali svo­ ju individualnost, a ipak nam kažu da smo anacionalni. Dok drugi spliću vjeru i na­ rodnost u jedno, da tako oboje očuvaju, mi te svojine u zbilji provodimo i obaška dr­ žimo, a oni ipak nama ugone u glavu: da je baška vjera, baška narodnost. Mi i na to šutimo. A zašto to sve? Oni nas osugjuju tako, jer mi nemamo svog imena. Oni vole ime, riječ, nego sadržinu. Budi ti Srbin, budi Hrvat, a. nemoj ništa učiniti za svoj narod, onda si toliko privrijedio, koliko i bez tog imena. Učini ti ono, što se traži od svakog člana jednog naroda, t. j. čuvaj mu njegovu individualnost, onda si učinio više nego onaj aa samim imenom, ali ako tada i ime svoje znadeš, onda si i korak u napretku. Budi svjestan svog prava, brani ga svom snagom i od svog brata sumišlje- Muslimani mostarskoga kotara, sa­ kupljeni na skupštini „Ј. M. 0.* na 28. fe­ bruara 1919. protestuju najodlučnije preko Štrajk muallima u Banjaluci. nika i po vjeri i po jeziku, ko god te na­ pada brani se zakonitim sredstvima (soci­ jaliste navješćuju, da će se i nezakonitim sredstvima boriti za svoja prava). Moj čestiti starina kaže: Još prije oku­ pacijo neko je rekao, da smo mi kao ro­ govi u vreći. Ali nije ni tako uvijek bilo, niti će biti. Naša narodna pjesma kaže, ka­ ko su Sarajlije u igri kamena s ramena čuli, da je neprijatelj navalio na Banja Luku pa bosi putrkali braći u pomoć. Nije tu bilo današnje moderne organizacije, ali je bilo bratstva, bilo svijesti, što je vezalo sv« u jedno kolo. U nas je te stare krijeposti nestalo, a nova nam još nije pritekla u pomoć kako treba. Stoga valja da se osvješćujemo što prije; temelj je evo uda­ ren, moderna organizacija provedena, a ti sad ne odstupaj od većine ni za živu gla­ vu, ne daj se zavarati. Naglašivam: kad budemo svjesni svog prava, kad ga budemo branili dopuštenim sredstvima odoljećemo svakom nasrtaju, jer svaka je sila za vremena. A kad još bu­ demo složni i svjesni zajedničkog svog pra­ va pogotovo ćemo moći odoljeti svakoj navali. —i®* �Strana 4 Ограна »PRAVDA* — »ПРАВДА* ne će, da udovolji našim skromnim zah­ tjevima glede poboljšanja naših plaća. Do­ sta amo gladovali i patili sa našom sitnom djecom, pa pošto su došla legja đuvaru, da ne možemo više trpiti, to smo se od­ lučili na ovaj teški korak. Molimo svu bra­ ću muslimane da nam ne zamjere za ovaj naš postupak, jer ga ne činimo iz obijesti, nego od gladi. Na koncu molimo i to svu braću, da nas, — u interesu islam iјjeta u našoj tražbini potpomognu. U Banjoj-Luci, dne 21. febr. 1919. Muallimi grada i kotara Banja-Luke*. Pravo naš narod veli: prva muka, a pošljedna last. Svaki posao s početka je težak, a poŠljedak vrlo lijep i hajirli bude. I naš muallimski štrajk ružno je ćuti, ali napokon ne može se ni kamen gristi. Šta je po nas najbolje, narod je s nama, koji zna da mi tome nismo krivi, niti smo mi taj štrajk donijeli, već su ga donijele samo naše vjerske vogje, koji će narodu odgovarati. Ja šta sad misle sevepčije na­ šem štrajku? Znamo svi da, kao predsjednik vakuf­ skog sabora, reis-ul-ulema, od kako je reis, nije ništa smako, ako nije šta namako. Pa neka je, jer je reis, dok su svi mu­ allimi bez svega ostali, pa još samo što nisu svoje dječice isprođavali. Eto zna i Meho Vrbanjac, da polu­ godišnja plaća reisova (osim sa­ borskih dnevnica!) iznaša kolik cijela go­ dišnja plaća đevetnaestorioe banjalučkih muallima, koju trebaju razdijeliti na 110 kućnih članova svoje obitelji. »Šta bolan*? — veli M. Vrbanjac — odmah š-štrajkujte!* Narod znade, da to ne činimo, što smo siti, već što smo gladni i nije^malo goli i bosi te, još od prije rata zaduže­ ni, pa se nismo odužili ni onda, kad smo svoje imetke i svoje kućne stvari, bez kojih se ne može biti, isprođavali, Ima i u nas trutova, kao i svagdje, koji vele, da će prilikom muallimskog štrajka popunjavati njihova mjesta sa talebom. Mi opet njima velimo, koji tako mi­ sle, da su to trutovi, baš kao i oni. koji su siti i misle šta će bolje i ljepše izjesti, a gladna oc vili ti. Znaju li »oni* koliko nas košta rat; znaju li »oni*, da su naša mjesta popunjena; znaju li oni, da je uz nas narod i naša jaka »Narodna Musliman­ ska Organizacija*, koja će sa svim silama raditi da što prije, do već davno zaragjene korice kruha dogjemo. M u a 11 i m. Domaće vijesti. Našem listu ne daju u Sandžak. Od svog povjerenika u Plevlju dobismo ovo saopšlenje: »Moram vam na žalost javiti da je p o I i cij a zabranila dola­ ziti vašem listu (i ^Jugoslaviji*). Zabra­ na vrijedi od 14. februara" Tako naš povjerenik, a mi dodajemo da pismo predano u Cajniču, jer bi ga drukčije po jeo mrak. A šta da rekne­ mo o zabrani? Ništa, već ju bilježimo kao znak vremena i — demokracije sa dna kace. Obustavu nastave provele su mektebi ibtidaije u ovim mjestima: Banjaluka, Bijelina, Brčko, Bugojno, Gornji Vakuf, Derventa i Odžak, Duvno, Gacko, Gračanica (Brijesnica. Lukavica), Gradačac, Modrić, Kladanj, Konjic, Kotor Varoš, Livno, Ljubinje, Maglaj, Mostar, Nevesinje, Petrovac, Prozor, Rogatica, Sanski Most, Stolac, Sarajevo, Travnik, Trebinje, Tešanj, Doboj, Tuzla, Varcar Vakuf, Višegrad, Visoko, Vlasenica, Zenica, Zvornik, Cazin, Bos. Šamac, Bos. Krupa, Bihać, Ključ, Prijedor, Petrovac (sa Kulenvakufom i Bjelajem.) Ukupno 40 kotareva. Doznajemo, da vakufska direkcija daje polugodišnje ratne doplatke uz reverz, da će muallimi odustati od svog zaključka, pa Odgovorni urednik: M. Sudžuka. molimo braću muallime da ne nasijedaju ovoj smicalici. Mi ćemo dobiti svoju za­ slugu na drugi način. Direkciji bi bilo bo­ lje, da odmah raspiše izbore, jer što više zavlači, sve će teže odgovarati. Zastupstvo muallima. Ko je kriv našoj konfesionalnosti t Broj 6 Бр ganizaciju" kotara Fojnioe: Predsjednik stane na put. Ko zna za nju, a ne juj Edhemaga S a 1 i h ag i ć, tajnik Ševkija ko je zataji, najveći je neprijatelj i ц %vog naroda. Di zdarev ić. I Kupres je us nas. Iz ^upresa smo dobili ovo pismo: »U Kupresu i okolici pro­ veli smo organizaciju, te je skupština jed­ noglasno zaključila, da se priključujemo Jugoslavenskoj Muslimanskoj Organizaciji i da primamo njezino glasilo »Pravdu*. U odbor su izabrani: predsjednik: Muhamed ef. M u f t i ć. podpredsjednih: Nuribeg Alaj begov i ć, tajnik: Abazaga Mandžuka, blagajnik: Ahmedaga Husanbegović i članovi: Husein Horoz, Alija Mešan i Sinan Musi A — Molimo, da nam se pošalju direktive i upute za daljnji rad. Šaljemo naputnicom 756 kruna sakupljenih darova i to: za »Pravdu* jednu polovinu, a za siromašnu musi, djecu u Slavoniji po­ lovinu. Odbor* Živjeli Kuprešani, kad ne odvrljiše od 'ogromne većine isl. dijela našeg naroda!,, Svaki nam Čas prigovaraju radi konfesio­ nalnosti, pa ističemo kakvi su drugi u tom pogledu. Pravoslavna sirotinja grada Sara­ jeva dobila je koncem prošle godine ču^ mura uz jeftinije cijene, a to su isto ovih dana dali i Hrvatima katolicima. Njima su dodijelili 20 vagona uz cijenu od pet kruna po metru. Pojedina obitelj može do­ biti po 10 metara, a dnevno će stizati po vagon. Pozivajući „Мerham e to v“ odbor, da odmah zatraži muslimanima pripadajuću količinu * r.mura. prosvjedujemo proti ovom konfesionalnom dijeljenju čak i sirotin j e, te upozorujomo vladu i općinu, da je vrijeme prestati sa ovim radom ispod žitA Anomalije u školstvu: Davno je naš službeni list javio, da ima 40 škola bez učitelja. To se još nije popravilo, ako nije, i još više pogoršalo. Učiteljstvo se nepres­ Veliki neprijatelj naiog naroda. tano sliježe s osamljen i n mjesta u manje To je sada tifus. Zaprijetio nam ie kao centrume, a već veliki centrum je tako prepun, da se kazati ne može. Ima vele najveći neprijatelj naš, kao krvolok, da nas kasabica, gdje sjede po dva do tri učitelja uništi. To je kuga. Svaki čas po neko oboli, posve besposleni, jer oni hoće upravo on­ a teško je to trpiti i gledati kako ti se Гоdje da služe, pa oni jednostavno tu sjede, gjeni brat, sestra, sin, kći, roditelj pati i a što je tu nepotreban toliki broj nastav­ umire u mukama, a ti mu pomoći ne mo­ nika, to nije pitanje. Za to što je mnogi žeš. Za to se moramo prenuti i osvijestiti, nastavnik za starog režima trpio, valja da da zapriječimo tu kugu, da nas ne snagje. se nagradi boljom štacijom. Pa ne treba A to mi možemo, kad hoćemo. Ljudi od ni da je šta trpio, dosta je da on dokaže, zanata, ljudi, koji život svoj posvetiše nauci da je podulje služio po selima i odmah za zdravlje čovječije, liječnici dokazuju, da ima pravo na bolju štaciju. Ovo premješta­ tu bolest prenose uši s jednog čovjeka na nje i nepremještanje zadavalo je posla i drugog. Sad nam se »bar lakše odu pirati toj prijašnjoj vladi. Nećemo tjm da odobrimo kugi, ne dajmo uši na se, čuvajmo se, čis­ sve što je radila stara vlada, ne nipošto, timo i trijebimo od ušiju, pa ćemo se na nego i prije je postojala silna navala s pe­ taj način sačuvati od te opasne bolesti. riferije na centrum ih uopće s loših štaciKonzervativan svijet ne će da vjeruje, ja na bolje. I vlada nije mogla da nagje štogod mu se stavi u korist njegovu za načina, da stvori kakav turnus, da svak dobro njegovo. A zašto? Jer to on nije vidio, služi ondje, gdje mu je faktično mjesto. o tom se on nije osobno uvjerio, pa ne Bilo je sila slučajeva da jedni učitelji dugo poima i ne će da vjeruje. Ni najprostijega čame na selu, a drugi opet dugo šetaju po seljaka planinskog ne možeš skloniti da n. korzu. To je sve stoga, što je bilo prote­ pr. ostavi svoje ovce u planini izvan tora, žiranih elemenata, vlada je. odnosno školski bez jaka torne psine i bez oružja, jer će odsjek bio pod pritiskom sviju drugih od­ mu vuk poklati ovce. To on zna i tu mu sjeka i iz koga god doneseš vizit-kartu, ne treba savjeta. školski odsjek popušta i opoziva tvoj pre­ Kako je poznato uš lahko prelazi s mještaj, ako ti je nepoćudan. Izgleda da i jednog čovjeka na drugog, pa tako, ko se ova vlada nema ni načina ni dosta autori­ ne čuva, brzo može da ga uš okuži ovom teta, da uspostavi red i da sve funkcionira bolesti, ako pregje s čovjeka, koji je bolestan kako treba. od tifusa, naravno, ako je ta uš ujela bo­ Uzroci ostavke dra. M. Spahe. Beo­ lesnog čovjeka, pa kad pregje, nakolje zdra­ gradska „Pravda* u broju 118. od 28. fe­ vog. Da se očuvamo od tog, najbolje je bruara donosi: sredstvo u prvom redu čistiti se sam, a G. dr. M. Spaho izjavljuje, da je član onda ne miješati s ostalim svijetom. Nar. Predstavništva po tome, što je član Rublje u kom je čovjek spavao kao i pos­ Narodnog Vijeća od njegovog postanka. teljinu treba iznijeti na zrak, da so preko Spaho je dobio povjerenje jugoslovenske dan provjetri, a rublje, koje so obdan nosi, muslimanske stranke. Uzrok njegovoj os­ pred spavanje svući i objesiti na zgodno tavci je: 1., nepravedna podjela mandata u mjesto, da tako4 prenoći. Dakle ne valja u Bosni, pri čemu najjača muslimanska stran­ jednom rublju i u* dan hodati i u noći ka nije dobila skoro nijednog mandata; spavati. Osim toga treba se što češće kupati, 2., odsustvo muslimana u izborima u Crnoj prati i češljati kosu, a rublje i odijelo, koje Gori i 3., neustavan postupak pri donoše­ je sumnjivo da je ušljiyo, pokiseliti i pro­ nju agrarne reforme u oči sastanka Nar/ kuhati. Predstavništva. Kakvi su znakovi oboljenja? Prvo je, Jedva jednom. U Beogradu je uapše- što se pojavi, kad ko oboli od pjegavog no desetak srpskih gragjana, koji su kao tifusa, glavobolja i nemoć u tijelu. U to se detektivi za vrijeme austrijske okupacije pojavljuje i velika vrućina. Iza 3—4 dana denuncirali beogradske gragjane. Održava- pojave se pjege na rukama t. j. sprijeda će se u Beogradu i zbor bivših interniraca, na donjoj polaktici. na kome će se iznijeti pred širu publiku čim ko oboli, treba bezuvjetno pozvati < imena i djela svih onih, koji su pod aus­ liječnika i odmah bolest prijaviti. trijskim režimom denuncirali svoje sugraNaše zdravlje i naš život u opasnosti ; gjane. su zbog ove bolesti. Evo sve su škole za­ tvorene, sve zabave i svi sastanci obustav­ ljeni zbog te opasne bolesti, jer gdje se mnogo ljudi sastaju, lakše se bolest širi. I Fojnica pristupila našoj or­ Šta nam je milije od naše mladeži, a šta korisnije za nju od nauke, pa smo mo­ ganizaciji, pa nam je to saopćila ovim li i tu žrtvu doprinijeti, obustaviti je od brzojavom: „Jučer na našem širem uke samo za to, da se koliko bilo sprisastanku zaključen priključak ,,Pravdi“. ii širenje te bolesti. Za to je svačija dužZapisnik slijedi. Za „Muslimansku Orit, da upregne sile, da se ovoj bolesti Zdravlje. Iz naše organizacije. VIasnik: Centralni Odbor »J. M. О/ Zdravstveni savjet u Beogradu ( starski je savjet zaključio da se obu zdravstveni savjet, u koji će ući strah za pojedino krajeve kraljevine SH8, | uregjena i posebna komisija za epidei bolesti. ^^===. i ~j Priposlano*). U »Srpskoj Zori* od 2. marte ■ me je na prostački naći/. Milan Šipka, । rezni pristav, pa radi poštene javnoalii jem ovo razjašnjenje: Za vrijeme demonstracija išao mi ^vnjim prijateljem Čemalušom, te kadi biii pred parkom, v vidjesmo jednu n svijeta da ide niz Čemalušu i gonih liko seljaka. Ja stadoh sa svojim priji Ijem kao i sva znatiželjna svjetina, h dim kuda će sa njima. Tu su se веј stali otimati i nešto vikati, na to ja raki svojem prijatelju: »Budala ovijeh, zašto ne predaju ovim lopovima i ne ивиЦ neće ih objesiti*. Ja ovo nijesam ni vorio, a iza mojih legja progovori moj! lega, dapače dobar prijatelj još iz Bogdan Šipka i reče mi: »Mašiću, em je da ti tako govoriš*. Ja mu mirno oi vorih: »Bogdane, kad me nijesi ranu nemoj da se miješaš u naš razgora osim toga nijesi sa nama ni u društva1 to sve nijesmo ni izgovorili, a već мј neko iz rulje, koji su još tuđe stajali i। ljake prekopavali, uzeše Bogdan^ za n rekavši: »I to je Srbin, on ih brani. Ш ga megju se i povedoše. Na njegovui bu, da nije kriv i njima da nije ništi kao no htjedoše ga pustiti. Ja sam oda otišao sa mojim prijateljem, došao 11 ku, obrazložio stvar direkciji i molio odmah intervenira jer je Bogdan м| zatvoren. Banka je intervenirala ali M uspjelo da ga puste, nego istom kd Bogdan tražio, da se ja preslušam i n mene pozvali na vojni sud, da rečem, je na stvari. Ja sam rekao da je ■ posve nevin, jer se je on samo saiB razgovarao, ena što je sudac rekao: J post, radi toga da čovjek nastrađa. Ii je odmah sutri dan Bogdan bio pušćal istom nakon moje izjave. Prema tom vidi da mi je bilo stalo da ga kao bi spasim, a ne da ga denunciram,* Dodajem i to, da su moji komšijel pravoslavni predali »Srp. Zori* izjan kojoj potvrgjuju moje ispravno držanji cijelo vrijeme rata. Taka je zahvala ii pana i u Dimovićevom listu »Istini* iz dino 1914. Sad nek javnost prosudi postupa! por. pristava M. Šipke,' koji će mi za I napadaj odgovarati i pred sudom. 1 Sarajevo, 5. marta 1919. Hamdija Mašić, činovnik zem. bu •) Za stvari pod ovom rubrikom urcdnitel odgovara. Prodaju se 2 kuće sa svim nuzgredni prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4. Upitati kod Hasage Hađžari berbera u Ašćiluku ul. br. 7. Rasprodaja. U utorak, 11. marta izjutra f hotelom j,Po3avinau u Brčkom, pa vaće se konji, kola i druge sM U ostavštine Fadllbega Fadilpašića Islamska dionička štamparija u Sarajevi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/caaa3e7669a028ed707aa156c33cb6c0.pdf 4e353ac5f871893915f27568f6ce219c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom х UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR POJEDINI BROJ oO HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA JJLICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119^ Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 7. Sarajevo, subota 8. marta 1919. (6. džumadil-abira 1337.) Za ukinuće cenzure. (ztpel na Dri. Viječe.) Sastadoste se, gospodo narodni predtavnici, da udarite. demokratske temelje tišem mladom kraljevstvu. Pune su sam tke posla, glave pune brige, ali uza sve i им нромгнјсто na jednu anomaliju, »ja nas bruka pred stranim svijetom. Cenzura nas davi i ometa javnu risč, preo i najprirodnije pravo slobod»g gragjanina. Budite svijesni svoje đudošli i dokinite ovaj absurd nad aburdima I Za t ovaj zahtjev ne treba obrazlože­ na, pa čekamo na važu akciju i djeloмгш’ rad. Ukinite cenzuru! . . . I. C======^==========: Posljedice političkog šarlatanstva. L ... п. Provodavši potpunu fuziju sa »voyom« iz zapećka, naši su se »demo­ lirati« dali na posao i njihov organ preuze dužnost, da radi o »slozi« mu­ slimana. Mišljahu da će ovom krilaticom pokolebati naše pristaše, a u kokarevima, gdje još nije bila provedena organizacija dobiti zgodan »šlager« za agitaciju u korist šačico svojih vogja. plavnu su ulogu dali jednom »neu.tralnom« muderisu iz provincije, koji ije razaslao svoja štampana »ljubavna 'pisma« po cijeloj zemlji, a uz to je i osobno išao- u neke gradove, da na­ pravi zbrku i zabunu. Znajući dobro, da će i ova neiskrena podzemna ra­ bota naići na isti prijem kao i dota­ danje akcijo »demokratskih* generala bez vojske, mi smo mirno i dostojan­ stveno sejrili ovo koprcanje, potpuno uvjereni, da je narod svjestan svoje dužnosti i da će im odgovoriti onako, kako su zaslužili po svom dotadanjem radu i držanju. I nijesmo se prevarili. Velik dio kotareva priključio se je našim dvje­ ma organizacijama, a napadaji „Jed­ nakosti" na predsjednika tuzlanske or­ ganizacije samo su ubrzali odluku na­ roda. Fraza o „slozi" ocijenjena je potpuno ispravno, i niko joj nije nasio. Gradiška i Kotor Varoš, te ispostava Samac — cijeli je uspjeh naših „de­ mokrata". Dalje nijesu mogli. Kad su i sa frazom o „slozi" os­ tali kratkih rukava, „demokrati" se ponovno utekoše okrilju vlasti i u svoja kola upregnuše ministarsku skup­ štinu. Mislili su da će ih izvući iz gli­ ba pojava četvorice ministara, pa u društvu sa svojim plači-drugovima iz „Nar. Vijeća" udarišo klin u megju- stranačku konferenciju. Obišli su izabra­ opstanak i svoj 'ištah za strženjem na nog predsjednika i odaslali silesiju po­ površini. I tako izbaciše smiješnu tvr­ ziva na privatna lica U čvrstoj nadi, dnju, da smo mi — proti SrbimaNimalo ih ne boli glava, što će da će bar laskanjem koga predobiti. Pa šta se je dogodilo? Ponovna bruka tom i takim svojim izmišljotinama na­ i grdilo. Na našu skupštinu pristupilo nijeti štetu cjelokupnom isl. dijelu na­ je dva puta više delegata, nego šeg naroda, jer i vrapci na krovu li je na skupštini demokrata bilo — znaju, da je naš list jedini legalni or­ pojedinaca. Kod nas je svak mo­ gan log dijela našeg naroda. Nu o rao imati punomoć i to tako, da je tom drugi put. na 4.000 stanovnika mogao doći samo Sarajevo, 6. marta po jedan delegat, dočim „demokrati" Sramota 20. Tijeka. Iz Gornjeg niti su tražili kakve punomoći, niti su ih uopće mogli i dobiti. Ništa ne po- Vakufa dobili smo ovaj brzojav.„Postoje upravitelj ispostave Gusković može, što su im govornici bivšeg sa­ borskog kluba „ujedinjene" organiza­ naložio žandarima, da vode istragu proti cije zvektali nekadašnjim zahrgjalim procagjanja naše organizacije kao bunjelancima zeničke kaznione, a drugi plač­ nja, nije nam moguće provesti popis čla­ ljivo kimali glavom i isprsavali svoje nova. Odbor". Staje nam pamet u prvi mah pred časne osobe. A kad je Dr. Karamehmedović javno izjavio da su nelačni ovakom vijesti. Pitamo se: gdje smo izvodi raškogorskog „paćenik^" nasta­ to na jedan put, pa da se smatra la je „mala" neprilika i — prod rudu zločinom, ako se ljudi pod silom pri­ istrčaše ljudi druge klase. „Prvaci" lika moraju da organiziraju u jednu ne mogoše ni izjave potpisati, a kamo cjelinu, kako bi lakše obranili i li da bi ušli u račun pri imenova­ štitili svoje interese? Je li to proklanju članova „Državnog Vijeća". Opet movana sloboda zbora i dogovora, lične sigurnosti i sastajanja? Ili je .to su bili bačeni u zapećak . . . . Ujdurma o potrebi „sloge." tako- najogavnije ugušivanje misli i nade u gjer se je potpuno rasplinula i jasno opstanak i bolju budućnost kod nas? se pokazalo da se je tim litom samo Ili je to sistematsko suzbijanje i is­ korjenjivanje u zametku svih ovdaš­ htjelo dignuti propale veličine. njih muslimanskih zdravih pokreta od Kako je došlo do tog, .da su uza strane sadašnjih vlastodržaca na našoj sav javni neuspjeh stražnja kola ipak, musalli? Ili su to smiješni pokušaji prošla naprijed, objasnili smo. u član­ zastrašivanja naroda od vlasti pred cima prilikom ministerijalne skupštine. '■njegovom organizacijom, koja se poHtjelo se je pošto poto,. da ministri . najviše ima da razvije na korist na­ pokažu nekakav uspjehjZpa kad nije šeg kulturnog i ekonomskog pridigišlo legalnim nntem, nlorali su se nuća, kako bi tim bili što bolji i ko­ uteći načinu, -koji sliči postupcima. risniji gragjani naše države?! Tisze i Buriana^Nu žalosno je da se Šta bilo, fakat je tu, da je politič­ je u njihova kimi upregla šačica ljudi, ki činovnik u Gornjem Vakufu upo­ koji nose zvučno ime „demokrati" i trijebio oružničke bajonete proti prokoji bez imalo rumenila u licu nepre­ vagjanju naše organizacije i mi smo stano trube, da im nije do mandata.. prisiljeni, da proti te napasti najod­ Ja za koje babe dušu gaze narodno lučnije protestiramo! pravo aamoodiuke i šta ih vodi pri Tražimo, da se upravitelj isposta­ njihovu nametanju, kad i sami prizna­ ve u Gornjem Vakufu najstrožije po­ ju da nije niko uz' njih osim dva ko­ zove na odgovornost, jer baca ljagu tarska mjesta, jedan ispostavni gradić na demokraciju, slobodu i jednakost i' pedesetak pojedinaca iz pokrajine ? naše mlade države, koja se kod nas „Hoćemo da branimo narodno je­ svuda „odozgor" naglašava — i to dinstvo i monarhijsku formu države" baš u doba, kad se u prijestonici Bio­ govorili su prije pokretanja našeg gla­ gradu sastaje Narodno Predstavništvo sila, nu naš program i naše ispravno na; vijećanje! Isto tako tražimo, da se držanje u oba ova pitanja ubili su ih naš mjesni odbor u Gornjem Vakufu u pojam i svakom je bilo jasno, da odmah obavijesti da može nesmetano je naše stanovište u tom pogleda i obaviti popis članova našo organiza­ demokratskije i iskrenije i — raz­ cije, keja niti je uperena proti drža­ boritije. Nu njima nije do tog, da ve, niti proti kojeg dijela našeg trozavladaju ta načela i da se učvrste u imonog naroda A za obranu imaju valjda pravo isl. dijelu našeg naroda, već do tog, da imaju kakvu-takvu izliku za svoj ljudi i u Kini. Godina I. Pokvarenost i njezin lijek. u. U prošlom članku rekosmo o dužnosti uleme u radu za slogu i jedinstven rad naših prvaka, a sada ćemo koju protrovoriti o dužnosti uleme u radu oko podizanja naroda i suzbijanju pokvarenosti. U prvom redu je potrebno, da se na­ ša ulema, odbacivši dosadašnji svoj nemar i istrijebivši hasedluk izmegju sebe, uhvati u jedno kolo, da poradi kako će što više doći u doticaj sa širim slojevima naroda, da mu živom riječi i dobrim primjerom pokaže, kojim putem treba da krene, pa da svoj ahlak popravi i da živi i radi ona­ ko, kako to islamski propisi zahtijevaju. Stara je našu poslovica: „Lijepa riječ i gvo­ zdena vrata otvara", pa za to dobar alim može sa nasihatom najlakše dazalutalog na pravi put izvede. Samo se po sebi razumi­ je, da u ovom pravcu najviše mogu uči­ niti naši v a i z i, samo bi trebalo da se na nadležnom mjestu pobrinu, da se za vaize postavljaju sposobni i marljivi alimi, da- im .se .daje direktiva o tom šta će kazivati i da im se eventualno u tome pravcu drže i predavanja. Po našem miš­ ljenju trebao bi i reis-ul-ulema kao i čla­ novi rijaseta, da sa pokadkad nakane izaći na ćurs i narodu kazati vazu nasihat, jer bi timo mnogo doprinijeli, da bi se s jed­ ne strane ovim mnogo više zainteresovao za vazove, a s drugo strane bi i drugi vaizi dobili naputak o čemu im je najpreče važiti. Premda bi se o ovom predmetu dalo još mnogo što šta govoriti, ipak držeći se one „lil arili jekjiil išare* nadamo se da će se pozvani probuditi i latiti posla. Nu ako li ovo ostane, „glas napijućeg u pustinji onda ćemo po na ovu temu ponovno po­ vratiti i iznijeti kojekakvih stvarčica, koje nekome i nekima ne će biti ni malo ugodne. A sada da pregjemo na našu inteli­ genciju. Iza uleme najviše je pozvana naša in­ teligencija, t j. svjetski izobražeua klasa ljudi, da radi na podizanju naroda i po­ pravljanju njegova ahlaka. Savremena na­ uka toliko jo napredovala da se njezinom poinoču može naći svomu lijeka, a da ima lijeka i poboljšanju pokvarenog ahlaka, svjedoče nam tolika djela ne samo novijeg tei i starog vijeka. Uzmimo statistiku pi­ saca civilizovanih naroda, te pogledajmo koje vrste pisaca i književnika najviše ima, pa ćemo odmah vidjeti da je velika veći’na onih, koji rade na poboljšanju ahlaka dotičnog naroda. Svaki piše na svoju ruku, neki piše u formi priče, drugi ■ u formi pjesme, a treći opet strogo znanstveno. Ti se pisci razlikuju u samom načinu pisanja pa n; pr. jedni crtaju pokvarenost u pravoj njenoj slici, jer tvrde da će veći utisak učiniti ona prava slika gadne navike, dok drugi opet misle sasma obratno, L j. da će viši efekat imati predstavljanje dobrih pošljedica uzorna morala. Nu i jedni i drugi počinju istom onda raditi, kad svestrano ispitaju uzroke onih zlih navika, osjećaje i sve druge okolnosti onih, kojima to pisa­ nje namijenjuju, te na osnovu toga stva­ raju zaključke, kojim se načinom dade nevaljaština izliječiti. �Sirana 2 Отрана PRAVDA" — „ПРАВДА" Tako eto radi inteligencija prosvije­ ćenih naroda, a šta radi naša inteligencija!? Neki se udubili u svoja službena zvanja, te nemaju kada ni pogledati na ovom, a kamo li da zagju u redove istog, da ispi­ taju njegove rane i bolesti i da im potra že lijeka. Mnogome je ispod časti i na ulici zastati sa gragjaninom, a kamo li da bi zašao megju seljake i s njima posjedio i za njegove tegobe ga ispitao. Drugi se opet megj* sobom prepiru o narodnosnom pitanju i političkim bojama, te se jagme za stolicama i masnim mjestima, a o ovo%iu vode računa samo onda, kada im je potreban da do svog cilja dogju. Za to bi trebalo da i naša inteligen­ cija pogje drugim putem, te da se oni, koji su u službama malo vise na narod i njegove potrebe ^pobrinu i za njegov boIjak porade. Naročito bi trebali oni, koji imadu vremena za svagju o narodnosnom i političkom pitanju, da se toga već jed nom okane, jer nije vrijeme raspravljati o tom, ko je vatru podmetnuo onda kada vi­ še glave gori. Treba najprije vatru udunuti, a onda ako ustreba uzroke tražiti. 8. Mjesni odbor naše orga­ nizacije .smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrate na naše uredništvo. Bilješke. Suše I centralizam. „Svi se još sjeća­ mo kad je g. Lukinić, ministar pošta i brzojava, u svom govoru na sarajevskoj megjustrahačkoj konferenciji vrlo zgodno primjetio da su mnogi naši političari samo stoga za federalizam, da mogu u raznim provincijalnim vladama i saborima sve one šuše.izaći na površinu, koji* to u jednoj centralistički uregjenoj državi ne bi bilo moguće. I mi smo odobravali ovo gledište g. ministra. Pa ipak danas vi­ dimo da ni centralizam nije dovoljna garantija protiv invazije raznih predratnih i skorašnjih šuša. Tako doznajemo, da u Pri­ vremenom Narodnom Predsjedništvu sjedi i neki Hadži Mahmutbeg Džinić, koji je možda jedino radi toga pravi predstavnik narodni, jer ne zna ni čitati ni pi­ sati. Po njegovom primjeru mogao bi po* vršan čovjek lako ustvrditi da su zaista i birani taki ljudi, koji će dostojno predstav* ljati narod analfabeta i istinski moći shva­ titi njegove želje i potrebe, jer su identične sa njegovim ličnim. Nu nije to jedini čovjek iz naroda. Na prvoj sjednici Privremenog [ Narodnog Predstavništva predložio je jedan gospodin, koji je, pored sve svoje tjelesne | FELJTON. Muslimansko žensko pitanje. Napisao: Ibni Musi im. Veleučeni i na daleko čuveni islamski aiim Ismail Haki Izmirli1) raspravljajući o ovom pitanju (t. j. tesetturu) reče ovako: „Cilj čistog Muhamedovog (a. s.) šeriata jest pet stvari i to: čuvati vjeru, čuvati osobu, čuvati pamet, čuvati kapital i čuvati čovječji plod (nesl). Čuvanje vjere vrši se na taj način, ako budemo ratovali sa onim osobama, koje misle da se mi nalazimo u ratnom stanju s njima, i ako kaznimo one osobe koje zbilja žele srušiti našu vjeru. Hanefijski su imami kazali, da muslimani ’) Ko je pratio Scbilurrcšad, laj dobro poznaje ovu Ijčnost. Ko je ćulio njegova predavanja, taj se ne može nadiviti njegovu svestranom pozna­ vanju ieriata, a osobito Umi fikha i ilmi usula. Za Abdui Hamidove vlade bio je rektor vjerstog fakulteta, a sad je profesor islamske filozofije na Mutehasisinu i član Metihata. Kako god je orijent-ran o istoku tako isto, poznaje i zapad, njegovu' kulturu i jezike. težine, bio u posljednjem momentu toliko hitar i okretan, da brže bolje uskoći u ve­ liku stranku za privremenog predsjednika jednog sarajevskog gazdu. Ovaj se stari gospodin dao birati ta p red8 j e d n i k a s v i b 8 k u p š t i n a, štose održaše u Sarajevu otkako je dobilo slobodu. Svakoj je skupštini on predsjedavao ina svakoj se je upravo olimpijski obrukao. Treba­ lo bi doista imati malo obzira spram ovog starca, koji je imao davno nekad izvjesnih zasluga i kojeg bi trebalo staviti u stanje pokoja, zajedno sa još nekim njegovim sapatnicima u mentalitetu i moralu/ Eto tako slika neke „narodne* pred­ stavnike srpski list „Slovenski Jugu, a mi, potpuno se solidarišući sa ovim pisanjem dodajemo još i to, da je koplje za ovake ljude lomio baš urednik tog naprednog lista . . . Iz „Državnog Vijeća44. Druga sjednica. Beograd, 4. marta. Predsjednik Jeftanović otvara sjednicu u pola deset Čita se zapisnik prošle sjednice. Primjedba đra Meh* meda Spahe („Jugoslavenska Muslimanska Organizacija*), da se zapisnik ne primi, nije uvažena. Poslije toga Čila sekretar dr. No­ vak spisak svih poslanika i konstatuje, da u Makedoniji još nisu obavljeni izbori*). Dr. Ante Pavdić i Starčevićeva stranka protestuje u ime Narodnog vijeća protiv postupka mini­ stra za konstituantu, što nije zatražio od nje­ ga kao potpredsjednika Narodnog Vijeća spi­ sak delegata Narednog Vijeća. Zato predlaže da verifikacioni odbor uzme njegov spisak u pretres. Predsjednik ministarskog savjeta Stojan Protic: Molim gospodu poslanike, da sada ne vode besplodne debate o verifika­ ciji poslanika, dok se ne izabere verifikacioni odbor, koji će u toj stvari dati pred­ stavništvu podroban izvještaj. Riječ uzima poslanik Nastas Petrović („radikalni disident*) i izjavljuje da je nepra­ vilno to, što je spisak poslanika sastavila vla­ da, a ne samo narodno predstavništvo. Naro­ dno Predstavništvo će samo odlučiti o svo­ jim članovima bez svakog vladinog upliva. Pita na osnovu čega je napravljen spisak poslanika i da li su tijela, koja su vršila izbor delegata, primila i žalbe protiv izbo­ ra, kojih je svakako bilo. Ministar predsje­ dnik Protić naglašava da se svi poslanici, koji su predali vjerodajnicu smatraju za ta­ kove dok verifikacioni odbor ne izvrši svoj posao i ujedno predlaže, da se pregje na dnevni red. Ministar za konstituantu dr. Kramer javlja, da je dobio spisak poslanika od pred­ sjednika tijela, koji su izbor obavili. Time nije htio ni u čem da prejuducira verifikacionom odboru, već je ovaj spisak sastavio iz praktičnih razloga, da bi se omogućio čim prije rad Nar. Predstavništva. Sekretar dr. čorović čita poslovnik o izboru devet sekcija. Prelazi se na izbor sekcija, a po tom naregjuje predsjednik izbor verifikacionog odbora. Poslije kratke pauze saopštava sekretar dr. Čorović rezul­ tat sjednica izabranih devet sekcija, koje su u verifikacioni odbor izabrale ovu go­ spodu: Uroša Lomovića, Dušana Vasiljevića, dra Dragomira Lončara, dr. Hinka Kri­ zmana, Borivoja Popovića, Anastasa Petrovića, Dragutina Pećića, dra Jozu Sunarića (drži se Jozo, jer ako propustiš naše i svo­ je nametnike, nemaš kud u Sarajevo. Op. ur.) i dra Milutina Mažuranića. Predsjednik poziva odbornike da se odmah konstituišu i u tu svrhu naregjuje kratku pauzu. Poslije ove saopštava sekre­ tar dr. čorović rezultat konstituisanja veri­ fikacionog odbora. Predsjednikom je iza­ bran poslanik Dragutin Pečić (srpski samostalac), a sekretarom dr. Hinko Krizman („demokratska* stranka). Prema privreme­ nom poslovnom redu zaprema predsjednik verifikacionog odbora privremeno predsjed­ ničko mjesto Narod. Predstavništva i po­ ziva sve poslanike, da danas i sutra do po­ dne predadu sekretarima svoje punomoći (vjerodajnice). Verifikacioni odbor će te pu­ nomoći pregledati i sastaviti izvještaj, koji će se štampan razdijeliti poslanicima. Od časa štampanja izvještaja u roku od 24 sata sazvaće se nova sjednica. U jedan sat 15 minuta zaključuje predsjednik današnju sjednicu. Daljnji brzojavi. Broj 7 B* Nar. Skupštine, što je za Megjumurje ( regjen samo jedan delegat. Isto tako* su proteste za Dalmaciju Stanko Вц& za Sloveniju dr. Korošec. Šta je s „Gajretom^ Od „starog odbora* ovog našega štva dobismo ovo saopštenje: „Umoljava se slavno uredništvo, voli besplatno (Kao da se nešto,dri može i zamisliti. Op. ur.) donijeti цД nom broju svog lista ovo saopćiti poziv: „Gajret* Stari odbor društva Д reta“ počeo je posao u društvu te se prvoj sjednici (Kada? Op. ur.) privremj konstituirao kako slijedi: predsjednik, ■ tajbeg II a 1 i 1 b a š i ć, podpredsjednik:^ ef. M u f t i ć, (Taj će raditi! Op. ur.^td Asimbeg M u t e v e 1 i ć, blagajnik: Ali K u r t o v i ć. revizori: Muhamed ef. ] džalić i Jusuf Džebo. Ostali odbornici: | Safvetbeg Bašagić, Ibrahim ef. Sarić, J med ef. Burek i Mustafa ef. Fočo. 1 „Gajretov poziv “. Kako je poza društvo „Gajret* skoro pet godina ne fm cionira svojim normalnim tokom rada.^ ovo vrijeme upravljala je društvo^ vak ska uprava. Vakufsko mearifski sabor odbor primao je prihode od Gajretovihi ti kala cigarpapira i šibica, te dobrovolj priloge, a članarine nij e s u kl I j e n e ni tražene. Tkb"fi? sv^nid ponudio članarinu primljena je, ali je k bilo vrlo malo. Sada je odbor zakljti da u smislu pravila društvenih dadnei kom priliku, da bude članom „Gajreta* pravom glasa, voditi upravu dri štva 6 mjeseci i tad održi skupštinu društva. Odbor umolja stare pododbore i povjerenike da nasla prekinuti posao oko podizanja i unapreg vanja ovog društva. 'Dalje umoljava kob ska vakufska povjerenstva i šeriatske su da pomognu pododbore i povjerenike i štva »Gajret« u njihovom radu. Gdje4 pododbora ili povjerenika, neka se odmi sastave pododbori ili izaberu povjeren za „Gajret*. Držimo, da nije potrebei glasi vati svrhu društva ni dokazivati pob bu istog, jer je to svakom jasno. Osobi molimo, da se otpočne odmah sa upisii njem članova, ubiranjem članarine i kl ljenjem dobrovoljnih priloga. Tajnik: Predsjednik.I •) još jednom ponavljamo zahtjev, da se uzme u obzir proporcionalan broj muslimanskih zastupni­ ka i kad su već odrekli legalno zastupanje ovdaš­ njih muslimana, neka bar srbijanskim dadnu zado­ voljštinu. Uredništvo. Beograd, 5. marta. U verifikacionom odboru potrajaće rad nekoliko dana. Na­ redna sjednica Drž. Vijeća biće vjerovatno tek u ponedjeljak. Beograd, 5. marta. Vlada je podni­ jela Državnom Vijeću na pretresanje zakon­ sku osnovu o državljanstvu kraljevstva SHS. čim se obavi verifikacija mandata, dolazi na red rasprava o poslovniku, a zatim ag­ rarna reforma. Prema osnovi poslov­ nika imalo bi Drž. Vijeće ove odbore: ad­ ministrativni, budžetni, financijalni, imuni­ tetni, verifikacioni, vojni, nacionalno-ekonomski i ustavni. Osim toga će se ustano­ viti veliki odbor za ispitivanje umjesnosti Mutevelić M. HalilhalH predloga narodnih poslanika. (Naravno u •' duhu demokracije! Op. ur.). Beograd, 5. marta. Slovenski i hr­ Protesti protiv nametnuli vatski klerikali osnovali su zajednički ju­ „zastupnicima44. goslavenski klub. Predsjednik je dr. Korosec, podpredsjednik dr. J. Šimrak. Rogatica, 3. marta. Danas sme j Beograd, 5. marta. Dr. Šimrak i slali ovaj protestni brzojav: GospodinuSl drugovi uložili su protest na predsjednika janu Protiću, ministru predsjedniku U BI ne smiju ratovati sa nemuslimanima za to, što oni nijesu muslimani, nego za to, što su se oni izjavili spram nas kao ratujući, t. j. što su nam rukavicu bacili- (Kur’an kaže: „Da je Muhamede tvoj Gospod htio, svako bi bio mumin (vjernik). Zar ćeš ti svijet prisiliti, da. budu mumini?* Op. pisca.) Dakle uzrok rata nije različitost vjere, nego ratno stanje. Za to je kazala sva isslamska ulema, da islamska vojska ne smije tikati u sveštenike (popove), žene, djecu, raju, (svoje podanike) i one, koji se predadoše i zatražiš« zaštitu. Čuvanje osobe vrši se sa kisasom (od­ mazdom). Bog kaže: „Vama je u odmazdi život." Odmazda (kisas) uzakonjena je radi sprečavanja daljnih zločina i radi utjehe. čuvanje pameti postizava se vršenjem kazne, koja je propisana za pjančarenje. i Piće je zabranjeno za to, da se pamet čuva, i (Kad su upitali jednog Arapa: Za što ne | piješ ?, on je na to odgovorio: Kako da pijem ono, što pije moju pamet ? Op. pisca.) čuvanje kapitala postizava se izvrše­ njem onih kazni, koje su propisane za kradljivce i pljačkaše. Čuvanje ljudskog ploda (nesla) vrši se ispunjavajući one šeriatske kazne, koje su propisane za prostituciju, čuvanje roda vrlo • je važna stvar po šeriatu. Prostitucija rod je htjelo popraviti. Uzvišeni šeriat, pol upropašćuje. Prostitucija nije gadna samo je zabranio prostituciju, zabranio je i oi po svojoj suštini pa nije samo radi toga što bi je moglo prouzrokovati. zabranjena, nego više stoga, jer se u njoj Dakle samo kad budemo sigurni,) gubi rod i upropašćuje ljudski plod. Inače .se ne trebamo plašiti od ргозвИ kakva bi bila razlika izmegju nje i zako­ onda možemo mirne duše izjaviti, nitog braka. U zakonitom se braku plod ne treba tesettur ni hidžab. Na ж ne gubi, niti se raskošnost traži, pa za to on i jest odabran. Pošto prostitucija ne posje­ način to se ne može opravdati duje ove uvjete ne može se ni dozvoliti. vjerskim dokazom, dokle god ima Tako isto ne može se prilikom prostituisa- koji stoje na braniku vjere i dokle9 nja ni izdati jedna pravoriječna šeriatska se ne zapovjedi ovim osobama, кој^ш osuda. N. pr. ne može se kazati: dijete je na dobro napućuju, a od zla odvrifl filanovo, pa ga on mora i hraniti. To se ne može kazati, kad se ne bude znalo čije da moraju šuiiti.. Ono što se govori pn je dijete. Dakle prostitucija se ne može ni našim teolozima to nema nikakve IM na kakav način dozvoliti. Pokrivanje je nosti u islamskom svijetu, (izmirli lem uzakonjeno radi sprečavanja prostitucije. ii Haki: „Sebilurrešad svez. 12. str. fl Kad bude prostitucija nezakonita, moraju Ovom slično govori i Ibni Haldun biti nezakonite i one stvari, koje vode svojoj Mukadimi na str. 322. raspravljaju k njoj. To je naravna stvar. Kad jedan Čov­ a nasilju (zulum) kojemu je posvetio )■ jek svojoj obitelji nešto zabrani, kako bi posebni odsjek. (Nastaviće ae). joj posije toga mogao dozvoliti nešto, što bi vodilo, da bi ta zabrana ostala izvan (1 danima slobode. krijeposti ? Naravna je stvar, da će im i |to (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) 4 zabraniti. Tako rade i liječnici pregledajući bo­ lesnike i dajući im recepte. Ako se tako razlikujem dvije vojske: jugoslavei ne-bude vladalo, pokvariće se ono što se skirT srpsku, a prvu dijelim na one k4 z IV- �Epoj 7 Broj Lju. Mi svi muslimani grada I kotara Latice, organizirani na programu *»Jugo> (venske Muslimanske Organizacije«, pro~ Ltujemo protiv nametanja delegata u drIrno vijeće i nepriznajemo nikoga za svoga Ltupnika, nego samo one delegate, koji I predloženi od Centralnog odbora .Jugo* (venske Muslimanske Organizacije*. Pred** idnik: Hasanbeg ŠahinpaAić, potpredsjed■: Osmanaga AkAamija. I Bos. Dubica, 5. marta. Mjesna orgaLcija je protestovala * kod Prutića radi Inietoutih delegata za državno vijeće, H. khmudbega Džinića i doktora Mujezine-* L Šerić. , Pregled. I Dalmatinska delegacija u Parizu. Kgla je u Pariz delegacija dalmatinskih Kćina, na čelu koie je g% Kunjašić, narodni Bdanik na dalmatinskom saboru i načelnik Bala (na ostrvu Korčuli). Delegacija je doBela sobom dokumenata, iz kojih se razabi „nepokolebiva volja dalmatinskog sta■vništva, da bude član jugoslavenske drByo.“ Delegati hoće da predadu te doku* Bnte generalnom sekretarijatu mirovne ■nferencije. [ Bugari za Madžare. Zastupnici Bugara, Ki žive u Banatu, zaključiše na,jučerašnjoj Kđnici, na koju su bili došli izaslanici Bovo iz svih bugarskih općina u Banatu, B|sastave memorandum, u kom će izreći Boju privrženost Ugarskoj i želju, da se Bova integritet Ugarske. Ovaj će memo* Bdum predati ministru predsjedniku. [ Povratak regenta. Beograd, 5. marta, ■bstolonasljednik Aleksanoer dolazi u Be* Brad 9. 'о. mj. Putuje- preko Soluna vozom ■ Mitrovice, a odatle automobilom. I Uregjenje granice naše države. TakoBna rumunjska komisija konferencije mira Bršila je svoj rad, pa će još tečajem ove Bmice podastrijeti izvještaj o uregjenju Boslavenske granice izuzev zapadne i t. B jadranske granice. (Brzojav iz Ženeve). I 0 talijanskim aspiracijama. Ljubljana, Bmarta. Izvršni odbor Jugoslavenske deBkratske stranke (za Sloveniju) održao je Bdnicu na kojoj se raspravljalo o vanjskoj naciji kraljevstva SHS. Na tom je sastanL jednoglasno riješeno da se centralnoj vi ii pošalje rezolucija, da odmah opozove ■Pariza delegate za konferenciju miru, Bo bi londonski ugovor ostao podloga za H renciju s obzirom na pitanje naših Banica. I Česi uspjeli. Pariški »Temps* potvrВје vijest da je definitivno zaključeno B t. zv. Njemačka Češka ostane pod čehoBvačkom republikom. Čehoslovačka će doB$ svoje stare historijske granice. ■pse, da se bore za slobodu i koji podniBe sa srpskom vojskom sve patnje i mu■ progonstva u tugjini. Druga jugoslaKiska je vojska sastavljena od onih kojima ■ bijaše žao rastati od masnih plaća i,preBi sablju, kojom su se ponosili korzom i ■ d damama. Ovi pošljedni bili su do Bdnjeg časa vjerni ćesaru; — bili su sluge ■izvršitelji — pa i začetnici tiranske volje, Bjom su progonili i gušili slobodu, da u Blnjem času postanu opet „vjerni i odani* Brodoom Vijeću iza kojega je došla i kraBvska osoba Petra I. Naučili su brzo Beku himnu i sve ratoborne srpske pjesB, da mi je jednom podrugljivo rekao ■dan srpski časnik: 11 „Qvi novi Srbi, koji preko noći postaše, Bdmašili su nas. Ta samo pogledajte: koBo ovdje sjedimo već se moramo po peti ■it dignuti na noge, da se otpjeva srpska Bnna! . . . A da ih pozovete sutra u boj ■•oti neprijatelju, bile bi ih pune bolnice.. i A poslije je ostao demonstrativno na Bome mjestu kad su po šesti put pjevali Bu pjesmu. Kad mu je neko prišapnuo od Begova, rekao je glasno: „Gospoda pjeva■ kad se zagriju pićem, a ja sam je triBan pjevao samo po jedan put u godini B krsnu slavu kraljevu*.. . „ПРАВДА* — »PRAVDA* Naši dopisi.*) Janja, 15. februara Dvadeseti broj »Jednakosti* donosi do­ pis iz Janje, koji joj je spremljen od jednog prijatelja, kao popratno pismo uz pretplatu i dobrovoljne priloge. U tom se dopisu obara sva krivnja slabog uspjeha pri sakup­ ljanju pretplatnika i dobrovoljnih priloga na jednog hodžu, koji je tobož rekao da „ J.“ nije muslimanski list i da ne štiti naše in­ terese, pa da je zato ne smijemo ni čitati niti potpomagati. Gosp. je prijatelj 'bio za-^ okupljen nekakvim mislima, pa nije ni Čuo šta je sve hodža govorio. Hodža'nije rekao da „Ј.“ nije naš list i da ga ne trebamo potpomagati, nego je rekao, da ona ne štiti naše interese Onoliko, koliko ih štiti »Vri­ jeme* i stoga je ne trebamo onoliko pot­ pomagati i širiti koliko „Vrijeme*. Pa i kad bi hodža govorio onako, kako prijatelj navagja, pitam zašto se taj list nije proširio prije hodžiua govora; kad je „Jednakost* počela izlaziti na 40—50 dana prije hodžina govora. „Ј.“ veli u jednom svom broju: „sav je bjelinski kotar uz nas*. Koliko je tu istine, vidi se najbolje po pretplati i dobrovoljnim prilozima. 1 ako je ona poče­ la izlaziti mnogo prije „Vremena*, opet u Janji nema više od desetak pretplatnika, a „Vrijeme* ih ima okolo 40. Neise, o tome nećemo voditi računa, nego ćemo istaknuti šta je hodži lebdilo pred očima, kada je dao veću važnost „Vremenu*. Hodža je imao u vidu program „Vremena*, koji je kudikamo suvremeniji, shodniji i podeaniji negoli program „Ј.“, pa želeći svojim istovjernicima i sugragjanima dobro, preporu­ čio im je samo ono, što je za njih dobro i korisno. Mislim da nitko neće tvrditi da se ho­ dža prevario u računu i da je krenpo kri­ vim putom. Muhlbbl-hakk« D. Vakuf, 26. februara. Tim povodom, što se je ovdje u veli­ koj množini pojavila divljač, podijelio je kotarski, odnosno šumski ured u Bugojnu preko 100 komada pušaka, radi tamanjenja zvjeradi. Pri toj podjeli muslimani su sasma mimoigjeni, prem ih ima toliko, koli­ ko i Srba-pravoslavnih, a živom stokom su bogatiji od njih. Upada u oči, da je pri toj podjeli najviše odlučivao onaj, koji se je ovdje otvoreno muslimanima prijetio veleći: „pričekajte vi muslimani, dok se šuma zazeleni.. .“ Šta je sa tim mislio, to je ra­ zumljivo iako nije dorečeno, pa upozorujemo mjerodavne faktore, da to „uraboše* ako im je stalo do reda i mira u zemlji. Isti •),Molimo gospodu dopisnike, da budu što kraći, jer nemamo dovoljno prostora za dulje do­ pise. Lokalne dogogjaje treba javiti sasvim kratko, da ih možemo donositi u »Domaćim vijestima*. Uredništvo. Pa eto Tadi čega se Je uvijek bunilo nešto u meni, kad sam v№o „nove vojni­ ke* jugoslavenske državeJtako je bilo i kad sam vidio jednog dcmro poznatog tlačitelja naroda i izvršioca volje Potiorekove u osobi jugoslavenskog časnika drugi dan slobode, kako udobno sjedi u autu... Na­ šao se blizu; ovdje u Sarajevu, pa se sta­ vio na raspolaganje Narodnom Vijeću. Je li nužno još? Ne! Dalje ne smijemo, jer bih prešao 12 granica ovih zapisaka. A najposlije i zar je Hadžermereš za to’? Nek se čovjek vozi, možda će ipak od njega nešto biti... Možda je morao tla č^t i, da održi i s e b e i svoje. Možda će i drugi to raditi, da se održe?. . Možda će Wječ „sloboda* opet otići u okove, jer će mož­ da biti viših interesa i u na^H • ? .. Da, mećem\ i ovdј8 znak pitanja jer ne znamo šta nam nosi budućnost. U „čaršiji* se raspravlja pitanje: kako je vlada sastavljena. Čudnovat je taj svi­ jet, ta čaršija koja ne vidi odaklen vje­ tar puše, nego hoće — eto da i ona reče svoje. Za što baš tako? — pita čaršija — ko kad nekoliko ljudi dogju u Brusa-Bezistan, istjeraju Mujagu i sjednu u njegovu kancelariju —: ovo mi ćemo biti konzor­ cij, vlasnici svega što je ovdje, pa ćemo taj gospodin svakom veli da je crno-žut i »kompromitovan«, a zaboravlja da je i sam vršio sve, pa čak i gore tako, da se i on kao takav mirne duše smatrati može. Dosta je spomenuti njegovo preko­ mjerno primanje „rušveta* od siromašnog svijeta prigodom popisa hrane i ustanov­ ljenja ljetine. I da se o njemu ništa više ne rekne previše jasno proizlazi, da nije ništa bolji od onih, na koje on samo ako je u dobrom „raspoloženju* na sav glas viče i diže kuku i motiku. Sad za sad mu ne iznosimo imena, nu ako produži sa svo­ jim prijetnjama mirnim muslimanima, tada ćemo to bez imalo milosrgja učiniti i sve, čega još mnogo o njemu znamo, na jav­ nost iznijeti. Gragjanin. Rogatica, 19. februara 1919. U 41. broju »Srpske Zore* traži pop Vaso Kosorić u rubrici »Zahtijevamo*, da se nekoliko muslimana stavi pod istragu odnosno zatvori, jer da su godine 1914. naveli austrijsku vojsku, pa da je nedužne Srbe poubijala. Uopće, kad hoće naša braća Srbi da opravdaju bezakonja i napadaje na nas muslimane sada prilikom državnog pre­ vrata, uvijek spominiu godinu 1914. da smo im mi muslimani zla činili, pa da radi toga to vraćahu. Da se vidi, ko je godine 1914. u našem kotaru viš^ stradao, dokazaćemo brojkom i faktimoKad je 1914. u Rogaticu unišla srpska i crnogorska vojska ubijeno je na kućnjem pragu bez ikakve krivnje 244 muslimana i muslimanke, a odvedeno u taoce 107; dočim je, pošto je austrijska vojska te iste godine unišla u Rogaticu poubijala 107 Srba. Svi ovi muslimani iz­ ginuli su ušljed podgovora svojih komšija, što su mnoge sudbene istrage dokazale. Ima mnogo slučajeva, gdje su muslimani te godine umoreni, a ne strijeljani, pa ipak, muslimani — premda su mogli — na sličan način nijesu pokazali ni jednog slučaja osveug Da se ne ne rekne, da mi navodMfo netačne podatke, za kratko vrijeme — dok to potanko sredimo — iznijećemo imena sviju muslimana i pravoslavnih, koji te go­ dine (1914) ovdje poginuše. Ovo iznosimo sada kao predgovor po­ pu Vaši, pa se i mi potpuno s njim slaže­ mo i zahtijevamo, da se krivci kazne, ali ne samo da se provede istraga protiv mu­ slimana, koje je on naveo, nego i proti pravoslavnih, za koje se podsigurno zna, da su sudjelovali, odnosno izvršajtdi uboj­ stva, o čemu imamo i svjedoke^^Lsto tako za paljevine. Osim toga ističemЛИЛе sada od muslimana nemilice krade i otima haj­ van, a uvijek se ističe: „То ste vi 1914. od Srba opljačkali.* Istina je naprotiv, da su rogatički pravoslavni sav muslimanski mal (hajvan, ovce, konje i kućni namještaj) otjerali 1914. godine, kad su otišli sa srpskom i crnogorskom vojskom. Sada im nije pravo, se podijeliti. Jedni će ostati ovdje i uregjivati, a mi ćemo tamo u magistratu odregjivati cijene i ravnati povrh svega. Eto. vi znate kako ćete? .. Znak jedan i sporazum je bio gotov — ugovor potpisan i imenovanja uslijedila. Pa čarčija opet nezadovoljna. Pa šta bi ona htjela? Zar iznijeti „demokratski„ stolice na Baščaršiju, sazvati svijet sa svih strana i pitati: šta vi velite? Je li ovako dobro — munasib ? , . . Zadovoljiti taštinu svijeta, biti demo­ krata, pa hajde onda trgni kako hoćeš, ta­ man i s mojom kožom. . . Eto to ti je ta nezadovoljna čaršija, koja se nije sporazumila prije sa svojim .starim vogjama*! ... . . . I još nešto! Čaršija neće da shvati da u ovo napredno doba — u doba „revo­ lucije" ne gleda se više na ljude nego na sposobnost, ne gleda se na vjeru ili narod­ nost, „nesretni švapski konfesionalni ključ* nego samo da dogju ljudi na upravu spo­ sobni, agilni, stručnjaci . . *) Treba našu državu pridignuti, obnoviti i uvesti u ») Čitamo da u Češkoj ima na zalihi Šećera 1 Miliion kruna, a mi uzimamo zajam na račun... Uredništvo. Страна 3 Strana ako je koji musliman, koji je 1914. imao preko 100 grla hajvana — nabavio što bilo od hajvana, nego odmah nagju jalan-šahite, a žandari su odmah gotovi, da bez sudske istrage i odluke odmah dadu dofl^om pra­ voslavnom „prepoznati hajvan*^^ Kotarski odbor „Ј. M. O.“. Domaće vijesti. Besplatne upute i savjeti. Mjes­ ni odbor naše organizacije u Mostaru pretresajući nevolje naše ehalije uva­ žio je da mi svi, a naročito naš težak, patimo najviše radi opće disorijentacije (neupućenosti), pa da bi se tome stalo na put, odredio je četvo­ ricu svojih članova, koji će svim ta­ mošnjim muslimanima davati besр>1 a t n e upute i savjete. Po dvojica od tih članova nalaziće se svakim danom po podne u prostorija ­ ma zanatlijskog društva „Ittihad0, a druga dvojica u „Jugoslavenskom Musi. Klubu". Nas veoma veseli ovaj zdravi i ko­ risni korak naših Mostaraca i prepo­ ručujemo svjema odborima, da Slje­ duju ovaj lijepi primjer Mostara. U svakom mjestu ima naše inteligencije, pa bi ovim i ovakim radom mogla osvjetlati svoj obraz pred narodom. Nadamo se, da će nas mostarski od­ bor podrobnije izvijestiti o ovoj ple­ menitoj svojoj službi u korist naroda i još jednom toplo pozdravljamo ovaj b korak, stavljajući ga na srce naročito mjesnom odboru za grad i kotar Sara­ jevo. Zabrana održavanja zabava. Da se zapriječi širenje pjegavog tifusa, zabranila je zemaljska vlada održavanje zabava u razdoblju od 4. marta oo 1. aprila o. g. To se daje na sveopće znanje, a osobito priregjivačima zabava i posjednicima lokala, kako bi prištedjeli trud i eventualne troš­ kove. „Ministarstvo saobraćaja*. Današnje službene novine objavile su uredbu o us­ trojstvu ministarstva saobraćaja. Ministars­ tvo ima odjeljenja: opšte, saobraćajno, mašinsko, za održanje pruga, ekonomno, ko­ mercijalno, za kontrolu prihoda, za gragjenje novih željeznica, za pomorsko i riječno brodarstvo. Danas je objavljena i uredba o osnL vanju državnog odjeljenja ža zaštitu djece. kolo kulturnih prosvjećenih naroda. Tre­ ba ti Aarnauta, Srbina i Makedonca iz Stare Srbije; treba ti što je najgore Tur­ čina, Crngorca i sve druge „evropejizirati*, ’ pa kad pogjemo — uzmimo u pohode Ce­ sima u Prag, da ne bude k’o kad je BAja Ganja išao sa Bugarima Masariku. To „čaršija* ne shvaća nego se pita: a kamo naši ljudi? Zašto baš samo ovoliko kad je ravnopravnost, a glasi sa svih strana: „Gdje su vaši ljudi? ...“ Neko se usudi, nabroji neka imena sa „dr“, a odgovor jednoglasan: „Kompromitovani su* . .. — A oni svi drugi ’koji unigjoše pod drugom firmom? ... !? . .. čaršija prelazi u opoziciju, a 8 njom bogme i oni, koji su se našli u ovom za­ postavljeni. Kraj mene viče nekakav oderan i bo­ sonog dječak: „Glas Slobode*!. . Prva necenzurirana novina u Bosni i Hercegovini. .. »Glas Slobode*. .. A-Hifzi Bjelevac. �Strana 4 Страна Iz naše organizacije. Mostarskim članom našeg: cen­ tralnog odbora izabrala je tamošnja akupština od 28. februara jednoglasno g. Mujagu Komadinu. Bilo s haj roni! Mjesni odbor naše organizacijo u Mo­ staru ovako se je kc^rtituisao: Predsjed­ nik: Mujaga Komadina, potpredsjed­ nik: Hafiz Omer ef. Džabić, tajnici: Dr. A. Adi! ef. Čokić i Derviš et Hadžioman blagajnici: Hat Husejn ef. Pužić i Muhamed et Butum, re v i zori: Muhamed ef. Karabeg i Hakibeg Kolaković. a članovi bez funkcije: Arif ef. Smajkić i Hajdar ef. čolić. Visočki mjesn! odbor naše organiza­ cije ovako se je konstituisao: predsjed­ nik: Vehbi ef. Sikirić, potpredsjednik: Osman ef.Valjevac, tajnik: Muhamed ef. Ahić, blagajnik: Ibrahimaga Handžič a bez funkcije: Hat Mehmed ef. Mulić, H. Salihaga Oruč, Salih ef. Softić, H. Hašim Dlakić, H. Salihaga Mulagić, Selim ef. Merdan i Adem ef. Smailbegović. Na skupštini od 21. februara sakup­ ljeno je K 1.570’— dobrovoljnih priloga. GračaniČki mjesni odbor naše organi­ zacije konstituisao se je ovako: predsjed­ nik: M. Ali ef.Kapetanović, podpredsjednik Mujaga Muftić, tajnik- H. Selim ef. Alić< blagajnik: Hasibaga Hifziefendić, a odbornici: H. Hasan ef. Hadžiefendić, i FehimbegKurbegović.Kao članovi šireg od­ bora izabrani su još: Huskanović Hašim ef. Muharem ef. Spahić, H. Mehmed ef. Devedžić. i Osman ef. Vikalo. Iz Tašnja nam pišu da su svi musli­ mani tešanjskog kotara pristupili Jugosl. Musi. Organizaciji (statis. iz 1910. god. je 18. 086) osim trojice Smailbegovića, trojice Turalića. S. Mujičića, R. Ferizbegovića iz Tešnja te M. Halepa iz Rađaše i 8. čamđžije iz Ljetinića (Opaska uredništva: Jedan Smailbegović bio je narodni poslanik.) Gospodarstvo. Rat i njegove posljedice. П. Češko prisilno upisivanje zajma. Po najnovijim vijestima skopčano je u ■ čehoelovačkoj prebiljegovanjem banknota prisilno upisivanje zajma. Donosiocima nota isplaćuje se polovica vrijednosti prebiljegovanih banknota, dok im se druga polovica upisuje kao od države primljeni kredit u dobro kao ukamaćeni kredit Na koji bi se način dokumentirao ovaj kredit posjednicima nota, nije poznato, dali će uopće pojedinci dobivati zadužnice i kakve vrste. Nije takogjer poznato kako će država utržak ovog prisilnog zajma u potrebiti, dali za svoje­ vremenu povratu a. ug. banci ili za pokriće državnih potreba. U prvom bi slučaju po­ lovica banknota u čehoelovačkoj u neku ruku bila preokrenuta u ratni zajam sva­ kako u manjem postotku ukamaćenjanego je bio austr. ratni zajam. Kada bi dakle svota prebiljegovanih nota u Čehoelovačkoj iznosila 15 milijarda kruna, iznosila bi vri­ jednost ovih nota 7’Д milijarda, dok bi lxh milijarda kruna bilo investirano u već po­ trošeni češki zajam. U .drugom bi slučaju Češka država ustegnute note nanovo izdala i zajam, od 7Ув milijarda K stupio bi na mjesto netak­ nutih 15 milijuna kruna koje su u prome­ tu u čehoslov. državi. U jednom bi slučaju kroz redukciju kruženja ovih nota na po­ lovicu bilo olahkoćeno saniranje češke vri­ jednosti banknote i odstranjenje cijena, dok bi u drugom slučaju iznenadna provedba ovog reduciranja banknota na polovicu do­ vela do katastrofe. U drugom bi se slučaju znatno povisila cjelokupna obveza češke države, za saniranje vrijednosti češkog nov­ ca nebi bilo ništa učinjeno, uopće nebi se ništa drugo dogodilo nego kada bi češka država uzela novi zajam s tom razlikom Odgovorni urednik: M. Suđžuka. .PRAVDA" — „ПРАВДА“ da je ovo prisilni zajam, da bi visina pri­ silnog zajma možda da’eko prekoračila ras­ položive kapitalije Češke, i da bi bile pri­ siljene upis ovog zajma i onakove osobe, koje nisu u stanju državi dati zajam. Neka se pomisli na masu namještenika, koja bi bila ovim načinom upisivanja prisiljena, da polovicu svoga mjesečnog đohodka posudi državi, na poduzeća, koja bi bila prisiljena polovicu svoga fonda žrtvovati i koja nisu u stanju manjak lombardiranjem namiriti, jer im se uopće titres ne izdavaju. Sasvim naravno bi lombardiranje povećalo prometa samo polovice banknota. Ovaj namjeravam prisilni zajam ne može se dakle smatrkti mudrom uredbom koja bi se mogla u nas uvesti kao sredst­ vo za lijek protiv novčanom umnožanju. Mož­ da je skopčavanje ove tr ansakcije sa prebilje­ govanjem lukavija, nego se na prvi pogled vidi. Ona je jako djeluj uče sredstvo, da se posjednici banknota zastrašuju biljegovanjem i na taj način i od prijave svoga posjeda na banknotama dio naroda, koji nije u sta­ nju polovicu svoga novčanog posjeda dati državi trsiće se, da do najkrajnje nuž­ de ne prijavi svoj posjed banknota, neki ljudi učiniće sve, da u kritičnom vremenu budu posjedovali samo note od I K i 2 K, koje nisu podvržene prebiljegovanju, a dru­ gi će gledati da veće note po mogućnosti smjeste u Njem. Austriju, Ugarsku i Gali­ ciju, eventualno, da ih sasvim zataje u na­ di, Љ će s ovim notama kada tada ipak nešto 'moći učiniti. Na\)vaj način bi se dogodilo, da. bi samo dio novca koji je u Češkoj u pro­ metu došao do prijave za promjenu i češki ministar financija bio bi u stanju triumfi rajući dokazati, da je njem, austrij. tvrdnja neistinita, po kojoj su Česi tim na višem stepenu na zajedničkom prometu nota zainteresovani u koliku su manje upisali zajma. RkopČanje prebi Ijego vanja sa prisilnim upisom zajma dokazivalo bi dakle da je si- * gurno sredstvo, da se krivotvore rezultati javnih objelodanjen ja o Češkom novčanom prometu i da se ojača mjesto češkog mi­ nistra financija kod pregovora o likvidaciji. S druge strane bi se mogla dokazati nepotrebnost na ovakov način postignutog resultata, da bi eventualno i druge države sve konsekvencije mogle odbiti. Osobito kada bi kod ustanovljenja prometa bank­ nota na svome području bili isto tako op­ rezni, opazilo bi se da bi najveći dio za­ jedničkog prometa banknota ostao res nullius. »Die Zeitu. Trešeljak. Broj 7ђ Priposlano*). десст дана. Када су провалили Ши навалили су одмах na моје село i м« рднпо je њему потврду, која je obu спла: Госп. предсједнику у Автопц вашој народби опљачкали смо за еш Арифа Тановпћа из Међуљића. Онје сипу одговорио: Hehy да знвм за ш Нећу даљо ништа наводвтв, пљачкање крупна je ствар, и о н>ему| компетантни судови зчдуго бавпти, н злочинци морати бити позважи. Гацко, 8./П- 1919. U „Srpskoj Zori" od 25./2. o. g. broj 53 napadnut sam po anoifimDum piscu iz Srebrenice, da sam „au8trofđu i „Srbožder“, da sam 1914. god. prigodom jedno rasprave kazao njegovoj majci: „Nemožeš ovdje govoriti, možeš samo u Srbiji" te da sam dao 20 žena iz Srebrenice po zimskom vremenu stražarno u Tuzlu otpratiti. Da ovim Člankom ne bi bilo zavedeno stanovništvo onih mjesta, gdje sam dosada služio i koje je steklo drugo mnijenje o meni, izjavljujem ovim, da sadržaj pomenutog članka pod naslovom „Breštan i 0ljača“ neodgovara istini, da se ja kao sudac nisam nikada politikom bavio, već da je Najuljudnije umoljavamo gospi za mene bio samo zakon mjerodavan, koji sam primjenjivao jednako za svakoga koje goste, koji znadu srpsko-hrvatstf vjere bio, tim manje pak mogu dopustiti rte bi u našim lokalima govorili da mene ko zove ausrofilom i neprijateljem mačkim i magjarskim jezikom, Srba, jer ja kao čeh nemam razloga, da time ne samo, što vrijegjajti м budem njihov neprijatelj. nalne osjećaje mirnih građana W Pisca pomenutog Članka molim, da mi. sebe izvrgavaju kojekakvim nea« naznači svoje ime i prezime, da mu mogu na sudu pružiti priliku, da dokaže šta je nostima. S poštovanjem na stvari istine. Vas pak gospodine uredniče molim, da Ludvig Plntarić i Braća H. Jueuft u interesu istine i pravde ovaj moj dopis vlasnici hotela „Central u Vašem cj. listu uvrstite. Rogatica, 28./2. 1919. Antun Breštan, sudski tajnik. Objava. Najam. Ha број 37. „Српске Зоре* дајем на знлње слиједеће: Да нпјесах „харао, плијенпо и пљачкао“ нн у каквој општпни позивам се на овдашки суд, који свакога пљачкаша н злочпнца мора да јустифицира и позпваи се на тежаке ne Мећуљића и Автовца, које ‘оптужитељ као свједоке наводн. Да нијесаи нпкаква лажног свједочанства ■ уопће никаква свједочанства код војнпх судова у 1914. и 1915. год. починио, позивам се на цијело Гацко без разлике вјере. Да ме тужитељ безобравно деиунцира докавујем тиме, да у тпм годинама нико ни објешен није код нас, него je вјешање наступвло у год. 1916. након капптулације Црнегоре, када сам ja у грозничавој Ад* банији као војнпк служио. Нити пнсмено нити усмено нпјесам давао војноме суду ннкакова матервјала пп у једнои случају вјешања. Доказ су ми преписп који су о томе негдје морали остати. Да пијесаи денунцирао пол. прпстава Петровића као некаква помагача дезертера поаивах се na саип његов спис, него сам га тужпо као пристрава аустр. чвновним, I који Муелиианима неправо чинн. Декориран јесам био као хиљаде и хиљаде православннх војвпка u осталах. „Zugsftihrer јесам био као и хиљаде и xuљаде осталпх, (додуше волио блх да сам био прнстав). Kao одговор „Српској Зори“ немам ништа друго навести, јер нвјесам дужан брапити се за ohđ, зашто ме нлко не напада. Ha обране прелазим у одтужбу и on тужујем пол. приетава Петровића, којп je и мене у „Срлској Зори“ оптужио. Најпрнје држећп се самога садржвја љеговог on* тужног материјааа и иога протуматернјала, што ће имати суд да рмјеши. оптужујом га као денунцијанта највећега степена, јср денунцирати некога, да na темељу тога буде објешен, то je највећл злочин, a денунцирати некога као такчога двнунцијанта и то je бауи велики зло«ин. ^Интересаптна стлар. Протестира ради п.*М1н>а, хар.чња л плијељења onaj, који je узроком највећој пљачки, која je од памтиввјека .Ц^дана; na муслим. елеиенту извршепа.Јш БиошПи очевидац у Автовцу. када je тај пол. приетав послао Мплана Сенића no Црногорце, којп еу се свакако томе повиву одазвали и починллп познато барбарство. Била je то личноет, коју je слушала Пива и Голија — та on je био „предсједлак некаков“ у Автовцу. Да није било н»егова писма Цриогорци ne би дошлв ни за Javna zahvala. Naša družici „Jednakost" razaslala je Štampane iskaze dobrovoljnih priloga i pretplate za svoj list. Mi nijesmo bili došli na tu1 ideju, nu p r a k t i č n i ljudi iz provincije ispraviše ovaj naš propust, pa nam pretplatu i ostalo šalju na iskazima Jednakosti." Provedu samo malu korekturu i prekriživši riječ Jednakost" napišu „Vrijeme" ili „Pravda". Lijepa uzajamnost, pa s toga Jednakosti" izričemo javnu zahvalu za ovu uslugu, makar bila i nehotična. Oglas. Stavlja se do znanja, da je gradska opština sakupila u velike hrpe smetlje i blato — „i koješta" — koje od jeseni 19'8.leži po ulicama Nadkovači. Podkovači, Ploča, Širokima i drugim „turskim" sokacima, koje su za ove vezani. To gjubre veoma je podesno za gjubrenje zemlje, jer je ušljed dugog ležanja po ulicama posve zrelo. Upozoruju se reflektanti zemljoposjednici i bostandžije, da se za vremena obrate gradskoj općini radi Jzvozbe upitnog džubreta", dok ga nije snijeg opet pokrio ili jaka kiša po ulicama raznijela. Za gr. opštinu: Bivši konsul, a sada načalnik: P. Petrakyi.“ (Primjedba uredništva. Kako bi bilo daše ovaj debeli gospodin imenuje u Tuzlu, da obraduje ,Oslobogjenje“. 1 onako su mu ovdje dani od­ brojeni.) rremjcštenje. Vrhovna komanda, koja je stvo­ rila jednakost (u znaku navoda) premjestila je Stjepu Kobasicu iz redakeije Jednakosti" u redakciju „.Srpske Zore", a Milana Rašovića obratno Iz taktičnih razloga, jer je prvi kao čovjek morski (s mora) vruće krvi i nagle naravi, pa bubne koješta, što je „Turcima" razorno (ne trpi MuhtarpaŠu u „Vreme­ nu"), a ovaj drugi je čovjek miran, tihe i blage ćudi, pa je svakako munasibniji za jedan musliman­ ski žurnal kasti. Dodatak čaršije na ovaj premje­ štaj. Zaista i jest bio neki konglomerat ovaj Koba­ sica u Jednakosti": povjeri katolik, po narodnosti •JZa stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne Srbin, po zanimanju tursko gazetadži. A Srbi odav­ na za njeg govore; S mora Latinče ., . odgovara. VlM8hik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Vakufsko mearifski saborski odbor putem javne dražbe u najam poštu 1. aprila 1919. vakufski han „Kohli Javna će se dražba obdržavati ni subotu 15. marta. 1919, u 10 Mtij podne u uredu vakufsko mearifek^ skog odbora soba broj 2, gdje se imado gledati dražbeni kao i najamni ш vrijeme uredovnih sati. | Najam. Vakufsko mearifski saborski odb« daje putem javno dražbe u najam ■ od 1. aprila 1919. trgovačke lokale I pisarne u prizemlju vakufsko ШМ dvora u Kralja Petra ulici 8. Javna dražba obdržavaće se ni nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati prije podne u uredu vakufsko пи4 saborskog odbora sobe broj 2 u istoj gdje se mt*gu pregledati dražbeni кној jamni uvjeti za vrijeme uredovnih м 874910 ođ niarta °‘ ■ llllajU co Ot Talirevića ulici bi kuća sa dva stana, štalo = dvorištem. = Vrlo zgodno za fljakerdžije i kd Upitati u istoj kući. 1 čast nam je svim našim cijeom mušterijama i znancima na znanje d da smo otvorili u Mostaru trgovaćku svratišfe (EfICIn han) u C e r n i c i ulici broj 19., te isto Л sa modernim krevetima, te sa svakon pićem, jelom i kafanom. Za solidnu poslugu jamči Omer Latfi Faladžić i ft Rasprodaja, j U utorak, 11. marta izjutra | hotelom „Posavina^ u Brčkom, pri vaće se konji, kola i druge sti iz ostavštine Fadilbega Fadilpašiđ Islamska dionička štamparija u Sr.rujei � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30b09ea109ef80aa9d95d71c11c66db4.pdf 46517e4e8cb8c59df66357eee9e1dffa PDF Text Text iz! subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32'— KRUNE, :: NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124.. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославеиске Муслиманске Организације. Umjesto praštanja nastali su novi )rogoni, umjesto viđanja rana, što ih Sarajevo, utorak 11. marta 1919. (9. džumadil-ahira 1337.) roj 8. Posljedice političkog šarlatanstva. Ш. .U pitanju našeg nacionalizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za k u i t u rni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike. Rad u tom pravcu treba da se te­ melji na snošljivosti i obazrivosti, pomirljivosti i evoluciji. I za to smo proti svakoj tjesnogi udnosti i slrastvenosti, a naročito proti nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog imena. Zbližavaćemo, a nipošto — dijeliti-. Iz našeg programa. Prikrivenim veliko-erpskim enima oko »Jednakosti« najviše je ku naša širokogrudnost i pot pa ispravnost u pitanju našeg nacilizovanja. Srčika naših inteligent­ ni pristaša zauzimala je ovo ispravI stanovište još za vrijeme austrijskog ima zle uspomene, pa se nije nabivala na srpstvo ni onda, kad je ^bilo u modi i kad su novopečeni fntralisti pisali članke o Karavlaškim inama i „kralju — prosjaku". Na- i dnu slobodu i ujedinjenje pozdrav- I Kli smo i na godinu dana prije pada ■ze i sloma Austrije i baš se je iz ih redova čuo prvi otvoreni ■ a в proti magjarskim hizmećarima i ■ihovu protunarodnom rovarenju. Kad padnemo na raspolaganje više prostora, Primivši s iskrenim oduševljenjem Inijećemo neke tadanje izjavesmo, i član'ođno oslobogjenje očekivali da pa će i širapasti javnost ponovno dotim ujedno i uzroci dosada.ti je narodni neprijatelj.trvenja, Ovdje g ko gloženja i nebratskog do se unio pozabaviti samo sadanjim e je i podržavao tugjinac. dr* Biijem naše grupe. mo tvrdog uvjerenja, da je padom atrije zakopan i njezin dušmanski tem »zavadi pa vladaj«, pa smo ikivali da će novi narodni ljudi dojti i—- narodni sistem zbliv.a n j a i bratske susretI v o s t i. Nije nam moglo leći u amet, da će se i dalje naći ljudi, :oji će svoj rad usredotočiti u nastojaju, da podržavaju, a kamo li još uveavaju opreke, kojima je Austrija po­ državala dva oprečna tabora u jednorvnom narodu sa dv^plemenska imea. Razočarasmo se^,Novi“ ljudi uneoše u svoj novi raTK-^ve slaboće i le strane svog starog rabotanja i sva 0 razlika u tom, što se je dotadanjeg (rvničkog užeta mašala „narodna^ •uka nesavremenih i nebratskih „па•odniha državnika. je tugjinac ostavio na izmučenom i kremenjaka oko »Jednakosti® zadržaše raskomadanom tijelu našeg jedinstve­ svoje pozicije u »narodnom® vijeću nog naroda, nastavljeno je novo ka­ tih istih »narodnih poverenika®. Nije sapi jenje našeg jedinstva i novo seci- ' im se dalo odlijepiti od tih časnih viranje naše zajednice. „Narodni^ liječ­ ječnićkih mjesta ni onda, kad je na­ nici pretvorili su se u grobare narod­ rod kategorično zahtijevao da se ta nog jedinstva i njihove početničke mjesta podvrgnu reviziji. Eto u toj je „operacije" bdjele su tim većma, što »malenkosti® razlika izmegju nas i se u interesu zajednice nije njih, u tom krupnom razilaženju moglo na sav glas pomagati i jadi- leži ferak izmegju narodnih predstav­ nika i narodnih — nametnika. kovati. Da prikriju svoj mehkišluk i ištah Ovo neprestano i besavjesno bara­ tanje sa opasnim oštracem samo­ za stolicama, predbaciš© nam da smo zvanog sudije učinilo je veću štetu proti Srbima, premda je svakom ja­ našoj mladoj državi, nego li i najpre­ sno, da je haška opozicija prema Sopredenije spletke naših vanjskih nepri­ lama, Grgjićima & Co, a baška srp­ jatelja. Ta nasilnička „sloboda" ubila stvo i srpski dio naroda. Što gospoda je u pojam sve iskrene prijatelje oko »Jednakosti® miješaju ova dva zdravog narodnog jedinstva, pa su se oprečna pojma, nije krivica na nama, povukli u kraj, jer nijesu mogli sara- nego na p’r i k r i v e n o m šovinizmu gjivati sa samozvanim grobarima na­ njenih gospodara i obergospodara, koji rodne budućnosti. A kad se je čaša u današnje doba demokratizma moraju prepunila, kad se više nije moglo, niti' ’ imati formalno pokriće i odobrenje, pa smjelo trpjeti ovo sistematsko zatira­ makar i od nametnutih »predstav­ nje izvjesnih dijelova našeg jedinstve­ nika« naroda. Makar i šepavo. Istim načinom opravdava »Jedna­ nog naroda — istupili su iz rezerve i dali prve znake svog negodovanja i kost® i svoje služništvo g. Pribićeviću, protesta protk raspojasanosti sile i o čemu ćemo govoriti drugi put. ugnjetavanja^ntupili su mirno i tri­ Sarajevo, 9. marta. jezno, alr^tvarno i odlučno. Ponosimo Denuncijantima oko „Jednakosti- dobro se time, sto smo u prvim redovima tih pobornika narodnog prava i me- je poznat nas program, koji traži da musli mani nastoje da se bratska plemena Srbi i gjusobne snošljivosti, čast nam je što Hrvati jedni drugima približuju, a nipošto se ne prikljuČismo razbijačima narod­ da se kakovim našim makinacijama razdva­ nog jedinstva i što ne nosimo njihove jaju. Pa ipak skrahirani vožd i njegovo odgovornosti za sadanje rastrovano prišipetlje nastoje svakom prilikom da pri stanje naše državne zajednice. Osobito kažu našu Organizaciju neprijateljicom Srba i Srbije. Tako i ц 40. broju „Jednakostinam je veselje, što se ne moramo vele, da nam je namjera bila širiti mr­ koprcati kao što se koprcaju „brodo­ žnju p ro t i v Srbije i Beograda, lomci", što zaploviš© strujom hegemo­ kad smo upitali, šta je в imenovanjem muf­ tije za Beograd. nije i plemenskog separatizma. Tendencija ovakovog pisanja „Jedna­ Mi se svijetla čela možemo obazrti kosti- posve je prozirna. Izgubivši oslon u na svoj dosadanji rad, jer smo od po­ narodu htjele bi propale veličine da ih vla­ četka bili za pomirljivost i obazrivost stodršci spase i izvuku na površinu. Stoga i jer nikad ne plovismo strujom, koja se do bljutavosti ulaguju i umiljavaju Srbi­ dijeli i razdvaja. Uvijek smo preporu­ ma i Srbijancima, a nas, svoje političke protivnike, prikazuju neprijateljima srpstva čivali snošljivost, vazda smo opominja­ i Srbije. li ‘da se ne goni mak na konac. I 8 Što je ovakav postupak štetan za cio toga nema ništa smješnije nego li kad islamski dio našega naroda, koji se sav prikriveni separatisti hoće da svo­ (osim nekoliko pojedinaca) okupio u našoj ju krivipu bace na nas, a upravo je Organizaciji, to je propalom vogji deveta tragično, kad se ti i taki ljudi pozi­ briga. Prikazati našu Organizaciju neprija­ teljem Srbije i Srpstva znači prikazati tako­ vaju na snošljivost i preporučuju je vim cio islamski dio našeg naroda u Bosni onima, koji su je se uvijek držali. i Hercegovini — osim ono nekoliko indi­ Kad ittupismo proti držanju naše vidua oko „Jednakosti". A stvoriti kod pra­ voslavnog dijela našega naroda uvjerenje, pokrajinske vlade i stvarno uprijesmo da mu je islamski dio neprijatelj, znači iz­ u njene pogrješke, ljudi oko »Jedna­ vrgnuti muslimane mržnji, preziru, a možda kosti* mišljahu da će se prodati na­ i proganjanju od strane onih, koji danas rodu svojim šupljim glamatanjem, pa imaju vlast u ruci. Hoće li Srbijanci nasjesti ovim nepri­ udarahu na tu vladu mnogo žešće i jateljskim i denuncijantskim makinacijama mnogo češće. I razlika je megju nama političkih šarlatana? u tom, što blaži prigovarači ostadoše Sudeći po izvjesnim pojavama iz zad­ u opoziciji, a predstavnici ratobornih njega doba, izgleda da hoće. No Muslimani u Godina I. našoj Organizaciji ne će se dati zastrašiti tima pojavama, niti će iz inada krenuti kri­ vom stazom. Vjerni svom programu teti­ će i za unutarnjim ujedinjenjem našega troimenog naroda i čuvaće se svega, što bi u očima objektivnog p o s m at* r a б a moglo izgledati kao nebratstvo ili mržnja prema kojem bilodijei'u našega naroda Muslimani Bosne i Hercegovine pretr­ pjeli su u doba prevrata mnogo, ali su uvjereni, da bi pretrpjeli i više, da nije brzo došla pomoć iz Beograda i Srbije. Stoga prema Beogradu i Srbiji imaju samo osje­ ćaj bratske zahvalnosti, a mržnja njihova upravljena je samo protiv nepravde i nasilja. Ulizice i denuncijanti, prestanite sa ro­ varenjem protiv svoga naroda, da vas ne stigne i gori narodni prezir, nego vas je i onako već stigao! Za raspis vakufskih izbora. Prema zaključku šireg sarajevskog od­ bora naše organizacije odaslano je ovo pi­ smo u stvari raspisa vakufskih izbora: „Presvijetlom gospodinu H. Mehmed Džemaluđin ef. čauševiću, Reis-ul-ulemi i predsjedniku v. m. sabora Sarajevo. Bez sumnje je poznato Vašoj Presvjetlosti, da su muallimi na našim mektebi ibtiđaijama obustavili nastavu početkom ovog mje­ seca radi neuvaženja njihovih zahtjeva po vak. mear. saboru. Slučajno su radi trbušne pošaline zatvorene mnoge ibtidaije, ali bi one bile zatvorene i da nije uslijedila zabrana iz zdravstvenih obzira, kako se vidi iz toga, Što dolaze vijesti iz većine mjes­ ta da su ibtidaije zatvorene i ondje, gdje iz zdravstvenih obzira nijesu zatvoreni nastav­ ni zavodi. Možda će se ova zabrana u brzo dokinuti, ali će naše ibtidaije ostati i dalje zatvorene, jer muallimi ne će da obdržavaju nastavu sve dotlen, dok se njihovo mizerno stanje ne poboljša i njihovim op­ ravdanim zahtjevima ne udovolji. Vakufski sabor zaključio je raspisati nove izbore, te svoja zasijedanja završio je na 13. februara o. g. a na zaključeni raspis izbora još ni danas nijesu raspisati novi izbori za autonomna vak.-mearif. tijela i ako se novi sabor imade izabrati kroz dva mjeseca nakon što je istekla perioda pregjašnjeg sabora i to na temelju § 82. au­ tonomneg štatuta. Radi toga nemara autonomne vak. mear. uprave potpisati ispred mjesne »Jug. Musi. Org.“ najodlučnije protestiraju kod Vaše Presvjetlosti, kao predsjednika cijele naše vj. pr. autonomije zahtjevajući, da se naredi vak. mear. sab. odboru, odnosno uredu sab. odbora, da nove izbore bezodvkčno raspiše u smislu propisa autonom­ neg štatuta. Na ovaj korak spomenutu organizaciju, u kojoj su zastupani s malom iznimkom svi muslimani kotara sarajevskog, sili naša svijest za poštivanje propisa aut. štatuta kao i svagdanja naša briga za jačanje i usavršivanje naše vj. prosvj. samouprave, a osobito pitanje uređenja naših ibtidaija odnosno poboljšanje mizernog stanja muallima i drugih vjersko-prosvjetnih služ­ benika. �„f^AVDA* — „ПРАВДА" Strana 2 Отрана Zatezanje izbora za aut vak. mear. tijela može nam jedino škoditi, jer naša vjerska zajednica stoji u neizvjesnosti, premda su na dnevnom redu tolika pita­ nja naše autonomije koja traže što skorije i što temeljitije riješenje. Odgodom izbora samo se povećava narodno neraspoloženje. Uvjereni, da će Vaša Presvjetloet ovo sve uvažiti i u interesu sregjivanja naših vjerskoprosvjetnih pitanja narediti uredu ^sab. odbora, da izbore odmah raspiše — to se umoljava, da bi se pismeno o toj stvari obavijestila i rečena Jug. Musi. Or* ganizacija za kotar Serajevo, ispred koje primite Prosvijetli gospodine i ovom prili kom uz mahsua selam izraz osobitog štovanja. Sarajevo, 5. marta 1919. Za sarajevsku »Jugoel Musi. Org-: Hifzi Muftić v. r. H Salihaga Blčakčlć v. r. Sunulah Tetdedarija v. r. Bilješke. Ištahllje. „Jednakost" se razguli doka* zujući da je njoj do principa, a ne do po* zicija i mandata. U potkrepu joj „može* služiti i ovaj brzojav iz Beograda: „Muslimanski poslanici u „Jug. Dem. Stranci" zahtijevaju, da se kao nasljednik eksministru dru Spahi odredi poslanik iz njihove sredine." Na koga će se osloniti taj njihov mi* nistar. sporedna je stvar, glavno je: biti ministar i „narodni* pretstavnik. . . . Našoj braći pravoslavnim Srbima u redakciji „Jednakosti* preporučili bismo, da nas ne zamjenjuju sa svojim gosom Šeri­ fom. Jer i njima bi trebalo da bude jasno, da se on najviše „gruVa u prsa kao naro­ dni mučenik* i da se on „muva za man datum* više nego iko. Sjećate li se Fojnice i prazne zveke zeničkih lanaca u klubu i u „Jednakosti-? Prema tomu je i uvodnik u 42. broju „Jednakosti'*, koji govori o gruvanju i mu* Tanju, istina „blijedu slika* „političkog utr­ kivanja-, ali jasno pokazuje, ko musli­ manski dio našeg naroda denuncira kao neprijatelja naše države i ko iz toga i na čiji račun crpe korist. Propalom vogji savjetovali bismo da nagje bar koga, ko će mu — pošto je sam nepismen — korekturu provoditi i brisati slovo »v,* gdje mu nije mjesta. Inako će mu se račun posve pomesti, jer i' ono ne­ koliko pristaša, sto ih ima, odbiće mu se kad vide čiji je list „Jednakost“, za čije interese radi i zašto našu organiza­ ciju prikazuje neprijateljem drža­ ve. A kad izgubi i onu šačicu pristaša, onda će ga i Srbi, kojima se sada toliko FELJTON. Malim ud Muhtar-pain: (8) Islam po Kur’anu i Hadisu. VI. Jehudije, kršćani i muslimani. U Kuranu se postavlja načelna razlika izmegju idolopoklonika (pogana), kuji se na­ zivaju kjafirima (bezbožnicima) i mušricima (oni, koji Bogu pridodaju drugove) te se smatraju nečistim (928), te Kršćana i Židova, koji se označuju kao ehli-kjitab“, t j. ljudi (svetih) knjiua. Kuran preporučuje osobitu blagost prema njima: 29u I ne svagjajte se s narodom (svet.h) knjiga, pa makar i na najljepŠ! način (za nešto bolje), osim s onima od onih koji čine nepravo; i recite: mi vje­ rujemo u ono, što je nama poslano i što je vama puštano (t. j. Kur’an, Te vrat, Zebur i Indžil). Naš Bog i vaš Bog jedan je jedini B< g, i mi smo Njemu odani. Ali se narodu knjiga prigovara i zamjerava, da se više ne drži svetih propisa: 51* Reci: O narode Knjige, vi ne stojite ni na čem. dok ne ispunite Te vrata i Indžila i onoga, što vam je od Boga poslano. — Naprotiv se onima od nj h obećaje blažensvto, koji se pokoravaju Božjoj volji. 5?i Doista Broj 8 d ulizuje, odbaciti kao iscijegjeni limun i nje­ rala je od svoje strane za privremenoga govo muVanje za jednim od ona dva rezer­ sekretara Narodnog Predstavništva, koga? virana mandata u Državnom Vijeću biće Biv. čuvara šuma, Milutina Drago vica! Rabezuspješno. dikalski „demokrati- mogu se ponosit što Moral koalicijlna glasila. Osvrćući se su toga svog prvaka uputili u društvo tro­ na poruku Charlesa Riveta, što je izašla u jice doktora, koje su delegirale političke predzadnjem broju „Vremena" donijela je grupe s one strane Save i Dunava. Lepa „Riječ 8HS i ovaj stavak u svom uvod­ reprezentacija!*4 niku: „Što gospoda oko „Vremena- i ne Mišljasmo da se samo kod nas provo­ slute da g. Rivet radi ove svoje izjave ne de imenovanja narodnih predstavnika će ni najmanje biti pohvaljen u Francuskoj, i protežiraju »mučenici-, kad eto taj demo­ to je sporedna stvar, ali bi za njih moglo kratski cvijet behara i u Srbiji. biti od vrlo velike važnosti da znadu, da mi svoju državu ne smatramo drugim iz­ danjem Turske, kojoj svaki stranac Organizujmo naše kapitale! ima pravo da t u t o r i š e-. Da bude Riješenjem agrarnog pitanja prestajemo finija, na jednom je mjestu članka usklik* mi bosansko hercegovački muslimani biti nula čak i: »Siromah Rivet!« Tako je gospodujući elemenat, kojem je moglo dati sudila u broju 95. od 27. februara. ruku i manje raditi, jer smo znali, da ćemo Nu kad je g. Rivet donio i simpatičan — radili ili ne radili — dobiti sa svoje Članak o politici srpsko*hrvatske koalicije, zemlje hak, koji nam je počesto služio onda je »Riječ« dobila sasvim drugo »uvje­ znatnom potporom, a nekima i isključivom renje o miješanju stranaca-, pa sadržaj Ri- i jedinom idarom u životu. No agrarnim vetova čianka donosi pod bombastičnim na­ riješenjem, koje se kao najvažnija socijalna pisom „Т e m p s* o srp. hrv. koaliciji. Gla­ reforma provodi po cijelom svijetu, pa golja o tom članku dosta opširno i raz­ prema tomu i kod nas, presahnjuju ta naša maknutim slovima donosi sud „siro­ vrela, iz kojih smo trajno dobivali dohotke, maha* Riveta o sebi i svojoj politici. Pre­ pa smo sada primorani potražiti druga izpuštamo poštenoj javnosti, da presudi o । dašnija, iz kojih ćemo trajnije crpsti našu ovoj dvoličnoj mjeri »Riječi« o jednom narodnu snagu. Mi ovakovih koristonosnih te istom čovjeku — strancu, a »Riječi« vrela imamo hvala Bogu dosta u našoj stavljamo do znanja da nas njene prijetnje domovini megju nama samim i nije nam ne će nimalo skrenuti sa našeg pravca, ni nužno ni potrebno, da idemo u potjeru jer smo svijesni, da radimo pošteno i na­ za njima u tugji svijet, već se jedino tre­ predno, demokratski i narddno. Može li to bamo pronuti iz našeg dosadanjeg mrtvila, isto o sebi reći i zagrebački »demokratski« zasukati dobro rukave i odmah se svojski praporac g. Pri biće vića? prihvatiti posla. U tuzlanskom „Oslobogjenju“ raspi­ Ta su neiscrpiva vrela za nas u prvom sao se nekakav mudrac o našoj organiza­ redu racionalno obragjivanje zem­ ciji, Pa nam podmeće da od ratnih doga- lje, koja će nam nakon riješenja kmetstva gjaja nijeamo ništa naučili. Smeta mu naš preostati, a odmah za tim naša trgovina, zahtjev o rasterećenju seoskog maloposjeda, naš obrt i naša industrija. Za nas pa ga svodi na želju, da osiguramo — nije tako važno niti centralističko, a niti depjančarenje i kockanje. Tako pi­ centralističko pitanje o uregienju naše mla­ šu ljudi, koji su u ratu „mnogo* iskusili i de države, koliko je za nas važno naše prekalili se. ekonomsko — naše životno pitanje, jer se Još je tričaviji „pobijajući* naš zah samo u tom slučaju ne trebamo bojati, da tjev o odštetama za vrijeme rata, a naro­ će nae pregaziti današnje Vrijeme, ako se čito od prevrata. On iz tog zahtjeva zaklju­ budemo ekonomsko-goapodarski pridizali. čuje da smo mi proti nemirenju šteta koje Pri našem ekonomskom pridizanju igra su učinjene Srbima i Hrvatima. Kako je najvažniju ulogu i ima prvu riječ naš ka­ došao do ovako „mudrog* zaključka Bog pital, naši novci, koje treba okupiti, da odragi zna, nu glavno mu je da konstatuje, vako ujedinjen i pojačan naš kapital može utješljivu pojavu da smo mi oko »Pravde« polučivati onakove učinke, koje rasijan i ostali — osamljeni, jer muslimanski narod oslabljen ne može nikada pospješiti. Najbo­ misli pravednije i plemenitije, nego što mu lji je način organ izovanja naših kapitala podmeću ljudi oko „Pravde«. osnivanje raznih zajednica i zadruga, trgo­ Bilježimo ovu mudrost i čestitamo vačkih, obrtničkih, industrijalnih i sličnih Gluhiću i družini, što ih hvali ovaka „du­ poduzeća, kao i osnivanje raznih novčanih ševna gospoda*. .. zavoda i banaka. Ovakova poduzeća nije „Srećan izbor-. Pod tim naslovom do* dan danas teško osnivati kad imamo na nosi beogradska „Pravda* ovu noticu: To­ našem tržištu toliko novca, koji će se kod božnja najveća srbi janskastranka nas muslimana naskoro agrarnom olštetom u skupštini, radikalna stranka, delegi­ još i povećati. I nema za pravovjerne, ža Židove, Sabejce i Kršćane, koji vjeruju u Boga i u sudnji dan, te čine pravo, nikakva straha ni muke. — 21ов Oni (Židovi i Kršćani) vele: Niko neće unići u raj osim Židovi i Kršćani. To su njihove želje. Reci: Dajte ovamo dokaz ako ste pravi! Ne; ko se Bogu okreće (ko priznaje Islam) i radi dobro, dobiće svoju nagradu kod Boga, te se ne treba ničega bojati niti se žalostiti. Resulul-lah drži to prvom svojom duž­ nosti, da utvrdi mir i složi pristalice svetih knjiga. 4214 Reci: Ja (Muhumed a. s.) vje­ rujem u knjige, koje je Bog poslao. Meni je zapovjegjeno, da vama (muslimanima, kršćanima i Židovima) pravo sudim. Bog je naš i vaš gospodar. Nama će se suditi po našim djelima, a vama po vašim, ne treba da se svagjamo, Bog će nas sastaviti, koji je naše utočište. U Kur’anu se označuju kršćani kao muslimanima blizu stojeći. 58e Ti ćeš naći, đa oni, što govore, da su kršćani, stoje pre­ ma muslimanima veoma prijateljski, jer ima megju njima svećenika i kalugjera, koji su ponizni i odani. Kada su u svoje vrijeme kršćanski Bi­ zantinci bili potučeni u ratu protiv pogan­ skih Perzijanaca, objavljena su ajeta u Kur­ anu u prilog Kršćanima: 30i-A Grci (Dizan- I tinci) su potučeni na granici, ali će oni iza ovog poraza s Božjom pomoći opet pobije­ diti poslije malo godina. Božja je zapovijed i prije i poslije. I onoga će se dana veseliti pravovjerni zbog Božje pomoći, jer On po­ maže, kome hoće, On je moćan i milostiv. Treba uvažiti i ovaj ajet: 5«. Danas su vam dopuštene dobre stvari, i jelo onih, kojima je dana knjiga, isto vam je dozvo­ ljeno, kao što je vaša hrana njima. I (vama je dozvoljeno) ženiti se в pristojnim žena­ ma, koje vjeruju, a i s pristojnim ženama onih, kojima je data knjiga prije vas, ako ste im darovali dužnu svotu iza vjen­ čanja i в njima živite pristojno bez bluda i ne držite suložnice (konkubine). Naročito valja istaknuti ovdje, da se ne odnosi na ženo poganskog koljena ono, što je dopušteno s obzirom na žene od koljena naroda knjige: 2.ив. Ne ženite se sa pogankama, dok ne prime vjere.... Ne udaj i te (svojih kćera) za pogane, dok ne prime vjere. 0 Židovima se Kur’an očituje ovako: 4б.ц.1в. Zaista smo dali djeci Israilovoj kDiigu, zakon i poslanstvo; hranili smo ih Čistom hranom (opskrbili ih dobrom) i od­ likovali ih pred svim svijetom. Mi smo im dali jasne dokaze za stvar (vjere); prije ne postaše nesložni, dok im nije došlo znanje Istina mi imamo nekoliko ovaku duzeća, pa čak i pet-šest banaka uj ali se nažalost ne možemo pohvaliti i pjehom dosadašnjeg djelovanja nekih । novčanih zavoda, jer tih uspjeha i blag koje jedna banka može pružiti, ne h u narodu za čiju su korist ova pođi morala biti i osnovana, jer su ovi i —- uz časnu iznimku — imali pri čima samo svoje interese, toi dupirah spekulacije pojedinaca, dok o kim slojevima našega naroda, каооц malom trgovcu i malom obrtniku i uopće nikakova računa vodili. 1 Obzirom na to, da se kako Dah vina, tako i obrt i industrija iskljuđm ra u gradovima i da je najveći bnl muslimana baš po gradovima ош trebamo naša poduzeća osnivati taU bi imala organizirati kako našeg Ш tako i obrtnika i industrijalca i ra im zgodom kako kreditom, Itako i S&n ići na ruku. Osim toga bi ovakova zeća imale dužnost, da odgajaju ili broj našeg činovništva, tu slobodnu i genciju, koju poput svega svijeta tra i mi muslimani. Ovakovu jednu banku, koja će i čivo podupirati vrijednog malog tr?oi malog obrtnika i po mogućnosti М vati, kredite i bez osiguranja da im osigura njihovu ekzistenoiju, roči to onima, koji ratnom nevoljom ■ daše, osnivaju u našem gradu neki ti ci i obrtnici, pa želeći toj našoj b« inštituciji mnogo sreće u njenom ■ skom radu, nadamo se, da će se u I jevo ugledati i druga naša mjesta, će sve ovake naše ustanove složnom ti na tom, kako bi nas što bolje « kako kulturno, tako ekonomski ia darstveno. Iz „Državnog Vijeća1 Manlfestlciona sjednica. Beograd, 7. marta, čim bude dovde verifikacionog odbora, održaće se pledara nica narodnog predstavništva, na kojoj izabrati predsjednik i potpredsjeđnici.1 sjednik će pozdraviti narodne poslan naglasiti da se u pitanju granica ne i za dlaku popustiti Talijanima. Iza tog slijediti debata o granicama. Sjedni^ imati manifestacioni karakter. Ispred Jugoslavenskog Kluba god poslanik Smodeja, urednik »Mira i lovcu. Rad verifikacionog odbora Beograd, 7. marta. Rad u verififc nom odboru napreduje. Za sada će vrij samo oni mandati, protiv kojih a uložen protest. i spoznaja, i to iz zavisti i pohlepe. Megju posjednicima svetih knjiga irai koji ti, ako im povjeriš jedan taleotfri uvijek vrate, a ima ih, 'koji ti teško w ju dinar (srebrenjak), što im ga pfl ako ga uvijek ne tjeraš. Oni naime 1 da za njih nije grijeh jednog drugog prevariti. Ovaki lažu u lice Bogu, ara su toga. — 3.109.-H1. Ni jesu svi jednaki, megju posjednicima knjige jedna ii zadruga, koja ući Božju knjigu ote klanja se pred Bogom. Ovi vjeruju u I i sudnji dan, preporučuju dobro, zabn ju zlo i natječu se u vršenju dobrih đ Oni spadaju megju čestite. I što oni h učine, ne će im Se nikad osporavati Bog poznaje pobožne. — 3.«. Zaista ■ megju njima jedan dio, koji izvrće ■ svojim jezikom, da je vi držite jedoia jelom knjige (prave), a ona ne pripada voj knjigi. — 8««. 0 narode, koji i svetu knjigu, zašto zaodijevate istinu i te skrivate istinu protiv svoga хмД 3. i«. Ne dolikuje onome, kojemu je dao knjigu, zakon i poslanstvo, da M govori: Budite moje sluge, nego Budite sluge Božje! ~ З.74. Bog vam zapovijeda, da smatrate angjele i poslu svojim gospodarima. Zar bi vam м nevjerovanje zapovijedati, pošto ste рм �[Број 8 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Stanovište „Narodnog Kluba*. | Beograd, 7. marta. Narodni Klub (Star* bvićanci i „Hrv, Nar. Zajednica*) stoji na mnovištu, da ne smije tadanje narodno Lrdstavništvo utvarati nikakvih zakona, niti ivagjati reformi osim zakona za konsti■antu. roor izmegju Priblćevaca 1 srpskih radi kala ' Beograd. 7. marta. Spor izmegju „Jumslavenake Demokrat. Stranke* i ujedinje* ■h srpskih radikala zauzima ave јабе ■menzije. Isprva se je držalo, da će radi** ■li stupiti u „Jug. Dem. Stranku", a danas kmnjaju, hoće li uopće poduprijeti u sveKu tu stranku, kako se je to već javilo. nistarskog vijeća, ministra inostranih djela, bivšeg predsjednika parlamenta, Dr-a Petra Soda, ministra pravde, i generala Novića, 1 crnogorskog poslanika u Vašingtonu; 3) pitanje ishrane Austrije. Ukrajinci proti Poljacima. Pošto su Ukrajinci otkazali primirje započela su u nedjelju u 5 sati ujutro neprijateljstva na cijelom frontu. Ugovor o primirju je otka­ zan zato, jer Ukrajinci nisu mogli prihva­ titi uvjeta o demarkacionoj liniji, kako im ih je predložila antanta. Ukrajinske Čete stoje u predgragjima Lavova i drže u svo­ jim rukama željezničku prugu Pšemisl— Lavov. Ljudski gubici u ovom ratu. Javljaju Držanje ministra Alaupovića. iz Washingtona: Prema statističkim tabli­ Beograd. 7. marta. Mnogi poslanici dr- cama, što ih je sastavio i objelodanio ge­ le, da je ministar vjera dr. Alaupović vrlo neral Marsh, poglavica generalnog stožera ■Ion političkoj grupi poslanika, Sto ih je čitave armije Sjedinjenih Država, ratni gu­ ■dabrala Hrv. Nar. Zajednica. Jedan je Član bici 13 naroda iznose svega 7 milijona i lugosl. demokratske stranke saopćio dopi- 354 hiljade momaka. U pomenute su tab­ ■iku „Jugoslavije", da ministar Alaupović lice uvršteni samo vojnici, koji su ili pogi­ bak ne će dati radi toga demisije. nuli u bitkama ili bili ranjeni, pa poslije umrli od rana. Evo tih gubitaka: Rusija: protesti protiv nametnutim 1,700.000; Njemačka: 1,500.000; Francuska: 1,305000; Au stro-Ugarska: 800.000; Engles­ zastupnicima'*. ka: 706.000; Italija: 460.000; Turska: 250.000; Gračanica, 7. marta. Danas otposlan Belgija: 102.000; Bugarska: 100.000; Rubredsjedništvu državnog vijeća , u Beograd munija: 100.000; Srbija i Crna Gora: 100.000; ■vaj brzojav: „Muslimani kotara Gračanice, Sjedinjene Države: 50.000. Kanizirani na programu »J. M. O.« pro* Onoga dana kad je sklopljeno primirje, ■eti raj u proti delegata državnog vijeća, Sjedinjene Države imale su u Evropi 2 i koji neimaju narodnog mandata i traže da pol milijona vojnika. k pripuste u državno vijeće oni delegati, Razorušenje Njemačke. U srijedu je loje je izabrala skupština jugoslavenske vojni odbor francuskog parlamenta usvojio Muslimanske organizacije u Sarajevu. Pred- ovu rezoluciju: „Vojni odbor parlamenta, lednik: Kapetanovih. uzevši u obzir opasnost, kojoj bi bila izlo­ žena i Francuska i svjetski mir, kad bi u Njemačkoj sve industrije za fabrikaciju ratnag materijala nastavile svoj rad i kad Mir na vidiku. 2 e n e v a. 6. marta. bi uz to ostala i oružana sila, pozivlje vla­ Lloyd George vraća se svršetkom ove aed* du, neka uporno traži od konferencije mi­ puce u Pariš, a Wilson izmegju 11. i 15. ra razoružanje Njemačke*. Švedska i savez naroda. Javljaju iz b. mj. Preliminari mira biće dovršeni do 10. marta, 25. držače se plenarna sjednica Stockholma: Dr. Eden, švedski ministar konferencije mira, a nakon toga odlazi Wil* predsjednik, u nedjelu je u Oerebrou držao Ion u Belgiju. Za 1. aprila pozvani su u govor o savezu naroda, pa je megju osta­ Pariš njemački delegati, dok će se još kra­ lim rekao: „Ne samo pogledom na nas, jem marta sklopiti mir sa Austrijom, Bu­ već i pogledom na čitav svijet, pitanje o savezu naroda kudikamo premašuje sva garskom i Turskom. Rasprava vijeća velikih sila. U srije- druga pitanja spoljne politike". Švedska Ви popodne sastalo se vijeće velikih sila jednodušno pristaje uz ideju saveza naroda, na ministarstvu inostranih djela, u sobi g. uz uvjet da vlada ne propusti nijedan ko­ Pichona, pod predsjedništvom Clemenceaua. rak, koji bi mogao obezbijediti Švedskoj Dnevni red sadržavao je: 1) usmeni izvje­ mogućnost učestvovanju u tome velikome štaj g. Julesa Cambona o sjednici, koju su djelu. male u ponedjeljak države sa zasebnim Buduća njemačka vojska. „Dejli Te­ nteresima i u kojoj su tražile, da se broj legraf* javlja, da po najnovijim uslovima, njihovih zastupnika poveća od 5 na 10 i koji su postavljeni Njemačkoj, može Nje­ h ekonomskoj i u financijskoj komisiji; 2) mačka imati svega vojsku od 18.500 voj­ Saslušanje zastupnika Crne nika, i od ovog broja mogu biti s«mo 5*/« Bore, Jovana Plamenca, predsjednika mi- aktivni. Prema tome cijela Njemačka ar- Pregled. ■pualimi? — 2«i. Mi smo dali Musa-pej■gamberu knjigu pa smo slali poslanike pnKije njega: mi smo dali Isatu, sinu MejreKninu, jasne znakove, (čudesa) i ojačali smo ■ga svetim duhom. Zar nijeste, kad je je■an poslanik donio, Što vam se nije sviKalo, uvijek postali oholi te proglasili jed Ke lašcima, a druge ubili? ■ Iz dosad navedenih ajeta jasno se vi■di, da se je Islam postavio jedino na staKovište pravjere, jer čvrsto drži do vjere u Medinoga Boga i u uskrsnuće te propisuje, ■da se samo Bogu klanja i da se vrše ■dobrotvorna djela t. j. nalaže ljubav prema ■bližnjem. Na to se odnose ovi ajeti: 23.u. Kaista je ova vaša vjera samo jedna jedi­ na vjera, a Ja sam vaš gospodar (Bog). — ■2п«. Ne sastoji se pobožnost u tome, da ■okrećete svoje lice prema zapadu ili istoku, ■nego je onaj pobožan, koji vjeruje u Boga K u sudnji dan, u angjele, knjige svete i ■ poslanike Božje i onaj, koji svoj novac diIjeli iz ljubavi prema Bogu svojim bližnjim, sirotama, siromasima, putnicima, prosjaciIma i sužnjevima, i onaj, koji vrši molitvu li daje zekjht; i oni, koji se drže svojih ob■veza, ako su se obvezali; i oni, koji su ■Stalni i srčani u nesreći, nuždi i patnji. lOvaki su, koji su pravi i čisti, oni su poLbožni. — 2.1ц. Ako oni (ljudi sa knjigom) vjeruju, što vi vjerujete, onda su na pra­ vom putu, inače su u opreci s vama kao odmetnici. Budući da postoji više evangjelja, koja se u svim dijelovima ne podudaraju kao i mnoge kršćanske sekte (vjerske stranke) na istoku, koje se nijesu mogle složiti u obliku i sadržaju kršćanske nauke i u pi­ tanju osobe Isatove, to se je porodila mi­ sao. da se to neslaganje ima svesti na to, da su namjesto istinskog prastarog Evangjelja uskrsle više ili manje neprave ili tendenciozne (smišljene) knjige, koje iznose nauku lsa-pejgambera u krivom svjetlu. Uza sve to se Muhamed (a. s.) poziva na Indžil (Evangjelje), kao što ćemo vidjeti u narednom poglavlju u hadisima. Iz svega se ovoga dade zaključiti, da je Evangjelje onako, kako se danas propo­ vijeda, u onim mjestima, koja se poduda­ raju s Kuranom, pravim i istinitim prizna­ to megju muslimanima. Ovo isto vrijedi i za Tevrat (tora), dok ostali dijelovi biblije i he dolaze u račun. Što se pak tiče psalama, koje Kuran na­ ziva „Zeburorn*, što je bio poslan Davudpejgamberu, to ih i Islam priznaje kao svetu knjigu. mija može se sastojati iz 15 pukova pje­ šadije i pet od jelen ja artiljerije. Saveznici dalje traže, da se sve njemačke tvrgjave poruše, a generalštab da se raspusti. Naši dopisi.*) Varcar-Vakuf, 27. februara. Od prevrata, pa do danas naš kotar nema predstojnika radi ovih razloga: Gosp. Svetozara Zrnića bila je narodna vlada uz prevrat imenovala vladinim povjerenikom za naš kotar. Vršeći ovu službu uplivisao je na tada postojeće nar. vijeće, pa mu je ono izdalo pismenu preporuku, kojom je išao osobno nar. vladi, da ga imenuje kot. predstojnikom za naš grad. Ova usmena molba g. Zrnića i pokraj tople preporuke nar. Vijeća ostala je kod nar. vlade bez uspjeha. Megjutim nam je bio dodijeljen za kot. predstojnika g. Bahtijarević. Prije nego je ovaj došao, otišao je g. Milan Cvitković nadgruntovničar, a sada privremeni kotar­ ski upravitelj sa g. Perom Graićem, pred­ sjednikom bivšeg nar. vijeća u Sarajevo i tamo su sve sile upotrijebili da nam ne dogje g. Bahtijarević, nego da bude ime­ novan predstojnikom g. M. Cvitković., koja je molba mislim ostala takogjer bez uspje­ ha. Kako to, da ovi ljudi prisvajaju sebi prava i umišljaju da bi mogli biti imeno­ vani kot. predstojnikom kad nisu školski naobrazovani? Oni valjda misle da Jugosla­ vija nema sposobnih sila, pa mogu biti predstojnicima i ljudi sa osnovnom školom, kao što je to bilo i za vrijeme okupacije. Eh jazuk. Dakle samo zbog ove dvojice, koji su umišljeni da bi mogli biti predstojnici, mi ostasmo do danas bez predstojnika. Za sa­ da ovoliko, a drugi ću put, ako bude nuž­ no, navesti malo opširnije. B. Orugla. Domaće vijesti. Отрана 8 Strana vrlo ljubazno i popljačkanima obećao brzu pomoć. Izaslanici nevesinjakih sela predah su predsjedniku vlade popis svih šteta, si u su ih pretrpjeli, a uz to i molbu, da se to štete nadoknade. Upozorili su da nemaju hi sjemena, a ni marve za oranje, pa da su za iduću godinu u velikoj opasnosti da će biti bez žita. Predsjednik vlade obećao je da će se sve štete nadoknaditi, da će se sjeme odmah poslati i davati siromasima i besplatno, to da će se pokradeni hajvan, ako se mogne naći, povratiti odmah vlasnicima. Rekao je još da vlada namjerava u Hrvatskoj naba­ viti nešto marve i podijeliti je megju si­ romašne seljake, no obzirom na razne po­ teškoće, reče, da nema izgleda, da će se ta marva ubrzo početi dijeliti. Predsjednik je pohvalio mirno i ko­ rektno držanje muslimanskih seljaka za vrijeme prevrata, osokolio ih da se za bu­ dućnost svoju ništa ne boje i poručio po njima (A što će mu onda okružnik i predstojnici? Op. ur.) njihovim susjedima, da se u buduće neće trpjeti nikakovi izgredi i da će se od sada primje­ njivati najstrožije mjere, — pa i samo stri­ jeljanje na mjestu zločina, — protiv sva­ koga, pa to bio Mujo, Risto ili Mate. Deputacija se je umirena povratila ku­ ći, nadajući se da će se lijepe riječi utjehe vladinog predsjednika i u djelo provesti i to što prije. Bijeda je velika, a brza je pomoć dvo­ struka pomoć. H. K. Nova imenovanja. Gosp. MiHčević, okružni načelnik u penziji, imenovan je načelnikom I. klase u ministarstvu za kon stituantu. Gosp Vaša Petrović, sudski taj­ nik u Sarajevu, takogjer je dodijeljen ovom ministarstvu. Putovanje željeznicom. Da se ukloni stiska kod željezničkih blagajna, saopštava se ovo: svaki putnik (osim onih koji putuju u službi) treba da ima putnu legitimaciju, izdatu od policije (političke oblasti), koja je i vidirana od mjesne vojne komande. Na sta­ nici će svaki biti pregledan od zdravstvene I komisije, i ako bude utvrgjeno da je čist, I dobiće modru kartu. Sa tom kartom i legi­ timacijom može on onda kupiti voznu kar­ tu. Čekati pred blagajnom bez tih dokume­ nata nema smisla. Ljekarska svjedodžba nužna je samo u slučaju prelaženja preko granice Bosne i Hercegovine, a za putova­ nje u granicama tih pokrajina nije potrebna. Francuske Stipendije za srpske gjake Francuska je vlada u svom ovogodišnjem biđžeu votirala 1,300.000 franaka za izdr­ žavanje srpskih gjaka u Francuskoj. Друштво Бапковппх п Штедпонпчпх Чповппка Б. и X. позива своје члан ве ■ чланице на ивванредну глa в■ у скупштину, коja he се обдржавати у недјељу 23. марта о. г. у просторијака друштва „Требеввћ* у 3 и пол сата no подне са дневним редои: 1. Саопштење одбора о његовој оставци, 2. Бирање управног и надворног одбора, 3. Евентуалије. Škandalčlći u kafani Evropi. Pod ovim naslovom donosi „Slovenski Jug* ovu vijest: „Neprođe dan da se u kafani Evropi ne dogodi po kakva više ili manje ugodna scena zbog njemačkog jezika. »Evropa® je naša neprotokolirana berza, pakako bi joj ovaki incidenti mogli samo da škode, mislimo da bi naši pozvani faktori morali da preduzmu nešto da naša berza ne gubi ugled koji joj je prijeko* potreban odkako joj se je na Musali pokazao opasni suparnik.« O istoj stvari donosi poluzvanična „Jednakost* ovu bilješku: Šta je ovo? čitamo u novinama da čak i vladike dobi­ vaju nekakove dozvole izvoza, na kojima onako iz ruke u ruku zalijepi Šće pano v potpis na dozvoli ućare po 50.000 K. Zatim se govori i o nekakvih 40. va­ gona šećera, a ponajviše se govori, da se svaki dan u kafani «Evropi® može uzeti po desetak dozvola za izvoz, naravno uz dobre pare. Svakako bi trebalo unijeti malo svjet­ Sanski Most, 6. marta. Švi muslimani la u ove bajnoslavne pripovjetke, jer se ovako pravi jedno ogromno nezadovoljstvo grada kao i kotara Sanskog Mosta, koji broji proti vlade, a sumnu^e se i izvjesni narod­ oko 11.000 muslimana pripadaju bez iz­ ni mučenici — sada zauzimaju viđan nimke »Jugoslavenskoj Muslimanskoj Or­ ganizaciji«. Javite da li je potreban popis položaj u upravi/ Gukni dragi Šćepane „Lijepe" sđ "W<Vari kojima se dovodi svih pristaša. Odbor.« DuVnO, 7. marta. Izuzevši nekoliko Iju u savez ime „poznatog borca* Grgjića, pa nam je tek sad jasno, zalio je trgovao sa đi, muslimani kotara Duvna organizirali se mandatom u „Drž. Vijeću ovu stvar na programu »Pravde« i podjeljuju povje­ mora „Narodno Jedins^jHr^unijeti obilna renje delegatima državnog vijeća, postav­ svjetla i to odmah, Дж nije došlo do gr- ljenim od »Jugoslavenske Muslimanske Or­ gjih 8 ganizacije«. Zapisnik i dobrovoljni prilozi slijede. Za odbor: H. Omer ef. Pehliva.-•‘Gukni dragi predsedniče vlade! ^Deputacija iz Nevesinja, koju ди^гга- nović. Težanjskl mjesni odbor naše organi­ slala popljačkana sela, predveo je u subotu jedan član našeg Centr. Odbora predsjed­ zacije konstituisao se je ovako: pred­ niku zem. vlade, ikoji je deputaciju primio sjednik: Smailbeg Ferizbegović, potpred­ sjednik: H. Hfz. Derviš ef. Mulalić, taj­ •) Molimo gospodu dopisnike, da budu što nik: Hamzalija Ajanović, blagajnik: kraći, jer nemamo dovoljno prostora za dulje do­ Hasan ef. Midžić, a odbornici su: H. Supise. Lokalne dogogjaje treba javiti sasvim kratko, liaga Eminagić, Ali Riza ef. Dizdarević, da ih možemo donositi u „Domaćim vijestima**. Uredništvo. Ademaga Mešić, Muhamed ef. Terzić, Srna- Iz naše organizacije. �Strana 4 Отрана ilaga Galijašević, Samibep Ajanović, Mehmed ef Turalić, Alibeg Kapetanović, M. Širbegović i Ibrahimbeg Gjonlagić. Fojnićkl mjesni odbor naše organiza­ cije konstituieao se je ovako: predajednik: Edhemaga Salihagić, po tpredajedn i k: Mustafa ef. Huzbašić, tajnik: Ševkija Dizdarević, blagajnik: Ragib ef. Kazaferovid, a odbornik: Ruždi ef. Cohadžić. Kao dlanovi šireg odbora (za sela) izabrani tu još: Abdullatif ef. S i k ir ić, Mahmud Kršić i Adem ef. Saldinović. Za našu organizauiju izjaviše se svi delegati fojnidkog kotara osim C. čohadžića, D. Salihagića i S. Sudžuke, svi iz Fojnice, koji se izjaviše za „Jednakostte kadije Hafiz Mehmed ef. Jakića, koji je ostao neutralan. Mjesni odbor naše orga­ nizacije smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrate na naše uredništvo. „PRAVDA* — „ПРАВДА" MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU (dioničarsko druJtvo) u Sarajevu Sarajevo, 1. oktobra 191® II emisija dionica P. n. Izvršujući zaključak pete redovite glavne skupštine dioničara Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu držane 4. maja 1918. raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dioničarske glavnice društva Od K 3,000.000 na K 5,000.000 Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! Prodaju se izdajući 20.000 komada novih dionica po K 100-— nominalne vrijednosti. 25'/. ovih dionica glasiće na ime, a 75% glasiće na donosioca. Tih dvadeset hiljada komada novih dionica stavlja ovo ravnateljstvo na 2 kuće sa svim »uzgrednim prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4. Upitati kod Hasage Hadžavdića berbera u Ašćiluku ul. br. 7. ШННМНННННННННШНЖЖШМ Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vrata i pro­ zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog materi­ jala, koji spada u tu struku. — Upitati u upravi lista. Najam. Broj 8 Број javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije), tako, da na svake tri stari dionici I upišu po jednu MW, UX Cljm Nd K 110 — po kimadu, i to, da onaj, koji upisuje do četiri dionice, dobiva I sve dionice glaseće na ime, a onaj, koji upisuje preko toga broja dobiva % dionica koje glase na ime, a m i dionica koje glase na donosioca. 2. Uz opciju primaju se istodobno i predbilježbe dioničara kao i nedioničara i to uz cijenu Od K 138 — za sraku dionicu Oni, koji plate počam od 1. januara imadu platiti osim tečajne vrijednosti još 5*/. kamata od komada i to od 1. januara 1919. do dana uplate. 3. Ove nove dionice imadu se pri upisu od jednom potpuno uplatiti4. Upis, predblljelbe I uplata počinje 1. oktobra 1918. I traje glasom zaključka rawnateljsfwa od 11 I decembra 1918 da uključivo 31. marta 1919 5. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po odbitku svih troškova i pristojbi S* ove nove emisije, ide u pričuvnu zakladu banke. 6. Nove dionice sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1919. 7. Pravo razdjele dionica pridržaje ravnateljstvo, te će upise razdijeliti odmah nakon izminućl i upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. 8. Za slučaj, da potpisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica, nego li je predbiilježio, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon razdjele u gotovom povratiti. 9. O uplatama izdati će Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, posebne privremene potvrde. Ove privremene potvrde treba sačuvati i kod preuzimanja originalnih dionica vratiti. I j 10. Potpisatelji,. koji uplate putem naše podružnice ili kojeg drugog mjesta, imadu istim tim putem Vakufsko mearifski saborski odbor iz­ i podignuti svojevremeno izvorne dionice i povratiti potvrdu o uplati i to šve bez ikakvih troškova za stranke. daje putem javne dražbe u najam podam 11. Za izvršenje prava prvenstva (opcije) na temelju starih dionica, treba svaki dioničar predočiti od 1. aprila 1919. trgovačke lokale kao i pisarne u prizemlju vakufsko mearifskog | potpisnom mjestu kod kojega bude upisivao nove dionice, potvrdu o trećoj (III.) i zadnjoj uplati na naše dvora u Kralja Petra ulici 8. I akcije, a potpisno mjesto imade na te obadvije potvrde udariti štampilju (muhur), koju je u tu svrhu od pol Javna dražba obdržavaće se na dan nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati prije | pisanog ravnateljstva dobilo, da se vidi kako i gdje je pravo opcije izvršeno. prije podne u uredu vakufsko mearifskog Upisati i platiti može se osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda: Naše blagajne u Sarasaborskog odbora sobe broj 2 u istoj kući gdje se mogu pregledati dražbeni kao i na­ I jevu. Naše podružnice u Tuzli. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju. Prve muslimanski jamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati. | banke u Banjoj Luci. Muslimanske kreditne banke u Foči. Muslimanske štedionice u Stocu. Podružnice Hrvatske | Centralne Banke u Mostaru. Trgovačke banke u Trebinju. Hrvatske trgovačke banke i štedionice u Livnu i čast nam je svim našim cijenjenim Hrvatske banke u Derventi. mušterijama i znancima na znanje staviti f a Vakufsko mearifski saborski odbor daje putem javne dražbe u najam podam od 1. aprila 1919. vakufski han „Kolobara“. Javna će se dražba obdržavati na dan subotu 15. marta. 1919, u 10 sati prije podne u uredu vakufsko mearifskog sabor­ skog odbora soba broj 2, gdje se imadu pre­ gledati dražbeni kao i najamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati. Najam. da smo otvorili u Mostaru Ravnatelj stvo . trgovački svratiste (Eličln han) Muslimanske Centralne Banke u Cernici ulici broj 19., te isto snabdjeti sa modernim krevetima, te sa svakovrstnim pićem, jelom i kafanom. Za solidnu poslugu jamči za Basnu I Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu. Omer Lutfl Faladžlć I drug. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor ШЈ. M. O.' Islaneka dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/42cc10888fb88daf84c4766e3d3e3ea0.pdf 7abafdb8a046b6aa561701d43a8cc5e8 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom >s UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 80 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, м NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ M ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 9. Sarajevo, četvrtak 13. mart* 1919. (DL diumadil-ahira 1337.) Na znanje! Sat ajcvskc su štamparije pogledom na povišicu radničkih placa i na rupidno poskupiiivonje svih za štamparsku proizvodnju potrebnih materijalija obavijestile sve uprave Ustava, da već od 10. marta povisuju sve cijene bez obzira, da li su ^govorom utvrgjene ili ne za 25*/9 dnevnim novinama odnosno onim, koje izlaze barem dva puta na sedmicu. Ujedno su obznanile Novinstvo, da odsele ne mogu jamčiti Za odridnje ugovorenih termina izloženja pojedinih listova, te će odsele napose zaračunavati posebne satove upotrebljene za obdržavanje termina izlaženja bez obzira na to, da li jc uredništvo dalo rukopis na vrijemš ili nije. I » Osim ove povišice sa strane štamparija pridošao je novinstvu sa 1. martom velik izdatak, što ga dotle nije imalo — Br se već od prvoga o. mj. moraju svi listovi frankirati, a to znači za svaki list velik dnevni izdatak. * Radi toga su uprave potpisanih sarajevskih listova bile prisiljene, da zaključe: Od 15. marta ustanovljujemo cijenu pojedinom broju najmanje 40 helera; dnevni listovi povišuju tim danom pret­ platu najmanje za jednu trećinu dosadašnje pretplate. Za oglase će se računati najmanje 50 helera za prostor 1 cm*. Za oglas naručen na 1. strani 15049t na 2. strani W*l9, na 3. strani 50°više. r£riposlano“ se računa za 100*/9 više od oglasne tarife; tako isto i obične bilješke u tekstu, в ovamo se broje: sve trgovačke i koristonosne bilješke, objave otvorenja ili prcsdenja, vjenčanja, iskazi prinosa u koju bilo wrhti i si. Objave dobrotvornih i društvenih zabava, sijela i koncerata računaju se po jednostavnoj oglasnoj tarifi. Kod Mrštenja od 6 puta do Kaputa odbija se 5*/9, kod uvrštenja iznad 10-puta lQ*/9 popusta. Ova tarifa za oglase vrijedi za be privatne ličnosti, za sva privatna udruženja i za sve općinske, državne i vojne oblasti, pošto se od 15. marta ne će ni plno saopćenje tiskati besplatno. Nijedan od potpisanih sarajevskih listova ne će primati oglasa, ispod naznačene minimalne šjtne, ali svaki može prema svojoj specijalnoj tarifi da naplaćuje i iznad-minimalne-favifs. Prodavačima u Sarajevu i izvan Sarajeva davat će se 30*/9 provizije. Natrag se ne će primati »ijedan broj, nego je waki obvezan, da upravi javi onolik broj, koliko može prodati. Tako ima svaka sarajevska prodaja odmah javiti, koliko novina uisli držali od 15. o. mj. dalje, a isto tako i prodaje izvan Sarajeva, kojima se radi sporosti prometa produljuje rok do 1. aprila o. g. Onim prodavačima koji se naspram jednog lista ogriješe o svoje dužnosti obustaviće se i preprodaja svih ostalih listova. Godina I. U agrarnom odboru „demokratskog" kluba nalaze se i tri naša aminaša: študenti Ah medbeg Salihbegović, ^uljaga Salihagić . i Šukrija Kurtović. I eto li mladići bez ika­ kva iskustva i bez ičijeg ovlaštenja, ne samo da su za Koraćevu agrarnu osnovu, nego još odobriše i izaslonje deputacije, koja bi požurila | i ubrzala provedbu te nepravedne agrarne za­ konske osnove. Ne ćemo dalje. Gadi nam se. Šta je s ,,Gajretom“?*) L Ipak jednom! Vakufska uprava predaje nGajret u ruke starog odbora, pa nam je sada bar poznato gdje je. No gornje pita­ nje nije još riješeno. Trebamo znati nešto podrobnije o upravljanju Gajretovim imetkom kroz ovo pet godina. Tražimo od odbora, da nam pruži iskaz kolika je Gajretova imovina i u čemu je uložena? Da li je primljen „Gajretov" dio one svote od jedan milion kruna, koju je Narodno Vijeće stavilo na raspolaganje prosvjetnim društvima? To su upiti, koje stavljamo u najboljoj namjeri na sadašnju upravu, jer ćo tu interesirati črtav naš mčslimamšd narod prije nego što počnemo raditi na ob­ novljenju „Gajreta". , Uz „Gajretovo* ime vežu nas doduše gorke i tužne uspomene naše tjesnogrudnosti i stranačke strasti, koja je triumfirala zadnjoj „Gajretovoj" skupštini, kad je i ADMINISTRACIJE LISTOVA: „Glas Slobodu", Jednakost", Jugoslavija", Jugoslavenski Mit", „Pravda", „Ш- na otkucnuo „Gajret"-u zadnji čas njegova og­ raničenog djelovanja. Mi nijesmo bili svje­ slavlscber Courler", „Slovenski lug", „Srpska Zora", „Zvono". sni ni dovoljno stvarni, da tu instituciju podvaljivali su im da su proti ujedinjenoj tim bi izgovorio: Svaka sila za vremena, a održimo na visini njezina zadatka, nego Posljedice političkog državi, proti njenoj budućnosti, pa čak i nevolja redom hodi. Ko pod drugim jamu smo je okaljali strančarskim blatom, da šarlatanstva. proti vladaru Skand ariju. Nijesu im dali u kopa, sam u nju upada. Narod bi vikao: nas i danas sjeća kao mernento onoga vladu, progonili su činovnike, koji su za „Kadli tadli!*. a brahman bi zaplakao i doba, kad smo soružjem otimali upravu iz ni. njima pristajali, prijetili se paragrafom o okrenuvši se narodu jedva bi promucao: ruku jednih, koji su se „odnarodili" i pre­ (Dodatak.) veleizdaji, otimali i uništavali imetke nji­ „Bijah lija pa — dolijah". Šolato-Ho i dru­ davali je u ruke drugih, da je dovedu u Motto*: Dobro se daleko čuje, hovih privržen i ka, ukratko: postupali s nji­ žina morali biše uz taj poklik^dodati još i ćor sokak. Koliko je radi toga „Gajret" tr­ a zlo još dalje. ma kao s Afrikancima i degredirali ih na riječi: „Pletoemo mrežu druj^aa, pa se pio najbolje pokazuje njegova današnja bi­ Prije nego Ii prijegjemo na odnos na- gragjane drugog reda. lanca* Kad pogledamo oko sebe i uočimo sami zapletosrno i zapetljasmoj^^hb tih „demokrata" prema gosp. Pribićeviću, Eto ti priče, mašinski v^ze^ a sad nam šta su r.aši sugragjani učinili i do koje su Ali im nije upalilo. Narod je ostao uz valja nam se potužiti na svog „ma&nmaiučini protuuslugu pa dalie štampaj krupni­ visine, uzdigli svoje ovake institucije udara Itera/ kuji nam je u prošlom članku iz­ svoje prvake i sve ih jače i odlučnije po* jim slovima. Jer „veliki" su ljudi, o koji­ nam rumen u lide, jer smo sami krivi, da dupurao. Šolato-Hou nije pomoglo ni to, što još nemamo ni „Gajretove* palače ni „Gajvadio bez naše privole više od pola ma ćemo da zborimo .... stupca. Ko zna šta mu je naspjelo, da nam je svojim protivnicima zabranio slobodno retova" konvikta. Kako ćemo to opravdati govoriti i što je plijenio njihove pisane sa ­ pokvari cijeli efekat članka. Da je bio pjan našoj djeci teško je odgovoriti, tek moramo vjete i upute narodu. Jefglija je brzo izi ­ Sarajevo, 12. marta. biti svjesni da je zadnji čas, da se talimo F- nije; da smo se evadili — nijesmo, ali šao na mavi ćage, pa ga zajednički veliki 0 agrarnoj osnovi šalje službeni do­ I stvarna rada za „Gajret" i njegovo podigmu je bio neki vrag, pa je neprestano visabor zbaci sa predsjedništva i proglasi pisni ured ovaj brzojav od 8. marta: „Na nuće. kao: „Mora se vaditi, jer ja drukčije • Potpomognimo „Gajret" i gledajmo ne ću štampati/ Da nam i ovaj put ne bi matuhom, a narodni predstavnici, vidjevši vijest beogradskog lista „Pravda" od 7. o. da Šalato-Ho i njegova družina rade neiskre ­ mj. o stanovištu, što ga navodno zauzima u njemu zajedničko dobro, jednu zajednič­ napravio slične neprilike, udubrovoljićemo ga jednom pričom, jer „strašno" voli prošlost no i da su oni krivi sijanju razdora, osudi demokratski klub narodnoga predstavništva ku instituciju, pred čijom se kapijom mo­ i istočim anegdote.* Slušaj dakle mašinski ih da pospu glavu« otetom zemljom i — u pitanju agrarne reforme saopćuje potpi­ raju ostaviti stranačke strasti i zatomiti i vražja i ti dragi čitatelju možeš osluhnuti, pepelom zapaljenih papira, kojima su svo­ sani klub ovaj demanti: Ne odgovara istini najneugodniji osjećaji. Gajret ne smije biti jim prijateljima, rogjacima i zetovima omo­ da je u plenarnoj sjednici demokratskog osinjak politike, a još manje smije biti ne će biti na odrn^t. Južnoj Indiji pogje za rukom vla- gućivali ćarenje na robi, koja se po zakonu kluba diskutovano pitanje agrarne reforme svojina privilegisane skupine, koja će u dan^Btetndariju da ujedini nekoliko za vu­ ne bi smjela izvoziti. Ovako nagareni i „па- i da većina poslanika odnosno svi poslanici njem provoditi svoj ćejf i potpomagati sa­ nenih plemena i isposluje priznanje svog čakareni* morali su snositi porugu naroda, a toga kluba smatraju reformu, preuranjenom. mo svoje. „Gajret" mora biti svo­ hnanata. No u jednom plemenu progjoše svake su hefte morali ići ulicama, za tela- 0 agrarnoj reformi raspravijao je samo klnb- jina svih nas i jednako mio i na kormilo ljudi, kojima nije mirisala brat­ lom, koji bi vikao: „Ко god sije mržnju i ski odbor za agrarnu reformu. Demokratski drag svima. Ko tako ne misli, neka ga ska sloga i ujedinjenje, pa su svim silama zavagja narod biće — naČakaren. Ko petlja klub zauzeće svoje stanovište o agrarnoj re­ ne potpomaže i nek ne smeta njegova ra­ nastojali da raskopaju Skandarove pleme­ i podvaljuje biće — osramoćen. Ko svoju formi na jednoj od slijedećih sjednica, ali zvoja, vodeći se kakvim zadnjim ciljevima. Ovoliko za prvi put prilikom poziva nite nakane. Zavedoše teror i na silu su krivnju podvaljuje drugome biće — uhva** već sada ističe da je nepodijeljeno uvjerenje kluba, da se irnade bez odlaganja pristupiti „Gajretova" odbora, a slijedeći put ćemo htjeli da se svi njihovi zemljaci izjave za nji­ ćen u laži. Kadli tadli, kadli tadli... te Narod bi ponavljao povike: „Kadli ta­ provogjonju agrarne reforme. U tu svrhu, se osvrnuti na „Gajretov* list hove razdvajačke nazore. Nu udariše na odlučan otpor. Veći dio naroda ne htjede s dli/ a onda bi istupio nagragjeni brahman delegirao je agrarni odbor kluba u svojoj •) Još jednom naglašujemo, da su naši stupci sjednici od 6. marta dvojicu članova, da njima. Namjesnik Šolato-Ho sa „prvom* Jef- (indijski veći sveštenik, ne bud primijenjeno otvoreni za stvaran pretres ovog našeg valnog pi­ glijem I njegovim zetovima i pomagačima kao naš muftija, srpski prota ili vladika), i kod ministra predsjednika požure provođe­ tanja. Donijećemo svako objektivno mišljenje, pa i iz gradića Gdčakho upnu sve sile, da pr­ lupio tri put u nos najprije sebe, onda na­ nje agrarnog zakona. Za demokratski klub: od ljudi, koji inače nijesu naši istomišljenici. Uredništvo. vake nepoćudne većine omraze u narodu: mjesnika, pa redom prve doglavnike. Za predsjednik dr. Medaković/ �Strana 2 Отрана Bilješke. „ITAVDA” — .ПРАВДА’ Koji će se sistem usvojiti, pije još od­ lučeno. Za sada se sve osniva samo na tome, da pravo glasa bude opšle, nepo­ sredno, jednako i tajno. Na priznanje izbornog prava žena i ne po­ mišlja se. »Правда« Drugi je slučaj g. Vojislava Sole, pod predsjednika bos. sabora, člana Narod­ nog Vijeća, miljenika Burijanova i t. d. (AfaiMMi/iMa brata, dodajemo mi. Op. ur.).' Poznato je da je zabranjen izvoz drveta sa teritorija B. i H. Razlozi su: potreba re­ zerva drveta za reparature u državi SHS, valuta i jedna interna stvar koju prešuću­ jemo iz izvjesnih motiva. Napose su ne iz­ daju izvoznice u Dalmaciju, jer se iz Dal­ macije mungo kriomčari u Italiju. Ipak g. Vojislav Sola sa još jednim gospodinom traži izvoznicu. (Zaplijenjena četiri retka, pa se ne zna ko se je protivio intervenciji. Op. ur.) Ipak stvar ide u Beograd da dobije potpis. G. V. Sola uv'gja uspjeh i pal^sno ‘ dovikuje sa s gurnoššu da će u Beogradu već stvar privesti kraju. Važno je »pri tom da gosp. Šola nema vlastite šume, nego da se radi o nekoliko stot na vagona drveta koje mu je odnekle iz- druge ruke dopalo. I tako dalje. Gosp. interesenat je još govorio i bunio se što i on ne pozna ni g. Sole ni g. Srškića. Bunio se što smo naiv­ ni idealiste i što vodimo politiku bez po­ moći svojim bližnjim. Ali to nas se malo tiče. Nas se ne tiče ni put kojim je on došao do Optužbi na svoje drugove i njihove zaštitnike." »Slov. Jug« je bio napisao još deset redaka, ali ih je cenzor prevukao svojom olovkom. Kad li će se moći iznijeti istina u ovoj slobodnoj zemlji . . . . _ Broj B Bgj svih slovenačkih poslanika toj novoj a ci je pristupilo svega 9. BlovenačlhM stranka zadržala je svoju samostalnu on nizaciju, a u parlamentarnom radu je pila u vezu sa hrvatskim opozicionim i parna. Pored tih grupa Slovence u pj mentu predstavljaju i šest socijalista i vodstvom Dr. Lončara i poznatog soc. । bliciste i organizatora Kristana. Spor radi mandata. I Beograd, 9. marta. Verifikacionij bor još nije svršio svoj posao. Najveća i prepirka radi vojvogjanskih mandata, јец dikali nisu htjeli kompromisa. PregoiM vode u tom pravcu, da se priznaju birani od skupštine, (vojvogjanske) i da| mokrate dobiju 3 mandata. U tom slu^ bi Bunjevci (4) i Slovaci (1) primili и date, koji su za njih odregjeni. (Bunje, i Slovaci nisu htjeli primiti mandate, J se ne postigne sporazum). Oko Korošca. Beograd, 9. marta. Tajništvo slavenskog Kluba najodlučnije đdUB novinsku vijest, da je dr. Korošec M da hoće da održi politiku slobodnih n| Zar pod Šerifovom zaštitom! „Jedna* kost- veli u 42. broju, da amo mi utek­ li pod zaštitu onih, koji plaču za A ua t г i j o m. Koliko je nama poznato, za AuitroUgarekom najviše je plakao glavni faktor „Jednakosti" Šerif Arnautuvić. U do* Kako počinje korupcija? ba njena sloma plakao je u svom klubu, da U prošlom broju prenesosmo vijesti će na Carevoj ćupriji vatrom dočekati srpsku vojsku, samo da i sam pogine. A dviju ovdašnjih novina o »berzi« u Hotel prije toga, kad su ga uvigjavni ljudi opo­ Evropi i Grgjićevlm iz vozni čama, a danas minjali, da se kani svoje madžarske politike, ćemo da prenesemo sadržaj članka, što ga govorio je: „Ne mogu. Kad me dovedu je pod gornjim naslovom donio ovdašnji i na mrtvo tijelo Madžarske i reknu mi: „Slovenski Jug" u broju 39. od 8. marta v Okreni se od nje ili ćeš i ti в njom pogi­ ove godine. Otkrića ovog lista, koji je is­ nuti, odgovoriću: Ne ću se ni od mrtve kreno težio i teži za sregjenjem naših pri­ lika, imaju osobitu vrijednost baš radi to­ okrenuti, pa- makar i sam propao." Pri velikoj ljubavi za Austro Magjarsku ga, što su njegovi izdavači i urednici do­ i on o 1 i k o j m ržn j i protivSrbije skora stajali u dobrim odnosima sa vla­ nije nikakvo ćudo, da mi Šerifa smatramo dom i njenim prijateljima, pa su im iz* čovjekom, koji u duši najviše plače za bližeg poznati Čini i nakane ljudi, koji se propalom monarhijom i ako se sada do još i sad igraju „dobom domoljuba", a u bljutavosti ulizuje Srbijancima, od kojih se stvari su špekulantк/јтјi trguju pomoću nada da će ga oni kao vlastodršci iz gliba svojih položaja na vladii^bogaćuju se na račun siromašnog naroda. izvući. Dok je još i sacpHaze krv narodnih Da je ovo ovako, da Šerif najiskrenije u duši plače za Austijom, to valjda znadu kurbana, što za sloboou dadose svoj život, ili bi trebali da znadu i pravoslavni redak­ sebičnjaci guraju naprijed svoje lične inte­ Protesti protiv nametnuli tori ^muslimanskog" lista. A kad to znadu, rese i iskorišćuju položaj. »Lovi se u mu­ ne bi trebali pisati, da smo mi utekli pod tnoj vodi. Za prevrata se lanko gubi, ali „zastupnicima4*. zaštitu onih, koji plaču za Austrijom. Jer još lakše dobiva. — Samo dovoljno bez­ Ćajniče^ 5. marta. Po zaključku оф to bi značilo, da je Muslimanska Jugosla­ obzirnosti i amoralnosti«. Tako počinje ko­ ske sjednice od 5. marta 1919. danas si venska Organizacija pod Šerifovom zaštitom rupcija veli „Slovenski Jug", a onda na­ odaslali ovaj brzojavni protest na predat i komandom. A to je sasvim netačno. Pod stavlja: „Mi smo je (korupciju) opazili dok se nika minastarstva: komandom toga političkog Šarlatana nema Iz „Državnog Vijeća4*. Organizacija Muslimana užeg podni više nikoga, osim ono nekoliko individua, je pomolila, mi vidimo sad kako se širi i Prigovor Dra Spahe, kotara Cajniča provedena je na prograi što se muTaju za mandatima bez narodnog kako napreduje. Počela je diobom mjesta, 0 izvještaju dopisnog ureda nejasan Jugoslavenske Muslimanske Organizaci povjerenja i nekoliko zavedenih ljudi u pro­ podjelom vlasti, ne po sposobnosti i zasluzi, nego po rodbini i srodbihi, po poznanstvu i je pasus o Spahinom prigovoru, što ga je Time priznajemo samo po istoj postav^ vinciji. Soelćtć апопуше. Ima ovdje kod nas protekciji. Mi smo govorili mnogo o imeno­ stavio u drugoj sjednici, pa ga objašnjuje- delegate za državno vifbće. Mjesni odbor. jedan konzorcij, koji se zove .Jugoslaven­ vanjima i unapregjenjima. Bunili se protiv mo prema beogradskoj „Pravdi". Ovaj list ski list". 1 on hoće sada da vodi nekakvu trke za nezasluženim mjestima. Ali to je piše: „Posle pročitanoga zapisnika ministar riječ u našoj politici, premda se je s po­ bilo uzalud. Danas je obično da skaču na- u ostavci, g. đr. Spaho dobija riječ da bi Ispod Riše pod oluk. četka bio ograničio samo na senzacionalne pred ljudi, koji su pod istragom (!•’), koji ne­ izjavio: da on nije odobrio, sa svo­ vijesti. — Nakon dolaska ministra Pribioe- maju kvalifikacija, koji su nesposobni i td. jom grupom, naimenovanje g. J e fVladino „Narodno Jedinstvo" u tu vića počeo se je i ovaj list baviti domaćom Poslije podjele mjesta dolazi na red podje­ tanovića za privremenog predsedbroju od 10. o. mf. donosi ovu našom politikom, pa bi htio da vodi i ne­ la koncesija za pljačkanje, izvodnica za sodu, n i k r. Predseđnik pita, da li Predstavništvo vijest: Obavještenje. U ovdašnjim novinu kakvu riječ u javnom životu. Pošljednih za špiritus, suhe šljive i i. d. Kupovanje pše­ usvaja pročitani zapisnik, koji je primljen izišla je bilješka, u kojoj se tvrdi da dana nadovezao je na svoju dosadanju tvrt­ nice, lifcracije t si. jednako su poznate. Obra­ ustajanjem većine članova." Drago nam je što je g. Spaho ispravio jednom pravoslavnom mitropolitu Zemal| ku još i naziv „demokratsko*liberalni"... zloženje je bilo: otšteta -za postradale. Otšteta Vlada dala izvoznicu u svrhu plaćat: Šta ćemo reći o njemu? A ništa! Stav­ odozgo, za one najbliže, najsrodnije, za one pogrješku mostarskog filozofa. dugova. Ove tvrdnja ne odgovu Držanje Vlade. ljamo samo jedan upit: Pod čijim je ime­ koji razumiju konjukturu, koji razumiju posao. istini. nom proto kuli ran?... 1 zašto voli često go­ Za one koji hoće da što prije svoje muke, I ako veći dio naročito opozicionih Ponovo se naglašava, da pripomoć voriti o .Pravdi" i .Jugoslavenskoj Musli­ aku su ih imali, naplate i svoje ideale re- poslanika misli, da bi vlada trebala da od­ manskoj Organizaciji"? Možda je to tako atizuju u monetu. stupi, pa iz parlamenta da se obrazuje, obliku dozvola za špirit dobin utvrgjeno u ugovcru na zadnojoj megjustraAli to nije dosta. Trebalo je poći dalje. saznajemo iz parlamentarnih krugova: da samo oni, koji su stradali u ratu i odi načkoj konferenciji? To će nam valjda znati Došao nam je neki dan jedan domaći je vlada odlučila, da ne podnosi odmah mašili. U koliko ti ljudi budu prevare reći Socićtć апопуте .Jugoslavenskog šumski interesenat sa kojim smo vodili ostavku. Za sada će se samo po toj kom­ od pojedinaca, koji jeftino prekupe od iq Lista"... jedan značajan dialog (razgovor). On se in- binaciji popuniti ministarski portfelji, a vla­ te dozvole, ne može biti k r i v a Z Izborni zakon. Pitanje izbornog zako­ teresovao pitanjem drveta i pitao za inter­ da će na prvom predlogu zatražiti pove- m a 1 j s k a -Vlada, nego s a m o d гп t v o. Gdje se p r u ž i prilika pojedi na je najvažniji uslov za ustavotvornu skup­ venciju. Imao je i jednu preporuku i po­ renje. („Pravda".) organi upućuju ove ljude na firme, L štinu. 0 tome zakonu se sada samo disku- zivao se na ranija poznanstva. Mi smo od­ Opozicija se gruplše. je b p I j e plaćaju, ali se stvar ne md tuje u osnovnim načelima. Srbijanski po« bili intervenciju sa riječima: ima red i za­ Kako saznajemo, oni politički elementi potpuno organizovati, jer nema dovolji slanici su većinom za majoritetni sis­ kon. Ali interesent je bio vrlo interesantan koji su se uzdržali od stupanja u novostvo­ predusretljivosti u sarnom društvu." tem izbora po Brezovima. U hrvat­ i dokazivao nam da smo naivni idealiste, Plava će nam olovka brisati pm skim i slovenaćkim krugovima ima više ali da život ide drukčije. Svejedno bi nam reni! jugoslavensku demokratsku stranku, traže izmegju sebe dodira i spo­ pristalica proporcionalnog sistema, bilo šta on misli o nama, ali on je zajed­ razuma. Već je, izgleda, stvorena jedna ve­ ilustraciju ovog> „demanta", pa inoramol ti kratki i sustežljivi. U prvom redu kontl ali se i oni razlikuju u primjeni toga siste­ ljivo i uporno dokazivao našu naivnost: što ma. Po srijedi je pitanje: da li da se izbori ne ćete vi, učinićo drugi. Za dokaz je na­ ća parlamentarna zajednica, u koju bi sa tiramo, da je nejasno i d v o s m ielet svojim grupama ušli: g. g. Pavelić, Lorko- ^provrgnuće „vladičanske izvoznice". D sprovode na jedinstvenim stranačkim lista­ veo dva važna politička slučaja. vić, Surmin, Sunari ć i Hrasnica. Ta novo­ ma za cijelu državu, ili bi se zemlja Prvi je slučaj g. dr. Milana Srškića, stvorena grupa imala bi sada opozicio­ mentira se naime samo tvrdnja, da je i voznica data „u svrhu plaćanja dugova", podijelila u izborne reone (okruge), ideologa Jugoslavenske Demokratske Stran­ ni karakter i u Narodnom Predstavni­ nema ništa izričita o tom, je li ta izvoznii od kojih bi svaki imao da bira odregjeni ke, potpredsjednika Srpskog Kluba, ex-člaštvu bila bi politički protivnik jugoslaven ­ uopće izdana. To treba i z r i č i to I broj poslanika. na Jugoslavenskog Odbora, advokata i t. d. Prvome načinu se istavlja-prigovor, da (GliŠina zeta, dodajemo mi Op. ur} Gosp. skoj političkoj stranci. glasiti. Ovaka oprovrgnuća ne spadaj Maćedonski zastupnici. još nema i da za dugo neće biti jedinst u „gradske vijesti", nego ih treba štampi Milan Srškič intervenirao je pošljednih da­ Beogradska „Pravda" javlja da je za­ u formi zvaničnog saopćenja ij venih i velikih stranačkih organizacija, koje na za jednu siranu firmu ispred g. Fišera bi bile proširene na cijeloj oblasti naše sa tedencijom, da joj se prizna pravo ua vršen izbor povjerenika u Maćedoniji. „Bi­ na vidnu mjestu. Kome bi palo na parne države. I pod tom stvarnom pretpostavkom jedan ugovor. Intervenirao je zato, jer joj ranje se je vršilo po općinama i to ta­ da se ovake krupne ^stvari furtima! postoji bojazan, da se u. biračke mase ne se redovnim putem nije išlo po želji. Gosp. ko, da na svaki hiljadu glasača dolazi po megju vijestima o gradskim besposličara unosi zabuna, koja bi izazivala ne potrebnu Srškić je bio jednog dana kod predsjedni­ jedan povjerenik. Odregjenog dana, koji će Kad se baje u oči se gleda. dezorijentaciju, a ta dezorijentacija uticala ka vlade g. Atanasije Sole, kojeg zovu pre­ se naskoro naznačiti, ti će povjerenici preći Što se tiče „pripomoći u obliH bi rgjavo na naše zbližavanje i ujedinjava­ ma našem shvatanju demokratije Atom, i izboru narodnih povjerenika". Izbor posla­ dozvola za špirit" napominjemo I nika vršiće se u okružnim mjestima, a nje masa. Šumsko odjelenje je dobilo istog dana usmenu bi vlada za ovako rabotanje „ispod '■ Drugome načinu se prigovara to, sto [Za što baš usmenu, g. Atanasije? Op. ur.) svaki će okrug dati po dva narodna po­ trebala imati neko odobrenje i — sisten bi po njemu manje partijske grupe bile u zapovjed preko gosp. Fišera da se udovolji slanika". Ovake se „potpore*4 ne bi smjele al opasnosti, da ne dobiju predstavnike uopšte. njegonoj želji. Stvar se zategla do drugog Kako se dakle vidi Makedonci se drže izdavati, nego je taj način potpore trebd izbornog re^a za turski parlamenat, pa sfe Proporcionalnom sistemu po okruži ma dana: I onda se pomolio g. Srškić u od­ najrije oglasiti, s.,aviti mu granice, ■ primjećuje se i to. da bi otvorio vrata po­ jeljenju sa zahtjevom: „Trebalo je jučer do čudimo, JKa Pribićević nije i u to zahod pisati uvjete, pod kojima se može podijeli svog nosft*Biće da se nad^Jovini jer i ta ­ krajinskoj politici, ali mu se isto tako pri­ 7 sati izvršiti naregjenje predsjednika. Zašto i — objaviti „mučenike slobode", koji sed daje naročiti značaj po tome, što bi on baš ta. nije. učinjeno^ G. Srškić se čudi f mo ima dosta muslimana. ovaki način bogate. Radeći „ispod žili Slovenci i de|mratl« stvorio prikladni korektiv, regulator central­ prijeti u odjeljenju. Ovako hoće g. Srškić vlada će zavesti sistem pplitičke nog zakonodavstva, koje bi jako pomoglo da provagja zaštitu ekonomski slabih, ka- I Osnivanje jugoslov. dem. stranke, na­ društvene korupcije, pa dokle dei privredni i kulturni napredak. ko se veli u programu. išlo je kod Slovenaca na slab odziv. Od onda doći u privatnom i političkom moralo �9 Број 9 Broj ■Gdje se pruži p r ii i k a(l!!) poje­ lini organi upućuju ove ljude na firme, loje bolje plaćaju" veli vladina gradka vijest broj 3. A šta to zapravo znači? Ništa drugo, nego da se od činovnika pra­ te trgovački agent i, koji dobavljaju bbu izvjesnim firmama. A znači i to, da p preko činovništva daje mogućnost nekim krmama, da dogju do potrebnog materijala, pčim bi se javnom dražbom izvoznica o* ■ogućilo, da i naći obrtnici dogju do potibnog špirita[ Što se tiče predbacivala društvu, drEmo da mu to može eUniti s a rrNin a last, jer je ovaj sisten^jedno ruglo (pra[bg izraza ne emijemo^M^rijebiti od plave lovke), pa tražimo da mu se odmah stane Rit. f Ujedno tražimo da se »mučenici* iz* lesu na svjetlo dana, jer to zahtijeva javni koral, a začetnici ovog korumpiranja našeg pštenog svijeta stave pod odgovornost Jednakosti“ je dozvoljeno da rekne: »G u k* i, dragi 3će pan e«, pa da vidimo »će li se ta izreka ponovno zaplijeniti u Pravdi«. ... . . Pregled. L 0 sudbini Rijeke. Bilo je javljeno, da nava Orlandova znači da je aneksija Riме Italiji već formalno osigurana. Megjuun depeša upućena iz Rima i ališirana na ■jeci ne znači, da je aneksija Rijeke od [rane Italije formalno osigurana, već da će b talijanska tlada svom snagom boriti na bnferenciji mira, da se Italiji prizna pravo peksije Rijeke. I Talijani proti Tramblća. Sve talijanke novine nastavljaju žestoku kampanju potiv Trumbića. Nazivlju ga renegatom i Majicom. Neke novine zahtijevaju da bude taknut sa konferencije mira. i Italija i Magjarska. Prema jednoj invmaciji, * koju je »Alkotmany* dobio na* odno s pouzdane strane, boravio je po* Ijednjih dana u Pešti bivši talijanski mini* tar za inostrana djela Tittoni pa se je kod ise magjarskih političara informisao o si* aaciji u Magjarskoj i prikupio materijal, bji talijanska vlada namjerava iznijeti pred onferenciju mira. Tittoni će izvijestiti ta* Ijaosku vladu o pitanju, kakvo bi držanje Inala talijanska vlada, da u budućnosti za* zrne prema Ugarskoj. Talijanska nasilja n Dalmaciji. U nejelju su se u Splitu zbili vrlo nemili đoagjaji: Talijanski vojnici pogošćeni kod rojih splitskih sumišljenika izvedoše po eć unaprijed dogovorenom planu s mje* nim talijanašima nemire, koji su imali vrhu da dovedu do ozbiljnih i krvavih su* oba da tim spriječe već za sutra naumlje* o povlačenje i zadnjih megjusavezničkih atrulja, koje su postale suvišne radi pot« unog reda i mira u gradu. Ne žacajući 5 nikakvih sredstava, vrijegjajući najsvetii osjećaje, zlorabeći upravo svetačku strIjivost gragjanstva, gazeći sva kulturna, □vječna i moralna načela, zlobnom nami* i htjedoše izazvati sebi toliko potrebitu (akciju da stupe nasilno stalnom nogom a ovo jugoslavensko tlo. 0 istinitosti ovih roznih dogagjaja svjedoče oficiri američki, ancuski i engleski, koji su se nalazili u itaonici i na obali. Stanovništvo je bilo rio mirno te se mnogo hiljada ljudi šeUo obalom i po Petrovoj njivi bez ikaivog incidenta premda je bilo prisutno mno* d talijanskih mornara s mjesnim talijananna. U velikim skupinama bili su talijanki vojnici na objedu kod jednog pristaše llijanske stranke naime Vicka Zlodro Lu* ića, gdje su ostali više sati i gdje se pjeZlo i držalo razdražujuće govore. Prije 6 Iti izipjoše praćeni od nekoga Galaeso i ma njihova gostoprimca Lučića te pogjoše talijanaški kabinet. Izišavši iz kabineta ogjoše na francusku obalu vukući jedno* t mladića* koga su bili negdje zgrabili i oga su na naj suroviji način tukli. Prisutni rijatelji uhvaćenoga htjedoše ga obraniti, ištu vojnici istrgoše svoje noževe te pu­ še udarati i desno i lijevo. Zatim nava* ЛРАВДМ liše na obližnju kavanu, pograbiše gvozde­ na sjedala tukući u divljem bijesu po dje* ci, ženama i starcima. Talijanski vojnici ko­ ji ne bijahu oboružani pograbiše kamenje te se stali nabacivati na mirnu masu tako da je pridošla megj usaveznička patrula mo­ rala vojnicima silom oteti kamenje. I ove dogagjaje gledahu sa prozora hrvatske či* taonice antantini oficiri. Sta više i njima su talijanski vojnici prijetili svojim noževima. Napokon pristupi megjusaveznička ophodnja i odbi pomamljene vojnike, kojih se većina bila sakupila pred gradskim vratima vi-4 ćući »eviva spalato italiano* itd. Ti su se povici ponovili i onda kad su oni na po­ vratku na ratnu lagju prošli mimo palače pokrajinske vlade. Treba istaknuti da su mornari bili plaćeni od talijanskik oficira. Ovo može biti posvjedočeno od osoba koje su se nahodile na licu mjesta, a osobito od predsjednika Krste Ija, te dr. Grizogona, dr. Tartaglie, dr. Pederinai Vicka Arambašina. Po svjedočenju gosp. Aute Ružića te Ante Plazi bata i njegove supruge Anke, utvrgjeno je da su srpski vojnici koji su dolazili s obale i neznajući za sve te dogagjaje, bili izdajnički napadnuti noževima i ka­ vanskim sjedalima od talijanskih mornara. Prisutni francuski mornari teškom mukom obraniše ženu spomenutog Plazibata i pri* sutnu djecu. Talijanski mornari vikali su vitlajući sjedalima poviše glava 9eviva spalato italiana*, »abasso gli Jugoslavi*, abasso la Jugoslavija*. vinovnik okružnog sudišta Ivan Borozan svjedoči da je neki gragjanin ležao na narodnom trgu udaren i ranjen od talijan­ skog vojnika. Isti Borozan izjavljuje da je susreo na narodnom trgu jednog srpskeg vojnika ranjena na licu. Na njegov upit ovaj mu odgovori: »Prolazio sam sokakom a, da o ničem nisam znao, kada me jedan Talijan udari nožem po licu.* Jedan starac po imenu Ivan Senjanović, pristaša socija­ lističke stranke u dobi od 68 godina, naj­ mirniji čovjek, stajao je pred kavanom kad više talijanskih mornara navali nanj zlostav­ ljajući ga, a jedan ga od vojnika rani no­ žem u lijevo oko, dok je drugi gvozdenom stolicom tukao dvoje djece po glavi tako da su pala opasno ranjena. Gimnazijski pro fesor Stijepo Givoje bio je napadnut bez ikakvog povoda od jednog talijanskog mor­ nara, koji mu je zaprijetio nožem te mu je jedva uspjelo da se spasi. Anton Vidović svjedoči, da je vraćajući se iz grada vidio kod gradskih vrata trojicu talijanskih mor­ nara koji su trčali za djecom i starcima vičući »evo ih*. Djeca i starci nisu reagi­ rali već bježali. Baš sada doznajemo da su dr. Beroš i dr. Ancalović susreli nekoliko sati prije ovih brutalnih napadaja jednog talijanskog mornara potpuno pijana koji je bio izvadio bodež te iz svega grla vikao talijanski »od ovoga bodeža mora poginuti koji Hrvat*. Ovo je prvi izvještaj za koji imamo masu dokaza da se radi o organi­ ziranom atentatu na mir i red u gradu. Odmah izigjoše patrulje od samih engles­ kih, francuskih i amerikanskih vojnika pod vodstvom svojih oficira. Srpska je vojska 'konsignirana i patrolira gradom. U ovom času vlada mir. Slijedi daljnji dokumenti­ rani izvještaj. Pokrajinska je vlada odmah večeras sastavila prvi memorandum te ga osobno na čelu s dr. Krateljem podnijela megjusavezničkim admiralima. Službeno i najozbiljnije moiimo alarmirajte cijelokupnu našu štampu, bezodvlačno organizirajte pro­ teste gragjanstva, općina i korporacija. Razašiljite mjesne protestne brzojave konferen­ ciji u Pariz i vladama savezničkim. Ne oklijevajte ni časa jer je položaj izvanredno težak. Ne smije doći do druge Rijeke. za »hater istine*, a ipak su istinu — mimoišli. U njemu su naime naša braća Srbi prikazali onaj žalosni dogagjaj od 2. janu­ ara u sasvim drugom svjetlu, nego što se je on dogodio. No za taj njihov prikaz ne navedoše nikakvih dokaza ni svjedoka, a niti ih za to imaju osim samih napadača vojnika sa »osviještenim* omladincima, koji su »istragu* vodili i odmah »na licu mjesta* osudu izvršivali. Mi naprotiv imamo za ono, što smo rekli u 4. broju »Vremena* o tom tužnom dogagjaj u i previše toga. e Najprije ističemo, da se tu nije vodila nikakva istraga, kako oni tvrdpf nego su toga dana došli iz ^ukavca^olupijani i pijani nekakvi vojnicima su s tn^pjihovim »osviještenim* oml^lracima jednostavno na­ padali muslimanove do 7 sati uvečer, a na onaj način, koji istaknusmo u 4. broju »Vremena*. Nije tom prilikom udaren ša­ mar, pa ni »nekoliko* šamara, kako oni tvrde, nego je tu odvaljeno nekoliko »testeta* šamara i to tolikom jačinom da su u dvojice napadnutih muslimana puknuli u uhu slušni bubnjići. Osim toga se je tom prilikom i »nogetalo« tako, da su tim ne­ sretnicima ostale po tijelu utisnute potko­ vice od cipela napadača, a bilo je i krva­ vih glava. Ove nam tvrdnje može potvr­ diti i liječnik, koji je u okr. sudu u Tuzli pregledao nesretne žrtve ovih vajnih omladinaca. Naši su Srbi gragjani zagonetni i vrlo neiskreni. Oni naime u tom dopisu apeli­ raju na Srbe pravoslavne, da: »u ljubavi žive sa braćom muslimanima, da njihovo imanje i ličnu slobodu čuvaju kao svoju*; oni osugjuju ovaj napadaj, ali istodobno i brane te njihove mlade »junake* naziva­ jući zlostavljane muslimane: neprijateljima Srba, denuncijantima, frankovcima i t d» a da nijesu za te njihove tvrdnje naveli niti jednog jedinog dokaza. Oni tako o tim muslimanima, a mi opet dobro znamo, da su upravo neki od ovih muslimana bili naj­ bolji »ahbabi* naših Srba gragjana. Ti su muslimani s njima zajedno radili, jeli i s njima uvijek u zajednici bili. Naši su Srbi pravoslavni dapače jednog od tih muslima­ na od dragosti prozvali svojim »dajdžom*. Kada su nekom prilikom jednog našeg gaz­ du htjeli oružnici crno-žutog režima da arefiraju, ovaj je »dajdža* — musliman proti tome najenergičnije istupio i volio je i sam biti svezan i otjeran sa tim gazdom, nego pustiti da ovoga oružnici samog otje­ raju. Pa zar da su ovakovi muslimani ne­ prijatelji naših Srba gragjana i zar da su ih oni nekada denuncirali crno-žutim? Ne, i pet — ne! — Nu Srbi hoće da operu nedjela (pa makar izmotavanjem) tih »os­ viještenih omladinaca, koja počiniše na muslimanima u času kada je upravo tre­ balo bratske pomirljivosti, ljubavi i sloge. No sasvim bi drukčije postupali naši Srbi gragjani u ovom nemilom dogagjaju, da im јф zaista stalo do nas i do naše ljubavi. Oni bi naime odmah po tom dogagjaju za­ tražili na kompetentnom mjestu da se o tome provede najstrožija istraga i da se krivci ekzemplarno kazne kako se u budu­ će ne bi dogagjali ovaki li slični ekscessi. Mi bismo im onda s radošću pružili ruku pomirnicu kliknuvši im: »Ejvala vam, bra­ ćo Srbi pravoslavni! Postupali ste sasvim korektno i radili ste prema onoj narodnoj: »Ni po babi, ni po stričevima, ve<f po prav­ di Boga jedinoga*. Sad vidimo da želite s nama živjeti bratski i da mislite iskreno*. Tom bi se prilikom mogla povesti i »razzija* na one (muslimane), koji, kako rekoše „još i danas vapiju za crno-žutim režimom*. No ta bi »razzija*, neka budu uvjereni na­ ši Srbi gragjani, bila uzaludna, jer vnegju nama nema ama baš ni jednog jedinog muslimana, koji bi žalio za cmo-žutom aveti. Ona nikome od nas nije dobra uči­ nila, a pogotovo nije nama muslimanima, Puračlć, 20. februara. pa kada za njom ostala naša braća po je­ U »Srpskoj Zori* od 9. februara izišao ziku i krvi ne žale i ne uzdišu, čemu onda je dopis od Srba gragjana kao odgovor na da mi to činimo? Naprotiv je i mi mrzimo naš dopis u 4. broju »Vremena*, u kome\ i osugjujemo, jer je više hiljada nas mus­ iznesosmonajavu nasilja, koja na 2. januara limana raskućila i u tugjinu raselila, a da počiniše neki njihovi omladinci na nekoliko ne spominjemo sada njezine nepravde, muslimana. Oni su, vele, taj dopis donijeli radi kojih i danas trpimo i radi kojih će­ Naši dopisi, v* Отплна S Strans .PRAVDA' mo možda dugo patiti. Uostalom neka naši Srbi gragjani budu uvjereni, da smo se mi već davno sprijateljili »sa postojećim sta­ njem* i da nas veseli, što je već jedan put došlo do našeg oslobogjenja i ujedi­ njenja troimenog bratskog naroda u našoj miloj Jugoslaviji, a pod slavnom dinasti­ jom Karagjorgjevića, kojoj zaista treba da smo svi harni, što je ostvarila stari san sviju nas Jugoslavena — bratsko ujedinjenje. Eto mi tako, iako smo pravi pravoati j — »frankovci*, ali naravno po tom, što još »harčimo« »Frankovu kahvu« kao pridodatak pravoj, jer je ova još i sada za naše »ćese* preskupa, pa se čista »bez primje­ se* — ne isplati piti. Da li je koji od naših Srba pravoslavnih prije našega oslobogjenja i ujedinjenja bio »čisti* — »bez primjese*? Možda, ali ipak — sumnjamo. Nokta (točka)! Više muslimana gragjana. Banja Luka, početkom marta. U 13. broju »Vremena* izišao je do­ pis — odnosno apel — na našu zemaljska vladu glede uregjenja plaća vjeroučitelja * narodnih osnovnih škola. Pridružujući se tom apelu nadovezujemo f to, da je još u početku godine 1914. zemaljska vlada od­ govorila muallimskoj organizaciji, da je za­ konska osnova o uregjenju vjeroučiteljskih plaća na osnovnim školama kod vlade uregjena i čim sabor zasjedne, da će mu se na odobrenje predložiti. Megjutim je buk­ nuo rat i ta je naša zakonska osnova za­ spala. Mi molimo i apelujemo na sadanju zemaljsku vladu, da tu našu zakonsku os­ novu odobri i u život privede, jer kad je jedna tugjinska i tlačiteljska vlada htjela da naše stanje uredi, pogotovo će to htjeti i učiniti naša narodna vlada. Na koncu apelujemo na sve naše ko­ lege drugih konfesija, da se pridruže ovoj našoj molbi i skromnom, ali opravdanom , zahtjevu. Batrić Haliz Mustafa, Husejn Ćahut, Zukić Muharem i Imočanin Mehmed____ Domaće vijesti. 0 agrarnoj nepravdi dobismo iz Fojnice ovaj brzojav: »Iz novina razabrasmo, da će agrar na štetu aga biti riješen. Mi maloposjednici protes­ tiramo da nam se zemlja jednostavno oduzme i da nas upućuju na jamstvo države. Treba i nama zemlje da ne ostanemo beskućnici. Država je tu da štiti svačije interese. Edhemaga Salihagić, Mustafa Huzbašić, ćamilaga Cohadžić, Ruždija Čohadžić, Emin čohadžić, Salih i Ah med Čoha­ džić, Hadži Nezir i Ibrahim Salihagić, Ahmet Polutan." Mi bismo preporučili svjema našim pododborima, da ovaki brzojav odaša* Iju na predsjedništvo „Drž. Vijeća", nek se zna da ne važi riječ osam na­ ših nametnika iz Pribičeviča kluba. Tako valja. Mjesni odbor naše organizacije u Donjem Vakufu podu­ zeo je korake oko osnutka jednog t rgovačkog udruženja. Ujedno će nanovo oživjeti obustavljeni rad ta* mošnje mljekarske zadruge. Bio hajrli ovaj korisni* rad našeg odbora i služio i drugim našim odbo­ rima kao dobar primjer za ugledanje. Tako valja. Samo naprijed! Za materinsku riječ. Predsjednik sa­ rajevske opštine izdao je ovaj proglas na gragjanstvo: ** Odmah iza oslobogjenja našeg ispod tugjinskog jarma objavljeno je u punom skladu sa osjećajima cijeloga bos.*herc. na­ roda, da se u našoj domovini samo srpski i i hrvatski govori. Ovaj poziv našao je ne samo opšte odobravanje nego i razumjevanje, pa je nestalo njemačkog i madžarskog I jezika u javnom životu. �Strana 4 Ограна „PRAVDA* — „ПРАВДА* No primjećuje se u zadnje doba, da se i po pravilu: „tko plati više..* Najavilo bi interesi Francuske mogli naći i ovdje mnogi ne samo stranci nego, što je daleko se je odmah i čišćenje в raznih strana, ali svoj zahvalni djelokrug. žalostnije, i domaći sinovi služe po javnim izgleda, da se slabo čisti. .Srpska Zora* Jugoslavenska trgovačku agentura u lokalima i po ulicama ovim tugjim jezikom, zahtijeva svaki dan wu ime pravde* i ape­ Pkrizu. Josip Vidović, Dubrovčanin otvorio koji je za vrijeme austo-ugarske vlade u lira na vladu, da se čisti, ali opet..., I je agenturu za ekspediciju, komisionslm po­ Bosni i Hercegovini bio simbol tugjinskog sad je sve po starom: na vladi, u općini, u sao i zastupstvo francuskih i inostranih gospodstva u zemlji. Ovo je izazvalo prirod* uredima i aprovizacijama. Počelo se čistiti kuća. G. Vidović svršio je u Parizu visoku, uo negodovanje u svim patriotskim krugo­ u agraru i kod prehrane jer je agrar rije­ praktičnu školu za trgovačko zastupništvo. vima. i pobudilo je živahnu mladež, da šio Korač, a prehranu rješava Grgja s i a* Daje besplatne informacije, koje se odnose protiv ovake povrede domovinskog praga v o z n i c a*m a. U kavani Evropi — piše na francusko tržište. Narudžbe i pisma slati reagira na način, koji obzirom na uzdrža­ „Jednakost* — može se dobiti svaku ve­ na adresu Josip Vidović, 27 Rub Le Paletien, vanje zakonskog poretka u gradu nije sim* čer po nekoliko Izvoznica. Valjda je gazda Pariz (9). Gliša ostavio muhur prije nego je oti­ patičan. Pošta i brzojav u Bosni pred teškim Meni, kao predsjedniku opštinskog od­ šao u .Vijeće*. neprilikama. Posljedni broj »Pošte« javlja, Svugdje je naviješteno čišćenje samo da od sveukupnoga poštanskoga činovništva bora grada Sarajeva, ne preostaje u ovom slučaju ništa drugo, nego da dadem prija­ je gradska tržnica ostala zaštićena. Ili je Bosne i Hercegovine imade najmanje 60 teljski savjet svakom pojedinom gragjaninu, tamo toliko smeća nakupio nad povjerenik po sto stranaca, koji će otići iz zemlje, te da se od upotrebe njemačkog i madžanskog Meixner (odaklen ovaj delija?) da se ne mi­ izjavljuju, da ni pod kojim uvjetom ne os­ jezika na javnim mjestima najstožije i naj- sli ni čistiti. A moguće tamo treba da i taju. Tako će pošta ostati bez personala, a savjesnije uzdržava, jer svaki onaj, koji bi dalje .smrdi*. poštanska uprava, koja je posvema u ru­ A ko je taj Махпег? I štaon još čeka? kama stranaca, ne čini upravo ništa, da so protiv ovog savjeta radio, imao bi da prije ovamo prije 25 godina s onim Došao piše pošljedice sam sebi. već sada namakne podmladak, koji će is­ „Zemhiljevim* Wenzilima i Moricama i kroz puniti ispražnjena mjesta. Uvjereni smo da­ Općinski predsjednik: Petrovlć v. r. to vrijeme nije naučio ni srpski ni hrvat ­ Mi pozdravljamo ovaj proglas i iz sve* pače da mnogi od tih stranaca kod uprave ga se srca priključujemo ovoj umjesnoj ski, pa ni — „bosanski*. Mnogi su strada­ smatra takove propuste svojom patriotskom obrani materinske riječi. Da je to i prije li zbog njega, pa bi vrijeme bilo da se i dužnošću, pa će se poslije i ponositi, kako on .čisti* iz tržnice, ne bi li tko drugi je vladi kraljevine SHS. priredio nepriliku. učinjeno ne bi bilo loše. red napravio. Tko ga to drži? Da ga mož­ Položaj činovnika. Tuže nam so iz da ne čuvaju šef .zdravstvenog odsjeka* i Zašto se u Sarajevu i po Posni ne osni­ činovničkih krugova: Položaj činovnika sva­ stari .zupari*, kojima liže pete? Možda mi­ vaju tečajevi? ki dan postaje gori i nesnosniji. Mnogi su sle, da se ne bi više niko našao tko bi Magjarska otvara vrata trgovini. U izgubili posve nadu u bolje prilike i pobolj­ im mogao prepisivati razne analize iz lek­ ministarstvu finansija konetituisala se ko­ šanje njihovog položaja. Vlada kao da je sikona. Dobro bi bilo da se riješi tužba nje­ misija za uvoz i izvoz i za uspostavu iz­ zaboravila na one, s kojima sve vlade na govih potčinjenih iz septembra pr. godine vanjske trgovine. Zaključeno je da se do­ svijetu računaju, pa izgleda da se hoće otu* ili će možda otići u zaborav kao i ona zvoli uvoz naranči, limunova, drogerija, pa­ gjiti i svome činovništvu. Sva moljakanja i sudbena istraga, što je proti njemu dignu* pira za cigarete, materijala za strojeve i svi protesti ostali su glas vapijućeg, pa i ta prije deset godina? instrumenata, a u zamjenu za to dozvoljen deputacija, koja je putovala u Beograd vra­ je izvoz paprike, sirove kože, konjaka, ra­ Šta na ovo veli g. Jojkić i đr.? tila se je samo sa lijepim obećanjima mi­ kije, sitne robe i boja. Gradska je općina prva počela .čisti* nistara. Iz tih obećanja nema ništa — a 0 slobodnoj trgovini. Beograd, 5. ti* ulice a mi predlažemo da čisti najprije gladno činovništvo ne može se tim zasititi. marta. Zaključak o slobodnoj trgovini ovdje Da bude ironija još veća uvedeno je, i tržnicu! Kada će već jednom ti .mrski se tumači tako, da je slobodna trgovina dvostruko uredovanje kod vlade i svih nje- stranci* prtljati primljena samo u principu. Još će doći Onamo, onamo . . . 1 zinih odjelenja. Tim je vlada stotinama či­ provedbena naregjenja sa konačnim odlu­ Otklen su došli?------novnika oduzela mogućnost nuzgredne za­ kama protiv prekupaca i kriomčara. Poli­ Gjačka trpeza u Beogradu. Beograd, tičke granice izmegju pojedinih dijelova rade, kojom su nadoknagjivali ono, što im vlada nije dala. Sada je i to otpalo. No još 9. marta. Ministarstvo presvjete odlučilo je kraljevstva sasvim su ukinute. nije svršeno. Vlada ukida, kako smo čuli i I radi teških životnih prilika da otvori u Be­ Američka hrana za nas. Jučerašnji povlastice činovnicima kod putovanja na ogradu gjačke trpeze za akademičare i željeznicama, da popravi slabu bilancu srednjoškolce. Za to je zatražilo u vlade „ Hrvat * dozna je da se ne treba bojati pokredit i to za prve 300.000 dinara* a za skupljivanja životnih namirnica, jer će iz prometa. Slab je to način, a donijeće još i gore druge 900.000 dinara. (A šta je sa našim Amerike doći hrane. Već je prispio brod sa 700 vagona žita, a ovih dana dolazi pošljedice, kada se vlada jednog lijepog da­ gjaštvom? Op. ur.) opet jedan brod sa 700 vagona mesa i masti na nagje osamljena i omražena i od naroda za državu SHS, a stići će osim toga još i i od činovništva. druge hrane. Tražimo u ime pravde, da se odmah popravi ovo bijedno stanje, jer ipak je to Amerika pomaže gladnim evropskim Likvidacija austro-ugarske ban­ narodima. Javljaju iz Washingtona: Jučer klasa ljudi, koji nijesu zaslužili da njihova ke. Generalno vijeće austro-ugareke djeca idu bosa i gola i da — gladuju... je predsjednik Wilson potpisao »appropriaA činovnička deputacija mogla je biti banke zaključilo je na jučerašnjoj sje­ tion bili*. To je zakon, kojim je država malo i energičnija prema govorima gg. mi­ dnici da se već sada započne sa likvi­ ovlaštena, da potroši 100 milijona dolara za nistara. ako su išli ispred svega činovdacijom banke. Vijeće je ovlastilo gu­ pomaganje evropskih naroda, koji su u bi­ ništava da traže načine ovim bijednicima. jedi i nevolji. Wilsonovim potpisom zakon Ili su gospoda išla napraviti samo pos­ vernera da stupi u pregovore sa na­ je stupio na snagu. Tim će fondom raspo' jetu Beogradu i gg. ministrima, te samo rodnostima bivše monarhije i da po­ lagati po svojoj uvigjavnosti direktor rob­ sebe preporučiti?! zove njihove zastupnike u likvidaci* nog odjeljenja Hoover, a pod njegovom uPrimjedba uredništva: I ovo je oni odbor. pravom biće veći dio hrane i robe otprem­ jedan razlog, radi kojeg bi trebalo dokinuti ljen u poharane krajeve Francuske, BelgiŠvicarska broji uustrljske banknote. izvoznice špirita i drugih artista. Kad br je, Poljske, Sirije, Grčke i Jermenije i ta­ Švajcarska brzojavna agentura javlja, da se cijena ovoj robi digla u korist činovničke mo porazdijeljen. raje učinila bi se zemlji mnogo veća korist. je tamošnje savezno vijeće odredilo anketu, Željeznica Beograd—Solun. Javljaju iz koja ima da ustanovi broj banknota iz ze ­ Tetke Štake ne moraju baš odmah sjati u malja bivše Austrugarske i to u cilju osi­ Soluna, da se punom parom radi oko us­ svili... postavljanja velike željezničke pruge Beo­ Me r li um Smailbeg Kulenović. Na 9. guranja prava vlasništva. grad—Niš—Solun. Nijemci i Bugari bili su Trgovačka veza sa Francuskom. u svoje doba razorili sve mostove, ostale januara je u zemaljskoj bolnici preselio na ahiret i u cvijetu mladosti u 26. godini »JugoM. Ekonomista* javlja: Kako javlja । naprave i samu prugu nadugo i široko. ispustio svoju dobru dušu dobri Smaill trgovačka i obrtnička komora zagrebačka i Drži se. da će se prvi vozovi megju grani­ Merhum je svršio mostarsku gimnaziju i ustrojen je u Beogradu francuski trgovački com i Nišom moći voziti već koncem ovog pravne nauke na zagrebačkoj univerzi, te ured, koji imade svrhu, da posreduje iz- mjeseca. Dosada je gotova sasvim uspostav­ položivši sudački ispit i rigoroz, služio je medju jugoslavenskih i francuskih tvrtki, ljena telegrafska pruga, koja ide u poredo već godinu dana kod okružnog suda u Tuzli, glede । sklapanja poslovnih veza. Ured- će sa željeznicom. kao prislušnik. Bio je nadaren i spreman, pribavljati adrese, kataloge, cjenike i druge MitrOvIčlđ most. U tečaju su priprave jer je cijelo mladenaštvo posvetio samo na- informacije i francuske robe, sakupljati upite, uci, u čemu mu nije smetala ni- sušica, ii ponude naših trgovaca, pa ih fracuskim za podizanje novog mosta na Savi kod Mikoju je već u šestom razredu gimnazije 1trvrtkama saopćivati, isto tako obratno po* trovice, koji je prešno potreban radi us­ dobio. On joj se je otimao samo da jednom nude i francuskih trgovaca ovde razglašivati postavljanja saobraćaja. bude u stanju svome narodu na pomoći Ured 1 će imat po mogućnosti razne uzorke Sagjonje duhana. Vlada je odobrila da biti Ali podleže toj nemani, koja prati mno- na i uvid, te će nastojati oko olakšanja otpre­ se u tekućoj godini u kraljevstvu SHS pro­ gog i mnogog našeg študenta. ।me robe u okviru vojničkih propisa i pu­ izvede 18 milijona kg duhana, pa je ozna­ Rah metu Hahi alejhi rahmeten vasiah! tovanja t ovozemnib trgovaca u Francusku čila okruge u kojima će se duhan proiz­ Čišćenja. Gradska opština je počela pr- u1 svrhu sklapanja poslova. voditi. va. Oglas što smo joj ga pripisali u zad­ Nadamo se, da će Fracuska i u Zag­ Srpsko novčanice. Ministar finansija njem TreŠeljku javlja da će općina čistiti I rrebu otvoriti ovakav ured, jer će preko dozvolio je da se srpske novčanice mogu gjubre po sokacima i to putem posjednika * žHrvatske ipak ići tranzitna trgovina pa sada unositi na čitavu teritoriju kraljevine Broj 9 ђ SHS. Zabrana izvoza srpskog novca ii granica kralj. SHS ostaje i dalje u । Pomoć Srbiji. „Journal do ОеаеЈ svome broju od srijedo donosi pozir Švajcarska pomogne Srbiji, a naročitoj ogradu i traži da se odmah započu trgovačkim prometom izmegju i Srbije. Promet sa manufaktnmom robot Bosni 1 Hercegovini. Zemaljska vlada Bosnu i Hercegovinu izdala je ош prema kojoj imadu svi trgovci u Sanji koji trguju manufakturnom robom, priji sve svoje zalihe prema stanju od 15. a zavodu za odjevno povjerenstvo puhu u Sarajevu. Isto vrijedi i za trgovce u krajini. Glede prodaje manufakturne cij odregjeno je, da ее ne smije prodavati’ nego što je potrebno za najpreču lili potrebu. Američki zajmovi. Javljaju iz Waći gtona: Američka je vlada ograničila budi zajmove alijircima na 1 milijardu i 1581 liona dolara. Dok se god ne sklopi a davače se zajmovi alijircima prema g«i bilanci u svakovrsne ratne svrhe. Ali pori mira davače se zajmovi za godinu i dana jedino u tu svrhu, da alijirci idi američku vlasnost u Evropi ili na Дн kontinentima ili da se finansira žito, Ц ga alijirci kupili za vrijeme rata uz čije koju je zajamčila vlada Sjedinjenih Ml Javni dug Italije. Jedan službeni I munike javlja, da je konsolidirani javni poskočio na 48 milijardi lira,dok je | 1914. iznosio 15 milijardi. Tu nijeeu i čunani dugovi, sklopljeni s inozemstvom viseći dugovi. Prodaju so 2 kuće sa svim nuzgredm prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4 Upitati kod Hasage Hadžavi berbera u Aščiluku ul. br. 7. /1 Gospodarstvo. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik1 Centralni Odbor _J. M. 0/ Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vratai| zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog Д jala, koji spada u tu struku. — UpS upravi lista. Najam. Vakufsko mearifeki saborski odbori putem javne dražbe u najam počam 1. aprila 1919. vakufski han „Kolobal Javna« će se dražba obdržuvati na i subotu 15. marta. 1919, u 10 sati p podne u uredu vakufsko mearifekognk ekog odbora soba broj 2, gdje se imađa.| gledati draž beni kao i najamni uvjeti vrijeme uredovnih sati. Najam. Vakufsko mearifeki saborski odbor daje putem javne dražbe u najam pol od 1. aprila 1919. trgovačke lokale bi pisarne u prizemlju vakufsko mearifri dvora u Kralja Petra ulici 8. Javna dražba obdržavaće se na i nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati p prije podne u uredu vakufsko mearifri saborskog odbora sobe broj 2 u istoj k gdje se mogu pregledati dražbeni kao i i jamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati Muslimani! Bglašujte u „Pni I 1 Islamska dionička štamparija u Sanji � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b179ccb1ee57528315744fa5b9e72edc.pdf a6020213292af1aee88f9ec0a7a0c144 PDF Text Text PRAVDA Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREOJUJE REDAKCION1 ODBOR :: POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, :: NA POLA GODINE 16' - KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило SЈугославенске Муслиманске Организације. —' ———————— Ј ■■ 1 ■ Broj 10. . Gg. čitateljima. Naručeni i veČ plaćeni papir štampa­ rija još nije dobila. S .toga danas izda­ jemo list na dvije stranice, a budući bro j izaći će tek kad dogjemo do papira. Na­ damo se, da ćemo oru nepriliku savla­ dati za tri-ćetiri dana. Dokazi veleizdaje. Sarajevo, subota 15. marta 1919. (13. džumadil-ahira 1337.) kako postupa »demokracija«? Služi našim dušmanima i mjesto na Korača, oba­ ra se na — branitelja islamskih interesa«. Ko ima imalo mozga u glavi, jasno mu je da se gornjim stavkom osugjuju sa­ mo Korač i puzavi hizmećari, a mi nije« mo nimalo krivi što u »Jednakosti« komanduju potpuno ograničeni samouci, koji misle da se mogu iz gornje rečenice istrgnuti dvije sporedne riječi. Je li moralan ovakav način borbe i šta zaslužuju šeprtlje i petIjanci, što nadrljaše čak jedan uvodnik o ovom sporednom stavu citirane rečenice? Prepuštamo to sudu poštene javnosti, a jadnu »Jednakost« upozorujemo da je ištah svojih »narodnih« predstavnika mogla oprav­ dati i na drugi način nego li podvalom, da smo mi proti Srbiji i Srbima uopće. Mogla je kratko reći: Dragi Svetozare, udijeli nam polfolj jer i sam vidiš da smo kudikamo jeftiniji i pokorniji od onih oko »Pravde«. To bi joj palilo isto tako, kao što joj je upalilo poslati svoje ljude u »Drž. Vijeće«. Jer ne radi se o zadovoljstvu naroda, nego o udovoljenju izvjesnih ćejfova. Što se nas tiče imamo izjaviti^ da pro­ vizornu vladu nečije k’ike drogo lučimo od naroda njegove prave volje. Mi ne smatramo Srbiju i Srbe islamskim dušma­ nima, premda vidimo težnju sad mjerodav­ nih faktora, da jedno vitalno pitanje riješe na štetu islamskog dijela našeg naroda. Nu doći će otrežnjenje, jer mora doći. Ta i mi smo jedan važan dio jedinstvenog naroda SHS., a nisko izvrtanje skrahiranih »veli­ čina** oko „Jednakosti" ubrzo će dobiti stvaran odgovor na izborima. Tamo im ne će moći niko pomoći. 4. četvrti i zadnji dokaz naše vele­ izdaje jest naš najnoviji „ispad" u 8. broju „Pravde**, gdje se propali vogja i njegova družina nazvaše brodolomcima, koji zaplivaše strujom plemenske hegemonije i se­ paratizma. Veliki i truli brod, na kom je plovio propali vogja, zvao se je Austro-Ugarska. Kad su valovi slobode i demokracije lupili ovim starim brodom o klisure, bačen je na obalu pored ministra Tisze i njegov po­ nizni sluga i grobar svoga naroda Šerif Arnautović. Prvih dana bio je o b e s v i јеšten te nije ništa govorio. Kad se osvije­ stio, bila mu je prva riječ, đa*neće da umre od žalosti za mrtvom Magjarskom, ka­ ko je govorio prije na nekoliko dana. Od straha, ili u želji, da opet bude na površi ni, počeo je iz svega glasa vikati da je najveći dušmanin propale monarhije, a naj­ veći prijatelj Srba i Srbije, te je odmah kod pukovnika Nedića zagovarao — anek­ siju Bosne Srbiji. Taj brodolomac krenuo je time odmah strujom separatizma i ple­ menske hegemonije, ali je to još jasnije izbilo na političkoj konferenciji bivših sa­ borskih poslanika, gdje je dokazivao, da bi bilo u najboljem interesu muslimana, da se raspano naša velika država od Soče do Vardara u dvije države: Srbiju i Hrvatsku, pa da pritom Bosna pripane Srbiji. I taj se čovjek još ljuti, kad mu se rekne, da je brodolomac i da je krenuo strujom separatizma i plemenske hegemo­ nije! Pa još hoće da iz toga izvede dokaz naše veleizdaje i naše mržnje prema Srp­ stvu i Srbiji! To može samo on — bezprimjerni ci­ nik i politički šarlatan bez konkurencije. G. Šerifu Arnautoviću i pravoslavnim redaktorima muslimanskog lista »Jedna­ kosti« najmilija je tema prikazivati našu Organizaciju neprijateljem države ili bar Srpstva i Srbije. Njih nije ništa briga, šta stoji u našem programu; glavno im je da nagju u našem listu jednu riječ, koju mogu izvrnuti i krivo protumačiti, pa pri­ kazujući nas neprijateljima Srba da mogu sebe kod vlastodržaca preporučiti. U 45. broju svog mršavog glasila iz­ nijeli su cio dokazni materijal, iz koga je svakomu, ko je pametan kao oni, jasno, da smo mi veleizdajnici. 1) Prvi i najglavniji su dokaz: dimijo pravoslavnih seljanki. Sazvao Cokorilo pra­ voslavne Srbe seljake iz sarajevske okolice na skupštinu o Savindanu. Policija se po­ bojala da se ne ponove nemili dogagjaji, koji su se tih dana odigrali na Vratniku, islamskoj mahali Sarajeva, pa je zabranila tih dana točenje pića i odredila da se za­ tvore mejhane. 0 tom je policija poslala novinama i zvanično saopštenje, a kako je jedan saradnik u istom broju našeg lista iznio sliku vratničkih dogagjaja, uredništvo je dodalo primjedbu na saopštenje policije koja glasi: »Nezaboravite još pretražiti dimije pravoslavnih seljakinja«. Ustanovlje­ no je naime, da su seljakinje kriomčarile oružje i to u torbama i — dimijama. Kobasicama se htjelo izbiti kakva bilo kapitala proti nama, pa su u »Jednakosti« protumačili te riječi kao — nasrtaj na čast i poštenje srp.-pravoslavnog ženskinja, premda je svakom jasno, da je du­ žnost policije vršiti samo pretragu, kao što je vrši u svjema sumnjivim slu­ čajevima. Naravna stvar, da tu dužnost obavlja opet ženskinje. Nu kad se kome hoće izvrtanja, onda tumači po svom ćejfu i onako, kako mu ide u račun. Tom nam je prilikom jedan srpski list doviknuo da smo nemoralni i da nas radi ove dimijske afere treba prognati u Aziju. Eto to je ta veleizdajnička afera o dimijama, radi koje e »Jednakost« doživjela jedan užasan fiasko. Prvi uzaludni trzaj. 2. Drugi je dokaz jedan članak Gharlesa Riveta, dopisnika francuskoga lista »Tempsa«. U tom članku veli taj odlični i kulturni Francuz, da mu je simpatično stanovište muslimana, koji se izjavljuju pro­ tiv vjerske hegemonije u politici i dodaje4, da kulturni narodi zapadne Evrope ne bi mogli simpatizirati sa kakovom balkanskom Prusijom. Radi toga ćlančića, koji je izišao u »Vremenu«, prijetio nam je Pribićevićev ј zagrebački organ ničim manje nego — vje। šalima, pa nije čudo što se je onda i „Jed­ nakosti** dopala ta misao,.te i ona osugjuje naše stanovište protiv vjerske hegemonije. Čudo što ne pita, zašto se ta vješala već ne dižu. . . .. -3 . Treći je dokaz veleizdaje i mržnje фгета Srbima članak o odstupu ministra ‘dra Spahe. U toni člančiću stoji da g. dr. Spaho nije odobravao radikalne reforme u agrarnom pitanju, pa se je proti njoj borio I sve do zadnjeg časa svog'ministrovanja. A Had nije mogao dalje — dao je ostavku. 1 Agrarno je pitanje tako važno za bo1 sansko hercegovačke muslimane, da nije [nikakovo čudo, ako bismo nazvali dušmaninom svakoga, ko traži da se to pi t a n ј e r i j e š i n a štetu hiljada muslimanskih posjednika. Megjutim mi smo šutjeli čak i o ministarskim pomagačima social-patriote Korača, pa-amo samo pohvalili držanje dra Spahe i uspo­ redili ga sa držanjem Pri biće viče vih pra­ poraca i praporčića. I napisasmo riječi: »A Sarajevo, 14. marta. »Demokratima« je uspjelo zavarati na­ rodno predstavništvo i sarajevskom nasilju isposlovati beogradsku sankciju. Njihovi su mandati u »Državnom Vijeću« proglašeni valjanim, a- našoj je organizaciji ukazano to »veleđušje«, da su verificirani mandati gg. Dr-a Hrasnice i Dr-a Spahe. Po vrhu eu demokrati dobili i portfeuille ruda i — šuma. Je li čudno što se veselel Nimalo. Ta evo mjesec dana kako trube da im nije do mandata i pozicija, a kad im je to konač­ no uspjelo — promijeniše kajdu. pa evo kako pišu o svom novom ministerijalnom predstavniku: »Iza pada g. Dr-a Spahe potrebno je da progovorimo nekoliko riječi o' ovoj po- Godina I. litičkoj promjeni u upravi koju nisu odgovorni samo pojedini ministri, zemlje«. — »Mi ne ćemo ni da hvalimo, nego cjelina. Naše ministarstvo rješavajući ni da kudimo Dr-a Šefkiju Gluhića. Nje­ naš agrarni problem nije uopće ni mislilo, gov «e budući rad pokazati koliko vrijedi. da to treba pravedno i temeljito riješiti, Samo bi prilikom njegova stupanja n a nogo ga je riješilo onako, kako će se naš upravu naše -zemlje trebali da is­ savkoliki gospodarski život staviti na ne­ taknemo ovo: Kao zastupnik jedne manji­ zdrave temelje i pri tom najviše oštetiti i ne našega naroda, on dolazi kao priznati uništiti mi muslimani. Da se je rješavanju član većine, sa kojom mi hoćemo i mo­ ovako važnog pitanja posvetila pažnja, ko­ ra m o (!) da radimo, ako želimo da se ju ono u svakom pogledu zaslužuje i da održimo kao ravnopravna braća u državi. se je ono makar površno proučilo, lahko Dr. Gluhić dolazi iza pada jednog slučaj­ se je moglo doći do spoznaje, da to pita­ nog predstavnika naroda, koji je morao da nje treba posve drukčije riješiti. U tom se pane zbog svoje političke prošlosti koja se slučaju ne bi „zaboravilo", da smo mi svi ne može da složi sa jednim revolucionarnim u Bosni težaci, izuzam sasma mali broj ve­ društvom, koje svoju sredinu — prečišća- ćih posjednika i da je osnov našeg života va. To je našoj stranci zado­ jedino u — zemlji. voljština. Imenovanje g. Gluhića za Da se pošlo principom proučavanja i sve­ ministra, ne veseli nas kao prirast na­ stranosti ne bi agrarna reforma predvigjala šeg upliva na vlast, koliko nas ve­ našim maloposjednicima zemlju u erarnom seli zadovoljština, koja se time daje našoj zemljištu, koju još moraju i platiti, nego narodnoj manjini po njezinoj neizvještačnoj bi se predvidila — komasacija obragjivane volji«. — zemlje, koja je odmah sposobna za produk­ »Mi znamo da će naši protivnici, koji ciju. Čisto ne razumijemo, s kojeg se gle­ u ovome aktu vide svoj poraz, izliti sav dišta rješavao ovaj problem. Ovo rješ tvanje gnjev na našeg jedinog predstavnika, da niti je u skladu s pravednošću a ni sa so­ bi sebe opravdali« veli ' »Jednakost« pri cijalizmom, jer konačno i socijalizam traži koncu svog šašavog uvodnika. jednake uvjeteza svakog i da A mi sliježemo ramenima i smješka­ bude s v a k u blagostanju. A mi jući se novopečenom doktoratu g. Gluhića te principe ne vidimo u ovoj agrarnoj re­ konstatiramo činjenicu: formi, je će ova „reforma* napraviti dvije 1 .) da g. Gluhić ne dolazi povjerenjem klase: težačku buržoaziju i proletarijat. Zar islamskog dijela našega naroda, ne će nastati klasna borba, kad se bogatom 2 .) da je potpun laik u svom resortu, kmetu dadne produktivna zemlja 3.) da nam je nametnut i u »Vijeću« i još badava, a siromašni maloposjeđi u ministarstvu i prema tomu nik kad dobije erarno zemljište, koje će tek 4 .) da će pasti čim naš narod progo­ nakon dugo godišnjeg obragjivanja postati vori na izborima. A ti nijesu daleko. produktivnim? Tu nema jedinstvenih uvjeta Sto se tiče njegova rađa i djelovanja za opstanak i utakmicu, i novi je zemljo­ ocjenjivaćemo ga objektivno i ne ćemo se radnik osugjen na propast. nikad spustiti u nizinu, u kojoj je bila „Zar je i rob čovjek?" — rekla je jed­ »Jednakost« navaljujući na dr-a Spahu. na Rimljanka ubijajući svog roba. „Zar smo izjednačeni?** — pitamo mi, kad gle­ damo dogagjaje oko sebe. I sve nam se Ostavka dra Spahe. čini da su gospoda ministri pri rješavanju (Od prijatelja izvan uredništva.) agrarnog pitanja bili rukovogjeni pitanjem: »Zar je dostojan musliman maloposjednik L da bude jednak — kmetu, našem bratu?* Agrarna reforma. Jer kako bi inače uzakonili, da mali po­ Ministar dr. Spaho istupio je iz central­ sjednik dobije samo onoliko zemlje, ne vlade s toga, što se agrarno pitanje rje­ koliko je u stanju sobom obragjivati, šava radikalno i nepravedno, što se nije a kmet postaje slobodni vlasnik dalo ni jednog mandata u privremenom a gine zemlje, ma kolika ona bila predstavništvu muslimanima s onu stranu i za njega nema odregjene granice. U za­ Drine i što je ovako provedena podjela konskoj osnovi o agrarnoj reformi mi ne bosanskih mandata. Prema tome je netačna vidimo odgovora na najvažnije pitanje — vijest dopisnog ureda u Beogradu, da je pitanje ravnotežja — i onda se pravom ministar dr. Spaho odstupio radi toga, jer čudimo, kako je i na temelju čega se mo­ u „Drž. Vijeće" nije kandidiran ni od jedne glo poći ovim putem? Ovom se agrarnom reformom nije to pitanje riješilo i ona os­ muslimanske partije. Ne ćemo se zasada baviti netaćnim tavlja za sobo n drugi problem: stavlja u vijestima dopisnog ureda, nego hoćemo da pitanje opstanak maloposjednika, jer nemaju konstatujemo toliko, da nije uvijek ispravno valjanih preduvjeta za jednaki i nesmetani njegovo izvješćivanje Mi ne znamo razloga gospodarski razvitak. Kad se radi o potrebi novog i boljeg tume, ali čudnovato je da se tako neisprav­ na vijest mogla skovati. Biće, da našem socijalnog poretka, kad se dokida nešto, ministarstvu nije bilo ugodno, da se sazna što priječi gospodarski razvoj, onda ne srni pravo stanje stvari i da prizna da ic dr. je ostati ni klica, iz koje će izrasti nova Spaho morao odstupiti u š 1 j e d teškog zapreka, nego se mora posvema iskorijeni­ položaja, u kome se on, a po tom i ti. Kad se radi, da jedna socijalna borba sami muslimani nalaze. prestane, ne smije se izazivati druga, koja Nema sumnje, da su vrlo krupni raz­ će sigurno nastati ovakim jednostranim rijelozi, radi kojih je dr. Spaho morao odstupiti. šenjem i zadati više brige, no današnja. Tako teške razloge i zamišljali smo, da bi Duh jednakih principa — duh je socijalne ga mogli natjerati na ostavku, kad smo revolucije, a taj duh treba da vlada u doba čitali izvještaj u drugom iskrivljenom slobode i demokracije, treba da je ishodi­ —hk. svjetlu. I dok smo mislili, da bi mogao šte svemd životu. samo ušljed vrlo teška položaja istupiti, za­ ista nismo vjerovali, da bi mu takav težak Iz „Državnog Vijeća-1. položaj pribavilo baš naše ministarstvo. Df žanje dra Spahe u ministarstvu nije bilo Beograd, 11. marta. Vjerovatno je ni najmanje neispravno, jer je on dokazivao, da će regent A1 e k s a n d e r već na nared­ da politika, koju je do sad vodilo naše mi mistarstvo a naročito u pogledu agrara i noj sjednici, eventualno prekosjutra, proči­ naših zastupnika, nimalo ne odgovara želja­ tati prestonu besjedu, a zatim će narodno ma musi, dijela našeg naroda. Tome je predstavništvo u prisustvu regenta manifes dokaz objelodanjena agrarna reforma, koja tovati za ostvaranje sviju naših narodnih nam ne daje ni najmanje jamstva, za jed­ prava. Na toj će sjednici' svi klubovi preko naki i nesmetani gospodarski život, pa je svojih govornika dati izjave, a biće kako se dr. Spaho nije mogao potpisati ni preuzeti čuje, predložena prestavništvu zajednička odgovornost za pošljedice tako jednostra­ rezolucja. Ovoj se sjednici već sada pri­ daje velika važnost. nog r i j e š e n j a toga pitanja. Izvještaj o vanjskom položaju. Ne trebamo sami sebe zavaravati i mo Beograd, 11. marta. U Beograd je ramo priznati, da politika našeg ministarI stva ne ide u korist nas muslimana, za doputovao dr. Mihajlo Ga vri lovi ć, izvan­ �Strana 2 Страпа »TTAVDA' — .ПРАВДА* redni poslanik i pomoćnik ministra inostra­ na besjeda regenta Aleksandra. Iza njegove govor koji je navodno imao sa nekom lič­ nih djela, iz Pariza. Listovi donose da će besjede odmah će se izabrati odbor za iz­ nošću kojoj ne kaže imena, nego je jasno on u jednoj tajnoj sjednici narodnog pres- radu odgovora na regentovu besjedu, a na­ opisuje kao jednu od najmjerodavnijih ju­ tavništva dati opširniji izvještaj o vanjskom kon toga započeće adresna debata. Odmah goslavenskih branitelja srpske teze. Iz ovog položaju naše države .i o tečaju pregovora poslije toga, pošto će se raspraviti poslov­ razgovora — veli, koresponđeht — saznao na konferenciji mira. nik, biće tajna sjednica o vanjskom položaju je plan o razgraničenju sa Italijom.. Po kraljevstva S1IS. Nadalje staviće* se na tom planu delegacija kraljevstva S.H.S. o Treća plenarna sjednica. Beograd, 12. marta. Predsjednik dnevni red sadanjeg zasijedanja osnova o dustajo od pretenzija, za koje jo unapred verifikacionog odbora g. Pećić kao privre­ privremenom ustavu, agrarna reforma, kao znala da su neprihvatljive, pripravila jo svoje povlačenje i spremna je da ustupi meni predsjednik skupštine otvara sjednicu i razna prehranbena pitanja. Italiji osim Trsta još i cijelu dolinu Soče, U 10 sati i 5 minuta prije podne. Zapisnik cijelu Istru, otok Vis, neka ostala ostrva, a prošle sjednice žita sekretar dr. Čorović. čak i neko poravnanje u pitanju Rijeke. Zapisnik se prima na znanje. Poslije toga Delegacija kraljevstva S.H.S. izjavljuje da odobrava predstavništvo molbe nekih posla­ Dr. Hinković, jedan od glavnih sastav­ nika za dopuste. (Zar već u „medenim da­ ljača krfskog pakta dao je američkim no­ ti navodi ne odgovaraju istini i da nisu nima* bježe gospoda- predstavnici? Op. ur.) vinama tumačenje nekih članaka tog zna­ mogli biti potpisani ni od jedne mjerodav­ ne ličnosti sa jugoslavenske strane. Ministar unutrašnjih djela saopštava da menitog pakta. Dr. Hinković veli: neki poslanici iz Dalmacije ne mogu doći »članak, koji se tiče saziva ustavotvor­ u Beograd, jer ih tal i j a neka oku­ ne skupštine, jest temeljni i najvažniji čla­ paciona vlada ne pušta (ogorčenje nak deklaracije, Učesnici konferencije na i protesti u cijeloj skupštini). Ova se stvar Krfu smatraju se tek provizornim" manda­ Već se radi agrara mu„v“aju. daje na riješenje verifikacionom odboru. tarima svog naroda, t. j. sve dotle, dok se Prošli put smo izvijestili o zaključku Na to sekretar odbora dr. Hinko Kriz­ ovaj sam ne bude mogao izjaviti u usta­ man čita izvještaj verifikacionog odbora na votvornoj skupštini. Ova skupština mora Pri bičevićevaca, da se provedenje ag­ srpsko-hrvatskom jeziku. Kad se izvještaj biti i biti će apsolutno suverena. rarne reforme ima požuriti. Danas mo­ u slovenskom jeziku dao na čitanje članu Ustavotvorna skupština imali će pravo da žemo donijeti jedan novi zaključak te odbora dru. Lončaru, nastao je nemir me- izradi ustav prema svojoj volji. Taj ustav heterogene skupine. -Iz Beograda se gju slovenaćkim poslanicima. Potpredsjednik ne mora biti upravo onaj, koji se pretpo­ naime javlja putem službenog do­ ministarskog savjeta dr. Korošec (Jugosla­ stavlja u krfskoj deklaraciji. Konslituanta, venski klub) predlaže uz odobravanje čita­ a prema toma i narod, koipga volju one pisnog ureda, da su „demokrati1* u vog predstavništva da se čitanje na slove- pn-lstavlja, mvći <- - "drvMiti takak ’uGlik srijedu iza podne držali plenarnu načkom jeziku smjesta prekine, jer svi -države i vlade, kakav se bude njoj svidio sjednicu kluba, na kojoj je rasprav­ Slovenci razumiju srpsko hrvatski. Na to je i imati će da im (državi i vladi) izab -re ljano i o agrarnoj reformi. 0 zaključ­ čitanje izvještaja na slovenačkom jeziku šefa i prestavnike. Ako se ustavo­ ku veli brzojav.prekinuto. tvorna skupština'odluči za monarhijski ob­ Predsednik ministarskog savjeta g. Pro- lik i izabere kralja, razumije so onda samo i . „Prihvaćeno je mišljenje da se tić primjećuje da bi i manjina odbora po sebi, daće ovaj biti obvezan I mora sve učiniti, da se urede naše trebala podnijeti pismeno svoj odvojeni iz­ prihvatiti ustav i ostale te­ agrarne prilike i da se ovo mora provještaj. Na ovo izjavljuje član manjine u meljne državne zakone. Narod, I vesti uz odobravanje parla­ verifikacionom odboru Nastas Petrović (ra­ po ustavotvornoj skupštin*, i kralj, -po nje­ menta. (Zaključci ministara moraju dikalni disident) da odvojeni izvještaj ma­ zinoj sankciji, postaju onda dvije ugonjine nije podnesen pismeno radi toga, da varajuće stranke. Ako bi se.izabrani se dakle malo ohladiti. Op ur.) Neki se ne bi odugovlačio rad predstavništva. kralj ustručavao sankcionirati ustav, to bi su govornici isticali, kako ponegdje Predsjednik Pećić- saopštava, da je verifika- značilo, kao, da odbija krunu. т0 tu­ ušljed krivog shvaćanja nastaju cioni odbor nakon svršenog posla dobio mačenje odgovara samOme duhu, u kome su smetnje, koje bi dovele do zastoja vjerodajnicu istarskog poslanika Matka' La- se vodile rasprave na konferencijama na u obragjivanju zemljo. Postignut je ginje, a dr. Cervar je podnio predstavku Krfu, i ja se kao član, koji sam sudjelovao sa dokumentima, da su svi izbori istarskih kod tih konferencija, smatram ovlaštenim, sporazum u tome, da se sa vladine poslanika osim Matka Laginje provedeni da to tumačenje proglasim autentičnim.« sirane reforma ima s r e d i t i ta ko d a f nepravilno. Još je predao naknadno u tom prolaznom vremenu ■ svoju vjerodajnicu g. Jovo Smitran. Sve će ne nastanu nikakve smetnje.“ i ovo verifikacioni odbor naknadno pretreNjima je do principa. Iz Beograda se i sti. Naredna sjednica biće sutra trinestog ' marta u 9 sali prije podne. Dnevni red: Naš položaj težak. »Riječ* S. H. S. javlja službeno, da je lisnica ministra ruda pretres izvještaja vgfifikacionog odbora. -prima iz Beograda: Naš je položaj na kon­ i šuma data poslaniku g. Pribićovića ferenciji mira izvanredno težak. Francuska advokatu Sefkiji Gluhiću. Prvi zajednički proračun. Tako na djelu izgleda tvrdnja »Jed­ Zagreb, 12. marta. Iz Beograda jav­ se postavila sasvim na strahu Italije. En­ nakosti*, da je njoj i njenim ljudima stalo gleska nam je doduše naklonjena, ali se ljaju da će ministarstvo finansija u najkra­ samo do principa. . . ćem roku predložiti Nar. Predsjedništvu osjeća obvezana londonskim ugovorom.-Je­ Novi ministar ishrane. Za ministra dino se Amerika sveudilj održava u svojoj prvi bidže cjelokupnog kraljevstva S. H. S. nepristranosti. Naša je mirovna delegacija ishrane postavljen je Pavle Marinković, Predsjedništvo „Nar. Vijeća.1" odlučila ponuditi antanti skrajnje sredstvo poslanik srpske napredne stranke, naš doBeograd, 12. marta. Došlo je do me- dokaza da ne tražimo ništa što je tugje, sadanji diplomatski zastupnik u Bukureštu. gjustranačkog sporazuma o izboru predsje­ nego samo ono što je naše. Predložiće Demisije ministara. Ministar bez pordništva Nar. Predstavništva. Predsjedni­ plebiscit (narodno glasanje) u svima tefeuillea, Crnogorac Rajčević podnio je kom biće izabran radikalni disident Dr. pokrajinama, koje su sporne izmeg*u nas i ostavku. Dragoljub Pavlović (opozicioni blok srbi­ Italije kao i izmegju nas i Rumunja. Dopisnik »Riječi S. H. S.“ doznaje, da janskih stranaka), a podpredsjednicima: Hr­ Jugoslavija pred konferencijom mira. će odstupiti vojni ministar general Rašić vat Dr. Ivan Ribar (Demokratski klub) i Iz Že'neve se javlja: Naredna sjednica od­ jer je već dulje vremena boležljiv. Očeku­ Slovenac Dr. Janko Janković (Jugoslaven­ bora desetorice biće izvanredno važna za je se da će već tečajem sutrašnjeg dana ski klub). nas Jugoslavene, jer će se baviti našim predati demisiju. Povišenje broja mandata. Dolaze gospoda žandari. Beogradsko' problemom. Orlando je naročito stigao u Beograd, 12. marta. Sutra će se o- Pariz da prisustvuje ovoj sjednici. novine javljaju da je provedena reorgani­ držati megjustranačka konferencija o povi­ Granice Jugoslavije. Tako zvana ru­ zacija žandarmerije na teritoriju kraljevstva šenju broja mandata i o manifestaciji pred­ munjska komisija dovršila je svoj rad i S.H.S. Cijela je žandarmerija podijeljena u sjedništva Narodnog Vijeća. izradila operat o megjama kraljevstva S. H. S. G brigada, koje su ovako porazmještene: Prva u Beogradu sa tri bataljona, dru­ Naknadna „imenovanja® zastupnika. izuzevši one prema Italiji. Granice našeg Beograd, 12. marta- U pitanju vojvogjan- kraljevstva su prema tom operatu fiksirane ga u Skoplju sa 2 bataljona, treća u Sa­ skih delegata došlo je skoro do direktnog sukoba spram Njem. Austrije, Madžarske, Rumunj­ rajevu sa 3 bataljona, četvrta u Za­ sa staroradikalima, koji su tek u zadnji čas ske, Bugarske i Grčko. 0 pojedinostima se grebu sa 3 bataljona, peta u Ljubljani sa ne može ništa doznati. Prema informaci­ 2 bataljona i šesta u Splitu sa toliko bata­ popustili. Tako je došlo do poznatog kompro misa, po kom je za Vojvodinu veri/ikovon 21 jama iz krugova jugoslavenske demokratije ljona koliko bude potrebno. Zapovjednik mandat. Preostala tri mandata ustupile se kao i iz francuskih i engleskih krugova brigade je pukovnik, bataljona potpukovnik, naknadnom imenovanju (Ili) sa strane demo­ sasvim je sigurno da su gra­ a čete major ili kapetan I. klase. Za povratak zarobljenika. Ministarski nice za Jugoslavene vrlo p okratske stranke. Iv o 1 j n e, naročito prema Njem. Austriji. savjet donio je odluku da se svi gragjani 0 bosanskim mandatima, Granice prema Italiji nije komisija odre- sa ove teritorije, koji su učestvovali u oBeograd, 12. marta. U verifikacionom . giivala, već je samo uzela na znanje ela- vom ratu kao vojnici bivše austrougarske odboru glasovali su svi članovi odbora osim I borate obiju strana, da ih predloži odboru' monarhije, a koji se nalaze sada u Rusiji dr. Sunarića za verifikaciju bosanskih man­ I desetorice, koji će u prisustvu Wilsona i kao ratni zarobljenici imadu evakuisati iz data, koje je Narodno Vijeće predložilo. Rusije i dovesti u domovinu pod kontro­ I Orlanda stvoriti definitivne odluke. Jedan dementi. Američka prijetnja Italiji. Jugosla- lom države. Ovaj zadatak stavlja se u du­ Beograd, 12. marta. Dr. Spsho i Dr. II venskom dopisnom uredu javljaju iz Pa­ žnost specijalnoj misiji, koja će kao dele­ Urasnica izjavili su da je nelačna novinska I riza, da je Amerika zaprijetila Italiji, da će gacija ministarstva početi organizaciju sa vijest, da su oni stupili u Narodni klub. I obustaviti snabdijevanje životnih namirnica sjedištem u Odesi. Jaki vladin blok, I i nabavu vojničkih potreba, ako Italija na­ Beogra d, 11. marta, Sve se više sire I stavi svoju imperijalističku politiku i ne Bilješke. Domaće vijesti. Pregled. Broj 10 I jo za grupu oko „Vremena" (sada »Pravtff dočim se oni za „Jednakost dadu na pnj izbrojili. U toj izjavi oni navode, da jo u iju nici od 13./I1. zaključeno, da se priključni, većini muslimana — »nu pri tom misle# na muslimane eijolog kraljevstva SH3, ац samo Bosne i Hercegovine.* Na ovo primjećujemo da je u zapili ku izrično navedeno, da »skupština ovlašd odbor, da se priključi onoj grupi gdje и de većina muslimana" — ali nijesmo тиЦ na ono u Sandžaku i Macedoniji, jer | sad nijesmo s njima imali nikakve veu Ali kad se gg. delegati pozivaju na pastu »većina muslimana«, pitamo ih da li sati svi baš uz grupu oko »Jednakosti«? Megi li nam to dokazati? Da su ovi navodi istiniti, najbolje kazuje odborska sjednica od 23./И. koliki je ogorčenje izazvalo megju odborničlM kad su delegati izvijestili da su se prikljft čili grupi oko »Jednakosti«. To je dalo to voda, da se je većina odbornika zahvali# i da se odborska sjednica razasuta, a dij glavnom nije ništa zaključila. Isto je tak« veliko ogorčenje zavladalo i megju gi» gjanstvom. Pošto je većina odbornika ш monstrativno ostavila sjednicu, smatrani da više ovdašnja organizacija ne postoji Stoga mi danas izjavljujemo da se prikli čujemo grupi »Jugoslavenske Muslimanski Organizacije« t j. grupi oko »Pravde Dakle današnjim danom sve izjave S bivših naših delegata kao i odbornika snul raino ništetnim i nevaljanim. U Foči, 5. marta 1919. Bivši odbornici Muslimanske Organi! čije: Gjonlagić Rašid,Mušanbeg Ireiz, Mujaj Tafro, Jusuf Karup, Lučarević, Sulejni Lojo, šteta Ferhad, Jusufbeg FerhatbegoM Mujo Džebo, Begović Salko, Herenda Avdi Daidžić Osman, Džonbo Ahmet, Mahne Kurtović, Šahinović Salih, Šahbaz Нш M. Hodžić, Mujo Šehović, Alija Bajron Abdul Hamid Muftić, Š. Karabdić, Huseio beg Zulfikarpašić, Selimović Salko, Mehmii Hadžimešić, Derviš Dreca. Gospodarstvo. Sad nijesmo blokirani. VO desetorice zaključilo je dignuti blo­ kadu protiv bivše Austro-ugarske, nu da se Italija teme vrlo lestoko opirala. Pruga Solun—Beograd. 20. o. mj. počinje redovni saobraćaj- bez pretomf vanja na pruzi Skoplje—Niš.. Od 15. maji uspostaviće se potpuni saobraćaj izmegjii Soluna i Beograda. Trgovina so oslobagja. Beogradski „Pravda* od 12. o. mj. donosi: .Engleih ministarstvo trgovine naredilo je da м otvore, trgovački poslovi sa Hrvatskom; Slavonijom i Bosnom i Hercegovi­ nom. Proglašena je sloboda trgo­ vi n e sa Albanijom i Crnom Gorom.1 ttvono je promet sa cijelim Jadranom i balkanskim poluostrvom. 0 slobodnoj trgovini. Službene no­ vine donijele su naredbu zastupnika mi­ nistra ishrane, kojom se reguliše uvogjad* slobodne trgbvine. U naredbi je najstrožijtf zabranjeno n a g o m ii a v a n j e robom tom nakanom, da se ona izvuče iz prometi, kako bi se docnije postigle veće cijene.Ovo se odnosi i na špekulante, koji ne nkrivnju robu, ali namjerno odbijaju kupee traženjem prekomjernih cijena. Nagomili? vanjo robe dopušta se jedino pokrajinskim,' opšlinskim i mjesnim odborima za siiab-i dijevanje i to jedino radi obezbjegjenji opskrbe siromašnih slojeva gre gjanstva. Radi kontrole propisuje, se, da № željezničke i parobrodarske, stanice Biljevstva-S. H. S. 'imaju svakoga 1. i ih U mjesecu uputiti ministru ishrane statistička podatke o predanoj i primljenoj robi n* odnosnim stanicama. Prekršaj naredbe g nagomilavanju kazniće se konfiskovanjem robe, novčanom globom-Л 20.000 K i zatvorom od 6 mjeseci. Samo još kad bi se to provoditeД Iz naše organizacije. ući demokratska stranka, radikalnu stranka I i koja manja stranka. To bi ujedno značilo 1 formiranje novog kabineta, koji bi bio skroz parlamentaran. Zbrda — zdola. B 6 o g r a d, 12. marta. U narednoj sjednici izabraće po osim predsjednika i podpredsjednika, 7 tajnika Nar. Predstavniš­ tva, za svaku voću stranku po jedan tajnik. U petak ne će biti plenarno sjednice, već samo rasprave pojedinih stranaka a poslije podne zajednička sjednica pročelnika stra­ naka. Velikom napetošću očekuje se presto- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Talijansko mahnitanje. Talijanskaštampa počela je nakon Orlanđova govora u ta­ lijanskoj komori zahtijevati da talijanska vojska okupira Split. I ovo je dokaz datalijansko imperijalističko ludovanje nema granica. Talijani lažu i lažu. „Journal dos De­ bate1 donosi ovo saopštenje Jugoslavenskog odbora: „Milanski „Scccolo* objavio je 21. februara jedan dopis iz Pariza pod naslo­ vom „jugoslavenske aspiracije i Talijani* i članak »Uzmicanje srpskih pregovarača". Pisac u tim svojim člancima objavljuje raz­ Izjava. U 29. broju »Jednakosti* izašla je izjava muslimana — delegata fočanskog kotara, pb kojoj se priključuju grupi oko' »Jednakosti" Ispred svih muslimana ovog kotara. Mi sa ovom njihovom izjavom nijesmo sporazumni. Odbor im je uistinu dao neograničenu punomoć, da nas zastu­ paju na megjustranačkoj konferenciji u Sa­ rajevu, tvrdo vjerujući, da će zastupati želje nas ogromno većino muslimana kota­ ra fočanskog, pošto im je bilo dobro poznato naše raspoloženje, leda će nas prema tome i zastupati. Većina nas Vlasnik-' Centralni Odbor „Ј M. O.“ Prodaja sjemenja. Gradska aprovizacija u Sarajevu ima sje menja, koje će dok zaliha traje prodavši po ovim cijenama. Mrkva bijela, žuta, crven i karola K 180'—, španać K 12'— reD bijela K 4.0'—, mangold K ®® ~» Perši K 30—, grah K 3—, heljda K 3'20 ke K 400'—, sočivo (leću) K 6"—. kupus K 300'— sve po kilogramu. Islamska dionička štamparija u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0e2b901d76082366adb57a8699ebb5ae.pdf 4a7204cafb35ccd5f722af6c3cbd6ad9 PDF Text Text Izlaz! subotom, utorkom ! četvrtkom м UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, M NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI {CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111». Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 11. Sarajevo, utorak 18. marta 1919. (16. džumadil-ahira 1337.) bovima brda i doline naše, morske dubine i svjetska razbojišta. Oni će učiti i naše I U nedjelju u 10Vi sati prije podne najdalje potomke, kako se služi otadžbini j. Kr. Visočanstvo Prijestolonasljednik i kako se teče veliki život u ljudskoj uspo­ jeksandar svečano je otvorio sjednice meni. Uporedo s njihovim spomenom ure­ rivr. Nar. Predstavništva ovim prijestolnim zano je u Mom srcu zahvalno sjećanje vojskovogjama, oficirima i vojnicima sve borom: savezničke suhozemne i pomorske snage na I Gospodo narodni poslanici! I U ime Njegovog Veličanstva našega našem istoku, koji s tolikim pregorijevanjem ralja Petra I. pozdravljam vas i preko podnesoše sve napore, dok zajedno s nama k cio naš narod, koji vi danas pred- ne povratiše ugroženu slobodu i nama i Uvijate. Pozdravljam svu braću slavnoga njima. Neka je slava i nepreglednim armi­ Lena srpskoga, hrvatskoga i slovenačkoga. jama njihovih ratnih drugova, velikim za­ I (dijelim sa svima vama neograničenu točnicima ljudske pravde i slobode, koje idost, Sto nas višnja promisao udostoji čovječanstvu odbraniše ugrožena prava »živjeti dan, kad se prvi put u ovom nezavisnog života. Neka je hvala svima sa­ ligom historijskom životu uzvisismo svojom vezničkim vladama i narodima, koji viteški liješću do sreće, da samo na jednom stupiše s nama u tu ispolinsku borbu i u navnom saboru, u samo jednom Narodnom njoj pobijediše. Ja se osnovano nadam, da će ono isto bedstavništvu, kao nezavisni gospo* prisvoje sudbine započnemo ple* staranje, koje su saveznici stalno ukazivali Litu saradnju Krune i Naroda na dobro Mojoj hrabroj.vojsci, oni posvjedočiti L lijepe ujedinjene otadžbine i svih prisvojim odlukama i n a kon­ Lih sinova i kćeri. Vijekovi ma razjedi* gresu mira i narodu i zemlji, koji Li — ali neodregjeni, rastrgnuti grubom su tu vojsku odnjegovali onakom, kakva se Dom ili lukavstvom svjetskih imperija pokazala. Ona ista nepokolebiva vjernost, ■ma i Bi zaritije, Beča i Stambula — ali koja nas je odlikovala u dugim iskušenjima, ■kad neslomljeni dušom, čuvali smo vjerno te nije dopuštala, da nas savlada gorka sumnja i ledeni očaj, može svima biti jam­ leta naslegja naših pradjedova. I Na toj podlozi zajedničkoga porijekla stvo, da će u svojim pravednim zahtjevima ■jekove smo provodili u teškim istorijskim zadovoljeno i kraljevstvo Srba, Hrvata i Klikama pod raznovrsnim uticajima i Slovenaca biti na evropskom Istoku uvijek Izvijali, kako smo i gdje mogli, svoje za* i jedino predan čuvar interesa i načela Ličke ili svoje posebno osobine, uvijek pravde i slobode, koji su toliko sveti veli­ ■bro pamteći i znajući, da smo braća, da kim dušama saveznih naroda. I ako smo poslije ujedinjenja mali pre­ po jedno, A kad je nastao srećni dan, da ma veličini naših velikih saveznika, m i ■prijatelje pobijedi moja junačka vojska, Bojim sastavom već onda oličenje jedin- vjerujemo, da se neće prema tome od­ kva narodnog, sa sjajnim armijama naših mjeravati i veličina našega prava. U tom uvjerenju mi se e razlogom ■veznika i da na krvavom svjetskom razpji^tu sine i nama punim sjajem istorijska nadamo, da nam se neće nametati Lvda, onda se kao div podiže od Alpa ono, što je po nekoj pometnji ili p Balkana narod sa tri imena, ali jedne pod pritiskom prošlosti o d lu­ či v a n o o nama, a bez nas. Mi ne pije, jedne misli, jedne volje. II Sa zadovoljstvom i zahvalnošću spo- tražimo ni od koga nikakvih žrtava, mi Ljem tumače te volje i izvršioce toga tražimo jedino ono, što će donijeti dobra La: Odaslanstvo Nar. Vijeća i odluku voj- ne samo nama, nego i predstavnicima sa­ Ljanske Nar. Skupštine za naš narod veza oko nas. što će i nama i svakom Lgjašnje Aus tro-Ugarske monarhije, Nar. drugom uštediti mnoge nevolje, a budućim Skupštinu kraljevine Srbije i Vel. Nar. pokolienima i mnoga iskušenja. Mi se nadamo, da će se naši plemeniti ■kupat inu kraljevine Crne Gore. Njihove ■luke i Moj vladalački odziv prihvatili su saveznici prema nama rukovoditi samo ■ neizmjernom radošću Sarajevo i Beograd, načelima, koja su za kongresne Lpeb i Novi Sad, Ljubljana i Četi nje, odluke sami javno unaprijed Lit i Skuplje. A još više nego iskazana propisali i p r o g 1 a з i 1 i. Mi ne tra ■dost našu su slogu posvjedočili mir i žimo ništa, što nije pravo, jer ne tražimo ■ostojanstvo stanovništva za evo vrijeme, ništa, što bi bilo u istini tugie. Mi hoćemo, Lad se nad njim zacari sloboda do današ- da se našoj braći i drugom stanovništvu, ■jega dana. Tako je to i trebalo da bude, koje živi s njima zajedno u našoj narodnoj ■ ako je narod naš imao i ima još da kući dopusti, da sami slobodno Izdrži teška iskušenja, što mu na odluče o svojoj sudbini. Gospodo narodni predstavnici! ■nogo mjesta tek od neprijatelia osloboBjenu narodnu teritoriju drži drugi Ja se nadam da će i Narodno Pred­ ■Ugjin. Da je drukčije bilo, pokazali bi stavništvo pridonijeti da se pitanja naše L manje dostojni onih dragocjenih žrtava, budućnosti na velikom kongresu rasprave Lnesenih na oltar oslobogjenja i ujedinjenja, na korist naše pravedne stvari. Mnogi i i [ Pomisao na te svete žrtve neka i nas teški zadaci stoje pred nama. ■ naše potomke prati u svakom radu, opo* Budućnost očekuje od Vas, da oprezno ■ninjući nas, da nikad ne skrenemo s pra­ ali i bez usporavanja pripremate i izragju* voga puta. Vjekovi će prolaziti i mi se jete najpotrebnije nam dijelove nove naše L ćemo moći odužiti onim armijama naših državne zgrade. Sadašnjost nestrpljenjem ■unuka i mučenika, koji^padoše za odbranu gleda u Vas i da zaliječite teške rane, ko­ ■tadžbine i ostvarenje njeno velike misli. je joj je veliki neprijatelj zadao i da počnete Melike su to i skupe su to žrtve bile. što skorije i nezadržano raskivanje drevnih Neka je hvala i slava svim znanim i okova, koje tugjinski sistem još u nas odr­ neznanim, koji zasuše svojim svijetlim gro­ žava. Ja se nadam, da ćete u parlament^r Prijestolna. Besjeda. noj saglasnosti s Mojom vladom složno i odlučno savladati golemeteškooe, koje su nam se ispriječile u a s a m o m ulasku u naš novidrž a v n i i n a r o dn i život. Nadam se, da će i u tom pogledu Vaš rad imati velikog značaja, a naročito ako bude .i obilat poslovima, koji su dosad če­ kali na ovakvo Narodno Predstavništvo. J a posebice ističem hitnost pot­ re b e, d a sezeljoradnik poslije hiljadu godina teškoga ž i v o v an j a oslobodi veza, kojega još čine z a v i s n i.m od vlasnika zem­ lje, koju on radi, i da on postane gospodar grude, koju natapa svojim znojem. Bratstvo, koje nas sve zajedno spaja, društve­ na pravda, kojom treba da se rukovodimo i veliki državni interes,- o kome smo se dužni starati zahtijevaju da seta odluka neodlaže. Onako isto kao što je slobodni i privredno samostalni seljak u kraljevini Sr­ biji, ovako primjerno razvio svoju druš­ tvenu, vojničku i moralnu snagu, tako i njegov brat širom cijeloga kraljevstva ne­ ka postane u svojoj sreći nepokolebivi te­ melj, na kojem će naša država bezbjedno dočekivati i savladavati svaku buru vre­ mena i dogagjaja, koji bi je snašli u bu­ dućnosti. U istom smislu potrebno je da se i dosadanji plodovi unutrašnjeg državnog raz­ voja, koji su u Srbiji stekli zasluženi glas, u cijelom našem narodu što prije presa­ de i na svu ostalu državnu oblast privremenim ustavom, po kom ćemo vla­ dati i upravljati, dok Velika Naro­ dna Skupština, kao ustavotvorno tijelo ne izradi konačno temeljni zakon našega kraljevstva, a staranje za naše invalide i ratnike neće oslabiti ni jednoga trenutka ni kod Moje vlade, ni kod Vas, u to sam uvjeren. Moja će Vam vlada, gospodo poslanici, podnijeti na ocjenu i odobrenje i druge pređloge, koje sadanji trenuci traže da se iznesu, prouče i ozakone, da bi se zemlja što prije podigla, obnovila za privredu i kulturan život osposobila. Neka Vam taj i cio ostali rad pratibožji blagoslov, Vama na diku, Otadžbini i Narodu na dobro. Prograšavam da su otvo­ rene sjednice Nar. Predstavništva Kraljev­ stva S.HS. Živjeli svi moji vjerni i mili Srbi, Hrvati i Slovenci! Sarajevo, 18. marta. U svojoj sjednici od 16. o. mj. donio je Radni Odbor naše organizacije ovaj jednoglasni zaključak: S ushitom pozdravljamo ponovni rad za društvo^ »Gajretu, jer nam bez dovoljna broja inteligencije nije moguće osigu­ rati bolju narodnu budućnost. Sta znači pomanjkanje inteligencije, držimo da je isl. dio našeg naroda osjetio baš u ovo burno doba narodne slobode, pa se čvrsto uzdamo da će sad najizdašnije poduprti akciju oko „Gajreta*, kako bismo što izdaš­ nijim radom nadoknadili dosadanji propust. S toga od mjesnih odbora naše organizacije očekujemo da će u ovom pravcu razviti najjaču akciju i da će se takmiti u Godina I. radu oko napretka i razvitka ovog našeg kulturnog društva. Dosadanji neuspjeh nGajreta“ vidimo' u tužnoj činjenici, da je u ovo čisto kulturno društvo unešena politika i strančarstvo. Hoćemo li uspjeha, moramo zabaciti ovaj pogubni postupak, pa ape­ liramo na naše mjesne odbore i sve članove naše organizacije, da se u svom radu za »Gajret« nipošto ne rukovode stranačkim motivima. Od protustranke takogjer očeku­ jemo, da će se postaviti na ovo jedino ispravno stanovište. „Gajretovo** vodstvo treba prepustiti samo spremnima ob­ jektivnim kulturnim radnici ma, koji nijesu politički istaknuti. Od sađanjeg odbora tražimo, da „Gajretovu“ skupštinu sazove prema propisu društvenih pravila i da se o ovom zahtjevu odmah javno očituje. Isto tako tražimo očitovanje, prihvaća li naš zahtjev o budućem rukovodstvu „Gajreta". ......... "1 — Novi glasi o agrarnoj reformi. Kad smo se postavili na stanovište, da se zemlja — kao vlasništvo mnogih hilja­ da naših porodica — ne može smatrati malom bez sahibije i da je valja gotovi­ nom otkupiti, ako se želi predati u ruke novog vlasnika, nazvaše nas sredovječnim feudalcima i osuše na nas i drvlje i kame* nje. Pa i šačica umišljenih i nezrelih naših studenata, što se umiješa u velike ljude i započe baviti politikom velikog stila istrčala je pred rudu, pokazala svoju „naprednost* i izjavila da i u agrarnom pitanju ima svoje odvojeno shvatanje. I tu je najavila svoj poseban put, koji — naravna stvar — nije iznešen na javu, nego je ostao megju ovom nezvanom političkom ^mladeži, Ašto »zastupa«, a nema ovlaštenja. Mi smo svo­ je shvatanje o agrarnoj reformi iznijeli u pozuatom memorandumu i vrlo nas veseli što ga možemo potkrijepiti i pisanjem poluzvaničnog organa centralne vlade u Be­ ograda. On nije feudalan. »Samouprava« od 13. o. mj. broj 58. donosi uvodnik, u kojem u početku govori o važnosti i formalnom riješenju agrarnog pitanja, te osugjuje političare, koji iz tog pitanja vade stranački kapital. Ističe prednost dobra maloposjeda i naglasuje da je agrarno pitanje čisto ekonomsko pitanje, pa se pri njegovu rješavanju stranke mo­ raju voditi općim interesom naroda. Za tim nastavlja ovako: »Riješenje agrarnog pitanja u nas pred­ stavlja tako težak, i takpkomplikovan problem (zamršeno pitanje) i za to riješenje vezuju se tako velike i tako opravdane nade, da je sa svim razu­ mljivo i opravdano živo interesovanje najširih slojeva dru­ štvenih, za put i načine, kojim se misli riješiti to pitanje. Za svaki posao, traži se, osim pouzdana i zdrava saznanja o onome što treba učiniti, još i mogućnost da se to učini. U tom pogledu, naročito, agrarno pitanje i njegova rasprava u nas, čine jedno od najtežih političko-ekonomskih pitanja. Jer, nije dosta, znati u kome prav­ cu valja izvesti namjeravanu reformu, ne­ go valja biti na čisto o sredstvima, �Strana 2 Ограва JTAVDA* — „ПРАВДА* Broj II """^1 kojima ве ta reforma daje izvesti bez teških i ubilačkih unutrašnjih trzavica. Do duše, boljševički sistem — pro­ sto otimanje zemlje od njenih dosa­ dašnjih sopstvenika, i njena razdioba megju zemljoradnike, — bio bi najlakši za iivršioce te reforme. Ali bi on donio sobom potres, koji bi od vrha do dna poremetio sve socijalne odno* šaje — upravo kako to danas i jeste u Rusiji, — i mjesto napretka u ekonom­ skom pogledu, donio samo bijedu i očajanje, kako je to danas u Rusiji. Ostaje, kao jedino mogućno i zdravo riješenje: otkupljivanje zemlje od dotadanjih sopstvenika uz pri­ stojnu i pravednu cijenu, i njena r a zdioba megju zemljoradnike, uz obavezu,da, u d uie m to ku vremena, isplate dio duga, koji bi pao na zemlju, k o j a b i i m bila pre đ a ta. Zemljoradnik bi, prema tome načinu riješenja ovoga pitanja, u samoj stvari b i o samo zakupac dobivene zemlje —naravno zakupac, koga bi zakon štitio i ogarantovao mu stalnost na zakupljenoj zemlji, dok god on bude uredno ispunjavao primljene obaveze, — a pravi sopstvenik i gospodar sa punim pravom raspolaganja, imao bi postati tek k a«d isplati sav iznos duga na predatu mu zemlju... Kako pak sopstvenicima valja odmah isplatiti vrijednost njihove zemlje, dabiioni od prinosa svojega dobra mogli živjeti, mora se stvoriti naročiti fond za isplatu oduzete zemle. Kako pojedinci ne­ maju mogućnosti da stvore taj fond, mo­ ra se oko toga pobrinuti sama dr­ žava, koja bi imala upravljati i otkupom zemalja i njihovom raz­ diobom zem Ijorad ničim a i optere­ ćivanjem ovih za ustupljenu zemlju, i vog j e n j e m nadzora, ili bolje, upravlja­ njem oko otplaćivanja i t. d. Kaku je sve to jedan kolosalan posao, u njegovo izvogjenja ne smije se ući nasumce, i bez potrebna prouča­ vanja. Mora se, naime, najprije saznati i utvrditi količina zemaljaza otkup i njihova novčana vri­ jednost. Mora se izračunati ukupna cifra za taj posao potrebnoga novca. Taj se novac mora naći, bilo u zemlji ili na strani, putem zajma ili na koji drugi način.... I tek posle svega toga, može se ozbiljno i odlučno pristupiti izvogjenju željene reforme. Kao što čitaoci vide, sve su to vrlo ozbiljni i vrlo teški poslovi. Oni zahtijevaju intenzivan rad pozvanih struč­ njaka, a za tim i marljivo ispitivanje od strane Zakonodavnoga Tijela. Tako se mora raditi u ustavnoj zemlji, u k o j o j z a k o- I ni štite prava svakoga gragjanfna. Prema tome ovome pitanju mora se pokloniti sve potrebno vrijeme, ako se iskreno želi da ono bude pa­ metno i pravedno riješeno. To megju tim ne znači da se posao oko riješenja ovoga pitanja mora otegnuti u nedogled. Jer, i ako se ono ne smije naglo i preko koljena rješavati, jer bi to bilo i štetno i opasno, ipak se može naći puta i načina da se, pri­ vremenim zakonskim mjerama, na primjer obavezom za veleposjednika, đa zemlju, koju nije kadar sam obraditi, mora dati pod zakup zemljoradniku koji ima malo svoje zemlje, i koji, kao susjed, može lakše tu zemlju obraditi nego koji drugi zakupac, ■— bar u izvjesnoj mjeri počne ostvarivati osnovna težnja, iz koje je potekla agrarna reforma. I sama ta pri­ vremena mjera, bez svake sumnje, značila bi ipak jedan, i ako mali korak u napred u narodnoj, proizvodnji, dok ne đogje puna i opsežna reforma, koja bi skinula to pita­ nje s dnevnog reda. Ovo su, naravno, samo opŠti pogledi na izneseno pitanje, a pozvani stručnjaci i odgovorni faktori državni imaće da se is­ crpno potrude oko njegovog definitivnog riješenja. Sama opita korist, koju to rije­ šenje ima da ostvari, i svečano data riječ sa P^stoJa, Uđiniće ipak sve što je u ljud­ skoj moći da se na riješenje toga pitanja neće suviše dugo čekati."* Eto tako piše organ kraljevskog predejedn/ka ministarstva, a kad o njem progo­ vore i Pnb i će vicevi praporci ORvrnućemo se na stvar opširnije. „Samoupravi već danas veli mo: „Hvala na muževnoj i patri­ otskoj riječi! . . . Ostavka dra. Spahe. п. Uskrata mandata muslimanima iz Srbije i Crne Gore, da ne dogju u privremeno predstavništvo, vrlo je važna činjenica. Ne­ prestano se naglasuje, da narod mora v I ad a t i, a ne biti — v 1 a d a n. Mi smo s tim suglasni i to odgovara dobu, u kojem se nalazimo, ali nam izgleda, da ovo zapostav­ ljanje muslimana u zakonodavnom tijelu, gdje se mora čuti riječ skoro svakog čov 'jeka, protuslovi najsvetijim načelima parla­ mentarizma i političke tolerancije. Mi smo svi složni u nazoru, da rad u narodu mora biti najopćenitiji, a kad smo za to, kako ju onda jedan rad općenit, kad se dobar dio našeg naroda potpuno odstranjuje odanle, gdje je najpotrebnije, da bude prisutan? Mi ne smijemo naš narod dijeliti po vjerama, ali da u narodnom radu sudjeluju sve narodne jedinice, da bude i muslimana kao i drugih, držimo, da je to od prijeke potrebe. Davši i muslimanima 8 onu stranu Drine, da imaju svoje predstavnike, ne će se uda­ riti konfesionalnim ključem, nego principom širokog narodnog rada, u kojem muslimani ne smiju biti izostavljeni. Valjda će nam se priznati, da potrebe muslimana malo k o drugi poznaje, osim njih, jer do sad ne bijaše za to interesa kod drugog dijela našeg naroda. Osim toga pored našeg zajedničkog nastojanja musli­ mani imaju i svoje specialno, naime svoje neke posebne interese, koji nisu u vezi s općenitosti, a koje može samo musli­ man poznavati. S toga rad u narodu ne može biti uopće općenit, ako pri tom ima udjela samo jedan dio naroda, pa makar taj dio stajao na ne znam kako viso­ kom stupnju naobrazbe. Ne treba zaboraviti, da u širokim na­ rodnim ali neprosvijećenim masama vladaju opreke. U našoj masi jedni se osjećaju gospo đari položaja i misle da će oni ušljed vjer­ ske razlike gospodariti drugima, pa tom i takovom svom shvaćanju daju i javnog izražaja. Drugi se osjećaju faktično potište­ nim, jer drže, đa je mišljenie prvih ispravno i đa će oni biti gospodari, a ovi samo sluge. Nažalost ovo shvaćanje dijeli i mnogo poluinteligencije, koja ima veliki utjecaj u narodu, i ne samo da ovo krivo mišljenje iz narodnih masa ne iskorjenjuje, nego ga i učvršćuje i dalje širi. Ovom će se stati na kraj jedino na taj način, kad narodni redovi budu izmiješani i kad se svi uvjere, da smo mi bez razlike jednaki. To će biti kolosalni uspjeh u probugjenju svijesti o zajedničkoj našoj otačbini i jednom narod­ nom pripadništvu. Ni državno, ni koje drugo uregjenje ne može biti potpuno i onakvo, kakvo se želi, ako svi slojevi naroda nemaju sudjela pri organizovanju narodne snage i napretka. Naravno inteligencija mora biti u svakom narodnom radu najviše zainteresovana i to samo ona inteligencija, koja svestrano po znaje naš narod. Onaj, koji ne poznaje na­ rodne potrebe, ne može raditi u tom smje ru i od slabe je koristi po narodni razvi­ tak, jer mu pored sve inteligencije manjka glavni uvjet za uspješan rad: poznavanje naroda. A mi znamo, da je uvjet svemu — spoznaja i nema Ii te spoznaje kod čovjeka, slabo dolazi u obzir njegova inteligencija, jer rad toga čovjeka ne može biti potpun. Bez potpuna rađa pako nema evolucije, jer će bez toga onaj kraj naše otačbine i onaj dio našeg naroda koji se ne poznaje — ostati zanemaren u svom kulturnom unapregjenju. Sigurni smo, da nam se ne će prigo­ voriti, kad poznavanje potreba musliman­ skog dijela našeg naroda odrečemo drugi­ ma, osim muslimanskoj inteligenciji, koja je istom sada dobila povjerenje svoje jed novjerne braće, budući se ugled naše inteligencije (ne mislim pod tim poluinteligentne ljude evropskog majmunisanja, op. pisca) prije potpuno ubio, jer se htjelo da se onemogući rad inteligencije, a s njim zajedno i kulturni napredak muslimana. Išlo se naime za tim, da se mogu kojekake „šuše** na narodni vrat popeti. Muslimane dakle može zastupati samo onaj koji je ne­ prestano u njihovoj sredini, koji ih pozna­ je i koji uživa njihovo povjere­ nje. I ako se žele čuti boli muslimana, treba zovnuti čovjeka iz njihove sredine, kojemu smiju otkriti svoje potrebe. Drža­ nje dra. Spahe u* tom pogledu odgovara tom principu i ono je potpuno ispravno, jer se drugim putem ne smije udariti, želi li se muslimanima pomoći. Tako je stanje i kod drugih konfesija, pa sigurno ni one nebi mirno dozvolile zapostavljanja u privr. predstavništvu. To se vidi po izboru i mi konstatiramo, đa konfesionalni princip ima svoj početak izvan sredine muslimana. U drugima je nikao, a mi ga presadismo. Nazor, da samo „duševni gospođin** ima pravo na narodni rad, nije ispravan u cijelosti. Može se ne znam kako biti du­ ševno bogat, može se biti ne znam kakav učenjak, može neko poznavati svjetsku kul­ turu i biti tako isto naobražen, a da ipak ne poznaje općenito svoj narod. Osim toga sva­ ki čovjek ima prirogjenih svojstava kao što nasilje u politici, teror u dokazivanju iz­ vjesnog nazora itd. Zar to može prekriti i opravdati — duševno gospodstvo? Gaziti volju drugog i biti bezobziran ne može se ničim opravdati. Raditi na tom, đa samo jedan d i o naroda protiv v o 1 je d r ugog o svemu odlučuje ušljedsvoje »više** naobrazbe jest prava hegemonija, nesamo hegemonija, nego isto, što i pravo jačeg. Privilegisan ne smije niko biti, niti se ko ima prava pozivati bilo na fizičku, bilo na duševnu jakost jednog dijela naroda ili kojeg pojedinca, jer je ovo mišljenje uništio baš ovaj rat i svjetska revolucija. Samoodlučivati u nijednom slučaju danas više nije dopušteno i svak, ko za tim bilo di­ rektno ili indirektno teži, mora podleći radi okolnosti, koje je donijela svjetska revolu­ cija. U ovom svjetskom ratu nije pobije­ dila fizička sila ni duševna jakost, nego pravda i istina, demokratija i sloboda. Svjetska bura promijenila je iz temelja poredak i nazore ljudstva, pa mora promi­ jeniti i nazor, da muslimani ne smiju tra­ žiti ono, što im je donijelo novo doba, kao tekovinu Pravde i ‘Istine: posvemašnju jednakopravnost i najšire u d i o n i š t vo u narodnom radu i kulturnom napretku* —hk. Bilješke. Dr. Pavelić o našoj državi. Beograd­ ska „Pravda" donijela je razgovor sa pred sjednikom Starčevićeve stranke prava, koji prenosimo u cijelosti: „Stojeći nepokolebivo na stanovištu na­ rodnog jedinstva ja idem do krajnosti za tim da organizujemo jednu jedinstvenu dr žavu sa svim atributima, koji joj pripadaju, ali jačinu države vidim samo u privrednoj snazi i u zadovoljstvu njenih gragjana. Na­ žalost forsiranim djelovanjem za posljednja dva mjeseca, kojem se postojeći red stva­ rao, a da se nije ništa bolje izgradilo, stvo­ ren je haos u Hrvatskoj i Slavoniji. Protiv­ no programatičkom stanovištu izneŠenom u adresi i u odgovoru Regentuvom, da se do Konstituante ima respektovati postojeće stanje, ukinuta su sva povjereništva, ne samo u onim upravnim granama, koje treba da budu zajedničke, nego i ona, koja su bez ikakve štete po državni opstanak mogla ostati u snazi. Usljed toga, što je pokra­ jinski aparat prestao djelovati, a centralni još nije stupio u akciju, nastao, je jedan vaouum i usljed toga nastupilo je nezado voljstvo: izazvani su ekonomski рокц je uopće zapeo sav narodni život m ovim teškim prilikama znači, gdje se im snositi još i posljedice rata, ne treba । mačiti. Moralo je nastupiti opće nezado) stvo, po gotovo jer je usljed оим pojedinih uredaba počela tugjinština f glavu i spletkariti protivu naše drUn Zahtjev je zato naš, da se preslane nerazumnim pokušajima i da se do | sti.tuante održava onu, što je ОИМ adresi i odgovoru Regenstva. Na pita kako shvata zadaću privremenog parlane izjavio je dr. Pavelić: Obzirom na to, je ovaj parlamenat sastavljen na tem jednog otkroja bilo bi potrebno i željeli da se suverenom narodnom predstavnij a to je jedino Konstituanta, omogući dj vanje čim se utvrde granice naše dri Ovo privremeno predstavništvo imalo b ograničiti samo na pripremni rad u E etituantu, i na rješavanje najprečih ц nih i državnih potreba, kao što su piti ishrane i prometa, a naravno i na prij potrebnu kontrolu Vlade. Dr. Pavelid vršio je razgovor ovako: Centralizam, | je započeo djelovati za ova dva mjei sam se po sebi istrošio. Iskustvo i i koji je jači od svake teorije, mora ga < riti, ako država hoće da računa na u voljan narod. Drugačije je naravno, ak| možda računa sa maksimom austro-ugin centraliste koji je rukovodio mirovni I gres 1815., da narode treba podržati „moderiranom nezadovoljstvu . Iz „Državnog Vijeća**; Četvrta prethodna sjednica, Beograd, 13. marta. (J. D* Uli sjednik verifikacionog odbora kao pm meni predsjednik skupštine Pećić,oh sjednicu u 9 i po sati prije podne. Cib zapisnik prošle sjednice, koji se ovjeri Predstavništvu je stigla brzojavka, ubi širi odbor jugoslavenske muslimanske ganizacije za kotar Tuzlu u Bosni prol tuje protiv izbora muslimanskih Ш na centralnoj skupštini u Sarajevu i p tiv zapostavljanja muslimi izostalih krajeva naše drži kojima je t a k o g j e r trebalo I zastupnike. Isti odbor priznaje u nitim delegatima muslimana iz Bosne mo dra Krasnicu i dra Spahu. (Biće da u protestu stajalo još »i drugove®. Op. i Prelazi se za dnevni red: Pretres vještaja verifikacionog odbora. Predsjd saopštava, da prema privremenom pod niku imade najprije, svršiti diskusija o vještaju u načelu (generalna debata), a tim diskusija o pojedinostima (speciji debata). Poslanik dr. Jozo Sunarić u imei n j i n e verifikacionog odbora s obli na razne okolnosti, u kojima se nalazi sa država, a naročito obzirom na Ц su se u tom predstavništvu prvi puti tali svi zastupnici našeg oslobogjenfl ujedinjenog naroda i s obzirom i m e g j u n a r o d n i p o 1 o ža j naše ž a v e, predlaže da se odustane od ge ral ne debate, pošto bi u debati koja nastala, moglo doći do nesuglasica i I vica u narodnoj skupštini. To je potre! da se manifestuje prema svima naša d i jedinstvo, naša volja za zejednićki п naše osjećanje dužnosti, da se u ovako vremenima očito pokaže jednodušnoiti ga našeg naroda. (Odobravanje*) i plji u sabornici). Pošto je predlog jednodušno pril ćen pristupa se glasanju o izvještaju, vještaj se u načelnoj diskusiji jednodi prihvaća i prelazi se na diskusiju o p dinuslima. Predsjednik saopštava, da ■ izvještaj kao terifikovam naknadno IM za Istru: Dr. M »klo Laginja i za ВовпиЈ vo Sinitran. Poslanik dr. Jozo predlaže, da se iz broja ovjerovljenih ni data odvoji crnogorski delegat Boškoi *) Ml ćemo se na ovo odobravanje, kao ii sam predlog posebno osvrnuti, dok dobijemo ii podataka. U r e d n išli �Број 11 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* kove. Narod je na tom mjestu morao po­ narodni organizam. Naša treba da bude Ko­ dleći pored sve svoje snage. U i 1 j e d raz­ ruška, Prekomurje, Gorica, Trst, Istra, Ri­ voja historije odvojiše se jedni dije­ jeka i Dalmacija. (Burno odobravanje i aplovi od drugih pod pritiskom raznih nepri­ laus. Poslanici ustaju i bez prestanka kliču: jatelja, ali to je bio samo privremeni nji­ dolje в talijanskim imperijalizmom, dolje hov nspjeh, jer konačno je ipak prevladala talijansko-njemački savez!). Hoćemo ostvare­ ideja nacionalizma sa razvojem nacionalne nje naših prava na osnovi principa, koje je svijesti. Prvi put se jasno osjećanje zaje­ proklamovao Wilson (oduševljenje, poklici: dnice i osjećanje jednog odregjenja sviju živio!) principa iovješnosti i pravde, koji su plemena naših očitovalo godine 1848. ali od vremena francuske revolucije najoduposlije opet je nastupilo doba n e s p o r a* ševljenije prihvaćeni od cijelog svijeta. Onaj z u m k a i omraženosti, doba kriza koji hoće s nama živjeti u ljubavi mora nacionalnih. U vanredno teškim prilikama poštovati naše svetinje. Nepravda ragja osve­ živio je naš narod u habsburškoj monarhiji. tu (Odobravanje i poklici: tako jel). ZavrTo je bila prava policijska država samo sa šujući ističe kako će početak u našem par­ fasadom parlamentarizma (poklici: dolje s lamentarnom životu biti težak, kao svaki njom), živa nesavremenost u Evropi. Po početak, ali ljubav sviju prema narodu učisvom prokušanom metodu „divide et im- niće, da budu izglagjene sve razlike, koje pera* (zavadi po vladaj) izigravala je razne još odvajaju jedne od drugih i da bude Peta predhodna sjednica. Beograd, 14. marta. (J. D. U.), Predaje- narode megjusobno, a naš je narod nasto­ stvoren zdrav osnov državnog jedinstva, Inik Pećić otvara sjednicu u 5 sati posli- jala uništiti i onemogućiti mu svaki na­ čast izbora za predsjednika ne pripisuje e podne. Zapisnik prošle sjednice usvaja predak raznim načinima. Dalmaciju je eko­ svojoj ličnosti, već ga smatra manifestacijom ie bez primjedbe i prelazi na prvu tačku nomski izolovala, da sa siromašnom što priznanja Srbiji, koja nije žalila žrtava za Inevnog reda: polaganje zakletve onih po- lakše vlada. U Bosni je soldačko*po- narodnu slobodu. (Burno odobravanje! Pos­ ilanika, kojih je mandate skupština ovjey 1 i čajni sistem bio nosi l^e«kul ture. lanici ustaju i kliču: Živila Srbija’). Smatra »vila. < (Još ga n4je nestalo. Og. ur.) USroveniji se ga izljevom priznanja Srpskoj Narodnoj •nasilno odnarogjivalo i tlačilp/fj Hrvatskoj Skupštini, koja je i u najtežim vremenima Dr. Ante Pavelić daje u ime „Narodiog Kluba" ovu izjavu: „Privremeno na­ su se inaugurirale državnopravne borbe sa dostojno vršila svoju dužnost. Sa svoje stra­ rodno predstavništvo prihvatilo je poslov­ Ugarskom na štetu Hrvata. S Vojvodinom ne izjavljuje da će savjesno vršiti svoju nik skupštine, da bi time omogućilo kon- se postupalo kao sa kolonijom, a Istra je dužnost i poštovati prava svih poslanika i svršava a pozivom na zajednički rad. (Burno itituisanjo narodnog predstavništva. Po tom bila siromašna i nemoćna. poslovniku poslanici su dužni da polože Ali sve to nije uništilo našega naroda, odobravanje i dugi aplaus). Poslanik dr. Kukovec (demokratski »kletvu. Narodni Klub smatra svaku jer je pobjeda morala biti na strani idejnih zakletvu suvišnom, no da bi i u to­ boraca. Iz čitave te krize izašao je naš na­ klub) predlaže da se predsjednikov govor ne dao dokaza, da njegovi članovi ne žele rod neokaljan i čist, a narodna zajednica odštampa i afišira po cijeloj zemlji, što je iprečavati rad narodnog predstavništva j)o- najsjajnije se očitovala u ovome ratu. Sva jednodušno prihvaćeno. Zatim se prelazi na a hi u zakletvu tumačeći riječ „ustav" u obećanja i ponude neprijatelja odbijene su izbor dvojice podpredsjednika i sekretara imislu, da se pod tim imadu razumijevati jer se tvrdo vjerovalo u pobjedu pravde. predstavništva. Pod predsjednicima su iza­ Hadajuće ustanove o jedinstvu Ali neprijatelj je znao, da se ne da slomiti brani gotovo jednodušno Hrvat dr. Ivan IBS, te one o zaštiti gragjanskih naš narod ako se ne slomi onaj dio naroda Hribar (demokratski klub), i Slovenac dr. kava i ustavnih sloboda. Državni koji je, imajući svoju državu i slobodu, Fran Janković (jugoslovenski klub). Novo istav im ade stvori ti jedino ustavo* vazda bio „zvijezdom vodiljom1* onima, koji izabrani podpredsjednici zahvaljuju izborni­ hroma skupština". su bili u ropstvu (buran pljesak i odušev­ cima za povjerenje. Na to su izabrani kao, Poslanik Josip Petejan (klub jugosla­ ljeno odobravanje). To je bila Srbija (Na sekretari narodnog predstavništva ovi: Pera venskih soc. demokrata) veli da niti kao repu- ove riječi poslanici iz oslobogjenih krajeva Jovanović, srpski radikal, dr. Joca Manojlollikanac, niti kao demokrata ne bi smio svi ustaju i uz dugotrajno pleskanje kliču: vić, radikal iz Vojvodine, dr. Aleksa Mijović, »oložiti ove zakletve. Klub jugosla­ živjela Srbija!). Ona je bila živi protest pro­ samostalac, Josip Bojinović, srpski nacionavenskih socijaldemokratskih poslanika (o- tiv austrijske tiranije i negacije Austrije. lac, dr. Ivan Krnic, Norodni klub, dr. Pavel laljivši se od svojih gore istaknutih „na- Zato je naročito pošljednjih decenija Aus­ Pestotnik, Demokratski klub i dr. Dragutin Wa" Op. ur.) p o 1 o ž i ć e usprkos tomu trija radila da upropasti Srbiju, a kada se Lončar, socijalni demokrat. Svršetak u 8 i akletvu uz ovu izjavu: „Narodni po­ dala na to, da je smlavi — planuo je boj. po sati u večer. danici predstavljaju narod, koji je jedini Srbija je morala podleći, ali heroji njene luveren, pa zato za svoje djelovanje u par- vojske na solunskoj fronti, gdje su se u Obnova „GajretaM. amentu odgovaraju samo narodu. Stoga njenim redovima borili i Srbi i Hrvati i ih a zakletva ne može da veže, ako sami Slovenci iz monarhije, borili su se i dalje ii. ne osjećaju dužnosti prema svom narodu. za slobcdu naroda. (Odobravanje i poklici: „Gaj retov" list Smatramo zato ovu prisegu suvišnom i Slava palim junacima!) I poslije pobjede U našoj specijalno „bosanskoj« knji­ pukom formalnošću i anahronizmom. Ipak vaskrsla je Srbija kao feniks iz pepela, a polažemo zakletvu, pošto nas na to obve- monarhija je propala (poklici: Živjela Srbija!). ževnosti listovi su bez sumnje vršili jednu luje privremeno prihvaćeni poslovnik". Pri- Sada su se u prijestolnom gradu Beogradu veliku kulturnu misiju Tamo se je obično Itupa se zakletvi, koju obavljaju pravoslav sastali svi predstavnici naroda, da stvore koncetrisalo sve ono, što je osjećalo i što li, katolički i muslimanski svećenici (Mi prve temelje našega narodnoga i našega je htjelo raditi. Radilo se iz zanosa, iz pa­ lemamo nikakvih svećenika, pa se ogra­ državnoga jedinstva na čvrstoj osnovi. De­ triotizma i kako je ovaj zanos jenjao tako đujemo proti ovom iskrivljivanju. Op. ur.) mokratija, koja je podigla čovjeka, istinska je bivao i manji krug onih, koji su se u № svojim vjernicima. Za pravoslavne fun- ^pravedna demokralija izgladiti U i one таа- početku kupili oko pojedinih književnih lipra prota Božić iz Beograda, za katolikp> like (Da, da. Istinska, a ne nazvana^ praved­ stova, jer je ovdje i govor o njima. Oni napisali dvije-tri crtice mislili su: leogradski župnik Vagner, a za muslimane na^a ne nasilna ptfiudodeniokraliia-, Op. ur.) жДЈ! iiški muftija Zekelija (Valjda: Zekj'enjja. koje je mnogogodišnja prošlost ostavila me^ ^etfpostali pisci, a poletarci, čija jedna Op. .) efendija. Za vrijeme polaganja za* gju nama i od tri plemena biće jedinstven pjesma dogje u list, pa makar i za hator, [letve stoje svi poslanici i galerija. Krat- narod. Jedinstveni suprotstavićemo se svi­ osiliše se i pogjoše u druge listove, jer su im naši postali neznatni i nepriznati, da tom molitvom završuje se zakletva. ma pokušajima protiv nas. Oni nas neće Poslije kratkog odmara nastavlja se nikada naći slabe i malodušne, nas koji smo njihovo ime pronesu širom svijeta. Tako ijeđnica u 5 sati i 40 časaka. Prelazi se rasa izabranika. (Burno odobravanje). Kao su naši listovi ostajali i bez početnika — na drugu tačku dnevnog reda: izbor stal­ što mi poštujemo svačija prava tražićemo suradnika. Urednici su se mučili, kuburili nog predsjednika i ostalog osoblja u pred od svakoga da poštuje naša. Onda će naš i najposlije napuštali zamišljeni posao. Iz ovih su razloga propali i „Behar" i navništvu. Kod glasanja o izboru predsje­ narod moći da dade svoj prilog svjetskoj dnika predana su svega 184 glasa od toga kulturi, što dosada kao stražar i uvijek u „Gajret" i „Biser". Od toga su bolovali 177 za poslanika đra Dražu Pavlovića (ra- borbi nije mogao. Da se uzmogne tome ovi naši čisto islamski listovi, no ni oni iikalni disident) a 7 glasovnica predano je posvetiti, naše nacijonalno ujedinjenje mora nisu osamljeni. Je li bilo još kojih drugih praznih. Privremeni predsjednik proglašava biti integralno. (Burno odobravanje!) Svi razloga, da se nisu mogli održati ne ću ov­ da e stalnim predsjednikom izabran dr. naši krčevi, koji su natopljeni našom krvlju dje da ispitujem jer mi nije to namjera. Pavlović (buran aplauz i poklici živio), pa i našim suzama treba da budu naši. (Odo­ Govoriti ću o samom „Gajretovu" listu, p, jer ovim momentom prestaje funkcija bravanje!) Za nas ne postoje ugovori (Odo­ ali ne o onom, Što je nekada bio, nego o privremenog predsjednika, poziva da se bravanje i poklici živio! Dugotrajni pljesak. onom, kakav bi trebao da bude. Treba li „Gajretov" ’ list? Kakav tre­ primi svoje dužnosti i zauzme predsjednič' Poklici: „Dolje Talijani!"), koji narode daju <o mjesto (odobravanje privremenom pred­ kao stvari. Ovaj rat bio je vogjen protiv im­ ba da bude? sjedniku Pećiću). To su dva pitanja na koja ću odgo­ perijalizma (pok'.ici: dolje в njim) ta velike Predsjednik dr. Draža Pavlović nastu­ principe, koje su proklamovali veliki naši sa­ voriti sa svoga stanovišta ne držeći ga za­ pajući svoje mjesto pozdravlja najprije pred- veznici, po kojima se moraju ostvariti prava dnjom riječi, pa bih rado čuo mišljenje i itavnike nareda iz čitave otadžbine i na* velikih i malih naroda. (Odobravanje!) Za drugih prije nego se pregje na možebitno stavlja: „Fatum (sudbina, kader Op. ur.) je nas ne vrijedi ni londonski ni bukureški pokrenuće ovoga ili sličnog lista. Da li bi laš narod bacio u kraj, koji je bio rasto- ugovor, ni ikakvi tajni ni javni ugovori« „Gajretov" list bio samo za društveno vi­ Snica raznih struja, kapija sa Istoka na koji nam mogu odnijeti naše dijelove. jesti samoga društva, uz koje bi populariZapad i ukrštaj sviju najezda sa Istoka na Živi se nedamo isjeći (burno odobravanje). sao Gajretovu ideju i odgajao najšire slo­ Zapad i sa Zapada na Istok kroz sve vije- Udarac jednom našem dijelu osjeća čitav jeve naroda; da li bi list trebao u svojim ef je on došao ovamo kao zamjenik delejata, koji je položio mandat, ali nije učilio to kako zakon propisuje u ovom paramentu. Na to predsjednik stavlja na gla«оје dio izvještaja, kojim se verificira 258 nanđata. Narodna skupština jednoglasno jroglašava, da su mandati 258-morice ne»sporni. Predsjednik saopštava: Pošto je rerifikovan dovoljan broj mandata može ie prema poslovniku pristupiti izboru pred ijedništva i svečanom otvorenju redovnih ijeđnica. Skupština jednodušno izražava da e voljna, da se tome pristupi. Poslije toga predsjednik odregjuje narednu sjednicu za Unas po podne u četiri sata s dnevnim relom: 1) polaganje zakletve ovjerovljenih poslanika i 2) izbor stalnog predsjedni­ ca. Svršetak sjednice u 10 sati i 10 min. Отрана 3 Strana stranicama raspravljati o svim našim kulturno-ekonomskim pitanjima, ili bi trebao biti beletristički ? I na ovo pitanje prije odgovora treba­ mo se okrenuti oko sebe, da vidimo ko bi mogao suragjivati u ovakom listu. Pa oni, koji su i dosad suragjivali — reći će netko. Tako su uvijek pokretači naših listova i računali, pa su se uvijek prevarili. Za što? Pokretači ovakih listova nisu nikad uvažili dvije okolnosti i to: da se sporazume s onima koji će biti glavni saradnici i — da riješe pitanje honorara. Kod prvog je običaj: da glavni surad­ nici uistinu suragjuju na listu i izgragjuju ga, a ne da se vrši volja urednika (pa kakva on bio ukusa) ili što je još gore, volja knjižara kao nakladnika. Kod drugog: danas se sve plaća, pa se moraju i duševni proizvodi plaćati. Živimo u duba unovčavanja svega, pa zar treba tražiti još uvijek, da neko iz patriotizma radi? Ovaki radovi i koliko se pišu ne će biti dobri, a što je najvažnije ne možemo в njima računati. Dakle ukratko: prije nego će se list pokrenuti treba biti načisto sa suradnjom. Može li „Gajret" to provesti? Ja odgo­ varam da može, i „Gajret", osnovan na ovakim temeljima mogao bi tražiti od su­ radnika ono što mu trebu, a ne čekati dok mu oni sami pošalju. Mogao bi razdijeliti posao megju glavne suradnike i urednik bi imao zadaću, da to sve sredi; provodi teh­ ničke strane i vodi nadzor nad listom. A sad da predložim kakav bi trebao da bude „Gajretov" list. Ja bar što se mene tiče ne bih bio za jedan mali „Gajretov" listić, ne bih bio za reviju, a ne bih zagovarao ni čisto beletris­ tički list. Revija ne bi дmala dovoljno surad­ nika, a beletristički list ne bi imao dovoljno književnika, ako bi se ograničili na naš krug, nego bih bio za sredinu, pa makar se i tomu našlo prigovora i to možda oprav­ danih. No još jedna stvar kod ovoga! Naš svijet ne voli mnogo pouke, jer nije je svijestan — radije čita zabavno gradivo, pa ono što bi tražio po raznim bibliotekama, koje su nikle ko gljive za vrijeme rata volio bih, da naš svijet čita u „Gajretu". A da svemu tome zadovolji morao bi „Gaj­ ret" biti mnogo obilniji nego što su do sada bili naši listovi, ili bi morao izlaziti bar svake hefte. Ne bih bio za redakcione odbore koji bi uregjivali list, jer bi to jako otešćavalo posao urednika i ne vjerujem, da bi se ikakav književnik prihvatio toga. Osim toga u čistu belestričkom dijelu lista zagovarao bih slobodu pisca i pisanja, a u revijalnom dijelu imalo bi se paziti na potrebe naroda i na niveau, na kojem se nalazi prosječno naobražen čovjek. Svakog mjeseca, ili po potrebi trebalo bi izdati prilog za seljake i narod ispod razine prosječno naobraženog čovjeka. Bio bih principijelno proti prijevoda osobito onakih, kakvim su punjeni stupci „Bisera", jer povrh sve njihove dobre gragje oni su ostali neopaženi i bez korist/ za šire slojeve naroda. Samo prijevode, koji su popularno pisani i mogu se odnositi i na naše prilike zagovarao bih, dočim čisto vjerska pitanja ne bih nikako u listu tre­ tirao, nego ako bi se pokazala potreba to bi se moglo učiniti brošurom, knjigom i sličnim. »Gajretov« list na ovoj visini i ovako uregjivan mogao bi biti na ponos nas sviju — mogao bi biti centar naše književne elite i ovo napisah u namjeri, da upozorim one, koji će se možda nositi mišlju, da se po­ krene i »Gajretov« list. —ac. Gajretove vijesti. Prvi pododbor, osnovao se u Knežini (kotar Vlaseuice). Predsjednik mu je Asim ef. Sarajlić a potpredsjednik Stevo Tudorović. Do sada imade javljenih 17 utemeIjača i jednog dobrotvora (Ahmed ef. Sarajlića). Ako druga mjesta pogju ovim pri­ mjerom sela Knežine nadati se je dobru. U Sarajevu se počelo sa upisivanjem Članova, pa se javio priličan broj Članova �Strana 4 Отрава —— I I. i II. reda. Kao dobrotvori pristupile društvu: Muslimanska centralna bauka i Ahmeđaga Hadžomerović, a kao u te me* ljitelj Sulejman ef. Pašović. Umoljavaju se svi prijatelji ovog društva, da u svojoj okolini upišu što viši broj članova i da po* pis predadu kome od odbornika ili u va­ kufskom uredu soba broj 8. Naročito se umoljavaju sva naša društva u Sarajevu da svoje članove ponude i upišu u društvo „Gajret". U Gračaulci je g. šeriat. sudac Meh* med-A li beg Kapetanović, sakupio megju svojim prijateljima svotu od 198 K. Sulejman Syrry ef. Abdaglć darovao je K 16, a po K 10 dadoše Zivan Kovačević, Abdurahmanaga Cehovid i Anton Hepp. Pregled. ■ I .PRAVDA" — .ПРАВДА" I —_■■■■■■■ Protesti protiv nametnutim „zastupnicima**. ТмН, 12. marta. Jučer smo poslali predsjedništvu državnog vijeća i verifikacionog odbora, te Dr-u Halidbegu Krasnici u Beograd brzojave slijedećeg sadržaja: Širi odbor Jugoslavenske Muslimanske Organizacije kotara Tuzle jednoglasnim za­ ključkom današnjeg sastanka protestira pro­ ti zapostavljanju za državno vijeće izabra­ nih delegata na centralnoj skupštini naše organizacije u Sarajevu, kao i zapostavljanju i prikrati ostalih muslimana naše države, kojima treba da se dade proporcionalni broj zastupnika u tom vijeću. Priznajemo samo kao naše zastupnike doktora Hrasnicu i doktora Spahu, a ne priznajemo Šefkiju Gluhića i drugu osmo­ ricu muslimana, koji su nam oktrojem na­ metnuti. Predsjednik Maglajlić, članovi Ahmedbeg Morankić, Hafiz Halil Selesković, Kara| begović Abdibeg, Dizđarević Derviš, Hadži Jakubaga Begić, Hamdija Prcić. Hafiz Su­ lejman Damadžić, Hafiz Salih Hrustić, Ahmedaga Žilić, Abdullah Berbić, Husejn Hafizović, Muharemagič Nezir, Ahmedbeg Sijerčić, Zejnilaga Muharemagič, Muhamed Zahirović, Hadži Mujaga Mujezinović. Cazin, 13. marta. Ođaslasmo ovaj br­ zojav: Gospodinu ministru predsjedniku Stojanu Protiću, Biograd. nJ. M. Organizacija kotara Cazina protestira protiv oktrojem izabranih članova državnog vijeća i izja­ vljuje da je protiv po vladi izabranim čla­ novima, a da je za Članove državnog vi­ jeća, izabrano na skupštini „Ј. M. O.“ od 19. februara 1919. u Sarajevu. Predsjednik: H. Omerović." Duvno, 16. marta. Protest kod ministra Protića proti nametanju delegata u dr­ žavno viječe uložen. Odbor. Brčko, 17. marta. „Na današnjoj skup­ štini „Ј. M. Organizacijo*1 jednoglasnim za­ ključkom skupštinara od poslan je slijedeći brzojav: Ministru Protiću, Biograd. Musli mani grada i kotara Brčkog na svojoj obdržanoj skupštini od 14. marta, koji su or­ ganizirani na programu „Ј. M. O.“ priznaju samo one delegate za državno viječe, koji su izabrani po ovoj organizaciji. Uime od­ bora: I. Hadžić, predsjednik, Dr. Bukvica, potpredsjednik." Boljševici bune Indiju. >Newyork Herlad* javlja: Engleska je vlada doznala da ruski boljševici spremaju revoluciju u Engleskoj i Indiji. Indijski su revolucionaroi sada u Rusiji da prime informacije o revo­ lucionarnoj akciji. Oni raspolažu sa dovoljno materijalnih sredstava. Zahtjevi Егтбпа. Delegati ermenske republike predali su zahtjeve konferenciji mira, u kojima traže, da ermenska država bude sastavljena iz ovih oblasti: Kilikija, E r z e r u m, Bitlis, Van, D i j a r b e k i r, Harput i Sivas, jednog dijela Trapezuntskog vilajeta i od kavkaskih oblasti ermenske republike. Osim toga traže pristanište Alek* sandrete, na koje polažu pravo i Sirijani. Od političkih zahtjeva navode potrebu pri­ znanja ermenske nezavisnosti i pravo, da na konferenciji mira budu n e p o s r edn o saslušani. Sadašnja nezavisna teri­ torija iznosi 6000 kv. km. sa 200 hiljada stanovnika; razumije se da bi velika Ermenska obuhvatila nesrazmjerno veće teritorije sa milionima stanovnika. Ermeni još traže da se obezbijedi budućnost njihove države kao i privredni napredak, jer su opkoljeni neprijateljima. Srpski gubitci. Jugoslavenski presbiro objavljuje ove podatke: „Za vrijeme rata Srbija je mobilizovala 707.343 momka, a to je 20 posto čitavog stanovništva. Od Jugoslavenskih dobrovaljaca ona je obrazo­ vala dvije divizije, koje su operirale u Rumuniji i bile jake svega 40.000 momaka. Uračunavši 10.000 dobrovoljaca iz Amerike । i drugih strana svijeta, koji su stigli na solunsku frontu, zatim one, koji su se bo­ rili na drugim frontama u alijirskoj vojsci, U Ljubuškom se je ovako konstituisao pa ono 50.000 momaka, što je mobilizovala odbor naše organizacije: Pred­ Crna Gora, Srbija je u ovome ratu digla u mjesni sjednik: Jusuf ef. Tančica; potpred­ vojsku svega 800.000 vojnika. A sad evo koji su gubici: Što pogi­ sjednik: Hasanaga Gujić; taj pik: Dr. nulih što umrlih od rane, a što od bolesti, Hasan ef. Mahić; blagajnik: Memišaga svega: 369.818 momaka. To jest: polo­ Mesihović, a odbornici su: Abdullah ef. Šavica mobilizovanih vojnika. Gubici dikovič, Mustafa ef Mušić, Mehmeđ-Alibeg stanovništva, koje je ostalo u Srbiji — to Kapetanović, Hasanaga Dizđarević, Memiš­ je prema službenoj statistici austro-ugarske aga Mahić i Mumin Elezović. U Berventl se mjesni odbor naše or­ vlade od god. 1917. — zatim gubici u lo­ gorima zarobljenika ili interniraca, iznose ganizacije konstituisao ovako: predsjed svega 630.000 duša. Iz toga se razabire nik: Osman-beg Osmanbegovič; potpred­ da je srpski narod u samoj Srbiji žrtvovao | sjednik: Smail ef. Halepović; tajnik: preko milion duša za pobjedu nad zajed­ Adem Kapetanović; b lagaj n ik: Mustajbeg ničkim neprijateljem, a to je gotovo četvr­ Jusufbegović; odbornici: HaliI-aga Ugjtina čitavog stanovništva kraljevine Srbije*. varlič, Mahmud-beg Gradaščevič i Numan Zlatno držanje dalmatinskog člnov- H Abdič. Zamjenici: Abdaga Husejnčenlštva. Pored svih presija od 120 financij­ bajić. Abdaga H. Dervišagić, Smail Imamoskih namještenika financijalne straže u za­ vič, Mahmut Halepović, Hamdi hafiz Isakdarskom kotaru samo 5 ih je udovoljilo agič i Smail H. Kađić. Odbornici Iz Ko­ zahtjevu okupacione vlasti i predalo molbu torskog: Abdulkadir ef. Mahmutović i Avdo za dalje službovanje. Svima koji ne preda- Muftič. Iz Dubočca: Mahmud Sinanovič i doše molbu obustavljena je plaća na 1., a Mehmed ef. Ibrahimović — Odbor je dosad sakupio za Organizaciju preko 5000 K, a na 4. otpušteni su iz službe. Buduća njemačka vojska. „Deli Tele- za muallime preko 1000 K. graph«javlja, da po najnovijim uslovima, U Gornjem Vakufu ovako je konstitukoji su postavljeni Njemačkoj, može Nje­ isan mjesni odbor naše organizacije: predaj.: mačka imati svega vojsku od 18.500 vojni­ Hasan ef. Hadžabdić; potpredsj.: Mula ka, i od ovog broja mogu biti samo 5*/о ef. Aščerić; tajnik: Salih ef. Mišić; bla­ aktivni. Prema tome cijela njemačka armija gajnik: Rašid ef. Bajraktarevič, a bez može se sastojati iz 15 pukova pješadije i funkcije: Muhamed ef. Hadžabdić i Mustapet odjelenja artilerije. Saveznici dalje tra­ fa ef. Calkič. Zamjenici: Mullaga ćalkič, že, da se sve njemačke tvrgjave poruše i Sulejmanbeg Manovič i Ahmedaga Gageneralštab da se raspusti. vranović. Iz naše organizacije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. I I " Ii Odžaka kod Dervente dobismo ovaj brzojav: „Kod nas u ispostavi Odžaku i JakeŠu jedinstveno provedena organizacija na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije", u koju su stupili svi musli­ mani. Dopis o konstituisaoju odbora i osta­ lo slijedi. Za odbor: Predsjednik: Fazlić, muderis" Domaće vijesti. Zar i sad progonit Brčkog dobišmo brzojavnu obavijest, da je našoj vladi odaslan ovaj protest: »Predsjednik vlade Šola, Sarajevo. Muslimani grada Brčkoga na obdržanoj skupštini 14. marta protestiraju najenergičnije proti šikanacijama i nepravdama, koje provodi na musli­ manskom žiteljstvu u Brezovom polju oružnički narednik Levnaić i traže da se isti odmah makne i pod istragu stavi. U ime odbora »J. M. Organizacijey l. Hadžić, doktor Bukvica«. /čudimo se da se još i sad dogagja^U'tMf^ki postupci i to od ljudi, koji imaju da prave red i mir u ovoj tužnoj našoj domovini. Kad li će će jednom trgnuti ovaj naš Atanasije, kojem su puna usta brat^a^slobode i jednakosti? Vrijeme je. . Iz Kfraeth^B; Na 16. o. mj. obdržavana je glavna'^skupština jedne od najsta­ rijih čitaonica u Bosni i Hercegovini, Mus­ limanske čitaonice (Kiraethane) u Sarajevu, na kojoj je izabran ovaj novi odbor: Predsjednik: Jusuf ef. Midžić, podpređsjednik: Ćamil ef. Raši dagić, tajnik: Asimbeg Dugalič, b 1 ag a j n i k.* Muhamed ef. Muftič, k u ć e nadzornik: Akif ef. Biserovič, knjiž­ ničar: Hamdi ef. Mašić, odbornici: Abduselambeg Hrasnica, Atif ef. Sočo, Sa­ lih ef. Svrzo i H. Abdaga Delič; zamje­ nici: Ahmed ef. Sočo i Muhamed ef. Šolbat; revizori:. Hajdar ef. Fazlagič i Vejsil ef. Šahinagić. Novom odboru želimo uspjeh i nada­ mo se da će Kiraethanu dignuti na dostoj" nu visinu. Bilhajr! Povišica činovničkih borlva. Kako se doznaje, radi se sada na izjednačenju plaća svih državnih činovnika i službenika u kra­ ljevstvu SHS. Nacrt je već gotov, te će u skoro vrijeme biti objavljen. Prema novoj uredbi biće. činovnički stalež podijeljen u 11 plaćevnih razreda, i to tako, da će au­ tomatskim napredovanjem biti osigurana činovnicima sa fakultetskom spremom kao konačna plata bar 6 600 dinara, onima sa maturom bar 5.000, a onima bez mature 3.800 dinara konačne plate. Pokraj plate dobivaće državni činovnici još posebni aktivitetni doplatak. Uredba bi imala stati na snagu početkom mjeseca maja. Poslije regulisanja biće ukinuti svi drugi doplatci. Vlada hoće da ovim regulisanjem i izjed­ načenjem činovničkih plata omogući Činov­ nicima obnovu normalnog ekonomskog ži­ vota. Из чиновпичких кругова. Данас у доба изграђивања наше државз сваки стадеж настоји да што јаче осигура свој положај и што бпље уреди прилике својих припадник*. Видимо стога, да се на све стране жиио ради на сталешкој органиоацији. Чиновнпчки сталеж, осии стручних организацнја, ииа своју велику заједиичку органпзацлју у Чиновничкои Друштву. Ово друштво показало je много агилности одмах еада при темељном уређивању наше државе. Држане су скупштине, одбор je неуморпо радио на свим мјеродавним мјестжиа, да се биједно материјално стање чиновника поправи. Какав he успјех пиати та акција, видјећеио убрзо. Али да би друштво могло још живље радити и његов одбор да би могао још о Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O." " ' ” 1 ,И| u Broj 111Ц длучнијо иступати, неоиходиа je потр^ да се свн чнновници у Б. и X. окупејј тога друштва, јер he саио у тои слу^ моћи одбор излазитн о великпи муктоц том као представнмк цјелокупног чипоц штва. У Сарајеву ое je повела жива ц ja, да се сви чпионницк, који служе у ј рајеву, упишу у друштво. Треба и по^ јина да дође истим путем. Зато сарајец чиновницп моле другове ив провинциј^ј и они ucTO ураде na да не буде у К 11 чиновннка, који није члан Чиновивиј Друштва. (Доносећи горњи апел упозорујеко a чиновиике, да je нужно у одбор приуц ти и ноколико — муслимана. Будш јц ђавпи! On. ур). Trešeljak. Nemojte se ljutiti. Svijet se ljuti, što ljka“ nema. E, ne može vazda biti. Odkako proljeće prokrtilo, nema mu urednika ni na ов| nam dogje. Pa smo morali poslati pozivku po ih Ispričava se, da je iza naše skupštine toliko opit rečen, da nema kada više ni naspavati se, a кц li čestito jesti i napisati štogod. Ipak za hatortt telja nabaciće — veli — prlgodice po koji redili u „Trešeljak-. Ima on, kaže, saradnje i sa stn« — i izvuče iz džepa evoliki dopis za »Тгеш iz Tuzle o „skupštini- desetak otpadnika iz ih ske cjeline. Ali neće ga štampati. Nema kada. № će po telefonskoj vijesti bez žica kazati nam oj originalno iz Mostara. Nema tu kazati — nap®| on sjede pa piše: Samostalac Smailaga. Kolačite oči: ŠU| znači? Jest, ostao je samo sam u Mostaru, nspiiiiq od sviju. Kantarska kuka iz „Jednakosti- pritisln svom snagom, da im svi pouzdanici po Bosa Hercegovini održe skupštine, ne bi li uz njih Moli rem tri stotine ljudi u zemlji. Za Mostar je p« kocka na Smaiiagu. I on održao skupštinu. Di| je govoranciju od рб kilometra. Prisutni su ga rt fiomno slušali. I kad je završio pitanjem: .Slala I se samnom?" svi su odgovorili posve MHi razumljivo: „Brate dragi — ne slažemoP Al| nije sve. Mnogo je interesantnije ono, Šta je ri bilo. Smailaga je davao večere ljudima, koji Nil na skupštini. Na jednu je pozvao njih fridadi sedam. I čekao je kao pred iftar. . . Došlo ■( je samo pet. Ali od tih peterice četiri su mu odat te večeri kazali da ne mogu s njim zajedno пв A onaj peti — nije mu ni došao na skupštinu. HnJa je to. Iz Plevlja smo dobili ovaj brzoju „Administracija „Pravde" Sarajevo. Zastavite; i šaljite više novine. Knjižara Gomilanovif* Datt Zastavite, ako Boga znate 1 da se muslimanima ■ metnuti pop poslanik ne zacrveni u Držanu Vijeću. . . . Pop u hotel Galiji. Navadio se, pa dogje p gdjekad. Visok, tankovilast. Oni što bir vaktilei sarajevskom polju... Ali čemu rane povregjivatl?i od preokreta prošle jeseni hoćemo da zaboraviš sve neugodno, što Je prije bilo. A eto hoće i oil dogje počesto izjutra u hotel Gazi na kahvu. li sabaha, kad u sali po divinu ispod pendžeran sjedu naši agalari i šarene alimedije. Navadio« Pa i pravo Je. Od prevrata se vidi često u kabl „Evrope", kako su se izmiješali feslije sa gologli vima. E, sada valja, da im se negdje i vizita vnb Ali gdje će ? Naša demokratija nema svoga taba gdje bi se pokazalo, kako im se itibar čini. I tili je povisoki proto osvanuo megju našim ljudini hotel Gazi. Pa „neka nam ga, nek je došao*.! razdivanio se. Divani proto svako jutro, kao ni ručen i sve dublje zalazi... Pa sve jedna-dvije I u bacuje pitanje muslimanima: što se ne slože i zajednički rad sa Srbima-pravoslavnim? I prepun čuje ga. — Sve je to lijepo, vele naši ljudi, Ni si pope skrenuo sa ćize. Ti si duhovni pastir Imaš svoje stado; njega pridobi za se iza takli ideje, pa smo mi vazda gotovi. Jer, dok se ne pomćte, avlija se ne čisti. Mi smo bili f žatfrad kao i uvijek. Pritom i ostajemo. slučaju, kao što se nekad pitalo: „ilol po Orlovu vojska?** mogli bi mi sada pib rŠto će pope po Bosni pljačkanje? Što će tvome seljaku oružje? . Ko napada goloruke „Turke-? 4 PRODAJE SE radi bolesti dobro iduća u Sarajevu kod milte u kući H. Šišidain vrlo umjerenu cijenu. — Upitati u istoj kut Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vrata i pir zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog mateif jala, koji spada u tu struku. — UpitaUl upravi lista. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/61092c1ef2466f8ef0831185206370d6.pdf e54e339ea41d84ab648876697aff7b19 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREOJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE,' NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. I Гласило Југославенске Муслиманске Организације. feroj 12, Sarajevo, subota 22. marta 1919. (20. džumadil-ahira 1337.) [a osiguranje nastave na mektebima. I Centralni odbor naše organizacije ukvio je dne 16. marta o. g. ovu okruž­ en na mjesne odbore: [ „Sarajevski širi mjesni odbor naše vanizacije zaključio je u pogledu poSjšanja stanja muailima ovo: I 1. Da se po naročitom, izabratom odwu imadu kupiti dobrovoljni prilozi, koji ■ sačinjavati zasebni fond za podupiranje Bih vjersko-prosvjetnih službenika, a na rvom mjestu muailima i drugih službe­ na ва mektebi ibtidaijama. Iz ovog fonda na se davati organizaciji muailima raz|a iz beriva, koja sad dobivaju i beriva, Na su, kao svoj minimalni zahtjev stali u svojoj peticiji na vak. mear. sabor i i za sve mektebi ibtidaije kotara saraivskog. Kad prestane potreba podržavanja rog fonda preostali novac pripada „Ј. f P" [ 2. Da mjesni odbor nastoji popuniti pražnjena mjesta muailima u sporazumu [ kctar. vakuf, mear. povjerenstvom. P Prema tome će se muallimi na mekbi ibtidaijama u gradu Sarajevu i kotaru ifajevskom osigurati, da bi mogli s nova početi sa nastavom, koja je na 1. marta , g. obustavljena. Ali, kako naši muallimi Daju svoju posebnu organizaciju, i kako I po zaključku njezine uprave obustavili vi solidarno nastavu u čitavoj B. i H., to pet na novo neće otpočeti s nastavom iti djelomično u pojedinim kotarevima, ili pojedince, ako se za sve njihove člaove не udovolji u njihovim zahtjevima. Uihovi su zahtjevi bili na vakufski saor, da im se uz poboljšanje beriva usvoji mirovinski štatut, a na našu želju, da ;onovno otpočnu s nastavom do saziva bvog vakuf, sabora ili najdalje do ispita ve godine, izlaze nam u susret u toliko, 1 bi $e zadovoljili za ovo periodično prolužepje nastave, ako bi im se satno dolatifa zahtijevana razlika u berivima do pita, jer i njima leži na srcu, da djeci bdina dana ne propadne u džaba. [ S toga se preporučuje svim mjesnim oborima naše organizacije u zemlji, da im prije donesu zaključke, slične onima beg mjesnog sarajevskog odbora za osi­ guranje beriva svojih muailima — i to, još bdoom naglašujemo: svi bez iznimke, jer 1 protivnom slučaju neće muallimi nastave irodužiti —- i da nas o tom po mogućnoti brzojavno obavijeste. I Brzojavno, velimo, jer se mi moraао što prije staviti u dodir sa organizaijom muailima, a po potrebi i sa Ulemanedžlisom i vakufskom upravom, da bi :akogod izgladili razlike, koje će ostati :od onih kotareva, koji još ne pristupiše lasoj organizaciji, da njihovo neosiguranje ie bi pomelo produljenja nastave? Sarajevo, 21. marta. Iz Donjeg Vakufa dobismo ovaj brzojav: Danas odposlasmo brzojav, koji glasi: predsjedništvo Državnog Vijeća", Beograd. Ibjelodanjenu osnovu o predhodnim mjeraоа za agrarnu reformu ne smatramo praednim riješenjem našega socijalnoga prob­ ama, jer se našem maloposjedniku ne pred- ▼igjaju odnosnom reformom jednaki udovi Da im pomrsimo ovu hillu, donosimo za­ gospodarskoga razvoja, pa je očito, da bi ključak Pribićevićevog saborskog kluba, u se ovakovim riješenjcm stvorilo drugo so­ kojem sjedi i osam nametnika grupice oko cijalno pitanje i izazvala nova socijalna „Jednakosti* i molimo svu braću, da ovaj borba, koju bi maloposjednici za osiguranje zaključak dobro pročitaju, pa će vidjeti da svoje eksistencije morali najžešće voditi. se potpuno razlikuje od „Samoupravina* Da se tome predusretne, tražimo rijeienje članka, šta ga donesosmo u prošlom broju. ovog pitanja na način, kako će i naš malo* Evo šta su j e d n o g 1 a s n o zaključili posjednik doći do produktivne zemlje, jer „zastupnici Jednakosti i njihovi drugovi iz predvigjeno erarno zemljište treba godina­ demokratskog kluba: „Beograd, 17. marta. Demokratski klub ma meliorirati, a da postane za produkciju sposobno. Predsjednik mjesnog odbora Ju­ prihvatio je na svojoj sjednici od 15. o.mj. goslavenske Muslimanske Organizacije: Kur- ovu rezoluciju: begović." Državna, socijalna i privredna potreba Preporučujemo svima, mjesnim odbo­ je da se predhodne odredbe za pripravu rima nače organizacije, da se povedu za agrarne reforme, sadržane u zakonskom ovim primjerom i da odmah odašalju slične predlogu od 29. februara 1919. započnu pro­ brzojave na predsjedništvo Narodnog Pred­ voditi prije dovršenih rasprava u Nar. Pred­ stavništva. To je nužno radi toga, da se stavništvu, kojemu je pridržano pravo, da agrarni odbor obavijesti o raspoloženju na­ donese odluku u sijelom opsegu u smislu šeg svijeta, jer se iz današnjeg članka o proglasa Njegovog Visočanstva prestolona­ agraru jasno vidi, da su nezvani naši na­ sljednika. Za to demokratski klub Narod­ metnici krenuli naopakim putem. Treba ih nog Predstavništva donosi jednoglasni za­ stuknuti i otrijezniti. ključak, da ministarski savjet pristupi smjesi* prsvogjenja priprava za agrarnu reformu i to svojom saradnjom sa Narodnim Predstav­ Novi glasi o agrarnoj ništvom putem parlamentarne komisijo, koja se imade c naročitim obzirom na prilike reformi. pojedinih pokrajina u tu svrhu obrazovati. IL Provogjenju priprema za agrarnu reformu (Rezolucija „demokrata*) imade se pristupiti bezodvlačno, obrazova­ U prošlom broju prenesosmo članak njem. središnjeg državnog ureda za agrarnu „Samouprave* o agrarnom pitanju i rekos­ reformu. Taj državni ured imao bi se po­ mo da ćemo se na stvar povratiti čim pro- dijeliti u sekcija i to: gospodarsku, fiuancigovore i Pribićevićevi praporci. Interesantno jalnu, pravnu i м sekciju za kolonizaciju, a je da je isti članak „Samouprave* preni­ vodio bi svoje poslove preko svojih pokra­ jela ovdašnja „Jednakost*, pa ga još pobi- jinskih ureda uz učešće kotarskih i općin­ berila svojim frazama o skrbi mjerodavnih skih odbora, sastavljenih od interesenata krugova i njihovoj predusretljivosti. Računa kao savjetnika državnih organa. Kao najpre­ na neobaviještenost našeg svijeta, pa osje­ če poslove imao bi taj državni ured po­ ćamo potrebu, da u ovu rabotu unesemo sredstvom svojih pokrajinskih ureda pro­ vesti : malo svjetla. Današnja je centralna vlada sastavljena < 1. diobu zemlje onim državljanima, od zastupnika svih većih i uplivnijih stra­ koji se bave obragjivanjem zemlje, ali zem­ naka*. I nije sve jedno šta govori recimo lje uopće nemaju sa naročitim obzirom na ministar Protić, a šta opet ministar Pribi- invalide, udovice i siročad vojnika, te do­ ćević, jer ne pripadaju jednoj te istoj stran­ brovoljce koji su se borili za oslobogjenje ci. „Samouprava* je glasilo Protićeve (ra­ i ujedinjenje domovine. 2. posredovanje u dikalne) stranke i sasvim je baška što zakupljivanju zemljišta, naročito onih kom­ ona piše« a baška opet što bi htio ministar pleksa, koji budu pridržani za kolonizaciju. Pribićević. Pribićević je u agrarnom pita­ 3. predradnje za preuzimanje šumskog gosnju mnogo žešći od „Samouprave*, a 'podarstva u državne ruke. 4. uregjenje prav­ pošto u Beogradu još nije počeo izlaziti nih odnosa, bezodvlačno pravno razrešenje list njegove stranke, to obranu njegove po­ kmetstva i kolonata kao i provogjenje odlitike izvršava zagrebačka „Riječ SHS*. I svojno zabrane. 5. financijske predradnje sa u Sarajevu će ova stranka pokrenuti jedan ustanovljenjem renti i odšteta. 6. sabiranje poseban svoj list, a megju muslimanima materijala i predradnje za kolonizaciju, kao širi njezinu misao „Jednakost*, jer su svi i spremanje svega, što je potrebno za ko­ nametnuti muslimanski „zastupnici* načno provogjenje agrarne reforme. stupili u Pribićevićevu (demokratsku) Pošto je megjutim nastupilo vrijeme stranku. I kad je govor o agraru, onda da se počne sa proljetnim obragjivanjem „Jednakost* nema prava da prenosi članke naše zemlje u državi, poziva demokratski iz lista druge stranke, nego bi trebala da klub kraljevsku vladu da bezodvlačno izradi piše i kazuje ono, šta želi i šta radi nje* naredbu o podjeli zemljišta, kmetovima, koloz i n a stranka (demokratska). nima i onima seljacima u cijeloj državi, Nu ona toga ne može i ne smije raš- koji nemaju dovoljno zemlje — i to za po­ činjati. jer bi onda naš svijet vidio da nje­ sljednje u smislu § 9., 10. i 14. predhodzini „zastupnici* nijesu ovarisali što su se nih odredaba za pripremu 'agrarne reforme prilijepili uz Pribićevića. Tada bi od 25. marta 1919. Tom diobom treba da bilo jasno i malom djetetu, da je njihova se zajamči obragjivanje zemlje na što ve­ zelja bila samo to, da dogju u vijeće i da ćoj površini, kao što i veća poljoprivredna proizvodnja u rukama spomenutih zemljo­ svrše svoj, a ne narodni posao. Vidi lo bi se da su hizmećari, a Фе narodni radnika sve dotle, dok Narodno Predstav­ branitelji. S toga prenose pisanje listova, ništvo ne bude moglo donijeti svoju ko­ koji su nama prijateljskiji, ne biše li bar načnu odluku o predloženoj agrarnoj re­ na taj način zabašurili svoj hizmećarluk. formi. Provagjanje ove podjelo ne smije Godiua I. da prejudicira konačnom riješenju agrarne reforme i da ugrožava postojeću agrarnu industriju i gospodarske institucije, koje služe općim interesima. Ovu podjelu zem­ ljišta freba da organizuju i provedu držav­ ni organi uz suradnju kotarskih i općin­ skih odbora. Dioba zemljišta treba da se provodi — odmah i na taj način, da se na svakom mjestu ili u više mjesta blizu diobnih zemljišta interesenta izaberu seoski odbori, koji će brzo i bez oklijevanja po­ pisati zemljoradnike, koji nemaju dovoljno zemlje. U odbore treba da ugju interesenti malog i velikog posjeda, objektivna lica i valjani ekonomi. Odborima treba da asistu ; i da daju potrebne podatke činovnici, civilni inžiniri, geometri, dosadanji vlasnici zemlje ili njihovi ekonomi. Podjela se mo­ ra provesti nepristrano,, brzo i stručnjački.. Partijski interesi ne smiju u podjeli imati nikakakva utjecaja. Svaka siromašna poro­ dica treba da dobije toliko zemlje, koliko može obragjivati sama sa svojim članovi­ ma i da bude snabdjevena sa poljoprivred­ nim orugjem i sjemenjem. Ad hoc izabra­ na agrarna parlamentarna komisija mora odmah odrediti maksimum i minimum di obnog zemljišta prema pokrajinama i nji­ hovim ustanovama«. U budućem članku ini ćemo opširno prikazati ogromnu razliku izmegju pisanja „Samouprave" i gornjeg zaključkaIbrahimkadinih »ame^-drugova, a ovaj put ćemo prenijeti samo riječi, kojima je „Jednakost* propratila članak „Samouprave". Ona je doslovno napisala: „Samouprava*, organ starih radikala pod vodstvom Nikole Pašića i današnjeg ministra predsjednika Stojana Protića, te najjače stranke u Srbiji, koja imade nesum­ njivo najviše moći i upliva u našem narodnom predstavništvu, donijela je jedan članak o rješavanju agrarnog pitanja, članak je na­ pisan s potpunim poznavanjem i razumije­ vanjem težine i važnosti ovoga velikog pi­ tanja. Interesi i jedne i druge strane u njemu su potpuno bratski i državnički shvaćeni, pa naši posjednici mogu biti sasvim mirni, da se na njihovu štetu i propast ovo pita­ nje ne će riješiti, tim više, što se na sta­ novište pravednog riješen ja i po jednu i po drugu stranu stavljaju najodlučujući faktori u Srbiji." Tako je „Ј.* pisala o drugoj stranci, kojoj ne pripadaju njezini „narodni zastup­ nici*, a o zaključku svog kluba nema ni bijele, nego ga samo donosi pod suhopar­ nim naslovom „Agrarna reforma . A baš bi nam o tom trebala koju guknuti, da znamo njeno stanovište. Bilješke. Jedan dementi. „Sarajevski presbiro* (tako se je sam potpisao) šalje nam ovaj ispravak: „Zagrebačka „Narodna politika* od 13. o. mj. donosi vijest, da u savezu sa islegjenjima o nedjelima iz 1914. predstoji uapšenje dr. Joze Sunarića i da je dr. Nikola Mandić stavljen pod policajnu pasku. Sa mjerodavne strane saopštava nam se da o uapšenju g. dra. Sunarića ne može biti ni govora. Nema apsolutn* - - -va povoda da se protiv njega povede .... • snje ma u kom �Strana 2 Страпа pravcu. U isto doba ovlašteni etno izjaviti da g. dr. Nikola Mandić ne stoji pod poli* čajnom paskom. Vijest istoga lista, da je u ime odštete radi demoliranja 1914. godine isplaćeno gosp. dru Milanu Srškiću 3 milijona kruna i. da će se gosp. dru Dušanu Jeftanoviću isplatiti 11 milijona, potpuno je izmišljena bez svake podloge. Nerazumljivo je kako može organ jedne grupe, kojoj su šefovi poznati kao časni i ozbiljni ljudi, donositi ovake lažne izmišljene vijesti sa destruktiv­ nom tendencijom." Nama se čini, da će se i iz ovog isprav­ ka nešto izleći. Jer kako smo čuli sa više strana, jedan se je oficir zgražao na kolo­ salne zahtjeve Gazda Gliše Kako bi bilo da se objelodani podnesak Gazda Gliše o ratnim štetama?... Značajna pojava.Saradnik »Riječi SHS« razgovarao je u Zagrebu sa Dr. Vojislavom Janićem, profesorom na beogradskoj bogo­ sloviji. Na pitanje, kakvo je utiske dobio engleski kardinal Boru za svog boravljenja u jugoslavenskim krajevima, odgovorio je Dr. Janić: »Najprije treba da znadete, da je kardinal Bora došao kao izaslanik engle­ ske vlade i kao izaslanik rimske stolice. Nije on nipošto bio tako oduševljen prija­ telj Jugoslavenu, kao što ga prikazuju svi naši listovi. On je naprotiv došao kao ne­ pristran sudija bez ikakvih predrasuda, a ako ih je imao, onda su te bile prije na našu štetu, nego na našu korist. Može se mirne dušo reći, da kardinal nipošto nije bjo zagrijan za našu stvar. No za vrijeme svoga boravljenja u Beogradu, Djakovu i Zagrebu njegovi su se nazori o Jugoslaviji sasvim promijenili u našu korist. Osobit je utisak izveo na kardinala govor nadbiskupa Dra. Bauera na dineu, u kojem je naglasio, da ni jedno jugoslavensko selo ne smije doći pod neprijateljsku vlast. Kardinal je iza ovog govora obećao, da će svim sUama raditi i kod pape u Rimu i kod mjerodav-. nih engleskih krugova, da se udovolji oprav­ danim željama Jugoslavena. Izjavio je da će na mjerodavnom mjestu reći da se ne smiju naša prava pogazili ako Evropa želi mir." Iza toga iznio je dr. Janić svoje na­ zore o zbliženju istočne i zapadne crkve, te naglasio da se pravoslavna crkva n a 1 azi pred velikim reformama. Re­ formatori, koji imaju uza se ogromnu veći­ nu, zahtijevaju- da se u bogoslužje uvede srpsko-hrvatski jezik, da se dozvoli sveštenicima drugi i treći b r a k i da se isto tako dozvoli ženidba i episkopima. Ko­ načno zahtjevaju da se crkva prilagodi savremenim potrebama društva. Ista ta sku­ pina pravoslavnog sveštenstva radi na zbliženju i.s točne i zapadne crkve. Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! FELJTON. U danima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) V. Svijet voli senzacije, pa ako ih nema, ako mu ih drugi ne prirede, on ih sam iz­ misli i inscenira. Tako su neki, tumačeći slobodu sa svoga iastiktivnog gledišta, po­ mislili na svoju korist. Jer najposlije i istina je: u mutnoj se vodi riba lovi. A i svijetu prirediti jednu malu senzaciju nije zgorega. Pa neki, koji se držaše toga pravila, zapališe nešto u Sarajevu, „nešto;" — eto jednu zgradu, gdje su biia vojna spremišta, pa začetnici gledahu da ponesu što kući. . . . Vat ral Vatra!.. Gori „Bergestelle!" .. Šta je to? U nas svak zna. Rat jo do­ nio tu riječ i megju najšire slojeve naroda, rat je strpao tamo na stotine radnica, gdje su sebi zasluživale svagdašnji krah — sva­ ka kako je znala i htjela. To je ratna in­ stitucija i uzalud ćeš je nazivati drugim imenom — najpoznatije je „Bergestelle". Šta se je tamo izragjivalo i kako, ko je to prvi počeo i za što, ne ću ovdje reći . . . „ITAVDA" — „ПРАВДА" Politika straha i zastraši­ vanja. Ko ima pravo na svojoj strani, treba da ga odrašito zastupa; mlitavo pravo ne znači ništa. Ooethe. Različni su psihički motjvi, koji po­ kreću političke akcije, odnosno koji daju pravac tim akcijama. Kolikogod su različni po svojoj suštini, toliko su različni i po utjecaju na narodni uzgoj, o kome politika i te kako mora voditi računa. Politika, koja reflektira na časni naziv „zdrava narodna politika" ne smije se oslanjati na kojekakove ishitrene mudrolije, trikove ili možda na časovite duševne dispozicije gomila. Pra­ vi političar mora uvijek gledati i — što je glavno — vidjeti „dalje od nosa ; mo­ ra imati bar izvjesni stupanj intuitivne mo­ ći, te po mogućnosti prezreti i u buduće decenije, ako ne u stoljeća. Da pri tom ne smije ispustiti ispod nogu realnu podlogu, razumije se od sebe. Smjer cijelog poli­ tičkog rada i nastojanja mora biti uperen prema tečno opredijeljenom cilju, a sve po­ litičke akcije moraju rezultirati na kom­ ponentama svih grana javnog života: kul­ ture, društva, gospodarstva, odgoja i t. d. Broj 12 h da će oni kao neznatna manjina, koja nota bene nema za sobom nikakova oslona u narodu, moći utjecati, odnosno odlučivati o držanju te stranke. Megjutin} sam sjrupozorio i na pošljedice, kojijna b^mihpvo držanje prema vladi moglo ut^ni. ЛхУ АиисммАмс * > • Af ЛЛк da a i ostali odlučujući faktori dobUj^i o nama dojam, da smo puzavci, »krotWjanjad«, koji ćemo nasveaminati, što nan^ngje od vla­ de. S druge strane to bi značilo u famom narodu ubijati vjeru u opstanak. No trebamo drug­ dje tražiti svjedočanstva za to. Evo nam Srbije! — Mislite li Vi, gospodine, rekao sam mu, da bi Srbija ikad doživjela ova­ kav triumf, da su njeni političari, učenjaci i pjesnici ulijevali u narod mjesto borbene odvažnosti osjećaj straha i prezanja?! Upra­ vo odvažnost je ona vrlina, koja je ispu­ njavala i vojnika i državnika i učenjaka i pjesnika u Srbiji i baš je ta vrlina od­ lučila srpsku pobjedu. Ovu politiku straha počela je naša do­ mokracija provoditi i prema dolje, te joj je glavno agitaciono sredstvo protiv nama — zastrašivanje neukog svijeta, da će naše opozicionalno držanje prema vladi uroditi srdžbom sa strane vlade prema nama. I ako im to ne pomaže, jer,naš čovo, koji jo bio uvijek u opoziciji i prema austrij­ skoj upravi, koji je izdržao strahote rata, — pa ga nije lahko zastrašiti, ipak stav­ ljam na naše „demokrate" pitanje: Zar vas ne peče savjest, ako vam nije potpuno začmala, što hoćete da stvarate ovakovo ras­ položenje u narodu i to u predvečerje velike socijalne, ekonomske i kulturne utakmice našeg naroda sa ostalim evropskim narodima? Pitam. H. A. Iz „Državnog Vijeća4*. Sjednica od 17. marta. imao sam priliku, da s jednim od^F gja te stranke (g. S. S.) razgovaram^ubrazlažući svoj ustup u vladinu (П^како se ta stranka voli zvati: vladajući stranku, rekao mi je da se uzda, daj^e oni unutar te stranke moći jače utjecati i na stranku, a onda prema tome i na samu vladu, da promijeni držanje prema nama. To zahtije­ va opurtunizam, koji veli, da u danim pri­ likama, pa makar one bile ne znam kakve, iscrpimo najveću korist, što se uopće mo­ že iscrpiti. Kao odgovor na to obrazlaga­ nje ja sam ga upozorio na omjer, koji će oni imati u toj stranci prema ostalim vje­ rama, te da je potpuni nonsens vjerovati, Beograd, 18. marta. Predsjednik na­ rodnog predstavništva dr. Draža Pavlović otvara sjednicu u 4 sata 25 min. poslije podne. Zapisnik se prima bez primjedbe. Čitaju se neke molbe, koje su stigle pred­ stavništvu. One će biti upućene odboru za molbe i žalbe. Odobravaju se neke molbe narodnih poslanika za dopust Na pojedina ministarstva podnešeno je sedam interpe­ lacija, na koje će zainteresovani odgovoriti kad budu stavljene na dnevni red. Dragu­ tin Lapčević (socijalista) interpelisao je mi­ nistra unutarnjih djela o uspostavi slobodne štampe i protiv tog, šio se vrhovna komanda miješa u djelokrug civilnih vlasti. (Nas žalosti, Kuda su došle sve one paćenice, ni to nije za ove retke. Trebalo bi tvrgje pero i „deblji" papir, pa da se napiše . ... Tek eto: senzacija... Bergestelle gori! . . . Ta sloboda je, pa za što ne bi mogla jedna kuća, jedna štala izgoriti, kad je rat na milibne kuća porušio? Za što u danima slobode da ne plane koja kuća; pa svejedno što je i erarska ... Gradom se pronesoše najprotuslovnije riječi, pa radoznala svjetina trči da i ona nešto vidi! . . čuju se puške . . Aha! Šta je to?! . . Rat prošao, a mi ovdje nismo čuli puške! . . . Zaustavio me jedan čovjek pred poštom i napomenuo mi da ne idem tamo, jer se pobunila jedna kompanija vojske... Buna!.. E, onda natrag . . . A ja k’o strašivac, pa natrag, a da se nisam ni uvjerio šta je na stvari. Zastanem nešto okuražen gledajući ka­ ko ženske idu naprijed i pogledam niz MiIjacku odaklen se j.e čuo pucanj pušaka. Dim. Gust dim digao se visoko i zahvatio dosta široko polje. Vjetra nema, pa je dim sve gušći. Gledam i slušam. Neko prolazi kraj mene. Makar i nepoznat pitam ga: „Šta je dolje?" — Zapalili soldati i radnici Berge­ stelle ... 1 gori . . . Pljačka se . . . Nosi svijet što ko može . . . Prva informacija je tu. Ja se smirih na ove riječi i okrenem niz kej, da i ja vidim, kako se pali . . . Nije ni čudo! Revolucija je. Nema više Austrije i ako još sjedi Sar kotić u konaku . . . A „Narodno Vijeće?" ? . . . Dim se diže, crn, gust dim, e bi rekao da gori čitav dio grada. Nekakva tišina; prestale su puške pucati, pa ti se čini kao da te sapinje onaj dim, koji se je visoko digao i raznosi ga vjetar prema sjeveru. Neka nemila slutnja, ozbiljnost vremena u koje stupamo sapinje mi mišljenje i moje misli mjesto da se srede, one bježe, hite daleko . . . čini mi se da vidim Petrograd, Moskvu . . . čini mi se — to instiktivno osjećam — kako sam se umiješao u svje­ tinu, u masu, kao da me je zahvatio val revolucije, kao da mi je radnik sa crvenom kokardom utisnuo u ruku karabinku i do­ viknuo: Dolje kapitalizam! Zivila socijalna revolucija! _. . ... i kao da sam najednom osjetio tup udarac po glavi, kao da me je neko da je baš socijalistu morao црт progon o slobodi. Gdje su drugi „borci za d dq | Qp. ur.) Pos|anik Stanko Banić i ^rugovi« ljaju interpelaciju na ministra za aocji poli tikq i ministra za prehranu o unl vanju svib većih gradova u drzapj. ћ nik dr. Šimrak i drugovi interpelinji । nistra za socijalnu politiku o dpranml tanju i o kolonizaciji. Predsjednik saopštava, da su izng krajeva stigli mnogi pozdravi u kojima izražava želja za složan i koristan, nfj goslavenske muslimansko organizacije nekoliko gradova Bosne uputile su ргц protiv izbora (Ne, nego imenovanja g. ц sjedniče!) muslimanskih poslanika Čili telegram dr. Matkovića iz Bakra narodu predstavništvu, u kome se osugjujo nil dajnički rad Stjepana Radića (buno« bravanje) i izražava mišljenje, da пд nema mjesta u našem javnom životu.« no odobravanje). Hadži Mahmud (Beri mu jo odbio presbiro! Op. ur.) Dimili opštava, da ušljed familijarnih prilih slabog zdravlja — polaže mandal Čita se dopis parlamentarne konj grčke narodne skupštine koji je ova upo! srpskom komandantu u Solunu u sli izviđa o bugarskim nasiljima i zlodjelij okupiranim krajevima istočne MakedotjB Ministar predsjednik Stojan Protić odg» ra na interpelaciju zastupnika Puca, to ■ na i drugova o nepovoljnom riješenjue nica naše države, pa izjavljuje: „NijaA tinite vijesti, da je na konferenciji mini Parizu definitivno odlučeno o našim цВ ljama na zapadu naše kraljevine u 1аЛ smislu, koji nikako ne bi odgovarao пцВ narodnim aspiracijama, tako da bi шЛ dijelovi naše domovine sa brojem od hH pol miliona stanovnika otpali od naše krelje no. Nikakva odluka o našim narodnim pila« ma nije još pala. Klada o tome nema NibihlM vješlaja. Stoga sasvim sigurno možemo иЛ čiti da ta odluka zaista nije pala. Isto takoal naša delagagija ulazila ni u kakav konj« mis niti s Italijom niti s kim drugim. ]■ da stoji u najtješnjem dodiru i vezi взчЛ šom delegacijom i na takav korak nijefl kada upućivala delegate, niti je dobila Л kvu molbu sa strane delegata, da bi тсш tako šta poduzeti (odobravanje). 10^1 time da sam odgovorio na sva pitanjalM su gospođa pitači na mene stavili i шМ ih đa sa ovim odgovorom budu zadovdjfl (Jednodušno odobravanje.) Poslanik dr.FnB Novak (demokratski mehkiši daje iziaM povjerenju da će odgovorni faktori navhM upotrebiti sva sredstva, da svi naši кгајЛ pripadnu kraljevstvu Srba, Hrvata i Sloifl nača i predlaže da se odgovor minišfl predsjednika primi na znanje. (PrinuM Prije prelaska na dnevni red predijtH nik najavljuje dolazak u narodno preditiM čekićem udario. Ja sam došao sebi i оан se sam pred glavnom poštom . . . j I Pucanje je sada bilo češće i jaM.il lazilo je s lijeva, s teste koja vodi utTitl bević. Dim je bio rjegji, a graja svjeid jača, čuo sam trublje automobila, kratiti reske, a onda zvonce tramvaja, koji je ■ lazio od magistrata. I Ja sam skočio u tramvaj i odvezao s| do „Bergestelle". I Gardisti. „Narodnog Vijeća" i „роад mijena Sarkotićeva vojska" zakrčili su ■ put do garišta, tek sam vidio, kako ■■ stavljaju radnike i vojnike, seljake, kobi sve 'što je kretalo gore ili dolje. Probinil su i tražili opljačkane stvari. Sva sili dl pela, kabanica, haljina, košulja1 i ostllm vojničkog pribora ležalo je na hrpim^U tamo malo dalje bilo je sve okolo spaljenu Noć se približavala. Noć revolucijefl puškaranja u glavnom gradu, — nod 1 kojoj je izgledalo kao da so po ulicamajd i kasno bije boj . . . Ali to nije bio bij nego neozbiljno, nesavjesno puškaranje'№ puštenih vojnika i dječurlije, koja им vježbala u pucanju, da od nje postanu M dieti. �1ТРАВДА* Бреј 12 Broj pitvo starog borca don Jurja Biankinija ii mjeva, koje su okupirali Talijani. (Burni ■ozdravi sa svih strana). Pošto su neki čla* lovi odbora i sekcija zahvalili pristupile ie ponovno izboru. Dnevni red naredne lednice bide isti kao i današnji sa tom hzlikom, da će mjesto izvještaja verifika■onog odbora doći izvještaj adresnog odbora. Za raspis vak. izbora. Sarajevo, 21. marta. U svom organu od 13. marta napisao a g. vakufski direktor ovu neistinitu bi" Hku: „Vakufski izbori. Dokle ide p e r f i lija (niskost). »Pravdaša« dokazuje ovaj lučaj. Jučerašnja »Pravda« donosi pred* uvku, koju su trojica duševnih ihtijara kalali Reisu, da se vakufski izbori što pri* K raspišu. A u stvari je ovo: vakufski sa* lorski odbor radi svom ozbiljnošću, ih м što prije provedu izbori za vakufska, njela. Već deset dana štampaju se u Islam■oj štampariji potrebne tiskanice. Klika bko »Pravde« vidila je da se u njenoj Štam­ pariji već štampaju tiskanice, pa je brže bolje kanderisala onu trojicu potpisnika kroje predstavke, da potpišu predstavku Reisu, da se vakufski izbori raspišu, koji |e se i inače — bez obzira na tu njihovu predstavku — za nekoliko dana rasbisati, čim sve tiskanice štamparija dovrši, pa će onda »Pravdaši« klicati, kako je uspjeh njihove predstavke, da su se izbori raspisali. Eto kakovim sredstvima a g i t u j e klika oko »Pravde« i/ na kakav nemora­ lan način zavagjaju i javnost i onu tro­ jicu potpisnika — ihtijara, kojim nisu smjeli kazati, da su svojim vlastitim očima v i gj e 1 i biše se vidjeli, dragi direktore. Op. ur.) n;se izborne tiskanice u njihovoj štampariji štampaju, nego su im slagali, 9a se sa izborima oteže i da oni trebaju istati protiv tom otezanju*. 1 Tako piše g. vakufski direktor. A šta ie na stvari? Potrebu novih izbora iznijeli imo u uvodniku 3. broja »Vremena« od 18. januara, podgrijali je u uvodniku od februara i upozorili sabor, da bi izbore trebalo raspisati još za vrijeme njegova zaIjedanja. Ljudi su imali »dobru volju«, pa ■u to ostavili na oprobani insaf g. direkto­ ra. I šta se je dogodilo? Izašlo je onako, kako amo mi predvidili. Izbori su metnuti pod šilte. Tad smo ii 2. broju „Pravde* od 15. februara donijeli poduvodnik, u kojem imo zatražili raspis izbora i ponovno upo­ korili na § 82. Statuta. »Jednakost« je šutjela, k g. direktor mišljaše, da će se na tom rrazminuti. . Nu progovorio je rodni grad g. direk­ tora i na skupštini od 28. februara donio rezoluciju, koju štampasmo u 6. broju »Pravde« od 6. marta i u kojoj se traži Mzodvlačni raspis vakufskih izbora. U isto Y Revolucija nesavjesnih elemenata u rradu, koja je sutra prešla kroz gradske tapije —, val se razlio po selima i svoj lemjji — A. Hifzi RjeltvM. Mudre riječi. (Sabrao Eđhem Mulabdlć) Mir je uvijek pošjjednja želja rata. Wieland. Ništa mi nije ugodnije od razgovora ia praznički dan po podne o tom, kako se uku narodi negdje tamo u Turskoj. Goethe. • • • Kad vladari rat žele, oni ga zapovrguu, i onda dogje jedan naučenjak, koji dokaže la je rat opravdan. Friedrich II. Religija je stvar srca, a ne glave. Wieland. Zar to nije čudo, da se ljudi rado bore a vjeru, a ne žive rado po njezinim pro Naima? Lichtenberg. doba držao je sjednicu i ovd. mj. odbor naše organizacije i pretresajući pitanje ovih iz­ bora donio je zaključak, da se intervenira kod predsjednika vak. sabora. Taj je zaklju­ čak donešen na 1. marta, proveden na 5. marta, a objavljen u »Pravdi« na 11. marta. Eto. Tad i tog datuma poduzimani su koraci naše organizacije, a za narudžbu tiskanica u »našoj« štampariji doznali smo tok iz »Jednakosti«, pa smo se raspitali kod uprave za tu narudžbu. I šta smo doznali? Narudžba je došla štampariji tek 6. marta, a izvršena je 8. marta. I to nijesu bile ti­ skanice ureda sab. odbora, nego —- mjesnog vakufskog povjerenstva. Sad neka poštena javnost sudi o tobožnjoj laži klike oko »Pravce«. A mi mećemo tačku uz dodatak, da saborski odbor nije zasijedao od kako se je razišao iza saborskog zasijedanja. Prema tomu nije istinita tvrdnja, da on »radi svom ozbiljnošću« oko izbora, a naša agitacija ne će se voditi lažima i podmeta­ njem, kao što drže ljudi, što napisaše gor­ nju bilješku »Jednakosti«. Šta više, nama agitacija nije uopće potrebna, jer je sav narod uz našu organi­ zaciju, pa će nam trebati samo to, da istak­ nemo kandidate za pojedina tijela i organe naše vj. pr. autonomije. Mi sasvim mirno očekujemo, raspis izbora i još jednom požurujemo g. predsjednika vakufskog sabo­ ra, da odredi izbore. Samo to traži­ mo, a za ostalo AIlah kjerim, draga »Jedna­ kosti«. Ne bojte se, slapčine! . . . Pregled. Austriji ne daju uz Njemačku. Već je sigurno da je u Parizu došlo do spora­ zuma u pitanju priključenja, Njemačke* Austrije Njemačkoj. Do priključenja neće doći. Antanta o tom pitanju neće pregova­ rati sa Njemačkom i neće joj uopće ponu­ diti nikakvih konpenzacija zato da odstupi od svog nauma, jer vijesti iz Beča doka­ zuju bezuspješnost ovakovih pokušaja. Pri­ ključenje Njemačke-Austrije Njemačkoj osujetiće Antanta na taj način, da će sva teri­ torijalna, financijska, politička i gospodarska pitanja tako riješiti da neće biti moguće ujedinjenje praktično provesti. Wilson se o tom pitanju još nije izjavio jer je Amerika u tom pitanju desinteresovana. Amerika za savez naroda. Javljaju iz Nevv-Jorka: List „New-Jork“ konstatuje, da su izdavači svih glavnih listova utvrdili, da je čitava zemlja u prilog savezu naroda. Na istoku 63 novine pišu u prilog saveza, 43 protiv njega, a 16 se drže neutralno. Na jugu 347 novina izjavilo se u prilog savezu, a samo 12 je stupilo u odrešitu opoziciju. Naši dopisi. Derventa, 10. marta. Dne 7. ovog mjeseca održana je u Derventi skupština gragjana i težaka u svrhu proveđenja organizacije na progra­ mu Jug. Musi. Org. Skupštinu je otvorio jednoglasno izabrani predsjednik Osmanbeg Osmanbegović, te je uz pozdrav prisutnima izrazio .opće žalenje, što ovoj skupštini nije mogao prisustvovati pozvani član Central­ nog Odbora radi prometnih poteškoća ni uz najbolju volju. Zahvaljujući se na povjerenju muslimanima grada i kotara derventskog u ovako važnom momentu po islamski elemenat, njegovu budućnost i opstanak ape­ lira na prisutne, da složno u kolu ostale naše braće muslimana porade zajednički za dobro Islama i muslimana u Jugaslaviji, odbacivši dojakošnje naše mane: lične raz­ mirice i nebratsku neslogu. Osvrćući se na program Jug. Musi. Organizacije ističe, da je stranci i njezinim vogjama na srcu je­ dino dobro i sreća svih muslimana Jugo­ slavije i da ne dopuštaju nikome, da radi o nama bez nas. O prigovaranju naših polit, protivnika da se kupimo na konfesionalnoj podlozi, veli, da je toj grupaciji jedino taj razlog, što mi muslimani hoćemo najprije da se »PRAVDA* Страна 3 Strana Društvo je već otpočelo svoj rad, pa je izabran i odbor, koji se je ovako konstituisao: Predsjednik: Adem Afgan; Pot­ predsjednik: H. Selim ef. Alić; Tajnik: Ibrahim Džafćić; Zamjenik tajnika: Muhamed ef. Jusufagić; Blagajnik: H. Mehmed ef. Ahmetašević; Knjižničar: M. ćejvan; Zamjenik knjižničara: Mustafa Karahasanović. Revizori Dr. Ali Kyamilbeg Džinić i Avdo H. Mešinović. Ostalni odbornici: Muhamed Šefket ef. Kurt, Hafiz Mehmed Ali ef. Dukatar, Mustabeg Kapetanović, H. H. Omer ef. Švraka, Atif Kadenić i Ha­ -i ~rn i-nJt 1 fiz Bekir ef. Demirović. Mi s veseljem pozdravljamo ovu svijest banjalučkih gragjana i inteli­ gencije, koja skida prašinu našeg do­ tadanjeg praznog „radau na riječi; pa setejaša sredstava, koja su u stanju pd^f^rave dosadanje propuste. OsoU daljnjem govoru napominje, kakc^ Длго nas veseli da su se članovi naše nam naši polit, protivnici podmeću, da dimo protiv državnih interesa, ali ta p<rala organizacije, koji osnovaše ovo kori­ izmišljotina, kako se najbolje vidi iz našeg sno društvo, uzdignuli na pravu visi­ programa, kojemu je načelof ostvare­ nu, pa iz društva isključiše svaku po­ nje jedinstvene narodne i dr­ litiku. Bio im sretan i berićetan ovaj žavne zajednice pod narodnom di­ hajirli početak! nastijom Karagjorgjevića. Prigovara nam »Gajretore" vijesti. Odbor društva se, da radimo s Hrvatima, a protiv Srba, a da je i ovo samo puka neistina, dokaz je „Gajret* umoljava sve stare povjerenike i to, što su se u J. M. 0. našli skupa ljudi, koji i pododbora društva „Gajret* da jave druš­ su po svom nacionalnom uvjerenju Hrvati, tvu slijedeće: 1. Hoće li i nadalje vršiti svoju dužnost. a drugi su opet Srbi, ali kad se radi o či­ 2. Da li su već počeli sa radom i tre­ sto muslimanskim interesima, ti ljudi za­ baju li kakvih tiskanica. boravljaju na svoje lično osjećanje i uvje­ 3. Odbor kani sazvati skupštinu počet­ renje, te zajedno svim silama rade za do­ bro islamskog elementa. Pri kraju napo­ kom septembra. Na skupštini imade pravo minje, da se to sad ne može odrediti, ■ glasa onaj, tko je postao članom prije skup­ kim će i kako će u buduće naša stranka štine na 6 mjeseci i u redu platio članari­ raditi, jer će to vrijeme samo i vogje naše nu sve do skupštino. Za to se umoljavaju odlučiti, ali se već sada može podsigurno pododbori i povjerenici da članove upišu reći, da će oni krenuti stazom, koja vodi još ovog mjeseca. 4. Koji je povjerenik zapriječen vršiti dobru jugoslavenskih muslimana, jer se je rad naših vogja uvijek temeljio na općoj povjereničku dužnost umoljava se da izvoli koristi našeg elementa. — Iza ovog govora tiskanice koje se kod njeg nalaze, novom pročitan je i protumačen program, koji je povjereniku u istom mjestu predati. Jedna tužba. Primamo ovaj brzojav iz skupština jednoglasno usvojila. Iza izbora odbora uzima riječ muallim Abdulah ef. Cazina: „Preko odvjetnika dr. Ritza danas Sokolović te crta žalosno stanje muallima sam predao tužbu proti „Srpskoj Zori* radi i razlaže uzroke muallim»kog štrajka te podvala, donešenih u broju 61. od 11. marta pita skupštinu, da li odobrava njihov po­ 1919. б o k i ć.tt Napadaj nS. Z.“ na g. če­ stupak, kojemu je povod nehaj vakufske kića prešao je sve granice pristojnosti i uprave za muallimsko pitanje. Skupština vjerojatnosti, odobrava muallimski očajni korak i prelazi na sakupljanje dobrovoljnih priloga za fond Nedostojan postupak. Tuži nam se stranke i materijalnu pomoć muallimima. —ić. prijatelj iz Broda, da je polovicom januara iz tamošnje gjamije ukraden čilim od K 2.000 vrijednosti, a polovicom februara polupane su čak i džamijske lampe. Još nema podataka o počiniteljima, nu mi se Islamsko društvo „Spasa u Ba­ nadamo, da će oblast uzeti u zaštitu bar kad već. . . njaluci« Javljaju nam da je tamo dne bogomolje, Tražimo da se povedu opsežni izvidi. 7. marta osnovano „Musi, prosvjetno Agitacija u Gornjem Vaknfu. Agenti i podupirajuće društvo „Spas", koje „Ј.“ H. B. i I. S. iz Bugojna prije nekoliko će imati svrhu, da se brine i podupire dana »hodočaslili« su u »plemenitoj« misiji muslimane u prosvjeti i radu, a na­ u Gor. Vakuf, nu kako se priča, bio im je ročito.- 1. da što više muslimanske djece — »rnafiš«... Sav majstorluk, finta i uj­ durma agitatora ostala je bezuspješna. Svjes­ pohagja škole i da se siromašnijim u ni „Skopljaci* su im okrenuli papuče i odluč* tu svrhu daju potpore, 2. da se svim no izjavili, da nikako ne odustaju odprograma. Pri tome je značajno daše upravitelj is­ sredstvima s t a n en a put širenju nemorala megju muslimanima, 3. postave Gusković — i pored svoje poznate da se drže poučna predavanja i ras- mahane sasma mirno 'držao i njihovo agitovanje nije shvatio „bunjenjem*, dok proprostiru lijepe knjige megju mu­ vagjanje „Ј. M. O.* i popis članova po slimane, 4. da se po mogućnosti suz­ selima prijeći oružničkim bajonetama. Ima veliki merak, da mu se ime „ovje­ bija pjancarenje, 5. da se obdržavaju analfabetski tečajevi, 6. kovječi*, pa da to do izražaja dogje, čim da se uvede tjelovježba za članove saborem podatke o njegovim ispadima pri tučnjavi sa ukućanima — sa ostalim društva, 7. da se muslimanskoj sirotinji sam gotov — fotografisaću ga u „Trešeljku . koja je sposobna za rad daju sredstva Dr. Milasin osugjen. Na 9. o. mj. za isti, 8. da se pomaže muslimanska okružni je sud u Travniku osudio jajačkog sirotinja, koja je nesposobna za rad, predstojnika Dr. Milasina radi raznih pro9. da muslimani otvaraju što više raz­ nevjerenja i zlouporabe uredovne vlasti na 6 mjeseci hapsa pooštrena sa jednim postom nih modernih zanata, i 10. da se spri­ u mjesecu. Istražni zatvor od blizu 4 mje­ ječi prosjačenje. seca — uračunat je u kaznu. skupimo kao muslimani, da se s nama ra­ čuna kao s jednom jakom cjelinom, koja će se morati uvijek uvažavati i koja neće dati gaziti svojih interesa ni za čiju volju, ni pod kojim uvjetima. Muslimani u Sta­ roj Srbiji i Makedoniji nijesu bili organi­ zirani, pa su preko njih jednostavno prešli bez saslušanja ne davši im ni jednog man­ data u Drž. Vijeće, pa je to bio jedanj)d glavnih r a z 1 o ga pored agrarne refoone i postupka ministra Prebićevića uBosni s mandatima, da je ministar At, Spaho dao ostavku na časti minist^Roj.^^^^ Domaće vijesti. �Strana 4 Ограпа .PRAVDA' Broj 12 В^; ЛРАВДА Alijaga Malić, Salih ef. Spahić, Abdaga Su­ živi. Po spomenutim iskazima nije bilo džuka, Mujaga Crnče vic, Mu harem aga Lju- zasijano ni onoliko ozimnih usjeva, koliko U kotara Gračanici sakupljeno je za bović, Mujaga Abdihodžić, Dervisaga Pro­ je to bilo pr«d rat, a svakako manje nego našu organizaciju K 25.629, od čeg« otpada zora«, Ibrahimaga Sarić, Ibrahimaga Pože- u zadnjim godinama rata, ma da je vrijeme na grad Gračanicu K 8.611, a ostalo je po­ gija, Vejoilaga Jasik«, Mehaga Zubelljak, prošle jeseni bilo za sijanje vrlo povoljno, kupljeno po selima i to: Ra patnici K 500, Eđhemaga Gaćo, Mehaga Mujkič, Halidaga a težak, ako ikada, to u jesen morao imati Džakulama K 965, Lohinji K 200, Piskavici Tuho1jao, Ibrahimaga čaušević, Saćir Nišić, sjemena. Istina je, ove je povoljno uvjete K 326, Stanićrijeci K 500, Brijesnici K 1.001, Abdullah Kulić, Ibrahimaga Kivil, Mujaga nešto ometao i državni preokret, a možda Sokolu K 1.500, Babićima K 245, Svjetlićoj Krtica, Osmanaga Pejda, Ah aga Gluhi«, i nada da će nas i saveznici ishraniti. (VaK 118, Doborovcima K 958, Vranovićima Mujaga Jamaković, Mujaga Dizdarević, Me­ 1 j a nam primijetiti, da su ovom K 500, Grabskoj K 516, Škahorici K 318, haga šakić, Mubaremaga Kavza, Avdaga mnogo doprinijeli i lažni izvje­ Stjepanpolju K 775, Babunovićima K 500, Kurio, Fehim Stovro, Salih GluhiA Huoaga štaji dopisnih ureda. Op. ur.) No Sladnoj K 811, Malešićima K 532, čekani- Basić, Eđhemaga Kalajdžisalihović, Salihaga ako je u burnim vremenima i patnji narod ćima K 500, Orahovici K 2.889, Klokotnici Karić (Muhameđagio), Dervišaga Kupusović, i mogao zaboravili, treba sada da ga podK 1.500. Sjeninoj K 600 i Lukavici K 1.264. Sukri-Deđe Arnautović, Salihaga Spržo, •jete svi svjesniji, da se pojedina« pa i na­ rod mora prije evega uzdati u se. Osim Dobrovoljne priloge za bivšu organi­ Ibrahim ef. Puška, Ibrahim ef. Zolja, Šerif toga treba uvažiti da nam naši saveznici ef. Karahusić, Vejoilaga Kaljo, Mujaga Ka­ zaciju oko „Vremena“ dadoše ova gospoda: ljo, H. Muharem Muhić, Hasaga Karahusić, ni uz najbolju volju i razumijevanje našeg Po K 300. — Atif ef. Sočo; po K 200. — H. Omer ef. Karahusić, Alijaga Arnautović, bijednog stanja ne mogu prema našoj želji Mehaga Henić i Eminaga Hasibović; po K Mehaga Kalamujić, Numanaga Feragat, N«- i potrebi pomoći, jer su i oni trpjeli od 100. — Ibrahim Krajina, Hajrija hanuma ziraga Karić, Fehim Hadžović, Vejsil vi. ef. rata, pa s« i njihova produktivna snaga Henda, Saćir Mujanović iz Zavidovića, Šahinagić, Ibro Šošić, Ismetaga Nuhić i smanjila, a mnogo ima i drugih, koji od Hasaga Hasanbegović i Ešref ef. Rašidagić. Sulejmanaga Požegija. njih iščekuju pomoći. Po K 60: Mehaga Topčić i H. Hasaga Po K 4: Mujaga Feragat, Salihaga Naš narod treba da ima na umu, đ« i ZupČević. Goršanović, Osmanaga Sjenarović i Mujaga ono, što nam saveznici mogu dati, ne ć« Po K 50: Avdaga Kerić, Jusufaga Čizmić, Sjenarović. Po K 3: Mehmed čaušević, možda zbog hrgjavih prometnih prilika Hamdija Rašidagić, Ragib ef. Bakarević, Me­ Salihaga Tenjović, Mujaga Sarija i Ibrahim stići na vrijeme, iako j« zemaljska2.vlada haga Mašić, Beširef. Mašić, Hilmaga Sahačić, aga Daudbegović. Po K 2: Ademaga Bunić, neumorno nastojala i nastoji, da se još za Mehaga Muzdeđžija, Nuraga Zlatar, Abdul­ Mustafa Žerava, Suljaga Sulejmanović i Su- vremena namakne sjem« i ratarsko orugje. lah ef. Prešljo, H. Mehmed Abadžič, Osman Ijaga Pašalić. Po K 1: Muhamed Fočo. Nema druge, nego da sami zasučemo ruka­ R Jamakosmanović, Mehaga Nuhić, Sabitaga Do 14.br. »Vremena« iskazano K 31.070 ve i svojski se prihvatimo posla kako bi Gackić, Rifataga Šabanagić, Sabitaga MujeziK 2.020 ono, što smo u jesen zanemarili, sada u U 2. broju »Pravde* nović, Muhamedef. Kadić, N. N. iz Čajniča.. K 4.686 proljeće popravili tako, da no ostane n«uDanas Mehaga Čatić, Ali Riza ef. Prohić, Avdaga Ukupno K 37.776 zoran i ne posijan ni pedalj zemljo koji je Slinić, Tuzla i H. Hakija Hodžić B. Brod. za sijanja. Po K 40; Mujaga Kurtović, H. Meh­ Ko možda ne imadne sjemena, nek se med Zelić, Salihaga II. Alajbegović, Hajdar do izgovara da mu ne treba na vrijeme aga Arnautović, Omeraga Bećirović, Sulja­ uzorati. Težak neka učini svoje i neka uzo­ ga Dautović i Nadži ef. Kahić iz Novog re zemlju, a vlada se nada da će joj uza Sijmo zemlju. Pazara. sve poteškoće uspjeti da na vrijeme pribavi Po K 30: Hasaga Požegija, Mujaga Zu­ Od vladina ured« za štampu primismo sve što je potrebno. Po obradi će se naj­ betljak, Sulejmanaga Nijemčević, Muhamed ovaj apel, kojeg donosimo bez velikih prim­ bolje vidjeti ko je vrijedan težak i koliko Softić, Mehaga Musakadić, Nurija Kršlak, jedaba, a do zgode ćemo se na njeg opšir­ kome treba zemlje. T a ć e s e potreba Ibrahimaga čojo, Murat Šahovič i Hafiz nije osvrnuti. — a no puka želja za zemljom — uzeti Muhamed ef. Pandža. „Dugotrajni svjetski rat bio je od mno­ uobzir kad se bude rješavalo Po K 20: Mehaga Pašalić, Neziraga gostruko lošeg utjecaja na moral i radinost, agr arno p i tan j e. Crnčević, Hasaga Pindžo, Salihaga Zubet­ ne samo kod nas, nego i kod naroda vaspiKome je dakle stalo da bude sit, svoj ljak, Mujaga Hadžović, Muhamedaga Seči- taranih za intenzivan rad kroz dugi niz na svome, neka svojski zasuče rukave, neka vica, Husein aga Sarić, Haišmaga Denišlija, stoljeća. I kod nas se naročito u-pošljednje ore i sije, da mogne u jesen žeti. Ko ne Mehaga Kiseljaković, Jusuf ef. Rašidagić, vrijeme na mnogo mjesta pokazala velika stigne sam na sve, neka mu pomognu su­ Sadik ef. Mustajbegović. Osmanaga Zildžo, nemarnost u radu oko proizvogjenja naj­ sjedi i općina mobom. Vejsilaga Begić, Mustafa Rizvo, Omeraga nužnijih sredstava za život. Baš za to, jer Dosadašnje odredbe o sudjelovanju Đutmir, Mehmed Sočo, Salihaga Pašić, Me­ je to pošljedica samo momentanog raspo­ općina s mobom kod proljetnog sijanja i o haga Šarenkapa, Ibrahimaga Jusufspahić, loženja, prouzročenog jednim prolaznim i zasijavanju općinskog zemljišta i mera pre­ Avdaga ćeremida, Alijaga Jelko, Mujabašić, kratkotrajnim stanjem stvari, lako je mo­ ma okružnici zem. vlade 24./11. 1917. broj Sejfaga Vejailović, Alijaga Mujezinović. H. gućno zauzimanjem svih agilnijih i inteli­ 36119/1—4 valja i ovoga proljeća nalogno Avdija Bravo, Mehmed Heljo, Šerif beg gentnijih slojeva društva u dobroj mjeri upotrebljavati, a o uspjehu zasijevahja iz­ Cengić, Abdaga Reso, Ali ef. Fagin, H. ukloniti zlo, koje bi se moglo izleći iz vješćivati zemaljsku vladu i to svakog 1. i Muhamed ef. Garibija, Abdaga Mornjaković, nerada i navike na nerad (Naj­ 16. u mjesecu, počevši od 1. marta ove Jakub bin Jusuf, Suljaga Kantardžić, Hu- zgodniji primjer su izvoznice špirita. Zimi, godine. Francuski trgovinski ured u Beogradu. sejn aga Pindžo, Alijaga Saračević, Sabriia nezaslužena hrana dolazi sama od sebe u Redžepović, H. Mehmed Mulaibrić, ćamil usta. U r.) Osim toga — što je još najvaž­ Javljaju iz Beograda da se je tamo otvorio aga Sudžuka, Arifaga Mujezinović, Bajro nije —- za ovu godinu je ozbiljno ugrožena francuski trgovinski ured, kojemu j« svrha Hadžović, Junuzaga Trnka, Sulejmanaga Kaj­ prehrana naših krajeva. Slobodni smo s toga da razvije trgovinske i ekonomske odnose mak i Ahmeđaga Kantarija. zamoliti cijenjenu redakciju, da u svom megju Francuskom i Jugoslavijom i da ju­ Po K 15: Ibrahimaga Sočo. listu donese češće po koji članak ili bilješku, goslavenskim trgovcima dade sve nužne Po K 13; Aliiaga Nanić. koja bi zainteresovala javno mišljenje za obavijesti, koje se tiču francuske robe, te Po K 11; Salihaga Puška. to pitanje i dala podstreka svima onima da im olakša putovanje u Francusku. Po K 10: Hasan Juzbašić, Mehaga Su- koji su u mogućnosti, da sa svoje strane Češka ne priznaje dugove Austro­ lejmanović, Salihaga Hadžuglija, Ibrahim pridonesu štogod, da se kod nas ove godine ugarske- Na bečkoj berzi posvećena je na­ aga Kašmo, Halim Rašidagić, Husaga Ja- obradi što više zemlje. ročita pažnja govoru Češkoga poslanika g. šarević, Alija Hasić, Avdija Kadrović, Bego Prilažemo izvod iz uputstva zemaljske Tustra, iz kojega izlazi da Češka republika Bjedić Ibrahim Rahmanović, Ibrahimaga vlade svim kotarskim uredima i ispostava­ odbija sudjelovanje u isplaćivanju dugova Đibić, Salihaga Rizvo, Šerifaga Šakić, Mu­ ma 19./II. 1919.: pregjašnje Austro-Ugarske monarhije. Tujaga Kulašinac, Ibrahim Kadrović, Ahmed Zemaljska je vlada opazila iz predlo­ sar je rekao, da česko-slovačka država ne Sahačić, Mujaga FoČo, Meho Okan, Salih ženih iskaza o sijanju u prošloj jeseni, d a će toga duga ništa plaćati jer Jamak, Ahmedaga Denišlija, Ibrahimaga sve ratno gladovanje na žalost ne priznaje dugovanja bivše monarhije. Begović, Haliz M. Muharemović, Arifaga nije naučilo našeg težaka da Prndelj, Arif Nišić, Huso Selimović, DŽe- zemlju treba svojski o b r a g j iŠaljite Pretplatu4*! milaga Ajdinović, Muhamedaga Husejnović, vati, ako hoćemo da ostanemo Iz naše organizacije. Gospodarstvo. Trešeljak. Praktičan prevodilac. U JednakesP м čitamo prevode u feljtonu od Fadila KurtajKiJ kad od talijanskih, nekad od ruskih pisaca, a |цо da Fadil ne zna ni jednog tog jezika. 1)ц Fadil po čemu ne prevodi odnekle iz ćirilici latinicu Ili je možda na jednom postao tako | verzalan, da je otkrio savršeniju metodu litzave? Sve je sad moguće . . . . Žalimo ga. Ka« kahtarska kuka ili klok^ paragraf hoće jedan bivši vožd da se za ud zakači, samo da se opere pred svijetom. Raziy nuo je rukama, pa sad preklinje, sad don snebiva se: kako to da kolo vremena i preko uji pregje... I č«vjek se ne da. Utekao se najprije | fatbeg«vim suzama u saboru i jednoj оергЦ geeti nogom.. Opazio je, da su dvije trećiie ( ničara u Muslimanskoj centralnoj banci da naše «rganizacije i prolio suze u jednom ovdašu listiću, da više ne trebamo uvlačiti pol u naše kulturne i gospodarske inititucije. Opi je da devet desetina muslimana stade u aasetć dov« i da sad dolaze vakufski izbori, pa и tio: sad taj narod kune, aad ga objegjuje pred dri gima, aad ga preklinje, da se sjeti početka ijuoi političke karijere (ali nipošto završetka), ad« pada ugledne naše članove, misleći da mu oiit^ taju... U polovici sjednica daje vakufskom cake ostavku na svom mjestu, na zadnjoj sjediici d tuje da ipak ostaje na m«lbu nekih svojih prijaj a sada opet lansira vijest po čaršiji, da nipiitoi ostaje u vak. službi dalje od 1. maja... ZaplN« sve se više zapleće u — svoju mrežu. Ne pomaže mu ni poslano pismo Prstihi 18 stranica, ni pola sata .drhtanja® u vlah Broda d« Vinkovaca ni plaćeni čajevi sa 50 km na kolodvoru u Sarajevu, ni još nenaplaćeii м troškovi ха obilaženje djece u svilani... м .veleizdajnici" ne okreću više glave na to, a kopni... Mi ga žalimo! I eto da je po čemali urednik .Trešeljka" na Alaupovića mjestu u рп svjetnom «djelenju. sigurno bi ti Šerif eff. ispH enu namiru, koja зе sada našla na vladi, м| žena za refundiranje putnih troškova u Viskom plaćenih — čajeva. Braćo muslimani I Trošit cigarćage „Merhamet"! Mjesni odbor našeorga nizacije smjestio bi deseta šegrta na zanat ili u trgovini Reflektanti neka se obrat na naše uredništvo. ili! шii Prodaja sjemenja. Gradska aprovizacija u Sarajevu ima uje menja, koje će dok zaliha traje prodani po ovim cijenama. Mrkva bijela, žuta, crve i karota K 180*—, španać K 12'—, ■ bijela K 40*—, mangold K 60*—, peifi К 30' grah K 3*—, heljda K 3’20, K 400*—, sočivo (leća) K 6’—, kupus K 300'sve po kilogramu. iml PRODAJE SE radi bolesti dobro iduća ; Gostioničarska rađaj u Sarajevu kod malte u kući H. Šišidai vrlo umjerenu cijenu.;— Upitati u istoj M I Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavlja sve bankovne poslove najkulantnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Viasnik: Centralni Odbor BJ. M. О/ Islamska dionička štampu* jk u Вагајета � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b7721a706c759d55b0a72919f5a0b12d.pdf 1fbd7eab06d98e81b927c11f8cd0358c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR >: POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ štampariji (careva ulica) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. I Гласило Југославенске Муслиманске Организације. s=======================================================================^^ Broj 13. Sarajevo, utorak 25, marta 1919. (23. džumadil-ahira 1337.) azgovor sa drom Spahom. Naš je urednik razgovarao s ministrom j raepoloženju i članom privremenog naJnog predstavništva g. drom Mehmedom hboin o. uzrocima njegove demisije. G. i Spaho je rekao našem uredniku: k Znam, da su u javnosti šireni različiti »ovi o uzrocima moje ostavke. Stoga m zamolio Jugoslavenski dopisni ured u iogradu, da to vijesti ispravi: i da javnosti Opći prave uzroke moje ostavke. I nakon, n saupštenja jedan je ovdašnji list do o očevidno tendencijozne vijesti o mojoj. misiji. Da bi. javnost bila posve autentično I' eštena u uzrocima moje-ostavke, dra«*e najbolje biti, ako Vam saopćinp iosti svoje pismo gospodinu predsjemiuistarskog savjeta Stojauu M. Pro njegov konačni odgovor nakon pop razgovora, u kome me je nastojao ti, da makar privremeno do demisije ( kobineta ostanem u njemu. lje cjelokupnog naroda, već nepravednim trojom. [ Prilikom pretresanja agrarno reforme ministarskom savjetu, zastupao sam mišmje, da se ovo pitanje — jer zasijeca u tavom zagara iitova no pravo svojino — ože samo zakonodavnim putem riješiti. Kako u ministarskom savjetu usvojene ■ethodne mjere za pripremu agrarne refor■a imadu po svom naslovu provizoran Baćaj, ipak one pitanje oduzimanja svojine ■efinitivpo rješavaju, a riješenje pitanja o №teti odgagjaju na neizvjesno vrijeme. I' 1 ovo odgagjanje riješenja pitanja e ■šteti stoji u opreci s temeljnim načelom ■šega ustava, po komo se svojina može ■uzeti samo uz naknadu; pitanje o oduzi■aoju svojine i pitanje naknade moralo bi se po ustavu u isto vrijeme riješiti. Pošto se ovo pitanje na ovakav neustavan način rješava upravo u oči sastanka Narodnog Predstavništva, nijesam se mogao odlučiti, da potpisom prethodne odredbe. S tih razloga odlučio sam, da Vam svoj resor stavim na raspolaganje. , Vrlo mi je ugodno, što ovom prilikom mogu konstatovati, da sam u osnovnim pi* tanjima, koja se tiču izgradnje naše države, bio složan s ostalom gospodom u kabinetu. Primite, gospodine predsjedniče, i ovom zgodom uvjerenje moga odličnog štovanja.*4 Odgovor g. Protića na gornju ostavku glasi doslovno: „G. kolega, > čast mi je izvestiti Vas, da je kabi­ net, žaleći Vašu odluku, odlučio uvažiti Vašu ostavku, u današnjoj sednici — po­ što se nije mogao naći nikakav zgodan iz­ laz da se ona izbegne, prema Vašim na­ pomenama. . Primite g. kolega, i ovom prilikom uverenje o mom odličnom poštovanju/ Tursko pitanje. Godina I. požara. Pošto je Rusija potisnuta, a Nje­ mačka potlačena, Amerika oprezna i nepri­ strana, našla bi u Turskoj najviše pristaša i tako prepriječila bučne bizantinske revindikacije (osvete) Grčke i aspiracije Bugars­ ke, ali i stanovite tendencije Engleske, te financijalne osnove Francuske. Sudbina Turske podvrgnuta je mnogim faktorima i mnogo je kombinacija, koje se križaju. Iako je pitanje usmanlijskog cars­ tva jedno od najtežih pitanja, koje će mo­ rati riješiti mirovna konferencija, ipak će uregjenje ovog pitanja ovisiti o riješenju mnogobrojnih teritorijalnih, kolonijalnih i ekonomskih pitanja, koja su na tapetu mi­ rovne konferencije. Francuzi <8е megjutim već sada spremaju na svoj mandat u Siriji, dok Englezi isto Čine glede Mezopotamije ' i Palestine, a jedni i drugi preuze­ li su već upravu bagdadske že1 j e«z n i c e. Grci se baš odviše ne vesele, ali se tješe da im je Venizelos ishodio Smyrnu. Jermeni, sigurni već svoje neodvisnosti, na­ stoje proširiti granice svoje buduće države? Talijanski novinar žali;' što je čitavo talijan­ sko javno mnijenje hipnotizirano jadranskim pitanjem i što zatvara oči pred mnogo­ brojnim drugim vrlo važnim pitanjima, koja se rješavaju u Parizu, a koja da se tiču u velikoj mjeri i Italije. Dopisnik veli, da je Rijeka talijanska, da to moraju biti i obale i otoci Dalmacije, ali da nema nikakve sumnje, da ne. leži čitava budućnost Italije samo izmegju dviju obala Jadrana. Mirovni zaključak, koji bi zadovoljio samo talijanske nacionalne i strateške aspiracije na Jadranu, značio bi porazan mir za Italiju. U Aziji; Africi i na Istoku, imademo, veli talijsuski dopisnik, pozicija, koje su od velike važ* nosti za budućnost Italije. Njihovo održanje i njihov razvitak ve­ zano je s procvatom Italije i o svjetskoj veličini Italije. Zato dopisnik moli Talijane, da prošire, svoj pogled preko Jadranskog mora, dolje preko Jonskog i Sikulskog mo­ ra. Narom Istoka da gledaju danas U Italiji drugu Italiju, t. j. onu Italiju, koja je po­ tukla jednu od najjačih vujvka na svijetu, Italiju bogatu, moćnu i mladu. Ništa na Istoku da ne imponira nego li sila, moć, bogatstvo i mladost. Italija mora da iskoristi ovaj svoj „veliki pruetige*. Budućnost Ita­ liju je na Istoku. Dogodilo se ma bilo što sa Turskom, obzorje, koje se otvara Italiji, da je prostrano i puno nada. Zagrebački „Obzor*4 donosi ovaj dopis carigradskog izvjestitelja rimskog lista „II Giornale d* Italia*4: Upliv Amerike u političkom položaju na Istoku izbija u sve većoj mjeri nakon sklopljenog primirja izmegju Turske i Spo­ razuma. Kad je buknuo evropski rat, ame­ ričko je poklisarstvo u Carigradu dobilo veliku diplomatsku važnost. Kad se Ame­ rika odlučila na intervenciju, ipak nije na­ vijestila rat Turskoj, već se ograničila samo na prelom diplomatskih odnošaja s turskom carevinom. Kad je američki poklisar Morgenthan otputovao iz Carigrada, odmah je objelodanio svoje dojmove, u kojima je iznesao turska nasilja protiv Jennonaca, koja su u čitavom svijetu pobudila duboki dojam. Prije sklopljenog primirja izmegju En­ gleske i Turske, vodili su se povjerljivi pregovori izmegju Turske i Amerike u Washingtonu i u Švicarskoj. Kad je pri­ mirje potpisano, Amerika, jer nije bila za­ raćena s Turskom, nije učestvovala kod Sarajevo, 23. marta. vojničke okupacije Carigrada, niti je zastu­ Za proporcionalni izborni sistem izja­ pana u vijeću antantinih povjerenika. Ame­ vila se je naša organizacija još u doba, rika se ograničila samo na izaslanje jedne kćul nije bilo potpuno jasno kako će se ratne lagje, ali naprotiv odaslala je u Turs­ dRati naši suplemenici pravoslavne vjere. ku mnogobrojna povjerenstva za proučava­ Ћапаз, kad je „vladaj uća“ stranka g. Pri* nje prilika i davanje pomoći, čitavu četu mćevića pošla stopama skrajnje stranačke, novinara, financijera i industrijalaca, jedan netrpeljivosti i kad navješćuje borbu na odsjek Crvenog križa, itd. Svi su ovi išli u svim linijama, da pomoću ugrabljene Jermensku, da ondješnjein pučanstvu pruže vlasti provede hegemoniju jednog ple­ pomoć i da doznaju za pravo njegovo sta­ mena bez ikakva obzira na pravdu i rav- nje. Dugotrajne m^e jermenskog naroda n»»pravnost, danas je ta tačka našeg pro­ pobudile su u američkom javnom mnijenju grama kamen-temeljac naše politike i otvo­ i u službenim krugovima toliko ogorčenje reno izjavljujemo, da ćemo se za njenu i toliku sućut, da Amerika neće nikad’do­ zvoliti, da ovaj narod dogje opet pod turs­ pobjedu i mi latiti o trijih sredstava. ku vlast. Američke nakane u tom pogledu Našoj ^organizaciji — tačnije rečeno: posve su jasne, a mogu se razabrati iz islamskom dijelu našeg naroda —- učinjena izjava američkih ličnosti, i službenih i ne­ je jedna ogromna nepravda, jer su nam , službenih, iz prikrivenih i otvorenih izjava. ta||ihapske^ sa t.Posebni ižvpšstiteir „New Ydrk Heralsvojim zetovima i kumovima oduzeli mo­ gućnost, da u privremenom Narodnom da“ upitan od jednog turskog novinara, Predstavništvu dogiemo do riječi i iznese­ izjavio je, da je javno mnijenje Sjedinjenih mo svoje jade i tegobe. Mi smo progutali Država protiv Turaka. Masakriranje Jermeovu otimačinu mandata i nijesmo htjeli da naca naišlo je u Americi na najživlji protest: joj se su proslavimo na način, koji bi mo­ Nečuvena zločinstva, što ih je počinila gao dovesti do jačih konflikata. I pustismo stranka „Jedinstvo i Napredak*4, nijesu imali n;egove sluge, da mirno sjede pod firmom za posljedicu samo neprijateljstvo Amerimuslimanskih zastupnika. Računasmo, da čana, već i čitavoga svijeta. Ništa blaža nije ne će biti velike štete, ako i ovi n a m e- izjava niti visokog američkog povjerenika t n i c i dogju do riječi bar u vrijeme ovih g. Hecka, koji je dobar poznavalac prilika na Istoku i kojemu se pripisuje nakana, da „dobrohotnih*4 oktroja. Amerika poradi, kako bi Turske pot­ . Nu sad čujemo, da bi se njihov šef puno nestalo sa zemljopisne htio ponovno igrati slijepog^jniša, pa sanja karte. Jedan turski list intervjuisao je i o novoj izbornoj geometriji, kojom bi na neku drugu visoku američku ličnost, koja Nesloga megju ovdašnjim Pribićevumjetan način htio izigrati pravu narodnu je oštro osudila upravu turske vlade. „Uz cima. Da nam se ne prišije da šta izmiš­ volju. Hoće mu se novih izbornih kotare- ovakav položaj, — rekao je on — Ameri- ljamo, prenosimo o tom jednu bilješku va, da pomoću njih proturuje svoje krea­ čani mogu reći samo ovo: da se Turska „Jednakosti44, jer im je i ona ortak. Evo ture i ližisahane. navede na put napretka, da turski narod šta zbori taj „demokratski*4 list: Silno se vara, ako misli da ćemo ošu- može procvasti neophodno je potrebnć, d a „Sa stranački upućenog mjesta doznatjeti i na ovu provokaciju, pa ga ozbiljno nad njim vlada strana vlast, jemo, da bi se ovih dana imao pokrenuti savjetujemo, da so ne' igra sa ulhko važ koja je prožeta iskrenim osjećajima. Bez organ Demokratske Stranke SHS. U izgle­ nim pravom našeg dijela naroda^Mi ni ovakve pomoći Turci će propasti. Držimo, du je da bude glavni urednik ovoga lista pod kojim uvjetima ne ćemo erfustati od da će Turci prihvatiti ovu misao44. Turski g. V a s i I j G r đ i ć, (Radi li so o kakvim proporcionalnog izbornog sistema, pa ni u krugovi uistinu bi željeli, da Amerika bude častima i masnim platama, razume se, da slučaju, da bi nas „Riječ*4 radi njega po­ ona vlast,-koja bi upravljala Turskom. Na­ su na prvom mestu gatački Orlovi. Op. ur.) novno proglasila veleizdajnicima. Pa i kad ravno, da će pitanje o upravi Turske biti a kao urednici gg. K. Marić, S. Dmitrović, bi to učinio i sam šef „demokrata44. riješeno tek na mirovnoj konferenciji. Ame­ R. štagljar i B. Jevtić. Megjutim smo s ko­ Stoga kategorično zahtijevamo da se rički idealizam našao je najsretnije riješe- legijalne strane izviješteni, da neki od poovom sistemu posveti jedan poseban pasus nje, di se izbjegne, da Carigrad jednog menutih neće stupiti u redakciju ovoga odgovora na adresu. Za sad ovoliko. dana opet postane iskrom novog evropskog lista, jer žele da u redakciji budu samo Bilješke. �Strana' 2 Огран* JTAVDA* — „ПРАВДА" Broj 13 novinari po svanju. Osim toga pri pri­ svrhu, što je pravila tog društva traže i „Gajretove" vijesti. Iz „Državnog Vijeća“. premama za pokretanje ovoga lista iz­ propisuju; Dalje se javiše »Gajretu^ za | 0 adresi/ bila su na površinu 1 iбna trvenja ošto Naročito se ovom prigodom mora ista­ dobrotvora: Dr. Mustajbeg MuteveliH| veći uticaj na list, Što je još više doprini­ Iza svršene adresne debate u odboru knuti dosadašnja hrgjava naša navika, da himbeg Ćengić, a za utemeljitelje:Ma jelo, da neki od navedenih novinara nisu pošli su sa gotovom adresom predsjednik se za svaku iskrsnulu misao veoma rado ef. Spaho, Ahmedaga Ćengić, Medija; voljni da stupe u redakciju lista, koji i tajnik odbora do ministra predsjednika zagrijavamo bilo proti ili bilo u prilog te haga, Hadži Mehaga Samedović,H. Adei neće biti organ složnih i jednodušnih koji je izrazio osobito veselje, što je posti­ nam išli. Pustimo se u široko i beskorisno Mornjak, Alijaga Poturović, Hamidagai pristaša nove velike stranke". gnut sporazum. Osobito se interosovao za raspredanje do u najmanje tančine o sa­ rija, Salihaga NaniĆ i Junuzaga Magjuvi Mi smo unaprijed konstatirali da ovu mjesto adrese, koje govori o cjelokupnosti moj stvari i podijelimo so najmanje u tri Prijavilo se dalje nekoliko članova dopi „stranku* okupljaju samo puni čanci, za teritorija SHS. Na ovom mjestu adresa skupine. Jedna skupina obično zastupa sa­ siocima. Umoljavaju se svi oni. koji] kojima rastu zazubice još nenagragjenim energično naglašuje naše nacionalne težnje mu stvar, druga je skroz i skroz — a po­ Sarajevu upisivali članove za „Gajrati narodnim mučenicima. 0 načelima i jedoo- i spominje da narod Srba, Hrvata i Slove­ najviše puta bezrazložno — proti, dok je treća iskaze odmah odboru predadu. dulnosnosti nema tu ni govora. 1 eio prvi naca smatra svojom svojinom Goricu, Trst, skupina prema tim pojavama posve nehajna Priloge za „Gajret* dadoše ovi: Hiifl počeci i već pucaju „čvrste* veze -nepro­ cijelu Istru, Rijeku, cijelu Dalmaciju, Bačku, i stvar promatra iz prikrajka, kao da se lagić Uzejr ef. iz Вон. Gradiške 60 K, | bojne zajednice. Ovq su samo počeci, a ko­ Baranju, Banat i Megjumurje. U debati u nje to ni najmanje ne tiče. Tako se ta po­ haremović Mehmed-Ali ef. iz Pazara 20 nac će zavedene i obmanute Srbijance narodnom predstavništvu paziće se osobito java i na početku rađa oko „Gajreta* poja­ i Abdullah ef. Ćulahović iz Taslidže 10 uvjeriti o tom, da je paljba na nas imala ha to, da govornici budu iz svih ugroženih vila. Iz raznih ne temelji tih razloga, a po­ svrhu prekriti unutarnju razrožnost ove ne­ krajeva. najviše iz čisto osobnih, nutarnjih i onissavjesne klike.... krn >oriva praznom riječju i hićenim pis­ Protesti protiv nametnuli Adresna rasprava. Referent sa Oštetu. G. Dušan Vasiljemom toliko se zlatna vremena utukle i „zastupnicima3. Beograd, 22. marta. Danas je započela vić morao je prije mnogo vremena da ode potrošilo, kao da je to bila glavna svrha u Narodnom Predstavništvu adresna de­ u Pariz i da bude referent za Gajreta i sada, kad to sve metnemo preda Velika KlatfuŠa, 19. marta. Zbog zali bata, koju je otvorio predsjednik ministar­ štete, koje je pretrpjela Bosna. se — mora nam sve to biti više nego li renja pruge bilo nemoguće doluji lelegn skog savjeta Stujan Protić svojim ekspoOn je pokupio sav potrebiti materijal, sve zeom. Prvi je uzeo riječ referent Grisogo- smiješna i tugaljiva pojava. Ali oto, lako direktno otposlati: Državno vijeće, verilj zahtjeve za oštetu, čak je dobio u ime pu­ je to bilo. cioni odbor, Beograd. Zbog silom nameti no, a onda su govorili Voja Veljković tnog troška 2000 franaka u zlatu (danas Vrijeme .mora da izbaci sve svoje na tih muslimanskih zastupnika ostao jed i France Smodej (Jugoslavenski klub), koji oko 7.600 K) koju mu je svotu isplatio g. površinu. Staloženje društva, razna mišlje­ kotar bez ikakva legalnog zastnpi đr. Vlado čoruvić. I zbilja g. Vasiljević, su se izjavili odlučno protiv talijanskog nja, kako pojedinca, tako i gomile, jasno te u ime 36 hiljada muslimana ovog imperijalizma. U 5 sati popodne zaključio u a silne telegrafske urgencije , je predsjednik sjednicu. Naredna sjednica se ogledavaju u onom vremenu, koje pro- ■ najodlučnije zahtijevamo, da nam Heprizi krenuo je u Pariz, ali je došao samo do življujeino i odaje vidne tragove duševnog na skupštini „Ј. M. O.“ u Sarajevu iia švajcarske i vratio se u Beograd. Pariška održaje »e sutra u 9 sati u jutru. stanja i raspoloženja kako u sitnim, tako i zastupnici. Mjesni odbor J. M. 0. 1 Maćedonski kandidati. delegacija, traži bosanske štete, urgira na u znatnijim pojavama. Doboj, 18. marta. Gospodinu Sm Megju kandidatima za «narodne« po­ sve strane, a g. referent sjedi u Državnom Protiću, ministru predsjedniku, Beograd, Dopustimo da je sve to moralo bili i slanike u Maćedoniji nalazi so i g. Jovan Vijeću, gdje se može raditi i bez njega. ime muslimana grada Duboja i dl Gjirković, do evakuacije načelnik okruga da je vrijeme trebalo svojo da provede Ovo je zbilja čudnovato! makar i na našu štetu. Ali se svakako u organ i zo va ni h na programu „Ј. M. I G. Vasiljević, .osim putnog troška, po- ohridskog. On so kandiduje u Bilolju i raprotestujemo protiv nametanju delegali bire dnevno 60 franaka u zlatu kao dele­ dikal je. Prije kratkog vremena on je pen­ današnje doba trebamo okoristiti poukom, državno vijeće, koji nas no zastupaju,; što nam je dolično doba dade i pruži. Od gat za bosanske štete, a 50 dinara kao član zioniran, kako jedan list veli, zbog neis­ ih mi nismo izabrali. Mjesni odbor „Ј Hl Drž. Vijeća (dnevno skupa preko 370 K, a pravnog rada, te во čudi ko ga kandidova. praznih riječi, suvišnih, bezrazložnih i omjesečno 11000 K!) a ne radi svoj Treba razumjeti da je on penzionisan zato prečnih misli ništa se ne zameće. To smo u više mahova i gorko iskusili. Sada je glavni posao. Mi mislimo, da narodni novac da bi se mogao kandidovati/ Ko iole poznaje rad naše policije skrajnje vrijeme, da upoznamo tu našu nije Alajbegeva slama i da svak mora da radi ono, za stoje i preslano plaćen. Dosta u Maćedoniji, a osobito pašovanje g. Gjir- mahanu, pa da se je otresemo, barem on­ Čestitka Regentu. Diplomata ima srpske sirotinje u Bosni, koja čeka po­ kovića u Ohridu, mora se zgražavati na dje, gdje nas čeka zajedničko polje rada. zbor korporativno čestitao regenta! Ako bacimo pogled oko nas vidjećemo njegovu kandidaciju. I taj će čovjek, pošto moć i u očekivanju gladuje. To piše ovdašnja „Српска Рпјеч“ .. .. * su izbori vrlo zakonski i slobodni, doći u jednu najveću našu rak-ranu, opazićemo di srdačnog dočeka, koji inu* je p silne čete i ordije naše sokaku i ćor bu- redilo Narodno Predstavuišto prtlitt „Treba* i drugi. Brzojavljaju iz Beo­ parlament da predstavlja one, koji ne mo grada: Molbi pukovnika Milana Pribićevića gu očima da ga vide, jer ga se boje. Ako džaku prepuštene mladeži, koja jadna hrli njogove prestone besjedo. Na đj . za otpust iz vojske udovoljeno je, a ujedao narod u Staroj Srbiji i Maćedoniji budu ponoru da se unj surva. Nju moramo oso­ matski je zbor veoma ugodno djelou mu je odobrena i mirovina. Pukovnik Mi- predstavljali ovakvi ljudi onda će to biti viti na sopstvene noge i izbavljati je raz­ sto je čitavo predstavništvo* odoM nim načinima od neminovne propasti. lan Pribićević odlazi iz vojske, jer hoće isključivo na štetu samoga naroda. valo besjede i misli da je to najk („Slobodna Reč*.) da aktivno učestvuje u političkom životu.* Kako je Gajretova svrha čisto kulturna, znak za konsolidaciju mlade dH Malo nam je Svetozara, pa će da i Milan humana i jedino veličajna briga za našu Talijanska nasilja. Talijanski je ga posegne u politiku. Samo naprijed. . . . mladež, to se ni izdaleka no smije više Za naš ,,Gajret.“ Ako je Istina. Iz—Beograda se javlja unašati u radu za Gajret kojekakvo stran- ner izdao odredbu, da se u Trstu i oU pod datumom od 20. o. mj.; „Demokratski Nakon tolikog zastoja u radu oko na­ čarstvo, niti mu ometati rada, nego ga svi imadu odstraniti svi slovenski natpis je klub u svojoj jučerašnjoj sjednici ras­ šeg Gajreta, vidimo iz poziva glavnog od­ zdušno potpomagati, da što bolje i uspješ­ nadomjestiti talijanskim. Ko se ovome,I pravljao o adresi. Izneseno je gledište, da bora i razabiremo, da se ponovo kani i nije procvate, kako će što više moći svojoj zu ne pokori biće kažnjen novčanom M treba što jače naglasiti naše zahtjeve u sprema što življa zauzetnost oko' rada u svrsi udovoljavati i pružati ruku pomoćni­ ili zatvorom. vanjskoj politici i da se ima tražiti ispu­ tome nama najpotrebnijem kulturnom dru­ cu našoj siromašnoj mladeži, izvodeći je Isti je guverner odredio da sa svi I njenje naših teritorijalnih zahtjeva. Demo­ štvu. Svaki se pojedinac, kao i razne sku­ na selamet, da danas sutra bude čestiti član novnici slovenske narodnosti na tršćand kratski klub stoji na stanovištu, da se sva pine naše zajednice trebaju da osjećaju i ljudskog društva. To možemo pošti imadu odmah odpustiti. Л postigne­ pitanja oko ustava i izbornoga reda smatraju tim pozivom odbora pozvanim, mo samo samopregaralaČkim radom, ima­ Talijansko junačenje. Radio vije# imadušto prije riješiti i t o n a da po mogućnosti porade u svakoj prigodi jući na umu plemenitu i čovjekoljubivu Sjeverne Amerike potvrgjuje, da su pol najširoj demokratskoj osnovi. oko što općenitijeg t i prošircnijeg rada za zadaću našeg „Gajreta*. f. mošnjim informacijama zahtjevi (»redsje Pregled. FELJTON. Mahmud Hubtar-paAa: (9) Islam po Kur’anu i Hadisu. VII. Isa (a. 8.) po Kur’ann i Hadisu. Poznato je, da se Isa-pejgamber u Is­ lamu priznaje i štuje kao poslanik Božji. Ime Njegovo, matere Mu Merjeme i svih drugih poslanika ne izgovara se nika] dru­ gačije nego s dodatkom ahazret“, L f. uz­ višeni ili „seidi-na*, t. j. naš gospodar. Rekne se i piše iza imena i ovo: Molitva i pozdrav Božji neka mu u dio padne! „Ei-Mearri, jedan arapski pjesnik iz trećeg islamskog stoljeća, pjeva ovako: Ne­ mojte me činiti ciljem vašeg neprijatelj­ stva, jer za me doista jednako vrijede lsa i Muhamed (a. н.).* Imade u Kuranu mnogo ajeta, koja se odnose na Isa-pejgambera. Ovdje ćemo na­ vesti samo ona, koja tačno odregjuju gle­ dište Islama prema Njegovoj osobi. 23 и« Mi smo učinili sina Merjemina i Njegovu mater jednim čudom te smo oboma dali za stanovanje jednu visinu, mjesto sigurnosti i vrela. — 5.»«. Mi »mo poslali I sata, sina Merjemina, da potvrdi Tevrat, koji je prije objavljen, te smo mu dali Indžil (Evangjelje), u kojem se nalazi upu­ ta i spas, svjetlo i opomena za pobožne. — 43.es/ Iša je došao s jasnim znakovima te je rekao: Ja sam vam donio mudrost, da vam razjasnim nešto od onog, u čemu ste nesložni. Bojte se Boga i slijedite me­ ne! — 43^«. Bog je moj gospodar i vaš, služite Njemu, to je pravi put — 43.«в* Ali su sekte bile megjusobno nesložne. Slijedeća ajeta se odnose na Merjemu, na rogjenje, djelovanje i smrt lentovu. бб.ц. Bog je stavio Merjemu, kćer Imra­ no vu, za primjer vjernima, koja je čuvala svoju krepost (stid); zato smo joj udahnuli svoj duh, a ona je vj aro vala riječima svo­ ga Gospoda i u Njegove knjige te je bila jedna od poniznih. — 3.s7. as. Angjoli reko­ še: Merjema, Bog je tebe izabrao, očistio i odlikovao te nad ostale žene svijeta. Mer­ jema, budi pobožna i poslušna svome Go­ spodaru, klanjaj i sagu i ne s onima, koji se klanjaju. — З40. 4В. Kada su joj angjeli rekli: O Merjema, Bog to objavljuje, jednu svoju riječ (u meso pretvorenu riječ); Nje­ govo je ime spasitelj Isa, sin Merjeinin ugledan u svijetu ovom i onom i jedan od bližnjih Bogu. On će .narodu govoriti iz ko­ lijevke i u punoj snagi kao čovjek i bi­ će jedan od poštenih. — Ona reče: O moj Bože, kako ću ja dobiti dijete, a nije me so nijedan čovjek dotakao? On reče: To ćo ipak biti, jer Bog stvara, šta hoće; Kad On odredi nešto, satno rekne: Budi l i već je gotovo! — On će ga naučiti knjigu i mudrosti, Tevrat i Indžil. — 3«. <■. Ja (Isa) dolazim s Božijom riječi,' da potvrdim va­ ma prije objavljeno u Tevratu i da vam dozvolim nešto od onog, što vam je bilo zabranjeno... — Ali kad je Isa opazio nji­ hovu nevjeru, reče: Koji su moji pomagači na Božjem putu? Tad odgovoriš« učenici: Mi smo pomagači Božji, mi vjerujemo u Boga i posvjedočujemo, da smo Bogu oda­ ni (muslimi). — 61.u. Jedan je dio poto­ maka Israilovih vjerovao, a jedan je ostao nevjeran. I mi smo pomogli vjerne protiv neprijatelja njihova, pa su pobijedili. Nalazi se jedan ajet, koji navješćuje, nastup carstva nebeskog, kako je proricao Isa-pejgamber: 43 «i. Zaista služi Isa za zna­ nje izvjesnog „sata*. (Po Islamu je povra­ tak Isa pejgamber« na zemlju predznak sudnjeg dana). O samoj prirodi Isa pejgambera pou čavaju ovi ajeti: 4.je». O narode, koji si dobio knjigu, ne prekoračujte svoje vjere i 1 govorite samo istinu o Bogu. Spasitelj i sin Merjemin, poslanik je Božji i riječi gova, koju je stavio u Merjemu i Njee duh. Vjerujte u Boga i Njegova posla« i ne govorite, da ima tri Boga. Sto se tiče duha, o tom veli Kuri 17 87. I oni će Te pitati o duhu (tj Džebrailu ili o duši). Ti reci: Duh je| zapovijedi moga Gospoda (stvoren), vu je dano malo znanja o tom (0 M tajnama). • O zadnjem času lsa pejga nbera iiM raznih ajeta. Po jednim objavljuje I Isa-pejgamberu smrt, po drugim opet| bjegjuje volja B zžja lukavost i podlosti prijatelja lsatovih. čujmo, šta veli Kuri 3.48 Bog je rekao: O Isa, Ja ću Ti Ш smrt i uzdignuti Te sebi i očistili nevjernih, a tvoje ću našljednike poslajl iznad nevjernih do sudnjega danaV ćete se Meni svi povratiti, i ja ću vaei diti o onom, u čemu ste bili nesložoi.* Prema ovom ujetu imade još jedno, li kaže: 4.]oe. Oni govorahu: Zaista нто1 Išala, sina Merjemina, poslanika Вм ubili, ali ga oni nisu ubili niti razapeli,« jednog drugog njemu slična. Dolutali« koji so o njemu ne slažu, u pravoj Bluni što se tiče njegove osobe. Oni neS �Страна 3 Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* Број 13 Broj nika Wilsona u Italiji, naišli na veliki otpor. Talijanski delegati na pariškoj konferenciji zaprijetili su za slučaj, ako se preliminarni mir sa Njemačkom Austrijom ne bude za­ ključio u isto vrijeme kad i sa Njemačkom, da će ostaviti konferenciju mira. U tom će slučaju Italija zaposjesti oružanom silom sve one krajeve, koje su joj zajamčili ali— jirci londonskim ugovorom. Popuštanje Entente. Iz Londona jav­ ljaju: Pariški zastupnik Manohester Ouardiana javlja, da je u pitanju preliminarnog mira sa Njemačkom postignut potpun spo­ razum izmegju antantinih država. Francus­ ka je odustala od svog zahtjeva, da se otmuje nezavisna ^nska provincija, a jed­ nako je napustila svoj otpđr protiv sjedinjenja Njem. Austrije sa Njemačkom. Ovaj jo sporazum postignut ni jednoj konferen•čiji izmegju Wilsona, Clemenceaua i Lloyd Georgea. Komunizam u Madžarskoj! U Beč je 21. o. mj. stigla vijest iz Budimpešte, .da eu komunisti za vladah gradom. Komunisti su oborili Karoly>jevu vladu i postavili sv< ju. Grof Karolyi je pobjegao iz Budimpešte. Svi javni uredi kao i sve vojarne, te pri­ vatna ioduatrijalna poduzeća nalaze se u rukama komunista. Gradske oblasti takogjer •su zauzete od komunista, te su komunisti postavili svoju gradsku upravu. Izmegju komunista i vladinih četa došlo je do krva­ vih uličnih bojeva, u kojima su pod legle ' vladine čete. , Naši boljševici. Beogradsko stranačko vijeće socijalnih demokrata održalo 19. o. mj. svoju sjednicu, gdje se raspravljalo o nekim pitanjima te je dana izjava, da se ne priznaje intercionalni socijalistički kon­ gres u Bernu. Oduševljeno je pozdravljen .prvi kongres internucipnale u Moskvi. I papa suveren. „Daily Mail* javlja ii Rima: „Posjeti kardinala Amette u Va­ tikanu pripisuju u ovdašnjim političkim krugovima veliko značenje. Kako se pogovara namjeravaju velike sile pozvati pa­ pu da stupi u savez naroda, čime bi bio ; međunarodno priznat suverenitet Vatikana, a (rimsko pitanje riješeno na opće zado1 voljstvo. Karlo bi n Švicarsku- Bernski listovi Javljaju, da je' bivši car Karlo od švajcar•kog vijeća zamolio dozvolu, da se može nastaniti u Svajcarskoj. Saveznička je vla­ dalo tom obavijestila bečko državno tajniiŠtvo za izvanjsko poslove, te će odlučiti u skladu sa njegovom'odlukom. Šta znači ovo?^ ' U službenom listu od 18. o. mj. objav­ ljeno je premještenje profesora Saliha Baljića iz Mostara u Bihać. Ovaj nas je korak pro­ svjetnog odjelenja veoma začudio, jer sada nije nikako .sezona* premještanja profesora, pa se je mogla ova i slična željioa kojeg .mučenika* posve lijepo ostaviti do ferija. Ako se hoće jednom iz izvjesnog tabora ispuniti želja na račun jednog drugog ko­ lege, onda treba uvažiti interes školo i ve­ ćine naroda, a ne dati se zavesti očevidnom strasti i pristranosti. Ovaki pokusi obično ne postizavaju svoje tajne, a glavne svrhe, već izazivaju objektivne ljude i stvaraju u narodu neraspoloženje, te ubijaju svaki au­ toritet vlasti, kad može svako na račun na­ še prosvjete Jariti i paliti. Toliko su puta ispravni i nepristrani pedagozi isticali veliku štetnosb šikanacija nastavničkog staleža, jer škodi narodnoj prosvjeti i ne služi na čast prosvjetnoj politici, pti не to opet prakticira ugledavajući se u omražen* crno žuti sistem! Taj je nemoralni sistem odgajao svo­ jim oproban >m makinacijama nenarodne činovnike i udaljio narod od.činovništvn.Naše društvo danas osugjuje takove odrogjene sinove, i to je posve u redu, samo se bojhno, da se sličnim šikanacijama ne otvore vrata toj anomaliji i u nas, pa zato valja da nam bude dika, kad naš jedan činovnik ima povjerenje u narodu. В>š u ovom slučaju vidimo jasno, o če­ mu se radi. Prof. Baljić je omiljena ličnost kod muslimana n Hercegovini te je bio izabran i u .Državno Viječe* kao delegat heroe ovačkih muslimana uz dra. Karamehmedovića. Ovo je bilo zazorno izvjesiv j .demok­ ratskoj* kliki, te su pravili Baljiću razne neprilike, o čemu su nam dolazile razne igjesti. No mi u to ne mogosmo vjerovati držeći, da u slobodnoj i demokratskoj državi svi gragjani imadu jednaka praJ i dužnosli, ali se na žalost prevarismo. Uspjelo je ipak nekim dl uividuama, da proture svoju namjeru preko novih .pe­ dagoga* u prosvjetnom odjelu, pa makar to bilo na štetu prosvjete i protiv volje većine naroda. Da je slučajno na okupu mostarsko općinsko zastupstvo. Čuo bi se zbog ove šikanacije jednog vrijednog nastavnika odlučan i muževan protest, koji bi bio puno iskreniji od svojedobno naru­ čenoga protesta u mostarskoj općini radi afere glasovitog suplenta mostarske gimna­ zije, koji danas u prosvjetnom odjelenju zagovara iste onake makinacije, protiv kojih se je i напу bunio 4za crno-žutog režima. Ali danas ^д)апав se isto radi protiv muslimana ika, koji su našem narodu simpatični i priljubili mu se, a odrodi narodni^rže se za mustru na glavnim žavo~ dima.^^ ^^ored svih ovih nečistih motiva, koji su prouzrokovali premještenje prof. Baljića, hoćemo da istaknemo još i tu činjenicu, da je prof. Baljić služio već u Bihaću, te je iz zdravstvenih razloga premješten u Mostar, jer mu nikako ne prija bihaćki zrak, pa je bio opasno obolio. Za to tražimo u interesu narodne prosvjete i zdravlja prof. Baljića, da se ovo nepravedno premještenje odmah opozove i dade tako satisfakcija povrijegjenoj pravdi i pogaženom narodnom osjećaju. Mislimoyla možemo bar to zahti­ jevati s pravon^er su muslimani i onako ogorčeni zbog m№lfl oktroiranih zastupnika i ekonomskih potresa, koje je đonijelo лгозto otimanje zemlje od zemljovlasnika^h Domaće vijesti. Agrarni ministar. Radi važnosti riješenja agrarne reforme govori se u parlamentarnim krugovima, da će se osnovati posebno ministarst­ vo s posebnim ministrom za riješenje agrarne reforme. Posve je sigurno, da tu lisnicu neće preuzeti Korać. ništa o pjemu, nego samo nagagjaju. Uis­ zičkom (tjelesnom), već se mogu tumačiti tinu ga oni nijesu ubili, nego ga je Bog u psihičkom (duševnom) smislu. Dakle ajet sebi uzdigao. Bog je moćan i mudar. 4>1и. ne sadržaje tjelesno izbavljenje IsaU ovome ajetu, ako se shvati u pu­ tovo, nego navješćenje spasa i uskrsnuća nom smislu riječi, zrcali se nazor gnostika (uzvišenja) vječn * Božje istine, koju je Isa (jedna kršćanska filozofska sekta, koja je pejgamber propovijedao i utjelovljivao. Ta­ postojala п početku kršćanstva), koja je tvr­ ko misle mnogi odlični muslimanski uče­ dila, da je mjesto Isata razapeta pogrešno njaci. Ovaj nazor nalazi svoju potvrdu u jedna druga osoba, njemu slična. S obzirom ovim ajetima: 3.ih. Reci: Već su vam do­ na ovo mišljenje sadržaju mnogi tumači lazili prije Mene poslanici s jasnim znaci­ Kurana opširne i različite pojedinosti, ka­ ma i в onim, o čemu vi govorite. Pa zašto kove je to odigralo, pri Čemu se iznose ste ih ubili, kad ste pravi? — 19.>4. Ja slični prizori, kako se opisuju u Evangjelju (Isa) sam zaštićen Božjim salamom (pozdra­ pri pojavi Isatovoj poslije raspeća. Ovako vom) na dan moga rogjenja, na dan moje mišljenje komentatora bilo je sigurno po­ smrti i na dan moga oživijenja (uskrsnuća). jačano osjećajem, da Bog nije mogao do* (Ovaj će se odsjek svršiti.) pustili neprijateljima lsatovim, da se osvete na odabraniku Njegovu, te su u tome gle­ Prva knjiga Jugoslavenske Demo­ dali izraz sigurne Božje pomoći za svako­ kratske Lige. ga, koji radi za stvar Božju, kao i očitu Ovih je dana izašao u Zagrebu prvi objavu pobjedo dobra nad zlim i svjetla svezak Jugoslavenske Demokratske Lige. nad tminom. , I Ali komentari nemaju sigurne ni vječ­ Uz nacrt pravila nalazimo u njem mišlje­ ne vrijednosti, a u ovom pitanju nijesu ni nja odličnih Ligjnih osnivača o uregjenju i oni svi složni, jer imademo i drugih ajeta, položaju naše države: Kipar Ivan Meštrovii koja dopuštaju drugačije tumačenje spo­ piše o velikom pozivu svih naših umje­ menutog ajeta (4-im.) i to tako, da raspeće tničkih i kulturnih udruženja; Ljubo MihajlM*pejgaqibrra nije nemoguće. Stoga pije lovič o prvim brigama u državi; dr. Nikola baš nužno ajeta З.м. i 4-im. shvaćati u fi­ Sianojevii o organizovanom radu; Miloi Sav) Otstup ministarstva. „Nar. Politici* javljaju iz Beograda: Vijesti se o demisiji cijelog kabineta potvrgjuju u političkim krugovima, čini se da će ministarstvo demisionirati u utorak. Demisija Če biti formalno naravi i to poalije predaje adrese narodni predstavništva Regentu, jer se drži da je time dovršen posao ministar­ stva i da narodno predstavništvo treba da predloži novo ministarstvo. Drži se da neće nastati nikakvih komplikacija u sastavu koalicijonog ministarstva. Dr. Nikola Mandlć 1»ivši civilni ađlatue u Bosni i Hercegovini, otpušten je iz Službe bez mirovine. Činovnički doplaci. U jučerašnjoj ple­ narnoj sjednici demokratskog kluba dao je razjašnjenje ministar Dr. Kramar o namje­ ravanoj poboljšici činovničkih pinta, koja će stupiti na snagu od 1. maja. Vlada će 1. aprila podijeliti posebne skuparinske dopl itko koji će ostati tako dugo, dok se de­ finitivno ne urede plate. Braći Trebinjcima dovikujemo «Živjeli!« i molimo ih, da se svim sila­ ma zauzmu za širenje <Pravde< i da nas podupru dobrovoljnim prilozima. Slijedite lijepi primjer Graćanice... Mjesni odbor naše organizacije u Varcar-Vakufu konstituirao se je ovako: predsjednik: Ragib ef. Hadžiabdić; podpred sjedni k: AbdUllah ef. Hadžić; tajnik: Hasan ef. Bešlić; blagajnik: Ah med aga Dedić, a odbornici: Hafizbeg Bahtijarević i Saćiraga Šehović. — Dalje nam odbor naše organizacije u Varcar Vakufu javlja, nda su svi muslimani ovoga kotara prihvatili program „Jugosl. musi, organizacije* te jednodušno i čvrsto stoje uz ovu organizaciju*. U Konjicu se je ovako konstituisao mjesni odbor naše organizacije: predsjed­ nik: HL Ahmed ef. Kasumović, pod pred­ sjednik: Islambeg Agić, tajnik: MehmedAli ef. Hadžić, blagajnik: Sulejman ef. Sokolović, a odbornici: H. HL Smail ef. Džumhur i Mehaga Džumhur. Za širi kotar, odbor birani su još: Zulfaga Bajraktarević, Mehaga Drkić, Džaferaga Dženetić, Omer ef. Mijušić, H. Mustafa ef. Šaraj li ć i Ahmedbeg Nuhbegović. U Prijedoru se je ovako konstituisao mjesni odbor naše organizacije: Pred­ sjednik: Sulejmunbeg H. Selimbegović, potpredsjednik: Ibrahim ef. Kurbegović, tajnik: Mehmed ef. Juaufbegović, blagajnik: Muhamedaga Kovačević, a bez funkcije: H. Raaim ef. Modić, Ilasaga Kolonjić, H. Salibaga Džihić i Mehaga Hodžić. Iz naše organizacije. 1 Trebinje nam se je priključilo ovim brzojavom: »Jučer u petak na sveopćoj kotarskoj skupštini svi mu­ slimani grada i kotara Trobiii j e jednoglasno zaključili da se pridružuju »Jugoslavenskoj Musi. Or­ ganizaciji« i primaju njezino glasilo »Pravdu«. Zapisnik slijedi. Predsjednik: Hadžihasanović; Tajnik: Zubčević.* Od hercegovačkih mjesta rezervi­ rano se drže još Gacko i Stolac, pa je vrijeme, da se i oni povedu za ostalim mjestima Hercegovine. Hć o potrebama materijalne kulture; dr. Živan Spaeojevii o savremenom pravu i državi; Milan Cemerikii donosi remiuiscenee iz sopstvenih iskustava, a urednik Lige Milan Grol piše o našim zadacima i na­ šem radu. Veoma je interesantan članak dr. Božidara Markovima o unutrašnjem uregjenju Jugoslavije. Ovdje raspravlja dugogodišnji predsjednik Slovenskog Juga i glasoviti srpski pravnik pitanje o decentra 1 iza* čiji u državi SHS, tražeći administrativnu i zakonodavnu samoupravu krajeva. (Mi ćemo ovaj članak prenijeti u jednom od idućih brojeva. Op. ur.) Predsjednik Lige dr. Jovan Cuijić, profesor na pariškoj Sorbon ni, piše o programu Lige. Drugi su članci: Milana Grola o savre­ menom nacionalizmu; dr. Nikole Stojanoviča o agrarnom pitanju u Bosni i Hercegovini; dr. B. Markovima o omladini u jugoslaven­ skom pokretu; onda prijevod jednog članka „The N«w Europe* o jadranskom pitanju. Pod naslovom .Mišljenja i dogagjaji* nala­ zimo poruku dr. Ante ^rumbita. govor dr. F^. Veljkoviča i nekoliko misli Mt/ana PribUevUa. Cijena svesku je 4 K, a dobiva se i naručuje u knjižari .Dioničke tiskare*, ZaдгЛ% Gundulićeva ul. 18. Gospodarstvo. Neutralci o nustr. krunama. Manchester Guardian* javlja: Zastupnici neu­ tralnih država stavili su zahtjeve na kon­ ferenciju mira, da se poduzmu nužne mje­ re, da se banknote bivše hustro-ugarske monarhije koje se nalaze u inozemstvu, zaštite od eventualne bezvrijednosti, koja bi mogla nastati, jer je većina narodnosnih država odredila žigosanje. Kriza u prehrani. Zagrebački »Ju­ tarnji List* donosi ovaj uvodnik: „U pre­ hrani nastupio je kritični momenat Bivši ministar prehrane gosp. Jovanović nije htio ostati na mjestu ministra čim su prevla­ dali argumenti zagovaratelja slobodne tr­ govine, već je povukao konsekvencije. Gospodin Pavle Marinkovič, koji je bio designiran da preuzme lisnicu ministarstva prehrane, Vratio se na svoje ambasadorsko mjesto u Bukarešt, stekavši uvjerenje, da su u organizaciji naše opće prehrane na­ stupili momenti, koji bi mogli biti u sta­ nju, da zemlju dovedu u jedan vrlo deli­ katan i neugodan položaj. 1 tako se je­ dan od najvažnijih ministarskih resora vodi dalje bez popunjenja, a umjesto da se pri­ stupa sustavnoj organizaciji narodne pre­ hrano, vidimo, da sve više zahvaća desorganizacija. Umjesto da se postavi i izradi jedan ustav, koji bi obećavao uspjeha, mo­ ramo konstatovati, da umjesto toga vidimo na djelu divlju spekulaciju, gomilanje robe na pojedinim točkama i sustavno tjeranje cijena u vis. U osam dana od kako je uvedena slo­ bodna trgovina, poskočile su cijene n. pr. masti u Srijemu od 18 K na 40 K po ki­ logramu. Cijene pšenici, koja se je nudila na prodaju prije uvođenja slobodne trgo­ vine i ispod maksimalnih cijena, poskočile su veo danas na 200 K po q, a vjerojatno je, da će ta cijena za malo dana f dalje porasti. Iz naših, živežoTn bogatih krajeva; Bačke, Banata i Srijema, odilazi živeš bez kontrole, a da se u krajevima, u kojima su prohranbene prilike teške ne opaža nikakova polakšica; naprotiv opaža se daljnje povisivanje cijena. Ova je situacija teška i mjerodavni krugovi ne bi smjeli ni časa da čaše, već bi naprotiv, ako želi da se spasi što se spasiti dade, morali energično pristupiti I rješavanju ovoga pitanja. Riješenje može �Strana 4 Ограва biti samo dvojako: ili lisnicu ministarstva prehrane povjeriti odgovornoj osobi iz re­ dova pristaša slobodne trgovine, koja je obvezana, da na djelu pokaže, da li je već danas' opravdan taj sistem trgovine; (ta li­ čnost i pristaše slobodne trgovine moraju, ali tada, da pred narodom preuzmu i svu odgovornost za možebitne posljedice) — ili dokinuti slobodnu trgovinu, ustanoviti za­ lihe i prema raspoloživim zalihama uroditi racioniranje. * Nema drugoga izlaska iz nastale ka­ tastrofalne situacije.* Naše veze sa Austrijom) Na izjavu ministra predsjedniku Stojana Prutića za­ stupniku dopisnog ureda, da kraljevstvo SHS. želi sa Njem. Austrijom živjeti u naj­ boljim odnosima i da smatra potrebnim uregjenje njem, austrijskog zastupstva u Beogradu radi uspostavljenja tješnih megju sobnih odnosa, javlja politička korespodencija iz dobro imformiranog vrela, da je ova Protićeva izjava na njem, austrijsku vladu uplivisala vrlo simpatično, pa su već po­ duzeti koraci radi uregjenja njem, austrij­ skog zastupstva u Beogradu. Državni urod za inostrana djela uvjeren je da će nakon uspostave megjusobmh odnosa nastati sr­ dačan saobraćaj sa kraljevstvom SHS., a naročito da će se uspostaviti stari živahni gospodarski promet. Mostarski ugljenokop. Još pred pola godine počelo se u blizini Vihovića sa po­ kusnim bušenjem ugljena.' Kako je stvar zauzela danas veći objam, a proba izbuše­ nog ugljena omogućuje da se ostane pri tajnom kopanju. Uputio se je' naš saradnik g. upravitelju ugljenokopa, da- mu dade podatke б ovom za Mostar toliko važnom poduzeću. Gosp. ■ je nadpovjerenik bio su­ sretljiv i potanko uputio našeg suradnika o dosadanjem radu, a i o izgledima uglje­ nokopa u budućnosti. Bušenje ugljena otpočelo se kod biv­ ših tvrgjavica br. 18 i 19. Sloj, na koji se je sa svrdlovima naišlo debeo je 4'5 do 10 m, a mjestimice i više. Analizom usta­ novljena je ogrijevna snaga sa 4500 kalo­ rija, dakle ugljen srednj^e vrste..Pred koja dva mjeseca počelo se sa zidanjem prvog rova, koji je zasnovan za dnevnu proizvodnju od 40 vagona ugljena. Do ug­ ljenih naslaga doći će se kroz dva, najda­ lje tri mjeseca. U slučaju da ugljen bude odgovarao dosadanjim potrebama, a na tr­ žištu nagje progje, izgraditi će se još je­ dan drugi, širi’ rov, koji bi sa onim prvim omogućio dnevnu proizvodnju od 100 va­ gona. Kad bi se ugljenik ovako izgradio, zaposlio bi oko 2000 radnika, dočim bi za prvi rov bilo dovoljno 500. Sad ih radi oko 150, a do konca godine biće ih uposleno do 300. Kao u svakom ugljeniku i rudokopu pravi i ovdje voda zapreke, jer već pri du­ bini od dva-metra izbija. Da se ova voda odstrani uvešće će se električne sisaljke. U tu se svrhu sada,spri samome rovu, gradi električna centrala sa 3000 konjskih sila. Ove sisaljke moći će da isisaju 4 m’ za minutu t j. 40.000 1. Električna će se sila moći upotrebljavati i u privredne to industrijalac svrhe, a takogjer i voda. Os­ nivači pivare već su stupili sa upravom rudokopa u pregovore radi jednog i dru­ gog, a i sve željezničke radionice dobivat će otud električni pogon. Ovaj će ugljanik biti svakako od ve­ like koristi za naš Meštar, gdje je nastao Bruj 18 Брсј .PRAVDA* —• „ПРАВДА" gospodarski zastoj, a izgleda da će još i potrajati. ’ („Narodna Sloboda-.) Šećerni kartel. U Beogradu se je os­ novao kartel svih fabrikanata šećera. Svrha mu je da r e g u 1 i š e proizvodnju i pro­ daj u šećera, kao i cijenu rube. Trešeljak. Gospođine uredniče, dopusti mi, da bacim ne­ kolika piligrapa u „Trešeljak", pa kad se je nagelo, neka se i prevali, a ja držim, da će se pre­ valiti na zemlju ili — modernije rečeno — na agrar. Žalosti moja, ravne četiri godine odvrnuh na sveučilištu, slušajući pravne nauke i njihova neu­ mrla pravila, (kako to tumačiše profesori — doduše — iz švapskih knjiga) koja su nikla na ekonomsko socijalnim i kulturno-moralnim principima i koja su u cijelom svijetu (mislim kulturnom) općenito priznata i nepromjenljiva. Učiše me: »Zakon dokida naredbu, a naredba ne može dokinuti zakona; Zakon ne djeluje una­ trag (a sigurno ni naredba); Vlasništvo je nepovredivd; ono se može prenijeti na drugoga jedino • voljom dosadanjeg vlasnika; Izvlastiti se neko pri­ vatno dobro može samo u opće korisne svrhe (kao za javne zgrade), ali uz potpuno primjerenu otštetu, koja se po komisiji ustanovi; Realni dug ne može se pretvoriti u personalni ili prenijeti na drugi objekat bez \Otie vjerovnika; Jus đispozitivum (status negativu« u državnom pravu) daje pravo pojedincu, da sklapa ugovore, u koje mu državna vlast ne smije dirati. Pa šta sad imam iz toga? — Imam samo to, da vidim, da mi je bio trud uzalud: Ta pravila više ne vrijede. Prevrat ih je prevrnuo i ukazao, da se više na zemlji primjenjivati, neće. Kako bi se to dalo protumačiti, ne znam, sa­ mo sam čuo od profesora, da ima jedan paragraf, koji se zove »vis maior-, pa može prevrnuti svaki drugi paragraf. , .• » • Ч . • Hoće li se pravda i mudrost na taj kaluf na­ tegnuti? — Ne znam. Evo mu fetfa iz džepa!* Jedan vrlo brkati gospodin, po imenu musliman, po zanatu klasik, nosi strehu ili škrlju, da mu se brkovi ne orose..... pa bi Me, da ima i fetfu na to i pita: je li mu džai^k r 1 j a. Odgovor.; Pop na kobili jaše, a kobilu traži. BivdMa je potašuljao; pa kad nema pameti, neubrojiv jej> b) To ti je klasičan prejađicium, pa je narav­ na stvar, da klasika ne bi mogao zadovoljiti nega­ tivan odgovor. лго.*«. ,► 4 Smeta im. Jedan od naših dječaka prepro­ davača viče: „Pravda-, muslimana.J liši) Okraj njega prolazi' jedna ženturina pa’ se osovi na dje­ čaka u tonu svog odgoja (vaspitanja), opsova ne­ što »i dobaci da je list prazan, da nema- ništa u njemu. Šta ćeš, smeta „Pravda" kad'je puna, smeta kad je prazna. Istinu rekla. U broju 40. od 6.' o. tnj. u bi­ lješci o Spahinoj ostavci piše „Ј." i o nama, pa veli: .Kolika razlika izmegju nas i njih! Oni bi sve dali za mandate, a mi moramo šilom na­ goniti naše ljude, da učine veliku žrtvu i da prime bar na kratko vrijeme mandat-. Tačno. I svak će vam to vjerovati da je vaše ljude sila na­ gnala, da se prime mandata. Narod ih beli nije na to nagnao. Dvije. Prigovoriše nam neki, što dadosmo našem listu novo ime .„Pravda", kada ima jedan list pod tim imenom u Beogradu. Ništa to ne smeta, jer nitko ne će ova dva lista* zamijeniti: baška je Pravda u Beogradu, a baška — u Sarajevu. Za ,,Osviianje“ Za „Os vi tanje- sakupili su: Ibrahimaga H. Baščaušević, Berberu vić Hasnija i Vranić Um ija iznos od K 4.721, koji daru vaše: Po K 1.120 H. Mehaga Sameduvić; K 650 Ц. Salihaja Bičukčić; po K 500 Braća Šabići i H. Abd Delić; po £ 150 H. Alja Šišić; po K 100 Ahinedaga Kumašin, Murataga Burunčević. H. Hasanaga Nezirhodžić i Ju* nuzMga Mađžarević; po K 50 Ar faga Kobić, II. Bajrić Muh^medaga, i Husara Hasanbegović; po K 30 Ferid cf. Saračević i Asim ef Džino; po K 20 Mu)aga Sulejmanović, Abidaga Brdarić, Mujaga S*rajlić, Ibrahim- aga Hodžić, Salihaga' Vukotić, H. Mulaga Omanović, H. Salihaga Nišić, Obmanaga Durović (Rakova Noga), Mujaga Zubetljak, Ahmedaga Šakić, Huseinaga NumanoVićJ Asimbeg Ljubović, Akif. ef. H. Huseinović, Aslmaga Ajdinović, Ahmetaga Hajro, Ibrahim ef. Zujić, Salihaga Karačić, Salihaga Nanić, Huseinaga Krajina, Sulej inanaga Hodžić, II Ahmedaga Kujumdžić, gosp. Jakob Kajon, Isak Levi, Ismet ef. Izmirlija i Mujaga Mahmutagić; po K 16 Šefkibeg Hrustenpašić; po K 10 H. Hasanaga Cinarević. Meha* ga Alihodžić, Salihaga Hečimović, Hajdaraga Hodžić, Salihaga Mehmćdagić, Mehmed ef. Nanić, N. N., Ibrahimaga Sarić, Omerbeg Halilbašić, Sulej managa Njemčević, Avdaga ZildŽo, Mehmedbeg Ljubović, Salihaga Kurto, Seliinaga Hanjalić, Džaferaga Duvadžijaj Alijaga Parić, Mehmedaga Fočo, Asimaga šišić, šaćiraga Batalević, Šovkijaga Bisićj Ahmedaga Babić, Muslifaga Kačun, Mehaga Mahinutović, Hadžija M. Zelić, Mahmudaga Numić, Ismetaga Prelić, Huseinaga Varešanović; Safet Diko, Mujaga Kaukčija, Mujaga Lazović, Ragibaga Ljuća, HaBaga Delić; Mahmutaga ’Nekaš, Mustafa ef.’ Ropić, Ali" aga Šehić, Hamidaga Zlatar, Salihaga Skaka, Mujaga Slinić, Alijaga Misirlija, Hasanbeg Pašić, Mehaga Topčić, Braća Sudžuković, Alijaga Poturović, Edhemaga Mačkar, M. Halilbašić, Hamidaga Česrija, Salihaora Me­ dija, Huseinaga ČaUšdvid, Rćgatica, Mustajbeg Rahotić, uajaiče,' Mehaga Gačanih Prača, Ragib ef. Memišević,1 Gaj niče, Lutfaga Kadrić, Bileće, Muhameđaga Serdarević, Ljubi nje, Šmail ef.' Serdarević, Ljubi nje, Muhamed ef. Mušić, Rogatica; po K 9 Edhemaga Mahmutović; po K 6 Abidaga Skender, Avdaga Išić, Husaga Hadžagić, I Omeraga Hodžić i H. Muharemaga Muhić; po K 5 Jus ufaga Bravić, Aliaga Handžić, Muhameđaga Jasika. Murat ef. Nuhefendić (Prozor) i Mujaga Turak; po K 4 Gosp. Avram Altarac. Sofić Ibrahima­ ga, Ibrahimaga Mrkva, Mujaga Kolar, Sulejmanaga čeligija, Mehaga Karahasanović, N. N„ Salihaga Fočo, Hasaga Pindžo, Fehimaga Kolar, Mehaga Hodžić, po K 3; Asimaga čatić i Mehaga Šahmić; po K 2: Salihaga Vreto, Ademaga činare* vić, Salihaga Spahić, N. N., Muhameđaga Lanđžo, N. Huseinbašić, Mehaga Sarić, N. N., N. N, Mujaga Mehmedagić, Mehaga Mulić, N. N., Hasaga Begić i N. N.; po K 1: Adem­ aga Ibrahimagić, Mehaga Fočo i N. N. Orhan ef. H. Huremović sakupio je u Janii iznos od K 505 koji đarovaše: po K 50; Mehmedalij&ga H. Huremović; po K 30: Orhan ef. H. Huremović; po K 20: Alijaga Ađanalić, Sulejmanaga Skakić i X. Y.; po K 15: Šuhreta H. Huremović; po K 10; Mejrema H. Huremović, Ahmedaga Alibegović, «Mustafa, Almasa . Alibegović, Ham za ef. čorabdić, Safet ef. Slatino vić, Salihaga Huremović, Asimaga i Esme h. čemerlić, Hanife h. i Šuhret h. Ć ‘merlić, Mujaga Musemić, OmeragaH Muharemović, Idrizaga Sejran, Ramizaga Grohonjić, Ali ef.. Sadiković, Mustafa ef. Camić, Avđo De mirović, Pašaga H. Imamović, Ahmetaga Skakić, Mehmed Musemić, Dervišbeg i Emin* beg Alibegović, Juso Velagić, H. Hasanaga Huremović i Hasaga Skakić; рО K 6: Rizvanaga Bukvić; po K 5: Omer Berberović, Magbula h. H. Huremović, Jusufbeg i Še­ rife h. Gradašćević,. Salih Hadžić. Hamid Mešanavić. Mustafa Mujkanović. Ali ef. Ali* efendić i- Emin Top^lović; po K 4: Emin Zuberović i Ibro Gutić; po K 3: Hasan Rapkić; po K 2: H. M., Mujo Spahić, 8Ц| Karajac i Huso Nurić. I Dalje đarovaše „Osvitariju-: po 1Ж| Bos. h. otpremno trgovačko društvđ 1'рл1 vilegovana zemaljska banka za 'В. i H. I Danas iskazano K 5.8M 1 Prije Iskazano K 13.10! д Ukuph7713^^| Braćo muslimani! Trošit? cigarćage „МггђатеП Oglas. Kotarski šeriateki eud u Sarajeta daje na sveopće znanje, da će м m molbu nasljednika iza umrlog ef. čurčića umrlog Ragib ef. ii San. jeva prodavati javnom dražbom cij^j njegove mulk nekretnine upisane j A: I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. opć. S* rajevo i to: kat. čest, broj 14 kuj sa kućištem i dvorištem u površini oj 322 т. (kuća za gradskim fizik&kMl i dijela mulk nokret. upis, u A] gr. ul. broj СХХХ/56 kat. opq. 10 jevo i to: kat. čest.-broj 115 vrt poj tekijom u površini od 515 m. na d^ 3. aprila 1919. u-’ četvrtak u 1| sati prije podne u sobi broj 3, te 4 se te nekretnine toga dana najboljoj nudioou prodati uz privolu nasljedni^ ali kuća ne ispod procjenbene vrijeđ nosti od 70.000 K, a Vrt ne ispu 8.000 K U Sarajevu, dne 13. februara 1911 Kotarski šeriatski sud. PRODAJE SE jedan đučan ва cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vie-a-vie Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Prodaja sjemenja. Gradska aprov izaći ja u Sarajevu ima ф menja, koje će dok zaliha traje prodani po pvim cijenama. Mrkva bijela, žuti, crven i karota K 180’—, španać K 12 —, rep bijela K 40'—, manguld K 60'—, perŠi K 30—, grah K 3 —, heljda K 3'20, Ц K 400’—, sočivo (leća) K 6’—. kupus K 300'sve pd kilogramu. ишннте Muslimani! Oglašujte u „Pratf Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavija sve bankovne poslove najkulantnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Viasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Islamska dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/866c6d463e5ad0df779ff98868d0aad0.pdf 359a10226da82cb4786b3e4e94c2986c PDF Text Text VDA Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, м UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 14. S a r a j e ▼ о> četvrtak 27. marta 1919. (25. džumadil-ahira 1337.) Svim mjesnim odborima. Na okruz^ hi od 16. o. mj. broj 73. saopćuje km mjesni sarajevski odbor, da je sa mi/ muallima do sada sakupio preko !.W K, te su tom svotom ga ovu go­ nu osigurani zahtjevi muallima kotara gajevo. I Isto tako dobismo iz Banjaluke brzok da je i tamošnji odbor za ovu godi­ li osigurao plate muallima svog kotara ртш njihovim zahtjevima. I Umoljavaju se svi mjesni odbori, da к brzojavno obavijeste o rezultatu svog L;, kako bi se ovo pitanje moglo makKi sa mrtve tačke i kako bi radni odr mogao doći u doticaj sa muallimskim lerom. Kadni odbor, [Gaženje narodne volje. I (Od prijatelja izvan uredništva.) i Naše je stanovište, da samo onda mo■biti govora o potpunom narodnom radu, ■ se taj rad kreće onim pravcem, kojeg no označili u člancima „Ostavka dr-a hhe“ i potkrijepili ga tekovinama svjetI revolucije. To je stanovište potpuno pravno, jer se temelji na neograničenoj Dji naroda, dakle načelu, koje mora zastuki svaki liberalni političar, jer je ono reBtat narodnog htijenja. I mi se čudimo ■u je jedan političar, koji ie na jednom i najvažnijih mjesta u upravi našeg kraIvstva, udario putem oktroisanja i protiv ličite volje muslimanskog dijela našeg Boda u Bosni i Hercegovini nametnuo ■n zastupnike, kojih mi ni pod kojim lolnostima ne možemo primiti, jer nisu Brani slobodnom voljom muslimana. Ok|j, koji se nad nama proveo nema pri■era u parlamentarnoj povjesti zrelih i llturnih naroda. Tim se nisu pridobili Eslimani za politiku, kakva se želi u naIn javnom životu povesii, niti je oktroine put iz političkog meteža k jasnijoj ■entaciji i kristalizovanju naših političkih Kika. i To je samo po sebi pojmljivo: kome ld se priječi, da njegova volja dogje do Utaja, »n sve više u^toji da to postigne Ive više postaje otporniji u političkoj fbi. Stoga oktroj može da stvori veći Etež i nezadovoljstvo i on je najopasnije Idstvo političke borbe. S oktrojem se Eže postignuti samo protivno, jer se val Kodne volje ne da ničim zadržati. Volja poda je nepreeahlu vrelo, koje se ne Eže ničim zasuti, da ne provali — svi­ li o državljanskim pravima i dužnostima ladava sve zapreke, a nepatvoreni izraz Kodne volje mora pobijediti, jer je osnoK na pravdi i istini. ■ Danas je svak svjestan svoga prava i Eda ga ničim gaziti. Pravo jačega i žeKza supremacijom i hegemonijom, vrlo je latkotrajno, jer i naj-jači mora podB pred silom prava i istine. ■ Nema nikakve fajde ovom nasilju da■i ime nekakva „duševnog gospodBč. Ono je grubo, a trajnost ima samo В što je nepatvoreno i voljom naroda stvoreno. Stoga mi ni malo ne sumnjamo u pobjedu naših načela i sigurni smo i uvjereni o njihovu brzom ostvarenju, jer su prihvaćena od svih muslimana, koji od njih no će nikada odstupiti Ne mogu otstupiti. Mi ne dvojimo, da moraju biti isprav­ ljene pogreške sarajevskog oktroja. Kad budu muslimani slobodno birali, uvidiće se neparlamentarni postupak s nama, koji nas je sve i jednog prenerazio, jer nismo vje­ rovali da se tako šta može dogoditi u doba proklamovanja načela slobode i gragjanskih prava. Naročito nismo vjerovali da bi sis­ temom prigušivanja prava i slebode udarili državnici, čija bi politička širokogrudnost i shaćanje narodnog rada trebala da se uzdig­ ne nad poimanje prosječnih i nižih elememenata, koji samo sebi svojatuju pravo na takav rad i sami se sobom kvalifikuju kao jedine patriote i narodni ljudi. I mi se ne čudimo ovim ljudima, jer im je nužno, da nekako obrazlože svoje plivanje na površini. Pojmimo njihovo nastojanje, da razliku u političkom nazitanju označe onim, što je kulturnim ljudima daleko i od pomisli. S toga se ne čudimo, što ovaki ljudi hoće i nastoje da iz političkog života isključe sva­ kog, čiji se nazori ne slažu s njihovim us­ kim shvatanjem i nepojimanjem rada za narod, u višem i najširem smislu. Nu ču­ dimo se kad ovaki postupak dočekasmo od skupine, koja bi imala da bude predstav­ nica višeg duha i zdravijeg 'poimanja, pa se nadamo, da će se ta pogreška uviditi i izbjeći suvišnim trzavicama. Te se pogreš­ ke moraju čim prije ispraviti, jer drukčije nije moguće provesti konsolidovanje našeg političkog života. Što ne valja, treba zaba­ citi, pa se nadamo da će mladi ministri popraviti krivo mišljenje, da je samo onaj „narodan" čovjek, ko nema vlastitog poli­ tičkog naziranja nego se ravna prema ko­ mandi izvjesnih lica u ministarstvu i oko njega. Smiješno je udarati žig nenarodna čov­ jeka na svakog, ko se ne slaže s izjavama u zgradi sarajevske vijećnice. To je nesamo smiješno, nego i fatalne. To, što nismo mogli ćoravo unići u stranku g. Pribićevića, uzrok je da nismo dobili onoliko mandata u privremeni parlamenat, koliko nam pripada i ujedno po­ vod, da smo označeni klerikalnima. I još koješta. Prema tome čini nam se, ko hoće da sudjeluje u političkom radu i da mu se rad prizna kao „narodan“, mora ići naj­ prije po svjedodžbe ministru unutrašnjih djela ili ovdje ih potražiti od kojeg člana sarajevskog Narodnog Vijeća. Istom onda može stupiti na poprište političkog rada, jer pravi narodni rad uzet je u monopol „državotvorne* stranke i ona na njeg po­ djeljuje patente. Kad imaš u džepu taj pa­ tent rodoljuba, onda ćeš dobiti sve, što te pripada i ne može ti se reći, ni ono, što si sad, niti ito si bio nekad. Nemaš li patenta, onda vodiš politiku na vlastiti riziko i sa sigurnošću možeš računati na n počasni “ naslov — „protunarodan". Nu politički rad ne može bili monopoliziran, pa ni od „dr­ žavotvorne stranke**, koja u Sarajevu ima nekoliko ureda za kvalifikovanje narodnog rada, a ima jedan i u Zagrebu. Naravna stvar, da nama nije podijeljena kvalifika­ cija „naredan* i mi radi toga ne možemo doći u Državno Vijeće. Dapače smo „ne­ narodni", jer nismo mogli odobriti da je agrarna reforma pravedna i što smo rekli koju istinu prije i poslije dolaska g. Pri­ bićevića. Nu normalni parlamentarni razvitak i bliza budućnost potvrdiće ispravnost našeg naziranja i našeg, a ne protivničkog na­ stojanja. Budućnost će pokazati kako je štetno odricati pravo na narodni rad sva­ kom, ko ne misli i ne radi po stanovitom ćejfu izvjesnih političara; pokazaće kako je štetno podmetanje i klevetanje onih, koji to svojim nastojanjem i radom ne zaslužuju i kako je štetno mimoići volju muslimana, koji u našem kraljevstvu čine jaku političku partiju. Silni protesti muslimana iz Bosne i Hercegovine predznak su toga i dokumenat, da oktroisanje ne može preokrenuti njihove želje i zahtjeve, nego samo izazvati veće ogorčenje nad politikom tutorisanja. —h kg — Godina I. hija oduzimati i da je ovakim postupkom dao povoda uzbugjenosti. Mi smo istaknuli da je g. upravitelj ovim postupkom dao povoda buni i da mi više ne smijemo u selo, jer su nam odmah neki poručilidase mi n e š a 1 i m o o r a t i ono, što njima je dodijeljeno, te smo tražili da se provede disciplinarna is­ traga protiv upravitelja, jer je isti napravio vel. fesAd, a knez da se odmah skine i da se kazni. Obećao nam je, da će se stvar temeljito ispitati i urediti./Eto tako rade, neki zvaničnici, pa kad iđfГ čvakih ljudi, zar se je čuditi što se pale čardakovi i spahinska dobra raskopavaju? Tu je klica, koja nanosi ogromni fesad iAoja nas bez ikakva prava ruši i raskućava.^^* Ovako je učinjeno i sa posjedima Hasanagine, H. Alagine i H. Sejdagine djece. I oni su dali u zapisnik svoje tužbe i za­ tražili zaštitu. Ako nam to ne uspije u naj­ kraćem roku, mi onda ne bi imali kud i naš bi toliki sibjan ostao bez življenja.’ Je Sarajevo, 26. marta. li pravo, da se radi ćejfa jednoga šum. Po metodi Kalaja i Buriana, onako is­ upravitelja i jednog kneza uništi pet naših pod žitA, da se naša organizacija ne sjeti, obitelji? vekamo odgovor". ^znoseći ovaj slučaj pozivamo g. Šolu, raspisani su vakufski izbori i još na 15. o. mj. izdana je okružnica o sastavu i isprav­ da se makne i da jeđnem pregje i na za­ ku biračkih spisaka. Mi ćemo se na ovu štitu nasinuslimana. Jesmo li mi javan stvar opširno osvrnuti u idućem broju na­ zakona?^^ šeg lista, a za sad konstatujemo, da su po­ čele izborne priprame, pa makar i furtim, Proti agrarnoj osnovi. što mi reknemo ispod žitS. Ipak se kreće... U 12. broju našeg lista donesosmo brzojav, što ga je odaslao mjesni od­ Ko izaziva zbrku? bor naše organizacije u Donjem Va­ U zadnje su doba učestali slučajevi svojevoljnog zaoravanja beglučkih posjeda, kufu i upozorisino sve mjesne odbore, pa se posjednicima, većinom muslimanima, da je prijeka potreba, da se priključe oduzima i ta mogućnost, da obradom vla­ ovom prosvjedu i odmah o d a š a 1 j u stitog zemljišta i u vlastitoj režiji osiguraju sličan brzojav napredsjesvoju eksistenciju. Da se vidi odakle po­ dništvo N a r o d n o g Predsta­ tječe inicijativa za ovako nezakonito odu­ zimanje privatnog posjeda iznijećemo slu­ vništva u Beogradu. Danas čaj, što se je dogodio Halilagi i Omeragi donosimo protestni brzojav mjesnog od­ Udžvarliću iz Dervente i pozivamo nadlež­ bora za kotar Sarajevo, koji se pozi­ ne oblasti, da ovom pitanju prešno posvete va na agrarnu pretstavku što ju je u svoju pažnju i jednom snažnom i odlučnom Beogradu uručila deputacija šestorice naredbom prepriječe presizanja, koja vrše pojedini organi naše uprave. Evo šta pišu delegata, pa ponovno upozorujemo sve odbore, da se ovim protestima braća Udžvarlići: „U četvrtak 6. marta dogjošs nam dva odmah priključe i odašalju protestne kmeta iz Bukovice i rekoše nam da je prije brzojave. Stvar nije za odgagjanje. tri dana knez u Bukovici sazvao selo i Protest Sarajeva glasi: naš cijeli begluk od više parcela u povr­ „Stojeći na stanovištu, izraženom šini okolo 350 dunuma megju seljake raz­ dijelio. U to spada i naš čardak i bašča ko­ u predstavci predatoj ministru Pribije je dao našem dvoraninu iz tog sela, ćeviću u Sarajevu u pogledu riješenja čim smo to čuli otišli smo kotarskom ure­ agrarnog pitanja najodlučnije protesti­ du i stvar saopćili, te kod istog dali u za­ ramo, da se to tako važno pitanje pisnik. Pozvan je bio knez, koji je u našoj* rješava naredbenim putem u oči zasiprisutnosti pitan po čijem je nalogu ovo učinio. Knez je najprije počeo hašati, ali je jedanja Državnog Vijeća. Predhodnim na koncu priznao izgovaraju^ se, da je mjerama rješavanja toga socijalnog bio tamo šumski upravitelj i problema od najveće zamašitosti ugd a m ii j e o n t o rekao. Bio je saslu­ rožuje se opstanak malošan Šum. upravitelj Amidžić Vukašin i pi­ posjednika, te tražimo, da se to tan je ko mu je rekao da ovaki nalog iz­ daje. I on je počeo hašati, ali je na kraju velevažno pitanje riješi praved­ priznao da je knezu rekao da popiše spa- no i a obje strane, te da se hinske begluke, jer će valjda spahije dobre omogući da i mali posjednik dobije volje iste prodati, da bi ih onda vlast ku­ dovoljnoproduktivne zemlje na pila za invalide. Valja nam sa zadovolj­ način, kako je to u spomenutoj pred­ stvom istaknuti da je upravitelj upozoren da on nije pozvan da to radi i da treba stavci istaknuto. Predsjednik „Ј. M. da zna da se ovaki begluoi neće od spa- 0e: Muftić? �Strana 2 Ограна JTAVDA* — „ПРАВДА** Bilješke. čišćenju narodnih redova. Mi naravno ne­ mamo ovakog aršina, ali gdje je „Ј/ zabo­ Nijesu samo age . . . Publiciranom ravila svoj ? ! . . . Potpredsjednik M. Begović i član od­ osnovom o agrarnoj Reformi Jne samo da nijesu age zadovoljne, nego i kmeti. Veći bora F. Porobić bili sa na našoj skupštini broj kmeta u okružju travničkom dolazili i izabrani su čak za delegate naše grupe, su svojim agama i molili ih, da se oni da pregovaraju o slozi sa ljudima oko „Ј.“ izmedju sebe (age i kmeti) sporazume u Prvi je „Vremenu** poslao i prilog od pet pogledu kmetstva. Priznaju, da je kmetov- stotina kruna. Sta li ih odvede u „demo­ ski odnošaj za njih nesnošljiv i vele da se krate" i kako li opravdavaju svoje držanje. oni ne zadovoljavaju sa zak. osnovom o I pitamo ih i ne pitamo, ali tek konstati­ agrarnoj retormi^er je sMoz ne p r a v e d- ramo fakta i — taČka ili nokta ... n a, pa se boje иЛћ*4е rfiti benćeta (bla­ goslova) na nepravedaiy način prisvojenoj Iz „Državnog Vijeća“. zemlji. / Adresa Narodnog Predstavništva. Takovih slučajeva je mnogo, pa se mjerodavnim faktorima, a osobito komiteu Vaše Kraljevsko Visočanstv.o! za izradu osnove o agrarnoj reformi stavlja Narodno Predstavništvo hita, da Va­ ovo na srce, jer zasnovano riješenje pored šem Visočanstvu kaže svoju srdačnu za­ ito ne odgovara načelima pravde i jedna* hvalnost za topao pozdrav koji je u ime kosti, još eto kako se vidi iz gornjeg ne­ Njegovog Veličanstva našeg Kralja Petra I. zadovoljstva čak ni one, u čiji ве prilog uputilo preko nas svoj braći slavnog ime­ rješava- — na srpskog, hrvatskog i slovenačkog uIspravljamo. U jednom broju našeg druženoj sada i za uvijek u jednu narodnu lista donijeli smo potpisan izvještaj, u ko­ državu. Ono Vas moli, da Njegovom Ve­ jem stoji da su u bijelinskom kotaru uz ličanstvu Kralju Petru I. isporučite osjećaje „Jednakost** samo četvorica ljudi. „Ј.“ od dubokog poštovanja, priznanja i odanosti utorka dementira tu vijest nakon čitav koje su mu u narodu obezbijedila njegova mjesec dana i denosi izjavu Osmanbega čvrsta vjera, postojana vjernost i predana Pašića i još četrdeset i dvojice služba velikom nacionalnom idealu slobode njegovih drugova. Stoji doduše još i jedno i jedinstva. Od rane mladosti do duboke „i L d.“, nu biće da se pod tim ne krije starosti On je ostao solidaran aa svojim mnogo imena, jer bi ih „Ј.“ sigurno izni­ narodom u svima dobrim i mučnim mije­ jela. U nje je naime adet, da od muhe nama njegove nacionalne borbe i neka je i pravi megjeda. Tako je jednom donijela Njemu i Vašem Visočanstvu i cijelom Na­ vijest „Bihać uz „Jednakost**, a pod njom rodu srećan postignuti historijski rezultat štampala brzojav — četvorice činovnika. zajedničkih napora. Mi megjutim ispravljamo svoju vijest o Ti su napori stvorili sretnu mogućnost „demokratima** grada Bjeline i konstatira** mo, da je od 13.000 muslimana^ijeljinskog da prvi put odkako zna za se, naše trokotara nijesu svi uz našu organizaciju, nego imeno pleme počne svoj suvereni posao u ih je 43 uz „Jednakost**. 1 još jedan: i t. d. samo jednom državnom Predstavništvu u Da budemo potpuno objektivni valja nam skladnjoj saradnji Vladaoca i Naroda. Cijelo naše pleme radilo je na pravdi kazati, da se bijelinski demokrati štampaju i dočekalo je pravdu. Ispunjen je vjekovni masnim slovima • . . • „Derveuta uz Jednakost*. Molimo da zavjet i krunisan stoljetni rad muke, patnje se krivo ne shvatimo. To stoji u „Jedna­ i borbe svih dijelova našega naroda, da od kosti**, a svak zna da taj list falsificira is­ tugjina obrane svoje narodne osobine i tinu i prikazuje je u svom svjetlu. Prema svoj narodni posjed. Urodilo je blagoslovetomu ne jamčimo za ispravnost gornjeg nim plodom nastojanje naših narodnih ve­ naslova, nu preuzimamo potpunu odgovor­ likana, umnika, pjesnika, političara i muče­ nost za konstataciju ovih činjenica: Pred­ nika, koji su kroz vjekove u svim kraje­ sjednik njihova mjesnog odbora 8. Smail- vima naše prostrane lijepe domovine ži­ begović poslao nam je brzojav, koji je vjeli, trpjeli, pjevali i umirali za jednu mi­ Štampan u 14. broju „Vremena** i u kojem sao, jednu želju. Ona je sada oživotvorena stoji da se je Derventa organ i zova I a na preduvjetima, stvorenim pobjedonosnom na­ programu bivše Tuzlanske organizacije. rodnom vojskom,.vogjenom od Vašeg Kra Odobrio je dakle decentralističko uregjenje Ijevskog Visočanstva kao vrhovnog ko­ paše države, a sad je eto „uvjereni** cent­ mandanta. Kadgod spomenemo .ta divna junaštva ralista. Adžeba, da se tu nije umiješao ka­ kav strah? i jedinstvenu krepost slavom ovjenčano •Tajnik Sukrija Alagić poznat je kao sprske pobjedničke vojske i dičnih jugočisti frankovce, ako nije i frankovce i po. slovenskih jedinica u njoj drhti, nam srce Čudnovato nam je da ga „Jednakost** nije od zanosa i zahvalnosti a oko nam se rosi odbacila, jer neprestano trubi o nekakvom suzom za dragocjenom krvi najboljih si- FELJTON. Mahmad Muhtar-paša: (10) Islam po Kur’anu i Hadisu. VII. Isa (a, s.) po Kur’anu i Hadisu. Ne leži u tome glavna razlika izmegju Islama i Kršćanstva, da li jć Isa razapet bio ili nije, jer se o ovom slučaju mogu i podudarati, kako je gore rečeno. Ta se razlika poglavito u tom nalazi, što ni raspeće ni krst ne vrijede kao simbol (znak) spasa čovječanstva, jer po islamskom shvatanju ako je Isa za Boga i istinu živio, borio se stradao i umro — On je samo rasvijet­ lio lomni i trnoviti put do spasa i izbavlje­ nja. A prema Kuranu i hadisima valja da se pobrine sam musliman bez posredovanja za svoje izbavljenje ugleda ajući se u Božje poslanike, pri čemu on treba da ukloni pregradu izmegju svoga >ja« i božanskog duha, koji ga potiče svojim krepostima te tako stupi na stazu, koja vodi do vječnog spasa odanošću B gu, nesebičnom ljubavi, strpljenjem i miiosrgjem. Pojam ponovnog sagragjenja i povratka blaženstva pomoću Isata, kao početak carstva 1 Broj 14 osjetljivijih mjesta Evrope, pa posred^ svijeta. Opšti je interes mira i beil nosti civilizacije ljudske, da na njemaj vladaju odnosi pravde. Mi ne tražimo nas ma oko ojača na ma čiji račun, javljujemo na sav glas, da smo prolih da se ma Čiji prohtjevi zavlagjivanja м čavaju na račun našeg narodnog јеЈЦ Vaše Kraljevsko Veličanstvo! 1 nova domovine,. suzom žalosti ali i utjehe što su te epske žrtve uspješno prinesene velikom djelu oslobogjenja i ujedinjenja na­ šeg naroda. Uspomena na njih živjeće za sva vre­ mena u srcima svih Srba, Hrvata i Slove* nača i prenosiće se kao sveto nasljegje predaka od pokoljenja na pokoljenje. Nji­ hove ratne' dru Tove koji doživješe da vide pod krovom veličanstvenu gVagjevinu koju su gradili, okruživaće ljubav i poštovanje cielog naroda, čijem su imenu pribavili u svijetu slavu i sjaj, koji ne će nikada utrnuti. Mi u ovaj mah gledamo u slavne da­ ne, kada je Karagjorgjem i Mi lošem Srbija otpočela veliko djelo oslobogjenja našeg naroda i na njemu od onda do danas uvi­ jek vjerno i neumorno radile. Ona je uda­ rila i temelje pravednomu uregjenju ne samo političkih, nego i ekonomskih i dru­ štvenih odnošaja naroda. Ta velika misao narodne slobode i društvene jednakosti učinila je najviše da se cio naš narod jed­ nodušno okupio oko toga čvrstog stožera naše slobode. Vjekovne borbe i nad čovječ­ ne žrtve naroda Srbije, bezgranična ljubav i zahvalno priznanje cjelokupnoga naroda neka budu najjača zaloga obezbjegjenja naše velike budućnosti. Pravedna stvar, koju je zastupala Sr­ bija, okupila je snagom ideala velike pro­ svijećene narode, koji su oslobodili svijet od brutalne sile i varvarstva. Mi se dubo­ ko zahvalni sjećamo bezbrojnih podviga, koje su u gigantskoj borbi za neprolazna velika načela čovječnosti oni izvršili i na evropskom istoku i na svima bojištima kopnenim, vodenim i vazdušnim. Starajmo se svi i svime da odsada u miru, kao do sada u ratu budemo njihovi dostojni dru­ govi i napredan član velike pprodice slo­ bodnog čovječanstva. Naš narod, odkako borio se je, protiv svih redom tugjinskih nasrtaja na svoju zemlju i nije nikad ni jednom svojom rad­ njom u istorijskoj prošlosti iznevjerio na­ čelo, da Balkan ima ostati narodima koji ga naseljavaju. Nije bilo i nema nikakve pogodbe ili akcije njegove, koja je makar kome olakšavala prodiranje i zauzimanje čije bilo nacionalne baštine. Poslednji je u borbi podlegao navali Turaka, a prvi se digao protivu njih, pozivajući na saradnju sve svoje susjede i pomažući ih. Kad je invanziju azijatsku imala u ovome vijeku da zamijeni invazija iz srednje Evrope, naš narod joj se usprotivio isto tako upor­ no, opet pozivajući na zajednički otpor i saradnju sve svoje susjede na Balkanu. Mi smo dužni pravdi i miru svijeta ponoviti i i ponavljati, da smo na evropskom istoku bili svakad jedini čuvar, pouzdan, neustra šiv i nepotkupljiv, velikih etičkih načela pravde i slobode. Balkan je jedno od naj- S trepetom u duši naš cjelokupnij rod u Goričkom i Trstu, Istri i Rijeci,!)] maciji i Crnoj Gori, Albaniji i dijelp^ Bugarsko, Banatu i Bačkoj, Baranji, Mri murju i Prekomurju, Štajerskoj i КогЦ| Kranjskoj i Srbiji, Hrvatskoj i Slavo® Bosni i Hercegovini prati kako se rjek njegova stvar na kongresu mira, м nisu predmeti koji nepitani mogu prelu iz vlasti jednoga pod vlast drugoga. Pj jarmiti jedan čitav narod ili jedan njq dio jeste megjunarodni prestup. megjunarodne solidarnosti mora da gat nemogući. To je razumljivo i mi 0k| jemo svjesni svojeg prava, žrtava i ц da nas razumiju svi oui veliki i mali h smo mi i koji su nas dosada razumjen| Ne može za Evropu početi dotom života, ako se poslije dvije invazije аиЦ i sjever^ omogući sada treća invazija, | bila. Udružene Države Sjeverne Amerili koje su ratovale da omoguće novo dobi novo ljudsko društvo uregieno na оаМ pravde, jednakim za sve i obaveznim ј sve, imaju ■ narodima Evrope koji suq tovali, jednu pogodbu višu i obvezataijid ma bkakoga drugoga tajnog ЦМ vlada, zaključenog o našemu bez ц Naš narod poštuje tu visoku pogodi i uslov pravde i podvrgava im se. Ne i rajući ničije pravu, mi tražimo potpm ujedinjenje cijelog našeg naroda. Žrtvovaoj dragocijenih dijelova našeg naroda ili fl lova našeg Jadrana ostalo bi trajan м trzavica i sukoba, jkoji bi vječito дД vali nas. Ratu smo dali strašni i krvavi ш Dajemo sada miru zalogu naše dobre м i očekujemo da se to ocijeni kako zasluluji Ne čineći nikom nasilje ne ćemo trpjetid nam ga drugi čini. Sila ima da služi pnij a ne da ga stvara. Mi ostajemo pouzda u snagu svojeg prava i branićemo ga i kraja. Jedan za sve i svi za jednoga! ч Vaše kraljevsko visočanstvo! . Životne i žurne potrebe našega narodi nalažu Narodnom Predstavništvu, da be usporavanja prilazi izragjivanju najpotrebni jega u našoj državnoj zgradi. Ono će м poslanstvo u ovo prelazilo doba ispuni s jedne strane odvaŽntm raskidanjem okon koje je neprijatelj nametnuo našoj оагом snazi, a s druge strane marljivim čuvaujei onoga, što je narod u svojoj prošlosti Л kao i održao i što je taj narod održalo, ii I Božje slave, kako se to uzima u kršćanskoj u štovanju Resulul-laha tako daleko pošli, crkvi kao izvogjenje iz riječi Isatovih, ne koliko se dade ikako složiti s Kuranskom odgovara nikako islamskom shvatanju, koje objavom te, kao što su učinili kršćani s vidi prema Kuranu povratak blaženoga osobom Isatovom, osobu Muhamed pejgamcarstva od onog časa, kada je Adem pej- bera stopili i izjednačili s naukom Islama gamber zamolio oprost u Boga i kad je dovodeći poslanika Božjeg u najužu duševnu njegovo kajanje uslišano. (20ц» Onda ga je vezu s islamskom zajednicom, ipak nije njegov Gospod odabrao, primio njegovu mogla uhvatiti korijena u Islamu formula pokoru i uputio ga). „Nema spasa izvan crkve«. Ne postoji ni jedna islamska zajednica, Jedna druga temeljna razlika izmegju koja bi u smislu kršćanske crkve prikazi­ Islama i ondašnjeg kršćanskog nauka ležaše vala carstvo Božje na zemlji. Po islamskom u vjerovanju i zaključcima prvih četiriju shvatanju temelji se Božja moć i uzviše- crkvenih sabora god. 325—458. po Isatu o nost u nastojanju mnoštva vjernika, da toj trojstvu i o Božjoj prirodi IsatovOj. moći i uzvišenosti pribave važnosti bilo za­ Iz dosad navedenjh ajeta izlazi, da jednički bilo pojedinačno. Islam vidi u Isatu čovjeka stvorena od Već u samoj bitnosti nastanka Islama Božje riječi i duha i poslanika, kojega je leži ta oznaka, da u svojoj daljnjoj izgrad­ Bog osobito pomilovao, ali nikako ne do­ nji nijte doveo do obrazovanja posebne sve­ pušta oznake sin Božji, jer Kur’an veli: ćeničke klase, kako je to kršćanstvo doživljelo. 23м Bog nije rodio nikakve djece, i nema Nauka Kurana stavlja muslimana izravno drugog Boga uz njega. — Зи Zaista je Isa pred njegova stvorca. Posrednik Božje istine, pred Bogom jednak Ademu (t j. ni sam Muhamed (ж. s.) predstavlja se u Kur­ jednom od njih nije bio otac čovjek); On anu samo kao čovjek i sluga Božji kao i ga je stvorio od zemlje pa mu je tada re svaki drugi, koji ima jedino prvenstvo u kao: Budi! i on postade. — Protiv krivog tom, što je odabran za objavu s tom svrhom, vjerovanja u više bogova govori odlučno da pozove ljude u Božju istii^i. (18цЈ Nje­ sure 112 (kul-huval lahu): Reci: On je jedini gova osoba izčezava iza Božje riječi, koju Bog, vječni Bog; On ne ragja niti je rogjen i On objavljuje. I ako su pozniji naraštaji niko mu nije ravan. — Dakle, pojam trojstva nema mjesta i apsolutni monoteizam Islama, prema kojti je Bog samo jedno jedino biće u slrogoi smislu. Ali imade i kršćanskih ogranaka, M pogledom na osobu Isatovu, odnosno sol žirom na apsolutni monoteizam zastoj slično gledište kao i muslimani, a to i u n i t a r c i (ima ih 'бко 800.000 u Sedmi gradskoj, Engleskoj i Sjev. Americi), I vide u Isatu jedino Čovjeka i zabacuj trojstvo kao nespojivo s pojmom јеМ Boga. Ni Bibliju oni ne priznaju za rijd Božju, nego kao knjigu, koja sadrži ■ Božju. Reformirana kršćanska ^rkva, Ul je zastupa Cvingli1) u doba reformnijl imade mnoge crte u shvatanju Boga, И krsta i propovjedaonice slične islanukoi poimanju, jer i Cvingli se klanja vrhovnol načelu apsolutnusti (neograničenosti; ј i zavisnosti) i samoradinosti Boga. Od | priznao i neposredno unutrašnje djelovujl Božje na čovjeka bez ikakva djelotvorai sredstva, kao slika, krstova, oltara, a i И sudjelovanja organa tjelesnosti. UvaiuH Cvingli protivutajinstveni temelj i puriM čovječijoj prirodi Isatovoj posjed Bolji ‘ Zwin<1l (1484—1531.) bio je uz Kalvini U tera utemeljač reformirane crkve. �lađu je sa evrhom koju smo do sada svi »žno obećavali i isticali: I Narodno Viječe Zagrebu i Vojvogjanska Narodna Skupšti» u Novom Sadu i Velika Narodna Skup­ ina u Crnoj Gori i Srpska Narodna lupština u Beogradu i što je naišlo na Malački odziv na Prijestolu i odjekivalo neizmjernu radost po svima gradovima selima, planinama i ravninama našeg ludog Kraljevstva, širom cijelog našeg naidnog neprekinutog etnografskog područja, i U parlamentarnoj saglasnosti s Vladom srodno predstavništvo će se dati na posao danja teških rana daleke i neposredne pšlosti i spremiti podloge procvata uje * njenog naroda i domovine, stvarajući pred * ilove za konačnu demokratsku organizaciju jŠega Kraljevstva. Nju će položiti Ustav, Mi donese Ustavotvorna Skupština, izabrana im se poslije sedmogodišnje straže i borbe I narodne ideale, mognu svojim domovima patiti slavom ovjenčani ratnici naši. Izradu bornoga reda za tu skupštinu, Narodno reditavništvo smatra kao jedan od svojih ijprečih poslova, pri kome će se ono inprisati načelima moderne demokratije, koja notfućuje u pravednom srazmeru saradnju ph struja naroda u državnom životu. Отраиа S Strana ИПРАВДА“ — .PRAVDA* Број 14 Broj unapregjivanje odnosa u političkoj, ekonom­ skoj, socijalnoj i prosvjetnoj grani javnoga života, pažljivo proučavajući situaciju stvo­ renu ratom, izmijenjene odnose pravne i faktične, nove snage i težnje u društvu. Narodno Predstavništvo će u duhu društvene solidarnosti i modernih zahtjeva socijalne politike davati maha svemu onome, što će ojačati naš državni i drušveni organizam, . osobito podizanjem i obnavljanjem privred­ I nog života on(h redova društva i oblasti, I koje su tokom rata najviše stradah. Da živi Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slo­ venaca! Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I! Da živi Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Da živi Kraljevski Dom! Da živi narod Srba, Hrvata i Slovenaca! Idući za potrebama života i vremena i jdovoljavajući ih po najboljoj mogućnosti, »rod. Predstavništvo će osjećajući potrebu slavnoga poretka na cijeloj oblasti naše ralje vine, privremenim Ustavom riješiti išin, kako će se upravljati i vladati zem * om dok Ustavotvorna Skupština ne izradi onačno tenjeljni zakon Kraljevstva. ' Uvjereno, da samo država, uregjena po »čelima potpunih gragjanskih sfobcda, ravne jednakosti, kulturnog i socijalnog rogresa, može biti bezbjedna od opasnosti polja i iznutra, Nar. Predstavništvo je zaovoljno, što je, već prije njegova sastanka roglašcna daljnja nemogućnost feudalnih grarnih odnošaja. Ono će i u pojedinostiia i hitno dovršiti ovo djelo pravde društvee odredbama, da pri diobi velikih posjeda rvi na red dogju svi oni, koji su bili žrre ratnog stradanja ili čiji su roditelji to ili a imaju potrebo za zemljom. Narodno ‘redstavništvo će i ukidanje kmetskog onosa i podjelu velikih imanja okružiti imstvom i ustanovama, koje će trajno po ičavati agrikolnu produkciju i definitivno posoli do vati odnose na selu. Ovo Narodno Predstavništvo ва istom isrđnošću sudjelovaše na tome, da narod branjem za invalide i druge nebrojene »učenike za naše narodno oslobogjenje i Jedinjenje i brigom za njihove porodice i iročad iskupi najsvetiji narodni dug, što ;a jedan narod može imati. Sa istom goto?ošću biće prihvaćene, proučavane i okenhvane sve parlamentarne inicijative, vladine ili poslaničke, za obnavljanje, sregjivanje i svojstava približio se je islamskoj nauci u teme. Isto je i tim učinio, što je kao i Islam zabranio svako slikanje i ikone Božje. Jedna je karakteristična crta Islama to, Što se počesto nagje mišljenje kod običnog čovjeka "u narodu, da jedan Židov mora najprije postati kršćanin ako želi preći u Islam. To se razumijeva naravski tako, da za islamsko vjerovanje treba bezuvjetno i vjerovanje Isa-pejgambera. A kako se je osjećao Resuliil-lah jedno s Isatom, razabire se iz ovog hadisa: 176. „Ја sam onaj, koji stoji Isatu, sinu Merjeminu, najbliže na ovom i onom svijetu. Nema nikakva poslanika izmegu Mene i Njega; svi su poslanici si­ novi jednog oca, samo su im matere različne, a vjera je svima ista." Ako je uza sve ove približne oznake i sredne crte došlo s vremenom oštrih opreka izmegju pristalica Islama i Kršćan­ stva te je nastao velik jaz megju oba smje­ ra, treba promisliti, da li to sve ne potječe iz istog partikularnog (zasebnog) duha, koji je tako često prouzrokovao veliko krvopro j.je tako često prouzrokovao veliko krvoproNiće megju braćom iste vjere. U prvim je stoljećima Islama čini se -vladao megju muslimanima i kršćanima “dobar odnošaj. 0 tome piše poznati učenjak je na svojoj skupštini da će protestvovati protiv kapitalističkoga mira i da će progla­ siti sveopći štrajk. Kako javlja „Avanti" vodstvo talijanske socijalističke stranke od­ lučilo je da stranka istupi iz socijalističke internacionah i pristupi revolucionarnoj socijalističkoj internacionali po uzoru na­ čela ruskog boljševizma. Muslimanski internat i narodna osnovna škola u Vinkovcima. *) prehranjuju nego se tove . * Svaki dan do­ bivaju djeca za objed i večeru hranjivo va­ rivo, kruh, a u jutro kavu s mlijekom i kruhom. Dnevno dolazi u internat 25 litara zdravog mlijeka. Svakog petka dobivaju djeca uz varivo i „slatko" (kolač) a svakog Četvrtka i nedjelje meso. — Aprovizaciju internata vodi zavodski prefekt i ekonom Juzuf ef. Imamović, muftijski tajnik iz Bi­ haća, koji to uzorno uregjuje. Od gospojinskog odbora, koji našoj djeci posvećuje osobitu pažnju, ističu se gospogja Ljubica Steinfl, supruga županijskog fizika, koja od prvog dana požrtvovno i s materinskom ljubavi djeluje za dobro internata, te gos­ pogja Anka Sorek, supruga ljekarnika, koja se brine za krojenje i šivanje odijela. Gos­ pogja Sorak je osobito sada nakon prevrata priklonila posebnu pažnju našoj djeci. — Gospodin profesor Dr. Josip Matasević, biv­ ši tajnik odbora Narodnog Vijeća, išao je * upravi internata na ruku, te je od „Crve­ nog Križa * 4 dobio za djecu: 200 (košulja, 100 pari gaća i 5.700 K za nabavu druge odjeće i obuće. Liječnik Dr. Matija Divić nadzire redo­ vito i s najvećom požrtvovnosti zdravstveno stanje djece. Djeca su sada iva zdrava. Za­ raznih bolesti ove godine uopće nije bilo u internatu. Dr. Gjuro Basariček, tajnik Središnjega Zemaljskog odbora iz Zagreba, dva puta je ove godine inspicirao naš vinkovački internat U pošljednje vrijeme došli su mnogi roditelji (braća) u Vinkovce po djecu, jer da im trebaju kod kuće za rad. Tako se broj djece od 174 smanjio na 71. Kako idemo u susret poboljšanim prehranbenim prilikama u Bosni i Hercegovini, ima nade, da će se koncem ove školske godine sva naša djeca povratiti megju svoju braću u Bos­ ni i Hercegovini, koja) treba da se pobrinu za njihovu budućnost Izdržavanje toga internata stoji Hrvatski Središnji Zemaljski Odbor u Zagrebu mnogo novaca, podmiruje iz vlastitih sredstava. Zemaljska vlada nosi sve troškove, koji su skopčani s izdržavanjem narodne osnovne škole i plaća sve u internatu zaposleno I osoblje. Prije 3 mjeseca otposlana su u Vinkovce dva vagona ugljena i jedan vagon drva. Našoj braći u Hrvatskoj dugujemo ve­ liku zahvalnost za ljubav i požrtvovnost, što su je iskazali hiljadama naše gladne i bi­ jedne, gole i bose hrvatske i srpske djece. Time se najljepše dokumentiralo naše narodno jedinstvo, jer se u nesreći brat poznaje. Svakako bi trebalo pokrenuti posebnu akciju sakupljanja pri­ loga, da se i s naše strane pokaže interes i briga za tu sirotnu našu djecu. — I u tome je učinjen početak. Bilo u dobar čas! Nastavimo rad oko sa­ kupljanja priloga za ratnu siročad i omo­ gućimo im naobrazbu, jer su: „Djeca -bez škola — Siročad gola!14 Piše: Dr. Engen Sladorić pl. Sladoovlčki. U zadnjem broju „Vremena * 4 izašao je poseban članak, koji je u kratkim crtama opisao postanak „muslimanskog internata i narodne osnovne škole u Vinkovcima". Poznavajući zanimanje, kojim se osobito u muslimanskom dijelu našega hrvatskog i Се»1 proti Talijanima! U Pragu se srpskog naroda prati život naše djece, koju održavala sjednica češke državopravne de­ su naša braća u Hrvatskoj u najteže doba mokratske stranke, kojoj je vogja Dr. Kra- prehrane, — u vrijeme glada! —, očinski marž. Na sjednici se raspravljalo o jugo- preuzela pod svoje okrilje, želim u neko­ slavensko-talijanskom sporu. Zaključeno je, liko redaka prikazati sadašnje stanje toga da se pošalju brzojavno protest i protiv tali­ internata. janskog imperijalizma u Zagreb, Ljubljanu Do pred slom bivše Austro-Ugarske i na Narodno Predstavništvo u Beogradu. monarhije nalazio se internat u zgradi svi­ Povodom pisanja nekih zagrebačkih lane. To je ogromna zgrada, koja je sagranovina kao da je dr. Kramarž izjavio, da gjena za gojenje svilenih buba, te nikako su prilike u Ceškoslovačkoj sasvim uregje- ne odgovara svrhama jednoga internata. Za ne, a u Jugoslaviji da je nered sve veći i ljeto je doduše ta zgrada bila upravo ide­ katastrofalni]i, opunomoćenik češkoslovačke alna: veliki prozori, široke prostorije, puno republike u Beogradu izjavljuje da u Pra­ zraka i svjetla, a pred zgradom široko dvo­ gu kod tamošnje vlade nije ništa poznato rište. Samo zimi je bila silna poteškoća s o kakvoj nepovoljnoj izjavi o kraljevstvu grijanjem. Onaj veliki prostor, u kojem su djeca spavala, nije se za jake zime uopće SHS. Naprotiv je istina, da u čitavom češ koslovačkom narodu vlada najveće ogorče­ mogao ugrijati. Pošto druga zgrada nije nje protiv projektovanog riješenja jugosla­ stajala na raspolaganju, morala su djeca venskog problema na kongresu mira. Uop­ ostati u svilani. Kako je svilana daleko od će češki je narod uvjerenja, da ovo rješe­ gimnazije (oko 20 minuta pješke), gdje se nje nije još definitivno. Češkoslovački na­ nalazila njihova narodna osnovna škola, rod, koji se borio u ratu sa Jugoslavenima morala su djeca i ljeti i zimi svaki dan za zajedničke ciljeve, nije izgubio nadu, da ići iz svilane u školu. Zimi je to bilo oso­ će Jugoslavija dobiti svoje pravo i znade bito tegotno, pošto lanjske zime usprkos da je jadranski problem vitalno pitanje Ju­ svega nastojanja nismo mogli djeci nabaviti goslavije. On mirno gleda u budućnost i poštene i dobre obuće, jer je bila opća ne­ vjeruje u pravedno rješenje jugoslavenskog stašica kože. čim je došlo do sloma bivše monarhije, pitanja. Kostrošenje Italije. Na otvorenu pri­ smjestio je odbor Narodnog Vijeća u Vin­ jetnju beogradske vlade, da je rat neizbje- kovcima naš muslimanski internat u zgradu živ, ako Italija ne odustane od svojih im­ bivše magjarske škole. Tu su djeca imala perijalističkih težnja i ako i nadalje bude moderne prostorije za spavanje i za školu. prisvajala jugoslavenske pokrajine, talijan­ Ovdje megjutim nisu djeca dugo ostala. ski listovi izjavljuju da Italija od svojih Pošto je zgrada bivše madžarske škole tre­ zahtjeva neće odstupiti i da je talijanski bala za druge svrhe, preselio je spomenuti zahtjev za razoružanje jugoslavenskih četa odbor naš internat u zgradu više djevo­ siguran. Kao što će savez naroda spriječiti jačke škole. Ta dvokatna zgrada leži u sre­ Njemačku, da u buduće zasnuje misao re­ dini grada, u školskoj ulici, na glavnom vanša, tako će spriječiti i malo narode, da trgu. U toj modernoj školskoj zgradi smješ­ u budućnosti ugrožavaju mir kako to sada ten je pred dva mjeseca internat i narodna namjerava Jugoslavija. osnovna škola. U prizemlju je jestvionica, Štrajk u Italiji. Centralni komite so- kuhinja i smočnica, a u prvom katu se na­ cijalno-demokratske stranke u Italiji riješio laze 3 prostrane spavaonice, 2 razredne sobe i jedna soba za prefekte i muallime. K r e m e r u „Kulturgeschichte Streifziige — Drugi kat je sada prazan. Tako su^djeauf dem Gebiete des Islame , * Leipzig 1873. ca ove zime dobro smještena i ne moraiu str. 2. i 3. ovo: Kršćani nijesu imali samo po studeni izlaziti iz kuće radi nastave. Sada imade u internatu 71 dijete. Od slobodan pristup na dvoru, nego su obnašali i najznatnije pouzdaničke časti. Tako je bio te djece polaze njih 62 narodnu osnovnu Sergios, otac Ivana Damascenusa, kod halife školu, i to: 24 prvi, 18 drugi, 17 treći te Abdulmelika namješten, a Ivan sam bijaše 3 četvrti razred. Sva djeca uče dobro. U iza smrti oca svoga od halife imenovan za trećem razredu ima četvero djece, koja će prvog savjetnika. Pa i panegiričar (pjesnik koncem, ove školske godine polagati ispit u slavu) na dvoru halifa Omejada bijaše za četvrto godište. Prvi i drugi razred uči jedan kršćanin (Ahtal). Tada je bio položaj u jednoj, a treći i Četvrti razred u drugoj kršćana tako povoljan, da su nesmetano po- školskoj sobi. Upravitelj osnovne škole je hagjali džamije i bez ikakve zapreke mogli Hamdija Kreševljaković, učitelj i hrvatski književnik, a dodijeljena je učiteljica Olga nositi javno zlatne krstove. Franz. — Vjeronauk predaje muallim ef. No s krstaškim vojnama, počela je nova Begić, koji je dodijeljen internatu od prvog era (razdoblje), te je sumnja i protivnost, početka. Vjeronauk se predaje svaki dan od koje te vojne donesoše, potrajala sve do 7 do 8 sati prije podne osim petka. Svaki najnovijeg vremena. Ali pored svega toga petak je prosto i klanja se džume. U ne­ je ostala temeljna misao islamske filozofije djelju se drži samo vjeronaučna nastava trpljivost i nadzemaljska ljubav, a ljubav od 8 do 10 sati prije podne. prema Bogu je zvijezda vodilja na putu do Za aprovizaciju internata brine se hr­ blaženstva; to je jedna misao, koja je u svim jezicima islamskih kulturnih naroda vatski Središnji Zemaljski Odbor u Zagrebu. odjeknula u pjesničkoj književnosti, koja Hrana djece je dobra i obilna, a prema to­ me je i izgled djece vrlo povoljan. Krešev­ spada megju biser svjetske literature. ljaković mi piše: „Djeca ne samo da se Pregled. Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! •) Rado dajemo mjesta ovom članku g. Sladovića. koji je kao referent ovog predmeta u stvar dobro upućen. Uredništvo. Protesti protiv nametnutim *'. „zastupnicima Maglaj, 10. marta. Ministru predsje­ dniku gosp. Stojanu Protiću, Beograd. „Mu­ slimani ovog kotara, organizovani na pro­ gramu „Jugoslavenske M. Organizacije pfotestujemo proti namet-kandidata za dr­ žavno vijeće, jer onaj, koga nije narod bi­ rao nema prava da narod zastupa u demo­ kratskoj državi. Za kotarski odbor organi­ zacije, predsjednik: Uzeirbegović Uzeir-Nur. Fojnica, 19. marta. Danas smo oda­ slali ovaj protesni brzojav: „G. Stojanu Protiću, ministru predsjedniku u Beogradu. Mi svi muslimani građa i kotara Fojnice4 organizirani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije * 4, protestujemo protiv nametanja delegata u državno vije­ će i nepriznajemo nikoga za svoga zastup­ nika, nego samo one delegate, koji su predloženi od Centralnog odbora „Ј. M. O. Mjesni odbor. _ ______ ____ Šaljite pretplatu! �Strana 4 Ограна Domaće vijesti. .PRAVDA .mirne еи !e muslimane? Jesmo li u Romad^R . Jugoslavenski musi, klub* u Mosta­ ru. Dos 23. februara o. g. u nedjelju odr­ žala se je konstituirajuća skupština ovoga kluba, koja je nakon nekih izmjena primila pravila te izabrala odbor, u koji su ušla gg. Muhamed ef. Džabić kao predsjednik, Ibrahim ef. Ribica kao podpredsjednik, a Kao odbornici. H. I. ef. Slipičević, II. ef. Arpađić, M. ef. Konjhodžić, D. Hadžioman, A Alikalfić, H. M. ef. Behlilović, I. ef. Fejić i H. ef.. Brkić. Ko pozna rastrovane društvene prilike u Mostaru ova ga pojava mora veseliti, jer znači za naše priliko nešto više, nego samo osnutak jednog društva. Dosta je ako na­ pomenem, da su kod nas opstajala društva: »Musi. Klub*, „Podružnica Džemijjeti-Ilmijje” i »Musi, dobrotv. društvo*, koja su osnutkom ovoga kluba likvidirala. Vjerujući u dobru volju svih članova i u sposobnost odbornika, držimo, đa će se novo' osnovani klub znati i moći održati na visini svoga poziva, te đa će svojim djelovanjem u mno­ go čemu pomoći konsoliđiranju naših slabih socijalnih prilika. U to ime kličemo: M. Sretno! gledu političkom, socijalnom i zdravstve­ nom nije potrebno dokazivati. Zemlja i na­ rod u ovome vremenu mogli su biti poIs^uredništva. Prošli broj našeg lista štegjeni od toga. zakasnio je radi ćejfa g, cenzora, koji Ukidanjem racioniranja napušta se nam nije htio primiti lista u ponedjeljak, princip prinudne ekonomije u ishrani, čija je posledioa znatno uvećanje potroš­ a u utorak nije radila štamparija. nje preko granica, koje dopuštaju naše težački prilog našeg lista đače se rezerve. Naša je država prva, pre sviju ovih dana u štampu, pa se umoljavaju drugih, dopustila neograničenu potrošnju sviju životnih namirnica osim monopolskih mjesni odbori da odmah jave koliko žele predmeta i šećera, i ako ovim po mome primjeraka. Inače ne možemo odrediti uverenju jedva možemo imati do­ stalne naklade. voljno pri jednom strogom i odmjere­ nom racioniranju. Koliko smo jučer tražili, Muallimima na znanje. Na mnoga pi­ da nam saveznici priteknu u pomoć na­ tanja naših kolega, nije nam moguće po­ mirnicama, jer smo oskudni. Danas ipak sebno odgovoriti, nego im putem javnosti dopuštamo slobodnu trgovinu i napuštamo saopćujemo slijedeće: Pošto nas centralni princip racioniranja, i ako se stanje nije odbor »J. M. O.“ još nije pozvao za konač­ ni u koliko izmijenilo. Valjalo je vi­ no uregjenje privremenog sporazuma, radi šak ove godine u produkciji i izvozu, ako kojeg je razaslao i okružnice na sve mjes­ bi ga bilo, pričuvati za iduću go­ ne odbore u zemlji, zato ne možemo još s dinu, koja po svemu sudeći ne obećava nastavom otpočeti. < mnogo, jer po obaviještenjima mnogo ma­ čim dobijemo rezultat o ovoj stvari, nje zemljišta biće uragjeno i zasijano, nego mi ćemo obavijestiti sve drugove putem što je to bilo u prošloj godini. .Pravde”. Zastupstvo. Poskupljivanje životnih namirnica prve Bihać za mualllme. Pri zaključku lista važnosti pojaviće se u početku neminovno dobismo brzojav mjesnog odbora u Bihaću, kacr posledica konkurenciji pri kupovini od „Gajretove“ vijesti. da su tamo osigurani zahtjevi muallima i proizvogjača, a održavaće se docnije ne­ Upisivanje članova. Odbor društva dozvoljenim manipulacijama, prikrivanjem i pokupljen iznos, koji osigurava muallimska „Gajret” umoljava one, koje upisuju čla­ akapariranjem robe, koje je pojave bilo beriva za šest mjeseci. Et tu, flll, Brnte! Beograd, 23. marta. nove za „Gajret” da ih upisuju u prvi i mnogo lakše u početku ne dozvoliti, pa ih Ministar za vjere Dr. Tugomir Alaupović drugi red, jer upisivanje članova IIL i IV. poslije suzbijati. Na poskupljavanje cijena reda prema današnjoj valuti novca skoro naročito će uticati i stvaranje rezervi pre-' • stupio je u demokratsku stranku. 1 / Čudnovato uredovanje. Jedan musli- je beskorisno. Tiskanice su jako skupe, pa ko potrebe u privatnim domovima, koje man posjednik u Sarajevu (H. D.) predao trošenje istih za članove, koji plaćaju 50 h se apsolutno ne može spriječiti, a koje će je molbu Narodnoj obrani, u kojoj je tra­ i 20 h mjesečno pa još kupljenje tih čla­ u kratkom vremenu izvući sa tržišta ve­ žio, da mu se isplati odšteta za 33 du- narina zadaje toliko posla i troška, da se ne liki dio namirnica, namijenjenih za pokriće numa zemlje u Rajlovcu, koju je za- isplati društvu. potreba daleko većega kruga potrošača. Na Rad za nGajret“. Do danas je odbor ovo će uticati naročito i to, što će mnogi premila aeroplanska stanica i držala je pu­ primio iz provincije vrlo malo vijesti o ra ­ ne dvije i po godine. Tim je vlasnik ošte­ naći za oportuno, da hrgja novac, ko­ ćen znatno, jer za to vrijeme nije imao du za »Gajret*, a molbe za potpore stižu jim raspolažu, i čija vrijednost poka­ svaki dan. Umoljavaju se svi prijatelji na ­ nikakve koristi od zemlje, a inače mu je zuje tendenciju padanja, plasiraju u robu, ta zemlja prve klase mnogo bacala. Od šeg napretka đa pohite sa kupljenjem pri­ te se na taj način dvostruko osiguraju: od prijašnje je komande tražio, ali mu je re­ loga i upisivanjem članova, jer inače dru­ gladi i skupoće s jedne strane i od gubi­ čeno, đa će naplatiti iza svršetka rata. Me- štvo neće moći udovoljiti svom zadatku. taka zbog padanja vrijednosti novca, koji Novi članovi „Gajreta“. Jusuf Šemić imaju, s druge strane. Poskupljivanje gjutim je te komande nestalo, te se sada obratio na povjerenika za Narodnu Obranu. iz Stoca javio se kao član utemeljitelj i namirnica će se odmah u početku Molbi je priložio gruntovni izvadak i na­ poslao cijelu članarinu. Halil Osmanagić osetiti naročito u onim krajevima, gdje crt zemljišta, da svoje navode potkrijepi nadlugar iz Maglaja upisao je tamo 35 čla­ je roba do sada bila relativno jeftinija. Već službeno i tražio je za dunum 60 K go­ nova i sakupio 83 K dobrovoljnih priloga, sada dolaze žalbe np. da je posle prokladišnje oštete kao za zemlju prve vrste (u članovi Musi, kluba su ве svi upisali u movanja slobodnog' prometa mast u nekim svemu oko 4.000 K). Iza nekog vremena „Gajret”. Društvo „El-kamer“ upisalo je mjestima u Vojvodini skočila za tri dana dobije riješenje od g. St. Žakule, koji mu do sada 24 člana za »Gajret*, a i društvo sa sedam kruna, od 17 na 24 krune po molbu odbija, jer da te u mo 1 bi nave­ „Gjerzelez* marljivo radi za „Gajret*. kilogramu. dene zemlje nema nikako na AliObjavom slobodnog prometa gubi se pašinu Mostu (I?), niti je bila obrasvaka mogućnost kontrole nad kre­ gjivana, hiti se nalazi u izvatku. tanjem robe. Posledica ovoga neminovno Na ovaku naopaku odluku zaputi se naš će biti, što će preko granica, gdje su prijatelj g. Žakuli misleći da je na stvari cene namirnica ogromne, ubrzo otići jedan nehotični sefluk, te razloži gospođinu, da U prošlom broju donesosmo članak dio predmeta, koji su nam tako potrebni, on traži odštetu za zemlju u Rajlovcu »Jutarnjeg lista* o ovom važnom pitanju, a unijeti će se hrgiav novac, koji će našu i da je priložio izvadak, ali je opet odgo­ a danas ćemo đa prenesemo razgovor, što tešku monetarnu situaciju još više pogor­ vor glasio, đa te zemlje nema na Alipa- gaje imao urednik beogradske »Pravde* sa šavati. š i n u Mostu! Uzalud se vlasnik pozivao bivšim ministrom ishrane g. Milojem Ž. Sve ove razne okolnosti učiniće, đa će na krivo shvaćenu (?) molbu, jer mu je ne Jovanovićem. Bivši ministar je rekao spo­ nekih glavnih životnih namirnica ubrzo htjedoše pokazati niti sebe razuvjeriti, već menutom uredniku: nestati iz prometa, i da će naročito ga otpremiše nesvršena posla. Da ovako »Odmah ću vam izjaviti, đa sam i naopako rješava molbe kakav švapski feld- bio i ostajem za regulisani i ve­ sirotne klase osetiti svu teškoću takve si­ vebel, koji ne razumije jezika i naših na­ zani promet -u granicama mogućega i tuacije. Šta će onda biti! Moraće se pri­ ziva, moglo bi se nekako opravdati, ali kad ostvarljivoga za glavne životne namirnice. bjegavati ponova ograničenjima, što će biti | teško, kada se ova jednom ukinu, a mo­ ovako hotimično izvrće jedan bivši profe­ Protivan sam proklamovanju slobodnog raće se činiti istovremeno i apel na save­ sor našeg jezika i zemljopisa, pa mu je prometa sve dotle, dokle prestankom rata znike, da nam omoguće uvoz onih pred­ Rajlova.c i Alipašin Most isto, ne nastupe redovne prilike u proiz­ meta, u kojima i oni sami oskudijevaju, te onda je to baš zagonetno. Može biti, đa za vodnji, saobraćaju i potrošnji zemlje, i ne muslimane ni nema odštete ni isplato, jer stvori se osnova za mogućnost snabđevaaja se zbog toga i racioniraju. Pitanje je još: hoće li se, u kojoj meri i za koje vreme ima mnogo prečih! putem trgovine, isključujući potrebu dr­ u tome uspeti. Perspektive dakle nisu /Spis ranja pnstaju. U zadnje žavnih organizacija za ishranu. Neophodno ni malo ružičaste za ishranu naše Boba он je potrebno dakle zadržati vezani 'promte zemlje pod režimom slobodne trgovine. na na id ■ dokle zemaljska produkcija i zagranična — Kakva ima prema svemu tome da pvih dan eku at trgovina ne budu mogle u potrebnoj mjeri bude uloga novoga ministra-ishrape gospo­ ćebainoi priji j. d čaj i dv: ■oj ni snabdjevati zemaljske pijace. Tek tada bi Ministre? ka” je og musliman >teše m 300 K> se smjelo pristupiti slobodnoj trgovini i đine — Sa svim prosta. On ima đa nosi Istu ć u Mudž.-ll jl. ncuen dan po­ ukidanju racioniranja, koje postoji danas u jedino odgovornost zbog svega što u tome lio muslimana lu dućanu svima evropskim državama. pogledu bude u zemlji hrgjavo: za osku­ par stotina ј^ nešto Kšiša za vojTo vrijeme još nije došlo, te je i de- dicu, za glad i skupoću. Kad se pusti slo­ qike pomaci subotu u kretiranje slobodnoga prometa od strane boda trgovini i ostavi njoj đa zemlju snabsabah, ka ju, dočekan je Kraljevstva Vlade i ukidanje racioniranja u djeva potrebama, a ukinu ograničenja mo­ Hadži-Mulića svima oblastima jedna pogreška, koja nopolskog karaktera, onda je državna u ii, koji mu uz će vjerovatno imati u pogledu ishrane vlast postala nemoćna, đa nekim — Kad će u teških posledioa. Da ovo može kao malim korekturama prometa učini kakve sigurnost za dalji rezultat imati štetna djejstva i u po- znatne popravke u cilju poboljšanja ishra- Gospodarstvo. Slobodna III vezana trgovina? Odgovorni urednik: M. Suđžuka. Broj U .ПРАВДА Vlasnik- Centralni Odbor »J. M. O.* ne i snabđjevanja u opšte. Kada и и muje princip „laissez fairć, laisiet t| onda i ministar ishrane nije^ potreban zemlji. Cijela ueb'ntMj stajo dakle bezpredmetna i izlišna, lig še što je ministar finansija izjavio nj nema sredstava da država f neke nabavke i da to treba prepi privatnoj inicijativi. — Jeste li vi sudjelovali, gospo. Ministre, na ministarskoj sjednici, kadi odlučivalo o proklamovanju slobodne ti vine i izložili naše gledište na stvar? 1 ■— Nisam, jer- sam zbog bolesti ■ dneo ostavku još 16. februara. Svojeg dište na proklamovanje slobodne trgovi, izložio sam megjutim u samome aktu g je ostavke, i nisam se ustručavao dag dočim, da taj korak, ako mu se prisu može imati fatalne poeleđij 22-og februara t. g. donošena je odlti vladina, pošto se kabinet nije solidarig sa mojim gledištem, đa treba održati j zani regulisani promet i racioniranja ih tnih namirnica. Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajej daje na sveopće znanje, da će se i molbu nasljednika iza umrlog Peki ef. čurčića umrlog Ragib ef. iz San jeva prodavati javnom dražbom cijt njegove mulk nekretnine upisane | A I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. орб.Ј rajevo i to: kat. čest, broj' 74 kuj sa kućištem i dvorištem u površini i 322 m. (kuća za gradskim fizikatoi i 7a dijela mulk nekret. upis, u A gr. ul. broj ОХХХ/56 kat. орб. San jevo i to: kat. čest, broj 115 vitјо tekijom u površini od 515 m. na da 3. aprila 1919. u četvrtak u 1 sati prije podne u sobi broj 3, te i se te nekretnine toga dana najbolja nudiocu prodati uz privolu nasljednih ali kuća ne ispod procjenbene vrije! nosti od 70.000 K, a vrt ne ispo 8.000 K U Sarajevu, dne 13. februara 191! Kotarski šeriatski sud. PRODAJE SI jedan dućan sa cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vis-a-vis Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Soda bicarbui veća količina odmah za dobiti u burađima 50, 100 i 200 kg. uz cijenu od 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komadu —i— u špeeerajskoj radnji se Kasan Karahasanović, BBĆKO, laragjorgjevlća ul. 15. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. ' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a203825397cd247d748547a1d94dd72.pdf a1fc9e65b6aec045e3d6da499295c18c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, м UPEGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE ЗГ— KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA м UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ м ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организаиије. Broj 15. Sarajevo, subota 29. marta 1919. (27. džumadil-ahira 1337.) [Demokratske podvale. | Agrarno pitanje bolesni je zub naše nokrat je*. Samu ga se dotakni i oni Bikću. Kao guja u procijepu. Ne ljute baš radi samog tretiranja agr. pitanja, to ве uzrujavaju kad im kogod stavi kuje: „Kakvo je vaše stanovište o zaklju* I vašeg kluba u Drž. Vijeću?* Mi amo sli to nesretno pitanje i stavismo im I u 12. broju „Pravde* prikazujući nji* ro koprcanje. Uprijesmo prstom u činje­ ni, da se „demokrati* ne mogu pokri­ li pisanjem „Samouprave* i — redakcija niskosti* pregje u ponovno mahnitanje. ||ljeeto da objasni svoje stanovište o agrai ona se je osvrnula na članak „Politika •aha i zastrašivanja* i ponovno prešla na Sazivanje naše „veleizdaje*. Misli da će I odvesti na drugu stranu. Nu vara se. Ijoj ponovno stavljamo upit: Š t a m ii o agrarnoj osnovi i konstatiramo, I o agraru vrlo malo piše, premda je i Ima priznala da je to pitanje — krupno [veliko. Godina I. i kom naročitom tendencijom, ne ističe kako nih tipova ne smatramo strankom, makar ef. Arnautovića. Prvu se dvojicu nastoj je Srbija naš prijatelj, kome se duguje za­ i imala glasilo. Ona je za nas „repa bez utući da se trećem mjesto napravi, pr hvalnost i kako su Srbijanci u svemu do­ korjena , jer nema nikakva oslona u naro­ čem se ni malo ne gleda na spremu, spo" stojni divljenja i poštovanja. U tome nas du. Islamski dio našeg naroda zastupa samo sobnost i kvalifikacije. —- Po tom su uvod* * naša organizacija, koja traži narodna niku prva dvojica kompromitovani, a treć1 pretiču*. Normalni ljudi i iskreni prijatelji na­ prava, a ulizivanja niti je vršila, niti će nije. U članku se najprije ispravno osugju* roda i države samo bi se veselili ovakom vršiti. To prepuštamo onima, kojima su i je krilatica „kompromitovan , te bi je kao preokretu kod svojih političkih protivnika, ćevapčići nekakav dokaz . . . . takovu trebalo sasvim zabaciti, i oni su je, nu „Jednakost* nesamo da se ne veseli kako se razumije iz sadržaja, bili zabacili. ovom „preokretu* nego se još goropadi Ali za hatur Šerif ef. i ne navodeći ništa Sarajevo, 27. marta. i ponovno utječe svojoj metodi — denun­ Divna je i interesantna ova Pribićevi- nova, nego ponavljajući ono, o čem su pri­ ciranja vlastitog dijela naroda. ćeva „demokratska* stranka. Nije preživjela je jedan put, dva put ili više puta pisali Kad nije mogla ni probijelili na odgovor ni medenih mjeseci, a već se stupci nje­ — još i sad podržavaju tu „п j i m a mr­ u 10. broju našeg lista, u kojem smo raš- zinih organa pune vijestima o pojedinim sku* krilaticu. A još će je dugo i dugo činili svu tričavost njenih „dokaza* o to­ predstavnicima ove šarolike grupe. „Jedna­ podržavati, ako woni* „dublje* prihvate za božnjoj našoj veleizdaji, izvukla je novi kost* je pošla korak dalje, pa je u broju pero — pa makar ga i po malo u tintu dokaz i sad operira — poklonstvenim de­ od četvrtka donijela uvodnik pod zvuč­ zamakali. Bolje bi bilo, da oni ispred svo­ putacijama. 0 ovoj temi dobismo slučajno nim naslovom „Korupcija*. U njem se naj­ jih vrata metu, nego li da ovakim praz­ članak od našeg prijatelja iz Posavine, što prije prenosi vijest „Srpske Riječi* o članu nim prijetnjama bacaju lug u oči neupu­ ga donosimo u današnjem broju, pa skre­ „demokratskog* kluba g. D. Vasi- ćenim svojim čitateljima. Njihovo pisanje ćemo na njeg pažnju naših čitatelja. ‘ Ov­ Ijeviću, koju smo i mi donijeli u 13. broju nikako ne govori, da bi oni iz veledušja dje ćemo radi bolje ilustracije dodati sa­ „Pravde*, a onda se ovako slika jedan ili radi islamskog bratstva, išta sakrili ili mo nekoliko primjedaba. 0 poklonstvenim drugi član „demokr.* kluba: prešutjeli kako o toj dvojici doktora, tako deputacijama, počasnim gragjanstvina i „to­ isto i o Maglajliću, Dr-u Karamehmedovi„То čitajući, pada nam na um jedna me sličnim ulizivačkim rabotama* veli „Ј.* ću, Korkutu i drugim vigjenijim ličnostima delikatna stvar dra ćorovića, njegovih mje­ da su nam prljale „narodnu čast i naše organizacije. sta, njegovih plaća, od kako je današnja dokazuju potpunu nesposob­ Ja zašto oni tu krilaticu podržaju i za­ nost onih, koji danas citiraju Goethea*. vlada došla na čelo uprave Bosne i Herce­ što će to u buduće činiti? Je li to baš sa­ Držeći „Jednakost* za njezine riječi pitamo: govine. On je kustos zemaljskog muzeja i mo radi Šerif ef., koji bi mogao i umrijeti prima plaću kao kustos, gosp. ćorović je 1. Kako se je mogla priključiti Meda- sef bos. presbiroa, prima i tu plaću, g. ćorović — što na koncu konca mora i biti! Nije koviću i njegovoj družini, koja je izglasala je Član Državnog Vijeća i tu prima dnevnicu nego — držim — evo zašto: i odnijela poznatu okvirasku adresu od 50 dinara. Šta više novine pišu, da će Njima je stalo da se uvuku u islam­ hrvatskog sabora? biti još i glavni urednik novog demokrat­ sku masu, za koju — pri stupanju u stran­ 2. Kako u svom krugu trpi Šerif ef. skog organa i opet — bezbeli — s nekom ku Pribićevića — rekoše, da do nje ništa Arnautovića, koji je slikan u više tih plaćom. Dr. Ćorović stanuje sada stalno u ne drže. Sad vide da bi im za to uvlače­ poklonstvenih deputacija i koji je »predveo« Beogradu pa je sasvim naravno, da on o nje trebalo popularnih ličnosti, koje ne pri­ ratnu povorku Potioreku, posluživši se na poslovima šefa presbiroa bosanske vlade i padaju našoj organizaciji. Ali ih nemaju.1 nedopušten način sa autoritetom reisul-ule- o poslovima kustosa zemaljskoga muzeja Stoga se vraćaju u davnu prošlost, upiru me, u čije je ime sazvao ehaliju? ne može voditi računa, a da ne govorimo prstom u izvehčale veličine, zaboravljajući 3. Koji je ono Franjin orden na dičnim o tome, kako mu se mnogo ni ime ne spo­ da su ih u početku izdavanja svog lista prsima onozicionalnog vožđa „islamskog minje u izvještajima sa sjednica Narodnog od sebe otiskivali, a njihove članke samo naroda*? I kakvi su u šole, Glišei ostalih? Predstavništva. I gosp. đr. ćorović je isto kao novinari u organu donosili. Sada ih, u Kad „Ј.“ pomete ispred svojih vrata, tako kao i Dušan Vasiljević jedan od ista­ oskudici popularnosti, trome i zamrle, na­ dopustićemo joj da pometa i ispred naše knutijih vogja grupe oko „Naroda*. I on je stoje pomladiti i na svojim rukama dig­ kuće, a kad se povuku Medakovići, premiš- kao i Vasiljević bio u jugoslavenskoj ligi nuti. U to ih ime bijele izlapljelim starim Ijaćemo i mi o svojim deputircima. Prije ne. koju je osnovao đr. Nikola Stojanović, pa bjelilom i rumene izblijegjelim i zatruhlim Što se tiče naših »frankovaca«, koji je i on za vrijeme Pribićevićeva boravka u rumenilom. Ali to sve ne hasni, pa makar „svoj frankovluk s jedne strane prikri­ Sarajevu — kad je vidio da drukčije ne ih umivali i pravom gjulsijom, jer svijet vaju ulizivanjem Srbiji i Srbijancima a s ide — formalno ostavio ligu i pristupio đe- znade da bjelilo i rumenilo, a i ostale madruge strane pozivaju gomilu na otpor demokratskoj stranci, da bude izabran u zalice sakrivaju^ nove mahane, koje su — prema narodnoj upravi, koju sam Državno Vijeće i da i dalje ostane i kustos nekada lijepo — lice nagrdile. To bi sve narod postavlja*, valja nam izjaviti zemaljskog muzeja i šef presbiroa i član trebalo napustiti, jer od bjelila i rumenila slijedeće: Mi smo od početka bili za de­ Državnog VijeĆH i urednik zajedničkog or­ mogu curi i zubi omanjičav’ti. mokratsko kraljevstvo i nikad nijesmo tajili gana demokratske stranke pa kako se po Po onoj staroj: „Ustanite dvojica, da svog uvjerenja, da je bosansko „Narodno čarŠiji govori i šef presidionalnog ureda jedan sjede* „Jednakost* u tom uvodniku Vijeće^ skupina nametnutih pojedinaca, koji zemaljske vlade. na sav glas viče protiv Dr-a Hrasnice i su ugrabili vlast. Mi smo im oponirali veću To su zadnje dvie male panamske Dr-a Spahe. Dakle njima i onima, koji im prvim danima narodnog oslobogjenja, a ovdje afere, o kojim se u posljednje vrijeme kod šapću, ta dva muža smetaju. Da nu du­ konstatiramo fakat, da im je sad i „Jedna­ nas vrlo mnogo govori*. ljim, evo šta im se u neoprostivi grijeh kost* počela posvećivati uvodnike pod Ovaj nastavak bi bio još interesantniji, upisuje: Hrasnica je prije . deset godina naslovom —„Korupcija*. Njihov rad nije i ali ga je zaplijenila cenzura, pa se iz propušte­ išao u deputaciji Čestitati aneksiju, a iza ne može biti narodna volja. Baška narod a nih redaka vidi samo to da je uperen proti Gr- prevrata rekao je da ne će ondje, gdje je baška Grgjići & Co. Da bunimo „gomilu* fiiću i družini. Nu što ne prolazi ovdje, Šerif, šta Dr. Hrasnica u duši misli o Še­ to je prosta d e n u n c i j a nesavjes­ proći će u interpelaciji, pa ćemo onda moći rifu, to ne znam, aii daje o tom pisanje „Je­ ne čeljadi oko „Jednakosti*, koja donijeti. Sad završuiemo poklikom: ne žmi­ dnakosti* zlobno izvrtanje činjenice, o tom u svojoj obezglavi jenosti ne čuje što joj je­ rila naša n demokrati ja*! . . . smo se uvjerili na prvom sastanku u Sa­ zičina izvaljuje. Da je istinita ta tvrdnja, rajevu, kada je taj dogagjaj jedan mostar­ davno bismo bili ondje, gdje bi željela bi­ ski odaslanik veoma odlučno na skupštini »Kompromltovani“. jesna šačica naših „demokrata*. Nu mi iznio, tražeći da se i Dr. Hrasnica i Arnanijesmo ograničeni, pa da nas mognu za­ utović, a i svi drugi povuku ili otstrane, (Piše: Ćato iz Posavine.) vesti siktanja agenata-provokatera. Na to nji­ ako ometaju slogu muslimana. Odgovor t hovo bjesnilo imamo samo — smiješak Dr-a Hrasuice, njegovo razjašnjenje i sprem­ Čestitanje aneksije. prezira. Ništa više. nost, da se povuče, zadovoljila je kako mo­ Tako se zove uvodnik „Jednakosti* u starske izaslanike, tako i cijelu skupštinu. 0 Rivetu ćemo govoriti drugi put, a što se tiče naših demokrata i njihove „stran­ broju 33. o. g. On se sav okreće oko tri I Na to je izabran odbor od 10 ili 11 lica, ke* valja nam naglasiti da ovu šačicu raz­ osobe: Dr-a Hrasnice, Dr a Spahe i Šerif I da pregovara sa grupom oko „Jednakosti �Strana 2 Страна JTAVDA' o slozi, u koji su ođregjeni uz mostarske delegate i drugi, koji su u duži vjerovali da se može sloga postići. — Pa šta se do­ godilo? Čitaocima je poznato, da su demo­ krati odbili slogu. Dr. Hraanica je sa drugovima išao u poklonstvene deputacije. Jest Ali samo on* da. kada su citirane ličnosti, koje se imadu pozvati. Svi su pozvani manje ili više kolebali. Mnogi su se ispričali, a mnogi opet jedva jedvice se pozivu odazvali. Za­ što? To znade svatko, pa i oni, koji tom prigovaraju. Čestitali su aneksiju. Kome? Tadanjem bečkom Ćeaaru; dakle tadanjoj glavi cijele bivše monarhije od kojih 55 miliona. koja se sva veselila, i dušom i srcem radi te nama nemile aneksije i je­ dino mrko i sa nepovjerenjem, — ponaj­ više radi bojkota u Turskoj — gledala na šaku muslimana u Bosni i Hercegovini. Zašto su oni aneksiju čestitali? Je li to bilo od srca i radi izražaja „neopisivog veselja“ islamske duše ovih krajeva, ili recimo baš samih deputanata? Nipošto. Na to će naj­ bolje odgovoriti slijedeća priča, koja će, držim, dovoljno ilustrirati kako dušu depu­ tanata, tako i onih, koji su se držali po­ strance , rezervirano, ili čak aneksiju pro. testirali. Evo te priče: Pripovijeda se, đa je nekad u prošlom zemanu jedan bosanski beg otišao u Stambol. Tadanji veliki vezir je bio rogjak toga bega. Beg je došao svome rogjaku i pre­ krstivši noge turski sjedio na sećiji i raz­ govarao s njime. Megjutim je javljeno ve­ likom veziru, da mu dolazi poslanik je­ dne velesile. Na to veliki vezir skoči sa svog mjesta i brzim korakom pogje prama vratima, gdje sa smiješećim se licem, učtivošću, prijateljskim postupkom i dubokim osmanlijskim temenaom dočeka toga po­ slanika; posadi ga na najbolje mjesto, oso­ bno mu savi i ponudi cigaru, zapali šibicu i — po slugi donešenu kahvu, svojom mu rukom nalije itd. Nakon razgovora o nji­ hovu poslu, na sličan ga način isprati. Beg je cijelo to vrijeme nepomično sjedio na svom mjestu i sa gnjevom u duši proma­ trao cijelu tu ceremoniju. Kada je poslanik otišao i on ostao sam sa svojim rogjakom, prijekornim mu je to­ nom dobacio: Šta je tebij dobar čovječe, pa da ti kao lala i veliki vezir našeg padišaha onako skačeš oko jednog našeg dindušmanina! Ja se tome od tebe ne bih ni­ kad nadao! Na to mu veliki vezir odgovori hladnokrvno: „Beže, beže! Dok ja sa svo­ jim društvom ovako oko njih skačem, do­ tle vi u Bosni možete tako slobodno i pr­ kosno sjediti, a i nas prave-zdrave murtatima nazivati. Ali kad bismo ml prestali FELJTON. Zmaj Jovan Jovanović: Slobodna štampa*) Svom „dragom" cenzoru g. Stevi Mandiću posvećuje zahvalna sarajevska „Pravda". Sto si znojem steko, mogu ti uzeti, Sinove ti mogu pod pušku odneti; Blago j’ bilo tuđe — hajd’, neka se menja! A za decom - šta češ? - smrtna su stvorenja! A1 bi mukom,stidom,gnjevom,gromom plano Kad mi darnu ono. što je Božje samo, Što je više, lepše, svetije i veće. Kad ....... drznu, da mi misli spreče. Pa šta vele, jadni! — Misao, vele, sune, Kroz svetinu prodre, pa se ljudi bune. Ta pobunit, more, ne daju se ljudi, Samo s* sluge bune i robovi budi. U slobodna sveta razumna je duša, I slobodan narod samo pravdu sluša. A od Božje pravde niko se ne boji Do ...... grešni sa nedela svojih. Spominju sk’urnost! 0, Čudna im zbora! I malo se dete nasmejati mora: Tu li smo sigurni — no, sigurni krasno! Gdje je jedno slovce strašnp i opasno! *) »Pevanija" I. str. 268. ovako oko njih skakati, vi biste to morali činiti* . .. . Aneksijski deputanti*) otišli su .u Beč i svojom Čestitkom kod cesara odigrali ulogu velikog vezira prama onom poslaniku vele­ sile. U zaklonu te čestitke — pa makar na taj zaklon i ne mislili — drugi su mo­ gli lakše odigrati ulogu bosanskog bega, te sa gnjevom u duši ne micati se sa svo­ ga mjesta i prigovarati deputircima, a i bez bune i ustanka protestirati bez težih pošljedica, jer je ta čestitka prilično tuši­ rala nervozne duhove, koji su na nas mrko i sa nepovjerenjem gledali. Kada su deputanti polazili u Beč, zna li su za raspoloženje islamske duše o anek­ siji. Znali su da će ih — u njihove na­ mjere neupućena masa — prekoravati i napadati. Ali su oni tome glavu ugeli, jer su bili svjesni, kuda njihov postupak vodi. Po ovoj: „ . .. . . niz dlaku“, na jeziku im je bila čestitka aneksije, a u duši zaštita sviju muslimana B. i H., pa i njihovih po­ litičkih protivnika, od progona željezne ru­ ke ćesareve vlade. Oni su u tom uspjeli, i hvala im- Da tog koraka nijesu učinili nego kao i ostali slušali moru, koja im peče dušu radi te mrske aneksije i da su ostali sjedeći kao bosanski beg kod veli­ kog vezira, ne bi bilo isključeno, da se vrzino kolo okrene nad islamskim glavama u našoj domovini i da baš radi tog vrzina kola zaredaju mnoge i veće poklonstvene deputacije u Beč i Peštu do ćesareva „po­ dnožja? Protestima se nije mogao Švabo istje­ rati. Za to je trebala, kako smo vidjeli, mnogo veća sila. Sami protesti i neraspoložena šutnja — bez glagjenja niz dlaku sa koje bilo strane — mogli su lahko dovesti do kulminacije gnjev sto puta brojčano a spremom i hiljadu puta jačeg dušmanina; te bi to značilo ni manje ni više, nego li očitu katastrofu. Tad se ni velika Rusija nije usudila ne priznati aneksiju. Stoga će povijest biti nepristrani sudija kako onih, koji deputiraše u Beču, tako isto i onih, koji svoje nezadovoljstvo izrazite u pro­ testu aneksije, ili potišteni, ne makoše ni na jednu ni na drugu stranu. Taj će sud biti objektivan i daće pravo svima, jer su njihovi postupci bili dopuna jednih drugi­ ma — jedni su aktivno radili, protestirali ili svojim pasivnim, ali potištenim drža­ njem svoje nezadovoljstvo izkazivali, a Mi ćemo imati prilike, da sličnu i grgju izjavu Srba pravoslavnih prenesemo u naše stupce, pa će se vidjeti da je bilo još „aneksionaša." Razli­ ka je samo u tom, što to Jednakost" zamjerava samo muslimanima, a o drugima šuti, jer su u Pribićevićevoj grupi i jer pravoslavni urednici »Jednakosti1* štede svoje istovjernike. Uredništvo. Gde dršćuća sila ne dokoli radu Oko opšte sreće na državnom sadu, Nema kade, mora vazda čuvat stražu, Da sićana slova kome što ne kažu. Jest! Slobodnu štampu! — i dogod nje nema, Sva su vaša dela obmana golema; Odkud tamo dela slobodna, valjana, Gdje je misao ropskim lanci’ okovana!? — Pa mrzite 1’ i vi verige proklete, čini Г s’ i vam doba da ih raskinete? Ne poČinj’te s nogu vesela vam sreća! S duše valja počet, duša nam je preča! Za jedinstvo u školi. „Ј. M. 0.“ je u svojim temeljnim na­ čelima u pogledu nacionalizovanja nas mu­ slimana sebi postavila slijedeću osnovku: „Stojimo na stanovištu potpune ravno­ pravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, đa se b. h. muslimani nijesu nikad otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni jeziku. Oni su zadržali sve bi« Ijege čistog nacionalizma, a nijesu svjesni samo plemenskog imena. Stoga u pitanju našeg nacionalizovanja stojimo na stanoviš­ tu đa je to polje za kulturni rad’ društva, i a nipošto stvar dnevne politike. I zato smo proti svakoj tjesnogrudnosti i strastvenosti, a naročito proti nasilnosti u na- ПРАВДА' drugi ih štitili — pa makar ti postupci s vana izgledali i megjusobno oprečni. Stoga je grijeh radi čestitke aneksije, koja je čestitka bila gola formalnost — a nipošto izražaj veselja isl. duše — smatrati i pro­ glašavati prve i ugledne naše ljude „kompromitovanim? Bilješke. Ožigovani i okuženi* Ima ih svugdje, pa ih ima i u nas. Ima ih u politici i u društvenom životu. No ima ih i okuženih. Ovi su najgori i najopasniji jer okužuju i atmosferu. Laćaju se svih sredstava i služe se najgadnijim smicalicama. Huče, da budu „reformatori*, pa se primiču i našim do­ movima, jer nose još samo muslimansko ime. Da provedu svoje ideje i da se peka* žu\ nagovoriše jednu nevinu djevojčicu da se otkrije. Dobro. Ali još dalje pogje „re­ formator i ponudi se jednoj čestitoj inte­ ligentnoj muslimanki da stupi e njom u brak, e bi pospješio riješenje otkrivanja muslimanke. Dobio je odgovor! Još jedan za njim se poveo pa rekao: đa će uzeti koga mu drago samo da je otkrije . . čudna je to manija 1 Za što baš traže muslimanke, kad su ih do pred jučer po* nizivali? Da ih otkriju? . . . Glupo! Zar nam ništa više ne fali ? Ako ustaknemo šešir i otkrijemo žene misle gospoda, da ćemo odmah sve postići . . . Varaju se. A nas najviše čudi šta se oni „pačaju u islamske stvari“! Mi ih ne trebamo, jer ćemo moći i bez njih nešto učiniti. Samo ovijem upozorujemo naše djevojke i roditelje, da ne panu na Ijepak i da ovakim ljudima dadnu dos­ tojan odgovor, kako je dala i jedna inteligen’na muslimanka. Oni su već ožigovani, ali ne zaboravite, đa su i okuženi i da — zarazuju . . . 0 unutarnjem stanju naše države pi­ še jedan beogradski list ove retke; „U unu­ trašnjoj politici vidimo isto. Pored centralne vlade postoje i pokrajinske. J^ava je jedna, a oblasti su decentralisane.Beograd naregjuje jedno, a u Ljubljani, Zagrebu i Sara­ jevu izvodi se drugo. Svi se pitaju: šta je ovo, dokle ovako? — a sve ostaje po sta­ rom. Zemun je još uvijek na granici Srbije. Preko Drine, Save i Dunava je druga „drža­ va , s drugom upravom. Današnji režim je bolno mjesto, živa rana ako ne cijeli. Ju­ goslavije, ono izvjesno naroda u Srbiji/^ps Oportunitet ne zna granice. Da|^t№vi su nove tekovine rata, bar za nM^rSrbiji. Mi smo akceptirali mnogo što^a od bivše Austro-Ugarske, a nismo obnovili ništa do­ bro iz naše prošlosti. Iza vlade ne stoji jedna rivanju k o j e g p le m e n s k o g i m en a. Zbližavaćemo a nipošto dijeliti? Da budemo došljedni svome programu, naročito ćemo paziti na školski odgoj naše omladine u tome smislu, jer istom u pra­ vom i zdravom odgoju naše omladine vi­ dimo siguran napredak na putu u ljepšu budućnost. Gornja tačka našeg programa nije olahko nabačena, jer smo baš mi is­ kusili mnogo nesreće u škol. odgoju naše omladine za prijašnje vlade. Njezin je škol­ ski sistem bio udešen tako, da je već na­ šu djecu u osnovnim školama počeo dije­ liti na različite plemenske skupine, a time u naš narod još u mladim godinama po­ stepeno unosio klice plemenske mržnje i neprijateljstva. Vjerujemo, da nije lahka stvar u ne­ kulturnom narodu iste nacije ali različite vjeroispovijesti pobugjivati jake osjećaje ljubavi i bratstva i buditi ih na zajedničku borbu protiv nekulture uopće. Ali pleme nita namjera i dobra volja mogu i teže zapreke da svladaju. A u tom je pogledu najmjerodavnije a i najlakše početi sa je­ dinstvenim školskim odgojem omladine. Mi smo svi u B. i H. jedan narod do­ duše sa dva imena (Srbi i Hrvati) a najsvjesniji inteligenti obaju tih bratskih ple­ mena danas nastoje, đa se oba imena sto­ pe u jedno ime: Srbohrvati. To se tim jače danas nastoji što će naskoro doći čas, volja, već odsustvo volje^Bah цј vam pirio u državi Sr!\ HrJ i Slovenaca. Isto onako kao ikl apsolutizam zasnivao na uzajamnom J lisanju konzervativnih i revolucioi^ snaga, isto tako i naše jedinstvo predsij jedan bolestan kompromis reakcionarneјј ologije 8 demc kratŽhim težnjama. RavnJ se održava inijCerijon^N a r o d n e ne znaju đn a k a b i ne tu d p r a v 1 j a.lađa je centar, oko koga i sve ne okre^^ali so oko nje, i zbog« sve komplikuje . “s. Iz „Ofavnog Vijeća"; 1 Beograd, 26. marta. Sjednicu J nog predstavništva otvara predijediM 4 Vs sata posiije podne, čita se zim prošle sjednice i prima bez primjetbe. M nego se prošlo na dnevni red bivši miid Jovanović osvrće se na govor жм nika P e t r o v i ć a koji je podvrgao oJ kritici njegov rad. J o v a n o v ić izjaiS da on nije mogao svoj resor bolje J jer mu nije odobren nikakav kredit, ।■ novaca se ne može voditi minisbretrj naročito za ishranu. Ministar za poštu dr. Lukioiti tako odbija prigovore Petrovima i| liko se odnose na njega. Poštu je d urediti jer nema dobrog saobraćaja ni1 novništva, ali svaki dan sve ide na м Poslije toga prelazi se na dnevni J Riječ uzima Vilim B u k š e k (socijaM i govori proti miješanju vojne vlasti u J danske stvari, protestuje protiv zabrJ javnih skupština i osuđuje što 88Д||И prilike nisu bolje. Govori protivili bod ne trgovine i glasa prsi kredita, Dr. Svetislav P o p o v i ć (dmokutf klub) govori o potrebi da se udari м na ratne dobitke. Najprije treba da ш pomogne onim krajevima i onim druitveJ slojevima, koji su za vrijeme rata пајм postradali. Vjeruje da će vlada prebrđ sve poteškoće. S jedne nam strane рм imperijalizam, a s druge boljševizam.! ćemo se boriti protiv jednih i dm (odobravanje). Financijsko pitanje ima riješiti prema potrebama cjeline, Каом su pojedinci žrtvovali živote za slohi cjeline, tako će pojedinci sada morati м vovati svoje blago za blagostanje cjela Ako neke grupe ne bi htjele učeetvond vladi,- moraćemo tada posao uzeti u еиј rđke. Glasa u ime demokratskog kluba i kredit. Iza pauze od 10 minuta sjednica i nastavlja. Govori dr. M. Laginja i zauzii se za potpore oštećenim u okupiranim■ kad će se obzirom na interes cjelokupna® našeg kraljevstva tražiti da se s namastOM u jedno i braća Slovenci. I Za to se u školama moraju poštinB jednako oba imena. Do danas toga svagijn nije bilo. Šta više u najviše slučajeva J še su škole razdvajale narod mjesto đa ga ujedinjuju. I U našim osnovnim školama uče da sve triju vjeroispovijesti. Pravoslavnu djeca odmah učahu samo ćirilskom piM a ostala djeca latinici. Tim se je i ■ djeci već na prvom koraku predstavljd đa su oni, koji pišu latinicom posve M pleme, nego oni, koji pišu ćirilicom. Ii bratno.*) Eto odmah tu su se počeli liti. Ta je anomalija u školskom OM trovala duh našega ujedinjenja. Otada i n?stale one silne razlike u mišljenju i« jećanju, a poslije toga kobne posljedicemržnja i svagja. Te su se anomalije dogi gjale još u jednom odgojnom predmeta predavanju domaće povjesti.Pi jašnja zemaljska vlada koja je davno la svoju „Povijest Bosne i Hercegovine nije označila pravo nacionalno ime nad pradjedova, pa su djeca učila domaću I vijest bez ikakva nacionalnog osjećaja. D i tamo je koji Srbin-učitelj označio djet *) A vrag bi znao po čemu se je doJloi zaključka, da muslimani trebaju pisati bai latioin OM �jevima. Kritikuje vladu što je dala uapeiti Radića, Prebega i Pazmana. Ne brani njih, rei poslanički imunitet. Kriti|кuje zabranu novina i cenzuru. Izjavljuje da će Narodni klub glasati za proračun, ali to još ne znači da ве klub time veže. Na to ministar Pribićević odgovara na ratne primjedbe i napadaje nekih poslanika. Zatim govori poslanik Dimitrije Popadić radikal) o prilikama megju srpskim selja ,cima. Preporučuje da se seljacima izagje u Ijusret. Glasače za bidže. Zaključnu riječ uzima ministar pred­ sjednik Protić. Nakon njegova govora pre­ lati se na glasanje. Bidže je primljen je­ dnoglasno, izuzev socijalista. Sjednica je uključena u 9*/i sati na večer, a naredna sjednica zakazana za 1. aprila u 9 sati na­ večer sa dnevnim redom: „Pitanje indernmiteta i izvještaj verifikaoionog odbora." Страна 3 Strana ПРАВДА* - .PRAVDA* Број 15 Broj d i m a za vrijeme prevrata odmah naknade." Još jednom molimo sVe mjesne odbo­ re, da se priključe ovim protestima i odmah ih odačalju na predsjedništvo „Nar. Pred­ stavništva". Na brzojavima treba da se potpišu predsjednik i tajnik odborai Naši dopisi. Brčko, 14. marta 1919. daj od strane nekog prolaznika. S toga ne ću da se upuštam ni s njime ni u kakovu polemiku, nego ga pozivam pred javnošću da se pokaže sa svojim pravim potpisom, pa ako vidim da mi je ravan, onda ću ee i upustiti s njime u razgovor bilo novin­ stvom ili drugim načinom i dokazati da su i njegove tvrdnje neistinite. Tko mene i moju prošlost poznaje, uvjeren sam, da u moje poštenje i korektan život ne će po­ sumnjati, a za drugima nije me briga jer: „Za kojim vukom psi ne laju, taj nijo ni vuk". H. Haflz Rasan Iladžiefendić, Na 14. marta 1919. obdržavala se je skupština „Ј. M. O.“ na kojoj su bila zastu­ pana sva muslimanska sela kao i svi ugled­ ni 'gragjani građa Brčkog. Predsjednik mjesne organizacije I. Hadžić, šer. sudac otvara skupštinu, pozdravlja članove i moli Dra, Bukvicu, da referiše u dosadanjem 0 konferenciji mira primaju zagr. radu. Dr. Bukvica referiše potanko o toku »Novosti« iz Pariza ove važne izvorne in­ skupštine u Sarajevu, te o ujedinjenju organi­ umirovljeni vrhovni šeriatski sudac. formacije: Jugoslavenska delegacija ima da zacije tuzlanskog okružja sa onom oko lista se bori s velikim poteškoćama. Te su po­ „Vremena". Pokušavala se je — veli — teškoće u glavnom u ove dvije stvari: 1. sloga i sa grupom oko »Jednakosti« nu na što Jugoslavija nije priznata i 2. što naša žalost do sloge nije došlo. Potanko tumači program naše organi­ Gajretovom odboru. U 11. broju na­ stvar ima više neprijatelja nego li prijatelja. Situacija je naime takva, da kod Francuza zacije, koji se može svesti na ove tri tačke: šeg lista donesosmo komunike našeg ra­ koji momentano igraju najvažniju ulogu ne­ 1. Sloga i ljubav svih gragjana bez razlike dnog odbora o radu za Gajret, te o sa­ mamo dovoljno zaštite, a Talijani rade pu­ vjere i plemena, te nepokolebiva odanost stavu njegove buduće uprave. U tom je nom parom da oteščaju naš položaj. Pri­ narodnoj dinastiji Karagjorgjevića. 2. Kultur- komunikeu na provizorni odbor stavljen Metež u strankama. vatna je Francuska listom uz nas, dok no-ekonomski rad u narodu i 3. Demokra- zahtjev, da „Gajretovu" skupštinu sazove Beograd, 27. marta. Rekonstrukcija se službena Francuska postupa sasvim drukčije, tizam u najširem smislu. prema propisu društvenih pravila. Nu prije kabineta provodi. Naprednjaci još nisu po- a pogotovo francuska štampa koja stoji pod Organizaciji nije stalo do stolica posla­ štampanja tog komunikea dobili smo sa­ punili mjesto ministarstva za ishranu. Na­ komandom vlade. Francuska je naime sama nika i ministara, nego do narodnog napretka općenje odbora, da će skupštinu sazvati stoji se postići sporazum. u vrlo teškom položaju. Ona je iscrpila sve i njegovog blagostanja. U tom radu neka početkom septembra. Beograd, 27. marta. Socijalni demo­ svoje sile i poplavljena je banknotama slično nas ništa i nikakova podmetanja ne plaše, Pošto je ovaj zaključak odbora u pro­ krati stupili su u opoziciju. Dosada su pre- kao i mi, pa da svoj deturni položaj popravi nego treba da složno svim silama poradimo tuslovlju sa propisom § 44. društvenih pra­ dali svoje demisije povjerenici Vilim Buk- i da javnost umiri, morala je iznijeti tako u narodu i za narod. Nacionalizovanje i vila, koji propisuje saziv skupštine u m j ešeg, Kristan i Prepeluh. visoke odštetne zahtjeve prema Njemačkoj. hrvatsko i srpsko li narodu pozdravljamo i seou julu i pošto se odbor još nije iz­ Zahtjevi „Narodnog kluba". No svakom dobrom poznavaocu prilika ići čemo u tom radu na ruku. Izvješćuje javio o našem zahtjevu, tražimo da to uBeograd, 27. marta. Narodni klub o- jasno je, da Njemačka ako i prihvati fran­ nadalje o mizernom stanju muallima, čije čini odmah i da nam objasni svoje držanje dlučno traži da se reformiše uprava u Bo­ cuske zahtjeve, ne će ih nikad ispuniti. je bijedno stanje skrivila samo sadanja va­ u ovom pitanju. Čijom krivnjom I Ćurs Begove dža­ sni i Hrvatskoj. Klub traži da se u tim po­ Time se već ragja klica budućem ratu i kufska uprava, te apelira na prisutne, da krajinama osnuju posebna narodna pred­ nesregjenosti evropskih prilika. Engleska i porade kako bi se muallimima pomoglo mije bio je povjeren g. Hamdi ef. Berbebar dok se ne raspišu novi izbori. Moli da roviću, za kojeg je i sam prosvijetli reisstavništva i uvedu posebne autonomije. Sa Američka država ustale su protiv tih zah­ predsjednikom vlade Protićem konferirali tjeva i tako se Francuska silom tih okol­ što više pristupe kao članovi društvu mu- ul-ulema izjavio da spada u dobre vaize, slimanki „Osvitanje" u Sarajevu, te da se nosti našla protiv Engleske i Amerike, a u pa da ga i on sam rado sluša. G. Berbe- ■ hi dr. Pavelić, dr. Drinković i dr. Bulić, koji su izjavili da je narodni klub spreman zagrljaju s Italijom. Metoda, kojom se Italija pobrinemo za siroto u muslimansku djecu u rović važio je čitavu godinu dana, a da mu Vinkovcima. nije đata pripadajuća važila. Nadležni su u oči u vladu' i da će šta više preuzeti i dva služi protiv nas upravo je makiavelistička. Skupština zaključuje jednoglasno, da više navrata opominjani da tu vazifu is­ resora, ako se zadovolji ovim njegovim Nešto manje od 500 milijona votirala je zahtjevima. S obzirom na vanjsku situaciju talijanska vlada za propagandu na kongresu. se otpošalje u Beograd protestni brzojav plate, nu pošto u našoj autonomnoj upravi glede delegata za državno vijeće, kao i ima mnogo gluhih, ne mogoše se dovikati iinade se provesti samo rekonstrukcija ka­ U Parizu ima hiljade Talijana, počevši od protestni brzojav zemaljskoj vladi u Sara­ □i ovaj put, pa ćurs opet sp a de na ministara, senatora, književnika i novinara, bineta. Ministar Rašić imao bi i dalje ostati do posljednje kokote, koji svi stoje u službi jevu radi šikanacija i nepravdi narednika stare grane. Ko je kriv, visoki riministrom vojnim. Italije i svaki u svom krugu radi za nalo­ oružničke postaje u Brezovom polju nad jasete? ge svoje vlade. Talijani šalju dnevno cijele tamošnjim muslimanima (Štampasmo ih u Na adresu državnog odvjetništva u Proti agrarnoj osnovu brzojavne izvještaje svojim novinama, u . 11. broju „Pravde". Op. ur.)’ Sarajevu. Željeli bismo znati šta je sa raz­ Apel g. Bukvice naišao je na krasan bojstvom, što su ga na Aliji A r n a u t u Izvješćuju nas iz. Banjaluke, da su na kojima se služe najkrupnijim neistinama. 23. o. mj. na predsjedništvo Drž. Vijeća Tako su naprimjer neki dan talijanske i ođziv, pa se je za »Osvitanje« upisalo 33 iz Jošanice, (opć. Dol. Vogošća) počinili ne­ odaslali ovaj protestni brzojav: francuske novine izvijestile daje Venizelos člana i ukupilo oko 1000 K priloga, a za poznati zlikovci, ali uz pratnju dvojice kne­ . „Iz novina razabrasmo da će agrar na na jednoj večeri nazdravio Italiji i zdravicu djecu u Vinkovcima palo je 4.480 K — zova, Jovanovića i Jovandića, štetu aga biti riješen. Za to protestiramo završio s poklikom: Eviva Fiume Italiana. Novac za Vinkovce, kao i za društvo „Osvi­ od kojih je prvi iz istog sela Jošanice, a proti riješenja agrarnog pitanja, prema kojem Venizelos je to sjutradan u pismu Pašiću opo­ tanje" i nadalje će se kupiti. drugi iz susjednog sela iste općine. Odbor mjesne organ izaći je stupiće odmah bi maloposjednici ostali bez zemlje i protiv vrgnuo oštrim riječima protiv Italije, no Dva mjeseca progjoše, a ti knezovi tomu, da se naplata haka za godinu 1918. francuski listovi — premda zamoljeni — u pregovore sa muallimima kotara Brčkog nisu još n i pozvani, da kažu koje su otkloni do konačnog riješenja cijelog pitanja nijesu htjeli donijeti ovaj Venizelosov de­ da se njihovim zahtjevima u susret izagje, razbojnike pratili, makar su ih prije čina ' i pribroji otkupnini za zemlju. Tražimo manti. Uz ovakve prilike nije položaj naše dok novi vakufski sabor ne bude zasijedao. častili pečenim kokošima, ra­ da se pitanje haka za godinu 1918. delegacije u Parisu ui malo zavidan. Neka Primijetiti mi je da je cijeli grad Brčko i kijom itd. Zar to smije zaspati ? odmah uredi jer nemamo drugog se kod kuće zato ljudi ne podavaju nikak­ okolica isključivo za „Ј. M. O.“, te da Zadnji trzaji. U zgradi vakufa Ahmeduzdržavanja. Tražimo da nam se vim iluzijama, da poslije razočaranje ne ni o kakvoj drugoj organizaciji ne će ni age Hende na Novoj teati prema džamiji da čuju. štete, počinjene na našim posje­ bude odveć veliko". čekrći-Muslihud-din namjerava se otvoriti Popise naših članova, kao i dobrovoljne m e j h a n a u gornjem boju a u donjem priloge poslaćemo naskoro našem central ­ su smještena bureta. Ista je zgrada služila pravoslavne vjere srpski nacionalni karakter nicom i ćirilicom, jednako, jer će i članci ili Hrvat-učitelj katoličkoj djeci hrvatski u svim čitankama (osim u prvoj) biti na­ nom odboru u Sarajevo, a na skupštini se prije za trgovinu rahmetli Muhamedje ukupilo kao dobrovoljni prilog oko 7.000 K age Šalica, te su od njezine kirije isplaći­ nacionalni karakter. Muslimanska su djeca izmjence štampani-obim pismima. — te će se i nadalje kupiti. vani muallimi mektebi-ibtidaije rahmetli ako im nijesu učitelji i Hrvati i Srbi silom I Domaću povjest neka svi učitelji jed­ (Primjedba uredništva. Ovaj Hende. Kiriju ove zgrade od 200 K po F-narivali svoje plemensko ime većinom os­ nako uče, davši svoj djeci jedinstven pojam tala u nacionalnom odgoju po strani ili srpskohrvatskoga imena. U tom smislu će je dopis putovao šesnaest dana, pa mo­ staroj licitaciji odobrila je vakufska utkao »Turci", ili kao „Bošnjaci" ili ništa. se i dalje jednako i jedinstveno odgajati i limo gg. dopisnike, da nam ne zamjeravaju prava novom kirajdžiji bez javne lici­ Gornje su se anomalije nastavljale i u zbližavati u jedinstvu imena zatim u brat­ radi zakašnjenja. Ministar pošta govorio je tacije. Kad istaknemo, da je kirajdžija srednjim školama, pa danas vidimo kakvo skoj ljubavi. Pri odgoju valja naročito pa­ o decentralističkim šušama, pa nam se čini, „vigjen" član „Jednakosti", da je trgovao su sve hrgjave pošljedice toga kobnog ziti da se ni u koliko ne pravi kakva raz­ da na taj naziv kompetira u prvome redu konjima, a sad je patentirani rodoljub i mecena đemokr. lista, onda smo rije­ Školskog sistema. Razdvojeni smo i rastro­ lika radi razlike u vjeri i najveću pažnju njegova pošta.) Gračanlca, 20. marta 1919. šili i zagonetku, za što je ovaj posao uči­ jeni, pa ćemo da o tom iznesemo nekoliko treba posvetiti vjerskoj trpeljivosti i snoš­ Dopisnici: „Srpske Zore" broj 54. od njen bez znanja m u t e v e i je. Što napomena Kada bismo se svi na jednom ljivosti.*) priključili naprednom mišljenju naših naj­ 26. februara 1919. i „Oslobogjenja" broj je nezakonit postupak, „nije" ništa važno. U tom smislu tre'balo bi od Ovim je nesavjesnim zloupolrebljavavećih kulturnih radnika (istomišljenika svih vjeroučitelja i nastavnika 16. od 8. marta 1919. napali su me i de­ Jovana Skerlića) onda bi sva naša djeca tražiti što više nepristranosti, nuncirali bez svojih pravih potpisa, valjda njem narodnog povjerenja oštećeno naše I trebala učiti latinicu. Ali dok još u tom razborita i savjesna rada, koji da ih ne mogu tužiti za nanesenu uvredu. vakufsko dobro u najmanju ruku za 6.000 K pogledu nijesmo svi složni, onda tra­ će zbližavati. Prvoga nazivam lašcem kad tvrdi, da godišnje. To sve ide na račun naših siro­ žimo uregjenje nastave prema ovom pra­ nijesam bio prisutan na dovi u džamiji po­ mašnih muallima, kojima narod danas kupi To je jedini način, da se u daljnjem četkom decembra 1918. koja se je obavila potpore, a vakufska uprava puni jednom vilu: U narodnim osnovnim školama, gdje školovanju naše mladeži mogne razviti smi­ u Gračanici kao i po drugim mjestima, a milioneru džepove na račun naše vjerskosao za gajenje bratstva, ljubavi i uzajam ­ po nalogu presvijetlog gospodina reis-ul- prosvjetne autonomije. Sto je još gore i su djeca većinom pravoslavne vjere, a os­ tala djeca u manjini, neka odmah u prvoj nosti sve triju plemena našeg naroda. Samo će uleme za dug život i zdraljo Njegova ve­ zazornije muslimanima ovoga grada, hoće se tako moći pobuditi zdrava nacionalna svigodini uče svi samo ćirilicu, a latinicu tek ličanstva kralja Petra I. i Njegovog viso- vakuf da otvara birtije uz džamije, U drugoj. U školama, gdje su opet u ve­ jost, koja će davati potstreka, da kao zreli čanstva našljednika prijestolja regenta Alek­ a po zakonu ne smije se otvarati mejhana ljudi mognu oduševljeno i bez pred rasuda sandra. Što se tiče drugih podvala i napa­ u blizini bogomolja. Ali neka se i ovaj čin ćini djeca islamske ili katoličke vjeroispo­ vijesti, neka svi uče u prvom godištu lati­ raditi za dobro zajedničke nam velike do daja, ne ću da se upuštam u polemiku sa naše vakufske uprave zapamti! movine. II. M. Doći će uskoro obračun ... nicu, a ćirilicu u drugoj godini. Ovako će svakom sortom ljudi. Ubilo ga vrđanje. Javlja se iz Beo­ во najlakše ukinuti razlike, jer ih djeca ne­ Drugom dopisniku neka bude odgovor *) Neka se naime neki naši profesori sred­ grada pod datumom od 26. o. mj.: „Mini­ će moći uočiti, nego će se jednako odga­ njih škola otresu uobičajene protekcije „svojih gja- grčkog filozofa Sokrata svome gjaku, kada jati narodnim pismom. Na taj će način u ka“ a zapostavljanja „tugjih*. Razlika vjeroispovijedi ga je potonji nagovarao da traži zaštitu i star za socijalnu politiku Vitomir Korać Op. ur. III. i IV. godištu djeoa čitati i pisati lati- ne smije biti povod pristranosti. zadovoljštinu za nanešenu uvredu i napa­ predao je demisiju . Pregled. Domaće vijesti. �Strana 4 Ограна Dalje zatvaranje osnovnih Škola i mekteba. Zemaljska vlada javlja nam služ­ beno: Zbog zaraze pjeirave groznice ostaju sve osnovne Škole u Bosni i Hercegovini zatvorene do 15. aprila 1919. a m e k t e b i do 15. maja 1919. Pohvalan čin. Dva člana našeg odbora Sabrala su jučer potrebni broj fesova za naše jeti me u Vinkovcima. Išlo je glatko, jer su se svi trgovci odazvali ovom merhametli darivanju. Neka im je i na ovom mjestu hvala. Zaposlenost radnika u Srbiji. Ušljed neobaviještenosti dolazi u Beograd voljki broj radnika, koji traže posla i zarade u uvjerenju, da ondje ima dovoljne prilike za rad i da su visoke nadnice. Dotični se optroše putovanjem, dangube u traženju posla i na koncu se razočaraju, jer u Beo­ gradu sad za sad nema posla, nego vlada velika besposlica, zarade su slabe, a na­ dnice malene. Da se pojedinci radnici sačuvaju od nepodoba putovanja i bezkorisnog trošenja novca preporučuje im se, da sada ne pu­ tuju u Beograd radi traženja posla, jer ondje posla nema. U svoje vrijeme, kad otpočne saisona rada, biće o tome svi interesirani na shodan način putem javne Štampe obaviješteni. Sarajevske banke, zaključile su da od 1. aprila o. g. uvedu jednokratno uredovanje. Blagajne svih sarajevskih novčanih za­ voda otvorene su za stranke od 8'k do 12xh sati, pa se o tome obaviješćuje slavno općinstvo s molbom, da od 1. aprila svoje poslove kod banaka obavlja u to propisano vrijeme, jer poslije podne nema saobraćaja sa strankama. Iz naše organizacije. Naš mjesni odbor u Brčkom ovako se je konstituisao: Predsjednik: Ibrahim ef. Hadžić, kadija, potpredsjednik: Dr. Bukvica, tajnik: Smail H. Mehmedagić, blagajnik: Hafiz Abdaga Kučukalić, a odbornici: Hafiz Mustafa H Mehmedagić, Hafiz Zekrija H. Halilović, Mehaga Kantardžić, Ahmed Džindić i Omer ef. Kapić. Kao pomagači odbora za rad po selima izabrano je još osam odbornika i to: muderiz Abdul Gani ef. Ibrahimbegović, Husein ef. Trebinćević, H. Sahhaga Novalija, Hasan Karahasanović, Osmau Krajnović. Hamza Dervišević,Salih H. Mehmedagić i Ago Pašalić. Trebinjski mjesni odbor naše organi­ zacije konsttuisao se je ovako: predsjed­ nik: Avdaga Hadžihasano vić, p o d p r e ds jedni k: Tahir ef. Pozderović; tajnik: Avdaga Resulović; blaganik: Mahmut ef. Zubčević, a bez funkcije Sabit beg Resulbegović i Dervišaga Kabil. U odbor za podj eljivanj e savjeta: Alaga Salahović Smajlaga Hajdarhodžić, Mehmedaga Sadović, Ađemaga Čerimagić i Omeraga Alečković. U odbor za humanitarna i pros­ vjetna društva, te druga poduzeća birani du: Jusuf ef. Fetahagić, Nazifaga Hadžović, Kasimaga Viđen i Omeraga M. Tičić. Osim toga konstituisao se je seoski odbor ovako: Arslanagić Most op­ ćina: Arslanagić Suljo Muharemov kao predsjednik, a odbornici su Arslanagić Avđo Omerov i Arslanagić Abaz Mujov; L a s t v a : predsjednik: ćerimagić Mujo, Odbornici: Džafer Begović i Ibro Salković; Župa: , „PRAVDA* - .ЦРАВДА* predsjednik: Ćamil Begović, odbornici: Bećir Kravić, Šaćir Šehović; GranČ,arevo: predsjednik : Ago Šehović; Odbornici: Sadik Bijedić i Mujačić Mustafa; Jasen: predsjednik : Begović Ahmet, odbornici: Omerčehajić Hašim i Bijedić Suljo; Bih ovo: predsjednik Aliagić Suljaga, odbornici: Spahović Hamza, Hadžović Džafer i Busubadžić Nazifaga; S k o č i g r m : predsjednik: Zubčević Ahmet-hodža, odbornici: Murat Bećirović, Nazif Baraković; P r i d v o r c i i Gomiljani: predsjednik: Mehmed ef. ćatpvić, odbornici: Suljaga BraČković, Asim ef. Hadžihasanovid i Hamzaga Viđen; Cičevo: predsjednik: Suljaga Galijatović, Husein ef. Zubčević i Mehmed Zubčević; Brda: predsjednik: Džafer Ramić, odbornici: Salko Begović i Huso Nikontović. Ovaj svjesni i razboriti rad Trebinjaca pozdravljamo s oduševljenjem i molimo i ostale mjesne odbore, da se ugledaju u ovaj primjer trebinjskog odbora. Broj 15 Број obratiti što veću pažnju na ličnu čistoću i očistiti se od vašiju i njihovih gnjida. Ovu čistoću treba rasprostrijeti i na posteljno Mjesni odbor našeorgal rublje, preobuku i sve one predmete i mjesta, odakle bi se vaši mogle dobiti. Tu nizacije smjestio bi desetak spadaju javni lokali i mjesta, u kojima se šegrta na zanat ili u trgovini ljudstvo kupi i dolazi u tješnji dodir: sud­ nice, mehane, gostionice, čekaonice, željez­ Reflektanti neka se obrate nice, lagie, tramvaji, apsane i t. d. Skitnice, čergari i prosjaci, sem toga, najčešće pre­ na naše uredništvo. nose pjegavi tifus. 8. Vaši sa osoba, koje boluju ili su preležale pjegavi tifus, ujedom svojim, ili češanjem i raskrvavljenjem kože, naročito kad so one razgnječe, unose u krv čovjeĆiju zaraznu klicu i izazivaju bolest kod zdra­ Kotarski šeriatski sud u Sarajevu vog čovjeka. daje na sveopće znanje, da će se na 9. Prema tome, najbolja predobranaod ove bolesti, pored lične čistoće i čistoće molbu nasljednika iza umrlog Fehim stana, postelje, odijela i rublja je: izbjega­ ef. čurčića umrlog Ragib ef. iz Sara­ vanje svih onih mjesta, gdje leže oboljeli jeva prodavati javnom dražbom cij od pjegavca i gdje se mogu dobiti vaši, njegove mulk nekretnine upisane kao prenosioci zaraze. 10. Iz toga razloga, oboljeli od pjega­ A I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. opč. 8t vog tifusa moraju se odmah izdvojiti (izo- rajevo i to: kat. čest, broj 74 kuii Kratka upustva za čuvanje od pje­ lovati) od zdravih i ne smiju se prenositi sa kućištem i dvorištem u površini od gavoga tlfusa. Pjegavi tifus počeo se po* iz mjesta, gdje su oboljeli u drugo koje 322 m. (kuća za gradskim fizikatom nova pojavljivati u raznim krajevima naše mjesto. Zdrava čeljad moraju izbjegavati i dijela mulk nokret. upis. uA| zemlje. I ako je on dobro poznat našem svaki dodir sa takvim bolesnicima. Samo gr. ul. broj СХХХ/56 kat. opč. Sara­ Ijekari, bolničari, naročito izvježbana lica i narodu iz minulog rata sa Austrijancima, jevo i to : kat. čest, broj 115 vrt pod po ogromnim žrtvama, koje je pokosio, posluga mogu prilaziti bolesnicima. Ko slu­ opet je za to potrebno.da se svaki pojedi­ čajno ili iz neznanja ugje u kuću ili stan tekijom u površini od 515 m. nadu nac pripremi za borbu protiv u te opake takvih bolesnika, mora se podvrći strogoj 3. aprila 1919. u četvrtak u U bolesti, jer će se samo na taj način uspjeti dezinfekciji: odmah okupati, uzeti čistu sati prije podne u sobi broj 3, te di preobuku i promijeniti odijelo. da se ona suzbije. 11. Sredstava za dezinfekciju (održanje se te nekretnine toga dana najboljen Toga radi, u prvom redu, treba biti nudiocu prodati uz privoli? nasljednici dobro upoznat sa prirodom ove bolesti, ka­ lične čistoće) ima veoma mnogo. Najbolje ko se prenosi i širi i kako se od nje mo­ je, toga radi, obratiti se Ijekaru, od koga ali kuća ne ispod procjenbene vrijed će se dobiti i potrebna upustva za upotre­ nosti od 70.000 K, a vrt ne ispod žemo najbolje sačuvati. 1. Pjegavi tifus („pjegavac*, „pjegava bu njihovu. Gdje Ijekara nema, treba se 8.000 K groznica ) spada megju najopasnije i naj­ pridržavati: sapuna i tople vode, čestog ku­ U Sarajevu, dne 13. februara 1915 teže akutne zarazne bolesti i veoma je pri- panja, čiste preobuke i odijela, kao jedine Kotarski šeriatski sud. i sigurne zaštite od ove opasne bolesti. Ijepčiv. 2. Bolest počinje drhtavicom i grozni­ Sve drugo, za organizovanu borbu protivu com (vatrom), kuja- ne popušta prvih 15 zaraze,, u rukama je Ijekara, uz pripomoć dana i dostiže visinu od 40*. Bolesnik osje­ opštinskih i policijskih vlasti, čijih prepo­ ća jaku glavobolju i nesvjesticu, bolove u ruka i upustva treba se pridržavati i po kičmi, a na bjeonjačama pojavi se crvenilo. njima se upravljati. Iz Ministarstva Oko 5-og dana po tijelu bolesnikovu ukažu za Narodno Zdravlje. se ospe, po koji put nastupa krvoliptenje iz nosa, a ponajčešće gagjenje i bljuvanje. veća količina odmah za dobiti u buLice pomodri, često se pojavljuje kašalj, radima 50, 100 1 200 kg. uz cijenuod Priposlano*). bolesnik mokri rijetko. Buncanje i zanos redovne su pojave. Uporedo sa ospom po Na noticu od 8. februara 1919. u tijelu pojavljuju se i ospe po ustima, a 36. broju „Narodnog Jedinstva" iz­ docnije su zanos i buncanje sve jači, često Burad so računaju 10 K po komadu nastupa škljocauje vilicama, drhtanje prstiju javljujem: == u špecerajskoj radnji = i cijeloga tijela, a najzad opšta zanetost i Nije istina, da sam ja u godini klonulost. 1917. došao gcsp. Tereziji Maron i 3. U 15 do 50 slučajeva od sto, smrt isprosio od nje njezinu kćerku Irmu, BRČKO. Karagjorgjevica ul. 15. nastupa, i to, u opšte 11-og ili 13 og dana. te joj ujedno obećao, da će vjenčanje Vatre nestaje sasvim postupno u roku od 3—4 dana. Ozdravljenje ide uvijek sporo, uslijediti tokom pola godine. opšta klonulost i malaksalost traju dugo. Istina je to, da ja sa Irmom Ma­ 4. Pjegavi tifus je često otežan poja­ ron nisam stajao ni u kakvom odnovama drugih bolesti, koje ga u većini slu­ šaju, a još manje sa njezinom majkom čajeva prate, kao što su: zapalenje grla, pluća, bubrega, ušiju, pokadkad i zaušnica. Terezijom. Kao bivši vojnički imam u pričuvi, 5. Pjegavi tifus se pojavljuje tamo, gdje vlada opšta bijeda, glad, umor, rgjave došao sam u novembru 1918. po svoje jedan dućan sa cijelim po­ zdravstvene prilike, nagomilanost po stano­ stvari, ali se sa Terezijom Maron ni­ vima. slaba njega, prljavština i tome slično. sam ni razgovarao o tom, da ću doći trebnim halatom za izragjiva6. Naučnim ispitivanjem dokazano je, nje bosanskih koža (džona) po njezinu kćerku. da pjegavi tifus ne prenose ni buhe, ni Ovo dajem samo radi javnosti, a u Dol. Tabacima vis-a-vis stjenice, ni komarči, no jedino bi j e 1 e v aš i („u š i“), koje žive na odijelu i rublju. stvar će se i onako svršiti pred su­ Duhanske režije. Upitati u Megjuvrijeme od zaraze do pojave bolesti dom. Derviš ef« Hatibovlć. upravi lista pod brojem 35. traje do 15 dana. 7. Najpouzdanije sredstvo, da se saču­ •]Z^ stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne vamo od ove bolesti vrlo je prosto: treba odgovara. ППИШШМ Oglas. Zdravlje. Soda bicarhona 4 krune za 1 kg. Hasan Karahasanović, PRODAJE SE Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko droštvo u Tešoju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavlja sve bankovni poslove najkulantnij'e. :< Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4a2a202fe4a121ef62732f86b8f3789.pdf 3c846d625ef4a30ad20469eca6da9b25 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40'— KRUNE, NA POLA GODINE 20 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 16. S a r a ј е v o, utorak 1. aprila 1919. (30. džumadil-ahira 1337.) Tuzla, 25. marta. znanje cjelokupnog naroda. Srpska vojska DSpodinu ministarskom predsjedniku i i jedinice juguslav. legije izvršiše u titanskoj borbi za velike narodne ideale i ne­ Stojanu Protiću prolazna načela čovječnosti bezbrojna ju­ Beograd. načka djela. Pa uza sve to ne tražimo, da nas iko ojača na čiji račun, ali smo pro­ Danas sam poslao na pređsjedni- tivni, da se ma čiji prohtjevi zavlagjivanja vo narodnog predstavništva u Beograd pojačavaju na račun našeg narodnog jedin­ raj brzojav: stva. Sad je novo doba i novo ljudsko druš­ „Osnova za resavan je agrarnog pi- tvo, kuje je uregjeno na načelima pravde mja ne predvigja sudjelovanje inte- za sve jednako i obavezno te prema tim uslokovanih stranaka zemljoposjednika i vima pravde tražimo potpuno ujedinjenje cje­ lokupnog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca, netova kod rešavanja loga pitanja. da se tim ukloni trajan izvor trzavica i su­ obostranom interesu je to eudjelo* koba, koji bi mogli u buduće ugrožavati inje, pa ispred zemljoposjednika ovog mir. ^Ne čineći nikom nasilja, nećemo trpjeti, jtara molim Narodno Predstavništvo, da nam ga drugi čine. Sila ima da služi pravdi, a ne da je stvara.'* Vjerujući u snagu svojih I kod pretresa osnove za riješenje prava branićemo ih do kraja. Soi za jednog, parnog pitanja dade poticaja, da jedan za sve\ i u zakonsku osnovu uvrsti odredba, Narodno će predstavništvo prema ži­ bu predvigj enom povjerenvotnim potrebama našeg naroda izdavali tvu i odborima sudjeluju za­ najpotrebnije u našoj državnoj zgradi. U ovo kupnici zemljo vlasnika' i kme- prelazno doba ono će marljivo čwoati sve ono, što je naš narod u svojoj prošlosti stekao Ova u jednakom broju. i održao i što je naš narod održalo, a u [ Pošto kmeti uŠljed državnog pre- skladu je sa svrhom, koju je složno istakla rata ne samo da nijesu za prošlu i Narodno Vijeće u Zagrebu i vojvogjanska Minu haka u cijelosti predali, nego skupština u Novom Sadu i veUlca narodna i većim dijelom i odloženi hak opet skupština u Crnoj Gori i srpska narodna skupština u Beogradu. Sve je to naišlo na vlaimovoljno sebi prisvojili, te time dalački odziv na prijestolju i odjekivalo ši­ koro sve zemljovlasnike, a osobito rom našeg neprekinutog narodnog etničkog iale posjednike koj i su sve držav- područja. (Adresa Narodnog Vijeća u Za­ e poreze i daće morali pla* grebu i odgovor' regenta Aleksandra od 1. i ti u najbjednije materijalno stanje decembra 1918. gdje je priznat suverenitel ustavotvorne skupštine t izborni red i proporoveii, to molim Narodno Predstavnieiionalnost). tvo, da se shodno pobrine da se ne* Nar. predstavništvo sprema „podlogo Složeni nam hak za prošlu godinu procvata ujedinjenog naroda i domovine <dmah po kmetima odloži ili stvarajući preduvjete za konačnu demokratsku lati ili iz državnih sredstava organizaciju našeg kraljevstva'*. »Nju će polo­ žiti ustav, koji donese ustavotvorna skupština, ado k n a d i. I Molim Vas gospodine ministre u izabrana, čim se mognu domovidia vratiti sla­ vom ovjenčani ratnici naši,u Izborni red za tu me zemljovlasni ka ovog kotara da se skupštinu najpreči je posao Narodnog Pred’ , Vi za naše opravdane želje kako u stavništva, pri čemu će ga voditi načela mo­ hustarekom savjetu, tako i kod Na- derne demokracije, koja omogućuje «prave­ odnog Predstavništva zauzmete i ovoj dnom razmjeni suradnju svih struja naroda u državnom životu. (Suverenost konstituante aolbi u susret izigjete. i proporcionalni izbor.) Osjećajući potrebu r Za muslimansku organizaciju ko* ustavnog poretka u cijeloj našoj kraljevini Na' sra tuzlanskog : Muftija Maglajlić. rodno predstavništvo po najboljoj mogu­ ćnosti riješiće privremenim ustavom način, kako će se upravljati i vladati zemljom, Povodom adrese Državnog dok ustavotvorna skupština ne izradi konačni i temeljni zakon našeg kraljevstva. (Suvere­ Vijeća. nost konstituante.) I Narodno predstavništvo našeg kraljev* Narodno je predstavništvo uvjereno, da tva predložilo je na 21. marta t. g. već samo država, uregjena po načelima potpunih bjavljenu adresu kao odgovor na prijestol- gragjanskih sloboda i pravne jednakosti, kul­ II besjedu našeg regenta. Želimo ovde pu- turnog i socijalnog napretka, može biti sigur­ edati glavne misli tog znamenitog sastavka na od opasnosti vanjske i unutarnje, pa će i iarodoog predstavništva i na to nadovezati feudalni agrarni odnošaj urediti po druš­ lajaliJ te naše organizacije, da se još jed tvenim odredbama pravde, ali će ukidanju om naglasi, šta muslimani hoće i kako kmetskog odnosa i podjelu velikog imanja lisle. okružili jamstvima i ustanovama, koja će 1 Nakon što je adresa napomenula slav pojačavati ratarsku proizvodnju i konačno e dane u početku velikog djela za oslo utvrditi odnose na selu. Narodno će pred­ ogjeoje našeg naroda, naglašuje, da je Sr­ stavništvo u duhu modernih zahtjeva soci­ lja udarila temelje pravednom uregjenju jalne, ekonomske i prosvjetne politike da­ olitičkih, ekonomskih i društvenih odno- vati maha svemu onome, što će ojačati ij& Ova je velika misao narodne slobode naš državni i društveni organizom (ustroj­ društvene jednakosti okupila cio naš. na- stvo), a osobito će podizati i obnavljati pri­ )d jednodušno oko čvrstog stožera naroda vredni život onih krajeva, koji su ii ratu rbije, koji je stekao ljubav i zahvalno pri« najviše stradali. Godina I. Ovo su najglavnije misli tog zname­ odgovoru Regentovu. Toko adresa Nar. nitog akta Državnog vijeća. Nama je oso­ Predstavništva potvrgjuje valjanost i demobito milo, što možemo na temelju gornjih kratnost našeg programa, premda je mmiu adresi navedenih želja javno i ponovno star Pribićević^na sarajevskom zboru oštro konstatirati, da se je još davno naša orga­ pobijao vrijednost ugovora i obveza izmenizacija postavila na posve iste principe i gju Zagreba i Beograda i poricao opstojazahtjeve. U adresi je napomenuto sve ono, nost privremenih organizacija naših pokra­ što je naša organizacija istakla suverenost jina, i ne čekajući da se donese гакопЛл (neograničeno gospodstvo) ustavotvorne skup­ putem uregjenje naše države. štine, izborni red na temelju jednakog i S osobitim zadovoljstvom naglašiijemo, proporcionalnog prava glasa te marljivo da je ipak pravda i demokracija pobijedila čuvanje narodnih osobina i individualnosti razne centralističke želje i oktroje ministra narodne, koja je izražena u adresi Naro­ Pribićevića i njegovih pristaša, jer je adre­ dnog Vijeća u Zagrebu te potvrgjena u sa osigurala narodu našem sve ono, Sto Objektivnost naše cenzure. (U spomenar g. Pri bideviču prilikom njegova »liberalnog** govora o cenzuri.) 4 Da ee vidi objektivnost našeg g. cenzora donosimo nekoliko zapli­ jenjenih bilježaka iz „Vremena" i po jednu nezaplijenjenu vijest „Srpske Zore" i „Srpske Riječi". Za bolje razumijevanje valja nam dodati da su bilješke „Vremena" potpuno istinite, dočim su vijesti citiranih srpako-p г av o s 1 a v n i h novinara bez ikakva temelja. „Vrijeme" broj 6. (Rubrika Lice i naličje.) 18. Dr. Jovan Zec, seoski kot. predstbj^ik u Banjoj Luci, pitao je prilikom jedne 'posjete načelnika banjalučkog, dra Alibega Džinića, da li on ima kmetova u okolici Banja Luke; kad mu je ovaj odgo­ vorio da nema, nego da ima njegov rogjak Hamdi-beg Džinić i da mu je sve opljač­ kano i popaljeno« primjetio je predstojnik: „Seljaci su zaista nedužni, a subaše su kri­ ve, što idu i traže hak od kmetova*. Ovo je zaista značajno! Ja šta li taj gospodin govori pred učiteljima i popovima, kad se ovako izrazio pred rogjakom Hamdi-begovim?! Taj isti dr. Zec zabranio je Hamdi-begu Džiniću. da odveze iz sela Krmine i da spasi od pljačkanja 4 vagona žita, premda je imao dozvolu za izvoz od Nar. Vlade. Mjesec dana poslije toga su seljaci žito po­ pljačkali, a zgrade popalili. 19. Prešljo Abdulah ef. profesor šer. sud. škole, bio je skorih dana napadnut na pravdi Boga, kod vile Mandićeve od jednog pravoslavnog seljaka golim nožem u ruci, te umalo da nije poginuo i samo se je bje.žanjem spasio od očite smrti. Taka je si­ gurnost usred Sarajeva. 20. Hadži Uzejragu Kreču napao je je­ dan pravoslavni seljak nožem u ruci usred njegova dućana pred Imaretom, gdje je najživahniji promet Sluga Krečin vješto je uhvatio napadačevu ruku, te Klrečo nije po­ ginuo, a inače bi zaglavio. Je li to sloboda? 21. Dne 19. o. mj. napala je rulja pra­ voslavnih seljaka jednog hodžu naJekovcu, za tim su napali nekoliko muslimanskih žena na Mejdanu na Vratniku i nekoliko musi, kuća na Vratniku, a najposlije su na karaulu u Vratniku bacali kamenje. Ggje smo ? 22. Dne 19. o. mj. na pravdi Boga na­ pao je toljagom jedan pravoslavni seljak jednog našeg odličnog šerijatskog sudiju čamil ef. M u j a g i ć a usred Čemaluše ulice i tolja rom ga po legjima ošinu^viknuvši: »Stanite, adžne!« Drugi su seljaci I megjutim vikali: »Udrite ih, Turci su!« . »Srpska Zora" broj 61. 173. Zahtijevamo, da se smjesta otpusti iz službe Ahmed Čokić, bivši upravitelj is­ postave u Donjem Vakufu —- sada kotarski predstojnik u Cazinu i da se protiv njega provede istraga radi zuluma, što ih je u godini 1914.—1916. počinio na srpskom na­ rodu ispostave Donji Vakuf. Javno u uredu psovao je strankama Kralja Petra — onoga kralja, kome danas polaže zakletvu vjer­ nosti i u čije ime sudi. Sve Srbe nazivao je lopovima, govoreći, da će polovina njih izginuti, a druga polovina krepati kod kuće. Srpske žene nazivao je kučkama, govoreći, da su svi njihovi zaslužili kuglu u glavu. Oduzeo je (ili predložio da зе oduzmu) mnogim Srbima gragjanima obrtne dozvole bez ikakvog razloga. Ratne zajmove upisi­ vao je nasilnim sredstvom prijeteći svako­ me ko ne dadne hapsom i komorom. Na­ oružan i sa zapetim revolverom u ruci, a uz pratnju stražara provaljivao je noću u srpske kuće u gradu, u kojima- su bile sa­ me ženske tražeći u njima tobože sakrivene komke. Svjesno i namjerno upotrijebio je Ahmet čokić sva sredstva, da srpski dio naroda do kraja uništi. (G. čokić je podnio tužbu, pa će se na sudu lahko ustanoviti da su ove objede bez ikakva temelja. Pr. ur. »Pravde«.) „Srpska Riječ* broj 7. Jedan napadaj. Jučer prije podne stajala je jedna ugledna muslimanka pred izlogom knjižare Đ., gdje su izložene fo­ tografije vješanja i ubijanja Srba. Hanuma se zagledala i duboko zamislivši se uzdahne: »Jadna moja majko« pravda ipak pobijedi; eto niko ne može ko dragi Allah. Dragi mo­ ji robovi....** Ona nije ni izgovorila ove ri­ ječi, jer je Vejsil Henda poznati š u ck o r i denuncijant tako silno udari pesni­ com u zatiljak, da je ova dobra hanuma pala u nesvijest. Eto što se događa i d a nas u sred bijela dana u Kralja Petra ulici. Životinjski instinkti onih, koji su vješali i ubijali nevine Srbe probijaju čim vide vje* šala, žaleći valjda da je njihovo vrijeme prošlo. (Valja primjetiti, da je Henda o d p o četka rata pa sve do sad u službi kod vojnih automobila (Op. ur. „Pravde**.) �Strana 2 Страпа mu je bilo obećano adresom N. V. u Za­ grebu i odgovorom regenta Aleksandra od l. decembra 1918, Isto je stanovište pri* hvatila i naša organizacija jednoglasno na skupštini delegata mjesnih organizacija iz cijele naše domovine, te je na taj način mišljenje svih muslimana Bosne i Herce­ govine (jer J. M. 0. ima jedino pravo da zastupa musi, element, koji se je gotovo u cijelosti nama priključio) došlo do izražaja u adresi N. P., kad imenovanje i nameta­ nje „narodnih* zastupnika sa strane našeg ministra nije dalo muslimanima mogućno­ sti,, da izreku svoju volju i želju u D. V. Premda je i vlada Protić-Pribičevića jasno izjavila, da nikako ne može odobriti proporcionalni sistem izbora niti priznati suverenitet ustavotvornoj skupštini, ipak je u adresu sve ono ušlo, što je narod na usta N. V* izrazio, naime da ustav novoj državi dade prva narodna ustavotvorna skupština najkasnije 6 mjeseci poslije sklop­ ljenog mira i da će se izbori za nju pro­ vesti na temelju općeg, tajnog i proporcio­ nalnog izbornog reda, koji zaštićuje manjine. * I kad smo mi ovako mišljenje iznijeli, 'dočekani smo sa svih strana od novopeče­ nih centralista i demokrata s porugom i zlobnim izvrtanjem te smo proglašivani »destruktivnim® i »rastvornim elementima®, pa čak i »veleizdajnicima«, koji da stavlja­ mo na kocku najhitnije interese nas musli­ mana i da muslimane dovodimo u jedan strašan položaj, u kojem bismo mogli oče­ kivati teške pošljedice. Mi da smo se bez­ razložno stavili u pozu opozicije, a nismo htjeli pristupiti u jedinstvenu demokratsku (1?) stranku ministra Pribićevića, kada je vodio stranačke pregovore u Sarajevu, gdje nije dao nikakvih izjava ni obveza u pogledu pitanja, koja se naročito tiču našeg musi, elementa. Na ovo naše držanje odgovorio je ministar Pribićević našim isključenjem iz Drž. Vijeća, što mi nimalo ne žalimo, jer smo na taj način riješeni svake odgo­ vornosti za nenarodne oktroje, na koje smo dosta upozoravali imajući pred očima veliki cilj, za koji moramo svi skupa zajedno ra­ diti, a taj je: izgradnja naše države na te­ melju istinske demokracije u jednu veliku i snažnu cjelinu, u kojoj će biti jedno tijelo — jedna radost, te će udarac na jugosla­ venskog muslimana osjećati bratski svaki ■ Srbin i Hrvat, kao da je njih same pogodio, Ali nam ponos ljudski ne dopušta, da se ulizujemo, jer nismo prosjaci ni zlikovci, da tražimo milost, mi ne molimo, nego zahtijevamo samo ljudska prava. No mi ne vjerujemo, da je oVa politika gaženja, podmetanja i izavivanja izraz duše FELJTON. U danima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) IX.*) Da Austro-Ugarska nije planula revo^ lucijom treba to pogledati s dvije strane. Prvo je što sam uečio: velika razlika u shvaćanju naroda bivše monarhije. Narodi nekadanje A usto Ugarske bili su podijeljeni već i prije rata i svaki je živio za se po­ sebnim životom: odijeljeni jedan od drugog kulturom, upravom i megjama državnim i pokrajinskim. Vezala ih samo mržnja, novac i vojska, pa u času, kad je nestalo zadnje sile, koju je predao zadnji Habsburg u ruke pojedinih naroda postali su ti narodi me gju sobom stranci — strane države. A uspo­ mena na negdašnju zajednicu bila je još samo austro-ugarska banka. Novac je ostao, da i on bude kasnije obilježen i rastavljen po sferi narodnosti bivše monarhije. Vlast nije došla neposredno u ruke go­ mila —. narod u prvi čas nije bio svjestan onoga što je imao u rukama, pa su oni, koji su bili posrednici kod predaje si lje pokušali da revoluciju provedu proglasima •> Gospodine uredniče! Opazio sam, da mi Je neko „izostavio* zadnju rečenicu poglavlja petog, pa molim da to ne bude više. Za to i ja izostavljam tri poglavlja za bolje dane slobode. Pisac. ,ГГАУРА" — „ПРАВДА* srpskog naroda, jer bezakonje, samovolja i nasilje ne će biti uzidani u temelje naše državne zgrade, kako nam potvrgjuje i adresa 1). V., što su je donijeli megju osta­ lim i najbolji sinovi izmučene Srbije, koja ne će dopustiti nikakvo nasilno nametanje. Diktatorskim dekretima odozgor ne uzi­ ma se monopol na patriotizam, jer se ne smije nikome, pa ni b. h. muslimanima udarati žig separatizma i destruktivnosti samo za to, što oni imadu drugo mišljenje 0 jednom ustavnom pitanju. Kad je naša organizacija prihvatila misao narodnog je­ dinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, onda je prosta i nesavjesna demagogija, upravo ne­ dostojna našeg vremena, identificirati patri­ otizam i narodno i državno jedinstvo sa jednom odregjenom državnom formom, koju bi htjeli nametnuti neki privremeni vlastodršci protiv narodne volje. Jer osim nesavremenog i nedemokratskog centraliz­ ma, koji se diktira narodu odozgor, valja znati, da ima po svjedočanstvu historije i života drugih naroda još u različitim držav­ nim formama narodnog i •državnog jedinstva. Sarajevo, 30. marta.. Prekjučeranja „Srpska Riječ* donosi vi* I jest, da na prosvjetno odjeljenje naše vlade dolazi g. Sćepan Grgjićfpoznat našoj jav­ nosti iz raznih afera ea^w^^^voznicama i drugim „sitnim" krupo icama^Bve kad g. Grgjić i ne bi bio jedan s||/oz partaičan radikal, mi bismo se morali ograditi proti njegovu imenovanju, jer je skrajnje vrijeme da se i nama muslimanima pruži prilika za sudjelovanje u našoj upravi. Dosta javilo komande „Narodovačkih" zasukanacyq>a g. Bolu upozorujemo da već prestane »^evojim izazivanjima, баа&^цдšeg ustrpljenja počela se je preljevati Stvaranje prosjaka 1 ^gazda u^lobodnoj" državi SHS. Feudalac", „gotovan*, „kmetoder*, ,,demSRTSTtZam", „radikalno riješenje agrarnog pitanja", „oslobogjenje kmeta" i t. d. to su obične krilatice, to su obični otrcani bonbastični izrazi i oružje, kojim se operira, ili bolje rečeno, kojim se zaskače i sa više izvjesnih strana nastoji ugušiti i pomisao na podizanje glasa u obranu ugroženih pra­ va i opstanka jednog našeg staleža, koji je i prije uvijek kukavno prolazio i vazda tanji kraj izvlačio, a čija je bijeda i nevolja oso­ bito iza prevrata pa ovamo, sticajem naših mutnih i nesregjenih prilika postigla upra­ vo kulminaciju. i da se sloboda pojavi nad narodima tek kao kakav znak neba i da je nestane. Bez i jedne skupštine, bez upita i saslušanja gomila — mase, naroda prešla je vlast u ruke »Narodnih« Vijeća, koja su se mogla svakim drugim nazivom osloviti osim na­ rodnim. . . . ' I druga sila sapela je narodnu volju . . . Drugo gledište je, da nije došlo do revolucije: umorenost naroda od dugotraj­ nog rata i pomanjkanje snažnih intelektu­ alaca, koji se ne bi poveli za instiktom slavičnosti i egoizma, te konačno duh shva­ ćanja šustine revolucionarnog preokreta. Kod ovoga treba uočiti i tu okolnost, da su narodi bili podijeljeni u dVa protivna tabora; u Nijemce s Magjarima, koji su vladali i Slavene, kojima su oni Vladali. Je­ dni su se osjećali pobijegjeni, a drugi pobjeditelji, pa su jedni još upirali očima u izmučenu Njemačku, koja se je zadnjim trzajima branila, a drugi su pristupili u kolo „saveznika", tražeći od njih zaštitu i i predavajući svoju sudbinu u njihove „pra­ vedne ruke*. A narod? Narod je ostao megju dvije sile — nije se micao, nije se pokretao tra­ žeći jedino kruha i od i je I a,.. Da je došlo do revolucije, da je ona pročistila trule dvore nakon bankrota Habsburga ne bi se osjetilo trvenje i oprečno shvatanje, ne bi izgradnja nove države za­ To su jadni i kukavni naši posjednici, ili još gore: posjednice sa dvijetri do desetak kuća kmeta, kakvih najviše ima. I preko njih su pregrmile sve grozote rata. I Mehmed-naga“ je morao isto kao i | onaj barabin i beskućnik u komorama na Karpatima gladovati i zepsti. I Salih-„agi* je valjalo iznenada po noći i glavom bez obzira sa istočne granice u hidžret u unu­ trašnjost, ako mu nije bilo svejedno, da mu bude obešćašćen i kućni prag i obraz i vjera i sve, te je morao, često put i bez helera, godinu dana i više potucati se od nemila do nedraga, a kasnije pri povratku zateći sve opljačkano, porušeno, a možda i | popaljeno. I Vejsil-„aga* je izgubio u Er- I deljskim Alpama jedinog sina, a Hajrije„hanuma" na Pijavi muža, a-da nijemi ni I potpore za njih primali, jer — .„oni imaju kmetove". I Hašim-„aga" se morao rastati sa pošljednje dvoje junadi, koju mu u bescijenje rekviriraše, a Esme-„hanumi“, u ko- I je se muž na Monte Grappi smrze, halaliti se sa jedinom kravicom i to muzarom i | ostati plačući sa petero nejači u jadu i čemeru. Ali to sve nije ništa, to sve ne poma­ že, pa kad se od njih i porez za 1918. na tu istu zemlju ubere, oni ipak ne smiju do­ biti ono malo tretine za tu godinu, koja je I ponijela i rodila kao malo koja prije, jer I su opet i »feudalci* i „gotovani" i ,,kmetoderi" i jer se to protivi današnjem „de- 1 mokratskom" duhu vremena. Niko se ne brine što oni treba da poskapaju od gladi, pa i one jadnice i čemernice, koje u ratu izgubiše hranitelja i ostadoše sa ucviljenom nejakom dječicom; ta oni su — kad to ne­ kom ustreba — „Turci* odnosno „Turkinje" i treba da se gube ovdale, da sele u Tur- । sku, jer ovdje smetaju, ma da govore čis­ tije i ljepše nego i sam Stanuje i Jure i | Mara i ma da su sačuvali svoje slavensko nacijonalno obilježje možda bolje nego iko drugi, jer i ne pomišljaju, da nanosu kakvu , materijalnu štetu nijednom svom bratu dru­ gog plemena i druge konfesije. Svi su ostali staleži organizovani i svi bolje prolaze nego „age" i »posjednici* sa nekoliko kućica kmeta. Organizovan je ra­ dnik, orgauizovan je činovnik, trgovac, advokat, Ijekar, jednom riječju svi. Za prava i interese svakog toga pojedinog staleža zauzima se njegovo organizaciono vodstvo. I mjerodavni krugovi i štampa i društvo i svak kaže da vodstvu tog i tog staleža tre­ ba izaći u susret, jer su mu želje i zah­ tjevi opravdani, a vogje radnika, kad pred­ stavka ne upali, umiju sastaviti i po neko­ liko hiljada duša te demonstrirati, a po po- pela. Da je prevedena revolucija ne bi se trebalo Narodno Vijeće mučiti s čišćenjem i srpska bi vojska mogla doći bez oružja u bratski zagrljaj — braći. Da nisu Članovi Narodnog Vijeća sami sebe zavaravali i praštali jedan drugom pogreške iz puke kurtoazije, drugačije bi se stvar razvila i ne bi se trebali ljudi iz onih lijepih soba gradsko vijećnice plašiti naroda i utjecati se oružju — — — A inače? Revolucija se je provodila. Revolucija se provodi polagano u svakom. Ja sam je i sam osjećao, čutio sam, kako se u mojoj duši nešto ruši, preokreće . . . Ja gledam svijet drugim očima, prodirem u unutrinu bitnosti. Zbrka pojmova nastaje uŠljed kri­ žanja novih i starih nazora, ušljed dodira jakih, zdravih ideja sa dosadašnjim stalože­ nim pogledom na život. Borim se sam so­ bom; vidim i zapažam tu borbu kod sva­ koga i na svakom mjestu. Jedan stari svijet, koji se je opirao o silu i gnječio slobodu misao — duši se, iščezava . . . — Još je u zadnjim trzajima, bori se za opstanak, nu gladni’ i bosi dižu ruke, traže svoje ... Nastaje revoltiranje duhova i spretnost jed­ noga čovjeka očuvaće od izgreda; jedan jak čovjek, jedan pravedan diktator spasiti će uzdrmani položaj, jer će on jednako mje­ riti svakome i kad svak to opazi, uvidi, pokpriti ćć se revoltirani duhovi — pravdi. I Iz ovoga će niknuti pravo cvijeće slobode I �7 Број 16 Broj ПРАВДА- — „PRAVDA" Страна 3 Strana Bivša zemaljska vlada osnovala je do ko uopće ozbiljno misli i preuzeti tu ob~ uzimati u usta riječi: sloboda i d e mo- Ijedicu obasipanje našega vladara pogr­ ezu na se, a onda taj teret dakako kasnije k r a t i z a m pa još preuzeti svetu dužnost dama, to ja dok sam god ovdje neću do­ danas dva „zemaljska doma za ratnu siro­ taliti na sve državljane. Što tu tretinu. izgradnje naše mlade državt^Sramota i zvoliti. Ja sam od verifikacionoga odbora čad", i to u Reljevu (nedaleko Sarajeva) i ;oja se otima od naših kukavnih posjedni- pred. Bogom i pred historijom.^’^KS&^ narodnoga predstavništva dobio akt kojim u Kraljevskoj Sutjesci (kotar Sarajevo, 8 — an. ц, od naših žena, od njihove p idr. Pazman “i dr. Prebeg protestovali km. od željezničko postaje čatići). Siročad jeiii siročadi ne bi odložil|i protiv sastava Narodnoga Predstavništva, islamske vjeroispovijesti smještena je u dom )dosno odmah platili sami kmeIz „Državnog Vijeća^^ protiv njegove kompetencije, protiv jedin­ u. Reljevu. •i, koji taj tugji hak i ustežu, te i sami u stvenosti našega naroda sa izjavom, da su U razdoblju od 15. jula . 1918. do 15. Izjave ministra Pribićevića« posljednje vrijeme uvigjaju i osjećaju, da taj protest poslali konferenciji mira а-Pa­ marta 1919. primljeno je u taj dom , 71 nemaju pravo i da bi ga morali ili dati ili B e o g r a d, 27. marta. Za vrijeme rizu. Jednako je i Radić podnio ovakav pro­ ratno siroče islamske vjeroispovijesti .iz platiti isto kao što su i posjednici morali budžetne debate osvrćući se na prigovore test, a kako se agitacija te gospode isko- različitih krajeva naše domovine. Sva su platiti porez. Što to vlada odnosno ministar*! nekih govornika uzeo je riječ ministar rišćuje u protivničkoj štampi, to je svima ta djeca imala samo privremeno ostati, u ski savjet, ako misli iskreno, nepristrano i unutrašnjih djela Svetozar Pribićević, poznato. Gospodo, mi se u mišljenju mo-: Reljevu, dok se ne otvore posebni domovi pošteno sa svjema gragjanima, ne bi ure 4 koji je izjavio da se osjeća ponukanim da žemo razilaziti koliko hoćemo, možemo po­ za islamsku djecu na Ilidži i u Tuzli. Na­ dio, pa nek je i jednoj i drugoj stranci se osvrne na prigovore poslanika K n e ž e-| bijati jedni druge; ali jedno mora biti za kon sloma bivše Austro-Ugarske monarhije pravo, a ako je gospoda nemoćna i nije u vića,Bukšega i Laginje. Gospodin nas sveto a to je suverenost naše države. odustalo se od otvorenja tih daljnih.dojmo­ stanju uvesti reda, kako bar ni ove naše B u k š e g podvrgao je kritici cenzuru Ja stojim na tom stanovištu da se niko va.-Uprava zemaljskog doma dobila je na­ žene i siročad ne bi poskapala od gladi, i ujedno se osvrnuo na zabranu skupštine strani ne može i ne smije upletati u rije- log, da pozove roditelje i staratelje djece, sto to onda ta gospođa ne bi otvoreno pri­ javnih namještenika u Zagrebu. Kako sam šenje naših unutarnjih pitanja. Ja sam. od­ da svoju djecu vode natrag kućama. Na taj mala i kao ljudi odstupili sa svojih mjesta? izviješten — reće Pribićević —- ban je ovu govoran za rad u našoj državi,- te sam pri­ poziv odazvale se mnoge majke i staratelji Ali to sve nije tako, već: „Zeče, bježi, liso, skupštinu zabranio jer mu namještenici pravan da nosim potpunu odgovornost pred pitomaca bez razlike vjeroispovijesti. Od drži!u nisu mogli dati garancija, da se na skupšti­ narodnim predstavništvom, jer sam u svo­ pitomaca islamske vjeroispovijesti odvedeno I tako čifčije idući u školu potajnim ni neće govoriti o štrajku. Po njagovu miš­ joj dužnosti morao postupati onako kako i ih je kući 18, a samovoljno ih je pobjeglo svojim učiteljima, koji ih marljivo pouča­ ljenju ban je potpuno korektno postupao. sam postupao. .5 (otišlo ukupno 23). Tako je u domu pre­ vaju, kako će i šta će, i koristeći se hoti­ Ministar Pribičević stoji na stanovištu, ostalo 48 pitomaca, koji se i danas ovdje nalaze. mičnim zatvaranjem očiju nametnutih da činovništvo treba da bude dobro nagra­ Od tih 48 pitomaca islamske vjerois­ Socijalna skrb za musli­ nam nadležnih faktora pred otimačinom đeno, da može savjesno vršiti svoje duž­ povijesti rodom je iz okružja: banjalučkog im se jednostavno i otvoreno kaže, nosti. Ali dok on sjedi na ministarskoj mansku ratnu siročad. 9, bihaćkog 16. mostarskog 2, sarajevskog 'da ne moraju ni odasuti ni platiti), te na stolici apsolutno ne će dopustiti nikakve 4, travničkog 17. Po godinama ima djece: Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. pokon izrabljujući loše prilike narodne činovničke organizacije, koja bi imala za od 6 g. 1; od 7 g. 4; od 8 g. 11; od 9. g. ^prehrane, tu otetu tretinu prodaj u cilj štrajk činovnika. Činovnici su zakleti dr­ Stara je naša riječ: Na mlagjima svijet 12; od 10 g. 12; od 11 g. 4; od 12 g. 2; pomalo uz lihvarske cijene, obo­ žavni organi. Oni su položili zakletvu za ostaje. „Mlagji" tb su budući državljani. od 13 g. 2. gaćuju se po malo i postaju gazde, a Arif savjesno vršenje službe. Toj zakletvi moraju Za to treba da se državna uprava u zajed­ 40 pitomaca je bez oca, otac -nageu, Smajil-„age“, Senije-„hanume“ i odgovarati. Ko joj ne bude odgovarao mo- nici s čitavim društvom pobrine, da od tih Vasfi-„hanume“' sa svojim jetimima, sa raće povući konsekvencije Na ovom stano­ mlagjih zaista postanu valjani i čestiti dr­ im je poginuo na bojnom polju ili u bol­ svojom siročadi zgone se na prosjački štap, vištu stoje i državnici svih slobodnih drža­ žavljani. Tu valja da sporazumno postupaju: nici od zadobivene rane. Bez oca i^hajte ne samo da sad nemaju prehraniti sebe va zapadne Evrope. Naš narod u mnogim roditeljska kuća, društvo i državna uprava, ke je 8 pitomaca. Pokretni i nepo­ i i svoje dječice, nego im se s obzirom na našim krajevima vrlo bi rado vidio kad bi jer je svaki od tih faktora sam za sebe kretni imetak sve te siročadi vrijedi ukup­ ova kritična vremena i slabe izglede naše neki činovnici štrajkovali i to samo sa jed­ preslab, da budućem državljanu dade sva no 21.300 K, a kod kuća je preostalo još 124 neopskrbljene osirotjele djece ... prehrane na cijelom teriotoriju našem i u nim razlogom, da ih ne vidi u vršenju ona svojstva, koja če ga učiniti korisnim Odmah po dolasku islamske djece do­ buduće i godinu i dvije oduzima svaka svojega zvanja. (Mi mislimo, da^bi bilo članom državne i opće ljudske zajednice. dijeljena su zavodu na privremono službo­ mogućnost života i opstanka, jer i ako bi jednostavnije, kad bi se g. ministar latio Roditeljska kuća je sveto ognjište, na vanje tri učiteljska lica islamske vjeroispo­ t proljetos sobom šta poduzimali i sijali, čime ^pravednih mjera čišćenja^ Nije dobro kojem vječito tinja sveta vatra majčine vijesti, koji su do pred slom bivše monar­ će prve težake nahraniti, kad sada nemaju držati činovnike u službi, рч^уако ih ku­ ljubavi. U njoj zadobiva dijete s majčinim da sebi šta da skuhaju) kavno napadati. Ministar bi morao" biti na mlijekom ljubav spram r o g j e n e hije služili u zavodu. Svakako je potrebno, da se što prije imenuje stalni^ is­ J Jasno je kao sunce, da se kmeti favo­ većoj visini. JBpi ur.) grude, domovine i materinskog lamski vjeroučitelj, kako je to sa riziraju, a od posjednika i posjednica se stva­ Što amće prigovora radi zabrane skup­ jezika. A sve je to temelj domovinske raju prosijaci samu za to; što je ogromnoj štine u Bačkoj i Banatu odgovara ministar ljubavi!... U roditeljskoj kući dobiva dijete । strane uprave doma predloženo.*) Pitomci . većini prvih ime\ Vasilije, Spasoje, Timotije, gospodinu Kneževiću, da je prva ar­ prve pojmove o svijetu i moralu, o štova- | islamske vjeroispovijesti imaju svoje poseb­ ne spavaonice. Svaki ima svoju posebnu jiRisto, Simo Đorđije i. t. d, a> ovim drugima mijska komanda u Novom Sadu uputila nju pravnog poretka. Kad dijete ponaraste ‘ Ađul-„aga“,Rustem-„agaw,Nafije-„hanumau molbu, kojom se traži generalna dozvola dolazi u društvo, pohagja škole i tu stiče postelju. Posteljina izmjenjuje se svakog •Fatima-„hanuma“ i t. d. A da su po čemu za održavanje skupština u Bačkoj i Banatu. glavnicu znanja i umijeća za svoj 'budući > mjeseca, a rublje svake subote. (Hrana sviju pitomaca je veoma krepka ldosadašnji,kmeti bili age, a age kmeti. saOdsjek za Bačku, Baranju, Banat sporazu­ život. Državna uprava treba da vodi brigu , svim bi se pravedno postupalo i nikom ne mi© se s njima ali on je odredio da se ne o valjanim nastavnim zavodima, o školama i hranjiva. Za pitomce islamske vjeroispo­ i bi krivalo. izda ovakova dozvola, pogotovo u ovakovo za različita zanatlijska, obrtnička i prometna vijesti priprema se hrana prema vjerskim I ti ljudi, koji ne promislivši, prije vak- doba, kad nas zapljuskuju talasi sa svih zvanja te da podupire pojedince u nastoja­ .propisima. Na svakog pitomca otpada mje­ ta donesoše svoju famoznu „agrarnu refor­ strana, a u susjedstvu liže plamen. nju za postignuće svoje samostalne egzis­ sečno: 1 kg. ulja, 0’5 kg. masla, 8 kg. bi­ jeloga krušnog brašna. Dnevno se hrana mu , koji ovako svojim nebratskim istupom Onda se osvrće na prigovore poslani­ tencije. ■ i postupkom načinivši čitav dar-mar među ka Laginje glede cenzure, pa veli da često nastupi zgoda, koja izlučuje rad izmjenjuje prema zavodskom jestvioniku. nama jednim potezom pera unište hiljade on kao profesionalni novinar stoji na sta­ roditeljske kuće oko uzgoja budućeg držav­ U dovoljnoj mjeri im se davaju jela od: [ naših žena i djece, još ni sad se ne stide novištu da treba da bude slobodno izraža­ ljana i to zbog smrti jednoga ili obaju mesa, graha, griza, tjestenine, krumpira, zelja, repe, suhog voća i pekmeza. —* Uz vanje mišljenja, ali neka se ne zaboravi roditelja, dotično kad u nekoj obitelji na* -Novi Savremenik. ,U . prve tri ovogo- da mi u ovom času još ne živimo u nor­ stupe takve prilike (pijanstvo ili nemoralni zajutrak, objed i večeru primaju pitomci i - dišnje sveske donio je 'Savremenik 90 knji­ malnom vremenu, nego da se još nalazimo život oca odnosno majke), koje odlučno doručak i užinu. Za bolesne pitomce priregjuje se hrana prema liječničkom propisu. ževnih priloga .od pedesetorice književnika u nacionalnoj revoluciji i u ratnome stanju. traže, da se dijete odstrani iz sredine. Svaki zavodski pitomac ima jedno odi­ i to: 10 pripovijedaka, novela i crtica 23 Konferencija mira u Parizu još nije svoj Strašan svjetski rat, koji je iziskivao pjesme, 1 dramu, 5 većih poučnih članaka, posao dovršila, te pita ima li države na golem narodni porez u krvi, donio je za jelo za svaki dan i jedno za svečane dane, .u glavnom dijelu lista i preko 50 ocijena, svijetu, koja se nalazi u ratnom stanju a naravnu pošljedicu veliki broj r a t n ih dva, para cipela (jedan s drvenim, a drugi prikaza, izvještaja o novim, knjigama, izlože da bi imala štampu bez cenzure. Zato ne*, udovica i ratne siročadi. Mnogo s kožnatim potplatima), fes, zimsku kapu, I bama, koncertima i kazalištnim novitetima mojte tražiti, u našem kraljevstvu ono, dijete, koje je prije bilo bez majke, ostalo zimski kaput i tri para rublja. Prema tome i iz oblasti hrvatske, srpske, slovenačke, češke u drugom svijetu ne postoji. (Proti objek­ je sad i bez oca i hranitelja, pot­ se može reći, da su dobro opremljeniOpćenito zdravstveno stanje pitomaca ■ i poljske književnosti i umjetnosti. U bele* tivnoj vojnoj cenzuri ne bi niko bis^Nu pun o siroče. Neka su djeca izgubila :trističnom dijelu lista, donio je Savreme- kod nas je stranačka cenzura, кШц , samo oca, ali ih sirota udovica majka sama posve je povoljno. Do danas je od sveu­ ; nik priloge od Alaupovića, Crnjanskoga, brani izvjesne stranke i ne da zubnuti ni 'mije kadra izdržavati i odgajati. Teški uslovi kupnog broja islamskih pitomaca bilo bo« • Curčića, Draženovića, Gjalskoga. Katalinića- o trima, niti o članovima pokrajinske života tjeraju majku na rad, u tvornice, a lesno 15 (ili 21®/»)- Svake sedmice posjećuje , Jeretova, Krkleca, Krnica, Milčinovićeve, vlade. To je trebalo objasniti g. Pribićević. dijete ostaje po čitav dan bez nadzora, pre* zavod zavodski liječnik. Teže bolesna djeca I Nazora, Novaka, i mnogih drugih, a u popušteno samo sebi i ulici. Ko da se za nj otpremaju se u zemaljsku bolnicu, a u za­ । učnom: od Dr. V. Dvornikovića; V. Dukata, se natrag na prigovore protiv brine, tko da ga uzgaja?!... U takvim vodu imade i posebnih soba za izoliranje I Dr. B. Jurišića, Dr. S. Jošića, K. Kovačića, zabrane činovničkih organizacija pa veli slučajevima ili posve otpada ili tek neznat­ bolesnih pitomaca. Sva djeca polaze narodnu osnovnu ško­ (G. Krkleca, J. Ivakića, A. Milčinovića, M. doslovno: „Ja sam prijatelj slobode, ja mis­ no djeiuje onaj važni faktor uzgoja budućih . Pribićevića, Dr. D. Pn haške i drugih. Osim lim da ću to dokazati, ali sam neprijatelj državljana, koji čini roditeljska kuća. Tu lu u zavodu. Po godištima ima pitomaca: -štiva donio je Savremenik u prve tri ovo­ nasilnih mjera ma sa koje strane one do­ treba da društvo i državna uprava djelo­ u I. raZi 41; u II. raz. .5; u III. raz. 1; u godišnje sveske 24 slike i ,to: 8 umjetničkih lazile, Držim se načela: Kad se o sili radi tvorno primijene svoju skrb takvom siročetu. IV. raz. 1. Po uspjehu u nauci ima pito­ . priloga otisnutih na posebnom papiru i 16 da se mora klin izbijati klinom, a na silu Stvar je socijalne politike, da prosudi kakva maca: vrlo dobar uspjeh 17 t35°/<); dobar I slika u tekstu. Slike su repredukcija litogra- treba silom odgovoriti*4. Osvrće se na pri­ će biti ta skrb i u čemu će se sastojati uspjeh 15 (31%); dovoljan uspjeh 7 (h£5®/0); nedovoljan uspjeh 9 (19*5e/o). Po vladanju 1 fija i crteža i .drugih radova čuvenih ino- govore protiv uapšenja u Zagrebu pa veli: skrbne mjere. > stranih umjetnika (Forajn,. Gova) te od neko* Sto se tiče gosp. Radića ako treba da bu­ Prijašnja zemaljska vlada započela je bilo je vrlo dobra vladanja 40, a. ^obra j jih naših (Gjurić Jean i Kerđić). Savremenik dem pozvan na odgovornost, onda imam pijovagjati skrb nad ovom siročadi, kojoj je vladanja. 8. Pitomci se snalaze u zavodu dobro. i izlazi svakog prvog u mjesecu na tri arka da budem pozvan samo za to, što sam ta­ hranitelj poginuo u ratu, a koju nije mogla i (48 strana) velikog formata, a cijena mu je ko kasno istupio. Neka svakome bude slo­ izdržavati njezina uža i šira obitelj. Ne u- Prvi dani boravka bili su im malo teški, ali ■ ла cijelu godinu 40 K. Do sada izašle sveske bodno raditi za svoje mišljenje (Nama se puštajući se u kritiku praktičnosti i svrsi- su se potpuno priučili. Sad žive svi u skla­ mogu se još dobiti kod uprave Savremenika priječi odbiti denuncijacije Pribićevićevih shodnosti tih skrbnih mjera, želio bih samo du kao u jednoj velikoj obitelji. Plač i suze ! Zagreb, Gundulićeva 7 za unapred poslani praporčiča. Op. ur.), no razvijati razuzdanu ..uputiti širu javnost o onom, što je dp sada su rijetke pojave. U slobodnim časovima hajku protiv jedinstva naše države faktično,učinjenp za ratnu siročad hrvatskog n novac. ♦) Šta ovaj radi naš mufti efendija? i razvijati agitaciju,* koja nosi kao poš- i srpskog- naroda islamske vjeroispovijest^. i Uredništvo. �Strana 2 Страна PRAVDA" — ЛРАВДА* se i za svoje istovjernike' u drugim kraje­ Ukinuta blokada Jadranskog м plaće za ovaj džihet izmegju vekila i muvevima. naše Jugoslavije/Ovaki ćemo ostati i Javljaju iz Rima: Po nalogu vrhovnogI kila došao je predlog na rijaset dne 14. marta poslije, ako nam se budu kršili ili krnjili Kjurdska delegacija. „Journal des De­ 1919., a na 16. marta 1919. otpremljeno ri* povjodnika talijanske mornarice ukinuti vjerski propisi i naši običaji, ili naša prava blokada Jadranskog in ora od dana kao jednakopravnih* gragjana ometalK Ne bata" javlja, da je general Šerif paša ime­ jelenje na vakuf. Sad se vidi kod koga je marta u ponoći. zadržavana stvar, pa pitamo vakufsku di ­ novan predsjednikom kjurdske delegacije bude_ li tog, „ključ* ćemo položiti u urdzej. rekciju šta je uzrok ovakom držanju? Amerika proti Engleskoj. „Tin« na konferenciji mira. U toj nas je sumnji i sam g, Pribiče Pokret Arapa. U Pariz je stigao en­ Sojisavanje, a no ašiklak. „Jugosla­ javljaju da se u pošljednje vrijeme On vić donekle učvrstio. On u konferenciji rede našim delegatima: Uz 300 drugih ništa ne gleski general Eduard Allemby, vrhovni venski list* donosi u svom 69. broju od u Americi jaka protivengleska proparan Čini, hoćete li vi imati 5 ili 15 mandata. zapovjednik savezničkih četa protiv Tura­ 23. marta o^ g. u rubrici „Gradska kronika" a vode je američki trgovački krugovi, | se boje engleske konkurencije. Ovom Da, tako .je. Po tom .je g. ministar mogao ka, koje su završile rat prodorom fronte u u naslovu „Postradali ašiklija" jodnu skroz se pokretu odmah pridružili američki I rijeti: 5 ili 20* jer ni 20, a ni 25 ne Čini Palestini i Mezopotamiji. General je otpu­ netačnu vijest Naime navodi, da jo jedan Sarajlija po noći išao u ašikovanje i da su jemci i Irci, koji hoće da mu dadu poli! ništa prama 300. Sa riječima »5 ili 15.. Л tovao u London, odakle će u Kairo, gdje nacionalistički pokret zahvaća ga ustavila ,trojica oboružanih ljudi, obučeni ku boju. on nas nije razoružao, nego nam sumnju takve dimenzije, da je potrebna pri­ u austrijske uniforme i zahtijevali „u ime Francuska nam šalje robot „Obg učvrstio. Nu da je kao »demokrata rekao: sutnost zapovjednika tako energičnih zakona^Zar no zna taj ašiklija, da je kragja javlja da je posredovanjem vlade beogn Dobro, eto vam kao političkoj stranci prema kolonijalnih četa, kakve posjeduje samo i otimačina Zakonom zaštićena. Op. slagaraL ? skim trgovcima uspjelo da nabave u Pa njenoj brojnoj snazi 12 ili 13 mandata, a da mu dade pare. On im je predao oyeči cuskoj velike količine rob&O Engleska. mi ćemo — da vidite, da ne stojimo uz General Allemby podastro je opširan iznos u zlatu i око 1000 kruna tvrdog se roba ukrcava u lagje te će uskoro b konfesionalni ključ. — uzeti još 6 ili 7 izvještaj o vojničkom položaju na dalekom novca. Tako „Ј. L.“ dopremljena u Brailu, a odatle Dunavo muslimana, koji se priključiše nama, da je Megjutim nije to bio nikakav ašiklija, u Beograd. tursko-azijekom Levantu. U glavnom nije tako učinio, on bi nas time razoružao. On nego razvijao stanovište, koje je već izja­ koji po noći vrluda, nego ugledni gragjanin „Jugoslavenska banka." Radi se в bi tada vidio (a to će i inače vidjeti) da vio i Lloyd George, t j. želju londonskog Mehaga Skaka, koji stanuje u ulici Gor. Ašikomi u izgragjivanju naše nove države no kabineta, da povuče svoje čete iz Sirije i vac, koji je išao u džamiju i to rano, u pola osnivanju velike jugoslavenske banke i stojimo slijepo uz konfesionalni ključ, nego Mezopotamije, za koje Engleska ne traži pet sati iz jutra. Taj nam je slučaj prijavio američkim kapitalom. Osnovna gi da smo pravi Jugoslaveni demokrate i pa­ nikakav mandat. Ovaj postupak Engleske sam S. M. i navodi, da je taj oveći iznos vnica biće 50,000.000 franaka. DomadH triote, ako ne više, a uho svakako koliko vlade tumači se tako, što Lloyd George u zlatu isnašao ništa manje od 5000 kruna. kapital učestvovati u visini od 10% osaon glavom g. Pribičević. (.Ali on tako ne učini, hoće da odmah demobilizira nestrpljive čete Čudi nas tako izvrtanje istine, pa bismo glavnice. Centrala će biti u Americi, a pi nego nam u ovoj eri „demokratskog oktroja14 na područjima, koje je engleski desinte- željeli znati čijom je krivnjom to učinjeno. družnica u Beogradu. Češki šećer. Javljaju iz Praga I u našoj Bosni, u kojoj još i danas pod nje­ ressement prepustio Francuzima ili dru­ A kod nas? Zemaljska vlada za Slo­ koncem ove kampanje rafinerije imaj govim ministrovanjem pa i starim zakonima i gima, povukavši se u područja, u kojima propisima sjedi i ureduje autonomna zemaljska govore drugi u ime engleskog carstva t. j. veniju odredila je podvornike u javnim golemih količina šećera. One traže od vk vlada — i gdje ključ nije dokinut — apso­ Emir Fejsal. Kad će se povući engleske uredima popunjavati isključivo ratnim in­ de, da im olakša izvoz u savezničke dM lutistički otkide tri ili četiri mandata i dade čete, zaposjest će ova područja francusko- validima. Isto tako imade barem dvije tre­ Porez na ratni dobitak. Zakooaj ćine mjesta svih pisarničkih činovnika i ih drugoj konfesiji. -Velim drugoj konfe­ talijanske čete. prijedlog o porezu na ratni dobitak, vedj pomoćnih sila rezervisati za invalide. siji, jer je danas syakoin poznato, da preko izrađen. Na istoku zbivaju se novi dogagjaji, 600.00U stoje organizirani u dvije političke koji pobugjuju uz nemirenost. Krš­ „Gajretove“ vijesti. organizacije i t<» oko 23/24 uz »Pravdu«, ćani i Muslimani puškaraju izmegju Adana Kotarsko povjerenstvo iz Ljubinja ШШШШШШШЈ a 1/24 oko »Jednakosti«, te je po tom i Alefra, dok turska vlada u Damasku do­ javlja, da će rad za »Gajret« voditi i dalje tim dvjema organizacijama moralo pripasti zvoljava smionim Arapima, da razvijaju re­ trećina sveukupnih b. h. mandata, a to im volucionarne manevre, za koje engleski kru- stari povjerenik Dervišaga Bakšić. Dobrovoljni prilozi za „Gajret": Iz nije dato. Kud su 3 ili 4 mandata otišla, g vi u Parizu drže, da. su u vezi sa doga to će znati »nekonfesionalni« Pribičević i gjajima u Egiptu- Francuzi se protive, da Petrovca nam šalju dobrovoljnih priloga Svima onima u gradu i provh oni, koji se o njegove hlače vješaju. Mi se necivilizovanim i nezrelim narodima da* 84 K, a darovaše: A. Hodžić, gruntovničar čiji, koji su meni odnosno mojoj I 22 K, a po 10 K S. Ljubunčić, učitelj; Gosamo znamo, da nismo na prvom koraku vaju obećanja. To bi moglo imati teških miliji čestitali moj vrlo dočekani ■ dobili ono, što nam kao državljanima pri­ posljedica. Sve mora da ide postepeno, pa rić Ibrahim, učitelj, Đakarević, kancehst; O. pada. Nismo to dobili ni kao ktmfesiooalna, i onda, kad udruženje naroda preuzme Beganović, kadija; Kahvedžić Derviš, akade­ barekj, to jest vjenčanje i udaju moji mičar i Eškić Sabrija, posjednik; te A. Ku- kćerke za gosp. Avrama Danona, 1 . niti kao politička skupina. protektorat nad svim plemenima. Recite lenović 2 K. Ujedno javljaju, da će odmah Tako je ragjeno ovdje, a u Makedoniji Ovim putem izrazujem od straa Beduinima, da je njihov Istok i oni će u- sazvati skupštinu i izabrati povjerenika. je još gore. Tamo je oko polovice pučanstva svoje i od strane novo-vjenčanih sva čintti sve moguće, da ga uzmu. Treba da­ muslimanske vjere. Ta je pokrajina dobila Utemeljitelji „Gajreta": Kao članovi ku hvalu i vječitu odanost. kle zapriječiti Arapima, da uzmu oko 24 mandata (a trebali bi sami musi, vlast, koju im naivna (ili tako smatrana) utemeljitelji za »Gajret« javiše se: HašimSa osobitim štovanjem I prema nama u B. i H. dobiti oko 28—30), engleska politika stavlja pred oči. Svaka beg Badnjović Pašalić, sudski nadsavjetnik aji ni jedan jedini taj mandat nije zapao Hadži Zadik Hajim Ш pojedina evropska vlast morala bi preuzeti iz Travnika, Sulejman-Nagji ef. Mašić, Asim ni jednog muslimana. Sada pitamo »Jedna­ sa familijom« obvezu, da uspostavi red u Siriji, Anatoliji, ef. Kurt, Arifaga Kobić i Mustafa ef. Sarajkost« i njene gospodare svih pol. boja: lić,trgovci iz Sarajeva, te Hafiz Omer ef. Armeniji i Palestini. vjeruju li da se tu nije mislilo nikako na Džabić iz Mostara. Rim, London i Pariz morali bi se br­ konfesije? Kada je u centralistama već sada Zauzimanje za „Gajret" u Mostaru: zo sporazum i ti, revidirati tajne i javne u* bilo zazorno i nepodnosivo, da u Narodnom govore, uzeti u svoje ruke rezultate po­ Jngoslavenski Muslimanski klub u Mostaru Predstavništvu vide naših 15 odnosno 14, pokrenuo je akciju za »Gajret«, te nam (pa su ih snizili na 11) ja kako bi im bilo vjerenstva za istočne probleme, te predati Išalje prvi iskaz od 40 članova prinosa i ka pri duši, kad bi se svi muslimani u cijeloj mandate pojedinim državama, hoće li 1I. i II. reda i 60 K priloga što darovaše: Jugoslaviji organizirali u jednu ili dvije po­ izbjeći, da se Arapi proglase Mebmed ef. Džikić, Muhamed ef. Džabić i litičke stranke, pa da ih tamo vide 40—45 ? nezavisnima ne samo ondje, gdje И. Muhamed Behlilović svaki po 20 K. Nas ima u Jugoslaviji skoro 2 miliona. evropske velevlasti nemaju svojih četa, ne­ Pokret za „Gajret" u Tužll: Alija Izgragjuje se nova država, sa ukupnim bro­ go i ondje, gdje n. pr. kao Englezi već veća količina odmah za dobiti u buodavna vladaju. („Obzor"). Ibrišimović, trgovac iz Tuzle šalje nam prvi jem od 12—13 miliona, u kojoj dva miliona radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenu od iskaz sa 13. članova II. reda. Protektorat nad Ermenlma. Na kon ­ ne mogu biti na odmet. Ali eto centraliste „Gajret 4 u Foči i Zenici: Iz Foče ferenciji mira došlo je pored njemačkog, ne će ni da čuju mišljenje tih dvaju mili­ ona o izgradnji te države. Mandate im austrijskom, poljskog, jugoslavenskog pita­ nam javlja Salih-Remzi ef. Muftić, da će uskr&tiše t. j. dadoše im 11 mjesto 45 ! Mi nja na dnevni red pitanje Male Azije. Er- tamo ponovno raditi pododbor, a iz Zenice Burad se računaju 10 K po komadu đigosmo glas protiv ove nepravde i u ovom meni traže potpunu autonomiju pod pro­ nam se javlja stari povjerenik Abdul-Aziz ef. Tafro, da će on nastaviti rad kao povjerenik. tektoratom Sjeverne Amerike. — ™ u špecerajskoj radnji = državnom provizoriju ne htjedosmo, jer ne mogosmo biti centraliste. Stavismo se u opozicionalne redove prama ministru unutraš­ BRČKO, Karagjorgjevlća ni. 15. njih djela, jer nam baš on svojom politikom ovu nepravdu nanese uz to nam ne obeća luna ИПаћ. Brzojavljaju nam iz Kladnja, Skidanje okova. Podpredsjednik mini­ niti naknadu šteta, koje nam se nepravedno da je tamo nakon dulje bolesti vefat učinio starskog savjeta i zastupnik ministra šuma nanesoše za vrijeme državnog prevrata. I muderris i potpredsjednik mjesnog odbora i ruda dr. Korošec donio je riješenje, .ko­ eto to i tako naše držanje osugjuje jedan naše organizacije, opće štovani Redžeb ef. ji m s e u k i d a j u s v i ugovori, ku­ »islamski« list i nastoji svim silama, da nas čučak. Neka je rahmet njegovoj plemenitoj je j e r an i je o k u p ato r n a vladau predstavi — veleizeajnicirna. Na čast mu duši! Bosni zaključila o eksploataci­ tako držanje, a mi ćemo na njegovu adresu Izricanje pravde. Na prijedlog ministra ji š u m a i ruda. Takvih ugovora ima prenijeti još i ove retke sto ih napisa cen­ pravde potpisan je ukaz, da se pravda iz­ oko 40 i svi su sa potpuno nepovoljnim tralistička banjalučka »Država«: »... Niti riče i na cijeloj teritoriji kraljevine 8HS. u uvjetima za državu. su nam kese sestre, niti ste nam bili ikada ime i jedan dućan sa cijelim po Njegovog Veličanstva kralja. Mnogi su od njih donosili godišnje sil­ braća, pa ne ćemo, da budemo ni danas. VI Na bilješku „Čijom krivnjoml4*, što ni deficit bosanskoj vladi, ali su ipak bili trebnim halatom za izragjivaste samo pobijegjeni neprijatelj i više ništa,u jje izašla u 15. broju našeg lista obaviješte­ izvršavani. Ti ugovori prestaju vrijediti 1. nje bosanskih koža (džona) Neka »Jednakost« nastavi i dalje blatom se ni । smo, da je Hamdi ef. B е r b e r o v i ć bio jula o. g. Dotle se mogu sklopiti novi ugo nabacivati na vodstvo i ugledne ljude naše ovlašten, < u Dol. Tabacima via-a-via da petkom kao vejkil vrši vaiz- vori sa novim povoljnim uvjetima. Teret, organizacije — glavnog cilja ne će nikad |luk u Begovoj džamiji još u aprilu koji je strahovito pritiskao Bosnu ovim je Duhanske režije. Upitati u postići. Mi ćemo vedra čela i mirne savjesti 1918. Ulema medžlis je kasnije dobio pre- skinut, te je ona ne samo politički već i upravi lista pod brojem 35. isticati svoje zahtjeve, a njeni klipovi samo dlug < od vak. uprav« za izdanje tevdžih- ekonomski oslobogjena, a njezina prirodna će nas očeličiti u borbi za ta načela i nji- name । na 31. oktobra 1918., a tevdžihnama snaga, njezine šume i rudnici sada su do­ hovo ostvarenje. ; izdata 5. novembra 1918. Radi podjele ista njezina svojina. je Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Islamska dionička štamparija u Sarajevu, Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Pregled. Javna zahvala« №ШШ1ШН1ННШ11НШ1»Н Soda bicarbona 4 krune za 1 kg. Domaće vijesti. Gospodarstvo. Rasan Karahasanović, PRODAJE SE � https://kolekcije.nub.ba/files/original/449df08348ad28ef91e9cf68ddef09e8.pdf 96dfafc57bcf51b061db156d0981e84d PDF Text Text ’ouka za narod jlog 17. broju „ Pravde Ir. 1- glasila Jugosl. Musi. Organizacije. U Sarajevu 2. redžeba 1337. (3. aprila 1919.) Našim čitaocima. Davno su naši stari kazali: ko čitati ne zna, slijep od očiju. 1 jest tako. Učeni ljudi što znaju, to napišu ijigama. Ko zna čitati lahko mu je znati ono, što paiiji kažu. Ko nije naučen i ne zna čitati nikakve jazije, idno što ima oči, kad njima ne vidi ono, što su mudri metni napisali. On siromah ostaje u džehaletu ili neBaš je naš svijet puno zaostao u svakoj korisnoj i, a pogotovo naši' težaci po selima. A jadan seljak tome toliko kriv. U svakoj kasabi ima barem jedna i sa mektebom, a šta ima sela i bez mekteba i bez i. Gotov svako bio seljaka zaboravio. I seljak ima i i dušu i njemu je drago štogod lijepo čuti i naučiti. Eto to su uvidjeli naši islamski prvaci, pa zimus ’no se neki u Sarajevu skupiše na skupštini naše istvene zajednice — Jugoslavenske Muslimanske Orgacije — (tako se zove ta naša velika* zajednica), zaSe, da se i za naš težački svijet Štogod poučno Tako Vam* evo dogje u гцке Pouka. Znamo, da d težak s draga srca prigrliti ovu Pouku, pa molimo :oga ko zna čitati neka i drugome pročita, da . i onaj i čuje, ko ne zna jazije. 1 djeca koja su naučila u i, mogu starijima da pročitaju polahko što u Pouci . Naša je želja, da ova naša knjiga što više pruži sti svakome našemu težaku. Bože s hajrom! Uredništvo „Pravde". Težački stalež. Izmegju sviju staleža nema njega, veselijega ni korishitd težačkog staleža. To se i mine duše reći u našim juti Kad je težak imućan, najsretniji čovjek na sviMnogo se varaju oni na­ li gragj a n i, .kad ’no za Ijetiua prolaze pokraj težačkih t|» gledajući šuštale i znojdake u poslu, misle, da je ii puna kapa njegov teški a Ne znaju taki ljudi, da i nhmeta bez zahmeta. Sa ■ bi razlogom trebao težak, шј što u selu živi, da sa­ ti gragjane, koji u svojim mu i zatvorenim odajama t teleći čiste seoske have, slatke suđene vode i da se nagriju žarkoga sunca. Težak je najbliži prirodi, najbliži majci zemlji gdje se ragjaju dragocjene sile: zdravlje, imanje i veselje. Težak ore i sije dragu zemlju, on i požanje i šalje potrebni, slatki hljeb svemu svijetu. Lijepo veli naš pejgamber Muhamed (alejhisselam):„Nema toga muslimana, a da ga neće Bog dž. š. nagraditi, koji posije žito, posadi voćku, pa time na­ hrani insana ili hajvana.” Sve Iz zemlje dolazi i sve se u zemlju vraća. Ona je mubareć stvar.. Sve što nas hrani, što slatko pijemo, što nas odi­ jeva i pokriva, što nas veseli, sve to ragja majčica zemlja. . A baš je naša domovina Bosna i Hercegovina prava te­ Go^. I. žačka zemlja. Stvorena je za težačenje. Negdje se sije žito, sadi voće i povrće, negdje se goji grozdova loza i duhan. Grehota i sramota bi bila pustiti ovaj li­ jepi Božiji dar, pa je ne zagrliti junačkim rukama i ne zavoljeti je svom svojom zdravom dušom. I ko nikad nije uzeo niotiku u ruke, neka je sada uzme. Neka svako oćuti da u težačkom po­ slu ima zadovoljstva u životu. Zato, brate težače, gore glavu, digni vedro čelo, pa pri­ hvati za posao, jer je u radu sreća i selamet Življenje u ljubavi i mirii. м Lijepo ponašanje kiti sva­ koga čestita čovjeka. Očutiš li na sebi, da se sa svakim lijepo vladaš, čisto ti drago, što te svako poštuje i*-što si svakome drag. Ljudi su nam svima dragi koji s nama u ljubavi i u miru žive. I jest jedna sreća gdje megju ljudima vlada sloga, ljubav i poštovanje. Tu pravda nikad ne gine. Tu i dragi Bog pomaže. Pomislimo mahalu, u kojoj je samo jedan nesretan čovjek, ko­ likog li belaja zadaje svemu komšiluku. A kamo li, ne daj Bože, kad se više porodica megju se zavade. Davno je rečeno: Lijepa ri­ ječ i gvozdena vrata otvara. To je istina. Lijepa riječ i najtvrgje srce ublaži. Propusti — veli se — i vuka neka u miru progje, rijetko će na te navaliti. A kamo li kad se s ljudima, pa koje god vjere oni bili, lijepo pona­ šaš i paziš. Drvo se oslanja na drvo, a čovjek na čovjeka. Tako je. Nedaj Bože nevolje. S kim se god dobro vladaš, onaj će ti najprvi u nevolji i pomoći. Okosnu čovjeku i inačiji davno su legja okušala degenek. Ako ko i ustraži svagje i belaja s tobom, budi ti pametan i kraju lagju. Ko sa šejtanom tikve sadi, sve mu se o glavu razbiju. 04 �Strana 2. Pouka za narod. Pjegavac traje 14 (četrnest) mira glava ne boli. Biće sluča­ jeva gdje te neće inačija i div­ dana. Mlagji ga lakše prebole a ljak, da pusti u miru pokraj sve tvoje*strpljivosti. Ti mu qpet stariji teže, pogotovo najgore nemoj sam suditi, osim ne progju oni ljudi,, koji puno.puše, daj Bože u očitoj opasnosti života. puno piju kahvu ili još najgore Dobro sia naši stari rekli: Pri oni, koji piju pića. Kako se bolesnik od pje­ glavi, i oca po glavi. Sporove gledaj izravnati pred seoskim gavca liječi? Najbolje je bolesnika smje­ starješinama i pametnijim lju­ dima. Tako su radili naši dje­ stiti u jednu sobu, gdje će on dovi i imali svoje starješine, koji sam ležati i uza rij da bude su sudili ni po babu — ni po samo, ono čeljade, koje ga dvori. stričevima. Šta će ti tužbe na Bolesnikove haljine, kad ih svuče, sudu i kod predstojnika, šta će odnesi gdjegod dalje od čeljadi ti advokati 1 njihovi paligrafi? i drugih haljina, pa neka se naŽivi u miru i praštaj sitne uvrede, baška peru. Te se haljine peru u vreloj lukšiji. pa ti ne će trebati pule. Pokvasi jedan čaršaf u stu­ Mi smo se svi rodili u ovoj našoj istoj zemlji, u našoj do­ denu vodu, izažmi ga, pa,onda movini, pa daj da svi — bio to bolesnika zavij njime od vrata Huso, Simo ili Mato — bratski do nogu. Po tome onda mokrom živimo u ljubavi. Gdje je ljubavi, čaršafu pokrij suhim’ čaršafom tu dragi Bog daje sreću i ra- ili suhom bošćom. Ovo se radi hatluk. Nama je muslimanima polahko. Na glavu meći mokre, naročito Gospodin Bog zapo­ izažete krpe. Bolesnika hrani mlijekom vjedio, da mi megju se lijepo živimo, jer mi svi zajedno držimo ili slatkim ili kiselim svejedno, Islam ko komadići kamenja ili a podaj mu i čorbe od jaja. Naravno najbolje bi bilo po­ ćerpiča jednu kuću. Bog nam je zapovjedio i to, da i sa svojim tražiti doktora. Odmah ga zovi, komŠijama drugih vjera živimo gdje ga ima blizu. Gdje nema u ljubavi. Dosada nas. je za­ doktora, ovako radi kako ti gore jednički dušmanin zavagjao, da rekoh. Zato narode, ako misliš sebi se megju se inademo i proga­ njamo. Odsada je mladoj našoj i svojima dobro, pazi na čistoću, državi osobita briga da ukloni »uništi uš (vaš) gdjegod je vidiš. stfe ono, što je naš jednokrvni I gnjide (jer su to jaja ušija) ništi, a najbolje će se uništiti l4 narod razdvajalo. Blago selu u kome sve kom- uši i gnjide, ako se haljine u vreloj lukšiji pare (operu) i po­ šije žive u miru i ljubavi. slije pranja kad se osuše dobro pregledaju. Poslušaj narode ovaj nasiPjegavac. hat, jer pjegavac hara život po život. Ušljiv je čovjek i onako Pjegavac (pjegavi tifus, vru­ svakome gadan, pa jt sramota ćica, hladničina) je teška bolest. i od Boga grehota biti ušljiv. On danas kuca na vrata po | svim našim selima i gradovima. Doktori (Ijekari) su pronašli da pjegavac prenosi sa boles­ Prvo pismo o državi. nika od te bolesti na zdravu Dovojevao si 1 Napatio si se čeljad obična prtena uš ili bi­ i ^traha i glada, ali sad ćeš istom jela vaš. znati cijeniti svoj dom; sad ćeš Kako se pozna ko boluje od još bolje spoznati i uvidjeti, da pjegavca ? Ti bolje nije nigdje neg na krilu Najprije bolesnik (hasta), Tvoje majke. Naslušao si se osjeti u sebi malu vatru (vru­ strašne topovske grmljavine, štekćicu) ili odmah veliku vatru sa tanja strojnih pušaka — ne čuo groznicom. Glava ga boli. Osjeća ih više nikada •— nagledao se se nemoćnim. Nema volje da ranjenih i mrtvih drugova, a si­ jede. Lice mu se zarumeni. Jezik gurno je za mnogim proplakalo * mu se suši, a žegj ga mori. Na tvoje dobro seljačko srce. dvur vrlo slabo ide. No sad je bar4 mir ili bolje Peti mu dan kad se je raz­ primirje, i Ti promatraš užstene bolio izbiju pjege (kao ospice) pošljedice rata: milijuni mrtvih,’ milijuni ranjenih, milijuni bo­ po legjima, trbuhu i rukama. lesnih — stotine hiljj bez sinova, žena bez djece bez oca, braće | brata. Tužna misao, ali istinita. Ti dobro Ш da su mnoge države po propale kao na pr.Ausii i ona ogromna Rusija, j hovo mjesto dolaze ам kao Poljska, Čeho-Sloval ska, Ukrajina i našadrij Ijevptvo Srba, Hrvatai$ To sve gledaš i| mene, da Te u kratko o državi. Pitanje o državi, važno ,i poučno, jer । otvoriti novi pogled u i liko društvo, a to je ti najprije ćemo govorili stanku države i državno Svaka* stvar na svijeta svoju svrhu, t. j. zašto je ј Na primjer oko je daj kuća da u njoj stanuj tako i država imade svo pa ćemo i o toj svrsi raspravićemo o pravima] stima države. 0 postanku držai „Kako je postala pitaš Ti mene. Ti sesje si još malei^ dječko bi volio ondje biti, gdje djece. Volio si biti u dječijem. No kad si i o — voliš biti u društvu drugova. Tako vole i s da budu u društvu;, i rekli stari, da je čovjek dl stvorenje, jer voli živjetin No ne samo, da svaki želi živjeti u društvu, vj takav život sile borbe i ni u životu, čovjek sam zai bi mogao svladati sve I neprilike, koje ga stignu u ne bi mogao sam podmi svoje potrebe. Stvoritelj n je usadio u dušu tu će društvom, a, te prilike i ni u životu našem tu čei povećavaju. Ti — dragi moj I lijepo govoriš; ali pita čemu Ti govor,’ako ćeši se biti? Zar ćeš se sam razgovarati? Evo vidiš, v govor odaje, da si stva živiš u društvu. Napokon nost, koja ispituje narode rodopisna znanost —1 pronašla ljudi, koji bi s sebe živjeli, koji ne bi ž društvu. Prvo temeljno i društvo jest: porodica majka i djeca jesu prvo ( �Pouka za narod. vidiš, da se porodica širi L Na pr. kad se Ti oženiš, će se vaša porodica za Itvorenje više i od porodice : družina ili zadruga, koja pjeg starješinu. ) ni porodica ne može jbaviti, Što joj treba. Ona a boriti protiv va’tre, protiv e i t. d., potrebni su joj poslovi, razno orugje za' a nije moguće da porojve to sama čini, da sve Što joj treba. Stog se porodica sjedini i nastani rugu porodicu P nastane ili selo. Sela se opet sje1 pokrajine, a pokrajine u • tako ti je — moj Mujo stala država. Kad su ovako jeni, onda su jaki, da se braniti, ako tko na njih ; tad megu jedan drugome jati ’ i svoje potrebe najer u državi ima svako* staleža i obrtnika. izvoru državne vlasti. [ad čovjek nema duše, onda tav. Svaka porodica, svaka ga, svaka općina, svaka a mora imati svoju dušu, oče živjeti. A Šta je duša ice — općine i države? )uša porodice, općine i. e jest oblast. Bez oblasti društva — društvo je i Pa to si već i Ti tolikoIdio. Ne sluša li družina u gi svoga starješinu, već radi kako hoće, tad ide naopako i zadruga će na)propasti, — pna će umrijeti. No htio bi Ti znati: odakle * državna oblast ? Čuli smo, e čovjek po naravi svojoj I da živi u društvu; no čuli i to, da društvo anora proi, ako nema nikakove obla* Naša narav dakle, koja hoće, ‘ovjek živi .u, društvu, hoće last. To pak, što traži naša v, jest od Boga, jer nam je to tako usadio u dušu< Evo, dragi moj braco, u ko Ti opisah, kako je poI država i odakle izvire držaoblast „Seljačke Novine*. Drugi ću Ti put pisati o )j državi. TežaČe, ne ispuštaj zemlje iz šaka! Strana • 3. 4 Kako bilje živi. Ko je kriv? Biljem ili biljkama zovemo sve što iz zemlje niče: trave, cvijeće, žito, voćke i drveće. Sve što živi, ono se i hrani. Pa zar se i bilje hrani, neko će upitati. Usadi struk rute iji malu ružicu u kakav sud napunjen zemljom pa metni u sobi na pendžer. Ostavi ih tako na za­ tvorenom pendžeru, da vazda budu, neće ti rasti. Nemaju sve hrane što je trebaju. Posij kokuruze u* pjeskovitu, golu i ne* nagnojenu zemlju, pa ćeš o pečenjcima vidjeti, koliki su ti kokuruzi. Nemaju, veliš, hrane. Ta to znade svaki čestiti težak. Pa čim se bilje hrani, da Uvi? Bilju je hrana na prvom redu: zemlja i voda. 1 ko što mi dišemo gdje ima zraka (have), tako Isto diše i biljka i njoj treba zraka. Bi li mogli ljudi i životinje živjeti, da im zapriječimo dihanje? Ne bi. A bi li mogla biljka živjeti, da i ona ne udiše zraka? Ne bi. Biljka dobiva zrak iz zemlje. U zemlji su žile od biljke, koje * vazda udišu zrak. Kada je zemlja mehka i prhka, onda lakše pro­ pušta zrak i bolje se u takoj zemlji hrani. Zato je eto vr-lo nužno zemlju duboko orati i usitniti, da lakše i više zraka biljci do žila dolazi. Kada počne biljka rasti? U proljeće, je li? Jest kad počne topliti, kad se*zemlja zgrije, onda i biljka raste. Biva osim zemlje, vode i zraka, treba još biljci i topline. 1 toplina je biljci hrana. Toplina se dobiva od sunc a. Što bolje sunce grije, to brže bilje raste i sazrijeva. 1 sunce svojim zrakama lakše prodire u preoranu i mehku zemlju. I zato se duboko zemlja ore. Hele, eto čusmo, da se i bilje hrani, da i ono živi. Čusnlo i to, da svoju hranu dobiva iz zemlje, vode i topline.’ I da se lakše hrani, valja da bude zemlja mehka i sitna. Za to, brate težače, u jesen duboko uzori i zemlju, a u pro­ ljeće je još jednoć preori plitko. Ko tako radi, .taj dobro i težači. Jednoć se ljudska glava tu­ žila : Ah teško meni 1 Jadna ti sam ja! Pa cijeli me bogovetni dan probadaju žigovi, da puknem .-.. boli, strašno me boli. Ah, krvi, mutna ljudska krvi, svemu si ti kriva, da sam tako bolesna pa jadnom čovjeku ne dam mira... Čula krv ljudska taj tužni govor glave, našla se uvrijegjena, te se stane braniti: Nemaš pra* vo, sestro, ljudska glavd! Nlje­ sam ni ja kriva, već pogledaj, kako se stara Ijenčina želudac (stomak) izvalio pa slabo radi i moje srce uznemiruje. Biva sam ja kriv? Ja zar Ijenčina? — Ijutito će želudac. 0 mudra krvi, a pametna glavo! Ja nijesam baš ni najmanje kriv, što meni usta spreme nezdrobljenu i neprožvakanu* hranu da je mogu proku­ hati, već me nesmiljeno naguraju sami, samo da sam pun.. Želu­ dac' još nije čisto ni izgovorio, a prozboriše zubi: „Е, e, polahko, polagano der, *adže želučino, mi nijesmo ni najmanje krivi...“ . »Jeste vi, ugursuzi, baš vi ste svemu krivi* najednoć zaga­ lame svi pvi bolesni dijelovi' bo­ lesnog čovjeka: »Ka je šupalj pod uši, drži se za uši... Istom će' zubi kroz plač: »Zar smo mi jadni krivi, što smo nakrnjeni, šuplji, crni i jadni, koje nas svaki čas gnjilež progriza.- „Ne svagjajte se dragi moji*, reče, pamet taj najdrago­ cjeniji dar ljudski, »vi nijeste si­ rote krivi, a najmanje jadni zu­ bi, nego onaj, koji svoja usta ne izapire i svoje zube ne čuva...« U tome će jezik, to ljudsko klepetalo: „Jest, jest, svemu je kriv proždrljivi i glupi čovjek, čije smo mi sluge... Ha, ha, ha, on je krivi... pa se stane smi­ jati i rugati: Dobro ralo i zubača — bijela i slatka pogača. Kako su seljaci iz Orahovice .podigli školu s mektebom. Orahovičani nemaju mekte* ba, nemaju škole. Oboje im po­ trebno kao hljeb. Šta će i kako će? ‘Desio se u tom selu čestit i imućan seljanin Hašim Ibrahi' mović^ pa će ti on jednoć na sijelu progovoriti: »Ama, šta mi ljudi s time oklijevamo i razvla �Strana 4. čimo. Evo od mene na Podvornici njiva i za mekteb i za školu ujedno. Od vas1 neki neka se obvežu dovući kamen i kreč, neki japiju, a za majstore i os­ talo zamolićemo zemaljsku vladh.“ To seljanima prileglo na srče, pa svi pristadoše. Nije šala više gledati djecu u neznanju. A sramota, itiko nema u selu, da umije pročitati pozivku i na­ pisati knjigu (pismo) a kamo li sve ostalo. A da je sreće, imala bi svaka kuća makar koje zna­ no i- pismeno čeljade. Izaberu Orabovičani megju sobom trojicu, pa ovi sa Hašimom odu najprije u kasabu Osmanagi, da se prije s njime zdogovore. Osmanaga jedva doče­ kao. —’ Pomoći ću vam — veli — štogod hoćete. — Brže im se napiše molba a Osmanaga je preko predstojnika pošalje na vladu. S vlade došao povoljan odgovor. One još go­ dine bi gotova škola zajedno sa mektebom. Dobiše i učitelja i hodžu. • • Da vidiš sada, kako lijepo Orahovačka djeca uče! . 4 . Koliko ćemo uzorat! zemlje? Pouka za narod. Djever i nevjesta. (Narodna.) Djever mi pita nevjeste: „Nevjesto naša kaduno, Čija je ono .djevojka, Što rano rani na vodu, Što nosi fesić nad okom, Što plete kosu široko Što stidno ide na mobu?" — „Djevere, majčin delijo, Ono je-moja sestrica". — „Daj mi je, nevo, za Boga.1' — „Neće te, brate djevere, Često te pjana vigjala U pjana kuća klimava, L pjana žena sakata A djeca gladncf, sirotna". Snijet u šenici. snijeti rasipa opet po za ga nikad iskorijeniti iz; Isto .tako što jž u zrni šeno praška u šenici, do opet ako se upotrebi) okuži se opet ona za šta nam valja raditi, dai toj zemlji ne ostane i Dobro je iza tako oknir niče duboko zemlju i preorati, a u proljeće nešti pa u njoj posijati štogod krumpir, grah, кикипц šećernu repicu i t d. i ona »snijet posve ne iq šenica,kojoj ima sniji dobra za sjeme, jer td okužiti i .drugu njivu. I ćeš vazda jesti snijetljii gaču i mećavu pitu, j Svaki težak znade, šta je snijet i kolika je šteta, kad je ' Razuman težak prije nego ima u žitu. otpočne svoj rad na njivi u pro­ Ali malo svijeta znade, ot­ ljeće, dobro se promisli, kakav kuda snijet u šenici i kako se će urediti sebi raspored: koje širi, će sjeme u koju njivu posijati, Snijet je šeničina bolest. što će sam sa svojom čeljadi Tu bolest daju ftiale sitne klice, obraditi, gdje će mu trebati po­ koje padaju na ženicu i šenično zvati koga u zajam ili na mobu zrnje haraju. i t. d. Pogledaj šenicu u proljeće. Osim toga vrlo je potrebno, prije nego zabode plug u zem­ Zdravi su joj klasovi zeleni, a lju, da pogleda u svoju hrpu., kasnije kad sazriju, požute. Kla­ gjubreta, kolik* je. To je vrlo, sovi koji su sa snijeti okuženi, važno. Koliko imaš pognojene imaju sivo-modru boju. Uzmi zemlje ili koliko možeš sada po­ šenično zrno; u kome ima snijeti, gnojiti, toliko i uzori. U gladnu pa ga zdrobi megju prstima. zemlju nema' fajde sijati. Ne Vidjećeš da to zrno nema u Za to pametno čine] troši džaba snagu i sjeme. Bo­ • sebi srčike u kojoj 'je brašno. lje ti je i manje zemlje zasijati Biva da je to zrno snijet upro­ žaci, koji kisele šenicu i pastila. Mjesto te zdrave srčike, ili u kaci, u kojoj inu a neka je dobro pognojena, ne­ go više zemlje ne pognojene. naći ćemo tu crni prašak, koji kreča i modrog kamena.! zaudara. Eto taj prašak, baš su je operu. Poslije je dobri Džaba se ne veli: Prazna ne na promabi ili na sura puca. Tako ti je i zemlja. S.vaki to one sitne klice snijeti. -Kad se zrela šenica požanje kako je najbolje da jt je težak toliko puta to iskusio, pa se opet na proljeće prevari, i veže u rukovijet ovaj se prašak zdravo. a ljeti kad vidi slab rod, po­ kaje se. Bolje ti se je zametnuti snopom drva, ni Za svaki posao prije pro­ misli kako će ti što bolje us- se drugom zamoliti, pa odbio te ili ti udovoljili Hadisi-še pjevati, pa ga onda radi. Ne rasipaj snagu uzalud. �1. Pouka za narod. Otac: Dina mi je to pa•metno, ama nije za onog moga hairsuza. U č i t e 1 j: Znam, šta hoćeš ; Otac: Evo sam ti ga do- da rekneš. Oprosti' što ću ti i, pa brate, Tvoje meso moje nešto reći. Ti si, ko i ostali na­ iti. ši mnogi ljudi lijen u tome pos­ ' Učitelj: Nemoj tako.Nijesi lu.. Ja znam, šta ti već misliš, meni njega doveo u školu, da kad Ti govorim, da trebaš vaz­ »daješ meso, nego da nauči, da držati svoje dijete na oku: li? »E,.gdje ću Ti se ja još time I Otac: Ama ne znaš Ti, baviti?!« Je li tako? ij efendija, velik mi je hairsuz. Otac: Pa i jes’, efendija. ; Učitelj: Zdrav, bogme, a Imam ja i drugih poslova. id, pa skače. Učitelj; Kada ti radiš, I Otac: Jes’ ama ne sluša, onda neka pazi na djecu mati. eknem ja njemu i šamar, pa Otac: Ima i ona svoj^ i рб sata zaboravi udarac, pa poslove. et u šejtanluk. I Tebi će doUčitelj: Neka je zastupa jati, 'za to udri. * starije dijete a i ona bi već i Učitelj: Dijete, dok je mogla i uz poslove pripaziti, sa­ lađo, valja ga lijepim riječima mo nikada ona sama, a Ti za lućivati što valja i šta ne valja, to da ne vodiš brige. Oboje ste lija da je uvijek svome ocu i dužni brinuti se za svoju djecu. aferi na očima. Tako će vazda Vidiš u mene ih ima pedeset i ti uljudno i poslušno. Velika šestero, ima učitelja, pa ih uči to Tvoja pogreška, što ga u jednoj sobi po devedeset, i maraš. Znaš li, da mu moreš opet red i mir. Nema šamara. Otac: Baška si ti, a baška narom ozlijediti oko il» uho, ožeš mu izbiti zube iz čeljusti, sam" ja, džahil, neznalica. Učitelj: Doduše, to je še puta i glavu mu ozlijediti, moj posao. Ali i Ti često ovako i će dijete ostati kukavče. ' Otac: Ama kako.ne ću, dogji na razgovor o svome ev:o si brat? Ja drekni na nj’, Jadu pa će biti mnogo bolje. njemu šve jedno. Jučer ga pred Hoćeš li? Otac-: Hoću. čak ošinuh jednoč-dvaput, što Učitelj: Uputiću ja i te­ i je krao duhan, .a on ne htjede" I ručati što je arsuzl Matereši- be kako se djeca odgajaju. A i mu poče plakati. Meni se lje mnogo koristi djetetu, kad uči­ telj progovori koju s njegovim mutilo. , ’ I Učitelj: I tu ima krivice roditeljima, a ovi opet poslušaju njegove savjete. Tvoje i materine. Dok Tvoje Sjete već puši pa još krade, ogrne je to batal. To je Tvoj in zapušten. Ja sam Ti već prije Makni lokve i gjubre Morio, kako trebaju roditelji ispred kuća. jecu napućivati vazda na dobro, odvraćati od zla. Dijete dok U lijene čeljadi lokva je imanje, lahko ga je savjetom pred vratima. U lijena težaka amim naputiti. Cim £e ono za­ gjubre je pred kuđom. usti, pa odraste, onda debelo Oprosti, brate,1 što ti ovo e drvo ne savija — a ni mla- velim, jer je to živa istina. И lahko ne popravlja, pa hiljaDa znaš samo, šta se u lu Ti šipki i šamara. Nego čuj: lokvama koti I Svakog tu gada [ 1. Nikad ne bij dijete dok i otrova ima. Tuda prolazi tvoja ii uzrujan (ljut, hujljiv), jer to čeljad, gaze i kaljaju se, a ti Škodi i Tebi i njemu. Ti se mo­ kao da i ne vidiš. Iz lokava ide bi od toga razboljeti, a možeš (mfava, kaljuža) ide gad u havu dijete u huji udariti tako, da (zrak) i mi to udišemo. Nije ni mu, ne daj Bože, i smrtnu zadaš. čudo, da ima svakakih bolesti. [ 2. Nikad ne bij dijete prije Gdje ima lokava,' ima i smrada. jela. Neka' dijete s mirom jede, •1 ml taj smrad kupimo u se. ii Ti s mirom jedi i odmori Pa zar d» nijesmo sami sebi se, pa onda ga lijepo i ozbiljno neprijatelji. Još je gore, gdje še drži kruži, pa i ošini usto, da osjeti bol Samo nikad ne šamaraj, ne gjubre pred kućom ili pred po­ jatom (košarom, klanicom). udri po glavi. izgovor o kažnja­ vanju djece. Strana 5. Dvije su tu goleme štete. Jedna je šteta, što ti se tu cijedi gjubre- u lokve, pa rasprostire smrad I. ti ga gutaš. Druga je šte.ta, što tu gjubre sazrijeva i smrdi. U lijene se čeljadi tako gjubre i' rasipa. . 1 Zar ne bi bolje bilo ovako: Podiži pojate gdjegod za kućom. Cim se na gjubrištu gjubreta nakupi jedna kola a ti odmah vuci na njivu na hrpu. Neka tu sazrijeva. Odmah u jesen po strništu razvući gjubre, odmah ga razastri i duboko njive zaori. Tako će sva snaga gnoja ići u zemlju, a neće se sušiti i gubiti'u havi. Ko tako radi, bogme mu se i na žitu vidi. Bez dobra gjubreta, nema dobra žita. Čuvaj gjubre, .jer je gjubre naše te­ žačke zlato. , Kratke- pouke. Abdest. često bi naš pejganib'er, Mu­ hamed alejhisselam rekao svo­ joj družini: „Ennezafetu minel imani*, a našim bi se jezikom to reklo: „Čistoća je od imana.* Biva čistoća čuva iman i musli­ man mbra.da bude* čist. Za ta je nama dragi Bog zapovjedio,, prije nego pogjemo na namaz, da uzmemo abdest. Najprije operemo ruke. A kakve su naše ruke, kad svaki čas njima radimo i za svašta prihvaćamo ? Operi ih na čisjom legenu, pa onda pogledaj u vodul Vodi nečista^ puna pesinluka. Poslije ruku izapiremo ušta. Megju zubima dosta ostataka brane. Ko ne pere svoja usta, ta zaostala hrana mu megju zubima, gnjilež smrdi i truje zube. Za tim iza­ piremo nos. Mi na nos dišemo. U nosu se kupi prašina iz ne­ čista zraka ili have, pa kada mi teglimo u se zrak (biva kada udišemo), onda teglimo tu svu prašinu u se Za to peremo nosi lijepo' ga tako" očistimo. Za tim operemo obraz, pa ruke do za lakat. I to je vrlo nužno često prati. Zašto? Naša je koža puna sitnih rupica, na koje izlazi znoj. Ko ne čisti svoju kožu, on pusti da mu pesinluk (nečistoća) te rupice začepi. Poslije ruku smokri se četvrtina ј!>Л (mesh), a onda se operu uši i vrat. I to je sve lijepo očistiti i još šta više okrijepiti {'rashladiti svoju krv hladnom- vodom. To je vrlo �Strana 6. potrebno baš na glavi, jer u njoj je naš mozak. Najposlije se opere desna, pa lijeva noga do za članke. Svaki nas znade, kako nam se često znoje noge, pa ko lb ne pere, kako mu gadno smrde. Za to, brate, uzimaj draga srca abdest i pet puta na dan, jer znaj: Što god ti je Bog za* povjedio da radiš, to je sve dobro za te. Uzimati abdest ve« Hkifje nimet. To daje i berićet. Njegovanje livada. I livade moramo kao i nji­ vu njegovati. A na to se u nas vrlo slabo pazi. Ne smijemo 11*, vadu samoj sebi ostaviti. Prva nam je briga, da sa livade ot­ klonimo suvišnu vodu, da je na­ drljamo, da s uje počupamo travurinu (korov), pa da je po* gnojimo, poljevamo I čestito ob­ radimo. Na livadama obično ima vode, ne tolika od kiše, koliko iz same zemlje. S ove vode li­ vada # se teško obragjuje, pa na njoj raste rgjava trava. Voda, sprečava da se zagrije, te se zbog toga metilj i druge šteto­ čine lako razviju. Gdje je mno­ go vode, tu se livada mora ka­ nalizirati t. j. iskopati jarkove (hendeke),* jer ćemo sć samo na taj način osloboditi vode. To se radi I sa uvagjanjem cijevi (čunjkova). Livada se mora, kao i nji­ va čestito njegovati Ne obraća­ mo li joj dosta pažnje, ona će malu korist donijeti. Po livadi je puno preostalih dijelova bi­ ljaka i trula. korijenja koji pokri­ vaju gornje tlo i ne puštaju da. vazduh (hava) krozanj prodre. Zato je potrebno livadu po dr­ lja ti. Ovim ćemo postići, da će s nje nestati korova. Drljanje se vrši u proljeće, a u jesen samo onda, ako poslije toga gnojimo. Livadu moramo gnojiti. Ako je ne gnojimo, trava će iz go­ dine u godinu biti slabija. Naj­ bolje je hajvansko gjubre. Gnoji se s jaseni prije kišovitih dana. Što više gjubreta, to bolje. Do­ bro je i osokom poljevati. Kako valja prati zelje? Na zelju po gdjekada ima jaja od gljista (gujavica) ili klica od kakvih prelaznih bolesti. S toga je vrlo potrebno, da doma­ ćica prije nego zelje nastavlja, da ga dobro opere i ocijedi. Ze­ lje se pere najmanje u dvije vo­ Pouka za narod. de, a treći put se još jednoć oblije, a onda dobro ocijedi.! prebere, da se od gada i nečis­ toće Ispere. Dobar Čaj. Najbolji je a naj-jeftiniji čaj od llpova cvijeta i od zove (zovike). To su vrld ljekovite bilj­ ke. Ako si ozebo ili te spopala kakova teža bolest, da sepznojiš, pij čaj od lipova cvata IH od zove. Lipe ima. dosta po našoj domovini. Lipov se cvat (behar) bere kad lipa dobro proc/ate, , pa je blizu cvat na izmaku. Na­ brani cvat se rastre gdjegod na suho mjesto, gdje ima promahe, da se osuši. Kad se osuši, pola­ gano se pokupi u jednu kutiju, pa ostavi za zime. Čaj od lipova cvata pije se varen, a zaslagjuje se prije pi­ jenja šećerom, a dobro je i medom. I zovin je čaj ljekovit Zove ima svukuda. Gdje je nem?, tra­ ži je i usadi koju mladicu, da podgojiš tu korisnu biljku. I zovin se cvat bere, kad je u napun behara. Suši se isto onako kao i lipov cvat Sitnice, koje krupno kazuju. 1. I na najmanju ranicu va­ lja dobro pripaziti. Ne daj Bože, da ti se zagadi ili okuži, eto belaja. 2. Čuvaj po rodi Iju (že­ nu koja ragja), pa si izbavio dijete. 3. Dijete dok je malešno privikavaj na svaki dobar posao, Br. jer se prut savija dok je i 4. Štogod državni j zabranjuje, ono ne čini ђ to činio nanio bi sebi ha 5. Netnoj gledati, kaki imućniji od tebe, pa к I na svoju sudbinu. Jok, ( kako živi onaj, koji nem dje ni^ta. Tako ćđš' slatko i ua suhu hljebu: Elhamh lah (Hvala Bogu)! 6. Samo lijeni težaci« hljeba. U koga su crne । bijeli mu se na sofrl popi Protiv dječijega mokn u postelji, j Kod mnoge djece je navika da se po noći sok -haljine. Dijete za to ne a nipošto tući, jer ono tom krivo, pego neuredan mota oluk ili teško spavanje. A i tomu da bude razlog U i marenosti roditelja, što di| od mah spTva ne lati vaju, da se pri je spavai iz mokri. ♦ Takom djetetu ne trefa vati ništa uveče da pije. I nego pogje da Uježe u pod neka se izmokri. Valja p gdjekad i po noći probudi^ ga ponuditi, da mokri. Тоц činiti nekoliko vremeniti Takom djetetu dobro pod glavu mećati ponirakjt Neki preporučuju 1to. tako dijete svako jutro ■ hladnoj vodi (u sobi) po ta liko dekika. Neki opet ndi je dobro tako dijete kupta mlakoj odvari od hrastove! Hele, dobro je pokutat Vakufski izbori. Evo se navršuje dvadeset godina-od pokreta mostiš muftije Džabića. Teške smo dane preturili u prvo vrijeme I pokreta. Džabić je htio da vakufom i našim vjerskim stid upravlja naš narod, a vlada je htjela da to bude u njezinoj л pa da nam ona kroji ćullah kako ona hoćel Džabić nije I da popusti, pa ga je vlada svrgnula s muftiluka. Narod je м uz Džabića i tako je nastala „afera*, radi koje su propi svi pravi narodni ljudi. Išlo se. je u Beč i u Peštu, a na ■ se je Džabić zaputio u Stambol. Radi toga mu je vlada аЦ povratak i on je ostao u Stambolu sve do lanjske godine. U p Ijeće je umro, pa mu trebamo proučiti fatihu. On je naš Mi Iza Džabjćeva surgunluka do nekoliko je vremena1 započeta borba s vladom, pa je ona na koncu konca •morali] pustiti i mi smo dobili, traženu „autonomiju*. Vlada je skini svoju ruku s našeg vakufa, pa sad sa njim upravlja sam ■ Pa je li nam vakuf krenuo na bolje? Ni za pedalj. Ako n šta gore, belli nije bolje. Mektebi harab. džamije i haremi ban medrese harab, mezarluci harab, ama sve harab.- Hodže ne i �Pouka za narod. gotovo nikakve plaće, pa ne će da dolaze u mektebe, a dva mjeseca kako su zatvorene ibtidaije, jer muallimi štrajl Oni ištu bolju plaću, vakuf viče: nema se odakle, narod i prirez (hodžarinu), a mektebi zatvoreni. Došlo se u pravi jokak. To reče i satni naš reis. i Ko je kriv ovom halu? Bezbelli naše prve, jer nijesu li kako treba. Nijesu pitali narod, nego su radili рУ svom i. A kriv je i narod, jer ih nije pitao šta rade I kako rade, sad nema fajde ispitivati krivce, već se treba brinuti da se je izlaz u ovog ćorsokaka. U ovom mjesecu biće raspisani i izbori, pa se treba pobrinuti da se izaberu najvaljaniji i ičeniji ljudi, ne biše lj nam oni izvukli kola lz gliba. I Vakufska povjerenstva izdaće oglas, kad će se provesti ori u pojedinim džematima. Ovaj se oglas mora metnuti na prikladni jc m mjestu džemata, da svak mogne znati kad je izljpr no se meće pred džamijom ili meKtebom). Povjerenstvo ce bovi ti povjerenika (imama ili drugu ugledniju osobu), koji će izbore provesti. Ime povjerenika biće napisano u oglasu. Kod povjerenika nalaziće se I iskat* svih džematlija. koji mogu iti medžlis, a biće označeni i oni, koji se mogu izabrati. Ko ima pravo da birat Upamti dobro, što ću ti kazati: ali može svaki džematlija, koji je rodom iz naše zemlje i stalno i u tom džematu, ako je navršio 24 godine i ako plaća makar Ko vakufskog prireza (hodžarine). Svi taki ljudi mogu birati, a neko mogne biti izabran, valja da je još navršio 30 godina, nije aktivni vojnik, žandar ili filanCija, da nije pod tutorom, da nije osugjen radi prljavih poslova (kragja, otimačina, silolje i slično). Kad si doznao »ko može birati, a ko biti izabran, onda pati i nefaljeno izvrši ovu svoju islamsku dužnost: Otigji udu i pitaj jesi Ii unešen u iskaz. Ako se uvjeriš da jesi, dobro est Imaćeš pravo doći na biranje. Ako nijesi zapisan u iskazu, da traži da te imam upiše, jer ako to ne učiniš na vrijeme, da si izgubio svoje pravo i ne možeš doći na skupštinu, d se zaključi ispravljanje popisa, onda ti prigovor ne će piti de. Dopunjavanje iskaza traje samo pet dana, pa dobro gledaj, ne obihmališ. Najbolje ti je otići imamu odmah onaj dan, kad prilijepi oglas. Upamti i ovu. Ako je u iskaz unešen neko, ko nema pAva i bude unešen, imaš pravo tražiti, da se briše. Isto tako možeš ižiti da se unese neko, ko je ispušten, a po pravu bi ga trebalo iijeti. I ovi prigovori moraju se izvršiti u roku od pet dana iza tpljenja oglasa. Ko je bolestan možeš mii eto ti pomoći. . Kad si izvršio ovu prvu dužnost, onda se dobro zdogoиај koga ćeš birati u medžlis. Kako posiješ, tako ćeš i požeti. džlis se bira ria tri godine, pa ako obihmališ ili se slabo ргоisliš, onda ti nema fajde od kasnijeg kajanja. Koga ćeš birati? Ti znaš najbolje, a-od mene ti je ovaj hjet: Ne gledaj na zgodu, već biraj ljude, koji će se brinuti za otrebe tvog sela: da imadneš mekteb, da ti se popravi džamija, ■adi groblje? Biraj onog ko će ti pošteno izvršiti tvoju potrebu 'poskočiti za tvojim poslom. Dobro gledaj koga ćeš. Drugi put ću ti kazati šta je zadaća tvojih medžlisa. S. )a nam se goveda ne nadimaju. nisu navikla. Ali mogu dobiti nadam i od heljde, grahorice, kupusnog lišća, lišća od repe i Često nam preko ljeta go- drugog zeleniša. eda dobiju nadam. Najedu se Za to valja obraćati pažnju lažne trave, naročito djeteline, na hranu goveda zelenom hranom. i se poslije izduju, a često i Nikada govedima ne treba kapaju od toga. natašte davati zelenu hranu, na­ Goveda najviše dobivaju na- ročito djetelinu. A he treba im lam od djeteline, kad se na nju davati ni zelenu hranu, koja je Strana 7. već uvehlajer se tada u želucu od uvehle hrane naprave čitave loptice, koje ostanu nesvarene i izazovu nadimanje buraga. Govedima, koja nisu još na­ vikla na zelenu hranu, naročito na djetelinu, u jutro ne treba davati velike obroke zelene hrane. Uvijek je bolje izjutra im dati suhu hranu, sijeno ili slamu, pa ih tek poslije nahraniti Helenom hranom. A može se i zelena hrana pomiješati sa slamom, pa to davati stoci. Zelenu djetelinu najbolje je miješati sa običnom travom, pa tom mješavinom hraniti stoku. Ne treba davati stoci pokislu ili užeglu i sparušenu travu. Zbog toga i ne treba davati stoci zelenu piću, ako je poko­ šena prestajala više od 24 sata. Jer se ona već zagrijala i ppduspadla, te će izvjesno izazvati nadam. Kad polažemo stoci zelenu hranu, najbolje je kositi dva puta preko dana: u jutro, po izlasku sunčevu, kad već spadne rosa, i pred veće, prije no što je pala rosa. Pokošenu zelenu piću treba čuvati gdjegod, gdje je hladovina. A treba je tanko rasturiti po podu, da provehne. Ako je pokošena pića zakisla treba je davati govedima^ samo pomiješanu sa sijenom ili slamom. „Seljačke novine". Pripovijest o nakalamljenim šljivama. Crtica iz gospodarstva. — Pa ti veliš Mušane, da se Smajo smijao „švabinim* nakalamljenim šljivama? .— Jest, brate, duše mi, ot­ kako je neki dan vidio, šta »Švabo* u Modriču radi, puče ■ on od smijeha i svakome o tome priča. — E vidiš, baš je on me-' gjer glupan, baš je džahil! • — Ja mislim i drugi se snu­ ju, pa i on? — Vidiš, Mušane, kakvi smo mi ljudi 1 U Modriču je uregjena bašča da se našemu svijetu po­ mogne i da nauči, kako će go­ jiti voćke, orati zemlju, obragjivati je i kako će se što lakše a korisnije upotrebiti sve, što se �Strana 8. posije pa požanje, usadi pa obere.4Za to je to biva udešeno, da se' tome naše Smaje smiju, je ii ? Znaš lj ti da je ovaj „Švabo" baščovan? On je naučio baščovanluku i svim težačkim poslo­ vima, tamo u svojoj domovini u Češkoj, na školama. Tamo je, moj dragi, učio, gdje težaci bolje žive nego naše age. Ljepše su u njih kuće seoske nego naše gradske. Jest, dragi, tamo je on učio i u onoj zemlji Švicarskoj, gdje jedan seljak ima samih go­ veda u vrijednosti po 40—60 hi­ ljada kruna osim ostalog hajva­ na i imetka. Kuće su im zidane dvokatnice, zidane štale, veliki hambari i salaŠi, a mašina im sije, kosi,'žanje, okopaje, koma i t. d. A vidiš, u kakvim kuća­ ma mi živimo. Male potleušice, memli, po nekim selima i bez podova, pred kućama nanr gjubre u hrpama stoji i smrdi, od lokava se ne može proći. Naš seljak živi gotovo ko i naš haj­ van, a u njihovim štalama samo da vidiš reda i čistoće, a osvi­ jetljene su sve električnim lam­ pama, tamam ko Sarajevo. Eto vidiš, u nas su se počele otva­ rati хро Bosni i Hercegovini sta­ nice- ili škole, gdje će se poka­ zati i našemu svijetu, kako treba raditi i Živjeti. Sada će još bolje biti kad u našoj vladi sjede ljudi iz naroda, kojima je na srcu narodno dobro. Mjesto da sada Smajo upita onoga „Švabe" kako se kaleme šljive i da i on to nauči, on se smije. Negdje potkraj jeseni odem ja i Mušan, a povedemo i Smaju onome „Švabi" baččovanu u Modrič. Lijepo nas je dočekao. Go­ vorio je ovako kao i mi. Baščo­ van -bio razgovoran, pa naš je sviju zanimao. O svačemu nam je pripovijedao. Pokazao nam je sve mašine, razne vrste pleme­ nitih voćaka i t. d. Dogje i do nakalamljenih šljiva. Ispod oka mene pogleda Mušan, a ja se načinio kao da sam sve zabo­ ravio. Smajo se & sebi smješka i silom krije smijeh. Baščovan poče da priča o nakalamljenim šljivama. — Krasota — veli — one šljive kalemuše. Slatke kao med, krupne kao jaja. Naručio mi ih skoro jedan gospodin 20 kila, da mu prodam' Hoće mu go­ spoja, da ih ukuhava u šećer. Platio mi ih je po 2 krune na kilu ..... Pouka za narod. Ih, kliknu Smajo. Jest, dragi, dvije krune, — potvrdi baščovan i brže bolje donese nam iz kuće jednu sišu punu ukuhanih kalemuša. Poče ih i vaditi. Dederte po koju! — po­ nudi i nama. Mi svi okušamo. — E jesu šljive 1 — reče Mušan.* — Pa ovo nijesu naše! — primijeti Smajo. Jok, nijesu obične naše požegače, veli Švabo — ama jesu njihovi kalemi. — Vidite ljudi, i vi pro­ bajte kalemiti sve vaše mlade Šljive. Isplati se to. Iznesite,ih na pazar, pa ćete ih dati po dobru cijenu, tri put veću nego obične, jer se ovake šljive traže za slatka, pekmeza, a najviše da se suše. Suha je kale-' muša nq velikoj cijeni — tumačio nam baščovan. Kad smo pošli od baščovana, dao nam je svima kalem grančica i uputio nas, da ih, ostavimo u pijesku do. proljeća. Ko nema blizu ovakih voćar­ skih stanica, neka veli, uzme grančice s mladica iz svoga voć­ njaka, od kojih je,plod krupniji, osobito koje rastu gdjegod kraj vode.. On će nam, veli, doći na proljeće mahsus u selo, da nam nakalemi naše šiji viče. Došlo i proljeće. Svijet pogrnuo iz kuća, da sije, što je Bog dao. Evo ti jednog dana i našega baščovana iz Modriča. Sa sobom nosi čitav halat: no­ ževe, testericu, smolu, liko. Kad smo se upitali za zdravlje i popili kahvu, donesosmo iz pijeska kalem gran­ čice, a onda pogjosmo po baščama i- voćnjacima. Sprva je on sam kalemio, a onda smo i . mi neki, dok sve svršismo. I Baščovan ode a mi ostasmo za­ dovoljni. Smajo se opet smje- ’ škao, a ostale se komšije Čak i ; rugale ošišanim šljivicamij neki šutjeli i saburili. 1 Da vam ne duljim,m i 2—3 godine otada. Ш kalemuše. Svijet ih gledao odobravao. Raspitivao sezh i baščovan, a mi ih hvalili. I se Mušan zadovoljio s onoц još kalemuša, jer je uzeo lijq para, eto ga opet po me.,® demo", veli, opet onome „Svali A što? Neće li nam joŠif^ kazati! — E, to ti valja Muh Baš hoćemo! Kad mi tamo da pogjej evo li ti k nama i Smaje. | - — Šta, zar i ti? — m ću ja. — Ah, stidljivo će Sinj nekad sam se ja rugao oi Švabi, ali sad vidim, da nijes pravo radio. ‘Nema fajde, dan su rekli: pamet caruje. Ot^da si mogao i pred | šanovom i pred Smajinom k ćom vidjeti i novih plugovi mašina, koje rede žito i n sprava* Narodna pošalici Neki dedo napunio lulu,i zapali. Bilo to u mraku, । pošto nije vidio da iskrešei čakmak, zovne snahu -da i posvijetli. Hitra sna’ha odu dotrči sa zapaljenim lučem.De stane tražiti trud, pa pošto, obnevidio, da se više ne u tražeći, dobaci' mu snaha:; bi li ti mogo, babo; s luča p paliti?" „А hal te nehalio, и Što mi nisi to davno kazah reče starac, pa se počne slili smijati. Pitanja i odgovori. Na ovom ćemo mjestu iznositi sva pitanja i na njihi govore, što ko od nas zatraži. Znamo, da je naš svijet, osofi seljak, neupućen u mnogo koječemu, pa mu često treba uputi savjeta. Nama slobodno neka se piše, na ovu adresu: Urednih „Pravde", Sarajevo (Careva ulica), a mi ćemo drage volje svaka odgovoriti na ovom mjestu i uputiti ga. A ako kogod vidi kakvu mahanu ili pogrešku u naš pisanju, neka nas slobodno opomene i popravi. Biće nam vrlom Ko ljeti hladuje, zimi gladuje. Uredio: Hamdija Mulić, učitelj. —1 Odgovorni urednik M. Sudžuka. — Islamska dion. štaiil � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebfaa9868bed39005565ad0218cfd5fc.pdf 58d5662fdf7fe438a788685c6f0af547 PDF Text Text RAVDA ulazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR >: POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40— KRUNA, NA POLA GODINE 20 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Iroj 18. Sarajevo, 3. aprila. Na drugom mjestu objašnjena je najja podvala „Jednakosti", kojom seje išalo huškati naše suplemenike pravone vjere proti muslimanima i zatroodnose izmegju nas i naše istokrvne će. Ko ima imalo poštenja i ljudskog čaja uvjeriće se, da je to jedna niska mdjadja, podmetnuta našem listu sa pimom tendencijom, da ušutka njegovu ibitmN t stvarnu kritikunaših prilika. Odbijajući najsvečanije ovu najnoviju mIn ljudi, koji na silu hoće da proјм ^unutarnje neprijatelje^ naše države, pljujemo, da „Pravda* — bez velike Ide — ne će više polemisati sa listom, I doji na onako niskim granama. Redakcioni odbor. di muslimana-činovnika. (Jedan značajan brzojav.) \/ Vel. Kladuša, 2. aprila. Poznato vam je da nam je preešten predstojnik Čokić. Sva orgaovana tijela cijelog kotara: opčine, aonice, odbori naše organizacije, va* fsko povjerenstvo, srpsko-pravoslav। crkvene općine — protestirali su i 0 odgovor, koliko naša narodna da drži do općih nazora, eto nam unjestiše i upravitelja ispostave Mu* anovića, koji je megju nama samo psec danyOvdje se ovo drži šika* lijom naroM^ te ovim javno u po­ pujemo vla(W na veću opreznost ima narodu; Neka narod ne drži jek u napetosti. Narodni i državni bresi moraju biti na prvom mjeati^ onda ćejif i interesi pojedinaca. Iljedice za vladinu neopreznost ppć i narodu neka sama sebi pripiše. oliko na znanje onom, koga se tiče, |nače drugih protesta i moljakanja kaše strane neće biti, jer imamo he ruke posla na kulturnom i ekonskom polju. Dužnost je vlade, da n ne nameće druge borbe. Odbor , M. O.“ Za danas se ograničujemo na sam jojav, a u budućem ćemo se broju i ovu stvar opširnije osvrnuti. Odgovornost i garanfije. Naša javnost nije dovoljno upućena o ве razbili pregovori „Narodnoga Klu м vladom Protić-Pribićevićevom za lav koalicijonog kabineta. Nema dvojbe, je nephodno nužno, daše u ovim teškim menima u državi, koja još nije priznata velikih sila, obrazuje takova vlada, koja predstavljati savkolik narod i u koju će e stranke i struje naroda imati neograni­ bu Sarajevo, subota 5. aprila 1919. (4. redžeba 1337.) čeno povjerenje. Obrazovanje stranačkih vladavina, vladavina pojedinih grupa ili klika, nije nikad bio uzor vladavine, jer se takove vladavine izrode u oligarhije i u despocije pojedine ličnosti, koja se nametne. A kod nas sa toliko jakim oprekama stra­ načka vladavina može ugroziti i samu državu. Radi toga je »Narodni Klub« osjetio potrebu, da se odazove pozivu ministra predsjednika i da ugje u pregovore za ob­ razovanje koalicijonog ministarstva. Ući u ministarstvo samo za to, da preuzmemo odgovornost za čine, koje ne odobravamo, bila bi ludost. Ako ulazimo u vladu, moraramo tražiti i garancije, da če vlada provagjati koncentracijonu politiku, da će po­ stupati, kako odgovara interesima naroda i jakosti države. Ne možemo odobrili nikako čine, koji izazivlju vani dojam, kao da nismo jedan narod ili da nismo zreli za jednu dr­ žavu. Ne smije se dopustiti, da se u vanj­ skoj štampi šire kojekakove pogibeljne vi­ jesti o našem unutrašnjem stanju. Svako­ mu je poznato, da su čini vlade izazvali nemile upadice u Hrvatskoj i. u Bosni. Vla­ da nije nišu uradila, da svi slojevi pu­ čanstva budu zadovoljni, da uspostavi red i mir, te da prometne i prehranbene prilike stignu u normalnu kolotečinu. Vlada iza­ zivlje sukobe i sporove koje nitko, osim nepozvane dječurlije, ne može odobriti. Izaslanici našega kluba, vogjeni tim na­ čelima ušli su u pregovore, koji su trajali dva dana, svaki dan po tri sata. Pri tim pregovorima se raspravilo sve, što dolazi u račun: i konstituanta i privremeni ustav i izborni red i agrarna reforma i socijalna skrb. Stanovište „Narodnoga Kluba" naišlo je na razumijevanje, te su se naši delegati načelno približili i sporazumili s ministrima. Na koncu je došlo do praktične pro­ vedbe sporazuma. Klub traži u Hrvatskoj dva odjelna predstojnika i to jednog za unu­ tarnje poslove, a u Bosni za Muslimane i Hrvate mjesto potpredsjednika vlade i još jedno. Pribićević odbija odlučno zahtjev, da Snađemo uticaj na unutrašnje poslove u Hrvatskoj, a pogotovo u Bosni. Za Hrvat­ sku bi možda i popustio, ali za Bosnu ne će nikako. Na tomu se je sporazum razbio. Mi ne vodimo pokrajinsku politiku, pa ne smijemo napustiti Bosnu, koja ima u našem klubu predstavnike većine Muslimana i Hrvata. S druge strane ne smijemo ući u ministarstvo bez odlučna udjela u vlada­ ma Bosne i Hrvatske. Ako pak nemamo unutrašnjeg odjela, onda nemamo ni uticaја na upravu. Uprava je danas najvažniji resor. Pošto u Hrvatskoj demokrati imadu bana iz svojih redova, a u Bosni predsjednika vlade Atanasiiu Solu, onda je pravo, da mi imademo u Hrvatskoj unutrašnje poslove, a u Bosni potpredsjedništvo vlade. Ali ProtićPribićevičeva vlada računajuć na naš pat­ riotizam hoće da nam naprti odgovornost za svoja djela, ali ne će da nam dadne i mo gućnost, da ta djela ispravimo ili onemo­ gućimo u koliko su na štetu i naroda i države. Vlada je dapače odbila i zahtjev, da se sporazumno riješi spor glede bosan­ skih mandata. .*. Šaljite pretplatu! Sarajevo, 3. aprila. Moral jednog ovdašnjeg lista, što se kiti zvučnim naslovom »glasila musliman­ ske demokracije« spao je na nulu. Ne, on je ispod nule. Podvalili su nam u više na­ vrata veleizdajničku, protunarodnu i protu* državnu tendenciju. Ne nalaze je u našem pisanju i našem radu, nego je nalaze u na­ šim »potajnim mislima« i hoće da znaju šta je u našim srcima. Ni brige ih, što se tim postupkom griješe o moral i ljudsko dostojanstvo. Glavna im je stvar, da na koji bilo način »opravdaju« puzanje i besavjesnost svoju i svojih predstavnika. S toga ćemo da registru je mo njihov najnoviji dokaz naše »veleizdaje« i prepuštamo ga sudu objektivne i puštene javnosti uvjereni, da će se nad njim zgroziti svaki pošteni čovjek. U 15. broju našeg lista istaknusmo kukavno držanje »Jednakosti« u agrarnom pitanju i usputice napisasmo i ove riječi: „Umjesto da objasni svoje stanovište o agraru, ona („Jednakost") se je osvrnula na članak „Politika straha i zastrašivanja" i ponovno prešla na dokazivanje naše „ve­ leizdaje". Misli, da će nas odvesti na drugu stranu. Nu vara se. Mi joj ponovno stavlja­ mo upit: Šta misli o agrarnoj osnovi i konstatiramo, da o agraru vrlo malo piše, premda je i sama priznala da je to pitanje — krupno i veliko. Pa kad je tako, zašto onda „Ј." o njemu šuti, a donosi čak i sa­ stavke o parastosima? Muslimanski listovi do sad nijesu pisali o ovakim stvarima, pa bi se pravoslavni urednici „Jednakosti* mogli ma­ kar katkad zabaviti i stvarima, koje interesuju nas muslimane. To im je dužnost već radi toga, što su njihove gose ugrabili za­ stupanje naših interesa, pa nas moraju oba­ vješćivati o svom radu. Dakle: Šta misle gospoda „demokrati" o agrarnoj osnovi?" I eto, o toj i takoj primjedbi o paras­ tosima „Jednakost" je, bez imalo stida, do­ nijela ovu provokatorsku bilješku: „Sve gore od goreg. Mi smo onomadne kao i sve druge novine donijeli noticu o parastosu,' koji se održavao za poginule srp­ ske vojnike II. armije. »Pravdi«to nije pravo i u uvodnom članku posljednjeg broja ismijava iu našu vijest. To čine oni ferdekterski ele­ menti,. koji su svojedobno ne samo donosili vijest o parastosima kojekahovih ErgeraBergera, nego koji su išli osobno kao depu­ tacija u omraženu Budimpeštu na parastos Benjaminu Kalaju. Mi se doista čudimo ovakovoj drskosti »Pravdaša«. Znaju li Bog ih ubio, šta znači ovako vratolomno pisanjs, Šta znači ismijavati vijest o pardstosu junacima, koji su na bojnom polju svoj život žrtvo* žrtvovali z i državu, u kojoj mi živimo i moramo živjeti; znaju li da je to vrijeđati u dušu i u srce, one faktore, koji o našoj sud­ bini odlučuju. Ili misle da je još uvijek na po­ molu njihova Austrija ili velika Hrvatska u okviru Habsburga. Ne čudimo se slijepcima, koji uređuju »Pravdu«, ali se čudimo ostalim njihovim trezvenijim pristašama — ako ih imadu — videli oni, kud vodi ovako pisanje? Još nije zaboravljena ni afera o »dimijama«, a oni evo izvališe još jednu grđu od dimija i to tako krupnu, koja će do srca uvrijediti ne samo pravoslavne elemente Godina I. nego i sve druge, koji imadu obraza i pieteta prema poginulim junacima za obranu svoje domovine." Jasno je kao dan, da se naše pisanje nije odnosilo na parastose, nego je išlo na adresu pravoslavnih urednika, koji izrabljuju jedan islamski list i u njem pišu i o stva­ rima, kojih Islam ne poznaje i no priznaje. Ima li u našem pisanju kakva »ismijavanja« i »vrijegjanja«, prepuštamo sudu objektiv­ ne javnosti. A k2nstatiramo i to, da je po­ vod našoj primjedbi dao posve privatni dobojski parastos, o kojem je pisano u istom broju »Jednakosti«, u kojem je članak, na koji smo reagirali. Parastos junacima II. armije bio je dvadesetak dana prije i nema nikakva saveza sa držanjem »Jednakosti« o agrarnoj osnovi, radi koje smo je pod­ vrgli kritici. I pisanje »Samouprave«, koja je dalo povoda ovoj polemici mnogo je no­ vijeg datuma, a kamo Ii kukavno opsjenjivanje »Jednakosti«, kojim je htjela izrabiti taj članak »Samouprave«. Konačno ustanovljujemo da je naš sta­ vak o parastosu prošao ispred budnog oka g. cenzora, koji je od „Jednakosti" mnogo pozvaniji da štiti javni mir i red, te poštivanje vjerskih osjećaja. On osobito voli „Pravdu" i šiša je nemilosrdno. Pa ipak je bio toliko objektivan, da pravilno shvati naše pisanje. Nu samozvani „zaštitnici države" nagjoše zločin. Za što? Jer su se uživjeli u denuncijaciju i jer vide mnogo više nego li je „vidio" Frankov Argus. Vidi se da im je goso pretekao i Rauche i Guvaje i čavrake.. .. Irtihali dari beka. Svima svojim rogjacima, znancima i prijateljima tužnim srcem javljam, da mi je neprežaljena starica-majka : * Nur-hanuma rogj. Kapetanović udova Reufbegović danas u vječnost preselila i na vječni počinak materi-zemlji pre­ dana. Rahmetullahi alejha ! Ožalošćeni sin, 3— 1 Hakkibeg Reufbegović. Bos. Gradiška, 28. marta 1919. Bilješke. „Srpska Riječ“ o parastosu. U uvo­ dniku od 3. aprila napala nas je „8. R." vrlo žestoko, nu uza sve to je imala toli­ ko poštenja, da je o našoj izreci o para­ stosu donijela ove retke: „ne mogu da vi­ de pravoslavnog urednika u musli­ manskom listu, smatraju kao smrtni grijeh ako u oglasima izigje objava parastosa jednog pravoslavnog Srbina, koji baš tim djelom pokazuje razliku u shvaćanju narodnog jedinstva." Bilježimo to pisanje kao dokaz, da ni „Srpska Riječ" u našim riječima nije na­ šla — ismijavanja i vrijegjanja, o kojem drlja „Jednakost". Punkt. „Demokrati" u pravom svjetlu. Naš otpor proti tutorisanju „demokratskih" na­ metnika prikazuje se veleizdajom i nekom �Strana 2 Ограна м hoće hapšenja i progona. Kakvo je bilo raspoloženje „demokrata * prilikom ministerijalne skupštine u Sarajevu, o tom niko ne vodi računa. A baš je tu klica avih tr­ zavica i današnje otvorene opozicije „Na­ rodnog Kluba . * S toga prenosimo ove retke Pribićevićeva zagrebačkog glasila, da se ne biše zaboravili. .Riječ * od 13. marta broj 118. pisala je doslovno: .Naši Starčevićanci i s njima udruženi nezadovoljnici umjesto, da jasno spoznaju nemogući položaj, u kojem se oni i kao stranka nalaze, pa da dosljedno tome skrenu na nove staze, oni su ostali stari strančari. Pitanje verifikacije mandata u Bosni bilo je posve jasno. Naša stranka nudila je Hrv. Nar. Zajednici sporazum, dala bi joj mandata, ko * li ko j e o v a h t j e i a uz jedan uv­ jet, da ne kandidira dr. Mandiča, koji nosi odgovornost za one strahote prvih dana g. 1914. Dr. Sunarić nije pristao. Umjesto da je dr. Pavelić nastojao posredovati, on na svoju ruku izdaje vjerodajnice svim onima, koje mu Sunarić označi. Dolazi do venfikacijonog odbora. Sporazumno se bira i dr. Sunarić u odbor. Još je moglo doći do kompromisa Ali da, ne će mudri Pavelić . * Koliko je prava imala „demokratska * stranka na ovo .davanje * mandata, naj­ bolje se vidi po tom, što se tek sad orga­ nizira u Hrvatskoj. U Bosni pako nema ni jednog organiziranog mjesta, o čemu nam najbolje svjedoči tuzlansko .Oslobogjenje , * koje takogjer klipše za ovom .strankom . Pisanje „Oslobogjenja * prenosimo u bi­ lješci „Narodna uprava . * „Narodna uprava . * Tu skoro denunci­ rao nas je jedan ovdašnji list, da pozivamo .gomilu na otpor prema narodnoj upravi, koju sam narod postavlja . * Da se vidi sva plitkost ove podvale, prenosimo iz tuzlanskog „Oslobogjenja * ove retke, što ih je napisalo u uvodniku .Potreba orga­ * nizacije od 15. marta: .U narodno predstavništvo poslala je i Bosna i Hercegovina svoja 42 poslanika. Ko su ti poslanici, mi to iz bog zna kak­ vih razloga ne znamo ni danas, kad je već proradilo predstavništvo, vijeće, skup­ ština, parlamenat i kako li se sve zove to naše zakonodavno tijelo. Tek iz novinskih vijesti vidimo da se u odborima demokrat­ ske stranke ili u veri ii kaci onom odboru predstavništva nalaze i imena ljudi iz ovih zemalja. DA se pravdati ovaj način, na koji je obavljen izbor članova predstavništva, i nema razloga pobijati ga kad je taj način primljen od svih stranaka (Mi smo se ogra­ dili proti ovom »izboru«, a tako isto »Hrv. Nar. Zajednica6. Op. ur. »Pravde«.), ali se .PRAVDA* — „ПРАВДА* neda ničim pravdati ni opravdati da ove povjerenja svoje braće Srba pravoslavnih. zemlje zastupaju ljudi kojima ni imena Nije nužno ovdje dokaze navagjati, kad ih ne znamo. Dok su neke bosanske grupe naša javnost dovoljno poznaje; ne želimo i stranke objavile imena svojih kandidata spominjati ni tugaljive panamske afere jed­ za mandate i prije izbora, demokratska nog dra. ćorovića, koji prima za četiri razne stranka, koja je uzela sebi najveći broj man­ službe četiri masne plaće, a peto mu se data, postupa vrlo nedemokratski mjesto sprema, jer je bezprimjerno .„spre­ i ne saopštava narodu ni imena njegovih man * i „sposoban ; * no ćemo navoditi ni poslanika. To ona čini svakako iz nekih Dušana Vasiljevića, kojemu je isti ćorović razloga, ali je bar trebala da saopšti jav­ isplaćivao pare u zlatu, da ide u Pariz, a nosti te razloge. Treba uvažiti da sve I on sjedi u Beogradu; ne ćemo nabrajati ni te naše bosanske stranke i grupe, 'predrat­ bezbrojnih izvoznicanarodnim „mučenicima , * ne i ove najnovije koje su stupile u I koji se moraju na račun naše siromašne demokratsku stranku, nemaju ni­ zemlje bogatiti, nećemo nizati imena slavnih kakve organizacije, ne prestavljaju za voždova grupe oko „Naroda , * već hoćemo da pravo nikoga osim svoje vogje, makar upremo prstom, kako se žari i pali u našoj koliko se svaka od njih gruvala prosvjeti. u prsa tvrdeći, da za njom stoji U našem prosvjetnom odjelenju bilo je narod. Program demokratske stranke kako za naš narod mnogo bolje za vrijeme ga je u Sarajevu razvio ministar Pribićević „ključa , * koji je danas tako mrzak Pribićemogao bi okupiti oko sebe većinu naroda, vićevim pristašama, jer bi im pomeo raču­ kao što je već okupio većinu političara. ne, a ovako rade bez ičije kontrole u duhu Držali smo da će demokratska stranka pri­ programa * .„Naroda Došli su ljudi „Naro­ stupiti odmah provogjenju svoje or­ du vi *, da „pročiste * našu upravu i da svoje ganizacije kroz narod, ali izgleda da „očišćene * postave. Pa evo kako su „oči­ ona na to i ne misli. A nama bi nesumnji­ stili prosvjetno odjeljenje. Danas je naš * vo trebala jedna politička organizacija da prosvjetni odjel doista jedinstven u svakom unese bar nešto staloženosti u naše društvo . * pogledu, jer u njemu sjede samo Srbi: u srednjoškolskom odjelu nadzor­ ni k je Krsmanović (prirodne nauke!), a referenti su: prof. Kesić (klasični filo­ Za crno-žutog režima davila je naš log), direktor Gj. Kovačević (matematika) i namučeni narod korupcija i protekcija u suplent mostarske gimnazije Zečević (pri­ svim granama javnog života. Svuda su rodne nauke i filozofija), koji se toliko usa­ trpani tugjinci, a magjarski i švapski gro- vršio u odgoju omladine, da ne drži fići pojagmiše sva bolja i masnija mjesta. pristojnim ni upoznati se s novim kolega­ Domaćih sinova bilo je vrlo malo, a u nekim ma, a imamo i modernog filologa Hrvata odjelima nije ih uopće bilo, jer su bili ne­ (jedinog za mustru!) dra. Marakovića, kojeg pouzdani. Istina, malo je bolje nastalo vrije­ su formalno još zadržali, a uistinu su ga me za bosanskog sabora, kada je odregjeno, tako opteretili nastavom u zavodima, da da se moraju i domaći sinovi namiještati u ne dospijeva ш naš to drugo u kancelariji, službe i to prema sposobnosti i po jakosti a kamo li da se miješa u važne pedagoške svake vjeroispovijesti. Tako su namještavani odluke prosvjetnog odsjeka. Za narodne u prvom redu najbrojnije Srbi pravoslavni, osnovne škole šef je odjela Srbin Petrović, a onda Hrvati, jer je bilo malo muslimana a referenti su mu školski upravitelji Srbi: kvalifikovanih, a što ih je i bilo, nije im Pržulj, Radaković i Ilić. Sva tri su školska moglo zapasti mjesto za poznatog srbofil- nadzornika Srbi i to: Šiljak, Mandić i Rajskog kursa bos. vlade. Tako je i onda još ković. Još je, istina, zemaljski školski nad­ bio postavljen dovoffan broj namještenika zornik Hrvat (Pogačnik), ali su mu, čini se, Srba pravoslavnih^Ui u ovo doba narodne dani odbrojani, te bi i na to mjesto došao * „slobode i „demolFracije * tek se vidi, kako jedan Srbin pravoslavni. Da bude pak slika su nezasitna naša braća pravoslavne vjere. još jedinstvenija po načelu „unutarnjeg i Oni grabe za se sva masna i važna mjesta, idejnog jedinstva , * govori se u javnosti na a druge vjeroispovijesti naprosto gaze i sav mah, da bi u skoro vrijeme imao bacaju, gdje im se samo prohtije. Nema tu postati šefom cijelog prosvjetnog odjeljenja pravde ni obzira, nema tu jednakosti ni dosadašnji povjerenik za narodnu prehranu sposobnosti, već se samo turaju pripadnici (t j. za i z v o z n i c e) Šćepan Grgjić. Pošto privilegovane „demokratske" partije i tako je dakle splavljen sav ćar u prehrani i iz­ provodi prava hegemonija izvjesne vjere. dane sve izvoznice, sada se našla druga Na ovaj način u nas danas caruje korupcija taze krava muzara za ovog gatačkog juna­ i protekcija iz težnje za supremacijom nad ka i borca, koji je snažno stao na narodnu Hrvatima i Muslimanima, jer ne uživaju grbaču, pa ne će nikako da sigje. On nije Naše prosvjetno odjelenje: dokaza mjerodavna kod četvorice mezhebskih imama. Ti dokazi jesu: Kjitab (Kur’an), sunnet (hadis), idžmai ummet (zaključak Muslimansko žensko (5j islamske uleme) i kijas (analogija). Imami Malikj kaže da osim ova četiri dokaza ima pitanje. još jedan (peti), a to je postupak medinenske ehalije. Ako se na primjer za jednu Napisao: Ibni Muslim. Mogao bi nam kogod staviti ova dva mes’elu (pitanje) ne zna je li dozvoljena pitanja: 1) Carigrad je islamska i hilafetska ili nije, je li šeriatom propisana ili nije,, a prijestonica. Njihova ulema poznaje šeriat u vjerskim djelima o tom se ništa ne go­ mnogo bolje nego li naša, pa kako da je­ vori, Imami Malikj veli ovako: „Pogle­ dan dio njihova ženskinja hoda otkrivena dajmo medinensko stanovništvu, da li obraza, a da naše ne može to učiniti? Nije ono tu stvar radi, pa ako je ono radi i nama je dozvoljeno da to radimo, ni u njih drugi šeriat. 2) Arapke su jednog doba učestvovale jer kad oni ne bi vidjeli ili čuli, da u ratovima. Sigurno tog vremena nijesu je to Resulullah radio ili odobrio taj po­ . * Dakle kad bile pokrivena lica, a ajeta, koja govore o sao, zaista ga oni ne bi radili pokrivanju nijesu im smetala, da to čine. bi mi pretpostavili, da vjera nije ništa re­ Na prvo pitanje odgovaramo: Ako je kla o ovom pitanju, mi bi se mogli poslu­ Carigrad prijestonica islamskog hilafeta, žiti Imami M^likjovim mezhebom i na te­ melju njegovih izvoda zaključiti da je po­ Medina je vrelo i kolijevka Islama i nje gove kulture. Ako neki dio carigradskog krivanje našeg ženskinja šeriatom propisa­ na stvar. ženskinja ne pazi na ovu stvar, medinen sko ženakinje na to strogo pazi i toga se Ovdje bi mi se moglo reći: Mi nijedrži, šta više i beđuinke. Postupak medi- smo Malikjije, nego Hamfiie, nu ja velim: nenske ehalije vrijedi kod Imami Malikja Mi smo dužni po mogućnosti poštovati i kao peti šeriatski dokaz. druge mezh be, jer se mi pri potrebi mo­ Da ovu pošljednju rečenicu malo raz­ žemo s njima poslužiti. Ako jedne mes’ele jasnimo. Mi znamo, da su četiri šeriatska nema u Hanefijskum mezhebu, tražimo je I u druga tri mezheba. Ako je nema ni ta­ mo, tražimo je kod onoga, ko je ehli sun­ net. Tu spada fikhi Davudi, Isfihani, Džeriri i t. d. Ako je nema ni tamo, pitajmo svakog sposobna muslimana, pa ma kojoj stranci pripadao. Ako je ni tamo nema, on­ da je ne možemo riješiti u granicama Islama, (Vidi Sebilurrešad svez 12. str. 79.) Što jedan mali dio carigradskog žen­ skinja radi ovu stvar, mi otuda ne možemo zaključiti da je to po šeriatu dozvoljeno i da to carigradska ulema odobrava. Šta više često čitamo opomene Mešihata, u kojima se poziva islamsko ženskinje, da se drži islamskih propisa, da ne hodaju otkrivene i da paze na moral. Ovo je pitanje prije tri četiri godine uzdiglo u Carigradu veli­ ku buru i prašinu. Dželal Nuri i Tevfik Fikret sa svojim pristašama oko lista „Idž * tihad na jednoj strani, a na protivnoj ve­ leučeni Ismail Haki, Ahmed Naim1) i Mehmed Fahrudin oko „Sebilurrešad“ a. Prvi zastupahu mišljenje, za kojim se je poveo i gosp. Dževadbeg, a drugi bijahu se sta-/ vili u defenzivu. Ovaj slučaj bijaše tako ogorčio carigradsko muslimansko stanovni- । štvo, da je izašla zapovjed vrhovnog ko­ mandanta, u kojoj se strogo zabranjuje : •) Ovo je jedan od najplodnijih turskih pisaca. Broj 18 Bfof htio ni mandata, već ga je poklonio Ш nijem političaru, a on voli paljetkovati u jedno sa bratom po narodnoj njivi, gdjej ipak koje zrnce nagje! Sva je naša javu gotovo jednodušno ustala protiv duha Šćepana Grgjića u prosvjetno odjelenje, se i mi i ovom prilikom priključujemoм protestu, jer nije nikako u interesu ■ prosvjete da dogje na kormilo odgoji morala onaj čovjek, koji se tako stna ogriješio o ova sveta načela kao povjenj nik za prehranu. Osim toga mi ener^ia zahtijevamo, da se nagje mjesta u ош odsjeku za muslimane, a i Hrvate,jer jeAd narodno dobro i odgoj je^ajeđniški, i tu mora prestati protekcija!^^ Pregled, Naš položaj težak. Iz Parisa vratio ■ član jugoslavenskog odbora Dr. Ошајм 0 rezultatima konferencije mira kazaoji da su netačne sve vijesti o tom, kao a nam je ovo ili ono osigurano, a ovo ili« propalo. Do sada niti nam je štogod dm nitivno osigurano, niti je što defioitiw propalo. Na pitanje o radu ministra inu stranih djela Dr. A. Trumbića, rekao je« rezultati na žalost ne zavise o njemu. Nja gov zadatak strašno je težak] on je pravi mučenik. Upravo se W jek mora diviti sa koliko energije Postaj i kako se bori za naša prava. Doskora J Trumbić namjerava vratiti u domovinu,i ovdje započne živim radom. 0 stanovilii sklonostima prema nama može se govori] kod Amerikanaca i jednog dijela Engl^ ali ni od njih ne smijemo mnogo očekimi Kad će mir? »D. A. Z.« javlja iz И risa, da se jedna visoka engleska IM izjavila da danas niko ne može doznali,o ćemu raspravlja vijeće četvorice. Onikgj su najbliži vijeću vele da su se mvmh sporazumjeli u temeljnim pitanjima.№4] razumci da vladaju tek u nekim poluhi tima, koje se imaju riještti megjusaveaii kim popuštanjem. U pitanju Njem.Au^ pripašće odluka stanovništvu, po рфмр narodnog samoodregjenja. Sjedište saveza narodi. Komisija a savez naroda, predložila je konferewij mira kao definitivno sjedište saveza gnl Ženevu u Švicarskoj. Zasnovani atentati. „Berliner TagbliHjavlja iz Ženeve da je pariška policiji uA u trag opsežnoj boljševičkoj zavjeri kp ima svrhu da ukloni prve državnike tante. Naročito prijeti velika opasnost Kh mansou i Wilsonu, koje upravo obaeiplji prijetećim pismima. daljnje raspravljanje o ovoj stvari. Te prilikom napisao je „Sebilurrešad * oviba koliko redaka: Jedna pametna odluh Žestina, koja je zavladala protiv ka turu (pokrivanju) u pošljednje vrijeme ■ stigla je svoj vrhunac. Nije bilo lijepo, I potraje ovako stanje, koje je u kontradik­ ciji kako sa Šeriatom, tako i sa kanui esasijom (ustavom). Naš hukjumet, kojiji čuvar šeriata, a tako isto i naš vrhovnik mandant, u kojem kuca čisto islamsko ee ne mogaše gledati ovake neugodne stran Za to je naš vrhovni komandant usmeni naredio svjema novinama, da u buduće i smiju nikako raspravljati o ovoj stvari , * „Sebilurrešad kao branik haka i рптк sa ushićenjem pozdravlja ovaj opravda korak našeg vrhovnog komandanta?) I Dakle odavle se jasno vidi da se on stvar ne provodi ni na temelju kao« esasije, a kamo li još na temelju šerbli S tim zajedno mi sebe ne možemo mjedi sa Carigradom, jer je Carigrad prijestonia islamskog hilafeta, tamo je islamska up» va, a i svijet je osobito u Stanbolu pm vjećeniji i na mnogo višem moralnom * pnju nego li je naš. Ja sam bio u Carici du tri godine i .za cijelo ovo vrijeme 1 ’) Vidi Sebilurrešad svez. 12. str. 148. �Број 18 Broj Nijemci so miču. U Koruškoj počelo e udnjih dana živo gibanje njemačkih četa i naoružanih banda. U odsjeku Dravond pucali su Nijemci na naše posade iz opora i pušaka. Naša je artiljerija odgo­ vorila vatrom. Artiljerija je pucala na most tako Drave i na most sjeverno od Veli»vca. Kotarsko poglavarstvo i gragjanska lola pogogjeni su. Komisija za poslove Maroka. U poodjeljak u 11 sati ujutro sastala se na viećanje prvi put komisija za poslove Maro­ ka koju je ovih dana obrazovalo vijeće iltvorice. Komisija se sastoji od g. de Pereti (Francuska), od Akersa Douglasa (Engeeka) i Beera (Sjedinjene države). Italija lije još imenovala svoga dele ata. Zadaća je komisije, da sastavi budući UBlav za Maroko. Taj će ustav biti uvršten u mirovni ugovor. Nemiri u Italiji. „Lokalanzeiger" jav­ lja ва švajcarske granice, da je brzojavni i telefonski promet izmegju Rimu i Parisa red nekoliko dana prekinut. Granice su utvorene, te se vrši stroga kontrola. Na­ slućuje se da su u Italiji izbili politički nemiri, koje hoće da prekriju šutnjom. Američka vojska. Javljaju iz Washingtona: General Marsch, šef američkog stožera, objavio je novi program reorganilaoije američke vojske. Ta će vojska od sada biti jaka 500.000 momaka, svrstanih ii 5 vojnih zborova i u 21 diviziju. Od tih de divizija 20 pripadati pješadiji, a 1 ko­ njici. General Marsch dao je zatim statistič­ ke podatke o demobilizaciji. Do sada je demobilizirano svega 1.460.640 što oficira, i Što momaka. Nijemci vod« boljševike! „Agence Havas“ javlia: Francusko javno mišljenje prati s velikim interesom dogagjaje u Ru­ munjskoj. Ovo interesovanje povećala je još vijest o sukobima izmegju boljševika i rumunjskih četa. Oyi su dogagjaji nova germanska invazija, koja se krije pod velom boljševizma. Dokazano je da crvene gardo u južnoj Rusiji predvode nje­ mački časnici. Svi listovi zahtijevaju da se Rumunija što prije i što energičnije odu­ pre toj najezdi. Kako rade boljševici? Madžarska je Mljetska vlada izdala naredbu, da se mo­ raju odmah zatvoriti sve trgovine osim dro­ gerija, apoteka, knjižara i trgovina sa život­ nim namirnicama. Vlada će kontrolirati i preuzeti zalihe, dotle se pod prijetnjom smrtne kazne ne smije ništa prodavati. Na­ rodni povjerenik za nastavu naredio je, da se u svim pozorištima moraju za radništvo rezervisati dvije trećine ulaznica. 1 kad nijesam vidio da se je jedan mušU javio jednoj ženskoj, čuo sam dapače da pojedinci, koji se usude to učiniti — dobi­ vaj«] ambrelu po glavi. Za ašikluk oni go­ tovo i ne znaju. Nas spominju sa pohvalom, alinam p r e d b ac u j u, š to i m a m o jedan vrlo ružan običaj (adet), a t o j e a š i k 1 u k. Mi se dakle ne može­ mo nikako analogijom prispodabljati s nji­ ma, jer treba još dosta vremena, pa da se mi mognemo s njima uporediti. Na drugo pitanje odgovorio je Refik* beg El-Azm u Лот djelu „Ešheru-mešahiril-Islam" dio II. str. 295. U odsjeku: „JunaStvo islamskih žena" on veli ovako: „Kad je Mesma (znameniti arapski vojskovogja uMezopotamiji-Iraki Areb) razbio Perzijance Da Evfratu, našao je mnogo brašna, volova i stoke u gradu Buvejbu, pa je osjetio da bi trebalo spremiti jedan dio ove hrane že­ nama i djeci hrabrih junaka, koji su sudje­ lovali u ovim ratovima. Ovu stvar povjerio je Amr bin Abdul-Mesihu i naredio mu da ovu hranu preveze u Hiru i Kavadiš (dva mjesta u Mesopotamiji), gdje se nalažahu žene i djeca arapskih junaka. Kad su žene iz daleka ugledale konje, mišljahu da je to neprijatelj, koji kani na njih navaliti. Odmah su skočile da brane sebe i djecu. Neka uze Отрана 8 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" I to je »sloboda". Komesar za javnu nastavu izdao je naredbu, kojom se ukida u svim školama obuka iz vjeronauke i imade se zamijeniti obukom o socijalnim znanostima. Blago Magjarima! Sukobi u Tirolu. U južnom Tirolu dolazi do oštrih sukoba izmegju domaćeg stanovništva i talijanskih okupacionih četa. U Insbrucku došlo je do uličnih borba, kojom je zgodom ubijen jedan oficir. Pravda u Rogatici, 4/ ' 1. 1914. god. otjerao je Jovo Bašović iz Zakoma Husejinu Mušoviću iz Zakoma k. Rogatica 35 goveda, 50 koza, 250 q žita i digao i kućni namještaj; osim toga 50 kg masla, 1 metar sira i 8 q graha. 12 fe­ bruara 1919. došao je sa patrolom isti Jovo Husejinovoj kući i napao ga, da je u Hu­ sejinovoj kući svo njegovo pokućstvo i velL da mu je još 1914. digao žito. Doveo je* i svjedoke rišćane, pa premda Husejin Mušović ima svjedoke, da je njegovo vlastito pokućstvo, žandari su mu oduzeli pokućstvo i dali ga Jovi. 2. U 1916. god. kupio je kravu Abidaga Brdarić iz PraČe od Zajimbega Vražalice. Lanjske godine jedna rišćanka upo­ znala se u tu kravu i tužila sudu. Sud je ispitao svjedoke muslimane i pravoslavne, oni su zasvjedočili, da je to uistinu Zajimbegova krava i sud je odbio. Pred mjesec dana došla je sa oružničkom patrolom i zahtijevala od Abidage kravu. On je rekao, da je kravu kupio od Vražalice i da je sud nju odbio, pošto je dokazano, da nije njezina krava. OružniČka patrola na to reče: »Sud je onda mogao suditi svakako, a sad je moraš predati, jer se sad drukčije sudi!" I ovaj im je mo­ rao predati kravu. Kad su nakon toga oti­ šli Abidaga Brdarić i Zajimbeg Vražalica srpskom kapetanu u Prači, kod koga je bio i pop Dimitrije Jevgjević, koji je s ovom rišćankom u sporazumu i odredio da žan­ dari ovo učine, i kad su ova dvojica raz­ ložila kapetanu o čemu se radi, onda ka­ petan reče popu: „Vidite, ovo je cijela petljanija!" Pop na to reče: „Ја, gospodine kapetane, imam od samog Žakule ovlaštenje, da svakome dadem onu stvar, koju neko kod koga pozna." Pa da nijesmo sretni kod ovakih „presuda" nepozvanih faktora. 3. Dne 8. februara 1919. došli su ne­ poznati zlikovci sa pucnjavom iz pušaka u večer i ukrali 2 vola Ibrahimu Redžoviću iz Vražalića. Jedan je v6 plav, a drugi prutast. U večer od straha nije smio izaći, a sjutradan izjutra našao je razoren duvar od klanice. Prijavio je odmah žandariji, a žandari „nijesu mogli" naći kradljivce. 4. 5. februara 1919. ukraden je jedan vd Paši Isoviću iz Vražalica k. Rogatica. To je odmah prijavio u žandariju i reče­ no mu je, da će odmah doći patrola, da to izvidi, ali do danas nije patrola nika­ ko došla. 5. Ibrahim Redžović ima jednu kravu, koja je kod njega i oteljena, čemu su svje­ doci Omer Demidžić, Ahmed Demidžić, Hajra Živojević i Fatima Redžović. Ilija Stojanović napao ga je nekoliko puta i pri­ jeti mu se, da je to njegova krava i da je on od njega 1914. god. upljačkao. 6. Zajki SelimbegoViću ukraden je je­ dan vd od prilike 17. januara 1919. u ve­ čer. Prijavljeno je odmah žandariji, ali do danas nije oštećeni ni o čemu obaviješten. 7. Muhamed Kreštalica iz sela Krivače kupio je 1914. god. od Jovice Gaševića ždrijebe od 4 mjeseca za 80 K, a sada je to ždrijebe dobar konj. 16. februara 1919. u 8 sati na večer došao je isti Jovica Ga* šević i Aleksa Mandić iz sela Kusača (sada su žandari na Han Pijesku) i tražio ovog konja, a da primljene pare dade natrag. Svjedoci kad je Kreštalica kupio konja 1914. god. jesu: Milovan Borovina iz Rije­ ke i Mehmed Hasanović iz Krivače. kamen, a neka kolac. Kad je ovo Amr vi­ dio, reče im: „Ovako stanje dolikuje žena­ ma naših junaka. Da islamska vojska nije bila sigurna u junaštvo naših žena i da su one bile nemoćne uzeti sebe u zaštitu od neprijatelja, bez dvojbe ih ne bi ostavili u pustari, a otišli ratovati sa Perzijancima." Arapke su učustvovale u ratovima na Jermukju i Kađisiji, kupile ranjenike i lije­ čile ih. Taberija je rekao prilikom osvajanja Mejsana ovo: „Mugire je pošao da osvoji Mejsan, a ostavio za sobom prtiju. Kad je došao na Tigris (Didžlu) sukobio se je s neprijateljem. Tom prilikom reče Erde kći Harisova’): „Dobro bi bilo da mi idemo za vojskom i da joj pomognemo." Na to je napravila bajrak od svoga jašmaka, a to su učinile i druge žene i pošle naprijed. Kad su ih ugledali mušrikji (Perzijanci) dali su vatru tabanima, misleći da je to vojska, koja ide muslimanima u pomoć. Muslimani su se tada još više osokolili i progonili su mušrikje do mile volje." Tako mi moga života i vjere, kaže Refikbeg, ovaj je postu­ pak veliko junaštvo i odvažnost. Ovake žene mogu se uporediti s ljudima i počiniti naj­ viša djela. Eduard Gibon u svom djelu „Istočna imperatorica" krasno se je izrazio Novi popis stanovništva u Sarajevu. Prema novom popisu stanovništva u gradu Sarajevu od 8. februara 1919. imade po spolu, vjeri i dobi: A) Muslimani: do 1 god. 292 muški 339 ženski 631 svega 2—14 » 3.865 » 4.207 » 8.072 » 15—19 » 1.291 » 1.479 > 2.770 » 20—23 » 844 » 947 » 1791 > 24 i više » 5862 » 5.189 » 11.051 » Ukupno 12.154 > 12.161 » 24.315 » B) Katolici: do 1 god. 186 muški 206 ženski 392 svega 2—14 »2.535 » 2.776 » 5.311 » 15—19 » 969 » 1.463 » 2.432 » 20—23 » 671 > 1.113 » 1.784 » 24 i više »4.999 » 6.340 » 11.339 » Ukupno 9.360 » 11.898 • 21.25^ » C) Srpeko-Pravoslavni: do 1 god. 93 muški 114 ženski 207 svega 2—14 » 1.577 » 1.599 » 3.176 » 15—19 » 589 » 814 » 1.403 » 20—23 » 408 » 536 » 944 » 24 i više »2.494 » 2819 > 5.313 » Ukupno 5.161 » 5.882 » 11.043 » D) Jevrejl: do 1 god. 69 muški 76 ženski 145 svega 2—14 » 1.246 » 1.256 » 2.502 • 15—19 » 420 • 542 » 962 » 20—23 » 285 » 416 » 701 » 24i više» 1.818 » l.<85 » 3.603 » Ukupno 3.838 » 4.075 » 7.918 » „ £) Ostali: do 1 god. 7 muški 7 ženski 14 svega 2—14 » 87 • 104 » 191 » 15-19 » 21 » 33 » 54 » 20-23 » 9 » 21 » 30 » 24 i više» 226 » 224 » 450 » Ukupno 350 » 389 » 789 » Prema tome ima stanovništva u gradu Sarajevu svega — i to: a) Muslimani 24.315 ili 37*3% б) Katolici 21.258 » 32*6% c) S.“ Pravoslavni 11043 » 16*9% d) Jevreji 7.913 » 12T% e) Ostali 739 » Г1% Sveukupno 65.268 » 100% Od ovih je muških 30.863 ili 47 3% a ženskih 34.405 » 52*7% Svega 65268 • 100*/» Kod muških, kao cjeline, zastupani su: 1) Muslimani sa 12.154 ili 39*4% 2) Katolici » 9.360 » 30 3% 3) 8rp.*Prav. » 5.161 » 16*7% 4) Jevreji * » 3.838 » 12*5% 5) Ostali » 850» П% Svega 30.863» 100% Kod ženskih, kao cjeline, zastupani su: a) Muslimani sa 12.161 ili 35*4% б) Katolici » 11.898 » 34*6% e) Srp.-Prav. » 5.882 » 171% d) Jevreji » 4.075 * 1Г8% Ostali » 389 » П% Svega 34.405 » 100*4 Po dobi, bez obzira na spol i konfesiju, imade: a) do 1 godine 1.389 ili 2*1% b) 2—14 » 19.252 » 29Ђ% 4 15—19 » 7.621 » 11*7% d) 20—23 » 5.250 » 8*-% e) 24 i više » 31.756 » 48 7% Svega 6б.2б8 » 100% Upada u oči, da je kod svih vjera pretežniji ženski stalež i to ponajviše kod katolika, a ponajmanje kod muslimana. Što se tiče poroda mi se ne možemo potužiti u omjeru prema drugim vjerama. Inače, gornje cifre mogu da služe i za još mnogo više študije. o juhaštvu islamskih žena prilikom osvoje* nja Damaska. Izmegju ostalog on veli i ovo: „Ovake žene, koje su se naučile ba­ ratati sa mačem i mizrakom mogle su ču­ vati svoju vjeru i poštenje i u sužanjstvu od čije god bi strane bile napastovane." To je istina, jer da one nijesu bile take, ne bi mogle sudjelovati na ovako važnim mjestima Hidžab (perda) nije dakle branio sudje­ lovati i miješati se muslimankama sa mu­ slimanima, jer su one imale tako visok moral i poštenje, koje im je mog*lo zastupati debeli veo što je uveden u islamskim kulturnim gra­ dovima, kad je moral počeo opadati i kva­ riti se nezdravom kulturom, Kad u naših islamskih žena moral, uzgoj, i čistoća duše budu na svom mjestu, kao što je to bilo na početku Islama, onda će imati pravo oni, koji traže da žena i z i g j e iz haremluka i da u ž iv a ona prava, koja uživaju 1 ј u i, ali kao što rekosmo, žena mora pri­ je toga biti nagizdana sa usavr še n i m vrlinama. Dok se ovim uvjetima ne udovolji« raspravljati o ovoj stvari ne znači ništa drugo, nego li praznu*slamu mlatiti, jer je•) Haris bin Kjelde glasovit arapski medicinar. ovo pitanje vrlo škakljivo. Tu treba velika Braćo muslimani! Trošite cigarćage „Merhamet“! opreznost i promišljanje, jer se može stati na „ćuruk dasku." (Mešahirul Islam). Eto tako piše o ovom važnom pitanju ovaj daleko čuveni egipatski naučenjak. On u tom pitanju preporučuje veliku opreznost i promišljenost, pa bismo se u tom po­ gledu trebali dobro zamisliti. (Bvriiće se.) Dr. Korošee o školama. „Epoha" do­ nosi razgovor sa predsjednikom ministarskog savjeta dr. Korošcem o uregjenju naših škola. U tom se razgovoru dr. Korošec za­ laže za obavezni shodni sistem. U novoj generaciji ne smije više biti analfabeta. Na­ dalje drži da treba po selima za dječake uvesti obaveznu nastavu o zemljorad­ nji, a za djevojke o kućanstvu. Svako dijete mora imati osnovne pojmove o higijeni. Isto je tako dr. Korošec i za reformu srednjih škola i to učenjem engleskog i francuskog jezika, da bismo se što lakše kulturno i ekonomski oslonili na za­ pad, kao što smo to učinili politički. Nagla­ sio je potrebne reforme učiteljskih škola i osnivanje stručnih škola. Govoreći o viso­ kim školama izjavio se odlučno za podrža­ vanje svih škola. �Strana 4 Ограна .PRAVDA* — „ПРАВДА* Za djecu bez doma, koja prolaze kroz Za­ met koncem mjeseca jula. Početkom au­ greb na prehranu, podržaje dva skloništa: gusta započeće redovni vozovi na pruzi Prozor, 24. marta 1919. jedno uz „Pučku radionu* na Goljoku br 2, Pariš—Solun—Carigrad. U Prozoru su skoro sve sami musli­ gdje se nalazi i ured za posredovanje rada, mani. Tu ima sedam do osam katoličkih a drugo na Hercegovačkoj cesti, br. 16. Priposlano*). Ne smažemo riječi, da ovaj čisto hu­ kuća, jedna srpska i jedna jevrejska. I šta manitarni rad „8. Z. O.“ dovoljno ргерои U 16. broju »Oslobogjenja«, organa mislite koliko imamo muslimanskih uči­ ručimo pažnji i pripomoći našeg nar.oda. Srba radikala u Tuzli izašao je dopis u teljskih sila na našoj osnovnoj školi? Мб* Jugosl. dop. ured — vefat. Lokalnoj kojem se bezimeni dopisnik neistinitim žemo sa sažaljenjem odgovoriti, da od na­ faktima obara na mene i moje poštenje, zad 6 godina nemamo ui jedne, nego je korespodenciji javljaju iz Beograda, da je nastava povjerena jednom muškarcu i je­ jučerašnjim danom prestao funkcionisati pa radi poštene javnosti ispravljam njegove podvale. dnoj učiteljici katoličke vjere. Jeli to pravo jugoslavenski dopisni ured. (Jedna PribićeNije istina da sam ja uljez, nego sam i humano? To ćemo prepustiti nek presude vićeva filijala manje. Šteta vrlo neznatna. naprotiv vlasnik kuće u kojoj stanujem. oni, kojih se stvar tiče. Mi smo što-koga Op. ur). Liječenje invalida. Primamo od vla­ Gruntovne knjige otvorene su svakom, molili još za bivšeg apsolutističkog režima, dina povjeienika za grad Sarajevo: »U vezi pa i lašcu — dopisniku. Nije istina, da da se zauzme kod nadležnih faktora ne bi sa državnim prevratom povratiše se brojni sam ja imetak svog punca uništio, nego li dobili na našu osnovnu školu upravitelja invalidi iz vojnih zavoda bivše Austrije i sam ga još i unapredio, ali ne kao muslimana, jer nam to po pravu pripada, šuckor, nego svojim intezivnim radom. a osim toga to bi bilo u interesu same Magjarske, bez da su dobili proteze, odnos­ Nije istina, da sam ja svijetu šljive no bez da su podvrgnuti naknadnom lije­ nastave, jer muslimanu nije potrebno svinj otimao, nego sam ih plaćao kao i svi drugi če, da ga hrani i tovi'te da se sa musli­ čenju u kojem ortopedskom zavodu. Pozivaju se svi takovi invalidi, osobito trgovci, čemu služi za najbolji dokaz pis­ manskom mladeži po školskom dvorištu mena priznanica od g. Šmitha iz Hamburga, zabavlja i čuška, kao što se to dogagja oni kojim umjetnički udovi još nisu po­ koju je izmegju svih drugih šljivskih trgo­ dijeljeni, da se čim prije prijave kod vla­ u gospodina upravitelja te škole. vaca jedinom meni podijelio. Nije istina, Tražismo, ali dobismo odgovor, da ne­ dina povjerenika, soba broj 49. da sam ja koga ubio, kako to tvrdi bez Druga gjačka zabava. U prostorijama imeni dopisnik. Za dokaz tomu služi izme­ ma toliko muslimana učitelja na raspola­ ganju, pa da nam se bajagi s toga želji isl. sirotišta prnegjuju gjaci ovdašnjeg isl. gju svih drugih činjenica i to, što se pisac konvikta svoju drugu zabavu, koja će udovoljiti ne može. ne usugjuje iznijeti ime ubijenog. Cijeloj je Mora se priznati da smo za našim su- se obđržavaii večeras i sutra k večeri, a Gračanici poznato, da ja nisam bio tužen počinje hitao u 8 i po sati na večer. Prihod gragjanima drugih vjera u tom pogledu za ovakve ili slične delikte. mnogo zaostali, ali nam ne može nikako u zabave namijenjen j« u korist naših siro­ Istina je samo to, da sam ja kao član pamet leći da tolika oskudica vlada u mu­ mašnih učenika, pa je toplo preporučujemo. slimanima, bar u učiteljima, pa da se ne bi Ulaznice ee dobivaju kod Ahmed ef. Cerića, narodnog vijeća potpisao molbu za ostanak mogao već jedan put musliman učitelj i ргсЈ Imarelom, * u večer na kasi u siro- ovdašnjeg privremenog kotarskog upravi­ za Prozor dodijeliti. S toga molimo gospo­ tištu. Ulaznim je K 10 i K 8, a raspored telja g. Berničevića, ali kada je narodna du u našoj novoj vladi, da pomno vrlo obilan. Izmegju ostalog prikazivače se vlada uza sve naše nastojanje odbila tu pregledaju svoje knjige kako ta stvar stoji, i „ćorav račun*, šala u 3 čina od Dra Ka- našu molbu, svi smo se stime bili pomirili, budući smo čuli da će doći jedan naš do­ pa će se odmah uvjeriti da bi se i našoj razovića. maći čovjek pravoslavne vjere za predstoj­ Još jednom toplo preporučujemo. želji-već jedan put moglo u susret izići, nika. Nu kad se je pomolio predstojnik u ^Trozorska ehalija je ovu i ovoj slične fesu, onda su svi moji drugovi pravoslavne mno^e nepravde godinama trpjela i sno­ vjere graknuli na toga predstojnika i od­ sila, pa ih vise nije u stanju snositi i biće lučno ustali proti njega, jer da ne trpe prisiljena na mnoga vrata pokucati dok Privilegije se oduzimaju. Jav­ muslimana, i ako je u našem kotaru a pizvojšti ono, što je spada. A gojimo nadu, s o 1 u t n a većina muslimana, radi da će i naša nova vlada svima nama mje­ ljaju iz Beograda: Privilegovana ze­ čega sam ja morao istupiti iz njihovog riti jednim aršinom i da ne će dđjie sli­ maljska banka za Bosnu i Hercegovi­ reda. Konačno pozivam bezimenog dopisnika, čnih postupaka i nepravdi dozvoliti^^ nu i Privilegovana komercijalna i da javno izagje sa svojim imenom, jer ga agrarna banka za Bosnu i Hercego­ u protivnom slučaju smatram lašcern I vinu izgubile su pravo na daljnju huljom. Gračanica, 16. marta 1919. funkciju u kraljevstvu SHS. (Vrlo Mula Gjulejmen Fazllć. Rad »Središnjeg zemaljskog odbora* dobro, samo ako ne bude novih pri­ Za »OsviMnje* sakupili su 17./II. 1919. »Središnji zemaljski odbor za zaštitu poro­ vilegija. Op. ur.). Bašćaušević, R. Bisić i U. Vranić svotu dica mobilizovanih i u ratu poginulih voj­ Kad se vlada brine. Zemaljska vlada I.odH.2093 K, koju darovalo: Po K 250 A. nika iz Hrvatske i Slavonije* u Zagrebu dozvolila je ljubljanskoj gradskoj općini da Kipni trg. br. 9 izdao je, od otkako je os­ smije podići kod ljubljanskih novčanih za­ Sočo; po K ICO H. Vukačević (Podgoric;.;, novan, dakle tečajem triju godina, slijedeće voda do 2 milijuna kruna u svrhe aprovi- A Štrik, V. Saračović, i A Njemčević: po potpore u novcu: u ime potpora siromaš­ zacije. U ist vrijeme zaključila je vlada K 50 A. Bjelanović, A. Halimić, V. Šišić, nim ratničkim porodicama 18.972'45 K; za da iz državnih sredstava pokrije diferenciju M. Halilović, A. Hatić, S. Gjino, A. Had! ć školovanje, uzgoj, prehranu, odijevanje i koja je nastala usljed poskupljenja životnih i gosp. F. Rađošović; po K 49 O. Hujić, H. smještanje u obrt i trgovinu siromašne rat­ namirniaa, tako, da aprovizacije budu mog­ Musić? po K 30 Gosp. J. Kampus; po K 20 ničke djece, karitativnim društvima 354.330 03 le i пЛаЦе dijeliti živež uz pređašnje gosp. F. Stojnić, A. Imamović, M. Džino, M. K; za kolonizaciju bos-hercegovačke, istar­ cijeng^A ko^u- su stručnjaci u izvoznica- Karah^anović, P. Mnlić, V. Zubćević, M. Bradović, R. Baiučija, A. Kuit, 8. Hadžić, ske i dalmatinske siročadi 993.553'08 K; ma ! up. ur.O^ gosp. S. Kabiljo. M. Rešo, H. Zubćević, S. za spas rogjene grude (spas očevine ratničkoj Patrlofmm Slovenaca. Porezna upra­ siročadi) izdano je 63.440'28 K, za ostale va uvela je na slovenskom području upla­ Vrataiiović, H. Buc?.lović, I. Halimić, go^p. potpore i izdatke u korist ratne siročadi ćivanje poreza putem poštanske štedionice. J. 3. Kampus, A. Cvijetić, H. Salatević (Vareš), N. Salate.vić (Vareš), N. N., J. Hadžić, 291.69378 K; ukupno 1,721.969’62 K. Porez 80 u Sloveniji veoma povoljno upla­ I. Pleh, C. H, Zulfić i H Memić; po K 18 Sav taj novac sabrao je .Središnji od­ bor* od doprinosa dobrih ljudi, naročito ćuje, baš kao u predratno doba. Zaostataka A. Begić; po K 10 8. Avdić, S. Vejzalajprigodom „dana ratne siročadi*. Taj odbor ima veoma rnalo. Porez i drugi državni begović, V. Henda, N. Abdihodžić, M. Aba ima da izvrši jošte mnogu važnu zadaću, prihodi iznose mjesečno 35 milijona kruna, džić, gosp. D. Lendžo (srp. vojnik Uzice), I. naročito u potpomaganju onih dobrotvor­ a državni rashodi samo 30 milijona kruna, Kapetanović, M. Salihbegović, A. Kiterdžić, nih institucija, gdje je smještena ratnička tako,, da je slovenski dio države aktivan. 8. Šerbo, H. Kumašin, I. čeliaja, 8. Kurt, siročad, a na brizi mu je preko petnaest (Valja nam upozoriti da i tamošnja vlada M. Softić, M. Toka I ija, H. Kreševljako vić, M. Sinanagić, H. Jusić, H. Zec, gosp. Pap°, hiljada siromšne djece iz južnih naših kra­ radi narodno i bez predrasuda. Ur.) Dubrovnik transportna luka. Ministar gosp. 8. Mačori, gosp. J. Kohen, go-p. D. jeva, koja se kod nas nalaze na prehrani. Stoga se ne može dosta preporučiti trgovine i industrije dobio je izvještaj, da Finci, A. Hajro, gosp. J. J. Kampu«, M. se po saopštenju komande savezničke vojs­ Hajro, M. Šakić, S. Muzur, 8. Kobiljak, H. svoj našoj javnosti, da rad o v o g a o d bora obilnim novčanim sred­ ke od sada svi transporti imadu upućivati Hantal, M. Tokić, M. Mašić i 8. ćurić; po | stvima izdašno podupre. Svaki samo na Dubrovnik, sa isključenjem drugih K 8 N. N.; po K 7 M. Karavdić; po K 6 gosp. 8. Altarac, S. Rizvo, M. Pašović i N. heler, što se dade u ovu svrhu, daje se pristaništa. Naša prehrana. U srijedu je poslije Alihodžić; po K 5 H. Turbo, H. Klanjevfć, svome narodu — našoj bijednoj i jadnoj podne održana u parlamentu konferencija O. Hasanbegović, H. Krečo i N. Jamaksiročadi. Osim potpora u novcu, potpomogao je uz isključenje Javnosti. Raspravljalo se o osmanović; po K 4 E. Karačić, gosp. J. „Središnji zemaljski odbor* mnogu siročad prometnim i prehranbenim pitanjima, kao Kamchi, M. Jamakosmanović; po K 3 A. Nurudinović i po K 2 Z. (Zulfić) Zelić, P. sa odjećom i obućom. Nahranio je na hi­ o dva najvažnija pitanja u Jugoslaviji. ljade gladne djece, na hiljade njih — na­ Pruga Pariz—Carigrad. »Epoha« jav­ Tale i A. Tuhalović. ročito u cičoj zimi zaodjenuo, a to čini i lja da je kompetentna ličnost saopštila da I *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne dalje, u koliko prilike i sredstva dopuštaju. će se glavna pruga u Srbiji pustiti u pro- I odgovara. Naši dopisi. </ Gospodarstvo. Domaće vijesti. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. 0.* Broj 18 БН Isti su 18./II. sakupili svotu od K 2.Ж koju darovaše: Po K 200 J. Ćeliffttil Kobić; po K 100 R. Henda; po KM Šogolj, R. Ahmetašević, H. M. HalaM A. Bajraktarević, J. Mustafić (Bjelio^l Mulić, M. Kaliman, gosp. M. M. Altatao,i Bičakčić, H. Nezirhodžić i H. A. Јапии vić; po K 40 M. Aganagić i H. Molid po K 30 N. Berberović i J. Musakadi^M K 20 M. Musakadić, A. Kurto, H. Deli( M. Mirojević, M. čizmić. I. BičakčO Galić, gosp. M. Michael, gosp, 8. Jankon£ B. Namazović, B. Lipa, S. Pilav, V, Ц nagić, M. Kovačević, S. Muzur, Mojsić Salom, gosp. M. Saraf, gosp. Baruelil gosp. S. Bukić, M. Mahmutagić, H. Nuhi* H. M. Delić. M. Muzdedžija, M. Vrelo, 1 Halačević; K 18 H. Bujak; po K1Ц Hamzić, M. Vratan, N. Jaganjac, 8. Spnb, M. Uzunović, M. Murga, I. Nuhiđ, & Мб šanović, S. Humkić, A. Fejzić, M. НоЈЦ S. Kajtaz, H. Hamidović, M. Muftić, M. IU džić, gosp. D. Suinbul, M. Šahinagiđ, gosp; Levi, gosp Papo, M. ćatid, V. Jasika,! Bajraktarević, F. Nunija, I. Kemura, gosp, A. Pardo, U. Gvozden, I. Kahvić, I. Sudh ka, M. Ablaković, H. Zec, M. Krajbui,! Rahmanović, M. Halilović, M. Mujkić,| Pašalić, A. Zec, I. Šišić, M. Karić, S. Kf» ho, A. Sabljar, S. Sarić, U. Рогба, N. \ N. N., A. Hramić, M. Novalija i A. bović; po K 6 H. Gjanić i R. Nuhić; pt K 5 A. Alikadić, H. Sarić, A. Musakai; M. Nuhić, O. Kološ, M. Tulić, H. Mu№i A. Handžić; po K 4 gosp. A. Albehari,! Kahvić, M. Mirojević, S. KJečo, I. Saha^ H M. Aganagić i A. Proho; po K 3N. N, M. Vreto, M. Gurda i I. Latif; K 2 НЛ Muhamedović, M. Morić, M. Ablaković. 1ђ Talirović, H. Dubrnović, R. Kolar, 8. MA medagić, I. Alajbegović, M. Tabaće i N. K; po K 1 N. N. Prije iskazano K 19.528(Ukupno K 23.916’—.) (Nastaviće se.) PRODAJE SE jedna lijepa bosanska kuča м bandom u G. Sokbunaru br. /2, .*. upitati u istoj kući. Ј PRODAJE i jedan dućan sa cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vis-a-vis Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Soda bicarboni veća količina odmah za dobiti u bo* radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenuod 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komada ------ u špecerajskoj radnji = Hasan Karahasanović, BRČKO, Кагавјогоjevlća ul. 15. Islamska dionička štamparija u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be44412fd65bd032741ccf3cac2e1e72.pdf 8890491c6a0c07615eb12b7e24981c8d PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. NA POLA GODINE 20 — KRUNA >s UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 19. Sarajevo, utorak 8. aprila 1919. (7. redžeba 1337.) Godina I. suda. Postavi li se koja grupa u opreku sa utvrditi fakat, da je uz našu organizaciju d e- prijetnja radi veleizdaje i podmetanje čak tim načelima, ona onda unosi zabunu i v e d e s e t postotaka must dijela i protudržavnih pothvata, sve je to trebalo nepotrebna trvenja, izaziva suvišne sukobe našeg naroda. To je gola istina i nepo­ našoj vladi, dok se je jedva jednom mai time nanosi štetu općim narodnim'intere­ bitna činjenica. I kao što smo g. Pribiće- knuor sa svog mjesta »velemoŽni" gospo­ sima. U prilikama kao što ih mi proživlju- viću ponudili dokaz istine za ovu tvrdnju, din Sćepan Grgjić. Makar i prekasno, vla­ jemo, takvo držanje pojedinih grupa nanosi nudimo ga i »Srpskoj Riječi“ i svjema, koji da se je eto ipak uvjerila, da je nužno štetu, ogromnu štetu i samoj državi. Okru­ u to sumnjaju. Naši su članovi popisani, maknuti g. Sćepana. I maknuše ga iz je­ ženi smo sa svih strana osvetničkim proh­ pa ako sumnjaju u naše iskaze, evo im dnog odjeljenja — u drugo . . . tjevima, nijesmo još priznati ni kao jedna jedna nova ponuda: »hajdemo z a j e d no Tako je to, kad je neko vješt binjecjelina, u unutarnjosti nam nema potrebne u narod, pa ćete se na skupštinama osvje­ džija, pa se ne da iz sedla. Nu »Žari, pali* — Grgjiću Šćepane, staloženosti i uza sve to se nalazi listova i dočiti o istinitosti ove tvrdnje." Izvolite grupa, koje bi htjele novih neprijatelja samo, gospodo, a mi vam jamčimo, da će »Dok i tvojoj* moći — konac dogje države. Žalosna je to i tužna pojava, koja vam na tim skupštinama biti osigurana bi morala osvijestiti i najvećeg usijanca, a potpuna sloboda govora. Na dva vaša go­ kamo li ljude, koji se prave spasiteljima vornika od nas će govoriti samo jedan. naroda* i države. Da to jasnije prikažemo. Povedite koga god vam srce želi. Proglašenjem naše narodne slobode Mislimo da nema drugog lijeka i na­ Ujedinjenje u jednu slobodnu i neza­ osjetila je i naša inteligencija, da treba za­ čina, kojim bi »S. R.“ i pjena družina došla baciti dosadanja bezrazložna trvenja i mo- do ispravnog shvatanja snage naše organi­ visnu državu od uvijek je bio ideal cijelo­ gjueobne zadjevice, pa se prihvatiti trijezna zacije, a njenu prijetnju odbijamo na stan- ga našega naroda sa tri imena i sa tri vjere. I pored svih, skoro nesavladljivih te­ i ozbiljna rada oko pridizanja islamskog Čarsko sljepilo, kojemu do sad nije niko dijela našeg naroda. Tačno je uočila, da našao lijeka. Kao svaka bolest i ono će škoća, narod je ovu svoju želju ispoljavao više nema nikakva smisla gložiti se oko preturiti krizu, pa će se i »Srp. Riječ" toliko puta na razne načine. Sve do sad plemenskog imena i postavivši se na jedino vremenom otrijezniti. Sad je »u vatri* radi nije mu bilo uspjelo da vidi ostvarene ispravno stanovište, da je srpstvo i hrvat­ pomrsenih računa, pa nas se nimalo ne svoje nade i ideale. Mnogobrojne smetnje stvo jedno te isto, potražila je i našla temelj dojimlju njene riječi: »Ali onakoj, kakva i teškoće stvarale su pesimiste i skeptike za zajedničko svoje djelovanje u narodu. je- ona (naša organizacija), i ko je sačinjava, u narodnom pitanju. S jedno strane podije­ Jednodušno je prihvatila program, koji — ne samo da joj poričemo pravo na opsta­ ljenost i rascjepkanost našeg naroda na više uz čuvanje naših specijalno islamskih zah­ nak, nego smatramo kao svoju prvu du­ pokrajina s različitom upravom tugjinskom, tjeva, koji nijesu upereni ni proti kojem žnost ovog vremena, da je— potpuno kao i to* da se samo jedan dio, i to manji, nalazio u dvjema slobodnim državama, u inovjernom dijelu našeg naroda — ide u.n i š t i m o.“ Srbiji i Crnoj Gori; a s druge strane veli­ isključivo za tim, da kultivira islamski dio Ođvadte malo, gospodo oko »Srpske čina i snaga Austro Ugarske, koja je svom naroda i da ga priljubi uz narodnu državu, Riječi", jer se volja polovice miliona našeg koja će mu, sazdana na najširim demokrat­ naroda ne da tako lahko omesti, a kamo li silom priječila narodno ujedinjenje: — me skim osnovama, osigurati bolju budućnost. uništiti. A pitanje j^, veliko pitanje, dali pravo­ je to činilo da su neki bili izgubili vjeru Bez ikakva okolišanja prihvatismo konstitu- slavni dio našeg naroda ima tako nastrano u ostvarljivost narodnog ideala. Bilo je ljudi, cionalnu monarhijsku formu države pod mišljenje o nama. Mi mislimo da će go­ koji nisu vjerovali da će pod takvim prili­ narodnom dinastijom Karadžorgjevića i pro­ spoda, koja se tako kostruše ubrzo dobiti kama Srbija i Crna Gora biti u stanju da porcionalni izborni sistem, koji se uvodi zasluženi tuš baš od samog pravoslavnog izvedu narodno oslobogjenje i ujedinjenje. Na ovaj način se objašnjava oportuni­ u svjema kulturnim državama. Naša je dijela naroda. Jer držanje ogromnog di­ masa s oduševljenjem i bezprimjernom jela naše pravoslavne braće govori sasvim zam u vogjenju narodne politike kod ne­ kih političara u sva tri dijela našega na­ jeđnodušnosti prihvatila ovaj program, oda­ drukčije. zvala se velikim prilozima za potrebe or­ ================ roda. Na taj način se objašnjava ideja Ve­ like Srbije, Velike Hrvatske i, pošljednjih ganizacije i njezina glasila i bez ikakve Sarajevo, 6. aprila godina, Trijalizam. Oportuniste, priznajući samohvale možemo mirno reći, da — uz teškoće nesavladljivim, mislili su da će za socijaliste — jedino muslimani imaju pot­ Službeni list naše vlade u svom 83. puno organ izovanu stranku, koja taćno broju od 3. aprila donio je ovaj komunike: narod i više i bolje učiniti, ako se ogra­ zna šta hoće i .koja ima svoje —- »Pošto se Zemaljska Vlada uvjerila da su niče na manje, samo na ono, što je po nji­ birano vodstvo. u mnogo slučajeva nesavjesni ljudi iskoriš- hovom mišljenju bilo mogućno i postižno. Balkanski ratovi su znatno smanjili Nama nije potrebno nikakvo novo ori- ćavali neukost '.postradalih u ratu, kojima jentisanje, mi ne lutamo tamo amo, jer na­ je bila data pripomoć u obliku izvoznica ili broj skeptika i pesimista. Veliki uspjesi ša organizacija nije gragjena na temeljima doznačnica stavlja se na znanje, da se od Srbije pokazali su i vitalnu i moralnu sna­ koje bivše stranke iz aneksionog doba, niti sada potpore u tom obliku neće više nikome gu i Pijemonta i čitave nacije, i kod mnosmo se sjatili oko koje bivše veličine, pa davati. Svi oni koji su predali molbe za iz*) Ovaj rad preštampavamo iz Jugosl. Dem. da nam njezina osoba daje direktivu: sad voznice ili doznačnice smatraće se da su Lige*, god. I. etr. 4—8. Pisac ie Dr. Božidar Mar­ tako, sad ovako. Mi smo išli posve novim predali molbu za novčanu potporu. Te će ko v i ć, glasoviti srpski pravnik i dugogodišnji putem. Izradili nekoliko osnova za program se molbe rješavati poslije izvigjaja kod predsjednik »Slovenskog Juga*. Njemu se belli ne Uredništvo. naše organizacije, zašli u narod i dobili prvostepenih nadleštava (kotareva i isposta­ može reći da je veleizdajnik. njegovo odobrenje, organizovali povjerenike va). U koliko budu istiniti podatci na ko­ (Ustuk na podvale »Srpske Riječi“.) i mjesne odbore organizacije, za tim odr­ jima je molbu osnovana i u koliko bude žali skupštinu delegata iz svih kotareva, konstatovano da je prijeka potreba za brzu I. proveli fuziju i — postigli posvema­ pomoć, nastgjaće se da se molbama udovolji. »Treća stranka, zbog koje smo Svima svojim rogjacima, znancima ovo letimično objašnjenje i napisali, šnje jedinstvoi u organizaciji i Dosada su se stranke obraćale direktno i prijateljima tužnim srcem javljam, tako zvana »Jugoslaven. Musliman. u vodstvu. Cijeli naš rad i sve priprave gospodinu predsjedniku vlade, koji nije Organizacija* sa organom .Pravda* obavljene su javno, a na mnogim sastan­ mogao rješavati molbe sam bez provjera­ da mi je neprežaljena starica-majka : nije ništa drugo,nego secesija samo­ cima bili su i izaslanici oblasti. vanja navoda. Obraća se pažnja svima mo- Nur-hanuma rogj. Kapetanović udova stalne stranke, kojoj su se priklju­ čili nekolicina reakcionarnih feuda­ Kao u svakom narodnom radu i po­ liocima, da u svom vlastitom interesu pot­ Reufbegović danas u vječnost preselila laca i fanatičnih „Šuckora*. U njoj su kretu i kod nas je bilo pojedinaca, pa i krepljuju molbe dokumentima od svojih i na vječni počinak materi-zemlji pre­ okupljeni bivši izraziti austro-ugarski grupica, koje su krenule drugim putem, prvostepenih nadleštava". vladinovci, otvoreni neprijatelji Srba dana. Rahmetullahi alejha! pravoslavnih, desperatni feudalci i upla­ nu niko ne može osporiti činjenicu, da je /.Trebala je masa novinskog papira i šeni »šuckori.* Ožalošćeni sin naša organizacija odnijela potpunu jeotra^lasan zahtjev naše štampe, koja je „Srpska Riječ* broj 16. pobjedu kako nad bivšim i novim veli­ na sav mah plijenjena radi iznošenja 3—1 Hakkibeg Reufbegović. Najzdravija je ona politika, koja računa činama, tako i nad bivšim i novim grupikorupcije; trebali su interwievi i razni zvaBos. Gradiška, 28. marta 1919. sa postojećim stanjem i koja nema predra­ cama. Mi bez ikakva pretjerivanja možemo nični i poluzvanični ispravci; trebala je Sarajevo, 6. aprila. Mjesnim odborima stavljamo na srce, (U osobitu brigu i veliku pažnju posvete izborima za vakufske džematske medilise. Jakuf je u tešku položaju i trebaće velike muke, pametna i smišljena rada, dok se prilike srede. Došlo je dotle, da su uullimi naših ibtidaijja započeli štrajkovati i Bog zna hoće li nOvom saboru poći za rukom, da bez povišenja prireza izagje na kraj. I • Još jedna teška zadaća čeka novi va­ kufski sabor: revizija našeg autonomnog statuta. To je jedna. vrlo važna ali i vrlo teška zadaća novog vakufskog sabora. 0 zgodnu riješenju tog teškog pitanja zavisi procvat ili propast naše vjersko-prosvjetne autonomije. Primiti članstvo u no­ vom vakufskom povjerenstvu nije dakle lahak posao, ali je radi te važnosti tim veća dužnost i naroda i inteligencije, da ^lpznim i samoprijegornim radom omo­ guće dobar izbor novih Članova povjeren­ stva, a prema tomu i sabora. Naša organizacija mora i pri ovom poslu dokazati svoju svijest i zdravo po­ imanje prilika, u kojima živimo, pa s toga već sad opetujemo na sve naše mjesne odbore, da ovom pitanju posvete najveću pažnju i biraju najsposobnije ljude. I Osjećamo dužnost, da mjesnim odbo­ rima stavimo i ovo na srce. Kao u sve­ mu, tako i pri ovim važnim izborima м^а organizacija treba da stoji na stafuovištu potpunog vršenja zakona. Ne smi­ jemo dozvoliti da koji odbor naše orga­ nizacije skrene sa zakonskog puta i da se okalja kakvim nezakonitim postupcima. 5 naše strane ne smije doći ni do kakvih neurednosti u izborima, već se mo­ ramo voditi principom: izbori moraju biti w skladu sa „Statutom*. ^Pravda* će pravovremeno objasniti I sve Što propisuje „Statut*, a od mjesnih ! odbora očekujemo da se u svemu drže tih uputa. Radni odbor. Unutrašnje uređenje Ju^oslavije.*) Šta smo i sta hoćemo? Irtihali dari beka. �Strana 2 Огрлна gih probudili i vratili vjeru i nadu u mo­ gućnost oslobogjenja i ujedinjenja. Svjetski rat bio je najbolji dokaz o svijesti, osjećajima i željama naroda. Sav narod, sve narodne vogje, sva narodna inteligencija, a naročito omladina, narodni učitelji i sveštenstvo, u samom početku rata, bili su načisto s tim, da se u ovom ratu odlučuje o sudbi čitavoga našega na­ roda. U želji kako ima da se riješi naro­ dna sudba, nije više megju njima bilo ni razlike ni podvojenosti. I dosadašnja sum­ njala i skeptici bili su složni, da je mogu­ će samo jedno od dva riješenja: sve ili ništa. Naravno, da su svi bili samo za prvo riješenje. Razlikovanje megju pojedincima je bilo samo u tome, što su jedni, hrabriji i smjeliji, otvoreno pokazivali svoja prava raspoloženja, dokle su drugi, slabiji i pa­ žljiviji, ta raspoloženja više prikrivali u sebi samima. Ali su i jedni i drugi osje­ ćali jedno i isto. Ne treba uzimati u ob­ zir nenarodne elemente, kojih je bilo, i ko­ jima se bivša monarhija uvijek služila protivu naroda i njegove politike, pa je to još u većoj mjeri činila za vrijeme ovoga rata. Kao tugje oružje, njih nestaje s iščezava­ njem onoga, kome su služili. Predugo trajanje rata kao i promjen­ ljiva sreća sa kojom je vogjen bili su ve­ liko iskušenje za čitav naš narod. I on to­ me iskušenju nije ni za trenutak podlegao. Državnici i političari su takogjer istrajali do kraja. Mogao je megju njima biti po koji izuzetak, koji je u časovima najtežega iskušenja posumnjao u uspjeh velikoga djela, i bio gotov na sužavanje narodnog ideala na taj način, što bi se u radu pred očima imalo ili samo Srpstvo ili samo Hrvatstvo. Ovakvi izuzetci značili bi samo skučenost vidika, nepoznavanje ni naroda ni narodnog pitanja, slabu moć predvigjanja, neshvatanje ni vremena ni borbe, kao i opću dr žavničku nesposobnost Tačnost ovoga naj­ bolje su posvjedočili dogagjaji, vrijeme i nesalomljiva volja naroda. Kao najbolji znak, da se pitanje ujedi­ njenja nije više dovodilo u sumnju, može da posluži veliko interesovanje o unutra­ šnjem uregjenju naše zajedničke države. Ovo se interesovanje javlja na svima stra­ nama od samoga početka rata, i svakim danom bivalo je sve jače, dokle danas nije postalo prvo i najvažnije pitanje u već stvo­ renoj zajedničkoj državi. Samim početkom rata narod je bio uvjeren da je pitanje ujedinjenja svršeno, jer je on vjerovao u pobjedu. S toga je odmah nastalo intere- .rr.AVDA* — „ПРАВДА* sovanje, kako će izgledati, kako će biti u-i regjena ta zajednička država. U Srbiji su, od novembra 1914. poli­ tičari, javni radnici i inteligencija najčešće i najviše razmišljali i govorili o izgledu buduće države čitavog našeg naroda. U susretima, na sastancima, u razgovorima uvijek je ovo pitanje dodirivano. Samo ni ova razmišljanja ni razgovori nisu pred­ stavljali ništa organizovano sa službene strane. Osjećajući veliki značaj i važnost pitanja, svaki je sam o tome mislio i sa prijateljima govorio. ’ Jugoslavenska emigracija se isto tako od samoga početka rata mnogo interesovala ovim pitanjem. I ako je ona u glav­ nom bila zauzeta propagandom u inostranstvu, ipak je pitanje unutrašnjeg uregjenja uvijek bilo za sve narodne predstavnike u emigraciji prva misao i briga. Dugo se o ovome s ljudima iz Srbije nije govorilo, i ako se s obe strane osjećalo da se želi razgovor. Gledajući u Srbiji Pijemont Ju­ goslavenstva i priznajući najlojalnije njeno vodstvo u djelu oslobogjenja i ujedinjenja, svako je od Srbije čekao riječ o tome; na svakome iz emigracije opažala se obja­ šnjiva radoznalost, kako Srbija zamišlja na­ šu buduću zajedničku državu. Isti je slučaj bio i kod narodnih pred­ stavnika u bivšoj monarhiji. Prve vijesti koje su otud dolazile jasno su kazivale, da ujedinjenje nije više u sumnji, već da se interesovanje sve više usredsregjuje na pi­ tanja unutrašnjeg državnog uregjenja. 0 tome se tamo sve više mislilo i govorilo, a želja je svih bila da što više saznaju, šta o ovome misli Srbija i emigracija. Od kolike je važnosti ovo pitanje, vidi se i po tome, što je ono od početka iza­ zvalo veliko interesovanje i svih naših sa­ veznika. U mjerodavnim krugovima koji još nisu bili dovoljno upućeni u naše na­ rodno pitanje, ozbiljno se raspravljalo o mogućnosti da se Srbi, Hrvati i Slovenci ujedine u jednu državu. Oni su mislili na unutrašnje uregjenje države: političko, pri­ vredno i socijalno. Oni su nesumnjivo že­ ljeli znati, da li ćemo naći zajedničku bazu za jednostavan život Sve ovo nesumnjivo pokazuje, kako je pitanje unutrašnjeg državnog uregjenja je­ dno od najosnovnijih pitanja. Šteta je, da se njemu za svo vrijeme rata nije naklo­ nila ona pažnja, koju ono zaslužuje. Da se je na vrijeme, postepeno, otvoreno i siste­ matski bar u glavnim potezima ulazilo u njega, svakako bi to povoljno uticalo da ga bolje shvate naši saveznici, od kojih je cijelo naše pitanje vrlo mnogo zavisilo. Ćutanje, nejasnost • neodregjenost samo tu mogli ikoditi, jer bi saveznici mogli dola­ ziti do pogrješnih zaključaka o našoj spo­ sobnosti za državnu zajednicu, a kod mno­ gih iz naroda mogli su da stvore, ma i neosnovano, nepovjerenje, zebnju pa i strah. Kriška Deklaracija je u ovome pogle­ du došla u zgodno vrijeme, i ako u pošljednjem času. Svojom jasnoćom, odregjanošću i zdravim načelima, ona je u prvom trenutku otklonila sve sumnje i bila je s oduševljenjem pozdravljanja kako u Srbiji i inostranstvu, tako i u emigraciji i kod naroda u bivšoj monarhiji. Ona je odista imala da bude program • bata za izgragjivanje velikog narodnog djela. Tako je to bilo tamo u prvom trenutlcu, jer je Krfska Deklaracija više bila rezultat neophodnosti, no lio jo bila rezultat političke mudrotii. Različita mišljenja su se ubrzo javila, koja su ponova izazvala zebnju i strah. A sve se to zasnivalo na različitom tumačenju Krfske Deklaracije; svaki je svo­ je mišljenje branio jasnim odredbama Krf­ ske Deklaracije. Ovo u mnogome liči na današnji opšti demokratizam, pod čiju kapu se sve meće. Od nosilaca militarističkih i apsolutističkih režima do Lenjina, svi su danas demokrati i traže demokratsko ure­ gjenje, naravno prema svojim pogledima. Tako je i poslije Kriške Deklaracije cio svi­ jet bio za nju i opet su se čula različita i sasvim suprotna mišljenja o istim pitanji­ ma, a sve se to branilo Krfskom De­ klaracijom. (Nastaviće se.) Adolf Riboikar (đem. klub) pođnoiiц. konski predlog protiv kriomčareoji živežnih namirnica, a naročito hrane i sloh Prema toj osnovi ovako se kažnjava bio. mčarenje i i veža preko granice: Ako jt kriomčarenje izvršeno u spekulativna апЦ a vrijednost robe nadmašuje 500 dinui, kazni se zatvorom od jedne godine do p« godina, te globom od 1.000—100.000 dinui Roba se zaplijenjuje. Javni organi koji a jave svoja opažanja o kriomčarenju nula ju se sukrivci zločina/ Posl. Ilić, (radikal) podnosi zakoodi predlog o naknadi ratne štete. Poslanik Kristan (soc.) energično protestuje protiv postupka vojničkih vlasti u pruzi Zagreb—Zemun. Potanko napoininji kako su neke vojničke osobe surovo pa stupale sa poslanicima. Tako je po* slaniku Spinčiću zaprijetio jedan vojnik ha bačom za pse. Prelazi se na prvu tačku devnoganh interpelaciju dr. Pestotnika i drugova (don klub) na ministra saobraćaja o odnoŠajim na pruzi Ljubljana—Zemun. Pestotnikok razlažući svoju interpelaciju, oštro kritikuji neprilike koje vladaju u današnjem oso* braćaju. Ministar Vulović ističe da od pmi nog saobraćaja ovisi dobro snabdijen^i zemlje. U svom govoru iznijeće sve poteš­ koće, koje sprečavaju uregjenje saobnhji i sve muke koje imade ministarstvo u ton poslu. Opisuje nemogućnosti saobraćaja i Srbiji, koju je neprijatelj na barbarikil način opustošio. Ostali krajevi adi domovine doduše nisu opustošeni, ali je neprijatelj uzmičući uništavao vagone, sta­ nice i lokomotive. Rušio je i naš čovjek, Iz „Državnog Vijeća“. misleći da se time osveti Magjarima. 1»! Tajna sjednica od 2. aprila komotive su istrošene, pa trebaju radikal­ Najprije je na razna pitanja dao mini­ noga popravka. jNe stoji tvrdnja, da imade star Protić izvještaj o stanju ministarske dosta ugljena za promet. Naši rudokopi krize i o pregovorima sa Slarčevićancima nisu kadri da nam dadu nužne zalihe! i socijalistima. Rekao je da su se oba mjesta, ugljena. Opširno govori koliko^ kgji koja su bila rezervirana socijalistima mo­ nik može da dade ugljena. Danas još» rala predati u druge ruke i to slovenskoj mamo odgovora, hoćemo li dobiti ugljeni narodnoj stranci, koja ih je energično od Engleske i Francuske. 1 sa ćehoalonr reklamirala za sebe. Poslije razlaganja I kom državom je sklopljen ugovor o dob* ministra predsjednika razvila se živa debata, vi ugljena, ali taj ugovor još nije izvri®, u kojoj su poslanici dr. Pavelić, dr. Drinko- premda je naša država ćehoslovačkoj iz­ vić i dr. Korošec objasnili taktiku svojih dala velike količine mastila klubova. Ovim je govornicima odgovorio jepa svjedodžba opreznosti! Op. ur.) Nd ministar unutrašnjih djela Pribičević. poslanik u Pragu javio nam je da je ob Sjedica od 3. aprila. slano 500 vagona ugljena u Subotiou, ii Verifikaoioni odbor saopštava, da je do danas taj ugljen nije stigao. TnS verificirao mandate Marka Dakovića i Marka smo ugljen iz Rumunjske i Amerike, № opet od svega ništa. Osvrće se na prigovoMatanovića. ali ne u namjeri da koga napadnem, Bože, skim djetetom postupalo, a znamo tako ti me sačuvaj od te nakane! Ja sam samo isto koliko je Islam to njihovo stanje po­ razjasnio ovu stvar sa vjerskog gledišta i boljšao. Nije nužno citirati one nebrojene Muslimansko žensko (6j citirao mišljenje raznih naučenjaka. Šta hadisi šerife, koji govore o ženskom pravu više, nije mi bilo mrsko, nego baš veoma i njihovoj zaštiti. Aiše'i-Siddika rivajet je pitanje. milo, ako sam nabasao i na ono mišljenje, učinila od Alejhisselama više od 500 hadisi koje je liberalnije i koje govori više u pri­ šerifa, a megju njima ih je opet najviše, Napisao: Ibni Muslim. log mome protivniku nego li meni, jer is­ koji govore o žeskinju. Ona se najviše in­ (Svršetak.) kreni polemičar mora biti pomiren i sa po­ teresirala o ženskim stvarima, jer su se Pitanje tesettura pretresano je i u Mi- bjedom svoga protivnika isto toliko, koliko ženske najviše obraćale na nju, pošto su se siru, i to mnogo prije nego li u Carigradu. sa svojom, a što više i nego li sa svojom, stidile o nekim pitanjima raspravljati sReMegju prve pisce spada Kasim Emin beg jer tako stoji u islamskim knjigam, koje sullaham i obraćati se na Njega. Njima je sa svojim djelom „Tahrirul mer’eh* (Oslo- su posvećene objektivnoj polemici zdravoga bilo mnogo zgodnije obratiti se na nju, a bogjenje žene). Kasim beg bijaše u ovom razuma. ona bi onda pitala Njega. U Kur’anu nije svom djelu vrlo liberalan. Šta više, on miš­ Što se tiče svjetske rasprave o ovoj nigdje spomenut mumin (vjerni), a da nije ljaše da vjera o ovoj stvari i ne raspravlja, stvari, o tom su napisana razna djela od spomenuta mumine (vjerna). Tako isto nije niti je ovom pitanju išta posvetila. Ali Ka­ strane islamskih naučenjaka.1) U tim djeli­ spomenut nigdje muslim (pokorni), a da sim beg je brzo uvidio da se je prevario, ma navedeno je u ovom pitanju i mišljenje nije spomenuta muslime (pokorna). kad su počeli proteti padati od svih strana mnogih evropskih učenjaka. Tamo se rasprav­ Šta više u Kur’anu je jedno cijelo su­ kao kiša. Da se nije Kasim beg dotakao lja zašto je žena pozvana, koliko je sposobna vjere mogao je lakše proći, jer svaki čovjek i gdje je pozvana, da više djeluje (na vani re odregjeno za žene. Njemu je ime Surei može dokazivati svoje mišljenje u granica­ ili unutra). Tako isto u tim djelima ras­ niša (žensko sure), a broji 176 ajeta (reče­ ma one struke, u koju je upućen, ali ako pravlja se o ženskoj psihi, konstrukciji ti­ nica).1) S tim zajedno Islam je dao ljudima se počne uplitati u vjeru i vjerske dokaze, jela, njenim živcima i mozgu, te na koji ’) Ovdje moram naglasiti, da smo mi mnogo onda treba biti toliko tolerantan, da bi sa­ način sama priroda djeluje na žensku. Ko njihovo pravo uzurpirali, jer žena nije dužna (t j. slušao mišljenje osoba, koje su u vjeru se želi orijentirati o ovoj stvari, nek se ob­ ne može se natjerat po šeriatu) ni da svoje vlastito bolje upućene nego li on. I Dževadbeg se rati na ova djela. Ja ću ovdje još samo čedo doti. To je dužna samo tada, kad dijete neće primi ničiju hranu osim majčine. Samo u tom je mnogo bolje pokazao nego li Emin beg, nekoliko riječi o tom reći: Mi znamo kako da slučaju ona ga mora dojiti, jer bi moglo nastradati. jer je pozvao pozvane, da kažu svoje miš­ se je u pred islamsko doba sa ženom i žen- Trebamo biti zahvalni našim ženama na tom, što ljenje i da ga upozore na njegove pogreš­ mnoge obavljaju sve kućne poslove, osim što djecu uzgajaju. Šta više ima ih, koje štalu nadziru, kravu *) Izmegju tih djela vrlo je znamenito djelo: ke, ako ih ima, dok Kasim beg ne samo muzu, tkaju, vezu i t. d. Da nije još ove njihove „El-merretul muslimc* (Muslimanska žena), koje je da ih nije pozvao, nego im ie zanijeko sva­ napisao popularni egipatski alim Muhamed Ferid čestitosti, mi bismo morali posve propasti, jer niko pravo, da mogu govoriti o ovoj stvari. Vedždi, a preveo ga je na naš jezik merhum Muaa jesmo sposobni toliko zaraditi, koliko bi one imale Baš zbog toga poziva ja sam se odazvao, Cazin Čatić. pravo od nas iskati. FELJTON. Broj 18 Број prvenstvo nad ženama. Po Kur’anu i po bi riatu ljudi će vazda voditi glavnu riješi; prednjačiti. To im pravo ne mogu žem uzurpirati zbog dvije stvari: prvo, što u ljudi prirodno sposobniji od žena i druga, što ih oni uzdržavaju i troše svoj kapitd na žene. Bog (dž. š.) veli u Sure’i Nini i ovako: „Ljudi će nadzirati žene za to, ih su sposobniji i što troše jedan dio evogi kapitala*. Alejhisselam kaže: „Da sam ir povjedio, da iko ikom sedždu čini, (klanji se) zapovjedio bih da žena mužu sedida čini.* Po Islamu čovjek ne smije biti slijepo pokoran ženi i orugje u njenim rukami, jer to nije ni prirodno. Ko to čini, mielia da nije sretan ni zadovoljan svojim brašnim životom. Ne može se reći, da je Islam uzur pirao ženino pravo, ako ju je od nekih.stviri spriječio, nego je on to učinio baš u njezin interes. Da navedemo jedan prakti­ čan primjer. Jedna se osoba razboljela i pozvala li­ ječnika, da je pregleda. Nakon dugog ргеgledanja liječnik je ustanovio bolest i» branio bolesniku izvjesna jela (n. pr. vob meso i t. d.). Bolesniku srce puče za oris stvarima. Ko god mu u posjet dogj%« mu započne liječnika ružiti i grditi veleii: „Ah, dušmanin jedan, hoće da me glagji umori!* Svi posjetitelji sažimaju rameni­ ma osim jednoga. On se — kao bistar i naučen čovjek — davranisa i reče boleiaiku: „Dragi prijatelju! Liječnik nije tvojdu* �Број 19 Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA' rt rojničkoj upravi na željeznicama, pa nli da se svagdje za vrijeme rata stavlja­ ju željeznice pod vojnu vlast. Ako se sluhjno megju vojnim organima nagju surori elementi, ne smije se svaljivati krivnja na čitavu vojsku i pogrgji vati je imenom soldateska. Daljnim neprilikama prometa krivo je ito nemamo nužnoga osoblja. Hi još danas imamo 70*/« Magjara koje nije moguće preko noći izmijeniti. Cesi su htjeli već da pbvuku iz Bosne svoje osob­ lja pa su tek na nadu molbu Česi i dalje ostavljeni u nadoj službi* Osim toga imaju nadi saveznici kod ose vojničkih potreba, pa prilično zapre­ maju nade željezničke pruge. Mi nemožemo dobiti svojih željezničara koji vrše služ­ bu na grčkim prugama: Bitolj, Solun i Ojevgjelija-Dedeagač. Kad smo neke po­ vukli iz službe, Francuzi su odmah obusta­ vili jedan vlak na pruzi Bitolj—Skoplje, i izjavili da će obustaviti čitav promet,ako povučemo svoje ljude. Oni zadr­ žavaju naše ljude za svoje potrebe, a time samo škode nama. Nemoguće je uvesti že­ ljezničku policiju, jer su potrebe putnika velike. Da se promet olakša kako treba, moraće se uvesti što više vlakova, nabaI viti što više ugljena, ulja i što više loko­ motiva; Direktne vozove nije moguće uve­ sti pogotovo n e z a 8 a raj e vo, jer se vozni plan brzoga voza nemože mije­ njati. Pitanje nagrade željezničkim namještenicima riješiće se možda još danas de­ finitivno. • Poslije ministra Vulovića uzimlje riječ .poslanik Bukšeg* Poriče navode ministra da je on htio raspolagati sa ugljenom. Mi­ nistar Vulović odvraća da će dati stvar najtačnije ispitati. Na prijedlog dra Corovića skida neverifikaciona debata sa dnejvaoga reda, dok se ne podnese iteje-dtaj o poslanicima iz Ma­ kedonije. zničkih pitanja. Wilson je usvojio načelo, da se talijanski problem ima riješiti po uzoru njemačko-franeuskog spora. Naši se zahtjevi pretresaju. Poslije podne će slovenski delegat jugoslavenske države đr. Zolger podnijeti opće zahtjeve na Trst, Rijeku i na istočnu obalu Jadrana. Rijošenje jandranskog zapletanja riješava se u vijeću četvorice zajedno s pitanjem Rajne i odšteta. Prije nego bude moguće sklopIjenje mira pretpostavlja se, da je Rijeka talijanski grad, okružen slovenskim žiteljstvom. Gdansko je njemački grad s polj­ skim žiteljstvom u obližnjem baltičkom zalegju. Vijeće četvorico nastoji formulovati plan, kojim bi se riješilo na isti način pi­ tanje luka na baltičkom i jadranskom moru, bez zahtijeva na predvigjanje, kakav će biti položaj buduće sedmice. Činjenica je da se za sada pričinja da se stvari na sjeveru razvijaju iz prilog Nijemcima, a na jugu Jugoslavenima. Sudbina Rijeke. Pitanje ве je jugosla­ vensko proučavalo u otsutnosti Orlanda a smisao rasprava regbi da je takav da se raspoloži Rijekom po istom načelu, po ko­ jem se raspoložilo o pripadnosti Gđanskoga, jer u obim slučajevima ove luke većinom nastava žiteljstvo, strano svome zalegju. Kao što je Gdansko svojedobno bilo dano Polj­ skoj (kao pokušaj, a odluka je pala u pri­ log slobodne luke) čini se da će i Rijeka biti proglašena slobodnom lukom, davši Jugoslavenima sva trgovačka prava. Nemiri u Mlslru. ,Echo de Pariz* javlja da su u Kairu ponovno buknuli oz­ biljni nemiri. Mnoštvo je pokušalo napasti palaču engleske misije, te je došlo do su­ koba s vojskom. Na obje strane ima više mrtvih i ranjenih. Uhapšeno je oko 400 osoba. Zahtjevi Arnauta. U ponedeljak stigao je Esad-paša u Pariz da predloži konferen­ ciji mira arnauteke zahtjeve. Bugari se bunel Iz Sofije stižu uzbu­ dljive vijesti: Izgleda, da Bugari hoće da rade isto, što i Madžari. Rumunjske su čete — kao što javljaju mnogi listovi — dobile nalog, da zapreme Lizne, koje je mjesto na demarkacionoj liniji, odregjenoj Riješenje našeg spora sa Italijom. od pariške konferencije. Izvjestitelj „Secola” javlja iz Pariza, da će Boljševici protjerani iz Kavkaza. ,D. se talijansko-jugoslavensko pitanje riješiti A. Z.“ javlja iz Haaga, da Reuterov ured naredne sedmice, pa će se tačno fiksirati službeno saopštava: Dobrovoljačka vojska istočne i zapadne granice. Na ovim vijeća­ zauzela je Vladikavkaz i potukla boljševičku njima ima da se svestrano raspravi tali­ vojsku koja je brojala 100.000 ljudi Polo­ janski i jugoslavenski problem. Talijanski vica je ove vojske zarobljena. Boljševici su zahtjevi neće se razdvojiti od ostalih save- protjerani sa sjevernog Kavkaza. Pregled. šmanin, nego baš tvoj pravi dost. On ne kani tebe umoriti, nego te izliječiti. Tvoje je tijelo bolesno i nije sposobno da primi i prokuha onu hranu, koju ti je liječnik zabranio. Okani se ti svoje vesvese, jer je liječniku u interesu, da tebi progje, a ne da ti umreš. Šta koristi njemu tvoja smrt? Ta nije on tvoj miraščija.” Dakle šeriat je duševni liječnik, a mi bolesnici. Nije lijepo, .niti je uljudno govoriti proti' svome iskre­ nom liječniku. Onaj, koji to čini, smatra se nečednim i nezahvalnim. Zaključna riječ. Iz gore navedenih citata jasno se vidi kakvo stanovište zauzima islamska ulema glede ovog pitanja, čuli smo mišljenje naj­ boljih kubanskih tumača i velikih teologa. Tako isto smo čuli kako se tumače nepoz­ nate nam riječi — kao što je u ajetu riječ zinet — od strane ashaba i tabi-ina. Tako isto oni su nam kazali razne hadisi šerife, koje su čuli od Resulullaha. Eto je pred nama tumačenje velikog Abdullah Ibni Abasa. To je osoba, za koju je Resulullah rekao: „Bože! učini ga teologom i nauči ga tumačenju Kur’anal” On je pravo zna­ čenje svake kur’anske izreke mogao doka­ zati i potkrijepiti stihom kojeg arapskog klasika Kao najbolji poznavaoo arapskog jezika i ondašnjih prilika, o nije rije riječ „zinet” protumačio onako, kako je tumači pisao brošurice ,Musl. žpn. pitanje*, nego ja kazao da se ta riječ može tumačiti sa surmom, knom, mendžuhom i t. d.1) Sad se pita, hoćemo li mi pred gornjim činjeni­ cama oči stisnuti i napraviti se kao da mi to ne znamo i ne vidimo. Hoćemo li strugati citate velikih islamskih kapaciteta za hatur jednog čovjeka, koji je upućen u is­ lam onoliko, koliko Francuz u španjolska sela? To mi nećemo nikad učiniti, a nek islamski svijet naše domovine odluči koga će slijediti i za kim će pristati. Na jednoj strani stoje toliki velikani i oprobani prija­ telji Islama, a na drugoj Theodor Noldecke i pisac brošure „Muslimansko žensko pita­ nje”. Mislim da se možemo lahko odlučiti kuda ćemo krenuti i za kim ćemo se povesti. •) Jednom prilikom sjedio je Abdullah u jed­ nom kraju Kjabe, a svijet se je oko njega sakupio i pitao ga za tumač raznih ajeta. To je ugledao Nafi' bin EI-Ezrek (jedan haridžljski vogja) pa je rekao svom drugu Nedžde bin Uvejmlru: .Ovaj čov­ jek (t. j. Abdullah) mnogo se ustručava Kur’an tu­ mačiti. Hajdemo ga pitati za tumačenje raznih ncIasnlh rijeci, ali tražimo na svako pitanie odgovor, tojl će biti potkrijepljen jednim arapskim govorom, jer Je 1 Kupan na arapskom jeziku. Došli su pred Abdullaha i pitali ga za tumačenje 200 nejasnih riječi. Na svaki upit dobili su s nokta odgovor i to potkrijepljen pjesmom najboljih arapskih pjesni­ ka kao: Antsr, Lebid, Turfe, Mallkj bin Avf, Ubejd bin El-Ebres, Hassžn bin Sabit, Umejle bin Eblsalat i t d. Da je slog našeg lista arebicom ja bih jednom pri­ likom objelodanio i protumačio cijelu ovu raspravu, iz koje bi se moglo jasno vidjeti koliko je Abdullah (r. a.) bio spreman. Ko Ima volju, da se malo op­ širnije orjentira o ovoj stvari nek se obrati na Sujutin itkan (dio I, str. 123.) Magjari moljakaju čehe. Javljaju iz Požuna: Jedna je deputacija bivših magjarskih poslanika otišla češkoelovačkom mi­ nistru Koharu i zamolila ga, da javi češkoslovačkoj vladi, kako oni žele, da češka posreduje u Magjarskoj i da okupira Bu­ dimpeštu, jer da taj kraj očekuje danas oslobogjenje jedino od češkoslovačke vlade i od njezine disciplinovane vojske. Magjarski su poslanici izjavili, da — osim neko­ liko stotina komunista — čitava Budim­ pešta drhće pred gotovom propasti. Svijet je razoružan, pa ne može ništa da poduz­ me protiv komunističkog terora. Izvan gra­ da — gdje talog stanovništva ne zna ni za što drugo, već za kragju i pljačku — boljševizam nema nikakvog terora. Okupa­ cijom Budimpešte zadao bi se komunizmu smrtni udarac. Poslanici tvrde, da bi se budimpeštansko stanovništvo priključilo češkoslovačkim četama protiv komunista. Domaće vijesti. O uregjenjn plaća i stanja radništva u našim duhanskim fabrikama zasijeda ovih dana stručna anketa kod zemaljske vlade. Predsijeda joj povjerenik gosp. Markić. Bu­ dući u ovim fabrikama radi i velik broj islamskog ženskinja, koje je do sad bilo vrlo zapostavljeno, tražimo od ulema-medžliaa, da se odmah informira o toku ove ankete i da iznese svoje zahtjeve o boljoj zaštiti muslimanki kako u berivima, tako i u pravcu, da im se dadnu zasebna odje­ ljenja, koja će stajati pod nadzorom starijih ljudi dobra i uzorna moralnog ponašanja. Stvar je hitna. A kad će se početi kod nas. Službeni list hrvatske vlade donio je naredbu bana o komisiji za ustanovljenje konfidenata i denuncijanata. Povjerenstvo će se sasto­ jati od 21 člana, a članove imenuje ban. Zaključak, da je neko bio konfident ili de­ nuncijant može povjerenstvo stvoriti onda, ako je prisutno najmanje 15 članova povje­ renstva. Ime i zanimanje i prebivalište utvrgjenih konfidenata i denuncijanata objavIjivaće se bez i najmanjeg zatezanja u službe­ nim novinama uz kratki opis čina. Svaki put neposredno iza objave dužno je povje­ renstvo, da cijeli dokazni materijal preda predsjedništvu zemaljske vlade. I kod nas je bilo imenovano slično povjerenstvo, ali mu neko ne da raditi. Za što, gospođo na Musalli? Pred kijamet svakakav alamet. Beo­ gradska »Pravda® donosi ovu vijest iz SaDok smo mi ove retke pisali u to vri­ jeme izbija vrlosi mpatičan pokret: nekoliko prosvijećenih muslimanki u Sarajevu obra­ ća se na našu javnost svojim proglasom. Nije ostalo na samom proglasu, već.one pogjoše i korak dalje. Ovih dana napredne muslimanke osnovaše i korisno svoje dru­ štvo „Osvitanje”, s čijim se programom i mi posve slažemo. Samo u islam, prosvjeti i megjusobnom (pomaganju, samo u pravoj islamskoj kulturi naš je spas. Znamo, da moral ženskinja ne štiti sa­ mo zAr i velo na očima, nego ga mogo više, jače i trajno štiti njihov prosvijećen duh. S tim uvjerenjem saslušasmo napredne riječi naših muslimanki oko .Osvitanja* i mi im taj zlatni ,pokret vruće pratimo i preporučujemo pomoći moralnoj i materi­ jalnoj. Islam je vjera kulture, ali prave, čiste i neoskvrnjene kulture, a mi smo joj gorljivi Sljedbenici. Savremena priča. (Uredniku .8. Riječi*, g. Stijepi Kobasici.) U jednom mjestu bila dva grbavca pa tražili lijek svom teretu. Jedan ovariše na majstora, koji mu dadne „zapis* (nez iz jednog ovdašnjeg lista) i uputi ga: „otigji na to i to mjesto, prouči što sam ti napi­ sao, popni se na drvo i čekaj dok đogju džini! Ako se počmu prepirati i zatraže od tebe savjet, budi uz većinu, makar i nema- Отрана 8 Strana rajeva: »Za šefa pravosudnog odjeljenja zemaljske vlade doći će Osmanagić (pravo: Osman Hadžić), okružni predstojnik u Ba­ njaluci®. j^Nije nikakvo čudo. Javno mu se je ргеЗВксПо, da je bio izvjestilac austrijskog ornog kabineta, pa šta prirodnije, nego da za Pribićevićeve ere dogje na — pravosugje? Niko bolje ž^ne bi »pasovao« za ovaki »narodni® sistem.^^ Kako bi bM; da se i naš fizikat pre­ mjesti u -Beograd, kad su u „narodnom poslu otprhnuli liječnici, koji su tamo na­ mješteni. Dogjite u jedan sat i izagje vam podvorkinja sa stereotipnim odgovorom: „nema gospode; više se ne ureduje, pa do­ gjite sutral* A škole nam zatvoriše radi pošaline pjegavog tifusa. Ko li se brine za ovake neurednosti i ko će odgovarati, ako pjegavao zapali naše mahale, naročito na periferiji grada? Pita­ mo i tražimo veći red. Novi način pranja. Dopisni ured jav­ lja: Povodom netačnog članka u 54. broju „Jednakosti* protiv članova demokratskog kluba dr. Vasiljevića i dr. Corovića izjavili su muslimanski zastupnici grupe oko „Jed­ nakosti* u sjednici demokratskog kluba odr­ žanog 1. aprila, da žale i osugjuju takav način pisanja i da će to u buduće spri­ ječiti. Briga za narod. Upravni odbor srpskih manastira u Vojvodini odlučio je, da odmah primi 300 ratne siročadi iz Srbije na ishra­ nu i na stručno poljoprivredno obrazovanje. Za ovu djecu biće postav­ ljeni diplomirani agronomi, koji će ih upu­ ćivati u racionalno gospodarstvo. Naša vojska. Ministar vojni dovršava osnovu o organizaciji vojske. Za cijelu če državu biti ustanovljeno 4 armije sa 47 pješačkih pukova. Intervencija za Radića. U Zagrebu je pod vodstvom bivših zastupnika Hrvoja i Za­ gorca stigla na Markov trg deputacija se­ ljaka. Dok su zastupnici Hrvoj i Zagorac pošli k banu da intervenišu u stvari hapše­ nja Radića, dotle su seljaci, koji su stajali na Markovom trgu pokušali prirediti mani­ festacije za Radića, ali je došlo redarstvo i potisnule seljake sa Markovog trga. Tom je zgodom uhapšen svršeni pravnik Pernar. „Gajretove" vijesti. Darovi društvu „Gajretu*. Neki po­ sjetioci „Gajretove* kancelarije darovaše društvu K 50. — Hašimbeg Badnjević-Pašalić sakupio na svadbi Avdage Kajmaka u la pravo*. On posluša. Kad se džini htjednu razići počnu se pravdati koji je sutra dan: Jedan govoraše da je nedjelja, a većina da je ponedjeljak. Bila je nedjelja. I kad upi­ taše grbavca, on se proti svojoj savjesti priključi većini i reče: ponedjeljak. Bio je nagragjen i skidoše mu grbu. Vrativši se kući, susretne ga drugi gr­ bavac i zapita kako so je izliječio. On mu ispriča sve kako je bilo i dadne zapis, prikričavši mu dobro, da govori kao što hoće većina. Grbavac mu obeća i ode na drvo. Pri polasku posvade se džini: većina je govorila da je jedan i jedan — tri, a ma­ njina, da je dva. Obratiše se na grbavca da im presudi. Sirota grbavac naučio go­ voriti — istinu, pa zaboravi na savjet .majstora* i rekne da je jedan i jedan — dva. Pošljeđica je tog „nepromišljenog” ] odgovora bila, da su mu džini natovarili i onu drugu grbu. Stenjući pod dvjema grbama vrati se siromah kući, ali se je tješio time, da se je očuvao laži. Koji je grbavac bio pošte­ niji, htjeli bismo čitati u stupcima „Srp­ ske Riječi”, pa makar i megju savremenim „aforizmima* ... Oprosti, Hifzija, što i ja zabasah u felj­ ton, jer priča ne će iznad linije, a žao mi je ne donijeti jer karakteriše razloge, radi kojih je naš list izvrgnut koncentričnoj paljbi ljutih pobornika narodnog „jedin- stva*. —ih. �Strana 4 Отрана Travniku K 270 za društvo, a darovaše: po K 50 Hraanica Mahmudbeg i Salihbeg Uriabegović; po K 30 Sujolgjić; po K 20 Hašimbeg Badnjević, Arifović. Z. Krehić i braća Biograd lić; po K 10 8. Šefkić, R. Karta], Mulić, H. Samokovlija, Harmandić i Vejzagić. — Mulosmanović Ham za iz Bije* Une predao nam za „Gajret" K 50 kao dobrovoljni prilog. — Osmanbeg Bašagić iz Sarajeva darovao je „Gajretu" dvije dio­ nice Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Za „Osvitanje" je dao Sabit et Krkbešević 114 K što ih je sakupio na sijelu kod Mehage Nanića. S e j f u d i n e f. Husejnagić sakupio je 84 K na si­ jelu kod Safet ef. Sahačića. Ibrahimaga Lulić, muhtar i g. Nikola P u 1 j i ć, glavar sakupili su u selu Vranjevićima (Blagaj) svotu od 56 K ‘ A b d u 1 la h e f. H. Jamaković sa­ kupio je 425 K, a darovaše: Po K 100 M. Aganagić; po K 40 H. Nanić, Šehić i Hafizović; po K 20 M. Jamaković, R. h. H. Jamaković, E. Zlatar, H. M. Misira, S. Njem* ćević, A. Zube tijak, N. N., M. Potogija i M. šehić; po K 10 H. Potogija, N. N., A. ! Burek, M. Kurtagić, J. Kabuli N. NjemČević; po K 3 N. Kundak, po K 2 M. Sulejmanović. » Ahmedaga H. O m erović sakupio je 866’50 K, a darovaše: Po K 200 H. A. Tabak; po K 150 Br. H. Jusufagić i braća Tufe; po K 60 M. Kunusić (Tuzla); po K 50 g. M. Božić, M. čurČić i g. J. Musafija; po K 20 J. Pehla, O. Užičanin, A. Fetah (Pri­ jedor) i M. Arnautović (Bileće); po K 15 S. Sahačić; po K 14 g. A. Levi; po K 10 M. Bičakčić i Š. Vranić; po K 7 50 P, H. Hasanović (Visoko); po K 5 A. Dedić, I. PopajaiS. Sirey: po K 3 A. Jerlagić; po K 2 g. D. Petek. Hk Ismet ef. Kurtagić sakupio je 50 K megju muslimankama u Vlasenicama. „Musi, čitaonica** u Jajcu položila je kao dobrotvorni prilog 200 K. nS 1 o g au napredno i dobrotv. udružeiije u Travniku dalo je 190 K. Tešanjska muslimanska trg. i ot­ premna banka dala je 1.000 K. H. Bajramaga F o č o darovao je 500 K; И. R. T v r t k o v i ć, Višegrad darovao je 100 K; Po K 50 darovaše: Hamdi ef. Kreševliaković, (Vinkovci) Badnjević Hašimbeg sud. nadsavjetnik, Travnik i Eminaga Hasibović (Sarajevo); Po K 40 Jusuf ef. Imamović (Vinkovci); Po K 30 Šaban ef. Begić (Vinkovci) Akif ef. Sahanić (Sarajevo) A. h. Bukvica, Brčko i Camil ef. Mujagić šer. sudac. Visoko. Prije iskazano K 23*916’— Ukupno K 27811’50. Iz naše organizacije. Fojnički kotar uz nas. Potcjenjujući narodnu volju, „Ј.“ je u jednom broju do­ nijela vijest, da je na skupštini naše orga­ nizacije u Fojnici bilo zastupano samo 5 općina, a ostale da su bajagi proti nama. Na temelju .izvještaja mjesnog odbora u Fojnici od 20 marta možemo sad ustanoviti, da su se sve općine (18 ih na broju) tog kotara priključile našoj organizaciji. Živjeli Fojničani i predsjednik njihova mjesnog odbora, što mu je „Jednakost" sad na jednom oduzela i „agaluk" Zdravlje. Tifus i zatvaranje škola. (Apel na zemaljsku vladu.) Gotovo od balkanskog rata, a da i ne govorim o svjetskom ratu naše su školske godine abnormalne, puno kraće zbog zatva­ ranja škola. I ova sadanja godina izgubila je odmah u početku dva i po mjeseca, pa smo poslavši 15. novembra prošle godine našu djecu u školu, već unaprijed znali, da će nam i ova godina biti abnormalna. No evo novih žrtava, upravo čitav mjesec mart zatvoriše nam se škole zbog bojazni, da će Odgovorni urednik: M. Sudžuka. PRAVDA “ — „ПРАВДА“ 8e pjegavi tifus još više raširiti. Sad smo dakle na čistu, da od ove godine izgubismo tri i po mjeseca. I tu žrtvu prinesosmo sve u dobroj vjeri, da se narod koliko, bilo sa­ čuva od epidemije, ali evo najnovija nare­ dba veli, da ih još treba, jer nam škole ostaju zatvorene sve do 15. aprila. Šta ćemo sad, hoćemo li i dalje dopri­ nositi ove žrtv.e, kad su se naše škole već po ovom dosadanjem izvrgle u jednostavne analfabetske tečajeve? Jesu li ove doprinešene naše žrtve išta pomogle, da se bolest dalje ne širi! Ako su ove preventivne mjere zaista bile potrebne i opravdane, a u to ne možemo sumnjati, kad naši stručnjaci o tom brigu vode, onda nam je čudo, što se te mjere ne protežu i na druge skupove osim škole. U tramvaju je uvedena smiješna uredba, tramvaj ne zastaje na stanicama, nego se polaganije vozi pa svijet uskače i iskače i čudo je što nema više nesreća. Korso, kavane, birtije, pa evo i opet se dozvoljava kino, sve je to puno svijeta, isto tako na pazaru. Da se u željeznicama sma­ nji stiska putnika, dozvoljava se samo to­ liko putnika, koliko ima mjesta u vagonima, ali za dozvolu za vožnju, koja se dobiva kod liječnika tolika je navala, da taj skup puno uspješnije omogućuje prelaz ušiju s jednog na drugog, nego Ii to može biti u školi, gdje jedno dijete po propisu sjedi na jednom ili bar na ’/< kvadratnog metra. Ali ne, opasnost se vidi samo u školi, pa se one i zatvaraju. Pa da bar od tog zatvaranja škola ima kakve koristi. Naprotiv može biti gore, jer eno čitavi čopori potu­ caju se i po kalu i po prahu, zbijaju se u hrpe, natežu i naravno puno više izlažu ne­ čistoći, nego li da u školu idu. Povrh toga čudno nam izgleda, kad se škole zatvaraju i u onim kotarima, gdje nikada tifusa nema. I opet naglašavamo, da se samo u školi opasnost vidi, kad se svi drugi skup­ ovi trpe. Za druge skupove kaže se obično, da je tu bolji svijet, koji ima više smisla za čuvanje zdravlja. Ali to isto vrijedi i za kuće i porodice, iz kojih djeca školu pohagjaju, i taj je svijet svakako pristupačniji razlogu i bolje će se čuvati od epidemije, nego one porodice, koje ni svojim djetetom nijesu u doticaju s oblastima, koje propa­ giraju čistoću i čuvanje zdravlja. Kad se ovako u čuvanju od epidemije samo škole zatvaraju, zaista nam izgleda, da se upravo kažnjavaju oni, koji bi najmanje mogli za epidemiju krivi biti. Sta bi onda naše starateljstvo za čuvanje narodnog zdravlja tre­ balo da poduzima kod onih, koji nijesu ni sa školom u dodiru, jer ili nemaju djece za škole ili je ne daju u skelu zbog po­ manjkanja te uvigjavnosti ili zbog oskudice same škole uopće. Naša je n. pr. Vratnikmahala (Grad) sigurno veća od mnoge kasabice u provinciji, a u njemu još nema škole, dok ima mjesta i sa dvije škole. Na Vratniku uopće nema ništa, što reprezentira kakvu vlast, osim male stražarske karaulo sa 2—3 policista i velike vojničke kasarne. Pa neka mi naše starateljstvo narodnog zdravlja ne zamjeri pitanje: šta se uopće radi u ovim i ovakim dijelovima našeg glavnog građa, a da i ne govorim u pro vinciji; šta se radi u našoj masi, đa se ona umjeđne i htjeđne čuvati od epidemije? Odakle će narod znati, da uš prenosi bolest, kad nije pismen, đa to gdjegod pročita i kad mu to uopće nikad nitko i ne kaže? Zaista nam izgleda, da se u nas osim zatvaranja škola ništa drugo ne radi, đa se epidemija suzbije. Naš je fizikat služben i ukočen kao i drugi birokratski uredi, zdrav­ stveni odsjek isto tako. U glavnom građu, a đa i ne govorimo o provinciji, nema u tu svrhu nikakve organizacije, da bi se svaki dan raportirali novi slučajevi bolesti, da se odmah pređuzmu mjere, već se hoće, đa sam narod prijavljuje nove slučajeve bolesti. A kako će neuk svijet znati, đa se je čeljade razboljele baš od tifusa, kad pu­ no raznih bolesti počinje povećanjem to­ pline. a na posljetku i kad se prijavi nova bolest, fizikat nema dovoljno osoblja, d? odmah taku kuću i posjeti. Obično se zah tijeva, da bolesnik dogje, ili da ga donesi u fizikat, gdje bi se tek imalo konstatirati da li je baš tifus, po srijedi. S tih razloga s pomanjkanja potrebne organizacije obi­ čno se saznaje za novi slučaj bolesti mo­ žda baš u njezinu najvišem stadiju, kad su se mogli svi ukućani okužiti. Onda se bo­ lesnik šalje u kolera-baraku. To je tek, da se oblasti opsjene da rade nešto. A kako je tek u selima, gdje je jedan jediti kotarski liječnik na 30 i više sela raštrkanih i na 50 kilometara udaljenosti? Pa šta će tuđi liječnik i kad u jednom na­ basa na nov slučaj epidemije, kad nema ni bolnice, ni barake za raskuživanje. Mje­ sto da se bar i ondje, gdje ima škola, od nje inprovizira bolnica i tu bolesnici nje­ guju, ono se na kućna vrata prilijepi ćage i stvar svršena. A moglo bi se i tuđi od seoskog boljeg svijeta, bivših vojnika i t. d. rekrutirati potrebno osoblje, da čuva izolirane bolesnike, da uopće bude liječni­ ku u pomoći. Taku bi akciju valjalo zapovrći kod nas, đa se epidemija zapriječi, a za dalju budućnost opet na šire zasnovati organiza­ ciju za Čuvanje narodnog zdravlja. U Sr­ biji je — bar do rata — ovaka organiza­ cija, obilno pomagana od vlade, čudesa stva­ rala. Organi ove zadruge, stručnjaci lije­ čnici išli su po selima i na prazničke dane držali narodu predavanja posebno za muš kinje, a posebno za ženskinje. Osim toga gusto posijane škole činile sii takogjer svoje, jer narodna prosvjeta nije bila sku­ čena kao u nas, nego joj je sve išlo u prilog. Na sličan bi način treb’alo i u nas za dalju budućnost zasnovati rad na široj os­ novi. Tu bi trebalo da se udruži i vlast i narodna inteligencija i štampa i škola. A dotle treba da se odmah povede druga, čim brža akcija za savremenu našu nevo­ lju, za tifus, koji sada pustoši. Naš zdrav­ stveni odsjek treba đa posve drukčije po­ vede akciju protiv epidemije, ne samo za­ tvaranjem škola. Naprotiv mi smo uvjere­ ni, da bi se baš otvaranjem škola više i uspješnije vodila borba za spriječavanje ti­ fusa, nego li samo zatvorenim školama. Evo kako: Ako se školska djeca pomno i konsekventno pomoću školskih organa nad­ ziru i kontroliraju, da li su čista i uredna, tim će se bar znati, kako se drže propisa o epidemiji one kuće, iz kojih djeca školu pohagjaju. Ta će strogost prama djeci biti od upliva i na njihove porodice i tako će djeca biti neka mjera na čistoću kod kuće. Opazi li se ipak pored sve opomene u dje­ ce nemarnosti u čistoći, to se taka djeca eksemplarno kazne odstranjenjem iz škole na izvjesno vrijeme ili sasvim. Za svijet pak drugi, koji nije ni sa školom u dodiru, treba đa se organizuje četica valjana mlagjeg svijeta, koji bi po uputi mjesnog li­ ječnika sprečavali dalje širenje epidemije. —ić. Trešeljak. Gospodinu cenzoru. Molim Vas, kako se vi srpski zovete?! Ne pitam jeli vam ime Vlado, Kojo ili Stevo, kako to .Alefenđija* iz Jednakosti® tepa, jer meni nije do toga stalo da mi pružate slanu ruku, nego vas pitam za vaše zvanje: šta je to reći cenzor? Nama predbacuju, znate, naši protiv­ nici, da smo mi ljudi iz čaršije, pa nikako ne mo­ žemo da shvatimo iza proglašenja Slobode, čemu još i cenzor služi? Je li to nešto poput dimničara, koji novinarsku garavost marljivo čisti, da nekog i nekoga dim ne ujede plaho za oči? Ili je nešto po­ put eksekutora, koji plijeni? AH, ovo ne će biti, jer .sekutor* plijeni samo ljude koji su dužni, a Vi plijenite siromašne novinare i novine ni krive ni dužne. Pa gdjekad i „Trešeljak" „šišate®, kao ka­ kav brico, kad do kože ošiša kakvu visoku glavu na dugom vratu, koja se ljuti, što je sada „svaka šuša nadigla glavu® pa misli da se to mora gnje­ čiti. Šljivari, zar ne, preko kojih ćemo s indignaci­ jom preći. Ako ja i ne bih, Vi hoćete svakako, kao čovjek od pravde. I zakona; da i zakona i pravde. Megjutim i ja sam od „Pravde®, pa bi mogli ne­ kako i zajedno, samo kad bi Vi htjeli. Ali nećete, Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ �Strana 4 Отранж PRAVDA** — „ПРАВДА* Travniku K 270 za društvo, a darovaše: po K 50 Hrasnica Mahmudbeg i Salihbeur Uriebegović; po K 30 Sujolgjić; po K 20 Hašimbeg Badnjević, Arifović, Z. Krehić i brada Biogradlid; po K 10 8. Šefkić, R. Karta), Mulić, H. Samokovlija, Harmandić i Vejzagić. — Mulosmanović Ham za iz Bijeline predao nam za „Gaji^t" K 50 kao dobrovoljni prilog. — Osmanbeg Bašagić iz Sarajeva darovao je „Gajretu" dvije đio, niče Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Za „Osvitanje« je dao Sabit et Krkbešević 114 K što ih je sakupio na sijelu kod Mehage Nanića. S e j f u d i n ef. Husejnagid sakupio je 84 K na si­ jelu kod Safet ef. Sahačića. Ibrahimaga Lulić, muhtar i g. Nikola P u 1 j i ć, glavar sakupili su u selu : Vranjevidima (Blagaj) svotu od 56 K A b d u 1 la h e f. H. Jamakovid saI kupio je 425 K, a darovaše: Po K 100 M. Aganagić; po K 40 H. Nanić, Šehid i Hafizović; po K 20 M. Jamakovid, R. h. H. Jamakovid, E. Zlatar, H. M. Misira, S. Njemčević, A. Zubetljak, N. N., M. Potogija i M. šehid; po K 10 H. Potogija, N. N., A. £ Burek, M. Kurtagid,J. Kabuli N. NjemČevid; 1 po K 3 N. Kundak, po K 2 M. Sulejmanović. ;♦ Ahmedaga H. Omerović sakupio je 866*50 K, a darovaše: Po K 200 H. A. • Tabak; po K 150 Br. H. Jusufagid i brada ' Tufe; po K 60 M. Kunusid (Tuzla); po K 50 g. M. Božid, M. Curčić i g. J. Musafija; po K 20 J. Pehla, O. Užičanin, A. Fetah (Pri­ jedor) i M. Arnautovid (Bilede); po K 15 S. Sahačid; po K 14 g. A. Levi; po K 10 M. Bidakčid i Š. Vranić; po K 7 50 P. H. Hasanović (Visoko); po K 5 A. Deđid, I. Popaja i S. Sirey; po K 3 A. Jerlagid; po K 2 g. D. Petek. Ismet ef. Kurtagić sakupio je 50 K megju muslimankama u Vlasenicama. „Musi, čitaonica** u Jajcu položila i je kao dobrotvorni prilog 200 K. nS I o g a** napredno i dobrotv. udruževje u Travniku dalo je 190 K. Tesanjska muslimanska trg. i ot­ premna banka dala je 1.000 K. H. Bajramaga F o č o darovao je 500 K; H. R. T v r t k o v i ć, Višegrad darovao je 100 K; Po K 50 darovaše: Hamđi ef. Kreševl iako vid, (Vinkovci) Badnjević Hašim­ beg sud. nadsavjetnik, Travnik i Eminaga Hasibović (Sarajevo); Po K 40 Jusuf ef. Imamovid (Vinkovci); Po K 30 Šaban ef. Begić (Vinkovci) Akif ef. Sahanid (Sarajevo) A. h. Bukvica, Brčko i Ćamil ef. Mujagić šer. sudac. Visoko. Prije iskazano K 23'916*— Ukupno K 27811’50. Iz naše organizacije. Fojnički kotar uz nas. Potcjenjujući I narodnu volju, „Ј.“ je u jednom broju do­ nijela vijest, da je na skupštini naše orga­ nizacije u Fojnici bilo zastupano samo 5 općina, a ostale da su bajagi proti nama. Na temelju .izvještaja mjesnog odbora u Fojnici od 20 marta možemo sad ustanoviti, da su se sve općine (18 ih na broju) tog kotara priključile našoj organizaciji. Živjeli Fojničani i predsjednik njihova mjesnog odbora, što mu je „Jednakost" sad na jednom oduzela i „agaluk" Zdravlje. Tifus i zatvaranje škola. (Apel na zemaljsku vladu.) Gotovo od balkanskog rata, a da i ne govorim o svjetskom ratu naše su školske godine abnormalne, puno kraće zbog zatva­ ranja škola. I ova sadanja godina izgubila je odmah u početku dva i po mjeseca, pa amo poslavši 15. novembra prošle godine našu djecu u školu, već unaprijed znali, da će nam i ova godina biti abnormalna. No evo novih žrtava, upravo čitav mjesec mart zatvoriše nam se škole zbog bojazni, da će Odgovorni urednik: M. Sudžuka. se pjegavi tifus još više raširiti. Sad smo bolest, fizikat nema dovoljno osoblja, da dakle na čistu, da od ove godine izgubismo odmah taku kuću i posjeti. Obično se zah­ tri i po mjeseca. I tu žrtvu prinesosmo sve tijeva, da bolesnik dogje, ili da ga donesu u dobroj vjeri, da se narod koliko, bilo sa­ u fizikat, gdje bi se tek imalo konstatirati čuva od epidemije, ali evo najnovija nare­ da li je baš tifus, po srijedi. 8 tih razloga, dba veli, da ih još treba, jer nam škole ■ pomanjkanja potrebne organizacije obi­ čno se saznaje za novi slučaj bolesti mo­ ostaju zatvorene sve do 15. aprila. šta ćemo sad, hoćemo li i dalje dopci- žda baš u njezinu najvišem stadiju, kad su nositi ove žrtv.e, kad su se naše škole već se mogli svi ukućani okužiti. Onda se bo­ po ovom dosadanjem izvrgle u jednostavne lesnik šalje u kolera-baraku. To je tek, da analfabetske tečajeve? Jesu li ove doprine- se oblasti opsjene da rade nešto. A kako je tek u selima, gdje je jedan sene naše žrtve išta pomogle, da se bolest dalje ne širi! Ako su ove preventivne mjere jediti kotarski liječnik na 30 i više sela zaista bile potrebne i opravdane, a u to ne raštrkanih i na 50 kilometara udaljenosti? možemo sumnjati, kad naši stručnjaci o tom Pa šta će tuđi liječnik i kad u jednom na­ brigu vode, onda nam je čudo, što se te basa na nov slučaj epidemije, kad nema mjere ne protežu i na druge skupove osim ni bolnice, ni barake za raskuživanje. Mje­ škole. U tramvaju je uvedena smiješna sto da se bar i ondje, gdje ima škola, od uredba, tramvaj ne zastaje na stanicama, nje inprovizira bolnica i tu bolesnici nje­ nego se polaganije vozi pa svijet uskače i guju, ono se na kućna vrata prilijepi ćage iskače i čudo je što nema više nesreća. i stvar svršena. A moglo bi se i tuđi od Korso, kavane, birtije, pa evo i opet se seoskog boljeg svijeta, bivših vojnika i t. dozvoljava kino, sve je to puno svijeta, isto d. rekrutirati potrebno osoblje, da čuva tako na pazaru. Da se u željeznicama sma­ izolirane bolesnike, da uopće bude liječni­ nji stiska putnika, dozvoljava se samo to­ ku u pomoći. Taku bi akciju valjalo zapovrći kod liko putnika, koliko ima mjesta u vagonima, ali za dozvolu za vožnju, koja se dobiva nas, da se epidemija zapriječi, a za dalju kod liječnika tolika je navala, da taj skup budućnost opet na šire zasnovati organiza­ puno uspješnije omogućuje prelaz ušiju s ciju za Čuvanje narodnog zdravlja. U Sr­ jednog na drugog, nego li to može biti u biji je — bar do rata — ovaka organiza­ školi, gdje jedno dijete po propisu sjedi cija, obilno pomagana od vlade, čudesa stva­ na jednom ili bar na ’/< kvadratnog metra. rala. Organi ove zadruge, stručnjaci lije­ Ali ne, opasnost se vidi samo u školi, čnici išli su po selima i na prazničke dane pa se one i zatvaraju. Pa da bar od tog držali narodu predavanja posebno za muš zatvaranja škola ima kakve koristi. Naprotiv kinje, a posebno za ženskinje. Osim toga može biti gore, jer eno čitavi čopori potu­ gusto posijane škole činile sii takogjer caju se i po kalu i po prahu, zbijaju se u svoje, jer narodna prosvjeta nije bila sku­ hrpe, natežu i naravno puno više izlažu ne­ čena kao u nas, nego joj je sve išlo u čistoći, nego li da u školu idu. Povrh toga prilog. Na Sličan bi način trebalo i u nas za čudno nam izgleda, kad se škole zatvaraju i u onim kotarima, gdje nikada tifusa nema. dalju budućnost zasnovati rad na široj os­ I opet naglašavamo, da se samo u novi. Tu bi trebalo da se udruži i vlast i školi opasnost vidi, kad se svi drugi skup­ narodna inteligencija i štampa i škola. A ovi trpe. Za druge skupove kaže se obično, dotle treba da se odmah povede druga, da je tu bolji svijet, koji ima više smisla čim brža akcija za savremenu našu nevo­ za čuvanje zdravlja. Ali to isto vrijedi i za lju, za tifus, koji sada pustoši. Naš zdrav­ kuće i porodice, iz kojih djeca školu po- stveni odsjek treba da posve drukčije po­ hagjaju, i taj je svijet svakako pristupačniji vede akciju protiv epidemije, ne samo za­ razlogu i bolje će se čuvati od epidemije, tvaranjem škola. Naprotiv mi smo uvjere­ nego one porodice, koje ni svojim djetetom ni, da bi se baš otvaranjem škola više i nijesu u doticaju s oblastima, koje propa­ uspješnije vodila borba za spriječavanje ti­ giraju čistoću i čuvanje zdravlja. Kad se fusa, nego li samo zatvorenim školama. ovako u čuvanju od epidemije samo škole Evo kako: Ako se školska djeca pomno i zatvaraju, zaista nam izgleda, da se upravo konsekventno pomoću školskih organa nad­ kažnjavaju oni, koji bi najmanje mogli za ziru i kontroliraju, da li su čista i uredna, epidemiju krivi biti. Sta bi onda naše sta- tim će se bar znati, kako se drže propisa rateljstvo za čuvanje narodnog zdravlja tre­ o epidemiji one kuće, iz kojih djeca školu balo da poduzima kod onih, koji nijesu ni pohagjaju. Ta će strogost prama djeci biti sa školom u dodiru, jer ili nemaju djece od upliva i na njihove porodice i tako će za škole ili je ne daju u škclu zbog po­ djeca biti neka mjera na čistoću kod kuće. manjkanja te uvigjavnosti ili zbog oskudice Opazi li se ipak pored sve opomene u dje­ same škole uopće. Naša je n. pr. Vratnik- ce nemarnosti u čistoći, to se taka djeca mahala (Grad) sigurno veća od mnoge ka- eksomplarno kazne odstranjenjem iz škole sabice u provinciji, a u njemu još nema na izvjesno vrijeme ili sasvim. Za svijet škole, dok ima mjesta i sa dvije škole. Na pak drugi, koji nije ni sa školom u dodiru, Vratniku uopće nema ništa, što reprezentira treba da se organizuje četica valjana mlakakvu vlast, osim male stražarske karaule gjeg svijeta, koji bi po uputi mjesnog li­ sa 2—3 policista i velike vojničke kasarne. ječnika sprečavali dalje širenje epidemije. Pa neka mi naše starateljstvo narodnog —ić. zdravlja ne zamjeri pitanje: šta se uopće radi u ovim i ovakim dijelovima našeg glavnog građa, a da i ne govorim u pro vinciji; šta se radi u našoj masi, da se ona Gospodinu cenzoru. Molim Vas, kako se vi umjeđne i htjedne čuvati od epidemije? srpski zovete?! Ne pitam jeli vam ime Vlado, Kojo Odakle će narod znati, da uš prenosi bolest, ili Stevo, kako to .AIefendija“ iz .Jednakosti' tepa, meni nije do toga stalo da mi pružate slanu kad nijo pismen, da to gdjegod pročita i jer ruku, nego vas pitam za vaše zvanje: šta je to kad mu to uopće nikad nitko i ne kaže? reći cenzor? Nama predbacuju, znate, naši protiv­ Zaista nam izgleda, da se u nas osim nici, da smo mi ljudi iz čaršije, pa nikako ne mo­ zatvaranja škola ništa drugo ne radi, da se žemo da shvatimo iza proglašenja Slobode, čemu epidemija suzbije. Naš je fizikat služben i još i cenzor služi? Je li to nešto poput dimničara, koji novinarsku garavost marljivo čisti, da nekog i ukočen kao i drugi birokratski uredi, zdrav­ nekoga dim ne ujede plaho za oči? Ili je nešto po­ stveni odsjek isto tako. U glavnom gradu, put eksekutora, koji plijeni? Ali, ovo ne će biti, jer a da i ne govorimo o provinciji, nema u .sekutor* plijeni samo ljude koji su dužni, a Vi plijenite siromašne novinare i novine ni krive ni tu svrhu nikakve organizacije, da bi se dužne. Pa gdjekad i „Trešeljak' .šišate", kao ka­ svaki dan raportirali novi slučajevi bolesti, kav brico, kad do kože ošiša kakvu visoku glavu da se odmah preduzmu mjere, već se hoće, na dugom vratu, koja se ljuti, što je sada .svaka da sam narod prijavljuje nove slučajeve šuša nadigla glavu** pa misli da se to mora gnje­ bolesti. A kako će neuk svijet znati, da se čiti. Šljivari, zar ne, preko kojih ćemo s indignaci­ jom preći. Ako ja i ne bih, Vi hoćete svakako, kao je čeljade razboljelo baš od tifusa, kad pu­ čovjek od pravde. I zakona; da i zakona i pravde. no raznih bolesti počinje povećanjem to­ Megjutim i ja sam od „Pravde**, pa bi mogli ne­ pline, a na pošljetku i kad se prijavi nova * kako I zajedno, samo kad bi Vi htjeli. Ali nećete, Trešeljak. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Broj 19 Број nego Vam eto I .Trešeljak* smetaO^ad bih |i« primjer istinu napisao: da je Jedna .vopliflka* pitali na 21. marta o. g. u pet i po sati izjutra otela j£. nom golorukom gragjaninu u Karpuzovoj Ш 4250 kruna i onda mu rekla: „е hajde ti sadai nas tuži kome hoćeš!*. Vi biste to sigurno zaoM niII. Ili kad bih napisao: Pošto nam cenzura vfl kao gore, istinite b б 1 j e, u kojima bi se м morali zauzeti za ličnu i imovinsku slgutnost-к žavljana — takovi su i muslimani, dok porez ph. čaju! — pred napadajima državnoj upravi pojedinaca, pa na koncu i vojničkih patrola, toW sama protežira lažni sustav poretka u zemljil/ Vi biste ošišali. A za što? Valjda za to, itnk cenzor?! Drugi „gospodin Zabranjujem!*. Moiefe, pala Vam je sjekira u med. Ali ne zaboravite narodne, da: „ne pada snijeg da pomori svijet, ne­ go da svaka zvijer pokaže svoj trag*. Pa lakoj Vi, ne ćete biti vječiti, Vi čedo preuzetnog Zapadi, za kojeg eto u bukvani pitome Jugoslavije ni ime­ na nema. Urednik,?.* Premladi I neiskusni. Čuje se da su Mg muslimani iz grada Sarajeva, koji su predali noit za oružne listove, dobili nakon tri mjeseca čekaaja od poticajne direkcije ovakva (i slična) riješe^: .Premladi ste i neiskusni u baratanju sa oružjem’. Na prigovore mlagiih, da su za vrijeme rata sbžili po tri-četlrl godine u vojsci, opet je bilo: »neu­ kusni!* Pa i stariji, naročito posjednici, trgovci i ki­ ne starješine, ostali su ipak premladi, makar da u neki posjedovali oružne listove i po trideset godim do sada. — Da nam je nešto gospodu Vladi obi­ ći fes i dati mu pćku luga u šake^pa neka prtgt preko malte, da vidimo bi li se s tipWF»mogao otaniti od pljačkaša. Ili bi se, šta više, i bez peke taj ći povratio i kazao: Sad vidim da nije nai nti premlad i neiskusan,- nego je naš policalni ste u Bosni ostario, pa na sve gleda inatoljm oSm, u koliko hoće već i da zaškilji na štogod^ Poruke uredništva. Cati 14 Posavine. Nastavak Vašeg čimka nije zaplijenjen, nego smo ga mi nH stavili radi toga, što je polemične Binu sa ljudima oko „Jednakosti". Ona zapljeu odnosi se na tretiranje agrarnog pitanja. 1 S. D. u D. Ne možemo štampati, jer je polemično i više lično. Kao što ste и mogli osvjedočiti, naš list nije reagirao u na jednu ličnu navalu na našeg urednih, pa dapače ni na lične navale na samo? predsjednika naše organizacije. Njemu # je mnogo štošta podvaljivalo, pa je dapzif’ i vrijegjan, a mi smo šutjeli. „Za što h ti te, kad se navaljuje na člana našeg mje­ snog odbora?- pitao nas je jedan drugi. 1 mi i Vama i njemu volimo: Kad ne tanimo predsjednika organizacije, zaštodi branimo druge? Zadovoljite se i vi općim mišljenjem, da napadaji „Jednakosti* znače — da je napadnuti ispravan.’ 1 Muslimani! Oglašujte u nPra<! Soda bicarboni veća količina odmah za dobiti u bu- i radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenuod | 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komadu ’ == u špecerajskoj radnji = Hasan Karahasanovit, BRČKO, Karagjorgjevića uL 15. l Mjesni odbor našeorg^ nizacije smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrati na naše uredništvo. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f54cbff4bc4604535da108529c5592ea.pdf b10ebd6878df4f81eeb9b75c304ea408 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom URSGJUJE REDAKCIONI ODBOR :: PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. :: NA POLA GODINE 20"—KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA UI3LAM8KOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслитанске Организације. Broj 20. Sarajevo, četvrtak 10. aprila 1919. (9. redžeba 1337.) Agrarni prijepori i obragjivanje čitluka. Ovih je dana svim kotarskim redim«’ i ispostavama izdana ova .kružnica: ,,Zemaljska je vlada .pazila iz raznih molbi, da 8 jejne strane težaci nastoje da dopiju Sto više zemlje, a e druge (.pet age, da je što više oslobo­ de ispod kmeta. Zemaljska je vlada ovdašnjom okružnicom od 19/11. o. g. broj 32.364/V—2. upozorila narod, da će se kod rješavanja agrarnog pitanja osvrtati samo na zbilj­ sku potrebu i valjano o b r agjivanje zemlje, a nipošto na puku želju za zemljom. Da nebi ova želja za zemljom џ ovo prolazno doba dovela do kakovih zamršaja, naregjuje ze­ maljska vlada gg. kotarskim pred­ stojnicima i čini ih lično odgo­ vornim za to, da ве: 1) mir i red ne emijo nigdje popemiti; 2) da ee mora svak'i pedalj lemlje, što je za obragjivanja, i obraditi po uputama spome­ nute okružnice i 3) da se podjednako zašti­ te I kmetovi I age. Da ee to tim sigurnije posti­ gne, pozivaju se gg. kotarski predstojnici, da svojski nastoje, kako bi svaki pojedini agrarni prijepor lijepim načinom megju strankama izravnali. Gdje to ne ide u kancelariji, neka нК na prijeporne čestice izašalje vrije­ dan i spreman činovnik kotarskog ureda, a u važnijim slučajevima neka se potrudi i sam д. ko­ tarski predstojnik na prijeporno mjesto i tamo sporazumno sa stran- h™« izabele broj zastupnika svake franke i s njima onda odredi, ko it i pod kojima će uvjetima ove go­ dine obraditi prijeporno zemljište, a u smislu predhodnih odredaba u pripravu agr. reforme, keja su-Izašle u službenim novinama 27/П. 1919. Pri tome će valjati upozoriti parničare, da je ova odredba sa­ mo jedna privremena mjera ZO ovogodišnju Obradu, da se ne Mruši mir i da se posije, a da nikako ta odredba no će preju­ dicirati samom prijeporu. Kotar­ ski to’ činovnik, odnosno g. ko­ tarski predstojnik na svaki ova­ kav očevid poslati i seoskog star­ ješinu i njega onda učiniti odgo­ vornim zato, da će se odredba za aru godinu sbilja i u miru izvršiti. G. g. kotarski predstojnici, koji imadu ispostavo inogu se u ispostavnom području za rješava­ nje agrarnih prijepora poslužiti upraviteljima ispostava, ako od­ govaraju gornjem zahtjevu. Konačno se pozivaju gg. ko­ tarski predstojnici, da se u va­ žnim slučajevima obrate na gg. okružno načelnike i da ih u va­ žnijim prijeporima izvijeste, kako je prijepor izglagjen. Sarajevo. 9. aprila. „Srpska Riječ* mm je podva­ lila da uašu ordanizaciju vode „okoreli frankovci", koji su pod protek­ toratom bivše upravo razvijali mržnju proti svemu što je srpsko, na štetu narodnog jedinstva.* Ido i dalje pa nam „viteški* dovikuje, da „nema više protektora kao prije", pa napomi­ nje, da bismo „mogli poći putem Stjepana Radića." Biva u haps. Mi čemo se na ovu podvalu osvrnuti op­ širnije u idućem broju, s za danas ве zadovoljavamo jednom usporedbom u držanju nas .frankovaca" i njih .ljutih zagovornika" narodnog jedinstva. Kad je ovamo došao bivši prijestolonašljednik Franjo Ferdinand, pozdra­ vila ga je .Srpska Riječ" uvodnim člankom od 25. juna 1914, iz kojeg vadimo ovo izreke: .Danas stiže u našu sredinu Njegovo c. i kr. Vieočanstvo, našljednik preetula Franjo Fer­ dinand.*. . . „Koliko bude Njegovom Vieočanstvu, kao našljedniku prestala, položaj dopuštao, imače prilike, da se nepo­ srednim doticajem sa našim narodom osvjedoči o iskrenosti osjećaja lojalnosti i vjernosti našeg naroda prema Njegovoj Uzvišenoj Osobi i Njegovu Prejasnom Domu. „Naš srpski narod imao je vazda pravo ehvatanje li o ni o g i j a I n i h dužnosti premaVladalačkomDomu.* „Ovom osjećaju davao je naš na­ rod otvoreno i iskreno izraza u svakoj datoj prilici, što se’ manifestovalo najjasnije u veličanstvenom i oduševljenom dočeku, koji je priredio naš narod svom sijedom vla­ daru N;eg. Vclič. Franji Josipu I. u maju 1910. godine." „Taj osjećaj lojalnost i pošto­ vanja prema vladaru bili su vazda svijetla odlika srpskog na­ roda* «U ispovijedanju ovih os je čaja i u vršenju ovo ap­ solutno svete gragjanske h o inog i jal no dužnosti, naš narod nije poznavao laž n o g pretvaranja, a i ne razumije nedopuštenog licitiranja.” »Zato to svečano Raspolože­ nje i radost, koja obuzima danas srpski narod prilikom ove visoke po­ sjeta, ne mogu ni za dlaku pomutiti žalosne uspomene . . « »Kao nezavisni organ srp­ skoga naroda mi radosno pozdravlja­ mo Njeg. Vis. Franju Ferdinanda i uvjereni smo, da će neposredna bli­ zina i dodir sa narodom raspršiti mnoge krive predrasude naših uprav nika, nedostojne denuncijacije protiv srpskog naroda. Dobro nam došaol« Tako je pisao »hezaviani organ srpskog naroda”, a »Miabsh«, koji je stajao pod uredništvom današnjeg urednika »frankovačke Pravde« donio je o tom samo ovih pet šest redaka : „Danas stiže u našu sredinu Nje­ gova c.irsko-kraljevska visost, naslje­ dnik prijestolja nadvojvoda Franjo Fer­ dinand sa suprugom. Visoki će gost otsjeeti na Ilidži a u našoj će sredini boraviti tri dana i pribivati velikim vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Visoki će se gost ovom prilikom za­ držati neko vrijeme i u Mostaru. Nas veseli цуа posjeta i Visokog gosta pozdravljamo odanogn i iskre­ nom dobrodošlicom: .Dobro došao!* Komentara ne treba i prepuštamo ga objektiva javnosti uz napomenu, da je urednik »Srpske Riječi«, koja je donijela gore citirane" izreke bio baš glavom danas ratoborni Stijepo Ko­ basica. . . . Jedan umjestan apel. Uz okružnicu o ovogodišnjoj ob­ radi zemlje, što je donosimo na dru­ gom mjestu dobismo i ovaj apel na­ še zemaljske vlade: »Šaljemo cijenjenom uredništvu ovu okružnicu načelnika odjeljenja za unutrašnje poslove radi informa­ cije. Uvjereni, da je i poštovanoj re­ dakciji stalo do toga, da se reforma odnošaja, koja je životno pitanje za veliku većinu našega naroda, izvede u miru i bez nepotrebnih i štetnih su­ koba, mislimo da državna vlast može računati na efektivnu pomoć redak­ cije u lom smislu. U današnjim vre­ menima pomjerenih (uskomešanih) ži­ votnih uslova i raspaljenih strasti, trezveno tretiranje akluelnih pitanja u štampi može ueocjenjivo mnogo po­ moći konsolidovauju pokolebanih dru­ štvenih odnošaja. Nadamo se da će cijela naša štampa bez,iznimke shva­ titi svoju ulogu, te svojim pisanjem 1) stvoriti u masama povoljno raspo­ loženje za zakonsko i mirno provagjanje reforme i 2' ako bi^sc gdjegod pojavile trzavice, da će umirljivim tonom pjsanja nastojati da oslabi o pasnost sudarao. Mi pozdravljamo ovaj korak i sa svoje strane izjavljujemo, da ćemo se držati ovih pravilnih intencija zemalj­ sko vlade. Nu moramo svratiti paž­ nju vlado na dvije Činjenice: Državno odvjetništvo plijeni »Pravdu« bez ikakva pardona. Tu skoro napisao nam je jedan prijatelj stvaran članak o jadima naših malih posjednika i svra- Irtihali dari beka. Godina I. tio pažnju naročito na nevolje udovi­ ca iza poginulih posjednika, kojima se uz eksekuciju naplaćuje porez za godinu 1918., a haka ne dobiše, niti se iko brine za njihova zlu sudbinu. I eto taj i taki članak pao je u cije­ losti žrtvom cenzorove olovke. (G. uredniče! Zaboravili ste napisati crvene olovke Op. slagara.) Apeliramo na g. Savića, da pribavi ovaj članak i da se zainteresujo za sudbinu ovih bijed­ nik?. Kad iznosimo ovake tužne slu­ čajeve u svom listu nije nam nam­ jera, da stvarno kakvo neraspoloženje, pa bismo molili da se g. cenzor uputi na objektivniji postupak bar u ovakim pitanjima. Druga pojava, na koju obraćamo pažnju g. Šavića jesu zborovi, što ih obdržava »Rađena«. U agrarnom pi­ tanju stojimo na stanovištu, da je to čisto ekonomsko pitanje, pri čijem bi se riješen ju moralo voditi računa o obostranim opravdanim interesima. Ništa gore ne može pomutiti mira i reda, kao unošenje stranačkih pogleda, koji svojim radikalizmom niječu pravo na opstanak velikom dijela našeg naroda. Mi smo i u ovom pogledu u defen­ zivnom položaju i svaki objektivan Čov­ jek mora priznati, da smo otišli do skrajnih granica popustljivosti i pomirljivosti. Nije pravo, a ni u interesu države i naroda, da se nesavjesnom agitacijom jedne stranke, koja ide ta lovljenjem pristaša, stvara jedan neo­ drživ položaj. I mi smo krvi ovog naroda, i mi imamo pravo na djedov­ sku zemlju, o čijem prirodu žive hi­ ljade naših porodici. I muslimani su spremni ožuljati ruku na svojoj zemlji, i oni moraju doći u priliku, da obrade svoje vlas­ ništvo. čemu zborovi baš od strano ljudi, koji nemaju objektivna pogledi na riješenje ovog važnog pitanja! Na­ stavi li »Rađena* svoje burgijanje, držimo da će otići u zrak sve okruž­ nice i sve pomirljive intencije ze­ maljske vlade. Ne će koristiti nikak­ ve komisije »na licu mjesta«, niti će se postići željeni mir. Jer i mi smo ljudi, i mi osjećamo nepravdu. I moraćemo reagirati. Morućemo, jer so radi o opstanku. Pisaćemu pomirljivo, ali tražimo tu pomirljivost i s druge strane. Ako se hoće mir i red — a mi ga lje želimo — treba da državni odvjetnik bude objektivan: ili propustiti našu obranu, ili plijeniti i protivničku na­ valu. Zborovi nijesu na mjestu ni u mirno doba, a kamo li u današnjim ozbiljnim vremenima »promjerenih životnih uslovaj — raspaljenih strasti9. Objektivnosti bismo htjeli, tražimo razumijevanja. Ni jesmo usijanci, ali ni — šuše, koje dršću od prvog šu šnja. Rekosmo svoju bratsku, a do vlade je da bude na pravoj visini jedne narodne zaštitnica =================== Svima svojini rogjacitna, znan­ cima i prijateljima tužnim srcem jav­ ljam, da mi je neprežaljena staricamajka: Nur-hanuina rogj. Kapetanović udova Reufbegovič danas Unutrašnje uregjenje u_ vječnost preselila i na vječni Jugoslavije. počinak materi-zemlji predana. . (Nastavak.) Rahmetullahi alejha ! Unutrašnje uregjenje države .jeste 3—1 Ožalošćeni sin glavno pitanje zbog koga ве stvaraju Hakklbeg Reufbegovid. različita mišljenja. Jedan dokaz više kako aktuelnoeti, tako i važnosti ovoga Вов. Gradiška, 28. marta 1919. pitanja. �PRAVDA' — „ПРАВДА Strana 2 Cтрана Do sad po neko je mogao i misliti, da isticanje i raspravljanje pitanja . o unutarnjem uregjenju nije oportuno, da može stvoriti zabunu 'i otežati riješепје pitanja narodnog ujedinjenja, koje je preče od svih ostalih i kome se sva ostala imaju potčiniti. To je mnoge i uzdržavalo da ozbiljno istaknu ovo pitanje. Ali to sad nije više "slučaj. Na­ rodno ujedinjenje je svršen čin, zajed­ nička država je stvorena i živi svojim samostalnim životom. Pitanje je dana samo, kad će i njene granice konačno biti odregjene, i kad će glavna briga svih nas biti prenijeta na njeno unu­ trašnje uregjenje. S toga je ne samo opravdano, no je i potrebno početi ozbiljan razgovor i raspravljanje pi­ tanja o unutrašnjom umgjenu države. U koliko se ozbiljnije, pametnije i razložnije bude raspravljalo, u toliko će biti stvoreni pouzdaniji i bolji uslovi, da Ustavotvorna Skupština ovo osno­ vno pitanje što pravilnije riješi. Kako uraditi našu zajedničku dr­ žavu? Pravilno riješen je ovoga pitanja može se dobiti samo ako se uvijek bude na jednom čistom načelnom gledištu. Jedino načelo, na osnovu koga se može uspješno riješiti unutrašnje uregjenje jeste načelo narodnog samoopredjelenja ili načelo narodne volje. Kao god što se po načelu narod­ nog samoopredielenja došlo do uje­ dinjenja u jednu državu, isto se takp na osnovu načela narodnog samoopredjelenja ima da dogje do unutrašnjeg uregjeuja zajedničke nam države. Kao god što se do podizanja jedinstveno zgrade došlo voljom naroda, isto tako •amo volja naroda ima da bude mjero­ davna za njeno unutrašnje uregjenje. Ovo pitanje nije sporno, te ne može biti više različitih gledišta, jer je za polarnu talku već usvojeno načelo na­ rodnog samoopredjelenja. Krfska de­ klaracija jasno predvigja, da će ustav, koji te Ustavotvorna Skupština donijeti, biti osnova cijelom državnom životu, izvor i utoka svih vlasti i prava, i po njemu će se uregjivati. cjelokupni dr­ žavni život To se isto vidi i iz svih zaključaka Narodnog Vijeća u Zagrebu, naročito iz njegove adreso od 1. de­ cembra prošle godine, kao i iz odluka Srpske Narodne Skupštine. Načelo narodnog samoopredjelenja ili narodne volje, prema svemu, ima da nagje punog izražaja u Ustavotvornoj Skupštini. Ona ima suvereno da donese ustav za cijelu državu. Prema tome, ne što je stvoreno u današnjem pro­ laznom stanju ima samo trenutnu važ­ nost i ne može da ograniči slobodu Ustavo­ tvorne Skupštine. Usvajajući najlojalnije načelo narod­ nog samoopredjelenja, nema bojazni da FELJTON. Musa Ćazim Ćatić. ie se pogriješiti i kad se pregje na ras­ pravljanje pojedinosti u unutrašnjem uregjenju. Tu može biti i različitih i posve suprotnih mišljenja, koja treba da budu predmet raspravljanja, pa i povod za politička grupisanja. Sve će ovo biti samo od koristi pod predpo stavkom, da svako, kako u rasprav­ ljanju, lako i u političkom radu bude rukovonjen načelom narodnog samoopredjelenja, L j. da se unaprijed pot činjava samo slobodnom izražaju narodne volje. (A naši demokrati misle da treba narodu naturiti mišljenje intelektualno Jačih" jedin ca. A la Sarić, Svrzo i t. d. Koja razlika ! Op. ur.) Najvažnije i najkrupnije pitanje u pogledu unutrašnjeg uregjenje naše zajedničke .države nesumnjivo se svodi na: centralizam ili decentralizam. Ostavljajući za sad na stranu druga, takogjer važna pitanja, koja ulaze u opseg unutrašnjeg uregjenja, zadržaćemo se samo kod toga, da li ovo naše državno uregjenje treba zasnovati centra­ listički ili decentralistički Ovo u toliko prije, što je ovo pitanje jedino, koje je već izazvalo opće inleresovanje i povodom koga je u javnosti već ot­ počelo živo raspravljanje. Ono se na žalost, još ne vodi sa onoliko dostojanst­ va. pažnje, lojalnosti, stvarnosti i ozbilj­ nosti, koliko ova načelna i ozbiljna stvar zaslužuje. Da se ovo pitanje pravilno riješi, prije svega treba dobro i duboko po­ znavati sve elemente, koji sačinjavaju našu državu, sve prilike^ okolnosti pod kojima se do sad živjelo, mentalitet koji je stoljećima stvaran, pa i istorijske či­ njenice, koje su sinteza čitavog istorij- I skog razvitka pojedinih dijelova naše­ ga naroda. Vodeći računa џ svima ovim činjenicama, jasno je da mi mo­ ramo tražiti i izragjivati naš specijalan jugoslavenski sistem, koji će odgovarati samo našim potrebama i prilikama. Prosto kopiranje ma koga od tugjih sis­ tema bila bi pogrješka. Ugledanje na tugje sisteme može da posluži samo kao gragja i pomoć, da naš sitem što bolje odgovori našim potrebama. Imajući sve ovo na umu, državno uregjenib Jugoslavije treba da bude takvo, da Ustav učvrsti jedinstvo narod­ no I državno s jedne sirane, a s druge strane da dade narodu prilike, da raz­ vije što slobodnije i što jače sve svoje energije. Državno jedinstvo zahtijeva, da se neutrališu u jednom parlamentu i u jednoj vladi svi poslovi, koji predstav­ ljaju temelje države i interese cjeline. Sve ostale poslove, koji predstavlja ju interes pojedinih krajeva, u mo­ guće je da se zakonodavno I admi­ nistrativno zasebno uregjujn, bez ugrožavanja đržavnjjt temelja, treba ostaviti tim krajevima, ostavljajući I sudbine zaklopio je oči za uvijek... I tad je zamukla i njegova vila, dobri ljudi sahranili ga u .njegovom Tešnju" na osami, tamo kako se iz grada izla­ zi, trava narasla na njegovom groblju i svijet ga zaboravio. Zaboravio ga svak, jer je bura rata urlala svijetom i pjesma i priča i spo­ men prestao... „Varoško groblje u samotnom kraju Trepavke mrke sklopilo i spava Kao siroče. Blagi vjetrić pirka: — To humka humkl nešto došaptava" (.Na o?inu grobu ") (Uspomeni.) Ah I ja nemam nigdje ništa svoga, U svijetu sam kao gola grana: Sve mi blago uzdasi i suze, A tuga mi — svagdašnja je hranal* M. C. CallS Pjesnici rano umiru a rijetko se ragjaju. Njihova je sudbina gorka, da za života nikoo njima ne govori dobro; da se potucaju od nemila do nedraga i da u bijedi umiru. U životu ne na­ laze ono što sanjaju, a ako im mrvicu Ja sam se približavao groblju, na svjetskog dobra sudbina udijeli presta­ ju biti pjesnici 1 spuštaju se rnegju kojem je izmučeni i jadni pjesnik na­ obične smrtnike. U njima umre pjes­ šao vječiti počinak- Bez nišana i bez nik — oni postaju obični ljudi. No ikakva znaka, na mirnom varoškom iznimku čine pravi pjesnici, jer njima groblju trunu kosti pjesnika, koji je za rudbina ne udijeli ni mrvice dobra, ni svakog imao više srca osim za se, jer: ,,0 davno davno otrova mj grudi kruha, ni prijatelja i umiru u bijedi, Cinički zbilja zemaljskog života, , razočarani. . . Davno me Udes rastavio hudl Prije četiri godine na 6. aprila 1915. Od mojih milih. Ah, ja sam sirota I umro je u Tešnju Musa ćazim ćatić, Gle. moje lice — to je mrtva knjiga, A slova su joj -- nevolja i briga! pjesnik duše i patnja, pjesnik po svim Ništa ml babo ostavio nije, gornjim oznakama. Bež kuće, bez dje­ U hladu da mi medom život sladi; ce, bez ikoga, potucajući se, kroz sav Tužni se pjesnik sam na sebi grije svoj život šiban maćuhinekim štapom I poput mrava radi, radi, radi. im time mogućnost, da se samostalno raz­ vijaju prema svojim potrebama. (НмичгИв »a) Iz „Državnog Vijeća“. Jedna napomena. Stavili bismo jednu napome­ nu na adresu predsjedništva ovog narodnog pre Istavništva. Svagdje je običaj, da se štampaju stenografski izvještaji o sjednicama dr­ žavnog parlamenta. Kod nas je eto ukinut i ovaj parlamentarni običaj. Tih izvještaja nitisšlamp iju beogradske '„Službene Novine‘‘, premda imaju prostora za neprestano ponavljanje ministar­ skih imena prilikom i najneznatnijeg imenovanja, niti ih donosi naša ,,Narodno Jedinstvo1', prem­ da izdaje mnoge suvišne priloge i većinom izlazi na osam stranica. Suhoparni izvještaji našeg ■ pr'esbiroa« sve su prije nego li pravi prikaz rada nar. predstavništva. S toga tražimo da se kojim bilo načinom dostavljaju stenografski zapisnici. Sjednica od 4. aprila Nakon što su pročitane interpela­ cije prešlo se na dnevni red: debata o saobraćaju na našim željeznicama. Poslanik Blagojević (dem. klub) že­ stoko kritikuje prilike na našim že­ ljeznicama i ističe kako nema dobre organizacije. Poslanik Korać (soc.) iz­ nosi teški položaj slovenskih željezni­ čara i moli da se što prije popravi njihovo materijalno stanje. Naročito kritikuje militarizaciju na željeznica­ ma i iznosi nekoliko primjera pona­ šanja vojnih vlasti. Pera Jovanović (radikal) primjećuje da ministar nije učinio sve što je mogao. Treba po­ tražiti pomoći od Amerike, koja ima đe milijune željezničkih Činovnika. Predsjednik ministarstva Protić izjav­ ljuje da je on još na Krfu pripremao izvjesne mjere u pitanju saobraćaja i obratio se Americi, da bi njenom po­ moći organizovao saobraćaj u zemlji. Ove so mjere još i danas poduzimaju. Ministar Vulović u dugom go­ voru razlaže poteškoće obnove pra­ vilne komunikacije i predbacuje po­ jedinim poslanicima bezrazložnu kri­ tiku u tom pitanju. Sa mjerodavnih strana sve se poduzima da se saobra­ ćaj obnovi. U nastavku svoga govora ministar konstatuje da brzi rad otešćavaju madžarski radnici. Obećaje da će učiniti sve mojuče kako bi se što Broj 20 prije uspostavio redoviti i u b redaj. Hjednlea od 5. aprila. Čita se više inlerpobciji, J njima poslanika Kristana јмејц nietra unutrašnjih djela n ОД* »ta nSlobodn", pusi. ĆjUIi zabrani izvoza šišaka za stroja le. te interpelacija dr. Topalorj^ di uspostave sudova u Vojvodi^ to je pročitao ministar Za ustarg, uu skupštinu išvještaj o izbori u M a c e d o n i j i. Poslije toga ministar Prrt# vori o takozvanom ljubljanskom ј denlu. Kako je poznato inkrra Italije radi incidenta u Ljutij^ .mala je za posljedicu, da je vojni savjet u Parizu donio rij^ koje je po svojoj sadržini nrorik zvati utisak, da se radi o vrlo> suoi stvari. Posebna mejusmuj komisija bila je odmah poslana^ hljanu da izvidi spomenuti Bilo je tu i prijetnja sa vojjjfj okupacijom. Ova odluka пЦ vojnog savjeta, čije je izvršenja j boko dirnulo suvereni) kraljevstva SH3 bih je štena samo lokalnoj vojnoj i gng skoj vi sti u Ljubljani. Cim je misija u Ljubljanu započele je, rad tune, da je pozvala na nosi predsjednika slovenske komandanta dravske diviziji, tim je tečajem istrage utvrgjeao^ 27. januarastigao u Ljubljanu general Segre. Prije svojega ddjij putovanja u Italiju zamolio jek smio jedan dio njegove pratnje ц u Ljubljani. Predsjednik ljubljanske vldtj zvao se na svoju nenadležn<et,ij ipak izjavio da on nema nihj tiv privremenoga’ boravka Ulijuj lica u Ljubljani. General je bino« izjavom zadovoljan. Kad se je mi natrag iz, Italije u Boč, htio je ral da i dalje ostavi svoje M Ljubljani, no ljubljanska тШц jući pri svojoj nenadležnosli bih mišljenja, da u interesu alond izbjeglica ne bi bilo uputno činittji teškoće time, d» trpi talijansko «ј osoblje u Ljubljani. No poslijei» kog vremena cijela se javnost пр la da se ovdje ide za nekskrej vjesnitn ciljem. U slovenskoj јиа nastala je velika uznemirenju ljubljanska vlada bila primoraš za obezbjegjenje slične slobode kl janskih podanika poduzme oštreшјг Megiulim talijanska vlada bilaješ viješlena da je naatalo neprijitdjl raspolož nje protiv Talijana i u lb boru. Dok je ljubljanska vladine šljala što da učini, dogodio se ii u Ljubljani, da je naime jedu li .Mi tu smo stali A za vrhuna Viš’ nas je svjetlo tonulo srna Ko silnog genija misao . .'* (Pij< Da, tu smo. J i sam se osloiii ogradu groblja, a moj prijatelj (hi Mvšić stajao je do mene. Obcian šutili i gledali u ćazimov grob,bij su obasjavale zadnje trake muni sunca. Ja esm još jednom protom Iju svim onim krajevima, gdj» i bio н Ouzimom. Kad je na koncil rso poći u vojsku pisao mi je»j noj karti iz Tuzle: „Avdo! Prep« bih ti, da pročitaš Tolstojen, klaonici", „Ne ubij!* i da ispijd Kijaje pč oke u moje ime. ,r N* no piće, nesretan život, te koži „Daleko... dal'ko Iza devet gora, tajništvo zadali su mu klicu M Kraj jedan spava, pun sviju ljepota; Daleko . . daleko preko sinjeg mora — sušicu, pa kako mu nije bik Počiva zemlja sreće I života." gjeno da se objesi, umro je l^l („Noitaglija") . Eto mc na^njegovu grobu, koji znaka nema, eto me kod dobMl „Čuj. kako sivi kljktaju tdrali jatclj-i i druga ideala i zanosa, hl U našoj tamnoj šumll Na žal su mrtvih jezera pali, rem grančicu divlje šljive i da F Gdje val ko priča šumi. nesem za uspouurtiu s njegova I čini mi se da u večernjem Oni su nigdje daleko bili: Čak iza devet'gora — čujem glas njegova duha, koji I’ Sad su nam u pohod došli na krili* borno šapće: „Nezahvalan je i Ah preko sinjeg mora! • narod, uli ee mora raditi.,, b1 („Zaboravljeni otoci".-) ostavio nikoga izu sobo, da iniрЛ Trošeći krvcu — snagu svoga duha Da steče samo tvrdu koru kruha." • j.Janijesum sanjar.") ... I u isto vrijeme pojavilo se predamnom blijedo ćazimovo lice sa na voranim čelom. Kao da sam ga gledao živa kako se muči u potkrovki jednog dućana i prevodi i piše djela, da obo gati knjižara i nakladnika, a da tnu on za sve to dadne komad tvrda kruha... To- je žalosna, ali istinita sudbina! Nesretni pjesnik rekao mi je pri zad-' njem rastanku: Avdo, ti me poznaješ, ti vidiš koliko mi laj knjižar cijedi krv za komad kruha! Ali povrh svega ja sam zadovoljan, da mi i to daje". .. �Bpoj 20 Broj Ini oficir naše vojno policije zaurio na ulici talijanske oficire i za­ lio od njih isprave. Podlo oni toga u htjeli učiniti, to ih je nad oficir tirao. Ovakav postupak našeg ofia bio jo potpuno ispravan, jer se atrola vrši i nad našim oficirima u u, da se spriječi zloupotreba oficiri uniformo. No talijanski oficiri nihtjeli poći na redarstvo, već su svili da idu jedino pred komandandravske dikizije. Tako je general illjanić prvi puta službeno saznao u Ljubljani postoji talijanska vojna šija. Na primjedbu generala Sininića da je u ovom slučaju sa talijkim ofibirima riječ o jednoj ošj mjeri, koja se primjenjuje na sva na lica, odgovori talijanski major, on ima kao šef podkomisije za pšenje primirja sa Auetro-Ugarskom »vO, da boravi u Ljubljani. Ova izуа primorala je generala Smiljanića u interesu autoriteta državnih vlazamoli talijanske oficire, da ostave ubijanu dok ne pribave potrebne ivole sa strane vlade u Beogradu, i to je ljubljanska misija uložila otest i ostavila Ljubljanu. Radni program. Poslije uskršnjih praznika rasprade narodno predstavništvo ove zane, koje je vlada več spremila: Za­ la o novom poslovniku, projekt ,zaina o izbornom redu, te zakon o favINnstvu u kraljevstvu SHS. Osim ga doći će u pretres neki zakonski »jekti. koje je podnijela boinska vlada. To su zakon o poičkim zložincima i osnova zakona o itituciji štete i imetka, kojim se ureuje da se proglase za ništetne svi svni poslovi sa vlasništvom, koje je Ijed konfiskacije prešlo u druge ke. Konačno projekt zakona o ukitnju povlastica za strane novčane ivode u Bosni i Hercegovini. Zakon političkim deliktima imao bi važiti t čitavo kraljevstvo. Pregled. Izjava poslanika Vesnića. »Petit zrisien« donosi izjavu g. Vesnića, prkog poslanika i delegata na konirenciji mira. U izjavi se veli, da jo ada kraljevine SHS otrag 8 dana redložila, da se teritorijalni sporovi Italijom i Rumunijom srede putem ebiscita. Vesnić spominje, da je ada SHS u mjesecu februaru predilila arbitražu za riješenje Jadranrog problema, pa onda dodaje: »Mi № uvijek bili pripravni da učinimo raj teritorijalnim teškoćama, koje su bile megju našim prijateljima i saHnicima i megju nama, apelujući na »ПРАВДА* — »PRAVDA* interesirano stanovništvo. A sada smo eto očito dokazali naše dobre na­ mjere«. Naši uvjeti za akciju proti bolj­ ševizmu. Autantino je ratno vijeće zatražilo od kraljevine SHS akciju pro­ tiv boljševizma naročito prilikom ko­ munističke revolucije u- Madžarskoj. Kako se iz upućenih krugova doznaje, vlada je kraljevstva SHS otklonila ovaj poziv. Kao motiv držanju naše vlade navodi se, što naša država još nije priznata od antante. Uz granico Madžarske nalaze se dvije od antante priznate i favorizovane države češkoslovačka i Rumunija, koje neka izvrše ovaj zadatak. Osim toga nijesu još utvrgjene granice naše države, a neki su dijelovi naše državo zaposjednuti kao neprijateljski- Kraljevstvo SHS stavilo je kao uvjet za učestvovanje u akciji protiv boljševika zahtjev, da se ostvare sve naše narndne aspiracije. КагоЈу trati s nama rese. Ova­ mo je stigao pouzjlanik grofa Mihaj­ la Karolyia i njegov pregjašnji lični sekretar Josip Diner Denes. Izgleda da je došao ovaj put u Beograd sa istom namjerom kao i posljednji put. Diner Denes posjetio je pomoćnika ministra inostranih dj da i zatražio da bude primljen od predsjednika mini­ starskog savjeta. Predsjednik vlade odbio je da ga primi i to iz razloga, jer nije jasno u čije je ime Diner Denes došao da pregovara sa vladom kraljevine SHS. Crnogorci »rade*. Javljaju iz Ženeve: Plaćenici kralja Nikole šire u Švajcarskoj poznatu poslanicu sa 14 tačaka o navodnim srpskim nedjelima u Crnoj Gori. Rivet o prilikama u Bošnl. Rivet objavljuje u »Temps»-u članak o bo­ sanskim strankama. Opisuje najprije tendencije Sunarićeve grupe, donosi intorvive sa muslimanima i konačno razlaže ciljeve grupe oko »Slovenskog Juga«. (Ako nam pogje za “rukom prenijećemo ovaj članak Op. ur.) Strani izvjestitelji. Na Rijeku je 6. o. mj. stiglo osam američkih i. en­ gleskih novinara, koji putuju našim stranama, da se tačno informišu o prilikama, a posebice o talijanskim aspiracijama. »Dally Jially“ za Jugoslaviju. D’ Еврегеу u Beogradu. U Beo­ grad je stigao zapovjednik antantine istočne vojske, general Franchet d’ Еврегеу. 0 našoj sjevernoj granici jučer je popodne predala deputacija Jugo­ slavenskog kluba ministru predsjedniku Prutiću spomenicu o zahtjevima u pi­ tanju naše sjeverne granice. Ministar predsjednik izjavio je, da potpuno shvaća klubske zahtjeve i da će ih po mogućnosti uvažiti. Domaće vijesti. Pohvalan rad. Iz Novog do­ bismo ovaj brzojav: „Na današ­ njem sastanku mjesne c rganizacije sakupljeno za muallime pre­ ko hiljadu kruna, za „Gajret" preko tri hiljade i pet stotina K. Daljnje kupljenje u toku. Rezul­ tat slijedi pismeno. Predsjednik Bfšćević". Nas veseli ovaj patriotski ko­ rak našeg mjesnog odbora u No­ vom i stavljamo ga kao uzoran primjer i ostalim odborima. Živ­ jeli svjesni Novljani! Ministar pravde „rad|“. U beo­ gradskom ministarstvu pravde izragjuje se zakon za uregjenje centralne državne uprave. Isto je ministarstvo izradilo »zakon o veleizdaji*, koji bi se imao protezati na sve pokrajine kraljevine SHS. Interpelacije Ipak koriste. Mini­ star vojni i mornarice riješio je u sporazumu sa ministrima inostranih i unutranjih djela: 1) Da se ukine cenzurisanje u unutrašnjem sao­ braćaju putem pisama, dopisnica, upu­ tnica i t d. 2) Da se cenzuriranje za megjunarodni saobraćaj zadrži samo u Beogradu, Dubrovniku. Zagrebu, Ljubljani, Nišu, Novom Sadu, Skup­ lju, Solunu i Cetinju. Sve ostale mje­ sne cenzure ukidaju se. I vrijeme je bilo. Još kad bi se Talijanske probe ne uspijevaju. ukinula cenzura novina. Novi „dobrotvori". Gosp. pred­ Talijani su počeli u okupiranoj teri­ toriji provoditi plebiscit (narodno gla­ sjedniku zemaljske vlade predali su sanje). Rezultat je za Talijane nepo­ zemaljska banka za Bosnu i Herce­ voljan. U Trstu se šta više čak i sa govinu i sarajevska pivara svaka po talijanske strane djelomično glasovalo 50.000 K za dobrotvorne ciljeve. Mi mislimo, da se ovim »darovi­ protiv sjedinjenja Trsta sa Italijom. „Samostalni Gjurgjiatan* Pred­ ma* ne bi smjela zabašuriti činjenica, sjednik gjur>jijske delegacije na kon­ da je privilegovana tugjinska ferenciji mira objavio je u novinama banka ogulila naš narod do kože, a ovu notu: »12. marta o. g. svečano pivarin dimnjak uništava i izgled Sa­ je otvorena georgijska narodna skup­ rajeva i zdravlje našeg stanovništva. ština. Za predsjednika jo izabran Ni­ Ovaj bi im bakšiš trebalo povratiti, kola Čeidze, predsjednik delegacije da mognu lakše — prtljati . . Liječničke svjedodžbe za puto­ na konferenciji mira. Narodna je sku­ pština u cjelosti prihvatila i ratifici­ vanje. Zemaljska je vlada poslala svim rala akt o nezavisnosti Georgije, što okružnim oblastima, kotarskim uredi­ ga je 26. maja 1918. objavilo narod­ ma i ispostavama ovaj otpis: no vijeće. Temeljna osnovica tog akta »Ljekarska. svjedodžba treba pu­ izražena je ovim riječima: »Georgij- tnicima samo kad prelaze granice Bo­ ski narod ima odsada suverena pra­ sne. Svjedodžbe treba da službeno va, a Georgija je nezavisna država. izdaju uredovni Ijekari i to bee- Pretresajući situaciju povodom ma­ džarske revolucije »Daily Maily* veli, da su saveznici bili zločinački kratko­ vidni, što nisu priznali ujedinjenje ju­ goslavenske kraljevine. „Vjernost" Austrije. »Journal des Debate« objavljuje sadržaj dvaju ugo­ vora izmegju bivše Austrije i Bugar­ ske. Austrija je garantovala svu Ma­ kedoniju i dolinu Morave do razvoda izmegju t. zv. Srpske i Bugarske Mo­ šane, ali sam ostavio svoju djecu — rave. Prema Turskoj garantovala je ,esme moje, koje ča me oplakivati...* * granice iz San Stefanskog mira. Za Suton se spuštao, a meni se činilo slučaj da bi Bugarska morala napasti Rumunjsku obećaje joj sva područja, io da je: koja je izgubila bukureštanskim mi­ „Hrapavim krilom jedna mrska sova Lice je evo, osjenlla moje — rom. Nadalje joj je obećala svu terito­ . U dusi mjesto rumenih mi snova riju koju je Grčka dobila u balkan­ Olovni mraci i sablasti stoje." skom ratu, uključivši ovamo i Solun. („Grijeh".) Musa ćazim ćatić napisao je pre­ li pet stotina pjesama, razbacanih po rim novinama, dragocjenih ocjena i riksza istočnih pjesnika i književnika ..Beharu*, »Biseru*, „Gajretu* i td. leveo je na hrvatski djela: »Borba olumjeseca i krsta*, »Temelji islamtog morala*, »Muslimanska žena*, Teiste i ateiste*, »Osnovna nnčela lama njegova prošlost i sadašnjost*, Nekoliko islamskih ustanova*, »Jedan iz*, to mnogo još toga, što mi nije ida pri ruci. U Ćazimu izgubili,smo lim pjesnika, možda najčistijeg рјев ika duše, takogjer i nenutkriljiva prevoкм sa istoć. jezika u pjesmi i prozi. Za lje dužnost na nama, da mu se odužimo ar podignučem nišanA na njegovu robu i izdanjem .njegovih pjesama i tudija. Sarajevo 0. aprila 1919. A-Hlfil BJ.k.ac koja će vršiti sva ta prava. Forma političke organizacije nezavisne Ge­ orgije je demokratska republika. U slOčaju konflikata Georgija će biti vazda neutralna«. Izgon Habsburgovaca. Njemačko austrijska narodna skupština prihvatila je u srijedu u drugom čitanju jed­ noglasno zakonsku osnovu o iz­ gonu habsburške dinastije. Franenska se boji- Iz Pariza do­ laze vijesti da Francuska želi sklopiti sa Engleskom i Sjedinjenim država­ ma Amerike vojni ugovor za obranu svojih istočnih granica. Zahtjevi Belgije. Agentura Radio javlja iz Washingtona: Belgijski kralj Albert predao je aliircima memoran­ dum, u kome traži ispunjenje neka­ dašnjih obećanja. Radi se osobito o tri zahtjeva: Zajam od 3 milijarde franaka, opskrba Belgije sirovinama i odstup cijele obale ŠelJe. Cтрапа 3 Strana platno, ali samo u slučaju prijeke potrebe za putovanje.-Nije dakle nuž­ no. da se svjedodžbe traže od priva­ tnih Ijekara.* Похоћ Србнји. Главни одбор a.i сиротињу Србије у Босии и Херцеговини предао jo госп. предсједнику Зеиа-аске Владе сакуп.т.еиу своту од 500000 К уз иоиратно ппсио, пуно саучешћа за страдалнико п захвал пости према српској појсци. Ha адресу државног одвјетинштва у Тузли н Сарајеву. Кад je 4 јануара о. г. уиорен Ахмед Грухон>и1. пз Јањо na путу из Тузле ирема Зворппку, држапио jo одвјетнлттво у Тузли no cnojoj дужноств преузело у руке, да проведо пстрагу и пронађе злочинце алл до данас, колико je Ha­ na позвато, пвје нпшта учпцвло. Ист ■ je тако и сарајенско држапно одпјетнпштво, када je заплијеинло доппс u овој стварп у „Времену", рекло, да ho одиах дати повеств изввде, али каво се види, то je било само npasno o6ehaibe, јор ствар потиуно иирује. Зато мп потпуиим правом питамо: »Шта je с тии?“ Hehe се »ал>да n ова ствар као што су многе друге »ситнвце локалне нарави*, једноста! но покритв велои заборави. Уосталоч у овоме je смиелу предака тужба н г. војводи Степи СтепановиКу, у чију се доброхотност u праводност noći с иоуздајемо. Stanovništvo Ljubljane broji d> nas 77.000, sa vojništvom preko 80.000 Slovenci uče naš jezik. Vlada je odredila obligatno učenje hrvatskosrpskog jezika u svim srednjim ško­ lama, te višim razredima gragjanskih i pučkih škola. Aeroplanaka pošta kod nas. Da bi se ubrzao prenos pošte obrazovane su radi prekida željezničkog saobra­ ćaja ove aeroplanske linije: Novi Sad— Nil—Skoplje, Novi Sad—Sarajevo—Cetinje. Sva će se pošta sakupiti na o vim stanicama i onda odaslati dalje. Ovaj će se saobraćaj vršiti dok se muspostavi pčtpuni željeznički promet Скупштнпа дууштва приватнвх чиновнвка. Ha 29. марта je била скув штпна овдажњпх припатнпх чппопвп ка, на којој je принремени одбор нзвпјестио да су се на 8. фебруара са стали иноги приватви чпновнвци u чиновнвце из Сарајева и закључили да se наново успоставп пријашв>е „Друттво прнватних чиновника за Б. и X*. У ту je сврху бво взабраи приврехени одбор са задатком да ску n.i>a чланово, израдв друштвена пра вила в сааове главну скупштану. Привременп одбор предлаже с тога про мјену пријашљих друштнених иравила. које je послвје чнтања прпмила глав на скупштива, те ke се, кад буду штампапа. раздвјелити члановима. Иза тога се je прешло н» бвраље упраипог одбора n осталих »ргана друштва. 3* предсједнвка je изабран г. Берт холд Спвцер, подиредсједшшв cj: •гг. Севд Алвбег Филппоаик u Јакч Ивулик; тајнвцв: гг. Јоеип конто Корнвони в Јароелав Шрута; блага ник: г. Шуштервк Јосвп, благајничка замјеввца r-rijaita О л r a С т a ипш a h е в a, одборницв: гг. Карл Кецер. Manpo Харбачек, Пв. Шлајх, Мвтар Черемвџик. Аптуп Марвк, Мплош Ђуран и Бранко Јанковић. Одборнич ки замјеница: гг. Давпд Дуцати, Блаж .Тустер, Рвхард Кернер. 'Бур • Баннор, ревиворв: гг. Ввлим Неивнп. Давид Варјаш, Jocim Рајаан, часни суд: гп Бертхолд Шпацер, Мвлош rliypaH, Адолф Штумес, Петар Гак, вић в Лудввг Петри. Преиоручујемо. д» се у ово дру П1ТПО уппшу спп првватни чвковкпци ■ муслввавв, кака ‘ башв лагље бр» пил« своје внтересо. Tražim sobu sa namještajem. P > nude u upravi jPravde*. Šaljite pretplatu! �Strana 4 Страна „Gajretove* vijesti. U Dervenfi se živo radi na upi­ sivanju članova. Dosada je u samom u radu upisano 4 dobrotvora, 18 utetneljitolja i 58 članova prinosnika. Za ela kotara Dervente birače se povje­ snici. I u Gračanici rad prilično lapreduje^, Do onda su upisani: 1 ute­ meljitelj i 39 članova prinosnika. Dobrotvori 1 utemeljitelji. Kao dobrotvori stupiše Semije hanuma i l)r. Haindi ef. Karamehmedović iz Sarajeva, a kao utemeljitelji Asimbeg Mutevelić iz Sarajeva i Fazlić Gjulajman ef. iz Gračanice. Ispravak. Objelodanili smo u no■ inama, da nam je poslao Hašimbeg Badnjević iz Travnika 270 K. Donije­ li smo i injena darovatelja, ali šino kod tuga unijeli pogrešno jedno ime, a to je mjesto Mahmudbeg Haeanpasić donijeli smo Mahmudbeg Hrasnica, što ovim ispravljamo. (Primjedba uredništva: Neka se drugi put pazi na ovake stvari, jer nemamo prostora i za ovake — negajreleke ispravke.) Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 8. Stevo Heleta iz Krive drago na­ pao je na cesti Prača—Renovica 21. februara 1919. Meha Hujdura i Mu,tafu Ćutuka bajonetom. a ovi su po­ bjegli u Renovicu u han. T. mu na­ đoše žandarsku patrolu i srpsku sira.u. Žandar Negjo Subotić htjede uhvatiti Stevu Heletu ali ga srpska đtreža odbrani (s njima i Lazar Tele­ tina kuji je imao oružje i zaprijetio зе, da Ste vi ne smiju uišta učinili) te ladoše ponovo bajunetu Heleti, da može i dalje mirno ljude napadati. Tako se u našem kotaru drži red! Isti dan na putu u Praču probo je bajunetom Hamida Muminovićau legja. 9. Pred nekoliko dana (u februa­ ru) došao je Milosav Lugonjić sa bom­ bama u selo Kutuzovo k. Rogatica pred kuću Mušana Kulovoa i tražio, da mu dade 3 krave, koje on svoja­ ta sebi, premda su se iste otelile kod Kulovca. Pošto jnu ih on nije htio dati, Lugonjić mu se zaprijetio i pred svjedocima Mehmedom i Hasanom Kulovcem rekao, da će se još navra­ titi Mušanu i tražiti barem jodnu kra­ vu, a ako mu je ие dadne, da će je oteti. Kulovac je ovo prijavio sudu. 10. Na 22. februara 1919. došli su pod kuću Bege Perendije u Buratima k. Rogatica, sa oružjem Špasoje Stevanović, Milivoj Knežević i Gjurko Kundurjp, te igrali i pucali u kuću Beginu i psovali mater, turske sveti­ nje i zaprijetili, da će ih sviju u kući pobiti. Iza toga je izbila žandarska patrol”, oni su se razbježali, a uhvatila je Spasoja Stevanovića i doneklon ga odvela, a onda sa oružjem pustila. Stvar je predata sudu. Svjedčci: Has&n, Bećir i Jusuf Katica iz Borala. „PRAVDA li. Uzeir Katica iz Burata radi na beglukđ гн1гпеШ Suljage Vaizovića ima 18 godina. • Sad dolazi M:lan Gldhovič njego­ voj kući ем puškom i zahtijeva, da tu zemlju njemu ostavi, jer je on prije 18 godina radio, a i Suljaga mu je oteo, jer je on sudio kako je htio, i prijeti mu, ako se neće lijepom od­ straniti, da će njegovu lUzeiruvul ku­ ću i svo selo popaliti. Svjedoci su: Muhamed c-f. Barlov, Omer Katica i Avdaga Kupo. Ovo je Katica sudu prijavio. 12. Dne 19. februara 1919. došla su dvojica lopova u samu zoru Ah med u Dediću iz Nepravdtou k. Rogatica i kazali se kao patrola, te mu oteli 30 jegirmiluka, 10 rubi ja, 680 K, te 12 aršina sukna, 6 pari rublja i rekli inu: „Ako ikum ovo prijaviš, zapalićemo te!“ 13. Na 27. februara 1919. izgorjela su dva вчнп.ч (preko 80 ql Huseinu Mušovicu iz Za kuma k. Rogatica i sumnja na Jovu Šušovića, koji mu во odagna prijeti, i Vidi 1. Učku* ovih dogega’.). 14. Nak« u državni g prevrata do 15 cbna udarili su na kuću Suše Mehmeda u Kujundžići:. i Jakša i Pero Gradmac sa puškama repetirkama usred dana, da mu otmu kravu, koju je Suša pred 4 godme kupio od Pere Handana: Ova dvojica hoće posto po to, da je to njihova krav?. Pošto su same žene bile kod kuće, trgali su sa žena odijelu, a u to jc^ošao Mehmed Suša f sjekirom i na njegovom kućnom pragu dočekJr su ga spomenuta dvo­ jica Giadin-ca i rekli mu, ako samo makne, da će ga ubiti. U tome je tu stigao HaŠim Suša i Ahmedaga Jesenković iz Rogatice i time ga spasili od nasilja. Stvar je predata sudu. 15. Halilu Leli iz Pediša kot. Ro­ gatica ukradena je 15. februara 1919. jedna krava i v6, vrijedni 8000 K. Lo­ povi su došli u večer i presjekli klanicu te odveli goveda. Ukućani su čuli lupu, ali nijesu smjeli izaći napolje golih.ruku znajući dubro, da svaki rišćanin ima oružje. Sjutradan gonio je trag do u šumu, gdje jo našao mjesto, gdje je vč zaklan, a krava je dalje odvedena. Ne smije na nikoga sumnjati, jer mu je sin nagovorom kombija pravoslavnih po srpskim voj­ nicima isprebijan i za kratko vrijeme uinro. 16. ćamilp ćatiću ia Brezja kotar Rogatica otjeran je u veMf 28. febr. 1919. jedan konj i 1-no june u vri­ jednosti od 2000 K. Trag je dotjeran do sela Rosmovići. Stvar je prijavljena oružnicima, pa čekamo rezultat. (Nasta viče se.) Gospodarstvo. Bagdadska željeznica. Prema in­ formacijama iz Kaira uspostavljen je željeznički saobraćaj na bagdadskoj željeznici. Dogotovljena je pruga pre­ ПРАВДА Bruj 20 ko Taurusa, to vlakovi koji polaze iz Hajdarpašv dolaze sve do Nsebinu, 150 kilometara pred Mosuloo. U Me­ zopotamiji se je pokrenula velika ak­ cija, da ве izgradi željeznička pruga sve do perzijskog zaljeva. Bagdadska pruga, koja je bila od veliko važnosti za vrijeme rata, imaće i u mirno1 do bi\ osubilo važnu zadaću. Ekonomski preporod Mezopotamije i Sirije, te raz­ granjenje saobraćam sa Persijom i Indijom učiniću još intenzivnijim pro met na ovoj pruzi. Bogatstvo Sirije usredotočile se u Aleksadreti, koja je kao stvorena da postane jednom od najvažnijih luka na Istoku. Ubiranje gjumruka Prema odluci ministarskog savjeta kraljevstvva SHS. imaju se ustanoviti na cijeloj teritoriji kraljevstva za sada carinarnico, to ot­ početi naplsto carina po tarifama. U tu svrhu proširena je na cijelu terito­ riju kraljevstva važnost carinskog za­ kona Srbije. Slobodan promet kotom. Ministar za trgovinu i industriju izdao je naregjenje, da se od sada nesmetano dopusti promet kožama izmogju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slavonije i Slovenije. Tim je povoljno riješena i molba saveza slovenskih industrijalaca za uvoz kožo u Sloveniju. i Г971 ^mjeSlajem i u I I (ILI OG pogledom, po noeti odmah Upitati u upravi lista pod ТМППНШ Javna zahvala Vojnički liječnik goep br.Alu beg Rizvanbogović liječi u svalu) ba siromahe bezplalno, pa za joj takvog, kada sam ja hlie da voleći da je veliki siromah, mi je: to što bi dao meni podaj , mu neka se pomogo, a evo ma mene još 20 K. Smatram se obvezanim, da mu se ispred tih maha zahvalim što i činim: Nehl je najljepša hvala, a od Boga, ц) gove bol hazne plata! Tuzla, dne 8. aprila 1-919. Avdagi Novo otvorena Telegrafska veza 9a Crnom Go­ najmodernije uregjem rom. Ovih je dana uspostavljena di­ rektna telegrafska veza Beograda sa Crnom Gorom. PARNA PEKAI Krediti i opet krediti. Javljaju iz Washingtona: Riznički odsjok jav­ lja, da je naknadno otvorio Francus­ koj kredit od 85 milijona dolara, a Italiji od 25 milijona. Ukupni iznos zajmova, što je Amerika dala save­ znicima dosiže sada do 9 milijardi 8 milijona 909 hiljada i 431 dolar. Trst pred rasulom. Iz Trsta jav­ ljaju da ee tršćanska gradska općina nalazi pred finansijskim rasulom. Du­ govi ppćine iznose već preko 180 mi­ lijona kruna, a prihodi su sasvim iz ostali, jer se čitav privredni život nalazi u potpunoj stagnaciji. Na taj je način gradsko zastupstvo potpuno za­ visno od talijanske vlade, pa će radi toga po svoj prilici demieionirati i predložili vladi da imenuje za Trst vladinog komesara. Skupoća u Beogradu posljednjih je dana sve veća tako, da je danas na pijacama dostigla mast cijenu od 40, a meso od 21 krune. Regullsanje valute u zaposjed­ nuti m krajevima. Izmegju 10. i 20. o. mj. biće provedena regulacija va­ lute u onim područjima, koja su oku­ pirali Talijani. Austrijsko krune bide zamijenjene talijanskim lirama, vjerovatno po kursu K 100 = 40 lira. Za preostalih 60 K dobiće vlasnici bono­ ve, koji će kompenzirati u svoje doba prema kursu krune. Za srebro će biti ustanovljen bolji kurs, a nikl, bakar i željezo biti će zamijenjeni a la pari. Za vrijeme reguliranja biće sve gra­ nice zatvorene. :: na Balkanu : Alehsić i drug (prlitFb Preporučuje svoje tri putenu svježe luksuz pecivo s mlijekoii putorom iz najboljih kvaliteta boj U istoj radnji prodavače se b no svih vrsta, iz prvoklasnihspmi mlinova, na veliko i na mah J Umoljava se štov. gragjtMlJ i hoteli, kafane, restauracije,^ trgovine delikatesa, bakali i osUžj davači peciva, da gore nivda mladim početnicima sa svojimc^ nim narudžbama na susret izaćii. Soda bicarbi veća količina odmah za dobili; radi ma 50, 100 i 200 kg. uze? 4 krune za 1 k Burad se računaju 10 K po hi ■ ~ u špecerajskoj radnji i Hasan Karahasanon BRČKO, KaragjorgjevićaL.I MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HERCEGOVIM DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU PODRUŽNICA u TUZLI Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Ulošci preko K 8,000.000. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. Uzima u pohranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma Daje sezonske i druge kredite. Izvikuje burzovne naloge najkulantnije. u* Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.‘ Islamska dionička štamparija u Sарајеву � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b69d71792c3beef7c4acc7f7102bf790.pdf 55fc5d0fbce58c042a43bd2feaf26652 PDF Text Text RAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. • NA POLA GODINE 20— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJIJCAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслигпанске Организације. Sarajevo, subota 12. aprila 1919, (11. redžeba 1337.) Broj 21. Šta smo i šta hoćemo? Ustuk na podvale „Srpake Riječi".) II 1 . II .Naš srpski narod imao je vazda pravo alivaUnja hoMogtjalnih duknestl prema Vladala-'kom domu1*. — „Ovom osje­ ćaju davao je naš narod otvo­ reno i iskreno izraza u svakoj datoj prilici". — .Taj osjećaj Isjalnostl i poštovanja prema vladaru bili' su vazda svijetla odlika srpskog naroda". „Srp. Riječ" od 2&./0. 1014. „Jugoslavensku muslimansku organizaciju vode o k o r e 1 i frankovci, koji su pod pro­ tektoratom bivše uprave razvijali mržnju prema svemu što je srp­ sko". — „Mnogo je crnje, što oni sve današnje »pšte prilike vremena, koje je stvorio rat 1 njihovi dosadninji idoli tovare na legja današnje srpske uprave". „Srp. Riječ’ od в/4. 1919. U prvom članku prikazasmo kolije objektivnosti i smisla za istinu pieanju »Srpske Riječi", a ovdje мпо da ве osvrnemo na njene neKne o vodstvu i ciljevima naše orKizscije. Uglavnom su po srijedi ■i pitanja, radi kojih „Srp. Riječ" Ksli da nas je potrebno uništiti: ag■ i »frankovluk", radi kojeg bajagi ■pismo ,u vezu sa jednim stranim ■inarom, koji je u ime veleizdajnika ■epana Radića i drugova razvio raz■anu hajku protiv jedinstva naše ■ave na strani, i koja se završila ■rđama na našeg vladara oslobo■ija'. ■pto eo tiče našeg stanovišta u ag■cin pitanju nemamo se mnogo iz■javati, jer je jasno kao dan, da ■o mi u tom pitanju u defanzivnom ■ža;u. pa o kakvoj agresivnosti a ■ sirane ne može biti ni govora, ■u nijesmo stavili proti dokinuću ■tovekog odnošaja i sav se naš ■čin* sastoji u tom, što ne damo, ■ nam se naša djedovina utrne ■ х odštete. Ispravnost ovog na■Muovišta potvrdila je kako radiKa stranka u Srbiji, taku i ona u ■rodini , pa bismo htjeli znati, da ■vdašrji eadikali zauzimaju u tom ■n.u kakvo odvojeno в t a n o■ te. Zahtjev o rasterećenju zadu■g našeg maluposjednika na sol u ■ valjda nikakav razlog, zbog kojeg ■as na smrt osudila radikalna „Srp^Riječ". ■pio eo tiče podvale, da našu or■zaciju vode „okoreli frankovci*, ■ da ni pod jugoslavenskim nazi■ ne mogu prikriti svoje mržnje ■ni srpstvu i pravoslavlju valja ■ istaknuti ova fakta: U našoj or■zaciji ima dosta čistih Srba ■ih Hrvata, a naša masa — k r i■|om lugjinskog sistema ■lije svijesna plemenskog imena, ■t 8u raspoloženju mnogo krivi i ■od ni ljudi", koji su vodili brato■^ki boj o tom: je li Bosna srpИ ili hrvatska. 1 bivša „Srpska Ri■ mnogo je sudjelovala u ovoj ■ i to baŠ pod uredništvom g. ■uice. Nu mi smo još i prije na■og oelobogjenja došli do pravil■ »hvatanja ovog pjtanja, pa smo ■ na početku ruda istaknuli i e d i■ ispra vno stanovište, da je na- cionalizovanje naše maso .polje za kulturni rad našeg društva, a nipošto stvar dnevne politike". Mi smo se stavili na stanovište potpune ravno­ pravnosti obaju plemenskih imena i za to smo proti srakoj t jesno* grudnosti i strastvenosti, a naro­ čito proti nasilnosti u narivanju kojeg plemenskog imena.' Zbllžlvačs* mo, a nipošto dijeliti". Eto to je temelj, jedino in o* gući temelj za zajednički rad na­ še inteligencije u narodu. Zabacismo dotadanje gloženje i slavismo se na stanovište pomirljivosti i bratske sno­ šljivosti. I mjesto da borci za narod­ no .jedinstvo" pozdrave taj pametni korak naše nacionalizovane inteligen­ cije, oni nas proglasiše — .frankov­ cima", koji mrze srpstvo i sve što je srpsko. Koliko zlobe, koliko nedošljednoeti!... U čemu je razlog ovoj podvali i za što se na nas ljute bivši i Badanj i radikali? Nije ga teško naći, jer je na dlanu: ljute se što trpimo hrv a t в t v o i s to g a toleriramo isto kao i srpstvo. Narodno je­ dinstvo shvatismo i prihvatismo i вkreno i u potpunom opsegu i ne ističemo ga samo na riječi i kao vanjsku paradu. Zakukuljeni šoveni i separatisti htjeli bi da im mi bude­ mo avant garda i da za njih i na nji­ hov račun prvi stupimo u ponovan bratoubilački boj. Nu ako čekaju na takav naš postupak — pobijeliće im oči. Mi emo iskreni prijatelji sloge i narodnog jedinstva i nikad se ne ćemo odaljiti od ovog isprav­ nog stajališta. Mi smo prekinuli sa tužnom prošlošću, a što drugi plivaju starim pravcem, nijesmo im ni malo zavidni.... * Našu kritiku sadanjeg ej s te m a mnogi h o t i m i č n o zamjenjuju to­ božnjom našom mržnjom na srpstvo i pravoslavlje. Ne čudimo se, što to čini izvjesna grupa, jer inače ne bi imala nikakvo legitimacije prema vlastodršci ma. Nu upravo je straš­ no i bezdušno, kad tu taktiku slijedi i »S. Riječ«, koja i sama prigovara sadanjim našim upravnicima. Koliko je istine u toj. bezdušnoj tvrdnji pokazaćemo jednim primjerom iz ne­ davne prošlosti. Kad su nakon Principovog atentata zamuknuli svi srpski listovi, a svi srp­ ski prvaci i njihovi sunarodnjaci uvu­ kli dušu u se i očekivali Potitrekuve šikane i progone; kad su današnje srpske ulizice pisale Članke o .kralju— prosjaku", baš tada u tim crnim dani­ ma kušnje i čemera pokazašo sadanji nazovi-frankuvci svoj pravi osjećaj bratske sućuti i čovječanske dužnosti prema svom bratu u nevolji. Bez ob­ zira na Arad i »čuvanje« željezničkih mostova, bez bojazni od šikane i pro­ gona javio se je islamski list i prvi osudio »patriotske manifestacije«. Prva riječ osude izrečena je islamskim usnama, prvu molbu za obzir podnio je islamski list, što ga je uregjivao baš sadanji urednik bajagi frankovačke »Pravde«. Evo šta’ je u tim crnim i opasnim vremenima pisao naš list »Misbah«: »Neka se rastave nevini od kri­ vih, nedužni od dužnih. Neka se krivnja pripiše samo krivima i neka se gnjev ne proteže na one, koji nemadoše udjela u ovom zločinu«... To je pisano u ил o d n i k u, a u poduvodniku stoje i ove riječi: .Nad Sarajevom i njegovim kota­ rom proglašen je prijeki sud i za­ vedena vojsička uprava, a proti Sr­ bi ma (ni tad vam ne dadasmo drugog naziva, dragi Kobasica) su priregjenj« strašne nde most racije", bolje rekuć pustošenja, гаф kojih evo i prihvaćamo pero u, ru­ ke. Shvatljivi eu nam izljevi ogor­ čenja proti direktnim, ma i ne­ dužnim suplemenicima atentatorA i ne možemo zamje­ riti ogorčenim duhovima, što u ča­ su ekstaze ne rnogoše razliko­ vati zločinaca od njihovih supleme­ nika. Nu ne možemo prešutjeti po­ stupka onih, što navališe na privat­ nu svojinu pojedinaca i zaboraviše se tako i toliko, da oskvrnušo čak i svetinju kućnjeg praga. To je vandalizam i varvarstvo, koje se nš da ni čim ispri­ čati i mi ga osngjujemo naro­ čito s toga, što se je u rulji ovih razbijača nalazio i dobar po­ stotak muslimana, pa makar i iz najnižih slojeva." .Privatna svojina mora svakom muslimanu biti eveta i neprikosno­ vena, i navala na tugju svojinu — ma bila ta navala slična i paljenju »pahijskih sijenA, žitA i čardakA — nije i ne može biti ništa drugo, nego li direktno i grubo gaženje islamskih propisa." — „Mi ee s toga ogragjujemo proti nepromiš­ ljenom i neislamskom postupku ovih razbijačA i osjećamo svo­ jom dužnošću zamolili svu bra­ ću muslimane, da se ubuduće sva­ kom prilikom sustegnu od ovakih ispada. To nas samo ponizuje". Eto, ni onda, kad je sudila Potiorekova „kosovica" mi se ne nabacismo na srpstvo i pravoslavlje, pa ne­ ka je na čast sadanjim srpskim kisto­ vima, što nas — radi naše opo­ zicije prema sadanjem siste­ mu — proglašuju neprijateljima srp­ stva i pravoslavlja. Ako imaju duše, neka i dalje nastave svoju borbu sa podvalama i podmitanjem. Nu o jed­ nom treba da budu na čisto: nikakve prijetnje, nikakvj progoni ne će ušut­ kati našu objektivnu kritiku. Sto je crno, nikad mu ne ćemo reći bijelo. Ni za čiji hatur. A bratu ćemo vazda pružiti ruku pomirnicu, pa makar i kasno počeo bratovati. Mjesto praznih prijetnja obratite se narodnom guelaru, pa će vam i on zaguslati naš uvjet. Čujte ga: .Brat je mio, koje vjere bio, .Ako — bratski radi i postupa. Sarajevo, 10. aprila. O korisnom djelovanju dr-a Korošca u stvari narodne prehrane do­ bismo iz Beograda ovo saopštenje: .Na putu iz Amerike već se nalaze množine Životnih namirnica koje je tamo nskupovala naša družava za 15 milijuna dolara. Na drugoj se strani opet nalaze u Srijemu velike za­ Godina L lihe živeža. U ministarstvu se već pripremaju odredbe za opskrbu stanovništva. VLda će poduzeti sve, da se učvrste stalne cijene. Ministar Korošec posvetio se posve svojoj teškoj zadaći, da pročisti pri­ like u raznim prehranbenim institu­ cijama. Jučer je u Novom Sadu inšpicirao, pa je rezultat inspekcije ovaj: 40 činovnika kod raznih ureda smjesta je otpušteno iz službe. Povjerenik za prehranu kod bivše vojvogjanske vlade, poznati Popović i njegov zamjenik radi opre­ znosti već su i prije odstupili*. Ko da se ne obraduje radi ovakog energičnog i po narod korisnog rada ovog slovenačkog prvaka? Da se je odmah počelo ovako energičnim mje­ rama, sigurno bi naša ishrana stajala na sasvim drugim nogama, i ne bi se kila šećera prodavala po 40 kru­ na, niti bi siromašni zaboravio i šta je to slatko jelo. .Poznati Popović* je odstupio, nu mi držimo da su pokrajine Jugosla­ vije vrlo bogate i puno poznatih i nepoznatih drugih .Popoviča", pa g. Korošca toplo molimo, da bez obzira na trud i napor, čim prije pogje na daljnja inšpiciranja. I u patriotskom radu naših najnovijih državnika naći će se mnogo .štofa" za ropotarnicu. Jedno vrlo važno pitanje, koje bi tre­ balo objasniti svakako su razne .do­ zvole" i „izvoznice", a osobitu paž­ nju zaslužuje berza u hotel Evropi i tajanstveno postupanje sa zapljenama šećefa. Mudru dosta! Unutrašnje uregjenje Jugoslavije. (Nastavak.) Poslovi koje treba neutralisati jesu: 1. spoljna politika i sklapanje svih državnih ugovora s inostranstvom; 2. odbrana države; 3. saobraćajna sred­ stva, u koliko služe interesima cjeline (željeznice, drumovi, rijeke, pošte, te legrafi i telefoni); 4. trgovina i po­ morstvo; 5. novac i bankarstvo; 6. kodifikacija gragjanskog, krivičnog, trgovinskog i mjeničnog prava s pro­ cedurama; 7. osnovni zakoni o voda­ ma. rudama i šumama; 8. prosvjetna politika; 9. o konfesijama u odnosu sa državom; 10. finausije za pokriće za­ jedničkih potreba, carine 1 monopoli; 11. vrhovni administrativni i računski sud i 12. koordiniranje pod državnom kontrolom svih poslova, koji neće spa­ dati pod centralno zakonodavstvo i upravu. Svi ostali poslovi mogu se predati pojedinim krajevima, da ih sami uregjuju i zakodavno i administrativno. U autonomne bi poslove došli: 1. unu­ trašnja uprava (opština, srez, okrug, policija bezbjednosti); 2. saobraćajna sredstva u koliko služe lokalnim inte­ resima; 3. sudstvo, adminisiriranje su­ dova, kazneni zavodi; 4. poljoprivreda i šumarstvo; 5. školstvo i crkveni poslovi; 6. narodno zdravlje, t 7. fiinansije ta pokriće autonomnih poslova. Naravno da ovi poslovi nisu na­ brojani tekstuelno, već мто primje­ ra radi. �Strani 2 Страна »PRAVDA*— »ПРАВДА* Za zajedničke po»foe« postojao bi je­ dan parlamenal i jedna vlada, a za autonomne, pokrajinski sabori Ili skupštine sa svojim vladama. Organlzovanje države na čisto centralističkoj osnovi bile bi i Štetno i teško izvodljivo. Centralizam je danas u opile osugjen kao štetan. Iskustvo pruž i dovolj­ no dokaza o tome. Centralistički ure gjenje države, čak i one sa starim i velikim kulturama, teže se razvijaju od država, uregjenib decentralislički. Cen­ tralizam je nemoćan, da dd poleta svima krajevima i svima granamo narodnoj života; on sputava ‘i . privatnu 1 po­ krajinsku inicijativu, kojih danas nema pravoga napretka. U našoj državi centralizam bi bio još štetniji. Sastavljena iz više dijelova, koji su odvojeno živjeli, kod još potpuno neučvršćenih veza, mlada i sa vrlo skromnim sposobnostima, naša država niti je dovoljno jaka, niti dovoljno sposobna, da se može iz jednoga ceutra vladati, davati direktiva i impuls za sve krajeve. Pored nedovoljnog poznaianja prilika, iz jednoga centra ne bi mogla da potiče briga ta ne poslove u svima krajevima, ne bi se mogle da zadovolje svp pojavljene potrebe, niti bi ss mogla pravilna riješiti sva pita’nja svestranog života pojedinih krajeva, čak ni uz saradnju jednoga parlamenta ili kad bi u pojedinim ministarstvima bili i referenti za pojedina pitanja ili i za čitave krajeve. Treba dobro za­ gledati u stvar pa če se uviditi, kako su i naša snaga i naše sposobnosti odveć skromne, da bi nam centrali­ stički uregjena država mogla biti so­ lidna i napredna. Centralizam je teško i ostvariti. Skoro je nemoguće centralisati ere u jed­ nom narodu sa tri imena i tri vjere, koji je do ekora živio u tri monar­ hije, šest državopravnih okvira i tri­ naest administrativnih oblasti. Treba bili nerealan, pa mislili da je ovo izvodljivo. Kad se ima na umu da su te pokrajine živjele svojim i različitim životom decenijama i vjekovima, da postoji navika, da satne brinu i rasprav­ ljaju poslove koji se njih tiču, da po­ stoje i različite ekonomske prilike, oslovi i potrebe, onda je očigledno, da one neće »i pristati na centralizam i pokraj svih obezbja/jenja ravnopravnosti i jednakosti. Jednim mahom sotoneda zbrisati. Izgleda da na ovakav centralizam niko ozbiljno i ne pomišlja. U dosa­ dašnjem raspravljanju ovoga pitanja javljaju se predloži kako u javnosti, lako i iz službenih krugova o decentra­ lizaciji u obliku .upravnih anteno- шјја“. I ako do »«d ništa bliže nije rečeno o tome, šta se ima razumjeli pod »upravnim autonomijama", ipak je jasno, da se misli na centralistički uregjenu državu, sa čislo administrativ­ nim autonomijama »a izvjesne poslove, Vez pokrajinske legislative. 1 ako je ovako uregjenje nesum­ njivo bolje od čistog centralizma, ipak ono niti je dobro niti odgo­ vara prilikama i potrelmma našega naroda. To je u stvari centralizam, po kome se na jednom mjestu usredsregjuje sav zakonodavni posao, odakle so ima da očekuje zakonsko uregjenje svih od­ nosa, poslova i potreba, pa ma koliko oni bili mnogostruki, lokalne ili naročite prirode. Upravne autonomije do duše ostavljaju izvjesne poslove brizi naroda, kojima se on uvjek koristi, samo Su te koristi neznatne i nedovoljno. Svi su poslovi tn ipak ponajviše dovedeni u zavisnost od centralne vlade. I protivu uregjenja s upravnim autonomijama, pa ma kako one široke bile, vrijede isti prigovori, koji su iz­ nijeti i protivu centralizma. Sije mo­ guće ni iz jednog parlamenta ni iz jodne vlade osjetiti sve potrebe u svima krajevima, niti Ih je moguće pravilno riješiti. Treba samo za tre­ nutak pregledati sve krajeve sa svom raznolikošću, i« navikama, i « kulturi, i « podneblju, i u ekonomskom pogledu, i u odgoju, kao i « potrebama, pa se mora vidjeli da svi ti poslovi ne mogu biti u poletu, ako zakonodavna inicijativa i nadzor dolaze iz jednoga mjesta. Vpravne autonomije su polumjere, ko­ jima se sputava narodna inicijativa i kojima se sprječava narodn moguć­ nost, da što više i što jače razvije sve svoje energije. Nikakovim uprav­ nim autonomijama ne bi se moglo na­ knadili ono, što bi bilo izgubljeno м upušlenoj plemenitoj inicijativi raznih kra­ jeva, koji sačinjavaju solidnu državu. FELJTON. turnom svijetu osobita pažnja. Taj pokret za zaštitu djece pojavio se u pojačanoj mjeri za vrijeme rata i nje­ gove sadinje likvidacije. Sad kuca na naša vrata mnogo golo, boso i zapu­ šteno dijete, koje je u ratu izgubilo »vog hranitelja i branitelja, jer ga bi­ jeda i nevolja natjerala u tešku živo­ tnu borbu za »kruh naš svagdanji*. Ako mi takvom djetetu ne pružimo našu ruku pomoćneu, on^ će posve naravno, podleći u borbi s krutim ži­ votom, pa će onda duševno zahireno, a tjelceno propalo pasti na teret svo­ joj okolini, društvu i državi. Ono će poći zlim putem, od njega će često postati mlad zločinac, jer bijeda i glad su najgori savjetnici i učitelji. Tome treba dsklo brze i djelotvorno pomo­ ći. Sto god dajemo djeci, dajemo na­ rodu, dajemo sebi. Kod nas u Bosni i Hercegovini malo smo se do sada brinuli speci­ jalno zaštitom djece- Tu nije dostatna jedna ili dvije konferencije, nekoliko zabava »u dobrotvorno svrhe", već tu treba stalnoga i neprekidnog programatičnog rada, treba moralne i mate­ rijalne potpore čitavog društva i dr­ žavo ... »i onda naše pleme izginuti ne 6n“. To je pitanje od eminentne narodne važnosti, ono nije samo stvar Socijalna zašiita djece. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. Motto: »I ako su izginuli žđrali, »Ostali su ptići ždralovići, »Branit ćemo ptiće ždraloviće, .Naši dvori ostat pusti ne će, »Naše pleme izginuti ne će*. Martlć. Socijalna zaštita djece je jedan od najvećih i najvažnijih problema, koje­ mu su u naprednim modernim drža­ vama kuiturno-sccijalni teoretičari i praktičari posvećivali osobitu pumnju, naprezanje i rad, pokuse i metode, još mnogo prije početka svjetskog rata. Dokazana je činjenica, da godišnje propada veliki broj djece, i t> djelo­ mice moralno, a djelimice fizički. Tu nam dolazi samo sobom pitanje: ne bi li se ta djeca mogla spasiti?... 0 problemu zaštite i odgoja djece postoji ogromna literatura. To se pi­ tanje u naprednim državama uopće ne skida s dnevnog reda Državne uprave izdaju o tom« nebrojene na­ redbo i propise, a zakonodavstva stva­ raju zakone. Jednom riječi: tom se problemu posvećuje svagdje u kul­ (Svrćić« ae.) Sarajevo, 10. aprila. Pohodom jednog oprovrgnuća, koje je izašlo u domaćim vještima »Nar. Jedinstva" napisali smo u 9. broju »Pravde" od 13. marta i ove retke: »što se tiče »pripomoći u obliku doz­ vola za špirit" napominjemo, da bi vlada za ovako rabotanje »ispod žita« trebala imati — neko odobrenje i sistem." — »Ovake se potpore ne bi smjele tajno izdavati, nego je tai način potpore trebalo naj­ prije oglasiti, staviti mu grani­ ce, propisati uvjete, pod kojima se može podijeliti i — objaviti »mu­ Broj 21 čenike slobode", koji se na ovaki na­ i« nabavu privrednog! čin bogate. »Radeći iapud b ta« vla­ ili sjemenja i tome slično. da će zavesti sistem "političke i Ali neka se i u ovom slučajnu društvene korupoije, pa doklo obpto nadležnom kotarskom t ćemo onda doći u privatnom i politič­ koji io moći prosuditi ишш i kom moralu?" rodično stanje molitolja, te š Drsgo nam je što »o tom našom priskočili u pomoć ili d«tit stanovištu priključilo i ostalo novine, zajma ii p ri pomoć ne koti p> »Srp. Riječ« čak krupnim slovima zaklade, davanjem besplat štampa ovaj apel na zemaljsku vladu: sjemena, dijoloujem hran »Па so jednom za uvijek spriječi bavom poljoprivrednog i širenje alarmantnih glasova prilikom putom k red i ta, ili time ihć davanja izvoznici, da se spriječi o- .govu molbu, propisano nadopui gorčenjesvih čestitih Srba predložili nadležnom mjestu. Iz opće pripomogne zaklade u ovoj zemlji, da se spasi auktočo zemaljsk i vlada samo onima ritet vlade, koji nam je sad* na ročito neophodno nuždan, i — napo­ čano potpore, k o j i n i s u s po kon da sa pravedno i pošteno odšteto ni ni za kakav rad, ako I sve žrtve crnožutog režima, kao što tarski ured sa propisanim izriji je bila intencija našeg ministarstva — predloži. Ko io za rad spoiob« zshtjevamo u iine morala, pravdo i može »ada vrle Inhkb rada пи demokratskog načela, da naša vlada bito u poljoprivrednom poslu i i odmah izda spisak svih onih, koji su cima i u drugim poduzećima i toga otvori«!« odjelenje za set dobili izvoznicu.« Naravna stvar, da so i mi odlučno politiku urod za posredov priključujemo ovom opravdanom zah­ rada, čiji će zastupnici biti i tjevu, samo ga ne stavljamo g. Soli, bolesničke blagajne i njezini p»i nego g. ministru Korošcu, u čiju smo nici u pojedinim mjestima Stoga neka se svaka stranka ispravnost i objektivnost potpuno uvje­ reni. Van i sa našim Popovičima! ... svome kotarskom uredu, jer ni imaju tačuo propise iz koje a i do može najnužnija pripomoć p Molbe za pripomoći, sje­ dočim bi svaka ispravno zerru vi idi upravljena molba, samo a me i ostalo. vlačila njeno riješenje na uStrb Žemaljska je vlada svjema upravnim telja." oblastima izdala uputu, u kojoj najpri­ Donoseći gornju vladinu ш je »požuruje da je sad kasno davati molbe za naknadu ratne štete, jer su apeliramo na sve mjesne odb spisi o tim štetama već odaslani na povjerenike naše organizacije, mirovnu konferenciju. Kotarski su u- tom povedu ozbiljna račun« i ni redi ovlašteni »amo to, da tako nak­ žako upute, idući im na ruku p nadne prijave prime u pohranu. Zatim stavljanju tih molbi. Naročito je nužno, da se < se u naredbi veli ovo: »Iz razloga, što se po gornjoj o- pobrinu za naše udovice i jetin kružnici nalaz« ove prijave u sačuva- selu, te da u tu svrhu dogju Ili nju kod nadležnih kotarskih ureda do sa džemadbašama, mualliminn i riješenja mirovne konferencije, n e mirna i apeliraju na njihovu ii preporučuje se nikome da saradnju u ovom po narod kor dolazi lično u Sarajevo, da poslu. požuruje kod zemaljske vlade riješenje ili naplatu svoje ratne štete, i ta­ da bez potrebe dangubi i troši. Osim naknadnih prijava šteta, stižu Priblćevlć deblja. Javljaju i takogjer i mnoge molbe, gdje neko ograda, da su pregovori izmegji traži predujam ili pripomoć za to, što mokratskog kluba i t. zv. srpst je bio u ratu oštećen. Glede predujma pozicionalnog bloka doveli do p na ratne štete izlišna je za sada nog sporazuma. Prema tomfe će svaka molba, jer zemaljska vlada ski opozicionalci naime Usna ne raspolaže u tu svrhu nikakvom Naprednjaci i Nacionalni u si dotacijom. svim pitanjima kooperisati м< Nu inta slučajeva, gdje je zbilja kratskim klubom, a već u tnj« prijeka potreba, Hr. se пектпе u ratu vrijeme će so potpuno fuzionu nastradakm mora davati pripomoć, ko, da će nastati za čitavu trn: bilo za ishranu njegovu, bilo države 8H3 jedna velika država Bilješke. nekolicino idealista, i an,ara i pedagoga, nego sveta duž nos I čitavog na­ roda. Kod toga valja pazit:, da nam вс ne stavi opravdani prigovor, da smo svemu zlu sami krivi. Narod nam je onakav, kakvi su mu vod ići, in tel ige nc ija. Pitajmo se kakva nam je kuća, škola i šire društvo, te pazimo, da nam se u tom pogledu ne može predbaciti zaostalost, nespre­ mnost ili nehaj. Nijesu dovoljne lije­ pe fraze, nego treba tu zasukati ru­ kave, posegnuti u džep, — i raditi. često se čuje pitanje: pa tko je uopće dužan, da preuzme zaštitu zapuštene djece?.. Tašto imamo državnu upravu? .. To je vele, stvar države, u to se mi po ćemo da miješamo. U tom smislu stvaraju se i rezolucije. — Posve opravdano, — pa ipak čudnovato »tajališto. Državna uprava treba da se brine za fizičke, psihičke i eko­ nomske interese svakog pojedinca, ona to i čini, prvo jer je to njezina dužnost, a onda i u vlastitom intere­ su. Država je sa svoje strano dužna učiniti »vo, da se djeca — njezini budući državljani — zaštite od dušovnei tjelesne propasti, ali ona sa­ tna nije kadra to zlo iskorijeniti, ako je u tome ne potpomogne cijelo dru­ štvo. Jer .tko sačinjava repreznt države, — da li mi svi drživljii obzira na socijalne skupine, ili i državni, upravni i birokratički rat?... O tome nema nikakn i nje, da je država dužna pm sve ono preventivne mjere, k: ćo se osigurati ona naša tri spJ U najjača interesa. Država шзг nivati zavode za širenje pučke | vjete, institucije za odgoj zapoi zanemarene i pokvarene djece čije domove, skloništa, odgojffl popravilišla itd.|. Država trebaš formira školsku obuku, ona i stvarali preventivne mjere u d zakona i naredaba (obvezatni pl pučke ili osnovne škole, zabrani trebe djece kod rada u tvome polazak kinematografa, zabrani i nja alkoholnih pići malodobnu) i ild.) — ali sav uspjeh oviei jel isključivo o društvu i o пјч1 radu. Odredbo zakona i narešibi mrtve paragrafima« riječi, koja I po sobi ne spašavaju djecu, uef> ba skladno suradnje državno u; i čitavog društva, pa uspjeh i izostali. Da naše redarstveno Л teljstvo izda stotinu propis« i i daha — ne bi se tim« ni mali bila zapuštenost djece. Zaštita i �Број 21 Broj ”_____ „ПТАВДА ,PRAVDA* Страиа 3 Strana U jednom od pošljednih brojeva ’ravds" upozorili srno javnost, da je ikufska direkcija razaslala okružnicu, kojoj je naregjeno, da povjerenstva inju sastaviti i nadopuniti spiske bi­ la. U „Pouci* smo uputili našeg ijaka na važnost ovih izbora i prizali prvu dužnost, koju mora0 izvršiti ako hoćemo, da nam od ovih izbora bud« kakva koris t. Tamo oje i ove riieči: .Vakufska povjerenstva izdaćo o|м, kad će sa provesti izbori u poidinim džematima. Ovaj se oglas lora metnuti na najprikladnijem ijestu džemata, da svak mogne znati id je izbor. (Obično so meće pred hernijom ili mektebom). Povjerenstvo в imanovati povjerenaik (imama ili rugu ugledniju osobu), koji će te izore provesti. Ime povjerenika biće ipiiano u oglasu. Kod tog povjsreka nalaziće se i iskaz svih džematjt, koji mogu birati medžlis, a biće inaćeui i oni, koji se mogu izabrati. Ko ima pravo da bira? Birali može svaki džematlija, koji je rodom iz naše zemljo i stalnp živi u tom džematu, ako je navršio 34 godine i ako pla ča makar nešto vakufskog prireza (b o d J a r i n e). Svi taki ljudi mogu birati, ada neko mogne biti izabran, valja da je navršio 30 godina, da nijo aktivni vojnik, žandar ili filančija, da nije pod tutorom, te da nije osugjen radi prljavih poslova (kragja, otimačina, silovanja i slično). Kad si doznao ko može birati, a ko biti izabran, onda zapamti i nefaIjeno izvrši ovu svoju islamsku dužnost: Oligji imamu i pitaj jesi li unešen u iskaz. Ako se uvjeriš da jesi, dobro i jest. Imaćeš pravo doći na biranje. Akonijesi zapisan u iskazu, onda traži da te imam upiše, • ako to ne uči­ niš na vrijeme, onda .i izgubio svoje pravo i ne možeš doći na skupštinu. Kad se zaktiučj ispravljanje popisa, onda ti prigovor ne će piti vode. Do­ punjavanje iskaza traje samo pet dana, pa dobro gledaj da ne obihmališ. Naj­ bolje ti je otići imamu odmah onaj dan, kad se prilijepi oglas. Upamti i ovu. Ako je u iskazu unćšen neko, ko nema prava da bude nnešen, imaš pravo tražiti da se briše. Isto tako možeš tražiti da se unese neko, ko je ispušten, a po pravu bi ga trebalo unijeti. I ovi prigovori moraju se iz­ vršiti u roku od pet dana iza lijeplje­ nja oglasa. Ko je bolestan možeš mu eto ti pomdei. Kad si izvršio ovu prvu dužnost, onda se dobro zdogovaraj koga ćeš birati u medžlis. Kako posiješ, tako ćeš i požeti. Modžlis se bira na tri godine, pa ako obihmališ ili se slabo promisliš, onda ti nema fajde od ka­ snijeg kajanja. Koga ćeš birati? Ti znaš najbolje, a od mene ti je ovaj savjet: Ne gle­ daj na zgodu, već biraj ljude, koji će se brinuti za potrebe tvog sela: da imadneš mekleb, da tise popravi dža­ mija, ogradi groblje. Biraj onog, ko će ti pošteno izvršiti tvoju potrebu i poskočiti za tvojim poslom. Dobro gledaj koga ćeš.* Ovdje ćemo još koju reći kao na­ dopunu o ispravku i sastavu biračkih spisaka, te načinu prigovora, ako je kogod iz spiska ispušten ili nedozvo­ ljeno uvršten. Vakufska povj-renstva zgotovljuju ove spiske i taj bi posao morala svr­ šiti do 15. aprila. Prema tomu bi izbori mogli biti raspisani počet­ kom maja. Mjesni odbori naše orga­ nizacije moraju dakle ovoj stvari po­ svetiti dobru pažnju i prešno se pobrinuti da svako selo i svaka ma- hala izvrši svoju dužnost i osvjedoči se je li povjerenstvo »»svjesno i ure­ dno ispunilo iskaz birača. Ovo je najvažnija stvar pri Izboru. Jer ako se propusti ispravljanje biračkih spišaka, onda se gubi pravo biranja, pa je uzaludan svaki daljni trud. Mi stojimo pred vrlo važnim pi­ tanjima u našoj vakufskoj upravi, pa moramo dobro paziti, da učvrstimo temelje, Jer bez njih ne ćemo moći izgraditi gornjih bojeva. Treba naime znati, da u vakufski sabor mogu doći samo ljudi, koji budu izabrani u va­ kufsko povjerenstvo, a onda u okru­ žni izborni odbor. I ako nam budu slabi članovi povjerenstava, sabor će nam sam po sebi biti slab. Kod izbora po­ vjerenstva većinom odlučuju seljački glasovi, pa ako budu slabi džematski medžlisi na selima, biće slaba i povje­ renstva. Eto u tom je važnost birač­ kih spisaka. Hoćemo li dakle do­ bar sabor, treba se pobrinuti za dobre džematske medžlise. S toga dobro pazite na biračke spiske i upamtite ove propise: Izbor članova džematskih medžlisa odregjuju vakufska povjerenstva. Ovi sa izbori imaju po mogućnosti pro­ vesti u isti dan u svima kotarevima, najdulji pak u vre­ menu od osam dana. Dan.izbora odregjuje saborski odbor, a povjeren­ stva su dužna, da najmanje deset dana prije izbora izdaju oglas u ko­ jem so mora naznačiti: 1. kada i gdje će so izložiti birač­ ki spisak, 2. ko će provesti izbor (ko je iz­ borni povjerenik), 3. mjesto, dan i sat, u koji počinje izbor i u koji svršava i 4. kako se može ispraviti birački spisak. Gore smo istaknuli, da birati može samo onaj, ko je unešen u iskaz bi­ rača i da prigovor vrijedi samo onda, ako je stavljen u roku od pot dana, računajući od dana, kada je spisak bio izložen. Kasniji prigovor ne pije vode. Kako so može prigovo­ riti spisku i gdje? To je važna stvar, pa ćemo je objasniti. U kPouci“ smo rekli samo toliko, da treba otići ima­ mu. To smo učinili radi toga, da stvar bude jednostavnija, jer držimo, da će svaki imam znati uputiti na pravu adresu. Da megjutim ne bi došlo do kriva »hvatanja, dopunjujemo ovdje tu uputu i apeliramo na mjesne odbore, da je saopće »vjerna povjerenicima. Prigovor se stavlja kod vakufskog povjerenstva, bilo usmeno bilo pis­ meno. Ne mora to činiti svaki poje­ dinac, koji je ispušten, nego to može jo stvar redarstva ni u gradu, a imo li vani po selima. Ne treba to sliti kao da ja a priori poričem posbu suradnje upravnih (redarstvenih! blasti i sudova. Ja sam sAm upravi činovnik i učitelj upravnog prava i ovdašnjoj šerijatsko' sudačkoj škoSpomenuta suradnja organa države vlasti јо vrlo važna i potrebna, lečsoi faktori državne vlasti djeluju jedno strane preventivno uopće, a drugo strane svojim djelovanjem g concreto zaprečuju i odstranjuju nogo zlo. Nijo nipošto dovoljno-iz­ liti neki zakon ili naredbu te kazniti jezin prekršaj, nego treba što više rana dotičnom obvezatnom propisu odgojno raditi. To pak čini drgra preko svojih organa (činovnika) ipelirajući na suradnju društva i či»vog naroda. Ti organi smo s drugo b-ins mi svi; j o d n i su od nas б iu vn i e i po zvanju ili birokrate, njih se u mnogo slučajeva ne tiče (vati njegove potrebe izvan uredovne obe, pa s toga mnoga Odredba ostane mio na papiru, jer se ne vrši onako, ako je to zakonodavac zamislio i ako to život traži.a drugi »u: os­ ili državljani različitih zvanja i »imanja, koji prate život očima ne»rokrste, to koji se tom socijalnom pitanju mogu posvetiti bez ukočenosti. I jedni i dcugi su pozvani, da kod to­ ga pitanja saragjuju, da se u svom djelovanju upotpunjuju. — Kad treba da počme društveno uzgajanje djece? . . . Uvaženi socijolog Alphonso Dar I u veli: .Sa­ vjest malog djeteta ragja se upravo iz savjesti njegove majko i njegovog oca. Ono pozna dobro i zlo, jer sim­ patizira s njihovim odobravanjem ili s njihovom osudom, a s dužnosti se upoznaje, kad ući osjećati svoju potčinjonost prema roditeljima. U samom početku čini se dakle, da je sve mo­ ralno isključivo u tome, da во u dje­ tetu budi i potiče sinoveko i obitelj­ sko čuvstvo. Zatim dolazi vrijeme školovanja. Dijete dolazi iz ličnih od­ nosa prema svojoj obitelji u odnošaie sa stranim licima, s učiteljem i dru­ govima. Ono osjeća, kako se u njemu nezavisno pojavljuju elementi njegovo buduće ličnosti. 8ađ je vrijeme (od 6 do 13 ili 14. godine) da odgojitelj prione oko obrazovanja savjesti djeteta i da nastoji da je učini što istaknuti­ jom, što individualnijom i dubljom, ali tako, da sve to ne bude na štetu ni društvenopi ni gragjanskom odgoju. I pošljednji odgoj treba već da za počne, jer je i škola neko malo druš- tvo. No kakvog bi nam čovjeka obe­ ćavalo dijete, koje je odgojeno na taj način, da ne bi reklo „da* ili „ne nikad prije, nego se posavjetuje sa samim sobom, koje bi prije pristalo da ga se tuče, nego li pogazilo jeduom zadanu riječ, koje bi pocrvenilo pri samoj pomisli da se sakrije i koje bi držalo, da se ponizuje, ako moli!... Pričinja se, kao da želim dati sliku Rousseau-ovog „Emila*. ДН ima do­ ista mnogo, vrlo mnogo istine u tom utopističkom uzgajanju! . . . Kasnije sprema se mladić da stupi u aktivni život. Pouke iz povijesti pomogle su mu da shvati javan život i javnopravni uregjaj države. Sad je nastupio tre­ nutak, da mu se otkrije i iznese prav­ ni poredak društva, da mu se pokaže veza i • cdvisnost društva i njegove sudbine, da mu se dade pojam o ko­ lektivnom, nacionalnom i društvenom djelu, na kojemu treba da i on saragjuje i da mu se za sve te stvari što jače privole njegova misao i srce. To je doba društvenog uzgajanja*. (Svršiće se). kratska stranka, kojoj će pristupiti el;ki broj delegata iz Crne Gore i kedonije. Poslije ova reorganizacije j»(!e demokratski klub u Narodц predstavništvu 140—150 Slonova , vile od polovice svih narodnih tunika. Demokratski klub i srpske uisionalne stranke izabralo su uži lor sa zadaćom, da spremi svo nuž n ovu fuziju. Radićevomahnitanje. »Riječ 8113“ poli da se u Parizu -pojavio novi ntski memorandum protiv uh^pše, Radića i drugova. Po Parizu ga j talijanski emisari. »Riječ SH3« (oko ustaje protiv Radića i naziva infainnim lopovom, koji je spre0 da proda svoju domovinu za neliko talijanskih lira, da bi došli tagiski oficiri, koji će kontrolirati nnupravu i koji bi imali biti tutori je slobodne države. Radić je kupio lelima potpise cd bezazlenih ljudi jednoj ili dvije županije. Kad su upućeni ljudi doznali šta potpisuju, iderali su sami Radićevu listu.* I eto, a ovim i ovakiin djelovaim dovodi se u savez djelovanje je organizacije, koja radi na pridigeu i osvješćivanju islamskog dijela šeg naroda. A za što? Došao nam redakciju jedan ugledni Francuz, jemu prikazasmo cilj naše organinije i uputismo. ga u svoj program o onako, kao što to učiniše SchloI, Pribićević, Protić i ljudi oko ilovenskog Juga«. . . . ’ripremajte se za va­ kufske izbore. V| |V iVi I Vi V SS đA iVS л Šaljite pretplatu! л učiniti jedan čovjek za sve ostale. Pre­ ma tomu povjerenik mjesnog odbora naše organizacije može taj prigovor staviti za sve ostale članove iz dotič­ nog mjesta. Boljeje da so pri­ govor stavi pismeno. Radi što bržeg i jednostavnijeg provođenja izbora, apeliramo na sve odbore, da izbjegavaju cijepanju do­ sadašnjih džemata, pa makar za to imali i zakonsku podlogu. Proti agrarnoj osnovi. Narodnom predstavništvu odaslao je naš mjesni odbor u Maglaju ovaj brzojav: „Najodlučnije prosvjedujemo protiv naviještenoj agrarnoj reformi »a strane ministarskog savjeta, koja ni u koliko ne odgovara socijalnim ođnošajima i potrebama našeg naro­ da, koja posjednike odnosno njihove m a 1 o đ o b n i k e, koji su kao i kmeti podnosili sve tegobe rata, prosto goni na prosjački štap; keja je u našem društvenom živoffi stvorila čitav kaos, to kmeti, koristeći se tom prilikom, u pošljednje vrijeme i našu slobodnu zemlju nesmetano uzurpiraju. Isto ta­ ko najodlučnije prosvjedujemo protiv onom pasusu spomenute reforme, po ko­ jem se hskod 1918. spaja sa odštetom za našuzemljupod kmetima.tenam se tako naknada haka ođgagja, čim se posje­ dnici odnosno njihovi malodobnici i žene baš u najtežim prilikama pre­ hrane jednostavno osugjuju na gla­ dovanje. Ujedno najodlučnije prosvjeduje­ mo i protiv posvemašnjeg pasiviteta državne uprave, koja i ne pomišlja da ’nam ishodi oštetu za popaljene čardakove i opljačkane hambarove za vrijeme prevrata kao i poslije njega*. Sličan brzojav odaslao je i naš mjesni odbor u Dubici. Mjesni odbori u Novom i Derventi protestovali su na isti način, kao i donjevakufski, a bugojanski p» uzoru sarajevskog odbora. Protestima su"se priključili još i odbori u Prijedoru, Zenici i Ljubuškom. Konjički odbor., odaslao je ovaj brzojav: >Miqpni odbor »J. M. 0.« u Konjicu priključuje se protestima proti nametanju muslimanskih članova Nar. Predstavništva i predlogu muftije Maglajlića i sarajevskog odbora u pi­ tanju agrarne reforme«. Pregled. Naša se delegacija vraća! „Jutar­ njem Listu* javljaju iz Beograda: Ju­ goslavenska delegacija vraća se iz Pariza u domovinu, jer je dovršila svoj rad. Ovih dana dolazi u Beo­ grad ministar inostranih djela Dr. Trumbić. Sasvim su neistinite vijesti da je kraljevstvo SH8 izgubilo na konferenciji mira ma koje područje. Naš položaj težak. Kako se iz pa­ riških vijesti može razabrati, zauzima se Amerika vrlo energično za jugo­ slavensko stanovište u pitanju Dalma­ cijo, te je u dalmatinskom pitanju opravdan optizam. Lloyd George pri­ klonio se talijanskom stanovištu. Jugoslavenski delegat Vesnić napi­ sao je u »Petit Parisionu* članak, u kom upozorava da su jučer jugosla­ venski delegati ponovo predali vijeću četvorice notu, u kojoj predlažu ple­ biscit za područja, koja su jugosla­ venska. U istom broju istoga lista priopćuje i Barsilai članak, u kom se grozi da će talijanska delegacija osta­ viti Pariš, ako bi Rijeka bila dodije­ ljena Jugoslaviji. Barzilai izvodi da je Italija uvrijegjena već time, što se o Rijeci još uvijek raspravlja. Trumbić uspio u pitanju Rijeke! Trumbićov ekspoze pred vijećem čet­ vorice trajao je puna dva sata. Trum­ bić je u prvom redu pobijao talijanske pretenzijo ua Rijeku, te iznio nacio­ nalne i gospodarske momente, po kojima je Rijeka neprijeporno jugosla- �Strana 4 Страна .PRAVDA" — „ПРАВДА" Broj 21 Број vensko područje. Riječko pitanje se većih parobrodarskih društava i koji ranjenih. Tražimo odlučno mjere, jer blagajnik: Mujaga RuitemiaJ iza Trumbićevog ekspozea u svim su na riječkoj luci neposredno intere- »poslije boja kopljem u trnje ■ kao odbornici bez. funkcije: ЦоЈ krugovima smatra kao glavna tačka sovani. Ovo englesko društvo steklo Čestitamo, član mjesnog odbora ef. Gjozić, Mumin ef. Suljić, {3 u riješenju spora izmegju Italije i je navodno posebnim ugovorom sa naše organizacije g. Asimbeg Dugalki ef. Račić i Ćaziin ef. Ruščuklij^S Jugoslavije. Raspoloženje svih krugo­ voljama jugoslavenskog pokreta po­ imenovan je prokuristom glavnog za­ U Derveutf. je izabran »цЈ va u tom pitanju za nas je povoljno. vlastice, koje mu u riječkoj luci osi­ stupstva osiguravajućeg zavoda »Her- nika našeg mjesnog odbora joj Л guravaju trgovački monopol za slučaj, ceg-Bosna" u Sarajevu. Radujući se A h m o d II a v u r d i ć, koji j, Л Nade granice. Iz Pariza javljaju <la je pred konferenciju mira stigao da bi Rijeka bila pripojena Jugosla­ ovom imenovanju ističemo da je ovo metnjom izostao u objavi čluw , I viji. .Corriere dela Sera" misli, da se prvi slučaj, da domaći sin u ovoj stru­ bora. I novi hrvatski memorandum, u kom se Protočne brzojave proti иЛ desavuišu zahtjevi sadržani u Radiće- samo na taj način može protumačiti ci postizava ovaj atepen. upornost, kojom izvjesni engleski kru ­ vu memorandumu. U riješenju jugoIrtihall đari beka. U Travniku je tim članovima Drž. Vijeća <4и||Л slavensko-talijanskog spora stoji Ame­ govi i listovi uzimaju u obranu pravo na 26. niarta o. g. preminuo Mehaga i naši mjesni odbori u Bjelini Д Jugoslavena na Rijeku. Talijanski se rika odlučno na jugoslavenskoj stranr. ćatič, koji je radi svog dobra srca nju, Kupresu, Konjicu i Tutuu U diplomatskim krugovima, koji su listovi groze, da će doskora donijeti i odlična hamijeta bio vrlo obljubljen kufu. tačno podatke o toj stvari. Uatuk na podvala, Iz Tnnj skloni Jugoslavenima prevladava da megju tamošnjom ehalijom. Bio je Wibon proti Talijanima. »Pro­ član mjesnog odbora naše organizacije primjetno ove retke, sa naročitim će Krk i dio Istre pripasti Italiji, dok bi dio Istre, Rijeka i Dalmacija imale gres de Lyon« izvješćuje da je Wil- i vrlo zauzetan za islamski hajr. Neka molbom, da ništa ne mijenjamo son već otklonio neke talijanske zah­ je rahmet njegovoj plemenitoj duši. bilješke »Jednakosti« od 18. i da pripadnu kraljevstvu SHS. Sudbina Turske. Kako javlja pa­ tjeve. Kako se prave mllionorl! Pišu marta 1919. broj 48 i 49. pod m Okrntnost Talijana. Javljaju iz nam iz Bos. Dubico: »Jedan ovdašnji vom »Pod s 1 u ž b e n o m fi r m «i riški »Tems“ turska vlada je na mi­ rovnu konferenciju odposlala veoma Bakra: Deportacije i interniranja u Is­ narodni mučenik, koji je za vrije­ i »Duboka politika« moliti-, opsežan memorandum u kojem nagla­ tri poprimile su pošljednih dana nečo­ me rata bio alobo<|pn izvoziti svinj­ uvrstilo slijedeću našu Izjava: šava: »U času gdje se mirovna kon­ vječne, grozne dimenzije. Dok su pri­ sku mast i meso u Austriju i Dalma­ ferencija sprema da odluči sudbinom je bili internirani samo pojedinci, sada ciju i na tome grdne novce stekao, Nije istina, da nas je polite । svih nacija svijeta i-'Čovječanstvu osi­ se provode skupna interniranja u dubio je ovih dana i od ove v 1 a- kadija Bahtijarević u svoju gura bolju budućnost i mir, osnovan Italiju. d e izvoznicu na vagon sode, kako će kancelariju, kao službena osoba, । Nemiri u Misiru. Kako javlja »11 moći svoj ogromni kapital još više kao službene osobe sa službenim, na pravednosti, principu slobodnih od­ Secolo ” , krvavi izgredi u Misiru traju luka i razvoja naroda, carska vlada nagomilati na račun jadne sirotinje, živima, te nam tu podijelio drži da joj je dužnost sa svoje strane još i dalje. Urotnici su razorili sva koja ovdje hoda i gola i bosa. iskaze »Jugoslavenske MiuIim, prometna sredstva, pa je promet pre ­ razviti u nekim važnim pitanjima svoja Isti je ovaj narodni »mučenik" u Organizacije«, već su nam arke u kinut. Engleski listovi tuže ee na ma ­ mišljenja. Turska vlada je više no pregjašnjoj eri monopoliaao jedan vrlo pisivanje članova »J. M. 0.« orati uvjerena, da su delegati velikih sila njak vijesti odanle, te naglašuju oz­ »unoaan posao, kojega je dobio od omra­ prostorijama naše organizacije иц biljnu situaciju. odlučili savjesno riješiti svoju veliku žene austrijske vlade. Ljudi naplaćuju drugi odbornici naše organinejt Ratne otštete. Javljaju iz pouzda­ svoj patriotizarpj" , . . zadaću, pa formirati države u smislu a nikako gosp. Bahtijarević. Wilsonovih ideja, koje je prihvatio či­ nog pariškog vrela, da je megju sa­ Nije ni to istina, da nam j« Ц Za musi* Internat i narodnu os­ tavi svijet. U predstavci se dalje op­ veznicima postignut potpun sporazum novnu školu u Vinkovcima sakupio je navodio u svojstvu službene « širno raspravlja nacionalni princip, pa u pitanju ratne otštete. Omer ef. Purivatra, željeznički da u iskaze popišemo što više ču se na temelju nufusa nastoji dokazati, Novi trojni savez 1 Kako se iz po­ činovnik u Zenici, megju prijateljima va za organizaciju po 2 K, ara da su Turci u svim vilajetima bilo uzdanog izvora doznaje, vode se pre­ naše siročadi K 122, na čemu se svi­ to učinio odbor »J. M. 0,5 u toj Male Azije, bilo Armenije ili turske govori o obrazovanju novog trojnog ma darovateljima izriče zahvalnost. proctorijam prama redovims čin Evrope u velikoj većini, a svi ostali saveza izmegju Francuske, Italije i I. II. i III. razreda. Poslanici Maćedonlje. Beogradska elementi bilo armenski, bilo grčki u Belgije. (A ovamo naklapaju o savezu Napokon nije istina, nego ;з »Pravda" javlja da su u Maćedoniji velikoj manjini. Prema tome, kaže se naroda. Op. ur.j. izmišljotina i laž, da je kad izabrani ovi poslanici: Gjorgje Denu memorandumu, treba da Turska Bahtijarević u svom hućumetu ći Štrajk u Italiji. Izvjestitelj »Cor­ ostane kao i do sada c a rstvo, riere de la Sera" doznaje iz pouzda- ković trg. i Milan Protić krojač (Ku- nama vaz i nasihat i rekao, da oiii m a novo); SaPihbeg R e s a v a c i koje se obvezuje dati drugim elemen­ nogizvora, da je socijal-demokratska muslimanima, koji peku i prodaju tima široke autonomije tako, da se stranka odlučila 1. maja proglasiti dr. Aleksa Pavićević (Novi Pazar); dr. kiju ne treba reći ni »tnerhaba; jci M. Suškalović i Mladen Popović (Skopomogući njihov intelektualni i ekonom­ štrajk u čitavoj Italiji. Ije); Gligorije Anastasijević adv. i su im djeca kopilad." ski razvoj. Nadalje se spominje, da Travnik 2. aprila 1919. Položaj u Francuskoj. O politič­ Rista Trajković trg. (Tikveški); Antoi arapsko žiteljstvo, koje je usko ve­ kom položaju u Francuskoj pripovi­ Načelnici, odnosno izabrani »d nije Todorović škol. nadzornik i š ezano s osmanlijskim carstvom politič­ jeda se, da kod francuskih socijalista džematski odbornici »J. M. 9' kim, vjerskim, socijalnim^ ekonomič- prevladava mišljenje, da će konferen­ rif Bajram Džinovec(Prizren); Travniku: Osman Prcinović, $d prota Krsta Gjorgjević i Jovan Ćirkokim vezama ima prava na široku ad­ cija mira ostati bez konkretnoga re­ vić (Bitolj); Vaša Bogojević i Nikola Hodžić, Šaho Džulabić, lizejrbezli ministrativnu autonomiju/ zultata, a naročito što se tiče teritori­ Drumančić (Tetovo); Toma K. Popo- tanpašić, Pašan Zukić, Salibaga i* Wilsonov ultimatumi »Berliner jalnih pitanja. Clemenceauov položaj, vić i Serafim Popović inž. (Kosovski); labić, Pašan Zukić, Ibrahim Muzii Tagblatt« doznaje, da doista postoji koji nema više oslonca ni kod Lloyd- prota Angjelko Nešić i Milan Topalo- ćir Varupa, H. Ibrahim T-nif, Hd Wilsonov ultimatum. Wilson ima taj Georgea ni kod Wilsona, tako je uz­ vić (zvečanski); Jordan Babanović uči­ Hajrić, Flusejn Adilović, Hasanagadi utisak, da ie usprkos svome propuš­ drman, da se sve više šire glasovi o telj i Gligorije Dračilović učitelj (bre- kić, Muharem Mujkić, Osman Lup tanju, njegovih 14 tačaka biti sasvim njegovoj demisiji. — galnički); Toma Popović i prota Se­ Osman Leko, Rašiđ Skopljić. potisnuto sa prvoga mjesta Iprograma. Talijani hode londonski ugovor. rafim Krstić (Ohrid); dr. Aleksa Stanić Sadanji ultimatum može se samo ta­ Orlando ostaje i nadalje kod svoga i Aleksa Manić profesor (Prijepolje). ko razumjeti, da Wi!son promatra Umještan zahtjev. „Obzor" u vezi vrlo oštrim okom pregovore konfe­ zahtjeva, da se imade ispuniti london­ rencije mira i da je uvidio da je pre­ ski ugovor. Treba da se pripravimo sa banskom naredbom 0 odregjenju na to, da će konferencija mira priz­ za uvagjanje električnog svjet koračilo granice dopustivih susretlji­ nati Dalmaciju s ostrvima Jugoslaviji, povjerenstva za ispitivanje konfidenata i denuncijanata traži osnivanje je­ la i snage, te svih vrsta televosti. Američani u Parizu govore već :: fona. Prima i popravke. : otvoreno o mogućnosti, da ee Ame­ Trst, Istru i Goricu Italiji, a Rijeku dnog nepristranog i objektivnog fo­ ruma, koji bi ispitao tužbe, što se di­ rika sebi ostaviti otvoren put, da u proglasiti neutralnom lukom. Solidan posao. Cijtu ијга Llojd George polaže račun. Mi­ žu protiv raznih upravnika za njihova i slučaju potrebe sklopi zaseban mir, , usuf Hadžić, Šarajen pa bi se onda Wilson u tu svrhu nistar predsjednik Lloyd George na­ djela ili propuštaje u ratno doba. Novi muhuri. Vlada je izdala na­ mjerava se još ove nedjelje vratiti u Kundurdžiluk 35. opet vratio u Evropu. Wllsonove prijetnje. .Berliner London, ga izvijesti parlartienat o mi­ redbu po kojoj svi urodi SHS. moraju imati po tri štampilje: dvije latinicom Tagblatt" javlja iz Ilaaga: U Wilso- rovnim preliminarigi*. (hrvatski i slovenski) a jednu ćirilicom. novoj okolini neprestano se tvrdi da NOVA GARNITURA Na svaki spis i sve njegove priloge su evropske velike sile krive, što još ta vježbu mačevanja: 2 sablje, 2 нмИ davače uredi štampilju sa onim tekstom, rukavice na prodaju. Osim toga jedni te nije došlo do konačnog sporazuma i • valerijska sablja. da je Wilson odlučio da će se inforNa pažnju pozvanim. U novije kojim je spis napisao onaj ured, od Pobliže u redakciji „Pravde*. I misati o tom, da li će se njegov mir doba dešava se dosta slučajeva na­ kojega je potekao. Blok-karte na tramvaju ponovno doista prihvatiti. U protivnom slučaju pastovanja. pa i ugrožavanja lične slo­ Amerika će se odstraniti i prepustiti bode u obližnjim selima: Pale i HreŠa, su uvedene počam od 1. aprila, a Evropu njenoj sudbini. a naročito u Vučijoj luci. Bude kat­ sastavljene su od 20 voznih karata. Talijanske Intrige. Više uglednih kad i ozbiljnih bitaka. Svraćamo paž­ Blok za jedan pojas stoji 6 kruna, a engleskih listova, megju njima i »Ti- nju oblasti na ove učestale pojave i za cijelu prugu (2 pojasa) 8 kruna. ines" pišuo jugoslavensko-talijanskom tražimo da se ovim izgredima obijes­ Mogu se kupiti i kod konduktera elek­ sporu povoljno po Jugoslaviju, što je nih mještana stane na put i energič­ trične železnice. Novo vrijeme. Kako javljaju iz veća količina odmah za dobiti u bt Talijanima vrlo neugodno. S toga su nim mjerama spriječe ovi nerpili doizmislili nekakvu bajku. .Corriere de- gagjaji. Paljanska oružnička postaja Beograda, od 1. maja o. g. biće u radima бО, 100 ј 200 kg. uz cijeauJ la Sera“ tumači stanovište engleskih ne vrši svoje dužnosti i mirno gleda kraljevstvu SHS uvedeno francusko listova, koji se nisu dali osvojiti tali­ dapače i navale na kućnji prag, a u brojanje satova od 1 do 24. janskim novcem na način, koji pot­ Vučjoj luci uopće i nema take postaje. Burad se računaju 10 K po kotttii puno odgovara moralnoj visini talijan­ Kroz Vučju luku vodi glavna pje­ skih imperijalista. • - ti špecerajskoj' rađtjji == šačka džada prema Kladnju i VlaseKao uzrok ovoga, Talijanima ne- nicama, pa je tamošnji han jedino Kladanjski mjesni odbor naše or­ prijaznog stanovišta engleskih listova, svratište za muslimanske težake. A ganizacije konstituisao se je ovake: navodi talijanski list tobožnje spletke baš su u toj okolici počela napasto­ p"r e d š j e d n i k: Mustafa ef. Berbić BRČKO, Karagjorgjevlća ul.S jedne grupe najvećih engleskih finan- vanja, a ovih dana je došlo i do na­ p o d pre d в j e d n i k: Redžep ef. Ćus jera, koji finansiraju jedno od naj­ vale u skupovima, pa je bilo i smrtno čak; tajnik: Abdulat. ef. Hasić; Prva muslimanska radnja Domaće vijesti. Soda bicarbom 4 krune za 1 kg. Iz naše organizacije. Kasan Karahasanovlt Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik; Centralni Odbor »J. M. O." Islamska nička štamparija u Sarajtrs � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ccb85112ad923b27fd30ef6d09d00f09.pdf 47b3b34337170ad52dba4de1e80762d8 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCION1 ODBOR •PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. :: NA POLA GODINE 20'— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације groj 22. Sarajevo, 14. aprila^ .Dva aršina imaju naši „državnici njihovo novinstvo. Kad 80 radi o m, da se pomogne uzdržanju mira reda ondje, gdje to oni smatraju i potrebno, onda eu nam Francuzi ivezuici i, prijatelji i našim drivnicima nije ni malo zazorno zatra li njihovu pomoć. Tada francuski iirc ili Senegalac može držati red 0 hoćete i u Beogradu. Ti držav­ ši mogu i smiju poći i tako daleko, i našim saveznicima prepuste popivak naših željezničkih pruga i ure­ duje cjelokupnog saobraćaja, nu kad još kogod povede za ovim rimjerom i uvigjajući daje naša ijska brojno preslaba, apelira na sim ilije i pomoć istih lih saveznika, idu se ti „državnici* , kostruše, prile, .zgražaju" nad nebratskim drinjem i — traže, da se opozove itina, koja im je neugodna i koja I mrsi njihove lične ili stranačke Липе Nemajući volje ni sposobnosti, da dovoljno bratske susretljivosti i topg osjećaja prime tužne vapaje is niskog dijela našeg naroda i uvaže rijateljsko napomene i savjete našeg jerskog poglavice, oni se stavljaju u irokratsku pozu tužitelja i zbore o ekakvom nepatriotskom držanju. Mai im je što na jedan nečuven način teše našoj organizaciji pravo, da u srodnom predstavništvu reprezentira »inje i želje isl. dijela našeg naroda, ea su se sad bacili i na našeg vjerskog oghvicu, pa hoće da i njega zašutaju. ^Daleko smo od pomisli, da reisuliemu uzimamo u kakvu obranu, jer nuno da on to sam zna i može učiliti. B'Jje rekuć njemu se i no treba raniti, jer su krivci na sasvim druoj sirani. Reisul-ulema je izvan stra»ka. a njegovi su podnesci, to mo­ smo naglasiti, bili samo djelomični draž tegoba 4iašeg dijela naroda. U pomnom dijelu nas muslimana uviježeno je mišljene, da je Š o 1 i n a 'lađa bila i jest nesamo pristrana, iego i neraspoložena prema nama mudimanima. Da kod nas vlada pravi demokrati­ čni da imamo slobodniju riječ, potkrispili bismo ovo opće uvjerenje i sa »okretnim primjerima. Ovako se mu­ lino kratko izjaviti, da velikim krivem ovog stanja smatramo baš pred ieinika vlade g. Šolu. Neka se samo jeli svoje izjave, što je je dao jednom opatičkom izaslanstvu li pogledu hijadu devetsto i četrnaeste. A mnogo ovori i njegova obrana pravo laviih Srba, u vladinu otpisu, što ga boosimo na drugom mjestu. Jedan ovdašnji vladin reptil, navaujući na predsjednika tuiše organi »čije, donio je u broju od 1. aprila i ovaj odlomčić: „Maglajlić se bacio u oliličko-slrančarski vrtlog samo za to, ila se dočepa Reiske stolice, jer je »njušio, da sadanjem Reisu t o I i c a nije baš osobito čvr ta, pa nema sredstava, kojih se Mag ijlić ne laća, da uzdrmanost le stolice još hitnije posješi, da on što prije do cilja dogje". Mi se prije nijesmo osvrnuli na ovaj pasus, držeći ga sitnom željicom Sarajevo, utorak 15. aprila 1919. (14. redžeba 1337.) šačice oko tog vladina praporca, nu danas osjećamo potrebu, da ga najod­ lučnije odbijemo uz napomenu, da bi se vlada — provagjajući te željice — mogla lahko naći pred teškim proble­ mom. Neka se vlada dobro promisli i d bro omjeri prije nego li se odluči na ovako korake. To je naša ozbiljna riječ. Kada će prestali izazi­ vanja? Nema skoro ni jednog broja, u kojem se ne moramo osvrtati na raz­ no podvalo proti našoj organizaciji. Sad smo „buntovnici", i „neprijatelji" srpkkog naroda i .pravoslavlja", sad „šuckori" i „auslrijanci", ead .fran­ kovci" i — panislamisti. Tuča pogrda i sumnjičenja, masa podvala i kleveta izbacuje se svaki dan proti nama i našoj organizaciji. Počnite od ovdaš­ njih i vanjskih Pribićevićevih reptila, pa do radikalnih organa i socijalističko-gazdinskog cvrkutala .Zvona" — sve to sikće jednim besprimjernim cinizmom i izvrtanjem činjenica; sve' se to natječe ko će grublje i odvrat­ nije navaliti na nas i našu organiza­ ciju. Ni truna kakve objektivnosti, ni tračka bratstva i susretljivosti. Kao da smo tugjinci, kao da smo vlasnici privilegijama ili u ratu stečenih og­ romnih kapitala. .... Niko se ne pita, kuda vodi ovaka nebratska kampanja, niko ne računa na činjenicu, da u ovoj sitnoj mržnji izmegju braće r— tugjinac stoji u mi­ ru i naslagjuje se obilnim plodovima svog mrskog sjemena. Reagiramo li na nepravdu jednim legalnim nači­ nom, eto bubnjarske vatre sa sviju krajeva i niko na vodi računa o tom, da se ta paljba čuje i na vani, izvan skučenog horizonta usijanih .pred­ stavnika" naše vlasti i našeg — topčijskog novinstva. Ovakim se načinom ne izgragjuje nikakva, a kamo li demokratska dr­ žava, ovakim se metodama ne će i ne može doći do staloženosti i unu­ tarnjeg mira i reda u državi. Država nije cilj, nego sredstvo; nije svrha, ne­ go način, kojim se ima omogućiti mirno i zadovoljno življenje naroda. Teror i pritisak ragjaju otporom i proluakcijom, a sila i 'bahatost nijesu nikad bile pomagalo dobrih državni­ ka. Oni se vode razborom i trezve­ nošću, blagošću i — širim narodnim pogledom. Silom onemogućuju samo nepravdu i kršenje narodnog interesa. Kod nas se' na žalost malo pazi na ove spasonosne principe, a osveta nam je draža od bratske susretljivosti. Vri­ jeme je, da se pozvani trgnu i osvi­ jeste; vakat je, da se većom ozbilj­ nošću proučavaju izvjesne pojave i da im se za vremena potraži radikal­ na lijeka. Traži to i narod i zdravo shvaćeni interes naše mlado države. Osluhnite ovaj bratski vapaj iz naše Krajine, što nam ga donese telegraf ska žica iz Hrnjičine kolijevke. Ocluhnite ga i potražite mu lijeka. Evo šta vele naši kršni Krajišnici: Velika Hliidušti, 11. aPYiU. Prije sedam dana poslasmo dolje navedeni telegram, ali do danas ni­ kakva rezultata. „Predsjednik zemalj­ ske vlade, Šola, Sarajevo. Od prevrata pa sve do sada nije bilo ovdje nikak­ vih nereda, niti je iko u svojim pra­ vima i časti povrijegjen, a niti mate­ rijalno oštećen. Nekoj duševnoj fukari, umirovljenim i ovdje naseljenim žandarima i f i n a no i m a, tim jedinim protekcionskinderima tiranske Austrije nije to išlo u račun: počeli su nastavljati svoj stari zanat i opet nas na najgadniji način denuncirati. Nažalost te su denuncije uspjele i vlada nes je počela sa represalijama progoniti ne pitajući, da li ima za to ma i najmanje povoda. Denunciraju nas zbog nekakova franko v1 u k a, a pokvareni u duši, ne će da priznaju da je ovdje od sveg pučan­ stva četiri petine muslimana, nažalost nacionalno potpuno nesvijesnih, koji ne znaju gotovo ni da su Slaveni, a kamo li frankovci. Dok narod nije vi­ dio da ovakovim ljudima, narodnim pijavicama, i danas uspijeva njihov gadni rad kod najviše vlasti, nije se to tako teško osjećalo. Danas pako, uvjerivši se, da ovi ljudi sa svojim nasrtajem i denunciranjem postaju sve drskiji, a da to škodi kako državi tako i narodu, zahtijevamo — svijesni potrebe jake i jedinstvene države, — da se sa toga najvišeg foruma smjesta izašalju nepristra­ ni 1 j u d i, da na licu mjesta prove­ du što bržu istragu, pa da se jednom taj najviši forum uvjeri o neistini­ tosti tih objeda i da nam se tako dad­ ne prilika, da skinemo sa sebe te be­ zobrazne podvale, pod kojim ne mo­ žemo i ne ćemo dalje da stenjamo. Za odbor „Ј. M. O.“:H. Hasan Rizvić, imam; Hasan Miljković, svršeni prav­ nik i načelnik, Ibrahim Pajazatović, veterinar i Hasan Miljković, muhtar«. Sarajevo, 12. aprila. Centralnom odboru naše organiza­ cije pritužilo se je nekoliko odličnih gragjana na postupak žandara Zarića. Budući je slučaj prijavljen i ulemamedžlisu, te našoj vladi, zamolili smo posredovanje g. dra Spahe, pa je isti odaslao ovaj brzojav na predsjednika ministarstva g. Protića: „Od uglednih gragjana iz Foče muderrisa Muftića, načelnika Zulfikarpašića, trgovca Njuhovića, pravnika Tataragića i Saliha Nikšića dobismo br­ zojav ovog sadržaja: „Tajpsije Zarić bivši austrijski žandar sinoć je ukrao malodobnu Muhibbu kćer Saliha Nik­ šića. Islamsko stanovništvo ovog kraja silno je uzrujano. Molimo brzu zaštitu vlasti i da se krivac eksemplarno kazni". Sa napetošću očekujemo odgovor vlade o ovom pitanju, pa ćemo se na stvar opet povratiti. Očajno stanje našeg ma­ log posjednika. Naše državne poslove izgleda da vode sami pjespici-idealiste, koji niti znaju, niti hoće da znaju za faktično stanje pojedinih stvari. Promatrajte njihove naredbe i osnov^ na kom bi­ lo području javnog života, pa ćete konačnd morati doši do tog zaključka. Godina I. Navesti ću samo nekoliko primjera: onomadne je izašla jedna naredba, da se od izvjesnog datuma dalje ne smi­ je nositi odora bivše austrijske voj­ ske. Na praktičnu provedbu te naredbe, naravno, nije ni mišljeno. Jer evak, ko iole poznaje prilike, što vladaju u p gledu narodnog odijevanja, osobito u provinciji, morao se je u čudu pi­ tati: Ja čim će se odjeti tolike hilja­ de bivših vojnika, koji naprosto ne­ maju sredstava, da za odijelo plato 1000 kruna? U pogledu prehrano dozvoljena je slobodna trgovina, ali uza sve to vla­ da, da pomogne „za vrijeme rata na­ stradalo", daje svojim ljubimcima izvoznice, kojima se mešetari tako, te narod u provinciji 'njora i danas pla­ ćati kilu brašna p'o 5—6 K. Sličnih bih primjera mogao puno navesti, nu ograničićq se samo na agrarnu reformu. Svrha svih reforama uopće jest ta, da se loše stanje — bilo to u ne znam kojem području života — izmi­ jeni novim, zdravijim i savremenijifn. Nema nikakve sumnje, da je kmetski i kolonatski, a i uopće agrarni polo­ žaj u našoj državi nesavremen i loš, kao što nema dvojbe ni o tom, da su reforme u tom pogledu prijeko po­ trebne. Nu kolikogod su te reforme potrebne, isto toliko je potrebna na­ ročita opreznost, da se u te reforme ne uvuče klica budućih katastrofa. To je glavni motiv, koji nas vodi u našem stanovištu proti radikalnom provagjanju agrarne reforme. Nakon prevrata opaža se kod nekih elemenata upravo histerična radikalnost, koja bi mogla ne samo naško­ diti solidnom i zdravom izgragjivanju narodne nam države, nego. koja bi mogla da izazove i uzbuftu, te da prouzroči zastoj u napredovanju. Ko se je imalo bavio našim agrarnim pi­ tanjem morao je doći do zaključka, dajetovrlo kompliciran pro­ blem, koji duboko zasijeca ne samo u naš ekonomski, već uopće socijalni život. Ističem samo nešto. Hiljade i hiljade je našeg svijeta, koji je živio isključivo od kmetskog podavanja i nije imao nikakovih dru­ gih vrela prihoda. Osnovom agrarne reforme lišavaju se ti ljudi i tog je­ dinog vrela, pa kako onda da nama­ knu kruh svoj svagdanji? Lahko je reći: „Neka rade!" Ali treba stvoriti mogućnost za rad, treba te ljude pri­ praviti na rad i dati im sredstva za to. Kad bi kulturno naš) stanje bilo bulje, moglo bi se to prepustiti uvigjavnosti svakog pojedinca i problem bi bio riješen. Ovako je — društvo, ili tačnije rečeno, sama država mo­ ralno obvezana, da stvori te mogućnosti. Pogledamo li osnovu, kakova je nedavno objavljena, viđjećemo da nam ona ne pruža za to nikakove garancije. Kmet dobiva svu zemlju, pa makar ne znam koliko bilo njegovo selište, dok se vlasniku zemlje ne jamči, da će i on dobiti onoliki kompleks za kulturu sposobne zemlje, koliko može obragjivati, već mu se samo slavlja u izgled državna šikara. O komasaciji zemlje nema ni zbora i ako je notor­ no poznato, da većina posjednika — u koliko ima beglučke zemlje — nema je u jednom kompleksu, ve �Strana 2 Страпа razbacano po pojedinim selima, često i po raznim kotarevima. A da je u tnkim prilikama iieiqoguće razviti do­ bro gospodarstvo, više je nogo jasno. Koje onda (čudo. što jadni spahija smatra daje sva ta reforma izrijekom uperena protiv njega, da je on vla­ dino pastorče i da njegovi životni interesi služe samo za izravnanje raz­ ličitih kusurova. Povrh toga je osnovom u pogledu podavanje haka za god. 1918. poči­ njena najgrublja nepravda. Naredbenim se putem ukida naime i to po­ davanje i samo obećsjb, da će se taj hak zaračunati u oštetu, kad se ova zakonodavnim putem ustanovi. Jesu li gospoda, koja su izragjivali ovu os novu, mislila ikako na f ktično stanje? Ogromna većina spahija se je nakon prevrata povratila kući na prazna ognjišta. Ako su i imali šta u malu i gotovini prije rala, sve je to pozobalo pet strašnin ratnih godina i povrh to­ ga natjeralo spahiju u dugove. Treba se samo sjetiti, da se je od spahije sve rekviriralo uz maksimalnu cijenu; da je bio < d pol. vlasti nagonjen, da upisuje razne zajmove i napokon da je i on služio u vojuištvu, te da mu nije imao ko ni pobirati haka u redu, pa” su tako njegovi prihodi bili upra­ vo minimalni. Molim, da se sve spahije ne mjere istim aršinom, kojim Čeugići, Fadilpašići i još nekoji, jer ima vrlo umogo spahija, koji posje­ duju samo po nškoliko kmetova, a ovdje je riječ poglavito o takovim. Ako je i bio šta sabrao jesenas od kmeta, to su mu oni raznijeli za vri­ jeme prevrata, opljačkali hambare i koševe, pa je spabija ostao u pravom smislu riječi praznih šaka. Uvaži li se još da su porezni uredi svom strogošću pobirali poreze, naravno i na kmetovsku zemlju, od koje spahija ove" godine nije vidio nikakva hajra, lahko' je stvoriti sebi sliku njegove sadašnje bijede. Da ironija dogje do kulminacije, priv. zem. banka, kojoj je mnogo našili posjednika palo u pandže, otkazu­ je spahija ma kredit, koji je bio osi­ guran ponajviše kmetovskom zemfjom, te traži da joj se dug odmah podmiri ili pruži koje drugo osigurno sredstvo, budući da se po novoj osnovi agrarne reforme ukida kmetstvo. Uoči li se ovo sve, ne treba se čuditi, da je naš mali posjednik do■ pao u najgori očaj i da sa zebnjom u srcu ide“u susret budućnosti. Iznesoh makar i blijedu sliku bijede našeg malog posjednika, pa tko ima uši nek čuje, a ko ima oči nek vidi. H. A. Dodatak uredništva. Uvaži li se pri lom svemu okolnost, da su mno­ gi i mnogi ostavili kosti po raznim „ITAVDA" — „ПРАВДА bojištima, pa da iz gornjih neprilika | državno uregjenje decenlrnlisati onako moraju da se izvlače njihove udo­ kako smo predložili. Ovo bi trebalo uvice sa nejakom siročadi, onda jo činiti čak i onda, kad to narod ne bi ni 'moralna dužnost i odgovornost vlado tražio ni želio Jer, ovolikom i ovrhom decentralizacijom narod so vasp tava kud i kud veća i sudbonosnija. Svag­ dje se ulažuju boli ovih nesretnica, da se sam brine o evojim neposre­ tvak prilječe u pomoć ratnoj siročadi, dnim prilikama, ući so da ne očeku­ je sve od drugoga, i na taj način se a kod nas sve grpje i — Grgie. u državi vrši podjela uloga i poslova- 1 samo tako dolazi ве do najveće vjerovatnoće kako za to, da će svi po­ slovi biti predvigjeni, tako i za to, da Jedan trijezan glas. Beogradske će biti svršeni od najpozvanijih. „Večernje Novosti" donose uvodnik, Autonomije sa zakonodavnom vlašču u kojem razlažu da je vanjsko pitanje su medjulim neophodnost, kad so zna, naše glavno pitanje i da će to ostati da su pojedini krajevi i do sada ta­ sve do potpisa mira. Za to preporuču kvim životom živjeli i da postoji uko ju, da se od unutrašnjih pitanja, koja cijenjena navika, da oni sami i zako­ se imaju rješavati dobrom voljom, iz­ nodavno rješavaju sve svojo lokalne bace sva, koja se mogu odložiti do poslove. Vrlo su rijetki slučajevi; da potpisa mira. Izrično vele: su so krajevi, naviknuti na ovakve „Do definitivnog mira treba ostaviti autonomije, odricali ih. Poznavajući i unutrašnju samoupravu onakvu, kakva naš narod i pojedine naše krajeve, jo i do sada bila, a kako će ona u imamo puno razloga da vjerujemo, da buduće izgledati, to neka rješi Ustavo­ se ni on neće dragovoljno odreći otvorna Skupština, koja je za to naj- noga* svoga i velikoga i najkorisnijeg nadležniji faktor.** prava. Milo nam je čuti ovakav glas iz Nikakve opasnosti ni po narodno je Beograda, koji potvrgjuje ispravnost dinstvo ni po državnu cjelinu nema, ako našeg shvatanja. se državno uregjenje onako decentrališe, Nek se i to zna „Hrvat", glavno kako mi ovdje predlažemo. Do naro­ glasilo Starčevićeve stranke prava pi­ dnog ujedinjenja i do stvaranja jedno šući o držanju nekih srbijanskih go­ države došlo se voljom naroda, koji vornika u Nar. Predstavništvu, koji se je-svijestan zajedničkih interesa i koji izjaviše proti pokrajinskim saborima, uvigja neophodnost državnog jedinstva. donosi i ovo značajne retke: Mi smo u ovom pogledu sretniji no i „Tim izjavama bučno su odobra­ jedan drugi narod. Nema valjda pri­ vali članovi Jugoslavenske demokrat­ mjera, da je jedan narod u svima ske stranke, koji u teoriji ne svojim dijelovima i u svima krajevima priznaju hrvatskog sabora, dok u pokazao više oduševljenja, volje i svije­ praksi svakoga prvog u mje­ sti za ujedinjenjem, nego što je to secu — pobiraju saborske slučaj s našim narodom. Naravno, da dnevnice." se ne mogu uzeti u obzir izuzetci Eto tako na djolu izgledaju teorije koje predstavljaju pojedinci, ili čak i Pribićevićevih prišipctlji. Ovamo su grupice, jer svi ti elementi prema na­ za centralizam, a pred blagajnom hrv. rodnim masama no predstavljaju nisabora i te kakvi decentralisti. ' kakvu opasnost Ti primjeri su još I još se ljute, kad se kogod ne povo­ izuzetniji kad se zna da je to narod di za njihovim gjozbajadžilukom.. . sa tri imena, sa tri vjere i da je bio Pučka stranka. „Narodna.Politika" podijeljen u toliko raznih pokrajina. donosi iz Beograda, da Jugoslavenski Došavši do svoga jedinstva, narod će klub raspravlja o obrazovanju pučke nam biti najbolji budni čuvar i državne stranke, koja bi se imala protezati zajednice, 1 u toliko bolji i budnijl, preko čitave državne teorije. Temelj­ u koliko se on u njoj budo osjećao ni program stranke bila bi široka de­ zadovoljnijim. Ovo se opet i ne može mokratska načela u čitavom javnom i neće postići centralističkim urcgjenjem, životu. Vijećanja će se nastaviti i ovih pa makar ono bilo i sa upravnim au­ dana. Na konferenciji sudjeluju dele tonomijama. gati iz svih naših krajeva. Lako je moguće da neko, u želji za što bržim stapanjem SHS u jednu Unuirašnje uregjenje kultunio-nacionalnu cjelinu, za što skorijm stvaranjem jednog jugosla­ Jugoslavije. venskog naroda, vidi u centralizmu (Nastavak.) s upravnim autonomijama najzgod­ Kad bi od Soče do Vardara bio nije sredstvo za ostvarenje toga cilja. jedan narod, jednog imena i jedne Г mi idemo za istim ciljem, samo vjere, pa živio u prilikama, u kojima se razlikujemo u putevima, metoda­ je u stvari do sad živio, trebalo bi ma i sredstvima za njegovi ostvarenje. Bilješke. Nije dovoljno samo želili ј^ venski nacionalizam, no treba t i umjeti sigurno do njega dć tralumom će se najmanje јхмМ; nje, koje je kako izgleda, ran«, zajednički cilj. I to proste s кц se njinie ni teorijski ne плд, riti evi oni uslovi, koji su ne«|f da narod bude zadovoljen u „ spojim interesima. Primijenjen вд narod, centralizam još manje riti pogodbe za opšte zadomljiht. | tim putem, stvoriće se рпје пц voljstvo koje ćo usporaviti i jj ono i onako stapanje, kakvo ni ino. Silom se svakako ne može p željeni cilj. Л sve što bi so u . pogledu preuzelo protivu volje i jt ozbiljne manjino, značilo ti tih, bi grijeh ispoljiti se silom рпчц rodu koji »a ovoliko opšte volje % zajedničku državu. Od velikog je interesa još pitanje, koje jo ii vezi s deoctn mom: na koji način doći do аик« nih oblasti, t. j. kakć ih ugn® Interosovanjc je sasvim razumljn narodu sa tri imena, sa tri vjenj već toliko različitih pokrajina, Ц svojini davno stvorenim granicu ve nekim evojim životom. Od velikog je interesa jišji pitanje, koje jo u vezi s <ie«nu mom: na koji način doći do nih oblasti, t. j. kako ih ograničit? teresovanjo je sasvim razumljh narodu sa tri imena sa tri vja sa već toliko različitih pokrajini,I п svojim davno stvorenim gmia žive nekim svojim životom. Ni ovo pitanje no predstavljii koće, i to samo zato, što naš a pokazuje takvu volju za ujehnje^ da ovome potčinjava sve drugu paratizam je u nas isključen. Хр menskoj osnovici ne mogu w ig gjiva-ti autonomije. Ovo je tolik« no, da je upravo sreća da niko od niji u našom narodu to ne trik jo najbolji dokaz da separatisti ozbiljnih težnja nema, niti otodi opasnosti. Autonomije se isto tati mogu stvarati ni isključivom ow dosadašnjih pokrajina, L j. ne » 'se zadržati i u budućnosti te do dašnje provincije kao istorijski oni njene. Ovo ne može biti prvu što su one tugjinska vještačka tu vina, uperena protivu interesa mi naroda, i kao takva so ne molu držati, a, drugo i za to, štu je i и no vrlo teško, ako ne i nemoa ostaviti dosadašnju podjelu. Pored ga, što bi broj pokrajina bio id što bi b le odveć nesrazmjerne j« prema drugoj, protivu dosadašnje | djele govori poglavito to, šta I pokrajina, koje ne bi mogle dali ■ ■ a FELJTON. Socijalna zaštita djece. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. (Svršetak.) Najprije počinje djelovati rodi­ teljska kuća. To je prvi temelj čitavog odgoja. Ako je zločest temelj, ne valja ni zgrada, koju gradimo na njemu. Da možemo odgajati valjane državljane, treba da u prvom redu izliječimo sebe same, treba da uočimo ciljeve i svrhu kako zajedničkog ži­ vota u državnoj zajednici, tako i naše individualne težnje i nastojanja, pa da ih bez štete po pravni poredak dove­ demo u megjusobnu vezu. To se mo­ ra otvoreno reći. Živimo u doba demokratizma. Ne valja se .igrati igre noja, pa sakrivati glavu u pijesak. Priznajmo otvoreno sve što ne valja, počnimo od sebe, da nam ne bude zgrada gragjena na pijesku. ... Dirci trebam dobre š k o I o, jer ј.Ј г d bez škola. narod bez hilduć no.-li“. Škola je drugi temelj. Dobre pak šk.lo nema bez valjane osnove i dobrog učitelja. I tu ne treba da se .obmanjujemo. Naša pučka škola je zanemarena, a naš narod u velikoj ve­ ćini analfabeta (nepismeni. Školske go_dine 1910./11. postojalo jć u čitavoj zem­ lji 487 osnovnih školas42578učenika Prema popisu pučanstva od god. 1910 bijaše analfabeta od 100 osoba u dobi od 1 do 20 godina: 87'25’/«, u dobi od 21 do 30 godina: 85 75%, a u do­ bi preko 30 godinu: 89'60%. — Od svega pučan tva (1,898.044) od 7 go­ dina dalje bilo je pismenih samo 177.168 ili 1195%, samo čitati znalo je 3 082 ili 0'21%, a putpuno nepis­ menih bilo je 1,301.822 ili 87'84%. Zaista porazne brojke. Od tada nijesu se prilike za cijelo nimalo poboljšale, jer je tome smetalo ratno stanje. Najbolji zakoni o obaveznoj nasta­ vi vrijede samo na papiru, kad nema dovoljno podesnih zgrada i učitelja. Dalje no smije tako biti. Sredstva za školu moraju se naći. Ta podignuće pučke prosvjete je conditio sine qua .non mšo budućnosti, napretka i bla­ gostanja, što svi želimo! Dok sam još bio dodijeljen odjeljenju zemaljske vlade za nastavu i bogoštovlje, imao sam prilike čitati izvještaje okružnih školskih nadzornika, koji su stereokippno glasili „polazak škole slab, priličan postotak školske djeco ost lje kod ku­ ća, zaposlen je’ u gospodarstvu, čuva goveda, pase ovce itd." Tako dalje ne smije da bude. Školska obuka treba da je zaista obvezati! a. Ako se to izostajanje djece moglo opravdati za vrijeme rata, kad jo vladala nesta­ šica radnih tiiln, sad je to nedopustivo. Svako dijete mora primiti pučkoškol­ sku naobrazbu, a čuvanje goveda ne smije so smatrati opravdanim razlo­ gom, da dobijemo jednog analfabetu više. Usporedo s time dolazi i pita­ nje učitoljstva, koje se provlači kao crvena nit kroz svu našu školsku politiku. Dobru školu može voditi sa­ mo dobar učitelj, a dobar učitelj može bili samo onaj, koji za svoju njukotrpnu i važnu službu dobiva potpuno osiguranu ekzistenciju. Dajmo mu mjesto pohvalnih dekreta i lijepih ri­ ječi pristojnu plaću. Pogledajte-vani po kotarevima. Tko ie tamo učitelj? Malo ili ništa, zapovijeda mu svatko. Gdje što treba učiniti, tko će, ako ne učitelj. Tu je pomoćna sila u kancela­ riji, tu kod aprovizacije, ondje osniva pučke kuhinje, popisuje ljetine, vrši rekvizicije, — sve poslovi, koji i spadaju u učiteljeve dužnosti, nitil podižu kod naroda ugled i povjere bez česa nema skladnog djdi« izmegju šk >le i roditaljskig ii Kako možemo od učitelja zibl'j« da se svom ljubavi i žarom puk odgoju n iše djece, te naše uji narodne glavnice, kad on vidi i« zapostavljanje, kojo smatra nepnd Tu treba već jednom naći tolikel ge, da se to pitanje riješi ooakO valja. Kad jednom dademo učitati školi sve ono, što treba, "nh ta moči e pravom od njih zditijenf; nam podmladak uzgajaju unsko,i to zahtijevaju narodni interesiiИ dak kulture uopće. Zi djecu, koja nemaju nigdje> koga, da so za nih brine, trebaš« skrbi društvo i država. Načini ta* mogu biti različiti. To je stru « jalne politike dotično države, đapi” posebnim prilikama odredi опеЧ1 koje će najprije dovesti k Cilju. Ne treba napose ni istaknuli ni sama osnovna škola nije đoni da budućem čovjeku dade onaj ’ mum obrazovanja i znanja, koje'* da ima svaki .državljanin. Ugledi �ПРАВДА nj 2'2 Broj [0 valja svojim autonomnim živoл udjed svojih hrgjnvih ekonomhpniika. . Pitanje se i jedino i najbolje rje„ istim načelom, kojim je rjošeno ja narodno ujedinjenje tako i stva1јз zajedničko države, — rjeiava se Wom narodnog samoopredjeljenja ili rodnom voljom. Do budućih automnih pokrajina treba doći samo pun narodnog samoopredjeljenja. Naj svih pokrajina svojom voljom treba odlubi. hoie h da zadrži svoju doješnju pokrajinu ili želi da se spoji fojom drugom. Od ovakvog rijeSenja nikakve bo­ lni nema. U svojoj odluci narod će rukovoditi famo Aojim opravda­ ni jnteresima i sklonostima koje će najviše slučajeva bili ekonomske, saodajne i kulturne prirode Ozbiljnost objektivnost tih pobuda obezbijegjosu već i tim što ♦nije rječ o sanopredjeljivanju ove ili ona onštine, čitavih — skoro organski vezanih kompleksa stanovništa, gdje širina teresa uvjek skladno korigujo lo)oe i trenutne pojave p.idvajanja z razloga. Na ovaj način će se doći do maег broja pokrajina, u čijem stvara­ li nefe biti niUa vjcklačkoj, i koje če, o čisto narodna tvorevina, najprije i ^sigurnije zadovoljiti sve interese, sve je i sve ideale narodne. Takve autoimiie pokrajine, megjusobno čvrsto szane sviješću svojih zajedničkih inresa, biće najjači stupovi na kojima i biti položena naša zajednička dr­ vna zgrada. One će predstavljati emenitu utakmicu ravnopravnih ćla »va jedne porodice, koji svi, radeći inim mahom i svom voljom za sebe, ijviše doprinose zajednici. Država će iet na ovaj način, gdje su uloge tao podijeljene da svaki posao radi samo sjpozvaniji, doći do takvog poleta da В, dostojno predstavljajući narod, mostvoriti najbolje uslove za njegovo lestrano razvijanje. Samo ovako državno uregjenje Noriće nama, narodnoj inteligenciji, ijbolje uslove tla radimo na potpumn stapanju Srba, Hrvata 5 Slovn­ ica u jednu kulturno-nacionalnu cjenu, i da zajedničkim snagama razviime jugoslavensku kulturu. Ovo je ut da do ovoga našega ideala dojemo i sigurno i najbrže. Sudba i reća naša je u našim rukama. )rskosl jednog polusluž­ benog lista. . Glasilo ministra unutarnjih djela HŠ<g mladog kraljevstva, zagrebačka Riječ SHS" donijela je u svom 152. roju od G. aprila jednu vrlo drsku Страпа 3 Strana PRAVDA i provokatorsku bilješku, koja nosi naslov: „Još jedna infamija". Mi ne ćemo odgovarati istim tonom, niti će­ Trumblćev uspjeh. „Jutarnji List" mo da ве upuštamo u polemiku sa donosi informaciju iz Parisa, da je mi­ ovakom čeljadi, već njihovo pisanje nistar inostranih djela dr. Trumbić prenosimo sa nakanom, da ilustriramo nakon konferencije u vijeću četvorice skučenost pogleda i posve­ izjavio novinarima, da su jugoslaven­ mašnje otsustvo duha, koji bi trebao ski dokazi o prijepornim područjima da vlada u pristojnim krugovima i uvaženi u krugovima engleske i fran­ megju razboritim državnicima. Evo cuske delegacije. šta piše „vodeći" organ g. Pribićevića: Talijanske laži 0 Trumblftu. Pa­ „čitamo u milanskom „Becolu", koji riški- izvješlajni ured telegrafira, da nam jejuče stigao,da londonski „Times" nijesu ispravne vijesti, talijanskih no­ donosi neki razgovor svoga b ilkanskovina o sjednici vijeća četvorice, drža­ ga dopisnika sa bosanskim ulemom. noj 3. aprila, da je naime ministar U tom razgovoru „crkveni poglavar Trumbić bio saslušan u tobože pri­ dva milijuna bosanskih muslimana" vatnoj sjednici; naprotiv, ministar (kako je skromno prikazao!) rekao je Trumbić iznio je naše revindikacije svašta, što je daleko od istine prod Wilsono n, Lloydom Georgeom i što je očito mislio, da smije kazati i Clemenceauom u službenoj samo neupućenom strancu. Tužio se sjednici. na strahovite progone, kojima su Mu­ Talijanska nasilja. Prema vijesti­ slimani izloženi u Jugoslaviji: Srbi ma putnika koji dolaze iz Trsta i nepriznaju Muslimane za Slavene; Istre, došlo je u Trstu i Pulju do ve­ smatraju ih za nametnike, i ako su likih nemira. Talijani su jakim voj­ ovi starosjedioci 1 Dok su prije bili ničkim kordonom zatvorili granice, a ravnopravni, danas nemaju nikakovih sve izdane propustnice za prekorače­ političkih prava. Svoju jadikovku za­ nje granice, proglasili su nevaljanim. vršio je ovim podlačkim zapo­ Pošljednjih dana stiglo jo na Rijeku maganjem: „Mi bi htjeli, da se veliko mnoštvo našeg naroda, koji Francusku, naša tradicionalna zaštitni­ odande bježi radi nečovječnog talijan­ ca zauzme za naš teški položaj. Pu­ skog terora. tem Vašim, mi joj upravljamo našu 0 konferenciji mira. Jučer je u poniznu molbu, da se zauzme za nas, jutro vijeće četvorice vijećalo o iz­ da ne budemo prisiljeni da ostavimo vješću komisije za. sarreske ugljenike, ovu zemlju, gdje više ne živimo u a popodne je raspravljalo o ratnoj od­ sigurnosti. Mi ćemo podnašati neprav­ šteti. Nije usvojena nijedna konačna du, da se javni poslove vođe bez nas, odluka. Pored toga, što su Lloyd Geali neka so barem poštiva naš život, orge i Wilson i Balfour bolesni, vije­ naša čast i naša dobra". će četvorice nastavlja svoj rad. Naj­ Da će se Francuska miješati u težim pitanjem smatra se pitanje od­ naše unutrašnje stvari, a naročito da štete. Ima jedan projekat, da Njemač će se zauzimati za ulemina „dobra", ka isplati odštetu u sirovinama i u što znači za kmetovski odnošaj, — na radnim snagama, i to u godišnjim takvu ideju može doći samo sarajevski obrocima. ulema! Ta glupost zasjeniuje i sa­ Vijest, da će Wilson ubrzo krenuti mu i n f a m i j u, koja se očituje u u Ameriku, tumači se dvojako: neki ulominom apelu i skoro čini, da čovjek misle, da će se mir odmah sklopiti; a predvigja i bestidne laži, koje drugi opet vele, da se stanovište pred­ treba da nas oklevetaju pred e'v- sjednika Wilsona i stanovište nekih ropskom javnošću: da naši Muslimani saveznika razilazi u pitanju, kako će moraju trpjeti nepravdu, da se javni se primijeniti оцр njegovih 14 tačaka. poslovi vode bez njih i da im je po Amerika očekuje dolazak AVilsonov trebna tugja zaštita za sigurnost ži­ radi nekih unutrašnjim pitanja, koja vota, časti i imanja! je on sam vlastan riješiti. Predsjedni­ Naravno, taj gospodin ima spe­ kov parobrod „George Washington" cijalne p'o j m o v e o časti i otploviće u Brest 11. aprila. pravdi. Za časno je smatrao služiti Drži se, da je već utvrgjena grčkobečke i poštanske gospodare, jer su bugarska granica: Bugarska će dobiti ovi imali dovoljno bajuneta, da nasi­ trgovinski ižlaz na Egejsao more. Kao ljem održavaju u Bosni divljačku ne­ što „Times" piše, Bugarska će izabrati pravdu: gospodstvo begova nad rajom. kao slobodnu luku za ekonomski tran* Sad bi ulema htio, da ovu plemenitu ' sit Dedeagač ili Kavalu ili Solun. ulogu preuzme Francuska!" U utorak se konferencija bavila pi­ tanjem odštete. Drži se, da je postig­ nut potpuni sporazum s obzirom na iznos, koji će biti isplaćen. Osim is­ ni u drugo kulturne i napredne na»de, koji godimice troše goleme svo» za osnivanje različnih»p u č k o p roivjotn i h i n s t i t u ci j a,, pučkih sveIčilišta, posebnih akademija i predannja. Sve to podiže pojedinca, kroz ijeva skupine i onda nosi stostruke rodove čitavom narodu. Koliko je u kmi pogledu učinjeno kod nae ? Naše prilike tražit će veliki broj stručno tbraiovanih radnika obrtnih tehničkih I gospodarstvenih struka. Imamo li »ii takvih zavoda, i'koliki broj? Kri­ vica jo čitavog'društva, ako je i Ono nudi tskvih zavoda prazno. Čitava »aša društvena struja struji za čežijoni, da sve postane „gospodom". Belu trči u gradove. Tu tr^ži lago­ dni! način života. Djecu no rado šaIjemo u obrtno i gospodarstvene škole, jtr u tjm strukama nema dovoljno .tvanoemenU". Pred djecom ne valja nikad pokazati preziranja seljačkog ži­ vota, motike i pluga, jer „plug i bra­ na, državi su hrana". . . Za posve zapuštenu djecu treba da država i društvo podiže posebno dječje domove, u kojima će dobiti opći i domovinski odgoj. Ako je di­ jete posve pokvareno, ili ako je mo- 1 Pregled. DgiašujtB u Pravdi! » ratno posrnulo, treba ga smjestiti u odgoj ii ište. Nijedno dijele ne smi­ je da propadne. Krvavi svjetski rat prožderao je mnoge živote, djeca su jedina nada države i naroda. Malen smo narod, svaka izgubljena olina je jedan veliki minus naše snage i na­ pretka. Svi društveni slojevi treba da stu­ pe u posebna udruženja, u lige za zaštitu djece, koja su osnovana u svim naprednim državama. Tu se pre­ tresaju sva pitanja zaštite djece, tu se daje inicijativa državnoj upravi, tu se potpomaže i unhpregjujo zaštita djece tako, da đonaša korist pojedin­ cima i čitavom narodu. U javnosti se često čuje prigovor, da su osim ulice i zlog društva daljni uzročnici pokvarenosti i zapuštenosti naše djece kinematografi, k r č m e i zlo štivo. Dokazano je stečenim iskustvom, da je taj prigovor u mnogom opravdan. Ali postavimo obrnuto pitanje na nas same: tko je tomu kriv, dati uzročnici pokvarenosti uopće mogu da djeluju na dijete? Da li je tome krivo dijete ili mi, roditelji, društvo?... Ako hoćemo biti iskreni, priznajmo, da smo tomu krivi mi. postavite se jednoć uz ulaz u kinema­ tograf, kad je oglašen kakav napeti, pikantni, detektivski film, pa ćete vidjeti, kako to se vrvi, kako se gura k blagajni i brza „u gledalište. Obvladala nas je manija, mi našim brojnim posjetom upravo tražimo od kinema­ tografa, da nam prikazuje što krvavije i što više podražujuće scene. Pa kad mi odrash tako hrlimo u kino, zar se to može prigovoriti onom malom dje­ tetu?... Jednaka je stvar i s krčma­ ma. Put u gostione р' kazuju djeci odrasli, najčešće sami roditelji. A tek zlo štivol Inteligencija upravo guta literaturu kriminalnih romana i od­ vratnih pikanterija, — a djeca je u tom slijede. „Exempla trahunt", — djeca naslegjuju primjere odraslih. Je li čudo, da se djeca pokvare u takvom milieu? Zaista nije! Zato izlječimo naj­ prije satni sebe, odbacimo poroke, če­ ka nas težak rad, rad oko izgradnje naše budućnosti. Kod toga mislimo u prvom redu na našu djecu!... Staru je hrvatska poslovica: „iver ne pada daleko od klade, a ni jabuka daleko od stabla", — kakav narod takva omladina, kakva omladina takav narod. . . Teško onom narodu, kojemu plate u sirovinama Njemačka će is­ platiti 30 milijardi franaka u gotovom. Kao što „Laterne" javlja, Francuska će dobiti 55% od tog iznosa. Karakte­ ristično je to, da se ni u kojem ko­ mentaru ratnih odšteta ne spominje Italija. Nacrt američkih stručnjaka spo­ minje samo Francusku, Srbiju, Belgiju, Ameriku i Englesku, a ne Italiju. To je svakoga u Rimu čudom začudilo. U dobro izvještenim krugovima veli se, da je rad vijeća četvorice ova tri pošljednja dana jako napredovao. Nije tačna vijest nekih listova, da je u svim pitanjima postignut potpuni sporazum. „Daily Muil" demantuje tu vijest, pa veli, da je glavna zapreka sklapanju mira sa Njemačkom to, što Italija traži, da so u isto doba potpiše mir i s Austrijom. Kad bi konferen­ cija prihvatila tu talijansku tezu, tad bi potpisani preliminari poslije odugo­ vlačili riješenje Jadranskog pitanja. Intrasingencija talijanske delegacije, koju podupire sva njezina štampa, daje .malo nade, da će se to pitanje lahko riješiti. S druge se strane opet upor­ no naglašava, da bi AVilson ostavio konferenciju, kad pitanja, koja su na dnevnom redu,' ne bi do Uskrsa bila riješena u smislu njegove politike. Komešanje megju željezničarima. Jučer na večer održana je u Ljubljani velika skupština slovenskih željezni­ čara. Mnoštvo je bilo tako veliko, da se skupština nije mogla održati u ve­ likoj dvorani, već se morala održati pod vedrim nebom. Skupština je pro­ tekla vrlo burno, jer se u pitanju štrajka nije moglo doći do rezultata. Skupštini, koja jo potrajala od 7 do 11 sati na večer, prisustvovali su iza­ slanici hrvatskog željezničarskog sa­ veza, koji su izjavili svoju solidarnost sa slovenskim željezničarima. Usvojen je predlog, da se od generalnog štraj­ ka željezničara odustane i da se stavi vladi zahtjev o udovoljenju željezni­ čarskih zahtjeva. Uregjenje naše države. U Državnom Vijeću izrekao je član „Narodnog Kluba" dr. M a t k o L aginja interesantan adresni govor, iz kojega vadimo glavne misli za uputu svojih čitatelja. Odgovor Narodnog, predstavništva (adresa) na prijestolnu besjedu primljen je jednodušno od svih delegata od jjrve do zadnje izre­ ke. Glođe unu.trašnjeg ure g jen j a našeg kraljevstva SH3. sporazum­ jeli su Se delegati, da se u ovo pro­ lazno doba do konstituante urede naše javne stvari samo do one mjere, do koje je to nužno i potrebno, da se urede privremenim uredbam a. Ovo uregjenje najnužnijih i naj- je omladina zapuštena, demoralizirana, nepismena, surova i opora, moralno i fizički propala! Svjetski rat, u kojemu je sudjelovao i hrvatski i srpski narod donio je kao naravnu pošljedicu mno­ go poroka i zala, a ostavio nam je u baštinu veliki broj ratne siročadi, udo­ vica, nemoćnika, bijede i čemera, — sve teške пут na narodnom tijelu. Od svih tih pitanja, bezuvjetno jo naj­ preče i najaklueluije ono, koje se tiče zaštite djece. Faktična snaga našega naroda ovisi o ćudorednoj, prosvjetnoj i gospodarskoj snazi svakog pojedinca od nas. Ako nam naša mladež iz da­ na u dan sve viša propada, a mi tome ne doskočimo, ne možemo ni pomisliti, da možemo napredovati kao narod. Koliko god su teške pošljedico dugo­ trajnog rata „i ako su izginuli ždrali", „ostali su ptići ždralovići". Te lijepe riječi neumrlog hrvatskog pjesnika fra Grge savjetuju nam, da no stojimo skrštenih ruku, da ne kukamo, nego da radimo, da branimo i odgajamo naše „ždraloviće . Šaljite pretplatu! �Strana 4 Страна Broj „PRAVDA* — „ПРАВДА* potrebnijih poslova ne treba da povu­ sastanak nepozvan došao nametnuti če teška i dalekosežna pitanja, koja muslimanski zastupnik državnog vijeća bi mogla zakonodavna skupština posve Husni ef. GjumrukČić i odmah počeo ili djelomično uništiti te bi sav trud govoriti da će se tobože zauzeti za bio uzaludan. Za to je najpreče, da naš stalež u državnom vijeću. Ispiti* se prenesu lijepe i slobodne vao je pojedine muallime i imame o ustanove dosadašnje kraljevine njihovom stanju i makar da mu je Srbije sa najnužnijim izmjenama i do­ rečeno, da muallimi i imami imadu dacima i na ostalo dijelove naše nove svoju stalešku i političku J. M. 0. u države.’Svi se delegati slažu u tome, koju- on ne spada, on je i dalje na­ da se što prije sačini izborni red za stavio ispitivanje i notiranje. Da se konstiluantu (ustavotv. skupšt.) s ta kim ne bi mislilo da smo mi istoga Gjutnizbornim redom, koji će omogućiti rukčića opunomoćili, izjavljujemo da svakom pojedincu naše države djelo­ on nema ntkakove naše punomoći da vanje u našem državnom životu. Da nas zastupa, ili da za nas što moli i se sve ovo provede, valja da su svi traži*. naši državljani puni vjere jedan u dru­ Za podignuće nišana (spomenika) goga i da nema megju njima više ni 1 izdanje djela Musa Ćazinm Ćatića. kakve sumnje ni nepovjere­ Apel na narod što ga upravismo pri­ nja, već da u državnom životu svi likom čelirigodišnjice smrti našega budu jednaki i n e p o п i ž e n i pjesnika Ćazima nalazi već odziva, te Agrarna reforma obećaje nam je već prispio prvi prilog od zemlju onome, koji je nema, a to ćo našeg vrijednog omladinca Ahmed ef. se urediti dokinućem feudalnog odno­ Hadžiomerovića u iznosu od K 100'—, sa. U pogledu provagjanja ovih načela koje/ je uručio jednom članu našeg može biti različitih nazora, ali ako se centralnog odbora. postupa bratski i susretljivo, Ugledali se i drugi u ovaj lijepi moći će se u sklad dovesti svi interesi primjer poštovanja uspomeno naših i riješiti na zadovoljstvo svih. Agrarna prosvjetnih mučenika! reforma može donijeli velike blagodati Sa Pala primamo ove retke: Na narodu, ako se provede u redu i bez nepravde. U prvom redu nužno je za G. i 7. o. mj. jednom oko 2, a drugito, da se sasluša onaj, koji je do put oko 6 sati poslije podne došla je danas bio gospodar zemlje, pa ticalo rulja seljaka, koju je predvodio Ilija se to age ili banovinskog posjednika Rudić, sin ovdašnjeg džeinatbaše kući ili srp. manastira, jer oni nisu došli Mušaubega Mirojevića iz Pala, pa su mu polupali prozore, razbili vrata i do tog imetka ni ptimačinom, ni raz bojnlštvom, niti kakvim nedopuštenim oštetili zid od dvokatne kuće. I njega sredstvom. Za to starinsko vlasništvo su zvali, nu on se je sakrio i nije aga i begova, ^adužbine, veliki posje­ smio izići. Kada su se vraćali, vikali di ne mogu se računati u otimačinu su: „Stani, platićeš*. Isti dan došao je Jovo Šljivić sa i u zlo naroda našega. U drugom na­ čelu valja odrediti, da onaj, koji dobije drugom ruljom kući Sulejmanbcga zemlju, dade garanciju i sigurnost’, da Babića, pa ga je izazvao na polje veće tu zemlju i obragjivati i da će se leći, da mu ima nešto kazati, a kad od toga hraniti, a njemu se zemljišni je Sulejmanbeg izišao, tada su ga posjed mora osigurali* istodobno sa koljem istukli tako, da je život istoga agrarnom reformom, da ne će smjeti na kocki i sada se nalazi na liječenju da bude izrabljivan. Što se tiče rat­ u zemaljskoj bolnici. Molimo zemaljsku vladu, da nas nih bogataša, dužnost je države, da te ratne dobitke, koji su veoma uzme u zaštitu i da daljnje napadaje prekoračili mjeru, svede na onu visinu, prepriječi, a krivce, naše kupiši je, na kojoj su bili prije rata, a da se s kojima smo mi uvijek lijepo živjeli suvišci uzmu u korist svega naroda. za ovo nedjelo strogo kazni. Лко za vremena ne bi zemaljska vlada ovome na kraj stala, nama ne preostaje drugo, nego da se svi iselimo iz Pala jer Protest proti „zastupniku." pored što nam je naše dobro i imanje Mjesni odbor naše organizacije u nejigurni, još nam je i vlastiti život u opasnosti. Banjaluci odaslao je nDrž. VijeDalmatinci sele u Slavoniju. Ovih ću“ ovaj brzojav: „U ime deve­ je dana bilo u Splitu nekoliko seljač­ deset posto muslimana grada i kih obitelji iz zaseuka kod Vrlike, kotara Banjaluke proiestujemo koji potpuno sele u Slavoniju. U Za­ proti nametnutoga poslanika za boku prodadoše sve nepokretno i do­ državno vijeće Husnije Gjumruk- sta pokretnog, nakupovaše zemlje u Slavoniji, pa idu da je svojim trudom čića, te izjavljujemo da on nije oplode. naš zastupnik,44 I to je objektivnost. U zadnje se Jedna izjava. Od muallima i vrijeme uzimaju po četiri vojna sani­ imama grada i kotara Banjaluke pri­ teta i obično se biraju taki ljudi, koji mamo ove retke: ne će Štetovati u svom imetku i pre­ „Dana 1. aprila o. g. imali su svoj hrani obitelji. Uzimaju se obično od sastanak imami i muallimi, na koji je svake konfesije po jedan. Nu grača- Domaće vijesti. niČki predstojnik i tu se drži „objek tivno“, pa je u tu službu odredio sve Četvoricu muslimana. On hoće pravo, i »vole« braću Turke! I u samom izboru bio je »prave­ dan«, pa umjesto da bira iz obitelji, u kojima ima više članova, on je probrilo dvojicu samaca, od kojih jedan treba da ishranjuje stara oca, a drugi не je skoro oženio i otpočeo radnju. Pošto nam je poznato da u Gračanici ima nekoliko »pomagača obljisti*, koji iz stranačkih motiva nu sve moguće načine šikaniraju tamošnju ehaliju, tražimo da se opozove ovaj izbor kotarskog ureda i da se ostave na miru ljudi, od kojih je jedan slu­ žio sedam godina u vojništvu. Dobrotvorne zabave. „Musi, omla­ dina Srba i Hrvata u Ljubuškom" priredila je 12. o. mj. veliku dobrotv. zabavu u korist „Gajrela" sa ovim rasporedom: „Pozdravni govor/ „Gajretova himna*, „Ostajte ovdje*, „Braća- i šaljiva igra „Gjavo pod ćergom" od Ekrema. Musi, antialkoholno udruženje „Ittihad" u Zenici priredilo je zabavu u korist mjesne musi, siroti­ nje. Raspored: „Ој Hrvati", od Farkaša, „Prolog* od Šantića, »Kosovoa, »Buha i Muha*, od Zmaja, »Vijenac bos. nar. pjesama" i »Hadži Loja«, od Br. Gj. Nušića. Promet s Rosnom i Hercegovi­ nom. Sadanje vanredno loše prometne prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, koja iziskuje znatno više vremena, budući da na dugom putu ne može nitko da posreduje, ako ostane roba na etanioi ležati. Stoga se preporoda, da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ mu željeznicom ili poštom iz Bosno i Hercegovine u ostale krajeve 8.H.S. i obratno, iz ostalih područja države S.H.S. u B )snu i Hercegovinu, odašilju u prekinutom prometu preko BROD n* SAVI Bosanskoga Broda, jer se li^ ću je znatno prevor.no vrijem*. Pošiljke iz Bosne i Неп> treba otpremiti u Bosanski Ц one koje idu u Bosnu i Herce u Slavonski Brod, a sve na dobro puznate megjunarođoe o ne tvrtke Otpremni ured dri hl S. H. d. Emil Eichhorn, Brod & Bosanski Brod, koja pribavlja s zvole za izvoz, provoz i prert bržim i najkulautnijim nsčioon Besplatno dijeljenje brak roinašnim obiteljima rezervista du Sarajevu, koje i sad dobiva poru, dijeliće maloprodaja gn provizaeije besplatno po kila brašna, na*pojedinu osobu vizaćija će izdavati brašno ni Iju doznake »povjerenstva za venje», pa treba otići tom p< stvu, Donesavši platežni arak redom: Arak broj 1 do 2000 u srij o mj. (sutra), arak broj 2001 i u četvrtak 17. o. mj.,aarak br do G900 u petak 18. o. mj. Pri zaključkih lista. Iz Bje bismo ovaj brzoja: »Prije di umuriše ovdje iz zasjede jedai slimana, a krivci ne nagjoli nas pokuša naručeno umori muslimanu — kotarskom upr Bahtijareviću u uredskoj sob pravoslavni mladić i teško ga revolvera. Bahtijarević lebdi i smrti i života". Gornji smo brzojav tdefoa općili vladi i doznasmo, da je tijerević ranjen u ruku i a Po liječničkom nalazu nije u noj opasnosti. 0 umorstvu ii vladi nije ništa bilo poznalo, rekoše, da će stvar odmah hi Trošite cigarčage„; = Otnovaio 1879. = BOSANSKI --------------------------------------------------------------------- ,----- ----- EMIL EICHHORN Otpremnički ured i carinarska agentura drž. željeznica SH8. Transitni otpremnik Dunavskog parobrodarskog društva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, »skladištenja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnim oblastima, jedine stanice za prelaz u Bosnu i Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvatsko-slavonskili, te udruženja austrijskih i ugarskih otpremnika za prevoz pokuftva. BROD na SAVI. = Dsmano 1179. = BOSANSKI MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HERCEGOV = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI. Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u poliranu sve vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Dajo sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. £0,3 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. £2/25 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.' Islamska dionička štamparija u Šaraj � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4c908b3fc4369939930fbc864433c5d.pdf 7d0268a4115951b61cfd24bbe94bc7ef PDF Text Text w L I i I L f! |- JSB JSS Ш 'Ж чНП Ш ^S^rak I® дУ М W| № Жб И W ДШ »la ОкШв И Ж: ЈИиИшИк Wa|B ЈЖ *ата Wy ■■ Ml W ВН^В^ №&ГЖ Ssl ЖгЦ ' flB. № Ж W \S . Ж lzlazl sub0")n1' utorl<o,n 1 ČBtmkom :-: UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR : PRETPLATA: GODIŠNJE 40’- KRUNA : : NA POLA GODINE 20 — KRUNA :■ UREDNIŠTVO I UPRAV A U ISLAMSKOJ ;•: ŠTAMPARIJI < AREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI 1B RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслигпанске Организације. jroj 23. Sarajevo, četvrtak 17. aprila 1919. (16. redžeba 1337.) ;tiarles Riveto prilikama u Bosni. jli smo u jednom od prošlih broJ ti donijeli vijest, da je Rivel obja j svoje razgovori' »a reisul-ulernom pekim ovdašnjim političarima, pa ledaemo da ćemo donijeti te razgoore. Na žalost nam još nije pošlo za kom,da dobijemo dotični broj „Temp\ pa ćemo prenijeti makar izvadak, |0 ga >0 donijela ovdašnja „Jugoslaј/. Reisul-ulemin razgovor uzvitlao . silnu prašina, premda je i Dr. Sufiš rekao isto tako doala gorkih isiL Pouje li nam za rukom dobiti otični broj „Tempsa- mi damo reiiv razgovor donijeti u cijelosti, a za li donosimo rnakar i kratki — mofonetačno reproducirani — izvadak. Betenl-ulemlna izjava. Reieul-ulema izjavio je ovo: „Srnagm se neobično počašćenim, što sto sjetili mene, jednoga od onih тпimioa, koje je oklevetao jedan sin Jike i plemenite Francuske, koju jesmo nigda prestali smatrali svo­ ji drugom domovinom. Kažite svo)j domovini, da smo joj mi svi odai i da mi svi gledamo danas u njoj idnje točište, ako bi dogagjaji, o se zbivaju kod nas, postali sistewm. I kakovi dogagjaji! Tisuću ubinih ljudi, 70 sprženih žena, 270 rajrenih i opljačkanih sela: to je bi­ će«, koju mi musliftiani imđmo zasiti na blagdan porogjenja ove Juntfije, kojoj bi htjeli svobr dušom Mili. Mi smo doista Slaveni, nu Srbi u ne će da takovim smatraju. Drugi «Vam kazati, da smo mi prAvi urojenici ove zemlje. Otkako su postali rbi gospodari situacije, nijesu nas igda pripustili kakvoj skupštini ili Sjećanjima. Nas je dosada uvijek za­ lupao broj zastupnika, što no odgorara važnosti našeg pučanstva. Graooačelnik u Sarajevu bijaše uvijek judiman. Otkako je nastupilo novo tanje, teškom nam se mukom dopustilo ii odašaljemo 2 ili 3 zastupnika u priminu skupštinu za konslituantu. Željeli ii, da se Francuska, veledušni narod, iiš tradicionalni pokrovitelj, zanima a nai teški položaj. Preko Vas, moj 'ospodine, šaljemo joj svoju molbu u posredovanje, da ne budemo pri­ sni ostaviti domovinu, u kojoj se »osjećamo više sigurnim. Mi ćemo epravdu podnositi, državni se poslovi wgu bez nas voditi, ali nek se poštuje urem naš život, naša čast i imetak. Zar je previše, ako to ttažimo?Izjava dra. Sunarlča. Dr. Sunarić rekao je po prilici ovo: Izjavljujem, da sam odlučan protiv­ nik srpskoga shvaćanja i postupanja. Ja sam proti Velike Srbije, jer bi trpka hegemonija, što bi se oslanjala u* bajonetu, značila vječitu pogibelj u mir. Imali bismo jednostavno bal­ kansku Prusiju na mjesto Prusije iz prmansko fed racije. Bezuvjetni sam rotivniK centralizma: jer njega uveKi značilo bi stvarati još veću Srbiju, »go li u sanja Pašić. Ova bi zadnja Miševa Velika Srbija) pripojila staNj kraljevini samo Binat, Đačku, BoMu, Hercegovinu, Srijem i Crnu Guru. Jugoslaviju centralizoviiti značilo bi toliko, koliko ovome sklopu pripojiti još hrvatske pokrajini', Dalmaciju i Istru. U oba bi slučaja to bila igra riječima, pošto je u vodećima ostao stari duh. Pašić bi barem bio zadovo­ ljan prvom formulom. Njegovi ga našljeduici, bolje reći kreature, nad­ mašite, usvojivši drugu formula. Bosanski muslimani sačinjavaju ple­ me za se. Politička konjuklura — posrb’jivapjo, što ne postoji u njihovoj duši, što bi značilo za njih pogibelj — potače ih sada na osnutak jedne, u istinu političke, stranke. U Sarajevu je osnovana „Muslimanska Organiza­ cija-. Njezin program sadržaje kao bitnu tačku priključak Bosne konfederativnoj Jugoslaviji (Ovo je netačno. Op. ur.) to zabacuje prostu aneksiju kraljevini Srbiji. Boj proti centralizmu za bosanske muslimane, više nego za hrvatsku aristokraciju, nije samo po litičko i vjersko pitanje. Tomu se pri­ ključuje i agrarno pitanje. Muslimanski su age i bezi gospodari zemlje. Nji­ hove su zemlje doduše sredovječnim, ali zaista patrijarhalnim ugovorima predane kmetovima u zakup. Srbi, koji kod svojo kuće ne znaju za ni­ kakav veleposjed, uzeli su u svoj pro­ gram razdiobu posjeda, u čemu ih podupiru demokratske stranke iz biv­ ših austro-ngarskih pokrajina. Age bi vrlo rado, kako se čini, pristali na otkup svoje zemlje, nu protive se na­ crtu razdiobo ili konfiskacije, što pri­ pisuju novim gospodarima. Muslimani su i katolici naumili, da pred izbore u konslituantu uskrise stari blok, što su ga sačinjavali u bosanskom ze­ maljskom saboru". Sar^jevoj 14. aprila. Kad je Dr. Krasnica intervenirao kod ministra Pribićevića radi obusta­ vo djelovanja našeg tešanjskog odbora, odgovoreno mu da će so taj „lapsusodmah ispraviti i ministar se jo „ču­ dio- da ima i ovakih službenika pod svojom upravom. Stvar jo izglagjena, i našem je odboru ‘dozvoljeno djelo­ vanje. No našlo se je opet novih „геvnikA“, pa stoga na njih svraćamo kako pažnju našo javnosti, tako i g. Pribićevića, odlučno zahtijevajući, da so javnim ili naredbenim putem uČini kraj ovakim nedostojnim postup­ cima. Neki se organi naše uprave još ni sada ne mogu da Sljube sa zahtje­ vima novog doba i demokratskog vre­ mena, pa ih je nužno uputiti da su austrijska kola davuo i davno mitila mimo plast i srozala ве baš radi toga, što su išla zastarjelim putem, koji je vodio preko volje naroda. Upravlja­ čima nije išlo u glavu, da je pravi suveren — narod, pa svrataše u bezdan. 3 loga se valja čuvati ovih stranputica. Upozorujući sve naše ljude, da se ne daju zastrašiti i da se proti even­ tualnim presizanjima pojedinih zvanićnika odmah prituŽe kod ministra unutarnjih djela (a i nas o tom oba­ vijeste) stavljamo im na znanje, da svog rada ne trebaju obustavljati, niti je uopće u tom pogledu potrebno tra­ žiti hakvu dozvolu političke oblasti. A za uspomenu donosimo ovdje dvi­ je odredbe, koje su zgodan primjer, kako ne smiju postupati državni organi: Kot ured Bihać, dne 10. marta 1919. Broj 2907/19. Odluka Mjesnom odboru muslimanske or­ ganizacije, na ruke predsjednika g. muftije Jahića u Bi h a ć u. Vi ste dopisom od 5. o. mj. ovaj ured obavijestili, da ste po uzoru dru­ gih mjesta u zemlji sa sakupljanjem dobrovoljnih prinosa u novcu za cen­ tralni odbor u Sarajevu, odnosno za list „Pravda-, prije„ Vrijeme- otpočeli. Pošto se u tom slučaju radi o sakapljanju novica za političku svrhu imate u smislu postojećih propisa o društvima odnosno o sakupljanju predhodno odobrenje nadležne političke vlasti i tu u ovom slučaju okružne oblasti Bihać isposlovati te možete tek nakon dobivenog odobrenja sa saku­ pljanjem prinosa početi. Očem se znanja radi obavjećujete sa primjedbom, da eventualno već početo sakupljanje imate do ©dregjenja okružne oblasti u Bihaću obustaviti. Kotarski upravitelj: Miklaušit, n. r. Tako shvaća demokratizam bihaćki upravitelj, a da nije osamljen u ovom shvatanju vidi se po tom, što je istog mišljenja i g. pazarički žandar, o či­ jem postupku dobismo ovaj brzojav: „Tarčin, 11. aprila. Sinoć bio do­ šao u Pazarić radi proveđenja orga­ nizacije, ali me na stanici dočeka je­ dan oružnik i na brutalan način pri­ sili da se udaljem. Filipovid." Slučaj Reisul-uleme. Godina I. islamske duhovne oblasti: Islamskog Mešihata. Oni to sve znaju, ali ih to ipak ne priječi da najgadnijim riječi­ ma, koje su vjerna slika njihove duše, napanu na Reisul-ulemu, jer imaju jedan cilj: uvrijediti Reisul-ulemu, a time i sve one, koji u njemu vide svog vjerskog stariješinu i iz dna srca ga poštivaju. Šta je Reisul-ulema govorio, kome i kakvom namjerom je govorio, to je on sam pozvan da objasni. Ali ne ovim dvama listovima, već mjerodavnim faktorima. Srpske novine, koji vjerno bilježe i ističu ako je koji zanešeni i nesavjesni musliman i jedan šamar udario jednom pravoslavnom, dobro vide i dobro čuju šta se danas zbiva s muslimanima, ali ako to neko od muslimana istakne, pa makar to bio i Reisul ulema, to mora biti laž, po­ dvala, infamija i t d. One hoće da muslimani trpe sve nepravde i sva nasilja, ali u isto vrijeme da i šute, da kazuju da je sve lijepo, da se ni­ kom ništa zla ne dogagja i da je sve zadovoljno. „Biti ću te, ali ti ne dam plakati,- to bi bila metoda „Srpske Riječi- i „Zore,- jer ne mogu ni poj­ miti, da još neko može biti čovjek kao i oni, ne mogu ni pojmiti da još neko može biti ojima ravnopravan, već. apriori pretpostavljaju, da su oai tu neki primarni i privilegovani elemenat, koji i danas u dvadesetom vijeku pa i nakon svjetskog rata, u kom su pobijedile uzvišene ideje je­ dnakosti i demokracije, imaju samo zapovijedati, a drugi trebaju samo slušati, pokoravati se; biti izloženi svim napastima, ali šutjeti. Poremetiti šutnju i prozboriti dozvoljava im se samo onda, ako će pohvaliti današnje stanje i reći da je sve lijepo. Ne, gospodo, to nije ispravan ni savremen način mišljenja. Danas smo svi jednaki, svi ćemo da uživamo ista prava, svi smo u jednakoj mjeri go­ spodari našeg doma i ognjišta i svi imamo riječ u izgradnji naše države. Ona je svojina sviju nas; ovaj je rat nivelirao sve jedinice i sve skupine, koje sačinjavaju jedan narod. Nema nadregjAih i podregjenih, svi smo usporegjeni. To vam mora biti jasno. Ovdašnja dva srpska lista („8. Ri­ ječ- i „8. Zoui") imaju specijalni svoj način pisanja: kad pišu o ljudima, koji su njima nepoćudni, obasipaju ih najnepristojnim i najpogrdnijim epite­ tima. Dictionnaire tih dvaju listova i ne sadržaje drugih riječi osim: laž, veleizdaja, crnožuti, infamija ... i t. d. Samo tim, a ne drugim riječima izrazuju svoju misli i osjećaje. Od ovog načina ne može biti boljeg do­ kaza za istinitost onog famoznog su­ da, što ga je izrekao francuski filozof Buffon: „Stil jo čovjek-. Želiš li na­ ime upoznati dušu i srce jednog čov­ jeka, onda pazi na njegove izraze: bili Interpelacija oni crte na licu, kretnje tjelesnih or­ gana ili usmeni i pismeni govor. Svi dra. Halidbega Krasnice i drugova na su ti načini izražavanja neka ogledala, gospodina Ministra Unutarnjih Dela, u kojima se zrcali čovjekova duša radi postupka javnih organa kotara i srce. ' derveatskog u Bosni. Početkom marta ove godine razdi­ „8. Riječ- i „S. Zora- obasuli su jelio je knez sela Bukovice (kotar DerReisul-ulemu sa najpogrdnijim i naj­ prostijim izrazima. Oni znaju, da je venta) u Bosni 15 parcela slobodne vjera svakomu vjerniku nešto najsve­ zemlje Halilage i Omerage Ugjvarlića tije, oni znaju da to svojstvo svetosti iz Dorvente u površini od 300 dunuu očima svih vjernika posjeduje i ma (30 hektara) seljacima toga sela vjerski predstavnik. Oni znaju da je bez ičije privole i bez uredovnog na­ predstavnik i poglavica islamske vjere loga. Ovih 15 parcela sačinjavale su naš obljubljeni Reisul-ulema i da sveukupni slobodni posjed Ugjvarlića, 600.000 b.-h. muslimana osjeća za kog su ovi u vlastitoj režiji obragjiReisul-ulemu isto onako, kako osjeća vali, gdje su i svoj čardak imali. Ugivarlići su se pritužili kot. pred­ i za svoju vjeru. Oni znaju da se bez Reisul-uleme ne bi mogli obnašati stojniku u Derventi, a ovaj je pozvao nikakvi vjerski obredi: niti bi imam kneza sela Bukovice i pitao ga za mogao u džamiji klanjati, niti bi ka­ razjašnjenje. Knez je odgovorio da je dija u mehkemi mogao vienčati, nit to učinio po nalogu šumskog upravi­ bi se ikakvi vjerski pn piši mogli vr­ telja Vukašina Amidžića, zapo-dena šiti, da nije Reisul-uleme, koji je u kod kot. ureda u Derventi, a kad je vjerskom pogledu zastupnik najveće i ovaj bio pitan od kot. predstojnika, �.ГГАТРЛ" - „ПРАВДА* Strana 2 Orpana odgovorio je da je dao nalog knezu, da popiše beglučki posjed Ugjvarlića, da bi ga kupio, ako bi vlasnici htjeli prodati. Ovo je jedan slučaj, gdje se je moglo ustanoviti da javni organi na­ govaraju mirno seljake da razgrabljuju neovlašteno tugje dobro, a sigurno će biti i više sličnih slučajeva, jer se već od dulje vremena opaža, da seljaci svojevoljno zaoravaju slobodno posjede zemljovlasnika. I. Pitam stoga gospodina ministra unutarnjih dela šta misli preduzeti da javni organi i činovnici ne revoluoioniraju seljaštvo protiv zemljovlasnika. II. Šta misli gospodin ministar pre­ duzeti, da se razgrabljena zemlja po­ vrati Ugjvarlićima? III. Napokon, misli li gospodin Mi­ nistar dati provesti disciplinarnu istra­ gu protiv šumskog upravitelja Vukašina Amidžića? • ~ ........ - —- ■■ ■ -■ -------- Obnova postradalih krajeva. U subotu 12. o. mj. održana je u zgradi zemaljske vlade konferencija o nabavi sredstava, kao prve pomoći za ublaživanje pomora djece i oskudice, nastale u našim krajevima zbog rata. Konferenciji je predsjedao predsjednik zemaljske vlade g. A. Šola. Ispred odjeljenja za socijalnu politiku referisao je gosp. Franjo Markić, a za poljo­ privredno odjeljenje gosp. Jovo Popović. Na konferenciji su bili i zastup­ nici ostalih odjeljenja zem. vlade. Zaključeno je da se u ime pomoći zatraži iz državnih sredstava svota od 50,000.000 kruna. Od toga bi se 8,000.000 izdalo u jednokratnim pot­ porama. Ostalih 42,000.000 kruna upotrebilo bi se za obnovu zemljoradnje i stočarstva i za podizanje kuća i eko­ nomskih zgrada. Potrebnim i postradalim zemljoradnicima davali bi se beskamatni zajmovi ili bi im zem. vlada neposredno kupovala priplodnu i radnu marvu, poljodjelsko orugje i mašine, pa davala na pozajmicu. Uzete su u obzir i potrebe nastradalih za­ natlije. kao i pripomoći nezaposlenim radnicima. Isto tako dala bi se iz ove svote pomoć sirotištima, koja su još za vrijeme rata osnovana. Na konferenciji je jednoglasno is­ taknuta prešnost ovih potreba, te je zaključeno, da se odmah izradi zakon­ ska osnova i preko resortnih ministara podnese narodnom predstavništvu na odobrenje. FELJTON. Švraka. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) Švraka je ptica. Pa to v^jda svak zna i o tome ne treba govoriti. Svra­ ka je u društvu vrana i čavaka i to ве zna, ali će teško tko vjerovati, da je nekad boravila i u društvu lju­ di Mislite, da je neko uhvatio švraku i zatvorio je u kafez da mu kva-kvakoće .. . Možda za to što ima dug cni rep i što je odozgor crna, a odoz­ do bijela . .. Ne, ni to .. . Ona je bila u društvu ljudi samo za to, jer je nesretnim slučajem izgubila krila i bila je prisiljena, da hoda po zem­ lji, Došla megju ljude, navikla se s njima i hranila se mrvicama ispod stolova. A to nije baš tako čudo, kao što je bilo čudo s Hamzaginim pijevcem. On je to pričao, kad je švra­ ka uzletila nekako na njegov stol i kupila mrve kruha, što su mu bile ostale od meze. Mogao bih i to uz­ gred ispričati jer će samo nadopuniti priču o švraki. Hamzagina je mati pričala, da se je jedan pijevac izlegao u »košulji4. To se priča, da su se i ljudi ragjali u košulji; neki u bijeloj, a neki u ze­ lenoj i ove nijo mogla puška biti ni Lihvarstvo i tlačenje si­ rotinje. Bihuć u martu 1919. Kakova plačkanja i demulišanja po uzoru nekih mjesta Herceg-Bosno u nas u Krajini — hvala Bogu — nema, a niti jo bilo. U nas so pljač­ kalo i pljačka na sasma drugi način. Dokaz je tome stvoreni proleterijat i posvemašnje uništenje našeg gospo­ darskog života, koje danas u Bihaću pruža vrlo žalosnu sliku. Može se reći, d i je Bihać kao udaljen, bez željez­ nice i dobrih puteva, ponajviše trpio od austro-mađarske birokracije, a tomu je mnogo doprinijelo i to, što su Kra jišnici pri okupaciji 1878. g. junački i puškama u ruci dočekali austrijske trupe, na čijim se lešinama i danas vide kameni spomenici oko Bihaća; pa su nas za to držali „opasnim" i uvijek nam slali zn upravne činovnike ljude od zla oca i od pore majke, kao što je bio zloglasni Berks, koji je sebi našim žuljevima sagradio upravo kra­ ljevski dvorac u Ostrošcu kod Bihaća. Ovaj i ovaki tlačitelji priječili su sva­ ko slobodno razvijanje i napredak do­ maćeg elementa, a na korist stranih špekulanata, importiranih s one stra­ no Save ovamo, da tobož izvrše „kul­ turnu misiju “, a kojima je Austrija otvorila za to ovdje „zemlju dragulja". Ovim „kulturtragerima" nije išlo u prilog, da narod prosvijete i pridignu, jer bi tada otporna snaga u obra­ ni narodnih prava bila mnogo jača, a time i borba za narodne ideale mnogo lakša. Za to su nam kratili svaku prosvjetu i tjerali nas u naj­ veću tamu tako, da je naš narod u svakom pogledu zaostao. Nepismen je, ne zna obrađivati zemljišta, nevješt je u odgajanju stoke, iz blagoslovljena svoga tla ne može izbiti ni toliko, ko­ liko mu treba, da se makar i kukavno prehrani. Uz siromašna težaka nije se mogao podignuti ni obrtnik, a ni trgovac, izuzam trgovce gulikože i lihvare, koji proizlaze iz gore spome­ nutih „киНиНОДега* i njima bliskih elemenata, kojima smo mi u Bihaću — na žalost — najbogatiji. Domaći ljudi koji se nisu dali zavesti u službu crno-žutog sistema, a osobito službenici bili su svagdje i u svakom pogledu proganjani i zapos tavljani. Za ilustraciju ovog ne ću ovaj put tražili primjera u okružnom sudu, komu je pročelnik g. SchOn, njti kod okružno oblasti, gdje je pro­ čelnik bio baron Banko, a niti kod financ-direkcijo, gdje je gosp. Weiss. nego ću to naći kod samog gradskog poglavarstva. Naše je poglavarstvo pri osnutku gradsko elektrane primi­ lo dva ,Durbinwertera“ i to L. Werla i A. Malkića, pa i ako su ova dvojica vršili istu službu i imali isto dužnosti, ipak je Werle birao tri put veću plaću od Malkića. Drugi jedan „šva 1>о“ Alois Brezelnik, od običnog mon­ tera dostigao je za 2-3 mjeseca čast upravitelja dotične elektrane. Ovo navedoh kao primjer i ne spominjući ono sramotne komedije, koja se na uštrb domaćih, odigrala kod istog pog­ lavarstva povodom izbora općinskog bilježnika. Stog nije nimalo čudnovat), da au se ovi i ovalu privilegovani stranci isticali svojom samovoljom, a osobito u iznimna i neustavna vreme­ na, kada se naime nisu bojali da do za svoja nedjela odgovarati. A uprav je užasno, kako su neki s ubogim se­ ljakom postupali. Seljak im je bio to­ liko, koliko i marva. Ova tuđinska skupina, stavivši i up­ ravu i obrt i trgovinu i šume i rude i sve pod svoju .crnu ruku" nastojala jo u svakom pogUdu uništiti naše ugled nije i moćnije ljude i dotjerati ih do prosjačkog štapa, a mjesto njih je od­ gajala iz svoje sredine i od svojih skutonoša aristokraciju i kojekakve kaišare, preko kojih je u najšire na­ rodne slojeve bacala raskol i neslogu, te na taj način 40 godina vladala, narod izrabljivala i u mutnu lovila. Da im to još sigurnije uspije, dali su nam u mjesto škola, mnogobrojne žandarske kasarne, kojima su naš na­ rod proganjali kao kakvo divljake i barbare. Za vrijeme ratao vo je postiglo svoj vrhunac, čim se naime zaratilo, čim je nastao strahoviti pokolj naroda po granicama, odmah su se te sinte duše našle na okupu; podijelile funkcije i s< neograničenim pravom zavladale našim okrugom. Prva im zadaća bi­ jaše da se među našim narodom što više posije nepovjerenje i antagonizam prema pojedinim nam sugrađanima, koje su inkvizitorski mučili, zatvarali i proganjali. Kada su pako cijeli naš okrug poput mreže prepleti bodovima i konfidentima, dali su se na unosni posao: na krađu, otimačinu i prevaru, a ko bi im u tom prigovorio ili ih tužio, Sarkotićeva bi ga vlada stavila pred alternativu: u zatvor ili soldate, kao što je to bilo sa piscem ovih re­ daka. Izrabljivanju ratnih prilika, izglad­ njivanju naroda i lihvarenju nije tad bilo kraja ni konca, a naročito kada sablja sjeći. Tako se izlegao i Ham— Oud« ga n« m žo puška? zagin pijevac u bijeloj košulji. Pa da — I ja mislim, reče — mati. U nije stara žena znala za to, ostao bi to je vrijeme skočio jvjevac sa zida, pijevac u košulji, ali je ona opazila klepnuo krilima -i kukurijeknuo. Ham­ to čudo, skinula polagano tanku op- zaga uzeo pušku sa klinca. Mati ga nicu, koja je sapinjala slabo tijelo ma­ gledala čudnovato, a u duši je mis­ loga pileta i zabilježila ga vrpcom lila, e ć.e se sada čudo dogoditi. A na nozi. A košuljicu zavila u mušo- moguće, da je mislila, da on ne će mu i objesila je unuku o vrat kao ni opaliti, ili je bila uvjerena, da će zapis. Bože moj, staro su žene znale čudo pijevca spasiti. svašta. Pijevac ' uzrastao, lijep, bijel, Puška jo vrisnula. a pijevac se da ga je u istinu bilo ugodno pogle­ zakoprcao .. . Krv je zamazala njego­ dati. I bio čist Nije išao na smeće, vo bijelo perje . .. nije se prpao, niti jo spavao u koko- ' šinjaku Volio samoću, spavao na Hamzaga je donio lijep komad za smokvi i ranim jutrom kukurijekao meze, a mati prestala vjerovati u ču­ ugodno, — drugačije nego obični pi- do »košuljice4. jevci. I stim bio poznat, a stara žena Ali da se vratimo sVraki! čuvala tajnu pijevčevu. Pijevac je bio Kako je ta svraka ostala bez kri poznat i u mahali, ne Bamzagn nije la i kako je doda megju nas niko volio toga pijevca. Za što? Kukurije­ se no ejeća. Došla je . .. Sprijateljila kao je pod njegovim pendžerom, a se s nama, onda s gostioničare virn on je kasno lijegao, pa ga je bunio mačkom i sa doktorovim psetetom. u najljepšem snu. A nekad je i u Niko je nije dirao. noći za mjesečine počimao vrlo rano. Krila joj rasla po malo, sporo. Ta antipatija proti pijovcu rasla н da­ na na dan i Hamzaga jednog dana Mogla je uzletiti na stolicu, a sa sto­ lice na stol. Jeduom pokuša, da pre­ odredi zaklati pijevca. Eto nek kukuleti sa stola na obližnje drvo, ali pa­ riječu u mahali, a nama dosti i kode na tle. Ubila se je. Počela je kvakošiju, da jaja nose. Uvažati tužno, otegnuto. Bilo je to Mati nijo dala ni progovoriti, a, nekako pred večer, topao ljetni dan, kad Hamzaga nije popuštao, ona mu sparan . .. Preko rijeke u adi ozvao otkrije tajnu kako seje pijevac izlegao. jvj se glas. Vrana, čavka .. . s i neki kao tuženi, po onoj; vrani, očiju ne kopa", bili od optužbe i knd su isti ovo jednu vočćr deinonstr tivno Time je prokrčen put zvjpnn^ ma, pa su i svi drugi !čad јм kojima je ma što bilo u ruci raditi za svoj đep, kao f rianci, p žandari, muhtari, knezovi, politički činovnici, namještenici voi i t d. i t. d. Dok su jedni i bosi umirali od glada, dotle j, gima blago teklo na oluke. na primjer obrtnička komori ti javu za naš kotar posluh po oko 4. 000 kg. kože и 80.000 k tog jo ovdašnjim opančarimt i। larima uz platež 17*/c-nog dano samo 1.200 kg, a ОЈкц 2.800 kg. mogao sa prodati po 1$ na kilu, što čini 336 hiljada ц Kuda je ova, kao i druga od za naš kotar poslana koža ao, upotrijebićemo sve sile, da se tokar i s.a „crne klupe" javnosti Ц (Svršićo se.) Pregled. Krunsko vijeće. U subota । sati prije podne bilo je u 44 ministra predsjednika Stojam Psj krunsko vijeće, kojem je predsjt regent Aleksandar. Raaprave su 4 šeno u 12 i po. Pred zgndo* skupilo, veliko mnoštvo svijeta,^ regentu priredilo velike ovacije. £ so u političkim krugovima raspravljalo je krunsko vijeće ona organizatornim pitanjima naše vj i o državnim i gospodarskim prilika O našim granicama, čentralui ritorijalna komisija proučila je runa ski problem u Erdelju i Banatu, još uvijek bez konačne odluke. Ц George putuje 14. aprila u LM gdje će izvijestiti u parlamentu»a konferencije. Tekst mirovnog ugo« ne će biti objavljen dotle, dok a pokaže Nijemcima. Saveznici inja njemačkoj vladi, da ne će eklopihi ra sa vladama komunista u Ванпк i da no će slati životnih namira« Monakov. Iz engleskih i amtiid novinarskih krugova javljaju se ii mogućnosti riješenja riječkog plaj Jedni vele da će Rijeka biti rodna, a drugi da će biti svahtoji goslavenskn i dajće se zaštititi venski suverenitet, ma bda Rijeka^ glašena i slobodnom lukom. Rijehi će nikako pripasti Italiji. Naš predlog o razgranltfiji „Тетрв“, javlja da je vlada drlš Ona opet za-kvakoče i dogjek stolice. Nije mogla uskočiti Miti cu. U to se digne jato vrana ii d i stanu kružiti oko пм Valjdaa oćutile odaklen jo glas došao’. Kad ih je švraka opazila ai» koće još jednom i pokuša uzletiti ■ stolicu, ali sada pane gotovom li zida do vodo. Za-kvakoče ponora voljena ins'.ktom da će poletiii, pr kuša još jednom ... Sad je već bila u vodi.' Ja оФ nem i pogjem niz rijeku da je otu tim niže, nu dotlen jo brzina zojipk na drugu stranu. Ja sam gledao kako se bori i » dom, kako so otimlje sigurn j srni i kako so vrano bliže spušćaju. V» ne gakalo avo u jedan glas. Neko su pale na obližnja drveća do rijda a uokoje kružilo nad samom rijeka gledajući sudbinu švrake. , ! No švraka jo preplivala preko n jeke i zadnjim silama uspela jedno drvce. Vrane se akupils obi i prestalo gakati . . . ušutile. A onda jedna po jedna odleiili i adu. I оуакиЦр nestalo sa onoga mje* Šta jo snjom bilo? Otišla za njima.. — — — — — — — _ Sutra je visila megju kukurun:i da straši drugo . . . A. Hifd Bjelerai �gpoj 23 Broj S ponudila mirovnoj konferenciji, te teritorijalni prijepori s Italijom [umnnjskom riješe plebiscitom, lom je smislu iznijela vijeću čejjee verbalnu notu. »Mi smo uvi• izjavio je Vesnić, „bili spremni pozivom na intereebvano pučanstvo Šimo toretorijahm prijepore, koji nastali izmegju naših prijatelja i reznika i nas samih. Evo dolazimo jjdnenio očit dokaz naših namjera.” Članak Dr. Trumblća. Naš ministar jjskih poslova, Dr. T r u m b i ć prijio je u „Mornmg Postu” odgovor poznati intervju sa Baplajem i |o umjerenim načinom iznio jugoivenske zahtjeve. T rum bič traži ročito Rijeku i završujo, da sad [oslavenski delegati neće ostaviti tovne konferencije, jer da bi to ačilo izdaju jugoslavenskih interesa. Trstu, Gorici i Istri govori fijmbić također sa stanovišta jihzahtjeva, ali sa manje sigurnosti, političkim se krugovima smatraju iTruinbićevi izvodi kao prvi korak putu talijansko - jugoslavenskom ropromisu, pa su izazvali senzaciju. Razgraničenje s Rumnnljom. Ni­ la Pešić izjavio je dopisniku »TiesaS da pitanje razgraničenja izegiu Srbije i Rumunije napreduje, t« bi se ono riješilo na povoljan čin, stari blok sa Grčkom i Ruunjskom mogao bi ponovno biti roren. Na taj način boljševička bi Mnost u Rumunjskoj bila svedena i minimum. Talijansko mahnitanje. U Zagreb izbjeglo desetak naših ljudi iz Zadra, ji javljaju strašne stvari o talijanotn teroru u Zadru i okolici. Talijani ogenjaiu i zatvaraju sve Jugoslavene iz razlike spola i doba. Dva puta u djelji odlazi parobrod, pun naših Iju, žena i djece u Istru. Turska na mirovnoj konferenciji lolirnal« saznaje da je ministar zalutarnje poslove izjavio, da će Damad srid paša i Mustafa Rešid paša za­ spati Tursku na mir. konferenciji. „Figaro” piše: Mirovna je konfemoija napustila neugodnu ideju, da > u Siriju pošalje anketna komisija, i je kanda sklonija direktnome spouumu megju interesiranim narodima. Sudbina Male Azije. Kako javlja Petit Parisien”. sudbina Male Azije ije iće ве direktnim raspravljanjem tegju interesovanim strankama. Franuika će imati u svojoj zoni Bejrut, Jeksandretu, Halep i Damask, a moći e je protegnuti sve do Hajfe. Cesi uz nas. „Venkov” javlja: ješki književnici, profesori i doktori dali su proglas, u kojem proteetuju rotiv zasnovanog nepravednog rijoMja jugoslavenskog pitanja. Prvi mjesee mira. Cleineuceauov it »L'homme libii^« piše da će maj iti prvi mjesec svjetskog mira i da će hncueki parlamenat prvih dana maja mati prilike, da raspravlja o miru. Korisni prigovori. Kritika protiv filsona i Lloyd George postaje sve eića. Protiv Vilsona istupaju vrlo uогао američki republikanci, a protiv Joyd Georga engleski konzervativci, to je ojačalo položaj Francuske naro ilo u pitanjima Njemačke i buljševii I za nas je Jugoslavene ovaj prekret vrlo povoljan, jer imamo dobrih njatelja i megju američkim republiinčima. Za našu dobru poziciju radi I Engleskoj vrlo mnogo novi urednik iTimeea« Sted. Poteškoće n» mirovnoj konferenijl. Vijesti iz Pariza potvrgjuju da ituiciin na konferenciji postaje sve tža. Čini se da u čitavom našem pi»nju ne može doći do sporazuma i li luprotnoeti bivaju svaki dan sve »će, mjesto da eo ublažuju. Za to lije isključeno, da bi velike silo anlote pokušalo raščistiti situaciju nailnim prolomom t. j. da bi one u netim pitanjima, gdje je sporazum težak, tvorile gotove zaključke, a u drugim »tanjima da bj donijele tok načelno „ПРАВДА — .PRAVDA* riješenje i proglasile preliminarnu kon­ ferenciju svršenom, prepustivši spor­ na pitanja kasnijim pregovorima od države do države ili ligi naroda. Pre­ ma pouzdanim informacijama može se zaključiti, da će sve velike odluke biti donošene već u tečaju narednih 14 dana. Amerlčko-evropekl savez. »Temps« donosi uvodni članak, u kojem nag­ lašava da se s obzirom na opasan položaj u Njemačkoj i na boljševičku opasnost, koja će još dugo godina ugrožavati evropski zapad, sklopi tra­ jan savez izmegju Amerike i država antaote. Francuska opreznost. Usljed sve zapletenijeg položaja u Njemačkoj, Rusiji i Madžarskoj odgodila je Fran­ cuska svoju demobilizaciju do 15. maja. Francuzi protiv Bugara. »Temps« donosi članak protiv bugarskih sple­ taka u Makedoniji. Napada bugarske političke šoviniste, koji još uvijek ne računaju s pravim položajem i sanja­ ju još i danas o nekakvoj Bugarskoj, koja bi megjutim bila stalna opasnost za evropski mir. Zato je vrlo nužno, da ta država ostane ograničena na svoje prave etnografske granice, što će biti najbolje i za bugarski narod. Zahtjevi Japana. Komisija za sa­ vez naroda dovršila je svoj rad i raspravila japanski dodatak, koji je isticao, ne više jednakost rasa, već naroda. Taj je tekst trebao biti uvršten u uvodu. Od 17 glasača za nj je glasalo 11, ali je opozicija iznijela neke rezerve, a osobito En­ gleska i Amerika, tako da je japanska pobjeda uistinu samo moralna. Italija 1 Njemačka. Prema vijesti­ ma iz dobro upućenih krugova opažaju se u Rimu znakovi zbližavanja Italije sa bivšom saveznicom Njemačkom. Protiv boljševizmu. »Tems« javlja: Aljirci su zaključili zatražiti od njemičke vlade, da obustavi uvoz živeža u one krajeve Njemačke, gdjejsu sada boljševici na vladi. Pravda u Rogatici. golova kupio je jednog vola od Sime za 192 K, a 8. marta 1919. došao je Jovan Konostrevac sa oružničkom pat­ rolom, pustio toga vola iz jarma i otjerao ga, bez sudske istrage. 21. Halil Feriz iz Vragolova, kupio je od jednog pravoslavnog seljaka 1915. god. ždrebe (od Padiše Savčića), a to je ždrebe sada dobar konj. Obren Savčić tužio ga je bio sudu, da je njegov konj, ali ga je sud odbio. 3. marta doveo je oružničku patrolu, koja je konja oduzela od Halila Feriza i dala ga na sačuvanje Milovanu Dotiču do sudske rasprave. 22. Prije rata dao je Arif Kepeš iz Berkovića opć. Godomilje jednu kravu na muženje Kisti Puhalcu, pa je pri­ likom evakuacije, ove krave nestalo, a tele od nje i nešto mrsa Risto je po­ vratio Arifu. Kad su se vraćali muha džiri iz Srbije, ova se krava sama vratila kući Arifa Kepeša, koju je on kao svoju svezao. Iza toga došla je žena Todora Drinjaka iz Jasenice, a poslije on sam i tražili od Arifa tu kravu, jer da je njihova. On ju nije dao, a Todor ga je tužio sudu. Sud je preko žandara ispitao svjedoke (me­ gju njima Ristu Puhalca i njegovu ženu), a ovi su svi posvjedočiti, daje Arifova krava, i tako je krava Arifu ostala. 23. februara 1919. doveo je Todor Dri nj alt patrolu, doveo ženu i 2 rodice kao svjedoke, a žandari su kravu odu­ zeli od Arifa i dali je Drinjaku. Ovo je „pravo uredovanje!” 23. Nailu Dedoviću iz šljivi ja opć. Dub, ukradena je jedna krava vrijedna 2400 K pred novu godinu, ali pored svih potraga, još se nije ušlo u trag toj kragji. 24. 5. marta 1919. ukraden je je­ dan konj Aliji šljivljaku iz Šljivlja opć. Dub, pa je prijavio oružnicima i posumnjao na nekoje svoje komšije pravoslavne. 8. marta 1919. oko 9 sati u večer udarili su mu na kuću i zvali ga da izagje, prikazujući se kao žanđarska patrola. On nije hotio otvoriti vrata, nego je za pomagao komšije, a ovi su mu poviknuli: „Neboite se!“, našto su napadači ispalili nekoliko hitaca iz pušaka i pobjegli. (Nastavak.) v 17. Dne 25. februara 1919. došla je Joka Veljović iz Mislova opć. Žepa, ea oružničkom patrolom iz Sjeverska i na silu oduzeli kravu od Mede HajDerventa, 5. aprila. rića i dali je Joki. Ovu kravu i prije (Derventa za „Gajret}. Na 30. pr. prevrata svojatala je Joka i tužila sudu, mj. sastalo se je na poziv g. Esadbega te pošto je dokazano, da je krava HajAlibegevića u prostorijama vakufsko rićeva, sud je odbio s tužbom. Ovaj mearitskog povjerenstva — nekoliko put su rekli oružnici, da imaju nalog . uglednih ljudi, većinom omladinaca. od kotarskog ureda, da kravu moraju Svrha je sastanka bila; akcija za os­ oduzeti od Mede i dati je Joki. (Ko­ nivanje »Gajretrva« pododbora u Dertarski ured naprotiv tvrđi, da nije iz­ venti. Ubrzo je došlo do sporazuma dao nikakva naloga. Daklen nalozi se megju prisutnim, koji inače pripadaju stvaraju u glavi pojedinih oružnika 1). sve trima polit, partijama. Riječi Svjedoci su, da je krava Hajrićeva sve trima podvukosmo radi toga, da Huso Babajić, Osman Babajić i ćamil time istaknemo važnost činjenice, da Zulhć. je i megju nama muslimanima mo­ 18. Isti dan i ista oružnička pat­ gućan složan i zajednički rad, kada rola došla je Hašimu Brkiću i na silu se radi o našim humanitarnim i kuloduzela 5 ovaca i predala ih Nikoli I lurno-prosvjetnim institucijama. Na Pajiću iz Mislova. Brkić je naveo svje­ rečenom sastanku izabraše prisutni doke Jusufa Redžu, Omerbega Šetića, iz svoje sćodine »agitacioni odbor« Ramu Brgjanina, Jovana Hršanju, Zulfu od 12 lica (za svaku mahalu po čet­ Brkića i još mnoge druge, da su nje­ voricu. »izmiješanih« pristalica politič­ gove ovce, a žandari su ih „počastili” kih grupa). Ovaj je odbor sakupio u sa jedno „m a r š !* i dali ovce Nikoli gradu za dva dana blizu 100 članova Pajiću. »Gajreta«, od čega 5 dobrotvora, i 20 19. Konjokradi, Stanišići, Vučko- utemeljitelja, a ostalo sve članovi I. vići i Hršum Gjorgjo još od dana dr­ i II. roda. Sakupljanje još traje. 'Jučer žavnog prevrata prijete Mohmedu Ki- pak (4. o. mj.) obdržavana je skupšti­ driću iz Goiubovića opć. Bočice, da će na za izbor pododbora. Skupštinu je otvorio pozdravnim njega i svu njegovu obitelj ubiti i sijeku mu hrastov gaj uz prijetnju, da govorom g. Osmanbeg Osmanbegović, ne smije nikom tužiti, jer da će ga zamolivši profesora ovdašnje prepa­ ubiti. Ou ih je sviju prijavio žandar- randije g. Sukriju Alagića, da prisut­ skoj postaji, a stražmeštar mu je obnima protumači svrhu i važnost »Gaj­ rekao, da će poslati patrolu, da stvar reta«. G. Alagić je na to ustao i u izvidi. Do danas nije ta patrola došla, lijepom govoru razložio i ocrtao ve a njemu se šteta jednako čini. liku važnost »Gajreta« po naš kultur20. 1915. godine zatvoren je Jovan no-prosvjetni i ekonomski napredak, Konostrevac iz Ferizovića opć. Surovi, kao i potrebu, da svi bez razlike po­ a sa njegovim imetkom upravljao je litičkog mišljenja nastojimo svim si­ Simo Konostrevac. Bajro Feriz iz Vralama »Gajret« podignuti; jer podupi­ Naši dopisi. Отрана 8 Strana rući »Gajret« radimo za naš napre­ dak u svima pravcima, te ćemo ujed no time pokazati koliko shvaćamo naš današnji položaj. Iza govora Ala­ gića prešlo se na biranje »Gajretova« pododbora za Derventu, u koji su jednoglasno izabrana ova. gg.: pred s j e dn i k: Šemsibeg Abdulahefendić; tajnik: Esadbeg Alibegović; b 1 agajnik: Husein ef. Omanović, re­ vizori: Smail H. Kadić i Alijaga Aiijagić. ' iz Doboj, 5. aprila. Već nekoliko godina držim ja u Doboju veleprodaju soli. Bilo ih je koji su sa prodajom soli pravili vrlo dobre gšeftove, ali se na me ni prije, a ni za vrijeme rata nitko nije mo­ gao potužiti, jer sam se uvijek držao propisanih uvjeta za veleprodaju soli. Trgovinsko i transportno dioničko društvo u Sarajevu imade upravu i nadzor nad svima veleprodajama soli u B. i H., pa je do sada isto podje­ ljivalo dozvole za veleprodaju soli u svima mjestima B. i H. samo prvim i solidnim firmama. Pred 2—3 dana dobio sam preporođeni list od toga društva kojim mi se oduzima vele­ prodaja soli bez ikakova razloga. To društvo mi piše doslovce: „Ovijem Vas izvješćujemo, da smo po želji ze­ maljske vlade veleprodaju soli gosp. Bogdanu Dž. Dakiću (za što baš Sr­ binu? Op. ur.) tamo prodali. Toliko Vašeg ravnanja radi.” Ovaj me je list čisto osupnuo, jer nije bilo nikakva razloga, da se vele­ prodaja soli meni oduzme, a dade drugom, koji je u Doboju posve nepo­ znat. Šta više, taj novi vlasnik vele­ prodajo soli nema ni kuće ni svoga magazina u Doboju, pa je prvu po­ šiljku soli istovario u tugji magazin i drugom povjerio tu veleprodaju. Nemam osobno ništa proti novom vlasniku veleprodaje, ali me ipak čudi takav postupak zem. vlade tim više, što sam i ja sin ove zemlje kao i novi vlasnik veleprodaje. Pa sve i da sam ja kakav inostranac, Madžar, Šva­ ba i t. d. do zla bi bilo, da mi se na pravdi Boga oduzima bez ikakova razloga posao, koji sam toliko godina vodio. Ovo iznosim na javnost, da se vidi kako se prema nama Muslima­ nima postupa i šta imamo od nove vlade očekivati. Abdulah-Dževdet Mešlć. Domaće vijesti. Budući broj „Pouke za na­ rod" izaći će koncem ovog mjeseca. Pošto smo „Pouku* prošli put štam­ pali samo u 7.000 primjeraka, pa neki mjesni odbori ne mogoše do­ biti zatraženi broj radi malene na­ klade, umoljavaju se svi mjesni od­ bori, da nam odmah, a najdalje do 28. o. mj. jave koliko im je pri­ mjeraka potrebno. Prema tim zah­ tjevima odredićemo stalnu nakladu „Pouke*, pa je nužno, da narudžbu dobijemo na vrijeme. ■ Atentat u Bijeljinl. Pod da-^ tumom od 14 o. mj. objavljuje presbiro naše vlade ovaj brzojav iz Đijeline: „Danas je ovdje u evom "uredu ranjen iz revol­ vera predsjednik (pravo: predstoj­ nik. Op. ur.) Bahtijarević. Ranjp ga je jednim metkom u ruku i glavu jedan trgovački pomoćnik. Razlog: ranija lična omraza. Po­ vrede nisu smrtonosne. Krivac je uhvaćen i odveden u zatvor. O-" kružni načelnik u Tuzli gosp. Nikolić pošao je odmah u Bijeiinu na islegjenje. Gosp. predsjednik zemaljske vlade izrazio je ranje­ nome svoje eaućešće i zatražio da �Strana 4 Отрапа mu kotarski Ijekar svaki dan šalje izvještaje o ranjenikovu zdravlju.11 G. cenzor našao je za shodno i potrebno, da u prošlom broju „Pravde" zaplijeni naš i zvorni brzojav o ovom zna­ čajnom dogagjaju. Koga se tiče, neka jednom čuje.. Prijeki sud u Bijeljini S .PRAVDA* — „ПРАВДА" S.H.S. u Bosnu i Hercegovinu, odašiiju u prekinutom prometu preko Bosanskoga Broda, jer se time skra' čuje znatno provozno „vrijeme. Pošiljke iz Bosne i Hercegovine treba otpremiti u Bosanski Brod, a one koje idu u Bosnu i Hercegovinu u Slavonski Brod, a sve na naslov dobro puznate megjunarodne otprem­ ne tvrtke Otpremni ured drž. željeznica S. II. S. Emil Eichhorn, Brod na/S. — Bosanski Brod, koja pribavlja sve do­ zvole za izvoz, provoz i prevoz, naj­ bržim i najkulantnijim načinom. 3—2 Za „Osvltanje" sakupila je Umi­ li a u a Na ni et« k iz Mostara iznos od 240 K, koji darovaše: Po 50 K N. N.; po 40 K S. Popo; po 20 K 0. čatrnja, M. Bišćević i M. Jakubović; po 10 K H. čatrnja, S. Elica, 0. Cerkić, A.-h. Džabić, F.-h. Popo, hanuma M. llingje, hanuma M. Čučukovića i U.-h. Nametak; po 6 K hanuma I. Cerkića; po 2 KF.-h. Hindina i N. N. Alifakir ef. Konjičanin iz Visokog sakupio je 202 K a darovaše: po 20 K S. Zečević, M. H. Omerović i M. Halidbegović; po 10 K O. Mataradžija, T. Šehovič, N. H. Numanagić, 1. H. Mujidović, K. Hašimefendić i J. Halilbegović; po 6 K M. Muzaforija, S. Saračevič i R. Mušinović; po 5 K Z. Salihbegović, A. Frtuna, H. Rašidović, U. Saračevič, N. H. Omerović, S. Durajlić, M. H. Ibrahimović, N. Handžič, A. Zečević, Š. Saletovič, J. Karabdić i A. Zubić; po 4 K M. Ahić. Hajrija Alikadićiz Ostrošca sakupila je 150 K, a darovaše: 22 K Hajrija Džaferagić; po 20 K Fatima Alikadić i Ramiza Bajraktarević; po 10 K Zarifa Begeta, Nafija Kovačić, Vahida Idrizović, +'atima Ribič, Der­ viša Imamović i Vasva Alikadić; po ti K Ajiša Buturović; po 5 K Fahra Begeta; po 4 K Vasva Tulić; po 2 K Tevhida Kovačić; po 1 K Atija Macanovič. Abdulah ef. Serdarević iz Zenice sakupio je K 171, a darovaše: Po K 20 H. Salčinović; po K 10 A. Tafro, S. Kratiua, H. Ekinović, A. Mutapčić, N. Serdarović, O. Ekinović, H. Torlić i A. Serdarević; po K 6 T. Podojak, H. Arnaut i Gj. Imamović; po K 5 M. Mujkić, S. Ahić, Gj. Tafro. 8. Bajramović, O. Bajramović, i H. Ekinovid; po K 4 O. Čolaković, M. Serdare­ vić. A. Ibrahimović i 8. Alispahić; po K 2 L Ssrajlić, A. Tafro i S. Kobilica: po K 1 H. Bajramović. Hasnija Berberović sakupila je K 201 a darovaše: po K 70 Hasni h. II. ćojo; po K 50 M. Sulejmanpašić i M Bairović; po K 10 M. Bičakčid i Fadila Ruždić, učenica; po K 4 Šerifa Kazazović, po K 3 Muniba čengić po K 2 Sabira Mahić i Begajeta Ari fhođič. Ševala Z i I d ž i ć učenica III. raz. više škole sakupila je na jednom si­ jelu K 140, Hanife h. Gj i ki ć, Mostar dala je prilog od K 400; Ahnied ef. E i f c a, Mostar, darovao je K 200, po K 20 Kasema Sa I kota i Dževahir hanuma Pakro (Prelič), VisUko, a K 40 Hajrije h. Arifhodžić. Prije iskazano K 27.811.50. (Ukupno K 29 595.50). vlade smo dobili informaciju, da je ušljed uzrujanosti radi atentata na g. kot. upravitelja Bahtijarevića u bijeljinskom kotaru pro­ glašen prijeki sud. Vladu i ovim putem upozorujemo na zaplijenjeni stavak uvodnika, što je štampan u 17. broju .Pravde". Plijeni opet, lieber Stefan! . Na adresu prosvjetnog odjela na* še vlade. Tuže nam se mnogi gjaci muslimani, da nijesu pripušteni na maturalni tečaj i ako imaju na to pra­ vo. činjenica je, da se u te tečajeve primaju i takovi, koji apsolutno ne­ maju pravo na to, kao i takovi koii su prije bili gjaci u Beču ili gdje drugdje u školi, a nijesu nikako bili u vojsci. Razlozi, iz kojih se musli­ mani odbijaju takovo su naravi, da nimalo ne opravdavaju ovakav skroz neobjektivni postupak prosvjetnih fak­ tora, koji odlučuju o primanju, što baca ružno svjetlo uopće na prosvjetnu politiku visoke musale. Redoviti raz­ log navodi se da je molba kasno pri­ spjela, a što se drugi i kasnije primaju to nije pitanje. Izgleda nam da je i ovdje zavedena stara praksa u novo doba i pod novom firmom. Pitamo, dali će se i kada ponovno otvarati maturalni tečajevi, pa ako će, neka se putem naše štampe obavijeste gjaci, koji bi posjećivali tečaj, jer nije pravo, da se njihova budućnost lahkoumno uništava. Gajretov pododbor u Kladnju. Piše nam tajnik mjesnog odbora na­ še organizacije.- Na 6. aprila t. g. ovako je konstituiran „Gajretov" pod­ odbor: predsjednik: Mustafa ef. Berbić, kadija; podpredsjednik: Mujaga Rustemović, načelnik; T a jn i k: Abdi ef. Hasić; blagajnik: Cazim Ruščukli, dosadanji povjerenik; odbornici: Mehmed ef. Gjozić, Osman ef. Gojačić, Mumin ef. Suljić. Kratko rečeno: vak. povjerenstvo pri­ milo se je pododborske funkcije „Gajreta” — Žlvili! Narodni dar. Američki su Slo­ venci ministru podpredsjedniku Korošcu, u znak priznanja za njegov rad oko ujedinjenja čitavog našeg naroda u jedinstvenu slobodnu državu kupili dragocjen dar i poslali ga po poseb­ nom kuriru preko Pariza u Beograd. Popravak Beograda- Ministarski savjet donio je odluku, da za popra­ vak oštećenih i porušenih gragjeGna u Beogradu uloži 10 milijona dinara. Zdrava pojava. Javljaju iz Zagreba, da je tamo održana glavna skup. ština Zagrebačkog Srpskog sokola, na kojoj je jednoglasno prihvaćen prije­ dlog, da srpski soko briše iz svoga „Gajretove“ vijesti. naziva riječ .Srpski" i da se u znak potpunoga narodnoga ujedinjenja na­ Prilozi. Rasim ef. Čohadžić, zove „Soko u Zagrebu". Osim toga kadija u Brodu sakupio je K 435'50; inodifikovani su neki paragrafi i pro- Dr. Hasan ef. Mahić, liječnik u Ljutegnuto djelovanje na sva tri plemena. buškoin sakupio je K 367’—; MahmuZa starješinu je izabran dr. Srgjan daga M u 1 a 1 i ć iz Livna sakupio je Budisavljević. prigodom jednog sijela 69 K i dodavši Promet s Bosnom i Hercegovi­ još 12 K iz „Gajr." kašice br. 58. po nom. Sadanje vanredno loše prometne slao ukupnu svotu od 81 K, a Sudžuko prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, vić Mujaga iz Sarajeva dao je 12 K. koja iziskuje znatno više vremena, Dobrotvori I utemeljitelji. Hakibudući da na dugom putu ne može beg D ž i n i ć iz Banjaluke pristupio nitko da posreduje, ako ostane roba je kao član dobrotvor, a kao uteme­ na stanici ležati. Stoga se preporuča, ljitelji: Nurija Smajlagić iz Ma­ da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ glaja. Muhamed ef. S m a j i ć, sudac mu željeznicom ili poštom iz Bosne iz čazina, Ibrahim H a d ž a 1 i j a g i ć i Hercegovine u ostale krajeve S.H 8. i Zdravko N i k oI i ć-Pać u I oba iz I i obratno, iz ostalih područja države Modrica, te Ahmedaga N o v a I i j a Odgovorni urednik: M. 8udžuka. Šemsudin ef. S a r a j 1 i <S, oba iz Sa­ rajeva. Gospodarstvo. Nove banknote. lv jula biće goto­ ve nove novčanice, koje se več štam­ paju, a 1. augusta predaće se u promet. Opet izvoznice. Za trgovinu svih vrsta žitarica, kukuruza, sočivica, mesa i masti uvedeni su izvozni listovi. Ti listovi izdavače se aprovizacijama i trgovcima. Za promet u okviru jedne pokrajine izdavače te izvozne listove okružne oblasti, a za promet iz jodne pokrajine u drugu, pokrajinske vlade. Izvozni listovi imadu karakter javrfih isprava, te.se ne mogu prenijeti na drugu osobu. Američki zajam. Javljaju iz Beo­ grada, da je Amerika dozvolila Srbiji kredit od 1 milijun dolara za obnovu poljoprivrede. Ž-i ovaj će se iznos uakupovati konji i mazge. Uregjenje našeg prometa. Iz par­ lamentarnih krugova doznaje se, da naš saobraćaj stoji pred temeljitim prhkretom. Naši saveznici preuzeće popravak naših pruga i uregjenje cje­ lokupnog saobraćaja. Oni će uopće upravljati sa cijelim našim saobraća jem. (čuvajmo se ovakih usluga i pri­ jateljstva. Mogli bismo se porezati. Op. uredništva). Amerika se brine za našu Ishranu. Javljaju iz NeW Yorka: Vlasnici žita imali su jučer sastanak, pa su odlu­ čili, da će svoje poslove tako organizovati, da će udruženje vlasnika žita u Sjedinjenim Državama moći svakog mjeseca otpremiti u Evropu CO.OuO tona žita. Barnes, predsjednik udruže­ nja, iznio je pred ostale članove ne­ voljni položaj nekih evropskih zemalja, a osobito Rumunije, Srbije, Jermenije Poljske i Finske, koje trebaju, kao što veli šef ishrane Hoover u svome izvještaju, brzu i trajnu pomoć Korupcija na evo strane. U mi­ nistarstvu poljoprivrede, odsjek za Bačku, Baranju i Banat, krivotvoreni su javni dokumenti i izvoznice. Na prijavu zamjenika uapšeno je više osoba. Skandali n fabrikama šećera. Ka­ ko je već javljeno, ministar za ishranu odobrio je svestranu istragu u tvor­ nicama šećera u Bačkoj, Banatu i Ba­ ranji. O rezultatu istrage javnost je već obaviještena. Sajla se saznaje, da se konstntovalo da se u tvornici u Vel. Bečkereku bez dozvole ministar­ stva disponovalo sa većim kvantumi­ ma šećera u spekulativne svrhe. Na­ kon preslušanja predani su krivci sudu i to zamjenik direktora (Šećerane Eleg, šef gradske aprovizacije Brankovan i u fabrici namješteni povjerenik na­ rodne uprave Terzin. Veće količine šećera, koje su bile na putu za kriom•čarenje, zaplijenjene su. BROD na SAVI ТгебеЏак. Nacionalizacija I ccnlriii^ križarskih ratova do francuske reiZ 1780.) svijet se jc dijelio po francuske revolucije do svršti^i rata dijelio se je po narodnost^ nac svjetskog tata niče misao > Wilsona, da treba zaštititi male na™ da ini se dA pMvo samoopređjtlb bi im sc omogućilo dostojno ђл mostalni razvoj, pa se je valjda J gici**, pošto u Carigradu ima пш manskog stanovništva, Carigrad cionalizirao. U Bosni su dosada bili nacile, pa valja da se i oni i i kulturne tekovine nacionaliziraj«, ve u eri nacionaliziranja, te se jj’ žestoko raditi na nacionaliziranja 3 sc naskoro i inuslimaoska zemlja цЈ cionaliziratl u srpski, a muslimanska u Mostaru već se je nacionalizirali । i zove se: ,Čokoritova“ mjesto,!^ va“. Sada treba samo goli nacionalizirati, pa je sve fertik/ Pojam centralizacije nijeJekala^ smrti Josipa II. švapskog jđo pojlrt ćevića Srpskog, pa će malo ko znali besjeda znači. Stoga ću malo gg. onako ukratko, ispod hasure, raijy pojam: Znaš li. rode, kad je Švabo da se centraliziraju kovine u № rode, tako bilo s ćurnurom, drvetoa, > i drugim artiklima, kad ih je rekvi« tralizirala za wveliki hambar*. Hvatao« Že tako centralizirati, na pr kad ti J mještaj iz tri sabornice sabrao u jed* bi se tri sabora centralizirala u jedij Misliš, rode, da si sve razumio?, bih rekao, .da jesi, kad bi mi znao kako se novac centralizira, kad se štivi zumba i kad mu se narak odredi, <ц budu barem kese sestre. ■ . ■ Poruke uredništva. Piscu članka „Ljudi I Idijt'; za štampu, jer vrvi stranim iin i nekako je maglovito. Pišite pop nijim stilom i bez suviin« ,f( čije. M. selaml Šaljite pretplatu!. NOVA GAK MURA za vježbu mačevanja: 2 sablje, 2 nuli rukavice na prodaja. Osim toga jedah valerijska sablja. Pobliže u redakciji »Pravde* > хм $ * хохвд Soda bicarhoi veća količina odmah za dubili ni rad ima 100 i 200 kg. uz cijenu 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K pj — u špecerajskoj radnji = Hasan KarahasaH BRČKO, Karagjorgjevićaiil = Omvano 1875. = BOSANSKI BROD EMIL EICHHORN Otpremnički ured I carlnarska agentura drž. željeznica SHS. Transitnl otpremnik Dunavskog parobrodarskog društva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, uskladištenja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnim oblastima, jedine stupice za prelaz u Bosnu i t: Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvatsko-slavonskih, fe udruženja austrijskih i ugarskih otpremnika za prevoz pokućtva. BROD na SAVI. = Osnovano 1879. = BOSANSKI BROD Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.* Islamska dionička štampar u Mraje™ I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/023a42685b8097c5c04d9fc20ed98500.pdf 539bd90ddd2cff1302f6210055052110 PDF Text Text PRAVDA Poleđini broj ад helera. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR : PRETPLATA: GODIŠNJE 40’— KRUNA :: NA POLA GODINE 20 — KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1110 Гласило Јцгославенске (Пуслиманске Организације. Broj 24. Sarajevo, aubota 19. aprila 1919. (18. redžeba 1337.) škrtariti, kao što je to dosad« nažalost bivalo na štetu naroda, koji vrši зцр dužnosti, ali traži da se i njegova prava u obzir uzmu. Narod je u ratu [ Naše novo vrijeme uzelo jo sebi uvidio, koliko vrijedi škola, pa će od­ ideal jačanje i prosvjećivanje na- sele sigurno aarn tjerati svoju djecu Rjda i čuvanje njegovih lijepih obi- u školu. 8amo te škole moraju biti eija i čiste duže. Narod i škola žive puco ćešćo i gušće razmješteno, da a zajednici, te ве škola približuje po- so ne gubi silno vrijeme, dok se do№peou svojoj okolici, priljubljuje svo- gje u školu po nevremenu i bespuću. ®o narodu, svoin najvećem idealu. Dosada pruža naša гепЦја upravo Dužnost je naše narodne škole da svoj cilj ulije u dušu i srce i pojedincu i strašnu i poraznu sliku naše nepisme­ nosti, koja je za današnje vrijeme zajednici našoj, jer je narodno pro­ prava sramota. Ovo naše žalosno sta­ svjećivanje od tolike zamašitoeti za nje diže groznu optužbu na naše doMduduoat naroda i države, da uprav ljiči sudbine naše države moraju s jakošnje „prosvjetitelje*, jer su bili tom činjenicom da račuuaju. Mladež nemarni i nehajni za narod, koji su je najdragocjenije blago našeg naro- na sve načine gulili, a hotimično ga držali u mraku i neznanju. Najbolje da, koji u njoj gleda svoju uzdanicu i kormirale svoje budućnosti i države. će lo pokazati brojevi, koji su utvrZato se moć, jedinstvo i sloboda do­ gjeni prilikom zadnjeg popisa. Po tim brojkama bilo je od svega našeg žimovine naše ne može nikako rasta­ viti od odgajanja mladeži, od škole i teljstva u dobi od 1. godine i više narodnog prosvjećivanja. Sudbina na­ samo 177.168 ili 11’95'jv pismenih, a znalo je samo čitati svega 3.082 ili šega naroda zavisi od naše škole. Ško­ la stoji na prvom mjestu, ona je s 021%. Nepismenih je dakle bilo 1,301.822 državnom snagom i ugledom usko vezana, te njoj treba da zahvali za ili 87'84%. Dakle od milijun i po sta­ sroj nastanak i napredak. A škola nije novnika iznad sedme godine znade čitati nikada ravnodušna, kakva sudbina pra­ i pisati od stotine samo njih dvanaesti ti jedan narod, jer škola daje narodu 'L&t ovo nije strašno stanje narodne moć i krv. Tako snaga i jakost jed­ pismenosti? Zar se ovo žalosno i nog naroda i izvagjanjo njegove volje sramotno neznanje našeg slobodnog ide usporedo s razvojem njegove naroda smije i dalje mirne duše pro­ matrati ? Ne, ne smije, jer je to pred škole. ljudstvom velika sramota, a pred Bo­ Pitanje narodne prosvjete mora se najozbiljnije shvatiti i odmah svojski gom golemi grijeh. Ako pogledamo, kako je pismenost u djelo provesti. Novo doba traži no­ ve ljude, školovane i naoružane zna­ raširena prema pojedinim vjerama, njem i prosvjetom, jer su djeca bez dobivamo ove brojeve; Kod pravo­ školo prava siročad, a narod bez ško- slavnih od stotinu duša iznad 7 go­ , lovane djece ide u susret d»noj sud­ dina bilo je pismenih 4 33%, kod mu­ bini. Uza sve ove nepobitne zaključke slimana samo 029%, (dakle od 400 ipak je u Bosni i Hercegovi do sada muslimana samo je jedan pismeni, za škplsko pitanje malo učinjeno i kod katolika 15’88%, a kod drugih narodno je prosvjećivanje vrlo slabo vjera 571*/». Znali šu samo čitati: uvažavano i promicano. Od svih na­ kod pravoslavnih 007, kod muslima­ ših suplemenika mi muslimani u na- na 0'03, kod katolika 0'26, a kod ostalih 042. Prema svomu ovom bilo je pot­ : rodnom prosvjećivanju još najgore sto jimo; ovo je gorka i žalosna istina, puno nepismenih iznad 7 godinai-kod ali јч moramo priznati i nastojati, da pravoslavnih 95'60%, kod muslimana u ovim velikim danma skrenemo ško­ 99'68% kod katolika 83'86%, a kod li i narodnom prosvjećivanju puco drugih 43'43%. Iz svega ovoga vidimo, da smo veću pažnju, ako želimo, da ne bude­ mi muslimani najgore stali s pisme­ mo najniži i najzadnji. Stanje našeg osnovnog školstva nim ljudima, jer od 'nas znade čitati nije uopće nimalo utješljivo, jer nam i pisati samo jedan od gotovo pune pruža crnu sliku i zapuštenost naro­ četiri stotine duša iznad sedme godi­ dnog odgoja. Po službenom prikazu ne. Ovome je našem nesretnom sta­ bilo je u Bosni i Hercegovini koncem nju kriva u prvom redu naša nemar­ godine 1916. u svemu 469 osnovnih nost za školom, ali je dosta skrivila i škola sa 937 učiteljskih lica. Jedna pristrana školska politika bivše vlade, ikola dolazi na 109 km, i na 4050 koja je podizali škole namjerno izvan stanovnika. Za Školu dorasle djece bilo okruga muslimanskih ćela, lo naša đje je 160.000, a iSlo je u školu samo ca nijesu mogla ni pohagjati škole 36 856, dakle je ostalo bez najnužnije zbog velike udaljenosti i nenaručnosti, obuke u naboj zemlji 113144 djece! Ovo ; o čemu je u svoje vrijeme dosta pi­ su veoma strašne brojke, koje uam sao dr. Karamehmedović. Nadamo se, najbolje pokazuju našu zaostalost i da će nova narodna vlada sve ovo propuste dignuti i omogućiti svima i gotovu našu propast! Nama bi treba lo još preko 700 novih osnovnih škola nama školovali djecu, da nam no os­ tanu ćorava kod očiju. I i dvostruki broj učiteljskih sila, da sva naša za školu doraslu djeca moSarajevo, 18. aprila. gnu pohagjati školu i da ne ostanu ćorava kod zdravih očiju. „Srpska Riječ" nam je 3. o. mj. Ovo tužno stanje mora so ozbiljno posvetila uvodni članak, u kojem jo uzeti u pretres, jer to traže državni i našoj organizaciji izbacila ovu prijet­ narodni interesi. Valja dati odmah na- nju: . . . „ne samo da joj poričemo I rodu prilike da djecu iinadno kuda pravo na opstanak, nego smatramo kao spremati, jer so u ovom najvažnijem svoju prcu dužnost ovog vremena, da oarođiivm zahtjevu no smije nikako je potpuno uništimo". . . Objasnila je Za narodno prosvjećivanje. Godina I. kon predložen predstavništvu na pri­ hvat. To ве kosi sa najprimitivnijim principima ustavnosti i parlamentari­ zma, pa pitam gosp. minitra, kako može opravdati ovu prolu-UBtavnu rabotu." Na ovaj upit odgovorio je ministar pravde, da su neki baš bosanski sudci bili u dvojbi, da li mogu po bos. herc, zakonu progoniti uvrede veličanstva, pa da jo bilo potrebito zaštititi kralja, jer je aktom od 1. decembra progla­ šen kralj Petar kraljem svih Srba, Hrvata i Slovenaca. Na ovaj odgovor replicirao sam ja i rekao sam, da tu potrebu nitko no osporava, ali je glav­ no forma u kojoj sa to mora sproveeti, naime, da u tu svrhu treba donijeti ' zakonski predlog narodnom predstav­ ništvu, kao zakonodavnom tijelu, a ne naredbenim putem uvagjati zakone, jer u koju je svrhu sakupljeno to na­ rodno predstavništvo! Ovu stvar predstavila su oba lista posve krivo i prikazali je tendenciozno. U prvom redu nije se raspravljalo u Prestavništvu o ustavu, niti eu te dvije tačke sačinjavale dio srpskog ustava, nego dvije glave kaznenog za­ kona, koje sačinjavaju desetke para­ grafa, a bave se političkim zločinima i zločinom proti kraljeve osobe. U stvari samoj nije bilo nikakove ras­ prave, nego sam samo formu osudio jerbo svaki državljanin mora da pazi, da se vlada po zakonima i da se uprava sama drži strogo zakona, što vrijedi ponajviše za vladu samu, jer je i ona vezana na zakon, te nesmije ministarstvo sebi prisvajati zakono­ davnu vlast još u doba, kad zakono­ davno tijelo — privremeno predstav­ ništvo — zasijeda. Držim, da je to svakome jasno, a jasno je to sigurno i „Srpskoj Riječi" i „Jednakosti", ali su hotimice izvr­ nuli čitavu stvar te mi predbacuju, da ja nijesam za to, da se kazni svaki onaj tko psuje kmlja i dinastiju, pa su još jače zbrkali čitavu stvar kao daje zakonski predlog donošen u Na­ rodno predstavništvo, da se je o tome meritorno raspravljalo i da sam ja proti takovom zakonu glasao. 8ve je to puka neistina i izvrtanje činjenica u izvjesne svrhe, proti čega odlučno prosvjedujem i najodlučnije odbijam Neka se zapamti. takove niske podvale gornjih listova. Sarajevo, 18/4. 1919. „Jednakost" od 15. aprila o. g. a „Srpska Riječ" od 16. aprila o. g. na­ Dr. Hrastika. pali su me na nedostojan način izvr­ tanjem činjenica i podvalama Ja sam u sjednici Privremenoga Narodnog Predsjedništva od 11. aprila o. g. sta­ Strašnu optužbu podigao je banja­ vio upit na ministra pravde slijedećeg lučki »Novi Život* u svom broju od sadržaja: * „Službene novino kraljevstva Srba 12. o. mj. Kandidatu za naše pravoHrvata i Slovenaca" od lt). aprila o. eugje, sadanjem načelniku okruga Ba­ njaluka, g. Osman Nuri ef. Hadžiju g. donijele su ukaz sveukupnog mi­ pripisuju se dvije delikatne stvari, pa nistarstva, datiran sa 25. februara o. u imo javnog morala zahtijevamo, da g., kojim se ukazom preteže 9 i 10 so ovaj pouzdanik vlade javno ili sud­ glava srpskog kaznenog zakona na beno opere. Preko ove optužbe ne sve cstale zemlje kraljevstva 8. H. S. Ovaj je ukaz datiran 25. februara o. smije ве i ne može preći na jedno­ g. dok je 24. februara bio potpisan stavni red. Optužba je strašna i prestraŠna. ukaz o sazivu Privremenog Narodnog No ide baš glatko. Nacionalni srp­ Predstavništva. Ukaz od 25. februara objelodanjen je poslije podrug mjesec ski klub tretirao je pitanje pristupa u dana. Za čitavo to vrijeme zasijeda demokratski klub. Kako ₽e saznaje, Privremeno Narodno Predstavništvo, riješio je većinom glasova, da se stranka a da za cijelo to vrijeme nije taj za­ iinade priključiti demokratskom bloku. i način kako će provesti taj svoj plan, pa je svoj uvodnik završila ovim rije­ čima: „Ne opamete li se vogje ove or­ ganizacije, mi ih opominjemo da — batina ima dva kraja i da je deblji i dulji kraj u načoj ruci, jer nema više protektora kao prije, da ne bi mogli poći putem Stjepana Radića." Na ovaj žučljivi članak odgovo­ rismo člancima „Šta smo i šta hoće­ mo" i uz to citatima iz „Srpske Ri­ ječi" i „Misbaha" ilustrirasmo potpu­ nu netočnost tvrdnje u nekakovim našim protektorima. Umjesto da se „S. R.“ pokaje za svoje nebratske na­ padaje i prizna ispravnost našeg od­ govora, pa nastoji da pripomogne izgligjivanju opreka, ona bježi в junač­ kog mejdana i laća se denuncijant­ skih sredstava. Evo kako se izmotava: „Mi za to (polemiku) nemamo ni vremena ni prostora. Ali jedno mo­ ramo upozoriti bivše samostalne i prišipetlje stare crno-žute vlade: ml nijesmo ulkome prijetili, jedino smo smatrali svojom dužnošću da upremo prstom u destruktivan rad „Pravdala*, koji je uperen protiv naše države. (Drugim riječima: da nas denuncira­ te. Op. ur. „Р.“) Ko pozna našu pro­ šlost taj veoma dobro zna da se niko nije angažovao toliko za zajednički rad i slogu sa muslimanima, koje mi smatramo Srbima (U tom grmu i leži zec. dragi „iskreni" prijatelji narod­ nog jedinstva. Op. ur. „Р.“) i baš u ime te sloge udaramo po prstima sve one elemente, koji hoće da love u mutnu i raspiruju srdžbu megju jednokrvnom braćom. Dok je g. Korkut bio na pravom putu, mi smo ga u ranijim godinama pomagali, ali on je sada toliko zaslužio, (11!) da treba energično ustati protiv njega. Na nje­ govo umirenje javljamo mu, da onaj članak u god. 1914. nije napisao da­ našnji naš urednik". Ko usporedi prve i pošljednje ci tate, jasno ćo mu biti, ko se izvlači i u neredu povlači. Je li hvalospjev crno-žutoj i tiranskoj Austriji pisao g. Kobasica ili ko drugi, sporedna je stvar. Mi to nijesmo ni tvrdili, nu fakat je, da je taj hvalospjev izišao pod uredništvom g. Kobasice. Bilješke. �Strana 2 Ограпа „TMAVDA* - „ПРАВДА” Kod rokviriranja marve oduzimala je sirotinji i jedina krava |Na pr. od H. Albabića), a u istom selu mimoilažen bogataš sa 50 komada krava i volova i sa 200 ovaca. Dapa­ če neki bi znali unaprijed dan rekviriranja, pa bi obilazili sirotinju i iz­ mamljivali marvu za jeftine pare, jer da će biti rekvirirana. Tako su pro­ dale svoje jedino radilo (volove) su­ pruge otsutnih vojnika J. Memića, B. Divitara, M. Omorčića i L d. Žito i sve drugo, u koliko bi se i podijelilo za uzdržavanje naroda, davato je od k.uniša: nekom ništa, a ne kom i na tovare. Ovo „ništa , obično bi zapadalo sirotinju, koja je skapa­ vala i umirala od gladi, a na inter­ venciju nekojih džematskih starješina kod tadanjih kot. predstojnika, da se ovima pomogne, jer da ima mnogo slučajeva smrti, bio je odgovor: No ka Osijeku nos i pasu travu ili neka jedu jedni druge i t. d.“ Brašno, kojo se imalo izdati naro­ du po K 1'30, prodavano je javno na pijaci po K 15 na kg. Ko je imao kuće i zemlju, taj je prodavao i gla­ Lihvarstvo i tlačenje vu branio, a ko nije imao, morao je sirotinje. jesti razne trave i korijenje i napokon umrijeti od gladi. Za vrijeme rata (Svršetak.) Životne namirnice, koje su dova- moglo se vidjeti svakim dauom u žane za naš kotar, većinom bi zatajili gruntovnom uredu, da jadna i poku­ od naroda ili bi od tog — mijenjaju- njena sirotinja prodaje kuće i zemlju, ći po 2—3 puta dnevno cijenu — a .ratne hijene” samo kupuju. Mnogi izdali samo neki mali dio, a ostatak siromašni težaci, nisu mogli dobiti bi za skupe pare prodali preko gra­ niti sjemena, da zasiju svoja zemljiš­ nice, kako je to bilo sa rumunjskim ta, te su ih morali pošto po to izda­ kukuruzima. Neke bi artikle već u vati u zakup, a ta su zemljišta za­ putu prodali za dobar ćar, kao na pri­ kupljivali i ne-težaci i to oni, koji su mjer prodani šećer u Bos. Novom. imali upliva, da dobiju sjemena, te (Pardon, Živko, ne mislim na tvoj še­ se tako — mimo naš običaj — moglo * ćer). Neki su znali za jednu večer vidjeti, da gospoda u „halb-cilinderu prokriomčariti kroz 3 kirijaša po po traže orače i kopače, a neki malo uvagona brašna iz skladišta narodne plivniji preporučili bi to džematskim prehrane. Znamo i za neke uznike starješinama ili žandarima, pa je bilo kotarskog ureda, koji su pu­ sve u redu. Naročito se za vrijeme rata .pro­ štani na slobodu, kad bi za izvjesnog gospodina iz dotičnog skladišta preni­ slavila” ovomjesna .Krajiška banka”, na čije se predstavnike odnosi dobar jeli na legjima koju vreću brašna. Sirotinji se rekviriralo sve, a bo­ dio u ovom dopisu navedenih nedje­ gatim tek nešto ili ništa. Tako su bo­ la, kao na gg. — bel, — tzer, — ein gataši prodali svoje zalihe žita na i t. d. Zidine ove banke natopljene varćak (13 kg) po 100—200 K, ili bi su suzama patnika. Govori se da dotične zalihe takogjer za skupe pare je vodila i dvoje knjige: pod A. i B. prodali preko granice, a za izvoznicu Naime jedne — lihvarske. Kada su bi se postarao svakom „izvjesni go­ nedjela te banke bila prevršila svaku * ju je ovdašnje po­ spodin” uz dobru proviziju. A malo- mjeru, .kaznila posjednicima i sirotinji oduzimalo bi litička vlast sa 10.000 K. Nu to je se i zadnje zrno žita, graha i t. d. i bilo samo prividno, za umirenje du­ bez oštete, kao što je slučaj sa R. hova, jer kako se čuje, banka nije Karabegovićem. Nekima se je oduzi­ dotične kazne pretrpjela. Ovo što rekoh nije sve, a to će malo čak i zavapneno (zakrečeno) pše­ nično sjeme, kao što je slučaj sa M. najbolje znati oni, kojih se tiče. Ima Sarićem. 0 d seljaka po 74 heh- još mnogo i krupnih stvarčica, koje na kilu oduzeta pšenica, su dotičnici, prožeti nezasitnom poh­ prodavana jeis’todobno na lepom za dobicima, počinili na na­ oči istih seljaka po 5—6 K kg. šem narodu. Danas su se većinom o- Novi mentalitet. Beogradska .Prav­ da” oštro napada one političare, koji ee toliko zaboravljaju, da svojim ne­ promišljenim izjavama u stranoj štam­ pi škode ugledu' naše države. „Tim nanose štetu općoj stvari. Radiću i drugovima ne čudimo se, ali se ču­ dimo dr Sunariću, poslaniku i članu jednoga kluba, koji je sve do skora imao avojega predstavnika u kraljev­ skoj vladi. — Sunarić naziva Srbiju balkanskom Prusijom, a u radu Srba vidi težnju za hegemonijom. — Ne­ ćemo o tom dalje da govorimo, koli­ ko je ovakvo nepravedno gledište pre­ ma Srbiji i Srbima za osudu, prema onim Srbima, koji su sve žrtvovali za svoju slobodu i slobodu svojo braće, ali smije li ostati nežigosana ovakva kleveta, bačena u lice Srbima pred cijelim svijetom? Srpskoga ratnika iz­ jednačiti s pruskim osvajačima, pa da mi na to ćutimo?! Zar danas, kada se u Parisu radi na ostvarenju trajnoga mira pokazivati na Srbe kao na bu­ duću opasnost za mir? . * Dajte u škole, ‘ Svoje male lole' Ako vam je stalo do njihove sreće, Miru Safret: Pored učilišta i pored Škola Da vam ne ostanu siročad gola! Savjet očevima?) Hazreti pejgamber — hadis nam veli — Rekao jo svojoj družbi u Medini: Djeca bez škola — „Tražite nauk, pa makar u Kini!” Siročad gola! Te riječi sveto znade svako dijete. A narod bez djece obrazovane Očevi naši, ta to i vi znate. Šta je? ah — šta je, pitate, jeli? Samo tih riječi ko da ne shvaćate. ♦ U ime sviju svojih vršnjaka, Dajte u škole. U ime velikih i malih gjaka. Djeca vas mole! Očevi naši, Mirza vam veli: Jer nama novog oružja treba: Narod bez djece obrazovane Zanata, znanja, da čuvat znamo. Narod je, koji budućnosti nema, Slavu i ponos vremena davnih, Narod je, kom su odregjeni dani, Kom se više glave kobni udes sprema, Moć i gospodstvo djedova slavnih — Prosvjete nama treba kao hljeba. Da ga u taman i. Način života danas zahtijeva, Djeca bez škola — Da se moderno radi i teče, Siročad gola I Kad se moderno živi i troši. U sv’jetu mašine, elektrike, stroja, Akčeta, pare, banovci i groši U sv’jetu kulture, gdjo se danas živi Ne pale danas, kad krune zveče. Pomoću uma ii pomoću znoja. Zašto su naši računi loši ? Borba za opstanak sve narode budi, — Grošom se teče, krunom se troši! Da školuju djecu, da postanu ljudi. Djeca bez škola, Snaga i bogatstvo u školi se stiče, Siročad gola! Obraz, pravo i dom naukom se brani, Sjetite se naše budućnosti klete. Svemoćna kultura kao tigar riče, Sjetite se borbe, koja sve nas čeka Da nas utamani. • hukli u ovčiju kožu i misle tako pro­ ći... Dapače neki drže, da se nov­ cem može zamiškati sve, pa i svje­ doci. Nu naćiće se valjda пеко, *) koji će punim pravom i od najviše vlasti zatražiti da se odbace svi obziri, te da se samo zakon uzme za pravo, a to: najprije u zatvor, pa onda u is­ tragu. Da će to uspjeti jamči nam • mnogobrojni material, koji vas, gos­ pođo tereti. Vi Ble, gospodo, svojim postup­ kom ubili u našem narodu svaku vjeru u pravicu i zakon i dogod naš narod vidi vas nekažnjene, ne vjeruje ni u jednakost pred zakonom, ne vje­ ruje u bolju budućnost, koju mu pruža naša mlada država i lahko bi ae mogao navratiti na svaku vratolo­ miju. Za to, ako hoćemo da učvrsti­ mo temelje naše mlade države, mo­ ramo i na to pomišljati. Naše narodno vijeće u svojo je vrijeme nešto poduzimalo ali samo protiv mušicama, dočim se bumbari još i danas na svojim žrtvama nasla gjuju i posve nesmetano šeću. Po­ kupljen je pako sav material ove vr­ sti, koji će se podastrijeti centralnoj viadi u Beograd, pa dok dobijemo riješenjo obavijestićemo javnost op­ širno. — Bihać, u martu 1919. Krajišnik. „I ako je prosjačenje »trogoja njeno, Ipak se vide po gradu dt^ prosjaci, u da sigurnosni ОГфЦјц.Ј istih, bilo iz nemarnosti, bilo „ shvaćenog milosrgja u opće nu Na moje veliko zadovoljstvu^ tilo se je muslimansko dobrota? društvo „Merhamet” na ovu direkC * s molbom, da ista posve spriječi sjačenje muslimanskoj sirotinji, j^i će se ono za istu brinuti i materija? ju potpomagati. U savezu s ovim nalažem no svima sigurnosnim organin^. protiv svih prosjaka, a poglavito^ muslimanske vjero-ispovijesti, »r? i bez miloergja ureduju, te isu kar i bez prijave predvedu za trij^ uredovnih sati u sobu broj24,ain^ * ti ga vremena dežurnom činornj koji će ih, ako no bude osobitih,^ žira vrijednih razloga, staviti цц^ i slijedećeg dana uz prijavi kaznenom referentu na dalje urej * . * vanje Nas veseli ovo naregjenje i ranio na svu braću muslimane, da bez iznimke podupru ovu „Merba^ * tovu akciju i da sadaku i drugeр* pore daju samo „Merhametu . Pregled. Ministarska ostavka. MioiatvVi. Jedna pohvalna akcija lović predao je ostavku. Privre^ vogjonjo poslova ministarstva naSeg ,,Merhameta“. ćaja povjereno je ministru dru Lukijjjj Marljivi i zauzetni odbor našeg O nušoj granici u Banatu .Merhameta” poduzeo je korake, da „Temps”, da je centralna komisiji^ se stane na put prosjaćenju, koje je teritorijalne poslove sredila pituj zavladalo osobito megju muslimanka­ podjele Banata megju Srbima i Ц,. ma, pa nas sramoti pred edžnebijama, munjima. a bogme i pred našim sugragjanima Sudbina Rijeke. „Pravda” ј«|д drugih vjera. Odbor je zaključio, da | će iz društvenih sredstava podupirati sve iz Pariza, da će Rijeka dobiti inj naše siromahe, koji nemaju prihoda, niti suverenitet i da je posve isključen^ su sposobni za zaradu, Ušljed tog od- da će se pripojiti Italiji. Podjela Turske? „Matin” piše, k borskog zaključka prestaje svaka po­ treba da pojedini ljudi daju .sadaku” će konferencija ispitati podjelu tunhf i time samo oteščaju rad „Merhame­ carstva. ta”. Dovoljno je, ako se ta sadaka da­ Pokret u Egiptu. Iz Londou * dne .Merhametu”, kako bi mogao po­ javlja: Naprotiv službenim engleskia dmiriti sve istinske potrebe. Time će vijestima, da se je u Misiru opet » se postići dvije koristi: bićemo sigur­ postavio mir, javlja „Evening 8l» ni, da je sadaka data na pravo mje­ dard”, da ee je položaj u Egipta sto, a ujedno ćemo zapriječiti bespn- znatno pooštrio, budući da a sličenje zdravih ljudi, koji biše mogli je pokret protiv engleskoga gospoš i trebali raditi, umjeato da denbele i stva iz narodnoga pretvorio - i žive na tugji račun. vjerski pokret. Zemlja je popi«. Da osigura bolji uspjeh u suzbi­ Ijena proglasima za proglašenje mjanju prosjačenja, .Merhamet” se je toga rata. Fanatizam muslimsoiop obratio na policajnu direkciju, da i pučanstva raspiruje se time, što a ona sa svoje strane potpomogne ovu pismeno i usmeno prosvjeduje probi akciju i zabrani prosjačenje. Polic. di­ toga, da sveta mjesta Meka i Medim rekcija izišla je odboru u susret i iz­ dospiju pod englesko vrhovniku dala ovo naregjenje: Nosioci su ove agitacije u prvom re­ du Turci, jer su njihove vijesti, li •) Ovu Časnu dužnost očekujemo od Engleska hoće oteti hilafet sultanu i mjesnog odbo.a nalo organizacije. Op. ar. Prvih decenija dvadesetog vijeka. Zamislite u njoj svaki svoje dijete Bez vašeg imanja, bez zanata, znanja, Bez svega, što njemu u životu treba. Kameni se slijepac kod očinjeg vida, Propada u zemlju od srama i stida. Dajte u škole, Djeca vas mole! Jer vaša imanja ništa su bez znanja, Sve vaše imanje srušiće neznanje! Nad grobovima vašim kletva i ruga Oriće se vječno kao vječna tuga. Koga da krivimo, što sramno živimo, Što smo postanuli sluge svojih sluga? Vas ćemo krivili — o očevi našil Koji moć prosvjete očima gledate, Ako svoju djecu u školu ne date. JoS neSto o musi, internatu u Vinkovcima. U broju 14. od 27. marta o. g. našeg lista „Pravde” čitajući o musli­ manskom internatu u Vinkovcima od g. Dr. E. Sladovića ne mogu propustiti, a da koju još кДоти ne dodam, o čemu sam se na vlastite oči osvjedočio. Ovih dana boravio sam u Vinkovcima u svom privatnom poslu, te sam tom prilikom posjAio i muslimanski in­ ternat. Upravitelj iiTternata g. Jusufef. Imamović i upravitelj škole g. Huni ef. Kreševljaković primili su me vewu prijazno i ispričali mi potanko, lik« je do sad s tim internatom išlo. Obidvojica su mi podrobno ispričali, koje su sve muke zajedno sa djecom me rali proturiti i prokuburiti, osobito <14 se jo internat nalazio u zgradi svilu«. G. Kreševljaković jo u zimi 1917.Љbio i upalu pluća i jedva živ oilit Djeca su dosta gladovala, bila slabo obučena i obuvena, a i dosta ib utljd slabog stana oholilo. Osobito ih se je dosta osvrabalo. Istom poslije slomi Austrije, kako je svakom svanulo, Uko se i djeci stanje poboljšalo. Lijepe' mi roče g. Kreševljaković, da on и treba ići na ćsbu, jer je u Vinkovom kod djece svojini zauzimanjem ćibi i hadžiluk stekao. I u istinu je tako. Ovoj njegovoj strpljivosti i požrtvovnosti mora kit ista diviti. Dok smo mi kao nsjbiii susjedi živjeli u dobru, dok se nien» napatili glagju, ni zimom, nismo и pojma imali, šta su sve ti sirotani u svojim nastavnicima pretrpjeli. Ne Л ništa spominjati što su mi sve ispri �oj 24 Broj rtdU, proizvele dubok dojam naa pravovjerno pučanstvo gornjegednjegs Egipta. finija za Siriju. „Petit Parisijje: .Ideja, da se pošalje u Siriju iU komisija, bila ee je zabacila, j je ponovo prihvaćena. Američki ,1 krenuće odmah. »lija proti WileoiiU „Giornale ]jj* otvoreno priznaje da je Itakonfliktu sa AVilsonom, koji je , aneksije Rijeke i talijanskih dikacija u Dalmaciji. List prijeti ju redaka i r a t o m i veli, da jgka vojska ne će napustiti oku]1 krajeva. U cijeloj Italiji bio jo ^li četvrtak generalni štrajk, koe radništvo protestovalo protiv iog imperijalizma, a z a W i 1 s o-. mir. Socijaliste prijete revolu, ako se vlada ne odreče svog jjsliznia. Uljani rastrovani. Putnici iz ranih teritorija pripovijedaju da čija megju talijanskim vojnicima nice raste. Vojnici prodaju čitave je erarske robe, a kod toga sud; i oficiri. Raspoloženju u talijantojsci slično je onome, koje jo |o nekoliko mjeseci prije rasula irhijs u bivšoj austro ugarskoj Отраиа 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA' Nijemci petrolejskoj industriji iznosi 650 milijuna; šteta počinjena na ne­ kretninama 450 milijona; vrijednost odnesenih životnih namirnica i unište­ nih predmeta svake vrsti 050 milijona; šteta, što ju počiniše ruske čete (re­ kvizicije uijosu ubrojene) 217 milijona; ukupna svota 2.267 milijona. Za fond M. Ć. Ćatića. Jedno lijepo zadovoljstvo pružiše nam gjaci šeriatske sud. škole. Dir­ nula ih riječi našeg Hifzije i odmah se odazvaše realnim radom za ple­ menitu nakanu, da se makar i kasno odužimo uspomeni svog ponajboljeg mlagjeg pjesnika i književnika. Za tili čas skucaše iz svojih skromnih gjačkih džepova lijepu svotu od 200 kruna i dostaviše nam je uz jedno popratno pismo, koje iznosimo u cije­ losti u čvrstu uvjerenju, da će se za ovim lijepim primjerom povesti i os­ tala naša školska mladež srednjih i viših učilišta. Pismo glasi: 2a to smo mi s velikim ushitom pozdravili ovu akciju i u nju evo doprinašamo svoj skromni dar apelirajući na sve muslimane i muslimanke, da u ovoj plemenitoj akciji sudjeluju i tako oduže jednu veliku svoju dužnost. Ne­ ka nam budu uvijek na umu one zna­ čajne riječi slavnoga Preradovića: „Narod, koji svoje mrtve štuje, Na prošlosti budućnost si! snuje.* Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 25. 19. februara 1919. ukraden je jedan vč u 3ulje Mrvića iz Osječana i jedna krava u Osmana Peze iz Os­ ječana. 26. 12. januara 1919. došli su Osmanu Katici u Burate opć. Sošice, Nedžo Orašanin, Simović Mile i Stevanović Hpasoje sa srpskim vojnicima i natjerali ga, da otvori magazu. Kad je Osman zapitao, zašto će otvoriti, Nedžo Orašanin reče: „Strpi se, Osmane! Ja ču ti sve dići, što mognem, jer mi je palo na zgodu, a tebi kad pane ovako kao meni, radi šta hoćeš! Pokupili su mu: 2 bakrača, 2 kabla, A sahrana. 2 ćupa, 4 čanka velika, 20 karlica, 20 brda, 3 kose i 3 kosna kova, 3 belegijs i ostalo uz kose orugje, 5 srpova, 2 raonika, 2 gaće, 2 košulje, 2 čevre, 1 svilene rukave od košulje, sa žene mu skinuli cipele, koje joj je sin donio, kad se vratio iz vojske. Kad je sve ovo bilo natrpano na kola, reče Nedžo: „Eto, malo ti je vrijednosti ostalo u kući, taj mlivski sanduk, te ću svakako gledati ovo koji dan, da se po njega vratim!* Sve su otjerali na Stjenice i razdijelili pravoslavnim ženama, koje je šta koja „bajagi poznala*. Tako su siromaha Osmana raskućili, a da ni otklen nema zaštite. Ovo su sve gledali Mehmed, Hagan i Omer Katioa. 27. 1914. god. kupio je Mehmed Šuša iz Kujundževića jednu kravu od Petre i Lazara Haudana za 45 K. Dne 4. marta 1919. došla je oružnička patrola (stražmetar Kolundžija) sa Lazarom Handanom i Nikolom Gradincem, te mu davali natrag 45 K, a da kravu povrati. Mehmed to nije htio učiniti, a žandarska patrola reče, da je nalog od kotara, da mu se mo­ ra krava oduzeti i dati Lazaru što i učiniše. Mehmed je pitao kod kot. Ureda, je li dao taki nalog, gdje mu je re­ čeno, da oni nijesu nikakva naloga dali. Daklen opet žandarska posebice! 28. Na 14. marta 1919. zatvoren je Salko Halilović iz Brčigova, pošto je kod njega nagjena jedna puška (Pravoslavni smiju i u čaršiji nositi, a igredl u Italiji. U Rimu je došlo telikih izgreda. Karabinijeri su ijeli sve ulice. Izmegju njih i detnnata došlo je do žestokih suItgredi su potrajali od 3 sata jdne do na večer. Ima velik broj Bih i mrtvih. »hsburgovci u Švajcarskoj. Švajo savezno viječe udovoljilo je molbi li austro-ugarskih vojvoda, da se 1 nastaniti u Svajcarskoj. Švajcar|m je vlada slavila uvjete, da ne i povesti sa sobom velike pratnje ne smiju učestvovati u političkom u. Itkroji velikog kalibra. Iz najno( izvješća o sjednici vijeća četvorazabire se, da mirovni uvjeti, budu objavljeni njemačkim deleiu ne će sadržavati odluku aliirabivšim njemačkim saveznicima, načka će biti primorana, da već irijed' prizna uvjete, koji će biti jeci Austriji, Madžarskoj, Bugari Turskoj. tadzor nad Njemačkom. »Petit 11' javlja, da će mirovni ugovor hvati klauzulu o savezu izmegju znake, Engleske, Sjedinjenih DržaItalije radi nadzora nad Njemačkom. Bnmiiiijske štete. Rumunjska ge1м statistička direkcija utvrdila lijadećim ciframa visinu štete, što > u zemlji počinio neprijatelj a i a čete: Šteta, što su je nanijeli „U 20. broju „Pravde” izišla je u podlisku iz pera g. A. H. Bjelovca uspomena na pjesnika merhum Musa ćazima ćatića, koja je ujedno kao apel na nas muslimane, da se sjeti­ mo pjesnika sada prilikom četirigodišnjice njegove smrti, davanjem dobro­ voljnih priloga, da mu se podignu ni­ šani i izdaju njegove pjesme i študije. Do suza smo bih ganuti, kad smo saznali, kakav je težak i mukotrpan život bio dičnog nam pjesnika i ka­ ko mu je, može se reći, tragičan ko­ nac bio, a što je najgore, kako je brzo zaboravljefl. Zar je ovo nagrada našem Musi, koji je za nas živio i umro, koji je neprocjenjive usluge učinio Islamu i nje.ovim Sljedbenicima ? Pri ovoj pomisli moramo svi osjetiti i uvidjeti svoju krivnju, što našega Musu, dok je bio megju nama, u našoj sredini, nijesmo cijenili onako, kako je on to zaslužio: što smo ga pustili u ruke njegove krute sudbine, da ga tare i progoni. Veliki je ovo grijeh prema pjesniku-patniku, pa ga sad trebamo okajati. Ta nam se prilika evo sada pružila, kada je povedena akcija za sakuplja­ nje priloga, da se pjesniku dignu ni­ šani i izdaju njegove pjesme i študije. U ovu svrhu trebamo da svi pridone­ semo svoj obol i da tako djelom do­ kažemo, da smo mu zahvalni i da njegov duh i dalje megju nama živi, a to će dati pobude na rad mnogim drugima, jer će uvidjeti, da rad za narod ipak nije posve nezahvalan. Ovo će nam ujedno biti svjedodžba, koliko smo mi zreli i koliko znamo cijeniti ono, što sav obrazovani svijet cijeni. Г. Imamović i Kreševljaković, nehama napomenuti to, da su sada tlake veli g. Sladović lijepo smješi dl se ničim ne pate. Pregledao sam djecu, pa mogu reći da dobro (daju, prilično su obučena i dobro Neka pomanjkanja sam pribilježio «ao da ćemo so mi Brčani i naša ica za to pobrinuti. Napomenuo , da smo u Brčkom ukupili oko »i K. da ćemo moliti Bijelinu i iliic. da i oni za ove sirotane kl ukupe. Doći ćo naročiti odbor, te novac prefektu uručiti i interpogledati. Bio sam i u školi. U odu predavala jo učiteljica gospoi Olga Franz, jedna vrlo vrijedna osobna sila, te sam se na svoje lite oči osvjedočio, koliku ljubav inju poklanja tim sirotanima. Hva»j u ime sviju nas. Djeca su vrlo », bistro i korektno na sva pitanja »varala, a poslije toga zapjevaše dno starinsku „'Zaplakala stara |kaDžaferbegova“.Gospogjica Franz > mi, da su djeca jako darovita i luina. Prisustvovao sam i kod ručka » i osvjedočio se, daje hrana teči obilna, a sva djeca izgledaju vrlo ro i sa lica im se čita zadovoljstvo. Gospoda nastavnici mi rekoše, da vod i nadalje izdržavati i opskrbljivati. za ovako dobru opskrbu, stan, odjeću U ovoj akciji će n»s braća Srbi- i i njegu imadu zahvaliti na prvom Hrvati u Slavoniji i Hrvatskoj potpo­ mjestu narodnom vijeću vinkovačkom, moći, na čemu ćemo im vječitu brat­ a osobito priznanje ide gospogju Anku sku zahvalnost dugovati. Sorek, suprugu vinkovačkog ljekarnika Evo nam najbolje opomene i prim­ i g. prof. Dr. Josipa Matasovića, koji jera, kako se trebamo kao jednofcrvna se svakom prilikom brinu kao vlastiti braća megjusobno potpomagati i svoj roditelji za svoju djecu. Hvala im u narod boljoj budućnosti voditi. Braćo ime sviju nas i od Boga nagrada! Pri muslimani! Sakupljajte što više priloga ovom zauzimanju spominju takogjer i u novcu i u naravi za ove naše si­ gospodu liječnike Dr. Divića i Vrba- rotane i ne dajmo, da nam ova djeca niča. Uopće, vele gospoda nastavnici, ostanu bez kruha i dobra odgoja, kao da vinkovčani gragjani sa najvećom što su mnoga od njih ostala bez ro­ susretljivošću prate rad toga internata ditelja i igdje ičega. A mi kao susje­ i potpomažu ga svakom prilikom. O- di ovih sirotana nastojmo, da od sad vom prilikom bih napomenuo, da bi bolju pažnju posvetimo tomu internatu, uprav šteta bila, da bi se ova djeca, te da ga češće svojim posjetima i ma­ kako veli gosp. Sladović u Bosnu terijalnom pomoći obigjemo. povratila, jer mi se čini, da bi se mno­ Na požrtvovnomu i patriotskom gi talenat došavši kući izgubio, nego radu neka je osobita hvala gospodi treba da internat svakako i nadalje nastavnicima, a naročito gospogjici tamo ostane, a djeca po preporuci učiteljici Olgi Franz. nastavnika, dijelom nauke nastave na Brčko 2. aprila 1919. srednjim školama, a dijelom se smjeste Dr. A. Bukvlea. na dobre moderne zanate, Nu u tom pogledu trebali bi mi svi. malo više pažnjo ovom zavodu posvetiti, pa ako ne drukčije, a ono direktno iz svojih sredstava dobrovoljnim prilozima za- л Šaljite pretplatu! .*. muslimani ne smiju ni z< obranu imati!) 16. marta 1919. došao je Fatimi Halilović ženi Salkinoj Vlade Bjelaković iz Gnijevnika i još neki nepo­ znati i htjeli na silu oteti jednu kra­ vu, što im nije pošlo za rukom. Onda su joj zaprijetili, da će joj u večer na kuću navaliti, ubiti je i sve joj odnijeti. Sirota morala je u tugju ku­ ću preći od straha. 29. Dne 12. marta 1919. vraćali su se sa stanice Hrenovica, gdje dogone si jeno, Milan Šarović iz Sočica, Mitar Gladanac i Miloš Tomić iz Tetime i Blagoje Dragutinović iz D. Prače, te su napali na kuću Omerbega i Mustajbega Hrenovice i Zajimbega Vražalice i pred kućnim vratima počeli psovati tursku majku, žene i djecu vičući: „Izlazite, turoi, da mejdan di­ jelimo ili bule, da vas j . . . . o!* Ahmedbeg Vražalica, Omerbeg i Mustajbeg Hrenovica izagjoše i poslaše jedno dijete na stanicu po srpsku stražu. Razbojnicima (kad dogje srp­ ska straža) dogjuše u pomoć Manojle i Maksiin Kljajić i Mićo Srdan. Ma­ nojle Kljajić psujući srpsku stražu i turke, (pokuša oteti pušku jednom srpskom vojniku, ali mu to ne uspije, te ih srpski vojnici rastjeraše. Ovako se dogagja usred dana na prometnom mjestu Hrenovici. Ako vlasti ne će ovome u kraj stati, mir ni muslimani biće prisiljeni, da se sami zaštite od ovakovib razbojnika, pa onda ne će valjati! Stoga upozorujemo pozvano, da jednom red stave, da i mi muslimani buđomo osvjedo­ čeni, da je i nama došla sloboda! Ovakovi postupci protivno nam do­ kazuju. (Nastaviće se.) Iz naše organizacije. Poziv na sjednicu. Umolja­ vaju se gg. članovi centralnog odbo­ ra naše organizacije, da izvole nefaljeno doći na sjednicu odbora, koja će se u prostorijama sarajevske kiraethane održavali u četvrtak, dne 24. aprila u 9 sati izjutra. Predsjednik: Maglajlić. Iz Petrovca dobismo ovaj br­ zojav: „Danas je održana skup­ ština. Većina se priključuje pro­ gramu „Jugosl. Muslimanske Or­ ganizacije*. Odbor.* Živjeli Petrovčani! Bihaćki mjesni odbor naše orga­ nizacije konstituisao se je ovako: Pred­ sjednik: H. Jusuf Zija ef. Jahić, muf­ tija; podpredejednik Mubamedbeg Ibrahimpašić; tajnik: Mustafa ef. Hodžić; blagajnik: Muhamedbeg Biščević. Osim toga izabrani su u odbor: H. Hi. lb ra­ bim ef. Redžić, Redžep ef. Selimović, Selim ef. Mahmutović, Mehmed ef. Hadžić, Šaćir ef. Malkoč i Asim ef. Midžić. Domaće vijesti. Naš list ne će izaći u utorak, jer zbog blagdana ne radi štamparija. Suvišna blamaža. Vlada je bila zabranila brodski kongres, a kad su drugi zašarafili, izdala je ovo riješenje: „Grupama lijevog krila socijalističkih stranaka u kraljevstvu SHS. dozvolje­ no je održavanje kongresa o uskrsu — u Beogradu. Vodu vari, vodu hla di, voda — Kongres!.................. Na adresu naše aprovizacijo U zadnjem saopštenju javlja se, da će se dijeliti mast po 18 kruna na kilu, pa pitamo: čime će mastiti muslima­ ni i jevreji? Maslo se prodaje po 60 kruna, a zejtin od špica nije se izdao od jesenas, činovnički ga konzumi .fasliju*, a naše ga siromašno gragjanstvo ne dobiva. Ima li iko u toj �Stran« 4 Сгплг* aprovizaciji, da vodi računa o našoj sirotinji? Isti je slučaj ea petroleumom. Mno­ gi bolesnici leže po svu noć u mraku, a gospoda se i ne miču, da bar u ovakiin slučajevima priteknu u pomoć. Konačno protestiramo proti tomu, što naš list ne dobiva „vijesti iz aprovizacije” o dijeljenju artikala. Ne ćemo da paljetkujemo po drugim listovima i upozorujemo gospodu na veći obzir. .PRAVDA' Zdravlje. Dolje s alkoholom! Ostavljajući za drugi put, da koju progovorimo o stanovištu Islama proti ovom najvećem dušmaninu ljudskog zdravlja i sretna življenja, iznosimo nekoliko primjera o tom, šta so u mo­ dernom svijetu poduzima proti alko­ holizmu. Donje retke prenosimo iz Jedno oprovrgnnće. Naš ured za zagrebačke „Narodne Politike". Tamo štampu javlja: „Izvjesni elementi pro­ B. 8. iznosi ove podatke: Nh početku svjetskog rata rekao nose u nekoliko vcrsija glasove, da je zemaljska vlada prodala mnogo veli­ je Lt«>yd Georgc: „Mi se borimo pro­ kih zgrada u Sarajevu raznim osoba­ tiv Njemačke, Austrije i — alkohola. ma i društvima. Isti elementi nado- Najjači jc od naših neprijatelja alkohol . vezuju na to raznovrsne komentare i Ni kod koga nijesu ove riječi naišle skroz tendenciozne kombinacije. Ov­ na više odziva nego kod Američana. lašteni smo na izjavu, da su evo te Već su u novembru g. 1917. predložile obe kuće kongresa saveznih američkih vijesti potpuno neistinite.* Iz šaraj, aprovizacije. Gradski država prohibiciju, L j. zabranu prav­ aprovizacioni odbor odredio je u svo­ ljenja i točenja alkoholnih piča « čijoj sjednici od 25. o. mj. cijenu ja­ tavoj Uniji. Zaključeno je, da će zakou jima sa 60 h. Ovu cijenu moraju pro­ stati na snagu godinu dana nakon što davači izvjesiti na vidljivom mjestu. ga prihvate tri četvrtine, dakle 36 sa­ veznih državica. Već tijekom prvih Pekarima i drugim osobama za­ branjeno je peči i prodavati fino (luk­ 6 mjeseci pristalo je n« predlog kon­ gresa 23 države, od kojih je, najistoč­ suzno) pecivo. nija u Uniji, Malne bila prohibitivna Općinstvo će dobiti jeftini krompir, još od g. 1846. Ono par „vlažnih” dr­ koji će se izdavati na više od 10 kg žavica uskočilo je početkom ove go­ i to po 75 h u trgovini r. Franjo Bakovića, Aleksandrova ul. 105. naspram dine u „suhe” i tim odlučilo sudbi­ nom zakona. Zanimljivo je, da su u stalne vojne bolnice. toj naprednoj zemlji mnogi gostioni­ Tučnjava. Naš pressbiro javlja: „U čari pristaše protivalkoholnog pokreta, subotu navečer svadili su se u Bije- jer im je više na srcu opće dobro, Ijiui Abdulab Atić i Ahmet Topalo- nego vlastito prekomjerno obogaćenje. vić. Kako su obadvojica bila pri piću Svakako pripravlja dobar teren za došlo je do žesteke tučnjave, u kojoj uvogjenje prohibicije „Local Option”, je Ahmet Topalović ostao mrtav.” koji zakou daje pojedinim općinama Promet s Bosnom i Hercegovi­ pravo, da u svojim granicama zabrane nom. Sadanje vanredno loše prometne opojna pića. Kod 44 državice Unije prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, bio je na snazi. koja iziskuje znatno više vremena, Najsustavnije i najradikalnije pobibudući da na dugom putu ne može jaju alkoholizam u sjevernoj Europi. Tu nitko da posreduje, ako ostane roba se masa i inteligencija nametnula dr­ na stanici ležati. Stoga se preporuče, žavi i primorala je. da poduzme naj­ da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ oštrije korake. Finski je tabor 31. no­ mu željeznicom ili poštom iz Bosne vembra 1917. odglasao zakon, kojim i Hercegovine u ostale krajeve S.H.S. se prodaja alkohola ograničila na lje­ i obratno, iz ostalih |>odruČja države karnice, gdje se izdaje na pismenu 3.H.S. u Bosnu i Hercegovinu, oda- liječničku odredbu. Iza toga je pro­ šilju u prekinutom prometu preko glašeno narodno slavlje i rad obustav­ Bosanskoga Broda, jer se time skrp’ ljen, a u crkvi otpjevana zahvalna čuje znatno prevozno vrijeme. misa. Slično se dogodilo i u glavnom Pošiljke iz Bosne i Hercegovine gradu Islandije Rejkjaviku koncem treba otpremiti u Bosanski Brod, a 1914. godine. one koje idu u Bosnu i Hercegovinu U švedskoj je 1. januara 1919. stao u Slavonski Brod, a sve na naslov na snagu zakon, koji zabranjuje pro­ dobro puznate megjunarodne otprem­ daju alkoholnih pića u onim lokalima; ne tvrtke Otpremni ured drž. željeznica koji se nalaze u neposrednoj blizini S. H. 8. Emil Eichhorn, Brod na/8. — raznih zabavišta, varietća i si. PošljeBosanski Brod, koja pribavlja sve do­ dica je toga, da su mnogi varietćji zvole za izvoz, provoz i prevoz, naj­ zatvoreni ili su se pretvorili u kinobržim i najkulantnijim načinom. 3—3 kazališta. Na početku svjetskog rata ruska Za „Osvitanje“ sakupila je Penba Lugić u Konjicu K 350 a darovaše: je vlada zabranila svaku prodaju al­ po K 55 Penba Lugić; po K 30 kohola, osim u Ijekarnicama. Ta je Mustajbegovica Hadžibrahimbe- zabrana još uvijek na snazi. Vlada njemačko-austrijske republi­ gović; po K 20 Raseme-hanuina Prohić i Salih-efendinica Prohić; po ke zabranila je točenje alkohola na K 12 Seđike-h Imamović; po K 11 dan izbora i dan prije. U Budimpešti je odmah” nakon Zekija Dračo, Suljaginic« Redžić, Ašiđe-h H Husejnović, Hadži-h Ljubušid, prevrata nastupila generalna zabrana. Napomenut ćemo naredbu sloveHašimbegovica Aaić, lelambegovica Agić, Almaea H. Huseinović, Avdulah načke vlade, proglašenu 9. januara Prohić, Demila Prohić i Fehimbegovica ove godine. Prodaja omamljivih pića, po K 8 Fatma Đumhur; po K 6 Oa- kao špire, konjaka, ruma, likera itd. managinica Cigić, Rabija Nikšić, Ha­ sasvim je tabranjena izuzev liječniko­ dži-h Alngić i Bajrambegovica Arna- vim propisom. Mladež ispod 17. go­ utka; po K 5 Suvada Salihkadić, dine ne smije sama zalaziti u gosti­ Mehmed ef. Alagić, Naza Sokolović, one, osim da se na putovanju nahra­ Šamija Alagić i Zulfaginica Dračo; po ni. Gostioničar rije dužan 2 sata prije K 4 Avdsgiuica Kovać, Fadila Imamo­ redarstvenog sata, a nikako više od vić, Atijo-h Agić, Nedžibegovica Ar- po litre vina ili po litre piva da pro­ naut, Asimbegovica H. Huseinović i daje bilo komu. Ne smije da gostu Šačiraginica ćemalović; po K 3 Šefka uskrati hrane zato, jer ne pije. Pre­ čengić i Mušauaginica Lugić; po K 2 kršitelje ovih naredaba kazne globom Šefika Hađović, Fatima Grč'ć, Hdži- od 20 do 4000 K, koja pripadne ubošnica Hađalić, Ismetbegovica H. Huaci- kim zakladama dotične općine. nović, Bubaluša, Demila Alagić i Hajra Gogić; po K 1 Rifa Agić. Prije iska­ zano K 29.595 50 (ukupno K 29.945 50) 4% državni bonovi. Predradnje za upisivanje državnih bonova u veliko su u tečaju. Ministar finansija povjerio Gospodarstvo м Oglašujte u Pravdi! м Odgovorni urednik: M. Sudžuka. ПРАВДА je provođenje ovo finansijalno tran' sekcije sindikatu novčanih zavoda kra­ ljevstva SHS. sa sjedištem u Zagrebu. U ovom sindikatu zastupani su svi naši najveći novčani zavodi u Boogbadu, Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Novom Sadu, Splitu, Dubrovniku itd. Ovaj dr­ žavni zajam iznosiće 200,000.000 kruna i biće u punom iznosu vraćen za šest mjeseci, a to ju 3. novembra o. g. Upisivanje počinje koncem ovog mje­ seca i trajaće nekih 15 dana. Kad so uzme u obzir potpuna sigurnost, jer aada nije jamac propala Austrija i Ugarska nego naša država, to za današnjoprtliko izvanredno povoljno ukamaćonje od 4’/», izvan svake jo sumnjo, da će interesovanje za državne bonove biti izvanredno veliko. Hrana za nas. Preebiro jav­ lja: >20. o. mj. dolazi u Gruž parobrod sa brašnom, ođregjenlm za prehranu civjlnog stanov­ ništva u Bosni i Hercegovini. Po­ duzete su sve mjere, da se ietovarivanje i otpremanje izvrši što brže.« Jedva jednom. Ministarstvo valute. »Pravda« doznaje iz pouzdanog vrela, da se no će regulisanje valute povjeriti ministru finansija, već ćo biti osnovanu poseb­ no ministarstvo za uregjenje valute. Ministar finansija Dr. Ninčić izjavio je da se ne namjeravaju uvesti nove novčanice. Krune će se u mjesecu augustu izmijeniti novčanicama srpske narodno banke, a za pokriće tih nov­ čanica založiće so šume i rude. Srpska narodna banka izmjenjiva«* 2 krune za 1 dinar, a u najgorem slučaju 2 K 50 h za jedan dinar. Izdaće se državne obligacije, da se smanji broj novčanica. Izvoznice. Ministarstvo trgovine dopustilo je da se izveze preko Soluna u savezničke zemljo 100 vagona sira. (A šta li ee misli sa našim šljivama? One će valjda etruhnuti, jer au iz Bosne! Op. ur.) Korupcija. U vezi sa falzifikovanjem izvoznica u Novom Sadu, u od­ sjeku za poljoprivredu uapšen je Dušan Sekulić, sekretar novoosnovane komore. Promet Beograd—Brod. Srpsko parobrodarsko društvo izvješćuje, da će od 14. <> mj. ponovo započeti bro­ darski saobraćaj izmegju Beograda i Broda po ranije objavljenom rasporedu. Trešeljak. Svejedno. . Naredba je naredba: Ko hoće putovati, mora dobiti od liječnika svjedočbu da je zdrav. I to se provodi. Ali gdje nema liječnika kao u Bugojnu? E, tamo po­ šalju ljude k živinaru, da im on izdadne po­ tvrdu o zdravlju. Svejedno je to, ta 1 on je liječnik na neki način. Daernlce. Nekad je za njima bilo mnogo trke po Sarajevu, a sada je ta trka nastav­ ljena u eeogradu Ko je bio brži na nogama dobio je po 1.700 dinara, sporiji su dobili po 1 610, a jedan debeli hodu dinara - Pa se ta to ljuti I nbk drugovi na Terazijama objtsrt Ц| malo? Pa ni llkvidator dnevala da državni činovnici dobiju nara dnevnice. On to ne mole ђ prigovara: Pa za što dr. Z. d rlcda, da mu pojam .državni’ lo njemu, vladinom čovjeku ,. Originalan brzoj«! dobismo ureda: .Berlin, 14 aprila. I'osebaii „Bcrlfner Tagblatta" javlja I: su tamošnju komunističku vladu njezine lugjačke naredbo. Talo н odredili megju ostalim i zajednička । žena, šta više i zakonitih žena". v jesu li se bili složili I u pitanju jedničklh troškova za njih. . Hodža I Hadžija. Čuje se, i govori, III je bilo ili će biti (da, kako su se u Državnom Vijeću jlca muslimana gologlavl I to( dija i golobradi hadžija. Nikon koji je obavljao svečani čin ukletu su se ruke tresle, videći Ih Ult> bom. Ali, kad to oni hoće...^ Tim ni ministar Gluhlć ae mole kako se dalje čuje, nikako a lje | ložiti svoje ministarske zakletve Šta II će tek takva čeljad činiti godina? I... Veliki gospodin. Kod Ferhalijt nosi dijete talitu hljebova, ka naigje jedan jevrej, neopreino o taktu I hljebovi se prosule po {cte poletje za jevreloni U to udan >11, a u njemu Vlado. Svijet rte zastavi. Ovaj hoće, ali n:u go» (u „Evropu« na ručak). 1 jedan je Šuti. Automobil pregje preko hijet^n doletjelo i plače. Svijet se skupn, raju straćaru što nije sastavio uh da! — veli stražar — vi ne ar* autu bio Dr. Vlado Besara A м liki gospodin, <la bi i mene mirne duše". ... I nikom ništa mo otišlo plačući. (Plaćaj, Vlado, vozikanja. Op. ur.). Za dobna kapljicu Čuje se, A ministarstvo poljoprivrede posveta pažnji podgajanju šljivo i vlnore Beogradu prevladava mišljenje, da ministarstvu u buduće trebalo davanje rakijskih dozvola..... Trošite cignrćagerMe Javna zahvali Ovijem se putem zahrrj;tj ma prijateljima, koji mi p smrti moga nikad neza Hasage Odžečklća bilo pismeno uraziše svoje Miltei« mi tugu ublažiše. Zavidović, dne 13. aprili I Hatiz Basu vjsrooittaj Prva muslimanska n za uvagjanje električnog la i snage, te svih vrtta :: fona. Prima i popra Solidan posao. CijlM usuf Hadžić, S Kundurdžlluk 35. BROD na SAVI. = Osnovano 1070. = BOSANSKI B EMIL EICHHORN Otpremnički ured I carlnarska agentura drž. željeznica SHS. Transltni otpremnik Dunavskog parobrodarskog druitva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, uskladištgnja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnitn oblastima, jedine stanice za prelaz u Bosnu i Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvalsko-slavonskih, I« udruženja austrijskih i ifgarskih otpremnika za prevoz pokućtva- BROD na SAVI. = Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.' Oznovano 1879. = BOSANSKI BK Islamska dionička štamparija u ft � https://kolekcije.nub.ba/files/original/11d19e593fbdd02c23c1a2e0b612c650.pdf da04b90c7f65c7f8f773230a45f027d1 PDF Text Text RAVD Pojedini broj 40 helura. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKCIOM ODBOR :- PRETPLATA: GODIŠNJE 40— KRUNA NA POLA GODINE 20 - KRUNA :■ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Шцслитанске Организације. Sarajevo, četvrtak 21 aprila 1919. (23. redžeba 1337.) Iroj 25. mvarenost i njezin *) lijek. ni. mnogo ovakvih sirotica, kojima je hra nitelj i branitelj poginuo, to bi se mo­ rao u sćakoj mahali (ili u nekoliko udruženih mahala) ustrojiti po jedan meli odbor od nekoliko lica, da se za­ uzmu, te ovim bijednicima pomažu, da im djecu smjeste u mektebe, škole ili пл zanate i nad njima nadzor vođo. U ostalom brigu i nadzor nad siroča­ di mrgli bi svagdje da preuzmu mjesni džomatfki medžiisi, a to bi im i dužnost bila. kad bi im moral« zapasti tri puta to­ liko udjela u N. P.? Ako su podijelje­ ni ti razno stranke, dfet bi njihova jakost dolazila u obzir i ne bi se smjeli isključiti iz jičešća u javnom životu! Je li lo demokratska zaštita manjina u slobodnoj državi? Nas ne može za­ dovoljiti odgovor, da je ovo uopće prvi slučaj," da u jednoj »hrišćanskoj državi" sjede muslimani megjii narod­ nim predstavnicima i ministrima, jer mi tražimo samo svoja sveta prava kao gragjani jedne demokratske dr­ žave, pa зо ne damo jednostavno od­ straniti iz državnih poslova. Ni musli­ mani nisu zločinci ni prosjaci, da mole ičiju milost! Prava moraju bili jed­ naka za sve državljane! Godina I. i zaskakuju so da desertiraju iz Pri’ bićevićevog logora. Oprezne i pipajući ali ipak se zaskakuju. Šta imamo reći na ovo zaskakivanje? Samo to, da su predstavnici »Jednakosti" ne samo manjina, nego — iščezavajuća manjina, koja nerna nikakva oslona u narodu. I ako će da šta radi, onda se i sama mora podvrći načelu, koje ističe u borbi proti »Na* rodovcima — pa se povuči iz javnog čivola i vogjenje politike prepustili lju­ dima, koji imaju narodno povjerenje. To je jedini izlaz za ovo muslimanske »predstavnike" — jedina mogućnost, <la ’dogje do konsoliduvanja teških pri­ lika, koje vladaju u našem narodu. r prošla dva članka govorismo E bi trebalo da naša ulema i svjet• iiobralena inteligencija otpočne ■ »jrdnički rad oko podizanja liie■ idtn »kog ahlaka i suzbijanja pokMOsli. _ kn obzirom ua veliki postotak anBi!j megju nama muslimanima, L к na žalost priznati, da bi rad Jedno pitanje na Narod­ tati izobražene inteligencije bio Ln ograničeniji, dok bi rad ulemo no Predstavništvo. L mnogo viče izgleda u povoljan Slobodni smo ispred muslimanskog kb. Mino ako bi se taj rad zasnoI i izvodio po unaprijed uglavlje- elementa Bosne i Hercegovino, koji Sarajevo, 23. aprila. Jurjev I „Aligjun", k principima, kako smo to u proš- se uz neznatne izuzetke sav okupio • Pribićevićevim dekretom imeno­ L ibnku spomenuli. Kako su upra- oko naše organizacije, da javnu staviJurjev i Ilindan kršćanski su blag- vani .predstavnici" muslimana polaze dani. Te dane slavu naši kršćani kao |»Ja nastupili oni mjeseci (uč-ojluci). ino pitanje na članove Državnog Vi Li se i aajokorjeliji griješnici po­ jeća i na cijelo ministarstvo sa željom, Ч opoziciju. Pardon, prešli su u opo svoje svetkovine, a i mi muslimani ja od svojih zabluda potezati, to da ih upozorimo na jednu nečuvenu ziciju, jer su bili nestrpljivi. Mi pri još više slavimo te dane. I kad bi ka­ ton\ konstatiramo fakat, da smo rav ­ W »ada bilo najbolje vrijeme, da nepravdu, kojom su muslimani Jugo­ kav stranac došao megju nas na Jur­ I ulema-med ž Us nn ovom polju od- slavije osjetljivo prikraćeni u svetim nodušno pratili dogagjaje i da ni jed­ jev ili Ilindan ili kako ga mi pogrešno nim slovcem nijosmo ometali novu Ц) odpočne djelovanje. Ovo se dje- gragjanskim pravima i isključeni iz zovemo ,Aligjun“, rekao bi, da i mi Lj» ue bi nipošto smjelo sastojati učešća u državnim poklovima. Kon­ orijentaciju .intelektualno jačih jedi- muslimani slavimo kršćanske svetko­ nica “ . Sad ćemo "da utvrdimo rezultat. statiramo, da je naša ujedinjena država »igle jedne okružnice, u kojoj bi vine. Pa da ti to još u brk rekne, ti stavilo muftijama i kot. vak. po- nikla iz slobodne volje cijelog našeg U uvodniku od suboto (19. aprila! piše bi se ljutio. A eto bi on imao pot­ njihov organ i ove retke: troimenog naroda, pri čemu su sudje ­ prutvima na srce, da oko toga po­ puno pravo. le, jer nam je iz iskustva poznato, lovali i muslimant-iz Bosno. Tada je . Po Islamu je u nas to slavljenja i .Kad su današnji ljudi zaposjeli bilo odlučeno, da se naša ujedinjena furake okružnice nemaju ni blizu vladu bez naroda i bez narodnog po­ teferičovanje Jurjeva i Ilindana veliki država izgradi na principima moderne kg u. pjeha, koji bi se želio. Dosta vjerenja, onda im je evidentna dužnost grijeh. Gdje si n. pg. vidio, da jedan bn je da upreino prstom satno u demokracije: jednakosti,-bratstva i slo­ bila, da svojim radom zadobiju po­ kršćanin slavi naš Bajram? Nema toga bode bez ikakve socijalne i ekonomske ruinicu, u kojoj se nalagala osnivjerenje naroda, da opravdaju izbor u njih običaja, je li? Tako vjernici odbora za suzbijanje demorali- nepravde i nejednakosti. sviju vjera slave samo svoje blagdane, svojih drugova iz »Narednog Vijeća *. tj», pa da odmah uočimo da ovak Polazeći ea teritorijalnog principa Jesu li to učinili? Neka odgovore či­ a tugje -blagdane ostavljaju u miru. L.krnl.n.co mnogo * no koriste. Za to usvojili su narodni zastupnici jedno­ njenice: (tri retka zaplijenjeno) otjerali Mi. smo muslimani i to samo mi bo•uk ko potrebno, da se presvij. II. dušan zaključak, da svaka od naših su sve — a:na apsolutno sve musli­ sanako-heroegovački muslimani u to­ li« »I. i članovi ri jaše ta malu podig- pokrajina šalje u Državno Vijeće po mane bez izuzetka u opozicioni Ubor. me immka. i ii mehkih fotelja, da odmah sazo- jednog odaslanika na 41 hiljadu sta­ Donat nema u cijeloj Bosni i Herce­ Pa ti ćeš reći, to je naš stari obi­ I ulemu na /.dogovor, da izaberu vai- novnika. Prema ovom načelu dobile govini ni jednog jedincatog muslimana, čaj. 1 to je istina. Ali jjokraj svega i i ugrade program, pa da i oni osob- su pojedine stranke i grupe c.dregjcn koji bi rekao, da gbji povjerenje u toga, valja, i taj »stari * običaj zabaaiti, 1 u fm vezovima sudjeluju, ali nc broj delegata, uračunavši njihovu sna ovu vladu; šta više nema ga, koji bi jer je po nas štetan i bez ikakve fajde. Ind na pap ru (u rasporedu) kao gu u narodu, samo su muslimani, mogao predpostaviti mogućnost, da se ta Ako ćeš pravo mi smo i vrlo ču­ kšlth godina, nege da se češće puta koji su se posebno skupili u jednu ovom današnjom vladom može u opće dnovati ljudi. Slavimo n. pr. tugje И»те ua ćursu. Napokon bi se tre- zajednicu(Jugosl. musi, organiz.), straš­ raditi. Mi ljudi oko »Jednakosti * upre­ svetkovine, a mnogo koješta ne ra­ to jtduom odlučili i za putovanje no prikraćeni, jer im je priznato samo gli emo sva sile da udesimo naš rad dimo onako, kako nes sveti Islam uči. L Micj domovini, pa bar dva člana •— dva mandata na polo milijuna pri­ u sklad sa današnjom vladom, htjeli Mi muslimani imamo svojo Muјм»и poslati neka propuluju Bosnom staša u Bosni i Hercegovini. Mi smo smo vrlo rado daje svojski pomažemo bareć Noći. Koliko li nas ima, pa za Hatguvinom, te se osvjedoče o legalnim putem protestovali proti ovoj u njenu radu; ukabulili smo u naim nj'h i ne znamo. Dogje »Mevludi-šehfjanju toga programa oko pođi- nepravdi i tražili da se poslovi javno­ muslimanskom svijetu biti тдцј1п1, rif“, dogje i progje, a šta ga naših la a ah laka. ga života i općeg interesa no vode biii predmet napadanja za hator naših ’gradova i sela prepusti, a da ga ae , Na trećem mjestu, u radu oko po- bez naše jake skupine i da se o nama općih velikih ciljeva,, da zajedno sa proslavi kako je lo običaj u drugih (unja lijepog ahlaka i suzbijanju po- no odlučuje bez nas. Nar. Predstav­ vladom radimo, da je ispomažsmo i islamskih naroda. Pa ti ćeš reći mi hrtoosti dolaze1 sve kućne eUrje- ništvo odlaže raspravu o ovim našim da joj poklonimo potpuno povjerenje. nijesmp zato krivi, nego naš * hodže. м. Kožo se mirne duža reći, da su zahtjevima i ne će da pregje na ve- Ali — na Žalost — ne ide. Mi za sada Istina je samo da smo mi svi lome rifikacionu debatu. 9 toga osjećamo hdjelom iz taktičnih razloga, djomm krivi. No mogu hodže ništa bez ua«. ш kućne starješine najglarniji faktor lorom pitanju, jer gdje nema kućnog potrebu, da još jednom javno dignemo i radi cenzure ne možemo iznijeti <gvi zajedno trebamo svojo čuvali. protest pred cijelim našim narodom konkretne slučajeve, koji odrješito vele, 4:ija tu ne može imati uspjeha ni Ja znam, da će nam mnogi sad da * n)i nc slavimo jurjev i Alihjbolji vaiz, ni najljepše napisana i da upozorimo na slijedeću činjenicu: da ae sa sadašnjom našom vladom — reći U ujedinjenoj našoj državi sastalo se a to je sa ovim i ovakim »Narodovcidžun kao kršćani, nego mi salpo oteinjiga. Ualjed toga bi trebalo, da sva pripadnika Islama po čednom računa­ ma * no može raditi." Tako »Jednakost. * ј pujrdin«« najprije pred svojom sa feričjmo te dane. Jest, mi na le dane baš »teferičijesti poh ži račun. Nagje li kod sebe nju oko 1,300.000. I na ovaj milijun Može li biti sjajnijeg dokaza naše leiln, ilo se protivi propisima šetinta i tristo hiljada muslimana moglo je doli ispravnost ? Od prvog pefetka bijasmo mo". Šta se puste rakije popije?! Šta reba da to odstrani i sam svoj alhlak tamo trinaest delegata u Narodno Pred- protivnici sadaujeg sistema i zastu­ li pustih pjanih glava drugo jutro ppravi, a onda upregne sve silo za slavhiitvo! Iz Bosne i Hercegovine ima pasmo načelo, da na kormilu mogu osvane? Šts li drugog još jada i be­ pjuink ahlaka svojih ukućana i da mo 11 delegata na 600.0« 0 (dva iza­ biti samo ljudi, koji imaju naraine po­ laja biva na jurjev i alidžun. A sve todi itrog nadzor nad svjema svojim brana, a devet .darovanih" od Pribi- vjerenje. Radi ovog potpuno točnog suda je to naša velika grjehota i sramota. Aulinima, i da vazda znadu kuda tko ćevića), iz Makedonije samo 2 (slovom o vladinom sistemu proglasile nas Ruku na srce, pa reci nije li ovako? dva!), a iz Sandžaka ni jedan (ništa!), protivnicimk države i naroda, a »Jed­ de, i kim se druži i U dOsim toga u nas ima još dosta Na četvrtom mjestu bi oko poprav- premda Sandžak i Makedonija broje nakost" je preuzela dužnost, da brani ružnih i poganskih običaja na Jurjev i Ilindan. Što su nekake babe nakla­ h ahlaka došli imami, muhtari i sve preke 700.000 muslimana. taj sistem i da nam »dokazuje * to­ lučne starješine, koji bi morali da nadMi sada pitamo: po kojem pravu i božnju veleizdaju. Danas nam dajo pale, mi lo »ada činimo. Ovaj ide ra­ riru one, koji nemaju odrasla etarje- zakonu drugima pripada jedan dole pravu svojim držanjem, ali nema od­ no u vodu da se kupa, ne bi li baвае, nego u u prepušteni sami sebi i gat na 41.000 duša, a muslimanima važnosti, da odatle povuče i konze- jagi bio jači, ona se na drijenku lju­ pvojoj sudbini. Pošto danas ima vrlo na 100.000, jer su na 1,300.000 dobili kveucije. Nieni ljudi, premda tu d»- lja, da bajagi bude zdravija i tako •) početak je štampan u 5. I 7. broju samo 13 delegata?' Po kojem principu iivieli ponvmn brodolom, ne će da se dalje. To su sve stare laži, koje aam da se ruspline muslimanska brojčano«!, povuku, već spremaju novo grupisanje je sramota vjerovati i raditi. Uredništvo. �Strana 2 Ограш 7a to ko čuje ovaj moj glas, ne­ ka slobodno progovori desno i lijevo, da se mi muslimani već jednom oka­ nimo neielamskih običaja, koje naš Islam vrijegjajuOvdje osobito molimo seoske hodže i vaize, da našemu narodu ras­ tumače ove naše pogreške i narod svjetuju, da ne čini ono što nas sviju sramoti. Mjesto toga neka podsjećaju naš narod na naše „Mubareć Noći”, na „Mevlidi-nebijj” i t d. što nam je naša dužnost. „Ehul Hamid”. Bilješke. „Jedinstvenost države”, o kojoj voli govoriti g. Pribićević odrazuje se najbolje u pisanju naše i priječke štampe. Dok mi ne možemo prigovo­ riti ni jednom našem .povjereniku”, a kamo li g. predsjedniku vlade, mu­ slimanima osobito blagonaklonom g. Atanasiji Soli, dotle zagrebački .Hrvat” može donijeti i ovakav sastavak: .Prah u oči! Novi povjerenik za unutarnje poslove kod hrvatsko vlade g. dr. Tomislav Tomljenovič držao je prigodom svog nastupa programni govor svome činuvništvu. — Ta manite laki program! G. dr. Tomljenovič u uvodu tog „programnog” govora istovjetuje se potpuno sa programom g. bana Palečeka. Gosp. Paleček rekao je u svom opće poznatom, sa .dubo­ kim” mislima nezaboravnom iutervi ewu, da će on izvršavati samo naloge g. ministra unutarnjih dela. Njegova je dužnost plesati, a Pribićevićeva svi­ rati. Gosp. Tomljenovič javlja eto, da se i on slaže s Palačekom, prema tome imaćemo dva plesača, a jednog muzikanta. . Kakvi programi političkog rada! Ragje se je moglo kazati program izvršivanja apsolutističke voljo gospo­ dina Pribićevića protiv koje ni mrdnuti se- ne usugjujem!” 'I Krupa protiv agrarnoj nepravdi. Huseinbeg Krupić, H. Husnijaga B. Pašalić, Omerbeg Kulenović, Mujaga Badujević i Rasimaga Pašalić sa još 55 posjednika i 8 posjednica up­ ravili su ministru za agrarno pitanje g. dr-,i Poljaku, te članu agrarnog od­ bora i potpredsjedniku naše, organiza­ cije g. dr-u Halidbegu Krasnici pismo ovog sadržaja: Osnova o riješenju kmetovskog pi­ tanja, a naročito o pitanju haka za god. 1918. vrlo je površna, dapače protuslovna. Po njoj je kmet novi posjednik zemlje i ne mora platati FELJTON. .mAVDA” — „ПРАВДА” nikakovih spahinskih tražbina, pa ni haka za 1918. godinu, dočim je spahija pravi mučenik, na čije se življe­ nje osnova ne obazire niti se brine za to, može li se spaliija bar prehra­ njivati. Mi smo apahije lišeni posjeda, a ne utjeravši haka za 1918. god. osta­ dosmo bez ikrkovih uslova za pre­ hranu i Uzdržavanje. Ono, što je od kmeta dobiveno, to su oni u danima prevrata većinom oduzeli, i uz to su još u spahilucinia — hambarove, oduosnosno zgrade razrušili. Osnova ne vodi r čuna o ovom teškom stanju niti uzima u obzir, da nas većina imamo samo kmetovsko posjede i nikakovih drugih, a mjesto tog po­ sjeda dobismo samo zvučnu krilaticu: „Parlamenat će dopitati oštetu i us­ tanoviti cijeno za otkup kmetova”. Parlamenat-se sastao i taj najviši forum u našem kraljevstvu nije do danas stvorio nikakova konkretna za­ ključka o otkupu kmetova, odnosno o brzoj pomoći u novcu ili naravi na­ ma, bez ikakovih ekonomskih i financijalnih garancija stojećim spahijama. Mi, koji smo riješeni svega i koji smo za vrijeme rata najviše stradali — naročito naše ženskinje dok su im ljudi bili u vojsci — sada sačinjava­ mo, jer smo bez ičega, pa čak i bez prehrane. Kako su ovom radikalnom agrarnom reformom nemilosrdno po gogjene ekorom samo spahije, kojima je oduzela mogućnost prehrane, pa nam treba brze pomoći, za to moli­ mo da nam se što brže votira potreb­ ni iznos kšo predujam za luk od 1918. i ta svota u gotovom novcu is­ plati. Platili smo porez za 1918 nodsvojo zemlje nikakove koristi imali nijesmo. Držimo, da će kraljevsko ministarstvo za agrarnu reformu iz principa prav­ de i osiguranja eksistencije naših po; rodica što brže našoj molbi za dopi tanje potpore u novću za naš halt od 1918. udovoljiti i time naše porodice iz b jede spasiti, jer su oduzeti nam posjedi ostali nama kao zakonitim nasljednicima. Jedan trijezan glas. Saradmk novinskog ureda u Za­ grebu obratio se na g. Milana Marjanovića*) ra molbom, da udgovori na neka pitanja, koja zanimaju našu jav­ nost. On je to spremno učinio. Na pi•) Jedan od najsposobnijih i najdaleko­ vidnijih hrvatskih novinara i političara. Prije rata izdavao jc odlično uregjeno .Narodno Ujedinjenje* i vodio najsmjeliju borbu proti Magjarima i protivnicima narodnog jedinstva. Uoči rata umuknuo je u inozemstvo i tamo nastavio svoj korisni patriotski rad. tanje v stanju na.-ie stvari na konfe­ renciji mira odgovorio je: .Jugosla­ venski je problem danas roegjuimrodni problem prvog reda. Ovo je uspjeh titanskiii podviga srpskih i dobrovo­ ljačkih vojska, žrtava cijeloga naroda i vanredne naše propagando u inostranstvu. Naš geografski jajložaj do­ bio je svoju veliku važnost. Kako god se riješilo naše pitanje, ono je postalo svjetska i ne silazi više s dnevnog reda. Ovo je već ogroman uspjeh*. „А čemu se možemo nadati?” — „То je teško reći. Ja sam lično uvje­ ren, da ćemo na- kraju uspjeti da do­ bijemo i zadržimo evo ono, dio je nama vitalno potrebno. No ne znam da li će to biti utanačeno voć ovim ugovorom o tnh'U, koji će sklopiti ovo sadanjo ličnosti pariškog kongresa ili će to bili tek poslije novih peripetija. Naš problem je kamen kušnje jedne i druge politike, politike prošlosti i politike budućnosti, politike rata i po­ litike mira. Veliki rat još nije dovršen . „Л šta onda, ako saveznici potvrde Italiji otimačinu?” — „Svi je ne će potvrditi. U tom je pitanju isključena jednodušnost kongresa. Sonninizam mo­ že da u Pari su stvori novi Brest-I Jtovvsk, ali sa jednakom trajnošću života. Na nama je da budemo složni i spretni. Nisu isključena isnenagjenja u Parisu. Budimo spremni da uzmemo što je naše, čim se pruži mogućnost. Ne mogu reći šla će učiniti naša delega­ cija u slučaju nepovoljnog riješenja i.a konferenciji mira. Ja ne znam hoće li otići iz Parisa ili no. Ali b:š zato, jer lako stoji naša stvar, mi ne smi­ jemo unutarnjim razdorima otešćavati naš dosadanji glas u inozemstvu. Iz­ gleda mi, da se ovdje u nas malo na to pazi i da se ne zna koliko smo ocrnjeni preko talijanske propagande, koja iskorišćuje naše svagje”. „Mislile li Radića?” — »Ne samo njega, jer ima i u drugim (dakle i srpskim. Op. ur.) dijelovima našeg naroda neiskrenosti i separatizma, ali na Radića svakako mislim u prvom redu. Kad bi Radić uspio, onda bi uspio jedino u tom, da stvori hrvat­ sku republičku oko Zagreba sa 2—3 županije, zavisnu od Talijana i Ma­ džara; uspio bi samo da u talijanske ralje gurne Sloveniju,” da raspali kla­ nje megju braćom u Bosni i u dru­ gim krajevima, te da tako stvori baš ono, protiv čega se kratkovidni hr­ vatski separatisti bore f. j. Veliku Srbiju. Dakle upropastili bi Ilrvasku i Hrvate.” .Kako sudile o pitanju centra­ lizma i deccntralizma? — „То nije pitanje teoretsko, nego praktično. Ni- Da se mogne dati izraza što vi­ sam slučajno nabasao na jedan podlis­ šem štovanju pjesnika, trebalo bi da tak gdje je g. ćurčić najprije štampao se osnuje jedan širi odbor za cijelu pjesmo, da bi bilo izgubljene, ako ih Naš Ćazim. Bosnu i Hercegovinu, kojemu bi bilo ne bi prešlampao. Sad imam u ruci malu knjižicu na Neki dan, ste g. urodniče, donijeli, stavljeno u dužnost kupljenje dobro­ jedan podlistak od g. A. B., jedno is­ voljnih priloga za spomenik, kao i 31 stranici sastavljenu kao mozaik, kreno sjećanje na svog umrlog pri­ briga o svim drugim potrebama za koji se ugodno doimlje. Zašto ?0er su jatelja i književnika Cazima Ćalića. njegovu izgradnju. (Poput zadnje ak- ove pjesme „ipak izraz jednog istin­ skog raspoloženja, pa biio to i raspo­ Gledajući, kako se širom naše domo­ c je za Kranjčevića spomenik). »Stoga najprije pozivamo njegove loženje prošlosti”... veli sam pjesnik. vine priznaje i cijeni rad njegova ćazima, njegov je Tešanj osjećao ugodno prijatelj« i one, koji ga cijene i vole,' I to je istina.' Pravo istinsko raspolo­ zadovoljstvo, jer ono, što mu leži na’ da što prije započnu sa uspostavom ženje stvara pjesme, a osobito ovake srcu i o čemu .on sa svjesnom spoz­ šireg odbora za B. i H„ za podignuće mozaik«, koji su jednako umjereni i poredani, da skupa čine cjelinu. najom šuti, to se elo, otvoreno go­ spomenika pjesniku Cazimu Catiću. Dobrom prijatelju umrlog pjesnika „Mrtvi borci kišnu... suze noći kaplju vori i piše. Tešanj mrfogo vKe cijeni Cazima, gospodinu A. B. Tešanj ovim svog Cazima, nego li se misli, a da ga ci­ s grana. jeni više nego iko, o tom nema sumnje. izrazujo lijepu hvalu, što se za nje­ Mrak je velom skrio sve strahote govim sinkom toliko zanosi, pa ga Tešanj je već davno dao inicijati­ strašflog klanja vu, da se izradi jedna studija njego­ ujedno inoli, da kod svog užeg aktiv­ Tu na polju časti, slave, lovera i — nog kruga bude pokretačem ove ple ­ va rada; jedna knjiga, gdje bi osim sanja, M. toga došli njegovi najzreliji pjesnički menite akcije. Gdje se zadnji uzdah slio s graktanjem radovi, a tako i recenzije, kritike i od vrana”’) ini članci, koji su o njemu u javnosti [„Poljana smrti”). Mozaik. • , izašli. Tešanj je još lanjske .godine „Kad od prvih sena tka Se pokrov pokrenuo akciju oko podignuća do­ [Soneti iz topole od Milana G. Ćurčića) mrtvom danu... stojna znaka na njegovu hurnku. Iza­ U ovoj suhoparnoj novinskoj štampi I tad — u čas, kad je grimiz povrh bran je odbor ja uregjenje njegova ugodno je uzeti u ruke knjižicu pje­ vođa tm’o, mezara i izgradnju turbeta (spome­ sama i pročitati ih na dušak. A još •) Ne miješam se u vaše stvari, ali ovaj nika). Počelo se je već i kupljenjem je ugodnije, kad u tim pjesmama na- Sermanlum „drapa* I moj prozaični sluh priloga, te je već sakupljena svota od gjete nešto toplo i lijepo, nešto čez­ •prostite, ali tako je dragi pjesniče i recen­ Ur. preko 2.000 K. nutljivo. Eto meni se je činilo kad* zente. bama. Bilo je vrlo zlo, il'j* stalo operisati ovim krilatica«1 stojauje nekih uglednih »цц’ u Parisu išlo je zatim, di ц’ diskusija sa detalja i đv se jo da li no može naći zajeđg^ za u tim pitanjima za ive rodne ljude, kojima je u i»ua do toga, da mi budemu narod, da budemo demokr^ živa. U opće ustav ne smije ( do pošljedica izbornih rezultata načko borbo, nego re:nlht ц svih najtrezvenijih elemenata a, jer njegovi principi i interesi su iznad svih vlada . »Kako se misle stranački sati naši emigranti?” — .To m, Naš jugoslavenski odbor bio rcn ad lioc za vrijeme rala, i), nikoga vezao, niti veže u јц.д politici. Odbor u ostalom likvid, svoje poslove i svakijc član slj da radi po svojoj volji Ment zanima uregjenje naših котш onih veza, pitanje o uzgoju i stvu^ nego o tepubiici i тц Mi moramo organizovali rad našega života, društva i driu, Uto smo u vrijeme čorbe ta eksistcnnju stvorili „Narodna & tako treba da stvorimo sada ,A, obnove". Evo široka polja za u, evo svetih dužnosti za svakv^ tom radu leži naš budući । uskrs”. Pregled. Naše granice. Zagrebačka [i primila od Jugoslavenskog dup ureda u Parizu preko Berna ep vještaj: U najskorije vrijeme i* dogje do riješenja talijnpakoji^ venskog problema. Re samo W, već i' čitava štampa postavlja problem na prvo mjesto, ЈЦј nekako sve više svoju poticiju Nj, jatelji zauzimaju se posljedak , osobito za riječko pitanje. Đula rica predstavnika najugledniji gleskih i američkih listova po« su Dr. Trumbića i proboravili njega puna dva sata. On im je tanko razložio naše pitanje, i »; riječko. Pokazalo se, da su inlei čije vrlo dobro djelovale. Listovi nose članke o našem pitanja ko. pisani stvarno, a revendikacije b najboljim argumentima Neki li ustaju odlučno protiv preuzetni lijanskih zahtjeva. Listovi ističu da Jadransko i ne može nikako biti svojina Tili More je ovdje da spaja, a ne i jeli dva naroda. Banatske je pd Kad je inrak svu zemlju meki* lurom ogrneU tom času čuh gde zemlja ui i šanu, — „Dosta ... ja ue mogu tše grobova eitki s Gde su moja.rodna polja, gde« dra žita? Svu ih konac gazi s besom, i vučjem krant; .Ovaj maleni dnevnik stihovi nas je u jednom pravcu i »nah zam, jer je pisan za vreme okup Srbije u Kragujevcu. gdje je služio kao bivši vojni sndija” — Pjesme su ratne, ali ne kao tna roba” nego kao duša pare koja je vidila i zapazila boli — samih boja boli sastavljen je A ik” soneti iz jopole, iz topole, au ratna kola prošla i ostavila ln nišlenja i haranja. „А sad . . kakva snaga zemlju p« i kreće? Smrt joj svaki trzaj znači — ti slave brz* Onih, što bez vere žive i što aai . mrze” — — (»U čas ovaj kl �Врој 25 Broj_______________________________________________„ПРАВДА* - »PRAVDA* ^јспј tako, da granica tele obalom [^oša. Takovo i Božijaš ostaju izvan ,jih granica. »Tomps’ donosi rezul ,1 svoje ankete o Jugoslaviji i upraf tendenoijozno pripisuje veliku va^st Radićevoj stranci. Iznaša cijeli jgtorijal ove stranke, a pogotovo njej separatističku akciju poslije naroaOg ujedinjenja. Završuje da beorsdska vlada mora računati s Radi­ nom strankom. 8 obzirom na plebiscit u Dalrnaji izjsvliuju Talijani da jugoslaveni listina nosi potpise Zadarskog nadiskupa Pulišića, kanonika Piaspvolia predsjednika suda Benedittia. Ove , ličnosti izjavljuju pod prisegom, i oni toga nisu nikad potpisali. Nad■.kup zadarski sve i ako je hrvatske irodnosti, izjavljuje otvoreno da je в protivnik Pansrbije. Hcnri Barbusše pravio je pismo na D' Anunzija, u ■Sin odgovara na njegovo napadaje wtiv Jugoslavena i predstavnika sarzaib vlasti Komunistički kongres. U Beograu su 20. i 21. o. inj. održane sjed­ ite socijalista ljevičara. Prisutno je iju 450 delegata iz svih pokrajina вл Slovenije. Desno krilo Korača i rugova iz Hrvatske nije bilo zastujoo. Osnovana je partija: .Socijalis­ ti« radnička partija Jugoslavije (Ko lanistij*. Četiri poslanika iz Vojvodine Mili su da će napustiti narodno redstavništvo. Jednoglasno je usvoeaa platforma za ujedinjenje prole■rijata. po kojoj partija »pristupa u eću internacionalu. Zaključeno je ilje, da se ne ulazi u današnje na-j predstavništvo, da se traži dy »bilizacija i izbori za konstituanWM ;»di se sada o tom, da se stvorf ve­ li sindikalni pokret. Katna odšteta, Bod pritiskom konnvativaca' pristao je Lloyd George, i Njemačka imade platiti čitavu rat11 odštetu, pa makar za to trebala i 0 godina. Predsjednik Vilson nije iglasao s ovim zahtjevom. On je lišljenja, da se Njemačkoj udari to­ ka kontribucija, kolika će biti đovoljt, da se poprave pokrajine, koje su pustošili Nijemci i njihovi saveznici. Ovo načelo odgovara stanovitu Vilsolovih 14 tačaka, na temelju kojih je njemačka sklopila primirje. Teško pobijegjenom. U subotu irije podne stigao je njemačkoj vladi 0 Berlinu poziv, da za 25. aprila oda»lje delegate u Versailles. Taj je poliv bio predan njemačkoj komisiji za irimirje u Spaa, a ova ga je brzojav» poslala u Berlin. Poziv je sastavljen ■ francuskom jeziku, a glasi: »Vrhovno rijećo antantskih i shveznih sila zalljučilo jej da za 25. aprila navečer uzore opunomoćene njemačke dele­ p onda: ,Rob ih gleda, ćuti — da mi za čas rekne: - »Uzalud je, silni . . torama, kad se savjest povampiri!..’ (»Rob’). Ja ne poznajem pjesnika i tim mi adrate reći sud o njegovim pjesmams, a taj je sud kratak, jer sam „Моtaik' najbolje nam predstavlja sud o (rmu i ovo tnalo što iznesoh malo (, da upoznamo pjesnika, a no ću prejerati, ako ustvrdim, da će g. ćurčić postali još bolji pje-mik nego što je n »Mozaiku*. . ledino mi ružuo zvuće ovi stihovi: >8to tka ga mesec u kasne minute? J srebru od voda kraj šume blize Sva slika ti trepti i eenke kliže, P« trkti bez luma, dok tioe ćulo------No svakako je vrijedno pročitati euj mali »dnevnik stihova", u ovo prozaično doba, koji uz 2 K nije baš lako skup. —se. Teško je čovjeku u mraku Pri­ sili smo knjigu pod gornjim naslovom, koju je izdao poznati narodni Držimo uvredom, što nam se kao islamskom listu šalju i ovaki pozivi. Sramota! Tri put sramota. Jedan predlog. U Sarajevu ima­ mo dosta spremnih alima i drugih inteligenata, imamo kiraethanu, „Hurijet’, „Gjerzelez’ i .Merhamet’, a još hala se niko ne laća jednog vrlo zdra­ vog sredstva za širenje društvenosti megju nama. Nekako se sve soparišemu, nešto se tugjimo i odvajamo u skupine. Ovo nije zdrnva društvena pojava, pa bismo je trebali lij -čiti. Šla bi bilo, kad bi naši inteligenti zaredali javnim predavanjima, u ko­ jima bi se pretresali naši nedostaci i tražio način za njihovo liječenje. Svak nek uzme jednu temu, i zajednica će ih dobiti rukovet. Vrijeme je da se prenemo, pa ape­ liramo na predsjedništvo kiraethanskog odbora, da ovu stvar uzme u ozbiljan pretres i da nam bar za ra­ mazanske večeri osigura desetak pre­ davanja. Л no bi bilo zgorega, kad bi predavanja i prije otpočela. IsL društvo »Spas’ u Banjaluci, čitamo u »Novom Životu’: „4. o. mj. otvoreno su svečano društvene pro­ storije prosvjetnog i potpornog musli­ manskog društva „Spas’. Otvorio ih je društveni predsjednik g. Adom Afgan pozdravnim govorom, u kom se zahvalio na mnogobrojnom odzivu čla­ nova, te istaknuo i lijepi rad društva oko podupiranja muslimanske siroti­ nje i oko nastojanja, da se prepriječi prosjačenje muslimanki po gradu. Prigodan govor izrekao je i mufli efendija У osokolio prisutnike na po­ dupiranje društva. Društveni tajnik g. Ibrahim Džafšić govorio je o društve­ nosti. Knjižničar g. Cejvan govorio je o lijepoj knjizi i o koristi od čitanja dobrih knjiga. Iza toga službenog dijela razvila /u/ se nevezana zabava i razgovor do iza ponoći. Dobrovoljnih priloga za „Spas’ skupljeno je preko 2.000 K. zž Брага „Средишвег зехаљског одбора“ sa иаше пародне хучеиаке. Ксг+Љ. . * Позната je чпљенида да je „СредтпKa i ’ /О С&м. љи земалски одбор* од почетка свог радара посветио особиту љубав u бригу •* не еаио оној нашој дјецп, која су била приморана услпјед^ несношљивих ратних прпдика потражити корицу хље/ж ре ча ба под крововпма људп иилоствва срца, uch се je у орвом реду заузео за заhl штиту породица и снрочади оних наSramota. Jedna provincijajp^ff?«- ших вародних мученика, soju су суslimanska čitaonica"’ dajoj^n dana дјеловади у југославенскии легвјаха и zabavu, pa je i u zadm^j^polovici re- жртвовали здравље и жпвоте своје за džepa našla za shodno, da istaknutim осдобођеи>е и уједињење Срба, Хрвата ' slovima najavi: „Domaća jela i — pila и Словсиаца. Између 20.000 нашс дјечпце из Боna izboru". Kada ćemo se već prenuсне, Херцеговвие, Далиације и Истре, ti i odbaciti ovaj po izbor otrov? gate u Зраа, da ondje prime tekst mirovnih preliminara, što su ga usta­ novile antkntske sile. Umoljava se nje­ mačka vlada, da odmah saopšti broj, imena i karakter delegata, koje misli poslati u Versailles, a isto tako broj, imena i karakter osoba, koje će pratiti delegate. Njemačka delegacija ima da se najstrožije drži svoje uloge i da bude sastavljena samo od onih osoba, koje su odregjene za posebnu misiju . Njemački državni ministar za ino­ strana djela grof Brockdorff-Rantzau dao je na to zastupniku ureda za ino­ strana djela kod komisije za primirje u Spaa ovu instrukciju: „Umoljavam Vas, da tamošnjem francuskom zastup­ niku dadete ovo saopštenje, koje neka on dostavi antanlskim i saveznim vla­ dama: »Njemačka je vlada primila sa­ opštenje francuskog ministra predsjed­ nika i ministra rata. Njemačka će vla­ da na večer 25, aprila odaslati u Versailles gospodu poslanike von Hanilla, tajnog legacionog savjetnika von Kellera i pravog legacionog savjetnika Ernsta Schmidta. Delegati imadu po­ trebne punomoći, da prime tekst na­ crta mirovnih preliminara. koje će oni odmah uručiti njemačkoj vladi. Dele­ gate će pratiti dva kancelarijska či­ novnika gg. dvorski savjetnik Walther Reimker i Alfred Lueders i dva poslu­ šnika JuUhs Schmidt i Niedke." jfomaće vijesti. prosvjetitelj, publicista Rudolf Herceg. Tu je sabran niz raspravica o prosvje­ tnom pitanju od godine 1911. do aprila ove godine. Naročito je svestra­ no i poučno prikazan način, kako bi­ smo se mogli najlakše riješiti analfa­ betizma. Cijena: 2 K, a dobiva sc u svim knjižarama. Vanjske narudžbe obavlja pisao: R. Herceg, Zagreb, Medulićeva ul. 23. „Narodna Zaštita" slobodan i ne­ zavisan list za zaštitu djece. Izišao je 1., 2. i 3. boj ovog mjesečnika na 72 stranice veće osmine. U tom trobroju imade lijepih članaka i raznih vijestica o socijalnim pitanjima današnje dobi. Sastavci su štampani latinicom i ćirilicom, a imado u listu i slovenačkog štiva. Opširniji su članci: Za­ štita žene radnice (dr. Gjuro Basariček), Otroško in mladinsk varstvo; Sabiranje gragje za »socijalni arhiv«; Iz ureda »Središnjeg zemaljskog odbora« i t d. List uregjuje dr. Gjuro Ba sriče k. uredništvo i uprava na­ lazi se na Kipndm trgu broj 9.—1. Pretplata na godinu 20 K. Naredni broj izaći će koncem ovoga mjeseca kao jubilarni broj prigodom da­ na »ratne siročadi« dne 4. maja ove godine. Za jubilarni broj primilo je uredništvo biranu gragju od mnogih naših ugleduih pisaca i književnika. Narodno pozortšte. 3 brda s dola, teškom mukom skucalo se nešto. Ot­ voreno je narodno pozorište u Sara­ jevu i počelo na 20. o. mj. svoju se zonu. O potrebi kazališta, kao jedne kulturne institucije nije nužno govo­ riti, jer ta se je već davno osjetila, davno zasnovaia. a do ostvarenja nije došlo. Tek sada privatnom inicijati­ vom i jedna anonimna družina nado­ mjestila je to, što je trebala vlada i grad učinit’ Ne ćemo se unaprijed upušćati u proricanja niti ćemo isti­ cati, kako i šta bi sve još trebalo, ne­ go ćemo sačekati dok vidimo, kako će se razrijati. Pazićemo na rad i do­ nositi prikaze, pa ćemo kasnije reći ono što mislimo danas o kazalištu, kao kulturnoj instituciji. . Otvoreno je sa čoroviea komadom „Zulumćar". Stvar je iz našeg musli­ manskog života, pa neka цат je do­ zvoljeno nešto i primijetiti prije nego reknemo o samoj igri. Naše komade teško je »nama prodati", teško je na­ ime nas zadovoljiti. Ne vjernjem, da i pok. Svetozar nije poznavao muslipianski život, jer je on to dokazao, kao I ni jedau drugi, ali je ovdje krivnja Отрава 3 Strana коју ј« одбор спасио од вајцрње сиртп, сиртл од глади, имаде њпх Тотово подовпца, којииа су очсви бпли пострнјс.-па1ш, објешеии. иитериирани или бар прого».они no бившпи аустро-угарокии властима, a велик je број и оиих, којииа су очевп војевали у југославепским легијаиа- За сироту дјецу издао je одбор доееле преко 1,000.000 К. Сав тај иовац сабрац je лих из мплодара иашег плеиенитог и пожртвоввог народа, којв, увјеренп сио, не ke ни унапријед устегиути своју помоКнпцу рукЈг ондје, гдје се буде paдило за спас дјеце и породица оних иаших мучепвка, којима смо у добром дијелу дужни ослобођев,е иашег троименог иарода испод туђинскогјариа. »EI Kamerova’ skupština, koja je bila zakazana za 18. o. mj. nije ве održala radi toga, što nije pristupio dovoljan broj članova, pa će se obdržavati sutra k večeri (25. o. mp u 6'/, sati na večer bez obzira na broj prisutnika. Dnevni red isti. Jedan proglas. U zadnje je vrijeme došla u Bosnu i Hercegovinu velika množina kriomčarske robe iz Italije, osobito iz zaposjednutih krajeva Dal­ macije. Poziva se svako, koji ima te robe, da u roku od 14 dana, kad je izišao ovaj proglas u službenim novi­ nama »Narodno Jedinstvo’, pismeno ili usmeno prijavi tu robu kod nadle­ žne postaje financijske straže uz oz­ naku vrste i množine po težini, a da osim toga za svaku vrstu tekstilne robe (pamučne, vunene i svilene robe, platna i t d.) donese po jedan odre­ zak. Kod rublja i druge šivene tek­ stilne robe valja izričito istaći, da se radi o šivanoj robi. Ove će prijave poslati financijska straža skupa s uzorćima robe glav­ nom carinskom uredu u Sarajevu, koji će odmjeriti carinsku pristojbu. Stran­ ke, koje su u gore navedenom roku prijavile zalihe kriomčarene robe neće se progoniti po dohodarstveno-kaznenim propisima. Po isteku gornjeg ro­ ka postupaše se proti posjednicima kriomčarene robe po dobodarstvenokaznenim propisima. Redovita glavna skupština Islam­ ske dioničke štamparije u Sarajevu. Ovime se pozivaju sva gospoda dio­ ničari na redovitu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u nedjelju, dne 27. aprila 1919. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama, Careva ulica sa dnevnim redom, objavljenim u 88., 90. te 91. broju »Narodnog Jedinstva’. „Gajretove“ vijesti. Povjerenik u Zenici Abdul-Aziz ef. lafro upisao je 43 člana prinosni- na onim, koji izvode. Pa je i u »Zu­ lumćaru’ bila ta pogreška. Zulumćar Selimbeg — to je obi­ jesna mladost, pun života u napunu snage, kad krv bukti i srce traži ašiklu .a. U glavnoj ulozi igrao je g. Vojislav Turinski i možemo bez pretje­ rivanja reći da je odigrao svoju ulo gu na zadovoljstvo. On je jedini uz g. Radenkovića bio bliz našim ti­ povima ili bolje rečeno čorovića ti­ povima iz prošlosti, kakve je on vo­ lio crtati i više puta sa uspjehom. Ženske su uloge vrlo siabm igrane pa da nije bilo onoliko smijeha, svi­ lenih haljina, afektacije i razuzdanosti bio bi komad propao i uz dobru igru g. Turinskog. Još nešto, u nas ne dolazi momak djevojci onako blizu, nego samo kod cigana, ne govori stari Arifaga kćeri: „Zbogom* jer gubi komad na svojoj originalnosti, pa bi preporučili u bu­ duće više pažnje našim bosanskim običajima, kad se daju naši komadi. —ke. Šaljite pretplatu! .*. �Strana 4 Отрана Broj 15 .PRAVDA’ —.ПРЛВДА" ka i 3 utemeljitelja, te ubrao člana­ rinu za 6 mjeseci i poslao nam svo­ tu od 619 K. Mori pododbori. U F o ; n i c i je osnovan pododbor, kome je za pred­ sjednika izabran Hafiz Mehmed ef. Jakid, kadija, a za tajnika Dizdarevič. Isto se osnovao pododbor u Trav­ niku, kome је^ predsjednik: Dr. Sulejn.cn Aledkovk\ tajnik: Herić Dervi?; blag ': Salibaga Sujoldžić, a revizori Ma nudbeg Hrasnica i HaSimbeg Baanjevi61'a3a!ić. Takogjor se osnovao pododbor u B. Novom, a predsjednik mu je: Muhamedbe - Cerič-Kalenderac, a tajnik: Mustafa Hergič. Dobrotvori i utemeljitelji. Za do­ brotvore društva javiše se Muhamed Bekir ef. KalajdžU iz Mostara, Besimbeg Teskeredžić iz Travnika i „liti had’, autialkohulističko društvo u Ze­ nici. Za utemeljitelje javiše se slije­ deća gospoda: Ibrahim ef. Sarii iz Sarajeva, Omer eC Šmtii iz Zenice, Muhamed ef. Ritica iz Mostara, Bc6 i raga Ramit iz Zenice, Mehmed ef. Hadioinerovii (Muhamedaginl iz Mo­ stara, Abdul-Asiz ef. Jafro iz Zenice, Hf. Omer ef. Dčabić iz Mostara, Dr. Sulejmau Hafizadić, Fnikbeg Ibr^iimpašić, Dr. Sulejmau AleJković, Salthaga Sujoldžić i Jahjabeg Kupčić iz Travnika, te Alibeg Bišćević, Alibeg Cerić (Jablanica), Ahmcdbeg Krlidbegovid, Muhamcdbeg Cerić (Kalenderac), П Muhamed Memić, Muharem Topić, Ahmedbeg Cerić Rasimbegov, Omer Falan, Alija Džaukić, Derviš ef. Šehović, Sulejman Muflić, Mehmed Buljubašić, Hafiz Omer Topiv, Suiejman Sulejmanovič, Husejn.Topić, Arif Biščanin, Mustafa Memić i Husejn Dautćehaiić svi iz B. Novog. Dobrovoljni prilozi. Primili smo K 110 dobrovoljnih priloga iz Trav­ nika a darovaše po K 10 Dr. Sulejmau Hafizadić,Faikbeg Ibrahiinpašić.Hašimbeg Badnjević-Pašalić, Mahmudbeg Hrasnica, Dr. Sulejman Alečković, Ali ef. Dautbegović, Salihaga Sujoldž’4, Jahjabeg Kupčić i Zejnilaga Hastnbegović; a po K 5 Salili Sefkid, Muharembeg Hadžalić, Hakija Herić i Der­ viš Herić. Iz Bos. Novog prtmismo K 666 dobrovoljnih priloga, koje da rovaše: po K 50 Mustafa Kadić. Mu­ harem Mulalić, Husejn Topić i Husejn Dželdimović; po K 30 Hasan Kadić, Adem Rakovac, Ahmcd Hergie i Saljh Safa čaušević; po K 25 Ahmod Hadžimuhć; po K 20 Ahmed Alagić Husein Fejzić, Mustafa Babović. Mahmud Osmacčevič, Mustafa Fetibegović. Наllz Rašid Rasovac, Husejnbeg Kapetanović, Ibrabim Sager, Omer Berberović, Osman SaCć, Behlil Ibrahimović i Ćamil Rakanović; po K 10 Derviš Ibrahimbegović, Alajbeg Ibrahimbegorić, Mvhined Krupić, Muharem Brković, Ibrshim Plaulj, Smajl Rasavac, Hasan Berberović i Jusuf Spahić. Trošite cigarćage„Merhamet„ Iz naše organizacije. Mjesni odbor u Mostaru upravio je Državnom Vijeću protest, kojim so solidarišo sa zahtjevom tuzlanskog odbora u agrarnom pitanju. Uzornu primjer islamskog rodo­ ljublja i svijesti pružio nam je ovih dana Turačić sa svojom općinom, pa ga iznosimo na javnost кчко radi to ga, što zaslužuju javnu hvalu, tako iradi toga da bude doblr uzor i osta­ lim mjestima. Evo šta nam pišu iz Puraćića: »Koncem marta ove godine održana je skupština u ovdašnjoj mekt. ibtidaijji, radi Ličnoga popisa članova »Ju­ goslavenske Musi. Organizacije* u općini Puračić, na kojoj su odbornici Hf. Fehim Salihbegović i Mehmedaga Mu ininović sakupili K 6.46f— dobro­ voljnih priloga za organizaciju. Prilog su dali: po K 1.000 Braća Dugonjivi, da Bog dade da se i dragi u njih ugledaju; po K 600: Nujaga Muminbvić; po K 300: Osmanaga Alidžić; po K 200: Ba^idaga Dedić i Osmanaga Morankii; po K 100: Omeraga Camdžić, Ibrahimaga Kovačević, Husejnaga Ge­ gić, Mujaga Mujkić, Osmanaga Čam­ džić, Adem aga Nogić, Omeraga ćosićkić i Hadži M< hmedbeg Zaimbeguvić; po K 50: Hf. Fehim Salih egović, muallim, Abdullah Imamović, Halil Hasnnhodžić, Bego Baćić, Hašim Bektić, Omer Avdić, Ibrahim Osmanović, ćosić Mehmed, Ćosić Ibrahim, Hanuma Mehage Čamdžića, Asimaga Abadžić, Gjulaga Ćosić kić. Suljo Salihović, Smajil Ćosić, Huso Hanić, Mujo Mehinović i Husejin Buljubsšić; po K 40 Emin ćovićiBajro Salkić; po K 30: Mustafa Kadirić, Mehmed Sakić, Meho Džindo, Uzejr ćosić, Mustafa Gegić, Husejin Hrnjić, Jusuf Mukanović, Ibrahim Gegić, Osman Gegić, Mujo Gmdaškić, Meho Sad i ko vić, Jusuf Kovačević, Mešan IIu kić, Salih Osmanović; po K 25: Salih Dedić, Jusuf Tufekčić, Mujo Grahić; po kruna 20: Osman Ibrićić Hasan ef. Osmanović, Osman Ibrićić, Mustafa ćvskić, Sulejman Osmanović, Ibrahim Baćić, Omer Baćić, HaŠima Hasanhodžić» Šaćir Fa’ušić, Ibrahim Orlić, Avdo Orlić, Meho Osmić, Muharem Kovače­ vić, Salko Jusufović, Rašid Prelić. Majo Jusović. Meho, Srabović^ Jusuf Jusufović, Huso Camdžić, Hasan Bektić, Husejin Dugoujić, Ibrahim Šehović, Ibrahim Fatušić,Omer Džibrić, Bego Džrbrić, Osman Gazetić, Mujo Avdić, Ibrahitn Memić, Regjo Salkić, Meho Salkić, Mehmed Omić, Muharem Gegić. Omer Kovačević, Hasan ef. Mr hovkić, pmer Mehinović, Osman Cović, Omer Btilalić, Omer Huskanović i Ibrahim Memić; po K 15: “Hasan Ćam džić; po K 10: Osman Šećić, Huso Sakić, Ibrahim Osmanović, Adem Ba­ ćić, Osman Omerović. Mehmed Sakić, Mešan Omerović, Himzo Dugonjić, Alija Razić, Hasan Dedić, Meho Hanić, Nazif Hukić, Mustafa Bašić, S Jko Sa­ lihović, Osman ćosić, Eata ćosić, Aika ćosić. Muharem ćosić, Šaha ćosić, H tnifa Ćosić, Suljo Memić. Hašim Avdić, Muharem Hamustafić, Jusuf Dugonjić, Osmo Memić, Adom Memić, Omer Osmanović, Meho Tufekčić, Ibrahigi Kovačević, Mustafa Muratović, Ibra­ bim Aljukić. Hasan Hamustafić, Ha80 Hasmustafić, Omer Likić, Na zif Ćopić, Mustafa Ališkanović, Hamid Ališkanović, Adem Ališkanović, Lutvo Dugonjić, A. an Sabanović, Omer lijazović, Salih Osmanović; Omer Duga* njić, Salko Kamberović, Meho Muinino vić, Omer Nuhić, Mujo Tufekčić, Ha­ san Gazetić, Husejin Gazetić, Emin Grahić, Mehmed Džibrić, Huso Tokić, Sinan Kovačević, Fahi Kovačević, Mustafa Hanić, Ibrahim Ibrićić, Ha­ san Bećić, Junuz Đotalić. Avdo Kadirić, Mehmed Bačić, Meho Tra« varević, Omer ef. Bogović, Jusuf Bešić, Omer Jusufović, Ajiša Hodžić, Jusuf Begić, Suljo Kovačević, Mujo Ćović, Sinan Sinauović, Mujo Huskanović, Alija Ahmičević, Mujo Bondić, Rašid Ibrićić, Mujo Hanić, Gjulaga Jusufović, Murat Bandić, Rašid Osmić, Salih Rehić, Omer H >džić, Mu­ stafa Bektić, Muharem Uaškić, Meh­ med Alić; po 8 K: Ibrabim Kovače­ vić; po 6 K: Smail Kalebanović, Sa­ lih Avdić, Omer Halilović, Hašim Ha­ nić, Mehmed Memić; po 5 kruna: Hamid Pelelović, Nazif Helezović, Gjulaga Kolalić, Nurija Bajrić, Mašo Memić, Mahmut čobanović, Ali­ ja Mujić, Hašim Halilović, Jusuf Avdić, Osman Kovačević, Rašid Ko­ vačević, Osman Muratović, Gjulaga Aljukić, Hasan Aljukić, Mujo Напшstafić, Emin Hamustafić, Emin Prelić, Jusuf Prelić, Mujo Srabović, Husejin Omerović, Husejin Džibrić, Mehmed Osmić; po 4 K: Bego Aljić, Muharem Muratović, Mustafa Kovačević, Hašijn Dedić, Uzejir Memić, Mujo Aljukić; Jusuf Aljukić, i Ibrahim Sabanović; po 3 K: Uzejir Mujkić; po 2 K: Os­ man Halilović, Ibrahim Halilović, Saban Memić, Juso Aljukić, Meho Alju­ kić. Ukupljeno 17 K od osoba koji­ ma su imena nepoznata. Gospodarstvo. Beogradska Central na uprava za trgovački promet sa inostranstvom započela jo svoj rad. Trgovci, koji ho­ će da izvozo u inozemstvo preko demarkacibne linije, moraju so obraćati na tamošnju upravu. Zašto nema šećera? Istraga, koja so vodila u šećeranama u Vojvodini završena jb sa konstatovanjem, da je u šećeranama propalo oko 12 vagona šećerne repe. Uzrok loži u tom, što se nije za vremena dao šećeranama ugljen. Ne doskoči li so nestašici ugljo na,prijeti opasnost ca će nestati šeJbra. Nabava robe Iz enveznlćkih ze­ malja. Ovdašnja trgovačka i obrtnčika komora dobila je obavijest, da je iz savezničkih i neutralnih zemalja omo­ gućena nabava kolonijalno i mi^ turne robo, to hartijo i pieateg hora. Ujedno je trgovačka komora bila izvještaj o zadnjim cijenu^ zapadnim evropskim tržištima. • Zdravlje. Liga protiv alkohol*. СцЈ nio u beogr. »fravdh ovu tijej »U Parizu je 3. 4. i 5. or, вЈ soca održana in ternacions|(, konferencija protiv Ii o 1 a. Rezolucija, kojoin m p,.i. lažu potrebne mjere prolivu фтм ljudskog zla, predata je Koof,. r o n c i j i M i г a s molbom, da pomogne ligu u oetvarenju njejj zadataka. Srpske anlialkohdia, s radoAću pozdravljaju ovaj k,. rak i očekuju od njega velik, uspjehe.« Trešeljak. ljudi su razne ćudi Jedni sa ft;ј mirni; drugi plahi i živahni, treći onkijj. naki, nu svi jedni drugima u plavnom sii^ Ima i takovih, koji su »svea Ili bolje ,n&a da opet drugima nijesu slični .. - Ti, stvar malu tuhafli — reći će tko... D» i* Kako se uzme. Na рг. upravi jedne posi^ u .poslu je tih, jer ništa ne radi; u miran, jer slabo tko hoće 8 njim i dok u tučnjavi jako plah i živahan!.. Kada ga — recimo njegovi polovina*- dotjera do zida i njezine dojade, uplaši se sirota i zapomaže: me „turci"! Kada ga njegov potiiojesi recimo pisar ili zapovjednik postaje вроиј na nonseus izdatoga — čuj! — usmenoga^ naloga (napr. zabrana provagjanja J. M 0.* tada on resignirano odgovara: .pusti»i miru, jer ja »danas* irnam Jifus". Акош njim stoji »poćudna4 osoba I moli ko j aprovizacije, tada joj ’daie više nego Je j. kala, i — što se u nas rekne - preletet» Janjanin miriju*. — Ako je pak netko, 5 on ne »voli* odbrusi rau po »svoos* nije u mome »džepu", pa da ti ja, što » treba dadem. — Petrolenmpm manipulira sjajno: daHmo .prijateljima". Za svoju kancelanju danači od svake pošiljke po 20 -30 1, a škp nikad nema u kancelariji, to ne smeti i u prigovor ima uvijek u »džepu* odgovor. U kancelariju slabo kada dolazi trtu, kada je .mahmuran* ustaje rano 1 Mae drži .računanja vremena .horoaovM pijen' kada treba nahraniti .domovinu*, tada м jc kompasom „srednjo-evropsko* nijoe; kadh ćc gazdi Stipi na »usao^k* rt „zalaz sunca" i nečija noga u legja Kada još spomenem kažnjavanjetrjo^a »sitničara* radi toga, što nijesu obavili ?»■ piša na skladištu .manufakturne rpbt', ižim da sam obećanje iskupio, pa ako rit zadovoljan sa oyom fotdgrafijom • wa vakti var... ima ga još vremena. - ab I ono sc vrpolji Jedno lukavo to tinče, što bi najvoljelo da se aaborari ži­ gova patriotžćnost za bivše ere. kltok з drugim listovima, pa u »Jugosl. Listo* etrp recima osugjuje dr-a Hrasnicu i anera*u što je kritikovao zaključak min. savjeti i protegnuću nekih ustanova srbijanskoj b* nenog zakona. Kad „пе zna", šta м odi petlja? Preporučili bismo mu da »e bn» svojim pozdravnim govorima, bakljid« I t d. i t. d. ffllSLINANSKA BEHTRALHA BANKA za BOSNU i HERCEOOUINU = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI., = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u pohranu sve vrednote. —, Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge, kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. vJgovorjii ureduik: M. Budžuka. Vtanaik: Centralni Odbor ,J. M. O.‘ IslamsKa dioničke štamparija u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a36a3054041c1fb9d51d5b950905b53b.pdf 0ab87610624b720d869976630d76d391 PDF Text Text ЈМ |к IB Н| Н Jgggfc ml BIH. Ж 9k W j№ lO Ж« |■r ЗјгамааЖ ■■■ pojedini —-w hB1Bra' IH lzl2zl 5nhotom |У Ж |^Жг |№ IP Ш Ж&9К loli Sflk ЛиТИ :: UREGJUJE REDAKl JoNI ODBMi ** Ж PRETPLATA: GODIŠNJE јд W H шЖ »■ 'вг utort<t)m 1 Četvrtkom јЖ - KRUNA :: NA POLA GODINE 2T-KRUNA : UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO TELEFON BROJ - ■■ raCun poštan. štedionice 1119 Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације. Sarajevo, »ubota 26. aprila 1919. (25. redžeba 1337.) Broj 26. F ' Više razboritosti! uzetnosti samog g. PribićevRa, nu glavni je razlog u tom, što se za I PogrjeSmim eu putem pofili cijelo vrijeme narodne slobode — nJi driavnici. Grade demokrat- narod vrlo malo pita. lu državu, a guše i omalovaluju Pojedino grupe i njihove vogodnu volju i njegovo пеоврогgjo igraju se slijepog . miša i iao pravo, da slobodno odloži evomegju se nadmudruju. Kud ćete до audbinom, demokrati su samo šta smješnije od postupka „demo­ д rijeci, a u stvari se vrlo malo kratske" stranke, koja se je pro­ jilikiiju od birokratskih i apso- glasila vladaricom situacije, a o[Uatičkih državnika propalo Aus- vamo ni u glavnijim gradovima tije. Ne ćemo da sad govorimo nema svoje organizacije i mjesnih ponašanju malih, jer su oni, predstavništava? Tri mjeseca redi­ a žalost, još i sad samo puka gira svoj program i još nije koцаЛпа većih. Razlika je samo u račila dalje o<i kostura. Beograd­ вш, što su prije radili »po be- sku deklaraciju proglasiše epohal­ ^lu«, a sad izvršuju — nare- nim djelom, a ovamo joj daju jenja. Inače su isti kao i prije: tako protuslovna tumačenja, da uduti, osorni, nepristupačni raz- se čovjek ne može snaći u tom ogu, ćoravi i gluhi za narodne haosu, niti jo jasno, šta zapravo pgobe, bez poleta i bez pravog hoće ova stranka. S druge strane hvatanja svoje dužnosti. Nema- radikalna stranka diže silnu graju 16 petlje da na koji bilo način i gungulu, a ni .ona no izlazi s ipoiore svoje više na njihove po- jasnim programom, niti se zna rješke, oni se — proti svom bo­ u koliko će svoj dosadanji ek«em uvjerenju — mirno zadovo- kluzivizam ublažili i hoće li svo­ mju svojom žalosnom ulogom jim novim programom omogućiti odaljujući se od narodnih želja svoju earadnju sa drugim ne­ tegoba, sve više učvršćuju na- srpskim strankama. Sve nekako odno mišljenje, da se nova dr- ide maglovito i nema potrebne iv« ne razlikuje od stare. jasnoćo i otvorenosti. Ovakim radom ne će se ko­ Narod nije slijep, ni toliko ^up, pa da ne vidi ovog žalos- ristiti narodu. Ovaki rad stvara »g slanja, a narodno stranke ni- zabunu i nezdrave odnose, jer na esu lako bedaste, pa da preuzmu rodu nije do programatskih dife­ kižnost obrane i ondje, gdje je rencija, što ih izmišljaju partizanske (brana nemoguća i potpuno is- vogje, nego bi želio, da mu jednom đjočena. To ne bi mogla preuzeti svane i da mu predstavnici na­ ii razborita vladajuća stranka, a rodne slobode donesu kakvu bilo no li stranke, koje su krivnjom r 0 a I n u razliku izmegju prijaš­ rinog intrasigentnog ministra nje i sadanje uprave. Valja da »tjerane u opoziciju i pregažene se promijeni ovaj nevaljali sistem njegovom brutalnom samovoljom, i da se narodu dadne prilika, da odlučuje u državnim poslovima. h budemo jasniji. Kad je ministar Pribičević do­ Treba da izvjesni ljudi popuste u lio na misao, da osnuje državo- neopravdanim nazorima, pa da »ornu stranku, nije vodio raču­ upravu dadnu ljudima, koji imaju ne željama i tegobama naroda, narodno povjerenje. Dosta je par­ rgn se zaputio u Sarajevo, oku- tizanstva, vrijeme je i razboritu ВО »vigjenijet ljude i razvio im postupku. iko širok program, da su ве evi Sjećali zadovoljeni u svojim le- Agrarno-socijalno pita­ jaina i tajnim planovima. Ono nenje u Srbiji. »like istinskih narodnih predstavPiše: Dr. Eagen Sladović pl. Slađoevički. lika, koji su za sobom imali orAurama reforma pobugjuje danas Mizovan narod i precizan pro­ interes svakog državljana. Svi smo para — odgurnuo je pod izlikom, mi čvrsto uvjereni 0 tome, da se da su, kao drcentralisti, protivnici agrarno pitanje mora riješiti. Moderno' države i narodnog jedinstva. Ska- vrijeme traži da se konačno izbrišu lufio je »impozantnu« grupu, u ostaci srednjevječnih feudalnih odnošaja, koji s obzirom na zemljište još kojoj je pored Nježiča stajao Su- postoje u našoj državi. 0 tome smo Ijaga Salihagić, pored Kurtovića •vi na čistu, da valja provesti segre­ - Gligorije Jeftanović. Odoše i gaciju šuma, ukinuti kmetovski i čiv« Beograd. Tamo amo i na kon­ čijski odnošaj i kolonat, U konačno to dogje sarajevska rezolucija omogućiti seljačkom dijelu našega naroda, koji se u prenapučenim kra adikala. jevirba nalazi • malo zemlje ili uop­ Za što je došlo do ovih do- će bez zemlje, da do nj« dogje. Na­ PgjajaT Mnogo je krivice u рге- ša je država agrarna. Poljoprivreda je - Godina I. ■ žila kucavica našeg narodnog života i temelj našeg blagostanja. 0 lom pitanju raspravlja se dnev­ no u stručnim i političkim časopisi­ ma. Pojedine grupe interesenata (ve­ liki posjed, maloposjednici, političke stranke) pretresaju to pitanje sa svo­ ga stajališta i često se odaiečuju od objektivnosti i nepristranog proma­ tranja predmeta. Agrarno pitanje pos­ toji na čitavom području naše države, samo mu jo različit značaj, važnost i nistorički razvitak. Uvjeren sam da je mnogi ostao iznenagjen, kad je pročitao naslov ovog članka. No kasnija izvagjanja, kuja slijede, a koja su publicirana s bratske nam srbijanske strane, uvje­ rit će nas. da osim pitanja kmetovskog u Bosni, ;Hercegovini, pitanja kolonata u Dalmaciji i Istri, pitanja ćivčijskog»u Sandžaku i Macedoniji, postoji i agrarno-socijalno pitanje u Srbiji. — Za vremena prijašnje austro-ugarsko uprave ogradilo nas tako reći ki­ neskim zidom. Stoga treba da sada upotrijebimo svaku priliku, da se što bolje upoznamo, da tako utremo put megjusobnom zbližavanju. wTežak“, «lručni časopis srpskoga poljoprivrednog društva u Beogradu, đonio je ovih dana vrlo zanimiv čla­ nak, u kojemu raspravlja o agrarnosocijalnom pitanju u Srbiji. Radi va­ žnosti same stvari i radi upoznanja naše javnosti s tim akluelnim pitanjem, držim da će poslužiti općoj stvari, ako se' iznesu glavne misli toga članka. U Srbiji (e granicama do godino 1911) ne postoje ni spahiluci ni vele­ posjedi, ni kmetovi ni Čivčije, ali ima seoske (zemljoradničke) sirotinje, koja jo prema svom materijalnom položa­ ju gotovo posve ravna položaju kme tova i čivčija. Ta seoska sirotinja da­ la je mnogo svojih sinova, braće i otaca kao vojničke borioce u ovom dugotrajnom ratu, od kojih je znatan postotak izginuo, pomro ili je postao tjelesno nesposoban za obavljanje te­ žačkih poslova. Po tome nastavlja »Težak* doslovno: • • Da ne govorimo na pamet ili iz čiste simpatije prema zemljoradniku, navest ćemo podatke, koji će utvrditi, kako je podijeljena imovina (zemlje) megju zemljoradničkim porodicama. Podatke smo uzeli iz državnoga sta­ tističkog godišnjaka od god. 1905.— Oni nam pružaju ovu sliku: u god. 19Q0. bilo je u selima 15.198 ili 4'58 posto domaćina, koji >u imali samo kuću bez ikakve druge nepokretnosti, te 10.118 ili 3’28*/e domaćina, koji nijesu imali nikakve nepokretne imo vine. Ovi podaci, — i ako još iz go­ dine 1900., kazuju nam, da smo na selima imali 7'86®/* domaćina či­ stih nadničara. Taj postotak po­ uzdano se je u vremenu do današ­ njeg dana povećao, a ne umanjio. — No nije »amo taj postotak seoskih domaćina osugjen na sirotovanje i nadoičarenje. Statistika nam pruža podatke iz kojih vidimo, kako je zem­ lja razdijeljena ismegiu vlasnika, jer zemlja je glavnica, na kojoj zemljo­ radnik na a«lu osniva rad za održa­ nje života svoj« porodic«. Statistički godišnjak od godine *1905. daje nam još i ove podatke. U godini 1897. bilo je vlasnika obragjeno ziratne zemlje, i to 19.173 ili 9‘O8®/o domaćina, koji*su imali 1 ha ili m.anjo od 1 ha zemlje. 14831 ili 578% domaćina, koji su imali 1 do 1 Vi ha, 16 537 ili 618% domaćina sa 1% do 2 ha, te 17.127 ili 6 2б*; do­ maćina sa 2 do 2’/j ha. — Ukupno je u ovoj kategoriji bilo 67.668 domo­ va ili 27'32%. — Ovdje, smo uvrstili u jednu kategoriju zemljoradnike kao vlasnike zemlje do one veličine, koju je obezbijedio naš gragjanski zakon u članku 471. (Obezbijegjenjo je 5 dana oranja). Poznavajući život i prilike malih sitnih posjednika na selu, mi se ne zadržavamo na toj točki, da smatramo za sirotne zemljoradničke porodice samo one, koji imaju zaključ­ no do 2% ha ziratne zemlje. Zemljoposjedničke porodice vani na selu, koje su po statističkim podacima iz godine 1905. imale po 6’5 članova, ne mogu ni približno pristojno živjeti od priho­ da svoje zemlje od 2 i po ha. Mi ćemo ovdje uzeti u obzir kao skoro jednake gornjima i one, koji su imali ziratne zornije 2 i po do 5 ha. Broj pošljednih iznosio je 93.627 ili 27 33®/«. — Da i ovu kategoriju sitnih vlasnika izjednačimo s gornjom (oni do 2 i po ha.l, daje nam temelj naše uvjerenje, da one zemljoradničke obitelji, koje nemaju više od 5 ha zemlje, ne mogu izdržavati sebe i obitelj tako, da nt oskudijevaju u najhitnijim životnim potrebama. Te su obitelji prinuždene da svoje odrasle članove upućuju na nadnicu bilo u selu‘bilo dalje nastra­ nu. Ili se domaćin porodice laća ne­ koga uuzgrednog posla (kao piljarenja, kupovanja i preprodaje stoke, jaja itd.) Ovi ga poslovi otržuju od kuće i on je prinuždeo, da obragjivanje zemlje prepusti ženi i oejakoj djeci. Domaćin pak u tom uzgrednom poslu često puta ne postigne željeni cilj, — šta više, najčešće biva obrnuto. Kad uzmemo zajedno spomenute dvije kategorije zemljoradnika na selu, izlazi, da je bilo ukupno 161.295 ili 54' 65®/« sitnih domaćina, koji su imali ziratne zemlje do 5 ha, — a to je za 4’65®/. preko polovice ukupnog broja domaćina i vlasnika zemlje. — Kad ovome broju i postotku dodamo broj selskih domaćina, koji nemaju ziratne zemlje, a koji iznosi 25316 ili 7'86®/», onda imamo 186.611 domaćina ili 62.5V!^ koje sveukupno možemo ubro­ jiti u tir9tinj^ Primjetit će nam se, da su izne­ seni liatisticki podaci i» proslotti, jer su stari do dva i pol decenija, i da se je možda u toku godina to »tanje izmijenilo na bolje. Na to mu • tvr­ dim uvjerenjem odgovaramo, da se stanje zaista mijenjalo po ličnostima i pojedince, ali opće stanje ne samo da je ostalo isto, nego se je još pagoviah. Uzroka za pogoršavanja mateterijalnog stanja kod zemljoradnika na s«lu ima raznostrukih, a kao glavni i stalan je dijeljenje seoskih zadružnih kuća. — Neka i nije bilo drugih uz­ roka, мто to dijeljenje i cjepkanje zadružnog imanja na odijeljen« zadru­ gar« u naprijed »pomenutom periodu �Sirana 2 Стран* ГРАТОА* - „ПРАВДА' od preko dva i pol decenija povećalo je s ne malim postotkom broj seoskih domaćina s imanjem manjim od 2‘A ha... Pa Sto nam kazuju naprijed istaknuti brojevi? . . . Oni nam otvaraju oči da vidimo, da u našem milom „Piemontu , u našoj užoj domovini Srbiji ima prekos 62*/» siromašnih zemljo­ radničkih seoskih obitelji! . . Te siro­ mašne obitelji živjele su oskudno i tavorile teškom mukom i ranije ovoga dugog svjetskog rata, a danas, kad su mnogim domovima izginuli ili one­ sposobljeni domaćini i punoljetni za­ drugari, kad su pljačkom, nametom i kulukom za tri godine neprijateljske okupacije ostali bez etoke, bez pokretnosti i bez odijela, većina je seoskih domova onesposobljena da se sami* mogu oporaviti i popraviti svoje sirotno stanje. Kad tmamđtakvo agrarno-sooijalno stanje u Srbiji, smijemo ii ostati pre­ ma njemu ravnodušni, smijemo li rje šavati opasno pitanje i regulleati imućstvene odnose izmegju kmetova i aga, čivčija i spahija i onih zemljoradnič­ kih obitelji, koje imaju nedovoljno ili nimalo zemlje, a nalaže se u krajevi­ ma, gdje imade velikih posjeda gro­ fovskih, dinastičkih ili drugih, a pita­ nje postojeće seoske sirotinje u starim granicama Srbije odgurnuti u poza­ dinu?! . . , Ne! . . . Žrtve, koje je podnio naš narod iz užih granica Sr­ bije za ujedinjenje sviju Srba. Hrvata i Slovenaca u jednu državu, gone nas, da socijalno-agraruo stanje kod zem­ ljoradnika istaknemo kao prešno pa dnevni red, uporedo s rješavanjem agrarnog pitanja u Macedoniji i San„ džaku, Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i Hrvatskoj, Banatu, Bačkoj, Baranji i Sloveniji, Ovo pitanje ističemo našim mje­ rodavnim krugovima i političarima na razmišljanje i ocjenu”. U Srbiji, prema njezinim granica­ ma kakve je imala do godine 1912., bilo je 57% svega zemljišta kao dr­ žavna svojina. Samo se sobom razu­ mijeva, da su prilične površino toga zemljišta sposobne za gospodarstvenu poljoprivrednu proizvodnju, a leže puš­ ete i neobragjene. 8 toga je u interesiranim krugovim nabačeno pitanje, zašto se odredbe zakona o agrarnoj reformi ne protežu i na Srbiju (s ob­ zirom na njezine granice do godine 1912.), a ne samo na Bosnu i Herce­ govinu, Hrvatsku i Dalmaciju. A kako stoje te stvari u Macedo­ niji i Staroj Srbiji? ... Iza balkan­ skog rata pripalo je Srbiji oko 40.000 kim* novog zemljišta.'Od te površine bilo je još' za tamošnje otomanske uprave oko 10.000 km’ sposobno za FELJTON. Mahinuđ Mulitar-paAa: (11) Islam do Kur anu i Hađisu. VIJI. Stvaranje. Po Kuranu pokazuje stvaranje svi­ jeta i ljudi mnogo sličnosti s opisi­ vanjem Biblije. Ali imade i ajeta, koji su po temelju različiti, te se slažu s današnjim znanstvenim nazorima. Kuran izričito napominje, da nije djelo stvaranja izvršeno slučajno i bez svrhe, nego je učinjeno promišljeno, istinito i pravedno, a sudbina i tajna njegova leži u Božjim rukama. U ovom smislu govore mnoga ajeta, od kojih navodimo ova: 38«. Mi nismo stvorili uzaludno nebo i zemlju sve, što je megju njima; tako govore samo nevjernici. — 16». Bog je stvo­ rio nebesa i zemlju uistinu. — 16r(. Bogu pripada tajna nebeska i zemaljska. Trajanje stvaranja označuje se u Kuranu sa šest dana, pri čemu treba razumjeti pod jednim danom jedan odsjek vremena, kako se veli u ajotu ovom: 50^,. Mi amo doista stvorili nebesa t zemlju i sva bića u vasioni gospodarstvenu kulturu, j to čini 1,800.000 jutara ili 1,000.000 ha. Od či­ tave te površine nije se prema etatistič­ kim podacima nbragjivala ni polovica, a danas, — nakon svjetskog rata, koji je poAdorao tolike ljudske snage —, leži « cijelo jod više puste zemlje. Sv® Ili to trebalo privesti kulturi. Pregled. Neuspjeh Italije. U noti saopćenoj štampi ptedsjednik Wilson izjavljuje, da on ne moče dati Rijeku Italiji, pošto taj grad ne može služiti trgo­ vini Italije, jer je td trgovihski itlaz na more Ugarskoj, Češkoslovačkoj. Rumuuji i Jugoslaviji. Trebaće poru šili sve utvrde na Jadranskom pod­ ručju, a novo države moraće pristati na ograničeno pružanje, tako da neće moći ugrožavati Italiju, pa ova država neće s toga više trebati nikakovih ga­ rancija protiv navt.le. Poslije te noto talijanska je dele­ gacija izjavila, da će danas ostaviti Pariš i da će apelovati na talijanski narod. „Matin” je intervjuisab Orlanda, koji mu je rekao, da će se on već danas vratiti u Italiju, ali da će ustali članovi delegacije ostati u Parisu još koji dan. (Konac je telegrama radi atmosferskog smetanja okrnjen). Crna Gora pripojena Jugoslaviji. Crnogorska velika narodna skupština izvršila je potpuno svoju nacionalnu zadaću i raspuštena je. Sa njom je prestao i izvršni narodni оф>ог. Prekjuče je izvršnu vlast na teritoriji Crna Gore primio gosp. Ivan Pavićević, po­ vjerenik i predstavnik kraljevske vla­ de. Na taj način izvršeno je potpuno i definitivno ujedinjenje Crne Gore sa kraljevstvom Srba, Hrvata i Slovenaca. Povjerenik kraljevske vlade vratio’ se danas u Cetinje. Tamo će sjutra i preksjutra preseliti sva odjelenja do­ sadašnjeg narodnog odbora. Cetinje će biti politički centar ove jugoslaven­ ske pokrajine. Jadranski problem. \Vilson, Lloyd George i Clemenceau nastavili su ispi­ tivanje jadranskog problema. »Temps“ veli, da se u pogledu Rijeke misli na riješenje tako, da Italija dobije grad Rijeku s desne obale Rječine i glavni dio luke, a Jugoslavija da dobije Sušak sa lukom pokraj Rječine. .Petit Journal” od 22. o. mj. piše, da bi po njegovim informacijama Italija nadzirala Zadar, Šibenik i Rijeku, a riječko bi zalegje dobila Jugo­ slavija sa slobodnom lukom na Sušaku. Sudbina Carigrada. Grčki radio javlja, da se je na zadnjoj sjednici mir. konferencije raspravljalo i o re­ za šest dana, a da nismo osjetili ni­ kakva umora. Ovaj ajet oprovrgava izreku u Bibliji, koja kaže, da se je Bog (dž. šj sedmi dan odmarao, jer Islam ne dopušta nikako umornosti kod Boga, (dž. š.) odnosno prekidanja u stvaranju. Isto su u Kuranu spomenuta sedam nebesa i sedam zemalja, gdje se broj sedam uzima mistično (tajanstveno): 32.« ч. Bog je onaj, koji je stvorio ne­ besa i zemlju i sve, što je n.egju nji­ ma, za šest dana ... i drži ih u rav­ noteži. On upravlja nvim stvorenjima od zemlje do neba; oni će se dići k Njemu jednog dana, kojega je mjera hiljadu godina prema onome, kako vi računate. Iz ovog se zadnjeg ajeta vidi dakle, da se dani stvaranja nemaju doslovno razumjeti, nego oni znače cijeiu pe­ riodu vremena, te po tome Islam do­ pušta nauku o r a z v i j a n j u (te­ orija o postepenom razvoju u prirodi). To se potvrgjuje i ovim ajetima: 41«. Zatim je Bog uredio u nebu, koje je bilo od dima, pa reče nebu i zemlji: Htjeli ili ne htjeli, budite Ali pokorni! Oni odgovoriše: Mi ćemo se drage volje pokoriti. — 13,. Bog je onaj, koji je uzvisio nebesa bez stupova, žimu u Carigradu, koji bi vršile Sje­ ga ti Austrije, Ugarske, Turske biti nazvani u Ver!jj||_ dinjeno države pod formom mandala, povjerenog im od savez« naroda. Alt 9 maja. Tekst mirovnog ugovo,« ni tu nije još pala odluka. podnesen tijem.ičkiin NamM u Indiji. Izvještaji, koji su aprila u Vorrullmu. Drži к, 4 stigli engleskoj donjoj kući od indij­ dvije sedmice Jana biti dovolj^ skog potkralja o uomirim® u Indiji, neprijateljski delegati prouče nijesu izazvati zaprepaštenja u engle­ da njihova vlada nanj pristane. Mjere proti Njemačkoj. д, skoj javnosti, pošto je ova očekivaln, da će pokret u Egiptu izazvati sBĆoi Tribuna” javlja: Maršal Fooh, pokret i u Indiji. Kao i u Egiptu, ne­ Pliss i prodeioifnik Wilwn izradi miri su izbili protiv bijele raso, to nacrt o vojničkoj intervenciji u ц protiv vojničkih vlasti. Žrtava je bilo da Njemačka otkloni potpis prilično. Neposredni povod nemirima nsrnih uvjeta mira. U toni bi bio je, šio je vlada proglasila tako prodrlo savezničke čete daleku ц zvani »Rowlalt Bili«, po kome se do­ mačku, a englesko bi brodovi-, zvoljava redarstvu, da u područjima, posjelo glavno njemačke luke. Akcija proti Madžarskoj. । gdje izbijaju agitacije, koje nose obi­ lježje prevratnih pokušaja, može da na javlja „l’atria” u prošlu jo »ц svoju ruku poduzimlje premetačino i prispio u Sibinj general Berthel progone. Indijsko pučanstvo sviiu vjera, izdao na čete, koje se nalaze u i koje je očekivalo da će poslije rata mogmdekoj, a odregjene »u u , biti provedene u Indiji opsežne refor­ racijo protiv Madžarske ovu upm me, s ovim je bilo povrijegjeno, to je Vojnici, vidjeti ste da amo p4 istupilo proti vlade, koja nije održala svoj cilj. Naši će se uvjeti dirtiri svoja obećanja. Postignut je izmegju Parizu neprijateljima, ali još m intelektualnih muslimanskih elemenata nije kraj našim žrtvama. Jedan od i Inda sporazum, da zajednički istupe. ših neprijatelja drznuo se us pob Ovaj je savez proslavljen svečanom vati se našim zapovijedima. Tom prijatelju moramo oružanom $i dovom u velikoj džamiji u Dohlimij. Ovo je jedinstven slučaj u historiji dokazati; da je naša volja nepokok va. I’csjeslićete Madžarsku i uspu, Indije, a držimo i u čitavoj historiji Islama, da ove dvije oprečne struje viti mir i red. Bog s vama. — & izvjestitelj.rumunjskog glavnoga zalaze zajedno u barbu. Kako »Times« saopštava dne 21. o mj. u zapi saznaje, ova agitacija nije uperena samo protiv provedbe ovoga zakona, fronte: Naše čete prodiru pobjeda prema Debreoinu, Velikom Vani nego uopće protiv engleske vlasti. i Aradu. Madžarsko crvene garde, Vlasti u Indiji velikom su energi­ ćinom se predaju i bježe u пеп jom istupile protiv ovih pokušaja U svim, posjednutim krajevima и prevrata, te izgleda, da su barem za stavljen je mir i preuzeta upnu čas nemiri ugušeni. Začugjava, da je vlastite ruke. Francuske će teli ovaj pokret istodobno buknuo na čita­ svoj prilici sutra stupiti u akcija. vom teritoriju od Bombaya do Birmana. Vojničke silo, koje se sada.nalaze u Indiji, dovoljne su da uguše ove Lažni patriotizam. pokušaje ustanku. Generalni guverner Tuzlansko .Oslobogjenje* ta saslušavši državno vijeće, uspostaviće stanovite odredbe, koje su u prošlom ovaj značajni članak, sa kojim se i stoljeću (1804. i 1818.) bile proglašene solidarišemo: „Preokret, koji ie a i za održanje reda. Ako ove odredbe šoj otadžbini izveo, poremetio ja, stupe na snagu, mir ee biti bezodvlačno dno funkcionisanje državnog apa održan, jer odredbe sadržavaju uspo­ Mnogi stranci, koji su kod nun stavu iznimnih sudova, koji- s najve­ razne činovničke službe, ostavili ćom strogošću sude svaki pokušaj našu zemlju, a mnogi su se opet i ustanka. Guverner prije nego proglasi rali uklonili sa svojih današnjih nj ove odredbe, namjerava izdati proglas sla, jer su za vrijeme auslro-uguik na Indijce, da prekinu svake veze sa režima počinili takovih »tvari, ki nijeau mogli više na tim mjesta bundžijama, te da ih javno osude. ostaviti. Ali jedan i drugi deguj Popuštanje prema Njemačkoj I nebi toliko ometao normalno djdaa Francuski je poslanik u Beču Alizo nje činovničkog aparata, da к k t navodno izjavio, da se Njemačkoj ne me nije pridružilo nešto, što dola će nametnuti diktatorski mir, nogo će baš od naših ljudi, a što nu n« se dopustiti da Njemačka iznese pro­ jako da boli baš zato, što to čine mi tivile predloge. ljudi. Naš svijet ne može još nisi Kako rade mniUrnl pobjednici. da se privikne, da u novoj dna Pariški list „Rappel” piše, da će dele- gleda svoju narodnu državu, nego i kako vi to vidite. Zatim je postavio ravnotežje u svemiru i odredio zadaću juncu i mjesecu. I sve napreduje po propisanoj stazi. — 36 !a. 1 sunce teče svome mjestu (t. j. kreće se oko svo­ ga stožera). — 79« u. Bog je stvorio (digao) svod nebeski i postavio (unio) ravnotežu u nj. On je učinio noć tam­ nom i dao dnevno svjetlo. Zatim- je razastro zemlju i stvorio vodu u njoj i pašu na njoj. Kur’an označuje vidljivo nebo kao donje nebo: 37 „. Mi smo zaista ukra­ sili donje nebo nakitom zvijezda. Imade mnogo učenjaka, koji misle, da ajet 27«. pokazuje na kretanje zemlje, jer veli: Ti gledaš brda i mis­ liš, da ona čvrsto stoje, ali ona trče kao oblaci tamo amo. To je djelo Božje, koji uregjuje sve stvari! Bog zaista znade, šta čini. Mnogi misle, da se “u ovim ajeti­ ma nalazi nagoviještanje okrugla ob­ lika naše zemlje sa sploštenim polo­ vima: 91e. Tako Mi zertilje i onoga (Boga), koji ju je (na oba pola) učinio plosnatom. Voda sa spominje kao prvi element (počelo) stvaranja: 24«. Bog je stvorio sve životinje od vode; megju njima ih ima, što pužu (idu na trbuhu), što idu na dvije noge i na četiri Bi stvara, štogod hoće, On sve tuda Čovjek su označuje kao plod | stepenog razvoja i usavršavanju!!, Bog jo onaj, koji je sve, što je stvor usavršio, u čovjeka je stvorio odi« lje. Poslije jo nastalo njegovo pi ljenje iz žitkoga sjemena. Ond» ■ jo dao oblik kakav i jest, i iiadiha ga svojini duhom, pa je tek tako I bio sluh i vid i savjest.<) I ovo ajo imade isti amiaaoiBi O čovječe, što te je tako užobijest i uzoholilo protiv tvoga plemea® Gospoda, koji te je stvorio, b oblik i promijenio te u onaj lik. b se Njemu svidio. Rastavljanje u rodove po Kita je izvršeno paknadno i oztućeoi b pošljedica kasnijega razvoja. М.Ј® muslimanski naučenjeci vide u M znak prvobitne dvospolnosti. U Koća stoji: 7.,,,. Bog j« onaj, koji vui ') Ovo se ajo može lijepo svesti «“* sa ii a r v I n izm om ili descedentalnoaitanp koja uči, da živa bića nisu oduvjek 11 «l današnjem obliku bila, već da potječ«1 nižih bića, a viša organizacija pojedinih može se uzeti kao Istom u toku vremeni ? stignuti stepen razvoja. Ovu je leoriu ah? liječnik I učenjak Darvln koncem 18. Vol? te je danas opće priznata, 1 КаГи 1® misao iznosi na 1200 godina prijel �»ПРАВДА* — ,PRAVDA*______________________ « ležu ruši potrebna sveza, bez koje nikakav posao ne može napredovati, — Vrijeme je, da se i kod uha počne razračunavati sa lažnim patriotizmom. ponaša prarna toj državi Цо da je to Austro-Ugarska ^bija. Destruktivni rad, koji jo pravdan П Auslro-Ugarskoj, nalj, м i u nagoj državi. Dimplina jnfnilltim redovima popustila je lako, Iz naše organizacije. ( skrajnje vrijeme, da se ona poJ na potrebnu visinu, jer inače Nevesinjskl odbor naše organiza­ ji opasnost, da će jednoga lije- cije konstituisao se ovako: Pred­ , Jana državni aparat prestati da sjednik: Ali ef. Pašić; p o t p r e d. Protiv te disciplino radi se i Šaćir Kazazić; tajnik: Redžep ef. , i ozgo bilo svjesno ili nesvjesno Hajrović, blagajnik: Muharem i temo da zabilježimo ovdo noko- Trebović, a bez funkcije: Bećir Pašić, Juiajeva, koji nemogu da ostanu Fejzo Ljubovid, Salko Pajević, Adem gaženi. Delalić i Salko Kujan. Prema zapisniku glavne skupštine Veliki broj činovnika, koji jo strai bio proganjan za vrijem’e sta- konstatiramo, da su se našem prorežima, dobio je satisfakciju na ■gramu priključili svi svjesni Igragjani Dsiiu, da je tim činovnicima na- Nevesinja i okolice osim Alije Baša,dno isplaćena sva zaostala plača, gića i još trjiju osoba”. i, iu još i inače novčanim sredstviŽivjeli Nevcsinjci 1, oštećeni- Svi eu ti činovnici poBjeljinski odbor naše organizacije ^ai na svoja mjesta, a veliki dio konstituisao se je ovako: Predsjed­ njih i promaknut. Vlada je u tome nik: Hašim ef. Topčić; podpredjca učinila sve, što so za ovo sj e d n ik: Izetbeg Salibbegović; taj­ itko vrijeme dalo učiniti. Usprkos ni k: Jusuf ef. Smajilagić; blagaj­ p ца tamo je jedan malen broj tih nik: Ibrahimaga H. Salihović, a odbor­ petka nastupio sooja mjesta, a veći nici: Hasanbeg Pašić i Jusufaga Ab, neće da nastupi svoja mjesta, nego dullahagić. irtitino povlače svoju platu otePrekonstltulsanje brđanskog od­ ij ta nastupom službe pod* raznim bora. Dosadašnji predsjednik mjesne gorima. Tako se dogagja, da mno- organizacije g. Ibrahim ef. Hadžić za­ državue službe oskudijevaju u pohvalio se je na predsjedništvu iz raz­ boom materijalu i ne mogu da se loga, što je opterećep kancelarijskim te kako to državni interes zahtjeva. poslovima, a i zbog toga, što kao či­ ,ко doznajemo imade samo u sa- novnik ne će da sudjeluje u politici. оЛ Sarajevu oko četrdeset činovnika, Stoga je za predsjednika izabran jed­ j povlače več krov, više mjeseci noglasno tksadašnji podprodsjednik oju platu, a neće da nastupe svoja Dr. Abdullahbeg Bukvica, za pot-» jeslv sejo se bave rasnim trgovačkim predsjednika Abdaga Kučukalić a za tkirima. Ovakav pastupak, da se tako blagajnika Mujaga Pašalić, direktor go izrazimo, u najmanju je ruku musi, banke. Ostali članovi zadržali patriotski i potkopava temelje naše su odborničko zvanje. [ade države. Povlačiti plaću, a nii na raditi za tu platu, nije ni­ ko moralno i ti ljudi ne zaslutju nikakova obzira. Vlada prama в ljudima pokazuje upravo neraJedan pravi mučenik. Dolazi nam mljivu popustljivost i obazrivoat, u uredništvo Jusuf Jusufović iz Doja nikako nećo poslužiti za podig­ bromerovića, općina Seljani, kotar Ro­ le potrebne discipline 'megju ći- gatica i veli da je za vrijeme muhairnicima. Ljudi, koji tako mnogo go­ džirluka u godini 1914. ostao oa svom jiš o svotne patriotizmu, a koji tako dobru’ kod kuće sa cijelom obitelji. ■patriotski rade, ne zaslužuju nika- Nadalje veli da su mu došli pred ura obzira i prema tome treba upo- akšam nepoznati ljudi i svezana ga ijebiti sva zakonska sredstva, da se uveli u sobu, gdje mu je bila sva nade, da vrše svoju službu ili da je kućna čeljad. Jedan od naoružanih (odreknu skupa sa platom. Vlada je ljudi udario ga je nožem po vratu ■ina, da takove činovnike u stano- tako da je pao, a onda »u mu redom itoin roku pozove da nastupe svoju poklali: ženu Pembu, kćer ćamku, ližbu pod prijetnjom, da' će se sma- brata Nurku, nevjestu Pašiju, unuče Ui da su se službe odrekli, ako u Ahmeta, kćer Nurkinu Fatimu i sin* mom roku službe ne nastupe. — Mi Fejzu. Htjeli su preklati i kćer mu lovo činimo odgovornom u prvom Hankiju, ali nijesu dovoljno rezali, pa rdu vladu, jer se na ovaki način je ostala na životu. 1 sad joj se znaju ti i onako opterećeni budžet još znakovi mscvarenja. Pri tome mu jo ite oplerećava, a u činovničkom sta- oduzeto 5.000 kruna gotovine, te olje- Domaće vijesti.' kDrie od jednog bića, a od ovoga jo tvorio njegovu ženu. Prvi se grijeh u Kur’anu ovako pominje: 2,ie. I kad jo tvoj Gospod «kw angjelima: Ja ću postaviti na letrlji jednog zamjenika, odgovoriše Mu oni: Hoćeš li postaviti jednoga, i;na njoj sijati neslogu i krv proljevati, a mi objavljujemo Tvoju Hu i slavimo Te? Bog reče: Doista ц rnani, što vi ne znate. — 2.»». On »naučio Adema imena svih stvari. - 15».». Mi smo zaista čovjeka ■tvorili od suhe ilovače i od slijepljoiog gliba. Prije čovjeka stvorili smo džine (pravca duhova) od jasne vatre. Kad je tvoj Gospod rekao melećima (angjelima): Ja ću stvoriti *čuvjeka od nhe ilovače i stisnuta blata, pa kad bude stvoren i nadahnut Mojim du­ hom, onda panite pred njega na molilni! I svi se angjeli poklonuše i pa došo osim Ibliea, koji se ne htjede poklonuti govoreći: Nikad neću pasti pred čovjekom, kojeg si Ti stvorio od suhe ilovačo. Bog reče: Napolje ii dženeta (raja)! Da si proklet i kanenovan do sudnjega dana! — 2O.,„. Ш rekosmo: O Adomo, ovaj jo dois­ ta tebi i tvojoj ženi neprijatelj. Pazi dobro, da vas no istjera iz raja, te ćeš postati nesretan. — 2,». Stanuj ti i žena u raju, uživajte plodove, koji tu rastu do mile volje, ali se ne pri mičite onome drvetu, jer ćete upasti u grijeh i griješne. — 2O11S. Ali je satana (šejtan) napastovao Adenja i govorio mu: O Ademe, hoću li ti po­ kazati drvo vječnosti i carstva, koje ne prolazi? — 2О.ц». I oni okusiše zabranjena voća, i ppkaza im se nji­ hova nagost pa se stadoše pokrivati lišćem iz vrta. Ali Adem pogriješi protiv svog Gospoda i zaluta. — 2.,,. Mi rekosmo: . Idite na zemlju! Jedan je od vas neprijatelj drugome. Ima na zemlji za vas stan i užitak za ne­ ko vrijeme. — 2О.ц». Ali ga je Bog opet odabrao, primio njegovu pokoru i uputio ga. — 2ai.ii- Adem je pri­ mio riječi Božje, kojima je Boga za­ molio za oprost; Bog mu je oprostio, jer je zaista Bog milostivi praštač. Mi rekosmo: Idite svi dolje na zem­ lju! I kad vam dogje Moja uputa, ko je bude slijedio, ne treba da se boji i ne treba da se žalosti. Kao svaka svota knjiga treba i Kur’au kako je napomenuto, objaš­ njenja, njega treba tumačiti i prou­ čavati prema smislu i svrhi. Pri ovom istraživanju moraju naravno bili mje­ rano 40 ovaca i 1 vo. Pokućstvo aa gospodarskim orudjem dijelom je uni­ šteno, a dijelom raznešeno tako, da jo ostao bez igdje išta. Stvar je prijavljena sudu, a i kal. uredu, a šteta je procijenjena na 500.000 K i do danas nije ništa dobio i ako mnogi drugi, koji eu manju štetu pretrpjeli dobivaju odštete i na razno im se načine pomoć dijeli. Moli da ee i njemu do konačne isplate štete podijeli bar nekakova potpora, jer to traži božji i ljudski zakon. Dogagj^ji u Kevesluju. Mladin ured za štampu javlja: ^U posljednje vrijeme dogodilo se opet u nevesmjskom kotaru nekoliko pokušaja pljač­ kanja, koje su noću izvršili ljudi, ko­ ji nisu iz nevesinjekog kotara ni iz najbliže okoline. 20. o. mj. u noći počiujmio je grabežno umorstvo na Ojorgji čoloviću iz Oždaka (kotar Nevesinje). Žandarmerija uz jaku Vojnić-’ ku asistenciju vodi istragu. U kotaru nevesiujskom bio je proglašen prijeki sud još u februaru, pa će se sada postupati bajenergićnije po ustanova* ma, koje taj sud propisujeBrđanski odbor naše organizacije na svojoj glavnoj skupštini od 14. marta zaključio je da se svim silama zauzme za „Gajret”, te je u to ime izabran pododbor, koji će se bavitisakupljanjem članova i priloga za „Gajret”, U tom su pododboru gg: Ahmed ef. Džindić, Omer^ef. Kapić i Hasan Karahasanović. Do danas su po­ kupili preko 2.0t)0’~ kruna i upisali oko stotinu članova prvog i drugog reda. Ovaj pododbor radi intenzivnoj po selima, te ćemo konačni rezultat ovog rada u najskorije vrijeme donijeti. Engleska ekonomska misija u Sa­ rajevu. Zakjučeru srijedu prispjeli su iz Beograda članovi engleske misije. Misiju vodi g. Rawlins, a članovi su gg. kraljevski britski pukovnik Jordan-Beli, кареЦр Mapplebeck i gg. Track i A. K. Sahor. Putuju po cije­ lom kraljevstvu SHS.da izvijeste kan ferenciju mira o našim ekonomskim prilikama. U Sarajevu će se baviti 2 dana, a zatim putuju u provinciju i na jug. Zasijavanje vrtova. Gradsko po­ glavarstvo izdalo jo ovaj oglas: „Da ee osigura obskrba grada Sarajeva sa povrćem, pozivaju se, po naredbi ze­ maljske vlade svi vlasnici, koji imadu podesne zemlje za obragjivanje, da istu bezuvjetno obrade odnosno zasiju. Posjednici zemljišta, koji neće ili nisu u stanju, da sami obave sjetvu, odno■ soo obrsgjivanje, imadu to odmah pri­ javiti da se mogu dotična zemljišta eventualno staviti na raspolaganje dra­ gim strankama. rodavne u prvom redu prilike i po­ vod samoj objavi; pa i druge znan­ stvene tekovine, koje pomažu i olak­ šavaju tumačenje i smisao riječi Bo­ žjih, valja uzeti u pomoć, da se što •bolje riječ Božja shvati i objasni. Na temelju ajeta 32«. predstavlja ве (uzima se) Adem kao simbol (znak) čovječanstva, a objava o prvom gri­ jehu kao poredba. Platonsko shvatanje čovjeka® kao mikrokozam »(mali svijet) u protivnosti prema makrokozmu (veliki svijet) našlo je odjeka u Islamu preko sufijske filozolije, a prvi grijeh shvaćaju mnogi muslimani kao jedan čin, koji se kod svakoga čovje­ ka ponavlja. Vječnost nije vezana na mjesto i vrijeme, za to vazda vrijedi zapovjed Božja angjelima (simbol ple­ menitih misli i dobrih svojstava), da se poklonu pred Ađemom (čovjekom), koji je nadahnut Božjim duhom. Isto je tako stalna . tvrdoglavost i nepo­ kornost satane (simbol niskih strasti i nevaljalih svojstava) i njegova upor­ nost kod toga, da on vidi u Ade mu samo produkt (proizvod) zemlje, pa mu poriče svako veće duševno zna­ čenje, kao i nastojanje satane, da ga baci iz Božjih visina u ponor materi­ Crpana 3 Straaa Proti onima, koji neće se gornjoj naredbi odazvati, postupaće se u smi­ slu postojećih zakonskih propisa. „Gajretove“ vijesti. Iz Rogatice nam je prispio iskaz Haračlije Jamakovića o dobrovoljnim* prilozima koje dadoše: Sahinpašić Tajib-beg 50 K, Hafizović H. Nuruđm ef. 20 K, Karahmed Sejid-Alija 20 K, Jamakovič Hamdija 20 K, Sabinpašić Hasanbeg 10 K, Teskeredžić Ibrahimbeg 10 K, Ferhadbegović Ahmedbeg 10 K, Hafizović Galib ef. 10 K, Mušić Muhamed ef. 10 K, Dajdžić Ahmeda­ ga 10 K, Jesenković Ahmedaga 10 K, Skaljić И. Muhamed ef. 15 K, Sijepčić H. Nurbeg 10 K, H. Ahmedović Ahmedaga 10 K, H. Ahmedović Abdullahaga 10 K, Nalbantić Abdullah 10 K, Akšamija Hafiz Abduliah 10 K, Sejfo Muftić 5 K, Muftić Mustafa ef. 5 K, Šahmpašić Idrisbeg 6 -K, Akša­ mija Ibrahimaga 5 K, Akšamija bulejman 5 K, Bukvica H. Ahmedbeg 10 K, Šahinpašić Hakibeg 5 K, Borovac Mehrned 5 K, Dajdžić Halidaga 3 K.^ijerčić Hakibeg 2 K, Kazić Lutfaga 2 K, Ajanović Mehrned ef. 2 K, Kukavica Mehrned 2 K, H. Ahmedo­ vić Hamid 2 K, H. Hasanović Dervišbeg 2 K, Ahmedbegović Ibrišimbeg 2 K, Ferhadbegović Nazifbeg 2 K, Branković Eminbeg 1 K, Braković Omerbeg 1 K i Jamaković Mesud 1 K. Ukupno 313 K. U Rogatici je dosada upisano 38 članova prinosnika i ubrano 182 K članarine. Suljo Hasičević iz Tuzle darovao je „Gajretu” 10 K. Ibrišimović Alija trgovac iz Tuzle poslao nam jo novi iskaz sa 20 članova prinosnika. Novi pododbori. „Gajretov” pod­ odbor u Knežini konstituisao se ova­ ko: Sarajlić Asim predsjednik, Todorović Stevo tajnik, Busnov Bego bla­ gajnik, Bajrović Salih ef. i Doljančić Nezir revizori. Pododbor u Bos. No­ vom, konstituisao se je kako slijedi: Muhamedbeg Cerić Kalenđerao pred­ sjednik, Mustsfa Hergić tajnik, Džankić Alija blagajnik, Cerić Hasanbeg i Mehrned Buljubašić revizori. Novi utemeljitelji. Javiše se za članove utemeljitelje; Durić Husejn Hilmi ef-, Braća Demirdžić i Muradbeg Jusufbegović iz Sarajeva, a iz Knežine: Sarajlić Suljaga, Doljančić Nezir. Busnov Bego, Krajšić Rizvanbeg. Salih Džafić, Brkić Alija, Osmanović Osman, Duraković Ibrahim, Hasanović Mujaga, Berkovac Muhamed­ beg, Džinđo Mujaga, Numić Omer, Avdibašić Rasim, KukićDervišaga, Mu­ jezin Šačiraga, Salihovič Ibrahim i Kučanin Mujaga. jalnih (tvarnih) nagona i čutilnih niskoća. Premda se u Kur’anu nalaze često opomene od napasti satane i njegovih drugova, ipak nema u stjemu ni ri­ ječi o izgonu saVne iz tijela A što naš pejgamber veli u hadisu 216: Satan (šejtan) hoda u žilama čovječijim, to se uzima kao poredba u prenese­ nom smislu. Ali imade i jedan hadis. koji kaže kao i biblijska rečenica: Bog je stvorio čovjeka po svojoj slici (što se tiče dobrih* svojstava). Kuran spominje čovjeka kao jed- • no čudotvorno djelo, koje mora da vodi do vjerovanja i vjere: birati- 1 u zemlji se nalaze' znakovi za čvrste i stalne u vjeri, a. i u vama samim. Pa i ovaj hadis označuje položaj ljudski megju stvorenjima. „О čovje­ če!. Bog je tebe stvorio za se, a os­ talo sve za te. Ne ništi ono, što je Bog za sebe stvorio, stavljajući to na isti stepen s onim, što je Bog za tebe stvorio!” — Kur'an pak kaže: 2ui. Doista smo mi radi Boga i Njemu ćepo se vratiti. �Stranu 4 Очзшна Gospodarstvo.' Nabava modre galice. (Apel na vladu.) Od trsnih bolesti koje nastaju od gljivica, najopasnija je peronospora (medljika). Ona vinogradarima najviše štete počini, jer ako se loza na vri­ jeme i dobro ne poškropi.modrim ka­ menom (galicom) i kredom (vapnom) ne samo što uništi godišnji rod grožgja, nego i trsu nanosi štetu. Dosta je samo za tri godine vinograd nepoprskati i on je — može se redi — izgubljen. Narod je naš mnogo štetovao i izgubio dok je ovu bolest upo­ znao, a da je je upoznao, dokaz je to, što se prskanju (škropljenju) loze kod nas polaže najveća važnost. Od svakog težaka koji se vinogra­ darstvom bavi čovjek će čuti: „Ako ne Ćeš lozu poljevati. ne trebaš kopati niti išta raditi.“■ — „Ako nema, modrog kamena sav je trud uzalud." Da se loza obrani od peronospore, mora se na vrijeme poljevati tri do pet puta preko ljeta, kažem na vrijeme, jer dosta puta čovjek u danu zaka«»i, pa ne samo što uloženi trud izgubi nego i prihod. Pošto su vinogradi u Hercegovini — može se reći — glavno vrelo pri­ hoda, dužnost je naše vlade, da se pobrine na vrijeme galicu za narod nabaviti, jer ako galice ne bude do 25. maja, kašnje je suvišna, onda će naša vlada biti odgovorna, eto će na­ rod u Hercegovini milijune izgubiti. Konjičanln. Dr. Korošec o prehrani. — U nekoliko i slobodna trgovina čini svoje, da se hrana prenosi sa jed nog> kraja tamo gdje je potrebnija. U mlinovima Vojvodino ima prilično hra­ no sa kojom će isključivo disponirati Ministarstvo Ishrane i ona će se davati tamo gdje je najnužnija i samo mjesuim odborima, da je gragjanstvu rav­ nomjerno dijele po broju glava i cijeni koštanja. Cijena ovog brašna ostaje koja je i ranije bila (hljebno po 0 70 kr); ova cijena će dosta uticati na regulisanje cijena slobodne trgovine. Od naših saveznika hrana stiže u većim količinama. Dosljednih 15 dana stigao je jedan transport od 500 vagona bra­ šna u Solun, uskoro će stići i drugi. Sa ovim je učinjen raspored za južne krajeve Srbije i već stiže u mjesta opredielenja. Za Pirot je prije nekoliko dana jedan dio poslat preko Trakije, n poslaće ee i jedan transport oilOO vagona brašna iz Carigrada. U isto ♦vrijeme stiglo je na Rijeci 1500 va­ gona brašna i preko 800 vagona žita; transport ovoga ubrzan je, a raspored učinjen tamo gdje je najnužniji. S ob­ zirom na saobraćajna sredstva stvoriće so jedan depo brašna u Beogradu, Smederovu i Prahovu, odakle će se dalje slati po potrebi. Za ovo već je hrana na putu. Nedavno je u Splitu za Dalmaciju istovareno 380 vagona brašna od kojih 200 za Crnu Goru n ostatak za Bosnu i Hercegovinu. U Dubrovniku, Splitu i Kotoru istova­ reno ‘јс 104 vagona masti i toliko usoljene slanine. Zbog oskudice tran­ sporta veća količina upotrebiće so za ishranu Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Crne gore. Saobraćajna sredstva uskoro će se popraviti dolaskom 4.000 automobila i 5.000 mazgi sa komplet­ nim kolima. Radi se na tome, da se cijena neophodno potrebnih namirnica smanji i olakša nabavka sirotnijein stanovništvu. U pripremanju sam za ostale uarudžbine i mnogo polažem na dola­ zak predsednika njujorškog trg. udru žeuja ovamo koji je u Solun stigao sa raznovrsnom trgovačkom roborrt u vrijednosti preko osam milijona franaka. (Prenešeno iz beogr. „Pravde".) Pitanje naše ishrane i privredne obnove je prvenstveno i najteže. G. Dr. Korošec je primio portofelj min. ishrane u trenutku, kada su prešle dve krize: prva vezanog prometa i druga slobodne trgovine. Druga je, kao što je poznato, pogoršala stanje, a prva nije uspela, — ma da cilju shodna — zbog oskudice sredstava i organa. G. — Kakav plan imate za obnovu zemlje Korošecu smo se obratili sa pitanjima, kako će se od sada raditi. G. pod pred­ i mislite li učiniti predloge. da se za­ sjedniku vlade smo duboko zahvalni natstvo i industrija što prije kompen­ na ljubaznosti i predusretljivosti, na­ ziraju za pretrpljene štete? Pokret na­ ročito na brzom odgovoru i podacima, ših zanatlija je naročito važan i da li mislite, da njih i prije naknade štete koje je iznio. — Primajući resor min. ishrane i treba pomoći kakvim avansom? znajući teškoće u snabdjevanju zemlje — Pitanje obnove smatram za životno molim vas, da mi izložite vaš plan, i najvažnije i ono u mnogome zavisi koji ste svakako prethodno bili spre­ od rezultata riješenja konferencije mi­ mili ? ra, da li će način naknado biti u go­ —Prijem resora Ministarstva Ishrane tovu ili naturi: 8 obzirom na prilike i Obnove Zemlje u ovim kritičnim mi moramo od naših neprijatelja tra­ momentima nailazio je na teškoće kod žiti naknade u naturi, jer on što iz sviju i ja sam a obzirom na teške zemlje nije mogao iznijeti sistematski okolnosti primio ovaj resor da za našu je uništio, te s toga sada ima da svoje zemlju učinim ■ sve što mogu. Plan zločinačko djelo popravlja. Za zanatstvo moga rada vidješe se u -nekoliko iz činiću sve i težiću da ono nabavku slijedećih tačaka. sirovina i prodaju svojih preragjevina — Mislite li ostaviti u potpunosti ra­ vrši u zajednici i uz pripomoć države, niju odluku o slobodnoj trgovini ili tako da nabavke i prodaje vrši ne­ ćete proglasiti vezanu trgovinu? Po posredno bez posredništva. U smislu« vijestima ovih dana u vašem resoru obnove i usavršavanja zanata i srestase radi nova naredba o kontroli slo­ va proizvodnje država će morati više bodne trgovine. Kako mislite izvesti žrtvovati. Zanatstvo kod nas mora da bude ono, što je na zapadu industrija, tu kontrolu? — U pogledu ishrane nisam veliki a ono će se moći postićigpamo udrupristalica slobodne trgovine. Današnje živanfbm. Proširenjem naše države stvoreno stanje teško je zameuiti ve- industrija je došla u mogućnost svoga4 - zanom trgovinom i ono je još pred­ razvijanja. Ovome će mnogo doprinijeti met ozbiljnog proučavanja. Kontrola i stvorene svjetske prilike a računam slobodne trgovine biće u glavnome to, da će i naknada štete u naturi ovu da sazna gdje čega u zerdlji ima: da znatno poduprijeti. — Da li će naši poljoprivrednici moći bude u rukama pravih trgovaca i da propiše i da vodi računa o izvršenju što prije da dobiju stoku za rad i vuču cijena neophodno potrebnih namirnica. kao i sprave za zemljorad. Dosadašnji Za ovo poslednje izvršiću naročitu rad u diobi zaplijenjene stoke nije pomogao zemljoradnike. Da li mislite organizaciju. — Sa koje strane i na koji način se tu organizaciju da izmijenite? — Snabdijevanje stokom naših poljo­ možemo nadati poboljšanju ishrane i uopšte snabdjevanja cijele zemlje? Da privrednika je naše najdelikatnije pi­ li ćete štogod preduzeti, da zemlja što tanje, i na ovome se ima raditi najprije bude snabdjevena i monopolisa- I strožije. Stručan odgovor za ovo može dati samo Ministarstvo Poljoprivrede. nim artiklima? •dgevoroi urodoik: M. Sudžuka. broj 26 ,PRAVDA" — .ПРАВДА' Mi ćemo u kojemu od nih brojeva našeg lista prikazati njegovo djelo« ovdje nam je uprtili A dovu, da Veliki Gospod« milostiv prema ovom svom što je nosio iskren osjećaj ma svom narodu i služio mu svojim silama. Rahimehullahu leala r» vasiah! Uč*iio sam da podjela stoke iz ratnog plijena, koja se vraća narodu pregjo na ovo Ministarstvo. Madžarska čuva prava inozemaca Na Balfourovu brzojavku o zaštiti ma­ terijalnih interesa inozemnih državlja­ na koji borave u Madžarskoj odgovo­ rio je narodni povjerenik za inostrana djela Bela Kun ovom brzojavkom: Odgovarajući na vašu brzojavnu po­ ruku od 19. aprila izjavljujem Vam, da madžarska sovjetska republika pre­ uzima svu odgovornost za proveđenje preduzetih mjera. Stranim je držav­ ljanima dozvoljeno, da iz madžarskih banki podignu svoj novac i vrijednosne papire, a strana ве komercijalna podu­ zeća i banke ne će socijalizovati. Ako se je negdje desio slučaj, koji nijo u skladu sa izdanim odredbama, ma­ džarska je sovjetska vlada pripravna da to popravi. Ja predlažem da so u Peštu izašalje jedna antanlina privredna komisija, koja će gore istaknuto pita­ nje zaštite materijalnih interesa ino­ zemnih državljana u Madžarskoj ispi­ tali i privesti kraju. GRADSKO POGLAVARSTVO^ Broj 1367. NATJEČAJ. Kod ovog poglavarstva ima ц mah popuniti mjesto gradskoj j dera uz privremenu plaću od K 720 i doplatkom isti K 720. j der je osim toga obvezan u p; vršiti službu kod čišćenja рпЦ gradu i izvoza fekalija, sa šio to, bivati posebnu plaću. Plaća je živoderu za sada p, mena, nakon jednogodišnjeg u«, ljavajuće? službovanja, iiastopito bilizaciji uz plaću predvigjum j benom pragmatikom. Reftekanti imadu podnijeli ov uredtt propisno biljegovaue molh 15. maja o. g. te ista predložiti; 1. Uvjerenje, da su državljajj Ijevstva Srba, Hrvata i Slovemu. 2. Dokaz dosadašnje službe kv,j voder i da su u ovoj struci M 3. Krsni listi 4. Svjedočbu moralnog i polit® ponašanja. Trešeljak. Zahtjevanio u Inie nepravde, nereda i nemira. (Apel na zemaljsku vladu Nr. 2.) 9.997. Zahtjevamo da se povede krivična is­ traga proti Ali Mujiću iz Velike Kladuše kot. Cazingrad. Ovaj je crno-žuti tip poznat svi­ ma Srbima, koji ga nisu nikad ni čuli ni vi­ djeli, kao veliki neprijatelj svega, što je srp­ sko. On je u augustu 1914. jgvnički zaklao •janje, koje je uzeo (za pare) od Jovanke Simiceve, te na njegovu mesu ispekao crnožuti čimhur, demonstrativno ga pojeo u svom dućanu i uz inad ga pravoslavnim Srbima na njihove oči pobiberio, da bude još crnožuči. Već i 1878. god. pokazao se je ovaj tip kao veliki prijatelj bivše crno-žute Aus­ trije, koju je dočekao s drugim krajiškim šuckorima — muslimanima, da ih uvede u Bihać. Austrijance su dočekali .toliko srdačno, da su mnoge Avabe pomrle od miline u nji­ hovom zagrljaju. Za te usluge odlikovan je Mujlć olovnom medaljom za zasluge, koju još i sad I dan i noć nosi kraj lijevoga ra­ mena i poslan o trošku cara Franje na pro­ mjenu zraka u Olomuc. Svjedoci sve 51/, Srba iz V. Kladuše. 9 998 Zahtijevamo da ae smjesta zatvori poznati prijatelj i drug velikog Aus­ trijanca Petra Kočića, sarajevski advokat dr. Živko Nježić. Ovaj je vajni Srbin u društvu s ostalim srpskim izrodima oko .Siov. Juga* napao jedinog pravog Srbina Ћ. A. Чокоржла. Time je jasno pokazao svoju crno-žutu du­ šu. On i sad, iza ulaska oslobodilačke srp­ ske vojske u Sarajevo, ne može da sakrije svojih simpatija za propalu Austriju. To se jasno vidi po tom, što je Istakao crno-žutu tablu na Kralja l’etra ulici, upravo naprama patriotskem hotelu, na kojem je tabla s nat­ pisom .Jeftanovića ulica*. Svjedok: sav sarajevski korzo. Gradski uih} Vllovlki, Preporučam svoje bogato skladište jestivih i finih STOLNIH ANTUN Prva muslimanska raiiji za uvagjanje električnog»tjet la i snage, te svih vrsta tele :: fona. Prima I popravke. :: Solidan posao. Vhsaik: Caatralai Odbor „Ј. M. O.“ Sarajcto,! Kundurdžiluk 35. Pri zaključku lista. ogroman Cijena iijm Jueuf Hadžić, •) Za uvrštenje ovog sastavka ne naplatlsmo ništa, jer nam još nije poznat oglasni cijenik patriotične rubrike .Zahtijevamo’. Uredništvo. Jedim В1Жи№А uroti i izrez jestivih i sielalh ulja. RIJEKA, Jugosl. primorje). Što ml ti Je za što Naš„presbiro* do­ stavio je novinama ovo saopštnije: ,11. ov. mj. prilikom Jedne istrage protiv člana seos­ kog općinskog vijeća Petra Ilića. iz sela Si­ rovina (općina Davidović. kotar Bileče) upotrebila je žandarska patrola, koja je tu istra­ gu vodila, oružje. Ilić je ostao mrtav. Odmah je Izašla na lice mjesta Ijekarska komisija. Komandant žandarmerijskog voda poveo je istragu o tom dogagjaju* Ala imamo izvještajni bureaul.................. Soda bicarbom gubitak, član centralnog i radnog odbora paše organizacije; jedan od naj­ spremnijih i najuvaženijih musli­ manskih inteligenata u našoj do­ movini, Zija ef. Rizaefendić, nije više megju živima. Pokosila ga je pjegava pošalina, što od nekog doba hara u Sarajevu i jutros je ispustio svoju pleme­ nitu dušu baš u vrijeme, ked su nam njegove duševne sile bile najpotrebnije. ULJA Primam i obavljam naružbs uz najkulantniju poslugu u — sve zemlje SH8. - • veća količina odmah za dobili s h I radirna 50, 100 f 200 kg. uz sijeiud 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po honarls ’ u špeeerajskoj radnji = Hasan Karahasdnovlt, BRČKO, Karagjorgjevlća iLli blamaža dieaičk« štamparija a huajsve. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/405f4089707bffa18bbf1c7d4df63994.pdf 9782a06e5ec614eb6190f05dec01c75e PDF Text Text K Iflrei r| МВ мИ јДт&јЈ 1Вк Ц «P ^Ж м! Ww ■B Duaj broj 80 helera. ЈИгЦп Izlazi subotom utorkom I četvrtkom. - иНГ.ЈШН BEDAKU«»NI ODBOR :•: дВ $ВМ «И ЖзЛ PRETPLATA: GODIŠNJE 40’-KRUNA, :: NA POLA GODINE 20’- KUĆNA :•: аЖ W' Ж ga МЖ URl DNI.'TVl > I UPRAVA Г ISLAMSKOJ Чг!пМтГ*Т :’ flV WR šI'AMPAKIJI t< AKEVA ULH'A) :-: TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI RAČUN. POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслитпанске Организације. Sarajevo, petak 2. maja 1919. (2. Saban» 1337.) 27. Slhnlmo redovi! ganizaciju i svoje redove tako zbiti i zgusnuti, da ih ne mogbu razbiti ni­ kakvi pothvati ni izvana ni iznutra. Samo Božja volja, pn — čvrsta i je­ dinstvena organizacija može nas do­ vesti uspjehu. To treba da imamo na umu prije svega, to nam mora biti jedini putokaz i samo tako ćemo do­ ći do svog cilja, S tom mišlju treba da liježemo, s njom ustajemo i po njoj, samo po njoj se ravnamo u svom radu. .Dvojica su bolja cd jednoga, trojica su bolja od dvojice . . S toga u zajednicu, jer Bog ne će okupiti moje Sljedbenike nego s»n.o na pravom putu". . Hadlsi-šerif. . izjavi naše stranke, šio je 16. utr« predana g. ministru Prilnće1 stoje i ove liječi: „Izvodi gesp. (istra Ptibićevića ne daju nam jasftfltda o držanju vlnde prema naijerskc-prosvjetnoj autonomiji, veu Hilsfetom i instituciji šeriatskih kia Gospodin ministar nam no |( nikakva objašnjenja o odštetama jiretovska selišta, o rasterećenju Ivicneg seljačkog maloposjeda i ^ljičkariej imovini muslimana za јеше prevrata, pa prema tomu ne mu njegova radnog p^ograsna, nit. no orijfntisam o njegovim nakanai u ovom pogledu. S logirse ne možemo definitivno iz■k « kooperaciji sa strankom, koju te da osnuje i naš ćemo postupak ,t>li prema držanju vlade u ovim tanjima." Ostavši vjerni gornjim riječima, > ih je jednoglasno usvojila skup iu delegata naše organizacije, mi to doživjeli i preživjeli jedan težak ij u opstanak. Zaslijepljeni momennim i formalnim (vanjskim) uspjejm svojih, bnjagi jedino spasonosnih bli, neki su ljudi obišli tako đaleX da tu nas htjeli staviti izvan zaиг Podmetano nam je da smo prodinastiji, proti državi, pa čak i proti - tamom narodu. Dakle proti sebi imirna. Ne ćemo da raščinjamo na ikrim su sitnim „dokazima11 i još tajim pretpostavkama gragjeni ovi espretni i nepatriotski potezi proti daoj organizovanoj falanzi, koja jo rita samo za to, što je — živa. Wdon, i što jo svijesna svog prava, ljeste tog nemilog raščuijanja milosti, ragje ćemo da konstatiramo vije utješljive pojave, koje nam daju oioila za povoljnije prosugjivanje iditajosti i budućnosti. Prva je od tih dviju pojava utjeljiri lakat, da su naši protivnici došli b ispravnijeg shvatanja naših težuja naših zahtjeva. Nema više onog nerijsteljssog raspoloženja prema našoj rgauizaciji,, i sa zadovoljstvom motmu istaknuti, da je probijen onaj nijetai zid, što ga jo jedna nesavjeп klika bila postavila izmegju nas drugih dijelova našeg jedinstvenog iroda. Druga, još utješljivijn pojava leži jedinstvenom držanju našeg vodstva naših mjesnih organizacija. Ni naješči mjestimični teror, ni najnoslaije prijetnje i šikanacfje nijesu nas sogle pokolebati u naši m radu i nat janju. Svijesni svog prava i potpuo uvjereni u njegovu konačnu po­ jedu, mi smo mirno i nepAolebivo Ili svojim putem i nijesmo dali du u dim redovima zavlada strah i za inua. Taki smo bi|i i laki ćemo ■tati. Bolje rekuć: taki moramo ostali. Da, taki moramo ostali. Jer, hoće >0 li da se ostvare načela, radi ko­ ti i na temelju kojih smo proveli išu organizaciju, onda moramo zariali i još jače učvrstiti tu svoju or> « Živimo u doba najvećeg stranač­ kog kemešanja. Prijatelji do jučer, d' nas se razilaze i polaze novim putevima. Ljute se jedni na druge, svigjaju račune: neki lijepom, a neki i sa grdnjama. Novine su pune raznih izjava i protuizjava: što danas nppišu, sutra ližu. Ko politika. Ne smije­ mo nikad spletati s uma, da se neke vijesti proturuju u novine baš sa tom nakanom, da se napravi zbrka, pa da se u mutnu lakše lovi. 9 toga treba­ mo biti vrlo oprezni pri prosligjivanju ovih vijesti, naročito što se tiče držanja ljudi iz naše organizacije. .Pravda" će naše pristaše obnvješćivati šio je bolje moguće, a o držanju predstavništva naše stranke valja nam dati ovo objašnjenje: .Centralni odbor naše organizacije pretresao je položaj potpuno stvarno i svestrano. U odboru vlada potpuni šporazum u svjema pitanjima 1 po­ duzeće se sve mjere, da se postigne ostvarenje temeljnih načela našeg programa. Iz taktičnih razloga z a sada nije moguće pisati o tim za­ ključcima, nu naši ljudi mogu biti potpuno uvjereni, da pretstavništvo ne će učinili nikakva važnijeg kora ka, a da prije toga ne zatraži narod­ no odobrenje. Mi ćemo u svemu svom radu biti demokratični i pretstavništvo će za svoje predloge zatra­ žiti odobrenje naroda sazvavši skuštinu delegata cijele zemlje. Moguće će se održati i skupštine po svjema mje­ stima naše domovine. I kao što centralni odbor, kao preE stavnišjvo naše organizacije ne će učiniti ništa na svoju ruku, tako isto ni pojedini mjesni odbori, pa ni nji­ hove skupštine, a kamo li pojedini članovi organizacije ne mogu i ne trebaju činiti ništa na svoju ruku U organizaciji treba da vlada potpuna disciplina: svak treba >da u prvom re­ du čuva interese zajednice, a tek on­ da pojedinca i uže skupine. Mi se nadamo, da će se ova po­ ruka shvatiti kako treba, pa još jed­ nom velimo: .Stisnimo redove!" — „8amo nam je u zaiednici spas! ..... Uuregjenje nekih socijalnih pi­ tanja u Bosni i Hercegovini. Piše: Dr. Eugen Slađović pl Slidoevičkl. Računajući od okupacijo Bosne i Hercegovine po bivšoj Austro-ugarskoj monarhiji počela je naša zemlja korak po kora« atupati megju one zemlje, koje se privredno razvijaju Počeli eu se organizirati domaći (i ako skromni) kapitali, pridolazili su strani kap'tali, podizale se željeznice i tvor­ nice, — jednom riječi: zemlja se pučela’e konomski podizati. Kao svagdje, tako jo i kod nas stvorilo to ekonomsko razvijanje nova vrela pri­ hoda i nove faktore privrednoga i društvenoga života. Kućni i seoski rad, rad primitivni в rukom i zastar­ jelim halatom zamjenjuje se radom na veliko i s modernim strojevima, koji nadomještaju tjelesnu radnu sna­ gu čovjeka. Pojedinac postaje poste­ peno od dotadanjega sitnog seljaka, vlasnika zapuštenog posjeda, pravim vlasnikom urcgjeno vogjenog posjeda, a društvu se omogućuje, da udruži­ vanjem upotrijebi snagu novčano glavnice. Razvitkom i n d u s t r ij e rastao je postepeno i broj radnika, koji au bili zaposli ni u različitim preduzećima obrtničkoga, tvorničkog, tr­ govačkog i prometnog značaja. Tako se i kod nas pojavilo radničko pitanje, koje je tražilo zakonsko ure­ gjenje pravnih oduošaja kako radnika tako i poslodavaca. Na tom je pod­ ručju proglašen dne 15. februara 1909. osobito važan zakon o osigura­ nju radnika za slučaj bo­ lesti. lste godine izdane su i neke druge naredbe, koje su uredile zaštitu života i zdravlja radniku u preduzećima, te pitanje odnošaja izmegju rad­ nika i poduzetnika (poslodavaca). Novo vrijeme, koje je nastupilo tečajem svjetskog rata i sada za nje­ gove likvidacijo, izbacilo je uz ostala pitanja s jakim naglaskom i pitanje radničke s o c i j 1 n e zaštite. Država, koja so je dužna skrbiti za fizičke, duševne i ekonomske interese sviju državljana, moi*ala je nemi­ novno pristupiti daljnjem zakonskom rješavanju nekih prešnih radničkih zahtjeva. Naša država obiluje svako­ vrsnim naravnim blagom. Plodne ora­ nice, rudnici željeza, soli i ugljena sve to pogoduje razvitku jednog ži­ vota i blagostanja, koje će se u našoj vtsslitoj državi snažno provesti. Za razvitak industrije valja već sad priregjivati temelje. Povjereništvo naše zemaljske vlade za socijalnu politiku, kojoj stoji na čelu gosp. povjerenik Franjo Markić, pristupilo je uregjivanju tih pitanja U zadnje vrijeme izdane su već neke važne naredbe, a neko će doskora izaći. Tim se nared­ bama uregjuje osam-satno dnevno radno vrijeme, osniva se poseban ured za posredovanje kod namještanja radnika bez posla, odregjuje se da­ vanje potpora radnicima bez posla i daje se radnicima pravo, da biraju u svakoj radionici, u kojoj su zaposleni, svoje radničke povjerenike. Pošto su te odredbo u svakom pogledu važne, želio bih s ni koliko riječi istaknuti njihov sadržaj. . I. Naredba o osam-satnom radnom vremenu odregjuje za sve osobe, koje su u makar kakvom svojstvu zaposlene u državnim, ze­ maljskim, općinskim, ili privatn m radionicama, poslovnicama, poduzeći­ ma, pothvatima i pogonima obrtnoga, tvorničkog, trgovačkog i prometnog značaja u razdoblju od 24 sata dnevno satno vrijeme od najviše 8 sati. Dnevni osam-satni rad je dakle ona najviša mjera, do koje u pravilu Godina I. smije poslodavac zaposlili radnika’ Ondje, gdje je postojala radnička or­ ganizacija izvojšten je taj zahtjev već od prije, ali od sada vrijedi obvezatno za sve organizirane radnike. Od tog pravila je izuzet jedino čisto kućni obrt, u kojem su zaposleni samo čla­ novi dotične obitelji. Kao svako pravilo tako dopušta i ovo pravilo iznimke. U slučaju po­ trebe može obrtna oblast prve molbe (kot. ured, vladin povjerenik) na molbu dozvoliti produženje radnog vremena do najvišeg trajanja od 10 sati dnev­ no za najduže tri, dotično (kud daljhe potrebe) za osam sedmica. Zemaljska vlada može pak u nekim poduzećima gornje vrste u izuzetnim slučajevima sasebnom naredbom dozvoliti produ­ ženje dnevnog radnog vremena. Kod toga mora vlada prije svoje odluke saslušati mišljenje posebnog povje­ renstva. Vrijeme, koje radnik radi zbog produženja radnog vremena, valja da se naplaćuje najmanje 50 posto bolje, nego sati normalnoga radnoga vreme­ na. Kod akordnog rada mora se za svaki prekobrojni radni sat naplatiti najmanje četrdesetčsmi dio ukupne zaslužbe u sedmici. Zbog skraćivanja radnog vremena, koje je odregjsno ovom naredbom, ne smije se radnicima sniziti ni plaćani zaslužba. Prekršaji ove naredbe kažnjavaju upravne oblasti prema propisima na­ redbe o vršenju obrta od 3./2.1909. Nov­ čane globe teku u zakladu za potpo­ maganje radnika bez posla. II. Naredba o osnivanju ureda га posredovanje kod namještanja radnika ba posla predvigja samoupravnu orga­ nizaciju, koja će se brinuti, da nagje zarade za radnike, koji su bez vlastite krivice ostali bez posla. Taj ured po­ sreduje izmegju poduzeća, koja tre­ baju radnika, i radnika, koji su bez posla; vodi statistiku o broju radnika bez posla i o uzrocima neuposlenosti, te stavlja zemaljskoj vladi prijedloge o ublaženju besposlice. Taj se ured sastoji od: 1. zemaljskog povjerenstva u Saraje­ vu, koje stoji na čelu te organizacije u cijeloj zemlji. Članovi toga ureda jesu: jedan za­ stupnik zemaljske vlade, četiri zastup­ nika radnika i četiri zastupnika poslo­ davaca. Zastupnike radnika imenuje zemaljska vlada na prijedlog strukov­ nih radničkih organizacija, a one pos­ lodavaca na prijedlog trgovačke i obrt­ ničke komore. Zvanje zastupnika je počasno i besplatno. Mandat traje jed­ nu godinu dana. U područje rada toga ureda spada: izbor predsjednika i dvojice podpredsjedni ka, sastav poslovnika; izbor uprav­ nog odbora; prijedlog o namještanju upravitelja upravnog odbora i upravi­ telja okružnih povjerenstva, uregjenje okružnih povjerenstva, uregjenje je­ dinstvenog poslovanja, i nadziranje nižih organizacija. Poslovi se rješavaju na skupnim sjednicama, koje treba da se obdržavaju najmanje jedanput mjesečno. Upravni odbor je izvršujući organ zein. povjerenstva, a sastoji od pred­ sjednika (koji je i predsjednik zem.po- �Strana 2 Страна vjerenstva), zastupnika zem. vlade (po­ vjereništva za socijalnu politikii), dvo­ jice zastupnika radnika i poslodavaca i upravitelja upravnog odbora. Upra­ vitelj je stalni namještenik. Taj upravni odbor vodi i rješava sve tekiiče pos­ love. On ujedno posluje i kao okružno povjerenstvo za glavni grad Sarajevo. Poslovi se rješavaju u skupnim sjed­ nicama. Područje rada i način rfešavanja uredit će posebni poslovnik. 2. šest okružnih povjerenstava ovog ureda za naših šest okružja. Ova po­ vjerenstva sastoje od upravitelja, te po dvojice zastupnika radnika i poslo­ davaca. Sve članove povjerenstva ime­ nuje zemaljska vlada na prijedlog zem. povjerenstva, i to radničke i poslodavačke zastupnike na način, kako je gore istaknuto. Djelokrug okružnih po­ vjerenstava odregjen je naredbom, a izdat će se i posebni poslovnik. Pos­ lovi se rješavaju u skupnim sjedni­ cama. 3. mjesne podružnice, koje osniva zemaljsko povjerenstvo ureda za po­ sredovanje kod namještanja radnika bez posla, na prijedlog okružnih po­ vjerenstava u kotarskim, iepostavnim i industrijalnim mjestima, gdje se zato «kaže potreba. Njihov će se djelokrug urediti posebnim poslovnikom. Sve radionice i poduzeća, dotično njihovi upravitelji (poslodavci) valja da najkasnije za tri dana uz naznaku razloga, prijave okružnom povjeren­ stvu istup, dotično otpust svakoga rad­ nika. Ako žele otpustiti najedanput više od pet radnika, treba da to pri­ jave odmah. Jednako se je sVaki rad­ nik bez posla za vrijeme od 24 sata nakon istupa (otpusta) dužan prijaviti okružnom povjerenstvu (za Sarajevo upravnom odboru). Tko povrijedi duž­ nost prijave, potpada pod kaznu. Nov­ čane globe teku u zakladu za potpo­ maganje radnika bez posla. Sve troškove ureda za posredovanje kod namještenja radnika bez posla podmiruje država iz vlastitih sredsta va državnog proračun^ Čitava uredba ove organizacije pri­ slanja se na postojeću organizaciju bolesničkih blagajnica, koje Su osno­ vane na zakonu od 15./П. 1909. o osi­ guravanju radnika za slučaj bolesti. III. Naredba o potporama za radni­ ke bez posla odregjuje, da na takvu potporu ima pravo svaki radnik, koji je bez vlastite krivice ostao bez posla, a nema drugih sredstava za izdržava nje, i to: o) ako je sam istupio iz posla zbog ma kakova opravdanog razloga (kao što je pomanjkanje rada za dotičnu Tešho je čovjeku u mraku..... Bez kulture uma i srca nema lije­ pe narodne budćnosti, nema sigurna opstanka. Kulturu narod dobiva samo prosvjećenjem. To jo utvrgjeno. Prosvjećenje naroda danas je naše najvažnije pitanje. O tome se u nas danas najviše i piše i, kadgod se zagje u razgovor o našim žalosnim pri­ likama, svodi se uvijek na istinitu či­ njenicu, da je naš narod (ne mislim samo u nas u B. i H. ili samo nas muslimane, nego sviju nas u državi SHS.) vrlo neprosvječen i vrlo nekulturan. To u srce dira, boli, tišti ... Je li? Biš se tim pitanjem bavi mala knjižica pod gornjim naslovom od Rudolfa Hercega. Na čelu knjige -eloji motto, na koji se danas vrlo malo i misli: „Do izbora za konstituantu trebalo bi da svi naši analfabeti nauče čitati ~i pisa­ ti “ A kao ključ gornjem pitanju, či­ tamo evo ove retke: „Proživljujemo evo odsudne časo­ ve. Niko n» može reći danas, što će biti ajutra. Svaa hoće nešto, a što je zapravo taj .nešto", — toga niko pra­ .r’AVDA* — „ПРАВДА" struku, itd.) ili ako je odpušten iz dionicama (poslovnicama', preduzećiina. službe zbog samovolje poslodavca ili pothvatima i pogon om trgovačkog, zbog pomanjkanja rada, počevši od obrtničkog, tvorničkog i prometnog četvrtoga dana računajući od daua značaja pripada pravo, da biraju svoje povjerenike. U njihovo područje rada odstupa (prijave), b) ako istupi zbog bolesti, počevši spida posredovanje izmegju radnika i od četvrte sedmice ud,dana prijave i poslodavaca u onim stvarima, koje iz­ c) ako je prijo ili za vrijeme rata laze iz poslovn >ga radnog odno.šaja. najmanje tri mjeseca bio u poslu Birati sa može najviše 12 povjerenika. U najskorije vrijeme noveliraće so kod kojega poslodavca u zemlji, ali je radi nastupa vojničke dužnosti zakon o osiguranju radnika za slučaj morao prekinuti gragjansko zvanje, nezgode, povećat će se bolesničke pa nakon povratka iz vojništva ne potpore, proširit će se osiguranje rad­ može naći zarade, počevši od osmog nika i za slučaj nezgode i starosti, daua računajući od dana povratka iz uredit će se pitanje minimalnih nadnica, vojništva (prijave). Oni radnici, koji noćnog rada, zaposlenja žene i malo­ bez makar kakvoga opravdanog razlo­ dobne djece itd. ga istupe iz posla ili koji silo na ta­ kav bezrazložni istlip ostale rad ike istoga poduzeća, dotično oni, koji ima­ ju drugog pokretnog ili nepokretnog Što to zttačil Vladin presbiro do­ imetka ili dohotka za izdržavanje, — nemaju pravo na te potpore. Oni stavlja nam ovaj hvvalis: »Muslimauradilici, koji su bez posla, a kojima ska grupa oko „Jednakosti* prekinula јл veze sa g. Širifun Arutuloviđein. ured za posredovanje kod namioštanja radnika nagje zarade u drugom kojem Tim povodom istupili su iz uredništva mjestu izvan njihovog sadanjeg bora­ i gg. Dušan Maka mović i Ahmst višta. imaju osim prava na potporu i Hadžialiagić." Za što t >, kako to, kad a to ? ... . pravo na pripomoć za podmirenje Jedan članak .Samouprave.* Naš troškova putovanja i preselonja. Ta pripomoć može se dati najviše za 7 presBiro javlja: „Samouprava* donosi dana, a ne može biti veća od 50‘/o uvodnik o pitanju novoga ustava. U iznosa, koji za to vrijeme pripada istom se čltnku oštro izjavljuieprolio proporcionalnoj izbornoj reda Pišući o radniku kao potpora. Radnicima stranim državljanima Radiću t Starčevićaocuna istupa protiv daju se potpore i pripomoći za prese­ njihovih agitacija za iegislativae auto­ ljenje samo, ako postoje takvi megju- nomije. 0 Slarčevjćancima veli: Da nar 'dni ugovori,ili reciprocitet i regres, dobiju što više važnosti kušali su se izuzevši da su takvi radnici u pošled- pokriti autoritetom jugoslavenskog od­ noj godini, dotično prije ili za vri­ bora, a napose mioistra inostranih dje­ jeme rata najmanje šest mjeseci bili la dr. Trumbića. Nekadanje neodlučno Trumbićevo držanje u pitanju legislaosigurani za slučaj -bolesti. U pušljed njem slučaju pripada i radnicima stra­ tivnih autonomija, davalo je skupini nim državljanima pravo na potporo i oko „Hrvata", „Novoga Vremena* i „Obzora* djelomično opravdanje. Kod putne pripomoći. ' Potporo iznose 50"/« radnikove te agitacije zloupotrebljavala jo ta sku­ mjesečne dnevne zarade. Naredba raz­ pina privatne listove i dopisivanjadra likuje XIV.stepena te dnevne zarade Trumbića, kojima je naročito operisao i to od 1 do 15 K dnevno. Prema dr. Lorković. Ovo apostrofiranje dra Trumbića tome iznaša najviše potpora 8 K dnev­ no. Te potpore odmjeruje i isplaćuje je svakako zanimljivo, jer dolazi sa okružno povjerenstvo ureda za poere- strane, koja u svoje doba nije b la dovapje kod namještanja. Isplata biva baš osobito naklona našem ministru , na temelju propisane prijave o istupu vanjskih poslova. (otetupu) iz dotadanjeg zaposlenja. Čitava uredba davanja potpora Dan ratne siročaJi. prislanja se na ured za posredovanje kod namještanja radnika bez posla i Pripreme za sabiranje zadan „ratne ni organizaciju bolesničkih blagajnica. siročadi'1. Iz pokrajina stižu svaki dan Država nosi do svršetka godine „Središnjem zem. odboru* dopisi o 1919. sve izdatke, koji su skopčani s pripremama za .dan ratue siročadi". davanjem potpora i putnih pripomoći Većina mjesnih .odbora održala je sjed radmka bez posla. niče, da se dogovori,- luko će urediti IV. Naredba o radničkim povjere­ sabiranje, da uspjeh bude što povolj­ nicima odregjuje, da radnicima u ra­ niji. U mnogim mjestima priredit to Bilješke. vo ne zna. Svijet zna što ne će, ali ne zna, šta hoće. Nu dolazi čas, kad će svak morati (da formulira SVoje -zahtjeve, i to da ih formulira tako, te će se oni moći provesti. Naše hrvat­ sko i jugoslavensko pitanje nije takve naravi da se ne bi moglo riješiti.Jed­ no je nesumnjivo, ono sa ne može riješiti starom metodom, nego kod njegova rješavanja treba da svjesno i od­ govorno sudjeluju svi slojevi naroda'. 7л to, veli dalje pisac, moramo se mi tome zahtjevu pokoriti i upotrebiti onu metodu, koja vodi cilju. I sad upire prstom u tu metodu koja nas sigurno vodi cil'U, a koju iznosi pisac u 19 članaka, što se bavo i teorijom toga životnog pitanja i, što je važnije, kako bi se to dalo u narodu najlakše pro­ vesti. U spomenutim člancima iznosi pisac rad na prosvjećivanju naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, a djelimično u Dalmaciji i u Bosni od god. 1911. do u najnovije doba. U prvom članku iznosi koliko je nepismenosti u Hrvatskoj i veli, da je taino 754/« nepismena svijeta (u nas u Bisoi još više). Govori o propa­ danju naroda radi njegove neprosvijećenouti. Strašnim to primjerima pod krepljuje n. pr. narodno siromaštvo, -zaduživanje, narod prodaje zemlju, seli se u Ameriku, u nas tvornica nema, pa so slabo zaragjuje, lihvari gule narod, kultura srca na ni ikom stepenu itd. itd. Tima morijama narodnog tijela i duše jedino će se slatina kraj prosvje­ ćivanjem naroda. • U tom je pogledu prvi rad: širiti pismenost u narodu, a naučiti narod, da čita poučno štivo. Svaki mora znati čitati i pisati. Da se to valjano privede valja u tu svrhu dobra organizacija. To je ponukalo mnoge hrv. rodo­ ljube, osobito gjake i narod. učiteljA da su počeli otvarati tečajeve za od­ rasle uepismene ljude i žene (tzv. a nalfabetske tečajeve). Ti se tečajevi drže zimi po školama. Imaju i posebnu početnicu u tu svrhu „Abeodarku". Za 6 godina održali н u 308 tečajeva i naučili čitati i pisati 7 hiljada'ljudi. To ih nije zadovoljilo. Apeliraju na svu i nteligenciju osobito onu, koju na­ rod uzdržaje, hrani itd da so prihvati posla. Apeliraju na svakoga ko zna čitati i pisati,- da nauče svoga brata, rogjaka, sestru, komšiju, prijatelja. U tu svrhu je izašla i .Uputa" kako se održaju i rukovode anali, tečajevi. (Mi ćemo posebno pisati o „Abecodarki. i u „Uputi"). se prikazivanja,deklamacije,),^ mjestima zgodni igrokazi. 'И U vođini mjesta aabirat ik . И runice i ođboraice na nbitin Д, negdje ćo ovo sabiranja vršilj јД ska mladež. '■ Kakav te biti uspeh оц^јД „dana ratne siročadi? Polrel^M djece ostavljene i osirotjele velika, pa nije čudo, da je dosadašnjih održanih sabiranД lijepih svota u fond za sirotij Tako je prvi „din ratne nio 200.000 kruna. „Din taku Л čadi“ o Gjurgievu 1918. pičejij kruna. Ovogodišnje sabiranje J bi donijeti prihod veći nego iu4 dina, i to jedno s razlogu, šUo'J u ovom času potreba najveća i Л preča, a drugo, što je ral спД svršio takovom pobjedom рпгјД nasiljem, pa nas mora ova бцД oduševiti na što veću dareiljifg^l Imovne opčine i seml/iiu J spremaju se kako čujemo, di>„J dine što većim doprinosom Brid „ratne siročadi . Imovne i zemljišne zajednica održat it J svrhu posebne sjednice, no ки.ццЛ glasiti veće iznose zv »Irolad. ■ Novčani zavodi, gospodarila »jj seljačke zadruge zamoljene »i Д što vodim iznosom sjete eiroiajjJ vojnika. Nama sumnje, da ća živu odazvati. 1 7 rgovci i „dan ratne eiročadL' ,J zem. odbor za zaštitu djeceокцД dopisom na sve uglednije кД s molbom, da se za daaratoespj sjete djeca pilili vojnika. Neki^S govci već p nlali oveće svote.' a Pregled. I 0 našim zapadnim grultj »Journal do Debata" javlja: Ч'кД predložio da Rijeka postane džJ luka pod suverenitetom JugoiliK čitava Dalmaciji neka pripadned goskviji, osim otoka Visa, Kud Brača i Hvara. Italija josUvihptJ predlog, da Rjeka bude hlijugj Sušak jugoslavenski, a svi ostali ci, koji imadu stratešku Indu talijanski. Zadrom i Š boiiikoa ut upravlja Italija u ime lige tihi .Matin" javlja da su savezem*) posredovan predlog, po kojemu prihvaća talijanski predlog osim ni tjeva. da se i Rijeka pr poji Iu^l Cesi uz nas. „Narodni L'utj i nosi uvodnik pod naslovom .Ш centra Orlaadj*, u kojem sa im। uzima za jugoslavensko stanovi* veli da ono mora potpuno pkjd «3 Bez dobro, jake i svjrn organizacije nema ništa. Zi I se već u narednim člancima pi« prosvjetnim društvimiip niinje kako se tamošnja zemalj. Л1 vrlo malo brinula za to. РгопјЛ društva imala su: Prvo: rad međo nepisani« (analfabeti), koje prije svega vd.iи učititi čitati i pisati. Tih imi oijiik pa je i rad za‘njih najvažniji Drugo: rad među onim, kojii išli u školu, ali radi dosadatnj« » mara naše inteligencije zauaroio* došo - daleko ud civilizacije i »uh (zaboravišo i ono što su mutili i školi). Treća je briga za one, koji wš polaze osnovnu školu, a daliije «u» ne đo nastavljati. Stime je vrlo vilu pobrinuti se za dalnjo njihovo ženje. Tu su glavu > sredstva Jotu knjiga i dobra p re^avanjtk to trAa da se otvaraju čitaoci« i knjižnico, da se oblakša širem« ti* na I dobrih časopisa za narod. Da se ovako sve radi i um* provode treba, opet da imamodvk re organizacije —prouvjet«1 društvo. Iznose se t. zv. »pomoćne ik* koje je b:la hrvatska vlad« uveM narodu, bajagi da te škole odriićj �.ТГРАВДА* - .PRAVDA* Spoj 27 Broj Mirovni uvjeti. „Echo de Pariš* dp da će 4. maja u pariškim listo­ va biti objavljeni mirovni uvjeti. Ileutpjeh Italije. Ministar prededmk Orlando izjavio je dopisnici। talijanskih listova, da su mu Wiltl Clemenceau i Lloyd George pro Ji notu, koja je sadržavala pitanje drinskih granica. Svnko daljnje razjojenje otklonio je Orlando. On je javio da će konačnu odluku prepujli parlamentu i kralju. Nakon dojh ministra predsjednika održavaćo 5 u Rimu pod predsjedanjem kraefim krunsko vijeće, na kojemu će ^eralismite Diaz imati odlučujuću lake talijanskih ministara. Gg. ooioo i Salandra krenuli su iz Paa u Rim, gdje se već nalaze Orido i Barzilai. Tim se dogagjajem bavi „.Petit >ari8ien“, pa veli, da pregovori nisu auvijek, već samo za čas prekinuti. Gg, Orlando i Sonnino — veli pooenuti list — dobili su od parlamenta od senata prilično imperativnih »odala pogledom na talijanske redamaciie, pa au sad odlučili da doцо pred parlamenat i da ga izvijeste I svojim naporima i o teškoćama, na pje su ^aišli. Oni će doći pred rimdu komoru 28. aprila.' Talijanske prijetnjo. Javljaju iz fugana : Pariški" dugagjaji izazvali su I Italiji .veliko uzbugjenje. Listovi izvješćuju mogućnost definitivnog preorna Značajan je za raspoloženje u Italiji uvodnik .Popelo d’ Italija', koji I*. da se Italija ne treba obazirati El Wilsona, kao što se nije Wilson »bazirao na llalju. Engleski idealizam počiva na engleskim blagajnama. Ita­ lija može stoga mirno vratiti istom mjerom diplomatsku ćušku i nelojalno itnugjivanje sa strane aliiraca. Evropski položaj nije dana^ ni najmanje ružižut za antantu. Njemačka, Austrija, Madžarska, Bugarska i Turska sačinjanju danas impozantan blok, koji se ne smije podcjenjivati, a koji danas tim više vrijedi što su već engleske i američke čete povučene sa kontiaeola. Osim toga treba Engleska svoju oružanu silu za zaštitu irske. Indije i Egipta. u kratko rečeno za svoiu ku­ tu. Bude li mir zaključen bez Italije, to će biti samo mir na papiru. Prevrat u Italiji 1 „Lokalanzeiger* svija: Iz Italije stižu glasovi o jakoj isvolucionarnom gibanju u talijanskoj vojsci. Talijanske čete u- Milanu otka­ zale tu pokornost i poslušnost Oko 1(| hiljada momaka izjavilo je da če se u slučaju nemira priključiti demon­ strantima. Vojnišlvo zahtjeva mir i sporazum, jer neće da se još jednoć bori za imperijalizam. Dalje traži od­ stupanje kralja i uvagjanje socijali­ stičke republike. Iz drugih gradova stižu slične vijesti. Kad se »narod pita!' Francuska će dobiti od saveza naroda ovlašte­ nje. da upravlja Sirijom do Damiaka. Amerika će upravljati Armenijom, a Engleska Mezopotanijom. Borba prati Magjvskoj. Rumunj­ ska kavalerija napreduje od Debrecina. Magjarska komunistička vojska slabo se odupire. Magjari su računali na pomoć ruske boljševističke vojske, no ta vojska ne dolazi, a neće valjda nikad ni doći. Bela Kun zatražio je pomoći od Lenjin®, izjavivši mu da je- položaj očajan. ko mu drago samo ako zna čitati i pisati. Time se naravno nije postiglo što se željelo. Pisac u daljnjem člancima iznosi različita mišljena što ih je iznosila hrv. inteligencija i napošljedku se izlaže ideja i budući rad .Narodne straže*, koja se zauzela da u praksi provodi gore navedene tačke. Za to bi bila dužnost svakomu naše­ mu inteligentu, da ovu knjigu proštudira. — knjiga je već prije oglašena u .Pravdi* u 35. broju. • Pro domo sua. Ovi nam retci dadoše pobude, da se ukratko osvrnemo i na ом, ua naše joi ialomiie prilike. Ono evs, što se dosada radilo kod nas. bilo je vrlo malo ili gotovo ništa. A ovaka se pitanja ne daju ni časa, odlagati, moraju se već provoditi u iivolu jer su za to zadnji časovi. Prva je dužnost naše zemaljske vlade, da ona preko narodnih učitelja otvara što više analfabetakih tečajeva po gradovima., a osobito po selima. 1 to ne samo sa hladnom preporukom nego odlučnom naredbom i dobrim honorarom učiteljima. Za tim dolazi na red naša prosvjetna društva čitaonice, knjižnice j L d. a neka je centrala naš .Gajret*. Naši dopisu Banjaluka, 20. aprila'. Kad je iza zloglasnog kot. prestojnika Pačovskog došao nama Osman ef. Hadžić za prestojnika mi smo od radosti plakali i suze radosnice lili. I nije puno vremena prošlo iza Osman ef. dolaska, a mi smo već рџбеН žaliti za onim suzama radosnicama, jer smo se uvjerili da su bile u ludo prolive­ ne. Osman ef. kad je došav u BanjaLuku nije našao oikoga megju musli­ manima, ko bi bio dostojan da s njim opći, nego je općio jedino i isključivo sa pravoslavnim Srbima. Mi banjalučki muslimani vazda, pa i u najkritičnije vrijeme za Srbe, lijepo smo živili sa Srbima i megju nama nije bilo ni vjerskog ni plemenskog neprijateljstva, ali nam je ipak bilo nepojmljivo vla­ danje Osmau efendino, a pogotovo, da kod njega kao predstojnika skoro ni jedan musliman nije mogao svršiti svoga posla, dok su. Srbima njegova vrata bila vazda otvorena. Promatrajući to megovo službeno i izvanslužbeno vladanje jedno nam je osobito padalo u oči. Nismo mogli nikako odgonetnuti, kako može jedan ko'. prestojnik u ovo doba skupoće sa svojom prestojničkom plačem onako na široke rukave trošiti i živiti — živiti kao što živi onai, koji u ovo doba troši više od 50.000 K godišnje, jer onaj luksus u familiji nije se mo­ gao sa manjim prihodom pokrivati. U ovo trošenje unio je ovdašnji »Novi Život« jedno strašno svjetlo i u svojim bilješkama „Trgovački konsorcij', koje su izašle u nekoliko brojeva podigao jasnu i strašnu obtužbu o visokim provizijama na uveženim vagonima šećera. Svak м napetošću očekuje kako će se proti ovim otkri­ ćima ponijeti g. Hadžić, a mnogu upa­ da u oči i šutnja »Jedinstvene Države«, kojoj g. Hadžić blizu stoji. Banjalučanin. ogromhih novčanih sredstava, dok je ,8. Z. O.“ upućen malodane isključivo na doprinose i darove ljudi dobra i milostiva srca. Uvaživ uvu činjenicu, nek bude .Dan ratne siročadi* dne 4. maja odraz naše požrtvovnusti i shvaćanja ove plemenite i humanitar­ ne zadaće! Dodatak uredništva: Mi smo registrirali pisanje »N. Života« i istakosmo potrebu, da se g. Hadžić brani ili u javnosti ili pred sudom. To i danas ponavljamo, jer je članak »N. Života” prenijela ovdašnja »Jugoslavija«,-a registrovaše ga i neke za­ grebačke novine. Mi pozivamo vladu, da g. okr. na­ čelnika uputi na vršenje dužnosti, jer je po srijedi i reputacija novog reži­ ma, budući je u njemu g. Hadžić na­ pravio dobar avanzement, paše zaska če i na više mjesto. dojenčad građa Sarajeva. Dne 22. aprila počele su se dijeliti haljinice i rublje, koje je amerikanska misija Crvenog Krsta donijela kao dar za siTomašnu dojenčad grada Sarajeva. Prve haljinice, koje je dobila institucija .Zaštite Matera* kod gradskog fizikata, dijelile su: Mise Dr. Taylor, Mise. Trompen u prisutnosti pospogja Dr. Krajeivske, Dr. Prašek i sestre Mvtil de, koje su sudjelovale ispred .Zaštite Matera*. Prva djeca, kuja su dobila ove lijepe darove plemenitih amerikanskih gospogja bila su: Dragomir i Slobodan, dvoje pravoslavne djece, Mirjana i August dvoje katoličke djece i Sevibaj!) muslimansko dijete. Dijelenje se nasta­ vilo 26. aprila, te će se svi darovi podijeliti megju djecu svih konfesija. Iz »E1 Kamera* Na 25 ov. mj. obdržavana je .El-Kamerova* glavna skupština, na’ kojoj je izabrao ovaj odbor: Predsjednik: Jakubeg Filipović pod predsjednik: Mshmutaga Žiga I. tajnik: Asimbeg Dugalić, II. tajni k: Mehaga Bićakčić. I.blagajnik: Ismetaga Zildžić II. blagajnik: Muhamed ef. Muftić, knjižničar: Hf. Mehmed ef Čirkmagić, do mač i n i baščovan: Ismet ef. Ćurčić i Mu­ hamed ef. Softić; odbornik bez naročite funkcije: Ibrahim ef. Demirdžić; zamjenici: Mehaga Abadžić, Edhem ef. Lojo, Mujaga H. Bvščaušević, Osman ef. Topčagić; revizori: Akif ef. Sahanić, Vejsil ef. Šahinagić. Za proslavu 30. aprila- Napokon mno dočekali davno željeni dan, da se kosti hrvatskih narodnih mučenika, Zrinskog i Frankopana. prenesu na rogjeuu grudu. Sa velikim će slavljem biti prenošene u Zagreb, u naše kul­ turno središte, a putom od Maribora pa do zagrebačkih arkada klanjati će se narod pepelu onih, koji su naumili oružjem u ruci i u otvorenom boju s naroda svoga skinuti teške patnje i poniženja, koja su ga tada onaku stra hovito tištila. Pokažimo i mi ovdje, da nam je srce toplo i puno ljubavi za ovu dvo­ jicu slavnih ljudi, koji su prignuti gla­ vu pod krvnički mač. Plemenita im Domaće vijesti. I« uredništva. Radi protesпо^ štrajka naš list izlazi tek danas, a budući broj izaći će redovito u utorak Maslimanskl internat u Vinkov­ cima. .Središnji zemaljski odbor za zaštitu porodica mobilizovanihi u ratu poginulih vojnika iz Hrvatske i Slavo­ nije* u Zagrebu osnovao je u spora­ zumu sa zemaljskom vladom za Bosnu i Hercegovinu u Vinkovcima internat za onu siromašnu muslimanku djecu, koja se kod kuće ne mogu prehraniti. Za taj internat izdao je .Središnji ze­ maljski odbor* dosada 150.000 K i na taj način spasio od gladi, i u mnogim slučajevima i od gotove smrti znatan broj naše muslimanske siročadi. U do­ kaz kako" ovaj rad ,8. Z. O.* najazi na priznanje megju samim muslima­ nima, puslužiće nam i ova brzojavka, upravljena na predsjednika odbora dr. Šilovića: .U najtežim danima patnja i gladi Vi ste kao pročelnik društva nastojali svim silama pomoći musli­ mansku sirotinjsku djecu. Osnovali ste i muslimanski konvikt u Vinkovcima. Muslimanska čitaonica u Bos. Krupi iz svojih skromnih sredstava votirala je pripomoć ovom konviktu od K 200, a glavna skupština od 3. aprila izrazuje Vam jednodušno hvalu i kliče Vam: Živio na čast hrvatskoga roda! — Za odbor: Hasanbeg Krupić, pred­ sjednik* Za ovaka i slična poduzeća, što ih ovaj odbor provagja, hoće se u istinu Dužnost je našeg poštenja i naše časti, da po svojoj snazi svoje prido­ nesemo, kako bismo se približili ono­ me danu, kad će zavladati pravednost i mudrost u javnom i privatnom ži­ votu. Mi možemo samo onda sami sebe potpuno da štujemo, ako očuva­ mo ponos svoje građanske svijesti. » Nekoliko misli. Samo oni narodi, koji su sposobni Iz djela Teodora Roosevelta: .Što je da vladaju ne tek na drugima nego d em o k r a t i za m, pouke i pobude i nad sobom, mogu da podignu istin­ hrvatskom narodu iz besjeda i člana­ sku slobodu i istinsku samoupravu. ka američkog demokrate prubrao i • preveo Janko Ibler, Zagreb 1918. Pros­ čim dođe jednoć političar do mni­ vjetna biblioteka svez. 111. Muže se jenja, da mora biti nizak, ako hoće, dobiti ц svim knjižarama. da je praktičan, on postaje štetnim Iznosimo nekuliko ovih misli i za članom političkog tijela. Ova tobožnja pouku i da upozorimo čitatelje na praktičnost izjeda moralno čuvstvo ovo vrlo lijepo i poučno djelce. našeg naroda poput opasnog ćira, pa ko dođe do lakih .praktičnih* uspjeha Temelj je svakoj civilizaciji zakon. ne može da se ispriča isto onaku kao Anarhija nije drugo do li sluškinja i ni nakladnik, koji kvari javni moral predhoduica tiranije i despotizma. Za­ da može rasprodati svoje knjige. kon i red pojačani vlašću i pravednošću, Ako je ko izgubio oduševljenje za to je bitnost civilizacije. Zakon mora interes pravednosti, onda je svakako da se usniva na pravednosti, jer. dru­ i za ujeg i za zemlju najbolje, da se gačije ne muže da ubastane, a mora odrekne javnog života. da se odlučno i snažno primjenjuje, ^ad može da bude koje mu drago jer slabost znači na kraju kraja, da nema pravednosti i zakona, da gospo ruke — rad umni ili ručni, u naučnoj duje bezobzirno sila bez skrupula. sobi, na polju ili u kakvu dućančiću I J. M. O; treba da uzme živo ovaj rad u svoju zadaću da u tome po­ mogne .Gajretu, u radu. Tu mogu dosta pomoći mjesni odbori J. M. O. (Hrv. Nar. Zajednica i društvo Prosvjeta već rade). H. Mulić. Ограна 8 Strana Haljinice 1 rublje za siromašnu pošteno izvršen i da se je naplatio trud. Svaki otac i svaka mati, ako su raz noriti, moraju da odgajaju svoju djecu tako, da se one ife uklanjaju poteškoćama, no da im odlučno idu u susret i da ih savladavaju, da ne čeznu za sramotno udobnim životom, nego da se trude, kako bi ispunila svoju dužnost najprije dužnost prema sebi i svojoj porodici, a onda prema cijeloj domovini (državi). Ova pako dužnost treba neizbježivo đa ima oblik makar kakvog rada. Naša je prava potreba, što je osje čamo kao narod, da sć svaki Ameri­ kanac sa svojim drugovima i sugragjanima sporazumijeva i s njima za­ jedno radi, da dolazi s njima u svibliži dodir, dok napokon ne đogje po tom do spoznaje, da i on i onzapravo imaju iste interese, iste po trebe i iste aspiracije." * Ipak je nesumnjivo, da se jedino pravo riješenje za naše socijalne i političke probleme ima tražiti u to­ me, da svagda njegujemo i promiče mo duh bratstva, drugarstva i me gjusobnog sporazumijevanja, te da se priviknemo, da sa svakim čovjekom postupamo kao s čovjekom. To su faktori, koji odlučuju u američkoj de­ — 1A. važno je samo to, da je rad pošten i mokraciji. �Sirana 4 Ограна Bruj 27 „PRAVDA* — „ПРАВДА* namieao nije uspjela i djelo je ujihovo bilo kao izdaja od državne vlasti smrću kažnjeno. Pokažimo svoja Čuvstva su­ djelujući kod proslave na njihov smrtni dan i dajući svoj obol /a grob­ nicu i spomenik svetog pepela Zrinskog i Frankopana. Na ulazu u Imperijal-kino prije ma­ tineje i po cijelom gradu prodavače se spomen-razglednice s riječima slav nih mučenika iz njihovih pjesničkih djela. Molimo, da niko ue progje, a da ne kupi bar jednu. Cijena jc 1 K a preplate će se primati sa zahvalno­ šću i bilježićo se. Mi ćemo i svakom nastavnom zavodu poslati neki broj razglednica, pa molimo, da ih gg. na stavnici iza govora o slavnim pokojni­ cima mladeži prodadu. Odbor za proslavu. (Napretkova palača, pisama „Napretka*! Za „Osvltanje* sakupio je Hamza ef. Begler svotu od 387 K darovaše: po 50 K II. ef. Beuler, M. Zec; po 20 K E. Halilović, g. P. Sarić, Š. Kohvo, H. Bucalović; po 15 K Š. Sećeragić; po 10 K S. Tuzlak, O. Hasanbecrovlć, M Čajo, A. Ćulabija, Ć. N., H. Džerović, I. Mahić, E. Ramić, A. Muzur, H Londurić. M.-nečit, po 6 K 8. Jakubović, M. Mujkanović. I. Kršo; po 5 K Fetahović, A. Vreo, A. Sarenkapa, 8. Abadžić, N. llasečić, A. Šećeragić. B. Begić, A. Bvganović; po 4 K M. Bešić, B. Elmazović, H. Jogrija; Po 3 K Niltić Muzur, N. N.; po 2 K A Hasanović i N. N. H Berberović sakupila je iznos od 260 K, koji darovaše: Po 100 K Muf tić Šalim ef. (muftija) i Hamid ef. Mašić; po 20 K Zehre-h. Mačić i Esme h. Ruždić; po 10. K M. A. Ruždić i Ne v reza Berberović. Ibrahim ef. Arnautović, Tuzla, sa kupio je 516 K, a koje darovaše: Po 50 K: Filijala priv. zem. banke; po 40 K: S. Ponjavić; po 25 K: K. Kunošie; po 20 K: g. J. Švarcberg, A. Mujanović, g. direktor Puškar, 0. ef. Selesković, N. ef. Muharemagić, H. Omanović, Z. Muharemagić, F. Smailović, H. Ibrahima Arnauta sinovi i M. Pašić; po 15 K: A. Mulahmetović; po 10 K; g. I. Jošić, uca M. Brat<»nić. gca M. Matijević. g. K. Jovičić, Ć: ef. Žunić, E. Smailagić. g, I. Jorgić, g. Solunar i g. L. Dutć, N. N., N. N., dr. A. Csopek. g. E. Vinkler i 1. ef. Arnaut; po 5 K: g. S. Bogojević, g. J. Ziring, g. A. Subašić, J. Žigić, H.‘ Prčić, Dž. Selesković i M. Čilić. Šeh zade hanuma Fadilpašić saku­ pila je iznos od K 767 a darovaše: turs. konzul, po K 50 Z. ef. Rizaefendić, N. h. Bakarević. Dž. h. Kspetanovjć, Š. Fadilpašić uč. IV. raz. osn. škole i H. Fadilpašić uč. I. raz. više dj. škole po K 30 H. h. Rašidkadić; po K 20 gospoje. Milena Tečudlsjeva, A. h. Vatrenjak, 3. h. Muz 'utić, Fatme h Sahačić, M h. Krasnica, A. h. Hrasnica Po K 100 Š. h. Džumišić R^sulbcg A. h. Rašidagić, A h. Hađalić, Š. h. poremećuje se i nizanje predočaba jedne do drugo, a slabo se i megju sobni pojmovni odnosi pojedinih ri­ ječi. Iz toga jasno slijedi, da uživanje alkohola slabi poimanje vanjskih uti­ saka, što ragja pogibolju, da se tugje riječi i djela krivo shvaćaju. Još je za nas važnija druga strana djelovanja alkohola. Eksperimentalna psihologija, t j. nauka o duši, osno­ vana na eksperimentima, zove reakcijom odgovor kretnje na podražaj. Pod kre­ tnjom ne razumijevMmo samo kretnju ruku i nogu, nego i jezika itđ. Vrije­ me, koje progje izmegju podražaja i kretnje zovemo vremenom duševne obradbe. Ovo vrijeme duševne obradbe, sa­ mo sobom doista kratko, jvš se više pokraćuje već kod uživanja male ko­ ličine alkohola. Ova sh pokrala zbiva na račun pouzdanosti. Duševna obra­ da podražaja ili je površna ili nika­ kva. Reakcija na podražaj ukazuje se kao nehotična kretnja, a đogagja se pače, da se unaprijed reagira ,na po­ dražaj, koji će se istom dogoditi. U NdVe novčanice. U Zagrebu se iz- ovom slučaju ne čeka kretnja na po­ dražaj. Ovu vrstu odgovora na po­ racjuju male novčanicu od 50 dinar skih para, te od 1 i 2 dinara, kojima dražaj zovemo preuranjenom reakci­ jom Budući da je zadaća duše, da u će se zamijeniti današnje krune. Nov­ ovom slučaju izmegju više kretnja čanice će imati svoju efektivnu vri­ izabere najpodesniju, to se ovakova jednost u državnoj garanciji, a biće u preuranjena kretnja zove pogrešnom prometu samo dvije' godine, kretnjom. Savez novčanih zavoda. Javljaju Razlog ovim preuranjenim i po­ iz Zagreba, da je tamo na 25. o. тј. grešnim kretnjama zbog uživanja al­ konstituirajuća skupština saveza nov­ kohola valja tražiti u povećaooj razčanih zavoda kraljevstva SHS. Na dražljivosti, kojoj je razlog u poveća­ skupštini bilo je zastupano 22 novča­ noj napetosti motornih živaca. Zbog na zavoda sa 45 članova. Predsjedni­ to*a oteščava se duševna djelatnost kom svih novčanih zavoda kraljevstva razmišljanja. Istom kasnije, kada se SHS izabran je dr. Vrbanić. već pogreška ne da popraviti, jasno je, Talijanski „bojkot*. „Perseveran- da podražaj nije bio onakav, kakav za* raspravlja o mogućnosti talijan­ se očekivao, dakle kretnja nije odgoskog trgovačkog bojkota protiv Ame­ varala svrsi. rike, Engleske i Francuske i o stupa Prenosimo ovo na događaje svagnju u trgovačke veze sa Austrijom i danjeg života, pak će nam biti odmah Njemačkom. Ne dogje li Italija do jasan uzročni savez izmegju pijanstva svoga prava, zatvoriće svoje granice i zločina. U krčmi ili na polasku iz za svaku američku, englesku i fran­ krčme biva podražaj oštrijom reči, cusku trgovinu. slučajnim sudarom. Na taj podražaj je reakcija uvreda, udarac бчкот, kol­ cem, staklenkom, nožem, stolcem, pu­ canjem iz revolvera. Kad ne bi alko­ hol poremetio bio normalnoga tečaja ŽaSio je piće glavni reakcije, nastupilo bi bi o mirno i zre­ lo prosugjivanje podražaja. Nakon to­ uzrok zločina? ga prosugjivanja odabrala bi se bila Odgovor na ovo pitanje daće nam ona reakcija, koja je opravdana. Ova­ riješ^nje pitanja, kako piće djeluje na ko je alkohol onemogućio duševni rad, razmišljanje, pak Je nastupila preura­ čo vjeka. Ovim problemom bavio se u no- njen ja ili kriva reakcija Prije nego li vije doba-Čuveni peihiatar, t. j. Ijekar je duševna obradba podražaja mozga za duševne bolesti, dr. Kralpein, koji i započela, već je povećana razdražIjivost motornih živaca, na podražaj kaže: Već neznatne količine alkohola, odgovorila — i nesreća je gotova. Olakšanje i pospešenje motorne koje ni iz galeka nisu kadro da uz­ rokuju pri p i tost, umanjuju znatno du­ reakcije Izvor je svih onih nepromiš­ ševnu djelatnost. To umanjenje dušev­ ljenih, pogrješnih djela, jer impulziv­ ne djelatnosti pokazuje se u oalablje- nih i silovitih djela, koja su učinila nju pamćenja i u laganijem toku piće tako odlučnim čimbenikom u jednostavnih duševnih radnja, kao što analima zločina. Dubokouma je prema je primjerice, zbrajanje. Osim toga tome i počiva na dugom iskustvu na­ MsrhemićrM. Muhamedović; po K 12 Š. h. Midžić po K 10 F. h. Vatrenjak, Hospojica L. L. H h. Sarić gja. Dr. Krajevsta, V. h. Isević; po K 5 V. Šahinagić; po K 4 D. h. Vatrenjak i p«» K š. Piljević, a 44 K još od ne­ poznatih. Islamska Čitaonica u Gornjem V> kufu priredila ie l./lll. 1919. zabavu n korist same Čitaonice i „O^vitanja*. na k 4 oj je palo za samo „Оз vi tanje * 590 K. Rasan ef. Dedić sakupio je svotu od 72 K koju darovaše: Po 20 K: I. Alajbegovid i g. D. M. Papo; po 10 K; H. H. Omerović i gca. A. Trifković; po 4 K: A. Hasanagić i g. M. Pardo; po 2 K; R Topalović i N. N. Š. Šišić. I. Tikvira, E. Efica, K. Efica i A. Čcvro priredili su dječiju zabavicu ^u Mostaru u korist „Osvi tanja* na kojoj je palo 63 K- Prije iskazano K 29.945.50. (Ukupno kruna 32.509’50). rodna rečenica: Pijanu Čovjeka voz sijena ugiblje. ’ Re kcija je jednostavno djelo ђШ Već 10 grama apsolutnoga alk.j(. Ц ј. čašica rakije, desetina litre -,ц čaša pive ucrokuju promjenu J reakcije. Tako počima već kod manjih čina pića, koje su vrlo daleko nd janslva, emetanjo redovnoga fur.^ ni ran ja volje. „Trezvenost — Novi Život*. Mjesni odbor našeor. ganizacije smjestio bi de. setak šegrta na zanat i| u trgovinu. Reflektanti neka se ob. rate na naše uredništvo Gospodarstvo. Zdravlje. PrcporuČam svoje bogato skladište jestivih i liuih STOLNIH ULJA Primam i obavljam naručbe uz najkuiantuiju poslugu u - - sve zemlje 8H3. - • ANTUN ВимСГвА uvoz i Izrez je«tlf!h I utshk ulja. RIJEKA, (Jugosl. primorje]. Prva muslimanska radij za uvagjanje električnog svjel la i snage, te svih vrsta tele, fona. Prima i popravke. • Solidan ptuo. tijeu oijtna Jusuf Hadžie, Sai Kundurdžiluk 35. Soda bicarboB veća količina odmah za dobiti u I radima 50, 100 1 200 kg. uz cijenu 4 krune za 1 kg. Đurad se računaju 10 K po kon» --- u špecerajskoj radnji = Kasan Karahasanović BRČKO. Karagjorgjevića в1. U MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HEREEUOVIIIU DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU PODRUŽNICA u TUZLI. Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje preko K 8,000.000. Daje sezonske i Uzima u pohranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma kamate. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. druge kredite. Obavlja sve bankovne ppslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. VUanik: Centralni Odbor .J. M. O 'slamska dionička Štamparija u Sanji � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bcdbc388ca83b76635e7978c734baef7.pdf 04183abb7bc3e8601536444249d6a42b PDF Text Text ’ouka za narod ilog 27 broju „Pravde", glasila Jugosl. Musi. Organizacije. ir 2 God. 1. U Sarajevu 2. šabana 1337. (2. maja 1919.) Težaku, Žarko se sunce na zrenik ispelo, prosipljuć oganj po zemaljskoj kori; Potoka bistrog usahlo je vrelo I vazduh trepti, ko da nebo gori. Na plodnom polju svetilištu tome Plod ti se blista blagotvornih djela, Na žulju štono ti ih stvaraš svome, A krupnim znojem zaljevaš ih s čela. Pa mnogi ljudi, puni praznih želja Besviestan život provode u hladu, A ti sretniče, pun slatkog veselja, Sve svoje sile predao si radu. 1 kad god znojem tvoje čelo plače, Onda se smiešif Božji rahmet stane; S tog blago tebi, moj dobri težače, Ljudskoga društva najvredniji članel I dok ti mozak od vreline vrije, Dotle ti ruke neumorno rade, — A s usni pjesma tiho ti se vije Ko slatki odjek pregnuća i nade. Sto put ti blago! U tvbm nastojanju Spas je 'i sreća cijelog roda tvoga; Daj pruži žuljnu ruku, da na nju Spustim poljubac poštovanja svoga. Merhum M. Ć. Ćatić. Moba. sad toliko samo brinu, da se mladež ljudski vlada. Tu se vi­ - Ama gdje se ono čuje di kako naš težak umije da za­ ta, radosna pjesma ? — čini svoj teški rad i izbiljnim -Mobau Memića na Du- razgovorom i veseljem i šalom. tjivi. — Poslijepodne, kad sunce poMoba je naš stari običaj odmakne od zrenika, puhne lahki trta. V ežaka dosta poslova vjetrić, da razgali težačke grudi, ; treba na brzu ruku obra- zaori pjesma: I za koji treba mnogo ruku, .Puhni mi, puhni hladan«, laki posao sazivlju naši tedogi! mi, dogji, dragane, svoje komšije, znance i priu moju bašču zelenu, K« a mobu. Po gotovo u pod moju ružu rumenu". i selima gdje težaci zasijaje. opet moba podigla velike njive kokuruzom ili kućaApoštaselimal Mešanova kuća j ju žitom, mobe sve obrade. sprema se s hajrom. da Pozovu se komšije, a ovi ohrdala, novu gradi. Evo ti sad komšija dogju (ako ne može domaćin u pomoć. Neki siječe vlake, lije koje čeljade iz svoje mu i)ibesplatno rade jedan dan, neki dovlači brvnd, neki dogoni kreč, a neki bogme i zasuču siaćm ih taj dan dobro pazi brani. A kad opet koji nji- rukave u irgatiji. Pa prema onoj tjega pozovu, vraća im Iju- starinskoj: ti meni danas, ja ću tebi sjutra. ia ljubav. Zaista je to lijep običaj: dr­ Omladini je vrlo drago ići wbu. Tu se sastaju momci vo se oslanja na drvo, a čovjek s nekim selima i djevojke, na čovjeka. Pomažući jedan dru­ ljeso ori pjesma mladenačka: gome, činimo sami sebi korist. Moba nam. svjedoči, koliko je 'Prioni, mobo, za hlada. Datemo Fatu za mlada" . . naš narod na selu pitom i sus­ Pa ako se tu još i Fatin retljiv i kako radi prema onoj ■ak dogodio, podvriskuje se našoj: Složna braća nove t se veseli. Odrasliji ljudi dvore grade. Težače; čuvaj mobu i svaki la. a su i sami nekad tako rali svoju mladost, pa se lijepi svoj običaj. Drugo pismo o državi. Dragi Mujo! U svom prvom pismu o državi obećao-sam Ti štogod napisati i o našoj mladoj državi. Prošli put sam Ti kazao, da nema više Austro-ugarske države, da se je raspala na po­ jedine samostalne države, i u tim državama sada svaki narod ima svoju vlastitu državu — svoju slobodnu domovinu. Našoj državi je ime Kra­ ljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca ili kako je skraćeno nazvaše, Kraljevstvo SHS. (po početnim slovima triju imena našeg naro­ da) ili Jugoslavija. U našu se državu okupiše sve zemlje, koje su oko naše Bosne i Hergovine, a u kojima narod govori istim ovim našim jezikom. Baš istim jezikom govo­ re i oni što se zovu Srbi i oni što se zovu Hrvate I mi smo muslimani toga plemena jer i mi govorimo istim tim jezikom i rodili stnoseuistim zemljama. — Pa što se mi tako združismo? — upitaćeš Ti mene. Ne čudi se, tako je u krvi ljudskoj. Oni što su istoga roda, što istim jezikom govore, žele, da su što Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. �Strana 2. bliže jedan drugome. Što je za­ jednica veća, sve je jača. Pa nije samo ni to, da nas je više — kad je ne daj Bože rata, — da smo u obrani svoje'države što jači i moćniji. 1 u miru nam je bolje, da smo svoji u svome, da smo zajedno i da jedni drugima pomažemo. Radi toga žive još danas po selima veće zadruge, pa radi toga se i narodi iste krvi zbi­ jaju u jedno tijelo, biva skup­ ljaju u jednu državu. Sad ćeš mi ti upasti u riječ, pa me upitati, a koji biše Slo­ venci? Imaš pravo. Slovenci su nam do danas bili malo poznati. To je narod, što no ih mi zo­ vemo Kranjcima, jer većina ih i živi u zemlji Kranjskoj. Slovenci i govore nešto drukčije nego mi, ali koji je od nas bio skoro u vojsci megju njima, i mogao se lasno s njima sporazumjeti a još lakše s njima obiknuti. Oni su narod miran, a mi smo im ostali što govo­ rimo srpsko-hrvatski ili kako Ti veliš bosanski, vrlo dragi. Zemlje koje se okupiše u našu državu kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca jesu: naša domovina Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Srpska voj­ vodina (Banat i Bačka), Hrvatska i Slavonija. Dalmacija, Kranjska i Primorje sa Rijekom (Fiumom). U svim tim zemljama živi narod jugoslavenskog plemena (Srbi, Hrvati i Slovenci) a ima nas oko trinaest milijuna. Biva oko sedam puta nas je sada više nego što nas ima u samoj Bosni i Hercegovini. Po vjeri se razlikujemo ovako: u našoj državi živi oko jedan milijun i рб muslimana, blizu šest milijuna pravoslavnih, a blizu šest milijuna rimo-katolika i stotinjak hiljada jevreja Gehudija). Ovdje je glavno, da nas to­ liko ima jednoga naroda, jer smo svi jedno, pošto govorimo istim jezikom i istoga smo svi plemena. Vjere nam ne smetaju, da u ljubavi živimo. Rekao sam Ti i u prošloj Pouci za narod, da je naša ze­ mlja većinom težačka i za to je u nas ponajviše seljaka, kojizemlju obragjuju. 1 imamo hvala Bogu svega i svašta u našoj državi. U Srbiji nam ragjaju do­ bar duhan, dobre šljive a ima i Gotika м narod dusta stoke i dobre zemlje za obragjivanje. U Bosni šljiva i drugoga voća dosta a žita po Posavini, Srijemu, Banatu i Bačkoj kd igdje. Hercegovina, Dalmacija i Hrvatska nam daju grožgja, du­ hana, smokava i ribe. Glavni je grad naše države Kraljevstva Srba, Hrvata i Slo­ venaca bijeli Biograd ili Beograd. Ime je našem sadatijem vla­ daru Njegovo Veličanstvo kralj Petar I., a njegovom sinu'na­ sljedniku kraljević Aleksandar. Bože S hajrom, da što prije dogje do potpune naše države, pa da u miru i u ljubavi ra­ dimo svi prije svaki sam sebi, a onda svima i za dobro i sreću naše mlade države U trećem ću Ti pismu ja­ viti; koje su naše dužnosti prema svojoj državi. Tvoj Harni d. Mudri starac. Živio neki car, pa rado pu­ tovao sa svojim vezirom po svojoj carevini. Nema grada, a da u nj’ nije došao na svome atu, da vidi kako mu narod živi. Jednoć dođe po slučaju u jedan grad I prvoga sretne jednoga etarca, gdje u bašči svojoj sadi voćke. Caru bilo drago raspitivati koješta svoje podanike, pa će i ovoga starca upitati: „Еј starče, ti tako star, jednom si nogom, što še veli u grobu, pa sadiš voćke, a nikad ploda he ćeš dočekati“. ,He,he. prijatelju", — smije­ šeći će starac, — „ovo ja sebi ne radim, da ploda dočekam, nego da povratim svome ocu, što je on meni davno ev’ ove voćke usadio: »A kako to? Zar je tvoj otac još živ ?« u čudu upita c«r. »Nije prijatelju, nego jesu moji sinovi, a njegovi unuci. Ovo ovako mora da bude na svijetu, ako ćemo pravo živjeti. Otac je meni ostavio, a ja svojoj djeci i tako prelazi od koljena na koljeno. Caru se svidi starčev od­ govor, pa kako mu bijaše običaj darovati svakog pametnoga čo­ vjeka. naredi veziru, da nabroji i ovome starcu ravnih stotinu dukata. A starac će veselo: ,He, he, prijatelju, jednoć u godini ? u ovako kratak Ova se besi* caru svidje, pa ' žiru, da ga da,” veziru: “HajdemoL starca, jer kako * sva mi carska ђк tekla darujući џ. Oni odu, a L svoj blagoslivlja, "— Poštovanje । . u odgoj Poštovanje je« u odgoju koje Hiti svoje djece, ili gb učenika. Ako uče^ svoga hodžu ili ufea nema kod njih poj, ugleda. Djetetu se vg kući govori o telju, da će ono naraste ići preda * tada djeca zamSj kao učena čovjeh/ svašta znade*. Di školu, ozbiljno i rs matraju učiteljevu govor i svjesna su su predana njem i slušati što kate. li osobito u prvim j ’no odmah dogjoSe krila, blago javlja i jepo, prijateljski pa Roditelji djeci: valja slušati toga o su stekla uvjerenje, koga će po sav da ba i poštivati i zin Ovako da bu«, sni roditelji i česti Na ovaj način teče i vitak djetetu peni­ se je dječijem nip toga je u dječijoj u štuju svoga učitelji liko stara, daouh Ovako seetodq voljnim prilikama, i nagje nesreća, gdje sami roditelji ле a lijepi sklad u odgoji com i njihovim iS džama). Na žalost nije Dešava se, da nek u prvim godinama vola plaše dijete i kad je nemirne i«S će ga poslali »i �Pouka za narod. će ga tamo hodža lllatiti". Jadno dijete došlo u školu, a već ge strašnom mučitelju e Jiodži ili učitelju.' jdjcca kad dogju pred ie ono što učitelj želi, joštovanja, nego od jušnost od straha daje ■he u odgoju. >bre volje, „bez draga no naš narod veli, K nauke i pravoga i gore kad roditelji m djecom sa omalogovore o njihovom učitelju. Slučajno se io dijete slaba odgoja, izlane koju psovku ili pa druga svog i ja ga učitelj kazni. Ili u zatvoru jedan sat Io išiba. „Ра tako i reći ćeš mi ti. Jest, jiijete odletjelo plačući uda mu mati počne >g učitelja kao da ga Bože smlatio. Čuo za pa zar za hatar žene > galamiti pa čak i isiiš li, da će se ono popraviti? Jok, brate, are biti. Kad hodža i ba ili kako bilo kazni te, otigji mu, pa ga nirno upitaj, šta se je lićeš da je dijete skritelj da ga želi popranda još i zafali učise za nj tako brine, co, rade čestiti rodivalja ni malo posumbar rad dječijih hodža I oni imaju svoju oju savjest, a vjeruj e i oni, da čista obraza i roditelje svoje djece, narod. dječiji roditelji cijene ja svoje djece, tu se i !m odgoju i na usauci lijepo vidi. Uči­ te miluje svoje učetako ih susreće, prali, naučava. Tako on v u dječijim srcima bi, pa ga sva djeca gdje iina ljubavi, tu ке sreće. rastu male stvari, ga sve pokvari. Zijevanje. Došao Nasruddin-efendija u selo gdje je sjedio od podne skoro do рб noći, a da mu ništa nijesu dali da jede. Njemu se već počelo zijevati, dok će ga seljaci zapitati: „Hodža, od čega dolazi zijevanje?" »Od dvije stvari« — od­ govori on — .jedno je glad, a drugo je drijem; al' meni se još ne drijema". Šla sve treba da zna i radi napredan pčelar? Ne može se svako nazvati naprednim pčelarom, ko s pče­ lama radi, nego samo onaj, koji je sve iz knjiga naučio i svojim iskustvom praksu postigao. Za pčelara je košnica (pletena trnka) sa nepokretnim saćem zatvorena knjiga, u koju ne može zaviriti, da vidi, šta u njoj Ima, dok je košnica (sanduk) sa pomičnim saćem knjiga, u koju on može u svako doba zaviriti i pročitati, te vidjeti, šta mu treba u nioj raditi, ako želi, da šio bolji na­ predak u pčelarenju postigne. Nije napredan onaj pčelar, koji mnogo košnica ima, a meda nema, nego onaj, koji se zado­ volji i s manje košnic^ a veliki prihod dobiva. Ko želi biti napredan pče­ lar, on mora bili potpuni go­ spodar svojih pčela, koji ih ra­ zumije, šta one hoće i šta im treba u svako doba dana i go­ dine. Napredan pčelar je potpuno uvjeren, da samo jaka zadruga u košnici donosi obilate koristi, dok slabe i nejake košnice do­ nose štetu i propast pčela kao i njihova gospodara. Zato na­ predan pčelar nastoji, da mu bu­ du sve košnice jake i voli ima­ ti deset dobrih i jakih košnica, nego trideset slabih, koje ne mo­ gu ni sebe prehraniti, a kamo li da bude od njih još i koristi njihovom nerazumnom gospo­ daru. Svak, ko hoće da racional­ no (razumno) pčelari, mora do­ bro poznavali pčelinju pašu. Drugojačije se pčelari u kraje­ vima. gdje pčelinja glavna paša Strana 3. pada u proljeće, a drugojačije opet, gdje pčelija paša pada u ljetu ili u jesen. Pošto je matica duša koš­ nice, stoga mora svaki pčelar posvetiti svu svoju brigu oko uzgoja dobrih i plodnih matica. Matice se izmjenjuju svake dru­ ge i najdalje treće godine. To izmjenjivanje obnavlja se za vrije­ me rojenja. Uz take plodne ma­ tice treba imati u košnici jaku i mnogobrojnu družinu radilica, jer matica će tek tada moći svo­ ju dužnost potpuno vršiti i ja­ jašca bez ikakva ograničenja no­ siti. U slabim košnicama i naj­ plodnija matica će zaostati u nošenju jajašca, pošto nema dovoljno radilica, koji bi ishra­ nili crve i pokrivale legla. Napredan je pčelar uvjeren iz svog iskustva, da pčele treba Spekulativno (umjetno) prihranjivati, što je upravo temelj ra­ cionalnog pčelarenja. Da su košnice uvijek dosta jake, to možemo jedino postići, ako ih umjetno prihranjujemo, kada to ; zatreba ili ako slabe košnice I spojimo sa jakim. Da nam pčele prezime vaI ljano i sačuvamo ih od propasti, što se često kod mnogih dogagja, o tom napredni pčelari vode brigu, na kakvom će medu j one najbolje prezimiti. Nije dosta reći, one imaju u izobilju meda, jer svaki med nije za prezimljiI vanje pčela. Proljetni med, koji , se brzo ušećeri, ne smije ostati I u saću, da s? njime pčele pre! hrane i na njemu prezimena takom ušećerenom medu će sve pčele izginuti, što se je već kod mnogih dogodilo. Za pčeliju zimnicu najbolji su medovi: lij povac, bagrenovac, heljdovac, a tako i većina jesenskih medova. Za olakšanje posla i što bo­ ljeg ispomaganja sa pomičnim saćem iz jedne košnice u drugu, to su u napredna pčelara sve I košnice (sanduci) jednog oblika. I Na njegovim košnicama nema i pukotina ni rupa. Kako košnice, I tako i halat, saće i sve ostalo nalazi se kod njega na svom mjestu i u,najboljem redu. Kod nazadna i neupućena pčelara vidimo sve protivno. Na prvi pogled pčelinjaka može se pro­ suditi kakav je pčelar. Pčele kod napredna pčelara ne osjećaju nikad zle godine, jer on u svako doba godine ima za njih dovoljnu zalihu �Strana 4. meda, te pazi, da mu pčele ni u jednoj dobi godine ne osku­ dijevaju u potrebnoj hrani. On to čini zato, jer je posve uvje­ ren, da jedino med daje opet izohilan med. Napredni pčelari za vrijeme slabe paše, a isto tako i oni, koji pčelare u nepo­ voljnim krajevima za pčele, prenašaju svoje košnice iz jednog kraja slabe paše u drugi kraj paše. Kose uzdrli i ovako uzradi, taj neće znati, što je nazadak u pčelama i neće reći: „Ne da mi se u pčelama ili premartiio mi komšija sve pčele". S. S. Košulja. Ono tili ti bio jedan car, pa se teško razbolio. Oledali ga Ijekari (hećrmi) iz čitavog car­ stva i liječili ga, pa ga niko nipe mogao izliječiti. Čuo car, da u njegovom carstvu ima i jedan mudar der­ viš. pa i po njega poruči, da mu dogje. Derviš dogje caru. Car mu se potuži, šta ga boli. „Toj tvojoj bolji, care, — veli mu derviš — ima samo je­ dan lijek. Neka tvoji ljudi u car­ stvu potraže zadovoljna čo­ vjeka, pa neka s njega skinu košulju i neka je donesu tebi, pa je ti obuci. Odmah ćeš oz­ draviti." Odmah car naredi svojim ljudima, da potraže zadovoljna čovjeka. Ljudi mislili, da će ga najprije naći megju carevim ve­ zirima i pašama, pa njima prije I odu. Kojega god upitaše, je li zadovoljan, svaki odgovara, da nije. Obigju tako čitav carski grad tražeći zadovoljna čovjeka. Nema ga, pa nema. Svako veli: Ja nijesam zadovoljan." Ljudi pogju po carstvu od grada do grada. Gdjegod su doŠIL svagdje ih odbiše, da nema zadovoljna čovjeka. Tako putujući zabasaju oni u neku veliku šumu blizu jed­ nog sela. Podnu šume vide ne­ kog starog čobanina, gdje čuva tri-četiri ovce i pjeva sa svega srca. Jedan od carevih ljudi upi­ ta i onoga starog čobanina, je li zadovoljan. . Jesam jš, Bogu šućur, baš sam zadovoljan, ne fali mi ama baš ništa", reče veselo stari čo­ banin. Pouka za narod. Carski ljudi kad čuše što čobanin reče, posrnuše trkimice na čobanina, koji će ih prvi ski­ nuti s njega košulju. Kad li se tužno iznenadiše: čobanin ne­ ma košulje. 0 stanovima. Mnogi jadi biju našega seIjeka i siromašnog gragjanina. Dan po dan opaža se, da naš narod propada. Najveći su uzroci propadanju našega seljaka neznanje, razli­ čite teške bolesti i bez ikake sumnje slabi stanovi. Baš ćemo i o tim stanovima progovoriti. Kad gledamo kućice, u .kojima stanuju naši seljaci, pa po gradovima radnici i za­ natlije, u srcu nas zaboli. Boli nas, gledajući njihovo bijedno lice. Po Hercegovini su to niske kamenite zgradice pri zemlji, u njima po Jedna mala sobica i rijetko dvije i to većinom bez poda (jer tamo nema šume) a pokrivene su pločom a često i slamom. Po ostaloj Bosni većinom su drvene potleušice, u njima niske, mračne i zadimljene so­ bice (opet najviše dvije) sa vazda zalijepljenim pendžerima. Ako je koja kuća na jedan kat, bajagi bolja i zgodnija, onda je pod sobom u kojoj čeljad spavaju, obično magaza ili pravo da reknem staja (pojata) jer u njoj žitni stoje goveda ili konji. Vele, da je u sobama, koje su nad takim magazama ugodno i toplo zimi stanovati. A ne znaju jad­ nici, da im iz takih zaparenih magaza dolazi smrad pod nos, pa im truje krv. Eto u takim jadnim sobi­ cama živi po desetero čeljadi. Sobe im griju male zemljene ili plehane peći. Obnoć zimi te peći okite mokrim opancima, čarapama ili obojcima, da se tuđe suše. I svu noć ta čeljad ždere onu smrdljivu vlagu, što se iz mokre obuće isparava. U takim je sobama hava' (zrak) ljeti i zimi zagušljiva i smrdljiva. A ljudi tu havu udišu u se. Za to su čeljad u takim sobama blijeda, slabokrvna; tuže se na glavobolju i nesvjesticu. Većinom je po sav dan u kući ženjskmje. Za to, te jadne majke rano ostare, podbuhle su, po­ i ' i I I I I gurene u povonK Pa nije ni čudoda^ blijeda, mlitava i u da ih često obitl)' krzamak, ospice, gronai dobolja, sušica i ц Narode. o»o * pišemo. Želimo ti n pa i u ovoj nesreći I učimo. Što sam možeš odmah popravljaj, j pravaka ima dosta, | možeš obaviti. Odje’* poda u sobi, traži od i zvolu, da usijećeš јац pođi svoju sobu. I mehko na dvoru, оц pendžere i vrata smrdljiva hava izlaa ulazi. Ne sušieobuće» u sobi, gdje spavaju j na dvoru mjesta dosta jatu kraj ognjišta. Govedima pravi ■ nemoj, da ti u иј Bolje ti je u mapt štošta od čega ota smrada. U koga je soba varnom zemljišta, »4 se brine, da drugu, b napravi a taku štetu obaraj, ne ćeš se kajg lim, da je lahko dob kuće za jednu godim pripremaj i dvije ii dok sabereš sve štos kuću. Težače! Štagod i kod te gradnje kuće.Mt sigurno će ti biti na j našoj mladoj državi j briga tvoj siguran i d Prijateljst? Kada je gtaj Imami šafija putovaog svrati se u jednom pit imućnom čovjeku и u u veče bude što više razgovora, zamoli lm toga imućnog čovjeka, ve nekoliko prijatelja i Ja nemani prijatelja* imućni. „А kako to?" -i ga upita Imami Šafija — Ja nisam nitai steći ni jednoga prija odgovori hladno imiti »E, brate, kad ti ц imetkom svojim moga jatelja, neću ni ja li �Sirana 5. Pouka za narod. tći ni jednog časa* —' I Da krava muzara daje što kavši, ode mu iz kuće. I više mlijeka. god ne želi prijatelja, Koji ,hoće, da mu krava inu kuća od mene* — ii često govorio. Imami muzara daje dosta mlijeka, valja kravu dobro da hrani, da s njom I blago postupa i da je redovno i timari. Postoji čak i jedna izreka, ratke pouke. I koja glasi: Mnogo stočne hrane daje mnogo mlijeka, mnogo gjuje krumpir dobar? reže se krumpir na dvoje breta, mnogo žita, mnogo no­ tatu te dvije polovice vaca. A to znači: Kad kravu drugu. Ako je krumpir dobro hranimo, ona će nam da­ brašnat, to će se lijepiti vati dosta mlijeka; od nje ćemo viče jedna za drugu, a imati dosta gnoja za njivu; natu (rubovima) i površini gnojena njiva dobro će roditi; pokazati će' se slaba a kad dobijemo s njive dosta ode se ne smije pokazati, žita i to prodamo, uzmemo dosta niti pri najjačem pTitis- novaca. Sijeno je najbolja hrana za > se ipak voda pokaže, tad taj krumpir previše krave muzare, a blago postu­ it, a kuhan imade neu- panje i redovno timarenje naj­ ukus. Obijeljen krumpir bolja je njega. je bijele boje sa lakim Ali nije dovoljno davati n na žutu. Ako je sasma kravi samo sijeno. Nego joj I se, da se takav krum- treba davati i druge sočne hrane, o vari, no to uvijek ne naročito sočne repe, A bar r imade više vrsta, koje jednom na heftu, ако već ne jer je to takova vrsta možemo češće, treba joj davati okus im je i druga svoj­ tlak (pomije). ima dobra. Krava muzara treba da ima ®o dobre puteve, a da uvijek dosta soli i kad je na paši i kad je u staji. to mnogo ne stoii. Kad je krava u staji, za .su igdje slabi putevi, to vi do naših sela. Rijetko jaslima. treba da jede na obroke. Hranu joj treba polagati jutrom, razumno i dobro načibično su putevi po našim u podne i pred veče. Jasle treba ako udešeni, da po njima uvijek da su sasvim čiste. 1 hrane j vode treba davati pješaci i konji. Da se dobri putevi i po našim I kravi koliko hoće. Samo voda treba velikog troška. — mora biti uvijek sasvim čista i ) nije moguće, mi ćemo i ne smije biti suviše hladna. Jer ro ovdje iznijeti jedan su činjeni ogledi, i njima je do­ kako u drugom svijetu kazano da krava daje mnogo više mlijeka, kad se poji malo ie. o svuda, kad prosijeku ; smlačenom vodom, no kad joj . iah ga sa strane zasade se daje sasvim hladna voda. Ako je slaba hrana, koju i koje dobro rađaju i ie plaćaju kao: orahe, dajemo kravi muzari, krava oslabi. A slaba krava daje malo mlijeka jabuke, kruške i td. lje o voće izdaju pod [ i slabo tele. Što kravi daješ češće soli pa za dobiveni novac putare i radnike koji te i tlaka sve će jače mlijeko da čiste i nasipavaju, a pos- daje. Ako kravu ne hraniš na tih novaca puteve po- ј i. To voće niko ne dira, obroke, nego joj natrpaš u jasle, i sramota i grehota. Tako da jede preko cijeloga dana, ebali i mi da radimo. U nas ona će briše hrane potrošiti, a : voće na svakom kraju, manje mlijeka dati. eba volje i složna rada, Ako uvijek jasle ne pro­ putevi naše zajedničko čistiš, prije no što ćeš položiti a ih valja podizati I uz- hranu, nego na ogrizinu baciš svaki ko svoje vlastite, sijeno ili drugo, krava izgubi ednoga, a jedan za sve. prohtjev za jelo, i ne pojede malo, pa gdje je dobre onoliko, koliko bi pojela da si hranu polagao u čiste jasle. ima i uspjeha. I Ako ktavu redovno ne ti­ mariš i ne postupaš blago s njom, ona će postati nemirna i ćudljiva, i zapustiće se. Povijanje. Bosanke i Hercegovke ne ’ rade dobro, kad povijaju djecu, i Umjesto da slabom djetetu dadu I da se mak) odmori, one ga odmah povijaju i nemilo pritežu, kao kakva zlikovca. Pritežu ga i od vrata sve do nogu. Razmotaj takvo dijete, pa šta ćeš vid­ jeti? Haljinice se uz tijelo upile, : a povoj načinio obručeve po I tijelu nejačeta. Take žene pravdaju ovako : svoje postupanje: ako se dijete I dobro ne pritegne, ostaće krivonogo i krivoruko, pa tako neI sretno, dok je živo. ' Da se dijete mora omotati i na dva ili tri mjesta lako pri­ vezati, to je istina; ali ga toliko mučiti, to nije pravo, to je nesamo beskorisno, nego sasvim na štetu djeteta: nejako se tije­ lo pritegne, damari pritisnu, krv zaustavi, pa kako će onda dije­ te rasti i napredovati ? Može se re^i da je povijanje jedan od glavnijih uzroka, što po Bosni viđamo starmalih i nedoraslih. U drugih naroda gdje se djeca ne stežu povojem mnogo , je manje osakaćene djece nego ' u nas. „Bosanski Prijatelj*. Svrab. Mr.ogi se od čitatelja sjeća članaka u prošloj pouci .Pjega vać* i .Abdest*, u kojima smo vidjeli, kako je čistoća neopho­ dno potrebna za zdravlje. Ne­ čistoća je uzrok mnogih bolesti na kojima rod ljudski strada. i Predugo bi bilo sve ove bolesti I nabrajati i opisivati, za to ćemo se u ovom članku malo pobliže upoznati sa nama svima pozna tom bolesti .svrabom* Ova se I je bolest počela u nekojim našim selima a i po gradovima širiti, pa je potrebno, da se malo po­ bliže s njom upoznamo. Svrab prouzručuju malene životinjice, po vanjskom obliku slične donekle nekojim paucima (radamal koje mi nazivamo svrabac (svrabonosac ili raznašač svraba). Ova životinja t j. žen­ ska prodire u kožu vrlo duboko, te pravi kanale po 10 cm i ov­ dje iznese svoja jaja. Muž joj živi izvan kanala, te ulazi ženi �Strana 6. po noći, zato po noći bolesnik osjeća najveći svrbež. Ova živo­ tinja pripada u red parasita ili nametnika, jer živi džaba na čovjeku. Pošto kako smo spo­ menuli ona prodire u dubokim kanalima unutra, prouzročujc na koži osip, koji mi nazivamo .svrab*. Ova se životinja vrlo brzo rasplogjuje, zajo se svrab vrlo brzp širi po tijelu. Svrab se najradije pojavi izmegju prstiju, u ručnom zglobu, na prsima, na prednjoj strani ramena, i gotovo po cijelome tijelu. Ova se bolest najlakše prenosi dodirom boles­ nika ili ako spavamo na krevetu, na kojemu je spavao bolesnik (svrabljivac), ili ako oblačimo njegove haljine a da prije toga nijesu dobro prozračene i opra­ ne. Haljine koje je nosio boles­ nik, ne smijemo prije 8 dana kako ih je svukao bolesnik opet ч obući. Naravno te se haljine moraju dobro u pari lukšijom oprati a poslije safunom ako ga ima. imamo različitih Ijekova protiv svraba. (t. j. različitih masti), kojima možemo ovu bo­ lest izliječiti. Neki preporučuju, da se svrabljivac natare gazom, a neki vodom u kojoj se je va­ rio prije duhan. No najsigur­ nije sredstvo jpst pranječitavog tijela čistom toplom vodom i redovna izmjena haljina. Zato nikad ne zaboravimo na red i čistoću, i ne dodirujmo osobe, koje su zaražene svrabom. Pouka za narod. I žene neka ne govore ružno o svom čovjeku. Najbolje je gdje se čovjek i žena paze dobro. U toj su kući djeca sretna. 4. Kad se utruniš u oko, ne trljaj rukom, nego isperi čistom vodom ili neka ti kogod vješt izvadi trun iz oka čistini krajem.od mehke mahrame. 5. Na koji god važan posao pogješ, prije se zdogovori sonim, koji je taj posao već radio. Zdogovor je lijep običaj. Kopita, sputa ne za­ lazi. б. Kad ti gdje treba važno nešto kazati, dobro se promisli, kako ćeš što vjernije, pa se ne ćeš poslije kajati. Biva: ispeci, pa reci. Tu je jedan tara, učitelj, hodža J knez Manojlo, muh^ jpš četvorica iz mtdaJ I Dok su oni/t» «3 1 kali, ljudi su se nadčnS I . prepirali, da ne će dg školu. S tom su nam^’ u školu. | 1 — E. ljudi, novnik —- dete, ne skaZ upisujemo. , — Mi ne trebaiaog usudi se neki Salčin i .• —Ne trebamo, a« ђ potvrdiše mu još Stoiu, dić i drugi. Bojeći se učitelj, k ne razumije potrebu ga ! se poslije ne pokaje. к voriti narodu kakoјеђ , putu. „Promislite 1јвф> im učitelj — .u какгц stanju. Jedni ste muslim Izjelica. znate ni učiti ni каад Nekog tvrdicu pozvaše na treba, drugi ste prat^ svadbu. On povede sa sobom i katolici a ne znate dijete, te ubrzo sjedoše i za Bogu pomoliti, biva ni , sofru da jedu. Dijete se strašno drugi po svome zakon razniahalo: Jedan zalogaj u ' Zar, da vam i djeca budi ustima, drugi u ruci, a treći već Sve se danas okreče h očima kaparisalo, te jede. U to neko za nešto prihvat^ mu otae šapne: za nešto, a vi ostadost« »Da te vidim, sine, kako čeno drvo, ovdje, kn q ćeš se najesti, da sjutra i preko- neznalice. U selu vatn^ sjutra nikako i ne tražiš jela«. ni pozivke pročitati, ц .Strpi se, molim te, babo", da vas naputi na kiin — odgovori mu dijete — .hoću i Ja sam — veli učitelj najprije, da nadoknadim ono, sin i evo čisto me bot što jučer i prekjučer nijesam što ste vi taki hladni j jeo, a onda istom dolazi, da se za naukom. najedem za sjutra i preksjutra". Nisam megju vas kl daj Bože sa zlom i® nego da vam otvori« । Sitnice, koje krupno Upisivanje djece u progledale iz mraka. Dok da vam liječim mntp kazuju. školu u selu Dočinl. bolju, da vas naputing; fajdu. Vrijeme leti pnd Prošli sam vani put pripo­ кб mlinsko kolo, vidjele 1. Kada ti što slučajno us­ treba, a u kući nemaš, valja ti vijedao, kako su Orahovčani će u složnom i razum« pozajmiti od komšije. Tp je sami od sebe molili zemalj­ , donijeti. .Ne ćete se stari običaj. Nije ni sramota. sku vladu, da im načini škoIu nego ćete dragom 8$ Sramota je istom onda, kad ti s mektebom. Danas ću vam pri­ ljivati na sreći i selama tu stvar ne uščuvaš ili kad je povijedati о drugim ljudima i o .Tako je, brate, i drugačijemu mišljenju o školi. ne povratiš. drugo vrijeme, a to trija U zaj m i, ama i povr at i. Nijesu svi ljudi jednako pa­ i drukčije znanje. Mi i 2. Mnogi misle, da je pa­ metni. Orahovčani su sami uvi­ znamo da smo džahili« metan koji ima ružan običaj da djeli potrebu, da im se podigne nam djeca barem « o drugome rado govori i ismi­ škola u selu i tako barem da taka" — tako otpoče java ga. To nije običaj pametna ini nauče njihova djeca ako su neki dedo Mešan, рл čovjeka, nego čovjeka besposle- oni džahili. j učiteljev govor. I drag njaka i SHiutljivca. U Dočini nije tako. Tamo je pristadoše na dedin gon 3. Pred djecom nikad ne vlada od sebe otvorila školu i dedo prvi pristupi stoiti ruži domaćicu, dječiju. majku, ; pozvala narod, da upisuje djecu. sjegjaše komisija i upis jer ona tako gubi ugled pred Došla komisija u školu i sjedi dva unuka. Za njim se n rogjenom djecom. Poslije je ne i čeka, kad će očevi s djecom druki i tako svi redom će da slušaju, a ti si eto kriv. da ih upišu u školu. i svoju djecu. �1 Pouka sa narod jt‘rana V .Ne pjeva ona tebi, nego Često slušamo da pojedini meni", — doda drugi. kaže: — Radio bih, ali nemam šta! .Nije tebi, već meni" — Ovo je samo izgovor. Nema I opet će prvi. »Meni pjeva', — dreknu toga, koji ne može naći rada za sebe. Bar u našoj zemlji još mno­ drugi,- i tako se žestoko posvade. go nedostaju vrijedne ruke. Koji Okane se svoga putovanja, te god hoće da radi, ima šta radi­ I kremi u varoš, da pitaju kadije. ti. Samo neka se obazre oko Kako su došli u noći, nijesu sebe, pa će sraki vidjeti, da ima mogli odmah izaći na raspravu, pune ruke posla i u samoj kući već ostali do sjutra. Te noći je svaki odnio po jednu ovcu kasvojoj i ondje oko kuće. Naročito naš seljak ne mo- diji, da bi kadija njemu osudio. že i ne smije se potužitti, da Kad biše sjutra . na raspravi, vot je u radu. nema šta da radi. I ljeti i zimi kadija im ovako osudi: „Niti je ji živimo u vremenu, kad [ i zorom d večerom, on ima puno ptica pjevala tebi, ni tvom pro­ ne strane ljudi takmače 1 posla, pa nema kad čestito da tivniku, nego meni«. i Rade oni, koji moraju, I se odmori. Ima rada: i u kući jom zarađuju hljeb i sebi i i oko kuće, i na njivi i na livadi, Jurjev i ша. Ali rade i oni. koji su i u podrumu i u toru, i u pče­ »djeveni. te se baš ne bi linjaku i u voćnjaku. Pa onda Jurjev i llindan kršćanski zamarati radom, — rade, koliko je drugih poslova, koje su praznici. Te dane slave nali on može izraditi svojim vrijednim i rada ne bi mogli živjeti, i kršćani kao svoje svetkovine, a rukama. život u radu. i mi muslimani još više slavimo Da znate samo što sve I te dane. I kad bi kakav stranac j moramo naročito prionurad, jer, pored ostaloga, mogu vrijedne ruke! došao megju nas na Jurjev ili Samo se posla ne treba sti­ ; llindan ili kako ga mi pogrešno potrebno i radi toga, što oo istrajnim radom može- djeti. Svaki je pošten rad dostojan zovemo »Aligjun«, rekao bi, da Iržati u utakmici sa svojim , svakoga od nas. Ne zaboravimo, i i mi muslimani slavimo kršćanske i daljim susjedima, koji da su se i carevi i kraljevi i svetkovine. Pa da ti to još u drugi silnici ovoga svijeta često brk rekne, ti bi se ljutio. A eto u i noću rade. amo neprosvjetljeni (bez u životu laćali i motike i kose, bi on imao potpuno pravo. I ljudi rade tek onda, kad ili raznih alata, kojim se služe Po Islamu je u nas. to slav­ graju da rade, i samo ono- naše zanatlije, pa su svojim ra­ ljenje i teferičovđnje Jurjeva i zoliko je najpotrebnije, pa dovima zadivljavali i najbolje Ilindana veliki grijeh. Gdje si mogu sa svojima držati majstore, koji se tim poslom na­ na pr. vidio, da jedan kršćanin otu. A prosvjetljeni (učeni) ročito bave. I njih ti poslovi slavi naš Bajram? Nema toga u rade neprekidno, dakle i nisu ponizili. njih običaja, je li?Tako vjernici Pošten rad nikad ne’može sviju vjera slave samo svoje kad po svojim potrebama baš morali da se naprežu I poniziti čovjeka. blagdane, a tugje blagdane Na djecu treba naročito ob­ ostavljaju u miru. Mi smo musli­ u ratiti pažnju, pa svakome izmali se moramo truditi, da i . mani i to samo mi bosanskoi stignemo one najpros- i lena omoliti rad. Kad se neko hercegovački muslimani u tome još u tjetinjstvu priuči na. rad, iznimka. lije. alja imati na umu, da je, nikad mu poslije ne će prijati Pa ti ćeš reći, to je naš i pogrešna izreka jednoga' . besposlica nego rad. I stari običaj. 1 to je istina. Ali Samo u poslu valja imati j pokraj svega toga, valja i taj I, koji veli: Slatko je pro- ' vrijeme u neradu. Mi ima- mjeru. Jer i tu što god je suviš­ I .stari" običaj zabaciti, jer je po iu lijepu svoju izreku, koja j no ne valja. Umjerenost je svu­ nas štetan i bez ikakve fajde. Bolje je i džaba raditi, j da potrebna, pa i u radu. Ako ćeš pravo mi smo i Još jednom ponavljamo:Ra­ I vrlo čudnovati ljudi. Slavimo na džaba sjedjeti. Nje i treba dimo; radimo predano i istrajno, držimo. i pr. tugje svetkovine, a mnogo )d nerada imamo trojaku jer život je u radu. Život bez koješta ne radimo onako, kako provodeći vrijeme u bes- rada prazan je život. Najbolju I nas sveti Islam uči. Mi muslimani imamo svoje i, ništa ne privregjujemo politiku vodi onaj koji radi. .Seljačke novine". Mubareć Noći. Koliko li nas svojima, te gore i oskudivimo no što bismo živjeli, ima, pa za njih i ne znamo. bi smo radom povećavali Dogje „Mevludi-šerit“, dogje i Dva budalaša. progjc, a šta ga naših gradova dohotke; živeći u neradu, mo često u poroke, te ruUputila se dva budalaša u i sela propusti, a da ga ne pro­ zdravlje, a često i kuću i selo i sjeli pod jedno drvo, da slavi kako je to običaj u drugih jcu svoju; ništa ne radeći se odmore. U taj mah na drvetu islamskih naroda. Pa ti ćeš reći tvarno se od posla, te i zapjeva nekakva ptica vrlo lije­ mi nijesmo zato krivi, nego naše i, kad nas nevolja natjera, pim glasom. Tad će jedan od hodže. Istina je samo da smo mi svi tome krivi. Ne mogu latimo rada, ne možemo njih: te sa svojima ostajemo „Vidi, kako mi lijepo ptica hodše ništa bez nas. Svi zajedno ! trebamo svoje čuvati. sudici i bijedi. pjeva!" iko se zbilo što se nije ■■ Dočanin nadao. ii pošli s namjerom, da ipru upisivanju svoje djece u, ama jedan im vrijedan gčiteljev i dedina zlatna nokrenu misao. a je sve bilo u toj prvoj i šta se sve uradilo, kako Kinima omiljela škola i lijepa nauka, prićaću vam put. �Strana 8. Pouka ai nared. Br Ja znam, da će nam mnogi su veće od osnovnih škola. U — Djevere, majčin delija sad reći da mi ne slavimo Jurjev njima se istom toliko razvija f »Alidžun« kao kršćani, nego omladina, da shvaća što je život Ono je moja sestrica*.. „Daj mi je, nevo, za Воц mi samo oteferićimo te dane. i kako ga treba pametno provoditi. Jest, mi na te dane baš Za to naš narod šalje svoju •— „Neće te, brate djem „titeričimo*. Šta se puste rakije djecu i na te srednje škole. I popije?' Šta li pustih pianih dok osnovnih škola imamo pri­ Često te pjana vigjala glava drugo jutro osvand? Sta lično po gradovima, a nešto i U pjana kuća ^limava, li drugog još jada i belaja biva po selima, naše su srednje škole i U pjana- žena sakata, na Jurjev i „Alidžun". A sve je samo po većim šeherima kao u to naša velika grjehota i sra­ Sarajevu, Mostaru, u Banjoj Luci, A djeca gladna, sirota*. mota. Ruku na srce, pa reci u Tuzli i t d. Za to se u ta mjesta šalju djeca i moraju nije li ovako? Pitanja i odgovori Osim toga u nas ima još tamo živjeti izvan svoje kuće, dosta ružnih i poganskih običaja daleko od svojih roditelja. A. M. u T. Pišeš nam ii) Imućnijim je lahko. Oni na Jurjev i llindan Što su neMuje H. i pitaš nas kakovi kake babe naklapale, ml to imaju novaca, pa lahko smjeste nepismeni najlakše mogu sada činimo. Ovaj ide rano u svoje dijete u šeheru, da uči. 1 učili čitati i pisati. vodu da se kupa, ne bi li ba- siromah bi htio, pa ga bio iz jagi bio jači, ona se na drijetikn grada ili iz sela, da i njegovo Mi smo o tome odmah] ljulja, da bajagi bude zdravija i dijete štogod više pauči. i mi ćeli misliti i naumili tako dalje. To su sve stare laži, bismo to svi željeli. Neka nas izdati jednu kratku pota koje nam je sramota vjerovati i ima što više prosvjećenih. Za to se je u Sarajevu prije još 15 po kojoj bi svako, ko ц raditi. čitati i pisati, mogao ц Za to ko čuje ovaj moj godina kurisala jedna zadruga, glas, neka slobodno progovori a ime joj je „Gajret", koja uz- drugog koji ne zna. Ak i desno i lijevo, da se mi musli­ držaje tu našu siromašnu mladež omete posao naša štaig mani već jednom okanimo ne- da može u šeheru i učiti koliko koja zasada nema krupni joj treba, pa da onda prihvati isiamskih običaja, koje naš Islam sanih pismena. za kakav valjan posao. Tu našu vrijegjaju. zadrugu „Gajret" pomaže svako, Sada bi najbolje bilag Ovdje osobito molimo seoske pa kako ko može. Neko mje­ Tvoj Mujo združi sa dg hodže i vaize da našemu na­ sečno daje 2 K, neko 1 K. a mladićima i ljudima iz Tvoj rodu rastumače ove naše po­ neki Bogme prema svojoj kesi greške i narod svjetuju. da ne po 50 helera na mjesec. Za to koji ne znaju pisati, pa a čini ono, što nas sviju sramoti. ima »Gajret« u svakoj kasabi mole učitelja iz najba Mjesto toga neka podsjećaju naš po jednog ili više ljudi koji Vam mjesta gdje ima SA narod na naše »Mubareć Noći«, ispred te zadruge kupe priloge On otvori s vama lakta na »Mevlidi-nebijj« i t. d. što i šalju novac „Gajretu" u Sara školu odraslih. On četo* nam je naša dužnost. jevo. Ko god želi, da toj našoj E. Hamid. korisnoj zadruzi pomogne, neka volje učiniti. Samo ti to puta potraži u svojoj kasabi takog pa će. Vam on udesiti i rp čovjeka, koji taj posao obavlja. vrijeme kad ćete moći 15 Lijepo je »Gajret« pomoći .1 da Vas ne pometa u rado.Di Naša * islamska za­ jer on mnogo siromašno dijete budi, pa se i ti za to a druga ,,Gajret“. izvede na selamet A izvesti Mi vjerujemo, kao što pišei, brata muslimana na selamet ve­ Ni jedan narod nema sretne liki je sevab. naši mlagji koji su u rtlr budućnosti bez naučene i dobro imaju veliku vclju da nzaie odgojene omladine ili kako se sati i čitati. Neka se samog drukčije još kaže, bez proI u jedno kolo i vidjeće, ii s v j e ć e n e omladine. Če­ stitoj je državi velika briga, da podigne što više škola za narod. Svaki pojedinac u narodu pa ga bio seljak ili gragjanin, valja da svrši barem osnovnu školu. Za to i naš narod šalje redovito svoju djecu u škole. Pa nije ni to dosta. Dok se u osnovnoj školi udara temelj dječijoj prosvjećenosti, valjalo bi, da svako dijete kojemu je to moguće, da nastavi nauke na srednjim školama, koje Djever i nevjesta. (Narodna.) ■ učitelj odmah prihvatiti з I sao. Težačkom sinu u I Djever mi pita nevjeste; i Primili smo Tvoje pismo i „Nevjesto naša kaduno. I Ti obećajemo, da ćemo i' Čija je ono djevojka, i drugima jednim poseboiii kom odgovoriti u budnim! Što rano rani na vodu, Pouke. Što nosi fesić nad okom, Zaista je „nesretno ; Što plete kosu široko naša prava rak-rana. Što stidno ide na mobu?' M. selu Uredio: Hamdija Mulić, učitelj. — Odgovorni urednik M. Sudžuka. — Islamska dion. štarrpi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a23076a612bd84d95d4e2980bb5dc716.pdf 46a3c2d2b2a9b84c5684a3e0bf95db9d PDF Text Text H ■ Ш &'*• W И Л ш nS ~ В ■ В М ЈВ ^Нв В hro1 40 helera< Izlazi subotom, utorkom I četvrtkoi |В Ик Ry Ж Ж ЖЈИ Ж W W ST № »LagJffiB иИКж ј9Вн?1|& WW gs ®F /О 'ЖамаЛВ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKI ЗИИНВ :-: ŠTAMPARIJI CAREVA ULICA) ■ ■• F tm Ц IV WL W : : NA POLA GODINE 20' MMV 1ЛЛШ^ вК KRUNA TELEFON RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111 Гласило Јцгославенске Шуслигланске Организације. Broj 28. dno vladino saopštenie. Naš presbiro šalje ove retke: tošle sedmice posjetio je predinik zemaljsko vlade g. Atanaije Sola pogranične krajeve cegovine, koji su vrlo teško idali za vrijeme rata, naročito 1914. od neobuzdane auetrotrske soldatesko i vojnog režii a i kasnije za vrijeme preJa i poslije prevrata od tčk aš k ih banda. Narod mu tvagdje priredio svečan i srdar doček. Predsje dnik je primio utacije, razgovarao sa svima I su imali tužbe i molbe i jeriose na svojo oči trašnim stradanjima, kbjima je izložen taj svijet u vrijeme lih godina. Mjesto kuća i staja t zgarišta, a njivo i polja za­ tona. Stanuju u zemunicama čitave porodice, zbijene na ne|ko kvadratnih metara. Predsjednik je u m i r i o n a-' d obećavši, (Vazda samo pusta danja! Op. ur.) da će se svom goni založiti za to, da im se brže dade prva potrebna po!,.» zatim da ćo kod mjere­ nih faktora nastojati da im na pomogne pri stvarahju potrebnijih uslova za sregjenu >tnu egzistenciju. Naročito umirio muslimanske ,r o d i c e', k o j e в u u z a de v r i j o in e teško t r p j eo d upada pljačkaških ta iz Crne Gore, kad im složio da jo na granici poatav। jak kordon vojnika i žandara, I će priječiti svaki prolazak u love kolarove i da jo crnogor। uprava na svojoj strani takor poduzela sve mjere, da se oče upadi pljačkaških banda. Pošto je iza dugogodišnjeg rasvijet više razuzdan nego u irno doba i pošto su naše strasti itom rašpaljene, a uz to najosvniji uslovi životne egzistencije nisu staloženi i osigurani, to državna vlast naročitu pažnju •atm organizaciju održavanja t i mira i najstrožije poslupazrotiv svakoga, ko bude pravio >0- a kakve vrste. Naše krazlvo je moderna država, koja biti u stanju, da zaštiti sve je podanike bez razlike vjero tonu.« • Tako veli službeni izvještaj. ia je drago, što smo konačno službene strano dobili potvrIspravnosti svog pisanja, pa sad državni odvjetnik no će Sarijevo, utorak 6. maja 1919. (6. ćabana 1337.) moči4JTfsati ovu konstataciju. Da nam nije oduzeta slobodna riječ, to najvažnije obilježje moderno države, progovorili bismo koju o — kasnom putovanju naših upravnika. Ovako se moramo za­ dovoljiti primjedbom, da ima još krajeva naše domovine, u kojima ne teče med i mlijeko. Gdje su ti krajevi, nek so informišu oni, koji će odgovarati za svoje pro­ puste. Za sad upiremo prstom na­ ročito u postupak Ijtidf, koji su u prošli četvrtak „uredovali" oko Careve džamije. .... Zija ef. Rizaefendić. Pretprošle nedjelje pred samu mubareć večer lejleimiradž spustismo u hladni kabur našeg neprežaljenog dru ga, čestita gragjanina i rodoljuba Zija efendiju. Žalosna srca, suznih očiju dopratimo ga iznenada, u veličanstve­ noj povorci pod pritiskom osjećaja teška gubitka. Upravo, kad nam je najpotrebniji bio nama, zajednici na­ šoj. svojoj porodici i onim trima i ошко ucviljenim odličnim porodicama, onda nam ga upravo naglo iznenada obori teška boljetica, zaraza, shrva ga za ciglih desetak dana i učini svojom žrtvo'm i zadaće nam tako težak uda­ rac. U prvi mali te tužne vijesti ne mogosmp da se snagjemo od teškog udarca, cnaki čovjek, zdrav, jak, u najljepše muževno doba, onaki drug, onaki radenik na svakom polju jav­ noga života, da taj čovjek iščezava izmogju nas i odlazi zauvijek od nas! I zaista kruta zbilja sapinje naša srca, steže dušu, slama svaku drugu pomisao, mi spokojno u-Ujomo i hr­ limo, da mu bar odamo zadnju po­ čast, da mu a usrdno klanjamo dženazu i zamolimo dragog Boga za nje­ govu plemenitu dušu, da ga ispratimo do vječne mu kuće. Pratnja dženazo njegove bijaše ri­ jetka pojava u našem gradu, pratnja koja se ovako mnogobrojnim sudjelo­ vanjem svjetino rijetko kad vigja u Sarajevu. Dženaza je donešena iz bolni­ ce za epidemične bolesti na kolima i u t.bulu naročito zatvorenu radi liječuičko-zdravalvenih mjera. Od Alipašine džamije pa sve do Begove džamije povorka bijaše ogromna, džonaza se je klanjala u ićindiju, a onda ponešena dalje bez kola na ramenima uz Bistrik, na kabristan na .najvišom zaravanku skore pod Colinom kapom U pratnji u mnogobrojnoj svjetini upadaše u oči dosta inovjeraca, prija­ telja i poštovatelja merhum Zija efendijinih, gragjana i činovnika pravoslav­ nih, katolika i jevreja, koji ostadoše za cijelo vrijeme pokopa i do kraja dove. Na baburu je učio glasoviti naš kurra' H. Hafiz ef. Maglajlić, muftija tuzlanski, pa je jakiitT svojim glasom i divnim kiraetom dirljivo djelovao n> tužna srca naša osobito, kad se svakom u taj čas nameće tužna misao, da bi sad meihum imao da sjedi uz onog šstog, što mu sad dovu uči, da uza nj, vijeća i radi o dobru i poslovima svog nardda, koji ga pred dva mjeseca i­ zabra kao svog odabranika. Ali Božja najpreča! Merhum Zija ef. mijeni svijet u svoje najljepše njuževno doba, u svo­ jim četrdesetim godinama. Otac mu bijaše.pred okupaciju turski činovnik, koji je služio u više krajeva naše do movine. Zija ef. se rodio u Mostaru, djetinjstvo proveo u Gračanici i Brčkom, a onda se preselio s majkom i bratom < u Sarajevo, gdje jo uzraslao i proživio sve do svoje smrti. Ovdje je merhum Zija ef. učio u mektebu. zatim svršio ruždiju, a onda pohagjao veliku gim­ naziju gdje je i maturu položio. Iza toga se upisao na pravo na sveučilištu u Zagrebu, a onda nastavio u Beču, gdje je iza tri godine svojih študija položio prvi državni ispit. Iza toga je još neko vrijeme Studirao, ali nešto slabo zdravlje, a nešto privatni i vrlo važni poslovi zapriječišo ga оЗ dalje nauke — od dalje formalne nauke, ali je on u istinu učio i radio puno više iz vlastite inicijative nego bi učio, da se namjeravao posvetiti činovničkoj službi. Njegovo zdravlje nikad nije bilo tako, da bi se on pustio kao drugi njegovi vršnjaci bezbrižnu životu, pa ga je to možda navratilo na vrlo umjoren život, te je stoga vanjštinom puno ljepše izgledaj nego mnogi nje­ govi u istinu zdraviji drug. Njegovo poznanstvo s odličnom kućom Fadilpaš:ća i drugovanje još u djetinjstvu s mladim bezma sa mer­ hum Sadikbegom i Fadilbegom pri­ vuče ga posve ovoj kući i on nekad njihov drug iz djetinjstva postade nji­ hov skrbnik, savjetnik i neograničeni upravitelj ogromnih imanja njihovih. Tri sada porodice te glasovite naše kuće u Sarajevu i u čitavoj Bosni za njegova života nijesu toliko osjetile, da eu sirote, jer im on bijaše i uči­ telj i skrbnik, za kuću i sve potrebe njihove, ekonom kao rogjeni trgovac, za imanja razuman upravitelj, po spre­ mi pravi advokat i po iskustvu do­ maćin, da mu na daleko' ravna nema. To će tri kuće najviše osjetiti gubi­ tak njegov. On se odao tim kućama svom snagom svojom, ravnao i upra­ vljao Svim poslovima, ali za to i one njega ne smatraju drukčije nego čla­ nom svojim. Meihum Zija ef. oženio se prije desetak godina, pa je stekao i sinčića ali ubrzo izgubio vjernu svoju dru­ garicu, pa se nije vise ženio. Osim toga nejaka sina oplakuje ga starica majka i brat Haki efendija, gradski činovnik. Njegova je smrt i za našu zajed­ nicu velik gubitak. Nema gotovo na­ šeg društva, naše ustanove, institucije gdje on nije bio, nema skoro odbora, gdje on nije bio biran, pa ne samo u društvima i organizacijama naše Islamske zajednice nego i u javnim gradskim vijećima i odborima njega biraju svagdje, jer bijaše ne samo svojom spremom dorastao svakoj za­ daći, nego i svojim značajem ulijeva­ še povjerenja u svakog k ga ikoliko poznavaše i s povjer mu se davahu javni zadaci, d • im udovo­ ljiti po svojoj savjet ■ Centralni odbor naše organizacije prekinuo je svoja v' ćanja i otpratio Godina I. Zija efendiju, svog druga i člana do hladnoga kabura, a onda tužna srca nastavio svoje sjednice. Sutradan iza smrti njegove godišnja skupština is­ lamske štamparije prije otvorenja svog, sjeća se merhuma kao člana tog zavoda i predsjednika ravnatelj­ stva, pa mu i tom prilikom rahmet želi od Boga. Do tri dana iza toga sarajevski širi odbor naše organizacije pri otvo­ renju svoje mjesečne sjednice sjeća se takogjer svog člana i radnika na­ še zajednice i zaključak se donosi, da mu se u džamiji hatma prouči. I mi mu kao svome drugu i saradniku i:ćemo od dragog Allaha, da ga nagradi firdevsi ala dženotom. Rahmetulahi alejhi rahmeten vasiš! E. M. Bilješke. Poklonstvo Franjevaca. Presbiro javlja: .Povodom novih izbora u bo­ sanskoj franjevačkoj provinciji posje­ tilo je predsjednika zemaljske vlade izaslanstvo pod vodstvom generalnog vizitatora franjevačkog roda, fra Rafaela Radića i novoizabranog provinci­ jala bosanske provincije fra Bonifacija Vidovića. Izaslanstvo je dalo izraza vjernosti i privrženosti franjevačkog reda u Bosni vladalačkom domu Karagjorgjovića* Stranačko komeSanje. U prošlom broju istakosmo potre­ bu, da mjesni odbori naše organizacije ne poduzimaju ništa na svoju ruku i da glavnu brigu posvete učvršćivanju naše organizacije. To je jedini put, kojim ćemo doći do svog cilja i osi­ gurati svoje potrebe. I ovom prdikom naglasujemo, da naša organizacija mora zadržati slobodne ruke prema svjema drugim strankama, a vodstvo će se već pobrinuti da potraži najzgodniji put, kojim treba udariti u našem bu­ dućem radu. Vodstvo no će učiniti nikakva zamašnijeg koraka bez zna­ nja i odobrenja skupštine svih dele­ gata naše organizacije, pa se tog pra­ vila trebaju držati i ev: mjesni odbori, pa i svaki pojedini član naše orga­ nizacije. Da svoje članove informišemo o položaju, mi ćemo ih u ovoj rubrini obavješćivati o svjema strujama i stran­ kama našeg javnog života i prikazati njihove težnje i ciljeve. Naglasujemo, da je ova rubrika samo informativne naravi, pa poregjij pojedinih prikaza nema nikakve tendencije. Počinjemo sa strujom, o kojoj je bilo mnogo rasprave, premda nije stupila u aktiv­ no djelovanje. To je tako zvana JugosL Demokratska Liga. Ligina vijećanja. Na sastancima Jugoslavenske De­ mokratske Lige u Parizu 15., 18. i 22. marta i 10. aprila 1919. godine, privremena uprava Jugoslavenske De­ mokratske Lige podnijela je referate: a! o postanku Jugoslavensko De­ mokratsko Lige i o njenom radu do danas; b) o nacionalno-kulturnim zadacima Lige; �Strana 2 Ограна c) o programu Jugoslavenske De­ mokratske Lige u pitanju unutrašnjeg uregjenja države Srba, Hrvata i Slo­ venaca; d) o odjecima i mišljenjima o Ju­ goslavenskoj Demokratskoj Ligi u do­ movini; c) o karakteru i obimu političke djelatnosti Jugoslavenske Demokratske Lige u vezi s raznolikim proizvoljnim tumačenjima, koja su se o tome jav­ ljala u javnosti. Poslije saslušanih referata otvorena je diskusija o svima istaknutim pi­ tanjima, a naročito o pitanju osnova našeg novog državnog uregjenja, u kojoj je izvršena izmjena misli, kako izmegju članova Jugoslavenske Demo­ kratske Lige, prvi put sakupljenih u većem broju, tako i s priličnim bro­ jem jugoslavenskih političkih radnika, koji su kao gosti prisustvovali ovom sastanku i uzeli riječ u diskusiji. U cilju, da bliže odredi misli svoga privremenog kratkog programa i ot­ kloni sve nejasnosti, proizvoljna i netačna tumačenja, Jugoslavenska De­ mokratska Liga zaključila je, iza iz­ vršeno izmjene misli o istaknutim pi­ tanjima, objaviti ovu izjavu: I. C i 1 j Lige. I. Jugoslavenska Demokratska Liga je nacionalna organizacija, osnovana sa zadatkom, da radi na slivanju Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu jedinstve­ nu naciju. Sav program, sav rad Jugoslaven­ ske, Demokratske Lige nadahnuti su tim zadatkom. Prema tome.i politički karakter Jugoslavenske Demokratske Lige.sastoji se isključivo u brizi za postavljanje osnovnih uslova za raz­ vijanje jedne jedinstvene nacije, u te­ žnji za što širom i što čvršćom solidarnošču cijelog naroda. Ti sudbonosni temelji prve jugo­ slavensko državne organizacije imaju sa postaviti na Ustavotvornoj Skup­ štini. Oni su, iza brige o obezbjegjenju spoljuih granica, životni interes svega našeg današnjeg javnog rada i oni su jedina politička tačka u pro­ gramu Jugoslavenske Demokratske Lige. Jugoslavenska Demokratska Liga nije politička stranka, niti se ona bavi ma kojim od mnogobrojnih posebnih dnevnih političkih, ekonomskih i soci­ jalnih pitanja, prema kojima se dijele i obilježavaju pojedine političke stran­ ke. Prema tome’ ne samo pojedinci, koji su bili i koji ostaju članovi po­ jedinih stranaka, no i čitave političke stranko mogu se pridružiti organiza­ ciji Jugoslavenske Demokratske Lige, zadržavajući punu slobodu svoga kre­ tanja pod jednim jedinim uslovom, da ispovijedaju ideje Jugoslavenske De­ mokratske Lige o obrazovanju jedin­ FELJTON. »ITAVDA' — »ПРАВДА stvene nacije i osnivanju njene prve državne organizacije. Postavljanje tog širokog okvira za grupiranje što većeg broja ispravnih i naprednih jugoslavenskih političkih grupa i ljudi s jedne sirane, i ogra­ ničenje političkog progmma isključivo na najuže osnovne linije naše prve državne organizacije s drugo strane, Jugoslavenska Demokratska Liga sma tra kao jedini način za jednu istinsku jugoslavensku nacijonalnu koncentra­ ciju za najviše i najpreče današnje potrebe. Sav politički rad Jugoslaven­ ske Demokratske Lige u tome je smi­ slu i sve pribiranje i koncentracija nacijonalnih snaga, na kome ona radi, isključivo je u tu svrhu. Prema tome Jugoslavenska Demo­ kratska Liga usporedo sa primanjem u svoju saveznu organizaciju politič­ kih grupa i ljudi, koji se već saglaavuu s njenim programohi, gotova je uvijek vršiti lojalnu izmjenu misli i dati sva objašnjenja svakoj grupi i svakom pojedincu, koji bi slažući se iskreno i stvarao u osnovi, bili u ne­ doumici ili nesporazumu ne o nače­ lima, uo o načinu i pojedinostima, s kojima su ona izražena u publikaci­ jama Jugoslavenske Demokratske Lige. II. Unutrašnje uregjenje dr­ žave. U. Odnosno unutrašnjeg uregjenja državo, Jugoslavenska Demokratska Liga daje ova bliža tumačenja svojih pravila: 1. Iz rukovodne misli, da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod, kao ne­ ophodnost izlazi i jedua država: jedan narod, jedna država. 2. U našoj državi, isključujući oba krajnosti: centralizam i federalizam, mi hoćemo, ono, bez čega se jedin­ stvena država ne bi mogla ni stvoriti ni održati: jednu vladu i jedno zako­ nodavno tijelo za cijelu zemlju i ono, bez čega so narod ne bi mogao slo­ bodno razvijati: samoupravne ili auto­ nomne organizacijo u upravnim jedi­ nicama. 3. Vlada je jedna za cijelu državu. U vladi su ministarstva za avo grane državne uprave bez izuzetka. U vladi ima ministarskih resora: a) u čiji djelokrug spadaju svi dr­ žavni poslovi isključujući potpuno nadležnost samoupravnih jedinica, n. pr. spoljni poslovi, vojni poslovi, cari­ ne, monopoli, pomorstvo, trgovina, pošta, telegraf, pravosugje itd. b) u čiji djelokrug spada od dr­ žavnih poslova ono, što se liče općeg interesa države kao cjeline, a ono u tim poslovima, što je vezano za lo­ kalne potrebe i što će biti poimence naznačeno u ustavu i u zakonima, prenosi se u nadležnost samoupravnih jedinica. Hadžermereš uvijek neštu nagje! . . Šta? Osjećaj jedinstva i širokogrud­ nosti! »To je ono, što mi je manjkalo i u rdanima slobode*, dok »narodna Zrinjski i Frankopan. vijeća- no puštaše wšvrake**) a slo­ (30. aprila 1671. — 1919.) boda štampe »Hamzagin pijevac-. {Iz Hadžermercšovih zapisaka.) Vratimo se u dvoranu, pa nakon » Dan smrti Zrinjskogi Frankopana hrvatske himne nakog spomen slova oplakatu jo Sarajevo u snijegu i Štraj­ o Zriujskom 4 Frankopauu, da poslu­ ku! Snijeg je pokrio i zablntio sara­ šate onog pjesnika što je slabo i jevske ulice, da je izgledalo, e je po­ gjački rccitovuo pjesmu „30. trav­ četak zime, a ne u ući prvog maja. nja-, i onog za njim „u gjozlucima", Zaustavljeni tramvaji na trnčuicama, od kojeg smo osim mladenačkih uz­ vezanje besposlena svijeta ulicama/ daha mislili nešto drugo čuli u ona­ koje su popunjavale jako vojftičke op­ ko staračkoj pozi. Pjevački je zbor hodnjo, činilo je jedan težak dojam, nešto nadopunio, a muzika dosta mo­ notono i razvučeno olsvirala nekoliko koji jo u (gjolusti bio popunjen pro crlasorn prijekog suda, kada. se jo patriotičkih pjesama. Nešto ledeno osjećalo se u sali. Da nijo mladi Šuproslava u podne ^vršila. tej raznježio naša srca uspomenom Kad '■ пГ izašao iz dvorane lm pe­ na velikane, kojima se može ponositi rla! kina pod di.imom riječi prvog čitav slavonski rod, ostali bi sasvim govornika g. dru Šuteja, koji je lijepo hladni, kao što neki prigovoriš©: e se i čustveno govorio o djelima onih, htjela ovdje manifestovati samo hr­ čije kosti konačno počivaju u našoj vatska misao... i jvuh nijesam mogao, a da uo I m* ni je manjkala jedna srpska odutim i još jedno čuvstvo: da našem i jedna slovenska himna, pa ako ne jedinstvu juš uvijek nešto manjka. •) Vidi feljton u 23. broju .Pravde". Sta? upilađe neko. Ovaj nezadovoljni 4. U parlamentu je cjelokupna za­ konodavna vlast. On stvara zakone za cijelu državu i za sve grane državne upravo bez razlike. 5. Da se provode načelo upravne decentralizacije, država će se podije­ liti na samoupravno jedinice, od ko­ jih će općina biti najmanja, a oblast (pokrajina) najveća. Mogju njima može da bude i jedna srednja samouprav­ na jedinica, okrug (županija) ili srez (kotar). . 6, Sve oblasti (pokrajino) imaju je­ dnaku nadležnost. Granice oblasti ima­ la bi da odredi Ustavotvorna Skup ština, vodeći računa o željama naroda i držeći se načela, da svaka oblast treba da bude geografsko ekonomska cjelina,' sposobna za život. Oranice ni$h samoupravnih oblasti, utvrgjuje oblast, pri čemu, kao i pri svakoj budućoj promjeni tih granica voditi će se računa o željama naroda. Izbliže će sve to biti uregjeno ustavom. 7. Svaka samoupravna jedinica inia svoje predstavništvo, izabrano od na­ roda, svoju upravu izabranu ili nepo­ sredno od naroda ili od dotičnog pred­ stavništva i svoje činovnike, postav­ ljene od predstavništva ili od upravć. Bliže odredbo i u tom pogledu nalaziće se u ustavu. 8. U nadležnost oblasne (pokrajin­ ske) samouprave spada: a) da rješava sve upravne poslove, vezane za lokalne potrebe, koje joj ustav i drugi zakoni poimence ustav Ijaiu (na polju javne bezbjednosti, so­ cijalnoga staranja, zdravlja, prosvjete, privrede, saobraćajnih sredstava itd); b) da samostalno odlučuje o troš­ kovima svoje autonbmuc uprave i o pokrićif tih troškova iz svojih prihoda, u kom će cilju moći samostalno usta­ novljavati prireze na državne poreze, sve u granicama dotičnih državnih zakona; o) da nadzirava niže samoupravne jedinice. 9. Analogni djelokrug nižih samo­ upravnih jedinica biće odregjen zako­ nom. U ustavu će biti odregjeno u koliko su budžet i neka važnija riješenja nižih samoupravnih jedinica pod­ ložna odobrenju viših autonomnih vlasti. 10. Svaka odluka općeg karaktera oblasnih predstavništva, koja ima oba­ vezni karakter, kao što ga imaju za­ koni, podložna je odobrenju naročitog centralnog organa (n. pr. Državni Sa­ vjet), dok to odobrenju nije potrebno za budžet i za postavljanje upravnih organa. Isti centralni organ stara se, da samoupravni organi ne prekorače gra­ nice svoga djelokruga i da se svojim rješenjima ne griješe o zakone i vlas tan je da svako takvo riješ uje obustavi. čitava, a ono bar po jedan redak.. To­ liko bar, da eo в v u g d j e nnrrtifestuje narodno jedinstvo troimene braće od SoĆe do Vardara. .-Kad to rekoh jednom Hrvatu, on mi dobaci: „Ра ni Srbi nisu na dan sv. Save ni jednu hrvatsku otpjevali-.. . Kosnulo me to i prigjoh prijatelju Srbinu, pa inu to rekoh- On doduše ušuti ispričavši se, da nije bio na zabavi sv. Save, ali reče.* da u nas manjka još uvijek dosta volje i sa­ mosvijesti za narodno jedinstvo,.. a ja mu dobacili još i — širokogrud* nosti... t Izagjnsmo na snijeg zajedno, da jedan drugom dobacimo staro izdera­ no „yervus“ i da eo rastanemo. Mir vašem pepelu Zrinjski i Frenkopani, kojTste.B geslom »Viteški živismo, viteški umrimo!“ jer i jest istina da: „Navikon živi, ki zgino pošteno-... Sarajevo, 30. aprila 1919. A-Hifil BjeU.sc ' 11. Sukobe o nadležnmii ... državnih i* samoupravnih vlasti vaće naročiti sud. Kritičari. Kritikovati se može jedan jedan narod, jedna uprava, je etitucija, jedna novina i L d. to predmeti kritike. U kriti jednog predmeta imaju dvije ne radnje : prva je analizirali lučiti dobre i loše sirano jednog meta, a druga je duševna radnja: i strano priznati i pohvalili, a strano odbiti i osuditi. Pošto ništa na o.oni svijetu savršeno, to i čovjek, narod, u institucija, novina i uopće sve stoji, pa to bi bila prirodna tvt ili ljudska tekovina inui svojih statakn. Dobro i loše strane ti pomiješane, tako su stopljoae u cjelinu, da na svijetu n. pr. na vjekn, koji bi bio apsolutno dol koji bi posjedovao sve moralne bez ikakve natruhe i bez imal jeha. A tako isto nema nijedno vjeka, koji bi bio apsolutni zlikt kojem bi usahla svaka klica d.. Dobrota i zloća relativne su naravi se kome rekne dobar čovjek, to os da je bez grijeha i da nema loše u sebi, nego da je kod njega dobrih strana nego loših; a kd kaže zao čovjek, to ne zuači da je ikakvo dobrote, nogo da su kod ii zle strane u većini, a dobre u i nini. Kako dobr >ta i zloća, isto i ko relativni pojmovi korist i ljepota i' grdoba, pravda i пер i t. d. Svaka su ta dva pojma i stavljivi drugovi, oni se zajedno laže u čovjeku, u društvu, u p dogagjaju i t. d. Ni u čemu ue’ jedan bez drugoga. Pitanje je kvantitativne naravi: koje je ma više; koje provlagjuje. Tako je i sa kritikom. Ima kritičara, koji uzmu stvar u pretres, pa zbilja n njezine dobre i loše strano brzi na to, tiče li se njih ili ne tiče i obzira, -da li je to kome po ćudi nije. Oni priznadnu i pohvala a odbiju i osude loše str.uia P ljudi nazivlju taj postupak: aPi di Božijoj", državnici vele .To zakonu*, a logika tu nazivlje , strariošću ili objektivnom krit Ima opet kritičara, kuji ne sebi toliko truda, da o , nje pretresaju. Oni bez krzmanja eo bloc izriču svoj sud: ovo je J i u ovom nema ništa oeim doL ono je zlo i u onom nema nU zla!“ Za to pretjeruju, kad ko le a protjeruju i kad kude, umne Ijončine, koji ne daji Nekoliko misli iz djela Teodora Roosevelia: । duniokratiza m.- Istina je na žalvst, dasval ima izvjcenvli strasti ili nage bi značili kad bi preoteli mal govoj duši, da divlja zviie bićem njegovim. Zavist, mno ba jednako su opako strasti, uperene proti kojoj čitavoj f Wasi (razreduj ljudi, kao kad rone proti pojedinoj osobi. Mi vamo od svojih vogja i odgoj. п bi nam pripomogli u naskijanju, bismo ove osjećaje' u sebi upi da bi nurn pomogli, kako bismo livne osjećaje u duši svojoj г-' po njima s? upravljali. Jao narodu, kad bismo se ikad vodstvu onih, koji ne nastoje šu divlja zvjerska svojstva, i skrivaju u srcu čovječjom,; na obratno raspiamćnju i užii Porodica i dom — to su dobra gragjanekog života. Muž dn je dobar еш, dobar suprug �јрј-28 Broj • fit mozgu, da malq ozbiljnije proj i da malo dublje zaviri u stvar. |ла ih, koji su srodni papigama i i ponavljaju ono, što sn od drugih i.Ako ti je poznata njihova umna koća, Šesto se puta začudiš kako ednu misao izraze, ali ako se ma»misliš, odmah olkriješ da je to ■o tugja, šta više tugj« su.i rii, kojima je misao izražena. Kad on, kad nešto osugjujo ili odomožeš raspoznati u kom je jm bio i odakle dolazi. To su ijjoaete, s kojima upravlja vjetar јј> misli i tugjih osjećaja. To su oAginalni, nesamostalni duševni Ima kritičara, koji nijesn ni unjIjeočine ni duševni robovi, nego i zbilja svojom glavom misle i i sud iznose na temelju u realnoopiženih fakata. Ali kod nekih od Ii ima dfuga mana, a to je da im aouk podvrgnut srcu. U srcu im hode razne strasti i ambicije, i tein svoju diktaturu na ave misli, »и u mozgu ragjaju. Pod tiraga jedne strasti, kao što je n. pr. :st ili častohleplje, njihove se mi(hib u govoru ili pisanju) pojavp posve metamorfozirane i preiene. To je intelektualna perverzi!»te je ljude dobro ono, što im a interesu; što im godi ono hvale i stanju su da općim dobrom prih sve, što im ulijeva nadu za oamje njihove ambicije. Što se pako i,в njihovim interesom, to je nevaa pa makar se slagalo ea interesom ednice. Šta god stoji na putu njihopohlepi, oni gledaju da to nemiirJno fuše, a ako ne mogu, onda ilsjii svakoga na svoje protivnike. № se i najnemoralnijih sredstava, i bi, klevetanje, demagoštvo i podtanje; to su im najobičnija sred­ ili borbi i nimalo im ne smeta, što »roje protivnike prikazati sad- konrvativcima, sad feudalcima, sad prišama crnožutila, pa čak i neprijajims države. Odatle zlobno izvrta! riječi: dimije, dušmani, parastosi ,d. To su kritičari, koji nijesu ni »»•lijenčine ni duševni robovi, ali daju u moralnu patologiju. Ima i jedna peta vrsta kritičara, j tu vrlo interesantni, * i to tim viBterrsantni što su više komični, n filozofi iz ćošeta i budžaka. izu duboko uvjereni o kolosalnoj jrioosti svog uma i svoje naobrazŠtogod tugjo pročituju, oni to netee gsporegjuju sa svojom duboв mudrosti, pa za to im svaki tuiintelektualni produkt prema njiWj veleumnosti izgleda sićušan i ■stan kao muha prema devi. VanjIkarakteristika ovih kritičara je iajmoje. Ono nije baš tako zlobno, ne eto smješka se tebi, kao što ^i se i otac, žena mora da je dobra kći, bn supruga i dobra majka — oso»dobra majka prije svega i nada i Ni п velikim ni u malim stvaa nikad ne smiju da zaborave jt duin st, Muž. koji neće ueuп» da radi za svoju ženu i djecu, I, koju nije voljna da donese na N i da uzgoji više snažne djeco ta jakog muža i taku ženu nema »U megju muževima i ženama, so se srčano bore u životnoj borJer o tom nema šumni«: porodica trnova svemu u državi. Grijesi t čislom i zdravom životu osve|n si napokon, i to užasno, na sa■ narodu. * 1) državi, kao što je naša (t. j. trrička Unija) ne smijemo nikad da BOVHi. i jedan zadatak: da od;a П pristojne gragjane. Budućnost sda zavisi o gragjanskiin vrlinama lučili pokoljenja. Današnja djeca Uiuče »jutra o sudbini цаАе doinne, pa ne smijemo da je zanerimo. » »ПРАВДА* - .PRAVDA* kakav stari, sabrani i bjelobradi dedo smješkao jodnom djetetu i njegovim igračkama; smješka se tebi jer osjeća neki superijoritet n d tobom i uživa u tom osjećaju, samo kad pomisli da je toliko nadmašio i natkrilio i tebe i sve druge koji su kao *1 t:!... Slatkim žmirkanjem očnih kapaka i trepavica, blagim i titrajućim raste­ zanjem gornje usne i uzdizanjem br kova, lice tih filozofa kaže: „Е .. ,e! vi ste djeca! šta li sam ja sve isku­ sio, o čemu vi ni pojma nemate! Da vi znate šta sve leži u ovoj glavi! A ja!... ne radi se to tako! * Ako ho­ ćete da izmjerite tu visinu, konkretizirajto malo razgovor pa upitajte: „Ја ako se ne radi ovako, da kako se radi? * i nemojte se podavati kak­ voj iluziji. Jer ako mislite, da će taj ■filozof o vašem radu i pisanju izložiti neku-stvarnu kritiku, ako mislite da će reći nešto svoje, ako mislite da će ona mudra glava izvaliti kakvu dragocjenu originalnost, onda ste na krivu putu.’ Razočarate se kad otvori svoja mubareć usta, pa vidite da ni­ je imao šta drugo reći nego: .Pravda je nepismen list! * — .Ja kakva bi trebala biti, pa da u vašim očima iz­ gleda pismen list? * Šta mislite da će vam odgovoriti na ovaj upit? Ama ništa svoje! On će vam jednostavno bubnuti: .Što nema onakih članaka kao u Х-listu ili u Y-jistu?“, pa će vam i nehotice na um pasti ona: „zatrudnjela planina, natezala se de­ vet mjeseci i najposlije rodila — miša . * Pregled. Plebiscit Gorice Plebiscit Gorice i goričkoga kraja takogjer je predan u tajništvo mirovne konferencije. Izu­ zev malog broja Talijana u gradu Gorici, čitava se je Gorica i cijeli gorički kraj izjavio za prisajedinjenje državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Naša mornarica. Ovih dana biće potpisan veliki ukaz o unapregjenju mornarskih oficira. Istim ukazom obra­ zovaše se admiraliteti u Dubrovniku, Boki Kotorskoj i drugim jugoslaven­ skim primorskim pristaništima. Vojničke pripreme Italije? Švajcarski listovi javljaju, da je Italija opet zatvorila granice, te odlučila poduzeti vojni ke pripreme, da osigura svoj posjed nad Rijekom. Bojevi Sa Nijemcima. Ljubljanski dopisni ured javlja: Položaj na bojištu u Koruškoj je nepromijenjen. Kod posljednjih bojeva zaplijenjen^ je 12 njemačkih topova. Isti dopisni ured javlja iz službe­ noga vrela: „29. aprila doveli su Ni­ jemci u ps noći novih sila, a megju ovima i Tirolce, da spriječe dalje ši­ renje pobune. Kod toga je došlo do lokalnih bojeva izmegju naših i nje­ mačkih čela. Zarobili smo 300 Nije­ maca i zaplijenili 9 topova. Nijemci nastoje prikazati dogagjaje u Koruškoj kao napadanje sa strane Jugoslavena, da bi prikrili nepriliku radi narodne pobune, koja se digla protiv njihova nasilja u Koruškoj. Bojevi traju čitav dan. Nijemci imaju veliko gubitke. Njemačka drskost U Celovcu su njemački, vojnici opljačkali komesari­ jat državo SHS, koji ima zadaću da čuva intereo naših državljana. Nada­ lje su njemački vojnici'opljačkali slo­ venski hotel Trapezinski i advokatsku kancelariju Slovenca Ferde Miillera. Engleski protektorat nad Misirom. Poslanik Amerike u Kairu oba­ vijestio je guvernera, da vlada savez­ nih država priznaje engleski protekto­ rat u Egiptu. WlUnnova prijetnja. Tajnik pred­ sjednika VVilsonn predao je danas is­ crpivi odgovor na Orlandovu izjavu o najnovijem sukobu u pitanju jugosla­ vensku.talijanskih granica. U ovom odgovoru veli se megju ostalim, da Amerika nije voljna intervenirati, ako bi nastao oružani konllikt izmegju Italije i Jugoslavije, te upozoruje na . to, da je Italija zavisna od antante i u ekonomskom i u financijalnom po­ gledu. Ova je vijest djelovala na in­ ternacionalnu burzu. |te su talijanske vrednote počele rapidno padati. Talijanski zahtjevi. Prema vijes­ tima, koje su prispjele iz Pariza, traži Orlando u .svojoj posljednjoj noti na predsjednika Wilsona izjavu, da će Montenevosa, to jest kranjski Snježnik, jedna od najviših gora na Krasu, biti megja izmegju Jugoslavije i Istre, koju či-tavu zahtijeva za Italiju. Savjet Italiji. Reuterov ured publikuje ovu oficijelnu notu: Velika Bri­ tanija savjetovala jc Italiji, da se u svom vlastitom interesu odrekne ne­ kih svojih zahtjeva. Ako Italija osta­ ne kod svojih zahtjeva, koje temelji na londonskom ugovoru od 26. aprila 1915., onda će Francuska i Britanija poštovati svoj potpis. One su suglas­ ne u tofn, da londonski ugo­ vor priznaje Rijeku Hrva­ tima, pa ako ugovor stane na sna­ gu, staćr na snagu i ova njegova tačka, koja se odnosi na Rijeku. Go­ spoda Clemenceau i Loyd George na­ stoje da dogje do sporazuma. Wiison je objavio svoju izjavu na svoju vlas­ titu odgovornost. Italija proti Wllsonu. Iz vijesti, koje sn danas prispjele iz Italije jas­ no se razabire, da »u se jučer dogo­ dile velike demonstracije u Rimu, Padovi, Bologni, Turinu, Milanu i ne­ kim manjim talijanskim gradovima protiv Wilsona. Voliko mnoštvo de­ monstranata vikalo je: \ Dolje Wilson!“ U Rimu su govornici upravili apel na narod, neka se dobrovoljno javi za oJobogjenje Rijeke, Splita i Zadra. Njemačka dalegaclja. Sve se vi­ jesti njemačkih dopisnika o dolasku njemačke delegacije u Versailles slažu u tome, da su francuske oblasti do­ čekale delegaciju hladno, ali korektno. Do kakvih upadica nije došlo. Engles­ ka štampa piše o dolasku njemačkih delegata kao o kakvoj bagateli. I ame­ rički listovi vele, da ne stanovništvo Versaillosa ponijelo tom prilikom sa­ svim ravnodušno. U antantinim kru­ govima tvrde da se ne će., dopustiti, da njemački delegati daju ikakve us­ mene izjave, već će se akceptirati sa­ mo pismena izjava. Tekst mirovnog ugoyora objaviće se д subotu prije podne u skupnoj sjednici delegata za­ raćenih država, a poslije podne će se sručiti njemačkoj delegaciji. Magjarskh n škripcu! Javljaju iz ZUricha: Situacija je sovjetske magjarske vlade nadasve kritična. Na 24. aprila navalili su Rumunji na sjever­ ni odsječak fronte. Na južnom frontu nastanili su svoje napredovanje uz male okršaje. Na večer 24. 'aprila sti­ gli su na sjeveru do linije Vasaros — Nameny, Nyir Barta, a na jugu do okolice Gyule. Magjarshe čete bježe, te odvode sa sobom kao taoce žene i djecu rumunjskih uglednih osoba. Magjarskl narodni povjerenici i pored svojih vatrenih proglasa vojsci došli su do saznanja, da im. ne preostaje drugo, nego da započnu pregovore. „Indopendance Roumaino * doznaje da je Bela Kun zamolio rumunjski glav­ ni stan za primirje. Magjari popuštaju Vlada magjarskih sovjeta uputila je češkoslovačkoj, rumunjskoj i jugoslavenskoj vladi je­ dnak radiogram, kojim bezbvjetno pri­ znaje teritorijalne zahtjeve pomenutih država i moli ih, da obustavo na­ padaje na Magjarsku. (Radiogram, upu­ ćen vladi u Moskvi.) Zaposjednnće Budimpešte! „Neue Freie Presse * domaje, da su Francu­ ske četo dobile zapovijed, da posjedim Budimpeštu i da jo za to odregjeno 10.01)0 momaka kolonijalnih četa. Отраиа 3 Strana Naši dopisi. U Tuzli, 27. aprila 1919. (Osnutak „G a j r e to va“ p ododbora.) 24. o. mj. bila je skupština * „Gajretovih članova z,a konstituisanje pododbora. Pododbor je izabran i već je rad za »Gajret * otpočeo. Teško jednom da se i mj u Tuzli ejetismo . * „Gajreta Sav svijet je davno alarmi­ ran i na sve strane bruji rad za „Gajret“, a mi oi makac, čekalo se, vele neki, na „pozvane * da dadu inicijativu, a ovi opet zaokupljeni višim poslovi­ ma, pa kanda nemaju vremena. Tako je to čekalo do sad. No omladina se je ipak micala i pomalo radila. Kad je upisano 50 članova, zakazala je skupštinu, na koju su pozvani svi gragjani bez obzira jesu li članovi ili nijesu, a umoljeni su naročito vigjeniji gragjani, da prisustvuju skupštini i progovore koju za »Gajret . * Ali, ovo sa žalošću naglasujem — osim dvajestak omladinaca ne vidjeh ni jednog starijeg i uglednijeg gragjanina, a da su kakvi općinski, vakufski i slični izb'ori, oni bi i te kako pristupili i svojom nazočnošću upirali prstom u se, da ih se bira i uzima za vogje. Ovo je ružna slika za Tuzlu, koja broji dvije trećine islamskog stanov­ ništva, da se ovako odaziva općim potrebama. Tuzlansko okružje broji skoro jednu trećinu islamskog žiteljstva, pa je sasvim logično, da Tuzla -bude glavnim središtem i pokretačem svih korisnih i plemenitih ideja. 1 kad mjesto toga čovjek vidi ovoliki nehaj za jednu tako važnu instituciju, onda mu pamet staje. Ljudi Božiji, zar ćemo i dalje epa vati, zar naš vidžđan smije dozvoliti, da i dalje zatvaramo hazne, što su na­ punjene trudom isl. naroda? Zar smi­ jemo pokazivati nehaj i biti gluhi i onda, kad se taj isti narod Cer narod je omladina, na kojoj svijet ostaje! na­ lazi u najvećoj nevolji i od nas ište zajam, kojeg će, kad se osovi na svo­ jo nogdj višestruko vratiti ? Kako se može tako hladno promatrati propa­ danje islamskog naroda? Misle li naši bogataši, da će se moći spasiti svojim blagom, uz koje su se lako čvrsto priljubili? Varaju se, grdno se varaju. Mi ih potsjećamo na pogibiju, koja nam svima prijeti ako se ne dignemo Sri zajedno, pa je čim prije ne oiklonimo. Nastavi li se naš dosadašnji san i pogjemo Ii niz brdo, onda nas ne spasi uiko. Zar nije j grijeh i sramota, da tako neznatni procenat naše mladeži, pohagja srednje i visoke škole? Smi­ jemo li napokon dozvooliti, datuzlao-, ski> okružje bude sa inteligencijom najzadnje? Nikako, apsolutno nikako. Mucamo upregnuti sve sile, da koliko je moguće veći broj naše djece po- ' hagja škole, a ako im materijalne prilike to ne dopuštaju, onda im mi moramo da pružimo pohioć. Da ta pomoć bude trajna, umjesna i korisna pomažimo na svakom koraku naš „Gajret". Nastavi li se ovaj nehaj prema , * „Gajretu počoćumo iznositi imena onih ljudi, koji mogu izdašno poma­ gati „Gajret , * a ne će da ga pomažu. 6»rtb<' Bos. Brod, 14. aprila 1919. Danas su gragjani Bos. Broda pru-' žili lijgp primjer sol darnosti, pa su вЛ Muslimani, Hrvati i Srbi i staro i mlado ustali da dočekaju svatove na­ šeg omiljelog gragjanina Sabita Mujkanovića, siua uglednoga trgovca 1 simpatičnog gragjanina Suljage Mujkznovića. Sabitovi svatovi, koji se je oženio iz ugledne obitelji vjeroučite­ lja Hafiza Terzića iz Tešnja, najbolji su dokaz, koliku simpatiju i poštova­ nje uživa Mujkanovića familija, u Či­ joj jo kudi naša sirotinja uvijek na­ lazila uljuhe i pomoći. Bilo sretno i Trošite cigar6age,Merlinmot“! hsjirli oto veselje našeg Suljage! �Strana 4 Отрднл U® ovu radost valja mi donijeti i vijest o dogagjaju koji nas jo sve bez razlike rastužio. Prilikom svadbe po­ ginuo je rahmeth Kanim Kesić rodom iz Žepča. „Naš Kneim * bio je jedan od najinteligentnijih mlagjih musli­ mana. Bio je vanrednog karaktera, simpatičan, mio i ljubazan u »pćt sa svakim. Govorio jo pet jezika, prem­ da je svršio samo normalku. Slučaj je htio, da njegov drug, 8 kojim se je vozio u kolima nije bio dovoljno oprezan, pa ga je nehotice usmrtio metkom дх revolvera. No ću da opširnije opisujem taj žalosni slučaj, nego hoću samo da naču ndadjet pozovem, da u s\emu bude oprezna ! Dženaza rahmetli Ka sima Keaića bila je doista veličanstvo na, a to je najeklatantniji dokaz, ko­ liko je poštovanje i simpatije nivgju gragjanstvom uživao. Rnhmetullahi alejh ! Speci ator. Domaće vijesti-e Irtlhal! darl beka. Pišu nam iz Maglaja: 25. aprila izgubi srno i pošl^dnjeg potomka stare naše porodice Širbegovića; i naš dobri gradA. na­ čelnik Mthmudbeg nakon dugog bo­ lovanja nemile suhe i podlije kratkog svog vijeka od 50 godina — jučer bi i progje, te ga nema više mcgju nama živima. Od naravi dobar, plemenit, bi -g darežljiv i s puno takta spram svakog, tivijck je nastojao da sa svakim lijepo živi, a osobito za 15 godišnjeg svog načelnikovanja, kojom je pi hkon omilio svakom bez razlike vjero i narodnosti, to ga danas svo gragjauslvo žali i duboko osjeća njegov gubitak. Nije bio na kakvim većim naukama na strani, ma uza svo t) j * bio jedna rijetkost inteligencije megu «vojim su?rapjanima. Bio je vrlo lijepo i vjerski i svjetski naobražen, t ‘ ie osim svog materinskog jez'ka dobro govorio još: arapski, turski i njemački, a sve je to postigao većinom sam svojom marljivošdu i mutaleoni. Onim nadetničke časti obnašao je * i pril čan niz godina čast predsjednika kotarskog vakuf, mearif. povjerenstva, kotarskog vijeka i školskog fdbora. RahmetulUhu alejhi rahmetan vasia! Jedua infamlja. Pišu nam iz B, line: „Dan dva iza prevrata došla je nepoznata skupina i u selu Trnjacima kot. Bijeljina »rušila alem na turbetu Hifzibega Djnmišića, a na krov stj postavili trobojnicu — sa križem. 0 i« toga ?u nakon kratkog vremena otvo­ rili turbe, i razvalivši gvozdena vrda, razbili kuburu (poklopac od sanduka) na grobu, poderali čjhu i sve iz tur­ beta raznijeli. Sada je turbe otvoreno i služi za nužni k nesavjesnoj čeljadi. Stvar smo javili kotarskom uredu, nn do danas n и e ništa u čin je no. Narod, a i zdravo shvaćeni interes „PRAVDA* - ГПРАВДА“ naše mlade države odlučno traže, da se to popravi: da se/zlikovci pronagju i strogo kazne.“ ’ Tako naši dopisnici. Sla imamo reći na ovaj barbarski postupak? Na dugo ga osugjivati nema smisla, jer su grobovi kod svih prosvijetljenih naroda poŠtegjeni od ovakih nedostoj­ nih postupaka, pa odlučno tražimo, da zemaljska vlada spriječi cvako divIjaštvo i oštrom kaznom dadne satis­ fakciju za ovaj nečuveni barbarluk. Držimo, da bi i kotarski ured trebalo pozvati na red, jer pije smio mirno trpjeti ovu prametu^z Interesantan tip. Pišu nam iz Travika: Na 26. aprila prošli siuVojislov Šala, Dr. Srškić i Dr. Popović u Banju luk u, da ohdrže skupštinu i pro­ vedu Organizaciju radikalne stranke, pa su se svratili a Travnik i potražiD suca Badnjevića. te mu naručili, da pokupi što više potpisa od muslimana i pravoslavnih i brzojavno na 27. aprila pozdravi skupštinu u Banjojluci, zaže­ li vši joj svaku sreću i napredak. U suca Badnjevića — pristašo svih stranaka — prigovora nema, nego ве skoči na noge lagane, pa udri po čaršqi i čefencima, sakupi pet-šest pot­ pisa musi, mladeži i otposla brzojav u Banjuluku. • Istom je sudac Badnjcvić izvršio nalog Dra. Srškića, izbi mu iznenada dru ti još zamašniji posao. Došao Dr. Kukrić, član demokratsko stranke, kojoj je i Budnjević pri osnutku pristupio, (kako je agitirao, ostavljeno za drugi p it) i nakanio da obdrži skupštinu i provede organizaciju demokratsko stranke. Sudac Badnjević sazove „viče-, te podijeli uloge: Tokmu odredi -jed­ nom ulicom, Matu Alaupovića drugom, a Grgića trećom, da pozivaju svijet na skupštinu u svratište Jugoslaviju na 27. aprila u 4 sata po podne. Buda sreća Badnjevića, a još veća Dra. Kukrića! Šaku piše čitavih 8 (slo­ vom osam' osoba sve triju vjera, ne računajući u to Badnjevića i 4—5 gosti. I tako Dr. Kukrić odgodi skup­ štinu na neizvjesno vrijeme. Tako biva kad se ljudi obraćaju na firme, koje mogu mirne duše reći: „Da se jadan za zelen bor mašim, I on bi se zelen osušio"... Sjetimo se naše siročadi. Proljeće je. Priroda.se budi na nov život Ro­ ditelji kite svoju dječicu: kupuju im ».dijela i obuću. A naša siročad?... Oni nemaju ni oca ni majke. . . Oko »S. Z. 0.« okupili se ljudi, koji duboko osjećaju za ovako sirotane. Oni su im i otac i majka; oni su jedini, koji se brinu da i našoj siročadi ii osvitu pro­ ljeća bude što ljepše i ugodnije, da ih na novo obuku i obilju. A to će odbor moći tako dugo, dok bude jav­ nost 8 njime saragjivnla i doprinašafa svoj obol u ovu plemenitu i humani­ tarnu svrhu. Potrebe su megjutim ve­ like, upravo ogr -mne, pa je’ »S. Z. 0.« prinužden, da ponovno apelira na požrtrovnost ljudi dobra i milostiva srca, da gi obilnim doprinosima podupru u njegovom nastojanju oko podupira­ nja i i spašavanja naše eiru&iđi. Izgon stranaca. Zvaničuo sr javlja: „Pošlo 80 opazilo, da mnogi od tugjinaca, koje je u Bosnu imp rtirala au­ strougarska uprava ne će d» во ротн< re sa novini stanjem, П"^о neprestano * ruju i intrigiraju protiv kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca пл nebrojeno puta ponovljene zahtjeve svih društve­ nih slojeva i cijele štampe(?), bosanska jo zemaljska vlafla otkazala svim ?ubverzivnim elementima, koji nisu držav­ ljani kraljevstva SHS gostoprimstvo i učinila sve pripreme, da ih u najkra­ ćem vremenu otpremi preko granice." Iz naše organizacije. Formalni pristup g, dra Spahe našoj Organizaciji. Na prvoj glavnoj skupštini naše Organizacijo izjavljeno je povjerenje g, dru Spahi, koji je onda bio Član ministarskog vijeća, i izražena želja, da on zadrži svoj man­ dat u Privremenom Narodnom Pred­ stavništvu. G sp. dr. Bpaho [Odupirao je u mnogom rad naše organizacije, pa je dao i svoju demisiju kao mi­ nistar šuma megju ostajiui razlozima i radi toga, što je našoj Organizaciji učinjena nepravda prigodom podjele mandata za Privremeno Narodno Pred­ stavništvo. Unatoč ovomu i premda se je u većini pitanja, koju su izueŠena u pro gramu naše stranke, s numa potpuno slagao, nije do sada g. dr. Spaho bio i formalno član naše Organizacije, kako je to uostalom poznato i u jav nosti — bilo iz njegovih izjava, bilo iz izjava članova našega Centralnog Odbora. Sada je dr. Spaho pristupio i for­ malno našoj Organizaciji, jer se jo uvjerio, da se u pitanju unutarnjeg državnog urogjenja njegovo mišljenje poklapa s mišljenjem Centralu g Od­ bora. Napomenuti nimje.dije Centralni Odbor — prije i bez obzira na prtsttip g. dra Spaho našoj Organizaciji— bio odlučio predložiti Glavnoj Skupštini našo stranke drukčiju, stilizaciju one tačke našega programa, koja govori o unutarnjem državnom un gjenju, pošto nije dovoljno jasna, te radi toga daje povoda krivom komen brisanju. *). Priposlano U V. broju „Srpsko, Zoro", a u članku Zahtijevamo . . . ., bivši taoci Dobojski spominju meg?u kolovogjama koji su vodili demonstracija 1914. i moje ime. Na tu podvalu izjavljujem: Nije istina da eam ja bio kolovo« gja u spomenutim demonstracijama, nego je istina da u njima uopće ni­ sam sudjelovao, a da je moja tvrdnja istinita to znadu svi gragjnj . dobojski tiu ci, koji mo strpsjeS demonstrant?. U Dobo ju, 28. aprila 1919. j Hafh Ahđullah Ва^ Vezilačka ta Šahina Alihodžik Šarati 33. SAKHlEUe Sin«| . Preporuča svoje skladište gotovih makata, jastuka i ostalog veziva, te p’ima naručbc po mjeri. Ostale u ovu struku spadajuće Izradbe iz vršu je brzo uz umjerene cijene; prima naručbe ovdje i sa strane. Muslimanska štediDiln (z. В.О.Ј.) u STUBU Hercegmi, (koja te povišenjem ela.n«, pretvara u Bauku) traži agilnog, vrsnog I vhili, UPRAVIM sa godišnjim berivima od K №|ц (deset hiljada kruna) i sa ред« od čiste zarade. - Nastup slutoeođal a definitivno nainještenje nakoa бар sečne službe.— Ponude za ovoпјј neka se izvole odmah slali, a иац^ do 31. maja o. g. na upravu gong zavoda uz priklop svjedodžaba oša skoj naobrazbi kao i o banton spremi. -- Prvenstvo će imati овЈ.Ји su dulje vremena u službi kod novini zavoda i po mogućnosti samo^tah upravljali i u robnom odjeljenju * CTB1U Musllcianski itM ^z.s.o j )oSTO. Prepvručam svoje bogato skladište jestivih i finih STOLNIH ULJ1 Primam i obavljam narutte uz najkulantniju poslugu u — sve zemlje 8113- -■ ANTUN BLNĆTGA uvoz I kroz Jestivih I sUblk RIJEKA, (Jugosl. primorje}. * Za stvari 'pod ovom rubrikom ured­ ništvo ne odgovara. NUSblNANSKA EEHTRALHA BANKA za BOSNU i HEREEBOVIIIII = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. — PODRUŽNICA u TUZLI. = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci | preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamato. — Uzima u poliranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. I £2^21 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije, Odgovorni urednik: M. Sudiuka. Vlasnik: CentralniOu^-.r .J. M. O.' lelam -Ua dioničku Mani, .^n u SanjM * � https://kolekcije.nub.ba/files/original/074ccf654100836a839fe2bb020b84cd.pdf 6fcec752e13fad7d0af2ebca78a5fe22 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom 1 Četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA M: NA POLA GODINE 20'— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације. Broj 29. Više stvarna rada! Jedna od najsramnijih i najgibeljnijih zaraza, što hara tijelo dušu našeg naroda svakako je Je. Naš narod bez razlike vjere jroštvene kategorijo zapao je pandže ovo krvopije i Bogzna ile ćemo otići, ako se proti om zlu no istupi svom snagom BŠtvene i državne akcije. Od feligentnog gospodina, pa do ićnog težaka i šmrkavog sja­ li sve je to pošlo alkoholičar­ om-stazom i vrlo su rijetki IjuI koji se koiiko-loliko opiru roj pošasti. Dosadanja uprava nije ovom i posvećivala nikakve pažnje i irno je gledala kako ta kuga milosrdno hara po svjema naП društvenim slojevima. Ni iniativa našeg društva nije bila i višem stepenu, pa su rezulli snlialkoholističkih društava i' gjedinaćnih naprezanja vrlo slai neznatni. Ni štampa nije biu tom pogledu na visini svojo daće, pa su vrlo rijetki članci Ah listova proti piću, a o ha­ rnoj sistematskoj akciji nema ni worn. I tako šino dotjerali dot; da je rakijanje glavna oznaka išeg društva i da se na svakom traku susretamo sa zlim pošlje«una njena uživanja. Smijenio li i dalje nastavljati ledanji nehaj prema razornom nlcvanju ovog neprijatelja našeg roda? Ne, nipošto no. Ovom se i mora oprijeti cijelo naše đruIro, a inicijativu bi moralu pre­ sti vlast i svim moralnim i fiboijalniin sredstvima ići na ruku lltaijama, koje bi preuzelo dnost suzbijanja ove narodno vreće. U današnjem brnju naMbta donosimo naredbu н!оnučke vlade o suzbijanju pjanrenja, pa apelujemo na našu idu, da se i ona povede za (im lijepim primjerom svoje в!оdružice i što radikalni1 mjerama stupi u borbu proti > enim prijateljima. Ova 1 ikcfja ne smije ni za čas odod vlado tražimo i to, lee no zadovolji samo paragraua naredbo, već da povode i bpagandn proti piću' pokrenuvhst za narod, u kojem bi se ubijala ova nesreća. Ako nije moguće pokrenuti I,onda bi trebalo narediti zdravrtnoai odjelu, da našom novinru liferujo članko o tom, kako u drugim državama suzbija toholizam, to da se bar na taj na­ Sarajevo, četvrtak 8. maja 1919. čin daje inicijativa našem društvu i da se onđ pobugjuje na borbu proti piću. Mi rekosmo svoju, a na vladi јо da nas potpomogne u ovom korisnom radu i pregje na akti­ van i intenzivan rad. Sarajevo, 7. maj« čitamo u službenom listu naše vlade ovu „domaću'* vijest: „Uszborniku zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu izašla je obznana, da se gragjnnska lica аЦуЦаји pod vojnu sudsku vlast. Komandant II. armijske oblasti pod 8. Br. 409 od 30. aprila 1919. dostavio je ovu Naredbu Vr­ hovne komande od 28. aprila 1919., 8. Br. 12.708 0 stavljanju gragjanskih lica pod vojnu sudsku vlas : „Svi stanovnici — gragjanska lica •— i na ostaloj vojišnoj teritoriji po­ dlažu sugjenju vojnih sudova, osim slučajeva zakonom predvigjenih tač. 1., § 298. voj. kriv, sud post., još i za slijedeća krivična djela: 1. za djela iz § 34. voj. kaz. za­ kona; 2. za djela iz §§ 52„ 69, 70. i 71. voj. zakona; 3. za djela iz glave X. voj. kaz. zakona; 4. za djela zločinstva iz glave IX., kaz. zakona; • 5. za djela zločinstva iz glave X. kaz. zakona; 6. za djela hotimičnog ubijstva iz glave XV. kaz. zakona; 7. za djela kragje državne imovi­ ne i na saobraćajnim sredstvima; 8. za djela razbojnišlva; bajdukovanja i nasilnog iznuđivanja — glava XXIV. kaz. zakona; 9. za opšto opasna zločinstva iz "gine XXXI. ka«, zakona. Ova naredba Vrhovno komande važi za cjelokupno gragjanstvo Bosne i Hercegovine i staje na snagu 28. aprjht 1919.“ •X Da imamo mogućnosti zauzeli bismu stanovište o ovoj „denwlnat.koi“ odluci'naše vlade. Ovako je sam<<registruiemo kao — znžk vremena^^;- Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjina. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. Svi državopravni pisci slažu se u tome, da nam se država prikazuje kao slanje uregjenog života ljudi, — kao neka zajednica, u kojoj svi pojedinci idu za svojim posebnim individualnim ciljevima u točno označenoj formi. Tu ftfrmu, unutar koje se pojedinci mogu slobodno razvijati i živiti, određuju pravna pravila ili državni propisi. Svi državni propisi neke države sačinja­ vaju njezin pravni poredak. # Čitav se ljudski život razvija u za­ jednici. čovjek je razumno i od na­ ravi društveno biće. On ne može živjeli sam za sp; on traži društvo, zajednicu. Pojedinac stupa u bračnu vezu i urogjuje obitelj. Obitelj so proširuje na ravnim procesom umnažanja i krvnim vezan a razvijp rod. Od roda nastaje kao neka veća zajednica pleme, a od šabana 1337.) plemenske zajednice nastaje najveća organizirana ljudska zajednica, koju, zovemo država. Unutar to hajveće dr­ žavne zajednice svrstano su sve ostale manje socijalne i teritorijalne zajedni­ ce (obitelj, rod, pleme, vjerske zajed­ nico, općine itd.), u kojima žive po­ jedinci. Kud razmotrimo historički razvitak države, vidimo da nam so država uka­ zuje kao najviša pravno urcgjena za­ jednica ljudi na odregjenom području, kojoj je svrha, da preko svojih organa svojim sredstvima poluči zajedničke fizičke, duševne i ekonomske interese državljana. Država je skup pojedinaca. Svaki pojedinac (individuum) stoji u državnoj zajednici sa svojim ipdividualnim subjektivnim pravima, koja sačinjavaju njegovu slobodnu pravnu sferu. Taj krug slobodnjačkih prava omogućuje poiedincu-državljaninu, da se slobodno i nesmetano razvija, ne smetajući kod toga jednaku slo­ bodu ostalih sudržavljana. Pravni po­ redak daje pojedincu zaštitu .od prehvata, koji zadiru u njegovu pravnu sferu* dolazili oni od drugih pojedi­ naca ili od državne vlasti. Pod pojmom subjektivnih javnih prava razumijevaju se ona ovlaštenja, koja su na području javnoga prava, i to na temelju pravnog poretka, tako usko vezana s izvjesnom osobom, da joj davaju pravno relevantnu volju te ujedno osnivaju neke učinke spram državne vlasti. Ta prava osnivaju i osiguravaju pojedincima slobodnu prav­ nu sferu, u koju ne smije ni -država zasizati'bez zakonitog temelja; ona ovlašćuju pojedinca na neke pozitivne činidbe sa strane države, te mu konač­ no utvjgjuju osobita politička prava, koja ga ovlašćuju, da postane državni organ (pasivno izborno pravo) i da sam određuje organe državne vlasti aktivno izborno pravo'. Moderne pravne države prožete su idejom demokracije, prema kojoj sva vlast u državi izlazi iz suverenog na­ roda. Sva se državna vlast, i to za­ konodavna, sudrtka - i upravna vrši u ime narodnog suvereniteta. Državlja­ ninu pripadaju spomenuta osobitajjolitička prava, kojima on utječe na vr­ šenje državno vlasti na taj način, da н jodne strane prema načelu repre­ zentacije bira ' narodno zastupnike u najviše zakonodavno tijelo, koje stvara zakone, „а i sam kao izabran zastupnik suragjuje kod stvaranja zakona, dok 3 druge strano kao državni organ izvršuje sudačku i upravnu državnu vlast. Na taj se način zadovoljava te­ meljnom demokratskom načelu, da su vladani ujedno i vladari. Političko pravo državljana, — ko­ jim ćemo se ovdje pozabaviti, —nije ništa drugo, nego pravo izbora, i to aktivno i pasivno pravo izbor«. Poli­ tika se prava sastoje dakle u pravu izbora za najviše zakonodavno tijelo i u sposobnosti obnašanja državnih jav­ nih službi. Zahtjev je demokratskog vremena, u kojemu živimo, da se narodu omo­ gući što veći i što izravniji utjecaj na vršeniu sviju funkcija državne vlasti. To vrijeme traži u prvom redu, da se političko pravo izbora osnuie na načelu općega, jednakog, izravnog i taj­ Godina I. nog prava glasa uz prihvat proporcio­ nalnog sistema i uz osiguranje zaštite manjind. — Slijedećim ću redcima na­ stojati prikazati, u čemu sastoji sistem zaštite manjine i sistem proporcijonalnog izbora. Kod izbora narodnih zastupnika u zakonodavna tijela odlučuje načelo ve­ ćine. Sistemu zastupstva ili zaštite manjine i proporcionalnog izbora je svrha, da po mogućnosti uklone one nepodopštine, koje su skopčane s iz­ borima, u kojima odlučuje većina pre­ danih glasova. Kod običnog načina iz­ bora odlučuje većina i za to se tu dogagja, da većina protura samo svoje kandidate. Ako se u izvjesnom izbor­ nom kotaru bira jedan zastupnik, iza­ brat će većina svoga kandidata, ako ih se bira više, izabrat će ih *više. Državni javni život i postizavanje dr­ žavnih svrha promatraju državljani s različitih gledišta. Državljani stavljaju svoja politička stajališta u posebne programe, okupljaju oko njih stranku i nastoje u političkoj borbi prokrčiti put svojim idejama. Ako u politici i ne vrijedi doslovno ona naša: „Koliko ljudi, toliko ćudi“, ipak nalazimo, da je u državi shvaćanje podijeljeno u više političkih stranaka. Pošto kod običnog načipa izbora odlučuje načelo većine, lahko će so dogoditi, da ve­ ćina protura svoje kandidate, a da ostalo stranke, koje opstoje u narodu, ili uopće ne budu zastupane u zako­ nodavnom tijelu, ili da njihovo za­ stupstvo ne odgovara njihovoj fakti­ čnoj snazi. Može se lahko dogoditi, da stranka, кђја je faktično u manjini ili u neznatnoj većini, dobije u izborima najveći ili nerazmjeran broj glasova. U Belgiji desilo se godine 1884., da je palo ukupno 36.000 klerikalnih, a samo 15.000 liberalnih glasova, pa ipak je u različitim izbornim kolaro­ vima izabrano ukupno 27 liberalaca, a na klerikalce su otpala 2 zastupni­ ka!... Takvi su slučajevi kod običnih izbora prilično česti, jer tu odlučuje većina predanih glasova. To biva oso­ bito kad su Iranke pocijepane, pa se predani glasovi često tako raštrkaju, da to ide -u prilog faktičnoj stranač­ koj manjini. — Svrha je gore spome­ nutim dvama sistemima, da se takve nepravdo ublaže, a po mogućnosti i posve uklone. I. Sistem zastupstva III zaštite ma­ njine. Taj sistem ide za tim, da se ma­ njina zaštiti od majorizacije većine, te da joj se pomogne, da i ona u po­ jedinom izbornom kotaru mogne pro­ turiti svoga kandidata i onda preko pošljedhjega vršiti utjecaj na javni ži­ vot, Pojedine se atranaČko-politiČke grupacije nadopunjuju i megjusobno kontroliraju. Manjina često unaša svje­ ži i novi duh, zastupa šire poglede i tako vrši naprama većini važnu za­ daću inicijative. Taj sistem nastoji omogućiti zastupstvo manjine u zako­ nodavnom tijelu, a postizava še ta svrha na dva načina, i to: 1. Sisi •' ograničenog glasovanja. U onim ■ im kotare vi ma, u ko­ jima lre! a izbornici biraju više za­ stupnika vna pr. 3), smije po tom si-* stemu B^^ki izbornik označiti jednog �Sirana 2 Страна Kandidata manje (u našem' primjeru. 2), nogo što se imaju ukupno izabrati. Onaj rezervirani mandat osiguran je manjini. Taj je sistem zaveden 1867. ondašnjom izbornom reformom u En­ gleskoj u 13 izbornih kotareva, ali je već godine J.885. nspušlen. pošto je uveden pojedinačni izbor. Od godine 1882. do 1895. opstojao je taj sistem u Italiji. Danas opstoji u Španiji, Braziliji, Portugalu i u švicarskim kan­ tonima. Prema tom sistemu smije izbornik u onim izbornim kotarevima, u koji­ ma treba prema izbornom zakonu izabrati više zastupnika, birati za jednoga zastupnika manje, nego ih faktično treba izabrati. Svaki izbornik ima dakle u takvom izbornom kolam za jedan glas manje, i to u korist za­ štite manjine izbornika. Krma sumnje, da je taj sistem sam po sebi zgodan, ali ni ovdje nije posve sigurno, hoće li se kod više stranačkih macina osi­ gurati onu prazno zastupničko mjesto baš pravoj manjini. Može se naime lahko dogoditi, i to osobito ako ma­ njina na to lje pazi, da se njezini gla­ sovi raštrkaju, jer nijemi koncentrirani na izvjesnu osobu tako, da i taj man­ dat dopune (doduše stranci manjine, ali takvoj) manjini, koja se u pogledu stranačke političko grupacije no sma­ tra takovom; 2. Sistem gomilanja glasova (voix kumulative.) Prema lom sistemu smi­ je izbornik u onom kotaru, u kojemu treba da se izabere vise zastupnika, svoj glas dati samo jednom kandidatu. Ta i ie sistem proveden samo u nekim državama velike bjeverno-američke re­ publike. Taj sistem djeluje samo onda, ako politička stranka, koja sudjeluje u izborima, valjano ocijeni svoju sna­ gu. Varijacije toga sistema jesu: e) sistem rangovnih glasova, prema kojemu se kod izbora većeg broja zastupnika broji odaj kandidat, koji stoji prvi „ро rangu* (po redu) na listini, s cijelim glasom, ako je na listini drugi „ро rangu* 8 pola glasa, ako je treći s jednom trećinom glasa itd. b) sistem jednog jedinog glasa, (voix un.que), prema kojemu možo svaki izbornik za izvjesnog kandidata dati eamo jedan glas i ako valja izabrati više ud jednog zastupnika. Taj sistem vrijedi u Braziliji i u slobodnom hanzeatskunu*rudu Hamburgu (kod iz bora gradskog zastupstva). Moderna državopravna nauka i prak­ tična državopravna politika iznalaze i nove druge načine zaštito manjina. I Ti tome se napose služe sistemom proporcije. (Kasta vide se.) Šaljite pretplatu! л F E L J T O N. Svetozar Čorović. (Prilikom smrti) Niko nije ostao tako konsekventan sredini u kojoj je izrastao, kao Svet zar Čorović. Ostao je književnik, pripovjedač i pjesnik sam. Mostara, njegovih brda i Neretve, >ija ga raz. Idagjujc ljuti od silne ž e i zapare. Njegovi junaci, pa gdje ih god vidio i sreo imaju nešto mostarsku, šta vie nešto s Luke (m-ihala.u Mostaru) ili bar .iz Bjdušina list i. B j jo čov jek od sv ga -zanata, poslao je književmk više pomoću sv- ;h prijatelja književnika, koji su mu otvarali stupc._ u svim srpskim listovima. — pa ju tako Svet zar Согл c ; . knji ž^ymk, pripovjedač sreddj« vnika ali p ura se priznhti plodan pripovjedač. Z t u njegovim djub’nia i nema dubljim*, nema on. g и alizovanja kp duše, nema raŠčlai>jWahja оот tankih <мјв<!лр, koje e i znao —- „Г?АТОА“ — „ПРЛВДА" Stranačko komešanje. u. Deklaracija Demokrat. Bloka. Naše narodno ujedinjenje stvoreno je velikim žrtvama i voljom n^-oth. Naše držAvno uregjenje treba Ja so izvrši takogjer po volji * naroda. Služ­ beno predstavlja naš narod danas Pri­ vremeno Narodno Predstavništvo. De­ mokratski elementi toga predstavniš­ tva imadu dužnost, da so upoznaju, zbliže i organizuju, da bi narodna volja poslala djelom. Sadašnje je sta­ nje u našoj državi privremeno i tre­ ba da te što prije zamijeni stalnim. To će biti izvedeno ustavom, koji će donijeti ustavotvorna skupština. Us­ tav će samo tako moći da bude .izraz demokratskih težnja i snaga našega društva, ako so do izbora za ustavo­ tvornu skupštinu gr u pišu srodne sna­ ge toga društva, koje su dosada bile razjedinjene zbog narodne razjedinje­ nosti. Mi činimo prve korake toga gru pisanja odlukom, da održavamo sjed niče svojih klubova, da na njima dopunjujemo svoje upoznavanje, demo­ kratsko zbližavanje i spremamo iz­ radbu jednoga programa i svega os talog, što treba za konačnu organiza­ ciju jedno demokratske stranke. 0vom izjavom želimo upoznali sve svoje prijatelju i sve demokratske elemente u našoj državi s osnovnim mislima našega zbliženja. • l. Smatramo narod Srba, Hrvata i Slovenaca kao jedan narod, jedan po krvi, jeziku i osjećajima, po kontinu iletu teritorija, na kojemu nepodije­ ljeno živi i po zajednici svojih život­ nih interesa. Demokracija, isključuje sve plemenske, vjerske, historijske i pokrajinske razlike i obzire kao raz­ log i podlogu za političko odvajanje i posebno formiranje. U demokratskoj državi nema povlastica ni prevlasti ni­ jedan narodni dio ni plemensko ime, nijedna oblast nad drugom. Sve imade b’ti prožeto mišlju narodnoga i državnog jedinstva. II. Naše je gledište: jedan narod u jednoj državi s jednim ustavom, jednom vladom i jednim zakonodavnim tijelom. Š ruko njegovanje administra­ tivne samoupravno jedinice, od kojih je općina najmanja, a oblast najveća, dati će narodu mogućnost, da svoje lokalne interese unapregjuje i svojo posebne energije razvija preko svojih posebnih organa svuda sa is0in na dležnošću. Ali se administrativna po* djela zemlje ne će izvršili na istorijskoteritorijalnoj, od tugjina naslijegjenoj osnovi, nego prema ekonomskim, sa­ obraćajnim i drugim žvotnim uglovi­ ma pojedinih krajeva i naselja. Nače- | manjka vam da iz njih ne možete upoznali niti Mostara niti Hercegovi­ no. Nije to kao u Šenue. pa da s njegovom knjigom možete naći svaki kamen u Zagrebu, svaku ulicu . . . A to je opet kriva brzina, kojom je radio pok. Čorović i gledanje kroz prste urednika, koji su primali njegeve stvari kao gotove. Možda je kri­ va i kritika, da nije. Svetozar postao bolji pripovjedač iz razloga, jer je imao prijatelj;;, k*oi su ocjenjivali nje­ gove knjige. 1 on mjesto da se raz­ vija stao je na jednom mjestu i tu i — ostao. To držim pogrešnim i književnik ne hi smio imati prijatelja kritičara, da ga ocjenjuju kroz naočare, nego naprotiv, pa bi so razvijao — razvio u dobra književnika ili bi se prestao bavit: knjigom kao razbibrigom ili zanatom. Prodavao bi uešto Korisnije, bavio so nečim drugim, i prepuslia drugyrn nbobragjeno polje. No tko je pr ćitad sva, ili većinu djela pok. ČorovHu ipak ne će reći, da je on pi­ sao da napisu i — da na koncu nije ništa napisao. Svelozar ju iznio zgod­ nih tipova iz, Aloslara, a naročito iz rnuslinfanskog"života, koji ga je više la za povlačenje granica ovih pravnih i teritorijalnih samoupravnih jedinica izreći će ustav. IH. Njime će bili takogjer izreče­ na na jasan način gragjanska prava i slobode i zakonodavni uslovi aocijal-^ noga razvoja. Javna kontrola rada svih državnih i samoupravnih vlasti biti će omogućena potpuno. Pravda i sudstvo su jednaki za sve i nezavisni. Sloboda vjeroispovijesti i gragjamke slobode: štampe, zbora i udruživanja, nepovre­ divost stana, tajna pisrna, sloboda kre­ tanja ne podliježu nikakovom sporu. IV. U prvom pitanju društvenog preobraženja, u agrarnoj reformi ima se gledati jasno i raditi, korjenito. Ostaci feudalizma imadu so zbrisati. Zemlja, koja prelazi zakonom odregjeni maksimum imade so dati zemljoradni­ cima, koji nemaju zemljo ili je ne­ maju dovoljno, ratnim dobrovoljcima i invalidima, i svojina zemlje zaštititi. Za kmetove, ratne dobrovoljce i inva­ lide dat ie država odštetu. Tu je os­ novno načelo. Ostalo, bez čega bi agrarjia reforma ostala nedovršena, dobit će svoj izraz u zakonu o njoj, slavljenom na dnevni rod Narodnoga Predstavništva, koje će kroza nj spro­ vesti i politiku nacionalno i agrarne zašti^. V. Kako svojina zemlje, tako ima biti obezbijegjena pravedna nagrada svakom proizvodnom radu, prostom i kvalifikovanom. U staro su doba ljudi eksploatisali ljude. U novom imade zavladati društvena solidarnost umje­ sto borbe, a u pojednaku korist ljudi’ imaju biti eksplatisani prirodni izvori bogatstva i energije, koji će omogu­ ćiti miran i dostojan život svega rad­ nog svijeta. VI. Saglasno s više pjita pri volje­ nim izjavama svih faktora našega naroda od početka ratne krize do danas, naša jo država ustavna parlamentarno vladana monarkija s dinastijom Кагаgjurgjevića. VII. Tražimo integralno ujedinjenj’o našega naroda i izjavljujemo želju, da živimo sa svim našim susjedima u slobodnoj utakmici za bolju civili zaciju, u punoj nadi, da će se ostva­ riti udruženje slobodnih naroda, koje će svojo sporove rješavati sporazumom ili sudom, s ne oružjem. VIII. Valutni so problem imade ri­ ješili sa što manje gubitaka i puremećrnja za privrednu organizaciju drža­ ve, a novi monetarni poredak ima bili zasnovan na solidnoj osnovi. Naknada štete, koja se dobije od neprijatelja, razdijelit će se na krajeve i stanovni­ štvo, ratom najoštećenije. IX. Izbori za ustavotvornu skup­ štinu imadu biti najdulje šest mjeseci iza demobilizacije. Demokrate cijeloga I privlačio svojim šarenilom i zatvore­ nim pendžerhna, zamand lijenim vra­ tima, za koja je i On ulazio, jer je ži­ vio s muslimauima i bi«> vrlo poštu* vana ličnost „in loco*. Teško bi Mostar našao možda pis­ ca, koji bi volio crtati njegov jedno­ lični život, a teško i Svetozar temu, da nije bilo zahvalne sredine, iz koje” je puštao i s kojom se je sraslao. Da ne učinim krivo uspomeni p. Svelozara Čorovića dodati mi je još ovu njegovoj općoj •karakteristici, da' je vidio muslimane, da je s velikom ljubavlju crtao naš život, pa ako jo negdje kao što se to može naći i predaleku otišao a svome pričanju, treba mu oprostiti, jer na koncu: rf\rtviina so sve prašta. Najbolje su mu stvarce „U časo­ vima udmora“, a napisao jo јоб: „Iz Mostara", „Iz Hercegovino", „Iz moje domovine*, „Crtice*^ „Komšije*, „Јаram*, „Moji poznanici", „Markov gri ;i h“, „Krvni mir*, onda su romani Že­ nidba Pere Karantana. Majčina sulta­ ni ja i Stojan Muči kaša; puzorišni ko­ madi: Porejnoćcn plan, On. Adembeg, Ptičica u kafozu i Povratak, te konač­ no dvije drame u tri- čina „Ajša" i Bruj 29 našega naroda dobro su došli i »radnici. U zakonu za u ustavotvornu skupštinu biti će z^ pana načela savremene Јетокгц koja osiguravaju u pravednom trt^ predstavništvo svima strujama вц rudnom životu. Pravo glasa je jednako, a glasanje neposrednoj Ц, Čim po ulvrgjenju državnih iza demobilizacijo uzmugnomoizv^ potrebno savjetovanje • prijatelji iz ići će ino prod narod sa do izragjenim programom i jednom। litičkom zastavom. U borbi za načela moramo ujediniti iolorancrjt Čvrstinom. Radimo već odsada sri izloženom pravcu na вНгацјиијЦ od dosada rasturenih naših drm-J skih struja. Pregled. Progovori o miru počinju, mirovnih proliminara sa Njama^ saopćen jo 6. o. mj. u 2 sata popi ne delegatima onih država, koje zaraćene sa Njemačkom. Tekst je। općen pomeuutim delegatima utaje sjednici, održanoj na ministaretraoi stranih djela. U srijedu 7. satu po podne, biće opet ejednica, u toj će se sjednici saopćiti пјец kim delegatima tekst mirovnih рц minara. Na tu će sjednicu biti p pušteni samo punomoćnici: Sjedile Država sjeverne Amerike, Velike I ta u i je; dominiona, Francuske, Ш Japana, Belgije. Brazila. Grćke,Poijk Portugalije, Rumunije, Srbijo(l) i ђ kosio vučke republike. Uz punumoa ku biće pripušteni i njihovi tajnici to po jedan za svaku državu. Odlii no je takogjer da će biti pripuke; zastupnici štampe od svako drhi^ to: veliko sile i dominioni imaženi ga (u telegramu je broj ispuni vinara, a države sa zasebnim iifa sirna svega 10 novinara. Njenužb delegaciju zastupati njemački pv moćnici sa svojim tajnicima i a novinara. Oko mirovnog ugovora. Fiwd ministarsko vijeće sastalo w je 5. mj. ма zasijedanje, da usvoji defa tivni oblik, mirovnog ugovora, i Brzojavljaju iz Venaillm: Uji njemačkih delegata kod antante, U će im biti predložen mirovni илч na potpis, imade značaj ultinnta Oogovor je imao biti jučer Da veto do 5 sali. Talijanska delegacija dobila ju pi ziv, da se povrati u Pariš, Njenu ćo delegaciji biti preilloženi minu ugovori u petak i subotu. Ugovor o miru u koliko * U naše državo, i u detaljima puno izragjey, izuzevši samo prim „Zulumćar-, kuji se je neki dw b vao i ovdje u Sarajevu, ali 8 vi malo uspjeha. Rnlio se je u Mostaru 29 raj 1875.,'umro je u svom rudnom i» stu 17. aprila o. g. a sahranjen I aprila uz. veliko učešće епдаИ svih vjera. U Svetozaru čorovMa izjubihj srpsko-hrvat književnost ipak oš ljiva suradnika. Književna objava- Javlja oamn suradnik A. Hifzi Вј%1вт«1ј će qvih dana dati u štampu w novela „A p r i I s k e k i š ću iznositi šu-t do osim štampa araka, a cijena će joj biti 5 K, molimo sve prijatelje н i <- knjiifwi da ga potpomognu, obzirom na пШ štamparske troškove., UjednS javlja, obzirom na potraživanje roman* „MiukT, bi priredio drogo izdanje, ako bili javio dovoljan broj pretplatnik*. J* ka” bi s'ajda u pr. iiji-Ui 10 K.Sve pretplatu na „Aprilike kiše* a rta ко šalju administraciji kao i.predbilježbe na drugo iz-H „Мтке". �Spoj 29 Broj ■ .11РАВДА* — .PRAVDA’ od antantinih četa. 0 odgovoru maj ne na po puta i vrlo je rijetka dru­ gjarske vlade nije još ništa poznato, štvena uprava, koja će pokazati kakvu te će se Diener Denes staviti u spo­ dulju ustrajnost. R jedak je odbor, koji vodi računa o tom, da se je og­ razum sa svojom vladoib. Kako se naknadno javlja iz Budim­ romna svota novaca (naraveki društ­ pešte, magjanka je sovjetska vlada venih) uložila u razne sviračke instru­ prihvatila sve uvjete saveznika, koji mente i pjevačko note; a još su regji se tiču izručenja oružja i municijo sa odbori, koji vođo računa o honorari­ strane сЛспе vojske kao i okupacijo ma, koji se plaćaju raznim učiteljima. I dogje li do potrebe (pri davanju za­ Budimpešte od savezničkih četa. „Olakšico" Njemačkoj. Prema jedj bava, koncerata i inih zabavnih sijela) nom brzojavu „8 Uhr z\.bendblatta“ obično se obraća na pomoć ciganskih iz Rotterdama, javlja nDaily Expres“ kapela, koje ćc pozobati trećinu, pa i iz Parisa, da se u Versaillesu nalazi polovinu prihoda od ulaznica. U slu­ velik broj njemačkih, engleskih i ame­ čaju deficita, koji je u više slučajeva ričkih backira. Korespondencija do- ncizbježiv; odbor so oslanja na druš­ znajo da će Njemačka dobiti kao na­ tvenu blagaju, malo se obazirući, da platu za prihvat uvjeta saveznika — je ona i inače pasivna. Taj nehaj, stagnacija, nemar i besveliki megjunarodni zajam, koji će se velikim dijelom fundirati u Americi, ciljuost tumačili su se i tumače na a koji bi imao da Njemačkoj omo­ razne načine, a najobičniji se izgovor gući udovoljenie svim obvezama, što nalazi u tom, sto se je u upravni od­ će joj se nametnuli mirovnim ugo­ bor redovito birao ugledniji stariji svijet, koji da nije imao smisla za vorom. išta napredna, i kojemu su manjkali uvjeti za savremeni kulturni rad. Ima, istina i ovakih skroz reakcionarnih odbora, koji koče svaki napredniji rad; koji se ograničavaju na nabavu Naš provincijalni život skroz na nekoliko novina problematične vri­ „ skroz je patrijarhalan. Kod nas se i jednosti i koji vode glavnu brigu o danas živi životom naših pregja i so­ tom, da su sećije prostrto čim po­ cijalni nedostaci ispoljavaju se tako dobno mehkim, pa da se na njima izrazito, da se ne vidi nikakva razlika može mah), onako iza ručka podrijeizmegju prijašnjeg i današnjeg življe­ mati. Za drugo niti imaju volje, niti nja. Ne vidi se da smo pošli imalo smisla. Nu nije svagdje bio taki slu­ naprijed. Nimalo pogrješno ni pesi- čaj, a ipak nema rada. mistički nije rečeno, kada se ustvrdi Prevratom i nastalim novim do­ da kod nas u pravcu ‘ kulturnog rada bom manje više u svim mjestima vlada pravi zastoj i mrtvilo. Jedine diljem Bosne i Hercegovine u našim humano prosvjetnu ustanove, što ih je su udruženjima stariji ustupili mjesto ostvarila naša provincija jesu današ­ mlagjima, a ipak se do sad ne opaža nje čitaonice, koje su finale preuzeli nikakva razlika, niti je krenulo na zadaću, da izgrade jednu kulturno- bolje radi toga, što je uprava prešla naprednu zajednicu. Pa kako izgleda­ u »-uke mfagjih, naprednijih i za svr­ ju te naše čitaonice? Kroz 40 godm^ he prosvjetnog rada upućenijih osoba. ostale su naprosto nepromijenjene, Sve ide po starom. Možda će mi se što je očit znak nazatka, jer kroz to­ kogod izgovarati time, da je kratko liki niz godina nijesu poprimile ni­ vrijeme od tada do danas, i da se kakva oblika savršenosti, niti su se uspjeh ne vidi ušljed toga, što je Sljubile sa zahtjevima vremena. prije bilo sve strašno zapušteno i za­ Svima nam je dobro poznato, da nemareno, pa *jo в da teško odjed­ pravila svih naših čitaonica obiluju pa­ nom krenuti naprijed. Nu taj je iz­ ragrafima, koji su puni plemenitih govor neopravdan, jer ako ee nije tendencija, *nu ni u jednu se prstom ništa polučilo do sada, onda je slab ne može uprijeti, da je, sljedujući izgled, da će se i u dogledno vrije­ jasno slovo tih paragrafa, kod svojih me polučiti. Meni se čini, da sinci članova polučila kakav rezultat u kul­ nijesu daleko od starijih i* htio bih da turnom pogledu. Cijeli prosvjetni rad me kogod uvjeri faktima, a ne pustim usredotočen je u davanju zabava i to nagagjanjem. Meni se čini-, da je vrijeme kre­ jedanput u godini dana, pa pored što su tako rijetko daju, te su zabave ta­ tanja, a ne izmotavanja i opsjenjivako nedostatno u svakom pogledu, da nja. Mlagji treba da su na čisto o se з njima ne polučuje zapravo ni svojim dužnostima, pa da uoče ove kakova svrha — ni moralna, niti ma­ Činjenice: Kada bi se u« čitaonicama manje debatiralo, a više radilo; kada terijalna. bi se vrijeme dokolice upotrebljavalo Nabava društvenih knjiga »pored na je stvar, ušljed Čega su društvene u rad, koji je korisniji nego dama, knjižnice naših čitaonica upravo mi­ tabla, domine i šah; kada bi ao sa više zerne. Knjige su većinom darovane, mara i volje prešlo na intenzivan i a pri nabavljanju se ne pazi ni na realan rad, tada bi bezuvjetno bilan­ sadržaj knjige, niti na moral p’sc i. Naj­ ca društvena bila bolja i kvalitativno više se naručuju knjige humoristično- naprednija. Sve bi krenulo na bolje. satirične, dok su poučne knjige po Nu dok je u čitaonici šaha, dotle je, Pripreme Magjarsku- Javljaju iz mišljenju većino članova suhoparno i i uspjeh omladine u — matu. Mimpešte: Revolucionarna vhda vi­ nep trebnu. Knjižničarom so postavlja Bacimo zabavu i latimo se pros­ jeća naredila je opštu mobilizaciju obično takova osoba, koja jedva zna vjetnog rada; mjesto tablo nek zveči proletarijata i proglasila Budimpeštu čitati i pisati i kanda vlada mišljenje, računaljka u analfabetskim tečaje­ Jperaciunim područjem. Opaža se. da da je knjižničaru dosta to, da može vima! A. M B. ш stanovnici, a djelomice i radnici ubilježiti u bilježnicu, kada jedan član irotiv Bele Kuna. Nestalo je svakog cdnum u godini uzme knjigu na či­ tanje. Na žalost ni naša inteligencija Kapitulacija Magjarske. Mifgjarska no posvećuje nikakvu pažnju iskorje­ Iz agrarnog odbora. U ponedeljak sovjetska vlada nalazi pred padom. njivanju ovo zle navike, a kamo li da su nastavljene sjednice agrarnog od­ Dobro obaviješteni magjarski politički se posveti uregjivanju knjižnice i da bora narodnog predstavništva. Mini­ krugovi uvjeravaju, da se vojnički nadzire čitanje. Obdržavanje tečajeva za nepisme­ star dr. Poljak, razvio je opširno svoj položaj magjarske republike tako poprogram. Velika je većina odbora pri­ pjdao, da ju zauzeće Budimpeštu sa ne, upfiličavanje poučnih predavanja, mila ministrove izvode sa živahnim Hrane saveznika pitanje od nekoliko širenje društvene naobrazbe,, otvara- odobravanjem. Načelnoj uredbi o aкм. U Beč je stigao odaotanik ma- ranje antialkoholi4tčk*ih udruženja grarnoj reformi dodano je nekoliko flareke vlado Diener Donos, koji je i L d. lijepe su i pohvalne ideje, nu pOpunbenih prodloga. Odbor će zavr­ Umolio američku misiju, da bi posro- to jo samo na papiru i u društve­ šiti svoj rad ove nedjelje. dovalu kod Čeha, Srba i Rumunju kao nim pravilima, a slabo tko mari što Nezakonita dozvola. Pišu nam iz i kod antanle, da se obustave nepri« se u tom pravcu naprosto ništa, ne Helptvu. Američka je misija nato 4 a radi. „Nadobudna" omladina unosi u Kpnjica: „Iza prevratu, kad su „паvila četiri uvjeta: I izručenje oružja -svoja pravila njegovanju’ umjetnosti, ?rodna 'vijeća** haračila, narod je mi­ pa su tu: tamburaški zborovi, pje­ slio da su ona prva i zadnja inšlanc* » strane crvene vojske, 2. odstup s • rjeUko vlade, 3. sigurnost za život vačke sekcije, pouka u igrankama i ja svih do tada postojećih javnih ulahcVkoji su uhapšeni u Stolnom Čitave kule u zraku. A kad su pre- reda, i ako im za svu periodu nije Beogradu i 4. okupacija Budimpešte gje na rad i izvagjauje ubrzo so ela­ bio izragjen djelokrug. Stoga so je p pitanie. Ugovor će u ime naše jare potpisati Pašić, Trumbić i ^r. Bojevi 8 Nijemcima. Ljubljanski ^iaoi ured javlja dne 4. maja u 7 li na večer jz službenog vrela: Nipoi su nastavili svoju navalu na ^rošuicu i zauzeli sjeverni izlaz tu,Ii. Naše su se četo povukle nagreл Polise i Klone. Pri sv. Marieti lTal»h su Nijemci i zauzeli sv. Mu јц nakon žestokog boja u 7 sati u a zatim su navalili na Abaćc, su se radi premoći njemačkih ф morali prepustiti neprijatelju u i po sata po podne. Na ostaloj je pnti položaj nepromijenjen. Zahvala Zadra Prigodom odlučnog (upa Wilsona na mirovnoj konfeien* ji zidarsku jugoslavensko Narodno ijede otposlalo je predsjedniku ovu [tojavku: „Jugoslaveni grada i općiв zadarske, koji sačinjavaju 28 hiljaduša od 36 hiljada sveukupnog inovništva općinskog, a polovicu radskog, duboko ganuti energičnom imoum našega dosad potlačenog najdaproti talijanskim imperijalističkim reteniijama izrazu je sVoja najdublja uvetva vječne harnosti i odanosti va№ gospodstvu i američkom© narodu? Istraga proti Mladoturrlnia. Javiju iz Carigrada; Pred ratnim vije^тп započela je rasprava protiv dva■estorico šefova unionisliČke stranke, oji su odgovorni za pokolje u Armeiji. Protiv glavnih okrivljenika Enver de, Djemalbega i Talaatbega, koji j.utekli, izreći će se osuda iz ogluho. Novi savez. Prema različitim vijesma iz Parisa govori se o tome, da и u najkraće vrijeme sklopiti sa ez izmegju Engleske, Francuske i merike. Poziv Italiji. Vijeće troj:ce po­ nio je Italiju, da opet prisustvuje upravama konferencije mira. Poziv »Uko sastavljen, da ga talijanski de •gati neće moći odbiti. Prema tome i očekuju talijanski delegati već teajem ove nedjelje u Parisu. Italija traži zadovoljština. I ako e o jadranskom pitanju vrlo malo ovori vlada ono situacijom i zavlači mirovne pregovore sa njemačkom de« gicijom. Izmegju Parisa i Rima vode e brzojavno pregovori. Francuska i kgleska posreduju. Ipak se drži da №n neće odstupiti ud svojih najh. Francuska je štampa uznemirena ustupa talijansko mišljenje, da je otpis mirovnih pregovora bez Italije HDOguć. Italija opet neće tako dugo Ii učestvuje u mirovnim pregovoriu, dok ne dobije zadovoljštinu. Talijani popuštaju. Talijanski poihoik u Parizu posjetio je jučer po bdne ministra inostranih djela PichJa,tega obavijestio da je primio o« cijehi brzojav iz Rima, da Orlando S-nino dolaze u Pariz u srijedu u Naše čitaonice i njihov prosvjetni rad- Domaće vijesti. Ограна 3 Strana narod u svakoj potrebi obraćao na njih', a ona su se smatrala pozvanim rjošavOti sve prispjele podneske. Tako se je i g. Mitar Traporić obratio na naše „narodno vijeće" в molbom, da mu dozvoli otvoriti u njegovoj kući birtiju za točenje alkohola. „Narodno vijeće* bez ikakva ispi• tivnnja, da li je od potrebe otvorenje birtije i gdje će se otvoriti, jedno­ stavno je preporučilo njegovu molbu i pisalo kotarskom uredu, da mu se dozvola izda. Da je viječe stvar ispi­ tivalo, ustanovilo bi se; da u istoj mahali već postoji jedna birtija i da je suvišno drugu otvarati, a što je najglavnije vidjelo bi se, da se birtija kani otvoriti u neposrednoj blizini dža­ mije (samo deset koraka od džamijskog dvorišta). Vijeće bi se na taj na­ čin osvjedočilo da je nepristojno i za­ konom zabranjeno uz bogomolju stav­ ljati birtiju. Nu vijeće je odmjerilo od čibuka i tako je kotarski ured Traporiću dozvolio da otvori birtiju, iza čega je odmah otvorenje i usli­ jedilo. čim su komšije saznale za ovaj prosti čin, pritužili su so kotarskom uredu i tražili da se Traporiću doz­ vola oduzme iz razloga, što u gradu imade dovoljan broj birtija i što bi muslimani pri vršenju svoje molitve bili uznemireni pjevanjem pijanih gosta. •Stoga tražimo, daše kotarski ured pri rješavanju podnešeno pritužbe dr­ ži postojećih propisa i g. Traporiću dosljedno tome oduzme iznugjenu do zvolu. Napominjem da je Pero Angjelić — još prije rata — tražio dozvolu za otvorenje birtije u svojoj kući, koja ju udaljenija od džamije, nego li je Traporjćeva, pa ga je kotarski ured odbio. Vladi u raboš. Pišu nam iz Bileća: „Molimo da u cij. list unesete* dogagjaje, koji se zbišo tukom ovog i prošlog mjeseca u kotaru bilećkom, ne bi li se pozvani jednom makli i naš život i imetak u zaštitu uzeli. U noći od 9. na 10. aprila opkolila je četa naoružanih, nepoznatih bandita selo Šakotiće, općina Plana u nakani pljačkanja. Nekoji su seljani pravovre­ meno to opazili, pa zapomagali i za­ žvali u pomoć. Hajduci so nijesu po­ meli, nego su na ‘njih otvorili vatru. Na mjestu osta mrtav Adem Avdić, a smrtno raniše djevojku, kćer Hasana Avdića. Pošto se ubrzo pojaviše žandari i seljani iz obližnjeg sela, haj­ duci pobjegoše i tako nijesu mogli ništa opljačkati. Iza poginulog Adema ostalo je osmero neopskrbljene djece i žena. Na 27. marta ukraden je v6 u Hamida Vilića iz grada Bileće u vri­ jednosti od 2000 K. Dne 14. marta opljačkano je ti Avda Avdića, selo Granica, kot. Bileća: 5 krava, 4 vola, 2 konja i 85 brava (sve što je imao) u vrijednosti od 57.000 kruna. Istom je još prigodom • prevrata što u hajvanu, što u drugom oteta vrijednost od 14000 K. Isto tako je na 14. marta opljać kano u Šulja Kuaturice iz istog sela: 2 vola, 1 krava i 1 kobila sa ždrebetom u vrijednosti od 10.500 K. Pri godom prevrata pretrpio je štetu u vrijednosti od 14798 K. Nadalje su 13. marta opljačkan: Arif Babović iz Prijevora i Habot iz Bijeljena. Prvom su otjerana 2 vola, 1 krava i 2 junadi u vrijednosti od 12.000 K, a drugom 4 vola, 2 kravi’ i oduzeta gotovina u iznosu od 1200 K, ukupno 19.000 K. Tražimo da svi ošteć miči dobiju odštetu, a siročad iza poginulog Adema Avdića da so uzihe u zaštitu i da im se iz zemaljskih ^rh^? stava osigura njihovo uzdržavanje." Dr. Nikola Msndlć predsjednik zemaij. računarske komoru za Bos. Herc. izv. služ. je — nakon 5-gudiš njeg prekinuća ndvokature ušljed ustu­ pa u državnu službu — opet otvorio svoju advokatsku kancelariju u Sara­ jevu, Pet^kkina ulica u vlastitoj kući. �Strana 4 G^jana »Gajretove* vijesti. Novi pododbori. U Rogatici so je ovako konstituirao pododbor: Predsjed­ nik: Uusem ćatno, podpredsjednik: Ra^ib Čapljić, tajnik: Ahmed Ferhadbegović, blagajnik: Hamdija Jamaković, revizori: Hafiz Abdullah Akšamija i Rakija Sahinpašić. U Foči: Predsjednik: Salih Remzi ef. Muftić, tajnik; Halim Selimović, blagajnik: Izot of. Ruždija, revizori: Rasan ef. Tataragić i Muhamed ef. Muftić. Do sada je u Foči upisano 70 članova, megju’ kojima jedan dobro­ tvor i 21 utemeljitelj. Novi dobrotvori ! uteme­ ljitelji. Kao dobrotvor pristupio je Uzejraga Njuhović iz Foče, a kao utemeljitelji: Muftić M. Enver, čećo Ibrahim, Sulejman Pdav, bojo Rašid, Tataragid Rasan, Ruhdija Izet, Tafro Edhem, Karahasanovič Muhamed, Čungić Muhamed, Bakić Asim, H. Musić Ibrahim, Abdauić Muhamed, Ibrahim Ehbć, Muftić Salih Remzi, Gjonlagić Rašid, Džafer Kurspahić, Salih Hasić) Dajdžić Osman, Cđrić Derviš, Karahasanović Muradif i Hadžikađić Mustafa, svi iz Foče, te II. Hamid Svrzo iz Sarajeva. (Mogao je biti i dobrotvor; makar i na račun dnevnica. Op. ur.) Dobrovoljni prilozi za .Gajrot“. Jugoslavenski klub iz Trebinja poslao je 1.096 K 50 h., Hamdija Afgan iz Banja-buke mjesto svadbe svome bratu, dao je i „Gajrčtu* 1000 K, a Džeinile hanuma Fočo iz Sarajeva dala je 250 K. Zdravlje. Država u borbi protiv alkohola. Naredba cjelokupne Narodne vla­ de SHS. u Ljubljani od 9. januara o ograničenju i sprečavanju alkoholizma i pijančevanja. Skrajujeje vrijeme. Na našim gra­ nicama teče krv naše brace. Nebroje­ ni bjegunci lutaju po našoj domovini, nebrojeni siromasi trpe glad, pate od zime i studeni, a megjutim se po mnogim mjestima širi kao kakova kuga lahkoumno i direktno boležljivo pijančevanje, pleše se po cijelo noći i luduje do ranog jutra. Svi ozbiljni i trijezni elementi bez razlike stranaka stide se tih prilika, kuja ponizuju čast i ugled naroda i naše mlade države, ugrožavaju javni mir i poredak, pot kopavaju temelje poštenja i ljudskog zdravlja, te prouzrokuju gnjev i gnjučanje sviju, koji dobro i pošteno misle. Ako se narod čim prije ne osvij'sti i ne otrijezni, onda se mora ozbiljno računati s činjenicom, da će biti potreb no, da oblast u opće zabrani alkShol. Svjesna svoje teške dužnosti Na­ rodna vlada je našla za shodno da za sad naredi ovo: § 1. Zabranjuje se opća prodaja i i točenje žestokih — opojnih — pića. Pridodatak ruma ili konjaka u najvi­ šoj količini od 4 cl. čaju no smatra se točenjem i predavanjem žestokih pića prema ovoj odredbi. Opojnim žestokim pićem prema ovoj odredbi smatraju se sve žestoke opojne teku­ ćine, koje su namijenjene čovjeku-za uživanje, te koje su ođragjepe za pi­ će s primjesom ili bez primjese (špirit, rum, liker, borovička, šljivovica, ko­ njak i tdj pri čemu je svejedno, da li su to tekućine napravljene kao obično pečeno ili drugačije n. pr. esencijom ili drugom smjesom i bez obzira na koji se način daju i prodaju. Ova na redba ne vrijedi za ona opojna pića, koja liječnik propiše bolesniku iz zdravstvenih razloga. § 2. I’o g< slionnme i kavanama ne smiju se do 11 sati prije podne ni to­ čiti ni prodavati nikakva alkoholna (opojna) pića (vino, pivo, jabukovača, kruškovača itdj vOdgoorui urednik: M. Suiižuk^. Broj 29 B .PRAVDA* - .UPABAA* U Ljubljani smiju bili otvorene bio je tri vagona plavog kame­ gostiono do 10, a kavane do 11 sati na, koji je razdijeljen na okružne noći, u drugim krajevima i mjestima odbore u Kruševcu, Nišu, Negogostione do 9, a kavauo do 10 sati u večer. Poslije tog vremena ne smije tinu i Vranji. Cijena mu je 10 se naći ni jedan čovjek u gostioni ili kruna od kilograma." Kako se vidi srbijanska vlada kavani. Dva sata prijo toga odregjenog poticajnog sata gostioničar (kavanar) već je prešla na razdiobu, a kod nije više dužan točiti opojno piće. Ka­ nas još nema ni prvog početka. vanar ili gostioničar nije uopće dužan prodati gostu više od po litra vina ili Vlado, miči se! ... Šećer dolazi. Ministarstvo za pre­ 1 litar piva. Gostioničar no smije da gostu ne dla hrane stoga, jer gost no hranu odredilo ju 70 vagona šećera pije. Gostionice i bufeti na željezuičkiin za Bosnu i Hercegovinu od kvantu­ postajama (kolodvorsko restauracije), ma, koji jo kraljevstvu SHS stavila mogu radi putnika biti kroz cijelu noć na raspoloženje českoslovačka repub­ otvoreno, ali glede prodavanja i toče­ lika. nja alkoholnih pića važe i za njih Šećerne kragje. „Slobodna Riječ* propisi i odredbe ove naredbe, isto kao javlja da je komisija, koja radi na i za ostale gostione i kavane. istraživanju afera radi m nipulacije sa § 3. Mladici, koji nijesu navršili šećerom otkrila nove kragjo u fabri 17. godinu, smiju zalaziti u gostione kama šećera u Banatu. Stoga jo nai kavane samo u pratnji roditelja, ro- regjena istraga u svim ostalim fabri­ gjaka ili skrbnika, dotično svojih nad- kama u Bačkoj i Banatu. Svi defrauziratelja. Na putovanjima im je dozvo­ danti biće odmah uhapšeni, a o sva­ ljeno da zalaze u kavane i restauracije kom novom kaznenog činu biće po­ samo u tu svrhu, da objeduju dotično slan izvještaj ministru ishrane. dopušteno im je pohagjati samo onu Oblakšiee trgovcima. Govori se, restauraciju, u kojoj so svaki dan re­ da će ministar tinansija ,izaći u susret dovno hrane. uvoznoj trgovini, da olakša snabdije­ § 4. Javne zabave, plesovi itd. te vanje zemlje. Trgovcima i uvodnicima kazališta, kina, plesne dvorane, glaz­ staviće se na raspoloženje znatne sume bene zabave moraju so zatvoriti najkas­ francuskih franaka u čekovima. Pro­ nije u pola noći. U to vrijeme moraju daja čekova vršiće se u Beogradu za se takve prostorije već isprazniti. Sve dinare i krune. ostale odredbe § 2. vrijede i za te Šverceri i u — Sloveniji. U Mari­ slučajeve. boru je zatvorena jučer velika dru­ § 5. U važnim i obzira vrijednim žina kriomčara, koja jo falsifikovala slučajevima može povjereništvo za u- izvoznico i prevažala velike množine nutarnje poslove dozvoliti iznimku od živeža u Austriju. U čitavu je stvar § 2.*i 4. ove naredbe. upleten i neki državni činovnik. Mari­ § 6. Gostioničari, kavanari, prire- borski-major uhvatio je više članova gjivači javnih zabava i produkcija (§ 4.), ove družine, koji su htjeli prebjeći u koji se ogriješe o propise § 1. 2. i 4. Austriju. ove naredbe, kazniće su za prvi put Ljubljanska kreditna banka pot­ globom od 200 do l.OOd K. drugi put pisala je 1 milijun 4 postotnog držav­ globom od 1.000 .do 2.000 ,K, a u nog zajma. daljnjim slučajevima globom od 2.000 do 4.000 kruna. Oni~šlb se ogriješe o propise § 3. i 8- globom od 20 do NI u tovar ni u trešeljak. 200 kruna. • Sveštenik iz D. Prače bio Jc tako IjubeGostioničaru ili kavanaru, koji je zan. da nas počasti svojom dobrovoljnom radi prestupka protiv ove naredbo bio saradniom. Pročitavši njegov rađ bili smo u već dva puta kažnjen, može politička neprilici u koju bismo ga rubriku uvrstili: u Rogatici sad — nema, u svjema oblast, kad mu po treći put odredi Pravde rubrikama pazimo na stil i pravopis, a gosp. kaznu, ujedno oduzeti gostioničarsku, sveštenik preko tog svega prelazi na „ispravdotično kavanarsku obrtnu dozvolu, i ljanjeu. Na koncu konca dogjosmo na misao, to ili privremeno ili za uvijek. Gosti, da ovaj rijetki orad“ strpamo u još rjegju a dajemo riječ, da u sveštenikovu koji se zadržavaju u gostioni ili kava­ rubriku, sastavku nijesmo ništa izmijenili. Taj sastavak ni i nakon izminuća redarstvene ure glasi doslovno: .Umoljava se uredništvo pravde da na zatvaranja, kazniće se globom od 20 do 200 kruna. Ko ne mogne platiti od­ temelju zakona o štampi donese na članak .Pravda u Rogatici4 od 5/4 1919 broj 18 pod mjerene mu globe, odležaće ,u zatvo­ brojem 2 sljedeći ispravak. — ru po jedan dan za svakih 20 kruna. Kada je Abid Brdarič predao kravu Srp­ Prvomol birao kaznene oblasti pre­ kinji iz Glasinca koja je imala nekoliko svje­ doka da je zaista njezina krava ne samo da ma ovoj naredbi jesu kotarska pogla­ oružnićka patrola nije govorila danas je druk­ varstva njihove ispostave, državuo.re- čije sudi nego u opšte nlko od oružmka nije bio, a nije bilo ni potrebno pošto jc Abid daretveno ravnateljstvo i njegova h postava, te općinska poglavarstva u dao 'drage volje kravu. — Meni ■gosp. Žakula nije nikada dao ni­ mjestima, gdje nema policajnđg rav­ kakvo ovlaštenje ni pismeno ni usmeno te nateljstva ili njegove isposlvave. zbog toga nljesam mogao ni govoriti tobože § 7. Sve uplaćeno globe toku u u ime njegovog naloga. — Da je puka neistina na sve Što je rečeno korist sirotinjske zaklade dotične općine. je dokaz što sam ja garantiro Abidu § 8. Ova naredba mora se pribiti najbolji Brdariču ako Zairnbeg dokaže d.t jc njegova u svim kavanama i gostionama na krava te nevrad Abidu novac kojega jc od najzgodnije mjesto, gdje ia- ju moći njega za kravu uzeo daču mu ja vratili. — Molim da se lažni izvestitelj na javnost vidjeti svi gosti. i sudbenim putem do istine dogje. — § 9 Političke oblasti mogli izdati i iznese U D Prači dne 30/4 1919 । strože odredbe. Dl ml trlje Jevđevtć svještenik? § 10. Ova naredba stupa na snagu Hoče li se naši dopisnici osvrnuti na danom proglašenja. U Ljubljani 9. ja­ ovaj »ispravak* — njihova je stvar................. nuara 1919. Ovoj veoma pohvalnoj naredbi za­ Priposlano*). ista ne treba komentara. U 59. broju .Srpske Zoro- od 7. marta t. g. pod natđovurn „Zubljeva­ lno u ime pravdo, reda i mira* izišla je kratka notica, u kojoj me do­ Nabava galice. U 26. broju pisnik optužuje, da »um godine 1BJ4. našeg lista izišao je apel „Konji- pri hapšenju, interniranju i spremanju čanina'1, tla so vlada pobrine za Srbff pravoslavnih u taoce, bio desna kotarskog predstojnika nabavu modre galice. Da se vidi raka opravdanost ovog zahtjeva, pre­ Albrechta. Uredništvu sam poslao‘is­ pravak, nu budući jza nije hti^lo iunosimo jednu bilješku iz beogr. nijefi. to radi posb ne javnosti «imn: „Pravde'*, koja glasi: „Glavni od­ —•----------- Gospodarstvo. bor za poljoprivrednu obnovu do­ •) Za stvari pod ovom ruhrP om ured’ ništvo na.odgovara. Vlasnik: Centralni Odbor *J. M. O.' Nije istina, da sam ikada i ta koga kod oblasti denuncirao, a j ' manje je istina, da sain pvmaiaj] bio desna ruka rečenog LUrd predstojnika prigodom hapšenja. uU niranja i opremanja Srba potrgaj u taoco. Takovih niskih piilorj J sam kada činio niti odobravao, nitij oni u opće u »kl idu sa mojim štenjem i karakterom. Istina je.naprotiv, da ”m čili kod predstojnika Albrechta intern>j rao u stvari sveštenika u Hvodno;,^ popa Gjorgjo Umičoviđa i da je baš povodom te moje intervencije^ dana iza toga bio pušten na iz zatvora u Žegaru kod Bih»ća,( čemu so pozivijein na svjedokasi, njegove vlastito supruge, a tak.gj^ na svjedočanstvo II. Jove Jlartrt4 trgovca i posjednika iz sela Petkmq kod Boa. Novo-g, kojemu je ta nost vrlo dobro poznata. Dodajem,g sam osiip navedenog slučaja Ldg tog predstojnika intervenirao talotjg i u stvari obnovljenja obrtne dozr^ oduzeto u dopisu istaknutom ere^ ku mojih navodnih nedjela, gosp.^ gji S. Oljači iz sela Zadjevice, 1, zamolbu njegove supruge. Oea je j tervencija ostala megjulim bezusp^ šna iz nepoznatih mi razloga. Poj, vam konačno svjedoka Gjorgju J Oijaču neka se ne nabacuje upćes. tim frazama o desnoj ruci p.fJ.;. ni ka Albrechta, nego neka izne e u samo jedan konkretan čin ili iluiij gdje sam se tukom čitavog n>iuolg| rata ma i najmanje u čiju ličnu ik bodu ogriješio ili inaku štetu mic, U Bos.'Novom, 19. marta 1919. 1 Alibeg B1ŠM Oglašuite u Pravdi! j 3 z | Muslimanska štedionici I (z. s. <>. jj U SrOCC I (kuj* se (Herct-guvin/ povišenjem "laraia pretvara u Bauku) a traži agilnog, ursnoy I iM I mu™ | ’ sa godišnjim berivima od K 10« (deset hiljada kruna) i sa procente« od čiste zarade. Nastup službeodicA a definitivno namještenje nakon 6m-| sočne službe. — Ponude za ovo rjtW neka se izvole odmah slati, a najduže do 81 maja o. g. na upravu gMit zavoda uz prikl<*p svjedodžaba oM f skoj naobrazbi kao i o bankonoj g spremi. — Prvenstvo će imati oiltop su duhe vremena u službi kod noveli rpo mogućnoitl samostalno i u robnom odjeljenju Hl f c £ ? DPB1U Musliisaosh ittei (z. s o j.) n HMCU Nagjiti’ preksinoćnjezlikovce Vezilačka Hadu Šahina Hiihodžka Sarači.33. SARfUcUD Sanji 31. Prcporuča svoje skladište gotovih mak a ta, jastuka i ostalog veziva, te prima naručbe po mjeri. Ostale u ovu struku »padajuće izradbe izvršuje brzo tn umjerene cijene; prima naručbc ovdje i sa strane. j I t —------ —- l«tamxka diuuičku šuuiparija u Stri^n � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2ce7af76eede4004bbe63821b3653e73.pdf 62e73b6a72ed7ad87c454eb9047080e7 PDF Text Text Pojedini broj JO helera. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR ;• PRETPLATA: GODIŠNJE 40'— KRUNA NA POLA GODINE 20- KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124.. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEBjpNICE 1119 јласило Југославенске (Пцслигтске Организације. * Broj 30. Sarajevo, subota 10. maja 1919, (10. šabana 1337.) Sarajevo, 9. maja, prijatelji iz provincije pitaju јШо А’ se držali ргетр inici(и o osnutku organizacije zemljotjednika i hoće li se odazvati poц м Skupštinu, koja je zakazana hertenti.' Organizacija ne može biti od ti, nego samo od koristi. Ona će i' ekonomsku zajednica, pa prema m nije u protuslovlju sa ciljeviiwš« organizacije, a pohvalnc^je ^tsn« već radi toga, što ima inktsftsionalni karakter. Zasnivati »činili malu pogrješku time, što riješit obratili naj^odstva pojediI Stranaka. nu to ne može biti im. da se ova korisna inicijativa ari. 8 tuga treba da se naši pridazovu pozivu sazivača i u itietn broju posjete derventsku plinu. Pri izboru odbora treba ili na to, da ne prevlada ni jedgmpa i da se u odbor izaberu i, koji su u stvar najupućeniji. U kratko: treba nastojati, da se jtutcija povjeri ljudima, koji ne jzKoliti da se u nju unese boja i političke grupe. Stoga: na skupštinu! lite za odbornike, a koje opet za za subašo IšineVage МЗћгетИл mi На- Pri tome se polazi s načelnog staja­ mjenike, a ponovno naglašujem da se karevcu bhzu vojne bolnice, uvezuje lišta, da svaka stranka treba da dobi­ imaju imenovati 4 lira za odbornike obojicu muslimana domaćina i ži"0- je u zakonodavnom tijelu onoliki broj i 9 lici za zamjenike." — tinjski ih istukoše na mrtvo ime. Za- zastupnika, koliko Je u izbopma do­ bila glasova u razmjeru naprama os­ Mjesni je odbor naše organizacije »tim su na njihove oči obeičaztili Iri mu talim strankama. Taj sistem ne ide uzeo u pretres gornji dopis poglavar­ elbnanke iz te kuće'i ni njima po re stva, pa je zaključio odaslati ovaj od­ du izvršivali svoju živbmku strast svp dakle samo za tim, da pomogne magovor gradskom poglavarstvu: do zore. Ми-ишапко su sve okrvav- njiti u izvjesnim kotarevima do za­ „Na cijenjeni dopis od 6. maja Ijeae, iščambaue, poderane ostale, n stupstva i da je tako sačuva od potpu­ broj 13.810 čast mi je odgovoriti? da jedna je u nesvijesti i polumrtva, jer nog majoriziranja, nego traži, da se zas­ se naša organizacija no može odazvati se porodila prije - desetak dana. Isiol tupnički mandati, koje treba popuniti, pozivu za nominiranje kandidata u tako i kućni domaćin leži U nesvijesti podijele megju političke stranke pre-‘ opštinski odbor iz ovih pazloga: i nema nade, da će od udaraca ovih ma broju glasova, koji je za njih I. „Deipokratija" nema u Sarajevu • bestijalnih životinja u Iju lakoj spodo­ predan. nikakva osi n s u narodu. Ona šta više bi ostali živ. Pristaše proporcicEalnog izbora, петц ni svoje mjesno organizacijo i Mi pitamo, kako se cveka živo­ koji se kraće zove i ,ргорогса, upor­ predstavništvu. Sporazum ta njom već tinjska nedjela mogu dogagjsti usred no zahtijevaju, da se taj izborni sis­ je dakle tehnički nemoguć. Nu ste glavnog grada? Za koga je tolik . str.. tem prihvati u sve moderno državno kad bi „Domokratija" i imala svoje io, i zašto je p:\jeki sud? Zar »e srni- ustave. Pri Jome se pozivaju na ideju predstavništvo, naša bi organizacija .je dogagjati da neobuzdani elemeuo, demokracije, koja traži, da svi držav­ morala odbiti nominiranje svojih de­ pa još u uniformi srpske vojska i pod ljani sudjeluju u vršenju državno legata, jer je puškama smiju nekažujivo vršiti svoj 1 vlasti. Državu predstavljaju svi dr­ 2. sadanji opštinski odbor jedno bestijalni nagon i to baš samo na žavljani. Državna vlast leži u preftioći posve nezakonito tijelo, koje je narodu mirnim muslvnamina,' i kojih se još volje čitave državne zajednice, koja nametnuto i u koje narod nema ni­ isti dan tražilo bružje po kućama, u je reprezentirana u državnim organi­ kakva povjerenja. Naša se organizacija eto ga drugi elementi u svako dou i . ma, nad (svačijom drugom voljom uno kiti nikakvim demokratskim nazi nose? Ima li i šaka v propis ili zako, nutar državnog područja. Ta se dr­ vom, nu uza sve to zastupa stajalište, ili kazna za ovaku neobuzdanu fa, žavna volja očituje u tri najglavnija da se o narodu ne radi bez narodu. nažu, koja u svako doba noći i da: л втјсЛ, i to u zakonodavnoj, sudač­ „Puuzdanički. skup gragjaua", o kojem fioda besposlena i čini sve po cvojaj koj i upravnoj funkciji državne vlasti. U ZabonwlaVHoi funkciji vudjvtuju dr so- govori u Vašem dopisu nije ništa volji, ali sumu иа štetu nas mu., žavljanj preko svojih političkih prava nego li samovoljni akt nekolicine na na! Jesu li muslimani jednak.>pra, j. metnutih Ijrfdi, pa je i opštinski odbor, gragjatii i uživaju li zaštitu zakona . aktivnoga i pasivnoga prava glasa. koji je imenovan na njegov predlog, suda? Kada će to jednom prestati i Da se to sudjelovanje osigura državtakogjer samo plod samovolje i ne hoće li se jednom ovaki bestijalni Ij^nitna na št^ široj podlozi, treba pra­ zakonitosti, s kojom naša organizacija čini početi ozbiljno progoniti i kaz­ vo izbora osnovati na sistemu proporca. Ked proporcionalnoga izbornog nema i ne može imati ništa zajedničko. niti, kako bi i trebalo u vrijeme pri- sistema najvažnije je pitatije. kako da Mi za taj odbor možemo imali samo jekog suda? se odredi onaj razmjer (proporcija), izraz negodovanja i osude. Tražimo, da se odmah provede 3. Dok u opštinskom odboru sjede najstrožija istraga, da se zločinci pro- prema kojoi treba da se podijele za­ ljudi, kojih naše gragjanslvo uopće i ne nagju i kazne smrću na vješalima, jer stupnički mandati megju političko poznaje — ne može biti ni govora o zakonski propis troba jednom i primi­ stranke, koje sudjeluju u izbornoj tom, da će „musi, sucragjani i njiho­ jeniti Samo je to lijek za ovako ga­ borb'. Teorija i praksa postavlja tu vi interesi u opštinskom odboru biti dne čine i samo će to dali respekta različite metode, oblike, načine i sis­ teme, koji se znatno razlikuju u poje­ dolično zas'upljeni". J"š manje ćo ih zakonu i zakrćiti ovu razuzdanost. dinostima. Kod proporcionalnog izbor­ zastupati olsutni podnačelnik, kadija Ako'ovdašnje vlasti Пе zaštite mu­ Rarić, koji nikad nije unišao u konbi- slimane od živinsko surovosti kojeka- nog sistema redi se dakle poglavito o naciju ni za vijećnika, a kamo li na­ I kih elemenata, bićemo prisiljeni da totne, da se odredi t zv. izborni kvo­ cijent ili izborni broj. Taj izborni kvo­ čelnika. I to bi p glavarstvo najbolje sve iznesemo u N. P. u Beoghfdu. cijent odregjuje onaj broj glasova, učinilo, kad bi njegovom nezasluženom Neka se ne misli, da je eventual­ koji treba da dobije izvjesni kandidat,' plutom očistilo koji sokak, uredilo koji nom zapljenom ove bilješke sve uči­ da se mogno smatrali izabrapim naheudek ili začepilo koju stavku ogrom­ njeno i potrpano. rcdnfhi zastupnikom, dolično onaj nog svog deficit broj, koji valja da koih i zbira patine Toliko imndosmo reći o gađanjem za izvjesnu političku stranku, da proopštinskom odboru, a sad nam do­ tura svoje kandidate. Kod običnoga iz­ zvolite, da ovom prilikom uložimo bornog sistema odlučuje većina (tnaProtest ^oritet), i to ili apsolutna ili. relativna Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Slađoevički. proti nozak nitum stanju u našoj op­ većina, — prema tome, kako lo odre­ (Nastavak.) (2) ćini, kojim tražimo da se sadanji op­ gjuje izborni zakon. Kod običnog iz­ II. Sistem proporcionalnog štinski odbor čim prije razigje i ras­ bora gleda se dakle samo na te, koji pisom izbora našem gragjanstvu. pruži izbora. je kandidat okupio na svoje ime veći prilika, da u svoje ruko preuzme ubroj glasova, a da se pri tom ni naj­ Sistem zastupstva manjina (bez pravu gradskih poslova i putem svo­ manje ne pazi na broj stranačkih obzira na to, da li su osnovani na jih predstavnika potraži načina, kako grupacija i njihovih kandidata. Ako u sistemu .voto limilč' ili .voto cumuće otkloniti zle posljedico prijašnje i latif, accumulć") ne idu za tim, da izvjesnom izbornom kotaru treba iza­ sadanjo gradske uprave. brati veći broj zastupnika, onda se Izbori su jedini legalni put za sa­ načelno riješe pitanje, kako da se uk- smatraju kao izabrani oni kandidati, lonu nepravde načela većine, koja od ­ niranje stanja u našoj općini, s toga koji su po redu dobili najveći broj ih odlučno zahtijevamo, a krparenje lučuje kod običnih izbora. Ti sistemi glasova. Kod proporca je to đrugojanastoje eamo oko toga, da u izvjes ­ sa nekakvim odborima smatramo štet nim izbornim kotarevima i pored ve­ čije. Kod proporca se postupa tako, nim i nezakonitim." ćine pomognu maujitii do sastupstva. da se u prvom redu uzima obzir na Dopis je dostavljen 'gradskom po­ Jedan .takav sistem bio je uveden god. stranačku političku grupaciju, da se ta­ glavarstvu, pa sad ima riječ pjegov 1907. 1f Galiciji. ko osigura i zastupstvo manjini, a odbor i — zemaljska vlada. Sistem proporcionalnog izbora ne osim toga razdjeljuje se broj narod­ sastoji samo ukloniti nepodopštine na­ nih zastupnika, koje valja izabrati, Sarajevo, 9. тчК čela majoriteta (većine), kako to č.me srazmjerno (proporcionalno) megju pod^^jrtorak na Gjurgjev dan u 9 čisto empirički sistemi zastupstva jedine stranke prema ukupnom broju sati na večer opkolišo petnaeslfnao- manjini, nego‘ide korak dalje. Taj glasova, koji su za njih prednn ružanib ljudi, obučenih, u uniformu sistem nastoji oko posve novoga ruciRadi lakšeg razumijevanju treba егракц vojske, ^исц Alije Halv.džiea. onalnoga uregienja izbornog postupka. da se ovdje đotaknemo nekih općeni- Doličan odgovor. Gradsko pou-bivarstvj u Sarajevu jim dopisom od 6. o. mj. broj 610 upravilo je mjesnom udberd t w^ni?acije ovaj poziv; [jOpttinski odbor, za grad SarajeMvcbitno je organ'zovan Uito, da pnzd nički skup grugjaua bez razUjere izabrao u isti po 9 članod sve Iri glavne vjero: »poiijesti i Jjevreh, a kašnjo je popunjen iastupnil.a soc;j 1 stičko radničke ваесije i jod jednim jevrojom po i istih. W«jin zasjedanja općinsku- đ1 oetnb su i vrče funkcije odbor»cd muslimana: Ibrnhim < f. Sarie, »I ZihHć, Rasan Houžić, Ruljo Suji i Alija Kurtović, dočim sUjo p mjesta sada nepočinjena lsi i > Ш upražnjena i mjesl’ zamj« nita muslimana. to bi svakako u intn мД-h muslimanskih eugrigjnbilo, da ovu prazninu čim prije me i izašalju svoje pouzdeniko u Unski odbor da budu i mualimnnlngragjani i njihovi interesi u op ulom odb. i u dolično zastupljeni. Ns jučerašnjoj sjednici opšlmskcg Ma jednoglasno je izjavljena želja инеи zaAljučak, da se umoli ju Шепзка muslimanska organizacija bookratija, da bi sporazumno pre­ lili 4 lica, koja želo da ugju u opidi odbor kao i 9 lica, koja želo umjenike, da bi ih mogao opštinodbor predložiti zemaljskoj vladi ttanjo i odobrenje. hvršujući ovaj zaključak čast mi orim umoliti poštovani naslov, da livrij« u sporazumu sa: JugoslaBkom muslimanskom demokratijom »uje i ovaf'O saopći, koja lica že­ Proporcijonalftf izborno pravo i zastupstvo manjine. Godina I. �Strana 2 Страна »ITAVDA* — „ПРАВДА” tih načela izbornoga prava uopće, i to napose značenja izbornih listina u užem i širem smislu, jer se propor­ cionalni sistem djelimice na njima osniva. Državni ustavi vežu izborno pravo uopće na neke uvjete kao: držav­ ljanstvo, domicil, punoljetnost, cenzus, spol i slične. Svi ti uvjeti treba da su unaprijed dokazani i zasvjedočeni, jer se samo sobom razumijeva, da se ti dokazi ne mogu ni pružali ni ispiti­ vati prilikom«amoKa izbornog čina. Toj svrsi služe izborne listine u širem smislu. Te izborne listine sačinjavaju dakle iskaz izbornika, koji su na izbor ovlašteni. Pravo biranja imaju samo oni državljani, koji su upisani u tak­ voj listini. Izborne listine proglašuju se prije izbora na javnim mjestima, da se tako državljanima pruži prilika javne kritike. Ta javna kritika leži u posebnom pravu reklamacije. Rekla­ macijama je svrha, da se izvjesno lice, koje je unešeno u izbornu listinu, a pre­ ma zakonu mu ne pripada izborno pravo, briše, dotično, da se neko lice, kome to pravo pripada, a nije u lis­ tinu unešeno, naknadno upiše. Pod izbornom lislinonu-u užem smislu razumijevaju se same glasavШсе ili listine s imenima kandidata, za koje izbornik glasuje pred izbornim •povjerenstvom. Time izbornik daje iz­ vjesnom kandidatu glas i svoje povje­ renje. Gdjegod se ovdje govori o jzbornoj listini, misli se na izbornu lis­ tinu u užem smislu ili na listinu kan­ didata. Da se vratimo na daljnje razmat­ ranje. Najglavnija je dakle stvar uregjenje izbornog kvocijenta, zbog čega se čitav sistem proporcionalnog izbora i zove „systein du quotien<“. Taj se • sistem može kod toga osnovati ili na pojedinačkom izboru ili na spomenu­ tim izbornim kandidacionim listinama. S toga razlikujemo u glavnom odvije vrsti proporcionalnoga izbornog siste­ ma. i to: izbor s obzirom na pojedi'nački izbor i izbor s obzirom na iz-' borne listine. • 1. Proporcionalni izbor s obzirom na pojedtnački izbor. Taj sistem birarija (system duchiffre d eleetion, procede du bulletin uniominal avec substituts) zaveo je god. 1855. u Danskoj bivši matematičar Andrii, tadanji ministar. U Danskoj vrijedi taj sistem još i danas za izbor jednog dijela članova prve komore ILandsthing). Godine 1859. naučno je taj sistem obradio Thomas Hare u djelu „Treatise on the eleetion of represenatives” (London.) Prema tom sistemu podijeljena je čitava zemlja (država) na jedan jedini izborni kotar, dok kod*obićnog izbora FEL JTOfi. A -Hifzi Bjetevac: Zatvoreni prozor. ima više manjih izbornih kotareva s više birališta. Ako opstoji više izbor­ nih kotareva, može se I. zv. „izborna geometrija* uvijek udesiti tako, da u zakonodavno tijelo unigju gotovo is­ ključivo zastupnici one stranke, koju vladajuća str inka želi u zakonodavnom tijelu imati u većini. Ne treba ni is­ taknuti, da je prema demokratskom načelu nemoralna svaka izborna geo­ metrija. koja služi u takve svrhe, jer ne dozvoljava da kod izbora dogje do izražaja prava i nepatvorena volja naroda. . Prema tom sistemu ustanovljuje se najprije broj ukupno* predanih gla­ sova. Zatim se taj Droj podijeli s bro­ jem zastupnika, koji treba da prema izbornom zakonu dogju u sabor (par­ lamenat). Tako se dobije onaj izborni kvocijent, koji treba da ima svaki kandidat, da se može smatrati izabra­ nim. Sam postupak kod izbora leži u tome, da svaki izbornik Upisuje u iz­ bornu kandidacionu listinu na prvom mjestu ime kandidata, koga kandidira u prvom redu, na drugom, trećem itd. mjestu imena eventualnih daljnili kandidata (substitula). Kad je izborni čin zaključen, onda izborno-povjerenstvo otvara predane glasovnice onim redom, kojim mu slučajno dolaze u ruku i upisuje od svake ime opoga kandidata, koji je* upisan na prvom mjestu. Čim na takvo# kandidata zapane onaj broj glasova, koji je gor­ njim načinom odregjen kao izborni kvocijent, smatra se izabranim. Kod svjju daljnih izbornih listina ne broji se više ime kandidata, koji je naveden na prvom, nego ime onoga, koji je zaveden na drugom mjestu. Kad i takav kandidat ima izborni kvocijent glasova, smatra se izabranim. Tako se postupa sve dotle, .dok se ne po­ puni onaj broj mandata, koji treba izabrati. Ako se odregjeni broj kandi­ data ne može izabrati, jer označeni kandidati nijesu postignuti spomenuti izborni kvocijent, onda odlučuje na­ čelo relativne većine glasova. Taj izborni sistem izgleda na oko zgodan i logičan, ali je praktički teško provediv. Osim toga je»prilično komp­ liciran, a za širu masu i nerazumljiv. 'Šira masa izbornika ne može da shvati, da će .in eventu” glasovati i za dva, tri ili četiri kandidata. Konačno ima tu i taj nedostatak, da izbor ovisi o slučaju, t. ј. o tome, koje glasovnice najprije dogju do otvaranja. (Nastaviče se). Šaljite pretplatu! /. жжжжжжж Stranačko komešanje. ni. Deklaracija jugoslavenskih emigranata. Na sastancima u Parizu 15., 18. i 22. marta 1919. g. poslije izmjeno misli <> unutrašnjem uregjeniu države i političkoj organizaciji naroda potpi­ sani usvojišo ovo mišljenje : 1. Potpuno во slažemo u ovim te­ meljnim tačkama političkog programa to jest: 1. Da naša država ima biti jedin­ stvena, a ne složena, dakle da se ne­ ma urediti kao savezna država kao što je Njemačka ili Švicarska, ni kao udruženje država, kao što je Amerika; 2. Da prema tome ona mora imati pored jednog vladaoca jednu državnu vladu kao vrhovni organ za sve grane državne uprave i jedno narodno za­ stupstvo (parlamenat) kao zakonodavno tijelo za sve vrsto- državnih poslova; 3. Da se država nema upravljati centralistički kao n. pr. Francuska, već da u njoj mora vladati upravna decentralizacija, po načelu samouprava ili selfguvernementa; 4. Da u državi nema povlastici ni faktične prevlasti ni prvenstva nikakovo pleme ni plemensko ime ni oblast jedna nad drugom, već da nad svima ima vladati misao narodnog i državnog jedinstva, koja se ne smije idenlTikovati nr s kakvim posebnim pogledima ili interesima; 5. Da u državi imadu biti obezbijegjene sve gragjanske slobode, koje su temelj i obilježje prave demokra­ cije, naročito lična sloboda, nepovre­ divost stana, sloboda govora i štampe, sudska sastajanja, udruživanja i zbora, sigurnost imovine, sloboda kretanja, poštovanje tajne pisama; 6. Da za sve političke izbore mora vrijediti opće jednako i .direktno iz­ borno pravo glasa. II. Iz оуе istovjetnosti pogleda iz­ vodimo korist i potrebu* zajedničke političke akcije sa svim srodnim po­ litičkim skupinama na bazi slijedećih misli, koje proizlaze iz zajedničkih temeljnih načela pod I.: 1. Jedinstvena država treba da ima i jedno ime: po našem mnijenju da so zove .Jugoslavija”. Troimeni naziv obilježava složenu, saveznu državu, <>n ovjekovječava razlike, koje želimo da brišemo i daje povoda rivalitetu i su­ sretljivosti izmegju raznih plemena radi prioriteta imena i praktično upo­ trebe naziva države kad treba da se nazove jednim imenom. Tri plemen­ ska imena označuju pocjepanost u pro­ šlosti. a novo jednostavno ime buduć­ nost u jedinstvu i ravnopravnosti. I opet će se taj prozor zatvoriti nakon izvjes­ nog vremena. To ne će upasti možda odmah u oči, ali ćete ipak opaziti, da je njezin prozor opet za­ tvoren i sada spuštene i rolete. . . . Otišla!.. A kad to traje dvije, tri godine onda ćete znati i u kojem mjesecu ona otvara prozor: — Po čitavu godinu bio je njezin prozor zatvoren. dolazi i odlazi.... Ja sam eto sve tq zapazio prije nego sam Zimi radi studeni, a ljeti radi vrućine. Samo jedan mjesec ostajao je prozor otvoren i to u aprilu. vidio onu ruku, koja je otvarala i zatvarala prozor. Kada ne bi bilo kalendara, kada se ne bi računalo Čudnovata i nedužna styar I Možda-sliči u svojoj bizarnosti onomu čudaku, koji je gledao, da ne na mjesece i dane, ja bih znao kada će april na­ zgazi sitnog mrava, ili još gorem jednom, koji je stati, jer je ona tada otvorala svoj prozor i stajao preko zime čuvao muhe, da ne uginu. je otvoren po čitav dan. Eto take sitnice zapažaju se u nekim zgoda­ Onari . . Pa tko je ona? Njezipo ime, prezime?« Kakva je? To bi sada bila pitanja, koja bi neko ma povrh svih običajnosti svagdašnjosti. Pa za što bi mene neko osugjivao, što sam i ja pazio na dan, na me stavio i u tom slučaju našao bih se i sam kada će nepoznata ruka otvoriti zatvoreni prozor! u neprilici, da odgovorim. Pa što će nam prozor, Ja sam očekivao taj dan, ja sam znao da će što li nepoznata ona, kad ni pisac ne zna više... Ali instinkt, neki predosjećaj možda je i ovdje doći, ali nisam mislio da ću viditi i ruku koja će navještač jednog malog događaja. A kada prolazite ga otvoriti. Najposlije meni je bilo to svejedno: kad se otvori- prozor nastaju aprifski dani... Tih ispred jedne kuće i vidite jedan prozor uvijek zaaprilskih dana sa svojim sitnim proljetnim kišama, tvorea; — zimi zatvoren sa spuštenim bijelim za­ kad -nišan”*) pada i sve buja, ja ćutim u svome vjesama, a ljeti potpuno zatvoren sa spuštenim roletama svratićete pozornost. Gledaćete svako jutro, biću, u duši svojoj kako nešto klija, kako nešto raste. Ide od srca i zaokuplja misli, pa sanjani o kao što sam i ja gledao i jednom, kad ugledate onom što nije nikada došlo i što nikada ne će otvoren prozor bife vam neka promjena.... doći. Ja tada mislim o stvarima, koje se ni zami»A, sada je došla 1...“ i. •) Aprilska kiša. Ime jugoslavensko predlaže i mo kao zvanični, politički auh žave i državljana, kao što brit ime službeno označuje drtm gloza, .Skota i njtkovih ргекоаи oblasti: Imena srpeko, hrvatsko, vensko za narod, jezik itd oati ne smiju so silom ukidali. НЛ jodnom i u tom pnglegu pulič diustvo, ostaVlja se budućnosti i rodnoj evoluciji. 2. Kao pritViše jedinstvene i protivni smo federalizmu, duilii trializmu i svakom separatizmi smo za autonomiju, jer je to I samoupravu, koju tražimo za adi stralivne dijelove naše jeditut države. D. praktičnih razloga mial'im bi se u diskusiji imala tzbjej stara polemika oko golih što je centralizam, federalui itd., koji se različito »hvataju, diju voda pometnji pojmova, izkojeui strastvene borbe za pratoe riječi se izbjegnu nesporazumi, mogla I temeljna misao našega рг.цшц prilike ovako označiti: Ne ćemo veznu ni složenu, već jediosh država, u kojoj će njeni dijelovi i vati široku samoupravu i biti п tnegju sobom; 3. Vlada je jedna za cijelu drh U vladi su ministarstva za ne a državne upravo bez izuzetka U vladi ima ministarskih ret a) u čiji djelokrug spadaj« sr žavni poslovi, isključujuć potpuno« ležiiost sum-jupravnih jedinica t spoljni poslovi, vojni poslovi, uri monopoli, pomorstvo, trgovina pl telegraf, pravosugje itd.; b) u čiji djelokrug spada od । žavnih poslova ono, što se.tiče ф interesa državo kao cjeline, a <м< tim poslovima što je vezano u Ih ne potrebe i što će biti poima naznačeno u Ustavu i u гакиа prenosi se u nadležnost sainoujn« jedinica. 4. Državni parlamenat strani kone za cijelu državu i za sregn državno uprave bez razlika I u onim resorima, za loje egzekutiva djelomično ostavljena i moupravnim jedinicama, leuiite pripada parlamentu. U koliko je zakonima inijeh ostavljeno samoupravnim prediM šjvima da donese odredbe o pr.i« zakpna na svoj teritorij, ta predstm štva moći će da stvaraju odluke, h je će imati obavezni karakter. Snh ko sve temeljne i načelne inč općeg državnog i narodnog iolera spadaja u nadležnost parlamenti. 5. Da se provede načelo upnu decentralizacijo potrebito je, ii sliti ne daju, — gledani tada stvari drugim oči i pričinjaju mi se drugačije nego što ih drugi d Čitavd moje biće osjeća nešto veliko i jako, oda silno, što slabo pero ne može da uhvati. Ptria jake misli, kao bujica... Ja to osjećam, ali ost u meni. Ne znam to nikom reći. Je li to runo i lijepo; je li veliko ili nisko, ne znam, kao ŠD ne znam: da li sam tada sfetan ili nesretan. Ali a to drugog razumijem. Ne treba mi pričati, ne uri reći šta ga tišti, ja osjećam. Kad fidim sprovod i za njim ženu i rodbin u crnini ja instiktivno mogu osjetiti žalost vječiti rastanka — šta vije osjećam ga jače nego ,«i lošćena rodbina”. *Kad pogledam žuto mrtrači lice, kad mu vidim hladne usne, koje ne će ni progovoriti i mršave ruke ćutim one smrtne at njegove. A kad vidim blijedo lice sušičava i tank njegove ruke, osjećam kako je bio sretan, kad s je riješio zemaljskog života, koji ga je sapiajr kašljom davio čekajući april da ga se riješi. Osjećaj mi tako istanča i prefini se uli danima aprilskih kiša, da čujčm jecaj vaseljn kada ia tihe noći plaće za nedo.kučivim... Jedna bijela ruka, kao da je od mliječne pp jedna Neznanka u bjelini kao i njena put otro je zatvoreni prozor!.- Ja sam vidio otvaranje f zora, vidio sam i nju — za čas sam se zaustavi Ona me je opazila; pogledi se naši susreli, i znali... Nastali su aprilski dani... (Nastavlće �Cpoj 30 Broj £ra podijeli u samoupravne jedir л cd kojih će općina biti najmanja ddisl.(pokrajina) najveća. Megju uji i moto da bude i jedna srednja aa■upravna jedinica,* kotar (srez) ili p*nij< (okrug). Sve oblasti (pokrajine) imaju jed;tu nadležnost. Granice oblasti imabi da odredi UstavotvornaSkupStirodedi računa o željama naroda i rirči se načela da svaka oblast treba ! bude potpuna geografski okonoma cjelina sposobna za život. Granice nižih samoupravnih jediici utvgjuje oblast a kod toga i kod ude promjene administrativnih grae> ima se voditi računa o željama iroda. Potanje će sve to biti uregjeI Ustavom; 6. Svaka samoupravna jedinica ima vje predstavništvo izabrano od na­ di, svoju upravu izabranu- ili nepojrdiro od naroda ili od dotičdbg predivništva i svoje činovnike postavlje• od predstavništva, ili od uprave, (taje odredbe u lom pogledu" biće И»пе u Ustavu. 7. U nadležnost^blasnih (pokrajinili) predstavništva spada: o) d» rješavaju sve upravne poslot» lokalne potrebe, kojo im Ustav dragi zakoni poimence ostavljaju i polju javne bezbjednosti, socijalnoi staranja, zdravlje, prosvjete, privre,'saobraćajnih sredstava itd.); bi da samostalno odlučuju o troš­ nima svoje autonomne uprave i- o inču tih troškova samostalnim priudima- i do potrebe prirezima na lame poreze, sve u granicama dolaih državnih zakona; c) da nadziru niže samoupravne lisice) , 8. Predstavništva nižih samoupravii jedinica imaće u svome djelokrugu, tji će im zakonom biti odregjen, allogoa prava kao oblasna predstavstra. U Ustavu će biti ođregjeno u фки su budget i neka važnija rjenaših samoupravnih jedinica odložna odobrenju viših autonomnih luli. 9. Da se porod lokalne samoupra1 obuva potrebito jedinstvo u držav­ nu životu služit će ove garancije: a| Vladalac imaće neposredan utiј sa postavljanje poglavice oblasne prave (n. pr. tako da će izabrati jed tpizmegju trojice, što će mu ih tdloiiti oblasno predstavništvo); bi 8vako rješenje oblasnih pređivniitva. koje ima obavezni karakter o što ga imaju zakoni, podloženo odobrenju posebnog centralnog drшч organa (dočim to odobrenje brito nije potrebno za budžet i za »Uvijanje upravnih organa); l) Isti centralni organ stara se da •»upravni organi ne prekorače gra» svojega djelokruga i da se svoI rješenjima ne ogriješe o zakone, je vlastan da svako tako rješenje ■stavi. Posebni centralni organ o kojem ovdje govora, mogao bi da ‘bude kn Državni Savjet, stvoren na deikrstskuj osnovi, kojemu bi imala i jedna od pravnih zadaća, da čuva imtveni duh u upravi države. 10. Sukobe o nadležnosti izmegju innih i samoupravnih vlasti imaće ■ rješava posebni sud. 11. Gragjani treba da budu zako­ ni zaštićeni protfV samovolje svake »ti te ga za ovakovo bezakonje kao u tešku nemar javnih organa bude rrgjena ojihova imovinska i krivična izvornost. 12. Posebnim zakonom treba da du tačno' utvrgjena .prava i dužnoitinovnika, posebice da im bude nbijegjena stalnost u službi i zaštipotiv .samovolje starijih. 13. Za rješavanje tužba gragjana < povrede prava nanešen? im od Mi ustanoviće se posebni sudovi, U jedan sud ;a sporove adminislra«e a drugi za sporove- političke I brode. „ПРАВДА” — kPRAVDA" 14. Treba da se garantujo nezavis­ nost sudija protiv svakog utjecaja ad­ ministrativne i legislalivne vlasti, tako da vladi i parlamentu bude oduzeto svako direktno i indirektno uplilanje u postavljanje sudija, njihovo premje­ štanje, eventualno kažnjavanje za služ•bene prestupke i proizvadanje u viši čin. Sve to treba da se ostavi samim sudijamn, dotično njihovim kolegijalna da rješavaju u smislu posebnog zako­ na o službenoj pragmatici sudija. Sudstvo ovako urogjeno može še u cjelosti centralno upravljati tako, da bude posve isključeno iz djelokru­ ga lokalnih samouprava. •• 111. Da se svede na najmanji opseg i da se što više ublaži izborna borba za Konstituantu, koja bi u teškim spoljnim i unutrašnjim prilikama dr; žave mogla da bude fatalna, trebalo bi. nastojati, da se okupe oko ovih misli svi elementi, koji se u glavnom s njima slažu. IV. Ovi elementi imah bi da još prije izbora za Konstituantu na ovom temelju sporazumno izrade nacrt Us­ tava, da se stvar što prije i što us­ pješnije svrši u Ustavotvornoj Skup­ štini. , "V. Potpisani izrazuju želju, da sve narodne stranke uzmu u pretres ove misli.. Pregled. Pregovori sa Njem. Austrijom. čitaonici osvanuo je jutros veliki nat­ pis sa crnim bojama: „Italija o mortei“ Na Adamićevom trgu nacrtana je Wilsonova glava. Talijansko riječ­ ko novinstvo obara se na \yilsona, nazivajući ga krivim idolom i ame­ ričkim trgovcem u odori apostola. Belgija zadovoljna Prema jednoj brzojavci iz Bruxellesa gospodin je Hymans u nedjelju navečer u krun­ skom vijeću držao opširan ekspoze o položaju. Ujedno ie saopštio mirovne uvjete i izjavio, da bi po njegovom mišljenju, a i po mišljenju Van der Velda 1 Van der Heuvela, s kojima se je sporazumio, Belgija mogla mir­ ne duše potpisati mirovni ugovor, jer da on prema današnjoj situaciji sadr­ žava sasvim časne uvjete za Belgiju. Pošto su se po tom izmijenila mišljenja, vijeće je jednodušno zaključilo, da se mirovni ugovor može potpisati. Osim toga vijeće je jednodušno zaključilo da treba skratiti pozornost vlasti na finansijsko i ekonomsko stanje Belgi­ je kao i na potrebu, da saveznici budji Belgiji na ruci kod provagjanja nje­ zine ekonomske obnove. Zaključeno je, da se bezuvjetno mora apelovati np pomoć saveznika, da se što prije povedu pregovori sa Holandijom .zbog riješenja pitanja, koja se odnese na slobodnu §eldu i na. slobodan riječni saobraćaj prema istočnoj Belgiji i pre­ ma Rajni. Katastrofa Magjarskc Javljaju iz Beča: Politička katastrofa boljševika u Magjarskoj pošljedica je vojničke ka­ tastrofe. Boljševička vlada obratila se na francusku misiju u Beču sa mol­ bom za posredovanje. Megjutim Ru­ munji nastavljaju ofenzivu prema Bu­ dimpešti. Prešli su preko rijeke Tise i nema više zapreke, da unigju u grad". Pogovara se da će Ugron, bivši mi­ nistar unutrašnjih poslova u Karoly-jevom kabinetu, postati ministrom predsjednikom. Ljubljanski dopisni ured javlja služ­ beno: Jučer se obratila bečka vlada zemaljskoj vladi u Ljubljani в predlogom, da se danas ili sjutra započnu pregovori u Celovcu radi primirja na demarkacionoj liniji u Koruškoj, Slo­ venska se vlada izjavila nekompetent­ nom za riješenje ove ponude, pa je odstupila predlog centralnoj vladi, koja je danas preko poslanstva u Beču iz­ javila njemačko-austrijskoj vladi, da je ovlastila vrhovno zapovjedništvo da Senatska gimnazija. preko dravske divizijske komande pre­ govara radi uregjenja koruških prilika (Jedan apel na zemaljsku vladu.) i da će delegati dravske divizijske Ovaj je zavod otvoren ove godine komandu prispjeli sjutra u Celovec na odmah iza državnog prevrata po za­ pregovore. Ljubljanski dopisni ured javlja 8. ključku bivšeg Narodnog Vijeća. Tako o. mj.: Večeras su otputovali delegati je Narodna Vlada udovoljila jednoj dravske divizijske oblasti preko Mari­ davnoj potrebi bos. herceg, muslimana, bora u Celovec na pregovore s« Nje­ koji su sa zadovoljstvom i s odušev­ ljenjem pozdravili ovaj korak naše mačkom Austrijom. vlasti, jer su u njemu vidjeli naklo­ WHson ne popušta- Kako javlja nost i susretljivost prema musliman­ „New?0rk Herald” primio je Wilson skom elementu, koji je do sada mnogo u subblu u Parisu talijanskog posla­ zaostao u prdlvjeti, a naročito je u nika iz Washingtona. Wilson je izja­ pravoj islamskoj prosvjeti bio zapušten vio poslaniku, da mu nije moguće i u oskudici bar jednog čisto moder­ promijeniti svoga stanovišta u jadran-" nog učilišta vjerskog i svjetskog tipa. skom pitanju, pa ostaje kod svojih Otvorenjem „šeriatske gimnazije” oizvoda u spomenici od 24. aprila. vom je zlu doskočeno, pa je ovaj za­ Iz srednje Istre povučene su sve vod naišao na dobar prijem kod svih četo prema granici. Posade u pojedi­ muslimana, čemu je dalu izraza jedno nim mjestima vrlo su malene, a sa­ posebno izaslanstvo nastavničkog zbora stoje se od samih karabinijera. Iz ne­ šerijatske sudačke škole, kadno je kih su se mjesta sasvim povukle tali­ predsjedniku naše vlade g?A. Soli na janske posade. Općine i mjesne urede usta direktora šeriatske škole g. M. predadoše domaćim činovnicima, a E. Dizdara izreklo duboku zahvalu aprovizacije, redarima. Stanovništvo svih muslimana na ovom zavodu, koji jedva čeka da se sasvim i za uvijek to nam odgajati djecu savremeno i riješi tih osloboditelja. obrazovati je u vjerskom i svjetskom Imperijalistička izlika. Agencija pravcu, a ne polovično, kako su to „Reuter” donosi vijest, da su engleske radile dosada naše srednje škole. One trupe zaposjele u Maloj Aziji Samsun, ni ne mogahu drugačije prema svome Nersivan, Amasiju, Tokat i Sebastiju. jednostranom i općenitom nastavnom Ova mjesta leže na južnoj obali Cr­ planu, koji je udešen za posve drugu noga mora. Zaposjednute je provede­ svrhu. Tu su manjkavost davno opa­ no, da se zapriječi eventualno masa- zili muslimani pa su i bili hladni pre­ kriranjc kršćana sa strane Turaka. ma ovim školama i slabo slali svoju Bkćnške suvišne! „Obzoru” jav­ djecu u škole, koje ne vođe puno ljaju: Ministarski savjet zaključio je, računa i o vjerskoj naobrazbi, koja je da se više ne primaju u našu vojsku nama veoma potrebna a obzirom na ruski oliciri. Oni, koji su do sada mentalitet našeg naroda. primijeni, “bide postepeno otpušteni. Uočivši ovu činjenicu naš je reisTalijanska agitacija. Od - dana ul-ullema založio sav svoj ugled i sve kovilikta Italije sa Wilsonom razvi­ sile, da muslimani dobiju ovakav je­ jaju Talijani na Riječki u Istri groz­ dan vjerski i svjetski zavod, te je ničavu agitaciju, napadajući Wilsona pomno sudjelovao u radu oko izrade na sve načine. Na Rijeci lijepe pla­ ovake jedne nastavno osnove, koja je kate, na kojima Wilsona prikazuju sa izragjena i pretresena još za stare švapskom kacigom. Neprestano lijepe uprave i konačno u djelo privedena i šire razne brzojave i proglase. Na te danas takova škola i radi. Отраи* 3 Strana Razumljivo je dakle, da svi mu­ slimani budnim okom i osobitim in­ teresom prate sudbinu ovoga jedva dočekanog zavoda, koji je dobio sada još veću važnost priključenjem i združenjem svih muslimana naše Jugo­ slavije u jednu državu, a škole ovakog tipa nemamo ni jedne. Sada se tek i osjeća prijeka potreba ove škole, jer nam valja djecu posve savremeno obrazovati u oba smjera, d^abudu do­ stojni članovi, niše mlade državo i dični sinovi i predstavnici jugoslaven­ skih muslimana. 8 vremenom bj bilo nužno, da se ovakih škola za musli­ mansku djecu i više otvori, jer je jed­ na škola u Sarajevu za milijun i po muslimana vrlo malo, pa ne može udovoljiti ni potrebi ni'brojčanoj našoj jakosti. Mi se oslanjamo na aivigjavnost pozvanih faktora i susretljivost prema vitalSim potrebama musliman­ skog elementa u prosvjetnom pogledu, jer ako nam nenarodna vlada nije dala prosvjetnog oružja u željenom obliku, držimo, da naša narodna vlada i naša braća po krvi neće muslimane i dalje, namjerice držati u prosvjetnoj tmini i anakronističkom stanju. Ako naša braća mogu imati i po više svojih srednjih škola za odgaja­ nje duhovnog podmlatka i čestitih na­ rodnih prosvjetitelja (franjevačke gim­ nazije. srp. pravoslavne boaosldvije), to mislimo, da se ni muslimanima neće to životno pravo uskraćivati, nego će im se još što bržim udovoljava­ njem općih prosvjetnih težnja gledati naknaditi sve ono, što je nenarodni re­ žim hotimice kratio. Tomu se nadamo i to očekujemo. Ali do toga časa, dok nanf se da najnužniji broj ovakih učilišta, valja ovu novu šeriatsku gimnaziju održati na pravoj i dostojnoj visini i dokazati da je ovaj način obuke i prosvjete podesart i savremen i za muslimane u da­ našnjim vremenima'najbolji i najpo­ trebniji, jer im daje obostranu obra­ zovanost. Zato je u prvom redu nužno namjestiti na ovoj gimnaziji potpuno kvalifikovane srednjoškolske nastavnike, po mogućnosti muslimane, koji će ugled zavodu svim silama i odanom ljubavi držati i kojih će sprema držali obuku u istom smjeru i visini sa drugim srednjim školama, gdje su samo stručnjaci potpuno kvalifikovani za taj zavod zapjeni. Inače se zavod ne može ozbiljno ni uzeti, a kamo Ri održati. To je prvi uvjet, bez kojega naša nova gimnazija ne može napredovati, a drugi je- uvjet, da se odmah nagje zgodna zgrada гл šeriatsku gimnaziju, gdje bi se smjestila škola i internat. Privremeno je ove godine otvorena ghnnazija u šerijatskoj školi, ali tu ne može dalje ostati. Tako" se moralo učiniti zbog oskudice praznih kuća, ali sada imamo dovoljno zgrada, koje se mogu dobro upotrebiti za školu i in­ ternat Po našem bi mišljenju bik najzgodija zgrada za šerij. gimnaziju bivši voinižki penziona! u Tereziji ulici, jer je uregjen baš za školske svrhe, a leži usred grada te bi u svakom pogledu odgovarao svim zahtjevima. U ovom smislu očekujemo od na­ še vlade susretljivost, a muslimanskim je predstavtiicima dužnost, a naročito g. reis-ul-uleme', kojega je neprolazna zasluga i osnutak šerij. gimnazije, da poduzme sve mjere kod vlasti, kako bi se osigurala budućnost ovom za­ vodu izborom dobrih nastavnika, pot­ puno kvalifikovanih i smještanjem škole u modernu kuću bivšeg penzionata, da bude usred grada i na do­ stojnu mjestu. Ovom prilikom upozorujemo poz­ vane faktore, da se po gradu govori podsigurno, da je tu zgradu za sebe odabrala „Prosvjeta” za svoj konvikt. Ovo se ne može onako ispod žita ri­ ješiti, niti se smije na laf račun naša škola gdje god u bivšu-kasarnu u za­ kutak baciti, jer je svakako škola i internat nove škole puno preča i po- �birana 4 Grpan* trebnijn, a konvikt mole i drugdje bili. Mi rekosmo svoju, a sad je reda na vladi, da nam povoljno odgovori. vDomaće vijesti. Kako se može, kad se hoće. Bruj 30 .PRAVDA" — ,ПРАВДА“ 8 dana ne dovrše s povoljnim razul-, tatom pregovori o dobavi papira, moraće listovi u najkraćem vremenu o bustavili izlaženje. Prilozi za „Napretkov* konvikt u Sarajevu. Na ruke člana sabiračkog odbora Dr. Eugena Sladovića pl. Sladuevičkog položili -su kao prilog u gornju svrhu: Dr. Edo Dunda 50 K, Dr. Ivan Kluczenko i Ibrahimbeg Defterdarević po 20 K, Viktor Pogaćnik, Afred Suda i Bimč Mandić po 10 K. Anton Jirka 4 K, Dr. Lmhvig Nuwadt 2 K, Ivan Trljan 1 K. Uprava srdačno •zahvaljuje darovateljima!-' Zagvrica. M. Butmir i A. Sudžuka; po žft K:M. Atagić; puSOK: M. Abađžić. H. V. Niemčević, O. Semić, И. H. ZupČević. R. Bilalović, II.’ A. Zildžić, M. H.-B jrić, A. Muhić.-KN., H. OeligFid, A. Kuhvić, M. AhmebŠovid, M. Slinić, M. Musić, Л. Arnautović, 0- Bučuk, M. Buzadžić, V. H.da» čevic, Hafiz ef. Krečo. 8. \ uk, 8. Re(Hepović, 0. Fejzić, & Jusufović. M. Junuzović, 11. U. Kračo, H Gnlijadeviđ (Tešanj), S. Kvžmo, M. II. Hajrulahuvfić, H. čolo i Ibrahimaga GigOvič, po K 10:. N. N.. 1. Hulilbegović, Visoko, A. Gondžo, M. Skakić, 3. Londro, Mehaga Sokolija, Muhamedaga SokclijH, M. Sulejmanović, J. Fočo, F. B.čakčić; 0. Kapetanpvić, I. Izmirlija, Z. Mulabamiđi(vić, M. Turković, E. Carinik, J. Dizdarević, S. Bajrić, F. Agić, (TeJanj), I. Gslijačević, M. Širbegović, A. Habibija, Л. Deftedarević, M. Handžid, M. Sulić, M. Mostarac, A. Кебо, M. Bičakčić, M. Rizvić, 0. Semić, II. Bečarević, II. Nisić, O. Fešta, S. Vrabac, II. Muzaferija, S. H.-Baščaušović, M. H.Kalfagić, A. Kiseljak, И. Logo, M. Cerić, M. Zildžo, 1). H-Mujezinović, M. SirČo, D. Džebo, I. Haznedarevid, J Grudišić, 0. Zupčević, H. ‘Fešći, 8. Hečimoviđ, 8, Šečerović, R. ZeČević; po K 8 M Grozdo, II. Čauš Albanez i M. Zojnilović; po K 6 M. Šeker, A. Husić, 3. Abaz, 8. Kulaš, M. Mešano vić, I. Kalajdžisalihović, N. N., M. Varešanović, M. Ibretović, M. Fuganovič i N. N.; po K 5 L. Vrana, -I. Po- 1 Jjak, M. Delić, A. Šečerović, U. Puhaiović, J. Redžepović i 3. Jaja; po K 4 A. Karavdić, H. Nuhić, A. Magodić i J. Čarko; po K 3 M. Sarić i Štrik Hadžija; po K 2 M. Buljubašić, Z. Biogradlić, II. H. Šerifović, 0. Pejdah, M. Kajmekamović, N. N., E.* Zanun, M. Ablaković, M. Zulto, g. Ivan Sunarić, V. Kamenica, M. Muslija,. I. Kurto i K 40 cd nepoznatih darovatelja. Jii ličina robo otlaroviira njegmo« disnjoni prometu. 4.x Kad kotorski ured odptn* govaČka komora potvrdi narode । litrlju, hnadc i^i odobrenu wct< duplu potvrdo položiti na račuij inaljske vladu > kotipenu к<ч! „Srpske privredno banketu rajevu. Jedna potvrda ima se prili molbi, koja го onda ima poslati’ maliskoj vl'đi (Filijalu »Central« ptavo za trgovački promet sa i Btrunstvom*] u Sarajeva 5. Kad je molitelj udovoljio gornjim uslovim:i, izdaće mu & t ino, da može robu kupiti i ите^ Bosnu i Hercegovinu. Osim tora daću se pismo na DoubchOsleneid sches Wahrcnverkehrsbureao, da h izvoznu dozvolu do granica kraljevstva, nadalje izdaće ₽e pi« na Jadransku banku u Beču, ds j plati kupljenu robu u visini one te, koju je molitelj kod »Srpske^ vredno banke* u Sarajevu piloi* uajpođlije pismo na zastujnika vladu u Beču, koji će nastojati j molitelj nesmetano posao obavi. Pošto su poštanske saobn^ prilike zasada loš?, po’laće pisma molitelju, a on ih ima ponijeli ili nastojati, da se ии л drugi način dostave zastupniku^ vlade u Beču. Ako molitelj bude platio preko kupljene robo, povrat^ mu se razlika nakon obračuna 6. U ime režijskih troškova itj molitelj Via listom za polaganje^ loži na račun filijale broj 1135 pul« poštanske štedionico 1 posto od од koja je položena kud »Srpske ^n> redne banke" u Sarajevu. , 7. Koja ćo se roba inoći‘ vidi se u „Narodnom Jedinstvu* 4 7. aprila 1919. broj 86. Ako eluiija neka roba nije tamo navedena tpj će se kod naručbe uzeti u obzir, ja se nijesu svi artikli mogli nabroji^ nego je za njih rezerviran jčdan sobni iznos. Hrana za Bosnu. Po naredbi вnistra za ishranu i obnovu zemljek značeno je iz mlinova u Уфон 150 vagona brašna za Bosnu i Hrt* cegovinu. ' Prijatelj iz Bileća pripovijeda nam, kako je nakon inspipiranja pred­ sjednika naše vlade mjesna voj­ na. komanda uz pomoć oružništva poduzela vrlo energično mjere protiv pljačkaša na crnogorskoj granici. Pošlo je, veli, za rukom „Gnjretove* vijesti. pronaći najveći broj pljačkaša, Novi pododbori. U Brčkom se je konstatovati, šta je koji ukrao i konstituirao ovaj pododbor: predsjed­ oteo, ko su mu bili, pomagači i nik: Omer ef. Kapić; tajnik: Ahmed koliko jo hiljada koji do nada ,Ј«аг DŽinić; blagajnik: Haean Karahasanoradio*1. Naš izvjestitelj* nije nam vić; revizori: Alija Mutešović iAbdulznao ništa redi o tom, da li je hh Ajanović. Ovaj pododbor upisao je do sada 76 članova I. i<du, 24 čla­ tom prilikom pronagjcn i ubo­ na II- rodu i 3 utemeljitelja. Sakupio jica Adema Avdića, koji je neki dobrovoljnih priloga 246 K- i ub­ dan pri navali pljačkaša na Pla- rao članarinu za cijela godinu una­ noj (kod Bileće) poginuo. Ali su­ prijed gotovo od svih članova. U Tuzli je izabran u pododbor: deći po energiji, kojom se vode predsjednik: Ragib ef. Kosović; podizvidi, nadamo se, da jo i onaj predsjednik: ćazimbeg Hidžialibegozlikovac već u vojnom zatvoru. vid; tajnik: Abdulhh ef. Zečević bla­ Muslimansko stanovništvo bileć- gajnik: Alijaga Ibrishnovid; I. revizor: kog kotara već jo dušom odalinulo Kad raga Kunosić, II. revizor: Mu rad i samo čeka, da se strogom kaznom beg Zaimović; ostali odbornici: Ešref aga Prcić, Muhamed ef. Zahirović, dade eksemplaran dokaz, da i u Mahmudaga Kunosić i Hamdibeg I sa ovoj našoj novoj državi ima prav­ begović. de i zakona i da su vlasti spre­ Novi utemeljitelji: Hafiz mne da naprave red i pod svaku Mustafa cf. II. Mehmedagić, Sulejman cijenu osiguraju ličnu i imovin­ Nova I i ja i Selim Kentardžu, svi iz sku bezbjednost mirnih držav­ Brčkog, te Dr. Bahri ef: Kadić. Dr. Ahir.edbeg Rizvanbegović, Ešrefaga ljana bez razlike vjero i ple­ Prcić, Mabmudaga Kunosić i Avdaga mena. Pačić, svi iz Tuzle. Mi se ovom energičnom istu­ Dobrovoljni prilozi. Pod pu vojnih i civilnih vlasti iskre­ cđbor u Brčkom sakupio je 246 K, a darovaše: Sulejman Novalija 100 K, no radujemo, makar da je tako Zorka P. Kokasno došao i nadamo se, da će Husein Zejčirović 50 laković 40 K, Rez ka BraUn 20 K, se za ovim dobrim i uspješnim Ivo KamenjaSević 20 K, Viktor SečProduženje roka za upisi­ bilećkinr primjerom povesti naše kar 10 K i Hasan Dervičević 6 K. vlasti i u drugim kotarevima, ko­ Muho Veličanin iz Derventa darovao vanje 4% državnog zajma. UAIjid sadanjih saobraćajnih pri­ ji pate od nasilja pljačkaških je I K. Za „Osvitauje* položio je Hamđi lika nisu udaljenija mjesta našeg bandi. H. kraljevstva dobila u pravo . vri* . Obustava telefonskoga razgovora. ef. Afgan iz Banjaluke K 1000 — Već nekoliko dana ne može se tele­ prilikom bratove ženidbe, a Džemile jeme sve potrebne instrukcije za fonski govoriti u Sarajevu, ni nastra- h. Foče dala je K 250’— prigodom upisivanje 4% državnih bonova. n» Koliko to smeta'vrgovini, prometu svadbe. Ugledali se i drugi u ovaj li­ Ministar finansijn udovoljio je sto­ za uvagjanje električnog svjet i inače općenju u gradu sa provinci­ jepi primjer. ga opravdanoj molbi sindikata M. S. Džaferović položio je K 323, 1a i snage, te svih vr ta telejom nije nužno iznositi. Ne, znamo novčanih zavoda kraljevstva^HS, od kojih je K 101 sakupio uteg ju gja ­ :: fona. Prima i popravke. :: šta je uzrok ovome, dok čaršija priča te produžio rok za upisivanje do iz hiljadu i jedne noći. Držimo, da cima Darul-mualimina, l< 222 u Ka MdiB'pasas. Cjeli čijitm. knju sa Hasanbe^om Alajbe^ovićem, 29. maja ove godine. su ovo mjere i suviše pretjerane, pa tr žitno, via se digne zabrana ako ka­ a darovaše: Po K 39: Hasaubeg Alaj- * Uputstvo za uvoz robo u Bosnu Jusuf Hadžić, Sarajeva begović; po K 20: S. et Alajbegović; I "Hercegov kva postoji ili da 6c to bar razjasni. bia iz Nj. mačko Austrije. Kundurdžlluk 35. Kad je ova bilješka bila već slo­ po K J0: O. Husika. M; Husika i *H. Filijala „Centralne uprave za trgovač­ žena, prozvrča naš telefon bez ikakva Skeledžija; po K 6: I. Ćiiija, L. Hu- ki promet sa inostranstvom* u Sara­ obavještenja uprave. Tuhaf... (Baš je sagić, I. Husagić i 8. Husika; po K 5: jevu može da dozvoli uvoz iz Njem. N. Alajbegovič, V. Alajbeg:vić, Dž. to tuafli!.. . Slagar). Atajbegović, Z. Alajbegović, M. Deli- Austrije u Bosnu i Hercegovinu u Narodno požarište. Od kako je basić. M. DelibaŠić i O. ćičija; po K koliko se on odnosi na konpenzacioni počelo, dalo je samo tri predstave. 4; B. Delibažić i I. Alajbegović: po ugovor izmegju zetualiske vlade za Doduše dosta za Sarajevo, misle go­ K 3: U. Husika, A. Murgjo, 1. Hu i- Bosnu i Hercegovinu i' DeulschOster(z. s. u. j.) li STOGU (Негсе^ож! spoda, pa čekaju ili publiku ili glu­ gić i Fatima Husagić; po K 2: P. r2ichieches-Wahrenverkehr8burea-a u (koja se povišenjem, glamee mačke sile.« Mislim da je ovo drugu! Buljugid, K. li. Alajbegović, D. Deli- Beču od 27. februara 1919. ako se pretvara u Butiku) E pa dobro. Jučer nam dadoše .Ivkovu baSić, A. DehbaSid, M. Čelebić. M ispune slijedeći uvjeti: slavu" od Sremca, koji je poznat i Pipo, A. Husika, L. MaraŠić, M. Hu1. Interesenti iz* provincije, koji traži agilnog, ursneg 1 vjiifu najširim čitalačkim krugovima. Ko­ sika, B. Husika, M. Alajbegović, II. žele đa uvezu kakovu robu, trebS da mad je prilično uspio, ali jo previše DcbbaSić i A. Delibasić. K 28 skup­ podnesu ₽a 2 krune biljegovanu mo dugo trajao, — ko .tvkova* slava"! .. ljeno jo od nepoznatih osoba. bu svojoj političkoj vlasti (kotarski G. ćurčić je igrao dobro Kaiću i uz H a s n i ј a BerberovićiŠo- ured), a oni iz Sarajeva Trgovačkoj i Radenkovića odnijeli su naše s’msa godišnjim berivima od K 16W ftka-h. Bjolevac sakupilo su 15. obrtničkoj komori u Sarajevu. (deset hiljada kruna) i sa procentom patije. 2. Molba mora da sadrži ovu po­ februara iznos od 3.7OH K, koji da­ od čiste zarade. Nastup službe odmah, ivko je s početka bio nenaravan, rovalo; po 200 K: Braća Ahnieta^ović; datke: vrstu i količinu robe, njenu a definitivno namještenje nakon 6 mje­ nu poslije se popravio. Ali na koncu po 150 K: S. Tačaković i 3. Nuhić i približnu vrijednost i mjesto gdje će sečne službe. — Ponude za ovo mjesto neka se izvole odmah stati, a sajdel/ i .Ivkova slava postala je previše sinovi; po 100 K: M. Brekalović, E. se nabaviti roba. Ako je poznat life­ do 31. maja o_. g na upravu gornji manotona, te da nije bilo cigana na Buzar, J. Ekmič, M. Pazarac, Braća rant neka se naznači njegovo imo i • zavoda uz prlklop svj- dodžaba oškoikraju pete slike, koji su unijeli nešto skoj naobrazbi kao i o bankovnoj Demirdžić, Salije h. H. Hassnović, M. adresa i na posljetku rok, do koga se života u radnju — komad bi propao Kobić, S. Delić, H. M. KarasalihoVić i može uvoz na svaki način izvrfiiti. spremi. — Prvenstvo će imati, oni,tro su dulje vremena u službi kod novčanih .zaslugom" pomanjkanja sila. bcM. P?hh; po 60 K: M. i I. Hardaga; 3. Kdtarski ured odnosno, trgovač­ zavoda i po mogućnosti samostalno Nestašica papira. Ušljed nestašice po 50 K: T. Mrkva. I. H. Ba^čausević, ka komora ima odmah da ispita i na upravljali i u robnom odjeljenju bili novinskog papira zaključili su izdavači R. Porcbić, A. Hasibovid, H. Sp;»ho, molbi potvrdi, da li je molitelj kvaUPRAVA zagrebačkih dnevnika ponovno sma­ Mačić i Papo, I Šabanagić, E. PuČkić, lifikovau trgovac odnosno industrija­ njiti opseg svojih novina, jer bi inače M. Sofić, A. Karadžoz i I. Brkanija; lac, da li se bavi sa trgovinom od­ Muslinanskt ileiinki (i. « o J.) u STOCI). za nekoliko dana morali obustaviti po 40 K: M. G ickić, H. Alagić i 3. nosno industrijskim poduzećem, koje sasvim izlaženje. Ako se u roku od Mirica; po 30 K: A. Mulazimović, A. je u molbi naveo i da li navedena Gospodarstvo. Prva muslimanska rili Muslimanska štEdionisi UPFAVITEUA Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. 0; Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/693104824f7426efe6561c16c08cb350.pdf 0cb8ac1a77d8d041eafa9de023c8c051 PDF Text Text I И Ш Ж' "'Ж j£|KL Јш: Ж J»F ® MB ЖЕ W $Ш № ■ИДМГ Ж' ЈЖ. ' ИгЖ • в&*л.Ж' .ж &S gg «£ »Ш Ж Ж% Ж И® Bk ■■ Л| Ји®Е$ Pojedini broj 40 helera. Шм! subotoni “terl(®m 1 Četvrtkom :: URh>JUJE REDAKCIONI ODBOR : 1Ж Ж W» № ј» Ж Ж„ ЕЗИИК^ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO :': štami ашл W SI PRETPLATA: GODIŠNJE 40 —KRUNA :•: NA POLA GODINE 20 - KRUNA : ■■ careva ulica) - TELEFON BROJ 124 - ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. - Гласило Југославенске Шуслиманске Организације. 31 ikupšlina posjednika. }fa poutđaničkotn sastanku u Der•i 2. im-ja o. g. zaključilo je nu­ lo posjednika, da provedu ogani iju svih posjednika u cijeloj zemlji obzira na vjeru, pleme ili stranačku tdrost. Ovih dana rizaslati su pozivi na e posjednike, u kojim se traži, da se iscije do 15. maja u svakom mjuelu ovu svi posjednici bez razlike vjere 1 obzira na stranačke grupacije, lim kotarskim sastancima imao bi obrati kotarski odbor i popisati li koji bi htjeli biti članovima poničkeg udruženja. Osim toga se I: u tom pozivu, de se na tim ko­ mini skupštinama izaberu po dvojica |j, koji bi kao delegati otišli na mu skupštinu, koja će se održavati Jeneuti 21, maja u 3 sata po podne, ne mu ovomu traži ee, da se odmkh fijeste u Derventi gospođa Ramiz : Begović i Asimbeg Al i begović, ima treba na ^vrijeme javiti, hoće koliko će ih' i koji će delegati ti na derventsku skupštinu, da bi moglo pobrinuli za njihovu ukonaNije nam namjera pretresati ovdje вје, da li je za (lanove naše poUe organizacije potrebna i kurisna kosa posjednička organizacija. R^dOdbor Jugoslavenske -Muslimansko ujitacije vijećao je o ovom pitanju, oš što je Ea više strana upitan, > da se drže članovi naše stranke ma ovom pothvatu. Zaključili smo jetouli svima članovima naše OrBscije, koji su posjednici, da se unu pozivu sazivača i da pristupe letenju posjednika. Up^rorjli sinu emo, da paze, da se u ovo eociHkoĐomsk * pitanje ne-bi uvukli m stranačka politika. U našu političku organizaciju, kuja %атој program uzela i zaštitu poj :Л. li teresa, neće naravno pre­ li potreba, da se brine zi te interese, se posjednici i organizuju u jeđI posebno ekonomsko udruženje. Prenia tomu udruženju biće, <>dhj naše političke organizacije dobar, w.iu to udruženje pomagali, u koisnjegovi zahtjevi ne "bi kosili 'kojum tačkom našega programa, luno ве, da će nam to udruženje Mi informacije o svojim željama gobama, to ćemo tako saznati ku­ li« što možda ne bi saznali od bjih esnih odbora, kojima je lafjer stavljeno na srce, da nas o n»u, što naš narod tišti, što bolje i brže obavješćuju. Rndnl Odbor. Sarajevo, 11. maja. iPrtebiro" donosi ovu vijest: „А mi odbor narodnoga pr đsUvništv« lio je zaključak, da se događanja iioa zakonika osnova u tom prottu imade zamijeniti konačnim delivoim odredbama o reguliranju imih odnosa, krije će sadržavati Sarajevo, utorak 13. maja 1919. (13. šabana 1337.) temeljne tačke za konačno uregjehje agrarnih odnosa u kraljevstvu SH3. Ministar, kao i 8П članovi odbora pristali na ovo rješenje, pa je prema iznesenim predlozimu sa strane članova sarna osnova ргеиијешц ali so u temeljnim načelima ne razilazi od naredbe, koja ju b.la izdana 25. febnjara o. g. Pitanje naknade begovima i veli­ kim posjednicima biće načelno riješe­ no, ali će provedba biti sadržana u posebnom fmancijalnom zakonu. Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjine. Piše: -Dr. Eugcn Sladović pl. Sladoevički. (Nastavak.) (3) 2. Proporcionalni Izbor s obzirom na Izborne listine. Taj sistem (зуДет aerulin de li­ ste avec repartilion proportionehe, eyslemc de tetes de liste) u protimbi sas iste mom pojedinačkog i zbora, (serutin individuelle, unuominal) počiva na izbornim kanđiđacionim listiflama i napose u tome, da se izvjesno veće područje države (kao na pr. kod nas okružje) odredi kao izborni kotar, pa svaki izbornik može da bira onoliki broj zastupnika, koliko ih otpada na dotični izborni kotar. Taj sistem iz­ bornih listina uveden je godine 1855. u Eranceskoj. Težište je dakle postavljeno u iz­ bornim listinama. Izborne listino sa­ državaju onoliko rubrika, kol ko za­ stupnika^ treba da se izabere. Izbor­ nik upisuje u prvu rubriku ime kan didata, za kojega glasuje u prvom re­ du, u drugu rubriku ime kandidata, za kojega glasuje u drugom redu ild., dok se ne popuni propisani broj kan didata. Iza dovršenog izbora broje sp najprije glasovi, koji su otpali na po­ jedine stranačke grupacije, a onda se ustanovljuju glasovi, koji su pali na pojćdine stranačke kandidate. Zastup­ nički se mandat! dijele prema izbor­ nom kvocijentu. Ako nijedan od kan­ didata nije polučio izbornog kvocijen­ ti, smatraju se kao. izabr^i oni kan­ didati, koji mi prema glasovima, što su za njih predani, dobili relativno najviše glasova, dotično čiji je broj glasova najbliži izbornom kvocijentu. Ovaj je sistem zamršen i prepleten, jer I u treba da izbornik glasuje za čitavu izbornu listinu ili da unaša' više*kandidata. U praksi i teoriji postavljeno je više načina za provedenje ovoga si­ stema. U glavnom se počeld razliko­ vati dva načina, i to: a) tisUni zatvorenih (vezanih) izbornih . listić. Taj sistem leži u tome, da svaka politička stranka, koja sudjeluje kud izbora, postavi svoju listinu kandida­ ta. U toj su listini naznačena imena kandidata po redu u onom broju, ko­ Godina I. ji treba da se izabere. Kad su listine ličini jedin uz drugi (kako to zorno pravovaljano postavljene, onda se pri prikazuje niže navedeni praktički pri­ stupa izboru. Pojedini izbornik nema mjer). Onda se za svaki stranački broj prava, da takvu izbornu listinu, koja izračuna njeguva polovica, trećina, če­ je ispunjena po stranačkom vodstvu, tvrtina, a prema mogućnosti i petina, mijenja, ispravlja ili nadopunjuje s' šestina itd. Kad je to gotovo, odre obzirom na ovoga ili onog kandidata, gjujc se izburni kvocijent Kao izbor­ nego se mora odlučiti za jodnu od ni kvocijent uzima se najmanji tako predloženih kandidacionih izbornih li­ izračunani broj po redu, i to tako, stina. Izbornik je vezan na'postavlje­ da se na pr. kod sedain zastupničkih ne listine i z.to se čitav sistem i zo mandata, uzima sedmi najmanji broj ve sistem vezanih ili zatvorenih iz­ po količini kao izborni kvocijent. Taj bornih listina. Kad je izbor obavljen, se izborni kvocijent odregjuje dakle onda ee najprije broje glaaovg koji su prema broju zastupničkih mandata za predani za pojedine stranke^stranački dolični izborni kotar. Ako treba po­ glasovi). Prema broju predanih gla- puniti dva mandata, onda- je izborni sovnica, kuje su predane za pojedine kvocijent drugi broj po redu, ako se stranke, računa se broj mandata, koji popunjuje sedam mpndata, onda sedmi dotičnim strankama pripad^ Po tome bruj po količini itd. Svaka stranka do­ se pristupa odregjenju izanranih za­ biva onoliki broj zastupnika, koliko stupnika. Kao izabran smatra se onaj puta.je izborni kvocijent sadržan u kandidat, koji je unutar izvjesne stra­ ukupnom broju gLsova, koji je otpao načke izborne listine dubio najveći na dotičnu straaku. Manji se brojčani ostaci ne uzimaju u obzir. bruj glasova. J)) sistem slobodnih izbornih listina. Ako bi prema takvom računu dvje­ Prema tom sistemu smije izbor- ma strankama ili više njih pripadalo .nik ili glasovati za jednu od izbornih jednako pravo na zastupnički mandat, listina, koje su postavile političke stran­ odlučuje kocka, dotično relativna v® ke, ili nwže izabrati kandidate iz raz­ čina glasova. Takav se slučaj može ličitih stranačkih izbornih listina, pa lahko dogoditi, ako zbog razdjeljenja ih usvojiti kao svoje. Izbornik može glasova ispadne izborni kvocijent kod dakle iz izvjesne izborne listine bri­ dviju ili više stranaka tako, da bi sati neke kandidate, pa u nju unijeti broj mai.data, koji bi trebao da im kandidate iz koje druge listine. Tu prema tom kvocijentu pripadne, bio ima opet različitih metoda, kojima se za jedan ili više (mandata) veći, nego se ima uopće da popuni. taj sistem praktički provagja. Uzmimo zbog lakšeg razumijeva­ Svaka stranka dobiva prema izbor nom kvocijentu onoliki broj mandata, nja jedan praktičan primjer. k liko je predanih glasova sabrala. Ne U izbornom kolaru X treba iza­ treba napose ni spomenuti, da je i taj brati 7 zastupnika. Pet političkih stra­ sistem vrlo kompliciran. Na taj je na­ naka postavilo je svoje kandidate. Na­ čin usvojen proporo u Belgiji, a pri­ kon provođenog izbora ustanovljeno hvatili su ga i neki švicarski kantoni je, da je predanu ukupno 39.893 gla­ (Genf, Tessin, Neuenburg). sa. Od toga otpada prema doljnjem Pošto su u većim crtama iznesu • ustanovljenju na pojedine izborne lini glavat sistemi proporcionalnoga st:ner i to prava, valja se napose zabaviti naj­ važnijim pitanjem: kako da sc odredi naizbornu listinu A* 20.086 glasova, . . . B 9489 , » proporcija, prema kojoj se dijele man „ . C 6 693 .glasa dali mugju pojedine stranke? .. Dru­ , , „ D 3.623 . gim riječima treba da razložimo, kako . . . E 302 . se ustanovljuje izborni kvocijent. U tom ima više razlićitih metoda. Ovdje ćemo Ako se sad brojevi stranačkih gla­ prikazati sumo neke glavnije. sova svrstaju po redu i količini i on­ 'Prema jednoj metodi odregjuje se da podijele s 2, 3, 4, o itd. (na pr. izborni kvocijent tako, da su bruj gla­ 20.086:2 = 10.043; 20086:3 = 6.695; sova, koji je ukupno predan od sviju 20.086:4 = 5.021 itd), dobijemo slije­ izbornika čitavoga izbornog kolara deću sliku, i to:' (koji često obuhvata čitavo državno A B • C D E ' područje, a često višu manjih izbor­ 20.086 9189 6 693 3 623 302 nih kolareva), podijeli s brojem zislu 151 pničkih mandala, koje valja popuniti. 10013 4 594 3 346 1.811 6695 3.392 2 231 1.201 Dobiveni broj čini izborni kvocijent 5 021 2594 Kao izabran smatra se samo onaj kan­ 4 017 didat, koji je polučio taj izborni kvo­ cijent glasova. Dakako, da ni to raču­ U tom slučaju sudjeluje dakle h nanje nije posve točno. U praksi je izbornoj borbi pet političkih stranaka, često teško spojiti načela te metode a treba izabrati sedam narodnih za­ s faktičnim stanjem stvari. stupnika. Prema tome je izborni kvo­ Prema drugoj metodi odregjuje se cijent sedmi broj, koji je po .redu izborni kvocijent tako, da se najprije najmanji. Ako svrstamo brojeve po odredi broj glasova, koji je u čita­ količini, i to: 20.086, 10.043, 9.189, vom izbornom kotaru predan za po­ 6.695, .5,021 i 4.594, onda je broj 4 594 jedine strapke. Ti se konačni stranač­ sedmi najmanji po redu. Broj 4.594 je ki brojevi svrstaju prema njihovoj ko­ dakle izborni kvocijent. staje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan gragjanin obvezan je i se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost! �Strana 2 Странж Sad ?e pristupa dijeljenju manda­ ta na pojedine stranke. Kod toga se postupa. ovako. Broj 4.594 je sadržan u broju 20.086 (izborna listina stran­ ke A; 4 puUi, — u broju 9.189 je sa­ držan 2, a u bruju 6.693 samo 1 put. Prema tome otpadaju na stranku A četiri, na stranku B dva, a na stranku C jedan mandaj. Na izborne listine D i E ne otpada nijedan mandat, jer njihov ukupni broj- glasova J)=3 623, E=302) ne dokućuju visinu izbornog kvocijenta. Izborno povjerenstvo pro­ glasit će prema izbornim listinama stranaka Л, B i C rečeni broj kandi•data kao izabrane zastupnike, i to onim redom, kojim su kandidati zavedeni u listino t j. kod izborne listine stranke A prva četiri kandidata po redu itd. (Nastavile te.) Travnik, 28. aprila. Odbor Jugoslavensko Muslimanske Organizacije u Travniku najsrdačnije se zahvaljuje presvijetlom gosp. Reisululemi H. M. Džemaluđin et Čau&viću na izdašnom zauzimanju za islamske stvari: uzimajući u zaštitu muslimane, braneći njihov ponos, osobnu sigurnost i imovinu, ne žaleći 4ruda i prijogora, te ne bojeći se eventualnih nepravednih pošliedica. Molimo ga da 1 u buduće bude ustrajan u svome pravednom djelo­ vanju i uvjeravamo ga, da će uvijek naći oslona kod svojih vjernih privrženika. Odbor rJ. M. 0“ Iz „Državnog Vijećg-*. Narodno Predstavništvo nasta­ vilo je svoje sjednice i ponovno povelo — pasivnu resistVnciju. Malo mu je bilo dosadanjih jalo­ vih sjednica, pa so opet igra sta­ njivanja. Da nam se ne predbaci kakva neobjektivnost, nek govori izvještaj našeg „presbiroau. Sjednica od utorka. Ova je sjednica bila posve formalna. Nakon što su podnešene tri interpe­ lacije-, odana je pošla preminulom književniku Svetozaru Čoroviću i pro­ čitan dopis čeških književnika prigo­ dom godišnjice praške .prisege bratimstVH, kao i dopis čehoslovačke na­ rodne skupštine. Za tim je ustanovljeno da nema dovoljnog broja delegata, pa je sjednica završena. Sjednica od petka. Megju podnescima nalazi se za­ konski predlog zastupnika Kopača i „ГГАТВА* — Д1РАВДА* Kristana, da se svimi javnim namješteniciin udadc jednokratna nabavna pri­ pomoć i da im so ratne godina ura­ čunaju dvostruko. Poslanik Kristan podnio je interpelaciju na ministra pošte, što nije uspostavio saobraćaj sa Magjarskom i Njemačkonf* Austrijom. Zastupnik žegvić st-ivlja pitanje povo­ dom vijesti rimskoga lista „Idea Nazionaie*, da je predsjednik navodno izjavio, da drži da naš narod nema mnogo razloga da traži Dalmaciju. Predsjednik izjavljuje, da on to nije pikada rekao i da će ovu vijest demantovati preko agencijo Stefani i Reuter, ' , Prije prolaza na dnevni red saopštava predsjednik, da je odaslao br­ zojav Clemenceau u i Wilsonu zahva Ijujući mu što se je вкгецу založio za ostvarenje naših teritorijalnih zah­ tjeva. Ovo eaopšlenje prima predstav­ ništvo sa burnim odobravanjem. Iza toga govorili su poslanici pojedinih •klubova, koji su svi prometovali protiv talijanskih aspiracija. Sjednica od subote. Poslanijc Korač i drugovi uprav­ ljaju na ministra unutrašnjih djela interpelaciju o zabrani proslave 1. ma-' ja. Poslanik Mohnjec i drugovi (jugo­ slavenski klubi upravljaju interpelaci­ ju o položaju i sudbini prekomurskih blovenpoa. Po tom predsjednik srdačno poz­ dravlja novo došle članove iz Mace donije i Stare Srbije i izrazuje uče kivanje, poslanici živo sudje­ lovati kod izgradnje zajedničke nam države. Po tom je obavljen dnevni red: podjela u sekcije. Predsjednik poziva sekcije, da se sastanu sutra u 20 sati, da se konstituišu i da izabe­ ru po dva člaua u odbor za zakonski predlog o zaš'iti djece. Naredna sjednica u utorak u 16 sati sa dnevnim redom: izbor pred­ sjednika i jednoga člana glavne kon­ trole, te izvještaj tajnika verif^kanonoga^ odbora. Novi poslovnik. Narodnom Predstavništvu biće do skora podnešena zakonska osnova o povom’ poslovniku. Verifikacija mandata. U subotu je verifikacioni odbor održao sjednicu, na kojoj je rasprav­ ljao o vjerodajnicama poslanika iz Macedouije. Na sjednicu parlamenta već su stigli novo izabrani poslanici iz Macedonije. Odgoda zajedanja. Sjednice parlamenta biće vjerovatno odgogjena do 16. o.-mj. Do ovo­ FELJTON*.-Hifzi Bjelevac: (2) Zatvoreni prozor. u. Ima časova u životu sanjara-umjetnika, kada njegove misli poprimaju živi oblik, kada iz neo­ dređenih pojmova postaju određeni oblici — živa bića, koja se kreću oko njega. On ih razumije, jer im je dao svoju dušu, a drugom svijetu ostaju za­ gonetna i nedokučiva. Ima velikih, jakih misli, koje je umjetnik obukao u ruho kakva prosjaka; ima ideja, koje bi pokrenule čitavo ljudstvo i uzdrmale trule temelje jednog prijašnjeg poimanja, kada bi ih-iznio, u suštini, kako sc u njemu rađaju... No on to ne čini. On se zabavlja s njima, on.ih čuva, kao zrak, samom sebi i ono, što drugima daje, sliči onome zraku što ga pluća vraćaju, da ga za­ mijene čistim... zdravim... U zapiscima jednog sanjara umjetnika na­ šao sam napisane gornje riječi, o kojima sam mnogo razmišljao dok sam se uvjerio o njihovoj istinitosti. Pa neka niko ne traži od mpne u ovim redcima tajnu, za što je prozor bio zatvoren po čitavu go­ dinu, a samo jednoga mjeseca — mjeseca aprila otvaran, kada su počele rositi sitne aprilske kiše... A sada bijela ruko, spusti čipkaste zastore na prozoru, sjedni megju cvijeće kraj svoga ogle­ dala, pred spomenar slika i ispričaj nan^svoju tajnu. ga roka imadu odburi da riješe sav posao i da Spreme materijal za dalj­ nje zasijedanje. Agrarni • odbor treba da podnese izvještaj zakonske osnove o agrarnoj reformi, a financijski odbor ima da raspravi zakonski predlog vla­ de o oporezivanju ratnih dobitaka. Bilješke. Dr. Korošec o našim priIIkamu. „Nar. Politika- donosi ove vijesti iz Beograda: „U raznim je konferenci­ jama s ministrima iznio ministar Ko­ rušce svoje dojmove s putovanja po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Nagla­ sio je, da jo položaj, naročito u Bosni vrlo ozbiljan, te može dovesti do veli­ kih komplikacija.U odlučnim su kru­ govima vrlo iznenagjeni sa stanjem u Bosni. Ministar Korošec energično tra­ ži da se prilike na jugu srede. Kako saznajemo, uzet ćo odmah kompotentn’ faktori u pretres Izmjenu sistema u Bosni, koju dr. Korošec odlučno traži.Iz redova Južnoslavenskoga kfuba doznajemo, da će klub zatražiti tajnu sjednicu predstavništva, u kojoj će, de­ legat don Stanko Banić interpelirati o. prilikama u Bosni i Hercegovini, (če­ tiri retka zaplijenjeno. Op. ur.). Iz upu­ ćenih krugova saznaje vaš dopisnik, da je ministar Korošec donio sa svoga putovanja gotov nacrt reforme režima u Bosni. Južnoslavenski klub traži da se u Bosni uvede mcgjuslranačka vlada, u koju bi poslali Srbi 4, muslimani 3, Hrvati 2, socijalisti 1—2 zastupnika. Tako bi bilo popunjeno 11 resorata pokrajinske bosanske vlade. Za kon­ trolu parlamentarne vlade valja kreirati pokrajinska vijeća na osnovu megjuslranačkoga dogovora, a ne oktrojem ddozgor. Zastupnici su Hrvata katolika i muslimana već u Sarajevu izrazili svoju suglasnost s ovim na­ crtom. I srpski radikali simpatično gle­ daju pnamjenu režima u Bosnii* Jedno značajno saopštenje. Čita­ mo u zagrebačkim jiovinama, da no­ vinski osjek javlja iz Sarajeva ovu vijest: „Neki listovi bili su javili, da će odstupili sadanja vlada. Kuko se doznaje, provesti će se uopće rekon­ strukcija bosansko-hercegovačke vla­ de, kojoj će na svaki način (!) ostati (!) na čelu dosadašnji predsjednik gospodin Šola, jer u nje­ ga imadu svi (i) krugovi, kao i širo­ ki slojevi naroda potpunu povjerenje. Na mjerodavnim mjestima u Beo­ gradu uopće nabacilo se pitanje posvemašnog ukinuća bosanske vlade i to na laj način, da bi se ek- ... Ja sam bio uzrujan, neobično uzbuđen, kad sam drugi dan stajao pred njezinim vratima odlučivši se upoznati s onom, koja je jučer otvo­ rila prozor i koja mi je postala odjednom bliski i poznata. Ja znam šta se od mene očekuje prije nego što počnem. Njezino ime. To ne znam, a to će mi se dozvoliti, da ostane i dalje u tajnosti, da bi­ jela ruka ne bi i srce zatvorila, kada zatvori prozor, kada progju aprilski dani, i prestane padati sitna ki­ ša... Ja se bojim, da se ne bi više povratila, ako bih bio toliko Indiskretan prema njoj. Možda bih iz­ gubio više, nego što ću ovijem drugima dati. Jer ona je tako nježna i tako povjerljiva; — ona je prerano došla na ovaj* svijet, dok su ljudi taku zlobni i nečedni. ....Ona mi je otvorila vrata, pružila mi svoju ruku, na kojoj sam ,odmah primjetio zlatan prsten; ona mi nije rekla svoga imena, nego me povela u svoju sobu, ponudila-mi mjesto u jednom kutu sobe, a za tim otišla prozoru, spustila zastor i sjela do mene. „Prijatelju — reče mi nakon male šutnje, dok sam ja letimično razgledao tu tajinstvenu sobicu — „prijatelju, mi se poznajemo. Naše su duše jedno; one su jedno i u ovaj čas, kada smo prvi put zajedno. Mi se ne ćemo igrati srca, niti raz­ bora, jer nas veže zajednička bol za nedokučivim rujen zore. Preko hiljadu je dana prošlo od kako si prvi put prošao ispred moga prozora, Na hiljade je tužnih časova prošlo, kako sam osjetila, da smo jednd — nerazrješivo biće, misao i osjećaj. Ja sam te pratila na svakom tvom koraku, a ti me nisi poznavao, ja sam s tobom surađivala, kad si izragjivao ono što nisi nikom dao; — moj duh je sekutivna vlast vršite, po <M| dok se lugisUUvna vlast i ooiU laži u rukama narodnog prs ništva.Ko bi so sad snašao? ukinuti, i — rekonstruirati,i Wд biti, a Šola će joj „svakako q , na ćelu. Živjela logika, parđon logičnost 1....... Osnova novog ustava. Mic^u savjet pretresao jo osnovu nlđ ustavu za kraljevstvo SH8. Zakon o državljanstvu. savjet odobrio je zakontku osoori državljanstvu kraljevstva SH8, k je izradio ministar za комНц Zakonska osnova prihvaća kriterij vičajnosti, pa načelno priznaje | , žavljanstvu svima, koji imadu zaii no pravo u jednoj općini koja рђ da državi SHS. Posebne odredbe sadržava иш za stranu činovnike, koje je inJ rala bivša austrijska vlada (J zemlje, pa su р? tadašnjim ul J već samim imenovanjem dubitiJ čajno pravo. Nova zakonska oj ne priznaje ovaj privilegij. OnkiH nuvnioi imadu pravo na državljiejfl u našoj državi samo u tom dd ako budu od nje primljeni u јЛ službu. I Zakon-osnova dr№ o rijEšenju agrar, odno U sjednici agrar. odben « maja u. g. podnio jo dr. NjeW n osnovu o riješenjtl asjr. pitanja I ćemo donijeti u budućem bruj«. I protu predlog podnio je g.dr. Hn ovu svoju osnuvu: § 1. Kmetovski odoošaj u Вл Hercegovini i Novopazarskom шА megju vlasnicima zemlje i ки razvrgava se,’ novo stvaranje 1од nosa se zabranjuje. Dosadiaji ta vi postaju, izuzev slučajeve pd gjene u 8 4 ovoga zakona, da ma zemlje, koju su dosele ubrvj li, te se rješavaju davanja'ргем sadaujiin vlasnicima. § 2. Dosadanjim vlasnicima« lje platiče država otštetu za oka im zemlju po posljednjoj vrijedim katastru poreza za vrijednost 1M i zgrada, u koliko budu prijali vlasniku zemlje, najkasnije! konca ove godioe, priin| se računati kruna jednaka diran J rodne banke u Beogradu U ovu otštetu spadaju mM još nezastarjeli hakovi. je uvijek bio oko tebe; moja misao pratili jtl misli, da ih zloba ne okalja. No nisam mogla!... Ah, samo onaj Ш si postao za me izgubljen ja sam zatvorila i prozor, navukla zastore i zanijela se u sanje A sada ću ti predati ovaj prsten, ku I menu, koja veže dva dana u mome Ihott sreće i dan nesreće ... “ Ja sam opazio nezamjetivo ganute, bk skidala zlatni p^teir sa svoje bijele rake lit je lagano, mirno na noge, prošla sobom i и vila se pred prozorom. Tad je otrla suzu ui Okrenula se k meni i pripovijedala: Isto kao danas, sjedio je on na tom| и Bio je zamišljen i tužan, jer je morao pođi — u rat. Bio je Časnik i njegov puk biojei gjen proti Rusije. Ja ga nisam mogla tješi, nisam poimala to „vršenje dqžnosti“,gdje sd ubijaju. Za me je to bilo strašnije od svepi goga. Pomisao, da će on ubijati, da će ttarepr da drugi ubijaju, odalečivala me je u oujla njega, otugjivala ... Kad smo se rastajali zamolila O ubijaj!... J On mi reče: „Ако mene ubijy?‘ Ja sam još jednom ponovila svoju и .Ne ubijaj, ne moj ti narediti, da drugi iibip On je opet rekao: „А ako meni narede?* . Ja sam uporno molila: .Ne ubijaj!*što on skide s ruke ovaj prsten i predaše a s riječima: Ja odlazim. Ako čuješ, da san koga, razrješavam te prisege, koju si mi 1» ako mene ubiju sjeti me se'. . (Nash* �5jwj JI Broj Za »laćaj, da država no bi raspopla sa potrebnom gotovinom za pip zemlje, ovlaštena je platiti do »ci ove godino otkupninu u petptotoim državnim založnicama, ko­ te glasiti na dinare Narodne banu Beogradu’ računajući krunu za jjednoet, jednaku dinaru. Kamato ovih založnica teku od 1. guira 1919. godino, a pladnju se 1. ip i 1. novembra svake godine. / uložnice glasiće na donositelja, treba ih potpuno isplatiti najdoenije deset godina. Odletu za ostale nezastarjele haде valjk svakako u gotovu plafiti. $ 3. Dosadanji vlasnik, koji misli > mu je zemlja prenisko cijenjena, m pravo da traži od kot. ureda nog procjenu u roku od mjesec dana, gtuasiuči od dana dostave riješenja £ ureda, kojim se označuje sveugpga olštela za njegovu zemlju dodnega kotara. Kotarski su uredi dužni sastaviti psak vlasnika zemalja, opterećenih jjetovskim pravom, pri čem je 4lučno gruntovno stanje, inčunati vrijednost zemlje, te dostariti svakome vlasniku u vlastite ruke nješenje o odmjerenoj otšteti ujo[ovoj. § 4. Kmetovski odnošaj na onim emljištima, koja zbog položaja (na r. u blizini varoši, kupališta, indusrijskih mjesta i t. d.) imadu nesrazв.шо višu vrijednost neg"j li odgoum njenoj plodnosti, rješava se dioioiii izmegju dosadašnjeg vlasnika i Itoeta po pola. Mali posjednici, koji imaju najviše 10 kinetovskih selišta, a koji hoće da » bare zemljoradnjom, a nemaju doniljoo slobodne zemlje, mogu tražiti, h im se u ime potpune ili djelomičje otštete izluči iz kmotovskih selišta jnoliko komasirane zemlje, koliko do-, bije njihov najbolji kmet. Ovo izlučinoje mora se obaviti tako, da svima inatima ostane dovoljno zemlje, da nogu racionalnom zemljoradnjom othraniti svoju porodicu. Ako su kmetovska selišta tako mlena, da se ne može za malog poijrdnika na ovaj način zemlja.izlučiti, toža tražiti, da mu se u ime potpune i djelomične otštete dade zemlje iz Harnog pošjeda. ' Novu procjenu, predvigjenu u § I oroga zakone, te diobu kmetskih selišta kao što i komasaciju, predvijjeau u ovom §. provodiče obranici »d pet lica, od kojih svaka stranka bira po dvojicu, dok ovi izabiraju proMniks. Za slučaj nesporazuma, odlušuje kura. § 5. Kmeti su dužni podmiriti driiri otkupninu i plaćanje za ostale bikove za 30 godina bez kamata, u »sliku posebnog poreza ra otkupljenu »miju. Za ovaj porez pripada državi iskonsko pravo zaloga na otkupljenim aekretnioania, na prvom mjestu, što »ba u gruntovnim knjigama shodno ubilježiti. Ovlašćuje se ministar za agrarnu ttfurmu, da može siromašnim kmeina, koji no mogu plaćati ovog ponu, porez posvema ili djelomice Pregled. Krunsko vijeće. U subotu se je J dvoru održalo krunsko vijeće. Ras­ pravljalo se o unutrašnjom uregjenju države, kao i vanjskom položaju, a uručite o onom na kongresu mira. Vijeće je potrajalo od 10—1 sat po podne. Protlćer intervju. .Samouprava" donosi u francuskom jeziku intere­ santan intervju sarađuika pariškoga ,Journala" sa ministrom predsjedni­ kom Stojauom Protičein. Ministar predtjednik osugjuje u svom intervju-u Milanska presizanja i^iritikuje neo­ dlučno držanje francuske vlade u otom pitabju. .Samouprava" dodaje .ПРАВДА* — .PRAVDA* da ovaj intervju radi toga priopćuje u francuskom jeziku, jer drži da ga francuska cenzura ne će propustiti, pa zato žel^ da barem ovim putem dogje u franepsku javnost. Talijani popuštaju. Vijeće četvo­ rico opet je proučavalo talijansko-jugoslavenski problem. Nije se još došlo do sporazuma. Orlaudo i Sonoino vra­ tili su se u Pariš, a da nijesu sobom donijeli nikakve nove kombinacije. No. oni su svakako pripravni, da smanje svoje zahtjeve, ali AVilson još uvijek ’ nalazi, da su njihovi zahtjevi pretje­ rani. Francuska nastoji, da se dogje do povoljno transakcije. Njemačke represalije. Jučer je kancelar Renner primio udaslaustvo iz Njemačke Štajerske, koje je posjetilo i ured za vanjsko poslove. Deputacija je zahtijevala da njemačko-austrijska vlad^ zaplijeni jugoslavenski posjede na, austrijskom zemljištu kao represa lija za to, što su jugoslavenske oblasti zaplijenile posjed pripadnika njemač­ kih narodnosti. Dr. Renner je odgovo­ rio da će se jugoslavenska imovina u. Njemačkoj Austriji smatrati za nepri­ jateljski imetak ako u Jugoslaviji ne prestanu zapljene njemačkih posjeda. Držanje Hllsona. Javljaju iz \Vashingtona: .United Press" doznaje iz pouzdana izvora, da se predsjednik Wilson ne će vratiti u Ameriku, doklegod no budo potpisan mir. \Vilsun će poslati kongresu poštom ili kabe­ lom jednu poruku, u kojoj će istaknu­ ti razna pitanja narodnosne prirode, koja kongres mora razbistriti. Ugovor i predlog saveza megju Francuskom, Sjedinjenim Državama i Velikom Bri­ tanijom biće podnesen kongresu tek pošto Njemačka bude potpisala mir. Bojkot boljševika. .Chichago Tri­ bune* piše: .Za stalno se zna, da Ru­ sija ne će biti pripuštena mirovnoj konferenciji. Drži se, da će boljševizam, koji je dobio smrtni udarac, ubrzo iz dahouti. Stoga nije potrebe baviti se vojnom intervencijom. Predsjednik Willson krenuće iz Evrope tek onda, kad mir bude potpisan." Tljeće četvorice. Povratkom gosp.. Orlanda opet je* brazovano vijeće če­ tvorice. Ono se sastalo u četvrtak u jutro i popodne. Gg. AVilson, Clemen ceau,Lloyd George i Orlando bavili su se ustavom bivše Austro- Ugarske, zatim budućiin granicama Austrije, Ugarske i novih država i napokon razgraničavanjem jadranske obale. Pet ministara inostranih djela velikih država ispitalo je i odobrilo izvještaje raznih komisi­ ja, koje su odredile granice Ugarske prema Češkoslovačkoj, Srbiji, Rumunlji i Poljskoj. Nijemci odbijaju uslovel »Chicago Tribune" piše: .Sinoć je Njemačka .delegacija vijećala na kratko vrijeme, pa je — kažu — odlučila, da ostavi Versailleš, Nijemci vele, da je mirovni ugovor preoštar. Brokdorff-Rantzau pozvaće konferenciju, da mu pošalje u Berlin saopćenja. Njemačke su no­ vine bijesne. U političkim krugovima drži se, da su te priprave za tobožnji odlazak samo preliminari velikpg ble­ fa, kojemu je cilj, da ustravi savez­ nike. Ovu su vijest donijeli .Informa­ tion" i .Pariš Midi", ali nije još potvrgjena. 4 Kriza u Bugarskoj. Javljaju rz Pirota: Ministarska kriza u Bugarskoj dovršena, je. Novi kabinet obrazovan je pod predsjedništvom Todorova, koji je ujedno ministar inostranih djela i vjera. Stanje u Magjarskoj. Zapovjedni­ ku češkoalovačkih četa dolaze mnogo­ brojne deputacije iz magjarskih gra­ dova i sela, koje mole da bi Cesi za­ posjeli ova mjesta i obranili stanov­ ništvo od terora magjarskih boljševika. Rumunji napreduju prema Pešti. Javljaju iz Bukurešta: Pošto jo magjarska boljševička vlada zamolila bila saveznike za primirje, rumunjske ве ćete uataviše dne 3. maja ш desnoj obali Tise. Pregovaralo se je pet dana uzalud, dok saveznici ne uvidješe da je molba za primirje bila samo finla magjarske boljševičke vlade, a onamo •htjelo'se je samo ruskim boljševici­ ma, koji su prije dva dana poslali ultimatum Rumunjskoj, dati vremena da mogu ovoj pasti za legja. Nije se očekivalo, da će stvari poći ovim to­ kom. Već četiri dana navaljuju bolj­ ševici žestoko na Rumunje na Dnjeslru. Bela Kun je mislio da je došao čas, kad može odbiti predloge save­ zničkih vlada i rezervirati mogućnost, da udesi nove provokacije. Usljed to­ ga dubila je rumunjska vojska dne 7. mpja zapovijed, da nastavi napredova­ nje prema Budimpešti. Molba llabeša. Stigla je u Marseille abisinska (habeška) misija, koja će tražiti protektorat Francuske nad Abisinijom. • Domaće vijesti. Prilike u Sandžaku. Ušljed nesre-jenog saobraćaj i sa Sandžakom nije nam moguće temeljito pr- ti tamoš­ nje prilike, a samovoljom pojed nih 'njeanih oblasti spriječen" te i širenje šeg lista u tim krajvva.uu. S ’ vrlo neobaviješteni o slanju tamošnjih muslimana, pa s toga o njima ne ,. žemo ni iscrpivije pisati. A da tamu ne vladaju sregjene prilike vidi se po ovoj vijesti, što nam je šalje jedan prijatelj: U Ii- B'Fsnići vila »a PlevliiрГи><М*Н SU UU|/ JŠ.U.sU 'C- H ‘ ' 1 Agaua Gadže, ubili mu ženu i snahu i opljačkali cijelo pokućstvo. Slučaj je tim grozniji, što su obje ul ,ene žene bile trudne i skoro na porogjaju. Iznoseći ovaj grozni zločin pozi­ vamo centralnu vladu, da se jednom makne i stane na put ovom stanju tamošnjih muslimana. CrjuiHa 3 Strana vjednik pošte. Previše bi oduljilo govo­ riti o njegovim djelima prije prevrata, ali ne će škoditi ako bar neka spome­ nemo radi bolje ilustracije njegova postupka prema našem seljačkom svi­ jetu. Emil Sterbek ima manu, da neće da primi na poštu pakete, novce ili preporučeno pismo/dok mu se ne do-* nese nekoliko jaja, mlijeka ili kajmak u Bilo je slučajeva, gdje su ljudi iz Tr­ nova nosili pakete nalAlipašin Most f tamo predavali, jer nisu htjeli da dadu tušveta, a ^terbek nije Htio da bez tog primi paket. To može posvjedočiti Omer Mizdrak. ' Viže puta čekaju ljudi i žene iz okolnih sela dulje vremena na isplatu mirovine ili na izdavanje pošiljki, jer je njegovo uredovno vrijeme — ne­ poznato. To će osim svih Trnovljana posvjedočiti i Rislo Angjić iz Zijamet Crne rijeke. Ondašnji radnici i namješ­ tenici morali su zimi vrlo čoato sje­ diti u mraku i studenoj sobi, jer su drva i Petroleum, koji su bili odregjeni za tu svrhu, nošeni njegovoj Adeli u stan ili ih je ona zamijenila za sir i kajmak. Prošle godine je pače iz­ mamio komad zemlje od Cvije Kovačević, da je zasije, jer da će joj to­ bože muža iz vojske spasiti. A što je najgore, usugjuje se dapače tuči po­ jedince, koji dolaze da pitaju za svoje stvari. Tako je n. pr. šamarao invalida Saliha Tukeliju i Ramu Leletu. Sada doznajemo, da je otpustio iz službe nadzornika brzojavne pruge •Alipašin Most—Kalinovik, OsmanaKuĆuka, koji svoju službu savjesno vrši punih 11 godina. Uzrok je otpustu bio to, što je u kancelariji zapalio cigaretu. Isto je tako prije otpustio Bečira Ta­ baka, koji je služio 8 godina, bez ikakva razloga. Upozorujemo nadležne na tog de­ liju i zahtijevhmo, da se otpušteni ljudi povrate u službu. Istinitost ovih navoda posvjedočiće: Aleksa Goljanin, Haliz Mahmutović, Gjorgje Aksentić i Muhamed Kolar. Poziv na upis! Ženske krojačke škole, sist „Unlversal.* Nakon osvje­ dočenja o vanrednom uspjehu ove škole, zahtjev je mnogobrojnog gragjanstva, da se oteori t II. tečaj ove korisne poduke. Za to pozivljemo cj. reflektantioe, koje bi željele drugi te­ čaj posjećivati, da se čim prije na upis prijdve, te bi u slučaju dovoljnog broja učenica, rado se zahtjevu pošt. gragjanstva odazvali. Na upis prima se u Sabornoj Dvo­ rani, vrata br. 69. (Magistrat) za vri­ jeme rada, prije podne od 9—11 s. i po podne od 2—4 s. Za mnogobrojni poajet moh: Š. R. Rosić, upravitelj. NB. Muslimanke učenice primaju se u zgradi: „Ženskog musi, udruženja „Osvilanje.** Džinin sokak. Za vrijeme poduke od: 2 do ti sah. po podne. 60—1. Čestitamo. Članovi naše organiza­ cije gg. Sejfudia ef. Sahbegouić iz Vlasenica, Hamdi ef. Jamaković iz Rogatice i Husejn ef. Delić iz Bihaća položili su dne 10. o. mj. kancelistički ispit, pa im od srca čestitamo. Uzurpacija beglućkih zemalja. Piiu nm iz Prijedora: .Kmetovi u ovom kotaru ne zadovoljavaju se svojom zemljom, već im rastu zazu­ bice i za beglukom, to hoće na silu i begluke da amahau. Rezaniraju da nama muslimanima ne treba zemlje i vele da mi možemo i o zraku žiVjeti. Ako baš hoćemo zemlje, eno nam Azije. Vele, da stari zakoni više ne piju vode; sad je sloboda i — naše je sve. Navešću »amo nekoliko primjera: Iladži Sali Ii aga Džihić u Kozarcu uzorao svoju beglučku zemlju, a kme­ tovi naoružani dogju i posiju gotovo oranje, govoreći da je i to njihovo. Isti slučaj dogodio se je i Mehmcdbegu Kapetanoviću u Jelovcu. Ovdaš­ nje dživarske zemlje u Baltinoj bari vlasništvo Ahmedbega Carića iz Dubice zasijati su kmetovi iz Goćana Prijedor, 15. aprila 1919. bez ikakva pitanja i sporazuma. Svi­ JvŠ nam je u svježoj uspomeni jet se u čudu pita: šta ima ovo da s'r^božno umorstvu, što je izvedeno znači. Ima li kogod od vlade, da nam na Malićbegu Kulenoviću Haračliću u dadne odgovor?.. Knežpolju, na njegovom vlastitom dob­ Neka se 1 ovo zna. Hadži Mahmudbegu Džiniću, kad se je vratio ru u selu Vlaškovcims odstrane kme­ iz Beograda, položivši svoj mandat u tova nakon prevrata. Nije se još ni „Državnom Vij-ću", zapalili su i o- proces pruveo ni pravorijek izrekao, pljačkali Srbi kmetovi cijelo stanje u koji bi imao da zadovolji pravdi, u koliko zadovoljiti može odmjerenjem Lamovitoj. Bez komentara.., Iz .Zemaljskog donfa ratne siro­ kazne, a već drugi musliman plaća čadi u Reljevu? Prije kratkog vre­ životom. Ovaj put nije platio glavom mena imenovan je Hafiz Sulejman ef. kakav feudalac kod „truhlog* čardaka, Sahanić za islamskog vjeroučitelja i nego seljak musliman i to u svom duhovnog staratelja islamske siročadi, vlastitom mlinu na bigajrihak. Mujo Huljevid sa starijim bratom koja je smještena u tom domu. Time je udovoljeno davnoj potrebi, jer su iz sela Čarakova nedaleko grada otišao jo na Sanu u svoj mlin dana 7. o.mj djeca do sada bila bez vjerske obuke i nadzora Sahanić stanuje stalno u da samelje Žito. U istom mlinu bio je i jedan mladić pravoslavni, koji je domu. Crno-žut! gazlja. Još iz vremena mlio svoje žito. Oko 9 sati navede pokojne Austrije nalazi se u Trnovu izašao je spomenuti mladić i vidio u manipulant Emil šterbek kao zapo­ blizini mlina dvojicu ljudi s puškama Naši dopisi. �.pravda* Strana 4 Ограва ' Povrativši ee u mlin, rekao je dvojici Huljevića, da ne smije dalje ostati u ■mlinu, da mora bježati kudi, premda nije sve žito samlio. Uprtivši torbu a neko­ liko kila brašna, pogje kuću Kad je milio pokraj one dvojice naoružanih, poviče jedan od njih: .Gubi se kući* i ispa­ li za njim jedan hitao. Kad su Hulje« viči čuli prasak pučke, zaključaju mlin i stanu premišljati šta će. Umoreni Mujo odluči da se spusti pod mlin i odriješi lagju, te da bježe niz Banu, ne hi li tako izmakli. Upravo kad je pošao lagji, sine puška s obale i on ostane na mjestu mrtav. Brat mu uteče ispod obale i nekako se došulja do kuće te javi što se je zbilo. Sutradan došli su oružnici .na lice mjesta*, a za njima i sudska komisija s liješnikom. Konstatovano je, da Je umoreni pogogjen iz vojničke puške i to repetirke. Ovo umorstvo izazvalo je megju muslimanima ovoga kraja razumljivo ogorčenje i komentira se na razne na­ čine. Sumnja se na dvojicu Tadića, da su oni počinili taj zločin, jer je oružnička patrola našla kod Tadića dvije vojničke puške. Do čuvara je zkkona i pravde, da stvar potanko is­ pita i istraži, te da krivca kazui pre­ ma težini zločina i time pruži zado­ voljština povrijegjenom pravu. Velimo prema težini zločina i kaznu, jer tko tako ne bude, onda je pravu odzvnnilo. Ovaki će se slučajevi oj i ли i pravo će postati naprosto jedno rupi л 8 tega je u interesu države i autori­ teta vlasti, da zaštiti prav ■ od -vakoga, koji ga napada i hoće da na mjesto prava postavi nepravo. Gov ri se: .neka živi pravda, pa makar sv t propao", a mi usvajamo ono dru-^ .neka živi pravda, da ne bi svijet propao!" Pametnome dosta. Kakanj, 4. maja. Danas je preselio na abiret opće štovani naš načelnik Hasan-beg Alajbogović, kojeg ne ćemo nikad prežaliti. Merhum ie bio rijetka pojava megju nama seljacima, koji smo u svačem zaostali. Kod njega smo uvijek mogli naći savremene nasihate i upute u svakom pogledu. Bio je bistar i nada­ ren i često bi nam govorio: .Da se B'g dć mogu povratiti u mlagje go­ dine, prva bi mi bila dužnost, da se školujem, kako to sada vrijeme zah­ tijeva . « . Sirotinji je bio prava majka: je li se ko samo obratio na nj, bio. je služen. Ni javnih naših kulturnih usta­ nova nije zaboravljao i njihovu je važnost dobro shvaćao. I na smrtnom času se je sjetio naše zajednice, pa je Muslimanskom vakufskom sirotištu, sirolištu u Yinkovc:ma, „Gajretu" i našem glasilu .Pravdi ‘ uvasjjetio po d’rjSSta krilna. Eto —koga čovjeka gubi Kakanj, a tim i naš narod, megju kojim je teško naći ovakjh ljudi, kad se uzme u ob­ zir, da je Rasan beg bio neškulovan i skoro nepismen. Naše mu stanovništvo želi i išće od svemogućeg Aliah« (dl š.) da nas dočeka u Firdevsi-nla džennetu. Rehmelullahi slojhi rahmeten vasiaten! Ehul-IIamld. - ===== Zdravlje. Dolje alkohol! Od raznih akcija, koje su išle za socjjalnim reformama, moramo istek nuli protivalkoholni pokret Ne spomi­ njemo ga radi kakvih njegovih rezul­ tata i velikih uspjeha, jer takvih u nas nije đoslije bilo, nego stoga, jer je danas važnije no ikada, da u našem narodu provedemo snažan protivalko­ holni pokret po uzoru kulturnih naroda (Švedska, Norverška i drugilš. Vrijeme je, da liječimo teške rane, što ih je zadao ral našem narodu u ekonom­ skom, moralnom i fizičkom pogledu. A upravo suzbijanjem alkoholizma možemo najbolje povratili svom naro­ du ono, što mu je rat velikim dije­ lom oteo: gospodarsku snagu, ćudoregje i fizičko zdravlje. Najvećom su zaprekom snažnom protivalkoholnom pokretu razne krive predrasude, što su se ukorijenile u narodu, a 4oš većma megju inteligen­ cijom. U širokim masama vlada još uvi­ jek mišljenje, da su alkoholna pića korisna po čovjećiji organizam, te da ona imadu neku vrijednost po prehranu. Megju inteligencijom vladaju posve krivi nazori o zadacima i ciljevima protivalkoholnih pokreta. Takvom je shvaćanju djelomice krivo i inlrasingenlno stanovište onih apstinenata, koji zastupaju skrajnu ljevicu, a da se u svojoj propagandi ne umiju držati načela „realne politike". Nema sumnje, da na svijetu nema socijalnog pitanja, prema kome bi se ljudi vladali tako hladno i nemarno, kao frema pitanju alkoholizma. Prema I toip se pitanju postupa maćuhinski. Velik dio ljudi — kako rekosmo — ne će naprosto da prizna, da uopće postoji alkoholno pitanje, već drži, da je svakidašnje lokanje baš tako na­ ravna pojava, kao što n. pr. svakidaš­ nji ručak. Drugi opet držo nečim ab­ normalnim tek to, ako se zbog alkohola netko valja posred ceste. Mnogi opet znadu, da je alkoholi­ zam jedna od najvećih socijalnih ne­ volja naš< gp vijeka, no njima ne bi mkad palo na um, da protiv to po­ gubne pojave išta poduzmu. Oni, koji su zaista upoznali alkohol u svoj nje* govoj pogubnosti — to su bijele vrane i ako se njihov “broj u kulturnih naro­ da napretkom moderne biologije, higi­ jene, psihiatrije itd. rap:duo množi. Tek statistika — taj vjerni abaro meter svakoga narodnoga života — otkriva nam veličinu alkoholnog pita­ nja. Tko ee i malo zadubio u statis tiku, taj će bez sumnje odmah pri­ stati uz protivalkoholni pokret < .ПРАВДА" Broj 31 l>j»; Evo jedan statistički primjer: U U radu je za preporod narod«j4 Banovini se trošd > još prije, raja na nit od najvažnijih programnih iJ lu alkohol godišnje prosjekom 126 mili protivalkoholni pokret. Da к trima juna kruna. Zn sve javne potrebe (zo pokretom mogu postići upraru fti maljske i zajedničke) trošilo se isto čanstveni rezultati svjedoči nam рт,toliko. Komentara ne treba! Prema injer Norveške, gdje je u par dm današnjoj vrijednosti novca troši se nija uspjelo sniziti petrošak alktH danas na alkoholna pića U Banovini na jodnu petinu. Takvim se tsp!X bez fumujp više od jedne milijardo ma možemo mi nadati tek tad«, Uf kruna svake’ godino. Jačog destruktiv­ se u našoj javnosti, a osobito kod & nog faktora u našem narodnom gote teligencije, iz temelja promijene apodarstvu naša nacijonahia ekonomija stnrjeli nazori-o alkoholu. U pMn* jamačno ne poznaje- No vaba naglasiti, alkoholno organizacije mora da duj da krivnju radi tih kobnih ekonomskih svatko, tko želi raditi za svqj nini posljedica ne nosi toliko t. zv. preko­ pa ako i nijp potpuni ‘apstinent. St mjerni alkoholizam (pijanstvo), nego najveći se uspjesi daju postići pita­ znatno više t zv. umjereni alkoholi­ nom apstinencijom, jer je to, kaku i zam (umjerenjaštvo), jer je taj znatno kustvo pokazuje, najbolja psiliAJii rašireniji od pijanstva. A imamo li na metoda u borbi protiv alkoholima. umu. da alkoholni pića pomarodnu Kad bi svatko shvatio apstinencija prehranu posve suvišna i besklasna, grano salis, nestalo bi brzo onih » — da no govorimo o njihovoj štet­ ivhih predrasuda, koje su danu nosti — to je jasno, da je svaki izda­ većom zaprekom širenju frijeicut. tak uložen u alkohol potpuno u ludo , Dužnost je stoga svakog nsrodn j bačen. To vrijedi i za prekomjerni, čovjeka, da s tim predrasudom« A kao i za umjereni alkoholizam, jer je računa, te da sebi stvori jasan sud t svaki pa i najmanji konsum alkohola alkoholnom pitanju. s fiziološkog stanovišta posve suvišan. Ovaj lijepi članak A. ćepulita pa Jedini razlog za trošenje alkohola jest epikurejština i neobuzdana želja za nosimo iz „Nar. Politiko* i obrioe« uživanjem. No kao protivnici materi­ na njeg pažnju naše inteligencija Vri jalizma i životinjskog hedonizma mo­ jeme je da i ona krene zdravjimps ramo svaki takav razlog s prezirom tem i da se trgne iz svog dosadaajeg nehaja. Kad ćemo jednoć prijeći a odbiti. Imajmo na umu, da je baš tež nja za uživanjem uzrokom modernoj otvaranje udruženja proti piću?. ., demoralizaciji. Protiv takvog shvaćanja •života i životne zadaće moramo se boriti svim silajna, ako hoćemo, da preporodimo svoj narod. Naglasiti valja, da postoje osim spomenutih ekonomskih razloga još za uvagjanje električnog svjet la i snage, te svih vrsta teleznatno veći razlozi, što traže radikalno riješenje alkoholnog pitanja. Poznato :: fona. Prima I popravke. je, da je danas alkoholizam najveći Solidan posao. Cijena афгш. uzrok moralnoj pokvarenosti. Osobito valja istaknuti, da alkohol uništava in­ telektualnu i fizičku snagu rase, i to Jusuf Hadžić, Sarajevo. u mnogo većoj mjeri, nego se obično Kundurdžiluk 35. misli. Prva muslimanska radnji Nezaboravne post ženskinje! Svaka djevojka i svaka majka, — bez razlike staleža i obrazovnom — treba da j<> dobi a i obiteljska krojačiea. jerb<> im je to neobhodno nužno znanje na korist i ро.ион; su tim stiče esh tiffki ukus o ljepoti i ljubav za štednju цкизпо i lijepo skrojenog odijela, bez da чн izlaže volji znanja i neznanja žilice. Za to iskoristite ovu jedinstvenu priliku, gdje z > n- koliko dana, bez ikakva truda možete svestrano u sveukupnom krojenju odijela ј rublja da obrazujete. Preporučujem se: • Š. R. ROSIĆ, Upravitelj 2 K. fi. .CNIVERZAL". MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ц BOSNU i HERCEGOVINU = DIONIČARSKO DRUŠTVO u‘SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI. = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u poliranu sve vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. ^23 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlaenik: Centralni Odbor „Ј. M O," Islamska dionička štamparija u San^eru. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/aa2f1bb89a0a41d3a3397b63c5d09d68.pdf c0980402150e48887aa52fbf704b185d PDF Text Text PRAVDA Poleđini broj 40 helwi. Ulazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR :■ PRETPLATA: GODIŠNJE 40- KRUNA NA POLA GODINE 20 - KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске ЛПцслитанске Организације. Broj 32. Skučeni pogledi. Predstavnik »Rađene*, inače ad tokal i član narodnog predstavnička . Dr. Živko Nježić izvolio je progoforiti. G. doktor 80 prikazuje kao »prijtih' narodnog jedinstva i kulturnopjipodarskug pridignuća cjelokupnoj naroda bez razlike vjeroispovi­ jesti, a ipak je podnio predlog, kojim bi se imao preklati jedan velik broj obitelji istog tog naroda. Ogledajte tu ijegovu osnovu s kojeg god hoćete gledišta, ne ćete i ne motele u njoj oači ništa drugo, nego li slijepu mrž­ nji, koja je provejavala cijelim dosadujim radom g. dra Nježića. Rat ga nije nimalo popravio, a narodnu slo­ bodu gleda kroz iste naočare, kojima us je gledao za vrijeme upokojene Austrije. Drži se one: »Što je moje, to je samo moje; što je tvoje, to je tvoje i noje!" Ne, nijesmo dobro kazali; on ide i dalje, pa zadnji stavak mijenja skroz sebično i nepravedno. On hoće; ,ito je tvoje, to je moje". čitajući njegov zakonski predlog i nehotice se sjećamo predratnog mentsliteta ljudi,.koji su o povraćenim na8m muhadžirima pisali sa najvećim pvzirum i nebratskom mržnjom tra­ tili od austrijske uprave, da ih zaštiti od invazije ovih »nametnika". Nijesmo tačuo rekli. O povraćenim muhadžirima pisao je, da je »kod nas previgjeu jedna sistematska invazija narodnog, nekulturnog elementa, problema­ tičnih tipova i sanskilota, sumnjivih psgjau ■ i — nomadskih podanika'* Pročitajte pomnije Njožićevu osnovu, |« ćete se uvjeriti da je isti kao što bijaše u vrijeme pisanja gornjih blas(emija. 0u je sad dapače gori i bezobzir­ niji, jer bi i pomoću autoritetu naše mlade narodne države htio da pravi beskućnike i — urotnike proti mla­ doj nam državi. I Pročitajte mu osnovu i uvjerićete »,da on ne vidi dalje od nosa i da ио težište reforme polaže na to, da umiju izbije iz naših šaka. Što traži mvrgnućo kmetstva to mu ne zamjrravaino, jer može redi da radi na nbnomskom pridignuću naše zemlje i ušeg naroda. Nu kako da mirno ptegjemo preko zahtjeva u § 3. nje­ gove osnove, kojim hoće da dira i u red sregjeno heglućko stanje. Misli li k. dr. Nježić, da je zemlja samo za ljude, koji nose ili su nekad nosili tuslov kmeta i kako će da opravda ovu nepravdu, kojom bi se hiljadama ljudi otjeralo sa zemljišta, koje su utopili (svojim znojem isto onako, kao što ih natapaju i drugi zemljo­ radnici? Doktor bi htio da kmeti dobiju tugju zemlju besplatno; ne slavlja im nikakva ograničenja u veličini posje­ Sarajevo, četvrtak 15. maja 1919. (15. šabana 1337.) da, niti se pita kako će stajati drža­ va, ako se zemlja bez ikakvih uslova daje često puta lijenom i prelijepom težaku. U tom pravcu on nema ni­ kakvih obzira prema interesu naroda i države, nu kad se radi o dosadanjim vlasnicima zemlje, onda je i te kako oprezan i rigorozan. Za taj izvraćeni hnentalitet dra Nježića osobito je karakterističan § 10. osnove, ko­ jim stavlja ograničenje »u koliko je mogu sami obraditi*. Tu je dakle ra­ cionalan. A za što? Jednostavno za to, što bi htio ponoviti staru pogrješ­ ku srpskih državnika i njihovo miš­ ljenje, da „Turke" treba potisnuti sa sela u gradove, a iz gradova — na­ polje. Ovo neraspoloženje g. doktotora izbija jasno i u § 12., kojim bi htio, da „aga" od svoje skroz ograničene eksistencije (vidi § 7.) plati još i dug, koji je osiguran na njegovoj zemlji. Ograničuje mu životne uslove na mi nimum i opet se ne stidi, da mu taj minimum optereti starim dugom. Gdje je tu logika, da i ne pitamo za srce i pravdoljubivost? To imadosmo primijetiti bezglavosti g. Dra Nježića, a što se tiče os­ tvarenja ove osnove još jednom naglasujemo, da ćemo se svim silama oprijeti ovoj nepravdi. Ne ćemo do­ zvoliti da budemo stjerani na prosjački štap; a za zemlju ćemo se boriti isto onako, kao što radi uje drugi na nas navaljuju. sljednjem slučaju zadržaće je to treće lice, a njegov odnos prema zemlji riješiće se u smislu odredaba ovog za­ kona. § 4 Kmetovi, spomenuti u §§ 2.3. dobijaju zemlje bez ikakvo naplate i bez tereta, te se ne mogu opteretiti niti obveznicama na zemlju, niti kab vim drugim tražbinama osim poreza, koji će plaćati^kao i svaki gragjanin. § 5. Bivšem kmetu, koji se oslo­ bodio po prijašnjem fakulteti vnom na­ činu otkupa, briše se teret sa oslobogjenjem zemlje, u koliko nije isplaćen do sada, kad je ovaj zakon stupio na snagu. II. Odnosi slični kmelovskom odnosu. § 6. Dosadašnji priorci, pridržuici, prisjednici, napoličari i desetlije pro­ glašuju se slobodnim vlasnicima ze­ malja, koje su do sada obragjivali,ali uz platež odštete, čiju će veličinu usta­ noviti agrarna komisija uvažujući mjesta i kakvoću zemlje. Odštetu zbog oduzete zemlje dosadanjim vlasnicima jamči država. III. Odšteta. § 7. Dosadanji sopstvenici gospo­ darskih prava (age), čija je (gospodar­ ska) eksistencija ugrožena osiobogjenjem kmetova, dobivaju za oduzeta im gospodarska prava odštetu od dr­ žave. Visina ovo otštete ustanoviće se kapitaliziranjem desetgodišnjeg haka, računajući hak ’/i« prihoda, i isplatiće se po. maksimalnoj cijeni, kojoj je zrno imalo posljednje žetve, dignu­ te pred ovaj rat § 8. U oštetu uračunaće se i kmetovske dugovine (hak) za 1918 god. 1. Kmetski odnosi. § 9. Za vremena isplate oštete da­ § 1. Kmetski, čivčijski odnosi u Bosni i Hercegovini, zatim u novim vače se dosadašnjim* vlasnicima gos­ krajevima Srbije i Crne Gore, razre- podarskih prava (agama) kad zatraže, šuje se, a novo se stvaranje kmetskog privremena renta, srazmjeruo njiho­ vom dosadašnjem dohotku od kme(čivčijskog) odnosa zabranjuje. tovskih zemalja (§ 7.). Isplaćena pri­ § 2. Dosadanji kmetovi (čivčije) vremena renta obračuuaće se prili­ proglašuju se slobodnim vlasnicima kom isplate oštete. dosadanjih kmetskih zemalja; njihova § 10. Dasadašnjim vlasnicima gos­ vlasnička prava upisuju se u gruntov­ nicu, a gdje ovo nema, izdaju se nove podarskih prava (agama), koji bi ušIjed raskidanja kmetovskih odnosa I vlasničke tapije. htjeli mjesto rente ili oštete ili dijela § 3. Jednako se proglašuju slobod­ istih dobiti odgovarajuće vrijednosti nim vlasnicima dosadanjih kmetskih u zemljištu i to u tolikoj mjeri, u ko­ zemalja bivši kmetovi, koji su izgubili liko je mogu sami obragjivati, daće svoje kmetsko selište na osnovu pre­ se zemlje od ekspropriranih velikih sude upravnih vlasti bivše Austro­ posjeda ili od državnoga zemljišta. ugarske monarhijo ili Otomauske im­ § 11. Za oduzimanje gospodarskih perije, ili su ma na koji način — osim sporazumnom voljom — dignuti sa prava na ukmećenim krajevima ne će svojih zemalja. Oni se vraćaju na svoje se davati nikakva ošteta. zemlje kao puni sopstvenici, ako se IV. Tereti. radi toga prijave agrarnim komisijama § 12. Svi dugovi na imanjima, na najdalje za godinu dana od dana stu­ kojima postoje gospodarska prava, panja na snagu ovog zakona. smatraju se kao dugovi vlasnika tih Poslije toga roka zemlja pripada prava, bez obzira ua čije se ime vo­ definitivno, (kome? Op. ur.) ako nije de i odbiće se od oštete, koja im po bona fide prešla u treće ruke. U po­ ovom zakonu pripada. Zah. predlog dra Nježića o riješenju agrar, pitanja. Godina I. V. Nenastanjena zemljištd. § 13. Zemljišta ili oni dijelovi ze­ mljišta, na kojima sada nema kmeta (čivčije), ili ih kmet (čivčija) ne drži, a na kojima postoji gospodarsko pra­ vo, pa ih ne obragjuje ni sopstvenik gospodarskog prava, prelazi u potpu­ nu svojinu države, koja će ih upotri­ jebiti za naseljavanje. Oštetu vlasnici­ ma gospodarskih prava na tim zem­ ljištima, isplatiće država prema najmanjci stopi, po kojoj je neko gospo­ darsko pravo u tim krajevima is­ plaćeno. § 14. Prihod od prodaje imanja, koja pripadaju državi otkupom gos­ podarskih prava upotrebiće se na amortizaciju izdataka za isplatu otštete. § 15. Na imanjima i hatarima gradski vlasnik gospodarskog prava i kmet (čivčija) smatraju se suvlasnici­ ma za svaki onaj dio, koji odgovara prihodu, koji je s toga imanja uživao. Svaki od njih ima prava tražiti u sva­ ka doba podjelu imanja. § 16. Vlasnici gospodarskih prava (age) dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga za­ kona prijaviti se agrarnoj komisiji za otštetu sa svima dokaznim sredstvima o postojanju njihovog prava. Koji to ne učine u gornjem roku, gube svako pravo ua otštetu. VI. Prclame ustanove. § 17. Do dalje zakonodavne odred­ be obustavljaju se svi sporovi (par­ nice) i sva izvršenja (ovrhe), što su u toku, a koja su nastala iz kmetskog (čivčijaškog) odnosa. Isto se tako obustavljaju tužbe, parnice i ovrhe radi naplate državnih uknjiženih tražbina ua dosadanjim kmetovskim zemljama. Konačno se do dalje zakonodavne odredbe obustavljaju tužbe, parnice i ovrhe radi plaćanja anuiteta na zemlju manjeg fakultativnog odkupa kmetovske zemlje. Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjine. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. (Nastavak.) (4) 2. Proporcionalni Izbor s obzirom na izborne listine. Prigodom izbora može se dogoditi, da se dvije ili više stranaka, koje jedna drugoj stoje blizu po svojim progra­ mima, svezu, t. j. da svoje izborne li­ stine proglase vezanima. U takvom slučaju treba najprije zbrojiti njihove ukupne glasove. Uzmimo gornji slučaj tako, da se stranko C i D svežu. Ukupni broj njihovih glasova (C 6.693, D 3.623) iznaša ukupno 10.316 glasova. Sad dobivamo slijedeću sliku podjele glasova: Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan gragjanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost! �FP.AVDA' Strana 2 Orpan* E B A Ci D 302 9.189 20.086 10.316 151 4594 10.0-43 5.158 6.695 3.063 3.438 2.297 5.021 4.017 Tu je sedmi najmanji broj po re­ du količine 5.021. Taj broj čini izborni kvocijent. Prema tome će u slučaju vezanja izbornih listina izmegju stra­ naka C i D otpasti na listinu A četiri, na listidu B jedan, a na listinu C i D dva mandata. Ta dva posljednja man­ data dijele stranke C i I) prema je­ dnakim načelima, koje su gore razložena. Što se tiče glasovanja, to je ono i kod proporcionalnoga izbornog sistema tajno. Pri tome se obđržavaju neke strofe formalnosti, da se na laj način Sto viče osigura čistača izbora. Izbor­ nici dolaze pred izborno povjerenstvo, tu predaju izborno listine u posebnu žaru, odakle se vade nakon dovršenoga izbornog čina. U prvom se redu ispi­ tuje valjanost glasovnica i odregjuje broj nevaljanih i ništetnih glasovnica. Onda se listine slažu prema strankama i odregjuje ukupni broj glasova, koji je predan za izvjesne stranke. Ako čitava zemlja čini jedan izborni kotar, onda pojedina izborna povjerenstva, koja se postavljaju u različitim manjim centrima (okružna, kotarska mjesta kao birališta) predlažu sav izborni materijal glavnom izbornom povje­ renstvu, koje na osnovi podataka ci­ jele zemlje odregjuje izborni kvocijent i prema tome podjeluje mandate na pojedine političke stranke, koje su sudjelovale u izbornoj borbi. Proporcionalno izborno pravo ima mojih dobrih i zlih sirana. Izvjesne dr­ žave, koje su prihvatile taj sistem izbornog prava, odredile su posebna načine, na koje treba da se vrši. S toga nalazimo mnogo različitih oblika toga izbornog prava. Osim toga op­ stoji o tome čitava pravnička litera­ tura, koja ispituje i proučava dobre i zle strane pojedinih oblika i načina toga sistema, te na temelju stečenog iskustva stavlja nove prijedloge. Sva­ kako valja osobito paziti na to, da se prilikom uvedenja proporcionalnoga izbornog sistema izmegju njegovih različitih oblika odabere onaj, koji se dade praktički najzgodnije provesti. Od toga oblika ovisi najvećim dijelom i uspjeh, te konačni rezultat izbora. Napose valja držati u vidu pitanje, da li da se osnuju veliki ili manji izborni kotarevi (okruži) i da li će se zbori obavljati sa slobodnim, zatvo­ renim (vezanim) izbornim listinama, dotično bez tih listina. Izgleda, da se sistem vezanih (zatvorenih) izbornih li­ stina pokazao boljim od sistema slo­ bodnih listina. Sistem slobodnih listina u novije se vrijeme gotovo posvuda zabacuje. Taj pošljedni sistem dopušta doduše izborniku veću slobodu u izboru i odregjenju kandidata, ali je vrlo kompliciran i nepregledan. Da se taj sistem slobodnih listina može u praksi valjano izvršiti, mora se pret­ postaviti, da izbornici imaju u tomo veliko iskustvo i priličan dar za kom­ binacije. U inozemstvu stekli su s tim sistemom slobodnih izbornih listina zlo iskustvo tako, da su ih na pr. neki švicarski kantoni ukinuli i uveli ve­ zane listine. No i sistem vezanih izbornih listi­ na ima mnogo zlih strana. Njegova zla strana leži napose u tome, što se izbornici moraju pokoriti diktatu stra­ načkog vodstva. Izbornici su naime bezuvjetno vozani na kandiđaoionu iz­ bornu listinu, koju je izdalo vodstvo pojedinih stranaka. Prema tome ne može izbornik kod sistema vezanih izbornih listina vršiti nikakav utjecaj niti na samostalno odregjenje kandi­ data, niti na redoslijed, kojim su oni uneseni u izbornu listinu. Povrh to­ ga valja istaknuti, da se sistem izbor­ nih listina može uopće praktički pro­ vesti tako, da se postigne željena svr­ ha, samo u slučaju, ako postoje rela­ tivno maleni izborni kotarevi. Jedva se naime može zahtijevati od izbor­ nika. da glasuju za izborne listine s 20, 30 ili s više kandidata, koje sve moraju prihvatiti en bloc. Ako se pak namjesto velikih izbornih kotareva (čime se smanjuje broj kandidata) udesi više manjih kotareva, onda se opet predani glasovi tako raštrkaju, da ta okolnost upravo štetno djeluje na proporcionalnost samih izbora. Pod takvim prilikama može se taj slučaj lahko dogoditi i onda, ako se broj i veličina izbornih kotareva, ta broj zastupničkih mandata odredi posve nepristrano i bez svake izborne geometrije. Konačno valja istaknuti i tu činjenicu, da se broj žiteljslva po­ jedinih izbornih kotareva neprestano mijenja. Na to utječu smrtni slučaje­ vi, selenje i nejednaka razdijeljeno«! pučanstva s obzirom na spol i dobu. Te su promjene često puta brze i ve­ like, dok se s druge strane ne može tako brzo izmijeniti (smanjiti ili po­ većati) broj zastupničkih mandata, koji bi odgovarao tim promjenama. Broj zastupničkih mandata odregjuje FELJTONA -Hifzi Bjelevac: (3) Zatvoreni prozor. On je otišao. Ja sam nosila prsten kao sve­ tinju i čekala glase o njem. Nije se javljao, a ja sam u novinama čitala o teškim i strašnim boje­ vima, o nasrtaju ljudi sa noževima i puškama, to­ povima i bombama... 0 klanju. Hvalili su samo one koji su ubijali, odlikovali su samo one, koji su najbolje ubajali. Čitala sam imena zarobljenih, poginulih i odlikovanih, ali njegova imena nigdje. Raspitivala sam kod crvenog križa i ne dobih ni­ kakva sigurna glasa. Morila me misao, a želja bi­ vala sve jača i jača. Sve moje misli bile su tamo — tamo u nepoznatoj zemlji, u kojoj se je on iz­ gubio... Prsten mi je bio jedino sjećanje. Po či­ tave sate sjedeći samo ovdje gledala sam u nj’, okretala, skidala ga i nosila na svakom prstu. Sa­ njala sam kako postaje kao veliko kolo, okrug, u kojem sam gledala njega — živa, kao što ti sada sjediš... U snu mi se javljao blijed, tužan i hla­ dan. pa sam mislila, e je već davno poginuo, jer se nije branio — nije ubijao... Njega su ubili... Jedne noći, kad je snijeg pokrivao okolicu, kad je u mojoj sobi veselo gorila vatra i ja čita­ .ПРАВДА' Broj 52 Boj se zakonom. Tu bi se dakle lahko dogodilo, da se podjela mandata da­ nas obavlja objektivno pravedno, dok za izvjesno vrijeme može postati ne­ pravedna i neobjektivna, jer su se promijenilo prilike. Da se tiin inkongruencijama po mogućnosti što više izbjegne i da se po mogućnosti uklonu sve zle strane, koje su svezane sa sistemom slobod­ nih i vezanih izbornih listina, prepo­ ručuje se u najnovije vrijeme treći sistem proporcionalnog izbora. Taj sistem stoji izmegju sistema slobod­ nih i vezanih izbornih Ijstina, a zove se sistem vezanih pojedinačkih izbora. Profesor Kelsen koji ga je obradio teoretički nazvao ga je ,System der verbundenen Einzelnwahlen“. Taj si­ stem daje izbornicima veću slobodu kod odregjivanja kandidata, kojima žele dali svoj glas i povjerenje, omo­ gućuje s druge strane odregjenje ve­ ćih izbornih kotareva, n uza sve to zajumčava potpunu proporcionalnost. Prema sistemu profesora Kelsena provagjao bi se izbor na slijedeći na­ čin. Čitavo državno područje čini je­ dan jedini izborni kotar, t j. ukupno se broje glasovi, koji su predani u cijeloj državi. S obzirom na tehničku provedivost glasovanja i na postavlja­ nje kandidata podijeljeno je čitavo državno područje na više manjih iz­ bornih kotareva, jer je u današnjim velikim državama nemoguće provesti, da više milijuna izbornika dogjo gla­ sovati na jedno mjesto. Za svaki ta­ kav izborni kotar treba da se izabere jedan zastupnik ili bolje rečeno, gla­ sovaše se u svakom takvom ma­ njem izbornom kotaru za jednog kan­ didata. Svi glasovi, koji su za poje­ dine kandidate iste stranke predani u različitim manjim izbornim kotarevima unutar državnog područja, broje se zajedno u korist dotične stranke. Tako odrcgjeni broj glasova, koji je predan za izvjesne političke stranke, čini mjerilo, prema kojemu se na njih srazmjerno dijele mandati. Unutar svake pojedine stranke smatra se kao izabran onaj kandidat, koji je dobio relativno najveći broj glasova. Da se tai način proporcionalnog izbora mo­ že provesti treba prije samoga izbor­ nog čina točno odrediti, kojoj polilič koj stranci pripadaju postavljeni kan­ didati. Stoga valja da svaka politička stranka, koja sudjeluje u izborima, još prije početka izbora obznani listinu kan­ didata za čitavo državno područje < da glede svakog kandidata označi, za koji se izborni kotar preporučuje. Svaka jući „Ben-Hura" usnula kraj peći ovako nerazodjevena, sanjala sam strašan san. Moj prsten postao velik, velik kao veliki plameni okrug. Ja sam stajala podnu jednoga brda, a vatra je zahvatila čitavi predjel. Prolamalo se sve, kao da će nastati sudnji dan. Najednom u plamenu ugledam ljude, oboružane, krvavih ruku i strašnih očiju, kao da su podivljali. Pred nj’ima je i on sa krvavom rukom i izvučenom sabljom. Jurišali su na one, koji su išli kroz ognjeni prsten. A onda je nastao metež, zbrka... dim .. oganj. Za tim nestalo svega. On je stajao veličan­ stveno u ognjenom prstenu sa uzdignutom krva­ vom sabljom... Ja sam se probudila. Nisam se mogla smiriti čitavu noć. Postalo mi sve vruće, vruće, kao da je oko mene sve gorilo. Ja sam otvorila prozor u kasno doba noći i ostala sate i sate kraj otvorena prozora. Snijeg je padao, padao, a meni se činilo, kao da me neka nevidljiva ruka mami u tu zimnu noć, kad je svuda carevao mir... 111. Pošljedica je toga bila, da sam sutra morala ostati u postelji. Nahladila sam se i dobila groz­ nicu. U vatri ml se činilo, kao da me nekud da­ leko, daleko nose nevidljive ruke. Podamnom je sve gorjelo i plamen dohvaćao i mene. Nebo se stranka postavlja dakle po jetaf kandidata za svaki izborni kotar, ђ se stoga taj izborni sistem zovedr tem pojedinačnog izbora. Ta и 4» voljava i ta mogućnost, da iivjsni stranka postavi jednog te istog katdidata za više različitih izbornih kttareva. Izbornicima je pak duirolp^ da u ovome izbornom kotaru ili za jednoga od kandidata, kuji a postavljeni za taj izborni kotar, ili ц makar kojega od kandidata, koji ц postavljeni za ostale izborne kolare i ako u njihovom kotaru nijera nav čito postavljeni. (Nastavile se.) Stranačko komešanje, IV. Hrvatska Pučka Stranki za Bosnu i Hercegovinu kao MStenf dio Jugoslavenske Pučke Struku čitavom teritorija 8118 Svrha je HP8, da na načelu iot> jalne pravednosti radi za dobrobit ja goslaveiiskoga naroda na temelji ta cionalnom i demokratskom. Nina nastojanje ide za tim, da м takav društveni poredak, koji hi osnovu potpune ravnopravnosti tri dijelova naroda i svih njegovih ilojr va omogućiti i svakome pujedineii zapremi u društvu mjesto, koje ■ prema njegovim individualnim ip sobnostima pripada. Djelatnost HPS proteže » ritorij Bosne i Hercegovine, sli i stranka sastavni dio JPS na čitavom teritoriju SHS i inače s njom jede stvonu parlamentarnu repreitotacji HPS kao politička organizaciji i lit predstavnica širokih slojeva hmtikg naroda zastupat će u svom јиам radu ova načela: Politički program. HPS stoji čvrsto na čelu narodu ga jedinstva Hrvata, Srba i SLntna Dosljedno tome ona če po tvojima lama doprinositi solidnoj izgradnji je dinstvene države SHS, nutojitč»oki postepenog niveliranja plemskih opreka konfesionalnih suprotnosti i Nigerij­ skih neskladnosti, što su do Mili p» stojale izmegju pojedinih dijelovi W imenog naroda. U interesu je driuz unutarnjega mira i plemenskoga onjamnoga sporazuma, da se procesu veliranja dosadašnjih plemenskih m lika i historičkih granica ne nasilnim mjerama, več da se prepast prirodnom razvoju. Sloga ИР8 stoj na stanovištu da je pogrješci i p prolamalo od tutnjave, kao da će se čitav svija stropoštati u bezdan. Časovito sam dolazila 1 sebe i ogledala se po sobi... Nije nikoga bilo!. Pozovem sluškinju i pošaljem je po liječaita Dalje nisam ništa znala... Nakon deset dana počela sam se oporavljai Djevojka, koja je bila uza me upita me, hoću novine. Bila ih je čitava ’rpa, pa sam letimičnoj tala neke stvari. Opazim jedan opis bojeva u Poljskoj i a& mi se. da sam vidjela njegovo ime... Izbuljimol grčevito stisnem papir rukama i zbilja)... 9 .... i taj odjel, koji je predvodio mladi smioni natporučnik probio je neprijateljske redit takom odlučnošću, da je neprijatelj uzmakao. Ovaki primjer srčanosti, gdje je mladi časnik рл jurišao sa sabljom i revolverom može slutiti kl primjer, koliko jedan čovjek vrijedi..." Kao da rpe je neko polio hladnom vodoa Šla misliš? Ruka mi je klonula, novine ispale i ruke... Ja sam drhtala. Ne znam šta se je doci dilo samnom u taj čas, ali toliko ti mogu red,i se je u meni u taj isti čas borio demon rate I angjelom mira. Junak! Junak!... Hrabri mladi м poručnik!... Biće odlikovan, postaće kapetan. 1 još više... više... šaptao mi jedan glas pobiji �licu štetna potpuna i bezodvlačna ittslizactja svih grana uprave. Sva вМпја autonomna upravna pod(i treba da predbježno priđrže svonmoupravu i da ae stvore pokra­ li! vijeća, koja će vladama davati ciativu i obavljati kontrolu njihovog |a Vlada je odgovorna pokrajinskom RP8 traii, da se izbori za sva porfka. zakonodavna i upravna tijela ovagjaju na osnovu općeg, jednakog, »nov, tajnog i proporcionalnog m glasa uz zaštitu manjine, čistoizborn mora da bude zakonom zaјееза. Socijalni program. Seljsitvo. Bosna i Hercegovina go­ to n isključivo agrarne zemlje, pa istrga JPS prvi i najveći zadatak, i stvori uvjete za razvitak ekonomijikoga i organiziranoga seljaštva, ta noju svrhu nastojat će JPS da Vtigne na ovim osnovama: 1. Kmetski odnošaj mora se zako­ ni dokinuti; posjed prelazi u isklju» vlasništvo dotičnoga kmeta i nje­ ge obitelji; dosadanjim zemljovlnkuna isplatit će se iz držav. sredin primjerena odšteta; seljacima iji tu se bili otkupili putem zemaljtpotkupnoga uredi, ima se oprot bipotekarni dug; hipotekarne duto onih seljaka, koji su se bili ot­ pili putem privatnih novčanih za­ la, preuzima država. 2. Zakonskim putom mora da se pijoči komadanje maloposjeda; stotreba podvrgnuti reviziji ovršno i ijedno pravo na taj način, da se radi stalni dio posjeda i stoke, koji spada pod ovrhu, niti se može liti ili opteretiti, i koji kod naditn prelazi nerazđijeljen na jedt Đuljednika. Isto načelo mora da ■jsdi, ako se zadruga podijeli. 1 Seljaštvo mora da se organizira »Ijsikini zadrugama; ovo udruži■je moralo bi da bude za svakog bis obvezatno; država je dužna, da ispire zadrugarstvo beskamatnim hrem jeftinim zajmovima. Država n di direktno od gospodarskih zaMi nabavlja za vojsku i u druge de iito, sijeno, vino i ostale so­ de produkte. I Da se uzmogne seljaštvo izbai iz ruku lihvara i lihvarskih novli uvoda, treba država da poduI (Snivanje Raiffeisenovih štediona. &. Seljački domovi u Bosni i Herprvini najvećim dijelom niti ne naljudskim stanovima; to su prava ki rasadnici svih mogućih bole­ Страна 3 Strana »ПРАВДА* — .PRAVDA* Број 32 Broj sti. Mora se poduzeti opsežna akcija za gradnju seljačkih domova, a drža­ va je pozvana, da znatnim potporama i beskamatnim zajmovima potpomo­ gne taj pothvat. 6. Stočarstvo je temelj i oslon na­ šega seljaštva, pa je država dužna, da toj najvažnijoj grani narodnoga gos­ podarstva u Bosni posveti najveću pa­ žnju: uvagjanjem boljih pasmina, usavršenjem veterinarstva, promicanjem izvoza stoko i stočarskih produkata. 7. Poljodjelske škole s jednogodiš­ njim kursovima za težačke sinove. Radništvo. Bosna pruža sve uvjete za procvat velikih industrijalnih po­ duzeća; industrija već se počela u zadnje vrijeme prilično razvijati, pa će biti u Bosni radnički problem u dogledno vrijeme akutniji, nego u ostalim pokrajinama naše države. HPS zauzima spram radničkoga pitanja ovo stanovište: 1. Radnika valja zakonodavnim putem zaštititi proti nepravednom iz­ rabljivanje, osigurati mu dovoljnu plaću, kojom može obezbijediti sebe i svoju obitelj, i priznati mu pravo na jedan dio čistoga dobitka, što ga prima poduzeće od njegova rada. 2. Djeca ae ne smiju zaposliti u tvornicama, a ženski se rad mora ograničiti samo na laganije poslove. 3. Noćni rad moro se zabraniti; dopušta se samo ondje, gdje se rad zbog tehničkih razloga ne može pre­ kinuti. Žene i djeca ne smiju se ni­ kako upotrebljavati kod noćnog rada. 4. Nedjeljom i blagdanom rad je zabranjen; gdje se rad zbog tehnič­ kih prilika nedjeljom no bi mogao posve obustaviti, imade se upotrebiti satno najnužniji broj radnika, a ovi se imadu za to odštetiti odmorom preko tjedna. 5. Maksimum dnevnog rada je 8 sati. 6. U gradovima i inđustrijalnim mjestima imadu se pobrinuti općine i industrijalna poduzeća za zdrave radničke stanove. 7. Rad na akord mora da se za­ brani u poduzećima, gdje je rad skop­ čan s opasnostima, kao što i ondje, gdje bi zbog rada po akordu drugi radnici ostali bez posla. 8. Za sva industrijalna poduzeća mora da se uvede strog državni nad­ zor glede sigurnosti života i zdravlja radnika. 9. Država je dužna, da se brine za porodice radnika, koji su bez vla­ stite krivnje bez posla. Na državne troškove ima da se osnuje i uzdrža­ va ured za namještanje besposlenih radnika. Uredom imadu da upravlja­ ju povjerenici radničkih organizacija. Mali obrt mora da se zaštiti proti nesolidnoj konkurenciji tvorničkih pro­ izvoda. Obrtničko dozvole imale bi se davati samo kvalificiranim, izučenim obrtnicima. Ne bi bilo na odmet, da se iznova uvedu ispiti osposobljenja za obrtničke pomoćnike, koji ho­ će da otvore vlastitu radnju^ Država bi morala da promiče obrtničke za­ druge, a ove bi trebale da si urede vlastita skladišta, te na taj način is­ tisnu tugjinske konfekcijske trgovine. Nijedan obrtnik ne bi se smio baviti s više nego jednim zanatom. Trgovina, koja je usljed tugjinske konkurencije vrlo oslabila, mogla bi se sada opet podići. U tu bi svrhu trebalo trgovački stalež bolje organi­ zirati; naročito bi trebalo reorganizi­ rati trgovačku komoru, gdje za sada u prvom redu odlučuju interesi ve' ćih novčanih zavoda. Trgovačke škole morale bi se staviti na praktičniju podlogu. Socijalno osiguranje. Za sve radne slojeve: za težake, radnike, sluge itd. mora se uvesti obvezatno osiguranje za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti. Uredima za osiguravanje upravljaju državni organi. U zakladu imadu da pridonese država, pokrajine, općine, poslodavci i osiguranici. Sva privatna osiguravajuća društva, bila strana ili domaća, moraju da na te­ ritoriju naše države obustave svoju djelatnost Osiguranje proti požaru, ledu i marvinskim bolestima treba takogjer da bude obvezatno. Cinovništvo i 'učiteljstvo. Glede drž. činovnika i učitelja traži HPS: 1. Neka se činovniku dade plaća u razmjeru s njegovim obrazovanjem, godinama službovanja i brojem čla­ nova porodice. 2. Ima se uvesti minimum činov­ ničke plaće i reguliranje visine plaće prema cijeni najvažnijih životnih na­ mirnica, kao što je to uvedeno za rad­ nike u Engleskoj. 3. činovnik neka napreduje u službi ne pretirajući druge, po propisima, koje treba pravično uvesti i držati. 4. Za činovničke stanove i uzgoju njihove djece treba da skrbi država i općina. 5. Sve, što tražimo za činovništvo, tražimo i za učitelje, za koje napose želimo, da se uvedu u 11.—8. činov­ ničku plaču i razred, kao što je to u Sloveniji. Tu je prestala pripovijedati i otvorivši spo­ menar izvadila iz njega sliku i gotovo ponosno Krvave ruke!... pristupila k meni s riječima: »Evo njegove slike! Zar ne da je bio lijep!...' Jest, i ako nisam više o njemu mislila, javJa sam pogledao sliku više radi nje same, tsi se svaku večer sa krvavim rukama. Grlio nego radi njegove ljepote i zbilja moram priznati, zjima i ja mu se pustila... pustila... Za nekoliko dobijem od njega kratku obavi- da je bio lijep čovjek. Više je sličio žensku, razvi­ I da je zdravo i da se ne brinem za nj’, a na- jenoj zdravoj djevojci u odjeći časnika, nego mužu. i opet nekoliko dana čitala sam opet u novi- Ni jedne crte čovjeka, muška nije bilo na njemu!.. Istraživao sam nešto na slici, motrio je sada uda je odlikovan. Ohladila sam bila prema njemu, ali neko pozornije nego prvi put, a onda sam pogledao u Uvo, nešto ružno u mojoj duši uzimalo ga u nju. Ona nije opazila moga pogleda i mogao sam U i pravdalo, hvalilo... Ja sam čeznula za je dulje posmatratl. I posmatrao sam je, gledao je, tPrijateljice mi čestitale, a ja sam im se zah- kako bi gledao umjetnik-kipar svoj model, da mu inla. U svojim očima padala sam sama sve ne manjka ni jedna žilica ili neprimjetiv izraz lica, ii niže i jednog dana pisala mu kartu: da bih pokret nervi... Za što? Da je vidim tako pred sobom, blizu Mila vidjeti. Izbjegla sam riječ o čestitanju žsamo da imadnem izgovora pred njim iako u njezinoj potpunoj ljepoti, dok je vani padala •koro već bila zaboravila njegove — krvave kroz tanku navlaku oblaka — sitna aprilska kiša. Znate li šta sam osjećao u taj čas, držeći u ruci Ti se čudiš toj promjeni ? Ali za što? Možda njegovu sliku i gledajući nju pred sobom ?.. Kao I pravo! No prije nego me osudiš moram ti da se je moje čitavo biće rastopilo u zamaman menuti, da sam i ja žena, da sam ga voljela fluid, nestalo me, i oblilo nju onako nagu kakva je on bio vrlo lijep čovjek. On je najveću je bila predamnom u laganoj bjeloj haljini. . Je li posvećivao sebi — svome tijelu. Znaš, ne to ružno? Je li to perverzno? Ne. To nije bio vjerovao koliko je on pazio na se - više, osjećaj čovjeka, nego spajanje duša. Ništa se u taj što sam ja kao žena. On je bio gotovo muška čas nije maklo u meni; srce nije promijenilo svoje k — lijep čovjek. I takog vole žene. Takvog kucanje, nije se krv uzbunila niti zagrijala, tek je duša moja posegla nekud ... 1 ona je to opazila i ja voljela ..* anđela mira: Ubija!... Njegove su ruke 6. Za čioovništvo neka država uvede zakonom dužnost organizacije kao i kod ostalih staleža i neka dr­ žava prizna njegove zastupnike kao reprezentaciju činovništva. 7. Privatni se činovnici, te čino­ vnici svih državnih produktivnih in­ stitucija mogu smatrati radnicima, te za njih u glavnom vrijede principi, što ih izložismo u svom radničkom programu. Kulturni program. HPS stoji u viersko-kulturnim pi­ tanjima na stanovištu pozitivne reli­ gije. Ona traži ravnopravnost i slo­ bodu svih konfesija i samoupravu za sva vjerska udruženja. Država mora da prizna vjerskim udruženjima ne­ zavisnost u pitanjima vjere i njihova unutarnjega uregjenja, a pitanja, u kojima se tangira državna kompeten­ cija, neka se urede megjusobnim ugo­ vorom. Vjerska udruženja imadu pravo osnivanja konfesionalnih škola. Prosvjetni rad. Tražimo reformu školstva po modernim principima u duhu načela našeg programa. Pregled. Diplomatska zagonetka. Sve to više izgleda da se Italija ne će odre­ ći Rijeke, već zahtijeva, da se inte­ gralno izvrši londonski ugovor. Tali­ janski ministri nakanili su da se vrate u Pariš tek onda, pošto im se dalo formalno obećanje, da će londonski ugovor Uli ispunjen. Izvan toga, ne zna ni London ni Pariš šta će se dogo­ diti. Jedan telegram »Associated Pres“-a javlja, da Wi!son nije ni za dlaku promijenio svoje stanovište u pitanju Rijeke. Naše granice. Vijeće petorice ba­ vilo se popodne razgraničenjem Nje­ mačko Austrije. Riješeno je pitanje granica prema češkoj i prema kra­ ljevstvu SHS. Ova su pitanja na pre­ dio? Talijana uručena komisiji za ju­ goslavenski problem pod predsjeda­ njem Tardieua. Otpor Njemačke. Teški uslovi mi­ ra porazno su djelovali na berlinske odgovorne krugove. Njemački će de­ legati podastrijeti na mirovnoj konfe­ renciji protupredlog. Ako saveznici ovaj predlog odbiju, preostaje Nje­ mačkoj jedino da se lati oružja. Naše brodovlje. »Slobodna Reč* javlja: Predsjednik vlade dobio je sinoć brzojav od naše delegacije iz Pariza, da će naše kraljevstvo pored i pogledala prema prozoru, da odmori svoj pogled a onda je prišla k meni i pogledala me ravno slobodno... Ja sam vidio raznih pogleda, gledao sam očiju crnih i zelenih, modrih i smeđih, — vidio pogleda dugih i kratkih, brzih i prodiručih, vidio razbludnih i perverznih, ali njezin pogled bio je drugačiji od svih .. Njezine oči, velike crne oči sa gustim jednako orubljenim trepavicama gledale su slobodno, mirno, bez strasti, ali pogled je prodirao do duše, do srca i kao mekom perkom draškao zakopano čuvstvo — tajnu života, tajnu aprilske sjete . . . Ona se zbunila. Opazio sam laganu rumen na njezinu licu, oči su joj zatreptale i napunile se suzama. Stajala je ukočeno kraj mene, a onda koraknula nazad i spustila se na stolicu. Plakala je. Ja sam je gledao sada u profilu, a preko nje­ zinih golih ramena kroz prozor preko zelenih proplanaka tamo u nedogled, gdje je tanki oblak zastirao obzćr. Vani je rosila sitna kiša, koja osvje­ žuje život matere zemlje, a pod njom raste — sve raste i klija, dok su u isto vrijeme umirale želje u srcu jednoga bića... (Nastaviće se.) �Strana 4 Отраиа „PRAVDA” — „ПРАВДА” trgovačkih brodova, dobiti i veći broj kove invalida, koji se žele tamo lije­ ratnih brodova. čiti. U te spiskove biće uvršteni na­ U biđže za ovu godinu unesen je ravno samo oni, za koje Ijekar konkredit od 40 milijuna za prve potre­ statuje, da im je takav način liječenja be oko uregjenja pristaništa ratne i zaista potreban i koji hoće da se pod­ trgovačke ftote i drugih poslova te vrgnu tom liječenju. vrste. Ratni invalidi imaće u Slatini-Ilidži Jadranski problem. Vijeće četvo­ besplatno stan, hranu i Ijekarsku nje­ rice nastavilo je vijećanje o jadran­ gu, osim toga đobiće dnevno 1 krunu skom pitanju, ali bez rezultata. Vijeće kao doplatak za svoje lične potrebe. petorice usvojilo je izvještaj, koji se Svaki potrebni invalid đobiće predu­ odnosi na granice Jugoslavije. jam za putni trošak iz uredovne za­ Držanje Njemačko. Službeno je klade za refundiranje, računajući III. demantovana vijest, koju je javio razred u željeznici i 6 kruna dnevnice „Chicago Tribune”, da će naime nje­ za vrijeme, dok je na putu do Banja­ mačka delegacija otići iz Versaillesa. luke. Ratni invalidi, koji nisu siromašni, Šef njemačke delegacije grof Brok- nemaju pravo na besplatni prevoz i dorff Rantzau htio je da otpočne ras­ dnevnicu. pravu, pa je pputio Clemenceau-u „Gajretove" vijesti. dvije note: u prvoj protestira proti Novi dobrotvori 1 utemeljitelji. zahtjevima mirovnog ugovora, koji da su protivni zadanim obećanjima, pa Kao. dobrotvori javiše se .Uzeirbeg ’veli da će njemačka delegacija iznijeti Alibegović, Miralem beg Begović Rarazjašnjenja i protivpredloge, a u dru­ mizbeg Begović, H. Sulejman ef. Smailgoj ustaje proti nacrtu za savez na­ begović i Braća Porobić. a kao uteme­ roda. Na to mu je Clemeceau odgo­ ljitelji: Mahmud jSmajić, Mustafa ef. vorio, da se u uvjete ne smije dirati Tirić, Alijaga Alijagić, Muharem Talić, i da će saveznici dopustiti samo da se Ibrahim Hadžomeragić, Tahir Nuhaiznesu primjedbe, a i to tek onda, kad novič, Suljaga Osmanagić, Muhamedse privedu kraju pregovori, koji su aga Porobić, Abdaga Hueeinćehajić, sad u tečaju. Kaže se, da, će Brok- Braća Halilaza i As im aga Šahbegović dorff Rantzau otići u Berlin, da vijeća i Husein Omanović svi iz Dervente, te sa njemačkom vladom. Austrijski de­ Saiihaga Debaić, Sinanbeg Branković, legati imali bi stići u utorak ili srijedu. Ibrišimbeg Agić, Hamdija Jamaković, Idrisbeg Šahinpašić i Hasanbeg ŠahinWilson će krenuti u Ameriku 15. juna. pašić iz Rogatice. Zasebni ugovori. U krugovima Dobrovoljni prilozi. Islamska di­ konferencije mira prevladava mišlje­ nje, da će njemački delegati odgovo­ onička štamparija u Sarajevu dala je riti na mirovni ugovor generalnim 200 K, pododbor u Rogatici sakupio protupređlogom. Uvjeti preliminarnog je 45 K priloga, a darovaše: Ragib i mira za njemačku Austriju, Ugarsku, Galib Čapljić 20 K, Lutfaga Dajdžić Bugarsku i lursku biće utanačeni u 10 K, Hifzaga H. Osmanović 10 K i Mustafa Hafizović 5 K. posebnim ugovorima. Iz Ljubuškog smo primili 8000 K Talijanske simpatije. Talijansko kao prihod od zabave za „Gajret”. novinstvo piše u žestokom tonu pro' Konačni obračun nije još gotov, pa je tiv odveć jakog oslabljenja Njemačke, u izgledu, da ćemo još štogod dobiti. te nastoji da isposluje priključenje Ovo je najveći iznos, što smo ga pri­ njemačke Austrije Njemačkoj. mili iz jednog mjesta Bosne i Herce­ govine. Kako je Ljubuški jedno od najmanjih mjesta u našoj domovini, to može da posluži uzorom čitavoj Raspust gjaka iz ovdašnjega Dar- zemlji. Pregalaštvo omladine, koja je ul-mualliniina. Kako smo obaviješte­ ovu zabavu priredila te darežljivost ni, gjaci se Dar-ul-muallimina ovih Ljubušaka zaslužuje najveću pohvalu. dana raspuštaju svojima kućama, jer je na tom zavodu dovršena ova škol­ ska godina. Molimo spomenute gjake viših go­ Prijedor, u aprilu 1919. dišta toga zavoda obzirom na svoju Šef ovdašnjeg kotarskog suda, sud­ spremu osobito iz nauke nastavne da se zaborave i ovih ferija na naš ne­ ski tajnik g. M-hajlinović premješten je u Sarajevo. Na njegovo mjesto do­ pismeni svijet. Većina je dakle sa sela, pa eto lazi sudski tajnik g. Prohaska iz Bu­ zgodne prilike, da skupljaju oko sebe bice. Nekim ovdašnjim gazdama nije osobito mladiće i djecu gdje u blizi­ po volji, što dolazi za sudskog upra­ ni nema škole, pa da ih nauče pisati vitelja g. Prohaska, koji je ovdje slu­ i čitati. Nadamo se, da im u tome žio još prije rata kao sudski pristav, poslu za narod ne će manjkati volje te je poznat gragjanstvu kao nepri­ i da ne će u tom požaliti truda i na­ stran i pravičan sudac. Da osujete dolazak g. Prohasko u Prijedor, ujdupora. Kako smo dosada iskusili u tome risaše jednu molbu na vladu, da ista su radu za muslimane najzgodnije opozove premještenje Prohaskino i po­ Prve čitanke nar. osn. škola. Te se šalje koga drugog za upravitelja suda čitanke mogu pozajmiti kod uprava ili da ostavi g. Pavlata, koji je pre­ najbliže osnovne škole, koje će ih si­ mješten u Tešanj. Nije nam poznato, što se u spomenutoj molbi upisuje u gurno u tu svrhu rado i ustupiti. grijeh g. Prohaski i za što se ne trpi Molimo sve naše napredne omla­ njegov dolazak u Prijedor. Ako su dince, koji drže take analfabetske te­ opravdani razlozi, zašto ih onda kriti čajeve da nas po svršetku obavijeste i na dotičnu molbu kupiti potpise o radu i uspjehu. onako ispod zemlje. Da se ne bi uze­ „Obolio". Ministar pošta Dr. Eđo lo kao da čitavo gragjanstvo ne želi Lukinić obolio je i ne dolazi u mini­ g. Prohaske, mi ovdje izjavljujemo, starstvo već dva dana, (čini nam se da muslimani nemaju ništa proti g. da su po srijedi napadaji đetnokraat- Prohaski. Ako su dvojica muslimana skog „Slovenskog Naroda”. Op. ur.). — kako se govori — potpisala doti­ Liječenje Invalida. U invalidskom čnu molbu, to odatle ne slijedi, da domu u Slatini Ilidži kod Banjaluke je čitavo muslimansko gragjanstvo. primaju se i ove godine počevši od Dotična gospoda: H. K. i H. A. nisu L juna ratni invalidi na besplatno ovlašteni, da govore niti šta potpisuju liječenje. Kotarski uredi (za Sarajevo u ime naše ehalije. To treba da za­ vladin povjerenik) imaju sastaviti spis- pamte oni, kojih se tiče. Muslimani Domaće vijesti. Naši dopisi. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Broj 32 Број imadu svoju političku organizaciju, tanja. Kako se čuje ovo se pitanje koju reprezentira mjesni odbor, koji tako razvija, da prijeti opasnost naioj je jedini ovlašten govoriti u ime ov­ finansijalnoj valuti. Izgleda da se ovo dašnjeg muslimanskog pučanstva, a nezadovoljstvo ne će ograničiti na odrugi niko. To treba da se zna. Ako bičnu interpelaciju, nego će se pre­ se komu hoće kakvih potpisa ili pre­ tvoriti u krizu ministra Ninčića.” govora, neka se obrati na spomenuti Živio „centralizam". Uprava Mo­ odbor. Neka se ne obraća na krivu nopola odstupila je potrebne količine adresu. Ako tko sumnja, neka se strpi soli i petroleuma odsjecima za pre-do budućih izbora, pa će se uvjeriti hranu i zemaljskim vladama, te će ih za kim stoji muslimansko gragjanstvo. one izdavati gragjanstvu u novo oblasIz gore navedenih razloga traži­ nim(!) krajevima. mo, da zemaljska vlada spomenutu Zalihe kukuruza. U Bačkoj ima molbu ne uvaži te premještenje Pro­ još velikih zaliha kukuruza ali su ci­ haskino ne opozivlje. Spomenutu dvo­ jene tako visoke — ca. 135 K po ine. jicu muslimana upozorili bi, da se — da ne konvenira кироуапје i tranmahnu štokakvih potpisa i time nas sportovanje. Nesigurnost je prilično ne izazivlju, jer — kako rekosmo — rvelika na željeznicama, a nestašica va­ siti smo i presiti podzemnog rađa. gona se svuda osjeća. Korupcija cva­ Stim treba već jednom prestati. te, jer se za novac može ipak dobiti vagona, koliko se hoće. Opaža se megjutim jaka ruka novog prehranbenog ministra Korošca, koji dovodi u Žepačkl odbor naše organizacije red naše opskrbne prilike. (Nar. Pol.). konstituisao se je ovako: predsjed­ nik: Derviš ef. Omerović, zamjenik: Hazim ef.Muftić; potpredsjednik: H. Hasaga čatić. zamjenik: Numau ef. X., Prijedor. One dvije bilješke Osmanefendić; tajnik: Hifzi ef. Husejnagić, zamjenik: Nusret Dogladović, bile su u istom broju lista u kojem blagajnik: Ibrahim ef. Rezaković, je zaplijenjen Vaš dopis. Klikni i Ti, zamjenik: Nuraga Hasagić. Osim toga kao i mi živila cenzura! su izabrani u odbor bez funkcije: Asim ef. Bajrić, zamjenik: Fuadbeg EugjurGrrađsko poglavarstvo u Sarajevu. lija; Djulaga Dervisić, zamjenik: IzetBr. 14072/19. Sarajevo, 7. maja 1919. beg Imamović; Hafiz Hasan ef. Mezetović, zamjenik: Mehmeđ Prasko i OGLAS. Haliz Hasan ef. Odžačkić, zamjenik: Po naredbi zemaljske vlade od 7. Sabit Grabus. maja 1919. o iznajmljivanju stanova U Sanskom Mostu konstituisao se saopštuje se od strane ovog ureda je mjesni odbor naše organizacije ka­ slijedeće: ko slijedi: predsjednik: Ali-Riza ef. Svi ugovori u pogledu iznajmlji­ Sadiković; pođpređsjednik: Bećiraga Hromalić; tajnik: Sabit ef. Konđžić; vanja stanova u mjesecu aprilu i do blagajnik: Džaferbeg Bišćević. Osim daljnjega naregjenja proglašuju se nitoga izabrani su u odbor bez funkcije: štetnim. Svi ti stanovi, koji budu prazni Hasanbeg Alajbegović i H. Husein ef. mogu se od kućevlasnika samo preko Kljunić. Naša deputacija. Vršeći zaključak gradskog poglavarstva iznajmiti. Ko prekrši ovo naregjenje kaznit centralnog odbora naše organizacije prekjučer su otišli u Beograd članovi će se do 10.000 K globe ili odgova­ odbora gg. Dr. •Karamehmedović, Ba- rajućim zatvorom. Ijić i Korkut. Bilo sretno! Gradsko poglavarstvo. Iz naše organizacije. Poruke uredništva. Gospodarstvo. Ishrkna osigurana. Ministar ishra­ ne javlja, da su za Crnu Goru, Dal­ maciju i Bosnu stigle nove partije brašna, koje će podmiriti potrebu na 2 mjeseca. Brašno će razdavati po­ krajinske vlade. Osiguranje radnika. Ministar za socijalnu politiku poslao je svima mi­ nistarstvima na ogled zakonsku osnovu o.osiguranju radnika. Kriza u ministarstvu fluansijat „Epoha” javlja: „U krugovima samostalaca, pa čak i nekih radikala za­ vladalo je veliko nezadovoljstvo prema ministru finansija radi valutnog pi­ Vezilačka Radnja Šahina Alihodžića Sarači 33. SARAJEVO Sarači 33. л Prcporuča svoje skladište gotovih makata, jastuka i ostalog veziva, te prima naručbe po mjeri. Ostale u ovu struku spadajuće izradbe izvršuje brzo uz umjerene cijene; prima naručbe ovdje i sa sirane. J Privilegouana zemaljska banka = za Bosnu i Hercegovinu. = CENTRALA U SARAJEVU FILIJALE: Banjaluka, BjeIjina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA : Bihać, Derventa. Doboj, Bos. Gradiška, Livno. Bos. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVO: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje. B. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. — Redovite reserve i fond ea sigurnost saloinica 18 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate 1 naplate u kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenasa i u inosemstvu. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.” Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c5ca9106231a329e28352af9ace3ba2.pdf 269b3059c7bc6cd3affad016246947eb PDF Text Text ЈМ. fer. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 33. Izgradnja države. Dnšav« ie Izgrađuje izvan« i initr«. Prvi formalni ja aslov, da država bude izvana dobro uređena, a unitarni« ure­ đenje prepušća se vremena i prilikama. Da li ja to pravo i najbolje »hvaćanje razilaze te mišljenja, jer maogi polaža slavni važnost unutrašnjem uređenja države, kao zajednice naroda. Dobri te­ melji. dobra unutarnja konstrukcija nadomješćuje i zamjenjuje vanjske lig»re i ornamente. Polazeći e toga stanovi­ ti« mi polažemo slavni važnost na sa­ ta solidnost unutra. Naša država stvarana je a znaka «arodnog jedinstva Srba, Hrvata i Sloveaac«. Ta bitna nit na kojoj se je počela izgrađivati naša država lije slaba, niti je amjeteno satkana; ona je jaka, koja ■ a« je i času propadanja Austro-Ugarske zadržala u cjelini, na okupu. Misao ■srodnog ijeđinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca nije nikla i glavi jednog po­ litičara, lije nametnuta narodu, a niti je čedo kongresa, ili što više jedan ni­ jemi članak mirovnog ugovora. Ujedi­ njenje svih južnih Slavena došlo je od «as — iz naroda, koji je stvorio državu. Naš« država nije dobivena ratom, nije usvojena, niti nam je silom nametnuto ujedinjenje. Mi smo ga osjetili 1 provelL Stvorila se je država jednoga narod« i jednog jezika. Stvorena je i znaku je­ dinstva I izvana i unutra. To narodno jedinstvo pomoglo je i prisililo one, koji su odlučivali sa sudbinom svih naroda, da nas priznaju, kao Jedinstvenu drža­ va 1 zadnji čin te formalnosti učinjen je u Parizu pri potpisivanju mirovnih preliminara. Vanjsku formu ujedinjenja iz­ vršila je diplomacija po starim formulama, a nama je ostalo — da Izgradimo država. Državu unutra izgrađuje narod po svojim predstavnicima, koji moraju imati I uživati potpuno narodno povje­ renje. Razna su mišljenja o nutarnjem uređenju državne zajednice, pa se na taj način stvaraju unutra i razne stran­ ke, koja svaka od njih hoće, da pro­ vede izgradnju po svome nacrtu. No kod toga ne smije se zaboraviti načelo: da u jednoj zajednici ne smije doći do tako oprečnih i škodljivih protivnih na­ zora o uređenju, koji bi omeli brzu i solidnu izgradnju. Ne smije doći do toga, da se na jednoj strani gradi, a da drugi ruše. Ne smije iz jedne sobe izni­ jeti sve pokućstvo, da se druga bogato uredi. Drugim riječima ne smije se tako daleko ići, da se jedno pleme uništuje, a da se na drugom stvara gavanstvo. Jedno smo — to smo naglasili, pa pre­ ma tome moramo pri izgradnji svi jed­ nako učestvovati i svi jednak dio do­ biti U izgradnji naše države na žalost po­ kazalo se malo shvatanja i još manje razumijevanja o gori iznešenim načeli­ ma, pa je sasvim i razumivo bilo, da se je cjelina pocijepala u stranke, koje su iznijele svoje programe i svoje po­ glede na budući razvoj. Svi su pro­ grami lijepi i svi obećavaju samo naj­ bolje, ali jedno manjka, da tim progra­ mima dadne narod svoju sankciju i da narod izabere one koji će Izvršiti volju naroda. To manjka i zato Je nastala ova stranačka strka i komešanje. Neki hoće, da spasu što imaju sada u rukama, a drugi hoće da uzmu u svoje ruke kor­ milo države, jer misle, da će oni bolje I zgodnije privesti brod kralu u luku spa­ sa. Interesantno j« to posmatratl indi­ Sarajevo, subota 17. maja 1919. (17. šabana 1337.) ferentnu posmatrač«, ali mi ne možemo to gledati kao što bi neko gledao, koji proučava sa strane izgradnju našeg badućeg doma, pa i ovom prilikom napo­ minjemo da naše vodstvo budnim okom prati čitav razvoj prilika i učiniće sve ono što bude na korist muslimanskog življa, da mu osjegura što povoljnije razvijanje i opstanak. Za pomoć sirotinji. Na intervenciju »Merhameta« zabra­ nila je poticajna direkcija prosjačenj« posve a gradu Sarajevu. Tu i tamo vidi s« joi po koji pojedinac, kako potajice pruža ruku ili polahko zaišće milostinju, ali ih je sve manje i manje. Glavna j« svrha postignuta: sarajevske ulice očišćene sa od mase prosjaka i nepozna­ tog ženskinja, koje je većinom išlo * proševinu kao zanat Uprava našeg pot­ pornog društva »Merhamet« popisala je sve prave siromahe i nužnim podijelila potpore za osiguranje života. A sada se nameće pitanje: jesi fi te podijeljene potpore dostatne za uzdrža­ vanje posve siromašnih uemoćnika, po­ red rastuće skupoće i može Ii ih »Mer­ hamet« podijeliti ■ boljoj mjeri?! — Izgleda niti da jesu, liti da može! Sta je onda po tome naša dužnost? Hoćemo li dopustiti, da pod silom pri­ lika izgmile opet naši prosjaci na ulic« i ponovno puteve zakrče ili ćemo pri­ znati da je ta sirotinja naša u pravom smislu riječi i da se za nju moramo brinuti?! Nećemo dopustiti ponovn« sramote! odgovara ponos svakog mu­ slimana. Nego? Moramo se brinuti za njezin opstanak! To je tačno dovle. Ali dalje?... Već smo neodlučni kad se džepa tiče. Ne bi to bili stoga, što mi ne bi bili dobre patriote! Jok! Mi ćutimo svaku ranu na svom organizmu i to duboko je ću­ timo! Nego smo neodlučni stoga jer su teška vremena u kojima živimo, svako danas ima puno svojih vlastitih briga i mnogo više troškova nego što i pred­ vidjeti može, pa na koncu 1 mnogo do­ brovoljnih prinosa na više strana i t. đ. čemu jedva udovoljava, a kamo li da M još i više za štogod doprinosio. Ali ipak jata prosjaka i prosjakinja ne bismo više željeli vidjeti po sarajev­ skim ulicama! 1 r| 1 — gdje je sada izlaz? U 9. broju »Vremena« pisali smo čla­ nak o suzbijanju prosjačnja gdje smo naglasili u prvom redu da bi za teme­ ljit lijek ove bolesne pojave trebali naši mogućni građani mnogo i žrtvovati materijalno isto kao što inteligentni na­ ši ljudi za suzbijanje džehaleta mnogo žrtvuju duševno. Dalje smo naglasili, da se sve naše institucije bore sa oskud­ nim sredstvima i jedva životare, pa da bi se što prije i što jače moralo raditi na povećanju prihoda iz kojih bi se lahko podmirivale potrebe. A dok toga ne bude, da «a »Merhamet« na pr. ne preostale drugo, nego upućenost na sabiranje milodara, na preuzimanje z e č a t a i njegove kašice. (Koga in­ teresira može pobliža tumačenja uz ove predloge još tamo pogledati!) Ovo naglašujemo i sada, a naročito da bez povećanja upravnih priho­ da ne može biti govora o radikalnom liječenju u gospodarstvu naših humani­ tarnih institucija. Međutim to Je pitanje vremena i to, makar odmah počeli s pripravama, trajaće godina dok se u POJEDINf BROJ 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. SFrfeje FBiahciiii iftip. Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 2в kntna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionico 11I9 Godina I. djelo prived«. Ali se početi mora! 1 nali ‘ na t« stranka 50 mandata, aw26 kan­ stariji ostavljali sb nama našljedstva, didata otpalo J« ukupno 999.000 glaso­ da danas nešto imamo, pa moramo 5 va, trebat ć« proglasiti izabranima još mi ostvljati svojim mlađim! I to pre­ 25 kandidat« t« strank«, od kojih su ma prilikama života i takovih našljeđneki dobili, recimo, 3.000 glasova. Tome stava im moramo ostaviti, koja su op­ nasuprot bit će kod dragih stranaka, ko­ je nijesu dostignu!« izborni kvocijent ćenite naravi i od opće koristi. Izgraglasova, kandidata, na koje je pojedi­ graditi ćdmo ih svi: inteligencija organačno otpalo i do 15.000 glasova. Tako nizovati i provoditi, a zgodni ljudi finan­ će biti kandidata, koji s« izabrani sa cirati. I в tom financiranju sastoji sa 3.000 glasovi, a bit će kandidata, koji žrtvovanje naših mogućnih građa­ nijes« izabrani nt s 15.000 glasova!... na. Bez njega ne može temeljito liječit! Ako se ■ Kels«novom sistem« isključi naših rana (u ovom slučaju suzbijanje mogućnost, da s« jedaa te isti kandidat prosjačenja) naša inteligencija sama ni iste »tranke postavi ■ više različitih iz­ vjerska ni svjetovna, ne pomažu ni vabornih kotareva, onda bi se onemogu­ zovi, ni popularna predavanja, ako s« ćila takva inkonzekventnost, jer bi se najnužnije potrebe ne obezbijede. Mora za pojedine političke stranke uzimali ■ se žrtvovati — i to ne posve, nego dje­ obzir samo oni njihovi oficijelni kandi­ lomično materijalno, pošto se organiza­ dati, koji su postavljeni za izvjesni iacija za povećanje prihoda dade lakše borni kotar, dok bi se eventualno dva zamisliti kao poduzeće s udruženim ka­ ili tri puta u različitim izbornim kotapitalom nego li mrtva glavnica sabrana revima postavljeni isti kandidati sma­ od darova. Patnja bi bila i teže žrtvo­ trali — prema vulgarnom izrazu — kao vanje i mnogo manja od prve (pod«»divljaci«. Posve je razumljivo, da se ni zeća), gdje bi s« moralo žrtvovati sa­ na taj način neće moći spriječiti, da po­ mo dobitak od uložene glavnice, koji jedini kandidati budu izabrani s nera»bi bio nuždan za obrazovanje strukovmjeno visokim, a neki opet s minimal­ njaka i uzdržavanje drugih privrednih nim brojem glasova. To leži u samom sila. -i biću proporcionalnog izbora, koji uzi­ 1 — tubibioizlaz, za koji gore ma u prvom redu obzir na stranačk« na više upitasmo: gdje je sada?! Za nj grupacije i na izborni kvocijent, čim sb treba raditi, tako zdušno raditi, da s« naime glasovi izvjesne stranke više raš­ nadoknadi propust kroz više desetaka trkani na pojedine izborne kotareve, godina, koji je doveo do ove rastrovatim se niže mora ići kod dijeljenja stra­ njstu 1 odmah početi! načkih mandata. S toga se uvijek može A dotle, dok to počne odbacivati svo! lahko dogoditi, da je kod doznačenja plod, moramo svi doprinositi za svoju mandata jednoj stranci dovoljan manj! sirotinju do najviše mogućnosti. Na broj glasova, nego kod druge stranke. skoro će ramazan i kud bolje, nego da Ali sama ta okolnost nije od tolike muslimani Sarajlije predadnu najveći dio važnosti, da bi taj maleni nedostatak svoga zećata u »Merhamet«?! Ne ćemo govorio protiv vrijednosti i pravednosti reći: koliko? nego neka svako pomisli: proporca, akoprem se može lahko dogo­ koliko ga je Bog zadužio prema njego­ diti, da će se od dvojice kandidata iz­ vom imetku da dadne. — Osim toga vjesnoga izbornog kotara smatrati kao su tu 1 »Merhametove« kašice, a s naše izabran onaj, koji je dobio manji ili pa­ strane i zgodan predlog za n . u 9. če najmanji broj glasova, dotično da ođ broju »Vremena«. Taj bi preciog tre­ postavljenih kandidata toga kotara ubalo još proučavati i organizovati sabi­ opće nijedan ne dobije mandata. S dru­ ranje milodara na kašice kako treba. ge se pak strane može dogoditi i to, da A za to bi dobro došao »Morhametovoj« svi takvi kandidati dobiju po jedan upravi i jedan širi pouzđanički sastanak mandat. Sve te eventualnosti leže u sa­ do ramazana. — moj naravi proporca, jer se — kako je Muslimani! Ne zaboravimo nikada tla rečeno — glasovi broje u prvom redu u imamo mnogo svoje sirotinje, koja u korist stranke, a tek u drugom redu u istinu nužno pomoći treba i potpomakorist pojedinih kandidata unutar do­ žemo najizdašnije svoj »Merhamet«, ko­ tične stranke, koja je svojim glasovima ji je uzeo časnu zadaću na se, da našu dosegnula izborni kvocijent. Sve se t« sirotinju izdržaje. A izdržavati je ne inkonzekvencije mogu desiti kako kod može kako treba, ako za to i prihoda sistema s vezanim i slobodnim izbornim nema. listinama, tako i kod sistema pojedinačkoga vezanog izbora, samo što to u po­ sljednjem slučaju nije tako upadno. Svi se ti nedostatci mogu prilično uklo­ niti, ako se izbornici pouče o umanjenoj vrijednosti i važnosti samoga izbornog Piše Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. kotara i o tome, da se stranački glaso­ (Nastavak.) vi uzimaju zajedno za čitavo veće pod­ ručje. Svakako ima taj sistem i znatnih Ova pošljednja odredba Kelsenovog prednosti, koje ga preporučuju. Nji­ sistema izgleda na prvi pogled zgodna, me se napose uklanja svaka »izborna ali kod bližeg promatranja čini se, da geometrija«, a osim toga oduzima se bi na taj način moglo doći do izravnih osnivanjem većega broja izbornih ko­ i n k o n z e k v e n c i j a. Na taj bi se tareva pojedinim strankama odlučujući naime način moglo lahko dogoditi, da upliv na broj kandidata. Na taf se način budu izabrani oni kandidati, koji su do­ postizava relativno najveća pravednost bili relativno minimalni broj glasova. i objektivnost kod podjele mandata. Uzmimo na pr. slučaj, da prema izra- PpoporcijonalHO izborno pravo i zastupstvo manjiuB. čunanom izbornom kvocijentu otpada na izvjesnu stranku sa 1,000.000 glasova 50 mandata. Kod glasovanja predano je za 25 kandidata te stranke ukupno 999.000 glasova, dok je na ostale po­ stavljene kandidate iste stranke otpalo po 10.000, 3.000 ili manje glasova. Po­ što prema izbornom kvocijentu otpada No ima tu još jedna stvar, na koju se mora upozoriti. Ta stvar ima osobito značenje u onoj državi, koja sastoji od različitih narodnih elemenata, dotično od tvorevina, koje čine historičke indi­ vidualnosti s posebnim ekonomskim ih državo- i upravno-pravnim tendencija­ ma. Sistem profesora Kelsena ne pred- Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan građanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost. �vida tu stvar. Njegov sistem donaša za sobom neugodnu činjenicu, da poje­ dini pokrajinski dijelovi dr­ žavnog teritorija, koji imaju posebnu individualnost, ne će biti u za­ konodavnom tijelu srazmjerno zastupa­ ni. Može se naime lahko dogoditi, da prilikom sračunavanja glasova za čita­ vo državno područje i kod dijeljenja mandata na kandidate s najvišim bro­ jem glasova, izvjesna pokrajina ostane zastupana s premalenim brojem glaso­ va. Može se dakle dogoditi i to, da po­ jedina pokrajina ne dobije nijednog mandata za kandidate, koji su u njoj postavljeni. U nijednom slučaju nije opravdano, da se tako odstrani utjecaj čitave jedne pokrajine na javan parlamentaran život države. To ne bi bilo poželjno ni onda, ako bi se moguće baš tim putem nastojalo učvrstiti ideju državne pripadnosti i cjelokupnosti. U svakoj državi, makar ona sastojala i od posve homogenih elemenata, ima tak­ vih razlika u klimatskim, ekonomskim i prometnim prilikama javnog života, da je od osobite važnosti, da svi ti razli­ čiti interesi budu zastupani u saboru. — Tomu bi se nedostatku moglo možda izbjeći tako, da svaka pokrajina sačinjava jedan izborni kotar za sebe i da se njezino područje zbog lakše teh­ ničke provedbe samog izbora podijeli na više birališta. Na taj bi se način odstu­ pilo od potpunoga načela proporca, ali bi se time zaštitili važni interesi, koji su u javnom životu važnij od makar ka­ ko savršenog sistema. Dioba državnog zemljišta u više iz­ bornih kugova čini doduše odstupanje od samog načela proporcionalnog za­ stupstva. ali taj nedostatak iščezava kod tako velikih izbornih krugova, kakvi se osnivaju u državi. — Osim svega toga moglo bi se proporcijonalno zastupstvo pojedinih pokrajina osigurati i na taj na­ čin, da se prema broju pučanstva una­ prijed ustanovi onaj broj zastupničkih mandata, koji otpada na pojedine po­ krajine. Takav je postupak vrlo jedno­ stavan, obazire se na pokrajinske os­ jetljivosti i osobitosti, koje u ustavnom životu pravne demokratske države ne valja smetnuti s vida. Dakako, da takav postupak s druge strane ima taj nedo­ statak, da se na taj način na dulje vri­ jeme utvrđuje broj mandata za jednu pokrajinu, u kojoj se broj pučanstva te­ čajem duljega ili kraćeg vremena mije­ nja, i to djelomice kroz slobodu selenja, a djelimice nejednakostima u dobi, koja se postavlja kao granica za aktiv­ no pravo glasovanja. Da se tome iz­ bjegne, moglo bi se postupati tako, da se kod svakog izbora sračunaiu svi gla­ sovi, koji su pali na području čitave dr­ žave i da se najprije proporcijonalno razdijele na pojedine pokrajine. Unutar svake pokrajine moglo bi onda postu­ pati prema sistemu profesora Kelsnea, koji je gore razložen primjerom, t. 1. prema tom sistemu bi se imalo izra­ čunati, koliko mandata pripada pojedi­ nim strankama i konačno bi se iznašli izbrani kandidati prema broju glasova, koji su u dotičnoj pokrjini na njih otpali — U takvom bi slučaju trebalo postu­ pati konzekventno. te odrediti, da se li­ stina kandidata i izborne listine sastav­ ljaju odijelite za svaku pokrajinu na­ pose. U teritorijalnom razdijeljenju držav­ nog područja s obzirom na izborne ko- FELJTON. (4) A.-Hlfzl Bjelevac: Broj 33 Број „PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страна Zatvoreni prozor. IV. Da je ne bunim, da je ne smetam do­ hvatio sam na stolu jednu bilježnicu, otvorio je i počeo spočetka čitati: U mome srcu postala je želja tako jaka, da više nisam mogla vladati so­ bom. Pošla sam nakon njegova zadnjeg lista, da ga potražim u Karpate. Odatlen mi se zadnji put javio. Ja sam zabora­ vila na sve; na ono što me ie od rata odvraćalo, jer su me uvjerili, da ie to rat za »preporod čovječanstva«, »rat pravde« i da je on jedini izlaz. Onaj koji sudjeluje u ovom ratu izgrađuje novi svijet, nove ljude i novu kulturu. Ovo staro traljavo, trulo treba uništiti, d a čovjek uskrsne. Preko milione Iješina treba pristupiti čovje|k u... Haljinu podignuti, zagaziti u krv, kao u vodu, da se ubere stručak Jareve ne bi se smjelo ići dalje, jer bi nastale malene jedinice, na koje bi ot­ padala najviše 3 do 4 mandata, te bi se konačni izborni rezultat znatno odalečavao od proporcionalnog zastupstva, stranaka. S druge pak strane izgleda, da prijed­ log profesora Kelsena nije posve u skla­ du sa realnim prilikama, kakve opstoje u državnoj zajednici. On — čini se — predviđa činjenicu, da velike stranke, i to osobito one najveće i najjače, nijesu tako homogene, da bi se prenašanje gla­ sova jedne stranke na drugu moglo smatrati bezuvjetno opravdanim. Kod pojedinih stranaka postoje različita nuanciranja i »šatirungi«, te da im treba pružiti priliku, da se mogu pobrinuti za proporconalno zastupanje baš prema tim »šatirungima«. S druge si strane ne stoje pojedine srodne političke stranke, knjc sudjeluju u izbornoj borbi, u takvoj diametralnoj opreci, da im se ne bi tre­ bala pružiti mogućnost, da svoje gla­ sove u zgodnom momentu prenesu jod­ na na drugu. Može se naime dogoditi, da se glasovi podijele na veliki broj kandidata, od kojih nijedan nije okupio potreban minimum glasova. Da se to­ me doskoči, trebalo bi svakoj stranci dopustiti, da prije izbora postavi više izbornih listina, dotično posebne listine za gradsko, a posebne za seosko pod­ ručje. dotično posebne listine prema stvarnim ili osobnim momentima i sli­ čno), koje bi se smatrale za vezane ili zatvorene listine. Time bi se polučilo, da bi se u prvom redu zajedno broiili oni glasovi, koji su predani za čitavu dotičnu stranku, a koji bi podjedno os­ tali mjerodavni za proporcionalno izra­ čunavanje broja mandata, koji na tu stranku otpadaju. Tako određen broj mandata repartirao bi se onda srazmjer­ no dalje na one pojedine izborne listine, i to prema broju glasova, koji su do­ bili izvjesni kandidati. Tako bi se osim svega mogao spriječiti taj nedostatak te izvjesnim strujama i »šatirungima« unutar pojedine političke stranke pro­ porcionalno zastupstvo, dotično zastup­ stvo uopće. Mnogo se prigovara, da proporcio­ nalno izborno pravo slabi malene i sred­ nje jake političke stranke, da pogoduje neograničenoj moći stranačkog vodstva i da isključuje utjecaj onih samostalnih političkih jedinica i dina, koje ne će da se podvrgnu stranačkom diktatu. Ako se na gornji način omogući, da kod izbora dođu unutar stranačkih grupacija do uvaženja i ona mišljenja i struje, koje se odalečuju od programa dotične stran­ ke, i da mogu uz pomoć i veze s većim srodnim strankama prodrijeti i manje stranke i pojedini samostalni kandidati, a da se ipak ne utope u velikoj stranci, — onda otpadaju svi ti prigovori, Ako bi se prihvatile sve te modifika­ cije. valjalo bi na svaki način dati pred- ’ nost sistemu pojedinačkih vezanih iz- I bora pred sistemom slobodnih ili ve­ zanih izbornih listina. U vrijeme velike francuske revolucije i od godine 1789. koja je proglasila na­ čela »Hbcrtć, egalitć et fratemite«, iz­ rekao je Miraberau, da narodna skup­ ština treba da bude za narod ono, što je geografska karta za obličje zemlje. Tim je mislio kazati, da je od potrebe, da sve stranke koje opstoje u državi, tre­ baju da dobiju zastupstvo u zakonodav­ nom tijelu, jer samo onda predstavlja­ slobode. Kako će skupo biti plaćen taj stručak slobode, kako će biti svet i veilk čovjek, kome ćemo pristupiti, preko milion Iješina najmilijih svojih, za koji­ ma će ostati u crno zavijenih milion že­ na i milion djece bez roditelja... Morao je sagoriti stari svijet, morao se srušiti jedan sistem nauke i shvaćanja, okre­ nuti svijet naopako, da dođemo do čovjeka. A pošto Je i on bio među onima, koji su išli u susret nepoznatom, mislila sam da moram odustati od pred­ rasuda. Odaklen će čovjek doći? Dvije se strane borile za č o v j e k a, pa je bilo još pitanje, kome će se on javiti. Želja, koja me Je vukla njemu postala je tako jaka, da sam se na koncu našla u mjestu njegova boravka. Došla sam u stan njegovog zapovjedništva i tu me primi vrlo učtivo jedan stariji časnik i reče mi, da će se odmah raspitati. Nije ga poznavao. Kako da ga ne poznaje? pitala sam se u čudu. Ta on je odliko­ van, on Je uzor časnik, — ta i novine su pisale o njegovu junaštvu!... Bilo Je mirno u pisarni štaba, bilo je mirno u čitavom gradu i jedva bih vje­ rovala, da se nalazim u sredini ljutih ju »ćtat et volonte generale«. Volju na­ roda zastupaju sve stranke, u kojima se narod grupira. S toga treba omogućiti svim strankama srazmjerno zastupstvo. U izbornom činu ogleda se prema bro­ ju predanih glasova snaga pojedinih stranaka, jer je izbor ogledalo suvere­ noga narodnog mišljenja, kojemu valja da se pokori sve. Prema strogo ustav­ nom i parlamentarnom načelu ovisi o ispadu izbora, t. j. o izravnom očitova­ nju volje izbornika ostanak ili pad vla­ de ili ministarstva. Ta ideja demokracije je jedan od najglavnijih načelnih razloga, koji traže zavedenje proporcionalnoga izbornog iz­ bora. Gornjem stajalištu (Mirabeatt) moglo bi se možda prigovoriti, da poje­ dini zastupnik prema današnjem načelu reprezentacije nije samo zastupnik svo­ ga izbornog kotara, nego zastupnik či­ tavog naroda i da on nije dužan od svojih izbornika primati t. zv. informa­ tivni mandat o svom djelovanju u sabo­ ru. Ipak je načelo zastupanja manjine i srazmjernoga zastupanja političkih stra­ naka uopće važan razlog, koji govori za uvedenje proporca. Mnogi prigovaraju tom proporcional­ nom sistemu, da time, što omogućuje svakoj stranci pristup u zakonodav­ no tijelo, pogoduje razvoju stranč a r s t v a, jer postavlja načelo, da sva­ ka stranka mora dobiti onoliki broj za­ stupnika, koliko je glasova za nju pre­ dano. Društvo se pak ne dijeli samo po političkim, nego napose i po gospodar­ skim svrhama i ciljevima. Povrh toga, prigovara se tome sis’temu, da je za izborn’^c (masu) tako zamršen, da ga uopće nije kadra razumjeti, jer ga pot­ puno mogu shvatiti samo matemati­ čari. Tome nasuprot stoje spomenute d ob r e strane toga izbornog sistema. Nji­ me se uklanjaju t. zv. naknadni izbori, i naglo mijenjajnje političkih grupacija u zakonodavnom tijelu. Osim toga se nji­ me ublažuju izborne borbe, jer se i sva­ ka manjina može nadati, da će i nje­ zina volja doći do izričaja u zakono­ davnom tijelu. Sve te momente treba dakako točno prosuditi za pojedine dr­ žave, jer se za ustanove državnog pra­ va može s pravom reći, da treba da potpunoma odgovaraju kulturnom i eko­ nomskom stanju naroda, njegovim oso­ bitim prilikama razvitka, jer će samo pod tim uvjetima moći uspješno vršiti onu javnu funkciju, koju im namjenjuje javno pravo. Sve modernepolitičkestr ank e, koje se osnivaju na demokratskom načelu, prihvaćaju sistem proporcional­ noga izbornoga prava u svoje političke programe. Završujem s rečenicom velikoga fran­ cuskoga filozofa Hipolita Taine, koji je u raspravi o francuskom ustavu napi­ sao slijedeće: »Mislim, da treba kuću graditi ne za nju samu, niti za gradi­ telja, nego za njezine stanare. Stanar je u mojem slučaju francuski narod... I doista nije nijedna teorija preča od do­ movine!« Bilješke. Teškoće oko agrarne reforme. U ovom vrlo važnom pitanju izbile su neke teškoće i nesuglasnost u Odboru Pred­ stavništva. Osim projekta Vlade, izneta bojeva nakon prodora ruske fronte kod Gorlice. Soba je bila vrlo jednostavno ure­ đena. Dvije vojničke postelje u dva ćoška, jedan veliki stol natrpan karta­ ma, i drugi sa telefonskim aparatom činjaše čitav namještaj te sobe. Iz ove sobe vodila su vrata u drugu, sličnu ovoj, a kroz ovu vidila se još jedna soba. Časnik je vrlo Ijubezno razgovarao sa mnom razbacujući se staračkom ofi­ cirskom uljudnošću. Onda se sjetio, da pozove ordonanca i naredio mu, da ras­ pita u pisarni za njega, za njega — radi kojeg sam došla. Nalog je bio za kratko vrijeme iz­ vršen. Ordonanc se vratio s viješću, da je prije četiri dana kapetan ranjen i odvezen u bolnicu. Ja sam skočila na noge, problijedila, nestalo mi daha i da mi nije časnik pri­ skočio, da me zadrži srušila bih se. Časnik me tješio, da će to biti laka rana i da ne će biti opasnosti, nu ja sam mislila najgore. Oprostila sam se s časnikom, zamo­ livši ga da mi dadne propustnicu do bol­ su i četiri nova predloga. Ovo 2—3 da­ na provelo se u izravnanju gledišta. U jednoj se stvari svi u odboru slažu, a to je: da se čivčije i kmetovi oslobode dosadanjeg položaja prema begu; i da oskudni u zemlji dobiju zemlju. Glavna su razmimoilaženja u tome da li da se plati i koliko begovima, ili ne? A ako se plaća, ko to da plati. Kod pođele velikih poseda isto se pitanje javlja, koliko da se plati velikoposednicim zemlja, kad da se plati i ko da je plati? Danas će se odbor sastati i nadati se, da će se doći do sporazuma. Korošcc I staroradikali. Kod sjednice narodnog predstavništva 13. o. mj. došio je do prvog glasanja za glavnu kon­ trolu. Staroradikali su kandidovali Vujičiča i Protića. a demokratski klub Borisavljevića i Vukićcvića. Na obim stra­ nama povela se živa agitacija tako, da su svi činovi učestvovali kod glasanja. Staroradikali su agitovali i kod drugih parlamentarnih skupina, koje nisu bile izravno angažovane. Rezultat glasanja bio je: Staroradikali 40, a demokratski klub 86 glasova. Na članove demokrat­ skog kluba uticao je ovaj uspjeh vrlo povoljno. Opću je pozornost pobudilo da je sa starim radikalima glasovao i Ju­ goslavenski klub dr. Korošeca, a nije glasovao narodni klub. Stranačko komešanje. »Hrvat« donosi ovaj kominike: Starčevićeva stranka prava, napredno demokratska stranka i »Hrvatsko kolo« u Osijeku već su do­ sada išli za istim programatičkim cilje­ vima u svom političkom radu i na na­ šoj mladoj držav SHS. Njihovi parla­ mentarni predstavnici već su ujedinjeni u narodnom klubu u kome potpuno slo­ žno djeluju. Medu pristašama tih grupa izbija sve življa želja, da se srodne po­ litičke stranke što uže združe. Poradi toga zaključeno je jednoglasno na me­ đustranačkoj konferenciji, da se ustano­ vi zajednički program, postavi jedin­ stveno vodstvo, te izdaje zajednički or­ gan za spomenute političke grupe, koje međutim i dalje zadržavaju svoju stra­ načku organizaciju. Dosljedno tome prestaje dne 15. maja o. g. izlaziti »No­ vo Vrijeme«, a istoga dana prestaje i »Hrvat« biti organom isključivo Starčevićeve stranke prava i postaje zajed­ ničkim glavnim glasilom spomenutih udruženih stranaka. »Prijatelj Naroda« ostaje i dalje pučki organ Starčevićeve stranke prava. Nove grupacije stranaka. »Glas Na­ roda«, donosi od 15. maja vijest iz Be­ ograda slijedećeg sadržaja: »Kako se u političkim krugovima sigurno saznaje, stvara se nova parlamentarna grupa­ cija, protiv Demokratskog Kluba U ovu grupaciju ući će: Pašićevi stari radikali i Narodni Klub. Potvrđuje se vi­ jest, da se pregovori o tome vode I da se pozitivno računa na potporu Jugo­ slavenskog Kluba i dra Korošeca«. Upisuite zajam na driavne bonove kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca! 4°'o nice što je on i učinio.« _ __ __ — - _ _ -- _ — — — Prevrnem list — dva, koji su ostali prazni. Ona me pogleda suznim očima i pristupi meni s riječima: »Nemoj čitati prijatelju! To nije ni­ šta, Jer ja neznam pisati. Bol moju, 1 moju tugu nije u stanju pero opisati. Osjećaje moje nakon vijesti, da je ra­ njen ne mogu opisati. Da ste onoga ča­ sa bili uza me ida ste suosjećali sa mnom, da ste vidik borbu duše, da ste prisluhnuli, kako mi srce kuca mogli bi istom onda pojmiti što sam pretrpila. Prokknjala sam rat gledajući povorke automobila sa crvenim krstom, proklinjala onoga, koji je prvi potpis metnuo na osudu, kojom je moralo umrijeti milijon ljudi... Ovog časa dok ste čitali ia sam Još Jednom proživila sve one časove ne­ sreće..,« Ona sjedne do mene, primaknuvH stolicu sasvim blizu, da sam osjetio mi­ ris njezine kose, svježinu njezine mla­ dosti. magičnu moć njezina pogleda, kojim me je obuhvatila. ... »Nešto ružno Javilo se u meni. Ja �Број 33 Broj Harodno prodstaoiištvo Nilsonu. Narodno Predstavništvo Srba, Hrva­ ta i Slovenaca odaslalo je Wilsonu br­ zojav iz kojeg vadimo doslovno: >U času, kada je talijanska delegacija držala da će sredstvim stare diplomat­ ske škole, kao ono 1915. godine, kada je sklopljen tajrri londonski ugovor, opet istim manirima, daleko od javnosti i kontrole javnog mnijenja, ostvariti svoje gledište, koje je suprotno imperijalističkoine talijanskome. Bez predilekcija i bez parti pris, ne đesavuišući svoje simpatije za obe stra­ ne, Vi ste odbili najveći deo imperijalistrčkih zahtjeva talijanskih predložit svoju odluku. Autor 14 tačaka nije mo­ gao ostati ravnodušan, gledajući kako se opet hoće narodi da razmenjuju kao stvari i ustupaju i to u doba kada pravo treba da bude suveren svijeta, — i kada se likvidira rat. vođen u ime tih načela protivu imperijalzma germanskog, koji je, proglašujući njemački narod za predistiniranu, superiorniju rasu, objavio eksploatisanjc slabijih od sebe kao svoje Bogom dano pravo. Takav se isti impe­ rijalizam pod rđavo smišljenom etike­ tom neke nacionalne impulzivnosti ge­ ografske cjeline, strategijskog osigura­ nja, spašavanja oaza nacionalnih i ne­ kog istorijskog prava, koje nema di­ rektne veze sa italijanskim narodom, javlja na žalost i danas i to opet prema nama, našem narodu. Sankcija talijan­ skih zahtjeva značila bi — samo pro­ mjena gospodara, umjesto Austro-Mađara imali bi smo Italijane. Jer čist im­ perijalizam može tražiti dalmatinsku obalu — na kojoj živi 3 od sto talijan­ skog elementa a 97 od sto hrvatsko-srpskog; čist imperijalizam će tražiit ćelu Istriju u kojoj je 63 od sto našega na­ roda, tražiti Rijeku koja je vieštački talijanizirana, potpomognuta mađarskom administracijom (jer je 1848. godine bilo svega 691 Talijan) a u kojoj je (zajedno sa Sušakom, drugom polovinom Rijeke) opet u većini naše stanovništvo (27.393 prema 24.780 Talijana po oficijelnoj sta­ tistici austrijskoj), tražiti Rijeku, prirod­ ni nam doduše ekonomski, s providnom namerom da nam se privredni život parališe i osudi na vegetiranje. Imperija­ lizam je, brutalno nas tjerati s našeg Primorja, samovoljno nam određivati izlaze na more kod naših prirodnih pri­ staništa. Čist je imperijalizam tražiti krajeve naše Slovenije. — I za već pri­ rodne barijere tražiti opet barijere i za­ štite, i to od koga? Jedan narod od bli­ zu četrdeset milijuna traži strategijska osiguranja od nas, koji brojimo oko 13 milijuna, koji nismo ekonomski pa dakle ni vojnički na istoj visini, — i ako uz to Italija gospodari Jadranskim Morem, imajući i sve važnije tačke u svojim ru­ kama, obje obale otranskoga zaliva, i ako su joj sve granice i prema Sloveniji i Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri, potpuno sigurne, pa šta više može, ako hoće dobiti i kakve hoće međunarodne ga­ rancije za ta Imperijalizam ne može imati trajnog uspjeha. Ali imperijalističke šimere su stale čovječanstvo silnih žrtava, zadr­ žavale razvoj civilizacije, stvarale ne­ mir, trzavice i nepouzdanje dokle su trajale, a svršavale se krvavim ratovi­ ma u kojima su propadale. Imperativna je dužnost velikih istorijskih imena us­ tati protivu ove opasnosti i smetnje mi­ sam časovito postajala smirenija. Okrećala sam prsten na ruci sjećajući se zadnjih njegovih riječi: »Ja odlazim. Ako čuješ, da sam ubio koga razriješavam te prisege, koju si mi dala, a ako -me ubiju sjeti me se... Je li on ubijao, ili su njega ubili, ra­ nili? ... pitala sam se vozeći se pustim selima, koja su još sjećala na pustoše­ nje i pošast rata.. Bila su mrtva, bez ljudi, bez stanovnika, kao izumrla. Dan je bio lijep, lijep ljetni dan u predve­ čerje. Na zapadu se rumenilo sunce pri zalazu. Laki povjetarac razgonio oma­ ru I — tugu, a u mojoj duši raslo nešto ružno, ružno... Paglcdala sam časnika glavnog sto­ žera, koji me je pratio. Bio je mlad, li­ jep, zdrav. Pokušao je više puta, da me utješi, da mi nešto pripovijeda, nu nije me mogao trgnuti iz mojih misli. Sad sam ga pogledala sama. On se upustio u razgovor i pričao o ratu. O pokolju, o palenju i otimanju, o vješanju i strijeljanju, kao najobičnijim dnev­ nim događajima. Onda Je govorio o že­ nama, o zabavama s njima u sred kre­ ševa ratnog. No od svega ja sam toliko „НРАВДА“ — ,PRAVDA“ ru i civilizacije. Iste konsekvence im­ perijalizam mora imati i ovamo prema nama ako bi po nesreći uspeo pobediti. Naš narod niti bi prebolio aneksiju niti bi rezignirao, — već bi muški stajao pred perspektivama novih konflikata i borbi. A na svakoj stranici njegove mu­ čeničke i tužne istorije ispisani su i he­ rojstvo i životna snaga njegova koja se nije dala skrhati — ni stolećima gospo­ darstva varvara, civilizovanih, nad njim. Ustati protivu imperijalističkih zahtje­ va talijanskih zahtijevaju ne samo im­ perativi pravde i čovečnosti prema jed­ nome vijekovima napaćenom narodu — imperativi poštovanja prava i imovine malih naroda — se ne mogu dati na milost velikim narodima da ih komadaju po volji, potčinjavaju i pretvaraju u stvari za razmjenu već i imperativi re­ alne politike, — jer se trajan mir ne može zaključiti na nasilnim aneksijama i prostim otimačinama, ma kakvi ih to tajni ugovori prejudicirali. U Vašem otmenom gestu naš narod gleda dosljednost i rezolutnost, koju je cio svijet sa divljenjem i zahvalnošću poznao u velikim i teškim istorijskm momentma, kada je trebalo ukloniti sviletsku opasnost, skrhati oholi germanski militarizam, te s pouzdanjem vjeruje, da čelična volja predsjednika Vilsona, pred­ sjednika velike i moćne Amerike, mora suzbiti u granice mudrosti imperijali­ stičke zahtjeve — a u korist trajnoga mira i prijateljstva talijanskog i našeg naroda, čiji odnosi kao susjeda treba da budu srdačni i prijateljski, treba da ostanu solidarni prema dosadašnjem neprijtelju, ako bi ovaj i dalje pokušavao nametati kome svoju hegemoniju. Naš je narod poznat sa svoje legen­ darne vjernosti prijateljima i sa svoje riterske lojalnosti. Istorija njegove pro­ šlosti i sadašnjica to kazuje. Nikakva iskušenja nisu u stanju bila promijeniti te riterske osobine njegove. I ovaj stra­ šni rat svjedok je vjernosti i lojalnosti našega naroda, — i onoga dijela, koji je po nesreći pripadao Habsburškoj monarhiji i onoga dijela, koji je u požr-‘ tvovanju svome bio izgubio i svoju slo­ bodnu zemlju. Ni pjesnička mašta jednoga Dantea ne može da predstavi sebi naš jezoviti pohod kroz Albaniju, naše užasne i mnogobrojne žrtve, naše bole i jade ostavljajući otadžbinu. Naši gu­ bitci za to vrijeme, za vrijeme cijeloga rata i za vrijeme robovanja pod nepri­ jateljima. koji su istrijebljivali naš na­ rod, kao što se zvjerovi istrijebljuju, prestižu znatno trećinu stanovništva na­ šeg. Opet za to ni časa nismo se poko­ lebali. već istrajaii i ostali vjerni svojim prijateljipia, u koje smo srećni da bro­ jimo gospodina Predsjednika Vilsona, Predsjednika velike i moćne Amerike. U ime toga naroda tih osobina, Pred­ stavništvo njegovo šalje gospodinu Presjedniku topao pozdrav poštovanja i za­ hvalnosti s molbom, da istraje do kraja na obilježenome putu. Pregled. O uređenju naših granica. Jugosla­ venskim pitanjem bavi se sada posebna komisija, kojoj predsjeda Tardieu. Iz­ vještaj ove komisije bio je dovršen oko 10. o. mj. Granicejzmeđu Njemačke Austriie i Jugoslavije određene su na taj način da će čitav dio Slovenske Koruš­ zapamtila: da je on lijep, pristao čovjek, da je crne masti, malenih naušnica, ko­ me je neobično pristajala vojnička odo-, ra. Je li to kod svih žena? Je li to ono ružno, ili je za tim bilo još nešto go­ re? ... Neznam. , Osuđuješ li me radi toga rasudi sam po sebi. Je sam li kriva što imam osim duše i srce i osim srca još i krv u ži­ lama? ...« Najednom prestane pripovijedati. Gla­ san jecaj izvi se iz njezinih grudi i ona kao očarana savi se u moje krilo! Ja sam je pridržao nježno, kao majka, ka­ da će da tješi kćerku, koja je izgubila »prvu sreću«. Ja sam ostao sasvim mi­ ran. Moje srce kucalo je jednako od­ mjereno, tek jedno čuvstvo neizmjerne boli prelilo se mojom dušom, okolinom i čitavom prirodom. Ona nije davala nikakva znaka od sebe, nije se micala, a Jecaj bijaše prestao i činjaše se, da spava. ... A onda, kao u snu, kao u priči okrenula se k meni, pogledala me po­ gledom iz kojeg je strujalo čeznuće, bol, tuga... Bjelc ruke savile se oko moga vrata: Страна 3 Strana ke pripasti Jugoslaviji, a u mješovitim krajevima oko Celovca imao bi se pro­ vesti plebiscit. Vjerojatno je da ćc u u smislu naših želja biti riješeno i ovo pitanje razgraničenja kao kompenzaci­ ja za naše teritorijalne gubitke na oba­ lama Jadrana. Željeznica Trst—Beljak biti će čitava dodijeljena Italiji, Talijan­ ska granica teći će ortografskom crtom južno od Trbiža. Pariški dopisnik rimske »Tribune« ja­ vlja svojem listu, da je na sastancima vijeća četvorice Jadransko pitanje već potpuno riješeno, samo se riješenje drži tajnim. Jugoslovenski dio temeškog Banata, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Kranj­ sku, zatim srpske predjele Bačke izme­ đu Tise i Dunava i predjele sjeverno od Drave dobiti će Jugoslavija. Priznanje nezavisnosti Finske. Jav­ ljaju iz Helsingforsa: Američki konsulat saopćio je finskoj vladi, da su Sje­ dinjene Države priznale nezavisnost Finske. Razoružanje Njemačke. Po mirovnom ugovoru Njemačka će smjeti držati voj­ sku od 100.000 momaka regrutovanih isključivo za dobrovoljnu službu od dva­ naest godina. Njemačka ne će smjeti imati ni aeroplana, ni tankova ni otrov­ nih plinova, a morati će ograničiti pro­ dukciju svog materijala do ustanovlje­ ne visine i na određene tvornice itd. Slične klauzule primjenjuju se i na flotu. Ratna odšteta Njemačke. U mirovnim preliminarima ustanovljeno je ovo glede odštete. Za isplatu odštete Njemačka će direktno dati na račun: 20 milijarda bonova u markama (zlato) odnosno 25 milijarda franaka, plativo do 1. svibnja 1921. 40 milijarda bonova u markama (zlato) odnosno 50 milijarda franaka sa 2 h% kamata, od 1921. do 1926. Po iz­ maku god. 1926. 40 milijarda maraka u zlatu (50 milijarda franaka). SerijatshE sudare ihole. Koncem aprila ove godine objeloda­ njen je natječaj ministarstva vjera za popunjenje muftijskih mjesta u Staroj Srbiji i Makedoniji. Muftije će vršiti duž­ nost i muftije i kadije i upravljati vakuf­ skim dobrima u svom muftiluku. Osim stručne spreme traži se i dobro pozna­ vanje srpsko-hrvatskog jezika u govoru i pismu. Potrebno je 34 muftije i to 12 okružnih sa platom od 4000 din. godiš­ nje i 22 kotarske muftije sa platom od 2400 din. godišnje. Kao kandidati dolaze u prvom redu u obzir apsolventi naše šeriatske suađčke škole, a za njima idžazetlije. Ovim se natječajem otvara našim šerijatlijama jedno novo polje rada u na­ šoj novoj državi, a sigurno je. da će se iz godine u godinu jijihov opseg širiti i potreba rasti te će iziskivati sve veći broj sila, koje znaju svoj posao. Našoj šeriatskoj školi može to samo služiti na čast i podići joj ugled, da je u stanju dati našoj državi potrebne spremne sile, da se već jednom sredi žalosno vakuf­ sko stanje i jadne mearifske stvari u napomenutim krajevima. Ali se može očekivati još daljnje potraživanje svršenika ove škole, jer su poslovi vjerski i vakufski tamošnjih muslimana na ni­ skim granama pa je nužno mnogo rađa i truda, dok se valjano srede. A za taj veliki posao treba i trebaće uvijek no­ »Ja sam žena... žena sam kao i sve druge... Oprosti mi... Treba mi opro­ stiti... Ja sam razriješena dužnosti; — on me je razriješio... On je ružan, vrlo ružan postao, jer je postao — Čo­ vjek... Izvadili su mu neke kosti iz donje čeljusti, rezali su mu desni obraz, da je postao nakazan... Ruku su mu odrezali i vadili polomljene kosti iz grudnog koša... Nije me mogao po­ znati. Kraj njega je stajao spis, koji je pobilježio njegova junaštva. On je u b ij a o, dok i sebe nije ubio... Dohva­ tila ga granata i iznakazila... Prije operacije diktovao je jedno pi­ smo meni: — pismo gdje je stajalo: Zadnje moje riječi razriješuju te prise­ ge, jer sam ubijao i prestao biti čovjek. Sad su ubili i mene, da i oni prestanu biti ljudi... V. Kao ptica, koju je nevrijeme natjeralo čovjeku u ruku, ležala je ona u mome krilu, a onda — zastiđena skočila, prhnula i pobjegla u drugu sobu. Ja sam ostao sam. Bio sam iznena­ đen, jer sve ovo što sam čuo bijaše tako vih sila, koje valja u prvom redu da daje šerijatska škola u Sarajevu. Hoće li toj potrebi moći udovoljiti ta škola, koja je dosada podmirivala samo našu užu domovinu, to nije teško odgo­ netnuti, ako se uoči današnje stanje ove škole. U zadnjim godinama opada broj apsolvenata njezinih, te ih ove godine ima samo šest u zadnjem godištu, a pr­ voga godišta uopće nema. Potreba se dakle sila povećala i još će se poveća­ vati, dok je broj podmlatka opao podobro, pa ie blizu opasnost, da se neće moći dobiti nuždan broj apsolvenata, koji znaju i razumiju svoju zadaću. Iz ovih je razloga posve opravdano i potrebno zamisliti se u cijelu ovu stvar i poduzeti sve mjere da našu državu ne zateče nenadano jedna neugodna po­ sljedica koja bi iz olakog uzimanja sa­ me ove stvari mogla nastati. Zato že­ limo da upozorimo pozvane faktore 5 našu vladu na ovu mogućnost očekujući od njih, da se odmah pobrinu i dadnu na posao, kako bi predusreli oskudici šerijatskih apsolvenata, koji 'su našoj državi sa milijun i po muslimana sada u većoj množini potrebni nego li do­ sada za malo jače od pola milijuna mu­ slimana u Bosni i Hercegovini, Kako je naša šerijatska škola u Sa­ rajevu jedini zavod u našoj državi za odgajanje i obrazovanje kadijskog sta­ leža i kako ima izgleda, da će ona po­ stati glavni centralni zavod za liferovanje šerijatlija za muslimane cijele Ju­ goslavije te kako su već danas velike potrebe valjanih muftija i kadija, a u buduće će biti i veće, to je od velike važnosti i općeg interesa nastojati, ka­ ko bi se toj potrebi udovoljilo i izbjeglo svako iznenađenje i uklonila svaka ne­ prilika, od koje bi opći interesi musli­ mana zapeli i stradali. U tu je svrhu od prijeke potrebe u prvom redu pove­ ćati, odnosno podvostručiti broj pitomačkih mjesta (sti­ pendija) u šerijatskoj školi već početkom naredne škol­ ske g o d i n e, jer će potraživanje kan­ didata sprva biti najveće i najnužnijeg dok se urede zapušteni musi, vakuf.mearifski poslovi u Srbiji. Ovo poveća­ nje besplatnih pitomačkih mjesta je J zbog toga nužno, da se odmah u počet­ ku dade prilika i muslimanima iz Srbije i Sandžaka, da i oni mognu spremiti svoju omladinu na nauke u širijatsku školu, čime bi se mnogo podigla pro­ svjeta i vjerska i svjetska tamošnjih muslimana. Sve bi to išlo u korist našoj državi, a i općem prosvjetnom stanju našega troimenog naroda. Ako nemaju sada u prvo vrijeme ta­ mošnji muslimani dovoljno spremne omladine, koja bi mogla s uspjehom po­ hađati nastavu šeriat. škole, moglo bi se toj oskudici na taj način doskočiti, da se odmah naredne godine otvori u istoj školi jedan pripravni tečaj, u kojem bi se omladinci s nedostatnom spremom kao privatisti šer. šk. za jednu godinu usposobili za daljnje pohađanje ove škole. Na taj bi način mogli odmah sudjelovati i tamošnji muslimani u obu­ ci i postati dionicima prosvjetne blago­ dati. Mi se stalno nadamo, da će ove muslimanske opravdane želje naići na potpuno razumijevanje kod svih mjero­ davnih faktora i da će im svesrdno i bratski u susret izaći i uvažiti ih što prije jer su muslimanske prosvjetne pri­ like uopće žalosne pa ih valja što brže istinito, da nisam ni za čas niti o jednoj riječi mogao što posumnjati. Ona ga je volila, dok je bio lijep, pa bi mu možda oprostila i što je ubijao samo da je i sada lijep... One krvave ruke ne bi je plašile, ali je ruka odrezana, osječena... Njegovo je lice iznakaženo, njegove grudi izlomljene... Šta ima još?... Ima li išta?... Ubijao je... Za što? Za što? Za što se ljudi ubijaju?! Je li to u naravi, u duši, u strasti čovjeka... Za što su ljudi zločesti? Zar Kajinova krv još nije prestala djelovati, zar čovjek nije kročio ni jednog koraka naprijed od svoga bra­ ta. — brata-ubice Kajina... Šta pokreće čovjeka u času, kada hoće da učini zlo? Da li nesvjesno stanje duše, ili ružan osjeća! zavisti, strasti, zlobe... , Šta je nagnalo prvoga, koji je rat pot­ pisao, kada govori i daje sve razmislio i odlučio?... Je li on išta razmišljao i odlučivao, ili je samo potpisao. Je li bio zaslijepljen osvetom, mržnjom, bojazni — podao se ružnim osjećajima. Oni su bili u onaj čas gospodari njegova ra­ zuma, oni su nadvladM i krv je proli­ vena. (Svršiće se.) �Strana 4 Страна liječiti. To traži opći državni ugled i interes našeg mladog kraljevstva. Ne možemo ovdje mimoići još jednu stvar, jer ie u savezu s gornjom. Radi se o šerijat. gimnaziji, koja bi itnala od­ gajati podmladak za reformiranu šeriat školu (akademiju). Iz istih razloga, gore navedenih, trebalo bi povećatibroj m j e s t a i u ovoj gimnaziji, da se mu­ slimani vjerski i svjetski obrazuju u njoj iz cijele naše države, dok se slična ško­ la ne otvori za muslimane u Srbiji. Ovo su najpreče muslimanske potrebe, koje se ne mogu nikako odgađati. Neka po­ zvani promisle o iznesenim željama i potrebama te im udovolje. Događaj s Alijom Kalvarijom. Muslimane općine Koševo predveo je predsjedniku vlade podpredsjednik mje­ sne jug. musi, organizacije Atif ef. So­ čo. Predsjednik vlade primio je depu­ taciju susretljivo i obećao, da će sve učiniti, da se pronađu zločinci. Atif ef. Sočo rekao je predsjedniku vlade: »Gospodine predsjedniče! Biće Vam poznat slučaj, što se desio s Alijom Halvadžijom i njegovom čeljadi. Napa­ la mu je na kuću razbojnička banda, povezala muškinje i pomlatila ih, a na najgadniji način obezčastila ženskinje. Pa ne samo da su ih isprebijali, nego su im i od sto godina stečeni imetak razgrabili i odnijeli. Nije samo to jedini slučaj. Svaki je od njih nešto pretrpio. Sada ovi muslimani mole Vas, da bi ste im podijelili oružje, a i vojničke ophod­ nje postavili, s kojima bi po jedan od njih zajednički stražio. Na žalost te zlo­ čine izvode naši domaći sinovi, koji se preoblačc u odijelo srb. vojnika i tako kaljaju čast srpske vojske«. Na to je predsjednik vlade obećao, da će on sve učiniti, da se prilike srede, jer je naša mod. i dem. država jaka to sve urediti, a najbolja je garancija nje­ gova riječ. On je zadnjih dana proglasio prijeki sud u Sarajevu, i za sve zločine će sada suditi voj. sudovi. Onaj, koji dođe pred voj. sud, taj će osjetiti svu žestinu zakona. Dalje je rečeno, da su žandar, patrole pojačane i da su sada desetorostruko jače, nego pred 15 dana. Ovih će dana stignuti još 400 žandara iz Srbije i Slovenije. Još je rekao, da svak sumnjive osobe prijavi vlasti, jer da to nije nikakva špijunaža, nego dr« žavlj. dužnost svakog pojedinca. Iza toga je predao džemaibaša Alić predsjedniku tužbu muslimana iz opći­ ne Koševo u kojoj se tuže na nesnosne prilike i nesigurnost života, časti i imetka. Nabrojeno je više slučajeva, ko­ je su oni sve do sad trpili, ali bestijalni slučaj koji je izveden nad obitelji Alije Halvadžije prelazi sve granice. Ovaj slučaj opisan je u pritužbi ovako, te ga za obavještenje prenosimo u cijelosti: »Svakako će vladi taj događaj biti po­ znat. Krvnička i zločinačka banda — njih 15—16 — na poštenu riječ izmoliše Aliju, da im otvori vrata, izgovarajući se, da su došli službenim poslom. Na takav način, kako sigurno ne bi mogao učiniti ni najdivlji afrički crnac ili lju­ dožder, a ne plemenski brst, istukoše i isprebijaše njega i osufe. Pa sav izmr­ cvaren leži na postelji i ne može ni da se digne. Njegova bolesna žena, koja je na nekoliko dana prije bila pobacila dijete oskrvnjena je na takav način, da tolikog zvjerstva ljudski um nije spo­ soban ni shvatiti. 1 najokorjelija i naj­ pokvarenija duša mora se zgražati pri pomisli na ovo djelo. Sirota žena bori se sa svojim životom. Drugo ženskinje je ispremlaćeno kundacima tih zvijeri, a također i Junus Omamović, koji je tu večer došao svojoj kćeir, spomenutog Alije, i Asim, sestrić Alijin. Kakvu samo duševnu bol ti jadnici moraju trpjeti! Osim tolikih zvjerstava, što su ih počinih’, odnijeli su u novcu — a radi toga novca su ih i tukli, govoreći, da su im komšije kazali, đa oni imaju 12000 K gotovine, a svakako i koji komšija nije falio — i stvarima kojih 13000—14000 K. Ovo nam zadaje teške brige i mi s nepovjerenjem gledamo u buduće doga­ đaje, izgledajući svaku večer, kad će se i nama ovako što dogoditi. Ovi raz­ bojnici kadri su toliko zla počiniti, ko­ liko se ne da ni zamisliti. Mi smo u svakoiasnoj opasnost i pogibelji za ži­ vot, gnloruki bez ikakva sredstva za obranu, bez da smo kadri oduprijeti se. U ovako bezizglednim i opasnim prili­ kama. kada izgledamo da i naši domovi ostanu opustošeni, a čeljad obczčašće- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Brej 33 Број ,PRAVDA“ — „ПРАВДА" Ukinuće ograničenja kod putovanja. na, jedino je što možemo tražiti, da nam Primamo od ravnateljstva državnih žese podijele oružne dozvole, da možemo nabaviti slobodno oružje i u slučaju na­ i jjeznica: Ograničenje u primitku putni­ ka kod putničkih vozova s obzirom na pastovanja, da se možemo odbranitk« širenje pjegave groznice stavlja se 13. majem o. g. izvan krjeposti. Uslijed toga prirnaćc se putnici na svim stanicama, stiin ograničenjem, đa Priznanje Reisul-ulemi. Ljubinjski mu­ će se za pojedine putničke vozove iz­ slimani uputili su brzojav na presvj. g. davati samo toliko voznih karti, koliko Rcisululemu H. M. ef. Cauševića, u ko­ I bude praznih mjesta u vozu. jem mu srdačno zahvaljuju na njegovu Na znanje. Mnogo poštovaoci rah. M. energičnom zauzimanju za muslimanske Cazina ćatiča obraćaju se na pisca interese, a ujedno osuđuju pisanje nekih podlistka g. A.Hifzi Bjelevca radi dobro­ listova koji su na nedostojan način navoljnih priloga, pa nas je umolio isti, da plai Reisul-ulemu. se svi prilozi šalju uredništvu »P r a vNapretkov konvikt Hrvatsko društvo d e«, koja će svojevremeno povesti ak­ I »Napredak« za potpomaganje siromaš­ ciju za osnutak odbora za izdanje djela nih đaka Hrvata podignulo je u Saranašega pjesnika i za podignuće spome­ I jevu ispod zemaljske bolnice krasnu nika (nišana). modernu zgradu za smještaje hrvatskog Za Cazimov fond darovaše dalje: po đačkog konvikta. Zgrada je posvema 200 K: Pripravnici šeriatske sudačke posvema dovršena, osim kanalizacije, uškole; po 100 K: Mujkanović SaHhaga vedenja vodovoda i nabave unutrašnjeg iz B. Broda; po 45 K: Kasimović M. uređaja. Središnja uprava »Napretka« Alimed; po 40 K: Uzeirbegović Mustajobraća se sad na sve prijatelje mladeži I beg; po 30 K: Uzeirbegović Edhembeg; I i naroda, na ljude dobrog srca, da je po 20 K: Dr. Abdulahbeg Bukvica, Kupomognu novčanim prilogom, kako bi lusi Mehmed ef, Uzeirbegović Bzeirbeg; se konvikt mogao što prije privesti svr­ po 10 K: Kadribegović Hasan ef., Ossi. Taj je pothvat plemenit i kulturan te manbegović Osmanbeg, Karahutić Bese preporučuje sam sobom. Obraćamo gan; po 4 K: Kurbegović Fehimbeg svi na to pažnju braće Muslimana s apelom, iz M a g I a j a. Prije iskazano 100 K, sada se tom prilikom sjete i našeg »G a ji da 509, svega 609 K. r c t a«! (Kad ćemo mi podići »Gajretov« konvikt? Kad ćc Muslimani stići »Na­ predak« i »Prosvjetu«?). U nedelju dne 17. ovoga mj. 1919. bi­ Novi utemeljitelji i dobrotvori. Kao će čitavo poslije podne otvorena zgra­ da Naprctkovog konvikta, da se tako utemeljitelji pristupiše »Gajretu« Safić I širim krugovima pruži mogućnost, da H. Jašar, Husejnaga Caušević, Dautović ' razvide unutrašnjost zgrade. — Misli­ Mehmed i Muhamcdbeg Džaferbegović svi iz bos. Novog. Isto tako javiše se mo, da će i muslimani pogledati tu zgra। du i promisl.ti, bi li i mi mogli već odavza utemeljitelje: Kulenović Z. Salihbeg, i no ovaku jednu palaču imati, da je bilo Manojlović Niko upravitelj kotara, Šehić I samo više darežljivosti i brige Muhamed ef., Hodžić Ahmed, Šehić Nail, 1 za našu budućnost. Dosta je riječi i Smailbegović Mehmedbeg, Ramić Halil, praznog patriotizma, vrijeme je, da se Kulenović-Bajbutović Smailbeg, Kahvei mi maknemo, jer je sramota, đa smo džić Mehmed, Bahtijaragić Derviš i Ku­ 1 u svemu zadnji. lenović Mehmed-Alibeg. Svi iz bos. Pet­ Anketa o zaštiti i prehrani djece. rovca. Kao dobrotvor upisao se Dervišbeg Smailbegović iz Bos. Petrovca. 11. ov. mj. obdržavana je u svečanoj dvorani zemalj. vlade posebna anketa, List i kalendar »Gajret«. U knjižari Bašagića u Sarajevu nalazi se na pro­ kojoj je bila svrha, da interesirane šire daji Gajretovih kalendara i čitava go­ krugove našega društva uputi u orga­ dišta lista »Gajret« iz god. 1911., 1912. nizaciju za zatšitu djece, koja će se na­ skoro provesti u cijeloj državi. Zemalj­ i 1913. Preporučuje se čitalačkoj publici, da nabavi gornja godišta lista »Gajret« ska je vlada u to ime pozvala na taj i kalendare: »Gajret« jer će tamo moći dogovor neke predstavnike državnih vrlo lijepog gradiva za čitanje, a time oblasti i predstavnika kulturnih i soci­ i društvo »Gajret« pomoći. jalnih društava. Bio je prisutan i načel­ nik odjeljenja u ministarstvu za socijal­ nu politiku Dr. M. D. Popović, koji je došao iz Beograda, da posebnim preda­ vanjem zainteresuje naše krugove u Mumin B. Stijena. Za Vaše pripovicilj i rad te akcije. Slučajno se tu dejedke ne možemo ništa reći, jer ih niste siše i zastupnici »American Rehef Adposlali. Ako ih želite u posebnoj knjizi ministration Children’s Relief Work« štampati obratite se na štampariju. Se(američka misija za pripomoć), koje se lam 1 društvo mnogo brine za svu djecu evOnima koji šalju za »prlposlano« ne­ ropejskih država, koja danas pate radi ka uvijek pošalju i predujam, jer bes­ nesretnog rata. I djeci u Bosni i Herce­ platno nikom ne štampamo. govini ostavilo je ovo humano društvo veliku količinu konzerviranog mlijeka, kakao — a i šećera i to sve besplatno. Spomenutoj je anketi presjedao po­ vjerenik za socijalnu politiku Franjo Dragi moj Trešeljčel Markić. Od strane vlade prisustvovao .Molim, da mi uf aćinj, ito Ti м daaad je sjednici načelnik za prosvjetu i bo­ javih; nekako oe ikan|uj»a i Mćekajam boljo goštovlje Šćepan Grđić. Od ostalih pohore, no bi ll se iipod jeribaome »talo rodriti, uli mi pobijeljele oći čekajući, dok nam io oki­ zvanika također su se mnogi odazvali ne gospoja ccnaora. Vidim, da ona i no misli pozivu i prisustvovali anketi. skinuti nam se ■ vrata, a u mene pora pokaIz govora predsjedatelja g. Markića, basto. pa sara dura« sve do dana«, ali beli viko a osobito iz dosta iscrpljenog razlaganja ne moga, jer »tala frka ljudi na ovo strano pa i mene rasjutite plaho htina. bojim se, da g. Dra Popovića te načelnika g. Grđića, najntim i gospoja centara, jtT mi jo na nišanu razabire se pravi značaj ove humane njealn imenjak u bolodlji, gdje ga nekakav ne­ zadaće, koja treba da protegne svoju vidljivi duh i nečuveni glas naroda imjootl, da akciju u čitavoj našoj državi. Naša će u njihovo ime ratlaže ј drobi „ko jetta*. Sa­ mo malo sabor učini, da ti jodnu hieaja ispri­ budućnost biti u rukama naše djece, bu­ čam, koja elići d^eU sjednici gradskog .aa« dućih naših državljana, a za te valja, stupstva*(!) od 14. шлја ove fodiae. Ono ti da se svojski brine država i narod. Iza iagubi jedar Švabo puno para pa pusti tolala, rata je ostalo dosta sirotana, ostalo ih da viče po ćarkiji, nije ii kogod nadao pare, da mu ih teel mi a on obeeajo dobar baUil. Ta­ je dosta, koji očekuju pomoć, pa je vrlo la! viče, ali Švabo ko Švabo, oo vjeruje, pa plemenita pomoć koju god je pruži u pristao us telala, da čuje tvojim otima, tu će tu humanu svrhu. vikati i hoće li so iko javiti. Opasivii to telal Predsjedatelj poziva sve prisutne Ipoče glasnija vikati i upirati prstom a Švaba, dodajući: on se juti, na ito bi Švabo odgova­ zaslanike da u roku od tri dana imenuju rao: juti se, joti Eto, ova mi prida na om pade svoje izaslanike u oblasni odbor za B. čitajući u đeridama o sjednici naje boledije od i H. da se što prije mogne raditi i u nas. srijede Pa mi tnhafli, ito so (neiaabrani) ваKako smo obaviješteni skoro će stići stupnici jote i džilitaja na „ olliti odgo­ vor* mjesnog odbora naie oigantsacjo. araovamo američka pomoć našoj djeci, te |»vo ih trpi već pola godine i »ije im reklo ni će se po školama urediti kuhinje iz ko­ jedno, a kad gospoda aatraiiie narodno miiljajih će se školskoj djeci davati doručak. nje i dobite pravu narodna poruka, stado ih trka to sa Bsgraianjem i gnutanjom" osnđite Ostaloj djeci siromašnoj koja ne ide u »jednoglasno« odgovor uaiog mjesnog odbora. škole (radi malodobnosti) davače se Kamo ponajlak, gospodo slavna! Najprvo se pro­ mlijeko u posebnim kantinama ili poje­ mislite. u čije ime vi radite i ko vas je posta­ dinim dojiljama. Ovo će se činiti po vio, da sasijvdate a belediji i Hitite interese svih građana? Fa onda, u čije 1ие osađojo svoj zemlji i to pod strogim nadzorom. vijeće odgovor naie organisncijo, koja govori a Čujemo već da se počelo radi pokusa ime svih Muslimana n arajevu a rimlijeka u ovdašnjoj višoj djevojačkoj joče je ne'rgitimisuno i nelegalno i no »asto pa slobodne volje aaiega grada? Ako se jo Švabo školi. jutio, jutio so abog svojih para i imao Je pra­ Zaista je ovo lijepa i plemenita akcija vo, ali gospoda vijećnici kad se jato, nemaju koju i mi toplo zagovaramo, Domaće vijesti. „Sajretove" vijesii. Poruhe urediištva. Trešeljak. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« pravo, jer im građanstvo nije povjerilo ta ,,Urete, dangubne i odgovorno" oluibo, pa će ih ug taborima „rijoliti toga tereta*. Neka ih no urujava prva narodna riječ, jer eto narod no sna ,?!) da cijeni njihovo brige sa ugroženi iivoi i imetak gragjanetva". Na isborima će tek dobit' psadovoljitinu" i ,,jol dolidniji odgovor4, ali će se Uno manje „agiaiati i gnjolati '. ŠU ćeto de! Narod ko narod, no vjeruje svakome, kao ni Švabo Sto nije vjerovao noposnatbm e telaln, pa je htio da na avoje uli čuje, Ita on govori u darkiji, kad u njegovo ime govori. I nale gragjanstvo hoće da ona, ko go­ vori a njegovo ime i kako brani njegovo inte­ rese. 1 kako misli muslimansko gragjaastvo o danaicjim vijećnicima, to jo protumačeno naj­ bolje u odgovoru mjesnog odbora sarajevskog, kojemu nijo nikako trebalo raalaganja i tuma­ čenja neisabranog KUre, jer on valjda noće govoriti u imo Muslimana gragjana, kad su gragjani'* Alija i Hasan mogli mučati i sto AaUe ukabuliti Kamo sabur, gospode, progovoričo i gragjanstvo, ali ćo to biti pravi narodni sud bos »sgažanja“ i kojekakvih nosianih prim­ jedaba! Pravi gragjinin. OGLASI: Hitirikl hriifibl mi u Riiillcl. Os 8S/44-19. Kotarski šeriatski sud u Rofatfcl na molbu nasljednika umrlog Suljage Vtizovića iz Rogatice prodavače u kancelariji šeriatskog suda u Rogatici običnvm javnom dražbom na dan 12. juna 191». u četvrtak u 11 aati de podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizovića, i to su upisane u gr. ul. br. 236,. 247, 249, 465 i 754 kat. općiaa ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka garnje nekretnine koje su u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te imade livade 1860 D 520 cm' šume 545 D 600’ pašnjaka 713 D 800 m' Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D 390 cm’ Gornje nekretnine neće s» pro­ davati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. Rogatica, 19. maja 191V. Kotarski šeriatski sud. u. i-i. GHflasia гобшаити samshi мит. Broj 258. Nati«2ai. Kod ove općine imade se popuniti 6 stralarskih mjesta. Mjesečna plaća 300 K. prehrana u zajedničkoj menaži,. uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo i ogrijev u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od strane općine. Stvarne mol­ be sa propisanbm svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast u vojsci imadu se do 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. es. i-s. sastojeći se iz kuće, štale i 18 dunuma prvorazredne oranice na glav­ noj cesti u Kijevu kod Sarajeva pro­ daje se uz vrlo umjerenu cijenu. Upitati u upravi lista pod br. 66. i-i HOSjeC Prva muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidni poni. С1]ш uin|irtoi. Jusuf Hadžif, Sarajevo, Kundurdžiluk ulica br. 35. 8 12 HEHMED rnaolii urar i draguljar Sinjm, Rijundžlluli bp. II, Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i briom poslugom. :: štamparija D. & A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be4c21ee31546a81141782f477fc6b0e.pdf 1b6f17c83d16d6904247006681098686 PDF Text Text BROJ 40 KELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, redakcioni odbor. na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ Broj 34. Sarajevo, utorak 20. maja 1919. (20. Udruženje Naroda sačinjava jedna skupština i predstavnika Preliminari mira s Njeinač- ' raznih naro ia i jedan savjet od kom poznati su i široj javnosti, devet »lanova i to po jedan a konture općeg mira mogu se predstavnik svake glavne sile i već naslućivati po onome sto je predstavnici, koje odredi skup­ do sada izbilo na javu. Naredi, ština ost. le četiri države. koji su sposobni da sobom vla­ Kolika se je davala važnost daju biće suvereni, a drugima ovomu Savezu Nar. da i idilo su a« je postavilo starateljsko vi­ je u početku raspravljanju, jer jeće u još neostvarenom Savezu su sadnšnji pobjednici htjeli oNaroda. sjeg.rati budući mir sebi i Jedan članak toga saveza | dati nm sankciju naroda čita­ predviđa mjere upravljanja ko­ vog svijeta. lonijama i zemljama, koje su Nar di, koji to b.ti potlačeni usljed rata postale biti uprav- I i kojima će upravljati Udruže­ ljane državama, a koje su na­ nje jesu sadašnji pobjegjenici. seljene narodima još msposob- Njemačku i Njemačku Austriju ninj da upravljaju sami sobom. sapeti će ugovorima uništiti ih Tutorstvo nad ovim naro­ potpuno elo nomsoi i sisati im dima biće povjereno naro­ na đes'tke godina krv. Tuisku dima na j poz vani j im po nji­ će podijeliti megju sobom pa hovom geografskom polo- će S tako izvršiti najmilija i aj u. želj; Ev ope, n jljepši njezin san Mora se čovjek u ovo duboko da Turske nestane. I stini zad­ zamisliti, da prozre kuda to smje­ njim činom prestaće bitisati i ra i kakvi su se razgovori v - zadnju ’slameka slobodna drža­ dili, kada je raspravljano u Pa­ va Mu limuna, — preko trista rizu g pvoj tač.ki pravilnija o ■ milijuna gube i žadn^g s oga Savezu Narodu. Kada pioćit<te predstavu ka, stav! se poeftučitav nacrt Udriiž«'ija, kada vi- torst o trista milijoii.i Muslima, dite preli mi nare mira, k ji su d iijiiio n . gob ■ i interese šti­ Njemačkoj pođnešeni na potpis ti Englez, 1 i tu ug i Talijan!... ZTr s • п». vraćamo u sred­ bez debate, pa kada ви uoči sve šta sprema vijeć četvorice mota ini ijek zar >.o nije nazadak, čovjek slegnuti ramenima i ušu- kada nam se oduz ml] i ausIjeduji glas u arMn i pregla­ titi. Tutorstvo nad nar dima, koji । saju sve Maslini • u - певроч buim nisu kadri sobom vladali odnosi da sobom vlad ju? Da su ugovar- < •• vodile čis­ se u pr om redu na sve musli­ mane svijeta, jer to pravo vla­ te namjere, u ustvari nju traju -g danja oduzima im se sada bez, ј mii oni bi oiVo ii karte i asp a . I] .: j . pr 1 čit vini svida se je upitalo: u št i oni • i pr чп. /. I m svim narOdisle. Kako je Evropa vladala do danas? Stvorila je jedan svij t, ■ .a im a i пч ste hoće, pa se reto ' o i utkati s godinama izgragjivala jednu kul­ ne I mi. i> za k lm Žudi čit V turu, ke j ' se je poka a i i km ni svijet. i I.iživ in. Mjesto ' o tan М.Г a ji i imao d- logje stvorila, je bijedu i žabe... mj— .a . d- , mir sto prosvjete i kulture m ljaštvo, ne r i b .tajed ' čkom - o ■koje je triumfiralo u ovom gr ­ ske.p!;n mom ratu. I to je sve učinila zu:mi snh ni u a . ne a on j: Evropa — prvi su počeli naj­ što je m je no diraj a ja cu s ■ kulturniji i oni su počinili naj- , brinuti za tvoje. Neka g. pred­ veća divljaštia. Svijet je poha­ sjednik AVilsou pročita još j ran i u crno zavijen! I ti isti, nom s.ojih četrnaest tač. k.i, ne­ koji su sada, promijenili vuciju ka tieorge i Clemenceau pome­ kožu i zamijenili mač, pa drže i tu ispred svojih vrata, a Tali­ u ruci grančicu mira poručuju jani neka se čiste sa našeg zem­ narodima : da će im odsele sta- ’ ljišta pa ćemo prije svršiti. Čovjek snuje, a Bog odlučuje. viti tutore, da njima vladaju.... Kako su došli do toga? Vrlo jednostavno — da očuvaju ouo Rad ia narodnom prosvjećivanju. što će sada oteti drugim naro­ i. dima, pa hrče da se s tim pla­ Od više se godina u nas s raznih stra­ stom prekriju jer stoji izričito na govori o narodnom prosvjenćivanju tamo: „Članovi udruženja štite širih masa. I kao obično u nas o tome mogjusobno od svih spoljnih na­ se m no 8 0 govori, a malo radi. padaja svoj teritorijalni integri­ U nas je uopće malo stalnoga i organlzovanog rada. Od okupacije do sloma tet i svoju sadašnju političku austro-ugarske monarhije prohujalo nezavisnost". je ravnili 40 godina. U toliko vremena Pred zadnjim činom. k j I I , i i । 1337) l nama je mnogo koješta palo na um, da se valja buditi, da treba rada i borbe. I kad se htjelo sama nam uprava ometala, da nešto učinimo. Nije tuđoj upravi išlo u interes, da se domaći na­ rod prosvjećuje, jer samo prosvjećen narod, i to prosvjećen narod u masi, do­ lazi do sebe, do spoznaje svoga jedin­ stva i slobodnog razvitka napretku. Na­ rodne osnovne škole se podizale veći­ nom u onim mjestima gdje je mali broj baš islamskog stanovništva. I to je bilo s očitom tendencijom. Ako se koja ri­ jetka škola i podigla ondje, gdje su u većini muslimani to se učinilo na dugač­ ko moljakanje i letanje na vladu ili ma­ rom rijetkog kojeg kotar, predstojnika muslimana. To su mnogi naši inteligen­ tni i narodni borci dobro osjećali. Kad i kad se proti tome ometanju osvještenja i proti gušenju zdravoga narodnog ra­ zvitka i prosvjedovalo, ali to sve bijaše rad od strane pojedinih prosvjećenih jedinica, pa su tako rastrgani i os­ labljeni pravi narodni borci ili u borbi klonuli ili čak silom zapriječeni da šute, miruju. Sve to znači da u nas ne bijaše dosada složna, jaka organizovana rada. Jest poštene organizacije, velim po­ štene, koja se ne da podmititi i intere­ som pojedinca omesti, nego junačkom borbom bez iznimke stalna, neumorna rada. Tako jaku četu poštenih boraca i } njihov rad ne omete niko, pa ni pojedi­ na- uprava, pa makar tu bilo najneprijateljskija i najtvrdokornija u ugnjetava­ nju narodne slobode. To je činjenica ko­ je jasno dokazala povijest mnogih ma- I lih, ali kulturnih i borbenih naroda, koji se mnogo pouzdaše u se, u svoj vlastiti rad. Danas smo nešto naprijed, moguće je­ dan smjeli korak (mislim na rad u širem j smislu J. M. 0.), ali se opet vidi da i samo pojedinac u našem društvu osje­ ća potrebu, da se sam za sebe održi, ! jer naše društvo još nije tako organizo- i vano, kako bi pojedinac uviđao, da će najbolje i sebe održati predajući se sav radu za društvo. U tome je i razlog, što ni rad na narodnom prosvieć vanju u nas još nije ni blizu orga- i nizovan. kako svi uslovi toga rada iziskuju. Jest, taj sav rad na prosvjećivanju naroda danas I to sad odmah zove na što nrvanizovaniju i što jaču akciju. 0' aj se rad ne može dati u ruke sa- J tro ljudima jednog staleža, recimo sa­ mim narodnim učiteljima ili samo jednom društvu n. pr. »Gajretu«, pa tražiti od njih neka 'ami čine što znadu i žele, a da ostali svjesniji elcmc’ t jedino traže od učitelja li cd »Gajreta« gotov rezul­ tat. To je rad težak, iziskuje dosta mora!"e i materijalne pomoći pa da se vrši s ~c':m uspjehom; vaba poći s podjelom ra 'a u kojoj će svako ko osjeća ovu našu potrebu. lično i to s voljom sudjeI vati i nomagati je prema svojim sila• i i- ralno ili materijalno. Naša Je J. M. 0. sebi već postavila zadaću u svome programu i za rad na rarm'nom prosvjećivanju: »Tražimo (od današnje domaće uprave zemlje, odnos­ no cd naše države) što izdašnije po v cćanjebudžetazajavnunastavii : uvođenje nraktičn;h reforama u javnoj nastavi. Osnovna je nastava oblivn'na za 'vu djecu obojen spola«. To je njglavnija tačka toga zahtijeva­ nja. pa onda se veli: »Društvo i državatrcbadauprusvesile ; za suzbijanje nepismenosti i da za to potrebna novčana sredstva sta­ ve na raspolaganje«. Godina 1. Od naše mlade države odnosno od naše uprave zemlje, tražimo, da siste­ matski suzbija nepismenost i neprosvjećenost uopće u svim redovima našega cjelokupnog naroda jednako, jer svaki je državljanin kao stup koji drži svoju državu. Svaki taj stup, član države tre­ ba da bude što spremniji i jači u zajed­ ničkoj nam borbi za opstanak našega naroda i naše države. * Dok se to od države, odnosno od up­ rave naše zemaljske vlade s potpunim pravom traži s jedne strane, s druge strane dužnost je i našega društva, pa makar to bilo zasada i podjeljeno i raštr­ kano na posebne plemenske ili vjerske zajednice, da svaki član toga društva svim silama nastoji pokrećati sigurnim sredstvima zdravi razvitak našega tije­ la, naše države. Naša plemenska braća Srbi i Hrvati već imaju svoju organizaciju za rad na prosvjećivanju širih masa. Doduše još su u svom početku i Hrvatska Narodna Zajednica i društvo »Prosvjeta«, ali ipak rade. Dužnost je i nas muslimana, da od­ mah pr.hvatimo taj rad. Ne smijemo izostajati od svoje plemenske braće, ne smijemo odlagati ni jednoga časa. Kadi neprosvjećeposti naš narod, biju mnoga zla. To se osjeća na svakom ko­ raku. Naš je narod siromašan. Tome si­ romaštvu leži najglavniji razlog opet u neprosvjećenosti njegovoj. Naša je zem­ lja agrikulturna, imućna je svim uslovima za napredan i zdrav opstanak na­ roda. Samošto tebogatedaroveneznanašnaroddaupotrebi. Kad su nam doliziH stranci, koloni­ je, pa naučeni radu priljubili se ovoj zemlji i iscrpljivali pametno svaku korist iz našega tla, onda se mi njima div.mo i upiremo prste u taj rad. A mi opet ostasmo obješenih šaka. Jest, ne­ znanje je veliko zlo. Ništa ne radeći ili da reknemo slabo radeći osiromašismo tako, da se u nas dan na dan siromaštvo povećaje. Zna­ mo. da je i to radi lijenosti ili radi ne­ prosvjećenosti naše. Dosta smo svoje zemlje prodali. Onu majć.cu koja nas hrani iz svojih grudi, vlastitu majčicu svoju zemlju dadosmo drugom, da ga hrani i oda zla brani. A mi opet ostasmo obješenih šaka. Stran­ ci nam dolazišc, nađoše majdane, naše krasne šume, i t. d. i uhljebiše snagu ra : .a i na naše vlastite oči oharabiše našu domovinu. I t. d. T.ma morijama naše duše i našega ti­ jela jedino će se stati na kraj prosvje­ ćivanjem našega naroda. U našoj recenziji knjige »Teško je ć o v j c k u u m r a k u«, rekosmo u isto­ imenom članku: »Bezkulture, uma i srca nema I"jepe narodne bu­ dućnosti, nema sigurna op-, stanka. Kulturu narod dobiva samo prosvjećivanjem. Prosvjećivanje naroda danas je naše najvažnije pita­ nje. Za titn citiramo retke gornje knji­ ge: »Proživljujemo evo odsudne gaso­ ve. Niko ne može reći dana , što će biti sjiitra. Svak hoće nešto, a što je za­ pravo taj nešto, — toga' niko pravo ne zna. Svijet zna što ne će, a ne zna šta hoće. Nu dolazi čas, kad će svak morati da formulira svoje zahtjeve, i to da ih formulira tako, da će oni moći provesti. Naše se pitanje može riješiti, al kod njegova rješavanja treba da svje­ sno i odgovorno sudjeluju svi slojevi na­ šega naroda. Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan građanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost. �Stuna 7 Страна PRAVDA" — „ПРАВДА М: se lome zahtjevu moramo pokoriti i upotrobiti onu metodu, koja vodi cilju. U narednom članku naša cc u .i duži.ost. da i upremo prsio.. ц tu metodu i da iznesemo način. prcdios.avljajući sebi, da će se u ovom važnom pitanju povesti ovdje stvarna diskusija između i dru : li naših pozvanih prosvjetnh radn:ka, — kako bi se ta zadaća dala što uspješnije provesti u svim slojevima na­ šega naroda. H. Mulić. Š A . Kriza kabineta. Već nekoliko' dana ši­ le se glasovi o krizi kabineta. Oštri su­ kobi radikala i demokrata u pitanju ve­ ru.i ovanja vojvođanskih mandata oprav avaju ove glasove tim više što se čuje, da vladaju u kabinetu diferencije radi agrarne reforme, jer stari radikali nc odobravaju odlučno stanovište mini­ stra za agrarnu reformu, već traže za­ štite za velik: posjed. No svi ti glasovi moraju se uzeti rezervom, jer ministar­ ski savjet još uvijek glatko rješava te’ Ue poslove. Stranačko komešanje. U verifikacionoj debaf uđari'o je u oči, da su se povi kl; ra.Hkalm desiđenti i ustegli se od disanja, čak ' predsjednik Narodnoga Predstavu štva Draža Paviović. koji •,->ađ ist i skupini nije za vrijeme ae’ sadnicu. Odsutnost Korošctmvngn ' hM obrazlaže se njegovom težnjom, đ? slobodne ruke prema bim stranama. Ostavka dre PavePća. Dosađanji vrc«*’-Jedni!- narod - 'r kluba đr. Pavelič predao je os'rvl - n? časti ore-tsicđmka. KaV se u orMjn'iim polifčk m krugo­ vima nogovara dolazi u obzir ga isto micstn đr T nmnja i!: đr. I orković. (n o.) L Udruženje naroda i Njemačka. Izvod govora . aNjcrnačkom. Sic. njene Američke Države. Britan­ ku Carstvo. Francuska, Italija i Japan, k::;: su označeni kao glavni saveznici; Belgija, Bra lija. Kina, Kuba, Ekvator, Grčka, Gvatemala, Haiti. Hedžas, Hon­ duras, 1 iberija, Nikaragua, Panama, ! гч, Poljska, Portugaiija, Rumunija, Kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca, Sram. Čehc-Slovačka i Urugvaj, koji picdstav'Jzjj sa davnim silama savez­ nu'? države • jedre strane i Njemačka s i-pge strane smatraju, da je 11. nov. '918. zakl'učeno primirje sa Njemačkom zat i, da bi se mogao zaključiti mir. Sa­ veznici smatraju, da su posredno ili ne­ posredno uvedeni it rat objavom rata A :stro-UvcV'’ Srbiji ?S. lula '914 . ob­ la-,-nm rata N'emačke Rusiji 1. avg. i 3. avg. Ргапсгкој kao i gaženjem Belgije. Na 'nvi tnvn delegati (slijed! lista) su sa zla si ■ si"eđeć;m‘... u tome fre-.. -л e,. obuo4 'ч odnosi sa Njemač­ kom. I. DIO. Udruženje Naroda, Principi: Pakt Udruženja Naroda za razvoj suradnje među narodima i za garanciju mira i sigurnosti zasniva se na slijedećim principima: Prknanje iz­ vjesnih obaveza, da se ne strna u rat, skru lozno poštovanje ugovora, međn- FELJTON . a an.h propisa i svih za-uovaiuli oditosa. Sastav : Osnivači Udruženja Naro­ da us države potpisameo pakta; drža­ ve pozvale da pristupe paktu u roku od 2 mjeseca, kad on stupi na snagu, i bez rezerve: Argentina, Čili, Danska, Spa.i ja, Norveška, Paragvaj, Holandija, Persija. Salvador. Švedska. Švajcarska, Vccceula. Mogu biti članovi i dominije i kolonije, koje se upravljaju slobodno i oko dve trećine njinc skupštine da za to pristanak. Iz. toga izlazi: 1. da Njemačka nije osn vać Udruženja Naroda; 2. da bi po* stala član, treba da odobre dvije treći­ ne ustavotvorne skupštine i da podnese stvarne garancije svoje iskrene volje, i da će očuvati međunarodne obaveze i 1 primiti pravila udruženja, koja se odI nose na vojnu i pomorsku snagu. Svaki član udruženja može se povući i poslije izjave date na 2 godine ranije i ' pod uslovom da je ispunio sve među­ narodne obaveze. Izmjene u paktu se i mogu sprovoditi većinom glasova čla­ nova. Svak' član prestaje bali član, ako i ne usvoji takve izmjene. Biće isključen i svaki, koji je kriv za povredu obaveza akta. 0 isključenju glasaju svi prisutni - far,ovi Udruženja. p, - k r; i n i s a n i e. Akcija Uđružema »a sjeđ^tem u ŽencvJ izvrštije se na - i ■ iku predstavnika svih članova i,,.. . rc лН з pređstavn’ka za svakog člana — što čini jedan glas), kojim rukovodi Savjet Devetorice (po jedan prcrMavmk velikh sila i četiri ostalih država boje skup odredi). Poslove rukov"đ' stalni sekretarijat. Svi međunarnđni b;ro: koji m ranije postali, stav­ lja;- se -md nadzor ovoga biroa. Naonižanje svešće se na minimum radi nar-đ- s s vurnosti. držeći se u tome geo- rafs' og položaja. Program tog sma­ nje:'!? zradiće Savjet za 10 godina i ne može se niienjatl bez odobrenja Savje­ ta. Svi su članovi obavezni da ne izmienjuju bez izuzetaka sva odnosna riješenja o vojnom i pomorskom pro— •. Naročita komi iia za sva vojna ' . ..... oče Savjet, a svi članovi itirzJr J^đan drugom teritorijalni I i'*:U:' integritet. Raspreva sporova: — Udruženje ie obavi: no da spase mir, ako тп mijet! rat. Na zahtjev svakog čla-a sekretar će sazvao odmah SaSv?1 • sner će se podnijet bilo ar’ ‘ U. pri kojoj će se suditi dobronab:! sNCvanJu Savjeta. Ni u ' ■' ’uč’in neće se priznatf duži rok • —• , - izricanje presude ili • - - ,nin izvještaja od strane Savjeta. ■ - -n na slučaj tu, "v’ tumačenja međunar. prekida obaveza. д' > irvlešini ' i' -'dasno iz-ađen, • sivi obavezuju, da pri. •. ■ pr' v strane koja se sa■ч-"- sa fm -pk’tfN. :". Na slučaj, da Bavict n”o Uđrođušan. svaki član ima ; т pn slobodu akcije ako druga stra- . ,, ircienđira... Ako se pravo jedne trase zasniva na međunar. pravu. Sa­ vjet će to 'amo konstatirati. Ni n tom slučaju može se spor iznijeti pred ceo skup. Ako parnične strane nisu članovi Uđrt:-T<mta. onda te Savict upotrijebiti sve. da oni budu članovi i tada Je proceđ’ira obična, inače će Savjet unotrijeb!ti -ve mipre da se cn'roh otkloni Ako iedan član sam uđe u rat. onda Je on .p o iuktu« u ratu sa svima članovima ; renitetum. Belgija će zatim usvojiti od­ luku Udruženja Naroda. Udruženja. Udruženje odmah prekida Odsjek 2. — Luksemburg.— s njim sve ekonomske i financijske veze ' I i svaki član ima da učestvuje u stvara- | Njehuićka će se odreći svih koristi unju s ic, soja će uspostaviti poštovanje 1 govora sa Lukscnhurgom i priznsće, da jc on prestao biti dio »Coifemi:ia». I obaveza Udruženja. Odsjek 3. — Lijeva obala I' r a v d a : — Savjet će izraditi predRajne. — Njemačka neće držati niti log stalnog međunar. suda. On će suditi podizati utvrđenja na lijevoj obali Raj­ <ve međunarodne sporove iz ugovora. ne, ni za 50 kng.ist od Rajne. U toj Gl. sekretar će voditi o ugovorima evi­ zoni neće držati vojsku niti priređivati denciju. Međunarodne obaveze: — manevre. Svaki protivni akt je neprijaSvaki ugovor raniji i nesaglasan sa pak­ teljski. tom mora biti ukinut. Ipak, međunarod­ U a scu Sare. — Ustupa se Fran­ ne obaveze kao što su ugovori o arbi­ cuskoj u potpunoj svojim i eksploataciji. traži i nacionalni sporazumi, kao što Je Ugljeni rudnici su naknada za porušene Marokanska doktr a nisu protivni ovou sjever. Francuskoj. Garantuju se pra­ c naktu. vno sve eksploatacije. Utvrđuju se pra­ Režim međunarodnog man­ va građanstva i radnika. Za 15 godina data:— Ugovor predviđa ađministrau oblasti će upravljati Liga Naroda. Pokvne mjere za kolonije i za teritorije, slije toga stanovništvo će se opredijelili, troje su uslijed rata prestale da budu koji suverenitet žeii da primi. Guanice pod suverenitetom država pod kojima obuhvataiu Sar Luj, Sarcbruk, Otvorler, -u bili ranije, a u kojima Živi narod neSen Lilberng, doo Scp Vantela, Иотsposoban da upravlja samim sohom. burg Južtjo i zapadno basen ima novu Staranje nad njima biće povjereno onim granicu Francuske. Sevcrno J ■ na 5 km. narodima koji su najbolje određeni za J Sare obuhvatajući Metlah : granito geografskim položajem. Taj manda­ čeći se sa Borke;: feldom. Istočno ide na 4 km. (sjcv.-ist. od Sen Vcndala), otor Udruženja Naroda slaće svake go' dine Savezu izvještaj koji će ispitivati buhvatajući Homburc i spaja sc sa frant granipom južno od Korbaha. PoVršina jedna stalna komisija. Karakter i djelo­ krug mandata određivaće se prema stu­ basena je 101 hiljada hektara, a stanovpnju razvitka svakoga naroda i prema n štvo broji 647.000. Ustunaju sc svi rudnici i sve instalaposebnim uslovima. П. Dio. e;io Granlee Njemačke. Garan tije eksploatacije.— Izuzima se imo Istočna Pruska. 1. Odnose se na tarifu željeznica, kanala, Prema Belgiji: Severoistočno od oblasti nersonala za javne radove, knje će Koresnea, istočno od Evocp. istočno ->d Francuska upotrebljavati, za podizanje Monf. 1 (pređašnia granica), sjevero-isbolmca škola i t. d. Sve će se to podizati točno i istočno od Monmedija do Lukza radn'ke i upotrebljavati za snabdosenburga 2. Prema Luksenburgu gra­ vanie. Ekspropriracija i rekvizicija se nica iz 1914. 3. Prema Francuskoj: gra­ zabranjuju. To se isto odnosi i na lični nica iz juna 1870 od Lukscnburga do rad. Francuska u eksploataciji može uŠvajcarske, a carinska granica u oblasti petrebit* njemački rudarski zakon. Ugalj Sare. 4. Prema Švajcarskoj: sadašnja potreban za stanovništvo će se zadrža­ granica. 5. Prema Austriji: granica iz vati. Zakoni za radnike važe njemački, 1914 do Ceško-Slovačke. 6. Prema Če- 1 osim za franc. radnike. ■ko-Slovačkoj: Granca iz 1914. sa Ceš- , Uređenje uprave. — Sarskom kom ?1ег1от do Najštata. 7. Prema oblasti upravljače komisija od 5 članova, Poljskoj... ta tačka ie Falksenberg, gra­ koju će postaviti Udruženje Naroda, a nica izmeciu gornje i srednje Slezije, isT u ' oni će ući jedan član Francuz po po-eklti t stanovnik južnog dijela sarike točno od Pozorna tokom Bakča, sjđk erno od Jezera Slopa. linija Birn-Braun. ) oblasti i trojica članova, podanici drugih Zapadno j.sjcverno od Šnajdemila, zadržava no što su Njemačka i Francus»adu' od želj. pruge Konic—Skloho, -a. Predsjednik izabran iz sredine ove grani vi i: tečne Pruske do 8 km. od komisije biće izvršni organ njen; njeGauensburga i do baltičke obale sjeve- ; !»ov kao i cijele komisije mandat trajaro-za: »dno od Šohača. 8. Prema Dan­ će "Odmu dana i može se obnov'tl. Ko­ skoj: Granica određena posebnim čla­ misija će na potčinjenoj Joj teritoriji onovi. ■. Granca Istočne Pruske: 0bavljafi svu vlast, koju su na njnj imale bala Baltičkog Mora sjeverno od Presdržave, pod čijim Je suverenitetom rani­ bernaua. tokom Visle, do Rozenbcrga. je bila: postavljanje i smanjivanje činov10. Granica Zapadne Pruske: granica fr ka i organizaciju administrafvnih vla­ stočne Pruske, do između Osteroda i sti kao i obavljanje sviju javnih službi, Najdcnburga, pređašnjom ruskom gra­ "buhvatajući tu i eksploataciju željezni­ nicom do Senenmekana. tokom Nevi^nca i kanala, dalje diplomatsku zaštitu brasa, Ekurcveta. do Bukunšasa. Gra­ sve? ћ građana u inostranstvu. eventu­ nicu seče Kaušc Neluna. alnu izmenu zakonodavstva, organizaШ. Dio. ciju sudova, u kojima će se pravda tzPolitičke odredbe. icati u ime komisije, naplatu poreza I Odsckl. — Belgija. — Ugovori ’ruzih tražbina. Komisija Je nadležna da iz 1839. biće ukinuti i mogu biti zami- I donosi ođhiku o svima spornim pita­ jenjenć konvencijama između Belgije, ni ma. koja bi nro'zaš'a u pogledu t:imaHolandije i savezničkih sila: Njemačka 'e-’a -vog ugovora. Stanovništvo zadr­ se obavezuje da prizna te konvencije. žava svoje đosalaš^'e državljanstvo) 1 Njemačka prijznaje belgijski suverenitet Oni nak. koji to žele, mogu preći i n nad spornom oblasti Noreskea; ona se Armro i da time ne izgube svoje pravo odriče oblasti zapadno od puta Liež— glasa — bez razl'ke nola — za mjesni La Sapel. Ustupiće Mepl i Molardi pod samoupravna tijela. U oblasti Sare neće l>e!gijsku vlast: stanovništvo će imati ро«*"ЈаИ ni vojna obaveza niti se u njoj 5 mjeseca da izraz) želju da djelimično smiln nođirati utvrđenja, orvanizomće ili u cjelini ostane pod njemačkim suvee samo žandarmerija radi održavanja Zašto? Up.tnik. kojeg je zadnji Kranjma savila s jedne strane obzorja na ćevićev čovjek napisao grčevitom ru­ drugu: kom u času zadnjih trzaja čovječanstva. »Gledaj, to je znak lijepa vremena... , U zadnjem trzaju čovjeka nestade zla, Prestaće ove tužne aprilske kiše i sva.• Hifil Bjelevac: (5) nuće maj, mjesec ruža i cvijeća. ali će nestati i čovjeka i biće samo je­ »Duga je običan prirodni pojav — od­ dan, koii će reći: govorim hladno. U fizici...« »Osim mene ne smije više niko osta­ »Ne, pusti to! — upada mi ona u ri­ ti...« U svakom čovjeku ono lijepo, ono hu­ ječ — »vjeruj, samo da će iza udge biti Л to će biti Bog! ... mano a "j je maleno, kao najmanja je­ lijepo vrijeme... To je znamen! Gledaj dinica mjere. Duša čovjeka zakaljana je samo njezine boje! Koja je najljepša? Ja sam se prenuo. Ona je ušla polako blatorfi zla, a oči su mu krvave. Krv čo­ • — »Bijela i crna...« opet u sobu < stala do mene. vjekova je • ečista, jer je sastavljena iz »Tih boja nema. ... A to će biti Bog .. . izgovorio sain čestica Ka.ioive kn i... Nož, oštri nož, —»Crvena... ove riječi i previše glasno, da ' am se koji siječe, koji otvara rane miran je »Ona gori, ona je vatra, krv... prenuo iz misli, jer sam bio došao do dok ga čovjek ne uzme u ruke i — u — »Ona. što se prelijeva iz crvene bezdana. Tada sam opazio nju kraj se­ njegovim rukama nastaje njegova opas­ u ljubičastu?« be i mojom dušom u isti čas preletio je nost Čovjek ga jc izmislio, da ubija ... »Nisi pogodio moju boju.« tračak nade, jedna iskra utjehe: Možete Irnakaznje čovjek čovjeka da sebi osje— Ja sam rekao: -Bijela jc boja na stvoriti i na zemlji dobro... gura p-ednost, da on prođe naprijed i Istoku znak žalosti, a crna na Zapadu... da bude i on zao, kao i prvi. Odatlen Ja sam ustao sa svoga mjesta i pru­ TI voliš bjelinu?« ročlife zlo, nesreće, bijeda i ratovi. Za žio Joj ruku: -Volim.« Što . veličaju slave oni ljudi, koji su Moja je posjeta i previše dugo tra­ — »Koje cvijeće voliS?« najviše zla učimli; ubijali? naređivali jala, ja sam doznao i više nego što sam »ljiljane. Л tf?« 'а ::b'Ju; za što mjesto njihove slave i imslio doznati, pa ću ovo sačuvati u — »KarahEic. crvene i bijele...«_ арогчтл ne goji se kult ljubavi, snošlji­ najljepšoj uspomeni.« Ona nije odgovorila. Gledala je pre­ Ona me šutke povede prozoru. Odgrvost'. led akosti i slobode — kult ponlma zapadu, kako blijede žarke boje du­ ne bijelu čipka'tu zavjesu i pokaže ru­ žc ih potlačenih, kult žuljeva poštena gine, kako se navlači oblak na nijh. a I kom na dugu, koja se je u lijepim boja­ i slobodna rada?... Zatvorili prozor. Br»j 34 Број_ I kiša počinje oi>et propadati. Njezinim li­ cem prelio se opet izraz tuge, sjete, holi... »A šta jc bilo s njim?« — upitam na­ glo. dosjetivši se, da mi nije svršetka rekla. »S njim?« — trgne se ona. »On se je ubio, jer nije bio jak, da živi...« U njezinim očima caklile se suze i jedna Jedina otkotrljala se niz njeno li­ jepo lice. Drugo jutro bio je njezin prozor ot­ voren i okićen ljiljanima i bijelim i cr­ venim karanfilima; Narodne pozorlšte. Poslije Faun—a, »Lolote« I »Buburo^a« dalo je naše pozorište 18. a inj. flađži Loju, fragment iz tragedije bo­ sanske prošlosti od Nuš«fa. Komad je već na samo ime piščevo napunio dup­ kom pozorište. Stvarca je patriotična u kojoj se manifestuje narodno Jedinstvo muslimana, pravo1 lavnih i katolika. U Begovoj džamiji sakupio jc Hadži Loja zadnje ostatke svojih vjorn Ii privržentka, da dočeka Austriju I da skupa iz- �Број 34 Broj poretka. Rad će se organizovati brema pičelima usvojenim od društva naroda, i samo u sporazumu sa predstavnicima radnka. Načini uređenja eksploatacije rudnika neće se smjeti mijenjati ћЛ traženog mišljenja i pristanka Francus­ ke države. Oblast Sare biće priključe­ na francuskom i carinskom sistemu. No м vrijeme od prvih pet godina od stu­ panja u snagu ovog ugovora slobodno će se bez dažbina izvoziti u Njemačku proizvodi sarske oblasti, kao što će se :a Isto vr'jemc slobodno bćz carina uvniiti <z Njemačke proizvodi i artikli, namljenieN potrošnji sarske oblasti, ali se n pogledu toga slobodnog uvoza francu.koj zadržava pravo kontmentiranja. Opticaju francuskog novca, u sarskoj oblasti neće se snijeti postaviti nkakve smetnje niti kakva ograničenja. Carigrad. »Setuftehu — el Konstantiri jetu fc'iimc — el Emiru emiruha vc nimc — cl gjelšu gjcjšuha«. (»Carigrad će nasti’ Dobar li ’e njegov oswđite1J. dobra li je njegova vojska-.) Hadis. Za kulisama svjetske pozornice u Versa:lles-u; u blizini razbludnog Pari­ ra odlučuju »stari ljudi« o novom svi­ jetu i novom porcdku u njemu. Dijele svijet i šaraju nove geografske karte prema bojama, kakvo gode njihovim staračkim očima i kako su ih oni sami pomiješali. Da li oni dobro sastavljaju boje i da li će one moći podnijeti sunce i kišu pitanje je doduše vremena. Da li će se te slike, koje oni šaraju sviditi on ma, koiima ih predaju i to je stvar ukusa. AVilson voli jednu boju, Gcorge dragu, Clemenceau treću, a da i ne spo­ minjemo talijansku. Najprije su našarali Evropu neznajućl naravsk! šta će uči­ niti s »Crvenom Rusijom«. Došli su do Carigrada. Carigrad je magijski kamen, koji otvara sva vrata, Carigrad je ključ Istoka i Zapada, pa su mudri vijećnici stali na ovoj tački nezrajući kakvom će je bojom obilježiti. No oni su već prije izmislili Savez Na­ roda. pa su se nagodili, da taj Savez Naroda dobije Carigrad. Koga mislite u tome Savezu? Sve narode svijeta; svaki narod po jednog delegata? Ne. Za to imaju patent Amerika, Francuska i En­ gleska. A gdje su Turci, koji nastanuiu Carigrad? Ništa ta i Wilson zna, kako se upravlja drugim narodom, jer mu je dao filozofsku krilaticu »samoodređe­ nja«. ' п’1 1 tako je Carigrad, kako najnovije viJestLgovore, postao svojina Saveza Narada (Amerike, Francuske i Engleske). S masa Grka i Jermena mod protektoratom Francuske rinuti polumjesec s Aja Soi zamijeniti ga križom, molijati muslimane, kao što je reti pod njihovim protektoan će potpisati ugovore i gin(i. »Preko naših mrtvih glava neka peksijanci unidu u Saralcvo«, vel Ha­ da Loja i izgine s družinom u džamijskoin haremu. Zadnje su mu riječi bile, kada poziva austrijski oficir da se preda n ime Evrope: »U ime Evrope mi smo zg.nuli...« Puhl ka Je frenetično pleskala Hadži Loji i Risti Bujaku koji ostaje zadnji da i on svrši sa ostalim. Austrijanci ulaze u Sarajevo dok mujezin uči na munari Drugi komad »Hej Sloveni« također hoće da manifestira narodno jedinstvo Slavena, ali Je uspjeh bio prividan. Radenković je dobro glumio potpukovnika, a drugi su ostali nezamjetivi. fzl. Književnost -April ‘ке kiše«. Pisac »Minke« dao |e već u štampu zbirku sličica pod g< rojim naslovom pa će za koji dan biti štampana. Radi tehničkih prilika ne će Izaći u najavljenom opsegu nego na tri četiri tiskana arka, te će Joj prema tome biti i cijena niža. Oni koji žele piscu biti pri rud radi rasprodaje neka pišu ured­ ništvu »Pravde« pa će lm se poslati pretplatni arci. „Г1РАВДА* .PRAVDA' otputovati u Ameriku, da se pohvali, Staro diplomatske metode. »Daily kako je on sve to lijepo u Evropi ure­ I Heraid« piše: Granice novih država na j teritoriju bivše Austro-Ugarske monar­ dio. hije nisu od edene na osnovi narodnih i Pišući ove redke o Carigradu nisam demokratskih načela, već po uzoru sta­ mislio na Turke, nego na muslimane, pa rih doplomatskih metoda. Ovo načelo sam se sjetio riječi velikog vezira Ferid narođhosti i demokratije uzeto je u ob­ zir samo u toliko u koliko je odgovara­ paše, koji mi je jednom rekao još dok lo interesima antante. Kao što se do­ nisam ni shvaćao šta znače njegove ri­ sada razabire. Uće prema narodnosnom ječi: Govoreći o zaostalosti muslimana načelu granice određene samo prema i o pripadanju Turske reče: »Sinko, Ja južnoj češkoj i Koruškoj. Talijanska »pobjeda«. Kako listovi neću možda đoživiti, ali će ipak projavljaiu, pobijedio je na jučerašnjoj sjed­ pasti Turska, prepasti će radi Carigra­ nici vijeća četvorice tal janski zahtjev, da. U Carigrad je Turska koncentrisaia prema kojemu se imađu propisi o razo­ sebe, svu svoju moć. kao što žena po­ ružanju i sniženju broja vojnika za sve svećuje svu brigu svome licu. I možda pojedine države, koje su proizašle iz Au-ro-Ugarske monarhije izjednačiti sa će to biti sreća za turski narod, jer će onim propisima, koji vrijede za Nje­ se osvijestiti i povući se tamo gdje je mačku. on. Sultan Abdul Hamid rekao je svome Nezadovoljstvo u ItaFjl. Francuska punomećniku, kada je pozvan na ber­ štampa konstafra nezadovoljstvo jav­ nog mnijenja u Italiji radi nacrta franlinski kongres: »Idi i zasiti jednom ne­ cusko-englcsko-američkog saveza, koji zasitnu Evropu najbogat:jim pokrajina­ je projektiran bez Italije. Mnogo se koma moga carstva i podaj im sve što । mentira u Italiji, što se Francuska nije zatraže.'.« A kad je opunomoćnik upi­ I obrat la svom naravnom savezniku, kop tao: »— A ako zatraže i Carigrad?« želi obrazovati blok latinskih država. .sultan Hamid se zamislio na jedan čas, To je izazvalo veFku uzrujanost u Itapa odlučno odgovorio: »I Carigrad im i Ив»Gazzetta dl Venezla« tuži se, da je podaj, jer to će biti kamen o koji će Italija izigrana. Saveznici su — kaže glavu razbiti...« — priznali Jugoslaviju, dok su Talijani Danas b; mogle služiti kao opomena izbivali iz Pariza. Uvrstili su u mirovni riječi Abdul Hamida i oni, koji dolaze, ugovor Hrvate i Slovence među prijatelje, koji su se borili protiv Nijemaca. da vladaju najljepšim gradom na svije­ Italiji prijeti, da bude zagušena od pu­ tu, mogli bi se naći pred novom Rusi­ stih interesa engleskih, francuskih i ajom, druv m Petrom Vel kim pred n omeričkih. Ita";a mora budno paziti, da vim Turcima. -e izgub’ Rijeku i dalmatmsko primorje. Carigrad Je turski grad, Turci u u ap­ Potreba udruženja manjih država. Pi­ solutnoj većim stanovnici, pa je vrlo šući o mijAvoom ugovoru želi narodnočudo, kako je mudri Wilson mogao od­ sooijalni Pst »Češko Slovo« što tjesnijc pfibliženje Čehoslovačke Jugoslaviji, buustati ovdje od svojih načela i u prvom dući da će u Savezu Naroda odlučivati redu tražiti za svoj narod Carigrad. vel lift države, a prema tome biti će ma­ Turci su sami krivi, da gube Carigrad, nje države međusobno Jedna na drugu ali oni mogu ipak bt njegov, pravi go­ upućene. spodari, !o se osvijeste, ako počnu raCesi i centralizam. Otokar Shvpola raspravlja u svojoj »Moravsko-šleskoj ređa i ako ih di ti rcvij« o pitaniu centralizacije i autono­ mirđf^ "pfotjci mije u članku pod naslovom »O zemalj­ Nas muslimane u Bosni /"Hercegovini skoj autonomiji«. Problem taj odlučan i u čitavoj našoj državi veže js Carigra­ je za čehoslovačku državu. Politički dom 1 uopće s Turcima samo osopredstavnici, koji danas odlučtđh u Na­ baHalifeimine možemo biti indi­ rodnom vijeću, u svojoj su većini za urištenje đojakošnjih zemaljskih granica. ferentni prema sudbini Carb rađa i sud­ Narodni konvent sastoji se od političara, bini one hraće od velike zajednice Isla­ koji vele da su demokrati, pa se od njih ma. Nabaciti će se kogod na me kame­ i pravom može očekivati da će njihov nom da upirem prstom u panislamizam, postupak odgovarati demokrat-kim me­ ali ču ovim svima odgovoriti kratko: todama i da će pitanje centralizacije iB decenfra’Jzacuo prepustiti zakonodav­ kada se pogovara i raspravlja, da bi nom zboru, koji će prolzaći iz volje nasveta Stolica u Rimu dobila zastupstvo nda. Pojed.ninim zemljama valja dopiu Savezu Naroda zašto ne bi i Halita, tati pravo da sami odluče, hoće li se hist. kao vrhovni čuvar svih muslimana... radov uništili ili ne. Nema pollitičke »Tvrd je orah voćka čudi vatu.. skupine, koja bi se izjavila proti jedinA. HHzl Bjclevac. stvneoj đrž. cjelini, ali se razilaze na>-l, ima li se državna cjelina urediš! centralistički ili decentralistički. Pisac ističe, da se Slovačka uslijed svoje političke prošlosti i onako mora Nova država Carlg . .. d oba Turske. tek da odgoji i da se za nju mora uzeti Vijeće četvorice ispitivače danas mo­ obzira posebnim uređajima. Tako bi se dalitete publikacije mirovnog ugovora i uveo čehoslovački dualizam. Valja uve­ odgovore na Brockdorffove note te će sti autonomiju na najširoj podlozi. Pr.lidefinitivno ustanoviti tekstove odgovo­ u Češkoj, Slovačkoj, Moravskoj i ra. Vijeće petorice odredilo je srpskoleskoj uresu tako jedinstvene, da bi busarske granice. »Echo de Pariš« dom !e podnijeti i jednostranu političku znaje, da je vijeće petorice prihvatilo upravu. Pi ac veli, da Bmo mora pozaključke komisije, kojima se udovoljuje »tat centrum moravske autonomije, te Srbima, no trebaće još da te zaključke odobri i vijeće četvorice. Tim su za- j da će tako biti najboljim posrednikom ključcima reducirani malko srpski za- 1 između Češke i Slovačke. Podjela plijena. Posljednjih dana do­ htjevi. Projekt bugarsko-rumunjske gra­ la . alannnntne vijesti iz Parisa. Trgo­ nice opet je ustupljen komisiji. Sto se vačka mornarica bivše Austo-Ugarske t če buga’sko-grčke granice vijeće Je proglašena io »a strane vijeća četvorice izjavilo da ne može stvoriti odluke sve sastavnim dijelom vlasništva entente 1 dotle, dok ne budu označene granice ma će kao ratni plijen kao i njemačka nove države Carigrada. »Ffgaro« dotrgovačka mornarica biti razdijeljene znaje, da po novoj udarenoj granici pri­ među saveznike, kao naknada za potop­ pada Srbima zavoj rijeke Strumice. Oljene parobrode. Prema tome se imađu pet je povjereno kompetentnoj komisiji zaplijeniti svi parobrodi iznad 1000 to­ da preciznije označi bugarsko-grčke na, dok svi manji parobrodi ostaju slo­ granice. Vijesti iz engleskog vrela jav­ bodni. U Trstu zaplijeniće se prema to­ ljaju, da će turski i bugarski delegati me 300000 tona, na Rijeci 15.000 tona, biti sazvani u Solun ili u koji drugi grad a u ostalim jugoslavenskim lukama sto na Levantu. Naprotiv »»Echo da Pariš« hiljada tona. Trst je na sam glas o ovatvrdi, da će bugarska vlada kroz malo kpm riješenhi digao svoj protest. Međuvremena biti pozvana da odredi i po­ šalje punomoćnike u Sn’it Germaln. i tim na« interesuje Rijeka. Primorje i Francuska štampa komentariše iskrca­ i Dalmacija, koje bi kod 227.674 tora izvanje grčkih četa u Smirn: te vidi u to- I gubile 115.000 tona tako, da bi ostao 112 : nešto više hiljada tona i to većinom par c oč t znak rasula otomanskog carrtvn. -Есћо de Pariš« veli da konferen­ I robrodi manje veličine i nešto srednjih, cija. l ako izzteda. hoće sasvim da uki­ i Gotovo netaknuta bi izašla kod t-ga Unne Tursku. Obrazovaše se nova država garo Croata. Izgubila bi možda samo rangradska pod američkim mandatom. jedan narobrod. Sva ostala parobrodarMndat Je bio pomtđen Francuskoj no sk" društva (Ungaro Croata I Ibera. Oova ga je odb:la. Armenija će također - ente. Adria. Atlantika Levantc) teško potpasti pod američki mandat. Italiji bi će osjetiti taj udarac. Na Jadranu vršiimala dopasti okružja Adafa I Kruha. . sav pomorski promet osim obalnoga Pregled Страма 3 Stran, barem u dogledno vrijeme strani kapi­ tal, a Jugoslavenima preostale za-ad sa­ mo protest. Pripreme za mir s Njem. Austrljm . Daily Ncws« javlja da je vijeće četvo­ rice raspravljalo u prisutnosti vojnih stručnjaka o vojničkim uvjetima za preI minare mira sa Njemačkom Austrijom. Prema vještima biće uvjeti slični onima koji su bili stavljeni Njemačkoj, a sadržavaće među ostalim i ukinuće obranbenc dužnosti, sniženje vojske te zatva­ ranje fabrika za munidju. Očekuje se. da će preliminarni mirovni ugov ir biti »redan austrijskoj delegaciji u utorak ili srijedu. Rijeka 1 Carigrad. »Dai!y Telegraf« javlja, da će se riječko pitanje po svoj nrilici riješiti na taj način da će grad Rijeka pripasti Italiji a luka će se dodi­ jeliti na slobodnu upotrebu Jugoslaviji. Budućnost Carigrada također je već-od­ lučena. Grad će doći pod nadzor saveza "arnda a u ime njega upravljače mirne in saveznički mandatori Amcr ka. Fran a i EnHeska. Zauzeće Smlrne. U Smirni su se iskr­ cale alHrane čete. Francuzi su zaposjeli utvrde. Grci najveće dijelove erađa a Fn«!ezi i Talijani gradsku okolicu. U lu­ ci te usidreno više ratnih lađa aliiraca. Tursku su vladu obaviicsFh’ o zaposjed"-ada. boje je u'Iijeđđo na asnovf članka sedmoga ugovora o primirju. Procvjeta i 'škola. Reforma školo. Na 14. o. nij. održao je sveuč. prof. g. dr. Bazala u Zagrebu lijepo posjećeno predavanje o reformi škole. Polaz.eći sa stanovišta, da škola ima bili suplement života, cijela dana­ šnja osnova obučavarija skroz je pogre­ šna, jer ne satno da ne odgaja za život već često i proti životu: predmeti se uče a zapravo trebalo bi ono, što se uči — doživljavati. Samo ako svaki sat školske obuke bude jedan doživljaj, ako dakle školska obuka u svim svojini dijelov ma bude mladom čovjeku davala doživljaje bit će škola suplement živo­ ta. Uz ovo padagogijsko gledište veže se odmah i socijološko; ako škola ima da stvara ljude ne samo misli, već vo­ lje. karaktera i uopće Jedne harmonične ličnosti, ne smije ona biti nešto za sebe, već mora biti u dodiru s prvim, koji se brine za dijete — obitelju. Zato da se valjano riješi ta reforma, treba položiti važn st i to najveću na odgoj djeteta u prvim danima, jer o tom ovisi cio bu­ dući čovjek. Isto tako treba da obitelj sudjeluje u školi da se kao prvi uvjet sretnog riješenja nadaje osnutak škol­ skog vijeća, koji bi bio auktoritativn! organ za izradbu školskog zakona, i rdje l’i po principu demokracije bile za­ stupane sve kategorije društva. Samo iako, ako ta nova-škola bude izrasla iz cjelokupne strukture društva bit će ona prava naša narodna škola, jer će biti stv era iz sebe, odzdo, a ne odozgo. Iz te m slijedi, da škola ima biti slobod­ na od svih utjecaja, da država ima sa­ mo toliko udjela, koliko to opći narodni intere i zahtijevaju a Crkvi ima država dati pr like i garancije, da se djeca, gdje i tko hoće, uzgajaju po stanovitim principima. No isto se tako ne smije ni ona, gdje i tko to ne će siliti na nešto. Na te općenite principe nadovezano je g. predavač neke pojedinosti no i opet u glavnom on je za jedinstvenu pučku školu od 6^14 godina, koja bi se dijelila u pripravnu pučku školu (od 10- -14 go­ dina). Ova bi imah nadomjestiti nižu rcplku i gimnaziju, iz koje bi đaci ula­ zili na visoke škole. Po tome bi srednje škole, kakva je danas, nestalo, jer je to neka gospodska škola, koja staleže cije­ na dok bi trebala, da ih izjednačuje. Zato nek bude jedna srednja škola za opću naobrazbu s ravnopravnošću, đa sc iz jedne struke na sveučilištu mo­ že prijeći na dragu. I pedagoško-didaktičke uredbe treba promijeniti: obrazovanje nastavnika osobito pučkih škola Jest nedostatno, ne što oni ne bi htjeli, da se raobraze negn jer im se to ne da. Amo spada i pita­ nje direktora, čiji bi se izbor imao pre­ ču stiti učiteljskom zboru, gradnja škola u Mriienskom i estetskom obziru. U socijalnom nak pogledu treba oslснгаН m-avo na naobrazbu t. i. besplat­ nu obuku. Brica za siročad. opqravališta. školske kuhinje, interno -, l'Ječnički ','đzor i t d. Imali bi biti glavna zadaća socijalnih uredaba škole. Musi internat u Vlnkorc’ma. Za musl'manski internat u Vinkovcima, što ga te otvorio Hrv. zcm. «red. odbor u 7ag«ebu za musi, djecu iz oskudnih V'aje- �Strana 4 Страна „PRAVDA* — ,ПРАВДА“ va. opremljena je ovih dana jedna pošiljka lesova kao dar koji su draga srca da.oval, ovdašnji muslimanski trgovci, a sve ih besplatno nakalufio naš puznai. Jlamdi ef. lešči. Ovont prilikom neka im bude još jednom izrečena hvala u, reci naše siročadi, koja je ov.m darom obvcscljena. Zananaće našu javnost, da dozna da­ na nje s anje te musi, siročadi. Hretna i a.no .j- ti : uopaćenju imade u Vinkovc ma .;ašc ratne siročadi u školi i inter: atu svega 05. Od ovih se n e b i i m alo kuda povratiti u slučaju raspu.ta ii.R.aata njih 36, jer su im porod.cc vrlo slabo stale ih uopće nemaju svoga. Od njih nemaju roditelja 16, a imaju rod.Ulje njih 6, oca nemaju njih 10, a maju oca m.h 3, dok 1 imade oca u rop. iva. Ovo 36 djece po vlastitom p a .ju nemaju se kuda vratiti, kad se ra.-pusti internat vinkovački, a ras­ pu.-1 će se na koro, kako smo obatiieštenL Os in gornjih dječaka nalazi se nj.h jvš -Л kop bi se po njihovu kazivanju imali kuda povrat.ti. a ovako im stoje <i. iteijs. e pi like: 5 ih ima roditelje, 15 ih je bez oca, 3 ih ima oca, a 6 ih je bez rod.tcija. Prema kotarevima imade ih od 36 prvih 8 iz Čazma, I iz Travnika, 4 iz Glam ea, 2 . Sarajeva, 8 iz Višegrada, 1 iz Konjica. 2 z Nevesmja. 3 iz Stoca, 1 iz Treb nja. 4 iz Bilcče i 2 iz Gacka. Od gore navodnili 29 imade ih iz Cazina), iz Jajca I, iz Glamoča 3, iz Sarajeva 2, iz Višegrada 6. iz Nevesmja 2, iz Stoca i. iz Ljub nja 1, iz Bilcče 4, a iz Gac; a 5. — Po starosti stoje djeca između 6 i 15 godina, a jedan je od nj h 18 gou.n.i star i b.o je brijački kalfa kod ku­ će. Medu nj.ma e nalazi i d v o j e g I uho rjeme djece iz V.šegrada, jedno 6 godina star , a drugo 7. jednom se zna im. i prezime, a drugom se ni to ne zna. Želimo svratiti pažnju naše braće musFmana i a ovu siročad, a osobito na eno Зј djece, koja se ne mogu povratiti svgjne domu i ognjištu, jer ga uopće netr.a.u. Naša je sveta dužnost pobrinuti se što brže i izdašnije za ove jetime, jer .as .o zadužuje naša uzv.šena vjera, a . jad ki osjećaj. Ne smijemo dopustiti, ca i ovu mlado blago propane, jer ći na-d budućnost biti u rukama naše o ladir.e, naše djece, jer na mladima sv jet ostaje. Zato se moramo za njih sv -,s..i br.tmli, a ta briga plemenita i humana je. a e ne smije oklijevati ni skanjivat. jer je sada za ovu djecu najodSuđniji čas. Ako se prepuste sama seti, pi opala su zanavijek, a to bi za nas b o velik udarac i neoprostiv grijeh. Prijašnja je uprava htjela otvoriti za ovaku ratnu siročad sirotišta i bila je sve potrebno pokućstvo i naručila i dobavi.a, ali ie nažalost naša narodna vla­ da sav taj rad obustvila i djecu raza.-mla zaslugom jednog narodnog povjerenika, k ji je da; as u Beogradu na visokom mjean. l ako je ov.m nesretnim postup­ kom ; as.rađala nedužna siročad i pala na teret ljudi dobra srca, a sirotšta se dana ne a ogu otvoriti, jer je išćezao sav uabavlfcm namještaj. 1 u Tuzli stoji već i a -ine prazna kuća i učitelj, koji je određen tamo za uprav telja mus ma sko : sirot šta, аГ niti dolaze dje­ ca niti ima namještaja Ovo je žalostan ć n kratkovidni! narodnih ljudi. Stoga e moramo mi postarati da o- i voj djeci osiguramo budućnost, jer ti­ me i sebi osiguravamo opstanak. Ovu djecu valja smjestiti i školovati ili za­ jednički u jednoj kući ili ih razdijeliti medu muslimane. j Ukinut cei bat učiteljica. Na predlog m n.stra prosvjete odobrilo je ministar, sječe zakonsku osnovu, kojom se za čitavo kraljev, tvo SHS ukida celibat uč'tcjica. Učiteljsko pitanje riješiće se na taj način da će učitelji dobiti razred dižavn h činovnika (činovnici sa matu­ i rom). 4 . dlcinsk' fakulteti u Beogradu i LjuLljank Vlada je r ješila. da se otvore mcd vinski fakultet: u Beogradu i Ljubljani. : U tu će se svrhu obrazovati stručna kom' ja za proučavanje toga pitanja. V i ošteta Austrije. Reuter javlja: Мт-v i uvjeti koji će se predložili njeч’ ' i mustri kim delegatima tražiće u e ratne odštete svotu od 5 miljarda ■ kn u zlatu. Domaće vijesti, t/ | i ■ ; i I i ; , i | Musliman činovnici. Vlada po svoj prii.c: . e zna, da u Sarajevu ima neko- | liko slatina umsihnana č.novnika a da i ne spominjemo jevreje, koji ne upotreb- ‘ Ju.u masti što je drugi troše, pa su pris.Lcni kupovati maslo po 60 K na kilu, dok se za druge nabav la ma t po 20 K. Konsum se ne stara ni za zejtin za ove ' či 'vnike, pa bi vlada jednom mogla ј da se cbazre i na ove ljude, koji takocr . v jesno snose teret svoje službe i ' odgovornosti, a da ne mogu ni najprimi- | tivnijih potreba da namire. Treba još u- i važiti, da se mu limatu već od oslobođe­ nja ne okorišćuju od činovničke mesni­ ce. jer ona se kod zem. banke ukide, a u onoj na Hisetima prodaje se i meso, koje oni ne upotrebijuju. pa su ovako išeni i te mizerne pogodnosti, a lišeni su već i zbog Joga, što je ova mesnica na kraj grada, gdje b. mnogi s vratnika i s drugih krajeva grada trebali sat vre­ mena da dođu do nje. Osobita je još smetnja njezino rano otvaranje, pa je vise puta zimus valjalo i po mrazu idi, da i grabiš za vremena zalogaj mesa, a da po mrazu nije podesno hodati, to i valk a već zna i sama vlada. Dakle skrajnje je vrijeme, da se pobrine i za I ove sirotane. Na adresu gradskog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo naredilo je svoje­ vremeno, da svi oni koji imaju kravu donose po jedan litar mlijeka u gradsku mljekaru radi opskrbe gradske sirotinje. I Radi toga obećano je donosiocima mli­ jeka da će za to dobivati oni na prvom redu trebu i trice i to uz najjeftinije ci­ jene. Nu ml jeko se donosi i to vrlo jef­ tino dočim trebe nije nam moguće iz pivare dobiti, a ako je ko protekcijom i dobije plaća je 5 K po škafu, a trice gradsko poglavarstvo nikako ne izdaje. Pitamo ko je za to kriv, te šta će jad­ na sirotinja za mlijeko, kada i mi pre­ stanemo isto donositi gradskoj mije- I kari. i Velika nesreća od šrapnele. Javljaju I iz Medcde: Ovdje se u šumi zvanoj Do­ lo, i dogodila na 7. ovog mjeseca velika i nesreća. Kako ovuda po scbma i šumau lež svuda amo, tamo razbacane raz :c granate i šrapnele, kao ostatci uz­ maka austrijske vojske, koje su veći"■v i tune, to je gore spomenutog p šio Hajro Ahmetuv ć iz sela I Broj 34 Spoj Duba, mladić od 18 godina sa još troje djece Avde Kurtovića iz istog sela sa čekićem u ruci, da ovaku jednu šrapnelu otvori i izvadi iz nje barut kao i ilcku unutarnju cijev, koju bi, vele, kasn je mogao da upotrebi za pucanje kao pušku. Došavši na lice mjesta, gdje su ležale u jednoj gomili ove šrapnele raz­ nog oblika i veličine, dade se odmah na pogibeljni posao, dok su trnje spo­ menute djece stajali u polukrugu i to radoznalo promatrali. Kako je on lije­ vom rukom prihvatio i držao šrapnelu, a čekićem lupao po njoj, da je otvori, najednom se šrapnela uz strašni prasak ras rsne. odvalivši istom ne samo svu lijevu ruku, nego i rame sa jednim di­ jelom prsiju tako grozno, da su mu od­ mah srce i pluća izišli van. Troje djece budu teško ranjena od kojih će neka vrlo teško preboljeti. Na strašnu ovu detonaciju i pucanj šrapnele dotrče od­ mah seljaci, a i oružnici iz Međeđe, ko­ jima je ovo javljeno, dođu na lice mje­ sta. Odmah se uvidi da je Hajro Ahmetagić mrtav, a troje djece teško ra­ njeno. Na nalog kotarskog ureda u Ro­ gatici, komu je odmah također ovo do­ javljeno bude iznakažena lešina nesret­ nog mlad:ća sahranjena, a ranjena djeca na nosilima odmah opremljena u bolni­ cu u Rogaticu. Trebala bi naša vojna vlast, da od­ mah dade ovi vas rasprsnjivi materijal, koga ima svuda, iznaći i pokupiti, jer bi moglo još koje ovako nerazumno če­ ljade. da nastrada svojim životom. »El-Kamerov. tefeirč. Kako je javlje­ no priredio je »E1 Kamer« dobro posje­ ćen i aranžiran tefcrič u svojoj bašči u korist društva »Gajreta« i »Merhameta«. Čist prihod iznosi oko 10.000 K od kojeg će ova naša društva imati Ujopu korist. Gospodarstvo. Izvoz šljiva i pekmeza. Ministar trgo­ vine i industrije dozvolio je izvoz šljiva i pekmeza u neograničenim količinama. rSebrcne krune. Na predlog ministra financija donio je komite ministarstva za financije i ministarstva za saobraćaj od­ luku da se kurs kovanih kruna bivše austrougarske države i kovanih srebre­ nih perpera crnogorskih u srebru izjed­ nači sa kurzom dinara (t. j. da na našim državnim kasama jedna srebrena kruna i jedan srebreni kovani perper vrijede jedan dinar). Trešeljak. isti sudovi poaivaju na odgovornost, od kojih on trali, da drugima pravda kroj da ne treba država n državi, ali kad on uskra­ ćuje poslužnost ga stvar. Ćokorilo Đurđe u svojoj ^Zori“ sahtijeva veo od oslobođenja svo u ima pravdo, reda i mira, da se U i ti pozovu na odgovoraost, što iu se nekad ogriješili o noći u nevinost što sa a starom roži ni u počinili što god na štota kog Srbina, pa ne samo učinili, već i pomislili. Ali vidi jada što je i ubi Ćokorilo obični grjeJnik sudovima, onda je to — dra­ OGLASI: Natjeraj. Kod ove općine imade se popuniti 6 stražarskih mjesta. Mjesečna plaći 300 K. prehrana u zajedničkoj menaži, uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo i ogrijev u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od strane općine. Stvarne mol­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast u vojsci imadu se do 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. as. а-к -------------------------------------------------- -- Hotarsil terlttBlil tud u Rogatici Os 88/44-19. Kotarski šeriatski sud u Rogatici na molbu nasljednika umrlog $uljage Vaizovića iz Rogatice prodavače u kancelariji šeriatskog suda u Rogatici ebičnom javnom dražbom na dan 12. juna 1919. u četvrtak u 11 sati do podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizoviča, i to su upisane u gr. ul. br. 236, 247, 249, 465 i 754 kat. općina ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka gor­ nje nekretnine koje su u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ de livade 1860 D 520 m' šume 545 D 600* pašnjaka 713 D 800 m’ Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D390cm’ Gornje nekretnine neće se pro­ davati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. Rogatica, 14^ maja 1919. - * Kotarski šeriatski sud. MEHMEO asaazic urar i draguljar Sarajevo, Kujundžiluk br. lb. Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom, u pa i on može da se o ko^a ogrježl. Za to i njeра pozivaju na odgovornost i to upravo oni ga Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgevorsi irediik: M. Sudtutai. Viasnk: Ceitralal Odboa >J. M. O.< ifJWR Broj 258. s Obavlja i вндазно POBLflilđHSTgo SđMSHI MOST. U sarajevskoj ooćini narastao je defi­ : ег. 2-i. cit na 100.00 i K. Ovo ere nije posljedica lola g««podarenja sadunjeg općinu kop odbora, dorta )• OTomi skrivio atari režim. Ali tadanji požrtvovani odbor upregnuće sve svoje sile, da taj deficit isravna, ad ao bavi Studijom o prodaji somona, pa ć» onda preći na itadiju o deficita, bakle nujptije somuni pa onda deficit Onda Ćokorilo ne prisnajo tih oblasti. I Ćokorilo js tuiiljonjs, Štamparija D. Л A. Kajem, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7601941fa2ded0e477c504ee8d3e8ef7.pdf 11762b598bf116bb8a61f8ae1cc8c5fc PDF Text Text POJEĐ8HI S80J 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UiEđujs redahcioni o^of. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj /зг Sarajevo, četvrtak 22. maja 1919. (22. šabana 1337.) Raspoloženje. Kad nastane prevrat u jed­ noj državi, nastane prevrat i u mislima i osjećajima državljana. Čovjek se navikao na stare za­ kone i običaje, na stari način života. Prevrat dogje i to sve portmiti, pa čovjek ne umije da «o snagje, da odluči kojim prav­ cem treba poći. U toj neizvjes­ nosti postaje neraspoložen. Pomanjkanje i neurednost prometnih sredstava, opadanje trgovine i nesigurnost imetka pogoršava to neraspoloženje i dovodi do očaja. Doda li se k tomu još oskudica životnih po­ trepština onda oezadpvoljstvo dosegne svoj vrhunac. Izraz tog nezadovoljstva je kod jednih tuž­ ba i jadikovanje, kod drugih že­ lja za promjenom današnjeg sta­ nja, kod trećih izlijev srdžbe protiv svega što danas postoji. Od ovog nesnosnog stanja do njegova prelaza u djelo nema uego jedan korak. To djelo bi bilo nastupanje anarhije, a toga je posljedica, da bi i zajednica i svaki pojedinac nastradali i nastalo bi ono što u svakoj kr­ vavoj revoluciji nastane: bijes i razjarenost mase, rasplamsanje strasti pustošenje i razaranje svih javnih i privatnih dobara, razbojništvo i krveproliće, koje­ mu su nedogledne posljedice. Ko je ovom svemu kriv? Ne može se uprijeti prstom u jed­ nog čovjeka, ili u jednu grupu ljudi pa reći: sve zlo od njih potječe, a svi drugi su nevini i nepogrešivi. Kriv je uopće čo­ vjek, kojega je priroda tako sazdaln, da mu je temeljno svoj­ stvo egoizam. Kad taj egoizam zavlada čovjekom, a on svije­ tom, uzburka se čitavo čovječan­ stvo i danas na stotine pamet­ nih diplomata u Parizu razbija glavu da utišaju talase uzbur­ kanog čovječanstva, da usposta­ ve novi red i poredak, ali ipak to sve tako teško ide, da sve u tu svrhu upregnute sile ne mogoše još dovesti ni do kakva pozitivnog rezultata. Odgovoran je za današnje stanje svak. Ta odgovornost je veća kod onih, koji zauzimaju veći polo­ žaj. Njihov neumjesni, ili nesa­ vjesni jedan postupak može, da ošteti i tomu konsekventno, da ozlovolji na hiljade drugih, a zlovolja ovih širi se kao epide­ mija i zaražuje čitavu zajednicu, koja onda reagira, to ako ne može da zakonitim putem ispra­ vi nanešenu napravdu, laća se svih mogućih sredstava, da pri­ bavi poštovanje svom životu, časti i imetku. Za to su najod­ govorniji oni, koji odlučuju na­ rodnom sudbinom, i ako oni ima­ ju pravo zahtijevati od naroda, da poštiva i slijedi njihovo od­ luke i naredbo, u zamjenu toga i narod ima pravo, da zahtijeva da te odluke i naredbe budu pravedne, da u potpunoj mjeri poštivaju princip jednakosti, te da se jednako primjenjuju. Savjesni i pravedni državnik strepi i strahuje pred pomisli, da ne bi i nehotice kome uči­ nio nepravdu. Toga se više boji nego i vladareva ukora i gubit­ ka — svojeg položaja. Austro­ ugarski državnici su bili i mu­ dri i pametni i uživali su svjet­ ski glas. Ali mudrost i pamet je stvar mozga, a savjest i pravdoljublje je stvar srca. Oni su imali ono prvo, ali nijesu ovo drugo. Za to su uvijek naglaša­ vali. da su u monarhiji samo dvije nacije privilegovane, i da su pripadnici tih dviju naeija državljani prvog reda, da nje­ mački i madžarski elemenat sa­ činjava hrptenjaču tega tijela, koji se zvao Monarhija. Svi drugi narodi bili su njima podregjem, gragjani drugog reda. Ta ne­ pravednost i nesavjesnog ljuto im se osveti. Njihova mudrost i svjetski glas ne može, da ih spa­ si, odoše u bezdan i nestade ih za uvijek. Stiiigi, Tisze, Bethman-Holvegi, Sasonovi i drugi prestavuici starog režima, koji su drmali ogromnom većinom evropskog kontinenta, mogu slu­ žiti za državnike novog vremena, kao primjer kojeg ne treba sli­ jediti, nego raditi baš obratno od onoga što su oni radili, pa će svakako rezultat rad;-; biti dobar. Kad su upitali jednog filozofa od koga si naučio pa­ met, odgovorio je: „Naučio sam pamet od budala; gledao što oni rade, te se onoga klonio. Jer čovjek nevaljanštinu jednog di­ jela bolje opazi na drugom nego na sebi“. Interesantno je rekao jedan hođža ef. jednom našem državniku: „Nijesu Austriju uni­ štili neprijatelji, pa nije prouz­ rokovala njezinu propast ui ne­ stašica, jer Austrija je imala još dosta i vojsko i novca i hrane i džebhane i svega, nego je Au­ striju uništila sirotinjska suza!“ Nepravda, sila, zulum jest smr­ tonosni mikrop za državni or­ ganizam. Dogagjaji, koji su se odigrali i još se odigravaju morali su po­ učiti one, koji su se postavili da stvore trajan mir, pa su morali Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. imati na umu ove navode. Tre- | ma i veliki vezir demisionirao. Po tome bali su jednako suditi i o pri- . obaviještenju, kako su ga objelodanile jateljima i neprijateljima, da no , francuske novine pitanje Turske riješilo stvore ono hrgjavo raspoloženje bi se ovako: u svijetu, da posumnja u njihoSjedinjene Države dobiti će mandat vu pravdoljubivost. za Carigrad i Jermeniju (teritorija: AI u Parizu su svrstali ćitav dana—Mersina). svijet u dvije kategorije i to: Grćka dobiti će obalnu zonu, koja u prijatelje i neprijatelje, a pri­ ima za glavni centar Smirnu. jatelje su podijelili u one velike Francuska dobiti će južnu Anatoliju; koji će sjediti za stolaru i one, tu je Adalija glavna luka, a Kamija cen­ koji će kupiti mrvice što ih oni tar. Sjeverna bi granica ostala pusta i odbace. Stvaranje ovih novih vr­ prolazila bi kroz čitavu Malu Aziju od sta naroda stvara neraspolože­ istoka na zapad. nje, koje se pretvara u ogorčenje, Sjeverna. Anatolija sa Brusom i An­ a poslije prelazi u mržnju, ne­ prijateljstvo pa najzad — osvetu. gorom sačinjavala bi tursku državu, u Treba uništiti sila do neak­ kojoj bi i sultan stolovao. Protektorat tivnosti — reče Wilson, a on bi vršila Francuska. sada istu provodi na uštrb ma­ Po tome bi od velike Turske postala lih naroda. Šteta je odgajati, a jedna mala državica i Sultan bi morao i opasno stvarati nove neprija­ prenijeti prijestolnica u Brusu. No kako telje i podlarmivati narode, koji smo rekli u prošlom uvodnom članku: su do jučer bili slobodni jer s da ljudi snuju, a Bog odlučuje, tako tim se stvara slabo ras[a>ložonjo. izgleda da se je i ovdje preko To neka upamte svi oni ko­ noći promijenila situacija. Pozna­ ji odlučuju sudbinom drugih — to nam je, da se Engleska drži u mali i veliki, jer se to ljuto svim pitanjima i suviše rezervirano, a osvećuje. osobito sada će ona trebati, da se još više čuva. Pod njezinim jarmom stenje veći dio muslimana, pa ona mora da­ nas, da upotrebi svu svoju diplomatsku vještinu, da ne napravi slabo raspolo- ■ ženje među muslimanima. Pitanje Tur­ ske, koje su ostavili za kusur, došlo je iznenada na tapet.^pa su »e htjeli ri­ ješiti »omraženih barbaraч koje je Ev­ ropa dugo častila tim epitetom, prem­ da bi njoj prije pristajao. Ali jedna je stvar izgleda naročito djelovala na viječe četvorice, a naročito na engles­ kog punomoćnika g. George, kada je došla indijska delegacija i očitovala, da bi pretjerano raskomadanje turskog carstva izazvala u Indiji veliko neza­ dovoljstvo. Zato je pod tim saopće­ njem tursko pitanje poprimilo drugu formu, pa »Temps« piše: Sarajevo, 21. maja 1919. Jedna vijest iz Beograda od 19. maja javlja, da je u ministarstvu unutrašnjih djela osnovano odjeljenje za Bosnu, ko­ jemu dolazi kao šef okružni predstojnik iz Banja Luke Osman H a d ž i ć. U Banja Luku doći će kao okružni predstojnik Hilmibeg Kapetanov i ć, sadanji kotarski predstojnik u Sarajevu. Za pravosudnoga referenta za Bosnu u ministarstvu pravde uzet je u kombi­ naciju sarajevski državni odvjetnik Stevo M a n d i ć, ali se računa i s time, da bi on mogao preuzeti mjesto okruž­ noga predstojnika u Bihaću. Kada smo pročitali ovu vijest začu­ dili smo se i zapitali: Šta sada? Kome se to hoće, da siplje lug u oči i da nam upru prstom, kada upitamo za muslima­ ne. Eto Hadžića, eto Kapetanoviča. Hvala lijepo! Izvolite gospodo najprije raščistiti Hadžića račune iz davne i ne­ davne prošlosti, pa onda ga uzeti u ob­ zir, ako ga mećete kao muslimana, a ako dolazi u drugoj kakvoj misiji onda se ne pačamo, jer nas ni prije niste pi­ tali. Za drugog ne ćemo ništa reći. Fin čovjek, uglađenih manira, vješt veli­ kom društvu, ali nije narodu... To toliko do konačnog rasčišćcnja. Sudbina Turske Prije tri-četiri dana raširile su novivine vijesti o diobi Turske. Stim je do­ šlo pitanje turskog carstva u aktuelnu fazu. Zaposjednućem Smirne (Izmira) započele su aliirske čete. Francuzi su zaposjeli utvrde, Grci najveće dijelove grada, a Englezi i Talijani gradsku okolicu. U luku je prispjelo više ratnih lađa. Turska je bila sama o tome vršonju »samoodređenja« kratko obavije­ štena. Na ove vijesti nastalo je uzbuđenje u Carigradu, pa je prema vijesti- | I : ' I I i »Iskrcavanje aliirskih četa u Smirnu izgleda da je preludlum k podjeli Tur­ ske. Ali to pitanje ne nameće se kanda u apsolutnoj formi — kao što su to no­ vine iznijele — već bi se prije moglo reći, da se sad upućuje riješenju. koje ne će dirati u integritet Turske (tu su isključene arapske zemlje). Sidtan bi imao da ostane u Carigradu. Mandat da pripomognu Turskoj podijeiiće medu se savezničke države, i to svaka prema svojoj već određenoj geografskoj sferi: Sjedinjene Države vršiti će taj mandat u Carigradu, Grčka na zapadnoj obali Male Azije, Italija u južnoj Anatoliji, a Francuska u sjevernoj Anatoliji«. »Petit Parisien« piše o tomu ovo: »Vi­ jeće četvorice još će se baviti pitanjem turskog carstva. Otkako je vijeće sa­ slušalo zastupnika Indije, to je pitanje ušlo u novu fazu. Vijeće je sada sklono, da očuva sultanovu vlast na prilično opsežnom djelu prednje Azije: među- 4°|o DRŽAVNI ZAJAM. Još je velik broj bogataša a i raznih društava, koja ili ništa ili malo upisuju državne bonove. Ako se ova gospoda koja su kod austrijskih i ugarskih ratnih zajmova pokazivali ve­ like simpatije ne poprave u svome držanju mi ćemo izaći sa imenima da se vidi i da se znade ko je prijatelj a ko neprijatelj državi. �Strana 2 Страна .PRAVDA* — ,ПРАВДА“ tim ono izrađuje formulu, koja bi osi­ gurala autonomiju raznim skupinama i zemljama, što će potpastl. pod protek­ torat onih država, koje imaju naročiti mandat<. Izgleda da je indijska delegacija izni­ jela ozbiljnih stvari, koje su mogle za čas preokrenuti radikalno riješenje tur­ skog pitanja, jer će biti, e je istina da u Indiji već dugo vremena vrije. Prema našim pouzdanim informacija­ ma Turska će ostati i u Evropi, te će biti suvereni gospodar Carigrada. 1 Smirna bi imala ostati Turskoj, jer sa­ veznici ne moga se da nagode. Pa se i sada obistinuje riječ onog velikog dr­ žavnika, koji je rekao: »Kada Turske ne bi bilo, trebalo bi je stvoriti...« ■raj 15 By«j svake finansijske obaveze. Francus­ na umu i na sve se institucije i oblasti ređen ključ. Platićemo mnogo, * Srbiji koj pripadaju sve poreze, koje se ima­ s molbom redovito svake godine i ob­ će dobiti malo. Za ove reparacije želi ju naplatiti od 11. novembra 1918. god. raćati. Đacima viših razreda srednjih Italija uzeti u svoju upravu naše šume. ovamo. Francuska bez ikakve nak­ škola dijeli stipendije zctnalj. vlada. Tugovačkc brodove podijeliće antanti nade uzima njemačka državna dobra i »Gajret« najviše podijeli stipendija, za medu sobom. Izračunato se, da ćemo krunska dobra bivše njemačke idinato je naša dužnost, da svaki musliman u našoj mladoj državi početi naše go­ stije. i muslimanka, koji ikoliko dobro stoje, spodarstvo sa nekih 10 do 20 miljard! Državljanstvo: Državljanstvo da pomognu »Gajret« svojim članarina­ državnoga duga. alzas-lorenskog stanovništva rcgulisama, darovima, vasijjetom i t. d. Wllsonovo »samoodređenje«. »Na­ će se naročitom konvencijom između 2. Analfabetski tečajevi ili rodni Listi« od 11. maja pišu u članku Francuske i Njemačke, a na slijedećoj škole za odrasle. Mjesnim odbo­ pod natpisom »Pitanje sjevero-zapadne glavnoj osnovici: Ciniće se razlika iz­ rima naše organizacije se vruće stavlja granice Jugoslavije«: »Zastupnik fran­ u dužnost da nastoje, da se u njihovom među domorodaca Alzas-Lorenaca, i cuske vlade Halijer. konferiše.sa beč­ mjestu i u okolici, osobito po selima, njihovim potomcima, kojima se sada kom vladom, koja goji velike nade da održavaju redoviti tečajevi za one mu­ vraća Francusko državljanstvo izgub­ će dobiti teritorijalne kompenzacije za­ slimane starije od 12 godina, koji ne ljeno 1871. god. i ostalima koji francus­ to što se odrekla ujedinjenja sa Njemač­ znaju pisati i čitati. Ti se tečajevi mo­ ko državljanstvo mogu tražiti u roku kom. Ove kompezacije trebalo bi da gu održavati u svako godišnje doba, po od godinu dana. Ove će posljednje budu na račun Južnih Slovena pošto selima osobito je zgodno zimi. Za teča­ čim takvu molbu podnesu, u inostranCcho-slovačka republika ima već obeijeve se mogu uzeti prostorije narod, stvu diplomatski zastupati samo Fran­ bjeđenc svoje istorijske granice. U pi­ osnov. škole ili mektebi, a gdje ovih ne­ cuska. Doseljeni Nijemci, koji bi želili tanju je Koruška gdje je vojska Nje­ ma, kakva zgodna soba. Tečajevima ostati u zemlji mogu steći francusko mačke Austrije već zauzela zemljište državljanstvo samo putem naturaliza­ mogu rukovoditi i naučavati nepismena koje polaže pravo isto tako i Južna njake samo učitelji akademičari, mualcije pod specijalnim uslovima. Štajerska. Na ovaj način Nijemci bi opet limi (koji su svršili Dar-ul-mualimin) i Privatna imovina: — Fran­ gospodarili nad 650.000 Slovenaca. Ako stariji srednjoškolci. One koji rukovode cuska sebi zadržava pravo likvidacije Popunjenje bosanske vlade. Bosan­ bi Antanta pomagala ove njemačke tež­ tim tečajevima valja nagraditi dovolj­ dobara sviju Nijemaca, s time da im ska vlada popuniće se ovako: nje pomagala bi tim samim i novi nom novčanom nagradom prema broju Njemačka naknadi štetu. Međutim neće Povjerenikom za unutrašnje poslove »Drang nah Osten«. — Za vrijeme mira se likvidirati imanja onih Nijemaca, koji upisnika u tečaj. Za nepismene ima do ­ biće imenovan Milan Blažeković, možda bi se moglo na ovaj način spri­ dobiju odobrenje da i dalje borave u sta početnica ili bukvara, koji im služe okružni predstojnik u Bihaću. ječiti ujedinjenje Austrije i Njemačke, Alzas-Lorcnu, -makar oni i ne tražili za priručnike. Za muslimane je najzgod­ Povjerenikom za pravosuđe dr. Miliali nikako i njemačka osveta, u kom bi prelaz u francusko državljanstvo. Njenija početnica za pismo latinicu Prva voj Simić, državni nadodvjetnik. slučaju njemačka vojska bila pojačani mapka će vratiti Alzašanima i Lorencičitanka narod, osnovnih škola, a za ći­ Povjerenikom za poljodjelstvo i is­ borcima sa zemljišta, koje treba da pri­ rilicu »Bukvar« od Petra Mirkovića. ma sva njihova dobra, nalazeća se u hranu Ante Brzović. padne Južnim Slovenima. — Bečki »MiNjemačkoj. Daće naknadu alzas-lorcnDa se i nama olakša rad u tome po ­ Za prosvjetu će se povjerenstvo po­ tags Cajtung« javlja, da Je Antanta saskom stanovništvu za mjere nametnute gledu nastojaće se, da se izradi zgod ­ puniti istom koncem školske godine, jer opštlla austrijskoj vladi da će prilikom mu u toku rata na ime kazne. na početnica posebno za muslimane, a će po svoj prilici Šćcpan G r đ i ć biti pregovora u Sen-žermenu biti zapadne Penzije: — Njemačka će i dalje također i Uputa kako da se rukovodi premješten u ministarstvo prosvjete u mađarske pokrajine, sa svima hrvat­ plaćati vojne i građanske penzije svima sa analfabet tečajevima. Beograd, a na njegovo će mjesto doći skim selima, dodijeljene Austriji. Pre­ onima, koji su na njih stekli prava u 3. Dobra predavanja za na ­ školski nadzornik dr. Kr sm a nov i ć. ma tome, austrijska granica bi išla do vojnoj službi do 11. novembra 1918. rod. Za narodna predavanja najzgodĐr. Krasnica i demokratski klub. Iz­ Blatnog Jezera. — Uopšte. prema beč> Privatni dugovi i obaveze: j nije su naše čitaonice. Odbori pojedinih gleda da će uzroci, koi su sklonuli dr. koj štampi, stvar izgleda kao đa An­ — Naročitom će se konvencijom regučitaonica trebaju osobito preko dugih Pavelića, da odstupi sa predsjedništva tanta nema druge brige nego da nagra­ lisati sva pitanja, koja proističu iz ugo ­ zimskih noći a također i uz Ramazan, narodnoga kluba uroditi i daljnjim po­ đuje bečke zločince, čija krivica u ovo­ vornih i drugih materijalnih obaveza oda zamole inteligentnije svoje članove, sljedicama. Kako narodni klub zbog me ratu nije ništa manja od krivice sigaranja i t d. između Alzas-Lorenaca da održe po koje predavanje u društve­ svoje malobrojne snage mora tražiti opruske gospođe a uz to, što je još gore: i njemačkih podanika. nim prostorijama. Predavanja se mogu slona na veće skupine u parlamentu, na račun Južnih Slovena. kao đa nije Presude: — Presude po građan­ držati iz različitih grana znanosti kao: došlo je u tom pitanju među članovima dosta što već tolike ogromne mase Juskim djelima izrečene na sporovima izšeriata. higijene, politike, gospodarstva do nesporazuma. Jedan dio članova za­ i t d. Poslije takog jednog predavanja , žnih.Slovena imaju đa pripadnu Italiji. htijevao je približenje grupi dr. Koro- I među Alzas Lorenaca s jedne i Nije­ maca ili građana država u savezu s zgodno je i vrlo korisno povesti nepri- ; Zbog toga treba primati bečke vijesti šeca. a ostali su protiv toga. Čuje se Njemačkom s druge strane u vremenu siljeni razgovor o predmetu predava­ i sa najvećom rezervom 1 povjerovati da će istupiti iz kluba dr. Halidbeg poslije 3. avgusta 1914. god. postaju nja. Tu mogu sudjelovati mnogi člano­ I im. već ni zbog toga što su granice Hrasnica sa svojim pristašama i da će koje u tim krajevima traže Južni Slovi čitaonice. Neka se bistre pojmovi, izvršene tek pošto ih osnaži novi alzaspreći u demokratski klub. Ovo je poče­ veni Jedine, prirodne, istorijske i eko­ lorenski sud. Nište se sve presude iz-, neka se izmjenjuju misli. tak slabljenja narodnoga kluba, a kako nomske granice«. rečene protiv Alzas-Lorenaca na poli­ 4. Poučno štivo za narod. Kad bi približenje starim radikal'ma bilo Papa o njemačkom miru. »Deutsche tičkim djelima, kao i nesavršeni pred ­ nepismeni nauči čitati, valja mu dati politički nelogično, iako se može dogo­ Allgcmeine Zeitung« piše: Očekuje se, meti, po kojima je bila podneta žalba knjigu da čita; neka se prosvjeduje. U diti, da narodni klub brojčano jako os­ da će za nekoliko dana papa izjaviti vrhovnom sudu njemačke carevine. prvi mah treba dati nepismenjaku taku labljen dođe u neprijatnu situaciju, da svoje mišljenje o miru sa Njemačkom knjigu koja ga neće osanisati, koja će bude potpuno izolovan. i to na temelju ličnih informacija o nega zanimati. To su naše narod, pjesme, Bilježimo ovu vijest s rezervom, jer dogleđnim posljedicama, koje bi imao priče, a onda kratke pouke. Takih mi vodstvo J. M. 0. kojoj dr. Hrasnica Njemačkoj narinuti mir i koje bi nani­ knjiga već nekoliko imamo, a nastojaće pripada nema nikakva obaviještenja. te п. jele velikih šteta cijelom svijetu i crkvi se, da bude i više. Za težake je zgod­ će biti po tome samo novinarska vijest. Vatikan traži puteve kako bi se ublažio na »Pouka za narod«, prilog »Pravdi«, U našoj državi i naša domovina Bo­ mirovni ugovor sa centralnim vlastima. koji smo mi u tu svrhu i pokrenuli. sna i Hercegovina spadaju u red pokra­ Vatikan ne može biti ravnodušan pre­ Ovaj gore navedeni nacrt rada na jina u kojima je narod na vrlo niskom ma sudbini većine katoličkoga stanov­ prosvjećivanju naroda stavljamo mjes­ stupnju prosvjećenosti. U B. i H. ima ništva na Rajni. nim odborima naše J. M. Organizacije analfabeta L j. muških i ženskih koji (Nastavak.) na srce. Mi ćemo svaki taki pothvat re­ ne znaju pisati više od 80% od svega Finci Idu prema Petrograđu. -NazloPlebiscit. — Po navrše'fj 15 go­ dovito pratiti, da se na nj ovdje osvr­ stanovništva. Biva za svaku stotinu nal Tidende« javlja: Finska vojska pro­ dina ovakve up ave, svaki stanovnik nemo u istoimenoj rubrici, te molimo, stanovnika spada njiha 80 koji ne zna­ dire prema Petrograđu. Zaposjednuće sarske oblasti, koga je kao takvog ta­ da nas svako u svoje vrijeme redovito ju pisati. grada očekuje se za koji dan. Boljševič­ mo zateklo potpisivanje mira glasače u o svom prosvjetnom radu i obavijesti. ke vođe već su napustile grad. Obzirom na pisma latinicu i ćirilicu, pogledu konačne sudbine te oslasti. O- j H. Mulić. mi smo muslimani od drugih sugrađana vim će se plebiscitom predvidjeti tri Istim načinom kao I Njemačkoj. Pre­ najnepismeniji. Naše djece najmanje po­ mogućnosti, o k-jima će se moći glasa­ ma vijestima pariških listova predaće lazi škole, osobito srednje škole. Mi naj ­ ti, i to: 1) ostanak dotadanje komisijske j se mirovni ugovor austrijskim delega­ uprave, 2) pridruženje Francuskoj ili I manje i čitamo. Doduše postoji neko­ tima u petak iH subotu i to u velikol liko muslimanskih čitaonica u zemlji, ali 3) pridruženje Njemačkoj. Glasanje će dvorani u Saint Germainu sa istim ce­ Ustrajnost naših delegata u Parizu. u velikom većinom to obične čitaoni ­ se vršiti po opštinama ili po srezovima. remonijalom kao i kod njemačke dele­ Kako javlja »Corriere della Sera« iz Udruženje Naroda odlučiće o konačnoj ; ce. gdje se najmanje čitaju: knjige, po­ gacije. Ugovor mira za Austriju već je Pariza nije uspio pokušaj, koji je po ­ sudbini oblasti, vodeći računa o želja- I učni listovi i u kojima se održavaju gotov. Klauzule o odgovornosti za rat taknula Amerika, da se Italija i Jugo­ ma izraženim plebiscitom. Ako bi sre- , predavanja. Sve nam ovo valja imati slične su onima, koje su stavljene Nje­ slavija direktno sporazume. Pokušaj ozovi, koji bi se eventualno vratili Nje- j na umu, kad evo govorimo o našemu mačkoj, ali se ipak ne optužuje ekscar stao jc bez uspjeha uslijed tvrdokor­ prosvjetnom radu, kojega ču naročito Karlo. 'ч T mačkoj, na svojoj teritoriji obuhvatili nosti. kojom jugoslavenska delegacija mjesni odbori naše J. M. O. sistematski jedan dio sarskih rudnika. Njemačka Protesti proti talijanskih zahtjeva. — ustraje kod svojih zahtjeva. provađati. će te rudnike morati otkupiti po cijenu Uslijed posljednjih pariških vijesti po Samo 20 milijardi! »Hrvat« donosi iz u zlatu, utvrđenoj stručnim vještače­ Rad na prosvjećivanju naroda podikojima Italija zahtijeva za sebe Jedan Parisa. da je naš spoljnji položaj vrlo jelićemo ovako: njem. Ako cijena ne bude položena u dio Gorenske održale su Jučer sve op­ hrđav. Wilson ne popušta, ali i po nje­ u roku od šest mjeseci po fiksiranju, 1. U prvom nam je redu zadaća, da ćine protestne sjeđenice. Prihvaćene su mu gubimo vrlo mnogo. On misli, da zemljište u pitanju pripašće Francuskoj. mjesni odbori naše J. M. O. već u ovoj rezolucije u kojima se protestuje protiv mi u najboljem slučaju možemo spasiti Odsjek 5. — Alzes-Loren. Unarednoj školskoj godini nastoje, daše talijanskih namjera i zahtijeva, da se Dalmaciju. Rijeka će doći pod kontrolu govaraiuće strane priznaju moralnu ošto više islamske djece po za svu pokrajinu uvede plebiscit. lige naroda. Wilson ne da Rijeke Tali­ bavezu da se popravi nepravda, koju gradovima i po selima upisu­ Proti boljševika. Iz Parisa javljaju, janima. Biće vrlo sretan slučaj. ako> je Njemačka 1871. god. učinila kako ju u narod, osnov. škole. Mje­ da će potpisivanje mira između Polj­ dobijemo istočni dio Istre. Sve ostalo nad pravom Francuske, tako i nad vo­ snom je odboru J. M. O. daljnja zadaća ske i Ukrajinaca jako uplivisati na bolj­ dobivaju Talijani. Oni još žele Zadar ljom naroda Alzasa i Lorena u prkos i to, da bdije nad tom mladeži, da redo­ ševičko gibanje u Rusiji. Mirovni ugo­ i Šibenik pod ligom naroda, ili pod svečanog protesta predstavnika tih ze- I vito i polazi škole. Isto nam je tako du­ vor između Ukrajine i Poljske sadržasvojim suverenitetom. Bačku 1 Banaf malja na narodnoj skupštini u Bordou. žnost, da nastojimo, da se što više naše vaće i ustanovu prema kolo) moraju dobili smo. Baranju ne, a međa je Dra­ Uslcd toga te se oblasti računaju kao djece, koja su svršila narod, osnovnu Poljaci dozvoliti, da se osnuje jaka voj. va. Za Celovac imali bi smo plebiscit, vraćene pod francuski suverenitet sa školu upisuje u razne srednje škole ili to znači, đa je izgubljen. Blelak ostaje ska. koja bi oslobodila ukrajinske teri­ 11. novembrom 1918. god. Njemačka dobre i napredrjf zanate. Za onu omla­ torije od boljševika. Nijemcima, a Maribor nama. Gore je sa ima da vrati francusko! sva javna do­ dinu, koja već polazi srednju školu, ali ekonomske strane. Uglavljeno je u ko­ kumenta. arhive I t. d. koje se odnose Protestne skupštine a Njemačkoj. U je radi bilo kojeg razloga već u III., IV. misiji: 1) ratni dugovi: na upravu tih krajeva. nedjelju 19. maja održale su se po cije­ ili V. razredu ostavlja, valja nastojati, a) u monaruiji nosimo mi oslobođeni Državna imovina i dugovi. lom Berlinu velike protestne skupštine. da se od toga prekidanja spriječi i na­ narodi prema poreznoj snazi ratne du­ Njemačko-austrijska udruženja okupji — S obzirom na to, što Njemačka 1871. stojati, da im se I uzroci, koji ih Spre­ gove, su se bila na Wilhelmsplatzu, a pridru­ godine uzimajući Alzas-Lorcn. nije pri­ čavaju od polaska škole uklone odno­ ћ) onih 8 milja rđa kruna papira, koje žila im se 1 sva sila Nijemaca Iz Njesno potrebni uslovi za to namakrfu. Sti­ stala da primi na sebe srazmjerni dio kurziraiu u Jugoslaviji terete fsto nas, mačke, a osobito radnika. Govorilo je pendije i potpore za početnike srednjih francuskih državnih dugova, niti da da više govornika, a među tima I njemač2) r e p a ra cl Je: plaćanje prema po ­ škola dijeli naše potporno đačko dru- I kakvu bilo naknadu za francuska dr­ ko-austrljski poslanik profesor Hartreznoj snazi u zajednički fond antante, štvo »Gajret«. trgov. obrt, komora, op­ žavna dobra u tim pokrajinama, to se mann, koji Je među ostalim Izjavioćine i kotar, vijeća! Sve to valja imati 1 a od toga će ona dijeliti, kako bude od­ one sada vraćaju Francuskoj, riješene Bilješke. Rđd na narodnom prosuđivanju. №t prEliminara mira. Pregled. �Број 35. — Broj •Danas nema druge lozinke nego: »Za veliku Njemačku i njemački narod!« Mi nećemo vršiti nasilja nad strancima, ali hoćemo da budemo svoji na svome. Podvalili su nam pravo samoodređenja samo da nam ga sada sasvim oduzmu. Ne ćemo ni da znamo za savez naroda, koji hoće, da nam se nametne za besavjesnog tutora i da nas baci u rop­ stvo. Mi ćemo neprestano podizati glas za pravo samoodređenja, dok se napo­ kon I u Parisu ne bude čuo. Njemačka I Njemačka Austrija hoće da budu jed­ no i to na temelju novog međunarodnog prava.« Talijani proti Versalllesa. »Popolo d' Italia« organizuje po čitavoj Italiji protestne skupštine proti versailleskoga mira. Skupštine su sazvane većinom za 1. juna. Kažu da i Bissolatl odobrava ovaj pokret. I za Koreju »samoodređenje«. Pred­ sjednik konferencije mira Clemenceau primio je iz Koreje molbu, da bi mirov­ na konferencija anulirala ugovor, kojim je Japan anektovao Koreju. I Koreja se poziva na Wilsonove tačke. Pravo »samoodređenja«. »Secolo« ja­ vlja iz Parisa da će mirovni ugovor sa Austrijom izričito ukinuti pravo samo­ određenja Austriji u pitanju njenoga prisajedinjenja sa Njemačkom na tako du­ go vremena, dok Austrija ne ispuni sve obveze prema antanti. Prosvjeta i škola. Osvitanje I njegov prosvjetni rad. — Upravo u isti čas kada mi ozbiljno po­ zivamo sva naša društva i svakog svje­ snijega pojedinca naše zajednice, da ozbiljno pođemo na rad na narodnom prosvjećivanju, dolaze nam ugodna obavještenja od raznih društava, da se već počelo u tom smislu raditi. Tako nas obavještuje naše mlado društvo muslimanki »Osvitanje« da ovih dana otvaraju an^Libctsk! tečaj za nepisnu ne muslimanke. Vrijedni odbor toga konsnoga nam društva zi:a šia radi. Ncprosvjećenost našega naroda ne bije sa­ mo naš muške nego isto tako bije i žensko. Koliko je potrebno da je domaćin prosvijećen, svjestan svoga poziva u svijetu, toliko je potrebno, da je i bu­ duća domaćica, a naročito majka i ku­ ćanica, svjesna svoga teškog zvanja i položaja. Naš je narod nepismen, a naročito naše ženskinje posve je nepi­ smeno. A prvi uslov prosvjećenosti je naučiti svakoga, da zna čitati i pisati. Ko ne zna čitati, slijep je kod rođenih očiiu. Dobrim štivom, dobrom knjigom najlakše se prosvjeduje ljudska duša, a onaj koji ne zna čitati, ostaje bez od­ goja i prosvjećenosti ko zanemareno drvo, koje truhne, pa samo pada. Ovo je sve uvažio i odbor »Osvitanja«. pa se odlučilo i na ovaj prosvjetni korak. Samo sada polagano. Svaki je početak težak. I sitni rad, samo neka je koris­ tan, valja mnogo cijeniti. Mi ćemo taj svjesni korak »Osvitanja« sdušno pra­ titi, a molimo naročito, da se odbor u tome radu uvijek posavjetuje s našim iskusnijim prosvjetnim radnicima, kako o rukovođenju samoga tečaja tako i o daljnjem radu na prosvjećivanju naše­ ga ženskinja. Analfabetski je tečaj na­ ime istom prvi korak na tom putu, a poslije dolazi na rad daljnji odgojni rad, đa bude potpun uspjeh na svom mjestu. Poziv je naše žene vrlo ozbi­ ljan, rad Je njezin vrlo važan, pa nam je nastojati da se i naše ženske u tome Osvijeste, da uporedo s čestitim doma­ ćinom i žena valjano vodi kuću, pamet­ no odgaja djecu i s voljom da čuva čast i ugled svoga doma i sve islamske za­ jednice. Želja nam je, da se već našoj djevoj­ ci ovo usadi u pamet i ucijepi u srce, pa da se dobrim štivom i valjanim kuć­ nim radom sprema svome pozivu, mje­ sto besposlenog hodanja i prazna ašikovanja koja nanose štetu dobrom od­ goju mladeži. U to ime pozdravljamo ovaj ’fjetV korak društva »Osvitanja«. H. M. Muslimansko sokolsko društvo »Đerzelez« radi također na prosvjećivanju svojih članova. U vremenu od 14. fe­ bruara o. g. do danas održalo je to ko­ risno omladinsko društvo nekoliko lije­ pih predavanja. Tu su se iznijele vrlo aktuelne teme i raščinjavala su se vrlo važna pitanja, koja mnogo koriste na­ šoj omladini, Predavatelli su gg. Mašić, pravnik i predsjednik »Đerzeleza«: Tabunščija, pravnik; Bakarević, medici­ nar i A. Musakadić, medicinar. Na radu ,ПРАВДА“ — .PRAVDA* su bile slijedeće teme: 0 društvu i dru­ štvenosti, 0 državi uopće, 0 aktuelnim važnijim političkim događajima, 0 konstituisanju države i prava građana, o radu, o sklapanju ženidbe, o alkoholu obzirom na kriminalitet, o mehru i pra­ vima bračnih drugova, o uzročnicima bolesti i opet o alkoholu s medicinskog stanovišta. Poslije svakog takog predavanja, po­ veo se poslije o tome neprisiljen razgo­ vor i tako je svaki član mogao sudje­ lovati u tome korisnome radu. Mi od svega srca čestitamo svjesnim omladincima društva »Đerzeleza« na njihovom korisnom radu. Želimo da ne sustanu, da i dalje održe taj lijepi obi­ čaj u koji bi se trebali ugledati sva naša društva. Samo dobre volje i ko­ risna rada, pa će biti i lijepa uspjeha. Страва govaramo, da će im se suditi po prije­ kom sudu i t d. л • •------- OGLASI: Tražimo đa vlada ili državni odvjet­ nik unese malo svjetla u ovu stvar na umirenje muslimanskog svijeta. Umoljava se gosp. Homđijs Kuloglić, bivši austrijski poručnik, koji se je u julu 1918. javio iz Kovela pri povratku is ruskog zarobljeništva gospođici Dragi Popović, da pošalje svoju adresu gesp. Milanu Milenderu, Doljnji Mosti, zadnja pošta Kapela kod Bjelovara [Hrvatska) |or и tiče Zlatka Hribara, ratnog zarobljenika u Sibiriji. 68. 3—1 Na adresu kotarskog ureda u Gračanlcl. Tuži nam se jedan prijatelj, da je predao na zemaljsku vladu molbu za. otpust iz vojmštva, pa mu je na vladi rečeno, da je molba odaslana nje­ govom kota-skom uredu na izviđenje. Do danas kotarski ured nije našao za snodno- riješiti te njegove molbe i ako je od toga proteklo dosta vremena. Vri­ jeme je da kotarski ured već jednom molbu riješi. GRADJSVNI GDBOR U DOBOJU. Ukinut prijeki suđ. Službeni list do­ nosi ovu objavu: »Saslušanjem načel­ nika vrhovnog suda i drž. nadodvjetniDne 27. o. mj. u 1 sat poslije pod­ ka dokidam po § 395 k. z. prijeki sud, ne, izdavače se putem usmenog nat­ što sam ga odredio 12. aprila 1919. pod ječaja gradnja jedne nove munare uz brojem 2704 prez. za grad Sarajevo i džamiju Trojak mahale u Doboju. cijelo područje kotara Sarajevo«. Pot­ Munara koja ima da bude 25 m vi­ pisan; Šola. soka graditi će se djelomično iz ka­ Velika Prosvjetlna zabava održaće mena a djelomično iz pečene cigle. se danas u prostorijama Društvenoga Gradnja će se izdati bez liferacije Doma. Na zabavi će sudjelovati muzi­ materijala. ka Kraljeve Garde. Program zabave Interesenti, koji žele sudjelovati u dijeliće se u večer na kasi. Početak za­ bave u 8 i po sati. Ulaznice se prodaju : natječaju neka se gore spomenutoga dana nađu na licu mjesta gdje će i u radnjama: g. Milana Pupića, trgovca planovi biti predloženi na uvid. u Potok ulici i g. I. Durđevića knjižara Doboj, dne 16. maja 1919. u Kralja Petra ulici. : 67. Građevni odbor. Pozorlšte. U pripremi je za subottu odlična komedija »Ženidba« s ruskog od Gogolja. U nedjelju se daje Vojnovićev komad »Allons enfants«, koji ob­ Broj 251. rađuje odlomak iz istorije Dubrovnika, dolazak Napoleonove vojske, a osim toga komična slika iz vremena Rokoko »Biskupova sinovica« od Milana Begovića. Kod ove općine imade se popuniti Izložba jugoslavenskih umjetnika. — 6 stražarskih mjesta. Mjesečna plaća Koncem ovoga mjeseca otvoriće se u 300 K. prehrana u zajedničkoj menažl, Ljubljani u umjetničkom paviljonu iz­ uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo ložba mlađih jugoslavenskih umjetnika. Iz glumačkog svijeta. 23. o. mj. proi ogrijev в vojarni, odjeća, obuća i na­ slaviće se u nar. kazalištu u Ljubljani oružanje od strane općine. Stvarne mol­ na svečani način 40-godišnjica kazališ­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ nog rđa jednog od najvećih slovenskih šanja, starosti, zdravstveno stanje te glumaca Antuna Danila. do sadanje djelovanje odnosno čast u Zabrana prenosa akcija podanika ne­ vojsci imadu se do 15 juna ovome prijateljskih država. Saznalo se, da se akcije na donosioce prenose na poda­ uredu psiposlati. nike kraljevstva ili savezničkih i prija­ Sanski Most, dne 11. maja 1919. teljskih zemalja, te da bi se na taj način pojedina preduzeća načinila domaćim Za gradonačelnika i ako su u stvari strana ili mješovitog karaktera. Povjerenik: Alajbegović. Kako se ovim ide na to, da se osujeti i onemogući primena zakona o postu­ panju sa imovinom podanika neprija­ teljskih država, to ovakovi prenosi neće МпМ SsFhtiM ud b ИфМ. imati nikakve važnosti i svi će biti po­ Os 88/44-19. ništeni. S toga je potrebno o ovome obavije­ stiti publiku, kako ne bi ulazila u ovak­ Kotarski šeriataki sud u Rogatici ve operacije, koje nisu dopuštene, jer na molbu nasljednika amrlog Su ljage se njima otvoreno ide protivu Jednog Valzovlća iz Rogatice prodavače u zakona. kancelariji šeriatskog suda u Rogatici običnom javnom dražbom na dan 12. Nove vojne škole. Riješenjem mini­ juna 1919. u četvrtak u 11 sati do starskoga savjeta otvoriće se u našoj podno mulk i mlrije nekretnine begdržavi tri vojne akademije i dvije po­ luk rečenog umrlog Suljage Vaizovimorske akademije. Izbor mjesta prepu­ ća, i to su apisene u gr. ul. br. 236, šten je ministru vojnom i mornarice. 247, 249, 465 i 754 kat općina ŽivaIjevićl (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka goraje nekretnine koje au u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ Interesantan protest. de livade 1860 D 520 m’ šumo 545 Jatrea »n halvpMje Г«мга doitarll« ,TreD 600’ pašnjaka TU D B00 m’ Ora­ ieljka* alijađećl praUtt: kalnp< nice 60 D 578 m’ i mulka 5 D 390 cm' iija feaova pratestirMso proti oBialaraiiranja Gornje nekretnine neće se pro­ fesa i aakakvo nara modo, da •• sadavati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. mijaca faaavi iđiriaia. PreHaiiraa« i protiv Rogatisa, 14. maja 1919. ^Patoat-foMra'*, jar a tiaa a« aniitaje jodu ata- Natječaj. н. м. ; Otvaranje univerziteta u SkopUu. Na predlog ministra prosvjete odlučila )e vlada, da se u Skoplju otvori univerzi­ tet. Za prvo vrijeme biće samo pravnčki i filozofski fakultet. Dobrovoljni prilozi »Gajretu«. Asim Muharemagić iz Bijeiine poslao je 280 K, što ih je sakupio na svadbi Izctbega Salihbegovića iz Bijeljinc. S. Ljubtmčić, povjerenik »Gajrctov« iz Bos. Pe­ trovca, poslao je 132 K priloga. Novi dobrotvori i utemeljitelji »Gajreta«. Za dobrotvore »Gajrcta« javiše se Hamdibeg H. Isabegović iz Tuzle. Numan Osmanefendić iz Žepča i Kadraga Kunosić iz Tuzle. — Kao utemeljitelji upisaše se: Sehme-hanuma Kadić, Marije-hanuma Kadić. Šefika Kadić, Mujaga Hadžefenđić, Alija Ibrišimović, Jusufaga Zunić i Fuadaga H. Prcić svi iz i Tuzle. U Žepču se Javiše za utemeljite­ lje: H. Hasaga Catić, Salih Ćokić i Izet- ; beg Tmamović. Za »Osvitanje« je dostavio Iszet beg ; Salihbegović iz Bijeljine iznos od 2230 K, koji su sakupili: Sulejmanbeg H. Mehmeđbegović i gg. Osmanbcg Donlagić, Hamdi ef. Resič, Mustajbeg Pošić i Ali cl. Beganović, od »Musi, so­ kola«. Mjesni odbor »J. M. O.« u Kupresu sakupio je od muslimanskih hanuma 1 iznos od 233 K. J Vejsll ef. Šahlnagić sakupio je u privilegovanoj zem. banci od kolega i ko­ legica svotu od 375 K. Ahrncd ef. Kurt sakupio Je svotu od 64 K. Danas iskazano K 3.215.—; (Ukupno K 41.005.50). Socijalni život. Za zaštitu djece. Danas je održao parlamentarni odbor za zaštitu djece sjednicu kojoj je ministar podpredsjednik dr. Korošec predložio zakonsku osnovu, po kojoj bi se imao osnovati jedan državni ured za zaštitu djece. Od­ bor je zaključkom riješio, da pozove ministra dra Korošeca neka predlo­ ži najkasnije za 14 dana zakonski na­ crt o zaštiti djece, koji će obuhvatati sve principijelne tačke po kojima će ra­ diti taj ured, kao i nacrt za njegovu or­ ganizaciju. Ministar dr. Korošec zahti­ jevao je naime u svojoj osnovi general­ no ovlaštenje za poslovanje ureda za zaštitu djece, a parlamentarni je odbor zauzeo stanovište, da.se jednom mini­ stru ne smije davati ovakvo generalno ovlaštenje, te zato traži, da mu se pred­ loži zakonski projekat o zaštiti djece u cjelini. Čuvanje djevojaka. Kod ministarstva unutarnjih djela se osnovao odjel, za zaštitu malodobnih djevojaka od pro­ stitucije. 8тзм paaLflgnRSTPD »mm most. Natječaj. Trešeljak. lof, pa kl MU pMoiljoai, da odooliao h orili aemalja u Eaghika. Ташо bi ротоИ akcija, da st. s-t. Kotarski šeriataki sud. Eb(Iobi uima foa, kao мак kaltana dorjoka, pa kada to postane „eagloaka soda* onda u Booni i Horeofoviai no •• biti kalwpiijau. (Vile ' Domaće vijesti. potpioa). MUSLIMANI! Naša organizacija je­ dina je koja je okupila sve muslimane u svoje kolo I koja vodi politiku na ko­ rist svih nas, pa je dužnost svakoga člana, da se pretplati na naše glasilo »Pravdu«, koje je jedino u čitavoj našoj državi, što brani islamske Interese. Naši novčani zavodi! mogli bi pomoći naš list oglasima pa neka se ugledaju u druge, kako oni svoje pomažu! Uredništvo. Događaj s Alijom Halvađžijom. Naša javnost nije se još umirila radi gadnog čina, koji su neki oboružni individui u uniformama izveli nad obitelji Halvadžije. Dolaze nam u uredništvo svaki dan ljudi i pitaju jesu ii se krivci pro­ našli i kako će im se suditi. Mi im od­ Sraaa Ovaj protoot upućen je odboru ва prorada« nje reforme o kapama, u kojem sjede i a Ste« ea: IInanija Pitie, Hilmo Bohmon, ii Sara­ jeva: Fadil KartefU i Hakija Haddio. Uspješno se oglaiuje o „Pravdi" i | ’ i i »Aprilske kiše“. U Sarajevo dolao nekakav paktirao, pa raaapoo alata po kejima ifra i satni od evljota pare. ▲ donio aa sobom i ufaraualuk, da au 6itar april padalo kilo i proklo a maj. Ta prili­ ku obratio A.-Đifai Bjelavac pa napisao ne­ kakva knjigu pod fonjim naslovom. Valjda je opisao a njoj pekliraaore doživljaj«, da prida njefov aaajsiorluk onima, koji fa elan flodali. Ali sreća policija fa oakraaila pehliraan igrali, pa иромгаташо drdarnef odvjetnika, da sab­ rani i Bjolovoa iadanjo ..aprilakih kila**, jar jo kiko savike. МЕШЈ НШ1Е urar i draguljar Sanjivo, lujaidif/ui br. Ш. Prodajo i popravlja sre­ brne i slatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom. :: �Sw«»« 4 Crpili .PRAVDA" — ,ПРАВДА“ ■rel »5 Врој MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA a »м U ммла^ам a. aaS _ • • t —ЛХ _2 —_____ *________ VA______ t —— a________ -I Poziv na šestu redovitu glavnu skupštinu za godinu 1918. dioničara Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, koja će se obdržavati dana 29. ^aia 1919. u 9 sati prije podne u prostorijama banke (II. kat) u Sarajevu. ‘’ V \ ■ ’ f' ................... - . r r у. j MA I Dnevni red: 1. Izvješće ravnateljstva i nadzornog vijeća o poslovanju zavoda u godini 1918. 2. Predloženje zaključaih računa za šestu poslovnu godinu 1918. 3. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobitka godine 1913. 4. Podjeljenje odrješnice (apsolutorija) ravnateljstvu i nadzornom vijeću. 5. Izbor na mjesto trojice članova ravnateljstva kojima ističe mandat na ovoj glavnoj skupštini. Sarajevo, dne 28. aprila 1919 Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Boinu i Hercegovinu (dienićanko društvi) u Sarajevu. PASIVA. Račun bilance dne 31. decembra 1918. AKTIVA. к h i h K L Gotovine: Gotov novac u blagajni . . . 435.107 14 Kod banaka plodonosno uloženo 1,786.807 16 8,221.916 790.645 ! 80 Mjenice................................ Dužnici: u tekućem računu ..... •21.259.924 n 919.458 38 Vrijedn. papiri i valute 61.552 !! Račun robe.................... 330.000 Konsorcijalni račun ■ . 1 Inventar................................ 25,583.499 — Pričuvne zaklade: redovita...................................... posebna...................................... Ulošci: na knjižice, u tekućem račanu i pupilarni novac............................ Vjerovnici............................ Dividende; nepodignute . :........................ Prenoi dobitka ed god. 1917 . Čisti dobitak za god. 1918. • 126.215 97 180.000 43.170 65 12.940 66 366.032 38 к h к » h Upravni trožkovi; Porezi i pristojbe; odbivši pričuve za porez . . . 235,951 13 83,611 40 50.000 za ratna pripomoći................... Pronos dobitka od god. 1917. . Cisti dobitak za g. 1918. . Ч 18.246 25 129.40 66 366.032 38 h к 12,940 6« Kamati od mjenica, tekućih računa i. t.d. 364.436 90 Providbe i razni dobitci ■ 289.404 26 33,611 40 Račun dobrotvornih svrha F’RIHOI)I. к Prenos dobitka od g. 1917- beri va, stanarina, knjige, tiskanice put. troškovi, peštarina, braoj. itd. 378.973 04 25,583,499 — • Ra čun gubitk;i i dobitka dne 31. decembra I9l8, RASHODI. 306.21» 97 8,014.238 33 13,654.161 01 1 I 1 * K h 11 — 3,000.000 Dioničarska glavnica: Uplate na II. emisiju................... 186.740 — 3,186.740 — к i f 378.973 04 666.781 82 666.781 82 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/60605341ddcd3e9d7b502ef1ef030710.pdf fba62301e51a1e7d25d8bd3e50412d34 PDF Text Text ■L', • A1јтч i zvrku ВВ^ Е®Г &Ж к Ww Н W HhiciMf <В Л Pretplata јмНАпј« 40 kru- Ww К; ? ' 89 ШЛ KS № flB Ш| W alBb O p^S W ЉМ -JwT ijg .W& M? W 4B&L ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36. Sarajevo, 23. maja. Iiaslanici ceutraluog odbora ■aio organisacije gg. dr. Karamehmedović, Baljić i Korkut povratili su «o preksinoć ii Be­ ograda. Njihovo putovanje bilo je informativna naravi, pa prema tomu nijesu tačno vijesti, da ja prilikom njihova beravka u Beogradu riješeno pitanje naše političke orijentacije. Time je ispravljena i novinska vijest o tebožnjem pristupu dra Hrasaica u demokratski klub, keju i rezervom zabiljeiiamo u proHom broju našeg lista. Mi smo u više navrata naglaaili da je odluka o našoj po­ litičkoj orijentaciji pridržana ■ kupštini delegata naše organizacije, pa to i ovom pri­ likom još jednom naglašujemo. Izaslaniei su imali samo tu duž­ nost, da se informišu o raspo­ loženju u Beogradu, pa može­ mo sa zadovoljstvom ustanoviti da su dobili najbolje dojmove. I ovom prilikom naglašujemo da je prvi uslov za uspjeh na­ še organizacije, da zbijemo re­ dove i najsavjesnije čuvamo svo je jedinstvo. To je najvažnije u današnjem položaju i prvi uslov za uspješan naš rad u bližoj i daljoj budućnosti. Piemo iz Beograda. Rad narodnog predstavništva. — Nova lakonska osnova o agrarnoj reformi. Beograd, 12. maja 1919. Na 7. maja nastavilo je narodno pred­ stavništvo svoj rad. Velik dio poslanika već je ovdje; došli su i poslanici iz Sta­ re Srbije i Makedonije. Poznato Vam je, da su od 24 poslanika, koji su u ovim krajevima birani, samo dvojica musli­ mana i jedan iz Novog Pazara, a dru­ gi iz P'rizrena. Ovdje se govori da u većini izbornih srezova muslimani nljčsu ni pripušteni glasanju. Samo tako se može razumjeti ovaj rezultut izbora. Narodno je predstavništvo održalo dosele samo dvije plenarne sjednice, ituzevši raspra/з povodom saopštenja predsjedništva o depešama VVilsonu i Clemenceau-u povodom odlaska talijan­ skih delegata obadvije su sjednice ima­ le samo formalan značaj. Danas se odr­ žale konferencija o budućem radu par­ lamenta. Težište je rada sada u agrarnom i fi­ nancijskom odboru, a najviše se intere a pokazuje za rad agrarnog odbora. Po­ red vladine osnove, koja je bila jednaka objavljenim prethodnim odredbama, po­ dnijeli su dr. Hrasnlca, dr. Nježić i dr. Voja Marinkovlć (samo za St. Srbiju i Makedoniju) nove predloge. Dok osnova dra Krasnice ide za tim da ispravi naj­ teže nepravde, koje predlažemo riješenje osnovi posjednicima, dovle bi pre­ ma predlozlma Nježića i Marinkovića agrarno pitanje bilo riješeno još nepovoljnlje za posjednike. Ministar za ag­ rarnu reformu dr. Poljak izradio je novu osnovu I podnio je u sjednici od subote. Sarajevo, subota 24. maja 1919. (24. šabana 1337.) Ova osnova znači znatno pogoršanje po­ znate Koraćeve agrarne reforme. Nitko nije ni u snu očekivao, da će novi mi­ nistar, koga poznajemo kao stručnjaka i koga su nam njegovi politički istomiš­ ljenici prikazivali kao prijatelja muslima­ na, biti radikalniji i nepravedniji u ag­ rarnom pitanju od socijaliste Korača, kome moramo priznati, da je pokazivao mnogo osjećaja pravednosti. 0 ovoj osnovi vodi se sada raspra­ va u agrarnom odboru. U sjednici od su­ bote pretresana su prva tri paragrafa, koja govore o razrješivanju kmetovskog (čifčijskog) odnošaja. Osnova uzima kao mjerodavan dan za razrješe­ nje 19, oktobar, jer smatra da su ovim časom, kad je državna vlast prešla u ruke narodnog vijeća prestali i t. zv. fe­ udalni odnosi. 0 ovom je predmetu vo­ đena duga diskusija; dok je jedan dio članova odbora pobijao ovaj datum iz političkih razloga — to su činili naro­ čito radikali iz Vojvodine — dotle su ne­ ki poslanici iz Srbije tražili, da se za Staru Srbiju i Makedoniju uzme kao mjerodavan onaj dan, kad je srpska voj­ ska 1912. unišla u ove krajeve. Na sli­ čan način riješeno je naime ovo pitanje u srpskom zakonu od god. 1880. za če­ tiri okruga, koji su prisajedinjeni kra­ ljevini Srbiji berlinskim ugovorom. Pi­ tanje je ostalo za sada neriješeno. Za nas je bila mnogo zanimivija juče­ rašnja sjednica, u kojoj se ie raspravlja­ lo o odšteti dosadanjim vlasnicima. — Nova osđova priznaje dužnost države, da ovu odštetu plati, ali ostavlja riješenje pitanja o načinu određivanja i is­ plati odštete posebnom zakonu. Skoro svi članovi odbora zastupali su stano­ vište, da se i pitanje odštete mora sada riješiti opravdavajući to na razne nači­ ne. Dr. Hrasnica i Salihagić tražili su da se ovo pitanje odmah riješi, jer se i pitanje oduzimanja zemlje definitivno rje šava 1 jer treba dosadašnjim posjednici­ ma dati mogućnost, da s primljenom odštetom otpočnu poslove i da se uzdr­ žavaju. U tom su ih pomagali naročito poslanici Vuk ćevič (radikalni desident) i dr. šimrak (jugoslavenski klub). Prvi je isticao, da se sadašnji položaj znatno razlikuje od onog godine 1880. Dok su god. 1880. skoro svi posjednici ostavili svoje zemlje i odselili, dotle sada ima­ mo posla sa stanovnicima naše krvi i jezika, koji hoće da u našoj državi žive i da budu valjan! državljani. Dr. Simrak je opet odhjćno tražio potpunu iskrenost u ovom pitanju 1 pobijao prazna obeća­ nja. I dr. Marinković je bio za riješenje ovog pitanja u sadašnjem zakonu, ler se boji da bi se s tim pitanjem moglo kod slijedećih izbora trgovati. Dr. Nježić je zastupao »voje već od prije poznato mi­ šljenje. da se posjednicima ne dadne nikakva odšteta: jedinu iznimku do­ pušta on kod onih posjednika, će egzisteneja biti ugrožena rješavanjem kmetovskog odnošaja. Nakon vrto duge diskusije, u kojoj je više puta govorio i ministar dr. Poljak, zaključio je odbor, da u današnju sjednicu pozove I ministra financija i da od njega traži pokriće za odštete i predloge glede plaćanja. U ovoj vrlo zanimivoj raspravi do­ taknuto je i pitanje plaćanja privremene rente, na koju posjednici kmetovskih zemalja imadu pravo po prethodnim odredbama od 15. februara o. g. Tom je zgodom prigovorio dr. Snaho, koji — i ako nije član agrarnog odbora — Učestvuje na sjednicama, da dosele za 2 i po mjeseca nije učinjeno ništa, da se Proglas na muallime. Zastupstvo nuallima si Em. I Hire. u Загајеви. Bilješke. Naš vanjski položaj. U četvrtak po­ slije podue održalo je narodno predstav­ ništvo konferenciju, koja je trajala od 5 do 8 sati. Predsjednik ministarstva P r o t i ć dao je detaljni ekspoze o spolj- nalazi se a Carevoj slici. Telefon i»r. 124. Čekovni račanм* ^4iaaic. 1119 Godina I. ove privremene rente doznače, i ako je on za to molio sadašnjeg ministra za agrarnu reformu ocrtavši mu bijedno stanje, u kome sada žive mali i srednji posjednici i njihove porodice. Ministar je obećao, da će odmah otpočeti s us­ tanovljivanjem nepodmirenog haka za 1918. i pobrinuti se, da se on posjedpicima čim prije naknadi. 0 ostalim odredbama nove osnove pi­ saću Vam drugi put, dok one dođu na dnevni red u odboru. Za sada Vam sa­ mo spominjem, da osnova predviđa i oduzimanje zemlje, koju su dosele obra­ đivali tzv. priorci, prisjevnici, napoličari i ćesimlije uz odštetu, koju će ovi pošljednji plaćati; nadalje i vraćanje kme­ tova. koji su za vrijeme rata ili prije a nepravedno skinuti sa zemlje. To bi značilo izvlašćenje svega našeg zem­ ljišnog posjeda. Svima vam je poznato, da nas je naša autonomna uprava, ne udeveljivši našim malim i opravdanim zahtje­ vima, prisilila da obustavimo nastavu na mektebi ibtidaijjama, šte je na nas, kao i na naš narod bolno djelovalo. Odbor »J. M. O.« imajući pred očima kultarno i ekenonomsko pro­ svjećivanje našega naroda uočio je da će zatvaranjem mekteba naša djeca pune štetovatl, te je odmah okružnicom obavijestio sve mjesne odbore u zemlji, da se svaki kotar pobrine za svoje muallime, nadomjestivši i one manjkavosti, koje im po pragmatici pripadaju i koje bivši sabor nije usvojio. Mnogi su kotarevi shvatili svoju dužnost, pa su se odmah ovom valja­ nom pozivu i odazvali. — Od mnogih naših ko'ega smo dobili brzojave u kojim nam saopštavaju narodnu želju, da se mektebi otvore, te je šire zastupstvo u svojoj sjed­ nici od 12. maja 1919. zaključilo, da se s nastavom otpočme uzdajuči se, da će i ostali kotarevi, koji nijesu svojoj dužnosti udovoljili, što brže udovoljiti, te da ni jedan muallim ne će ostati osamljen, pa. da će onda i on moći ispuniti svpju dužnost, koja se od njega kao narodnog prosvjeti­ telj* iziskuje. — Zastupstvo će i nadalje raditi, da se svim manjkavostima udovolji do budućeg zasijedanja vakuf, sabora, koji će povoljno riješiti naše pitanje. Za to vas braćo molimo, da u interesu naše zajednice otpočnete s nastavom, o čemu smo sve kotareve brzojavno obavijestili! иг, na pola c^me»kruUreetaištvo i sprava I ; | i ■ । ј ! | j njem položaju i o stanju naše stvari na konferenciji mira. Zatim se raspravljalo o nekim tekućim poslovima parlamenta. Karakterističan istup. Darodni posla­ nik baron R a j a č i ć najavio je svoj is­ tup iz demokratskoga kluba. Kako se javlja, motivisao je ovaj korak držanjem stranke u pitanju agrarne reforme, jer stranka odviše istupa za zadovoljenje interesima seljaka, a on bi želio, da se više energije posveti interesima veliko­ ga posjeda. R a j a č i ć neće se pridru­ žiti ni jednoj političkoj partiji. Izgon stranaca. Presbiro javlja: Ka­ ko je poznato provodila se do nedavne retorzivna naredba, prema kojoj su svi podanici neprijateljskih država bez ob­ zira na to jesu li sumnjivi ili ne. morah napustti naše kraljevstvo. Ova je na­ redba promijenjena povodom mnogih opravdanih molbi tako, da se nemaju izagnati oni, koji ne čine protudržavnih djela, dok se imade prognati svaki onaj za koga se zna da svojim radom omela va javne interese države. Opravdano uzbuđenje. Audijencija Sarifa Arnautovića pobudila je među čla­ novima narodnoga predstavništva veli­ ko uzbuđenje i negodovanje. U poslanič­ kim krugovima spremljen je upit na mi­ nistarski savjet, u kojem se oštrim to­ nom traži odgovor na pitanje, kako j» i čijom preporukom Šerif Arnautović do­ bio dozvolu za audijenciju. Javna sablazan. Tuzlansko »Oslobo­ đenje« od 21. 0. mj. donijelo je ovu vi­ jest: »davno i sa svih strana stavljaju se na vladu zahtjevi, da objelodani im»na onih, koji su za svoja nezaslužena stradanja tečajem rata bili oštećeni od vlade na koji bilo način. Ovome oprav­ danom zahtjevu naše javnosti nije vlada našla za shodno i potrebno da zadovo­ lji, pa čak ni da kaže, zašto to neće da učini. Mora da nijesu sve koze na broju. Evo i dokaza: Sava M—ć iz Stoca b:o je samo predbiiježenza taoca, ime­ tak mu vrijedi preko 50.000 K. pa je dobio pomoć i oštetu u vidu 16 q sode. — Braća L—ći, gazde iz Stoca, č:ji ime­ tak vrijedi više od 200.000 K dobili su od vlade 25 q sode za to, što je jedan od njih bio 3 dana u zatvoru, a drugi ne­ koliko mjeseci.« , I Urn^MfL. pa odlučno zahti. Jtvamo da se vlada već jednom izjasni. j Petogodišnjica smrti Skerlićeve Na 18. ovog mjeseca proslavljen je u našoj Jugoslaviji petgodišnji spomen , smrti dra. Jovana Skerlića, koji i je kao vođa i apostol jugoslavensku omladinu vodio pod novom zastavom na ! velike puteve i spremao joj sjajniju bul dućnost. Zato je i bio taj dan određen i uspomeni, životu i radu ovog odličnog I srpskog nacionalnog, kulturnog, književ! nog i političkog radnika, koji je svoj kratkotrajni život sav proveo u službi [ naroda i domovine. 1 tek poslije smrti uvažuje se po pravoj cijeni velika vri| jednost ovog javnog radnika, jer sav juI go lavenski narod spoznaje, kakvog je j prvaka izgubio. Naš naraštaj imade pred I sobom djela Skerlićeva, koja je iza sebe i ostavio našem rodu i po njima ocjenjuje 1 zaslugu ovog pregaoca i donosi svoj i sud. I kad letimice omjerimo sav njegov I rad i uspjeli, istom onda možemo pravo ј 4”!0 DRŽAVNI ZAJAM. Još je velik broj bogataša a i raznih društava, koja ili ništa ili malo upisuju državne bonove. Ako se ova gospoda koja su kod austrijskih i ugarskih ratnih zajmova pokazivali ve­ like simpatije ne poprave u svome držanju mi ćemo izaći sa imenima da se vidi i da se znad o je prijatelj a ko neprijatelj državi. �ateana 2 Страка ocijeniti veličinu gubitka, koji je Jugo­ slaviju zadesio smrću Skerlićevom, jer se danas udaraju temelji jedinstvenoj našoj državi, kojoj je i on pripomogao obilno krvavim znojem radeći svom sna­ gom svoga velikoga uma oko jugosla­ venskog ujedinjenja. Svojim Je javnim nastupom odavao samosvijest i uvjere­ nje u narodne ideale, odlučnost u borbi i osjećaj učešća u patnjama jugoslaven­ skog svijeta. I Pripadajući isprva najradikalnijoj, soojalističkoj struji poslije se Skerlićev ot­ por protiv starog i natražnog sveo na polje odgajanja novog naraštaja i inte­ ligencije, a preko ove i na odgajanje ši­ rokih narodnih slojeva. Ovaj je put i na­ čin rada izvodio sve do smrti, a to tim jače, jer je uvidio, da nije politika jedi­ na, koja vodi preporodu i donosi napre­ dak i život jednom narodu. I Skerlić je istupio u javnost kao književnik 1 uče­ njak i do svoje je smrti ostao ustrajni kulturni radnik. Politika ga je zanimala tek u drugom redu, a opet je izveo jedan od najjačih utjecaja na politiku, jer je svojim literarnim radom unosio u sav javni život svoje demokratske i napred­ ne misli, čime je djelovao na kulturu i odgoj duhova. Tako je pošao stazom stvaranja etičkih i socijalnih principa u našem rastrovanom i ropskom životu. Skerlić je rođen 7. augusta 1877. u Beogradu od oca trgovca šeširdžije; u rodnom gradu je svršio gimnaziju i veli­ ku školu, gdje mu je bio profesor gla­ soviti estetičar Bogdan Popovlć, koji ga je uveo u metode kritičkog književnog i naučnog rada. Da upotpuni svoje zna­ nje i proširi duhovni krug, studirao je i dalje izvan domovine u Lozani i neko vrijeme u Parizu. U Lozani je napravio doktorat te je iza povratka dobio mje­ sto na velikoj školi za francuski jezik i književnost, a poslije mu je bila povje­ rena katedra za srpsku književnost na univerzitetu. Umro je naglom smrti 18. maja 1914. U našoj je javnosti najviše bio poznat Skeriić kao urednik Srpskog Književnog Glasnika (od god. 1905.), koji je uređivao, čim se vratio u domovinu sa strane. To je bio najbolji i najugledniji srpski književni list te je davao smjer književnosti i digao je do zamjerne visine okupivši oko sebe naj­ sposobnije radnike i imajući veze i ut­ jecaj na mlađi naraštaj te je postao cen­ tralnim organom srpskog duhovnog ži­ vota i pribavio sebi značaj, kakav dotle nije imao nijedan srpski književni list i pokret. Svojom plodnom aktivnošću dao mu je Skerlić posebno obilježje i aktuelnost. Skerlić kao kr i t i č a r stoji na sredini između umjetnosti i nauke te se osla­ nja u isti mah na razum i na osjećanje uzimajući u račun i pitanje činjenice i ukusa i imajući svoj sud o književnosti i njezinoj zadaći u društvu. Kao prika­ FELJTON. zivač duhovnih sredina pokazao je dosta velikog uspjeha imajući naročito sposobnosti, da raspozna bitno i Idej­ no i da naglasi karakteristčne riječi pa da izazove dojam neposrednosti. U tom je pogledu zanimiv njegov prikaz pravaškog prvaka dra Ante Starčevića, kojega je isključenost i omraženost kod Srba on svojom novom interpretacijom sveo na pravu mjeru i učinio ga bližim i simpatičnijim kod manje obaviještenih ljudi. Po njegovu tumačenju Starčević ; je u pogledu Srba posve drugo, nego su ј mu podmetali. Starčević je izraz punog, I radikalnog, borbenog nacionalizma, i| deala pune narodne slobode. Sto je kod Madžara Košut, kod Talijana Macini, kod ugarskih Srba Svetozar Miletić, to je kod Hrvata A. Starčević, koji hoće slobodnu nacionalnu hrvatsku državu. Starčević napada Srbe — veli Skerlić — zato, što se izuzimaju i izdvajaju, što cijepaju narodnu snagu, što misle, da postoje zasebni interesi srpski i hrvatski. Ime srpsko bilo je njemu lokalno kao i bosansko I t d. Mnogo su čitane kao čista književnost i stvorile krotici široku čitalačku pu। bliku sve Skerlićeve kritične radnje, a ’ naročito njegovo veće djelo 0 m 1 a d i■ nainjenaknjiževnostul8. vi’ jeku, gdje je dao opću sliku kulturnog stanja srpskog romantizma. Osim ovih radova Skerlić je u svom dosta krat­ kom životu dao vrlo mnogo. Da spo­ menemo samo najslavnije: velika mo­ nografija o Jakovu Ignjatoviću, Pisci i knjige (šest svezaka, studija o Vojis lavu II i ću, Pregled srpske književnosti u 18. vijeku, • rad i ideje S v. M a r k o v i ć a, I storfjski pregled srpske štampe pa velika Istorija nove s r p; ske književnosti kao skup cije' log svog proučavanja književnosti od 18. i do 20. vijeka. U svom radu Skerlić ne daje samo I sud o jednom djelu i piscu, već on isI tiče, kako bi ono po njegovu mišljenju imalo da bude, da izvrši svoju umjet­ ničku, socijalnu i duhovnu zadaću. On iznosi nove poglede i unosi deniokratizam, snagu, pravednost, naglašujući, da naša umjetnost mora da bude narodna, krv naše krv:, a ne odraz tuđih knji­ ževnosti. On propagira nacionalnizam. Sve ove misli njegove doimaju se omI ladine. on osvaja duhove te već u mla­ dim godinama postaje vođom čitavog literarnog života u Srbiji, a poslije po­ malo i izvan Srbije. Svi polaze za njim, ' te je književnost išla gotovo isključiI vo pravcem, što ga je Skerlić zastupao. U nacionalnom pogledu SLedić je rcvolućonaran, ali i socijalan, on propo­ vijeda borbu i zdravlje kao sredstvo narodnog osbb"Jenja i iznosi jedinstvo Jugoslavena kao uvjet ‘njihova razve­ la, moći i demokratskog uređenja. Po­ radi svega toga Skerlićcvo je ime bilo- poći na stanicu pješe, jer kola nije bilo. A upravo kad smo se htjeli povesti, kondukter napušća čitave jevrejske po­ rodice k nama, što u trećem razredu iemsudđin Sarajlić: ne nađoše mjesta, da ni igla ne bi ima­ la više gdje pasti. Pa neka to, nego ovi Na vicinalnoj željeznici. donesoše toliko svežnjeva, kao da su prtljali kuda i zatrpaše nas do vrata. A E, da vam nešto pričam; ali nemojte kad ie poslije sunce ogrijalo i ja izašao se smijati mojim mukama. na hodnik i stao uz prozor da se otkraBilo u ratu ili prije rata s Rumunj­ vim, čudio se po malim stanicama na­ skom, provezao sam se svim prugama kupljeni svijet: odkud »turčln« ovdje? u Erdclju, pa bilo to na državnim, pri­ A jedna starica se i prekrstila. vatnim ili šumskim željenzicama. Usko­ Išli smo nekako do po puta. A onda, či samo u vlak i vozi dalje! Vazda me zašavši između jednih jezera, zastadc je čekalo dosta posla i na drugim stra­ željeznica. Ne snuje da naniđe na ću­ nama. osim kuda sam išao, pa sam se priju. Ne smije, te ne smije. Pa onda žurio. To znaju i moji drugovi. Cisto stoj j čekaj. Najzad polahko povuci i kao da je nekakav duh žurbe oživio u potegni — i čitav sat prođe dok taj meni, — samo grabi naprijed! Bio sam gordijski čvor prebrodismo. Po jezeru kao oštar bič i poplašeni konji, ne zna­ je bilo pataka; htjedosmo ih i loviti od jući gdjekada: jesam li jedno ili drugo, šale. Ali u zao čas. Jer, došavši s dva ili oboje. I najveća brzina vlakova tako sata zakašnjenja u Marošludaš, osobni postala je za me obična, tek zadovo­ vlak je bio već davno prošao, izgubio ljavajuća. Stoga sam uskakao u vlako­ sam priključak, pa zanoćlh mršavo i ve, kako bih gdje prije smjerio i težio ne preosta ml drugo, nego čekati do đalie. sjutra dan. Naravno ljut, ali ne pomaže. Da, ali ta težnja nije vazda bila i us­ Drugom zgodom, na putu iz Brašova pješna. Nekad sam mogao žurećom se u ZcrncŠt. pravlje na povratku, zastali misli naprijed obletjeti čitavu zemlju i smo dugo u jednoj stanici. Ja kao na po deset puta, dok bi se jedva jednom iglama. Krasno Broševo vuče me sebi, okrenulo kolo pod mojim vlakom. Na­ a vlak ne pomiče. Ne može više dalje ročito na vicinalnoj željeznici gdjegod, ovako, težak mu tovar. Pa smo svi po­ kad bih skrenuo s državne pruge ili kad magali istrpavati drva iz Jednog va­ bn htio prevaliti negdje put u prečac, gona dok je olakšalo i lokomotiva ve­ đa n». idem glavnom prugom naokolo. selo zviznula đa odlazimo. To mi s- nekoliko puta osvećivalo. Jedan Pu sam na putu iz Bistrice u U zimi Jednom vozeći se iz Hejašfalvc Sasregen po«^ izravnom prugom đo u SekeljuđvdrhcIJ proveo sam budan ■ Marošludaš. »-цс svej.a morao sam dugu noć. Vlak je pošao u večer oko ustati u četiri sau^ju(ra j po mrazu devet sati, studen je bila stegla — preko I 14, * • *-'• ‘I 1 »^.AsL ,PRAVDA“ — „ПРАВДА* l-T« * t -»r-, I u zadnjim godinama kao jedan baj'ak, koji je oko sebs okupio svu našu omla­ dinu, od Triglava do Bitolja. On je om­ ladini postao uzor i učitelj, u njega sa | tražili savjeta i direktive, a njegove se ; brošure o omladini i A. Starćeviću či­ i tale kao kakvo evanđelje. On je bio uči­ j telj, koji je našu omladinu učio radu i slobodi i bio joj apostol. Njegovo »hva­ tanje srpsko-hrvatskog pitanja pobija velike narodne aspiracije jednih na šte­ tu drugih ističući, da je naša borba sa­ mo drugima na korist i da nas slabi pa naglašava potrebu uzajamnog spoznanja i obavještenja i nuždu, da sami sre­ dimo svoje stvari. U tu je svrhu pred­ lagao književno jedinstvo usvajanjem ekavskog narječja za književni jezik i latinice kao općeg jugosl. pisma. | । Had naiih poslanih. ! Interpelacija člana Privremeneg Narodnog Predstavništva dra Mehmeda Spahe na Gospod. Ministra za agrarnu reformu radi doznake privremene rente posjednicima kmetovskih zemalja, pre­ dana u sjednici od 15. maja 1919 U prethodnim odredbama za pri­ premu agrarne reforme predviđeno je do riješenja pitanja o odšteti davanja privremene rente dosadašnjim vlasni­ cima kmetovskih zemalja 1 ako su prethodne odredbe već 27. februara o. g. proglašene i time kmetovski odnošaj definitivne razriješen, nije dosele ništa poduzeto od strane vlado, da se ova privremena renta, na koju su dosadanji vlasnici kmetovskih zemalja stekli pravo, doznači. Kako svi posjed­ nici nisu primili haka za god. 1918. nemaju danas nikakvih sredstava za uzdržavanje; ovo naročito vrijedi za one posjedničke porodice, kojima je hranitelj za vrijeme rata poginuo ili umro. Ona su danas u najvećoj bijedi. Stoga pitam g. Ministra za agrar­ nu reformu zašto se nije dosele ot­ počelo sa doznačivanjem privremene rente i kada će se to učiniti? i ’ I | ( ' i I saaivanja zahvalili, a neki su mada tim i umrli. Posljedici je ovog pro puštaja predsjednika bosanske vlade bila, da su izvjesni elementi, koji tru­ ju naše narodno jedinstvo, moill nadalje bacati sa blatom i na eajpo Itenija ljude; mjesto zbližavanja p»•Itravali su se odnošaji među pojedi nim dijelovima stanovništva Bosne i Hercegovine. Ovo za koneolidovanje prilika u ivini našim krajevima esobito vajno pitanje trebalo bi riješiti jednom ne redbom za sve naše krajeve birle Aastro-Ugarske monarhije. Stoga pitam gospodina Ministra unutrašnjih djela: 1.] da li je voljan izdati naređe­ nje da se svim krajevima našeg Kra­ ljevstva, koji su do našeg ujedinjenja pripadali Austro Ugarskoj monarhiji, a naročito u Bosni I Hercegovini, po­ stave povjerenstva za ustanovljenje konfidenata austro-mađarskog relime? 2.] da li je voljan poduzeti sve, da ova povjerenstva odmah otpočnu svoj rad? Ш pFKliRiniFi miri. (Nastavak.) Saobraćaj. — Pitanje pristaništa Rajne regulisaće se docnije. Mostovi na Rajni su svojina Francuske. Obrazovaće se na 7 godina jedna komisija sa Francuzom direktorom za kontrolo transporta. Rok se može produžiti još za 3 godine. Sve željeznice u Alzas-Lorenu prelaze u franc. svojinu bez pla­ ćanja. Ekonomski usIovi. — Iz AbasLorena za 5 godina izvoziće se prosječ­ no količini izvezenoj od 1911 đo 1915. Fabrike će dobivati električnu snagu sa desne obale Rajne za 10 godina. Fran­ cuska može zabraniti svako njemačko miješanje u industriju Alzasa. O d s e k 6. — Austrija.— Nje­ mačka priznaje i respektovaće potpunu nezavisnost Austrije u granicama utvr­ • đenim ovim ugovorom. Ova nezavis­ Interpelacija člana Privremenog nost će biti stalno i niko je ne možeoNarodnog Predstavništva dra Mehme­ tuđiti izuzimajući odluku odobrenu od da Spahe na gospodina ministra unu­ Lige Naroda. trašnjih dela radi objave liste konfi-. Odsjek 7. — Ceh o-slovačke denata u Bosni i Hercegovini, preda­ država. — Njemačka priznaje cjelo­ na u sjednici od 10. maja 1919. kupnu nezavisnost ove države računa­ Banovom naredbom postavljeno jući tu i autonomne oblasti Rusina Juš­ je za Hrvatsku i Slavoniju naročito no od Karpata. Ona odobrava određene povjerenstvo, da ustanovi i objavi li­ granice ovoj državi. Nijemci češkog po­ stu konfidenata bivšeg austro-mađarrijekla za dvije godine će se izjasniti, ekog režima. Ovo se je povjerenstvo vec I sastalo i otpočelo svoj rad. Još gdje žele ostati. za vlade Narodnog Vijeća u Bosni i Odsjek 8. — Poljska. — Nje­ Hercegovini izabrana je naročita ko­ mačka priznaje u korist Poljske oblasti misija u Sarajevu sa sličnom zadaćom, koje se graniče Baltikom, poljsku zapad­ kojoj predsjeda sam predsjednik vla­ nu granicu, staru austro-njemačku gra­ de. Već je više mjeseci prošlo, a da nicu i rusko-njemačku granicu, do Njeova komisija nije ni pozvana da se mena (Pruskoj ne ostaje slobodni grad sastane. Neki su se članovi radi neDancig). Komisija od 7 članova (5 odre- trideset stepena ispod ništice — da sr­ ce pukne. A cijevi se zaledile, pa u va­ gonima studenije nego li na polju. Po nesreći je bila mjesečina (kad ja ćutim, čini mi se, još višu studen), snijeg se okorio, inje se uhvatilo za tračnice, pa sa škripom pođosmo. Cičala su kola kao zmija u pracijepu, lokomotiva zviždala često i po tri put otegnuto, kao da vu­ kove plaši i strašno trzala naprijed. Ali to nije pomagalo, išli smo posve sporo, i, čini mi se, opet se zavraćali na isto mjesto, kao Tolstojev »Gospo­ dar i sluga-. Umotavao sam se u kaput i u deke, kao bježeći od studeni opet skakao I poigravao, lijegao I opet ustaJao. Po kostima kao da me je ko trljao smrzlim gvozdenim pločama. A loko­ motiva naprijed utajala se, čuje se sa­ mo kako joj para pišti... Stojimo negdje u sniježnoj ravnici... Ili sopće i zviždi, htjela bi naprijed, samo kad bi ko bio, da malo od zada poćuška vagone. I jedva u šest sari izjutra, na pola promrzao, ispao sam u Udvarhelj, zahva­ ljujući Bogu, što se samo te željeznice riješih. U Tordi sam se jednom prestrašio Opazivši silu publike u stanici, a vlak malešan, od nekoliko vagona, gdje će to sve stati? Ah na sreću sve nije pu­ tovalo, mnogi su došli po ohičalu da vlak sejire. Putnici se nekako strnašc. a što nije moglo stati u vagone, zasjelo Je ozror na krov. I nogama su kucali, đa Ide. Imali su I pravo. Vidjeli smo Aranjoš (Izlaznu stanicu) 1 glatko prolazeće vlakove sa snažnim lokomotivama po glavnoj pruzi, a mi nikad doći. Mala pećica zavuče nas u rakite ili u kakve ! dolinke, pa daj ti te istegni. Stane, što i bi ko rekao, dok pas na nju zalaje. Sličnih doživljaja imao sam i na svim drugim vicinalnim željeznicama. Ali je bilo i veselih putovanja donekle. Kao jednom iz Šegešvara u Nagjseben pre­ ko Sentđgote. Da ne čekam od jutra do večeri na vlak okolo preko Kiškapuša, bacio sam se u deset sati prije u »mala željeznicu« — kako je svi zovu — od­ mah u čaršiji i vozio se dalje izravno prema Velikom Sibinju. U čaršiji velim, jer ta uskotračna željeznica vozi kroz sred grada glavnom ulicom i prva joj je stanica pred lijepim hotelom »Štem«. Ne treba ti se žuriti, hajde mirno niz stepenice kad čuješ da dolazi, čekaće i dok sjedeš. Pa onda zviždi i plšće, — veselo odosmo naprijed. Druga Joj Je stanica na više pred op­ ćinom. Još uvijek u glavnoj ulicL Šeta se tako kroz grad i svako joj se smije, i A onda poslije iz grada ide sve pokraj ceste, miče se kroz sred sela kao deva, djeca uz nju trče i sve se kupi oko nje. Nešto preko sto kilometara svoga puta vozi — samo devet sati. Stane, ako ko hoće izaći i pričeka malo, ako kažeš da si Još u poslu. Loži drva. Konji je se u susretu uz cestu ni malo nc plaše. Komotno so šeta kroz trnje, uz njive i kroz kukuruze, đa hi kukuruz s prozora mogao ustrgnutl. Usred puta penje se uz jedan brežuljak, a okuke Ima kao cesta. Neki sigju I prošeću se prije nje đo na brdo. Kažu: ta vidite, stala bi. da hl Joj ko pljunuo u sohmar. I pričaju kako se nekom seljaku dosadilo voziti njom, sišao Jo I pošao prije pješe. za viknu všl: imam kartu n džepa. �„ПРАВДА" — .PRAVDA* Број 36. — Broj đcnih od velikih sila. 1 od Njemačke i 1 od Poljske) utvrdiće to na granici poljsko-njemačkoj. Poljska će dopuštati transporte za istočnu Prusku isto kao i tvojim podanicima. U roku od 2 godine Nijemci porijekla poljskog izjasniće se o suverenitetu. Poljska dopušta velikim silama presađivanje o zaštiti interesa stranih elemenata i zaštitu slobode prenosa i slobodne trgovine za sve. Odsjek 9. — Pruska. — U juž­ noj zoni a duž granice stanovnici će glasanjem odrediti, kome hoće da pri­ padnu. U roku od 15 dana njem, trupe i vlasti će se povući ne učinivši nikakvu rekviziciju. Ta zona će biti pod vlašću komisije od 5 članova. Komisija će ru­ kovoditi glasanjem. Poslije toga ona će predložiti granice, a velike sile i savez­ nici će to utvrditi. Za tim će zauzeti mjesto vlasti, kome zona pripada. To isto važi za okruge Stun, Sozenberg. Marijcnburg, Marijenverder (ist od Visle). Velike sile će utvrditi pogodbu iz­ među Poljske, Njemačke, ist Pruske i Danciga o saobraćaju željeznicom na desnoj obali Visle između Poljske i Dan­ ciga. J Odsjek 10. — M emcl — Nje­ mačka se odriče oblasti između Baltika I granice ist. Pruske (određene u dru­ gom odseku) i ranje rusko-njemačke grance. . t• t 0 d s J e k 1T. — SI obod n a va r o š D a n c i g. — Njemačka se odriče u ko­ rist velikih sila i saveznika slijedećih oblasti: počev od Baltičkog Mora, za­ padne granice istočne Pruske do sasta­ va Visle i Noge, Vislom za 60 km. sjev. od Brišova; odatle na zapad od osmog km. i Senka. zatim preko Loknera južno od Polenzojera do prvog km. Južno od Kolibkena. 3 člana komisije (1 od vel. sila. 1 od Njemačke i 1 od Poljske) utvrdiće za 6 mjeseci tu granicu. Varoš Dancig sa tom određenom oblašću je slobodan grad. Varoš će biti uređena od 1 komesara Lige Naroda u društvu sa predstavnicima varoši. Varoš je pod za­ štitom Lige Naroda. Cl. komesar će sje­ diti u Dancigu i riješavaće u prvoj instanciji o uslovima između Poljske 1 Danciga. Naročita pogodba određivaće: slobodno pristanište Danciga za Polj­ sku i carinske odnose; osiguranje sta­ novništvu slobodne upotrebe rječnih puteva. dokova, basena, keja i t d. i sve što Je potrebno uvozu i izvozu; osigu­ ranje poljske uprave na Visli i željez. pruzi Danciga. pošti, telegrafu i telefo­ nu. zaštiti poljskih građana i glasanju Njemaca poljskog porekla u roku od 2 godine. Odsjek 12. — Granice Nje­ mačke i Danske. — Biće utvrđe­ ne prema želji stanovništva. Glasače se u zoni: Južnom obalom Šlcja do južno od Sleberga. rijekom Brojđenau do Holinštova zaključno, putem od Dusuna (zaključno) ј Južno od ostrva Norđštronda. Južno od Pola 1 Tuderoka. U a ipak odoh prije tebe! Ili — a to bi već bila anegdota — priča se, kako je neko zakasnio na vlak. Vrati se, spremi i zajaše magare da je stigne. Ali magare ni­ je htjelo da makne s mjesta. Nagovore toga čovjeka da magaretu natare malo paprike pod reo. On to učini, magare zagrabi naprijed, ali ga više nije mogao zastaviti: kako je doletjelo, tako i proletjelo naprijed mimo željeznicu. Nj, to su samo priče, željeznica je nas pošteno preturila preko brđcljka. Samo je grdno izostajala, od po puta počeo sam se bojažljivo pitati: kad li ćemo doći u Sibinj. Postojao sam ner­ vozan tim više, kad bih još vidio da joj gdje iz potoka i vođe donose. Ali kad u Jakobfalvi opazlh kako mašinlsta djelia drvenu ćiviju za lokomotivu, što mu Je trebala kao jedan šaraf. položih oružje i uslonih se da spavam, jer je već I sunce sjedalo, samo đa više ne gledam kako idemo. I Bog zna u koja smo doba noći došli u Sibinj. Putnici, koji su otišli glavnom prugom u šest sati u večer iz Segcšvara preko Kiškapuša i u devet sati bili već u Siblnjti. sigurno su i po koji sladak san otkinuli. Jest, ali ipak nijesu vidjeli mnogo šta novo kao mi. Taj |e put bio više kao od zabave, prije rata s Rumunjskom. Nu Jedan drugi u ratu iz Marošvašnrhclja u Parajd, stao me je još više. Da ne idem naokolo pre­ ko Tcviša, jer mi se vrlo žurilo, bacim se u tri sata po podne u vicinalnu že­ ljeznicu, što izravno vodi preko Njarađserede u Parajd. Tamo bi trebala do­ ći u osam sati na večer. Svega pet satt puta i Ja — što se rekne — goloruk u vlak, pa vozi! Pošll smo tačno u minu­ tu. AH Jest, do prve stanice razumih đa ; I . ' ] : 1 ! roku od 10 dana Njemci će se povući iz te zone, rasturiti odbore radnika i voj­ nika. U zoni će upravljati 5 članova. Gla­ sanje da se izvrši u roku od 3 nedjelje po evakuaciji, a Norveška 1 Švedska mogu odrediti 1 člana u prvom odsjeku zone. Ako glasanje bude za Dansku, ona će moći okupirati odmah. U drugom odsjeku glasanje će biti za pet nedjelja. U trećem odsjeku glasače se kroz 2 ne­ djelje. Komisija u svim odsjecima imaće 7 članova (5 vel. sila, 1 Danske, 1 Nje­ mačke). Ona će odmah utvrditi granice. Vel. sile će to odobriti na osnovu gla­ sanja. Svaki građanin postaje odmah podanik države, kojoj pripadne. Odsjek 13. — Helgoland. — Utvrđenja i vojna pristaništa će se sru­ šiti pod kontrolom saveznika brigom I o trošku Njemačke. Njemačka ih nemože ponovo podići. Odsjek 14. — R u s i j a. — Njemač­ ka priznaje i poštovaće sve oblasti ne­ zavisne, koje su ranije sastavljale rusko carstvo. Njemačka usvaja poništenje brest-litovskog ugovora o miru i svih ugovora i konvencija zaključenih sa makslmalističkom vladom. Presjecaju se sve pogodbe o restituciji i naknada na osnovu tih ugovora. IV. DIO. Prava i Interesi Njemačke van svoje zemlje. Njemačka se odriče svake teritorije, koja se nalazi izvan njenih evropskih granica, kao i sviju prava što ih je mo­ gla imati prema kojoj od država potpi­ snica ovog ugovora o miru. Unaprijed odobrava sve mjere, koje će saveznici u tom pogledu riješiti. Odriče se sviju svojih prekomorskih kolonija u korist sile, koja će biti ovlašćena upravljati njima, kao i sviju državnih dobara, koje se na teritoriji tih kolonija nalaze. Do­ tična će sila donijeti mjere, koje za shod­ no nađe u pogledu odobrenja daljeg bo­ ravka i slobode trgovine njemačkih po­ danika u biv. njemačkim kolonijama. Odsjek 2. — Specijalne od­ redbe o Kitaju: — Njemačka se odriče svih prava, dobijenih ranijim ugovorima sa Kitajem. Ustupa Kitaju sve njemačke brodove, koji su se tamo za­ tekli. uopšte sav materijal, koji se kao svojina njemačke države nalazi na kitajskoi teritoriji. Izuzimaju se samo stva­ ri. koje se nalaze u zgradama njemač­ kog poslanstva i njemačkih konzulata. Odsje.k 3. — Specijalneođredbeo Si jamu. — Njemačka sma­ tra nevažećim, i to još od 22. jula 1917. godine sve ugovore i konvencije, zaklju­ čene sa Sijamom. Sva svojina njemač­ ke države na sijamskoj teritoriji prelazi u ruke sijamske države. Privatna svo­ jina njemačkih građana biće likvidirana prema odredbama opštih ekonomskih odluka. Njemačka se odriče prava ka­ kve bilo reklamacije u stvari zaplijenje­ nih brodova, likvidacija imanja svojih podanika ili interniranja njihovog. je to vlak za Meze-Band, sasvim na pro­ tivnu stranu. Iskočih. I naš će vlak tada proći, pa ga pričekali. Eto ga, stisnuo se kao mio, sav zaduhan zbog nešto zakašnjenja uletje u stanicu i žuri da mi uniđenio, kondukteri zvižde dok vlak još nije dobro ni stao. Uskočili u vagon, svuda je puno kao šibica, ipak nadoh jedno mjesto i spnstih se. Svoj ručni kovčežić vrgoh do nogu, jer su sve police do vrha zatuljene. Ljetni dan vruć, kako može već biti u dolini rijeke Maroša, svi su prozori ot­ voreni, ali, zar što je puno putnika kipi se u znoju. Iz jedne korpe s police otežu guske vratove od vrućine, jedna suputnica od koje devedeset oka maše se lepezom, druga mlada žena s poprav­ ljenim zubima u zlatu raspravlja s dru­ garicom o ženskom pravu, neko je od­ rezao sa suprotnog sjedala crnu kožu i ostala samo slamnjača, jedno dijete prlja me cipelicdma gledajući na prozor — ah ipak mi idemo, što je giavna stvar. Nu, po nesreći, ne za dugo. Vlak, dok nas je zavukao za brdo, iza pet-šest sta­ nica stao Je na jednom u Akošfalvi kao ukopan. To je mala stanica, su dvoje tračnice, a selo je daleko preko vode. Čekamo i čekamo đa pođe dalje, ali uzalud. Neki putnici počeše izlaziti i še­ tati kraj vlaka. Lokomotiva odsopta sa­ ma nekud naprijed, ali se više ne vraća da nas preuzme. Ja se bio nešto začitao, prenem se i brinem se, kad vidim da već čitav sat tu stojimo, kako neću više dobiti večere u Parajdu. Izađoh I ja. Vidim, lokomotiva izašla s dva vaguna trenice na prugu naprijed, pa stoji. Vojnici polegli po travi i spavaju. Ču­ jem, a »peći« se nešto pokvarilo, pa ne Стран« 3 3trana Odsjek 4. — Specijalne od­ Pitanje Turske. Prema grčkom radija redbe o Liberiji: — Njemačka se »Homme libre« javlja, da još nije usvoodriče sviju prava i privilegija, pote- । jena n.kakova odluka u pitanju Turske, kavših iz sporazuma zaključenih sa Li­ ali da izgleda da će obzirom na sultana berijom 1911. i 1912. godine, a napose Carigrad ostati Turskoj i da čisto turaK prava da tamo odredi likvidatora Njemkrajevi ne će biti pocijepani. ca. Njemačka dobra i interesi u Liberiji »Petit Journal« objavljuje izjavu, koju biće tretirani shodno opštim ekonom­ mu je dala jedna ličnost iz talijanske skim odredbama. delegacije. Tu se veli da Francuska i Ita­ (Nastaviće se.) lija moraju ići na Istoku za zajedničkim ciljem. Ako konferencija dade Smlrna drugoj kojoj državi, tada treba nama dati kompenzacije. Mi bismo pristali na riješenje, koje bi nam dalo a viasnoit područje Herakleje. < Jadranski problem. Javljaju iz Beog­ rada, da odluka u pitanju Rijeke nije Pritisak na Jugoslaviju. Iz Parisa ja­ Još pala. Čini se da će u cijelom jadran­ vljaju da Amerika i Engleska izvode skom pitanju pobijediti Wilsonovo sta­ pritisak na naše delegate u Parisu da novište i da će se u okupiranim kraje­ stupe u direktne pregovore sa Italijom vima provesti plebiscit. Italiji će se sa­ i da sklope sa Italijom kompromis. 16. mo osigurati posjed otoka Lošinja i o. mj. održan je u stanu pukovnika HoHvara. usea sastanak našega ministra spoOSultan ostaje u Carigradu. Potvrđuju njih poslova Trumbića sa ministrom se vijesti da će sultan ostati u Carigradu. predsjednikom Orlanđom. Trumbić do­ Vijesti da savezne države nisu htjele šao je samo zbog informacija, pa se mo­ preuzeti mandat nad Carigradom ne pot­ gao uvjeriti da Je Italija u svojim pre­ tenzijama Još uvijek nepopustljiva, jer vrđuju se. se za kompromis sa Jtalijom traži od Tursko pitanje. Vijeće četvorice odr­ ■ nas da žrtvujemo velike dijelove čistog žalo Je u utorak sjednicu u kojoj se je ! narodnog teritorija. Isključeno je na svabavilo samo otomanskim pitanjem. Vi­ i ki način, da bi naša delegacija n ovpj jeće nije stvorilo još nikakve odluke. ' stvari mogla sa Italijom pregovarati. Francuska štampa još uvijek živahno Bugarska rovarenja. Gešov bivši pred­ raspravlja o istočnom pitanju. »Echo de sjednik bugarske vlade 1 Cokov, bivši Pariš« veli: Saveznici bi htjeli, da za bugarski poslanik u Londonu dobili su otomansko carstvo ostane teritorij, koji od bugarske vlade misiju, da pred kon­ bi obuhvatao turske vilajete, a prestogresom mira brane interese bugarsko­ nica da ipak bude Carigrad. Poteškoća ga naroda. Oni od vremena do vreme­ je samo u pitanju kome bi se povjerilo na šalju kongresu po nekoliko memo­ vršenje kontrole. Povjeriti tu kontrolu randuma o bugarskim granicama. U ojednom narodu značilo bi pobuditi za­ vim memorandumima nastoje da obesvist drugih dok je opet vršenje interna­ krijepe činjenicu, da se je Bugarska bo­ cionalne kontrole skopčano sa mnogim rila na strani centralnih sila time, što poteškoćama. sumnjiče Hrvate 1 Slovence, koji sa se »Humanite« doznaje, da se Amerika također borili na strani centralnih sila, ne će da primi manđa’a nad Carigra­ pa su usprkos tome priznati po antantt dom. Isti list 'vrdi, da je vijeće četveIz toga oni izvode da nema razloga, da rice već stvorilo odluku u istočnom pi­ antanta ne pokloni svoje povjerenje i tanju, iako se за službene strane uvje­ Bugarima. Gešov radi oko toga da bi>rava, da se još nije postiglo riješenje. garsk! narod stupi u Jugoslavensku zaMožemo sa sigurnošću reći, veli pomenuti list, da će sultan ostati u Carigra­ I jcdnicit. Međutim Gešov na drugoj stradu, ne kao glava države već kao vjer­ ! ni tjera protivnu politiku. Ovih dana ski poglavica. Smyma sa prostranim ‘ predao je konferenciji treći memoranzaleđem pripatsi će Grčkoj. Adalia i I dum. u kojemu dokazuje da Je sva is­ točna Srbija od Ćuprije do današnje bnKonia ustupiće se Talijanima, dok će se Adana povjeriti Amerikancima a j garske granice naseljena Bugarima 1 đa mandat će imati društvo naroda. Sud- i se treba đa pripoji Bugarskoj. Naši delegati kod Clemenceaua. Clebna Bodekaneza imala bi biti riješena bez obzira na grčke aspiracije. [ menceau je primio juče Pršića. TrumAmerika o savezu naroda. Američki । bića i Vesnića i razgovarao o Rijeci i senator Lodge izjavio je da senat neće i Jadranu. Izgleda da je nađena formula priznati osnove o savezu naroda bez i za riješenje toga pitanja. Nemiri u Bugarskoj. »Dailv Herald« znatnih promjena. Nova osnova mnogo je slabija od prvašnje, te je opasna za piše da se potvrđuju vijesti da su u Bugarskoj buknuli ozbiljni nemiri. U So­ svjetski mir i za američka prava i inte­ rese. Nikakvo vikanje i nikakav pritisak fiji došlo je do krvavoga sukoba izme­ đu vojništva i revoluconarnog stanov­ neće uplivisati na sen.it, da odstupi od svoje dužnosti: poučiti stanovništvo šta ništva. Isti nemiri ponovili su se 1 u znači prihvat ugovora o savezu paropokrajini. Stanovništvo traži odstup sa­ da za Ameriku. dašnje vlade. Pregled. može natrag. Naprijed bi nekako i mo­ gla, ali natrag ne meže. — Pa šta sad? pitam službenika u stanici. — Telefonirali smo u Vašarhelj po drugu lokomotivu. Odgovorili su da imaju, mogli bi poslati, samo nemaju mašinista pri ruci, razišli su se po gra­ du. Dok ih nađu i nalože, spremiće nam odmah peć. i Eh, — dok ih nađu i nalože... I sati su prolazili u čekanju, a mi uza­ lud gledali niz prugu i varali se: »Eno malo dima: vidi se; ide!« U širokoj dolinici vladala je nijema tišina, sunce se polahko naginjalo i spu­ stilo za brda, mi mrmljali: »makar na­ trag u grad, kad ne možemo naprijed!« Ali željenog dima od nove lokomotive još nikada. Dva crna cigana, u jednog bakrač, a u drugog ovčija koža o ra­ menu. čini mi se malko i pjani da su I tri Ciganke s njima, bijahu došli pred večer, da se i oni voze. Ali kad im se učini dugo čekanje, oporaviše pješc ne­ kud naprijed u noć. Službenik iz stanice zasio u vrtiću sa svojom porodicom i mirno večera. Neki i od nas odletješe u selo da što pribave, imaju kada. A ja i žedan i gladan, pošto se mrak spusti, vrnuh se u vagun na svoje mjesto i če­ kah dalje kao osuđenik. Svjetiljki uopće nema, niti će svjetla biti, pa mi je jedino zanimanje bilo da osluhuiem, kada će se oćutjeti lokomotiva iza nas. Iz polu­ glasnog razgovora suputnika ćutio se u večernjem lahoru osjećaj trpkog pregaranja. A kad se jedva jednom oko deset satt u noći nova lokomotiva u istinu osjetila i jasnim zviždukom prolomila zrak, trp­ ko čuvstvo kod putnika razluči se u ra­ dost i bijes, pa — neko u ploču a neko i u čavao — sve uzavre i uskomeša se. Brzo smo pošli dalje. Ali sad je istom nastala briga: kako će se dalje putova­ i ti? Nešto putnika izašlo je na slijedećim stanicama. Tek sjedala su bila tako us­ ka i kratka, da se nije moglo nikako na njih leći niti namjestiti za spavanje, nego sjedi i dalje uspravno kao svijeća u mra­ ku. gladan i umoran. Međutim je dolazi­ lo i još nešto: noć dobro zahladjela, a u nas od četiri prozora — pokazalo se kod zatvaranja — dva suprotna u koso bila su bez stakala, pa propuh bije. Trpio sam dokle sam mogao. Poslije se zamatao u kabanicu, ustajao uz pro­ zor i gledao u mrak, a sve želio da se . što prije riješim te sitne željeznice, rezonuiući: ama ne zovi nikako nešto pro­ metnom svezom, što nije čestito. Jer ovako, Bog zna kad ćeš do cilja, prepatiš mnogo više, a ne zna se hoćeš li i prL I spjeti valjano. Kao ja tada. Cuo sam ne­ nadano u jednoj maloj stanici naše lju­ I de gdje govore i vidio kroz polutamu sive ratne fesove. — Bošnjaci? viknuh. i — Jest, oglasi se jedan. Sturm-kumpanija. — Hurra! iskočih fz vlaka kao da me vile nose 1 sav sretan probdjeh do sv»nuća u seoskoj kolibi. Zavjcravao sam se sam sebi, đa ne­ ću više tako iahko na vicinalnu želje»nicu! АП sam to prekršio, kad sam opet morao. I dalje sam se njima povlačio. Nn ne nzaluđ. Za te patnje dobio sam odlikovanje: potkočila mi se lijeva stra­ na od Išijasa (kostobolje). �Br*j 36 Spoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Parlameuat 1 vanjski položaj. Na preti­ log narodnoga kluba održana je jučer međustranačka konferencija na kojoj je jednudušno usvojen zaključak da parlamenat ima obustaviti svaki rad a ba­ viti se isključivo samo spoljnom situaeijom države SHS. Usvojen je osim to­ ga prediog da se pošalje deputacija u Pariš i da se preda spomenica engles­ kom i francuskom parlamentu sa mol­ bom da ugrožene nacionalne, ekonom­ ske i teritorijalne interese uaše države podupre. Rumunjske prijetnje. Rumuni prijete da će napustiti konferenciju, ako se ne zadovolje u Banatu i Dobrudži. Novi manevri Prema najnovijim vi­ jestima talijanskih listova podnio je Salandra ostavku kao delegat na konfe­ renciji mira. Kao uzrok za ovaj korak navodi se tirolsko pitanje, koje se do­ sada smatralo općenito riješenim. Pred­ sjednik je Wilson izjavio da je ovo riješenje uslijedilo na temelju krivih in­ formacija. Granica Štajerske 1 Koruške. U Pari­ zu su se raširile vijesti, da će se sav rad u pitanju granica Štajerske i Ko­ ruške morati iznova započeti, jer Italija želi da se najprije urede granice Tridenta i Dalmacije. Medu Talijanima u Parisn pokazuje se sve veća uzrujanost, jer se radi oko toga, da se stvori voj­ nička konvencija između Jugoslavije i Francuske. Talijani se boje da će na is­ točnom Jadranu biti opkoljeni ako »e ovoj konvenciji pridruži i Grčka. I Fadilpašić Rasema, po 60 K Munira I Hrasnica. Ibrahim eff. Bajrovfć i Zulejha Denišlić po 50 K Habibe Bušatlić. Tolmy i Striković, Rifat beg šabanović, Nefiza Deftcrdarević, Zekija Salihbegović, Saima Azapagić, Maida Bajrović, Zehra Šabanović, Fahrija Bašagić, Safija pekro. Munira Kapetanović i Šahinagić Saftja; po 10 K Ašida Bakarević, 1 Zildžić Ajiše, Fatma Sulejmanpašić, po I 30 K Bičakćić Edhem, Esme Salihagić, | Aleksandra Vlašković, po 20 K Ahtned I Cengić, Sočo Salih, Х-у, Esad Softić, Travnik, Sulejmanpašić Nedžad, Asim i Henda, Zehra Curčić, Rosema Curčić, I Šarko Levi, H. Alibegović, Hunodžić, ' šerifa Curčić, Kanite Salihbegović, Šcm■ sa Smailbegović, Devleta Užičanin, Melekja Mutevelić, Vasvija Školjć, Mehmed Džulbegović. Habiba Sočo. Begzada Kasumagić, D. Svrzo Dervišagić, Mašić, Habiba Suđuković, po 18 K i 50 h Ešref Muftić, po 15 K Zvonimir Bogdano-, vić, po 10 K M. Dabija, Ali Hadžić, Mehaga Zildžo, Pašović, Omer M. Rczić, Hamdi Mašić, Slinić Ibrahim, N. N. Nafija Hodžić, Ahma Jusufagić. Hamdija itveiz, Esma Spaho, Zilha Učvarlić, Asifa Bulbulović, Munira K. Dizdar, Feh! ma Sulejmanpašić. Ljubović Mahmut, Mehmedalija Fazlagić i Rude Skilušić, i Nečitljivo; po 6 K Zehra Hodžić; po 5K I Ibrahim Šarić. Osman Sikirić, S. Paša: vić. Komadina Asim, Safija Kasumagić, Zehra Suđuković i Zubejda Suđuković. , Sabit Sokolović darovao je u naravi I dobrovoljno lijevanu peć u vrijednosti i od 280 K. Pomorska bitka? U dinskom zativu došlo je do bitke između engleskih i boljševičkili ratnih brodova. Dva boljše­ vička broda potopljena su. Prosvjeta i škola. Rad na prosvjećivanju naroda. Kako ■as od više strana obavještavaju naši prijatelji u mnogim se mjestima naše do­ movine radi na narodnom prosvjeći­ vanju. U nekim se društvima održavaju poučna predavanja, a negdje se opet odr­ žavaju analfabetski tečajevi. Pošto se mi o ovome vrlo korisnome radu za naš narod vrlo interesiramo, molimo sve prijatelje, da nas opširno obavijeste o prosvjetnom radu u svome mjestu. Ako su se održavala predavanja, neka se na­ vede, koja i s kakvim je interesom pratio narod tako predavanje, je li o tome bilo međusobne tzmjene misli i t. d. Ako se navede, ko ga je održao sa koliko anal­ fabeta o uspjehu tečaja, te šta se misli o daljnjem naobražavanju novih analfa­ beta i t. d. Za »Osvilanje« sakupio Halidbeg Džiafć, Banjaluka iznos od 1060 K, koji darovaše; po 100 K. Dr. Ali Kyamilbeg Džinić, po 100 K, Hamzaga Husedjinović, i Halidbeg Džinić; po 50 K: Hasanbeg Džinć, Mustajbeg Kapetanović, Avdaga Vehabović, Hasan eff. Ćordić, Mehaga Henić, i Osmanbeg H. Selimbegović; po 30 K: Ćamilaga Ibrišagić, Mehmedbeg Sulejmanpašić i Smail Bahtiarević; po 20 K: Muhamed Dabulliamić, Hilmija Bešlagić i Muhamedaga Muhurdarević, i po 10 K Nurko Sarać. Filipovlć Jakub Esrefbegović sakupio je u Sarajevu svotu od 1120 K, koju darovaše: po 300 K Uzeirbegović Edliembeg (Maglaj) po 100 K Uzeirbegović Rizabeg (Maglaj) Muiaga i Avdaga Sududža, Esad ef. Mašić i Ismet ef. Rašidkadić; po 60 K Edliemaga Sulejmanović, po 50 K Vejsilaga Šaliinagić, Is­ met ef. Curčić i Filipovlć Jakub Ešrefbeg: po 30 K Ali ef. Trhulj j Hilmag« Kapclanović; po 20 K Ibrahimbeg Turhanja. As m ef. Mehmedović. Omer ef. Hodžić, Tajibaga Kapetanović i Dervtšbeg Cengić; po 10 K Vejsil ef. A. Šahinagič. Veli ef. Sadović, Osman ef. Tapcagić. Mehmeđ Sarać i N. N. Ibrahim ef. Dautović školski upr. Vlascnice sakupio je iznos 140 K, a derovaše: po 30 K Kadić Husejiu ef.; po 20 K Smail ef. Jusuihodžić, Husejinaga Kurtagić, Tihić Mujaga | Rcul Begovlć; po 10 K Aziz ef. H. Beganović, Sulfaga Bušatlić i Ibrah.m ef. Dautović. Za »Osvltanje« 'лкирПа je llahiba Knlniekamovlć iznos od 2950 K, koji darovaše ova gospodu i gospođe: po 2(10 K; Šaliinagić Habiba, po 120 K Fadllpašić Nitra, po 110 K Spaho Esma, po 100 K Mutevelić Raseina, Kiramehmedović Senija. Fadilpašić Šehzada, Cen­ gić šeinsa, Cengić Azcmine, Šaliinagić Zulejiia i Kapetanović Zumrcta, po 80 K jj^čhriv.rul urednik: M. Sudžuka. Domaće vijesti. । I • i i I I Naš proračun. Ministar finansija predložiće još u toku ove nedjelje proračun za godinu 1919. i 1920. koji iskazuje: 123 milijuna dinara i 1170 m l juna kru­ na izdatka, a 431 milijun dinara i 1086 milijima kruna dohotka tako da ukupni deficit iznosi 799 milijuna dinara i 84 milijuna kruna. Велика Просвјвтина вабава. — У четвртак дне 9.-22. маја о. г. оджала се у свим просторијама Друштвеног Дома уз судјеловање Краљ. срп. гард. музике, срп. пјевачког друштва Слоге и rr. Хладека, Мењшика, Ралиша, Јунгића и Бајца. Програм je бао врло биран. Пјевачи друштва Слоге отпјевали су „Просвјетану химну“ на потпуно задовољство. Краљев. гардијска музика je извађала своје комаде као обично на ceeonhe признање. Што нам се врло свиђа у бараним тим комадима измјен.ивали су се наши красни напјеви српски, хрватски и словенски у чему се манифестовала братска слога и јединство. Тако уживасмо сви и с угодним осјећајем однесосмо дојмове u ове велике и сјајне забаве. Просторије су Друттвеног Дома биле препуне. Послије извођења програма настале наше домаће игранке и неприсиљено забављање до зоре. Iz naše organizacije. Odbor naše mjesne organizacije sta­ vio je sebi u dužnost, da u području našcm na prvome redu, osnuje nekoliko zemljoradničkih zadruga. Potrebu, takvih zadruga suvišno je ovdje isticati, osobito pak u ovome kra­ ju, gdje se naš muslimanski dio naroda gotovo isključivo bavi poljodjelstvom. Poznato nam le. da su svi narodi, sve kulturne države već odavno shvatile važnost takvih zadruga i svjesne te uz­ višene zadaće svaka je već odavno na tome politi mnogo učinila. Ovdje navo­ dim z urimjer jednu malu Švicarsku: ta država, koja broji 2—3 milijuna svoj.h sLuiovuika imade takvih i sličnih za-------------------------- ne duše promatrali, da naš težak iz da­ na u dam ekonomski propada pripušten sam svojoj sudbini, a da se niko nije micao, da mu ma čime pomogne. U na­ šem kotaru živi oko nekih 15.000 musli­ mana, u vlastitom posjedu imali su — a većim dijelom i danas imadu — najplod­ nije zemlje, a u svakom pogledu zaosta­ ju za težakom n. pr. pravoslavne vjere — osobito u ekonomskom pogledu. 6». »-1 GRADJIVNI To žalosno stanje našeg težaka po­ nukalo je radni odbor naše mjesne or­ ganizacije, da u najskorije vrijeme — kako sam to gore rekao — osnuje ne­ koliko muslimanskih zemljoradničkih za­ druga i u tu svrhu sve su nužne pripra­ ve dogotovljene. : I i 1 4 ^VUsnik: Centralni Odbor »J. M. □.« U DOBOJU Dne 27. o. mj. u 1 sat poalije pod­ ne, izdavače a* putem usmenog nat­ ječaja gradnja jedna nov* munara uz džamiju Trnjak mahal« u Doboju. Munara koja ima da bude 25 n vi­ soka graditi će s* djelomična iz ka­ mena a djelomične iz pečen* cigle. Gradnja ča sa izdati bez liferaclje materijala. Interesenti, koji žele sudjelovati u natječaju aeka se gore spomenutoga dana nađu aa licu mjeata gdje te i planovi biti pređložtni na uvid. Doboj, dne 16. maja 1919. 67. Građevni odbor. Broj 251. Natječaj. Kod ove općine imade se popuniti * stražarskih mjesta. Mjesečna plate 300 K. prehrana u zajedničkoj menait, uz uplatu petrebite svote, stan, svjetlo i ogrijav u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od stran* općine. Stvarne mol­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast a vojsci imadu se de 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. : | j BoriFtli Striafitl sud u Ronatlcl| ; Os **/44-19. | Kotarski šeriatski sud u Rogatici j na molbu nasljednika umrlog Suljsge I Vaizovića iz Rogatice prodavače u lariji šeriatskog suda u Rog.tlci i ka.m javnom dražbom na dan 12. juna 1919. u četvrtak u 11 sati de podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizovi­ ća, i to su upisane u gr. ul. br. 236, 247, 249, 465 i 754 kat. općina ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka gor­ j nje nekretnine koje su u jednom ko­ ‘ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ de livade 1860 D 520 m' šume 545 D 600’ pašnjaka 713 D 890 m’ Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D390cm’ Gornje nekretnine neće se pro­ j davati jeftinije od Kr. 45 p* dunum« ! Rogatica, 14. maja 1919. Tako naš prijatelj iz Bijcljine, a mi s veseljem iznosimo ovo obavještenje o radu mjesnog odbora naše organ zacije u Bijeljini. Želimo, da ne klone duhom u svom plemenitom i korisnom radu i da što prije i ostvare ovaj lijepi pro- 1 gram svoga rada. Samo naprijed, pre- i gaocima dragi Bog pomaže. Željeznica Banjaluka—Doberlin. Služ­ beni list hrvatske vlade donosi da upravu željeznice Banja Luka—Doberlin preuzima d.rekcija Zagreb, pa se od sa­ da u svim predmetima, koji se tiču te željeznice imade obraćati na direkciju u Zagreb. Savsk most. Prema izvještaju Iz tehničklll krugova biće beogradski most preko Save izgrađen do 15. Jula o. g. Zapljena šibica. Osječka vojna oblast zaplijenila ie u osječkoj fabrici šibica »Drava« velike zaliha šibica, te zabra­ nila fabrici svako daljnje izdavanje robe. Sa robom će odsada raspolagati vojna vlast. CDBaR Natječaj. Taj radni odbor nije se samo na tom* ograničio, nego je prešao i na drugo po­ lje kulturnog rada. U kombinaciji je. da se u najskorije vrijeme osnuje još jedan novčani zavod s početnim kapitalom od jedan milijun kruna, kako bi se tim pri­ vrednim poduzećem jeftinim zajmom i s te strane pomoglo našem narodu, a naročito težaku. Osim toga inicijativom Istog odbora osnovana je moderna cipelarska radio­ nica, snabdjevena sa svim nužnim potrebštinama i tamo smještea dobar broi siromašne muslim. djece s potpunom opskrbom, da taj zanat izuče. Gospodarstvo. S? Umeljava a« g*«p. Htadiji Kluoglić, bivši »■»trijski ptručiik, koji se ј* u julu 191*. javi* iz K*v«|« pri povratku ii nikog zartbljtiištvi gospođici Dragi P*pović, da p»f>I|e svoju adrtau g*ap Milanu Miltaden, Daljnji Mosti, zadnja pošta Kaptla k«d Bjelovara [Hrvatska] jor tićo Zlatka Hribara, ratnog zarobljenika ■ Sibiri]!. Naši pozvani faktori do sada su mir­ Na kraju s pohvalom moram istaći, da taj odbor naše organizacije imade potpuno povjerenje u narodu te ni u kakvom poduzeću ne udara na kakvi reakcionarni otpor; rado se sve sluša, što isti naredi; sa sviju strana i moral­ no i materijalno se potpomaže. Još mnogo koješta imalp bi se pohvalno pisati o radu toga odbora, ali to neka stoji drugom prilikom. Sadlk. ■ ------■-------------------- ............... .............. ....... - turnim državama suvišno je uopće i гоvoria .-.мЛ Pokraj toga su n toku osnivanja i još drugih zanatlijskih udruženja i korisnih ustanova. Predstoji u najskorije vrijeme, da taj odbor preuzme na se dužnost, da to­ kom Ramazana kao i preko zime održaje analfabetske tečajeve, kojom će s* prilikom u prosvjetnom pogledu mnogo koristiti našem narodu. U zadnje doba intenzivno se radi na sakupljanju članova 1 dobrovoljnih pri­ loga za naš »Gajret« i druge dobrotvor­ ne svrhe, narod se napućuje da svoju djecu oiHijdg spola u što većem broju šalje u škole i druge korlsae zanate itd. U zaslugu toga odbora imade se upisati i reorganizacija mjesne klraethane u koju je do sada pristup bio vrlo ograničen. Taj separatizam nekih oboren je i time omogućen prjstup svakome: i mladom i starom tako, da je ta čitaonica danas postala pravi hram prosvjete. Kulturni rad naše organizacije u Bjelini. Jedan nam prijatelj piše među ostalim i ovo: . . Naša indolencija, nemarnost i nehaj spram svega, što se je oko nas zbivalo, bila nas je dovela na rub propasti i je­ dino imademo zahvaliti zadnjim doga­ đajima, koji su nas u zadnjem času preuuli. da uvidimo gdje smo. OGLASI: druga na desetke hiljada, a o većini kul­ Kotarski šeriatski sud. Uspješno se oglošuje u „Pravdi1 B MEHMED flBflDZIC urar i draguljar Sarajro*. Kujunđžlluh hr. 18. Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom. Staiapadja B. *t A. Кајм, Sand***. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e3fc25f2a83244551b3e7baecbe7968.pdf ee9f3a47f5fa73e86ceb0f102123138b PDF Text Text PRAV ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ Broj 37. POJEDINI BROJ 40 KELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redflhcioni odbor. Pretplata godišnje40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 27. maja 1919. (27. šabana 1337.) na i svim silama nastojali da nas pri­ kažu nelojalnim i protudržavnim ele­ mentom, koji ne zaslužuje nikakva Ob­ zira. Sestmjesečni diletantizam urodio je međutim sasvim drugim rezultatom i nama može služiti samo na čast opozici­ ja, na koju su nas prisilili ovi zasukani nezvamci. Sta je zapravo učinila naša vlada? Napravila zbrku i prouzročila opće ne­ zadovoljstvo našeg naroda. To i samo to je rezultat njena djelovanja. Ovo naglašujemo ne stoga, što bismo htjeli isticati stare pogrješke, nego sto­ ga, što želimo pripomoći da se pri sa­ stavu nove vlade ne bi ponovno palo u istu pogrješku. Da budemo jasniji. U Bosni i Hercegovini žive tri ele­ menta našeg naroda, od kojih ni je­ dan nema apsolutne suprema­ cije. Omjer je sila 8 : 6 : 4. Pri prvom sastavu vlade izgubljen je s vida ovaj omjer sila i Srbi — pravoslavni, koji su kod nas tek relativna većina, postaviše se apsolutnim gospodarima si­ tuacije. Uze^e sebi nerazmjeran broj Bosanska vlada. i. U zadnje doba novinstvo je puno vi­ jesti i članaka o krizi u našoj vladi. Po-, vod tom raspravljanju dao je put g. mi­ nistra Korošeca, koji je nakon povratka u Beograd iznio predlog, da se naša vla­ da rekonstruiše na taj način, da u njoj budu zastupani svi elementi našeg je­ dinstvenog naroda. Po tom bi predlogu novu vladu trebalo sastaviti tako, da u nju uđe četvorica Srba — pravoslavnih, tri muslimana, dva Hrvata — katolika i jedan ili dvojica socijalista. Nova bi vla­ da bila dakle koaliciona, a ne stranačka vlada i uz to bi imala biti odgovorna narodnom viječu, koje bi se postavilo na osnovu međustranačkog zdogovora, a ne oktrojem odozgor. Ovaj predlog g. Korošeca udario je na otpor izvjesnih elemenata, nu u glav­ nom je naišao na dobar prijem naše jav­ nosti, a mi ga muslimani pozdravljamo sa najvećim oduševljenjem. Ne činimo to možda s toga, što težimo za vlašću, nego s toga, što u njemu vidimo jedini izlaz iz strašnog stanja, u koje nas je dovela sadanja vlada i njena potpuna nesposobnost. mjesta, a muslimane su tako zapostavili, da su jm dali tek leđno mjesto u našoj vladi. 1 prema Hrvatima su se stavili u tutorski položaj, pa su i na njih nemilo­ srdno primjenjivali umjetno inscenirani aršin: kompromitiranost. Proveli su princip strančarske hegemonije u naj­ strašnijem smislu te riječi. Pošljedica je ovog nepromišljenog postupka, da su Hrvati i muslimani pratili rad ove i ova­ ko skalufljene vlade sa najvećim nepo­ vjerenjem. a da pogrješka bude još ve­ ća, vlada je počela sa progonima I šika­ nama, umjesto da trgne s krivog puta i krene putem pomirljivosti i nepristranog upravljanja. A baš je u pomirlfivosti ključ za do­ bar izlaz iz sadanie situacije. Jer ako se hoće solidna izgradnja države treba naI stojati. da se nađu dodirne tačke među Mi smo već na početku svog djelova­ nja izjavili iskrenu želju 1 lojalnu pri­ pravnost, da saradujemo na izgradnji našeg jedinstvenog kraljevstva. Polaze­ ći sa potpuno demokratskog stajališta, u više smo navrata tražili da se ispravi pogrješka, koja je učinjena pri prvom sastavu naše vlade, pa smo isticali po­ trebu, da se u vladu uzmu i zastupnici nas muslimana. Ovaj sasvim prirodni i logični zahtjev ne samo da nije naišao na bratsku susretljivost kod ljudi, koji uzurpiraše pravo na vlast i vođenje na­ še politike, nego su išli tako daleko, da su nas neko vrijeme stavili izvan zako­ FELJTON. Saklb Korkut: Emr bil-maruf i nehj ani-munkjer.*) (Posvećeno ulema-medžlisu.) Motto: »Najhajirmji je onaj čovjek, koji koristi ljudstvu. Hadisi-šerif. Zašto nam je zakržljao javni život i zašto smo došli u ovaj hal? To je pita­ nje. koje čitamo na zabrinutim licima svih, koji vode računa o našoj buduć­ nosti; svih kojima još nije zamro osje­ ćaj dužnosti i odgovornosti prema svom narodu i domovini. To je općenito pita­ nje, a hadisi šerif, što ga istakoh u mottu ovog sastavka, tako je rječit, tako jasan, pun i jednostavan... Da smo Jiajirli, radili bismo za se 1 svoj narod, da nijesmo ovaki kakvi smo. •) Ovaj članak prenosimo iz'»Bisera« za mjesec mart prošle godine. Posvetismo ga ulema-medžlisu, jer je prvi put — ostao bez uspjeha. Nadamo se, da ovaj put ne će. Uredništvo. • I । j I zar bi nam ovako bilo? H a j i r s u z i smo — i tu je odgonetka našeg hala i ahvala. »Oštar sud« reći će jedni; »preuzetna tvrdnja« primjetiće drugi. A ja velim: »islamski aršin«, pa ću da to obrazlo­ žim. Ističući za što su muslimani najhajirniji veli Kur'an (a. š.): »Postaste najhajimiji rimrnet, što je proizveden medu ljudstvom: nalažete maruf, a zabranju­ jete inunkjer I vjerujete u Allaha«’) Vjerovanje u Boga spomenuto je na trećem mjestu, jer to svojstvo imađahu i ummeti prije pojave Islama, dočim su druga dva svojstva islamski specijali­ tet: samo Islam traži i krvnu žrtvu u borbi za promicanje dobra i pobijanje zla. Džihad fillah — naša je osebina, a što ga ne shva­ ćamo krivnja je na nama, a ne na Isla­ mu i njegovim principima. Vratimo se pravom Islamu i, između ostalog, eto nas u prvim redovima časne borbe proti ’) Suretu »Ali Imran«; džuž IV. sahifa 63. — Ummet znači Sljedbenici ko­ jeg Božijeg Poslanika; maruf Je ono što šeriat propisuje 1 odobrava, a munkjer sve što šeriat zabacuje. pojedinim dijelovima našeg naroda. Tra­ žeći i pojačavajući opreke, mogu se, isti­ na, postići momentani stranački uspjesi, nu na taj se način šteti državnim inte­ resima. A državni interes mora biti nad stranačkim. Hegemonija koje grupe, pa i skupine, ne će i ne može dovesti do konsolidovanja, a još će se manje to konsolidovanje postići na taj način, da vladu oktrojiše koje ministarstvo. To je obsurdno već poradi toga, što je i cen­ tralna vlada koalicijona. Sarajevo, 26. maja. Godina I. je utekao glasovima neupućenih svojih ličnih pristaša i jednim nezgrap­ nim trikom osujetio ispitivanje spisa, kop sc odnose na iznajmljenje hotel Centra­ la! Bez riješenja i prečišćenja ovih op­ tužbi direktor vakufa nema već ni mo­ ralnog prava, da ulazi u posao, koji je vrlo zamašan i za koji je nužna dalekosežna priprema i pomna Studija. Za to pitamo predsjednika sa­ bor a, da li mu je poznato šta je podu­ zeo vakufski direktor o iznajmljenju va­ kufske šume i kako misli osujetiti even­ tualnu njegovu samovolju. Tražimo javan odgovor, jer ne može­ mo dopustiti da se stvar privede kraju bez kontrole javnosti. Kako smo obaviješteni sa dosta upu­ ćene strane, putovanje vakufskog direk­ tora u Beograd bilo je skopčano sa pi­ tanjem povišenja zakupnine Gazi HuNaši progoni ­ sredbegove šume u tešanjskom kotaru. nim Ovaj put se ne ćemo opširnije baviti prtresaniem ovog postupka, nego ćemo O nemilom slučaju obitelji Alije Halda ustanovimo neke činjenice. vadžije, o kojem smo pisali u više na­ Prvo i prvo valja nam naglasiti da vrata, te još nekim nasiljima, radi kojih se vakufska uprava nalazi u ех lex je naš list bio zaplijenjen, podnio je dr. stanju. Vakufski je sabor donio zaklju­ Spaho u sjednici Nar. Pedstavništva od čak, da se imaju odmah raspisati j 22. maja ovu interpelaciju na ministra novi izbori i prema tomu sad nema unutarnjih djela: nema foruma, koji bi mogao da riješi i »I ako ie prošlo već skoro Še« prečisti ovo vrlo zamašno pitanje. Va­ seci, od kako je obrazovana kra kufska direkcija nije vlasna, da bez ovlada za čitavo područje naše dl«.vlaštenja sabora i tretira, a kamo li ri­ prestale funkcije raznih privremenih ješi ovako krupnu stvar. Nameće se vlada, koje nijesu imale dovoljno snage, dakle pitanje, koju svrhu ima zateza- i javna bezbjednost u svim krajevima ni­ nje ovih izbora. Ne radi li se to baš sa je još osigurana; napadaji na život i svrhom, da novi sabor bude stavljen imetak mirnih građana, a naročito pred jedan svršen čin? muslimana, ponavljaju se i u po­ Proti rješavanju ovog pitanja govori sljednje vrijeme. Na 8. aprila o. g. teško je ranjen, ra­ i činjenica, da su prilikom pretresa pi­ deći na svojoj njivi, Sulejman Babić na tanja o iznajmljenju hotel Centrala i u bivšem saboru dignute oštre optužbe Palima kod Sarajeva: na 9. aprila o. g. ubijen je iz zasjede težak Muproti vakufskom direktoru. Predbačena stafa Sahbcgušić u Brusudjama blizu mu je zloporaba uredovne vlasti i time Sarajeva; na 10. aprila ubijeni su u indirektno osumnjičen. Umjesto da mu­ Skotićima kod Bileća težak Avdić i je­ ževno nastupi i da već u svom interesu zatraži prečišćenje ovih optužbi, on se I dna djevojka iz njegove kuće; na 17. a- pred Narod Predstavništvom. zlu, a za dobro i spas zajednice. Ma ko­ liko se mučili i natezali, ni pod plaštem tesavvufa iz Islama nikad ne povuko­ smo Tolstojevu doktrinu »ne opiri se zlu!«, niti možemo u njemu naći oslona za opravdanje pasiviteta i klonulosti: Islam je borba i život, otpor i ! energija. I Gornji ajet ne daje nimalo mjesta rezi­ I gnaciji i klonulosti, on čupa i zadnju ži­ . licu truloj misli, da su »prilike« i »zeman« jači od svijesne vjere u pobjedu dobra. Za to tu borbu i stavlja u duž­ nost svakom pojedincu: najhaiirniji ste, jer svaki vaš pojedinac nosi bajrak borbe proti zlu i promiče dobro. To vam je oznaka i karakteristika, veli nam gornji uzvišeni ajet. Pošljedica je ove islamske oznake, da je svaki musliman odgovoran za svoju zajednicu. Počam od dužnosti kućnog odgoja, pa do časne smrti za do­ bro Islama i muslimana, svi su islam­ ski propisi neprekidan lanac nastojanja, da sc od svakog pojedinca učini akti­ va n i koristan član islamske zajednice. Gornji je ajet karakteristika Islama i pravih muslimana. I ko ne želi ispasti iz oznake »hajri-ummet«, taj će upregnuti sve sile, da se što više približi tom ide­ alu Islama i zdravo shvaćenog čovještva. S toga će i fasik sudjelo­ vati u ovom nastojanju — u pr­ vom redu popravljajući sebe i upozorujući druge. Nu kao što svaki posao traži svog majstora, tako i gornja dužnost više tereti spremnijega i situirani je ga: ko je u boljoj prilici veća mu je i dužnost vršenja gornjeg propisa. Bogataš može svojim zekjatom i drugim dobrotvornostlma mnogo liajra učiniti, dočim je siromah lišen mogućnosti takog djelovanja. Učenjak će svojim va­ zom i nisihatom, svojim umnim kapita­ lom polučiti isti uspjeli, kao i najveći bogataš, dočim je džahilu izmaknuo taj dragocjeni kapital, pa je mahrum od blagodati, da na ovaki način ispunjava svoju dužnost. Tjelesni kržljavac ne može voditi intenzivne agitacije kao zdrav čovjek; oholica se Izdiže nad svo­ ju okolinu; strašivica. ne smije u prve redove. I tako dalje. Ljudi su dakle već po svojoj prirodi upućeni na zajednicu i upotpunjavanje: ujedinjenim silama više sc postizava nego li pojedinačnim akcijama. Zato Alejhisselam i veli da su »muslimani kao zupel od češlja: vože I �Stmna 2 Страиа .PRAVDA* — »ПРАВДА* ptila napali su zlikovci na seljake musli- I Stranačko koinešanje. Presbiro javlja, I doista u nekim dijelovima našeg kra­ mane u Kapavici kot. Ljubinje, d o k s u da su Šola i Gliša Jeftanović stupili u ljevstva došlo je do potpunog sporazu­ klanjali akšam i ubili Muju Bu­ radikalni klub. Kod zadnje verifikacione ma. U Bosni i Hercegovini nije. Tamo reka, asmrtnoranili Hasana i Salrasprave glasali su s radikalima. Jedna­ se većina stavila iznad manjine 1 ona je ku Bureka. ko je pristupio u radikalni klub bunje­ sebi prisvojila sav ostali broj mandata, Ovo su samo događaji od nekoliko vački .poslanik, katolički svećenik Blaš- koji nije bio do tada popunjen. Naime glavni odbor Narodnog Vijeća u Sara­ dana, nu ono, što se je dogodilo dne 6. ko Rajić. maja, u Koševi, u neposrednoj blizini Radikali i Nar. Klub. Radikali se do­ jevu hnao je 24 popunjena mandata, a glavnog grada Sarajeva, nadmašuje po govaraju sa Narodnim Klubom radi par­ ostalo je prazno još 18 mandata i svih svom zvjerskom značaju sve dosadašnje lamentarne kooperacije. Dosada nije ni­ tih 18 mandata većina je uzela sebi. Ovaj postupak, gospodo, ne odgovara Onemile događaje. Oko 9 sati na večer šta poznato o rezultatu dogovora. Sigur­ nom temeljnom načelu, koje je bilo po­ napala je zločinačka banda njih 15—16 no je to, da će radikali morati u mno­ na kuču Alije Halvadžije u Koševi kod go čemu promijeniti program, ako misle stavljeno za sastav ovog Narodnog Sarajeva, sklonila domaćina na poštenu na kooperaciju sa Slovencima i Hrva­ Predstavništva, ne odgovara koncilijantnosti stranaka, koja se je u ovim sudbo­ riječ, da im otvori vrata. Na najdivljiji i tima. nosnim danima morala da pokaže. najokrutniji način istukoše i isprebijaše Predsjedništvo »Nar. Kluba«. Narodni Ja sam smatrao za potrebno da to na­ njega i ostale ukućane. On leži u po­ klub je u petak održao sjednicu, na ko­ stelji sav izmrcvaren. Njegova bolesna joj ie jednoglasno izabran za predsjed­ glasim. Verifikacioni odbor stavio se je u pitanju bosanskih mandata na posve žena, koja je na nekoliko dana prije po­ nika dr. Matko Laginja. pogrješno gledište. On jo mandate u Bo­ bacila dijete, oskvrnjena je na takav na­ sni 1 Hercegovini ispitivao sa čisto for­ čin. da tolikog zvjerstva dosele nije ni­ malnog gledišta i ja mogu ovdje da kongdje bOo. Sirota žena bori se sa svojhn statujem izvjesnu divergenciju u postup­ životom. I ostalo je ženskinje ispremla(Govor dra M. Spahe u sjednici Drž. Vi­ ku verifikacionog odbora s mandatima ćeno kundacima. jeća od 15. maja, prema stenografskom Bosne i Hercegovine s jedne i s manda­ Osim tolikih zvjerstava, što su ih po­ zapisniku.) tima iz Vojvodine s druge strane. Do­ činili, odnijeli su u novcu (a radi toga Gospodo poslanici! Izvanredne prilike, kle se je verifikacioni odbor u ispitiva­ novca su ih tukli, govoreći, da su im pod kojima je ovo Narodno Predstavni­ nju mandata iz Vojvodine stavio na sta­ komšije kazali, da oni imaju 12.000 K gotovine; a svakako i koji komšija nije štvo imalo da se sastane, nijesu po mi­ novište oportuniteta, dotle je o manda­ falio) 1 stvarima kojih 13.000—14.000 K. šljenju narodnih faktora dopustile, da se tima u Bosni i Hercegovini kazao: »Vje­ Nu što je najgore, ovaki se zločinci ob­ sprovedu izbori, već se Narodno Pred­ rodajnice Narodnoga Vijeća, koje je glavni odbor u Sarajevu izdao, potpuno lače u odijelo srpskih vojnika i tako ka­ stavništvo sastavilo na način, koji do sad u parlamentarnom životu nije bio su ispravne i po njima nema ništa više ljaju čast srpske vojske. Ovi i slični događaji bacaju u brigu nigdje uobičajen. Ovaj se parlamenat da se ispituje; nas se ne tiče da li je tim mirno stanovništvo naročito i zbog to­ zove Privremeno Narodno Predstavni­ načinom koji mandat nepravilno podije­ ga. što vlasti nljesu do u najposljednje štvo. Ako pogledamo način i postupak ljen, nama je glavno, da su vjerodajnice vrijeme dovoljno energično istupale pro­ kako je Narodno Predstavništvo sastav­ izdane!« Takav postupak, gospodo, ne ti ovim pojavama, pa su možda svojim ljeno, moramo doći do zaključka, da odgovara ozbiljnosti vremena u kome pasivnim držanjem i skrivile, da se je ovo nije Narodno Predstavništvo, nego živimo, i da su se gospojla u verifikacionom odboru stavila ja jedno više ovo opasno zlo širilo, ili u najmanju ru­ neka vrsta Savjeta. Ja, gospodo, neću sada izlagati, šta stanovište, ne bi došlo d^ toga. Meni je ku nije prestalo. Stoga sam prisiljen pitati gospodina je rukovodilo mjerodavne faktore, da vrlo malo stalo do toga, da li će stran­ izaberu ovaj način sastavljanja Narod­ ka. kojoj pripadam, imati još kojeg po­ ministra: 1. šta je dosele poduzeo, da se javna noga Predstavništva i ako držim, da slanika više ili neće, naročito kad to bezbjednost u Bosni i Hercegovini osi­ ono, što se tvrdilo sa mjerodavne stra­ neće odlučivati o sudbini onih pitanja, gura i da već jednom prestanu napadaji ne, da se naime nisu mogli izvršiti iz­ koja nas više ili manje zanimaju. Mene bori, u najmanju ruku ne vrijedi za sve vSe boli pri tome to, što je ovdje po­ na mirno stanovništvo; krajeve našega kraljevstva. To ne vri­ vrijeđeno jedno od temeljnih načela, ko­ 2. šta namjerava u buduće u tom jedi naročito za Bosnu i Hercegovinu, je je bilo postavljeno za sastav ovog pravcu pređuzimati i u kojoj su se izbori mirne duše mogli Narodnog Predstavništva. Uostalom, 3. kakve su mjere preduzete, da se provesti, a tako isto i za Hrvatsku i kad se je već verifikacioni odbor posta­ pronađu krivci u slučaju Alije Halvadži­ Slavoniju nije bilo potrebno na ovaj na­ vio na to formalno gledište, onda ja po je i kakav su uspjeh ove imale? čin vršiti sastav Narodnog Predstavni­ istom pravu imam da istaknem nekoli­ štva, kako je to ovdje provedeno. Naj­ ko fakata, koji su od odsudne važnosti zad ako se je već morao upotrebiti ovaj za ispitivanje mandata u Bosni i Herce­ abnormalni način sastavljanja Narodnog govini. Ja prije svega imam da nagla­ Naš vanjski položaj. U petak je odr­ Predstavništva odnosno Savjeta, onda sim, da uopšte nije ni bilo sjednice glav­ žana konferencija Narodnoga Predstav­ je trebalo postupati mnogo koncUijant- nog odbora Narodnog Vijeća u Saraje­ ništva, na kojoj se raspravljalo o našem nije prema pojedinim strankama. (Gla­ vu, koja ie izabrala te poslanike iz Bo­ položaju na kongresu mira u Parizu. sovi: Pa to ste vi riješili kao ministar.) sne i Hercegovine, Ta sjednica nikako Nije stvoren nikakav zaključak za kak­ To nije istina, to Je bilo davno prije ri­ nije bila sazvata. Ja sam bio član glav­ vu akciju Narodnog Predstavništva. ješeno. Trebalo je svuda poštivati glav­ noga odbora i moram ovdje svečano iz­ Svaka akcija odgođena je dotle, dok se no načelo za sastav Narodnog Pred­ javiti da ta sjednica nikada nije bila sa­ ne upita naša delegacija u Parisu. stavništva, sporazum medu strankama. zvata. (Glasovi: Bili ste tada u Beo- Bosanski mandati. Bilješke. drži jedan drugoga«. I zaista se bez međusobnog podupiranja ništa veće ne postizava: pojedinac, ma kako darovit i sposoban, gubi se i iščezava, čim se odalji od svoje zajednice i izađe iz čize. To nam uostalom potvrđuje I ovaj hadisi šerif: »Dvojica su bolja od jednoga, tro­ jica su bolja od dvojice, a četvorica su bolja od trojice. Stoga morate u zajed­ nicu, jer Bog neće okupiti mojih Sljedbe­ nika nego samo na pravu putu«. koja će zvati na hajr), nalagati dobro i stišću šake (ne čine dobročinstva). Zasprječavati zlo. 1 to su oni što su spa­ boraviše Boga, pa je I on njih napustio«. šeni«. Pošto ovaka organizacija obavlja duž­ Prvi ajet označuje ovaki rad osebi- nost cjeline i zajednice, treba da je svinom i oznakom svakog muslima, a ovaj jesna svoje dužnosti i odgovornosti; se ima shvatiti kao njegova nadopuna i mora biti dorasla svojoj zadaći, te uz to uputa, na koji će se način taj rad izvr­ još marljiva 1 istrajna u svom djelova­ šavati. Svi ćete se brinuti za širenje do­ nju. Izraz »minkjum« (ako se »min« uz­ bra i suzbijati zlo, nu da vam se taj po­ me kao »tebidije«) znači: »neki od sao oblakša i da laglje dođete do cilja, v a s«. Mogu li onda ti »neki od vas« morate se brinuti zaorganizaciju, biti nezavisni i neodgovorni; može li koja će izvršavati tu zadaću. Budući ste cjelina tu organizaciju »nekih« ostaviti Bez zajednice nema spasa, nema rada svi zaduženi svrhom i ciljem te organi­ bez kontrole? Ne! Nikakb ne! Jer izbor i uspjeha. Nu ne treba smetati s uma, zacije, jromagaćete je svim moralnim i nekolicine samo je sredstvo 1 o bda zajednicu sačinjavaju opet i opet — materijalnim sredstvima. Niko ne smije lakšanje za cjelinu, a nipošto pojedinci. I ne valjaju li ti pojedinci, stajati po strani, a još manje ometati svrha i cilj samoga rada. I kad bi se de­ neće im valjati ni zajednica: od hiljadu rad. — Tu nam dužnost nameće ovaj a- silo da ta »nekolicina« skrene s puta, jalovih klasova ni zrnca žita, a opet do­ jeti šerif: »Mumioi i mumlnke Jedni su pa zanemari svoju dužnost, cjelina se ne bar kvas čini čudo od kruha. Drugim drugima pomagači: promiču dobro I bi mogla izgovarati time, da ima svoje riječima: dobri pojedinci u stanju su pre­ sprječavaju od zla, klanjaju, daju zećat zastupstvo, jer je pobijanje zla dužnost obraziti čitavu zajednicu, a dobri pr­ I pokoravaju se Bogu i njegovu poslani­ cjeline kao takove. I ako izabranici ne vaci prave epohe u razvoju ku«. (SuretutteVbe). Drugi ajet istog su­ biše vršili tu dužnost, onda jc mora vr­ jedne skupine. reta ovako označuje laži-muslimafie: šiti cjelina sobom ili izabravši druge po­ Nema li u zajednici izvanredne jedini­ »Munaficl I munafikkinje spadaju jedni jedince. Dužnost kontrole nameće se јч» i <adi toga, što nlko nije nepogrješiv, pa ce. može se taj manjak nadomjestiti drugima: šire zlo, sprječavaju dobro i i najbolji izabranici mogu tokom vreme­ složenošću osrednjih jedini­ ca, pa se i na taj način može mnogo ’) Hajr može značiti dobro za ovaj i na zastraniti i odaljlte se od svrhe svoje organizacije. A nalaže je i izreka: »jedni štošta postignuti. O tom nam jasno go­ onaj svijet, a maruf jc uži pojam i odnosi vori jedan drugi ajet iz istog sureta, koji se na čine, koji donose ahiretsku korist. su drugima pomagači«. Neka ml je dozvoljeno upozoriti da ajet spominje glasi: »Nek među vama bude grupa, (Vidi »Bejdavi« I. 224.) Broj 37 Број gradu.) Ne ja sam, pego'ј. ovdjt; (jtut- na dva potpredsjednik^ glavnog (^bo­ ra, dr. Sunarić i dr. Hrasnica, koji su tada bili u SarAjevp, Ajjesu pozvani. (Graja.) Ovim jc. gospodo, učinjena, je­ dna velika nepravda, ali najzad, ,m i smo podnijeli više nepravdi, pa ćemo podnijeti i ovu. Ja samo Kre­ ćem pažnju na potrebu, da ono što nam je bilo krivo učinjeno, da je Irebalo da nam se ^рцу! (/Čuju se: Kome fo »na­ ma«!?) Strana, kojoj ja'prlpadam','Ju­ goslavenskoj Muslimanskoj Organizaciji Ja, gospodo, smatram za dužnost da svratim pažnju gospodi poslanicima na ono, što Je od Verifikacionog Odbora poteklo, naime na potrebu povećanja broja mandata. Ja molim Narodno Pred­ stavništvo, da kad ova točka četvrta dođe na dnevni red, da se primi i da se odmah izabere ovaj odbor, pa da se is­ pravi nepravda, koja nam je učinjena u Sarajevu. U očekivanju, da će ovaj pređlog biti uvažen — to nam je obećao go­ spođin predsjednik Verifikacionog Od­ bora kao i predsjednik najjače parla­ mentarne grupe u ovom domu — mi smo se odrekli diskusije u načelu o ovo­ me pitanju i držim, da 1 ovo naše po­ mirljivo držanje zaslužuje pažnju Na­ rodnog Predstavništva, da nam učinje­ nu nepravdu ispravi. Tekst preliminara mira. d (Nastavak.) Odsjek 5. — Specijalne od­ redbe o Maroku: — 1.) Njemačka se odriče svih prava potekavših iz algesiraskih odluka (7. aprila 1906. god. i francusko-njemačkih sporazuma od februara 1909. i novembra 1911. godine). Svi njeni ugovori zaključeni sa maro­ kanskim carstvom smatraju se da su iz­ gubili važnost 4. avgusta 1914. godine. Izjavljuje svoj potpuni dezinteresman a svima pitanjima, koja se odnose na Ma­ roko. 2.) Njemačka u svemu priznaje ustanovu francuskog protektorata u Ma­ roku i odriče se prava kapitulacija, i time da to odricanje važi od 4. avgusta 1914. god. 3.) Marokanska vlada imaće potpunu slobodu odluke odnosno odlu­ ka u pogledu njemačkih preduzeća, usr tanova i postrojenja u Maroku, koja pod 4. avgustom 1914. god. gube sve svoje dotadanje naročite privilegije. 4.) Sva pokretna i nepokretna imovina njemačke države prelazi bez naknade u ruke ma­ rokanske države. Sve povlastice nje­ mačkih podanika biće prodate licitaci- , jom, a dobijene sume pripašće maro­ kanskoj državi s time da se one od­ biju od odštete, koju će Njemačka ima- mumine i muminke i prema tomu kons tatova ti da se iz ovog rada ne smije izlučivati ženskinje. Naprotiv: ono je zaduženo ovim radom isto kao i muškinje, pa valja prekinuti neo­ pravdanim izlučenjem žene i adet zamijeniti — šeriatom, a ne obratno.‘) Bogu božije, ženi ženino! Istaknuću ovdje samo jedno vr­ lo zgodno a široko polje, na kojem biše one mogle biti vrlo uspješno zaposlene: staranje za jetime i siročad. Prije nego li pređem na način vrše­ nja ove dužnosti dodaću još donja dva hadisi šerifa, što ih donosi Zemadšerija pri tumačenju gornjih ajeta (Kješšaf I. 318): Priča se da jo Alejhisselam (bivši na minberu) upitan: »Ko jc najhajirniji čovjek?« On odgovori: »Onaj što naj­ više 1 najuspješnije promiče dobro, naj­ više se bofl Boga I ugleda bližnje«. — »Ko promiče marut, a sprječava munkjer — Božljl je namjernik na zemlji, namjsenfk je njegova poslanik al njego­ va KJHaba«. (Svršfće se.) •) Na ovu okolnost obraćamo osobitu pažnju našeg »Osvitanja«. �Tjpćj 37 _ Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* spisa. Jest, u svako doba stoje na ra­ li da plati. Napose će se rasmotriti ruspoloženju pozvanim faktorima sve te darska prava njemačkih podanika. 5.) stvari, a i sva naša javnost poznaje ih, Njemačka će osigurati prelaženje ak­ jer je rasprava javno vođena te se zna cija Marokanske Narodne Banke, koje za sve i prije podle prijave denuncijant­ predstavljaju udio Njemačke u kapitalu skog anonimusa. Iz svega će se vidjeti, rečenog zavoda, u ruke lica, koja će da li su optuženi bili suđeni na temelju odrediti francuska vlada. Njemačka ima iskaza samo jednog svjedoka ili je bila da naknadi vrijednost tih akcija dosa­ podloga nešto posve drugo, što su suci dašnjim vlasnicima, б.) Marokanska će u ruke dobili. se roba uvoziti u Njemačku pod istim Dakle na posao, pozvani faktori, i carinskim stavovima kao i francuska i čistite, samo nemojte zaboraviti pre­ roba. tražiti i spise crnog kabineta, Odsjek 6. -» Specijalne od­ gdje su ubilježena sva »dobra djela« na­ redbe o Egiptu. — 1.) Njemačka ših domaćih velikih »patriota«. Tu će se priznaje britanski protektorat nad Enaći mnogo dragocjena materijala, koji tiptom, proglašen 18 decembra 1914. bi nam najbolje pročistio atmosferu i god. 2.) Ukidaju se svi ugovori između Njemačke i Egipta. 3.) Provizorno će osvijetlio mnogo koješta. Ako je propao crnožuti režim, ostavio nam Je na sreću ajemačkim podanicima u Egiptu suditi dragocjenu zbirku crnožutih figura u britanski konzularni sudovi. 4.) Njemačspisima crnog kabineta. Vrijeme je, da hdaje punu slobodu angloegipćanskoj se otvori i pročisti hava! vladi radi donošenja uredbe o njemačNa sve |druge podvale (»pokvarene kim podanicima. 5.) Njemačka odobrava ianfene odredaba o egipatskim držav- duše« bezimenog pedagoga neka bude odgovor u riječima: Svako sudi po sebi! im dugovima. 6.) Njemačka pristaje da Kad neko ne može da zamisli u drugo­ ■ prenesu na Vel. Britaniju sva prava toia proističu iz carigradske konvencije ga čiste duše i savjesti, iskrenosti i cd 1888. god. 7.) Prava njemačkih poda- osobnog poštenja, onda se mora s pra­ vom posumnjati, kao da njega samoga Љ u Egiptu potpadaju pod iste odred­ it kao u Maroku. 8.) Anglo-egipatska vode takvi nečisti i mračni poticaji, ko­ je hoće da drugom podmetne. To nije pba uvoziće se u Njemačku pod istim dolično nimalo jednom »mučeniku pe­ ulovima kao i engleska roba. dagogu«, kojemu su omraženi »frankov­ Denuncijanti na poslu. ci« (jer su njemu svi Hrvati »frankovci«) u teškim časovima dali bratsko utočište. Danas se svak tuži na propali tuđinski fauncijantski režim, kada je špijunaža prala. Ali nažalost to gadno svojstvo tje još u našem narodu iščezlo s proašću stranog sistema, već se svakim iuiom ponavlja ј širi. Ta ružna mana nje bratski odnošaj medu našim naro­ dom i potkopava ozdravljenje našeg na­ rodnog organizma. Još su i danas neki apostoli I .narodni, ljudi uzeli sebi za davnu zadaću, da denunciraju i podlaroju na osvetu i progone. Danas kao i »rije kleveće i ocrnjuje građanin građama, činovnik činovnika, drug druga. Samo su osobe promijenjene, a služba je ista, špijunska. Ove žalosne pojave ade su od dana prevrata velika maha « našoj javnosti, te čak jedna novina donosi stalnu rubriku takih denuncija i kleveta i to ponajviše na muslimane, koji su i onako dosta stradali u ratu. To kao da je malo nekim bezdušnicima, м žele još više muslimanskih žrtava, koje su krivnjom nesavjesne braće nažalost i u danima slobode padale. Sve je to samo pošljedica bezdušne đemcije i raspirivanja strasti u našoj javnosti. 1 Čini se, da ova sramota i niska rabota »je još zasitila neke pokvarene elemen­ te te truju i dalje naš život i smetaju iskrenu suradnju između muslimana i pravoslavnih, nanoseći time štetu sve­ mu narodu, Počevši od našeg vjerskog poglavice reis-ul-uleme pa do najnižega muslimana težaka klevetani su i denun­ cirani muslimani, da im se samo naškodi i osveti. Pri ovom nečasnom poslu žalosnije je to, što je jedan profanirani list dobio u novo vrijeme još jednog ortaka i organu radikalnih Srba. I ovaj Je na­ sjeo nekim individuama te se baca bla­ tom na tuđe poštenje. Tako je u broju 51. Srpska Riječ dorrijela jedan odvratan članak, u kojem •raspitani pedagog, napada 1 ocrnjuje na vrlo nedostojan i nizak način prof. dra A. Hadžikadlća i usput denuncira i reis-ul-ulemu. I da taj podlački pisac imade »ljudskog ponosa, duše i bogobojazni«, kao što to drugom onako lako poriče, on bi znao naći drugi po­ šteni i dostojni put, kako bi maknuo to­ ga tobože strašnoga »frankovca« i ofistio našu sredinu, a ne bi se spuštao »a niske grane jednog prostog denunci­ janta u jednoj novini. Svačiji je rad I tavorenje otvorena knjiga, pa i prof. Hdžikadića, koji Je kao svjedok govoI rio i svjedočio po savjesti svojoj, o čeги se pozvani mogu uvjeriti iz sudskih Pregled. Naš položaj. U subotu je bila konferen­ cija u parlamentu, na kojoj su se pre­ tresala važna unutarnja i spoljna poli­ tička pitanja. Komisija za odštetu saslušaće u pone­ djeljak u jutru čehoslovačku, jugosla­ vensku, poljsku i rumunjsku delega­ ciju u pitanju klauzula, koje je komisija predložila da se uvrste u ugovor s Au­ strijom. Pogledom na važnost političkih pitanja, koja su u vezi s tim problemom, vijeće četvorice odlučilo je u petak u veče, da će tom prilikom sudjelovati u radu komisije još i ova gospoda: gene­ ral Smets i g. Keunes ispred Engleske, a Tardiev i Loucheur ispred Francuske. Teško slabijem. »Lokal Anzeiger« Ja­ vlja iz Ženeve, da su u krugovima pa­ riške mirovne delegacije vrlo uznemire­ ni s obzirom na prijeteću ministarsku krizu u Italiji. U nastojanju da otklone ovu krizu zamolili su gospoda Clemenceau i Loyd George Wilsona, koji još uvijek u pitanju jadranskog problema stoji na svom prvom stanovištu, da na­ govori jugoslavenske delegate kako bi donekle odstupili od svojih zahtjeva i pridonijeli mirovnom sporazumu. Nova ratna odšteta. U jednoj od sko­ rih sjednica manifestiraće parlamenat pravo Srbije na ratnu odštetu. Iz naše mornarice. Jučer je novoime­ novani Jugoslaven, kontra-admiral Pri­ ča primio novu dužnost od admirala Troubidgea. Admiral ostaje i nadalje glavni komandant, a kontra-admiral Pri­ ča je njegov zamjenik. Pitanje Male Azije. Mnogo se rasprav­ lja o projektu Morgcnthaua, koji je pred­ ložio da se za 25 godina povjeri Ame­ rici mandat nad čitavom Malom Azijom. »Izlišno je dodati — veli jedan pariški list — da taj projekat može samo naići na žestoku opoziciju kod antantskih vla­ da, i da bi mu se i mnogi Američani protivili«. »Dailv Mali« javlja, da će ovih dana stići u Pariš monsinjor Zachetti, kato­ lički nadbiskup U Smirni, te da će se pred konferenejom izjaviti o budućnosti Male Azije. Nadbiskup je Jučer bio u Luonu, gdje ga je primio kardinal Maurin. Uprava Sirije. »Times«-« javljaju da će se Velika Britanija odreći povjere­ nog joj mandata uprave u Siriji. Držanje Amerike. »Abenđ« javlja iz Londona: »Šest članova američke mi­ Страпа з »ran« rovne delegacije, koji su bili odlučili od­ reći se djelovanja na konferenciji mira, upitali su jučer mirovnu konferenciju da li je pripravna na daljnje koncesije. Do časa, dok dobiju odgovor ostaće na svo­ jem mjestu, ali pridržavaju sebi odluku. Iz Italije. Talijanski listovi javljaju da se kod sastanka talijanskih državnika nije postigao sporazum. Barzilai predao je svoju demisiju, a naslijediće ga Crespi. »Vosisdie Zeitung«-u javljaju iz Lon­ dona: Ni poslije teškog poraza talijanske vojske, predprošle godine nije vladala u Italiji tolika nervoznost kao sada. U povratak Oriandov iz Versailles polaga­ ne su najljepše nade. Međutim se Jad­ ransko pitanje nije pomaklo ni za jedan korak naprijed. Nacionalci zahtijevaju daOrlando i Sonnino odstupe i da se položaj riješi silom. U talijansku delegaciju unišli su mjesto Salandre Crespi, a mjesto Markiza Sal- I vago Raggija dolazi markis Imperiali. Njemačka popušta? Grof Brokdorff Rantzau skupa sa njemačkom delegaci­ jom krenuo je u Spaa, gdje će vijećati sa njemačkom vladom. Evo šta o tome veli »Petit Journal«: »Svrha tome putova­ nju nije ništa drugo, već samo infor­ miranje. Po svemu se može zaključiti, da će se njemački delegati vratiti u koncilijantnijem raspoloženju. Scheidemaan se odjednom opametio, pa sad savjetu­ je Nijemcima da se suspregnu. Alijirci čekaju bez ikakva uzbuđenja rezultat toga vijećanja. Bilo kako bilo, Nijemci će morati da u određenom roku dadu formalan odgovor«. Prilike u Bugarskoj. Sastav novog mi­ nistarstva Theodorova znači da je bu-garska politika krenula snažno na lije­ vo. Političko značenje kabineta je u tom, da su zastupnici demokrat­ ske 1 stranke istupili iz vlade. U novom ministarstvu nalaze se člano­ vi seljačke stranke. Najizrazitija ličnost u kabinetu jest Madžarov, koji je čuven radi svoje opozicije protiv bugarske rat­ ne politike. Tada je Madžarov, kao bu­ garski poslanik u Petrogradu bacio svo­ je lisnice kralju Ferdinandu jednostavno pred noge. Očekuje se da će kabinet imati dosta moći, da kazni sve one voj­ ničke osobe, koje su se ogriješile protiv međunarodnog prava i čovječnosti. Poraz ruskih boljševika? Krug oko boljševičke vlade u Rusiji sve se više suzujc. Englesko brodovlje u finskim vodama uspješno je ušlo u borbu i svo­ jim topovima pomoglo finskim četama u napredovanju prema Petrogradu. En­ gleska mornarica potopila je dva boljše­ vička krstaša. Na sjeveru traju žestoke borbe. Južno od Jezera Onnega zauze­ le su finske čete jake pozicije. Kolčakove čete prodiru naprijed i prešle su na čitavom frontu u ofenzivu. Kolčak je za­ robio 10.000 boljševika. U najkraće se vrijeme očekuje odluka antante o pri<znanju vlade u Omsku. Antanta traži od Kolčaka. da što prije sazove ustavotvor­ nu narodnu skupštinu, koja ima da pri­ zna razdiobu zemlje medu seljaštvo. Mcrbette preporuča u »Timesu« sa­ veznicima, da priznaju Rusiju u mirov­ nim uvjetima na taj način, što bi prizna­ li Kolčakovu vladu. »Journal des Debats« objavljuje ove informacije: Izgleda da je vijeće četvo­ rice u načelu sklono da prizna Kolčakovn vladu. Međutim na to priznanje moraju zajednički pristati kabineti u Tokiju, Rimu, Londonu, Washingtonu i Parisu. Uostalom svi su u tom jedno­ dušni, da treba u zamjenu za pomoć, pruženu od strane antante zahtjevati od vlade admirala Kolčaka najformalija jamstva, da ta vlada ne će svoje voj­ ničke uspjehe iskoristiti tako, da bi po­ kušala provoditi politiku sa reakcionar­ nom tendencijom. Čini se da je japanska vlada potpuno pristala na postupak vlasti u ovom pitanju. Prosvjeta i škola. Izjednačenje nastave. U ministarstvu prosvjete izrađuje sc uredba, po kojoj će nastava u cijelom kraljevstvu biti iz­ jednačena u srednjim i stručnim škola­ ma kao i na sveučilištima. Ova uredba stupiće u život još ove godine. Reforma nastave u Rumunjskoj. U Bukurešt je krenula misija francuskih univerziteraca, učenjaka i profesora, da pomaže rumunjskim vlastima u radu na reorganizaciji narodne nastave. Domaće vijesti. Udruženje posjednika. Inicijativom posjednika iz Dervente i na poziv privre­ menog odbora obdržavata Je u Derventi 21. ov. mj. vrlo brojno posjećena skupština posjednika Bosne i Hercego­ vine bez razlike vjeroispovijesti i stranaka. Pretresana su mnoga važna pitanja, koja se tiču ovoga staleža, a naročito obzirom na zakonsku osnovu o agrarnoj reformi. Na skupštini su pri­ mljena i pravila udruženja, te izabrat centralni i radni odbor. Predsjednikom udruženja iza­ brat je Nurudinbcg Azabagić, a p o dpredsjednicima Konstantin Kostić i Hasanbeg Pašić. Za p o d p r e dsjednikarađnogodbora Aristo­ tel Petrović. Tajnicima udruženja izabrani su Sejdalibeg Filipović i Hamdija Tahmiščiia; blagajnicima Milan Despić i Hamdija Mašić, a odbornik bez posebne funkcije u radnom odboru Dr. Halidbeg Hrasnica. Članovima centralnog odbora izabra­ ni su Miralembeg Begović, Suljaga Salihagić, Dr. Osmanbeg Kulenović, Ibrahimbeg Krupić, Muradbeg Kulenović, Mehmed ef. Đikić, Mehmed ef. Sarić, Miho Peško, Hasanbeg Sahinagić, Ibrahim ef. Rašidkadić, Asim ef. Rezaković, Rifatbeg Sulejmanpašić, Dr. Suleimanbeg Hafizadić, Hasanbeg Hrustempašić, Mustajbeg Uzeirbegović i Izetbeg Jahić. U revizioni odbor izabrani su Lazar Marković, Stipo Subašić i Mahmutbeg Mahmutbegović.'Osim toga, izabrati su ujedno i zamjenici kako za centralni, ta, ko i za revizioni odbor. O toku skupštine izvijestičemo u idu­ ćem broju opširnije. Istup Hrvata Iz sarajevske opštine. »Jugoslavija« od subote donijela je ovu vijest: »Hrvati u gradskom općinskom zastupstvu dali su ostavku zbog raznih nesuglasica, a bližnji je povod ovoj os­ tavci dao slučaj gđce Olge Umičević. Pomenuti će zastupnici dati razjašnje­ nje svojoj ostava', a kada ga dobijemo onda ćemo se na nj osvrnuti s nekoliko riječi«. Ako se ne varamo i ovi su se Hrvati zgražali na odgovor mjesnog odbora na­ še organizacije, kojim je otklonio pristup u ovo slavno vijeće. A eto sad i oni is­ tupaju. Razlika je samo u tom, što je naš odbor prosvjedovao proti nametnu­ tim »zastupnicima« i tražio raspis izbo­ ra, a ovi Hrvati bježe radi nekakve go­ spojice. Nu bolje i to, nego Ii da se i dalje lijepe uz klimave stolice. Ratni invalidi, koji su dobivali miro­ vinu, ali im je ta mirovina bez razloga obustavljena, zatim svi oni ratni invali­ di. koji misle da imadu pravo na inva­ lidsku mirovinu, a takova im do sada nije doznačena, neka se sa vojničkim ispravama čim prije prijave kod vladinog povjerenika soba broj 50. Putnice. Izašla je naredba za promet između Zemuna i Beograda, prema ko­ joj se moraju putnice ovjeroviti kod zeimmske vojne komande. Dobava ljekarija. Američka vlada u dogovoru s našom vladom staviće na raspolaganje po potrebi sanitetski ma­ terijal za cijelo kraljevstvo. Ispravak. U 36. broju »Pravde« obja­ vili smo dobrovoljne priloge »Osvitanja« što ih je sakupila gđica Habiba Kaj- �4 вврам Br»l 37 Ву«ј .FRAVDA* — „ПРАВДА* maković. Tom prilikom zamijenjeno je ime Hafehanume Šahinagić sa Habibom, a ujedno smo radi kratkoće izostavili iza imena riječi: hanuma, aga, beg i t. d. Vrijednoj sakupljačici pritvoreno je s nekih strana radi toga propusta, kao da ie to ona učinila, pa nas je molila, da to ispravimo. Mi to ovijem ispravljamo i primamo »krivnju« na se, a lianumc ko­ je žele »titula« neka se jave, pa čemo ih u »Trešeljak«. Kad se dobro čini, onda ne treba gle­ dati i na ovake sitnice. Gospodarstvo. Imovina neprijateljskih podanika. »Obzirom na interese domaće privre­ de i radinosti i na obveze, koje je dr­ žava primila na se prema svojim saveznicima i prijateljima« u pogledu imovine neprijateljskih podanika izdao je naš ministar trgovine i ndustrije Dr. Veljković na 30 aprila naredbu, po ko­ joj se sva preduzeća (fabrike, banke, trgovačke, industrijske i zanatske rad­ nje i radionice i L d.) i imovinski objekt razne vrste (gotov novac, hartije od vrednosti, primanja novčana i nepo­ kretna imanja) na teritoriji cijeloga kra­ ljevstva imaju da stave pod osobiti nad­ zor i sekvestar i podvrgnu likvidaciji«, uključivši ovamo i »sve trgovačke kuće, koje su svojina neprijateljskih podanika, ili ih eksploatišu neprijateljski podanici na tertorijama Kraljevstva«, te da se ukinu sve povlastice i koncesije, osno­ vane na specijalnim zakonima. Služben; organ zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu »Narodno Jedin­ stvo« u svome 113. broju od 12. o. mj. komentarišući gornju naredbu piše me­ đu ostalim, da ne treba shvatiti, kao da će se tom naredbom »obustaviti svaki daljnji rad spomenutih preduzeća — na­ ročito banki — jer to niiesu intencije na­ še države. ...Gornjim mjerama je dlj, da se pripravi teren za nacionalizovanje poduzeća neprijateljskih državljana«. Mi u Bosni i Hercegovini, koji imamo naročitog životnog iskustva, šta znači invazija tuđinskog kapitala u jednu zemliu; mi, kojima je bivša tuđinska upra­ va unašanjem i proširivanjem tuđih ka­ pitalističkih mreža pripravljala ekonom­ sko i finanoijalno ropstvo, da nas onda mogne lakše upotrebljavati za svoje po­ litičke makinacije, mi ćemo znati naj­ bolje, koliko će hvalevrijedna naredba našeg ministra trgovine i industrije u pogledu nacionalizovanja tuđinskog ka­ pitala u našim zemljama donijeti bla­ godati domaćoj narodnoj privredi. Čitav naš financijalni i ekonomski položaj ob­ zirom na interese domaćeg stanovništva bio je ukočen i sputan u okove tuđih i privilegovanih fabrika, novčanih zavo­ da i trgovačkih i industrijskih tvrtki i ne mogući izdržati njihovu od uprave potpomaganu konkurenciju morao je tek vegetirati i našu narodnu ekonomsku snagu postepeno stavljati pod podpunu oivsnost prema stranoj privredi. Front tuđega kapitalizma ne samo da je bio sazidan na čvrstim temeljima (imajući kao uporište privrednu silu naših neka­ danjih gospodara Nijemaca i Mađara), nego još podstrekavan i potpomagan sa strane upravnoga aparata bio je agre­ sivan i u drzovitom kretanju, kada se radilo o tome, da se nađe načina i mo­ gućnosti za razvoj naše nacionalne eko­ nomije. Pridoda li se tome jedna vrlo važna činjenica: potpuna gospodarska iscrpljenost, nastala ušljed dugo potrajalog rata i u vezi s tim ratom gotovo nikakova gospodarska produktivnost ra­ di pomanjkanja radnih snaga, te ogrom­ na zaduženja širili masa kod prisilnog upisivanja austro-ugarskih ratnih zaj­ mova, onda je jasno, u kakovoj nas je mizernoj ekonomsko situaciji zateklo naše nacionalno oslobođenje. Poradi takovoga stanja navedenih stvari imajući u vidu interse domaće privrede, kako to lijepo i ispravno mi­ nistar Dr. Veljković motivira svoju na­ redbu, poslatu u svrhu njezina provođe­ nja svima javnim organima, i naša je bosansko-hercegovačka pokrajinska vla­ da na 12. o. mj. postavila sve strane novčane zavode, industriju, tvrtke i os­ tala poduzeća pod sekvesturu. Iznesosmo potrebu spomenute nared­ be, kao I njezin sadržaj, a sad ćemo da koju progovorimo u pogledu osoba, ko­ jima je sa strane vlade povjerena sekvestura strane imovine. Uklanjajući se ličnom tangiranju pojedinih sekvestora među kojima ima nekolicina spremnih, neka bude ovdje naglašeno, da je i u toj vrlo važnoj stvari naša vlada ostala konzekventna u svojim neispravnim po­ stupcima, radi kojih ju je nepristrana javnost gotovo od početka njezina funkcionisanja podvrgavala stalnoj kritici. U stvarima, koje nose na sebi opći ka­ rakter obzirom na osobe, kojima se te stvari povjeravaju na izvršavanje, ne smije baš radi općih narodnih interesa da igra ulogu niti osobno prijateljstvo, niti stranačka pripadnost, niti lična sim­ patija. To sve treba da bude podvrgnuto svijesti o važnosti same stvari i pri oda­ biranju lica za njezino provadanje ima sposobnost tih lica za postavljenu zada­ ću, da u sebi sadržava najveći i najjači obzir. Zamijeni li se ovo pravilo sa unaprijed istaknutim pogreškama, onda se polučuju samo negativni rezultati. 0ve i ovakove mane mirišu po korupciji, a korupcija, koja je bila karakterno svoj­ stvo upravnog aparata bivše Austro­ ugarske monarhije i koja ju je dovela do zaslužene propasti, ne smije u interesu opstanka naše slobode da nosi makar i prividni karakter u postupcima vlasti prema slobodnom našem narodu. Da se u potpunoj mjeri zadovolji intencijama, koje je naš ministar trgovine i indu­ strije imao u vidu pri redigiranju svoje naredbe, moralo se je postaviti za sekvestore ljude stručno obrazovanje, koji bi potpuno shvaćali važnost svoje za­ daće i koji bi je izveli u tančine na na­ čin, koji je u skladu sa našim narodnim interesma i sa intencijama centralne vla­ de. Naša je pokrajinska vlada u Sara­ jevu i u tome, kako je već rečeno uči­ nila pogrešku. I ako imamo priličan broj naših stručno sposobnih ljudi, koji su svojim znanjem, spremom i radom uspjeli da kod pojedinih poduzeća za­ uzmu visoka mjesta, ovi su ljudi, jer se bave svojim poslom i jer nemaju volje da se petljaju u kolo raznih političkih šeprtljanija i da svoju spremu, koja im jedina mjerodavna, podvrgavaju even­ tualnom sricanju veza sa upkvnim up­ ravnim faktorima, jednostavno sa stra­ ne vlade mimoiđenu Naša vlada je os­ tala došljedna svojim pogreškama i za sekvestore je imenovala većim dijelom ljude, koji nemaju spreme za te stvari. Još je uz ovo jedna stvar, na koju bi naročito trebalo upozoriti. U zavodima i poduzećima sa stranim kapitalom ima dobar broj činovnika i namještenika našh domćih sinova. Stupanjem zbora sek­ vestora na mjesto upravnih vijeća tih poduzeća i zavoda i sudbina tih ljudi obzirom na njihovu egzistenciju data je u neku ruku odluci sekvestora. Up­ rave tih poduzeća, dajući svome osob­ lju do znanja stupanje pojedinog podu­ zeća pod sekvesturu, naglašavaju da se činovnici, namještenici i ostalo osoblje imaju i nadalje pokoravati odredbama direkcije, a da se u pogledu osiguranja njihove eksistencije, koj je ušljed te okolnosti donekle ipak došla u pitanje, ništa ne napominje. Za to bi bezuvjetno bilo potrebno, da sekvestori u toj stvari dadnu tim ljudima neke upute, po kojima će oni moći zauzeti svoje držanje u tom, za njihovu budućnost vrlo važ­ nom pogledu. Uz ovo pitanje, koje treba da se ri­ ješi. morala bi se iz naprijed navedenih razloga na svaki način obaviti korek­ tura glede izbora osoba, kojima je sa strane vlade povjerena sekvestura stra­ ne imovine, i u interesu opće narodne stvari, kao i što boljeg izvršenja naredbe, koja se na tu sekvesturu odnosi, medu sekvestore uvrstiti ljudi, kop su za tu zadaću svojom spremom potpuno dorasli. —|ć. Nepravedno ubiranje poreza. U siedriicl od 22. maja podnio je g. dr. Spaho ovu interpelaciju na ministra finacija: »Riješenjem ministarskog savjeta od 25. februara o. g. koje je objavljeno u Službenim Novinama od 27. februara o. g. razriješen je kmetovski odnošaj i dosadašnji kmetovi proglašeni su slo­ bodnim vlasnicima kmetovske zemlje. Tim je i dužnost plaćanja poreza od vrijednosti zemlje prešla na nove vlasnike. Uza sve to porezne vlasti u Bosni i Her­ cegovini traže zemljišni porez od dosa­ dašnjih vlasnika i naplaćuju ga nemilo, srdno i ovršnitn putem. tjtoga pitam gospodina ministra finan­ cija, da li je voljan narediti, da se po. rez od vrijednosti kmetovskih zemalja ne naplaćuje više od dosadašnjih vla. snika i da se za god. 1919. naplaćeni porez povrati?« Poruke uredništva. Н. O. F, Glamoč. Moglo bi biti da se radi o pretjeranoj revnosti, a ne zloj na­ mjeri i naročitom neraspoloženju prtma muslimanima. S toga bismo Vam preporučili da onal svoj spor izgladite posredovanjem mjesnog odbora naše organizacije. Ako ne dobijete doličnu zadovoljštinu i ako ne prestanu šikare onog gospodina, javite nam, pa ćmo iznijeti dopis i pobrinuti se da stvar do­ đe i u Narodno Predstavništvo. Trešeljak. »Brzina« našeg presbiroa vidi se naj­ bolje po ovom brzojavu: »Beograd. 21 maja. U Beograd stigla je deputacija, izasiana od velikih posjednika Bosne i Hercegovine. Deputaciju predvodi na­ rodni poslanik Suljaga Salihagić. Depu­ taciju primio Je regent Aleksandar i mi­ nistar predsjednik Protić. Članovi de­ putacije izjavili su, da su potpuno za­ dovoljni sa uspjehom svoga putovanja«. Trebalo je samo pet dana, da nam presbiro dostavi ovu vijest, da i ne vorimo o njenoj netačnosti!- Umoljava sa gosp. Handija i Klu.glit, bivši austrijski poručnik, : koji se ja u julu 1918. javio iz Korala pri povratku iz ruskog aarobljoaištva gospođici Dragi Pbpović, da pošalje svoju adresu gosp. Milanu Milendrr«, Doljnji Mosti, zadnja pošta Kapela kad Bjelovara (Hrvatska] jor >• tiče Zlatica Hribara, ratnog zarobljenika u Sibiriji. 6». 1-3 I i I jedan fotografski aparat [drveni) Si ! tašnom 9/12 cm. format. Tko želi ne Prodaje se I | | i ' ka upita u Velikom Ćurčiluku br 47. 70. 1-3 Ргва muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cljane umjšrsni. ! ]usuf H adžlt, Sarajeio, Kundurdžiluk ulica br. 35. 41, 7-12 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu« — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršujt burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2d4dc202d2a20876ebd446d076516e34.pdf 96d18630d063f97a16e87331741cb9bb PDF Text Text POUKA ZA NAROD prilog 37. broju „Pravde", glasila Jugoslav. Muslimanske Organizacije. U Sarajevu 27. šabana 1337. (27. maja 1919.) Br. 3. jfima muslimanima, a naročito ' našim težacima kličemo: ’ ’ Ramazani šerif mubareć olsun! 0 ' ■------------------ -- Ramadan. Za ko)l dan još 1 eto mubareć mje1 Ramadana! Ramadan (a nije ramazan) je demjesec po novoj godini računajući didžretu, biva od onda, kada je haz№ Muhamed alejbiselam selio iz Meke I (led inu. Kao što Ramadan znači jedan mjcjec u godini islamskoj, tako ta riječ ima Hrugo svoje značenje. Ime Ramadan ugto je od arapske riječi »remd«, a to Bači u našemu jeziku nešto spržiti i »ništiti. Biva zato, što mjesec, u kome K posti, prži i uništava grijehe onoga rnslimana ili muslimanke, koji poste, dalo mu se je i ime Ramadan. Г Jest, taj mjesec svi pobožni muslinani provedu u postu i drugom ibadetul za to ih dragi Bog kutarisava od raz »bijede i nesreće; oprašta ih od strašnih muka i kazni, jer im je Ramadan spr во njihove grijehe. 1 kao što vatra ski­ da hrgju s gvožgja, tako Ramadan ski­ da ludu s duše čovječije. Zbilja je to je­ dan dragocjen dar Božiji. Г Povijest ne pamti, da su igdje mutfmani uz mjesec Ramadan nastradali od vatre (požara), suše, potopa, od kuF itd. Šta više kad bi Ramadan doče­ kali neki muslimani u muci, uz Ramadan bi Ih Bog obveselio i kurtarisao od ne­ sreće. [ Muslimani u mjesecu Ramadanu ^oste. Post ima svoja tri značenja i to: prvo, postiti od jela, pića i od džimaluki. Ovaj se post zove »savmi avam« t. j. post prostih ljudi; drugo, osim toga lio se ne jede, ne pije i »džlma« ne čini, taj dan posta još ne lažu, svijeta ne kle­ veću; čuvaju se ružnih riječi, čuvaju se rade i svega, što ne valja. Ovaj se post sovo »eavmi havas« t. j. post odličnih ljudi; treće je postiti od svega onoga, od čega Bog nije zadovoljan. Postiti sa«o za Božiji rizaluk, a ne za sevah. Ne »slit! nagrade od Boga za ovaj post, tego »lijepo so pokoravajući Božijoj zapngedi poatra i misliti ne Boga. To je savmi »ebrar« t j. post pobožnih ljudi. Oni muslimani i muslimanke, koji poste prema gornjem prvu vrstu posta, biva uz Ramadan poste tako, samo što ne jedu i ne piju, dok se drugih šeriatskih propisa slabo drže, nećebiti nagra­ đeni za svoj post onako, kao što će biti drugi. Za njih je Muhamed alejhiselam rekao: »Kjem min saimin lejse lehu min sijamihi illel džu-u vel atašu«, »Mnogo ima onih, koji poste, ali od svog posta nemaju ništa osim gladi 1 žeđi«. Za drugu i treću vrstu posta rekao je Muhamed alejhiselam ispred Boga: »Esavmu li ve dene edži bihi«, a to znači: »Post je moj i ja ću za njega na­ građivati«. Post je dakle Božiji, jer onaj, koji posti kako treba, ne samo da se Božijcmu zadovoljstvu i blagoslovu približuje, nego se donekle Bogu podablja, jer je napustio ielo, piće, ružan govor, ružno vladanje i t. d. a to su svojstva, kojima je Svemugući nagizdan. Postom se čovjek uči i saburu ili strpljivosti. U jednom hadisi-šerifu veli se, da je post polovina cjelokupnog sabura. U drugom hadisi-šerifu kaže se, da je sabur polovica imana. Prema tome je post jedna četvrtina Imana. Post uz Ramadan ne samo da ko­ risti zdravu tijelu, nego nas posjeda "na stanje onih osoba, koje gladuju i žive u oskudici. On je dobro sredstvo za davanje milodara i stvaranje plemenitih djela, šeriat nalaže muslimanima, da su vaz­ da brzi na dobro i hajirli djela, a osobito uz Ramadan. Veliki islamski alim i naučenjak Imami Buharija veli ovako: Resululah je bio brži na hajr nego Ii blagi vjetar. 0sobito je brz bio uz Ramadan, a izvan­ redno u onom vremenu uz Ramadan, kad bi ga posjetio meleć Džibrili Emin i s njime se rasgovarao o Kurani Azimuššani. Dužan Je postiti svaki zdrav musli­ man i zdrava muslimanka, ako im ne će post zdravlju naškodati. I veću decu va­ lja na post privikavati. Uz Ramadan valja biti blag, svoju ćud ublažiti. Dobro se je klonuti od svakog mjesta, gdje će ti postu nauditi. Pomisli, kako }c teško biti gladan, pa onda pogledaj na fukaru. Podijeli ti njol, ako ja tebi Svemogući dao. God. I. Zaista ne će dragi Bog zaboraviti dobrog muslimana i dobru muslimanku ni na ovome i na onome svijetu. M. T. Dva pluga. Od jednoga istoga komada gvožđa i u jednoj istoj kovačnici bila su skova­ na dva pluga. Jedan je od njih dospio u ruke težaka i odmah pođe na posao, drugi se dugo povlačio bez koristi u trgovčevu dućanu. Nakon nekog vremena dogodi se, da su se oba zemljaka opet sastala. Plug, kou je bio u težaka sjao se kao srebro te je bio šta više još ljep­ ši nego u vrijeme, kad je upravo izišao iz kovačevih ruku, dok je drugi plug proležavši bez svakoga rada u dućanu potamnio i zarđao. »Kaži mi, molim te, od čega se ti tako sjajiš? upita zarđali plug svoga stari­ jega znanca. »Od rada«, odgovori ovaj, »a za što si ti zarđao i ružniji postao nego što si bio, to ie zato što si sve vrijeme proležao ništa ne radeći«. Preveo: M. D. Dobra domaćica. Lijepo naš narod kaže: Ne stoji ku­ ća na zemlji, nego na ženi. Ovo je posve pravo. Kakva ie žana, takva je i kuća. Čovjek je u kući go­ tovo kao mnsafir, a žena je vazda u njoj. Žena, koja je valjana domaći, a i dobra kućanica, unapređuje kuću. Svoj će če­ ljadi svoju kuću omiliti. Ako žena nije na svome mjestu, ako je slaba domaći­ ca i kuća će biti bijedna. Od takve kuće čeljad bježi. Po kući se poznaju kakva je u njo| domaćica. Dobra se domaćica poznaje osim po kući i po čeljadi u kući. Stari je u nas običaj, da kad hoće koji momali da se ženi, roditelji ga svjetuju, da za­ gleda djevojku iz kuće, u kojoj je majka čestita domaćica. »Vidi majku pa joj uzmi kćerku — veli naša narodna poslo­ vica. Ili: »Neće kruška daleko od svog debla«. Domaćicu nose čeljad na svom obrazu i na odijelu. Čovjek se ponoat svojom čistom košuljom, a tek kako Je lijepo vidjeti čistu i urednu djecu. I sama budućnost čitavog Jedno« naroda aaviai od ženo. Žena Je I majka �POUKA ZA NAROD. Strana 2. Ona rodi dijete, ona ga prva I odgoja. Majka malo dijete krijepi svojim mlije­ kom, umiva ga svojom rakom, prva ga uči svojoj materinskoj riječi. Dijete mnogo dobra ponese u život od svoje dobre majke. Samo onaj narod može se održati i naperdovati, koji ima valjane domaćice i dobre majke. Ali ženi nije baš tako lahko da bu­ ka valjana domaćica i prava kućanica. Domaćica valja da znadu i da hoće: i kuću da drži čisto I u redu, u kuhinji da cna skuhati i zgotoviti jelo, djeci da skro JI; sašlie i okrpi, djecu da podigne i oču­ va, dok se sami o sebi mognu brinuti. Sve ja to težak posao, nije to baš fahka stvar. Od domaćice se Još traži, da umije poslovati I u bašči (vrtu) i u vo'ćnjaku i »ko stoke sve što treba. Ali do čovjeka mnogo stoji, da nam domaćica bude tako čestita i valjana. Kada ss ćovo zbilja uvjeri, da mu žena radi i ujedno kuću čuva, neka je en onda dobro štedi, čuva i bodri u tom njezieom poslu. Žensko Je nejače od muška pa opet kakovih vrijednijih žena ima osobito po selima. Bilo ih je dosta u našemu naro­ du, pa su se u ovom prošlom ratu po­ kazale junačka domaćice 1 čestito i vri­ jedne majke. Ljudi su bili u vojsci, a one su držale kuću, čuvale djecu, obrađivale zemlju ! hranili sve svoje. Takim se ženama tre­ ba da ponosimo. Za to velimo: Blago kući., a kojoj je žena valjana ' razumna domaćica. Vla­ ga kući, u kojoj opet čojek taku ženu ima i dobro pazi, jer je u tome sreća ’oše kuće, naše porodi:;, pa onda i či­ tavog naroda. Snaha. (Narodna.) Naša snaha čestito ti dogje, U dvore jo sreću donijela; Za kosom joj ogrijalo sunce, U rukama sivoga sokola, A u srcu mira i pogodbe, U ustima meda i pogače. Kad je snaha u dvor ulazila, Po dvoru je sreću dijelila: Svome svekru hitro poslušanje, A svekrvi neodgovaranje, Svom djeveru brzo susretanje, Zaovama divno dočekanje, Jetrvama mile dogovore. - Ko ne će brata za brata, hoće dušmanina za gos­ podara. Rakija. Rakija je veliko zlo. Nema zla, koje gore grize narodno tijelo i dušu, a da se više proti njemu svuda govori, kao što je zla rakija. Pametni svije: mrzi raki­ ju 1 sva ostala pića koja opijaju, jer je tako piće majka mnogih zala. Sta li je ljudi samo unesrećila! Šta li je kuća oLmila! Šta li nedužnih ucvilila! Svako to vidi, mnogi to : ini osjećaju i opet ima ćorava svijeta, pa pije I pije, i napo­ sljetku propadne. Rakija hara strašno po gradovima pa na veliku žalost i po selima. Je li sa­ mo kakvo zlo, širi se na sve strane, a jadni ga svijet prima 1 truje se njime. Svijesni i pametni ljudi lijepo govo­ re nesretnim pjancima, da se prođu zla, da se okane rakije i svega pića koje opija. koje je haram nama muslimanima, a oni u piću kao da vide neku slast i sreću, jedva čekaju kad će se napiti i bajagi pićem okrijepiti. Pa kad Im jed­ nom uljegne rakija što no se rekne u ko­ sti, kad im jc rastrovala džigarice, kada su sve potrošđi, što su teškom muk rm zaradili. kada su majgo drbrc prodali, onda je sve kasno. Oni onda jadnici, baš pred sami smrtni čas, ogorčeno proklinju nesret­ no piće ama prekasno, uzalud. Ne će jadnici unaprijed da promisle, kuda ih vodi nesretno piće. I mala ča­ šica što ju je prvi put iskapio, donijela je veliko zlo. Ona je dovela za sobpm drugu, druga treću i sve tako redom. Nema na žalost u nas kasabe ni se­ la, a da ti ko neće nabrojiti po više slučr.cva, kako se nekad sin čestitih rodi­ telja odao piću, pa ostao bez igdje išta i na sramotu svoga roda sada se potuca i očekuje sadaku. Jednom prilikom posjetismo veli­ ku zemaljsku kaznionicu ili zatvor u Ze­ nici, pa kad vidjesmo one nesretnike u svojim mračnim sobicama pođbuhla li­ ca i tužna pogleda, ljuto ih žalismo. Za­ lismo ih još više, kad smo čuli, da ih je većinu ovamo dotjeralo nesretno piće. Razgovarasmo op^t jtdnom sa dokto­ rom, koji liječi sušičave ljude i na naše pitanje, šta najviše suhu (sušicu) širi među narodom, odgovori nam: rakilj a. Na pijanca najprije bolest dođe. I što je još velika nesreća i djeca pjaftaca nose na sebi pošljedice toga zla. U samom su djetinjstvu slabunjavi, mli­ tavi, tupi u pameti a kad odrastu naginiu i sami na piće. Hele rakija ne samo da ubija poje­ dince, nego ubija redom pokoljenja I hara Čitave narode. Običavaju neki ljudi da donos* opojna pića čak i u svoju kuću. Ne znaju da ovim silno griješe. Koliko se gala može izroditi u ovako) kući osobito gdje ima mlađega naraštaja. Na veliku našu nesreću događa s* takih slučajeva, pa nije čudo, da iz ovakih kuća izlaze j di pijanci a da i ne govorimo o dn nesrećama, koje bi mogle iz toga na a Narode, kloni se svakog pića ц ročito rakije, jer je ona veliko zla' Sjekira u šumi. Narodna. Bilo je vrijeme, kad sjekira nije । imala držala. U to doba dode ona j aora u šumu, da nasiječe drva. I miada stabla, čim je ugledaju onahi štru i svijetlu, protrnu od straha i i zacvile. Čuje ih stari dub, što je nsj leko rastao, i zaželi znati, što ta Stabla mu kazaše. Na to će dub: >1 li sjekira sama? Pogledajte, da nije i od naše braće s njome!« — »Nijeta samo je gvožde«, odgovoriše stabla. »E pa onda se ne bojte, djeco, nećeš zla.« Malo postajalo, dođe opet sjekin onu šumu, ali ovaj put pa držali«^ stane nemilo lupati po stablima, ii sva gora ječala. Kad to vidi i čajet mladikovina, zadrhta još jače negop put i zapomaga. Ozove joj se stani i kad dozna, da je sjekira opet došla, aa se je ovaj put drvo s njome zdni strese se kao od gnjeva, pa očaj« vapi: »Jaoh, braćo, kad se naš roj družio s našim neprijateljem, onda| padosmo svi!« Treće pismo o držasi. Dragi Mujo! Prošli put govoriš® našoj državi, Kraljevini Srba, Hrva# Slovenaca. Danas ćemo se poraz® riti o dužnosti države prema nannl našim dužnostima prema svojoj drži Vidjeli smo, da su se porodica ijd nile u pojedine seoske mahale, a ta* hale u pojedine seoske općine, opi opet u kotareve, kotarevi u okružja okruge, a ov! opet u pokrajine. Pok jine su se sjedinile u državu. Držan biva skup sviju sela, općina, kotara.: ruga i pokrajina. A zašto su se svi a dinili? Sjedinili su se zato, da м lakše sretno i zadovoljno živjeti Vidi se, da je glavna svrha držat opći sretan i zadovoljan život ili opi blaogstanje, sviju nas. E to, je samo kratko rečeno, ali kd ko tu ima poslova, koje je država duši činiti u Hoće 11 država i postići to, da svi njoj provodimo sretan4 zadovoljan! vot, valja joj se ponajprije brinuti, I u državi vlada red I sloboda, I to dl boda mira i poštenoga života, a ве dl boda divljaštva. I Valja da nam država čuvu naše M vo 1 da brani našu slobodu. Vazda ■ mi faloat ljudi, kojima пЦе sveto Hl �1 itfo I drugoga obraz i čast Zato drБ izdaje zakoni zajamčuje da svaimi svoje slobodno pravo zdravoj I poštenog života. Sto je država bolja i zakoni su joj sljniji. Sto su opet zakoni sigurniji i java je bolja, naprednija. Da država zbilja održaje red u sebi, [■valjano čuva jednako sve svoje člase, tato je postavila svoje urede i fove. Zato зе izdržavaju žandari, a to i činovnici. Oni bdiju nad onim koji vole biti mirni i pošteni, hvataju ih Bivaraju. da puste pošteni svijet u to a da i njih tako opet popravljaju, i je više okane nepoštena posla. D* svi živimo u miru i u ljubavi, da j radimo ono, što nam koristi i zato država brine. Valja narod za to odjiti. I to valja početi od djetinjstva. jt»država otvara škole. U školama e jednako sva djeca i jednako se odjaju da budu svi dobri budi 1 pošteni Dođe opet vrijeme, pa haraju u nain razne teške bolesti. Država šalje eje zato iiučene ljude, doktore ili Ijere. da liječe i čuvaju narodno lr a v 11 e. felika je opet briga državi, da na1в dadne sredstva, da može lijepo ljeti. Zato su uređene kotarske zaide. koje se brinu šta će narod poiti Ima li stoke, konja i goveda. Kakvi aarođni stanovi, može Ii se u njima leti. I dalje se prava država brine za ■od: kako narod obrađuje zemlju, čiobrađuje. Je li to sve napredno ili I ima Ii potreban halat, bavi li se doino odgojem voćaka, povrća i ostai što treba narodu. Isim toga svega država ureduje cei diže ćuprije, pravi željeznice i t. đ. lele, vidiš, da država ima svojih dodužnosti koje treba da čini prema ia. koje su naše dužnosti prema svova je naša dužnost, da radimo I rajemo svoju porodicu. uga nam je dužnost, da svj živimo »bavi I u miru. Da ne činimo ono, božiji i ljudski zakon zabranjuje, reća nam je dužnost, da školujemo |u djecu, da se razlikujemo od diva. Divljak ne zna šta je Bog. On ne da je čovjek i da je stvoren da radi i ravna sa stvarima koje ga okru. Čovjek mora znati i umjeti, treba hjime zdrav razum ravna i da mu e čista savjest. Ivrta Je naša dužnost, čuvati i ne oš­ teti državna dobra kao: ceste, ćuželjezničke pruge, šume I t. d. Jer dobra sviju nas. ta nam je dužnost, da plaćamo đrporez, jer ona time uzdržaje svoje ibe, kojima drži red i mir' te sretan : naš. Porez smo mi dužni redovito Hvali, jar drukčija država na bi mo­ Strana 3. POUKA ZA NAROD. gla opstajati kod tolikih silnih troškova. Za danas ovoliko, a drugi put biće više. Tvoj Hamid. U HadišB svašta biše, u ŠtediŠB jošts više. Narodna pripovijest. Nekakav Radiša dan i noć radio, ni­ kad nije imao živa mira. AU usto nije znao čuvati, bio je šupljih dlana, pa sve kako došlo, onako i prošlo: para paru nije nikad zatekla. Već je bio sasvim iz­ nemogao od velikoga rada i napora. No uza svu tu svoju zaradu gledao je, ko će mu dati komad hljeba, da izjeđe. što ću duljiti? — bilo mu je tako, da mu ne može gore i jadnije biti. Nimalo bolje događalo se i Štediši. Njemu se nije htjelo raditi; kad bi što ko od milostinje dobio, čuvao bi to kao oči u glavi: sto bi uzala na jednom novčiću zavezao; prije bi skapao kod njega, nego li ga po­ trošio. I on se bogme patio i mučio sva­ kako i svašta preko glave premetnuo. Po sreći sastanu se jednom njih dvoji­ ca i stanu se tužiti i jadati, kako im je crn život i stanje, te da im ne može cr­ nje biti. Kazujući tako Jedan drugome svoje jade i nesreće, padne im na um sretna misao, da se sprijatelje i združe, ne bi li kako tako bolje živjeli i prola­ zili. I zadajem vam besjedu, nijesu se prevarili. Da ste ih sad vidjeli, ne biste ni pomislili, da su oni. Nijesu znali, gdje su što imali. Svaka im sreća u kući cvje­ tala. Za malo godina bili su pravi bo­ gataši. 0 njihovu stanju i bogatstvu na daleko i široko se pripovijedalo. Još je čudnije svijetu bilo, da sada ni Radiša nije onoliko radio, ni Štediša štedio, a sve im je imanje većma i većma se go­ milalo. Sad su od njih i drugi mogli ži­ vjeti. I Radiša i Štediša odsele su sva­ koga pomagali upravo obilno, a na nji­ ma se nije ni poznavalo. Malo pomalo radeći tako i štedeći, daleko su odmakli svojim imanjem i ugledom. Svak ih je živ poštovao i ljubio. Odatle i otada postala je ona naša lijepa poslovica: »U Radiše svašta biše, u Šteđiše jošte vi­ še«. A da se nijesu sastali i sprijateljili, ne bi im se ni za trag znalo. Pravo su naši starci kazali: »Raditi, čuvati i Bo­ gu se moliti, — to troje svijet čuva i očuva«. Kad se bratska srca slože, i olovo plivat može, a ne­ sloga kad zavlada, samo pero na dno pada. Žita. Po »Nevenu«. Kao što majka čedo aro!« avlj^ pn ga metne u postelju, da npavn, tako te­ žak meće u Jesen žitno sjeme n zemlje. A s neba padne snijeg, taj bijeli рокЛ. vač, da sjeme ne ozebe, već da pod njim mimo zimu prezimi. I to sjeme mir­ no u zemlji počiva i spava. Malo pov®a nad njim huje hladni vjetrovi steže mrazovi, ali ono u snu pod svojina pokrivačam ništa ne osjeća. Kad zima prođe i sunca se na vflfe digne i toplijim nas zracima obrađuje, onda »nijeg noćne da kopni. Tada se I s naših njiva skida pokrivač. Zemlje se oviaži I zagrije, iz sjemena Izbije kBčica, a u zemlju se spusti žilica, da traži hrane. Tako biljka otpočinje svoj život Poslije nekoliko toplih dana zrno se već osmjelilo i eto ga napolju sa svo­ jom zelenom glavicom, da i ono vidi svi­ jeta. Pa kako mu je mio život i svijet Kako Je divno to plavo nebo, a po njemu oblačići kao bijeli janjci. »Tu ću Ja osta­ ti«, pomišlja on u sebi, »ne ću viša ti crnu zemlju, ta ovdje kud I kamo Je ljepše!« Žita moja, žita! Čuvajte se, đa vam ne bude tako, kao ono samovoljnom djetetu, koje, ne pitajući svojih rodite­ lja, udalji se od kuće, pa ga aa poljani uhvati kiša, te mu presjeđne zabava. Ta­ ko biva više puta, i žitima. Ma da se sunce već više puta toplo osmjehkivalo, opet zato nekada za oblake zađe, I tam­ na sjenka pokrije usjeve. Alt je sjeme sad već nataklo na kalpak zelenu perjanicu, pa ne može više da se povuče natrag u zemlju. Hladna kiša bije ga po neko­ liko dana uzastopce, a vjetrovi ga ši­ baju nemilice i povijaju ga čas na jed­ nu, čas na drugu stranu. Kako bi sad dobro bilo zavući se opet u svoju topla postelju! Ono je mislilo đa sunce ne­ prestano šija, da su uvijek samo topli i svečani dani. Sad tek vidi đa se ne može uvijek smijati i bezbrižno igrali. Ali i to se otrpi i podnese; ko čeka, do­ čeka, sa strpljenjem dođe nagrada, koja poslije još bolje prija. Krajem mjeseca travnja biva sve top­ lije. Žita su ojačala i rastu mnogo brže kao da ih ko iz zemlje vuče. Zelena žita Ijuljuškaju se na suncu, a ševa se iz njih diže u vis pjevajući svoje vesele pro­ ljetne pjesme. �Strana 4. POUKA ZA NAROD. Mjeseca svibnja počne klasje da vlata; ljevo slaže, da je imao posla i tu mu u njemu se zameću nova zrnca; vlat istu laž, da ga ne bi učitelj »ubio«, »li­ biva sve teži i savija svoju glavu zem­ jepi« babo posvjedoče Šta nam kazuju ovi i ovaki primjeri? lji. Malo pomalo, a zeleni usjevi požute. Ne uči li se dijete lagati u domu svome Kad dođe Ijetnja žetva, žita su već po­ — ца žalost — od samih roditelja, od rasla te se čine kao zlatna šumica sun­ kojih baš treba da čuje samo istinu. Dijete kada se rodilo, nije donijelo sa cem obasjana. Ratar se raduje i veseli; •vako zrnce koje je jesenas u zemlji sobom na svijet nikakvih vrlina, ali ni mana. Cim je počelo rasti, time je po­ •pustio, donijeće mu mnogo novih. čelo i sve više saznavali. Što mu je uPjevajući izlaze zorom kosci i žeteo- godnije, to radije prima. Nama godi isti­ ci, pa kose ili žanju žito, sijeku ga čak nu čuti, tako i dijete nagli, da čuje istinu. Ako li se dijete neprestano uči laži u dolje blizu korijenja tako, da ostane sa­ mo trnjika. Rukoveti se vežu u sno­ domu i u društvu, ono brzo pozna ba­ jagi neku vrijednost laži, t. j., da ona pove, snopovi se slažu u krstine, ili se »valja« u slučajevima n. pr. izbjeći kaodmah zdijevaju u klijeti, da nebi od _ kvoj kazni i drugo. Ne znate dragi rodi­ telji nevine dječice, kako se laž tako kiše propali. Kad je lijepo vrijeme, vršemo pšenicu brzo uvriježi u djetinjoj duši, da im ča­ s konjima na gumnu; ako je ružno vri­ som postane mila svojina. Laž je veliko zlo, jer laž rađa mnoga druga zla. Zar jeme mlati se mlatilom u zgradi. Danas može biti lažac savjestan, pametan, pra­ se najlakše i najviše ovrše parnom vr- vedan i pošten čovjek? Nikako. Naše Saljkom. Žita meljemo u mlinovima, a nam narodne poslovice kazuju, da se od brašna njihova mijesimo kruh, za čovjek brzo ulovi u laži, jer »u laži su kratke noge« i »gdje laž ruča, tuđe ne koji se svaki dan Bogu molimo. večera«. Dakle lašcu nema mjesta medu Pšenica, ječam, zob i raž to su rođe­ ljudima. A istina obujima u sebi sve naj­ na braća i sestre, i zovu se zajednič­ plemenitije znakove, koji moraju da re­ kim imenom: žita. se čovjeka, ako hoće da bude i po svo­ jim silama i nastojanju čovjek. Laž moramo suzbijati kod djece u svakom slučaju. Cim počne dijete pro­ govarati. uči ga istinu spoznati i govo­ Zašto je djetetu drago slagati? Ovim pi­ riti. Laži neka nema nikako u domu. tanjem treba da se svaki roditelj i odga­ Djecu treba odbiti od lažljiva društva. jatelj djece ozbiljno pozabavi. Nekad zbilja treba sakriti i istinu od Začudno nam je, kako dijete nauči la­ djece, ali tada im valja kazati, da oni o gati, a ne znamo, da smo mi roditelji tome ne treba, da znaju. tomu zlu prvi krivu Evo nekoliko do­ Bog istinu voli, a svako prezire lažkaza: Ijivca! Ne će li dijete poslušati majku, da za­ spi, ona ga onda plaši vukom, »baukom« i dr. na što se dijete skoro osvjedoči, da tih strašila nema. Zmaj J. Jovanović. Nije li ovo u najranijem djetinjstvu usađivati u djetinju dušu zle klice straha Da je plitko dno u laži, i laži. To već ovako zna. Dijete čuje, kada roditelji pripovijeda­ Ja bih o njoj drugo reko: ju u lice svoga druga same lijepe i ugod­ Da i nema dna. ne riječi, a Ovamo, kad im društvo ode, Jer kome se god u njojzi dakle iza leđa im, nazivaju ih svakoja­ Kupat’ dopadne, kim pogrdama. Zar to dijete ne zapamti? Došle žene u posiete majci ili ljudi Danas, sjutra, prekosjutra ocu, a oni da im uskrate te posjete s ne­ U njoj propadne. kih uzroka, poručuju po djetetu, da ih bajagi nema doma. Pozajmljuje li komšija kakvu stvar, unaruč ljudi, premda imaju tu stvar, s kakva bilo uzroka vele, da nemaju te stvari! I to dijete zapamti. Ovako rodi­ Mnogi se pčelar tuži, da mu košnica telji naučiše dijete da se znade izvlačiti iz neugodnog položaja, dakako istim ni kod najbolje paše ne napreduje u za­ druzi, nego čak više trutova ima nego •redstvom, koje i oni upotrebljuju. Ima i takih roditelja, čiji je sin prosta radilica. Da se to sazna, moramo tome lola od malenih nogu, pa da znadu, uzrok potražiti u samoj matici, jer je »gdje im je zlatan«, pošalju ga' u školu. ona majka sviju pčela. Stara i neva­ Kad I kad izostane li »zlatan« bez rodi­ ljala matica malo nosi jaja j prema tome teljeva znanja od škole na pitanje učite­ se izleže malo pčela radilica, te košnica Laž u djece. Laž. Uzgoj dobrih i plemenitih ma­ tica. Br«[ pećima da nazaduje. Stara alatka, no nosi trutovskih jaja, čemu je ut da u nekoj košnici ima previše trt^ Taka se matica zove trutovnjača moramo uništiti. Ako je matica ■ i potpuno razvijena, onda druži* košnici dobro napreduje. Matica je t plodnija prve, druge, pa i treće god te što je više starija, sve manje nosi, dok u petoj godini sasvim, stane. Prema tome nam valja ад držati samo dvije, a najviše tri ррјд Napredan i razuman pčelar i® svojim košnicama samo mlade ш Ako bi mu koja košnica obezmaM uvijek tome može stati na kraj, je j zato ima po nekoliko matica u uji Ko pčelari u sanducima sa pokreta saćem, taj stare matice uvijek mijeniti, dok onaj, koji pčelari u м rama ne može mijenjati matice po» joj volji, niti je može naći. Da mnogi pčelci slabo napredni«; se čuditi, jer imaju stare matice, I slabo ili nikako ne nose jaja pčeli dilica. Da se i tome stane na kraj I pravimo družinu u košnici, postupi ovako: Ne treba čekati rojenje, da na prvijencem izađe stara matica. Cim dimo, da je košnica prilično јака,ш mičemo u uliste okvir, na kojem i trutovskih stanica. Taj se okviri do legla ili još bolje među mlađak Matica će ga brzo žaleći. Kad opaa da su pčele zalijepile trutovske-stanj onda ćemo uhvatiti maticu, te je i štiti. Pčele će brzo vidjeti, da si I matice. One će u tom slučaju izvufii koliko radiličkih stanica, te će sebi i gojiti više mladih matica. Ako kota da nam. se ove pčele ne izdvoje, a ćemo — kada su matičnjaci poja zatvoreni — otvoriti košnicu, pretH okvire, te sve matičnjake osim jedi najljepšeg i najvećeg izvezati i unži Ovo je najbolje činiti pred glavnu® jer će za to vrijeme — dok još и matice u košnici — izaći i o tale uli dc pčele radilice iz svojih stanica, аП će sabirati med. Ovo vrijedi za « pčelare, koji nijesu radi da im se koša ca roji. Oni, koji žele, da im se ovi košnica roji, postupaće ovako:. Stara se matica uništi i to onda, kad u košnici ima dosta trutova i zaležed te izručenih matičnjaka. Mlada mada koja prva izađe iz matičnjaka, rzvešć roj prvenc. Ovo je takozvani »pjevajui roj«, jer se prjje rojenja u večer čuj glas matice: »tit, tit, tit«. One drag matice, koje se nalaze još u zatvor* nim matičnjacima, oglašuju se sa: kn kva, kva. Prva izložena traži ove ral nje, da ih unišd, ali kako pčele bodi da se roje, to je u tom sprječavaju. K to ona vidi, onda se sa jednim i jelom pčela iz ulišta udalji, čime и staje rojenje, ali s mladom matico«, �POUKA ГА NAROD. I, obični način uagajanfa mlađih iu ko želi, da ih u svom pčeU|gn uvijek u zalihi po nekoliko, t«, da ih sebi uzgaja u posebnim jma tako zvanim matičnjačama. roji se bavi pčelarenjem nim sanducima (stublikama), ne posebnih sandučića za uzgoj ma>f on može uzgajati matice u megoje mora imati I posebno leta it u takim košnicama pčelari м Hicima, stoga je dobro, da se p metne dva okvirca s leglom, i medom i jedan s vodom. Pčela ni mora biti puno. Prelaz i« mei pladište treba zatvoriti gustom pm, da pčele kroz nju ne mogu jti, a ipak ozdo dobivaju dosta rđa tako uzmognu dobro i brzo loviti. im medištima se mogu smjestiti rojevi trećaci, pa eto nam tako i dosta mlađih matica. Ovaki roo ih ne spojimo s drugima, mogu )bro prezmiti, a druge se godino i razviju. danjem matica u posebnim matič1 postizavamo još i to, da opleио soj pčela, jer se matice uzjamo od najvidnijih, najvaljanijih Krnjih pčelara. S. S. Djed i unuče. Ha svijetu iznemogli starac. 0re pomutile od starosti, noge mu tObnevidio je. Za sofrom je jedpo u ruci držati kašiku, a kad io čorbu :ili mlijeko, sve bi niza |evao. Sin i nevjesta mu gleda­ la smijehom i s gađenjem, dok ostaviše od sebe, da sam lede, к se tako sam mučio i više pudako. Jednoć mu ispane zemlja1 iz ruke i razbije se. Nevjesta ja kao zla maćeha pastorče. lio i trpio. Došao j sin, pa i on ao. Starac je plakao. lje nekog vremena opaze starčev evjesta. kako njihov sin, kojemu i šest godina, sjedeći na zemlji, hščice. to ti radiš, mali?« — upita ga Gradim kutijicu, iz koje ću vas kad ostarite«, — reče sin. tse i žena zgledaju među se, za­ plaču od jada, što starca pate i ikad nijesu s rođenim ocem slabo idi. ’rimišc ga sebi i paziše ga « srca. Preveo: M. D. IjeranjE i pripust krava. мје 1 pripust krava. Sva goveđa istu u jedno te isto vrijeme za rasona, koja se od mladosti dobro lt» keja Su takih pasmina, šte br­ ao rastu, doraatu za rasplod vać sa 1 i po godinom, a ona, koja potječu od pas­ mina, koje se sporo razvijaju, ili koja sa od mladosti slabo hrane, trebala 2 do 2 i po godine, dok se dotle razviju, da sa uzmognu za rasplod upotrebiti. No 1 saarirn Izrasla ženska goveda moga se samo onda pripustiti, kada se tjeraju. Od naravi krave vodo najviša a proljeće, ali nije isključeno da vodo I u drugim godišnjim dobima. Znakovi, da krave hoće da »vođe«, sastoje se u tome, da obično postaju aomirne, pogled im postaje življi, stid lica natečo i zacrveni se, ustegne mlijeko, ic početka stoje mirno pod drugim krava­ ma, kad na njih skaču, a poslije stanu one same skakati na druge kravo. Svi ti znakovi ne pokazuju se vazda Jednako oštro, a katkada prođe tjeranje sasvim tiho, da se jedva može i zamije. titi. Ima krava koje ne će da ponesu ako ih držimo pod bakom, nego one kasnije povađaju same od sebe na paši. Jedan hajvans’i Ijekar veli, da je najprirod­ nije, d Tava vodi u prvih 8 hefti iza otelen'. Vođenje krava traje 12—48 sati, a po­ navlja se opet iza 3—4 hefte. Iza telenja neka se pripusti krava istom poslije dva mjeseca. Pripusti li se krava, a nije zabređala, to se kod nje ponavlja gonjenje za 3—4 hefte. Ne zabređa li ni tada, to se ona goni slijedeće godine isti dn, na koji bi se imala oteliti ili ostaje jalova. Takva treba da se od rasploda isključi. Hoćemo li kod ženske životinje uzbuditi tjeranje, ulijeva joj se mlijeko od krave, koja se upravo goni, ili joj se podajc konoplje sa zobi. Krava koja se odviše hrani često povađa: u tom slučaju treba dotične krave slabije hraniti i podavati im giaubcrovu ili salitrenu so. (Dobije se u apotekama.) Leži li toj mani uzrok u unutarnjoj bolesti, to je svako nastojanje oko toga uzalud. Zdravlje najveće imanje. Strana 5. teretom Čovječanstva. Za to narod, koji malo mart ва adravlje, nema nvfeta ea život Biti za opstanak S toga da očuvamo zdravlje, u koliko to stoji u lašim silama, nužno je, da ta strogo držimo propisa, Ito ih ja u tom pogledi postavila liječničke nanost kao temeljna načela ta očuvanje adravlja, Ove propisa treba strogo slijediti I provađađ: 1. Drži čisto tijelo, I kaljita, |w to |в prvi uvjet, da budeš zdrav. 2. Ne stanuj u vležsu, mračan i «očistu »tanu, jer čež oboljeti. Dom treba da ti bude zračan, svijetao, sunčan i suh, a osim toga mora u njemu .vladati aajveća, čistoća, pa ćeS tako iebjeđ mnogoj bolesti, osobito sušicu 3. Ne zalazi u nečista i zagušljivo kafane, a još manje u takve gostiona I hane, jer tu ćeš izgubiti zdravlja. 4. Rano lijegaj, a rano ustaj, da Sa­ čuvaš zdravlje. 5. Misli, da si slab čovjek i da te mo­ gu snaći razne bolesti, pa za to živi u svakom pogledu umjereno, da im monež odoljeti. 6. Kloni se pića kao žive vatro, ako želiš, da živiš dugo i da ti potomstvo bude zdravo duševno i tjelesno. Isto ta­ ko baci duhan, jer to je također velik otrov za čovječije tijelo. 7. Ne idi u kuću, gdje je zarazna bo­ lest, ako ne moraš, jer ćeš zaraziti sebe i ukućane. 8. Ako si pak obolio, traži odmah li­ ječničku pomoć. 9. Pomozi svom bližnjemu u svakoj nesreći, a osobito u bolesti. Misli, kako bi bilo tebi, da si bolestan, a da ti nema tko pružiti pomoći, da te nema tko nje­ govati u bolesti. 10. Kloni se napokon svega, što ti može škoditi zdravlju. Tako ćeš saču­ vati najveće ljudsko imanje — nenarušeno zdravlje. Dr.Kukrić. Filoksera ili trsna uš. Mnogi i mnogi, dok su zdravi, ne zna­ ju ili ne će da znaju, da je zdravlje naj­ veće ljudsko imanje. Oni to ne razumi­ ju, jer su zdravi i jer često ne vide boli drugih. Sta više misle, da je ‘zdravlje takvo njihovo vlasništvo, koje im nitko ne može oteti, ali se ne brinu, kako će to najdragocjenije ljudsko dobro što bo­ lje sačuvati. Tek teška bolest, u koju vr­ lo često padnu svojom vlastitom kriv­ njom, otvara im oči, da su možda za vazda izgubili ono, što se često puta ni velikim blagom ne može natrag kupiti, a to je nenadoknadivo zdravlje. Bez zdravlja nema pravog života. Zdrav je čovjek svuda pristao, on je sposoban član ljudskog društva. Jer može da radi za svole dlieve, bolesnik osobito neiz- Filoksera je uš, koja živi na korijenu vinove loze (irsa). Ona je došla na našu lozu iz Amerike, s američke loze. Ame­ ričkoj lozi ne uđi ništa, a našoj Je lozi najglavnija bolest. Šta je dosada uništi­ la trsija (vinograda)? Čim vidiš, da ti se loza suši i ne napreduje, odmal je s mjesta iščupaj i na onom istom mjestu je spali, da se I ono mjesto gdje je bila raskuži. A kako rekdsmo da američkoj lozi ne udi filoksera ili trsna uš, to treba tra­ žiti zato američku lozu, pa je saditi u svojim vinogradima, da bude podloga plemenitim vrstima trsa Hi vinove loze. Američke se loze nađe u vinogradar­ skim stanicama a tih ima u Hercegovi­ ni u Lastvi kod Trebinja, u Mostaru na Gnojnicama i u Celebićima kotar Konjic. liečivi bolesnik smatra se «a žalost same Hercazovae. �Strana б. Sitnice, hoje krupno kazuju. 1. U nas sa i* običaj često zaklinjati: Bogom, dušom, vjerom, postom i i đ. Govori pravo, pa i eakletvom tvrdiš, da ja to pravo. A ita ве puta мкпвев, a ae cnaS, da te to zbilja tako. Tako H at krivo zakleo. U au a« ovakla zakletva I međa ataTtj« I međa mlađa arak м sakllnjo. A to eto аПа đobai običaj, tašto da za svaku besposlicu spomb uješ imeaa: Boa, vjera, post, čast i i. đ. Pametai čovjek kad ni da govori la­ ktu, oa sa aa ealdinle. Istinitu Čovjeka ljudi vjeruju i bez zakletve, a mnogi zakletvom koće da dokažu, da te i let istlia. Najbolje se nikako ne zaklinjati, a va- zakrpljena — puko siroče. Harun el Re­ šiđ, koji se mnogo brinuo za valjanu mladež i za siročad, upita dječaka: »Je ti, mali, ti si siromašan, pa si ea to tako Iskrpljen?« Nijesam efendija! Je imam u rukama najveće blago — svoje mile knjižice!« odgovori dječak. »Ali ti si siroče, pe nemaš nikoga da ti skroji?« opet će Harun. »Imam efendija! Dradl je Bog (dž. š.), najveći prijatelj siročadi, pa mi sve da­ je. Naš hodža uvijek veli: Ti mene ne cijeni po zakrpama, jer stara je riječ: Zakrpa kuću drži«. Hoće se čistoća!« Ovo se dobrome vladaru, vrlo svi­ djelo, pa mudrog dječaka primi sebi, da ga u carskim dvorima odgoji. oda govoriti eamo ietinu. Bez dogovora u polje poš­ 2. Kad ti kn povjeri kakvu tajnu ujed­ ao te zamoli, da nikome ne kažež. T! la, bez snopa kući došla. mu te i obećaš. Zato dobro čuvaj svoje obećaije. Ne otkriva) tuđih tajni, pa ćeš imetl i povjerenja t prijatelja. Izbirali seljani među sobom najpamet­ 3. Ljudi su razne ćudi. Ima dobriči­ na pa se ae umiju ljuski nt razljutiti, a nijeg za seoskog glavara. Na jednoj ledini pod velikim staroima ih, pa za malu stvar planu ko vatra. Onima, koji se za čas ražljute, neka rđevnim orahom sva se sila skupila da im Često naum pane ona naša narodna o tome vijećaju. Uz najveću vrevu 1 ga­ poslovica: »Ljuto sirće svome stidu na­ lamu svjetine, zaviče jedan: »Nema bra­ ćo, pametnijeg među nama ođ Alije Meudi«. 4. Prije nego dijete pođe u mekteb 111 hanovića!« u školu, neka ta mati dobro pregleda »Nema, nema... Baš si probno druže, sokola i sa zgodne podnice čeljade«, je U čisto. Ako nije čisto neka ga očisti, pa ne­ drugi se javlja. »Tako je. Živio Alija Mehanović!« — ka ga onda šalje. Velika je sramota tvoje kude, da ti djeca idu nečista u zaviče ođ jednoć to glasova. Alija Mehanović bio čovjek trgovac ! mekteb ili u školu. 5. Ljeti po vazđan otvaraj pendžere dobar seoski spletkar, a najbogatiji u u svojim sobama, da u sobe ulazi či­ selu, kojemu su gotovo svi seljani po sti vazduh, a izađe zaparen i nečist. nešto dugovali. Istom nešto počelo šuškati u hrpi Tako ćeš ugodnije spavati i bićeš zdra­ »Stanite ljudi«, začu se jedan hrapav viji. 6. Kada što kupuješ, najbolje kupuj za glas: »Vjera i Bog i ako je zgodan, nije gotove novce. Više je puta na veresiju svu mudrost pozobo. Gdje su Vam ob­ mnogo skuplje, nego za gotovo. Pa Još raz i pamet, ljudi i braćo? Znadem ja ako kupuleš često na veresiju, a ne znaš Aliju od djetinjstva njegova. Nije bilo zabilježiti koliko si se zadužio, onda si objesnijeg djeteta ni pokvarenijeg ođ njega. Roditelje svoje nije nikad slušao, slab domaćin. Dobar domaćin valja da zna, koliko nego im se rugao kao sami ugursus, a 1 danas staricu majku zaboravio, pa sa ima, koliko troši I koliko je dužan! sirota prebila po tuđim ognjištima. A onaj, koji svoju majku majkom ne zo­ ve i ne poštuje Je, kako će čitavo selo Znameniti arapski vladar Haran el Čuvati i voljeti seosku sirotinju«. Starac Rešiđ, sretne leđnom u putu neko dijete, završi a svjetina zaviče: »Ta ti se starkoje je išlo iz škole. Dijete je bilo bez Če, medom zalila! Zlatna ti Je besjeda«. oet i matare, haljine mu bijahu sasvim Alija sa zastidio i glavu pokunjlo, kao Izbor na selu. Mudri dječak. Bt POUKA ZA NAROD. đa se na AJef klada oborili. I otpočeš* birati Čovjeka, koji Je i ije štovao, iet su i njega roditelji odgojiti. Basruddii u džamiji. Domisli se jednom Nasrudlui i on u džamiju, pa da uči. Sili sila svijeta u džamiji. Nasruddin ne na ćurs i sad vidi, zaboravfoi bukadar vakta nije Imao u ruka kakva ćitaba. Ogleda se, okteti jetu i reći će: »A znate li vi ja danas učiti?« — »Ne znamo, b vele ljudi. —. »Kad ne znate, h vas Ja sada naučio?« reče boli sa ćursa i otiđe. s Pođe Nasruddin i drug! đul Kad to vide ljudi hođeći u džn| govore se, ako ih zapita, da 11 što će učiti, da će reći, da ruti i bilo. Pope se Nasruddin iu ti pita ih. znadu li, što će učiti, U rekoše đa znadu, osiječe se boa kad znate, čemu da vas ja «6t!i iz džamije. j Treći dan pođe opet Nasruddin miju. Sad se ljudi dogovore, lb) I zapita, da li znadu, što će očit, polovica reći, da znadu, u drap vica, đa ne znadu. Tako i bi. Ni din se popne na ćurs, pa ih pita li, štoće učiti, a polovica reče: ш a polovica: »ne znamo«. »Aferim smije se Nasruddin pogladivši i »Vi, koji znate, naučite one, h znadu«, i izmakne iz džamije.'. Čistoća. Lijepo kaže naša narodna nosi »Zdravlje je najveće bogatstvo! zato ovako lijepu poslovicu mora vijek imati na umu, pa ćemo se I svega, Što škođ! našemu zdraviji Imade mnogo škodljivih stvari še zdravlje, evo na primjet м Nečistoća, neumjerenost u jelu I druženje sa pokvarenim osobam — Prvi uvjet zdravlju Je čistoći, moramo čistiti sebe i našu okolino udovi i sve naše tijelo neki je čisto. I haljine koje svaki dan n na sebi, treba đa čuvamo od neč a donju presvlaku đa mijenjamo Jedanput u heftl. Nije dosta samo b» u re ',. -ržati, već i Još i dru �POUKA ZA NAROD. L zgrade, kako to već mnogi Hpd čine. Svaki seljak, koji do №o drži, kako sam opazio u K našim mjestima čisto drži i КцЈи, avliju i ostale zgrade, a Kp su u njega i goveda i konji K ih je milina pogledati. Svaki iako je lijepo unići u kuću marnaćice, pa makar, da nije u kući redaj kao u gradu, ali ona čiiaje ljepotu kuće. Osobito je ljeti da se poslije onolikog rada i i operemo i to onako pošteno, no nikada lijeni na takve stvari, cijeli dan u polju radili, gledajmo, jk nađemo toliko vremena, da шо operemo, ili kako se kod nas mijemo, a bogme često i okuIsobito ljeti treba da hladnom na rijeci ili na vrelu uzimamo i peremo svoje znojne udove, ih preporučio vrlo potrebito sreda očuvanje od zubobolje, a to je w pranje ustiju svako jutro, a vo iza svakog jela. Ovako ujedemo i zube, pa se time izbjegava o gnjilenje zubi, i onom smradu udara iz ustiju kad zubi gnjiju. će sigurno reći: »E, kada bi ja i svaki dan po 2—3 puta učinio, i onda dospio na posao!< A ja uam, da će svaki onaj koji je sam i Iskusio teške zubobolje i preralenje zubi preporučivati ovo, koje na korisno. Kad sam baš spomestoću zubi, hoću da spomenem još što je veoma korisno za očuvaibi Ne pijmo nikada hladnu vosliie vrućeg jela, i ne jedimo odniće jelo poslije hladne vode. Sva­ le poznato, da ako ulijemo u stačašu vrućeg mlijeka i odmah zaidue vode, da će čaša puknuti, io od zuba popuca ona cakloviibi će prije ošupljiti i sagnjiti. smo mnogi u vojništvu i u ratu jkad smo onako u brzini jeli vru, kojih smo bili željni, a u većini va nije bilo vremena, da se čeka, iko kad smo svaki kod svoje kuiemo malo više pažiti na se i na idravlje. Čistoća je pola zdravlja. Dća je pola zdravlja, o posiješ, onako ćeš i požeti. Ciganin u bostanu. Prolazio dganin kraj bostandžijlna bostana. Zapele mu lijepe dinje i karpuze za oči, pa ne mogo svome cigan­ skom srcu odoljeti, preskoči plot, pa ih stane u torbetinu trpati. A1 eto ti bostandžije: »More, što radiš u ovom bo­ stanu?« Ciganin kako prihvatio dinju da je otrgne, okamenl se kraj nje I izbuIjio oči u bostandžiju: »More, bostandžija, vjetar me donio«. — »Ako te je vjetar donio, što držiš dinju u ruci?« — pita bostandžija. »Držim, da me da­ lje ne odnese«, — veli dganin. »Ma kad se držiš, da te dalje ne odnese, zašto ih trpaš u torbu?« — pita opet bostan­ džija. »Beli ni sam ne znam, što od straha radim«, — rekne dgo. Sve, sve ali zanat. Pođe nekakav car sa svojom ženom 1 sa kćeri, da se šeta po moru na lađi. Kad malo odmaknu od biljega onda duhne vjetar pa ga baci čak u nekakvu zemlju, gdje se o njegovu carstvu ništa i ne čuje (kao ni on o ovome što dosad ništa nije čuo ni znao). Kad iziđu na suho, on nije smio ni kazati da je car, a novaca nijesu imali sa sobom ništa, a neznajući nikakva zanata, nijesu se mo­ gli drukčije hraniti, nego se on najmi da čuva seoska goveda. Pošto tu prežive tako nekolike godine, ugleda sin cara od ove zemlje njegovu kćer, koja je bila vrlo lijepa i već dorasla do udaje pa kaže svom ocu i majci da se drugom ni­ kakvom djevojkom neće oženiti, do kćerkom govedara iz tog I iz tog sela. Otac i mati i drugi dvorani stanu ga od­ vraćati, da se prođe te sramote: kako bi on, carski sin uzeo govedarsku kćer kod tolikijeh drugijeh, carskih i kraIjevskh kćeri! Ali sve zaludu; on Kaže: »Ja nju, ja nijednu«. Kad već vide, da drukčije ne može biti, onda car poslije jednoga svog vezira, da javi govedaru da car hoće, da uzme kćer za sina. Kad vezir ode i javi to govedaru, govedar ga zapita: »Kakav zanat zna carev sin?« Vezir se uprepasti: »Bog s tobom, čoeće! Kako će carev sin znati zanat? Sto će zanat carevu sinu? Zanate ljudi uče, da se hrane » njima, a carev sin ima zemlju 1 gradove«. Govedar kaže opet: »E, ako ne zna nikakva zanata, la mu I ne dam svojo kćeri«. Vezir se vrati, te Strana T. kaže caru, što govori govedar. Sad po­ stane čudo još veće. Ovi su mislili, da će to za govedara biti najveća sreća i dika, što mu carski sin uzima kćer, a on pita kakav zanat znade carev sin! Car pošalje drugoga vezira, ali govedar kaže jedno te jedno: »Dok carev ein« veli »ne nauči kakavgod zanat i ne do­ nese mi svoju rukotvorinu, dotle nema ništa od prijateljtsva!« Kad se i onaj ve­ zir vrati, te kaže da govedar ne da dje­ vojke, dok carev sin ne nauči kakavgod zanat (samo nek je zanat), onda carev sin zađe po čaršiji, da gleda kakav je znat najlakše naučiti. Hodajući od du­ ćana do dućana i gledajući kako različni majstori rade, dođe na dućan gdje se pletu hasure i to mu se učini najlakši za­ nat, pa ga počne učiti i nauči ga za ne­ koliko dana, pa onda oplete sam jednu hasuru te je donesu govedaru i kažu mu, da je carev sin naučio zanat i da je to njegova rukotvorina. Govedar uz­ me hasuru u ruke, te je zagleda sa svih strana, pa onda zapita: »Koliko to vri­ jedi?« A oni mu kažu: »Četiri pare«. »E«, veli, »dobro«! četiri pare danas, če­ tiri pare sjutra, a četiri preksjutra, to je dvanaest i t. d. Da sam ja taj zanat zno, ne bih danas čuvao seoskih gove­ da«. Pa im onda kaže ko je on i kako je tu došao; a ovi se onda obraduju još većma, što uzimaju djevojku od cara, a ne od govedara i s najvećijem veseljem vjenčaju momka 1 provedu svadbu; pa onda dadu ovome caru lađe i vojsku, te otide preko mora i nađe svoju zemlju. Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. Šta ima novo po svijetu. Mirovni pregovori. Mira još nema. 0» noga pravoga mira nema, kad može svako dušom odahnuti, pa ne misleći previše o svojoj sudbini i o sudbini svoje države, mirno i valjano prihvatiti za po­ sao. Mirovni pregovori, koji se vode iz­ među državnika u Parizu, otežu se kao gladna godina. Kako po svemu izgleda, malo je tih državnika, koji rade na to­ me, da se već jednoć svijet uredi na te­ melju pravde, već se nasilja i dalje provađaju. Zastupnici naše države ua tim pregovorima u Parizu, imaju težak po. sao. Sređuju se granici naši državi ia komšijekim drševem«: Rummhkom, �Strana 8. Što sirota Fatima plakašc, Što plakaše tužno i čemerno: Cak se čulo nebu pod oblake, Rasplakala i crva i mrava. Kamen tvrdi, pa i zemlju crnu, I sve živo, što na zemlji žive, 11’ na zemlji, il' u hladnoj vodi. Ili gore nebu pod oblaci. Crna zemlja pitala Fatimu: »A što si se mlada rasplakala, Pa sve živo vrlo rascvilila? Odgovara Fatima djevojka: »Siroti je lasno zaplakati, Kad me pitaš, da ti pravo kažem: Kad je Mostar mora pomorila, Onda mi je babu umorila. Majka mi se daleko udala Na Krajinu sam je Bog ubio; Odvela je Hasana za ruku, Husejina pri sisi odnijela, A mene je u trnje bacila. Mene našla moja ujinica, Ujinica živa žeravica. Odvela me svom bijelu dvoru. Hranila me za dvanaes’ godina, Dok joj nijesam na ćemal izašla. Onda me je ujina udala, Bolje reći ona me prodala Za stotinu žutije dukata; Da je gdjegod nego nadaleko, Dok ja ne znam za koga da idem, Ni oklen je niti znadem šta je, Za to plačem, nikad ne prestajem. Odvedoše sirotu Fatimu, Odvedoše, a pir zametnuše: Kolo igra, puške propucuju, A u kolu momci podvikuju, A djevojke pjesme izvađaju-------Zametnuli šenluk i veselje Sve dan po dan za nedjelju dana. U četvrtak krnu postaviše, Uoč’ petka đerdek odrediše. Kad stupio momak u odaju Svojoj ljubi skoro dovedenoj, Udarila kiša strahovita I u kiši krvava krupica; Onda majka priđe im do vrata. Pa zavika svog sina Hasana: »Otvor’ vrata djete materino! Da mi nijesi krivo učinio Nevjestici istom dovedenoj?« Hasan vrata majci otvorio, Pa je majci tiho govorio: »Nijesam majko, vjeru ti zadajem, Ovdalen se nikud ni pomakao. Niti hoću, dok je ne upitam: Odaklen je i kojeg je roda? Nje je majka počela pitati: »Ceri mila, majci živa bila. Oklen jesi od senta kojeg si? Kako li te po plemenu zovu. Po plemenu i po tvom imenu? Da li imaš koga od svog roda? Kaži pravo — tako bila zdravo. Odgovara sirota Fatima Iz budžaka i ispod duvaka: »Kad me pitaš — pravo da ti kažem: Mila majko ne znam ni za koga. Kad je Mostar mora pomorila, Prvog mi je babu umorila, Majka mi se daleko udala. Na Krajinu da od Boga nađe. Nejaku me u trnje bacila. , Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Štamparija D. & A. Kajou, Sarajevo. Madžarskom, Austrijom i Italijom. S Ita­ lijom je najgore. Ona od nas traži mno­ go; naši se ne daju a pomažu nam Wilson, predsjednik najveće države u Ame­ rici, a donekle i Francuska i Engleska. Wilson je jedini čovjek na mirovnim pregovorima, koji nastoji da se udovolji osobito manjim narodima. On je veliki prijatelj naše države. Izgleda, da se ipak pregovori primiču kraju. S Austrijom, Madžarskom i Ru­ munjskom je gotovo sve sređeno. I Ta­ lijani po malo popuštaju. Kako pošljednje vijesti javljaju, već su velevlasti (Amerika, Engleska i Francuska) pri­ znale zastupnike naše države. Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca. Još koji čas pa će se moći raditi- i o uređenju naše države unutra, o čemu ćemo mi evo ovdje i progovoriti kada dode to že­ ljeno vrijeme. Novi novci. Skoro će se ukinuti ovi naši stari novci od papira: krune, fo­ rinte, petice, desetice i tako dalje. Naša će država izdati nove novce. Neće se više računati na krune, nego na dinare. Novi će naši novci ući u promet u mje­ secu oktobru ove godine. 0 tome ćemo izvijestiti u svoje vrijeme. Kiša. Ima neki vakat, kako je počelo proljetno vrijeme, gotovo svaki dan kiša pada. Čuje se da je puno kiše bilo po svoj Bosni i Hercegovini. Bilo je i po drugim zemljama oko nas. Neke su naše rijeke nabujale pa su mnogi krajevi pol plavljeni. Narod priča, da je kiša ovoga proljeća nanijela dosta zijana voću, po­ vrću i Žitima. Narode, budi oprezan! Čuje se da po mnogim selima hodaju lopovi i zlikovci u odijelu srpske vojske, pa pljačkaju i uznemiruju naš mirni svijet. Sto je naj­ gore lopovi dolaze težačkim kućama po noći, pa se bajagi naprave kao voj­ nička patrola i tako traže oružja. Naš se neuki svijet dadne prevariti, pa im po noći bezbrižno otvore kućna vrata. Lo­ povi onda uniđu u kuću, pa haraju i zlo rade. Narode, budi pri sebi! Nikom po noći ne otvaraj kućnih vrata, osim baš u rijetkim slučajevima i poznatim oso­ bama i to kad si se dobro pripremio i dobro uvjerio. Vojničkoj patroli ne mo­ raš otvoriti vrata, jer je njima od star­ ješina naređeno, da ne ulaze u kuće, osobito po noći. Brat i sestra. вт POUKA ZA NAROD. Btata mt je Hasana odvela, Husejina pri sisi odnijela«. Cim je majka riječ razumila, Od srca je ona zaplakala, Pa je obje ruke raskrilila. Cer Fatimu onda zagrlila, I tuđe joj milo govorila: »Fala Bogu i današnjem dana. Kad sam ćerku živu ugledala, U kraj brata u jednoj odaji I Oprosti mi moje djete drago!« I Fatima majku zagrlila, U suzama njojzi halahla I Hasanu bratu rođenome. Odmah Hasan na noge skočio, I iz svoje sobe iskočio, I iz svega grla podviknuo Na sve cure, što su na veselju: »Ja se nijesam — cure — oženio, Već se sastah sa sestrom Fatimu Ne pjevajte više nevjesticu, Već pjevajte Hasu i Fatimu, Milog brata i njegovu seku, Da smo evo sastali se živi, Da živimo, da se veselimo«. 5ta treba dobro portom konju. Potkovao ciganin konja nekakvome te­ gu i pošao, da mu potkovačinu plati, м Ciganin, kaono ti ciganin, promisli, te­ ko bi bega prevario, te mu reče: »Hej moj zlatni beže! Ako pogodiš, šta treba dobro potkovanu konju, halaUću ti što sam ti sad konja potkovao; a ako ле pogodiš, da mi za svaku nogu platiš to­ liko, koliko se plaća za sve četiri pot­ kovane noge.« — »Hoću vala« odgovo­ ri beg: Hoće se 4 potkove, 24 klinca,če­ kić i kliješta* — jesam li pogodio?« »Nijesi efendum, a ako ne vjeruješ siđi­ mo k tvome konju u podrum pa da vi­ dimo.« Pođu obojica, a ciganin upita be­ ga: »Je li dobro ovi tvoj đogat potko­ van ili nije?« Beg obiđe sve četirinoge konju i kad vidje, da je dobro potkova«, odgovori: »Vala jest dobro, da boljeм može.« »He, pa šta sad treba tvom dobro potkovanom konju?« »Vala ne treba ništa, ciganine i ciganski sin, evo ti pare«. Iz Pošalica Dositija Obradovića. Muslimani budite među se iskreni i vjerni! Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c45b66a6a82ad2ad66cdef236cbde974.pdf bfa4f571f7c7b3577925e0cf83eb5e53 PDF Text Text Р0ЈШШ5 sm3 Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Mije ređabclanl odbor. л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 29. maja 1919. (29. šabana 1337.) Broj 38. Ramazanska poruka. Evo nam dođoše mubarekj ramazan­ ski dani ibadeta i njegove slatke noći jo§ slađeg mehabbeta. Četiri smo do­ čekali i ispratili sa tugom u srcu, mno­ gom i mnogom suzom u oku. Ratova­ smo na dalekim tuđim poljanama, brј dima i strašnim rovovima; gonjahu nas I tuđini s jednog kraja na drugi, s jedne klaonice na drugu. Nije se pitalo naše srce, nije se vodilo nikakva računa o 'našim interesima: gruba tuđinska sila iŠla je jedino za svojim ciljem, a mi smo, htjeli ne htjeli, morali biti njeno sred­ stvo i njeno oruđe. Slabo su marili za naše patnje i tegobe, malo ih se je ti­ cala piska naše nejačadi i brige naših tužnih domaćica. Izvodili su svoje bru­ talne namjere, a u nama gledali samo roblje, koje mora padati za to, da se sačuvaju njihovi »odabrani« sinovi. Zemlja je imala biti samo njihova; sunce je imalo sjati samo njima. A mi? Mi smo imali i dalje robovati i za­ dovoljavati se sitnim mrvama sa nji­ hova obilatog stola. Da dođu do svog cilja iskorišćavali su svaku sitnicu i krupnicu; svaki momenat u životu pod­ jarmljenih podanika imao je služiti »velikom« interesu »države«, što je po­ čivala na — posijanoj mržnji među po­ jedinim narodnostima i sili bajoneta i merzera, što se nabaviše na račun na­ rodne prosvjete i njegova ekonomskog procvata. Nu prevariše se u računu. Sila je pod­ legla i planovi tirana ođoše pod led. Svijet je na pragu novog doba, a mi u svojoj državi, koja će da nam osi­ gura blagodati slobodnih građana, ravnopravnih nosioca državne misli i suverenih članova našeg narod­ nog jedinstva i opstanka. Ne mute nam pogleda žalosni događaji minulog polu­ godišta, jer ih smatramo pošljednjim plodom mrskog tuđinačkog sjemena. U slobodu se ne prelazi bez većih trzavi- FELJTON. Sakib Korkut: Emr bil-maruf i nehj anil-munkjer. (Svršetak). E ; E I & I" K A sad da vidimo kako se ima udesi ti ovaj rad i ko će ga rukovoditi. Eahruddini Raži tumačeći gornji ajet veli o tom slijedeće: »Naravna je stvar, da je vr­ šenje gornjih dužnosti uvjetovano — znanjem (ilmom). Jer džahil čovjek mo­ že stvar okrenuti tumbe, pa mjesto do­ bra preporučivati ono, što je zabranje­ no. Džahil ne zna ni mezhepskih dife­ rencija, pa i na taj način može dovesti do neprilike. On ne zna držati ravnoter že, pa može biti strog ondje, gdje treba blagost, a blag kad treba strogost. I s toga je to u prvom redu zadaća uleme«. Ovo Razino tumačenje nije proizvoljno, nego je osnovano na samom Kuranu (a. š.) jer ajetuttefekkuh označuje svrhom ilma — inzari nas. Usposobljavanje u Senatskim znanostima ne smije dakle biti šport, niti sredstvo pri­ hoda; svrha naobrazbi mora biti uzvi­ šena kao i ona sama: alim se mora bri­ nuti za interes zajednice i svojim zna- ca; rob nije u stanju, da odmah shvati veličinu momenta, u kojem se lišava tuđinačkih negvi i okova. On ne zna cije­ niti veličajnog značenja Slobode, pa je mora nagrditi sićušnim svojim poima­ njem i svojom ograničenošću. Vični međusobnom trvenju, iz kojeg je tuđinac vukao glavni kapital svog lagodnog upravljanja; zaraženi njego­ vim otrovom mržnje, pomoću koje je razbijao naše redove L slabio naš za­ jednički otpor proti njegovoj prevlasti, nijesmo mogli pravilno shvatiti svoju dužnost prema Slobodi i svojoj mla­ doj državi. Krenusmo putem svog dosadanjeg gospodara i utekosmo se nje­ govu načinu sile <i pretiranja. Rušena su dobra, činjena ubojstva i raznovrsna nasilja. Malo ih je, koji su shvatili da se time omištava naše, narodno dobro; ima ih dosta, koji nalaze riječ isprike za ova luđačka haračenja. A ipak je is­ pravna, samo misao bratskog zaborava i bratske susretljivosti. vom redu na vanjski položaj, koji diktuje unutarnji mir i poredak! • Što poručismo drugima, velimo i tebi stari i mladi muslime. Znamo, da ti je teško i da prvi ramadan slobode ne do­ čekuješ onim osjećajem, kojim bi ga do­ čekao da nije bilo silnih pogrješaka tvo­ je dosadanje vlade i zasukanostf šfeđTne, iz koje je ona potekla, -Nu možda u tom ima i tvoje krivnje; možda si i ti koji put prekoračio granicu. U tom po­ gledu velimo: možda. Ali ima nešto, radi čega ti moramo pripisati potpunu krivnju i osuditi te bez ikakva zavijanja: odaljio si se od šeriata, dragi brate!... Gdje ti je dosadanja međusobna lju­ bav brata prema bratu? Gdje ti je ne­ kadanji merhamet prema jetimu i siro­ tinji; gdje odlučnost u borbi proti zlu i briga za dobro tvoje zajednice? Što si zapustio odgoj svoje mladeži; zašto tr­ piš širenje zla u svojoj obitelji? Što Muslimani su jak i velik dio našeg naroda, krv narodne krvi i znatno od­ lučan faktor u našoj mladoj kraljevini. Gaziti se ne smiju, a vala i ne mogu. 0 tom treba biti na čistu i prema tomu udesiti sadanji i budući rad društva i državne oblasti si... ah, šta da ti brojimo, kad i sam znaš, da musibet ne dolazi na zajedni­ cu, koja se drži Šeriatskih propisa. Trgni se, brate, osvijesti se i kreni drugim putem! Samo ćeš tako zaslužiti bolje stanje, samo ćeš u popravljenu srcu osjetiti slast čestitke: Ramadani šerif mubarekj olsun! Ulazimo u svjetle ramazanske dane, kad u našim srcima nema mržnje ni osvete; kad smo blagi i osjetljivi za sve, što je dobro i plemenito. Ovi su dani vrlo zgodan momenat, da se u našim srcima ustali čuvstvo bratskog praštanja i pomirenja, pa se nadamo da će prijatelji našeg naroda, naše slobode i naše države upregnuti sve sile, da i sa svoje strane pridonesu sve, što bi mo­ glo poslužiti ovom svetom cilju. Odbacujmo osjećaje, što nam ih je ostavio u našljedstvo skrahirani tuđinac; otvo­ rimo bratska srca i zaboravljajmo pro­ šle uvrede. Ne obmanjujmo se momentanom vlašću i moći i gledajmo u pr- Sarajevo,. 28. maja. Pod datumom 26. maja donosi naš presbiro ovu vijest iz Beograda: »Na današnjoj sjednici agrarnog odbora na­ đena je odštetna baza za riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini. 0 tom su bila podnešena tri predloga. Predlog socijalista, koji je tražio da se dosadašnjim posjednicima za zemljište ne plati ništa, jer da sadanji državljani nisu dužni ništa plaćati za ukidanje jed­ noga zla, koje su skrivile pređašnjc ge­ neracije. Drugi predlog dra Hrasnice, da se imade platiti potpuna vrijednost po katastralnoj procjeni, koja je u Bosni provedena 1917. g., a treći dra Voje Marinkovića, da se za odštetu uzme kao njem koristiti drugima. Um ne smije biti zatvorena riznica i alim je dužan buditi i drmati svoju »firku«; on mora biti pejgamberski nasljednik i svojim vazom, svojim nasihatom i iršadom‘0 služiti vjeri i milletu. I gdje je ulema svjjesna ove svoje zadaće, tu je i zajednica sas­ vim uredna: traži savjet i drži se upute. U takoj su zajednici i bogataši svjesniji, jer im je jasan cilj mala i objašnjena ko­ rist infaka. Samo upućivanje na dobro ima se ru­ kovoditi prema principu: blaže, pa tek onda oštrije. 1 munkjer će se sprječa­ vati na isti način, a stepeni rada jasno su izraženi u hadisi Šerifu: »Ko od vas vadi kakvu ružnu stvar, neka je izmije­ ni i spriječi — djelom; ako to ne mogne onda zborom, a ako ne može ni to, onda srcem. I ovo je najzadnji iman«, Sprje­ čavanje zla spada dakle u — imans k e dužnosti. Pravi muslim u tom je pogledu djelotvoran ; osuda zla zborom niži je stupanj imana, a sa osudom i zgražanjem među četiri duvara zadovoljiće se samo — vrdalo i s 1 a p č i n a, čiji je iman zapretan i zatrpan debelom naslagom kukavičlu­ ka i opačine. Pravi muslim ne benda u tom radu nikakve zapreke, on smiono ruši pregrade i obzire: ta svijetli mu samo iman, pa je sa tim vodičem n&ur •) Kješšaf, sv. I. str. 572. strašiv i do skrajnosti požrtvovan. Žrtvovaće i mal i džan, jer radi za Božiju ljubav i jer zna da ide za svetim ciljem. On je svijestan da ga sakupljanje zna­ nja i imetka ne će dovesti do spasenja; zna da je dunjaluk ahiretska oranica i da je svrha njegova bivstvovanja spas duše i priprema za bolji svijet. Što dakle jači iman, to jača požrtvovnosti srčanost;što manjenastojanje, veća komo­ cija i s t i s n u t i j a ruka to — b I j e g j i iman i k r ž l j a v i j e mu­ slimanstvo. Eto vam islamskog aršina!... ♦ Oko nas su i u nama sve vrste munkjerata: Caruje džehalet, zjaju pukoti­ ne naše zajednice. Svak sebi, ko da ćc sutra kijamet. Ruše se propisi vjere, otpada jedan po jedan dhiski dirck. Na­ čet nam jc i moral, ta -svetinja i zna­ čajka naše obitelji, a piska sirotinje zaglušujc uši. Hrlimo propasti, na rubu smo ponora. Ko sprječava to zlo, ko li nas savje­ tuje i upućuje na dobro? Ko, kako?... Ulema li, inteligencija li, mitetski П predstavnici, autonomna li tijela i njenj organi? Ne. Ne radi nikoi.. Ulema nam je pravi .primjer — kakva ne bi smjela da bude. Jedva jednom dođe na misao organizacije i otpoče rad kalem om i mastilom. Što će imati te- Pretplata godišnje 40 ' ra­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina 1. baza katastralna vrijednost zemljišta, ali da se od te vrijednosti plati 22.27%, jer da kvantitativno i kvalitativno be­ govsko pravo ne predstavlja veću vri­ jednost. Većinom glasova prihvaćen je pred­ log dra Voje Marinkovića, jer da se ne­ ma platiti puna katastralna vrijednost zemljišta, nego da će se o postotku do­ nijeti konačna odluka^ kad <se dobiju tačni ekonomski, politički i statistički podatci. Za referenta o zaključku agrarnog od­ bora bio je predviđen Danilo Dimović, no budući da je posljednje doba počeo pobolijevati, po svoj prilici neće on pre­ uzeti toga referata. Udruženje posjednika. Kako smo već izvijestili, u prošlu je srijedu u Derventi održan brojno posje­ ćeni sastanak naših posjednika bez raz­ like vjere i stranaka, na kojem su za­ ključili osnovati svoje udruženje. Sa­ stanak je otvorio predsjednik privreme­ nog odbora, derventski gradonačelnik Šemsibcg Abdulahefendić, kratkim go­ vorom, u kojem je zahvalio na brojnom odzivu i za predsjednika sastanka pred­ ložio potpredsjednika naše organizaci­ je g. dra Hamdiju Karamehmedovića, za perovođe Husejina Omanovića i Ibrahima H. Omeragića, a za verifikatore Hašima Badnjevića-Pašalića r Konstantina Kostića. Prima se jedno­ glasno. Burno pozdravljen zauzeo je Karamclimedović predsjedništvo i zahvaliv­ ši se na povjerenju držao je ovaj krat­ ki govor * »Prilike, u koje su dospjeli posjednici svih zemalja, a naročito naši, teške su i preteške. Duh vremena zahti­ jeva što veću susretljivost prema teža­ ku i uzaludan je svaki otpor proti ovom zahtjevu vremena. Mi nijesmo proti raz­ vitku težaka i rijetki su među nama oni, koji ne shvaćaju da se napredak države može postignuti samo sigurnom egzi­ stencijom težačkog staleža. Nu pri tom se treba obazirati i na teške prilike na­ ših posjednika. Oni stoje vrlo jadno i upravo mizerno. Naročito su u tešku položaju naši mali posjednici, koji bi ekstremnom reformom bili bačeni na prosjački štap. U nas je vrlo velik broj žinu šehitske krvi. I baš kad je taj rad bio najpotrebniji — zamandališe vrata i rasušc se kao da se nijesu bili ni oku­ pili. Vele: ratne prilike. Nu slaba izmotacija. Baš su ih ove prilike morale okupiti i zgusnuti njihove redove. Ni ono malo koprcanja oko oživljenja nji­ hove organizacije ne može ublažiti stra­ šne odgovornosti za ovaj još strašniji nemar i dangubljenje. Vaz, taj najpri­ kladniji način buđenja — potpuno je zanemaren. Ugledniji so stide ćursa, premdajećurs njihovo najprikladnije mjesto djelo­ vanja. Prepustiš« ga polu-ulemi, a davno je rečeno da ona din obara. Inteligencija! Šta li jc dosad uradila, pa da se može pitati šta sad radi? Ro­ bovala je i robuje fiks ideji. A i sistemu.7) Narodni predstavnici! Uprite mi u uspjeh njihova rada, pokažite kakav re­ zultat njihove borbe i nastojanja, pa da vas cmoknem u ruku. Nu o jednom mo­ žete biti sigurni. Cim mine briga i opasnost, čim ne ustreba većih žrtava — izmiliće na površinu i nastaviti ga­ lamu, a možda i kavgu o tom, ko je od njih bio veći patriota. Samo će šutjeti o jednom i nastojaće da ne dođe pita­ nje: A Što spavaste četiri ratne godine; što nam obustaviste svoje organe baš т) Hvala Bogu, većina je inteligen­ cije krenula sada zdravim putem. �„PRAVDA* — ,ПРАВДА“ Stnana 2 Страна ratnih posjedničkih udovica i siročadi o kojima treba voditi aabiUnu brigu. Kod nas je i dosad vrlo liberalno postapano prema kmetu, jer su domaćini maloposjcdničkih obitelji privređivali i na dru­ gi način, pa su mogli pokrivati svoje i onako čedne potrebe. Država je posve­ ćivala vrlo slabu pažnju ovim obitelji­ ma i utjerivala porez bez obzira na to, što su im posjedi većinom opljačkani i razgrabljeni. Zdrava reforma ne inože i ne smije ići za stvaranjem novih pro­ sjaka i nema smisla na jednoj strani ru­ šiti ono, što se želi na drugoj strani iz­ graditi. Naš se agrarni problem miješa i netačno zamjenjuje sa tim problemom u drugim pokrajinama. Kod nas nema hr­ vatskih grofova, koji se umanjenjem latlTundija ipak ne će dovesti u propast. Naši zahtjevi ne idu proti opravdanim Interesima težaka i svo je naše nastOr janje upereno na otupljivanje oštrica, koje su olahko iznešene u sađanjoj agrarnoj osnovi. Dosad se je agrarni problem prika­ zivao kao neko specijalno islamsko pi­ tanje. Jasno je da se je time išlo za umjetnim cijepanjem naših narodnih redov<’. u korist tuđinskog gospodara na­ šeg. Današnji interkonfesionalni naš nastanak najbolji je dokaz ne­ ispravnosti te tuđinačke ujdurme i on je sretan korak za pravilniji rad i tačnije »hvatanje ovog problema. Organizovanj- nos)edn:ka nije nova stvar. 0 njemu se je radilo i prije rata, a i ka­ snije u godini 1917. i 1918., ali ga je omeo rrcvrrt Zahvaljuje na iz­ boru i ’: li tajnika privremenog odbo­ ra. da izvijesti o svom dosadanjem radu. Sukrija Alagić izvješćuje ukratko o radu privremenog odbora i veli da Je držan sastanak, na kojem je zaključeno izraditi predstavku o agrarnom pitanju. Memorandum je izrađen i posebna ga je deputacija odnjida <u Beograd. Član deputacije Konstantin Kostć iz­ vi ^ćuje o radu deputacije. Veli da su bili kod g. Protića, koji ih je primio vrlo ljubazno i obećao svoju potporu. Bili su i kod agrarnog ministra dra Poljaka, ali nijesu dobili najboljeg utiska. Skupština je primila na znanje oba izvještaja i jednoglasno osvojila predlog H. Džinića. da se privremenom od­ boru 1 članovima deputacije izrazi za­ pisničke priznanje i zahvala. Za tim c Je prešlo na drugu tačku dnevnog reda, čitanje osnove pravila. Budući se nije niko javio za riječ u ge­ neralnoj debati o ovoj osnovi, prešlo se je na specijalnu debatu od paragrafa do paragrafa. Kod prvog paragrafa razvila se je opširna rasprava. Radilo se o tome, gdje će biti sjedište udruženja: da li u Derventa je bliža Beogradu, a i inače govarao б. Alagić, koji je za svoj predlog iznio ove prednosti: Derventa nije politički centar, pa će udruženje lakše očuvati svoj vanstranački karakter, Derventa je bliža Beogradu a i inače :e zgndni.'a za držanje sastanaka, jer je geografski bliža većini naših mjesta. Blizu joj je i štamparija iz Slav. Broda. Ovaj su prcdlog podupirali Hakibcg Džinić i H. Pašallć. u vrijeme, kad su nam možda mogli pomoći? Autonomna tijela! Krv mi dođe na oči kad premišljam o tom, na što su spali toliki ideali i na što je svedena desetgodišnja borba našeg milleta. Cilj joj je bio učvrstiti vjeru i unijeti prosvjetu. Biva osvijestiti narod i raz­ viti mu solidarnost »Statut« sadržaje dosta korisnih i demokratskih principa i da je kod vodstva bilo smisla za organizatorsk? rad i koncentraciju sila — vjersko prosvjetna autonomija nam je mogla pružiti neizmjernih koristi. Na­ ročito u ovo ratno doba. Ali, i opet — ali. Spomcnuću samo nešto. Ustanova v. ni. džematskih med/lisa, pa džematskih i kotarskih skupština tako se je mogla iskoristili u ovo ratno doba, da bi od našeg naroda bila otklonjena mnoga i mnoga nepogoda. Nu zaslu­ gom birokratizma, što danas u punoth jeku cvate u vakufskoj centrali, zabo­ ravljena su I imena tih korisnih usta­ nova, a kamo li da centrala rukovodi rad tih institucija i daje im hiiciiativu I u vakufskom se saboru osjećaju ra­ zorne pošljedice ovog birokratizma. Pr­ va se saborska sjednica nije mogla održati radi nedostatna broja članova, a za cijelo vrijeme zasijedanja falila je polovica izabranih članova. Kakav je ovaj saborski rad, čitatelji će se »Bi- Braj 38 Бреј Proti predlogu je govorio A. Serić is­ r a s 1 i in muškarcima podije­ liti oružje,! dokle ga budu nosili tičući ove prednosti Sarajeva: ono je sjedište drž. oblasti, ima štampariju i dotle će stajati pod komandom oružnič,presbiro i uz to je središte naše inteli­ koga zapovjedništva. I žandari će pra­ gencije. List, koji bi izlazio u Derventi tili čuvare stoke na planinu. Kotarski smatrao bi se provincijalnim listićem. predstojnici moraju ispitati, коЦко će Šerićcv prcdlog podupirale je više go­ muškaraca izgoniti inarvu, da se može vornika, a prijo glasanja došlo je i pi­ nabaviti potrebiti broj pušaka. Pošto tanje, da Ii će Derventa imati samo 4 čobani moraju često salaziti u sela po do 5 zastupnika, ili će moći glasati svi hranu, to će zbog njihove sigurnosti prisutni derventski posjednici. Alagić je neprestano križati žandarske patrole i zagovarao posljednje i tim prcdlogoin či^iitl puteve od pogibeljne čeljadi.« izazvao odulju debatu, kojoj je učinio Ovaj postupak vlade najbolje kazuje, kraj Miralembeg Begović izjavivši, da ‘ VđjČ'"šu pravi krivci nemilih događaja u Derventa ne traži nikakva privilegija. Hercegovini i još nekim krajevima na­ »Moram skinuti ovu ljagu sa nas Dcrše uže domo^K\ Stoga -ga i ne ko­ veućana. Mi nijesmo baš za to, da Der­ mentar išemo.. Zdrava pojava. Kako se čuje iz redo­ venta bude sjedište i ne tražimo više od 4—5 delegata.« Ovi u izvodi g. Beva srpske *radikalne stranke, pokrenule govići naišli na opće odobravanje, pa je se p;tanjc, da se done e zakon o inkomušljed toga odbijen i Alagićcv predlog, patibUitetu za narodne poslanike. Za ovu zakonsku osnovu osigurana je ve­ da privremeni odbor ima pravo glasa. Tako je učinjen — kako je zgodno prićina parlamenta. mjetio predsjedatelj — kraj opštrukciji Solidarnost kabineta. 0 subotnjoj g. Alagića i prešlo se je na glasanje o sjednici narodnog predstavništva u od­ prvom paragrafa osnove; Ogromnom govoru na interpelaciju socijaliste Vaše većinom glasova primljen je prcdlog A. Kneževića o cenzuri, govorio je ministar Serića i time zaključeno da sjedište uPr-lbićcvić o solidarnosti, koja vlada druženja ima biti u Sarajevu. među članovima kabineta i primio od­ 0 ostalim paragrafima nije bilo go­ govornost za sve odluke vlade. Ova izja­ tovo nikakve debate i osnova pravila va naišla jc na dobar utisak, jer je dokaz primljena je jednoglasno. Iza toga je da se u kabinetu sada ne reflektira na izabran odbor od 12 lica, koji će predlo­ stranačke borbe, koje izbijaju na povr­ žiti listu odbornika. Predlog kandidašinu u partijskom životu. Isto je tako cionog odbora bio je usvojen jednogla­ dobro primljena izjava predsjednika misno i izabrano predstavništvo udruže­ I nistarstva Protića, kojom je neke par­ nja. kao što smo izvijestili u prošlom tizane iz radikalnih krugova upozorio broju našeg lista. Iz toga se je prešlo da sada nije vrijeme za stranačke eks­ na eventualije. Alagić čita komunike o cese. svrsi i cilju udruženja, koji se prima na Novi poslovnik. Odbor za reviziju po­ znanje. slovnika završio je svoje sjednice, čini Povodom predloga o budućem radu c. da će zakonska osnova o poslovniku odbora razvija se opširna debata, u ko­ i doći u Predstavništvu na dnevni red. joj pojedinci iznose svoja opažanja i na Noviji brzojav o ovoj stvari veli: koncu se usvaja predlog, da se taj rad »Odbor za 7,akon o poslovnom redu prepusti odboru uz napomenu, da treba narodnog predstavništva završio jc svoj raditi što brže i eventualno podnijeti rad i sada se provodi konačna redakci­ nacrt zakonske osnove. Time je skup­ ja zakonske osnove. U glavnom je pr-iština završena. hvaćen anert vlade sa promjenom, da rad u skupštini bude omogućen, a one­ mogućena svaka opstrukcija. Referat će preuzeti dr. Vladimir Ćorović. Interesantan zaključak. U sjednici od Dva aršhia. Kad su učestali napadaji poneđeljka bavio se demokratski klub na ličnu i imovinsku sigurnost musli­ jednim Člankom, koji je izašao u demo­ mana u Izvjesnim krajevima naše dokratskom organu »Demokratija«, a koji moviine. stavio je reis-ulema predlog, govori o muslimanima. Ovaj članak Je da se toj pošasti stane na put time, da izazavao negodovanje u demokratskom se stanovništvo naoruža u svrhu obra­ klubu i oštro je osuđen. Isto tako Je ne kućmeg p-aga. Predlagao je, da se osudio klub i drugi članak ^Demokraova obrana uredi pod rukovodstvom tije«, u kojem se zalaže za civilni brak. oficira. Ovaj umjesni prcdlog nije nai­ Kako šadanjl direktor lista đr Rađoje šao na odobrenje vlade usprkos tome, Jovanović pokreće svoju političku re­ što su usljed tog propusta nastradali civiju 1 nezavisni dnevni list vjerovatno Jeii predjeli. Vlada nije našla za hodno Jc da će odstupiti sa svog sadanjeg ni da odgovori z^što je zabacila ovu mjesta. korisnu inicijativu. Sad najednom 'Čitamo u »Jugoslaviji« od 24. o . mj. ovu vijest: »Predsjednik je Hrv. Nar. Zajednice predveo prošlo­ ga četvrtka deputaciju stoiačkih teža­ Interesantna otkrića »Narodne Politike«. ka predsjedniku vlade, g. Atanasiji Soli, Zagrebačka »Narodna Politika« u te ga zamolio, da se pobrine za sigur­ svom broju ođ 22. maja donosi na uvod­ nost težaka u istočnoj Hercegovini, ko­ nom mjestu ovaj članak jednog sloven­ ji zbog razbojničkih napadaja skog zastupnika: ne smiju goniti svoje stoke na planine. »U zadnje je doba pokušala štampa G. §ola je odgovorio, da će pojačati »Narodnoga Kluba«, da sa svojih 1Jrdi žandarske postaje i da će svim od.svali krivnju, što su kao poslanici bo­ sanskih Hrvata došli ii parlamenat ve­ sera« najbolje osvjedočiti iz saborskih ćinom politici, koji nemaju za sobom izvještaja. nikoga ni u Bosni ni u Hercegovini. Je li utješijivija sliku ulema medžliTe jc imenovao poslanicima Pribićevićr sa? Na žalost nije. I tu je mnogo više pa su oni doista došli u njegovu stran­ šablone i »uredovanja«. Realna rada i ku. Sada su neki okrivili dra Korošca, organizovana aparata ifema^edžlis da je on potpisao demokratima vjero­ niti ima, niti nastoji dobiti. Za cijelo dajnice, a ostalima ih nije htio potpi­ vrijeme rata nije sazvan ni sastanak sati. Istina je ovo: muftija., a kanio li širi sastanak uleme Predsjednik »Narodnoga Kluba« dr. i uglednika Iz naroda i Inteligencije/) Pavelić postavio se u parlamentu na 0 sporazumnu radu sa vakufom nema stanovište, da samo on ima pravo pot­ ni govora i mnoga Jc saborska sjednica pisivati vjerodajnice kao potpredsjed­ ispunjena pritužbama o zadiranju sab. nik Narodnoga Vijeća, jer je on za vri­ odbora u konpetenciju ulema-medžlisa. jeme saziva Narodnoga Predstavništva Natfžu se i grđe, ali — prečišćenje niti doista bio u Zagrebu, dok jc predsjednik se sprema, niti će se izvesti. dr. KoroŠec i potpredsjednik Sv. PribiGdje je rljasetskl zvanlčnl ili pohizvaćević bio tada <u Beogradu. To načelo nični organ? Kad Ц će sc pokrenuti ma­ dra Pavdića nije među članovima Na­ kar sjena »Vrhbosne«? Ili se možda rodnoga Predstavništva iz bivše Ausmije lamati rukama?... stro-Ugarske prodrlo, te jc prihvaćen Pa ipak jc za ve najkrivlji princip, da valjaju vjerodajifco, koje - narod, jer kukavno motri i :maju potpis predsjednika i obaju potne traži izlaza. OnbUomorao prcdsiediiike. a o onima, koje Imaju pot­ t v o r n o raščistiti,, a ja ću — da pis samo jednoga odlučuje vcrifikacioni ne ostanem u ad’afima — 1 na ovom odbor. Na to su se svi narodni posla­ mjestu ponoviti šapat mnogih: nici požurili, da dobiju sva tri potpisa. * Na rad, realan rad; na spašavanje! Samo je »Narodni Klub« ustrajao uz na­ Organizaciju nchja anil inunkjer!...« čelo dra Pavelića. Međutim se dr. Pa­ velić iznenada predomislio i s većinom *) Ne sazvaše ga ni za vrijeme pre­ svojih drugova donio vjerodajnice dru vrata. A ni sad se još ne spremaju da Korošcu, koji ih je potpisao. Baš su neki Članovi Južnoslavensko­ ga sazovu, premda stojimo pred mno­ ga kluba upozoravali članove Narodno­ gim važnim pitanjima, koja čekaju na ga kluba, jer su klubovi bih tada u do­ riješenjc. Bilješke. Bosanski mandati. sta prijateljskim svezama, da moraju do 9 sati toga dana dobiti sva tri pot­ pisa. Faktično i načelno nije uskratio ni dr. KoroŠec, a, istini za volju prizna­ jem, ni Sv. Pribićević do toga časa nL jodnoga potpisa. Neki pak bosanski čla­ novi »Narodnoga kluba« nijesu bili po vojemu klubu na vrijeme obaviješte­ ni, da se vodstvo njihova kluba iznena­ da predomislilo i donijelo svoje vjero­ dajnice dru Korošcu na potpis. Zato su te bosanske vjerodajnico donošene dru Korošcu na potpis istom, nakon što su druge vjerodajnice bile predane veriiikacionom odboru. Onaj pak čas, kada je taj odbor počeo poslovati, prestala je vlast dra Korošca, da potpisom ovjerovljujc vjerodajnice. To jc jasno i ono­ mu, koji nje pravnik. Otada je mogao govoriti samo vcrifikacioni odbor, ц koji »Južnoslavenski klub« nije poslao svog izaslanika, jer nije bio uložen pro­ test protiv nijednog mandata njegovih članova. Kako je interese »Narodnog kluba« i bosanskih Hrvata zastupao dr. Sunarić, koji jc dobio zato u Sarajevi mandat, to je stvar njegova, a o tom je bilo govora i u »Narodnoj Politici«. Priznajem, da »Narodni klub« i đr. Sunarić nijesu liotice napustili bosanske mandate, nego da su jednostavno pod­ legli. jer su nevješti parlamentarnoj bor­ bi, i redovito upotrebljavaju »upravo ne­ razumnu taktiku. Dakle, što je politika »Narodnoga kluba« i dra Sunarića prilično nesrećna, i što ima i u verifikaciji mandata i u ostalim potezima same neuspjehe, je­ dino je i potpuno krivnja »Narodnoga kluba«. Ne može niko tražiti, da đr. KoroŠec razulira politiku ljudi, koji ni­ jesu n njegovu kkihu, a smetaju ga gdje god mogu, jer ni sami ne znaju što ho­ će i koja su im načela. Zašto uopće eg­ zistira taj »Narodni klub«?« Pouka za narod. (Apel na našu inteligenciju i ilmijju.) Svi osjećamo da našemu neprosvije­ ćenom narodu treba što više pouke i obavještenja na svakom koraku. Za to je naša J. M. 0. i pokrenula »Pđuku za narod« kao prilog »Pravdi«. »Pouka« izlazi evo u svom 3. broju i koliko se vidi po njezinom sadržaju, svi su tu radovi većinom od samog u.rednika i dvojice — trojice svjesnih saradnika. Da i ovi ne klonu osamljeni u tom radu, umoljavamo svu našu inteligenciju (ilmijju) kao i našu srednjoškol­ sku omladinu, da štogod napišu za na­ šu »Pouku za narod«. Jasno nam je o čemu treba, da se piše za narod. Tu su dobro došle teme iz nauke o odgajanju, iz higijene, gospodarstva, politike itd. Naročito nam mnogo treba lijepih, kra­ ćih narodnih pripovijesti, narodnih pje­ sama. poslovica i pošalica, kojih u na­ šega naroda ima gotovo više, nego u ikojega drugoga. Ovako lijepe narodne umotvorine mnogo poučavaju, pa bi bi­ la velika šteta ne sačuvati naše na­ rodno blago. Svi radovi neka sc pišu kratko i na jednoj strani. Želja je svakoga svjesnog muslimana, da i mi imadnemo ovaki je­ dan list za narod, pa daj da ga svi, koji smo za to pozvani i pomažemo. Tekst preliminara mira. (Nastavak.) Odsjek 7. — Odredbe odno­ sno Tu rs k e i Bugarske. — Nje­ mačka sc obavezuje da prizna sve od­ luke saveznih sila odnosno Turske i Bugarske i napose odnosno prava Nje­ mačke i njenih podanika u tim država­ ma, u koliko ona nisu regulisana ovim ugovorom. 'I Odsjek 8. — Specijalne od­ redbe o provinciji Sajtung. — Njemačka se odriče u korist Japana sviju prava stečenih na osnovu ugovo­ ra zaključenog sa Kitajem 6. marta 1898. god. odnosno kitajske provincije Šantunga. Sve njemačke državne imo­ vine u Kijau-čau prelaze u ruke Ja­ pana. i V. Dio: Vojn® pomorske I vezdušne odredbe. Ovim se odredbama njemačka vojna sila ograničava na stalnu policijsku tru­ pu za održavanje poretka, g to: 1.) 0graničenjem efektiva, kadrova, naoru­ žanja i izrade ratnog materijala za po­ trebu strogo opredijeljenu od strane sa­ veznika vojno-policijske trupe od 100 hiljada ljudi (računajući u taj broj i ofi­ cire), ukidanjem opšte vojne obaveze, koja se zamjenjuje sistemom dobro­ voljnog regrutovanja sa neprekidnom �I _ -i-_________ ____ ■ A1nacswodi5njoin službom i 2.) Za■мош držanja trupa i dizanja utvrđeK I volnih objekata na lijevoj obali I дое i u pojasu zemljišta do na 50 km otočno od Rajne. A. Ograničenje efektiva : — pva mjeseca po stupanju na snagu ougovora. Njemačka će izvršiti de­ mobilizaciju i svesti svoje efektive na tljvišc 7 pješačkih i 3 konjičke divizije, t j. na najviše 100.000 ljudi (među kojma no smije biti više od 4000 oficira). Obrazovaće se samo dva štaba armij­ skih korpusa normalne formacije. CiKnStvo, žandarmerijsko i mjesno po­ licijsko osoblje ne može se ni u kćme slučaju dovoditi u vezu sa vojskom. Ukida se Njemački glavni generalni štab, fabtikacija ratnog materijala opaničava se na potrebu gorcnavcdcBih trupa. Svaka se veća proizvodnja obranjule kao i uvoz i izvoz ratnog ■materijala, kao 1 proizvodnja oklopnih aitomobila, gasova i sličnog. B. Regrutacija i obuka: — Ukida se u Njemačkoj opšta vojna oba­ veza. Uzimaće se dobrovoljci, koji će se obavezati da služe 12 godina, u ko­ liko su niži činovi, a 25 godina u koliko su oficiri. Vojne se škole smiju otvarati samo u granicama potrebe spremanja crnjeg broja oficira pa će i broj pito­ maca biti Ograničen shodno toj po­ trebi. 3. Sva utvrđenja, ma kakve prirode zabranjuju se na istočnoj obali Rajne za rO km. Postojeća utvrđenja srušiće se u roku od 3 mjeseca, od dana važ­ nosti ugovora. U toj zoni Njemačka ne može držati vojsku. Svaki protivni akt je neprijateljski. Pomorske odredbe. Zabranju­ je se Njemačkoj uvećanje flote: !•) Ne može imati podmornica; utvr­ đuje se tip ratne flote. 2.) Da preda ve­ likim !flama sve podmornice i višak flote. 3.) Daše poruše sve jedinice, koje su sada u gradnji. 4.) Razoružanje kr­ starica i pomoćnih krstarica. 5.) Da se poruše sva utvrđenja na ulazu u sje­ verni Baltik, ostala da se ograniče u zoni, koju saveznici odrede. 6.) Kon­ trola i ograničenje upotrebe bežične te­ legrafije u roku od tri mjeseca. 7.) Po isteku 6 mjeseci njemačka flota ne smi­ je više imati od 6 oklopnjača tipa »Dajčland« ili »Lotringija« 6 lakih krstarica, 12 detrojera i 12 torpiljera. Trgovačkih ’ podmornica ne smije imati. Efektivi nc smiju preći 15.000 ljudi s oficirima za­ jedno, dobrovoljno rejrrutovanih. 8.) Njemačka smije sagraditi samo brodo­ ve u zamjenu propalih; sve krstarice po razoružanju biće trgovački brodovi. 9.) Pristup u Baltičko More slobodan je svima narodima. 10.) Njemačka ne mo­ že pojačavat odbranu svojih obala. 11.) Bežične stanice Nauen, Hanover i Bpr7 Kn za tri jmcscca mogu prenositi samo trgovačke telegrame pod kontrolom sa­ veznika. Vazdušne odredbe. Njemačka Će odmah demokrati cio personal, pre­ dati cjelokupni materijal u roku od dva mjeseca. Do 1. oktobra 1919. god. može zadržati 100 hiđroavijona i 1000 ljudi. Ne može držati ni jedan hangar na 150 km od svoje granice. Hangari koji sad postoje, dignuće se. Saveznici imaju slobodan prolaz avijonima preko Nje­ mačke. Uvoz i proizvodnja avijona za­ branjuje se u Njemačkoj. Cjelokupni po­ stojeći materijal pređaćp se savezni­ cima. Opšte odredbe. U roku od tri mjeseca Njemačka će saglasiti svoje za­ kone svima ovim odredbama. Liga Na­ roda će rješavati o svima zajmovima1 Njemačke, koji su narnjenjeni pojedinim ustanovama. VI. DIO. Ratni zarobljenici. Naročita komisija rapatriraće nje­ mačke zarobljenike odmah po potpisu mira što hrže može. Prenos je o tro­ šku Njemačke. Izuzimaju s među njima krivci za krivice učinjene od 1. maja 1919. godine. Oni, koji neće da se vrate mogu ostati gdje su. Njemačka ima da podnese tačan spisak umrlih zarobljeni­ ka. Dopušta se podizanje spomenika u■ mrlim vojnicima. VII. DIO. Odgovornosti 1 sankcije. Vilim II. stavlja se pod sud za povre­ du međunarodnog morala i autoriteta ugovora. Sudiće mu naročiti sud od 5 sudija naimcnovanili od saveznika. Od Holanđije će se tražiti njegovo izdava­ nje sudu. Ostale ličnosti optužene za povredu zakona i ratnih c^iČaja biće iz­ vedeno pred savezničke vojne sudove. Njemačka sc obavezuje da Izda sve krivce i sva potrebna dokumenta i oba­ ______________________ иПРАВДА* - „PRAVDA* Страна 3 Strana vještenja. Sudovi će biti sastavljeni od ćanja Njemačke određuju e valutom dr- ! rodni položaj Italije. Italija je konačno država, protiv kojih su krivci djelo­ I Žave, kojoj se plaća. Od toga se izu­ uvjerena, da Je beskorisno po nju samu vali. zimaju troškovi okupacije. Države, koodugovlačiti riješenje jadranskog pita­ VIII. DIO. мта pripadaju njemačke oblasti, po­ nja zahtjevima, koji nc mogu biti usvo­ Naknade. staju sopstvcnici svih dobara Njemačke jeni. Pariški »Mat:n« donosi ova oba­ Njemačka i njeni saveznici priznaju kao i njenih bivših suverena. Ta vri­ vještenja o jadranskom pitanju: Poluodgvomost za nanešenc gubitke i Štete jednost, izuzev Ahas-Lorena, uračunazvanični pregovori između talijanskih i avcznicima i obvezuju se da naknade juroslavcnsk'h delegata, u kojima po­ će se Njemačkoj u naknadu. Države će sve štete učinjene privatnima i njiho­ sreduje pukovnik House, doveli su do­ primiti i dijelove njemačkih dugova, vim dobrima. Njemačka se obavezuje tle, da je Italija gotova da učini široke osim Francuske i Poljske. da do 1. maja 1926. god. najdalje vrati koncesije u Dalmaciji i da primi među­ Njemačka će vratiti sve francuske sve sume, koje j uzela u Belgiji na ime narodni režim za Rijeku. zastave, uzete god. 1870. i 1871. zajma do II. novembra 1918. god. a Iz Rusije. »Tcmps« javlja iz HclsingsX. Dio: protivno ugovoru od 1839. god. Nakna­ forsa, da su u Petrorradu i okolici buk­ Ekonomske odredbe. de se kategorišu: Građanima za njihov nuli veliki požari i eksplozije. Boljševici Proširuju se na sve saveznike sve život, za rđavo postupanje, za poruše­ se nalaze u velikoj neprilici, pa su radi povlastice carinske koje je Njemačka toga bacili u vazduh fabriku municije. no zdravije, za onesposobljen je, poro­ bila ranije dala ma kome od saveznika. Iz Petrograda čuje sc jako praskanie dicama koje su nagonjene na bespravni Taj princip sc primjenjuje i na uvoz, imitraljeza, pa se misli, da se stanovni­ rad, za porušenu imovinu. Do L maja zvoz, tranzit, saobraćaj, na svu robu. štvo pobunio protiv boljševika. 1921. god. podnijećc se Njemačkoj ra­ Taj princip sc izuzima za oblasti oslo­ Iz Rottcrđama sc javlja, đa će savezčuni naknade. Cijene će se računati po nci po lati 40.000 vojnika u Rusiju. To­ bođene. koje sad pripadaju saveznicima. vremenu prepravke. Uračunaće se i in­ povi ovih formacija moći će poduzeti Alzas-Loren će 5 god. slobodno uvoziti teres od 11. novembra 1918. god. do 1. u Njemačku i izvoziti, poljske oblasti za bombarđman Pctrogra.da i Kronstađta. maja 1921. a od tada interes će biti 5%. »ВетПпег JfcTung am M:ttag« javlja: 3 godino. Za 5 godina saveznici mogu Komisiju sastavljaju delegati: Amerike, Iz zadnjih vijesti iz Londona razabire tražiti iste privilegije i za Luksemburg Engleske, Francuske, Italije, Japana, se, da su finske čete potukle crvenu J za okupirane oblasti. Tarifa za uvoz Belgije i Srbije. Komisija će proučavati gardu pred Pctrogradom. Grad se na­ izmijcu’ćc se u Njemačkoj u roku od 6 periodično sposobnost njemačkog pla­ laz^ pred padom. mjeseci i biće najpovoljnija za cve saćanja. Njen biro će biti u Parizu. Njena Čete ruskih dobrovoljaca, takozvana vznike. Za 30 mjeseci važiće ta ta­ vlast kontrolo i izvršenja je potpuna. sjeverna armađa, zauzele su Pcterhof. rifa za vino i biljni zcjtln. Ona će kontrolisati sve njemačke pri­ Kod navale sudjelovali su i engleski R e ž im plovidbe: isto postupa­ hode kao 1 unutrašnje zajmove. Na slu­ brodov. Pcterhof udaljen 21 kilometar nje u pogledu savezničkih lađa u nje­ čaj neizvršenja, ona će predlagati sa­ od Petrograda. mačkim pristanišnima; kontrola ribolo­ veznicima financijske i ekonomske re­ Lenjln o "oc. đcmokratljl. Lenjin je va u Sjevernom Moru pomoću brodova presalije. u Moskvi držao govor, koji je pobudio tšfi država bez njemačkog učešća. Dvije Njemačka ćc vratiti sve uzete pred­ opštu senzaciju. On jc rekao, da je meodredbe tiču sc ugušenja nelojalnih me­ mete, vrijednosti, stoku itd. Platićc iz­ đunar^ Ina socijalna demokratija — mr­ toda konkurencije. Njemačka se vlada među dana važnosti ugovora i 1. maja tva. Umrlajc Istoga odsudnoga dana u obavezuje da pfedmzme sve zakonske 1921. god. 25 milijardi franaka u zlatu. augustu mjesecu, kada jc Scheidemann i administrativne mjere za zaštitu pro­ Prema procjeni komisije plaćanje je u sa gorućim o ’.^evljenjem prisegao svo­ izvoda savezničkih sila, i prima na se­ zlatu, robi, lađama i drugim vrijednosti­ me caru i kada su francuski drugovi na be da se potčini zakonima i odlukama ma. Toj sumi se dedaju svi troškovi iz nasilnu smrt Jauresovu odgovorili ge­ savezničkih, i udruženih zemalja u ko­ vremena okupacije. Njemačka će od­ neralni m štrajkom. To, što se još danas liko se tiču vina i Špiritusa. mah položiti u bonovima 20 milijardi naziva socijalnom demokratijom jest Pravo n a s ta nj en j a u N j emaraka (25 milijardi franaka) s rokom nacionalna. U Francuskoj, Engleskoj, mačkoj. — Naročita odredba posveće­ isplate 1. maja 1921. god. bez interesa. Češkoj, Poljskoj i Jugoslaviji, a Bonovi koji so ne isplate biće zamije- 4 na je tome pravu savezničkih i udru­ teto tako i u Njemačkoj i Austriji postoji ženih podanika u Njemačkoj. Usvojen njeni istim tipom. Za dalju amortizaciju samo još skupina komunista, koja jc oje princip najpovlaštenijega naroda u deponiraće 40 milijardi maraka (50 mi­ stala međunarodna. Na žalost još je koliko se tiče vršenja zanata i zanima­ lijardi franaka) u bonovima u zlatu sa premalena, a da hi mogla započeti re­ nja, trgovine i industrije. Važni prin­ 2 i po od sto interesa od 1921. do 1926. voluciju. cip nacionalnog postupka u odnosu na god. i 5 od sto interesa od 1926. god. Bjegunci Iz Rusije. U Beograd je sti­ namete, takse, poreze ili ograničenja. na dalje. Njemačka se obavezuje da na­ gla posljednja partija bjegunaca, koji su Naročite odredbe govore o zaštiti do­ knadno izda, ako komisija zatraži, u bili u Rusiji. Svi su zadovoljni i hvale bara, prava i interesa tih ličnosti, o slo­ bonovima u zlatu 40 milijardi maraka se postupanjem. bodnom Izlasku pred sud. Ukinuto je (50 milijardi franaka sa 5 od sto intere­ Republikanci proti Wilsonu. »Deut­ pravo na dvogubu narodnost, koje je sa). Bonove ćc držati komisija u ime sche Aligemeine Zcitung« javlja iz Ha­ Delbrikov zakon davao Nijemcima u zainteresovanih saveznika; imaće pra­ ga: Republikanci pripravljaju u američ­ inostranstvu. Ako nisu predviđene po­ vo prenosa. kom senatu ozbiljnu opoziciju protiv sebne odredbe za njihovo trajanje, od ­ Njemačka priznaje princip naknade Wilsona. Ovi glasovi izazvali su boja­ redile prvoga odsjeka imaju trajni ka­ trgovačke i ribarske tonaže. Ona će uzan, da američani nisu naročito odu­ rakter. Neke Od njih ograničene би na slupiti saveznicima sve brodove od 1600 ševljeni za savez naroda, pa su zato na­ 5 godina, izuzev mogućnoga produže ­ tona bruto pa naviše, polovinu od 1000 stupili u Parizu ozbiljni zapletaji. nja prema odluci Savjeta Lige Naroda. do' 1600 tona, četvrtinu obalskih i četvr­ Irci traže svoju republiku. Irski dele­ (Nastaviće se.) tinu ribar kih lađa, sve riječne brodove gati zatražili su od Wilsona audijenciju, izuzev oniili, koji imaju da naknade iz­ u kojoj b mu podnijeli svoje predloge o gubljene savezničke brodove. Savezni­ ci imaju prava za pola godine da sagra­ irskoj republici. Posredovanjem Ljoyđ de u njemačkim brođarnicama godišnje Gcorga Wilson Je otklonio primanje ove Naš savez sa Grčkom? Radio iz Atipo 200.000 tona najviše. Njemačka će delegacije. ne donosi, da je prema grčkim listovima vratiti svu stoku, mašine i druga trgo­ Opreznost franc. socijalista. Socijali­ utvrđen savez između naše države i vačka postrojenja, oduzeta ili srušena. Grčke. Grci traže, da sc stane na aut stička radikalna stranka koja jc najjača §avcznici imaju pravo za pet godina da okupaciji Valone od strane Italije, jer traže od Nijemaca 25 cd sto hemijskih grupa u parlamentu odgodila jc raspra­ za takvu okupaciju nema nikakvog raz­ proizvoda i boja. Njemačka će liferovati vu o ugovoru mira dok nc bude poznat loga. za 10 »godina po 7 milijona tona uglja u svima svojim dijelovima. Našo granice. »Journal des Debats« godišnje Francuskoj, Belgiji 6 milijona, piše: Neposredni pregovori između Ita ­ Italiji do 8 i po i Luksenburgu koliko je lije i Jugoslavije još se nastavljaju. Ta­ ranije trošeno. Za tri gođ ne Njemačka lijani ne zahtijevaju više tako tvrdo­ ćc liferovati Francuskoj godišnje 35000 korno Rijeka i Dalmaciju. Tvrđi se. da tona bcnzola, 50000 tona ugljene smole Povodom nuvabskih fcrlja. Jučer se će sc zadovoljiti sa otokom Visom i ne­ i 30000 tona amonljačkog sulfita. Komi­ završila šk. godina na ovdašnjoj šer. kim manjim otocima. Talijanski zahtjevi sija za naknade utvrdiće cijene. školi. Ovaj je zavod polazilo u svemu pomaknu! ’ su sc prema sjeveru. »Jour ­ Pomorski kablovi koji pripa­ 33 đaka. Kako čujemo, uspjeh je dobar nal des Debats«, koji uvijek piše oštro daju Njemačkoj u inostranstvu, ustupa­ samo je žaliti što je tako mali broj slu­ protiv Italije, dodaje da prema \Vilsoju se saveznicima. Njina vrijednost obšatelja. U nas je ovo jedini islamski novim načelima mogu o sjevernim stra ­ računaće se u računu naknada. zavod, gdje đaci stječu znanost u višem nama odlučiti samo Slovenci i Nijemci, stepenu. Tu se đaci obrazuju u oba IX. Dio: jer tamo ne prebiva ni jedan Talijan. smjera, što je nama baš i najpotrebnije. Financijske odredbe. Novi zahtjevi Italije. Talijani i JugoVeć je evo trideset i dvije godine, od Sva dobra i prihodi njemačke care­ slavni pregovaraju još uvijek, i ako in­ kako se ovaj zavod otvorio. Nc može vine i njemačkih država smatraju sc kao direktno. »Homme Libre« piše, da Ta­ nas nikako zadovoljiti dosadašnji rad zaloga za naknade, za troškove iz doba lijani nijesu više tvrdokorni u .pitanju svršenika toga zavoda. Tek su iznimke, okupacije i od primirja, kao i za sve Rijeke i Dalmacije, ali da naprotiv za­ što su se posvetile narodnom prosvje­ obaveze, proistekle iz ovog ugovora. htijevaju željeznice, koje vode u ćivanju. Ali od sadanjih se šerlatlija pu­ Do 1. maja 1921. god. Njemačka bez Trst i Rijeku. Jadransko Je pitanje — no i puno Viišc nadamo. Oni ne Žive u odobrenja saveznika ne može raspola­ veli pomenuti list — poprimilo drugi doba tuđinskoga apsolutizma i nc sapigati svojim zlatom. Saveznici imaju pra­ oblik: nc radi sc više o tome, kome će пје iii lanac ropstva. S toga se može­ vo raspolaganja neprijateljskim dobrih pripasti obala, već čiji će biti prometni mo nadati da će naše šcriatlljc znati i ma đo trenutka potpisa mira. Njemačka putevi. htjeti raditi na polju narodnog prosvje­ se odriče svih koristi iz Brest-LitovItalija popušta. »Jugoslavenski presćivanja. skog ugovora zaključenih od 1. avg. biro« u Parizu javlja, da sc Orlando ne­ Oni su to i tijekom školske godine' 1914, god, sa Poljskom, Finskom i Bal­ očekivano povratio u Pariz, kao što je pokazali. Čim su dahnuli u slobodi, vi­ tičkim državama, kao i svih ugovora, i optutovao. Savjetovanja talijanskih dimo jh gdjo j«c odazivaju narodnim zaključenih sa Rusijom, Turskom, Bu-> ministara bila su kratka, ali odlučna. željama i narodnim prvim potrebama. garskom i Austro-Ugarskom. Za godi­ Gledajući istini pravo u oči i i-zlnživši Djelom pokazuju kako misle, kako os­ članovima vlade situaciju, koju Italija nu dana od potpisa mira Njemačka će jećaju za narod. Iz skromnih su džepo»ne može promijeniti, Orlando je naroprenijeti na komisiju za naknade sva va skupili za »Osvitanje« i nišane merdokumenta i interes od koncesija u Ru­ čito zahtijevao, da se obuzda ton tali­ hum Catića nc malu svotu za 1200 K. siji, Kini, Audtro-Ugarskoj, Turskoj i janske štampe i javnosti, razlažući svu To je plod slobode mišljenja, slobode Bugarskoj. Na ime garantije predaće štetnost takvog držanja za samu Itali­ rada. ju. Ministri su odlučili, da upotrijebe sve povjerilačke obveznice Austro-USad odlaze svojim domovima, pa se sav svoj utkaj na stišavanje javnog garske, Bugarske i Turske, kao i svu nadamo da ćemo moći što donijeti u mnijenja i da objasne istinski međunazlatnu gotovinu njemačkih banaka. Pla- Pregled. Prosvjeta i škola. �mo istini za volju. Mi imamo da rekne­ mo svoju o zadnjem pasusu članka, u kome doslovce stoji: »Evo (jvaj i ovaki čovjek, koga ni njegovi sugrađani u Derventi ne trpe, i danas je još profe­ sor i danas on odgaja kadije i truje mu­ slimansku mladež«. Mi naprosto ne razumijemo, šta g. pi­ sac misli pod ovim »otrovom«. 'Га ini smo oni, koje »ovaj i ovaki čovjek« tru­ je, a mi toga otrova do danas ne osjetismo. Možda sc to trovanje sastoji u to­ me, što g. dr. Hadžikadić s jedna­ kom ljubavi govori o srp­ skim kao i o hrvatskim piscim a i preporučuje nam, da što više či­ tamo njihova djela, i što nam je za vri­ jeme tuđinske uprave, kad je ćirilica bila zabranjena u školama p r e p o г učivao, da čitamo i ćirilicom pisane članke i pjesme u škol­ skim čitankama, kao vrlo dobre i kori­ sne, pa da se uvjeri, da li mi uistinu to činimo, on nas je u razredu pitao za sa­ držaj pojedinih članaka i pjesama. Ako sc u ovome ne sastoji to trovanje »ka­ dija i muslimanske mladeži«, onda mi drugo ne znamo i zato molimo g. pisca onoga članka, da nam on to rekne, a mi ćemo mu na tome biti zahvalni, jer će nam u protivnom slučaju uvijek ostati neriješenom tajnom, zašto je gosp. dr. Hadžikadić štetan po nas i po našu školu. Naprotiv mi znamo, da je g. dr. Ha­ džikadić učinio neprocjenjivih zasluga nama i našoj Školi. Otkako je on došao na našu školu, naša je opća naobrazba znatno kročila na­ prijed, i mi smo dobili mnogo širi po­ gled na svijet. Doklegod su bili prije ho­ norirani profesori srpsko-hrvatskoga jezika, koji se nijesu bogzna kako bri­ nuli za našu naobrazbu, i svaki se čas mijenjali, dotle je naša naobrazba znat­ no trpila, ali otkako nam je došao stal­ no g. dr. Hadžikadić i kao pravi patri­ ota, kome leži na srcu napredak njego­ va naroda, s najvećom se ljubavi i ma­ rom dao na to, da nam što više proširi vidokrug, odonda se i mi mnogo druk­ čije osjećamo. Zbog toga je kod nas g. dr. Hadžikadić najpopularniji i vrlo cijenjen. Za to mi stavljamo na srce našoj ze­ maljskoj vladi, da ona, ako joj na srcu leži interes i napredak naš i naše ško­ le i uopće svih bos.-herc. muslimana, i nadalje ostavi na našoj školi g. dr. Ha­ džikadića, i što više, mi tražimo u ime svih bos.-herc. muslimana, da ga ime­ nuje i na šeriatskoj gimnaziji, od koje mi mnogo očekujemo. Na koncu pozivamo gosp. bezimenog pisca, da nam odgovori, u čemu je on opazio kod nas taj pogubni utjecaj g. dr. Hadžikadića, inače ćemo njegovu tvrdnju smatrati velikom neistinom.« našem listu o njihovom radu među na­ rodom. Polje im je široko: ćursovi, jav­ na predavanja j analfabetski tečajevi. Za to su spremni, za to se i uzgajaju. Narod će ih, neka budu uvjereni, rado dočekati i biti im zahvalan. Za to im je baš sad dobro došao ramazani šerif. Na ć u r s, šeriatlijc, pa dokažite naro­ du da džaba ne jedete iz narodne kese! Osvijestite narod kako će moći sam so­ bom misliti i sam sehi pomoći. Eto vam i čitaonica, gdje ćete moći uputiti narod na pravi put prosvjete. Učite ga čitati i pisati, jer toga nam najviše manjka, bez toga ćemo teško naprijed. Poka­ žite dobar put našoj srednjoškolskoj omladini i pripremite joj tcrrain, kako biste se mogli u tom radu nadmetati i natjecati. Na ćusr, jer narod treba prave islam­ ske prosvjete. Ne gledajte na »pozvane« nego im prednjačite, zastidite ih! Budite lučonoše, pa da ih prisilite na Sljedova­ nje. Osim s ćursa djelujte i na sastan­ cima; drmajte, budite! U to vam ime sretan put i božiji tevfik! džf. Narodno pozorlštc. Gledali smo u su­ botu Gogoljev komad »Ženidbu«, koji je mjestimice uspio. Gosp. Radenković, Ćurčić, te ggja Ćurćič dobro su igrali. Nijesu loše igrali ni Zloković, Ognjenović, ali se kod njih opazila nestalnost i nešto nenaravnosti. U nedelju se igrao »Posljednji ples biskupa Orleanskog« od Begovića. Ko­ mad nas prenosi u Francusku, u doba romantizma, doba paževa i napudranih lica. Biskup udaje sinovicu za starog markiza, a ona voli paža biskupova. I biskup ima nekakvih uspomena iz mla­ dosti, pa kada mlada Ijepušasta sinovica bježi iz muževe ložnice, on je sr­ dačno prima i opet nagovara, da se vrati, kada je stari markiz obećao ispu­ niti sve njezine želje i željice. Komad je igran vrlo dobro. G. Zloković, gđa Đeković osobito su se istakli. Iza ovoga igrat je »Knez Ivo od Seinberiie«, koji se može uzeti da je propao. Ovake stvari nisu ni savremenc ni do­ bre, jer zašto na novo iznositi djela pro­ šlosti, da se mute dobri odnosi sadaš­ njosti? Ali povrh svega moramo prizna­ ti da je Kulin kapetan izvrsno igran. Želili bi vidjeti naše glumce u kojoj boljoj stvari, kao što ih je davalo os­ ječko kazalište. —fzL Nušić u Zagrebu. U nedjelju je prispio u Zagreb književnik Branislav Nušić. On će u četvrtak čitati u kazalištu naj­ noviju svoju dramu »Kneginja od Tribala«. Pohvalan postupak. Povodom napadaja anonimnog pisca u »Srpskoj Riječi« broj 51., o kojem smo pisali u prošlom broju našeg lista upravili su đaci šeriat škole pismo re­ dakcijama »Srp. Riječi«, »Jugoslavije« i »Glasa Naroda«, u kojem odbijaju dr­ sku tvrdnju o bajagi rastrovnom radu g. dra Hadžikadića. »S. R.« nije htjela u cijelosti donijeti đačke izjave, nego samo dva kraća izvatka, nu konstati­ rala je lojalno da je »pismo potpisano od svih đaka« i da se je o tom lično uvjerila. Đačko pismo, kako je štampa­ no u »Jugoslaviji« glasi: »Pod naslovom »Za što se ne čisti?« izišao je u 51. broju »Srpske Riječi« od 23. o. mj. iz pera nekakvog anonimusa jedan kilometrični članak protiv našeg obljubljenog profesora, g. dra Atifa Ha­ džikadića, u kome je on prikazan naj­ većim frankovcem, denuncijantom, franko-furtimašem, neprijateljem našeg naroda i narodnog jedinstva itd. I ako se mi ne ćemo upuštati u izricanje suda o istinitosti navoda, koji se nas ne tiču, jer to nije naša stvar, a nijesmo u to ni upućeni, ipak ne možemo, a da ne reknemo, da se gosp. bezimenom piscu vrlo malo može vjerovati, jer iz članka bije silna lična mržnja. Priznati se mo­ ra g. bezimenom piscu, da ima vrlo bujnu fantaziju, i da je članak tako do­ bro obradio, da upravo goni suze na oči od žalosti, a ujedno i vatrene varnice na ovog »bezdušnika«. Šteta samo, što g. bezimeni pisac nije izričito rekao: »Zahtijevamo u ime pravde reda i mira, da se ovaj čovjek odmah objesi«. Međutim kako smo malo prije rekli, mi ćemo se osvrnuti samo na ono, što se nas tiče, i to ne da branimo našega g. dr. Hadžikadića, jer mu to nije ni potrebno, a ako mu bude potrebno, on to može i sam učiniti, nego to činimo sa­ Odgovorai urednik: M. Sudžnka. Broj 37 Spoj „PRAVDA* — „ПРАВДА" Sirana 4 Страва - Domaće vijesti. i ; | i I 1 1 j I I Neopravdane odredbe. Tuže nam se muslimani iz pojedinih mjesta, da su neki kotarski predstojnici naredbu o iz­ gonu stranaca primijenili i na čisto do­ maće ljude. Takav jedan slučaj desio se je u Bjeljini sa Jusuf ef. Smailagićem 1 mualimom Lelićem, članovima mjesnog odbora naše organizacije. Dobili su odluke, da se sele u svoja rodna mje­ sta, proti kojih su oni naravno predali u tok. Razlog ovakom postupku vele, da je neki dopis u zagrebačkom »Hrvatu«, jer se umnja, da su ga oni poslali. Sve i kada bi to bila istina, ovako se ne bi smjelo postupati sa ljudima, kojima je ovdje jedina dortovina. Nu mi pozitiv­ no znamo, da doitčnog dopisa — koji je u ostalom potpuno istinit — oni niti su poslali, niti šta o njemu znali. Ovakim nepromišljenim postupkom, moglo se dovc ti u opasnost egzistenciju dvi­ ju čestitih porodica Tražimo'stoga od zemaljske vlade, i da pojedine kotarske predstojnike, koji mlad'i i još neiskusni zauzešc ovaka od­ govorna mjesta pouči, da poštivaju za­ kon i svačiju slobodu i da se ovaki sa mirnim i poštenim građanima u istoriji besprmjerni ispadi više ne ponavljaju. Analfabetski tečaj. Ovdašnji »Musli­ manski športski klub« otvara na 1. juna prvi besplatni tečaj za poduku u čita­ nju i pisanju. Na ovaj tečaj mogu dola­ ziti kako članovi društva tako i oni česliti im liniani,‘koji njesu članovi, a žele da nešto nauče. Društvo daje sve potrebbimc kao: sobu u svojim prostori­ jama, rasvjetu, učitelja i t. d. I Ko želi da nauči za kratko vrijeme piI sati, čitati i računati koliko mu je naj! potrebnije u životu, neka se prijavi u prostorijama »Muslimanskog športskog kluba« (na Bendbaši) svakim danom od 4—9 jati posilje podne, kod društvenog inkasanta. Svi oni, koji se prijave u te­ čaj, neka dodu 31. maja 1919. na sasta­ nak u društvenim prostorijama, da se odredi vrijeme za obdržavanje tečaja, kako bi bilo za sve najugodnije. Merhum Muhamed Hllmi ef. Džabić. Ovih dana je Mostar osjetio težak uda­ rac smrću ovog zaslužnog svog gra­ đanina, za kojim je potekla mnoga suza, jer u njemu izgubiše njegovi drugovi svog iskrenog prijatelja, a mnoga siro­ tinja svog skrbnika i hranitelja. Altru­ izam, požrtvovnost, skromnost i druge vrle i rijedke osobine kitile su našega rahmetli »Hilmu«, i zbog toga bijaše to­ liko ugledan i obljubljen kod svakoga, ko ga pobliže poznavaše. Svako kul­ turno i ekonomsko poduzeće brojaše ga medu svojim osnivačima i podupiratcljima, te zato i osjetiše sva naša društva njegovom smrću nenadokna­ divi gubitak. »Muslimanska ženska za­ druga«, /»Muslimanski jugoslovenski klub«. Odbor za zaštitu muslimanskog ženskinja«, »Pododbor džemijjeti Umi­ je« i druga kulturna društva sve su to siročad, koja ostadoše cvileći za svojim odbornikom i predsjednikom, koja će dugo i dugo čekati dok dobiju pravog zamjenika. Svako društvo i svaki ko­ risni pokret naidžoše kod njega na podpuno razumijevanje, jer bijaše uistinu rijedak čovjek. Rijedak je bio po svom držanju pre­ ma svim sitnim malograđanskim za­ djevicama, i ne mogaše ga ništa povući u takav vrtlog. Samo dobro i plemenito bijaše i u srcu i pred očima rahmetli Hilmi. On je držao, da jedino hladnim i razboritim poimanjem možemo ispu­ njati zahtjeve i dužnosti, koje nam dru­ štvo i narod nameću. Bijaše praktičan ne manje i u eko­ nomskim stvarima, jer njegovo nastoja­ nje oko vođenja svoga gospodarstva odavaŠe i u ovom rijedak tip. Tako se isto brinuo oko podizanja ekonomskoga stanja našega elementa, te ga vidimo među osnivačima »Musi, trgov. udruženja« u Mostaru, a smrt ga zatoče kao člana upravnoga odbora »Hercegovačke banke«. S kolikim li je pak interesom rahmetlija pratio osnu­ tak J. M. 0.! Sav je bio razdragan, da u vrlo važnim momentima dolazi među bos. herc, muslimanima do jedinstvene organizacije, kojoj bijaše vrijedan i is- • kren pristaša. Zajednički rad muslima­ na na kojem god polju bilo, bijaše jedi­ na njegova želja i sve sile posvećivaše ovakovom radu. Da je rahmetlijina smrt velik gubitak po nas i naš narod i da je pobudila ve­ liku žalost u mostarskom građanstvu posvjedočila je ona mnogobrojna džennaza, kojoj prisustvovaše građanstvo bez razlike vjere. Neka Allah utješi njegovu ucviljenu obitelj, a njemu da mjesto u firdevsi ala dženetu! bij. Muslimanski športski klub. Dosadanji »Musi. Soko« i »Musi, đački športski klub« u Sarajevu fuzionirali su se ovih dana u »Musi. šp. klub«, čiji se je od­ bor ovako konstihiisao: Predsjed­ nik: Safvet Sahačić, potpredsjed nik: Asim Dugalić; kapetan: Ahmed Abadžić; tajnik: Mustafa Sof- | tić; blagajnik: Halim Rašidkadić; knjižničar: Mustafa Kumašin; orudar: Edhem Gjulizar; k u ć e nad­ zornik: Muhamed Saračević; bez funkcije: Ahmed H. Omerović, Ahmed Bičakčiić i Ešref Muhić. Kao što donosimo na drugom mjestu, ovaj je klub odmah prešao na poziti­ van rad, otvorivši tečaj za nepismene, pa njegovo djelovanje pozdravljamo s iskrenim veseljem. Cvao .i napredovao! Iz naše organizacije. Poziv na sjednicu. Članovi šireg od­ bora naše mjesne Organizacije za ko­ tar Sarajevo pozivaju se na sjednicu, koja će se obdržavati u srijedu 5. dan ramazani šerifa (4. juna) u 3 sata iza akšama (odmah iza teravije) u prosto­ rijama ovdašnje Kiraethane. Pošto se radi o važnim pitanjima umoljavaju se svi članovi kako iz Sara­ jeva tako i sa sela, da nefaljeno dođu na ovu sjednicu. Gospodarstvo. Novi porez. U financijskom odboru pretresa se osnova zakona o porezu na ratne dobitke. Ovaj zakon bi­ će podnešen predstavnicima još tokom ove sedmice. Šećer dolazi Tečajem mjeseca juna, jula d avgusta uvešće se u našu državu iz Čehoslovačke 600 vagona šećera i to uz cijenu 1 K na kilogram. Roba za Jugoslaviju. Prema ugovo­ ru sa Čehoslovačkom, počevši od 1. ju­ na uvoziće se u našu državu još 12.000 tona ugljena kamenog i drvenog, 8.000 tona koksa, 12 vagona šibica 5 cisterna ulja za automobile i 15 vagona novin­ skog papira. Austrijski dugovi U četvrtak se vijeće četvorice bavilo austrijskim dugom. Ni­ je usvojena nikakva odluka. Iz vijesti pariškog novinstva, sve se jasnije razabire da se glavni uzrok za­ kašnjenja predaje mirovnih uvjeta njem. Austriji ima tražiti u poteškoćama, koje prouzrokuje riješenje austrijskog financijalnog pitanja. Prije nego se predloži mirovni ugovor Austriji upitaće se o tom nasljednici bivše Monarhije za mnijenje. Ovi se narodi protive tome, da na te­ melju svoje porezne snage i poreznoga ključa participiru na predratnim dugo­ vima, no neće da čuju za ratne dugove, jer neće da plaćaju za rat, na koji su bili prisiljeni. U toj stvari saslušaće se dr. Kramarž, koji je kroz 17 godina bio predsjednik proračunskog odbora bečkog parlamenta. Pomorska banka u Gružu otpočela je svoje poslovanje 15. maja. Ovaj će se zavod baviti svim poslovima, koji za­ sijecaju u bankovnu i mjenjačku struku, te uvoznom i izvoznom trgovinom, a osobitu će brigu i pažnju posvetiti raz­ voju našega parobrodarstva i uopće prometu na motu. Prodaje se jedan fotografski aparat [drveni] sa tašnom 9/12 cm. format. Tko želi ne­ ka upita u Velikom Ćurčiluku br. 47. 1—3 70. Prlvilego vana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA. Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Srebrenlca,Stolac i Visoko. Vlasnik: Centralni Odbor »Ј. M. O.« Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, * vrši sve uplate i naplate ukraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Štamparija D. ćc A. Кајож, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fb1d3a040626357915ed11f03805e5b6.pdf cbd2456f6e78575ead81a3a16c46723d PDF Text Text POJE№3 ЕГ 40 Е З ' n Izlazi subotom, utor i Četvrtkom. ili ПРЕбијв FEdakuiGji" Pretplata godišnje 40. ru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota М. шаЈч 1919. (1. ramazana 1337.) Broj 39. Zakonski pretilog tira Nježića. i. Gospodin dr. Nježić donio je u agrar­ nom odboru zakonski predlog u ро,gledu riješenja agrarnog pitanja, koji potpuno onemogućuje muslimanskom dijelu našeg naroda gospodarski život, jer taj zakonski predlog ide za tim, da i najmanje parče zemlje izbije iz ruku muslimana. Taj zakonski predlog nije ni donesen u svrhu pravednog riješenja agrarnog pitanja, koje je u cijelosti s oci j a 1 n o pitanje i čije riješenje ima da udari bolje i jednake uvjete go­ spodarskog života našeg svekolikog na­ roda u budućnosti. On je donesen sa­ mo za to, da se oduzme sve, što mi musliman: posjedujemo i da nam se op­ stanak ugrozi. Kad se ne bi išlo za tim, da se agrarno pitanje ima riješiti pot­ puno na štetu nas muslimana, onda za­ konski predlog dTa Nježića ne bi bio onaki kakav jest, nego bi bio izrađen tako, da svakom državljaninu našeg kraljevstva omogući, da dođe do zem­ lje i da si osigura egzistenciju. On ne bi tražio, da бе i ono malo beglučkih posjeda oduzme, nego bi tražio, da se posjednicima beglučkih zemalja dade još zemlje ako im je malo ono, što po­ sjeduju, za obezjbijeđenje svoga opstan­ ka. : 1 previše su jasni motivi, koji su gospodina Nježića nukali na onaki zakon­ ski predlog: sve„ što se naše zove, mo­ ra postati zajedničko dobro, mora se odmah oduzeti i mi moramo prestati živjeti. Kao da ga je nadahnuo svojim fanatizmom Englez Gladston, koji se Bogu čudio, »da nas muslimane drži ljudskom društvu na teret«. Naravno to шјс rečeno u projektu, dra Nježića i njegovo neraspoloženje prema nama ni­ je tako precizno izraženo, kao što ga je spomenuti Englez pokazao. Nu zakunski predlog dra Nježića dalekosežaijeg je značenja od gornjih riječi, jer traži da nam se oduzmu najglavniji uslovi op danka, pa ćemo onda za kratko vrijeme postati pravi — beskućnici. Ko god uzme preda se projekat dra FELJTON. Ml ' ; " ----- — — ■ ■ Mehmud Muhtar-paša: Island po Kur’anu i Hadisu. IX. Uskrsnuće. Besmrtnost duše t. j. uskrsnuće i po­ novno oživljenje iza smrti kao i povra­ tak Bogu (dž. š.) u vječnost sačinjava prema islamskoj nauci svrhu i temelj zemaljskog života, jer se veli u Kur’anu 45.н. Bog je stvorio nebesa i zemlju uistinu, da nagradi svaku dušu po zaslu­ zi, da im se ne učini nikakva nepravda. - Imade u Kur’anu mnogo ajeta, koja se bave oživljenjem i sudnjim danom; ovdje ćemo navesti samo znatnija aje­ ta: 22.#. 0 ljudi, ako vi sumnjate u oživljenjc, promislite, da smo vas stvorili od zemlje, zatim iz kaplje sjemena, on­ da iz stisnute (usirene) krvi pa iz mesa skalufljeiiog i neskalufljenog, da vam dokažemo svoju moć. — 50.4a. Doista mi oživljujemo i usmrćujemo i sve se nama vraća. —- 22.,. Bez sumnje će doći čas (sudnji dan), i Bog će oživjeti sve iz grobova. — 50.,o. I očekuj dan, kada 6c glasnik iz bliza mjesta zovnuti Dan, и koji ćete zaista Čuti glas, to je dan uskrsnuća. — 75.18.-к. Toga je dana po­ vratak Bogu (vi ćete stajati pred Božhm sudom); tada će biti- objavljeno čo­ vjeku, šta je učinio i propustio, i čovjek 6c svjedočiti sam protiv sebe. Nježića, mora dobiti gornje uvjerenje. dio naroda $rba i Hrvata, kojima se mora osigurati ne samo život, nego ili Jer riješenje agrarnog pitanja kod nas po načelima, koja sadrži zakonski pred,očuvati i od gospodarske prevlasti dru­ gih dijelova našeg jedinstvenog naroda. lcg gospodina Nježića, nije nikakvo riHamlđ Kurbegovlć. ješenje, nego znači još više pogorša­ nje agrarnih odnošaja i poremećenje go­ spodarskog života, ako bi se od musli­ Sarajevo, 30. maja. manskog dijela našeg naroda oduzeo U oglasnom dijelu »Glasa Na­ svaki komadić zemlje i od muslimana roda« čitasmo prekjučer ovu objavu sa­ stvorio — proletarijat. Sredenje agrar­ nih odnošaja i riješenje toga problema j rajevske direkcije državnih željeznica kraljevstva SHS, datiranu sa 22. maja: ne bi se postiglo jednostavnim oduzi­ »Željeznička direkcija u Sarajevu pri­ manjem i slobodnog i neslobodnog po­ miče putem natječaja 40 pripravnika za sjeda od muslimana, nego bi se stvorilo majstore pruge, koji će se kod iste takovo stanje, koje bi muslimane nu­ stručno izobraziti, da uzmognu u što kra­ kalo na najžešću borbu, da dobiju onu će vrijeme postati podčinovnici. zemlju, koja im se oduzima, a koja im je Pobliže je objavljeno u službenom li­ glavni o nov života i opstanka u do­ stu »Narodno Jedinstvo« od 27. maja o. movini. U toj borbi naravno da bi mu­ g. broj XLII.« slimani morali uspjeti, jer ostva­ Ovom postupku moramd prigovoriti renje načela, za koje bi se borili, traži iz dva razloga. Prva je nepravilnost u socijalna pravda i duh socijal­ tom, što ta objava nije dostavljena i nog poretka, koji ne trpe stvaranje no­ našem li tu, da i mi sa svoje strane vih socijalnih nepravdi, kakve zakonski mognemo upozoriti naše ljude, da se pri­ piedlog dra Nježića u sebi sadrži. jave i natječu. Čini se da se g. upravi­ Riješenje socijalnih pitanja nije u tom, telj Gartner nije još odučio od svoje da se na'jednoj strani prilike poboljšaju stare navike,’ da u željezničku službu a na drugoj — pogoršaju. Riješenje so­ tura samo »odabrane« ljude. Njemu cijalnog problema mora biti takovo, da kanda ne ide u glavu diktat novog de­ proizvede opće zadovoljstvo i mokratskog doba, pa još i sad radi po jednake socijalne i kulturno-gospostaroj metodi, da ovake stvari objav­ darske uvjete ljudskog razvitka. ljuje samo u zvaničnoj i poluzvaničnoj Agrarno pitanje je čisto socijalno pi­ štampi. Kao što se je silom prilika od­ tanje, koje se mora i rješavati prema učio od potpisivanja goticom i na­ načelima socijalne pravednosti. A gdje učio i potpis ćirilicom, isto se tako tre­ ' je ta socijalna pravednost u projektu ba i mora priviknuti na poštivanje dra Nježića? Osim otvorene namjere, svih narodnih glasila. da se muslimanski dio našeg naroda Drugi prigovor, koji ovom prilikom gospodarski uništi, nema nikakvih dru­ moramo staviti ne samo g. Gartneru, gih momenata u tom zakonskom prednego i svim odjeljenjima na­ logu, koji bi pokazivali, da dr. Nježić še vlade, odnosi se na ostentativni želi riješiti naš socijalni problem, agrar­ bojkot našeg lista u pitanju zvaničnih no pitanje, onako kako će se naš go­ oglasa. Kad se radi o besplatnom spodarski život pridići, a da se tim ne donošenju zvaničnih saopštenja, onda je našoj yladi i te kako poznato »cijenje­ I stvpri nezadovoljstvo u jednom dijelu našeg naroda i njegov opstanak ne uno« uredništvo »Pravde«. Nu radi li se grozi. Osim otvorene mržnje na nas o plaćenim oglasima, onda su »za­ boravni«, »neupućeni« 1 kako se već is­ i muslimane, koje dr. Nježić hoće da pot­ kazuju te službene pctTjanije/^-' i puno oslabi, nema nijednog paragrafa u i njegovom zakonskom predlogu, koji bi U takim prilikama oglatf mu svakud, ! išao za tim, da i nama omogući život samo пс »Pravdi«. To nije dostojno. Kad ih može dobiti »Srpska Riječ«, pa j u domovini. Osnova je skroz netole­ čak i »Glas Slobode«, zašto da ih ne do­ rantna i pokazuje sve prije nego li mibije i »Pravda«? 1 ' ao, da su i ovdašnji muslimani znatan U Kur’anu se nalaze mnoga ajeta, koja na to pokazuju, da će uskrsnuće onda nastati, kada zemaljska kruglja dovrši svoju putanju zbog prevrata u vasioni: 77.8.-10. Kada se ugase zvijez­ de, kada se rastavi nebo, kada se brda razaspu u prah. — 50.«. Onoga dana, kada se zemlja rascijepi, jest uskrsnu­ će i sve će Nama poletjeti, a to je Na­ ma lako učiniti. — 16.TU. 1 sudnji dan će brže preletjeti nego jedan tren. I kao što Evcndeljc (Indžii) navješću­ je buduće carstvo nebesko, opominje i Kur’an često približavanjem sudnjega dana: 53.68. Približuje se sudnji dan, i niko ga osim Boga ne može otkriti1. — 79.„-4rt. Oni će Te pitati o času (uskrs­ nuća), kada mu je rok. A Šta im Ti znaš o tome reći? Samo ovo: Boga mi, on će doista doći. Ti si samo opominjač za onoga čovjeka, koji se boji toga časa. Kada dođe vrijeme sudnjega dana, č&niće se ljudima, kao 'da su proboravili (proživjeli) samo jednu večer ili jedno jutro. — I?.«. Jednoga dana bićete po­ zvani, a vi ćete odgovoriti hvalom i slavom Bogu te ćete vjerovati, da ste samo jedan časak bili u grobu. — 17.,4. I ko je dolje na zemlji bio slijep, neka ostane slijep i na onom svijetu i još vi­ še zaluta s pravog puta. Stupanje ljudi pred lice Božje izvršiće se pod vodstvom pejgambera. 17.м. Jednoga daha zovnućemo sve ljude s njihovim vođama (poslanicima). X. Raj I pakao. Uskrsnuće donosi nagradu poštenim i čestitim ljudima, koji^su vjerovali u Boga, kao i kaznu onim, koji su bez­ božnici bili. Za nagradu se obećaje bašča blaženosti (dženet): 3.1S. Želite li, da vam ob­ javim dragocjenije dobro nego li je ovo zemaljsko? Pobožni će naći kod svoga Gospoda vrtove (bašče), kroz koje te­ če rijeka; tu će oni vječno živjeti i naći čiste supruge i uživati Božju milost. — 44.9j.-j9. Zaista će pravedni biti na si­ gurnom mjestu u baščama i kod izvora; oni će odjeveni u svilenu odjeću jedan prema drugom počivati (sjediti), i Mi ćemo ih oženiti crnookim djevojkama (hurije). Oni mngu slobodno zahtijevati svakovrsne plodove i uživati, a neće ih tu smrt pohoditi (neće okusiti smrti). Ovi i slični opisi raja shvaćaju se sa­ mo alegorički (u prenesenom smislu) j kao znak i slika. Zemaljsko uživanje, koje pribavlja najveću sreću i veselje te sačinjava požudu svjetine, izrazule Kur’an u svojoj cjelokupnosti kao naj­ veću rajsku blaženost, koju* sebi teško može predočiti, inače običan čo­ vjek. U samome Kur’anu se veli (3.5), da se on djelomice sastoji iz poredaba. Pa i ovaj ajet znači isto: 24.м. I Bog pravi poredbe za ljude. 0 pravom duševnom značenju raja obavješćuje nas ovaj ajet: 18.110. I ko se nada, da sretne svoga Gospoda i ро,- račun pošt štedionice Ш9 Godina I. Ovo pitanje stavljamo predsjedniku vlade g. Soli i odlučno tražimo, da u tom pravcu zavede red i jednakost. 0vo tražimo ne samo u svom interesu, nego i u interesu naših trgovaca, koji većinom prate samo naš list. Jedna simp tična po­ java; Beogradski dopisnik »Srpske Riječi« došao je na zgodnu misao, da stupi u uži dodir sa ljudima iz »Nar. Kluba« i da srpsku javnost upozna sa mišljenjem prekosavskih Hrvata. »Meni se čini — veli Košta Marić — da smo mi Srbi i Hrvati jedni cd drugih zazirali više što se ne poznajemo, nego li što smo jedni drugima tako strašni. Za svo vrijeme dok sam razgovarao sa gg. poslanici­ ma, oni su bili toliko prožeti idejom na­ rodnog jedinstva i dobra državnog, da ja i nisam opazio, da se nalazim u »zlo­ glasnom« Narodnom Klubu. Jer kao što su radikali bauk za Hrvate, tako je i Narodni Klub zloglasan kod Srba. Me­ đutim ni jedno ni drugo nije istina, ne­ go su nam to podmetnuli zajednički ne­ prijatelji naši i narodnog jedinstva, da bi u mutnoj vodi ribu vatali i na naš ra­ čun se veselili. Ali kako da se »poznamo? pita me jedan od poslanika. — Preko štampp i putem prijateljskih razgovora, bio je moj odgovor. — Dobro, štampajte Vi članke latinicom pisane od strane Hr­ vata, a mi ćemo Vaše ćirilicom ...« 1 eto, g. Mariću je odmah uspjelo, da dobije prvi članak sveučilišnog prote-, šora g. dra Đure Surmina, koji je po­ znat kao odavnašnji borac za narodno jedinstvo. Šteta samo, što ga »S. Riječ« nije štampala latinicom, da i tim vanj­ skim znakom dokumentira svoju tež­ nju za približavanjem dvaju plemena našeg jedinsvenog naroda. Radi važ­ nosti same stvari mi taj članak preno­ simo u cijelosti. Narodni zastupnik dr. Šurmiii piše: »S prijateljske sam strane zamoljen, gospodine uredničc, da Vam u cijenjeni list donesem koju crtu, kako mi Hrvati, gleda mu u lice, neka vrši dobra djela i neka nikog ne obožava osim svoga Boga jedinoga. — 33.48. Vaš pozdrav neka bude onoga dana, kada ćete Boga ugledati: Blagoslov i mir! Bog vam je pripravio plemenitu nagradu. — 10.n. Mi ćemo ostaviti one, koji se ne nadaju Nas susresti, u njihovoj bludnji i bezbožnosti. A o samom dženeti veli se ovo u ha­ disu: 571. Raj (dženet) se sastoji iz takih stvari, koje oci nikad ne vidješe, uši nikad ne čuše, a duh ih sebi nikad ne predoči. — 3.i2?- Natječite se u tra­ ženju oprosta od Boga i dženeta, koji svojom prostranošću obuhvata zemlju i nebesa i koji je određen za pobožne I pravedne. — A jedan hadis opet kaže: 390. Dženet se nalazi iza djela, koja su vam teška, a džehenem se nalazi iza takvih poslova, koji vas mame i draže. Na isti alegoriČan način prikazuju se muke paklene: 101.7. Ko će ti prikazati, šta je pakao? To je užarena vatra. — 44.,0-4«. Sudnji dan je svima stalno-od­ ređeno vrijeme. To je dan, u kojem ni­ ko nikome ne može pomoći ni koristiti i kad samo milost Božja odlučuje, jer je Bog doista moćan i milostiv. Sigur­ no će plod sakuma (jedno drvo u paklu sa užarenim plodovima) biti hrana ve­ likog grješnika, koji će gorjeti svojim tijelom kao rastaljena ruda i kuhati se kao vrela voda. Pakleni duhovi će vući grešnikc u vatru. �Sirana 2 Стцама kojima se kaže, da smo separatiste, za­ mišljamo razvoj naše države. Rado se odazvali tome, pa Vam evo šaljem ove crte, da se čuje i od nas u »Srpskoj Ri­ ječi« nešto. Moram odmah da kažem, da politiku po uspjesima prosuđujem, dakako uvažujući i sredstva, kojima se do uspjeha dolazi. Nemoralna i nezakonita sredst­ va mogu časovito da dovedu do uspje­ ha. Ali trajni uspjeh, trajni napredak može da ostane samo tamo, gdje je bilo jačih moralnih podloga za početak ra­ da. Ako toga nema, onda: kako došlo — tako prošlo. U kraljevstvu Srba. Hrvata i Slove­ naca mora da vrijedi isti temelj. Niti se može tražiti, a osobito danas, da mi svi budemo jednoimeni narod, niti se može očekivati, da one tistićgodinama hranjene i njegovane opreke budu izglađcne za mjesec dana. 1 odviše bi to bilo tražiti od ljudi, kakvi smo mi, a i kakvi su svi drugi. Ako se računa s tim ljudskim slabostima, očito je, da je za upravljanje naše otadžbine potrebno, da nam se dade vremena, kako bismo se snašli i Hrvati i Srbi. 1 ukućani se priučavaju na nove pridošlice, a kako se ne bi ovakva velika familija narodna, što smo postali poslije rasula, morala da pribira, okuplja, da upozna, kojeg će člana kamo da postavi za posao. Ima nas nedoraslih, ima nas zrelijih, a biće nas i zrelih. Ne može onaj nedo­ rasli da drži težinu i radnju kao onaj, koji je potpuno postavljen na noge. A i to ne znamo, gdje se koji i kakav na­ lazi i gdje ga i kako ga treba da posta­ vimo. U jednome smo posve jednaki: hoće­ mo da budemo jedno i hoćemo da radi­ mo za ovu svoju novu, proširenu, ali neizgrađenu novu kuću. Mi hoćemo svi da joj budemo neimari i to takvi, koji rade sebi, a ne drugome. Posla nam je mnogo. Negdje je rat uništavao, negdje je rat i pomogao. Sva­ ka kuća u sebi nesložna, raspašće se. A jer mi ne ćemo da se naša raspada, mi ćemo da privučemo one jače na po­ sao, da pomognu slabijima, pa da oja­ čani svi uzmognu što vi^e postići. I opet može to da bude, ako znamo svoje sile, svoju snagu. Snagu, što ćemo dozrfati, ako dadnemo da svaki svoju lič­ nu. individualnu snagu upotrijebi prema svojem alatu i svojem zanatu. Taj nam je alat dala u ruke zemlja sa svim svo­ jim neravnostima porazdijelivši nas u krajeve, koji negdje trehaju jedan, a ne­ gdje drugi. Drugi treba onaj u Banatu, drugi onaj u kršu hercegovačkom ili pod visokim Trebevićem ili u gori Romaniji. Govoreći o onome, što nam je svako­ me najbliže, imao sam na umu onu našu veliku kuću, koju zovemo državom. I u toj našoj kući ima ukućana, od kojih se jedan zove Srbin, drugi Hrvat, treći Slovenac. Tri brata od jedne majke ne će da im se kuća očinska rastepe. Sva tri rade oko nje, sva tri će nastojati, da je što ljepše, a i brže urede. Ipak će ostati u kući svaki sa svojim imenom, jer mu je to milo. I ostaće brat sa svoNa zapadu je rašireno jedno krivo mišljenje o muslimankama, kao da im je bajagi određen niži položaj u Islamu i da im tobože i Kur’an poriče svako blažen­ stvo. Ovaj je nazor posve kriv, jer Is­ lam nije samo osigurao svjetovna prava ženama u širokom opsegu, nego ni u duševnom pogledu ne pravi nikakve ra­ zlike između muža i žene. Tako stoji u Kur’anu: 16.»». Ko čini dobro, bio to muž ili žena, ako je samo pravovjeran, toga ćemo Mi oživjeti za dobar život i nagradićemo ga za njegova dobra djela. — 33,м. Doista pravovjernim muževima i ženama pokornim, istinskim, čvrstim i poniznim, koji daju milostinju, poste i čuvaju svoje kreposti i sjećaju se Bo­ ga, obećao je Bog oprost i veliku na­ gradu. U duševnom dakle obziru stoji žena pred Bogom na istom steponu kao i muž. „Будућност* културно-белетристички часопис покрећу наши напредни националисти. Лист he се бавити културним и економским подизажем муслимана, ширењем писмености и свим другим савременим питањима која служе васпитажу муслиманског народа. Почеће излазити на 15. јуна и то два пута мјесенно. Цијена му je 84 „PRAVDA* — „ПРАВДА* jim osobitostima, i svojim ličnim svoj­ stvima, da iz svojstava i rada sva tri brata izađe kuća, dom, država naša što potpunija, što snažnija, što čvršća. Ovo smo mi svi imali na umu, kad smo tu svoju kuću iz razvalina sastavili. Kako bi se politički o tome govorilo, to bih drugi put, gospodine uredničc, ka­ zao, ako mi dopustite, da gostujem u Vašem cijenjenom listu.« Sarajevo, 31. maja. Sama pala... Gđica Almasa Iblizović, učiteljica na muslimanskoj djevojačkoj školi u Sarajevu i o d b o r n i c a s funkcijom u »Osvitanju« zaručila se sa gimn. profesorom g. Hakijom Hadžićem. S onim Hadžićcm, koji svojom nošnjom osamljeno odvrlji na stranu od islamske fcajcđiAce. solidarisa se sa zahtjevom Dž. Sulcjmanpašića za ot­ krivanje naših žena i tijein izazva ne­ povjerenje roditelja muslimanske mla­ deži i proti muslimanskoj inteligenciji a i proti samoj školi. — Zaruke gdice Iblizović bile bi njezina privatna stvar, koja se ne bi d ugih ticala. Ali njezin naumljeni korak kao nastavnice na mu­ slimanskoj Školi i odbornice n ašeg ženskog udruženja tako su se duboko dojmile drugih muslimanki uči­ teljica, njezinih drugarica i ostalih odbornica »Osvitanja«, da su je jednoglasno isključile iz društva i svoje sredine. Nadzorni odbor »Osvitanja« kod pre­ uzimanja njezine funkcije u društvu po­ kušao je još jednom da gđici Iblizović omogući povratak u dosadanju zajedni­ cu uz doličan prijem. Ali ona nije htjela ustuknuti i tako je njezin gubitak jučer postao definitivan. Žalimo je, ali smo preči sami sebi. Sama pala, sama se ubila! Mi se potpuno solidarišemo sa postup­ kom vodstva »’Osvitanja«, a jednom zgodnom prilikom osvrnućemo se pota­ nje na upadljive slučajeve, koji pobu­ đuju nepovjerenje i smetaju našem zdra­ vom kulturnom razvitku. Bilješke. Dr. Pavdić ne odstupa. »Hrvat« od 26. o. mj. donosi ovu bilješku: »Novine pučke stranke još uvijek raznose širom hrvatskog svijeta vijest, da se dr. Pavelić povlači iz javnoga života. Tako čitamo -u mostarskom, glasilu te nove stranke ovakovo zaključivanje: »Prema tome dr. Pavelić ne će uopće više ak­ tivno sudjelovati u našem stranačkom životu«. — Dopuštamo, da bi možda gospodi od nove stranke bilo to povla­ čenje po volji, ali ne dopuštamo im, da trube kao istinu ono, što smo mi već davno demantirali. Dr. Pavelić nema ni najmanje nakane, da se povuče s po­ litičkog rada. Naprotiv on se nada, da će mu obiteljske i zdravstvene prilike dozvoliti, da se opet u najkraće vrijeme svom energijom posveti narodnoj poli­ tici. Ako i nije više predsjednik Narod­ nog kluba, to ga ne će priječiti, da unutar istoga kluba razvije svu svoju K годишње. Претплата ce шаље на „Будућност" Сарајево. Ми овај лист најтоплије препоручујемо, a кад изађе осврнућемо ce опширније. Novi Život« — Trezvenost. Primili smo 5. broj ovog vrlo potrebnog mje­ sečnika, koji sadržaje slijedeće članke: — Ford o eprporodu čovječanstva. — Milan Đ u r a n : Pobratimstvo. — Guy de Mauppasant: Krštenje. — M. T. Alkohol u osnovnoj školi. — Dorđe K o nč a r : Što hoćemo. — Panta A ranđelović: Voćarstvo i apstinen­ cija. —- Dr. R. H e reod : Borba protiv alkohola u Finskoj. — Država u borbi protiv alkohola. Uredništvo lista nalazi se na Kipnom trgu broj 9. I. —- Pretplata iznosi go­ dišnje 5 K; za đake, radnike, učitelje, učiteljice K 3.50. »Jugoslovenskl Privredni Kompas«. Za kratko vrijeme izaći će prvi svezak Jugoslovcnskog Privrednog Kompasa, što ćc ga urediti- novinar Vladimir Pavlaković. Čitavo djelo obsizati će 5 debe­ lih svezaka, a izaći će do konca god. 1920. Interesiram krugovi mole se ovim putom, da stave svoje želje i zahtjeve na urednika, Zagreb, Marija Valerija ul. 6. I. kat, telefon 11—13. Broj 39 Број glez, Francuz, Belgijanac i Italijan). Od­ rom komisija od 7 čl. (po 1 Poljak, Prus, Ceh, Englez, Francuz, Danac i Šveđa­ nin), a Njemenom po 1 član susjednih država. Dunavom upravlja komisija Engles­ ke, Francuske, Italije i Rumunije. Komi­ siji se pridaju po I Član susjednih dr­ žava. Naročite odredbe važe za Đer­ dap. Njemačka ustupa za te sve rijeke sve remorkere, sve lađe. Za Rajnu va­ (Svršetak). ži ugovor od 1868. sa slobodom plo­ Ekonomski ugovori: — Od­ vidbe za sve narode. Njemačka će us­ sjek II. odnosi se najprije na važenje tupiti na Rajni Francuskoj remorkere i ili ukidanje ekonomskih ugovora ranije lađe, dokove, sve ctablismane, pravo zaključenih medu savezničkim ili udru­ prenosa vode u franc. kanale. Belgija iženim silama i Njemačkom. Izvjesne po­ ma ista prava u kanalu Rajna—Meza. sebne odredbe određuju, dopunjavaju ili Francuska ima isključivo pravo upo­ mijenjaju neke od tih ugovora ili poje­ trebe vodene snage Rajne za poslove. dine odredbe iz njih. Njemačka se oba­ Sve te odredbe se odnose i na Mozel vezuje, u koliko se tiče poštanskih ili i na dio Rajne od Bazela do Konstance. telegrafskih konvencija^ da no odbija Cesi u Hamburgu i Štetinu imaju za posebne sporazume sa novim država­ 99 godina slobodan pristup. Komisija ma, i prima na sebe da usvoji svaku od 3 člana, urediće detalje (1 Nijemac, novu konvenciju u pogledu radiotcleI Englez, 1 Ceh). Provoz željeznicom grafije. Drugi jedan član ostavlja sva­ je povlašćen i važi ugovor od 1890, a koj savezničkoj ili udruženoj državi ini­ ukida se ugovor od 1909. za 25 god. Sa­ cijativu stavljanja u snagu ugovora za­ veznici mogu podići u Njemačkoj svoje ključenih između koje od njih i Njemač­ željeznice. ke i određuje proceduru pri tome. Nje>Kanal Kil je slobodan i za ratne i za mačka ima da poništi sve ugovore, kon­ trg. brodove. Jednakost važi za sve u vencije, sporazume što ih je zaključila svemu. Njemačka ćc održavati kanal. s Austrijom, Bugarskom, Mađarskom i XIII. Dio: Turskom od 1. avgusta 1914. Poništeni Rad: — Odbor Lige Naroda starasu i svi ugovori, konvencije i sporazu­ će se o fizičkim i moralnim udovima mi zaključeni od strane Njemačke prije radnika. Rad nije trgovački objekt; uili poslije 1. avgusta 1914. sa Rusijom druživanje je slobodno, ako se ne pro­ ili ma kojom državom koja je bila njen tivi zakonima; nagrade će biti takve, sastavni dio, kao i sa Rumunijom. Uki­ da osiguravaju pristojan život; radiće daju se koncesije, privilegije i povlastice se 8 sati dnevno (48 nedjeljno); nedje­ koje je Njemačka prisvojila sebi od 1. ljom se ne radi; nagrada je ista i za avgusta 1914. u kojoj od savezničkih ili žene I za ljude; zakoni će ^sjgu .ti te udruženih država i u Rusiji. Tereti i tro­ principe i kontrolu rada. škovi koji bi pro:<zišli iz toga, pašče na XIV. Dio: Njemačku. G a r a n t i j e : — Smanjenje njem, Prava industrijske, književne i um­ efektiva prema ugovoru; utvrđen broj jetničke sopst\enosti vaspostavljena su vojske za Njemačku; demulitdtizacija u punu važnost, s nekim ogradama u Rajne za 50 km; okupacija lijeve obale pogledu njemačkih podanika: važe od­ Rajne i mostova. Njemačka će se razo­ redbe koje imaju snagu ratnih zakona; ružati za 2 mjeseca. Okupacija Rajne svaka saveznička država ima pravo na i mostova važiće 15 godina. Ako Nje­ ukidanje ili ograničenje tili prava u od­ mačka izvršUM ugovor, okupaciji će se nosu na Nijemce, a za potrebe narodne smanjivati: na kraju pete godine na mo­ odbrane ili u opštem interesu. Rok naj­ stu Kelna i ušću Rera i Ara; na kraju manje od godinu dana imaće potpisnici 10. godine na mostu Koblenca i od Raj­ ugovora za ispunjenje formalnosti, pla­ ne do Baharaha; na kraju 15. god. na ćanja taksa i dr. prema zakonima sva­ mostu Majnca i Kela. Okupacija se proke zemlje radi očuvanja postojećih pra­ dužava, ako Njemačka ne ’zvršuje vjer­ va industrijske, književne i umjetničke no ugovor. sopstvenosti. Naročitom odredbom Nje-, XV. Dio: mačka je spriječena da izbjegne svoje Razne odredbe: — Njemačka obaveze pod izgovorom nacionalizacije priznaje ugovore koji će se zaključiti sa ili svake druge slične mjere. Ako se nje­ Austrijom, Mađarskom, Bugarskom i mačka vlada bude odala međunarodnoj Turskom i sve nove države. Priznaje trgovini, smatraće se lišena prava, pri­ ugovor sa Monakom od 17. jula 1918. vilegija i zaštita suvereniteta. Ratifikacija ugovora izmjenjuje se u Pa­ Privatna dobra i interesi rizu. Ugovor važi od ratifikacije. Neposredni odnosi između francuskih poverilaca koji žive u Francuskoj i nje­ mačkih koji žive u Njemačkoj, biće za­ branjeni za plaćanje dugova prije rata; Ispit na šerlatskoj školi obavljen ie po.yedovaće naročito nadleštvb usta­ dne 28. maja u srijedu prije i poslije novljeno u svakoj zemlji. Vlada će biti podne. Ispitnom je povjerenstvu pred­ odgovorna za plaćanje dugova priznatih' sjedavao reis-ul-ulema g. Dž. ef. Cauod njihovih građana i moći će na sume šević, a od školskog odjeljenja bio je iplaćene njihovim građanima stavljati iz­ zaslan g. Ibrahim-bcg Deftcrdarović. Is­ vjesne namete na ime troškova, rizika pit je pravilo šest kandidata i to: Abi kompenzacije. Dugovi će se plaćati s durahmanović Edhem iz Korainteresom 5 od sto. Dobra, prava i in­ ja (Bijeljina), Forta Osman iz Cajteresi savezničkih podanika u Njemač­ niča, Gavranović A b d u I a h iz koj oslobodavaju se svih izuzetnih rat­ G. Vakufa, Gruhonjić Abdulah nih mjera, i oni će hnati pravo na na­ iz Janje, M e h i n a g ić Hafiz I b r aknadu štete izazvane tim mjerama. Uh i m iz Gračanice i V e 1 i ć A b d u 1 a h ništavaju se ugovori zaključeni među iz Rakitnice (Sarajevo). Sve šest kandi­ ličnostima među kojima je trgovina bila data je položilo ispit, a trojica od njih zabranjena docnije, ali su postavljene s odlikom. izvjesne važnije ograde. Predviđen je Mladim i poletnim apsolventima želi­ mješoviti arbitrarni sud za rješavanje mo uspjeh u budućem radu za narod i Svili sporova po ovim pitanjima. domovinu, koja ih željno čeka i mnogo XI. Dio: od njih očekuje. Dosad su radili ta Vazduhoplovstvo. svoju školsku naobrazbu, a odsele ne­ Slobodno je spuštanje saveznčkih aka uz svoje daljnje usavršavnje ne za­ vijona na njemačkom teritoriju. Sve nje­ borave svoje glavne dužnosti: sitno­ mačke obaveze u tom pogledu važiće ga rada u narodu za na rod. Ne­ do 1. januara 1923. ili do dana ulaska ka im uvijek budu na umu one mudre Njemačke u Ligu Naroda. riječi našeg prvog jugoslovenskog pjes­ XII. Dio: nika Preradovića: »Zadužnici mi smo Pristaništa 1 željeznice. ovdje, — Kojim dom i domovina — Riječni putcvi u Njemačkoj su slobo­ Život dade na kamate — Sto uživat mi dni za saveznike'kao i za njem, građa­ možemo — A1 potrošit ne smijemo. — ne, Brodarska društva ne jnogu ome­ Nije žiće ovo naše — Domovine glavni­ tati taj saobraćaj. Pri ulasku u Nje­ ca Je! mačku ne postoje nikakve formalnosti. Takse mogu biti jedan na hiljadu od Iz okružno medrese. Ove školske go­ vrijednosti. Magazini će stajati na upo­ dine pohađalo je okružnu medresu u trebu. Tranzit ne podleži taksama. Laba, Sarajevu i to II. razred 23 učenika, a Odra i Njemen su slobodne međunarod­ III. razred 29 učenika. Prvog razreda ne rijeke: Laba i Vjtava od Praga, Od­ nije bilo, jer zgrada u kojoj je sada i ra od ušća Ope, Njemen od Grodna, škola i konvikt pretijesna je i za ova Dunav nd Ulma sa svima kanalima. dva godišta, a popravci kuće, u kojoj Nijemci ne mogu bez dozvole saobra­ se je mislilo da bude konvikt, nijesu se ćati. Tak c su samo za pokriće troš­ mogli dovršiti prošle godine, pošto se je kova. Labom upravlja kom. od 10 čla­ tim počelo prekasno radjti. Nadati se je nova (4 Nijemca, 2 Ceha i po jedan En­ da ćc vakufska uprava biti ovog ljeta dosad dobro poznatu agilnost. 1 Narod­ ni klub i dr. Pavelić živo žele, da mu prilike što skorije to dozvole. Uzalud­ ne su dakle i pogrješne sve kombina­ cije o odstupu dra Pavelića, koji se od­ stup ima doslovno shvatiti onako, kako smo ga saopćili Tekst preliminara mira. Prosvjeta i škola. �Број 34 - Broj „ПРАВДА* -„PRAVDA* Страна 3 Strana bočne ulice. Svi listovi pozvali su gra­ dopisu ništa ne govori, niti veli, da se ekonomskih klauzula dostaviti kasnije. đanstvo na zbor, zbog ugroženih ru­ je o tom raspitivao u Cazinu. On nije Nadalje se je vijeće bavilo ruskim pro­ munjskih prava u Banatu. Na mitingu, dobio pšenicu po krunu, nego po tri i blemom te je zaključeno, da se uvjet­ koji je inspirisan od vlade a ne od еп-ш no prizna vlada admirala Kolčaka. zato se ljuti pa makar mi, pa i posavačdeljskih Rumuna, bilo je mnogo govor­ ki činovnici kupovali brašno po 4—5 K. Pitanje Rijeke nije još riješeno. nika, koji su govorili protiv Srbije uz On je trebao dobiti pšenicu po krunu i Rajnska republika. Prema sve pouz­ uzvike masa: »Dolje Srbi, koji zaborav­ svršeno. danijim vijestima imala bi se u utorak ljaju našu pomoć« i »tražimo Torontal«. Nadalje.'veli, da je Cokić kroz .Četiri u podne proklamovati u Koblenzu rajn­ Manji dio uputio se pred naše poslan­ mjeseca svoga službovanja bio na putu ska republika. Povodom tih vijesti bu­ stvo, ali ga je vojska razjurila. preko tri mjeseca. Da li je Krajišnik o knuo je u Kelnu generalni štrajk. predstojnikovu putovanju vodio tačan Okršaji u Štajerskoj. Ljubljanski do­ dnevnik, ne znamo. On ne kaže ni to, pisni ured javlja poluslužbeno: U od­ da li je to putovanje bilo službeno ili sjeku Slovenki Gradec djelovala je nje­ privatno. Biće valjda službeno i sa zna­ mačka artiljerija. Ispalila je više od 100 U prekjučerašnjoj »Jugoslaviji« čita­ njem pretpostavljenih faktora, jer da je metaka na naše čete. Neprijateljske pa­ mo ovaj natječaj željezničke direkcije: putovao privatno, ne bi mogao sada . trole su prekoračile štajersku demarka»Direkcija željeznica p r i m a 40 pri­ dobiti tri mjeseca dopusta, kome se K. cionu liniju i napale naše predstraže, ali pravnika za majstore pruge. od srca veseli. I iz ovog se vidi, da Kr< su odbijene. Natjecatelji moraju dokazati: negdje piše u kancelariji, pa kao »služ­ VVilson o Turskoj. Pariški listovi ja­ 1. Pripadnost kraljevstva Srba, Hr­ benik« valjda drži, da je služba samo vljaju: Predsjednik VVilson izjavio je ju­ vata i Slovenaca; pisati i u kancelariji sjediti. Tako radi čer u sjednici vijeća Četvorice o tur­ 2. starost od 21 do 30 godina; Krajišnik, pa bi valjda tako trebao ra­ skom pitanju, da je on mišljenja, da će diti i predstojnik. Šta se tiče jednog 3. sposobnost za željezničku službu se američki senat po svoj prilici proti­ po pregledibi željezničkog nadliječnika; predstojnika njegov kotar i narodne po­ viti tome, da Sjedinjene Države pre­ 4. školsku odnosno zanatlijsku predtrebe, pa još u ovo najburnije prevratuzmu sav mandat nad Carigradom, Ar­ no doba, kad se i najpozvaniji gotovo naobrazbu. menijom i Anatolijom. Na to je predlo­ Molbe se imaju predati željezničkoj ne miču sa svojih stolica, jer ne će, da žen kompromis, na osnovi koga bi Tur­ direkciji, odjel II., Kralja Tvrtka ulica rizikaju sa svojim životom9 — Eto skoj ostao u Evropi Carigrad, uski po­ broj 5 u Sarajevu, najdalje do 15. Krajišniče, i mi se slažemo s tobom i jas područja u Maloj Aziji, a osim toga prigovaramo tvom predstojniku Cokiću juna 1919. Od molitelja će direkcija još nešto drugog područja, te bi joj se što je hodao i tako išao u iznimke, pa najsposobnije izabrati na temelju izo ­ na to priznala nezavisnost Ovim rijebrazbe i prijamnog ispita iz slijedećih makar se i govorilo, da predstojnik, šenjem zadovoljili bi se i oni, koji nera­ predmeta: iz matematike i geometrije prikovan za kancelarijsku stolicu, nije do gledaju podjelu Turske. za niže razrede srednjih ili njima sličnih nikakav predstojnik, kome je ozbiljno Pobuna u Carigradu. Iz Konstance se škola, sposobnosti pismenog sastavka i stalo do blagostanja, harmonije ili po­ javlja, da je .u Carigradu bilo velikih po­ geometričkog crtanja. Ispit će se oboljšanja prilika njegova kotara. I on je buna protiv antantinih trupa. Pobuna je baviti u prvoj polovici mje­ mogao sjediti u toploj kancelariji kao i ugušena, a vode strijeljane. seca jula u Sarajevu. Prednost Ti i drugi, pa makar vi plaćali pšenicu Carigrad bi dali i — Rusiji. U jednom imadu oni, koji su izučili koji građevni i po 5 K a i drugo u istom razmjeruč dalmatinskom listu, koji se mnogo bori zanat ili koji su svršili četiri razreda Drugi je napadnut gruntovničar Haza samoodređenje naroda, čitasmo i osanbeg Krupić. On se - kaže Krajišnik srednjih ili njima sličnh škola. ve interesantne retke: »Poznato je kako sveti sucima, pa denuncira Srbe! Do Sposobni bit će primljeni kao podč>se je uvijek svaki Rus znao oduševiti sad ih Je 6 denuncirao! — O njemu ni­ novnici aspiranti, te po položenom pri­ na spomen Carigrada, kao što se znade, šta više ne veli Krajišnik. Sirote suci! jamnom ispitu do jeseni dodijeljeni sek­ da je Rusija pošla i u veliki rat, s na­ Oni se ne znaju snaći, pa tog svog pod­ cijama za uzdržavanje željeznice, a od dom da će dobiti Carigrad... Sada pak, činjenoga činovnika po prstima udariti jeseni desetmjesečnom tečaju u Sara­ kad se radi o razdiobi turskoga carstva, za nered i nepravdu! Gdje im je aka­ jevu.« Rusija ne biva uzeta u obzir. To nije demska sprema i naobrazba! — nego Na drugom se mjestu osvrćemo na pravo Herveu i on piše u svojoj »Viceto ih mora iz samilosti u zaštitu uzi­ furtimaški postupak direkcije, ko­ toric«, da se Carigrad ima predati Ru­ mati jedan Krajišnik putem javnosti, vajim je htjela zaobići nas muslimane, a siji, koja je dala za savezničku stvar peći za istragom protiv onih (u prvom ovdje skrećemo osobitu pažnju na važ­ dva milijuna svojih vojnika i bez koje redu muslimana) na koje on u sebi vi­ nost ovog natječaja i preporučujemo sada ne bi bili Nijemci u Versaillesu, ni če: Ummmmm! Nu eto mu je jeka pre­ našoj mladeži, da se natječe u što ve­ Austrijanci u Saint Germainu. stala — odahnuo je u banjalučkoj »'J. ćem broju, jer je željezničarska služba Ako postoji Rusija boljševička, koja Državi«! i važna i unosna. je sklopila brestlitovski mir, postoji i Treći je po redu napadnut nadcestar druga Rusija pod admiralom Kolčakom, Rudolf DolejŠi, koji je starinom Čeh, a koja je ostala vjerna savezu i kojoj su od prevrata je postao najbolji Sr­ Rusiji Francuska i Eegleska obećali Ca­ biti. Eto vidite, on je u tom kod Krajiš­ rigrad, pa bi joj ga, kako traži Hervć, nika pogriješio. On ne bi smio biti Sr­ Posavina, 22. maja 1919. morali i dati. bin (ili pravije srbofil. što Kr. neće da Čitajući banjalučku »J. Državu« broj I engleski list »Daily Mail« traži, da rekne). On je kanda morao ostati što 1 35. pade mi u oči prva domaća vijest se Rusiji preda Carigrad, jer ga je ona jest — Ceh, a od prevrata postati srboGostovanje Žanke Stokićeve. Žanka »Izjava«, koju daje g. dr. Ilišević sa još sa toliko milijuna mrtvih i ranjenih i fob.... Stokićeva unijela je u kazalište jednu 15 bihaćkih uglednih Srba, u kojoj osu ­ zaslužila. Kraršnik nastavljajući veli: da g. Dointimnu notu, jedan neprisiljen 1 na­ đuju dopisnika »S. Zore« iz Bihaća, 4er Neka smo čuli i tu ... lejši misli, da je dosta samo platu pri­ ravan ton, koji se osjeća čim se pojavi je u 80. br. toga lista napao posve ne­ Gladni Talijani. Komite, u kojem Fran­ mati. a nikad ne biti na cesti. Dokaz je na pozornici. Vidi se izbrušen talenat i vinih 5—6 osoba. U izjavi se veli, da cusku zastupa Непгу Simon ministar ko cesta od Cazina do Otoke. G. DolejŠi! poznavanje onoga što igra. U nje je sve takav način pisanja pokazuje neoplemelonija, a Italiju Crespi, sastao se nakon Mob'm Vas izađite na cestu, a uzmite i na svome mjestu, glas, kretnje, držanje. njemTdušu jedne individue, koja u r a spauze od nekoliko^ dana na vijećanje u Krajišnika, pa šetajte po njoj do Oto­ pirivanju vjerske i plemen­ U pravi čas ona zna da se snađe na srijedu po podne jpod predsjedanjem ke. To nije velik komad, biće nešto oko ske mržnje među braćom nalazi svakom mjestu. Njezina je i teška ulo­ lorda Milnera. Na dnevnom redu bilo je 25 km. Duboko gledajte po cesti. Vaše svoje zadovoljstvo. — U izjavi ga među ovim diletantskim društvom ispitivanje revindikacija, što ih Italija će oči same cestu popraviti. Ne učinite se apeluje na srpske listove »S. Zoru«, izuzev dvojo-troje, koji zaslužuju Veću zahtijeva u Africi na temelju članka li to. naša će Vas zem. vlada, na tužbu »S. Riječ« i »J. Državu«, da onakih i pažnju. Ona mora njih popunjavati, a 13 londonskog ugovora od 25. apr. 1915. g. Krajišnika u »J. Državi« staviti pod sličnih dopisa ne donose, jer oni u ve ­ ne da oni nju popunjavaju. Pa za to is­ Poraz boljševika.i»Times«-u javljaju iz ođgovoriiost. što Vaša ta jedina cesta kače ona dvostruko pred nama. liko smetaju složnom zajedničkom ra­ Helsingsforsa: na fronti oko Gaćine 43 (Krajišnik se ne tuži na druge ceste u du i unose varku u naše javne prilike, Nastupila je u »Seoskoj loli« u ulomilje od Petrograda, bacio je boljševik kotaru) nije u redu, već drea stomakom još se veli i to, neka se donose dopisi gi Jelke, seoske namiguše, koja odvraća ki generalni štab u utorak i srijedu u gr Krajišnika, kada se »on« tamo vozi! od takovih dopisnika, koji će sa vlasti­ momke od djevojaka. Moramo priznati, boj zadnje sile, koje je sjeverna ruska Budite oprezni, jer će Vas vlada kaz­ tim potpisom i opširnim iznošenjem fa­ da je ulogu odigrala na potpuno zado­ armada hametom potukla. Finski dobro­ niti mimo sve vaše kolege u jedinstve­ kata žigosati one mračne elemente, koji voljstvo. Glavni junak »seoska lola« (g. voljci potisnuli su pomoću engleskog noj državi SHS. — Ta ni vlade ni Kra­ su svojim prljavim radom u prošlosti Marinković) bio je negdje i previše sen­ brodovlja boljševičko desno krilo. Pred­ jišnika se ništa ne tiče, što unakrst od timentalan, pa je kvario pravi utisak zaslužili žigosanje. straže sjeverne vojske nalaze se prema Vel. Kladuše pa do Srebrnice i od TreIzjava je od prve do zadnje riječi ucjeline. zadnjim vijestima već na tačkama, koje binja do Bos. Broda po cijeloj Bosni i Ijudna, logična i opravdana. Potpisnici U drugom komadu »Djevojačka klet­ nisu od Petrograda udaljene ni 30 milja. Hercegovni nijesu ceste u redu. Neka je se u njoj drže na dostojnoj visini, na va« igrala je Ružu savršeno do konca »Tri Slavena — pet mišljenja«. »Beru redu od Cazina do Otoke, pa će biti čemu im se može i zahvaliti i čestitati. neupadajući nikad u pogreške, kao što sen Zeitung« donosi vijest da je između sve dobro. Vi ćete tim biti jedini nad­ Ali izgleda, da je ta izjava kao apel su drugi činili. Jovu je igrao g. Marin­ Poljaka i Ukrajinaca 40 kilometara sje­ cestar na svijetu, koji će dobiti prizna­ pala na neplodno tlo. Odmah niže nje ković sa običnim svojim starim pogreš­ verno od Lavova došlo do odlučne bit­ nje od konferenJie mira! Velim Vam, »J. Država« donosi pismo iz Cazina od kama povlađujući se instinktu publike. da poveđete i g. Krajišnika, ne bi li i on ke. Ukrajinske čete bile su hametom po­ nekakva Krajišnika, mršava mozga, u Ali, ali Anđul... Za to ne treba pitati. tučene. dobio to priznanje za svoju brigu za kom se na nelijep način napada petori­ Jedna diletantska pojava (gđica ErviPaderevskl u Pragu. Poljski ministar cestu do Otoke,’kola služi u komuni­ ca ljudi. Ni iz jednog toga napadaja ne nova), da nismo znali da bi joj se smijali predsjednik Padercvski bio je ovhi da­ kacione svrhe, jer briga o komunikaci­ ili sažaljavali. Da nje bilo g. CurČića koji vidi se ništa drugo, n<^o li lična, vjer­ na u Pragu, gdje je bio primljen s veli­ jama sačinjava, jednu tačku kod rješa­ ska ili plemenska mržnja dopisnikova. je uz Stokićevu najbolje igrao trebalo bi kim počastima. vanja svjetskog problema. Uz to će on Prvi je napadnu kot. predstojnik Ahkomad naprosto izviždati. Englesko priznanje novih država. — taj događaj opisati ili u »S. Zori«, ili u med ef. Cokić. Krajišnik mu predbacuje Kazališna uprava morala bi imati u »Reitcrov ured« javlja: U poslaničkoj je »S R.« Ш bar u »J. Državi«, jer ti listo­ da je pri nastupu službe obećao »Činov­ vidu i ugled prvakinje srpske glume, da kući objavljeno, da je engleska vlada vi rado nrtmaju izvješća ljudi Krajišninicima« (iz ovog se vidi, da i Krajišnik joj ne meće uz bok ovake početnice, a priznala Ceškoslovačku, Poljsku i Fin­ kova kova. Danače će je staviti i tik u nekoj kancelariji perom cvrlja, a mo­ publiku moramo osuditi koja je još i sku. Ujedno je priznala Estonsko i Lođo »izjave«, koja je plod najplemeniti­ že biti i da metlom piše) dati životne aplaudirala Ervinovoj na »deklamaciji«, tiško narodno vijeće. Arapi su priznati jih misli o slozi i zajedničkom radu u namirnice, biva u izobilju, ali ih je pre­ pa se je još našlo i cvijeća za nju. kao ratujuća stranka. našoj' mladoj državi, ne obazirući se ni vario, jer su dobili manje, nego li prije. —fzl Njemačka nota. »Bcrliner TagblaR ra to. što će takav kontrast (kakvo je — Koliko je to »malo« i koliko im je javlja iz Zcneve, da je Njemačka dele­ pismn prema izjavi) pasti u oči i Kra­ dao, Krajišnik ne kaže. Njemu je bilo jišniku kao i svakom drugom čitatelju, gacija izručila zajedničku notu o pita­ malo, pa eto. Da po čem Krajišnik ne nju odgvornosti za rat i posebnu spo­ na i bihaćkom dopisniku »S. 7.«. čije boluje od Šećerne bolesti? Ako ga je je cvriianje i drljanle donisa i dalo po­ menicu o pitanju krivice. taj belaj spopao, onda bi mu bilo malo Rumunji proti nama. Iz Bukurešta ja­ voda (judima, da u ovo burno doba — cijelo pola vagona, koje se je kod prevljaju da je zbor, zakazan za prošlu ne­ Vijeć ©četvorice zaključilo je na sjed­ preko ostali briga i glavobolja — daju gledbe u aprovizaciji nalazilđ. djelju, održan toga dana pred pozorišnici od utorka, da se u petak uruči auVeli, da je kupio pšenicu u Brčkom .onako izjave. molbe i apele. tem. Na podne došlo je u naše poslan­ srijslčdj delegaciji prvlđlo teksta mirov­ Hoću da vjeru tem. da je »1 Država« po krund. a njima je dao po tri. Zašto stvo 40 vojnika sa jednim oficirom i vi­ nih preliminara. U tom su dijelu sadr­ carinsko nism^ donijela u nekakvoj zažane teHonjalne, pomorske i vazdušne še policijskih komesara. Poslanstvo je je to tako uprava aprovizacije učinila,* Krajišnika njjć brigaлОпо tom u svom Tmri’ili iz neopreznosti, jer ne mogu bilo okruženo vojskom kao i sve po­ klauzule, dok će se tekst financijskih i nešto valjanija, pa da će se ovog ljeta moći primiti i đaci za prvi razred. Rezultat u II. razredu je 6 s odlikom, 12 prvi red, 1 ostao neispitan zbog bo­ lesti, 1 propao, a 3 su dobila popravak. U IH. razredu je: 3 s odlikom, 20 prvi red, 1 neispitan zbog bolesti, a 5 je do. bilo popravak. U ovoj medresi ove godine je preda­ valo jedanaest nastavnika i to izuzam akaid i ar. jezik “za ostale predmete su bili svi ostali nastavnici uzeti iz dru­ gih srednjih Škola. Obzirom da je ovo jedina i prva me­ dresa u B. i li u kojoj se predaju uz orijentalne predmete i ostali svjetski predmeti i to sa srednjoškolskim nasta­ vnicima i po knjigama za srednje dr­ žavne škole, dužne su naše autonom­ ne oblasti, poimence ulema-medžlđs. 1 vak. sa., odbor, da najveću brigu i paž­ nju posvete ovom zavodu. Također i naša javnost treba da osobitu pažnju svrati na ovu našu instituciju, ako mi­ slimo, da kao muslimani i to svijesni muslimani egzistiramo u Evropi. Rado se — i opravdano — prigovara u našoj javnosti, da naši vjerski službenici ne djeluju u javnosti kako biše tre­ bali raditi ii kao što čine sveštenicl dru­ gih konfesija. Ali općenito uzevši kako će djelovati, kad su i u koliko su obra­ zovani jednostrano, jer uz vjersku na­ obrazbu treba posjedovati i svjetsku, pa da se može danas valjano djelovati u javnom životu, a i u školi kao vjero­ učitelji. I baš ova misao i vodila je i vodi one, koji su zagovarali ovu medresu, te ako danas ne imamo, bar da imadnemo u dogledno vrijeme svoje savremene vjer­ ske službenike. Srednjoškolsko direkcije ovdje i na strani umoljavamo, da nam pošalju svo­ je školske izvještaje, jer bismo u ovoj rubrici htjeli pratiti razvoj našeg škol­ stva uopće, a naročito obzirom na mu­ slimane. Ujedno javljamo, da su naši stupci ot­ voreni za sve školske objave. Učite|jsk» ispit. Službeni list javlja: Is­ piti osposobljenja za učiteljsku službu u višim školama Bosne i Hercegovine ot­ počet će 15. septembra o. g. u prosto­ rijama ovdašnje velike realke. Molbe za pripuštanje ispitu treba podnijeti ispit­ nom povjerenstvu za učiteljsku službu u višim narodnim i trgovačkim školama Bosne i Hercegovine u Sarajevu naj­ kasnije za četiri nedjelje poslije službe­ nog oglašenja roka za ispite. Pregled. Važan natječaj. Naši dopisi. �Strana 4 Страна da vjerujem, da je bihaćku izjavu i apel namjerno htjela bagatelisati i u vid­ ljiv znak toga odmđh do te izjave sta­ viti cazinsko pi mo, koje spada u kate­ goriju nepromišljenih radova za raspaijivanjc mržnje, U-mh, političkih strasti, nesloge itd. - Da nije bilo neoprezno­ sti, pismo bi moralo izostati ili se bar izjava donijeti u kojem kasnijem broju. Krajišnik nadalje veli u svojim »mu­ drim izrekama, da je g. Dolejši činio nasilja na seljankama. Mišljah da će bi.i ia nasilja u drugom načinu, ali Bogu hvala prevarili se, jer on veli: •bacao ih iz aprovizacije (od kud on tamo, kada je Krajišnik svu vatru sa­ suo na predstojnika Čokića, radi te blažc.ic caz. aprovizacije?!) i vikao: »Kre­ paj! Marš van’«. Mišljah, da će na kra­ ju tc jedne od gotovo opće poznatih sličnih aprovizacionih afera iz ruke g. Dolejša revolver zapucat’. ЛИ, na veli­ ku sreću i seljanki i gg. sudaca, toga nije bilo. Da je g. Dolejša to učinio, ka­ ko bi se on osvetio gg. sucima! Bilo bi im gore, nego li od gruntovničara Salihbega Krupića’ Sirote seljanke! Baš su kao i cazinski suci! Nijesu umjele sebi pomoći, odbraniti se i zaštititi. Nije im nitko htio u pomoć priteći, niti ih uputiti šta da ra­ de. Nije ni jedna umjela za tako riječi DolejšcCru šakom pljusnuti, ni starijem prijaviti. Nijesu umjele ni u bijedi, u najskrajnjem slučaju — u borbi za ko­ mad kruha, za održanje Života svog i svoje djece — i njemu i drugim krivci­ ma prirediti demonstracije, polupati' im prozore i slično. To je bio skrajnj: put u nuždi. To im nije nitko savjetovao, pa ni sam samilosni i pravdoljubivi Kra­ jišnik. Jok, on to nije htio učiniti, pa ni ovo uputnije, uljudnije: pod vlastoruč­ nim potpisom nemile događaje prijaviti vladi i starijima. On to nije učinio, nego je čekao dok sve nezgode i пс.чlje pro­ đu, pa istom sada kroz novinu (i to opet anonimno) leti im u pomoć, da tira­ ninu Dolejši nabaci brnjicu! Četvrti dolazi pod nišan nađvctcrinar Armin Cilard. Mahana mu je, što je od madžarskog jahudijc postao Čehoslovak i što je bio kod Austrije Menagcfuhrer. — Krajišnik veli, da živi u divljem bra­ ku sa nekom »kuvaricom« i na taj ra­ čun prima obiteljski doplatak. S toga »on« pita »nadležne« faktore, kako je to moguće? Držim da je sada dužnost nadležnih faktora: ispitati, da li je po jahudijskom (ili možda po madžarskočehoslovačkomVjahuđijskom) ženadbenom pravu taj brak valjan, ili je divlji, kako to Krajišnik reče, te prema tome ostaviti Cilardu obiteljske doplatke, ili ih uskratiti, pa na koncu Krajišnika o tom obavijestiti i to kroz novine, jer je on tako pitao. Ne učine li to »faktori« ostaće u oči­ ma Krajišnika i drugih, koji su kao i on, u najmanju ruku zavedeni, a možda i ćoravi, pa čak i pod sumnjom, da su i oni kao taj madžaro-čchoslovački jahudija L j. da imadu po jednu kuvaricu u divljem braku, pa šute radi sebe! Nadležni faktori! Molim Vas izvucite se ispod te sumnje i razjasnite čovi Kra­ jišniku to »kuvaričko pitanje«, jer ga ono buni i nervozi. — Tko bi još znao, post mu se ukiselio, možda je i on ba­ cio merak na kakvu kuvaricu, pa Vas pita u vlastitom interesu! Peti, koga je ubolo Krajišnikovo pe­ ro, jest umirovljeni financ. Salih ef. Midžić. O njemu se veli, da je »ratni gaz­ da«. Zaradio je za vrijeme rata na ne­ dozvoljen način (?). — Kako je to bilo, Krajišnik nam ne veli ništa. On veli, da je to bilo: »na nedozvoljen način« i to je po njegovu mišljenju dovoljno, pa ti šta hoćeš misli. Slobodno možeš misliti, da je dobivao izvoznice! Krajišnik veli, da se Salih ef. boji poreza, pa sada gra­ di štalu!... Silne li zarade, koju će je­ dna štala požderati! Uz to je, kako kaže Krajišnik, otvorio radnju sa »imetkom« od 200.000 K. Ako je to naslijeđeno ima­ nje, onda je to rijetu da je imao prije rata imetak od kojih 10.000 K, te po tom nije bio veliki »gazda«, a ako je to sve zaradio sada za vrijeme od 4 godine rata, onda je tim zaradio toliko, da bi mogao tim parama kupiti i platiti 4—5 vagona brašna, što je mogao imati mno­ gi obični pekar prije rata... Da! Ali Krajišnik — ma da je školo­ van — nema ni toliko, pa se ljuti, plaho ljuti i bome ljuti... Krajišnik jc završio sa riječima: »U interesu je pravde, da se protiv ovih ljudi povede UUaga.« Vlado! IstraguЧ- istragu! Ne učiniš t«rWmk: М.\«Ј»нк7 „PRAVDA" — „ПРАВДА" Broj 39 Број Šport. li to, Krajišnik će zasuti novine svojim I Vlado! Ne izvedeš li stvar na Čistac, pismima, i tad jao li ga se neposluš­ I imati ćeš često^osla sa ljudima Кгаnim! — Tada, evo ti groš — ako se jišnikova kov$. A i ja ću učiniti, šio sam Рг jateljska igra. U četvrtak 29. maja mog^“btW?iti itko, pa i gg. Savić, Grnaumio ...; rijećii ti, što zaslužuješ ..., 1919. igrao jc »Muslimanski Športski dić, pa i glavom Šola! Istragu, visoka rljeću ti, đa no valjaš---- pa kud puKlub« prijateljsku igru proti radničkog zemljana vlado. Istragu, tako ti danas r.lo — da puklo! športskog kluba »Hajduk«. Igralo se sa najskuplje soli i hljeba, tako ti u goto­ Ćato. obje strane vrlo živahno. Na objema vu isplaćenog patriotizma, tako ti svih stranama moglo se je primjetiti lijepili izvoziuca, izdatih milima i dragima, ta­ kombinacija i ako jc igralište, ušijed ve­ ko ti g. cenzora i njegove i crevene i likih kiša bilo barovlto. Igra je prekinuta plave olovke, tako ti oktroisanog općin­ u polovici drugog poluvremena radi pa­ skog zastupstva sarajevskog i njegovih Žalosna pojava. Toliko smo puta ožidanja tuče. U prvom poluvremenu punačelnika i podnačelnika, tako ti svih cano je. iz 11 m. »M. Š. K«-u i rezultat gosali nekolicinu žalosnih muslimana, oktrojcniih »narodnih« bosansko-hercekoji sebe računaju i u islamsku inteli­ jc bio 1:0 u korist »Hajduka«. govačkih za tupnika pomiješano i radiIsta momčad »M. Š. K«-a igraće na genciju, a no e šešir i sramote svoje kala i demokrata u privremenom Naime pred svim valjano odgojenim svi­ 9. juna 1919. utakmicu protiv »Jugosla­ venskog Športskog Kluba« iz Mostara. lounom Predstavništvu, tako ti g. Glijetom. To učinismo po svojoj dužnosti, še i njegovih dekreta, tako ti »S. Zore« s potpunim pravom se bojeći da tc oso­ i »Zvona«, tako ti starog dosta Š. Arbe svojom glupom »modom« ne okuže nautoviča i njegove stare i nove ćornašu naivnu omladinu. Sad čujemo, da sekačke politike, tako ti poskupljivanja se jc ta bojazan nažalost i obistinila. Kukavičje jaje aiim P.r ialić, p e a obi duhana, soli i željezničkih tarifa, tako ti Pritužuju nam se od više strana da su proKvmi llaiimbeg adajević- aiahć r oma dra­ jauka i pomaganja učitelja, muallima i i neki naši srednjoškolci počeli »poma­ gog posla, т«о da ruje proti n*Aoj organiaaeiji. gotovo svili službenika, tako te nestaši­ lo« nositi šešire. Po sranju tudac, a po »»ninianju politički тпоce Šibica, gasa, svijeća, električnog ma­ Ako se tome rtiajmunisanju omladine Jetar, baca eo i praeuha sa are mogaćo nači­ terijala, žice, lampi, struje i dr., tako ti popusti, onda će to za sobom povući ne. Na aila bi hti^ da je neka veličina, a babeskonačnog poskupljivanja ćumura i mnoge žalosne pošljedice. Upiremo pr­ dudi nerca potrebne odrufcnoiti — pucu ia budrva, tako ti svih poderanih, prebiljcgostom u tu slabu stranu odgoja naših ne­ aije i. naravi.o, doživljaje blamaža iaa blamaia. vanih i traljavih švapskih kruna, tako kih đaka, i tražimo od vjeroučitelja svih Fotografirasmo ga u jednoj bilješci, pa se ti svih preoranih i neovlašteno zapo­ naših srednjih i trgovačkih škola da i jo migoljio dugo vremena, dok nađe mcidansjednutih begluka i drugih zemalja, tako u tom pravcu vrše tvoju dužnost. Nije diiju u osobi nekakvu gazdu Rafe Barucha. ti od prevrata u velikom broju — pa i naime dosta, da samo hladno predaju I puče na kolegu euca I norina kadiju onako prebrzo promaknutih činovnika u svim svoju vjersku nauku, nego i da s velikim ispod žita, malo uvijeno, malo — dennncijantstrukama, pa i —ergera i —bergera, a marom paze na odgoj povjerene im mlaeki Java* liabimaga! Prošla su vremena ona... potpuno zaboravljenih kadija, tako ti odezL Također upozorujemo na to i-uGusda Rafo voli da je dopisnik .natražnjanih predstojnika, koji se iz principa ili pravu vakuf, konvikta, da i ona pripazi čke Pravde4 pravi tokmak. Nastupa i dokaa radi zahtijeva čaršije« bez pogrješke na ovake nemile slučajeve i da dotične istine pu veli: .Sadržaj dopisa odajo tokmaklak makoše sa* uprava, tako ti nametnutog đake osjetljivo kazni. dopisnika, kad veli, da je loža firma Badnjević Lijep primjer. »El-Kamerov« tefcrič, visokog đumruka na svu uvoznu robu, a a prva dopisa tvrdi da ie Badnjević svake pa i na onu, što pokriva narodnu golo­ o kojem smo izvijestili u jednom od stranko pristala, đošljedue tome — kod svi­ tinju i avratjeriju. tako ti najmilije tvo­ prošlih brojeva, uspio je kako moralno ju Ima povjerenje". Ovaki »napredan« je djece: Čokorila i Kobasice, koji se — tako i materijalno. Društvima »Gajrct« i izvraeen pojam o logici i moralu шоко imati istina — po nešto vrpolje radi tvog im i »Merhamet« donio je. po lijepu svotu »amo jedan garda Barnch i — mešetar Hamajčinog tepanja, ali ipak majku ne za­ od 2.413 K 15 hel., pa donoseći ovaj šimega pu ga donosimo u svrhu, đa upotpuni­ boravljaju — tc Osmana Hadžića, koji pohvalni rezultat svraćamo pažnju i os­ mo pTeđašnja fotografiju i još jednom koastatatalih islamskih društava, da se ugledaju je svakoj majci dobar sinak, tako ti tvo­ jemo, da samo Falalić možo biti istodobne i je mjezimčadi: Hakije i njegova škrljau lijepi primjer našeg »El-Kamera«. radikal i demokrat. Samo on može peblivanluk ka, DŽavada, kćera musi, činovnika, Važno za sirotinju. Od gradskog aptumačiti — povjerenjem; same će on dobiti pa­ koje su skinule mrsku peču i »tursku rovizacionog ureda dobismo ovu oba­ tent na otkriće, da je moralno pozdravljati raferedžu« na diku i ponos svojih rodite­ vijest: »Na bilješku »Muslimani činov­ dikalska skupština n Banjaluci i istodobno sanici« u 34. broju »Pravde« čast nam je lja i pod zemljom slavnijeh djedova, te birati ljude na politički sautaiak demokrate tako ti pravoslavne gračaničke čaršije, saopćiti, da gradska aprovizacija i m a Kukrića. d o v ol i n o ulja, (zejtiua), koje raspakoja ti iz »principa« otjera dva musli­ Ko sna priča o setu, što je izvalio riječ: cava naša maloprodaja (u Aleksandro­ mana predstojnika. Ne zaklinjem te »iz­ Đadan|?.~ Znaš li ti, Hasime? voj ulici broj 30.) uz cijenu od 21 kru­ javom« dra Iliševića i druge petnaestorice iz Bihaća, ali te još zaklinjem »Canu po litru. Ovo je ulje maslinovo, i zzinskim pismom« u 35. broju »J. Dr­ 1RTIHALI DARI BEKA. Tužna srca vrsne kakvoće a kupiti ga mogu obavješćujemo sve rođake, prijatelje I žave«, što ga je napisao za dobrobit pojedinci do koje hoće količine«. Od ovake aprovizacije i to je dobro, znance, đa se je naša predraga majka naše domovine zabrinuti Krajišnik, koji K a n i t a hanuma K u I o v i ć je također tvoje dijete, ^ispuni zad­ ali ponovno naglašujemo, da bi se go­ nju želju KrajiŠnikovu4ff j. onu u nave­ spoda mogla potruditi da bar prilikom udova U z u n i ć denom njegovu pismu) i provedi istra­ ramazana nabave i nešto masla ili buu utorak 21. maja o. g. nakon pet dana gu protiv trojice muslimana, na koje je , tera. Pretrge su pretjerali sa svojim bolovanja preselila na ahiret. Mevla »on« svoje pero nabrusio, pa ako cijenama, pa nije pravo, da se mirno rahinet ejles’n! hoćeš možeš radi parade i protiv one gleda ovo ucjenjivanje. Ožalošćeni: Šerifa i Adem Karadozović. Ako Amerika liferuje mast uz dosta dvojice nemuslimana, koji su usput uz jeftine cijene, valjda bi se Slovencima muslimane Krajišnikovim perom oboi Slavoncima isplatilo • dobaviti i koju deni, jer da nije bilo muslimana, teško sumu butera. da biše ih njihovi* »grijesi« potegli pod Komedija finita. >Jug. List« od 28. o. PR1POSLANO.*) javni novinski žig. Uz to mi za muslima­ mj. donosi ovu vijest: »Novi izborni red ne tražimo strogu pravdu! Ne tražimo Moja šuma u Rekavicama kot. Banja­ za gradsko zastupstvo, kako saznajemo milosti Milost se čini ili slabu ili ne­ luka siječe se od1 prevrata neprekidno potvrđen je već sa strane ministarstva moćnu. ili krivcu, za kojeg ima nade, da na vas mah. Okolišni sc seljaci iz nje sa nekojim malim promjenama, koje u će se popraviti, ili koji ima — uplivna drvare, baš kao da je njihovo vlastništr bitnosti ne mijenjaju od gradskog op­ protektora! Tko se u ovo uzda on ne vo. Sve moje tužbe i pritužbe kod vla­ ćinskog odbora primljenu osnovu. Pre­ vrijedi ni sebi ni drugom, a najmanje sti, koje sam nekoliko puta opetovao, ma tome imati ćemo u srpnju ili kolovo­ narodu i državi. ostale su potpuno bezuspješne. Sami zu (julu ili avgustu) prve izbore za jo­ Ta istraga neće biti teška. Predstoj­ žandari ne preduzeše ništa, da oštećenje dnu javnu korporaciju u našoj zemlji«. nik će sigurno znati zašto nije uz na­ spriječe, ili da krivce po-hvataju, makar Ovim je učinjen kraj raspri, koja je rod i druge činovnike, odnosno službe­ se sve to na njihove oči zbiva, te vide, nastala među oktroisanim članovima sa-, nike do zuba zasuo Krajišnika pšenicom đa se drva neprekidno u varoš na pro­ rajevske opštine, pa nas ne zanima ni po 1 K i drugim »blagodatima« aprovidaju pronose. zahvala dra Jclinovića i njegove sed­ zacionog hambara, pa da ga u tom obi­ Izgleda, da ću prema tome za kratko morice drugova, o kojoj smo prema lju sve frka stoji. Valjda će znati i zašto vrijeme ostati bez šume, koja jc vrijedi­ »Jugoslaviji« donijeli vijest u pretproš­ je hodao i putovao, tc je li to zahtijevao la prije prevrata najmanje 200.000 K. lom broju našeg lista. njegov položaj i narodno blagostanje, ili Ahmed Demlrovfč, Živjeli novi izbori! bar dobrobit jednog dobrog dijela ta­ gor. šeher Banja Luka. Nezvana deputacija. Čujem da je ne­ mošnjeg naroda. kakva ali kusasta deputacija iz Jajca Kod Hasanbega Krupića će stvar ići *) Za članke u ovoj rubrici uredništvo otšla u Sarajevo da se ispred jajačkog još lakše. Po pisanju Krajišnika, gg. su­ ii e odgovara. grada i kotara potuži protiv vrlo po­ ci su tevećclijc. Oni nc će umjeti ništa štovanog gpsp. predstojnika RoŽića. zaviti. Odmah će rijeti istinu. Smiješna stvar, a još više neuljudna. To Ni kod S. ef: Midžića nije stvar tako velim onima, koji se hoće prikazati kao teška. Vidjeti, šta je imao prije rata, šta jedan fotografski aparat [drveni] sa deputanti ispred ovdašnjih muslimana, ima sada, kakva mu je radnja; ispitati, tašnom 9/J2 cm. format. Tko Želi, ne­ jer oni nikakovo povjerenje u ovdašnjem kako je rgdio za vrijeme rata, te što je ka upita u Velikom Ćurčiluku br. 47. islamskom narodu ne uživaju. Valjda bi najglavnije: vidjeti, kakva mu je štala, 70. 3-3 htjeli da od ovoga predstojnika, kojeg koja po navodu Krajišnika spašava no­ svatko poštuje naprave jednog zlotvo­ vostečeni imetak od poreza. Ako je ona ra Milassina, koji je samo njima ugo­ taka, treba joj skinuti krov i naplatiti dan bio. Nck to izvade iz glave; nema porez. H. Menzildžlć. Vlado! Istraga treba biti stroga i pra­ ^’šc Milassina. Amerlkanskl vojni ataše u Rimu g. za uvađanje električnog vedna. I Krajišnika treba preslušati kao Charles Wc!1ington Furlong doputovao svjetla i snage, te svih vrsta tužitelja, a nc kao svjedoka, pa ako bu­ jc u Sarajevo, da se iroformiše o našhn telefona. Prima i popravke. du muslimani krivi, prama težini krivi­ prilikama. Primljen je i kod gosp. pred­ ce ispuni na njima želje Krajišnik ove. sjednika zemaljske vlade. U srijedu je Ali ako budu nevini t nepravedno naotputovao put Gruža. pađnut’, pravda prama muslimanima Kundurdžiluk ulica br. 35. zahtijeva, da se napadač klepne po zu­ 7 12 bima, neka vidi, kako nije ugodno ne­ oprezno zagrizati u fudc poštenje. Domaće vijesti. Trešeljak. O G i. A S i; Predaje se Prva muslimanska radnja Solidan posao. Cijene итјвгепе. Jusuf Hodžić, Sarajevo, UspjBsno se oglašuje u „Pravdi" Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. ~ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4affe406ebb17fba72ef23068d42d21.pdf ba23fe56f097b36f0246301125909ebe PDF Text Text -— — □■'OJ 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ЦреАијв "i’tjop. Pretplata godišnje 40. runa, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 40, Sarajevo, utorak 3. juna 1919. (4. ramazana 1337.) Bosanska vlada II. mudrim državak imfl, a svi ostali su ubilježeni ili ц šy oinovce ili u neozbiljne i skrahirane »olil čaxe, o kojima nije vrijedno voditi rači U prvom članku nabacismo nekoliko »Narodovcima« nikako išlo u glarefleksija o dužnostima naše vlade i vu da su jedna malena grupa tek r c 1 aistakosmo potrebu, da se u ovo prelaz­ tivne većine našeg naroda, i da u ilo doba vlada rukovodi državnim, našoj užoj domovini osim Srba pravo­ a ne stranačkim interesima. G. cenzor slavnih ima još čitav milijon duša, koje je bio tako Ijubezan i predusretljiv, da imaju prava da reknu svoju i da budu je iskasapio temeljni dio našeg članka, ravnopravno zastupljene i u vladi i u pa se ne zna u čemu se sastoji naš pri­ njenim oblastima. Oni su bili opojeni govor, te šta nas je priječilo, da pozdra. vimo našu sadanju vladu i da joj voti- ( vlašću, na koju dođoše tek stjecajem ranio svoje povjerenje. Te nam usluž- | prilika i zaboraviše da jc glavni njen iz­ nosii nije uskratio ni zapljenom uvod- ! vor narod, kao prvi i glavni suvereni faktor u držav. Svdju su vladavinsku nika u zadnjem broju našeg lista. On kuću napravili počam od krova, bez imisli da Čini nekakvu u^pgu vladi, ako ; Maplijcni svaki stavai^Toji nije laskav ’ kakva, a kamo li solidna temelja, pa je Jpo g. Atu šolu i njeg^u kompanijski li čudo, ako im se sad ljulja kao slamka na vodi i trepti prema najmanjem ćuhu Međutim stvar stoji sasvim drukčije, on . ih time samo bruka, a državi je di- j vjetra, puknuo ozdol ili ozgor. frektno štetan, jer onemogućuje pravilnu ј Mi nijesmo i ne možemo biti za ovaki r ori taciju centralne vlade. sistem vladavine. Naša vlada ne smije biti tako sastavljena, da nema korjena ^Zrijemc jc da se i g. Stcvo Mandić u narodu naše uže domovine. Ona se ne pomiri sa duhom novog vremena i da može držati na samom povjerenju mini­ se otrese austrijske metode u fajzificiranju javnog mnijenja. Vrijeme je^< starstva. a kamo Ц jednog njegova di­ jela. Čast »svestranosti« i univerzalnoj ;. Stupivši na kormilo vlade i preuzevši ‘ spremi nekih ljudi, ali smo se mi na ro­ dužnosti »narodnih poverenika« naši su đene oči uvjerili da jc Bosna za Be­ vlastodršci ponijeli i svoj predratni menograd još i sad — nakon šest mjesečne taliteU^ror i samodopadnosKbni su podvrženostl — nepoznato i neispitano sposobni zv sve, oni znaju šve, oni utlo. Još i sad ćete svojim pričanjem o miju svgnJni su jedini ispravni ljudi u našem stanju pobuditi začuđenje kojeg ovoj zemljh^amo se njihova smije mlje­ velikog gospodina. I najuvaženiji ’judi ti. samo su oni zvani da spasonekovine ne mogoše našoj deputaciji dati preciz­ »revolucije« i osiguraju ck^rstenciju dr­ na odgovora. »Vidjećemo«. »Informiražave. Hrvati su švabinov/u »Turci« pla­ ćemo se«. »Dok se obavestimo o tamoš­ ču za Mađarskom i spadaju u Aziju. Po­ njim prilikama«. Tako glase odgovori šten je i patriotičap samo onaj, koji se najkompetentnijih, pa koje onda čudo, klanja mudrosti ^Narodovih« prvaka i da kod nas stvari teku naopako? odabranika; sloboda se ima shvatiti pre­ ma naredenjti i uputama vlade i njenih Tako ne ide i ne može ići-. Kod nas mudrih prbdstavnika. Ko ne sluša treba se mora obrazovati vlada prema uzo­ ru slovenačke pokrajinske vlade: jaka, ga u kut: ko sluša i mudar je i patriotispremna i kpaliciona/lcror izvjesne Čau. Na taj su način student: postali FELJTON iv^nia. kratko rečeno: krvopije su naj­ niže vrsti. Imaju li ovaki ljudi zajednice sa Isla­ mom? Sakib Korkut; . Jedno sure, što ga često učimo u na­ Naša dužnost prema fukari mazu, daje nam na to pitanje — pot­ puno niječan odgovor. Mi ćemo i jetimima.*) ga ovdje objasniti sa nakanom, da upreMoto: »Bogu je najmilija . mo prstom u jednu rakranu. našo saona vaša kuća, u kojoj se na- i danje zajednice i svratimo pažnju svjelaži ugošćen jetim«. ma. koje ovaj ratni vrtlog nije još potHadiši šerif. puno zatrovao. Radi se o suretu »E rc> Znameniti *nWessir Bejdavi veli jed­ cjte«, što nam je tako često na jeziku, nom prilikom: »Bogatstvo nije,u množi­ nu na žalost ne i u zaparloženlm našim srcima. Cuimo i upamtimo značenje аni imovine; ono je u nutarnjem zado­ voljstvu i smirenosti duše«. I zaista je vog riječima kratkog, nu sadržajem pre­ tako. Svaki čas ćemo nabasati na iinućpunog BoŽijeg sureta; čujmo i nastojnike, koji robuju svom malu; strepe nad mo, da se koliko bilo odazovemo nje­ njim i neprestano razmišljaju o tom. ka­ govu humanom nalogu. Inače nam nema ko će ga što prije i Što više povećati. U spasa ni na dunjaluku ni na ahiretu. ottoj bizi mnogi zaboravljaju čak i ličnu puhnttće nas Božija srdžba i neće nam se ni trag znati. Bog (dž. š.) veli u tom komociju. Ova sorta ljudi nijesu ništa drugo nego paraziti na tijelu svoje zajed­ suretu: »V’djc II (зпаб Ii) onog, što laže nice; oni nemaju osjećaja dužnosti pre­ (obmanjuje) vjerom? To je onaj, što na­ ma svom bližnjemu i no vode brige ni o pušta (odbija) jetlma (i za njeg so ne čem, osim o svom zlatnom idolu. Oni su brine) 1 ne potstrekava na prehranu uslijepi i gluhi za bijedu i patnje svoje okobogara i nevoljnika«. Isprazna dreka: lct, sišu svakog s kim dođu u dodir i »ja sam pravi muslim«, formalni namaz ittvcriš. i pri ,tom su bezobzirni kao i post nijesu dakle Islam i njegova srčidivlje životinje. Izrabljuju nejačega i oka. Islamska jc suština — ro­ vfsnoga, utječu se najodvratnijim sre-e bovanje Boku (dž. š.), samilost i ljubav prema zajednici i do­ *> Prenošeno iz »Bisera« za april probru te zajednice. Bez ove suštine бс godine. (Broj 7. i 8„ strana 100—103.) isprazno je klanjanje i poštenje, oni su I пјек posvećujemo ulcma-medžlisu. tada samo formalne tjelovježbe i glado­ Uredništvo. vanje bez svrhe, jer ako nam oni ne po­ klike mora prcstatSk pri sastavu nove vlade vaija da d do izražaja faktična jakost pojedinih stranaka u narodu na­ še uže domovine^ ne kojem ministar­ stvu u Beograd^To je jedini izlaz iz ovog zamršeni stanja, u koje nas je dovela kapr’cioznost i smušenost nekih ljudi. U interesu je državno misli, -da se ovo opasno stanje radikalno ot­ klon? i centralna vlada dobije zdrava s a r a d n i k a. koji ne će samo slušati, .nego i smjelije zastupati opravdane in­ terese naše pokrajthe i njena naroda. Naša vlada ne bi smjela bKL Činovnič­ ka, nego narodnai političkome bi smje­ la biti štrebcr3^>r.ego svjesna svog prava i svoje dužnosti prema narodu u cijelosti, a naročito prema njegovu di­ jelu iz naše pokrajine. Da dođe do ovake vlade treba se postaviti na državne, a ne stranačke interese; treba zabaciti sve lične i partijske obzire i ići samo za tim, da se putem narodnih stranaka i narodnji predstavnika obori opće uvjeren. i Hrvata, da su građani drugog reda i da nema smisla da i oni katkad p- kucaju na vladina vrata^^» Ovo je po našem mišljenju najstraš­ nija pogrješka dosadanjeg režima, pa ako nas g. c'nzor bude tolerirao, pokušaćemo da jc u idućem članku malo raščinimo. Sarajevo, 2. juna. »Živio »ključ«!« velimo i u eri narodne slobode, kao što smo se za njeg I zauzimali i u vrijeme propalog režima. | U to doba borili smo se za »ključ« ra- j račun pošt štedionice HI9 Godina I čine, a tu su otimačinu, uvijek prikri­ vali frazom, da kod kulturnog pridizanja ne treba gledati oa konfesiju. Musli­ mani i pravoslavni pobijali su ovu farizejštinu svim žarom zapostavljenih i obespravljcnih i jedino su u ključu gle­ dali i našli način, kojim će se odupirati ovoj eksploataciji naših prihoda. Nakon prevrata »narodni« su ljudi odmah okre­ nuli kabanicu i »ključ« dokinuli kao ne­ što »nesavremeno«; nešto, što je na uštrb narodnog jedinstva i bratimstva. Pa ipak mi smo pri starom. Mi i sad držimo, da jc ključ pravedniji,od »su­ sretljivosti« .... Nije nužno dokazivati, da to nijesu uČinili samo radi »idejnih« razloga i mi dobro znamo, da su po srijedi i materi­ jalne probiti. Dokinućem ključa desilo se je tc^Ja su se namirivale samo štete pravoslavnog dijela našeg naroda, do- čim o poharanim imovinama muslimana nije niko vodio račun^Tako je sa izvoziiicama, potporanj stipendijama, pa čak i — obrtnim dozvolama. U svemu je vrijedilo pravilo: >ko jači taj kvači«. Malo ih je, koji su se obazirali na ravnopravnost i pravednost; rijetki su, koji su se uzdigli nad prosječnost i koji mjere »ni po babu, ni po stričevima«. Za to je najprikladniji način držati se dosadanjeg adeta, pa raditi »po ključu«, radi kojega smo se tako ogorčeno borili. Da ne bude traga austrijanštini nazo­ vimo ovaj pravedni način »proporcio­ nalnim mjerilom«... * Pismo iz Posavine. me o rame sa Srbima — pravoslavnima : (Pr'vilcgisani stranci. — Šljivska cen­ i držasmo i jedni i drugi velikim uspje­ trala. — Protekcija kod primanja pekmeza. hom, kad smo nakon duge i ogorčene Ugrožene egzistencije. švindl s izvoznlcama i dozvolama. — borbet makar u ovom obliku postigli — Šikane. — Šverc duhana.) ravnopravnost Smisao za trgovinu i ekonomiju vrlo Poznato jc naime, da su do »ključa« jc budan u islamskom dijelu našega na­ kuferaši muzli naše prihode na razne паroda u Posavini, ali usprkos toga slabo boduju samilosti, dolazimo u grupu, o kojoj daljnji ajeti »E reejte« sureta ova­ ko zbore: »S toga kuku i teško ti onima klanjač^ma, koji su »sablje« od svog na­ maza (čija su srca gafil, pa no shvaćaju da je namaska svrha — približiti se Bogu i njegovim uzvišenim zapovjeđima),ko.H se samo pretvaraju (i hoće da svojim namazom postignu divljenje ljudi/umje­ sto da im on 'umekšava srca) te uskra­ ćuju pomoć« (i nijesu nikom od ko­ risti). Uskrata pomoći svom bližnjem i po­ manjkanje samilosti očiti su dakle zna­ kovi— lažnog i prividnog, po­ vršnog i formalnog Imana. I hoćemo li svoj spas, valja nam se pribli­ žavati jezgri i srčici Islama, i nastojati da nam namaz uzbuđuje osjećaje sami­ losti i bratstva, ljubavi i uzajamnosti. Klanjaš li i postiš, a da ti srce ostaje na istom karani, bez »ikakva djejstva na dušu, u ruci ti jc očit znak, da ne spadaš u hak muslimane: klimav ti ie din I bli­ zu si laži-muslimanima. Bog veli: »Te­ ško n ga takim klanjačima’«.... Adžcba, za Što li je ovako strogo na­ ređena samilost i za što Bog njeno po­ manjkanje označuju kao lažni iman? Odgovor je kratak i vrlo jednostavan: bez ljubavi {.samilosti nema mjesta pra­ vici i obazrivosti, bez njih caruje sebič­ nost i nasilje, gazi se sloboda i pravda, Istina i uljudba. Nemilosrdnost sestra Je nasilju, majka nepravdi. Promislimo o događajima ovih četiri-pet godina i od- mah će nam biti jasna oštrina sureta, što ga gore navedosmo. Nu mjesto da uspoređujemo govore palili i sadanjrh evropskih i američkih diplomata, mi će­ mo se rade uteći uputi svete svoje knji­ ge, koja je visoko iznad tričavih raspredanja i nadmudrivanja partaičnih i za­ kukuljenih sadanjih političara, mudraca i filozofa. Jednim zbijenim i lakoničnim, jedrim i kratkim stilom prikazuje nam Kur’an (a. Š.) uzroke raspa i propadanja pojedinaca i cijelih skupina i ujedno u kratkom suretu daje upute, kako ćemo se očuvati od tog belaja i učvrstiti svoju zajednicu. U »fedžr« suretu pita Bog (djt. Šj vidjesmo li, Šta je on učinio od silnih i u svoje doba vrlo naprednih i moćnih kavmova Ada, Semuda i silnog Firauna, pa kao uzrok njihova kraha označuje zajedničko im svojstvo: »n a s i 1 j c i tlačenje, koje je urodilo sil­ nim fesadom« i dovelo do rasula ovih naroda i raspa silne moći njihovih gospodujućih elemenata. Tefsireći ovaj ajet veli merhum Abduhu: »Tug’jan znači izaći Iz ćize, odaIjiti se od pravednosti i pretjerati u uzurpaciji i otimanju tuđeg Ћака, oslanja­ jući se na silu i moć. Ko svoju moć iz­ rabljuje i krši tuđa prava — ruši veze svoje zajednice i kida međusobnu ljubav i poštovanje, na kojima opstoji ta zajed­ nica. Nasilje rađa otporom prignječenih jedinica i sili ih na revoltu i uzbunu. 1 kad jednom uzme maha- osjećaj pojedi­ naca, da im je njihova zajednica samć ■ г $ �Strana 2 Страна HPRAVDA“ — „ПРАВДА" niji ljudi, kojima to bijaše sav kapital. Šta više, ne pozvaše ga niti da ga od­ mah i pred svjedocima ispitaju o stvari. Pa opet hoće da ne sumnjamo, da je to sve jedan ortakluk. Isto sc ovako doga­ đa i sa duhanom, koji dobiju pojedini privatnici i vladini činovnici u Saraje­ vu baš u tu svrhu, da ga skuplje pro­ daju i »da se pomogniHJtaj je duhan konfiskovan, sanio ako kojlrh slu­ čajem dođe u ruke muslimanajFako se isto dogada i sa petroleumoj* i benzbnom. Oni, koji ga ukradu i drodaju, vrše i dalje mirno svoje poslove, a oni koji kupe, stradaju. Nema sumnje, da su ovo sve vrlo ne­ zdravi pojavi u našem privrednom ži­ votu uopće, jer se od lojalna, poštena i radina svijeta na ovaj način uz agrarnu reformu, kakova je u izgledu, najsigur­ nije stvara proletarijat, koji ne samo što će slabiti i poreznu snagu države, nego u borbi za samoodržanje neće zazirati ni od kakvih sredstava. Pozvani su dužni, da ovim prilikama posvete bolju pažnju. A ovo je samo od — devo uho. A. S. i rijetko mogaše taj smisao za čitavo vrijeme bivšeg upravnog režima doći do izražaja, jer mu se uvijek isprječiva­ še na putu priyilegisan položaj m o g i h stranaca, koji se u većem broju naseliše u naše krajeve. Osobito je smetao sistematski udešen rad privilegovane zem. banke i njezinih robnih odjeljenja. Suha šljiva i pekmez, ti glav­ ni proizvodi naših krajeva, bijahu uvi­ jek monopol ovoga tuđinskog zavoda, a našem narodu i našem trgovcu ostajahu samo mrvice, potonjem često i šteta u poduzećima. Isto tako stranci prisvojiše monopol na naše žitarice. Ni ratnom trgovinom nisu se naši kra­ jevi. — bolje rekuć naš islamski narod — ništa pomogli. Rijetki su pojedinci, koji su tek nešto malo mogli zaštediti, a ne napljačkati, kako se je to kojekud događalo, dok je masa narodna upravo upropašćivana bezobzirnom rekvizici­ jom marve i žitarica. Kao i u prijašnjim godinama, tako i u godini 1918. pređuzeo je jedan veći broj muslimana u našim krajevima poslove sa šljivom. Usput spominjem, da se je u te poslove upustio i znatan broj pra­ voslavnih. pojedince i u konzorcijama, za tim nekoliko srpskih novčanih zavoda, a tako isto i nekoliko stranaca. Bivša vlada je gotovu robu ovih poslova još prije njihova početka proglasila izvoz­ nim monopolom t. zv. šljivske centrale ili bolje rekuć eksponenata tuđinskog privilegisanog zavoda, te pravi vlasnici ovo robe nisu smjeli ma niti ciglu me­ tričku centu na drugu koju stranu pro­ dati ili izvesti, i ako se je to još moglo li svoje vrijeme učiniti. Tako je državni prevrat zatekao kod nas silne zalihe ove robe, a »narodna« vlada ostavila je u krijeposti sve odredbe bivše tuđinske vlade. Zabranila je vlasnicima slobod­ no raspolaganje sa njihovom robom, a sama se je slabo brinula, da robi nade kupce i da se ona pravovremeno izveze. Šta više, znamo slučajeva, gdje je ona proglasila bez vrijednosti i dozvo­ le izvoza u Austriji uz kompenzaciju u drugoj nama potrebnoj robi, koje je Be­ ograd bio izdao. Istom negdje početkom mjeseca apri­ la ove godine poče ta t. zv. šljivska cen­ trala da prima po nešto pekmeza, drže­ ći naravno još uvijek u krijeposti sve zabrane. Nu i taj posao primanja — jer ga opet vode eksponenti tuđinskog pri­ vilegisanog zavoda — ide sporo, pri­ strano i uopće onako, kako nebi trebalo, ni smjelo da ide. Od pojedinaca je prim­ ljeno do sada više nego polovica njiho­ ve robe i još se uvijek prima, od drugih petina, a od pojedinih ni jedna desetina. A bilo je rečeno, da će se svačija roba podjednako prema zalihi primati. Upada u oči, da su oni prvi, od kojih se roba onako оЛко reda i na štetu ostalih prima^p r ipadnici jedne izvj £4^ n e re"TTgi je i političke grupe^ Eksponenti ovog tuđinskog zavodp<-<fa milijone bogati Židovi, koji nas godi­ nama i godinama gulišc, hoće da i na drugoj strani steku upliv i privilegije na naš račun. Masa naših trgovaca musli­ mana upravo očajava zbog ovoga sta­ nja, ali njemu nema i, kako izgleda neće u skoro ni biti lijeka. Šta će biti sa ro­ bom, na koju su zaduženi milioni i za koje je u svakog založena i kuća nad glavom? Pitamo to, jer se govorka, da je od idućeg mjeseca neće više uopće ni primati. Na to pitanje ne može kod nas nitko da dade odgovora, pa ga stav­ ljamo onim višima. Ni ostali poslovi u našim krajevima ne idu po muslimane bolje. Danas, u novoj eri »slobode« trgovina je više sapeta nego ikada prije. Za svaki ma i najneznatniji posao potrebna je danas uvoz­ nica, provriica, izvoznica ili makar proputnjajuOne prve tri ne mogoše 11 novoj eri isto'W) ni za vrijeme prijaš­ njeg tuđinskog K^ima dopasti nikad ni jednog muslimanjJR ova se zadnja mo­ že dati samo ^Kroz pouzdanim i nacionalno osviještenim e1 e m e n t i m a«. Tako glasi najnovija naredba naše vlade. A pošto je pojam »pouzdan« vrlo širok i pošto ga imaju da tumače baš malo pouzdani elementi, a i inače on se dade tumačiti prema lič­ nom ćeifu i raspoloženidJjgsmo mi muslimauiovih krajeva vrlo cisto »nppouzdaniTjFSve izgleda, kao da sa^istematsHnde za tim, da ektfnomskišt^je moguće više oslabimo, a/o ne i posve se upropastimo. Gdje je a6d u rukama mur slimana bio koji posflo, za koji je tre­ balo posebnih dozvala, taj se posao bez ikakva razloga pluzima. Veleprodaje soli, ako je којутШа slučajno u rukama kog musliman^ daju se bez ikakva opravdana razloga drugim, te se danas ni po 5 K kilogram soli ne može u na­ šim čaršijama kupiti, jer izvjesni ele­ menti obećaju, чја stoje iznad zakona, pa radt što hoć^Covori se sada, da će se i dozvol^a maloprodaju duhana oduzimati i davati — »u ratu po­ st r a d a 1 i m«. Pitanje je samo ko jest, a ko opet nije u ratu postradao? Kada bi se kod nas obrazovao jedan nepri­ stran forum, da to pitanje riješi, rezuk tat bi bio mnogo drukčiji, nego što to misle neobaviješteni pojedinci. Nije samo da nas ove nepravde biju ozgor, sa vrhova uprave, nego i oni naj­ niži organi koji svaka nečuvena zla radiše za bivšeg režima, videći ovu ten­ denciju viših, misle da će svoje prijaš­ nje prljavštme najlakše oprati na taj na­ čin, ako i oni sa svoje strane ovo jadno stanje muslimana još pogoršaju. Vrlo mnogo primjera imamo za to i kada jed­ nom nastanu povoljnije prilike, mi ćemo ih i posebno iznijeti. Još nešto. Veleprodaje duhana — koje su, kako je poznato, još uvijek u rukama tuđin­ skog privilegisanog zavoda — prodaju javno i tajno duhan pod skuplju cijenu, nego је^ režiji; onaj od 60 helera po 2 K ako ga kupi koji musliman, da i sam Ш zaradi, et<\^dmah budnih or­ gana, da ga zaplijetmzPreko 20.000 K Vrijednosti duhana podala je neki dan veleprodaja u mjestu Z.... na ovaj na­ čini samo što je iznešen iz zgrade, već bijaše zaplijenjen. Ali što bijaše najžalo­ snije, »svijesni« financijski organi ne zaplijeniše i onoga novca, što ga je upljačkao bezdušni lihvar od dvojice siromaš­ U Beogradu i kod nas. Pod ovim na­ slovom donosi »Srpska Riječ« ovu noticu: »G. ministar Korošec iznio je jav­ no u beogradskim novinama spisak iz­ voznica svoga ministarstva. Ovo je ko­ rektno i ovako mora da bude u svakoj demokratskoj državi. Rukovanje s na­ rodnim novcem bezuslovno mora da se prepusti kontroli javnosti. Ovako je u Beogradu, a u Sarajevu? Mi i sva nezavisna štampa nedjeljama smo pozivali našu vladu da objavi spi­ sak izveznica, da objavi sve priloge i razne pomoći a koje su davane u nov­ cu, izvoznicama, markama i šumama — i do danas ne dobismo odgovora. (Tri retka zaplijenjeno.) po­ slanici »demokrate«, koji beru dnevno preko 150 K a ne zastupaju nikoga. Ovo je moguće samo kod nas. Ovaki pojmovi 0 moralnoj odgovornosti i 0 po­ litičkoj časti mogući su jedino još u re­ dovima naše slavne — demokracije.... Žalosno, ali istinito!« Mi se po deseti put solidarišemo sa ovim zahtjevom i u ime političkog i gra­ đanskog morala zahtijevamo, da se ob­ jave svi »mučenici« slobode. Da ih vidimo i upoznamo! Banova demisija. U dobro upućenim beogradskim političkim krugovima pro­ nosi se glas, da će hrv. ban dr. Paleček predati svoju demisiju. Još nije poznato, ko bi ga imao naslijediti. Tako presbiro. Kad li će donijeti vijest 0 demisiji ov­ dašnjeg bana? Ljubopitljivi smo. I za­ ista je krajnji čas... Lukinić na dopustu. Presbiro javlja: »Ministar pošta dr. Lukinić otputovao je na jednomjesečni dopust u Karlovac«. Bilo bi bolje, kad bi se ovom »dušev­ nom gospodinu« namignulo da ode, jer mu je pošta ispod kritike. Don-obraz. »Hrvat« javlja: »Na poziv Narodnoga Kluba, da položi svoj man­ na štetu i zator — trvenje je gotova stvar, a time i propast te zajednice.«’) A šta je škrtost nego li nasilje? Bog (dž. š.) ne trpi nasilja i nepravde i na ovake skupine »spusta bič svoje strahovite kazne. Jer Gospodar Tvoj motri i bdije«. Nije li ovo sadanje klanje, mrcvarenje i svakovrsno uništavanje samo taj strašni bič? Hoće li se taj bič dignuti bez pobjede prava i pravice, spo­ razuma i obostranog prihvata Čovječijih principa uprave i međunarodnih odnošaja? Nikada i nikada. Kur’an je Božije Slovo i on ne može pofaliti: ili će pasti nasilje, Ili je kraj postojećim skupina­ ma?) Samo je ovaki izlaz iz labirinta današnjih krilatica imperijalizam, kapi­ talizam i socijalizam; autokracija, demo­ kracija i samoodređenje. Gornja kissa nije slučajno napomenuta i hoćemo li izlaz, valja iz nje povući pouku i prema tom se urediti.... Upozorivši nas šta je bilo sa narodi­ ma, skupinama i silnim pojedincima, koji se odaljiše od principa pravde, snošlji­ vosti i samilosti, te svrativši nam paž­ nju na strahovitost kazne i svoju bud­ nost, raščinja nam Bog (dž. š.) ljudsku psihu i nagone, pa veli: »Pa kad Gospo­ dar stavi čovjeka na kušnju, odlikovavšl ga I obasuvšl blagodatima, čovjek (sc umisli i posili, pa) veli: (zaslužan sam i) odiikova me (s toga Bog). A kad ga ku­ ša (iz drugu ruku) pa mu umjeri (i stijesni) nafaku, (čovjek), veli: ponizio me je (Bog, zapostavio me i napustio). O, ne! Ne smiju sc tako shvaćati te dvije vrsti kušnje). No (vi slabo shvaćate. Ako ste siromasi brzo klonetc i u svojoj ne­ opravdanoj resignaciji umišljate zapuŠtenost i držite, da vas to lišava dužno­ sti prema zajednici. Ako ste bogati, dr­ žite to životnom svrhom, pa zaboravlja­ te na samilost i zapuštate nemoćnikc). Vi ne počašćavate (i ne ugledate) jethna, niti se (natječete i) potstrekavate na opskrbu ubogih. Halapljivo žderete našijedstva (oko kojih se nijeste mu­ čili) 1 slijepo (i bezgranično) ljubite mal. (Je li to svrha vašeg života?) O ne! Kad se smrvi zemlja i ddtfe sud; kad se ukaže džehennem doći će čovjek sebi. Nu — kasno je tako otrježnjenje«. Valja se dakle otrijezniti na vrijeme, prije nego li sklopimo svoje gladne oči; treba svoje življenje protkati uzvišenim osjećajima bratstva I samilosti, valja se žrtvovati za dobro zajednice i tek se onda može nadati u spas duše i bolji ži­ vot iza groba. Naša narodna poslovica veli: »U dobru se ne ponesi, a u zlu ne ne poništi«. Karakterističan dokaz, da je Islam udario blagoaloven pečat i na naše narodno blago, da ga je oplemenio i uzdigao^... Bogatstvo je dakle samo jedna Božjja kušnja, kojom mjeri ljudsku vrijed­ nost. Ono ne smije biti svrha života, niti sredstvo vlasti i nasilja. Bogataš ne smi­ je sisati svoju okolinu, nego svoje ima­ nje namijeniti koristi zajednice: ikjram činiti jetime i podupirati sirotinju. Čineći taka dobročinstva sačuvaće ove sirote od tuđe najezde, pomoći će njihovu od­ goju i tako biti sebeb, da i drugi ne iz­ gube vjerskog osjećaja. Ta poznata je činjenica, da je fakr i zaruret prvi uzrok i ponajglavniji povod gubljenju vjere. Kao što se bogataš ne smije posiliti, isto se tako siromah ne smije poništiti. Siromaštvo je samo jedan božiji dar i kušnja, kojom sc mjeri sabur i pouzda­ nje u Boga. Siromah ne smije klonuti, niti se radi toga može smatrati lišenim obveze prema svom stvoritelju. Siromaština ne smije biti izlika zapuštenosti i resignacije. I siromah je čovjek rob kao i bogataš, pa i on mora misliti na za­ jednicu i služiti njenu obezbjeđenju: obje se grupe treba približavati božijem za­ dovoljstvu. Valja se dizati i čistiti svoju nutrinu, pa ako imaš, valja dijeliti, a ako nemaš, treba bar druge kanderisavatr da dijele i budu od koristi. Čineći tako priblHlćemo se Božijoj milosti, pa će nam Život biti pun svrhe i zadovoljstva. Jer kao što Bog (dž. .š) ima »bič kazne« za one, koji se u dobru posile, a u zlu ponište, isto nam tako na koncu »fedžr« sureta stavlja u Izgled svoje nimete na drugom svijetu i dovikuje: »A ti smi­ rena (i vjerom utješena) dtfšo, vrati se svom Gospodaru zadovoljna i (od njeg) lijepo primljena. Uvrstaj se u moje prave robove 1 uniđi u moj dženet«. ’) Šejh Muhamed Abduhu: »Tefsiru džuz’i Amme« str. 80. a) Njemački je kajzer doživio svoj krah, da vidimo hoće li se održati (i ko­ liko) ostali imperijalizmi. Bilješke. Broj 40 Број dat, odgovorio je dr. Angjelinović, da se zaključku Starčevićeve stranke prava neće pokoriti. Radi toga je Narodni Klub upravio pismo na predsjednika parla­ menta, da poduzme potrebno kako bi taj mandat bio stavljen natrag stranci na raspoloženje.« Tromjesečni budget Financijski odbor uzeo u pretres pretilog zakona 0 budžetnim dvanaestinama za mjesec juni, juli i avgust, pa je predlog usvojio. Češki poslanik u Beogradu. Jučer je stigao u Beograd poslanik ćeške repu­ blike Kalina, koji će kod vlade SHS pre­ dati svoje akreditive. Jedna interpelacija. Dr. Mchmcd Spaho stavio je u sjedni­ ci »Drž. Vijeća« od 16. maja ovu inter­ pelaciju na gospodina predsjednika Mi­ nistarskog Savjeta i na ministra za soci­ jalnu politiku u stvari izdavanja nekih socijalno-političkih naredaba u Bosni i Hercegovini: Nedavno je izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu naredbe, kojima uvađa osamsatno radno vrijeme, zatim radničke povjerenike u većim poduzeći­ ma i pomoć besposlenim radnicima iz državnih sredstava. Ne prigovarajući meritorno sadržaju ovih naredaba, mo­ ram odlučno ustati proti tome, da se 0vako krupna pitanja, koja terete i dr­ žavni budžet rješavaju naredbom jedne zemaljske vlade. Ona nesumnjivo spada­ ju u nadležnost Narodnog Predstavni­ štva, a što je još važnije, moraju u či­ tavom Kraljevstvu biti jednako uređe­ na, jer bi inače uslovi produkcije bili u raznim krajevima Kraljevstva različiti. Stoga pitam g. predsjednika Ministar­ skog Savjeta i g. Ministra za socijalnu politiku: 1. kako opravdavaju postupak zemalj­ ske vlade u Sarajevu kod izdavanja ovih naredaba i kako ga dovode u sklad s ustavom i našim državnim jedinst­ vom? 2. da li su spremni ove naredbe kao neustavne izvan snage staviti i Narod­ nom Predstavništvu predložiti zakonske osnove, kojima će ova važna socijalna pitanja biti u čitavom Kraljevstvu jedna­ ko uređena? „Samouprava** o agrar­ nom pitanju. Glavni organ radikalne stranke, beo­ gradska »Samouprava«, u svom broju od 29. maja donosi uvodni članak »Čudna priviđenja«, koji prenosimo u cijelosti, jer je odraz mišljenja najmjerodavnijih krugova u našoj mladoj državi. Mi smo imali prilike, da i prije donesemo neko­ liko izvadaka iz »Samouprave«, pa nas veseli konstatirati da agrarno pitanje prosuđuje objektivno i konsekventno od prvog početka do sada. Za druge se to ne može ustvrditi. »Samoupravin« uvodnik glasi: Kako ćemo to postignuti? Merlium Abduhu to zgodno kazuje ovim riječima: »Kad se čovjek usavrši i uzdigne nad životinjske strasti, biće na bogatstvu šakjir, ne će tražiti nego pravdu, niti će koga oštetiti. Svojski će se brinuti za jetine i hraniće ubogare nastojeći, da sc i drugi za njim povedu i slijede ga u svemu, što je na korist zajednice. Ako bude fukara, biće saburli i nikad ne će težiti da se na nedozvoljen način do­ mogne tuđe svojine. Ne će spasti ni na tuđe glavnje, niti u svom fukaraluku za­ boraviti jetima i otimati se za uboškim zalogajem. Ako im već ne može sobom pomoći, zagovaraćeć ih na svakom ko­ raku«. O infaku ima još dosta ajeta, nu mi ćemo završiti citiravši još samo plame­ ne riječi »Beled« sureta (»La uksimu«), koje vele: »Ml čovjeka stvorlsmo u mu­ ci (i naprezanju. Nu nek radi toga ne klone, a naročito nek se ne sili i ne uzdiže. Sićušan je. šta on može tom svojom umišljenom moći i snagom?) Mi­ sli II da лЉо nije od njeg ntoćn»jl? (Smiješan je u toj svojoj umišljenosti i zaboravljanju na Svemogućega. Nek sc stoga ne razmeće i) Govori: Izdadoh gomile imetka! (Jer šta mu je korist od togtrošenja u tutanj, ako time traži slavu i priznanje okoline, a nema istin­ skog osjećaja samilosti za bijednika?) Zar mu ne dadosmo oči, jezik I usnice I zar ga ne uputišmo na dvije staze? (Stazu dobra i zla. Za što se ispravno ne služi podijeljenim blagodatima, pa ne u- �Број 40 — Br°J__________________ >Dolazak jedne deputacije bosanskih begova u Beograd, i njihov prijem od strane mjerodavnih Činilaca državnih, bio Je, za pisca članka »Zar opet trgo' vanje?«, u broju 22 »Demokratije« prili­ ka i povod, da iznese poglede, pune mržnje na naše sugrađane muslimanske vjeroispovijedi, i da istakne strahovanja, da bi se agrarno pitanje u nas, po pri­ vatnoj akciji zainteresovanih muslima­ na, i prijemu njihove deputacije u Be­ ogradu, moglo skrenut sa puta pravilnog i zdravog riješenja, na štetu ozbiljnih, narodnih i državnih interesa. Pisac toga članka očigledno je u za­ bludi kad pomišlja da su, pod današnjim demokratskim režimom, u našoj otadž­ bini, u rješavanju agrarnoga pitanja, mo­ gućne sve one mahinacije, koje su se mogle izvoditi pod režimom Austro-Ugarske u Bosni i Hercegovini ili da su mogućne koterijske dobiti od toga. Oko rešenja toga pitanja, u nas, iskupiće se najpozvaniji ljudi, najbolje glave; rje­ šavanje toga pitanja izvodiće se javno; i slobodna javnost, i slobodno izabrani parlamenat, uložiće sve svoje snage u to, da se to pitanje pravilno i pametno raspravi, tako da tom raspravom nlko ne bude upropaščivan, i da svako do­ prinese svoj dio truda, i primi svoj dio neizostavno potrebnih žrtava, kako bi se, bez evćlh trzavica i potresa, raspra­ vilo pitanje, s kojim su u vezi veliki i ozbiljni interesi narodni i državni. Ni o kakvoj »trgovini« ili zakulisnim mahinacijama oko toga pitanja ne može, da­ kle, biti ni govora, jer će se njegovu ^raspravljanju ukazati sva potrebna i j avna pažnja... U vezi sa tom pogrešnom postavkom pisca pomenutoga članka, za žaljenje je i osudu što se pisac njegov, osećajući za jamačno koliko je, sama po sebi, slaba ta postavka, odao neodmjerenim i nepravednim napadajima na naše mu­ slimanske sugrađane. Za svakoga mislenog Čovjeka, nesumnjiva je i jasna stvar, da su pojave, koje su se nizale oko agrarnog pitanja pod austrijskim režimom, plod i rezultat prilika, koje je bio stvorio tadašnji režim, i da te poja­ ve ne samo ne moraju, nego i ne mogu da se ponove pod novim i sa svim druk­ čijim prilikama, koje je stvorio režim •Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Ako su muslimani u Bosni prilagodavali svoje Interese austrijskome režimu u prošlosti, od prekora u istome smislu nisu slobodni ni ljudi iz drugih vjeroispovjeđi i drugoga imena. Ako su musli­ mani u Bosni i Hercegovini, živeći pod turskim i austrijskim režimom, zaostali „ПРАВДА* — »PRAVDA* u kulturnom i privrednom pogledu, oni ćc sami od toga podnositi i štetu. U sadašnjem režimu, oni će imati da se prilagođuju novim prilikama i pogodba­ ma života, i od njihove sposobnosti za to prilagođivanje zavisiće i njihova da­ lja, lična sudbina. Ali, ta njihova za­ ostalost u koliko je ima, u kulturnom I privrednom pogledu, za nas, ne može I ne smije da bude nikakav razlog za za mržhju, ni za nepravedno odmjera­ vanje njihovih prava u našoj državi; jer to bi bilo i nepravedno i nedemokratski. Koliko je usko i tesnogrudo gledište pisca pomenutog članka u »Demokratiji« vidi se i po tome, Što on govori o muslimanima u Bosni, kao da su oni od neke druge rase, a ne krv krvi naše. 0 načinu, kojim oni imaju da se vrate i duhovno našoj narodnoj cjelini, pisac toga članka govorio je koliko da bi po­ krio oskudnost pravih razloga u glavno­ me pitanju. Jer, ne gledajući na sve te načine, i ne čekajući njihove rezultate, nikako ne stoji to, da se agrarno pita­ nje može I smije riješiti na način, koji bi učinio nepravdu muslimanima u Bo­ sni i Hercegovini, kojih ima pola mili­ juna, i muslimanima u drugim krajevi­ ma našim opet^oko pola milijuna. Uz to, valja uzeti na um, da će riješenje agrar­ noga pitanja, koje ima da se sprovede kroz cijelu zemlju — ako bude nepra­ vedno i jednostrano, — imati da pogodi i druge ljude, te bi prenagljeno i nepra­ vedno riješenje njegovo moralo izazvati teške ekonomske i političke trzavice i potrese, od kojih se mudro čuvaju u svakoj pametnoj državi. Agrarno pitanje u nas raspraviće se, dakle, uz živu i potpuno slobodnu saradnju svih činilaca koji su I pozvani i zalnteresovanl, da se ono što pravilnije riješi. Oko toga rješenja, svako će imati da podnese svoj dio tereta, srazmjemo snazi svojoj. Piscu pomenutoga članka u »Demokratiji« kao da je naročito krivo, što je deputacija od bosanskih begova bila primljena i saslušana u Beogradu. Ta srdžba nepravedna je, i, u samoj osnovi svojoj, nedemokratska. Svako ima pravo da čini, i u javnosti, i kod mje­ rodavnih faktora, predstavke, koje sma­ tra da ima prava činiti u ime svojih in­ teresa. I javnost, i nadležni faktori, 1maju dužnost da prime te predstavke, i da ih cijene i o njima rasuđuju prema svojim shvatanjima. Od toga ne može zazirati niko, kome su namjere čiste... Pregled. Naši oslobodili Korušku. Ljubljanski dopisni ured javlja: Naše hrabre čete skršile su sa oduševljenjem svaki nepri­ vidi svrhu svog imetka? Nu on voli biti jateljski otpor i prodrle do Drave. Tako slijep). 1 neće da se zamuči »akabom«. je oslobođen naš narod u Koruškoj od A po čem ćeš znati Šta je »akaba«?s) nasilja i terora pobješnjelih Nijemaca. (To je:) Opraštanje roba ili u vrijeme Još jednom se zajednički prolijevala krv oskudice i bijede nahraniti bližnjega JeSrba, Hrvata i Slovenaca za ujedinjenu tlma ili unižena bogalja. (Nu kratkovidi otadžbinu. i umišljeni Čovjek glavinja i zaboravlja U saopštenju vrhovne komande od 31. da se sve ima činiti radi Boga Milosti­ maja veli se ovo: »Pošto austrijski dele­ voga. Da je čovjek na svom mjestu i ugati nisu htjeli primiti predložene usloviđavan, bio bi samilostan). Pa bi bio ve. da se povuku austrijske trupe na od onih, što vjeruju, što se savjetuju I dcmarkacionu liniju, naše su čete predbodre na sabur (i istrajnost u vršenju uzele ofenzivu u Koruškoj, 28. o. mj. dobrih djela) 1 merhamet (prema nevolj­ potukle neprijatelja i za dva dana po­ nicima). Samo su to desničari (i božiji vratile gotovo svu teritoriju, koja je iz­ odabranici). A oni, što ukritaju (i kjufgubljena u početku ovog mjeseca, kao i rom mimoilaze) naše ajete, to su ljevi­ onaj deo teritorije, koji su Austrijanci čari. Na njih će vatra u slojevima (i na­ bili zaposeli u decembru prošle godine. slagama)«. (SvrŠićc se). Naše trupe zarobile su u ovoj brzoj i kratkoj ofenzivi znatan broj neprijatelja Književna poruka. Mnogi me pitaju za i zaplijenile dosta topova, mitraljeza i oizdanje mojih knjiga »Aprilske kiše« i stalog materijala. Pri svome povlačenju romana »Minka«, pa da ne bude nespo­ neprijatelj je porušio ili oštetio mostove razuma kod pretplaćivanja poručujem na Dravi. ovim svima prijateljima: Jadranski problem. »Petit Parisien« 1 .) da je knjiga »Aprilske kiše« piše: »Pitanje Rijeke biće danas — su­ već Štampana i može se naručiti uz ci­ tra riješeno. Novi će aranžman zapravo jenu od 4 K kod Islamskedioničrevidirati londonski ugovor. Evo mu sa­ k c š t a m p a r i j e u Sarajevu; 2 .) »Minka« će biti predana u štam­ držaja: »Rijeka će biti slobodna država, koja će zahvatiti sami grad — bez hr­ pu dok prispije papir i dok se javi pribli­ vatskog pregrada Sušaka — i jedan dio žan broj pretplatnika, jer su troškovi željeznice štono ide željezničkom čvoru vrlo veliki. Cijena je u pretplati 10 K. Sv. Petra, a odanle prema Ljubljani. Ta __ _ A. - Hifzi Bjelevac. će država biti autonomna, a pod zašti­ «) Ov* rečeaicn ima prema duhu »rapakofr tom saveza naroda. Italija bi dobila Za­ etika tu »vrbu, da errati owbitu poaornost na dar, Šibenik i nekoliko dalmatinskih orjainoat apotrijebljenof kojeg izrata. „Akaba'* strva, a odustala bi od ostalih zahtjeva bi inata anaćila: „krina etaiau. na dalmatinsku obalu; osim toga dobila bi mandat za Albaniju, glavnu luku Valonu već drži u rukama. Na taj su projekat pristali i Wilson i Orlando. U po­ nedjeljak će se Wilsoil sastati s Pašićem, Vesnićem i Trumbićem, pa će na­ stojati da i oni na to pristanu. »Matin« jc u tome pitanju manje opti­ mističan. Evo šta veli: »Engleski i fran­ cuski stručnjaci, s odobrenjem predsjed­ nika Wilsona, iznijeli su projekat za rije­ šenje jadranskog problema. Ali ipak mi ne možemo tvrditi da je talijanska vlada sasvim pristala na taj nacrt. Pregovori nijesu još svršeni, već su u tečaju, ali izgleda, da će se postići dobar uspjeh.« U istom tonu piše i »Peti't Journal«: »Jadransko pitanje biće ubrzo riješeno. Načelno je postignuta složnost u riješenju, na koje je i Orlando pristao. Wilson je uzeo na se zadaću, da dobije pri­ stanak jugoslavenskih delegata.« Među­ tim je talijanska delegacija izjavila iza­ slaniku »Petit Journal«-a, da riječko pi­ tanje nije još sređeno. Projekat jc pred­ ložen Orlandu, ali ga on nije iznio i ne može da ga zadovolji. Kontrola saveza naroda nad slobodnom državom Rijeke ne da se nikako složiti sa časti Italije. Počasni dar dru Trumbiću. Odbor za počasni dar Trumbiću proširio se je iza­ bravši mnogo sugrađana raznih slojeva. Interes za ovu akciju oduženja časnom Splićaninu velik je u svim krugovima. Talijanske smutnje. Talijani šire po Crnoj Gori glas, da je Madžarska obja­ vila rat Srbiji. Grci u Ajdlnu. Javljaju iz Soluna: Službeni komunike grčkog generalnog stožera javlja, da je grčka vojska ušla u Ajdin. Grci prodiru. »Petit Parisien« javlja, da grčka vojska napreduje u smirnanskom vilajetu bez ikakvih zapreka. Republika Amautluk. »Pravda« doznajc iz Pariza: Na posljednjoj sjednici konferencije mira riješeno je pitanje Al­ banije. Zaključeno je da ćc Albanija biti republika, a prvi predsjednik biće Esad paša, sa sjedištem u Draču. Delegacija Kavkaza. Predsjednik Wilson primio je u četvrtak popodne dele­ gacije vlada u sjevernom Kavkazu i u Aserbejdžanu. Zauzet Peterhof. Iz Stockholma jav­ ljaju, da su ruski dobrovoljci, koji kooperišu sa britskom flotom zauzeli Peter­ hof. Kolčakova valđa priznata. Savjet če­ tvorice jednoglasno je odlučio, da u prin­ cipu prizna vladu admirala Kolčaka. Držanje Amerike. Svajcarski list »Ber_ ner Wacht« donosi razgovor sa jednim američkim delegatom, čije se izjave mo­ gu smatrati kao da ih je izgovorio i sam Wilson. Američanin je rekao da Ameri­ ka ne može i ne smije respektovati ugo­ vore, na koje nije dala svoj pristanak. Tajni ugovori, koji su sklopljeni bez na­ šega znanja, nisu obavezni za nas. Talijanski lupežluk. Veliku je senza­ ciju uzbudila vijest, koju donose večer­ nji bečki listovi, da je talijanska misija, koja je radila u Beču kao misija antante, podržavala političke veze sa budimpe­ štanskom sovjetskom vladom. Talijan­ ska misija snabdijevala je madžarsku crvenu gardu municijom i braš­ nom. Pošto je poznato, da je antanta proklamirala blokadu nad Madžarskom, to je talijanska misija pozvana da se opravda. »Neues Wiener Tagblatt« javlja, da se potvrđuje vijest, da se je prije kratkoga vremena pokušalo prokriomčariti iz Bu­ dimpešte u Beč 25 milijuna novca. Ma­ džari su kod Bruckan. L. pomoću tali­ janskih vojnih automobila prenijeli taj novac preko granice. O njemačkim protupredlozima javlja »Intrsnaigeant«. da ih vrhovno vijeće proučava i da će na njih odgovoriti kroz dva-tri dana. »Liberte« veli, da su nje­ mački protivpredlozi bezobrazni. Stanovište Njemačke. Prema jednom telegramu iz Berlina u Washington. ovo su glavni njemački protivpredlozi: do godine 1926. isplatiće Njemačka 20 mili­ jardi odštete, a maksimum odštete biće 100 milijardi: posjednuti krajevi biće evakuirani kroz 6 mjeseci; Nijemci će biti pripušteni u savez naroda: mandat nad bivšim kolonijama; Njemačka neće da preda antanti cara Vilima i odgovor­ ne generale. Rumunjski kralj u Erdelju. Javljaju iz Bukurešta: Na svom prvom pohodu u Erdelju rumunjski kralj i kraljica bili su dočekani uz veliko slavlje na cijelom pu­ tu od 500 kilometara od Brašova do Ve­ likog Varadina. Narod ih je upravo za­ sipao cvijećem, dok su po visovima kar­ patskim u znak radosti bile zapaljene bezbrojne baklje. Страна 3 Strana „Pouka za narod“. (Apel na našu inteligenciju 1 llmljju.) Svi osjećamo da našemu neprosvije­ ćenom narodu treba što više pouke i obavještenja na svakom koraku. Za to je naša J. M. O. i pokrenula »Pouku za narod« kao prilog »Pravdi«. »Pouka« izlazi evo u svom 3. broju i koliko se vidi po njezinom sadržaju, svi su ti radovi većinom od samog urednika i dvojice — trojice svjesnih saradnika. Da i ovi ne klonu osamljeni u tom radu, umoljavamo svu našu inteli­ genciju (ilmijju) kao i našu srednjoškol­ sku omladinu, da štogod napišu za na­ šu »Pouku za narod«. Jasno nam je o čemu treba, da se piše za narod. Tu su dobro došle teme iz nauke o odgajanju, iz higijene, gospodarstva, politike itd. Naročito nam mnogo treba lijepih, kra­ ćih narodnih pripovijesti, narodnih pje­ sama, poslovica i pošalica, kojih u na­ šega naroda ima gotovo više, nego u ikojega drugoga. Ovake lijepe narodne umotvorine mnogo poučavaju, pa bi bi­ la velika šteta ne sačuvati naše na­ rodno blago. Svi radovi neka se pišu kratko i na jednoj strani. Želja je svakoga svjesnog muslimana, da i mi imadnemo ovaki je­ dan list za narod, pa daj da ga svi, koji smo za to pozvani i pomažemo. Prosvjeta i škola. Dar-ul-mualhimin u Sarajevu. Kako smo već javili završila je školska godi­ na na ovome zavodu još 20. maja o. g. U tom je zavodu bilo svega 34 đaka i to velikom većinom su iz sela. Pošto se u Škol. godini 1916/17. nije primalo u I. go­ dište, to je ove škol. godine bilo samo 3 godišta i to: .1, II. i III. Uspjeh u na­ uci prilično zadovoljava jer je od 34 učenika bilo 6 odlikaša, 19 s I. redom, 4 s drugim redom ali sa dozvolom pop­ ravnog ispita, 3 sa III. redom te 2 su učenika ostala neispitana, koji su ujedno dobili pravo naknadnog ispita na po­ četku škol. godine 1919/20. Kako sdušno pratimo ovaj zavod, u kojemu se odgajaju naši budući mualimi i narodni prosvjetitelji, drago nam je napomenuti, da se učenici Dar-ul-umallimina u svome vladanju uzorno dr­ že. što nas naročito veseli. Vidi se da ta omladina hoće već da zagarantira svojim lijepim ponašanjem, da će nam biti i čestiti muallimi. Na zavodu predaju ovi nastavnici iz vjerskh predmeta: Muhamed ef. Tufo, upravitelj zavoda i muderis, H. Ahmed ef. H. Jamaković, muderis, Munla ef. Bajrić. muderis, H. A tim ef. Džafić, kurra* i muderis, Hf. Hamdi ef. Bcrberović muderis. Svjetske predmete predaju: Ibrahim ef. Haznadarević, učitelj i ekonom za­ voda. Hamdi ef. Mulić, učitelj i knjižni­ čar, Miralem ef. Raković, učitelj. U ovoj je škol. godini falio jedan učitelj za ma­ tematiku. jer je Hamdija Kreševljaković, učitelj, koji je taj predmet prije predavao ostao u ovoj škol. godini na Sirotištu u Vinkovcima. Vakuf, sabor odbor je već zaključio zatražiti od zemalj. vlade opet g. Kreševljakovića. Ovaj zavod inspicira iz vjerskih pred­ meta sarajevski muftija Šalim ef. Muftić, a iz svjetskih predmeta Hajdar ef. Fazlagić, škol. nadzornik. Ovaj zavod nema još svoje naročite vježbaonice (mekteba) gdje bi se muallimski kandidati vježbali u svome muallimskom radu, ali im jc u tu svrhu ustupljena u blizini zavoda Gazi Husrlo begova mektebi ibtidaijja, gdje đaci redovoto idu na hospitiranje i tako pri­ vode u praksu ona pravila iz vjerske metodike, koja uče u teoriji, te se ipak sa uspjehom vježbaju. Učenici hospitiraju pod nadzorom svoga nastavnika iz pedagogije. Dar-ul-umallimin ima svoj konvikt, pa su i radi toga učenici prilično zadovolj­ ni, jer im se daje gotova svakdanja hra­ na. Najsiromašniji dobivaju i neku pot­ poru, da barem mognu najnužnije sit­ nice sebi namicati. Odijelo i obuću učei nicima priskrbljuju učenički roditelji, i Položila učiteljski ispit. Učitelica mu­ slimanske osn. djevojačke škole Rasema Bisić položila je ovhi dana učiteljski is­ pit pred naročitim ispitnim povjeren­ stvom, sastavljenim od samih ženskih lica pod predsjedanjem direktora musi, osn. i više djevojačke škole i produž. tečajeva. Ispit jc trajao četiri dana a položen je s dobrim uspjehom. Mi našoj vrijednoj učiteljici i vrijednoj odbornici »Osvitanja« od srca čestitamo. �Вгој 40 Број Strana 4 Страна_______ __ ___________________________________ Olakšico sveučiiištardma. Da bi sc studentima, koji su usljed rata izgubili godine, nadoknadilo izgubljeno vrijeme, spremljena je zakonska osnova, prema kojoj će ministar prosvjete u sporazu­ mu sa akademskim senatom propisati pravila o priznanju i smanjivanju seme­ stara. Ovim izmjenama povećavaju se i plate docentima. Učiteljska udruženja u Hrvatskoj za­ počela su akciju, da se na osnovnim ško­ lama dokinu školski ispiti na koncu go­ dine, jer da ovi ispiti nemaju nikakve vr j ч gsv. (Kod nas su već odavna ukinuti. Op. ur.). Domaće vijesti. Pohvalna odredba. Zemaljska je vla­ da svim političkim vlastima i policijskoj direkciji u Sarajevu odaslala ovaj br­ zojav: »Prigodom ramazana imadu se preduzeti sve potrebite mjere sigurnosti, da se obezbijedi mimo i nesmetano noćno vršenje vjerskih obreda i osobni saobra­ ćaj prigodom uobičajenih ramazanskih sijela i noćnih posjeta muslimanskog ele­ menta.« Milo nam je, što možemo našim čita­ teljima da saopćimo gornje naređenje naše vlasti, koja se eto po prvi put maknu u interesu miisL elementa i obezbjeđenja mirnog vršenja noćnih vjerskih cbreda kao i osobnog noćnjeg saobra­ ćaja prigodom ramazanskih večeri. Očekujemo, da će sve područne vlasti znati, htjeti i moći tačno se dr­ žati gornjeg naređenja, da jednom i one dokažu, kako shvaćaju ozbiljno zaštićivanje našeg musi, elementa na djelu, a ne samo na papiru. Prisilni nedjeljni počinak. Još bivša narodna vijeća kada su stvarala poseb­ ne zakone i uredbe za svako pojedino mjesto, odredila su u našim mjestima i prisilno Zatvaranje dućana nedjeljom i na pravoslavne praznike, čak i musli­ manima. Likvidacljqm nar. vijeća pre­ stale su i njihove odredbe, ali je u Bje­ lini kotarski ured tu odredbu ostavio u krijeposti i zaprijetio se svakome stro­ gom kaznom, ko bi na ove dane dućan otvorio. Kod nas u Bosni ne postoji zakon o obvezatnom nedjeljnom počinku, a ko­ liko nam je poznato, on se ni u starim granicama Srbije ne prakticira, pa nas ova samovoljna Odredba jednog kot. ureda veoma čudi. Osim toga, muslima­ ni imaju petak za odmor i zabavu i svaki će radije petkom pustiti svoje mlađe, jer je to naš starinski običaj. Taj naš običaj nije nam pokušala ukinuti ni tiranska tuđinska uprava, pa ne može­ mo dopustiti, ni da to jedan kotarski predstojnik na svoju ruku čini. Upozorujemo vladu na ovu nepraved­ na odredbu, a muslimanima u Bjelini po­ ručujemo, da se nisu dužni držati te od­ redbe kotarskog ureda, jer niti je osno­ vana na zakonu, niti na kojoj naredbi zemaljske vlade. Na adresu g. vojvode. U 20. broju na­ šega lista od 10. aprila o. g. upravili smo pitani na drž. odvjetništvo u Tuzli i Sarajevu, da nam odgovore, šta se do­ sada učinilo, da se pronađu zločinci, ko­ ji su umorili Ahmeda Gruhonjića iz Ja­ nje. jer spomenuto odvjetništvo imiju ovu stvar u rukama, ali dodanas nijesmo dobili nikakova odgovora. Mi sm<* । ' i ' . i । • i ' to učinili samo zato, da javno upozori­ mo državne odvjetnike na vršenje svo­ je dužnosjj^i pozitivno smo znali, da uopće пцЛци učinjeno niti se kanda misli što činiti!^ Mi smo tonwmlikom spomenuli, da je ova stvar izjavljena i g. Stepi Stepanoviću (i to preko reis-ul-uleme) i na­ ročito naglasili, da sc prema dosadanjem iskustvu možemo nadati, da toyle će ostati glas vapijućeg u pustinjj^li ova nas je nada'prevarila, jer iakojT mada prošlo gotovo 2 mjeseca, g. vojvoda do danas nije dao nikakova odgovora, niti je, koliko je navtapoznato, odredio, da se povedu izvid^^ Stoga stv^^đnovno podgrijavamo i tražimo da se već jednom odrede izvidi. Osman Clgić iz Pazarića (kotar Sa­ rajevo) tuži nam se na drakonski postu­ pak žandarskog narednika Stanka DivIjakinje i veli, da ga progoni radi oružja. Veli da ga je.tukao u avliji kasarne na silu tražeći, da prizna posjedovanje oružja. Svraćamo pažnju pozvanih na ureuovanjc ovog delije i tražimo, da ga pouče na zakonit postupak, jer ureduje bez prizivanja seoskog starješine. U sjednici gradskog zastupstva od 30. maja zaključeno je, da se udari gradski porez na karte u kinima i to počam od 5. juna t. g. Radi jednostavnije manipu­ lacije i lakše kontrole o rasprodanim kartama, uprave kina moraće karte do­ nositi u gradsko zastupstvo, da ih žigoše i odsele će vrijediti samo žigovane karte. U istoj sjednici zaključeno je, da se kirije za gradske dućane u gradskoj tržnici povise za 100%. Na predlog Alije Kurtovića povukao je podpređsjednik gradskog zastupstva I. Sarić svoju ostavku i odmah zauzeo podpredsjedničku stolicu. Pošto je predsjedništvo gradskog za­ stupstva u »velikom poslu«, a sadanji i fijaker »trošan« i troškovi oko poprav­ ka bili bi veliki, zaključeno je, da se stari fijaker zamijeni za nov i da se da­ de б.ООО K prida. Za drugo nema para, a za vozikanje eto se odnekle »nade«. Vododerine po Sarajevu. Tuže nam se mnogi stanovnici mahale Mlini, da je i prik I m omanje kiše nemoguće ići tim sokacima, jer kišna voda čak od grada i drugih sokaka udari tim putem. Kanali nljesu zgodno udešeni i ne mogu žderati preobilne vode, pa чша udari soka­ kom noseći sa sobom mulj, smetlje i ostalo tako, da na pogdjekojim mjestima ostaje poveliki t#Iog i naslage. Sama voda, kada side u ravan na Bendbašu, počne teći i razlijevati se ulicom prema gradskoj vijećnici. Stoga stanovnici do­ tičnih mahala mole pozvane u gradskoj općini, da kanale pregledaju i stvar urede, dok nije bilo i kakve oveće štete. Sarajevska grad, aprovizacija pred sudom. Jučer je u gornjoj kaznenoj par-, nici protiv grad, savjet. Bradača i dru­ gova vrhovni sud izrekao svoju drugomolbenu presudu, kojom je prvomolbenu osudu u cijelosti ukinuo i povratio spis prvomolbenom sudu sa stalnim direkitvarna glede daljega postupanja. Kad se sjetimo terora, pod kojima je provađana istraga i rasprava u gornjoj parnici, kad znamo, da su tu parnicu in­ scenirali stari vlastodršci Unkelhauser, Homer, Iwasiuk, Chm clevski i t. d. dije­ lom poradi osobitih ambicija, a dijelom samo zato da odvrate pažnju od svojih vlastitih pljačkanja — onda mi taj pra- ; vorijek od srca pozdravljamo, jer je njtme udovoljeno povrijeđenoj općoj prav­ noj svijesti i jer sc time daje nevino oI suđenim makar i samo djelomična za: dovoljština, jer su baš optuženi imali ! najviše zasluga, da jc Sarajevo u naj' težim vremenima rata bilo najbolje op1 skrbljeni grad cijele monarhije. Naše prve građane kao Jusufagića, Vajzovića i t. d .vezali su u tamnici, dru­ go kao Ahmetaševića, Nczirhodžića, Kumašina 1 t. d. tjerali su makar i nespo­ sobne u vojsku, samo da nas nema i da nas nestane. I uprava i sudstvo spali su bili na najniže grane, oni su služili samo da zadovolje ćeifovima raznih korumpiranih kolonizatora. Pravorijek vr­ hovnog suda u nazočnoj parnici daje nam nade, da ćc u novoj našoj državi opet moći svatko doći do svoga prava. Ali stranputica, kojom je bila pošla stara uprava neka bude ozbiljni memento i današnjim vlastodršcima, da vide i da se nauče, kako se ne smije vladati pro­ tiv volje i protiv pravne svijesti naroda. Gas 24 K 1 I. Saznajemo od jedne že­ ne, da je sad kupila 2 1 gasa za 48 K. Ovo je previše i da nemamo svoje aprovizacije. Zar sc baš nema niko pobrinuti, da se ovom lihvarenju s gasom stane na put? netnu i tuhafli vijest: »Predradnje za stabilizaciju valute primiču se kraju i nije daleko dan, kada će tako željno očekivano riješenje valutnog pitanja po­ stati činjenica i tečaj privrednog života početi pravilno funkcionisati. Kako sa upućene strane doznajemo, ubiraće se po pravilu poslije uređenja valute sve javne daće u istoj sumi u di­ narima, kao prije u krunama. Prema to­ me ćc se i poreski zaostatci plativi u krunama, što se zateku u času izmjene valute, naplaćivati u istom iznosu u di­ narima t. j. dužnik će morati platiti isto toliko dinara, sa koliko je kruna u za­ ostatku«. Čekamo razjašnjenje i obrazloženje ove zagonetke. Nema bolest: papkara u Rogatici. — Odjeljenje zemaljske vlade za poljopriv­ redu javlja: Pošto jc u cijelom rogatičkom kotaru prestala slinavka i šap, po. što jc provedena zadnja dezinfcnkcija a revizija dala povoljan rezultat, po­ čevši od 25. maja ukida sc zabrana za uvoz, provoz i izvoz papraka i dozvo­ ljava održavanje marvenih sajmova u kotaru Rogatici. Zabranjene strane srećke. Ministar­ stvo finansija zabranilo je prodavanje stranih srećaka na cijelom teritoriju kra­ ljevstva SHS. Gospodarstvo Slobodna se trgovina ukida. Politika ishrane ha osnovu slobodne trgovine pretrpila je poraz. Mjerodavni krugovi namjeravaju ukinuti slobodnu trgovinu, jer su stekli uvjerenje, da bi zemlju mo­ gla dovesti do gladi. U posljednjoj sjed­ nici ministarskog savjeta izvijestio je dr. Korošcc, da će biti primoran da podnese predlog, da sc uvede ograničenje u tr­ govini i prometu, kao što je to bilo prije. Naša ishrana —. na veresiji. U 20. članku financijskog zakona, koji je pred­ ložen u budžetnom zakonu za kraljev­ stvo SHS ovlašćuje se ministar finan­ cija, da može zaključiti ugovor od pola milijarde kredita radi ishrane i snabdijevanja zemlje. Ovo bi bio prvi stalni spoljni zajam kraljevs^fSHS. v.. ^Nekom šakom, nekom kapomZjPiista??$t savjet je na predlog mjVlStarstva ishrane riješio da se siromašnom stanovnštvu Crne Gore priteče u pomoć sa milionom kilograma brašna. U ( rnoj Gori vlada velika bijeda a naročito kod porodica, kojima je skrbnik umro u ratu ili zarobljeništvu. Roba za Srbiju. U Francusku je pri­ spjelo iz Amerike oko 2000 vagona sa raznom robom, koja je isključivo odre­ đena za Srbiju. Od naše je vlade zatra­ ženo, da osigura saobraćajna sred tva za prenos ove robe do Beograda. Transportovanje robe već je otpočelo, pa su prve partije od 20 vagona stigle u Ze­ mun. Trgovina sa Rumunjskom. Ministar­ stvo trgovine i industrije primilo je obavijest, da je iz Rumunjske krenuo u Beograd naročiti Izaslanik rumunjske vlade, radi pregovora o rekompenzacionim trgovačkim poslovima. Pitanje gaza. Ministarstvo trgovine stupilo jc u pregovore s rumunjskom vladom radi nabave veće množine petroleja. Izmjena valute i plaćanje poreza. — Presbiro nam je dostavio ovu zago­ Trešeljak. Ako bude fajđe. Preshir« nam deetavlja ovaj brsojav k Beograda: -Aeroplamki роИапaki saobraćaj, koji je radi Jodoga тгенапа bio prekinut, nastavlja se opet. Počevii od danas a.ruplanske stanice nalase se u Beograda, Zagroba, Багајотв, kopijo, Celiuju i L'nbrovnikn* Tel, eto veli, da ćo ta stanica biti .i u a* rajeva, biva da cejno moći dobici i taae kava* diše, jor »braojavi« našeg presblroa idu sporije od pošto u normalno deba,... Poruke uredništva. Grad, čitaonica, Visoko. 1» principa ne donosimo niita o zabavama, na kojima se troši piće. % 1. H. Hanisić, Zvornik. Ustupi snio g. dra Hrasnici, jer bi bilo »plijenjeno. ■ elam. H. M. Žepće. Madurao si nas, pa to ove pitamo, što so ne javljaš, iolam! Meho, Ž. A gdje si se ti aarukao. U’ be* Inješ, iii aašiknješu? Selaml O G L Д S I: Dr. Štaka Bokonjić specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 po podne. Skerličeva ulica br. 1. 73. 1-3 % Oglas. U sredini grada, na vrlo lijepom položaju, prodajem dvije kuće odmah uz umjerenu cijenu. Ko želi kupiti iste ili pobliže upute saznati, neka se obrati na moju dole označenu adresi/ Mebmcd Hilml Pniijo 74, 1-3 Gornji Tabaci br. 11. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. , Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja brzome poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 M. SvdMa. M. (ХГ Štamparija D. ćc A. Kajon. Saaejevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c61cc797cbea8248db8e449472534fa4.pdf 9c93cb26f2991d68a034edeaad25ade0 PDF Text Text POJEDIHI BR®Ј 40 »Eim, Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređujs psđahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 5. juna 1919. (6. ramazana 1337.) Broj 41. Bosanska vlada. III. Lijepo vezeš, ako ne pometeš, dra­ gi g. cenzore! Prošli si nam članak ta­ ko iskasapio, da se po njemjbčito vidi labuđi pijev nekog i neko^Veliš: Kri­ žao sam dok su mi komandoVđli, pa da prekrižim koji put i od navike, onako da se sjetim slatke prošlosti. Oni su u vrućici, pa nemaju kad da te opomenu ла liberalniji postupak prema štampi^ S toga dozvoli da ti mi to došapnenroi primi na znanje da ćeš naskoro morati da promijeniš svoj stari kurs. Taki se glasi čuju iz Beograda, pa ili se prilagođuj, ili ćeš i ti biti otpirkan u kakvo — ministarstvo. Nadamo se, da ćeš uviijeti situaciju i kako treba shvatiti ovu tapomenu, pa se ustežemo od daljnjeg komentiranja i prelazimo na bosansku dadu. Pardon, moramo se ograditi proti jednom postupku. U zapljenama zadnjeg broja g. drž. odvjetnik Mandić izravnjen je sa predsjednikom zemaljske vlade, pa je plijenjena i kritika »državničkog me­ toda« g. Mandića. To u najmanju ruku nije lijepo, a ubrzo će biti i nedopustivo. Dakle opeLbosanska vlada. Ko ni­ je deverio s^nirima naših cenzor^ taj ne može pojmiti šta znači napisati čla­ nak, u kojem bi i čitatelji mogli naći uz­ roke, radi kojih smo ini proti bosan­ skoj vladi. Da se krivo ne razumijemo. Mi nijesmo za to, da Bosna nema svoje vlade, već to dapače odlučno tražimo. Ali smo proti ovoj i ovakoj vladi i — kad ne bi bilo drukčije — voljeli bismo da je i nemamo, nego li da ostane ova, ili da je naslijedi ovaka i ovakoj slična. Jer želi li se, da i mi Bošnjaci i Her­ cegovci budemo zadovoljni, onda treba promijeniti sistem ove vladavi- FELJTON. Sakib Korkut: Naša dužnost prema fukari i jetimima. (Svritetak). Da još jednom ukratko ponovimo: Ko nema merhameta, pa ne podupire fukaru i jetime, tvorom ili zborom, t a j — nije pravi musi im. |Г e S M o > e njemu, klanjao ili ne kla­ njao, postio ili mrsio! Din mu je— lažan i spada u »ljeviča­ re«, na koje će pasti strašna kazna, jer uskraćuju pomoć. U koga je pak razvijen merhamet, svojstvo pravih muslimana, što nekad bijaše poslovično u našem narodu (»merhametli Turci«), taj spada u spo­ kojne i smirene duše, gori od imana i nije »sahija« i gafil u svom namazu i drugim ibadetima: blago mi se takim desničarima i desničarkama, jer shva­ tiš© svoj islamski poziv i odgonetnušc svrhu života. >Našem nazatku nije kriv Islam, nego tuše krivo shvaćeno muslimanstvo« re­ de jedan noviji naš učenjak. I zaista ie taka Istina je to, koju potvrđuje na­ ša povjest; fakat, koji se ne može zanikkati. Jer dok su muslimani slijedili duh Islama, vrstahu se u najnaprednije ne i na kormilo dovesti ljude, koji će i- I bacano po 70, pa i 90% muslimana, ja­ mati širok vidokruk i jak osjećaj od­ sno vidjeli svu lažnost tvrdnje o mađar­ govornosti prema zemlji i ovom napaskoj ljubavi i prijateljstvu prema nama ćenom narodu. Za to treba ovu vladu muslimanima. I starac kod kuće i vojnik potpuno izmijeniti i u prvom redu poče­ u jarku i mađarskoj groznoj kasarni bili ti od njena glavara i pročelnika. Ne tre­ su na čisto o tom, da nam je Austroba se obmanjivati i istini treba otvoreno I Ugarska krvni neprijatelj, i da se od pogledati u lice. A ta je/sadanji pred­ nje nemamo nadati ničem dobru. Ne sjednik vlade nema uvjcEFia ostanak ćemo tvrditi da su sa kakvim odušev­ na svom mjestu. Bolje rekući on tu nije ljenjem očekivali spas od kraljevine Sr­ trebao ni doći. Ma koliko bila ova is­ bije, nu isto tako ne govorimo neistinu tina neugodna ljudima koji postaviše g. kad ustanovimo činjenicu, da je potpu­ Šolu na ovo odgovorno mjesto, ipak im no ugasnula umjetno raspirena mržnja je valja priznati i progutatLHfer je to na Srbiju i njena vladara. »Nck ide on (Švabo), pa Allah kjerim. Ja da nam ne prvi i bitni uslov konsolidovanju prili­ ka u našoj užoj domovini. bude gore pod drugim!« Ta se je izre­ ka sve češće čula iz usta našeg čovje­ Šta je zapravo polučila Solina vlada? ka, a fijasko Arnautovićeva poštanskog Uživa li ona povjerenje Srba-pravoslavputešestvija najbolji je dokaz, da je p anih, da i ne govorimo o Hrvatima i m e t n a srpska politika mogla polučiti nama muslimanima? Ne treba se obma­ i te kakav uspjeh medu nama muslima­ njivati i ovaj neuspjeh prepisivati naj­ nima. novijem razvoju stranačkih prilika me­ đu Srbima-pravoslayfiiin. Nc. Neuspjeh leži dublje. On je mstrasigentnosti i netrpeljivosti sadanjih kormlara, koji se ne mogu i ne znaju prilagoditi prilikama i koji misle, da je vladina zadaća pro­ voditi partijsku osvetu i sitničavost, umjesto da izgladuju opreke i utiru put međusobnom sporazumu triju elemena­ ta našeg naroda.J’^ Godina I. zuzdane hajke na nas musliman^ dali su se na posao oko organ izovđfffa svo­ jih masa, da ih zaštite i ujedno da ih srede i izvedu iz tmuše, u koju ih je dovelo prijašnje vodstvo. Na zastavi, i Što je smjelo i otvoreno podigospo i I prema muslimanima i prema njihovoj braći-n e b r a ć i — ne ispisasmo samo zahtjev o podjeljenju građanskih prava, već najavismo i iskrenu pripravnost da I svim silama i s oduševljenjem sarađu- ! jemo na demokratskoj izgradnji našeg ml^og kraljevstva. ^Qtpor, što ga prema tom nastojanju pokazaše naši kormilaši, najeklatantniji je dokaz njihove potpune nesposobno­ sti, pg^ ćemo ga raščiniti u posebnom članku. Sarajevo, 4. juna. Evo je ravna hefta, kako smo pred­ sjedniku vakufskog sabora stavili upit Neobaviješteni o ovom duševnom pre­ i o zakupnini Gazi Husrcvbcgovc šume. Dok ovo pišemo nemamo nikakva pis­ okretu naše mase i donesavši na »pomenog odgovora, a isto ga tako ne na­ verenička« mjesta u našoj vladbAuoj đosmo ni u kojem drugom sarajevskom nastrani mentalitet iz predratnog svog listu. Ne čudimo se što o tom šuti va­ jurišanja na nas muslimanej>vi su ljudi kufski direktor, jer on nema šta da odveć na prvom koraku Učinili strašnu vori u svoju obranu, nu čudimo se šutnji pogrješku time, Što su izbacili na srije­ presvij. g. Reisul-uleme koji bi trebao du i u prva ćošeta posadili ljude, koji imati više obzira prema našoj javnosti. dotad nijesu imali nikakve riječi u isl. dijelu našeg naroda. Time je učinjeno Šta je dakle sa vakufskom šumom? dvojako zlo. Na jednoj je strani pobu­ Drugo pitanje, na koje bi trebalo od­ đena bezgranična mladenačka am­ govoriti našoj javnosti odnosi se na ras­ bicija, koja je bila potpuno slijepa i u pis izbora za vakufsko-mearifska tijela. svom idealizmu praštala i najbrutalnije Upravo je strašno, kad predsjednik mir­ čine proti islamskom dijelu našeg naro­ no pušta, da se na ovako brutalan način da. Na drugoj je pak strani prouzroko­ izigrava jedan prešan zaključak sabora. vano razočaranje, koje je ušljed sve ve­ Nc znamo odakle je sab. odbor došao ćeg gomilanja nepravdi i silovitog ga­ na misao, da posebnom okružnicom od­ ženja naših građanskih i ljudskih prava redi sastav biračkih spisaka, umjesto da iz dana u dan zahvatalo sve veći op­ raspiše izbore i time direktno prisili po­ seg, sve oštrije konture. vjerenstva na rad oko sređenja tih spi­ Mi ćemo đffovdje prikažemo njihove pogrješke specijalno prema nama mu­ slimanima. Već u polovici rata zavla­ dalo je među nama izvjesno neraspolo­ ženje prema vodstvu ujedinjene orga­ nizacije i naš je svijet bio sit i presit Švabinih zuluma i njegovih eksponena­ ta. Propusti naših nekadanjih vođa i njihova sebična politika ličnih probita­ ka bila je jasna i malom djetetu. Ma­ đarski njihov kurs nije upaljivao ni kod kuće, a kamo li među vojnicima, koji su u slaboj hrani, groznu postupku i ne­ Hladniji i razboritiji narodni intelipreglednim marškompanijama, u koje je ; genti nijesu više mogli gleda{/yve ra­ savremene narode. Eno Arapa. Dok su slijedili Kur’an iđahu naprijed i bijahu učitelji ljudstva. Kad poklekoše pred bo-' gatstvom i izgubiše sabur, udari ih Božija kamdžija i — nestade traga njiho­ voj slavi i državnom opstanku. Eno Turaka. Dok im sultani tražahu fetve za svoje čine — iđahu naprijed i podlagahu svojoj moći državu za drža­ vom. Kad počeše praviti saraje i čoškove, »Čiragane« i »doima bagče«; kad uvedoše »alafrangu« i svoj postupak udešavahu prema ukusu zapada — davahu fakir iza fakira, doživiše poraz iza poraza. Evo vam nas. Dok nam Gazi Husrevbezi i njegovi šljedovatelji pravljahu me­ drese, mektebe, džamije; banje, šadrvane, musafirhane i imarete, bijasmo svoji na svom: slavni, silni i uvaženi. Jer — rad nam bijaše u duhu Islama. Nu od kako poče vika: šeriat na sri­ jedu, da se — duhan na hrpama proda­ je«; od kad izbi pitanje kakva će se ko­ ža upotrebljavati za mestve, a kakv^za firale — udarismo za primjerom rako­ va i dođosmo u ovaj hal. Za što? Jedno­ stavno s toga, što se odaljismo od pra­ vog islamskog duha. Omjerimo se o gornje ajete! Kamo nam samoprijegor i požrtvovnost; gdje su nam ubožnice i sirotišta? Jedni smo se »civilizirali« pa i ne padamo na sedždu, nu jesu li na svom mjestu i oni, što još klanjaju? Jesu li musallije ili »sahun«? Nema ni­ šta, čim bi se moglo dokazati da nijesmo pravi »sahuni...« Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Zamislimo sc malo u gornje ajete! Šta vidimo? To, da nam Kur’an (a. š.) nalaže samilost kao — oznaku dina i imana. Braniti i učvršćavati dinske te­ melje prva nam je i najpreča dužnost To je najsavršeniji »emr bil maruf« o kojem pisasmo u prošlom broju, pa je prema tomu i briga za nejačad i nevolj­ nike naša opća dužnost, u ko­ joj moramo svi sudjelovati i posvetiti joj se svom snagom i svim moralnim i materijalnim sredstvima. Nc treba pri­ kazivati našeg hala u ovom pogledu, hiljade poginuše ostavivši nam neopskrbljene obitelji i nejačad. Time je sve rečeno. Mnogi i stekoše. Nije ii vrijeme, da se već jednom razdriješe kese i ot­ vore lisnice? Zar će nam ulema čekati kijametski dan. pa tek onda povesti ka­ kvu islamsku akciju? Ovo je u istinu prevršilo svaku mjeru. Ili valja voditi i prednjačiti organiz a t o.r.s kim radom, i 1 i .s k i d a jmosaruke i brišimo sve na­ zive, pod kojima se razumi­ jeva »alim«. Zapećnjaka je i onako previše, pa ako će i ulema u njih, nek ne gazi bar svog bijelog i čistog vanj­ skog znaka... A vi, što vas Bog kuša, »obasuvši vas svojim nimetima«! Šta da se vama rekne i kaže? A šta vama zdrave i mla­ de ratne muzikače, što i nakon toliko hiljada naših mrtvaca i ranjenika, ima­ te još i sad vremena za teferiče i slat­ ke razgovore? A šta da se kaže vama »moderne« salonske dame u svili i la- saka. Iz te okružnice viri samo tenden­ cija, da vakufska direkcija što više za- kovanim cipelicama, vama, što se još i sad bavite modnim listovima i svoj »dragocjeni« život tratite u besposlici i neislamskom izmisljanju sredstava za vanjsko dopadanje? Zar vam gospodar ne dade oči, usne i dvije staze? Zar ćete i dalje biti slijepe za žalosno stanje svo­ jih bijednih sestara; zar nije vrijeme da mjesto »lijepe li toalete!« izgovarate mnogo plemenitije riječi: »bijedna se­ strice!«? Zar vječno putem oholosti i ispraznog sjaja, mjesto stazom samilo­ sti i islamskog samoprijegora. Nešto ću vam napomenuti: Prve muslimanke nošahu sanitetske potrepštine, viđahu ra­ njenike i nošahu fh sa ratnog poprišta. Naši sinovi ginu u dalekm tugjinama, pa zar da se ne brinete ni o njihovim samohranim majkama, domaćicama i nejačadi? Dolje sa tim modernim fra­ kovima i lakovima, pa za islamski po­ ziv žene-tješiteljice i odane skrbnice! Bog vas duži kao i nas, rod vas moli kao i nas... Oh, dosta, dosta! Bog nam prosvijetlio um i pokrenuo zamrlim osjećajima!... ♦ • • Neko će mi reći da sam pofalio i da sam zaboravio »vakufsko sirotište«. Nu ja konstatujem da to nije naše, nego — viadinovsirotište, budući mu trošak podmiruje vlada svojom subvencijom, a ne mi svojim zatvorenim kesama i li­ snicama. Četiri godine rata mitiše mimo nas bez ikakva našeg opamećenja. Kroz to vrijeme niti podigosmo sirotišta, niti — što je još strašnije — ozbiljno pove- �Strana 2 Страна „PRAVDA“ — „ПРАВДА“ Pitanja u Bosni, izišao jc na ovome mje­ stu članak, koji se bavi tom posjetom posjednika. Autor uvodnika: »Zar opet trgovanje« nalazeći shvatljivim »da sp jedan stalež brine za svoje staleške in­ terese«, iznio je karakteristiku bosan­ skih begova, ali je tu karakteristiku pri­ dao ne samo njima nego i svim musli­ manima u Bosni, premda je u toj depu­ taciji bilo i nemuslimana. Vidi se, da mu nije bilo do istine i da prikaže stvar da će se izbori raspisati tek u jesen. objektivno nego samo do napadaja i vri­ jeđanja. On veli: »Glavna karateristiMi stoga zahtijevamo, da predsjednik ka ove klase, kao na žalost i svih vakuf, sabora poduzme nužne korake muslimana u B o s n i s malim izuglede provedenja saborskog zaključka zctcima je s jedne strane anacionalnost, i da naredi saziv sab. odbora u svrhu, a s druge strane turkofilstvo sa panda se ti izbori jednom raspišu. Odga­ islamskom bojom«. Dalje, da su musli­ mani »bez kakve kulture, bez kakvih đanja jc bilo i previše, pa treba jednom dubljih etičkih ili idealističkih emocija učiniti kraj ovom izigravanju narodne i da su danas utonul u neradu i uživa­ volje, a i nerazumnom gospodarstvu u njima«. Taj položaj da je za njih »sve našoj vakufskoj upravi. i sva: i nacionalnost i religija i sva nji­ hova politika«. Zamjera nekim našim političarima da oni vode računa o toj Zastoj i preokret u agrar, »anacionalnoj gomili«, pa poziva demo­ pitanju. kratske elemente, da ne dopuste da se izigra reforma.... i t d. Kako najnovije i sa dobra vrela uzete I ja spadam među demokratske evijesti tvrde napokon su i pozvani fak­ lementc. nedam da sc agrarna reforma tori u Beogradu počeli uzdati* da su u ! izigra za volju nekolicine velikih spahipitanju riješavanja agrarnog pitanja u ja, samo u borbi protiv spahija bosan­ našoj domovini, bili zabrodili sasma kri­ skih i pisanju o njima treba razlikovati vom strujom, jer su o tome tako važnom muslimane kao takve i muslimanske pitanju bili sasma krivo i jednostrano spahije. Spahije se mogu napadati da je obaviješteni. Usljeđ toga je čitav dosa­ njihovo shvatanje neispravno i da sc ko­ dašnji rad odbora za agrarnu reformu si sa našim demokratskim, da su egoi­ storniran i dat je nalog ministru za ag­ stični i da teže, da održe svoj dojakošrarnu reformu, da izradi jednu sasma nji dobri položaj i td., ali pripisivati novu zakonsku osnovu, koju će imati gornje epitete muslimanima kao takvim najprije da pretrese i ispita ministarski prosta jc insinuacija. savjet a onda će tek doći pred odbor za Muslimanima se prebacuje da su oagrarnu reformu, ds’as ova pojava veo­ sim malih izuzetaka anacionalni. Tvrd­ ma veseli, jer jc to jasan dokaz da mje­ nja je ispravna, ali ni sljedbenici dru­ rodavni faktori naše nove države zbi­ gih konfesija — što trebamo svi da ža­ lja žele da se ovo velevažno pitanje ne limo — nijesu u tom mnogo napred­ riješi onako preko koljena kako to Njeniji. Pojmovi pravoslavlje i srpstvo su žić i dr. žele, nego da se to pitanje po­ kod većine težaka i građana pravoslav­ stavi na zdrave temelje, da se praved­ nih u Bosni sinonimi, oni im se miješano i nepristrano riješi, kako ne bi bilo ju, ali pored svega toga oni su za me ni po agu ni po kmeta krivo. nacionalni. Svodim to miješanje pojmo­ Ovoliko za danas a u dojđućem bro­ va kao i anacionalnost muslimana na ju opširnije. S. jednostavnu činjenicu slaboga kulturnog stanja našega naroda i na prosvjetnu politiku bivše monarhije, i držim da osjećanje za nacionalizam pretpostavlja U jednom od prošlih brojeva doveći kulturni stepen mase, nego Što je nesosmo vijest, da je u glavnom orga­ taj kod nas u Bosni. nu demokratske stranke, beogradskoj Da su muslimani većinom turkofili »Demokratiji«, izišao oštar članak pro­ i da je tvrdnja donekle istinita, ali je i ti muslimanima, koji je bio predmetom razumljiva, kada se uzme u obzir da je burne rasprave u klubu i oštro osuđen. turski sultan bio vjerski poglavica nji­ Glavni urednik je svrgnut, a »Demohov i kada se uzme u obzir položaj mu­ kratija« je u broju od 27. maja donijela slimana za vrijeme turske vlasti u Bo­ odgovor Hadži Hamida Svrze uz ovu sni. Njihove su veze sa Turcima bile ogradu: »Smatramo za nužno da izja­ vrlo jake, po organizaciji tadašnje dr­ vimo: da se uredništvo ni .u kome po­ žavne vlasti, oni su bili njeni nosioci, sa gledu ne identifikuje sa člankom, o ko­ Turcima su većinom u ljubavi i dobrim me je reč.« odnosima živjeli, pa je to razvilo osje­ Pod natpisom: »Beograd 26. maja ćaj simpatije prema njima. To je njiho­ 1919.- piše Svrzo ove retke: va tradicija, a tradicija se teško izmje­ Povodom dolaska jedne posjednič­ njuje. Istu pojavu opažamo i kod pra­ ke deputacije iz Bosne u Beograd, da voslavne mase. Ona voli Rusija i molila upozna ovdašnje odlučujuće faktore o je ruskoga cara, ali ne iz kakvoga raz­ svome shvatanju o riješenju agrarnog vijenog slavenskog bsjećaja, nego što je tegne izbore i pri tom se pokrije nemarnošću pojedinih povjerenstava. Nu silno se vara, ako misli da ćc joj upa­ liti ta doskočica. U pitanju raspisa izbora Rcisul-ulema izjavljuje da stoji na njihovoj Sto bržoj provedbi, nu uza sve to se ti izbori odga­ đaju iz mjeseca u mjesec i kanda će se baš obistiniti izjava g. Hatibovića, Jedan značajan članak. dosmo akciju za njegovo podignuće. Va kufska direkcija vodi tobože akciju za žensko sirotište, nu kamo pusta sreća, da nije ni došlo do saborskog zaključka o uspostavi fonda za to sirotište. Mož­ da bi se ostvarilo, a ovako će mu se fond ustanoviti kad se i naši ženski jetimi nađu u tuđim ubožnicama. Muški su nam već pali u ruke časnih sestara. 1 to da su gdje, već u centrumu naše zemlje, pred nosom vakufske direkcije i našeg ulema-medžlisa... Inicijativu, da se pokrene akcija za osnutak islamskog dječijeg doma do­ ma doveše ad absurdum. Rijaset ju je bio objeručke prigrlio, nu stupivši u do­ dir sa saborskim odborom, prepustio ju je opće poznatoj »marnoj« djelatnosti sarajevskog muftijskog ureda. Dok je kroz 5—6 mjeseci službenog »uredova­ nja« poprimio konkretne forme, predlog je izgubio svoju temeljnu crtu: od pokretanja akcije za sirotište, u koje bi se smjestila siročad iz cijele zemlje, spa lo sc je na akciju za lokalno sirotište grada Sarajeva. Pa da sc jc bar i to ostvarilo. Nn da, za to bi trebalo rada i akcije, a ko će to tražiti od sarajevsskog mufti efendije? Da maknem pitanje sa mrtve toč­ ke, konstatovaću da su se preklanjskog ramazana tri Četiri noći s vrlo dobrim uspjehom kupili prilozi i zavodili upisi obećanih milodara, a lanjskog se je ra­ mazana polagao račun o rezultatu tog pothvata. Na skupštini je priznao mufti efendija, da za cijelo vrijeme — dakle tokom jedne cijele godine — nije od ne­ kih ljudi ni zatražio obećanog priloga, a kamo li da je akciju nastavio i dovr­ šio. Izjava je pobudila senzaciju, a kri­ tika je onemogućila prihvat muftina predloga, da se sakupljeni novac ustupi »Merhametu«. Skupština je jednoglas­ no odbila muftin izvještaj i njegove predloge, i pozvala ga da nastavi akciju, sazvavši širu .skupštinu! Nu skupština nije sazvana, premda je — sa čursa »Begove džamije« proglašeno, da će se održati odmah iza bajrama. Odušev­ ljenje je jenjalo a stvar spava kao i mno­ ge druge. Pred licem javnosti dižem glas protesta i pitam: »zar sc ovako po­ stupa u jednom životnom našem pi­ tanju?« Eto takvi smo mi i naši »vjerski predstavnici«. Tako je u Sarajevu, a gdje jc u Bosni i Hercegovini bolje? Sta dadoše naši ratni »teklići«, šta za jetime učiniše naši prvaci i »pravi Tur­ ci«? 1 dok sc kod nas muftije skanjuju na godine, katolički i pravoslavni sveštenid smjestiše u Slavoniji na hiljade sirote djece. Ppzvaše preko vlade i na­ še aut olbasti, pa nam Slavonci hrane više siročadi, nego li je u tako-zvanom »vakufskom« sirotištu! »Jadna Liko, šta si dočekala...« Dao Bog, pa ovi redef potakli bar ulema-medžlis na intenzivnu akciju, jer je zaista krajnji čas. Na narod se može osloniti, jer se narod nikad nije oglu­ šio korisnoj i islamskoj akciji. Tako Je bar dosad bilo. Na rad gospodo! Orga- ruski narod pravoslavni i što jc ruski car bio protektor velike ruske pravo­ slavne crkve. Priznajem, da su muslimani kulturilo zaostali, što treba da zažali svaki ko želi brzi napredak i blagostanje na­ še države, ali ne smitiam to jedinim njihovim smrtnim grijehom, koji se neda ispraviti i njihova nekuitura ne proizla­ zi iz toga što su muslimani. Živjeli smo pod takvim okolnostima, da nam dušmanin nije dao razvijati se i gdje je na­ še opšto slabo kulturno stanje njemu do­ bro dolazilo. Gosp. uvodničar kako iz­ gleda bio jc član bivšeg bosanskog sabora, pa bi svoje tvrdnje o nespo­ sobnosti za duševni rad muslimana bespobitno mogao dokazati, da je u svojim izvodima iznio kao primjer, gdje su mu­ slimanski zastupnici kočili kulturne na­ pore drugih elemenata u Bosni i nijesu se s njima slagali. Takvih činjenica uopće nema. Istina da od tih elemenata u Bosni muslimani imaju najmanje in­ teligencije, da jc kod njih najjači posto­ tak analfabetizma, hir dobrom voljom i zajedničkim snagama, to se dade ispra­ viti. Tome elementu treba posvetiti ma­ lo više pažnje, pa ćc i u tom nastupiti izjcdnjačenjc. Najviše sam iznenađen tvrdnjom, da su muslimani »bez dubljih etičkih ili idealističkih emocija i da su i danas utonuli u neradu i uživanjima«. Ovakvu bi insinuaciju zamjerili jednom strancu, jednom površnom novinaru, koji bi u našu sredinu došao radi obavještavanja svoje javnosti i nju iznio u kojem od stranih listova. Čudili bi sc k?d bi on jednom dijelu' istoga naroda pridavao jedne temeljne osobine a drugome dru­ ge. Rekli bi mu da on ne poznaje uopće temeljnih principa i temeljnih karakte­ ristika pojedinih nacija. Temeljne su karakteristike jedne na­ cije: narodne i intelektualne osobine njezine, materijalističko ili idealističko raspoloženje, karakternost ili prevrtlji­ vost, egoistički i altruistički motivi, da­ rovitost ii zakržljavost i t. d. a one su svim društvenim slojevima, svim sljed­ benicima raznih konfesija zanimanja zajedničke i u tome ne može biti velike diferencije. Klima, religija, politički, kul­ turni i ekonomski odnosi, koji vladaju u toj naciji, mogu da dadu samo neka svo­ ja obilježja, ali temeljne osobine nacije ostaju iste. Pa tako je i sa idealističkim i etičkim emocijama, i one spadaju u te­ meljne osobine jedne nacije, pa ako ve­ limo da su muslimani sinovi ovoga na­ roda, onda bi po shvatanju toga pisca morali čitavom našem narodu tc ide­ alističke i etičke emocije odreći, i pro­ glasiti ga narodom materijalističkih i nemoralnih emocija, što bi bila jedna neistina i veleizdaja prema narodu. Naš je narod idealističan i pun etič­ ke emocije, a te osobine imaju i njego­ vi sinovi, koji ispovjedaju islamsku vje­ ru. Nemoralnih emocija može biti samo onaj koji mu ih poriče. II možda gospodin uvodničar ne smatra muslimane sinovima ovoga na­ roda nego nekim došljacima, koje treba nizujte bar upotrebu zećata. Na rad i na — ćurs, gospodo!... * Dodatak. Gornji članak napisah prije godinu dana. Odobren jc i oduševljeno primljen od mnogih alima i inteligencije, ali, na žalost, na tom se jc i razminulo. Mufti efendija se je uvijao pod teretom izne­ sene optužbe,„njegov je nehaj osuđen i u Sarajevu d u provinciji, ali — fajdesuz. U mjesto da povede i kraju privede za­ početu akciju, on se još i sad samo šetka po keju i Kralja Petra ulici; umjesto da radi i izgrađuje, on dangubi i teferičuje. »Pravda« je donijela silu poticaja i mnogo napisala o našoj siročadi u Vin­ kovcima, a on, mubareć, ni mukajet. On samo s lijeve na desnu, iz budžaka u budžak... Hoće li to vječno trajati, hoće li se do kijameta dangubiti? Pitam... Pitam ne samo njega, već i njegove starije. Kad će se već jednom pomoliti kakva ku1turno-socijalna inicijativa na­ šeg vjerskog predstavništva. Kad će sc rijaset pobrinuti da zaore koju jaču braz du i na svojoj još netaknutoj njivi? Do­ sta šmo Čekali. Vrijeme sc je micati, go­ spodo iz ulema-medžlisa. Prczidijalnc predstavke nijesu jedino polje rada. Va­ lja se maknuti i na drugim linijama. Vri­ jeme ne čeka, nego se mijenja i hrli mu­ njevitom brzinom. A vi uvijek na sta­ rom mjestu, vazda samo: ah, uh! A ra­ da nema i nema. Broj 41 Број iz jugoslovenskog društva istrebiti, ne­ kim parazitima, koji su se popeli na gr­ baču toga društva, i njegove plodove šišaju. Po svemu izgleda, da on ima ovo posljednje shvatanje i najbolje bi bilo da ga jc otvoreno i iznio. Onda ne bi mogao apelovati na demokratske ele­ mente da ga u tom pomažu. Po izvodima g. uvodničara izgle­ dalo bi da su svi muslimani lx>gati ljudi, koji su se dali na nerad i uživanje i da bi za taj svoj dobri ekonomski položaj dali i vjeru i naciju. Begovski stalež iščezava prema os talim klasama muslimanskog društva, prema velikom broju težaka i onih ma­ lih jednostavnih ljudi, koji kao i ostali njihovi sugrađani drugih vjera, žive od svoga znoja i svoje muke. Ti mali rade i zarađuju pošteno i nisu se popeli ni na čiju grbaču. Radini su i marljivi sa puno poštenja i idealizma, prirođenog či­ tavom našem narodu i potpuno pristali za današnje doba, koje računa sa čovje­ kom onoliko, koliko sam moralno i fizički’vrijedi. Koliko su teške uvrijede nanešene pbmenutim člankom čestitom, mirnom, radenom i poštenom muslimanskom svijetu u Bosni, pisac bi, ako ima dub­ ljih, etičkih i idealističkih emocija«, naj­ bolje osjetio, kad bi mu se vratile tc uvrjede i kad bih mu rekao da je on čo­ vjek bez ikakvih moralnih obzira. Čudio bih se i osudio postupak »De mokratije«, kad ne bih držao da je pomenuti članak ušao u list iz nepažnje ili neobavještenosti, u kome bih sluča­ ju ovaj odgovor iznio u drugom kojem listu. Bilješke. Za rad »Narodnog Predstavništva« utanačen je ovaj plan: u petak će biti sjednice odgođene na 10 dana, a do ta­ da će se riješiti zakon o punoljetnosti. Poslije duhova raspravljaće se o novom poslovniku i o državljanstvu, a onda za­ počinje ljetni odmor do mjeseca augu­ sta. Iza odmora dolazi na dnevni red budžet i — agrarna reforma. A u jesen privremeni ustav д izborni red. $ta ml ti je zašto? Na sjednici od utorka konstituisalo se predsjedništvo »Demokratske Zajednice« tako, da će 4 predsjednika naizmjence predsijedati sje­ dnicama. Za predsjednike su izabrani : Dr. Dragutin Poćić. dr. Adolf Ribnikar, dr. Voja Marinković i Bora Popović. Ministar Pribićevlć o svojim bje­ guncima. U »Riječi SHS«, zagrebačkom glasilu demokratske stranke, čitamo ove retke: »Povodom istupa gg. dr. Međakovića, dr. Pcleša, dr. Manojlovića. Antuna Mihalovića i Vaše Maučevića iz kluba dcm. zajednice dobili smo s kom­ petentne strane ovo saopćenje: Gg. dr. Medaković i drugovi najavili su svoj istup iz kluba demokratske zajed­ nice time, da to ne znači i istupanje iz stranke. Motivisali su svoj korak tako, daje u ovim vremenima po- Tako ne ide, to sc dalje ne može durati! Ili radite, ili recite, da ne možete dalje. Ili — ih... Osnova za preobražavanje naroda školom; isnovao Dr. Jure Turić. Pod ovim naslovom izašla jc nakladom knji­ žare S. Kugli knjiga, koja prikazuje je­ dan način, kako će škola pomoći ujedi­ niti naša plemena; kako će pomoći iz­ gladiti opreke među staležima i narod­ nim slojevima; koja će moći da oslobo­ di roditelje od jednog dijela teških bri­ ga; koja bi nadalje imala da razvija na­ raštaj poduzetan, radin, živahan i pro­ duktivan, spreman dići sebe i narod do slobode, samostalnosti i blagostanja na jedini* mogući način t. j. vlastitom sna­ gom i vrlinom. »Osnova« računa s go­ spodarskom snagom naroda, kao i s na­ ravi učenika, pa prikazuje škohi, koju narod može danas da podnese i u kojoj će mladež uz današnje troškove moći da dostigne najviše, što se dostići može. Sve će to moći Škola da postigne, kad organizacijom’ i duhom škoje ovladaju roditelji i učitelji, pa je u »Osnovi« pri­ kazan način, kako bi roditelji imali da vrše tu vlast i kako bi se najbrže spre­ mili za to. Knjiga je dakle namijenjena u prvom redu roditeljima i-učiteljima, da u njima probudi nužni interes za ovaj prvi i glavni naš socijalni problem. »Osnova za prcobraživanje« dobiva se uz cijenu od K 5.—, poštarinom K 5.30, preporučeno K 5.70. �Број 4» Brol „ПРАВДА* — „PRAVDA" trcbi ta međustranačka koo­ ličini. Veliki posjednici će dobiti odšte­ peracija, a da politika demokratske tu prema veličini. Veliki posjednici će ' zajednice ne vodi o tome računa. Pri­ dobiti odštetu do određene visine po kavatno izjavljuju gg., daje uzrok is­ tastralnoj vrijednosti, a za ostali dio u tupanju iz kluba ministar unu­ degresiVnom razmjeru prema veličini trašnjih djela g. Sv. P r i b i ć e v i ć, koposjeda«. ^ji ih ne pita o pravcu politike i ne traži Kad dobijemo original rezolucijo mi njihovo mišljenje u riješavanju pojedi­ ćemo se na nju opširnije osvrnuti, a bu­ dući agrarna osnova dolazi u Predstav­ nih pitanja. Politiku kluba demokratske zajedništvo tek u augustu, imaćemo prilike n!ce4)dređuje sam klub, a članovi toga da raščinimo nepravednost nazora o vi­ kluba bila 'su i spomenuta gospoda, sini odštete. Za sad sa zadovoljstvom koja još nikada ničemu u klubu utvrđujemo ispravnije shvatanje agrar­ nijesu prigovorili Oni su pristali nog problema, koje nije ni feudalni ni konfesionalni ‘već Čisto socijalni pro­ na to, • da se stvori klub demo­ kratske zajednice i pristajali su do blem, koji se mora riješiti pravedno i sada uz svaku odluku kluba. Što se ti­ bez nepotrebnih trzavica. če prigovora postupku ministra Pribićevića izjavio je on, da ne može osim kluba, odnosno glavnoga stranačkoga odbora, priznavati jedan drugi forum kao kompetentan u određivanju politi­ Engleska priznaje Jugoslaviju. Po­ ke. a naročito ne može priznati, da u moćnik britanskog ministarstva inostra­ klubu može biti članova prvoga i dru­ nih djela saopštioje našem otpravniku goga reda. U ostalom, stvarni razlozi za poslova u Londonu, da je britanska vla­ istup nisu u ovim motivacijama nego u da priznala kraljevstvo Srba, Hrvata i k o n z e r v a t i v n osti odnosne goSlovenaca i da su već poslali ovdaš­ spodeinjihovom neshvatanju njem britanskom poslaniku nova akres a у r e m e n i h pitanja, kao i u uditivna pisma. Tom je prigodom predsjednik vlade živjelosti u tradicijama, koje se u nov politički život ne mogu prenositi. Što Stojan Protić uputio vladi velike Brita­ nije preko njezinog beogradskog posla-, se tiče međustranačke kooperacije, nit­ nika zahvalu na priznanju naše kralje­ ko toliko ne uvida njenu potrebu kao klub demokratske zajednice, pa zato i vine sa strane velike Britanije. potpomaže vladu i ako bi kao relativno Važna sjednica. U utorak je održao najjači klub u parlamentu mogao da. ministarski savjet važne sjednice na ko­ traži uslove u sastavu vlade za svoje jima-su se raspravljala pitanja izvanje pomaganje. U koliko je došlo do zaopolitike u vezi sa rješavanjem naših gra­ štrenosti u samoj skupštini, bilo je to nica. Sjednicama je prisustvovao i voj­ kod verifikacije mandata, a baš u tom voda Mišić. pitanju zauzimala su gospoda Maučevič i drugovi intrasigentno stanovište, Pašić konferlra. U ponedjeljak su ada se svi vojvođanski mandati ponište, merički delegatu konferisali sa Pašićem što bi, da je klub to prihvatio, razvrglo i Trumbićem o pitanju naših granica svaku kooperaciju. prema Italiji, koje stoji pred niješenjem. Razlog, koji gg. navode, za svoj IAustrija traži primirje. Nakon poraza stup, prema tome je sasvim izmišljen, četa njem. Austrije u Koruškoj obratili a postupak je njihov n e I o j asu se Nijemci na naše vojno zapovjed­ 1 a n, jer su istupili, a da u klubu nitko ne ništvo sa molbom za primirje. Na pre­ zna, da su se na to Spremali, i da su za govore su odaslali četiri delegata. Oče­ to kakovoga povoda imali; u klubu se kuje se, da će naše zapovjedništvo za očekuje, da će gg. položiti mandate, ko­ kratko vrijeme predložiti delegatima je su dobili ne izborima, već poNjemačke Austrije' uvjete primirja. vjemjem stranke, koja ih je delegirala u okviru svoga broja, koji je dobila od Odbor koruških izbjeglica u Ljubljani narodnoga vijeća. telegraFisao je u Beograd: »Obradovani »Hrvat« je neki dan javio, da u kru­ smo zbog lijepih uspjeha oslobodilačke govima demokratskog kluba vlada ve­ akcije u Koruškoj. Zahvaljujemo svima lika potištenost. Zapitan o tom ministar Srbima na bratskoj pomoći i molimo da Pribićević je izjavio, da za potištenost ne popustite, dok god ne budu oslobo­ nema nikakvoga povoda, jer nc samo đeni svi Slovenci od teškog njemačkog budućnost, već i sadašnjost pripada ve­ jarma. Mir i poredak, bezbjednost ži­ likoj demokratskoj zajednici Hrvata, vota i imanja u Koruškoj mogućni su Srba i Slovenaca, a ne tradicionalnim samo onda, ako jugoslovenske trupe oplemenskim grupama«. kupiraju Celovac, Beljak i cilsku doli­ Bilježimo ovaj karakteristični pri­ nu. Molimo i za dalju izdašnu pomoć. kaz »Riječi«, a nc komentarišemo ga, Talijanska kultura. U Šibeniku su u jer je jasan i prejasan. 11 sati noći pozvana pred talijanskog pukovnika Cappone oko tridcsetorica najuglednijih Jugoslavena. On im je ka­ zao da u gradu Jugoslaveni previše pro­ (R rezolucija »Demokr. Zajednice« o ag­ vociraju, pa da su oni skrivili upadice. rarnom pitanju). Izričito je kazao: »Jedna je gospođa do­ U prošlom broju donesosmo članak šla pred jednog »ardita«, te mu ie stala »Samouprave«, iz kojeg se ’jasno vidi mahati amerikanskom zastavom, a oif tendencija, da se agrarno pitanje riješi je loše učinio, što je nije p r ostvarno, hladno i promišljeno. Osobito b o. Najposlije je saopćio pozvanima, da nas veseli, da danas možemo donijeti će njih odsada smatrati odgvornima za sličnu vijest i s druge strane, na kojoj svaki nered, koji se desi, te da će ih se nalaze kmetovski bukači, koji mi­ internirati. Konačno je završio: »Ovo je sle da se naš agrarni problem može i Italija, mi smo ovo osvojili našim smije riješiti jednom rezolucijom, pri­ milijardama i našom krvi, pa ćemo hvaćenom u sarajevskom polju ili za­ uništiti one, koji nam se pro­ konskom osnovom, koja negira ekonom­ tive«. Na primjedbu, da konferencija ski razvoj cjelokupnog našeg seljaštva nije još odlučila kome ima da pripane j masu ljudi tjera u prosjake. Evo šta Šibenik, pukovnik je odvratio: »Mi ima­ javlja jedan brzojav iz Beograda: mo ovdje 40 hiljada ljudi, među kojima »Obzirom na skoro pretresanje za­ dosta »a r d ta« koji su željni krvi. Kad kona o agrarnoj reformi u Narodnom bi morali ostaviti ovo tlo, prije bi sve uništiliisravnili sazemljom. Predstavništvu demokratska je zajed­ nica nakon v i š e d n e v n o g k o nNakon ovog govora pukovnik Cappone f e r i s a n j a usvojila rezoluciju, u ko­ ih je otpustio. joj su istaknuti osnovni principi za ri­ Proti njemačkim pređlozhna. Fran- ' ješenje agrarnog pitanja u cijelom kra­ cuski listovi, nc izuzevši ni socijalistič­ ljevstvu. Primljeno je kao osnovno na­ ke, otklanjaju njemačke protivprcdloge, čelo, da zemljoradnik, koji sam obra­ a isto tako i većina engleskih listova. đuje zemlju treba da bude njezin vlas­ Vijeće četvorice — veli »Petit Jour­ nik. Za Bosnu zastupa rezolucija mišlje­ nal« — nije jučer vijećalo. Wilson i nje. da kmetovi imaju postati vlasnici Lloud George lioćc da prouče njemačke zemlje do Izvjesne količine bez protivpredloge. Antanta će uručiti svoj odštete. Dosa danji će vlasnici dobiti odgovor njemačkim delegatima po svoj odštetu za dosadanje, takozvano prilici na koncu ove sedmice. Može se »pravo uživanja« na taj način, da će već danas reći, da ćc njemačke' pri­ im se dati kao vI a s nos t mjedbe biti odbijen e. Antanta će izvjesna količina zemlje, ako dati Njemačkoj Mzvjeshan rok, da »se se obvežu da će je sami obrađivati. konačno izjavi prima 1i ili nc prima mi­ Inače dobivaju odštetu u novcu i to rovni ugovor. Državni kancelar Renner trećinu katastralne vrijed­ ide danas u Austriju. nosti. Za velike posjede u drugim po­ Spor Rumunjske i Ukrajine. Ukrajin­ krajinama postavljeno je načelo, da će ski dopisni ured javlja: za vrijeme pro­ ih dobiti kao vlasnost mali zemljorad­ diranja Helerovm Četa stavila je Runici do određene veličine besplatno, a munija ukrajinskoj vladi ultimatum i za­ ostali uz progresivnu odštetu prema, ve­ Pregled. Lijepi znaci. htijevala okupaciju Kolomeje i Stanislavova, a osim toga da se Ukrajina nesrhije odupirati okupaciji oružanom siJom. Ukrajinska je vlada zaključila da se bori do skrajnosti. Jc je *u tom cilju naredila opštu mo-biližaciju, kojoj su se svi odazvali. Poruka „Jugosl. Odbora“ Predsjednik »Jugosl. Odbora«, Dr. Dinko Trinajstić upravio je ovu »Po­ ruku prijateljima«. »Na završetku svoga rada Jugoslovcnski Odbor osjeća potre­ bu, da se oprosti sa svojim prijateljima u domovini i da im kaže nekoliko iskre­ nih i otvorenih riječi za političko ravnanje. Znajući, da je vršio samo svoju dužnost, Odbor nc računa ni na kakvo posebno priznanje. U njegovu radu mo­ glo je biti nedostataka i nepotpunosti. Ali ipak Odbor može vedra čela kazati, da ga je uvijek vodila najbolja volja i težnja i da nikada, ni u mučnim časo­ vima najtežeg iskušenja, nije malaksala njegova tvrda i nepokolebiva vjera u pravednost, svetost i konačnu pobje­ du naše narodne stvari. Za to Jugosk)venski Odbor ima pravo, da bude sre­ tan, što je i on zarađivao na velikom djelu narodnog oslobođenja i ujedinjenja. Razumije se, da on sam ne bi mogao učiniti ništa, da misao slobode i jedinstva nije ispunjavala dušu sviju rodoljubnih i svijesnih Srba, Hrvata i Slovenaca. Veliku ulogu kraljevine Srbije i nadčovječne žrtve koje je narod naš u Sr­ biji i Crnoj Gori podnio za jugoslaven­ sko oslobođenje, nc može nikada zabo­ raviti nijedan Srbin, Hrvat i Slovenac. Najbolji umovi Srbije bili su uvijek za­ točnici misli jugoslavenskog oslobođe­ nja i ujedinjenja. .Ujedinjujući se mora­ mo vjerovati, da će ti umova složno s ostalim rodoljubima naći najbolji put, da se naš narod stopi u jednu cjelinu. Prosvijećeni sinovi Srbije i hrabri borci za slobodu shvatit će dušu ostale svojta braće. Za to pristupimo svi s vjerom i ljubavlju u jedno kolo. Vjera u naše jedinstvo posvećena je u ovom ratu i krvlju jugoslavenskih do­ brovoljaca. koji su u junačkom poletu svojjim životima dali idealima našam najveću moralnu snagu. Njihova hrab­ rost, njihovo skupljanje u Srbiji, Rusiji, Italiji, Americi i Australiji, njihovo pu­ tovanje oko svijeta, sve je to danas dio naše narodne epopeje. Sve to mora os­ tati izvor duševne okrepe i samopouz­ danja cijelom narodu, a naročito mla­ đim naraštajima. Hiljade ovih dobrovo­ ljaca su izginule, mnogi su invalidi, a hiljade se njih vratiše zdravi domovi­ ma svojim. Mrtvima će narod sačuvati dostojan spomen, za siročad se njihovu pobrinuti, a Živi su zvani, da budu ide­ alan elemenat našega zajedničkog ži­ vota. Njima pristoji vidno mjesto u na­ rodnom društvu, da budu najljepši amal­ gam naše cjeline. Toplo priznanje zaslužuju od domovi­ ne iseljenici u prekomorskim krajevima, koje je tuda sila otjerala s rođenih og­ njišta. Oni su shvatili težinu i ozbiljnost ovih sudbonosnih dana, i svi su pregli, da pomognu, kako moga oslobođenju svoje drage domovine. Iz sviju kobnija Amerike, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike javila su se braća naša Jugoslavenskom Odboru, da posluže velikom narodnom djelu. Na čelu pokre­ ta stajale su kolonije iz Južne Amerike, koje su, organizivane u Jugoslavenskoj Narodnoj Obrani, pokazale neobičan pri­ mjer požrtvevanj:* i svojim prilozima omogućile propagandu za narodnu stvar. U Sjevernoj Americi vodio se također intenzivan ^z^vn koje чи tamo bile ostatak prošlosti, ipak jc ovaj rad donio vm’:.i ploda. Misao jugosla­ venska postila jc popularna u javu st: slobodne Am гке. Го jc mnogo pripo­ mogle. da ic лтгка shvatila \V L na. kada je zada' >n»:tm udarac monarhiji Habsburgi Dragocjena snaga naših iseljenika nc smije biti izgubljena ni u stvaranju i izgrađivanju naše jedinstvene države. Ona treba da posluži privrednom i dru­ štvenom obnavljanju i preporađanju Ju­ goslavenstva. A poslužit će sigurno, ako duh koji bude vladao u Jugoslaviji pri­ vuče sve Ijolje sinove narodne iz dale­ ke tuđine. • Jugoslavenski Odbor nalazio je od­ lučno oslonac za svoj rad u činjenici, što nikad nije bio desavuiran ni s jedne rodoljubne strane iz domovine. Baš na­ protiv, Odbor je čuo dosta glasova hrabrenja i odobravanja, a imao je i stvar­ nih veza s političkim faktorima narod­ nim. Aktivni otpor narodnih predstavni­ Страна 3 Strana ka protiv austro-madžarske vlasti, na­ ročito od godine 1917. dalje, i od važna akcija protiv nečuvenih progona i mu­ čenja, kojima jc bio izložen naš narod, bili su snažna potvrda, da je Jugosla­ venski Odbor imao pravo, kad je ođ početka rata uvjeravao strani svijet, da narod naš čezne za potpunim oslobo­ đenjem ispod nesnosnog jarma austromadžarskog pod kojim toliko pati. Ju­ goslavenski Odbor je učinio, što je mo­ gao. da upozna svjetsku javnost s ovim radom narodnih predstavnika, sa stra­ danjem našeg naroda i s njegovom tež­ njom’ za slobodom. I tako su svi pravi prijatelji slobode i pravde na zapadu s razumijevanjem i toplinom dočekali nese velike dane oktobra 1918., kada je sav narod Srba, Hrvata i Slovenaca zbacio tuđinsku vlast i proglasio svoju slobodu i ujedinjenje. Jugoslavenski Od­ bor našao je u tom znamenitom preok­ retu naše historije svoje zadovoljstvo u odluci Narodnog Vijeća, kojom je nje­ mu pvjereno da predstavlja narodne in­ terese na strani. Jugoslavenski Odbor smatra za svoju dužnost da ovom prilikom napose na­ glasi i istakne izdašnu moralnu pomoć i neumorno zauzimanje mnogih odličnih i umnih Eegleza i Francuza za našu na­ rodnu stvar. Imena njihova zabilježit će se u historiji našeg oslobođenja. Oni su radili za nas s jednakom predanošću kao i za svoje narodne težnje. Njihova riječ mogla je da se čuje i tamo, kamo naša nije mogla da dopre. Oni su stva­ rali simpatije, koje uživamo u širim na­ rodnim krugovima naših velikih savez­ nika. a koje su danas naš moralni ka­ pital. Jugoslavenski Odbor imao je u svom poslu lijep broj saradnika i pomagača. A osim toga bilo je dosta i drugih ro­ doljubnih Srba, Hrvata i Slvenaca, koji su, ili u vezi s Odborom ili nezavisno od njega, služili istom narodnom cilju. Sve je to pomoglo, da je rad. kome se Ju­ goslavenski Odbor posvetio s iskrenom predanošću, doveo do uspjeha naših na­ rodnih težnja u času pobjede savez­ ničkog oružja. Misao jedinstva i slobode sjedinila jc u ratu sve čestite i rodoljubne Srbe. Hr­ vate i 'Slovence. Samo tako mogla jc ova misao doći do pobjede. To poka­ zuje put. kojim se mora ići i danas u izgrađivanju naše jedinstvene države. Opasnost nije darias mnogo manja, ne­ go što je bila prije našeg oslobođenja. Razumljivo je, da u času gdje se poči­ njemo konačno stapati u jednu cjelinu, prvi put u svojoj historiji, mora biti tr­ zavica i sukoba, kao i nemilih pojava Šovjinizma, ekskluzivizma i separatiz­ ma. Ima toga možda manje kod nas, nego kod drugih naroda. Ali ne zabo­ ravimo nikad, da na strani Ima faktora, koji svaku sitnicu u našem životu iskorišćuju protiv same naše slobode i Jedinstva. Za to izbjegavajmo sve što nas razdvaja 1 muti dobre odnose među nama. Ne dajmo tuđinu povoda ni prili­ ke. da se miješa u naša unutrašnja pi­ tanja.- Naše pitanje još nije konačno riješe­ no. Spoljašna opasnost zahtijeva bezuslovno potpunu solidarnost cijelog na­ roda. A kad se ukloni i ta opasnost, on­ da tek nastaje ozbiljna briga za izgra­ đivanje naše države. 1 taj golemi zada­ tak traži složnu snagu sviju česti­ tih Srba, Hrvata i Slovenaca. Za stva­ ranje i izgradenje Jugoslavije potrebna je suradnja cijelog naroda, odlučna i skladna volja sviju patriotskih eleme­ nata. Od toga zavisi, sigurnost i kredit naše države u budućnosti. Jugoslavenski Odbor se nada, da će svi oni koj? su do sad gledali u njega s vjerom i pouzdanjem u ovom duhu utjecati na dalji razvoj naše narodne politike. Odbor će biti sretan, ako ovom preporukom uzmogne još jedared da po­ služi narodnoj stvari«. Domaće vijesti. Ubijen pljačkaš. Presbiro javlja: »U selu Dlakosima, kotar Bileća sukobila se žandarska patrola sa jednom četom crnogorskih pljačkaša. Pri tom jc ubijen pljačkaš Sava Komlenov!ć iz PHatovaca, koji je 5. maja ubio muhtara Jusufa Ovčinu iz Fatnice. Sad ima I butera (mladog masla). Od gradske aprovizacije dobismo ovu oba­ vijest: »Na vašu bilješku »Važno za si­ rotinju« u 39. broju »Pravde« čast nam je saopćiti Vam, da je gradska aprovi- �Strana 4 Страна zacija nabavila dovoljnu količinu butc- ra, koji se prodaje u našoj detaljnoj rad­ nji u Aleksandrovoj ulici br. 30 po 42 krune kilogram. Buter jc dobre kvalite­ te, prctopljen u čisto maslo, izašao bi na cijenu ud 49—50 kruna kg, brzom kupnjom nabavljen jc za ramazan i re­ zerviran za muslimane. Kupit? se može na iskaznice i to po 1 kg na osobu«. — Upozorujcmo građane muslimane na ovu obavijest. Invalidske molbe. Ministarski je sa­ vjet donio odluku, da se u molbama za invalidske potpore i penzije nestalib i poginulih ratnika imade odmah i neodloživo donijeti riješenje. Važno za radnike. Odjel zem. vlade za socijalnu politiku javlja: »Ministarstvo za unutarnja djela brzojavno javlja, da je potreba za radnom snagom kod izra­ đivanja željezničkih pruga Srbiji pot­ puno zadovoljena. Na to sc upozoruju radnici, koji traže posla s primjetbom, da radnika kod izrađivanja željezničkih pruga u Srbiji za sad više ne treba«. Pomoć ruskim bjeguncima. Sve veće intcresovanje pokazuje se u krugovima beogradskog stanovništva za akciju, da se pruži što više potpore Rusima, koji su zbog nasilja boljševika pobjegli u na­ šu zemlju. Obrazovan je jugoslavenskoruski odbor, koji poziva na rad sve lju­ de, koji bi mogli pružiti što veću pomoć Rusima. U tu je svrhu organ izovano nekoliko sekcija, a naročito sekcija za obavještenje javnoga mnijenja o ruskim prilikama. U malom džepnom voznom redu, koji jc izašao, pored svih pruga bos.-hcrc. i lokalnih željeznica Sarajevo—Ilidža, može se naći veoma pregledan iskaz svih banaka, trgovina, špeceraja manifaktume robe i t. d. jednom riječi vidi se sva sarajevska privreda i trgovina. Dobiva se u svim knjižarama i trafika­ ma za K 1.50. „Gajretove“ vijesti. Novi dobrotvori: U Cazinu se upisaše za dobrotvore »Gajretove«: Ahmed ef. Cokić i Husnibeg Corović. Novi utemeljitelji. U Foči su upisani kao utemeljitelji: Hamdija Buturović, Melimed H. Mešić i Hasan H. Mešić. U Cazinu: Kozarčanin Mehmed, Dr. Pajo Atanasković. Esmehanuma Cokić i Mu­ slimanska čitaonica. U Bos. Gradiški : Naile hanuma Softić i Abdul-Kadir Softić. Dobrovoljni prilozi. Društvo »El-Kamer« u Sarajevu uručilo nam je 2.413 K 50 h kao dio prihoda, koji je društvo ubralo prilikom teferiča od 18. maja o. g. Beganović Osman iz Cazina sakupio na jednom sijelu 64 K. Na skupštini u Cazinu za izbor društvenog pododbora sakupljeno 203 K. Povjerenstvo za so­ cijalnu skrb položilo je kao prilog Trgovačko-transportnog društva u Sara­ jevu 1113 K 34 h. Ibrahim Fevzi Alagić iz Bos. Gradiške sakupio je na svadbi Abdul-Kad.ia Softića 872 K, a darovaše: Praćić Smajlaga za ralunct ocu Dervlšagi Pračiću 100 K, Pračić Uzcjr ef. za rahmet ocu Muhamedagi Pračiću 60 K, Pračić Uzejr ef. za majka. Hanumicu Pračić 60 K, Ćehajić Mehmed 50 K, Cehajić Zlata hanuma 50 K, Pračić Uzejr eL 40 K, Pračić Smajaga 49 K, Pračić Ajiše hanuma 40 K, Pračić Vasfije ha­ numa 40 K, Bišćević Ejjub ef. 30 K, Medanhodžić Ahmed ef. .30 K, Medahliodžić Atife hanuma 30 K, Bišćević Emine hanuma 30 K, Bišćević Ejjub ef. za majku Tatlije hanuma 30 K, Sokol Mahmud ef. za majku Hadžcra hanuinu 30 K, Sokol Mahmud ef. za rahmet ocu Hadži Ibrahimagi Sokolu 30 K, Medahhodžić Selimo hanuma 22 K. Sokol Mah­ mud ef. 20 K i Varmaz Mehmed ef. 20 K, Salih ef. Baljić iz Mostara polo2io je »Gajretu« prilog od 44 K 87 h. Zdravlje. Voćarstvo d apstinencija. U zagrebačkom »Novom Životu — Trezvenosti« napisao je Panta Anđelović iz Beograda ovaj krasni članak: »Naša nova država je poznata sa svo­ ga voćarstva. Najbolje voće uspijeva u nas. Mi imamo jabuka, krušaka, šljiva, „PRAVDA" — „ПРАВДА" Вго| 41 Број Gospodarstvo grožđa, malina, jagoda, ribizla i ostalog , a narodu, koji je pretrpio voća u izobilju. Čitavi krajevi naše dr­ ogromne štete usljed rata i prevrata Vrivile^H zemaljski binka moglo bi se ovim oJ njega odgulježave žive od voća. Vinogradi sa mno­ sa Bosnu I Hercegovina. Sva podu­ nim i istiskanim kapitalom pomoći. gobrojnim čokotima, većinom na amczeća stranih državljana stavljena su Da j iš jednini sitnim primjerom rikanskoj lozi kao podlozi zauzimaju okarakterišem rad ove banke. Kada je znatne površine kultlvisane zemlje. Vi­ I ovih dana pod k u rate1u Jedno od u godini 1916. Nikita izdao Crnu goru najjačih poduzeća stranoga kapitala u nogradari i voćari dobijaju znatne su­ internirano je na hiljade naše braće u našoj zemlji jest zemaljska banka, me novaca za plodove svojih vinogra­ Doboj. Ovi su internirci imali nešto zvana Landesbanka. Njezine privile­ da i svojih voćnjaka. sirotinje u dinarima, te. su bili prisi­ gije s; stoje se osim ostalih iz slije­ Kome nije poznato t. zv. »astalsko ljeni od renegata upravitelja kotarske dećih: Iz zemaljskih prihoda plaća se voće« t. j. ono divno voće, što se po­ ispostave Protizsa, jadnoga Srbina, guverner. Potpis tvrtke važi kao potpis slije ručka ili večere iznosi na gostinski mijenjati novac kod ispostave zemalj­ javnoga u roda t. j. na ispravama, sto, tc ga svi u slast jedu?!... Astalsko ske banke u Doboju u bescijenje, gu­ gdj? se traži sudsko ovjerovljen je voće sc svuda cijeni i vrlo rado traži. beći po 70% efektivne kursovne vri­ potpisa, njezin potpis ne mora biti Voćarnice, gdje se prodaje voće, vrlo jednosti, te je zemaljska banka samo ovjerovljen. Ona se može tužiti samo često se posjećuju od kupaca. Veliki ka­ na jednoj maloj partiji dinara zaslu­ u Janjevu, pa ma gdje ugovor sklopljen pitali se ulažu u obrt voća. Nema dana, žila 12.000 K. bio. Izvadci iz knjiga zemaljske banke a da se ne vide po ulicama ljudi, koji sit X. imadu potpunu dokaznu moć, zauzeti trgovinom voća. Južno voće, cr­ te sud sudi po zahtjevu zemaljske ne smokve, pomerandže i t. d. također Beogradski most Radovi na željez­ banke, bez obzira na prigovore protujc vrlo cijenjeno. ničkom mostu na Savi napreduju, Radstranke. Zadužnice, brisovne namire, Voća ima kod nas mnogo. Svaka va­ nje su tako daleko napredovale da će gruntovni izvadci kao i sve ostale roš i svako mjestance u našoj državi se most dovršiti po svoj prilici kon­ isprave, skopčane sa uknjižbom i zna za blagodat voća. Tako je od dav­ cem juna. crovedenjem hipotekarnih zajmova nina u nas. Svaki proizvođač voća zna VI. redovita glavna skupština Muslb oprošteni su od biljegovine vrijednost njegovu. manske centralne banke za Bosnu 1 i uknjižbene p г i s t o j b e. HipoU savremenom životu gdje je blago­ Hercegovinu d. d. u Sarajevu bila je u tekarni zajmovi utjeruju se admini­ dat voća tako dobro poznata, voćar­ prostorijama zavoda dne 29. maja o. g. strativnim putem Koncem godine stvo se i više cijeni, no što se ikad mo­ u 9 sati prije podne, ispred predsjednika 1915. imala je zemaljska banka investi­ glo zamisliti. Ono se cijeni, jer se ra­ Ademage Mesića, koji radi bolesti nije rano u hipotekarnim zajmovima oko cionalno može da iskoristi. Voće jc vrlo mogao doći, otvorio je skupštinu podpodesno da sc racionalno iskoristi. Tre­ .trideset milijona kruna. Pravilo je, da predsjednik g. Šerif cf. Arnautović go­ dužnik od intabulirane svote dobije ba imati više volje za to. a praksa je vorom, u kome je naglasio dosadanje na ruku 90%, a ostatak mu se odbije rada toliko usavršena blagodareći nau­ razne krize te i postojeću novčanu krizu. na troškove i kursovnu diferenciju, ci, da se svaka voćka može da upotri­ Banka, koja je osnovana prije 7 go­ premda je zajam oprošten od biljegojebi kao hrana. Hranijiva vrijednost vo­ dina, sretno je te krize do sada prebro­ vine i uknjižbe. Gdje nije sjedište ća je različita, prema tome kakvi se sve dila, te je dapače bila u stanju, da za ispostave ili filijale zemaljske banke, hemijski sastojci nalaze u njemu. prošlu godinu postigne čisti dobitak od tamo porezni uredi naplaćuju I dok je voće tako sada svuda omi­ K 378.973.04, tako, da je određena raz­ zajmove. ljeno, jer ga svaka pijaca rado traži, dioba dividende za god. 1918. od 6%, Veleprodaje duhana monopol ima ljudi koji se zovu apstinenti; dakle za %% više nego za god. 1917. su zemaljske banke, na kome je kroz ima ljudi, koji otvoreno i glasno, da ih Pošto je na temelju Statuta istekao dvadeset godina milione zaradila. svako dobro može da čuje na svakom mandat članovima ravnateljstva gg. Afilirana poduzeća zemaljske banke mjestu propovijedaju borbu protiHamdibegu Džiniću, Muhamedagi H. Jusu: Buttazoni & Wenturini, Zadik S. vu alkohola i svih pića, u koji­ sufagrću i Oskaru pl. Somogyi-u, to Finci — Pale, Sarajevska pivovara, ma se alkohol nalazi. Ima u svima na­ su oni ponovno izabrani. tvornica šećera Usora i dr., koja su rodima takvih ljudi, takvih oduševlje­ Skupština je jednoglasno odobrila sve uživala simpatije i protekcije vlasto­ nih boraca za apstinenciju t. j. za pot­ račune, prihvatila sve iznešene predlodržaca u neograničenoj mjeri, na štetu puno uzdržavanje od upotrebe alkohol­ ge, dala apsolutorij ravnateljstvu i nad­ našega naroda i narodne imovine. nih pića: vina, rakije, konjaka, jabuko­ zornom odboru i izrazila osobitu zah­ Pflaumenzentrala, koja je upro­ vače, piva i t. d. Apstinenti su, dakle, valnost i priznanje poslovnom direkto­ pastila našega težaka, rekvirirajući mu pristaEce antialkcholnog pokreta. Po­ ru g. Oskaru pl. Somogyi-u i činovnišsuhu Šljivu, orahe i dr. uz neznatnu bratimi u Bosni i Hercegovini žestoki su tvu, obzirom na to, da je njegovom za­ cijenu, većim je dijelom kapital ze­ proEvnćci alkoholnih pića, koja razoraslugom postignut tako povoljan uspjeh maljske banke, te njome upravlja vaju tijelo, ruše porodicu i uništavaju u g. 1918. poznati šljivokvasač Hoffman. čitava pokoljenja. Prisutno je brlo 30 dioničara, a polo­ Oko rada Pflaumenzentrale zapo­ Alkoholne tečnosti, vino, rakija, pivo ženo 19.600 dionica. sleni su: Weissi, Wintersteini, Haucki, i t d. sada se svuda osuđuju. Niko ih Iza skupštine ^održana je zajednička Stummessi i dr., sve sami »domaći« ne želi da upotrebljava. Svuda apsti­ plenarna sjednica ravnateljskog i nad­ sinovi. Wintersteln, zet Hoffmanov, nenti i drugi borci protivu alkohola pro­ zornog vijeća u kojoj su se riješavale glavna je mušterija Pflaumenzentrale, povijedaju smrt alkoholu. interne poslovne stvari. koji je pri pečenju pekmeza u Kozarcu Ali sa propovjedom izgnanstva alko­ i Brčkome zaslužio za 2 mjeseca dvije hola iz naše države, zar se ne radi na stotine hiljada kruna, a Pflaumen­ uništenju vinograda i voćnjaka?! Šta zentrala kao »domaći« zavod nije da radimo sa šljivicima i voćnjacima, našla nijednoga, kako to kaže Hoffman. ako ne smijemo peći rakiju ii druga al­ »urogjenika«, da taj posao obavi. Dr. Štaka Bokonjić specijakoholna pića? Na što nam vinogradi, Kod upisivanja austro-ugarskih listkinja za bolesti kože i syphilis or­ ako ne možemo od njih imati vina?! ratnih zajmova zemaljskoj su banci Nisu rijetki slučajevi, gdje se apsti­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 pomagali kotarski uredi, financije i nentima i drugim borcima protiv alko­ po podne. Skerlićcva ulica br. 1. exekutori, te je nemilice davala narodu hola stalno prebacuje da su oni protiv 73. 2—3 kredite za subskribciju Još danas šljivika i protiv vinograda. Ah, nije tako. iznašaju tražbine zemaljske banke Apstinenti su najveći prijatelji voćar­ protiv subskribenata ratnih zajmova stva. Apstinenti i drugi borci protiv al­ nekoliko milijona kruna. Seljaci trav­ kohola otvoreno teže da unaprijede vo­ ničkoga i bugojanskoga kotara duguju U sredini grada, na vrlo lijepom ćarstvo do najširih granica. Apstinenci­ joj na ovaj način oko milion i dvije položaju, prodajem dvije kuće odmah ja ne osuđuje voće i ako najžešće osu­ stotine hiljada kruna. Da bi se ovi uz umjerenu cijenu. đuje alkoholnu preradu voća. Apsti­ ljudi sačuvali od propasti, pravedno Ko želi kupiti iste ili pobliže upute nencija je za bezalkoholnu bi bilo naložiti zemaljskoj banci, da saznati, neka se obrati na moju dole preraduvoća. Svi apstinenti u svih stornira ove uknjižbe, te im novac naroda na kugli zemljinoj osuđuju alko­ vrati, jer se je rat vodio za njene označenu adresu Švabe, pa neka oni i plate. holnu preradu voća t. j. takvu preradu, gdje će se iz voća vrenjem stvoriti al­ U ravnateljstvu i nadzornom vi­ 74, 2-3 Gornji Tabaci br. 11. koholna tečnost jeću zemaljske banke sve su sami Postoje bezalkoholne tečnosti, koje su stranci izuzevši nekoliko domaćih »pabolje i ukusnije od alkoholnih tečnosti. triota«, kojima je Austrija za njihov Postoje bezalkoholne jakubovače, kruš­ patriotski rad davala sinekure (jasle). kovače i drugi voćni sokovi, koji nema­ Mi smo muslimani pred prevrat »od­ ju ni jednog procenta alkola u sebi. kuća jednokatna u Tahtali uli­ likovani« kooptiranjem Musta-bega Apstinenti i drugi borci protivu alko­ ci broj 11. Bjelave. Halilbašića u ravnateljstvo pomenutohola su za bezalkoholnu preradu voća, ga zavoda. Na ovaj se je način »naš« jer je ona korisnija, lakša i bolja. Bezal­ šerif ef. odužio Mustajbegu za njegovu koholna vina su prava blagodat za upo­ slijepu privrženost. trebu. Bezalkoholna prerada voća je ra­ Činovnici zemaljske banke većim cionalno iskorišćeno voćarstvo. •u dijelom stranci, koji nijesu našli Apstinencija je, dakle, sasvim suprot­ za vrijedno kroz njihovo dugogodiš­ nje službovanje u našim zemljama no rasprostrtom mišljenju u narodu, naj­ veći prijatelj voću i voćarstvu, te se naučiti naš jezik, te je i ideja o os­ nutku njemačke gimnazije u Sarajevu zato na svim antialkoholnim skupovima potekla iz njihovih redova. prvenstveno diže glas u odbranu voćar­ stva. Voće, astalsko voće naročito, je Kroz 25 godišnji rad zemaljska najveća draž za svakog, koji ima priro­ za uvađanje električnog je banka, ne plaćajući nikakva poreza, dan stomak, koji ima prirodan i zdrav svjetla i snage, te svih vrsta te imajući još prihode sudskih i flapetit. telefona. Prima i popravke. nancijalnih depozita, zaslužila i svo­ jima vlasnicima Wiener Bank Verein-u Zato i valja uvijek, kad god so kak­ i Kreditanetaltu isplatila nekoliko de­ vom apstinentu ili ma kom borcu proti­ setaka miliona i davno im vratila ulo­ vu alkohola ukaže prilika podići smjelo ženi kapital sa kamatama na kamate. glavu u vis i snažnim glasom doviknuti: Kundurdžlluk ulica br. 35. ____________ 48, 8-12 Konfiskovanjem imetka zemaljske ban­ »Živjelo voće i voćarstvo! Dolje al­ ke ne bi ovi osjetili nikakva gubitka, kohol i sva alkoholna pića!...« Oglas. MBhmed Hilmi Prešljo Prodaje se Uspješno se oglašuje u „Pravdi** Prva muslimanska radnja Solidan posao. Cijene umjerene. Jusuf Hadžić, Sarajeoo, B ft K МаЈм, ОтЈтпа. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d050809010be10e9965d766bb8300a31.pdf 4d79d7973b409c1ff63ce5f1a54200e3 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 42. Sarajevo, subota 7. juna 1919. (8. ramazana 1337.) Zakonski predlog dra Nježića. II. Nedvojbeno je da se zakonskim predlogom dra Nježića ide za gospodar­ skom prevlasti nad muslimanima. Njegov predlog krije u sebi političke momente i njegove političke prohtjeve, koje nastoji ostvariti pomoću jednog či­ sto socijalnog pitanja. Taj predlog nije ništa drugo, nego početak njegove sta­ re politike gospodarskog oslabljivanja muslimana, koja je sve više nego opća narodna politika s težnjom za općim gospodarskim pridignućem našeg naro­ da, a najmanje je u skladu s toliko iz­ vikanom poslovicom: »Brat je mio, koje vjere bio.« Politiku, koju je vodio đr. Nježić pri­ je i koju počima opet voditi, mora osu­ diti svaki pristaša narodnog jedinstva, jer nam ta politika nosi slabljenje na­ rodnih redova i jer ima na sebi izraziti znak mržnje prama nama muslimanima. Njegov politički rad ne razlikuje se mno­ go od Stadlerovog političkog rada i sva je razlika u metodama. Štadler je vodio politiku pokrštavanja s namjerom, da istisne Islam iz Bosne, a dr. Nježić vo­ di politiku gospodarskog oslabljivanja muslimana, da im time ugrozi opstanak i prisili ih na iseljavanje. U rezultatu i cilju tih političkih nastojanja mi ne vi­ dimo razlike. Taki politički rad dra Nje­ žića više je nego klerikalan, pa je s to­ ga vrlo opasan po našu narodnu bu­ dućnost. Taj rad ima na umu jačanje samo one zajednice, kojoj g. doktor vjerski pripada. S toga je taj rad od sudbonosnog značenja. Taj rad doka­ zuje očito, da dr. Nježić hoće da slijedi pravoslavnu Rusiju, koja je bila najma­ nje nacionalna država i koja je svoju politiku temeljila samo na jačanju jed­ ne vjerske zajednice, a ne svih držav­ ljana velikog ruskog carstva. Čudno­ FELJTON. Merhum M. S. Serdarević: Budimo Muslimani!*) Mnogi se od nas tuži na zaostalost našeg muslimanskog elementa u kultur­ nom i prosvjetnom pogledu. Neki opet ističu naš zastoj i nazadak u ekonom­ skom pravcu. Jedni upiru prstom u naš manjkavi i loši odgoj u religiozno-moralnom pogledu, u našu indiferentnost u vjeri i iskvarenost u moralu. Neko po­ takne i to, kako je zdravstveno stanje našega milleta slabo i da je sadanja ge­ neracija većinom kržljava i slabo raz­ vijena. Neko opet iznosi sasvim drugo. Kako se vidi, po srijedi su razni po­ gledi i gledišta, s kojih pojedini ljudi krtikuju naš islamski millet u ovim zem­ ljama. Pitanje se sada nameće: šta da se Čini, kako tome da se doskoči i istak­ nute mahanc poprave. Na ovo su pita- •) Prenosimo ovaj članak iz »Gajrctova« kalendara za godinu 1333.—1915., da obeskrijepimo krivu tvrdnju g. mi­ nistra Krulja o tom, da su muslimani »bez dubljih etičkih ih idealističkih emocija«. Na članak g. Krulja osvrnućemo se još kojom prilikom. Uredništvo. POJEDINI BROJ 40 HELERA. Izlazksubotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahcioui odbor. Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. revcu i Šabcu 1,315.000 dinara, za podi­ zanje okružnih bolnica drugoga reda u Vranji, Gornjem Milanovcu. Negotinu, Pirotu, Užici, Jagodini, KruŠevcu i Prokuplju 1,270.000 dinara, za sreske bol­ nice u Gradištu, Obrenovcu i Lazarevcu po 75.000 dinara, za pomoć srezu levačkom 30.000 dinara.« Ovaj brzojav dostavlja nam naš presbiro, pa nas taj postupak 1 nehoto potsjeća na Saliha Klindžu i njegovu halvu, štucalo se Salihu — ludi bez za­ nimanja — pa kad ga upitaše za raz­ log on odgovori: >Jeo sam halve — lanjske godine«. Taki je i naš presbiro. Umjesto da javi šta je njegov dr. Krulj učinio proti haranju raznih bolesti u našoj užoj do­ movini, on nam p/ča o papirnim bol­ nicama po Srbij^Bosna nek gine, glav­ no je da g. Krulj ima dovoljno vremena za рјадпје članaka proti — musMmanima^^^ vato, kako dr. Nježić nije ništa naučio iz događaja, koji su se u zadnje vrijeme zbili. Rusiji, koja je provodila politiku sličnu politici dra Nježića naškodio je. najviše takav rad, koji je imao za poslje­ dicu državno rasulo. Oslon samo- na jednom dijelu naroda nije mogao uzdr­ žati zgrade ruskog carstva, pa se je srušila. Cim je teret kaosa bio toliki, da stablo, na koje se Rusija naslanjala, nije moglo izdržati, nastupio je i držav­ ni krah. I tako joj možemo doviknuti: »Izraele, sam si svojoj propasti kriv!« Rusiju nije srušio vanjski neprijatelj, nego njena unutarnja politika. Njena po­ litika bila je klerikalna, od koje su i mnoge druge države nastradale. A to je sasma i pojmljivo. Država mora biti narodna, u njoj se mora i politika do­ sljedno tome provoditi, jer je država udruženje ljudi raznih vjera, osjećaja, itd. na temelju uređenih pravnih odnošaja i zakonodavstva. U državi se ne smije voditi takova politika, koja jed­ nom dijelu državljana nosi jačanje po­ ložaja a drugom slabljenje, jer tim se izazivaju međusobne borbe, stvara ne­ zadovoljstvo itd., a to utječe na državni razvitak i budućnost naroda. U državi mora biti udešen rad za državljane, a to će reći za opći progres onh, koji sačinjvaju državu. U njoj mora vladati jednakopravnost i sloboda, moraju se svakom dati jednaki uvjeti gospodar­ skog života. Je li kod nas tako? Prepuštam dru­ gom odgovor u ostalim stvarima, a ja ću odgovarati samo u jednoj: u agrar­ nom pitanju. U tom pitanju kod nas ne­ ma gornjih načela i kao da za nas mu­ slimane ne vrijedi načeto socijalne pra­ vednosti. Ne samo dr. Nježić, nego i mnogi drug! rade baš obratno od onog, što sam gore kazao. Što je fatalnije, ima ih i takih, koji misle, da tim Čine dobro po našu narodnu budućnost. Njihov je rad tako jednostran, tako nepotpun, da mo­ ra zabrinuti svakog iskrenog prijatelja Socijalna reforma, koja^ma da done­ se općenito poboljšanje gospodarskog života u našem kraljevstvu nosi nam jedno zlo, specijalno nama muslimani­ ma, da ga se trebamo bojati. Pored sve­ ga, Što smo pretrpili, čini nam se ne­ pravda u podjeli zemlje, samo da naš položaj bude što slabiji. A mi pitamo: jesu li gospoda svijesna. kuda će dotje­ rati s ovakom svojom politikom, koja je pošljedica veoma nedostatnog shva­ ćanja pravog narodnog rada? Jesu li svijesni, da se slabljenjem muslimana : slabi i naš državni organizam, za koji ’ je nužno raditi da se što više razvije, I jer je u prvim početcima? Nema zatorU zadnje je vrijeme bilo u nekoliko nijeg rada po naš jedinstveni narod ne­ navrata u našoj javnosti nabačeno pi­ go poći stopama carske Rusije i voditi tanje o prilikama i načinu življenja mu­ onaku klerikalnu politiku, kakvu je ona slimana đaka na ovdašnjim srednjim provodila prema svojim državljanima. školama. Teške ratne pošljedice istje­ rale su na površinu mnogo koješta, pa A da se takova politika počima jav­ su dale povoda i đacima i njihovim sa­ ljati dokazaću u idućem članku detalj­ mozvanim tutorima, da iznesu svoje mi­ nijim raspravljanjem zakonskog predlošljenje o ovom predmetu. Način, kako ga dra Nježića. se ovo bistrenje đačkih prilika i ne­ Hamid Kurbegovlć. prilika vršilo i do kojih je zaključaka dovodilo pisce tih.članaka o musi, đaštvu, a naročito začetnika sastavka »Ču­ Sarajevo, 6. juna. do od konvikta«, nuka nas, da se čuje i druga strana u toj stvari. Vrijeme je Pod datumom 1. juna dostavio nam naime, da se osvijetle đački odnosi i je presbiro ovaj brzojav iz Beograda: svedu na pravu mjeru svi tobožnji pri­ »Ministarstvo zdravlja utrošiće iz sa­ govori, koji se stalno podmeću našoj organizaciji, kao da je ona kriva sve­ nitetskog fonda: za podizanje bolnice za mu đačkom zlu i zapuštenosti. Ako va­ duševne bolesti milijun šeststotina hi­ kufski konvikt nije u redu, kriva je na­ ljada dinara, za dovršenje opće zemalj­ ša organizacija; ako je stanje naših ske bolnice 1.250.000 dinara, za gradnju srednjoškolaca jadno, opet je kriva naša okružnih bolnica u Kragujevcu, Požaorganizacija, jer da se ne brine za našu nje razni odgovori. Moj je odgovor: budimo muslimani! Da, budimo muslimani, pa ćemo tako izliječiti sve svoje socijalne rane i po­ praviti sve nam zajedničke mahane. Ovaj će moj odgovor možda biti nekome smiješan. Ali ništa za to. Malo se strpimo! Šta mislim pod tim: budimo musli­ mani! Ta zar mi nijesmo to? Neko će reći: jesmo vala i previše, a neko će možda dodati: s toga i jesmo u nazadku . Ne mislim pod tim, razumije se. reći: budimo ljudi, koji nose imena: Hasan, Mehmed, Mujo, Ragib i t d. niti> budi­ mo onaki, kakva je danas ogromna ve­ ćina ljudi, što se zovu muslimanima! Prije nego kažem, što mislim pod gor­ njim riječima, moram odbiti tvrdnju, da smo mi i previše muslimani, i da bi to bio uzrok našem nazadku. Mi ne samo da nijesmo previše muslimani, nego se nijesmo ni približili muslimanstvu. Gor­ nja tvrdnja može poteći samo od ono­ ga, koji ne poznaje, šta je Islam i šta sve on traži od svojih Sljedbenika. Mno­ go se može Čuti riječi, da je naš narod puno religiozan (mutedejjin). Ja sam se o protivnom uvjerio bar što se tiče na­ šeg muslimanskog elementa. Poznato je svakome, da veliko neznanje vlada u našem elementu. To ne može niko pore­ ći. I baš radi toga nastojimo da podig­ nemo što više mekteba, da postojeće reformiramo, da medrese reorganizujemo i da podgojimo što veći broz valja­ na hodžinskog podmlatka. Narod, a ta­ ko i pojedinac, koji ne poznaje svoje re­ ligije (vjere) kako će biti u stanju da se drži njezinih odredaba i naputaka, oda­ kle da bude religiozan? Jedna od najglavnijih ustanova dini Islama jest na­ maz, a od najvažnijih i najpoznatijih za­ brana je pijenje alkoholnih pića. Šta mi­ slite, koliko postotaka u redu vrši duž­ nost klanjanja namaza i koliki je broj onih, koji se od alkoholnih pića posve abstiniraju? Samo to pomislimo, pa su­ dimo. je li naš demenat puno religiozan ili nije ni dovoljno! Budimo muslimani! Iz ovih riječi razumimo ovo: budimo pravi šljedbenci Islama, udovoljavajmo onome, što Islam od nas traži! Šta traži od nas Islam? On traži od nas u prvom redu, da se očistimo i odmah za tim da očišćeno odjenemo pristojnim ruhom i da ga uresi­ mo. Traži da očistimo um, srce i dušu. Trebamo očistiti se od: bezboštva (ilhad), višeboštva (širć), krivovjerstva (akaidi faside) i bajka, te praznovjerica (hurafat ve evham). Stanimo malo kod ovoga i zabavimo se sa par riječi! Bezboštvo — ili ateizam — je jedna strašna bolest, čiji se tragovi osjećaju i našeg naroda i države. Kud ćete veću jednostranost, nego što je u agrarnom pjtanju? Nastoji se sve, ama baš sve, ruku muslimana izvlastiti i onemo­ gućiti im život u domovm^Zl u jedno­ stranost ili povije pristranost može svako opaztL/Nema ni tračka naklono­ sti prema ilSiflU muslimanima, koja nam se uobičaje iskazivati kad nas ko tre­ ba, nego nam svim radikalizmom ne­ pravednosti onemogućuju pps tanak, da moramo upravo resigniratk^-^ Muslimani srednjo­ školci. u socijalnom životu ljudi i naroda. Ono je izvor svakom zlu i nesreći, svakom lopovluku i opačini. Bezboštvo je jedna veoma gruba mahana, jer sa sobom po­ vlači bezbroj drugih mahana i uništuje mnoge vrline. Bezboštvo znači u mirno doba demoralizaciju i rušenje svih te­ melja pravog ćudoređa, vjerolomstvo i izdajstvo, laž i prevrtljivost, a u ratno vrijeme mlitavost i malaksalost, neizdrživost i popustljivost, poraz i sramotu. Bezbošcu manjka pouzdanje u Boga, koje Čovjeku ulijeva snagu i polet, nje­ mu fali lijepa nada u bolju budućnost i ne dostaje mu utjeha, potrebna u bijedi i nepogodama, za to je uvijek spreman počiniti na sebi samoubojstvo. Ja zastupam mišljenje, da je bolje biti pristaša i najgore religije nego biti bezbožac. Jer i najgora religija sadržaje u sebi nešto ilijepoga i dobroga, imade makar nešto moralnih zasada i nosi sa sobom makar mali dio etičkih principa. Uz to ispovijeda vjeru u Boga velikoga i u sudnji dan, što obično mora — ako je samo ta vjera tvrda — da imade za pošljedicu natjecanje u dobru i bježanje od nevaljaština. Budući da tako stvar stoje s bezoštvom, Islam nalaže u prvo/f redu, da um očistimo od te strašne i gnjusne bolesti. (Ne mogu se ovdje upuštati u očitava­ nje onih drugih mahana, od kojih treba da um svoj očistimo (višeboštva, krivo- J �Strana 2 Страна „PRAVDA" — Ј1РАВДА" školsku omladinu i da nije pokrenula nikakve akcije, koja bi musi, omladini omogućila pohoditi školu. Naša novina da se nije još nijednom udostojila pro­ govoriti koju riječ o srednjoškolskoj omlaJini, nego samo kad se radi o šeši­ ru i fesu, niti je poticala naš svijet, da jednom počne misliti na svoju buduć­ nost. Musi, javnost da ne vidi u svojoj zasićenosti života, kako bijeda i nevo­ lja ubija u našim đacima i ono malo ži­ vota i t d. Ovaki i slični prigovori izneseni su pro­ tiv našeg kista i naše organizacije. Oni bi bili strašno svjedočanstvo naše ne­ marnosti i nehaja, strašna optužba zbog naše natražnosti i nesuvremenog shvatanja Života, kad bi odgovarali istini­ tim prilikama i faktičnom stanju stvari. Ali ovako svi ti prigovori našoj tobož­ njoj nebrigi ostaju samo jedno obično podvaljivanie, koje osim zlobe odaje još i potpuno nepoznava­ nje same stvari i našeg rada u tom pravcu. Svakome je poznato — ako pra­ ti prilike nas muslimana — koliko je na­ ša organizacija u javnosti preko svoga glasila radila i promicala ideju oko ponovnog oživljenja zaspalog »Gajreta« i koliko je nakon konstituisanja privre­ menog njegova odbora preporučivala opet u svom glasilu svim svojim mjes­ nim odborima rad za »Gajret«. A »Gajret« je društvo sa jedinom svrhom, da se siromašnoj musi, omladini omogući pohađanje škole. Osim ovog vidnog na­ šeg koraka u interesu daštva iz naše blizine možemo uprti prstom još i na drugi rad za musi, omladinu. Naša je organizacija provela akciju za sakuplja­ nje dobrovoljnih priloga za musi, ratnu rtročad u Vinkovcima i smjestila prili­ čan broj djece po raznim zanatima; na­ ša je organizacija ustavila svojom ak­ cijom štrajk mualima, koje je vak. up­ rava svojim nemarom natjerala u očaj, a svu našu djecu jednim potezom lišila najnužnije vjerske obuke i prvog odgo­ ja školskog, naša je organizacija pro­ nosila ideju i ženskog udruženja (»Osvitanje«), naša je organizacija jedina bi­ la, koja se je u najgorim vremenima i najopasnijim časovima zalagala za musi, interese. Zar ovo nije rad za našu bu­ dućnost? To su opće poznate činjenice, ah neka naša mlada gospoda đaci i nepozvani »đački tribun« to ne znaju i ne vide, jer imaju »prečeg« posla negoli pratiti i pomagati rad jedne musi, organizacije. Oni neće da slijede nekakve »sredo­ vječne tradicije«, koje se (tobože) kose s današnjim stanjem i koje su bez Ikakva cilja. Jedan dio te zalutale i umišljcne naše omladine neće da odu­ stane od svojih »ideala« i »uvjerenja« te mladenačkog »zanosa« za sve »lijepo i dobro«, pa makar i bila zapuštena. Ona će ostati vjerna svojoj fiksi ideji i neće nikako pristati na to, da ide u školu »u šaivarama ili da brije glavu i da nosi firale«, pa makar se svijet prevrnuo. (A ko ovo zahtijeva? Zar nas ^naša« omladina i ae рсхздеН Ona neće pnpiktiti od svojih »načela« (besm.slenJi). pa makat i bez pom.ići svojđi :stoi|ern:ka kao jedna izolzani skupna Sve ove »ž;».v * valja da ona princ *?! Doista su naivni i neupućeni ti naši omladiuci, kad и/ако misle. Ako još I moralan život povjerene im omladine? uvažimo, da će ovako odgojena omla­ I Je li im savjest čista 1 bune li se zbog nezasluženog primanja plate? Svi smo dina danas sutra sačinjavati našu intemi zaduženi, da ovom zlu stanemo na ligencijus onda je taj fakat još porazniji kraj! i zlokobniji za našu budućnost. Ovaki žalosni omladinci krivnjom nesavjesnih Ovakim ludim i besmislenim postup­ agitatora gube sve više dodir sa svojini kom ne odaje se nikakva viša inteli­ rođenim bratom i narodom, te guše u gencija niti savremeno mišljenje, već sebi narodno osjećanje i brišu narodnu baš protivno tome; jer ko čupa iz svoje dušu. Tako za ovake postaju one svete duše sve veze sa svojim narodom, taj osobine i odlike našeg elementa, za ko­ samo potvrđuje onu narodnu riječ: je je krv livena i koje su cijela stoljeća »Kojoj ovci svoje runo smeta, pripremala, sredovječne gluposti I sra­ ondje nije ni runa ni ovce«. mota za »inteligentnog« omladinca. Ovo Takav mladić, koji trga sve veze, pa i razvratno mišljenje naših đaka plod je puke vanjske biljege svoje sredine, usistematske hajke i bezdušne agitacije daljuje se dragovoljno od zajednice te jedne za naš napredak štetne osobe, ko­ gubi svako pravo apeliranja na narodnu ja bez obzira na moral, dostojanstvo i pomoć i na sve blagodati muslimana. osjećaje našeg naroda upotrebljava na­ Stoga se ne smiju ni naši čestiti sred­ šu srednješkolsku omladinu za svoje bo­ njoškolci otuđivati od svoga roda, nego lesne misli, samo da te opasne misli ubaš treba da ljubomorno čuvaju lijepe nese među naš svijet. narodne svetinje i običaje, da brane na­ rodnu individualnost, jer smo samo po Omladina je po prirodi odana novota­ njoj svoje posebno tijelo, jedno udo u rijama i lako se oduševljava za njih bez svijetu i jedan bus posebnog cvijeta. velikog promišljanja samo zato, jer je Kad izgubimo svojo osobine i ubijemo to novost pa je privlači Ovu slabu stra­ u sebi svaki osjećaj muslimanski, onda nu mladeži poznaju zli dusi pa navrasmo propali za uvijek: niti ćemo imati ćuju omladinu tim skliskim i štetnim sadašnjosti ni budućnosti, samo će nam putem, da preko nje uštrcaju u naš zdra­ ostati u prošlosti blijeda sjena, a u bu­ vi organizam svoj pogubni otrov, koji dućnosti nećemo ni toga imati će prouzročiti rane i otrovanje narod­ ne krvi. Jasno je da ovakav rad ne vodi Zato bi trebala naša srednjoškolska dobru i da se mora osuditi i spriječiti. omladina da vodi o ovoj stvari narod­ ne duše i osjećaja malo više računa, Ovakim otrovom našeg zdravog ži­ te da ne prekida nasilno i bezobzirno vota valja smatrati žalosne pojave, koje svaku vezu sa svojim roditeljima i bra­ se nažalost unose u našu sredinu preko ćom, jer se ovakim nepromišljenim i jednog dijela zavedene srednjoškolske besciljnim činom stvara samo mrtvilo omladine. Sasvim besmislene, nepotreb­ u našoj sredini i nanosi velika šteta ci­ ne, nepotrebne, ali gadne i odvratne no­ jelom musi, elementu. Ne možemo ni ml votarije ušle su u glavu đacima preko preko noći odbaciti sve staro i već do­ jednog bezobzirnog nastavnika te ih bro ustaljeno među nama. Zato se hoće propagiraju. Šta znači to, kad jedan mu­ mnogo obzira i vremena. Vrijeme je sliman natakne šešir ili g o 1 oponajbolji liječnik svake rane pa i na­ glav hoda ulicom? Je li to zato, da še, ako je imamo i ako je treba liječiti. sa sebe skine zadnji i jedinibiNe valja žuriti, da se ne prenaglimo i Ijeg jednog muslimana? Stidi ne pokvarimo sve, jer priroda ne trpi li se on svoga imena i plemena? Ili jc skokova. Ako smo opazili u narodu koje to samo bezobzirno izazivanje našeg pogreške i smetnje našem na­ konzervativnog naroda, vrijeđanje nje­ pretku, treba da ih uklanjamo pri­ govih svetinja i gaženje njegovih osje­ rodno, polagano i oprezno, da ne izaćaja? Zar to nije posve nepotrebno i zovemo otpor konzervativne mase pa mahnito stvaranje neraspoloženja u na­ da više ne Škodimo nego li mislimo ko­ šeg elementa prema nosiocima tih ristiti. Ovo se opet postizava pribli­ štetnih budalaština, odnosno razjarivažavanjem narodu i zalaženje mržnje na školu i prosvjetu njem u narod, upućivanjem kao rasadišta otrovnih klica, koje ubija­ na zdravo i plemenito djelo­ ju narodne osobine?! Imaju li takovi vanje i radeći u n a r o d u za ljudi imalo duše i savjesti? Mogu li ove narod. Ako ovako taktično i razborito kolovođe u zlu uzeti pred Bogom i lju­ otpočne rad naša srednjoškolska omla­ dima odgovornost za tuzlansku dina sad preko ferija u narodu i mjesto gimnaziju, u kojoj nema nijednog mu­ beznačajnih ideja svrati pažnju na na­ slimana u prvom razredu, premda to rodno prosvjećivanje držeći pre­ okružje broji 180.000 muslimana? (Da­ davanja i analfabetske teča­ kle trećina svih b.-h. muslimana ne da jeve, onda će dati pravi odraz svoje djece u gimnaziju radi Hakina šešira!) sinovske dužnosti i ljubavi za narod i Uviđaju li ovu žalosnu pojavu ljudi »sabudućnost, onda ćc bita pravo dijete, nevremenog mišljenja — o pasjem biču?« odrodeno dijete, koje je vrijedno brige Grize li ih savjest, što u ovaku groznu i zanimanja i na kojem će moći mirne nesreću i propast bacaju jedan cijeli duše budućnost ostati elemenat svojim ciničkim vrijeđanjem? Imaju li duše i srca prema muslimani­ ma, kojima su vjerski osjećaji, moral i odgoj nada sve? Zašto ih izazivaju tru­ jući im nevinu djecu? Ima ti iko pozvan, Neobaviještenost П| Izazivanje? Ov­ da ovo zlo odbija iz škole i mahale? Gdje su musi, vjeroučitelji- naših dašnje glasilo demokratske stranke do­ srednjih škola? Zašto ne vrše svoje nijelo je u broju od četvrtka ovu bi­ dužnosti pazećij na vjerske osjećaje i lješku: »Hakija Hadžić, profesor na ov­ vjerstva i praznovjerica), jer bi me to predaleko odvelo.) Kad um očistimo od spomenute pli­ jesni, trebamo ga uresiti zdravim vje­ rovanjem: vjerom u jednog svemoćnog Boga, koji je izvorom svake dobrote, ljepote i savršenosti i t. d. te vjerom u druge istine, što ih Islam uči. Svaki čovjek nešto vjeruje pa i sami bezbožac. Šta trebamo da vjerujemo i kako? Istražuj, ispituj. umuj, filozofiraj, najposlije će se doći do onoga, što Islam naučava, jer su on i zdrav razum — *) blizancil Srce trebamo očistiti od svih ružnih svojstava i nevaljalih ćudi: od oholosti i taštine, od zlobe i zavisti od pizme i osvetljivosti, od škrtosti i rasipnosti, od razuzdanosti i raskalašenosti, od tvrđoglavolsti i bezznačajnosti, od okrutnosti i nesmlljenosti, od drskosti i bezobraznostl, od strašivosti i malodušnosti, od lakomosti oporosti, srditosti, svadljivosti i t d. Ukrasiti ga pak trebamo svojstvima, gore protivnim kao što su: dobrostivost, milosrđe, pravednost, da­ režljivost, umjerenost, hrabrost, značaj­ nost i t d. Dušu trebamo očistiti od svih grije­ hova i navaljalih činova kao što su: ubijstvo, krađa, otimačina, kriva zaklettva, objeda, bijeg iz bojne linije, osor­ nost i neposlušnost prema roditeljima, prostitucija, pijenje opojnih pića, igra­ nje s novcem, propuštanje pojedinih vjerskih dužnosti i t d. •) Ovim se neće kazati, da se sve vjerske istino islamske mogu postignuti samim razumom. O to ne? Inače ne bi vjera t j. božja objava trebala. Nego se ovim hoće da kaže, da ništa što Is­ lam naučava, pa i one stvari do kojih samom pameću ne možemo doći, ne do­ lazi u sukob sa zdravim razumom, kako bi ga ovaj smatrao jednom nemogućno­ sti i apsurdom. Bilješke. Svaki grijeh što ga čovjek uradi, čini loš utisak na dušu i ostavlja na njoj neku mrlju. Čovjek, koji ogrezne u gri­ jehe, zamrlja svoju dušu, koja inače mo­ ra biti čista kao kristal, ako se misli na njezino spasenje i ulazak u kuću vječnih ljepota t naslada. Ova je kuća nepojmljivo čista i samo čiste duše imadu u njoj mjesta. Grijesi su osim toga kao bacili, koji proizvode u duši čovje­ kovoj razne bolesti, što ćc ih ona trp­ jeti odnosno njihove posljedice osjećati tek poslije, a to je u drugome svijetu. Neka griješna djela, kao što su prostitu­ cija i opojna pića prouzroče u čovjeku bolesti, što ih on podnosi za svoga zem­ noga života, osvećuju mu sc dakle od­ mah. a sva bez razlike uzrokuju bolesti za dušu, koje će ona patiti u drugome svijetu. Bolesne pak duše nemaju pri­ stupa u spomenutu kuću vječnih ljepota i naslada prije ozdravljenja. Trebamo dakle očistiti svoju dušu, ako je već zaražena, odnosno Čuvati je da se ne zarazi — Lijek zamrljanoj i zaraženoj duši je iskrena tevba, čemu se — kao radikalnu sredstvu — treba zarana, čim prije obratiti; na to nas prermiostivi Bog i njegov dragi posla­ nik bodre i potiču. * Kad smo već dušu održali čistom, odnosno očistili je trebamo je nagizdati raznim dobnim i vjerom pohvaljenim djelima, medu koje spadaju u prvom re­ du sve vjerske dužnosti. Šta još od nas Islam traži? Traži da se obrazujemo i da stičemo znanje. Kakvo znanje? Je li samo vjersko? Kur’an hvali znanje i znanje ljude uopće. Isto tako i hađis. Naš pejgamber hazreti Muhamed s.a.v.s, koji je mnogo iskao od Boga, da mu podijeli znanja, tražio je u svojim molbama (dovama), upućenim Svevišnjem Stvoritelju, da mu dade »Umi nafi« (korisno znanje), a da ga sačuva od onog znanja, koje Jc beskorisno. Jedna od spomenutih dova Je: »Allahummcn fcani....« (Bože oko­ risti me onim, Što si me naučio i nauči me ono, što će ml koristiti i primakni ml znanja!) Broj 42 Врој dašnjoj velikoj gimnaziji,« vjenčao se u prošlu nedjelju sa gđicom Almasonr Ib­ lizović, učiteljicom na muslimanskbHjevojačkoj školi .u Sarajevu. — Ovoj je ženidbi predhodila jodna mala afera u odboru »Osvitanja«; kulturnog društva Muslimanki. Gđica Iblizović je bila odbornica, ali je radi zaruka sa gospodi­ nom Hadžićem jednoglasno iz tog dru­ štva i odbora isključena. Treba z n ti da je gosp. Hadžić jedan od onih muslimana, koji misle da islam ne brani svojim vjernim da nose šešir. Bilježimo ovaj događaj ne samo po kroničarskoj dužnosti nego i kao interesantan dokumenat kul­ turnog razvitka nekih muslima­ na. Jedan ovdašnji list okarakterisao je ovaj događaj riječima: »Sama pala, sa­ ma se ubila«. Nama je sasvim svejedno, šta misle kojekakva mlada piskarala iz »Glasa sa Naroda«, nu ne možemo a da ne pro­ testiramo proti njihovu izrabljivanju jednog stranačkog organa u svrhu svog djetinjastog poimanja kulturnog razvit­ ka nas muslimana. Između šešira i kul­ ture nema nikakve veze. I »interesantni događaj« što ga beleži »Glas Naroda * nije ništa drugo nego dokumenat, da su neki listovi ili totalno neobaviješteni o zlim pošljedicama nadrikulture, što je propaguje nekoliko usijanih mozgova, ili je dokaz, đa su ljudi iza tih listova stu­ pili u ortakluk sa provokatorima, koji idu za ubijanjem islamskog osjećaja u našoj omladini Mi ćemo se već pobrinuti da raščisti­ mo atmosferu i doznamo motive, koji vode vladu pri toleriranju ovog siste­ matskog izazivanja muslimanskog ele­ menta. Za sad ne ćemo da joj pripišemo nakanu, da ovim toleriranjem hoće da nas odbije od škole, nu svakako je karakteristično, da se u polu-zvamčnom listu pravi reklama Jednom notornom razbijaču narodnih redova i ovdje i u Rusiji. Čekamo odgovor i pitamo, da li je notica »Hakija Hadžić« samo plod ne­ obaviještenosti ili jc ona jedno oromišIjeno izazivanje? Čudna pojava. Ministar za poštu i brzojave odlazi na odulji dopust, a zamjenjivaće ga ministar — vjera Dr. A-„ laupović. Jednako odlaze na duhovske praznike ministri Dr. Korošec i Dr. Kraтељл /budimo se substitutu »duševnog go­ spodina«; čudimo i prečudimo. Da je šta uradio u svom resoru hajde đe, moglo bi se nekako trpjeti. A ovako se Čini da igra oko kakva izvanrednog honorara. Tugomire, kad si već preuzeo poštu, odredi jedan paketić i ekspress ga pošalji gladnim i golim vjerskim slu­ žbenicima. Ja da prisnije đo rane, .zime, od koje ih već sad studen hvata. Pošljeđlce rata. Duhovni betfrfadski sud imade za riješenje preko 1000 bra­ korazvodnih parnica. S toga je podnio ministru vjera projekat o skraćenju bra­ korazvodnih parnica. Nova stranka. Prije dva dana održana je u Ljubljani velika skupština sloven­ skih seljaka, na kojoj je osnovana sa­ mostalna seljačka stranka. Stranka će izdavati svoje posebno glasilo. Odavle se jasno može razabrati, ka­ kvo znanje traži od nas Islam. Traži dakle da stičemo ono znanje, od kojeg ćemo imati koristi za život, za dunja, a tako i za ahiret, jer za oboje treba znanja. Veliki mufessir imami Zemahšeri veli u svom djelu: »Rebiul-cbrar« »Kivamudini....« (Din i dunjaluk op­ stoji znanjem i radom). Prema tome ko ih napusti i rekne da traži pobožnost, a ne znanje; tevekjul, a ne rad, pašče u neznanje i lakomost. Razumije se i samo po sebi, da je u prvom redu nužno znati i naučiti ono, od čega treba očistiti svoj um, srce i dušu i sa čim ih treba uresiti, dakle na­ učiti što treba vjerovati i kako se što treba raditi (vjerske dužnosti) i od čega se treba čuvati (vjerske zabrane). Nije moguće, da Jedan čovjek sve na­ uči i znade, s toga se to i ne traži. Ali je moguće da svaka potrebna I korisna znanost bude zastupana i Imala svojih nosilaca u ljudskom društvu odnosno u pojedinim narodima f drugim ljudskim skupinama. To je moguće i to je po Islamu dužnost (farzi kifajc), koju izo­ staviti znači počiniti veliki grijeh. (Kako Kur-ani azimuššan bodri na motrenje Pfirode, to je razumljivo, da je Studiranje prirodnih znanosti po isla­ mu vrlo pohvalna stvar.) (Svršiće sc.) — �Број 42 - Broj________________ _ »ПРАВДА* — »PRAVDA« Страна з Strana Odbor za političke poslove rasprav­ ljao |c zakonski predlog o državljanstvu i prihvatio odnosni projekat vlade. Politički progoni. U Zagrebu je uhap$ca dr. Smaček, član vodstva seljačke stranke i kapelan Kežman, također Član vodstva seljačke stranke. Zasijedanje centr. odbora „Udruženja zemljoposjed­ nika za B. i H“. Centralni odbor udruženih zemljopo­ sjednika iz B. i H. sastao se je ovih da­ na u Sarajevu i održao više sjednica, u kojima se je raspravljalo o svim aktuelnim pitanjima, koja sc tiču agrarnih odnošaja. Prvu sjednicu otvork) je dne 3. juna 1919. predsjednik udruženja g. Nurudin beg Azabagić slijedećim govorom: »Najsrdačnije Vas pozdravljam i naj­ toplije Vam zahvaljujem što ste se po­ trudili i ovamo došli. Uvjeren sam, da ste svi složni sa mnom, da na prvom mjestu i prvim riječima, izrazimo nepokolebi/vu vjernost i odanost naprama slavnoj dinastiji $ da uzbuđeni ovim osjećajima uskliknemo: »Živilo Njego­ vo Veličanstvo kralj Petar!« Živilo Nje­ govo Visočanstivo Prijestolonasljednik Regent Aleksander!« (Živio! i ustaja­ nje). Predlažem, da u ovom smislu br­ zojavno pozdravimo Njegovo Kraljev­ sko Visočanstvo Regenta Aleksandra. (Usvaja se). A sada mi dozvolite, da malo opširnije progovorim o našim stva­ rima. Zemljoposjednici B. i H. nisu sigurno bili nikad u većoj brizi, u većoj neiz­ vjesnosti i većoj bijedi, kao što su u sadašnjim prilikama. U svačem je stra­ šna skupoća, a mi ne dobivamo od do­ sadašnjeg prihoda skoro ništa. Kmeti su bili i prošli. Naša je zemlja đata nji­ ma u vlasništvo, a mi zato nismo još dobili nikakve odštete, niti znamo, ko­ liko, na koji način i kad ćemo dobiti. Cd naših zaostalih tražbina pri bivšim kmetima ne mažemo da dobijemo ništa. Od begluka nema također skoro nikak­ va prihoda, jer s njima većinom raspola­ žu seljaci po svojoj volji1. Mi smo se ovdje sastali, da branimo naša prava i naše interese. Istina kasno se je uvidjela potreba i korist udruže­ nja i organizacije, ali se ipak nadam, da naš rad neće biti uzaludan. Mi pripa­ damo jednoj velikoj i civilizovanoj dr­ žavi i jednom velikom civSHzovanom narodu. U našoj državi postoji hvala Bo­ gu i sada oni isti državni, društveni i pravni red. koji je do sada omogućio na­ predak i blagostanje svijeta i bez kojeg bi svijet za kratko vrijeme pao u naj­ crnje barbarstvo, kao što se je pokaza­ lo u Rusiji i u drugim državama, gdje je taj red ukinut. Naša prava stoje izvan svake disku­ sije. Medu našim protivnicima ima i ta­ ko pretjeranih, koji trube da mr uopće nemamo nikakva prava na odštetu, jer da su naši stari svu zemlju oteli. Ovo je prosta kleveta, koja je u opreci sa histonićkom činjenicom )i boljševizam, koji je samo protiv nas uperen i koji je proizišao iz mržnje protiv nas i iz po­ hlepe za našim imetkom. U ostalom sve i kad bi bilo istina, da su naši stari oti­ mali, to je ipak sadašnje pravo vlasniš­ tva, našim nesmetanim mirnim i ne­ prijepornim uživanjem, višekratnom ku­ poprodajom i višekratnim našljedstvom kroz više stoljeća dobilo potpunu mo­ ralnu i pravnu sankciju. Vlada oduzima od nas naše vlasniš­ tvo, pa ga daje kmetima. Mi sc tome načelno no protivimo, jer i mi shvaća­ mo duh i potrebe vremena, samo traži­ mo da nam se za naša prava plati pqtрцра odšteta, po njihovoj faktičnoj vri­ jednosti. Većina kmetova mogli bi sami platiti ovu odštetu bez osjetljive pometnje za njihov ekonomski razvitak i napredak. Mnogi bi to učinili drage volje?) Mislim da i za nas vrijede istr politički, soci­ jalni i ekonomski motivi, koji Su vladu pobudili, da kmete podpomogne. I mi i kmeti smo sinovi iste domovine i čla­ novi iste narodne zajednice. Ako upra­ va sa kmetima postupa materinski, mi *) Mi smo prije dva mjeseca iznijeli više ovakih slučajeva u žepačkom ka­ taru, ali je g. »državni« našao za po­ trebno, da to zaplijeni. Prikazali smo ovaj postupak na mjerodavnom mjestu, pa da vidimo hoće li šta koristiti. Čini se da hoće. Op. ur. tome ne zavidimo, samo držimo da ne treba da se prema nama pokazuje maćuhom. U Bosni i Hercegovini ima razmjer­ no mnogo više zcmljo-posjednika, nego li igdje na Svijetu, a medu njima su muslimani u ogromnoj većini. Usljed toga muslim. stanovništvo oćekuje sa strepnjom, kako će se agrar­ ni odnošaji srediti i zna da će ta refor­ ma pokazati jeli mjerilo ravnopravnosti i pravde jednako za njega kao i za dru­ ge. Ako vlada i narodno predstavništvo žele, da muslimani i nadalje ostanu pro­ duktivni i korisni državljani, a ne žele da se od njih napravi proletarijat, koji će biti na teret državi i narodu; ako žele da kod njih učvrste osjećaj ravno­ pravnosti i pravne sigurnosti i s tim potaknu i razviju njihovu latentnu na­ cionalnu svijest, koja bi ih sa braćom drugih vjera potpuno stopila u jednu narodnu i državnu cjelinu, a ne žele da se Osjećaju kao u tuđoj zemlji, kao pod tuđom upravom i kao među ja^andžijama, koji ih sistematično nemilice eksploatišu i iskorjenjuju, onda treba da budu pri zasnovatom reformisanju ag­ rarnih odnošaja pravedni. Po najnovijim vijestima čini se da mjerodavni faktori počimlju da objekti­ vnije prosuđuju prava i potrebe zemljo­ posjednika. Dao Bog da nam bude s hajrom! U ovoj sjednici nije došlo ni do kak­ vih pozitivnih zaključaka. Osim ove sjednice održane su još dvije sjednice, za koje je bio ustanovljen slijedeći dnev­ ni red: 1) Ukinuće kmetovskog odnošaja. 2) Odšteta za oduzetu zemlju i na­ plata zaostalog haka. 3) Begluk. 4) Naplata štete koja je posjednicima nanešena prilikom prevrata. Glede prve 3 tačke stvoreni su defi­ nitivni zaključci, koji će se kasnije ob­ jelodaniti. Ujedno je zaključeno da se ministar predsjednik i ministar za agrarnu re­ formu zamole da obzirom na veliku bi­ jedu zemljoposjednika narede, da se za­ ostali hak za god. 1918. odmah isplati. U tom smislu su odmah odaslati br­ zojavi, a ujedno su i članovi državnog vijeća Dr. Hrasnica i SaJihagić brzo­ javno obavješćeni da se zauzmu za ovu stvar. Tečajem treće sjednice stigao je iz Biograda tajnik centralnog odbora g. S. Alibeg Filipović gdje je bio sa podpredsjedmema Kos tičem i Pašićem, da sc informišu o stanju agrarne reforme, pa je izvijestio, da je rad oko iste za kratko vrijeme obustavljen i da će čla­ novi centralnog odbora i državnog pred­ stavništva Dr. Hrasnica i Salihagić te­ čajem duhovnih ferija doći u Sarajevo. Odbor je na to zaključio da svoj rad obustavi i da se ovih dana ponovno u Sarajevu sastane, pa da zajedno sa Dr. Krasnicom i Salihagićcm pretrese sva' aktuelna agrarna pitanja. Podp red sjednici Kostić i Pašić ostali su u Beogradu da stupe u dodir i zdogovor sa izaslanicima posjedničkih or­ ganizacija iz Hrvatske, Slavonije, Vojvadlne, Dalmacije i Slovenske, koji su našem odboru javili da dolaze u Be­ ograd. Pregled. Naše granice. Antanta se bavi odlu­ kom o našim sjevernim granicama. U pogledu Bačke granice su već defini­ tivno utvrđene. Prekomurje pripada Ju­ goslaviji., Naša mirovna delegacija čini, sve, da izvojuje za nas što bolje uvjete. U pogledu granica spram Italije ostaje Wilson uvijek kod svoga predloga. Okupacija Banata? Rumunjski pres­ biro javlja da su rumunjske vojske do­ bile nalog, da zauzmu Banat, kako bi se provele ustanove ugovora od 1916. Talijanske željice, »Secolo« javlja da će Rijeka sa Istočnom Istrom, Sušakom i otokom Cresom kroz tri godine biti neovisna pokrajina. Nakon tri godine oba viče se plebiscit. Do toga časa ostaće Rijeka u carinskom savezu sa Jugosla­ vijom.' Madžarska i Austrija imaće na raspolaganje željeznicu i luku. Vlada traži Izručenje veleizdajnika. Vlada je uputila notu Ugarskoj, Rumunj­ skoj i Grčkoj, kojom traži da se izruče svi oni,krivci, koji su za vrijeme rata, služili neprijatelju, a borave na teritoruama ovih zemalja. Pitanje Rijeke nije još sređeno: Jugoslavj® i Talijani nijesu se još složili. Jugoslaveni nc će da pristanu na auto­ nomiju Rijeke a isto tako ne će da us­ tupe Italiji Zadar i Šibenik. Pregovori se još uvijek nastavljaju. Riječko talijansko Narodno Vijeće upravilo je brzojav na američki senat, po kojem hoće da desavuira Wilscna pred vlastitim narodom. Istodobno su otposlali brzojav Orlandu u Pariš, u ko­ jem ponovno naglašuju laž o tobožnjoj jednodušnoj volji Riječana da pripadnu Italiji- Talijanska perfidija. Po .strogim na­ redbama zdravstvenih i redarstvenih organa u Splitu nesmiju dobiti putnice za putovanje u okupacionu zonu one osobe, koje su sumnjive, da bi mogle prenositi kužne bolesti, bilo jer dolaze iz okuženih krajeva ili jer su nečiste. Naše oblasti u tomu vode strugu kon­ trolu u interesu javnog zdravlja, ali ovu zabranu i kontrolu izigrava ovdašnji ta­ lijanski stacionarni ratni brod »Puglia« time, što ovakim osobama u i m e p r opagande i radi potpisa u pri­ log Italiji dozvoljava putovanje pu­ tnicima, od njih izdanim za okupacionu zonu. Koliko znamo naša će vlada protestrirati energično kod amerikanskog ad­ mirala proti ovom nedostojnom i ne­ moralnom izigravanju zdravstvenih od­ redaba i cinnizmu talijanskog koman­ danta, koji {izlaže okupacionu zonu i vlastite vojnike teškim zdravstvenim nesrećama radi propagande. Međutim je u Šibeniku već jedan slu­ čaj p j e g’a’vo g t if u s a, koji bi mo­ gao zaraziti i naše podjarmljene suna­ rodnjake. Simpatije za Rusiju. Prekjučer je u sali kasine tu Beogradu održan zbor društva, koje je manifestiralo simpatije za bratsku Rusiju. Zbor je otvorio pred­ sjednik srpske kraljevske akademije 2ujović istaknuvši značenje Rusije za slovenstvo, naročito za Srbiju. Na zboru su još govorili sekretar akademije Lju­ ba Stojanović, - koji je istakao velike žrtve Rusije-, učinjene u ovom ratu za stvar saveznika. Poslije je govorio grof Bobrinski. Spomenuo je bratski prijem kod Jugoslavena i zahvalio. Prikazao teško stanje, u kome se nalazi ruski na­ rod. Završio je izjavom: »Boljševička rabota nije ruska rabota«. Još su govo­ rili poslanici Smodej i Šurmin. Na završetku zbor je jednodušno pri­ hvatio rezoluciju, koju je pročitao pred­ sjednik zbora, a u kojoj se kaže da se bez sudjelovanja na demokratskim os­ novama obnovljene Rusije ne može za­ misliti svjetski mir. Na osnovu toga gra­ đani prijestonicc Srba, Hrvata i Slove­ naca iskazuju simpatije i ukazuju pomoć onim ljudima, koji nastoje da se Rusija obnovi na sreću i zadovoljstvo cijeloga svijeta. Zauzet Petrograd? Pariški listovi do­ nose telegram, objavljen u jednom dan­ skom listu, u kojem sc veU, da su es­ tonske i finske čete uzele Petrograd. Ta vijest nije još potvrđena. Vijeće četvorice nastavilo je ispitiva­ nje njemačkih protivpredloga. U služ­ benim krugovima se drži, da će vijeće u četvrtak usvojiti konačnu odluku. »Pe­ tit Journal« javlja, da je predsjednik Wilson izjavio — istom je proučio protivpredloge — da je protivah zahtjevi­ ma Brokdorffa. Raspoloženje u njem. Austriji. Bečki listovi donašaju kratke komentare mi­ rovnih preliminara. Iz svih komentara razabire se veliko ogorčenje, a ton pi­ sanja odaje da preliminari nisu prihvat­ ljivi za Nijemce. Najveće ogorčenje opaža se radi odluke o Koruškoj 4 Šta­ jerskoj. U samoj vladi kao i u svim vla­ dinim krugovima opaža se velika de­ presija. U četvrtak su vijećali malne sv? stra­ nački klubovi. Svi zastupnički krugovi sude da jc osnova mirovnog ugovora neprihvatljiva. Austrijski krivci rata. U smislu usta­ nova mirovnog ugovora moraće njem. Austrija izručiti sve osobe, koje su kri­ ve da je došlo do svjetskoga rata. Nova ofenziva proti Madžarskoj. Br­ zojav, upućen iz Pešte u Moskvu javlja: »Iz francuskih bezžičnih brzojava doznajemo, da je general Franchct d’ Esрегеу stigao u Arad, te da ondje prego­ vara sa t. zv. madžarskom proturcvolucipnarnom vladom. On je izjavio, da će odmah početi nova ofenziva protiv Ma­ džarske. Mirovni ugovor sa Madžarskom već jc dovršen. Savezničke vlade ne će pre­ govarati sa Madžarskom, ako se u njoj ne postavi druga vlada. Konferencija će u formi dekreta saopćiti Madžarskoj mi­ rovne uvjete i odmah ih provesti. Madžarska izaziva 1 provaljuje? Ja­ vljaju iz Praga: Na izvještaj glavnog štaba generala Pellea ministarsko je vi­ jeće donijelo odluku, da se poduzmu najenergičnije mjere za oslobođenje slo­ vačkog teritorija, u koji su provalili Ma­ džari. Prema službenom izvještaju Ma­ džari su provalili u najplodniji kraj Slo­ vačke, pa ga pljačkaju i odgone blago, plijene javna i privatna dobra i silom uzimaju Slovake u vojsku, a najmanji pokušaj otpora kažnjavaju smrću. Mini­ star za narodnu obranu izjavio je na jednoj javnoj skupštini, da se treba sa­ mo još malko strpiti, pa će već češkoslovačka republika energično odgovori­ ti na ove madžarske ratne provokacije. (Ovaj je brzojav nejasan. Na jednu se stranu javlja, da je Madžarska slomlje­ na i pregažena, a na drugu opet da na­ valjuje i da je spremna. Gdje je istina? Op. ur.). Poljski ultimatum Njemačkoj. »Kurir Poljski« javlja da je vijeće četvorice priznalo Poljskoj slobodne ruke u istoč­ noj Galiciji. Poljsko vojno vodstvo up­ ravilo je njemačkom zapovjedništvu ul­ timatum, kojim traži da njemačke čete isprazne Kovel i Suvalki. Nadalje se zahtijeva od Nijemaca, da se povuku na staru njemačko-rusku među. Nijemci su obećali da će isprazniti Litvu. Njemačka narodna skupština sazvana je za 7. juna. Na dnevnom su redu uvjeti mira. Vrhovno ekonomsko vijeće sastalo se je u četvrtak pa je uzelo na znanje mje­ re, kojih su se latile međualijirske vla­ sti, kako bi spriječile pokušaj Njemač­ ke, da bi omela snabdijevanje Poljske s hranom. Zatim je vijeće pristalo, da se Njemačka opskrbi zdravstvenim ma­ terijalom, pa je imenovalo komisiju, ko­ ja će ispitati Hooverove predloge, na­ ime: da si ukine kontrola nad ishranom svijeta i da se. pristupi Jspitivanju ekonomskh problema, koji će izbiti odmah nakon prve žetve. Domaće vijesti. IZ UREDNIŠTVA. Radi blagdana u ponedjeljak ne radi štamparija, pa broj od utorka ne će izići. Birokratsko izazivanje. Kotarska ispostava u Deboju, svojim riješenjem od 30. maja broj 2373. stavila je na znanje predsjedniku mjesnog vakuf.mearifskog džematskog medžlisa ova »visoko« riješanje: »Priopćuje se, da je prama tele­ fonskom saopćenju kot piedstojnika u Tešnju vaša molba za doznaku ba­ ruta prigodom ramazana «d strane okružne oblasti odbijena ob­ razloženjem, da se ovakim molbama do dovršetka sakupljanja municije i oružja iz — načelnih razloga ne može udovoljiti.« Nemamo ništa da prigovorimo g. upravitelju Stambuku, .jer se vidi, da se je trsio kako bi telefonskim urgiranjem omogućio pravovremeno udovoljenje jednom skromnom zahtjevu svojih gragjana islamske vjeroispo­ vijesti. Ali se čudimo i snebivamo nad postupkom »mudre« birokratske glave, koja je iz banjalučke okružne oblasti omela oglašivanje iftara i imsakja čak u idiličnom Doboju. Taj birokrata go­ vori o nekakvim »načelnim ra­ zlozima« i ne misleći, da ovaka beznačelnost unosi samo zabunu i neraspoloženje i stvara sasvim suvišne afere i konflikte. Da se je banjalučki birokrata poveo za dobrim primjerom svog potčlnjenog u Doboju — ne bi zabasao u nekakve »načelne« smijclnosti i telefonski bi doznao, da u Sarajevu pucaju ramazanski topovi bez ikakva remećenja javnog mira i reda. Tražimo da vlada sistira, nepro­ mišljenu odredbu birokrate u banja­ lučkoj okr. oblasti i da ga pouči kako se ima postupati prema opravdanim željama slobodnih gragjana demo­ kratske države. Demobilizacija .trećeg poziva. Uka­ zom. je naređeno demobilisanje trećeg poriva naše vpjskc. Otpuštaju se kuća­ ma obveznici, koji su navršili 38 go­ dina. Porezni uredi u Bosni i Hercegovini i poreske vlasti prvoga stepena u Dal­ �Broj 42 Bpoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Straia 4 Страна maciji i Sloveniji odvojiće se od ko­ tarskih ureda, te dalje funkcionisati kao samostalni uredi. Novi popis stanovništva. Uprava dr­ žavne statistike upravila je državnim vladama raspis, u kojem ih je zamolila da pristupe popisu stanovništva, jer na­ mjerava da uredi statistiku i da imade tačno brojno stanje našeg kraljevstva. Važno za pravnike. Vlada je na predlog ministra financija stvorila zaključak da se radi nestašice stručnih sila prime u državnu službu i absolvirani pravnici koji još nemaju ispita. Odlaze, odlaze. Francuzi iz Beograda napuštaju idućeg ponedjeljka grad i pu­ tuju u svoju domovinu. Usput će se za­ državati u većim gradovima naše nove teritorije. Istrage u vojsci. Narodni poslanik 0bradović uputio je pitanje na ministra vojnog, zašto se ne puštaju svi vojnici sa solunske fronte na dopust Konsti­ tuira se odbor, kojem je svrha da izvidi Čijom je krivicom propalo 17.000 naših mladića prigodom povlačenja kroz Al­ baniju. Odbor je odmah započeo radom, te je zatražio akta. Proces protiv Vancaša. U subotu 7. o, mj. počeće proces protiv Vancaša radi demoliranja 1914. Proces počinje u 8 sati u okružnom sudu. Publika je pripuštena samo sa ulaznicama koje se dobivaju u okružnom sudu. Optužnicu zastupa drž. tužilac Stevo Mandić, a optuženog brani dr. Ivan Pavičić. Napretkova je velika zabava, braćo Muslimani! Dođite nam ko brat bratu, eto i nas listom tamo, gdje se bude ra­ dilo za vašu sirotinju. Zajedno smo pa­ tili i zajedno teško stradali, — zajedno se r držimo pružajući jedan drugom bratsku ruku u svakom poslu za na­ predak našega naroda, — djeca istih — pradjedova. — Biće umijeća i veselice svake ruke, biće hrane i duši i tijelu, a naterijalni uspjeh opet jedan temelj ka­ men našoj zajedničkoj budućnosti. Zabavni odbor gospođa. Љетна забава Српског цјевачког друштва »С л о г е« у Сарајеву, која ће ce одржавати послије петогодишње паузе на други дан Духова у понедјел>ак 27. маја (9. јуна) 1919. — (у случају ружна времена у недЈаљу 2. (15.) јуна 1919.) у башти г. Лаха у Кошеви уз судје 10,вање пјевачког и тадгбурашког збара друштва »Слоге« и Краљевска српске војае мухзиве тимочке дпвизије. Програм: 1) Ej тру^ачусбојне Дрине, извађа војна музика тимочке диввзнје, 2) Мокраљац: VII. Руковет извађа мјешовити (збор »Слоге< 3) Венац с^пских народних (песама, извађа тамбурашки збор »Слаге«, 4) Oj Србијо мила мати, извађа •мушки збор »Слоге«, 5) Босааоке севдалинке извађа војда музика тимочке дививнје, 6) Томбола са 20 ванредних огодитака. За тим игранка. За јело к пиће побринуће ce позната гостиона г. Лаха. Лочетак у 15 сати (у 3 сата no подне). Улазнице за особу 2 К, дјеца испод 12 година 1 круну. Добровољни прилози 'примају ce са захвалношћу. Посебни позиви псћв ce слати. Одбор срп. пјев. друштва »Слоге«. Dobrotvorna lutrija uz »Napretkovu« zabavu. Našima je marnim gospođama uspjelo sabrati mnogo lijepih, korisnih i podesnih predmeta za dobrotvornu lu­ triju, što je upriličuje prigodom velike »Napretkove« zabave, koja će se odr­ žati na 8. juna. Zgoditci će biti: 2 živa janjeta, po nekoliko kilograma bijelog brašna, riže, mesne i mliječne konserve, jedna fina bluza, uz još 'koji korisni predmet, srebrna igra i t. d. Cijena je lozi 2 (dvije) krune. Prodavače se u Hrvatskoj i Finzijevoj knjižari, u Naprctkovoj kavani od srijede dalje i još će uz to naše dobre rodoljupke gospojice — poći oko znana­ ca, da utrže loze i donesu sreću kupci­ ma. Nadamo se, da nam ni jedna neće preostati, jer nikome neće biti žao dati tu neznatnu svoticu u takoxplemenitu svrhu, imajući u izgledu još i zgoditak znatne vrijednosti. Vučenje će biti 8. juna, a zgoditci će se podizati u Napretkovoj kancelariji od 9. juna dalje. Izvučeni će se brojevi oglasiti u novinama i u izlogu modne trgovine gosp. Engel u Napretkovoj pa­ lači. Zabavni odbor. Besprimjerna skupoća. I ako su ratna vremena protekla i živimo u doba bla­ ženoga mira opet skupoća ne samo da ne jenjava, nego sve više i više rastu cijene svemu. Tako nam se tuži jedan prijatelj, da je u »Hotel Evropi« za jed­ nu noć i ne baš u Bog zna kako ure­ đenoj sobi bez išta platio 30 K (trideset kruna), pa pitamo anketu za određiva­ nje cijena je li joj poznato da se u ov­ dašnjim hotelima za prenoćište tako vi­ soke cijene plaćaju? To je previše. Na­ še je mišljenje da je to kažnjivo, pa smo znatiželjni da li će vlasnik »Hotel Evrope« biti pozvan zato na odgovor­ nost Redakciji »Budućnost:« stižu upiti sa raznih strana kada će list početi izla­ ziti, te ovim putem javlja, da će prvi broj izaći na 15. o, m., a predplata iz­ naša 48 K godišnje. Ujedno umoljava sve prijatelje da sami sastave popise pretplatnika i darova­ telja te da ih na uredništvo Budućnosti u Sarajevu Što prije pošalju. Gospodarstvo. Uspjeh upisa drž. bonova. Iz krugova ministra finansija doznaje se da je pot­ pisivanje državnih bonova u velikoj vi­ sini premašilo određenu svotu. Ministar vjera odobrio je da crkve i manastiri mogu svoj kapital upisivati u domaće državne zajmove. Novi porez. Sprema se zakonski predlog. po kojem će se uvesti naplata za ulaznice u bioskope, pozorišta i zabave u svrhu državnog poreza. Trgovački ugovori. Po zaključku mi­ ra pristu^će se odmah zaključivanju trgovačkih ugovora sa saveznim zemljama. Zasada postoji ugovor sa češkoslovačkom republikom. U ministar­ stvo fmasiija obrazovana je komisija, kojoj je stavljeno u zadatak, da prouči sve bivše trgovačke ugovore. O uvozu i izvozu. Vlada je zabranila izvoz svih izvoznih artikala za nepri­ jateljske zemlje. Po naročitoj potrebi praviće se od toga izuzetci. Za savez­ ničke zemlje dozvoljen je izvoz. Uvoz je dozvoljen iz savezničkih i neprijatelj­ skih zemalja. Proti talijanskim nasiljima. Poslanik Don Juraj Biankini uputio je interpela­ ciju na ministra trgovine i industrije o talijanskim aspiracijama i o sprječava­ I gurnuti ne bi li tamo i svoje kosti ostavijo. nju naše uvozne i izvozne trgovine u Za ovaki nečuveni napast predaću tim zemljama. dopisnika Petkovića sudu i tražiti da Izvoz sirovina zabranjen. Ministarski pred sudom dokaže ili opozove sve svo­ je savjet zabranio izvoz sirovina u ino­ je navode, jer u cijelom dopisu ne ima zemstvo. Ova se zabrana osobito tiče ni jedne jedine riječi istinite što će se izvoza sirove kože. putem pravde ustanoviti. Proizvodnje duhana pod kontrolom. Tugo i nevoljo naša, kada će se pre­ U buduće će se proizvodnja duhana vr­ stati sa ovakim izmišljotinama. šiti pod nadzorom državnih organa. U Trehinje, 5. juna 1919. mjestima, gdje se proizvodi duhan, poŠaćir Salković. staviće se državni kontrolori, koji će iz­ vještavati monopolsku upravu. Nove trgovačke agencije. Osim dosaZemaljska vlada za Bosnu i Hercegodanjii trgovačkih agencija otvoriće se vinu. nove u Solunu, Carigradu, Tulonu I TaBr. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919., rentu. Agencije će imati državnu sub­ venciju, a šefove će postavljati ministar trgovine. Slabi izgledi ljetine. Vijest iz Beog­ rada veli: zbog stalnih kiša žetva će Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ biti vrlo slaba. Mjestimice je sijano po davače se u šum. odsjeku zem. vlade tri puta, ali bez ikakva uspjeha. Jedna­ u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi ko je sa voćem i povrćem. oko 14.000 kub. metara četinjastog Zagrebačka burza. Na 4. juna je sve­ čanim načinom otvorena zagrebačka drveta, što leži posječeno ili oboreno burza. Zasad će samo poslovati bur­ u drž. šumi Igman-Hrasnica kod Sa­ zovni odio za promet sa efektima i va­ rajeva blizu koturače [Rolibasn], koju lutama. može kupac upotrebiti. Nabava gospodarskih mašina. Mini­ Isklična cijena biće 10 [deset] kru­ star trgovine nabaviće u Americi veliki na za jedan kub. metar korisnog a dio gospodarskih strojeva. Strojevi će se razdijeliti u krajeve, koji su najviše tri krune za 1 kub. metat ogrevnog stradali od rata. drveta. Trgovina s Rumunjskom. Pregovori Dražbovatelji imadu položiti vadij između naše države i Rumunjske radi od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. rckompenzacionih trgovačkih posala Pobliži uvjeti mogu se saznati u dovršeni su. U Rumunjsku će se izvesti kukuruz, grah, slanina i sumporna kise­ ium. odsjeku u Sarajevu ii. zgrada, lina. II. sprat, sobe broj 81. 77. 1—3. Objava. OGLASI; *) PRIPOSLANO. U »Srpskoj Zori« od 28. maja 1919. broj 99 publiciran je dopis od Sava Petkovića iz Trebinja u kojem dopisnik veli, da su u godini 1915. u mjesecu ok­ tobru zarobljena dva pravoslavna Srba iz sela Orahovca te pošto ih vojnici tobož nijesu mogli prepoznati, da je po­ zvan Fejzo Salković da ih pozna, te pošto ih je poznao Fejzo da su domaći, onda ih je vojništvo predalo Fejzu da ih on preda vojnoj komandi u Trebinju, ali veli pisac da ih je Fejzo doveo do Lastve i tu im izrekao smrtnu osudu; poklao ih sa još svojih sedam drugova među kojim spominje i mene. Tako niske i podle podvale može sa­ mo moralna propalica izmisliti. Kada bi se stavilo pitanje o ubijenim starcima Zejnilu Šehovlću i 'Omeru Glavoviću kao i o spaljenoj Kadi udovi iza Muja Kapetanovića i mnogim drugim sigurno bi se svalila krivica na Crnogorce, ali ako se hoće i želi uništiti »turčina« je­ dnostavno se izmisli bajka o dvjema žrtvama pravoslavnih srba zatim pro­ nađu »svjedoci« izkombiniraju se ime­ na žrtava i u krvničko kolo se zavede »turčin« kojeg treba uništiti i samo još jedan apel pa — aparat radi. Eto tako bi izgledala mašina koja je i Fejza Salkovića strpala u okružni zatvor u Mo­ staru gdje sirota truhne čak od prevrata pa bi se htjelo još kojeg »turčina« od- Dr. Štaka B o k o n j i ć specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11 —12 prije podne i 4—& po podne. Skerlićeva ulica br. 1. 73. 3—a. Oglas. U sredini grada, na vrlo lijepom položaju, prodajem dvije kuće odmah uz umjerenu cijenu. Ko želi kupiti iste ili pobliže upute saznati, neka se obrati na moju dole označenu adresu Mehmed Hllml Prešlja 74, з-з Gornji Tabaci br. U. Prodaje se kuća jednokatna u Tahtali uli­ ci broj 11. Bjelave. 2-j Prva muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cijene umjerene. 3usuf Hadžić, Sarajevo, Kundurdžiluk ulica br. 35. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. 48, »—12 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. *7 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ed206a6a80234932502ac42f827ea70b.pdf c0aa303ab27ba10e57621f0e909aa853 PDF Text Text Г> no 11 11 ИЧкЖАрИш ЖЖ иЖ l^V ШШ U чБЖ Ш *1» KM Ж® POJEDINI BROJ 40 h e l e r a. W> M II B шмМЦ^А жЖ Шш ш^Јш Л Л Uređuj^^ JkSKS^ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ^И»к ук К» w Sarajevo, četvrtak 12. juna 1919. (13. ramazana 1337.) Broj 43. Agrarno pitanje, i. Kmetsko pitanje u Bosni i Hercegovi­ ni je od nazad 40—50 godina vazda na dnevnom redu. To pitanje je sad jače, sad slabije izbijalo na površinu i o nje­ mu su razbijali glavu mnogi državnici, istoričari, političari itd. Ne ćemo pretjerati ako ustvrdimo, da je baš kmetsko -pitanje bilo glavni raz­ log, da je uslijed agitacije sada raspad­ nute Austro-Ugarske monarhije godine 1872. pukla glasovita »Nevesinjska puška«, uslijed koje su nastale bune i krvoprolića širom cijele naše domo­ vine. To je dalo povoda, da su se ev­ ropske velesile našle pobuđenim, da go­ dine 1878. na berlinskom kongresu da­ du mandat bivšoj Austro-Ugarskoj — dakle onoj istoj, koja je pomoću svoga zlata i svojih agenata te nemire insce­ nirala — da našu domovinu okupira i u njoj uvede »red i mir«. Kao jasan dokaz, da jcliaš kmctovsko pitanje glavni oslonac mandata za okupaciju naše do­ movine, jest sama predstavka (lajiha) tadanjeg austro-ugarskog ministra vanj­ skih posala i delegata na berlinskom kongresu, grofa Andrassy-a, u kojoj je u najcrnjim bojama ocrtao tobož bijed­ no i nesnosno stanje kmetova. Grof Andrassy je u spomenutoj svojoj predstavci kušao da prikaže, kako je stanje bosanskih kmetova od prilike onakvo kakav je bio položaj kmetova u doba feudalizma iz srednjeg vijeka, gdje su vladala načela glebae adstrictus i ius primae noctis, gdje je dakle kmet sa či­ tavom svojom familijom i imetkom bio vezan uz čifluk kao objekat, sa kojim je samo i isključivo vlasnik po miloj volji raspolagao, a da kmet kao sasma bes­ pravno biće, ne samo nije mogao, nego uopće nije smio nigdje tražiti lijeka. Ali ni isti hizmećari tuđinske AustroUgarske kad su god. 1878. došli u našu FELJTON. Merbum M. S. Serdarević: Budimo Muslimani! ♦Svđetak). Islam dalje traži od nas još i rad te poučavanje drugih. Nije dosta, veli, zna­ ti, nego treba i raditi. Naučiti nešto ko­ risno, pa to raditi, te još i druge o tom podučit, to je nešto, što se u Islamu ne može dosta nahvaliti. Dužan je čovjek da ono što znade i drugome kaže, oso­ bito. ako ga on pita. Kriti svoje znanje i vještinu, kako se drugi, osobito koji žele to znati, ne će pomoći, po Islamu je žestoko osuđeno. Prema tome su naši Činovnici, učitelji, muallimi, muderrisi, đaci, taleba, jednom riječi: sva naša in­ teligencija dužni da narod bilo u grado­ vima bilo u solima poučavaju u svemu onome, što je za njega korisno. I kad bi mi, koji sačinjavamo inteligenciju naše­ ga naroda, vršili dužnost kako valja, naš bi narod zaista bio sretan. Raditi, poslovati, djelovati, — to je lozinka Islama. Nerad i ljenčarenje Is­ lam strašno osuđuje. Ovaj mi put na um pada Jedan hadisi-Šcrif, što ga evo odmah i bilježim: »Innallahe juhibbul- moguće strancima da se što više obo­ domovinu, da skidaju sa kmetova lance gate. feudalaca, da oslobode kmeta od robOvo i ovako maćuhinsko postupanje stva aga i begova i da učine jednom spomenutih vlastodržaca bijaše dozlogr­ kraj tome zločinu sredovjekog feuda­ dilo svima slojevima našeg domaćeg na­ lizma, ne nađoše u našoj domovini ni roda bez razlike vjere i staleža i svak traga kmetskim odnošajima, koji bi bili je nestrpljivo iščekivao čas, kada će se slični onima iz vremena feudalizma. toga nesnosnog jarma kurtarisati i kada Sta više, ti vlastodršci, i ako teška sr­ će mu sunce slobode sinuti. S. ca, moradoše priznati, da su bili zave­ deni i da je položaj bosanskog kmeta mnogo i mnogo bolji nego li bijaše onaj Sarajevo, 11. juna. mjeropoha u Srbiji i kolonata u Dalma­ Banjalučki »Novi Život« od 7. o. mj. ciji. Jednom riječi oni nađoše bosanskog donosi ovaj sastavak: »Na 28. maja o. kmeta kao sasma slobodna čovjeka, ko­ g. otputovao je za Beograd Osman Ha­ jeg — ako iole vrši obveze u obrađiva­ džić, okružni predstojnik banjalučki. Iz nju kmet. Selišta i u davanju zakonom njegove okolice čujemo, da je agende odmjerenog haka — ne može ni aga, okružne oblasti predao, jer da se u svoj­ niti iko drugi sa zemlje odstraniti. Da­ stvu okr. predstojnika neće više povra­ kle ukratko rečeno bosanski kmet bija­ titi, nego da će ostati u Beog­ še seljački fideicommis sui generis, koji radu u ministarstvu unutar­ ga pouzdano štiti od osiromašavanja i , njih djela, gdje je osnovano odje­ proletarizovanja. ljenje za Bosnu i Hercegovinu, pa da Prema tome ni ti nametnuti »zaštit­ će on biti šef toga odjeljenja. Mi napro­ nici« bosanskih kmetova, vlastodršci sto ne možemo vjerovat:, kako se mo­ sada propale Austro-Ugarske — prem­ že ovako mjesto povjeriti čovjeku pro­ da su došli da trgaju okove bosanskih šlosti, a naročito sadašnjosti, kakav je kmetova —- nemogoše otvoreno pljunuti Osman Hadžić. Jedan Hadžić, za kojeg istini u lice i poreći posjednička prava je u našem listu javno tvrdeno, da je zemljovlasnika, nego izmisliše nekakvo prema navodima kapetana baruna »kmetovsko pravo«, koje je bilo glavni Spielmarma dobivao po 10.000 K, za kamen smutnje, da se agrarno pitanje svaki u Banja Luku ušvercani vagon kroz punih 40 godina ne samo nije mo­ šećera, što on u svom ispravku nije ni­ glo riješiti, nego se sve više i više začim ni pokušao oprovrći, a kamo li opletalo. povrgnuo, a prema našem mišljenju, ne­ će ga od ove ljage oprati ni parnica, Uostalom od vlastodržaca propale koja se nalazi u toku zbog ove stvari, Austro-Ugarske nije se moglo ničem nego je mnogo veća vjerojatnost, da će boljem ni nadati Treba samo uzeti na iznijeti u javnost činjenice, koje će Haum, da se kod njih sva državnička mud­ džiću biti najmanje ugodne; pa ovakom rost sastojala u načelu »divkle et imjednom čovjeku povjeriti ovako jedno pera« (razadri pa vladaj). Oni su čitav mjesto! svoj rad udešavali na ovoj lozinki i vaz­ Jedan Hadžić, koji ne ima skoro ni­ da su je se vjerno držali. To je uosta­ kakva privatna imetka, koji je došao u lom i sasma pojmljivo kada se znade, Banja Luku sa teškim dugovima, koji da je njihova glavna svrha bila ne da je za vrijeme svog službovanja u Bausreće narod u našoj domovini, nego da njoj Luci u ovo doba nečuvene skupoće što više eksploatišu narodna bogatstva uprav raskošno živio i trošio, a da tih i da ugnjetavajući naš domaći narod o­ mumine....« (Zaista Bog vob vjernika, koji se bavi svojim zanatom i otac je čeljadi, a ne voli ispraznika (besposlenjaka), koji niti je u dunjalučkom niti u ahiretskom poslu). — I kako god treba sticati korisno znanje, tako se treba baviti korisnim radom. Baviti se bes­ poslicom, pače i govoriti ono, što u po­ sao ne pristaje (ma la jani), to je pred­ met strašne osudĆ u Islamu. Raditi onoliko, koliko može čovjek privrijediti za vlastito izdržavanje i iz­ državanje svoje čeljad, te uopće onoga, koga je dužan izdržavati, to je farz, kojim se imenom označuju i najveće vjerske dužnosti u Islamu. Raditi više nego što je potrebno za život, ali u dobroj namjeri, puno je bolje nego dobrovoljno (nafile) klanjati, učiti i postiti. Kakogod je pokudeno raditi da stečeš pa da činiš zla i opačine, da nekome prkosiš i da se spram drugim možeš i&pinjati, tako je naprotiv pohva­ ljeno raditi i teći u namjeri, da pomogneš svojim bližnjim, svojim susjedima ili uopće svome narodu. Hazreti Pejgamber veli: »Men talebedunja halalen...« (Ko traži dunjaluka na dopu­ šten način, da ne mora prositi i da privrijedi svojoj čeljadi i iz sažaljenja pre­ ma svome susjedu, Bog će ga na sud­ njem danu poživiti svijetla lica kao mje­ sec o uštapu; ko pak traži dunjaluka, da se diči i ispinje, doći će pred Boga, a on na njega gnjevan). Drugi Hadisi šerif glasi: »EUialku kljulluhunt...« (Sva su stvorenja Božja čeljad, pa je njemu najdraži onaj, koji najviše koristi njegovim čeljadima). Lijepu nam pouku daju ove Božje ri­ ječi: »Feiza kudijetissalatu...« (Kad se svrši namaz, raziđite se po zemlji i tra­ žite od Božje dobrote (radite, tecite!) sjećajte se Boga mnogo, pa da polučite uspjeh i spašenje), jer nam vele da čim Božje obavimo, možemo i upravo tre­ bamo se odmah prihvatiti rada oko podmirenja svojih potreba i nabave onoga, što želhno. Ne veli se: Kad se svrši namaz, sjedite i razgovarajte se.... Islam nam nalaže dijeljenje zečata, hadž i t. d. te dijeljenje ti sebilillah (u dobrotvorne svrhe) i potičući nas na to, obećava nam veliku nagradu od Boga. Dijeljenje u dobrotvorne svrhe, a oso­ bito u one svrhe, koje idu za očuvanjem vjere i zemlje u kojoj se slobodno ispo­ vijeda Božiji din, naziva Kur’an dobrim zajmom (karzi hasen), Bogu učinjenim, na koji će se mnogostruko vratiti. Ovim nam Islam indirektno nalaže, da što vi­ še radimo i stičemo. Islam postavivši načelo: »El fslamu jalu ve la jula alejhi« (Islam nadvisuje, a ne nadvisuje se) i: »Velillahilizzetu veliresulihi veliimuminin« Bogu pripada Pretplata kruna pola godine 20 kruва. Uredništvo uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. troškova nije mogao pokrivati svojom činovničkom plaćom, to zna čak i onaj, koji zna, da su dva put dva četiri; i prije nego nam to Osman-efcndija raz­ jasni, povjerava mu se ovako mjesto; to je izvan domašaja zdrava razuma, ako su i u gospode u Beogradu principi morala isti, kao i u nas — u provinciji. Ako su mjerodavne faktore pri namje­ štanju Hadžića rukovodile kakve političko-stranačke ideje, onda se moramo zgroziti i od užasa stresti kod pomisli, da je u našoj mladoj državi partajska zagrižljivost tolika, da gazi i ruši i najnajprimitivoiie zasade morala. Baš se pročišćava!« Naravna stvar da mi ne preuzimamo odgovornosti za navode »N. Života« o švercovanju šećera i raskošnom životu, nu osjećamo potrebu ponvono nagla­ siti, da se g. Hadžić mora oprati. Premh tomu je zaista preuranjeno njego­ vo unapređenje, ako nije iste kategorije kao ono g. Grđića. .. Jedna okružnica. Polovicom aprila razaslao je centralni odbor naše organizacije donju okružni­ cu na sve mjesne odbore, pa budući je ta okružnica izašla u banjalučkom »No­ vom Životu«, donosimo je i mi u »Prav­ di« u svrhu, da potaknemo što žur­ nije sređenje ovog pitanja. Ovom prilikom ne možemo a da ne za­ mjerimo redakciji »N. Života«, što je štampala ovu našu internu stvar. Okruž­ nica glasi: »Umoljavaju se svi mjesni odbori na­ še organizacije, da razviju svoje djelo­ vanje u korist imovinske i lične sigur­ nosti muslimana kako slijedi: 1 .) Za srne ta nje posjeda ili tuđe pokušaje da zaposjednu, zaoru ili prisvoje sebi na nedopustljiv način po­ sjed ili dio posjeda muslimana, neka se upute svi predstavnici džemata i mahala u vašem području, da svaki takav slu­ čaj pojedinci prijave vašem, mjesnom kotarskom sudu i kotarskom uredu uz tačnu naznaku: kome je šteta nanešena. veličina i jakost, te njegovu Poslaniku i vjernicima), traži od nas da činimo sve, sa čim ćemo se dignuti i održati na zamjetnoj (kulturnoj, moralnoj, etič­ koj, ekonomskoj i t d.) visini, kako će­ mo — mi a po tom i naša vjera — biti toliko visoki, ugledni i impozantni, da se s nama u tome ne može nitko takmiti Da ovo malo rasvijetlim jednim pri­ mjerom! U jednom mjestu žive muslimani i kršćani Kršćani su izučeni i obrazova­ ni, jer su radini i znadu raditi Trgo­ vina je u njihovim šakama, isto tako i zanati. Zaposjeli su sva mjesta u upra­ vi, te su organi političke vlasti i članovi sudstva sve sami kršćani. Treba li se i izvan ureda obratiti kome za savjet u kakvoj parnici ili moliti za zastupanje na sudu, mora se ići kršćaninu, jer je i advokat kršćanin. Pa i kad se ko raz­ boli, mora ići kršćaninu, jer je on jedini liječnik u tome mjestu. Muslimani su naprotiv neuki i neškolovani, siromašni i bijedni, jer su i lijen­ čine i neznalice: niti hoće niti znadu raditi. Niti imadu svojih kakvih velikih trgovaca, ni posjednika ni zanačija niti činovnika svojih istovjeraca. Oni sači­ njavaju masu prostih radnika i hamala. Po ulicama sretaš prosjake iz krugova muslimanskih. �»PRAVDA* — „ИРАВДА* Strana 2 Страна gdje mu je nanešena, ko mu je štetu na­ nio, kakvu mu je štetu nanio, u kolikoj površini (koliko m2, dunuma, komada i si.), u kojoj vrijednosti i ko su mu za to svjedoci — te da vama saopće kakvu su prijavu i kada predali kot. sudu i kot uredu, a da takvu građu vi bilježite u poseban popis, za što vam se pripošilju potrebni formulari za ispunjenje i da prepis takvog popisa pošaljete central­ nom odboru, (čim prije, tim za vas bo­ lje!) u svrhu sastava jedne predstavke za zemaljsku vladu ili ministarstvo, a po potrebi i za samoga vladara. 2 .) Isto kao što za smetanje posjeda, neka pojedinci također posebno prijave .kot sudu i kot. uredu sve pretrpje­ le štete od prevrata do danas, a i u buduće ako što pretrpe na svom vlas­ ništvu ili u pogledu lične sigurnosti, što se onda ima posebno u popise pobilježi­ ti kod mjesnih odbora za sastav druge peticije za mjerodavne faktore, u kojoj će se tražiti, da se isplati oštećenim na­ knada za pretrpjele štete onako, kako su to mjerodavni faktori već u više na­ vrata našim deputacijama najavili, da će se Štete pojedincima sigurno namiriti. — U tu svrhu mogu služiti iste tiskanice kao za slučajeve navedene pod 1.). 3 .) Neka se popisu u području tamoš­ njeg mjesnog odbora svi oni musli­ mani, koji se bave obrađiva­ njem zemlje, a nemaju dovolj­ no svoga zemljišta za obradu i održanje sebe i svojih porodica u živo­ tu (t. zv. minimum egzistencije) na na­ čin, da se u iskaze tačno ubilježi ime i prezime dotičnih, ime općine u kojoj se nalaze, broj njihovih ukućana, koliko imaju svoje zemlje ili je nemaju nimalo i koliko bi trebali zemlje za obrađiva­ nje, pa da bi se mogli uzdržati u životu. Ovakvi iskazi posebno bi se imali pred­ ložiti centralnom odboru u jednom prepisu za daljnu upotrebu, a u drugom prepisa preko mjesnog kotarskog ure­ da zemaljskoj vladi kao predstavka svih onih muslimana, koji se bave težaklukom, a nemaju dovoljno svoje zemlje za obradu i mole da im se podijeli nuž­ na količina zemlje, da se mognu odr­ žati u životu sa svojim porodicama. 4 .) Da bi se moglo pomoći onim, kao što je gore pod tač. 3.) navedeno, nuž­ no bi bilo, da se mjesni odbori raspitaju za sva prazna produktivna zemljišta u svom kotaru, da ih popišu i te popise centralnom odboru pripošalju kako bi ovaj mogao izraditi je­ dan pregled u čitavoj zemlji kako o po­ trebi za zemljištima (prema toč. 3.) ta­ ko i raspoloživim produktivnim površi­ nama zemlje u pojedinim kotarevima, pa da bi pri tom u nužnim slučajevima mogao "poći na ruku i samim upravnim oblastima sa gotovom građom. Narav­ no, da bi te popise zemljišta trebali taĆno obilježiti; u kojim općinama leže, ko­ like su površine i koje su vrste, te ko­ liko bi se porodica gdje moglo na njih smjestiti. I za ove popise pripošiljemo vam podesne formulare za ispunjenje. Pri ovom treba osobito paziti na to da se ubilježi u primjedbi je ii zemljište op­ ćinsko ili erarsko, te je li potrebno za seljake komšije. Da se ovi poslovi što prije i skladnije obave, držimo da je najprikladnije, ako mjesni odbori u svojim širim sjednicama zaključe, da im dođu povjerenici od po­ jedinih općina po redu danas jedni, a sjutra drugi i za sve potrebe ove okruž­ nice tačno se informiraju, pa da ovi in­ teresente upute što brže do vas, a vi da im budete na ruci dok prijave obave i kod vas se sve u popise unese. Da se olakša pojedincima prijavljiva­ nje istaknutih potreba prilažemo Vam ovdje tri vrste tiskanica za prijave i to pod A) za sud a pod B) za kotarski ured o uzurpacijama posjeda, te pod C) za kotarski ured za pretrpjele štete od krađe. U obrazee pod A) i B) mogle bi se unijeti i prijave za prisvajanje posje­ da ne samo zaoravanjem, nego i uopće, a pod C) ne samo štete od krađe nego i svake druge vrste, za što god se može dokazati da su pretrpljene bigajri hakkin. Smatramo da bi gornje popise kod mjesnih odbora trebalo sačiniti u dva primjerka, od kojih će se jedan poslati ovom odboru za nužnu upotrebu, a dru­ gi (preporučeno) narodnom poslaniku Dr. Halidbegu Hrasnici u Nar. Pred­ stavništvo u Beogradu, koji će takve žalbe moči odmah na mjerodavnom mjestu istaći. Pismene pošiljke za na­ rodne poslanike ne cenzuriraju se po naredbi ministarstva, pa će sigurnije doći i neće se zadržavati na poštama. Kako vidite, ovo su vrlo važna pita­ nja zbog kojih ovu okružnicu šaljemo, pa bez ikakva drugog naglašivanja na­ damo se da ćete se svom snagom dati na posao oko njezina izvršenja i da ćete nas u tom preteći s uspjehom u radu nad svako očekivanje. U ovoj smo okružnici mislili uputiti posjednike i maloposjednike, da zatraže na shodan način naplatu Česima i hakova iz godine 1918. u savezu sa plaćenim porezima te isplaćivanje odštete za iz­ gubljene prihode i t. d. Ali pošto u ovom pitanju — u savezu sa riješenjem agrar­ ne reforme — postoje dublji razlozi, koji govore proti takvih prijava odmah, to će naputci za to uslijediti kasnije, čim dobijemo osvjedočenje, da to treba učiniti. Za centralni odbor »J. M. 0.«: Predsjednik: Tajnik: u. z. Dr. H. Karamehmedovlć. Š. Sarajllć. Kad bi došao u to mjesto jedan stra­ nac, koji recimo niti je musliman niti kršćanin niti i jednu vjeru i pobliže zna­ de, isporedi sada utiske, koje bi na nje­ ga učinili kršćanstvo i kršćani s jedne, te Islam i muslimani s druge strane! Da li u tome mjestu Islam nadvisuje ili se nadvisuje, da li izzet (veličina i jakost) pripada tuđe muslimanima? — Ne će ni kolik trun. Naprotiv će mu biti od­ vratnu Recite mi sada, zar nije dužnost — da! — najveća i najpreča dužnost, da porade ti muslimani na tome, da se iz­ vuku iz onog kala i ništavosti (zilleta), u koju su svojim neislamskim postup­ kom pali, da se dignu kulturno, moral­ no, ekonomski, jednom riječi: u svakom pogledu, kako bi oni, a po tom i nji­ hova vjera drugim imponirali! Recite mi nadalje, zar ne bi na te ljude mrko pogledao hazreti Pejgamber s. a. v. s. — da ustane, pa da vidi, što su učinili od sebe e kako su ponizili din, štq ga je on propovijedao? Je li Svevišnji Bog raži od ovih ljudi, koji svojim halom oprovrgavaju njegove uzvišene riječi: »VelUlahiiizzetu...« Islam i muslimani su s početka, za vremena Ashaba pa i kasnije imponirali tako jako, da su drugi jatimice hrlili u krilo njegovo i trčali pod njegovu za­ stavu. Tu nam je istorija najbolji svje­ dok. vJ Jest ali su oni ljudi bili muslimani. Budimo dakle i mi musliman! Ugle­ dajmo se u njih i pođimo njihovim sto­ pama. Islam traži, da se u svačemu držimo sredine i preporučuje nam umjerenost u svemu. Umjerenost u životu, u uživanju svega dopuštenoga, u radu, u ibadetu. Ljudi, koji su proučavali Islam, došli su do uvjerenja, da je on sama sredina, jer uzima sredinu odbacujući i pretjeranost i nedotjeranost i u akidu (vjerovanju) i u ibadatu (vjerskim obredima), i u ahlaku (moralu) etici. Tako je jednoboštvo sredina između bezboštva i višeboštva. U ibadetu uopće u vjeri pretjeranost ne valja baš kao i nedotjeranost. Naj­ bolji je ovomu dokaz zabrana rehbanijjeta.*) Pretjeranost je u vjeri zabranjena i Kuranom i hadisom. »Ja ehlelkjitabi la taglu fi dimkjum...« (O ljudi knjige,**) ne pretjerujte u svo­ joj vjeri i ne govorite na Boga nego sa­ mo istinu...) »Ja ehlekjitabi la taglu fi điniklum gajrelhakki...« (0 ljudi knjige, ne pretjerujte u svojoj Bilješke. Obnovljenje radničkih organizacija. »Radničke Novine« donose pod naslo­ vom: »Bosanski događaju«: G. Ministar Unutrašnjih Poslova telegraf­ ski je naredio: 1) da se ukida zabrana nad sindikalnim organizacijama u Bo­ sni i Hercegovini; 2) da im se dopusti slobodno funkconisanje d 3) da im se predadu domovi na slobodno rukovanje. Kroz 10 do 12 dana će u Bosni i Her­ cegovinu uputiti naše centralne instan­ cije kao svoga delegata druga Dragišu Lapčevdća. Peru se. Presbiro dostavlja ovo saopštenje: »Zemaljska vlada izdala je 7. aprila o. g. saopštenje da se neće da­ vati potpore pojedincima u obliku izvoznica ili doznačnica. Pošto se i po­ slije te izjave u jednom dijelu štampe *) Rehbanijiet Je po tumačenju Bejzavijinu pretjerana pobožn-ost i dijeta, te prekidanje svakih odnošaja sa svijetom. •*) Ovim se imenom u Kur’anu na­ zivaju kršćani i Židovi. iznose neosnovana sumnjičenja, prinu­ đeni smo da još jedanput najenergičnije demantujemo sve te vijesti Davanja potpora pojedincima u obliku serija ma­ raka ne pada uopšte u kompentenoiju zemaljske vlade, jer je sarajevska di­ rekcija pošta i brzojava neposredno podređena ministarstvu za poštu i br­ zojav. Sve molbe pojedinaca za potpo­ ru u obliku maraka, upravljene na ze­ maljsku vladu smatraće se kao molbe za novčanu potporu«. U idućem ćemo se broju pobliže os­ vrnuti na ovaj ispravak naše vlade, a ovdje ćemo da konstatujemo samo to, da je kasno došao ... Jedan dementi. Pod ovim naslovom donosi »Glas Naroda« ove retke: »Demokratija« donosi ovaj demanti Demo­ kratskog Kluba : Telefonska vijest koju je donio zagrebački »Hrvat« u svom de­ setom broju od) 27. maja 1919., da je članak u kom se napadaju muslimani, a koji je izašao u »Drmokratiji« pisao ministar zdravlja g. Krulj ne odgovara činjenicama, kako je to prema danim izjavama konstatovano na klubskoj sjed­ nici demokratske zajednice, dfžanoj 31. maja 1919. U isto je vrijeme klub ponovno osudio pisca članka: »Zar opet trgovanje«. Interesantno je u cijeloj ovoj aferi, da se traže ljudi, koji nijesu pisali onaj famozni napadaj na nas muslimane. A mnogo je lakše i jednostavnije, da se krene*prečcem. U redakciji se zna ko je pisac, pa je jednostavnije da on poliže ili frkne napolje. Ovako se najbolje začepiti usta nagađalin^u Samo je pitanje, bi li g. dr. Krulj. mogao naći ovako požrtvovna džabeliju. Г onda se čini, da je pisac pogolema zvjerka, dok ga ovako okolišaju. Rad u tuđini. U krugovima naše dele­ gacije u Parizu održano je inorjativom g. Slobodana Jovanovića, profesora javnog prava na beogradskom univer­ zitetu više predavanja o prilikama i uređenju pojedmiih pokrajina kraljevine SHS. Ta predavanja održana u užem krugu služila su za informaciju delega­ tima iz drugih pokrajina d znatno su unaprijedila međusobno upoznavanje. Do sada su predavali: g. Slobodan Jovanović o Srbiji, dr. Melko Cingrija o Dal­ maciji, Rad, Bošković o Crnoj Gori, dr. Pitamec o zaštiti manjina obzirom na one dijelove našeg naroda, koji će doći pod tuđe gospodstvo i Vjekoslav Jelavić o uređenju Bosne i Hercegovine, naročito istaknuvši njihov pređašnji podređeni položaj prema Austro-Ugarskoj u političkom i ekonomskom po­ gledu. Gsp. Vjekoslav Jelavić, stručni eks­ pert naše delegacije na kongresu mira, održao je 28. prošlog mjeseca pred đa­ cima viših pariških ^trgovačkih škola predavanje o ekonomskim prilikama kraljevstva SHS. Organizacija zaštite djece u drža­ vi Srba, Hrvata i Slovenaca. Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladoevički. Rad i nastojanje oko zaštite djece do­ biva svaki dan konkretnije oblike. U po­ sljednje se vrijeme i kod nas prešlo iz vjeri neopravdano i ne pristajte za ćejfom onih ljudi, koji su još otprije zašli u bludnju, druge zaveli i sami skrenuli s pravog puta!) »Ijjakjum velguluvve fiddini...« (Ču­ vajte se pretjeranost! u vjeri, jer je uni­ štila one, koji bijahu prije vas — pre­ tjeranost u vjeri.) »Inneddine jusrun...« (Ova je vjera (Islam) zaista lahka. Niko se s vjerom ne može nadmetati u strogosti i žestini, da ga ona ne će nadvlajdati (on će šu­ štati i pasti), za to idite sredinom i pr> bližujte se k njoj!) Navedena dva ajeta i dva (vjerodo­ stojna) hadisa i odviše jasno govore, a da bi im trebao komentar. Islam već samo time, što u jelu, piću i u svačemu drugom nalaže strogu umjerenost i što strogo nalaže čistoću, poklanja pažnju našem zdravlju toliko, koliko nijedna druga vjera. Ne trebam ovdje isticati ono. iz čega bi se vidjelo, koliku važnost Islam polaže čistoći. To je i odviše poznato. Samo ću reći i ov­ dje, da možda ni jedna vjera na svijetu ne poklanja Čistoći pažnje koliko Islam. Jest, ali na žalost se mi, muslimani, bar većina nas, a osobito oni u selima, slabo držimo ove vjerske odredbe, kao što slabo uvažujemo i druge njezine savjete i naputke. Sve što će naškoditi bilo — tjelesnom, bilo umnom — zdravlju, po Broj 43 teoretičkog stručnog i novinarskog ras­ pravljanja na praktično provađanje. To je podjedno ono polje javnog rada, na kojemu se u plemenitoj i rodoljubnoj utakmici možemo naći svi zajedno. Naša djeca trebaju obilne pomoći i zaštite. Mi smo dužni da se za njih brinemo, jer u njima je sva naša budućnost Država i društvo dužni su sudjelova­ ti u tom radu. Dužnost države leži u njezinoj svrsi i ustrojstvu, a dužnost društva je moralna i narodna. Država ne može dati zapuštenoj i osirotjeloj djed ono, što joj daje društvo. Društvo treba da takvom djetetu dade odgoj i socijalan položaj, da mu zamijeni oca i majku, da mu pruži puno srce i ljubav. Zato vidimo, da je karitativni i kulturnosocijalni rad podijeljen između društva i države. Jedan njegov dio vrši privat­ na inicijativa i djelatnost privatnih dru­ štava i organizacija, dok drugi dio izvršuje državna uprava. Pošto taj rad ne podnaša onaj način rješavanja i uredo­ vanja, koji je poznat pod imenom »bi­ rokratizma«, nego traži e 1 a s t ic i t e't u shvaćanju i provađanju onih mjera, koje se prema različitim prilika­ ma pokažu kao potrebne, iziskuje sama narav toga rada, da ga u najvećoj mjeri provađa privatna inicija­ tiva, koja može u svakom pojedinom slučaju potrebitu pomoć pružiti brže i djelotvornije od državnoga upravnog aparata, koji je prečesto spor i paragrafiran. Stoga vidimo, da u kulturnim i naprednim državama privatna društva i privatne organizacije izvršuju najveći dio socijalnog rada, a država ih u nji­ hovom plemenitom nastojanju samo pot­ pomaže. Tu pomoć pruža država u ma­ terijalnoj i moralnoj potpori. U Engle­ skoj i Sjedinjenim Državama Sjeverne Amerike izdržavaju privatne organiza­ cije ne samo dječija skloništa, sirotišta, kolijevke itd., nego i škole, dječije bol­ nice, nahodišta. odgojilišta itd. U tome leži i tajna odličnih uspjeha, koji se tim načinom postizavaju. Kod nas Hrvata i Srba djeluje na tom polju javne skrbi priličan broj privatnih kulturnih i humanitarno-socijalnih dru­ štava, kojima je svrha, da zaštite i od­ goje djecu, koja su zapuštena. — No njihov rad nije jedinstveno udešen, ne­ go je raštrkan. Time se cijepaju sile, a ne postizava se ni racionalna zaštita. Jedno takvo društvo ne zna za drugo, često ne stoje ni u kakvoj vezi i ako im je jednaka svrha, za kojom idu. Prilike, u kojima mi živimo, nijesu tako razvi­ jene, da bismo sve mogli tražiti od pri­ vatne incijative. Kod nas nije posvemašno razvijena ni svijest o zajedničkom i općenitom radu, pa je u većoj mjeri po­ trebna potpora državne uprave, kako bi se skladnim djelovanjem jedne i dru­ ge akcije postignuo željeni uspjeh. Na tom je polju prvi korak uči­ njen u Hrvatskoj. Ondje je još prije početka svjetskog rata opstojao veliki broj društava, koja su osnovana u sva­ kom većem i manjem mjestu, a koja su prema svojem programu radila na soci­ jalnom polju. Da se taj rad pojednostav­ ni, da se uopće dobije njegov prijegled, osnovan je banskom naredbom broj 5927/prez. od 2. srpnja 1914. »Središ- Islamu je zabranjeno, te onaj, koji hoti­ mično i znajući počini nešto, su čim će narušiti svoje zdravlje, čini po vjeri ve­ liki grijeh. Bacati sebe u pogibelj, pa u kojem bilo pogledu u Kur’anu je izrije­ kom zabranjeno. Čovjek, koji bi na pr. bio na umoru od gladi, a imao pri ruci svinjetine ili mrljine, Hi od žeđi, a na raspolaganje mu bilo vina morao bi to upotrijebiti, da se spasi od pogibelji. Ako bi iz »prevelike pobožnosti« pustio se da umre, ne htjednuvši upotrijebiti spomenutih, inače vjerom zabranjenih stvari, umro bi kao jedan veliki grijeŠnik. Okolnost da je Islam bio prvi, koji je ustanovio kontumac (karantenu), za­ branivši i ići u mjesto, gdje hara kuga kao i izlazenje onima, koji su se u do­ tičnom mjestu zavrnuli, — najbolje ka­ že, koliko Islam drži do nas i našega zdravlja. Radđ ovih i ovakiih stvari, što ih Islam traži od svojih Sljedbenika i radi njego­ vih mudrih uredaba i ustanova u svako­ me pravcu, islamski naučenjaci definuju vjeru kao jednu Božju ustanovu, koja vodi sreći 1 blaženstvu na obadva svi­ jeta. Budimo pravi muslimani, pa ćemo biti veliki i jaki, snažni i moćni, ugledni i impozantni, te i na dunjaluku i na ahiretu sretni i blaženi! Još Jednom: budimo muslimani! �„НРАВДА* — »PRAVDA*/ .u zemaljski odbor za zaštitu Ladica mobilizovanih i u ratu pogivojnika iz Hrvatske« u Zagrebu. Taj je odbor službeno središte a sav socijalno-politički, karitativni, kulturni i ratnopripomoćni rad u Hr­ vatskoj. Kasnijom ba n sk om n a r edbom broj 2921/prez. od 18. srpnja 1917. Udana je točna organizacija toga od­ bora, koji je svoju djelatnost protegnuo ла čitavo područje Hrvatske. Njegova je zadaća, da uredi i jedinstveno pro­ vede dobrotvorni rad oko zaštite poro­ dica mobilizovanih i u ratu poginulih /vojnika; da se brine za valjan duševni i tjelesni uzgoj mladosti uopće; da vodi prijcgled nad dobrotvornim zavodima i društvima cijele zemlje i da promiče nji­ hovo nastojanje, da ono bude što jedinstvenije, a napose, da vrši nadzor nad podređenim uredbama, i to u prvom re­ du nad radom županijskih, gradskih i mjesnih odbora te povjereničkih vijeća i povjerenika. Osim svega toga zadaća jc toga Odbora, da u svim stvarima za­ štite mladeži savjetuje i podupire hrvat­ sku vladu i da u tom pravcu daje poti­ caje kako zakonodavstvu, tako i držav­ noj upravi. Taj je odbor sastavni dio hrvatske .vlade, odjeljenja za unutarnje poslove, ali nije organiziran birokratski, nego mu stoji na čelu posebni predsjednik, koga imenuje hrvatski ban. Članove Središnjega Zemaljskog Odbora u Za­ grebu imenuje ban. Taj Odbor vodi sve •spomenute poslove za cijelu zemlju. U »tome ga pomažu niže organizacije, i to: 1. Županijski Odbori, koji su osnovani u svakom sijelu županije (naJša okružja). Ti se odbori brinu za gor­ nje poslove svoga županijskog područ­ ja. Njihov je predsjednik veliki župan, a tajnik županijski školski nadzornik. 0stale članove, i to po jednoga člana iz svakoga grada i kotara županijskog područja, imenuje veliki župan. Županijski Odbor pomaže osim osta­ loga svojim savjetom sudovima u svim .stvarima skrbi oko mladosti, a ide na ruku i sirotinjskim povjerenstvima, te redarstvenim, školskim i upravnim ob­ lastima. Napose se brine oko toga, da se sredstva, koja mu stoje na raspolaga­ nju, pravedno podijele prema potrebi. Pojedini odbornici treba da na sjedni­ cama, koje se obdržavaju barem, jedarrfput svakog mjeseca, izvješćuju o sta­ nju i zaštiti siročadi, te siromašne djece uopće. O svome djelovanju šalje svaki treći mjesec izvješće Središnjem Ze­ maljskom Odboru, od kojega prima po­ trebite upute. 2. GradskiOđborl, koji su osno­ vani u gradovima Zagrebu, Osijeku, Va­ raždinu i Zemunu. Na čelu im stoji na­ čelnik grada. Tajnika imenuje načelnik. Ostale članove odbora imenuje svake treće godine gradsko zastupstvo izme­ đu uglednih i za dobrotvorni rad zauze­ tih muških i ženskih građana. Osim tih imenovanih odbornika dolaze u te od­ bore kao virilni članovi: dušobrižnici sviju vjeroispovijesti, ravnatelji pučkih škola i gradski fizik. Njihovo područje rada jednako je onom županijskih odbo­ ra, a neposredno su podređeni Središ­ njem Zemaljskom Odboru. U ostalim većim gradovima: Senju, Bakru, Sisku, Karlovcu, Petrinji, Ko­ privnici. Bjelovaru, Požegi, Križevcima, Brodu, MitrovJci, Srijemskim Karlovci­ ma. Petrovaradinu i Sušaku osnovani su gradski odbori jednako kao i u rečenim većim gradovima (Zagreb itd.), samo su u svome djelovanju podređeni Županij­ skom odboru. 3. Mje sni odbori osnovani su za sva trgovišta i općine. Neke članove imenuje županijski odbor između muš­ kih i ženskih građana, koji se osobito brinu za te poslove, dok su dušobrižni­ ci, ravnatelji pučkih škola i liječnici vi­ rilni članovi toga odbora. 4. Povjerenici. Na prijedlog žu­ panijskog (ili mjesnog odbora osniva Središnji Zemaljski Odbor po cijeloj zemlji povjerenike i povjerenice. Ti se izabiru između dušobrižnika (vjerskih službenika), uČitelja(-ica) i drugih ljudi • dobra srca onoga kraja. Njihova je za­ daća, da točno nadziru tjelesno i du­ ševno, a napose religiozno i ćudoredno napredovanje svakoga osirotjeloga i za­ puštenog djeteta, pa i onoga, koje ne traži nikakve potpore. Da se taj nadzor mogne što uspješnije sprovesti, ne smi­ je nijedan povjerenik nadzirati više od deset oslrotjele djece. Svi su povjerenici(-ice) članovi gradskog i mjesnog od­ bora. 5. Povjcrcnička vijeća« On­ dje, gdje nema ni gradskih ni mjesnih •odbora, sačinjavaju povjercnici(-icc) iz­ vjesne školske općine povjereničko vi­ jeće. Predsjednika i tajnika izabiru sami povjerenici između sebe. Tome vijeću pripadaju i svi vjeroučitelji, učitelji(-ice) pučkih i građanskih škola te općinski liječnici. Mjesnom odboru i povjereničkom vi­ jeću je zadaća, da sastave imenik sve zapuštene i osirotjele djece (ne samo ratne siročadi), da nadziru savjesno vr­ šenje dužnosti sa strane povjerenika, i da o svemu radu svaka tri mjeseca pod­ nose iscrpiv izvještaj Središnjem Ze­ maljskom Odboru. Svaki odbor i vijeće pozvano je, da predlaže i savjetuje više odbore i sve oblasti u stvarima i potrebama zaštite mladeži i djece uopće. (Nastaviće se). Pregled. Priznaje nas i Francuska. Francuski poslanik u Beogradu vikont De Fontnej primio je iz Parisa zvanično saopštenje, da je vlada francuske republi­ ke priznala kraljevstvo Srba, Hrvata 1 Slovenaca, o čemu je poslanik izvijestio našu vladu. Time je našu mladu državu priznala cijela ententa izuzam »junačku« i »vi­ tešku« Italiju. Pitanje Baranje. Vijeće četvorice ko­ načno je odlučilo da imade Jugoslaviji pripasti Prekomurje i veći dio Baranje. Naši se delegati time ne zadovoljavaju, već traže čitavu Baranju napose njezin sjeverni dio, koji je napučen u velikom dijelu našim narodom. Jadranski problem. Ministar vanjskih posala dr. Trumbić ovako se je izjavio o jadranskom problemu: 1) Wilson sto­ ji na svom nedavno istaknutom staja­ lištu i izjavljuje da će prihvatiti samo onakav kompromis, na koji još prije pristanu obje stranke. Ipak je bio spo­ razum sa američkom delegacijom, da jugoslavenska delegacija odgovori na ta­ lijanski predlog. Jugoslavenska delega­ cija odgovorila je na taj predlog, da u načelu prihvaća misao riječke lokalne autonomije, samo da uzmogne zadržati i produžiti veze sa saveznicima i u ta­ danjim okolnostima, ali traži korekture. Granica riječke države smije ići samo do Rječine, a prijeći ne. Ne smije obu­ zimati Sušak ii otok Krk koji moraju ostati jugoslavenski. 2) Državica mora opsizati sudbeni okrug Pazin, Labin, Puzet, Volosko i otok Cres. 3) Vanj­ ski (dalmatinski/otoci, koji leže pred Zadrom i Šibenikom moraju pripasti Jugoslaviji. 4) Vanjski otoci Lošinj, Vis i Lastovo neka pripadnu pod suverenitet saveznih naroda, da Italiji budu na taj način osigurane strateške granice. 5) Jugoslavenska delegacija zahtijeva kon­ cesiju popravka granica u Koruškoj i slovenskim župama u Mađarskoj. 6) 0sim toga ima Jugoslaviji pripasti 250.000 tona bivše austrijske trgovačke mornarice. Stanje u Koruškoj. Službeni komunike vrhovne komande za 7. juni glasi: Pošto Austrijanci nisu primili naše uslove do datog im roka, to su naše po­ bjedonosne trupe ušle u Celovac (Klagenfurt) 6. juna prije podne, da bi us­ postavili red u varoši, koju je neprija­ telj bio evakuisao. Međutim istoga da­ na u 16 časova austrijski delegati pot­ pisali su primirje, po kome u našu zonu ulazi Celovac, Gospa Sveta, Velikovac i Sveti Pavle. Sjeverno ođ naše zone postojaće i jedna neutralna zona. Nepri­ jateljstva su prestala 6. juna u 19 ča­ sova. Austrijanci su dužni da naknade štetu, počinjenu njihovom majskom ofensivom. Zahvala junacima. Prijestolonasljednik A 1 c k sa n d ат, kao vrhovni komandant cjelokupne vojske izdao je ovu nared­ bu: »Potpisujući ukaz o demobilizaciji trećeg poziva srećan sam što javno mogu iskazati svoje puno priznanje i zahvalnost vrlim trećepozivcima na če­ stitoj i predanoj službi svome vrhovnom komandantu i svojoj otadžbini. Negledajući na svoje već odmakle godine, ne vodeći računa što ste većina još odavno prešli zakonsko doba službe u trećem pozivu, ne obzirući se na og­ romne teškoće bavljenja i izgnanstva van domovine, vi, obveznici trećeg po­ ziva pokazali ste primjerom vašoj djeci i mlađim pokoljenjima kako treba slu­ žiti svoju otadžbinu i vršit svoju duž­ nost do kraja. Kako u borbi, tako i na predugim marševlma i na ostalim teš­ kim ratnim službama vi ste bili bez straha i prekora. Vi ste bez gunđanja podnosili sve oskudice i teškoće, neiz­ bježno skopčan^ sa ratom. Vi ste svojim moralom i istrajnošću ulivali povjerenje u duše mladih vam drugova i očeličili njihovu volju za borbu do kraja, a samo takovom vo­ ljom mogli smo i zadobiti pobjedu nad neprijateljem i ostvariti našu narodni ideju ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slo­ venaca u jedno veliko zajedničko kra­ ljevstvo. Budite gordi onim, što ste učinili. Vaša je zasluga u toliko veća, što ste postigli u posljednjim godinama vaše muške snage, kad bi već imali pravo na odmor i počivku. Idite vašim domovima i pričajte omladini vaše pod­ vige, vaša djela, vaše muke i patnje. Želim vam, da u velikm i slobodnom kraljevstvu, koje ste i vi stvarali uži­ vate u miru, koji nastupa sve blagoda­ ti i sreću, koje ste velikim žrtvama zadobili. Živjeli moji nepobjedivi i hra­ bri junaci trećeg poziva!« Turska mirovna mesija. »Matin« ja­ vlja, da se u Parisu očekuje dolazak velikog vezira Damad Ferid paše i Kemal bega; oni dolaze službeno, da ih konferencija sasluša, ali ne kao puno­ moćnici. »Excels«ior« piše o tome: »To je mi­ sija stručnjaka, a ne punomoćnika. Još nema zbora o ugovoru sa turskim car­ stvom«. »Action Francaise« veli tako­ đer, da je vijeće četvorice odlučilo, da će saslušati turske zastupnike ne kao punomoćnike, već kao stručnjake; ne radi se dakle o kakvom pregovaranju, koje bi se odnosilo na budući ugovor. Francuska štampa odobrava, što se vijeće odlučilo, da sazove Turke. Jedini »Eclačr« i »Oeuvre« vide u toj mjeri nepravednost prema Turskoj. Carigradski patrijarh proti Turskoj. ✓»Temps« objavljuje spomenicu ekvmenskog patrijarha, upućenu mirovnoj kon­ ferenciji. Spomenica se bavi time, da li se ima ostaviti sultan u Carigradu, pa razglaba to pitanje sa stanovišta prava naroda, da sami odlučuju o svojoj sud­ bini. Ako ne bi moguće bilo ispuniti že­ lju Grka i Jermena, (Kakvo li je to n arodno »samoodređenje«? Pr. ur.) da budu prisajedinjeni s Grčkom, onda — veli spomenica— pomenuti narodi to­ plo žele, da save-z naroda povjeri Grč­ koj mandat nad Carigradom; jer dok Carigrad bude pripadao Turskoj, ne će nikad biti mira. Jedimo je moguće rje­ šenje to, da se sultan opremi u Anatoliju. Moreuzi se mogu internacionalizovati. Drsko izazivanje. Da, drski izaziv. U bilješci »Neobavi­ ještenost iH izazivanje?«, što je u pro­ šlom broju namijenismo uredništvu »Glasa Naroda« raščinismo trččavost jednog nastojanja g. profesora НакЦе Hadžića i stavismo pitanje, da li se ove stvari u list f u r t i m a š e ili se s njima solidariše i samo urednštvo. Subotnje pisanje »Glasa« dalo nam je dokaz, da se radi o furtimašenju, jer je subotnjj »mozaik« zaista pravi odraz osjećaja, što vladaju u razbješnjelom srcu profesora Hakije kojem čak i jedno »Zvono« želi — bolju pamet. S toga ne ćemo zalaziti u raščinjanje pravog i čistog jala, koji viri iz svakog retka, što je namijenjen »mrač­ nom Osvitanju*« niti ćemo da ulazimo u kakvu obranu samog društva. Za ovaj napadaj može se »Osvitanju« samo čestitati, jer je odavno rečeno, da »nije ni vuk, za kojim psi ne laju«. Mozaik osjećaja desavuisanog kulturtregera glasi: »Osvitanje« se zove jedno društvo mladih musliman­ ki, koje je sebi postavilo zavidnu zada­ ću, da prosvjetom i kulturnim radom podigne duševni nivo bosanske musli­ manke i da od nje učini dostojnog i ravnopravnog člana našeg društva. Mi smo još odmah čim se ukazala prva svjetlost ovog »Osvitanja« dobrim že­ ljama pozdravili njegovu pojavu, ali nam je ipak, pored svega toga, ostalo nešto skepse, jer su iza ovog svi­ tanja stajali takvi elementi, koji susveprijenegolinosioci svjetlosti Iza »Osvitanja« stajao je mrak. Ovaj je mrak u posljednje vrijeme toliko preuzeo snagu u ovoj kulturnoj pojavi, da je sasvim pokrio i sakrio njeno lice. »Osvitanje« je kao i lucus a non lucendo, od njega ne dolazi zora. Nego nešto drugo. U »Osvitanju« je bila kao odbornica i gđica Almasa I., učiteljica na musli­ manskoj djevojačkoj školi u Sarajevu. Grijeh ove gospođice je taj što se zaru­ čila i vjenčala sa jednim profesorom muslimanom, koj je mišljenja da islam Страна 3 Strana ne brani pravovjernim noše­ nje šešira i da muslimanke mogu otkriti svoje lice. Ovaj grijeh je tako strašan da su gospođicu jednoglasno isključili iz društva i njegove sredine. Tako je započelo »Osvitanje« i u praksi svoj kulturni rad, da pokaže cije­ lom svijetu kako ono misli dati slobodu muslimanskoj ženi, kako je umije podići na viši kulturni stepen. Slu­ čaj gđice Almase I. je toliko rječit i jasan, da potpuno osvjetljuje mračno rađanje zore u ovom »Osvitanju«. Ali još je interesantniji komentar, koji se tom prilikom čitao u jednom listu »ju­ goslavenskih« muslimana. Njegov zavr­ šetak glasi: »Žalimo je, ali smo preči sami sebi. Sama pala, sama se ubila! (Uskličnik meću, po svoj prilici, nosioci svjetiljki u »Osvitanju«). Mi se potpuno solidarišemo sa postupkom vodstva »Osvitanja«, a jednom zgodnom prilikom osvmućemo se potanje na upadljive slu­ čajeve, koji pobuđuju nepovjerenje i smetaju našem zdravom kulturnom raz­ vitku«. Ove bi se posljednje riječi sma­ trale finom ironijom kad ne bi bile stra­ šan sarkazam. Ova »sredina« misli, da će samo tako ubrzati zdravi kulturni razvitak muslimanskog elementa ako što energičnije bude zavija­ la i umotavala ono što hoće da se razvije. Ovo »Osvitanje« mi­ sli, da će muslimanskoj ženi svanuti sa­ mo onda, ako se potpuno zakloni od svih zraka svjetlosti, koje do nje dopi­ ru. To se zove »zdravi kulturni razvi­ tak«. To je možda i tačno kad se posmatra sa gledišta mraka. Ali sa gledi­ šta »Osvitanja«, to je laž. Stoga molimo, da se metne pravo ime. Mi predlažemo *S m r k a v a n j e«. Naši dopisi. G. Vakuf, 10. juna. Propaloj austrijskoj upravi i njenom režimu zaglupljivanja širokih narodnih masa nije bilo nikako po volji gospo­ darsko, ekonomsko i kulturno pridignuće našeg naroda uopće, a nas muslima­ na napose. Nije joj išlo u račun, da se mi muslimani gospodarski ojačamo, ekonomski pridignemo i kulturno razvi­ jemo. Da je to tako i da je upravo maćuhinski postupala sa nama pored mno­ go drugih dokaza evo još jedan, koji na enklatantan način u pravoj slici poka­ zuje njeno neraspoloženje naprama na­ ma muslimanima. Naše mjestance na­ stanjeno je pretežnim dijelom sa musli­ manima. Broj pučanstva u G. Vakufu (gradu) ustanovljen je prilikom popisa u oktobru 1910. godine sa ukupno 1953 duša. Od toga je Srba pravoslavnih 7. Hrvata katolika 373, a muslimana 1566. Od nazad 8 godina nijesmo imali mu­ slimana učitelja na ovdašnjoj narodnoj osnovnoj školi i ako su kako se vidi iz gornje statistike muslimani pretežniji. Više smo puta molili za učitelja musli­ mana i to je uvijek bio: »glas vapiju­ ćeg u pustinji«. Sada smo opet u febru­ aru о^ g. zamolili zemaljsku vladu za namještenje učitelja muslimana. I ako do danas ne dobismo na tu molbu nikakva rijšenja, nijesmo izgubili nadu, da će se zemaljska vlada odazvati na našu oprav­ danu molbu. Ako je išlo u račun tuđin­ skoj propaloj upravi, da smo mi musli­ mani u džehaletu i neznanju, mraku i tmini, neprosvijećeni i nazadni to ne ide u račun i ne smije da ide našoj narodnoj vladi, jer i mi smo jedan dio naroda, koji sačinjava našu mladu i svima nam jednako dragu državu. Drzak napadaj. Oružnički stražmeštar Michailo Ghill u društvu sa nepoznatim osobama napao je dne 4. juna t. g. u sri­ jedu u 1 sat poslije ponoći na kuću Al­ mase Rogonjić, čiji je suprug prije 10 dana umro. Almasa je u kući sama i taj napadaj je poduzet s namjerom, da tu nevinu žensku obesčasti i ogorčenje iza­ zove kod ovdašnjih muslimana. Na nje­ no zapomaganje doletio je Hasan Diz­ dar i kad je razumio o čemu se radi od­ letio je po stražara, i kada je ovaj do­ šao, Ghill je dao vatru petama. Bježe­ ći pjevao je švapske pjesme, što je valj­ da značilo, da se on ne boji stražara. Stvar je odmah prijavljena kotarskoj is­ postavi, pa se opravdano nadamo^ da ovaj barbarski napadaj drskog i izazov­ nog crno-žutog uljeza ne će proći ne­ kažnjen i ovo iznoseći na javnost svra­ ćamo pažnju krilnog zapovjedništva u Livnu i zapovjednika oružnika za kotar bugojanski poručnika g. Bilića sa mol­ bom, da drskog napadača ne samo kaz­ �Strana 4 Страиа ne nego i premjeste sa oružničke postaje u Gor. Vakufu i nama za nanešenu po­ vredu kućnog praga, svetinje svakog poštenog čovjeka, dadne na taj način zadovoljštinu. Adže. Domaće vijesti. V't>ljelenje trafika. U pošljađnje vrije­ me stižu nam tužbe, da se u mnogim mjestima po najnovijoj naredbi delega­ cije ministarstva financije oduzimaju dosadašnje dozvole za prodru duhana i dijele novim prodavačima. Kao u sva­ kom postupku bosanske vlade, tako se i kod podjele trafika čine muslimanima velike nepravde-^oznajemo n. pr„ da je u Maglaju «vom prilikom dobio do­ zvolu za prodaju duhana samo jedan musliman, a sve ostale pravoslavni, i ako je varoš Maglaj pretežno musli­ mansko mjesto. Mi tome ne bi ni pri­ govarali, da su dozvole dobili ljudi sla­ ba materijalnog stanja, već su i ovdje kao i u mnogim drugim slučajevima pomagane gazde, a odbijani čak i in­ validi muslimanu Medu onima, koji sa­ da dobiše dozvolu, imade jedan, koji imade još dvije dozvole za prodaju du­ hana na selima, a drugi, koji je za vri­ jeme rata u aprovizaciai zarađivao pare. Naši poslanici namjeravaju, da o svim ovakim nepravdama, o kojima .smo mi dosele pisali, povedu riječ u narodnom predstavništvu, pa molimo sve naše mjesne odbore i prijatelje naše organi­ zacije, da nam jave sve podatke o eventualnrm nepravdama, koje su uči­ njene muslimanima pri podjeli duhan­ skih dozvola. Anketa o agrarnoj reformi u Beog­ radu. Ministar za agrarnu reformu sa­ zvao je predstavnike zemljoposjednika iz svih krajeva naše države radi anke­ te o zasnovanoj agrarnoj reformi An­ keta će se obdržavati 17., 18. i 19. o. mj. I »Udruženje zemljoposjednika B. i H.« pozvato je brzojavno od ministra za agrarnu reformu, da izašalje do 6 de­ legata na rečenu anketu, o čemu će se odlučiti na sjednici centr. odbora, koja je zakazana za 14. o. mj. Zahvala Regenta. Na brzojavni poz­ drav centralnog odbora »Udruženja zemljoposjednika B. i H.« odgovorilo je Njegovo Kr. Visočanstvo PrijestolnasIjedmk Regent Aleksander slijedećim brzojavom: »Zemljoposjednicima B. i H. najtopli­ je zahvaljujem na pozdravu, poslatom mi sa sastanka. Aleksander«. Dobar odziv regruta. Prema izvje­ štajima pojedinih krugova odziv regru­ ta je odličan. Na regrutovanje nisu do­ šli samo oboljeli regruti. Briga za radništvo. Ministar za socijal­ nu politiku sprema zakonski predlog o osiguranju radnika naše države. Zakon predviđa osmočasovni rad, fcodizanjt svijetlih radionica, radničkih stanova, bolnica i druge potrebe radnoj klasi Neopravdan postupak gradske аргоvizacije u D. Vakufu. Tuže nam se iz Prusca: Ovih dana prispio je jedan va­ gon šećera za kotar bugojanski, od če­ ga je otpalo gradskoj aprovizaoiji u D. Vakufu 25 m. Taj je šećer podijeljen građanima grada D. Vakufa i to 1 kg po osobi, dok općine, medu kojima je i Prusac nijesu dobile ništa. Iznoseći ovo na javnost pitamo zemaljsku vladu čijom je krivnjom ta nepravedna podjela usli­ jedila, te da li samo vakufljani imaju pravo na tako rijetke, a prijeko potreb­ ne vikkialije ili i svak drugi. Molimo, da se ta pogrješka ispravi i šećer svima kao što je uvijek činjeno jednako podi­ jeli, jer to traži i Božji i ljudski zakon. Poziv na skupštinu. Od člana Nar. Predstavništva & dra Živka Nježića primismo ovo pismo: »Gospodine uredničel Molim Vas, da u Vaš cj. list uvrstite ovo: Radi opšteg znanja javljam, da ću doći na zbor, koji će se održati u Da­ njoj Luci 22. o> mj. Svrha je moga putovanja u Banja Lu­ ku, da referišem o stanju, u kome se nalazi agrarno pitanje i da neposrednim dodirom s narodom provjerim sam svo­ je nazore o ovom pitanju, kako bih mo­ gao i dalje pravilno da tumačim nje­ gove istinske želje. Ma da je ovaj zbor zakazala demo­ Broj 43 Број .PRAVDA" — „ПРАВДА" kratska stranka, ja ipak, na svoju odgovo-rnost, pozivam da na nj dođu svi, ,koji se interesuju za agrar bez obzira na stranačku orijentaciju i bez razlike na vjeru i pleme. Gosp. uredniče, mnogo Vam hvala. Dr. Ž. N j e ž i ć, član agrarnog odbora. Svraćamo pažnju na ovaj poziv, a u kojem od idućih brojeva označićemo svoje stanovište o ovome pozivu. Пододбори и повјервнмци »Просвјвте«. Молимо с®е пододборе н павјерв’ нике »Просвјете«, да пошаљу сав ужупљеви новац и обрачул, и да јлве тачан (»poj чланова најдаље до 7. (20.) јува. Ово je шггребло ради жшјештаја за Глшвну Просвјетииу скуиштину. Главни Одбор »Лроевјете«. Прослава Видов-дана у Сарајеву. Изаслакици Главнога- Одбара! Просвјсте, Папретка, Уједнњеног Српског и Хрватског Сокола, Добротворне Просвјетне Задруге Југословенкл, Добротворне Задруге Српкиња, Српског Занатлијског Удружвња, закључили су на предкопференцији одржаној 6. јуна да замоае лреставнмве свјгх културних усташова и преставникевојскс у СаЈрајеву, да заједнички одрже сасгавак и утврде програм свечаности. Ова *прва копференција одр»ahe се у сриједу 26. маја (11. јуна) 1919. у 18 сати na ввчер. Да сазове преставнике предконференција1 опуномокила je r. Симу МирковггЕа, предсједнлка Главнога Одбора Просвјете. Gospodarstvo. Ukinuta slobodna trgovina. Ministar­ ski savjet ukinuo je slobodnu trgovinu i stavio je pod kontrolu vladinih or­ gana. • Brašno za Jugoslaviju. Na Rijeku je prispjela pošiljka iz Amerike od 6000toma brašna, određena za Jugoslaviju. Naš trgovački promet sa Češkom. U ugovoru što je sklopljen između kon­ trolne i kompenzacione uprave za me­ đunarodni promet u Pragu i centralne uprave za trgovački promet sa inostranstvom u Beogradu, predviđeno je da ćemo mi uvesti iz Čehoslovačke ovu količinu robe: mjesečno 12.000 tona ugljena, od čega najmanje 2000 tona plinskog, i 500 tona kovačkog ugljena, 4000 do eventualno 8000 tona koksa, 600 vagona šećera za tri mjeseca i 15 do 20 vagona žigica mjesečno. Kod do­ bave tih artikla ne će moći sudjelovati privatnici, već će ju provoditi sama dr­ žava. Uvoz ovlaštenim trgovcima i obrtnicima dozvolit će Centralna upra­ va za trgovački promet sa inostranstvom kroz svoje podružnice za slije­ deću robu: staklo, porculan, keramički proizvodi, papir, tekstilna i konfekcij­ ska roba, remenje za pogon, ulje za pogon, vazelin, ulje za čišćenje, vretenJ sko ulje, svijeće i parafin, mineralne bo­ je, pokost (lak), kit, tutkalo, ostali ke­ mijski produkti, bijeli lim, gospodarski alat i pribor, kuhinjsko posude, ostali proizvodi ođ čelika, gvožđa i drugih me­ tala, elektrotehnički materijal, ostali strojevi i motori. Za izvoz u CehoslovaČku predviđeno je: kukuruza najmanje 1500 vagona; Starog krompira 400 vagona; Novog krompira po mogućstvu ; Pasulja 30 va­ gona; Jaja 10,000.000 kom.; Sira 10 va­ gona, Svježeg svinjskog mesa 60 va­ gona; Suhog svinjskog mesa 10 vagona; Masti najmanje 25 vagona; po moguć­ stvu više; Rogate stoke po mogućstvu; najmanje 1000 kom. Gusaka i živine 20 vag. Vune i lana po mogućtvu; Kudelje 100 vagona, Ekstrakta za činjenje koža najmanje 200 vagona, odmah, osim to­ ga po mogućstvu i dalje količine ako ih imaj na raspoloženju. Jzvozu prije ovoga ugovora kupljene robe neće se u granicama ovog ugovora činiti smet­ nje; Kestenovog drveta po mogućstvu; Tvrdog drveta bukovog i hrastovog po mogućstvu; Krpa 200 vagona; Sumpor­ nog pinta po mogućstvu; Gvozdene ru­ de 200 vagona; Manganove rude po тпоgućstvu; Bakra po mogućstvu; Olova po potrebi; Cinkovog praha po potrebi; Sirovog magnezita ne kalciniranog po potrebi; Baksita po potrebi; Hromovog oksida po potrebi; Smole i kolofonijuma po potrebi Porez na neženje. Narodnom pred­ stavništvu podnesen je na ustavno pre- tresanje zakonski predlog o porezu na п oženjene. Gradnja željeznica u Srbiji Radi opravka i građenja pruge uskog kolosjeka Gostivar—Prilip i Gostivar—Kičevo —Ohrid odobren je kredit od tnilion dinara. Radovi počinju odmah i do je­ seni biće završeni. Trešeljak. Sahat kula. Nije ona s granice, nego sarajevska kod Begove džamije. Čuje se na Bakije kad iskucava, ali koliko je sahat na njoj, ne možeš vidjeti ni ispred Imareta. Mutevelija Hamdibeg priredio nam je s kulom jedno iznenađenje: Na prvi dan ramazana skinuo je s kule sve četiri ploče i s koje god strane sad po­ gledaš na nju, praznina zja. Dao je da se ploče očiste, jer se vele ne vidi šnjih, ni iz Bistrika koja su doba? Pričekaćemo, velite, dok se popravi — i stvar svršena. Ali jok! Ovo je jedna rama­ zanska mesela i mi je moramo još prije iftara analizirati: kamo čitava godina prije za popravak? Zaboravilo se. Pa kako se može sjetiti sad na to, kad se uz ramazan obično na sve zaboravi? — Eh eto. — Pa kad će biti popravljena i opet sve u redu na kuli? Bezbelli u oči bajrama. A dotle će svijet džaba, zavraćati glave i kriviti vratove po­ gledajući na kulu. Kogođ posti, proći će po pet puta^ na dan oko Begove dža­ mije, a po deset puta će izbaciti pogled na sahat kulu. Da mu je da je vidi ma­ kar od bezistana koliko je, jer s rama­ zanskim mrakom pred očima ni por/J najsjajnijih brojki i kazaljki ne bi ra­ zabrao mišta s nje ni s Logavinice, a kamo li od tunela sa Širokače. Bunun manasi? S dana na dan, deredžu po deredžu zaid će bivati huja na Hamdibega i grijeh njemu na vrat, što je sa«hat kulu razbatalio. To je ћијд rama­ zanska! Šta ako je! Pa to je on i htio, da je odmah sprva ramazana čekne svemu svijetu prije, nego li to ko njemu učini. — A opravdanje za to? Kakvo? — nema ga. Ko kaže? — ima! Nema. Ima? Nema!! — Zagustilo je... E, ko bi mogao na ramazanu izraču­ nati: ima li ili nema — na iftar bi ga pozvao. ТгжтпПг, 10. јаож. Val iirjeatitelj doinaje, đa ćc ovih dana ' •tici »Pravdi« original orakog propisa; j ,Ja nadeavjetnik — badaći ministar prav­ ' de, a predkodno šef praveeuđa (ito mi ie rti nudi) — nalalem: ! Doneaite iitim ilovima, na iatom mjoatn k’o ito ate par puta to učinili, a naročito 31./б. • 1». — ovaj ispravak mjesto treieljak: 1) Nije iatina, da se ja aovem Paialid, ne­ to je iatina, da ao аашо tako avao moj rah* motli otac. U citatom da aam ie tako i avao ja već preko 10 godina noaim neometano naalov Bbcg“ i prodjevak (molim da to ne aamijonite aa riječi »pridjevak* L wBadnjević“, pa aam aaatarom i doajeloića »tekao na to i pravo. 2) Nije iatina, da aam ja jedan dan u ovoj, drugi u onoj atranci, nego, je iatina, da aam ja isti dan n viie otranaka. Го ću činiti evo dotle, dok ne vidim, koja ee ae »tranka ц> čvratiti u vladi, Zato aam i poadravio rad w^rp. Zoro* i poslao joj braojavuo 60 K, kad je prva najavila oalobođenjo kmeta od aginakog jarma, a пШа no ometa, Ito oam isti dan snavao « Travniku i sastanak posjednika u obranu nji­ hovih prava. — Ja •• okrećem prema vjetrovi­ ma, ia čega bal ne mora slijediti da sam vje­ trenjača ili vjetrogonja. Ja naime jurim ва vla­ dinom havom, a ia 4. tačke ovoga ispravka ja­ sno oo vidi, da padam oamo u guotinu, u bollak,u rentabilne posle. Što ovih daua nepresta­ no klimam kriva jo promjenljiva hava, pa no mogu da tečne shvatim situaciju. I prije sam se da rečete držao ovog Is­ pravnog načela u vjetrovima. Radeći tako dotjero sam iorlo joč aa čvablna vakta; bio oam ,epo«icionalac“ pa mo jo Avabo tjerao — is ranga ■ rang, ne dajući mi se omiriti podulje ni u jednom. Za ovo progone ubrajam oo među paćenike..... Mogli biete mo priopodobiti i sa tihom, jer I nju ao nhvatiote ni sa rep ni aa glavu. •) Nije istina, da jo Tokmo po mojom na­ logu oskupljao eha lijo aa Kukrićsvu okupitinu, nego je naprotiv istina, da jo Tukmo bio bal onaj dan tako mahmuran, da jo jodva drićući na nogama, sa moj h^iur dolao, da uveličamo •kapitinu4) Nije istina, da jo samo Tokmln — pod imenom gasda Rafo Baruha - ispravak u „Gla­ su Navada* od SO. 6. boa logike, nego jo na­ protiv istina, da je onako ivo, lio iaiđo iapod moga pora 6) Nije iatina Ito mi se u prijalnjsm ne­ kom broju Pravdo pjeva; Da ae jadan aa aolon bor falim I on bi oo aelon oeulio, nego je naprotiv iatina, da ja debljam i debljan. Riječ ml no Ikodi, a degeneka ao ne bojim: Huenibeg jo tutor, a Hajrndinbog jo daleko, helo ne odgovaram ni eudu ni Đumiiićki. Konačno vam poručujem i velim, da v*a ee no bojim, jor, vi ne mijenjajući uvjerenja tnpogl.vi ote i nećete doći na vladu, pa vam noću ni u atranku. llalimbey Badnjević (jok Pačalić)« Međutim, mi mu ne vjerujemo. Jer, on je poatigao rekord u braini mijenjanja uvferoaja; u otanju jo u »4 cata auatapati 48 diametralno raailaaeoih oe miiljenja i braniti ih — do anoja. Nogo ako i dođe, mi ćemo ga opet (trpati u »Treieljak*. Na vile mu nema. A polto jo Halim feudi ja na velikoj paji, ja ću ići stopea niio, pa ću da ime predijem u Badnjić. P. s Ako oe Haiim of no umiri i ne po­ nudi oam od tebe računo, o kojima jo riječ n petoj taiki, progovoriću o tom opiirnijo, pa ma­ kar oe nelto čulo i u Beograd! Biće mi sovap. OGLASI: Dr. Štaka Bokonjić specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 po podne. Skerlićeva ulica br. 1. 73. 3-3 Advokatska kancelarija Dra Jakova Kajona nalazi se u Ferhadiji ulici broj 32 (Franičevića palaća) preko puta gradskog ko­ lodvora. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Br. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919. Objava. Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ davače se u šum. odsjeku zem. vlade u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi oko 14.009 kub. metara četinjastog drveta, što leži posječeno ili oboreno u drž. Šumi Igman-Hrasnica kod Sarajeva blizu koturače [Rollbahn], koju može kupac upotrebiti. Isklična cijena biće 10 [deset] kruna za jedan kub. metar korisnog a tri krune za 1 kub. metat ogrevnog drveta. Dražbovatelji imadu položiti vadi] od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. Pobliži uvjeti mogu se saznati u šum. odsjeku u Sarajevu II. zgrada, U. sprat, sobe broj 88. 77. 1—3- Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Prodaje se kuća jednokatna u Tahtali uli­ ci broj 11. Bjelave. 8_» ДАМАМА које желе да науче француски и еиглески језик дајем часове. За успех гарантујем. За услове обратити се r-ђици Фриди, Зембмлева [Пекушина] ул. број 1. 83 1—2 PRODAJE SE namještaj za jedaću I spavaću sobu, salonsko ogledalo, glaso­ vir i ostali uređajni predmeti. Vlditi se može dnevno od 12 do 16 sati u Bolnič­ koj ulici br. 4, stan međusprat. 81 MUSA ELMAZOVIĆ 9—10 gotL star, obučen u kabanicu od vojničke celte oti­ šao je od kuće prije 10 dana u mekteb I do danas nije se kući povratio. Ko zna štogod molim neka javi na adresu: EL­ MAZOVIĆ BAJRAM, Kralja Petra ul broj 2. ga Štampanih D. đt £ Кајов, Sazujevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ef30bc148fe4c71743ca151ee600c49.pdf 781091cf912b01e029d2daa88449f1f9 PDF Text Text Т%ТЧ tB Вж Ј Д1 ДЖ W0k Ж U j№&. wMk JM к ,1 К 4^. >з 2^ A В ^9W Sr w ii №М н Нш SI Виш Др3а|1 жЖ Izlazi subotom, utorkom SI ЖМ đHk Pretp latago dišnje 40 kruna, na pola godine 20 kruna* Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119 Broj 44. Naša organizacija i đačka omladina. »Pravda« nastoji da svim sredstvima onemogući eksistenciju siromašnim musliman­ skim đacima. Gospoda oko »Pravde« po­ kazuju da su neprijatelji islam­ skog napretka i islamske pro­ svjete. u »Glasa Naroda« br. 31. Srednjoškolac piusliman. Ove podvale, uvrede i klevetanja opovrgnuta su u 42. broju našega lista u članku »Muslimani srednjoškolci«. Iz­ vodima svoga poštovanog druga iz redakcionog odbora našeg lista želio bih pridodati ovo nekoliko primjedaba. Najbolja je politika za srednjoškolsku ^mlađanu: ne baviti se politikom. Od ^iskaranja nezrelih i nesređenih mla­ dića po političkim novinama može bita kamo štete po narod. Prikazivati našu Organizaciju i njen organ »Pravdu« neprijateljem islamske prosvjete i modernog obrazovanja ne samo da Je podvala, nego je i vrlo štet­ na rabota. Islamske mase, organizova|ne (gotovo bez iznimke) u našoj Orga­ nizaciji i okupljene oko našeg lista, mo­ gle bi se onim piskaranjem po »Glasu Naroda«, bar djelomično, zavesti na krivo mišljenje, da postoji neko nepri­ jateljstvo ili neke velike opreke temeđu vodstva naše Organizacije i između na­ ge omladine po školama. Ako naše mase dođu, nedaj Bože, do zaključka, do kog jc došao mladi go­ spodin u »Glasu Naroda«, da mi, vođe tih masa, »mrzimo svoju omladinu« i da »nastojimo da u njoj ubijemo dušu i srce«, onda će to. bez imalo sumnje, biti od velike štete po našu omladinu, i)0 naše nastojanje oko prosvjetnog pridizanja naših masa, a po tom i po sreću a bolju budućnost našega naroda. Da naša organizacija nije neprijatelj islamske prosvjete, naveo je dosta do­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kur’anu i Hadisu. XL Molitve (ibadet). Valja razlikovati dvovrsnu molitvu: 1. propisane dužne obredne molitve (ša­ ht), koje su vezane za određeno vrije­ me, forme ii formule; 2. osobne (lične) molitve zahvalnice i molbenice, koje se vrše od pobožnosti, da se na taj način dade izraza osjećajima. Obredne molitve obavljaju se pet pu­ ta svaki dan i to: prije sunčanog ishoida, u podne, nekoliko sati pred zalaz sunca, poslije zalaza sunca i uvečer priiie spavanja. Za petak i balrame i ostale mubareć-dane propisane su još posebne molitve. Za klanjanja se oče kur’anska ajeta, pri čemu se još izvode određene tjelesne kretnje: pravo stajati, duboko se sageti, na zemlju pasti i dotaći se kemije čelom i sjediti na koljenima. Kad w klanja zajednički za imamom (molilelj ispred sviju), mogu pravovjerni po­ redani u određenom razmaku u redovi­ ma rame uz rame i lakat uz lakat pobu­ diti baš neki svečani dojam svojom dis­ ciplinom pri molitvi, koju vrše u velikoj tišini j u redu. Sudjelovanju tijela pri molitvi pripi•uie se u Islamu kao i drugim vjerama <«Зн9И^^^ BK 4Hb Sarajevo, subota 14. juna 1919. (15. ramazana 1337.) Godina I. kaza moj drug u 42. broju »Pravde«, a i sku prosvjetu za jedan dan, nego ćete da i naša omladina sa modernom škol­ I vi sa svojim šeširima i sličnim provoskom naobrazbom nije izgubljena za ; kacijama za jedno stoljeće. Što će naša Organizacija izgubiti ra­ našu organizaciju, kao što bi želio mla­ di gospodin u »Glasu Naroda«, proizla­ di ovakovog pisanja u »Pravdi« jedan zi dovoljno jasno iz te činjenice, da u mali dio naše đačke omladine — i to Centralnom Odboru naše stranke, koji onaj dio, koji svojim nepatriotskim po­ broji oko 30 članova, sjedi 15 ljudi sa stupkom provocira naše konzervativne akademskom naobrazbom. mase protiv škole, — to niti će biti kaU već spomenutom članku u 42. bro­ kakova šteta po našu stranku niti do­ ju našega lista rekao jc moj drug iz rebit za stranku, kojoj je organ »Glas Na­ (daktionog odbora, koliko je naša Or­ roda«. ganizacija uradila za naša kulturna dru­ Uz nas će — o tom smo uvjereni — štva »Gajret« i »Osvitanje«. a Ja bih biti onaj bolji i veći dio naše đačke dodao, da se upravo agitaciji našega omladine, koji, poštujući običaje, vjeru Radnog Odbora i našega lista ima u d osjećaje svojih otaca, ne gubi kon­ prvom redu zahvaliti, da se je na sto­ takta sa svojim, prosvjetno zaostalim tine članova naše stranke upisalo za narodom, te koji će lijepim vladanjem dobrotvore i utemeljače »Gajreta« i umjeti zadobiti povjerenje svoga naro­ »Os vi tanja«. Primjetiću iz događaja da, koie je neophodno nužno svakomu, badnjih dana, da je n. pr. mjesni ko iskreno hoće da radi za narod. odbor naše stranke u Trebinju poslao Dr. H. Karamebmedović. preko nas za »Gajret« oko 4000 kruna članarine. Sarajevo, 43. juna, Ako se je ko ispisao iz »Gajreta«, Dr. Poljak, o kojem — kako piše zar je tomu kriv naš Mst i vodstvo najedan osječki list — kolaju čudni fee Organizacije? Ne, mlađi gospodine, glasovi, hoće da se informiše i da Slismo mi tomu krivi, nego je kriv lu­ nešto nauči. Jednom je morao priznati đački ili zločinački postupak oda se ne razumije u stvar, čije je rijenih naših nadriintelektualaca, koji valj­ Šenje preuzeo u svoje ruke, pa bi htio da misle, da je vrhunac kulture i obra­ da se sad malo uputi. O tom javlja zovanosti obući šešir, otkriti žene ili naš presbiro ove retke: »Ministar za gologlavi voditi inovjerce u ašikovanje agrarnu reformu sazvao je radi savje­ {islamskim djevojkama. tovanja o pitanjima agraric reforme Protiv tih — srećom rijetkih — naanketu interesenata i struč­ Idrkntelektualaca, protiv tih luđaka njaka za 17., 18. i 19. junija. Uli zločinaca, koji, dirajući tako gru­ bo u najosjetljiviji živac naših konzer­ Raspravliaće se pod predsjedništvom vativnih masa, odvraćaju te mase od ministra zakon o osnovnom uređenju /škole i nauke, pisao je naš list, a ako agrarnih odnosa, koje će uskoro pre­ bude potrebe pisaće i opet, jer drži svotresati Narodno Predstavništvo. Kao osnovica za anketu služiće prethodne :jom dužnosti istaknuta, da se naša Or­ odredbe ministarskog savjeta za pri­ ganizacija, stranka islamske inteligenpremu agrarne reforme od 25. febru­ -cije, i njen organ ne slažu sa ludim, ara. Početak rada biće 17. juna u če­ nepatriotskim i zločinačkim postupkom tiri sata poslije podne u lokalu, koji će one nekolicine osebenjaka. Svojim ose naknadno saopštiti. Pozvan je naroči­ vakovim istupom, uvjereni smo, da će­ to glavni savez zemljoradničkih zadru­ mo hiljadu puta više učiniti za islam­ Nepravdu i pristranost vlastodržaca propale Austro-Ugarske su još ponajjače osjetili zemljovlasnici sami. Jer ono podgovaranje kmetova na otpor, oпа otvorena pristranost u rješavanju agrarnih procesa bijaše postigla kulmi­ naciju i odnijela rekord nad svim zlo­ djelima tih vlastodržaca. Zato su slom Austro-Ugarskc uz ostale slojeve našega naroda i zemljo­ vlasnici svega srca pozdravili, jer su bili uvjereni, da će novi narodni držav­ nici biti objektivni i prema svakome pravedni, te da će svakome, bez razli­ ke vjere i staleža, jednakim aršinom pravdu krojiti Ova objektivnost i tolerancija mogla se je tim više očekivati, što se je od­ mah pri državnom prevratu naglasilo, da će nova narodna država biti osno­ vana na čisto demokratskim temeljima, dakle da će svak biti jednako zaštićen, da neće nitko imati kakvih privilegija, da će svak narodnu slobodu jednako цživati, a bogme i terete jednako snositi. Ali na žalost već prvi početci rada te bajagi demokratske vladavine kre­ nuli su tako krivim putem, da se je ja­ sno vidjelo, da je riječ -»demokratizam« samo koprena, pod kojom su se krile sasma pristrane namjere onih, koji se samovoljno postaviše na stolice bosan­ ske vlade. Već prvi početci vladavine tih nametnutih ljudi okruniše njihov rad ugroženjem lične i imovinske sigurnosti gdje niko osim Boga ne vidi vršitelja molitve. Pri zajedničkoj molitvi (klanjanju) preuzme jedan od pravovjernih vod­ stvo u vršenju, jer u Islamu nema sve­ ćeničkog staleža sa svećeničkom moći Vi dužnosti Svaki pravovjerni, koji ima­ de potrebno znanje za molitve, može stupiti kao vođa molitve (imam). Glede svećenstva veli Kur’an: 57.n. •Mi smo dali Isatu Evanđelje (Indžil) i postavili njegovim sljedbenicima u sr­ ce dobrotu i milost; ali svećenstvo su oni sami pronašli i ustrojili. — 9.s4. O pravovjerni, znajte, da većina svećeni­ ka i kaluđera prosipaju (troše) dobro drugih beskorisno i odvraćaju ljude od pravog puta. U nestašici svećenstva (klera) imade u Islamu teologa i učenjaka (ulema), koji propovijedaju po zvanju svome i obavljaju u džamiji Božju službu. O sa­ moj ulemi imade mnogo hadisa, od ko­ jih su ovi najznatniji: 566. Učenjaci su namjesnici Božji nad narodom: — 543. Castoljublje goni mudrost iz srca uče­ njaka. —- 499. Štetni su narodu nesavje­ sni učenjaci. — 737. Učenjak, koji na­ rod uči dobru, a sam griješi, nalik je na svijeću, koja svijetli drugom, a sama eebe jede. — 746. Preporučujte pravo, premda ga samt ne činite; opominjite od nepravde, premda je se sami ne klo­ nite! O molitvi veli Kur’an: 29.«. Uči (či- •taj), što ti je objavljeno u knjigama i o•bavljaj molitvu! Zaista čuva molitva od Btetnog i zabranjenog. A najveća je mo litva (dužnost) spominjati ime Božje. (Bog zna, Šta vi činite. — 4.104. Kad svr­ šite molitvu, sjećajte se Boga bilo stolieći ili sjedeći ili ležeći. — 33.4J. O pra­ vovjerni, mislite na Boga čestim spo­ minjanjem i slavite ga jutrom i veče­ rom! — 20.1И. I zapovjedi molitvu u svojoj kući i ustraj u tome! Ali ne donosi blaženosti prekomjerbost u molitvi niti formalnost i obredi već se preporučuje unutrašnja, dušev­ na pobožnost: 53. Ako si samo iskren u ^voioj vjeri, onda je dovoljno već to (za vjerovanje), i ako je (formalno, izvana) malo vršiš (hadis). Da pored tvrde vjere u Boga sačinja­ vaju ćudoredna svojstva (moral, ahlak) glavnu jezgru Islama, vidi se iz ovih Hadisa: 297. Hoćete H, da vam kažem, koja se molitva može obaviti bez mu­ ke za tijelo? To Je šutnja (t J. strplje­ nje) i obavljanje dobrih djela. — 299. Hoćete li da vam kažem, šta stoji na višem stepenu nego Ii post, klanjanje i milosti­ nja? To je: zavoditi dobar do­ govor i slogu među ljudima, jer nesloga uništuje. Pobožno islamsko osjećanje pri mo­ litvi ne smije da bude pomućeno ze­ maljskom brigom i nevoljom, jer veli hadis: 691. Molite se, kad ste u dobru »utjecaj na unutrašnji odgoj i skrušenost •(kajanje), te bogoštovlje udova čini upravo uvod bogoštovlju srca. Sve ove molitve zajedno sa spojenim obrednim pranjem (abdest) djeluju na dušu kao lijek za jačanje i na tijelo kao higijen­ sko (zdravstveno) sredstvo. Obag lavna svojstva islamske obred­ ne molitve: saginjanje i padanje čelom na zemlju, vršila su se i prije, kako se vidi iz ajeta: З.м. O Merjema. budi po božna, padaj na sedždu (čelom na zemilju) i eaginji se s onim, koji se saginju. — 3.10». Nisu svi Jednaki. Ima među na­ rodom knjige jedna čvrsta zajednica, koja knjigu Božju obnoć uči pobožno i pada na sedždu. Pravovjerne zove na svaku molitvu muezin sa munare učeći u tonu pjesme riječi, koje otprilike znače u prevodu ovo: Bog je velik. On jc najmoćniji; ja svjedočim, da nema drugog božanstva •osim Njega i da je Muhamed (a. s.) Nje­ gov poslanik; požurite na molitvu, hodite na spas! Bog je najveći I Molitva se može vršiti na svakbm mjestu, pojedince ili skupno, okrenuvši se samo licem Meki prema ajetu: 2.^. Okreni svoje lice prema svetom hra­ mu (džamiji) t. J. u Meki. Naš pejgamber veli, da Je zajednička molitva (džematile) mnogo ugodnija Bogu (dž. Š.) nego li nasamu obavljena. No imade i hadisa, koji najviše cijene kod kuće nasamu obavljenu molitvu, ga kraljevstva SHS, koji održava svoj kongres iz cijele države u Beogradu nekoliko dana prije toga. Pozvani su telegrafski mnogi struč­ njaci, zastupništva interesovanih gru­ pa iz čitave države, zastupnici malih zemljoradnika, srednjih i velikih posje­ da, prvatnih i crkvenih. Pri sazivu an­ kete ministra će rukovoditi misao, da se osnovni zakon o agrarnoj • reformi ne donose u Narodnom Predstavništvu prije, nego se sasluša mišljenje sviff interesovanih grupa«. Da vidimo šta će donijeti anketa. Agrarno pitanje. a �Strana 2 Сграна J^RAVD£^--±W^ muslimana u našoj domovini. Nahuška­ ne i ,do ludila razdražene rulje shvatiše riječ »sloboda« sasma naopako. Shvatiše je tako, da se slobdđa sastoji u to­ me, da se smiju izvoditi svakovrsni zlo­ čini kao razbojstva, umorstva, krade, otimačine, paleži i uzurpacije beglučkih posjeda, čime se islamski elcmenat do­ vodi u očajnost do najskrajnjih granica. Naši novi vlastodršci ne samo da se ne nađoše pobuđenim, da tim zločinima energičnim istupom na put -stanu, nego izgleda kao d^ su to bar u duši odo­ bravali, da se na tako sistematski na­ čin muslimani uništavaju^ No vrhunac te pristranosti najbolje se dokumentirao u agrarnom pitanju. Ti nametnuti naši državnici, da za se predobiju mase srpsko-pravoslavnog se­ ljaštva odmah u početku svoje vlada­ vine i bez ikakva promišljanja rastrublše na sve strane »nema više aga ni kmetova*. Dakako da su tim ne­ promišljenim aktom učinili vrlo hrđavu uslugu mladoj našoj državi, jer su pu­ stivši još više dizginc i onako do ludila razuzdanim širim slojevima seljaštva, one faktore, koji su pozvani da našoj novoj državi postavljaju temelje doveli u jedan ćor-sokak, iz koga nijesu mogli drugačije izaći, nego da i oni pođu tim stopama, usprkos toga, što će to našu mladg državu stajati sasma suvišnog troška na stotine milijuna. < Velimo sasma suvišnog troška, jer je bilo dovoljno donijeti samo zaključak, da se kmetovsko pitanje mora riješiti i onda odrediti jedar* termin do koga se puštaju slobodne ruke i zcmljovlasniku i kmetu, da se za otkup kmetovskih se­ lišta međusobno nagode i stare račune izravnaju. Ovo se je moglo učiniti pod prijetnjom, da će iza izminuća toga ro­ ka država sama to pitanje riješiti. Da se je na ovaj način postupalo, vi­ še je nego sigurno, da bi obzirom na 10. da seljak danas materijalno stoji bo­ lje nego ikada — viša polovica današ­ njih kmetova svoja selišta iskupila i is­ platila, a tako isto i stare račune posvršavala, te bi državi preostala tek jedna polovica — ili još i manje — da otkupi i razdijeli. Ovoj' tvrdnji nam je najbolji dokaz to, što i danas vrlo mnogo kme­ tova izražava želju, da se sami otkupe i mnogi su se sa zeinljovlasnicima i po­ godili, ali im vlasti ne dozvoljavaju tu kupoprodaju gruntovno provesti. Sama ta okolnost, da se ovgkc kupo­ prodaje ne dozvoljavaju gruntovno pro­ vesti, jasan je dokaz, da današnji naš’ vlastodršci u agrarnom pitanju zauzimaju sasma pristrano stanovište, sa otvorcn^to namjenom, da zemljovlasnicima naprosto zemlje otmu i među se­ ljake razdijele. Njih ni najmanje ne gri­ ze savjest, što bi tom otimačinom uni­ štili i na prosjački štap stjerali preko 40.000 duša posjedničkog staleža i što bi time — osim svega ostaloga — udarili jedan neizbrisiv žig sramote na­ šoj mladoj državi, čime bi se jasno dokument rao ne demokratizam, nego naj­ okrutniji barbarizam srednjeg vijeka. S Naši su se vlastodršci, dakako^-^obrlnull, kako će te svoje namjere i na najvišem mjestu — u Narodnom Predstvaništvu — proturiti. Zato »narodnim zastupnicima« imenovaše svoje pouz­ danike i prišipctlje, među kojima se na­ žalost nalazi i nekoliko muslimana. Ovi »narodni poslanici« bez narodnog glasa sa poznatim najžešćim protivnikom po­ sjednika doktorom NjeŽićem na čelu, otpočeli su u Beogradu svoj rad u agrarnom pitanju onako, kako su dobili naputke od onih, koji su ih imenovali. Oni su u svojoj mržnji prema zemljo­ posjednicima pošli tako daleko, da se nijesu žacali i samim historički uglav­ ljenim faktima otvoreno pljunuti u lice, te su zemljoposjednicima zanijekali pra­ vo vlasništva na kmetovska selišta, na­ zvavši ih samo »nosiocima po­ sjedničkih prava!«. Dr. NjeŽić i njegovo društvo su ovim ispadom pokušali da natkrilc i iste vla-' stodršco propale Austro-Ugarske, jer ni oni, kolikogod su bili zadojeni mržnjom prema zemljoposjednicima, ipak se ni­ jesu usudili, da tim posjednicima ospo­ ravaju pravo vlasništva, nego su — kao neki ustuk tome izmislili nekakvo »kmetovsko pravo«, kojim su na­ mjeravali bar donekle parirati isključi­ vo posjedničko pravo zemljovlasnika. Prema onoj »u mutnoj se vodi riba lovi« dr. Nježić i drugovi bijahu upregli sve sile, da agrarno pitanje u našoj do­ movini riješe onako preko koljena i po njihovom ćeifu. Nu na svu sreću nađe se i u narod­ nom predstavništvu i u ministarstvu ljudi, koji ne pokazaše volje, da se to tako važno pitanje na vrat na nos ri­ ješi, nego izjaviše da interesi naše mla­ de države iziskuju, da še sva pitanja riješe na pravedan i legalan način, ka­ ko neće -biti nitko nepravedno oštećen, a kamo li posve uništen. Shvativši agrarno pitanje kako tre­ ba i kako ono zaslužuje, ovi se ljudi ubrzo uvjeriše, da bi riješenje agrar po Nježićevu kalufu bila najveća pristra­ nost, koja bi jedan veliki broj državlja­ na na sasma nepravedan i nezakonit način totalno upropastila i u prosjake otjerala. Da pobijemo tvrdnju dra Njcžića i drugova, koji se usudiše negirati vla­ sničko pravo zemljoposjednika i da do­ kažemo, da su baš zemljoposjednici fak­ tični vlasnici kmejovskih selišta, dok su današnji kmeti samo nosioci tih po austro-ugarskim državnicima izmišljenih »kmetovskih prava«, osvmućemo se makar u vrlo kratkim potezima na historički razvoj posjedničkog i kmetovskog odnošaja u našoj domovini. Nepobitna jc historička činjenica, da u našoj domovini za vrijeme vladanja narodnih kraljeva nije bilo srpskopravoslavnog elementa, ili ako ga je bilo, bilo ga jc u tako neznatnoj količini, da se nigdje ne spominje. U ovome su bar suglasna sva ona historička vrela, koja nam pričaju o stanovnicima naše do­ movine sve od bana Borića i Kulina pa do pada bosanskog kraljevstva. Da je ova tvrdnja istinita najbolji je dokaz to, što se kroz čitavo vladanje bosanske narodne dinastije nigdje ne spominje, da bi u našoj domovini postojala koja crkva ili vjerski kakav predstavnik istočno-pravoslavnog obreda, nego se spominju samo patarenske bogomolje i katoličke crkve, te vjerski predstavnici ovih dvaju vjerskih obreda. Tako isto je historički nepobitno do­ kazano, da su patareni bili u ogromnoj većini i da su oni bili gospodujući ele­ menat te skoro isključivi vlasnici zema­ lja, koje su oni »baštinama« zvali, koje su im po Turcima potpuno priznate i netaknute ostavljene. Na ove su patarene rimske pape i ugarski kraljevi tolijeo puta poveli kri­ žarske vojne, nazivajući ih raskolnici­ ma katoličke crkve. U ovome su suglasni mnogi histori­ čari, kao Smičiklas, Aalija i t d.. a ovo potvrđuju i isti srpski povjesničari Agatanović i Spasić, koji izričito vele, da su tek Turci doveli matrologe iz Stare Srbije, a da su ti matrolozi pra­ voslavni Srbi, starosjedioci Stare Sr­ bije. Nadalje je historički uglavljeno i to, da su prilikom osvojenja Bosne po Osmanlijama svi patareni prešli listom na Islam i tako ne samo sačuvali svoj do­ minirajući položaj u zemlji, nego i svoje zemljišne posjede. Ta pod samim prijestolnim gradom Jajcem, nakon smaknu­ ća posljednjeg bosanskog kralja Stje­ pana Tomaševića, za cigli je jedan dart prešlo na Islam preko 36.000 patarena.* Da smo pak mi bos.-herc. muslimani potomci tih patarena, to valjda ni sam dr. Nježić neće i ne može poreći. Iza osvojenja Bosne po Osmanlijama, oni nijesu ništa promijenili u zemljiš­ nom posjedu ne samo novih muslimana, nego ni katolika, čemu je najjasniji do­ kaz glasovita »Ahd-nama«, koju je u mjestu Milodražcvu izdao sultan Fatih katoličkom vjerskom starješini fra Angjelu Zvijezdiću, sa kojom se katolici­ ma zajamčuje potpuna sloboda vjere i imetka. Sama ta »Ahd-nama« jasan je dokaz potpune tolerancije sultana Fatiha i si­ gurno je, da bi isti sličnu »Ahd-namu« dao i pravoslavnih stanovništvu, da ga je u osvojenim pokrajinama bilo. Za­ to se logički može zaključiti, da u vri­ jeme osvojenja Bosne po Turcima nije pravoslavnih žitelja u našoj domovini ni bilo i da su sc oni kasnije naselja­ vali. To uostalom tvrde i mnogi nepri­ strani povjesničari, kao Smičiklas i Aalija. a Jo tvrdi i putopisac Kuripešić, koji je iza opsjedanja Beča našom do­ movinom putovao. Da su se pravoslavni Srbi kasnije nasejjavali, dokaz je i to, da je prvi vjerski predstavnik pravoslavnog obreda u Bo­ sni, mitropolit Dionisije od carigradskog patrijarhe imenovan tek godine 1167. po Hidžretu (dakle tek pred 170 godina), dok su već davno prije toga katolički biskupi svoje funkcije obavljali. Nepobitna je činjenica, da su se u Bosnu i Hercegovinu najviše naselja­ vali žitelji iz Srbije i Crne Gore, dakle Srbi, koji su dragovoljno ostavljali svo­ ju dotadašnju domovinu, a naseljavali se na prazne Čiflukc muslimanskih po­ sjednika kao »č i f Č I j e«, što je opet jasan dokaz, da je položaj tih današnjih »kmetova« bio vazda dobar i dapa­ če mnogo bolji, nego И je bio položaj težačkog elementa u susjednim država­ ma. Drugačije se ne da protumačiti, za­ raspoloženju, a sjedite mimo, ako ste umorni i tužni. Po vjerskim propisima je tjelesna či­ stoća i čistoća rublja i odijela prvi uvjet prije vršenja molitve. Prema tome mora musliman na dan različito puta umivati obraz, prati vrat, uši i ruke do lakata, a i noge najmanje jednom dnev­ no. Pranje valja da poteče iz volje i nakane, da sc očisti i duševno, pa da se bude dostojan stupiti pred Boga u molitvi, da mu sc iskaže obožavanje i odanost. Isto je tako nužno prati cijelo tijelo i mušku i žensku u izvjesnim tje­ lesnim slučajevima. Uopće Islam daje veliku važnost čistoći. Ima hadisa, koji zapovijedaju, da se najmanje jednom u hefti kupa, da se ruke prije i poslije jela peru i da se misvak (korijen, kojim se zubi čiste) upotrebljava: 339. Čistite svoje zube, jer to traži čistoća, a čisto­ ća dovodi do vjerovanja, a vjera pri­ pada raju kao njegov posjed. — 394. Dužnost je muslimana, da Čisti zube, da se svakog petka okupa I okrijepi miO‘mirisom, ako ga ima. Ima jedan ogranak Islama (haridžiti), kojf traži ne samo propisanu tjelesnu čistoću, već i ćudorednu kao prvi uvjet za molitVu te drži etičke (ćudoredne) propuste kao uzrok nečistoće. Po .to­ me shvatanju dokida obrednu čistoću: laž. ružno opadanje (ogovaranje) dru­ goga i prenošenja besjeda u zloj na■mieH, Jer se tirti Sije mržnja 1 nesloga, kao pogrde i psovke na ljude ili živo­ tinje, te je potrebno, da se opet' propi­ sana Čistoća dobije, prije molitve oprati se (abdest) 1 zamoliti Boga za oprost. Uopće Islam traži, da jc musliman urešen najboljim fizičkim (tjelesnim) i moralnim (ćudorednim) svojstvima te da udovoljava estetičkim (lijepim) kao i etičkim (uzornom vladanju) zahtjevi­ ma. U ovom jc smislu rekao pejgambef: 64. Kad šaljete jednog poslanika, pošaljite jednog lijepe spoljašnosti i li­ jepa imena. — 45. Oblačite se lijepo, jašite dobre konje, da se svidite svijetu. Ali nakit bogomolja (džamija) zabra­ njuje pejgamber. Među mnogim hadisjma, koji o tome govore, neka bude ovaj spomenut: 13. Gradite džamije jedno­ stavno, a gradove umjetnički! Isto se hadisom zapovijeda Čišćenje ulice i sokaka: 541. Čistite okolicu svo­ jih kuća! Pejgamber opominje pravovjerne, da he posjećuju džamije, ako su JeH Što­ god s neugodnim mirisom (luk bijeli i crveni): 307. Čuvajte se, da ne idete u džamiju, ako ste jeli one dvije biljke neugodnog mirisa; ako Ih pak svakako hoćete da jedete, a vi ih varenc jedite! Uz propisane obredne molitve vrše Se na kraju lične mjenice i zahval­ nice, koje su pune ttičkili osjećaja i za­ hvalnosti, poniznosti i skrušonostl, po­ uzdanja i vjerovanja u Božju milost 1 moć. Muslimane jc Bog zadužio osim mo­ litve još i postom • 2.170, *O vi pravo­ vjerni, post vam je propisan kao što je i prijašnjim bio propisan i zapovjeđen. — 2.w. Mjesec ramazan je onaj, u ko­ me je Kur’an silazio kao uputa ljudima i kao svjedočanstvo upravljanja i razli­ kovanja. Ko od vas vidi mjesec, neka u njemu (ramadan) zaposti. Pošto imade trideset dana u godini u mjesecu Ramadanu; post počinje pred praskozorje d traje do zalaza sunca; iz­ među ova dva razmaka ne smije se ni­ šta jesti. Ovaj način posta, koji je u Arabiji, kolijevki Islama, imao svoje do­ bre razloge, ne mora se baš pod svim uvjetima tako vršiti. Stoga imade jedno аје (2.i*i) koje propisuje, da onaj, koji ne može postiti, za naknadu i okajanje prehrani jednog nemoćnog siromaha. Taj ajet glasi u prijevodu: 2.teft.. Ako Je ko od vas bolestan ili ako je na putu, treba da ii a posti Isti broj Izgubljenih dana; oni pak, kojl bi mogli, a ne poste, treba za naknadu i pokoru da hrane Jednog siromaha. Ko čini dragovoljno dobro, neka mu se dobrim vraća. A da vi postite, vama je to dobro, samo ako shvaćate. -- Znamenit je ovaj hadis: 677. Rost se ne sastoji samo u tome, da se uzdržavamo od jela I pila, već u to­ me, da se Čuvamo nevaljalu govora i rađa. Ako te kpgod opsuje, a ti mu reci: Ja postim! Broj 44 Број što su ostavljali svoju dotadašnju po­ stojbinu i selili se u Bosnu. Ovo naseljavanje teklo je od osvoje­ nja Bosne po Turcima pa sve do polo­ vice prošlog vijeka i za to ni najmanje nećemo pretjerati, ako ustvrdimo, da dobra polovica današnjih naših kmeto­ va ne može dokazati, da su im se stari naselili prije 100—150 godina na dotič­ ni čifluk, nego ih je najviše, kojima su djed ili najdalje pradjed doselili i na tom čffluku se naselili. Naprotiv tome može se sasma sigurno uzeti, da 80% muslimanskih zemljovlasnika potječe oci starosjedioca u ovim zemljama — od patarena — i sada neka objektivan sudija presudi tko je pravi starosjedioc ovih zemalja i tko je pravi i zakoniti vlasnik čifčijskih se­ lišta. Uostalom vlasničko pravo zemljopo­ sjednika temcIH se još i na drugim ja­ kim argumentima, kao višekratno našljcdstvo, kupoprodaja. međusobna trampa, pravo dosjelosti (hukuki tesaruf) itd., pa te argumente ni najprimi­ tivniji pojam pravednosti ne može da ne prizna i ne uvaži. S. Bilješke. Rasap »Hrv. Kola«. U četvrtak je u Osijeku obdržavana skupština »Hrvat­ skog Kola«, na kojoj je stvoren zaklju­ čak, da se »Hrvatsko Kolo« ima razići, pošto su neki Članovi u bloku »Narod­ nog Kluba« dok su drugi stupili u hr­ vatsku pučku stranku. »Hrvatska Obra­ na« će ostati nezavisni izvanstranački organ. Na adresu ministra financija. »Jugo­ slavija« donosi ovu noticu: »Na ovdaš­ njoj glavnoj pošti izdaju se nekakovc nove marke* ima već dva dana. Neka, hoće da i država zaradi i oni mnogi, koji markama trguju; da li to pomaže uređenju valute, kad za tri marke no­ minalne vrijednosti K 1.05 treba platiti i trideset kruna, to neka rasprave struč­ njaci, ako ih se bude slušalo. Ovdje hoćemo da napomenemo da je na glav­ noj pošti veća stiska nego Jutrom u tržnici ili srijedom na baščaršiji. Stran­ ke, koje dolaze, da dignu ili predadu poštu, zaustavljajući, na vratima i traže od njih legitimaciju. Zar svi oni, što se guraju, da na /kruni zarade dvadeseti devet imadu legitima­ cije? Po gdjekoja sc uredba izvrnula, pa tako i ova«. Mala je ovo notica, nu govori sasvim rječito o tom, da kod nas još nije za­ vladao smisao za iskorišćivanje ovakih artikala u javne svrhe. Čemu zavoditi korupciju i protekciju još 1 u izdavanju poštanskih maraka? Ovim ćemo nači­ nom sasvim uništiti i onako zatrovani javni moral, Ako treba pomoći činov­ nike — .a to zaista treba — i druge »mučenike«, onda nije nužno dati ne­ kom šakom, a drugom kapom. Ako već država stoji tako sjajno, da joj je ispod dostojanstva trgovati ovim artiklom, onda je kudikamo bolje da se ovake koncesije podijele kulturnim i humanitannim društvima. Ne će biti korupcije. Na koncu valja istaknuti, da imade još jedna.prekodužna molitva, a to je: duševna samoća za određeno vrijeme. Za molitve zadržaje musliman svoju glavu pokrivenu. Ovq je jamačno po­ sljedica stare istočne navike, da se ne skida pokrivalo s glave. Oblik pak pokrivala glave bio je u Isla­ mu već time određen, što pri klanjanju (prostemaciji), kadno se mora ćelom dotaći tla, ne smiju s ure tati široki obodi (krajevi) pokrivala sedždti činiti (če­ lom pasti na zemlju). Ovaj jc uzrok si­ gurno s p rij očio uvođenje šeši­ ra u Islamu. A drugi razlog valja u ri­ ječima pejgamberovrm tražiti, jer je re­ kao: iKo se povodi za jednim narodom, njemu i pripada«. Ovaj je hadis dao konzervativan karak­ ter odjeći muslimana tc je potakao mu­ slimane, da ostanu vjerni svome prvom izgledu i narodnoj nošnji. Kad jc sultan Mahmud II. u početku 19. vijeka htio da uvede u Turskoj mo­ demu zapadnu odjeću s fesom kao po­ krivalom glave, udario jc sprva na zna­ tan otpor. Uza ^ve to se udomaćila cvropska hošnj^ malo pomalo,<ali je fes dobio značenje vidljiva vanjskoga znaka. Jednoga m us I i m a л a, koji se vanjštinom sa­ mo po fesu raspoznaje pd drugih Evrop­ ljana. �Број 44 - Broj a pomoći će sc ondje, gdje je najpo­ trebnije. Kako bi bilo da prestane korupcija sa izdavanjem poštanskih maraka? Govor člana „Р. N. P.“ dra Mehmeda Spahe. držan 31. maja 1919. u raspravi o indeninltetu. Gospodo poslanici! Ja se ne mogu složiti putpuno s onim, što je malo pri­ je rekao gospodin ministar predsjednik, da se kod pretresa o dvanaestinama ne smije kritikovati rad vlade. Od nas se traži da odobrimo dvanaestine za tri mjeseca, pored onoga što smo odobrili već za dva mjeseca. Tri mjeseca vlada je radila na osnovu kredita, te je pita­ nje, kad ćemo doći do redovnog budžet­ skog pretresa. Baš stoga ja držim, da je dobro, kad već pretresamo dvanae­ stine za tri mjeseca, da govorimo i o radu vladinom. Mi moramo o tome go­ voriti još i 4 jednoga razloga, jer bf htjeli da damo prilike vladi, da do bu­ džetskog pretresa ispravi ono, što bi se dalo ispraviti, a što možda ni intenci­ jama same vlade ne odgovara. Samo u dva pravca htio bih da se dotaknem budžeta. Ja držim, da ovo Narodno Predstavništvo duguje osobitu zahval­ nost gospodinu ministru finansija, što nam je uopće budžet podnio, i makar u površnim ciframa i nesigurnim poda­ cima predstavio kako stoje naše finan­ cijske prilike. Ja držim, da u ovakvim prilikama, u kakvim se mi sada nala­ zimo, to nije bila laka dužnost tim pri­ je što je naše novo kraljevstvo sastav­ ljeno iz toliko Jeritorija, koja su činila posebna financijska područja, ili dijelo­ ve posebnih financijskih područja. U drugom pravcu htio bih da se osvrnem na ono, $to je rekao gospodin ministar financija o po^-ebama pojedrnih dije­ lova našega novoga kraljevstva. Ja ne tražim, da se za sve dijelove našega kraljevstva ustanove jednake potrebe i da se svakome da jednak dio. Neka sc troši svuda koliko kome treba, ali se potrebe za pojedine dijelove moraju svuda po jednakim načelima određivati. Ja čujem, da u pojedinim krajevima na­ šega kraljevstva plaće državnih služ­ benika nisu potpuno jednake. Ja sam na primjer čuo, da se doista u Slove­ niji — ne znam da li sam tačno infor­ miran — činovnicima više plaća nego u Bosni i Hercegovini 1 ako mi u Bosni i Hercegovini imamo isti sistem plaća. Neka bude svaki činovnik, svaki javni zvaničnik u čitavom našem kraljevstvu potpuno jednak. Neka se činovnički po­ ložaj barem ondje, gdje je to sada mo­ guće potpuno izjednači. Što se tiče samoga rada vlade, to bi se htio dotaći pitanja našeg unutarnjeg državnog uređenja, napose prilika u Bosni i Hercegovini U nas se mnogo raspravljalo u javnosti 0 našem unutar­ njem državnom uređenju. Na ta -pitanja stvarale su se krize u partijama i u vla•dl ali pozitivnog rada u tom pogledu nismo mogli da vidimo, barem u onoj mjeri ne, koju bi trebali očekivati. Vla­ da stoji već po svom sastavu na posve centralističkom programu, al: vlast po­ krajinskih vlada je tolika, kolika mož­ da ne. bi trebala da bude ni onda, kad bi naše kraljevstvo bilo pptpuno auto­ nomistički uređeno. Moć pokrajinske vlade u Sarajevu je veća nego je ikada mogla biti. Ja ću, da to dokažem, na­ vesti samo nekoliko primjera. Mi smo ovdje raspravljali 0 zakonu 0 kirijama u ranijoj kraljevini Srbiji, a vlada je u Sarajevu to pitanje mnogo jednostavni­ je riješila. Ona nije pitala, da li ta stvar spada u kompetenciju ovog parlamenta ili koga ministarstva, nego naprosto iz.Цајс naredbu i njome Rješava, to pita­ nje. Ili jedan drugi primjer: Predstav­ nici radnika tražili su da se uvede osamsatni rad, da se dade državna pomoć radnicima, kad su bez svoje krivnje 0stali besposlbni, Г vlada to pitanje opet rješava naredbenim putem, što narav­ no može da vrijedi samo za jedan dio našeg kraljevstva. Ja sam zagovarač svih socijalno«političkih zahtjeva, ali sc odhrčho protivim tomu, da Se takova pitanja rješavaju teritorijalno. Odakle dolazi bosanska у1Ж da uvađa osamsatni rad u Baspi i 'Hercegovini, kad u ranijoj Srbiji ‘ftdie vladaju od prilike jednake priMke;,lfaora đa se više radi. Ako se u Bo^ni ne smije više raditi, a u jediiom đhigom kraju naše- države možč, kndd ćemo onda doći? G«ia će jedno poduzeće u Bosni morati dbk će oho u drugim krajevima rasti, lcrbo ima više radnog vremena-. Ja ne ЈЈРАВДА^-- ^RAV9A“ znam, da li zato znade kraljevska vla­ da, ali sam tek smatrao za dužnost, da to spomenem. Još jedno takovo pitanje. Prije dva tri dana čitao sam u »Samoupravi«, da je bosanska vlada na svoju ruku odre­ dila izgon stranaca iz Bosne i Hercego­ vine, ne obavijestivši o tome kraljev­ sku vladu. I ona je počela da to vrlo drakonskim mjerama provodi. Ne upu­ štajući se u meritorno pretresanje ovo­ ga pitanja, da li je to oportuno ili ne, držim, da takvo jedno pitanje može da riješi samo vlada iz Beograda. Odakle dolazi sarajevska vlada, da rješava ta­ kovo pitanje, koje može da poremeti međunarodni naš odnošaj? I dok na jednoj strani sarajevska vla­ da sebi prisvaja toliku vlast, dotle na drugoj strani ne pokazuje volje da radi ono, što bi bila njezina dužnost. Vi ste gospodo, možda iz novina, in­ terpelacija i upita razabrati, da u Posni i Hercegovini javna bezbjednost nije još >u onolikoj mjeri osigurana, kako bi se moglo očekivati poslije sedam mje­ seci, odkakp se obrazovala kraljevska vlada i otkad joj je data mogućnost, da tu bezbjednost osigura. Ja sam podnio u toj stvari interpelacija i dokazao, da malo koji.dan prođe,/а da- mirni gra­ đani od kojekakvih raebojmka ne bi­ vaju napadani, ubijani i opljačkani, a na žalost i obeščašćenLdTo je, što nas naj­ više boli. Iz upita/KOji je podnio g. poslanflc Svrzo, mogli ste čuti, kako se je strašan slučaj dogodio u neposrednoj blizini Sarajeva. (Dr. Nježić : To je t e k j e d a n s 1 u č a j.) Ja ću vam pro­ čitati sto slučajeva u zadnja četiri mje­ seca. (Jedan glas: Ti su isto tako isti­ niti kao onaj CauŠevićev.) Zajedno će­ mo Ićr, da 'ih izvidimo na licu mjesta. (Blagojevlć: To su prepriča­ vani a.) Ja gospodo smatram, da pre­ tres ovih dvanaestim nije zato, da bi ovdje iznosio za ovo dokaze. Ja ću 4rnaW prilike, da o tom govorim, kad se bude raspravljalo o interpelaciji, i ja ću gospodi, koja hoće da to obeskrijepe, iznijeti vrlo jake i mnogobrojne dokaze za moju tvrdnju. Gospodo, ja bih htio, da se dotaknem još jednog pitanja, koje za nas u Bosni igra osobitu ulogu, a to je prosvjetno pitanje. (Svršiće se.) 3 Strana Na taj se način postizava i meram onog, što daje zećat i ujedno se omo­ gućuje kontrola nad nesavjesnim lju­ dima, koji primaju više nego bi smjeli primiti. Ovom prilikom ističemo i potrebu, da se Merhamctovu odboru pomodne pri sakupljanju priloga. Vrlo je pohva­ lan postupak g. Ibrahlmage H. Baščauševića, koji je u nekoliko navrata za­ šao po čaršiji sa »Merhametovom« ka­ šicom i time učinio znatnu uslugu ovom našem društvu. Tako je 8. maja sakupio 714 K. 22. maja K 969.30, 23. maja K 982.08, a 24. maja K 300.—. Za ovim lijepim primjerom trebala bi se povesti naročito naša mladež, a ne bi falilo, kad bi to učinile i naše djevojke, zašavši od kuće do kuće. Dosta je bes­ poslice, vrijeme jc da i one štogod po­ rade. Na posao, da se pomogne našoj fu­ kari, a time i našoj zajednici. Pregled. Jadransko pitanje. Čini se da je opet odgođeno riješenje jadranskog pitanja. Jugoslavenski delegati odlučno ostaju kod svoga stanovišta, te ne priznaju Italiji ni jednog otoka. Odlučno traže da se provede plebiscit. Za slučaj, da se ipak Italiji dodijele neki otoci, traže da isti bezuslovno dođu pod upravu save­ za naroda. Najodlučnije se protive da bi Sušak došao u granice takozvane ri­ ječke države. Konačno još traže da direktorije ove države ima birati sav narod. Talijanska mirovna delegacija saop­ ćila jc slijedeće: Vijesti, koje su izašle u više listova, prema kojim se jadran­ sko pitanje riješilo na bazi novih kon­ cesija, prema kojem bi se Italija odrekla Šibenika; skroz su neosnovane. Ako se riječko pitanje ne riješi u prilog zahtje­ va Italije, to će se onda ona staviti na stanovište londonskog ugovora. Riječko pitanje. »Action Francaise« piše da se nije moguće složiti u pitanju Rijeke. Orlando da ne može nikako na­ staviti raspravu na osnovi nove ponu­ de. Po želji, što ju je u ponedjeljak iz­ javio predsjednik VVilson, pošto je pro­ učio jugoslavenske protivpredloge, ju­ čer su opet prihvaćeni razgovori 0 pi­ tanju Rijeke. Nijesmo daleko od 19. ju­ na, kada će se sastati talijanski parlaKuda ćemo sa zećatom i menat, pa se stoga — veli pomenuti sadakom? list — može dogoditi da se razočara­ nje talijanskog naroda okrene naročito Mi smo u više navrata pisali 0 naprotiv Francuske. jšem društvu »Merhamctu« i upozora­ Turski zastupnici na konferenciji mi­ vali naš svijet, da ga podupre sva­ ra ustupaju alijircima pravo, da oku­ kom prilikom. Interes je za društvo do­ piraju Jcrmeniju, Arapsku i Trakiju, ali sta porastao, nu uza sve to se nije pri­ se opiru faktu, da Grci okupiraju Smir­ bližio potrebnoj visini. Još i sad ima im. Oni će svaliti na Mladoturkc odgo­ ljudi, koji ne cijene humanitarne zadaće vornost za to, što je Turska ušla u rat. ovog našeg društva, a ima i dosta bo­ Beogradska >Pravda« donosi vijest gataša, koji još ne pristupiše u »Mer. londonskog »Timesa«, da je sultan prihametove« dobrotvore. To nije lijepo. 1 stao na prenos talite u Malu Aziju. Gdje Još jednu pogrješku hoćemo da istak­ bi bila nova prijestolnica, o tom list šuti. nemo na ovom mjestu. Oko zaključenja mira. »Petit Pari»Merhametov« je odbor poveo akci­ sien« piše: Ako alijirci predaju svoj od­ ju za suzbijanje prosjačenja govor u petak, onda će dan 20. juna i time preuzeo jednu veliku i tešku za­ po svoj prilici biti određen Brockdorfiu daću. Svi smo se obradovali što smo kao posljednji rok. se kurtarisali onih »cigančma«, koje bi­ Predsjednik Wilson otići će po svoj še — većinom bez ikakva hadžeta — prilici u BruxeUes, a u Pariz će se vra­ po cijele dane sjedile po ćošetima ili titi u ponedjeljak. O njemačkoj .će dele­ kucale od vrata do vrata. Nu nijesmo se gaciji zavisiti da li će se Wil$on vratiti svi odazvali svojoj dužnosti prema u Ameriku: ako Nijemci ne ushtjednu »Mcrhametu«, pa su slabo poskočili potpisati ugovor, Wilson će odmah kre­ prihodi. Tako ne može biti. Valja da se nuti, a poslije će se opet vratiti, napro­ svak prijavi za društvenog člana i da tiv, ako Nijemci potpišu ugovor, Wilson »Mcrhametu« dadne bar onaj iznos, koji će ostati u Evropi, da pomogne konač­ bi razdijelio da je imao kome dati sanom zaključku ugovora. daku. Time ćemo koristiti svojoj za­ Turska delegacija stići će jednici na dva načina: potpomagaćemo u četvrtak. pravu fukaru 1 sadaku davati ehlu, a Wilsonov odlazak. Javljaju iz Waujedno ćemo zdrave i za rad sposob­ schingtoua: Tvrdi se da će se Wilson ne članove odučiti od ljenčarenja i pri­ za petnaest dana vratiti u Ameriku, siliti ih. da svoj kruh zarađuju svojim рдп njegova odlaska iz Evrope nije još trudom i hdal zaradom. ustanovljen. Kao što je poznato i zekjat je u glav­ Organizacioni odbor »Lige Naroda« nom namijenjen fukari i nemoćnicima, održao je u ponedjeljak svoju drugu pa upozonijemo naše bogatije ljude, da sjednicu, na kojoj je usvojena ova re­ bi bilo najzgodnije, kad bi svoj zećat zolucija: »Od glavne je važnosti za uručili »Mcrhametu«. Kod nas ima do­ »Ligu Naroda«, da bude štQuprije oba­ sta ljudi, koji će primiti zećat i onda, viještena o svim važnim političkim, eka'd to po šeriatu ne bi smjeli učiniti. konomskim, finansijskim. socijalnim i Dajući zećat svak po sebi, lahko se mo­ drugim pitanjima u svim krajevima svi­ že dogoditi da neko dobije previše, a jeta. Stoga će svaka država,. koja je neko, ko je mnlitadžmiji da se zabora­ član »Lige Naroda« morati da pribavi vi. Kad bi,se to povjerilo »Merhameinternacionalnom sekretarijatu sve nuž­ tu« nc bi bila nikom krivo i dobio bi ne podatke, te će ujedno morati da se svak ko je tdnfit muhtadž. Rpći će komteresuje za službu, koju će imati nje­ ’gnđ. da Je tt^at najpreče đatf siro­ zin zastupnik u međunarodnom tajnišmašnoj rotfbinh pri đa T toga ovaj pređstvu. Odbor je također mišljenja, da bi log nije umjestan. Nu nije take. jer sc dobro bjlo, da se pozove izvjestan broj *ećat može uručiti »Mcrhametu« uz na­ odličnih međunarodnih pravnika, da om pomenu. da treba и prvom redu pod­ reknu svoje mišljenje o obrazovanju* miriti osobu, kojoj je zećat namijenjen. permanentnog sudišta za međunarodna prava, koje sc sudište ima osnovati pre­ ma članku 14. ugovora«. Ultimatum Njemačkoj. Odgovori na njemačke protupredloge dovršeni su, pa će se danas izručiti njemačkoj mirovnoj delegaciji. Ovom odgovoru biće priklopljen posebni ultimatum, ц kojem se Njemačka pozivlje da imade preliminare potpisati u roku od 48 sati nakon primitka odgovora. Proti Austriji. Zastupnici antantnih\ vlasti u Beču pozvali su šefa hntantine' prehranbenc komisije, da obustavi do­ bavu živeža za Beč, jer se je dokazalo da se razdioba ovog jživeža obasja vrlo nepravedno i nerazmjerno; šta vi­ še, da se ovim živežem podržava verižna trgovina. Navala na rusku mornaricu. »Daily Telegraph« javlja, da je engleska eskađra na Baltičkome moru izvršila na­ valu na Kronstadt. Dva su boljševička broda prisiljena, da napuste Aleksan­ drovu tvrđavu. Proti Engleskoj. Javljaju iz Wašingtona: Senat je usvojio predlog, da mi­ rovna konferencija sasluša delegaciju irskih nacionalista. Njemačko držanje. Javljaju iz Londo­ na: »Timcsov« dopisnik u Berlinu jav­ lja, da je njemačka vlada odustala od toga, da mirovni ugovor podnese odo­ brenju plebiscita. * Metež u Italiji. U Italiji raste sve veće nezadovoljstvo. Dolazi do brojnih Štraj­ kova. Radnički pokret postaje kompli­ ciraniji, jer prijeti obustavom rada usIjed nestašice sirovina. U Napulju i 0kolici već od subote vlada generalni štrajk. Neophodno potrebnim pokazale su se energične mjere. Drži se da će sc doskora imenovati novi ministar za prehranu. Cesi i Madžari. Po nalogu vlade vr­ hovno je zapovjedništvo čchoslovačke vojske obustavilo ofenzivu protiv Ma­ džara. Za slučaj da Madžari ne bi obu­ stavili neprijateljstva, pojedina zapo­ vjedništva imadu nalog, da iznova za­ počnu operacije. Daljnje vijesti glase: »Nad čitavom Slovačkom proglašen je prijeki sud. Pošto su Madžari usprkos antantnih zahtjeva ponovili navale na čitavoj fronti, započele su čehoslovačke Čete opet ofenzivu. Pojedine skupine postig­ le su lijepe uspjehe i prodrle do rijeke Orona, Prijetnja Mađarskoj. Javljaju iz Be­ ča: Clemenceau je radiogramom poz­ vao madžarsku vladu, da obustavi na­ vale protiv Cehoslovaka, jer da će ina­ če saveznici poduzeti krajnje mjere, da je na to prisile. Savezne će vlasti odmah pozvati madžarsku vladu da dođe u Pa­ riš, gdje će biti saslušana u pitanju granica, koje bi bile pravedne za Ma­ džarsku. ■ i »Daily Telegraph« javlja, da će antanta za slučaj, da se Madžarska ne pokori njezinim zahtjevima — pozvati Rumunjsku, da započne sa odlučnom ofenzivom spram Madžarske. Madžarske granice. U srijedu u jutro sastalo se u ministarstvu inostranih djela pet ministara inostranih djela. Oni su salušali Bencša, Kramarža i Bratianua u pitanju čehoslovačkih i rumunj­ skih granica prema Ugarskoj. Kad vi­ jeće pet ministara bude proučilo to pitanje, podnijeće svoje riješenje vije­ ću četvorice. Cesi navijestili rat U Češkoj je pro­ glašeno iznimno stanje. Mobilizirano je više godišta narodne vojskei ■Češkoslovačka republika jc navijestila rat ma­ džarskoj boljševičkoj republici. Još jedan rat? »Politische Korespondenz« javlja iz Varšave. da je rat iz­ među Poljske i (Njemačke neizbježiv. Štampa donosi alarmantne vijesti 0 sukobima radi granica. Radi ratne po­ gibelji sve su se poljske formacije uje­ dinile, te će sačinjavati jednu poljsku vojsku pod vodstvom jednoga vođe. Njemački listovi iz Berlina javljaju da je jedna regementa husara otišla pre­ ma istoku. Sve njemačke čete u istoč­ noj Rusiji sačinjavaju posebni zbor ge­ nerala Bolova. Američka vojska odlazi. Javljaju iz Bresta: U utorak na veče krenuo je odavle u Ameriku prijevozni parobrod »America« sa N).000 momaka američke vojske. U ovoj luci usidreno je preko 12 krstaša i parobroda, koji će tečajem ovoga mjeseca prevesti natrag u Ame­ riku 200.000 momaka američke vojske. Vejeće četvorice nastavilo jc u četvr­ tak ujutro i popodne vijećanje o odgo­ voru na protivpredloge grofa Rantzaua. Kad četiri šefa saveznih vlada budu �Soma 4 франа usvojila konačnu odluku, onda će sa­ staviti pismeni odgovor na adresu gro­ fa Vruckdorffa. pa će redigirati nove članke ili nove dodatke mirovnim prelimrnarima od 7. maja. Drži se, da će odgovor biti predan u petak na veče ili u subotu u jutro. (Dakle danas. Ako je tačno. Op. ur.). Domaće vijesti. »Gajretova« povjerenstva u Olovu I Petrovićima. U Kladnju je do sad po­ stojalo povjemištvo, koje se je sada pretvorilo u pododbor, a na novo su u kotaru osnovana dva povjereništva i to u Olovu i Petrovićima. Pošto je narod ovih sela za humana poduzeća zagrijan, nadati se je da će agitiranjem i nastojanjem novih povjerenika gg. Mustafa ef. Kulića i Muhamed ef. Fočića, ova akcija dobro uspjeti i postići željeni napredak. Naprijed, efendJer, na rad za naš »Gajret«! C. Gospar Savo Petković-Trebinje. U više navrata raspisao se je deli-Savo u »Srpskoj Zori« o austrijskim vješanjima, šuckorima i vođi šuckora Fejzu Salkoviću. Da javnost vidi tko je taj »zaštitnik pravde« iznosim slijedeće On je sin poznatog c. i kr. »Oberšuckora« Luke Petkovića. Luka se je prigodom okupacije odlikovao pred­ vodeći austrijsku vojsku proti us­ tašama — braći muslimanima, koji su se borili proti 'crnoputoj Austri­ ji. te je zato nagrađen od Austrije sa K 150.— doživotne mjesečne mirovi­ ne. Luka je i dalje voden u evidenciji kao »Oberšuckor«, te je sve do svoje smrti do nazad 8 godina, na narodnom odijelu nosio demiskiju, a na kapi-zavratki austrijskog orla i »F. J. I.«. Luka je denuncirao muslimane Au­ striji, a pošto iver ne će daleko od klade, Savo je nastavio iza prevrata isti zanat. Savo je prije 15 godina izbjegao u Crnu Goru, te vjerno služio »crno žutom Gospodaru«, pa začuvši za oče­ vu smrt pohita u Trebinje, da oca u zvanju naslijedi. Ali Fejzo prije ugrabi, pa ima pravo Savo, da se na Fejzu ljuti. Fejzo nije osim sablje Lukine ni­ šta primio, a da je Savo naslijedio on bi može biti uspio, da naslijedi osim sablje i crno-žutog ajluka sva austrij­ ska odlikovanja pokojnog Luke. Može biti, da bi Savo bio bolji junak od Fejze kao Turudiia, exelencije Borojević, baron Glogovac, Durman, Bekić i onaj prijatelj iz Pridvoraca, što je po Srbiji ženama kidao prste i uši. Savo Pctkoviću! Kao pošten Čovjek iznesi: Tko je popalio korjeničke i lastvanske muslimane? Tko je ubio Salka Glavovića i druge? Tko su i kakve na1rodnosti bili od god. 1914. sve do pre­ vrata žandari i njihovi narednici u trebinjskom kotaru? Tko je predao Austriji izbjeglicu Radomana i drugove? Tko ih je optužio i svjedočio, da su se bo­ rili protiv Austrije, te su ljudi na prav­ di Boga obješeni? Ne štedi, Savo ni jednog muslimana, te tko je šta zaslužio neka nađe; ali iznesi i to, ako se je koji brat pravoslavne vjere ogriješio o mu­ slimane i pravoslavne! — Savo, Cokorilo i Radiću! Bog vam je dao, al vam đavo ne da... Pomoć izbjeglim Rusima. Ispred užasnog terora, što danas bjesni u Ru­ siji, koja stenje pod boljševičkom vla­ dom, napustio je veliki broj Rusa svo­ ju domovinu i imovinu i dobjegnuo k nama, da kod nas, kao kod svoje braće nadu spas i utočište. Broj tih izbjeglica povećava se svakim danom. Njihovo je stanje tegotno i bijedno, jer su po­ bjegli bez igdje išta te su sad prepuš­ teni našoj pomoći. U Beogradu je obra­ zovan poseban jugoslavensko-ruski od­ bor, u kojemu su zastupane najugled­ nije ličnosti. Tome je odboru zadatak da se stara o primanju i potpomaganju te nesretne i nastradale ruske braće. Taj će se odbor u najskorije vrijeme obratiti posebnim proglasom na sve krajeve kraljevstva Hrvata, 6rba i Slovenaca s pozivom, da novčanim prilozima potpomognu akciju, koja je povedena za pomoć te naše braće. Br­ za pomoć, najbolja je pomoći... Naš na­ rod veli: dvaput daje, ko brzo daje!... Dužnost nam je da ovom prilikom dje­ lom pokažemo plemenitost naše duše i da svaki od nas makar I malenim pri­ logom pri teče u pomoć ovim nesretni­ cima. koji su se k nama sklonuli, da 1m tako olakšamo jadno stanje. Broj 44 Број .PRAVDA- — „ПРАВДА* »GAJRETOVE« VIJESTI. Pododbor u Cazinu konstitulsao se kako slijedi: Mehmed Kozarčanin pred^ednik, Muhamed Burzić tajnik, Hasan Hadžić blagajnik, Ahmed Ćemalović I. revizor i Sulejman Gjonlagić II. revizor. Na skupštini za izbor podod­ bora u Cazinu predložio je Ahmed eff. Cokić, da se osnuje liga za »Gajret«, gdje će se svak obvezati, da će svakog mjeseca sakupiti za »Gajret« izvjesnu svotu. Ovaj predlog je primijeti, tc se odmah upisaše slijedeća gospoda sa ob­ vezom, da će svaki mjesečno sakupiti »Gajretu« kako slijedi: Mehmed Kozar­ čanin 50 K, Hasatibeg Krupić 50 K, Šehić Muhamed 50 K. Berberović Alija 20 K, Hadžić Hasan 20 K, Toromanović Hasan 20 K, Coralić Husejn 20 K, Topić Mehmed 20 K, Beganović Osman 20 K. Osmanović Mehmed 10 K, Misalević MehmedaNja 10 K, Burzić Muha­ med 10 K, Misalević Bećir 10 K, Bešlagić Mehmed 10 K i Tamburaški zbor muslimanske čitaonice 30 K. Novi povjerenik. Abidaga Brdarić imenovan je povjerenikom u Dol. Prači kotar Rogatica. Trešeljak. Opet kiša. .. Nam) dana kada nai ne poajoti. U martu smo mislili da sa crnomorske, a aprila da sa talijanske kike oraj put k aama prsile, u maja da su afričke, a sada u junu... no snamo ni sami ita bi riže rekli o njima? — BoŽiji rahmet! Ali, Bože oprosti, to im viie niko ne kale. Božije davanje! Ono, to jest belli, ali nama isgleda da bi moglo biti i s neito manje toga davanja Božija kazua! Eh, sad pogađai otprilike, tako, tako.... Kasna brate dra­ gi! I ne bila, Ita se sve ne radi! Primjerice! Rasvila se iestoka strančarska borba u Jugo­ slaviji; savađile se veliko glave Prolio i^Pribieevie — da i nebo nad tim plače. Jedni« * se dijele iavoiDice na pregriti, dragima ismođu prstaK a muslimanima se neda ni osoliti, nego ako koji pođe da je satraži, ministrov ma načalnik predbaci: »Nealjadno je u fesu k mi­ nistru ulaziti!" ' 1 na to nebo plače. Ali se • tim isvoinicatna i trenje. Prodaja se sa 2.000, za 10.000 kruna, već kako koje. Nama je jed­ na prodavao srpski vojnik sa bugarske granice na vagon karbita is Jajca. Drogi ih prodaja odmah po dvadeset sa dovoz žita. To trožkovo narod snosi, petreiači ih plaoaja. 1 naravno — oto opet kile. Imamo dosta američko robo, naročito ame­ ričkog braina, koje je — kako se daje — dala Amerika Jagoslaviji po 1 kruna na kilogram na veresija * a trideset godina. Ali vlada podi­ že cijenu svake hefte po neito; do sada je tjerala na test kruna po kili. BesboUi da će kila! Agrarna reformu koja i teža od novo go­ dine i joi nikad da izbija od nje neito. ito bi jodnoj strani dalo prevlast, a drugoj prosjački itap a iako. Nego je sada do augusta odgodilo. Bojat se kile i preko ljeta! Iz zemaljsko banko maknuto Dra Safvetbega na jedna vrata, da na druga apasto 8arica. Žalost i — kila. HadžiMahmutbsg bi volio ■ Halidbogom, ali mu no I da dr. Mujesinovio, - Kila. U nas so općinske sjednica drže i a petak- - Kila. Po banjalučkoj ,Državi * srpska je vojska okupirala ove krajo▼•r«U>gu se dakle i braća okupirati - eto opet kila 1 Vakufski direktor noće da raspiio vakafskih izbora, a nali siromaini vjerski i pros­ vjetni službenici plača kila gorkih suza sa prav­ dom i pravicom. U Mostaru ne znaju kud bi djeli mrtvaca is vlaka, j«/ su sve bolnico obu­ stavile rad, - opet kita.' Besdužno ruke razgra­ dile muslimanska groblja po Sarajevu, besprav­ no hoće da otmu muslimanska dobra po domo­ vini, okaljale se s krađa i ubijanja - kao da je djelovanje orne ruke preneleno is Staro Srbi­ jo ovamo međa nas -» i eto opet kite... I mora padati da tapire mnoge prljavitine s ove nomIjo, mora, pa makar od vodarice svi usjevi lstruhli a zemlji. Ali, e da 1 to prestane, da so r»ljepota- Gledajmo u nobe: vodri oe - biće epet kile. Nova roba. Čujemo da ćemo od gradske aprovizaeije dobiti ovakvu objavu: »Vala apTuvisacijs, u brizi za ito boljim podmirenjem građanstva a svakom pogleda, nabavila je sa muslimane sa ramssan jedan vagon huje, koja bi se raspatevala us vrlo povoljno avjoto u čarliji po dućanima, po ćefenclma, na okmolčljokim tablama, na teimama i odladma 1 t- d. Razdi­ jeliti smo je mislili po pet deka na oooba obi­ lno, samo bi stariji ljudi dobili neku vilu đo­ na. Ali, kako jo ramazan nastao, opazili smo đa te robe u čsrlijl za pretek imade, - valjda se i to Švercom dobavlja? - pa mi sad ne zna­ mo Ito bi s nažim vaganom učinili?" UredaiHvo! VI i onako u svačemu a vijek okasnlto. Val Pan Zagrabi! (kako U so sovo?) mogao bi taj vagan deponirati kao zadaju paktetu za sadanjo grndeke tatice, neka im bndo pri ruci kod novih općinskih Izbora. Trebaće im. I ft ari. Istina, točka »u vremena, ali opet... na iftare treba svati. Moj je predlog: aamun, čorba, jedno jelo i neito slatka ili hokafa. Pa ko će koga svati? Stariji mlađe, bogati airomaIno, pročelnici svoje aaradnike, predsjednici i potpredsjednici svoje odbornike, a prijatelji bi mogli i u komunu, da jednim iftarom svaki svakog počasti. Ko ovim ne bi bio sadovoljaa, trebalo bi ma jednostavno odglasali, naročito odgovornom uredniku, ako ne bi htio pozvati na iftar sve svoje besplatnike. Opet fes Čitamo u .Jugoslaviji * da so ovih dana venčao — Hakija Hadžić — prefeвог. Sad raznmemo sakto je taj napredni Čovek opet oba kao fes. Kao Ito •• vidi ovaj fkmotni gospodin — ima dva lica, koja ho­ će da ga prikažu u svetloj i čistoj boji, svagdje i na svakom mestn Jer osim toga Ito se je oženio g. Hadžić, sad sa nastali rarnaaanski da­ ni, veliki praznik nekih muslimana i g. profe­ sor je bez sumnjo odlučio, da redovno sve pet pata odlazi a bogomolju i da so moli, za op­ rost greha, Ito ih je nesvesno poči­ nio za vreme Austrije. Te i mi česti­ tamo ovom gospodina, — želeći ma to, da mu Bog da bolju pamet. * „Zvono br. 33. Zemaljska vlada za Boemi I Hercega Novac bivših vojnika. Kod uprave siročadskih fondova, ze­ maljska vlada odjel 1—3 zgrada pen­ zionog fonda II. kat soba V., nalaze se slijedeće deposite Mnovac) od [bivšeg bos. herc, puka (Budimpešta nadpoij Pludrich Franza i Papo; infaterista Zahirovića, Hustć Bege, Rizvanovića Mehe, Babić Avdić Sabita, Bcakovlća, Pantić Sofrcna. Kovačević Marka, SeHmovića, FHipovića Radoje, Skenderagić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadrić Rame, Subić Ivana i umrloga Kilm Hasana. od 1. bos herc. lovačkog bataljona; narednika Brkić Alekse, podlovca, Džind Mustafe (Tcstamenat) od lovaca, Palavra ili Palazra Sulje, Miljuš Bože, Mićcvića Jove i Ćorovića Jove. Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nasljednici neka se obrate sa vrijed­ nim iskazima gornjem odjelu, koji će im te depozite uručiti. Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, smatrati će se, da je posvetio svoj de­ pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. NATJEČAJ. *) PR1POSLANO. Direkcijama sviju banaka I štedionica Bosne i Hercegovine! Na dne 26. aprila ove godine obdržavanoj konferenciji odbora Driuštva bankovnili i štedioničkih činovnika Bo­ sne i Hercegovine sa predstavnicima svih novčanih zavoda poradi memo­ randuma od 10. aprila 1919. bijaše po­ stignut potpuni sporazum. Iza čitanja onog historičkog zapisnika imao se je isti slijedećih dana, ali najkasnije đo konca mjeseca aprila 1919. u čisto pre­ pisati, po prisutnima potpisati te uruči­ ti svakoj stranci po jedan primjerak. Prošk) je od onda i mjesec dana ali Društvo bankovnih i štedioničkih fcšnovnika usprkos urgenca čistopisa tog zapisnika nije primilo. Većina novča­ nih zavoda uz sve obveze njihovih di­ rektora nije za ovo vrijeme utanačenja izvršila. Pokušaji Društva bankov­ nih i štedioničkih činovnika u zadnjih deset dana, da potaknu uprave na iz­ vršenje zapisnički utvrđenih obveza, nisu imali uspjeha. Koristeći se učinkom izvanrednih mje­ ra vlasti u početku mjeseca maja pro­ tiv jednoga dijela radništva, direktori većine banaka kao poznate pristaše starih mentaliteta nađoše se odmah u prilici, da zaborave hinjene bratske pregovore i da ispolje svoju pritajenu autokratsku dušu. Za njih to bijaše zgo­ dan momenat, da bagatelišu kao i dor sele vapaje činovništva za hljebom, da mu otkažu bratstvo što ga zahtjeva ovo moderno doba. Gospodo direktori! Sjećamo se Vaših prvih prigovora poradi »forme i tona« našeg memoranduma od 10. aprila ove godine. Sjećamoi |se Vašeg posve ne opravdanog ogorčenja što se usudismo u našoj nuždi tražiti a ne prositi po­ moći. Što da Vam sada mi prigovori­ mo. kada se ne radi o »formi i tonu« nego o poštenju kojeg Vi pogaziste? Šta da reknemo direkciji patriotskog Srpskog kreditnog zavada u Banjaluci, koja po svoj prilici po svom sefleru iz Sarajeva dade uvrstiti u banjalučki za­ pisnik ovu kurioznu izjavu: »Ne prizna­ jem ni organizacije bankovnih Činovni­ ka, niti njihovog memoranduma«? Vaš postupak pokazuje najbolje ko­ liko ste voljni, da prema duhu demo­ kratskog vremena uvažite opravdane zahtjeve svoje zapostavljene braće. Na ljutu ranu, ljutu travu! U spoznaji naših prava i svijesni svo­ jeg socijalnog položaja, protestujemo protiv ocrtanog Vašeg postupka i ustajemo svi kao jedan u obranu povrije­ đenog dostojanstva našeg staleža. Vi nas silite, da se laćamo skrajnjeg sredstva dok nam se ne dadu sigurne garancije, da će se naši zahtjevi bez ikakove preinake usvojiti i da će se za sva vremena zabaciti samovoljni natražnjački postupak sa našim članovima. Đačkom i potpornom društvu »Gajret« potreban jc poslovođa. Isti treba da je vješt vođenju kance­ larijskih poslova. Akademski obrazova­ ni imadu prednost. Ponude treba da se pošalju najdalje do IS. jula o. g. a treba im priklopiti: rodni i domovni list, svjedočbu pona­ šanja i svjedočbu o svršenim školama. Odbor. Advokatska kancelarija Dra Jakova Kajona nalazi se u Ferhadiji ulici broj 32 (Franičevića palača) preko puta gradskog ko­ lodvora. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Br. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919- Objava. Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ davače se u šum. odsjeku zem. vlade u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi oko 14.000 kub. metara četinjastog drveta, Što leži posječeno ili oboreno u drž. Šumi Igman-Hrasnica kod Sa­ rajeva blizu koturače [Rollbahn], koju može kupac upotrebiti. Iskiična cijena biće 10 [deset] kru­ na za jedan kub. metar korisnog a tri krune za 1 kub. metat ogrevnog drveta. Dražbovatelji imadu položiti vadij od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. Pobliži uvjeti mogu se saznati u šum. odsjeku u Sarajevu II. zgrada, II. sprat, sobe broj 88. 77. 3—3. ДАМАМА које желе да науче француски и енглески језик дајем часове. За успех гарантујем. За услове обратити се г-ђици Фридм, Зембилева [Пекушинај ул. број 1. 83 2—2 TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno I pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. Uspješno se oglašuje u „Praudi“ U Sarajevu, dne 12. juna 1919. Društvo bankovnih i štedioničkih činovnika Bosne I Hercegovine. •) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. O.« štamparija D. dl Д. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbc959b6ea021d23da1833cb9712a70e.pdf e7669b471ac2baaf1c9f24b6190a2eee PDF Text Text ПП Hi №0 I«/ KRST >01 wA Ж №&k хк<к Дитг^ ЖЖ iw*Hl S$ ФЛ Oli Ж& В 1АЖ Ш W m 1Ж» gB-j шМГ вН W №■ Ш Ш £&1 дШи ЈИНРГ & »тата »< Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ЖЈЖ Dre^e Im љл 4КЗ* «B»b ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 45. Događaji u Rogatici. °^з?- Pretplata godišnje 40 kruW4 na> na pola godine 20 kru/жВ na‘ Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulicL Sarajevo, utorak 17. juna 1919. (18. ramazana 1337.) k o1j e m, a Rašida teško ozlijediše, te bez ikakva temeljita razloga, dočim se je slab izgled, da će i on ostati na Ži­ pojedinim Srbima-pravoslavnim često £ Dok nas mjerodavni faktori uvjera­ votu. Muslimani ovog kotara sve dosad dokaže i ustanovi krađa ili otimačina, najstrpljivije podnosišc ova nasilja, te ali ih vlast zatvori 2—3 dana, presluša vaju o iskrenoj nakani, da uspostave i ako smo na svima našim mjerodav­ i — pustiizzatvora. mir i red u našoj užoj domovini, dotle nim mjestima tražili zaštitu, ne dobi­ Svaki pojedini Srbin-pravoslavni ob­ se u Rogatici zbijaju stvari, koje nam smo je, te se je bojati, da ne prevrši oružan je bajunetom, a većina ih jav­ lede krv i ubijaju svaku nadu u bolju mjera, u kome slučaju otklanjamo sva­ no nosi revolvere, pa ne vidje­ budućnost. Mi smo u više navrata na­ ku odgovornost i dužnost nam nalaže smo nijednom, da bi koga oružnička glašavali, da sadanja bosanska vlada kao predstavnicima muslimana -ovog patrola zapitala, kojim pravom nosi onema sposobnosti ni uvjeta za ostanak kotara, da sve moguće pokušamo, da ružje. Muslimanima se pako redovito na svom položaju, pa kao vidan znak, se uzdrži harmonija među braćom dvi­ kuće rove, da pravoslavni mognu lakše da se želi obezbijediti naš opstanak, od­ izvršavati napadaje na nas. U ovoj pri­ ju vjera. lučno tražimo, da se provede njena iz­ Stoga apelujemo na Vaše Visočanststranosti pojedinih oružnika prednjači mjena i odstupom g. Sole omogući sa­ vo, da nas svojom moćnom rukom uz­ niranje tužnih prilika, koje vladaju u* svima narednik Kolundžija, kojem su mete u zaštitu i da uvjerite i nas mu­ muslimani osobito srcu »prirasli«, pa našoj zemlji. slimane, da smo jednaki pred zakonom gdjekom i rukopipateljno pokaže svoju To tražimo najodlučnije, jer ne mo­ sa ostalima. To molimo što prije. ljubav, a u oduzimanju »poznatih« stva­ žemo dalje podnositi njegove tiranije i Ujedno Vam izrazujemo svoju naj­ ri nema mu premca! njegova nehaja za teški položaj nas odaniju podaničku privrženost. Dne 9. juna vraćali su se sa pazara muslimana. Da je ovaj zahtjev potpuno U ime muslimana kotara Rogatice: Mehmed Ćurevac sa bratom i rođakom. opravdan, vidi se iz ove pritužbe na­ Hasanbeg Šahinpašić, Osmanaga AkU Seljanima (1 sat od Rogatice) na šeg mjesnog odbora, koju donosimo u šamija, Ragibaga Čaplji, H. Muhamed glavnoj cesti napali su ih sedmorica Srcijelosti. Odbor nam piše: ef. škaljić, H. Ahmedbeg Bukvica, ba-pravoslavnih oboružanih re­ »Prisiljen sve većim nepravdama, oOmerbcg Sijerčić, Ibrahimaga Zimić, volverima, među njima Dragomir timačinama i ubojstvima od strane Sr­ Muhamed cf. Hadžiahmetović, Salihaga Linić i dvojica Manjčevića, te revol­ ba — pravoslavnih na mirnim muslima­ Dedajić.« verom prosviraše glavu Mebmedu Ounima, jučer t. j. 9. juna 1919. predao je Ovakav isti brzojav otpremljen je na revcu, koji na mjestu ostade mrtav, a mjesni odbor naše organizacije na ze­ predsjednika ministarstva gosp. Stojadrugovi mu se razbjegoše. maljsku vladu ovu na Protića sa molbom, da naloži potčiOvi i još mnogi događaji sile nas — Predstavku: njenim vlastima, đa se mi muslimani kao predstavnike sviju muslimana ovog U rogatićkom kotaru od dana držav­ što prije uzmemo u zaštitu, dok ne kotara — da se obratimo na zemaljsku nog prevrata napadaju srpsko-pravobude prekasno. vladu .sa energičnim zahtjevom, da se slavni na muslimane, otimaju im njihov • poduzmu sva dopustiva zakonska sred­ pokretni imetak, napadaju na život poje­ Isti razbojnici, koji izvršiše umorstvo stva za zaštitu života i imetka nas mu­ dinaca i svetost kućnog praga, a na sve na rahmetli Mehmedu ćurevcu i brata slimana. prijave na nadležne vlasti do danas ne mu teško ozlijediše, prije nego što su Muslimani su dosad najstrpljivije pod­ osjetismo niti vidjesmo ikakve zašti­ nosili sve ove nepravde, nadajući se, to izvršili, idući kroz mahalu Gračanicu te: niti seistrage kraju priveu Rogatici pravili su izgrede i izazivali da će tome već jednom biti kraj i da će doše, ni krivci kazniše. ih vlast uzeti u zaštitu. muslimane, te se ubojica Stevo RadoNa početku prevrata umoren je MehAko vlast neće energično stati ovo­ vić-Manjčević, koji je priznao čin. svra­ medbeg Pavica usred Rogatice, sud­ me na put i krivce egzemplarno | tio u dućan Nurbcga Teskeredžića i tu ska istraga je provedena, svjedoci is­ išamarao Muju Hurku iz Mađera i Hakazniti, otklanjamo od sebe svaku pitani, krivci ustanovljeni, ali mida Džananovića iz Cadovine. Mehodgovornost, ako bi muslimani u sa­ se sve do danas — slobodno šeću, moobrani bili prisiljeni istim načinom medbeg Teskerdžić na to zaviče: »Zar mjesto da se odmah po zakonu postupa. sami sebi zaštitu tražiti. ste ovdje došli, da ljude bijete?«, na što Iza rahmetli Pavicc ubijena je u kući Tražimo što brži energični postupak su ga njegovi drugovi uzeli među se i žena Hankija Konaković, pa i to pade i zaštitu, dok ne bude prekasno.« izveli iz dućana. Kad izađe iz dućana i * pođe desetak koraka zaviče: »Zašto ne kod pozvanih faktora u zaborav. bacih bombu među njih, da me znaju ko Tako isto i ubojstvo Hankije Hodžić U ovoj stvari otposlan je ovaj br­ u Nepravdićima. sam?« Ovo je ČuoLutfibcgTeskeredŽić. zojav Nj. Kr. Visočanstvu Regentu Zatim je ubojica Stevo Radović napu­ U PraČi pokušano je umorstvo i bio Aleksandru: nio revolver 1 reče svojoj družini: »Ne­ je ranjen Mehaga Gačanin i Bećir Lu­ »Od dana državnog prevrata naši su­ ću ga isprazniti, dok iz njega ne ubijem nja, krivci su se pronašli, pa građani pravoslavni Srbi napadaju nas makar četvericu Turaka.« Zatim je ismjesto da im se po zakonu sudi, oni se muslimane, otimaju nam i kradu po­ nesmetano kreću, da opet na kome mir­ kretni imetak, javno na putu napadaju x palio jedan hitac u klanicu Ibrahimbega Teskeredžića. Otalen su svi zajedno onom muslimanu isto izvrše. pogrdama i tvorno muške 1 ženske, a tišli, te su u Seljanima na glavnoj cesti dosad su izvršena nekolika umorstva, Na Omerbcgu Brankoviću pokušao je izvršili umorstvo na Curevcu. odnosno pokušana i ubojstva. Sve je to Milisav Lugonja izvršiti grabežno uOvo je prevršilo svaku mjeru, te se dosad ostalo nekažnjeno. morstvo i ranio ga. Oružnici su dva više neće moći mirno podnositi ova na­ Pozvane vlasti neće da energično ovo­ puta ubojicu predavali u zatvor, ali on silja. Ako vlasti neće energično stati je na neki nama nejasan način svaki me stanu na put, te da krivce po zasluzi ovome na kraj, muslimani će biti prisi­ egzemplarno kazne, već mimo propu­ put odmah iz zatvora pušten, ljeni sami sebe zaštićivati i braniti se. štaju nekažnjeno slučaj po slučaj, pa a da se ništa dalje od strane vlasti ne Već je dogorjelo do nokata — trpiti se nam je iz dana u dan sve gore, a ovapoduzima. više ne može. kovi se događaji sve više množe, pošto Muslimani građani pred 4 mjeseca Mjesni odbor. izvršitelji vide, da im se neće ništa do­ sastali su se bili u društvu »Derzelez« goditi, kakvogod zlo muslimanima naradi dogovora za priređenje sijela za nesu. sirotinju u Srbiji i usred vijeća­ Sarajevo, 16. juna. Ove napadaje i ubojstva najviše iznja upadoše dvojica domaćih Srba-praU odluci državnog odvjetnika, kojom vršuju domaći pravoslavni dobro­ voslavnih u srbijanskom vojnčkom odi­ nam je saopćena prva zapljena našeg voljci u srpskoj vojsci prilikom otjelu i s puškom i bombom; počeše pso­ lista stoji dodatak, u kojem nas g. dr­ šustva kod kuće, koje mjesne komande vati, razbijati stolice i izazivati, te je­ žavni odvjetnik obavješćuje, da će u — i' ako ih civilne vlasti uhapse — pu­ dan poteže bombu, da je baci. Musli­ svrhu daljnjeg uredovanja ustupiti nad­ štaju odmah na slobodu valjda u po­ mani su mirno to podnijeli i dozvali pa­ ležnim oblastima sve zaplijenjene stav­ manjkanju vojničkih sudova. Dosad je trolu, koja ih je u vojnički zatvor od­ ke našeg lista. To je bio i razlog, radi izvršeno umorstvo na Mehmcdbegu vela, ali su šjutradan pušteni, kojeg smo uvrštavali i sastavke, za koje Pavici, Hankiji Konaković i Hankiji Ho ­ a da se nije povela nikakva smo unaprijed znali, da će biti zaplije­ džić. Pokušano je umorstvo na Mehagi Istraga. . njeni. Međutim nas događaji uče, da od GaČaninu, Bećiru Lunji, Omerbegu Nije ništa neobično, da svake ne­ ovog ustupanja zaplijenjenih stavaka Brankoviću i Muhamedagi Kreštalici. — djelje, pazara i praznika na nema nikakve koristi. I sad ne znamo, Civilni sudovi ustanovili su krivce, ali oči oružnika pojedini Srbi-pravoslavni da l^je tu krivica drž. odvjetništva, ili iz nama nepoznata uzroka nijednom napanu na koga muslimana ili musli­ je po srijedi nehaj oblasti, kojima se ubojici do danas nije suđeno, manku i istuku ih. To se sve mirnim navodno ustupaju zapljene našeg lista. nego se slobodno kreću. okom gleda od strane onih, koji su po­ Iznijećcmo samo jedan primjer. Ima Jučer 9. juna pola sata od Rogatice zvani, da red drže i da napadnute za­ više eikdva mjeseca, kako Je zaplijenje­ na javnoj cesti napalo je sedam takvih štićuju. na jedna domaća vijest u kojoj upozorazbojnika, oboružanih noževima i re­ Ako u čemu i najmanja sumnja panc rismo na varvarski postupak dječurlije, volverima —- među njima r e d o v Stena koga muslimana radi krađe, ili u koja na razne načine pogrđuje naša vo Radović — na Mehmeda i Rašida »Srpskoj Zori« Izađe poznato »zahtije­ groblja nad Kovačima, dakle u srcu Curcvca. Mehmeda umoriše puš ­ vamo«, dotični se musliman zatvori, pa glavnog grada naše domovine. Ova kom, noževima, kamenjem I i po nekoliko mjeseci leži u zatvoru račun poit štedionice 1119 Godina 1. razuzdana dječurlija ruši nišane, obara zidnu ogradu i krši drveće u ovim mezaristanima, a što je još žalosnije i od­ rasli stanovnici obližnjih mahala isjeđavaju se po ovim gro­ bovima i tamo prave sijela. Dječurlija im je naše groblje pretvorila u igralište, pa i ne zna drugo, nego li svojim gru­ bim oskvrnjivanjem naših mezarova izazivati mirno prolazeće naše građan­ stvo. U zaplijenjenoj smo vijesti iznijeli i to, da su komšije razvalile i izlo­ žile vrlo ukusnu ogradu ovih kabristana, pa smo tražili, da se proti ovim barbarskim prestupnicima strogo po­ stupa i isti pouče, da i naši grobovi za­ služuju istu pažnju, koja se posvećuje pravoslavnim i katoličkim grobljima. Svaka bi kulturna uprava, već u inte­ resu javnog morala poduzela nužne ko­ rake, da zapriječi ovo barbarstvo, ali je kod nas i u tom iznimka. Naša po­ licija mirno gleda ovo oskvrnjivanje,. pa ne ureduje ni onda, kad na to bude i naročito upozorena. Jesmo li u srednjem vijeku vjerske netrpeljivosti i ima li zaštite i za naše osobine i naše građanske Osjećaje. To pitamo i vladu, i policiju i drž. odvjetništvo, a za ilu­ straciju barbarstva obližnjih kombija iz­ nosimo i ovu tužnu epizodu, koja se je sinoć odigrala. Ne mogavši mirno gledati kako troje, djece odvaljuje čitave grane oraha, koji su posađeni u dotičnom groblju, jedan je prolaznik izrazio svoje negodovanja i na zidu sjedećem građaninu predba­ cio, što djecu ne pouči na pristojno po­ našanje. On je flegmatično slegao rame­ nima, a djevojke i djevojčice, koje su sjedile na groblju, zasuše dapače čita­ vim pregrštem pogrda. »Sta imate go­ voriti? Ovo je naše. Sad nije vaše vri­ jeme. Sad je ovdje Srbija...« Eto taki je mentalitet ovih doseljenih seljaka, što obitavaju na Sirokcu, pa je li onda čudo. Što su na nišanima grob­ lja na Logavinu sokaku nacrtani kri­ ževi? Svraćamo pažnju g. Leskovca na ove brutalnosti i tražimo, da tome stane na put. Vrijeme je već-. Za repatriaciju bos. herc. musi, iseljenika. Kako sam razumio od bivših iseljeni­ ka, koji su se ovih dana povratili iz Ca­ rigrada ponovno u Bosnu, imade još silesija naših zemljaka muslimana, koji se kane vratiti s porodicama u svoju milu I nikad nezaboravnu domovinu. Ovom prilikom mislim da ne bi bilo zgoreg upozoriti i našu zemaljsku vla­ du i naše musi, poslanike u »Državnom Vijeću« kao i Jugosl. Musi. Organiza­ ciju, da ovaj važni pokret uzmu u ob­ zir sa političko-socijalnog i privrednog stajališta, te da im podijele i nabave sredstva, da se ti naši zemljaci što pri­ je povrate u svoju domovinu — jer ih ima množina, koji nemaju putnog troš­ ka i nc smiju se zaputiti u neizvjesnost Pisac ovog članka, koji je u Turskoj lično proboravio u dva navrata blizu četvrt vijeka i osam godina bio član vijeća carigradske vrhovne općine (gradske prefekture) imao je priliku, da kao jednogodišnji upravitelj muhadžira u pokrajini Ankari posjeti naše muhadžire, koji su se naseliU u toj pokrajini ioš god. 1314. po Hedžri (1896.). U koje sam god selo došao, gdje su naseljeni isključivo naši zemljaci — a takih sela ima oko 12 — ne nađoh niti blagostanja niti duševnog zadovoljstva. Tužili su mi se ponajviše na javnu ne­ sigurnost, za tim na malariju i podneb­ lje. a naročito na svađe sa urođenici­ ma radi zemljišnih granica, koje nije su �Strano 2 Страна „PRAVBA* — „ИГАВДА- bile stalno označene za vrijeme podjele I to je razlog. Organ slovenske soci­ jem iselili, jer to dobro znamo svi, a zemlje, koju im je država besplatno unaročito mi muslimani. Samo u kratko jalističke stranke donaša saopćenje, da ručila. Kad god sam u Carigradu, a i mogu reći, da bi tih iseljenja bilo mno­ se odbor socijalističke stranke odlučio, po drugim mjestima, govorio s našim go manje, da je Austro-Ugarska, kad je s obzirom na vanjski položaj, da se imaiseljenicima, — pa i o onima, koji su unišla u Bosnu uz primjerenu odštetu du Iz pokrajinske slovenske vlade opo­ bili u Činovničkoj službi — mogu reći riješila agrarno pitanje, te time uputila zvati socijalistički zastupnici. da sam ih našao popriječno 90%, koji i prinukala bosanske begove 1 spahije, Politički progoni. Pollcajni izvidi pro­ nijesu bili zadovoljni. To se vidi već i da se late korisna rada i posla, da je tiv dr. Mačeka i kapelana Kcžinana do­ po tom, što nas je priličan broj, koji odredila obligatno pohađanje škola i vršeni su, pa su obojica predana držav­ smo se nakon dugog boravka u Tur­ nom odvjetništvu na sudbenu Istragu. stručnih zavoda, te stala na put otva­ skoj, opet povratili u domovinu i koji Ako im uzsudc kao Radiću, blago ti ranju mnogobrojnih birtija sa lijepim smo se većinom materijalno upropastili. se njihovim kostima ... ‘ konobaricama i krasnim kasiricama. Ostatak (10%) se je prilično obogatio išta je bilo u izmlra? Čitamo u »Pri­ Kratko rečeno, da je Austrija iskreno i lijepo smjestio, ali opet danju i noću nastojala kulturno i ekonomski podići morskim Novinama« kako »Popolo d’ čeznu za domovinom. muslimanski elemenat, čini mi se, da bi Italija« od 3. juna o. g. piše, da je Ri­ Ovoj općoj materijalnoj propasti na­ nas bilo vrlo malo, koji bi se iselili i jeka spremna braniti se junačkije i snaž­ ših muhadžira nije se ni čuditi, jer za ostavili svoju domovinu. Ona je podr­ nije od Smime — i— ....događaji u vrijeme iseljavanja nijesu bili organizožavala agrarno pitanje jedino u namje­ Smirni mora da su to dovoljno objas­ vani ni spremni, niti su imali kakovih ri, da pod devizom »divide et impera« nili saveznicima.... pa opreza radi da podesnih voda za takav sudbonosni ko­ sije razdor među troimenim i jednokrvTalijani hoće — i t. đ. Po ovom izgle­ rak. što je još gore i za njih najubitačnim narodom, kako hi laglje tlačila sva da da Grci nijesu pošli u Izmir kao u nije, oni, koji su imali uza se po 10 do tri elementa i njima vladala po svom svatove i da su im Turci tamo dali oš­ 15 hiljada kruna, nijesu se odlučili oda­ tru lekciju, koliko je do njih stajalo, da ćejifu. Danas, kada je svanulo davno oče­ brati zgodna mjesta i pregnuti za po­ se od nje i sami Talijani u riječkom sao. nego su izgledali državnu dnevni­ kivano sunce slobode, pravde i narod­ pitanju na mjesece dugo vrte, ne smi­ nog ujedinjenja pod slavnom demokrat­ cu. Ta je dnevnica bila vrlo niska, jer jući u tvrd orah šale lahko zagristi. Ovo skom dinastijom Krađorđcvića, mislim, su odrasle osobe dobivale po 30 helera, dovođenje Smirne u savez sa Rijekom da bi bilo umjesno i pravedno, da naša a djeca po 15 helera. Sa tim »potpora­ vrlo je interesantno i čudi nas samo, vlada, kao i centralna u Beogradu, uz­ ma« upućeni su u skupinama u Ankani što naš obavijesni ured o otporu u Smir­ mu u obzir i tu našu braću muhadžire i smješteni po hanovima i medresama. ni do sad ni jedne ne probijeli. u Turskoj, te da se pozovu i dopreme Tako su probavili blizu godinu dana, u domovinu svi, koji se.žele vratiti. To dok su u praznom iščekivanju selameta Govor člana „Р. N. P.“ dra potrošili svoj sopstveni novac i na kon­ bi trebalo učiniti na državni trošak i uz cu bili razmješteni po zakutcima i golim oblakšicu, da i oni budu sudionici u po­ Mehmeda Spahe.^/ djeli zemlje pri rješavanju agrarnog pi­ brdima, gdje ni vrag ne bi mogao da (Svršetak.) živi. Velike su neprilike imali i radi to- < tanja. kao i ostala njihova braća po kr­ vi i domovini, koji će doći iz Amerike i ga, što kao rođeni Slaveni nijesu bili uPolitika austrijske vlade u Bosni bila ostalih mjesta. Ovaj državni pothvat li­ pućeni u tamošnje običaje, niti su ra­ je, naročito što se tiče školstva, učili io bi dobar dojam kako među vele­ zumjeli domaćeg jezika, bez Čega se ne perena protiv muslimana. Čitava naša silama saveznicama tako i među na­ može živjeti i prosperirati u stranom sela ostala su potpuno bez škola. Raz­ šim zemljoposjednicima, koji se za uvi­ svijetu i tuđini, ako iseljenici nemaju lozi su zato bili u jednu ruku, što je vla­ jek rješavaju svoga zemljišnoga posje­ jake međusobne organizacije. da protežirala katolike u svakom pogle­ da. Ako bi zem. vlada kao i ministar- I du, a u drugu ruku, što je iz pblitičkih Od sto hiljada tih naših zemljaka, koji za vrijeme austro-ugarske okupa­ stvo unutarnjih djela izišli u susret orazloga, da bi napravila konkurenciju cija ostaviše svoju domovinu, mislim i * vom skromnom prcdlogu. trebalo bi čim srpskim autonomnim školama otvarala vjerujem, da danas nema na životu niti prije povesti jaku akciju i u Tursku održavne Škole u mjestima s pravoslav­ 40.000 duša, pošto ih je velika većina daslati jedno povjerenstvo, koje bi sa­ nim stanovništvom. Tako je čitav škol­ pomrla što od bijede, a što od nepogod­ vjesno provelo ovu stvar. S ovim bi ski budžet trošen za škole u katoličkim nog podneblja, naročito u Ankari, gdje trebalo pohitjeti, pošto je nadošao zgo­ i pravoslavnim selima, dok su m u s 1 iu ljetno doba hara strašna groznica. dan psihološki čas za dobru provedbu m a n i o s t a I i b e z š k o I a. Treba Mnogi su uginuli od čežnje za domo­ ove akcije i pošto je sada riješenje apogledati pojedine kotareve i sravniti grarnog pitanja na dnevnom redu u na­ vinom (nostalgije), od čega je stradalo broj škola, gdje žive pretežno musli­ naročito njihovo ženskinje. Ovaj straš­ šem državnom vijeću u Beogradu. mani, s brojem škola, gdje žive pravo­ R. Muderizovlć. ni pomor najočitije zasvjedočuju ona oslavni i katolici. Ovih dana je donio je­ gromna grobišta, koja vam se ukazu dan ovdašnji dnevnik bilješku jednog kod pristupa u četvrti i sela, gdje bo­ sarajevskog lista o stanju pismenosti u rave isključivo Bosanci i Hercegovci. Bosni i« Hercegovini, naročito kod mu­ Ovaj će moj navod posvjedočiti svak, slimana, gdje se iznose vrlo strašne cif­ ko je imao priliku posjetiti »Ramizovu« Rad »Drž. Vijeća«. Do kraja ovog re. ja sam gospodina ministra prosvje­ četvrt u okolici Carigrada ili koje selo mjeseca parlamenat će rešavati ove za­ te upozorio na vrlo hrdavo stanje u tom u Maloj Aziji, gdje su smješteni naši konske pređlogc: Izborni zakon, zakon pogledu i molio ga. da tom pitanju ob­ muhadžiri — naročito Sivri-hisar u po­ o budžetu za 1919.—1920. godinu i urati svoju pažnju. Ja čitam ovih dana, krajini Ankari. stav. da se pokreće pitanje trećeg, pa Čak i Poznato je da i naša narodna poslo­ U subotnjoj sjednici jednoglasno je učetvrtog univerziteta, a pismenost u ne­ vica opjevava ljubav spram domovini: svojen u drugom čitanju zakonski pro­ kim krajevima naše države stoji tako »Domovina kakva bila, rođenom je sinu jekt o punoljetstvu, kojim se određuje strašno, da bi nam bilo mnogo simpatič­ mila«, pa mi Bosanci, koji smo ogra­ kao granica 21 godina. Prva je tačka nije, kad bi čitali, da će se osnivati veći nak slavenskoga roda, ne možemo, kao dnevnog reda pročitanje zakona o dr­ broj osnovnih škola, a ne univerziteta. ni ostala nam braća Slaveni nikad za­ žavljanstvu. Debata je otpočela i pro­ Mi imamo dva univerziteta i držim, da boraviti naše mile i ljubljene domovine. dužuje se. jc to dosta, u toliko više, kad ima kra­ Ovu vrlinu ili manu posjeduje svaki I Kramer se javlja. Ministar za izjed­ jeva u državi, gdje ima 99% nepismenih. Slaven; to je naša karakterna crta, što načenje zakona podnio je parlamentu (Dr. Lončar: Mi trebamo i jedno i dru­ nas dijeli od anglo-saksonske rase,.koja zakonsku osnovu o privremenom ugo. Dr. Kukovec: Jedno ne isključuje se svugdje'aklimatizira i lahko prila­ stavu. drugo.) Ja mislim da dva univerziteta godi svima okolnostima. Neću da ovdje Kakva li je, kad se je ovako dugo mogu potpuno zadovoljiti 12 do J4 rniliraspravljam šta je potaklo naše zemlja­ spremala? Samo da ne bude »demok­ jona stanovnika. Strašna je činjenica, ke, da se isele u Tursku, kakav je to­ ratska', kao i dosadanji neki predloži da irnade krajeva sa 99% nepismenih, mu bio povod i pod čijim su se uticagospode ministara... zato tim krajevima treba omogućiti, da Bilješke. II ll Broj 45 Вјфј polaze školu. (Dr. Kukovec: Ml trebamo i jedno i drugo.) Ja vidim, da sc o drugim pitanjima govori, a o ovom ne. Još bi htio da progovorim o pre­ li r a n i u našoj z e m 1 j i. Snabdije­ vanje brašnom u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući pomoći Amerike 1 izdaš­ nom dovozu žita iz Vojvodine, sada je vrlo povoljno, povoljnije nego I u jed­ noj ratnoj godini, ali jc snabdijevanje sa Šećerom ispod svake kritike. Glavni grad Sarajevo, a da i ne govorim o dru­ gim mjestima, mjesecima ne vidi šeće­ ra. Javna aprovizacija nije se postarala, da stanovništvo snabdije šećerom, dok u isto vrijeme pojedini trgovci slo­ bodno trguju šećerom, proda­ vajući ga. naravno, po vrlo skupu cije­ nu. U Brodu se kod jedne firme (firma g. Kostića, koji je u rodbinskoj vezi sa g. Šolom. a možda i sa g. Pribićevićcin. ()p. ur.)fobija šećer uvijek, ali narav­ no po skupe cijene, dok'se u Sarajevu — a o drugim mjestima da i ne govo­ rim — s vrlo teškom mukom može do­ biti. Naš ured za prehranu, koji treba da se brine o snabdijevanju stanovni­ štva, pretvorio se u sasvim nešto dru­ go: on jc otpočeo da izdaje izvoz niče. Taj je ured zatekao dvije stvari starog propalog crno-žutog reži­ ma, na koji se mi toliko ljutimo: zate­ kao je ograničenje u prometu sa sodom i špiritom i to mu je vrlo dobro došlo.' On je ta ograničenja zadržao bez obzira na to, što se to protivi riješenju Mini­ starskog Savjeta o slobodnoj trgovini. Počeo jc da izdaje izvoznice svojim lju­ dima pod izgovorom, da su oni postradali u ratu i ostali bez svoga redovnoga posla. Te izvoznice predstavljale su često vrijednost od 20, 50, 100 pa čak i — 250 hiljada kruna. Ja ne ću tim pi­ tanjem opširno da se bavim, ali samo hoću to da istaknem, i da tražim ono, što traži i čitava javnost u Bosni i Her­ cegovini bez razlike partijskih uvjere­ nja, da se naime objave liste on i h, koji su pomoć u ovom ob­ liku dobivali. Taj jc zahtjev opravdan, i ako mi doista živimo u dcmoktratskom dobu, onda imamo prava tražiti od onih, koji su dobili vlast od naroda, da polože račun narodu. (Tačnije bi se reklo: »Koji su vlast ugrabili od naroda«. Op. Ur.) ' " Osim toga držim da nije zgodan na­ čin, koji jc bojrfnska vlada usvojila za pomaganje postradalih u ratu. Ja Сц vazda glasati za predlog, koji ide za tim. da se isprave nepravde, koje je rat nanio pojedincima i da se da naknada za pretrpljene štete u ratu. Ali držim, da i tu treba postupati po nekom pra­ vilu i sistemu, a ne da to pitanje poje­ dinci riješavaju po svojoj slobodnoj uvidavnosti. Donesimo zakon o pomo­ ći p o stradali m u ratu i postarajmo se, da nađemo sredstava za to, pa onda i da damo svakoje onoliko, koliko je stvarno pretrpio, ili koliko to zakon određuje ili koliko nam financij­ sko stanje dopušta. Ja sam nedavno Či­ tao u novinama, da su ovakove izvoz­ nice dobijali ljudi, koji raspolažu kapi­ talom od po 200.000 kruna, a ja, među­ tim znam, da u Bosni i Hercegovini ima preko 100.000 ljudi, koji kad su došli iz IH FELJTON. Hilafet i raskomadanje Turske. Islamska je vjera nikla u Meki, u sr­ cu Arabije. H. Pcjgamber je rodom od KurejŠija, arapskog plemena. Kad je on preselio na onaj svijet, naslijedili su ga četvorica njegovih ashaba jedan iza drugoga, i ovi su kao halrfe vršili svjet­ sku i duhovnu vlast nad muslimanima. Kada je preminuo zadnji od ove Četvo­ rice, II. Alija, u 41. godini po hidžrctu, prešao jc hilafet na dinastiju OmejevIća, koji su porijetlom Arapi iz Meke, i koji su stolovali u Samu. Od tog vre­ mena pa do 132. god. po hidžrctu, hilafet je ostao u njihovim rukama. U jed­ noj velikoj bitci godine 132. je Ebu Muslim Harasani porazio Omejcviće i hi­ lafet predao u ruke Abasovića iz Bag­ dada. Porodica Abasovića također je arapska i potječe iz Meke. Ova je poro­ dica držala hilafet u svojim rukama sve do 656. po hidžretu, ali su u zadnja dva stoljeća njezin hilafet priznavali sa­ mo muslimani Arabije, Sirije i Palesti­ ne, dočim su sjeveroafričkl muslimani prznavali za hahfu mlsirskog vladara. Kad je tatarski osvajač Hclago uništio bagdadski hilafet i srušio carstvo Aba­ sovića, onda je jedan član ove porodi­ ce pobjegao u Misir, gdje su ga sjevcroafrički muslimani, kao i Sirija i Pale­ stina priznali kao pravog lialifu. Njego­ vi našljednici su uživali hiiafctsku čast sve do 924. god. po hidžretu ... Na sjeveru Mandžurijc i jugu Sibirije živio jc turanski narod, čiji je ogranak i tursko pleme. Turci su primili Islam 350. g. po hidžretu, 1 tih su se godina počeli kretati prema zapadu. Neko su se vrije­ me zadržali na sjevero-istoku Kaspij­ skog jezera, a 621. doselili su se u Malu Aziju. Godine 699. osnovali su samo­ stalnu državu u Brusi, prešli na evrop­ sko tlo i po malo zauzeli gotovo čitav Balkanski poluotok; 857. osvojili su Ca­ rigrad, iza čega su prodrli i u Bosnu, te i jedan dio srpsko-hrvatskog pleme­ na, t. j. naše pradjedove uveli u Islam. Iza toga su zauzeli Hidžaz, Siriju. Pa­ lestinu i Mezopotamiju, & Sultan Javuz Selim je godine 924. osvojio Misir i uzevši hilafet iz arapskih ruku prenio ga u Carigrad. Hilafet jc dakle bio u arapkim rukama 924 godine, a Turci ga drže evo ima 413 godina. Dok Je hilafet bio u Arapa i kad su Arapi bili na Čelu Islama, a osobito za vrijeme onih, koji su vladali u Bagdadu i onih u Spilji, islamski su narodi bili najkulturniji i najnapredniji u cijelom onda poznatom svijetu. Već u drugom stoljeću iza hidžreta latili su se musli­ mani nauke, sva su grčka djela preveli na arapski jezik, te u promicanju zna­ nosti nastavili ondje, gdje su Grci bili stali. Gdjegod je bila džamija, uz nju j c bio i jedan m e k t e b. Po većim gradovima bile su u formi današnjih srednjih škola posijane m ed r e s e, u kojima su se gajile osobito prirodne znanosti i matematika. U mno­ gim većim gradovima bila su osnovana sveučilišta, zvjezdarnice, zoološki i botanički vrtovi, biblioteke, bolnice i drugo. Bili su upućeni u najsavršenije metode ob­ rađivanja zemlje, cksploatisanja ruda i svim granama ekonomije. Španski su muslimani unijeli u Evropu sijanje pirinča, šećerne repe, sađenje pamuka, gojenje svilenih buba i još mnogo .dru­ gih plodova. Posjedovali su Ogromnu trgovačku flotu, kojom su plovili oko čitave Afrike I na sjeveru Evrope dopi­ rali do Skandinavskog poluotoka. Bo­ gatstvo jc muslimana bilo tako veliko, da je godišnji prihod Abđnrahmana 1П. bio veći od prihoda svih evropskih vla­ dara u ono doba. U umjetnosti, osobito u graditeljstvu pokazali šu se tako vje­ šti, da sc krasnim njihovim monumen­ talnim palačama, kao Što je »Elhamra«, i danas divi čitav svijet. U Spaniji su u srednjim i velikim gradovima bile po­ sijane univerze, a u svakom selu od 200 kuća, bilo je po jedno vijeće učenjaka, koji su imali za­ daću promicati znanost. U 25 milijona španskih muslimana nije bio ni potpun postotak nepismenih. Iz svih krajeva Evrope dolazili su mladići, a osobito plemići, na Islamska sveučilišta, da se naobraze i naoružani arapskom znano­ šću, vraćahu se svojim kućama, da ta­ mo podučavaju u onom, što su naučili kod muslimana. Abasovići u Bagdadu, a Omejevići u Španlji bili su digli kulturu na tako vi­ sok stepen, da su u srednjem vijeku biK jedini predstavnici civilizovanog čovje­ čanstva, i da su sačinjavali dostojan prelaz između grčke i moderno-evropske kulture. Padom tih dviju arapskih država pa­ da i islamska kultura. Muslimanski svi­ jet počinje nazadovati Dolaze Osmanlije. Osmanlijama se mora priznati hrabrost I vojnička sposobnost, ali je isto tako jasno, da nijesu mogli poći tragom arapskog naroda i njegovih vla­ dara. Od Arapa su uzeli samo hilafet 1 pomoću hllafcta osigurali sebi prven­ stvo u islamskom svijetu, dočim ih arapska kultura nije interesirala niti su jc mogli sljedovati. Kroz čitava stoljeća u prostranoj osmanlljskoj državi nema �Број 45 — Згој _______________________,ПРАВДАИ - .PRAVDA" vojske, zarobljeništva ili zatvora, nisu 0 okupaciji C elovca. Odbor četvorice imali ni prve večere da se njome na­ stavio je na jugoslavensku delegaciju hrane. Pa zar je to lijepo, da se ove izupit radi motiva, zašto su zaposjeli Cevoznicc daju ljudima, koji raspolažu ka­ lovac. U tom sc upitu ističe da je prepitalom od po 200.000 kruna, a ne oni­ dašnja demarkaciona linija išla jugois­ ma. koji nemaju ni prve večere? Protiv točno od Celovca. ovakvog rada govore ne samo čovjePitanje Rijeke, Orlando je otputovao Čanski, nego i svi drugi razlozi. Ja u Rim. Jugoslaveni su otklonili Wilsoznam, na primjer, da je jedan liječnik, I nov pokušaj posredovanja u pitanju Ri­ koji stoji vrlo dobro, dobio izvoznici! jeke. Orlando će sada tražiti potpuno na 10 vagona šećera pod ograničenjem, ispunjenje londonskog ugovora. da ih proda u svome rodnom mjestu. Amerika proti mir. ugovoru? Kako Ali od tih 10 vagona on je tamo donio se doznaje poslaće se iz Washingtona samo jedan, i prodao ga uz dvostruku na mirovnu konferenciju zaključak kao cijenu, a ostale nije ni donio. (Jedan oficijelna vijest, da se protive potpisu glas: Donio je tri vagona.) mirovnog ugovra u sadanjem obliku. Pariški dopisnik lista »Daily News« Nama se, gospodo, predbacuje neki piše da je ovlašten istupiti protiv tvrd­ vjerski separatizam, naročito stranci, nje, da je Wi1son objavio da se mirovni kojoj ja pripadam, predbacuje se u jav­ ugovor potpuno slaže sa 114. tačaka. nosti, da je osnovana na jednoj uskoj Wilson tako šta nije rekao ni javno, ni bazi. Ja. gospodo, nisam za takva orprivatno. ganizovanja. ali su nas prilike prisilile Popuštanje prema Njemačkoj. Clena to i kad bi mi nailazili kod svakoga menceau. Lord Cecil i podpukovnik na onakav prijem, kakav smo naišli kod i naše braće u Srbiji, ja mislim, da ne bi I House izjavljuje nakon zajedničkog vi­ jeća, da Njemačku treba čim prije pri­ došlo do ovakovih organizacija. Ja ću. miti u savez naroda, nakon što potpiše — da uvjerim gospodu, kojoj nisu po­ legalno provedenje mirovnih uvjeta. znate prilike, u kojima mi Živimo u Bo­ Kriza u talijanskm kabinetu. Vijesti sni — iznijeti samo dva primjera — a sa svih strana javljaju da je kriza ta­ takvih imadc i više — iz kojih će vidjeti j lijanskog kabineta na domaku I neizbjeH razumjeti, da smo se morali ovako orživa. ganizovati. Vojna oblast odredila je na »Junačko« djelo. Arbciter Zcitung* dužnost u Brčkom potporučnika Fehijavlja iz Berlina, da su »viteški« tali­ ma Musakadića. On je bio u početku ojanski vojnici ovjenčali spomenik VIovoga rata u austrijskoj vojsci, ali je na lima 1. Radnički savez pritužio se Nofronti prebjegao i prijavio se kao do­ ske-u. brovoljac u srpskoj vojsci; borio se na Kriza mirovne konferencije. Radi frandobručkom i solunskom frontu, gdje se cusko-engleskog spora i novoga spora je odlikovao tako, da je dobio najveći između Engleske i Amerike u pitanju 'kraljevski red. Kad je došao u Brčko, Irske, kao Što i radi postupka Talijana i odmah je po njegovom dolasku nekoli­ u nesigurnosti držanja prema Njemač­ ko pravoslavnih grada n a oda­ koj može se reći, da se mirovna konfe­ slale deputaciju, da protestuje protiv rencija nalazi pred velikom sudbonos­ toga, što je tamo došao musliman oficir. nom krizom. (Čuje se: 1 mi smo protestovali.), ja Antanta i Njemačka, Tcmps* objav­ moram s osobitim zadovoljstvom da ljuje ove informacije: »Alijirci će u svo­ spomenem, da je tuzlanski list »Oslome odgovoru odrediti Njemačkoj vladi bađenje«, čim je doznao za ovu depu­ rok od 5 dana, da potpiše ili odbije taciju. Istu osudio, ali sam smatrao za modificirane mirovne uvjete. Taj će rok potrebno, da spomenem kakve se stva­ isteći 21. juna. Ne zna sc. da li će u taj ri dešavaju kod nas. U Gračanici je ime­ rok biti uračunan i otkazni rok od 3 novan za sreskog načelnika Ahmeđ Bo­ dana (primirje treba naime otkazati «3 rić. Jedan miran i radin čovjek, koji dana prije) ili će taj rok iznositi 3 da­ nema nikakvih pogrešaka, pa i protiv na. U prvom slučaju — kad Njemačka njega se diglo pravoslavno građanstvo ne bi htjela potpisati mira alijirci bi i žalilo'se, što je on na taj položaj do­ odmah 21. juna poduzeli vojne mjere i veden. Bosanska vlada na zahtjev pra­ blokadu, kao što je već predviđeno; u voslavnog građanstva premjesti ovoga drugom slučaju te bi se mjere primije­ čovjeka u Maglaj, i ako je građanski nile 24. juna. kotar pretežno muslimanski. (Čuje se: Što sc tiče efektivne vojske, dozvo- | nije baš tako tačno.) Tačno je. Ijene Njemačkoj, vojni su stručnjaci bili i Zbog našeg izvanjskog položaja i oz­ mišljenja, da ta vojska mora iznositi za 1 biljnosti vremena u kome živimo, te Ja 3 mjeseca 300.000 momaka; ali Setovi vladi dadnem priliku, da do budžetskog četiri vlade smanjili su taj broj na pretresa ono, o čemu sam govorio is­ 200.000 momaka. pravi, ja ću glasati za predviđene kre­ Antantske i savezne sile kažu u svo­ dite. me odgovoru, da će Njemačka u roku od 4 mjeseca poslije potpisanog mira moći I učiniti ponudu pogledom na odštetnu ci- , fru. Već se po sebi razumije da će ko- , misija za odštete sama biti vlasna, da odbije ili prihvati tu ponudu. »Prijateljstvo« antante. »Allgemeine »Temps« spominje, da članak 251 mi- • Zcitung« javlja iz krugova bečke antanrdvnog ugovbra — koji je integralno na i tine komisije: Sto se tiče celovačke ko­ snazi — obvezuje Njemačku? da naknadi । tline zaposješće čitavo to područje anštete, nanesene civilnom stanovništvu | tantine čete. Ovih će dana pasti odluka antantskih i saveznih sila ili njegovoj 1 o pripadnosti celovačke kotline. Pregled. nigdje ni traga sličnosti arapskim drža­ vama. Škola, cesta, balnica i drugih kul­ turnih i humanitarnih ustanova niti je bilo u velikom broju, niti su uređene kao arapske. U tom pogledu može slu­ žiti za primjer Carigrad, čije su me­ drese starog tipa i slaba uspjeha. Posjedujući svakim prirodnim bla­ gom nadarene najbogatije krajeve kao što su Rumclija. Anadol i Mezopotarni■ ja. Osmanlije nijesu iskoristili ni zemlju, ni šume, ni rude, ni more, ama ništa; nego sjedeći na takim riznicama blaga I ima 200 godina kako sve više i više pa| daju u siromaštvo. Ima četiri stoljeća I kako veliki narodi Evrope — stresavši U sebe jaram srednjovječne tmine i ne­ znanja — kreću naprijed velikim koraI cima, takme sc jedni s drugima u zna­ nosti, umjetnosti i svim granama teh। nike. Tim je narodima Evropa već dav' no postala tijesna, pa idu u druge konI finente I iskorišćuju prirodno blago Af­ rike, Azije, Australije i t. d. Evropski I narodi, koji su odlučili da ni jedan pcI dalj na zemaljskoj kugli ne ostane neI obrađen i neiskorišćen, ne mogu dozvoI liti da na pragu Evrope, onamo preko I Bospora jedna prostrana i bogata zemlja I bude onako zapuštena. I ti su evropski I narodi već odavno bacali oko na tu I tursku zemlju I o njoj stvorili famozno ■ .»Istočno pitanje«. Oni bi je davno bili raskomadali, ali pošto su im se inte­ resi kosili nijesu mogli da se nagode u razdiobi turskih zemalja. Za la su još davno odlučili da prema Turskoj postupaju kao prema bolesniku, koji će sigurno umrijeti. Nadali su se da će se ona sama raspasti bez velikih vanjskih udaraca, i uzdajući sc da će se i oni sami tokom vremena nagoditi o nas­ ljedstvo turskih zemalja. Kada u 1908. godini Mladoturci proglasišc ustav, Ev­ ropa vidje, da bi bolesna Turska ipak mogla ozdraviti i pomrsiti joj račune o budućoj razdiobi plijena, pa se je Au­ strija požurila da anektira Bosnu. Bu­ garska da proglasi samostalnost, Italija da osvoji Tripolis, a balkanske države da podijele evropsku Tursku. Iza toga gotovo neposredno slijedi svjetski rat. Od 1908. godine odamo, Mladoturci ne imadoše vremena, da reformiraju svoju državu, a u 1914. godini, u Carigradu prevlada vojnička kasta mladih ljudi, koji su u Njemačkoj svršili vojne nauke, i protiv svih iskusnih i zapadno odgo­ jenih ljudi, učini nepopravljivu i sudbo­ nosnu pogrešku, te se priključi central­ nim vlastima, premda je 90% muslima­ na u Aziji i Africi bilo na strani Ententc. Svjetskim ratom poražene su centralne vlasti, a s njima i Turska. Za zapadne je vlasti došao čas, da definitivno riješe istočno pitanje, jer su izgledi da sc da­ imovini, bilo kopnenom, bilo pomor­ skom, bilo vazdušnom navalom. Isti list piše, da su antatske i savezne sile proučile mjere, koje će uzeti u slu­ čaju, da Njemačka ne bi htjela potpi­ sati mir. Saveznici već sada drže na okupu veliki broj četa na desnoj obali Rajne. Te su čete pripravne da na prvi mig predu preko Rijeke. Clemenccau je ugarskoj vladi upra­ vio ovaj brzojav: »Pozivlje se ugarska vojska, koja se sad bori u Ceškoslovačkoj, da sc odmah povuče preko granica, Što su određene Ugarskoj; jednako Ugarska ima da obustavi sva druga voj­ na poduzeća. Ako zastupn’ci antatskih i saveznih sila ne birdu javili svojim vladama u roku od 4 dana, poči­ njući od 14. juna u podne, da je ta ope­ racija izvršena, tad će pomenutim si­ lama ostati slobodno da prodru u Ugar­ sku i da poduzmu one mjere, koje će držati zgodnim, da obezbijedc prave­ dan i brzi mir. Rumunjske čete povući će se sa ugarske teritorije, čim ugarske čete bu­ du cvakuisale ČeŠkoslovačkii. Antantske i savezne sile moraju naročito is­ taknuti, da za vrijeme te operacije ru­ munjske čete ne smiju biti uznemirene i da ugarske čete ne smiju za njima ići preko rumunjskih granica«. Mađarske granice. Vijeće četvorice ispituje uz pomoć čeških i rumunjskih delegata gnfhicc Madžarske sa Češkom i Rumunjskom. Prema bečkim listovi­ ma čini se da su saveznici predložili, ako se Bela Kuhn pokori, da će Ma­ džarska biti nagrađena time, što će. njihovi delegati biti čim brije pozvani u Pariš. S druge se opet strane javlja, da će Bela Kuhn predložiti članovima svoga savjeta nacrt odgovora, što će ga dati na ultimatum saveznika. Otpornost Mađarske. Listovi pišu o odgovoru Bele Kuhna na ultimatum an­ tante. Bela Kuhn izjavljuje da nije od­ govoran radi uspostave neprijateljstva, već da su krivi Cesi i Rumunji. Fran­ cuski listovi ističu da je sve to samo pokušaj Bele Kuhna, da iznudi prizna­ nje od antante. Na to poziva saveznike da pošalju svoje delegate u Beč, gdje bi sc imali sastati sa njihovim delegati­ ma. Iz njemačkog vrela šire se vijesti, da su češke čete izmorene i stoga da se Bela Kuhn no boji Clemcnccuovih prijetnja. Novi trojni savez? Neue Ztiriohe? Zcitung« iznosi projekat za novi trojni savez, koji bi se imao sklopiti između Austrije, Madžarske I — Italije. Članak je pobudio shvatljivu pozornost. Austrija protestira. Jučer je dr. Renner predao Clemenceau-u notu, u ko­ joj su izloženi općeniti pogledi o polo­ žaju u Austriji i osim toga sadržava protest protiv mirovnih preliminara. Odstup Sonnina. »Evropa Pres« javlja iz RSma, da će Sonino demisionirati nakon potpisa mirovnog ugovora. »Viteška« posla. Vijesti posljednjih da­ na o memorandumu Bugara, poslanom na mirovnu konferenciju u Pariš potje­ ču iz talijanskog vrela. Sam potpis Gešova stavljen je na taj memo­ randum bez njegova znanja. Memoran­ nas mogu najbolje nagoditi o razdiobi Turske, budući da su uklonjena dva' moćna takmaca: nestalo je stare Ru­ sije, koja je aspirirala na Carigrad, a i silne Njemačke koja je htjela kolonizi­ rati malu Aziju i doći Bagdad. U tom zgodnom i nesmetanom momentu za­ padne vlasti danas križaju Tursku po svom ćejfu i ukusu i svaka nastoji do­ biti što veći plijen. Dolaze razne vijesti, sad manje sad više štetne po Tursku. Ako Turci izgube Carigrad, to prema mnogim izjavama uviđavnih turskih di­ plomata. ne bi bilo najveće zlo, jer je Carigrad od svog postanka gnijezdo mlitavosti. ljenčarenja i raskošja; u nje­ mu čovjek gubi svaki muževni i podu­ zetni duh, svaki odvažni polet, živci po­ staju nježni i neotporni, a ženska senti­ mentalnost nadvladava muževnu raz­ boritost i krepkost. Ako se Turska dr­ žava skuči na nekoliko vilajeta u Anadolu odmoriće se ono bijedno anadolsko pučanstvo. Ima stotina godina ka­ ko taj Anadol liferuje svoje najbolje si­ nove, da sc bore sad u Arabiji, sad u Arnautluku, sad s Rusijom, a sad opet na Balkanu. Neprekidni ratovi, bilo unutarnji, bilo vanjski, iskorjenili su ljud­ sku radnu snagu Anadola i danas u toj zemlji nema drugo osim žena, djece i staraca. Dosad su anadolski sinovi bili sposobni samo za ratovanje, a odsele Страиа 3 Strana dum je raširio obavjesni ured talijan­ skog ministra vanjskih posaJa u Rimu. Ruska carska obitelj na životu? »Berlincr Tagblatt« javlja iz Lugana, da »Epoha« donosi razgovor sa ubojicom Rasputina, koji je izjavio da ne stoje vijesti, da je ruska carska obitelj umo­ rena, nego da se nalazi u zaštiti moćnih sila na vrlo sigurnom mjestu i da se svi članovi carske obitelji nalaze u Ži­ votu. sklonjeni u nekom samostanu na Krimu. Ermenska deputacija u Parisu. U su­ botu je prispio iz Batuma u Pariš g. Kađzamun. predsjednik vladinog vijeća jermenske republike. S njim je stigao i ministar finansija i adutant ratnog mi­ nistra. Domaće vijesti. Prosvjedna skupština proti talijanskih zahtjeva. U nedjelju |15. a mj. pred podne održana je prosvjedna skupština građana proti nasilju Talijana. Nakon govora više govornika usvojena je jed­ noglasno ova rezolucija: »Povodom vijesti iz Pariza prema ko­ jima bi sc imala Gorica, Trst, Pula i dijelovi Dalmacije sa ostrvima prisajediniti Italiji a iz dijelova Istre, Rijeke i Hrv. Primorja stvoriti zasebna država, narod grada Sarajeva sakupljen 15. ju­ na 1919. na velikom javnom zboru na Martićevu trgu jednodušno i svečano izjavljuje: Zemlje koje kroz vijekove nastanjuje jugoslavenski narod srpskog, hrvatskog i slovenačkog imena čine jednu nedje­ ljivu etnografsku, ekonomsku i geograf­ sku cjelinu. Naš je narod težio, a teča­ jem ovoga rata i založio se neizmjer­ nim žrtvama da ostvari svoju slobodnu jedinstvenu državu, koja ima uzvišenu misiju da u svim stranama svijeta bu­ de branič političkog, narodnog i soci­ jalnog mira. I ako jc cjeli civilizovani svijet prihvatio novo evanđelje velikoga Wilsona o pravu svakoga naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini i da sc sa narodima nemože trgovati, ipak nam talijanska požuda osvaialačkog militarnog i ekonomskog imperijalizma hoće * da otkine najvažnije jadranske predjele i nastoji da Jadransko more, koje ima da bude otvoreno svima, pretvori U svoje zatvoreno jezero. Ogorčeni ne­ pravdom koja nam sc sprema, protestujemo protiv svakoga riješenja konferen­ cije mira, koje bi ma koji dio naše zem­ lje ili našega naroda dalo pod tuđu vlast ili otrgnulo u bilo kojem obliku od na­ šeg narodnog teritorija. Izjavljujemo da nismo otresli sa sebe austro-ugarski ja­ ram za to, da ga zamjerimo talijanskim i obvezujemo se da ćemo se boriti svi složno i sa krajnjim naporom snaga pro­ tiv svakog nasilja i svake nepravde u očekivanju, da ni naša delegacija neće potpisati nikakav nasilni i nepravedni mir«. Poziv na upis u »Udruženje zemljo­ posjednika«. Neposredno iza državnoga prevrata došlo je na tapet rješavanje agrarnog a naročito kmetovskog pitanja ne sa­ će sc u miru 1 počinku usposobiti u znanosti, prometu, trgovini i industriji i počeće da žive kulturnim životom u sreći i blagostanju. Turska se može di­ jeliti. ali turskog naroda neće nestati, jer narodi ne umiru. I Češku su nekad bili podjarmili. Poljsku su nekad bili raskomadali, ali danas vidimo da se ob­ je te države na novo dižu da žive slo­ bodnim i nezavisnim životom u ljudskoj zajednici. Mi smo iz osinanlijskih ruku primili Islam a veže nas s njima i hilafet. Ka­ ko se god riješilo tursko pitanje, mi prema Turcima osjećamo sućut i simpa­ tije. koje potječu iz vjerskog čuvstva. Ali pošto smo pozvani da a našoj dr­ žavi, ovdje na svom domu izgrađu­ jemo svoju budućnost, to treba da sav svoj interes posvetimo i da sve svoje sile napregnemo u svrhu osiguranja na­ šeg života ovdje, neće li nam življenje biti što sigurnije i ugodnije. A ako po čem hilafet pređe Arapima u ruke, zna­ či da sc vraća starom vlasniku. 1 kako smo god imali veze sa turskim hilafetom, ta sc veza može uspostaviti i sa arapskim. To je isto kao kad se promi­ jeni imam u džamiji: kako se god mo­ gli klanjati za prvim, tako se može kla­ njati i za drugim. �PRAVDA' Strana 4 Страна mo u Bosni i Hercegovini, nego na ci­ jelom teritoriju države SHS. li priprema i prethodnih radnja oko riješenja ovog važnog pitanja, koje ve­ oma duboko zasijeca i iz temelja podrmava egzistenciju posjednika, opazilo se je da bi se ovo pitanje moglo riješiti posve nepravedno i na štetu zemljovlasnika. Da se u riješenje ovoga pitanja une­ se što više pravednosti, da se zaštite prava i opravdani zahtjevi posjednika, te da se ne bi ovim riješenjem učinila nova socijalna razlika između pojedi­ nih klasa, koja bi bila gora nego ona prije riješenja, osjetila se je potreba. da se organizuju posjednici u onim krajevima našega kraljevstva, u kojim do sad nijesu bili organizovani. Tako je došlo i do organizacije posjednika u Bosni i Hercegovini. Dne 21. maja o. g. okupiše se dele­ gati posjednika iz cijele zemlje u Derventi, te na skupštini osnovaše »Udru­ ženje zemljoposjednika u Bosni i Herce­ govini- primiše pravila i izabraše cen­ tralni odbor. Sad se pristupa organizovanju po­ sjednika u pojedinim kotarevima, te je i u Sarajevu izabran mjesni odbor, koji se ovako konstituisao: Predsjed­ nik: A. Sočo; tajnik: H. TahmiŠčija; blagajnik: M. Kapetanović. a članovi bez posebne funkcije: A. Biserović, S. Filipović i Husejin Mašić. Mjesni odbor je uvjeren, da se ne smi­ je ni časa oklijevati nego da se mora ti interesu posjednika što prije početi ra­ diti. Zato moli sve posjednike kotara Sarajevo, da se svi što prije jave i pri­ stupe ovome udruženju. Upis članova će se primati u Sara­ jevskoj kiraethani svaki dan počevši od četvrtka 19. juna (20. ramazana) o. g. od 3—5 sati poslije podne. Apeliramo na sve posjednike našeg kotara bez raz­ like vjere i stranačke pripadnosti, da se u svom i općem interesu odazovu ovom pozivu i čim prije najave svoj pristup u udruženje. Za mjesni odbor: A. Sočo, predsj. Iz centr. odbora »U. zp. iz Đ. i H.«< Na 14. o. inj. sastao se ie ponovno centr. odbor u Sarajevu i održao pet sjednica, u kjima se je raspravljalo o svim aktuelnim pitanjima, koja se tiču zemljopo­ sjednika. Dotični zaključci objelodaniće se kasnije. Odbor je ovom prilikom odredio de­ legate za agrarnu anketu u Beogradu i to podpredsjednika radenog odbora g. Aristotela Petrovića, i potpredsjedni­ ka centr. odbora g. Konstantina Ko­ štica, te članove cent. odbora Rifatbcga Sulejmanpašića, Mehmed ef. Šarića, Mehmed ni. Djikića i Izetbega Jahića. □vi su delegati jučer otputovali u Be­ ograd. Redoviti posjet »Ajvatovice<. Od mje­ snog odbora naše organizacije u Pruscu primamo ove retke: »Ovijem se stavlja na znanje, da redoviti ovogodišnji po­ sjet »Ajvatovice« počima po običaju dne 23. juna, ie se ujedno objavljuje i to od strane mjesne Organizacije, da su dig­ nute sve zapreke glede vožnje kako je to već izjavila politička vlast Sastanak je lijep i koristan. 0 tome ne dvoji niko, pa se ovijem preporu­ čuje taj posjet, prilikom kojega će doći mnogi muslimani naše domovine u ne­ posrednu blizinu, te će tako moći da izmijene misli. Prijavljujtc štete. Mjesni sarajevski odbor naše organizacije počeo je popi­ sivati štete, što su ih muslimani ovog kotara pretrpili za vrijeme prevrata. 0 ovoj stvari obaviješteni su čitatelji »Pravde« u članku »Jedna okružnica«, što je štampan u 43. broju, pa se intere­ senti upozoruiu. da mjesni odbor prima ovake prijave u kiraethani svaku večer od 3 do 5 sati ala turka, a iza bajrama će primati te prijave. svaki dan od 4 do 6 sati ala franga iza podne. Upozorujemo sve oštećenike, da se u svom interesu čim prije prijave mjes­ nom odboru. Na adresu grad, aprov izaćije. Š mno­ gih se strana tuži naše građanstvo, da su sadanje cijene mesa, obzirom na po­ jeftinjenje hajvana, previsoke, pa bi tre­ balo stati na put izrabljivanju svijeta sa strane naših kasapa. Naši dopisi. Posavina, 9. juna. Odgovor srednjoškolcu muslimanu. U 28. broju »Glasa Naroda« od 1. juna o. g. piše jedan srednjoškolac musliman o teškom i očajnom stanju naše srednjo­ školske mladeži i apelira na muslimane, da joj bar u zadnje vrijeme priskoči u pomoć. Budući da ovo pitanje mora in­ teresirati svakoga, a poglavito mene, koji sam do jučer sjedio u školskoj klu­ pi j iskusio, sve tegobe današnjega đa­ čkoga života, to ću biti slobodan, da i ja o njemu koju reknem. Poštovani kolega nije htio izričito re­ ći, šta je uzrok ovoj indolenciji našeg svijeta, prenia školskoj mladeži, ali je to ipak indirektno iznio. On. naime veli, da đaci u« teškoj životnoj borbi izgube svaki osjećaj samilosti naprama bliž­ njemu i da im je nakon svršenih škola, kada stupe u javni život, glavna briga, kako će što bolje prouživati, da tako zaborave svoju tužnu prošlost. U ovo­ me grmu i leži zec, dragi kolega, i ovo je glavni uzrok mizernom stanju naših đaka. Mi svi znamo, da naš svijet ne potpomaže đake onako, kako bi to tre­ balo zato, što ne shvaća važnosti škole i obrazovanja. Zato je pozvana inteli­ gencija, da narod osvijesti u ovome po­ gledu. pa će onda naravno krenuti pri­ like na bolje. Ali kao što i sami kažete poštovani kolega, naša inteligencija, uz časne iz­ nimke, ide samo trbuhom za kruhom i kad se iškola na račun narodnih leđa, onda okrene svakome leđa i brine se sa­ mo za se, a narod i dalje luta i stenje pod teškim bremenom muka i patnja, kojih se sam ne smije da riješi. Ovo narod uviđa i odatle dolazi ono njego­ vo nepovjerenje prema inteligenciji. Da­ kle ko je kriv zbog današnjeg našeg stanja? Niko drugi nego naše starije kolege. Da su se oni pobrinuli za nas, mi bismo mnogo bolje stajali. Zato ako i mi nećemo da nas naši mlađi okriv­ ljuju i proklinju, onda ne smijemo kre­ nuti stopama naših starijih kolega, nego nas ova gorka kušnja mora obodriti, da svim silama poradimo, kako bi se ovo stanje popravilo. Drugi je ne manji razlog, radi kojeg naš narod zazire od škole i inteligencije 4aj, što naša inteligencija ide predaleko u svome evropejiziranju i nastoji posve ПРАВДА Broj 45 Брај se emancipirati od vjere i svih tradicija i i veza s njome. Ovo je jedna kolosalna | pogreška naše inteligencije i ona ova- I kovim svojim postupkom strašno škodi našem prosvjećivanju. Našem je na- | rodu vjera najsvetija stvar, on za nju gi- . ne i umire i kad vidi, da škola često iz- i bacuje odmetnike, onda nije uikakovo , čudo, što on u njoj vidi veliko zlo i u ■ svima nama, što je u vezi s njome. Ova se težnja za emancipacijom — opaža kod mnogih srednjoškolaca, a na žalost i kod mnogih visokoškolaca. Ova je zalutala mladež dotjerala dotle u svo­ joj liberalnosti, da se stidi svoga musli­ manskog imena: pomalo se odnarođuje i odbacuje zadnji vidljivi islamski znak —- fes, a uzima šešir. Vi kažete., pošto­ vani kolega, da je valjda našem svijetu krivo što mi uzimamo sve što je lijepo i dobro, a sad metnite ruku na srce, pa mi recite, šta ima dobra i lijepa u nošenju šešira. Naš narod ne traži od nas kao što vi kažete, da mi brijemo glave, no­ simo široke šalvare i fila. ?. al: beh ne trpi, da se ovaka ljaga nanosi na Islam. Zašto da zabacujemo svaki znak islamijeta? Ako se stidimo sadašnjosti mu­ slimana. zašto se ne sjetimo sjajne pro­ šlosti Islama, pa ćemo uvidjeti da da­ našnjem stanju muslimana nije ništa kriv Islam. Ovdje je po srijedi sasvim nešto treće, Što ja neću isticati, jer bi me to predaleko odvelo. Sjetimo se i slavne prošlosti naših pradjedova, kojih je slava raznešena širom svijeta. Sjeti­ mo se svega ovoga i zbacimo s glave šešire i obučimo fesove i recimo sva­ kome smjela pogleda i ponosna čela: »Mi smo potomci onoga Sokolovića, koji je drmao turskom imperijom, kada je ona bila strah i trepet čitavoj Evropi«. Sjetimo sve svega ovoga pa nam naš ponos neće dozvoliti, da i dalje budemo u ovakovom stanju, nego ćemo sve sile uložiti, da pođemo njihovim stopama, a zato hvala Bogu imamo sve potrebite uvjete. Zato, drage i starije i mlade kolege, uvidimo već jedanput, da smo na kri­ vom putu i popravimo se, dok još nije kasno; zadimo u narodne redove, istražujmo i viđajmo narodne rane, pa će onda sve krenuti na bolje. Ovakim će­ mo postupkom dokazati, da smo prava narodna inteligencija i narodna uzda-, nica. U to ime neka nam Bog pomogne! — u! — absolvirani srednjoškolac. OČITOVANJE: Mi niže potpisane učenice, smatramo za dužnost i javnim putem izraziti naše priznanje i zahvalnost I. Jugosl. Školi Ženskoga Sveopštega Kroja po sistemu »Universal« što smo za vrijeme od tra­ janja jednoga tečaja osposobljene za sveukupni kroj odijela i rublja. Želeći ovom izjavom upozoriti sestre ženskinje u našoj domovini da nepropuste ovu jedinstvenu priliku, koja nas sa najpotrebnijom naukom, — za sva­ ku, bez razlike staleža ženskinju, — omogućuje, da stečemo ljubav za rad i poznavanje'ukusa u nošnji, prama sadanjem duhu vremena. Gospodinu Upravniku Š. Rosiću, kao svjesnu stručnjaku, neka je naročita hvala, na brizi oko reda i pažnje na spram nas muslimanka učenica... Uz zahvalnost vlastoručno ovo potpi­ sujemo: Sarajevo, dne 10. juna 1919. Vranić Umija, Habiba Kajmakanović, Ajša Bijedić, Munira Baščaušević, ševala Zildžić, Habiba Hrasnica. Mesrura Hrasnica, Halida Spaho, Fata Ćurčić Fadila Ruždić, Nura Rašković, Devlcta Kadić, Habiba Jamaković, Hajrija Jamaković, Fata Kreševljaković, Hajrija Šćeta, Naziha Mcšić, Razija Kapetanović, Ferida Hromić, Hajrija Arifhodžić, Rabija Širbegović, Fata Bravić, Nevreza Berbcrović, Dika Tahmindžić, Zchra Kadić, Hajrija Kehetović, Habiba Dedić, Hasiba Hanjalić, Aiša Buturović, Zineta Džefcrović, Dževahira Muftić, Suhreta Mulaabdić, Mira Smailbegović, Ajiša Bijedić, Amina Prohić, Senija HidJĆ i Almaza Iblizović. Policijska direkcija za Bosnu i Herceg. Broj 18134'19. Sarajevo, 11. juna 1919. OGLAS. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko stotinu policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molUtelj: 1) državljanin Kraljevstva Srtba, Hrvata i Slovenaca, 2) potpuno zdrav, 3) neporočan, 4) svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro či­ tati i pisati latinicom i ćiricom, 5) služio u vojsci'i postigao makar Čast kaplara, 6) dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim stana, odijela i obuće 5.012 K godiš­ nje, a za oženjene 5.576 K godišnje osim odijela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 300 K godišnje više. Rqflektantd neka pošalju molbu za primanje policijskoj direkciji u Saraje­ vo putem svoje nadležne političke vla­ sti, a molbi neka dodaju: 1) svjedodžbu ponašanja, 2) krštenicu odnosno izva­ dak iz registra rođenih, 3) domovnicu, 4) posljednju školsku svjedodžbu, 5) vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6) vjen­ čani list, eventualno krštenice (ili iz­ vatke iz registra rođenih) djece. Policijski direktor: 1—3 Ljeskovac, v. r. Zemaljska vlada za Bosnu i Herceg. Novac bivših vojnika. Kod uprave slročadskih fondova, ze­ maljska vlada odjel I—3 zgrada pen­ zionog fonda II. kat soba V.rnalaze se slijedeće (Jeposlte (novac) od bivšeg bos. herc, puka (Budimpešta nadpon Pludrich Franza i Papo; infaterista Zahirovića, Husić Begc, Rizvanovića Mche, Babić Avdić Sabita, Beakovića, Pantić Sofrena, Kovačević Marka, Selimovića, Filipovića Radoje, Skenderagić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadrić Rame, Subić Ivana i umrloga Kilin Hasana. od 1. bos herc, lovačkog bataljona: narednika Brkić Alekse, podlovca, Džlno Mustafe (Testamenat) od lovaca, Palavra ili Palazra Suljc, Miljuš Bože, Mićevića Jove i Corovića Jove. Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nasljednici neka se obrate sa vrijed­ nim iskazima gornjem odjelu, koji će im te depozite uručiti Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, smatrati će se, da je posvetio svoj de­ pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. I Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.—Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nrjbrže i najpovoljnije. ii Odrorvorri undnfk: M. Sudžuka. VlAsnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17d43a631b58eb67d9af07b8de75362b.pdf 2b07d84e38209f2962fa1c96bd09cf39 PDF Text Text РОЈЕ»! 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. D SI pb u s p&đahcissl eto Pretplata godišnje 40 1: ru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 19. juna 1919. (20. ramazana 1337.) Broj 46. Bosanska vlada. IV. »Narodnim poverenicima«, štp u no­ vembarskom tutnju isplivaše na povr­ šinu i prihvatišc kormilo vlade i upra­ ve, falio je glavni, uvjet za uspješan rad: širok pogled i objektivno prosuđivanje i sebe i drugih. Propast Austrija nije ih nimalo opametila ni naučila. Oni su cstali bukači i zagrižIjivĆL više. rač. Tužniji i grozniji od onog u Cengić agi... Za ove anomalije trebalo je imati i neko pokriće i neko opravdanje. I na­ đoše ih u nekolicini ambicioznih mla­ dića i jednoj skrahiranoj veličini, za ko­ ju su mogli biti sigurni, da će znati I »srcmicu« kad je ovako oduševljeno mogla igrati — »peštanski čardaš« 1 i* »bečko kolo«. Nijesu se prevarili. Ar- Metode, što su n upotrebljavali u o po­ zi c i j i prema tuđinskoj upravi, ponijeli su i na stolice vladine (bolje: vladajuće) stranke jednog narodnog režima. Njima nije išlo u glavu, da se je radikalnom promjenom sistema, kao što je prelaz iz ropstva u slobodu, mo­ ralo također radikalno promijeniti i do­ tadanje stranačko naziranje ljudi, što su od neodgovornih opozicionalaca preko noći postali vladajuća gru­ pa, koja je historički odgovorn a za razvitak naše države. Oni su ostali stari zasukanci i za to sad prije reda žanju plodove svog neracionalnog sijauja. Sijali su vjetar, pa je sasvim prirod'по, što žanju buru. Sasvim prirodna i i stvar, potpuno normalna pojava. Osjetivši, sc gospodarima -situacije, ! naš! se Srbi-pravosiavni tako uobrazi- 1 še, da su u oslobodilačkim belim orlo­ vima gledali ine zatočnike Slobode i Ravnopravnosti, već jako i snažno sred­ stvo, pomoću kojeg će da provedu svo­ je sićušne hirove i strančarske osvete. Dobili su tuš, ali ne dosta jak za nji­ hove usijane mozgove. Raspojasana je mržnja preko »Srpske Zore« trovala pravoslavnog seljaka i čaršiliiu, a bes­ primjerna grabljivost i ogavna sebič­ nost vladinih faktora, proždrta je kako zalihe državnog novca, tako i one špi­ rita, sode, karbida i svega, što se jc. moglo unovčiti. Da je živ ban Mažuranić, mogao ie opjevati još jedan ha­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paSa: Islam po Kur’anu i Hadisu. XII. Hadž (poklonstvo). Hram (bogomolja) u Meki bijaše ođavna mjesto i cilj poklonstva Arapima. U Kur’anu je Meka iznova označena i proglašen mjestom poklonstva i to ovim ajetom: З.м-М. Reci: Bog je istinit! Slijediti vjeru Ibraliima, čistoga u vjeri (priznavaoca istinite vjere, koji vrši hadž), koji uz Boga ne postavlja nika­ kva božanstva. — Doista prva kuća, koja je za ljude utemeljena, jest ona u Meki, kuća blagoslova i spasa (uputstva) za sav svijet. — U njoj su jasni znakovi: mjesto Ibrahimovo i ko u nju stupi, siguran je. Dužnost je svakoga čovjeka (muslimana) prema Bogu da se pokloni (hadž učini) ovoj kući, samo ako može put do nje prevaliti. — 2.1M. Vršite poklonstvo (hadž) i pohod u ime Boga. Ako ste zapriječeni prinosite ma­ lu žrtvu. Muslimani obaju rodova, koji nijesu zapriječeni fizičkim (tjelesnim) i nov* Čanim razlozima, zaduženi su barem jedamput u životu izvršiti hadžiluk u Meki. Ako se promisli, da svake godi­ ne na stotinu hiljada muslimana svih nautović je. od ljutog madžarona pre­ ko noći postao — »uvjereni« a n e k sionaš, a kratkovidna je i neiskusna mladež razvila zastavu »Jednakosti« baš u vrijeme, kad te jednakosti nije bilo ni za lijeka. Gorki su to dani za nas muslimane, ali je sreća, što ćemo ih naskoro prenijeti u tužnu historiju. ; Gorki su to dani, jer se je islamski dio našeg naroda morao braniti na dvi­ je fronte: s jedne strane čuvati svoju zajednicu i ugroženu slobodu ličnosti i imovine, a s drugu sc opet braniti o d podlih denuncija i panjkanja, što ih je jedna izdajnička ruka sipala na nas preko jednog bajagi islamskog li- * sta. Umjesto da prezru ovu rabotu i | da sc drže one pjesnikove: »prošteno | je svakom, svakom — samo nije izdajici«, naši su »državnici« s ushitom proslijedili austrijsku metodu razdvajanja i — doživjeli razočaranje. Man držaše Arnauta — mrtva... Da, uzaludan je svaki trud, koji ide za tim, da u današnje demokratsko do­ ba osniva stranke o z g o r bez naroda, a kamo li protiv naroda. Fijasko g. Arnautovića najrječitiji je dokaz, daše nar od na vlada mora ravnati prema potrebama i •željama naroda. To danas nije samo istina, nego i — diktat vremena, pa je uza­ ludno svako koprcanje, Na vladi mogu biti samo ljudi koji imaju narodno po­ vjerenje, a interes je naroda i d r ž av e, da se taj diktat kod nas čim prije provede. staleža i iz svih krajeva hrli ovome simbolu (znaku) islamskog jedinstva, da tu u čednoj jednostavnosti na patriarhalan (jednostavan starinski) način prožive zajednički i pomole se Bogu; ako se uvaži dalje veliko značenje, ko­ je su imala putovanja u onim vremeni­ ma, kadno su manjkala moderna pro­ metna sredstva (lađe, željeznice, puto­ vi uopće), istom ćemo onda pravo shvatiti, od kolikog je vanrednog utje­ caja bila ova odredba za proširenje i učvršćenje Islama. Pa i dandanas se upravo ne može dosta ni procijeniti znamenovanje i važnost poklonstva (hadžiluka), kad bi sc znalo to iskori­ stiti sa strane halife muslimanskog kao sredstvo kulture i ujedinjavanja musi, naroda. XIII. Derviši. Imade u Islamu mnogo kaluđerskih redova, kojih je zadaća, da podučavaju i prosvjetljuju narod u vjerskom pogle­ du i da ga dižu moralno (ćudoredno, ahlak). Ovaki kaluđerski redovi se na­ zivaju ponajviše po svome utemeljite­ lju, oni imadu svoje glavno sijelo u od­ ređenom mjestu i svoje ogranke u mno­ gim mjestima. Ali se u tim tekijama nc vodi kakav poseban kaluđerski život, pa zato ni nema islamsko kaluderstvo mnogo sličnosti s katoličkim ili pravo­ slavnim kaluđerstvom. jer ima jedan ajet, koji ne traži ovakog načina: 57.1Г Kod popunjavanja vlade valja se dr­ žati proporcije i ne smije se po­ novno napraviti pogrješka, da relativna većina, a faktična manjina preuzme najveći dio mjesta, pa da provodi svo­ je ćejfove. Obzirom na iskustvo, mi nc možemo imati povjerenja nego samo u jednu mješovitu vladu, u kojoj ćemo i mi muslimani biti dolično za­ stupljeni. Recite da smo separatisti, re­ cite da smo Srbofobi, recite Šta hoćete i izrazite se kako hoćete: mi stojimo i ostajemo kod toga, da Srbi vole pra­ voslavnog člana vlade, Hrvati vo­ le — katolika, pa je i nama najbliži musliman. Ako Srbi i Hrvati drže, da tu nema nikakve razlike, onda se preporučuje­ mo da sva mjesta ustupe — muslima­ nima. Reći će se da je to absurdan zahtjev. Priznajemo, ali isto tako veli­ mo, da je absurdum i jedna »Narodovačka« vlada. Dapače je ona absurđnija, jer pripada tek jednoj bivšoj srpskoj frakciji. Mi dakle hoćemo, da nam se u pr­ vom redu dadne dovoljan broj mjesta u vladi, a pri tom imamo još jednu ogradu, o kojoj ćemo progovoriti u idućem broju. Sarajevo, 18. juna. Slaba volja i manjkava energija naše vlade urađa već svojim plodovima. Iza Rogatice evo nam danas i Dubice, da se potuži na postupak naših mjesnih oblasti prema nama muslimanima. Ma­ lo im je što su nas pritisli u ekonom­ skom i trgovačkom pogledu već evo sad izvlače na srijedu kojekakve zakučice: samo nek se ima zašto pro­ goniti; nek se |ima šta predbacivali. »Sredili« su nam sva pitanja i doveli nas u stanje, da živimo kao bubreg u loju. Sad samo još srediti praznik i — red i praznina gotovi. Tako misle na vladi, pa kako da to ne misli i jedan račun pošt štedionice 1119 Godina I. predstojnik u provinciji? Da to ilustri­ ramo. Mjesni odbor u Dubiti javlja nam je­ dan »državnički« pothvat svog pred­ stojnika ovim brzojavom: »Nemoguće nam jc više šutiti i trpjeti izazovni po­ stupak predstojnika Nalbantića, koji je u nedjelju htio predvesti po Srbijanci­ ma Ahmed ef. Serića, načelnika 1 predsjednika »J. M. O.« radi toga, što je nekolicini trgovaca — muslimana re­ kao da u nedjelju poslije podne ne za­ tvore dućana. Ahmed ef. otputovao je u Beograd, da protestira. Gospodin Nalbantić je prema nama muslimanima nesnošljiv. I to- ne samo prema pojedi­ nim, već i proti našoj organizaciji, pro­ ti kojoj svom silom radi da joj oduzme i rekvirira stan, što ga je mjesnom od­ boru besplatno ustupio Sulejman Fehmibeg Cerić, naš potpredsjednik. To se može vidjeti iz sjedničkog zapisnika od 25. marta 1919. — Gospodin Nal­ bantić huška protiv nas, smatra nas Turcima i kao takove izdajicama i nevjernim elementom. Tražimo zašti­ tu. Vrijeme je da već i mi jednom po­ čnemo u miru živjeti. Obaviješten ju­ čer brzojavno i dr. firasnica o ovoj stvari. — Mjesni Odbor«. Trebali tu kakva komentara? Ne. Dodaćerno samo to, da se stan našeg odbora rekvirira za suca, koji ima gdje stanovati. Što se tiče huškanja proti nama, držimo da se ne će progoniti, jer to rade i oni viši. S toga ga samo konstantiramo. Agrarna reforma. Zagrebačke »Novosti« u broju 142 od 27. maja o. g. pod naslovom »Riješenje agrarnoga pitanja za Bosnu«, donose iz Beograda vijest, da je na sjednici agrar­ noga odbora od 26. ov. mj. primljena kao baza u Ime oštete za kmetovska selišta predlog demokrate g. Dra Voje Marinkovića, prama kojemu imade se u Mi smo dali Isatu Indžil (Evanđelje) i 1 ta (svojstava) i imena Božjega da po­ stavismo u srce njegovih pristalica do­ stignu omamu (nesvjesticu) ćutila i o daljenost (nehaj) od svijeta. Derviš če­ brotu i milost. Ali su kaluderstvo oni sami izmislili. Mi smo im samo propi­ zne za stanjem ekstaze (vjerskog us­ sali, da gledaju ugoditi Bogu, ali oni hita i zanosa), u kojem odanost i ljubav nisu na to pripazili, kao što bi trebalo. spram Boga dođe do izraza pa nastoji da svoju nutrašnju djelatnost dovede u Također se nalaz' i hadisa, u kojima vezu sa svetvornošću Božjom. sam pejgamber zauzima sianovište pro­ tiv kaluđerstva: Tako glasi hadis: »Ne­ Poznati Mevlevi-derviši, kojih pobož­ ma u Islamu kaluđerstva. Kaluderstvo ne molitve je u Peri mnogi stranac iove zajednice (islamske) sastoji se u mao prilike da vidi, Čine isto tako je­ savladavanju (t j. svoje vlastito ja ob­ dan poseban red. Poznata njihova mo­ uzdati i dići ime Božje do časti i po­ litva u kolu uz glasove frule (duduka), štovanja)« — Drugi hadis veli (918): pri čemu oni polagano izgovaraju ime Zabranjeno je živjeti u celi­ Božje, ne namjerava ništa drugo već batu (beženstvo, neoženjen) i u sa­ odaljenje od svijeta. Jednorednim i jed­ moći. — Jedan hadis kaže opet: Mu­ nakim okretanjem simboliziraju (prika­ sliman, koji se miješa sa svijetom tc zuju vidljivim znakom) harmonično njegovo preziranje i pogrdivanje mir­ (skladno) okretanje sfera (svoda nebe­ no snosi, bolji je od onoga, koj| se ne skoga, kugle zemfljske) u vasioni oko miješa sa svijetom te nema šta ni trp­ vječnoga stožera. jeti. Ovo nastojanje derviša, da se pri­ Članovi muslimanskog kaluđerskog bliže Bogu, nalazi svoj izraz u ovome (derviškog) reda sastoje se od ljudi, ko­ hadisu: »Ko mene poznaje, taj me traži; ji pripadaju raznim zvanjima i društve­ ko me traži, nađe me; ko me nađe, voli nim slojevima, počevši od okrunjene me; ko me voli, taj ubija u sebi sve glave pa do najnižih ljudi: oni se svi pogubno, a ko ubija u sebi pogubno, smatraju braćom reda svoga i pomažu toga sam ja nagrada.« se međusobno u svakoj prilici i nepri­ Derviš imade sedam stepenica, da lici života. U određene se dane sastaju prekorači, dok postigne svoj cilj, nai­ redovnici i vrše u prostorijama svoga me: heprestano nastojanje, nesebična sjedišta (tekije) zajedničke molitve i ljubav, spoznaja, zadovoljstvo sa ma­ lim, potpuno ugušenje svoga ja (stra­ službe Božje pri čemu žele glasnim rit­ sti) i čuvstvo jedinstva s Bogom. mičkim (pravilnim) izgovorom atribu­ �Sirana 2 Страиа ime odštete platiti vlasnicima kmetov­ skih selišta 22.21% od katastralne vri­ jednosti zemlje, jer da kvantitativno I kvalitativno begovsko pravo ne pred­ stavlja veću vrijednost. Odmah podcrtavam razloge g. Dra Marinkovića, a o njima ću kašnje go­ voriti. Prama vijestima »Novosti« u istom pitanju pala su unutra agrarnoga odbo­ ra još dva predloga. Predlog Dra Halidbega Hrasnice, koji ide za tim, da se zemlja njenim vlasnicima potpuno is­ plati (sigurno prama njegovom načelu izloženu u njegovoj zakonskoj osnovi), te predlog socialiste, koji opet ide za tim, da zemljovlasnici za kmetovska selišta nikakove oštete nedobiju. Predlog Dra Marinkovića i onaj socialista podudaraju se u tome, da su oba nepravedna, te da ni jedan nema za­ konske podloge niti u modernim, niti u starim zakonima, dapače niti u zakoni­ ma srednjega vijeka. Predlog je g. Dra Marinkovića još k tome smiješan, a i nelogičan. Predlog Dra Hrasnice i onaj socialista stoji u diametralnoj opreci. Dr. Hrasnica polazi sa stanovišta, da smo ini vlasnici današnjih kmetovskih selišta, <te traži potpunu odštetu, Što nam kao takovim i pripada. On je na posve ispravnom stanovištu, jer mi de facto i jesmo potpuni vlasnici današnjih kmetovskih selišta. Vlasnici smo grun­ tovni, vlasnici smo faktični, jer od svo­ jih zakupnika primamo zakupninu u na­ ravi. Mi smo dakle pravi vlasnici, a to se može i historijom dokazati. Mi naša današnja zemljišta nismo od nikoga oteli, već smo ih stekli na os­ novi u zakonu predviđenih titula o sticanju prava vlasništva; mi smo to ste­ kli: kupnjom, nasljedstvom ili darova­ njem između sebe. U 14. stoljeću ogromna većina sta­ novnika Bosne i Hercegovine bili su bogumili. Bogumilskoj vjeri u Bosni i Hercegovini pripadali su svi odlučniji i bolje stojeći građani ovih zemalja. Pri­ godom zaposjednuta Bosne i Hercego­ vine po otomanskoj carevini skoro su svi Bogumili prešli na Islam, te je tako ogromna većina zemlje ostala u ruka­ ma bosanskih starosjedioca, a novih pripadnika islamske vjere. Ovo je histo­ rijski fakat, koji se ne da pobiti. Ako ovo dobro proučimo i pravedno prosudimo, te uvažimo, da su muslima­ ni u opće radini i štedljivi, onda objek­ tivnom sudiji neće biti zazorno, da mi muslimani i danas još toliko zemlje u svojim rukama imamo. Ako ćemo voditi reviziju o ovome, onda se moramo latiti starih arhiva od prije 500 godina, a ako ovo ne bi uspje­ lo, i onda se nama mora priznati pravo vlasništva, jer je prošlo 10—15 puta i zakonom ustanovljeno najduže vrijeme dosjelosti, što je također zakonski' titul za stečenje prava vlasništva. Muslimani su kao ljudi po vjeri vrlo | tolerantni, čuvali svoje kršćanske su­ građane, priznavali su njihovu vjeru i ! običaje — čemu je dokaz, da su se krš- | ćani kroz 400 godina uzdržali u ovim krajevima. Muslimani nijesu kršćanima niti njihove zemlje otimali, čemu je do­ kaz, da bosanski starosjedioci kršćan­ ske vjere nijesu nikada bili kmetovi, ne­ go i danas imadu svoje vlastite zemlje. Ovakih ima više sela (Globuk, kotar Ljubuški, Novi Šeher, kotar Žcpče itd.). Da su većina bosansko-hercegovačkih kršćana kmeti i tome je lahko naći objašnjenje. Treba samo malo pogledati u našu istoriju. U 15. i 17. stoljeću Bo,sna i Hercegovina neprestano su bile u ratnom stanju sa svojim susjedima. Rat šu vodili najviše boljo stojeći muslima­ ni. te ih je mnogo izginulo. Usljed za­ poslenosti u ratu, a i usljed toga, što ih je mnogo izginulo, nijesu bosanski po­ sjednici mogli sami nadzirati i voditi svoja veća gospodarstva, te su zemlje morali davati pod zakup. Zakupninu su većinom primali u naravi, a gdjekada i u novcu. Većina današnjih Kmetova nijesu ni­ kako starosjedioci Hcrccg-Bosne, već naseijenici, došli iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, Crne Gore, Dalmacije i Rumunije. Oni su primili naše zemlje na obrađivanjc i do austr. zaposjednuća na­ ših zemalja, uvijek su rado davali za­ kupninu zcmlje-gospodaru i držali su ga svojim prijateljem i dobročiniteljem. Dr­ žim, da ovo ne će nitko poreći a i ne može, jer će osobito po okolnim kra­ jevima Herceg-Bosnc i sami težaci re­ ći. da su doseljenici. Ta oni imadu ista prezimena, sa onima u susjednim po­ krajinama, a s njima se još i danas i rodaju. „PRAVDA" — „ПРАВДА* Broj 46 Број Da se je bos^hercegovačko kmet­ 1 opterećenih kmetovskim pravom — ka­ punjuju. Svejednako i te škole treba da stvo ovako historijski razvijalo, dokaz ko sam to dokazao — a kao takovi inose individualno obilježje svoga na­ jc tome i to, što i danas ima dosta kme­ mamo pravo i na potpunu otštetu. Na roda. Da sc narodna* omladina otuđuje tova i muslimanske vjere. Da su begovi ovo neki primjećuju: »Ako se begu pla­ od svog naroda, pa još u Školama, to svoje zemlje od kršćanskoga seljaka oti za kmetovsku zemlju potpuna ošbi bilo nenaravno — apsurdum. Pre­ tiinali i njega tako kmetom činili, to si­ 'teta, šta onda kmet ima od svoga kmema tome i sve ostale škole, građanske gurno ne bi činili i sa muslimanskim i srednje (gimnazije, realke i t. d.) jesu tovskog prava?« Oni vele da nema niseljakom. Još nešto. Zemljoposjednici su I .šta, a ja velim, da to nije istina. Mi za narodne škole, pa sc i u njima mora svoje zemlje davali domaćim i stranim naše zemlje, koje su opterećene kmetov­ sačuvati narodni duh: i one moraju od­ ljudima — dakle onome, tko ih je htio gojiti narodnu omladinu za narodni ži­ skim pravom tražimo pravu vrijednost i mogao raditi, davali su ih pod zakup, ; njihovu t. j. onu vrijednost, kako su se vot. pridržavajući sebi pravo vlasništva, što ! do sada kmetovske zemlje plaćale, te I dosada se o tome mislilo i govorilo, je zakonska forma i istočnih i zapadnih ali se u tome smislu malo radilo. Duh prama ovome kmet ima od svoga kmevremena bio je taki. Dosada je naša tovskog prava i još kakovu korist, a pravnih institucija. Škola (niža i viša) bila skučena u tu­ Gornjim historijskim faktima bar u 1 ovo će nam najbolje razjasniti jedan đinske okove i morala je da služi tuđin­ glavnim crtama prikazao sam historijat i primjer: Ja imam jednu parcelu zemlje skim idejama. Katkada se htjela reći našega kmetstva, a time ujedno doka­ ' u površini od 50 D i označena jc u istina, i prosvjedovalo se proti tomu, zao i pravo vlasništva bosanskih aga I gruntovnici kao kat. čestica 15. Ako ja ali sc odmah reklo, da je to nepošteno, na današnja njihova kmetovska selišta. I ovu parcelu podijelim na kat čestice 15 da je buntovno. Tako su nastavnici, od 25 D i kat. čest. 15/1 od 25 D — te Mi smo naše zemlje, koje nam je tu­ koji su bili svjesni te tiranije, morali đinski okupator bez ikakva temelja op­ ! čest. 15/1 dadem pod kmetovsko prašutjeti i šta više raditi proti svojoj sa­ teretio kmetovskim pravom, stekli na । vo i nakon godinu dana hoću obje da vjesti. Vlastita sc savjest gušila, a ra­ način, koji stari a i moderni zakoni- za­ : prodam, onda ću za kat. čest. 15 dobiti dilo se po komandi vojničkoj, tobože i najmanje 5 puta, koliko za onu 15/1, (kohtijevaju za stečenje prava vlasništva. pravničkoj, filozofskoj i svakoj, samo Ovo nam nitko poreći ne može. Mi smo ; ja je opterećena kmetovskim pravom) se pravo mišljenje narodnih pedagoga zakoniti vlasnici svojih zemalja; time prem su iste površine i iste kvalitete. nije ni pitalo niti bi se uvažavalo, ako da smo svoje vlastite zemlje dali dru­ ! — Ovu razliku u vrijednosti između se htjelo nešto, da popravlja ili unese. gim na obrađivanje (pa makar to zvali • ovih čestica dobiva kmet i ovim se poBez slobode nema istine ni pravde. Da­ i kmetstvo), mi se nijesmo odrekli svo­ i kriva njegovo pravo, koje kako se vidi nas nas ogrijava sloboda, pa će nam ga vlasničkoga prava; to jc zakonom fma i još kakovu vrijednost. Ovaka je i škola biti slobodna, a u toj slobodi ustanovljeno; dosadanji zakoni su nam bila razlika kod prodaje kmetovskih i treba da se sije zdravo sjeme nauke i ovo pravo štitili, a i sami su kmeti ovo slobodnih zemalja, a bila bi i danas, kulture uopće. Treba da nam Škola iz­ naše pravo poštivali — davali su nam kada bi bilo slobodno kmetovska sevede narodnu omladinu oplemenje­ ugovorenu zakupninu i poštivali zakon­ | lišta prodavati. na uma i srca, a to sve da daje ske propise, koji su ovaj pravni odnoodraz života svoga naroda. Po današnjim pozitivnim zakonima šaj uređivali. Mi kao vlasnici zemlje imamo pravo svih modernih država, državna vlast II. tražiti potpunu vrijednost iste, a onaj može nekretna dobra privatnika u jav­ Škola ne naučava mehanički. To nije koji nam zemlju oduzima, dužan je, da nom interesu oduzeti samo na dva na­ tvornica, koja jednostavno producira. nam dade potpunu otštetu; dužan je to čina: Dobrovoljnim sporazumom ili izNc ide se zatim, da se nesvjesno obo­ vlastbom (eksnropriatiom). Expropriapo načelima pravne znanosti i principi­ gati um omladine raznim naukama. ma svih modernih zakona; dužan je to tia se mora provesti po nadležnom su­ Škola radi sa ljudima. Njezina je zada­ i po pravnoj svijesti našeg narodnoga du, po posebnim pravilima i uz nakna­ ća mnogo viša, idealna. Škola radi sa shvaćanja. du potpune otštete. čovječijom dušom, a to je veliki dar. Prama ovome svemu stanovište Dra Dakle za oduzimanje nekretnina od umijeće božanske. Ravnati dušom ve­ Halidbega Hrasnice je opravdano i unjegovog vlasnika ima samo dobrovolj­ liko je umijeće. Zato taj posao, nasta­ temeljeno na pravdi, starim i modernim na pogodba i cxpropriatia, a kako će­ va, zapravo odgojna nastava, traži zakonima te pravnom shvaćanju samo­ mo nazvati predlog socialista i g. Dra svoga umjetnika, koji će znati da ga naroda. Marinkovića u našem agrarnom odbo­ r a ci’ona 1 n i m odgojem una­ Mi nijesmo protiv uređenja nažih ag­ ru, to neka reknu nepristrani pravnici. prijedi mladu čovjekovu du­ rarnih odnošaja, mi nijesmo protiv toga Mhhnidin. šu višim umjetnim radom. ____________ .________ da prestane kmetovski odnošaj. Mi ra­ Svaki ____________ čovjek ima svoje vlastite osobi­ zumijemo današnji duh vremena. Neka ne, svoju individualnost. Tako i čitav se dokine kmetovski odnošaj, ali neka jedan narod ima svoju vlastitu individu­ se to uredi na temelju prava i pravice, i alnost. Narodnu individualnost čine na­ na temelju postojećih zakona, pravnih rodno mišljenje, njegovo čuvstvovanje Je li moguće? Naš odio za prehranu principa i bar nekoga pravnog poredka. i težnje. A u svemu tome se očituje n anaroda prometnuo se pod mudrom up­ Nadalje u ime socijalne pravednosti tra­ rodni život. Mi nosimo na sebi in­ ravom g. Šćepana Grđića u ured za iz­ žimo, da se nas preko 50.000 duša ne dividualnost svoga naroda srpskoga ili davanje izvoznica. Soda i špirit upravo baci — onako na prosto — na prosjački hrvatskoga. Karakterno obilježje svoga su se najdare^ljivije dijelili nekim »mu­ štap. Nadalje tražimo samo još to, da plemena mora da daje svaka škola, pa čenicima«, kojih imena ostadoše našoj budemo istopravni državljani sa ostalim prema tomu treba da i svaki učenik po­ javnosti nepoznata, premda bi mi svi narodom države SHS. nese u sebi klicu tog narodnog života. rado čuli slavna imena onih, koji su • • • Omote li se imalo red u takom narod­ dobili pomoć u obliku izvoznica pod nom odgoju, ometen je poslije i normal­ Socialisti i g. Dr. Marinković nam po­ izgovorom, da su ža rata materijalno riču pravo vlasništva na kmetovske ni razvitak u narodnom životu. silno nastradali. Гс su izvozn'ce dosizemlje, jer nam uskraćuju posve ili sko­ Šta narod misli, o tome treba da raz­ zalc uprav5 bajooiovne svote; govori ro posve otštetu za naše vlastite zem­ mišlja njegova omladina. Dobra na­ se čak do četvrt milijuna, K, pa ipak o lje. Gore sam izložio da ovo njihovo rodna svojstva valja pomno čuvati, a ovolikim novcima nije naša vlada na­ zla zabaciti i iskorjenjivati. Što narod stanovište nema .nikakova utemeljenja, šla za shodno, da narodu saopći, koji nego se naprotiv kosi i sa historijom, i štuje i voli, to ga drži kreposnim i ja­ su ljudi s narodne grbače to odgulill. kim, pa valja da to uvažava i narodna sa pravnim principima. Kosi se sa po­ Ali jc još žalosnije, što se ovih dana omladina. Narod ima svoje običaje, koji stojećim pozitivnim zakonima, a i sa pronosi i, ako se obistini, onda se mo­ su lijepi i plemeniti, pa neka ih nosi i samim pojmom pravedosti. Pa zar že s pravom posumnjati u dobru na­ njegova omladina u svom životu. Što nije njihovo stanovište skroz i skroz ne­ mjeru naše vlade. Kad su naime iscrp­ naš narod nema, a što mu po duhu pravedno? ljene sve zalihe sode, špirita, maraka, Rekao sam, da je predlog Dra Marin­ vremena treba, može i treba da primi karbita te se više ne može tim šićariti kovića još k tome smiješan i nelogičan od tuđili naroda, ali ne treba za to ui nagrađivati za nepoznate usluge i nenositi u narod neke sitnice i tričarije, — a to i stoji; ovo držim pređpostav»volje«, došao je novi šef g. Janković koje su bajagi obilježje kulturnog čo­ Ijajući, da jc g. Dr. Marinković pravnik. na ideju, da bi se moglo taknuti u b ovjeka. Dirajući tako u narodni život i U pomanjkanju materijala kako sa hi­ gatc bosanske šume i pustiti običaje, dira se u narodne osjećaje, a storijskog tako i sa pravnoga gledišta gladne koze, da ih iz korijena obrste. tim se više škodi nego koristi. Takva kojim bi bar oslabio aginsko pravo vla­ Mi se od Čuda snebivamo i pitamo Jc bi unošenja tričavih novotarija u na­ sništva na njihove zemlje, opterećene li ovo moguće i misli Ii se doista upu­ rod malo po malo rastrovala narodni kmetovskim pravom, Dr. Marii&ović se stiti četa izvozničara i u naše Šume? život. Najgore je ukidati štošta korisno nabaciva samo kićenim riječima te veStavljamo ovo pitanje 'i zahtijevamo, i nevino u narodnom životu, a unositi h; »U ime baze za oštetu neka se uzme da se u ovu stvar na vrijeme unese obilježja tuđega naroda. Dan na dan ml katastralna vrijednost zenb.šta. ali da svjetla. Ako jc ovo istina, onda će g. opažamo kako se kod nas zbilja unose se od te vrijednosti plati 22.22%, jer da Janković natkriliti g. Šćepana Grđića tike, više puta besmislene i štetne no­ kvalitativno i kvantitativnu begovsko u darežljivosti na račun naše siromašne votarije u narod, i to baš preko nosi­ pravo ne predstavi;-) veću vrijednost'. zemlje i napaćenog naroda. oca prosvjete. Ovamo ideališemo, da Ovo su njegovi razlozi radi kojih bi Jc li dakle i to moguće? smo narodni, a faktično se dičimo tu­ htio da skoro bez ošte.e baci 50.0K) du­ Radić izdajica? U beogradskim se đim glupostima, što smo ih prisvojili ša posjednika na prosjački štap. Da je I političkim krugovima pronosi vijest da bez imalo dublje promišljanja. Znamo, iz.no još kakovo 'jtureljcnje za svoj su uhvaćeni dokumenti, koji teško komda nam treba prosvjete i mušku i žen­ predlog osim ovo »luantitivno i kva­ promituju Stjepana Radića i dokazuju sku. Toga smo svi svjesni i svi tražimo litativno«, sigurno oi i to novine doni­ njegovu kooperaciju sa Italijom. Doku­ škole i samo škole. Do te je potrebe jele. A jesu li sam i ove dvije riječi i menti će se još ove hefte predati ja­ narod teško došao i trebalo je velika i predlog Dra Marinkovića dosta, da se vnosti putem parlamenta. naprezanja, dok je to narodu postalo njima pobije naše pravo vlasništva na jasno i shvatljivo. I ako mu se sad ro­ kmetovske zemlje, koje je pravo u po­ đena omladina počne otuđivati od na­ zitivnim zakonima utemeljeno i historij­ rodnog života, narod ćc graknuti na ski dokazano? To ne može nitko reći, Škola i narodni odgoj. samu školu i reći će da je ona svemu jer će to pobiti i jedan srednjoškolac a kriva. Narodu nijesu malenkost neke i. uekamoli pravnik, koji je makar u rim­ tričave sitnarijc naše omladine, n. pr. Svi prosvijećeni narodi imaju svoje sko pravo zavirio. Pa zar nijesu ovi ako im sinovi idu ulicom gologlavi i sa •narodne škole. Škole se zovu narodnim, razlozi Dra Marinkovića smiješni? nekakim frizurama, ako se namjesto iter svaka nosi individualno obilježje Sada pitam, kako je g. Dr. Marinko­ njegova pozdrava smiješno klanjaju ili svoga naroda. U prvom su redu narod­ vić došao na to, da zcmljovlasnicima im koja kćerka udesi moderan tijesni • ne osnovne škole kao početne, u ko­ opredijeli za njihove zemlje 22.21% ? zar sa kratkom suknjom. Doduše tako jima se daju mladeži prvi osnovi (ele­ Siguran sam, da ni g. Dr. Marinković — rade i neškolovani, ali nikako to ne bi menti) potrebne, naobrazbe i odgoja. U ako će se držati pravila logike — ne smjeli činiti školovani. Otac je dosta daljnjim se školama, građanskim i sred­ može to ni reći, a nekamo li obrazložiti. muke vidio, dok jc svoje dijete odgojio, njim, ti osnovi nauke proširuju i upot­ Mi smo potpuni vlasnici naših zemalja, Bilješke. Prosvjeta i škola. �Број 46 - Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* а viđa je i dok ga školuje. Zašto da ga onda rođeni evlad neugodno dira u sr­ ce i dušu? To boli. To nije posljedica njegove konzervativštine, nego se to našemu čovi mora i odobriti, jer tačno vidi da se tim besposlicama omladina otuđuje od svoga narodnog života i li­ jepih običaja. Kada je neka školovana kćerka skrojila i sašila ocu lijepu neku liaijmku ili mu sin popravio staro, na­ zadno pčelarenje sa racionalnim radom i otac se uvjerio, da to donosi koristi, i naš je čovo begenisao i odobrio korist škole. On nije baš slijep, i u uno­ šenju tuđih osobina u naš običaj vidi on i svoju ekonomsku propast. U nas sve više nema stanova za tkanje, sla­ bo se čuje vito i čekrk i mladež hoće gotove haljine. I tako dalje. Muška se »omladina odala »gospodstvu« i u pre­ ziranju narodnog života slijepo se oda­ je »modi«, pa mnogo samo troši, a malo radi. Sve se oslanja na čaršiju, na roditeljski gotov novac, sve a.pelira na očinu ili opće narodnu kesu. A gdje je taj toliki novać^ — pita uvri­ jeđeni otac. Zar nema ptavo? Školska omladina treba da se zamisli o ovom pitanju i okrene živjeti u narodnom duhu; treba da se ne otuđuje od svog doma i od srca roditeljskog, pa će sve bolje biti. Je li to dužnost same omla­ dine i može li se to tražiti od njene mladosti? Ne. Valja je na to uputiti; va­ lja joj otvoriti oči. A ko će to učiniti ne­ go li učitelj? Neka se zabace stare pogre­ ške u nastavi, da treba što više natr­ pati znanja u pamet omladine, a unese u sve naše škole zdravo mišljenje do­ brih pedagoga, da nastava paralelno prosvjećuje duh i oplemenjuje srce omladine te je time približuje svome na­ rodu. Neka se i kultura srca u školi ni malo ne zapostavlja. Kada to naš na­ rod vidi i oćuti na svojoj omladini, zavoljeće školu i onda će istom biti lijepa uspjeha. Ta snishodljivost treba da se omladini nakalemi i »sa katedre«, to treba prva da propagira i štiti baš na­ ša škola i njezini rukovatelji. Danas se mnogo govori i piše o re­ formi naše škole. I kada bi pozvani htjeli da tu reformu ostvare, mi upire­ mo prstom naročito na naš pravi i zdravi narodni odgoj. Hamdija Mulić. Dopuna univerziteta. Ministar pro­ svjete donio je zakonski predlog glede dopune na univerzama. Odsada će na­ še univerze imati šest fakulteta: bogo­ slovni, filozofski, pravnički, medicinski, tehnički i poljoprivredni. Pregled. Jadranski problem. Jugoslavenski delegati odlučno su odbili novi predlog o riješenju jadranskog pitanja. Talijani sada zahtijevaju ispunjenje londonskog ugovora. Momentano se ne vode nika­ kvi pregovori u svrhu riješenja jadran­ skog pitanja. Ustuk na njemačke laži. Ljubljanski dopisni ured odaslao je slijedeću brzo­ javku u inozemstvo: Bečki dopisni ured širi vijest, da jugoslavensko vojništvo u okupiranim dijelovima Koruške izvađa nasilja. Naprotiv konstatiralo se da se jugoslavenski vojnici vladaju ta­ ko, da im je sa strane antantine misije izrečeno najveće priznanje radi discipli­ niranosti. Ovo priznanje obara sve laž­ ne vijesti, koje šire Nijemci da bi uni­ štili ugled naše pobjedonosne vojske. Šta je to? Iz Zagreba javljaju, da je tamo stigao iz Beograda kurir engle­ skog kralja Dure. Turska delegacija biće primljena u ovoj sedmici od vijeća desetorice. Njemačka protestuje I zahtijeva. »Pe­ tit Journal« veli, da nije tačno, da će Nijemci morati da kroz 48 sati odgo­ vore antanti, i to samo riječima: »Pri­ stajemo!« ili »Ne pristajemo!«, već da •lm se naprotiv dao rok od 5 dana. U taj su rok uračunana i ona 3 dana za ot­ kaz primirja. Ako njemačka delegacija ne bude do subote 21. o. mj. odgovorila da konačno pristaje na ugovor, onda će se smatrati da je primirje automatski prekinuto, i antanta će odmah otpočeti s vojnim operacijama. Njemačka će mi­ sija večeras otići u Weimar, pošto bu­ de primila odgovor antante. Njemački prolivprcdlozi, kako su sa­ općeni štampi glase ovako: Njemačka mora doduše doprinijeti žitava u korist mira, ali u isto doba protestuje protiv toga, što se Poljskđj i Belgiji ustupaju čisto njemačke teritorije, kao što je Gdnnsko i sjeverna Slcska, a Francu­ skoj sarresko područje. Njemačka ćc smanjiti svoju vojsku na 190.000 mo­ j I . I | । maka, ali zato moli da se na 100 mili­ jardi maraka utvrdi odšteta, koju mo­ ra isplatiti; ona će rado snabdijevati ugljenom poharane pokrajine, ali hoće da njezini ugljenici ostanu u njezinim rukama; ona traži jednaka prava za sve.radnike na svijetu i hoće da se obrazuje sud, koji će suditi, ko je od­ govoran za rat. Njemačka neće pristati na mir pod silu, već na pravedan mir; ona traži da bude primljena u savez na­ roda i proglašujc, da svaki narod ima pravo, da sam sobom raspolaže. I Austrija je predala antanti svoje protivpredloge. Odgovor Njemačkoj. U ponedjeljak jc predan odgovor saveznika Njemač­ koj. Odgovor je izrađen u odlučnom tonu, te izjavljuje, da je svako rasprav­ ljanje dovršeno, te da Nijemci mogu odgovoriti sa: da ili ne. Predsjednik Wilson poslije predaje odgovora otputovaće u Belgiju i ostaće tamo za vri­ jeme roka, koji su dali Nijemcima z; odgovor. Mjere proti Njemačkoj. Poprimljene su sve mjere za blokadu u slučaju, da Njemačka otkloni potpis. Mirovna kon­ ferencija ima nepobitne dokaze, da su Nijemci otvorili kredit Lenjinu i Trockom za mirovnu propagandu. Vrijenje u Italiji. Ministarska kriza sve se više zaoštrava. Sad je predao demisiju Cavalini. Kriza nije nastala ra­ di izvanjskog položaja, nego radi unu­ tarnjih prilika. U čitavoj Italiji vrije. Orlando se je obratio Giolittiju, da mu pomogne kod sastava novog mini­ starstva. Kako se javlja iz Rima imala bi se talijanska komora sastati 19. o. mj. Položaj u Italiji danomice je kritič­ niji. U Apuliji došlo je do seljačke re­ volte. Seljaci su stali dijeliti zemljište veleposjednika. U Genovi je došlo do krvavih nemira. Za uspostavu reda upotrebljena je čitava divizija sa topni­ štvom. Provedeno jc oko 100 uhapšenja. U Speziji je stanovništvo opljač­ kalo magazine. U Milanu je buknuo ge­ neralni štrajk, a jednako je i u Turinu proglašen generalni štrajk. U Fiorenzi započeo jc štrajk kavanskih- namješte­ nika. Vojska je dobila nalog, da rastjera radničku skupštinu, kojom je zgodom došlo do krvavog sukoba. Radnički list »Avanti« donosi oštar članak protiv vlade, u kojem se grozi vladi i izrugava joj se, što je više mislila na Sušak i Dravu, nego na unutarnje prilike Italije. Cenzura u Češkoj. Službeni list do- ј nosi naredbu vlade, po kojoj se za češ- i ku štampu uvađa preventivna cenzura. (Dakle tek sada i uoči rata sa Madžar­ skom. A kođ nas se od prvih dana »slo­ bode« plijene i domaće vijesti. Koja raz­ lika! Op. ur.) I Austrija proti Češkoj? NjcmaČkoaustrijska vlada uručila je danas antantinoj misiji posebnu notu, u kojoj upozo­ rava da sc čehoslovačka vojska sve vi­ še približava granicama austrijske dr­ žave i da prijeti opasnost, da bi zbog i tih operacija mogao biti dirnut njezin neutralitet. Austrijska vlada polaže naj­ veću važnost na to, da nadalje zadrži svoj neutralitet. Gauvain o Bugarima. Gauvain ko­ mentira u »Journal des Debats« mjere, što ih je poduzeo general Franchet d*Espcray za razoružanje Bugara i za prevoz bugarskih topova u Carigrad. Pomenuti odlični novinar veli, da je ta mjera opreznosti uzeta ponešto kasno; on nc može da shvati, zašto su dosada šteđeni Bugari, kad životni interes alijiraca zahtijeva, da se ne dopusti tome nepopravljivome narodu da pokuša re­ vanš. Sto su Bugari bili poraženi god. 1913., to ih nije spriječilo da udare na Srbe god. 1015. Oni još uvijek osorno zbore, pa su pripravni da bilo s kim spletu spletke. Gauvain ovako za vršu je: Treba taj narod držati pod oštrim nadzorom. Voda francuskih radnika Thomas ot­ putovao jc u Ameriku, da pregovara sa željezničarskim, rudarskim i lučkim radnicima u svrhu proklamiranja gene­ ralnog štrajka. Savez ovih radnika bro­ ji tri milijuna duša. Obustave li doista ovi radnici posao, tada ćc mirovati sva transportna sredstva. U New-York će sc zaputiti tajniku radničkog saveza da stupi u dodir sa transportnim američ­ kim obalnim gradovima. Čini se, da se sva tri ova staleža kane izjaviti za ge­ neralni štrajk. Priznanje Kolčakovo vlade. Javljaju iz Pariza, da jc vrhovno međusavezničko vijeće odaslđlo brzojav admiralu Kolčaku, kojim sc javlja, da su savez­ nici spremni da ga potpomognu pod uvjetima. koji su navedeni u prvoj noti. To se smatra u neku ruku oficijelno priznanje Kolčakove vlade. Engleska bonibarduje Kronstadt. Pa­ riški listovi javljaju iz Londona, da je engleska eskadra otpočela bombardovanjem Kronstadta. Forovi slabo odgo­ varaju. Misle, da je time akcija za zau­ zeće Petrograda stupila u posljednju odlučnu fazu. Belgija hoće da sudi. U bruseljskim ulicama pribiće se službeni oglasi, ko­ jim se pozivaju zapovjednik njemačkog dvora general Hoffer, bivši bavarski prestolonasljednik i bivši njemački car Vilim, da se jave 14. oktobra o. g. u 9 sati prije podne kod prizivnog sudišta u sobi br. 6 a u svrhu, da odgovore za zločine, počinjene za vrijeme okupacije. Domaće vijesti. Страна 3 SUana I I 1 | I ; i i I . i I , ■ ' 1 Tako zvanom »meziaristainskom od­ I boru« grada Sarajeva, koji mirno gle­ ; da kako sc ruši ograda naših grobalja, ■ stavljamo na znanje, da smo povodom zapljene jednog članka u prošlom bro­ ju našeg lista dobili ovo saopštenje: Državno odvjetništvo. Centralni odbor »Udruženja zp. za B. I H. poziva zemljoposjednike u kotarskim mjestima, da Čim prije izaberu mjesne odbore i da odmah odpočnu sa upisivanjem članova i kupljenjem članarina. Rezultat izbora ima se odmah ja­ viti centralnom odboru u Sarajevu, Tubegovica ulica br. 1. II. kat. Po ustanovi § 16. društvenih pravila, mjesni odbori sastoje se od Šest članova i to predsjednika, podpredsjednika, tajnika, blagajnika i dva člana odbora bez posebne funkcije, te trojica zamjenika. Prema § 7. društv. pravila Članarina je ustanovljena za ovu godinu po 10 helera od dunuma beglučkc i kmetovske zemlje. Društvena pravila poslaće se odborima kroz kratko vrijeme. Odplaćene članarine zadržavaju mjesni odbori 20% za svoje potrebe dočim sc 80% šalje centralnom odboru. Lijep primjer. Jučer dobismo ovo propratno pismo: »S veseljem pozdravljam izdavanje »Pouke za narod«, jer držim, da će naš narod crpiti koristi iz laganog i korisnog štiva, koje taj list pruža. Nakanio • sam, da se naše »Pouke« češće puta sjetim kojim zgodnijim člančićem s gospodarskog polja, te evo sada prilažem člančić »Kako da postu­ pamo s đubretom«. Trsio sam se, da stil bude što laganiji i pristupačniji i ako držim, da bi u drugoj dikciji bolje uspio. Selain’ Zagreb 8. juna 1919. Mehmed Balić cand. agr.« Ugledali se i ostali naši akademičari u ovaj lijepi primjer g. Balića, kojem i na ovaj način toplo zahvaljujemo. Kako radio, tako i prošao. Dr. Angelo Radev. Ijekar iz Bitolja osuđen je ovih dana presudom bitoljskog okruž­ nog suda na 10 godina tamnice, jer je poslije naše evakuacije stupio u službu Bugara kao sanitetski major. Ođaslanstvo zadrugarskog kongresa. U ponedjeljak popodne primio je re­ gent Aleksander ođaslanstvo zadrugar­ skog kongresa, koje je predvodio grof Kulmer. Regent se zahvalio na poklon­ stvu, te se informisao o raznim gospo­ darskim pitanjima, za koje je poka­ zao veliki interes. ! Broj 4.798 III. 3475/19. Sarajevo, 17. б. Redakciji »Pravde« u Sarajevu. Saopštava Vam se, da jc danas usIjed Vašeg članka pod naslovom »Sa­ rajevo, 16. juna (broj 45. »Pravde«) stavljen predlog kod kralj, ok­ ružnog suda, da se povedu u ovoj stvari predizvidi i ustano­ ve krivci. Ujedno je o tome obaviještena kralj, policijska direkcija. Kralj, državni odvjetnik: u. z. (potpis nečitljiv). To saopćujemo »mezaristanskom od­ boru« radi ravnanja. a policajnu di­ rekciju upozorujemo i na ovu prijavu, što nam je jučer podnesoŠe trojica gra­ đana: »Prolazeći 16. u. mj. pokraj na­ šeg groblja kod žute tabijc vidjeli smo gdje trgovac Sindžo čuva u groblju — svoje krmke«. Svjedoci ove blasfemije jesu H. Alija Kazaz, Hasan Hadžavdić 1 Šerif ef. Karahusić. Iznosimo stvar, a na policajnoj je direkciji, da „GAJRETOVE" VIJESTI. zapriječi ovako provokacije i energič­ no im stane na put Novi utemeljitelji. Javiše sc: Eškić Drskost ratnih milijunaša. Pišu nam j Mahmud iz Bos. Petrovca. Ajanović iz Janje: Ratni gavani, imadu u svemu i Ibrahim eff., Ćurić Alija i Tajibeg šahinsvoj specijalitet, pa i u shvaćanju slo­ ; pašić iz Rogatice. Arnautović Velaga, bode )kao i naš gazda Gliša! Pr. si) Bajraktarević Dervišaga. Ćatović Ahmedaga, Smajlaga i Ćatović-Bećiragić, Oni misle da se je njihova stara slobo­ Ćatović Fazlaga, Hadži Bajramović da, koju su imali za bivše tuđinske uprave, dolaskom narodne slobode samo • Abdaga, Kabil Abdaga, Rcsulović Alaga — potencirala, pa da su oni svemoćni i Sadović Mehmedaga, Sadović Asimi ni zašto odgovorni. Njima nikako ne । aga. Sadović Alaga i Zubčcvić Mujaga Mehmedagin iz Trebinja. ide u glavu, da jc nestalo režima, koji se je klanjao zlatnome teletu i da u Dobrovoljni prilozi. Prilikom otvorenašoj demokratskoj državi neće i ne 1 nja Islamske k i г a e t h a n e u smije biti privilegovanih elemenata, ne­ Glamoč u sakupio je za »Gajret« Sa­ go da moramo biti svi jcdnaci pred lih Gasal svotu od 260 K. a darovaše: zakonom. Njima to još ne ide u glavu, Gasal Salih 50 K, Zeljković Džafo 40 K, a i naša današnja uprava slabo nastoji Solak Suljo 10 K, Berberović Huso 20 da im razbije ove iluzije. K, Saltaga Dervan 20 K. Cacan Hafiz Neka nam za ovo posluži slijedeći Nazif 4 K, Hodžić Hafiz SaHh 10 K. Maprimjer: Prije nekog vremena su dva lić Šaćlr 10 K. švraka Avdo 10 K, Švraovdašnja ratna gavana (imena im sad ka Ibrahim 10 K, Švraka Numo 10 K, izostavljam), i to jedan domaći sin, a Džiho Jusuf 10 K, Bosnić Smajl 10 K. jedan kuferaš, švapski Židov, sasuli ne­ Kovačević Kadro 4 K. Filipović Jusufkoliko vagona šljivskog koma u kanal beg 10 K, Kršlak Hafiz Džemal 4 K, kraj ceste i to u sredini varoši među Radoslić Zajko 4 K, Kasum Nurko 10 K, kućama. Budući da kanal nije pročišćen Heljić Hafiz Nazif 4 K i Filipović Hamdo potoka, to nečist nije mogla nikuda zabeg 10 K. — Cipelar Mustafa Hadžotići, nego je ondje ostala i užasno se a h m e t o v i ć iz Rogatice sakupio je usmrdila. Ona svojim isparavanjem ood svojih mušterija za »Gajret« 25 K. a kužtije zrak čitave okolice i pripravlja darovaše: Agić Osman 4 K, Alagić Zulteren svakoj epidemiji. fo 2 K. Kukavica Nezir 4 K. Smajić Sa­ Susjedni su ljudi opominjali ove ga­ lih 2 K. Pašić Mustajbeg 3 K, Hodžić Emin 2 K, Ćordalija Ahmed 2 K. Hadžić vane, da uklone onu nečist, ali oni ironički odgovaraju da to njima ništa nc Salko 2 K, Gušić Suljo 2 K. Paimica smeta, a kome smeta taj neka i čisti. Ibrišim 1 K i Tantula Alija 1 K. — »Ju•Šta više oni su išli tako daleko, da su g o s 1. Musi. K I u b« u M o s t a r u sa­ određivali koliko će koja mahala dati kupio jc 31 K dobrovoljnih priloga, a momaka, đa se mogne kanal pročistiti darovaše: Scfić Mehmed I K. Kajtaz Muhamedaga 10 K. Mustafa Rajković i onaj kam izvesti u potok. Pred ovom drskosti prestaje svaka strpljivost. O10 K, Jakubović Muhamed 5 K i Jakubović Jusuf 5 K. — Pododbor u vako se nešto nc bi smjelo dogoditi ni u normalno vrijeme, kada smo bili si­ i Rogatici šalje nam 122 K. koje su sakupljene na teferiču Muslimanskog gurni od svih pošastnih bolesti, a ka­ gimnastičkog i potpornog društva »Gjermoli danas, kada epidemija hara na zelcz u Rogatici, a darovaše: Akšamisve strane i kada tifus u našem mjestu ja Hafiz Abdullah 20 K, Karahmet Sejđsvakim danom kupi nove žrtve. аИја 20 K, Jahić Hašim 10 K, JamakoOva jc stvar javljana kot. uredu i on vić Hamdija 10 K. Ćapljić Galib 10 K, je bio poduzeo nekakove mjere, a onda Sijerčić Omerbeg 10 K, Ajanović Zajko sc oslonio na općinu, pa je tako ostalo 5 K. Muftić Scjfuddin 5 K. Akšamlja Supo onoj narodnoj: »Pouzdala se maćeha u pastorče, pa ostala jalova«. Zato mi 1 lejmau 5 K. ŠahinpaSić Šaćir 5 K, Sinćo iza Hrida 6 K, Sahinpašić Hakija 4 K, ovim putem tražimo da nadležni fakto­ Dajdžić Halid 2 K, Šapčanin Sulejman ri poduzmu energične mjere, pa da nas riješe ove opasnosti i napasti, a ove - 2 K, Hurem Osman 2 K. Pešto Hifzija 2 K. Čamo Husejn 2 K i Nezir Ferhatoratne gulikože da se osjetljivo kazne i vić 2 K. tako nauče redu. �Strana 1 Страна Gospodarstvo BPRAVDA“ — „ПРАВДА“ ' jem gradnje velikih i srednjih parobro­ da u prvom redu, a u drugom podupirao i vodio komercijalni dio naše trgovin­ ske mornarice, dajući kredit i pomoć o' nima, koji u trgovinskom obziru imadu ' potrebu, pa da se u sveopćeg našem narodno-gospodarskom napretku drža1 vi našoj udare mramorne podloge go’ spodarskog blagostanja. Na to djelo zvani su veliki naši nov­ čani zavodi u Zagrebu, onda oni u Be­ ogradu i u Ljubljani, a istodobno i svi drugi srednji i manji novčarski zavodi širom Jugoslavije. Svako djelo dobro je. koje s dubokom promišljenošću biva odmah započeto1. Jer: Finiš coronat opus! — konac dje­ lo krasi! Naša mornarca. Pod ovim naslovom piše Ađriaticus u 44. broju »JurosI. Ekonomiste« pažnje vrijedan članak, iz kojega ovdje prenosimo jedan dio u na­ mjeri, da na ovo pitanje (svratimo paž­ nju i naših ki urov a« код bi s riješenjem agrarne reforme mogli prenijeti udru­ ženo svoje kapitale na posjed brodova 1 razvitak naše pomorske trgjvhe. Ova je misao kod nas možua nova, ali nije na odmet Obzirom na najvažnije pro­ metne vodene puteve za čitav svi­ jet, pa nije zgoreg, da se s njom odmah zbližavamo. Postepeno ćemo se s njom i dalje upoznavali, a jedan naš surad­ nik kani je i posebno podrobnije ob­ raditi, samo se ne zna reći kada, pošto će to biti u čitavom jednom komplek­ su gospodarskih pitanja, koja bi nama dala nove poglede i pravce u životu. * Školski odsjek u našoj zemaljskoj vla­ Ali Bože zdravlja, pa će i to biti. di. Evo sadaAnje vlade: Srbi; J. Šćepan GrDio članka iz »J. Ekonomiste« koji nas đić, 2 Dr. Koeta Kremanovic, 3. Žakula, 4. Sl­ osobito zanima glasi: ino Mandić, б. Đorđe Kovačević, 6. Dr. Км!е, »Diplomatski boj Italije u Parizu, ta­ 7. Jovo šiljak, 8. Drago Rajković, 9. Manojlo lijanske intrige na sve strane, nesložnost i pohhčco-gospodarski egoizam ne­ ! Ilijić, 10. Petar Radaković, 11. Jovo Pržalj, 12. Jovanović, 13. Nedj. Latarević, 14. David Viškojih antantinih velevlasti, sve to po­ njić, 15. Jovo Arešioa. goduje gramzivosti talijanske vlade, e Hrvati: 1. Josip Banak, 2. Mato ZagrovM. da se dočepa najvećeg i najboljeg brod­ Musliman: 1. Vrabac. skog materijala, koji je samo naš. WilDrage narodnosti: 1. Dr. Sehwari, sonova načela naišla su u Parizu ne t Dr. Prašak, 3. Zipra, 4. Marašck. jake grebene. 1 sam Wilson, taj praKako viđ nio u današnjoj vladi ava valna vednjak i poštenjak, mora da se bori referentaka mjeata imaju Srbi. Vidimo jo& oči­ nadčovječnom napregom, e bi svjetski to. U eadnšnjoj vladi ima o at a ta k a «ra omirovni ugovor dao nama Jugoslave­ žatih tipova, koji tu bivšoj aiutnjakoj upranima ona političko-gospodarska sred­ stva i garantije, koje su nam nužne za 1 vi vrlo dobro aluiili i bili vrlo povjerljivo oeonaš politički i gospodarski život. Po­ I be. Neki tu bili i odlikovani. Zar ви samo sao svjetskog mirovnog ugovora u Pa­ ’ Hrvati crna-žuti, a drugi nijesa,“ Tako dopisnik „Jugoslavije** a i mi to evo rizu oteže se. I niko još danas ne zna. konstatiramo u Trešeljkn, kad nam g. cenior kako će se za nas, za našu državu ne dade o tome pisati u posebnom članku. Ko­ SHS. riješiti pitanje naših političkih mentirati ne smijemo, jer bi i ovaj „tiešeljak* granica, našeg budućeg gospodarskog mogao aaglaviti od bratske ruke Srbina Mandića.. položaja u Evropi, naših jadranskih obala i našeg brodovlja. Jedan apel. Mjeenom odboru musi, organi­ Mi imamo brodova, koji imaju nosi­ zacije, kot. vak. povjerenstva, te a opće ugled­ vost i preko 1600 i ispod 1600 bruttonijim licima kotara X! registarskih tona. Brodova sa preko Jasukler ofeun! Svi spavate, svi ste egoiamu 1600 brutto-registarskih tona ima u sa­ svojo bivstvovanje podčinili, i napokon svi ste mom Trstu u tonskoj veličini za 380.000 prema svemu, što je od islamskog napretka in­ tona po prilici. Rijeka posjeduje tako­ diferentni i nehajni postali. Zalud ja tražim vog brodovlja za 150.000 tona. Dalma­ vaše pomoći kod rada za „Gajret", aa »Oavitacija i Istra imat će brodova za preko nje« i sa ina poduzeća, koja su od koribti po od 100.000 tona. To se sve odnosi na ehli islam. Vi mi obećate i ništa više same parobrode. Što se tiče velikih i Pratite rad pojedinih odbora naše J. M Or­ srednjih jedrenjaka, tih ne ima toliko, ganizacije širom Bosne i Hercegovine, odobra­ jer se je parobrodarstvo u posljednjim vate, čak se veselite, njihovu rada. Ali oko so­ četirima decenijama razvijalo na uštrb bo i u svom mjesta da što učinite, to uo želite. jedrenjaštva, što je i razumljivo. Dodu­ Sramota Vam je da cijelo poslove oko hu­ še Dalmacija posjeduje za obalnu plo­ manih poduzeća prepuštate meni, to da ja sam vidbu lijep broj manjih jedrenjaka, oso­ nosim u javnosti odgovornost glede ovakog na­ bito onih, opredjeljenih za prevoz vina šeg nehaja u svomu. Jedina sto mi pogodu uu bačvama, koji su poglavito podrža­ ćinili u formi, da ote otupili u „GajretoV pod­ vali svoj pomorski trgovinski saobra­ odbor, to tako i javnost zna da i mi imamo ćaj sa Senjom, Rijekom, Pulom i Trs­ .Gajretov* pododbor. AI zapravo to je na pa­ tom. piru. Ako je istina, da bi Talijani uspjeli, Ja vas ovim pozivam, kao čestite muslimane, da se dočepaju našeg brodovlja, štono da se dadete već jednom na posao oko sakup­ prekoračuje veličinu od preko 1600 ljanja dlanova sa „Gajret", oko rada za gOsvibrutto-registarskih tona, tada bi to bio tanjo* i za ostale naše hnmane institucijo. Ma­ velik i snažan udarac za naše trgovin­ zite oe vilo praznih obećanja, već pomosito, jer sko pomorstvo. Doduše ne zna se o tom kamen po kamen palača. još ništa stalna. Nu, svakako moramo Vama g. nredniće m. aelam: da budemo na oprezu. Moramo da bu­ Sjetite se od koga? demo pripravni i na tu mogućnost Nihil novi sub sole. A, osobito danas,, u ovom vijeku, gdje svaki grabi i otimIje. gdje i kome može. Za to, nužno je, da već danas, i to odmah, mislimo, kako da organizujemo Priposlano*). i razvijemo trgovinsku snagu našeg bro­ U »Srpskoj Zori« od 1. juna 1919., dovlja. Ima u nas ljudi, koji su bogati, br. 101. izašao je jedan člančić pod koji su stručnjaci u brodovima. Imamo naslovom »Zahtijevamo u ime i t. d.« naših brodograditelja, i to čestitih i vje­ u kome se članku ocrnjuju ovdašnji štih. Imamo naših ljudi, koji imaju ne muslimani, koji su bili za nuždu i od samo novca, nego i smisla za pomor­ straha šuckor), a narćčito mene i još stvo i koji znadu i cijene u zdravom ugledne građane. trgovinskom računu važnost bro­ Pošto je taj članak pisao jedan ; dovi ja i plodonosnost pomor­ beskućnik, skitalica, besposlenjak, ne ske trgovine. Ali, mi imamo i šu­ bih se niti osvrtao na te bljezgai ije, ! ma, imamo drva, koje je pokraj željeza niti im davao kakove važnosti, jer se nužno za brodogradnju. U Gružu u Dal­ vidi, da su samo iz mržnje prema nama maciji već se je ustanovila pomorska muslimanima pisani, ali me čudi 12. banka, koja će po svoj prilici biti kvastočka pod imenom Damjana Plavšića, , cegi i promicateljem {brodogradnje i koja je tako drska laž, da ne znam pomorske trgovine. Nu, to nije dosta. što bi i kakav bi izraa upotrijebio. Nama treba jakih i veličanstvenih nov­ Damjan navodi, da sam ja pod prečanih sredstava, e da porinemo i unasiljem iz njegove radnje odnio neko­ pređimo naše pomorstvo, naše brodoliko vreća kate i platio pošto sam htio graditeljstvo, našu prekomorsku i našu 1 to onda kada su Austrijanci bili po­ obalnu plovidbu. Nužno je dakle — dučeni u Srbiji; sve je ovo laž, drska to be or not to be — da sve naš* laž, koju može reći samo Damjan umne i materijalne snage usredotočimo | Plavšić i Boško Gošić. na razvoj našeg narodnog pomorstva. I Stvar je u ovome: Nužno je, da se provede imcdijatna orU 1914-toj, i to odmah iza aten­ ganizacija naših pomorskih, trgovinskih tata, dakle prije početka rata, kada i novčanih elemenata. Nužno je. da se ♦) Za stvari pod ovom rubrikoa stvori i upriliči jak novčarski zavod, koji bi re isključivo bavio sa realizaci- I uredništvo ne odgovara. Trešeljak. Broj 45 Број su Damjanova sina Josu zatvorile au­ strijske vlasti, kao predsjednika »So­ kola«, Damjan je bio valjda u strahu za sebe, pa je počeo robu iz dućana da rasprodaje. Ne ja nego moj brat Rasim je otišao i pogodio se s njime — kao i drugi trgovci, koji su kupo­ vali — i platio lijepo. Dakle, ja mjesam uopće niti otišao u Damjanovu radnju. Ovoliko za sada. Visoko, dne 10. juna 1919 95 1 M. H. Om ero vić. PoBcljska direkcija za Bosnu | Herceg. Broj 18134/19. Sarajevo, 11. juna 1919. OGLAS. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko stotinu policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj: 1) državljanin Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2) potpuno zdrav, 3) neporočan, 4) svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro či­ tati i pisati latinicom i ćiricom, 5) služio u vojsci i postigao makar čast kaplara, 6) dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene oZemaljska vlada za Bosu i Herceg, sim stana, odijela i obuće 5.012 K godiš­ nje, a za oženjene 5.576 K godišnje osim Novac bivših vojnika. I odijela I obuće. Oženjeni dobivaju osim Kod uprave siročadskih fondova, ze­ toga za svako dijete po 300 K godišnje maljska vlada odjel I—3 zgrada pen­ više. zionog fonda II. kat soba V., nalaze ss Reflektanfi neka poSatju molbu za slijedeće đeposite (novac) od -bivšeg primanje policijskoj direkciji u Saraje­ bos. herc, puka (Budimpešta nadpor^ vo putem svoje nadležne političke vla­ Pludrich Franza i Papo; infaterista Zasti, a molbi neka dodaju: 1) svjedodžbe hirovića, Husić Begc, Rizvanovića Meponašanja, 2) krštenicu odnosno izva* he. Babid Avdić Sabita, Bcakovića, đak iz registra rođenih, 3) domovnicu, Pantić Sofrena, Kovaćević Marka, Se4) posljednju školsku svjedodžbu, 5) limovića, Filipovića Radoje, Skendcravojničku knjižicu ili otpusnicu, 6) vjen­ gić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadčani list, eventualno krštenice (ili iz­ rić Rame, Šubić Ivana i umrloga Kilin vatke iz registra rođenih) djece. Hasana. Policijski direktor: od 1. ђоз herc. lovačkog bataljona: 1—3 Ljeskovac, v. r. narednika Brkić Alekse, pođlovca, Džino Mustafe (Testamenat) od lovaca, Obavijest. Palavra ili Palazra Sulje, Miljuš Bože, Mićevića Jove i Corovića Jove. Sa ovim upozorujem svakoga, da mome sinu Salihu Pašiću iz Tuzle Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nitko ništa ne daje niti vjeruje, jer ja nasljednici neka se obrate sa vrijed­ ni u kakvom slučaju neću njegov dug nim iskazima gornjem odjelu, koji će priznati, niti za njega što platiti. im te depozite uručiti. Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, Tuzla, dne 18. juna 1919. smatrati će se, da je posvetio svoj de­ 94 1—3 Hasanaga Pašić, trg. pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: OBAVIJEST. Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. 8Л 3—3 Stavljam do znanja svima, da sam sina Ismeta Šišića, istjerao iz kuće, TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno i pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. 85 2—3 Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 1—5 jer mi je novce pronevjerio, kod ob­ lasti me lažno okrivio, jer mi je magazu obio i odnio robe u vrijednosti od preko K 30.000 — i mnogo dru­ goga na žao učinio, a napose osim toga počeo se ponašati kako ne doli­ kuje nikakovom, a pogotovo ne mu­ slimanskom mladiću. Za to upozoru­ jem svakoga, da ga ne smatra više mojim sinom i da za njega nikada više neću ništa platiti ili njegov dug priznati. х U Sarajevu, dne 16- juna 1919. Н. Alija S i š i t. OGLASI: Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Štampanja •. Л A. Kajen, бвтајем*. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ff7b4da803b311a43c8ecc120965b18.pdf d729d1d2e18edda7b793245723ffb557 PDF Text Text PRAV 40 KELS&A, Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redahcioni odbcF. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 47. Nikulturna rabota ili novi atentat na našu štampu. Sikaniranje naše štampe i apsoluti­ stički postupci .naših oblasti prđaze svaku granicu. Ne ograđujemo se proti tomu radi samih sebe, već radi toga, što bi ovo mogao biti novi pokušaj, da se još više stegne i onako ograničena sloboda našeg novinstva. U 16. broju »Pravde« od 1. aprila o. g. donesosmo vijest, da su susjedni građani razvalili krasnu ogradu naših mezaristana nad Kovačima, te da im dječurlija ruši nišane, nasade, pa čak i zid od klesanog kamena. Gosp. je drž. odvjetnik zaplijenio naš komentar .i mi smo držali, da je ta zapljena, ustuplje­ na »nadležnoj« oblasti, pa čekasmo re­ zultat. Dan po dan, hefta po hefta i na­ vrši se dva i po mjeseca. Groblje se oskvrnjujc kao i prije, sijela se drže kao i prije: ama sve kao dok još ne na­ pisasmo svoje bilješke. Odlučismo se, da stvar malo podgrijemo, pa u 45r broju od 17. juna iznesosmo ponovan prikaz ovog oskvrnjivanja i uložismo protest, što vlada i policija mirno gle­ daju ove nedostojne i barbarske po­ stupke. Članak je bio zaplijenjen, a od drž. odvjetništva dobismo obavještenje, da je »kod kralj, okružnog suda stavljen predlog, da se povedu u ovoj stvari prcdiizvidi i ustanove krivci«. Ujedno je o tome obaviještena kralj, policijska direkcija«, dodaje drž. od­ vjetnik u svom obavještenju. Mislili smo i držali, da se ovi izviđi odnose na istraživanje — onih, koji su oskvrnuli naša groblja, pa o oba­ vještenju drž. odvjetnika pisasmo i u prošlom broju lista i dodasmo još .i ne­ dostojni postupak krčmara Si nd ž e. Nu »nadležne« vlasti sasvim su drukčije shvatile svoju dužnost i za­ daću. Evo šta nam prekjučer piše su­ dac istražitelj: Is 1642/19. Upravi lista »Pravde« u Sarajevu. U vašem članku od 16./6. 19. navodi se oštećenje i oskvrnjivanje musliman­ skih groblja u Sarajevu. — Moli se. da bi ovom sudu čim prije poslali ime i prezime dotičnog pisca članka, naznačiv njegovu točnu adresu. Okružni sud. Sarajevo, 17. juna 1919. Istražni sud i ja: (potpis nečitljiv.) FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kur’anu i Hadisu. XIV. Providnost (fatum). Providnost znači kader (volja Bož­ ja), a kismet znači ono, što jc svakome određeno u opsegu providnosti. Temelj­ na je tačka Islama vjerovati u provid­ nost U Kur’anu stoji: 11.8. Sve je za­ pisano na ploči istine (sve je u opće po­ znatoj knjizi). Ipak u opsegu providnosti dopušten je prostor i za ljudsku volju. Pod Bož­ jom voljom ((iradej ikjullijjejf razumije musliman uvjete svoga poroda, opći fi­ zički (tjelesni) i psihički (duševni) tok svoga života i naravnu duljinu života. U opsegu ove opće odredbe ostaje čo­ vjeku slobodna ili ljudska volja-(iradei džuzijje) zadržana. Slobodna se vo­ lja kreće u opsegu razuma i instinkta čovjekova, koje su mu dane, da razli­ kuje dobro od zla i da prema tome sebi odabere put spasu i sreći na ovom 1 onom svijetu i da ga sam sebi ravna i uređuje. Prema tome potpuno postoji Sarajevo, subota 21. juna 1919. (22. ramazana 1337.) Da se upotpuni ovaj interesantni poziv istražnog sudije, jučer nam je upao u redakciju policajni detektiv donesavši »selam« g. policajnog dirck tora, koji se također blagoizvolio inte resirati za — pisca članka. Ne treba gubiti duše: detektiv se je raspi­ tivao i o tom koja su to groblja i ko ih oskvrnjuje. Uputismo ga na pravu adre­ su i kazasmo mu, da ovim grobljima upravlja »mezaristanski odbor«. Ali šta da reknemo o knk^hoj i jad­ noj »slobodi« naše štampe/LNašim je oblastima malo, što su zavele preven­ tivnu cenzuru, pomoću koje fabrikuju »narodno zadovoljstvo« i plijene sve, što ne miriši vlastodršcima. Malo im je što plijene svaku kritiku, pa se eto utekoše novom, još odvratni­ jem sredstvu. Sad evo čine presiju na sama uredništva i izvjedljivi su ko piše pojedine članke i bilješke. Ni sramno upokojena Austrija nije išla grđim pu­ tovima od oM^demokratske« i »na­ rodne« uprave^Jok ministar Pribićević izjavljuje, da^c dao odredbu, da se ne smiju plijeniti sastavci, koji kritikuju njegovo držanje; dok govori da je zabranio plijenjenje interpelacija i govora, što ih drže članovi »Drž. Vijeća«, dotle se kod nas plijeni i kritika policijskog nehaja, da i ne govorimo o kasapljenju interpelacija i govora naših zastupnika. Dokle ćemo doći ovakim postupcima i prestupcima oblasti proti neotuđivom pravu slobodnog izražava­ nja misli i narodnih tegoba? Kad uvedoše preventivnu cenzuru naveli su »razlog^pa makar i topa1аЉЛи kako će đf^ravdaju ovaj naj­ noviji atentat na .i onako mizernu slo­ bodu naše štampe? To bismo htjeli čuti ne samo od gospodina, u čijoj je mudroj glavi niknula ova »državnička« misao, nego i od gospodina ministra, pod čiju nadležnost spada ova mudra glava. Ovo je jedan Skandal, pa treba ustanoviti, ko mu je začetnik. Što se tiče samih »prethodnih izvi­ đa« I »ustanovljenja krivaca«, koji razrušiše krasnu ogradu naših groblja, upućujemo g. istražnog sudiju, da će ih naći ne u redakciji »Pravde«, nego u Širokcu, Jekovcu i tamošnjim spored­ nim sokacima. Imena im može naći ob­ rativši se na »mezaristanski odbor«, kuji uređuje u vakufskoj palači. A ako gospoda misle, da im jc nužno znati i pisca bilježaka u »Pravdi«, onda nek izvole primiti na znanje, da ih jc pisao glavni urednik »Pravde« Saklb Korkut. odgovornost čovjekova za počinjena djela u svakom pogledu. Za razlikovanje Božje i čovječije vo­ lje neka posluži ovaj primjer kao objaš­ njenje. U onom trenutku, kada pane za­ metak čovječiji u krilo materino, već je oblik i stas djetetu uopće određen. Izraz lica, boja i stas su najopćenitije uzevši određeni do zrelosti i starosti. Manje ili više znatne fizičke promjene i razlike, koje se događaju kod tijela zbog manje ili više prirodnog i razbori­ tog načina života, ostaju ipak prepušte­ ne sudu i sliva tanju čovjekovu. Ovo isto vrijedi u psihičkom (duševnom) i moralnom pogledu te je svakom prosto i slobodno, da povuče pošljedice iz svo­ je rođene naravi i kakvoće i da sebi izabere pravac i put, koji ga vodi spa­ su i sreći. Isto značenje imaju ovi hadisi: 139. Radite pa će svaki postići ono, za što je stvoren. — 617. Svakome jc određe­ no, da ono pokaže i dostigne, za što je stvoren. Pitanje providnosti i sudbine izazvalo je u prvim stoljećima Islama žestoke rasprave i prepirke, jer se je moglo teško zamisliti, da pored neograničene ! I i i ; : ; | Sarajevo, 20 juna. Zagrebački »Hrvat« od 14. o. mj. br. donosi ovu vijest iz Beograda: ^Prekjučer se obdržavalo ministarsko vijeće, o kojemu se pronose gradom senzacionalne vijesti. Veli se, da su za vrijeme vijećanja o nutarnjem položaju u zemlji ministar predsjednik Protić i miiniistar poljodjelstva Še|kija Gluhinić napali ministra unu­ tarnjih posala Pribičevića, da je on svojom politikom skrivio nezado­ voljstvo naroda svih triju vjeroispovijesti u Bosni. Pribićević je vrlo uzrujan ostavio mini­ starski savjet i odvezao se automobi­ lom kući. Njegov se ovaj eksodus u po­ litičkim kao i u najširim krugovima vr­ lo živahno komentira. Gornju vijest svog dopisnika popraćuje uredništvo »Hrvata« ovom pri­ mjedbom: »Uostalom mi poznamo ove Ijutojave g. Pribičevića, koje bez veli­ ke — ne dovode do konsekvenсПП«х^ smo svoje stanovište o bosanskoj vladi izložili u seriji članaka, koji su iskasapljeni većinom na onim mjestima, gdje upiremo prstom u uzroke našeg nezadovoljstva i način, kako bi se to nezadovoljstvo uklonilo. Ovdje ćemo da još jednom ponovimo markantnije stavove, koje je g. cenzor propustio, a postaraćemo se, da na nadležnom mjestu iznesemo i ono, što nam g. cenzor nije propustio. U sastavu naše vlade naglasismo, da državni interes mora biti nad stranačkim. — »Hegemonija koja grupe, pa i skupine ne će i ne može dovesti do konsolidovana, a još će se manje to konsolidovanje postići na taj način, da vladu oktroiiše koje ministar­ stvo. To je apsurdno već poradi toga, što je centralna vlada — koaI i c i j o n a«. — »Želi li se, da i mi Bo­ šnjaci i Hercegovci budemo zadovoljni, ■onda treba promijeniti sistem ove vladavine i na kormilo dovesti ljude, koji će .imati širok v id o k r u g i jak osjećaj odgovornosti prema zemlji i ovom napaćenom na­ rodu. Za to !troba ovu vladu potpuno izmijeniti i u prvom redu po­ četi od njena glavara i pročelnika«. — »$ta je zapravo polučila Solina vlada? Uživa li ona povjerenje Srba-prav o s 1 a v n i Ii, da i ne govorimo o Hr­ vatima i nama muslimanima? Ne treba se obmanjivati i ovaj neuspjeh pripisivati .najnovijem raz­ voju stranačkih prilika me­ Božje volje može ikako biti mjesta slo­ bodnoj čovjekovoj volji i odluci. Na­ pokon su došli do spoznaje, da je to baš volja Božja, da pored providnosti dad­ ne dovoljno mjesta čovjekovoj volji na temelju svakome prirođene uviđavnosti i jakosti volje, da može tako svaki čovjek svojom potpunom snagom i spo­ sobnosti položiti svjetovni ispit te tako sam sebi odrediti mjesto na ovom i na onom svjetu. Prikazivanje prvoga gri­ jeha u Kur’anu kao i pričanje o još ra­ nijim poslanicima i narodima tako je konačno rastumačeno, da je stvoritelj prepustio čovjeku u opsegu propisanog puta izbor i odluku o svojoj budućnosti. U Kur’anu se dosta često ponavlja misao, da svakoga ono čeka, što sam skrivi i zasluži, kao n. pr.: 53.«». Čovjek može očekivati samo ono, za što se jc trudio i mučio. — 4.«. Štogod ti se do­ bra dogodi, to je od Boga, a štogod zla, to je od sama tebe. — 10.45. Doista Bog ne čini ljudima nikakva zla i ne­ pravde, šta više ljudi ljudima zadaju sami nepravdu. Dakle je posve krivo misliti, da jedan musliman drži sve unaprijed određe­ nim te prema tome da je više nego dru­ Pretplata godiSnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. đu S r b im a - p r a vo si a v n i m. Ne. Neuspjeh leži dublje«. Daljnji su stavovi našeg članka bili zaplijenjeni. Nu ko zna čitati, dosta mu je i ono, što je poštedio naš »liberalni« g. cenzor. S toga nas veseli istup g. Gluhića. Organizacija zaštiti! djece u drža­ ni Srba, Hrvata i Slovenaca. *) .Piše: Dr. Eug, Sladović pl. Sladoevlčki. (Nastavak). Ta se uredba pokazala vrlo zgodnom i praktičnom. Djelovanje Sred. Zem. Od­ bora donijelo je za vrijeme rata oso­ bitih koristi i postiglo odličnih uspjeha na svim poljima socijalnog rada. Na će­ lu toga odbora stoji hrvatski naučenjak, redoviti profesor hrv. sveučilišta i dvor­ ski savjetnik Dr. Josip SiBoviićj Njegova je zasluga, da je u vrijeme teš­ ke prehrambene krize spremno priskočeno u pomoć našoj bijednoj i gladnoj djeci. Posredovanjem toga Odbora smješteno je u Hrvatskoj i Banatu — Bačkoj 16.618 gladne djece iz južnih krajeva. Na posve jednakim načelima osnovana je nedavno organizacija, koja će se protezati na sve dijelove naše države. »Službene Novine« kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca donijele su u bro­ ju 17. okružnicu, koja se tiče staranja i skrbi za djecu. Tu su iznesena načeia te skrbi, prema kojima treba da se za djecu brine u prvom redu država (koja zato ustraia posebno »državno odjelje­ nje za zaštitu djece«), onda općine, za­ tim društva i konačno pojedinci. Od sviju nevoljnih i oskudnih, koje je u to stanje stavio strašni svjetski rat, najnevoljnija su bespomoćna djeca. Mnogo je dijete ostalo bez oca i hrani­ telja, a mnogo bez oca i majke. Skrb za tu siročad, a naročito za siročad na­ ših ratnika, spada u jednu od najprečih naših patriotskih dužnosti, jer u spasu djece leži jak zalog procvata i napretka naše države. S druge strane iskuplju­ jemo mi takvom skrbi sveti dug, koji dugujemo onim hrabrim vojnicima, koji su svoje živote i sreću svoje obitelji pridonijeli na žrtvenik opće stvari. Ta briga o djeci treba da je dakle općenita, ona mora da obujmi nas sve i svakoga. •) Početak u 43. broju »Pravde«. Uredništvo. gi ljudi skjon mirnom r neopaženom životu. Ona izreka: »Radi za ovaj svi­ jet, kao da ćeš vječno u njem živjeti, a za onaj svijet, kao da ćeš sutra umri­ jeti«, jest jedan islamski hadis. U Kur’anu stoji: 4.8e Ne želite ono, čime je Bog odlikovao jednog nad dru­ gog od vas. Ljudima neka bude njihov dio po zasluzi, a ženama njihov dio po zasluzi. Molite Boga za milost, jer Bog zna sve. Čovjek dakle ne smije da zavidi dru­ gome, već mora da radi, da nešto po­ luči, ali pri tome valja da se uvijek svemu nada od milosti Božje. Samo nastojanje nije ipak dovoljno, ako nije rad ljudski blagoslovljen milošću Bož­ jom. Tako veli hadis: 599. »Recite Bo­ gu: Ja očekujem više od tvoje milosti, nego što mogu svojom snagom postići«. — Ali su mnogobrojne zapovijedi i za rad. Evo što hadis kaže: 731. Nema mu­ slimana, kojern se ne bi od Boga ura­ čunalo za dobročinstvo, kad on sije i sadi te tako priprema hranu čovjeku i životinji. — 44. Bavite se ratarstvom, jer u zemlji leži blagoslov! — 996. Bog voli onog radnika, koji dobro radi. — 32. Najmiliji je rad Bogu onaj, koji je tra- �^гапа_ 2 J^RAVĐA^^^ »roj 47 Број Nijedan od spomenutih organa i faktora, koji dolaze u obzir kod staranja za djecu, ne mogu sami za sebe postignuti zamišljenu svrhu, nego treba da rade sporazumno i da se dogovore o načinu i opsegu akcije, kako bi se ulo­ ge sto bolje i što uspješnije podijelile. Da sc postigne što tješnja veza, treba da svako mjesto u državi izabere svoj posebni mjesni odbor, koji će stajati u saobraćaju s »Državnim odjeljenjem«. Mjesni odbor vodi evidenciju o djeci, koja trebaju javne skrb:, šalje o tome izvješća Državnom odjeljenju i u kon­ kretnom slučaju od njega traži potpore i pomoći, ako to ne bi mogao sam pro­ vesti. Mjesni se odbor stara za smještenje siročadi kod rođaka ili ljudi do­ bra srca, nadzire njihovo stanje, do­ tično < brine za njihovo smještenje u bližni »dječji dome, ako ne može dijete smjestiti kod rođaka ili drugih dohrin ljudi. Taj mjesni odbor treba da obra­ zuju najviđeniji ljudi dotične općine. U njega treba birati učitelje, svećenike i i okrug radi informacije o ishrani sta­ duhovne starješine, općinske činovnike novništva. Usput će se zadržati u Koi ostale upNvne i zauzetne osobe. viljači, gdje će se preko ljetnih praznika . smjestiti velik broj ratne siročadi. (Svršiće se). Dcmokr. zajednica zaključuje. Pod predsjedanjem ministra Davidovića oI držana je sjednica glavnog odbora đe1 mokratske zajednice. U političkim se pi­ Jedan čudan ugovor. »Hrvat* od 14. tanjima zaključilo, da se mora ustrajati juna denosi uvodni članak pod naslo­ na tom, da se agrarna reforma za Bo­ vom: >Sto to znači« iz kojeg vadimo: snu i Hercegovinu, Dalmaciju, Macedo»Gospodin delegat ministra Lnancija n ju kao i sve druge krajeve našeg kradaje nam na znanje, da je stari trgovin­ । Ijcvstva imade principijelno što jc mo­ ski ugovor između Srbije i Italije pro­ guće prije riješiti, te da parlamentar­ dužen, ali tako, da važi samo za stare nom odboru mora što prije biti podne­ oblasti Srbije, a ne za cijelo kraljev­ sena na pretres, kako bi narodno pred­ stvo. Po tom će sc talijanska roba u stavništvo još prije nego što nastupe stare oblasti Srbije uvažati uz mini­ praznici moglo riješiti zakonski projemalne c a r i n e. a u ostale dijelove kat o agrarnoj reformi. kraljvstva uz maksimalne, te će se da­ Zakon o državljanstvu. U sjednici Na­ pače prevoz robe iz prijašnje Srbije u rodnog Predstavništva od ponedjeljka ostale krajeve kraljevstva smatrati jednoglasno je prihvaćen zakonski predkriomčarenjem; kao takovo kaž­ log o državljanstvu. njavati, a preduzeti će se i druge mjere, da se stvarno spriječi odlazak talijan­ ske robe, uvezene u stare oblasti Srbi­ je po minimalnim stavovima u ostale oblasti kraljevstva. Za književno jedinstvo. Pri koncu dodaje list: »Jučer jc bila konferencija s glavnim direktorom uDruštvo Hrvastskih Književnika ra­ prave monopola g. Kukićcm u Zagrebu. zaslalo jc predlog svoga predsjednika Fr. Braum je pitao g. Kukića. kako je dra Nikole Andrića, u kojem zagovara došlo do ovoga ugovora. Italija nije književno jedinstvo Srba i Hrvata. Ohtjela priznati SHS. reče g. Kuvaj je predlog namijenjen svim srpskim Lć, a carinska jc uprava bila mišlje­ i hrvatskim kulturnim društvima sa že­ nja. da je »boljeg ako dođe do otvoljom. da sc o пјетиЖабрга\1ја i utru : renog carinskog sukoba između Italije putovi ovom bitnom uvjetu narodnog j i Srbije, nego da se prihvati stanovište jedinstva. • Itabjc. Međutim je ministarstvo spoljTežnja za književnim jedinstvom sta­ i nih djela opetovano požurilo, da sc urog jc datuma, tc su o njoj raspravljali dovolji zahtjevu Talijana, te je tako komnogi naš; ugledni književni prvaci, a j načuo i protiv volje došlo do produlje­ pred rat je pokojni Skerlić još jednom nja ugovora samo na teritorij Srbije pokušao da je ostvari. On je zagovarao i prije rata 1914.« Uvoz ove robe, veli štokavsko narječje, ekavski govor i la­ g. Kukić, može se obaviti samo preko tinicu. Skerlić jc još onda mislio i na ; Soluna, pa ne će ni doći do mogućnosti Slovence, dok ih dr. Andrić i danas okr mčarenja u državi! Uostalom će se stavlja po strani i raspravlja samo o brz > otkazati taj ugovor. Da upotpuni­ Srbima i Hrvatima. Po Skerlićevu predmo izjavu g. Kukića, dodajemo, da je logu gube Srbi ćirilicu, Hrvati jekavministarstvo trgovine i ministarstvo štinu, a Slovenci svoje kajkavsko na­ vanjskih poslova pristalo na ugovor uz rječje. Dr. Andrić ne nalazi velike pote­ uvjet, da se protegne na cijeli SHS. Sa­ škoće što sc tiče jezika, te drži da bi mo jc stilističkom pogrješkom (?) po­ se to lako moglo provesti, nego misli, slanik u Rimu izrazio želju ministar­ da bi više poteškoće nastale u pismu. stva mjesto*uvjeta, pa je tako došlo do On misli, da bi se Hrvati lahko odlu­ ovoga monstruma od ugovora. čili za ekavštinu, jer mnogi mlađi tako Narodno predstavništvo je na okupu. već i pišu, ali odlučujući se za ekavski Bez privole njegove nema prava ni up­ dialekt, veli, ne moraju i ne bi trebali rava carina, ni ministarstvo, da produ­ da preuzmu u jezik i* sve arhaizme i ljuje trgovačke ugovore ni na jedan sat provincijalizme, koji se medu istočnim (1 i po redak zaplijenjen). Upravo nam Srbima bez pravoga razloga zadržava­ Je nerazumljivo, da se u našoj državi ju u književnosti. Glede pisma iznosi postupa s ugovorima kako i s naredba­ ovo: ma. Dužnost je naših poslanika, da o Radi se o ćirilici i latinici. Kojemu toj st\ari zapodjenu najodlučniju akciju valja da se privolimo carstvu? Jer ou parlamentu«. vako, kako smo danas razdvojeni, ne Radikalni disidenti držali su u nedje­ može i ne smije da ostane. Široki sloje­ lju svoju pouzđaničku sjednicu, na kojoj I vi hrvatski ne čitaju ćirilice, a srpski su zaključili da stupe u opoziciju procv i ne čitaju latinice. Za Hrvate je dakle današnje vlade. Međutim je prevladalo ćirilica mrtva, kao što je za Srbe la­ mišljenje, da se dočeka konačna odlu­ tinica.-«*^ ka u Parisu, pa su zato samo pozvali Držim, da ne ću pogriješiti, ako ovu dr. Dražu Pavlovića, predsjednika Na­ rakranu cijele naše prošlosti pripišem rodnog Predstavništva i ministra Trif- i u prvom redu crkvi. S jedne strane kovića da podnesu demisiju. Rim, a s druge Carigrad. Trebalo Dr. Roko Vuković, zamjenik gospo­ je očuvati duše ili za grčku, dina Ivana Meštrovića, koji se zahvalio i ili za rimsku crkvu — i oda­ na Poslaničkom mandatu, stupio je ju- ' tle natezanje s istoka za ći­ čer u demokratsku zajednicu. rilicu, a sa zapada za latini­ Ministarska iznimka. U prošlu je su- ' cu, odnosno glagolicu. A kako botu otputovao u Žabac ministar Koro- j je religija za svih vijekova bila moćna šec, pa će proputovati cijeli podrinjski I i agilna, a svećenici glavni predstavnici jan, pa makar bio i neznatan. — 105. Bog voli srčane (odvažne) i revne. — Onaj, koji zarađuje, jest prijatelj Božji. Nauku Islama o providnosti osvjetlju­ je ovaj zgodan primjer: Jedan bolesnik nije htio da uzme Mjeka, nego je ozdrav­ ljenje prepuštao providnosti Božjoj. Ali mu reče pejgamber: 454. I liječnički po­ stupak oko bolesnika je stvar provid­ nosti i ako Bog dopusti, onda i koristi. — 40?. Udovolji najprije zahtjevima i onda se oslom na Boga! — 365. Bog ne uslišava tri molitve: 1. Ako neko stoh u truhloj kući, a moli Boga, da se na njega ne sruši, 2. ako svoj, imetak iznese na ulicu, a Boga moli, da ga Ču­ va; 3. ako pusti svoju životinju, da slo­ bodno hoda, a moli Boga, da jc uhvati. Ali ne smije čovjeka da vodi slijepa vjera u providnost, već razum: 155. Oni, koje vodi razum u brigu za preh­ ranu. postižu svoj cilj. Imade i Kur’anskih izreka, koje pru­ žaju utjehu providnošću. Tako n. pr. nalazimo: 31.,«. Snosi, štogod tc zadesi, jer je takav tok stvari (ne da se promi­ jeniti). — 57.22. Nikakva se nepravda ne događa na zemlji ili vama, koja ne bi bila osnovana na vječnom Božjem za- hljučku. — 57.2|. Zato sc ne snuždite zbog onoga, što vam izmakne, a ne uzoholite se radi onoga, što vam Bog dadne, jer Bog ne voli ohole hvalisavce. Procjenjujući pravo veliku korist tr­ govine uvijek je pejgamber upućivao na trgovanje mnogim hadisima. Tako veli jedan hadis (819) jednom siromašnom trgovcu, da ide na Perzijski zaton, da se tamo obogati. Slično veli i ovaj ha­ dis: 473. Putujte, da budete zdravi i nađete svoju- prehranu. Znanstvena zaslužba i duševna spre­ ma jednog čovjeka ležahu osobito na srcu pejgamberu (a. s.). U hadisu 126. veli sc: Traži nauku, pa makar u Kini, jer je dužnost svakog muslimana, da stiže znanje. — Uopće su mnogobrojni hadisi, koji potiču muslimane na nauku i učenje: 567. Znanje vrijedi više od molitve i čini temelj vjerski. — 150., Najbolje jc dobročinstvo, kad jedan mu­ sliman nešto nauči te o tom podučava druge. — 155. Oni, koji se prehranjuju od duševnog rada, sigurni su. <535. Bolje'jc jedan sat učiti (studirati), nego se cijelu noć Bogu moliti; bolje je jedan dan učiti (studirati), nego tri mjeseca postiti. U prvom redu j e d u ž n o s t d r/ a v e, t. j. državne zajednice, da se brine za svu onu djecu, koja trebaju ja­ vne skrbi. Za to sc osniva »državno odjeljenje za zaštitu djece«, koje će fungirati kao središte svega .varanja za djecu. Za pokriće troškova toga staranja uvrstiće država znatnu svotu u državni proračun. Odatle će se namirivati najveći dio izdataka, koji su skopčani staranjem za djecu. Državna je uprava dužna, da materijalno i mo­ ralno potpinogne sve one ustanove i društva, koja su se već do sada brinula za djecu. U drugom redu su pozvane o pćine kao samoupravna tijela, da pri­ skoče u pomoć onoj siročadi, koja su u dotičnoj općini zavičajna. Ta pomoć može sastojati u posredovanju, da se takva siročad, za koju se ne može bri­ nuti roditeljska kuća, smjesti kod rođa­ ka. znanaca ili kod ljudi dobra srca. Op­ ćine su dalje dužne paziti, da se saču­ vaju dječija imanja i kuće. Ako jc neka općina preslaba, da iz svojih vlastitih sredstava izvrši taj zadatak, treba da je potpomogne država, i to preko nad­ ležnoga okružnog odbora. U trećem redu pozvana su raz­ ličita d r uš t v a. da u tom humanom i rodoljubnom nastojanju podupru dr­ žavu i općinu. Ni sama država, ni sama općina nijesu u stanju izvršiti svu onu skrb, koja je u duševnom, tjelesnom i ekonomskom smislu potrebna za obezbjedenje fizičke i moralne egzistencije s ročadi. Oba ta faktora trebaju djelo­ tvorne potpe-e čitavog društva, i to osobito onih društvenih organizacija, ko­ jima briga za djecu spada u krug rada. Zbog toga valja da sc država, općina i društvo u tom radu potpomažu i me­ đusobno natječu, jer nema plemenitije stvari od skrbi za one malene, koji će danas sutra kao valjani muževi i žene sačinjavati državljane naše države. Sva ta tri faktora treba da stoje u nepre­ kidnoj vezi i da se u svome djelovanju što bolje upotpunjuju. U četvrtom redu pozvani sil oni pojedinci, koji su prema svojim ma­ terijalnim sredstvima u položaju, da tu akciju podupiru. Ta potpora može d# uslijedi u novčanom prilogu Т pak u tome, da takvi pojedinci prime po jedno ili dvoje siročadi u svoj dom na othranu i uzgoj. Bilješke. Prosvjeta i škola. pera i knjige, držali su sc pravoslavni kroničari jednoga, a katolički pisci i prepisivači drugoga pisma. Međutim, niti jc ćirilica svojim porcklom srpska, niti latinica (kao ni glagolica) hrvatska. I kad bi se Hrvati odrekli latinice, ne bi sc odrekli ničega naročitoga svoga, kao ni Srbi što ne bi izgubili ništa, da sc privole latinici. Radi se o principu: što jc podesnije I što ima od ovoga dvoga pouzdanije nade, da će prije ili kasnije pobijediti? Pokojni Skerlić, koji je umro u najnczgodnlje duba, jer bi nam svojom cnegijom i svojim poštenim uvjerenjem danas najviše trebao — držao je, da će Srbi za kratko vrjeme piliti latinicu, kojom pišu svi kulturni kontinenti (čak i Japanci na dalekom istoku prihvaćaju latinicu), pa će poći jedinim putem, što im ga pokazuje napredan i zdrav srpski intelekat. Kad naš srpsko-hrvatski narođ. veli Skerlić, bude nacionalno sa­ svim obezbijeđen —• kao što su ooezbijeđeni Rumunji, koji su sc također ostavili ćirilice i primili latinicu — latin­ sko će pismo postati opća književna azbuka. »Šabački Glasnik« već je prije 34 godine iznio ideju, da bi Srbi trebali da prihvate latinicu. Današnji beograd­ ski nacionalistički poslanik, Borivoje Pppović — dakle jedan od političara, od kojih bi sc čovjek najmanje nadao, jer se ova grupa najviše bori za specifička srpska plemenska obilježja — digao se prije sedam godina, da dade svoj glas za latinicu. Glavni mu je raz­ log bio, Što se tim pravopisom služi veći dio'našega naroda (zapravo dvije trećine čitavoga područja današnje kra­ ljevine SHS); drugi: što ni ćirilica nije ni čisto srpskog ni čisto slavenskog, nego grčkog porekla; a treće: što ćc latinica olakšati ulaz našega jezika u književnu zajednicu cijeloga kulturno­ ga svijeta. Još je dodao, da se zbog toga ne trebaju ništa bojati »predani pobornici pravoslavlja i oduševljeni za­ točnici srpskoga nacionalizma«, jer je danas u svih Srba prevladao napredni duh, a primanje latinice dovodi se »u sklad s općim omjerom kulturne zajed­ nice Srba i Hrvata«. Kod daljnjeg razlaganja dr. Andrić dolazi do zaključka, da bi se pravo­ slavna crkva teško odrekla ćirilskog pisma u svom bogoslužju, pa veli, da ga se ne treba ni odricati, jer — da jc ćirilica održala (naime u crkvi) narod­ nu snagu i energiju u žilama srpskoga seljaka, pa .bi to mogla preuzeti i »h rvatska« (?) crkva i na taj sc naču slavizirati. Konačno predlaže: da Srbi ostanu kod ekavskog dijalekta u građanskom i književnom životu, a kod ćirilice u crkvi. Hrvati primaju ekavštinu u je­ zik, a ćirilicu u crkvu — dok bi se la­ tinica kao predstavnica svjetske kultu­ re, prihvatila na cijelom području dr­ žavnog i kulturnog života. Predlog dra Andrića mimoilazi Slo­ vence, kao da bi oni ostali po strani nešto posebno i ne bi se približivali nama. A meni izgleda da bi trebalo naći načina, da i Slovenci stupe s nama u književnu zajednicu i da i oni makar tokom vremena prime jedno narječje i jedno pismo kao Hrvati i Srbi. Jer ako smo jedno — neka smo to i u književ­ nosti. Možda je baš najteže sa Sloven­ cima, jer ni sada prosječno naobražen čovjek ne razumije i teško čita slove- bode, nego pravo pobuđivanje i vjež­ banje u radu. Osim toga bismo preporučili mladim saradnicima *K. P.« da prije dobro či­ taju radove starijih naših, pa i ruskih Pred nama jc 1. broj toga omladin­ i t. d. pisaca, pa da onda i oni podu ti­ skog listića. Nosi stari naslov počet­ him i skromnim književnim radom. Ni­ ničkih književnih radova naših učitelj­ gdje se ne valja penjati ondje, gdje niskih pripravnika, što se sabiru u muš­ jesi dorastao. S početka se valja za­ koj preparandiji još od god. 1887. Pro-_ dovoljiti i manjim i čednim stvarima, čitasmo taj listić i naiđosmo i ovdje na a nikad nc zalagati onamo, gdje te či­ sve one pogreške i manjkavosti, koje taoci ne razumiju, a više puta ni pisac su obične i u drugim prvim brojevima samoga sebe. đačkih listova. Drugi će brojevi valjda Neke pjesmice daju nade... Članci više zadovoljavati sađržinom i literar­ poučnog sadržaja nijesu loši i ako u nim ukusom. Saradnici su dašto jo.< onom u pedagogiji imade smjelih tvr­ početnici u »literaturi«, jezik jc u listu đenja. koja baš nijcs.u i zasno dokazana rđav, a ima i stvari, koje ne bi smio Neka se pripazi na lagan, običan stil Iznijeti jedan omladinski list, a najma­ u pisanju, a jezik da bude pravilan, nanje književno ogledalo učitelj, priprav­ rodaif, pa će tome listiću i ako on u nika. današnjim našim teškim prilikama neće Doduše od crtice »Radnikov sin« (ko­ moći dugo opstojati, — ostati barem ja se mogla ozbiljno obraditi), ograđu­ lijep glas o lijepom književnom poku­ je sc napošljctku i sadanji redakcioni šaju- mladih učiteljskih pripravnika m odbor »Književnih Pupoljaka«. Začudno Derventi. Taj sc barem glas gornjega nam jc da ti mladi pregaoci oko »K. P.« imena dosad sačuvao... svoj literarni rad ne predadošc na preH. M. gledanjc i popravak svojim nastavnici­ ma. To nc bi značilo skučivanje slo­ Književni Pupoljci »list Prosvjetnog društva učiteljskih pripravnika u Dervcnt’i. Pretplatila cijena do konca o. g. 4 krune. �Број 47 — Broj ПРАВДА" — „PRAVDA" nacku literaturu, a srpsku će Hrvat lačitati, ili obratno Srbin hrvatsku, ako samo nauči pismo. Što se tiče nas ovdje u Bosni i Her­ cegovini, bili Srbi ili Hrvati, teško će zavladati ekavština u narodu, pa ako je književnici i prime. Ali ovdje nije ni govor o širim slojevima naroda, i to će se teško ikad i dogoditi, jer će pojedi­ na jezična područja sačuvati svoja obi­ lježja i teško da to izbrišu i vrijeme i Škola. U književnosti je lako provesti narodiM) jedinstvo, ali za to treba odgojiti drugu generaciju i odgojiti — srca, koja će u istinu osjećati narodno jedinstvo, bc. Narodno pozorlštc. U pošljednje vri­ jeme pozorište nije iznijelo ništa oso­ bito. Mi smo nekoliko puta izrazili že­ lju. da vidimo štogod bolje, ali je uprava ostala pri staroj metodi: Dati nešto, što će privući publiku, bez obzira na vrijed­ nost. Tako su opetovani u glavnom prijašnji komadi. »Faun« je još bio dobro posjećen, ali zadnja večer u pozoriŠtu I bila je upravo mizerna. Pred gotovo praznom dvoranom dat je diletantski komad »Šolja teja« i odigran bez imalo volje i uspjeha. Glumici se (u glavnoj ulozi) može pripisati uspjeh, da je poka­ zala —publici svoju toaletu. Šteta samo što je bilo vrlo malo dama! Drugi ko­ mad. »Biskupova sinovica«, igran jc sa uspjehom. bc. Đački almanah. Odlučili smo, da kra­ jem ove školske godine izdamo alma- ; nah jugol'a venskih đaka, koji imade da | bude odraz duha, svijesti, kulture i ras­ položenja svekolikoga našega daštva u i ovo veliko doba u kom živimo. Alma- I nah će obasizati preko 100 stranica, a i izaći će početkom dojdućega mjeseca u j umjetničkoj opremi slikara Ljube Bab ća. Cijena almanahu će biti oko 3 K. Rukopisi imadu se poslati najkašnje do 25. o. mj. Svaki dak mora da nabavi I ovaj almanah. Drugovi, koji ga žele raspačavati (uz proviziju) neka nam se odmah iave. Narudžbe i pošiljke Šalju se na Uredništvo i upravu »Almanaha | jugoslavenskih đaka«, Zagreb. Dordi- | čeva 18. I. kat. Kod novčanih pošilja­ ka imade se napomenuti: »na ruke Ni­ ke Hečimovića«. — Uređivački odbor. su mu odmah priskočili u pomoć i spre­ mišljenja i stručnjaci. pravom tražimo, da se i nama ne čini mili četiri ženske Muhamedovoj kući, »Petit Journal« javlja: »Poduzete su ogo, što mi drugom ne činimo. ali su zlikovci već bili otišli. Muhamed sve vojne mjere za slučaj, da Njemačka Građanin. jc sjutradan na konju otišao u drugo nebi htjela potpisati mir. Maršal Foch Tuzla, 16. juna 1919. selo i u tuđoj kući bolovao 20 dana. se već pobrinuo, kako bi alijirci bili pri­ (I r t i h a 1 i d a r i b e k a). Dne 13. 0. Žandarske patrole iz Pijeska, Žlje- i pravni preči preko Rajne i prodrijeti' mj. (četrnaesti dan ramazana) preselibova i Vlascnica odmah su povelo izvi- I dalje u Njemačku. — Kao što opet ja­ la je na ahiret u 71. godini života jedna de, uhvatili znakove i ustanovili, da su ! vlja jedan telegram iz Edimburga/isto Jј od najmarkantnijih i najistaknutijih muto izvršila 3 Borkovića iz Crne Rijeke I tako jc i engleska flota pripravna na ; slimanskih ličnosti u gradu Tuzli, vrikotar Vlasenka, te su ih otjerali u za- | sve eventualnosti«. I jedni i ugledni starina rahmetli H. Ostvor. S austrijskim protivpredlozima po- i man ef. Prcić. Njegovo je ime poznato Glavni razlog, da se na njih opravda- ј stupaće se kao što se postupalo sa пјеi široj našoj javnosti iz vremena naše no sumnja, jest taj, što su isti Borkovi- , maćkim: oni su naime porazdijeljeni borbe za vjer.-prosvj. autonomiju i ći 1914. god. orobili džamiju u Podna nekolike komisije, koje će ih ispitati. funkcionisanja našeg bivšeg zcmaljžeplju, a orobljcne džamijske ćilime Talijanski pariamenat sastaće se 19. s’: g sabora, ali joj neće biti poznate prebacili preko otetih konja od Mehe ovog mjeseca. U parlamentu razviće se one lijepe duševne vrline, koje su resile Subašića i Agana Hasanovića. Tada debata 0 neuspjehu talijanske delega­ ovog čestitog našeg starinu i ona svojsu se uvratili Muhamedovoj kući (on cije u Parisu, te će se iznijeti Orlandov I siva, koja su mu s pravom davala mjeje tada bio u vojsci) i natjerali njegovu izvještaj. ; sto među muslimanskim prvacima. ženu, da im dade jelo. Kasnije je ona Grof Brockdorff Rantzau krenuo je u Prožet iskrenom ljubavlju za svoj na­ morala to na sudu svjedočiti i Bozo NjcmačKu sa 5 ministara i 74 osobe od rod, a od naravi skroman do skrajnjih Borković bio jc osuđen na 2 godine pratnje, a iz Sant-Germaina javljaju, granica bez isticanja je svim silama tamnice. da su austrijski delegati predali svoje radio oko boljitka specijalno islamskog Njegov brat Zarije, koji služi u žan­ protivprdloge. dijela našega naroda. U tom je radu udarima u Žljebovima^ napisao je cedu­ Prilikom odlaska njemačke delegacije jagao sve svoje moralne, fizičke i ma­ lju u kući Šabana BRlića u Krivačama iz Vcrsailiesa desila se jedna neugodna terijalne sposobnosti. Nije bio od onih svome bratu Bob^g^dulja glasi: »Evo upadica: Neko se iz publike bacio ka­ narodnih prvaka, kojima je ugodno, da me ovdje, kupim oružje i popjevam. O- I menjem na automobil grofa Brockdorffa im se za njihov rad pjevaju slavospjevi vu ćeš cedulju odnijeti srpskom kape­ Rantzaua. Ovaj jc na to uputio protest i da se njihovo ime uzdiže mimo drugi tanu u Vlasenice, a onu kurvu iz Ri­ francuskom min stru predsjedniku. Posvijet u 11ajti roj javnosti, već je od' jeka, što jc na te svjedočila, na konjima Šljedica je toga bila to, da je Clemensvog postanka pa do nestanka bio i oće raznijeti, a ako to i^Jitjcdnu. 0- ; ceau odmah otpustio iz službe prefekta I stao skroman i realan radnik na polju sveti se kako zna^^^Ovome je 1 depaitmana »Seine ct Oise« i specijal­ j narodnog podizanja i napretka. Na njesvjedok Salih Hasanovir Salih i Šanog pol'djskog povjerenika. Iza toga je ; gov sc rad može s potpunim pravom ban Palić te Milovan Borovina iz Ri- j mmistar predsjednik uputio pismo grofu I primijeniti hadisi šerif: »najbolji je onaj jeka. • Tockdonfu, u kome mu izjavljuje da 1 cd naroda, koji pomaže narodu«. 32.) Dne 13. aprila 1919. iza akšama z. 'i ovaj neugodan čin. Njegov je život pun svijetlih, mome­ vraćali su se iz Goražda sa sastanka i VVilson je posjetio belgijska bojna po­ nata, koji mu s pravom daju ime islam­ kod crkve seljaci prave slavni. Kuća ' skog ‘prvaka i dobroželitelja. Navikao Sinan hodže Mirvića iz Ilina opć. Osje- ■ lja. Kao što javlja »Matin« on će se vratiti u Ameriku do mjesec dana. radu za islamsko dobro i napredak već čani, blizu je puta, te ih je oko 20 na- j iz rane svoje mladosti, ni u najvećoj »Viteško« držanje Talijana. Ljubljan­ vabio ла kuću sa psovkama i pucanjem starosti nije bježao od teških i napor­ iz pušaka. Razbili su nekoliko prozora | ska »Jugoslavija« javlja iz Par.sa: »Be­ nih radova za opće narodne svrhe, pa ga čki listovi priopćuju oštre članke protiv i počeli odvaljivati krov sa kuće. U ku- | sve do u posljednje doba vidimo u krući je bilo 13 čeljadi, a hodžin sin I Italije. Neposredan povod tomu dala je morao je na drugu stranu pobje^^Ja I činjenica, da su talijanski časnici, koji i gu i na čelu islamskih institucija, kojivratima su vikali: 0 hodža, otvaraj j su bili dodijeljeni čcškoslovačkoj vojsci ' ma je vjerno, pošteno i nesebično slu­ žio kroz toliki niz godina. izdali madžarskim boljševicima ćeškovrata i izvedi bule!« Čeljad ni jesu htje­ slovačku vojsku u Slovačkoj. Imadu do­ Merhum je bio u islamskom duhu la otvoriti, a jedan jc od njih povjknuo: kazi da su Talijani za ovo izdajstvo vrlo obrazovan i dobro upućen u islam­ »O Mujo. neka znaš dobro, noćS^š dobili od Madžara 500 milijuna. Radi ske nauke. Svoje vjersko obrazovanje izgorjeti i upamtićeš, što je Heletah^ izdaje talijanskih čarrika potisnuli su dovršio je u Tuzli pred bivšim rali metli Mujo je uzbudio selo, a oni sj^onda madžarski boljševici češkoslovačku voj­ reis-el-ulemom H. Mehmed Teofik ef. od kuće otišlk sku i nije mnogo trebalo, te bi jc bili op­ Azabagićcm, nakon čega jc postavljen (Nastaviće se.) kolili. Češki listovi iz više razloga ne za tuzlanskog naibi saniju, koju je služ­ smiju pisati 0 ovom izdajstvu, no mom­ bu vršio sve do godine 1891., kada je čad češkoslovačke vojske izagnala je bio premješten za kadiju u Jajce. Ovo sve talijanske časnike. premještenje bilo je prva kušnja njego­ Belgija priznaje naše kraljevstvo. — va islamskog značaja. Padalo jc u do­ Ogorčenje u Kini? »New-York li­ Belgijski ministar inostranih djela upu­ ba, kada je austrijska uprava htjela mes« javlja iz Tokija, da u čitavom Kitio je 13. o. m. notu našem poslaniku godine 1891. da ovdašnju Musallu upi­ taju vlada veliko ogorčenje, jer su ja­ u Parisu, kojom vlada kraljevine Belgi­ še na državni erar i on jc bio prvi, koji panske ratne lađe izaslanc u kitaj ke je priznaje kraljevstvo Srba, Hrvata i se je podigao proti toj nakani i stupio u vode. Slovenaca. odlučnu oporbu, pa je radi te afere baš Spor Najemaca s Poljacima. Javljaju Temišvarska deputacija. Javljaju iz i bio premješten iz Tuzle. Znao je si­ iz Varšave: Nijemci su zatvorili granice Temišvara, da u Beograd polazi jedna među Poljskom i Sjevernom Šlezijom, gurno, da ga čekaju neugodne posljedi­ deputacija od sto najviđenijih predstav­ ce, ako stupi u oporbu prema tadanjoj te gone Poljake iz Šlezije. Poljaci su nika temešvarskih Nijemaca i Madžara. upravi, ali su ipak u njemu pobijedili odgovorili na tu mjeru uhapsivši u PoIz Beograda otputovaće ta deputacija nesebični islamski osjećaji, pa jc odlu­ znanju 5000 Nijemaca. u Pariš, da zamoli mirovnu konferenci­ čio da za opće islamsko dobro stavi na ju, da Temešvar ostane u Jugoslaviji. kocku i svoju službu i svoju udobnost. Tursku delegaciju saslušalo je vijeće Jer nije htio da otputuje u Jajce bio Je desetorice u srijedu. Damad Ferid paša prisiljen, da se zahvali na službi i da sc braibio je svoju domovinu, veleći da 0Gor. Vakuf, posveti proučavanju raznih islamskih toman ki narod nije odgovoran, što je (Jedan siledžija.) Odlazak uznanosti. Tako je postao savršen po­ Turska ušla u rat. On je zatim predao znavalac turskog jezika i literature, a prav<lja ispostave Guskovića iz G. memorandum, gdje se dokazuje, da jc slovio je i kao dobar poznavalac islam­ Vakufa izmamio je mnogu suzu rado­ integritet Turske od prijeke potrebe. skog našljednog prava (»Feraiza ) te snicu što se rješavamo činovnika« koji Konferencija će odgovoriti u petak. šerijatskog prava (»Fikha«). Uz prou­ jc pokazivao vrlo malo smisla za ublaZapadni »mudfac« o Turskoj. »>Lc čavanje islamskih znanosti vršio je u ženje bijede i savjesno ispunjavanje Pays« objavljuje jedan članak Aularda, dužnosti. Njegova bezobzirnost išla je to vrijeme i čast gradskog zastupnika profesora na Sorbonni. Tu se među os­ tako daleko, da ne samo što nije poka­ u Tuzli i time stekao lijepih zasluga ra­ talim veli: »Ako grad Konija bude od­ deći pošteno i nesebično za dobro i na­ zivao imalo obzira prema narodu i nje­ ređen za sultanovu prestolnicu, tad će predak grada Tuzle i općine. Tako je govim potrebama, nego je još i svoju Turci u tome vidjeti samo očiti znak dužnost zanemarivao i u kancelariju ri­ ostavio iza sebe lijepih uspomena i kod i dokaz alijirske pobjede. Treba uništili jetko je dolazio. Nu otišao je. općine i kod onih, koji znaju i umiju ci­ turski militarizam kao god i bugarski. Njegovim odlaskom mišljasmo, da će jeniti sve ono, što jc merhum za opće Doklegod ne bude smrvljena divlja turprestati izazivanje mirnih muslimana, dobro i korist učinio. sko-bugarska sila, dotle neće biti mira ali se prevarismo. Nada nam se izja­ Kada se je godine 1899. povela bor­ na svijetu. Ako sultan ostane u Carig­ lovi pa i ako ode Gusković, ostade žan­ ba za našu vjersko-prosvjetnu autono­ radu i ako Carigrad ostane Sultanu, dar Stipo Elcz, koji je u svojim izazo­ miju prvi je bio merhum H. Osman ef. velike će sile opet početi da se takme. vima prešao sve granice i pristojnosti koji je stupio u tu borbu sa potpunom koja će postići više upliva, a ta utak­ i strpljivosti. Taj delija pored Što — voljom i pripravnošću na sve žrtve, mica mora da opet urodi ratom. Osqgdje god to može — muslimane prokoje se budu tražile od njega. Taj nje­ bito bi financijeri htjeli da Sultan tjerava kroz iglene ušice, počeo je još gov rad za islamsku stvar nije bio poostane u Carigradu. Rekli su mi - veli i — ša maran jem. Tako je ošamaćudan ondašnjim vlastodršcima. pa je odlični i učeni profesor — da će Cari­ rio bez ikakva razloga Sulju Mulanozajedno sa muftijom merhum Džabićem grad hiti internacionaliziran i da će Sul­ vića iz Dobrošina. Ošamario ga je na morao ostaviti svoju zemlju i otputiti tan morati da se seli iz Carigrada. To sred čaršije u po bijeloga dana i pred sc kao u progonstvo u Carigrad. Tim bi doista bilo jedino pravo riješen je. Na više osoba samo radi toga, što ga je 0povodom ostao jc tu punih 5 godina ra­ taj način Carigrad nebi više bio ni leglo slovio .riječima: »zar i Ti komšija ov­ deći sa društvom na ostvarenju vjer.tiranije, ni predmet pohlepe, ni elemedje služiš?« Rekao mu je komšija radi prosvj. autonomije, iznoseći nevolje i nat nereda. Kad Carigrad pane u po­ toga, što je Iz istog sela, iz kojeg j. nepravde, koje su se činile muslimani­ sjed saveza naroda, tad će pripasti sve­ Suljo. Kad taj delija radi toga šamara ma Bosne i Hercegovine. Za vrijeme mu svijetu«. mirne muslimane i svoje komšije, mo­ tog svog boravka u Carigradu vršio i« Mirovni ugovor. Pariški listovi javlja­ žete misliti, šta taj mejdandžija i iza­ i službu u ministarstvu prosvjete, pa ni ju, da će koncem sedmice novine dobiti zivač radi u ćor-budžacima, kad niko tu nije zaboravio na rad za svoj na­ u ruke tekst versailleskog ugovora. ne vidi i ne čuje. Molimo da prcdporod. Najveći dio naše omladine, koja je Nijemci no pristaju na uvjete. Jedan stavljene oblasti poduče organe »reda svršila nauke u carigradskim školama telegram iz Weimara javlja, dQ je ona­ i mira«, da tako nc postupaju sa musli­ imade to zahvaliti merhumovu zauzi­ mo stigla njemačka delegacija. Ona jed­ manima, koji nikome nikakva zla ne manju i njegovoj potpori. nodušno preporučuje, da Njemačka ne čine i u svakom pogledu se korektno U god. 1007. povratio se rahmetlija pristane na mirovni ugovor, pa će to ponašaju. Nikoga ne izazivaju, nikome iz Carigrada u svoju domovinu i na­ stanovište iznijeti i pred vladu. Istog su krivo i na žao ne čine, pa potpnunim stavio rad i borbu za vjersko-prosvjet- Pregled. Pravda u Rogatici.*) V (Nastavak.) Dne 20. marta 1919. došla je pred akšam na polu sahata Jelka Babić iz Kusača Muhamedu Kreštalici u Rijeke opć. Podžeplje i donijela mu cedulju od svoga muža Aćima, da mu Muhamed pošalje 300 K. On mu je odgovorio, da para nema, a misleći, da Aćim nema hrane, poslao mu je 10 kg krumpira po ženi mu Jelki, koja je u sami mrak oti­ šla kući. Istu večer oko po noći došlo jc Mu­ te medovoj kući 7 zlikovaca sa oružjem i to 411 vojničkoj odjeći, a trojica u ci^lno^Provukli su se ispod hambara u avlijC i opkolili kuću, te na kućna vrata počeli vikati: »Otvori, ili ćemo odmah pucati, mi smo žandarska patrola!« U drugoj kući spavale su Muhamedove sluge, te su i njih uhvatili i .prijetili da će ih ubiti, ako im se vrata ne otvore. Muhamed je skočio kroz prozor, a žena im je otvorila vrata. Napadači su počeli tražiti pare i tući žene i djecu, a dvoje su rtiuškc djece povalili i zaprijetili da će ih zaklati, ako ini se pare ne dadu. Majke su počele djecu braniti, a zlikovci su ih toliko is­ tukli, da su od uboja morale zadugo ležaii. Zlikovci su prebrali sanduke, te su odnijeli: 100 K u papiru, 36 K u sre­ bru, 2 srebrene ženske pafte, 1 belen, zuke, 1 džepni srebreni sahat, 6 sre­ brenih lanaca za sahat, (oko 1 kg sre­ bra), 1 serdžadu, 32 igirmiluka, 4 mahmudije. 1 nož, 1 duhansku kutiju i još neke sitnice. Kad su ovo izvršili, otišli su u selo Kusačc, odaklen su i došli. Što najbolje svjedoči to, da im jc spomenuta Jelka kazala: »Muhamed jc zanoćio, pa kako to, da ga sada nema!« Ove je riječi je­ dan od njih u kući rekao i spomenuo, da im jc to Jelka kazala. Siromah Muhamed, kad jc odmakao jedno stotinu koraka po snijegu od ku­ će, stigla ga je njegova vaška (k-oja ga nije u prvi mah poznala), te ga svega po rukama ‘izgrizla. Kad se kutarisao vaške, otišao je bos u obližnje selo lgnjatu Borovini i probudio čeljad. Oni ‘) Početak štampan u 18.. 20., 23. i 24. broju »Pravde«. Uredništvo. Страна 3 Strana Naši dopisi �nu autonomiju. Sve od kako je godine 1909. bila izvojštena- vjcrsko-prosvjetna autonomija vidimo mcrhuma kao aktiv­ nog radnika u svim autonomnim islam­ skim institucijama, bio je član i pred­ sjednik svili mjesnih autonomnih i kun­ skih tijela i član hodžinske kurije, a ta­ kođer bi izabran i za narodnog i ianika kada se je otvorio bivši bosanskuhcrcegovački sabor. Svojim životom i radom upravo je merhum H. Osman ef. ovdašnjim musli­ manima ucijepio tvrdo uvjerenje o svo­ joj nesebičnosti, skromnosti, poštenju, iskrenosti, objektivnosti, blagoj naravi i svojim zaslugama, pa nije nikakvo čudo, što sc jc na njegovoj dženazi sa­ kupilo preko 2000 duša, što je malo koji Tuzlak doživio. Ova dženaza bila je dokaz ucviljenoj djeci i potomcima merhumovim. da su izgubili oca i dje­ da, koga žali cijeli grad, ali im je ta dženaza ujedno i vrlo jaka utjeha u teškoj tuzi, jer vide da s njima dijele tu žalost i svi muslimani grada Tuzle, a dijeleći je i svi muslimani Bosne i Herce­ govine. koji poznaju tu čestitu i dobru starinu. Muslimanima grada Tuzle, koji su bili na dženazi upalo je u oči, da na dže­ nazi nijesu bili prisutni zastupnici po­ jedinih oblasti i ureda izuzam pukov­ nika gosp. Viorovića a isto tako i od građana drugih konfesija ne vidjesmo nikoga, koji bi iskazao zadnju poštu umrlom, bar iz kolegijalnosti i obzira prema zajedničkom radu u borbi za vjer.-prosvjetne autonomije. To nam je veoma žao. Dženazu je klanjao naš dobri i po­ štovani muftija H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, koji zaslužuje svaku i oso­ bitu hvalu već tom pažnjom i iskaza­ nom počašću prema mrhumu. a tako­ đer i radi načina, na koji je dženaza bila obavljena. Osobita hvala ovdašnjem vojnom ko­ mandantu g. pukovniku Viaroviću, koji se je u ime svoje i u ime gg. časnika potrudio kako na dženazu, tako i na grob i time iskazao kako poštuje u is­ lamskom narodu priznate i istaknute ličnosti. Konačno neka jc hvala i tuz­ lanskim muslimanima, koji su svojim brojnim sudjelovanjem na dženazi do­ kazali, kako cijene svoje zaslužne ljude i kako im odaju posljednju počast. Л merhumu neka jc rahmet i Božija milost. —an. Domaće vijesti. Za raspis vakufskih izbora. Buduć se sa raspisom izbora za vakui.-mearii. ti­ jela svejednnako zavlači i uprav izgle­ da, da to neko na svoju ruku čini, mje­ sni jc odbor naše organizacije u Sara­ jevu sastavio ponovnu predstavku i na lb. o. mj. predao Presv. g. Reis-cl-ulcmi, tražeći, da on kao predsjednik va­ kuf.-mearii. sabora učini kraj samovolji pojedinaca koji sa raspisom izbora hoti­ mično zatežu. U toj ponovnoj predstavci se oštro kr i likovalo izmotavanje vakuf, mearii. direkcije, koja za ovo zavlaćenje navodi kao jedini razlog nesposobnost pisara kod nekih povjerenstava. Ne mo­ žemo da shvat.mo, kako se ovakav razlog mogao uopće uzeti u obzir i sa njime se braniti. Zar da nesposobnost tih pisara mo­ že i smije biti uzrokom, da se naše ibtrdaije zatvaraju, džamije ruše, gro­ blja prevaljuju i t. d. a da se na drugoj strani vakufski imetak u besposlicu tro­ ši? Ne samo nesposobnost nekih pisara, nego i nesposobnost svih kot. povje­ renstava, pa i sabor, odbora, njegova ureda i njegove direkcije, ne može i ne smije biti uzrok zatezanju raspisa iz­ bora, nego se oni moraju odmah raspi­ sati. Ako su negdje bili nesposobni pi­ sari ili čale i komisije, direkcija je tre­ bala poduzeti sve, da se u tim mjesti­ ma nađu ili iz drugih mjesta pošalju sposobni ljudi da liste dovrše u statutom oprcdjeljenom radu i omoguće raspis novih izbora. U interesu same stvari bi bilo, kd bi i mjesni odbori »J. M. O.« iZ drugih mjesta brzojavno zatražili cd Presv'ij. Reis-el-uleme da on kao pred­ sjednik vakuf -mearif. sabora i na te­ melju propisa vakufskog autonomnoj Statuta ovoj samovolji pojedinaca u va­ kufskoj direkcij već jednom učni kraj. Centralni odbor »Udruženja zp. za B. i H. poziva zemljoposjednike u ko­ tarskim mjestima, da čim prije izaberu mjesne odbore i da oumah odpočnu sa upisivanjem članova i kupljenjem člana­ rina. Rezultat izbora ima sc odmah ja- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Broj 47 i»poj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Sta-ana 4 Страна cm odboru u Sarajevu, Pu­ ca bi. 1. ii. kat. Po ustaurustvciiih pravila, mjesni _e sc od šc i članova i to odbori podpredsjednika, tajnika, predsjednik blagajnika < dva člana odbora bez posebne funlkcije, tc trojice zamjenika. Prema § 7. društv. pravila članarina je ustanov ijena za ovu godinu po 10 lidera od dimuma bc jčke i kmetovske zemije. Društvena pravila poslade sc odbo­ rima kroz kratko vrijeme. Odplaćene članarine zadržavaju mje­ sni odbori 20% za svoje potrebe dočim se 80% šalje centralnom odboru. Finauc'jalnom ravnateljstvu na .uvaženje. Čujemo, da se po naredbi gor­ njega naslova oduzimaju trafike svima bakalima i trgovcima, a da će se iste podjeljivati invalidima. Pošto u našoj čaršiji ima dosta siromašnih bakala, koji se po tečevini iahko poznaju, a koji u ušljed i^ta znatno stradali i u zdravlju i u imanju, tražimo, da sc i ovakim bakalima podijele, odnosno koji su ih dosada imali, da im se ostave tra­ fike. Time bi se barem donekle pomoglo siromašnim bakalima. Ujedno sc nadamo, đa će se kod po­ djele novih dozvola uzeti obzir na sve konfesije i da ne ćemo imati povoda, đa pišemo o protekciji i u ovoj grani naše »uprave. oteo kravu. Onaj iz Pračc, što jc lao ispravak, pop g. Dimitrije Jevđevjć, zagledao jednu bijelu kravu u Halila isanovića u Begovićima, pa ' se pogladio po licu, rekao pandurima da 1 mu je od Halila oduzmu i eno mu jc sada u Prači u njegovom aharu. Pop, I dušobrižnik narodni, muze, a Halil je L hranio. — H. Isanović ima svjedoke, da 'У je kravu kupio na Miletinama (kot. Sa­ rajevo) od Sulje Kukolja u godini 1915. a svjedoci opet imaju, da je Kukolj kupio istu k^vu u Malom Polju kod Vlascnic^^li za džaba svjedoci, kad se kome prJm’jc ina radi šta hoće ... јЦоре! drži ae bož jih zapovjedi! Pr. Vojno-kazneni zakon. Ministarski sa­ vjet don-io je niešenje po kome će srbi­ janski vojno-kazneni zakon važiti i za cijelo kraljevstvo. Sada se radi г? izmjenama i dopunama o nadležnosti velikog vojnog suda i unošenja novog članka, koji će glasiti da se protiv pre­ suda velikog vojnog suda ima pravo žalbe. Irtihari dar! beka. Na 5. juna o. g. um­ ro je Hafiz Muhamed Šerbo, inualtm na mektebi ibtidaijji u Banjaluci. Merhum je bio u opće, a naročito među ilmijom u Banjaluci, vrlo mio, štovan i rado vi­ đen drug. Oplakuje ga, brojna obitelj. Rahmetullahi alcjhi rahmeten vasia! be Gospodarstvo. Roba za Jugoslaviju. Prema talijan­ skim vijestima Amerika je otposlala za Jugoslaviju milijon kilograma tekstilne robe, dva i po milijuna kilograma kože za donove, osamdeset i dvije hiljade pari cipela, zatim mnoštvo hrane, čara­ pa i pamuka. Ovu robu imadc povesti Cunard Linie. Vđlutno pitanje. 17. o. mj. održana je pod predsjedanjem poslanika Sibnikara sjednika demokratske zajednice, na ko­ joj je došlo do živahne debate o va­ lutnom pitanju. Govornici su istakli п esposobnost i nedostatnost vla­ dinih čina i činilaca u pogledu dosa­ dašnjeg rješavanja valutnog pitanja. Upozorilo sc na veliku opasnost, koja ugrožava državu sa strane Beča i Pešte, gdje sc još uvijek štampaju nove nov­ čanice i kiromčare u našu državu. De­ mokratski klub zaključio jc da sc po­ duzmu najenergičnije mjere. Vrhovno ekonomsko vijeće bavilo se u srijedu pitanjem, da li alijirci imaju opet prihvatiti trgovinske odnose s Nje­ mačkom. Vijeće je izjavilo, da ostavlja kompetentnim vlastima svake antantske i savezne države, neka one odluče, dali ćc ili neće ovlastiti svoje držav­ ljane, da prihvate trgovinske veze s Ni­ jemcima, naravski u granicama, koje su određene blokadom. Tečajevi za željezničke pripravnike t saobraćajne činovnike. Ministarstvo sa­ obraćaja otvorit će tečajeve za želje­ zničke pripravnike i saobraćajne činov­ nike.. U ove tečajeve primat će se mla­ dići ko? su svršili barem 6—7 razreda gimnazije. Za trajanja tečaja dobivat će sluša'с’ii plaću i doplatak. Tečaj ćc se otvoriti u Beogradu. Eksploatacija bakra. — U Splitu se ustrojilo društvo za eksploataciju bak­ renog rudnika u Budiškoj ravni u Her­ cegovini, iz kojeg su rudnika pred dva­ deset godina'Englezi izvažali bakar. Jaja. Američka misija, koja je preu­ zela dužnost opskrbe pučanstva u Nje­ mačkoj Austriji, dobiće dozvolu, da iz našega kraljevstva izveze veću mno­ žinu jaja za Beč. Pozor trgovci s jajima. Taksa za telegrame. Na osnovu za­ kona o telegrafu i telefonu odredio je g. ministar pošta i brzojava taksu od 6 para od riječi za telegrame, koji bi se izmjenjivali na cijelom teritoriju Jugo­ slavije. Gdje se budu telegrami plaćali u krunama naplaćivat će se 18 helera od riječi. Minimum pit će 60 para, od­ nosno 1.80 kruna. Za žurne telegrame naplaćuje se trostruka taksa. Koliko je austrijskih banknota? Iz zadnjeg izvještaja Austro-Ugarske ban­ ke razabire se. da je ovaj zavod izdao novčanica u iznosu od 43 miljarde kruna. Trešeljak. Mujagin hasum. Us ramazan во ražljutl neko za ncžlo, a neko za nešto. Naš Mujag-a so ražljatio na dvorište pred džamijom н Kanjalaci. Ođ 11 češmi đ ih ne teće, nego su zaćepljene drvetom (boljo i to nego li krpom’), golabori zapekeinili, mahovina so po ćešmama uhvatila, istruhli dlreci... Dueta Mujaga! Zar no znaš đa je skoro svagdje u provinciji tako?! 1 da nije toga, po čemu bi se onda provincija as razlikovala? ' Opljačkani Francez. Najprije se ćulo u gradu da ja opljačkan. A kasnije je prida raela: da ga je orobila patrola, izbili ma revolver ii rake, oteli četiri hiljade franaka, tri «kapa pr­ otona, zlatne naočali i ko ti ovo zna šta još. A onda mu jod dva šamara opalili, na što во on prilužio, da mu nije žao ničega, samo su mu šamari teški, od njih mu ee mozak potresao, (•pričali пш ee, da аа to ostatci pokvareno austrougarske vojake, ali on se osmjehnuo. da dobro poznaje Исо srpskoga vojniku, neka mu ne kazuju bajki, 1 pitao: kad вс tako radi u g.-ađu, da šta onda trpi narod po solima? Jedni još dodaju, kako je kazao za Rivetova knjigu „Jugoslavija" što jo zaplijeni nuša vlada, da Rivet nije ništa napisao, kolko je ou toga popamtio i što će objelodaniti... 1 tako dalje. Pti­ ću iz dana а dan raste, pa će do bajrama naraeti — bojimo se — kao najveći toranj, s ko­ jega so više noće moći’ugledati onu krupna sitnica odkle jo potekla^^^- Pehlivani. Jedan igrao pod Hrastovima. Drugi ee mlagji podučili od njega. Do rama­ zana i ne znadoamo koliko? Jer u akšam dođisabahile otiđi — i ne znaš šta ti ima kod ku­ će. A sad otežući ie do podne kod kuće tatom ti prolomi uli dječija vika i galama: čekaj, sad je moja reda! Premeće se preko glave, duje uz duvar strmoglav na rakama, veru IO po užetu od šljive do šljive — ko zna šta nerade! A majstora im nema. Dok je igru« pod Hrasto­ vima, mislilo »o da sihire čini, pa da za to ki­ ša pada I čaršijeko vijeće u Morića hanu aaključilo, da »o protjera Iz grada, On na to brzo zaklao karbana na užetu i završio, nestalo gaAli, gle belaja, »ud mu ustaše našljednici, u sva­ koj kući po petero. Ko bi našao caru da se sad njih riješimo, makar do bajrama? Jer ovako da­ lje ne ide. Kad god vidimo da so koje na ra­ mazanu prometne preko glave, učini nam se, kao da ko nama prevrne želudac u utrobi. I ne može se to gledati, pa eto, TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno i pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. 85 3—3 PRIPOSLANO.*) Hadži Aliji Mišiću . Sa r a j e v o. Na Tvoju obavijest u 46. broju »Prav­ de« odgovaram. 1. Nije istina, da si me iz kuće istje­ rao, nego sam ja sam, nemogući podno­ siti 'l’voje nečovječno postupanje spram mene i moje žene zovnuo ljude i pred njima' lijepo u Tvojoj prisutnosti iz ku­ će izišao. 2. Nije istina, da sam 'li išta prone­ vjerio i magazu obio, jer nije to bila Tvoja magaza, nego nas trojce ortaka, nego naprotiv, Ti si siledžijskim nači­ nom raskinuo naš društveni ugovor i htio nas dvojicu ortaka bez ikakvog uz­ roka iz posla izjuriti, no ipak, mi smo bili prvi koji smo htjeli lijepim načinom, da račune sredimo i Tebe pozvali, no i ovom prilikom htio si nas zakinuti, poričući naplate i naše uloge u posao. U ! ostalom ovu će stvar sud riješiti, jer smo je već predali svome advokatu. 3. Nije istina, da si ikada ikakove moje dugove plaćao, pa jc stoga smiješ­ na Tvoja objava, da nećeš »Vrše« du­ gova za mene plaćati, nego naprotiv svagda i svakom prilikom gledao si, da me zakineš i zakidao me. 1 Nije istina, da sam Te ja sudu pri­ javio. nego su to ljudi i to trgovci Mu­ slimani iz čaršijc prijavili, jer nijesu htjeli više da slušaju T /ој v e 1 e i z d a j n i č k o rovarenje protiv na­ šeg k r a1 jevst v a, pa si stoga osuđen i a z u t v u r. 5. Konačno si mc htio pred uglednim građanima da potvoriš, da sam se u početku rata nedolično ponašao prema sugrađanima Srbima. Na ovo ću ti samo reći, da će svi građani i Hrvati i Srbi, koji me poznaju, posvjedočiti da sam s njima uvijek u miru i ljubavi živio, jei nakon mog višegodišnjeg putovanja r iskustva po Turskoj i ostalom inozem­ stvu ja sam već od 1904. gorljivi prista­ ša sloge i narodnog jedinstva Južnih Slovena, što je mnogima poznato. 6. Telališ svijetu, đa se hrđavo po­ našam; to je samo Tvoj sud, a ničiji više. No kako se Ti ponašaš? moj dragi babo! Promjenio si šest žena, pa osim što sr ih mučio i patio, skoro si sa sva­ kom i parnice vodio, a i sada vodiš, jer si gledao uvijek da ih za njihovu imo­ vinu zakineš, pa onda iz kuće izjuriš. Pa koliko si zla učinio drugima ljudima? To bi znale najbolje pričati Tvoje kirajdžije i to Srbi u Tvojoj velikoj kući u Novom Sarajevu. Imao bi još mnogo, da Ti odgovorim, ali neću, jer me je i za ovo stid, jer si mi otac. Sarajevo, dne 18. juna 1919. Ismet Šišić. ♦) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Obavijest. Sa ovim upozorujem svakoga, da mome sinu Salihu Pašiću iz Tuzle nitko ništa ne daje niti vjeruje, jer ja ni u kakvom slučaju neću njegov dug priznati, niti za njega što platiti. Tuzla, dne 18. juna 1919. Hasanaga Pašić, trg. 94 2—3 Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz Šest soba, ku­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, 92, 2—5 Mali Ćurčiluk br. 3. Trgovina mješovitom robom na veliko I na malo Hamdibeg lsabegović i Pajko Markovih, Tuzla. Ujedno se bavi svim agentujnim i homis. poslovima Naslov za brzojave: »Šumadija« Tuzla. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Interurban telefon broj 42. 91 2—3 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2e7845c6a1f4f1969d9502fcbf489591.pdf f1def2d104820a2c0126e6073b6d7bd2 PDF Text Text РОЈЕШШ 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОгеЗнјг гвШмп! Efe ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 48. Sarajevo, utorak 24. juna 1919. (25. ramazana 1337.) Bosanska vlada. V. U prošlom članku upozorismo, da je vrlo štetno i beskorisno fabricirati mu­ slimansko predstavništvo, i da je naj­ jednostavniji — a i jedino mogući — iz­ laz iz sadanjih teških prilika, da se i nama muslimanima ne samo prizna, nego i dadne pravo ravnopravnog sudjelovanja u svjema .upravnim poslo­ vima naše uže domovine. Mi na to ima­ mo pravo nesamo kao jedan autohtoni elemenat naše uže domovine, već i kao organizovana i potpuno disciplinovana skupina, kojoj ne manjka niti solidno i potpuno ispravno shvatanje državljanskih dužnosti, niti sprema koja je po­ trebna za preuzimanje funkcija kako u pokrajinskih vlada, tako i u nižim instan­ cijama svih grana državne uprave. Da budemo konkretniji. Mi nijesmo slijepi i tačno vidimo nastojanje izvjes­ nog elementa, da provede supremaciju j da nas muslimane potisne u pozadinu. Može biti slučajan prvi sastav vlade, pri kojem smo mi potpuno obađeni; mogu se nekako opravdati prvi progoni mu­ slimana — činovnika, nu nije i ne može biti slučajna upornost, koja ometa is­ pravak učinjenih pogrješaka i presiza­ nja. Već u prvom broju našeg lista — dakle prije pola godine — naglašen je izahtjev, da se u vladu pripuste i ljudi našeg povjerenja. Mi smo taj zahtjev opetovali u više navrata, kako u listu, tako i pred mjerodavnim faktorima, pa — ipak je ostalo sve po starom. . Jesu Ii sadanji nosioci vlasti u našoj domovini pokazali ikakvu, a kamo li nenaknadivu spremu i okretnost? Mo­ gu li uprijeti prstom u kakve zasluge, radi kojih se ne mogu staviti u pozadi­ nu? Jesu li stekli kakvu popularnost i imaju li za sobom kakvu jaku većinu? Mi im to sve odričemo, a da nije mavi olovke, potkrijepili bismo to i poraznim faktima, koji govo»re o potpunoj isprav­ nosti našeg tvrđenja. Međutim o jednom treba biti na čisto: mi se više ne damo terorizirati, niti ćemo dozvoliti da se s nama postupa kao sa državljanima dru­ FELJTON. Povodom jednog vaza. Jednog petka kazivaše jedan hodža u Begovoj džamiji u Sarajevu vaz o te­ mi: »Šta jc sevep da čovjek brzo ostaл?« I navede ovih pet uzroka: Prvi je: imati puno brige; briga čovjeka spriga i satare, zato treba biti bezbrižan. Dru­ gi je uzrok — učiti gazete. Gazete su pune belaja i kijanieta, u njima nikad nikakva selameta. Ako se dogodi ka­ kav selamet muslimanima, ja ga čujem i na sokaku, pa šta će mi gazete? Ja nikad, ni u Stambolu ni ovdje nijesam dao ni pare za gazetu. Treći jc uzrok Starosti: mazati se mirišljivim stvarima Po tijelu i od'ijclu; to je vrlo pokuđeno, a i sevep je brzoj starosti, osim ako ima Jovjek giulsije, pa se njome pomaže. To je veliki sevap. Četvrti je uzrok sta­ rosti: kad čovjeku žena umre, jer to je veliki đever i muka, pa i to čovjeka brzo ostari. Peti je uzrok izbacivati puno balgama iz usta, jer to je alamet, da su Prsa nezdrava.... gog reda. Mi hoćemo svoje pravo i pot­ puno smo svijesni, da u svojoj sredini imamo ljudi, koji ni u čem nisu zaostali za svojim suplemenicima drugih konfe­ sija. Ni po spremi, ni po širokogrudno­ sti, a vala ni po svojoj prošlosti. Ovo pošljednje naročito naglasujemo i pOtcrtavamo. Neko će možda misliti da mi sudjelo­ vanje u vladi tražimo radi ličnih probi­ taka. Kad predložimo nesposobna čo­ vjeka, kao što su neki i neki u sadanjoj vladi, ili kad se naš čovjek obruka izvoznicama kao Grđić i njegov pretpo­ stavljeni — zamandalite nam vladine kapije deveterim bravama i ne puštajte nas više nikad u vrhovnu upravu. Uda­ rite nam žig srama i javno recite da smo nedostojni. Ja za Što tražimo pro­ porcionalno zastupstvo u vladi? Da ni­ je Steve drukčije bismo to obrazložili. Ovako moramo obigravati i reći samo treći dio razloga. Hoćemo proporcionalno 'izastupstvo, jer želimo da i muslimani osjete da su u svojoj državi, da imaju svoju, a ne tuđinsku vladu i da su ravnopravni faktor u ovoj svojoj zemlji, a ne okupirani građani, kao što bijahu prije narodnog oslobođenja. Srbi-pravoslavni nesamo da su svijesni »preokreta na bolje«, nego se na svakom koraku su­ sreću i sa vidnim znakom tog po­ boljšanja. Hoće li na sud: njihovi ljudi; hoće li na kotar: njihovi ljudi; hoće li vladi — opet njihovi ljudi. Dodajte još to, da im je pod Švabom dobro utuvljtna parola: »Svoj svome!«; nemojte iz­ gubiti s vida, da je tu parolu u narod unijela baš i n t e 1 i g e n c i j a, što je sad zauzela sve moguće položaje u našoj upravi — i eto vam glavnog uzroka ra­ di kojeg mi tražimo proporciju. Mi vo­ dimo računa o isl. dijelu našeg naroda i hoćemo da parališemo porazan fakat ovog stanja, koje će kod p/avoslavnih proizvesti megalomansku fikciju o pre­ moći, a kod naše mase ubiti nesamo volju za utakmicu, nego i uvriježiti miš­ ljenje, da se novi sistem nimalo ne razli­ kuje od švapskoga. Švabu je naš svijet mrzio iz dna duše, pa, zdrava narodna Nakon ovoga nabrajanja uzroka sta­ rosti, prelazi hodža bez ikakve veze, na posve drugu stvar, pa u obliku upita kaže: A znate li ko je prvi napravio zembil? Ko je prvi počeo plesti zembile i sepete? To je bio Sulejman pejgamber a. s. On je bio muluć (car) cijelog svije­ ta. Od mašrika do magriba vas je du­ nja bio u njegovim rukama, ali on nije htio uzimati plaću iz bcjtul-mala (dr­ žavne blagajne) nego je pleo sepete i zembile i time zarađivao svoju nafaku. Sulejman pejgamber (a. s.) jc imao i sve džine u itaatu. Ja, ja ima dosta ljudi, ko­ ji se mogu sastajati i. družiti sa džini­ ma. Ali ja ne bih rad bio imati s njima posla. Fil vaka ima, mesela, i među njima dobrih ljudi (!?) Ima ili muslima­ na, pa je lahko s njima; ali ima i vlaha pa je vrlo teško s njima deverati. Jer džin-vlah hoće da ti radiš sve što on radi. Ako je on obrijane brade, hoće da i ti briješ bradu. Ja znam jednog hodžu u Stambolu, koji imadjašc velike brke, mesela, tako da mu se nisu usta vrdila. A suneti šerif je potstrići brke; pa su ga pitali zašto ih i on ne potstriže, a on veli da mu ne da njegov džin. Taki su džini, pa zato, mesela, ja ne bih rad politika ne smije ići za stvaranjem ovakog raspoloženja prema narednom re­ žimu i narodnoj državi. Ona mora pri­ vlačiti, a ne odbijati; šljubljivat. a ne otuđivati; spajati, a r.e razdvajati. Dr­ žava sc ne podiže silom i tiranijom, ne­ go se zida na iskrenom zadovoljstvu svojih građma. Oni je sredstvo, a ne cilj, pa joj kormilari moraju biti oprezni i gipki, a ne apsolutisti i ukočeni dok­ trina ri. Samo ćemo na ljubavi i bratskoj sus­ retljivosti izgraditi solidnu i jaku na­ rodnu državu; samo će sloboda, jedna­ kost i ravnopravnost pobuditi tu ljubav i osigurati naš opstanak. Našoj vladi fale ti uvjeti.... I za to se mora otstraniti čim prije. To je interes — države. Neka se sa­ mo pročita rogatička predstavka, pa će se sigurno doći do gornjeg zaključka. To je — što je rekao dr. Korošec — evropski škandal, a izviđati se može samo tako, da se povede jedna stvarna i susretljiva narodna politika. Taka će politika sa narodnim osjećajima postu­ pati pametno i vrlo oprezno, a da to uzmogne, nužno je da joj se predstavuci uzmu iz naroda. Taj uvjet vrijedi naročito za nas muslimane. Eksperi­ mentiralo se je dosta: Od Šukrije Kurtovića i Šerifa Arnautovića, do Hilmibega Kapetanovića i jednog Osmana Hadžića. Ne ide, pa ne ide. Vrijeme je da već prestanu ti eksperimenti. I Švabo je eksperimentirao is­ ti m t i m 1 j ud i m a, pa ne bi bilo zgo­ rega, kad bi ih narodna uprava posta­ vila u muzej. Bilo bi manje trzavica, manje smutnje i mnogo manje — po­ raza. Mi ne ćemo ničijeg diktata i ne do­ zvoljavamo, da nam kogod tutoriše. Pu­ noljetni smo kao i drugi, pa ne ćemo podnositi Tiszinih metoda. Kao orga­ nizovana grupa, koja reprezentira b. h. muslimane tražimo nesamo srazmjeran broj mjesta u našoj vladi, nego i pravo, da se pitamo kod postavljenih osoba. Jedan Član dinastije Pribićević može sebi svojatati pravo, da nam nametne koga on hoće, nu prema ovom zahtjevu bio s njima deverati. Ali su bogme svi džini bili u itaatu Suljeman pcjganibcru. Oni su mu gradili harem šerif u Kudsi šerifu. Jednog dana došao Su­ lejman (a. s.) pa se naslonio na šćap i gledao kako oni rade. Tako hiu d -’.c edžel i umre, ali ostane na nogama na­ slonjen na šćap. Dvije godine je tako mrtav stajao i džini sve mislili da je on živ i od njegova straha marljivo radili i dogradili harem. Nakon dvije godine došao crv, podgrizao šćap i onda pao na zemlju i Šćap i Sulejman (a. s.). Su­ lejman (a. s.) jc imao vleiku vojsku; a dao mu je Bog, mesela, vas bakar u zemlji i on je od tog bakra dao napravi­ ti tako velike kazane, da je trebalo, me­ sela, prisloniti basamakc uz te kazane, penjati se uz basamakc i sipati u njih ili vadit: z njih hranu. A ko je najprije obrijao glavu? To je bio Adem alejhiselam, za to je sunet brijati glavu, jer ja ne znam, je li mr gusti! sahih, ako imam kose na glavi, za to rteba brijati i glavu i ispod pa­ zuha i.... A ko je prvi izmislio dildžik na tereziji (jezičac na vagi)? To je b:o Abdulah ibni Omer. A ko jc prvi izmi­ slio srču? To je bio (gleda hodža u ći­ Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. pojedinca ističemo neotuđivo pravo — n a r o d a, da sam vlada svojom sud­ binom i da suvereno odlučuje o svojim potrebama. Kratko rečeno: ne trpimo da se i da­ lje gazi naše pravo i hoćemo, da i mu­ slimani osjete razliku između Švabine i narodne uprave. Hoćemo da malo ođahnemo... Sarajevo, 23. juna. Pod datumom 20. juna donosi naš presbiro ovaj brzojav iz Beograda: »Ju­ čer i prekjučer nastavljeno je zasijedanje ankete o agrarnoj reformi. Oba su dana bila ispunjena raspravljanjem o riješenju kmetskog pitanja u Bosni. Na početku jučerašnje sjednice raspravljalo se o anketi (!!) organizacije posjednika u Bosni i Hercegovini. Nakon što je ve­ leposjednik Konstantin Kostić iz Tuzle (pravo: Dervente. Op. ur.) pročitao iz­ javu, u kojoj predstavnici posjeda kažu da ostavljaju anketu zato, jer se iz stilizacije pitanja i mi­ nistarskih interpretacija vi­ di, da nema izgleda za pravedno riješenje toga problema, kmetovi su po­ stavili svoje radikalne zahtjeve. Traže da se bcglucl razdijele težacima bez ikakve odštete za spahije. Nastala je za­ tim vrlo živahna debata. Težaci su oti­ šli vesela raspoloženja u borbi protiv krštenih i nekrštenih begova. Osobito jc bila živa rasprava o kmetoderima. Jučer se popodne debata o ovom pita­ nju zaključila i prešlo se na raspravlja­ nje o razdiobi velikog posjeda. Debata o tom pitanju započela je danas uju­ tro.« Kad dobijemo pobliže informacije osvrnućemo se na ovu stvar opširnije. Za danas dovikujemo inspiratorima gor­ njeg brzojava, da su prošla vremena, kada se je moglo razbacivati frazama i natjecati se u radikalizmu. Sad treba udariti temelje zdravom socijalnom po­ retku i ugrijati mjesto Studirajući i mi­ sleći. Organizacija zaitite djece u drža­ li Srha, Hmta i Slomici. Piše: Dr. Eiig. Sladovfć ph SladoevlčkL (Svršetak.) U broju 18. »Službenih Novina« od 15. ožujka 1919. proglašen je »Pra­ vilnik o uređenju državnog odjelje­ nja za zaštitu djece«. Ta je stvar od tab, ali tamo nije bilo naznačeno ime izumitelja). To je bio nekakav filosofi munedžidžim (iilozos astrolog). A ko je prvi razvio bajrak i okupio ljude da idu u vojsku? To je bio Ibrahim pej­ gamber (a. s.). A ko jc prvi na nadnicu išao raditi? To je bio Musa a. s. On je prvi radio na nadnicu kod Šuajba (a. s.). A i bazreti Alija je radio u bašči i zali­ jevao drugome bostan. A kome je pr­ vom pljačka (hodž^ misli na ratni pli­ jen. Op. p.) bila hmal u ratu? Muhamed pejgamberu (a. s.). On je prvi ratnu pljačku podijelio među ashabe. Iza toga prelazi hodža, bez kakve ve­ ze, na agrar i veli: ja ću dolaziti svaku noć pred jaciju da učimo mukabelu i da činimo dovu, neka nam ne otmu zem­ lju, jer šta ćemo mi bez zemlje’.... i t d. Onda prelazi na sureta (slike) i veli da ne mogu meteći uljeći ondje, gdje ima sureta... i t d. Svršavam prikaz ovog »vaza«, a sad da bacim koju refleksiju. Za opstanak jedne zajednice, države i uopće čovječanstva, najglavniji je uvjet, da svak bude dorastao svojoj za­ daći, da svak bude dostojan i sposoban za svoj poziv. U svakom poslu čovjek �»PRAVDA* — ^ПРАВДА“Broj 48 Број Strana 2 Страна Proglašivanje mrtvim.*) 5 .) Povjerenici. Svi odbori, koli­ osobite važnosti i tako aktuclna i hitna, ko to ne vrše sami njihovi članovi, po­ da je od bezuvjetnoga općeg interesa Piše: Ali Riza Prolio, vrh. šeriat. sudac. stavljaju svoje povjerenike (-ice) za raz­ čitavu našu javnost uputiti u organiza­ ličite vrste poslova kao na pr. za sa­ ciju zaštite naše djece, kako ju ta na­ Danas, kada imade na stotine, možda kupljanje podataka o djeci, davanje po­ redba provađa u život. na hiljade slučajeva, da se vojnik nije moći, nadziranje djece, upravu dječijib Opća zaštita djece, koju namjerava povratio iz rata kući, a mnogim se od zavoda i slično. Povjerenike imenuje oprovadati država, proteže se do navr­ njih nc zna za boravište, m za smrt ni kružni odbor i ondje, gdje se ne može šene 16. godine života. Država će se za život, nužno je da se općenito ras­ osnovati mjesni odbor. potpuno skrbiti za onu djecu do navr­ pravi pitanje proglašenja mrtvim, kakoU provađanju gore spomenute zašti­ šene 16. godine, koju nadstarateljski su­ no će naši mladi šeriatski suci naći ute djece osnivat će se posebni dječji do­ dac proglasi da su zapuštena. pute, a i zainteresovane stranke pomovi za djecu, koja su zapuštena ili Da se ta zaštita djece mogne što us­ potrebne im pouke. bolesna, dotično koja trebaju osobito pješnije provesti, osniva se »Držav­ Kod nas ima dvije vrste sudova: re­ uzgajanje. U takve domove šalje djecu no odjeljenje za zaštitu djedoviti građanski i šeriatslki sudovi. Ako oblasni odbor, a njima upravlja nepo­ c e«, koje će biti službeno središte čita­ se lice, koje pripada islamskoj vjeri ima sredno Državno odjeljenje. Onu djecu, ve te akcije. Svrha toga odjeljenja leži: proglasiti mrtvim, to ide pred šeriatski koja ne ostaju u domu, smjestiće obla­ u skrbi za valjan duševni i tjelesni uz­ sud. Dok građanski sudovi imaju naro­ sni odbor u naročite obitelji, stručne ili goj mladeži uopće; u sabiranju podata­ čite propise i formulare o postupku pri zanati'jske i poljoprivredne škole, do­ ka o djeci, koja trebaju pomoći i zašti­ proglašenju mrtvim, šeriatski sudovi tično u posebne za to osnovane naseo­ te; u proučavanju i izvršenju sviju mje­ toga nemaju. Šeriat je propisao usta­ bine. Za moralno pokvarenu ili posr­ ra, kojima će se sprječavati bolesti i ve­ nove o mefkudu s materijalne strane, nulu djecu osnovat će se odgojilišta. liki mortalitet djece; u izrađivanju za­ dočirn u formalnom pogledu, kako sc Potrebni troškovi podmJrivaće se konskih nacrta o zaštiti djece; u ruko­ naime ima mefkud mrtvim proglasiti, djelimice iz državnog proračuna, a dje-. vođenju novčanih izdataka prema pro­ ostavljeno je općem postupku za gra­ limice iz prinosa općina, darova, sabira­ računu; u vođenju sviju zavoda, koji su đanske parnice (usuli muhakjemat). nja i t. d. Svaki odbor sastavlja svoj goosnovani za zaštitu djece i konačno u Kako su različita ta dva suda, tako dišnjj proračun. podržavanju veze između domaćih dr­ su različiti i postupci u pogledu progla­ žavnih i privatnih, te iiiozemskrh dobro­ Za vršenje agenda postavljaju se kod šenja mrtvim. Izraz »proglašenje mrt­ pojedinih odbora posebni činovnici, koji tvornih društava, koja sc bave zaštitom vim«, koji je uzet iz evropejskog gra­ se plaćaju iz oblasne, okružne ili mje­ i odgojem djece. đanskog prava počima se udomaćivati »Državno odjeljenje za zaštitu djece« sne blagajne. i kod naših šeriat sudaca. Kad bi osta­ To su glavne odredbe institucije Dr­ čini: lo pri udomaćenju samog tog izraza, 1 .) Središnji ured u Beogradu,' žavnog odjeljenja za zaštitu djece. U nc bi bilo još kakve bitne protimbe, ali Hrvatskoj ta uredba već postoji, dok koji ima 3 odsjeka, i to za upravnu i taj izraz navlači i postupak, koji vrijedi privatnu pomoć, za zavode i nadziranje ćc se kod nas tek sada ustanoviti Prije samo za redovite građanske sudove. i za administraciju (knjigovodstvo i sta­ tri godine predložio sam bivšoj zemalj. Zato ćemo ovdje razložiti bitnosti ta vladi, da se kod nas osnuje slična orga­ tistiku). Tomu su uredu podređeni dva postupka, kakono ćc čitatelj moći 2 .) Oblasni odbori, koji se os­ nizacija, — ali je prijedlog ostao neurazumjeti razliku tih dvaju postupaka i nivaju za pojedine pokrajine, i to za sa­ važen. uvjeriti se, da nema smisla, da šeriat. Nema nikakve sumnje, da ćc ta ured­ da: sudovi provadaju postupak za proglaše­ za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, ba donijeti lijepih uspjeha akciji, koja nje mrtvim sličan onome, kakav proza Crnu Goru na Cetinju, ide za zaštitom djece. Tu treba da se vađaju građanski sudovi. nađemo svi na okupu i da naše rodo­ za Dalmaciju u Splitu, Prije svega razmotrićemo da li jc oza Hrvatsku (Medumurje i Istru) u ljublje posvjedočimo činima i požrtvov­ pravdano, da se kod šeriat. sudova ra­ nim radom. Zagrebu, bi izraz »proglašenje mrtvim«. Rekli za Sloveniju u Ljubljani, smo, da je taj izraz uzet iz evropejskog za Srbiju u Beogradu, Bitolju, Nišu i građanskog prava. Tako izraz »progla­ Skoplju, siti da je mrtav« nalazimo u § 24 op. gr. za Vojvodinu u Novom Sadu. zakona, u> kojem se taksativno nabra­ Oblasni odbori sastavljeni su od pred­ Čudnovata pojava. Doznajcmo, da je jaju tri uslova, pod kojim se neko lice, stavnika mjesnih oblasti i dobrotvornih jučer otišao u Rogaticu izaslanik mini­ koje je nepritomno ili izgubljeno može društava. Te odbore organizira povje­ starstva, da ispita događaje, koje opi­ smatrati mrtvim Ako bismo taj izraz reništvo za socijalnu politiku, a potvr­ sasmo u 45. broju »Pravde«. Veseli nas preveli na arapski jezik, na kojem je đuje ih Državno odjeljenje. Na čelu to­ ova pojava tim većina, što je »Pravda« cijela šeriatsko-pravna znanost, ne bi ga odbora stoji predsjednik, koga pred­ koja je donijela opis tih događaja izašla moglo drugačije glasiti nego »ilani laže sam odbor, a potvrđuje ministar­ u s\ečanom ruhu: bijela kao kakva go­ inevt«. Kad bi pregledali cijele knjige o stvo za socijalnu politiku. — Oblasni lubica. Izašiljanje ministarskog pouzda­ šeriatsko-pravnoj znanosti, nigdje ne bi odbori podržavaju neprekidnu vezu s nika- jasan je znak da mjerodavni fak­ mogli naći taj izraz. Za taj pojam Se­ Državnim odjeljenjem i vrše svoje pod­ tori ne stoje više pod isključivim upli­ natska pravna znanost ima izraz »suručje kompetencije nad podređenim or­ vom Soline vlade i da zapljene našeg buti mevt« ili »hukjum bil mevt«, a ovi ganima. lista ne će više paliti onako, kako su se izrazi ne podudaraju sa izrazom 3 .) Okružni ili županijski palile u nedavnoj prošlosti. »proglašenje mrtvim«. Odbori, koji se postavljaju u svim oSamo se čudimo, da je delegatu mi­ Prema slovu 4 izrazu materijalnog kružnim (županijskim) mjestima. nistarstva pridijeltcn i gospodin direktor prava udešen je i sam postupak. Pošto Okružne odbore ustanovljuje oblasni ovdašnje gimnazije. Čudimo se, jer ne austrijski građanski zakon dopušta da odbor (s kojim stoje u izravnoj vezi), a možemo da shvatimo kakav je savez se može tražiti, da sc neko mrtvim pro­ sastavljeni su od predstavnika oblasti i između Škole i upravno-političkih, te ja­ glasi udešen jc prema tome jednosta­ dobrotvornih društava dotičnoga okruž­ vnih i .privatno-pravnih prilika u rogavan i izvanparben postupak, te se na­ nog mjesta- Kod nas će dakle biti šest tičkom kotaru. Bilo bi nam vrlo ugod­ kon proveđenja propisanog postupka okružnih odbora. Broj njihovih članova no, kad bi nam presbiro objasnio ovu jednostavno odlukom proglašujc stano­ nije unaprijed određen, jer ovisi od bro­ zagonetku. vita osoba mrtvom. Takva odluka važi ja dobrotvornih društava, kojih ima u Pakt radlhala i »Nar. Kluba«? Naš jednom mjestu više, a u drugom manje. *) Vrlo smo zahvalni gosp. piscu na 4 .) Mjesni odbori, koje osnivaju presbiro javlja: »U parlamentarnim se ’ krugovima sve više pronosi vijest, da ovoj radnji, a nadamo se da će se 2a okružni odbori u svim ostalim mjestima je izmeđjt kluba radikalne stranke i ovim lijepim primjerom povesti još koji u zemlji; ti su odbori sastavljeni na isti »Narodnog Kluba« sklopljen pakt za za­ naš kadija. Stojimo pred vrlo važnim način kao oblasni i okružni odbori. Ako jedničko djelovanje i podupiranje u par­ problemom budućeg uređenja u nekom mjestu opstoji školski odbor, lamentu i ako poslanici narodnog kluba šeriat. sudova u našoj državi, dotično odbori privatnih društava, on­ poriču i tvrde, da još nisu povedeni o pa apeliramo na naše ljude, da o tom da će u prvom redu ti odbori vršiti duž­ tom pitanju ni pregovori«. povedu stvarnu i opširnu diskusiju. Naši nosti mjesnih odbora. Tek ako nema Pravilna mjera. Ministarski je savjet su stupci otvoreni svakom trijeznom spomeiv.tih odbora, postavit će se mje­ don-io riješenje, da .se žene ne mogu više sastavku o ovoj važnoj temi, a pri­ sni odbor. namještati u državnim službama kao upremni smo, da ovake radove i pristoj­ Mjesni su odbori dužni da ispituju sta­ kazni činovnici. no honoriramo. Uredništvo. nje djece dotičnog mjesta. Bilješke. traži onoga, koji jc najsposobniji za taj posao.’) Dobra zidara tražimo da nam napravi solidnu kuću, a cipele naruču­ jemo kod sposobnih cipelara. U slučaju bolesti pitamo se koji je liječnik struč­ njak za ovu bolest Za trgovačkog po­ moćnika tražimo čovjeka, koji je vješt knjigovodstvu, spretan u kupnji i pro­ daji. Za narodnog zastupnika želimo da dođe čovjek, koji je dobro upućen u naše prilike i koji će znati braniti naše interese. Želimo da na upravu vlade dodu ljudi, koji su sposobni upravljati i državu unaprijediti. Tako postupamo .i sa životinjama: kupujemo konja, koji može nositi težak teret ili koji se dobro jaSa; snažna vola, koji dobro ore; kra­ vu, koja daje dosta mlijeka. 1 t. d. Dakle ljudi se faktično drže tog prin­ cipa: svaki posao predati onomu, koji ga najbolje zna vršiti. To ljudima nala­ že njihov interes; u bobrbi za egzisten- •) To nam nalaže i Kur’ani azimuššan, koji veli: »Bog vam nalaže, da emanete povjeravate — ehlu«. Pitamo ulema medžlis, zašto se nc drži ove za­ povijedi. Uredništvo. ciju ljudi nastoje samo đa ostvare svoj interes, a interes i pojedinca i zajedni­ ce ostvaruje se onda, ako je svak na svom mjestu, ako svak dostojno vrši svoju zadaću. Doduše u svakoj zajedni­ ci ima manje više manjkavosti i ne­ pravde, pa zbog toga mnogi posao do­ đe u nesposobne i nedostojne ruke, a iz toga slijedi nered, nezadovoljstvo i zbr­ ka u zajednei. Ali doklegod zajednica opstoji to jc znak, da je u njoj više pravde nego nepravde, više dobra ne­ go zla; jer kad bi zlo i nepravda pre­ vladali, onda bi zajednica krenula str­ mo i žurno bi se kotrljala prema svojoj propasti. Jsii li hođže na svom mjestu? Svaki nas, iz vlastitog iskustva možemo po­ zitivno tvrditi i dokazati da 90% hodža, osobito onih, koji kazuju vaz, ne samo da ne odgovarju svom pozivu, nego su na veliku štetu svih muslimana. Scvap, gjunah, abdest, namaz, salavat, dova i kojekakve priče i legende sačinjavaju čitavi materijal njihova vaiskog znanja. Po njihovu mišljenju Islam nije ništa drugo, nego taj sitni materijal, što ga oni imaju u glavi. Tim svojim znanjem oni ulijevaju muslimanima u glavu ne­ što, što se ne slaže ni s logikom ni s pameću, nešto što nema nikakve veze sa životom i društvom u kom se živi; nešto, što nema nikakve koristi ni za kozivača ni za slušatelja. Naprotiv od njihova kazivanja ima velike štete; i to prvo: gubi se vrijeme uzalud; drugo: svaki se i najneznaniji čovjek, u svom praktičnom životu naučio misliti pozi­ tivno i obikao vjerovati samo ono, Što mu se dokaže i što se slaže s ljudskim razumom. Najobičniji čovjek zna da je ljudska ruka napravila svaku zgradu, svaku ćupriju, svaki tunel ili kanal, uopće sve, što nije od prirode samo po­ stalo. 1 sad mu sc pripovijeda, kako nevidljivi džini dvije godine rade Sulejmanov (a. s.) hram. Tako isto čovjek zna da svaki kazan, tenđžcra ili kakva bilo posuda može hiti samo tolika, da četiri pet ili deset ljudi mogu vladati i pokrećati s njome, ali hodža mu u svo­ joj mašti predočuje kazan kao planinu i tako ga upućuje da misli na nemoguć­ nosti. Čovjek treba da upozna sebe, svoje društvo i sve što sc u društvu zbiva, da kod građanskih sudova za sva privatno-pravna potraživanja, koja isliodc iz smrti dotičnog lica. Kod šeriat. sudova takva se odluka, makar da bi ju izdao i šeriat. sud, ne bi mogla uzeti za podlogu nikakvom pravnom potraživanju, jer nc bi bila »usula muvafik«, pa zato ni »mamulun bih«. Zato je neumjesno, đa šeriat, su­ dovi u nastalom slučaju provadaju sUčan postupak građanskih sudova i da odlukom poglašuju nekoga mrtvim. Vi­ še puta sc dogodi, da druga instancija ukine cijeli postupak, recimo ostavin­ ski, koji bazira na takvoj odluci, te ta­ ko bude uzaludan cijeli trud, a stranka­ ma nanešena šteta. Da vidimo u čemu se sastoji postu­ pak pred Šeriat. sudom, kad se hoće huk(jm učiniti o nečijoj smrti. (Od sada nećemo rabiti neumjesni izraz »progla­ šenje mrtvim«, nego »hukjum bil mevt« ili »isbatr mevt«). Sama riječ »hukjum bil mevt« upu­ ćuje, kakav se postupak ima pred uzeti, da se dođe do hukjuma o smrti. »Huk­ jum« zahtijeva, da bude prethodno pod­ nesena formalna tužba. Tužba zahtijeva tužioca i tuženog, te tužbeni zahtjev. 0sim toga »hukjum« zahtijeva »esbabi hukjum«, to jest razloge, na kojima će sc osnivati A to znači da pri tom tre­ ba u cijelosti provesti parbeni postu­ pak. Nu i kad bi se u cijelosti proveo par­ beni postupak, opet hukjum o smrti ne bi imao po šeriat. propisima pravne vri­ jednosti, ako se uz taj hukjum ne bi spojio još i »hukjum« o kakvom privatno-pravnom potraživanju. Šeriatski jc princip, da se ne može samostalne i ne­ ovisno podvrći pod hukjum (osudu) ono, što sc ne može ovršiti, t. j. što se ne može pod ovrhu uzeti. A smrt spada medu one stvari, što se ne mogu ovrhi podvrći kao i nastup mladog mjeseca, većalet i t. d. Zato je fukaha (šeriatski pravnoi) uputila, da se fiksira tužba sa kakvim privatno-pravnim potraživa­ njem, kad se želi podvrći pod hukjum da u stanoviti dan nastupa bajram. Taki se postupak zove »muvazea« (pri­ vidni postupak). Kod »hukjum bil mcvta« nije se nuž­ no utjecati nikakvu prividnom postupku,’ jer smrt neke osobe sama po sebi nije ni za koga glavna i konačna svrha, ne­ go neko pravo, koje otale proizlazi ili razriješenje nekog odnošaja, koje na­ staje smrću, kao n. pr. našljedno pravo, ženin mehr, da žena bude lišena od nikjahske veze, da sc može udati i t. d. Ko traži, da se sudbeno ustanovi ne­ čija smrt, taj sigurno očekuje neko pra­ vo, neku dobit od te smrti. Kad neko zatraži od šeriat. suda, da se ustanovi nečija smrt, šeriatski ćc ga sudac pitati, šta ima potraživati ako. se ustanovi smrt stanovite osobe, pa će prema tome primiti u zapisnik tužbu, ili nadopuniti možda predani podnesak, ili će uputiti stranku šta treba. Kako je u početku spomenuto, usljcd sadanjeg svjetskog rata na hiljade ih je iz naše domovine, koji su otišli u vojništvo, a da se nijesu povratili kući ni sada, kada je rat prestao, pa svaki še­ riatski sud kod nas ima mnogobrojne slučajeve, da stranke traže hukjum o smrti ili da dokažu smrt. Iza tih vojni­ ka ostale su žene, koje žive u neizvje­ snosti. Mnoga jc od njih neopskrbljena, pa jc goni nužda, da se za drugog preuda. Ostao im je imetak, pa bi ga na­ predviđa događaje, koji imaju nastupi­ ti ii da se prema njima ravna. Za to jc potrebno da dolazi u dodir s ljudima raznih slojeva i zanimanja, da čita no­ vine, đa vidi šta se dešava i Šta se sprema. Ali hodža ga od toga odvra­ ća, hoće da se on o tom ne brine, da se ni u što ne pača, da sc separiše i izo­ lira od cijelog svijeta. Skrajnja je konsekvencija ovog savjeta: Okreni leda đunjaluku i ddi što prije na ahiret, jer ovaj je dunja stvoren za ćafire. Mjesto đa se Čovjek sokoli ;1 bodri na borbu za opstanak ovim mu se lijeva antipatija prema okolici i čitavom đunjaluku i čo­ vjek gubi i ono malo poleta i eneržljc, što mu je sama priroda dala. Kada će se hodže osvijestiti pa da jednom stave sebi upit: Zbilja jesam li ja sposoban za ovaj posao? Poznajem 11 ja Islam i propovijedam li ga onakoga kakav on jest? Kada ćc oni zaviriti u suštinu Islama i vidjeti da tamo ima nešto posve drugo od onih izmišljenih priča, kojima oni zalažu i pitaju neuke muslimane? Kamo oni ajeti, hadis! i mudre izre­ ke muslimanskih velikana, koji upuću- �Број 48 — Вг°ј jHeđnici htjeli među se razdijeliti. Te fene i ti nasljednici zamtercsovani su sudbinom tih vojnika, jer bi mogli pre­ uzeti njihov imetak. Žena bi mogla biti zainteresovana za smrt muža ne samo radi preuđaje, nego i radi nasljednog di­ jela, a tako i radi mehra, da ga može naplatiti iz muževe ostavine. Osim mu­ ža i nasljednika zainteresovan Je za smrt i vaši muhtar, a tako i musa leh ako ih takvih ima. Prema tome u postupku za »subuti mevt< mogu biti kao tužitelji’ 1- su­ pruga, 2. nasljednici, 3. vaši muhtar i 4. musa lch (legatar). Tuženi bi bio ili svaka osoba, kod' ko­ je se nalazi ma šta od imetka odsutnikova ili dužnik ili skrbnik, što ga je šeriatski sud imenovao odsutnom. Za voj­ nika, koji se nije povratio kući može se znati da je umro ili poginuo, ili se o njemu uopće ništa ne zna, pa nije jasno: živ li je, mrtav li je. U oba slučaja mo­ ra se provesti parbeni postupak i hukjum učiniti o njegovoj faktičnoj smrti ili zakonitoj smrti. (Nastaviće se.) Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 33 .) Dne 28. marta 1919. ukraden je jedan vo Mehage Mašića iz Djedovića opć. Živaljević. Koliko se moglo doznati po nekim znakovima, kradljivci su Stevan i Bogdan Todorović iz KoČarina kotar Višegrad. Žandari su ušli u trag tome, uhvatili zlikovce, predali ih sudu, odaklen su nakon 2 dana zajvora pu­ šteni. / 34 .) Dne 24. marta 1919. došla su tro­ jica srpskih vojnika u selo Planje opć. Podžeplje i tražili konak. Konak im je bio namješten u kući Emlna Gušića, ali oni пе htjedoše noćiti, već odoše Milo­ vanu Borovini u Rijeke i tu noćiše. Sa Milovanom sastaviše tužbu, da su ih muslimani (8) s puškama napali u PUnjama, pa do osam dar^rdode srpski kapetan iz Sokoc^Z'otjera’Trvojicii Emi* nove braće Bcptfa i habana u Rogaticu u zatvor, ali ih nakon dva dana pustiše, jer sc uvjeriše, da to nije bila istina. Čim su se povratili kući, to nije bilo pravo Milovanu Borovini, pa sa žandarskom patrolom iz Žljebova (stražmeštar Dopudža) napravi drugu prijavu i to protivnu onoj prvoj^da je Emin bajagi žandarima prič^pf da je spomenuta srp­ ska patrola 24. таГПГ napala Abida Jusufovića^a je kancelista kod kot ure­ da ZorKa Kovačević globila Emina sa 20 K radi potvore. Emin tvrdi, da žandarskoj patroli ni­ jedne riječi (koje mu se u grijeh upisuju) nije govorio, pa je čudno, kako se ova­ kve prijave mogu podnositi. 35 .) Dne 5. aprila 1919. ukradena je jedna kobila Habibu Mirviću iz Šatorovića usred dana sa paše. Prijavljeno je oružničkoj postaji u Rogatici. 36 .) Avdija Šabanić iz Šatrovića ima prilično hajvana i među njima 3 krave, koje su se otelile kod njega, to sve selo svjedoči. Srpskima Malović iz Sokolo­ vića tvrdi, da su njezine 2 krave od tih triju, pa se nekoliko puta nagonila na te krave i tražila ih, a sada je njezin brat Vitomir Malović došao sa žandarima, koji su tačno ispitali za te krave, a kad je svjedok Habib Mirvić sve potanko kazao, Vitomir mu reče: »Ti nijesi do­ bar čovjek, ti pravo ne govoriš!« Žan­ ju na nauku, na rad, na upoznavanje samog sebe i okolice u kojoj sc živi? Kada će se jednom početi tumačiti ajet: o sa’ju, hadis: »Elkjasibu habibullah« i onaj, koji veli: »Rad.i kao da ćeš hiljadu godina živjeti«? Pa H. Alijina (r. a.) riječ: »Odgajajte svoju djecu, ne onako kako ste vi odgojeni, nego onako kako će to odgovarati vremenu, u kom će ona živjeti.« Hodža iz ćitaba priča ko jc izumio srču ii dildžik na tereziji, a ne intere­ sira ga što je sve Izumljeno i otkrito nakon što je napisan njegov ćitab, niti nastoji i zna da uputi muslimane, da se upoznaju sa novim izumima i da sc nji­ ma koriste. Hodža umije učiti mukabclu i činiti dovu, pa misli da to treba i onda, kad nastojimo da nam se ne ot­ me zemlja. On hoće dovu, a nije ga briga, što je štetno ulijevati u glavu ne­ ukih muslimana vjerovanje, da se zem­ lja može spasiti dovom. On odvraća muslimane od čitanja novina i time ih sprječava da prate različite prcdlogc i tok riješenja agrarnog pitanja, pa tako onemogućuje muslimnima obranu svo­ jih prava. „ПРАВДА* — »PRAVDA* dari su sve popisali i predali sudu, te će se na sudu stvar razbistriti, što je »I pravo. 37 .) Petko Rajak iz Miljkovića sada služi kao žandar u Rogatici, pa traži od Ibrahima Džinde iz Živaljevića da mu dade jednu kravu, koju je on »poznao«. 0 Božiću dobio je dopust, pa se svratio Ibrahimu sa bratom, ženom, sestrom i amidžićem i rekao mu: »Daj mi kravu!« Ovaj mu odgovorio, da ne da, jer je nje­ gova, a Rajak mu se zaprijeti ovim rije­ čima: »Ili mi daj kravu, ili ti neće valja­ ti. Boga mi, ako mi je ne daš, ja li ću raseliti tebe ja sebe, ili mene nema u Okruglom ili tebe!« mački vojnici iz bivše Makensenove vojske. VVilsonova ponovna kandidatura. Vi­ jesti, koje dolaze iz New-Yorka saopćuju, da će Wilson po treći puta kandi­ dirati za predsjednika Saveznih država.Rumunji nezadovoljni. Svi opozioionalni listovi pišu protiv Bratianua i nje­ gova držanja u Parizu i pripisuju mu svu krivicu radi današnjeg kritičnog položaja. Izručenje kajzera. Švicarski listovi doznaju, da će bivši njemačka car Vilim biti već prvoga jula izručen antantinim vlastima. ViJima će kao zarobljenika dopremiti u Pariz, gdje će čekati na daljnji postupak. Vijeće petorice sastalo sc u subotu popodne, pa se bavilo pitanjem granica istočne Galicije, a zatim konfliktom me­ du Ukrajincima i Poljacima. Krunsko vijeće. U subotu prije podne Njemačka o mirovnim uvjetima. Ododržano je važno krunsko vijeće pod mali nakon povratka njemačke mirovne predsjedanjem regenta Aleksandra. delegacije sastalo sc državno ministar­ Regent otputovao u Kikindu. U su­ stvo na vijećanje. Pod uplivom dele­ botu iza podne krenulo je Nj. kralj, vi-" gacije .izjavilo se vijeće protiv potpisa sočanstvo prestolonasljednik našim mo­ mirovnog ugovora. Za potpis su glaso­ nitorom »Bosna« u posjetu savezničkoj vali samo ministri Erzberger i Noske. francuskoj vojsci i njenom komandantu Cim se u javnosti doznalo za odluku đenerahi de l’Obi u Veliku Kikindu. Po­ ministarstva, stale su se odmah prono­ vodom toga izdao je đeneral dc l’Obi siti glasine, da ministarstvo mora denaredbu svojim trupama, u kojoj ističe misionirati, jer je njemačko javno mišlje­ važnost ove visoke posjete za francu­ nje odlučno za potpis mirovnog ugovo­ sku vojsku u Ugarskoj. U sviti nalaze ra. Malo zatim počele su se iz Weimara se: vojvoda Mišić, ministar Balugdžić i pronositi glasine o rekonstrukciji kabi­ dva adjutanta. Francuski poslanik dc neta. Drži se da će nova vlada biti Fontncy i vojni ataše major Karbonije sastavljena od onih ministara, koji su otputovali su u petak, kako bi dočekali se izjavili za potpis mirovnog ugovora. prestolonasljednika u Velikoj Kikindi. Dosadašnja vlada odstupila je s razlo­ Plebiscit o celovačkoj kotlini. »Jour­ ga, što ne može mirne savjesti potpisati nal de Debats« javlja, da je vijeće če­ predloženi mir, koji je po njezinu shva­ tvorice odlučilo naložiti svim četama, ćanju nesnosan. da sc maknu iz celovačke kotline, kako Njem, skupština za mir? »Europa bi bilo moguće provesti narodno gla­ Press« i »Frankfurter Zcitung« javlja­ sanje bez vanjskog upliva. ju, da je vdlika većina narodne skupšti­ Turska delegacija javila je general­ ne za to, da se mir potpiše. Poslije nom sekretarijatu konferencije, da će u Scheidema'unove demisije jako je posko­ ponedjeljak ili utorak predati svoj mcčio broj narodnih poslanika, koji su sklo­ moradnum o sudbini Turske. ni glasati za mir; osobito među socijal­ nim demokratima ima mnogo takovih Talijansko ministarstvo predalo je oposlanika, dok je opet poznato, da je i stavku, ali će ostati na svom mjestu do velika većina centrumaških poslanika sastava novog Kabineta. sklona miru. Austrijski protivpredlozi većim su di­ I njemačka štampa za mir? Izgleda jelom neprihvatljivi. Rasprava o njima da jc većina njemačkih novina mišlje­ započela je u subotu. nja, da će Njemačka sigurno potpisati Maršal Foch 1 general Waiganth po­ mirovni ugovor. Dopisni ured »Europa sjetili su ministra predsjednika dra KraPress« javlja, da su se svi viši oficiri marža. Sa sobom su ponijeli zemljovid — koji se sad nalaze u Weimaru, a koji Slovačke. su uzeli učešća u vijećanju pod pred­ povratak austrijskih delegata. Iz sjedanjem Eberta — izjavili za to, da Sent-Germaina javlja se, da su članovi Njemačka potpiše ugovor o miru. austrijske mirovne delegacije zaključili, Bečki »Arbciter Zeitung« piše tako­ da se povrate u Beč, jer im sve do da­ đer, da je za Njemačku potpis mira m* nas još uvijek nijesu predloženi finan­ što strašno, no ipak da Njemačka nema cijski uvjeti, a ostali rad mogu i onako danas drugoga izlaza, već da potpiše bez smetnje obaviti kod kuće. mir ako ne će da i narod i zemlja budu Pad Petrograđa. Prema vijestima iz posve gospodarski upropašteni. Kronstadta nalazi se Petrograd pred pa­ Pariški listovi drže da će na svaki dom. Sedam ratnih brodova u luci iz­ način Njemačka potpisati mir, jer nema vjesilo je bijele zastave u znak, da se drugoga izlaza .iz sadanje situacije. Nje­ predaju engleskoj mornarici. Nad gra­ mačka delegacija će potpisati mir, jer dom lepršaju bijele zastave. Sa strane vrlo dobro znade da jc to W:lsonov mir, Carskoga sela čuje se također žestoka najbliži mir. koji se Njemačkoj mo­ kanonada. gao predložiti.. Njemačka je svjesna to­ Madžarska ofenziva u Slovačkoj de­ finitivno je zaustavljena. Komunističke i ga, ako ne potpiše mir. da dolazi nesmi­ ljena engleska blokada, koja ugrožava čete povlače sc u velikom neredu, ostav­ gospodarski život države. Odluče li se ljajući mnogobrojni ratni materijal i sužNijemci da navale na Poljake, to neka njeve. budu s::;urni, da engleska mornarica ne Madžarska vojska. Javljaju iz Bukaće poštediti njihove obalne gradove. rešta: Vlada u Segedinu izvješćuje da u Vojne pripreme Francuza. Javlja se iz madžarskoj crvenoj vojsci nema nego Karlsruhe da se u čitavo-j Badenskoj o*samo neznatan broj Madžara. U vojsci paža veliko kretanje francuskih četa, su ponajviše ruski zarobljenici, te nje­ Pregled. Kada će taj ogromni procenat naših »hodža« uvidjeti da nijesu za ćursa i da nijesu u stanju ni sami sebi dati nasihata, a kamo li ga dijeliti drugima? Kada će se osvjedočiti da oni nijesu sposobni da razumiju ni vjersku nauku, a o svjetskoj nauci nemaju ni pojma; kada će sc uvjeriti, da je glavni uzrok nazadovanju muslimana baš to njihovo apsurdno kazivanje i krivo tumačenje Islama? Na ova pitanja ćemo mi odgo­ voriti: Oni ne će irikad priznati svoju nesposobnost, jer je njihov mentalitet tako zakuhan i skalufljen da u nj ne može prodrijeti ni tračak zdravog ra­ zumijevanja. Mozak, u koji su se ugni­ jezdile apsurdne predrasude, preživjeli i nesuvremeni nazori o čovjeku i svijetu ne može primiti nikakve zdrave ideje ni moderne misli, baš kao što ni zemlja, koja je obrasla trnjem. busenjem i tro­ skotom ne dozvoljava da ikakva ple­ menita biljka u njoj nikne. §ta dakle preostaje da se radi? Svaki musliman neka nastoji da se s ćursa uklonu ovakc hodže, a ako se usprkos toga budu i dalje popinjali na ćurs, ne­ ka ih niko ne sluša. Dužnost je, prešna dužnost, rijaseta, da spriječi ovaikima da se uspinju naćurs i da na njih udari biljeg nesposobnosti i time ih onemo­ gući. Jer je i sramota i grjehota, da se u današnje doba, koje nam sc zbog naše zaostalosti grozi uništenjem, u najdičnijoj sarajevskoj džamiji kazuje ono, što bi bilo besmisleno i beskorisno i prije 1000 godina u Turkestanu ili central­ noj Africi. Drugi je lijek da apeliramo na islam­ ski hamijet mladih ljudi, koji su svršili ili darul-muallimin ili šariatsku školu i koji su se posvetili ilmijenskoj struci. I vjera i čovječnost od njih traže da se potrude i prouče Islam na njegovu vre­ lu. da ga prikažu prema djelima Imami Azama, Imami Gazalije i drugih prosvi­ jetljenih islamskih učenjaka, koji su svo­ jim tumačenjem Islama prouzrokovali onako sjajnu i slavnu kulturu nekadaš­ nje arapske države. Neka se nuvablije ii darulmualiminlije late ovog posla i vide kako su ti ljudi Islam tumačili, pa neka jednom počnu plijeviti i trijebiti štetne misli i pogubna vjerovanja, koja su se uvukla u Islam poslije tih velika­ na ido danas tako procvala i uzela ma­ Страпа 3 Strana koje se spremaju na pohod u terito­ rije, što leže s onu stranu rijeke Rajne. Neprestano dolazi sva sila vlakova sa francuskim četama i automobilima sa hranom. Engleske pripreme. Engleski zrakopiov »34«, koji je imao letjeti preko oceana, naoružan bombama i strojnim puškama poduzeo je lijet preko njemač­ ke -morske obale. Englesko brodovlje pripravno je za odlazak. Vojnički dopu­ sti su opozvani. I Belgijanci idu na Njemačku. Iz Bruselja se javlja, da je 13 posebnih vla­ kova belgijske vojske otišlo u Njemačku. Švajcarska na oprezu. Javljaju iz Ber­ na: »Rok, što ga je antanta odredila Njemačkoj da pristane na mirovne uv­ jete ili da ih odbije, ističe 23. juna na večc. Moguće je da će za to kritično vrijeme buknuti u Njemačkoj nemiri, a moglo bi se desiti i to, da ti nemiri bu­ du-vršili izvjesan utjecaj i u našoj zem­ lji. Takva bi nam opasnost prijetila n. pr. u slučaju, kad bi se iz Njemačke zgrnule u Švajcarsku velike mase sta­ novništva. Da bi se doskočilo toj even­ tualnosti. federalno vijeće smatra svo­ jom dužnošću pojačati zaštitu granica na sjevernoj fronti. Ono je stoga pozva­ lo pod oružje nekoliko vojnih formacija. Federalno vijeće će otpustiti te čete svo­ jim kućama, čim mu to prilike budu dozvolile, a nada se da će to ubrzo moći izvesti. Domaće vijesti. Izjavu delegacije zemljoposjednika ne mogosmo donijeti u ovom broju jer nam jc prekasno dostavljena. Donijcćcmo je u idućem broju kao i članak »Pra­ vo ;li ila?«, što nam ga je poslao pred­ sjednik Udruženja zemljoposjednika, po­ štovani g. Nurudinbeg Azabagić. Drskosti u Bjelini. Pišu nam iz Bjeli­ ne, da se tamo sve u šesnaest terorizi­ ra i denuncira. Prije dvadesetak dana zatvorili su iz nepoznatih uzroka Hamzu Grošića, a da do danas nije povede­ na nikakva istraga. Grošić leži u zatvo­ ru bez preJušanja. Prije četiri-pet dana zatvorili su na isti načn Ali ef. Salihagića, a kako su se zahukaB, mogli bismo naskoro čuti i za daljnja uhapšćnja. Gdje smo ini, pa da nam se na ovako brutalan način ga­ ze građanska i čovječanska prava? I ko je krivac za ovakc skandalozne progo­ ne i šikanacijc? Obraćamo pažnju zem. vlade na ove anomalije i tražimo, da jednom presta­ nu izazivanja. Kako se shvaća sloboda? Otkako nam je došla narodna sloboda, može sc opaziti, da se ona vrlo različito shvaća i tumači. Ona je uzeta kao neka elastič­ na stvar, koja se može navući na svaki kaiuf, pa je svatko tumači po svome ukusu i — interesu. Jedni misle, da je ova sloboda: sloboda pljačkanja, otima­ nja i ubijanja, drugi opet da je sloboda klevetanja i denunciranja, a treći opet drže, da je sloboda ne vršiti svoje duž­ nosti i t. d. Medu ove zadnje spada I g. Pavlović, državni odvjetnik u Tuzli. Njega je toliko zanijela narodna slobo­ da, da je posve zaboravio na svoju od­ vjetničku dužnost. On misli da se slo­ boda sastoji u tome: ništa nc raditi t uvijek se zabavljati. Njemu su prvih dana iza prevrata stizale mnoge prijave o raznim zločinima i on je, mjesto da ha, da sc od njih pravi Islam ni pre­ poznati ne može. U isto vrijeme neka ti mladi ljudi, na temelju u školi primljenih i usisanih principa o svjetskim znano­ stima proučavaju društvo i društvene tekovine, neka prate razvoj događaja i upućuju muslimane, kako će se prila­ gođivati vremenu. Kad ,ti ljudi zauzmu mjesto na ćursu, onda će džemat čuti da mu se govori o nečemu, što ga se tiče, što ga interesira, što je u savezu sa njegovim životom i svaki će čovjek za takog vaza ponijeti nekoliko misli vodilica, koje će ga upu­ ćivati kojim pravcem treba da krene i kako treba da se vlada. V. S. Narodno pozorište, —■ Utorak, 24. ju­ na o. g. davače se u ovdašnjem pozorištu u »Društvenom Domu« »Otmica Sabinjanaka«. komedija п 4 čina, od P. Šcntana, preveo dr. Stefanović, redatelj I. Vučićević. Glavne uloge imaju gg. I. Vučićević, D. Radenković, T. Zloković, V. Bošković i Đ. Marinković; od gđa: 2. Vučićević, R. Beković i K. Kosović. �Strana 4 Страна „PRAVDA* - „ПРАВДА* ___________ Broj 4t Број ih odmah potjera, jednostavno slagao štetna utjecaja po sudačko prosuđiva­ j po kojima sc Finska zove — »zemlja gotovo čitavo prijašnje stoljeće bio je jednu na drugu, neka se kisele, a on se nje pri konačnom riješenju te stvari; tisuće jezera« (zapravo stotinu tisuća švedski jezik — jezik uprave i inteli­ je gledao što bolje proveseliti i lako što povodom toga, što su neke sarajevske jezera) zapremaju više od 40.000 km’, gentnih krugova. No poslije velikog na­ svečanije proslaviti narodnu slobodu. novine, nezadovoljne pravorijekom kaz­ toliko koliko čitava površina Švicarske. rodnog pokreta u polovici 19. stoljeća Kao dokaz ovome navcšću jedan pri­ nenoga senata u kaznenom procesu i K tome je jedna petina tla močvarna, prevladao je finski jezik dapače na znan­ mjer: 4. januara o. g. umorili su gotovo proti građevnom savjetniku Josipu Vandok su tri petine pokrivene golemim stvenom i književnom području. poznati zločinci Ahmeđa Gruhonjića iz cašu, pisale na način, kojim se stavlja šumama, pećinama i brdinama. Nali poznatiji! ‘finski književnik šved-i Janje na putu u blizini Zvornika. Kot. u sumnju nepristranost sudija pri izri­ Finski krajevi pružaju ipak posebnu skog jezika jc Runeberg, kojega su na­ je sud u Zvorniku nakon provedenja canju osude; povodom toga što je sa­ čarobnu sliku; nigdje se ne vide viso­ pjevi od zastavnika Stahla u svim kulnekih izviđa i ispitivanja svjedoka upu­ rajevski dnevnik »Sipska Riječ«, ne na­ ke gore; neugledni brežuljci od 300 me­ tumim jezicima prevođeni. Po prilicb tio stvar drž. odvjetništvu u Tuzli, da vodeći stvarnih razloga napala sudi ju tara visine vrijede tamo kao jedan Mct8000 stanovnika govori ruski, 1800 Nije­ ono po svojoj dužnosti povede daljnju gosp. Zahradku, imputirajući inu čine, torhorn. Ali ipak je posebni užitak pro­ maca i 560 Laplandaca. istragu, pronađe zločince i privede ih koji su ga kadri kao sudiju u očima jav­ matrati brze promjene toga kraja; jeze­ Poslije dobe reformacije pučka je pro­ zasluženoj kazni. Međutim drž. odvjet­ nosti poniziti i izvrgnuti preziru i to ra, otoci, žuboreće rijeke i tamne šume. svjeta ili barem pismenost u FiiKsikoj ra­ nik g. Pavlović je zbog »prevelikog« sve samo zato, što je kao član kaznenog Jedne lijepe ljetne večeri god. 1913. širenija, nego Ii u većini srednjo-evropposla ostavio ovu stvar na stranu, dok senata u toj parnici po svojoj savjesti putovao sam među Wilmastrandom i s'kih zemalja. Do sada još Finska nema dođe na red. Koncem januara došao je izvršio svoju sudačku dužnost; Joensunoni, jednim gradićem unutraš­ zakona u obvezatnom obučavanju; ze­ brat umorenog osobno g. Pavloviću, da nadalje s razloga, što neki pojavi donjosti, gdje sam imao držati predavanja maljski sabor je doduše takav zakon vidi šta je on dotada bio učinio, i g. kaizuju, da je svetost sudnice i ugled i ne mogu propustiti da vam to puto­ prihvatio, ali ga prijašnji veliki knez Pavlović mu je odgovorio, da dotada •sudačkog uvjerenja u g'r o ž e n tero­ vanje na brodu ne ocrtam. Najprije pu­ Finske — ruski car — nije potvrdio. zbog »silnog« posla nije ništa nogao po­ rom ulice — upravni odbor »Udru­ Ipak je statistika javnog obučavanja tovao je brod uzduž gotovo mnke obale duzeti, ali je tom prilikom bratu umo­ ženja sudija Bosne i Hercegovine«, kao i samo od vremena do vremena poka­ neobično utješljiva usprkos svim poteš­ renog dao poštenu riječ, da će odmah predstavnik sviju sudija ovih zemalja zalo se nekoliko crvenih kućica, koje koćama, koje poradi položaja tla u zem­ stvar uzeti u ruke i učiniti sve, što bu­ na svojoj izvanrednoj sjednici, obdržasu se kao naslagalo oko neke tvorničke lji vladaju. de u njegovoj moći. vanoj 17. juna ove godine odlučno od­ zgrade. Već je osam i pol sati na večer, I šta mislite da je on učmioš Ništa drugo, bija sva sumnjičenja i uplitanja nepo­ a sunce zapada i po vodenoj površini osim što je sudske spise strpao pod zvanih faktora u sudovanje i rad sudi­ raširilo zlatne svoje trake. Za čas sa­ šilte, da mu bude puniji arhiv. To Vam ja, za koji oni odgovaraju samo svojoj krilo se sunce za omorike, kojih je sje­ ni najmanje ne služi na čast, g. Pavlo- ! savjesti i zakohu. na padala na vodu, a sunčani su traci Dementi bez kraja i konca. Povodom viču. Time Vi samo obarate autoritet Za upravni odbor: prodirali između visokih stabala. Na to članka „Parnica protiv Vancaia“ u 161 broja državne vlasti. Zato nije nikakvo čudo, | Predsjednik: T ajn ik: prispjesmo na područje otoka. Brod je zagrebačkog dnevnika „Novoati* od 17. Iona ako narod nema rešpekta i povjerenja Đurbešić, v. r. Filipović, v. r. unišao u tjesnac, a opet za čas se je 1919. ovlašteni amo da izjavimo ovo: Neiitiai* prema drž. vlasti. Kako Vas savjest ne Dobrovoljačke škole. Ministar vojni površina vode raširila. Desno i lijevo to jo tvrđenje, da jo goap, Stero Mandić, koji grize, što primate masnu plaču na ra­ zaključio je da se otvore vojne đačke pred nama bilo je mnogo otoka, koji je kao državni odvjetnik zastupao optniba pro­ čun narodnih leđa, a za narod ništa ne Škole, pješadijske i artiljerijske, u Be­ pružahu jednaku široku rasvjetljenu ce­ tiv gosp. Vancaia, učestvovao u svoje doba kod radite. I za Vas vrijedi ona narodna: ogradu, Zagredu, i Ljubljani. To će biti stu, kojom smo sc vozili. sastavljanja famoznog proglasa na sarajevske »Nema džabe fijakera«. Sapienti sat. takozvane jednogodišnje dobrovoljačke Sunce je sve dublje zapadalo i čini se, građane na dan atentata 1914. Gospodin Stovo ul.— škole. da se već dotiče obzora, na kojem se Mandić bio je tada aamjenik držav­ »Glas Slobode«, organ socijalističke Beograd, Zagreb, Ljubljana, B. Z. Lj. prikazuje sunce kao velika vatrena plo­ nog odvjetnika i kao takav nije imao radničke partije Jugoslavije ( ) A kada će doć: na red Sarajevo? ča* Voda s istočne strane všdi se jedno­ □itl je mogao imati ikakva udjela kod sastav­ počeo je opet izlaziti (na veliku žalost bojnom sivo-modrom, a sa zapadne ljani* toga proglasa. čaršije. Pr. si.) pod uredništvom Dra*strane prikazuje sc neprestano <u raznim Tečajem raspravo tvrdio je optuženik, da je giše Lapčevića. bojama; ljubičasto, žuto, modro i ze­ rečeni proglas sastavio g. dr. N i k o 1 a Man« Red na sve strane. Kakav red vlada lenkasto, koje se međusobno izmjenju­ d i 6, tadanji zamjenik poglavara aemlje, Sto jo u našoj vj^prosvjetnoj autonomiji vidi Borba protiv alkohola u Finskoj. ju i jedna u drugoj iščezavaju. gosp. dr. Nikola Mandić kao svjedok u istoj se najbolje iz ovog slučaja, koji se je Zagrebački »Novi Život—Trezvenost« Ali otoke moramo napose promatrati; parnici porekao. O gosp. 81 e v i Mandića ni me tobože počinio nepristojan, protupraiz kojeg smo dosad u više navrata pre­ njihov vidik se postojano mijenja i pros jedne strane nije bilo u tom pogleda ni rije­ .rajevskih džamija. Riješenjem ulemanijeli lijepih stvari proti alkoholu, donio mjenjuje okolica. Tako n. pr. jedan koji či. Naravno, da je neispravno i drugo tvrđenje medžlisa od 29. aprila broj 616 ех 1919. je pod gornjim naslovom i predavanje stoji sasma osamljen na dalekoj pučini, — izvedeno iz ove neistinite postavke — da koje je naslovniku dostavljeno tek 21. g. dra R. Hercoda iz Lausanne. Dr. Herdiže svoju zelenu glavicu k nebu. Sun- | je bosanska oprava imenovala na mjesto dr žar­ juna Ok g. podijeljena je tom imamu cog, držao je ovo predavanje na sed­ ce je već zapalo, ali suton još uvijek nog odvjetnika gosp. Stevu Mandića iz razlog a opomena radi toga, što je svoj džuz mom znanstvenom tečaju »o alkoholiz­ traje, ružičasti crveni trag na večernjem nedostatka spremnog personala. Obratno stoji javno oduzeo iz nesposobnih ruku i ti­ mu«, koji je držan u Bernu u mjesecu nebu blijedi sve više i više. Duboko do­ da gospodin Mandić za to mjesto ima i svu me tobože počinio neprijatan, protupra­ deccmbiu 1917. Predavanje, na koje olje na nebu pojavi sc uski srp mladoga potrebnu spremu i povjerenje zemaljske vlade. van i protušeriatski prestupak. braćamo osobitu pažnju naših čitatelja mjeseca. Da je ovakova zemlja slabo Ured za štampu. Ovom riješenju ulema-medžlisa nenla glasi: napučena razumljivo je. God. 1910. bro­ ,Pravda- se redovito plijeni; kritika mini­ mjesta prvo radi toga, što je uslijedilo Otkada je buknula ruska revolucija jila je Finska 3,115.000 žitelja, dakle stara i nale vlade potpuno je zabranjena; slo­ na predlog tijela, kojemu je istekao man­ puno se toga pisalo po našim političkim gustoća pučanstva 9.1 na jedan četvorni bode ni za lijeka. 1 joS neko veli, da Bnat Sto­ dat, a drugo radi toga, što mu nije novinama o zemlji Finskoj i odnosima kilometar. (Švicarska ima 84 na jednom vo1* nije na svom mjestu. Ni Austrija g* nije prethodio nikakav disciplinarni postu­ te zemlje spram ruske države. četvornom kilometru). boljeg imala.., „Pravda". pak. Imam o ovoj stvari nije bio nika­ Protvnici su se alkohola imali razlo­ U Finskoj nastava samo jedan malen ko preslušan, ni posredno ni neposred­ ga zanimati za sudbinu Finske, jer se je dio žiteljstva u gradovima (15:84 što no, pa bismo željeli znati kako se vrši slabo napučena zemlja razumjela us­ stanuje po selima, samotnim dvorovima disciplinarna vlast nad vjerskim služ­ pješno boriti protiv alkoholizma. Svim i šumskim kućicama). Samo je jedan benicima j ima li ulema-medžlis kakav mogućim načinom nastojalo se u Fin­ jedini veliki grad — glavni grad — »kanun«, po kojem postupa u ovakim skoj zabraniti uživanje alkohola, no taj Hessingfors: 150.000 stanovnka. Vlada­ prilikama. Koliko mi znamo, kazna se cilj nije se mogao lako postići radi otpo­ jući jezik u zemlji je finski, jedan vrlo TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ može izreći samo nakon provedenog ra ruske vlade. stari jezik, koji jc već pred 2000 godi­ alno i pojedina. Upitati kod uprave disciplinarnog postupka, a tuženi nesaNo čim su finske oblasti raspolagale na bio nešto pod utjecajem indo-evroplista br. 85. mo da ima pravo, da zna ko ga optužu­ svojom sudbinom same, to su i odmah skih jezika i koji je u dosta dalekom je. nego mu pristoji i pravo obiane. 85 3—3 zabranile uživanje alkohola, jer je to srodstvu s madžarskim. Za jezikoslovce U ovom slučaju imam ne zna ni tuži­ zahtjevala velika većina pučanstva. Vri­ je finski jezik vrlo interesantnih opa­ telja, a kamo li da mu je pružena prili­ jedno jc, da se prikaže razvoj ove us­ žanja: učenju njegovo zahtijeva ipak za ka, da se očituje i obrani. Stoga pita­ pješne borbe protiv alkoholizma. Naj­ stranca dobru mjeru izdržljivosti. Samo mo: po kojem sc usulu su-d-i našim vjer­ prije ćemo navest potrebite opće podat­ deklinacija imade 16 slučajeva! Ali bli­ skim službenicima i imaju li u tom po­ solidno zidana, u Muslimanskom dije­ ke o zemlji i njezinom stanovništvu. že poznavanje velikoga- finskog eposa gledu kakvi propisi ulema-medžlisa? Površina zemlje Finske iznosi okruglo »Kalevala«, kojega su napjevi usmenom lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ Protest »Udruženja sudija Б. I H. — 380.000 km2, dakle 2/s površine Njemač­ predajom tek oko polovice prijašnjeg hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ Primamo i rado donosimo ove retke: ke Hl Francuske; Finska je jedan i po stoljeća sabrani po neumornom jeziko­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom »Povodom toga, što su neke sarajevske puta tako velika kao Italija, a devet pu­ slovcu i antialkoholisti Lonroti, nagra­ baštom, vodovod i električna rasvjeta. ta kao Švicarska. Ipak je daleko veći novine, nastojeći u javnosti stvarati ra­ đuju trud studija. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, spoloženje za gosp. Mirka Bradača, pi­ dio područja nenaseljen, jer je nemo­ 345.000 stanovnika govori švedski. To Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 3-5 sale načinom, koji bi mogao biti od guće zemlju obraditi. Sama jezera — su potomci starih švedskih nascljenika; Trešeljak. Zdravlje. Prodaje se kuća!!! Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.—Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavija ?ve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b968dc4ab2464417ebba8348b1d315a1.pdf 9d6ff3b57a50060b721cf2440deb3df9 PDF Text Text POJEĐ9NI BROJ 40 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ređahcionf ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 49. Sarajevo, četvrtak 26. juna 1919. (27. ramazana 1337.) LEJLEI-KADER. Vedra noće a na nebu se smieši Kano obraz mlada djevojčeta, Noćca krotka ko djetinja duša, Kad po carstvu zlatnog sanka leta. Pred njime se nebo veličajno Kao knjiga sveznanja otvara, Bog po kojoj ko slovima niemim Zvjezdicama svete tajne šara. Tiho nage kupaju se zviezde U dubini svemirskoga vira I nad zemljom svojim alem-trakom Predu mreže opojnoga mira. Pjesnik motri okom svoje duše Po svijetloj mjesečevoj stazi, Sa pečatom vječitih istina Kako meleć Svjctlonoša slazi Čedni vjetrić svileno šumort Poput blagog vilinskoga daha — 0 kako je ugodno i liepo U toj noći slaviti Allaha I... I geniju Eminbvu javlja Prve Božje uzvišene rieči, S kojih Uhud i Hirasko brdo I cijela vasiona ječi... Na hiljade islamskije srca Molitve mu u zanosu sklada, Na hiljade pobožnije duša Njegovu se blagoslovu nada. Pjesnik gleda, a razum i srce Okeanom zanosa mu pliva I na strunam razdragane duše Sama pjesma treperi mu živa: Na hiljade u veselju čeka, Da nebeska otvore se vrata, Rtihi-Ekber da se zemlji spusti U zvucima rajskih salavata. — »Slava Tebi, u vječnosti Viečni, Slava Tebi, Tvorče vasione! Tvoj rob kao mali prašak, evo, U beskrajnost Tvoga dobra tone. Slava Tebi! — sav mi život kliče, Tvom priestolju molitva mi hiti; Daj za ljubav svoga miljenika Rod islamski čuvaj mi i Štiti! i Tvoja volja, svemogućnost Tvoja Cvietnom stazom nek ga uviek vodi Šlozi, sreći, prosvjeti i slavi 1 napretku i zlatnoj slobodu!« Pa i pjesnik daleko od svieta, Samo blizu ideala svojih; Haj, i pjesnik pobožno i mjerno Na molitvi u ekstazi stoji. Merhum Musa Ćazim Ćatić Deklaracija naših zemljoposjednika. Na početku II. sjednice ankete za agrarnu reformu od 18. juna o. g. dao je u ime »Udruženja posjednika iz Bosne i Hercegovine« njezin podpredsjednik g. Konstantin Kostić, posjednik iz Dervente ovu Izjavu: »U ime Organizacije posjednika iz Bosne i Hercegovine čast mi je izjaviti Ovo: Rado smo se odazvali pozivu na anketu za agrarnu reformu, jer smo mi­ slili, da će ta anketa biti držana 1 vo­ đena u duhu pravednog i struč­ FELJTON. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? i. Slobodna volja. Kad Čovjek hoće da obradi jednu nji­ vu, najprije gleda kakva joj je zemlja: je li jaka, sadržaje li u sebi hranjivih elemenata, ima li u njoj puno kamenja, trnja i troskota; je li njiva zaklonita i u hladu ili je okrenuta prema suncu, je li pod vodom i može li se zalijevati i t. d. Kad to sve dozna onda odredi kakvo će sjeme u nju turiti i čime će je zasijati. Tako radi i liječnik. Najprije ispita bo­ lest i konstatira Šta se u tijelu poreme­ tilo, pa tek onda propisuje lijek i nare­ đuje kako se bolesnik ima vladati da se izliječi. Tako treba da čini i onaj, koji želi poslužiti i unaprijediti svoj narod. On treba da ispituje šta narodu fali, gdje ка boli i kako ga treba liječiti. Mi, konstadramo danas jedan nemili fakat, a nog riješenja toga pitanja, kako se je to sa raznih mjesta nekoliko puta na­ glasilo. / Iz stilizacije postavljenih nam pitanja, kao što i iz interpretacije, koju im je dao g. ministar za agrarnu reformu, vi­ di se jasno, da o pravednom riješenju na­ šega kmetskoga pitanja nema ni go­ vora. Naše se pravo vlasništva — po prvi puta kako postoji naša domovina — više ne priznaje, a da se načini što nepovoljnije raspoloženje proti nama, govori se samo o »begovskimpravima«, i ako kod nas ima svih dru­ štvenih klasa i sviju vjera, pa i samih kme|a, koji imaju kmetskih zemalja. Mi nismo proti riješenju kmetskog od- nošaja, ni proti otkupu kmeta, ali traži­ mo za to primjerenu i pravednu odšte­ tu. A kakvu nam odštetu priprema sadanji ministar za agrarnu reformu vid! se najbolje iz njegove nove, »poboljša­ ne«, agrarne osnove, prema kojoj bi nam se imalo da isplati u mnogo slu­ čajeva ništa više, nego li od vri­ jednosti naše zemlje, a ako se uzme predratna valuta, onda ta isplata ne bi prelazila ni 4%. Na sličan se način hoće da postupa i s našim nekmetskim zemljama, t j. zem­ ljama posve slobodnog vlasništva, a to se vidi i iz tih pitanja i iz ovih dosadanjih osnova g. ministra Poljaka. Mi stoga izjavljujemo, da ne možemo učestvovati u anketi o agrarnoj reformi, kojoj stoji na čelu jedan ministar, koji nam ne priznaje prava vlasništva na naše zemlje i ako je to pravo vjekovi­ ma postojalo, pa je i danas u gruntov­ nim knjigama ubilježeno. Mi ne možemo priznati ovako nepravedne odštete i ne možemo od ovakvog ministra očekivati pravedno riješenje agrarnog pitanja.« Godina I. kav način tretiraju pitanja s p o 1 j n e politike, da bi se tim mogli ugroziti naš narodni interesi i eventualno moglo poslužiti neprijateljskom inozemstvu protiv naših opravdanih zahtjeva; 2. na produkte štampe, kojima se otkriva kretanje naše vojske i ugrožava in­ teres vojnih operacija kao i bezbijednost naše vojske. Prema tome mo­ že se cenzura odnositi samo na zaštitu diplomatskih i strogo vojnič­ kih interesa, a osam toga treba podvrgnuti cenzurisanju sastave, kojima bi se pokazivalo na takozvanu nelegal­ nu borbu, odnosno glorifikovala (slavi­ la, uveličavala) takova borba, ili dru­ gim riječima kojima bi se preporučivala nasilna izmjena sadašnjeg političkog i društvenog stanja i poretka«. Osim to­ ga riješeno je, da se ukine današnja uredba o cenzuri, prema kojoj se moglo podvrći sve. 1 da se ta uredba imade u ovom smislu izmijeniti. Pravo ili sila. Sarajevo, 25. juna. I samovolji cenzure zakrenušc vra­ tom. Čitatelji više ne će pretplaćivati prazna novinskog prostora, a urednici mogu da malo jače zamatani, malo slo­ bodnije reknu sud, o prilikama, koje vla­ daju kod nas. Mi ćemo od idućeg broja nabacivati po koje zrnce iz zaplijenjenih stavaka, da čitatelji i kulturna javnost izvan granica Bosne — recimo u Zagre­ bu i Beogradu — mogne vidjeti razliku između cenzure tamo i ovdje. Na ovo ćemo se pitanje osvrnuti još kojom prilikom, a za danas donosimo riješenje vlade o ovom važnom pitanju. G. min. Pribićević reče u nar. predstav­ ništvu da je vlada o toj stvari donijela ovo riješenje: Povodom pritužbe u narodnom predstavništvu i u javnosti u opće pro­ tiv primjene cenzure, a konstatujući i sama, da se cenzura primjenjuje bez plana i sistema često i na produkte štampe, koji se bez opasnosti za javni red 1 mir 1 za državnu sigurnost mogu pustiti necenzurisani, riješila je kraljev­ ska vlada u svojoj sjednici od 19. o. mj. 1. da se primjena cenzure ima ogra­ ničiti na produkte štampe, koji na ta­ Pretplata godišnje 40 kruид, na pola godine 20 kraaa. Uredništvo i uprava aaJazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 i i ! * pili neku korist, da se jc kijametski dan to je da smo zaostali iza naših sunarod­ već primaknuo, time u svezi da će se njaka. Ali ne samo mi, nego uopće svi ljudi nužno pokvariti tako, da tu nema muslimani na svijetu, od Turkestana pa popravka ni lijeka (širarun-nas), *da tre­ do Maroka, nalaze se sublizu i u dosta ba očekivati Mehdiju, koji će jedini biti , sličnom stanju zaostalosti. Prema tomu u stanju da svojm mačem pročisti trulo ' izgleda da je jedan uzrok djelovao na čovječanstvo i da popravi ovaj svijet, j sve muslimane, dok su svi pali i trpe od da će nastupiti dani kada će biti tako | iste pošljedice. Sta je taj zajednički uz­ teško držati islamsku vjeru kao malo rok, koji nas je sviju zaustavio na putu žerave na dlanu, da će po Božjoj na- t napretka? Je li neznanje? Ne. I Evropa redbi nemuslimani poplaviti sve islam- i je u srednjem vijeku bila u mraku i neznanju, pa jc ipak sa sebe stresla taj ’ske zemlje, da će zlo i nesreća tako 1 zavladati svijetom da muslimanu tu ne ’ mrak i izišla na svjetlo, šta jc onda uz­ će biti mjesta...... i t. d. i t. d. Mogu li i rok, da se taj mrak zadržao na nama biti crnije misli od ovih, koje su izmiš- j sve dosada, te se nismo za vremena ijene od neznabožaca, a prihvaćene od ' trsili i krenuli za Evropom? Budući da nesposobnih hodža i uvučene u Islam? t čovjek radi, kreće se i napreduje prema Mogu li te misli drukčije djelovati nego j svojim mislima i osjećajima, to treba da čovjeka ubiju u pojam, da u njemu • ispitati naš duševni sadržaj. Koje misli utuku duh otpornosti i polet za boljom i koji osjećaji pokreću muslimanski svi­ budućnosti, da mu uliju u srce strah i ' jet u njegovom djelovanju? En groš re­ kukavičluk, da ga bace u nehaj i mlitačeno. to su vjerske misli. Kako se tuma­ vost i tako pripreme njegovo totalno uče vjerske dogme i odredbe? Ispitajmo ništenje? nekolike od njih! U Kur’anu (a. š.) se Uzmimo drugu. Islam veli: »nemojte veli, da će biti kijametski dan, a kada se podavati strastima, dunjalučkim sla­ će doći taj dan, to je samo Bogu pozna­ stima ni raskošnom životu tako, da bi- I to. Na to su nadovezali nesposobni lju­ ste sebe zaboravili«. Na to su mračnja- I di, ili oni sebičpjaci koji su od tog cr­ Dogodilo se je što nismo nikad očeki­ vali. Kad smo dobili poziv od ministra za agrarnu reformu, da pošaljemo delegate za agrar, anketu i kad smo ih poslali, bili smo puni nade, da je raspoloženje mjerodavnih krugova u Beogradu, na praina pravima i interesima zemljopo­ sjednika okrenulo na bolje i da će se ušijed toga naći neka baza za lojalan sporazum. Ova je naša nada bila nažalost uza­ ludna. Naši su delegati odmah iznena­ đeni i razočarani time, što -ministar za­ uzima stanovište, da mi nismo uopće vlasnici zemlje pod kmetom, nego da •glede iste imamo samo neka gospodar­ ska prava. Osim toga uvidili su, da su i ministrove ideje i projekti glede odšte­ te za naša prava također nepravedni. Uopće su dobili dojam, da ta anketa ni­ je ono, što bi trebala da bude, naime mirno i objektivno saslušanje interese­ nata po ministru, radi temeljitog i sve­ stranog informisanja, nego kao nekakva skupština, u kojoj su naši protivnici bili ovlašteni, da naše delegate zastraše, ušutkaju i na kapitulaciju prisile. Naši su delegati uvidjeli, da je njiho­ vo dalje sudjelovanje u takovoj anketi suvišno i za njih nedostojno, pa su ušIjeđ toga pregovore prekinuli i »udaljili se iz dotičnih prostorija pročitavši prije toga izjavu, koja je donešena na drugom mjestu ovog lista. ci nadovezali: »Dunja daribela dir« t. j. ovaj je svijet za muslimane jedno mučilište, odakle treba što prije da bježi­ mo i da se žurimo ići na onaj svijet, dunjaluk je dat ćafirima, a za musli­ mane je ahiret. Time se prikazuje ovaj svijet kao kakva tamnica za muslimane, ocrnjuje se sve što je na svijetu i uli­ jeva se mržnja protiv svemu što je u njemu. Porijeklo je ove moralne pošasti u Perziji i Indiji i nema nikakve veze s Islamom. Uzmimo treću. Islam preporučuje Tevekjul alellah i veli: u kakvoj velikoj nesreći nemoj očajavati, nego se naslo­ ni na Boga. Nu hodže odmah nadovezuju: Bog je taki tvoj oslonac, kao štp ti je jastuk pod glavom. Kad budeš i ru­ ke pustio niza se, glavu digao gore i zijevao samo se nasloni na Boga, pa se neboj ni gladi, ni bolest;, ni vatre, ni nerođa zemlje, ama nikakve nesreće. Preporuči se Bogu, pa će ti on biti tu­ tor i skrbnik u svakom poslu i u sva­ kom slučaju ti onda mimo spavaj. Uzmimo četvrtu. Islam kaže: Errizku alellah Nafaka je od Boga!, a »mudraci« �„PRAVDA" - »ПРАВДА* Strna 2 Сфлнв Sigurno je žalosno da je do ovoga došlo, ali ja se nadam da će gosp. mi­ nistar na skoro uvidjeti da je na krivom putu, pa da će onda tražiti novu objek­ tivniju orijentaciju. Naš narod stoji još pod silnim utjecajem radosnih, slavnih i svečanih časova, u kojim smo doži­ vjeli ostvarenje stoljetnih ideala i sno­ va; ujedinjenje troimenog naroda u je­ dnu veliku nezavisnu državu, pod na­ rodnom dinastijom. Ne vjerujem, da će naša država i naš narod, koji su savez­ nici i prijatelji najmoćnijih i najcivilizovanijih država i naroda na svijetu, baš odmah u početku novog državnog i na­ rodnog života — može se reći prvom važnijom zakonskom odredbom — po­ činiti jednu očevidnu, veliku i sramotnu nepravdu. Ne mogu vjerovati, da naš narod, koji je u sreći i nesreći pokazao dosta veledušja, pravdoljublja i političke zre­ losti, želi poniziti, odbaciti i upropastiti svoju braću muslimane, koji ne traže ništa drugo i ništa više, nego da budu vjerni i lojalni, ali i ravnopravni člano­ vi nove državne i narodne zajednice. Mnogi naši protivnici napinju se iz petnih žila, da prikažu naše udruženje, kao borbenu klasnu organizaciju neko­ licine feudalaca, čiji su zahtjevi i inte­ resi u opreci sa narodnim blagostanjem uopće. Isto se tako naprežu dokazati da je za muslimane, koji nisu zemljoposjed­ nici sasvim ireleventno, kako će se naši agrarni odnošaji iznova srediti. Feudalac je tko posjeduje neke po­ vlastice plemstva, lenstva ili velikog posjeda. U nas takih povlastica uopće nema, nema dakle ni feudalaca. Napro­ tiv naši kmeti posjeduju velik privilegij na našu štetu, a to je njihovo kmetovsko pravo na našu zemlju. Naskoro će im vlada podijeliti još jedan novi i veći privilegij, pretvorivši njihovo kmetovsko pravo u pravo vlasnštva. Misli se da će dobiti i još dalji privilegij, da će država znatan dio odštete, koja će se za nji­ hovo novo vlasništvo dati prijašnjim vlasnicima, preuzeti na se t j. natova­ riti ga na sve podanike, koji nisu bili kmeti. Mi tome ni najmanje ne zavidi­ mo. ali tražimo da se i naša prava, lo­ jalno priznaju i honorišu. , Velikih posjednika kod nas je vrlo malo, dočim srednjih i malih zemljovlasnika ima blizu 50.000. Među njima je sigurno 90 % muslimana. Svi musli­ mani znaju vrlo dobro, da su zemljo­ posjednici njihova socijalna, intelektu­ alna i ekonomska elita i jezgra i da od opstanka i blagostanja zemljoposjedni­ ka zavisi u vehkoj mjeri opstanak i na­ predak ostalih muslimana. Ušijed toga se može mirne duše reći, da su u agrar­ nom pitanju bez razlike staleža solidar­ ni i zainteresovani. Što se tiče našeg prava vlasništva na zemlju, koja je pod kmetom, ono je iz­ van diskusije za svakoga, ko nije okužen i zaslijepljen mržnjom i boljševičkim doktrinama. Sve kad bi se uzelo, da je među našim najstarijim pravuim predšasnicima b»'o i takvih, koji "u nemoralnim i nezako­ nitim sredstvima došli u posjed svoga prava vlasništva, to je pravo višesto­ ljetnim neprijepornim uživanjem, više­ kratnom zakonitom kupoprodajom i vi­ šekratnim zakonitim nasljedstvom, do­ bilo potpunu moralnu i pravnu sankciju. I same strane velesile, koje su kod Turske vlade više puta posredovale u odmah nadovezaše: vala niko nije od gladi umro, svak će živjeti onoliko ko­ liko mu bude nafake. Šta bi toliko stra­ hovao hoće li zemlja roditi ili ne će, šta bi se toliko brinuo za budućnost i Štedio za starost, kao da ćc se živjeti hiljadu godina? Bog daje’nafaku i ptici u zraku, i ribi u vodi i crvu u zemlji. Kako ovake »misli« mogu djelovati dru­ kčije, nego da čovjeka učine pasivnim, i indiferentnim prema sadašnjosti i bu­ dućnosti i da ga bace u mrtvilo? Uzmimo petu. Islam veli: Svako do­ bro pripiši Bogu, a svaku svoju nesre­ ću pripiti samom sebi! Na to se nadovezujc: bilo dobro, bilo zlo, sve je od Boga! Kad skočim sa zida i razbijem glavu to je od Boga, to je propisano I određeno u vječnosti i od iskona. Kad rodi i ja preko zime ostanem gladan, i ne obradim zemlju kako treba, pa ne to je od Boga. Jedan mladić ne sluša roditelje ostavi ih i ode u svijet pa do­ živi neopisive muke i najzad podlegne, to je onda »suđeno«, od Boga. Jedna se cura, ne pitajući roditelje, dade zavesti od kakve propalice, uda se za nj i unesreći i to je »suđeno«. Jedan se na­ silnik popne na prijestolje ili jedan za- naše omladine buni sve, Što vodi raču­ korist kmeta, nisu nam nikad to naše na o našoj budućnosti i našem prosvje­ pravo negirale. ćivanju. U normalnim prilikama vlada Bivša Austro-Ugarska monarhija, ko­ bi se sasvim drukčije držala prema ruja je kroz tolike decenije bunila kmete šitelju našeg prosvjećivanja, ali kad se proti turskoj upravi i proti zemljopo­ radi o stranačkoj uzajamnosti, e onda sjednicima i koja je dobila mandat za ojc I Šćepan malen za uspostavu reda i kupaciju Bosne i Hercegovine možda poVetka. Pardon, dragi Šćepane. Mi ti najviše radi toga, da kmete »oslobodi«, više ne ćemo dodija vati i pričekaćemo nije nikad ni pokušala da nam to pravo na — razbistrenjc. degraduje i devaluiše, nego ga je ukNijesmo mogli ni sanjati da bi i 'njižbom u gruntovnici javno, izričito, Hakija mogao biti nekakva veličina, ali potpuno i zauvijek priznala. kad je već tako — pardon dragi ŠćeA sada ću da sa nekoliko riječi istak­ pane. Pardon !.... nem glavna načela, po kojim »bi trebalo Interesantno »stvarčice«. U sjednici srediti pitanje odštete. Najpravednije i nar. predstavništva od 23. o. mj. uputio najednostavnije bi bilo, da kmeti sami je poslanik Dragutin Pećic (demokrata) podmire odštetu za zemlju, koju će do­ prvo na ministra vojnog pitanje, da li biti u vlasništvo. Kmetima, koji imaju su mu poznati uzroci đačkih demon­ previše zemlje trebalo bi višak oduzeti. stracija i drugo na ministra unutraš­ Malim zemljovlasnicima, koji se žele ba­ njih djela zašto je žandarmerija tom viti poljoprivredom, a nemaju dovoljno prilikom upotrebila vatreno oružje. Isti­ beglučke zemlje, trebalo bi dati priličnu na pucano je u vazduh, ali ipak je pupovršinu zemlje iz kmetovskih selišta, cano. Ministar vojni đeneral Hadžić od­ koja su bila njihovo vlasništvo. Većina govorio je da je studentska deputacija kmeta mogli bi tu odštetu podmiriti bez od njega lično tražila da joj objasni uz­ znatne pometnje za njihov dalji eko­ rok uapšenja četvorice univerzitetskih nomski razvitak i napredak. Mnogi bi to studenata i da ga. je pitala zašto oni još i sada, drage volje učinili. Ako baš nisu odmah predati rektoratu. Ministru vlada želi da kmetima iskaže još neka o samoj stvari nije bilo ništa poznato novu milost, neka preuzme jedan dio i obećao je da će izviditi stvar kod ko­ odštete na se, mi se tome ni najmanje mandanta mjesta, te da će se prema ne protivimo. Ako bi se zemlja kmeti­ krivcima odmah postupati po zakonu. ma džaba dala, to bi mnoge demoraliMinistar unutrašnjih djela Pribićević zovalo t. j. zavelo ih na uživanje i ljen­ pročitao je, kao svoj odgovor, zvanični čarenje u nadi, da će im u slučaju nužde izvještaj uprave varoši Beograda, koji opet država pomoći. sadrži opis samog događaja. Ministru Ako ministar misli, da bi za državu i nije poznato ni zašto je, ni ko je, ni po narod bilo korisno, da od nama pripa­ čijem naređenju naredio upotrebu vatre­ dajuće pravedne odštete otkine i zaštenoga oružja. Izgleda, veli, da su oružje di nekoliko milijona dinara, sigurno se samovlasno upotrijebili pojedini žan­ vara. To bi bio kratkovidan i tjesnodari. grudan fiskalizam, koji bi proizveo vrlo Pećić konstatuje da se prema univer­ štetne pošliedice. Ako mi dobijemo do­ zitetskim studentima postupilo nepravil­ voljnu -odštetu, moći ćemo osnovati no­ no, jer su oni trebali biti odmah predati vu existenciju i ostati i nadalje korisni unverzitetskoj vlasti. Poslanik traži od i produktivni državljani. Ako ne bi do­ ministra vojnog, da sc protiv koman­ bili dovoljne odštete, to bi znatno osla­ danta mjesta oovede istraga i da se kri­ bilo naše produktivne sile i stvorilo me­ vac kazni, a ministru unutrašnjih du nama mnogobrojan socijalni, politič­ djela primjećuje da s njegovim odgo­ ki i ekonomski proletarijat, koji bi bio vorom ii c može biti sasvim za­ na štetu naroda i države. dovoljan i traži da se što prije -utvr­ Kako god bilo, mi ne ćemo nikada di ko je dao naređenje za upotrebu va­ priznati da je naše pravo vlasništva na trenog oružja. Ako se pravi krivac ne zemlje pod kmetom nešto drugo, nešto bi mogao pronaći, skupština će bi­ manje i nešto slabije, nego što je do ti prinuđena, da uzme samog mini­ sada dc iurc i dc facto bilo. Isto tako stra na odgovornost. Po tom skupština nećemo nikada pristati da nam se mje­ prelazi na dnevni red. sto pravedne odštete udijeli neka vrst Interesantna pojava, kad sc uvaži da milostinje (sadake). Kad bi nam se na­ je g. Pribićević počeo — čitati svo­ nosila samo materijalna šteta, mnogi bi je odgovore i kad ni »demokrata« nije je od nas pretrpio i otmenom rezigna­ sasvim zadovoljan odgovorom svog cijom prebolio. Ali po srijedi su još i stranačkog šefa. druge vrijednosti, vrijednosti idealnog značenja, kao n. pr. ravnopravnost, рга- I »Oberdetektlv«. »Jedan od vođa de­ mokratske stranke« poštovani gospodin vna sigurnost i t. d., kojih se nećemo ni­ profesor Hakija Hadžić doživio je novu kada odreći, jer bez njih ne možemo zadovoljštinu time, što jc njegov stric živjeli. Osman Nuri ef. Hadžić od okružnika aNurtiđln beg Azabagić, vanzirao za inšpektora u ministarstvu predsjednik »Ud. z. p. B. i H.« policije. Tamo-amo, Osman efendija opet na staro mjesto: u crni kabinet. Iskrena čestitanja !... Bilješke. A, tako je to? U broju od 23. o. mj. donosi »Srpska Riječ« noticu pod na­ slovom »Hakija Hadžić«, u kojoj izme­ đu ostalog stoje i ovi stavovi: »Ističe­ mo, da jc ovaj isti prof. Hakija Hađžić danas jedan od vođa demokratske stran­ ke i desna ruka Dušana Vaslljevlća«. Sad tek razumijemo zašto se ovaj tip drži na površini i zašto Šćepan Mali nije ni mukajet, što se proti ovom trovaču Proglašivanje mrtvim. limvalija dođe na upravu vilajeta, gnja­ vi, tlači, guli, pljačka, progoni, vješa, zatvara; svak stenje pod zulumom, eh... i to jc suđeno, Bog ga je spremio; božiji musibet. pa se ništa protiv njega ne poduzima. I tako dalje. s 1 e. Došao Kristof Kolumbo, otkrio Ameriku i time ljudskom razumu otvorio širi vidokrug. Došao je Kopernik, doka­ zao da je zemlja okrugla i da se kreće oko sunca kao neznatno i sićušno tjelešce u svemiru. Došlo je prevađanje grč­ kih djela na evropske jezike, što jc po­ nukalo ljude da istražuju prirodu i pro­ učavaju ljudsko društvo u njegovoj pro­ šlosti i sadašnjosti Došao napokon Gutenberg, usavršiv tiskanje knjiga i osi­ gurao umnožavanje znanstvenih djela, te time olakšao pismenost u javnosti. To je sve doprinijelo da je Evropa napirstila stare nazore o svijetu i ljudi do­ šli đo uvjerenja, da je čovječija sreća i nesreća u njegovim rukama, da u sve­ mu, Štogod biva u svijetu, vlada stroga uzročnost, da je sve podvrgnuto pri­ rodnim zakonima, da svaki uzrok ima svoju pošljedicu, da svaka pošljodica, slijedi iz nekog uzroka, pa da prema tomu mi možemo utjecati na uzrok i tako proizvesti onakti pošljedicu. kakva nama treba i koristi. Pod ovim utjecajem pogubnih misli i nazora o čovjeku i svijetu u svakoj su islamskoj zemlji nastale razne' predra­ sude i običaji, koji su se tako uvrije­ žile da su postali sastavnim dijelom same vjere. U Maroku, na primjer, svak mora imati bijelo oko glave, biti golih gnjata, imati na nogama žute papuče i cijelo tijelo omotati bijelim bezom. Ko bi pokušao da unese kakvu promjenu u nošnji, odmah je izvrgnut osudi da je prekršio vjeru. Nikakvih reformi, nikak-. vih novotarija, sve mora ostati pri sta­ rom. Krivi nazori o svijetu, utaloženi i nepromljcnljivi običaji uzrok su da smo ostali ondje, gdje je Evropa bila prije 400 godina. Evropa se je prenula za to. jer je došao jedan Lnter, koji je podvrgao kritici sve što je u vjeru unešeno, a ne spada vjeri, koji jc uzdrmao ljudske mozgove i n a t j e r a o ih da — m i- Piše: Ali Riza Proho, vrh. šeriat sudac. Nije dosta ako drugovi povrativši se iz vojništva pričaju, da je N, N. umro, pogino; pa da rodbina ili muhtar odu kadiji i jednostavno prijave smrt. Na ovaku prjavu kadija ne smije sastaviti smrtovnicu iz dva razloga: jedno, što se Iz ovoga svega slijedi da mi imamo slobodnu volju, i ako jc upotrijebimo onako kako treba, t. j. ako se latimo o­ Broj 49 BpQj smrtovnica sa prijaviteljima može sa­ staviti samo za one osobe koje su umrlo u području suda, koji ima sastaviti smr­ tovnicu, a drugo Što prijava dokle god se ne podkrijepi sa hukjumom može biti kako istinita, tako i lažha, a smrtovnica je izvješće o smrti, pa se ne može izvje­ šćivati o nječem što sc pod sigurno nezna. Ovakih slučajeva jc najviše, dok rijetko da tko zatraži povedenje postup­ ka, da ishodi osudu o zakonitoj smrti mcfkuda. Mnoge kadije za to što ne zna­ ju prave svrhe i smisla smrtovnice više puta pogrešuju pri sastavljanju istih, ili ih sastavljaju i u onom slučaju, u kome nebi smjeli. Smrtovnica je jedna uredo­ vna isprava, u kojoj su ubilježeni svi podatci, koji će utjecati na dalnje sud­ bene korake iza umrle osobe. Smrt te osobe mora biti unaprijed poznata, ne dvojbena. Za to je i određeno, da sc smrtovnica sastavlja po onoj vlasti u čijom području je umrla ta osoba. Kada sc prijavi kadiji nečija smrt, ako se ka­ že, da je umrla ta osoba u području toga šeriat. suda, onda će kadija mirne duše primiti tu prijavu za istinu i preći sastavu smrtovnice, jer kome bi došlo u glavu da za nekog koji je u istom mje­ stu prijavi da umro, kad bi se ta laž za jedan čas odkrila. Drugo je ako prija­ vitelji kažu, da je umro izvan područja senatskog suda. Tada kadija nemože odmah preći na sastav smrtovnice, ne­ go će gledati spada li mjesto smrtini gra­ nice Bosne i Hercegovine ili je izvan naše pokrajine. Ako je to mjesto u gra­ nicama ovih zemalja, može kadija na tu prijavu zatražiti s/lužbeno smrtrvnicu od šeriat. suda u čijem području se veli da jc umrla ta osoba i kad dobije tu smrtovnicu može bez dalnjeg ispitiva­ nja -o smrti povesti ostavinski postu­ pak, ako je za to nadležan. , A ako je mjesto navodne -smrti izvan granica ovih zemalja, ne može šeriatski sud primiti takve pnijave za podlogu kakvog uredovanja, nego će uputiti stranku šta treba da radi prema pri­ mjerima, koji će sc dolje navesti. Uzmimo slučaj, da žena prijavljuje kod šeriat suda, da joj je muž umro kao vojnik u zarobljeništvu u Sibiriji, jer da su to pričali vojnici, koji su se kućama povratili. Njezin muž nema ni­ kakva imetka. Od prijavljivanja muže­ ve smrti lima jedinu svrhu, da joj se dozvoli, da se može za drugog vjenčati. Po srijedi daikle nije kakva dobit, reci­ mo našljedstvo ili mehr. U ovome slu­ čaju ne bi bilo moguće povesti postupak za isbati mevt, jer nema nikakva privatno-4)ravnog potraživanja izim da bi se fiksiralo kakvo potraživanje, te po­ veo prividni postupak. Prividni postu­ pak je dozvoljen samo u krajnoj nuždi, kad nema drugog izlaza, da se dođe do hukjuma. A kad se radi samo o dozvoli za vjenčanje žene za drugoga, onda ne­ ma nužde nikojem sudbenom postupku. Jasna je i nalazi se Skoro u svima muteber fikuhskim kjitabima mcs’ela, da se jc ženi halal za drugog vjenčati na­ kon iddeta, ako joj dvije osobe ili jed­ na pouzdana jave, da joj je muž umro ili poginuo. Šeriatski sud je doduše du­ žan ispitivati da li imaju ženitbene za­ preke (mevanii-šef-i). Kad se imamski ilmi-haber smatra mjerodavnom potvrdom, da udaji stanovite ženske nema ostalih šeriatskih zapreka, mora biti mjerodavno i kad se njime potvrdi, da je muž zaručnice umro i da jc njezin nih sredstava, koja dovode do dobrih posljedica, onda ćemo sebi osigurati sre­ tan život. Ako se unesrećimo nemamo nikoga kriviti osim sebe. Doduše ima i takih slučajeva, gdlje nam se dogodi sreća ili nesreća bez naše zasluge. Ali to biva samo onda kad ne možemo dje­ lovati na uzrok koji povlači sretnu ili nesretnu pošljedicu. U oblaku se sudari pozitivna i negativna električna struja i pukne grom; ako udari u našu kuću i obori je to mi nijesmo ni skrivili ni za­ služili, a nijesmo mogli utjecati na uda­ ranje groma, da zapriječimo pošljedicu obaranja kuće. Ali ako smo doznali uz­ rok, odakle potječe grom i postavili ži­ cu (gromobran), koja privlači struju, ipak je grom udario, ali smo zapriječili njegovo razorno djelovanje. Dakle nu­ žna su dva uvjeta: znati iz kojeg uz­ roka slijedi jedna posljedica, j moći u p 1 i v i« a t i na taj uzrok. Ima slučajeva gdje ml znamo za uz­ rok, ali nemamo moći da na nj upllvišemo i da zapriječimo nepovoljnu, a pro­ izvedemo povoljnu pošljedicu. Mi n. pr. znamo šta je uzrok padanju kiše i kru­ pe (leda): vodene pare kad dođu u hU- �Број 4» - Broj dddet istekao, jer biti pod tuđhn mkjahom Hi u iddetu i to je od mevanii ntkjaha, pa imam može potvrditi u ilmihaberu, d»a ne postoji ta zapreka. U takonl je slučaju dakle dovoljno, da žena ili zaručnik ili njihova rodbina, odvedu imamu, koji će izdati ilmi haber, one o,sobe, koje su pripovijedale da znaju, da je taj i taj umro; imam će ih saslušati, i ako se jc uvjerio, da govore istinu, potvrdiće u ilmi haberu — ne navodeći svjedoka — nego od sebe, da je zaista muž zaručnice prije na pr. 5 mjeseci, 1 godinu i t d. umro i da je njezin iddet izišao. i Pošto u formu!aru za ilmi habere, kojeg je izdao vrh. šerlatski -sud nije predviđena ova vrst potvrde, to se mo>že kao dodatak na istom ilmi- haberu ispod pisanog dodati još navedena po­ tvrda. I a se potvrda može pisati i na našem jeziku arapskim pismom, kojeg valjda zna svaki imam, koji izdaje ilmi habere, a glasiće po pnilici ovako: »Ujedno potvrđujem, da jc suprug gore navedene zaručnice N. N. prije 6 mje­ seci umro (poginuo) i da je iddet rečene zaručnice istekao«. Kadija, kome se podnese ovakav ilmi haber, može mirne duše bez dalnjeg is­ pitivanja, ako nema drugih zapreka obavKi vjenčanje među zaručnicima. 0vo hi bio najkraći put, da dođe do vjen­ čanja žene, koje je muž u svijetu umro. Ne treba nikakva sudbenog postupka, ni pozivanja svjedoka, niti pisanja za­ pisnika o iskazima svjedoka, a i svje­ doci ne bi dnagubili dolazeći pred šeriatski sud. Jedan senatski sudac, potaknut time, što se je u njegovu kotaru preudalo vi­ še vojničkih žena, kojih se muževi nijesu povratili kući, a koje radi toga, što se nc mogoše vjenčati, žive sa drugim | ljudima u konkubinatu, dao se sam po I sebi, bez predhodne molbe ili tužbe, na pozivanje i saslušavanje svjedoka o smrti muževa dotičnih žena, umjesto da je^ve te slučajeve konkubinata prijav­ ljivao kot uredu radi progona po na­ redbi zem. vlade o sprečavanju konku­ binata. Jer kad bi se takve osobe po­ čele oblasno progoniti, nema sumnje, da bi tražile načina za valjano vjenča­ nje. Nema dvojbe, da je tog šeriat. sta­ diju vodila dobra namjera, naime da kako tako uvede u put protušeriatski odnošaj takvih osoba, ali način, koji je odabrao nije ispravan. Ovdje se mora primjetiti, da nitko — oslanjajući se samo na to, što se je že­ na na temelju gore opisanog ilmi habe^ ra vjenčala za drugog — ne može tra­ žiti. da se provede ostavinska rasprava iza njena pređašnjeg muža. Potvrda ilmi habera o smrti nekog supruga, vri­ jedi samo za dozvolu vjenčanja njego­ ve žene, a nikako nc može biti podlo­ gom za ostavinsku raspravu. (Nastaviće se.) Prosvjeta i škola. Primjer. Dobar primjer starijih najbolje je i naj­ moćnije uzgojno sredstvo za moralni od­ goj mladeži. Primjer nuka čovjeka ne­ odoljivom nekom silom, da prilagođuje svoje misli tuđima, t. j. da ih naslje­ duje. Osobito se mladež i djeca povađaju za tuđim primjerima, jer nemaju još nikakovih načela, pa ili bez mnogo­ ga opiranja za to i vrše t. j. čine ono, što dne slojeve zraka, zgusnu se, pretvora se u kapljevito ili kruto stanje i onda padaju u obliku kiše ili krupe. Mi dakle znamo za taj uzrok, ali ne­ mamo moći, da na nj djelujemo, pa niti možemo proizvesti kišu ni aaptijećiti krupu. Mi u. pr. znamo da je suša uzrok, da nam povrće u bašči slabo rodi. Suša je uzrok, a neplodnost pošljedica. Ovdje možemo djelovati na uzrok pa ako nam je voda pri .ruci te zalijemo bašču, mo­ žemo prouzrokovati plodni rod. Mi zna­ mo šta je uzrok da pomrača sunce (mje­ sec, na svom putovanju dođe i prepri­ ječi se između zemlje i sunca), ali ne­ mamo moći da djelujemo na taj uzrok pa da zapriječimo pomrčinu sunca. Mi znamo šta je uzrok zemaljskom potre­ su, ali ne možemo djelovati na taj uz­ rok, te s toga ne možemo spriječiti po­ tres zemlje. Ali kad se vozimo na vodi u maloj lađi, a u njoj se nađe neko, ko drma s njom sad desno sad lijevo, znamo da je to drmanje uzrok, koji bi mogao uroditi posljedicom da panemo u vodu. Taj uzrok znamo i imamo moći da uplivišemo na nj i da tako zaprije­ ПРАВДА* — „PRAVDA1 vide, da drugi čine. Prema tome iskust­ kim i po hladnim krajevima velike Ru­ vo nas uči, da moralni odgoj najbolje i sije. No čim je oduševljenje u samog najlakše napreduje tamo, gdje su odgo­ Napoleona palo, čim im više nije pri­ jitelji ljudi od značaja i od kojih mladež mjerom prednjačiti mogao, vojska po­ nikakva rđava primjera vidjeti ne mo­ pusti i slava mu potamni. I koliko bi ta­ že, te koji dobrim svojim primjerom svi­ kovih velikih i važnih primjera navesti jetle pred svojim mladima. Dobar pri­ mogli. Starajmo se dakle i mi, da sebe mjer starijih mnogo više djeluje na srce što bolje i plemenitije uzgojimo i primje­ mladeži, nego najljepši savjeti i najuzvirom oduševimo našu mladež, da je se šenije nauke. Poglavari i starješine, ako ne uzmoramo pod svoju starost stidita, su dobrog vladanja, mogu i bez mnogih a ona opet da nas ne bude morala pro­ klinjati, kad već u grobu budemo. Po­ opomena, i bez velike nauke svu svoju žrtvovno sijmo za to jedro sjeme lju­ okolinu usrećiti, ali će je još više usre­ ćiti, ako su joj kadri davati, uz svoje bavi, značaja, poštenja i bratske sloge, moralno vladanje, još i mudre nauke i a nemilice trijebimo kukolj i drač, zlo­ savjete. Najljepši i najkorisniji savjet' bu, zavist, licumjerstvo i neslogu — moleći Svevišnjega, da nam podijeli ja­ njihov samo će onda dobrim plodom ukost, blagodat, mudrost i sreću, da što roditi kod mladeži i naroda, ako se ljudi skorije do obilne žetve dođemo. i mladež očigledno uvjere, da poglavari i starješine njihove životom svojim na­ »Narodna Sloboda«. uku potvrđuju. Roditelji, svakako kao Izaslanici svih pokrajinsikh učiteljskih prvi moralni odgojitelji mladeži, dužni saveza kraljevstva SHS sakupili su se su u svakom i najmanjem pogledu na­ u Beogradu u svrhu ujedinjenja u jednu stojati, da su moralnog vladanja, jer sva­ jedinstvenu organizaciji^ Prvi susret ka mana i svaki najmanji nedostatak braće, bio je zaista veličajan i ganutljiv. na njima se mnogo jače opaža, nego li Na glavnom sastanku u Beogradu i na­ na drugim IjucHma, iKad su roditelji stavku konferencije u Zagrebu konstasmjerni i umiljati, kad su pokorni Bož­ tovao se potpuni sklad u miljenju. Ras­ jem 1 zemaljskom zakonu, kad su u svom pravljalo se o raznim pitanjima, koja se životu trijezni, čisti, pošteni, istiniti i odnose na predstojeće reforme školstva. pravedni, to će sve ove'krasne vrline Ujedno je prihvaćen prosvjed u ime cje­ i djeca od njih primiti i one će im u na­ lokupnog jugoslavnskog učitcljstva pro­ rav prijeći. I učitelji i svećenici, kao tiv nepravednih zahtjeva Italije na našu Idrugi moralni odgojitelji mladeži iza narodnu teritoriju. Na koncu je prihva­ roditelja, dužni su da prednjače mlade­ ćena rezolucija kojom se svi dosadašnji ži svojim moralnim vladanjem, pa kad učiteljski savezi izjavljuju za potpuno to i djelom pokažu, tada su doista pravi stapanje u jedinstvenu organizaciju. Pro­ anđeli branitelji povjerene sebi mlade­ vedba ovoga zaključka povjerava se ži. Nm nije dosta, da samo roditelji, uči­ predstavništvu učiteljskog udruženja u telji i svećenici svojim životom prednja­ Srbiji, koje će dogovorno učiniti sve što če mladeži, ako im i jest to prva i naj­ treba za saziv općeg kongresa u Be­ svetija dužnost, kad su uvijek uz njih ogradu radi deSinitivnog odobrenja ove nego mladeži treba da prednjače i svi rezolucije. ljudi svakoga razreda i svake dobi, jer Beogradski đaci u Zagrebu. 16. jula samo tako ona će se najbolje odgojiti i dolazi u Zagreb 450 beogradskih đaka izobraziti, tc danas sutra poštena i ra­ sa svojim profesorima. Ovdje će bora­ dina postati. A da je to doista tako, slu­ viti 3 dana. U Zagrebu im spremaju sve­ že nam nebrojeni primjeri junaka i mu­ čan doček. čenika povijesti, koji su za volju ćudorednosti žrtvovali najmilije svoje do­ bro: blago i bogatstvo, sreću i zdrav­ lje, pa i sami život Čuli smo dakle, da je primjer najmoć­ (Nastavak). nije trzgojno sredstvo za moralni odgoj mladeži. On ih potiče, da čine djela, ko­ Pokušaj umorstva. 15. marta o. g. išao ja nc bi možda u svom životu nikada je sa bratićem Omerbeg Branković iz počinila. Znamo to iz mnogih primjera, šetića u Arnautoviće. Bratić mu je ra­ koje nam ih je dala živa priroda, ljudi nije otišao, a on je bio izostao kod svojih i povijest, a i danas vidimo, kako samo prijatelja. Idući iza ikjindije prema Arnaprimjer najbolje potiče i oduševljava utovićima. u polovici šume »Brczaka« na mladež za svaku stvar. Već i stari Rim­ jednom neko iza njega viknu dva puta: ljani čitali su i pripovjedač svojoj mla­ »Stoj!« On je dalje išao. Treći put drek­ deži o životu odličnih svojih pradjedo­ nu za njim: »Stoj, ili si poginuo!« Omer­ va, samo da ih što više potaknu i odu­ beg se okrenu i opazi jednog ševe na plemenita i uzorna djela. A ko da se nc sjeća još iz škole Aleksandra к Ovaj mu povičć, da od-, Velikog, koji se ugledao u primjer svoga loži oružje ili da će ga odmah ubiti. Ooca, koji je danomice osvajao sve, zem­ merbeg reče, za što da odbacuje oružje, lju za zemljom, te čeznući on za tijem, kad posjeduje dozvolu. Ovaj zavika: oduševljeno uskliknuo: »A što će meni »Odmah odbacuj o-ružje ili si poginuo, ostati da osvojim, kad je moj otac sko­ a ovamo ponesi legitimaciju!« Omerbeg ro već sve osvojio!« No on ga je i pušku ostavi i pode k njemu. Kad mu je pokazivao oružbi list i lovačku kartu, nadkrilio u tom. A ko nije Čitao, kako su oduševljeno, svi do jednoga, poginu­ 4 opazi kod ovog li spartanski mladići kod tcrmopilskog klanca, videći neustrašivi primjer svopoboja se za svoj život Kad ba, ga slavnog vode Leonide. A zar nije o- J jagi pregleda oružni list, bhci ga pred duševljenje vladalo i u francuskim voj­ Omcrbega na zemlju — jednako držeći nicima pnd slavnim i velikim Napolenaperenu pušku — i reče: »Uzmi ga onom 1. Zar nije primjer oduševljenog sad!« Omerbeg se sagnu i začu nad so­ Napolenona vodio ih u slavu i smrt, zar bom da klapnu horoz na pušci, a puška ne opali. Omerbeg viknu: »Šta to uradi, uijesu kao-pomamni samo na njegovu jednu -riječ bludi!' po pustarama afrič­ kumim te Bogom, zar me htijaše ubiti?« Pravda u Rogatici^ čimo zlu pošljedicu. Okupamo sc, iza­ đemo vlažni na polje i dobijemo nahladiL Drugi se put čuvamo tog uzroka i tako uklonimo pošljedicu. Dak propane na ispitu, tomu je uzrok ili njegova ograničenost ili njegova lijenost. Ako je uzrok glupost, onda on nema moći da djeluje na taj uzrok i da zapriječi pošljodicu, nu ako je uzrok lijenost onda inui moći da na nj upliviše. Staviti .pi­ tanje: A zašto jc neko glup, a neko na­ daren?« znači isto, što kad bi čovjek pitao: za što je neko plavih, a neko crnih očiju, ili zašto su Evropejci bijele, Afrikanci crne, a Kinezi žute kože, ili zašto je komunikacibno sredstvo u pti­ ce krila, u Čovjeka noge, u ribe peraje, ili zašto jc sredstvo obrane kod psa zu­ bi, kod mačke pandže, kod vola rogovi i t d. Sve skupa znači pitati se zatšo je ovaj svijet ovako stvoren. Čovjek niti je pozvan, niti je moćan, da rješava ova pitanja. Čovjek je tu da primi ovaj svi­ jet onako kakav jest. A kakav jest ovaj svijet? Ovaj svijet jest takav, da je u njemu sve štogod biva podvrgnuto pri­ rodnim zakonima, t. j. svaka prirodna pojava, svaki društveni događaj ima svoj uzrok. Ljudsk je zadaća, da istra­ žuje uzročnu vezu između različitih do­ gađaja i da upoznaju kakovom poslje­ dicom urodi jedan uzrok ili iz kog uz­ roka potječe jedna pošljedica. Pošto to upozna, onda je zadaća čovjeka pitati ima li moći da djeluje na taj uzrok i da modificira pošljedicu onako, kako će biti za njega korisnija. Ako ima tu moć, tre­ ba je upotrijebiti, ako nema, onda ćc sc podvrgnuti posljedici pa kakva ispala, jer se nc može uz vodu plivati, ni golih šaka od 3—4 oboružana napadača obra­ niti. Kad se ovo sve shvati onako, kako je •navedeno, ima li onda mjesta vjero­ vati u sudbinu? Drugim riječima: vlada li u ovoni sVijetu fatalizam? Ako sud­ bina znači: sve ono što oko nas biva, unaprijed je određeno a što jc unaprijed određeno ne trpi nikakve promjene; ako ta određenost unaprijed ima apsolutnu nepromjenjivost kao n. pr, vojnička za­ povijed, koja se pošto poto mora izvr­ šiti, ako ta sudbina znači da su sve pri­ rodne pojave, svi društveni događaji, svi privatni i javni poslovi unaprijed i to u detalje propisani kao n. pr. kad inži- Страва з Strana A on opet napne pušku i povika: »Do­ lje municiju!« Omer beg reče: »Šta ćeš ako Boga znadeš sa tim, vidiš da sam pošten čovjek i da imam dozvolu«. A on opet: »Dolje municiju ili si poginuo!« Omerbeg otkorači jedan korak do bori­ ća, a on prinese pušku Omerbe^ovim prsima i odape, ali srećom opet ga fišek prevari. Omer beg zapomaga: »Šta to radiš, ako Boga znaš, zar me baš hoćeš da ubiješ, da пЦ ostane Šestero siročadi?« Ovaj ga* umnhi za ruku jed­ nom rukom, a u drugoj napetu pušku i povede ga dalje u šumu i većn čestu. Omer beg: »Šta ćeš to, kumim te Bo­ gom, kud me vodiš?« On zavika: »Šuti, vodim te vojnicima!« Omerbeg, videći smrt očima, otrgne ruku i počne bje­ žati, a ovaj ga pristigne i htjedne uhva­ titi za uprtnjaču, ali se Omerbeg vrcne: 4 izmaknu. Bježeći zapne mu grm, a on posrne i spadne mu ahmedija. Dižući se prihvati ahmediju, osjeti udarac uvrh gla­ ve i glas puške. Krv ga oblije i baci ahrnediju na glavu te-zaviknu: »Što me ubi, da od Boga nađeš« Nastavi dalje bježati, ali potpuno iz­ nemogao, a u to pred njim zagrabi olo­ vo zemlju i travu, a ču se glas puške. Srećom zahvati sačma samo krajeve kaputa. Omerbeg se žurio svojoj pušci, a ubojica zavika: »Ne prihvaćaj za oru­ žje, ubiću te!« Treći put kad je viknuo, opsovao mu je mater. Omer beg prih­ vati svoju pušku, okrenu se, ali ubojice nema, sakrio se u grmlje. Otalen je po­ šao u selo Arnautoviće, odaklen su pošli čuvši pucanje, ali ne mogoše zlikovca naći. Prijavu je podnio odmah oružnicima u Sjeverskom, koji su odmah pcveli is­ tragu. Na 19. marta sjedio je u čitaonici kod prozora sa Hasanbegom Šahinpašićem i Sinanbcgom Brankovićem i opazi ces­ tom svoga ubojicu i reče ovoj dvojici: »Eno, ono je onaj moj katil! -< Prijaviše oružničkoj postaji u Roga­ tici, oružnici ga uhvate i dovedu u ka­ sarnu i rekoše Omcrbegu: »Mi ćemo to izvidjeti«. On je u Omerbegovoj pri­ sutnosti potegao nekakve legitimacije. Šta ga je kasnije kot. oružnički stražmeštar Ostojić ispitivao, ne zna se, sa­ mo je taj dan iza podne u 3 sahata sjeo zlikovac sa orf^Mfijaker i slobodno otišao u Mesiće za Sara­ jevo. Cim se to vidjelo, otišao je predsjed­ nik naše organizacije Hasanbeg Šahinpašić i gradonačelnik H. Ahmetbeg Buk­ vica u žandariju i pitali g. Ostojića. ka­ kav jc to način, da se ubojica pušta, a on reče: »On je dokazao, da je poslom došao iz Sarajeva i da jc Srbijanac«, a ovi mu odvratiše: »Molimo Vas, on nije Srbijanac, nego naš seljak м » ufj'kć i zove se Milisav Lugonja iz Sjeverska i bio jc kod kuće na dopustu. A to je žalosno, da ga nijeste pitali ni za ime«. Otalen su otišli mjes­ nom komandantu i kazali mu sve po­ tanko, a komandant je odmah telefonski naredio straži u Mesićima, da ga natrag doprate. Tako je i bilo. Sjutradan po­ zvan je Omerbeg mjesnoj komandi. S, eri At« patrola iz Sjcvcrskog našla je kod nje­ gove kuće dvocijevku. nir napravi plan jedne kuće, pa u deta­ lje predvidi i propiše sve što se ima raditi, pa onda u tančine izvodi svoj plan ne mijenjajući' ni za dlaku ništa od onoga, što je unaprijed planirao; ako ta sudbina znači kategorično i ukoče­ no vršenje ili bivanje svih događaja, ko­ ji sc vrše po unaprijed određenom pla­ nu i koji se ne daju ni promjeniti ni za­ priječiti, ni požuriti ni odgoditi, onda tu nema mjesta slobodnoj volji čovjeka i prema tome čovjek nije odgovoran za svoja djela. Ali pošto znamo, da je čo­ vjek ođgovvoran za svoja djela, pošto se čuva da ne ponovi pogrešku koju je jednom počinio, pošto njegova sreća i napredak ovisi o njegovu znanju i radu, a nesreća i propast o neznanju i nera­ du; pošto može da predvidi šta će se dogoditi ako se lati nekog posla; pošto ima razum, da bira između dobra i zla; pošto ima neku moć, da osigura dobro i da zapriječi zlo; pošto je ljudska ener­ gija stvorila ovolike kulturne tekovine, onda tu nema mjesta slijepoj i ukoče­ noj sudbini, nego treba vjerovati da čo­ vjek posjeduje slobodnu volju. To je on­ da deferminizam, a ne fatalizam. Vs. �.PRAVDA- — »НРАВДА* Ovih dana opet se vratio na »dopust«. Oružnička patrola iz Borike tragajući za napadačima na Muinina Džanku, kome je nepoznata »patrola« jednu noć odni­ jela dvocijevku i revolver, nabasala je u kući na Milisava kod koga nađoše i oteti Muminov revolver (a prije su našli dvocijevku), uhvatiše njega i njegova brata. Obojica priznadoše, da su oni di­ gli od Džanke pušku i revolver i još ukrali 10 ovaca (lice su bili nagarili). Sad se nalazi u zatvoru, a brat mu м • 39 .) Isti je Milisav Lugonja sa trojicom svojih drugova usred grada 18. marta napao na fijaker djece Suljage Vaizovića, u kome su se vozile dvije kćeri SuIjagine i rođak im u Sarajevo, i na silu htjeo, da s njima sjede u fijaker. Pi'egled. Plebiscit Rijeke. »Journal des Debats« donosi, da je jugoslavenska delegacija predala predsjedniku Wilsonu 17 listo­ va, na kojim se nalazi plebiscit grada Rijeke. Silo za ognjilo. Pešto Nijemci nisu is­ punili uvjete primirja i pošto zlo postu­ paju sa našm intemircima, to je slovenačka vlada zaključila, da se* Nijemci ne puste iz interniranja. Crnogorski memorandum. »Temps« javlja, da su zastupnici crnogorskih skupština predali konferenciji mira dva memoranduma. U jednom izjavljuju da Crnogorci, kao grana srpskog naroda, bijahu uvijek pristalice ujedinjenja sa svojom braćom iz Srbije i ostalom bra­ ćom Srbima, Hrvatima i Slovencima. Izjavljuju, da je položaj kralja Nikole postao nemoguć radi njegovog ponaša­ nja, a pogotovo radi toga, što u najno­ vije doba potpomaže neprijatelje Jugo­ slavije. U drugom memorandumu izno­ si se da država traži dolinu Drima i grad Skadar na temelju ekonomskih, ge­ ografskih i historijskih prava. Novo ministarstvo u Njemačkoj. No­ vo ministarstvo sastavljeno je isključi­ vo od socijalista većine i centruma. No­ vim ministrom predsjednikom imenovan je dr. Bauer, ministrom inostranih djela Miler, ministar vojni ostaje Noske, mi­ nistar podpredsjednik i ministar finansija Frzberger. Narodna skupština sas­ taje se danas po podne te će po svoj prir lid naložiti vladi, da potpiše ugovor o miru. Ugovor će potpisati nova delega­ cija. Sada je buknula kriza u Pruskoj pokrajinskoj vladi. Iz ministarstva istupiće neki ministri, jer se protive potpi­ su ugovora o miru. \ Njemačka se pokorava. U Kopenha­ gen je stigao telegram iz Weimara, da je njemačka narodna skupština odlučila sa 257 protiv 136 glasova, da će pot­ pisati mirovni ugovor. Iz Ziriha javljaju, da je privremeni predsjednik njemačke delegacije u Versailiesu von Hamel primio od nove vla­ de punomoć, da primi odgovor antante Njemačkoj. Privremeni predjednik njemačke de­ legacije von Hamel, koji je primio od njemačke vlade punomoći u redu, tra; Čio je jfismeho* od konferencije, da pro­ dulji Njemačkoj ro£ za 48 sati: Na "to mu je Cldm^nceau Is^rAf alijlraca od­ govorio, da je primio mjegovo ^ršmo i | da ne pristaje na produljenje roka. Nova je njemačka vlada u nedjelju na 1 veće predala mirovnoj konferenciji je­ dno dugo pismo, u kome izjavljuje, da je pripravna potpisati ugovor o rniru, ali uz rezervu i uz koncesije, koje se odnose na odgoyomost i na sankcije. Na to se isto veće sastalo vijeće Če­ tvorice, pa je odlučilo Šta će odgovoriti i poslalo njemačkoj vladi ovu notu: »Antantske države ne mogu prihvatiti ni priznati nikakovih modifikacija ili re­ zerva, već moraju tražiti od Njemačke, da dade čistu i bistru izjavu, da je volj­ na potpisati i prihvatiti ugovor o miru bez rezerva. One će držati Njemačku odgovornom za vršenje ugovora u svim utanačenjima«. »Joairnal de Geneve« primio je tele­ gram iz Berlina, datiran 23. juna, gdje se veli, da je narodna skupština u Weimaru naredila von Hamelu, d a o d m a h potpiše mir. Nijemci potapaju brodove. Posada njemačke flote u Engleskoj potopila je 41 ratni brod, a osim toga nasukala jc na kraj 18 razarača. UapŠen je njemački admiral i 1.800 njemačkih oficira i mo­ maka. Većinu brodova njemačke flote, koja Odgovorni urednik: M. Sudžuka. je internirana u Škotskoj, potopila je sa­ ma njemačka posada, povrijedivši na taj način uvjete primirja. Sada leži u mor­ skim dubinama 9 linijskih brodova, 13 krstaša i 27 razarača. Austrija ne će mira. Državni kance­ lar dr. Renner poslao je Clemenccau-uzapisnik sjednice njemačko-uustrijske narodne skupštine, koja je otklonila potpis ugovora o miru. Zapisniku je priloženo pismo, u kojem se na koncu apelira na velike sile, da donesu pra­ vednu odluku. Trebalo bi im poslati pjanog Karla ... Talijanska delegacija na konferenciji mira sastojaće se od Tiitonija, Marconija i kneza Scialoje. Italija demantuje. Talijanski službeni Presbiro demantuje sve glasove o to­ božnjim saradnjama Italije sa Madžari­ ma i Bugarima. Zašto je odstupila tal. vlada? Talijan­ ski listovi komentarišu pad talijanskog kabineta i saopćuju, da je kabinet pao u nemilost radi pitanja vanjske po­ litike. Nova vlada u Rumunjskoj. Novi mi­ nistar predsjednik Maniu izjavio je da se je bdstup Bratiania očekivao već dulje vremena. Odstup se nije dogodio radi pitanja Banata, kako su to većinom držali. Nova vlada obrazovaće se od sviju stranaka. U prvom redu riješice ag­ rarnu reformu, a onda dolazi pitanje iz­ borne reforme, koje se imade riješiti na najširoj demokratskoj podlozi. U Rumunjskoj izaziva veliko ogorče­ nje intencija savezničkih velevlasti, da se Rumunjskoj u ime ratne otštete is­ plati imovinom njemačkih podanika. Ti­ me bi Rumunjska bila silno prikraćena, jer je većina njemačkog kapitala zgod­ no investirana. Slovenska solidarnost Vlada za Slo­ veniju izdaće poziv za uspostavu i prod.uljenje Uzajamnosti između ruskog i drugih slovenskih naroda. U svim će se većim mjestima organizovati odbori, koji će raditi u ovom pravcu. Amerika za Rusiju. Kongres američ­ kog radničkog saveza otklonio je ruski sovjetski državni oblik i ne dozvoljava da se ukine sloboda Rusije. Ratni izdaci ruskih boljševika. »Echo de Pariš« izvodi, da je ruska sovjetska vlada za prvo polugodište ove godine potrošila samo za potrebe vojske 12 mi­ lijardi, dok ukupni deficit iznosi 30 mi­ lijardi. Nekoliko boljševičkih banda pokuša­ lo je da ovih dana pređe preko Dnjestra, ali su ih rumunjske čete sasvim uništile. Policija je ušla u trag nekim novim boljševičkim organizacijama. Vo­ đe su tih organizacija pohvatane i pre­ dane ratnom sudu. > Domaće vijesti. U znaku slobode. Pod ovim naslovom donosi »Srp. Riječ« ovaj dopis iz Bu­ gojna: »Nije prvi put, da se našem rzu d obrazy udara u oči. Mi muslimani u dv^me rtfještu r rezTgnaoijom trpjesmo ispade podgovOfene i pijane ruljč. -Pa strpljenju bi kraj, jer se ovo ponavlja, već po treći put. Po noći se napadaju naši domovi, straše naša djeca, šta više provaljuje se u kuće. I vlast zamahne da ureduje i zastaje. Dom Ibrahima Sulejmanpašića, pa Fahrudinbega Demirovića okaljan je psovkama grdnim iza­ zivanjima već nekoliko puta. I gotovo uvijek iste individue: Pijanice i propa­ lice. (5 redaka zaplijenjeno.) Napadači su poznati, prijavljeni, zatvoreni i od­ mah na intervenciju čuvenog suca Grgurića pušteni iz zatvora, koji je svo­ jom čašću garantovao, da su to ugledni ljudi. Napominjemo da je je jedan od na­ padača notorna pijanica i razbijač, dru­ gi čuven opasan tip i za najopasnije zlikovce, a kamo li za poštene ljude, kažnjavan u bezbroj puta policijski, treći je ležao u Zenici nekoliko godina za ubijstvo. Vlada bi trebala i treba, da naredi tamošnjim »gromovnicima* (2 reda zaplijenjeno), a pogotovo kad zna da su to vazda bili mirni i dobri građani naši. Ovakvi slučajevi prevršuju svako strp­ ljenje i mi ćemo preduzetl kužne korake na višem mjestu, ako se tome provociranju i sramoćenju ne stane na put. Dakle, gospodo! Javna blagodarnosL Mjesni odbor »Jug. Muslimanske Organizacije« u Nevesinju smatra osobitom svojom dužnosti, da u ime svih muslimana grada i kotara putem javnosti zahvali musli- , i Bfoi 49 Број I /manskom zanatlijskom društvu »Ittihadu« u Mostaru, koje je prvo pružilo mai ferijalnu pripomoć našim opljačkanima, što su ostali -u velikoj bijedi i nevolji, i darovavši im svotu od 12.000 K. zato odbor apelira na svu jugoslar vensku braću bez razlike vjere i plcmcna. na sva naša društva, organizacije i t. d., da se ugledaju u plemenitu susret1 Ij.vost »Ittihada«, te da tako i oni poi mognu svojoj nastradaloj braći. U Nevesinju dne 13. juna 1919. Tajnik: Predsjednik: ! Hajrović Redžeb. u. z. Šaćir Kazarić. jača; seljaci su se vozili, kako još i da­ nas od svojih udaljenih dvorova u svo­ jini prekrasnim šarolikim vozilima samo za tu svrhu ureden/ima — do crkve; poslije propovijedi ostali su zajedno i pili do mile volje rakiju, koju su sobom donijeli ili im je župnik darovao. Žene su zajedno jednako pile. Zakonski propisi, kuji su u Švedskoj uvedeni, da se uživanje rakije smanji lili nekoji propisi, da se uveća — protegnuti su također i na Finsku. Pučanstvo se upoznalo sa švedskim krunskim monopolom stvore­ nim po kralju Gustavu III. sa svim nje­ govim manama, prema kojemu je u iza toga slijedećoj reakcionoj periodi bilo i Plemenito djelo. Ne mogu a da pred dozvoljeno neograničeno pečenje rakije, I javnost ne iznesem vrijedno i plemenito U god. 1809. priznao je svečano ruski j djelo »Kluba islamske omladine« u Ma­ car Aleksandar I. finska prava i ovla­ glaju, koji je svojim nastojanjem saku­ stio zemaljski sabor, da u unutrašnjoj pio primjernu svoticu novca sa preko upravi sam odlučuje. No pošto su se on 2 q zahire i porazdijelio je među grad­ i njegovi nasljednici bojali utjecaja na­ sku sirotinju, čime joj jc oblakšao ove rodnih poslanika na njihova prava, nije mubareć postne dane.. sazvati sabor sve do god. 1863. tako, da Fukara će se vazda zahvalno sjećati je zakonodavstvo o uživanju alkohola ovog dana, a Svevišnji će nagraditi sve ostalo preko 50 godina nepromijenjeno. one, koji su ovo nastojanje ma kako Budući da je g. 1809. seljacima bilo pomogli. Ed. T. dano pravo pečenja rakije, to im se mo­ Deputacija naših željezničara. U Beo­ ralo i dalje dopustiti unatoč velikom zlu, grad jc stigla deputacija željezničara iz koje je uslijed toga nastalo. Tomu zlu Bosne, koje je primio ministar Vulović. nastojalo se predusresti što većim po­ Deputacija mu je predala spomenicu. rezima; no pokazalo se ipak, da nikaMinistar je obećao, da će molbu željez­ kovi zakonski propisi ne pomažu. Vlada ničara radi premještenja u Hrvatsku i je pokušala skratiti i vrijeme u kojem Vojvodinu po mogućnosti uvažiti, u ko­ bijaše dozvoljeno peći rakiju. Za vrije­ liko to dozvoljavaju interesi službe. — me velike skupoće zabranila je vlada (Presbiro.) uopće peći rakiju, da se sve žito ne uBosanski željezničari priređuju u ne­ potrijebi za rakiju. Postupalo se svom djelju dne 6. jula o. g. veliku pučku za­ strogošću protiv pijanaca i izvršivanje bavu na Ilidži. Zabavi će sudjelovati i gostiončarskog obrta bilo je u mnogom neka pjevačka društva, pa Sokoli. Čist ograničeno. Ali ipak bez promjene u dobitak namijenjen je potpornom fon­ zakonodavstvu _nije se moglo postići du Udruženja željezničkih službenik^ zadovoljavajućih rezultata. 1 tako su se S. H. S.«. Ima Izgleda, da će Sarajlije morali god. 1863. prigodom sakupljenog u velikom broju, da učestvuju tom tesabora dapače i zastupnici seljaštva uferiću željezničara na Ilidži. vjeriti, da se sa sistemom vlastitih pe­ cara mora prestati; četiri staleža stvo­ rili su zakon, da vlastito pečenje rakije mora posvema prestati tako, da je taj zakon bio temeljem i današnjem zako­ Borba protiv alkohola u Finskoj. nodavstvu o pečenju rakije. Naglašujem 1910 . bilo je u Finskoj samo 21.500 tu činjenicu, da je pravi rat protiv alko­ analfabeta. Od toga otpada na sljedbe­ hola kako u Finskoj tako u Švedskoj i nike ortodoksne ruske crkve 19.321; to Norveškoj tek počeo kada je zabranje­ su dakle ili Rusi ili Finci pod ruskim no slobodno pečenje rakije. U Švicar­ utjecajem. skoj iskusili smo isto. Tako dugo, dok Politički su odnosi Finske poznati. se seljacima dopušta da svoje plodove Nakon toga što je zemlja stoljeća pri­ slobodno peku, tako dugo ostaje naš mo­ padala Švedima i tako reći bila švedska nopol alkohola jedan nesmisao i ne mo­ predstraža protiv Rusije, došlo je god. že limati nikakvi protualkoholni utjecaj. 1808. do odlučnog poraza švedskog oružja. I ovaj junački otpor hrabrih Fi­ naca opjevan po Runebergu bio je uza­ ludan. Na zemaljskom saboru u Borgaaa 1809. priznaje car svečano finski Sa nogometne utakmice. U nedjelju 22. o. mj. igrao je »Hrvatski športski ustav; zemlja nije bila isključivo ruska klub« sa »Muslimanskim športskim klu­ provincija, nego je imalo pravo samo­ određenja za sve ono što se ticalo nje­ bom« nogometnu utakmicu na igralištu zine unutrašnje uprave. Ruski su carevi prvoga u Kovačićima. Rezultat 3 : 1 u korist »H. Š. K.«. Ovo je prva utak­ kroz čitavo prošlo stoljeće .poštivali ugovor načinjen god. 1809. unatoč neko­ mica ove godine, kod koje se nije moglo jim pokušajima za rusificiranje zemlje. opaziti ni s jedne, ni s druge strane ni­ Naprotiv toga nije sazvan finski sabor kakve surovosti i nekorektnosti. Radi kroz dulje vrijeme. Istom god. 1863. mo­ lošeg vremena bilo je igranje oteščano, a jedanput je i prekidano. I ako je »M. gao se je po prijašnjem švedskom uŠ. K.« jedan od najmlađih Športskih stavu sakupljeni sabor ponovno sastati u kojem su osobito bila zastupana če­ klubova sarajevskih, pokazao je za tiri staleža: plemstvo, svećenstvo, gra­ kratko vrijeme prilično dobar napre­ dak. S toga se ovaj rezultat za »M. Š. đanstvo i seljaštvo. Poslije ruske revo­ lucije od god. 1905. doživjele su stare K.« može smatrati povoljnim tim više, što je jedan od najvremijih igrača radi finske .uredbe znatne promjene. Mjesto sabora sa četiri staleža uvedena je jed­ bolesti bio odsutan. na jedina na temelju općeg izbornog prava izabrana komora. Izborno pravo bude protegnuto i na žene, koje u Fin­ skoj ne samo mogu glasovati, nego biti i birane. Gradska aphovizacija Sarajevo.__ Ali zemlja od tih novih demokratskih uredaba nije imala nikakove koristi, jer NABAVA BRAŠNA. jc odmah nakon revolucije 1905. u Ru­ Potpisanoj aprovizaciji treba oko 50 siji nastalo reaktivno doba, gdje su sta­ vagona sortiranog pšeničnog i isto to­ re finske sloboštine postepeno i sisteliko kukuruznog brašna ili oko 100 va­ ■ ' iski bile ukidane. gona samoga pšenčnog sortiranog braš­ Mali se narod morao pokoriti, jer je na sa liferovanjem u partijama po 12 bio bez moći i oružja, ^ato je razumlji­ vagona sedmično počevši od 20. jula vo, da jc posljednja (najnovija) ruska o. god. revolucija s veseljem pozdravljena i da Interesenti neka izvole podnijeti svo­ čitava sadašnja politika Finske ide za je ponude najduže do 2. jula o. g. Grad­ tim, da se potpuno odcijepi od Rusije. skoj aprovizaciji u Sarajevu. Da vidimo historiČki razvitak borbe protiv alkoholizma u Finskoj. Do god. 1809. je historija Finske, — jer je bila švedska provincija i na području alkohon-zrm i Svechkom ti u<koj vezi. soljdno zidana, u Muslimanskom dije­ U 16. stoljeću je rakija uvezena u zem­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ lju i nadvladala je običajno piće pivo i medicu. Pijanstvo je preuzelo mah. Pr­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ vaci i odličnici prednjačili su zločestim lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom primjerom; povjesničari pričaju o pijabaštom, vodovod i električna rasvjeta. čama ,u kojima su biskupi, vladini na^ Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, mjesnici i drugi odličnici Igrali glavnu Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 4-5 ulogu. Nedjelja bijaše određeni dan pl- Zdravlje. Šport O G I AS I: : • ■ 1 , > ( Prodaje se kuća!!! | ’ I I ; . I Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/243b63f13c0058476b75dc12987da396.pdf 0000c62f4eadd561e5ff04ad241eeb25 PDF Text Text POUKA ZA NAROD Prilog 49. broju „Pravde", glasila Jugoslav. Muslimanske Organizacije. Вг. 4. U Sarajevu 27. Ramazana 1337. (26. juna 1919.) Radosni dani. Sveti Ramazanski dani prolaze. Provedosmo ih u ibadetu, moleći dragoga Allaha, da nam farz kabul učini. Amin! bada nam dolazi naš mubareć Bajram. T dosada* smo Ramazan postili i Bajram dočekivali. Naši starci još dobro pamte ona stara vremena, kada ве bijaše ovakih burnih dana i velikih briga za svagdanji opstanak. Naša zrelija omladina još će bolje zapamtiti „švabin vakat", kada se — ko mladost — ne brinusmo toliko o samome sebi, dadosmo se bujici novoga vremena bez zrelijeg razmišljanja i ozbiljna napredna rada. U tom nam je švabinom vaktu došla i mnoga bolest, koja truje naše tijelo i nasu dušu, donesen nam je mnogi zao običaj, koji mi bez imalo promiSjaja prihvatismo objeručke i okužismo se i zatrorasmo. A na to dođe nesretni rat, koji zamuti čitav svijet, a i naS povede sobom u kahar, patnje i muke. Zaista je rat mora, koja mori i staro i mlado i muško i žensko. Rastaviše nam mnogog sina od oca i majke, mnogoga oca — hranitelja od svoje kuće, od svoje nejake dječice. Tako nas je rastavljene dušmanin gonio daleko, vrlo daleko, gdje nikad nijesmo ni u snu mislili, da ćemo se po tuđim neznanim zemljama prebijati od nemila do nedraga. I to sve onamo gdje topovi riču, šrapnele i granate pucaju, onamo gdje se naša nevina krv proljevaše kao na kasapnici. A kakvo nas je još veliko zlo klalo ovdje u mirnoj kući! Odnesoše nam i iscijediše eve, što imadosmo. A ti se, brate, pitaše za koga ja ovo patim, za što ovo ja srcem u ljuti boj, u smrt?. .. Muslime, težaČe, brate, gore glavu! Ne kloni dušom! Dragi će Bog dati, pa nam neće to sve biti uzalud. Evo dočekasmo dano, koji se zbilja mukom, znojem i teškim pregaranjem izvojevaju. I drugi narodi koji danas slave slobodu i mir svoje rođene zemlje, svoje domovine, pregaraše i vojevaše godinama i godinama, dok dočekaše oslobođenje ispod tuđega, teškog jarma. I mi smo dočekali evo oslobođenje svoje domovine. Imamo svoju vlastita državu, u kojoj se čuje samo naša materinska riječ, u kojoj će se čuti i tvoj glas. Jest, i ti si za nju vojevao i ti si za nju krv proljevao i ti si mnogo pregarao. Ovaj nam Bajram dolazi kao prvi dan ljepše nade u bu­ dućnost. Daj Bože, da nam bude sretan i hajirli! Daj Bože, da nam omili ova naša stara djedovska zemlja, ovaj lijepi slatki kućni prag. Da nam, čestiti težače, tvoj sjajni plug u našoj oslo­ bođenoj zemlji zasije zrno, koje će nam donijeti lijep berićet, slatki naš hljeb, da nas u miru i rahatluku hrani i oda zla brani. U takoj misli, u takoj nadi, želeći od dragoga Boga, stištemo ti, brate, desnicu ruku i od svega ti srca kličemo: „Bajrami šerif mubarek olsun!“ Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. God. I. Šta je Muhamed Alejhi­ selam govorio o nauci. 1. E1 ilmu faridatum ala kj u 11 i m u s 1 i m i n ve muslimet i n«, — a to se u našem jeziku veli: »Učiti je farz svakom muslimanu i sva­ koj muslimanki«. A šta je to reći farz? Farz je Božija zapovijed, koju treba svaki musliman i muslimanka da dobro saslušaju i da rade onako, kako dragi Bog zapovijeda. Ali šta smo dužni naučiti mi musli­ mani i muslimanke? Mi smo dužni na­ učiti sve ono, što nam treba da umije­ mo i mognemo izvršiti, što je dragi Bog nama zapovjedio, a naš nam pej­ gamber vruće preporučio, kao što je dijeljenje, namaz, lijepo vladanje, post, čistoća, rad (zanat, posao), zećat i dru­ go sve što je korisno insanu, da živi kao musliman ili muslimanka. Pa kao Što se drvo dok je mlado sa­ vija i kalemi na koji hoćeš kalem, tako se isto i insan uči u mladosti. Mi smo roditelji (otac i mati) dužni slati svoju djecu na nauke, da uče, da svoju dušu naukom oplemene, da ne ostanu džahilt i nijemi ko hajvan. Za tu ćemo duž­ nost i dragom Bogu odgovarati, pa blago li se onom roditelju, koji svijetla obraza dođe pred Boga, velikog suca sviju nas. 2. »Utlubul ilme ve lev bis — sin!« — a to se kaže na našem je­ ziku: »Traži nauku pa makar u Kini (Činu). Kina je zemlja daleko od Meke, gdje je Muhamed Alejhiselam živio. Ki­ nezi većinom nijesu ni 'muslimani ni kršćani (hrišćani), niti vjeruju jedinoga Boga«. Tom je rečenicom Muhamed Alejhiselam htio reći narodu: Tražite nauku, učite pa makar to bilo daleko od svoje kuće (ako nemate prilike kod kuće); poslušajte korisnu nauku makar i od onoga, koji nije musliman (ako ne­ ma u tvojoj blizini muslimana), da te nauči: uči svaku nauku, koja ti korist! a od nje nema štete ili na ovom ili na onom svijetu. A šta ćemo mi danas sebi reći? Jesu li naši stariji udovoljili ovoj zapovijedi? Nijesu. Pa daj, da barem mi svoju dje­ cu šaljemo na nauku u školu u kojoj hodža uči što našemu djetetu od vjere treba, a učitelj uči Što nam treba, da se umijemo snaći kao ljudi u svojoj kući i na svojoj zemlji. Gdjegod ima škola �Strana 2. POUKA ZA NAROD. nije od nas daleko; gdje je nema valja I dari. Evo našim seljacima slike i puta k seljačkom napretku i blagostanju. iam nastojati, da je iniadnemo, pa, ko Podignimo seljačko gospodarstvo. Sva­ traži I nađe, s dobrom se voljom mnogo ki će seljak dobiti dosta zemlje za pri­ može polučiti. Glavno je, da na vrije­ stojno življenje. Ali ćemo trebati bolje me Šaljemo svoju djecu na nauku, da obrađivati nego dosado i bolje orati i ne zakasnimo, jer staro se drvo ne sa­ bolje đubriti (gnojiti). Da nam se bude vija. I namaz, koji se sa uzurom pro­ isplaćivalo, moraćemo osim žitarica pusti, može da se naklanja, a jedan dan sijati više šećerne repe, repice, konop­ od nauke kad se propusti, više se ne povraća. Lijepo nama muslimanima o lje i drugih usjeva, pred kojima je naš ■aučavanju djece veli naš pjesnik Safseljak strepio. Te su nam stvari neop­ vet beg Bašagić: hodno potrebite, a budemo li ih htjeli »Djeca bez škola — imati, morat ćemo ih i obrađivati. Va­ Siročad gola! ljanom će obradom te stvari i uspijeva­ Narod bez djece školovane. ti, pa će se ljudi brzo uvjeriti, da i više Narod je, koji budućnosti nema, nose nego samo pšeinca i kukuruz. U Narod je, kom su odbrojeni dani, većini će krajeva morati seljak da zami­ Kom se više glave kobni udes sprema, jeni dosadanji kržljavi hajvan zdravom Da ga utaman!.« i boljom pasminom. U nekim općinama bjelovarske županije više vrijedi jedno tele nego drugdje po tri krave. Bolja pasmina stoji više truda, ali se i bolje isplati. Od boljih ćemo krava imati i Sjekira i držalica (sjckirište) živjeli boljeg i više mlijeka. To će nas prinusu u prijateljstvu, zajedno su radili i za kati, da osnujemo mljekarske zadruge, posao bili prikladpi. Ali gle, jedamput a one će nam nositi lijepe kamate. Posa zavade i raziđu; sjekira je ležala u kazaće mi tkogod na tolike propale jednome, a držalica u drugom kutu. Ta­ mljekare, ali taj zaboravlja, da je za« ko prođe dosta mnogo vremena, a o uspjeh mljekara prvi uvjet dobre krave4 izmirenju ni čuti ne šćahu. Sjekira je u muzare, a tih smo malo imali. Da nam tom zahrđala, a držalica istruhnula. hajvan bolje uspijeva, sijaćemo više Kad ih u takvom stanju gospodar nadjeteline i repice, a jer ćemo držati kra­ đe, reče ženi: »Ovu zahrđalu sjekiru ve više u štali, davače nam više gnoja baci u magazu među ostalo željezo, a (đubreta), a to Je opet hrana i podloga ovu truhlu držalicu spali na ognjištu. zemljištu, da bude plodno. Tako rade Sjutra ću u čaršiju, pa ću kupiti novu napredni seljaci u drugim zemljama. sjekiru, a usjeći ću novu držalicu«. Zar ćemo sami m! plesti kotac kao i otac? Ali su drugi narodi došli do ovoga blagostanja prosvjetom. Moraćemo sto­ ga i mi podići još na hiljade škola i u škole djecu točnije slati. Mnogi naši Ovdje iznosimo jedno poučno štivo o ljudi misle, da je dosta, ako dijete po­ težačkom napretku, što je izašlo п »Se­ zna slova i već nakon par godina vade ljačkim Novinama«. ga iz škole, da im čnva hajvan. Škole treba podići. Trebaće po zimi urediti »Prije kojih sedam godina dođoh п škole za momke I djevojke, i kojima selo Kavečevac kod Nove Gradiške. će se učiti svemu, što je potrebno za Usred sela diže se kuća, na kojoj piše: život. Ne bi smjelo biti kuće bei do­ Zemljoradnička zadruga i mljekara. Je­ brih knjiga, koje napućuju težaka u po­ dan me od seljaka uvede unutra, da po­ slu. Više bi se seljaka trebalo da udru­ gledam njihov rad i gospodarstvo. Sje­ ži, pa da skupa drže i koje veće novine. de unutra ljudi, čitaju’ngvine, razgova­ Kad čitate štogod, otvorite dobro oči I raju, piju ne rakiju, nego malinov sok pazite, piše li to prijatelj ili neprijatelj. (Serbe). Mljekara proizvodila sir i ma­ Sto ne razumijete, pročitajte i dva pa­ slac, koji se Izvozio čak u Njemačku. ta. Ako i onda štogod ne razumijete, U dvorištu radila velika vršaća maši­ otiđite i pitajte pametnijeg od sebe. Ne na, vlasništvo zadruge.j Povede me taj živite u bludnju ne tapajte po mraku. seljak, imenom Kovačević, u svoj dvor. Čovjek treba da uči, dok je živ. Valjaće Kuća čista, štale još ljepše od naših ku­ jednom i po našim selima otvarati či­ ća. U Štali sama čista pasmina. Kraj taonice mjesto kahvi 1 birtija, gdje ć« svake krave na zidu cedulja, na kojoj se čitati i čuti, šta pametni kažu. Takva piše čitav životopis krave, čim je hra­ će se društva trebati osnovati u sva­ ni, koliko daje mlijeka i koje jakosti. kom većem selu. Braća ih Slovenci 1O hrani za marvu, žitaricama i dru­ maju na stoti« i zato su oni pametniji gom držao ml taj seljak čitavo preda­ od nas, premda ih ja mnogo manja. U vanje. Kad sam ga zapitao, kako on to svakom selu treba naći sobu, u kojoj sve zna I kako su se oni tako podigl1, ćemo se sastajati petkom po podne 1 odgovorio ml, da su mnogo čitali, slu­ čitati, porargovoritl ee, slušati pamet­ šali predavanja pametnijih ljudi i uz to bili u Danskoj, Nizozemskoj i Švicar­ nije od sebe, mjesto da idemo u kahvu ili još gora u birtiju 1 trujemo dušu I skoj i vidjeli, kako tamo seljak gospo- Sjekira i držalica. Kako će seljak napredo­ vati. Broj 4. tijelo. Na ovaj ćemo način odgojiti se­ ljaka, koji će onda doći u sabor, župa­ nijske i općinske skupštine i tamo znat! sami iznijeti svoje misli i seljačke traž­ bine. Imamo među današnjim svjetskim političarima ljudi, koji su od običnog radnika postali ministri. Sam su se di­ gli svojim umom i svojom ljubavlju za prosvjetom. Zar će seljaci zaostati za radnicima? Seljaci, čitajte i gledajte po svijetu, da već kod prvih izbora bude mogla naša stranka poslati i u sabor većinu težačkih prijatelja. Kad budemo imali više prosvijetljenih seljaka, onda će nam uspjevati i sve naše gospodar­ ske i seljačke zadruge i blagajne. Onda ćemo se brzo stresti nekih mana i poro­ ka, koji su nas upropašćivali, onda će­ mo i više paziti, koga ćemo birati u razne odbore. To će biti osobito važno, kad dođe do autonomije općina, no • tomu u posebnom članku. Vrijeme je novac. U nekom gradu u Americi dođe je­ dan čovjek u jedan dućan i upita slu­ gu: »Pošto je kilo ove robe?« Slugi mu reče: »Dvije krune«. »Hajde ti zovni svoga gazdu, on će meni zasigurno jeftinije dati«. Sluga zovne gazdu. »Po­ što je kilo?« — upita kupac. »Dvije krune i po«. »Idi, molim te, ne šali se, sad tvoj sluga zaiska dvije krune, a lj­ eto po krune više«. »E«, — reče gazda, — »vrijeme je novac«. Ova zlatna rečenica u svakoga Ame­ rikanca stoji na vratima. M. Alija Nametak. Zapalenje pluća (sandžije) Naš narod mnogo boluje od zapalenja pluća (»sandžija«). I to ne samo djeca i stari ljudi, nego baš i čeljad u najboljim godinama — kad su dakle za rad najsposobnija. Bolest se javlja cije­ le godine, ali ipak više u poznu jesen, a još više s rana proljeća. Zapalenje pluća vrlo je teška bolest. To i sam narod zna, pa će zato pri pre­ gledu bolesnika vrlo često Ijekara sa strahom zapitati: »Je li zapalenje?« — ili: »Da samo nijesu »sandžije«?« a taj strah njegov je osnovan. 1 ako se od zapalenja pluća ne umire mnogo — na­ ročito u zrelim godinama — ipak je to jedna od najtežih bolesti za čovjeka. Do skora.se mislilo, da je zapalenju pluća jedini uzrok nazeba, dakle samo onaj može od te bolesti oboljeti, koji nazebe. Novijim ispitivanjem pak utvr­ dili su Ijekari, da i zapalenje pluća spa­ da u red prelaznih bolesti. Zapalenje pluća počinje obično izne­ nada: — neočekivano i naglo. Čovjek u najboljim godinama, do malo prijo čio, zdrav i raspoložen, dobije na pre- �Broj 4. jac jaku zimu i drhtavicu (groznicu) - često tako žestoku, da zubima cvo­ koće i cijelim se tijelom trese. Soba topla ili baš pregrijana, a bolesnik osje­ ta toliku zimu, da ga moraju jorganima i jastuci;:’ ■ pretrpavati. Zima i drhtavi­ ca tr.,. sahat-dva, pa ga onda obuzme jaka vairuJttna. Lice mu pocrveni, oči se zažare, žeđa ga mori, sroe mi ne­ mirno i brzo bije »da iskoči«, a i ri­ kama i nogama osjeća tald umor 1 to­ liku malakaalost, da sa Jedva aa eofama drži ili з postelje diM U tome si jave i bolesne pojave od aamih ple­ la. Cim bolesnik dublje pothvati da dkJe, oejeti u grudima neku bol ili ipravo neke žigove i probadanje, кжо da fa neko vrhom noža u pluća tiče, pa Mto bai i počne brže i površnije dlhafl, I teško i isprekidano govoriti Dihanje I govor draže ga na kašalj, a kašljem početka jedva pomalo izbaci neke akotine. Ta hrakotina je krvava i !•^da kao da je s pekmezom ili s rđom miješana (rđuština«). Poslije je sve »e i više rujata. Međutim vatra nikane popušta, a često je tako žestoka, bolesnika baci u bunilo. Dihanje po­ lje sve teže i teže; kašalj sve jači • nosniji; a nemir i malaksalost bolekova sve jača. To stanje traje oblčnekoliko (6 do 10) dana, i za to vriie cijela porodica strahuje za život lika. Nije šala: ne da mu dihati. Gdje bolest pođe na bolje, slika joj se naglo i na prečac za 7 ili 8 dana iz­ mijeni. Mjesto isprekidana sna u zano­ su bolesnik duboko zaspi i poduže mir­ io spava. Još za vrijeme tog sna iz­ bije obilat znoj po njemu, a i vatra >očne naglo opadati Poslije nekoliko jahati tako »zdravog sna« budi se 1 osjeća se mnogo bolje, nego do sada. Vatra gotovo sasvim popustila, dihanje sasvim lako, a i izgled mu mnogo ved­ riji. To vidi i porodica, a Ijekar je onda radosno izvijesti, da je »kriza« sretno prošla. Ali biva i drukčije. Cesto sa desi, da bolesnici u najboljim godinama, a još Češće i starci, od zapalenja pluća već 3., 4. ili 5. dana bolovanja svrše. Pogdjekada se opet bolest ne okrene za­ dugo na bolje, nego se otegne — nedje|ama pa I mjesecima, dok bolesnika ili ве savlada, ili dok se na nju ne navrae još koja druga bolest, koje će dugo I lugo ležati, pa i umrijeti. Uzima te, da •d 100 bolesnika ia zapaljenjem pluća 1 srednjim godinama umre njih 20. Afi 1 eni, kori ozdrave, izdržali su teški bolest, I moraju se dugo čuvati i njego­ vati da oronulo zdravlje povrata. Vaš samo ime »zapalenja plaća« kaкје, da je to bolest pluća ili bijele diigerice. Plućni mjehurići, koji se pri običnom đihanju pune vazduhom, napi­ to »o I zatisnu u toj bolesti nekom poItšćom gnjiladinom, pa to ameta dilia4u. Ti gnjjlađlnu (»rđuštinu«) mora boteeoU Masnije ubreo Ш kašljem iebacH, POUKA ZA NAROD. Strasa 3. ili ee ona mora rastvoriti i razići (usi­ zime u polje i u igru, te oznojeni a usati), da opet vazduhu mjesta ustupi morni i ne osjete kad duhne hladan Gdje pođe na bolje, to se ubrzo svrši, vjetar ili kad zagrijani na hladnoj zem­ i pluća se opet raščiste, te počni pra­ lji leže. Naročito valja s proljeća čuvati vilne raditi. od nazebe djecu. Ne mislim ovdje, da Po sebi se razimije, da je м tako teš­ se djeca zatvore medu četiri zida, ne­ koj I opasno! bolesti najpreči Ijekar. go da se i puste na izvan, ama neka Gdje ga nema i mjestu, bolje ga je kući se na njih pripazi, da ne zebu. pozvati, nego bolesnika mučiti I njemu »Narodno Zdrav*#«. nositi Takav bolesnik ne podnosi kre­ tanja, oego traži što više — mira. Gdje se nikako ne mole do ijekara Moći, ti valja da se oko bolesiika samo Ono se dvije žene srele na jednoj us­ razuma# i obasrtve osobe. Bolesnika koj platici (daski), koju su ljudi tu po» valja odmah u postelji smjestiti, da lo­ postavili, da mogu preći preko potoka. gom leži — I to (ako je ikako mogućno) i prostraiol, vidnoj, zdravoj sobi, koju -Jedna pošla amo, a druga na Onu stra­ nu. »Miči mi se s puta!« — dreknu jed­ treba češće provjetravati. Bolesničku na noseći na sebi iz mlina mješinu mlk postelju valja tako namjestiti da se bo­ va. »Makni ti, mučenice, ja sam prva lesnika može e obje strani slobodne prtstapiđ. Prostor gdje bolesnik leži, ne naljegla«, — dobaci druga noseći na sebi breme suharaka. »Makni bona, ja smije biti pregrijan, nego uvijek pod­ jednako i umjereno topao. Kad se peć sam starija«, viče ona prva, a druga loši, valji na nju namjestiti činiju s vo­ joj isplazi jezičinu i izbaci: »Miči ti, ku­ đom, da vazduh vlaži, kako bi bolesnik kavice, ja sam preča«. Tako one riječ lakše dihao. po riječ, pa se stanu među se gurati Protiv vatre, probadanja (»sandžija«) U to se platica omakne, a ono obje i teškog dihanja prave se bolesniku trehnu u potok. Tako se vazda događa tvrdoglavim. vlažni oblozi oko grudnog koša. Umoči se u vodu poveći peškir, iscijedi da ne kaplje, obavije ee podvrsto oko prsiju i plećaka, pa se onda pričvrsti drugim, suhim zavojem — tako, da mokar dio (Stara priča.) nigdje ne proviruje. To valja izvršiti vješto i brzo — naročito zimi — da Neki seljak otjera u grad na pizae bolesnik ne ozebe i da se mnogo ne žita I krumpira, da proda. Kada je do­ muči Obloge valja 4—5 puta za 24 sa­ šao na čaršiju, istovari robu a konje bata mijenjati (noću jednom). povede u han, da se tu odmore i na­ Bolesnik obično s početka ništa ne hrane. Lijepa su tu bila tri konja: do­ jede, i ne treba ga mnogo ni nudili. rat, alat i zekan. Povezani za jasle je­ Daje mu se samo tečna hrana: mlijeko, dan do drugoga počnu se konji među se čorba, rovita jaja i t d. Pomalo mu se razgovarati. daje i vode. Još je bolje, da mjesto vo­ »Vala, braćo, jest lijepo u gradu« — de uzima limunadu ili vodu sa sokom reći će prvi zekan. »Gledajte, molim od malina. — Sto više dobije Čista vazvas lijepih u njemu ulica. Eno, vidjeste đuha, tim će mu bolest prije na bolje li malo prije, sretosmo onu našu dvo­ poći I lakše će je podnositi. Ali se ni­ jicu braće, što vuku ona lijepa grad­ kako ne smije dopustiti, da se bolesnik ska kola za sobom. Kako li su on! ugla­ sa zapalenjem pluća ii postelje diže, đeni, kako li se lijepo svijetli horma na ih Čak i iz sobe izlazi njima! Od dragosti bi ih gledao. A nit mi šta nosimo na sebi; ta prosti, če­ Kao što rekoh, zapalenje pluća dobimerni samar. A i ovaj mi otrcani Jular jaju mahom ona (klicom već raražena) već na nos izišao. Pa još daj gazi po lica, koja bilo pri napornom radu, bilo kaljavim seoskim putevima i planin­ inače drugom kojom prilikom nazebu. skim stazama. O, majčice, samo da me Zato se valja naročito nazeba čuvati. Osobito se valja čuvati hladnoće onda, hoće moj sahibija prodati u grad...« Dorat i alat, stariji njegovi drugovi, kad h čovjek oznojen, a baš u tome mudro salušali zekanov govor, pa će naš svijet mnogo griješi. Izađu polu-goli mu onda dorat: 1» pregrijane sobe na vjetar 1 ciču zi­ »E, moj braco, n 11 © sve zla­ mu; razgriju ee često veseljem a bog­ to, što se sja. Ne misli, da i u onoj me 1 pićem ne raznim sijelima 1 sastan­ gradskoj uglađenosti I sjaju nema jada cima, pa se onda po najgorem vreme­ i čemera. Da ti je samo upitati oni nu daleko kući vraćaju; legnu umorni i oenojerđ na hladnu zemlju 411 u vlažnu našu braću, o kojima ti sad pričaše, da "vuku ona »lijepa« gradska kola. Ne­ travu I t. d. —. pa je li onda čudo, ako moj, da te oči varaju. I dosada ie svijet ih »prostrijeli« — ako ih odmah poslije bivao po selima, pa da je bolje u gradu, toga počne tištati i probadati?! ne bi niko živ ostao u selu ...« Jod bolje valja djecu od naglih pro»Ne bih im ja dao svoga zevka«, na mlent i nazeba čuvat! —* naročito s poz­ to će opet alat, prekinuvši doratov go­ na jeseni I runa proljeća. Topli i blagi vor, — »samo kad pomislim uu onu na­ mučan! arad izmame Ih poslije duge I Dvije inačije. Nije sve zlato što sja. �Oma A šu širinu u selu, na naše lijepe livade i čajire, pa na naše lijepe vode... O, o, budalo, zekane, što je i tebi đavo zavr­ tio mozgom! A sjećaš li se bolan, naše a 1 a š e, kad no nas ljetos u planinu bez julara puste naše sahibije, pa onog ve­ selja 1 teferiča.. .« »Sve je to lijepo, ama prosto«, zaintačio se braniti zekan. »Znaš, da bi ja sto sela dao za ona lijepa, svijetla grad­ ska kola 1 za onu sjajnu hormu.« »E, da Bog da ti se želja ispunila«, — reče na to Ijutito dorat te i on i alat ušute 1 mimo počeše griskati sijeno iz jasaja. U to dođe njihov sahibija sa ne­ kim trgovcima u štalu. »Evo« — veli seljak — »ovoga ću vam zekana pro­ dati Dobar je i jaki konj, samo nije za me radi toga, što je jogunast, a baš bi bio dobar za vaših gradskih kola.« »E, koliko ga cijeniš?« — upita trgovac. — »Deset dukata, ama ni paru manje« — reče seljak. — »Bože s hajrom!« — reče trgovac, davši seljaku novac, a ze­ kana povede sa sobom. — Kada to do­ rat 1 alat vidješe, gledaše za svojim drugom kimajući glavom. Ali čudnovat je dever na svijetu, čudnovata je sudbina ljudi, pa i hajva­ na. Mnogi je kriv, pa radi svoje nepromišljenosti dođe u patnju i nevolju. Od onoga dana, kad je trgovac zekana ku­ pio, prošlo je nekoliko godina, kad jed­ nog dana isti onaj seljak, vodi za so­ bom istog onoga zekana u selo. Kupio ga, veli, od nekog kolara u kasabi, do­ duše za dvadeset groša, ama ohrdana i vrlo mršava. Kukovi mu se izbacili, povor savio, a noge pod njim klecale. Teško mu bilo i muhe sa sebe goniti. Sažalilo mu se, veli, na njega. »Grdna rano, što su ga »lijepa« kola i »sjajna« horma u gradu silno napatili« — reko­ še sažaljivo dorat i alat, kad opet vi­ dješe svoga druga zekana kako je­ dva, nemoćno pase travu po seoskoj ledini. Tako biva svakome, ko se asi, učinj i traži hljeba nad pogačom. Ata Norće®. Zec i kornjača. Letio oro i ugledao zeca, te poleti na njega, ali zec pobjegne u jednu tijesnu draču, gdje nađe kornjaču. U toj mu tjesnoći počne kornjača gristi uho, alt on promisli: da je bolje i bez oba uha, nego bez glave. Onda on kornjači re­ če: »Ne grizeš ti moje uši, nego onaj, što se iznad mene vije«. Razvitak naše države. Mnogi misle i govore sa nekim neu­ godnim očekivanjem, što u našoj dr­ žavi nije odmah sve onako, kako bi se željelo. Neki svijet misli, da se država ar^lujf preko noći I d^ je to lahka POUKA ZA NAROD. stvar. Ali nije tako. Lijepo će nam tu stvar razjasniti članak »Razviće«, što ga je donijela ljubljanska »Domovina«, list braće Slovenaca, u svom 15. broju od 11. aprila ove godine. Taj je članak prenio bio »Glas Naroda« (prilog »Slov. Juga«) u prijevodu ovako: »Svijet je govorio, da njesmo spo­ sobni za samostalnu državu. To su, prije sviju, tvrdili Talijani, koji danas žele da nam ugrabe najljepši komad zemlje. Međutim, mi smo dokazali spo­ sobnost za svoju državu i upravljanje samim sobom time, što je u nas dobar red, i ako oko nas sve vri. Dokazali smo da smo politički zreo narod, koji razumije da vlada sam sobom i koji ne udara glavom o zid. Istina, nije ni kod nas sve onako, kako bi trebalo da bu­ de. Ali treba pomisliti, da se nalazimo u doba preporoda i da smo usred prevratnog požara, koji jc dotakao gotovo sve susjedne države. U takvoj državi, koja se sastavila od raznih zemalja iz­ među kojih je svaka bila drukčije ure­ đivana, nije sve moguće odjednom onako urediti, kako bi svi bili zadovoljni. Cesi su u tom obziru imali mnogo lakši posao, jer se njihova država sastavlja samo od dva dijela, to jest Češke s Mo­ ravskom i Slovačke. Jugoslavija pak obuhvata Srbiju, staru i novu, Hrvatsku sa Slavonijom, Dalmaciju, Crnu Goru, Bačku, Banat, Sloveniju, Međumurje i Prckomurje, a svaki od tih dijelova bio je drukčije upravljan 1 gotovo je svaki živio pod drugim političkim odnosima. Sva se mudrost Austro-Ugarske mo­ narhije i njene vlade sastojala u tome da nas je rastavljala i dijelila koliko je mogla, kako bi nas lakše zarobila i onda naravno potpuno uništila. Teška je sad stvar od svih tih dijelova napra­ viti omeđenu cjelinu s jednom jedinom upravom. U isto vrijeme, pored ovoga, vaba nam nositi zanemareno breme austrijskog gospodarstva. Imamo na va­ gone hartije bez vrijednosti — austrij­ skog novca. A najteže je breme — taiiјавбко nasilje na našoj zemlju U Madžarskoj vladaju boljševici, u Njemačkoj Austriji dižu glavu, u Rumuniji se kolju, u Njemačkoj se uništava­ ju, a u Italiji se upravo pripravljaju za to. Radi nemira kod naših susjeda obu­ stavljen je sav promet s Austrijom i Madžarskom. Bugari se oružaju. A Jugosloveni? Rade i mirno uređuju svoju državu. Ali, Jugosloveni, znamo da se država ne može uredti s nemirima, pre­ vratima i bunama, nego mirnim i smotrenim radom. Najteže smo dane već preturili. Jedino će biti teško riješiti pi­ tanje novca (valute), koji treba promi­ jeniti iz bezvrijednog austrijskog novca u naš novi, jugoslovenski dinar, koji će potpuno vrijediti. Sadašnja nesnosna skupoća prije svega nužna je pošljedica cijene novca koji je sad u prometu. Kad I budemo imali svoj novac, koji će jedr I nako vrijediti kao engleski, francuski . Broj 4. i američki, spašće i cijene živežu 1 hrani. A onda ćemo dalje živjeti mirno, i podu­ pirati upravu da uredi našu kraljevinu iznutra; onda će prestati sve trzavice, a naš će život poći pravilnim tokom. Onda ćemo istom vrijediti r na svV jeta, a naročito našoj moću prijate­ ljici Americi Velike će nas d Jve on­ da morati poštovati, što će nam mnogo koristiti pri rješavanju naše rasprave s Italijom. Onda ćemo imati pravo I da zahtijevamo u gospodarskom obzi­ ru razne pravice 1 bolja stanja, jer će tada svako rado pomagati državi koja se mirno politički i gospodarski raz­ vija«. Varalica. Bio je nekakav mladić, koji je dobro uz gusle pjevao i prijevarom hranio se­ be i dva svoja vjerna pobratima, koji su vazda s njime u društvu bili. Dođu u jedan han i reče: »Gazda! ja dobro znam udarati i pjevati uz gusle sva­ kojakih pjesama: hoćeš li dati meni i ovoj dvojici dobru večeru, a da ja tebi po vsčeri pjevam uz gusle pjesme doklen god t: rečeš »ta mi se dopada«, a ako ti ni jedna od mojih pjesama no bude po ćeifu, onda da ti pošteno pla­ tim? Handžija promisli: neka se on bu­ dala dere koliko goć hoće, a ja ću mu reći da mi se ni jedna ne dopada. Tako ugovore i ona dvojica budu kao svje­ doci. Pošto dobro večeraju/ počne pje­ vač prvu pjesmu i svrši, upitavši handžiju: »Hej gazda! dopada Ii ti se ova pjesma? — »Jok ona mene«. Ispjeva drugu, pa: a ova? — »Bos, lakrdija! ni ona«. Te oni treću dok je svoj ćeif namirio, te opet zapita: a ova dopada li ti se? — »Vala ni najmanje, u njoj ima polovica laži. Sad pjevač zapita: čuj dakle ovu, hoće li ti se dopasti: Gusle moje ne ostale puste! Zaludu li noćas trumbecate; A ti grlo mukom zamuknulo! Sto grkljana u zaludu sušiš. Kad mi valja plaćati večeru? Neće gazda vlaških besposlica Nego -hoće za večeru para... Još pjevač ne bijaše digao gudalo s gusala, a malo odušio grlom, obeseli se handžija pa zavika: »ho-o-o-! ta je pje­ sma lijepa i sasvim po mom ćeifu«. Onda putniku rekoše ona dva svjedo­ ka: Hajdemo pobratime! «— dobra noć handžja! Iz pošalica Dositija Obrađovlća. Čistu obrazu malo vode treba. Ako pravda ne pomože, krivda neće. �Li Važnost gojenja pčela L ratarstvo i voćarstvo. kod nas u Bosni i Hercegovini ne poLja se gojenju i podizanju pčela ona Gost, koja joj uistinu pripada. MnoHrže pčele, a o njima ništa više ne U, nego samo da od njih imaju med Csak. A da pčele koriste I voćarstvu htarstvu, to mnogi pčelari s glave ne Uu. S toga je neznanja na žalost naše parenje većim dijelom na niskom POUKA ZA NAROD.Stoti gi kukci tražeći hranu pupovima te gra­ ne ne mogu pridoći. Onda pak neka se, kad je cvijet otpao, koprena odstrani, pa će se vidjeti, di na toj grani neće biti ploda ili bolje nikakva roda. Vješta­ ci su obračunali proučavajući pčeliji rad i život u ulišlmia i izvan njih, đa jedno ulište (sanduk) sa svojih 20 do 30 hi­ ljada zadruga donesu voćnjaku onog kraja koristi u vrijednosti oko bCO K. 0 istinitosti voća, bilja pomoći pčela najbolje će nam reći oni krajevi, kakva im je korist bila, dok nijesu imali pčela, a kakva opet, kada su se pojedinci po­ čeli baviti pčelarenjem. S. S. Korist, koju pčele nevješto gojcne, klani donose, znatno je velika i nadнје pojedine privredne grane ratark kad se u obzir uzme još mali n oko njih, a još manja glavnica, № gojenje pčela traži. Prošao jedan pitnik kraj kopača i uOđ pčela dobivamo rojeve, med i vo­ pitao ga, koliko ima hoda do nekog se­ lt. pa ako tu korist predstavimo u dala. Kopač je kopao, lišta mu nije »dgoinjoj vrijednosti, silno će nas iznevorio, te kad je putnik nekoliko odma­ diti. Naravno da pčelar mora biti saskao, onda ga doviče, da se vrati i reče D vješt u gojenju, te gojenje t j. radmu, da ima ići još tri sata hoda. Patnik iu ulištima tako rukovoditi; da pčele ga upita: »Sto mi prije nijesi kazao«? iu kadre da svaka, pa i najneznat»Trebalo je da vidim, koliki su ti kora­ a pašu iscrpe u svojoj okolici Kao ci«, odgovori kopač. I gojitelj mora dobro poznavati način »jenja, drugih 'životinja, koje korist taose tako zahtijeva to isto i gojenje Eela. Mnogo veću vrijednost i važnost 1Uu pčele za ratarstvo, a osobito za Težača! U svakom poslu treba biti karstvo, jer one najviše oplođavaju napredan. To jest svaki posao valja kijet na Voćkama za vrijeme beharak Poznato je, da biljka, ako nije op­ olakšati, i unapređivati. Pa tako i u pčelarenju ne smije čo­ rana, ne donosi nikakva ploda, pa Lema tome nema ni roda. Oplođivanje vjek zaostati, već mora ići naprijed i biti napredan pčelar. Ne možemo na­ ■ zbiva u pogodno vrijeme pfenašazvati naprednim pčelarom onoga, koji Lm prašnika sjedne biljke na pestić pčelari sa košnicama, starom lozom ili hge vjetrom. U kišovito ili vlažno od šiplja pletenim trnkama, jerbo je od tjeme nije moguće da prašnici s jedtakog pčelarenja slaba fajda. Nema k biljke pređu na drugu vjetrom, pošto meda. ■ prašnici na biljci vlagom prilijepljePravi je dakle i napredan pčelar oL U ovakom slučaju svršavaju oplonaj, koji pčelari sa sanducima, jerbo je ■vanje — makar i neviđeno — razni tako pčelarenje puno korisnije, nego li Lresnici (kukci), koji tražeći sebi hraono prvo. Biva ima više meda. Le i pretražujući cvijetove biljaka po­ Ja znam, da to tebi ne može nikako keru vlažne praške svojim dlakovfm da legne u pamet, kao ni mome ocu. I Belom, te na druge cvjetove biljaka kao da te gledam, gdje hoćeš da mi re­ [prenesu. češ: »Afedresum efendija, ćeremejle. I Za ovaj su posao pčele od osobite Ja, — brte... ejvala ti u jaziji, saturi [važnosti. One u velikom društvu zimu i ćitabu. Ali ja znam ovo: Pčelac daje ■rezime; a kad se drugi kukci, ose, onoliko meda, koliko može, pa bio on inmbari i t đ. tek u proljeće počnu u našoj staroj uobičajenoj trnki ili u razmnožavati, tada u svakom ulištu tom tvom »švapskom« sanduku. Šta će ka pčela na hiljade. A da pčele po mu sanduk pomoći?« mobi godine istovrsne biljke ili voćke Ne, dragi moj, nije tako. Ja se dobro Iblijcću, to je na više vrsta meda dokasjećam pčelarenja svoga rahmetli dede lano, jer se uvijek u ulištima nalazi med i njegova trvora oko pčela. ■d one vrste biljaka ili voćaka, koje u Imao je vazda po desetak trnki, a ■sto doba najviše cvjetaju. meda nešto 'malo radi iladža, (dao b! I 0 oplođivanju voća po raznim kukkakvom bolesniku na dnu fildžana) a leima a najviše pčelama ako ih ima u nije imao štono riječ ui ta obraza, a Itom kraju, može se svako na ovaj uakamo li za prodaje. |:in osvjedočiti. A poznajem i svog jednog prijatelja. I Neka se prije, nego što se pupovi na I on je većim dijelom pčelario sa trnka­ ■voćkama razviju, jedna grana koprenom ma, ali te 1915. god. imao 1 dva tri san­ luko smota, đa vazduh, sunce i kiša Imbodan pristup imaju, a pčela ili dra­ duka. Pametan odgovor. Nešto o naprednom pčelarstvu. Imao je meda ne samo za hasti, nego i za obraza, a što je najglavnije: dosta ga je bilo i za prodaje. A kako nam tada zbog velikih voda bijaše godina izdala sa hranom, to on vrlo zgodno ishrani svojih dvanaestero čeljadi, a da ne prodade vola, sijena, ili možda koju njivu. Prodavao štono riječ tu na kući med po onda 12 seksera na kilu, a kupovao kukuruz tamo negdje blizu Save po 3 do 4 seksera. Ma eto more se reći: me­ dom se ishranio. A toliko se meda ne može nikako dobiti osim ako se pčelari sa sanducima. Na primjer kada je pče­ lama najugodnije, kada imaju najviše hrane, kao recimo, kada cvate lipa, pčele brzo naliju meda u sat. Sad pče­ lar • trnkama odreže sat sve do crva (legla) radi meda. Pčele bi i dalje dono­ sile med, ali nemaju u što. Sve jedno što bi ti recimo sada podbacio svoj ča­ nak, ona ne će nego u sat, koga loj pče­ lar malo prije odrezao. Biva ona mora nanovo napraviti sat. I dok pčelac s tom rabotom bude gotov, dotle lipa bi­ la- i prošla o... ho. Dok pčelar sa san­ ducima povadi okvire sa saćem u ko­ jima ima meda, pa s njima u mašinu (ali ne u onu kojom se ti neki dan vo­ zio u Sarajevo, već u onu što se med cijedi) izvrca med, prazno saće povrati u sanduke, a pčele kroz 7 dana opel napunile medom, a on opet na novo • njima u mašinu. I tako doklengod traje lipov cvat, on vadi med vazda, a onaj prvi samo jednom. Ja sam ovo pričao i svome ocu, pa nikada da mu dokažem. »Da ti sa ovom »švapskom« novota­ rijom znadeš više nego naši stari pče­ lari, koji pčelare tolike godine? Kakav tvoj sanduk kakva li mašina, Što cijedi med, a da ne pokvari sati. Ajja... To nije moguće.« To bijahu riječi njegove, kadgod se o tom pčelarstvu zapovrgnl eglen. Tako mu jednom ahbab Mehmed obeća dati vola, ako to bude moguće. Sanduka ima iz nekoliko ruku, аП naj­ zgodnija je (meni se čini) a meri k an* k a. Nju je lasno načiniti Samo je tre­ ba jednom vidjeti Ona izgleda kao i tvoj sanduk štono u njemu držite ha­ ljine u sobi, samo što je malko manji Još dolje protežeš leto, s druge stra­ ne ispod kapka prikuješ po jednu let­ vicu a o njih objesiš okvire i mirna Bosna. Svaki težak po nešto majstoriše, a kogod iole majstoriše lasno će je nači­ niti. Teže je, i to mnogo teže, plug na­ činiti, jerbo u njega nema niti ođ jeđaa pedalj ništa prava, pa đa mošel pru­ žiti konac ili metar. Isto je tako uradio i moj prijatelj. Kada uoči ogromnu korist ođ sanduke, a neimade kada načiniti novog, on po­ leti n magazu. Izabra jedan sanduk, izbaci haljine i smjesti u njega dva roja pčela. Istina bilo ja malo avađe sa že­ �Straha 6. nom za sanduk, ali se brzo pomiriše, jedne večeri, kad na sofri bijaše, kći mu stavila pun lenđer medene halve, iza koje si se mogao napucati kao na fronti. Ali ako je u tvom mjestu teško do trenice doći, ona se može i oplesti. Ja sam taku jednu amerikanku opleo. To je bilo 1915. U oči samog ovog nesretnog rata do­ đoh iz Carigrada kući. Bijah tada po­ sve besposlen. Ono pričaju, da naš pejgamber (a. s.) nekom besposleniku nije htio ni selama nazvati. Ne bijaše mi baš ugodno, alt šta ću nemam ni ćitaba, da učim (ostali mi u Carigradu), posla kakva težačkog i ne umijem, pa eto tako odlučim, da pomalo oko pčela baratam, samo da nijesam* besposlen. Kao softa, bijah ta­ da posve, ama posve bez helera, te n<s smjedoh ni pomisliti na kupovanje ka­ kva sanduka. Pa ni na trenicu, koja leži besppslena u hambaru ne smjedoh ti ni pomisliti, jer otac ne bi dao ni prosloviti. Pa sve i kada bi dao, s čim da od trenice na­ pravim. Bez halata nema zanata. Nije druge nego oplesti jednu ameri­ kanku. Vrbova šiblja ima fala Bogu dosta. Počnem. Dugo je rabota trajala. Otac je to sve iz daleka promatrao ka­ ko se patim, ali nikada da rekne, da se toga okanim. Brzo se pročuje po selu, kako ja pletem neke besposlice. Čudili se, kako to ja umijem.Nijesam haman ni učio, nego ovake valjda korpe pleo i koješta. Tako dani jedan za drugim prolazili, a ja pomalo pleo, seljaci pro­ lazili u polje sve pokraj naše kuće mahsus da vide, kako ja to pletem. Od ta­ da nikada ne bijah sam. Kad se nikom ni ne nadaš, istom oćutiš gdje neko viče: »Selam alejk!... Šta to radiš?... Ama zar ti to umiješ? Mani se ti toga, nije to tvoj posao.« Bilo ih je koji nijesu htjeli reći niti da valja, niti da ne valja, nego se ispod oka smijali i čudili mojoj raboti, a otac mi se više stidio nego iko. Za nekoliko dana moja pletara go­ tova, još pendžer i ulijepiti je. Čuo moj dobri prijatelj i ahbab M. E., mualim, da sam dogotovio i da se već pletara osušila, te mi na peškeš donio dva roja i tako ti ja smjestim obadva u svoju pletaru. U mjesto prozora, umetnemo debelo ćage i Bog te veselio. Po­ slije dva tri dana počnem zavirivati u novu pletaru, ali svaki dan, kadgod na­ đe se i otac tuđe u blizini. I on zameračio, da vidi, kako je to. Jednog dana posve se već prikuči k meni i pita: Je­ su li to one sve napravile, od kako si ih tud smjestio«. — Jesu, rekoh. — Je li to med, što se u lulicama takli? — Jest •Pa jacu li ti ga đoja one nanijele?« •Jesu.« POUKA ZA NAkOđ. »Ah!« »Nemoj vikati ah, nego reci mašallah!« — pošalih se ja malo. »Pa hoće li ti u toj pleteri stajati, znaš li?« — opet će otac. »Hoće, što neće. Gdje će naći ljep­ še?« »A bi li ti umio od trenice skovati sanduk.« »Pa bi. Što ne bi? ama kamo ti trenica. dodadoh (kao da bajagi ne znam).« »Ima brte, eno pun hambar. Još lani mi Medžid izrezao, baš je lijepa.« »Izrezao onu veliku lipu što no bila u Breziku.« »Znam« — dodadoh. »E, ama kako ćeš taj med sad izva­ diti, a da ti se sat ne pokvari?« »Lasno. Ovaj okvir spustim u maši­ nu i izvrcam i gotovo.« »Vaz gječ, molim te, to je nemogu­ će« — uplete nam se u razgovor Mehmed. koji baš sada bahnu ovdje. Do­ šao od kuće da vidi moje pčele. I on ima jedan sanduk. »Ja sam ti rekao dati vola ako to bu­ de moguće.« »Nemoj brate, puno ti je izgubiti vola, te bi se mogao ufatiti u laži. Obećaj štogod manje.« »Ma hoću, štogod ti drago«, opet će on. — Nego ćeš ti meni načiniti pen­ džer, i odmah ćeš sebi naručiti mašinu, i nemoj nikome zabranjivati kome zatrebala«. — »Pa hoću« — dodade. Iza tog je prošlo nekoliko dana. Mi se već uvjerili, osvjedočili da je zbilja pče­ lama u ovoj pletari sasvim ugodno pa možda puno ugodnije nego u samim sanducima. Jednog lijepog dana nakanio prijatelj vrcati med, ali je tada bila samo jedna mašina i to u drugom selu. Valjalo je ići i donijeti je. Poručio po me, da za­ jedno idemo. Ja se odmah spremim i odem. Donijeli smo i med provrcali. Ja sam zamolio prijatelja, da sada odemo k Mchmedu pa da na njegove oči i njegov med vrcamo. Nije prigovorio, nego odmah skočismo i put pod noge. Nađosmo ga podaleko od kuće gdje sije zob. Kada mu rekosmo, da smo pošli k njemu i radi čega, ostavi čovo dva razola nasijana, te s nama kući. Bezbeli vrane su onu posijanu zob pozobale, ali to nije pitanje. Za tih čas sc Mešan osvjedočio, jer vidje u bakrici 4—5 kila čista meda, a čitave neoštećene sati vrati opet u san­ duk. »E... Znaš šta je efendija« — po­ če Mehmed — «sutra pošalji koga po prozor, a evo ti i pare pa kako znaš odmah mi naruči mašinu.« Naručio sam mu mašinu. On je sebi i drugima načinjao sanduke i ja sam još dva načinio od trenice. Otac je još tri sanduka kupio. Svi smo se služili Mehmedovom mašinom. Moja je pletara da­ vala poviše meda nego ostali sanduci. U selu mi otada do danas rada tri četiri mašine, a ima preko stotinu sanduka. Broj 4. Sad moji seljaci posve drukčije misle o modernim košnicama, ama uvjeriš« se na svoje oči, da su one bolje i praktičnije od onih starih. Ebul Muhsln. Bolji je dram pameti, nego sto oka snage. Gorom jašu. (Narodna.) Gorom jašu kićeni svatovi, Iz gore im nešto progovara: »Ne idite, ne morite konja, Umrla je prošena djevojka, Na umoru majci govorila: »Lijepo mati svate dočekajte, Svakom svatu po boščaluk dajte, Mome dragom devet boščaluka, Nek ih nosi, neka se ponosi.« Zabilježio: Hercegovac. Tovljenje goveda. Do nedavna tovili su se pretežno sta­ riji volovi i krave, dok danas imadu najveću cijenu 3—4 godišnji mladi utovljeni volovi. Tovljenje svagda i u koje god vrije­ me ne bi se isplaćivalo, nego se is­ plati samo onda, kad gospodar može time da upotrebi stanovitu piću, koje ima u izobilju, a ne može je tako lako prodati. Ponajčešće dobro prolaze naši sto­ čari, kad slučajno dobro ponese stano­ vita paša u jesen, pa oni kupe mršava goveda i pasu ih kroz 1—2—3 mjeseca, a onda, u koliko još nisu dosta debela, dohrane ih samo u štali (pojati). Tako­ đer, tko je neočekivano mnogo zelene piće (hrane) dobio u jeseni, pa je ukisla nemogući je više posušiti i sad Ima više krme nego treba. Ili komu je repa ili krumpir bolje ponio, nego je on očeki­ vao, pa sad ima više čime da hrani. Inače, ako se računa po čaršijskim cijenama ona pića, kojom se tove odrasli volovi, tu će gospodar samo u tom slu­ čaju naći račun, ako je po 1 kg žive težine razmjerno jeftino kupio mršave volove, a debele po 1 kg žive težine znatno skuplje prodao. Kod tovljenja odraslih volova, čime se je mnoga naša seljačka kuća pono­ sila, bilo je obično najviše i najneopravdanijega gubitka uslijed toga, što su volovi dobivali bjelančevinama obilni­ ju, pa s toga i skuplju hranu, nego li je bilo potrebno. S druge strane tovljenje krava, kod tako zvanoga izdojnoga mljekaritve, koje >e svuda bolje isplaćuje, nogo ikoe je drugo tovljenje — ieplaćivaće se ј«9> bolje u takovim našim predjeli««, gdjot kne mnego livadnoga е(|ем, a eiem»4 v �POUKA ZA NAROD. Broj 4. Lia, kad bi gospodar i htio s njome Eliti. Tamo naime već muzne krave Izbivaju piću obilniju bjelančevinama, Lp je potrebno, pa se zato djelomice Ljve još dok dobro muzu; stoga se Ulije sa manjim troškom potpuno uI vc ' I U novije doba se uz povoljne cijene Logu prodati i tovljeni bikovi — i to L samo mladi, nego i stariji. To je Iraino već zato, što bikovi više i brže ■primaju na sebe tovljenjem, nego vo||ovi. To se po prilici izjednačuje: jer je Lak meso tovljenih volova najbolje i Lskuplje, pa se volovi zato za toliko kaplje plaćaju nego bikovi. Kod seljaka igra glavnu ulogu tovjenje radnih volova. Mi naime većinom kupujemo P/i—2^2 godišnje »junce«, kaučimo ih voziti i svršavamo s njima ono malo posla, što ga ima malo se­ ljačko gospodarstvo. Zato ovi volovi, usprkos rada dobro odrastu, lijepo se razviju, a obično i prilično potkože, a kad je to postignuto, prodaje ih seljak o starosti 3’/з—41/, godina, da opet no­ ve »junce« othrani. Takove volove ku­ puju tovna gospodarska poduzeća, što postoje uz gospodarske tvornice u nas i odatle tek nakon 3—6 mjesečne hra­ nidbe izađu na svjetsko tržište naši po­ znati dobri volovi. Procjena tovljenog blaga. Tovljeno hajvanče točno procijeniti nije lako. To se dade samo dugotrajnom vježbom postići. Pravi vještaci u tome jesu ponajviše mesari i oni gospodari, Ikoji prate i motre goveče, koje se tovi, [kroz čitavo vrijeme tovljenja, pa u to [doba živinče češće mjere, a napokon se o konačnom uspjehu tovidbe u klaonici osvjedoče. Na uspjeh tovljenja može se zaklju­ čiti: Vagom. Češće treba ustanovljivati težinu tovljenih goveda mjerenjem prije hranidbe (п. pr. svakih 14 dana). Vagu za stoku i vozove morala bi imati svaka općina. Obično se i od oka prosuđuju tovlje­ na goveda, a i posebnom mjerom, s po­ moću koje se mjeri objam prsine od prednjih nogu preko grebena. Na toj se vrpci nalaze brojevi, koji označuju go­ tovu živu težinu. Konačno i pipanjem pojedinih dijelo­ va tijela, tako zvanim mesarskim za­ hvatom kože na grudima, vratu, kuku, stegnu i na repnom korjenu, također se ocijeniuje tovno goveče. Iz »Seljačkih Novina«. Grad za dinar, kad dinara nema. Uputa našim težacima. Ovih je dana centralni odbor naše Jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije razaslao jednu Okružnicu na sve svoje mjesne odbore po Bosni I Herce­ govini, da u svojoj okolici obavijeste naš narod na slijedeće dužnosti: 1. Srne tanje posjeda. Ako se komu pojedini komadi zemlje nezako­ nito prisvajaju ili zaoravaju, neka od­ mah onaj kome je krivica time nanešena, taki slučaj prijavi starješini džemata, a ovaj neka to prijavi kotarskom sudu ili kotarskom uredu sa tačnom oznakom: kome je šteta nanešena, gdje mu je nanešena, ko mu je štetu nanio, kolika mu je šteta i neka naznači svje­ doke. Sud, odnosno kotarski ured uze­ će stvar u svoje ruke. 2. Pretrpjele štete od lanjske jeseni pa do danas ko god je imao neka I to javi starješini svoga džemata Ili mjesnom odboru naše organizacije u kasabi. Ovi će tačno pobilježiti kome je šteta učinjena, na koji način, u kolikoj vrijednosti I ko Ju je učinio. Također 1 ovdje valja da se navedu I tačna ime­ na svjedoka, jer o ovome će svemu za­ kon suditi. 3. Upozoruju se svi naši težaci, koji nemaju nikakve zemlje ili nemaju do­ voljno zemlje za obrađivanje, pa da mogu uzdržavati svoju porodicu neka se svi u svojoj kasabi prijave našem mjesnom odboru, koji će im dati upute kako će se potrebno zemljište zatražiti Time neka se nimalo ne zavlači, nego odmah neka ide u kasabu i prljavi se ljudima mjesnoga odbora naše organi­ zacije. U svim će ovim slučajevima mjesni odbori naše organizacije ići našim teža­ cima u svemu na ruku, samo je dužnost težaka, da oni u ovom smislu njima podnesu svoje tačne prijave. Težaci! Radi se o vašoj koristi, pa pođite odmah na posao! Dvije riječi našem težaku i čobanu. Lakše je bolest spriječiti, nego je li­ ječiti Posljednje obilate i česte kiše uticale su, pored ostaloga, i na odveć bujni razvitak Livadskog bilja (trava), a naročito onoga po neposijanim i ne­ uređenim oranicama. I to bilje, tako na­ glo razvijeno i puno soka, može da bu­ de vrlo kobno za stoku, koja se pušta na pašu. Od njega kao god i od svježe djeteline, može stoka lako da dobije nadam 1 tako da ugine, naročito ako joj se onga časa ne priteče u pomoć. I na­ ma već sa sviju strana stižu glasovi, da stoka u velikoj mjeri strada od nadama, te se mnogo goveče moralo preklati, a mnogo je i uginulo. Pa šta da se radi u sadanjim prilikama? Ne puštati stoku Strana 7. rano na pašu; po mogućnosti položiti joj prije paše suhu hranu i ne držati je na paši dugo i na jedan mah da jede do zasićenosti. Ama stoka ostaje gladna, reći će ne­ ko. Neka. Bolje i gladna zdrava, nego sita bolesna, a nadam je vrlo opasna bolest. To čuvanje može trajati dotle, dokle jaki sunčevi zraci ne ispare su­ višnu vlagu i bilje izgubi suvišnu sočnost. Ko traži tuđu pomoć, skupo je plaća. Šta ima novo po svijetu. Pregovori o miru još neprestano tra­ ju. Vijećanja ministara velikih sila sa punomoćnim izaslanicima raznih drža­ va i državica ne mogu još da se zavr­ še. Težak je to posao. Osim toga veli­ ke sile paze u prvom redu na svoje in­ terese a onda i izaslanici raznih država svaki se bogme otima za interes svoje zemlje. Naše granice sa komšijskim zemljama još nijesu posve uređene. S Talijanima ima najviše posla. Oni bi htjeli mnogo, a to sve hoće naše, što ni po kakvom pravu njima ne pripada. Oni traže za se najljepša mjesta na Jadran­ skom moru. Hoće naše more, što za­ pljuskuje obale naše kraljevine. Cak Ta­ lijani traže da i Albaniju (Arnautluk) kupiraju pa bi nas htjeli da opkole sa sviju strana. Naši se izaslanici u Parizu žestoko opiru tim pustim talijanskim željama. Našu su državu kraljevstvo Srba, Hr­ vata i Slovenaca priznale gotovo sve veće države u Evropi i Amerika. Sve te države idu prilično na ruku nama, to jest onako kako je pravo. T u т s k u pokušaše velesile, da po­ dijele među se. Pa po onoj našoj na­ rodnoj: čovjek snuje, a Bog odlučuje, razbiše im se osnove, pa su sada skloni da i nadalje Turska ostane. Sva je pri­ lika, da će halifa prenijeti svoj taht iz Stambola u Brusu ili koji drugi veći grad u Turskoj. To čini za to, da lakše i mirnije uređuje svoju zemlju. Turska je ušljed silnih i čestih ratova ostala vrlo neuređena, pa će sada morati upri­ jeti sve sile, da uznapreduje. A narod turske carevine to jedva i čeka. Stambol će ostati turski, ama pod kontrolom neke evropske velike države. U osta­ lom ovo sve nije još uređeno i utvrđe­ no. Ovih se baš dana bave i neki turski ministri u Francuskoj, da o tome vije­ ćaju. Rusija je još u komešanju svojih pri­ lika iza ovog nesretnog rata. Mnogi se nadaju, da će se i ta stara i velika dr­ žava skoro moći mirno sređivati, da i njezin narod prihvati nakon toliko go- �Strana 8. Broj 3. POUKA ZA NAROD. 50.000 do 100.000 K platiće 70 posto, a od dobitka preko 200.000 K platiće 80 posto. Propast bećara. Ministar financija od­ lučio je, da uništi posve stalež neženja. Listovi donose ove podatke o ministrovu nacrtu za bećarski porez; 200 kruna prvotni porez za neženje od 24. do 30. godine, onda 25% (na svako 100 kruna po 25) više za one od 30. do 40. godine, i tako dalje. Osim toga imaju plaćati ne­ ženje 100% više izravnog poreza nego oženjeni. Nadalje od cijeloga državnoga poreza općinski namet, koji je redovito veći od državnoga poreza. Neženje, neženje, ženite se ako misli­ te, da vas ovaj porez ne pretisne!.... Srebrne krune. Srebrne će se krune izjednačiti s dinarima. Na taj će način jedna srebrna kruna vrijediti tri papir­ nate. Kažu, da u našega svijeta ima do­ sta učuvanih srebrnih kruna. Ako je to istina, onda će bogme onome koje uštedio, dobro i valjati. A šta će biti od ovih kruna ođ ćageta (papira) javićemo u svoje vrijeme. dina ratovanja za mirni rad. Neke države još ratuju. Tako drža­ va Poljska ratuje sa Nijemcima radi franka, a i Cehoslovaci ratuju sa Ma­ đarima opet radi granica. I na našoj je granici skoro bilo okršaja sa austrijskim Švabama, ali naša vojska časkom osvoji ona mjesta što nama pripadaju. Sada Švabe pregovaraju s nama o miru. Dobava modrog kimona za vinogra­ darsko svrhe u B. 1 H. Uz kompenzaciju za Šljivske proizvode, koji se izvoze iz Bosne u Njemačku Austriju stigao je 18. maja u Bosanski Brod iz Graza prvi transport kompenzacionc robe. Među tom robom ima 11 vagona modre galice (modrog kamena), koja je određena za suzbijanje peronospore (plamca) u vino­ gradima Bosne i Hercegovine. Roba je otpremljena odmah dalje iz Bos. Broda u pojedina vinogradarska područja, i to: 500 q (metara) za Mostar, 100 q za KoMic, 200 q za Ljubuškl. 150 q za Stolac, 100 q za Trebinje, 5 q za Derventu, a ostatak od 45 metara ostavljen je za vinogradarska područja u Bosni. Sa na­ vedenom količinom modre galice pod­ mirena je u glavnom ovogodišnja po­ treba. Osim toga stići će još daljnja 4 vagona modre galice, koja će u koliko .*• ne potroši loš u ovoj godini, ostati kao rezerva za narednu godinu. Neka naši težaci iz navedenih kotareva tu priliku upotrijebe ove i naredne godine. Modri se kamen može da do­ bije u kotarskim uredima. Porez na ratne dobitke. Javljaju, đa će vlada predložiti zakon, po kojem se ima uvesti porez na ratne bogataše. Tako će onaj, tko je Imao ratnog dobit­ ka 10.000 K morati platiti državi 30 po­ sto, to jest od svake stotine kruna po trideset kruna, od dobitka u iznosu od 10.000 do 30.000 K platiće 35 posto, od 30.000 do 50.000 K platiće 50 posto, od Upisivanje djece u šholu. Krajem ovoga mjeseca (juna) navršava sa prošla školska go­ dina. Pa običaju sada će se od­ mah u narednom mjesecu (julu) nova djeca upisivati u školu. Za to ovim pozivamo sve roditelje, staratelje i prijatelje naše islam­ ske đjtea, da što više djece od­ mah upišu u školu. To nam je dužnoat. Neka do bude boz škole ni jednog djeteta ni u selu ni u gradu gdjegod ima skela. Ke vremenom učini jedan vrijedan posao, poslije je zadovoljan, ko zakasni, kaje ве. Danas в vremena taka i prilike take, d nam drugoga izlaza nema, osit raditi onako, kako to vrijeme prilike traže. Za to vam od ere volimo: Braćo Muslimani, Skš lujte djecu! Urednička pošta U zadnje nam se vrijeme na naš oi ročiti poziv javljaju neki saradnici s svojim radovima. Većinom su to rado pisani na obje strane tabaka (arka) p; pira, pa nam time zadaju suvišna pos da moramo sami sve te radove naniN prepisivati. Molimo sve naše čestite si radnike, da nam svoje radove pišu si mo na jednoj strani lista od tabaka, da druga strana toga lista ostane pra na, jer se tako želi u štamparijama. ( sim toga dobro je i na takoj svakoj n pisanoj strani lista, da se ostavi uzd po krhju prazno 2—3 prsta širine. 1 treba uredniku, da može i po koju pi grešku, da ispravi. Neka se ovo uvai - Mnogi od nas traže, da im posebr pošaljemo izašle brojeve »Pouke«. 21 nam je, đa im ne možemo udovoljiti, jt su svi brojevi »Pouke za narod« raži slani među narod. j Dobrovoljni prilozi. Muhamed ef. Z: hirović Iz Tuzle šalje nam 44 K kao do brovoljni prilog »Pouci -za narod«, koj je on sabrao među svojim ahbabims Lijepa im hvala svima. U težaka crne ruke, a bijela pogača. Abeceda (azbuka) arebicom, latinicom i ćirilicom. Arebicom: 1 Latinicom: a A, b B, Ćirilicom: a A, б Б, c C, c ć Ć, E č Ć, d D, ц U, ћ Ћ, ч Ч, c; G. 1 đ Đ, E dž Dž, е Е, Д, Д, ђ Ђ, V џ, е Е, f F, ф ф, 3 J J ј 0 n N, nj Nj, Arebicom: Latinicom: t C g G, h H, i I, j J. k K, 1 L, lj U, C m M, Ćirilicom: г г, х X, и И, i J, к K, л JI, љ Љ, м M, н Н, њ Њ, Arebicom: J ) lT Ј o 5 j ј 3 Latinicom: ćirilicom: o O, p p, г R, s S, š S, t T, u U, v V, z Z, ž Z, o O, п П, P P. c •, ш Ш, т T, у у, в B, 3 3, ж Ж, Uređuje: H. Mulić, učitelj. eredbdk; M. ОекШсл, Stamp«* P, & A. КИм, Urafrva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cda31ca92b9bea3e777a8934e8db57c.pdf 3b61cd511b4d5117769bc88475055e2a PDF Text Text Ovaj broj stoji 80 HELERA. POJED3№ 40 fclazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rEđahcianl udbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 50. лвииваиаип Pretpl ata go d išnj e 40 k ruaa, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun poSt štedionice 1119 Sarajevo, subota 28. juna 1919. (29. ramazana 1337.) Godina I. ■■—■ini.....i ■ran ■umu— Prvi ramazan u »narodnoj slobodi« ne Ispotlsmo baš u najboljem raspolo­ ženju. Još i sad nas pritiskuju patnje 1 nevolje, još 1 sad doživljiijemo šikane i progone. Krivci ovih događaja i sad su na svbm mjestu i još nije sazrela tako nužna 1 tako prešna odluka o izmjeni u vrhovima naše uprave. Ramazan nam je prošao u brizi i če­ meru, nu ja da uzmognemo vesela srca kliknuti svoj napaćenoj braći: vBajram mubarekj olsun!... Šta heće šeširlije. (Glas iz provincije). U 31. broju »Glasa Naroda« od 6. ju­ na 1919. izišlao je članak od jednog, srednjoškolca muslimana pod naslovom »Sarajevska '»Pravda« i muslimanska đačka omladina«. Pisac veli, da je »Pravda« svojim člancima onemogućila opstanak muslimanskim đacima i da svojim pisanjem podjariva masu radi to­ ga, što neki đaci nose šešire i ne poste ; ramazan. Veli, da se je radi »Pravdinih« članaka veliki broj ispisao iz đač­ kog potpornog društva »Gajret« i spo­ minje kako je ušljed pisanja »Pravde« ugrožen život muslimana-daka, te kako su četvorica azijata nedavno razbili gla­ vu višeškolcu Calkiću i da isti sada po­ vezane glave hoda. Na koncu veli: »Ne­ ka znaju očevi i braća naša što čini »Pravda« s njihovom djecom, 1 neka ču­ je svaki kulturni čovjek, da ima na svi­ jetu i takovih ljudi, koji mrze svoju omladinu, ponos svoga budućeg života, i koji stoga nastoje da ubiju u njoj dušu i srce. A »Pravda« neka zna, da je za nju muslimanska đačka omladina izgub­ ljena«. Evo ovako piše jedan srednjoškolac musliman i poručuje jedinom musliman­ skom listu u Bosni i Hercegovini, a pre­ ko ovoga i najmanje polovini milijuna muslimana, jer ove »Pravda« zastupa, da je za nju i njene pristaše đačka om­ ladina vječno izgubljena^ Na ove izjave usijane omladinske glave jednog hiperkulturnog srednjoškolca možemo samo ramenima sažeti i u duši zaželjeti, da se popravi i da se ta zalutala ovca opet k svom stadu vrati. Uz to mi možemo reći samo toliko, ako ima smisla piscu •) Ovaj članak primismo od jednog svršenog bečkog akademičara. Niti je bio ratni maturant, niti živi o tuđem tru­ du, kao izvjesni »izjavaši«. Ured. FELJTON. Merhum M. Ćazim Ćatić: U mejhani Mlida večer na zapadu Divne slike divne šara, A akšamskeg glas ezana Jasno avuči sa munara. I cijela narav veće Na sedždetu smjerno stoji, Da Allaha višnjeg slavi Prije neg’ je san opojiA delija mladih grupa U mjehanu žurno hrli Sa čašicom »razbibrige« Da se ljubi, da se grli. »Jer je svaki malaksao Pod teretom dnevnog rada« A molitva?.. Oh, pod stare dane Inaće se i klanjati kada I.. gornjih redaka i govoriti, nu ovi redci su posvećeni drugima za razjašnjenje) da će »Pravda« i njezini pristaše uvijek i na svakom koraku žigosati odaljlvanje od svoga elementa nošenjem šešira, te izazivanje svojih vjernika, javno ne posteći Ramazan. Mi svi znamo, da mnogomu ne samo đaku, nego i našem radniku i građaninu nije moguće u ovo vrijeme postiti ušljed pomanjkanja hra­ ne i teškog svagdanjeg poziva, kojeg moraju vršiti. Ali se s druge strane i od ovih uzurli ljudi traži da to ne poka­ zuju javno i na svakom koraku, jer bi ■inače izgledalo, da dotični bagatelišu taj božiji farz. Kako god je sablazan uz Ramazan vidjeti jednog muslimana, da ide ulicom i javno puši pred drugim mu­ slimanima, tako je isto i javna sabla­ zan nošenje šešira među muslimanima. Pa prema tome ćemo otvoreno i svim sredstvima suzbijati odvratnu ideju no­ šenja šešira. Što dopisnik srdnjošlkolac veli da je muslimanska đačka omladina za »Prav­ du« vječno izgubljena, to ie samo pro­ dukt njegove mržnje prema »Pravdi« i prozirno nastojanje, da pod svoju kapu — svoj šešir — svu našu čestitu omla­ dinu strpa. Nu tu se jako vara, jer tala Bogu, još je najmanje 2/s naše omladine nenatrunjeno tim pogubnim adetom, a držim, ida taj srednjoškolac ne vodi puno naše omladine za sobom. Što se je golem broj muslimana ispisao iz pot­ pornog društva »Gajret« radi onih, koji nose šešire i ne posle ramazana, nije kriva »Pravda« nego na prvom mjestu dopisnik srdnjoškolac i onaj višeškolac razbijene glave, kao i njihove pristaše. Da nije »Pravda« ni riječi o tom spo­ menula, to bi se i opet dogodilo, ali ipak upamtite vi muslimani šeširlije, da će »Pravda« i njezin ogromni broj prista­ ša, ama svi do jednog, vazda otvore­ no žigosati ovaj pogubni postupak neke omladine i dokazati im, da su na krivom putu. Taj se omladinac poziva na naše očeve i braću, da ih uzmu u zaštitu od napadaja »Pravde«, a preko ovih da za­ štite i sve »kulturne« ljude u šeširu. Jer »kulturan« je samo ko nosi šešir, pa da se i naši neki (medu njima i jedan pro­ fesor) omladinci pokažu da su kulturni, počeše nositi šešire i eto radi toga — zovu očeve i braću, i to one u čalmama i fesovima, da ih uzmu u obranu jer su oni njihov ponos i prve lučonoše bu­ dućeg »kulturnog« života. Ovo je ili skrajni cinizam nesavjesnog podgovorača ili plitkost jedne usijane dječije gla­ ve. Od i onako dosta zaostalog i kon- U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A uz p’esmu jasno dršću Sitni zvuci sa šarkije. Kroz oblake gustog dima Čagjav žižak sa trpeze, Po mračnijem zidinama Griešne slike tiho veze. Redom čaša naokolo Po veselom društvu kruži A valjani mejhandžija, — Poskakujuć, goste služi. Hej, sviraču, kucni življe, Nek oko nas bies se stvara; Ta nas dok je krčmaru i tebi Na pretek će vazda biti para-.. U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A uz pjesmu jast.o dršću Sitni zvuci sa šarkije. — Pjana lica Zacakljene Već se ne Ko li pije, krvca žari, trepte oči; da razabrati, ko li toči. čitali o mnogim banditima, zlikovcima i izrodima ljudskoga roda, a ti baš šešir nose, kad bi svi ljudi pod tom blaženom kapom bili jedim kulturni i napredni, po­ šteni i inteligentni, onda nebi ništa rekli, da se mnogi otima, da se nađe u kolu tih ljudi i da nastoje da budu također odabrana klasa. Ovako neinužemo ni­ kako zamisliti pravog uzi oka, šta vuče ove za šcšL'jn. Pozivamo pristaše še­ šira da na u jednom otvoreno rektni šta misle postići sa nošenjem šešira, koju svrhu kuli’ra •, ћтгапи ili ako hoćete i praktična 1 nade ta nošnja. Neka nam precizno dokažu koja im je namjera, možda će nas razuvjeriti, možda će svo­ jim svijetlim naprednim umovima povosti cijeli naš svijet osobom Ф će taj svijet (a to će prije hiti) udariti žig javnog prokhtstv?, na njih. .Moguće je. d: prof. Hadžić i njegove pristaše hoće da reknu da je nošenje šešira kulturno, da su oni, koji nose šešir inteligentni, napredni i da se na taj način vidno po­ kaže ko je inteligentan, a ko nije, ili možda sa7io zato što su nešto naćuli, kao, da Islrn dozvoljava nošenje še­ šira. Pozivano ih, da nam po islamu dokažu, Jeli dozv.lie.u nošenje šešira, da to obrazlože i potkrijepe sa ajetom i hadisom. Bi rum, g лраЈо. razuvjerite nas, pa Vas ne ćemo više napadati. Uzmimo, ra Is’amu u istinu otvo­ reno d zvjlr'-* nošenje Šešira, pa i u ovom sluči.u, ko i de drž lo napretka našeg ekuieVa no bi ga ipak nos:«. Ne bi ga nosio za to, jer vidi našu kon­ zervativnost, jer vidi našu zaostalost, da se lako ne prilagođavamo novotarija­ ma i jer bi tijem izazvao samo reakciju u našem elementu na štetu našeg na­ pretka i prosvjete. Pa velim, mi intelegencija, baš mi moramo da puno pregaramo, moramo da puno popuštamo od našeg uvjerenja, a da tu konzervativnu masu polagano predobijemo za nas. 0vako će ići samo natraške. Ovijem po­ stupkom Hadžić et Consortes izaziva­ ju gnjev mase proti svojoj inteligenciji, izazivaju nepovjerenje i mjesto da masu privlače uza se, to je samo odb'jalu. Pi­ tani Vas gospodo šeširlije da li u masi imate igdje pristupa? Dapače imate П pristupa i kod muslimanske inteligenci­ je? Da li Vi mislite i kad sa musliman­ skim narodom zajednički raditi, da U će­ te tražiti oslona u narodu, kao musli­ mani, prvo među svojom braćom, a po­ •) Valja nam konstatirati, da je na­ tom i kod druge braće? Da 11 ćete V^ padaj na tog nekakvog Čalkića izve­ danas sutra, kad svaki od Vas imadne den prije »Pravdine« bilješke o šeširi­ svoj poziv, isto raditi, nositi šešir i od­ ma. I Bog zna <radi čega je pukla glava baciti fes, to jedino obilježje, koje Vam ovog »omlatinca«. Ured. zervativnog svijeta traži se zaštita pro- i ti »Pravdi«, koja žigoše nošenje šešira i ncizvršivanje jednog islamskog farza, a nikako se ne uvažuje da ti isti očevi | i braća na provokacije šeširdžija odgo- ' varaju toljagom po glavi, kao Što se je i desilo višeškolcu Calkiću.*) Sigurno vi- j še boli toljaga nego pero, to će i Calkić potvrditi. . Ni »Pravda«, ni njezine pristaše neće nikad odobriti nošenje šešira našoj đaČkoj omladini, jer je u Sarajevu javna tajna, da neki srednjoškolci vakufskog konvikta znadu u noći natući šešir, preći preko konviktskih zidova I za­ bavljati se u noćnim kafanama. gdje truju i zdravlje i dušu. To čine zato da se lahko ne prepoznaju, ako bi u noći I slučajno koga poznata sreli. Velim, mnogi prijatelj naše omladine u Saraje­ I vu, zna za Hodanje konvlktske musli­ I manske omladine, samo nezna prefekt ; I vakufska uprava, a nema ni jednog I oca ni brata (osim profesora Hađžića), I koji će opravdati nošenje šešira. Dapa-* če će to popratiti sa gnjušanjem i pro­ kletstvom. Pa i opet taj vajni srednjo­ školac javno poziva očeve i braću, da ih uzmu u zaštitu proti pisanju »Prav­ de«. Evo velimo javno i otvoreno, da ste svi vi koji šešir nosite, za »Prav­ du« i njezine pristaše vječno izgub­ ljeni, a vjerujte nam, da ste izgubljeni i za »Gajret«. Šeširlije ćemo dobro za­ pamtiti i naše će islamske institucije takoj sorti uskratiti svaku potporu. Na »prijetnju« o »vječnom gubitku« take omladine za »Pravdu« odgovaramo iz­ javom, da ne trebamo omladine koja drsko izaziva svoj elemenat i da neće­ mo takova budućeg oslona, pa makar i propali. Naša omladina vrlo dobro znade, da su muslimani u kulturi daleko zaostali za svojom braćom, znade da nas je 98% analfabeta, pa mjesto da u svom narodu sa smoprijegorom radi, mjesto da mno­ go od svog uvjerenja i žrtvuju, a da tu konzervativnu masu povede za sobom, to je oni sa svojipt postupkom izaziva­ ju da ista sa još više nepovjerenja gleda u škole, nego li prije. Kako vidimo u nekih je naših omladinaca prvi znak naobrazbe, i inteligen­ cije šešir. Jeli zbilja kultura u šeširu ili je u glavi? Kad nebi svaki dan viđali i Po trpezi i po pođu Ko rijeka piče teče, A s usklikom proprećene Biljur-čiše glasno zveče Haj, te čaše, male čaše Dok kroz tihu noćcu zvene, Mnoga njiva i epahilak mnogi U rakiji ko u moru tone. * U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A1 uz pjesmu umukli su Sitni zvuci sa šarkije. A u zraku zagušljivu. U potoku gadnog pića Bez razuma i bez aviesti Valjaju se pjana bića. Sve je mirno, sve je tiho, Blagi sanci zrakom struje, Tek vesele u mrjhini Zlobni demon što kllkuje. I klikujuć, gadni osmjeh Nad žrtvama pjanim prati: — O mirujte, moje drage žrtve, Nek mahmurluk obitelj vam pati. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? ii. TemperamofiH Čovjek u običnim poslovima svakidanjeg života niti vjeruje u sudbinu niti se nje drži. On učini žlo; sud ga kazni. Zar što? — Da se popravi. Čovjek pred­ viđa zlu posljedicu svog zlog djela i za­ to ga se kloni. Hajvan učini štetu. Sahibija ga sveže i zatvori. Je li ga pu­ stio na slobodu, on i daije čini štetu. Zašto? — Jer ne predviđa posljedicu. Čovjek nije slobodan prema prirod­ nim potrebama. Kad pregladni ne može se sustegnuti od jela, kad prežedni ođ pila; obavljanju prirodne nužde ne mo­ že se oduprijeti; kad je vrijeme da se dijete rodi žena nije u stanju ne roditi ga. To su fenomeni, koji sc vrše silom prirode. Prirodni fenomeni, o kojima ovisi trajanje životu jesu apsolutni, ka­ tegorični i čovjek zna za njihove uzro­ ke, ali nije moćan djelovati na njih; hi lema slobodne volje. Da sad ogledamo čovječiji temperamenat Ima li ovdje čovjek slobodnu �„PRAVDA- — „ПРАВДА* Stnjea 2 Страна je kako mi se čini još preostalo? Ho­ ćete li i mislite Li uopće zalaziti među svoju braću sa šeširom na glavi i prL povijedati im plemenita i dobra djela, kojim se mora svaki čovjek da kiti i hoće li Vam se taj svijet pozivu odazva­ ti? Odgovorite nam jednoć na sve ovo, da znamo na čemu ste. Nadalje neka nam reče višeškolac Calkić. gdje ga napadošc četiri azijata i na kom mjestu? Možda u mahali, kad je isti razgovarao sa kojom muslimanskom djevojkom. Mo­ žda negdje opet u skupu muslimana, koji nisu mogli svoj gnjev zatomiti i tvorno napadoše svoga odmetnika. Sarajevo je malo veća varoš pa se mogu naše šeširlije lagodno kretati, i gube se u svjetini, ali samo u Kralja Petra ulici, nu po muslimanskim mahalama, među muslimanima i njihovim društvima ne ima im mjesta i tu se nesmiju ni poka­ zati. Prema tomu njihovo kretanje, nji­ hovo djelovanje u narodu je posve is­ ključeno. Veoma mi je začudo, kako mogoše mnoge svoje ideale i polete, koje bi u narodu mogli razviti, žrtvo­ vati jednom šeširu i tako onemogućiše sebi svaki pristup u muslimansku za­ jednicu. Ferije su pred vratima, pa će se ti pristaše šešira zaputili u provin­ ciju u svoja mjesta. Da li će i šešir po­ nijeti sa sobom veliko je pitanje. Si­ gurno svi znaju, da u provinciji nemaju ni jednog pristaše, dapače žestoke pro­ tivnike. Mislim, da bi najbolje bilo, kad bi ti osnovali jedan klub muslimanskih šešrlija, sa predsjednikom Hadžićem, pa da znamo koji su to sve pristaše te blažene kape, pa da prema njima posve otvoreno stanovište uzmemo. Mi može­ mo samo još našoj čestitoj omladini po­ ručiti, da se klonu ovakovih izazivača i razbijača narodnih redova i da se nepovađaju za njihovim zlim pogubnim idejama, a da posvete svu pažnju i rad (osobito sad uz ferije) svomu zaostalom narodu i da ga na svakom narodu i da ga na svakom koraku na­ stoje pridignutl. Omladina je dužna, da narod vaspitava, a ne da ga izaziva; ad mu se pri■bližuje. a ne da ga draži i otuđuje od sebe i od škole. Čudim se. da naša omladina ne shva­ ća ovako jednostavnog zadatka, —a. Sarajevo, 27. juna. Kako doznajemo tu skoro je u jed­ nom slučaju zemaljska vlada priznala ovdašnji darul-mu^Hnin eiižom srede i njom školom i poništila riješenje niže i Časni sudovi. jedinih mahala čine glavni obranički, časni sud. Porodi li se svađa u jednoj mahali, to se ona iznosi pred mahalske Kako je naš islamski narod u velikoj odbornike, da oni pokušaju izgladiti. većini neuk, nepismen i u džehaietu, a naročito na selu, to je on uslijed toga, /Ф uspije li njima, onda se pozovu još naklon svima zlima, a izvrgnut izrablji^ dva izbornika iz najbliže mahale, ne uspije li ni njima pozovu se još dva iz vanju raznih bezdušnih ljudi, da ga druge mahale. To tako ide sve dok se takog neukog sišu i svoje džepove pu­ ne sakupe svi izbornici. Ako se zava­ ne. Ovo neznanje uzrokom je, da sva­ đene stranke ne htjednu pokoriti ni kog dana idemo sve niže, propadamo u glavnom odboru obraničkog suda, onda imetku, u vjeri i poštenju. Ruši se naša ih ovi radi kazne proglase otpadnicima bratska i islamska sloga, pa u nezna­ iz zajednice i prekinu s njima svaki za­ nju za malu sitnicu nastaju medu nama jednički rad, bojkotiraju ih. Još bi sa­ dugotrajne svađe, koje prenosimo iz mo trebalo uvesti, da taj časni sud re­ našeg užeg kruga i dižemo, što no ri­ dovito polaže račun mjesnom odboru ječ, na veliki bubanj, jedan drugog tu­ naše organizacije o svom radu: koliko žimo i da ta tužba bude teža, dajemo je sporova riješio i koliko povoljno; ka­ svog brata u ruke advokata, da mu što kvi su u glavnom sporovi i t. d. veću štetu nanese. Na ovaj način sva­ Bude li dobre volje i prave bratske đa se povećava i oteže u beskrajnost, a sloge, uspjeh će biti sjajan?) džepovi se ispražnjuju i u jednog i u U Lukavcu (Tuzla), 10. juna 19F9. drugog, osim što usljed toga nastaju Ahmed H. Kovaćević. dangube п najvećim radnim danima. Nesloge i svađe bilo je od uvijek, ali •) Kako se vidi pisac ovog članka već ne u ovolikoj mjeri kao u zadnje vrije­ je u svojoj okolici uredio ovaki narodni me, naročito iza rata. Svijet ratom ra­ sud, pa mu izričemo svaku hvalu i pri­ stavljen od svog doma i svojih komšija, naučen vojničkom stegom na surovost, znanje. Molili bismo ga još to, da nam izgubio je smisao za hladno rasuđivanje iznese potanji izvještaj i svoja iskustva i mirno izglađivanje sporova, nego za o tom sudu, o njegovu djelovanju i o malu sitnicu ide sudu i advokatu, da urezultatima njegovim. Uredništvo. propašćuje i sebe i svog brata i komšiju, mjesto da se to kod kuće, bez tro­ ška i svađe izgladi. Promatrajući ovo stanje, došao sam | još u god. 1913. na misao, te u svrhu U obranu uredničke tajne. Primamo rješavanja i izglađivanja međusobnih od N. U. S. ove retke: Novinarsko ud­ svađa i sporova osnovao časni sud ruženje u Sarajevu sa svoje plenarne (obranički sud), koji se sastoji od neko­ sjednice dne 21. ov. mj. n a j o d 1 u č n iliko potpunom narodnom voljom i spo­ je protestira protiv postupka su­ razumom izabranih ljudi, koji u tom ca istražitelja i policajske direkcije u džemartu uživaju neograničeno povje­ Sarajevu, koje su vlasti tražile od re­ renje i poštovanje. Ovako izabrani lju­ dakcije »Pravde«, glasila jug. musi. org. di imaju zadaću, da u svom džematu na ime pisca bilješke o oštećivanju mezabratski način izmiruju zavađene džeristana nad Kovačima. N. U. S. vidi u matlije. Džematlije se opet svojom vo­ tome grubu povredu takta i uljom zavjere i obvežu, da će do skrajredničkih prava, priznatih u šta­ njih granica mogućnosti pokoravati se mpi kulturnog svijeta, te moli više ob­ tim ljudima. U slučaju da se neko us­ lasti, nek se u buduće zapriječe takvi prkos zadane riječi ne htjedne pokoriti postupci«. sudu ovih ljudi, džematlije ga kazne ti­ Veseli nas ovaj istup novinarskog ume, da ga isključe iz svoje zajednice druženja i bilježimo ga sa osobitim za­ sve dotle, dok se opet ne povrati i po­ dovoljstvom. kaje za svoje izdajničko djelo. Rudarska škola u Celju. U ovom sloOvaj pokus sa časnim i obraničkim venačkom gradiću otvoriće se ove godi­ sudom urodio je vidnim uspjehom, da se je izgladivalo 90 postotaka sporova I ne prvo godište »državne rudarske škoi svađa u selu, a tek 10 od stotine išlo | le« za uzgoj naraštaja rudarskih nad­ glednika. Škola će imati dva godišta. na sud. Ovaj način rješavanja svađa uČudo, ljudi, da još nijedna nova ško­ čvrstio je bratsku slogu, uštedio je na­ la ne zabasa u našu Bosnu. Baš kao rodu novac i privezao ga uz njegov da smo neki drugi narod, ili na kraj svagdanji posao. svijeta, pa zaboravljeni. Šta radi ovaj Rat je ovo sve pomrsio. Da se ova šćepan Mali, a Debeli? ... korisna ustanova proširi i na ostala se­ uputstva, da se vojnici imaju opomenuti na lijep postupak prema svim građani­ ma svih vjera i imena. „Osvitanje". i I Bilješke. I ’ ' i i oblasti, koja je jednom namještena svr- j šeniku tog zavoda bila osporila pravo • la i džema te, stavio sam na jednoj skup­ O »nekorektnostima vojnika, a još vi­ štini kotarskih delegata Jug. Mu 1. Or­ še oficira« stavio je u sjednici »Drž. ’ na poštarsku službu. Koliko je god pri­ ganizacije, da se u svima selima našeg Vijeća« od 24. o. mj. Dr. Živko Bertić je traženo, da se ovaj zavod izjednači kotara prilikom izbora u vakufska tijela upit na ministra vojnoga, o oficirima bar sa nižom srednjom školom nije us­ u isto vrijeme izaberu i ovi sudovi. | i vojnicima naše vojske, koji su u dru­ Predlog je jednoglasno i s oduševljei pjelo do danas, pa ovijem upozorujemo štvenom i službenom doticaju sa Hrva- i njem usvojen, te će se ova ustanova, one, koji žele stupiti u kakvu službu, tima i koji često Čine neispravne poli- | ako Bog da, još ove godine ustrojiti u tičke izjave kojima vrijeđaju Hrvate. I gdje se traži samo niže-školska naob­ našem kotaru. Navodi dva konkretna slučaja i pita I razba, kao što je to u pošti, poreznim Bilo bi munasib kad bi i svi drugi kokoliko je postignuto za zbliženje širih | uredima i t. d. da se posluže ovim no­ tarevi u Bosni i Hercegovini poprimili slojeva naše države. Ministar vojni od- i vim riješenjem zem. vlade. ovu misao, pa po selima i gradovima govara da su dosada bili poznati ovakvi i ustrojili ovakc sudove. Da bude jasnije, Držimo, da je vlada ovo riješenje tre­ slučajevi, ali znade da je izdana nared- i istaknuću, kako sam to ja proveo u ba, da se ovakvi slučajevi izbjegavanja, i bala objaviti kao principijelno, a ne da svom selu. Svaka mahala izabere po Priznaje da se narodnoj stvari nanosi i to čini od slučaja do slučaja. dva najuglednija čovjeka. Pošto je dževelika šteta radi nekorektnosti vojnika ' Nadamo se da će to vlada i učiniti I matski medžils, obično, sastavljen od a još više oficira. i time spriječiti eventualnu prikratu više mahala, to će i ovih ljudi prema Njegov predšasnik je odmah u po- ; prava pojedinih svršenika. tome biti više. Ovi izabrani ljudi iz po­ četku izdao armijskim komandantima I volju? Neko je ljut, neko blag; neko je тећка srca i brzo mu se sažali prema nesreći drugoga, brzo zaplače i srce mu se rastuži prema tuđoj nevolji (ženska sentimentalnost), a neko je nemilosrdan i ravnodušan (kao da mu je srce od ka­ mena); neko je zajedljiv i uvijek spreman na svađu (kao napeta puška), a ne­ ko pomirljiv i nastoji da izravna svaki nesporazum sa drugima. Neko je stidan i za malu sitnicu poru meni i papri se u licu, a nekomu je svjedno ili mu pogrdio oca ili mu dao jabuku (đon-obraz). Neko je svačim zadovoljan; na svoj ži­ vot, na prilike u kojima živi, na dru­ štvo i cijeli svijet gleda veselo i sve vi­ di u ružičastom svjetlu: on je optimi­ sta; neko je uvijek nezadovoljan i sve mu se prikazuje u crnim bojama: on je pesimista; neko je veseo i uvijek traži društva, u društvu je veliki zborko i razgovordžija, u putu se ushiti i raz­ leti od veselja kad sretne kakva poznanca, a neko zamišljen, melankoličan, šutljiv. ljubi samoću, bježi od društva, a kad iz daleka nazrije da s onu stranu ceste ide kakav njegov znanac, pogne glavu i nastoji da umakne, bez da ga znanac ugleda. Kad prođe odlahne mu Broj 50 Бреј । kao da je skinuo nekakav teret s vra­ | ta. Neko je spretan, okretan i praktičan ! u poslu; za nj se obično veli, da je sre­ tan, hoće mu se, ide mu, ama da za gvožđe prihvati u njegovim bi se rukama u zlato pretvorilo. Neko je opet nespre­ ј tan, neokretan, a često i teoretičar, gra­ di kule u zraku a na srijedi ništa, ideališe, planira, stvara programe, a niti do­ lazi do ideala, niti ostvaruje svog pla­ na, niti slijedi svog programa. Neko se teško odluči na posao, ali kad se jedi­ nom odluči, on ga se ozbiljno lati, us­ trajno ga vrši i savladava sve poteško­ će i ne staje dok ne dođe do svog cilja; rieko se opet brzo i bez promišljanja prihvati svakog posla, ali se brzo osaniše i na po puta ostavi svaki posao. To je neustrajan čovjek. Neko je strp­ ljiv te hladno i mirno čeka zgodu, da nešto poduzme, on ustrpljivo i bez uz­ ruja nosti čeka svoju sreću, a neko je opet neustrpljiv, ne može da čeka zgo­ do, prilike i vremena, nego se žuri 1 sli­ jepo leti cilju, pokvari posao i ne dođe do cilja (kad se sjeda u vlak, on poleti sad prema ovom vagonu, sad prema onom i ni u jednom ne nađe mjesta). To su različni temperamenti. Jesu li oni apsolutni gospodari čovjeka kao i prirodne potrebe ili čovjek i tu ima slo­ bodnu volju, pa može na njih djelovati? Može li ljutit čovjek napraviti sebe bla­ gim. Može li nemilosrdan čovjek dotje­ rati se, pa da dobije mehko srce i da mu se sažali na druge? Može li se svad­ ljivac popraviti i napraviti pomirljivim? Može li previše osjetljiv Čovjek, koji u svakoj sitnici umišlja uvredu, učiniti se takim, da postane ravnodušan prema kojekakvim tričavostima? Može li bez­ obrazan čovjek postati obrazli? Može li pesimista postati optimistom? Može li izbjegavatelj društva i ljubitelj samo­ će sam sebe pretvoriti u društvena Čo­ vjeka? Može li nespretni teoretičar sam sebe napraviti okretnim praktičarom? Može li onaj, koji se nepromišljeno lati svakog posla, ali zbog neustrajnosti ne dovrši ni jednoga, postati promišljen i ustrajan u svom poslu? Može li sojsuz postati plemenitim čo­ vjekom ili je to prema onoj: »od loze grozd, ođ Šušnja babura« ne moguće? Ova pitanja zadiru u bitnost čovječije prirode. Temperamenat svakog Čovjeka posebna je bitnost njegove prirode; a 1 ! Ovom našem ženskom musliman­ skom društvu udaren je temelj, kako je poznato, na skupštini držanoj 28. fe­ bruara, o čem smo izvijestili u svoje vrijeme. Od toga dana društvo postoji, a vrijedne odbomice rade svom silom, sjednice se drže po potrebi, a redovna svake hefte. Interes je za društvo velik. Dok se upisalo preko 150 članovq ц društvo, društveni je prihod prekora­ čio 70000 K. Dugo je vremena upravni odbor pro­ veo o toni, dok je jedva našao prosto­ rije za društvo. Uzeta jc kuća u Džininu sokaku, sa više soba, gdje će se moći sav rad društva da razvija kako treba. Tu su predviđene prostorije za kancelariju, za zalihu robe, za krojenje, i šivanje, za vez i po mogućnosti za analfabetske tečajeve. No ako ove zad­ nje prostorije ipak ne bi zadovoljavale, to će se poduzimati u muslimanskoj žen­ skoj školi. Kad su prostorije uređene, nabavljen je potrebni namještaj, smještene mašine za šivanje, donešena roba za izrađivanje raznog odijela. U tom je prvi rad otpočeo, s početka više za pokus. Pokrojeno je prilično dosta razne od­ jeće, dato siromašnim ženama i dje­ vojkama na izradu i onda rasproda­ vano dijelom u Sarajevu, a dijelom u provinciji. Ti su pokusi posve dobro uspjeli. U prvom su redu bile društvu zahvalne mnoge siromašne porodice, koje su na taj način dobile poštene za­ rade, u drugom redu bilo je tu nešto koristi i za samo društvo, a bili su za­ dovoljni i kupci, jer su dobili gotovo odijelo od solidne robe i svakako jefti­ nije nego li inače. U to se vrijeme slučajno otvorio u Sarajevu tečaj krojenja sistema »Universal«, jednog patentiranog osobitog na­ čina učenja u kroju ženskog odijela. Dok mu je u općini ustupljena velika saborska sala za držanje tečaja. »Osvitanje« se tada zauzelo za musliman­ ke, koje su želile pohađati taj tečaj, pa taj tečaj za njih uredilo u svojim prostorijama, što je naravno puno shodnije bilo, nego đa učenice muslimanke (djevojke i žene) pohađaju tečaj s učenicama drugih konfesija u zgradi grad­ ske općine. Na taj se način mnogo više javilo naših djevojaka za tečaj. U sve­ mu se održaše u nas dva tečaja (dva kola po 17 učenica), dok je u općini održano više tečajeva. Nakon 5—6 hefti trajanja ovih tečajeva održani su for­ malni ispiti svuda, pa je postignut pros­ ječno dobar uspjeh. Jedna od naših uče­ nica muslimanka odnijela je u napretku prvenstvo ne samo medu muslimanka­ ma, nego i između drugih učenica svršila najbolje. »Osvitanje« je još učinilo u toj stvari to dobro djelo, što je u tim tečajevima platilo određenu taksu za deset siromašnih učenica svotu ođ 1200 kruna. Drugo ili pravije treće poduzeće na­ šeg mladog društva sad je upravo u toku. Uzeće se jedna učiteljica za ši­ vanje i krojenje zajedno, pa će od dru­ štvene robe krojiti i šiti u samim pro­ storijama društva, a u tom će sudjelo- priroda ili narav ili temperamenat raz­ ličiti su kod ljudi isto kao što su im i lica različita. Pa izgleda: kako je god nemoguće promijeniti svoje lice (od mr­ šavog napraviti pretilo, od plavih očiju napraviti crne, od velikog nosa napra­ viti srednji... i t. d.) da je tako isto nemoguće i svoj temperamenat promi­ jeniti. Tako su jaki i temeljito uvriježeni ljudski temperamenti. Ali kad se opet uzme u obzir koliko na čovjeka djeluje odgoj, prilike u koji­ ma živi, društvo s kojim je u trajnom dodiru, onda se mora priznati, da se čovječiji temperamenat dade modifici­ rati. Koliko je od prirode srditih ljudi tokom vremena postalo blage naravi samo za to, jer su se nalazili u dru­ štvu, gdje nijesu mogli dati poleta svo­ joj srdžbi i ljutnji, ili za to, jer su bili pod strogom disciplinom (ili u tamnici), gdje su morali slušati šta im se zapo­ vijeda; pa je svaki elan njegove srdž­ be dočekan kakvim nemilosrdnim udar­ cem i ugušen u klici, te nijesu imali pri­ like da se izraze! Taj se izražaj uguši danas, uguši sjutra i malo po malo pre­ stane i nicati. I mi kažemo: »koliko je �gpoj 50 - »roj »ПРАВДА* — „PRAVDA" vati i učiti djevojke, koje će plaćati nešto ako su moćne, a besplatno će usiromašne. Ovaj će tečaj početi iza bajrama. Društvo namjerava također osnovati u svojim prostorijama peglaonicu mehkog i tvrdog rublja. 1 to će se raditi s jedne sirane u svrhu privrede, a s druge strane će to biti tečaj za učenje, gdje će djevojke učiti ili besplatno ili će plaćati nešto. No o tim tečajevima će se pobliže Javiti u novinama, kad za to bude vri­ jeme i potreba, koliko radi onih, koje to neposredno interesira, toliko i uopće kao obavijest Članovima, darovateljima i uopće prijateljima ovog našeg mladog društva. Razni će vezovi sačinjavati granu rada i privrede našeg »Osvitanja«, a imaće i tu lijepu namjeru pred očima, da se sačuvaju, da posve nc izčeznu u zaborav naši specijalno muslimanski starinski vezovi. Od vezova poduzimačc sc mahrama, čevre i t. d., onda kerice za jemenije (šamije) bluze, košu­ lje i dječije haljinice. U koliko bude podnosilo misli se preduzimati i tkanje bezova razne vrs­ te. I prije, dok nije sve poskupilo, fabri­ kati bezova poplavili su nas bili, pa je stan već odavno bio počeo uzmicati i zadnjih godina rijetko se već čuo nje­ gov glas iz kuća. Analfabetski tečajevi s:i jedna od pr­ vih tačaka programa »Osvit-inja<. ali naše su odbornice toliko zaokupiljene poslovima, a drugih, koje bi to držale nema, jer su sve pozvane upra;o u odboru okupirane. No misli se i s ovim iza bajrama početi, pa će se objaviti, kad bude za to potreba. ■Rad za »Osvitanje« vani izvan društva ne treba takodei da prestaje. Sa­ da treba da se njegova misao živo i ■propagira. Dobrovoljni prilozi dobro će doći društvu, a mogu se skupljati svakom povoljnom prilikom. Upisivanje članova također jc od velika koristi koliko za samu materijalnu pripomoć, toliko je od potrebe da imade po koja propagatorica ove misli u svakom mjestu. Za to sjetimo se često našeg »Osvitanja«, radimo za nj. pa ćemo tako raditi za pridizanje i održanje našeg ženskinja. Em. Страк> 3 s^gia nosti, zaostalosti i agitacije austrijskih imovina tamo, jer su je stekli kapita­ ljudi, koji su htjeli da se domognu na । lom, koji su iz Bosne ponijeli. Ovo bi jeftin način dobrih imanja. sve bio rad komisije, koju bi trebalo po­ Kao u Beogradu iste ovake prizore 1 slati. Dalje trebalo bi voditi računa gdje vidjeli su i naši Splićani iza okupacije i ćemo ih naseliti. U Bosni ima njemačkih Bosne, jer je tada bio Split put za nji- I i stranih kolonija, koje su i stvorene na hovo iseljavanje. U ova dva maha oti- i dobrima ovih iseljenika, a ima i erarnog šio je naših zemljaka u Tursku preko ! zemljišta. Ostalo što se ne može tu na­ 150.000. Turci su ih naseljivali u kom­ staniti treba imati u vidu naše puste paktnim masama ondje, gdje su imali krajeve u Makedoniji i Staroj Srbiji. Omanjinu prema hrišćanima. Naročito su vom kolonizacijom bismo postigli da bi i ih naseljivali prema Grcima i Jcrmenismo dobili mnogo elementa, koji bi pa­ ma. Čitava obala Mramornog mora i orirao svojom žilavošću i svojim prirod­ na od Ajvadžika do Mersine posuta je nim jakim nagonom, da čuva svoj jezik našim zemljacima. Ima ih i po unutraš­ i svoje djedovske tradicje prema svim ' njosti Turske. Carigrad, Ineđol, Smirna, i tuđinskim elementima, kojih pomalo Ii Adana, Angora, Kjutahija, Sivrihisar, ! ma u tim našim pod skupu cijenu oslo­ Karamursel imaju čitava sela naših Bo­ bođenim krajevima. sanaca zvanih »Muhadžira«. U Ada Pa­ H. Rebac. zaru su u većini, pa imaju i svoga pred­ sjednika opštine. U okolini Bruse pozna­ ti su radi njegovanja svilene bube i pre­ rade svile, u Karamurselu su poznati | tekstilnom industrijom, u okolini Kara- | Dolazak turske delegacije u Pariz. — hisara čuveni proizvodnjom lijepih čili»Le Journah od 1Л u. mj. р:&з: »lurskl ma. Inače se mase njih bave zemljo- I veliki vezir Domaći Perid paša stigao radnjom, naročito vrtarstvom. jc u Pariz ча svojih še>f tonika : četiri Naši Bosanci koliko su god u Bosni savjetnika. Drugi članovi delegacije, za bili neradini i mlitavi unijet su u m. azij­ koje je bilo ja/i-uo da. će doci nijesu sku sredinu mnogo novih stvari i važe još pošli iz Carigrada. Iz tcg4, veh »Le i kao najvrijedniji i najagilniji elemenat. Journal«, da I ~r.d рлчп dola­ | Valjda ih tuđina preporodila. zak ima službeni karakter. Turskom ve­ I ako su muslimanske vjere i iz čisto likom veziru bio je pripremljen mno­ vjerskih pobuda napustili svoju domo­ go srdačniji doček nego njemač­ vinu, vrlo sc rijetko miješaju sa Turci­ koj i austrijskoj delegaciji. Uime fran­ ma ili kako ih oni zovu Turkušama. Svu­ cuske vlade dočekao ga je pukovnik I da imaju svoje mahale, svoja sela nepoНепгу, a u ime američke, talijanske i I miješana, pa čak i ne žene se od Turengleske misije došao je po jedan član kuša. Svuda su sačuvali materinski je­ odnosnih delegacija pred Ferid pašu, | zik, pa se srpski govori svuda po njiho­ koji se sa svakim srdačno rukovao i 1 vim selima. naslovio ih svakoga na njihovim jezi­ cima sa začudo pravilnim akcentom. Smetcnjačka mladoturska politika u; vukla je Tursku u rat na strani Nijema­ Ferid paša jc sa svojom pratnjom od­ veden sa kolodvora u Vancressonnier, ca te su ga zajedno s njima i izgubili. gdje im je bila pripremljena naročita Narod grdno stradao pa i naši, muhavila za boravak. Na upit novinara od­ džiri. Ali nije to sve. Tek sada nastaju ; prave nevolje za njih. Pošto većinom govorio jc veliki vezir: »Nije mi mogu- • ] stanuju u krajevima, gdje su hrišćani će dati nikakve izjave. U tom moram , stanovnici Grci, ovi okuraženi i potpo­ biti rezerviran. Nadam se da će moja ; : magani akcijom Grčke čine strašne zu­ misija dosta doprinijeti poboljšanju od- : i lume nad našim zemljacima. Na hiljade nošaja između Turske i Ententinih vla­ [ ih je ostalo bez igdje ičega, sve su im sti, a osobito između nas i Francuske Grci oteli. Ostali su bez krova i ulogo­ čije ponovno uzdignuče radosno po­ ; rili se po svima pristališnim mjestima. zdravljamo«. J Jedan članak Pierre Lottl-a. »Journal U Smirni na bulevaru Kordonbiju u du­ žini od tri četiri kilometra prostire im des debats« donosi neke tačke iz pisma sc izbjeglički logor, pune su ih džamije, Pierre Lotti-a, kojeg jo^ovaj publicirao tekije, medrese i sve vjerske zgrade, u »Information«-u. Nije se čuditi što ve­ gdje su se nastanili i čekaju povratak u liki i znameniti pisac zagovara i brani domovinu. Svi to žele, jer se kod njih Tursku i dokazuje da ona zaslužuje, da munjevitom brzinom raširila vijest, da ostane i dalje kao samostalna država. jc muslimanska vjera jednakopravna sa Tvrdeći da turski narod nije odgovo­ pravoslavnom i katoličkom u kraljev­ Iza aneksione krize mnogi se Beogra­ ran za to što su ga njegovi demagozi đani još dobro sjećaju one mase bosan­ stvu SHS i da u njemu ima i muslimana uvukli u ovaj strašni rat. dodaje Pierre I ministara. Oni i ne traže više. Ne tra­ skih bula sa djecom i svojim muževima Lotti da bi Francuska sama mogla do­ že, da se povrate ovdje ili ondje, nego ulogorenih na beogradskoj stanici, gdje živjeti grozne pošljedice u svojim ko­ gdje naše vlasti nađu za zgodno, samo čekaju voz da krenu dalje i to što dalje lonijama, gdje su sami muslimani, ako neka se tu srpski govori. Naše su vlasti od svoje drage Bosne. Znatiželjniji pri­ bi se dirnulo u suverenitet njihovog Hapreduzele nešto preko našeg pukovnika stupah su im bliže da vide »Turke iz life. Francuska je, veli Lotti, najveća Bosne« i upuštali se s njima u razgovor. g. Nikolajevića uz pripomoć Engleza, islamska država iza Engleske, za to ako Bili su uogdno iznenađeni lijepim i či­ samo to nije dosta. Ne može to jedan ne bude uvažila svoj fakat te se bude stim srpskim jezikom tih »Turaka«. Ta čovjek. Trebalo bi poslati komisiju od igrala sa Halifom pravovjernih, kao s vi ste Srbi, vi ste naši! Kuda ćete? Od­ ljudi agilnih i valjanih iz Bosne, da to kakvom lutkom, to će u kolonijama do­ govaralo se: »Ispod vlaha (inovjcrca) sve organizuju, naročito nije predviđe­ vesti do ogorčenja i nemira, koji mogu pod našeg Padišaha.« Zalud su ih odgo­ no gdje da se nasele u domovini. Pra­ imati nepregledne pošljedice. vac njihova povratka u domovinu je varali, oni su otputovali. Osim toga bi Francuska, kad bi pre­ vozom Carigrad—Solun, gdje ostaju Aneksija im je ugrozila vjeru te pro­ stala na raskomadanje Turske, pogazila mjesecima u barakama da čekaju brod daju djedovske domove u bescijenje i svoju tradicionalnu politiku i toliko pu­ bježe da spasu »svoj din i obraz ženza Gruž. Sad ih ima na hiljade u So­ ta ponovljena obećanja o čuvanju in­ skadije«. Bili su žrtvom svoje neupučelunu. tegriteta turske carevine, u kojoj su na­ Naše bi vlasti trebale da porade da ši pređi dobili velike simpatije prema *) Ovaj članak prenosimo iz beograd. 1 se svi ovi naši zalutali sinovi prime u francuskom narodu i jeziku. RaskomaI naše podajništvo, da se zaštiti njihova »Pravde« od б. o. mj. Uredništvo. danjem Turske, francuska bi izgubila Pregled. Žalosna sudbina naših zemljaka u Maloj Aziji. *) omekšao«. Koliko od prirode obrazli i stidnih ljudi po nesreći pane u besramno dru­ štvo, sluša gadne izraze, grdne psovke, gleda neprijstojne manire i malo po ma­ lo izgube svoj stid i postanu nepristojni i bezobrazni. Oni to neosjteljivo i neopaženo prime i usisaju. Za to se kaže: s kim si onaki si. To je kao kad čovjek dođe u kakav lokal, gdje sc zapušilo i pokvario zrak. Kad stupi na vrata bu­ de mu vrlo neugodan zrak, ali kad sjed­ ne, kroz neko se vrijeme prilagodi i vi­ še ne osjeća da je u pokvarenom zraku. Prost, nizak, podal čovjek (sojsuz) dođe kojom srećom u društvo lijepo od­ gojenih i plemenitih ljudi: uvijek čuje plemenite riječi, vidi plemenite primje­ re, čita djela koja dušu oplemenjuju, sluša savjete, koji mu ulijevaju ljubav prema svemu što je plemenito i malo po malo tokom godina njegov sojsuzluk doduše nc iščezne, ali se dosta umanji, i sigurno će njegovo dijete na­ slijediti od njega manju dozu soisuzluka nego je on naslijedio od svog oca. Kad bi se dalje nastavilo postupati sa nje­ govim djetetom u istom pravcu, kao što se postupalo i s njim, to bi se dijete kroz svoj vijek još bolje dotjeralo, ugladilo i oplemenilo. Tako dotjerano di­ jete postane čovjekom, oženi se i svo­ me djetetu preda u nasljedstvo puno manje soisuzluka nego je ono primilo od svog oca. I tako se kroz 3—4 gene­ racije, nekom umjetnom selekcijom dob je jedna plemenita familija, koja je po­ rijeklom od sojsuske porodice. Čovjek od prirode škrtac, dođe u dru­ štvo ljudi, kojima je prva vrlina darež­ ljivost. On vidi da njegovi drugovi ne žale, nego daju i potpomažu druge, oni sami umjereno troše i udobno žive, a preziru onog, koji škrtari i od drugih žali. Među njima sc to smatra kao ne­ oprostiva mahana. Njegov je ponos dir­ nut, jer vidi da je u njihovim očima ni­ zak, pa na kraju krajeva počne otva­ rati ruke i popusti u škrtarenju. Čovjek od prirode pesimista, sve mu se prika­ zuje u crnoj boji, pane u društvo zado­ voljnih i optimistički raspoloženih ljudi. U svom društvu on ne čuje nikakve tuž­ be, niko ne jadikuje, niko ne veli da mu jc neugodno, nego obratno, svak se hvali svojim stanjem i položajem. Ako sam nije izvrgnut kakvim nezgodama i neprilikama nego živi umjereno, bez poteškoće, bez oskudice bez kakvih udardea, a uvijek oko sebe bude vidio zadovoljstvo i dobro raspoloženje i taj će čovjek malo po malo od pesimiste postati optimista. sve plodove svog dugotrajnog kultur­ nog rada na istoku, gdje se odavna pri­ prema terain za francusku civilizaciju. Potpis mira. Javljaju rz Pariza: U krugovima konferencije drži se, da se mir neće potpisati prije petka. CTemenceau ćc poći u Versailles. I Wilson će biti na potpisivanju mira, a onda će ootići u Brest i krenuti u Ameriku. Raspoloženje Nijemaca vidi se iz ovog brzojava iz Berlina: »U ponedjeljak Ujutro jedan je časnik sa 10 momaka oteo 15 francuskih barjaka, koji su se u smislu ugovora o miru imali izručiti Francuskoj. Barjaci su poliveni benzi­ nom i spaljeni pred spomenikom Fridriha Velikoga. U utorak na večer sabralo se je pred dvorcem u Wcimaru, gdje se nalazi dr­ žavna vlada, veliko mnoštvo vojnika, koji su uporno zahtijevali da im sc iz­ ruči Erzberger, jer da je on glavni kri­ vac, da sc Njemačka odlučila na potpis mira. Nakon oduljeg čekanja i demon­ striranja vojnici su se razišli, a da nisu ništa postigli. Šta bi htjela Prusija. Bečki listovi do­ nose ove vijesti iz Pariza: Vijeće četvo­ rice primilo je pouzdane vijesti, da Pru­ sija kani savim ozbiljno istupiti iz njemačke državne veze i da se tamo očekuje uspostava monarhijske vladavinske forme. Prusija ne priznaje nikakvih uvjeta mira, pa će svoj integritet znati da brani makar i oružanom silom. Njemačka proti Poljskoj? Kako jav­ lja bečko poljsko poslanstvo, stigla je vijest dopisnog ureda poljskog ministar­ stva za inostrana djela, da je jučer uhvaćena u Poljskoj brzojavka njemačke vlade, prema kojoj će njemačka vlada potpisati mirovni ugovor, ali zato će se u ime istočne i zapadne Pruske navi­ jestiti Poljskoj rat. Njemačka vlada ćc se tomu oficijelno protiviti no u stvari pružiće svaku pomoć. O potopljenju njemačkih brodova javlja se još ovo: Neposredno pred pot­ pis mira njemačke su posade potopile svoje brodove. O podne 22. o. mj. nag­ nula se nenadno jedna oklopljena krsta­ rica i potonula. Nekoliko minuta iza to­ ga potonule su i druge lađe jedna za drugom. U 4 i po sata nestalo je zad­ njeg drednota. Posade torpiljarki ispli­ vale su na suho, a posade velikih lađa spaslc su se u Čamcima. Nekoliko tor­ piljarki dulje jc vremena virilo iznad površine. Neoštećena ostala jc jedina torpi-ljarka »Badcn« na kojoj sc iznad njemačke vije engleska zastava. Ostale su lađe u dubini od 60 metara. Ukupni broj iznosi oko 400.000 tona, lađe pred­ stavljaju vrijednost od dvije mili­ jarde predratne valute. (»Bla­ go« si ga narodu u kojem vlada militari­ zam! Što je sticao desetljećima gubi za minutu. Op. ur.) Njemačko zatezanje. »Temps« piše, da nema nikakvih vijesti o njemačkoj delegaciji. Vijeće četvorice vijećalo je u srijedu u jutro i bavilo se tom situ­ acijom. Po svoj prilici biće njemačka vlada pozvana, da pošalje u Versailles svoje delegate snabdjevene punomoći­ ma, da potpišu mirovne uvjete, koje je bez rezerve primilo njemačko ministar­ stvo i narodna skupština. Delegati mo­ raju stići danas — sutra. Pošto nje­ mačka vlada ne može imenovati dele­ gaciju prije večeras, stoga delegacija ne će moći stići u Versailles prije petka. dosta ljudi, koji šu sve škole prošli i vrlo se visoko naobrazili, ali ipak ni škola ni tuđi svijet nijesu mogli ispla­ kati iz njih onaj temperamenat, koji se s njima rodio. Oni su obrazovani, ali ni­ jesu odgojeni; naučeni su, ali neotesani i nepristojni; došli su do visokog polo­ Uopće za sve temperamente može se žaja, ali nijesu postali — ljudi. Nu to nc reći da nijesu tako apsolutni, katego­ može biti dokaz, da prosvjeta i odgoj rični i neumoljivi kao prirodne nužde. ne djeluju i da čovjek ne može dobiti Trajnom upotrebom hladnog razuma i slobodnu volju nad svojim temperamen­ ustrpljivim vježbanjem u izvjesnom I tom, jer kad bi se istraživalo kako su ti smjeru, čovjek može da donekle modi­ ljudi proveli svoj život, sigurno bi se ficira svoj temperamenat. Inače ne bi našlo puno razloga (izbor društva, sli­ imao smisla ni odgoj, ni naobrazba, ni jeđenje dobrih ili zlih primjera, način lijepi primjeri. Dakle ovdje nam se do­ života i t. d.) radi kojih se nije mogao pušta da tvrdimo, da čovjek ima jedan izvršiti povoljan upliv na njihov tem­ mali kvantum slobodne volje, t. j. da čo­ peramenat. Nu da su ti ljudi slijedili vjek njje podjarmljeni rob svome tem­ diktat svog razuma, da su radili ono, peramentu kao što je životinja svome što im nalaže pamet, a ne strast i tem­ instinktu. Doduše ta je slobodna volja peramenat, da su težili za plemenitijim vrlo skupa, jer zahtijeva puno vremena ciljevima, sigurno bi im pošlo za ru­ i dugotrajnog vježbanja. kom, da donekle promijene i svoj tem­ peramenat, da osiguraju pobjedu razu­ Nekomc uspije da postane potpuno ma nad strasti i tako dobiju slobodna gospodar svog temperamenta, a nekovolju. Vs. me samo djelomično. Nekome ne us­ pije nikako. Za dokaz ove zadnje tvrd­ nje neka nam služi primjer, što vidimo �Stfana 4 Странл ,PRAVDA“ — „ПРАВДА" Broj 50 Број ne znaju gdje bi to najavili (jetimi!) Ш. Oporene Šterne. Sjednica ljubljanskog begovica ulica br. 1. II. kat. Po ustanovi gradskog zastupstva jednoglasno je za­ I nemaju kuraži (a dični saruk nose!), da Š 16. društvenih pravila, mjesni odbori ključila, da se iz listine počasnih građa­ ; izađu na ćurs. A ako je ne daj Bože ono sastoje se od šest članova i to pred­ na imade brisati bivši austrijski general ! treće, čega se mnogo bojimo, kjibur i sjednika, podpredsjednika, tajnika, bla­ ' ukočenost njihova koju ne mogu prelo­ Svetozar Borojević. gajnika i dva člana odbora bez posebne miti ni u toliko, da spasu uz ramazan funkcije, i trojice zamjenika. Prema § 7. ! bar u jednoj džamiji slušaoce od slabidruštv. pravila članarina je ustanovlje­ j jih vazova, onda branimo reisa, da on na za ovu godinu po 10 helera od dutome nije kriv, nego njegov ulema numa beglučke i kmetovske zemlje. Drž. banka i naša valuta. Priprave za ; medžlis, koji se u mjesecu ne pomoli i Društvena pravila poslaće se odbo­ osnivanje Narodne banke kraljevstva ne organizira vazove za ramazan, kao rima kroz kratko vrijeme. SHS napreduju. Definitivno je izvađen ! i svaki pojedinac, kojeg se oOd plaćene članarine zadržavaju mje­ projekat zakona o banki, koji će biti, [ v o t i č e, što se sam ne ponudi. Ako sni odbori 20% za svoje potrebe dočim kada prođe kroz ministarski savjet, I ne zna gdje će, neka raspituje čitavu se 80% Šalje centralnom odboru. prediožen Narodnom Predstavništvu. I godinu do budućeg ramazana. Sa plenarne sjednice »Novinarskog Osnivanjem zajedničke banke napredu­ Udruženja« u Sarajevu. U subotu dne je riješenje našeg valutnog pitanja. 21. ov. mi. održalo je N. U. S. svoju plenarnu sjednicu. Jednoglasno je iza­ Povišenje poštanske tarife za pod­ bran novim potpredsjednikom Sakib cf. ručje Jugoslavije provešće se u najkra­ Korkut, urednik »Pravde«. će vrijeme. Pristojbe će biti znatno po­ Do definitivnog uređenja uredničkih višene radi izjednačenja sa tarifama a Savo Pctković iz Trebinja poslao je plaća zamoliće se vlasnici sarajevskih Srbiji sa valutnog gledišta. »Srpskoj Zori« dopis, koji je izišao u listova, da za članove svoje redakcije Nestašica ugljena. Radi oskudice ug­ 96. broju tog lista u kom se meni пд izdadu N. U. S. očitovanje, kojim jam­ ljena obustavljen je željeznički promet nepošten način podvaljuje da sam bio če, da ne će otpuštati svoje urednike prisutan onim zločinima, koji su se odi­ bez tromjesečnog otkaza. U pitanju u- i u Baranji 15 dana, u Bačkoj 2 dana. grali u selu Zubci kot. Trebinje u god. ređenja uredničkih plaća zabačen je Kupljen engleski materijal. Naša je 1914. To je zlobna kleveta, kojom Petprvi prijedlog, o kome je bilo govora u vlada odlučila da od engleske vlade ot­ ković hoće da okalja mene i da razjari našoj štampi, a društvo se je postavilo kupi sav njezin materijal, koji se nalazi naše komšije pravoslavne Srbe protiv na drugi princip. U tom poslu povjere­ u Solunu u vrijednosti od dva milijuna nas. Tih dana, ja sam bio kao mesaj no je četvorici članova, da se sastanu funti šterlinga. Mislilo se i na kupovanje kod 4. zuga 6. GranzjSgerske kompani­ na anketi sa vlasnicima listova, odnos­ ostalog engleskog materijala, koji je je, koji zug tih dana nije nikako bio u no njihovih zamjenika. preostao u Evropi poslije nastalog pre­ borbi Ja sam kod Traina to kompanije Mlado »Novinarsko Udruženje« zapo­ okreta, ali se od toga odustalo. uvijek bio 6 kilometara iza fronte i ničelo je svoje djelovanje punom parom. jesam uopće prisustvovao borbama. Za Nova sila. Generalni tajnik austro­ Khda prema svojoj zadaći uredi staleistinitost ove tvrdnje pozivljem se na ugarske banke otputovao je u Saint ške prilike naših idealnih radnika novi­ svjedočanstvo komandanta spomenute Germain, da tamo zastupa posebne in­ nara, bez svake je sumnje, da će te ima­ kompanije g. Vlaha, koji se danas na­ terese austro-ugarske banke 4cod preti povoljan utjecaj na solidni razvoj na­ lazi kao komandant 7. žandarmerijske še žurnalistike. To je vrhovni cilj N. U. ; govora o miru. čete u Trebinju, Bejta Šehovića, ZejnF S., kojim želi izvršiti svoju veliku za­ Izmjena robo između Francuske i Ru­ la Cerimagića, Hrnjica Kurtovića, Nadaću u oslobođenoj domovini. Onaj, munjske već je započela. U BukareŠt zifa šahovića, svi iz Lastve kot. Tre­ koji može, neka zato ide na ruku našem su stigla tri švajcarska vlaka sa raz­ binje. N. U. S. i neka ga moralno i materijal­ nom robom, dok je jedan vlak na putu, no potpomogne. Poručujem Savi Petkoviću, neka već a drugi je najavljen dz Pariza. Invalidsko veće u Beogradu posjetio jednom prestane sa svojim nepoštenim Francusko-poljska trgovina. U Varje prijestolonasljednik u pratnji vojvode podvalama, jer time on sije mržnju kod šavu je stigao francuski trgovački ko­ Mišića, ministra vojnoga Hadžića i onaših pravoslavnih komšija, koji na te­ mesar, koji je donio mnogo uzoraka ro­ I stale svite. Prijestolonasljednik je oko melju njegova lažnog dopisa dolaze i be. Njegova je $vrha da provede orga­ sebe okupio invalide, a dvojici je uka­ izazivaju nas muslimane. Ako što ima nizaciju izmjene robe između Francu­ zao mjesta kraj sebe u svojoj loži. Raz­ protiv mene neka me tuži sudu i nek ske d Poljske. govarao je sa svima i ponašao se tako iznese čiste dokaze na koje sam ja spre­ bratski, da je to u mnogih prisutnih iza­ Francuzi podupirali Austriju? U fran- । man odgovarati. zvalo suzu. Prijestolonasljednika je sa šućrija Salković. cuskim financijskim krugovima sada se | pozornice pozdravio predsjednik dru­ mnogo raspravlja o otkriću pariške ; ♦) Za stvari pad ovom rubrikom štva ratnih invalida dr. Milivoje Jovaštampe, da su naime moćni fran- | uredništvo ne odgovara. nović, profesor i rezervni kapetan — in­ cuski financijeri putem svojih | valid. U svom govoru, koji je učinio jak agenata potpisivali austrijske ratne zaj- । utisak, govornik je istakao težak polo­ move. žaj naših invalida, koji su izvršili svoju patriotsku dužnost i povukli se u stra­ jedna lijepa kuća u gradu na lijepu nu života. Herojska skromnost, koja je mjeatu sa dabrim pogledam. — Upi­ izbijala iz svake njegove riječi učinila Nije reis kriv. Ramazan prođe, a mi ; je na sve prisutne snažan utisak. Nje­ tati Pehlivanuša ul. br. 16. govo Visočanstvo prijestolonasljednik ne vidjesmo ni petkom na ćursu kojeg podario je udruženju 3 hiljade dinara. viđenijeg našeg alima, da makar jed­ Izvanredna skupština dioničara »Is­ nom vaz kaže. Iznimke su: Hf. H. Berlamske dioničke štamparije u Sarajevu« berović, H. H. ef. Bišćak 1 S. Korkut. održaće se u nedjelju dne 6. jula o. Nego nam mutevelija Hamdibeg otkrosolidno zidana, u Muslimanskom dije­ jio, da moramo slušati Šerifhodžu i Pog. u 9 sati prije podne u društvenim pro­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ storijama. Dnevni je red: 1.) Izbor rav­ togiju svaki dan u Begovoj džamiji. Po­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ nateljstva i nadzornog vijeća. 2.) Even­ mislite samo —• u Begovoj džamiji! E lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom tualne. nećemo, Bože nam oprosti i nek je gri­ baštom, vodovod i električna rasvjeta. Obzirom na potrebu, da se ovaj naš jeh na Hamdibegov vrat, pa što bilo! zavod digne na potrebnu visinu, umo­ Kamo naša ulema makar za četiri pet­ Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo,. ljavaju se sva gospoda dioničari, da na ka? A ima ih brate u Sarajevu dosta, Mali ĆurČiluk br. 3. 92, 4—5 ovu skupštinu nefaljeno dođu. evo samo pogledajte: Reis-ul-ulema, Umjesne odredbe. U posljednje vrije­ četiri člana ulema medžlisa i dva rijaJavljam svim svojim prijateljima b me učestale su mnogobrojne pritužbe setska tajnika, trojica vrhovnih Senat­ poznanicima, da evogodišnja bajramska putnika iz kojih je zemaljska vlada ra­ skih sudija i pet-šest Senatskih vježbe­ čestitanja ne mogu primati radi pri­ zabrala, da se hoteli i gostione u zemlji nika, direktor šeriatske škole, pet muvatnih razloga. nalaze u sasvim zanemarenom stanju. derisa šer. škole i dva šeriatske gimna­ Sulejmanbog Sulejmanpašić. Ove sc tužbe tiču onih hotela, koji su i zije, upravitelj i dva muderisa okružne do sada važili kao lokali prvog; medrese, upravitelj i tri muderisa daru!-muallimina (spojenih Gazinih medre­ reda. Stoga su sve političke područne ob- ; sa), muderisi Mcrhemića i Atmejdan lasti pozvane da se s v i m s r e đ s t v i- 1 medrese, četiri vjeroučitelja srednjih m a pobrinu da se u hotelima ukloni ne- | škola, vojnički muftija, sarajevski muf­ čistoća i gamad, da u svakoj sobi bude | tija, dva muderisa na ruždijama i t. d., TRGOVINA MJESOVIUOM ROBOM za strance na vidljivom mjestu nazna­ a da muallima i ne brojimo. E, da skon- ! SARAJEVO, VELIKI ĆURČILUK br. 15. čena cijena sobe, a u gostionama i ka­ tamo, koliko ih je to: Četrdeset i sedam! vanama pričvršćena tarifa za jela i pića. Čestita Svima svojim A na koliko ih se još sjetili nijesmo?! Sve ove radnje treba od vremena do I niko od njih da se ponudi, da će jedi­ mušterijama muelimavremena pregledati, nerede, koji se nima BAJRAM. nom važiti, makar samo jedanput! Ili konstatuju ukloniti i sopstvenike bez IZ UREDNIŠTVA. Radi bajrama iza­ obzira na njihovu osobu u smislu § 65 naredbe o vršenju obrta strogo ći će budući broj »Pravde« u subotu 5. jula. kazniti. Irtihali dari beka. U nedjelju 22. o. mj.Prekoračenja ustanovljenih tarifa za jela i piće treba kazniti po б 11 zakona preminuo je nakon kratkog bolovanja travnički načelnik Osmanbeg Teskereod 23. oktobra 1915., Glasnik zakona 1 džić. Merhum je bio vrlo obljubljena naredaba broj 121. Gornja se uspostava ličnost, a pripadao je našoj organizaciji odnosi također i na zemaljsko-erarske hotele. i bio član njena mjesnog odbora. Briga za učitelje u Hrvatskoj. Povje­ Rahimehullahu tealaJ renik za prosvjetu brzojavno je obavi­ Centralni odbor »Udruženja zp. za B. jestio ministra prosvjete Ljubu Davidoi H. poziva zemljoposjednike u kotar­ vića. da je predlog o vanrednim dota­ Naslov za brzojave: skim mjestima, da čim prije izaberu Interurban telefon »Šurnadija« Tuzla. cijama pučkim učiteljima načelno odo­ broj 42. mjesne odbore i da odmah odpočnu sa oi з-з bren. O tom će biti ovih dana izdana upisivanjem članova i kupljenjem Člana­ naredba. rina. Rezultat izbora ima se odmah ja­ viti centralnom odboru u Sarajevu, Tu- I A šta li se sprema našim učiteljima? A pošto će trebati da sc verificira pu­ nomoć delegata, svečanost u Versaillesu ne će se izvršiti prije subote. Budnost antante. Vijeće četvorice ba­ vilo se u srijedu ujutro situacijom što je nastala ponašanjem Njemačke. Da postigne odštetu i nužne garancije, vi­ jeće je odlučilo da će povezati ujedno pitanja, postavljena uništenjem njemač­ ke flote u Scapi, uništenjem francuskih zastava u Berlinu i prijetnjom Nijema­ ca Poljskoj. Garancije Kolčakove vlade. Prema najnovijim vijestima admiral je Kolčak ponovno izjavio mirovnoj konferenciji, da je cilj njegove vlade, da čitavom stanovništvu bez razlike vjere i narod­ nosti osigura potpunu slobodu i netaknutost njegova imetka. (Što garantira Kolčak u boljševičkoj Rusiji, dr. Po­ ljak hoće da otme u »oslobođenoj« Bo­ sni! Op. ur.) Japanska pomoć Rusiji Iz Kristijanije dolaze vijesti, da su boljševičke vojske, koje su bile utaborene pred Moskvom i kojima je bila zadaća da brane grad, ostavile svoje položaje. Sada je Kolčakovoj vojsci otvoren put u Moskvu. Daljnje vijesti javljaju, da prodiru i jake japanske čete, kojima je svrha da pod­ upru Kolčaka u njegovoj akciji. Slavenska solidarnost Primirje Iz­ među Ukrajine i Poljske imalo je među ostalima i taj uvjet, da ga imađu odo­ briti oba vrhovna zapovjednika, no ukrajinsko vrhovno zapovjedništvo nije priznalo valjanost sklopljenog primirja i to s razloga, jer je primilo pouzdane vijesti, da Poljaci i nadalje koncentrišu svoje čete. Radi toga započele su ukra­ jinske čete ofenzivu i zauzele neka mje­ sta. Ukrajinska delegacija poslala je pred­ sjedniku mirovne konferencije spomeni­ cu, u kojoj zahtijeva da se Ukrajina smjesta prizna kao nezavisna država i da joj se pruži materijalna potpora u njezinoj borbi sa boljševicima. Tobožnja crnogorska vlada javlja »Tempsu« ispravak na njegovu vijest o memorandumu Andrije Radovića i dru­ gih u kojem se ispravku izjavljuje, da nisu istiniti razlozi, koji se navode u memorandumu, da se naime kralj Ni­ kola i njegova vlada nisu vratili u Crnu Goru, već da je to samo zato, što kralj Nikola i njegova vlada čekaju dok bu­ de uspostavljen normalni život i promet na istoku, da mogu otputovati. Talijansko ministarstvo. Agencija ra­ dio saopćuje o novom talijanskom mini­ starstvu razne podatke. Nitti je započeo političku karijeru kao socijalista. U vanjskoj mu je politici glavna oznaka vrlo živa vjera u slavensku pogibelj. Tittoni pripada bogatoj rimskoj bur­ žoaziji konzervativne tendencije. Nje­ gov kabinet znači, da se talijanska po­ litika ne će promijeniti. Nitti je bio predložen kralju kao šef vlade i sa stra­ ne Giolitija i od Bissolatija. Novi madžarski kabinet sasvim je ko­ munistički. U kabinet kao pučki povje­ renik nije ušao ni jedan socijalista. Ova okolnost je povod da su se još jače za­ oštrili odnosi između komunista i soci­ jalista. Vulkanska nesreća. Na otoku Javi došlo je do velike vulkanske erupcije kojom je prilikom nastradalo do 50.000 ljudi. Pepeo, koji se dizao iz vulkan­ skog kratera posuo je'zemlju na 50 ki­ lometara daljine. Ogromna masa lave nasula je zemlju na 15 kilometara Ši­ rine. Željeznički štrajk u Njemačkoj. Iz Berlina javljaju, da se sutra očekuje veliki željeznički štrajk, koji će se proteg­ nuti na čitavu Njemačku. Željeznički je promet u predgrađu Berlina već danas obustavljen. Gospodarstvo. OGLASI; Prlposlano.*) Prodaje se Trešeljak. Prodaje se kuća!!! David 5. Рвгега Domaće vijesti. Trgovina mješovitom robom na veliko i na malo Hamdibeg lsabegović i Pask© Harković, Tuzla. Ujedno se bavi svim agenturnim i bomis. poslovima. Cdgovoral uredaiL M. Siid/uka. УПзшк: Contraloi Odbor »j. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a75b6c46db314e587443c2eccb5aae83.pdf 0dc6e5787c385d0cb2fdc7412539e822 PDF Text Text Bajramski prilog „Pravde". Sreća. Ni|e sretan na svijet« Koga zovu beg ili aga, Nit je sretan komu dade Svemogući dosta blaga. Nit jc sretan ko ne ljubi Svoju majku, sestru, brata, Dok u časti slavohlepno Visokog se čina hvata. Neg je sretan taj, ko ima Srce mirno, dušu čistu. Tko je vedar, ko kapljica Rosb na ružinu listu. I sretan je, ko domaju Svoju srcem vruće ljubi. Za nju živi i umire. Za njen boljak život gubi... Hidžab. Znam«, da je uopće ženski rod sla­ bije konstrukcije od muškog, pa je prema tome i manje izdržljiv od mu­ škoga u teretnu i napornu rade. Sto­ ga su od pamtivijeka naporniji, mučniji I teži poelovi pripadali u dio muškinju, a lakši ženskinju. Budući da ženskinje ima prirodni poziv da ra­ đa djecu i da tako osigurava opsta­ nak svijeta, mora se štediti i čuvati od napornih posala, da daje što zdra­ viji i po mogućnosti, bolji i istrajniji plod. Znamo iz historije, da Ženskinje nije nikad išlo u rat, osim koja muškaraća, ali opet da mre žl/2*/o — kako veli statistika — više od muškinja, pa ušljed toga opet nije ženskinje mnogo brojnije od muškinja. — Ti veći smrt­ ni slučajevi kod žentkinja najbolje nam kažu, kako je ženskinje fizički slabije, pa radi toga u životnim nez­ godama manje otporno i manje izdrž­ ljivo od muškinja. Sto žene svoju djecu po dužnosti uzgajati trebaju, valja, da većiaom bo­ rave uz njih, pa je najprirodnije, da im prema podjeli rada pripadne kućanstvo, kućii poslovi, a one to još u rasoj mladosti nauče od majki, pa su u tom i najvještije. Kako je ženskinje fizički slabije od muškinja, isto je tako umno manje razvijeno ili bolje reći: žensko više čuvstvuje, aego umuje i ide kud ga osjećaji vode, pa je s toga puno po­ pustljivije i mnogo ga je lakše na ne­ što navesti i nagovoriti. Radi ženine fizičke slabosti i žto nema snažna duha za otpor, koji bi joj u svakom slučaju mogao zaštititi moralnu visinu, staviše je sve religije prije Islama kao i Islam pod hidžab, što znači, da je za nju samo žensko društvo i društvo bližnjih muških ropaka. Лепа, koja ovako živi, odgovaraće svom prirodnom pozivu: biće žena, koja radi i voli Ovaka žena ne će tražiti, da bude u pola muškarac; ne­ će je progoniti Nymfe, nego će uvijek biti žena koja vrši samo onaj zadatak, koji odgovara njezinoj prirodi. I u ta­ kom slučaju biće pošteđena od furija i ne će moći otići u izgubljene; avak će je cijeniti i uvijek će biti sretna. U današnje vrijeme naše slobode opažamo kod slabog ženskog spola nedostatno ugibanje strastima i nedo­ voljno gušenje pohota. U zabavi sa svijetom brzo se zaborave i panu žrt­ vom slatkog prišaptavanja i lažnog udvaranja. — Protiv ove prirođene ženske slabosti nije sigurna zaštita ni škola ni prosječno prosvjećivanje, jerprirodaseneda ničim zatomiti, ona dolazi prvom danom prilikom do iz­ ražaja u na oko posve nevinim stva­ rima, [zabavama, redutama i T. d.,] jer „krv“ nije voda. — Za ispravnost ovoga mišljenja upiremo prstom u prosvjetna središta, (Pariz, Prag, Beč, Pešta, Zagreb, a I naše Sarajevo,) ko­ ja su nam dala dosta dokaza za lako posrtanje ženskoga spola. Dakle jedina zaštita ženskog spola nalazi se a ogradi, koja priječi raspi­ rivanje strasti, jer neposredni dodir, govor i općenje pobuđuju vještački zatomljene strasti, a narav je narav. Zato u relativnoj izolaciji muškog i ženskog svijeta leži još najsigurnije jamstvo za rz i obraz. S. M ju majku. Habibehanuma je premišljala, kako bi bila sretna, da je mjesto te dje­ vojke njena Amira, dok se sjeti na svo­ ju mladu kćerku Fatimu,. koja bi vreme­ nom mogla biti na mjestu te djevojke. Cim je došla kući, saopći tu misao Amiri. a ona sva sretna da je majka sama na to došla reče joj, da je ona već odavno na to mislila. Ove godine na Je­ sen — reče majka Amiri — daćemo malu Fatimu u školu neka uči«. Amira je bila sva sretna. Mahmad Muhtar->aM: Islam po Kur’anu i Hadisu. XI. Brak I žena. Islamski brak, koji se u nestašici svećenika i svećenika posvete I ce­ remonije sklapa u prisutnosti dvojice svjedoka ua saziv blagoslova Božjega, može se smatrati civilnim brakom sklopljenim prema ugoveru stranaka. Rastava braka nije zabranjena pod uFiraza: vjetom, da muž edšteti ženu presa ugovoru. Ali imade h adia a, koji se iijavljuju oštro protiv razvoda braka, Habibe hanumin je sin poginuo kod kao n. pr. ovaj: 8. Dopušteno, a Fata H. Karlć: zadnjih bojeva na Soči. Sirota starica Bogu mrsko jest razvrgnuti brak. nije se mogla utješiti zbog velikog gu­ Prema izvješću grofa MUlinena (Welt bitka, pa je sada bila upućena samo na des islam, str. 105), vrlo dobrog poz­ svoje dvije kćeri Amiru i Fatimu. Godina učenja se otegla, pa sam navaoca Turske, tako je razvrgnuće Nenaučna posrćati i zarađivati zdva­ jedva dočekala ferije da pogjem na braka u Turskoj otežano, da dolazi jala je u tuzi i nevolji. U to osvane mla­ selo. Kad sam došla na Slatinu, odu­ rjeđe negoli u Evropi, a ako baš do­ do društvo muslimanki, koje ide za tim ševila sam se ljepotom prirode, te đe do rastave, mora muž osim ispla­ da ovakim priteČe u pomoć. Starija sam nastojala da zavirim u svaki kute miraza da još dade ženi znatnu ukćerka Habibehanume, čuje među svo­ tić i u svaki grm misleći, da se tamo govorenu svotu novaca. jim drugaricama, da su se neke od njih skriva nekakva tajna. Ako nije u ugovoru istaknuto po­ upisale u tečaj za šivanje u društvu U dan bi izašla viie kuće u Sumu, sebno, to ima samo muž pravo, da se »Osvitanje«, i naumi zamoliti majku, da odakle je vrlo lijep pogled na Sarajevo posluži rastavom braka. Naprotiv ei njojzi dozvoli Majka je objeručke to i njegovu okolicu, te bih sa najvećim pet može i žena polučiti razvrgnute prihvatila, jer je i onako skrajnje vrije­ zanosom slušala poj ptica i luštaj li­ м izvjesnim slučajevima putem sud­ me bilo, da se nečega prihvati, pošto je šća, pa preskakivanje vjeverica s gra­ benim. Među ostalim imade to pravo, valjalo živitl Društvo ju dakako primi, ne na granu. ako joj muž hoće bez njezine privole te Amira sutri dan započne šivati. Ami­ Sjedila bih u hladu jednoga širokoga da vjenča još jednu ženu. ra je znala vrijeme upotrijebiti i razuhrasta, ali sam se Česte morala pre­ - Prema obredu Imami Salije i Maliinila je svoju zadaću, da ona mora svo­ mještati na drugo mjesto, jer bi me kja mogu i žene imati isto pravo raz­ jim radom obezbijediti svoju majku i sjena hrasta ostavila i upeklo sunce. vrgnuta braka kao i muževi. U Ru­ malu sestru. Kroz kratko vrijeme nauči Čitava je priroda bila okićena bujnim siji paze naročito oblasti na to, da se upravljati šivaćim strojem i već u dru­ zelenilom, a polja i livade posute ša­ uvijek u brašnom ugovoru napose goj sedmici naplatila je svoj posao. renim cvijećem. napomene ovo pravo vjenčane žene. Kao nikad do sada, osjećala se je Ami­ U tako bujnej prirodi sama me mi­ Individualnost žene s obzirom na ra sretnom i ponosnom, jer je Ona sada sao vodila do tega, da sam počela raz­ slobodno raspolaganje sa sobom, pravo svojoj majci ono, što je prije bio njen mišljati o Bogu, koji je sve to tako na bezutlovno slobodno i samostalno rahmetli brat. Cim je stupila u kuću divno stvorio, što čovjek sa svojom raspolaganje svojim imetkom kae i saopći majci da je naplatila svoj rad. pameti ne bi mogao dokučiti. izbor, pri rastavi da zadrži i kod se­ Tad je opazila prvi put nakon smrti si­ Gledala sam na Sarajevo, zbijeno u be* djecu do sedme godine sve je •novljeve bolni osmjeh na licu svoje maj­ jednoj dolini, pokriveno maglom, te ве vo usprkos nazoru, posve krivom u ke. Nakon prvog oduševljenja, stane Au njemu jedva raspoznaju vile i kućo, ovom pogledu na zapadu raširenom, mira pripovijedati, koga je sve tamo vikoje su izgledale kao mile kolibice. osigurano i uređeno muslimanskim dila, te tko upravlja time. Habihantirmi Oko grada su se poredala »ela, te se zakonskim ustanovama još odmah je začudilo, da to društvo mogu pred­ vrlo lijepo vidi, kako su posjedi poje­ sprva islamskog vijeka na taj način, voditi Ženske, pa čak i one, koje je ona dinaca odijeljeni redovima vrba I jela. kako je to tek u zadnjim stoljećima pokatkad i zaružila, jer je držala, da su Na jedan put bi me iz ovoga mo­ provedeno u ostalim kulturnim zem­ sve one, koje školu pohađaju vrijedne trenja i razmišljanja pomela žurna pa­ ljama. prezira. Bila je zadovoljna sa zaradom stira i zveket zvona od »tada, pa vri­ Jedna naročita osobina istoka bija­ kćerkinom, te je i neholice zapitala kćer­ sak nestašne djece kupajući se i prs­ še odavna mnogoženstvo, kojemu su ku za plaću, koju dobivaju te, koje pred­ kajući u rijeci Zujevini, koja se poput vode društvo. Amira joj je razjasnila, kakove zmije blista na sunčanom svi- i bili skloni — kako je poznato — mno­ da one ne primaju niti hoće, da prime jetlu. S druge bi se strane začulo huj- . gi biblijski poslanici. Prije Islama svu­ platu, nego svoje slobodno vrijeme po­ kanje seosih žena na jastreba, koji je 1 da je u Arabiji bilo mnogoženstvo ra­ šireno i to u neobuzdanoj i neogra­ svete tome društvu i pomažu svoje ses­ udario na kokoši, da sebi ugrabi ka­ ničenoj mjeri. Tu poligamiju (višožentre muslimanke. Habibehanumi to nije kav pljen. stvo) ograničiti, uređene bračne od­ nikako išlo u glavu, da bi one džaba Bujna priroda, šum lišća, cvrkutanje nose zavesti, sudbinu i ugled žene radile, no Amira je to poimala i u duši ptica, žurna pastira i Čitav onaj sretal podići, pribaviti joj pravo, propitati potajno uzdisala, što i ona ne može isto seoski život toliko me je očarao, đa moralan i dostojniji život te konačno činiti. Ne može učiniti zato, Što je mo­ bih se zamišljala kao da sam na ka­ dokinuti strašni i gadni običaj poka­ rala zarađivati, a drugo manjkalo joj je kvom posve drugam svijetu. panja žive ženske djece, sve je to znanja — naobrazbe. Nu uvijek bi mi se pojavila želja spadalo u najpreče i najplemenitije Amira je uvidila, da je zakasnila u ško­ za svojim drugaricama iz škole i gra­ zadaćo Islama. Stoga stoji u Kurbanu. lu, a sada joj ne dopuštaju ni materijal­ da, te bih, čini mi se, poletjela na kri­ 4. 3. Ako se bojite, da niste dosta ne prilike, ali je zato pravo vrijeme, za lima i vodila ih sa sobom, da zajedno pravedni prema siročadi, vi uzmite njenu malu sestricu Fatimu. Ona je već uživamo sreću bujne i čiste prirode. sesi fone, koje vam se čine dobre, o tome i razmišljala, ali je bilo teško Kad bi se mrak počeo spuštati, a (samo) dvije ili tri ili četiri; pa ako s majkom o tome govoriti, jer je Habiveseli pastiri sa dvojnicam u ruci tje­ se opot bojite, da niste pravedni vjen­ behanuma oduvijek mrzila školu. Je­ rali svoja stada kući, da ih sa vida čajte samo jednu. dnoga dana dođe Amira kući i saopći i zatvore u torove, i počelo se sve utiImade i hadisa, koji krče put momajci, da bi u petak mogla i ona doći : šivati, ja bih ostavila svoj hrast sa noganiji (jednoženstvo): 96. Ko ima­ u to društvo jer da će se držati preda­ širokim granama i otišla u kuću. Ni de dvije žene, a ne može s njima da vanje gdje će biti još žena. I otprije j u večer, a osobito za mjesečine nijtpostupa jednake i pravedno, izgubiće željela je Habibehanuma, da vidi, gdje smo bili u kući, nego bismo svi izašli na onom svijetu jednu svoju polovi­ joj kćer radi, te joj jc eto sad ispala na brežuljak, gdje bi naložili vatru i cu (u nagradi). — 210. »Beg vam pre­ prilika. Skanjivala se je, jer još nije ni­ sjedili pod vedrim zvijezdanim nebom, poručuje, da postupate blago sa že­ kud izašla iz kuće od kako joj je sin j Ali ni u noći ho bijaše mirno, nego nama. Zar vi ne vidite, da ljudi sve­ ! bi se čula sa svih strana pjesma se­ umro, ali se napokon odluči i ode. tih knjiga samo jednu ženu vjončava Prvi utisak je se ugodno dojmio, jer oske momčadi i kucaj tamburice kao ju i nikad se od nje ne odvračava1 je vidila, da je svi rado susreću, a istom znak, kojim će izvabiti djevojke na premda je nesposobna da im kor*1’ ju je zadivilo, kad jc unišla u odaju u prozor i s njima zapodjenuti razgovor. i oni se ne rastavljaju jedno od koju je uvedoše. Zatekla je mnoštvo že­ Sto se je više približavala jesen, to su goga?« na pa i poznatih, te se je odmah zaplela dani, a i noći bile punijo Života, jer u razgovor. Činilo joj se, kao da je i su se seljaci i seljanke obđan sakup­ Zakonitom dopuštenog stva se do pred jedio etoljeća ljale na mobu, a u večer na ijuštenj« kod kuće, te joj čak ni ona lica, koja služilo dosta u čita'*171 orijentu. Ali je nekad nerado susrećala,. nijesu ona­ i komanje kukuruza.naizmence u po­ se od to doba pr^ijeniše znatno 1 ko odvratna. Pošto se je soba napunila jedine kuće. brzno sve prilik' ’ nazori. Dok su U onim kućama, gdje bijaše moba svijeta, uniđe jedna djevojka i pozdravi naim kavkazki Črkezi dovodili svoje ili komanje, moglo se je viditi po či­ prisutne na islamski način. Habibeha­ kćeri u Tursko, dok su moKl« ku" tavu noć slabo svijetlo voštanice i čuti numa jc pozorno pratila dotičnu djevoj­ piti abesinske • *stale ropkinje, dotle pjevanje, smijeh i zveket tamburice. ku. pa kada je ona počela predavanje: je moglo da seJdrži mnogoženstvo. Pro­ Kad novine javiše da polazi škola, »0 radu žene u zajednici«, osjetila je mijenjeni so^jalni (društveni) i poli­ i ja moradoh ostaviti selo i opet doći Habibehanuma ne mržnju kao prije, ne­ tički (državi!) odnošaji i pokret pro­ u Sarajevo, da nastavim nauke. AH go joj postade djevojka i mila. Razumjctiv ropstva uopće dokinuše mnogo­ doživljaji sa sela živjeli su u mojoj vala je svaku riječ, i divila se njezinoj ženstvo tako r«*avši praktično u za­ duši preko čitave godine i napunjali bistroći i razlaganju. jednici sa proširenjem naobrazbe me­ me mirisom kaa svježe cvijeće, koje Tražila je očima svoju Amiru, koja đu ženina- A kako se može shvatiti duge cvate i skoro nikad đa preevjeje međutim pozorno slušala predavanje, mnogoženstvo sa ćudoredne strane, o tava. i pokatkad s uzdahom pogledala u svo­ Amira. Na selu. �»Prevđa« Strana 2. Prvi i zadnji dio ovoga ajeta dade Askalanijo o učenjacima osmoga sto­ naslućivati, da je ono doba bilo nuž­ ljeća, začudićemo se velikom broju že­ na, o kojima govori pisac u mnogim no postaviti izvjesne granice alobodi ženskoj. Naprotiv tome nijesu starije odsjecima. Među ostalim susrećemo jednu isvjosnu Dakiku bint Mušid fone bile istim ograničenjem skužene, [umrla Г46[, keja je opet bila učeni­ jer se u Kur‘anu veli: 24.5». A vale ca velikog broja učenih žena. Jedna starice [matrone], koje se vile ne na­ od njezinih učiteljica rodom iz Jerudaju udaji, načine nikakva grijeha, asalema Zejneb binti Ahmed, nazvana ko skinu svoje odijelo, samo da ne binti el- Kamal [umrla 740.],ostavila je otkriju svoga uresa. Ali ja za njih bo­ iialsebe čitav tovar idžaze diploma te su lje, da se toga uzdržavaju. se nauke Željni upravo tiskali na njezi­ Jedan drugi ajot opominje fone na nim teološkim predavanjima. Na njeiipobožnost i jednostavnost. 33.»». I sje­ nu jo autoritetu [priznati ugled u na­ dite mirno kod kuće svoje i ne kitite uci] osnovana autentičnost [izvornost] se kao u prijažnja vremena neznanja [prodislamska] I Vrtite molitvu [kla­ poznatog kodeksa [zbornika] br. 590 njajte], dijelite zekjat i slušajte Boga u Goti i u istom isnadu [podloga] se i njegova poslanika! spominju još mnoge učene žene, ko­ U istoj suri [33] kaže 59. ajet: 0 je su se bavile ovim djelom. Ked nje Božji poslaniče, reci svojim ženama, i drugih učenih Žena mogao je i je­ kćerkama i ženama pravovjernih, da dan ibni Batuta za svega boravka u se zamotaju u svoj ogrtač. Tako će Damasku [god. 726] da obogati svoje biti prije poznato kao pristojne Ione znanje o hadisima. Njezina savremei neće biti napastovane. nica Aiia binti Muhamed binti AbdulZabranjeno je, da se sastaju poje­ Hadi naziva se velikom mosnidom [a dini tuđi ljudi i Žene, jer kaže hadis: utoritet u tradiciji, hadisu]. Ne smije Ž90: Ako se nađe na aamu jedan mu­ se mimoići ni to, da se kod jednog ški sa jednom ženskom, odmah je pisca iz sedmoga stoljeća, čiji se opi­ vrag treći u saveiu. si ponajviše odnose na egipatske pri­ 0 ovom pitanju piše spomenuti ulike, spominje među protivusonetskim čonjak Pautz ovo [str. 284.]: aloupotrebama mevludske svečanosti »Povučen i tihi, više na kućanstvo [rođenje pejgamberovo] naričito koja i familiju ograničeni način života muje naučavala o tumačenju Kur’ana [tefslinanke mora se uzeti u obnanu na­ •ir]. Ona je sada skupljenim ženama prama u običajenom slobodnom i nepredavala o Kur'anskim mjestima i prisiljenom odgoju Ženskoga spola na pripovjedala im o pejgamberima«. zapadu, gde žensko protiv svoje pri­ Tako piše o islamskoj ženi Gold­ rode, svrhe i zadatka gospodari u ci­ ziher. jelom javnom životu. Jasno je naimo, da odgoj za pobožnost i radinost, prem­ da nam se donekle čini jednostran i Naflja: skučen, zaslužuje prvenstvo prema jednom odgoju, koji se u mnogo slu­ čajeva — ako se dobro uoči — te­ melji na svim mogućim uvjetnim pre­ U jesen godine 1918. harala je vrlo po tvaranjima i ulizivanjima, na čitanju Bosni španska bolest. Na selima je na­ moralnih romana i na pohađanju raz­ ročito obarala s nogu, sve je redom linih zabava. A da je ovakav odgoj jegalo da boluje, čitave se kuće zatva­ dosta sumnjive vrijednosti i klimave rale, jedno drugom nije moglo vođe do­ prirode, o tome nije nužno razlagati. hvatiti. I što je najgore, najzdraviji i u Stoga sura [24.з»J koja propisuje mu­ naponu snage najpotrebniji teško su i slimankama, da se u javnosti poka­ ustajali više, otišli su pod crnu zemlju. zuju samo zamotane, odnosno pokri­ Ta je bolest i Aliaginu Sidiku zatekla vene, imade sigurno dosta za se raz­ na selu. Još nijesu bili posvršavali svih loga«. poslova ni sprtljali u grad s ljetovanja, Ovaki propisi, koji ograničuju i sukad joj je oboljela od španjolske bolesti zuju preveliku žensku slobodu, nijesu najprije sluškinja, pa onda jedno dijete i imali u prvim islamskim stoljećima ni jedno za drugim svi po redu u kući. To iz daleka moć i silu potpunog izolira­ je bilo u drugoj polovici oktobra i pronja žene, kako je to poslije nadošlo. tegnulo se u novembar daleko. U kolijevki Islama, u Arabiji, može se još i dandanas opaziti, da ni u kojem Svak je bio o sebi zabavljen. Narod pogledu nije ograničena sloboda kremnogo u ratu prepatio, u nevoljama sloboda kretanja musi, žene niti je kroz četiri godine približeno vrlo jedno njezino učešće u životu isključeno. drugome, a sada po selima i po kućama Za života pak Božjeg poslanika Muista bolest bez razlike vjere grabila hameda [a. s.] učestvovale su mnoge svoje žrtve, pa se nije toliko ni opazilo, islamske žene zajedno sa islamskim što je malo zdravih pojedinaca dono­ vojskama u borbama i ratovima bilo silo čudne vijesti, da se rat nenadano to kao suboriteljice ili kao njegovabrzo svršava, da će se svi naši mili 1 taljice ranjenih i bolesnih. dugo željkovani odmah povratiti iz voj­ Isti se slučaj ponovio i poslije za ske i da će se s naših zemalja stresti vremena slavodobitnog osvajanja. Ali jaram tuđinske uprave, a mi biti — slo­ i u duševaom radu, u znanostima ibodni. stakla se velika mnoga žena, koje Sloboda!... šumiio je u glavi nesu čak istupile kao strukovnice na moćnil bolesnika, dok su se previjali na učiteljskim stolicama po džamijama i postelji boreći se između smrti i života. univerzama. Sloboda, kakva sloboda? pitali su se. Među autoritetima [uzor], kojima Je li da više neće biti gladi? Neka samo treba da zahvali poznati povjesničar nama naši dođu, da možemo samo mir­ Damaska Ibni Asakir svoje hadise, spo­ no raditi i živjeti! Neka nas više niko menuto je među 1300 šejhova oko 80 ne zavada, da živimo i dalje ovako u žena. slozi i ljubavi jedni s drugima, kao Što i Glasoviti poznavalac Islama prof. kroz četiri godine vidjesmo da može­ dr. I. Goldziher piše o sudjelovanju mo, kad hoćemo. I mi smo zadovoljni. muslimanke u javnom životu u ovom Sloboda dugo Željkovana sloboda, zar djelu Muhammedanische Studien [sv. je već tu? plelo se u vatrenim mislima i II. str. 406.] među drugim i ove misli: bolesti Si diki po glavi: Rasječeni su j »U Andaluziji [španija], gdje je na­ okovi i pale sve stege tuđinske sile, sad učno zanimanje u različnim strukama ćemo biti sami svoji gospodari, raditi znanosti bilo veoma rašireno među Asami za se. Sloboda! kliktala je Sidika rapima, nalazimo u šestom stoljeću i s jastuka upravljala plameni, pogle^ »pisaricu« Šuhdu [umrla god. 574 u kroz prozore na ogoljele livade, na crne starosti blizu sto godina], koja preda­ ledine. je o"El-Buhariji i drugim djelima. Zbog U mislima leti, grli ih i ljubi, stane i izvrsne podloge [iznad], na kojoj je pogleda na sve četiri strane i uzvikne: temeljila svoje hadise, skupio ae oko Sloboda, čujete li vi svi bijedni i mali, I nje velik broj slušalaca. A činjenica sloboda je tu! da se je držalo vrijednim lažno navo­ Samo ako se ona ne mogne teškoj bo­ diti ljudima, kao da su slušali njezi­ lesti odhrvati? Ako moradne baš sada no predavanje dokazuje заио to, ko­ u hladni grob? Oči su joj zavodenjele, liko su cijenu pridavali obuci jedne ali ipak — Ipak je mirna, jer će drugi Šuhde. bar sretni biti. Upravo je ovo doba osobito obilno I dani prolazili. Sidika bolovala sad ženakim gojiteljicama i zastupnicama teže sad lakše, dok sretno nije krizu muslimanske znanosti. Tu nalazimo prebrodila u bolesti. A onda se oporav­ među mnogim drugim učenu Ženu Nisaburerin Zejneb binti-el-Sari [umrla ljala. 61>), koja se je naročito proslavila Po čitave dane sjedila bi kraj prozo­ medu učenim suvremenicama velikim ra uz jastuke i gledala na poljane i na brojem doktorskih diploma [idfazotdrumove. Vidjela je, kako se muškarci nane] i za koje se diplomu natjocavraćaju iz rata koštunjavi i mračni, sluhu s druge strane ljudi kao Ibni Halšala, kako nekih nema, niti će se možda likan. Ako pročitamo veliko biograf­ više Ikad I vratiti, gledala, kako siro­ sko [Životopisno] djelo Ibni Hadžer el- 1 tinja i u slobodi prti breme drva za tone I« rekao poznati njemačk ; jJenjak Dr. Otte Pauti u svom djelu »Muhammedi Lehre...« na str. 286.0▼e značajne riječi: »Da poliram ija u Islamu, koji do­ pušta prema imovinekim prilikama držati do četiri žene, a pored njih јоб neograničen broj ropkinja, ipak nema ca pitanjem morala (ćudoređa) nika­ kva posla ni saveza ne treba o tome ni govoriti, premda je ova sama uatanova čudnovata i sablainjiva mnogom krlćaninu. U ostalom ae služi ovom dozvolom malo muslimana, u hiljadu slučajeva da se nađe jedan takav i on je ponajviše u najbogatijem krugu«. Glasoviti Ibni Haldun ovako ae očitovaojo ovom pitanju: »Zakonodavac (pejgamber) nije hotio odmah da uni­ šti posve bračne požude, jer bi to zna­ čilo činiti ljudima nepravdu, stoga sa­ mo nastojao, da sve eno, ito strast sadržaje korisno iskoristi u zakonite svrhe, samo da bude čovjek sluga Božji, koji uvijek slijedi Božju volju u svojim djelima«. Sam položaj žene u kućnom životu označuju ovi ajeti i hadisi: 2.183. Že­ ne suvaša odjeća, a vi (muževi) ste odjeća svojih Žena: — 260. Žene su polovina ljudi. Kao što Biblija tako i Ku’ran ustu­ pa muškinju odllčniji položaj iz pri­ kladnih razloga. U Kur’anu stoji: 4. 38. Muškinje nadmašuje ženskinje zbog toga, što je Bog odlikovao jadno nad drugo i što muškinje uzdržava Žen­ skinje. Dobre su žene pokorne i po­ slušne Bogu te čuvaju u odsutnosti svojih ljudi svoju krepost (povjerenu). Ovi hadisi-šerifi uzimaju slabi nje­ žni spol u zaštitu: 959. Nemojte uda­ rati žena! — 275. Bog vara zabranju­ je, da krnjite i sebi prisvajate pravo slabih, soračadi i žena. — Arapsko mišljeaje, prema kojem je bio svaki čovjek ponosan time, što je sin slobodne ili čak plemenite žene, sačuvalo je u Islam svoju vrijednost, jer je sam pejgamber rekao o sebi: Ja sam potomak plemenitih žena. §to se tiče ženidbe, troba znati, da je za svakoga muslimana vjerska duž­ nost oženiti se. Tako veli’ jedan hadis: 343. Ženite зе i množite! U Kur’a­ nu stoji : 24.»». Vjenčavajte udovice i sirote međusobno, kao i svoje do­ bre sluge i sluškinje! Ako su siromaš­ ni, Bog će ih svojom milosti oboga­ titi. — A opet hadis kale; 353. Božja je milost i pomoć sa onim, koji se oženi (t. j. osnuje familiju). — 499. Nevaljali su među vama vaši ne­ oženjeni. I onim, koji ae ne mogu bilo s ko­ jeg razloga oženiti, propisuje se krepostan (moralan] način Života. O to­ : me kaže Kur’an: 24лз. Oni, koji ne­ I maju sredstava za ženidbu te ne mo­ I gu nikoga naćij za brak, neka žive I čistvo i nevino, dok ih Bog Iz svoga I obilja ne učini bogatim. Među savremena ozbiljna pitanja u Islamu spada svakako još i dandanas održano pokrivanje žene i nje­ zino izlučenje iz javnog društvenog^ života. No ne smije so misliti, da je izlučenje žena iz društvenog života čisto islamska ustanova. To je uopće pošljedica poligamije, koja je bila u raznim oblicima azijski i afrički običaj, ali se nahodi i u starim kulturnim dr­ žavama, kao Grčkoj i Egiptu. Pa i u Bizantiji vladaše običaj da se žene po­ krivaju. Za predislamskog vremena, kada je vladala u Arabiji po svoj prilici velika razuzdanost i slaba ćudorednost, ViŠla je žena bez koprene na licu i si­ gurno vrlo malo pokrivena i odjeveZato je bila jedna od moralnih za'ća Islama, da protiv ove raskalaše­ ni zauzme stajalište. U tom smistoji u Kur’anu: 24.. Reci pravovjernim ženama, ne­ ka avoj obaraju zemlji i čuvaP svoja 8гччођЈа mjesta [od zinalui neka ne p,kiZuju svog ziaeta (obraz i dlanovi1^ koji se same pokazuje. Neka ргцасе svoju poveza ču [jaš*ak] preko ^se, vrata i gru­ di i neka svoje dražiti pokazuju sa­ mo svojim muževima\| svojim oče­ vima, svojini svekrvim\ svojoj djeci ili djeci svojih muževi ili braći ili bratićima III svojim ženama ili robi­ njama ili Ijudlnm kojj znaju za nagon ili djeci [maui/efnoj] koja ne znaju, što se mora u mOra po­ kriti, U hodu neka ne uda^ju noga­ ma, jer bi se mogao doznati *jjhov sakriveni ures [zinet haljine]. O pra­ vovjerni obraćajte se uvijek Bogu, da vas oprosti od grijeha. Broj M. Sloboda. ogrjev do kuće I čula da зе ta i tame pojavljuje pljačkanje i otimanje. Neko slobodu shvatio da mu je slobodno raditi Što god mu se prohtije. Nekima su o novoj slobodi kanda dolazila odnekle iz daleka čudna tumačenja i do jučer bogobojazni ljudi sad su na jednom hap­ sili sami svoje duše, u mračne ćelije, da ih ni one same ne prate, kada će pe noći poći i šta će učiniti Sloboda! trubilo se na sve straae. Ka­ kva je to sloboda? i za koga je taka sloboda? pitala se Sidika, kađ su joj rekli, da se ne može povratiti и grad onoga dana kad je ona htjela, jer već ni putevi nijesu bili sigurni. Zar nas je prva sloboda u brzo tako daleko dorei la? razočarala se. I molila je, toplo molila: Bože, đaj nam istinske slobode, u ko­ joj ćemo se svi sretati kao ljudi, prizna­ vati iz pune duše jedan drugom pravo na život, pomagati se među se i istom tako biti potpuno sretni u — Slobodi. Bože pomozi nemoćne, koji vjerujući u Te ne misle na zloporabu slobode, da ne nastradaju i osvijesti sad zavede­ ne, do jučer bogobojazne ljude, da bezdušno ne prljaju i ne krvave svojih raka ni za čiju volju. Bože — prave slobode! A.-H&ZI BJelevac: Povijest moga djeda. (Uspomena.) Kađ sam se primicao selu u kojemu su se moji djedovi rodili i živih zado­ voljno, osjećao sam kao da ću sada viđiti nešto što podsjeća na povratak pro­ šlosti. Bio sam umoran, jer je put bio strm, ružan, blatan nakon kiše, pa se u cipelama teško išlo. A možda i noga ne­ navikla kroz kamenje! Kola ne mogu pristupiti selu, a od seljana znadu za željeznicu samo oni, koji su bili u soldačiji. Oni su jedini, koji su i unijeli no­ votarije i »kulturu« medu prostodušni svijet. Iz svijeta su donijeli psovku u selo, pa se sada počelo psovati. Prije to nije bilo. Tako mi muhtar pripovije­ daše, koji je išao sa mnom. On je moj i rođak po prezimenu, d ako prije nisam nikad čuo za nj. Mi smo usput razgovarali o skupoći, o ratu, o porezima i raznim drugim stvarima, nu pri ulazu u selo zašutio sam. Uski puteljak između kamenja ku­ da sam išao raširio se sada, da su mo­ gla i kola ići. Obrasao je travom, pust... Naokolo su ograde, a daleko pred na­ ma, podnu brda poredali se mali kućarci i staje, da se jedva vide. Tišina Je, prava seoska tišina; lijepo predvečerje, kada se duša i misao spaja s prirodom, sa svim što okružuje čovjeka. Pa 1 ono čuvstvo što sam sada osjećao pomije­ šano sa davnom željom, da vidim selo svojih djedova, doimalo me se poja­ čano. Drhtaj duše u kojem je drhtala i žalba za tišinom, za životom, koji nije Izvrgnut buri i oluji — za sretnim i mir­ nim seoskim životom! Kako sam bio tuđ’ ovdje, gdje su se izrodili moji dje­ dovi, kako mi izgledaše neobično ovo ubavo seoce, a kako sam opet osjetio širinu duše, slobodu pogleda u selu mo­ jih djedova.... I davna želja ispunila se evo sada stu­ pajući putem, kojim je zadnji moj djed pošao u grad pregrnut strukom i tor­ bom o ramenu u kojoj je bilo sve što jo nosio od djedovine — od drveta na­ pravljeni sahat, kojeg je sam sastavio, izradio i pokazivao mu vrijeme. U muhtarevoj kući, tu večer, pričao je jedan stogodišnji starac o mome dje­ du, i bez da sam ga pitao, jer najposlije, ta se priča pripovijeda svakom tko do­ đe u selo. Svaki žandar, svaki financ, ovrhovoditelj d glasnik znadu o toj priči nešto. Pa sam je i ja sada slušao, sa svima drugima, koji je slušaju po hiljaditi put, kao 1 starac koji je vječito po­ navlja. Ime mu bilo Halil Bjelojevac. To je bio moj djed. Bio je čovjek pomalen, tih i miran. Razlikovao se od drugih što nije volio društva. Još od djetinjstva išao je uvijek sam u ogradu, na njivu, za hajvanom, u drva. Ustajao je ranije nego, drugi i išao kroz ograde, pa se vraćao natrag u sunce, da potjera haj­ van ili da ode na njivu. A bio je I sla­ bunjav. Nije bio bolestan, tek onako nije bio razvijen, kao drugi njegovi vršnjaci. Vazda je nešto mislio. Kad je odlazio u planinu zabavljao se je Čitavo vrijeme izrađivanjem kojekakvih sitnica od dr­ veta, da ih ponese natrag u selo. Pa su ga I drugi pušćali; nisu ga oi tražiB; — �^JJroj »Pravda« ____________________________ л je živio nekim posebnim životom. Rastao, rastao, ali ne kao njegovi vrSnjaci nego sporije — zakržljavao. jed­ nom nestalo Halila. Nekakav čovjek dojao iz Počitelja 1 pričao o sahat-kuli. U Počitebu ima sahat-kula i pokaziva vri­ jeme. Iskucava satove i zna se po tome kada je po dana, kada će večer, pa ma­ kar bilo i oblačno. Uz ramazan ae treђа izlaziti pred kuću da vidiš, kada će prva crven zorina orubiti krajeve neba: — sahat-kula Iskuca i onda se zaposti... Halil nije mogao izdržati, a da ne ode to viditi!... Vratio se nakon četiri dana, kada su ga već svukud tražili. Bio je zamoljen i na sva pitanja odgovorio je: da je bio u Počitelju. Otac ga karao i ružio, mati se plašila, a on sjedio kraj odžaka 1 nešto mislio. Zvali su i staru Ruhu, kada je zaspao, da mu salije stravu i da ga nakadi, jer su se bojali, da nije ograisao?) Jedno jutro počeo je Halili nožićem da reže drvo. Najprije pravio okrugle kolutače, a za tim izrezivao na krajevi­ ma zubove. S tim se zabavljao nekoliko dana. Pobojali se, da nije krenuo pame­ ću. Zaboravljao i na jelo, na kuću, spa­ vanje i posao. Lice mu bilo tamno, a oči sjajne, kao kada Čovjek gleda u ne­ viđeno. Oko njega se kupila djeca I gle­ dali šta Halil radi. Iz hrpe drvlja slagao je izrezane, jed­ nako nazubljeno kotače, jedan drugačiji od drugoga. Sastavljao ih jedan do dru­ goga, pokušavao ih okretati i najposlije mu uspjelo. Kotači su se okretali na daski pomoću prstiju... Jedno jutro išli su ljudi, da gledaju Čudo; eno tamo pod onim velikim коЗćelovim stablom! Halil je postavio na košćelu sahat, metnuo đunleta od ka­ mena i kola se okretala. Mjesto kazalj­ ki pokazivali su vrijeme tučiia pera, koja je Halil nekako ulijepio. I zbilja sahat hodao i pokazivao vrijeme. — Priča je išla od usta do usta, od sela do sela... To je bilo čudo od neuka čo­ vjeka. A Halil je bio prvih dana zado­ voljan, sretan. Sijao je od radosti. No nakon nekoliko dana nastupilo opet ono prijašnje stanje. Ono prvo zadovoljstvo nad uspjehom prošlo je brzo. Čuvao je pažljivo svoju tvorevinu i sada ie ne­ rado pokazivao znatiželjnom svijetu. »To nije još gotovo« — govorio je ne­ kima — »treba to urediti, da pokazuje vrijeme« i bez sile utega...« *5 to nije išk>. On je osjećao, da ne­ što manjka, osjećao je, da ne može iz­ vesti onu zamisao, koja je neodređena još bila. Njegovo je djelo bilo nedovr­ šeno; nesavršeno. Jedna tajna želja okupljala ga iz da­ na u dan, jedna želja, koju je od svakog kao nedopuštenu čuvao. Ona ga mučila i tajno mu šaptala: Pođi, tamo je tvoj svijet. Tamo ćeš postati slavan. Ču­ ven .... .... 1 jednog dana pođe Hali! od kuće do kuće, da se oprosti — da pođe u svijet... Začudio se svak, no niko ga više nije mogao od toga odvratiti. Ostavio je očinsku kuću, ostavio ograde i gajeve, ostavio stado i livadu, ostavio seoski mir i pošao sa svojim djelom u svijet. Pregrnut strukom i s torbom o ramenu, u kojoj je bilo sve što je nosio od djedovine — od drveta napravljeni sahat — zaputio se onim istim putem, kojim sam došao u selo mojih djedova... Je li našao ono što je sanjao i za čim je težio, ili se je izgubio u svijetu teško je pogoditi, jer po onom što sam čuo od moga oca mučila ga je uvijek jedna još ne ost varena misao, misao da usavrši djelo i ta misao nagrizala mu žile života. Na smrti je rekao sinu — mome ocu: »Tamo je u sanduku, Avdo, onaj sat što ne može sam bez utega — bez vanjske sile ići, gledaj, da ga ti usavršiš!« Ja sam ostao kratko vrijeme u selu Bjelojcvicama, gdje su se moji djedovi izrodili. Prošao sam ipak svim onim mjestima, kuda je moj djed išao — za njegovim duhom, vidio sam ono košćelovo stablo na kojem je visio drveni sat, pa sam i ja osjećao da nešto manj­ ka i u mome biću. Možda je i meni još uvijek manjkalo, da se mognem kre­ tati sam bez vanjske sile, pa ću i ja na smrti predati svojoj djeci »začarani sat«, da ga usavrše. Pa kad nikad to ne uspije razlupati ćemo tvorevinu na­ ših nesavršenih ruku i vratićemo se pri­ rodi .... •) Ograisati = nagaziti na nečastive. ! i i ; . j ■ | | : Muslimanka. »Utjecaj muslimanske tene razlikuje se po načinu od onog evropejki; manje je upadan ali sigurno ni­ malo slabiji nego međi za­ padnim narodima«. Ovako ispravno shvaćanje položaja muslimanske žene rijetko je naći među zapadnim piscima. Iako ne mnogo, ipak ima nekoliko pisaca na zapadu, koji položaj muslimanke, njen život i ostalo prosuđuju s gledišta, koje uistinu od­ govara njezinu položaju. Oni joj prizna­ ju da je uvijek vršila utjecaj u Životu svoje okoline, a to joj se naravno ne može ni preći sve kad bi se pokušalo, jer za to ima historijskih dokaza, koji su neoborivi. Utjecaj dakle musliman­ ske žene neosporiv je i jedino može biti govora o razlici utjecaja muslimanke 1 jedne evropejke, jer se njihov utjecaj razlikuje u načinu jedan od drugog, kao i o tom, koji je bolji i sigurniji. Naše je gledište, 'da je utjecaj mu­ slimanske žene mnogo veći i pozitivniji od utjecaja evropske žene. Prednosti, koje muslimanska žena ima nad Evro- i pejkom, daje joj odvojeni život od muš­ kog društva i tačna podjda bračnih prava I dužnosti. Odvojenost muslimanske žene od muškog društva jedna je odlika njena života. To nesamo da joj daje više vre­ mena za vršenje svojih dužnosti no jed­ noj evropejki, nego je čini još i ideal- i nom, pa s toga do nje socijalno zlo teže ; dopire nego li do njenih sestara na za­ padu. Ovu tvrdnju možemo još naj­ lakše dokazati. Suradnja muškaraca sa i Ženama nesamo da nije dobra, nego je često i štetonosna, jer sc lakše širi so- | cijalno zlo, koje se nemože nikako us­ pješno pobijati načinom izvještačenog ’ evropskog odgoja, nego religiozno-mo- i ralnim zasadama i odvojenosti žene od ; muškog društva. Koliko muškaraca te- • ži za suradnjom žene na polju kultur- i nog rada jedino iz želje, za njenim dru- i štvom, a ne iz svijesti, da je taj rad njihova dužnost. A taki rad uvijek je ! više Stetonosan nego li Koristan. Jer ako ; će jcuau rad biti samo sredstvo saobra- ј čaja žene i muškarca ih ako je on zgod- I na dodirna taćka jednog i drugug, on­ da laj rad nemože biti bez posljedica, jer пце proizašao iz spoznaje i dužno­ sti. i koliko nam se god dokazivalo da je suradua jednog i drugog moguća bez posijedi^, mi to ne možemo vjerovati, jer nagoni koje imaju i jedno i drugo, isključuju tu mogućnost. Naše nazore u lom pogledu potvr­ đuje i sama historija. Ako bacimo po­ gled u prošlost ustanovićemo da je sve višim razvojem društvenih odnošaja । muškarca i žene šireno i socijalno zlo, | koje je sve tješnji odnošaj i kontakt jednog prema drugom prouzročilo. U i Franccskoj, gdje je najviše razvijen dru­ štveni život žene i muškarca, socijalno ! zlo upravo kulminira. To je imalo za posljedicu, da je opao porast žiteijstva u Franceskoj, a to je činjenica, koja mora na svakog porazno djelovati i koja naj­ više dokumentuje nazor, da je odvojeni i rad žene od muškarca nesamo bolji, ne­ go upravo jedina garancija općeg pro­ gresa. Napredak društvenog razvoja (žene i muškarca) u Francuskoj, ima i neke djelomično dobre strane, ali one ne mogu paralisati onog štetonosnog i upravo katastrofalnog utjecaja, što ga taj društveni život žene i muškarca vrši na opstanak i kulturu iranceskog naro­ da. S pravom se može ustvrditi, da je . opstanak franceskog naroda ugrožen, ; jer mu ovo zlo podgriza životne teme­ lje. I druge je narode u prošlosti uni- । štila moralna pokvarenost kao na pr. Rimljane, Arape itd. pa prema tome o- i no, što je jednu zajednicu uništilo, si­ gurno da ni drugoj zajednici ne će biti । od koristi. I zaista budućnost naroda ne | leži nigdje nego u njegovom moralu. Odvojenost muslimanke od muškog i društva ne znači uzurpaciju njenih pra- | va, kad joj ta prava Islam potpuno garantuje, nego moralnu dužnost koja isto tako tereti i muškarca kao i nju, jer i njeg isključuje od ženskog društva. Ta odvojenost rada i života jest moralna nužda, na koju su oba spola obvezana, a normirana je iz po­ trebe, da se sačuva moral naše zajedni­ ce. S toga o uzurpaciji slobode musli­ manske žene usljed odvojenosti života nema ni govora i njen položaj nije time ni malo manji, nego li jedne Evropejke. Svaki pametan čovjek i žena mora pri­ znati, đa pojedine zabave i samotne šetnje s tuđim muževima evropskih že­ na ne znače nlkakova prava ni slobodu žene u pravom smisli riječi, nego op­ ravo protivno, da su naime pravi robo­ vi svojih požuda, koje ne djeluju baš najbolje na život ni jednog ni drugog. Iako smo mišljenja, da u odvojenosti žene od muškarca leži moral jednog naroda, pak ne ćemo ustvrditi da nema potpunog i pravog moralnog života on­ dje, gdje nema te odvojenosti. Nu iako ne možemo poricati potpuni moralni ži­ vot u takovoj zajednici, smijemo opet ustvrditi da je taj život više sličan na­ šem životu nego li pravom zapadnom. Držimo da ne će biti nepoznat otpor velikog broja i muškaraca i žena na zapadu protiv načinu života, kakav već postoji. Mnoge ugledne obitelji nastoje, da što manje prime muškaraca u svoj krug, jer u neprestanom kontaktu žene s muškarcem vide širenje socijalnog zla. Žene, koje u neprestanim zabavama i društvenom saobraćaju sprovode glavni dio svog života, nerado su primljene u krugu žena, koje imaju o životu nazor skoro identičan našem. Međutim i sama je narav obojeg spo­ la za odvojeni život muškarca I žene. Svaki nas, koji smo dolazili u saobraćaj s jednom ženskom pa nam se svidjela i imamo ozbiljne namjere, bunimo sc ako ona vodi saobraćaj s drugim muškar­ cem i već smo silno nezadovoljni. Ko­ liko se puta Čovjek svadio radi kontakta drage s drugim muškarcem. Isto je lako nezadovoljna svaka ženska, da muška­ rac s kojim ona stoji u ozbiljnu odnošaju, vodi društveni saobraćaj i s kim drugim nego li s njom. Dakle su i muš­ karac i žena po — svojim osjećajima za onaki način života, kakav je u musli­ manskoj zajednici. Sila je muževa i že­ na, koji bi prihvatili naš odvojeni život, a za to nijesu oni, koji ne vole bračnog života, već se naslađuju u krugu gos­ pođa i gospođica. Odvojenost žene ne može značiti og­ raničenje njene slobode i njen; niži po­ ložaj u ljudskom društvu. Badava će se truditi, ko bi nam pokušao dokazati, da muslimanska žena ne može utjecati u onoj mjeri na svoju okolicu u kolikoj mjeri utječe jedna Evropejka i da od­ vojenost muslimanke priječi njen kul­ turni rad i njeno obrazovanje. Da se potpuno shvati odvojenost njena i po­ ložaj, koji u našoj zajednici zaprema, treba čovjek imati ispravne nazore o | životu, njegovoj svrsi itd. pa da mu bude jasna vrijednost onoga, što upra­ vo muslimansku kao alem kamen ukrašuje. Veličanstvena i uzvišena, pre­ puna bajoslovnog života, muslimanska žena zauzima položaj, koji se ne ntože podcjenjivati. Njen odvojeni život nije zapreka njezina razvoja, nego odbrana protiv socijalnog zla, koje potkapa op­ stanak jednog naroda, koje zlo, svjesno ili nesvjesno, hoće da u okolicu musli­ manske žene unesu ljudi, koji traže pre­ vrat u našem životu. Zapadna kultura može da koristi mu­ slimanskoj ženi, ali način zapadnog ži­ vota može samo da joj šteti. Zapadna kultura nije isto, što i život na zapadu. Ko to dvoje istovjetuje, ima slabo shvatanje kulture. Dok kultura propisuje na­ predak, ne određuje način života, naime da moramo u svemu majmunisati za­ padnom životu i odreći se svake tradi­ cije i našeg obilježja. Dolazak kulture zatekao je život zapadnih naroda sličan današnjem sa vrlo malim razlikama t nije ih prisilio, da mjesto slobodnog udruživanja žene s muškarcem zavedu njenu odvojenost, kao što nije kultura silila Arape u Španiji, da provedu pre­ vrat svoga Života i zavedu sličan da­ našnjim zapadnim narodima. I jedni i drugi zadržali su glavna obilježja svoga pređašnjeg života, a da im nije to sme­ talo evoluciji Muslimanska žena zadržala je u do­ ba prevrata arapske kulture potpunu svoju odvojenost i vrlo snažno utjeca­ la na razvitak svoga naroda. Tako je vidimo na svim poljima kul­ turnog rada, odvojenu od muškaraca, živući životom naše zajednice, a ne kao na zapadu. Nije morala ništa popustiti bd svoje osobnosti. Nije utjecaja na svoju okolicu na način jedne Evropejke, nego posve drukčije, a ipak s velikim uspjehom. To nam dokazuje, da odvo­ jenost naše žene od muškarca nije za­ preka njenom utjecaju niti joj oduzima prava i slobode, nego predstavlja jednu nuždu, koja ima priječiti uvlačenje so­ cijalnog zla. Kako god drugi narodi nisu morali mijenjati način svog života i kao što nije odvojenost muslimanke od muškar­ ca u prošlosti priječila njen utjecaj, na­ Strana 3. ravno đa nemoramo ni mi bos.-her. mu­ slimani provesti preokret u našem ži­ votu, niti odvojenosti naše žene pripi­ sivati današnje teško stanje, za koja je ona najmanje odgovorna. Socijalno zlo, koje se djelomično uvuklo u našu za­ jednicu, ne širi pokrivač naše žene, ne­ go baš način zapadnog života, koji so pomalo uvlači i nosi na sebi samo for * me života muslimanske žene, dočhn je u svojoj suštini pravi zapadni. K tom« pridolazi neupućenost i neobrazovano­ st naše žene, koja to zlo samo uvećava, a to s toga, jer način zapadnog života shvata kulturnim progresom, koji je je potpuno osvojio. Ona napušta položaj muslimanske žene i bez prethodnih pred­ uvjeta hoće da zauzme položaj žene na zapadu, što znači potpuni prevrat našeg života, kojega u ovakiin prilikama ne možemo provesti, a da ne budemo uni­ šteni. Teško je bez pošljedica učiniti malen skok, a nekmoli ovako velik kao što je prelaz iz jednog života u drugi. Seoba je uvijek štetna; a to nije ništa drugo, nego seoba. Ima li razloga, da naša žena napusti svu osebenost muslimanke, da je evropiziramo« i time provedemo preobrazbu našeg društva? Mi smo izložili, da to nije morao nijedan narod učiniti, naro­ čito ne arapski koji nam je po načina života sličan. Kad na to nije bio niko drugi prisiljen onda zašto da baš ml to moramo činiti? Zapadni način živo­ ta je zamamniji, ah kvalitativno slabiji od našeg. U njemu žena zaprema dale­ ko niži položaj, nego li u životu islamske zajednice. Moramo lojalno priznati, i istaknuti da je muslimanski život kod nas u Bo­ sni nešto posebno: neka vrst bosanskog života, pa niti je pravo muslimanski, niti zapadni. Moguće u tom i leži povod, da sc hoće provesti prevrat u našoj za­ jednici, jer naš život zaista treba po­ pravaka. Taj život treba ispraviti u onim dijelovima, koji se neslažu s na­ ukom naše religije i dati mu oblike ži­ vota muslimanske zajednice, koja je ne­ koć bila najkulturnija. U tako ispravlje­ nom životu krenuće sve stvari na bolje i naša će žena zauzeti položaj, s kojeg je i prije sjala i dobro utjecala. Kad pogledamo u prošlost i kad pro­ učimo naš život doći ćemo do spoznaje da nemamo razloga, da u našoj zajedni­ ci zavedemo zapadni život. U njem ne leži kulturno unapređenje naše zajednice. Ukidanje naših običaja, napuštanje na­ še osebenosti te zavedenje .^obodnog udruživanja žene s muškarcem ne bi nam koristilo, kao što nam nije ni sme­ talo kulturnom progresu. Našoj je ženi i čovjeku poznat zapadni život I nje­ govi nedostatci, pa držim da ih je malo koji bi za takav život bili i to ne iz ši­ roke mase, nego baš od onih, koji su već bili počeli takav život zavoditi. Kad svi upoznamo pravo stanje stva­ ri proći će nas želja za zapadnim živo­ tom, ko što je svakog minula želja za zapadni brak istom onda, kad je u nj i sam stupio. Tad ćemo znati koliko si vrijedna Ti muslimanska ženo. Za to mjesto Zapadu, ohrni Islamu i njegovim propisima. Hamlđ Knrhegovlć. Koketerija pariških dama. — Montesquien. — U 18. stoljeću jedan Perzijanac piše svom prijatelju u domovini: Dragi.... Prekjučer sam bio u jednom društvu gdje sam se vrlo ugodno zabavljao. Bi­ jaše tu žena svake dobi. Među njima jednoj bijaše osamdeset, jednoj 60, a jednoj 40 godina. Ova bijaše dovela svo­ ju sestričinu, koja imadijaše od prilike 20 godina. Primaknem se ovoj najmla­ đoj i zametnem s njom razgovor: »Sta bi ste rekli mojoj tetki!« — reče mi ona. — »Pogledajte je: prešla je četrde­ setu. pa ipak hoće da je lijepa; kiti se i gradi kao da je mlada!« — »Nema pra­ vo« — velim joj ja — »to joj ništa ne koristi; kićenje pristoji samo onima, ko­ je su mlade i lijepe kao vi!« Pošto sam se s njom izrazgovarao, oprostim se i priđem njezinoj tetki. Zapodjenemo raz­ govor i ona mi reče: »Šta bi ste rekli onoj, što sjedi ondje kod prozora; Ima joj sigurno 60 godina, a danas Jo naj­ manje dva šaha ta provela oko svoje tooalcte.« — »Oh! to Je izgubljeno vri­ jeme. vehm joj ja, treba imati čar vaše mladosti i ljepote, pa da se isplati toli­ ko se baviti oko svoje toalete«. �Strana 4. »Pravda« Broj 50. -- Neko vrijeme iza tog oprostim se i od вје i odem onoj od šesđeset godina. U razgovoru reče пп ona: »Gospodine, jeste ii išta vidjeli smijeSmje? Pogledaj­ te onu staricu! Ima joj 80 godina, pa ipak se nacifrala i hoće da izgleda što mlađa. Uostalom ima i pravo, nastavi dalje, jer zbilja je više prevalila ljudski vijek i ponovno se povratila u djetinj­ stvo.« O moj Bože, reknem u sebi, zar će nam uvijek biti smiješno samo ono, što vidimo na drugima? Možda je to, mislim u sebi dalje, i neka sreća za nas, što u tuđim mahunama i pogreškama tražimo neku utjehu....« Prestanem fi­ lozofirati i idem se dalje zabavljati. Po­ šao sam od najmlađe dok sam došao do najstarije. Idem sada obratno; primaknem se starici od 80 god. i reknem: »Gospođo, vi vrlo sličite na onu gospo­ đu (od 60 ^od), izgleda kao da ste se­ stre, ali ne mogu nikako d odlučim, koja je od vas starija!« »Ja! zbilja, gospodi­ ne, reče ona, kad jedna umre i druga se mora spremati na onaj svijet, jer ne vjerujem da ima i dva dana razlike u našim godinama. Nakon toga odem oioj od 60 godina i reknem: »Gospođo, treba da vi odlučite. Ja saip se okladio da ste vi i ona ondje vrsnice!« »Vje­ rujte mi, reče ona. ne znam ima li sve­ ga 6 mjeseci razlike u našim godinama.« Dobro! mislim u sebi, i idem dalje onoj od 40 godina. »Molim vas gospođo, da U se vi šalite time, što zovete onu go­ spojicu svojom sestričnom? Vi ste mla­ da kao i ona; šta više, izgleda mi đa njezine crte na licu kažu da je ona ma­ lo 1 starija od vas!« — »Čekajte gospo­ dine, reče mi ona, ja sam uistinu nje­ zina tetka, ali pokojna moja sestra, nje­ zina majka, bila je od mene starija ne­ kih 25 godina. Sjećam se dobro, da mo­ ja sestra govoraše da smo se ja i njezi­ na kći rodile istog dana.« »Ja se i ču­ dim gospođo!« reknem i rastavim se. Tako dragi moj... 2ene, kad vide da poodmiču u godinama, sve se više to­ mu otimlju i uzmiču natrag prema mla­ dosti. Kako onda ne će varati druge, kad varaju same sebe! U snatrenju. Cesto sam oćutjela u sebi sanjive po­ rive i pričinjalo mi se da tiho spavam kao nedužno dijete pod blagim majči­ nim okom. Sanjala sam, dugo sanjala. Prostrana carstva prostirala su se pred mojom dušom, veličanstveni prizori prolazili su žurnim tempom pred mojim pogle­ dom. Kao zlatna zrnca mjesečinom obasjana, slike I časovi su u nepovrat protjecati. O, život je tako lijep, ali i tugaljiv. U mojim carstvima ide se naprijed sa ša­ patom, sanjivih očiju i začarane duše. Moj vazduh je vječno u pokretu i pun talasa, koji me zapljuskuju srebrnim pje­ nama i oči mi zasjenjuju. I kad god pogledam oko sebe, dok prošlost tone u njemu i daleku ćutnju, ja vidim sjaj kao od nekog ogromnog fosfornog tijela, sjaj bijel i sanjiv u oćima, još ne razdrijemanim od jednog lijepog snatrenja. Makbula. Iz mora biserja. Sabrala: Durrijetim. Da je svaka kapljica rose zrno bi­ sera, prepunila bi se ćaršija biserom kao bonbacima. Šejhi Sadi. Družite se s učenjacima, slušajte go­ vor mudraca, ako ćete da Bog ulije ki­ šu znanja u vaše zamrlo srce, da ga proživi, kao što mrtvu zemlju kiša oživljuje. Sjediti u lijepom društvu to je kao u dućanu mirisova, ako I ne dobiješ miskja, anbera, gjuljaga i t. d. ti si bar du­ šu namirisao. Puno sam putovao po svijetu, pa me iskustvo naučilo, da nema ništa gorčije od siromaštva, a ništa slađe od na­ uke. Imami б a f i. Kaže Lokmanl-hakjlm: »Ja sam mu­ drost naučio od slijepca: on najprije štapom proba, pa onda nogu metne.« • Učenjak, koji svijet upućuje, a sam ne čini dobro, on je kao svijeća: drugom svijetli, a sebe prži. Hađlslšerlt ' Uobražene ljude nikada neuk ne trpi, ! kao što ве trpi slijepi miš žarkoga I sunca. Ibrahim Haki. ! Učenjaci su ures svome narodu kao ' zvijezde nebesima. H adis I - Š e r If. I Učenjačka je huja ko proljetna kiša, i brzo prestane i koristi. Tinta je parfen velikih ljudi Svemogući dosta blaga ; nebesa sa šest stvari: nebesa suncem, mjesecom i zvijezdama, a zemlju ki- i šoni, učenjacima i pravednim carevima. , D e m i г i j a. ; Zaronuo sam u more misli da potra­ žim krupnog bisera, nadvisio sam sve i zemaljske vladare i to knjigama i na­ ukom, a ne vojskom. • Ako se ti kao pauk zavučeŠ u kuću, : pa čekaš đa ti hrana sama dođe i u tebe ; će biti onako tanke noge. Š e J h i Sadi. Tr! su stvari koje tijelu daju zdravlje, a srcu veselje: ugodan miris, medeno šerbe i lijepo odijelo. Hadlsi-šerif. Jedan Arap, hvaleći se da ima izvan- I redno pamćenje, rekao je: »Ja sam sit­ ni pijesak, koji kišne kapljice vrld brzo upija«. e S e J h I S а’ d L Semsuđđln Sarajllć: Ružica. Jednog Ijetncg dana, u nekom mi। njem gradu, dodijala ml vrućina. Da s« odem okupati — pomislili — što da se tom blagodati ne okoristim? Za ' ručkom pitam »Obera« gdje je banja? — Omnibusom četvrt sata delake i od grada i — Odlazak? — Tačno u dva sata poslije podne ! s glavnog trga. — Zar nema u gradu banje? i — Nema. I to što imamo, ljetno je ; kupalište. — A zimi? — Ko hoće da se kupa, odveze se ' u susjedni grad (pedeset kilometara daleke!), iibanja se i lahak se kući vrati. — Vjerujem. Hvala I Na nekoliko minuta prije dva našao sam se u omnibusu. Tačno imo pošli, upravo kad je dva sata na tornju j odbilo- Omnibus je dugo pipao ilicom s kamena na kamen i ljuljao se kao lađa, kad s pristaništa kreće na put. Ukućani su se naginjali na prozore i prolaznici okretali glave za nama, da vide: ko se odveze. A nas nekoliko putnika pri naginjanju kola udarali jedni o druge, vikali >pardanl« i hvatali se za rubove sjedala, da ne odle­ timo na stranu. Ka© što se meni jed­ nom desila male neugodnost u brzovlaku. Naši smo, pa ću vam reći kaI ko je bilo U jedaćem vagonu dade za moj sto jedan potpukovnik. Ja kao mlađi, skočih da mu se predstavim. On mi usrdno pruži ruku, a vlak u taj mah aštro zaokruži na okuci. I mi odletjesmo na protivne strane. Pa mje­ sto đa se shvatimo za ruke i ruku­ jemo, mi se spodbismo za mišice i u malo ne preturismo susjedni sto, gdje stade klepet čaša i gosti nas na ruke dočekaše. Tako i sada, odbijali se jedno od drugog i čuvali se. Ja sam imao sreću, da je da mene sjedila jedna vrlo de­ bela ženska, koja me je štitila kao zid, da se ne odbijam mnogo tamo amo. Samo sam se bojao, da pri ve­ ćem zamahu ne nastradam od njezine velike igle Iz širokog šešira, pa sam ive glavu poginjao I dalje se od nje odmicao. A kad amo mašili mimo grad­ sku carinu i rasklimani kamenjak izgubili Ispod sebe, pošao je omnibus ravno i nešto brže, a tiho, kao da smo ae dalje po mlivu vozili. Odahnusmo. Zagledasmo sa svako na svoju stranu po njivama i vrtovi­ ma. Odmicali smo od grada i šutjeli. A kad smo prešli preko jednog mosta, skrenute kola s ceste užim putem iz­ među bagrenova i mi se za rnalo na­ đosmo pred nevelikom zgradom. Dalje preko rvjetnjaka vidjela se manja zgra­ da s više vrata, to bijaše kupatilo. Sidosmo a kola i pohrlisma do bla­ gajne da uzmemo karte. Ja kao no­ vajlija idem za drugima, pa tako do­ đoh najzadnjl na red. U priprostoj sobici iza prozora sje­ i i ; dila je garava djevojčica od koje les- | naest godina I izdavala karte. Kod ii- j davanja karata prozborila bi po koju riječ sa starim poznanicima, odakle razabrah, da je ona kćerka poduzet­ nika kupatila. Kad su se svi podmirili i ja konačno došao na red i stao pred prozorčić, djevojče se trle i kao da prepade od moga fesa. U neaaaaju prilupi ladicu s novcima pred tobom i pogleda me razrogačenim očima. Ja ae osmiehnuh blago i ka« da ništa no opazih, ozbiljno zatražih kartu za jed­ nu kabinu. Ona me neprestano gleda I crveni se malko. Izašla je na vrata da me motri kad odoh ispred kupa­ tila do svoje kabine, a onda je odle­ tjela nekuda preko livade kao vjetar. Jediai poslužitelj u banji nije se bal žurio sa uređenjem -kabina. Kako je ko došao, smješta© ga je polako. A dok je došao do mene, skoro da su se neki već i izbanjali. Kod mene je najprije Čistio kabinu, a onda pustio vodu da teče i otišao po rublje Imao je kada, jer je voda polako dolazila. On je međutim čeprkao tu i tamo, raz­ govarao više sam tobom i kad je naj­ zad sve bilo u redu, veselo mi je sta­ rac zaželio dobro banjanje, kao da se on raduje mjesto mene, što se jedva jednom smirih. Dok sam bio u kabini, čuo sam kako drugi već odlaze. Izišavši ponovno na bijeli dan iz mračnog i niskog kupatila, upade mi odmah u oči garavo djevojče. Sjedila je u hladnjaku u vrtu s knjigom u ruci. Stari poslužitelj me zasrote na izlazu i mala napojnica opet mu razveza jezik. Ako ću u grad, kaže mi da pričekam omnibus, »ad će ponovno doći, pa se mogu povesti. Dotle da pođem u hladnjak odmoriti se. I sam me odvede tamo, pa te opet vrati u kupatilo. Podusetnikova kćerka pri mom do­ lasku bijaše podigla glavu s knjige i gledala me izvjedljivo. A kad sam za­ lio u drugom kraju hladnjaka, potra­ žila je opet očima retke u knjizi, na kojim je ostala, čitala je neko vrije- i me, a onda odložila knjigu na stđ pre- i da se. Ja se zagledao u vrt, ali opet — kako bi se to reklo — krajem očiju vidim što ona radi. Zatakla je pra­ menove kose, gledala je svoje nokte i onda se zagledala u me. Qugo je gledala, uzela knjigu u ruke, ali i opet gledala. Valjda u Erdelju do tada nije nikog prije vidjela u fesu. Ako bih se ja polako pomaknuo ili se zagledao drugim pravcem, ona neko vrijeme kao da je čitala, pa me onda opet dugo promatrala. Nu, avako strpljenje ima svoje granice I I ja, da joj to pro- | matranje pometem, pogledah jednom njoj izravno u lice. Ona se malo ru­ menila, otpustila knjigu preda se i od zgode do zgode opet me pogledala. To mi dodija, pa ustah šetati po vrtu. Zadržavao sam se kod grmlja i kod cvijeća, koje prema svom lijepom iz­ gledu kao da nije bile dovoljno miri­ savo. U tom se i omnibus dovalja u dvorište- Samo dva gosta izađoše iz njega i odoše u kupatilo. Upitah vo­ zača: — Idemo u grad? — Do deset minuta — odgovori. Da ne čekam među živadima i u prašljivom dvorištu, isađoh naprijed na jednu livadicu i promatrah okolne brdeljke. Tišina i mir, koji sa na nji­ ma vladali, preljevali su mi se u dušu. Činilo mi se, da to i nijesu brdeljci što pučinu zaklanjaju, nego grudice zemlje, koje mtavu oči zastiru, đa ne vidi širine pred sobom. Zapane gdje tako u prodolu pa je sretan, vidi li još gdje makar jednog mrava. Ali, zar se te i na me odnosi? Ne, ja se sađ vozim u grad i iz njega dalje kud hoću — svijet mi je otvoren. Vratih se do kola i zasjedoh u odjelak naprijed, da me od zada ne praše* Ali kolar još ne vozi. Zakašnjenje? | Ipak ne. Jedini još suputnik već je dolazio u sivom mantlu od gume: ga­ ravo djevojče sa svježom crvenom ru­ žicom u ruci. Sjela je na protivnu stranu od mene, nekako u sredinu kola i viknula kočijašu da vozi. Izgegali smo se nekako na cestu, a onda nešto bržim korakom odmicali naprijed. Mi, kako sc ni ovaj put u kolima ne pozdraviimo, šutjeli smo i gledali na protivne strane'. Ja jednom trenuh očima u ružicu, koju je djevojka držala na krilu. Noma zbora, vrlo krasna ruža, crvenkastozagasite boje, krupna, kalem«, a ivjela kao aad sa grane. Preko djevojčina lica preletje tračak zadovoljstva. Po­ gleda me »vojim krupnim očima, kao da ćt reći: Nijosam li to sad pretekla? Pa nljesi — pomislih — malo iam jači nego što misli*. I zagledah se na drugu atranu. Minuamo pokraj nekoliko cigana čergaša ukraj puta. To vječne skitalice mahali >u rukama za nama, da ih мbom povezomo, višo kao od šale. U djevajko zaokruii prijatan osmjeh oko uoana, gledajući te klatareće se bes­ kućnike, što ti ee jave tek da te udo­ brovolje i pogleda u me. I ja sam gle­ dao u taj polugoli i bosi elemenat sa aanimanjem, ma đa su Cigani gotovo svuda jednaki, ali ne rokoh ništa. Vo­ zili smo se dalje šuteći. Djevojka podiže ružu з krila i poče je ogledati. Nema zbora, gledao sam i ja. A zar vi ne bi? Ona zirnu ne­ koliko puta ispod oka na me, dok se ja opet u njive no sagledah. I ona se zagleda na svoju strano. Neko vrije­ me, dok ©pet ne uze ružu u ruke. Okretala ju je modu prstima i time opet privukla moju pažnju na ručicu. Šta će te, kad čovjek putuje, gleda svuda, samo da mu vrijeme prođe. U leljeznici gledaš nehotice kad tvoj su­ putnik prema tebi ruča, kak© odrezuje komadiće kruha i rumene piletine, kako mrvice otresa i haman da mu zalogaje brojiš. To ne valja, ali je čeato tako Jeduom sam dapače vidio čovjeka u željeznici, koji je izbjegao na hodnik sam© da ne gleda kod svog susjeda kako jede. Ali Interesantno jef da se opst otud okrotao i gledao. Ljudske oči! Tako i mojo, okretale su ee za ružicom. Djevojka kao da to ispod oka opa­ žaše, pa bi istom brže rukom zavrtila. Ja sam se bojao da tako ružica ne odleti na stranu i ne nastrada. Pobojavao se tako dugo, dok me to naj­ zad nije unervozilo ija opet zakronao glavom na drugu stranu. Ne znam šta je dalje bivalo. Samo kad sam po­ novno pogledao u djevojče, opazio sam kako je mirisala lako ružicu i gledala pronicavo u ae. Pred mojim pogledom spustila je ružu na krilo, a polako i oči za njom. Tako nekolike časovi, a onda je nastala jedna nijema igri. Sad u me, sad u ružu pogledala bi djevojka, a lice joj sjaio, kao da ćt se sad osmjehnuti. Te kae da je su­ geriralo i moje poglede, pa su se i oni dizali i spuštali. Sad bi gledali a ružu jedno, sad drugo, sad obadvoje, a tak© i u lica. Nu ja ipak ne progovorib, niti nijemo pružih ruku, da ruiicu dobijem. Mislio sam: a ko zat i šta ta luda kevica mozga....... Miousmo carinu i zađoimo u gnd. Djevojka je držala ла više ružu ni krilu i glodala u me ispitujući, kat da će reći: za Ito nećeš ovaj spo­ men? Kod jedne sporedne ulice za­ stavi se omnibus. Garavo djevojče siđe s kola i stade na trotoaru. Viknu vo­ začu: »Dalje I« i ne gledajući u me. A kad konji potegnuše, baci mi rsiicu pod kola na cestu. Metnu ruke u dže­ pove i neko vrijeme nijemo gledašt za mnom. A onda se brzo okrenu i hrlo zaskoči za ćelo. Tri hanume. Tri hanume klanjale jedna pokraj dra­ ge namaz. Kad su bile na kijamu, neko zakuca na vrata. Prva dirne laktom u drugu i rekne: »Eno neko kuca!« Druga odgovori: »Šuti, ne valja govoriti na namazu.« A treća: »Š^a mi je briga ja nijesam progovorila ni jedne, a belli vaš namaz nije sahih!« I nastave dalje klanjati V. 9. Nečitljivi rukopisi. Nevolja je — urednika, da kuburo sa nečitljivim rukopisima. U tu nevolju pao je i glasoviti američki humorista Mark Tvain. Nemajući strpljivosti ustupao je ovake rukopise slagarima i oni bi uvijek nekako odgonetnuli. Bilo to krivo humoristi, pa za probu jednog dana zamoči kanarincu noge u tintu, pusti ga da hoda po čistu pap.ru. Ovaj kanarinČev »rukopis« ustupi u slagani^ da na­ pravi šalu sa slagarima. Kojeg li iznenađenja, kad je Mark Tuvain morao sutradan obavljati I — korekturu kanarinčeva rukopisa... š —lb—ac. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0706003a8bcfe368d7960131b15f15da.pdf bd0a6ad6c214ab8074527989f09e0a61 PDF Text Text PRAVD pojedini ваш 40 HE LED A. bdazf subotom, utorkom i četvrtkom. M8j! Klilhilll Љ. Pretplata godišnje 40 kruaa,Da pola godine 39 bra­ nu Uredništvo i »prava eafctzi se м Carevoj мПс1. Telefon br 124. Cetovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛНМАНСКЕ СРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedlaokelH9 Broj 51. Sarajevo, četvrtak 3. jula 1919. (4. ševala 1337.) Prije svršetka. potpisuje mir, mir koji bi Imao zajamčiti sretnu budućnost svih naroda Iz tolike krvi, iz tolike nesreće, koja »Pođpliimo! To h prtđk)g koji Vam eUvljani * je zahvatila čitav svijet mjesto ljubavi ime čitavog kabineta. Samo i sloge rađa se mržnja do zadnjeg daha... leđno bih htio Još naporneZadnji dah иа koljena oborenog silaU trati. Nije sala krivnja ako ka i neprijatelja bio je glas ministra u svfeUkom položaja ae popoat) aapetosi. Od Ada predsjednika u Weimaru pred narodnom 4a naa vodit) mržnja do j skupštiiom gdje je rekao: »U ovome ča­ zadnju daha! Potopimo!« su gdje se radi o Eivotu i smrti, a gdje Ov« riječi izgovorio И ajamački кп- | iam prijeti ulaz neprijatelja, po posljed­ uistar predsjednik Ваисг a hietoričkoj | nji put dižem svečani protest proti ovakog ugovora sile i aništenja. Dižem sjednici njemačke aarodae akipštiae a protest protiv povrede samoodređenja W timaru na 23. juna, kada je pala od­ naroda i podjarmljivanja, koja se pokri­ luka, da se ml* potpiše. Kakav je taj vaju maskom mira.. .• mir, pod kakovim »slovima sa potpisuje Njemačka, poznato je već svakome pa Na ovo dolazi vijest o govoru pruskog nije nužno ovdje napominjati. I ako skup­ ministra, koji ne odobrava mir. On veli: ština nije Jednoglasno pristala opet je Nakon što sam-na nalog državne vlade bila većina od 237 glasova, koji su gla­ ljudima и Gornjoj Sleskoj, Tilsitu, Кбsali, da se prime nslovi mira. Dok je nigsbergu i Gđanskom izjavio, da ih ne­ evo raspravljala narodna skupština, do­ ćemo napustiti, ne može niko od mene tiče si đaci a Berlinu provalili a berlin­ očekivati, da glasujem za taj mir. Či­ ski »Zeoghaus« i spalili francuske zasta­ tavi mirovni ugovori imali su samo onda ve h vojne 1870., koje su se sada tre- ’ vrijednost, ako smo bili odlučni i nepo­ bale povratiti prema uslovima mira. I kolebivi. Kao što ja, tako misle i mnogi, dok se je to događalo njemački su mor- i a mnogi će tako misliti nakon zaključ­ nari, koji su sačinjavali posadu interni­ ka mira«. ranih pomorskih jedinica u Scapa, poto­ Ali ipak je narodna skupština glasala pili na jedan znak 49 brodova, da ne za mir t to većina socijalista, centrom dođu u ruke antante. Mornarica je po­ i nezavišnjaci, a proti demokrati, nacio­ topljena na nalog kontraadmirala Reunalna pučka stranka i socijalna demo­ tera, koji je izjavio: da je radio po za­ kracija. Ispred nezavisnih socijalista, ko­ povijedi, koju je primio na početku rata. ji su glasali za mir izjavio je Haase, da Potopljene lađe sadržavaju 400.000 to­ će glasati za mir, jer se nada, da će na, a vrijedile su po predratnoj vrijed­ svjetska revolucija konačno ipak doves­ nosti oko 2 miljarđe maraka. ti do toga, da će solidarnost internacio­ nalnog proletarijata promijeniti ovaj iz­ U isto vrijeme kada Njemačka potpi­ govor antantinog kapitalizma. suje mir javljaju se nezadovoljnici na drugoj strani i njemački časnici sa HinU Versailles-u, u dvorani zrcala na denburgom otklanjaju mir. Sila silu nistolu od pozlaćene bronce, prevučenom šti. Njemački narod nalazi se n zadnjim tamnom kožom sa zlatnim perom, koje trzajima pa mu ostaje u srcu samo mrž­ je darovano Clemenceau-u potpisali su nja — do zadnjeg daha!... Nijemci ugovor na 28. Juna. O tome zad­ f eđ*nom velikom narodu od preko šez­ deset milijuna ulijeva se mržnja n srce proti d?ugom narodu u času, kada se njem činu prije svršetka tragedije svjetskog rata donio je »Temps« slije­ deće izvješće: ___l FELJTON. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? HL Karakteri 5ad dolaze karakteri. Može li čovjek djelovati na svoj karakter? A šta je ka­ rakter? Prema grčkom Teofrastu, fran­ cuskom Labruyeru i drugim moralistima može se reći da je karakter nakalemlje­ ni temperamenat. Ako nam je temperamenat dala, priroda, karakter nam je da­ lo društvo, u kom živimo i način našeg života. Ako su se srdžba ili blagost s nama rodili, sigurno smo nakon rođenja dobili lukavost ili iskrenost Dakle ka<rakter je djelo odgoja i ambijenta. Pogledajmo ohola i naduta čovjeka: on sebe cijeni više nego ikoga, on umi­ šlja da je natkrilio svakoga. S visoka i prezirom gleda na druge; ponizivajući druge uzvisuje sebe. Kad ga sretente, ne čekajte da vas on prvi pozdravi, nego зе na nekoliko koraka prije lijepo pri­ pravite i učtivo ga pozdravite; pa ako trehn^ glavom, žmirne očima 1 osmjehже vam ee, smatrajte se »sretnim« I pri- II—Р-ХЛЈЈ?_____ ■ Godina I. »Versailleski dvorac nije bio ni malo ! Prvi potpisi stavljeni su svečano na aakićen. U jutro verificirane su punomo- r ugovor o miru, ali za čudo primljeno > ći njemačkih delegata I nađene sasvim to s aekim nepovjerenjem, kao jedna i redu. U 2^/4 sata popodne g. Clemen­ stvar, koja se вс će izvršiti. Ugovor ceau zauzeo je svoje mjesto, kao pred­ će ostati samo komadić papira, koji nt sjednik konferencije. Wilson stiže neko­ vrijedi ništa, jer tim ugovorom ne će liko minuta ranije, pozdravljen pljeskabiti postignuto ово glavno za što ee je ■jem. Prije no je sjednuo na desno od rat vodio, da se stvori trajan mir, ko^ Clemenceaua stisnuo je ruku francuskom će svim narodima donijeti slobodu 1 jedministru predsjedniku 1 glavnim puno­ nakopravnost Idemo м susret teškim moćnicima. Pred prostorom, koji je bio kušnjama i još gorim razočaranjima, J« rezervran za novinare bila je svrstana kapitalisti antante ie samo što su иni­ republikanska garda. Oko 3 sata garda I štili Njemačku nego i malim narodima, se povukla natrag. U 3 sata i 10 minuta pa i svojim saveznicima, tovar« eto njemačkih punomoćnika 5 na broju, breme nepodnosivih tereta i ratnih овšef stražara ministarstva Inostranih dj»teta. la uvodi ih u galeriju zrcala u sred Teško onom ko od jačeg milosti I za­ grobnoga muka. Njemački delegati sje­ štite prosi, ko se oslanja na pravdu, daju na mjesta što su im rezervirana na 1 onoga koji silom vlada... krajnjoj strani stola punomoćnika, od- ! mah iza japanskih delegata. U 3 sata i 15 minuta ustaje g. Clemenceau 1 veli: »Sjednica je otvorena!« Iza toga držao je kratak govor u kome je rekao da je među alijircima 1 njemačkom vladom po­ stignut sporazum. »Tekst koji ćemo vam podnijeti, da ga potpišete sasvim je jed­ nak onome u primjercima što su pre­ dani gg. njemačkim punomoćnicima. Sa­ da ćemo taj tekst potpisati. Ti će potpisi značiti neprekršivu obvezu, ua će svi uvjeti ugovora biti izvršeni pošteno i vjerno u svojoj Integralnosti. Na to ustaje svih pet njemačkih pu­ nomoćnika, te se okupljaju pred mali stol u sredini i jedan za drugim potpi­ suju mirovni ugovor. Nije bilo nikakovih upadica. Iza toga razni delegati antantskih i saveznih sila potpisuju ugovor po redu, koji je već bio određen. U За/< dovršeno je potpisivanje. U taj čas po­ činju pucati topovi javljajući, da je mir gotov. Topovi su ispalili' 101 hitac. Opet ustaje g. Clemenceau i veli: »Uvjeti mi­ ra među antantskim i saveznim drža­ vama sjedne strane, a njemačkim car­ stvom s druge gotova su činjenica. Sjed­ nica je svršena«. Sarajevo, 2. jula. pobro obaviještena »Nar. Politika« donjcia je u broju od 26. juna ove informacije iz Beograda: »Ovih dana bit ćc važna sjednica ministarskog vijeća 0 promjeni upravnog sistema u pokrajinskim vladama«. »Budući da je neki dan »prkos«-po>predsjednik pokrajinske vlade u Slove­ niji dr. Žerjav, denuncirao neke okružne poglavare u Sloveniji te ih dao suspendoirati preko ministar­ stva za uuutarnje poslove, a to sve bea znanja ostalih članova vlade u Ljubljarni, Jugoslavenski je klub protestirao energično kod ministarskog predsjednika St. Protića i odlučno zatražio, da od­ luka 0 suspenziji bude ukinuta i provo­ đena disciplinarna istraga, inače će Jugolavenski klub povući konsekvencije. Ministarski predsjednik Pro­ ti ć dao je Jugoslavenskom klubu zadovoljstvo i uvažio zahtjeve k l,u b a. Sveslovenska pi> čka stranka zatražit će, da dr. Žerjav, radi njegovog stranačkog držanja, buđ* odstrnjea«. : Naše stanovište o bosanskoj vladi Iz­ loženo je u seriji članaka, pa mu nema­ mo šta dodati. Čudimo se samo, da st bosanski zastupnici malo interesuju za .............. . '2 U1— mite to kao odgovor na pozdrav (jer on tako hoće). Želite li nešto s njim govo­ riti, ne Čekajte da se on v.ama primakne, nego pristupite vi k njemu. Pa i ako on želi vama govoriti, ni tada vam se ne će primaknuti, nego će vam sa svog mjesta dati znak prstom-kažiputom i dozvati vas k sebi. Kad vam govori ne gleda u vas, ali vi morate napeti sluh i gledati njemu u lice, to on tako hoće! Kad vam pripovijeda ne znam o čemu, gleda da progovori 0 svojoj ličnosti: »Evo ja n. pr. u tom sam i u tom ran­ gu..., ja n. pr. primam toliko plaće.. ja sam stavio taj i taj predlog.... to je moj uspjeh..., ja sam to predvidio i prorekao...» ja sam kod vlade isposlo­ vao to i to..., kad sam ja bio kod mi­ nistra ... i t d.« Hoćete li laskavca ili ulizicu? Ovaj je prema vama učtiv, susretljiv i Ijubezna lica sve dotle, dok ne izbije druga koja ličnost, koja ima viši ugled i višu čast nego vi. Tad će vam okrenuti leda i sva se njegova učtivost, Ijubeznost okreće prema onoj višoj osobi. Ako vi koju pro­ govorite, ulizica gleda u lice više oso­ be, pa pazi kako će se vaša riječ dojmi­ ti nje. Ako viša osoba potvrdi vašu riječ i rekne da je istinita, ili duhovita, onda se i ulizica divi vašoj duhovitosti; ako viša osoba ne reagira ništa na vašu ri­ ječ, ulizica također prešuti i ne odgovo­ ri ništa, a ako vam se viša osoba os­ mjehne, onda ulizica ide dalje od nje i digne vas na trehu. Ako je viša osoba gost i u vašoj kući, čim izvadi kutiju da zapali, ne može vas zapasti da krehnete šibicu i da mu date pripaliti, jer je uli­ zica brži od vas; ako viša osoba ustane da ide, vi kao gostoprimac ne možete dospjeti da mu pridržite kaput ili štap, jer to vam ugrabi ulizica. Dođete li na posjet višoj osobi naći ćete kod nje uli­ zicu; ako vas viša osoba primi Ijubezno i pokaže neku blagonaklonost prema vama, onda vas i ulizica pristojno po­ zdravi i pita vas za zdravlje; ali ako viša osoba nešto preturi, pa vas i ne pozdravi, ne čekajte ni od ulizice da vam se javi. Dokle traje ovoliko oda­ vanje časti ulizice višoj osobi? Sve do­ tle, dok je viša osoba uplivna, pa je se ulizica ili boji ili se od nje nada kakvu probitku. Ali prestane li to, ulizica više nije ni mukajet višoj osobi (za ulizicu je on više prestao biti viša osoba); sad ulizica više ne ide na posjet, i ako se gdje trefi sa dotičnom osobom, gleda da зе ukrije i da što prije umakne; ako netko počne govoriti štogod protiv biv­ šoj višoj osobi, ulizica odmah počne is­ tresati njezine mane i pogreške i počeće je napadati i grditi više i žešće, nego li je to u stanju učiniti i najveći protivnik dotične osobe. U jednoj zemlji bude prevrat i Svrgnu se kaponje i veziri, koji su drmali care­ vinom i bili strah i trepet, pa dođu na njihovo mjesto mlađi ljudi iz naroda. Ka­ ko će se držati ulizica? Ode li se na posjet, mladi ministar dočekuje, ikram čini kahvom i cigarom, poslužuje kao kakva mlada nevjesta. Nu ulizica je premitio ruku preko ruke i ne će da zapali, jer veli, kad nisam pušio pred bivšim vezirima, ne ću da pušim ni pred mla­ dim ministrima, premda ga mladi mini­ star nudi i moli da zapali. Hoćete li čovjeka kojega je slijepa bivra vremena izbacila na položaj, kojemu on nije dostojan? On se sam čudi kako se popeo na tako visoko mjesto, pa i nehotice misli i zaključuje ovako: »Nijesam znao da sam ja ovoliki čovjek! Ali kad sam već tu, sigurno će biti da ,sam sposoban! Jer da me ljudi ne drže sposobnim, nc bi me birali na ovo mje­ sto. I on sad, misleći, da stolica čovjeku daje slavu a ne čovjek stolici, crpi sav svoj ugled od položaja i drži da ga je stolica i uzdigla, a ni na kraj pameti mu nije da je on okaljao stolicu, na kojoj sjedi. Kad u toj naivnoj megalomaniji ide putem, гекдо bi da ga nosi vjetar, ček) mu je bliže nebu nego zemlji, oči gledaju daleko, naprijed, гцке nepestano mašu naprijed i natrg; nu Čelo mu je malo namrgođeno, jer mu je začudo ka- �Sbmna ? Страна .PRAVDA' т- .ПРАВДА- odstranjenje ovog po državu opas­ nog stanja, a ne možemo razumjeti ni držanja g. Korošca, koji je svojim energičnim istupom proti »evropskom Skandalu« pobudio nadu u brzu promje­ nu. pa — stao na pola puta. Kad je njegov klub znao postignuti za­ dovoljštinu od g. Protića za prilike u Sloveniji, mogao je to isto tražiti i za prilike u Bosni. Ili se možda misli, da je kod nas bolje nego li u Sloveniji? Ovom prilikom ističemo i to, da o bosanskim izvoznicama nije provedena nikakva istraga, premda je i to bilo stav­ ljeno u izgled. Mi potsjećamo i čekamo — djela. Riječ-dvije našim Nevim. Primismo prvi broj »Budućnosti«, gla­ sila »Organizacije Jugoslavenskih Radikalno-Napredmh Nacionalista Za Rad i Među Muslimanima«, iz kojeg doznasmo < da je njihova organizacija stupila u I Demokratsku Stranku i tim prestala egzistirati kao poli­ tička organizacija. No tim nije prestala potreba najintenzivnijeg i organizovanog rada među muslimanima na kulturnom i ekonomskom podizanju i na nacionalnom vaspitanju. Stoga će nasta­ viti svoj rad u tom pravcu i okupljati ; istomišljenike. »Program organizacije ostaje isti izuzevši one tačke njegove, koje se odnose na politiku«. Detaljni pro­ gram iznijeće sc u kojem od narednih brojeva »Budućnosti«. Toliko »Buduć­ nost« o programu, pa bismo prema to­ mu mogli stati i čekati tim prije, što »Prva r e č« Sukrije Kurtovića, koja bi imala da prikaže taj program, ne daje i o njem jasne predodžbe. Vrijedno je iz , ove »Reći« pribilježiti. da »N. N.< (na- ; predni nacionalisti) hoće »da uđu u j borbu i sa ovakim desolatnim p r i 1 i- ! kama kod nas, i sa predrasudam a, u kojima je ogrezao naš deo na­ roda, i sa 1 ’ u d i m a koji bi nam u tom stajali na putu.« — »Naša će borba biti — rad«. — »Tri su glavna principa, ko- | jim se rukovodi naš pokret: nacional- i nost, naprednost i demokratizam«..» Jusuf T a n o v i ć našao je za zgodno | da napiše, a uredništvo da uvrsti jednu , »himnu« ovom »radu među muslimani- I ma«, u kojoj veli: »Vrlo dobro znamo, i da ćemo se tu s u d a r i t i s a — fari- i z e j i m a sviju boja i svim mogućim ti- ! povima predratnog kova. Ali mi ne će- ; mo p r e z a t i i mi ne smijemo s t r e k- i nuti, jer znamo, da smo zagovornici . Novoga, što mora pobijediti, pa makar j preko Iješina sviju nas, ali i sviju | — farizeja.« — »I baš radi iskrenosti, | koju navješćuju — zvona našega , rađanja, povešće Te, čovječe naš, na ; nas i reći Ti: neprijatelje dina i vjere va- | lja zasuti gomilom kamenja, da s njima I umre i riječ hulitelja. Te i takove stvari I n a d r o b i ć e Ti. čovječe naš, s licem | »iskrenog« zgražanja, jer znaju farizeji, : da zvona, što navješćuju porod (!) | n a š. ujedno zvone i posmrtno slo- । v o (!) — njihovom farizejstvu.« Ne ci- | tiramo ov^h stavaka samo radi konsta- ■ tiranin da »pjesnik« Novih voli zvonja- I ko se svijet ne uklanja s puta kad on prolazi. Dođe Li kod kakvog nižeg či­ novnika da svrši kakav posao, a činov­ nik bude zabavljen drugim poslom pa mu rekne: »Molim Vas, gospodine, izvo­ lite malo pričekati«, on će mu u velikoj žurbi i držeći sahat u ruci dobaciti krat­ ke riječi: »Molim vas svršite to moje najprije, jer moram ići LandesŠefu u ne­ koj važnoj stvari!« Hoće da time dade razumjeti da su njemu otvorena vrata i najveće kancelarije kao i najmanje. On je plaho kurijozan i ima merak da saz­ na sve, što se zbiva i govori. Ali kad vam dođe da čuje šta govorite, ne pi­ tajte ga šta je čuo na drugom mjestu; jer njemu se tako žuri i tako površno sluša, da nije ništa ni shvatio ni zapam­ tio od onoga, što jc čuo. Pa ako je još vaš razgovor imalo kompliciran, može­ te mirne duše pred njim govoriti, jer ne će biti u stanju nikome ga pripovjediti Sve što čuje njega se toliko dojmi, ko­ liko kad malo kiše naglo pane na vruć sač. Hoćete II čovjeka, koji kao zmija Is­ pod trave podmuklo pecka i ujeda? On pomno sluša vaš razgovor, motri vaš postupak, pa će apstrahirati I Izbaciti sve što bude lijepo I plemenito, a zadr­ žati samo otro, čime će vas bocnuH i uvrijediti Vreba zgodu, da vam ispodmukla i vrlo vješto dobaci u lice ono, i ■ , i i I vu, već i radi ustanovljenja, da ovaj čovjek ne bijaše »zvonar« u — »Bišeru«, već tek sporedna statua. Čudnovato, da u »Budućnosti« ne samo zvoni — posmrtno slovo, već navješćuje i — porod, on — muškarac — pjesnik i knji­ ževnik. Čudimo se, da ga redaktori ne upozoriše na razliku između rađanja i — porađanja. Nu on je bojovan i za to dođe na sedmu stranicu. »Kao posle neke teške bolesti mi smo osetili da zdravimo i postali smo — vi­ doviti.« To veli politički dirigent i re­ žiser »Budućnosti« g. Dr. Vladimir Corović, a što on rekne, to jest i — mora biti; naravno među »demokratima«. Mi do duše ne prisižemo na tu vidovitost g. Coroviča. nu ovaj put moramo pri­ znati, da je ovarisao, jer gatački »pje­ snik« ima nešto vidovistosti i nije u džaba govorio o »farizejima svi­ ju boja«. Ne treba baš naprezanja za dokaz ove vidovitosti: prevrnite dvatri lista »Budućnosti« i na strani 14. (»U slobodi«) možete čitati jednu savršenu farizejštinu! Autor joj je Munib Os­ ma n a g i ć — također »Biserovac« — koji ne dijeli ‘mišljenja svojih drugova iz Gacka (Kurtović i Tanović) i zastu­ pa nazor, da »korektiv (!) suvremenih dana u prvoj liniji (!) zahteva od nas harmoniju (!) sa realnosti (!) mesto pesničkog sanjarenja; borbu za bolji odgoj masa, mesto borhe prkosa i rušeaja.« M. O. nastavlja razvijanje svog pla­ na, pa veli: »U politici osnovno nam je načelo: odgoj stvarnih, smelih i nese­ bičnih talenata na principima slobo­ darstva, nar. nivelacije i demokratije«. I da se dođe do tog zadatka »neka se s blagoslovom na analima (!) naše nove borbe zableska jedna nova, pro­ kušana deviza: u narod za narod; sve za njegovo — povcrenjel...« Nastavljajući veli Osmanagić: »Mlađi nacionalistički pokret treba, da bude pun takta i opreza sa svojim neprosvi­ jećenim narodom«. — »Radikalizam modernošću hipnotiziranih (!); radikalizam, koji za volju sitnih ambicija (!) i for­ ma (!) zapostavlja i onemogućuje reali­ zaciju (ostvarenje) narodnih ciljeva ne srne se ukoreniti u našim dušama, ako nismo već zasićeni doživelim razočara­ njima (?!) — Preuranjene proce­ dure (!) kao nošenje šešira ulevaju bez dublje potrebe nemir u naš konzer­ vativni elemenat i mi još pre početka osećamo njegovu anatemu (!) U interesu velikih naših zadataka, za ljubav preke naše potrebe da se u narodu ustalimo, sustegnimo se doshodnijih časova, od sitnih naših afekata (!) i velikih patosa (!), da već jednom upoznamo život tvrd i skep­ tičan (!) kakav u istinu jest, da lečimo rane odgoja I tradicijo (!) snošljivošću i oprezom, da niveliramo (!) na bolje bla­ gim savetom i — kompromise m.« Potcrtavamo: Kompromisom. Čemu ova farizejština? Gaćani se prave idealistima i farizeji su samo na djelu, nu Osmanagić hoće da je još i praktičar, pa se čak boji, da bi se »re­ akcionarni bojovnici« mogli tako metamorfozirati, da kroz jedan decenij »k o ncilijantno potpišu sve naše teorije i osnove, danas toliko što je od vas čuo ili vidio: »Mi svi u džamiju, a neko i neko šeta se džadom!« To će reći onda, ako je siguran da će slušatelji razumjeti da taj »neko i neko« nije niko drugi nego vi. Ili »Prođeš lspred Evrope,ili Centrala i vidiš da neki muslimani skinu fes i sjede u kafani gologlavi«. Prisutni već razumiju da se aludira na vas. Ili »Eto i efendija je u odboru, pa ipak nije zagovarao da na­ slov lista bude taki i taki!« Ovdje već upre prstom u vas, ali me čekajući od­ govora, odmah plaća čaj i ide, jer zna, da tu ima ljudi, koji su zagrijani za pro­ tivno, pa će planuti i napasti vas što ste se držali drukčije, nego li oni misle da je dobro. On ne mrzi inteligenciju, ali ako ta inteligencija nije nikla u njego­ voj okolici, on je prezire. Hoćete 11 pobožnog sebičnjaka (ego­ istu)- koji razbi Čelo klanjajući, ali svoj ibadet smatra nekom posebnom trgovi­ nom s Bogom? Dođe mu u dućan puka fukara, koja je nastradala i opljačkana od hajduka. Ište dva aršina Čita, da pokroji svoju golotinju; on mjeri i raču­ na 2 puta po 18 jest 36 krajcera. Siro­ tinja kaže da nema sada platiti, a on Ijutlto baca Čit u raf i kaže: »Kad doneseš paro dobićeš basmu!« On uzimlje abdest prije ezana, ali ko mu god prođe ispred dućana, on ga kefa i broji njegove mane. Svako uoči petka uči jasin mrtvi­ | izvikane, i da Joti uz to potanju »vu । slavu naroda i istorije!«... A kako bi se I mgoao preboljeti ovaki gubitak slave? Ne, umni Osmanagić to ne može i za to treba dati »sve za narodno — poverenje«. Pritajiti se, prekalufiti i dušu i vanjštinu. Bez toga će zatočnicima tih ideala »ako samo u pravo vrije­ me ne budemo sposobni, da se naroda ukažemo u svojoj opravdanoj, istin­ sko! ideologiji, te da s povercnjem sa­ zidamo sebi u njegovim srcima trajne barikade« — svanuti crni petak. »Reakcionarni bojovnici« ugrabiće mla­ dim farizejima »plodove znoja i nauke«, da ih »zatim bace u ropotarnicu i anti­ kvarijat«. Mladi su tek pred zvonjavom »što na­ vješćuje — porod (!) njihov«, pa zar da uginu uprvim naponima i ne okusivši slasti, što ju daje slava naroda i histo­ rije? Ne, veli Osmanagić. Bolje u fari­ zeje, nego li u ratoborne borce prkosa i rušenja... Opet »evropski Skandal«, zar ne? 0 prvom broju »Budućnosti« govori-' smo I previše, a nije slučajno što se zadržasmo kod prikaza mlađih. Jer rado­ vima starijih ne samo da fali stilistička jedrina, nego su i idejno zaostali. Vidi se, da su im se počele noge uštapljivati, pa ne mogu da poskakuju. I koješta. Izuze­ tak donekle čini Dr. Corović, pa ćemo se možda posebno osvrnuti na njegov članak: »Muslimansko pitanje«. Ne sto­ ga, što to zavređuje svojom sadržinom, već stoga, što bi b 1 j e š t a v i 1 o m f o rmc i dotjeranošću stila mogao prokriomčariti netačnu tvrdnju o uzrocima i pravim krivcima na dnevnom redu sto­ jećeg »Muslimanskog pitanja«. Uostalom tvrdnju g. Coroviča obara ' i jedri, ozbiljni i potpuno stvarni članak ’ Hasana Rebca pod naslovom: »Austrija • , i naša država«. Kad hi o v a j članak bio u kursivu i na vidnijem mjestu »Buduć­ nosti«, i kad bi Rebci. a ne Šukrije vo­ ' dili glavnu riječ među našim nacionali­ j stima. tad nesamo da među nama ne ■ bi bilo trvenja, nego bismo se i vrlo br- ј zo našli zajedno. Da, da, gospodo. Našli I bismo se vrlo brzo i bez telika truda i j okapanja. Imaćemo prilike, da to ob- , jasnimo drugom zgodom, a ovdje samo | još jednom potcrtavamo, da nam je ide- : ologija članka »Austrija i naša država« j vrlo bliska i vrlo — simpatična, i Prikazasmo prvi broj »Budućnosti« i ■ u negativnom i u pozitivnom pravcu, i i vrlo bi nas veselilo, kad novi musliman­ ski list »demokrata« ne bi krenuo sto­ pama bivše »Jednakosti« i kad bi u eventualnoj polemici bio na visini. Farizejstvo je odvratno i kod starih i kod Novih, »zvonjava« i bojovni stav Kur­ tovića i Tanovića nepotrebni su ! pot­ puno pogrješni, a izjava dra Coroviča, da je »jedna musi, organzacija ponu­ dila spajanje Demokr. Stranci« — ap­ solutno je netačna. Tu ga je, lje, izdala vidovitost. I to mu ne može služiti na čast. Jedno stoga, što je pokazao da se ni za dlaku ne može odaljiti od svoje nastrane ideologije, a drugo stoga što bi kao politički dirigent »Budućnosti« morao biti bolje upućen. To rekosmo ra­ di toga, da ga ne moramo označiti dje­ tinjastim ili čim još grđim. ma, ali kažete li mu da taj i taj dobro ra­ di, napreduje i dobiva velik novac, gotov je da odmah stavi primjedbu: »Eh, pa ko zna kako se taj novac teče! To s đa­ volom dolazi, pa će s đavolom Г otići! Ne daj ml Bože haram mala!«... A zavirite li u njegov defter, vidjećete da je u februaru dao seljaku na veresiju vreću kukuruzna brašna za 8 forinti, pa kad je došla sezona trganja grožđa ili predavanja duhana, ta je svota narasla na 15 forinti! On svakog petka sluša vaz. Upitate li ga jednom šta je hodža kazivao, odgovoriće vam i kazati da je đunah zaviditi i za drugim govoriti. Nu kažete Ii mu da je x-aga kupio onu ve­ liku kuću pod plan s baščom i da hoće da se preseli u nju, zasuće kao iz ruka­ vice: »Eh! vala mi je za njega ona kuća! Koliko mi sc propeo, Boga mi ko da je nešto! A valahi znam ga kad je radio na nadnicu!« Nabrojismo nekoliko tipičnih karakte­ ra, a ima ih još mnogo 1 to svaki čovjek može vidjeti u svojoj okolici. Može 11 se karakter promijeniti? Može li neozbiljan čovjek postat ozbiljan? Može 11 farizej postati iskren? Može 11 se oholost pre­ tvoriti u čednost? Ako 1 može, sigurno to ne biva ni brzo, ni potpuno. Treba puno vremena da čovjek preobrazi svoj karakter. Treba silnog utjecaja s vani: školski odgoj, uglađeno društvo I lijepi BfJ 51 Врч Mi rekosmo svoju, a na »Budaćnosti« je, da nas ispravno shvati i objektivno prati naše nastojanje, da islamska Inte­ ligenciju priljubimo — Islamskom dijelu našeg naroda. Bilješke. Jednim otmjenim gestom radikalna so je stranka ogradila proti nedoličnom po­ stupku Jeftanovića oca i sina i vrlo nas veseli da pri ocjeni njihova delikta n<jesu prevladali osjećaji, nego istinski pa­ triotizam. Ovaj korak otskače u današ­ njim zaparloženim prilikama tim TCĆma, što je sa imenom Gligorija Jeftanovića skopčana jedna sjajna perioda srpske borbe u nedavnoj prošlosti Gliša jc či­ nio jedan komad sjajne srpske prošlosti, na njegovoj popularnosti izgrađen je i znatan dio sadanjeg uspjeha radikalne stranke u našoj užoj domovini, pa ipak Je suđen I — osuđen. Primivši proviziju za jednu interven­ ciju u korist brata atentatora Principa, Jeftanovići su udarili pljusku javnom moralu, a radikali ne samo da nijesu zabašurivali ovog sramnog postupka, ne­ go su ga osudili na najdoličniji način. U političkoj sahrani Jeftanovića oca i sdna mi gledamo jedan junačan patriotski gest bosanskih radiikala i na toj im muževnosti možemo samo da čestitamo. Kad bi > druge stranke Sljedovale ovom patriotskom primjeru, ubrzo bi ne­ stalo onih mnogobrojnih članaka i no­ vinskih vijesti o strašnoj korupciji, koja prijeti zdravom razvitku našeg mladog kraljevstva... Pred novim korupcijonlm Skandalom. Osječka »Hrv. Obrana« donosi pod gor­ njim naslovom članak u kojem iznosi da iza besprimjerne korupcije sa šećerom, dolazi na red l^orupcija sa soli. Na račun sirotinje pune milijunaši džepo­ ve. Iz državnih solara nije moguće soli dobiti, jer je solare nemaju. U zakutnoj trgovini je cijena 7—8 i 10 K po kilo­ gramu, namjesto 1 K 50 helera. Bolnice, sirotišta, ubožišta, te široka slojevi pu­ čanstva ostaju bez soli — no svaki čas razni agenti nude i stavljaju u izgled po 30 i 50 vagona soli iz Simina hana u Bosni uz horendne cijene. Gradsko po­ glavarstvo u Osijeku obratilo se prije 6 nedjelja na vladu u Sarajevu za dozna­ ku soli, ova je uputila poglavarstvo na upravu monopola u Beogradu, a ova n a vladi i Zagrebu. Zemaljska je vlada konačno priopćila poglavarstvu, da je ovdašnjoj solari do­ značeno 20 vagona, no od onda do da­ nas ostala je doznaka samo na papini, a soli ni traga ni glasa. Ali se zato tovari za jednu ovdašnju tvrtku 10 vagona soli, koja će za nekoliko dana ovamo stići — a doznačeno je još 20 vagona, koju je so ta tvrtka mogla dobiti samo uz razne »kompenzacije« obijajući pragove u Sarajevu i Beogra­ du. Naravno da se uslijed tih »kompen­ zacija« povisuje cijena soli za četvero­ struki iznos. Eto tako idemo u susret Skandalu soli, koji će jamačno opet ta­ ko dugo trajati, dok ne bude sva so razgrabljena, a onda možemo čekati na primjeri. Pa ipak se čovjek potpuno ne preobrazi. Kad bilo, izbiju na površinu iskrice onog prvobitnog karaktera. Kad je jednom čovjek izgrađen, njegov ka­ rakter formiran, i kad je već dobio neki izvjesni kaluf i oblik, to se tako učvrsti i uvriježi, da gotovo u svakoj zgodi možeš predvdjeti njegov postupak. Ako je n. pr. klevetnik, ti samo spomeni nje­ mu nepoćudna čovjeka i siguran si da će ga on klevetati i izlagati sve' njego­ ve mane i pogreške. Ako je ohol, ti ga samo malo pohvali, pa će već on nasta­ viti dalje nabrajati svoje vrline i pripo­ vijedati Staje sve učinio dobra drugomu. Uopće ako ti je poznat karakter jednog Čovjeka možeš predvidjeti i nje­ gov govor i njegovo ponašanje gotovo u svakom slučaju. Pošto jc karakter na­ kalemljeni temperamenat, njegova Je promjena vrlo teška,, problematična i zahtijeva puno vremena i vanjskog utje­ caja. Ali to ne mijenja ništa na stvari, to no dokazuje da čovjek nema slobodne volje. Francuzi su vrlo sentimentalni, le­ žerni 1, bih rekao, posve neozbiljni, a Englezi su hladnokrvni, ukočeni I raz­ boriti. Ali se i Jedni 1 drugi takme u kulturi i iisdunjdo napreduju, svaki na svoj način. Nije nužna metamorfoza temperamenta i karaktera, da se dokaže slobodna volja. �Kroj 51 — Braj limitiranu so, kao Sto čekamo na Šećer, kojeg grad nije već tri mjeseca dobio«. Prenoseći gornju vijest »N. Obrane« obraćamo se na bosansku vladu javnim upitom: hoće li se provesti izvidi o ovom članku i šta će se poduzeti proti krivci­ ma ovog skandala? Bijeda a Srbiji. »Njujork Heralđ« ođ 20. o. mj. prema jednoj depeši iz Beog­ rada javlja: »Oficiri američkog »Crve­ nog Ksta« i ameičkog »Potpornog Druš­ tva« našli su u sjevernoj Srbiji mnoge porodice, koje su prije rata bile bogate, gdje žive u štalama i kokošinjacima. Nji­ hove su kuće razrušene. Njihovi su kre­ veti gomile slame, pokrivene žakovima. To je sve, što je ostalo od namještaja na nekad bogatim imanjima. Bez pare, bez odijela, osim onog što nose, ovaj se narod vratio u bijedu. Mnoge Izbjeglice vraćale su se kroz Srbiju u odijelu, na­ činjenom od žakova, u kojima je bilo poslano američko brašno«. 1 eto, taj, i taki narod opet Ima srca za svoju braću Iz Rusije... Bečki poslanik referira. U petak prije podne Stigao je naš zastupnik u Beču đr. Josip Pogačnik. Tijekom poslije pod­ ne konferlrao je sa predsjednikom mini­ starstva Stojanom Protićem, a zatim je primljen u posebnu audijenciju kod re­ genta Aleksandra. Agrarna anketa. Pod gornjim naslovom donijela je ov­ dašnja »Jugoslavija« u svom broju od 30. juna ovaj uvodni članak: Izgleda, da je riješenje agrarnog pita­ nja došlo u odlučni stadij. Agrarni odbor narodnog predstavništva već se lijep broj mjeseci znoji i razbija glavu, kako će dovesti u sklad opreke između onih, koji moraju nešto svoga položiti na ol­ tar općenitosti i onih, koji traže da nešto dobiju za osiguranje svoje ekonomske egzistencije. Teška je to rabota, a još je teža tijem, što treba u isto vrijeme ima­ ti obzira i očuvati naklonost obih stra­ naka. Osim toga je po srijedi i stra­ načka politika. Ta baš bosanskohercegovačko agrarno pitanje bilo je i dosada vrlo zgodno sredstvo, kojim se je izbijao stranački kapital. Zašto se ns bi to činilo i sada? Ovo je u vrijeme ori­ jentacije naroda, koju će stranku svome srcu pripitomiti, najzahvalnije polje ra­ da! To vrijedi specijalno za one stran­ ke, koje bi se htjele na silu popularisati. Nu odmah moramo reći, da je to znak, veoma žalostan znak politič­ kog nemorala. Zar je i danas, u slobodnoj i ujedinjenoj otadžbini, stra­ nački interes iznad svega? Zar da naj­ vitalnije pitanje našega socijalnog sređenja, našega ekonomskog podizanja po­ stane instrumentom za jačanje ove ili one stranke? Žalosno, ali istinito. Ako ne varaju svi znaci, i agrarna je anketa, koja se pred nekoliko dana dr­ žala u Beogradu pod predsjedanjem samoga ministra za agrarnu reformu, protekla prije kao sve drugo, nego što bi trebala po svojoj tituli. Po onome, što doznadosmo iz naših novina i što čusmo od učesnika te »ankete«, čitav njezin tok imao je više karakter jedne iz- з .ПРАВДА* — .PRAVDA* ' , [ < i borničke skupštine nego stvarnog vije­ ćanja o agrarnoj reformi. Tu se je poku­ šavalo obećanjima animirati i osvojiti kmetove za ovu ili onu stranku, kao što se to redovno Činilo dosada na izborničkim skupštinama. Gospoda nijesu ni svjesna kobnosti toga čina. Ona ne mogu nikako apstra­ hirati strančarske politike ni u najdalekosežnijem pitanju. Gospoda su* se u svojoj stranačkoj borbi već t o 1 i k o z aboravila, da su postala posve površna. Ne zadubljuju se oni u agrarno pitanje bosansko, niti ga prou­ čavaju, a previše su komotni, da idu na njegovo vrelo, da se osvjedoče o istin­ skom stanju stvari i da kupe mate­ rijal iz privrednog života zemljoposjednika. Glavno je ja­ kost njihove političke stranke i njezino ukorjenjenje u narodu. Oni identificiraju probitak stranke sa probitkom općim, narodnim. Kuda to vodi, držimo, da nije potrebno naročito Isticati. Da gospoda nijesu zaslijepljena strančarstvom, nastojanjem, da njihova stranka pod svaku cijenu posta­ ne i ostane dominantnom, ne bi oni ni sazivali ankete u onome obliku, u kak­ vom Je neki dan održana u Beogradu. Ali oni hoće da se pokažu pred naro­ dom, kako su se oni za njega zauzeli, kako su oni prvi skočili, da riješe t. zv. bosansko agrarno pitanje. Tijem bi htje­ li, da svrate na sebe pozornost kmeto­ va, da se kmetovi listom za njih, njiho­ ve dobročinitelje, zanesu. Ali kmetovi im se ispod brka smiju i bagatelne gledaju na njihovu naivnost. Kmetovi vele, da je za njih t. zv, agrarno pitanje riješeno, a do­ šli su na agrarnu anketu, da reknu, da se begovima ne smije dati odšteta ni u kojem obliku, a da to doznaju, nijesu gospoda u Beogradu ni trebala onakove pompozne ankete. To su znali i znadu i vrapci po krovovima. Pa čemu onda toliko forsiranje? Ono ne ide u prilog kmetu, to svako vidi. Kada bi bila razborita osno­ va, sa malo širim horizontom, onda bi se moglo reći, da je u interesu begova. Ali direktna animoznost prema begovima izbila je očito na anketi. Sada se pitamo, čemu onda sve to služi? Ne­ mamo drugoga odgovora, nego da čita­ va anketa nosi karakter filistarstva svo­ jih priređivača. Kad bi se istinski htjeo tra­ žiti najbolji put riješen ju bo­ sanskoga agrarnoga pitanja, morao bi se na drugi način kupiti mate. rljal za njegov« izradu, a ne onakom agrarnom anketom, kao što je bila u Beogradu. Istina, isprika jc, što je rije­ šenje agrarnog pitanja prešno, a jednom onakvom anketom se može najbrže doznati pravo raspoloženje interesanata. Nu kao što smo već natuknuli, nije defi­ nitivni razlaz kmeta i bega toliko pre­ šan, da se mora provesti od danas do sutra, da se učesnici ankete moraju br­ zojavno izabrati i pozivati, da na vrat na nos putuju u Beograd na agrarnu an­ ketu. Kud i kamo je važnije proučiti u tančine lokalne prilike na sa­ mome vrelu, proučiti sva pitanja, koja su u savezu sa razlazom kmeta i Slobodna volja nc znači raditi šta lovati na njih, pa će onda i posljedica izići u prilog nas. Ne idi zlim putem, pa se hoće i bez razloga; slobodna volja ne znači biti slobodan od svake discip­ te ne će snaći nikakvo zlo. line, to je sloboda divljih životinja u pla­ Ama idem jednom ulicom pa me iza nini. Slobodna volja znači podvrgnuti ćoše napanu zlikovci, izmlate i ogule? svoje djelovanje zdravom razumu, po­ ! To nije nikakav dokaz, da je to suđeno i unaprijed određeno, nego je samo znak, stupati razborito. Slobodna volja znači: da ti nijesi predvidio to zlo?) Sjutra između više ciljeva izabrati jedan, tri­ k večeri nećeš krenuti istim putem jer jezno misliti i ustrajno ići prema izabra­ predviđaš zlo i kloniš ga se. Zapalila se nom cilju. kuća, ja upotrebio sve sile da utmem Je li mi korisnije da budem moderni vatru, a kuća ipak izgori? To nije dokaz cipelar ili da pravim nalule? Je 1 mi da je suđeno i unaprijed određeno da bolje da budem činovnik ili trgovac? će kuća izgorjeti. Nego samo nijesi mo­ Je li mi po zdravlje korisnije da ostavim gao spriječiti vatru. U prvom primjeru alkohol ili ću i dalje nastaviti put? Je li nijesi znao za uzrok zla, a u drugom si mi bolje Studirati pravo ili medicinu? znao, ali nijesi imao moći da djeluješ na Je li nam bolje primiti ono što je do­ uzrok i da spriječiš zlu pošljedicu. bro i lijepo od evropske kulture ili odu­ Kad je ovaj nazor o zakonu uzročnopirali se i protiviti se svemu, što dolazi sti tačno shvaćen i kada su po njemu sa zapada? ljudi počeli suditi sve što se zbiva u pri­ U izboru ovih puteva i ciljeva Čovjek je rodi i u društvu, onda je kucnuo smrtni uvijek slobodan. Bude često da čovjek čas srednjovječnoj tmini i ropstvu u ne uspije u svom poslu. Za što to? hoće­ Evropi i nastupio moderni vijek sa svim mo li reći da ga ipak neka fatalna sud­ svojim otkrićima i izumima, a čovjek je bina, neka tajna ruka predvodi, i da je tek onda upoznao važnost svoga inte­ on igračka u rukama sudbine? Povra­ lekta i moć svoje volje. Vs. timo se na ono, što smo rekli u prvom članku, pa ćemo se uvjeriti da niti ima )* Očekujemo objašnjenje o tom, ko je fatalne sudbine ni tajne ruke, nego to, kriv, da je došlo do opljačkanja. Ako da svaka pošljedica slijedi iz jednog ili to nije »suđeno«, ja šta je, obzirom na više uzroka. Da čovjek dođe do svog opljačkanoga? cilja, t. j. da ostvari jednu pošljedicu, nužno je: 1) znati uzroke i 2) moći dje­ bega kao i p o s I j e d i c e.' . ‘ e s 1 i j ede iza toga razlaza. To pitanje zasijeca duboko u privred­ nu i socijalnu produkciju zemlje, н osno­ ve ekonomkog poretka i održanja malo­ ga i srednjega zemljoradnika u skorijoj i u docnijoj budućnosti.^Ako je tako, on­ da uviđa svako dijete, da preveliko forsiranje ne samo da nije na mjestu, nego đabi moglo Imati kobnih posljedica, da bi mog­ lo dovesti do ekonomskih kriza. Mi znamo, kako su različne privredne prilike pojedinih krajeva zemlje i kako je prema tome i različit utjecaj ne­ sređenih naših agrarnih odnošaja na njih. Nema kalupa, pod koji bi stale sve te raznolikosti, nego se mora baš riješenje agrarnog pitanja njima prilagodi­ ti. Držeći u vidu taj momenat, valja pri­ stupati proučavanju našega ag­ rarnog pitanja, a zatim njego­ vom riješenj u. Proučavanje pak treba provađatl od­ ozdo prema gore a nipošto naopako. Me­ toda zaključivanja (konkluzije) mora bi­ ti induktivna i analogijom, a nipošto dcduktivna. U ovome se je pogledu dosa­ da baš kod proučavanja agrarnog pita­ nja redovito griješilo. Jednom riječi, apstrahiravši strančar­ sku politiku, mora se na širokoj bazi, uz veći horizont a upo­ trijebivši ispravnu metodu proučavanja i zaključivanja izraditi e 1 a b o r a t za zakonsku osnovu o našoj agrarnoj reformi. Agrarna reforma u Bosni i Hercegovini leži nam veoma na srcu, te ne mogosmo odoljeti, a da stvarno ne kritikujemo strančarstvo i filistarstvo priređivača beograd­ ske agrarne reforme. Pregled. Naša granica sa Austrijom. »Ncue Freic Presse« javlja da je korak koji su podu­ zeli štajerski njemački poslanici kod njemačko-austrijske vlade u stvari njemačko-jugoslavenske međe u Štajerskoj imao taj uspjeh, da se je ured za izvanje poslove obratio na neku neutralnu silu, | da kod antante isposluje čim prije ure- | đenje pomenutih međa. U isto doba je । ured zamolio da do konačnog uređenja • granica Maribor i Cjelo vđc posjednu an- i tantine čete. »Narodni List« obustavljen. Zapovjed­ nik karabinijera u Zadru pozvao je pre- ' daše urednika »Narodnog Lista« i saop- ’ štio mu da obustavlja daljnje izlaženje. j Tako je »Narodni List« prestao izlaziti I nakon 60 godina. Proturevolucija u Madžarskoj. Iz BuJ ' dimpešte dolaze vijesti da je tamo u prošli utorak buknula protivrevolucija koja je krvavo ugušena. Ima sva sila mrtvih i ranjenih. Jedan od bečkih očevidaca revolucije u Budimpešti opisuje u »Journalu« sam događaj, pa veli da je službeni izvještaj i madžarske vlade najskandaloznije izvr- • tanje istine. Prevrat nisu pokušale izve- i sti samo pristalice klerikalizma i zave­ deni vojnici, nego su u njemu uzeli u- ; češća i seljaci iz okolice i radnici, koji i su siti nasilne vladavine Bele Kuhna. Prevrat nije uspio radi toga što protiv- i revolucionare! nisu raspolagali sa do­ voljno vojske i municije. U budimpeš­ tanskim ulicama došlo je do pravoga po­ kolja, pa je stotinama mrtvih pokrilo pločnike. Broj ranjenih ne može se us­ tanoviti. Pohapšeno je na hiljade ljudi, kojima je odmah sudio revolucionarni tribuna!. Opažaju se znakovi, da će se prevratni pokušaji u skoro ponoviti. Po svemu se vidi da se Madžarska nalazi u predvečerju građanskog rata, a po­ ložaj je za komuniste beznadan. U Ma­ džarskoj sve kip!. Generalni štrajk u Njemačkoj. Odnošaj između vlade ’i radnika vrlo se je zaoštrio, pa se drži, da se generalni štrajk ne će moći spriječiti. Prema na­ redbi ministra za narodnu obranu ima se svak željezničar, koji bi obustavio svoj posao, osuditi na godinu dana tam­ nice. •' Njemačko-austrljska mirovna đelega- ' clja odgovoriće konferenciji mira poseb­ nom notom, u kojoj ćc prigovoriti radi određenja granica u Koruškoj obzirom na celovačku kotlinu, Jer da granice ne odgovaraju etnografskim prilikama. Njemački admiral pred ratnim sudom. Prema vijestima iz Pariza odlučeno je da se kontraadmiral Rajser, koji Je iz­ dao nalog za potopljenje njemačk'h la­ đa stavi pred ratni sud. U bečkim političkim krugovima drži se sigurno, da će se mir zaključiti polo­ vinom narednog mjeseca. Navodno će i narodna skupština pristati na potpis mira. Rumunjska nezadovoljna. Demisijom Bratianua vladin se politički položaj nije poboljšao. Liberalna je stranka izjavila da he odobrava potpisa mira pod pozna­ tim uvjetima i ne uzima na se nikakvo odgovornosti. Pita, da li će se uopšte ( naći vlada, koja će potpisati ugovor o miru u današnjem obliku. Listovi naglašuju da o banatskom pitanju mogu odlu­ čivati samo stanovnici Erdelja. Cijela rumunjska javnost očekuje riješenje po­ litičke krize sa najvećom napetošću. Clemenceau odstupa. Rumunjska agencija »Becija« javlja. U ovdašnjim vr­ lo dobro informisanim političkim krugo­ vima pod izvjesno se tvrdi, da će Cle­ menceau odstupiti nakon potpisa mira sa Njemačkom. Njegov će našljednik biti bivši ministar predsjednik Brian, koji će sa Albertom Thomasom i Vivijanijem zastupati Francusku u daljnjem radu na konferenciji mira. ч Clemenceau o raspuitanju vojske. — »Wiener Allgemcine Zeitnug« javlja iz Pariza, da je Clemenceau izjavio da Je opšta demobilizacija za sada nemo­ guća. C-ete na Rajni zasada se neće poslati kući. Mir sa Bugarskom, T ni­ skom i Austrijom biće do duše sklop­ ljen za koji mjesec, nu još uvijek ostaje mnogo neriješenih pitanja. Držanje Italije. Unatoč oduševljenju koje vlada u gradu pobudile su veliku pažnju glasovi, da talijanska vlada na­ mjerava svoju politiku svesti u drugi pravac — skroz protivan sadan j e m. šire se glasovi, da bi novi ka­ binet navodno imao raditi oko spora­ zuma sa Jugoslavenima, provesti op­ sežne socijalne reforme i podržavati pri­ jateljske odnošaje sa Njemačkom. Italija u škripcu. Pariški izvjestitelji njujorških novina javljaju, da su mjero­ davni politički krugovi zabrinuti radi po­ ložaja u Italiji. Talijanski položaj biva iz dana u dan sve teži, jer novac gubi svoju vrijednost. Osobita zabrinutost vlada radi činjenice, da bi Njemačka na­ kon potpisa mira mogla da zagospodnle talijanskim gospodarskim životom. Držanje nove talijanske vlade. Prema vijestima očekuje se da će ministar pred­ sjednik Nitti pročitati u subotu pred ta­ lijanskom komorom vladinu izjavu, u kojoj ćc biti istaknuto, da *е politika nove vlade imade provodit! a intimnoj saradnji sa parlamentom i da će se kre­ tati oko sređenja ekonomskih pi­ ta n j a. S toga razloga nn ne ide u Pa­ riš za predsjednika talijanske delega­ cije. Kod potpisa mira zastupaće Italiju Sonnino, Crcspi i Imperiali, jer je vrlo vjerovatno, đa Tittoni ne će moći za to kratko vrijeme stići u Pariš. Interesantna liga. U Bukureštu je os­ novana liga, koja će podržavati stalne veze sa rumunjskim naseobinama na Balkanu. U Kološvaru je održana skup­ ština studenata koja se izjavila za autonorniju Maćedonije, pa traži da se Ru­ munjima, Srbima, Albancima, Grcima i Bugarima dadne najšira autonomija u školi, crkvi i općinama, a sve pod kon­ trolom saveza naroda. Iz naše organizacije. Mjesnim odborima naše organizacije u Hercegovini svraća se osobita pažnja na članak »Udruženja sadioca duhana«, što ga donosimo u današnjem broju li­ sta. U dodatku uredništva označeno je naše stanovište, pa se odbori mole, da nam čim prije jave svoje zaključke. Mjesni odbor naše organizacije u Bileću konstituisao se je ovako: Pred­ sjednik: Ali ef. Kapčić, p o d pred­ sjednik : BuSaga Avdić, tajnik: Alija Hadžić. Osim toga su odbornici bez funkcije: I.utvaga Hadžić, Hamdi ef. Drljević. Mustafa ef. Muratović i Mujo Bajramović. Domaće vijesti. CIJENJENOJ GG. PRETPLATNICI­ MA I Današnjem broju prilažemo opo­ menu za podmirenje predplate do konca ove godine, te molimo gospodu pređplatnlke, đa u što skorljem vremenu Iz­ vole podmiriti svoj dug i tako Izbjeći obustavi Usta. U tu svrhu priloženi su 1 kuponi poš­ tanske štedionice. Administracija »Pravde«. �M 51 fcpdj .PRAVDA" — „ПРАВДА* U ereduHtT^ Na brzojave i pismene čestitke bagrama, što su upravljene bile , na uredništvo, bilo na redakcioni odbor • i glavnog urednika našeg lista izričemo ovim putem toplu zahvalu. Ne će biti na ođmet ni napomena, da bi se izdaci na ovake čestitke mogli na­ mijeniti »Gajretu« ili »Osvitanju«. a pri- , jateljc jz provincije molimo da nam op- | roste, što nemamo vremena svakom . ■apose odgovoriti. Izazovan postupak. Pišu nam iz Bu- ; gojna: Školski upravitelj na narodnoj ; osnovnoj školi u Bugojnu, Krešić odredio : je školski ispit na — prvi dan baj- ; i a m a, koji je najveći muslimanski praz- i lik u godini. Nas čudi to nepoštivanje , našeg najvećeg praznika pa pitamo ili j je to g. Krešić učinio na svoju ruku ili ; po nečijem nalogu? Držimo da je to bila ( samovolja »silnog« upravitelja, kojom je { htio izazvati nas muslimane i reći da i ■iu u istinu ne možemo ni »pera odbiti« | — kako to od u društvu i в dobrom raspoloženju zna pričat. Iznoseći ovo aa javnost upozorujemo mjerodavne na ovaj nelijepi, čudnpvati i izazovni po- ‘ »tupak Krešićev i tražimo da se za to । kazni i pouči jednom za uvijek, da više i toga ee čini, jer §to je previše, previše ‘ i bojati se je da to ne povuče za sobom posljedice, kuic izazivače auće bit) oaj- igodnije. • Na znanje. Zaključkom redakcionoa edbora iisi »Proljeće« preko lo 1 lija neće izlaziti Ured. | Manifestacija ratne momčad! u Beogra­ du. U subotu i nedjelju održavana je pod patronažom prestolonasljednika sveča­ nost djece, koju je rat ostavio bea ro­ ditelja. Hiljadama djece, odjevene većieom milosrđem velikodušnih Amerika­ naca, manifestovalo je u dugim povor­ kama, ulicama Beograda idući vojničkim maršem uz doboše i sa vojnom muzi­ kom. noseći trobojke i velike plakate sa natpisima: »Spasite nas od smrtii! Naši su očevi pali u borbi sa branima za slo- i bodu i pravdu. Majke su nam podlegle ' bijedi od varvarina. Usvojite nas! Dajte nam skloništa, hljeba 1 čiste postelje! Društvo ne može dopustit) da umremo<!« Utisak manifestacije bijaše veličan­ stven, neodoljiv i tužan. Cio je svijet bio uzbuđen i plačan čitajući ove vapa­ je nedoglednih povorki ratne siročadi u velikim američkim žutim i platnenim Še­ širima. Iz hiljada dječijih grla orilo se: »Živjeli naši dobrotvori Američani! Ži­ vjeli naši saveznici Englezi i Francuzi!« U subotu na večer izvedena Je na kalimegdanu iluminacija. Prihod od predsta­ va, prodaje cvijeća, lutrije ide u dječiji fond. Ovo je najdirljivija, najuspjelija i najiskrenija manifestacija koju Beograd pamti. Koncerat u korist izbjegiih Rusa. Od­ bor za sakupljanje priloga za pomoć na­ še nastradale braće Rusa, koji se usta­ novio u Sarajevu, priređuje u subotu dne 5. jula 1919. u 20.50 h u prostorija­ ma gradske vijećnice koncerat kojim će ravnati gospodin prof. Franjo Matejovsky. Poslije koncerta je ples. Lijepa pojava. U Glamoču je 23. juna osnovan zajednički srpskohrvatski S o k o. Upisuju se u velikom broju i pravo­ slavni i katolici i muslimani. Umjesna odredba. Pošto se bezobzir­ nim čupanjem lipovog behara kvare jav­ ni drvoredi, odredilo je gr. poglavar­ stvo, da ubirati cvijet smiju samo oni, koji se iskažu posebnom dozvolom gr. građevnog odjela i to samo pomoću dvostrukih merdevina ili slič­ ne sprave, ne penjajući se na drvo. Protiv onih, koje će neovlašteno be­ har ubirati, postupaće se kaznom. Po­ zdravljamo ovu odredbu, jer je zaista umjesna. . Predstave za mladež u Iinperiakinu. Ovdašnja udružena kinopreduzeća, sli­ jedeći primjeru Zagreba i Ljubljane, na­ mjeravaju da svake sedmice prirede ne­ koliko predstava za mladež sa poučnim i zabavnim rasporedom. Provođenje ove namjere je tako zamišljeno, da se uvijek onaj raspored pokazuje koji je prošle ne­ djelje bio prikazivan u Zagrebu, pa su se ovdašnja udružena kinopoduzeća sta­ vila u tu svrhu u sporazum sa Zagre­ bačkim Urania-poduzećem. Prva ovakova predstava za mladež davati će se u četvrtak 3. jula u Imperialkinu i po­ noviti će se u petak 4. i subotu 5. jula. Raspored sadržaje osam slika koje su naročito za mladež izabrane i to: dva Industrijska snimka, Jedna vožnja sa ba­ lonom, jedan dječiji dramolet i četiri zgodne šale. Početak predstave sva tri dana u 4 sata popodne. Cijene sjedišti­ ma su sva u pola cijeno. Otvaranje dječijega ambuiatorfja. Zdravstveni odsjek za Bosnu i Herce­ govinu otvara na 23. juna 1919. privre­ meno u zgradi gradskog fizikata ambulatorij za dječije bolesti. Ambulatorij će voditi gosp. primarius dr. D e 1 i j a n i s, a biće otvoren svakim danom od 10 do 12 prije podne d to samo za siromašnu djecu do 12 godina. Gospodarstvo. Udruženje sadioca duhaaa. Mostarska »Narodna Sloboda« u bro­ ju ud 25. juna donosi ovaj Članak: Dosada se je smatrao sadioc duhana bespravno roblje. Na njivi nije pitan, ko­ liko će se metnuti kila; na vagi, pošto će se duhan procijeniti, a na pozreznom uredu, šta će mu se od duhana ustegnuti. »Šecmani«, »filance«, procjenitelji i po­ reznici radili su, što su htjeli i kako su htjeli. I jadni sadioc mislio je, da sve ta­ ko mora biti, i bio je sretan, ako je za ivoj trud i muku preko cijele godine do­ bio koji novčić čisto na ruke. On je znao da država na duhanu, kojega je njemu platila po 2, 3 K na kg, dobiva po 200, 300, dapače i po 390 K na 1 kg, ali nije smio ni pomisliti, da bi on mogao od toga dobiti i samu desetinu (20, 30, do­ tično 39 K na 1 kg), a kamoli jednu po­ lovicu i više, kako bi ga po pravu išlo. Mi smo u 48. broju »Narodne Slobode« naglasili, da će sadioci duhana uvijek bi­ ti izrabljivani, i da se duhan ne će sve dotle po pravici — prema trudu i troš­ kovima plaćati, dok se svi sadioci du­ hana u Hercegovini ne ujedine, dok ne stvore jedno veliko i moćno udruženje, koje će biti u stanju interese sadioca za­ stupati i njihove zahtjeve ostvariti. Pogledajmo radnike po tvornicama I po gradovima. Prije su ih poslodavci, gazde i tvorničari, strašno izrabljivali. Siromašni radnici radili su od ranoga jutra, pa do kasnoga mraka i opet se nijesu mogli najesti ni suhoga kruha. Pametniji su to ljudi u narodu uvidjeli i pođeli su radnike osvješćivati, počeli su ih okupljati i ujedinjivati. Kad im je uspjelo, da svakoga radnika upišu u iadničko društvo, prilike su se potpuno promijenile. Sada radnicima ne zapovi­ jedaju gazde, nego oni gazdama. Sada sami radnici određuju, koliko će na dan raditi i pošto će im se nadnica plaćati, a gazda mora Šutjeti, i na sve pristati. — Drugi primjer. Pred kratko vrijeme u nas su bili bankovni činovnici gore plaćeni nego obični radnici. Jesenas su se ti činovnici ujedinili u Hrvatskoj, a oskoro i u nas u Bosni i Hercegovini, stvorili su svoju zajedničku organizaciju (društvo) i prisilili banke, da im trud pošteno plate. Treći primjer: Državni činovnici. To su učena i pametna gospo­ da, ali nijesu ujedinjeni, nemaju svoga društva, za to uz sve svoje škole i pa­ met — skapavaju od gladi. Danas je go­ re plaćen jedan činovnik sa 16 godina škole nego prosti radnik, koji nije nigda školu vidio. Činovnicima su danas slič­ ni sadioci duhana. Njih izrabljuju, otimIju im a ne plaćaju duhan, jer šute, se ne znaihi braniti, niti ih ima tko I niti. Za hercegovački duhan dobiva’ stara vlada a zadnje vrijeme preko s tinu milijuna kruna, a ova će i više. Od tih silnih para danas sadioci duhana ni ne obližu prsta. A kad bi se ujedinili, kad bi stvorili jedno moćno i veliko udruženje svih sadioca duhana u Hercegovini, s vremenom bi sigurno mogli postići, da veći dio tih novaca, koji se steče na njihovu trudu i noktima, njima pripadne. Za prvi pako početak mogli bi učiniti, da im se duhan dva puta skuplje plaća nego do sada. Za to je su­ višno svako daljnje raspravljanje o po­ trebi udruženja sadioca duhana. Ovo je stvar, koja će samo donijeti koristi sadiocima, pa jedino lud čovjek ne bi na to pristao i u to kolo stupio. Glavna je stvar, da se što prije počne i da sc udru­ ženje potpunoprovedejošovoga ljeta, prije ovogodišnjega otkupa duhana. Stvar nije teška. U svakom selu neka se sastanu sadioci duhana; neka se iz­ jave, da pristaju na udruženje duhanara u Hercegovini, i neka izaberu između sebe dva pametnija čovjeka, koji će ih zastupati na općem sastanku sadioca duhana, koji će se sastati ti Mostaru ili u kojem drugom mjestu, čim budu Iza­ brani Izaslanici po svim selima. U onim i mjestima, gdje postoji Hrvatska pučka ; stranka, mi pozivljemo župska vijeća, , da oni tu stvar uzmu u svoje ruke i da potaknu duhanare, da što prije izaberu I izaslanike za zajednički sastanak. Tajni| štvo puko Pučke stranke u Mostaru prcuzimlje na se brigu, da sve uredi, da sa­ stanak potpuno uspije i poluči svoju glavnu svrhu. Na općem sastanku izaslanici će izni­ jeti želje i predloge svojih sela. Tu će se potanko pretresti i usvojiti pravila udru­ ženja sadioca duhana, koje će izraditi taj­ ništvo Hrvatske pučke stranke u Mo­ staru. Dogovorit će se o troškovima oko duhana, u procjenjivanju, otkuplji­ vanju i plaćanju duhana. Na koncu će se o svemu tome izraditi opširna spome­ nica na ministarstvo i Narodno Pred­ stavništvo u Beogradu. Jugoslavenski klub Pučke stranke, komu je predsjed­ nik ministar Dr. Korošec, sigurno će stvar najizdašnije poduprijeti, jer ja u programu Pučke stranke, da se duhai narodu pravedno i dobro plača. I druge stranke ne će moći biti protiv onome, što narod pravedno traži Za io na po­ sao, dok je vrijeme! ju kafanu nekoj ovdašnjoj trgovkinji s pomoću vakufikog i tmldb. imetka u svoju korist pošto bea gore spo­ menutog mldb. vakufikog imetka no bi mogao iznajmiti svoju kafanu pošto nema spomenuta kaftna smočnice ta smočnicu je blisu kafane pa je istu skupa su kafasom iansjmi«. Ja sam ga opomenuo pred svjedokem S. P. nepazeći on oa te ništa preda kafanu, smočnicu taj imetak spomenutoj tr­ govkinji. Kakvi je to postupak? Ne želim se pačati u stvar uprave našeg vakufa, ali se čudim ovakovom raspolaganju i neozbiljnosti našeg g~ upravitelja vakufa. Bilo bi poželjno da bi se za ovu stvar malo i direkcija vakufa u Sara­ jevu pobrinula to izaslala u naš grad kontrolu odbera da ovaj spor što prije riješi. Ako se ovo ne bi istinitim ui stanovile ja ću troškove komisije pod­ miriti. Назав Omerspahić. . | i j Traži se za društvo jedna učiteljica za šivanje i krojenje a jedna za peglanje tvrdog i mehkog rublja. Molbe sa dokumenti­ ma, dosadanjoj upoalenosti i uvjetima treba poslati na uredništvo »Pravde* u Sarajevu, kojo i pobliže obavijesti daje. 101 Dodatak uredništva, Mi pozdravljamo ovu sdrava akcija »Pučke Stranke« i imamo da prigovori­ mo samo načina izvedbe. U ovoj at stranci samo Hrvati-katolici« a pozuato je da se i hercegovački muslimani mno­ go bave sadenjem duhana. Izuzam Sto­ lac, svi su tamošnji muslimani uz našu I organizaciju, pa ju trebalo da se »P. S.« Mebmeda Đašiča iz Zenice koji je u u tom pogledu obrati j na vodstvo naše mjesecu martu otputovao »prijoko* organizacije u svrhu zajedničke akcije. u trgovinu, te se do danas nije povra­ Mi smo sporazumni, da se stvar po­ tio. Moli se svatko tko što o njemu vede zajednički i da se u organizaciju znade neka javi ocu Ibrahimu Bašiću pozovu i Srbi-pravoslavni. To je čisto u Zenicu. 1—1 staleška stvar, pa nema mjesta, da ie patentira koja stranka! Očekujući u tom pravcu izjavu »H. P. S.« pozivamo mjesne odbore naše orga­ nizacije u Hercegovini, da radi ove stva­ ri održe zdogovorj obavijeste nas o re­ ©tvorio je u TRAVNIKU na 1. jula zultatu vijećanja. Što prije, to bolje. O. g. svoju Vrzanje oko Austro-Ug. Baake. fuadvokatsku kancelariju. čer su se u Beču pronijele vijesti da će talijanske čete u sporazumu s austro108. 3—t njemačkom vladom zaposjesti prostori­ je austrougarske banke, a iz bojazni, da mađarski gardisti ne bi provalili u pro­ storije i izveli otimačinu. Ova je vijest Sediku Pašić 25 god. stara, koja je prije nastala odatle, što sc je saznalo da je mjesec dana otišla od kuće iz sela madžarska vlada zahtijevala od austro­ Crnotine u Sarajevo sa poslom, te se ugarske banke, da joj se izruče strojevi do danas nije kući povratila niti se za štampanje novčanica. odakle javila. Ko zna što za nju umo­ Traži sina! Advokat dr. Dragutin Filipović Tražim kćer O G L A S I: ljava se da javi NEZIRAGi BERBEROVIĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžani ulica broj 16. 1—3 MEHAGA PAŠIĆ Prlposlano.*) Iz Zenice ovdašnji trgovac 1 ugled­ ni građanin g. Sulejman ef. Islambegević je već duže vremena upravitelj našeg vakufskog imetka. Nažalost ali otpočeo je u tadnje vrijeme sa vrlo slabom upravom tog imetka, prije par dana iznajmio je svo- ♦) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Mksaik: Centralni Odbor »J. M. O.« Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ hinje, magaxe, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 5—5 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/37dbf6cea0bfc2ccd67c8681e5e5e642.pdf 8908e739383bbac7f009178fdb2e0cd4 PDF Text Text PRAVDA Mazi utorteMn i četvrtkom. 1Мвјг redslulsal Pretplata gtožšaje 4S кгмшцпа peta jedine 20 knna. Uredništvo i uprava mtazi se u Careve] ulici. ■ Telefon br. 124. Četo vri ГЛАСЖЛО ЈУГОСЛА8ЕНСКЕ МУСЛММАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedite ni > Godina 1. Sarajevo, utorak 8. jula 1919. (9. ševala 1337.) Broj 53. Pomozimo invalidima. Načelnik vrhovne vojne komande, vojvoda 2. R. Mišić izdao je ovaj pro- lUs, kojeg stavljamo na srce svjema koji znaju šta je to dužnost prema do­ movini. I »Oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca plaćeno je obilnim žrtvama. Veliki broj naših najhrabrijih sinova položili su svoj život na oltar Otadžbine; na njihovim kostima mi sada zidamo zgradu našeg novog i Velikog Kraljevstva. Drugi, ranjeni, prolili su svoju dragocenu krv za spas i sreću svoga naroda; neki od njih izlečeni su a neki su ostali bogalji za ceo život, izgubivši noge, ruke, sluh pa i očni vid. To su naši slavni invalidi iz čije pro­ livene krvi niče naša opšta sloboda i jedinstvo. Neki od ovih invalida sposobni su da svojim radom zasluže svoj nasušni hleb; drugi, pak, teže osakaćeni, neće biti u stanju da prehrane sebe i svoje porodice. I jedni i drugi potrebuju obilne i brze pomoći. Tu pomoć pruža ovim junacima, na prvo mesto država, a zatim Društvo Crvenog Krsta i druga naša i strana dobrotvorna društva. Međutim, oni su mnogobrojni i njihove potrebe su velike i raznovrsne; s toga su potrebne nove inicijative da ublaže rane i bede naših invalida u ovim prvhn najtežim danima. Vrhovna Komanda, ■ ime ćele Srpsko-Hrvatsko-Slovenačke Vojske, sma­ tra za svoju svetu dužnost da prva uzme inicijativu za prikupljanje novčane pomoći. U celome Kraljevstvu, za lične invalide, negdašnje borce i heroje, pre­ ko čije je prolivene krvi i polomljenih kostiju ostvarena naša zavetna ideja. Za prikupljanje te pomoći izabran je za Invalidski Dan Petrov-dan ove godine (po starom kalendaru) kao rođen dan Nj. V. Kralja Petra I. Toga dana izvršiće vojne vlasti, uz pripomoć vojnih društava, čija će se goto­ vost i najbolja volja, ubeđen sam, i ovom prilikom posvedočiti, prikupljanje novčane pomoći, u celoj zemjli, počev od prestonice pa do najmanjeg sela. Upućujem poziv na oficire i vojnike naše hrabre vojske, da se toga dana sete svojih nevoljnih drugova j da svojim prilozima previju bratski melem na njihove rane. Molim, celokupno stanovništvo Kraljevstva bogato i siroto, muš­ ko i žensko, staro i mlado, da svaki prema svojim sredstvima, priloži svoj darak za naše invalide, heroje -Hi bogalje. Ova pomoć neće im se dati kao milostinja, već kao znak na­ še drugarske pažnje t ljubavi. Oni imaju prava da računaju na našu zahval­ nost i na našu ljubav. Svi smo mi patili za vreme ovoga dugoga i krvavog rata, ali će blagodeti pobedonosnoga mira učiniti da se te patnje brzo za­ borave. Invalidi, pak, patiće i dalje, celoga svoga veka. Sveta je dužnost sva­ koga Srbina, Hrvata i Slovenca da te patnje ublaži u koliko bolje može. Prikupljena pomoć namijenjena je svima invalidima našega Kraljevstva. Vojnici i građani, građanke i d c c o, učinimo svi toga dana svoju najsvetiju aptriotsku, plemensku i bratsku dužnost. Bogatim prilozima ublažimo bedu na­ ših vrlih invalida i utrimo suze njihove siročadi. Naša pažnja i briga za njih pokazaće im i ovoga puta, da su se imali zašta i žrtvovati«. Detaljni programi za Invalidski Dan, za svako mesto, biće u svoje vreme objavljeni«. Pitanje haka za g. 1918. Dne 12. juna o. g. uputio je g. agrarni ministar Dr. Poljak ovu naredbu: »Da bi se moglo utvrditi, koliko kme­ tovi d-uguju haka (priroda) pojedinim vlasnicima gospodarskih prava (agama) za 1918. godinu što je potrebno utvr­ diti, da bi država mogla platiti taj du­ žni hak u smislu § Г4. Predhodnih Od­ redaba Ministarskog Saveta za pripre­ mu Agrarne Reforme od 25. februara 1919. godine naređujem: 1. Da svi kotarski uredi izvrše popis dužnoga haka za 1918. god. u naturi. 2. Da se radi obavljanja ovoga po­ pisa obrazuju naročita poverenstva za pojedina područja, koja će kotarski predstojnik zaokružiti s obzirom na sa­ obraćajne i ostale prilike u svome kraju. 3. Da poverenstva budu sastavljena od pet članova, od kojih dvojicu biraju vlanici gospodarskih prava (age), dvo­ jicu kmetovi, od kojih dvojica od svake interesne grupe po jedan važe kao Čla­ novi, a druga dvojica kao njini zamenici. Ova četvorica biraju petoga, koji će biti predsednik poverenstva, i leđ­ noga, koji će biti njegov zamenik. Iztbor će ee obaviti na zbore interesena­ ta dotičnih područja, koji će voditi pred­ stojnik, bilo lično, bilo preko koga od svojih organa. Ako se izabrana četvorica ne bi slo­ žila u izboru petoga člana — predsednika i njegovog zamenika, ovoga će imenovati kotarski predstojnik. 4. Da svi vlasnici gospodarskih pra­ va, koji potražuju hak, najdalje za šest meseci od danas, prijave svoj zahtev kotarskom predstojniku, o čem će ovaj saslušati i kmetove, pa ako se aga i kmet ne bi složili u iskazu, da se oba iskaza upišu, pa zatim upute povereustvu, da i ono upiše svoju proccnu o količini baka u naturi. No i u ovom slučaju, ako se kmet i aga slože o ve­ ličini haka, poverenstvo je dužno da proveri taj iskaz, pa aj^o nade, da je hak visoko određen, da unese i svoju procenu. 5. Na popisnoj listi neka se procene ovako određene količine dužnoga haka, neka se obračunaju po maksimalnim cenama iz doba, kad je podavanje ha­ ka dospelo i neka se upišu u drugom delu (rubrika II.), ali sumarno (zbro­ jeno). • 6. Da se ovako načinjeni popisi pe­ riodično šahu Ministarstvu za ag­ rarnu reformu, koje će doneti potrebne odluke na osnovu slavljenih zahteva i narediti isplatu dužnoga hak* 7. Da se sve vlasti staraju, da se ovaj posao što brže i što pravilnije izvede, [ vodeći o tome računa, da se ne izvede preterana procena haka.« Povodom gornje naredbe »Udruženje zemljoposjednika B. i H.« odaslalo je nadležnim mjestima slijedeći brzojavni Protest: «Dobili smo nacrt naredbe glede ustanovljenja i isplate haka za god. 1918. pa molimo za slijedeće promjene: Ad 1. Da kotarski uredi izvrše popis haka za god. 1918. u naturi samo u slu­ čajevima, gdje ne postoji pogodba iz­ među zemljoposjednika i kmeta u na­ turi ili novcu. Gdje ovakove pogodbe postoje imadu se bezuvjetno priznati i realizirati. Ad 2. i 3. Da kotarski uredi i dotična komisija rade zajednički kao jedan fo­ rum, jer bi tako postupak bio jedno­ stavniji, kraći i cjelishodniji. Ad 5. Da se dužni hak ima podmiriti po tržnim cijenama, pošto su maksi­ malne cijene već u jesen 1918. ukinute i pošto su zemljoposjednici mjesto pro­ izvoda, koji bi uime haka u naravi do­ bili, te proizvode za vlastitu potrebu po tržnim cijenama na čaršiji kupovali, te i sad kupuju. Ako bi se zemliovlasnicima zaostali hak platio po maksimal­ nim cijenama, mnogi od njih ne bi mo­ gao sa dobivenim relutumom podmiriti režijske troškove i poreze. Ad 6. Da se kotarski uredi ovlaste, da se zaostali hak odmah isplati čim ga ■ustanove, jer su zemljoposjednici radi oskudice ušljed uskraćenog prihoda od haka u velikoj bijedi.« Eto kako stoji pitanje haka za godinu 1918., dočim o haku za godinu 1919. nema još nikakvih priprema. Ministar za proletarizovanje naših zemljoposjed­ nika »ima vremena«, a što naš svijet propada iz dana u dan, njega se malo tiče. Strašno i sramno. Antanta i Turska. Predsjednik mirovne konferencije Clemenceau predao je Damad Ferid pa­ ši, predsjedniku turske delegacije slije­ deći odgovor: »Vijeće aliiranih i asociiranih vlasti primilo je i sa najvećom pažnjom proči­ talo memorandum, kojeg mu je vaša ekscelencija uručila 17. juna. Vijeće želi staviti ove primjedbe: Izlažući političke intrigue, koje su Tursku uvukle u rat i nesretne poslje­ dice, koje je donio taj rat, vaša eksce­ lencija ne nastoji — to konstatiramo — da opravda ili ublaži zločine, koje je skrivila ondašnja turska vlada. Vaš me­ morandum formalno priznaje da Turska nije imala nikakva povoda za rat sa Antantom, da je bila slijepo oruđe u ru­ kama Njemačke i da je rat, kog je po­ četak bio bez isprike, a vođenje bez mi­ losrđa, bio popraćen promišljenim i sračunatim pokoljima, čiji užasi i gro­ zote nadmašuju sve što je povjest do­ sad zabilježila. Vaša ekscelencija nastoji dokazati da se zločini, što ili je počinila ondašnja turska vlada ne mogu pripi­ sati turskom narodu; da ovi zločini — od kojih muslimani nijesu manje trpđi od kršćana — ne potječu iz vjerskog fanatizma i da ne odgovaraju tradicio­ nalnom načinu, kojim je otomanška uprava u svojoj prošlosti postupala pre­ ma svojim kršćanskim narodima. Isti­ čete1 da je opstanak Turskog carstva potreban za vjersku ravnotežu u svije­ tu i da politička nužda, kao i praved­ nost zahtijevaju potpunu uspostavu tur­ skog carstva onako, kako je bilo prije rata. Vijeće ne može primiti ni ovaj zaključak ni navode, na kojima se on ■ i , I . , | , osniva. Vijeće ni malo ne sumnja u to, da sadanja turska vlada oštro osuđuje politiku, koju su slijedili njezini predšasnici. Sve kad to sadanja vlada ne bi činila iz moralnih obzira, oportunitet joj današnjih prilika nalaže da to čini. Clanovi sadanje turske vlade imaju potpu­ no pravo, da odbiju i osude čine, koji su urodili ovako strašnom pošljedicom za njihovu zemlju. Ali, općenito uzevši* jedan se narod mora prosuđivati pre­ ma vladi, koja upravlja njegovom vanjslcom politikom i raspolaže njegovom vojskom. Turska ne može praviti izhimke u ovom pogledu, ni zahtijevati, da se na nju ne protegne odgovornost radi toga što je njena sudbina u najkri­ tičnijem momentu njezine historije bila u rukama ljudi, koji nijesu imali ni prin­ cipa, ni samilosti, ni osjećaja praved­ nosti. Zahtijevajući potpunu teritorijalnu us­ postavu turskog carstva, vaš memo­ randum izgleda, da se ne temelji samo na tvrdnji, da nije pravo da narod trpi zbog nedjela svojih državnika. Vaš za­ htjev ima dublje razloge: apelirate na povjest turskog gospodstva u prošlosti i na današnje stanje muslimana u čita­ vom svijetu. Vijeće ne želi u tom pogledu ulaziti u beskorisne prepirke, niti Vama i Va­ šoj delegaciji prouzročiti suvišne neu­ godnosti iznoseći neka fakta iz histo­ rije. Vijeće je dobro raspoloženo (!) prema turskom narodu, čijim se izvrsnim osobinama onodivi. Samo među tc izvrsne osebine ne može ubrojiti sposobnost za upravljanje tu­ đim narodima. U tom pogledu se iskustvo vrlo Če­ sto i vrlu dugo ponavljalo, pa o rezul­ tatu turske uprave danas ne može biti nikakve sumnje. Povjest bilježi mnogo­ brojne turske uspjehe i nesreće, kao i mnoge osvojene i oslobođene narode. U svim tim promjenama, koje su se tokom vijekova zbile u turskom car­ stvu, ne može se navesti slučaj, bilo n Evropi, bilo u Aziji ili Africi, gdje osni­ vanje turske vlasti ne bi značilo i sma­ njivanje materijalnog blagostanja i sni­ ženje kulturnog niveau-a. Isto se tako ne može navesti ni jedan slučaj gdje svršetak turskog gospodstva ne bi zna­ čio i povišicu materijalnog stanja i po­ dizanja kulturnog stupnja, bilo to me­ đu kršćanima Evrope, bilo među musli­ manima Srbije, Arabije ili Afrike. Gdje je god Turčin pobijedio on je samo rušio i ništio. Nikad se nije po­ kazao sposobnim, da u miru razvije i unaprijedi ono što je u ratu osvojio. On svoj talenat nije trošio u ovom pravcu. Iz tih se činjenica može izvesti samo ovaj zaključak. Pošto je Turska bez razloga i provokacije napala Antantu 1 to hotimično i promišljeno, a sada je pobijeđena, to je teška dužnost aliiranih i asociiranih vlasti, da odlučuju o sud­ bini različitih naroda, koji su sačinjavali ovo heterogeno carstvo. Vrhovno vije­ će želi i mora riješiti ovu zadaću, jer to odgovara trajnim željama i interesima tih naroda. Vrhovno vijeće sa ne ugodnošću konstatira da se u Vašem memorandu­ mu i iz drugih obzira zahtijeva potpuna uspostava turskog carstva. Tu sc tvrdi da će, u obratnom slučaju, biti povrije­ đeni vjerski osjećaji svili muslimana na svijetu, dakle biće uvrijeđeni i oni mu­ slimanski narodi, koji ili nijesu nikad bili pod turskim jarmom ili su bili, ali su već davno zaboravili koliko je taj jaram težak za one, koji pod njim stenju. Ali sigurno od te tvrdnje ne može biti veće zablude i Čitav tok svjetskog rata dokazuje da ta tvrdnja ne počiva ni na kakvoj podlozi Kakvu vjersku vrijednost za sve muslimane može ima­ ti jedan rat, u kojem su se protestant- �F ,PRAVbAM — ШПРА»ДА“ sika Njemačka, katolička Austrija, pravoslavna Bugarska i muslimanska Turska združile i složile da opljačkaju svoje susjede? U čitavoj ovoj stvari pokolj kršćanskih Jcrmena po nalogu turske vlade bio je jedina prilika, da se tačno procijeni žestina jednog proinišIjenog fanatizma. Vaša ekscelencija ističe da su po nalogu tih istih oblasti izvršena zvjerstva i pokolji i na mirnim muslimanima, čiji je broj ogroman, i time hoćete da otklonite ili barem da ublažite sumnju o vjerskoj mržnji muslimanske mase protiv kršćanskog ele­ menta. Tim se dokazuje samo to, da zločini turske vlade za vrijeme rata nijesu potjecali samo iz vjerske mržnje. No u onim muslimanskim zemljama, koje su potpale pod upravu Antantinih vlasti taki se zločini ne događaju ni iz kakvih razloga. U tim zemljama vlada potpuna sloboda savjesti i ispovijeda­ nja vjere. Sveta mjesta (džamije) pomno se čuvaju i poštivaju. Države i na­ rodi, koji su prije rata bili muslimani, to su i danas. Sto se god vjere tiče, ništa se nije promijenilo. U svim muslimanskim zemljama, koje su potpale pod aliirane vlasti, sigurnost je života i imetka bolja nego prije. Ako mislite, da će umanjivanje teritorija turske carevine svi mu­ slimani shvatiti kao atentat na svoju vjeru, to je po našem mišljenju velika zabluda. Za sve muslimane, koji misle svojom glavom, nedavna prošlost vla­ de, što stoluje u Carigradu, ne može biti izvor veselja i ponosa. U memorandumu Vaša ekscelencija veli, da je zadatak Turske, da odsele posveti sve svoje sile intenzivnom ekonomskom i prosvjetnom napretku svog naroda. To bi bio najbolji i naj­ korisniji put, kojim treba da krene tur­ ska država. 1 ako Vaša ekscelencija može dati inicijativu toj važnoj evolu­ ciji u Turskoj, sigurno će zaslužiti i do­ biti svaku pomoć od nas. Izvolite, g. predsjedniče, primiti izraz mog poštovanja.« ♦ i j I I i । | । I i , ■ । I ! । • ; ( ' ' i ! ; , Gornji odgovor nije prva nepravda, koju je antanta učinila svojim malim saveznicima, a kamoli pobijeđenim protivnicima. Izmotavanje o crmenskom .pokolju najbolji je dokaz himbenosti i pokvarenosti službene diplomacije. Ako •se kažnjavaju nasilja, zašto se isto tako ne nagrađuju i zasluge? Bez pravednosti nema budućnosti, a lahko je moguće, da i Tigru dođe čas obračuna. §ta su i šta ljudi zasnovali, a Bog drukčije odlučio. i : . | | ' I Prosvjeta i škola. Muslimani, upisujte djecu u školu.*) Program naše Organizacije stavlja nam među najvažnije dužnosti marljiv rad i brižno nastojanje, da što više naše muslimanske djece polazi naročito osnovne škole. Osnovnoj je nastavi zadaća, da dje­ ca nauče pisati, čitati i računati; da steku prve i temeljne pojmove u dru­ gim naukajna, koje čovjeku trebaju sva­ ki čas u životu i osim toga, da se mla­ deži racionalnim odgojem oplemenjuje srce i duša i tako nauči lijepom vlada­ nju. Kolikogod dječiji duh prosvjeduju spomenute nauke, toliko im pri tom pomaže i vjerska nastava, koja upućuje mladež kako će pojmiti Svemogućega Stvoritelja i steći vjersko-morplno ubjeđenjc, koje je apsolutnoc potrebno svakom čovjeku. Bez toga prosvjećenja u mladim godinama, nikad poslije če­ stita i dobra čovjeka. Neprosvjećenu i vjerom neoplemenjenu mladiću svijet je bez interesa, bez razumijevanja, pa će u kasnijim godinama živjeti prostim načinom i običnim životom. Mi vidimo da se vremena nepresta­ no mijenjaju i u njima prilike, a mi, lju­ di, ostajemo gotovo uvijek isti. Svaki čas vremena donosi nešto novo, a mi ne razmjestimo još ni staro. Drugi se narodi, brojem -mali kao i mi, a jaki pravom kulturom, kreću brzim korakom u napredak, a mi ostajemo u mraku i nazadovanju. Zaostajemo sve više. Na­ ša je domovina B. i H. (pa i sama Kra­ ljevina SHS) zemlja analfabeta, to jest nepismenog naroda. Nas mu drmana na­ ročito je mnogo nepismenih, čak vele od svake stotine našega elementa de­ vedeset nas je, koji ne znamo Čitati I pi­ sati. Tq je grozna istina i strašna stvar, *) Mjesnim odborima naše Organiza­ cije stavljamo toplo na srce ovaj aktuelni članak. | i i ; 1 • koja treba da nas dira, boli, peče. Narodno pozorlšte. Na 1. o. mj. imali Toga je dosta. Na tome ne smijemo smo prilike vidjeti u našem pozorištu ostati. Dužnost nam je da u prvom re­ komediju najplodnijeg srpskog pozorišdu tu ljagu dižemo sa sebe. nog pisca Branislava Đ. Nušića, koji ja Našemu se čovjeku i s praktične stra- i za pošljcdnjih dvadeset i pet godina bio ne može da rastumači potreba škole, | najomiljeniji zabavljač srpske publike i naročito osnovne škole. Svaki naš čokroz to vrijeme gotovo sam ispunjavao vo sam vidi, koji ne zna čitati i pisati, | srpski reportoar. Od dvadest i pet Nukoliko mu fali. Fali mu mnogo, jer je . šićevih dramatskih komada dosada su zaostao mnogo za drugima. Drugi či- i u nas igrana tri i to: dvije ozbiljne stva­ taju, naobražavaju se, upućuju se, or- ; ri (Knez od Semberije, Hadži-Loja) i ganiziraju se, otimaju se, dižu, bore i [ sada u utorak jedan šaljivi komad Pro­ napreduju. Naš čovo, naš neprosvijeće- ! tekcija, komedija u 5 činova. U njoj se ni čovo, ostaje, gleda i pruža ruke niza šiba sićušni javni život u Srbiji, gdje se. Nekad je bosanski muslim svojom ministar traži protekcije udajom svoje spremom i naobrazbom imponirao gor- i kćeri za novinara, koji na taj način pre­ dom Osmanliji i davao mu mnoge paše, I lazi u činovnike i dobiva veliki rang, pa čak i vezire, a danas ne imponira ni | samo da novina ne viče na ministra, a svojim istoplemenicima, a kamo li ko- ; otac toga novinara, predsjednik suda u me drugom. Pitate nas za što? Dževab ; unutrašnjosti, nakon 40 godina revnog je na dlanu: fali mu prosvjeta i negda- ; službovanja pored svoje nesposobnosti бпја sprema. Neupućen je i ncobrazo- I dolazi preko ministrovih planova (sa van. Eto to. Danas doživljujemo čašo- । kćerkom svojom) u Beograd i postiže vc. u kojima naš čovo, nekad ponosni viši rang. Inače je komad pun smiješnih Bosanac, traži upute u prosvijećenog i i duhovitih jpbavnih scena, koje iznose sina kojeg svog neprosvijećenog muste- ' pomamu ženskog svijeta za udajom i džira. Žalosni nas slučajevi bodu u sr- ' partijom počevši od ministrove sestre i ca, zastaje nam pero, kad o tome pi- ј kćeri pa do Aćimovc Julke. Stvar su šemo. glumci dobro igrali, nalazeći se u pra­ Naš čovjek vidi očito da bez škole vom elementu, a naročito je vješto od­ nije prispio nigdje. Razni zanati su tu, igrana uloga Aćima Kukića (I. Vučičea oni traže školu. Seljak zaostao i tre­ vić) i njegove žene Savete (M. VuČićeba inu racionalnog rada, da se poprav­ vić). Posjeta nije baš bila mnogobrojna, lja. A to daje samo škola. Mnogi bi bes­ kako bi se očekivalo od naše publike s kućnik u službu, da bude žandar, straobzirom na odličnog srpskog komedio­ žar, lugar, financ, pisar, trgovački po­ grafa Nušića, koji bi trebao da bude je­ moćnik i tako dalje, ali u svakome to­ dna privlačiva sila sarajevskog pozome poslu treba znati čitati i pisati. A rišta. on siromah ne zna i fata se hamalskog Ovom prilikom željeli bismo upozo­ užeta. Nad nas se nadvijaju gusti oblaci po- j riti na jednu stvar u ovom komadu, litičkog i uopće kulturnog života, mno- I koja neugodno djeluje i tangira osjećaje muslimanskog dijela našega naroda. go će nešta doći teško i ogromno, što । Radi se naime o riječima, kojim Saveta, traži razumijevanja, rada i borbe. A šta našavši ljubavno pismo svoga muža, ćemo mi na to — neupućeni, neprosvi- : grdi ovog i proklinje, što se pod starost jećeni? Pred nama su dani, u kojima upalio, a vrhunac pogrda leži u rije­ će i nas muslimane domovina pozvati čima Turčine jedan! Jasno je po na politički rad, na borbu. Tu su brzo i cijeloj stvari, da se ovdje misli na mu­ izbori za općine, sabor i veliku Narodnu i Skupštinu, pa kako ćemo se pri tome * slimane i Islam, koji dopušta držati više od jedne žene, te se tim načinom na ra­ snaći, mi neupućeni, neprosvijećeni?... , čun jedne islamske uredbe traži efekt, Svaki je nas pojedinac, koji je imalo ! da bi se nasmijali gledaoci. Isto tako i svjestan našega stanja i ovoga teškog • mudrovanje Aćimovo, da će. ga svijet hala, dužan, da se okupimo, da se sa- i zbog takog glasa nazivati musliman­ beremo i svoj narod uputimo, da upi- ’ skim imenima i upirati u njega prstom suje svoju djecu u škole. Mjesnim od- • govoreći: EnoMustafe, Memeborima naše organizacije tim je još vi­ d a (Mehmeda) diraju osjećaje našeg ša dužnost, jer smo se zavjerili na to svijeta, odbijaju i vrijeđaju, jer nositi onaj čas, kad smo stali u ove narodne musi, ime nije valjda nešto strašno 1 redove. gadno. Nušić se radi ovakih nastranosti U ovom je mjesecu, a u nekim mje­ može donekle i ispričati, jer je ovaj ko­ stima koncem augusta upisivanje djece mad pisao prije 30 godina (1889.), kad u narodne osnovne škole. Vruće stav- i u Srbiji nije ni bilo muslimana, ali se ljamo na srce svakome našemu bratu, našoj kazališnoj upravi ne može ovaj da uputi svakog našega čovjeka, koji , lapsus nikako oprostiti, jer ona mora da ima dijete sposobno za školu, neka ga znade, da danas u Jugoslaviji imade oupiše u školu. Najzgodnije bi bilo, da ( ko dva milijona pripadnika Islama, ko­ naši mjesni odbori uzmu tačan popis i sve djece, koja su navršila najviše 2 | jih se vjerski osjećaji sa jedne naše bine ne smiju ismijavati ni pogrdivati. razreda mektebi ibtidaijje, gdje je ima Mi mislimo, da barem danas treba da (a gdje toga mekteba nema, odmah na- ! kon svršenog ihtijat sunufa), odnosno • budemo oprezniji prema vjerskim osje­ ćajima svih Hrvata i Srba triju vjera te koja su navršila 7 ili najviše 8 godina, da bi se ona uvredljiva mjesta mirne pa da s tim popisom odu mjesnom škol­ duše mogla izostaviti, čime bi komad skom odboru ili samome upravitelju škole i da tu odmah upišu djecu. U na- ' samo dobio u vrijednosti i općem prije­ mu. Nigdje sć sa bine ne pravi džumbuš šim se gradovima, a još više po selima, na račun braće druge vjere i njihovih događa, da narod slabo šalje svoju djevjerskih osjećaja, pa držimo, da će i cu i u mekteb. To je vrlo žalosno. Bri­ gu za što bolje pohađanje mekteba I naša kazališna uprava gledati, da joj vi­ stavljamo također našim mjesnim od- i še ne izmaknu oku ovakove i slične oborima na srce. Upućujmo narod, sa- ! maške i pogreške. S pravom očekujemo i tražimo, da se ovaki propusti više ne vjetujmo ga, to nas ie dragi Bog za­ događaju i da se u ovom komadu i slič­ dužio. Time se ne smije nimalo razvla­ nim stvarima u buduće jednostavno očiti. Jedni članovi neka tako čine po vake neuogdne uvrede ispuštaju ili za­ gradovima, a drugi po našim selima, gdje god ima mekteb ili škola i nijesu < mijene drugim zgodnim izrazima. Danas udaljeni više od 4 kilometra od kuće, i je u nas opreznost 1 obazrivost na sve Naš je seljak osobito zaostao. Njemu ' strane najnužnija! U toj obazrivosti i poštivanju osjećaja treba većeg razumijevanja o potrebi prosvjećivanja, zato nam je velika du- : treba da se ugledamo n. pr. u kulturne Francuze, koji računaju s osjećajima žnost pomoći mu. Gdje nema dobra islamskog vjerouči- ■ čak pojedinih tuđih naroda. Tako Je po­ telja, nastojmo da ga zatražimo i dobi- ; znati franc. pisac Edmond Rostand u jemo. Gdje nema nikako škole, nastoj- * svojoj drami Aiglou imao na jednonf ino već ove godine da se pripremamo 1 mjestu izraz »prijavi Turci«, a glumci na to, da se u svakoj našoj općini po- i su iza ustava i preporoda Turske, po­ digne hram prosvjete.. Složnim, marlji- ' što su upoznalBTurke u Parizu, promi­ vim i nesebičnim radom mnogo se , jenili te riječi u »čestiti Turci«, da no povrijede osjećaja u slušalaca Turaka. može. Osim toga neka naši mjesni odbori • Tako Francuzi, a mi? budno paze da naša djeca redovito po- j Stipendije naše trg.obrtnlčke komore. hađaju školu, da dobro napreduju u na- • Trgovačka i obrtnička komora, za B. uci, imaju li marljivog vjeroučitelja, ka- i i H. nam javlja, da će kao dosele i ove kav je dječiji vjerski ođgoj'itd. godine podijeliti nekoliko Stipendija za Muslimani upisujte djec*u u i pohađanje trgovačke akademije, tehnič­ škole. __________ ke stručne škole, za tim trgovačkih, zaPoštanskoitelegrafska škola otvoriti 1 naflljskih i ženskih stručnih škola. Osim će se u Beogradu 15. augusta ove go- p toga će podijeliti nekn-Mkc potpore za dine, a trajaće šest mjeseci. Kandidati ј pohađanje viših trgovačkih škola. iz Srbije moraju imati 6 razreda ghn- I Molbe za ove štipend’jc treba poslati nazije. a iz ostalih krajeva ispit zre- i komori najkasnije do 10. a v g ulosti. Učenici će imati 50 dinara stipen- 1 s t a o. g. i priložiti im posljednju .škol­ sku svjedodžbu, svjedodžbu siromašt- i dijc mjesečno. ’ ' : ' va, u kojoj treba da budu tačno nave­ dene imovinske prilike molitelja i nje­ govih roditelja, te rodni list. — U molbi treba navesti, da Ii je molitelj prošle školske godine dobivao od komore ili od koga drugoga Stipendiju i u kolikom iznosu, te da li je ove godine predao molbu za Stipendiju na koje drugo mje­ sto osim komori Molbe, koje ne budu odgovarale ovim uslovima smatraće se kao da nijesu ni predane, a molbe, koje stignu komori iza 10. avgusta uzeće se u obzir samo onda, ako molitelj dokaže, da je bio zapriječen, da pravovremeno preda molbu. • Molimo sve mjesne odbore naše or­ ganizacije, da se pobrinu, kako bi što veći broj naše mladež) reflektirao na ove Stipendije, te o opravdanim mol­ bama sačine Iskaz I pošalju ga radnom odboru naše organizacije najdalje do 10. avgusta. Pregled. | , ' j I i ' Deputacija Baranje, koju sačinjavaju Nijemci, Madžari, Šokci i Srbi, a koja broji 16 članova, otputovala je ovih da­ na pod vodstvom velikog župana dra Pandurovića u Pariš, da najenergičnije zahtijeva od konferencije mira pripoje­ nje cijele Baranje kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Uzdamo se, da kon­ ferencija mira neće moći odbiti zahtjeva deputacije, koja zastupa želju 90% cijeloga stanovništva. Аксја za odštetu. Javljaju iz Pariza: 30. juna u večer predsjednik vlade StoJan Protić sa ministrima Trifkovićem, Kramerom i Marinkovićem i sa dva čla­ na ekonomske sekcije, koji su bili došli u Beograd na referisanje, doputovali su jutros u Pariš. Danas popodne u 3 sata otpočela je sjednica, kojoj je pored članova vlade i članova polit, i ekonom, fi­ nanc. odsjeka delegacije prisustvovao i general Petar Pcšić. Sjednica do 7 ča­ sova u večer još nije završena. Pred­ sjednik ekonomske sekcije Košta Stojanović, izložio je u sjednici opširno mu­ čnu situaciju, u koju bi naša država do­ šla. ako bi se usvojio predlog o repa­ raciji, kako ga je g. Lušc u ime savez­ nika Jznio. Taj predlog ne samo da pretstavlja jednu nepravdu i da pruža Srbiji jedva deseti dio pretrpljenh šte­ ta, tovareći joj druge teške terete, nego je uređen tako, da pomuti odnose iz­ među dosadašnjih podanika Srbije 1 sta­ novništva novodobivenog teritorija naše kraljevine. U našoj delegaciji vlada jed­ nodušno mišljenje, da se takav predlog ne može primiti. Dolazak predsjednika vlade i ostalih ministara pokazuje teš­ koću situacije, koja je na današnjoj sjed­ nici svestrano pretresena. Prva sjednica novog savjeta petorice, na kojoj će se Titoni predstaviti konferenciji, biće vjerovatno sjutra u utorak popodne. U njoj će se vjerovatno na prvom mjestu do­ vršiti uslovi ugovora sa Austrijom, Iz­ raditi ugovor sa Madžarskom i Bugar­ skom, zatim će se pretresati pitanje Turske. Proučavnje turskog pitanja tra­ jaće duže i tek, pošto se bude našlo Tiješcnje, otomanski delegati biće pozva­ ni, da im se ono saopšti. Odlazak turske delegacije. Turska de­ legacija ostaviće naredne subote Pariš i to na nalog vrhovnog savezničkog vijeća. Delegati će biti automobilima dovezeni u Pariš, te će otići u Carigrad preko Bukurešta. Francuska I Italija. Rimski dopisnik li­ sta »Journal« poslao je svom listu pesimistički Članaka o odnošajima Italije prema Francuskoj. U članku tvrdi da su Talijani svih klasa i svih stranaka vrlo nezadovoljni sa Francuskom. Op­ ćenito se tvrđi da Francuska ima Još nekpliko sedmica vremena da se pre­ domisli. inače će biti prekasno. Zahtjevi Tittonlja. »Chicago Tribune« javlja da Tittoni zahtijeva, da se u ugovoru o miru sa njem. Austrijom tačno opiše podjela svih područja bivše Austro-uagrske. da se na taj način iznudi riiešenie problema Rlfeke i Dalmacije. Očekuje se da će Italija pristati na kom­ promis, koji je dosada otklanjala. Lansing će se vratiti u Ameriku oko 15. jula, a nmgnv će zamjenik po svoj pri­ lici biti Frank Pnlk. I američka delega­ cija namferava da se nakon potpisa ugovora o miru sa njem. Austrijom vrati kući. Kako listovi javljaju predaće se u rok« nđ 10 dana revidirana i potpuna osnova ugovora o mini. Vijeće petorice raspravJlalo je jučer poslije podne o rftešenju pltanla uspo- �»MJ 53 - Beg stave podunavskog prometa, i podjeli mandata za Armeniju. Naredne sedmice uzeće vijeće petorice jadranski problem u ozbiljni pretres. Koliko se razabire Iz neslužbenih dogovora talijanski nastup je iznenadio pariške krugove. Međutim su američki, engleski i francuski dele­ gati izradili osnovu za svoj dalnji po­ stupak sa Talijanima. Ne dođe li do ne­ očekivanih zahtjeva i ne otkloni li Itali­ ja svoje sudjelovanje, očekuje se da se ovo pitanje mora u vrlo kratkom vrenu riješiti, našto bi se mogao svršiti ugovor o miru sa njem. Austrijom i pri­ stupiti riješenju posljednjih pitanja, koja se tiču boljševizma i ugovora sa Ru­ sijom i Italijom. Narodni klub poduzeo je korake radi više vojničkih pitanja i radi izgona ge­ nerala Lakše Mihaljevića i Salisa kao i u stvari nekih drugih uapšenih oficira. Poduzeta je izvan — parlamentarna ak­ cija. Čini sc da je po srijedi sporazum i da će se čitava akcija u najkraćem ro­ ku povoljno riješiti. Ratni gubici Francuske. U jednome veoma dokumentiranome izvješću, koje eu u srijedu dobili u ruke svi narodni poslanici, gospodin Louis Morin, gene­ ralni izvjestilac proračunskog odbora, iznosi tačne podatke o gubicima fran­ cuske'vojske do 11. novembra 1918. Te je podatke utvrdio 1. aprila 1919. gene­ ralni stožer francuske vojske i saopćio ih ratni ministar. Poginulo je 32.200 oficira, 1,006.100 momaka evropskih četa, 27.000 momaka sjevemo-afričkih četa i 24.400 kolonijal­ nih domaćih četa. Svega (oficira i mo­ maka) 1,080.700 glava. Nestalo je: 2.500 oficira, 246.500 momaka evropskih četa, 9.000 domaćih četa sjeverne Afri­ ke i 7.300 domaćih kolonijalnih četa. Ukupno: 265.300 ljudi. Poginulih i nestalih ima dakle svega 1,355.000. Gospodin Louis Morin upoređuje cif­ re gubitaka sa ukupnim brojem mobili­ ziranih momaka u kopnenoj vojsci od 2. augusta 1914. do 1. januara 1919. i dolazi do ovog rezultata: Francuza : 195.000 oficira i 7,740.000 momaka, voj­ nika iz sjeverne Afrike (muslimani) 260.000, a kolonijalnih vojnika 215.000. Svega: 8,410.000. Ukupni broj svih gubitaka — pogi­ nulih i nestalih — iznosi 1.355.000, a to je 16 postotaka mobilizirarte vojske. Ako sc proračuna koji je odnosni postotak za oficire, a koji za momke napose, onda se dobiva ovaj rezultat: oficiri 17.7 %, a momci 16 %. Tu su uračunani i domaći sinovi kolonija. Izvjestiteljevi * podatci o francuskoj mornarici pokazuju ovaj rezultat: Poginulo je oficira 282, a morna­ ra 5239. Nestalo : oficira 197, a mor­ nara 5017. Svega dakle poginulih i nestaMh 10.735. Francuska mronarica mo­ bilizirala je od prilike 215.000 što mo­ maka, što oficira. Prema tome njezini gubici prestavljaju 4.9 & mobiliziranih četa. Ko će suditi Willmu? U donjoj kući LIoyd George javio je da su alijirci od­ lučili, da će bivši njemački car. na ko­ ga pada čitava odgovornosti za rat. biti suđen u Londonu od međualijirskog suda. Naši dopisi. Gornji Vakuf, polovicom juna. U 124. broju »Jugoslavije« od 3. juna o. g. izišla je notica pod naslovom »Dan ratne siročadi u G. Vakufu«, u kojoj pi­ sac prikazuje uspjeh istoga dana. Mi se uopće ne bi ni osvrtali na tu noticu, ali smo izazvani onakim pri­ stranim pisanjem, te izvrtanjem samih činjenica. Pisac veli da je na 25. maja po vladinoj naredbi bio određen dan za sakupljanje dobrovoljnih priloga za rat­ nu siročad i da je u tu svrhu isti dan zakazano zajedničko sijelo, da ak­ cija bude što uspjšenija, što je i uči­ njeno. Na žalost sijelo se nije moglo nazvati zajedničko nego čisto musli­ mansko, jer ga nije ni jedan jediti Hrvat (katolik) posjetio, izuzam škot­ skog osoblja i upravitelja ispostave. Nas to ne čudi, jer se ti ljudi osjećaju i previše »jaki i moćni«, premda ih ne­ ma više od dvije devetlnc od cjelokup­ nog građanstva, da izbjegavaju svaki •zajednički i 'Uzajamni rad. Stoga nas čudi, kako im sc pisac može na račun muslimana na onaki način da zahvaljuje na posjeti i uspjehu, i kako ih u javnosti hoće da prikaže patriotama, a nedavno su se oni isti, koje on hvali, blatom na­ bacivali na njegovo poštenje. Izgleda da je dopisnik po nečijem migu ili pod ,НРАВДА* — .PRAVDA* „GAJRETOVE, VIJESTI. pritiskom »drugih« okolnosti morao osvote »nameta«, pa našoj javnosti tranako pisati; ali je ipak trebao biti ob­ ba položiti i račun o visini potpora, što Pododbori. U Konjicu je konstituisai zirnih i objektivniji naprama nama mu­ ih daje komora. Mi imamo neku zlu kododbor kako slijedi: Osman ef. MehI slutnju, pa tražimo da nam komora ob ­ slimanima, jer bi se po njegovu pisanju medbašić predsjednik, Mehmed M. Dra­ moglo reći da smo mi ovdašnji musli­ jasni gornje stvari. Ujedno tražimo, da če tajnik, Smajlbeg Ljubović blagajnik, se iznesu imena svih Stipendista, kao i mani za taka plemenita poduzeća neAlija Kadič I. revizor i Abdullah Prooduševljeni i reakcionarni. potpora, koje su izdane u minuloj škol­ hić II. revizor. Ovaj je pododbor oda­ Toliko o tome kusastome hvalospje­ skoj godini brao ove povjerenike: Asim ef. Džafevu. mć. Zanima nas naročito konfesionalnost ragića za Ostrožac, Derviš ef. HodžiStipendista i onih, koji su dobili pot­ Bos. Dubica, 25. juna. ća za Jablanicu, Hafiz ef. Buturovića pore. za Seonicu, Rašid ef. Trnku za Bjelimić, Ima insana, koji se razmeću da su Još uvijek paljevine I rušenje. Piću Fadila Jusufbegovića za Repovce, Muprijatelji istine, a kada im predočiš nji­ nam iz Foče: »Skorih je dana zapaljen ј harem ef. Mehića za Lisičiće, Ibrahimhova djela, oni se ljute i skaču na sve ljetnikovac Huseinbega Zulfikarpašića a agu Mustafića za Kruščicu, Bcćira Costrane, jer nijesi trebao u njih da diraš, selu Muljevini, koji se sastojao od četiri koju za Gorane i Smajla Ahmića zi — trebao si da ih poštediš, pa makar velike kuće, nekoliko klanica i žitnih Podhum. bila i istina, što si im predbacio. hambarcva, te mljekara itd. To je sve Tako je i sa našim kot. predstojnikom bilo povezano jedno za drugo i bilo jo Dobrovoljni prilozi. Odbor »J. M. O.« Nadbantićem. zapaljeno tako, da sve odmah sagori. u T r e b i n j u poslao nam je 1063 K Brzojav Mjesnog odbora »J. M. O.«, Zapaljena je naime najveća klanica i dobrovoljnih priloga, a darovaše: Zub«koji jc izišao u 46. broju »Pravde* uči­ konak, a ostale kuće ostaju među njima. čević Junusaga i Mahmut ef. 50 K, Zubnio je na gos. N^dbantića silan dojam, Sreća je što jc tu noć bila tišina bez ičević Šaćiraga 50 K, Zubčević Ibrahim pa se je utekao pomoći jednog neozbilj­ malo vjetra, te su sagorjeli konak i kla20 K, Volić Ibraga 50 K, Volić Zaim 4 K, nog mladića, koji ne pripada našoj or­ nica, a nadalje nije pridalo. Ističem, da Salahović Alaga 50 K, Salihamidžić Aganizaciji, i on mp je napisao izjavu, u ! je u kućama stajalo petero djece i žena lija 10 K, Resoilbcgović Ragibeg 20 K, kojoj bi naši muslimani imali »pobiti« umrloga Zulfibega Pašića, kojem su i u Resulović Saiko 10 K, N. N. 20 K, Kad­ navode mjesnog odbora 1 dokazati, da 1914. g. zapaljene kuće pri našem muro vić Jusuf 6 K, Fetahagić Jusuf cf. je g. Nadbautić u istinu »prijatelj« nas hadžirluku. Htjelo se je dakle, da osim 10 K, Hadžović Nazifaga 100 K, Feta­ muslimana. U ovoj izjavi se poziva g. Husejnbegovih kuća izgori i imanje one hagić Ahmedaga Salihagin 10 K, DizNadbautić na svoju poslanicu, što ju je siromašne familije. Nu sačuvao ih je đarević Husejn ef. 20 K, Erkočević Aprije dvadesetak dana spremio svećeni­ Svemogući, jer je dao mirnu noć te se laga 3 K, Duraković Mahmud 10 K, Ća­ cima i autonomnim tijelima ovoga kota­ vatra nije razjarivala. Inače se ne bi tović Mehmed ef. 10 K, Bračković Sura, o tom, kako treba u slozi i ljubavi mogli spasiti. Ijaga 10 K, Bijedić Abas 10 K, Babović živjeti. Nije potrebno isticati da NadPreostale tri kuće, klanice, hambareDžaferaga 10 K, Babović Ahmedaga 20 bautićev prišipetlja nije dobio ni jednog vi i mljekari bez ikakve su sigurnosti, K, Agbabić Saiko 4 K, Zubčević Ahmet potpisa. Podvlačim: nije dobio ni jer se ni o ovom što je pogorjelo ne Omeragin 40 K, Volić Salihaga Ahmcdjednog potpisa ne samo od vode nikakve istrage, niti se sa strane agin 10 K, Viđen Ahmedaga 20 K, Vi­ pristaša naše organizacije, vlasti o tom strašnom događaju vodi đen Zahir 10 K, Tičić Ramadan 10 K, nego niti onih, koji pripadaju kakva računa, a kamo li da su poduzete Sehović Ragibaga 20 K. Šaković Hauz druge političke stranke. oštre mjere, kojim bi se stalo na put ' san 6 K, Sinanović Ibro 10 K, Salaho­ Zar je potrebno isticati, da g. Nad­ ovakim zločinima. vić Jusufaga H. Suljagin 50 K, Seknić bautić osim gore spomenute poslanice, Stoga tražimo od vlade da bi se za Islam 4 K. Selimović Mahmud 10 K. nije učinio ni jednog koraka, kako bi ovake slučajeve što prije zavela kontriRamadanovic Bajram 30 K, Kurtović međusobno zbližio pravoslavne, katoli­ bucija, jer je to jedini način da se zapri­ Hajrudin 30 K, Jalovičić Salihaga 14 K, ke i muslimane? Koga je od naših uječe ovaki postupci Također zahtije­ Hajdarhodžić Nazifaga 50 K, Hajdarhoglednih ljudi pozvao k sebi, pa se s nji­ vamo, da zem. vlada 1 nas muslimane džić Smajlaga 50 K, Dizdarević Hasame posavjetovao o prilikama u našem uzme u zaštitu, te da se nadnese i nad naga 10 K, Duraković Ibraga 6 K, Cusgradu i kotaru? Na koga je svojim au­ naše štete, jer smo svi, bez razlike na tović Hasanaga 20 K, Ćatović Bećir toritetom djelovao, da poduzme nešto, vjeroispovijest sinovi jedne domovine, i Bećiragić 25 K, Ćatović Ahmetaga Bešto će zbližavati, izjednačivati i snažno pa bi nas zakon trebao jednako štititi. | ćiragić 25 K, Cvijetić Ahmetaga 10 K. isticati potrebu zajedničkog rada? Nije pošteno ni pravedno šutjeti i zaba­ Balać Saiko Ahmedagin 20 K, Babović Od državnog prevrata do danas naš civati, kao da se ništa i ne događa. Murataga 14 K, Bračković Hasan 4 K. se kotar ni za jedan korak nije krenuo. Čijom krivnjom? Pišu nam iz VišeBakctić Hilmija 10 K. Alečković OmcStojimo u znaku revolucije. Naša se do­ grada: Ovdje su oduzete duhanske do­ raga 10 K, Alečković Osmanaga 4 K. bra i dan danas pjlačkaju, naše se zem­ zvole svima trafikantima, koji su ih Avdić Hasan 10 K, Arslanagić Mahmud lje dijele i mi nijesmo uzorali ni jednog prije imah. Sada je od tih svih dozvola i Husagin 4 K i Arslanagić ‘Junus Sali­ busa zemlje izvan područja grada. Sve ( dato samo trojici. To nas je sve čudilo ' hagin 10 K. tužbe, bile ove podnešene kotaru ili su- | i nijesmo znali tome uzroka. Međutim j H a 1 i 1 O s m a n a g i ć iz Maglaja sa­ du, bezuspješne su. Ni jedan musliman- I se pronosi glas, da je to učinjeno radi i kupio jc za »Gajret« 95 K. a darovaše ski posjednik od najmanjeg do najvećeg toga, što će trafike držati odsele jedino po 7 K: Mulahasanović Mustafa, Delić još nije uveden u svoj posjed. Svijet o i isključivo ratni invalidi. Tako i na taj Emin i Meho Hadžić: po 5 K: Sahman svemu tome vodi brigu, a znade se i to, način će se oni pomoći i dati im se Bego, Avdić Ibrahim, Mrkonjić Mehmed da gosp. Nadbautić, prem su ga sami mogućnost zarade, da ne panu na teret oružnici molili, da im izda naređenje, pa društvu i pojcdnicu. Vrlo lijepo, niko ! Emin Heldović, Jolđić Mustafa, Kalabić Emin. Sabanović Haso. Camdžić Ibra­ da će oni to spriječiti nije bio ni muka- i nije protiv toga, da se baš duhanske him ef.. Imamović Mujo, BuljubaŠić Ib­ jet. Ta »Turke« treba goniti u Aziju. dozvole dadu invalidima i sv^k, ko je rahim. Buljubašić Bego, Bradarič Os­ Svijet znade i to, da je gosp. Nadbautić ; iskreni prijatelj ovih nemoćnika pozdra­ man, Bećirović Mehmed. Mujanovlć Ha­ u jednom svom političkom izvješću re- ! vio je sa oduševljenjem ovu pametnu san i Mujanović Saćir. kao, da »Turci« ništa ne rade, nego vo- ' naredbu. de po kavanama politiku i s time iza- ј Nu — vidi belaja. — Od ove trojice Iz Foče smo primili 960 K 60 h kao življu mirne Srbe pravoslavna novih trafikanata (među njima i jedan dobrovoljni prilog društva »Musliman­ I eto taj isti Nadbantić traži od musli- j stari) nije n ijedan ratni in­ ska omladina u Foči« prilikom fuzije is­ mana potpise, da ga peru, da ga brane ■ valid i sva trojica su dobro sto- j tog sa društvom »Jugoslavenski klub u ječi, pa se svak u čudu pita kako to, Foči«. nije nikla u njegovoj glavi, nego je iz- I da se na jednom mimoilaze invalidi i Novi utemeljitelji Kao utcdana na osnovi višeg naređenja. trafike podjeljuju onima, koji su dobro melj pristupila je Melećhanuma MuteveOvo je samo mala ilustracija prilika j stojeći, u ratu zaradili, a u vojništvu nilić iz Sarajeva. u našem kotaru, za koje činimo gosp. jesu bili nikako, a kamo li da su inva­ Nadbautića odgovornim,.a ujedno hoće­ lidi?! Mi ovo iznosimo na javnost s tom mo da mu pokažemo da nijesmo slijep­ i jedinom namjerom, da se to odmah ci, da vidimo sve, što se oko nas zbiva. : ispravi i duhanske dozvole — kako to Uostalom poručujemo, da ga nećemo ‘ sama naredba naređuje — podijele in­ Nezakonito stanje. U r»»oluci|i «ar»Jevekog zaboraviti i da ćemo ga se u brzo još validima, jer nije pravo, da ovi siroma­ općinskog vijeća od 2. jula o. g. stoji ova zagiavna iaroka: Općinsko vijeće... ..ostajući koji put sjetiti. Hllml. si skrštenih ruku, nesposobni za svaki vjerne ir.glaaanom iabornom redu i držeći posao gledaju kako neko i neko deblja, nužnim, da se ito prije ostvari (I?!) legalno a mi i naša djeca patimo. Nadamo sc, da isabrano gradsko zaitupRtve, apeluje na zemalj­ će se učinjena pogreška ispraviti i tra­ sku vladu, ds, ве uazme жа meritornom mjestu, kako bi u gradskoj općini ito prijo doMo do fike dodijeliti invalidima. zakonitog stanja'1. — Ovi naši, što gore na Organizovanle zemljoposjednika. — Invalid. viša u listu pišu, izgleda da ne opaze evo što Predsjedništvo Udruženja zemljoposjed­ Jedan škandal na keju. Dne 5. o. mj. Veba, zato se ovdjo mora uočiti, da je sadanjo nika za B. i H. opominje iznova zemljo­ općinsko zastupstvo apelujući na vladu, .,da ee prolaznici na keju mogli su usred bijela zauzme kako bi u općini došto do zakonitog posjednike, da čas prije izaberu mjesne dana vidjeti jednu ne baš lijepu pojavu stanja “ i samo konstatiralo fakat, da sada u odbore i da mu to odmah prijave. Duž­ Jedan »bekrija« u izvjesnom odijelu, pi­ općini vlada nezakonito stanje. Dakle nost je članova centralnog odbora, da jan kao ćuskija išao jc od pošte gore i ono isto, što smo ini svojevremeno ustvrdili i za se ozbiljno pobrinn, da se ti izbori u što nam se mnego prigovaralo. Sta ćete: ,,ko prolaznici su bili na razne načine izvrg­ pravo gadi, gndalom ga po glavi biju“. . • njihovim okružjima što prije provedu. nuti napasti ovog pijanog »čovjeka«. OMjesni odbori sastoje se iz 6 članova sobito ženskima nije dao mira, nego ih Jedan težak vagun. Od nekog etarog vla­ i tri zamjenika i to predsjednika, podka, koji во rastep&o po Boini i II. netragom o je napastovao govoreći riječi, koje se prevratu prolio godine, stoji jedan vagon u Bu­ predsjodnika, tajnika, blagajnika, te dva stidimo napisati. Jednu otmjeniju musli­ vile vremena otkopčan i na zadnji gcčlana bez funkcije. Ovi odbori imađu manku napao jc taj drski otrcanac na | gojnu leiz odbačen. Stoji i uzalud čeka, skoro sav već svim silama nastojati, da što više zem­ upravo bestijalan način, koji je bio up­ zahrđao, du gn su koji bilo vlak pripnu i po­ ljoposjednika (bez razlike vjere) pristupi vuku — kud bilo Eto čovjek bi so smilovao ravo sablažnjiv. Naša policija kao da na tako skrušeno čekanje. I detiri nevidljive ovom udruženju kao članovi. spava, (samo je valjana kad su politički rako pokušaše da ga isvuka iz saploća Kuriprogoni! pr. si.), pa se nije ni blizu Na adresu tr^.-ohrtnlčke komore. U saio mahsas mašinu i hglidiše vagon prema vidio stražar. koji bi uzeo u zaštitu mir­ današnjem broju donosimo objavu na­ (rodu, da ga nekuda tamo prošvercaju. Jer. vaguna srce puče — proko Broda hoće. Ali .. še komore, u kojoj se ponavlja stere­ ne prolaznike. Odmah uz Koiuar pekusalo se, da je vagun te­ Uopće, nije rijetka pojava u zadnje otipna fraza austrijanske prakse, da će žak, a uz brdo iz<l Doboja da je i vrlo težak doba, da najveći fakini pijani i uz veliku se podijeliti »nekoliko Stipendija«. i da se no možo tako lako vući. Zapeo jo u Sta znači ovo birokratsko »nekoliko«? buku i halabuku prolaze najživahniiim Derventi i nijo mogao biti dalje prošveteovan onako kako вс htjelo. Nego su ga povratili u Zašto se jednom ne prekine sa ovim ulicama. To sc mirno gleda i ne nalazi Sarajevo na ta’mir I nedavno, kad jo preko se za shodno ništa "poduzeti, da to pre­ nedemokratskim uvijanjem i tajanstve­ savskog mosta postavljena jol jedna tračnica, nošću i zašto se nc navede broj Stipen­ stane i da prolaznici mognu nesmetano da sada i nali bosanski vagoni mogu preci u dija i njihova visina? ići za svojim poslom. Vrijeme je, da se Slavonski Brod, prigotoviSe ljudi jedan jači vlak Komora od naših ljudi plavi grdne i o tome izda malo strožiji »bcfel«! i prikopčtfte i nai vagun. Istegnuli su ga do u Trešeljak. Domaće vijesti. �Broj 53 Брај , WtAV»A‘ — „НРАВДА* <1. Br»d, ali •• na »n», hoće li moći i n U«ujrađ, jar. dok ja doapio na liri kaloejak, pre­ pao je BBiaom »rojih oaovina tako, da ца dra­ gi jedva međe »obora ruka. radnjom, eto kakve je časti Mušo. Ja I Ulama-Medžlis za Boanu i Hercegovinu sam za vreme Balkanskog rata kao voj- i u Sarajevu. nosno medresi služio, a sa nastavnika nik prebegao u Srbiju, bijo sam četnik u srpskoj vojsci, došao sam kući za vreme oslobođenja, pa zato Mušo, žali što ja nisam bijo ovden 1914. god. da $to Je kome na srcu. N» * pradajadaik »narodna- vlada g A. dola 1*» »a »vojom milom cenaarom, koja je driala na na­ di teror »tempo na naio eudce i davala mi n 1kad na na j ainčen n neeavieneet, д *рш eo vječitim enapenđovanjein koristi teror ua slo­ bodno ludovanje edoigor 0«'m toga cenauoa )0 Milila neapoiobne opeevniko, a oj»bodm» ittrn; pa unosi ivjetla a »patriotska4 djela učenika i aljedovatelja omrakanag palicojao-ian dalekog erao-iotog roiima, čime otvara a »»lobodi n»ioljeao i doiad »otvorene oko narodne. On je nas ive to demokrata.... , Hale gradabe мШрИго ▼•••!» »• imarlajianom otklona »boeuvjolno * poUčenih mandata, koji on oUvljoni vladi na raapok>ienjo » ®b»irom na »interaio * građanatva, koje • toliko »ma­ * ra i ,nipjaka“ svojim »patriotekim« radom »•■tupa, jsr Jo ovako »legalno« gradiko »aitupstvo рамо »bolja« i »opaoonooĐijo«, nogo li b! bile koje od naroda iiabrnno. Meka narod plada aamato i pokloni petpnno povjerenje svojim boljim« namekiaitapnicima u općini, očeknjnei bore, kad 4» moći doviknuti: Noma diaba *‘j* ' kera'. A dotle nok во narod uolrpi i nađovalji ovakvim »»aotupnicima«, koji цл po „demokratakoni“ »hvatanju smatraju »amo toglećoanmarvom. osetim mač šuckora. Mušo kaže da sam ja hteo ocrniti ne­ ke viđene muslimane iz Visokog, to je ’ laž, i sama laž. Mušo kaže da ja pišem i kejeg aavoda ili internata ili daijje bar kao nastavnik u srednjem zavodu od­ turskog jesika potrebno je također po- Broj 785/19. inavanje seatjeSaj. Na temelju ulema-m.dl- zaključka lisa i vakufsko-mearifakog »aborakag srpsko-hrvatokoga * jezik i njegove gramatike. Ua molbu treba prilolitl svjedodžbo o svršenim naukama zatim ako je u iz mržnje prema muslimanima, ah, is- oabara raspisuje sa natječaj za uprainj’no mjeatn mudira te muderria * a« turski jezik okružna medrese u Sara­ kojom nastavnom zavode u službi tek.đ«r potvrdu oprave aavoda u kojom služi, kako dugo služi kao nastavnik. kakve li si ti Mušo ljubavi onako ve­ jevu Molba se ima uputiti putem vakufsko-moarifskog saborskog odbora u- selo pirovao sa zlostavljanjem Srba vi- sočana. Ja pozivam sve muslimane iz Visokog da mi otvoreno kažu, da li sam i kad i jednog uvredio, pa neka se vidi koliko istine govori M. H. Omerović, Plaća mudiru gadišnje 4000 kruna, muderisu 2400 kruna. Moliti mogu avršenici Darul-iuauna, carigradskog Darul-mualllmlna ( lil* Sube), carigradskog nuvaba, onda ispod nnle, kad je M. H. Omerović uzeli idžazet ili su dugogodišnjim služ­ bovanjem kao nastavnici stekli glaa I viđen građanin. Mušo se brani, da je od priznanje dobra nastavnika. nužde i straha stupio u šuckore, bilo je, Za zvanje upravitelja neophodne je potrebno, da je moiitelj vodio epravu to najkašnje do 1. Sarajevo, 2. jula 191». -ul-ulema: * Roi te koji su sudačke škole u Sarajevu, zamišlja viđenim građaninom, pa ko je i augusta 1919- leriatako koji nije nikad istinu govorio. Mušo sebe još oko 80 muslimana Visočana u šuc- iema-medžiisu DŽEMALUDDIN. 110 1—3 Uspješno se oelošuje u „Pravdi" korima, ali su bili svi uljudni prema Srvima, a ne drski i bezobrazni kao Mušo. Mušo Je terorisao Srbe u strahu, a ne iz čiste pokvarene svoje duše. Mušo je »Uspjeh-. Solinim komooarima u ovdašnjoj epeiui ipak je nepjolo da nada nekoliko ittahli­ ja i da okalnfo devet muslimanskih „vijeenika . Kad nijesa uipjoli kod legalnog predotavailtva musi, građanstva, ed kojeg aa debili „doličan * odgovor' ra»1otišo se po iaršiji, a kad »i ta aijesu uspjeli, odešo jodnom doktoru i „uspjoie“. „Mlađi ljudi' * adasvake se posivu i sad je u strahu obijo i vrata na kući Koke Nikolića, pa je u strahu i tuko. U strahu je Mušo ošinuo puškom Lazara Milića, pa neka se sada i Lazar poplaši, te u strahu udari Mušu puškom i mirna Bač­ ka. Mušo je u strahu oterao Junuzbega U neprilici smo komo bismo prijo čestitali: da li vladi ili magistratu; da li Kurtovićima ili Ekromima? Da se ne »asajosimo, čestitamo svi­ ma, ama svima, živjeli vi sobi i narodu... . Alilbegovića samu u) policijski večeru zatvor, lenje sa manufakturnom naprama Srbima, ili zato što je Junuz- spremne kom robom, a na Kralja Petra drumu odjeljenje sa zemaljskim rulje da napadaju srpske domove, po­ proizvodima i kolonijalnom robom. Uredništvu Pravde, žanom rukom stavijo u službu i spasao srpske domove. A zašto nije i Mušo bijo Sarajevu. U 46. broju Vašega lista od 17. juna žijo kao drzak i bezobrazan šuckor. Mušo H. Omerović sebe zamišlja ku- Da je nedužan onog što je o njemu iz- ćenikom, jer je od dahije šuckora, po­ nešeno u »Srpskoj Zori« br. 101. 1. juna stao crno-žutim liferant a sad ratni ka­ pitalist, to je mogao samo M. H. Ome­ 1919, Ali to mu je sve uzalud, svi su rović đa bude drzak prema svakom, i dokazi tačni o njegovom zločinstvu i predani su sudu. Mušo bih se hteo ili navodit patrole po dućanima, 1 sve je ovo kod M. H. Omerovića časno. misli da se je oprao, ne, nikada se ne može oprati Mušo crni zlikovac. Ko Mu- U Visokom, 21. juna 1919. Božko Gošlć. šu poznaje, taj poznaje jednu pokvare­ nu osobu po duši i karakteru, koji je od Tražim kćer između muslimana i Srba pravoslavnih, on je dobro poznat u Visokom iz njegove prošlosti. Te sa­ Sediku Pašić 25 god. stara, koja je prije da Mušo ispada sa rečima, bljezgalije, mjesec dan * od otišla kuće sela iz laž, drska laž, ta jeli to sva obrana za šuckorsku čast. Mušo i sam priznaje da Crnotine u Sarajevo sa poslom, te se je .činio zvjerstva nad srbima, samo bi do se hteo, mene, nazvati, beskućnikom, skit­ odakle javila. Ko zna što za nju umo­ besposjeniakom, danas nije kući povratila niti kao ljava se da javi NEZIRAG1 BERBERO- što je on bijo. Mušu je, njegov otac hapsijo za pijanstvo, te mu zatvorilo 1 VIĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžanl onakim ulica broj S6. opančarsku radnju i Mušo se je dugo vremena skitarao po Visokom. Mušo je 2—3 MEHAGA PA§1C za bitku odgovarao pred sudom jer je više puta napadao Srbe pred njegovom kućom. Ja nisam nikad bio pijan niti s kim pobijo kao Mušo, pa ko je skitni­ ca: ja ili on? koji’je mene napao gvozdenom lopatom pred sa Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bj.ljina, Brčko, Mostar i Tuzla. Bihać, Derventa, D»- dp. Dragutin Filipović ZASTUPSTVA: u TRAVNIKU na 1. jula Bugojno, Gacko, Go- ražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ advokatsku kancelariju. ■ 108. gurnost založnica 13 milijuna kruna. i Zvornik. o. g. svoju preuzima odgovornosti ni za stil, ni za kruna. Redovita rezerva i fond za si­ boj, Bos. Gradiška, Livn., Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Tre- binje, Višegrad, Zenica je Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna ISPOSTAVA. Advokat otvorio njegovom * Uredništvo ni u kojem slučaju ne sadržaj. Veletrgovina željezom primi svoje nagrade, koje je on zaslu- H. Omerovića iz Visokog. Cime bi M. H. Omerović hteo sebe ne­ vinim prikazati muslimanskom narodu? i Braća Afgan Mušo se danas trza, znade da ga če­ M. nicom Banja Luka u junu 1919. godina. ka sud pravde sudbene i narodne da 1919. oštampano je pod priposlano, od krat­ ske proizvode i kolonijalnu robu. kao čovjek pa bi mu danas bio zafalan. u i Upozorujemo ujedno naše mušte­ rije, da kupujemo sve zemalj­ u svoju kuću, isto javijo te se je sam g. Dr. A. Perković kotarski predst. oru­ Glasilo Jug. Muslimanske Organizacije, sijao mržnju ma, da smo na uglu Aleksandrove i Gundulićeve ulice otvorili edje- Junuzbegova gnjusala Mušina postupka kupio sve Srbe iz komšiluka i sklonijo Prlposlano.’) uvek Javljamo svima našim mušterija­ a zašto? Valjda što se je plemenita duša beg Jedne noći, kad su bile O G L A S 8: pred za vreme ramazana, brenica,Stolac i Visoko. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. 3—2 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilamo siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije, Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije ŠkMnpaalia D. & A. КвЈи *, Sarajev«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/926c16046630ac781275a617e382522a.pdf c4c2e2f99b334cc84458f6b64bc2df7e PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 54. Sarajevo, četvrtak 10. jula 1919. (12. ševvala 1337.) POJEST 40 Н Е L Е № Д. Izlazi subotom, utorom i četvrtkom. Мје redakciiii siter. Pretpl ata god išnj e 40 b ru­ na, na pola godine 2$ kru­ Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 na. Godina I. pravnici iz korupcionističke Tiszine Sarajevo, 9. jula. možemo očekivati jednakog postupka, djela strašno i po nas sudbonosno pro­ škole, nego je i u samom državnom adok pravosudnim odjeljenjem i svim tuslove, mi ne možemo podnositi. Ova­ U subotu se slavi rođendan prvog paratu sva sila špijunskih tipova. Koje važnijim državnim odvjetništvima ukav sistem jednakosti treba radikalno kralja naše ujedinjene domovine. Sve­ onda čudo, da se naš javni život i dalje pravijaju isključivo pravoslavni i dok iistrijebiti, hoćemo da budemo potpuno i čan je to čas i ujedno zgodna prilika, razvija u pravcu otuđivanja po­ tnamo pouzdanih dokaza, da se istrage u istinu jednaci. da sc tom proslavom odužimo junaci­ jedinih elemenata istokrvnog naroda? i preko potrebe zavlače, a ljudi čame u ma, koji su onesposobljeni u borbi proti To je eto bit toga današnjega »musli­ Koje čudo, da je glavna oznaka sadaistražnom zatvoru. Zar nije strašno i м manskog« pitanja. To je bit njegova da­ neprijateljima našeg naroda i naše do­ njeg sistema — stara austrijska krilati­ opreci sa svim ustavnim garancijama nas i sjutra i ostaće sve dotle, dok se movine. Mi muslimani, istina, još nije­ ca »dividc et impera«? lične slobode, da obijedeni čekaju u tam­ smo osjetili blagodati narodne slobode, jednakost, o kojoj se toliko govori, ne Naša je javnost već od prvih dana nici po mjesece, dok se nađe sudac, koji pretvori iz praznih riječi u iskrena djela. nu to nas ne smije odvratiti od sudjelo­ prevrata tražila da se objelodani listina će za one mizerne troškove, koji se da­ vanja u ovoj proslavi: baška je krivnja austrijskih špijuna, stavljene su dapače nas daju, otići da presluša svjedoke? vlade i njenih oblasti, a baška dužno Sarajevo, 9. jula. o tom i interpelacije, nu sve uzalud: Ali da nastavimo o našoj jednakosti, ix>štovaije sijedog vladara, koji nema v 1 a d a Š u t i i krije listu kao zmija no­ koja nam tako milo zvuči. Pogledajte Sistem naše »demokratske« i »narod­ ništa zajedničko sa pogrješkama svojih ge. Nije to samo kod nas. Tako je u I vladu, pogledajte pojedina upravna mje­ ne« uprave bazira na vrlo klimavim te­ privremenih upravnika. meljima. Nesamo Ja su nam glavni uSloveniji, tako je u Hrvatskoj. U Zasta po pokrajini i jedva ćete naći koga Proći će dani ovih nepravdi i mi će­ muslimana. 1 ono malo muslimana či ­ mo doći u priliku, da kao dio suvere­ novnika, što ih je bilo, sadašnja je vla­ nog naroda razbijemo okove, u koje nas da strpala na neznatna mjesta; imenoje sputala ova nesposobna i nenarodna i vani su delegati pojedinih ministara i vlada. I. biće nam lakše. svi su bez iznimke pravoslavni. I ko to Stoga molimo sve naše mjesne odbo­ U jednom od prošlih brejeva obećasmo iznijeti nekoliko primjera • pri­ sve posmatra, zar može reći: svi smo re i sve pristaše, da razluče ova dva poj­ stranom cenzurisanju naših listova. Danas ćemo tu pristranost dokumentirati jednaci. ma, pa da se proslavi kraljeva rođen­ sa nekeliko zaplijenjenih izvadaka iz »Vremena«, i dvjema nezaplijenjeMilijone državne imovine u naravi i dana odazovu a što većem broju. Isto njenim bilješkama iz »Srpske Zare« i »Srpske Riječi«. Iz kritike rada dra novcu, nepregledni broj skupih dozna­ Jovana Zeca s jedne strane, a A. Čokića s druge strane vidi sa jaino, kak­ tako ih molimo, da daju priloge za in­ ka i izvoznica razne robe podijelila je valide, jer je i hiljade naših sinova, koji vim se okom gleda rad pravoslavnih Činovnika, a kakvim anaj muslimana^ vlada u vidu pomoći onima, koji u ratu će biti dionici ovog narodnog dara. Nu kao što se jasno vidi i ispravnost naše tvrdnje o tom, da se radi o siste­ da i nije muslimana invalida, ipak bi­ postradaše. 1 još uvijek dijeli. Cjelokup­ matskom zapostavljanju i onemogućivanju i onog neznatnag braja na javnost i članovi narodnog predstav­ smo ie trebali odazvati ovom patriot­ Činovnika muslimana. skom darivanju, jer se radi o ljudima, ništva traže, da se objave imena onih, Ostali primjeri dokazuju da je nama bilo onemogućeno ne samo kritikokoji se onesposobiše za dobro nas i uakoji tu pomoć dobiše. Vlada šuti i neće i vati, nego i konstatirati ugrožavanje lične slobode nas muslimana, dočim »c zajedničke domovine. da to učini. Od svega toga ne dobiše I su srpski listovi mogli ne samo da izmišljaju »događaje«, već i da huškaju, Proslavimo kraljev rođendan i dajimo muslimani ništa. Odlučnu riječ kod*ove proti nevinim muslimanima. Je li onda čudo, da smo se odupirali ovako iapriloge za naše invalide! ; velike diobe imali su najbliži politički vraćenom ihvatanju ravnopravnosti i da crnu nijesmo mogli reći da je bijelo? prijatelji g. Ćorovića, pa pretpostavlja­ Kritičarima iz daljine, kojima nijesu p-.znate naše prilike, obraćamo pažnju na donje zapljene i mećemo tačku. Eve prve usporedbe, koja nam je bila zaplimo, da oni dijele mišljenje gosp. Ćoro­ vića, da smo svi jednaci. Ili možda misle . jenjena u 16. broju »Pravde«: I oni, da muslimani nijesu u ratu, postra»Srpska Zora« br. 61, »Vrijeme« broj 6. (Od prijatelja izvan uredništva.) dali? Ne smatramo ih da su toliko na­ 173. Zahtijevamo, da se smjesta ot­ ivni i da nijesu vidjeli i naših muka. Zar Muslimanski deo našeg naroda ima (Rubrika Lice i naličje). pusti iz službe Ahmed Cokić, bivši мsudbinu svih nas. Mi smo svi jed-- i se ne sjećaju onih mnogobrojnih stara1& Dr. Jovan Zec, seoski kot. predpravitelj ispostave u Donjem Vakufu — n a ci, s v i isto; jedna nam je krv je­ ј ca, koje naš zajednički dušmanin nemii stojnik u Banjoj Luci, pitao je prilikom * sada kotarski predstojnik u Cazinu i da dan jezik, jedna budućnost. Zašto onda • lo.srdno tjeraše, da obrađuju grofovska jedne posjete načelnika banjalučkog, dra i se protiv njega provede istraga radi zuimanja po Mađarskoj ili da izgube život odvajanje u posebna tela, u staro cepkaA libega Džinića, da li on ima kmetova ; luma, što ih je u godini 1914—1916. po­ u austrijskim fabrikama? Zar nemaju хие užih vidika? u okolici Banja Luke; kad mu je ovaj činio na srpskom narodu ispostave Donji srca za njihovu golu i gladnu siročad, Zar ne zvuče lijepo ove riječi g. Vla­ 1 odgovorio da nema, nego da ima nje- i Vakuf. Javno u uredu psovao je strankoju ostaviše bez ičega? Zar i našem dimira Ćorovića u prvom broju »Bu­ seljaku nije otjerana i pošljednja krava j gov rođak Hamdi-beg Džinić i da mu [. kama Kralja Petra — onoga kralja, kodućnosti« u članku o muslimanskog pi­ ispred kuće; a šta da reknemo o našim [ je sve opljačkano i popaljeno, primjeiio j me danas polaže zakletvu vjernosti i u tanju! Kome nijesu poznate prilike kod je predstojnik: »Seljaci su zaista neduž­ i čije ime sudi. Sve Srbe nazivao je lopozanatlijama i trgovcima, koji se vratiše aas4 a naročito ko nije pratio razvoj do­ ni, a subaše su krive, što idu i traže . vima, govoreći, da će polovina njih i>u praznu kuću i još prazniji dućan, jer gađaja kod nas u posljednjih nekoliko hak od kmetova«. Ovo je zaista zna­ ' ginuti, a druga polovina krepati kod kuim .je porodica morala jesti i po malo mjeseci, pomislite — kad pročita ove čajno! Ja šta li taj gospodin govori pred i će. Srpske žene nazivao je kučkama, sve pokućstvo i robu isprodavati, da ne riječi — da muslimani u našem kraljev­ učiteljima i popovima, kad se ovako iz­ ' govoreći, da su svi njihovi zaslužili ku­ umre od gladi. I ako velite da smo svi stvu žive u najsretnijim prilikama. A razio pred rođakom Hamdi-begovim?! glu u glavu. Oduzeo je (ili predložio da jednaci, ne nađoste u ogromnom blagu, kolika razlika između riječi i djela! Taj isti dr. Zec zabranio je Hamdise oduzmu) mnogim Srbima građanima što ga podijeliste i što ga još dijelite ni Niko ne bi sretniji bio od nas musli­ begu Džinicu. da odveze iz sela Krmiobrtne dozvole bez ikakvog razloga. jedne parice za ove naše mučenike. Ili mana, kad bi riječi g. Ćorovića, što ih ne i da spasi od pljačkanja 4 vagona Ratne zajmove upisivao je nasilnim možda mislite, da su manje patili oni, stavismo na čelo ovoga članka bile ma­ žita, premda je imao dozvolu za izvoz sredstvom prijeteći svakome ko ne da­ koje je naš zajednički neprijatelj upo­ kar na pola istinite, kada bi u istinu bili od Nar. Vlade. Mjesec dana poslije toga dne hapsom i komorom. Naoružan i за trebljavao nekoliko godina za najteže svi jednaci. A kako izgleda ta jedna­ su seljaci žito popljačkali, a zgrade po­ zaputim revolverom u ruci, a uz prat­ poslove a hranio kiselom repom i su­ kost u životu i radu državne vlasti? palili nju stražara provaljivao je noću u srp­ hom zeleni, od onih, koji su proveli rat­ Po ustavu smo pred zakonom svi jed­ ske kuće u gradu, u kojima su bile sa­ ne godine u travničkom zatvoru ili ne­ 19. Prešljo Abd-ulah ef. profesor šer. naci. Prošlo je osam mjeseci od držav­ me ženske tražeći u njima tobože sa­ koliko rnjes.eci u aradskim kazamatima? sud. škole, bio je skorili dana napadnut nog prevrata; u prva smo dva-tri mje­ krivene komite. Svjesno i namjerno u1 još bi mogli da ovako redamo pri­ na pravdi Boga, kod vile Mandićeve seca mislili, da državna vlast nema još potrijebio je Ahmet Cokić sva sredstva, mjer za primjerom o našoj jednakosti od jednog pravoslavnog seljaka golim dovoljno sredstava, da spriječi napada­ i kod izdavanja putnica i kod dijeljenja da srp ki dio naroda do kraja uništi. nožem u ruci, te umalo da nije poginuo je na život i imetak muslimana i time i trafika i kod oduzimanja i podjeljivanja (G. Cokić je podnio tužbu, pa će se na i samo se je bježanjem spasio od očite smo se malo tješili i pouzdano očekivali, ■ prodaja soli, kratko rečeno ni pred jedsudu lahko ustanoviti da su ovo objede smrti. Taka je sigurnost usred Sarajeva. da će krivci — kad državna vlast ojača j nom vlasti, u narodnom predstavništvu, bez ikakva temelja. Pr. ur. »Pravde«.) 20. Hadži Uzejragu Kreću napao je — biti pronađeni i dovedeni pred sud. u općinama nigdje nijesmo jednaci. A »Srpska Riječ« broj 7. jedan pravoslavni seljak nožem u ruci Državna je vlast ojačala, ona je tu svo­ i šta bi tek mogli da pišemo, kad bi preJedan napadaj. Jučer prije podne sta­ usred njegova dućana pred Imaretom, ju snagu u više prilika i pokazala, ali | šli stare granice Bosne i Hercegovine i jala je jedna ugledna muslimanka pred gdje je najživahniji promet. Sluga Kre­ krivci za zločine ne dođoše pred sud. i počeli da opisujemo jadno stanje musliizlogom knjižare D., gdje su izložene U našoj nadi doživičemo još gore razo­ ' mana u drugim krajevima našega kra­ čili vješto je uhvatio napadačevu ruku, fotografije vješanja i ubijanja Srba. Hate Krečo nije poginuo, a inače bi za­ čaranje; zločini se počeše kao po nekom ljevstva? numa se zagledala i duboko zamislivši planu ponavljati i mi ne osjetismo, da glavio. Je li to sloboda? .Pa zar i rasprave o agrarnom pitanju se uzdahne: »jadna moja majko, prav­ se snaga državne vlasti upotrebljava, 21. Dne 19. o. mj. napala je rulja pra­ nijesu dovoljan dokaz, da nas ne sma­ da ipak pobijedi; eto niko ne može ko da i nas — jednake državljane za­ voslavnih seljaka jednog hodžu na Jetrate jednakim? Poričete nam pravo na dragi Allah. Dragi moji robovi...« Ona štiti. kovcu. za tim sn napali nekoliko musli­ zemlju, koja je bila stotine godina п na­ nije ni izgovorila ove riječi, jer je VejMjesto toga počeše se objeđivati i za­ manskih žena na Mcjđanu na Vratniku šim rukama, hoćete da nam ne priznate sil Henda poznati šuckor i denuncijant tvarati muslimani za djela, koja su na­ i nekoliko musi, kuća na Vratniku, a ni odštete za nju, i ako svagdje velite, tako silno udari pernicom u zatiljak, da vodno počinili u početku rata. Mi ne najposle su na karaulu u Vratniku ba­ ! da je naša država pravna država i da je ova dobra hanurna pala u nesvijest prigovaramo — neka se svi krivci po cali kamenje. Gdje smo? ; stoji na stanovištu pozitivnog prava. Eto što se događa i danas u sred bijela zakonu kazne, ali ako smo u istinu jedDopuštate da nam se otima i posljednji dana u Kralja Petra ulici. Životinjski in­ 22. Dne 19. o. mj. na pravdi Boga na­ ■aci, onda tražimo, da se svi krivci komadić slobodne zemlje i opet velite pao je toljagom jedan pravoslavni seljak stinkti onih, koji su vješali i ubijali ne­ kazne. Mi imamo u rukama konkretne da smo jednaci. jednog našeg odličnog šerijatskog sudiju vine Srhe probijaju čim vide vješala, podatke, da je u jednom od najvažnijih Ćamil ef. Mujagića usred Cemaluše uli­ Sva privredna vrela treba da se iz­ žaleći valjda da je njihovo vrijeme pro­ kotareva, u Rogatici, u godini 1914. ubiju iz naših ruku, da postanemo pro­ ce i toljagom ga po leđima ošinuo vikšlo. bijeno više muslimana nego pravoslavsjaci — pa zar onda da budemo jednaci ? nuvši: »Stanite, ađžije!« Drugi su se­ (Valja primjetiti, da je Henda od po­ iih, pa moramo tražiti, da se i oni, koji Ne, nipošto ne, ovakve jednakosti, koja ljaci međutim vikali: »Udrite ih, Turci četka rata po sve do sad u službi kod počiniše zločine na muslimanima, jed­ se pokazuje u lijepim riječima, a kojoj su!«... vojnih automobila. Op. ur. »Pravde«.) nako kazne. Na mi n ovim stvarima ie Kako je kod nas vršena cenzura? Mi smo svi jednaci...? �,PRAV>A“ — ,JTPABigA“ фдиа. Ž grebu se je bilo konstituisalo posebno I povjerenstvo za ustanovljenje tih »ča­ snih« lica, pa ipak je i tamo negdje za­ pelo. Interesantno je u tom pogledu ovo otkriće »Obzora«: »U nedjelju obđržavat će sc u Beo- i gradu veliki zbor, na kojem će se zaključiti, da se postupa protiv bivših špijuna i denuncijanata za vrijeme oku- I pacije u zemlji. Vijest je kratka, ali govori mnogo. U narodnom je privremenom predstavni­ štvu bdo govora o špijunima na poticaj i Slojana Ribarca. (Glede Bosne interpclirao je g. Dr. Spaho. Op. ur. »Pr.«) Stvar se, čini se, nije pomakla, ma da je Pribićević, na kojega resort spada špijunaža, primio predloženi Ribarčev dnevni red u tom pitanju. Ili se je po­ makla u toliko, što je u Zagrebu održa- . na treća sjednica odbora protiv konfidenata i kon tatovala, da je vlada no moćna u toj stvari, jer je glavnu listinu dobio ministar v o j n i i ne da je iz svoje ruke. A bez te liste se ne da govoriti o konfidenti- i ma. Dalje je konstatovano u »Hrvatu«, da se ta lista ne može dobiti zato, jer u njoj ima mnogo ličnosti, za koje se neće da budu proskribovane i jer veliki broj i starih konfidenata i denuncijanata vrši danas istu službu, koju je vršio i prije. Napokon bismo dodali, da su go- I spoda konfidenti austro-ugarskih vlasti toliko se izvještili u svom poslu, da mo­ gu i sad, kada ne treba vojsci, ali treba ministru policije vještih sila, obavljati istu službu u jednake patriotske svrhe, ■ kako su ih obavljali i prije. Iz svega to­ ga izlazi, da se svaka policija služi jed­ nakim elementima i da nikad nijedna policija ne može da radi s poštenim lju­ dima, već uzima onaj ološ, koji nema duše i koji je voljan svakomu gospodaru služiti. Stoga će biti teško uopće doći do I tih dičnih, a tako važnih spisa.« Sta veli na to naša vlada? Refleksije sa agrarne ankete. Nakon obdržavanja »agrarne ankete«, koju je sazvao ministar za agrarnu re­ formu u drugoj polovici prošlog mjese­ ca u Beogradu, demokratska štampa je na sve strane razbubala kako su kmeti dočekavši jednom vrijeme, da izliju ono što stoljećima u duši kriju, javno i muževno ustali protiv zemljoposjednika, osudili ih kao najveće tirane i tlačitelje, i tražili da se od tih zemljoposjednika oduzumu ne samo kmetovska selišta, nego i slobodni posjedi, a da im se za to ne da niti helera odštete ni sa jedne strane. Da ovo nijesu misli i želje osobito bosansko-hercegovačkih kmetova, nego da im je to sve od strane demokratskih perjanica u glavu nabacano, to je mo­ gao svak znati, ko makar malo poznaje našeg seljaka. Ovu tvrdnju najbolje dokazuje ona. po demokratske perjanice vrlo neugod­ na epizoda, koja se je odigrala u pro­ storijama demokratskog kluba na 18. juna. Nekoliko je težaka zakasnilo doći na utvrđeno vrijeme u Beograd, i sti­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: lsla:n po Kur’anu i Hadisu. XVI. Zabrana jela i pića. Iz vjerskih ćudorednih i zdravstvenih obzira postoji u Islamu zabrana nekojih vrsta hrane. Tako stoji u Kurjanu: 5.4. Zabranjeno jc jesti krepane životinje, krv, svinjsko meso i ono, kod kojega se pri klanju spominje drugo ime osim Bo­ žje; isto vrijedi za uđavljenc, ubijene (čekićem), pd pada ili uboda rogom ugiiiule životinje ili takove, koje su zvi­ jeri žđerale. osim ako ih pravovremeno sami rnognete ubiti (zaklati), kao i za one, koje su zaklane na žrtveniku bogo­ vima. Svinjsko meso jc izričito još zabra­ njeno u ajetn (6.14Л) ovim riječima: Jesti svinjsko meso je pravo strahotno ne­ djelo. No u nuždi je sve dopušteno, jer se veli: 2.1П«. Bog vam jc zabranio jesti krepano, krv i svinjsko meso kao i ono, pri čemu sc zaziva drugo ime osim Bo­ žje. Ali ko jc prisiljen nemajući za to zahtjeva ni želje i namjere da pogriješi, njemu to nije grijeh, jer je Bog milostiv i blag. Os m ovoga stoji u Kur’anu: 5,и. Oni, koji vjeruju i rade dobro, nc čine nlka- i ' ; | ј gavši dan kasnije, došli su u prostorije kluba, da sc sastanu sa onim svojim drugovima, koji su bili prije stigli. Kako ova grupa težaka nije bila preparirana, i kako im demokratske perjanice nijesu mogle uputiti, šta će koji od njih govo­ riti, oni su došli sa čistim osjećajem i težnjom našeg kmeta i težaka, te su bez ikakvog izljeva mržnje na zemljovlasnike progovorili pravim tim osjećajem našeg kmeta i zatražili samo to, da im se izruči samo njihova kmetovska zem­ lja, a kako će se vlada sa zcmljovlasnicima za isplatu zemlje načiniti i koliko i kako će platiti, da se oui — kmeti — neće da brinu. Nadalje su tražili, da se po selima izgrade dobri putevi, da se I otvori što više škola, da se ukinu seoske j mejhane’) i t d. Ova otvorena i bez imalo mržnje pre­ ma zemljoposjednicima dana izjava dje­ lovala je kao hladan tuš na demokrat­ ske perjanice ala Majkić, Džamonja et cons. i odmah su stali sugerirati tim te­ žacima svoje misli, govoreći im: »nije I samo to što vi tražite, nego jest da vi ' tražite da se zemlja 'od spahije oduzme , džaba, pa tražite da vam se njihovi begluci predadu. pa tražite....... i t. d. i t. d. ' Ti težaci videći u kakvo su društvo zapali, i da im se od onih, koji su ih po- I zvali i putni trošak platili stavlja u iz- | gled mnogo više nego su oni mogli i mi­ sliti, naravno da : u te zahtjeve i pri- । mili i na anketi ih zastupali onako ka- । ko im je kome bilo kasnije zapovje­ đeno. Ovo naturanje misli i želja nije mo­ glo ni na samoj »anketi« ostati prikri­ veno, nego je i tuđi pogdjekoji kmet za­ boravio na dobivene naloge i bubnuo pogdjekoju pravednu riječ, što je demo- | kratske perjanice dovodilo u neugodan položaj, da su ih morali popravljati i u sugestiranu kolotečinu navoditi. Prema svemu tome je sasma jasno, da ta takozvana »agrarna anketa« nije bila sazvana, da mjerodavni faktori od obostranih interesanata dobiju tačna uputstva o agrarnim prilikama, nego je to bio prosto jedan stranački kortešacioni zbor, na kome se radilo o tome, da se težački svijet predobije u stra­ načke svrhe, a za uzdarje im se obeća- I vaju imetci zemljoposjednika. Da kome­ dija bude potpunija i da se nekako prikrije prava tendencija sazivača, pozvato je i nekoliko zemljoposjednika. Nu • čim su oni došli na tu »anketu« prozreše namjere demokrata i uvidješe da ј to nije nikakva ozbiljna anketa u svrhu ! obostranog saslušanja, nego da je to prosta stranačko-korteška skupština i zato demonstrativno ostavili salu, a na ona pitanja, koja je ministar Poljak pis­ *) Mi smo u više navrata tražili, da se vlada posveti jačem suzbijanju alkoho­ lizma u našem narodu, ali ona ni mukajet. Zatajila je dapače i ovaj zahtjev naših težaka, pa bismo htjeli znati uz­ rok ovoj nehajnosti naše vlade. Da se kogod nije uvalio u kakav šljivski kom? Ima mnogo kaca i kaćara, a korupcija cvate, da ne može bolje i — sramnije. Šta je dakle sa zvaničnim suzbijanjem alkoholizma u našim krajevima? Uredništvo. meno stavio, odgovoriše i oni pismeno i taj svoj odgovor predadoše ministru predsjedniku g. Stj. Protiću. Uzaludna je za to dreka i vika demokratske štampe, da je »anketa« sazvana u svrhu objektivnog i svestranog saslušavaiua mišljenja i želja svih mteresanata. Nepobitnim faktima je dokazato, da je svrha »ankete« bila sasma nešto treće i ne samo da se zemljovlasnicima nije pružila prilika da se i^slušaju, nego se to nije željelo. Usijed svega toga ne može biti ni go­ vora o namjeri demokrata da se agrar­ no pitanje bar približno pravedno riješi. Njihova je namjera zemljovlasnicima naprosto zemlje oteti i darovati ih kmetima tražeći od njih kao uzdarje da ih u narodno predstavništvo biraju, kako bi opet mogli nastaviti svoje unosne »poslove«. Ovim i ovakim radom demokratske perjanice otvoreno gaze i najprimitivnije pojmove pravdoljubivosti i jednakosti. Oni su u svojim stranačkim principima tako duboko pali, da su izgubili svaki osjećaj čovječnosti i objektivnosti, pa rade samo da makar i na najbrutalniji način postignu svoje ciljeve. Što bi tim počinili jedno najbrutalnije nasilje i otimačinu, što bi upropastili i na prosjački štap bacili samo u našoj užoj domovini 50.—60.000 žitelja i što bi time našoj mladoj državi i narodnoj dinastiji nanijeli najveća ljagu sramote i najveće nepravde na svijetu — to je za demokratske vođe najmanja briga. Oni pri svojim stranačkim strastima za­ boravljaju na sve, oni ne vide i ne čuju ni glas istorije ni glas zakona, ni glas pravde, ama ništa. Danas su im za po­ stignuće stranačkih ciljeva viasnštvo zemlje na licitaciji, a sutra se ne bi žacali staviti na licitaciju i druge objekte, naročito muslimanske, samo da do svog cilja dođu. Da li će te opake i u civilizovanom svijetu besprimjerne namjere otimačine demokratskih perjanica moći tako lako proći, da li će u tom naći odziva i kod drugih stranaka i političara u našem kra­ ljevstvu i da Ii će napokon i sama Kru­ na htjeti akccptirati takovu nepravdu, to će nam pokazati skorašnji dani. Mi možemo samo to reći, da su svi bosansko-hcrcegovački zemljoposjednici složni u tom, da se oni nkađ neće za­ dovoljiti polovičnim riješenjem krnetovskog pitanja, nego da oni s potpunim historičkim posjedničkim pravom traže, da im se kmetovska selišta potpuno i pravedno isplate i tek onda će dati svo­ ju privolu, da sc njihova imena iz grun­ tovnih knjiga brišu i na nove vlasnike upišu. Ovo je jednodušni zahtjev b.-h. zemljoposjednika, od koga oni ni za d!aku neće odustati. — Oteti sc na silu može, ali će onda čitava civilizovana Evropa doći do uvjerenja, da se jc u mladoj državi SHS dogodilo nešto što se u dvadesetom vijeku ne b moglo očekivati ni medu divljim afričkim ple­ menima. Neka demokratske perjanice slobodno nastave svoj dosadašnji rad, neka sazovu jo§ koju — pa i širu — anketu težaka, neka potroše još koju stotinu hiljada kruna narodnog novca za put i ugošćivanje »delegata ankete« dok | kva grijeha time što jedu, samo ako su jeb) strašni izumi satane (vraga). Klo­ ' pobožni te vjeruju i rade dobra djela, nite ih se, to ćc vam donijeti spas i do­ jer Bog voli dobročinitelje. — 1 premda bro. — 5.VJ. Vrag hoće da među vas baci i je ovaj ajet kasnijim ajetima dokinut, neprijateljstvo i mržnju pomoću vina i i ipak je on značajan u tom što pokazuje, igre, te vas tako odvraća od misil na da nauci Islama nije glavni temelj u proBoga i molitvu. Zar se vi toga nećete 1 pisima higijenske (zdravstvene) naravi. okaniti? — U Kur’anu .e određuje također naA slijedeći Jiadis govori jasnije od Kuććlo zabrane lova (lovostaja): 5.oe. O r’ana o zabrani vina: 287. Ja vam za­ i pravovjerni, ne ubijajte divljači, dok ste branjujem da uživate (pijete) i malo od I na poklonstvu (hadžu). onoga, što može u većoj množini uzeto 1 I vina i igra su zabranjeni: 2.11в. Pi- . pjanost proizvesti (t. j. što može opiti). I taće Te za vino i igru. Reci: U obadvoIz ovoga se vidi, da je teorija (nače­ j ma ima velik grijeh i korist ljudima, ali lo) današnjih trczvenjaka( antialkoho: je grijeh ipak veći nego li korist. ličara) već davno u Islamu istaknuta i U početku Islama nije bilo zabranjeno zapovjeđena. uživanje opojnih pića. Prema slijede­ Opojna pića se smatraju u Islamu uz­ ćem ajetu vrijedilo je prvo veselje, što rokom svakog zla te se nazivaju »maj­ ga opojna pića prouzrokuju, kao Božje kom svih zločina«. Kao primjer za ovaj dobročinstvo: 16.e>. I od plodova palme nazor priča se ova pripovjetka: Vrag se (hurme) I grožđa pravite dobru hranu i pokaže jednoga dana jednom pobožnom opojno piće. I zaista leži u ovome znak dervišu te ga nastojaše zavesti na svaBožje milosti za one. koji su uviđavni. kojaki načm. Ali se derviš odupre svim No mnogi ljudi, koji se ne drže mjere napastima, dok ga vrag ne nagovori da ti piću, uče pri klanjanju krivo Kur’an, okusi malo vina prikazujući mu taj užipa je ovaj ajet upravljen protiv takovih: tak kao neznatnu stvar i bezazlen gri4.w. O pravovjerni, ne prikučujte se mo­ jeh. No pošto je derviš okusio pića, po­ litvi nlani. već čekajte, dok znadnete, stane odmah lagani plijen I igračka u šta govorite. ruci vraga, koji ga jc odsele mogao naNajzad imadc ajeta, koja odrešito od­ vesti na najveći grijeh i opačinu. vraćaju od užitka — alkoholnih pića. ' Prema Kur’anu je označio Jusuf-pejNeka nam posluže ova kao dok^z: 5.„3. j gamber sedam gladnih godina u Egiptu O pravovjerni? Zaista su vino, igra, sli­ time, da je narod živeći raskošno i pi­ ke (poganih bogova) 1 kockanje (ždri­ jući vino propao: 12.4И. Iza njih će doći i im svoje misli sugeriraju, mi amo svje­ sni svojih prava i glasno im dovikujemo onu narodnu: »pali žari udbinski diz­ ’ dare— dok i tvojoj kuli reda dođe«. 1 S. ' ВАјаЛа. : i , I i ’ j । : ' j I ‘ i : | ! i Novo vrelo korupcije. Pravo izdava­ nja koncesije za bosanske rudnike pre­ neseno je na vladu u Sarajevu, Živ da »sloboda«. Presbiro. javlja: »Ministar Pravde Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca, na osnovi ukaza od 25. juna 1919. g'id. br. 2625 izdao jc naredbu: Vakacija Zakona (vacatio iegis) o sud­ skom Ustavu za Bosnu i Hercegovinu od 23. decembia 1911 god. određena г § 61. istoga zakona produžuje se do 1. januara 19 godine«. ???!!» Nedostojan postupak. Za sred­ njoškolsku omladinu bila je u prošlu subotu priređena zabava u grad, vi­ jećnici sa biranim i umjetničkim programam. Plemenita namjera priređi­ vačkog odbora, da se potpomogne na­ ša omladina, koja ae u ovim skupim vremenima strašno pati i žalosne ku­ buri, uvećana je još jednom plemeni­ tom idejom, da se jedan dio dohotka upotrebi za doček beogradskih matu­ ranata, koji putuju našim kraljevstvom radi upoznanja semlje i naroda. Naše je novinstvo preporučilo ovu zabavu građanstvu i upozorilo ga na patriot­ sku dužnost, da u što većem broju posjeti zabavu i tako priteče u pomoć siromašnim đacima. Pored ove lijepe i humane svrhe ipak se nežalost pokazala slaba volja i interes kod naših sugrađaaa srpskog imena za ovaj koncerat, te su izvjes­ ne osobe pravile velike poteškoće i organizirale upravo bojkot, samo da ometu zabavu. Vojna je muzika otka­ zala sudjelovanje, a stolice se nisu mogle dobiti na određenom mjestu Uza sve ove neprilike, eabava je lije­ po uspjela u moralnom i materijalnom pogledu [oko 4.000 kruna]. U oči je pak udarala nenazočnost naših pros­ vjetnih radnika, a naročito je upadno bilo odaustvo našeg školskog odjelje­ nja, jer ne vidjesmo g. g Grđića, Krsmanovića, Kovačevića, Kesića, llića, Šiljka, Radakoviia, Višnjića, Mandića, ama ni jednog Srbina. Šta znači, ovaj postupak Školskog odsjeka naše vlade to će nam valjda razjasniti gospodin Šćepan Mali, a mi ga pribijamo kao znak vremena ili bo­ lje potpune nesavremenosti naših upravljačt u školskom odsjeku... Na čiji mig? Presbiro nam dostavlja ovaj havadis: »Oko pedeset uglednih te­ žaka iz sarajevskog kotara bez razlike vjere održali su jučer prije podne kon­ ferenciju u sali trgovačke котогс. Za­ ključili su da se u nedjelju 13. o. mj. u 10 sati u auli gradske općine sazove skupština svih težaka iz sarajevskog ko­ tara, na kojoj će se pretresati rad na rje­ šavanju agrarnog pitanja od oslobođe­ nja do danas i izabrati odbor, koji će zastupati težačke interese«. Ko li jc inicijator ovog sastanka? ... rod propasti i cijediti grožđe (praviti vino). Dok jc trošenje svinjskog mesa, kre­ panih životinja i t. d. u Kur’anu označe­ i no kao »haram« t. j. strogo dotle je za­ I brana vina (pića) napomenuta s osobitim obrazloženjem i u formi opomene. *) Sto­ ga će se naći vrlo rijetko jedan musliman, koji jede svinjsko meso, a opet ih ima mnogo koji užitak alkoholnih pića, ako odatle ne nastane kakav grijeh ili opa­ čina, ne uzimaju baš odveć strogo. Ta­ ko se može razumjeti ta činjenica, da šu muslimanski pjesnici (Pcrzijanci, Arapi, Turci) uvijek vino slavili i pjevali bilo u mističnom (sanjarskom) bilo u fizičnom (osjetljivo tjelesnom smislu. •) Ovi izvodi g. pisca nijesu potpuno i tačni. pa ćemo ih osvijetliti u posebnom ' članku. > Op. ur. | I ' Treba biti čovjek. Jedan mudri seljak Imao muško dije­ te, vrlo hašarijasto i neposlušno. Otac i bi sc često puta naljutio na sina i rekao: ; »Ama sinko, nema od tebe ništa, vidim ja da ti nikad nećeš biti čovjek.« Neko vrijeme prođe i on sina pošalje u Starubol, nešto radi toga da bez njega malo počine, a nešto i u nadi, ne bi li se ipak Iz njega istesalo štogod Čovjeku slično. �Вмј 54 - .ВРАВДАМ — WPHAYDA‘ Oblasni odbor za zaštitu djece treba — kako čujemo — uz ostale stalne či­ novnike i tri stalna tajnika za vođenje poslova. Nadamo se, da pozvani faktori neće zaboraviti pri popunjavanju tajnič­ kih mjesta ni na nas muslimane te da će bar na jedno mjesto postaviti kojeg sposobnog muslimana učitelja. Držimo, da imamo pravo i mi nešto tražiti i do­ biti. Kusasta vijest. U Izvještaju o sjednici »Nar. Predstavništva« od 3. o. mj. donio je naš »savremenl« presbiro i ovaj sta­ vak: »Rikard Rajković pita ministra pro­ svjete po želji m u si im ana ok r uga titvečkog, da se zakon o osnov­ nim školama ne primijeni na njihovu djecu, dok se ovo pitanje konačno ne riješi. (!) Ministar Davidović odgovara da je predlog prihvatio i da je naredio inspektorima, da pokupe podatke o sta­ nju učitelja i škola«. Bi li nam kngođ mogao odgonetnuti ovaki izvještaj? ... Crkvena dobra. Karlovački mitropolit traži da imanja manastira ne podpadnu pod izvršenje agrarne reforme. Pozdrav Engleske Jugoslaviji. Engle­ ski kralj Đorđc uputio je ovaj telegram kralju Srbije (!) prilikom potpisivanja mira: »U ovom trenutku opšte radosti upućujem Vama, a preko Vas narodim a (!) Vašega kraljevstva moja iskrena i topla čestitanja, kao i tople simpatije britanskog naroda prema srpsko-hrvatsko-slovenskom narodu, koji je tako divnom hrabrošću izdržao dugi perijod iskušenja i stradanja, kome je sada kraj. Zajedničke patnje koje smo podnijeli za vrijeme rata daju maha nadama, da ćemo od sada još čvršće vezani moći raditi za mir i međunarod­ nu kooperaciju. Riječko pitanje. »Journal de’Debats« donosi: Riječko pitanje dolazi opet na red. Od svoga odlaska Tittoni je ostao neaktivan. On je ponovno razgovarao sa političkim ličnostima antante. Novi šef talijanske delegacije htio bi da veže po­ slove Male Azije i Afrike sa onima ze­ malja iridente. Sukobi na Rijeci. U nedjelju u 6 sati na veće htjeli su talijanski vojnici i ri­ ječki dobrovoljci navaliti na francuski ratni brod, koji leži usidren u riječkoj luci. Francuska torpednjača otvorila je vatru, pa ima više mrtvih i ranjenih. Na to je pošao jedan odred talijanskih Presbiro pod datumom 7. jula donosi vojnika do Porto Balaš, gdje se nalazi ovaj brzojav iz Beograda: »Ministar francuska baza za snabdijevanje fran­ vojni naredio je komandantima divizija, cuske armije u Ugarskoj, te je navalio da pristupe likvidaciji i da se na tamošnju francusku stražu, koja se priprave za dan demobilizacije. U voj­ sastoji od 20 Anamita. U boju je palo 8 nom ministarstvu radi se živo na raspo­ Anamita, a drugi su zarobljeni. Na tali­ redu oficira i vojnih činovnika, kao i na janskoj strani bilo je više mrtvih i ra­ formacijama iz mirnog doba. Pojedi­ njenih. Ulični bojevi potrajali su do ka­ ni dijelovi trupa d e m o b i 1 i z osne noći. Talijanska vojska stajala je u vaće sc na Petrov-dan. gustim redovima u svim ulicama grada, ali se držala pasivno. Riječki dobrovolj­ ci očekuju ovih dana jaka pojačanja iz Italije. Ovih se dana opazilo više emi­ sara iz Budimpešte, koji čini se, stoje Regent u Bosni. U petak u 13 sati po­ sa događajima na Rijeci u uskoj vezi. sjetio je Nj. kr. Vis. Regent naš grad Naš protest. Delegacija kraljevstva Zvornik. U mjestu se bavio tri čejreka, SHS. uložila je kod predsjednika kon­ a zatim se vratio natrag preko Drine. ferencije m:ra Clemenceaua protest pro­ To je prvo stupanje Nj. kr. Vis. Re­ tiv najnovijih riječkih događaja. genta na zemljište oslobođene Bosne. Jadranski problem. Obzirom na vijest, Cijelo građanstvo i ogroman broj teža­ da će Italija popustiti u jadranskom pi­ ka iz obližnjih sela našli su se uz pred­ tanju i tražiti kolonijalne koncesije, iz­ stavnike vlasti na dočeku. Vidjeli su se javljuju informisani talijanski krugovi, rijetki i potresni prizori uzbuđenja od da će Italija ustrajati na london­ sreće i radosti. Na oduševljene pozdra­ skom ugovoru i da ne će napustiti ve prestolonasljednik je ljubazno zahva­ ni jedan svoj zahtjev na Jadran. ljivao. Na istarskoj obali od Volovskog đo Lažna vijest. Pariški su listovi ovih l.ibana konccntrasano je oko 70.000 Ta­ dana donijeli vijest, da je u Beogradu lijana. Talijanski vojnici smjestili su se otkrivena radnička zavjera protiv re­ u rekviriranim stanovima. genta Aleksandra i da su provedena Narodno vijeće Rijeka—Sušak preda­ brojna uhapšenja. Jučerašnji listovi do­ lo je generalu Grazioliu protest, u kome nose prema agenciji Balkan demanti iz otklanja svaku odgovornost za događa­ IBeograda, koji veli da ie ova vijest je, koji bi se mogli zbiti ako se jugosla­ sasvim neosnovana i lažna. vensko stanovništvo ostavi bez svake zaštite sa strane interalijiranih četa, pa Naša delegacija kod Clemenceaua. U se posluži pravom samoobrane. Čini od­ nedjelju je Clemenceau u 11 sati primio govornim za svu materijalnu i moralnu u ministarstvu delegaciju vlade Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se sastoji od ' šfct'U komandu Interalijiranih četa na Ri­ •ministra predsjednika Protića, te minis- I jeci. Zahtijeva da se sve talijanske čete povuku*iz Rijeke, da se raspusti talijan­ tara Trumblća, Trifkovića, Marinkovića sko narodno vijeće, talijanske dobrovo­ i dra Kramcra. Predstavnici beogradske ljačke Čete k'ao i razna talijanaška dru­ vlade razložili su predsjedniku konfe­ štva. rencije mira teške ekonomsko-financijalUjedno je nar. vijeće odaslalo konfe­ ne probleme, којј se tiču jugoslavenskog ; renciji mira u Parisu memorandum, u kraljevstva. Delegacija je ponijela sa okojem se obraća na ovaj visoki forum, voga sastanka najbolje dojmove. da odlučno poduzme najbrže mjere, da zaštiti život građana. Enver na pomolu? Francuskim služ­ benim krugovima stigla je vijest, da su Turci zgrnuli vojsku od 40.000 momaka. Vojska je snabdjevena teškim topovima i strojnim puškama, pa prodire u Malu Aziju. Izgleda da je vodi Enver paša, (Engleski tekst na američku štampu). O istoj stvari javlja se iz New-Jorka: Iz Parisa javljaju da iz Male Azije dola­ ze vijesti, da dobro naoružana turska vojska u jakosti od 40.000 ljudi, pod za­ povjedništvom Enver paše kreće prema teritoriju, koji su zauzele grčke čete. Njemačka odobrava mir. uvjete. Iz Berlina javljaju, da je njemački odbor mira potvrdio ratifikaciju ugovora o miru. Iz Weimara je stigla vijest, da je na­ rodna skupština uzela na znanje zakonski nacrt, kojim se ratificira mir. Ras­ prava o tome zakonu otpočeće po svoj prilici danas. Novo njemačko — carstvo, javljaju iz Weimara: Narodna skupština odbila jc pređlog, da se Njemačka zove »Re­ publika Njemačka«, a odobrila je naziv »Njemačko carstvo«. Zatim je skupština prešla na raspravu o ustavu. Usvojen je I. članak koji glasi: »Njemačko carstvo jeste republika i vlast pripada narodu«. Članak II. određuje boje njemačke za­ stave: crno, crveno i žuto. Držanje maršala Hindenburga. Stigla je vijest iz Berlina, da je maršal Hindenburg telegrafirao predsjedniku carstva (!), da je on sam odgovoran za sva djela generalnog Štaba od 29. aprila 1916. do konca. Maršal Hindcnburg uputio je nadalje 3. jula iz velikog glavnog stana u Klikbergu ovo otvoreno i ručno pismo mar­ šalu F o c h u; »Gospodine maršale! Rat je svršen! Njemački je narod odlučio da će uzeti na se teške uvjete, koje mu je mir na­ metnuo. I vojska — a na čelu njeni ofi­ ciri — pripravna je da za pošteno is­ punjenje ovoga mira prinese i najtežu ličnu žrtvu, koja sc dade složiti sa nje­ nom čašću. Ali vojnik, koji se ne bi za­ ložio za svoga vrhovnog ratnog gospo­ dara, kojem jc zaprisegnuo vjernost, ta­ kav vojnik ne bi bio dostojan toga po­ štenoga imena. Doklengod vojnička čast ne bude na svijetu pusta fraza, dotle će i neprijatelj poštovati to shvatanje. I u ovome ratu vidjelo se s jedne i s druge strane primjera visokog moralnog voj­ ničkog shvatanja i osjećanja, kraj sve oštrine, kojom je taj rat morao biti vo­ đen. Ti primjeri dokazuju da nije izumro pojam vojničke časti, koji živi kod svih kulturnih naroda, Kao u službi najstariji vojnik, a zasa­ da prvi vojni savjetnik moga cara (!) i kralja(!), ja smatram svojom dužnoš­ ću, da ispred čitave Njemačke vojske uputim ovo pismo Vama, g. generalissimuse, kao vrhovnom zastupniku antantskih i saveznih armija, i da Vas molim, da se založite, da se odustane od zahtje­ va, da njegovo veličanstvo njemački car (!) bude izručen. Kao vrhovni vođa jedne vojske, koja jc za toliko vijekova gajila tradicije vojničke časti i viteštva i smatrala ih najdragocjenijim draguljem, ' Vi ćete znati procijeniti naše shvatanje. I Da prištedim to sramotno poniženje na­ šem narodu i našoj vojsci, ja sam go­ tov, da prinesem svaku žrtvu. Prema tome, mjesto moga carskog i kraljev­ skog ratnog gospodara, ja se ovim pis­ mom stavljam svojom ličnosti za i sve i sasvim na raspolaganje antantskim i saveznim silama. Uvjeren sam, da će I i svaki drugi oficir ove stare armije pri­ pravan biti da to isto uradi«. (Iz ovog anakronističnog apela mi razabiremo samo to, da pruski militarizam Još i sad živi u usijanim oficirskim glavama. Oni bulazne, ba pi im trebao samo Je­ dan hladan tuš, da ih otrijezni i privede zbilji života. Za poraženog maršala još i sad postoji Nj. V. njemački car, prem­ da telegrafira — predsjedniku car­ stva. Prava tragikomedija! Op. ur.). Bijeg Erzbergera? »Daily Telcgraph« prima iz Kopenhagena: Listovi javljaju da jc Erzberger pobjegao iz Njemačke i stigao u Kopenhagen. Revolucionarno gibanje u Italiji širi se iz Forlia u susjedna područja. Narod svuda zahtijeva da se roba prodaje uz polovinu cijene. Političke stranke na­ stoje da se okoriste narodnim nezado­ voljstvom. Iz Rima se javlja da se voj­ nici druže sa stanovništvom. Mjestimi­ ce se vojništvo ustručavalo da istupi protiv mnoštva. U Gonovi došlo je do sukoba između mnoštva i francuskih vojnika, koji su vikali: dolje s Italijom! U subotu poslije podne bila je Fiorenca pozorište kvavih sukoba. Mnoštvo na­ palo je čete te su teško ranjena dva čas­ nika. U pokrajinama srednje Italije došlo je do žestokih sukoba. Nemiri radi sku­ poće uzimaju sve veći mah, pa se Iz­ gredi sve više šire. Talijan! proti Francuskoj. Sva talijan­ ska štampa na uvodnom mjestu žestoko napada Francusku radi događaja na Ri­ jeci. Priznaje da je došlo do krvi. Cen­ zura propušta ogorčene izljeve protiv Francuza. Mirovni ugovor I Amerika. »Matin« prima iz New-Jorka da će Wilson u čet­ vrtak predložiti senatu ugovor o miru na ratifikaciju. On će o tom poduljim govorom otvoriti debatu. Istodobno predložiće se na ratifikaciju i obranbeni ugovor sa Francuskom. Proti Madžarskoj. Konferencija mira obraća sve veću pažnju boljševičkoj opasnosti, koja prijeti iz Madžarske. Po pouzdanim informacijama zaključile su Francuska. Engleska i Amerika, da naj­ odlučnije istupe protiv boljševika. Naj­ prije će pozvati vladu Bele Kuhna da odstupi. Ako se ne odazove pozivu, obaviće se vojnička intervencija, koja *e sc sastojati u tome, da će se pozvati Rumunjska, da sa svojim četama krene protiv Budimpešte. Bojkot madžarske vlade. Vrhovno vi­ jeće raspravljalo je o ugarskom proble­ mu I došlo do uvjerenja, da nije mogu­ će sklopiti mir sa vladom Bele Kuhna. Odlučilo je đa će i dalje držati blokadu. Norveška je iznijela zahtjev radi od­ štete zbog izgubljenih brodova i morna­ ra, koje su podmornice potopile. Taj Je zahtjev predan komisijf za odštetu. Držanje Holandije. Holandijske novine šute i nikako ne raspravljaju pitanje: I »Pa ja ti nijesam ni govorio da ne I ćiš biti vezir, nego sam govorio* da ne । ćeš biti čovjek! A to nijesi. Jer đa si čovjek, ne bi kroz toliko godina zabo­ ' ravio svog oca, niti bi ga sada držao | na nogama pred sobom!« I starac ostavi vezirski čador.... O. S. uzeli, komad ne bi bio ništa. Oduzeli bi mu sav čar i ljepotu. U Srbiji, negdje na granici, gdje su još samo »Cigani« vezali Istok i Zapad svo­ jom pjesmom i sevdalinkom raspaljuje Koštana i staro i mlado, sve luduje za njom — za njezinom'pjesmom, za njezi­ nim grlom. ... A kad nestaje mladosti, kad se mora svega proći — i pjesme i milovanja; kad mladost vene i nestaje je, veli Mita Koštani na rastanku: »Ti ćeš poći u selo za Ciganina, pod čergu... Uvenuti ćeš, prosićeš da se hraniš. — Lice će ti se skupiti, ruke ispucati, a obrvc, izboriti puhajući vatru...«. A on će poći u kuću: proći se svega, jer je mladost prošla. Sjediće kraj ognjišta i gledati uvijek zaplakano lice žene — koja stari... Tako svršava mladost, jer Čovjek prima brige — čovjek umire za pjesmu i radost. „Jugoslavenski Ekonomista4*. u Zagrebu. Taj narodno-gospodarski list, koji već treću godinu izlazi u Za­ grebu svake srijeda i subote donaša redovito političko-gospodarske članke i vijesti od aktuelne zanimivosti iz svih krajeva naše mlade države. Usled toga počeo se »Jugoslavenski Ekono­ mista« sve to više širiti n sve sloje­ ve našega troimenoga naroda tim vi­ še, što list stoji i u svezi sa industrij­ skim i trgovinskim krugovima u Fran­ cusko, Engleskoj i Sjedirjenim država­ ma američkim, kao i sa južnim ame­ ričkim republikama. „Jugoslavenski Ekonomista'4 okru­ žio se je već dosada sa izabranim su­ radničkim stručnjacima narodnog go­ spodarstva, pa će važnost njegova u blizoj budućnosti po naše političkogospodarske prilike još više posko­ čiti. Godišnja pretplata na list Iznosi K 60 , za po godine K 30' , za četvrt godine K 15’— List je zbog ra­ širenosti vrlo podesan za oglašivanje. Uredaistvo i uprava „Jugoslavenskog Ekonomiste4' nalazi se u Zagrebu. Zrinjski trg br. 1. .. kat. Demobilizacija. Pregled. Dijete učilo i napredovalo, a nikad ga da se uvrati kući. Svršivši nauke stupi u službu i napredovaše brzo, da sc u četrdesetoj godini dograbi i vezirske časti. Za vrijeme nauke i službovanja vezir je posve zaboravio oca, te niu sc nije nikad ni javljao. Nekim poslom pošalje sultan vezira na čelu vojske u Anadol. Idući s voj­ skom nanese ga put pokraj svog rođe­ nog sela. Vezir se sjeti svog oca, za­ ustavi vojsku nedaleko od sela, kuriše svoj vezirski čador na jednom brežulj­ ku i odsjedne s vojskom. Pošalje svoje sluge u selo da potraže starca, njegova oca. Starac nešto u strahu, što li ga to vezir zove, a nešto od starosti jedva se uspne uz brežuljak i dođe pred pom­ pozni vezirski čador od svile, urešen zlatnim kitama. Vezir sjedi u čadoru na debelom i mehkom šiltetu. Stari seljak stoji na nogama, a vezir ga sjedeći oholo pita: »E starče, poznaješ li ti me­ ne?« Starac se zagleda i prcpoznavšl sina, poge glavu, prihvati se za. bradu i reče: »Poznajem, sinko. poznajem!« »A sjećaš li se ti, babo, kako si mi govorio da ne ću nikad biti Čovjek? Pa vidiš li danas?« pitaše sin oholo. »Jest sinko, sjećam se, ali ti to po­ navljam i danas!« »Kako to?, ljutilo će sin, »zar ne vi­ diš da sam ja danas vezir?!« Suzbijanje nepismenosti. Umoljavaju I se autori i nakladnici svih knjiga (poi čctnica, bukvara) za poučavanje odraj slih analfabeta, da pošalju potpisanom odboru po koji primjerak svoje knjige i na ogled s oznakom, koliko tih. knjiga | mogu staviti na raspolaganje i uz koje I uvjete. — Već za koji mjesec biće na, ime tolika potražba takovih knjiga (la­ tinicom i ćirilicom) da će se morati upoI trijebiti sve, što sc je dosad u tom pravi cu izdalo. — Oblasni odbor za zaštitu djece u Zagrebu. Kipni trg br. 9. »Koštana« od Bore Stankovića u na­ rodnom pozorištu. Nešto toplo i čuvst­ veno ima u Koštani, pa publiku privlači već samim plakatima. Lanjske godine davat je ovaj komad dvaput; a pozori­ šte je bilo -posjećeno vrlo dobro. Ove godine također. A šta je zapravo u tom komadu što svijet voli? Narodna pje­ sma, sevdah i mladost. I kad bi to od­ Gđa Vučićevićka odigrala je svoju ulogu dobro. Manjkalo joj je nešto okret­ nosti. G. Vučićević igrao Je najbolje, a uz njega stari Hadži-Toma (g. Radenković) svakako su bili osi, oko kojih s$ je kretao komad. G. Radcnković svaki se čas dotjeruje i sigurno će skoro biti najbolja sila našeg pozorišta. Ostalo — slabo. Čudimo se da se Ervinova ne može popraviti. Još je uvijek nenarav­ na i previše »plačljiva« u svojim uloga­ ma. Orkestar slab. ht Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravđu“. �fi 54 .PRAVDA" — „ИРА1ДА" i ta će Holandlja odgovoriti, kad se od ■je bude tražilo da preda cara Viiima. U noti od 25. juna Pichon je pozvao holandijsku vladu, da odmah pošalje de­ legate na konferenciju mira radi revizije ugovora medu Holandijoni i Belgijom. Odgovor još nije stigao. Ili Holandija svjesno ne će da prizna konferenciju ili neće da pošalje delegate. Dok ne stigne odgovor, ne može se reći, koje je od to dvoje istina. Konferencija će po svoj prilici ove hefte upitati Holandiju, da odgovori šta je na stvari. U istočnoj Galiciji biju se već četiri dana žestoki bojevi. Ukrajinska vojska aaustavila je ofenzivu poljskih četa i prisilila Poljake da isprazne Brodi, Тагnopol, Brzezani i Stan.siav. Bugarske bande uznemiruju rumunj­ ska sela u Dobrudži. U selu Senovi za­ posjele su bande pomoću ručnih grana­ ta općinsku zgradu, koju su kasnije de­ molirali. I uzrujao, da bi došlo do proljevanja krvi I da se nije našlo nekoliko trezvenih Iju; di. koji su masu stišali i nagovorili ju da legalnim putem traži zadovoljštinu. Karakteristično je u tome, da ona baI lavčad priznaju, da nijesu bili pijani. Mi smo za ovu stvar preko kot. od­ bora naše organizacije podnijeli tužbu kot. predstojniku i zatražili za to zado­ voljštinu. a to je isto učinilo i zapovjed­ ništvo ovdašnje žandarske postaje, ali , ne znamo koliko će nam to koristiti. I Zato ovim putem podnosimo tužbu za taj nemili događaj zem. vladi sa zahtjei vom, da se krivci i m o r a 1 n i i faktični strogo kazne i da se poduzmu energične mjere, da se ovako nešto više u buduće ne hi dogodilo, jer i našem strpljenju ima kraj, a onda otklanjamo od sebe svaku odgovornost. Građani. Domaće vijesti. Naši dopisi. Janja, 30. juna 1919. Otkako je došlo narodno oslobođenje, ■aša su jednokrvna braća i sugrađani pravoslavni Srbi zauzeli prema nama muslimnima gotovo neprijateljsko drža­ nje. To se je osobito pokazalo za vri­ jeme vlade mjesnog odbora narodnoga vijeća, koje nas je na sve moguće nači­ ne šikaniralo. Ovaki svoj postupak op­ ravdavaju svi napominjući nam uvijek 1914. godinu, a kad im mi reknemo, da nam iznesu neku nepravdu ili nasilje, koje smo im mi počinili rečene godine, onda se pozivaju na — tursko vrijeme, jer 1914. god. mi im nijesmo nanijeli niti nepravde, niti štete, ni koliko za jednu dlaku. Mi smo se kao graničari, na glas o atentatu na Ferdinanda i Sofi­ ju. strašno uplašili, jer smo se bojali da ne dođe do rata između Austrije i Srbije, pa hi u tome slučaju i naši ži­ voti i imetci bili izvrgnuti pogibli. Sva­ ko se je za se uplašo i nikome od nas nije padalo na um. da se kome sveti. Ako im je koji Šuckor učinio kakovu nepravdu, to je samo njegovo djelo i mi zato ne nosimo sukrivnje niti odgovor­ nosti, a osim ‘toga oni znaju, d a sm o mi bili gore izloženi najezdi šuckora nego oni, jer su ti šuckori bili pod zapovjedništvom zloglas­ nog žandarskog stražmeštra Džialovskoga, krvnog dušmanina muslimana, koji nas je htio odavle raseliti i rastjerati, a pravoslavne je Srbe svakom zgodom protežirao. Ovo su sve gole činjenice pa ipak se nama predbacuje 1914. godi­ na. To je valjda po onoj: »Vidjela žaba... Mi smo ipak pored svih napadaja na иаз bili pripravni pružiti' ruku pomirnicu za sve oprostiti, jer smo mislili, da je.tome uzrok zanos narodnog oslobođe­ nja, koji je bio sličan ludilu. Ali sada, kada vidimo, da se odnošaji svakim da­ nom zaoštravaju ipoprimajuznak vjerske mržnje, što bi nam i jed­ nima i drugima silno škodilo, ne može­ mo a da u interesu države i narodnog jedinstva ne dignemo svoj glas protiv ovakovog" postupka i da ne upozorimo braću pravoslavne Srbe, da ovo ne vodi ■ikakovu dobru. Ovom bi zgodom htjeli naročito upo­ zoriti prav. Srbe, da ne shvaćaju krivo slobodu i ne misle, da se ova sloboda proteže samo na pravoslavni elemenat, pa da nas ne smatraju građanima dru­ goga reda ili čak »bespravnom rajom«, jer se ova sloboda odnosi na čitavo naše troimeno i trovjerno pleme. Zato mi svi moramo biti u našoj SHS državi, za koju prav. Srbi neće ni da čuju, pot­ puno ravnopravni i pred zakonom jed­ naki. Doklegod ne bude ovakovog shva­ ćanja, dotle nema ni govora o kakovom dobru. Upalo nam je u oči, da ovaj razdor i mržnju između nas i pravoslavnih su­ građana šire njihovi stariji lju­ di, koji bi to trebali stišavati. Našli su zgodno sredstvo za to, da nagovaraju svoju omladinu na vrijeđanje i izaziva­ nje muslimana, pa da im se pruži tako prilika da se i oni u stvar umiješaju. Ovih je izaziva bilo često, ali ono, što •e je dogodilo sinoć (u oči Bajrama) prelazi sve granice bezobrazluka. Sinoć je naime pred jaciju, kada je bilo mnogo našeg svijeta u Čaršiji pred džamijom, aaišla jedna grupa od kojih dvadesetak pravoslavnih mladića 1 kada su bili ■ •red svijeta pred samom džamijom, onda je jedan između njih dknuo I —opsovao »turski« Bajram. Narod se je bio toliko 1 ■ ; : i i । ; I j j i ■ I ! ! ZaproilaTM kraljeva rođendana u Sarajevu. Pripreme ia proslavu kraljevog 75-godišnjeg rođendana u punom bu jeku. Odbor je održao ju­ čer i danas sjednice, pa je izridio detaljan program ха sva tri dana pro­ slave: za petak, subotu i nedjelju. Naročito ističemo, da je određen pe­ tak za trgovce i obrtnike, a subota za kavanare i gostioničare, da barem 20% od dobitka toga 0ana daruju 'u korist invalida. To je patriotska du­ žnost, pa se nadam©, da će s© naši ljudi u teme natjecati. Bogati trgovci, koji su zaslužili hiljade i milijune mo­ gli bi pokloniti i čitavu čistu do­ bit toga dana, jer daju onim«, koji • u ih štitili i za debro čitavog nareda dali najveće svoja blage — zdravlje. Neka bar ovdje pokažu svoje veledušje, ako n© če da ве — osramote. Program svečanosti donosimo na drugom mjestu. Opet napadaji u sarajevskoj okolici. U nedjelju po podne pežao je r©lak Halim Olovčić iz Faletića k©d Sarajeva na Hreiu da dotjera sijena. Kad je išao preko Duljevca, susrela su ga dvojica pravoslavnih seljaka i prisilila, da sjaše e konja. Kad je sjaha©, počeli ви ga tući kamenjem i jedan ga je kamen udari© u glavu tak©, da je odmah pa© onesviješćen na zemlju i ostae u nesvijesti, dek ga nije jedna žeaa iz jedne ©bližnje kuće počela poljevsti vodom, ©d čega ве ©trijezni© i ©tišao u b©lnicu. Ožljeda mu je na glavi tetka Kako se vidi još ne prestaju poiljedice mlitavog drža­ nja vlasti, kaje su pozvane, da čuvaju javnu sigurnost Dozvole ха trafike. Prema jednoj naredbi zemaljske vlade imaju pred­ nost kod podjeljivanja dozvola za trafike isključivo invalidi. Osim toga rnnoge će se trafike oduzeti od do­ sadašnjih vlasnika i dati novim moliteljima invalidima. Svraćam© po­ zornost naših invalida ne ovu naredbu i ujedno molimo naše prijatelje, da nam jave za sve slučajeve, kome se oduzme dozvola u kakvim je materi­ jalnim prilikama dotični bi®. Ujedno neka nam se jave imena svih muslimana invalida, koji su zamolili đszvolu, a bili odbijeni, јог čujemo е su već mnogi odbijeni bez pravog razloga. Ovo se ne smije mirno gledati, pa ćemo sve slučajeve nepravde pobilježiti i predati našim poslanicima radi daljnje upotrebe Izdavanje putnica za DalmacIjn. U pošljednje se vrijeme i bez opravdane potrebe Čine suvišne pote­ škoće kod izdavanja putnica, od Čega najviše muslimani trpe, osobito ako traže putnice za Dalmaciju. Sada je uvedeao, da ovdašnja policijska direkčija ne može izdati putnico za Spljet, dok ne debije odobrenje od spljetske peticije. Naši trgovci od toga mnogo trpe. Ove ©as odredbe podsjećaju na star© policijske mjere. Govori se čak, da se neki trgovci u Spljetu ne zado­ voljavaju a malim ćarom i da hoće da naše trgovce potpun© isključe od kon­ kurencije. Kako deznajem© zatražio je član Nar©dn©g Predstavništva dr Spahe od Ministra unutrašnjih djela, da se bv© smetnje u putovanju u Dal­ maciju ©klone. ; ! , , I | podne u gradskom fizikatu, šahinagića Avdage ulica br. 2. Pozivaju se svi roditelji, odnosno staratelji takov© dje­ ce, da ih na’svaki način donesu na urezivanje, jer će se inače morati pojedince pozivnicom pozvati. Gradsko poglavarstvo. Program za proslavu kraljevog ro­ đendana. U petak u 20 sati (8 sati večer) počinje proslava rođendana našega kra­ lja Petra I, Karađorđevića, koji ovim navršuje 75. godina svoga života, koji je posvećen samo dobru naroda i otadž­ bine. Svečana povorka kreće od beledije Kočića i Aleksandrovom ulicom i kod parka skreće ulicom kralja Petra na obalu Vojvode Stćpe, prelazi preko 2erajića ćuprije i ide Pašića ulicom pred konak. Pred konakoin drži pozdravni govor predsjednik opštine. Onda povor­ ka kreće na Rankovića trg gdje se povorka zaustavlja i razlazi. U subotu u 5 sati budilica s vojnom glazbom ide obalom Vojvode Stepe t vraća se ulicom Kralja Petra. U osam sati nastaje cvjetni dan u korist invalida gdje će se cvijeće prodavati uz sudje­ lovanje gospođa i gospođica. Stolovi za prodaju cvijeća biće pos­ tavljeni na željezničkoj stanici, Marijin Dvor, kod Parka, Zemaljske banke, Ka­ tedrale, »Centrala« i »Evrope«, te na svim mostima preko Miljacke. U 15 sati veliko narodno veselje u parku Cara Dušana koje svršava u 20 sati. Iza ovoga igranka u Oficirskom Domu. U nedjelju velika svečana zabava п parku cara Dušana uz sudjelovanje voj­ ne muzike i pjevačkih društava. Na toj zabavi biće postavljeno oko deset šatora, koje će dekorirati druš­ tvo umjetnika. U nedjelju će biti otkazane sve žabave i svi lokali na večer zatvoreni tako da će se cijelo Sarajevo viditi na sve­ čanosti. Роривјеи željezničarski kora. Mi­ nistarstvo saobraćaja riješilo je da obuitavi primanje pripravnik* za ž©Ijezničarski kurs, pošte je broj popunjen. U kancelariji odbora za proslavu kraljevog rođenda»a ureduje se svaki dan redovito od 9—12 i od 3—i sati u ©ficirskom damu, prizemlje, deвп©, gdje se daju sve p©trebne oba vijesti. Ulema-medllis za В©вли i Hercegevln© u Sarajevu. Broj 785'19. | ■otiotoi. Na temelju zaključka ulema medtlisa i vakofsko- mearif«k»g sjborakeg, odbora raspisuje se natječaj za uprainjeno mjeetn nisdir© te muderrisa ©a turski jezik ©križne medrese u Sara­ jevu. Plaća mudiru g©dišnje 4000 kruna, mudeiieu 2400 kruna. Moliti mogu svršeniei Darul-funuia, carigradskog Daral-mualllmina (aliiI šube), carigrabekog ©©vaba, šeriatek© ' sudtćk© škole ■ Sarajevu, te koji sb uz«li idž*z«t ili su dagogodišojim službovaajtm kao naatavniei »tekli glu i priznanje dobra nastavnika. 1 Za zvanje upravitelja neophodno je potrebno, da j© molitelj v«dio ©pravu k©j©gMv©da ili internata ili da |e bar kao nastavnik u srednjom zavod© ©dnosn© medresi sluti©, a za nastavnika turek©g jeeika p©trobn© je također p©snavanj© erp©k©-hrvatokoga jezika i njegove gramatike. Se melbu treba priložiti svjedod*e o svršenim naukema zatim ako je u kojom nastavnom Mv©dn u službi Ukeđer potvrdu ©prave zavoda u kojom služi, kako dogo aluži ka© nastavnik. M©lbc s« ima upotiti putem vakvfsko-N©ariMk©g Mtb©rak»g ©dbora ■lema-medžlisu i t© ©ajkašnje do 1. auguata 1919. Sarajev©, 2. jela 1919. R©i©-ul-ulema: BŽEMALUDDIN 110 3-3 i Tražim kćer 3edik« Pašić 25 g©d. stara, koja je prije mjesec dana ©tišla od kuće iz в©1а Crn©tine u Sarajevo sa poslom, te se do danas nije kući povratila niti s© odakle javila. Ko zna što za nju umo­ ljava se da javi NEZIRAGI BERBEROV1ĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžani ulica broj 26. 1—3 . Pridip MEHAGA PAŠIĆ si dobra iduća Izdavanje petroleja. Naša gradska aprovizacija izdavače počam od danas petrolej, koji je ovih dana prispio iz Ame­ rike. Porodice, koje nemaju električne rasvjete u kući dohlće po dva litra > u Brankovaj ulici radi odlaska iz petroleja na svaku osobu ©z po­ Sarajevasebne doznake dobivene uz predočbu Pobliže upitati kod SULEJMANA HAbloka u auli gr. vijećnice. Cijena je реDŽIĆA, bakala u istoj ©lici broj 11. troleju 7 K 30 h po litru, a rasprodavaće 111 * 3—1 ga, ne samo prije označeni, nego po mo­ gućnosti i svi rajonski trgovci. Upozorava se građanstvo, naročito si­ romašnije, da kupljeni petrolej sačuva za crne dane, da možda u zimu ne moradne isti kupovati od švercera pod čet­ verostruke pare, jer se ni iz bliza ne stojeće i amerikanke od dobrog i su­ zna, kad ćemo opet petrolej dobiti. hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko Željeznička sta­ Gr©zan zločin u Foči. Putnici kej i nica Visok©. d©!axe iz Foče pričaju nam o grozNarudžbe izvržujem brzo i uredno nem zločinu koji je počinjen na jednoj djevojci ođ 17 godina rimokatolička Rezaković Ahmad, vjere, kćeri jedne kavanarke. Djevojke 112 1 — 5 Fojnica k/K. je na neebjašnjen način nestat« i кав- i nije 15 dana nađena je u Drini za- ј vezana žicoM u žaki. Odsječene su ; j«j obje noge i jedna ruka, a glava razmrskana. Liječnički je ustanovljeno, i da je smrt nastupila usljed udarca u | glavu. Za groznim, poživinčenim zlo- I čincem istraga je u teku. brijačha radnja Oglas. phliFihhžiicB i I i , j I I i ' ; ■ Otvorenje pomodne cipoHe radnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam pon©vno otvorio moju radnju, te ве preporučujem svima za solidnu izradu svijiT vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene. ----------------- Ševkić Salih, Sarajevo Milutinovića (Koturova) ulica broj S, preko puta »Mualimasskog Klnba«. CijepljcHj© ospica. Od 15. de 31. jula urezivaće ©e svoj djeci, koja nisu nikako ili koja su prije više od 5 go­ dina urezana, svaki dan, osim nedje­ ljo i praznika od 10—11 sati prijo И9 QAo* 4 М. O..' i-s D. & A. Ка^м. 1 I ћШ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1fde3b9780894caa8be1f44310709f8c.pdf 8a1568d222b18c2651ffae9da9d3abe2 PDF Text Text Hi W Ж Ш Ж кЖ Вв Ж A ■ ■b li« Kl £ KS ■ м Ш ЖЖ ШД mit vH SI SBS зИИ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 55. POJEDINI SROJ 40 HSL52A- Izlazi subotom, utorkom Pretplata gornje 40 kru~ na, na pola godine 20 kraUredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun pošt Štedionice 1119 Sarajevo, subota 12. jula 1919. (14. ševvala 1337.) Godina I. * Живио Краљ Срба, Хрвата и Словенаца! : >$ I 2» & $ gl - / ■' • У часу, кад ce цијела Југославија одијева у свечано рухо и кад милијони раздраганих срдаца поздрављају инкарнацију свог Јединства и своје-Слободе, муслимани Босне и Херцеговине такођер упиру у Te, краљу наш, своје погледе и уз тиху молитву за твој драгоцјени живот подносе Ти искрену честитку, пуну захвалности и удивљења. Кличући „Живио краљ Петар“ не вршимо само обичну формалност, која je уобичајена у оваким пригодама. Не. Хвала Богу, ми смо сад лишени дужности, да затомљујемо своје праве ocjehaje, јер пред нама није више оно охоло „Апоштолско Величанство“ шуђиначке силе и тираније, већ крв наше крви и племенити демокрашскн представник наше pače и нашег племена: Први Слуга свог Народа. Поздрављајући уставног краља из народне династије, свјесни смо да поздрављамо заточника своје Слободе и свог Сувсренигета, a поздрављајући Петра I. поздрављамо одличног н јуначног представника народне Снаге-и његове челичне Издржљивости и Јунаштва. Поздрављамо Te, краљу наш, јер те поштујемо, јер те волимо и јер ти ce дивимо. Да, поштујемо Te, јер си високо дигнуо стијег Народне Слободе и јер, носећи га, нијеси никад изгубио наду и вјеру у побједу те Слободе. Волимо Te, јер штујеш народну слободу и јер ce дичиш што си краљ „no Вољи Народа Срба, Хрваша и Словенаца“, na Te ни у најтежим часовима не заведоше туђинске понуде, да краљујеш само једном племену нашег јединственог народа трију имена. Дивимо Ти ce, јср си јунак и херојски примјер жилавости наше pače и њена витештва. Дивимо Ти ce, волимо те и поштујемо Te нарочито и стога, што попут својих сусједа нијеси никад повео крижарског рата, и што су Ти толерантне све прокламације, na си нам дјелом показав, да ти je на срцу искрена заштита равноправности свих позитивних религија нашег јединственог народа. Стога вјеруј, да искрено кличемо: „Живио Петар 1., краљ Срба, Хрвата и Словснаца!44 * * Predstavnici izvjesnih struja u mlađoin životu našeg ujedinjenog naroda ne po­ vode se za svijetlim primjerom svog Kralja — mučenika i još nikako ne mo­ gu da sađu sa. stare kolotečine cjepka­ nja i plemenske zagrižljivosti, koju im je nakalemio tuđin, vještak u zavađanju i razbijanju narodnih redova. Još i sad izvjesni listovi pune svoje stupce žučljivim navalama na svoju istokrvnu braću drugog plemenskog imena i jadikuju ra­ di toga, što se je rasplinuo njihov m egalomanski i nezdravi san b Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. Još i sad se ti opskurni duhovi još opskur­ nijeg shvatanja o ujedinjenju našeg na­ roda zanose gnjilom idejom plemenskog separisanja i nariču nad grobom svoч jih nezdravih teorija i bolesnih utopija. Žalimo ih i želimo, da se što prije po­ vedu za svijetlim primjerom svog na­ rodnog vladara i odbace tričavosti, koje mnogo škode normalnom razvitku na­ šeg jedinstvenog naroda i njegove mla­ de države. Odbacujmo megalomanske ideje, naturene od neprijatelja našeg na­ roda i čupajmo nezdrave klice razdora, koji će koristiti samo našim dušmanima. Povedimo se za svijetlim primje­ rom naših odabranih i najprosvjetljenijih umova i državnika i vrstajmo se u fa­ langu koja ne pita za razliku plemenskog imena, već teži za ostvarenjem potpunog narodnog jedinstva i solidnom izgrad­ njom našeg demokratskog kraljevstva. Samo je u jedinstvu naš spas. To bi morali da imaju na umu naročito om, što malo doprinesoše za to jedinstvo, a danas se šepire i razbacuju svojim radikalizmom. Kad su mogli, šutjeti pod švabinim režimom, a mnogi od njih i služiti tom režimu, mogli bi i sad malo uvući jezik i mjesto da truju narodne redove, trebalo bi da se bar sad posvete izgrađivanju zdravih te­ melja naše jedinstvene države. Vrijeme je, da ovi isprazni bukači uvide svoj zločin i da makar u zadnji čas b Г I R ■ ■ g £ krenu putem zbliženja i izglađivanja op­ reka. Sličnog su mentaliteta 1 neki ljudi, koji izrabiše prve dane narodnog ujedinjenja i zasjedoše u fotelje centralne vlade i pokrajinskih »narodnih« vlada. Odgoje। ni u njemačko-madžarskom duhu 11 a' čitelja Slobode i prava našeg na, roda, vični sitnim smicalicama stran­ čarskog izigravanja i samo ličnih »us: pjeha«. oni se ne mogu da prilagode duhu slobodnih i demokratskih principa I narodne vlade i uprave, pa svojim ap, solutističkim mjerama i diletantskim od­ redbama učiniše veće štete, nego li i besavjesni zastupnici »narodne« štampe. Slobodu identifikuju sa svojim ličnim shvatanjima. a katkad i svojim ćejfovima i i n t e r e s i m a. U jednoj im je ruci cenzorova olovka, kojom guše i najobjektivniju kritiku, a drugom dijele na­ rodno dobro i rasipaju ga na sve mogu­ će i nemoguće načine. Tiranija i ko­ rupcija oznaka su njihove uprave i uza ■1 I с чЕ �Strana 2 Счрака Broj 55 Број „PRAVDA*4 — „ПРАВДЛ- Jedna od naj zamašnijih zlih posljedi­ I ne bezbjednosti. Potiskujemo se u svim sve to se ne stide kititi imenom »depravcima i na svima linijama. Od vlade mokrata« i Čuvara narodne — slobode. ca ovog sistema leži u tom, da je u do zadnjeg pisarničkog biroa j bakalČudno je, da ne vade svoje nespo- , islamskom dijelu našeg naroda ubio sva­ skog ćefenčića. sobnosti i diletantizma, a upravo je stra­ ko pouzdanje u pravdu i — jedna­ Samozvani predstavnici vlasti ne vo­ šno što šute na općenito nepovoljan sud kost. Huškanju nesavjesnih elemenata de njkakva računa o tom, da ovo sta­ pridružila se je pristranost izvjesnog di­ naše javnosti i usprkos toga se lijepe nje može uroditi vrlo zlim posljedicama za svoje stolice. Vrijeme je, da dođu ' jela našeg činovništva i mi muslimani k sebi i uvide neodrživost svojih pozi­ nesamo da nijesmo jednakopravni u oi sve im se čini, da su oni preči od dr­ cija. Vlasi pripada narodu. I kad kralj voj našoj užoj domovini, nego se često žave. Vrijeme jc, da se centralna vlada respektuje narodni suverenitet, onda bi puta stavljamo i izvan zakona. Vlasti lati ozbiljnog vjetrenja ove zagušljive ga morali poštivati i predstavnici vlade. su nesamo mlitave, nego često puta i atmosfere i da pravednim postupkom To tim prije. Što vlasti nijesu primili neprijateljski raspoložene prema nama, uvjeri i nas muslimane, da živimo u iz narodnih ruku, nego se sami iz­ jednoj zaista narodnoj i naprednoj dr­ pa sasvim mirno gledaju gaženje naših među se postavili. građanskih prava, te naše lične i imovžavi. Vrijeme je. Iz naše organizacije. SVE MJESNE ODBORE molimo da nas izvijeste o stanju potpora, koje su sabrane i Izdane muallimima naših mektebi-ibtlda'jja. L' dopisu valja istaknuti koliki je cjelokupni iznos sakupljenh pri­ loga. koliko jc potpore dato pojedinim muallimima i na koje vrijeme, te koliki iznos stoji na raspoloženju. Ovaj izvješ­ taj treba poslati radnom odboru u roku od osam dana, jer zastupstvo muallima požuruje obavještenje. Ako. koji odbor nije ukuplo priloga za ovu svrhu, treba da to javi. Kako je kod nas vršena cenzura? II. U prošlom broju iznesosmo uppređenje o cenzurisanju našeg lista i drugih dva­ ju ovdašnjih listova, a danas ćemo da iznesemo drugi dokumenat o pristranom i strančarskom cenzurisanju »Pravde«. U 45. broju od 17. juna u ci­ jelosti je zaplijenjen ovaj uvodni čla­ nak. pod naslovom: Događaji u Rogatici Dok nas mjerodavni faktori uvjera­ vaju o iskrenoj nakani, da uspostave mir i red u našoj užoj domovini, dotle se u Rogatici zbijaju stvari, koje nam lede krv i ubijaju svaku nadu u bolju budućnost. Mi smo u više navrata na­ glašavali, da sadanja bosanska vlada nema sposobnosti ni uvjeta za ostanak na svom položaju, pa kao vidan znak, da se želi obezbijediti naš opstanak, od­ lučno tražimo, da se provede njena iz­ mjena i odstupom g. бо1е omogući sa­ niranje tužnih prilika, koje vladaju u našoj zemlji. To tražimo najodlučnije, jer ne mo­ žemo dalje podnositi njegove tiranije i njegova nehaja za teški položaj nas mu­ slimana. Da je ovaj zahtjev potpuno opravdan, vidi se iz ove pritužbe na­ šeg mjesnog odbora koju donosimo u cijelosti. Odbor nam piše: •'Prisiljen sve većim nepravdama, otimačinama i ubojstvima od strane Sr­ ba — pravoslavnih na mirnim muslima­ nima, jučer t. j. 9. juna 1919. predao je mjesni odbor naše organizacije na ze­ maljsku vladu ovu Predstavku: U rogatičkom kotaru od dana držav­ FELJTON. Za invalidsku djecu. Hovvard L. Thomas. U današnjem vijeku polunaobraženosti, udobnosti i sebičnosti sreća je stvar prosječne vrijednosti. Nikad se ne ću­ timo tako lagodno i ugodno, koliko kad napolju vlada studen, a nama se prili­ ka pružila, da je ne moramo podnositi. Tako je bilo u društvu okupljenom u dvorani oko tople peći, u koje su to ugodno raspoloženje unosile osim prijatne topline još šale i doskočice, što su tekle iz ustiju komičara Ilinka Lconarda, koji je društvo zabavljao pojedinim prizori­ ma iz šaljivih komada. A u Lconarda i bio ie neki magnetični čar, koji daje moć svakom od prirode glumcu, da vla­ da umom i srcem svojih slušalaca. S tim čarom bile su u njega spojene i oprečne vještine. Tragedija i komedija srodne su jedna drugoj po čitavom svijetu, s Leonardom su se baš tako rekavši sprijate­ ljile. Ozbiljan ili šaljiv bio je on kralj među glumcima i u stanju uvijek izma­ miti smijeh ih suze od svojih slušalaca. Usred burnog pljeskanja i vesela odo­ bravanja, kojim su bile primane šale glumčeve otvore se lagano vrata i u nog prevrata napadaju srpsko-pravo| slavni na muslimane, otimaju im njihov pokretni imetak, napadaju na život po­ jedinaca i svetost kućnog praga, a na sve prijave na nadležne vlasti do danas ne osjetismo niti vidjesmo ikakve zašti­ te: niti se istrage kraju p r i v edošc, ni krivci kazniš e. Na početku prevrata umoren je Mehmedbeg Pavica usred Rogatice, sud­ ska istraga jc provedena, svjedoci is­ pitani, krivci ustanovljeni, ali ! se sve do danas — slobodno šeću, mjesto da se odmah po zakonu postupa. Iza rahmetli Pavice ubijena je u kući I žena Hankija Konaković, pa i to pade kod pozvanih faktora u zaborav. Tako isto i ubojstvo Hankije Hodžić u Nepravdićima. U Prači pokušano je umorstvo i bio je ranjen Mehaga GaČanin i Bećir Lu। nja, krivci su se pronašli, pa mjesto da im se po zakonu sudi, oni se j nesmetano kreću, da opet na kome mirI nom muslimanu isto izvrše. Na Omerbegu Brankoviću pokušao je Milisav Lugonja izvršiti grabežno umorstvo i ranio ga. Oružnici su dva puta ubojicu predavali u zatvor, ali on je na neki nama nejasan način svaki put odmah iz zatvora pušten, a da se ništa dalje od strane vlasti ne poduzima. Muslimani građani pred 4 mjeseca sa­ stati su se bili u društvu »Đerzelez« radi dogovora za priredenje sijela za sirotinju u Srbiji i usred vijeća­ nja upadoše dvojica domaćih Srba-prai! voslavnih u srbijanskom vojničkom odi1 jelu i s puškom i bombom; počeše pso| vati, razbijati stolice i izazivati, te je­ dan poteže bombu, da je baci. Musli­ mani su mirno to podnijeli i dozvati pa­ trolu, koja ih je u vojnički zatvor od­ vela, ali su sjutradan pušteni, a da se nije povela nikakva istraga. Nije ništa neobično, da svake ne­ djelje. pazara i praznika na oči oružnlka pojedini Srbi-pravoslavni i napanu na koga muslimana ili musliI manku i i štuku ih. To sc sve mirnim okom gleda od strane onih, koji su po­ zvani, da red drže i da napadnute za­ štićuju. Ako u čemu i najmanja sumnja pane na koga muslimana radi krade, ili u »Srpskoj Zori« izađe poznato »zahtije­ vamo«, dotični se msliman zatvori, pa i po nekoliko mjeseci leži u zatvoru sohu tiho udu baš pred samog glumca dvoje poderane, bose i od zime napola smrznute djece. »Bi li nam tko htio udi­ jeliti koji heler? Nemamo čim kupiti hljeba!« progovori dječarac cvokotajući od zime i držeći čvrsto sestrinu ruku. »Ne trebamo za sebe, mi možemo i gla­ dovati, no majka nam umre prošle sed­ mice, a otac —. On je zapeo i zaplakao; no odvažno suspregnuvši suze, koje su mu kapale niz oči. nastavi promuklim glasom: »I otac će ham skoro umrijeti, ako mu ne donesemo hrane; on umire od gladu . Dršćuć, vrteć kapu među ru­ kama, gledao je dječarac redom u sva­ kog očima punim prošnje i boli. I kada vidje sama hladna lica pred sobom, us­ nice mu stanu podrhtavati, a oči mu zasuze. Okrenuvši se ustrašeno pođe sa malom sestricom prema vratima, tješeći je ljupkim riječima, premda se nje­ govo srce grčevito stezalo pri pomisli na milo lice, koje je navorano od brige i upalo od oskudice, tako strpljivo oče­ kivalo njihov povratak. »Hoćete li nam vi udijeliti štogod, gospodine?« upita dječarac pritajenim glasom pružajući ruku prema Lconardu. »Otac nam umi­ re, gospodine, od gladi. — Ah, udijelite nam štogod?« Dječarac se napola okre­ ne i ‘ tane gorko plakati. Glumac uzme poderana dječarca na svoje ruke i po.sadi za na stolac. Tada se okrene i upre * bez ikakva temeljita razloga, dočim se ' pojedinim Srbima-pravoslavnim često ! dokaže i ustanovi krađa ili otimačina, ali ih vlast zatvori 2—3 dana, presluša I i — pusti iz zatvora. I Svaki pojedini Srbin-pravoslavni ob­ oružan je bajunetom, a većina ih jav­ no nosi revolvere, pa ne vidje­ smo nijednom, da bi koga oružnička patrola zapitala, kojim pravom nosi oružje. Muslimanima se pako redovito kuće rove. da pravoslavni mognii lakše izvršavati napadaje na nas. U ovoj pri: stranosti pojedinih oružnika prednjači svima narednik Kohindžija, kojem su muslimani osobito srcu »prirasli«, pa gdjekom i rukopipateljno pokaže svoju ljubav, a u oduzimanju »poznatih« stva­ ri nema inu premca! Dne 9. juna vraćali su sc sa pazara i Mehmcd Curevac : a bratom i rođakom. U Scljanima (1 sat od Rogatice) na glavnoj cesti napali su ih sedmorica Srba-pravoslavnih oboružanih re­ volverima. među njima Dragomir Linić i dvojica Manjčevića, te revol­ verom prosviraše glavu Mehmedu Ćurevcu, koji na mjestu ostade mrtav, a drugovi mu se razbjegoše. Ovi i još mnogi događaji sile nas — kao predstavnici svih muslimana ovog kotara da se obratimo na zemaljsku vladu sa energičnim zahtjevom, da se poduzmu sva dopustiva zakonska sred­ stva za zaštitu života i imetka nas muј slimana. Muslimani su dosad naistrpljivije pod­ nosili sve ove nepravde, nadajući se. j da će tome već jednom biti kraj i da će i ih vlast uzeti u zaštitu. Ako vlast neće energično stati ovo­ me na put i krivce egzemplarno. 1 kazniti, otklanjamo od sebe svaku odgovornost, ako bi muslimani u. sa­ moobrani bili prisiljeni istim načiipm sami sebi zaštitu tražiti. Tražimo što brži energični postupak i zaštitu, dok ne bude prekasno.« U ovoj stvari otposlan je ovaj brј zojav Nj. Kr. Visočanstvu Regentu Aleksandru: »Od dana državnog prevrata naši su­ građani pravoslavni Srbi napadaju nas muslimane, otimaju nam i kradu po­ kretni imetak, javno na putu napadaju pogrdama i tvorno muške i ženske, a ' dosad su izvršena nekolika umorstva, I odnosno pokušana i ubojstva. Sve je to dosad ostalo nekažnjeno. ; i ; : ' I I i I , 1 i Pozvane vlasti neće da energično ovome stanu na put, te da krivce po za­ sluzi egzemplarno kazne, već mirno propuštaju neka/njeno slučaj po slučaj, pa nam je iz dana u dan sve gore, a ovakovi se događaji sve više množe, pošto izvršitelji vide, da im se neće ni­ šta dogoditi, kakvegod zlo muslimani­ ma nanesu. Ove napadaje i ubojstva najviše izvršuju domaći pravoslavni dobro­ voljci u srpskoj vojsci prilikom otsustva kod kuće, koje mjesne komande — i ako ih civilne vlasti -uhapse — pu­ štaju odmah na slobodu valjda u po­ manjkanju vojničkih sudova. Dosad je izvršeno umorstvo na Mchmedbegu Pavici, Hankiji Konaković i Hankiji Ho­ džić. Pokušano je umorstvo na Mchagi Gačaninu, Bcćiru Lunji, Omerbegu Brankoviću i Muliamedagi Kreštalici. Civilni sudovi ustanovil su krivce, ali iz nama nepoznata uzroka nijednom ubojici do danas nije suđeno, nego se slobodno kreću. Jučer 9. juna pola sata od Rogatice na javnoj cesti napalo jc sedam takvih razbojnika, oboružanih noževima i revolverima — medu njima r e d o v Stevo Radović — na Mchmeda i Rašida Carevića. Mehmeda urno riše puš­ kom, noževima, kamenjem i k o 1 j c m, a Rašida teško ozlijediše, te je slab izgled, da će i on ostati na ži­ votu. Muslimani ovog kotara sve dosad najstrpljivije podnosiše ova nasilja, te i ako smo na svima našim mjerodavnim mjestima tražili zaštitu, ne dobismo je. te se je bojati, da ne prevrši mjera, u kome slučaju otklanjamo svaku odgovornost i dužnost nam nalaže kao predstavnicima muslimana ovog kotara, da sve moguće pokušamo, da se uzdrži harmonija među braćom dviju vjera. Stoga apelujemo na Vaše Visočanstvo, da nas svojom moćnom rukom uz­ mete u zaštitu i da uvjerite i nas mu­ slimane, da smo jednaki pred zakonom sa ostalima. To molimo što prije. Ujedno Vam izrazujemo svoju naj­ odaniju podaničku privrženost. U ime muslimana kotara Rogatice: Hasanbeg Šahinpašić. Osmanaga Akšamija. Ragibaga Čapljić, H. Muhamed ef. Škaljić, H. Ahntedbeg Bukvica, Omcrbeg Sijcrčić, Ibrahimaga Zimić, Muhamed ef. Hadžiahmetović, Salihaga Dedajić.« Ovakav isti brzojav otpremljen je na predsjednika ministarstva gosp. Stojana Protića sa molbom, da naloži potč:njenim vlastima, da se mi muslimani što prije uzmemo u zaštitu, dok ne bude prekasno. • Isti razbojnici, koji izvršiše umorstvo na rahmetli Mehmedu Curevcu i brata mu teško ozlijediše, prije nego što su to izvršili, idući kroz mahalu Gračanicu u Rogatici pravili su izgrede i izazivali muslimane, te se ubojica Stevo Radović-Manjčević, koji je priznao čin, svra­ tio u dućan Nurbega Teskeredžića i tu iŠamarao Muju Hurku iz Mađera i Hamida Džananovića iz Cadovine. Mehmedbeg Teskeredžić na to zaviče: »Zar ste ovdje došli, da ljude bijete?«, na što izda glas i on okrene od zapanjenih slu­ pogled u nijemu svjetinu pred sobom. šalaca svoje lice, koje se trzalo od boli. »Prije trideset ljeta«, (iznenada će glu­ Sad se više nijesu u dvorani vidjela ve­ mac, »izgubi moj otac sav svoj imetak sela lica, već u mnogome oku, što se i mi padosmo u skrajnju nevolju i nu­ zagledalo u priliku pokraj peći, zaigrala ždu. Jedva smo kraj s krajem sastav­ suza milosrđa. »Jednoga dana donesu ljali, a najviše nas bolilo, Što nam je mi kući isprebijana i na po mrtva oca«, bilo gledati, kako naša mati i sestra iza nastavi Leonardo, slabim od boli shr­ tolikog bogatstva moraju kukavno živo­ vanim glasom. »Ja dječarac od petnatariti u neugodnu, nečistu najmijenu sta­ nu.« Tu prestane Leonard: lice njegovo i est godina ostao sam sada jedini, da zabilo je bolno, oči suzama zalivene, a । služujem kruh za troje. Radio sam dan i noć. kao što niko u životu radio nije, glas mu podrhtavao od suspregnuta no što će kukavna moja zarada na to­ čuvstva. »Meni je bilo petnaest godina«, like? Dan na dan gledao sam, kako mi nastavi dalje glumac, »dosta da mogu ocijeniti njihovo stradanje i pojmiti, ne majka propada i slabi. Bože moj! pa oće li bijeda i oskudica barem za moju na mi na očigled skapava od gladi, a ja majku biti povodom prerane njene smr­ m'jesam u stanju da Joj pomognem!« Tu Leonard skoči na noge i stane grozni­ ti. Ali, kako su se baš poput junakinja čavim i nestalnim koracima hodati po držale! Da uvjere tobož oca moga i dvorani. »Pakao nije jak snositi muka, mene, da im Život nije patnja, one su se što sam ih podnio tada, nebo nema ra­ podavale varkama, koje bi bile kukav­ dosti da ih nadoknadi. Otac mi i majka ne, da nijesu bile uzvišene, budući pro­ žete nesebičnom ljubavi. Cestoput nas umriješe, gdje bi ih jedna mrvica sa sto­ je majka dočekala na kućnim vratima, la bogataškog koje ovaj ne bi ni opazio, kad smo se vraćali s posla i riječima sigurno od smrti spasila. On sakrije lice punim ljubavi kazivala nam. kako sc je svoje u dlanove i od teška prigušena sastala s nekadašnjim svojim prijatelji­ jecaja drhtalo mu cijelo tijelo. Kad se je cama i kako je kod njih bilo ručala bilo ,po tom opet obratio slušaocima, cijelo večerala. Pripovijedajući nam tu milu njegovo biće bilo je sasvim promijenje­ varku, ona bi se smiješila i ma da Bog no. Stas njegov, kako sc je zgurio uz zna kako dugo nije okusila zalogaja, opeć. prič njao se sićušnim i zgrbljcnim. na bi svoj dio kukavna ručka ili večere odijelo na njemu objesilo se u vilikim silom narivavala nama.« Tu Lconarda naborima, obrazi mu upali i on se le ci- �Број 55 — Broj Ј1РАВДА“ — *u ga njegovi drugovi uzeli među se i izveli iz dućana. Kad izađe iz dućana i pođe desetak koraka zaviće: »Zašto ne bacih bombu među njih, da me znaju ko sam?« Ovo je čuo Lutfibeg Teskeredžić. Zatirn je ubojica Stevo Radović napunio revolver i reče svojoj družini: »Neću ga isprazniti, dok iz njega ne ubijem makar Četvericu Turaka.« Zatim je ispalio jedan hitac u klanicu Ibrahimbega Teskercdžića. Otalcn su svi zajed­ no otišli, te su u Seljanima na glavnoj cesti izvršili umorstvo na Curevcu. Ovo je prevršilo svaku mjeru, te se više neće moći mirno podnositi ova na­ silja. Ako vlasti neće energično stati ovome na kraj, muslimani će biti prisi­ ljeni sami sebe zaštićivati i braniti se. Već je dogorjelo do nokata — trpiti se više ne može. Sarajevo, 10. jula. jelim tijelom tresao kao od groznice. »A sada sestra moja, jedino, što mi je osta­ lo na tđm svijetu, gine, umire od gladi na moje oči!« za vapi on bolno, a oči mu se zakrijese divljm plamenom užasa. »Tražio sam rada svagdje, hodao sam po ulicama i prosio imlostinju u ime Boga, al prosio sam uzalud. Jeste li me čuli, uzalud! Ah. pa ima li milosrđa gdje mi sestra tako strada i gine? Za ljubav Božju, za ljubav svega, što vam je najmilije na svijetu, udijelite mi što­ god!« molio je Leonardo očajnim gla­ som, pružajuć od uzbuđenosti drhtave ruke spram cijelog slušateljstva. Vi ste bogati, vi nećete ni osjetiti te male ne­ znatne svote, a tim ćete spasiti moju prcmilu sestru! Za -ime Božije, ne pu­ stite, da mi pogine od gladi!« Od silne uzrujanosti, sav izvan sebe skoči Leo­ nardo na noge i sa šeširom u ruci zađe među slušatelje. A ovi potreseni do u dno srca stanu se nadmetati, tko će obilnije da naplati davno neosjećano čustvo milosrđa >i Leonardo’vrati se na svoje mjesto sa šeš rom punim puncatim papirnatog novca. »Hvala gospo­ do!« reče on spokojno. Nato se obazre za djecom i na svoje veliko čudo opazi ih gdje stoje uz njega suznih očiju. »Što vam je?« upita on milo. »Nama vas je tako žao, gospodine«, reče mali plačno, » i evo mi vam dajemo ovo za vašu si­ Страна 3, I O prilikama u Sandžaku i Staroj Sr­ I biji nijesmo upućeni, nu osjećamo duž­ 1 nost naglasiti da su škole i tamošnjim muslimanima prijeko potrebne, pa ih tre­ -i ba uzeti u obzir. ! i S ovim u savezu zaplijenjena nam je | i ova stavka u poduvodniku »Pravde« i od 21. juna broj 47., koju prenosimo iz zagrebačkog »Hrvata« od 14. juna: »Prekjučer se obdržavalo ministarsko vijeće, o kojemu se pronose gradom scnzacijonalne vijesti. Veli se, da su za vrijeme vijećanja o nutarnjem položaju u zemlji ministar predsjednik Protić i ministar poljodjelstva б e fk i j a G1 u li i ć napali ministra unu­ tarnjih posala Pribićevića, da je on svojom politikom skrivio nezado­ voljstvo naroda svih triju vjeroispovijesti u Bosni. Pribićević je vrlo uzrujan ostavio mini­ starski savjet i odvezao se automobi­ lom kući. Njegov se ovaj eksodus u po­ litičkim kao i u najširim krugovima vr­ lo živahno komentira.. Gornju vijest svog dopisnika popraćuie uredništvo »Hrvata« ovom pri­ mjedbom: »Uostalom mi poznamo ove Ijutnjave g. Pribićevića, koje bez veli­ ke nužde — ne dovode do konsekvencije«. Pod datumom »Beograd 7, jula« donbsi naš presbiro ovaj izvještaj: » U našoj državi treba da se po­ digne 800 škola i uvede u duž- . no st 10.000 učitelja. Vlada je ' za to odredila kredit od 10 mi1 i j o n a kruna«. Kratka vijest, ali mnogo govori. Vla­ da uviđa zaostalost našega naroda u prosvjetnom pogledu i hoće eto da ga pridiže. Nu pitanje je gdje će se po­ dignuti ove škole i u kojim predjelima naše domovine. O tom nemamo nikak­ va izvještaja pa stoga zahtijevamo: 1) da vlada izda saopćenje o tom, gdje namjerava podizati te nove škole i 2) kako misli doći do učitelja? Što se tiče nas b. h. muslimana valja nam naglasiti, da je austrijski školski sistem išo za tim. da nas što više za­ nemari u prosvjetnom pogledu, pa nam je pri otvaranju škola učinio silnu ne­ pravdu. U tu pogrješku ne smije zapasti narodna vlada i njena je dužnost, da no­ ve škole u rprvom redu podiže u muslimanskim predjelima naše zemlje, kako bi ispravila nepravde svoje pretšasnice i omogućila pravilan razvoj nas muslimana. PRAVDA* vbar jednog čisto modernog učilišta vjer­ liko besplatnih mjesta i to u prvom redu skog i svjetskog tipa u svojoj domovini, onim aspirantima, koji su svršili najma­ morali su muslimani slati svoju djecu u nje I. godište šerijatske sudačke škole Tursku ili u Egipat, da se vjerski obra­ o svom trošku. Besplatna mjesta, koja zuju u modernom smislu. eventualno iza ovakovili aspiranata preOtvorenjem šerijatske gimnazije oostanu podijeliće se onim kandidatima, vom je zlu doskočeno, pa je zavod iz koji steku na prijamnom ispitu za 1. go­ shvatljivih razloga naišao na dobar pri­ dište najbolju ocjenu, a uz to budu siro­ jem i potpuno razumijevanje kod svih mašni. Ostali pitomci, koji možda budu A kod nas? Na 15. o. mj. sazvana je muslimana, koji će odsele moći obra­ primljeni u 1. godište mogu dobiti ovaka u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu kon­ zovati svoju djecu u svojoj državi pre­ mjesta istom nakon jedne godine, pošto ferencija svih biskupa kraljevstva SHS. ma savremenim principima obuke u dokažu, da su u nauci dobro napredo­ Na toj će se konferenciji raspravljati vjerskom i svjetskom pravcu i to sve vali dakle početkom 2. godišta. o pitanju uvođenja staroslavenskog bo­ na svom materinjem jeziku i u narod­ Kakvo je osposobljenje potrebno za goslužja, te o načinu kako da se od Pa­ nom duliu. Ova će naobrazba biti pot­ primanje u gornji zavod, to sadržava pe u Rimu isposluje dozvola za uvođenje puna i vjerska i svjetska te će nam da­ § 6. Statuta šerijatske sudačke škole toga bogoslužja. Nadalje će se vijećati vati savremene vjerske zastupnike, a (Glasnik zakona i naredaba od godine o pokretu nižega klera u Hrvatskoj i ne polovične, kako je to dosada bio slu­ 1887., strana 60), pri čem se primjećuje, konačno o konkordatu koji se čaj. Л ni dosadašnje naše srednje škole | da će se oni molitclji, koji su svršili do­ ima sklopiti između nas i Va­ nisu mogle udovoljiti ovakom zahtjevu, nju gimnaziju, pri primanju u prvom re­ tikana. jer one prema svome jednostavnom i du u obzir uzeti. Kod nas se i pomišlja na ovaku potreopćenitom nastavnom planu imaju posve Naročito se upozoruje na to, da će sc bu. a vakufski izbori još se nijesu ni drugu svrhu pred očima, te ne vode na prijamnom ispitu zahtijevati od kan­ raspisali. Ko je odgovoran za ove pro­ puno računa o vjerskoj naobrazbi. Ovu didata znanje iz ovih predmeta: puste? su manjkavost opazili već davno musli­ 1. arapska gramatika i sintaksa; Samo naprijed ! Monopolska uprava mani pa su bili nekako hladni prema o2. arapsko pismo i to: husni hat i imla uhvatila je jedan šleper sa 500.000 litara vakim školama. I to je bio razumljiv i (lijepo pismo i pravopis); petroleja, koji je bez dozvole monopoia donekle opravdan strah njihov s obzi- * 3. (za one kandidate, koji nijesu svr­ prokriomčaren na račun filijale Hrvat­ rom na mentalitet našeg konscrvativšili donju gimnaziju najmanje) iz srpskog ske Štedionice u Zagrebu. Kao vlasnik nog svijeta, koji polaže najveću važnost ili hrvatskog jezika glatko čitanje i ra­ ovoga petroleja javio se je neki Giovani vjerskom odgoju. zumijevanje pročitanog, čisto pismo, Burba, navodno inžinir iz Rumunjske. Zato jc ovaj vjerski i svjetski zavod znanje gramatičkih dodataka 3. i 4. či­ Svi su izgledi, da ovo kriomčarenje po­ iz naravnih uzroka muslimanima vrlo tanke za osnovne škole u Bosni i Her­ stoji u veliko i da se iza ovoga inžisimpatičan te svi s osobitim interesom | cegovini; nira sakriva čitava kumpanija, sa jakim prate sudbinu i razvoj ovog jedva do- j 4. iz računstva: četiri vrste računa­ kapitalom i uplivom. Kriomčar je stav­ čekanog zavoda. Ova je škola sada do- i nja cijelim brojevima i đesetičnim raz­ ljen u pritvor, a o kriomčarenju raspravbila mnogo veću vrijednost i važnost ; lomcima, te usmeno računanje manjih Ijaće monopolski sud. priključenjem i združenjem svih musli- ’ običnih razlomaka. Činovnici financijskog odbora izabrali mana naše Jugoslavije u jednoj državi, ' Molitelji imadu svoje obrazložene mol­ su za predsjednika Jovana Jovanovića, jer škole ovakog tipa nema u cijelom | be nadležnome kotarskome uredu od­ te je jučer prije podne održana sjednica našem kraljevstvu. Sada se tek i osjeća , nosno vladinu povjereniku za zemaljski u ministarstvu finansija, na kojoj su se prava nužda i prijeka potreba ove ško- I glavni grad Sarajevo predati najkasnije riješavala pitanja naše finansijalne poli­ le, jer nam valja djecu posve savreme- | do 31. jula 1919. Pri tome treba osobito tike. te budžetni predlog za godinu 1919. no obrazovati u oba smjera, da budu I paziti, da budu molbi priloženi prilozi; i 1920. dostojni članovi naše mlade države i . kao liječnička svjedodžba, izvadak iz dični sinovi i vrijedni predstavnici jugo- . popisa žiteljstva, svjedodžba o poha­ slavenskih muslimana. Radi ovih razlo- i đanju škole i dobrom vladanju, kod oga bilo bi nužno, da se otvori još i više ‘ nih pak. koji mole besplatno mjesto ta­ škola ovakog oblika za muslimansku kođer i svjedodžba o imućtvenim prili­ Zar samo trideset? djecu, jer je jedna škola u Sarajevu za kama. blizu dva milijuna muslimana vrlo ma­ Izuzeti su od doprinašanja ovih svje­ (Aapel na gg. ministre prosvjete i vjera.) lo pa ne može udovoljiti ni potrebi sa- i dodžaba oni molitelji, koji su već pi­ Ovih je dana raspisan natječaj sa tri­ tomci šerijatske sudačke škole, pa sada mog musi, elementa niti odgovara broj­ deset pitomačkih mjesta u šerijatskoj mole za besplatno mjesto. Oni treba đa čanoj jakosti našoj, a kamo li da bi bila gimnaziji u Sarajevu (15 potpuno bes- I prilože samo posljednu svjedodžbu še­ u stanju podjći muslimane iz današnje platnih i 15 polovično besplatnih) za o- | rijatske sudačke škole i svjedodžbu o zaostalosti. ne učenike muslimane, - koji misle po­ Stoga upozorujemo gg. ministre na imućstvenim prilikama. hađati spomcuti zavod nastupne škol­ Oni kandidati, kojih osposobljenje bu­ ovaj fakat i tražimo da se broj pito- , ske godine. Taj će zavod u škol. godini | de odgovaralo propisnim zahtjevima, mačkih mjesta u šerijatskoj gimnaziji 1919./20. imati dva godišta, jer je u pro- f barem podvostruči i tako dade : biće pozvani za 8. i 9. septembra even­ šloj škol. godini bio istom otvoren. I tualno i za slijedeće dane 1919. god. na prilika muslimanima izvan Bosne i Her­ prošle je godine raspisano samo trideset cegovine, da i oni sudjeluju u ovoj pro- ; prijamni ispit, koji je određen u § 6. spo­ pitomačkih mjesta prema zavodskom svjetnoj blagodati, bez koje su dugo go- ; menutog Statuta. statutu, koji je rađen još za bivše vla­ dina bili i radi toga silno zaostali u ’ de i koji je uzimao u obzir samo na : vjerskoj i svjetskoj naobrazbi. Držimo, muslimane Bosne i Hercego- • da imamo pravo ovo tražiti, jer je ras­ vine, za kojih jc potrebe na opći za- j pisanih trideset mjesta određeno prema htjev ova gimnazija naročitog tipa i o- i statutu samo za Bosnu i Hercegovinu Urednik »Srpske Zore« u 114. broju dobrena. 1 kada je narodna vlada od- | i u tom je smislu i objavljen i natječaj od 9. o. mj. prenosi na uvodnom mah iza državnog prevrata pristala na : od naše zemaljske vlade. Povećati broj mjestu svoj članak »La Serbie—Croaotvorenje šerijatske gimnazije, udovolji- ' pitomačkih mjesta spada u kompeten- ■ tie—Siovenie«, što je bio zaplijenjen u la jc jednoj davno osjećanoj želji bos.- • čiju ministarstva, koje treba da uzme 95. broju njegova lista od 20. maja. Mi herc, muslimana, koji su oduševljeno i u obzir muslimane izvan Bosne te im taj članak prenosimo u cijelosti, uste­ primili ovaj korak naše vlade, videći u ; omogući pohađati šerijatsku gimnaziju žući sc od svakog komentara. Jedino njem naročitu pažnju i susretljivost pre- ; u Sarajevu, đo'k se i za njih ne otvori podvlačimo značajnija mjesta. Članak ma opravdanim potrebama musi, ele­ ovaka škola, jer nije dosta samo jedna 1 glasi: menta, koji jc do sada mnogo zaostao u ; za sve muslimane našeg kraljevstva. »Naša Kraljevina jc dobila »prećutno«, prosvjeti, a naročito je u pravoj islam- | Mi se oslanjamo na uviđavnost pokako veli »Deli Mel« od 6. pr. mj., na skoj prosvjeti bio zapušten. U oskudici , zvanrh faktora i računamo na njihovu Konferenciji Mira svoj zvanični naziv : susretljivost prema vitalnim potrebama , Kraljevina Srbija, Hrvatska — muslimanskog elementa u prosvjetnom rotu sestru. Nije uistinu mnogo no to je Slovenija. sve, što imamo, i mi vam to dragovolj- j pogledu, jer vjerujemo u dobru volju Kako se vidi gg. Klemenso, Lojdno i rado dijelimo, jer držimo da vama ■ našeg ministarstva, koje će svojoj braći Džordž i Vilson. s a potpunim prato više treba, nego nama; uz to mi će- I po krvi dati prosvjetno oružje u želje- i v o ni, uviđeli su nesmisao naziva Kra­ mo možda gdje još što i dobiti, dok do- : nom obliku i dići ih iz prosvjetne tini- I ljevina Srba. Hrvata i Slovenaca. Nene i nesavremenog stanja. Ako naša bra­ sinisao. koji je mogao da se učini samo đemo kući.« 1 dječak utisne naglo dva ća drugih vjera mogu imati po više svo­ u jednoj m a n i t o j atmosferi, koja desetaka u ruku glumčevu, a oko mu jih srednjih učilišta za odgajanje duhov­ je nastala nakon katastrofalnog povla­ zasvijetlilo od zadovoljstva. »Ovo jc mi­ nog podmladka (srpsko-pravosl. bogo­ čenja srpske vojske na jedno grčko losrđe, gospodo«, reče Leonardo oz­ slovije, franjev. gimnazije i sjemeništa), ostrvo. biljno. Zatim okrenuvši se dječaku po­ to mislimo, da se ni muslimanima neće Jer mi u celoj istoriji ne nađosmo, da loži sve novce, što ih je sakupio u nje­ to životno pravo poricati, nego će im se je neka država zvala ovoga ili ono­ gove ručice i reče mu. neka pođe s tim se što bržim udovoljenjem općih pro­ ga naroda. Na primer: carevina Rusija brže bolje k svojem ocu. »Al to je za va­ svjetnih težnja dati ono, što im po pra­ nije se zvala carevina Rusa kao što se šu sirotu*sestru!« branio se dječak ju­ vu pripada.' Tomu se nadamo i to oče­ ni Srbija nije tzvafla kraljevina Srba. nački, ma da su mu se oči požudno za­ kujemo. Zato se uzdamo, đa će mini­ Dakle Kralj Srbije može se zvati Kra­ gledavale u hrpu novaca. »Ja nemam starstvo vjera i prosvjete odmah raspi­ ljem Srbije i Kraljem Srba, a po tome i sestre«, reče glumac smiješeći sc. 1 vi sati natječaj za još barem trideset mje- | Kraljem Srba. Hrvata i Slovenaca. nijeste siromah?« upita dječak. »Nijesta za muslimane izvan Bosne. U nazivu Kraljevina Srba, Hrvata i sam«. Glumac sc digne i došavši vrati­ Slovenaca pojam teritorija i oblika dr­ ma otvori ih i isprati napolje kraljev­ Univerzitet u Ljubljani. Pred Narod- 1 žave zbrkan jc s pojmom troimenog na­ skim darom nadarenu i obradovanu in­ no Predstvaništvo iznešen je projekat | roda. validsku djecu. Ova zbrka je nastala nesumnjivo zbog zakona o promjenama na univerziteti- i ma. Tom će se prilikom predložiti i za- i izgleda na neuspeh stapanja triju r a zkon o osnivanju univerziteta u Ljublja- | 1 i č.i t i h grupa (!) u jedan narod, koji bi nosio jedno ime i to najizrazilije ni. Л u Sarajevu? ... od ova tri imena. Hrvati i Slovenci biše Stipendije za šerlat. gimnaziju. U slu­ smatrali povređeni u svome ponosu, da žbenom listu naše vlade čitamo ovaj budu članovi Srpskog Naroda. Srbi, svenatječaj: sni da je ovo ime podnelo sve žrtve Školska godina 1919./20. počinje na za zajedničku slobodu, smatrali bi ap­ ovdašnjoj šerijatskoj sudačke] školi II. surdom i nepravdom da svoje ime za­ septembra 1919. bace. Za rečenu će se školu pođijeVti neko: i Boja?an koja je nastala kod srpskih Bilješke. Prosvjeta i škola. Oštra disonanca. Muslimani! čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Страна nancijalnog položaja naše dr- | dom teže odgovornosti«. Govoreći o spoljnjoj politici, žavc i pitanje ratne naknade. Na pitanje novinara, što misli dr. Ko- i Nitti je rekao: »U ovaj čas naša najglavnija pitanja nijesu riješena. Jadran­ rošec o ideji balkanskog saveza odgo­ sko pitanje nije se još uputilo riješenju, vorio je ovaj: Nema nikakove sumnje, koje odgovara našim pravednim narod­ da ćemo u svojstvu najveće bal­ nim aspiracijama. Iza toga Nitti spomi­ kanske države tražiti i naći save­ nje izjavu, koju je Tittoni dao u senatu, ze sa drugim državama. Cilj će ovim savezima biti, da u koncentraciji velikih I pa onda veli: »Naši su delegati u Parisu sila, zauzmemo odgovarajuće mjesto. Na | opet prihvatili pregovore, ali u te­ žim prilikama; oni su uvjereni u pitanje, koje su to države, koje dolaze u račun saveza, odgovorio je dr Korošec, , pravednost naše stvari, koju će oni čvr­ da je vjerojatan i poželjan savez sa Ce- 1 sto, a mi uporno braniti. Mi idemo za­ h o s 1 o v a č k o m i Grčkom. Naša i tim, da naša spoljnja politika bude doista država bi imala veliku blagodat od te- ' politika naroda, i da jednom za uvijek ritorijalnog graničnog dodira sa Ceho- : učinimo kraj onoj epohi tajna i konven­ slovačkom. Onda bismo potpuno odsje- I cionalnih formula, gdje su narodi, bez svoga znanja, bili obvezivani na saveze kli jednu od druge Njemačku Austriju i i na ratove«. Madžarsku i osujetili bismo vezu Berlin, Nemiri u Italiji. Talijanski listovi do­ Beč. Budimpešta. Valja znati, da savez- j Hici nikada nc će biti u stanju trajno I nose dalnje vijesti o izgredima radi sku­ poće Životnih namirnica. I u samom Tr­ spriječiti pridruženje Austrije Njemač­ stu došlo jc do velikih demonstracija, koj. jer do toga će ranije ili docnije doći. pa je prizvana vojska morala upotrije­ Sto se tiče naše politike prema Italiji, biti oružje, kojom je prilikom ubijena ne­ da odobravaju sadašnjoj vladi svi Jugo­ ka osamnaestgodišnja djevojka. Jedan slaveni kao jedan čovjek. Naš je unutar­ časnik bersaljera formalno je zaklan od nji položaj odličan. Naš je narod vrije­ dan i sposoban, pa se brzo prilagodi i . svjetine, a jedan vojnik, koji mu je htio lahko usvoji koji bilo novi elemenat ma- | priskočiti u pomoć, teško je ranjen. Iz Turina dolaze vijesti, da je svjetina ra­ ferijalnog napredka«. Otpuštanje vojnika. Ministar vojni br- i zorila sve one trgovine, koje nisu htjele nrodavati robu po maksimalnoj cijeni. zojavno je naredio svim komandama, da odmah otpuste sve obvezanike starije od I U Brešiji je također došlo do bune, a 38 "odina, bez obzira u kojem su pozivu : kad su izašli karabinijeri, da nanrave i gdje se nalaze u službi, tc da strogo * red, svjetina je stala na njih bacati ka­ vode račun o tom. da se nc prave zlo- ! menje. Tom prilikom je bilo 15 ranjenih i sva sila uapšenih. Po čitavoj se Italiji upotrebe i lična neraspoloženja prilikom izgredi dalje šire. Vlada je izdala svim puštanja lobvezanika. Dijelovi vojnika prefektima strogi nalog, da odmah uve­ drugog poziva počeće se demobilizovati du po svim mjestima maksimalne cije­ o Petrov-danu. Ova bi demobilizacija ne i da najstrožije pobijaju zakutnu tr­ bila odavno izvršena, ali nije bilo potre­ govinu i sakrivnje životnih namirnica. bne zamjene. Zamjena će se uzeti od re­ Ujedno je izdan poziv na stanovništvo, gruta i onih vojnika, koji su bili u rop­ da bude mirno i da se kloni onih ele­ stvu i koji se nisu evakiiisali na Krf, a menata, koji nastoje da momentano teš­ nalaze se sada na određenom otsustvu. ko stanje izrabe u svoju korist. Kako Talijani poštuju ugovor? Dne 5. ovoga mjeseca u 2 sata popodne prešao je jedan talijanski automobil demarkacionu lijinu 5 km. kod Graba. Naš po- i ručnik Svetozar Petrović s. jednim voj­ Mjesni odbor »U. z. p.« u Sarajevu nikom spriječio mu je put. L automobilu prenio je svoj rad iz šaraj, kiraethane su bili 1 general, 5 oficira i 2 podoficira u svojć prostorije u Tubcgovici ul. br. sa šoferom. Naš časnik nakon pretrage i. ii. kat. tc moli sve one, koji još ne pustio ga je natrag. Eto tako Talijani pristupiše udruženju, da se što prije jave. poštuju međunarodni ugovor. Upis se obavlja svakim danom od 3 Događaji na Rijeci. U utorak se je de­ sio ponovno napadaj sa strane Talijana I do 5 sati poslije podne u društvenim prostorijama. na francusku posadu. Francuska posada Đačka dobrotvorna zabava. Đaci sa­ poslala je izvještaj prilikom događaja iz rajevskih srednjih škola prirediće poposljednjih dana vladi u Pariš. Francus­ četkom,slijedeće školske god. zajednič­ ka posada dobila je nalog, da bude sva ku zabavu u korist siromašnih đaka (i pod oružjem. za druge dobrotvorne svrhe), koji su se Nhdjcva Izjava u parlamentu. Ministar lanjske godine napatili, jer im se za prpredsjednik Nitti držao je ispred vlade govor u parlamentu, te je u isto doba ! vu pomoć nije nigdje pri ruci bilo. Đaci su počeli pripreme sakupljanjem razvio vladin program. Evo glavnijih tačaka: »Sami događaji nameću nam pro­ , novaca i drugih potreba oko zabave, pa gram, koji se dade svesti u četiri tačke: ' sakuplfaće preporučujemo pažnji prijadovršiti pregovore o miru, braneći s is­ | telja naše omladine. Sila ođ narednika. Pišu nam iz Brčkrenim uvjerenjem program narodnih akog: Na tužbu žandarskog narednika spiracija, Što žurnije ubrzati Lcvnaića bila su četvorica uglednih brepre laz iz ratnog u mirno s t azopoljskih muslimana brzojavno pozvani n j e. olakšati narodu ishranu i brzo pri­ mjesnom komandantu u Bjelinu kap. praviti ekonomske i finansjske mjere, Mađareviću, tc su 26. marta o. g. bili koje zahtijeva novi položaj. Da se taj k njemu stražarno dopremljeni. Kape­ program privede u djelo, treba prije sve­ tan im je pročitao tužbu nar. Levnafća, ga održati javni miri red; a to gdje ih optužuje radi širenja republike, je vlada gotova da uradi bez ikakove boljševizma i organiziranja muslimanske slabosti. Iza toga je Nitti uputio pozd; v vojsci, pa je tom prilikom istaknuo. Ja ; mase'— za napadaj na Srbe pravoslav­ ne. Poslije kratkog i vrlo površnog is­ je Italija prinijela mnogo žrtava i da j. pita i ne htijući njihovih svjedoka ispisrazmjerno prema broju svoga stanov­ ništva, pozvala pod oružje više vojnika । tivati dao ih je pomenuti kapetan pri­ tvoriti i bez daljnjeg ispitivanja sa 25 no druga koja država. »Iz rata smo batina svakoga kazniti. Poslije šestdneizašli kao pobjednici protiv moćnijeg ne­ prijatelja, pa ćemo stoga preturiti i teš­ ' vnoga-jztražnog zatvora bili su određeI ni na više nadleštvo u Požegu, pukovkoće mira«. Madžari za našeg Regenta? Mađarski I nijskom sudu. Na intervenciju nekih ugdopisni ured javlja: Kako »Veres Uj- i - Govoreći o finansijskom pitanju Nitti szag« saopćuje izjavio je predsjednik se- ' je rekao: »Naš dug prema inostranstvu ; leđnih građana bili su iz vojnog zatvora pušteni i predani kot. uredu u Brčkom, iznosi 20 milijardi, a čitav naš dug iz­ gedinske protivvlade grof Julijo Karoli, nosi 58 milijardi. Cirkulacija novca če­ i Istragom se dokazala njihova nevinost, da je Mađarska preslaba, da bi se sama mogla obnoviti. Radi toga namjerava ! tiri je puta manja no prije rata. Sad je ; premda je narednik Levnaić poslao dva počela izbijati na površinu nova forma i svjedoka. Peru Mitrovića i Akiba Rašivlada što prije prenijeti sjedište u Bu­ dovića, pa kad nisu svjedočili ”kako je u protekcionizma, naime protekcio­ dimpeštu i ponuditi krunu stranom vla­ nizam država, koje proizvo­ i prijavi, bili su i oni pritvoreni i svaki daru i to po svoj prilici regentu Alek­ de sirovine. Stoga Italija mora na­ ; sa 70 batina kažnjeni. sandru. (Daleko vam nasilnička mongol­ Na protestni brzojav muslimana gra­ peti sve sile, da njezin rad bude do kraj­ ska kuća, gospodo madžarska! Op. urJ. da 1 okolice Brčkog radi šikanacije nad nosti disciplinovan. Naše jc stanovništvo Intervju s ministrom Korošcem. Za­ brezopoljskim muslimanima provedena brojem veliko i jako štedljivo, pa može grebački »Jutarnji List« donosi ovaj br­ da opet dođe do bogatstva, ali zato tre­ • jc istraga, ali Još i danas narednik Lev­ zojav iz Amsterdama: Dopisnik »Te­ naić nije kažnjen, nego — šta više — ba da manje troši. Sto više treba legrafa« u Beogradu imao je razgovor premještajem u Bjelinu nagrađen. De­ da radimo, to intenzivnije treba da tra­ sa ministrom dr. Korošcem u kojem mu nuncirani su predali tužbu drž. odvjet. žimo nove forme, koje će nas staviti u )e ovaj medu ostalim izjavio: Nisu u Tuzli, pa i drž. odvjetnik proti Levpoložaj, da možemo lakše i jeftinije na ­ t a č n i glasovi o ministarskoj krizi. Na­ naića nije još ništa poduzeo. Upozorubavljati naše potrebe u inostranstvu. 0ša vlada ima karakter koalicionog mi­ jemo nadležne faktore na nekorektno ni, koji su se obogatili u ratu, treba nistarstva. Narod je stekao uvjerenje o provađanje istrage protiv Lernaiću i za­ da prinosu državi naročite potrebi da potpomaže vladu, u kojoj su tezanje tužbe protiv istome od strane ž r t v c«. Nitti je zatim spomenuo, da zastupane sve stranke. Iznenadno puto­ drž. odvjetnika, te tražimo da se već država troši 2 i po milijarde, kako bi vanje Četiri mojih kolega u Pariz nema jednoć kazni onaj, koji jc prave ljude hljebu održala nisku cijenu, pa onda ve­ ništa zajedničkoga sa tobožnjom kri­ progonio. li: »Parlamenat neka nosi skupa sa vla­ zom. Cilj jc putovanju, uređenje f i- će hteti nazvati delovima Srpskog Na­ roda, bila je opravdana. U toliko pre, . što su računali sa političkim nasleđcm I jednih i drugih. Odnosno teritorijalnih naziva, da se I zajednički teritorij nazove imenom o- | nog teritorija, koji se borio za slobodu os- i talili delova. držimo, da je bilo preterano. Predratna Srbijaje zaslužila ' da njen c granice obuhvate i one te- i ritorije Srba, Hrvata i Slovenaca, koji­ ma je ona d o n e 1 a oslobođenje. I lime nc bi bio povređen ponos ni jed- I nih ni drugih ni trećih, ako se srna- ; tramo delom onog naroda, ko- i ji se borio za naše oslobođe­ nje. Zar se u jednoj velikoj Srbiji ne bi mogla sačuvati individualnost i Srba i Hrvata i Slovenaca? Kao što u jednom gradu mogu da očuvaju ime i svoju in­ dividualnost hiljadama porodica, tako bi mogli i u jednoj Srbiji, da očuvaju svoju individualnost i Srbi i Hrvati i Slovenci. Zar bi se imena Srbin. Hrvat i Slove­ nac uništila, kad bi se imenom zajednič­ kog teritorija nazivali Srbijancima? Na žalost od strane Hrvata nema sklonosti ni za ovako rešenje. Oni su tako daleko išli, da Srbija mora izmeniti a svoje ime i svoju pobedonosnu zastavu i svoj p o b e dnički grb. Srpski političari ne raču­ najući na otpor Srpskog Naroda u Sr­ biji i naročito izvan nje. pristali su čak i na tu izmenu, koja je izazvala ne­ zadovoljstvo kako u Srbiji tako i u svima krajevima gde Srbi žive. Gospoda na Krfu zaboravili su da nije lako bilo utopiti Srbiju, koja nosi ime onog naroda, koji je većim delom ž i v e o zarobljen i iz­ van nje. Oni su smetnuli s uma da [ izvan italijanskog Pijemonta nije bilo ; Pijemonteza, i izvan njemačke Prusije nije bilo Prusa. Njihova analogija nije | se bazirala na istinitoj i naučno utvr- I denoj činjenici. Dolazilo se i na tu misao, da se sva i tri imena Srbin, Hrvat i Slovenac utope u imenu Jugoslaven (analogno Sjeveroslaven, Jugolatin i t d. što bi bilo unikum u istoriji nacionalnih država), a | Srbija, Hrvatska i Slovenija u ime Ju- I goslavija. Hrvati i Slovenci, koji nisu podneli ni h i 1 j a d i t i d e o napora i žrta­ va za zajedničko oslobođenje, lako bi pristali na ovako rešenje. Srbi i Srbija, koji su za ovo ime i za zajedničko os­ lobođenje podneli kolosalne napore i žrt­ ve, sasvim je prirodno, da bi ovako re­ šenje za njih značilo atentat na zdrav I razum i na zakone morala i pravednosti, i Sve ovo što navedosmo imali su u 1 vidu predstavnici Antante na Kongresu ; * Mira. I došli su do toga uvjerenja, da je za s a d a najbolje rešenje ovog Gvor- i dijskog čvora čuvanje i n d i v i d u a 1- ’ nos ti i jednih i drugih, kako u i nominalnom, tako i u teritorijalnom po- | gledu. Oni su dali našoj zajedničkoj do- ; movini pod žezlom Njegova Veličanstva i Kralja Petra I., tri kantona: Srbiju, ' Hrvatsku. Sloveniju. Ideja o d 1 ič n a, i mi smo dužni, kad drukčije nije moglo biti, da je ostva- < rimo na taj način, kako bi što izra­ zi t i j e i pravednije odgovarala svojoj suštini 8roj 55 Број ,PRAVDA" — „ПРАВДА" Domaće vijesti. Prodaje se jedna lijepa kuća u gradu na lijepu mjestu sa dobrim pogledom. - - Upi­ tati Pehlivanuša ul. br. 16. Advokat dr. Dragutin Filipović otvorio je u TRAVNIKU na 1. jula o. g. svoju advokatsku kancelariju. 108. з—З. Prodaje se dobro iduća brijačha radnja u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HADŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 11. 111 3—? Oglas. pčelarske h ošnice stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko Željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno 112 2-5 Rezaković Ahmed, Fojnica k/K- g Prva muslimanska radnja V' gaj za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cijeno umjerene. I lusuf Hadžić, SarajEVO, Kundurdžiluk ulica br. 35. Ж 4S, 12 11 Pomodno galanterijska radnja Henda i Saračević Sarajevo Aleksandrova ul. Halid dvor. Preuzeli smo radnju H.Mandel,te smo je snab­ djeti sa svim potrebama za gos­ podu časnike, željezničare i voj­ nike. Ujedno ćemo voditi sve pomodne stvari za gospodu, kao i damsku modu. Pregled. VlaMftk: C^ntrahti Odbor »J. M. 0.« Otvorenje pomodne cipelarskeradnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporučujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.----------------- Ševkić Salih, Sarajevo Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«. 113 1-5 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dc1cd6c3baff6cd7f72a3ffbe790cd60.pdf c7844fec924ce9ebbd08003721f115f3 PDF Text Text z'?л W!S SB№ ш№& ^■L КШ ОШ JHL iPv- Ж O Ж Izlazi subotom, utorkom ’ četvrtkom. Ш ШЖ IH Hi Ж^Ж аШ1 W w Жа Ј^Вх1шдииВ^ O^sS« ШЖ Ureduje PSđaMoni 01^:?. Pretplata godišnje 40 kraва, na pola godine 20 kruna. Uredništvo i uprava ЈЗМк* nalazi se u Carevoj uHck ww„ Telefon br. 124. Ćckov .? račun pošt štedionice 1И ) ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 15. jula 1919. (17. ševvala 1337.) Broj 56. Naši muhadžiri — pastorčad. i Rat je napravio velike praznine u na­ šem narodu, jer se je jedan dio našeg naroda borio na jednoj strani proti sile nadmoćnog neprijatelja, a drugi je dio upotrijebio neprijatelj kao sredstvo za I obranu i napadaj. Tako je srčika naše­ ga naroda dvostruko stradala. Osim to­ ga je naš narod bio izložen velikim pro­ gonima, a i ratu, jer je preko njegovih domova harala oluja i razarala nepri­ jateljska ruka sve, što je mogla razoriti. Povrh nenadoknadivih materijalnih žrta­ va naš je narod silno izginuo pa će se to teško i kroz decenije nadoknaditi. Za to svaki naš čovjek, svaki pojedinac, pa . gdje bio da bio — nije na odmet i s njim ; treba računati. A tog našeg svijeta ima svagdje. Nekad za vrijeme prijašnjih deset-dva deset godina, selio je naš narod iz juž- • nih krajeva i iz Primorja u svijet. 'Гако je iz Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore odselilo mnogo svijeta u Ameriku radi nestašice rada kod kuće. A iz Bo"ne i Hercegovine radi nesnosnih poli- i tičkih prilika i izvjesne agitacije selili su muslimani м Tursku. Tako se nalazi mnogo našeg svijeta raseljena po svi­ jetu, koji bi se rado vratio u domovinu, j ako bi im se pružila pomoć i dao iz­ gled, da će moći živiti na svome. A na- ■ ma je svaki taj pojedinac, .i zdrav čov- ; jek danas vrlo potreban. To ne treba I dokazivati. Mnogi su se iz Amerike povratili sa , jugoslavenskim divizijama, a također je i povedena akcija, da se repatriraju i na- ■ ši muhadžiri iz Turske. Tako je u Ca- | rigradu početkom ove godine jugosla- ! venski odbor s jednom američkom misi- I jom i uz pomoć naše centralne vlade : počeo ovo djelo. Plemenita i rodolju- I biva stvar u istinu! U Tursku je ise- • lilo preko 100.000 nufusa iz Bosne i Hercegovine, ali nažalost od toga je broja preko polovica stradalo u nezdra­ vim anadolsldm predjelima gdje su bili smješteni bez ikakva roda i obzira na njihove potrebe. Mnogi su se odazvali toj misili i pristali da se vrate u domo­ vinu i da svoj rad posvete onoj grudi zemlje na kojoj su rođeni. I prvi su došli. Dopraćeni su do granice Bosne i tu prepušteni — bez ikakvih sredstava sami sebi. Bez domo­ va, bez zemlje, bez ikoga obijaju sada tuđe pragove i — radi toga nehaja mno­ gi traže ponovo proputnice, da se vraic natrag, jer se ovdje ne znaju snaći. Ćudi nas, da ih je u takom stanju osta­ vio odbor, koji je rukovodio tu akciju. Kako neki pripovijedaju obećano im je ii Carigradu, da će im se dati zemlja prilikom provadanja agrarne reforme i ujedno dati zajmovi za izgradnju gospo­ darstva. ali su sva ta lijepa obećanja propala baš na granici domovine. Ne znamo ko je ovu stvar vodio, ali zna­ mo, da se ovi ljudi ne smiju pustiti da se ponovo vrate i odgovore i one dru­ ge, koji bi se htjeli povratiti. Za to u prvom redu treba vodstvo naše orga­ nizacije, da ispita kako ova stvar stoji i da nade načina i uz pomoć države I organizira povratak svih iseljenika, i Zemlja im se mora dati, jer o ni i m a j u najviše prava na nju, kada se od nas oduzimlje. Oni su naša bra­ ća i po vjeri i po krvi pa ne smijemo dopustiti da se i jednom krivo učini. To traži pravda, domovina a i pravo shvaćeni interes države u ovom času. Muslimani! Čitajte i ši- I rite „Pravdu“. ft Sarajevo, 14. jula, Na našu primjedbu u 51. broju glede zajedničkog osnivanja »Udruženja sadioca duhana« odgovorila je mostarska »Nrodna Sloboda« ovom porukom: »Sarajevska »Pravda« prenosi naš članak od 25. lipnja o udruženju sadioca duhana te pozdravljajući ovu važnu ak­ ciju »Hrv. pučke stranke« želi, da stu­ pimo u provedenju ove akcije, i sa her­ cegovačkim Muslimanima i Srbima pra­ voslavnim, koji duhan sade. Mi smo istoga mišljenja kao i »Pravda« te pošto i mi smatramo ovu akciju staleškom stvari, nakanili smo biH već prije stupiti u dodir i suradnju sa vodstvima svih stranaka u koliko pokažu volje za ovu stvar. To ćemo i učiniti. Ujedno, molimo sve Muslimane i Srbe prijatelje ove akcije, koji su volj­ ni življe poraditi, da se ovo koristno udruženje proizvede, da se obrate na naše uredništvo odnosno na naše stranačko vodstvo, da se upoznamo i zdogovorimo o svemu što je potrebno«. Svraćamo ponovo pažnju nqšim odborima u Hercegovini na važnost ove akcije i molimo ih da uzmu u pretres našu poruku u 51. broju »Pravde« i da nam o ovoj stvari čim prije stave svoje predloge. Stvar n:je za odlaganje. Salto mortale. Stara je riječ: »koga hoće Bog da kazni, najprije mu oduzme p a m e t«. Taj se proces sada zbiva i sa deniokratsk'im vođama u našoj domovini. Te umišljene veličine svojom lukavošću iskoristiše opću zbrku i paniku prilikom državnog prevrata, popeše se na narodnu grbaču d pograbiše sva masnija mjesta. Danas, kad im je počelo goniti tlo pod nogama i kada je narod počeo uviđati da se cio njihov »patrioti­ zam« sastoji u punjenju svo­ jih džepova, laćaju se i najogavnijih sredstava, ne bi li kako svoje pro­ tivnike utukli i uzdržali se na svojim masnim položajima. Demokratske perjanice i sva njihova štampa zbilja su izgubili i najprimitiv­ nije pojmove uljudnosti i uglađenosti, dočim o toleranciji i pravdoljubivosti kod njih nema ni govora. Oni su se sa­ da toliko otkrili, da i najnaivniji posmatrač jasno vidi, da su oni svi nadojeni boljševizmom najjačeg kalibra, samo što taj boljševizam hoće da izvode pod imenom demokratizma, čime kaljaju sam značaj te riječi. Da ovu tvrdnju potkrijepimo navešćemo dva drastična primjera, koji sasma jasno govore o tim boljševističkim težnjama naših nazovi-demokrata, koje neće ni oni sami moći niti pobiti niti njihov pravi značaj omalovažiti. Prvi primjer: Glavni organ ovdašnjih demokrata i poluslužbeno glasilo Šoline vlade »Glas Naroda« donosi u svom 53. broju od 5. o. mj. odulji članak pod naslovom »Radi kali i agrar«. U tom članku napada pisac na pristaše radikalne stranke podmećući im, da oni, šurujući sa zemljoposjednicima ne smiju da iziđu sa pravom svojom bojom i da se jasno izjave, kakvo sta­ novište zauzima radikalna stranka u predstojećem riješenju agrarnog proble­ ma. Govoreći o skorašnjoj Poljakovoj agrarnoj nazovi anketi (pravije rekuć kortcšacionoj skupštini, koju su »de­ mokrate« sazvalo na državni trošak), te o demonstrativnom istupu zemljoposjedničkih delegata, veli doslovce ovako: »Do sada su na ankete vladine dolazili samo interesenti, ako su bili veliki posedmcl. fahrlkantl, novčari, ali proste seljake zvati — bilo je ipak, i za jednog i demokratu previše! Radikalski prvak | ’ iz Dervente Kostić, Dr. Petraki s osta- ' ! lim radikalskim begovima istorljsklti imena bosanskih, uvređcnl nad takovim postupkom, što seljaci nisu bili pozvani , samo kao paradna stoka, već da se ' doista i saslušaju, načiniše kao on'h šest Švaba svečani egzodus uz buran plje­ sak 1 smeh seljaka. Feudalne mumije bile su uvređene u svom ponosu istorijsklm razvitkom svežeg demokratizma. i Diraj im slobodno u koje god ( hoće§ svetinje, to ih ne će to­ i liko uvrediti, kao kad im d 1 rj n e š u najvišu njihovu sveti­ ; nji u privatno vlasništvo«. । Prosta je izmišljotina da' su zemljo( posjednički delegati napravili »eksodus« i što bi seljaci bili pozvani da se saslu­ šaju kao interesenti, nego su delegati I Udruženja zemljoposjednika, kao i 1 dvojica zemljoposjednika, koji su ' bili od vlade pozvati napravili 1 exodus radi toga, što su kod sastanka jasno uvidjeli, da to nije nikakva anketa i u pravom smislu riječi, nego da je to ■ na državni trošak sazvata k o r t e ša­ । ci o n a skupština demokrata, za koju su ; seljaci u klubu demokrata pripravljeni ! i podijeljene im uloge, kako će koji što prostije i bezobraznije napasti i vrije­ đati prisutne zemljoposjednike. Narav­ na jc stvar da ljudima, koji imaju u i sebi ljudskog ponosa nije bilo, a ni mo­ glo biti mjesta medu nahuškanom sku- ! p:;,om i za to su napravili exodus i i i otišli iz prostorija. Uostalom nije nam namjera da ovdje opravdamo taj exodus zemljoposjedni­ , ka, jer će to odobriti svak, ko nije za­ , dojen boljševističkim doktrinama, nego ; hoćemo da ustanovimo da je pisac član­ | ka u »GI. N.« i ovdje napravio jedan , užasan »salte mortale« i da je i nehotice i otkrio svoju boljševističku dušu. Naime pisac za radikale između ostalog veli: »Diraj im slobodno u koje god hošeć svetinje, to ih neće toliko uvrediti, kao kad im dimeš u najvišu njihovu svetinju u privatno vlasništvo«. Iz ove jadne rečenice se jasno razabire dvoje i to: da demokratski glavni organ jasno priznaje da je zemljiš­ ni posjed zemljoposjednika privatno vlasništvo, da je dakle privatnopravne ' a ne javnopravne naravi. Vrlo dobro! Mi to akceptiramo. Drugo jc pak što ' se iz gornje rečenice jasno razabire, । da naše demokrate u borbi sa svojim protivnicima ne priznaju v r i j e d n o: sti privatnog vlasništva, do- j kumentiraju svoj boljševizam. Dobro je da su bar izišli sa pravom 1 bojom, da ih potpuno poznamo. i Drugi primjer: Ovih dana se u Brč­ . kom obdržavala skupština pristaša Hr­ ' vatske Pučke Stranke, na koju su po­ 1 zvani i došli demokrati u Brč­ kom, ne bi li omeli tu hrvatsku skup­ I štinu i sakupljene seljake pre- ' j dobili za svoje ideje. Tu je bilo više go- I | vonancija sa obadviju strana, ali rekord I ' je odnio hrčanski demokrata dr. Kolbe, , | koji u svom govoru protiv katoličkih i i sveštenika reče između ostaloga i ovo: : »... s v e š t c n i c i su protiv naro­ i da jer zabranjuju pljačkati..« Eto kud | : će bolji i jasniji dokaz pravog karakte- : ra naših nazovi »demokrata«. Ove rije- i či nije izvalio kakav pijani vagabund, I pa da bi mu se mogle pripisati niskom nivou njegove naobrazbe i pokvareno- I sti — duše. Te je riječi izgovorio jedan I akademski naobraženi Čovjek, jedan do­ ktor p^ava, jedan odvjetnik, a još už to prvak demokrata u Brčkom. Usljed to­ ga treba dobro shvatiti zamašaj tih ri­ ječi i prema njima se ravnati, jer je dr. Kolbe, izgovorivši gornje lustoričke ri­ ječi, govorio ono i onako kako svi. nje­ govi politički drugove misle. Godina I. Bilješke. Konfesionalnost naših sugrađana iz­ bila jc i prigodom sastava proglasa na sarajevsko građanstvo prilikom prosla­ ve kraljeva rođendana. U proglasu se mole »N e b e s a«, da mu budu blaga i sklona; kralj je patio s narodom, no­ sio Križ njegov i uzašao na Kalva­ riju narodnu«, a građanstvo se poziva »žrtvujmo s m i r n u i tamjan naših misli na oltar«. Malo čudnovato od jednog liberalnog sastavljača, pa iako je sve pisano u prenešenom smislu, ipak jc bilo mnogo zgodnije i mnogo oportun'je, da se u interkonfesionalnim proglasima izbjegava ovakim znacima konfesionalizma. Mi se stoga ograđujemo od ovakog sastavljanja proglasa i nadamo se, da će se u buduće voditi više računa o tom, da u građanski proglas ne ulazi ni tam­ jan, a kamo li križ i Kalvarija. Trgovina markama. Čujemo iz či­ novničkih krugova, da je predsjednik vlade A. Šola rezervisao 5.000 serija sa prebiljegovanim markama Franje Josi­ pa, koje su prežigovanc sa crvenom če­ tvorinom na glavi slike Franje Josipa i oznakom države SHS. Daljnjih 15.000 serija koje stoje na raspolaganje, odre­ dio je da se rezervišu za neke ličnosti u Beogradu. Kako čujemo ove su sc marke tiebale podijeliti onima, koji su bili u vojsci, a sada,£će dobiti mjesto marki džonove za?!1*. рпгГл >-avo^mo koliko je istine u ovoj aferi s markama, pa tražimo od vlade, da ovo oprovrgne činjenicama. Za sad ovoliko. Nagrada »mučenici«. Priča nam jedan prijatelj, da je supruga pok. Petra Kočića avanzirala na — milionerku. Sa brodskom firmom Kostić pregovarala je o prodaji dobivenih izvoznica. Nc mogoše se pogoditi, jer je ona tražila milion i 700 hiljada, a nuđeno joj milion i 200 hiljada. Mi prosto ne možemo da vjerujemo u ove bajoslovne cifre, pa pitamo vladu: 1. je li istina, da je jednoj Kočićki data ovolika izvoznica i 2. ako jest, kako sc opravdava ovo­ liki luksus i ovako rasipanje narodnog imetka? Iskrivljivanje činjenica. U 84. broju »Srpske Riječi« od 9. o. mj. donešena je vijest o predstavci težaka sarajev­ skog kotara, koju je posebna deputacija podnijela predsjedniku vlada gosp. A. Soli. Da se uzmogne opljačkati što više tuđeg hnetka u prestavci se ističu »na­ silja« zemljovlasnika, a kao primjer, na­ vodi se nasilje Mehage Mašića u Koševi. To je medinim jedna obična podvala, jer Mehaga Mašić nije nikada imao u Koševi svoga posjeda, a od g. 1878. ni­ je nikada nosio oružja, jer njie imao na to ovlaštenja. Osim toga Mehaga Mašić počam od 22. februara o. g. nije izišao iz svoje kuće, jer je bio bolestan (svje­ doci dr. Goldfarb i još dva liječnika), a na prvoga maja o. g. je preminuo i pre­ selio se na drugi svijet, te prema tome nije mogao u ovoj godini nikakva na­ silja počiniti. Odavle se vidi da je pri­ mjer »nasilja«, što je naveden u spome­ nutoj predstavci posve netačan i neisti­ nit Žalosno je da su »zatočnici pravde i pravice« spali na ovako izvrtanje či­ njenica i mi taj nasrtaj na mrtva čo­ vjeka i ovim putem najodlučnije odbi­ jamo. �.PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страка Prosvjeta i škola. Kako je kod nas vršena cenzura? ni. Kako se je postupalo sa našim listom čak i u kritikovanju prosvjetne politike naše vlade vidi se najbolje po donjem članku, što ga napisasmo za 18. broj »Pravde«. Propušten nam je samo prvi odsjek članka, a od drugog odsjeka, koji počinje riječima »Ali ovo doba narodne slobode« članak je u cijelosti zaplije­ njen. Štampajući ga ponovno svraća­ mo na njeg osobitu pažnju studenata, što se — ne znajući naših prili­ ka— odlučiše na izjavu u zagrebač­ kim novinama. Članak glasi: Naše prosvjetno odjeljenje. Za crno-žutog režima davila je naš na­ mučeni narod korupcija i protekcija u svim granama javnog života. Svuda su trpani tud inči, a mađarski i švapski grofići pojagmiše sva bolja i masnija mje­ sta. Domaćh sinova bilo je vrlo malo, a u nekim odjelima nije ih uopće bilo, jer su bili nepouzdani. Istina, malo je bolje nastalo vrijeme za bosanskog sabora, kada je određeno da se moraju i doma­ ći sinovi namiještati u službe i to pre­ ma sposobnosti i po jakosti svake vje­ roispovijesti. Tako su namjestavani u prvom redu najbrojnije Srbi pravoslav­ ni, a onda Hrvati, jer je bilo malo mu­ slimana kvalifikovanih, a što ih je i bilo, nije im moglo zapasti mjesto za pozna­ tog srbofilskog kursa bos. vlade. Tako je i onda još bio postavljen dovoljan broj namještenika Srba pravoslavnih. . Ali u ovo doba narodne »slobode« i »demokracije« tek se vidi, kako su n eх a s i t n a naša braća pravoslavne vje­ re. Oni grabe za se sva masna i važna mjesta, a druge vjeroispovijesti napro­ sto gaze i bacaju, gdje im se samo pro­ htije. Nema tu pravde ni obzira, nema tu jednakosti ni sposobnosti, već se samo turaju pripadnici privilcgovane »demokratske« partije i tako provodi prava hegemonija izvjesne vje­ re. Na ovaj način u nas danas caruje korupcija i protekcija iz težnje za su­ premacijom nad Hrvatima i Muslimani­ ma, jer ne uživaju povjerenja svoje bra­ će Srba pravoslavnih. Nije nužno ovdje dokaze navađaH, kad ih naša javnost dovoljno poznaje; ne želimo sp^injati ni tugaljive panamske afere j&nv poira Ćorovića, koji prima za četžnč i žzne službe četiri masne plaće, a peto ihu se mjesto sprema, jer je bezprimjerno »spreman« i »sposoban«; ne ćemo na­ voditi ni Dušana Vasiljevića, kojemu je isti Ćorović isplaćivao pare u zlatu, da ide u Pariz, a on sjedi u Beogradu; ne čemo nabrajati ni bezbrojnih izvoznica narodnim »mučenicima«, koji se moraju na račun naše siromašne zemlje bogatiti, nećemo nizati imena slav­ nih voždova grupe oko »Naroda«, već hoćemo da upremo prstom, kako se ža­ ri i pali u našoj prosvjeti. U našem prosvjetnom odjelenju bilo je za naš narod mnogo bolje za vrije­ me »ključa«, koji je danas tako mrzak Pribićevićevim pristašama, jer bi im pomeo račune, a ovako rade bez ičije kontrole u duhu programa »Naroda«. Došli su ljudi »Narodovi«, da »pročiste« ' i [ I ■ ' i I i I i 1 ■ i ; ’ • i i | I našu upravu i da svoje »očišćene« postave. Pa evo kako su »očistili« prosvjetno odjelenje. Danas je naš prosvjetni odjel doista jedinstven u svakom pogledu, jer u njemu sjede samo Srbi. U srednjoškolskom odjelu nadzornik je Krsmanović (prirodne nauke!), a re­ ferenti su: prof. Kesić (klasični filolog), direktor Gj. Kovačević (matematika) i suplent mostarske gimnazije Zečević (prirodne nauke i filozofija), koji se to­ liko usavršio u odgoju omladine, da ne drži pristojnim ni upoznati se s novim kolegama, a imamo i modernog filologa Hrvata (jedinog za mustru!) dra Marakovića, kojeg su -formalno još zadržali, a uistinu su ga tako opteretili nastavom u zavodima, da ne dospijeva ni našto drugo u kancelariji, a kamo li da se mi­ ješa u važne pedagoške odluke prosvjetnog odsjeka. Za narodne osnovne škole š e f j e odjela Srbin Pctrović, a referenti su mu školski upravitelji Srbi: Pržulj, Radaković i Ilić. Sva tri su š k o 1ska nadzornika Srbi i to: Šiljak, Mandić i Rajković. Još je, istina, ze­ maljski školski nadzornik Hrvat (Pogačnik), ali su mu, čini se, dani odbrojani, te bi i na to mjesto došao jedan Srbin pravoslavni. Da bude pak slika još jedinstvenija po načelu »unutarnjeg i idejnog jedinstva«, govori se u javnosti na sav mali, da bi u skoro vrijeme imao postati šefom cijelog prosvjetnog odjeljenja dosa­ dašnji povjerenik za narodnu prehranu (t. j. za izvoznice) Šćepan Grgjić.*) Po­ što je dakle splavljen sav ćar u prehra­ ni i izdane sve izvoznice, sada se na­ šla druga taze krava muzara za ovog gatačkog junaka i borca, koji je snažno stao na narodnu grbaču, pa ne će nika­ ko da side. On nije htio ni mandata, već ga je poklonio spremnijem političaru. a on voli paljetkovati zajedno sa bratom po narodnoj njivi, gdje se ipak koje zrnce nade! Sva je naša javnost gotovo jednodušno ustala protiv dolaska Šćepana Grđića u prosvjetno odjeljenje, pa se i mi i ovom prilikom priključujemo tome protestu, jer nije nikako u interesu naše prosvjete, da dođe na kormilo odgoja i morala onaj čovjek, koji se tako stra­ šno ogriješio o ova sveta načela kao povjerenik za prehranu. Osim toga mi energično za­ htijevamo, da se nađe mjesta u ovom odsjeku za muslima­ ne, a i Hrvate, jer je škola narodno do­ bro i odgoj je zajednički, pa tu mora prestati protekcija! ] . 1 , : ; ; Obraćamo pažnju naših mjesnih od­ bora na ovaj oglas i molimo ih da se za­ uzmu, kako bi bilo molitelja iz svih kra­ jeva naše uže domovine. Ujedno moli­ mo za izvinu, što je krivnjom korekto­ ra ova oglas zamijenjen sa oglasom o primanju đaka u šeriat. sud. školu, što ga donesosmo u prošlom broju. Pregled. Kralj Petar dolazi u domovinu. Jučer je otpremljen iz Zagreba za Smederevo jedan dvorski vagon, koji će krenuti u Atenu, da s njime doputuje Njegovo Veličanstvo kralj Petar 1. Dolazak kra­ lja očekuje se još u toku ovoga mjese­ ca. Njegovo Veličanstvo će doputovati u naročitom dvorskom vozu u Arandclovačku banju. Naš uspjeh. U utorak je održana mi­ nistarska sjednica pod predsjedanjem dra Korošca, na kojoj je saopšten izvje­ štaj predsjednika ministarskog savjeta Stojana Protića o rezultatu demarša, koji je učinjen kod savezničkih i prija­ teljskih sila u pogledu ratne odštete. Sjednica je dugo trajala. Po onome što se dosada saznalo o izvještaju ministra predsjednika ima nade, da će naši za­ htjevi u pogledu naknade na konferen­ ciji mira naići na dobar prijem i da se je ovo pitanje u mnogom popravilo. Izvještaj ministra predsjednika. Po­ slije redovite subotnje sjednice Narod­ nog Predstavništva bile su galerije is­ pražnjene, pa je predsjednik ministar­ skog savjeta Stojan Protić izvijestio u parlamentu o svom radu i iznio rezul­ tate delegacje u Parizu. Izaslanstvo naše centr. vlade, u ko­ jem su bili ministar'predsjednik Protić i ostali ministri primio je predsjednik francuske republike Poincare. Delegati su sa predsjednikom republike rasprav­ ljali o važnim pitanjima, koja se tiču jugoslavenske države. Izaslanstvo je također posjetilo gosp. Balfouid, kome ga je predstavio ministar Trumbić. Mi­ nistar Balfour saslušao je sa velikim interesom razlaganja pojedinih proble­ Natječaj za šeriat. gimnaziju. Pro­ svjetno odjeljenje naše vlade raspisalo je ovaj natječaj: »Za I. razred šerijatske gimnazije u Sarajevu spojene s interenatom podijeliće se u školskoj godini 1919./1920. 15 potpuno besplatnih mjesta, a 15 mjesta uz naplatu polovice opskrbnine. Cijela opskrbnina iznosi godišnje 1000 K za hranu, a 75 K prinos za pranje rublja. Odijelo treba da sami pitomci sebi na­ bave. •) Kako je poznato, to je provedeno. Op. ur. FELJTON. centralizaciji ili decentralizaciji uprave. Razumije se samo po sebi, da država od kojih 260.000 kvadr. km i 12 miliju­ na duša ne može da tvori jedno jedin­ Dr. Hinko Hinković: stveno upravno područje. Ona mora da Centralizam ili samouprav­ je podijeljena u pravne podorganizme, koji donekle mogu biti i prividno neza­ ne pokrajine? visni. Ali se pita, da li ti podorganizmi dobivaju svoju općenitu obvezatnu di­ i. rektivu iz središta, u koliko već nisu Decentralizacija i samouprava. specijalno i izravno upravljani iz sre­ Stožerno je pitanje za budućnost na­ dišta, kao vrhovne nadležne oblasti. Oše države: centralizacija ili decentrali- I vakovi su podorganizmi na neki način zacija uprave? No — ovako formulira­ organi državne uprave. Ovako uređena na — nije ova antiteza ispravna. I cen­ uprava je u istinu centralistička. U pra­ traliste kažu da su za decentralizaciju. vom smislu je upravno dccntralizovana I mi hoćemo, tvrde isti, da cijelo dr­ država ona, čije Je područje podijeljeno žavno područje bude podijeljeno u po­ u stanovit broj ovećih geografskih je­ krajine ili oblasti, u županije ili okruge, dinica — zovimo ih pokrajinama — ko­ kotare ili srezove, gradove 1 općine, jima je prepuštena samostal­ na i legislativa i eksekutiva pak da svaka od tih jedinica imade sta­ u s v i m k o 1 i k i m pitanjima nu­ noviti upravni, u manje važnim pitanji­ tarnje uprave dotične pokrajine, ma eventualno čak i samostalni djelo­ t. j. u pitanjima koja se ne tiču izravno krug. Nije li zar to decentralizacija? cjelokupne države. No alternativa nije u tako shvaćenoj Zagovaratelji centralizma vele: Prem su Hrvati, Srbi i Slovenci etnički isto­ •) Ovaj članak prenosimo iz »Obzo­ vjetni, ipak je zasebni njihov historjra« i obraćamo na njeg osobitu pažnju. ski život urodio stanovitim osobinama, Dr. Hinković slovi kao jedan od naj­ koji bi valjalo što više ublažiti i izgla­ spremnijih hrvatskih političara, a uvi­ diti, e bi nam država prema vani bila jek je bio proti tudinačkoj upravi. što složnija, t. j. što snažnija. Kako sc Uredništvo. U zavod i internat mogu biti primlje­ ni oni učenici islamske vjere, koji ima­ ju ispunjene sve uvjete za primanje u I. razred koje druge srednje škole (gim­ nazije, realke, realne gimnazije), a do­ voljno su upućeni u čitanje kurana. Molbe za primanje u internat uprav­ ljene Zemaljskoj Vladi V11I./1 treba opremiti: 1. svjedodžbom osnovne škole (ruždije); 2. rodnim listom; 3. od općine izdanim, a od kotarskog ureda potvrđenim iskazom o imovin­ skim prilikama; 4. liječničkom svjedodžbom zvaničnog (školskog liječnika), u kojoj treba da bude potvrđeno, da molitelj nema zarazne bolesti, ili koje mane što ga čini za internatski uzgoj i pripravu za šerijatska teološka zvanja nesposob­ nim. Ovako opremljene molbe valja pre­ dati najkasnije do 31. jula 1919. kod nad­ ležnog kotarskog ureda. Učenici koji su već prošle školske godine imali gornju Stipendiju te prošli s prvim redom, ne trebaju ponavljati ove molbe. * I I 1 i I I Broj 56 Број ma, koji se tiču Srbije i novog kraljev­ stva. Izaslanstvo je također učinilo po­ sjetu prvom američkom tajniku Lansingu, ali bez Trumbića koji je bio zauzet radovima konferencije mira. Svi člano­ vi izaslanstva otputovali su u utorak za Beograd. Turska delegacija u švicarskoj. Jav­ ljaju iz Geneve: Veliki vezir Damad Ferid paša, Tefik paša (bivši veliki ve­ zir) i drugi delegati otomanske misije na konferenciji mira stigli su u pone­ djeljak u Genevu. Dočekalo ih je neko­ liko turskih ličnosti i turski generalni konzul Viabeg. Delegacija će ostati ne­ koliko dana u Lausanni prije nego se vrati u Carigrad. »Istočni blok«. Rumunjski političar Take Jonesku izjavio je u jednom in­ tervjuu, da se radi na osnutku — istoč­ nog bloka, koji bi se protezao od Sre­ dozemnoga mora, a koji bi sastavljale Poljska, Cehoslovačka, Rumunjska, Grčka a možda i Mađarska. Take Jo­ nesku ne vidi nikakvih poteškoća oko osnutka ovoga bloka i žali Što on nije osnovan još prije konferencije mira, jer bi onda stvari uzele sasvim drugi pra­ vac. Ovaj blok zagovaraju naročito Venizelos i Masaryk. Generalni sekretar mir. konferencije Dutasta javio je usmeno njemačkoj de­ legaciji protest protiv toga, što su nje­ mačke čete, koje se povlače sa zapadne obale Visle odnijele sa sobom stoku do­ maćeg stanovništva. Weimarska narodna skupština izgla­ sala je poimeničnim glasovanjem sa 208 protiv 115 glasova zakonski predlog o ratifikaciji mirovnog ugovora. Pošto je skupština raspravljala o predlogu, ona ga je izglasala u prvom, drugom i tre­ ćem čitanju. Ratifikaoioni predlog ima ova dva članka: Članak I. Odobren je mirovni ugovor, potpisan 28. juna 1919. među Njemač­ kom i antantskim i saveznim silama, skupa sa zapisnikom i sa konvencijom, koja je potpisana istoga dana, a tiče se vojne okupacije rajnskoga kraja. Mirov­ ni ugovor, zapisnik i konvencija nave­ dene su na koncu. Članak II. Ovaj zakon stupa na sna­ gu danom proglašenja. / U četvrtak u jutro baron Lersner pre­ dao je pukovniku Непгуји službenu ra­ tifikaciju mirovnog ugovora. Pukovnik Непгу odmah je odnio dokumenat na ministarstvo inostranih djela. Blokada Njemačke dignuta. Javljaju iz Parisa: Pošto je skupština u Weima­ ru ratificirala ugovor o miru, s toga će antanta odmah ukinuti blokadu Njemač­ ke. Razne antantske vlade izdaće o to­ me odnosne naredbe, gdje će precizi­ rati uvjete, uz koje će uvoz biti slobo­ dan. Članovi njemačko komisije dolaze u VersaiUes, da otpočnu pregovore o o: kunaciji rajnskih krajeva i o ošteti. Držanje njemačkih oficira. Štampa objavljuje niz izjava njemačkih kopnenih i pomorskih časnika, koji se ustručava­ ju da dođu pred antantino sudište. U slu­ čaju, da bi se sastavilo takvo sudište, ne će preda nj stupiti ni jedan zapo­ vjednik podmornice. Više ovih časnika pobjeglo je već na neutralno područje, a drugi se groze samoubojstvom. Izmjena zarobljenika. »Agence Havas« javlja da je Clemenceau izdao na- goder riješilo pitanje o našim državnim najsudbonosnijih doktrinarnih zabluda granicama, ostat će vazda mogući spo­ modernog socijalizma je pretpostava o rovi i sukobi sa mnogobrojnim našim jednakosti ljudskoj — krivi aksiom, što susjedima: Talijanima, Nijemcima, Ma­ ga baciše u političku i društvenu borbu džarima, Rumunjima, Bugarima, Grci­ Rousseau i po njem francuska revolu­ ma i Arnautima. Naša otporna snaga cija. ovisi o što potpunijem našem držav­ II. nom ujedinjenju. Stoga je jedinstvena Državno i upravno jedinstvo. — iz jednog središta vodena — upraSve da bi jedinstvena uprava bila ka­ va apsolutno nužna. dra — što je apsolutno isključeno — No ima li ovaj navodni kategorički da izbriše sve historijski nastale razli­ imperativ jedinstvene uprave realnu ke između naša tri plemena te pojedi­ podlogu? Zar je doista u prosvjetnom, nih predjela naše države, zar bi ova ti­ društvenom i privrednom interesu pome doista postala snažnijom? Usuprot jedinih dijelova državnih, a u obranbeje sigurno, da bi svaka nasilna i nom interesu cjeline, da su histo­ protuprirodna nivelacija bi­ rijski nastale razlikosti iz­ la podobna da umanji našu 1 nmeđu naša tri plemena i pojedinih pre­ I telaktualnu i ekonomsku, pa djela naše države naprečac izbrišu? dosljedno i otpornu snagu. Zar je to uopće moguće? Da sc razumijemo. Naše se ujedinje­ Priroda nas stvara sve nejednake, a nje ne mora da promatra sa gledišta život uvećava ove razlike. Kod naroda osjećajnoga. Ne radi se o našoj opaža se ista pojava. Svaka genetička međusobnoj simpatiji, ili antipatiji, već skupina je sinteza njenih predaka, t. j. ic to pitanje apsolutne nužde. njene prošlosti. Prošlost je u na­ I Mi se ne ujedinismo što se više ili ma samima. Ona se nc da ubiti. i manje volimo, već što smo pod­ Prošlost porodice, plemena ili naroda učeni historijskim iskustvom, da ni Srbi je baština od predaka, koja s onim što ni Hrvati ni Slovenci ne mogoše ni po­ joj dodajemo sami, tvori našu individu­ stat samostalni, a kamo ii đa mogu uz­ alnost. Prosvjeta i napredak temelje se držati svoju nezavisnost, ako se ne uje­ upravo na razlikosti, a ne na dine. Ili ropstvo ili ujedinjenje — u to­ jednakosti njenih čimbenika, jedna od me je jezgra cijelog problema jugosh- �Број 54 — Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA* redbu, da prvi transport ratnih zaroblje­ nika krene u ponedcljak u jutro u Nje­ mačku, koja će preuzeti zarobljenike na području desne obale Rajne. Jedna Wilsonova Izjava. U razgovo­ ru sa zastupnicima štampe izjavio je Wilson svoje zadovoljstvo Što je Nje­ mačka ratifikovala ugovor o miru. Po njegovom mijenju morale su asociirane države što prije uspostaviti trgovačke veze s Njemačkom, da joj se omogući ispunjenje preuzetnih finansijalnih duž­ nosti. Po mišljenju Wilsonovom imale bi Sjedinjene Države američke veliko­ dušno preuzeti svoj dio zadaće kod ob­ nove Evrope. To će biti najbolje putem solidnog kredita, a ne putem direktne vladine pomoći. Događaji na Rijeci. Iz Sušaka se jav­ lja 7. jula: Juče uvečc došlo je ponovo do napada na francuske vojnike i ofi­ cire od talijanskih građana, oficira i voj­ nika. Francuzi su sc branili. Ima oko 50 mrtvih i ranjenih. Ubijen je jedan fran­ cuski general.« Puškaranje je trajalo po­ la sata. Jugoslavenima su ugroženi ži­ voti, jer su videli da su i francuski vojnici nemoćni. Odjek događaja na Rijeci. »Popolo d’ Italija« javlja da je Francuska zatražila od Italije formalno objašnjenje o usmrćenju francuskih vojnika na Rijeci. Oz­ loglašeni huškaćki list piše na najuzbu•đcniji način o francuskoj politici i upozoruje na pogovaranje, da je Francuska sklopla savez za zaštitu i prkos (!) sa Jugoslavijom, Cehosiovačkom, Ru­ munjskom i Grčkom. Amerika, Engleska i Francuska poslaće na Rijeku po jedan ratni brod da održe mir i da spriječe da se nebi po­ novili nedavni francusko-talijanski su­ kobi po ulicama. Vijeće petorice jučer je prihvatilo tu odluku, a danas se ratni brodovi nalaze već na putu. Taj se ko­ rak ne smije smatrati kao neprijateljski čin protiv Italije, što će biti i službeno konstatirano. Odluku je vijeće petorice prihvatilo u prisustvu Crespia, koji je također vijećao u vijeću. Misli se da će moralni efekat alijirskih brodova biti dovoljan da održi red i da neće biti nuždan nikakav drugi fizični korak, koji bi trebalo učiniti da se stane na put nemirima. Situacija je vrlo škakljiva. Brodovi će čekati nalog vijeća petorice prije nego preduzmu koju konačnu ak­ ciju protiv nemirnog stanovništva na Rijeci, ako bi ta akcija bila nužna. Jedno svakako stoji, a to je, da su diplomatski odnosi među Italijom i Francuskom ozbiljno ugroženi. Ovdašnji Talijani otvoreno svaljuju kriviicu na francuske Vojnike na Rijeci, prigovarajući im da marširaju gradskim ulicama vičući svega i svašta, kao na primjer »Dolje s Italijom!« Možda će alijirski brodovi doskočiti toj situaciji. Nova kriza u talij. kabinetu? Švajcarska brzojavna agencija javlja iz Pari­ za: Usljed odlaska Tittonija nastale su u situaciji neke promjene. U izvjesnim političkim krugovima pogovara se o eventualnosti nove ministarske krize. Krugovi konferencije mira kane Italiju prisiliti na izvjesna popuštanja u riječ­ kom pitanju. jedan odlomak Iz Tittonijeva govora u parlamentu glasi: »U času kad Italija vodi na diplomatskom polju jednu od najtežih borba, narod treba da svakako ima u vlasti svoje živce i da se uzdrži od svih neprijateljskih izjava protiv naoija, s kojima pregovaramo«. Tittoni se srdačno pridružuje Pichonovim izjava­ ma, u kojima veli da on želi obezbijediti medu Italijom i Francuskom savez­ ne odnose, koji su vezali ova dva na­ roda za vrijeme rata. »Ta jc želja jed­ nako iaka i u Italiji. U Parisu mi zbo­ rimo otvoreno i glasno i čvrsto tvrdo­ korno branimo prava i interese Italije, pa ćemo ih braniti do krajnosti, jer na­ lazimo potpore i utjehe u pristanku i u pomoći parlamenta i naroda. Ali treba izbjegavati svaku manifestaciju, koja bi samo i na oko mogla izgledati kao po­ kušaj pritiska na konferenciji i koja bi se prema tome mogla iskoristiti protiv nas. Urota nemiri u Italiji. Iz Rima javlja­ ju da je redarstvu uspjelo da osujeti komplot, koji su spremili anarhiste. Ko­ liko se dosada moglo ustanoviti posto­ jala je nakana da se ručnim granatama napane na grad i pobuni građanstvo. Iza komplota stajali su nacionalistički krugovi, kojima je bila svrha, da sruše sadašnju vladu i postave novu naciona­ lističku vladu. Za sada je uapšeno 32 oficira i oko 90 momaka. U Rimu su se desili teški izgledi. U okolici Napulja svjetina je uzela na ju­ riš jedan željeznički voz, natovaren tr­ govačkom robom, pa ga je opljačkala. U Palermu proglašen je generalni štrajk. Bilo je teških sukoba a mnogo je manifestanata ranjeno. U bunama radi gladi što su se desile u Rimu, mnogo je lica poginulo, a nekoliko je stotina ranjeno i uapšeno. Tako glase vijesti, koje su stigle francuskoj vladi. Svjetina je bom­ bardirala dućane. To je bilo 9. o. m. Posljedica je toga da je u dva dana cijena životnih namirnica pala za 50%. Akcija proti Madžarskoj. Vijeće peto­ rice raspravljalo je sa maršalom Foehom o vojnoj ekspediciji protiv ma­ džarske boljševičke vlade, koja bi ak­ cija bila pod zajedničkim zapovjedniš­ tvom alijiraca. Javno je mišljenje uvje­ reno, da general Bhss i američka de­ legacija mrko gledaju na taj prijepor i da su mišljenja, da Amerika neće u tome pomoći antantu četama. Kraj sve­ ga toga vijeće petorice danas je odlu­ čilo da će upitati odnosne vlade, da mu odgovore kroz 8 dana koliko da­ leko je svaka od njih sklona da ide u rat protiv Bele Kuhna. Na današnjoj konferenciji javiće se Rumuniji, Srbiji i Cehoslvačkoj, da se složno priprave jakim silama, kako bi četama preo uzeli alijirsku akciju protiv Ugarske. (Blago nama! pr. si.). Iz New-Yorka javljaju da je vijeće pe­ torice raspravljalo o vojnim mjerama protiv Bele Kuhna i da je ovlastilo ru­ munjske, češkoslovačke i jugosla­ venske čete, da marširaju protiv boljševičke Ugarske. Bečki zastupnici savezničkih vlasti zaključili su na svojoj jučerašnjoj kon­ ferenciji, da se odlučno istupi protiv spletaka madžarske sovjetske vlade u Beču. Mir s Bugarskom. Mirovna konferen­ cija pozvala je Bugarsku da pošalje u Pariš svoje delegate. Oni će doći po svoj prilici 25. o. m. »Temps« piše: »Sad se žurno name­ će riješenjc bugarskih granica, jer je venskog. Lozinka: ujedinjenje ili rop­ stvo znači drugim riječima: život ili smrt. Svaki od nas uviđa to. Svi mi — cen­ traliste i njiliovi antagoniste — hoće­ mo jednu jedinstvenu državu, i hoćemo je snažnu, da sc uzmognemo obraniti od svakog napadaja. No ovo državno je­ dinstvo, za koje smo svi i koje je nuž­ na pretpostava naše otporne snage i našeg narodnog i državnog života sa­ mog, nije uvjetovana jedin­ stvom upravnim. To su posve različiti pojmovi, i krivo imaju centra­ liste, sumnjičeći svoje protivnike, da svojin zahtjevom za samoupravnim po­ krajinama naruŠuju državno jedinstvo. Ovo hoćemo svi, ali ne ćemo jedinstve­ nu upravu. Iskustvo govori protiv ove. Tipovi jedinstveno upravljenih država su Fran­ cuska i Italija. U obima su upravni re­ zultati apsolutno n c p o v o I j n i. Ne­ davno dao je u francuskoj kofhori Briand izražaja sveopćem nezado­ voljstvu nad lošom upravom, protiv koje je tražio lijeka u ustroj­ stvu samoupravnih pokraji­ na. A Italija nam — povrh rdavc svoje uprave — pokazuje živim svojim pri­ mjerom, kako jedinstvena uprava nije u stanju da sljubi prirodne i historijski nastale razlikosti pojedinih krajeva i njihovog pučanstva. Unatoč 60-godišnje jedinstvene uprave opstoji sveudilj na рг. između Kalabrije i Lombardije ne­ prispodobivo veći jaz, nego li je razli­ ka recimo između Slovenačke i Make­ donije, koje ku vijekovima življelc ra­ stavljeno. Usuprot nam primjeri helvetske kon­ federacije i sjevero-američke Unije do­ kazuju, da i malene i ogromne države mogu uspijevati, ma da su sastavni nji­ hovi dijelovi — kantoni ih države — stanovit dio svog suvereniteta prenijele na federalne oblasti. Po švicarskom ustavu su kantoni suvereni u koliko nji­ hov suverenitet nije ograničen federal­ nim ustavom: a u bitnosti opstoji isti odnos između američkih država (Sta­ tes) i federacije (Nation). Država SHS, premda geografska cje­ lina, ima veliku budućnost baš zato, jer nije jednolika. Mi imamo sva pod­ neblja, imamo more i rudama bogate planine, plodne ravnice, brodive rijeke i šume. Prirodne razlikosti pojedinih predjela urodile su različitim kulturnim, društvenim i ekonomskim životom, što je uplivisalo na historijski razvoj dotič­ nog pučanstva i stvorilo ono, što se zo­ ve njegovim individualitetom, mentali­ tetom, značajem. Pošto je uprava Страна 3 3t*ana vrhovno vijeće odlučilo da sazove bu- I žavni ispit na pravnom fakultetu u Za­ garske delegate. Zna sc da je međuali- ! grebu. Čestitamo. Čudnovat postupak žandara. Pišu nam jirska komisija koja je imala da ispi- . tuje srpske i rumunjske granice već go­ iz Janje: Danas, kada se toliko trubi o narodnoj slobodi, mi se janjanski musli­ tovo svršila svoj posao što se tiče bu­ mani snebivamo u čudu, šta se kod nas garskih granica u Dobrudži i srpskih radi. Kod nas je i sada stari sistem ugranica; ali bugarske granice na jugu pravc: sistem proganjanja muslimana, — biva one, koje se tiču GrČKe i rade šta hoće i šta im se prohtije. To Turske — nisu još određene, jer sc o nije nikakvo čudo, jer kod nas su i njima samo raspravljalo. Sada sc i to danas na vlasti oni tipovi, koji su nam pitanje ispituje. Iz boljševičke Rusije. Reuterov dopis­ za tuđinske uprave isisavali krv, samo ni ured javlja iz Helsingforsa, da su su sada pod drugim perjem (uniformom). boljševici zauzeli sva poklisarsi za i sve Nu davno su rekli: Vuk dlaku mijenja, a ćudi nikada«. inostrane konsulate u Petrogradu i da su uhapsili sve činovnike koje su tu Za ilustraciju naših prilika neka po­ služi ovaj primjer: 28. juna pošla jc po našli. Agencija Radio javlja da je vijeće pe­ nalogu jedna žandarska patrola sa једtorice odobrilo predlog, da finske i Kolnim financijalnim stražarom da pretraži čakove čete navale skupa na Petrotrgovačke dućane zbog soli i da evenautlno pronađenu so zaplijeni. Tom pri­ grad. Antanta prema Austriji. Konferencija likom nađu kod jednog uglednog trgov­ mira predala je austrijskoj delegaciji tri ca muslimana nešto soli, koju je on note: U jednoj, se veli da su antantske bio ostavio za svoju potrebu i to u jed­ države pripravne, da Austriju prime u nome — kako bi se po starome reklo savez naroda, čim bude imala odgovor­ — magazinu i zaplijene je. On im je re­ nu vladu: diuga se nota opire likvida­ kao da je tu so ostavio za vlastitu po­ trebu, što i odgovara istini, jer da ju je ciji austrijske imovine na teritoriji biv­ še Austrije, a treća izričto dozvoljava, htio prodati, mogao je to učiniti davno da se austrijski diplomatski agenti u i pošto hoće, jer je velika nestašica soli, južnoj Americi vrate natrag u svoju i donio bi je u dućan, a ne bi je držao domovinu. u magazinu. Ali oni su je ipak zaplije­ Zaposjeđnuće Gornje Šleske. »Kurir nili. To je dotičnoga trgovca veoma Varšavski« javlja: U smislu dogovore­ ogorčilo i kada su žandari odnijeli so i ne osnove zaposješće dvije američke di­ pozvali ga da zaključa magazin, on im vizije Gornju Šlesku. Francuska i Eeje uzrujano odgovorio da će to učiniti gleska pjslaće samo nekoliko satnija kada njemu bude volja. Taj je odgovor Lansing pozvan kući. »Telegraph« ja­ povrijedio taštinu vođe ove patrole g. vlja iz Parisa: Državni tajnik Lansing narednika Kovačevića (onoga istoga, pozvan je da dođe u Waschington, a koji nam je za propalog režima psovao zastupale ga g. Gould. tursku balijsku mater) i on je odmah Bivši grčki kralj Konstantin obratio dotičnog trgovca, starca kojih 60 go­ se je na Venizelosa, da se s njime di­ dina, u ime nekakvog zakona otjerao rektno sporazumije. Bivši kralj izjav­ pred sobom kao kakovog najvećeg zlo­ ljuje da je vodio krivu politiku. U grćčinca u žandarsku postaju na odgovor­ kun se krugovima tvrdi da se kralj na­ nost zapovjedniku postaje. lazi u slabim prilikama. Svakome je- jasno, kako je to djelo­ Zapljena imetka bugarskog kralja. valo na dušu ovoga čovjeka, a i na dru­ Javljaju iz Londona: Generalni prokuge muslimane, kojih je bilo puna čarrator vrhovnog suda naredio je da se šija, kad su vidjeli ovaj brutalni po­ zaplijene sve vrijednosti bivšeg bugar­ stupak. Zato mi ovim putem kategorič­ skog kralja koje se nalaze u Engleskoj. ki zahtijevamo, da se ovakovim šikanaTo će biti od prilike svega đod.OOO cijama već jedanput stane na kraj i da šter'unga. se za ovu stvar povede nepristrana is­ traga, pa da se krivac strogo kazni i ti­ me pouči, kako treba postupati s izmu­ čenim i napaćenim narodom. Ovako se postupa s muslimanima a Promjena imena. »Muslimanski šport­ sad ću u vezi s ovim donijeti jedan ski klub« u Sarajevu promijenio je na primjer, kako se postupa sa Srbima svojoj izvanrednoj glavnoj skupštini, opravoslavnima. Sjutradan iz ovog slu­ bdržavanoj 7. ov. mj. dojakošnji naziv čaja dakle 29. juna došla su u dućan društva u: »Jugoslavenski musliman­ jednome drugom trgovcu muslimanu ski športski klub«. dva napola pijana pravoslavna seljaka Mi ćemo se osvrnuti opširnije u jednoj i počeli ga psovati radi nekakve šume. od narednih biojeva našeg lista na ;ad On ih zamoli da ga puste u miru a ako i aktivnost ovog našeg mlauog špor;im je što krivo, neka idu sudu. No oni skog društva, koji osim Športa obdrmu odgovore, da će mu oni suditi i u žaje još aiia’fabetske tečajeve, drži pre­ isti čas navale na njega i dobro ga izdavanje s /G>m članovima i s velikom lupaju. Njemu poleti u pomoć pekar Ibvoljom i maioni radi na što moguće porahim Aganovič, ali oni i njega istuku, zitivnijoj društvenoj naobrazbi svojih a onda sjeđu u kola i odu dalje. članova. Ni jedan musliman, a naročito Odmah su bili pozvani u pomoć žan­ omladinac, ne bi smio a da ne bude i dari, ali oni su došli nekad, kad je nji­ članom — jednog te vrsti musliman­ ma bila volja i kad se je stvar već bila skog društva u cijelom našem Kraljev­ svršila, i to tako ukočeno i dostojan­ stvu. stveno, kako to samo oni umiju učiniti, Samo naprijed mladi športaši, jer: ži­ i sa tako ukočenim i odmjerenim kora­ vot je u borbi, a u radu je spas! kom. kao da prave Karlu defilirung. Položio ispit. Sarajlija Muhamed ef. Oni su ovako prošetali do na kraj va­ S e m i z položio je ovih dana drugi drroši i naišli na one seljake, koji su se slučajno svratili u jednu gostionu, da se još ponapiju, pa da onda još kome mu­ radi naroda, a ne obratno, te slimanu razbiju glavu. I šta mislite da pošto dosljedno uprava ima da udovosu s njima učinili? Sigurno su ih od­ Ijujc individualnim i duševnim i eko- । mah povezali. Jesu ja!! Zapisali su im nomskim i socijalnim potrebama svakog pojedinog predjela državnog, m o r a d a ' jednostavno imena i prezimena i otpu­ stili ih, pa ih tako ohrabrili, da su od­ se ista nužno priljubi indivi- 1 mah napali još na nekoliko muslimana. dualnosti različitih krajeva. Mi se zaista zgražamo nad ovakovim To znači, da uprava po jednom jedin­ postupkom. Mjesto da se ovakovi zlo­ stvenom kalupu ne može da odgovara činci i nasilnici smjesta strpaju u zat­ svrsi. Šumadija imade drugih potreba vor i strogo kazne, njima se jednostav­ nego li Primorje, Srijem i Banat dru­ no ostavljaju slobodne ruke, da i dalje gih nego li Crna Gora. nastave svoj barbaluk. Ovo će dati po­ Ne treba nasilno nivelirati šablonvoda i drugima, da udare ovim putem skom upravom iz jednog centra inte­ i mi ćemo onda, biti prisiljeni da vra­ lektualne, moralne i gospodarstvene ćamo šilo za ognjđo, a to bi imalo nerazlikosti pojedinih krajeva, već treba doglednih posljedica. prepustiti prirodnoj evoluciji, Zato još za vremena upozorujemo uvjetovanoj zajedničkim životom u jedmjerodavne faktore na ove žalosne po­ državnom organizmu, da se evenjave i njihove eventualne pošljedicc i tulne opreke izglade a osebine sljube. tražimo, da se za ovu stvar povedu Pokrajinski individualiteti — da ih ta­ izvidi, pa da se vođa dotične žandarko nazovemo — su zapravo neprocje­ ske patrole pozove na odgovornost, a njiva glavnica, što je pojedini dijelovi oni seljaci da se strogo kazne. unose u zajedničku domovinu. Ta se Nekorektnost rajonskih trgovaca. Tu­ glavnica ne smije vandalski že nam se mnogi sarajevski konsumenti uništavati, već treba prepu­ na nepravednost rajonskih trgovaca u stiti utjecaj* u zajedničkog Bravađžiluku. Pričaju da im nije mogu­ državnog života, da tu glav­ će dobiti cijeloga kontigenta životnih nicu prema novim pogledima namirnica, jer onda trgovci ne bi mogli i potrebama preudesi. lihvariti kako to čine. Naročito se pri(Nastaviće se.) tužuju da su bili prikraćeni u soli. Svra- Domaće vijesti. �Broi 56 Број .PRAVDA* — „ПРАВДА* 4 Страка čamo pažnju gradske aprovizacije na ove pritužbe. Dar amerikanske misije. Posredova­ njem amerikanske misije u Sarajevu sti­ gao je jučer iz Pariza jedan vagon prevojnog materijala, deset hiljada kilgr. zavoja u vrijednosti od jednog milijuna kruna. Ovo nije prvi dar. koji nam je došao iz Amerike. Prošlog mjeseca pre­ dala je amerikanska misija našim bolni­ cama veliku količinu marmelade, bol­ ničkog rublja, pokrivača i Ijekarskih ogrtača. Bos.-lierc. podvorničko društvo u za­ jednici s podvomicima novčanih zavo­ da u Sarajevu, obdržavatiće ljetnu zabavu u gradskoj bašči dne 20. jula o. g. uz sudjelovanje glazbe, u korist udova i siročad i svojih palih i stradalih članova. Program. I. Bogata tombola. 2. Šaljiva pošta, ribolov i igranka. 3. Đufet sa solidnom poslugom i uz umjerene čijene. Početak u 15 sati. Od čistog prihoda namijenjeno je 10 % da udove i siročad naših članova. Ulazna cijena po osobi 2 krune. Najučtivije se pozivaju p. n. gg. gra­ đani i građanke da u što većem broju prisustvuju ovoj zabavi. Dobrovoljni se prilozi primaju sa zahvalnošću. U slučaju nepovoljna vremena zabava će se odgoditi. Odbor. Meso za grac ku sirotinju dijeliće gr. aprovizacija od sada samo na jednom mjestu i to na Baščaršiji kod mesara Batalovića Šaćira svakog petka. i . ; ' ; ‘ ! ; ' ; I ] , ni rezervne fondove osiguravajućih društava, premda ovi u glavnom čine svojinu osiguranih. Upozorujemo stoga naše čitatelje, da budu na oprezu i da još za vremena prenesu svoja osiguranja domaćim za­ vodima. imamo ih fala Bogu dosta, koji se mogu mjeriti sa svim poznatim za­ vodima. šio su nizom godina dokazali svojom spremnosti i kulantnošću, pa ih ovdje navodimo: Sa središtem u Sarajevu imademo domaći zavod »Herceg-Bosnu«. Ovo jc društvo svojevremeno osnovano dodu­ še sa tuđim kapitalom, ali je međutim prešlo u ruke domaćih novčanih zavo­ da. »Herceg-Bosna« je također jedino društvo, koje je u Bosni uvelo osigura­ nje protiv šteta od luče (leda), čime je Steklo osobitu zaslugu za narodno go­ spodarstvo. Sa središtem u Zagrebu radi već mnogo godina kod nas »Croatia« osi­ guravajuća zadruga, baveći sc osigu­ ranjima svih vrsti. Sa središtem u Beo­ gradu započeće svojim radom i pozna­ ta srpska društva: »Srbija«, »Šumadija«, »Beogradska Zadruga« i »Jugosla­ vija«. Nema dakle uzroka, da dajemo naš novac stranim društvima. Narodna svijest zahtijeva dapače od nas. da se svim sredstvimđ očistimo od tuđih ele­ menata. Brzi voz na pruzi Beograd—Zagreb— Rijeka uveden je od 1. jula i voziće sva­ . ki dan. Gospodarstvo, Naše trgovačke veze s Amerikom. U | Beograd je doputovao ravnatelj velikog ' trgovačkog udruženja u New-Yorku , radi bližih informacija o potrebama srp- • skoga naroda i radi tijesnih trgovačkih 1 veza između nas i Amerike. Ovo dru- I štvo namjerava da osnuje jedan veliki i trgovački konzorcij u Beogradu, koji bi ; izvršavao velike narudžbe za obnovu | Srbije i uopće Jugoslavije. Nabava stoke. Ministar poljoprivrede pregovara sa švajcarskom vladom o nabavi priplodne stoke, koja bi se raz- ' dijelila našim seljacima. Zločinačka špekulacija. Na 25. juna zaplijenjen je u Mariboru transport ko­ nja. koji je bio upućen iz Zagreba u Beč, a koji je bio označen kao trans­ port marve za klanje. Konji su zaplije­ njeni po naredbi iz Beograda. Konja je bilo 187 koji će hiti uz nisku cijenu raz­ dijeljeni među narod. U prvom redu do­ laze u obzir Slovenci sa granice, koji su prilikom zadnje njemačke invazije izgubili konje, a zatim seljaci iz mari­ borskog kotara. Opreznost prema tuđim osiguravaju­ ćim društvima. Pod ovim i sličnim na- i slovima čitamo zadnjih dana u skoro | svim beogradskim, zagrebačkim i sa- i rajevskim novinama razne članke, kojima se općinstvo upozoruje na svekoli- । ka osiguravajuća društva, čije se cen- ! trale nalaze u Beču, Pešti, Trstu itd. Ova su društva naime uložila ogromne ' svote u austrijske i ugarske ratne zaj- i move, koji ada služe većim dijelom ' kao pokriće sabranih visokih rezervnih | fondova. Time je dakako sigurnost do- i tičmh društava znatno spala. Osobito i je pak spala sigurnost kod mađarskih društava, jer sovjetska vlada, u svojoj velikoj novčanoj neprilici nije poštedila ■ Trešeljak. Ljuti se. Marrtni Ijekar lUtim gr­ mi a 50. broja Naroda" na rakufako ратјсгепаио i »J M 0.« u Dobici, što ma aijesu dobli wGajretOTo“ skupštinu a aiektabi iletidaiju Oabiljao ie buti. I podraljaje malo. Podvajaj« a loga, ft to botiniiiao prešućuje, da ja on još simus u kirasihasi basio prsoštru raкатјса izMivanja muslimanima u lita. 1 još »e čađi ite aad nema moralna podloge da aaaiva mjean« »Cajratova« skupštinu, a kamo li tratiti da au sa djs jod i građani muslimani dođu. Jedno premještenje. Priča se — л tlo ao priča »li je bilo ili ee biti — da je naša | vlada odlikovala profesora Hakija Hadšiea pre­ mještanjem а prervjetno ođjelenje. To đa mu je očitala za anapaati« a naša strane i to sa on prema nama iasaevtio ponaša, a mi ae kao to- j leraniui ipak aazdriajemo vd svega drugog, osim tla registriramo njegovo ispada i upozora- ) varao na sla posljedico, koje bi aaogle nastati а školovanju našeg podnilatka. 1 ‘a, ali a doba korupcije i darsaja razsih konseiija miljenici­ ma. ovi tu razlozi za paru; vlada čini što ona hoće. Moše joj sa još za neko vrijeme. . . OGLASI: Os 512/10—19. Oglas. Kot Šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919, a dućansku ro­ bu (gvožđuriju) na da dan 5. avgusti 1919 — Kot. šeriatski sud. Prodaje se dobro iduća в Imam u a prodaju upotrebljivanih brijačka radnja Vreća od jute u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HA DŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 1 i. 111 3—3 MnhmudbEg Hapetanović Jajce (Bosna) i ИИМИЕВИ№ИН Oglas. pčElapshBhušnicE stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno Rezakovič Ahmed, 112 3 5 Fojnica k/K. Otvorenje pomodne cipdarshe radnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporućujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.----------------- I Prva muslimanslia radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Ševkić Salih, Sarajevo ф Solidan posao. Cijene umjerene. 8 lusuf H a d žić, Sarajevo, S $5 Kundurdžiluk ulica br. 35. 35. ® 4в, 12 у Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«r 3-5 113 12 Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović Intcrurban telefon broj 42. 91 5-3 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Do­ bo], Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA. Bugojno. Gacko, Goražda, Konjic, Nevesi* nje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Zenica, dne 25. juna 1919. I Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 •AreVtfai eradšnk: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4c7aabd36834e38724360d9fe6239fd.pdf e52dc563bfe1edef1a3d7da1cf01b540 PDF Text Text PRAV __ _______ ___ _____ _ POJED9NI BRO Izlazi subotom, nterkor i četvrtkom. Вгн1ајв FBđahisni BđfisL . . A ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 17. jula 1919. (19. ševvala 1337.) Broj 57. Korupcija. Čitava štampa bavd se korupcijom, koja je već našla svoj vrhunac. Parlamenat vijeća o aferama ministara; — po kuloarima se tajno šapće o velikim imenima koja još nisu otkrivena. Jato crnih gavranova napalo je naše tijelo, da ga raznesu prije nego ga crvi istoče. (Jadne ptičurine, nezasitni sebičnjaci ra­ znose još ono Što je ostalo, a fukara skapaje od gladi gledajući svoju djecu kako je na oči nestaje. Nosi se sve, trga se tijelo, da ništa, --a baš ništa ne ostane. Vara se sirotinja, ušutkale lažnim vijestima i hrani još lažnbim patriotizmom, da veliki pograbe još što je ostalo i što mogu strpati u svoje dže­ pove. Vlast, moć sila — sve im je u rukama i oni se nagrađuju već kako znadu, da poslije »mirne savjesti« pre­ puste truli brod da potone. No još i u l>osljeđnji čas skanuće užeta, da njima podave one, koji su ih služili, da ne ostave nikakva spomena na svoja djela, razoriće sve i otići će da mirno uživaju ono što su oteli. Stišće pesnicu siromašni mali činov­ nik, kojem nije u dio palo da pomogne svojim velikim gospodarima, škripi zu­ bima radnik, koji je ostao bez mjesta; otimlje se, krade se... Čitava stada, čitavi vozovi mesa, ma­ sti, izvozi se na račun sirotinje. Čitave šume voze sć preko mora neprijatelju našega naroda, da izvjesni ljudi steku miHone. Sve je upotrebljeno: špirit, so­ da, duhan, šume, automobili, drva, koncesije, meso, mast... Sve što se je moglo unovčiti sve je unovčeno i raz­ dijeljeno među velike i male »mučenike« i »patriote«. I zalud se je sada okrećati po praznoj kući, da nađete štogod... Dok je u Bosni haračio Grđdć nadali smo se, da je u drugim krajevima bolje. dok je Grdić dijelio izvoznice svojim prijateljima na račun postradalih, mislili smo, da će se i tome na put stati, ali smo se u nadi prevarili. Poslije Grđića čije se stvari ne mogu ovdje ispisati došao je na red Marinković sa poznatom aferom sa šećerom iznio je u državnom predstavništvu poslanik Ribarac. Prema tome sklopio je rekompenzaoioni ugo­ vor bivši ministar za ishranu Jovanović sa Čehoslovačkom po kojemu bi sc iz naše države izvezlo, meso, slanina, a Češka bi dala šećer. Posao je izvoza povjeren beogradskoj klaonici, koja i ne postoji, a financirala je sve to Privred­ na banka u Beogradu u kojoj je glavni faktor poznati dr. Voja Marinković. Prema izjavi Ribarca ustupio je Marinkovič ovu koncesiju jednoj židovskoj firmi u Subotici, koja je meso i slaninu izvozila ne u Češku, nego u Mađarsku, a za to naša država nije dobila ni praška šećera. Za ovim je došla »mala afera« g. GHgorija Jeftanovića i njegovog sina dra Dušana. On je uzeo za posre- • Sarajevo, 16. jula. i : I । : i I j i i i : I ; i i I dovanje u stvari izvoznice za šećer od Principa 10.000 K — pa okrađeni volQvi, kola, zob i t. d. i t d. Onda je došao na red Volislav Šola sa drvima na kojim je zaslužio devet miliona kruna, a za ovim su zaredale ; marke. O duhanu je već bilo govora u 1 raznim novinama, a sada Čujemo da po- | । t I । i i । ■ ’ ' Bilješke. »Primorske Novine« u svom 151. broju nazivaju naš list »Turska Pravda« i podmeću nam zlobno da smo »1914. razbijah srpsko imanje, organizovali štra(unska odelenja, koja su okrutnostima i divljaštvom nadmašivala iste madarske i njemačke pljačkaše i razbojnike«, a sve to, da mogne povući proti nama zaključak, kako »i opraštanje t r cba da ima granica«. Razlog ovom napadaju, je to, što o bajramu napisa­ smo, da nas još i sada pritiskuju patnje i nevolje, da još i sada doživljujemo šikane i progone, a krivci ovih događaja kod naše vlade u Sarajevu da su još i sad na svom mjestu. Izdavači »Primorskih Novina«, istina, ne moraju čitati redovito našega lista. Ali ako hoće o nama da zauzmu neko stanovište, on­ Godina I. Osnutak financijskog upravnog suda. ! , Čitamo u zagrebačkim novinama, da je ! naročitom naredbom osnovan u Zagre­ : bu financijski upravni sud, kojemu je zadaća, da do redovnog zakonodavnog postrojenja Upravnog sudišta ili uvođe­ , nja drugog oblika konačnog rešavanja j upravno-pravnih sj>orova rješava po­ | rezne i pristojbene sporove. Ne razu­ , mijemo, zašto se ovaki sud osniva sa'mo u Zagrebu za Hrvatsku, Slavoniju, ! Medumurje i Rijeku, a drugi krajevi oI stavljaju bez ove i odveć potrebne prav­ | ne zaštite proti samovolje vlasti. U Sr­ j biji rješava ovakve sporove Državni ; savjet, a u ostalim krajevima naše dr­ žave nema takovog suda. U Bosni ga nije nikada ni bilo, i ako bi kod nas bio Međutim moramo zlobne podvale o- • vrlo potreban, jer se naše porezne vlasti vog lista i posebno da pobijemo: Da smo ; pri rješavanju žalbi i utoka slabo oba­ m i u godini 1914. razbijali srpsko ima­ ziru i na posve jasne odredbe poreznih nje u Bosni, ne bi trebali čekati kazne i pristojbenih zakona i naredaba. Dosta na optužbu »Primorskih Novina« pored ; »Srpske Zore« te javne tribine i zvanih ' je samo pročitati već unaprijed štampa­ na rješavanja, koja trgovci, zanatlije i i nezvanih tužitelja, nego bi sada bile drugi porezanlci dobivaju na utoke, koje prepunjene bosanske tamnice muslima­ predaju- proti porezu na tečevinu. Bez nima. Ovako pak, nađe ih se nešto i u • obzira na razloge, koje pojedini porezazatvoru na zahtjeve »Srpske Zore«, ali I nik u svom utoku navede, on redovno uvijek samo do sudbene ras- ' prave. Dalje: da smo mi organizovali | dobiva štampano riješenje, da je prove­ denim izvidima ustanovljeno, da je on štrafunska odjeljenja, onda bi također ; oporezovani dohodak postigao. Događa vukli posljedice za te, makar i ratne či- 1 sc, da je porezanik u utoku tvrdio i do­ no i sve osude na omraženi austrijski kazivao, da se uopće nije ni bavio po­ režim u Bosni bile bi netačne, režim, ; slom, na koji se plaća tečevinski porez, koji je za Potiorukova vladanja i još I jer imade poreznih ureda, koji taj porez k tome u ratnom stanju znao pribaviti traže i od poljoprivrednika (bostandija, sebi ponude za usluge i od najopoziciotežaka itd.), ali to ne pomaže, jer je za nahtijih elemenata, pa ako hoćete i onih, rješavanje utoka, koji sc valjda kod više koji su danas na vrhovima naše uprave I instancije i ne čitaju, unaprijed priređe­ u Bosni. Što se tiče podvala o tobož- | no i štampano riješenje. Ako smo ovu njoj našoj nadmašivoj 'okrutnosti i div- ' samovolju vlastodržaca kao Prileskog i ljaŠtvu mađarskih i njemačkih pljačka- ■ si. morali podnositi, držimo, da je sada ša, preko toga s indignacijom prelazi- । došlo vrijeme, da se osnivanjem uprav­ mo; i najljući naši protivnici u agraru nog suda poput onog*u Zagrebu ovoj П Bosni, (a drugih ne bi ni imali), a ka- ; samovolji — koja se na žalost i sada mo li objektivni sugrađani, koji poznaju ! gdjegdje i u većoj mjeri poka­ dovoljno naše etičke vrline i religioz- i zuje— učini kraj. nost, potvrdiće. da takve vrste podvale j Istrage? Jedan nejasan brzojav iz Be­ i ne zaslužuju nikakva odgovora. ograda javlja, da su povedene istrage Nego u ovoj s.tvari upada jedno u oči: ' protiv komandanta (?) u Bosni i protiv »Primorske Novine« ne rekoše nikad ni dvojice iz Banata, a sve radi neisprav­ bijele ni crne o nama, dok mi ne naglanog postupka u nabavkama izvoznih do­ sismo pred bajram, u 47. broju »Prav­ zvola. z de«, da bi trebali makar i skromno uze­ Ne znamo šta ovo znači, pa ili je iro­ ti učešća u izgradnji naše trgovačke nija. ili se hoće nekom hig u oči. U br­ mornarice i pomorske trgovine onim j zojavu nc stoji proti kojih komandanata kapitalom, koji ćemo dobiti iz agrarnog ' pa se ovijem sumnjiče svi. Za to tra­ riješenja. I gle čuda! Primorski novina­ žimo. da se iznesu ove stvari malo de­ ri, mjesto da razume naš težak položaj ' taljnije. i prirodne zahtjeve za životom, oni se pod kojom bilo izlikom žestoko osoviše i na nas da im ni braća nijesmo. nego ; Turci, koje bi trebalo što prije prognati, 1 jer »I praštanje treba da ima granica« Za autoritet škole. podvukoše. KakaV je to moral, neka razumije ko hoće, — mi ne možemo. Društvo srednjoškolskih profesora u Nesavjesno prikazivanje. Mostarska ' Bosni i Hercegovini donijelo je jedan potreban i vrlo opravdan zaključak u »Nar. Sloboda« u 54. broju od 5. jula o. obranu ugleda škole i nastavnika. Ovaj g. ima dopis iz Ostrošca. u kojemu se korak prof. društva ne bi bio nuždan između ostalih napadaja na age i be­ u kulturnoj public. i sređenoj javnosti, gove tvrdi i to, da su braća Buturovići koja diže i gradi de znade cijeniti pro­ »oteli njivu« Ivan« Kreši iz Podhuma, svjetni rad odgojitelja i čuvati ugled koji je davao hak i desetinu na paušal : škole i profesora, ali u našem niskom i pita se: zar se može još ovako šta društvu i zaraženoj sredini, gdje se sva­ dogoditi? Izgleda, da »Slobodin« dopisnik : ko piskaralo baca blatom na prosvjetne u Ostrošcu ima posebne nazore o agrar­ zavode i kalja poštenje osvetničkih’ mo­ nim problemima, jer se čuje da sc tamo i tiva i tako na prostački i gadan način katoličkom pučanstvu tumači, kako će i ruši ugled školi i nanosi štetu narodu i begluci biti svojina onih, koji su ih i prosvjeti, bila je ovaka odluka i apel makar samo pet godina pod ćesim uzi- ; odavno poželjen. mali i obrađivali. Tako i glede navede- i Nigdje se u kulturnom svijetu nc mo­ ne njive, zapravo livade, koju bi Krešo že naći u javnosti žučljivijih i upravo htio da dobije, netaČno je da je drugom ј bezobzirnijih napadaja na nastavnike, data na obrađivanje sada, nego spo­ kao što to gotovo dnevno izvjesna štam­ razumno s Krešom još u 1917. godini ■ pa i izvjesni individui čine nažalost u data je Nikoli Bojčiću s razloga što je i nas na štetu školi, omladini i ugledu Krešo bio zapustio livadu do 3—4 tova- I nastavnika. To oni rade pod novom kri­ ra, a Bojčić je u 1918. godini već imao ■ laticom »čišćenja«, a sami napadači nc do 30 tovara sijena. Ovome komentara vode brige o tom, da li je to postupak nc treba. čiste duše, koja bi morala naći pošten i otvoren način prigovaranja pod svoBudimo ljudi. da bi morali bar u stvar biti upućeni; a upućeni bi bili dovoljno, da su bar od zgode do zgode uočili u našem listu dokaže, koji opravdavaju naše označene tvrdnje o našim patnjama i progonima, zapravo lošim prilikama u Bosni i Her­ cegovini, za koje i sam Dr. Korošec reče, da su evropski Skandal! I kad. su tako »dobro informirani« o događajima iz godine 1914. mogli bi onda povući pravi silogizam iz tih ratnih iz 1914. i s adanjih slobodarskih događaja 1919., da prvi za drugim mnogo zaostaju. To možemo već do sad prikupljenom statistikom dokazati. Ovako pak i odveć je prozirno kome koće »Primorske Noviве« da služe! jedinci vrlo često dobivaju izvoznice na duhan i prodaju ga po Austriji i Ugar­ skoj. Tako je dobio i neki željezničar Brozek izvoznicu i odnio duhan u Beć. Koliko je još drugih putovalo u Švicar­ sku i Češku sa punim sanducima duha­ na to će znati sigurno uprava mono­ pola a m: tražimo u ime javnog morala, da se unese malo svjetla u ove prljavštine što se vode i toleliraju na račun općenitosti — na račun, časti, autori­ teta naše^ržave. Korupcija je dosegla svoj vrhunac i ne čudimo se, ako se u ovoj nesretnoj zemlji opljačkanoj od neprijatelja, a sa­ da od vlastitih sinova dogodi još čudni­ jih stvari... Gospodin Šćepan Grdić bio je dobar, da nam riješenjem od 3. jula broj 126.081/19—Vili—2. dostavi na uvršte­ nje »na zgodnom mjestu« ovu »š k o Isku vijest«: »U I. razred narodne više dječačke škole uz mušku preparandiju u Derventi upisivaće se i u narednoj školskoj godini 1919/20. učenici, ali se u konvikt te škole пцсе više primati novih pitomaca. Naprotiv će se podijeliti nešto višu stipendija za srednje škole, ali za I. razred prema propisima istom u drugom semestru. ' Ni za pohađanje ženske preparandije neće sc podjeljivati ni nove stipendije ni nova konviktska mjesta. Konviklska mjesta u muškoj preparandiji u Derven­ ti podjeljivaće sc kao i dosad a siipendije za pohađanje muške preparandije u Derventi i u Mostaru. U pretprošlom broju donesosmu be­ ogradsku vijest, da će se u našoj državi osnovati 800 škola i namjestiti 10.000 učitelja, u koju je svrhu odobren kredit od 10 (deset) mil. 1 eto, dok se na jednoj strani podiže i izgrađuje, dotle »naš« Šćcpan hoće da ruši i ono malo, što nam je čak jedan t u đ i n a c usta­ novio i ostavio. Mi se zgražamo na ovaj kratkovidni postupak naše vlade i pita­ mo, kako to Šćepan zamišlja unapređe­ nje našeg školstva. Kad se ograniči broj novaka u pripravničkom tečaju naše preparandije, odakle će se onda dobiti učitelji i kako će se podići broj škola u našoj domovini? Da gospodin od izvoznica ne kani tu službu povjeriti gatačkim seljacima? Mi drukčije ne možemo shvatiti ovog besmislenog zaključka naše »narodne« vlade i odlučno zahtijevamo, da se taj nenarodni i nekulturni zaključak odmah opozove i podizanju preparandije posveti bolja briga i daleko veća pažnja. Pretplata godišnje 40 kruaa,na pola godine 20 kruва. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj .ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1Ш i I . i i | , I ! ■ ; ; I : I i I Prosvjeta i škola. �žicana 2 Сграка jim imenom i pred ljudima suda i uviđavnosti. Da je ovakav posao nečastan < nedostojan poštena čovjeka, a naroč to kulturna i objektivna, o tome nema sumnje. Stvarni, razložni i otvoreni pri­ govori samo koriste stvari, a zakulisne spletke ubijaju ugled i ruše svaki rad. Iz ovih razloga treba pozdraviti apel prof. društva, u Čijem je smislu naš list i dosele postupao, a nadamo se, da će ga i ostala naša javnost s razumijevanjem primiti. Taj apel prof. društva glasi: Veliki događaji našeg narodnog oslo­ bođenja i ujedinjenja najjače su dirnuli meku osjetljivu dušu naše đačke omla­ dine. To se je opazilo osobito u onim velikim danima prevrata i iza njega. Omladina je iskreno i predano služila svemu onome, što je trebalo da afirmira našu nacionalnu i državnu suverenost. Ali đačka omladina doživivši ovaj hi­ storijski trenutak ne može da nabujale valove svoga oduševljenja da stiša, ne zna da im dade pravilan tok, nego pu­ šta da ti valovi prelaze preko ograda, koje svako dobro uređeno društvo tre­ ba da podigne, da ne bi otud štete bilo. Mnogi omladinac ne zna, da je danas njegova imperativna dužnost da radi, da uči, da se trudi steći što više znanja i oplemeniti srce svoje, da je to izražaj njegova pravogp atriotizma. Jer kakva krasna budućnost čeka našeg inteligentnog omladinca? Stari njegovi stvoriše mu ovo epohalno djelo, osnovaše ovu lijepu domovinu svih nas, a naš mladi naraštaj če­ ka uzvišena dužnost, da ovu velebnu zgradu usavrši i uljepša. Zato je duž­ nost svih pozvanih faktora, da ulože sve sile svoje, da omladinu učinimo što bo­ ljom što valjanijom. Glavni vaspitni faktor jesu škole, a u njima nastavnici. Naši srednjoškolski nastavnici — jer o njima ’ ispred njih možemo da govorimo — shvaćaju svoju službu ozbiljno, a zadaću savjesno. Smi­ jemo slobodno tvrditi, da nema nastav­ nika na srednjoj, školi, koji bi se hoti­ mično, svjesno ogriješio o svoju uzvi­ šenu dužnost, i kao prčdavač i kao od­ gajao. To valjda niko neće ni pretpo­ staviti kod staleža, koji je ponikao iz našeg naroda, te koji je i u doba naj­ crnje tuđinske uprave ne samo imao na­ cionalno obilježje, nego sc odlikovao nesebičnim narodnim radom. Mi smo uvjereni, da srednjoškolske nastavnike vodi isključivo ljubav prema omladini i odanost domovini. Oni stoga treba da budu uzori omladine. Ali da to postanu, trebadajenjih o v ugled kod omladine ne­ oštećen. Nastavnik ma kako velikih svojstava, ako nema ugleda neće moći na omladinu djelovati u odgojnom po­ gledu. On nema grube materijalne sile, on raspolaže moralnim sredstvima, u njega jc samo moralna vlast. Izgubi li tu vlast, on prestaje biti vaspitač, on je onda samo činovnik, koji služi. A od takvih nastavnika neka nas Bog sačuva! Zato je dužnost s v-i h f a k t o ra izvan škole, koji vaspitano djeluju na ^iarod pa i na omladinu, da č u v a j u ugled nastavnika, jer tako radeći koriste u prvom redu samoj omladini. FELJTON. Dr. Hinko Hinković: Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Nastavak). III. Jedinstvena uprava nije n: dobra ni de­ mokratska. Jedna legislativa i jedna eksekutiva za svekolike upravne poslove tako prostra­ ne države kaošto jc naša jc gotova ne­ mogućnost Pod tim golemim teretom lomit će sc svaki parlamenat i svaka vlada. Ma da parlamenat bude na okupu cijelu go­ dinu, tc drži sjednice neprekidno dan i noć, i ma da ministri budu intelektualni divovi i da imadu gvozdene živce, ni parlamenat ni vlada nebi bili fizično u stanju da udovolje -svojim zadaćama. Njihov bi rad bio jalov i za to, što ni narodni poslanici ni ministri ne mogu da budu sveznajući. Recimo da se radi o jednom makedonskom ili lokalno be­ ogradskom pitanju, kaošto je bilo ono o »kiriji«. Narodni poslanici i ninistri iz Dalmacije ili Slovenije bit te apso­ lutno neupućeni i — unatoč informacija­ ma — vjerojatno inkompetentni, da o „PRAVDA- — „ПРА1ДА“ ; Neka se naša omladina upu- I I čuje na intenzivan rad, neka ' se uči svima društvenim vrli- I n a m a, o d k o j i h j e p r v a s 1 u š a t i starije i iskusnije. Medu vanškolskim faktorima naj- | važniji j c štampa. Naša štampa ' radi zaostalosti našega naroda i nesta­ ! šice prosvjetnih sredstava vrši ogroman | 1 utjecaj na naš narod u svim pravcima I I njegova života. Nakon stoljetnog robo- I vanja tuđinskim interesima danas, u da- i nima narodne slobode, našaještam- | pa i z 1 i v naših boli, ali i i z r az naših nada, ona odgaja čitav i naraštaj, koji jc odrastao u ropstvu. I Zato je i odgovornost naše štampe ogromna. U posljednje doba bilo je nekoliko slu­ čajeva, da su pojedini listovi | donijeli o pojedinim nastav­ nicima bilješke, koje su, kako se I kasnije ispostavilo, bile n e t a č n e, jer su uredništva bila jednostrano oba­ viještena. Takve bilješke silno škode školi, obaraju ugled! nastavnika i djeluju na omla­ dinu vrlo rđavo u vaspitnom pogledu. Potpisani odbor ne smatra nastavni­ ke nepogrešivim i neprikosnovenim; | prema tomu dopušta, da i profesor — ; kao Psvaki drugi čovjek — može imati ! svojih mana. Ali i z n a š a n j c u j a v! nostižigosanje tih mana kva­ j ri i zavada omladinu. Štampa ; time u dobroj namjeri griješi. Stoga odbor profesorskog društva apelira na svu našu ; štampu, da bude u tom tako delikatnom pitanju vrlo oi prozna, pa moli cijenjeno uredništvo, da svaki slučaj prigovora protiv sredjoškolskih na­ stavnika, ma s koje strane došao, saopći potpisanom odboru, koji ćetu stvar savjesno ispi­ tati i urediti. Uvjereni, da je našoj štampi zaista do toga stalo, da sc nesporazume! razjasne i eventualni nedostaci odstrane, umolja­ vamo slavno uredništvo, da uvaži o^aj naš apel, koji je proistekao iz brige za našu uzdanicu i iz ljubavi prema našem narodu. ri biti optuženi i osuđeni. To je sankcija i opomena, da antanta sačuva svoje sta­ novište. Svoj je govor zaključio, da svak mora raditi na zakonskoj evoluciji izvan imperijalističkog duha za napredak Francuske. Konačno je odgovorio na ra­ zličita pitanja radi pojedinih tačaka ugovora o miru. Brej 57 Б]^| Švicarska i Savez Naroda. Švicarska brzojavna agentura javlja: Prvi savez­ nički vijećnik Šulfoh izjavio je u svom govoru na skupštini slobodoumne stran­ ke kantona Sankt Galen radi pristupa Švajcarske u savez naroda, da se Švajcarska nerado sprijateljujc s mišlju, da mora u internacionalnoj politici voditi drugu orijentaciju nego što je imala u prošlom vijeku. Nadalje je u istom go­ voru istakao, da je ugovor o savezu na­ roda bez sumnje ozbiljan pokus da sc izbjegne novom ratu. Jasno je da će odnošaji između Švajcarske i savezničkih država biti bolji, ako Švicarska pristupi zajedno s njima savezu naroda, nego ako ostane izvan saveza naroda osam­ ljena. On kao zastupnik gospodarskih interesa i kao prvi vijećnik izjavljuje sc za to, da Švicarska stupi u savez na­ roda. Švicarska I Njemačka u Savezu Na­ roda. Šef švajcarskog poslanstva u Parisu izjavio je da Švajcarska ne ulazi u savez naroda ako se ne pripusti Nje­ mačka. Mađarska ofenziva proti Rumunjske. Budimpeštanska sovjetska vlada zaklju­ čila jc, da sc što prije započne ofenziva protiv Rumunjske. Ovaj je zaključak je­ dnoglasno prihvaćen u povjereničkom vijeću. Vrhovni zapovjednik crvene voj­ ske protivio se je ofenzivi, a kad je vi­ dio da ne može uspjeti predao je demi­ siju. Monitor »Tomoš« otplovio je u Ju­ goslaviju i predao se. Bugare pozivlju u Pariz. Konferenci­ ja mira odaslala je notu bugarskoj vladi u Sofiju, kojom je pozivlje da do 25. o. mj. odašalje svoje delegate da im sc izruče uvjeti o miru. Bela Kuha na poslu. Mirovnoj konfe­ renciji stigla je vijest, da Bela Kuhn pripravlja konfiskaciju svih inostranih imanja u Ugarskoj. Odmah je prihvaće­ na odluka, da se Beli Kunu neslužbeno javi, da konferencija mira smatra kon­ fiskaciju imanja, kao prostu pljačku i da antatske i savezne sile ne će priznati va­ ljanom nikakve prodaje takvih imanja bilo ma kome narodu. Drži se, da će ta akcija spriječiti neke neutralne sindikte, da ne kupe ta imanja, jer su već počeli pregovarati u tome pravcu sa Belom Kunom. Odgođeno je sređenje ugarskog pro­ blema: odgođen je također ugovor o miru s Austrijom kao i priprave za mir s Bugarskom, jer sc odlučilo, da vijeće ne će još prihvatiti nikakve konačne po­ litike obzirom na budimpeštanske bolj­ ševike. Pogledom na buduću mirovnu konfe­ renciju Bela Kun već se grozi, da ćc premjestiti svoje čete sa čeških granica na rumunjske, tako da Rumunji ne ćc moći, da ovih dana pokušaju nikakvog nenadanog udarca protiv Ugarske, kraj svega toga što je general Franchet .d’ Espcrey već zasnovao, plan za rumunj­ ske operacije i što je rumunjskim četa­ ma stigla iž Francuske ratna oprema, strojne puške, topovi, oplopljeni automo­ bili, tankovi, aeroplani i štabski oficiri. Popodne je vijeću petorice stigla po­ ruka od Bele Kuna u kojoj konstatuje, da Ugni nisu prekršili primirje, a tuži sc na čehe i Rumunje, da se nisu držali ugovora, pa traži, da im se naredi, da Iz »Merhameta«. Naše hanume koje obustave operacije. — To je pismo vi- | žele dati sadaku (milostinju), neka sa­ jeće petorice uputilo vrhoVnom ratnom mo daju u »Merhamet«, jer time daju vijeću. svoju sadaku na pravo mjesto, a nek ne daju skitnicama koje hodaju i prose po Nove pripreme. Pod predsjedanjem kućama, jer od tih posjakinja mnoge ni­ generala Franchet d’ Esperey održala se su potrebne, pošto prose iz navike a ne je jučer konferencija svih zapovjednika iz nužde. na boljševičkoj fronti; nakon koje je ru­ Uredništvo : Preporučujemo ovaj munjski kralj primio zapovjednike u apoziv »Merhametove« uprave, ali isto­ udijenciju. Zapovjednici su se nakon to­ dobno naglašujemo, da »Merhamet« ne­ ga vratili u svoje glavne stanove. Naši veterinari u Švicarskoj. Svajcarće nikad moći regulisati prosjačenja ska vlada dopustila je školovanje 150 Veličina posjeda u Poljskoj. »Goniec kako treba niti dobiti dovoljan broj pri­ veterinara iz kraljevstva SHS na ško­ Krakovska« javlja da je narodna skup­ loga od sadaka, ako bude čekao da mu ština odlučila da posjedi u Poljskoj ne lama u Švajcarskoj. se prilozi u kancelariju donose i nje­ smiju prekoračiti veličinu od 300 jutara. gove prostorije traže, nego ih treba tra­ Kod glasanja odlučio je jedan glas. Još žiti i sabirati — kašice oživiti! prije povratka ministra predsjednika, ko­ Merhum Alija Pašić. U oktobru 1916. ji dolazi ovih dana nastoji se. da se ri­ dobio sam prijavu kod 1. Armcekomanješi ministarska kriza, kako bi sc pri­ Clemenceau-ov govor u parlamentu. de, da je sa 10. brdskom brigadom do­ krio poraz, koji je vlada doživjela u »Agence Havas« javlja: U parlamentu šao u naše područje na rumunjsku fron­ parlamentu agrarnom reformom. (Vla ­ izjavio je Clemenceau. da se na ugovor tu vojnički imam Ali ef. Pašić uz naš 4. da je predlagala 900 jutara zemljišta). o miru mora gledati u njegovoj cjelini. lovački bataljun i 3. bataljun od 1. pu­ Kao svako ljudsko djelo može i taj uTalijanska municija u Solunu. Iz So­ kovnije. I sjećao sam se i ne sjećao na govor postati kritičan no on daje Fran­ luna se javlja: 9. o. mj. poslije podne to ime, pa sam prvom zgodom pošao, cuskoj snagu, kojom se može okoristiti počele su u talijanskom slagalištu mu- I da toga imama posjetim u prodoli niže i r a š i r i t i svoje g r a n i c c. To ovi­ ničije eksplozije, koje su trajale do u Crvenog tornja. I kasnije nalazio sam si o narodu da se gospodarskim napo- j jutru <i izazvale veliku paniku u gradu. ! ga na fronti u Rumuniji i u Italiji i upo­ rima održi na površini. Clemenceau je I Slagalište je do temelja razoreno. Tali­ znao ga, da se mnogo i požrtvovno za­ na to razmotrio najvažnije tačke ugovo- - jani kažu, da je uništeno 2 milijuna mu­ lagao za dobro naših vojnika, bdio uz ra o miru i rekao, da vlada mora pri­ nicije, 150.000 granata, 10.000 bombi, ve­ njih po danu i po noći u prvim linija­ stati uz savez naroda. Radi odgovor­ lika količina baruta i artiljerijskog mate­ ma i po najvećim nepogodama vremena nosti je istakao, da će odgovorni fakto­ rijala. i brinuo se požrtvovno za njih, a vrlo Domaće vijesti. Pregled. ' t‘rn pitanjima ispravno i prema dotičnim lokalnim interesima sude. I u najidealI nijem parlamentu i najsavjesnijoj cen­ tralnoj upravi me može da bude jednako poznavanje i razumijevanje prilika na pr. u Zagrebu i u Skoplju, u Novom Sadu i Splitu. Kakav bi to bio parlamenat, koji bi mogao uspješno voditi kontrolu nad cjelokupnom upravom i kako bi izgle­ dao centralni upravni stroj, koji bi vo­ dio računa o svakom učitelju ili kojoj bolnici ili dimnjačarskom statutu u ka­ kovom zabitnom mjestu! Da centralizacija isključuje svaku mo­ gućnost dobre uprave, dokazano jc i eksperimentalno dosadaš­ njim pokušajima beogradske vlade, koji — ako se ne zaustave za dobe — vode neminovno do kata­ strofe od nedoglednih posljedica. Dosadanja centralizacija, kako se provodi, nije nego sustavna dezorganizacija, ko­ ja rađa upravnom anarhijom. Jedinstvena uprava nije i ne može da bude dobra. Ona jc i antidemokratska, onemogućujući sa­ moupravu. Lincoln označio je pregnantno demo­ kratsku vladu kao »governement of the people, for the people« — vlada narod­ na, koju izvršuje narod a za narod. Drugim riječima samoupra­ va. I centraliste prisižu na nju. No ka­ ko se može zamisliti narodna samoup­ rava na prostranom državnom područ­ ju; gdje je konačna odluka prepuštena ministru, koji je daleko i visoko! Prigovara se, da naš narod nije dozrio za samoupravu. I doista je postotak analfabeta upravo porazan. Poprječno ne će biti niži'od 70 %; u Bosni je 90 %, u Mkedoniji još viši. Ako se po pisme­ nosti prosuđuje politička zrelost, onda uopće nismo za slobodu, već za auto­ kratski režim, koji ćc nam po svojoj soldateski dijeliti batine. No naša sto­ ljetna borba za oslobođenje dokazom je, da znamo šta znači sloboda z a ž i v o t ii a r o d a, a ta spoznaja prvi je uvjet samouprave. U ostalom je naš neobično bistroumni narod u svojim prastarim institucijama na pr. zadruzi, u svom narodnom sudovanju (»sud do­ brih ljudi«) i si., dokazao da se umije sam upravljati. Bajkom o nedoraslosti želili bi da ga drže vječno pod skrbniš­ tvom upravo oni, koji sebi prisvajaju ulogu Providnosti, da ga mogu tim sigurnije izrabljivati. No, ma da i nije dorastao, treba mu dati samo­ upravu u svrhu samouzgojnu. Bez toga odgoja ne ćc nikada biti sposoban. Istina da neupućeni ili zlo upućeni na­ rod može počiniti teških pogrješaka i pasti u sudbonosne zablude. Ali samo lekcije, koje ćc bolno osjećati na vlasti­ tom svome tijelu, opametit će ga i do­ vesti na pravi put U ostalom samouprava ne znači da se narodne mase same upravljaju. Nijedna masa ne može kolektivno i izravno da bud čime valjano upravlja; već za to ne. Što uprava traži specijalnih sposobnosti i stručnog znanja, kojih mnoštvo kao ta­ kovo nc posjeduje. Jedino što masa mo­ že, jest, da bira svoje upravne organe, da im daje općenitu direktivu i osobito — što je glavno — da vrši nad nji­ ma strogu kontrolu. IV. Samoupravne pokrajine. Da »narod« uzmogne opredijeliti pra­ vac uprave i uspješno je nadzirati, ne smije upravno područje biti suviše prostrano, a treba da je po mo­ gućnosti u svojim interesima Što skladnije. Razgraničenje ovih upra­ vnih jedinica osobito je teško i delikat­ no. Da nc smije imati p I e m c nskogobilježja, u tomesmosvi složni. Na sreću ne bi to ni bilo mo­ guće, naročito ne između Hrvata i Srba, koji su ispremiješani. Samoupravno područje trebalo bi da bude po mogućnosti ekonomska cjelina uzdo ličan obzir na hi­ storijske granice, te geograf­ ske, društvene, kulturne, ko­ munikacione i druge priliko. �Број 57 — Broj malo za sebe. To znaju i vojnici iz nje­ govih bataljuna. A kad se povratio u Nevesinje iza rasula fronte na Italiji, izabraše ga građani predsjednikom na­ šeg mjesnog odbora u Nevesinju, kojeg bi kao sposoban, (apsolvent šer. škole) znao zasigurno dobro i rukovoditi, da ne obolje nenadano i vrlo opasno. Valj­ da se ispromrznuo na fronti i na jednom mu je prestala u donjem dijelu tijela ko­ lati krv, koju nijesu mogli oživjeti niti liječnici kod njegova duljeg ležanja u zem. bolnici u Sarajevu. Nego se je do­ sta napatio u svom bolovanju, dok naj­ zad nije na 23. juna o. g. promijenio ovaj svijet boljim. Čedan i stidan kao djevojče, nije nam htio ni javiti da je u bolnicu došao. Zato nas je još teže iz­ nenadila i džalostila njegova smrt, koja će vjerojatno ožalostiti i sve druge nje­ gove prijatelje i poznanike u zemlji. Rahmetullahi alejbi! Š-in. Oskudica soli. Povrh svih nedaća na­ stala je oskudica i u soli. I s njom je bilo svakako! Oduzimate dozvole pri­ jašnjim prodavaocima, a davane drugim »zaslužnim« i nekompromitovanim, da i oni prođu kao i prvi. Ali je postalo gore. Tako nam se tuže seljaci iz kotara Gračanice bez razlike vjere, da vlada velika oskudica soli. Prije je izdavao so J^vo Blagojević i soli je bilo svakome. Vlada je oduzela so od ovog Srbina i predala dru gom (jednom bogatašu, koji može od rente živjeti). Prije dva mjeseca izdala je so seljacima po pola kila na osobu, a sada Četvrt kila tako da seljaku ne može biti ni zh svoju potrebu, a kamo li za hajvan. Druge soli nema. Nu za to ovaj novi prodavaoc prodaje so ispod ruke uz skupe novce, da natrpa džepove s leđa siromašnog naroda dok je »njegova vlada«. Tražimo odlučno od vlade, da stane na put ovakim nepravdama. Ta bar soli bi moglo biti! Dar amerikanske misije za B. I H. Posredovanjem Amerikanske Misije u Sarajevu stigao je jučer iz Pariza jedan vagon prevojnog materijala i deset hi­ ljada kilogr. zavoja u vrijednosti od jed­ nog milijona kruna. Ovo nije prvi dar, koji nam je došao iz Amerike. Prošlog mjeseca predala je Amerikanska Misija našim bolnicama veliku količinu marme­ lade, bolničkog rublja, pokrivača i Ijekarskih ogrtača. I mlijeko, koje dulje vremena dobivaju siromašna školska djeca po svim okružnim mjestima, dar je Amerikanske Misije. naveli, da se je sami referent bavio sa Kada će prestati izazivanja? Dvojica trgovačkim stvarima. »gospodičića« šetali su 8. o. mj. kejom Međutim, sada, kada smo dobili i svo­ i razgovarali o koječemfc.. Međutim je ju upravu, mislili smo, da će i u ovom naišao jedan slijepac musliman, a vodi­ pogledu ići bolje i stvari se rješavali la ga je muslimanka u trošnom odijelu, pravednije. Nu na žalost evo se brzo oboje slabog vanjskog izgleda. Gospodiuvjerismo, da se naši utoci rješavaju čići su stali i uprijevši prstom u njih re­ po istom receptu kao za prijašnje upra­ kao je jedan od njih: »Ne razumijem, ve i pozivaju se u povjerenstvo skoro kako »turci« jednom ne uvide to, da se isti ljudi. Radi toga su ovih dana bili otmenijem svijetu gadi vidjeti ovako šta uložili zajednički protest trgovci kod i zašto se uopće pokazuju na ulici za sadanjeg predstojnika Orlandija 4 tražili, vrijeme šetnje ljepšeg svijeta?« — Pro­ da se imadu u povjerenstvo za rješavaduživši put nastavli su »otmeno« ras­ nje utoka odrediti osobe, koje su pot­ pravljanje o »turcima« pri čemu su se puno objektivne i uživaju medu svima »zgražali« kakovi su sve »turci«. — Ni­ bezprijekorno povjerenje. Gosp. Orlanje pokazivao naprosto nikakovih »brat­ skih« obzira i .išao je tako daleko i re- | dini i ako je obećao, da će nastojati že­ ljama trgovaca •udovoljiti, izgleda nam, kao je: »Sve bi ih trebalo poubijati, jer da će biti opet mimoidene, jer, kako su to životinje, a ne ljudi!« Da li je to lijepo ili ne. prepuštamo čujemo, sazivlje se opet nekakva ko­ misija od istih prijašnjih ljudi. drugima da prosude, a mi na to primje­ Ili kamenom o lonac ili loncem o ka­ ćujemo samo to, da nije sve zlato što se sja i da su se ukočena gospoda zazrili u men — teško loncu. Zabava u Janji. Drugi dan Bajrama, svoje lakovane cipele, bijele rukavice, 1. jula, dala je ovdašnja muslimanska či­ crne frakove d visoke i bijele jake. Mi taonica zabavu u korist »Gajreta« i mu­ tome svemu ne dajemo nikakve važno­ slimanskog sirotišta u Sarajevu. Uspjeh sti i nastojimo da izbjegnemo sve što bi zabave je kako s moralnog tako i s ma­ nam se reklo: »izvana huj! — a iznu­ terijalnog gledišta bio vrlo povoljan, a tra pfuj!« zasluga za to ide nekolicinu svijesnih Muhamed Sokolija iz Banjskog bri­ omladinaca, a naročito pravnika Orhajega (Sarajevo) javlja nam, da su u če­ na Huremovića, koji su sve sile bili ulotvrtak 3. o. mj. u 2 sata po pola noći žili, da zabava ispadne što povoljnije. Četvorica ljudi (trojica civili) napadali Na zabavi je bio i skromni bufet sa antina njegovu kuću i kuću njegova komalkoholnim pićeni. čist prihod iznosi ošije Stjepana Martinčevića, nanesavši ko 2000 K te će biti poslan u namije­ pošljednjem štetu od hiljadu kruna. So­ njenu svrhu. kolija je izišao na vrata, da napadače Uspjeh zabave bio bi mnogo povolj­ otjera, nu jedan ga je. udario baskiiom niji — jer se je svijet za nju bio zaintepo glavi i teže ga ozlijedio. Napadači su resovao — da se nije našlo nekoliko in­ vrijeđali i grdili napadnute ukućane. So­ dividua, koji su svim silama nastojali kolija je stvar prijavio poticajnoj kara­ omesti ovu akciju. Ove su pokvarene uli. ‘gdje je bio-ujedno previjen. Došavši duše širile vijesti među prostom masom, policija na lice mjesta uhvatila je napa­ da komad, koji će se davati na zabavi, dače i otjerala ih u avhju g. Martinčevi­ nikako ne valja pa da zato ne treba na ća, odakle su im trojica nekako izbjegla, nju ni ići, premda je Kazazovićev »Coa četvrti je doveden u zatvor. Sutradan rav račun« po svojoj tendenciji, a do­ su uhvaćena i ostala trojica. nekle i po komičnosti jedan od naših Pitamo polic. direkciju, hoće li oštrom najboljih savremenih dramatskih koma­ kaznom poučiti izgrednike, a drž. od­ da. Što ih je pri tome rukovodilo ne znavjetništvu stavljamo zahtjev, da ih i sa mo, samo sa žalošću moramo konstasvoje strane progoni. tovati, da su u svome gnjusnome poslu Porez na tečevine u Stocu. Pišu nam prilično uspjeli, jer je posjeta iz mjesta otuda: Referent za odmjerivanjc poreza bila vrlo slaba, što ni najmanje ne služi na tečevine bio je poznati cmo-žuti na­ na čast Janjanima. rodni krvopija bivši poreznik šljivarić Ovom prilikom moramo naročito sa i predsjednik istog povjerenstva pred­ zadovoljstvom istaknuti pohvalno drža­ stojnik Štambuk, koji su samo gledali, I nje braće Bijeljinaca, a naročito »Musli­ da na račun trgovačkog staleža steku 1 manskog Sokola«, koji na naš poziv u sebi što veće priznanje. velikom broju dohrliše na zabavu, prem­ Imajući dakle tu namjeru, sporazuda su donekle imali pravo da nam ne mivši se međusobno koliko će komu od­ dođu, jer na njihovu zabavu gotovo ni­ mjeriti zvali su u komisije obično ljude, tko nije došao iz Janje. Neka im je zato koji nijesu nikakvi trgovci niti stručnja­ svaka hvala i priznanje. Oni su time ci, nego na pr. lovci, muhtari, birtaši ! dokazali, da su svjesni današnjega vre­ itd. i uz to većinom, koji nemaju među ; mena i da su muslimani na svome mje­ narodom povjerenja, nego šta više, koji 1 stu. su bili prema mnogim trgovcima lično Napose moramo sa zahvalnošću istak­ neprijateljski raspoloženi. Ovako sa- , nuti da je na zabavi sviralo dobrovoljno stavljeno t. zv. »povjerenstvo za odmjenekoliko Članova tamburaškog zbora rivanje poreza na tečevine«, razumije ! •>Bisernlca« iz Bijeljine sa g. učiteljem se, da je glasovalo u sjednicama onako, Bulićem na čelu, koji su svojom vješti­ kako su htjeli gore spomenuti referent nom i umijećem začinili zabavu i goste i predsjednik. ugodno zabavili. Ne možemo, a da na koncu ne istak­ Protiv ovih nečuvenih i nepravednih nemo vrlo upadno držanje braće Srba odmjerivanja u lanjskoj su se godini bilff pravoslavnih, kojih je bilo na zabavi digli skoro svi trgovci, te su osim utoka svega trojica. Ovo podvukosmo i bili predali jednu zajedničku pritužbu na metnusmo tačku. —ul.— sva kompetentna mjesta, u kojoj su bili Pod ekonomskom cjelinom razumijevam područje, koje ima iste ili slične privred­ ne interese, te dakle predstavlja neki ekonomski organizam. Suvišno bi bilo ulaziti konkretno u ovakovo razgraničenje. U krajevima kod kojih bi bilo dvojbeno, naginju li po svojim životnim interesima više ovome ili onome središtu, trebalo bi iz­ ravno ispitati pravu volju naroda. Glede samih pako središta složili bismo se lako. Zagreb, Beograd, Novi Sad, S k o p 1 j e, Ljubljana, Sara­ jevo, Mostar, Split, Podgorica predestinirana su samoupravna središta. Pre­ ma tome imali bismo kojih devet samo­ upravnih područja — pokrajina — od kojih bi svaka mogla imati 20—35.000 četvornih kilometara sa jedan milijun i po duša. Dakako da je to navedeno sa­ mo ilustracije radi. Broj središta pokra­ jina, mogao bi se dakle smanjiti ili po­ većati. No ako su te pokrajine upravno sa­ mostalne, gdje je onda jedinstvo države? Sto preostaje za isto? I nije li to pravi pravca ti separatizam, konfedericija sa­ mostalnih država? Nazvavši samoupravna područja po­ krajinama, a ne državama, htio sam is­ taći, da su isključivo skupu sviju pokra­ jina pridržani atributi države. Samo jed­ no državljanstvo, samo jedan državni ustav, samo država kao takova nosilac je državnog suvereniteta, samo je ona međunarodna osoba. Samo jedan državni ustav znači, da je temeljno ustrojstvo pokrajina priuzdržano ne ovima, već državi, t. j. ustavotvornoj skupštini. Po državnom ustavu ima se iz upravne nadležnosti pokrajina izlučiti sve, što je za jedinstvo države, njezin život i napredak te njenu obranu neophodno potrebno. To je vanjska politika i sve što je s njom u savezu, vojska, svako mu ni kacij ona sredstva u koliko se tiču cijele države, pomor­ stvo, trgovina, novac, carine, patenti, monopoli, temelji konfesionalne i školske poli­ tike i financije u koliko se ti­ ču cijele države. Ovi zajednički poslovi nisu navedeni iscrpivo. Tendencija našeg državnog razvoja mogla bi da ide za postepe­ nim proširivanjem upravnog djelokruga države. Kodifikacija kaznenog, trgovačkog i mjenbenog pra­ va priuzdržala bi se zajedničkom parla­ mentu, tako da bi u dogledno vrijeme za područje cijele države vrijedili isti temeljni materijalni zakoni. I razni postupovnici mogli bi se s vremenom uni­ ficirati, te tako omogućiti jedinstveno pravosuđe. Ali to je stvar polagane Potreba nitislimana učitelja. Pišu nam iz Doboja: Na ovdašnjoj osnovnoj školi imaju četiri učiteljske sile. Najveći procenat je islamske djece, a nema musli­ mana učitelja. Učitelj je ne sumo u školi nego i svojoj okolici narodni prosvjeti­ telj, pa su muslimani grada Doboja već više puta molili da im se premjesti jedan musliman. A taki ima i to rodom iz Do­ boja Agan Bešlagić, koji sada služi, u Gornjoj Tuzli. On je više puta moliopremještenjc, ali je bio uvijek odbijen. Na ovo nam je nadodati samo želju, da ne ostane molba ne riješena, koju su građani predali početkom juna zemalj­ skoj vladi a mi ćemo se osvrnuti po­ sebno još koji put, na prosvjetno odjelenje i iznijeti koješta. Страиж 3 „ПРАВДА- — .PRAVDA- I j i ' . 1 ■ I ZA »OSV1TANJE« ; 1 । I | i I | । . sakupio je H. Sulejman ef. Kulenović iznos od 142 K, koji darovaše po 50 K Kapetanović Avdaga; po 20 K Kuleno­ vić H. H. Džafcr ef. i Muhamed Hamdi ef. Pandža; po 10 K Šabanagić Mehaga, Kulenović Husein ef. i Abdulah ef. Užičanin; po 8 K Ccjvamija Ademaga i Beš­ lagić H. Zaimaga; po 6 K Džaferović Sulejman ef. Halil ef. Šarić, trgovac u Stocu, sa­ kupio -193 K, koje darovaše po 20 K Mehmed ef. Šarić, Hasan ef. Šehić i Hu­ sein ef. Šehić; po 10 K Ibrahim ef. Vrcbac, Mehmed ef. Salčić, Alija Cimiić, Mustafa Tabaković*, Šaćir Bakibegović, Mustajbeg Šarić, Mustafa Mehmedbašić, Luka Kunilić, Mitar Kunić, Avdo Šunjić i Nazif Mehmedbašić; po 8 K: Ibrahim Baljić; po 5 K: Alija Mehmedbašić, Ivan Marić i Alija Pašalić. S. Remzi ef. Muftić, Foča, sakupio 417 K, koje darovaše: Po 100 K: Musi, kred. banka Foča; po 50 K: Uzeiraga Njuhović; po 30 K: Salih ef. Hasić; po 20 K: Ibrahim ef. Čičo, Eghemaga Ši­ ljak, Salih ef. Remzi Muftić, Hasanaga Hasić i Izet ef. Ruždija; po 10 K: gda R. Augusta, Muhamed Enver Muftić, Ha­ san ef. Tatarcvić, g. Alois V., Muhamedaga Karahasanović, Aršanić Hugo, Mušanaga Granar, Kovačević Nikola i Sulcjmanaga Tatarcvić; po 5 K Šamija, Sadija, Sabira Muftić, Ursula Gračan, Hasanaga PaŠović, Šaćir ef. Pilav i U- ' zeiraga Tataragić; po 4 K: Mustafa ef. H. Kadić, Ahmedaga Trhulj i Hamdibeg Z. Pašić. Mehmed ef. Jahić, školski upravitelj, Blagaj, sakupio svotu od 454 K, koju darovaše slijedeći: Po 80 K: Alibeg Velagić; po 50 K: Adembeg Velagić; po 30 K N. N.; po 20 K Salihbcg Velagić, Šačiraga Begović, Omcraga Obad, Av­ daga Dankić i Smailaga Kajan; po 12 K: Ibrahim ef. Drljević; po 10 K: g. Fra Ciril Ivanković Župan, Alijaga Makeljić, Zulfaga Drljević, Asim ef. Kalaković, Salihaga Mehić, Omeraga Husagić, g. Novaković Miloš, Zulfibeg Kalaković, Selimaga Kamerić, Omeraga Dizdarević, Ćamilaga Cemalović, Salihaga Bcha, Mehmed Jahić, Alaga Begović i Jbraga Crnalić; po 4 K Avdihođa Mrmo, Salihaga Drljević, Muhamedaga Husagić, Osmanaga Šarić, Mehaga Galoš i Ibraga Gološ; po 2 K: Jusufaga Gološ, Alaga Dizdarević, Selimaga Lugić i Ešrefa Jahić. Ahmed Velagić, učenik IV. god. os­ novne škole u Blagaju, sakupio je na svadbi svoga amidže Mchmedbega Velagića medu hanumama 46 K. Bektašević Ćemalbeg Konjic sakupio 100 K, koje darovaše: Po 30 K: Ćemal­ beg Bektašević; po 10 K: Repovac Ša­ lim ef., Dumhur A., Asim N.. Alija Ljubović, Ibrahim Karamehić i Arif Muftić; po 6 K: N. N.; po 4 K: Dursum Lazar. Sokolsko društvo »Đerzelez«, Sara­ jevo. darovalo je 100 K. Prije iskazano 43.099.50 K Sada 1452.—« Ukupno 45.551.50K Zdravlje. U borbi proti alkohola. Zemaljska vlada u Zagrebu, povjereništvo za unu­ tarnje poslove, odjel za zdravstvo, iz­ evolucije, dakle Idalje budućnosti, dala je slijedeću naredbu o točenju al­ recimo buduće generacije. Zasadase koholnih pića: u pokrajinsko pravosudc apCl. 1. Po svratištima, gostionaama, s o 1 u t n o ne bi smjelo dirati. kavanama, rakijašnicama i sličnim loka­ (Nastaviće se). lima dozvoljena je prodaja i točenje alkoholmh pića (vino, pivo, rakija, žesta, rum, liker, šampanjac itd) samo od 11 F. Herczeg: Đtirkovićeve kćeri — Ci­ do 14 (11—2) i od 19—22 (7—10 na ve­ jena K 3.50. Izdanje Humoristične Knji­ čer) sati. žnice u Zagrebu 1919. Cl. 2. Od subote 18 sati do ponedjelj­ Ima i u nas knjiga, doduše manje ori­ ka 8 .sati zabranjeno je uopće točiti ili ginalnih, pa ih čitaoc mora da pročita prodavati žgana pića (rakija, liker, rum, na dušak. Humoristična Knjižnica u Za­ gvire, cognac itd). Vino i pivo dozvolje­ grebu dala nam je više takvih knjiga, no je u to vrijeme točiti i prodavati sa­ a taka je i ova »Durkovićeve kćeri« od mo od 11—14 (11- 2) i od 19—22 sati mađarskog humoriste F. Hcrczega. U (7—10 na večer). njima je humor zdrav i neprisiljen. ’ Pi­ Cl. 3. Iste odredbe vrijede i za bufete sac šiba mane porodičnog života, sred­ i restauracije na željezničkim stanicama, nje i opadajuće prve klase ljudi, odgoj kao i za plesove, kazališta i kinemato­ i udaju njihovih kćeri. Toga bi se dosta grafske predstave, glazbene zabave, vaštošta moglo da primjeni na naš život rijeteje i javne veselice uopće, dok jc u i naše osobito najnovije strašne običaje javnim kućama zabranjeno točenje sva­ u odgoju kćeri koje su za udaju. Pusti koga alkoholnog pića. Voditelji željez­ današnji ubitačni zahtjevi nekih matera ničkih restauracija dužni su držati mi­ (očevi su u tome posve pasivni ili i oni neralne vode u malenim bocama uz upopuštaju materama) pri biranju zetova mjerenu po oblasti potvrđenu cijenu. i raskošnoj udaji svojih kćeri uzrok su Cl. 4. U gostionama, kavanama, raki­ danas i u nas znatnijemu broju usidelica jašnicama .itd. ne smije se pojedinom go­ i neženja. Doduše majci sedam »Durkostu davati više od pol litre vina ili 1 li­ vićevih kćeri« i ako nije posve uspio i tra piva, ili najviše I deci žganog pića. »lov na zetove«, ipak je pošlo za rukom, Notornoj pijanici zabranjeno je uopće da ih sviju pouda i umiri.. ^Knjigu prc- j davati alkoholna pića. Opije li sc gost poručujemo. H. M. i u takovom lokalu, ili daje li se u tako- �.PRAVBA" — „НРАВДА- vom lokalu piti već pijanom gostu, to potpada pod kaznu i onaj, koji je dao piće i onaj, koji je odgovoran za vođe­ nje lokala, kao što i sam pijani gost. Cl. 5. Gostioničar ne smije gostu us­ kratiti jelo radi toga, što ne prije alko­ holna pića. Cl. 6. Osobama ispod 16 godina ne smiju se u javnim lokalima uopće davati alkoholna pića, makar bili i u pratnji odraslih. Mlađane osobe ispod 16 godina smiju zalaziti u gostione i kavane samo u pratnji roditelja, odraslih rođaka i dru­ gih nadzornih osoba, ili na putovanju sa nakanom, da sc nahrane. Cl. 7. Tko prekrši ustanove ove na­ redbe, kaznit će se po nadležnoj redar­ stvenoj oblasti prvi put globom od 100 do 500 kruna, drugi put do 1000 kruna. Istoj kazni potpada gost, koji sc ogriješi proti ovoj naredbi. Gostioničaru, kavanaru itd.. koji bi radi takovih prekršaja već dvaput kažnjen bio, oduzima nad­ ležna oblast na vrijeme od 3 mjeseca do 1 godine obrtnu koncesiju. Za slučaj neutierivosti pretvara se globa u kaznu zatvora, pri čemu se za svakih 20 kru­ na računa jedan dan zatvora. Cl. 8. Sve globe, koje na temelju ove naredbe ušle budu, idu u korist za suz­ bijanje alkoholizma. Cl. 9. Ova sc naredba ima izvjesiti u svim gostionama, kavanama, rakijašnicama i svim onim lokalima, gdje se toće alkoholna pića na malo, tako, da ju gosti ne mogu previdjeti. Cl. 10. Naredba stupa na snagu sa danom obnarodovanja. Kada će se naša vlada maknuti? Dinar i kruna. Prije nekoliko dana po­ rasla je kruna prema dinaru. Trgovci u trgovinama nisu htjeli primati dinare prema službenom kurzu 1 : 3, nego su primali dinar za 2.80. Ovaj tečaj dinara prama kruni nije bio s voljom nekim bankama, pak su pozvale u pomoć mi­ nistra financija. Gospodin ministar po­ zvao je mjenjače i zaprijetio im repre­ salijama, ako sc ne drže službenoga te­ čaja. Međutim represalije nisu najbolja podloga za regulisanje tečajeva. U borbi između tečaja krune, koja ne ima po­ krića. ali razmjerno povoljnu snagu kod općinstva i dobro pokrivenog dinara mora sc 'konstatovati, da sc upravo u Beogradu razvila snažna trgovina sa raznim vrstama novaca do sasvim čud­ novatih razmjera. Otuda je došlo i ovo pravo igranje sa kurzom kruna, koje toliko šteti i toliko ozlojeduje ве samo općinstvo, već i sve ozbiljne trgovce i privrednike. Potaknuto mnogim žalbama iz publike, ministarstvo financija sprema jednu administrativnu naredbu, po kojoj će svi oni mjenjači, koji se mjenjanjem novca bave uzgred, pored dru­ goga kog posla, biti osjetno oporezovani. Kako se moglo saznati, misli se, da Ae svi takvi mjenjači opterete sa mini­ malno 10.000 dinara mjesečno, kao po­ rezom na radnju, uz koju će tada doći i porez na obrt. Naročita komisija već je određena, da počne popis svih ovakvih radnja, koje sc uzgred bave i mjenjačnim poslom. Razlog je ovoj* naredbi taj, da kad se ne može drugim putem spri­ ječiti ovo pljačkanje publike, onda bar da dobar dio zarade uzme država, u viJu poreza, natrag, za opće potrebe čijelog naroda. Borba između krune i dinara ponu­ kala je ministra Ninčića nakon tako dugog iščekivanja, te je izradio osnovu o reguliranju krune. Ova je osnova utvr­ đena u projektu zakona o Narodnoj ban­ ci kraljevstva SHS. Riješenje ovog pi­ tanja povjerava se novoj novčaničnoj banci na slijedećoj osnovci: Narodna banka iskupit će svojim novčanicama austrijske krune po kurzu koji odredi država i u zamjenu za novac, koji je dr­ žava izradila radi zamjene kruue oba tipa. Pokriće za ove specialne novčanice biti će u državnim zamjenama, čija će >e vrijednost procijeniti. Država će amort-izifati <i ovako izdati novčanice: a) Prihodom založenih domena; b) Udjelom države u dobiti bančirmj: c) SpeciJalnim prihodom, koji .će država u tu vrhu dati banci. Banka se radi toga rješava obveze, da svoje novčanice isplaćuje efektivnim vrijednostima sve dok u saobraćaju bu­ du izdane novčanice za krune. Ovo je vakako ipak na koncu prva odredba o uređenju krune. Šteta što je toliko okasnila. a još veća šteta, da nije izrađena SHnik: M. SudŽuka. i I । ) ! i | i ; ; ; I । I osnovka o definitivnom uređenju pitanja ] krune. Krune će opet varirati -i zemlja će I opet imati nesigurnu valutu. Konipenzactoni ugovor između čeho- | slovačke republike 1 naše države. Sada ; sc doznaju potankosti kompenzacmnoga •! ugovora, sklopljenog između čchoslovć- | kc republike i naše države. Ovaj ugo- | vor postavlja trgovinske veze, Što će odsele spajati obje mlade države, koje | su inače vezane dubokim simpatijama i jedna uz drugu, na sigurnu podlogu. Obe države preuzirtilju obvezu međusobnog । dobavljanja robe. Kod nekih vrsti robe, | limitirana je množina, to će reći, da jc j tečno određeno, u kojoj količini je uop­ će dozvoljen sveupkupni izvoz jednoga ili drugoga artikla. Kod stanovitih arti­ kla opet, količina je neograničena. Obra­ čunavanje uvezene i izvezene robe obavljat će Praška kreditna banka u Pra­ gu, zajednički sa njenom podružnicom u Beogradu, koja će također proknjiži vati svote, što će da uniđu iz međusobnih dobava. Ona je dakle ujedno i pomoćni kontrolni organ odjela za uvoz <i izvoz našeg ministarstva za trgovinu i indu­ striju. Za svaku vrst robe, koja sc imade iz­ vesti iz Ceskoslovačke republike u na­ šu državu, odnosno iz naše države ona­ mo, potrebna je českoslovačkim izvoz­ nicima, odnosno uvoznicima potvrda »kontrolnog i kompenzacionog ureda za međunarodnu trgovinu« u Pragu. Sa ovom potvrdom može izvoznik ili uvoz­ nik da dobije dozvolu »izvozne i uvozne komisije« u Pragu, na temelju koje пс stoji obavi posla ništa više na putu. Ova roba, koja je indicirana, dobiva se na te­ melju te dozvole kod onog sindikata, u kojem je sindicirana. Naš državljanin, koji robu uvaža »iz Češke, odnosno, koji je tamo izvaža, mora dakako da ima nužne dozvole sa strane našeg držav­ nog ureda za uvoz i izvoz. Praska kreditna banka, koja obostra­ ne dobave imade u evidenciji, mbžc u podesnom času da zahtijeva regulaciju računske razlike. U tom će slučaju ona pozvati dugujuću stranku, đa povisi svoj polog gotovine ili da povisi kvan­ tum dobavljane robe. Na isto takovom temelju .imala bi českoslovaČka republika da sklopi kompenzacione ugovore i sa drugim drža- ! vama. Otvorenje privatnog brzojavnog sa- j obraćaja sa inozemstvom. Ministarstvo i pošta i telegrafa od 1. jula t. g. dozvo­ ljava privatni brzojavni saobraćaj iz­ među naše države i sviju država svjet­ skog brzojavnog saveza, izuzev Nje­ mačku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku i Boljševičku Rusiju, te do uspostave te­ legrafske veze za sada još i Rumunjsku. Pri prijemu i taksiranju brzojava za inozemstvo naplaćivaće se za svaki te­ legram jedna riječ više, nego što ih fak­ tički ima. Privatni telegrami, koji prispijevaju u našu državu, moraju biti na- | pisani otvorenim slogom na srpsko-hr- i vatskom, slovenaćkom, češkom, ru­ skom, francuskom, engleskom ili grč­ kom jeziku, a koji potiču iz naše drža­ ve, na jeziku dotične države i francu­ skom ili engleskom. U saobraćaju »a Njemačkom Austrijom i na njemačkom jeziku. Za vrijeme rata i mobilizacije tc- i legrami se otpravljaju na rizik pošil.ača i za eventualno zadržavanje ili gub­ ljenje telegrama neće se davati nikakva naknada. Ravnateljstvo pošte i brzojava. Privilegfeanie stranaca. Ministarstvo j saobraćaja odobrilo je da se na našoj 1 željeznici uvedu za ovu godinu tarifske povlastice za vanjske posjetioce, koje su vrijedile i prije ovog rata. (A kad to traže domaći, onda je.skup ćumur. Žalosno i prežalosno. Op. ur.) j Odsjek za Izdavanje čekova. U mini­ starstvu financija ustanovljen jc odsjek za izdavanje čekova. Ođšjek će raditi : dotle, dok novčani zavodi ne uspostave svoj redoviti posao sa novcem. ' I 8roi 57 Број Fabrika asfalta. Država će u svojoj režiji podići na Cukarici tvornicu as­ falta. Francuska poštanska uprava objav­ ljuje da je poštanski spoj sa Njemač­ kom Austrijom opet uspostavljen. Američki Izvoz. Javljaju iz Washingtona: Departman za trgovinu javlja, da jc izvoz američke Unije tečajem mjeseca maja procijenjen na 606 milijuna dolara. Na osnovi te procjene iznos iz­ voza za fiskalnu godinu dosiže do 6 mi­ lijardi i 800 milijona dolara. Od kako Amerika postoji nikad nije njezina trgo­ vina dostigla toliki izvoz. Iz naše organizacije. Os 512/10—19. Oglas. ' Vlasenički mjesni odbor naše organi­ zacije konstituisao se je ovako: pred­ sjednik: Ibrahim ef. Dautović, podpred- sjednik Ragibaga Kadić, tajnik: Rasim ef. Begović. Osim toga su kao odbor­ nici bez funkcije: Junuzaga Kuriović, Zuhđija Hasanefendić i Šemsibcg Pihić. Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Tal ča iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919, a dućansku ro bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta 1919 — Kot. šeriatski sud. Zenica, dne 25. juna 1919. Poruke uredništva. Pouka za narod. Doznali smo, da neki naši odbori ne dijele među narod "Prilog našeg lista, koji se šalje besplatno. Tako smo doznali, da kod nekih odbora stoje još pojedini brojevi nepodijeljeni, pa po- Uspješno se oglašujE u „Purti" ra zivljemo odbore, da se late rada. Skrajnje je vrijeme! Ujedno, neka jave koliko Prodaje se zemljište je nužno primjeraka, da se prema tome udesi naklada. Srednjoškolac musliman — Bos. Kru­ pa. Poslano ne možemo uvrstiti u list, dok nam se ne javite potpunim imenom, da znademo ko nam šalje i odgovara za istinitost navoda u dopisu. sa jednokatnom kućom od 7 soba u ulici Avd. Šahinagiča broj 10, u po­ vršini od 50 m. Piscu notice o porezu na tečevinu. — Iznosimo kako vidite, ali tražimo i od trgovaca stolaćkih da bar oglasom po­ mognu naš list lica i 25 m. širine. Oglas. lzrađuiem pčElarshE košnice stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno Rezaković Ahmed, 112 5-5 Fojnica k/K. Trešeljak. Kako se ide na dopust? Postane ве pisarica kod financijske direkcije, dobije вв dopust i izvodnica sa m a 1 o duha* na, a us to iznimno popust na željesnice i otputuje 8« u Beograd. . . To mota đa bude u Posni. Pa recite, da so namještenici ne pomaiu. OGLASI: Otvorenje pomodne Prodaje se dobro iduća cipBlarshe radnje brijačlia radnja u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HA- I DŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 11. 111 3—3 j Prva muslimanska radnja 1 Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporučujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.-------------- za uvađan je električnog | svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Ж Ševkić Salih, Sarajevo Solidan posao. Cijene umjerene. ® Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«. Jusuf Hadžić, Sarajevo, i Kundurdžiluk ulica br. 35. OJ ■8- 12 - *2 ! Ж , ; • Promet sa Rijekom. Dosadanja za­ brana uvoza robe iz Rijeke ukinula je, I te će od sada moći roba da dolazi pre­ ; ko Rijeke. | Novo ministarstvo. Potpisana je na- , i redba o ustrojstvu ministarstva građe- . vina. U toj naredbi ustanovljuje se 8 [ i građevnih direkcija. Trgovačko odjeljenje. U ministarstvu ustanovljuje se novo odjeljenje i iJ; . t. zv. ■ govačko, koje će se baviti na- . namirnica i ostalih potreba za | | bav zemlju. vSshik; Centralni Odbor ».I. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6657db508662cc3d9dba9c40e858129f.pdf 00b3912c1d34276eb47aeae93cae1b43 PDF Text Text POJEDINI BROJ ■ жИм ■ SlFia £|kS& WMl ЛШ ft™&Ш InB n^F A Ж ЛМ ; W8k I8M1 ^Ик dMHL Зи Вш ШЛ WS Um Н Ммг UK SS wr Ж 0MB ® |Q| W И^^ИЛ SS S Ж^миЈкг SI <3KSS^^ jfiHbk «■ »neier«. izlazi subotom, utorkom Pretplata godišnje 40 kru- Шк ва, na pola godine 20 kruuS. **• Uredništvo i uprava нЛИк mđazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ.'račun pošt Broj 58; Među shrajnostima. Danas stojimo među dvije »krajnosti: kako će se ublažiti opća bijeda i odaklen će se namaknuti sredstva. Narod je osiromašio, pa ne može učestvovati u namicanju sredstava, nego sam traži pomoć od države. Zemlja je bez većih industrijalnih poduzeća još gospodar­ stveno neuređena i prema tome bez tu­ đe pomoći nema izgleda, da ćemo moći sami kročiti naprijed. Saniranje valute zapinje i nema mogućnosti, da će se br­ zo riješiti povrh svih naviješćivanja sa službene strane. U nas jedna je glavna pogreška: da vlada čeka privatnu ini­ cijativu, pa kada štampa ustane i stane pretresati jedno pitanje opda se ministri sjete, da je i to potrebno. Je li to ne­ sposobnost vođenja državnih poslova -ili je bezglavost? Jedna druga manija, je­ dna fiksa ideja uvukla se je u glave ministara i oni misle, da je prvo i glav­ no u državi: verificirati mandate, gle­ dati pridobiti što više pristaša za svoju stranku, — podrediti sva pitanja svo­ jim skučenim pogledima, a pustiti dr­ žavu i narod neka ide u očajanje. Riješavaju se sporedna i popularna pi­ tanja, o njima se najviše raspravlja, jer ona najbolje služe držati sve stranke u šahu, da vlast ne pr^đe u ruke jedne partije. Naši državnici ne promatraju čitav narod kao cjelinu, kao jedan jed­ nakopravan narod, nego ga dijele po pokrajinama, po Srbima, Hrvatima i Slovencima i tako se provodi praktič­ na decentralizacija u teoretičnoj cen­ tralizaciji. Dok su stranački programi skalupljeni u znaku narodnog jedinstva dotlen izvjesni elementi radf drugačije gledajući jedan narod s izvjesne visine, a drugi odozdo. Radi toga nije se prišlo iskreno i s razumijevanjem općenitosti ni jednom problemu, nego se -izrablji­ vali samo politički momenti. Tako je došlo do ovoga nesnosnog FELJTON. Dr. Hinko Hinković: Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Nastavak). Državna I pokrajinska legislativa I eksekutiva. Za poslove priuzđržane državi treba da bude jedan državni iparlamenat i jedna državna vlada. Državni padjamenat isastojao bi od dva doma: zastupničke kuće i senat a. Članovi dolnje kuće i pokrajinskih sabora biraju se dakako sveopćim, jed­ nakim izravnim, .tajnim, proporci­ onalnim glasanjem. Svikoliki man­ dati kako zastupnika (izuzevši senato­ re), tako biranih oblasnika, o kojima će dolje biti govora, trajali bi četiri go­ dine. Poznato je, da jc kolektivni rad tim plodniji, što ima manje učesnika. Za­ stupnička kuća ne bi smjela brojiti pre­ ko 300 članova, tako da bi po prilici na svakih 40.000 duša dopao po jedan poslanik. Pokrajinski sabori imali bi po 80 članova. Predpostavljajući da imamo 9 pokrajina, bi­ rala bi svaka pokrajina po 8 senatora, kojih bi ukupni broj bio 72. Sarajevo, subota 19. jula 1919. (21. ševvala 1337.) - —------------- r— stanja, koje se ne smije podcijeniti nego mu treba ozbiljno potražiti lijeka. Rat je napravio jednu veliku brazdu u psihi naroda, a likvidacija njegova ostavila nebrojeno pitanja, koja se mora­ ju riješiti. Raspoloženje naroda gledali su izvjesni političari upotrebiti za svoje račune držeći, da će uskrnuti socijalnu pravdu. No i tu su se pokazali nespo­ sobni i megalomani, jer ^u se podali plemenskom sentimentalizmu. I povrh ovih pitanja oni su izletili s agrarnim pitanjem i s tim stvorili kaos, zbrku, jer su ga htjeli riješiti nepravedno, je­ dnolično i na štetu drugog dijela naroda. S ovim u savezu raspalili su stare zadjevice, koje nisu ostale bez posljedica, a te su za sobom donijele socijalnu bijedu jednog velikog dijela našeg naroda. Ovo raspoloženje zauze­ lo jc tolikog maha, da je nastala i ne­ sigurnost života i -imetka. Pitanje je od­ gođeno za stranačke agitacije, ali je bi­ jeda ostala na ognjištima onih, koji su ostali bespravni i nezaštićeni, a to su muslimani. Ublažiti ovu bijedu — ublažiti opću štedionice 1119 Godina I. većma pak za brašno, i to u ovo doba dive su, a da ne dođe do krize ne samo godine pred samu žetvu, ne pitajući, da među vodećim faktorima nego i u na­ li općenita oskudica novca silno utje­ šem društvu — pa <i među strankama. če i na samo poslovanje aprovizacija, s Iz ovog stanja današnja vlada nije u kratkom odlukom: i 1 i p 1 a t i t i o dstanju izvući kola, a da ne posrne, i da m a h ili vlada ne da ni k i 1 oonda dođu drugi, koji će valjda i umjeti I grama brašna! Ne pita se tu što općine ne raspolažu ni s kakvim sred­ naći sredstava za ublaženje nevolje. Ti stvima u aprovizacione svrhe, ne pita novi što će doći na vladu treba da do­ se: koliko bi se moralo imati novca, da đu sa geslom: svi smo jednaci! se plaća jedna roba koja će tek doći, d'uga koja leži na skladištu i tieća, ke­ ja se u mnogo mahova naplaćuje kad robu trgovci rasprodaju. Trostruke pa­ re hoće se za to na jedan put i za vla­ dinu robu mora se imati sve potpuno, Naša se je vlada u pitanju prehrane makar drugo ne mogla aprovizacija vi­ naroda postavila na maćuhinsko stano­ še ništa kupovati sa strane privatno ui vište. Pred koje dva mjeseca javila jc ne mogavši u s 1 j e đ toga kupiti u svim općinskim aprovizacijama u zem­ gotovu jeftinije drugu robu kod pri­ lji, koje stoje u kontokorentnom sao­ vatnika. Koja općina nije u stanju da braćaju s vladom, koliko duguju ure­ tome vladinom zahtjevu udovolji, ona du za prehranu i pozvala ih, da odmah može čekati na životne namirnice koli­ svoj dugove u cijelosti uplate, a u bu­ ko hoće, može ih nikako i ne imati duće da plaćaju za svu robu u gotovom to je svejedno. unaprijed, jer u protivnom slučaju ni Ovim aktom, koji se konzekventno jednog artikla neće dobiti. strogo provodi, vlada je prestala oiti za narod što se prehrane tiče pravom staSvaka batina ima dva kraja! — veli rateljkom, nego jc postala maćeha. P ose. Pa tako i naredbe dvije strane. 1 ostavila se na obično trgovač­ va, kojom se je zaprijetila vlada, ako ko stanovište i prepustila općine se objektivno uoče svi razlozi, može da njihovoj sudbini, neka se hrane čim zna­ se momentano opravda. Jer, u ono vri­ ju i nabavljaju robu ako mogu odakle bijedu u čitavoj državi, pomoći onim, ; jeme je bila zavladala na novčanom tr­ hoće, pa makar i uz lihvarske cijene. I koji su ostali bez kuća -i bez imanja, po- ! žištu kod nas velika oskudica, naša dr­ ne samo to, da jc vlada okrenula glavu žava mlada, kojoj na mnogo strana tre-, moći onima, koji su stradali, zaštititi si­ od brige za prehranu, nego je — nasta­ ba pomoć, a i mnoge aprovizacije su tu, ročad i udovice, pomoći invalidima, vivši se na trgovačko stanovište — po­ pa kad svaka tek po nešto duguje, načela i sama mnogo ćariti na onim ar­ platiti onima, kojim se oduzimlje njiho­ bere se i treba da plaćaju. Sve okolno­ tiklima. koji su se mogli samo od nje sti, koje govore za to, da se napnu sile vo pravo i izgraditi državu treba sred­ da dobiju; počela je nabijati cijei pomogne uprava zemlje do skrajne stava. Treba novaca! A tih nema! Mi n e, umjesto da svojom vlasti i agilnom granice, jer — koliko god je ta šiba onemamo u što uprijeti i reći: odatlen!... akcijom da ih sama reguliše. štro zaprijetila da se plaća — moralo Sve treba popravljati, sve traži, a niko Za ovo nabijanje cijena najbolji je do­ se nadati da ona ima i svoju drugu stra­ kaz sama američka roba, koja je državi ne daje. Naše novčanice padaju na stra­ nu, stranu obzira i brige za narod u naj­ težim časovima kod prehrane, da će I SHS kreditirana na više godina, a od nim tržištima, jer im smeta regulisanje zemaljska uprava onda priteći njemu u I koje su neki artikli kao brašno. mast, valute. Iza ovog riješenja može biti go­ pomoć, onom narodu, koji svojim po­ I bečke kobasice i drugo rastavljene na vora o namicanju sredstava, a prije ni­ rezima tu upravu drži na svojim leđi­ I rasprodaju u Bosni i Hercegovini. Okako, jer nam niko neće dati novaca vim artiklima udarila je vlada cijene ma i bez kojega je svaka vlada samo i kod iskrcavanja na lađi u Dubrovniku bez dovoljnog jamstva. prazna torba. Mi stojimo među dvije skrajnosti: Ali ta se nada nije obistinila. Naša i onako, kakve su vladale na tržištu u vlada ostala je čvrsto kod svoje odlu­ • unutrašnjosti zemlje preko svih prevozpred općom bijedom i njezinim ublažeke, da ne da više nikakvih životnih na­ i nih i drugih troškova do pijace. I nanjem. Hoće li biti sposobni naši uprav­ mirnica nikojoj aprovizaciji, što neće sve ! ravno, roba je onda, na pr. brašno, moljači prebroditi ovu krizu, ili će i oni odmah platiti. A naročito je rigorozna 1 ralo odmah poskupiti za priračunanje proći s njom pitanje je kratkog vreme­ baš kod onih artikala, koji su najnužniji, I svih troškova na tu novu temeljnu cina, jer prilike kakve su danas neodgo- i kao što je brašno, so, šećer i t d. Naj- | jenu. Ali nije ni pri tome ostalo. Nego je Nitko ne može biti istodobno član dolnjeg doma d senata. Senat bi se ob­ navljao svake druge godine jednom tre­ ćinom, što bi mu dalo značaj stalnosti i konzprvatizma, čuvara državnih tra­ dicija. Oba doma državnog parlamenta vi­ jećaju i stvaraju zaključke o svim pred­ metima, koji su po ustavu zajednički naravi. Za pravovaljanost zaključaka hoće se sporazum, a za promjenu u^ava kvalifikovana većina oba doma. Puno je teže pitanje, kako da se po­ stavljaju vlade: državna i pokrajinska. Po parlamentarnim načelima treba da vlada proizlazi iz saborske većine ili u teškim vremenima, gdje se apelira na »union sacree«, iz koalicije saborskih stranaka. Pošto narod bira sabor, a vlada proizlazi iz njegove većine ili čak cjeline, drži se da narod sam upravlja državom preko vlade. Sabor smatra se odborom naroda, a vlada odborom sabora. Obratno odgovara vlada sabo­ ru, dakle narodu. Parlamentarna se vladavina smatra savršenstvom, idealom demokracije. U istind nije to van jedna grdna m ist iffkaci j a. Jedan francuski pu­ blicista, koji se krije pod pseudonimom Lysis, razlaže, kako su i zašto parla­ mentarne vlade svagdje bankrotirale. U sabore ne dolaze vazda elite narod­ Pljačke u rukavicama. ne. Cesto se guraju u njih ljudi bez znanja, savjesti d ugleda, koji smatraju politiku tek unosnom industri­ jom. Ta će ih — nadaju se — voditi do položaja, upliva i bogatstva. Sabor­ ske rasprave ne vode obično ničemu. Govori se kroz prozor, »za opsjeniti prostotu«. iSa saborske se govornice pravi reklama za buduće izbore. Za­ stupnik hoće da pokaže izbornicima, ka­ ko se brine za specijalne probitke nji­ hovog kotara, često bez obzira na in­ terese cjelokupne države. Rijetko da jc koji zastupnik svojim govorom osvje­ dočio svoje drugove, a još rede da je išao za tim. Zapravo se raspravlja sa­ mo pro forma, pošto je već sve unapred odlučeno u klubovima. No »industrijalni« zastupnici ne govo­ re samo za »narod«, već i za vladu. Hoće da joj pokažu, kako su u narodu uplivni, i kako bi mogli poslati korisni ili opasni vladi. Hoće da se i istaknu kao ministarski kandidati kod buduće kabinetske krize, kojima obiluju parla­ mentarne vladavine. Kako vlada zavisi o saborskoj većini, odnosno koalicio­ nom bloku, podjeljuje ona u p 1 i v n i m zastupnicima konce’s’ije i one kojekakve pogodnosti, koje ovi djelomice opet rasparčaju na svoje izbornike. Ovako vlada sebi osigurava većinu sa naklonosću u p 1 i v n ijih parlamentaraca. a ovi o­ pet sebi glasove v i đ e n i j i h iz­ bornika. Društvo za međusobno osiguranje. Tu vrijedi sa promjenom na­ rodna poslovica: Ruka ruku blati, a obadvije obraz. Parlamentarni s u s t av je polje, na kojem b u’jn o uspijeva o’t r o v n a biljka korupcije i nemorala. Prodaje se i kupuje upliv kako napram gore (vladi) tako napram dolje (narodu). Koli­ ko se zastupnika sablažljivo obo­ gaćuje svojim »i n t e r v e n’c i j am a«, koliko se izbornika sunča na p r ot e k c i j i vladinoj; koliki ministri ostavljaju kao milijoneri vladu, u koju su bili ušli praznih džepova! Druga kobna posljedica parlamentar­ nog sustava jest, da tjera na površinu redovito nesposobne ljude ili — re­ cimo blaže — nestručnjake. Kabinetske krize nastaju ne toliko radi načelnih upravnih razmirica ii protimbi, koliko iz političko-stranačkih interesa. Kada jedna stranka ili blok stranački sruši vladu, guraju se napred politički indu­ strijalci, kod kojih se najmanje pita za stručnjačko kakovo osposobljenje. Ima li da se obrazuje koalicioni kabinet, na­ staje između stranaka |n a t e z a n j e, koliko će kojoj stranci pripasti lisnica. Onda se sve ministarske Isinice bacaju u koš, te h kandidati na sreću vuku. Košto u Molierovoj jednoj komediji: tre­ ba se za jednu službu račundžija, a na- �.PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 2 Сфака cijena počela na jednom brzo skakati i to redom svake sedmice, na pr. za bra­ šno od 325 na 333, pa na 377, na 388, na 400 itd. Tako je sad nuleriCa kod bakala po kilogramu — samo Šest kruna. To je za petnaest puta skuplje od pred­ ratnog doba, dok je zlato skuplje od pa­ pirnatog novca samo za sedam puta, a za više. vjerujemo, nije skuplja ni ame­ rička roba. Dakle, duple cijene udari­ la je naša vlada potrošačima na tu ro­ bu i ćareći preko polovice, nabijala je i sama cijene. Sto rekosmo za brašno, to vrijedi i za amerikanski petrolej, kojega do pro­ ljetos aprovizacija ne prodavaše nikad skuplje od dvije krune po litri, a sad je četiri puta skuplji, vrijedi za šibice, ko­ jima vlada povisi cijene od 10 na 24 lielera, samo da zemaljska uprava mogne partipicirati sa 4 helera dobitka po ko­ madu od proizvodnje tvornice u Docu, dopuštajući mirno tvorničaru da on ostalih 10 helera po komadu zarađuje. (Oh. što je netko ubio patku! pr. slaga­ ra.) Vrijedi za mekinje. kojih vlada sa­ da više i nema da izdaje, makar da je odobrila naređenje gradskog poglavar­ stva u Sarajevu, da mljekari donose po litar mlijeka od svake krave na belediju uz uvjet, da za krave dobiju mekinje, vrijedi za so, kojoj se cijena podiže od 35 na 126 helera po kilogramu i t. d. A vrijedi i za šećer. Stare prljavštine od nove godine o dobavi šećera za grad Sarajevo, u koje je afere bilo upleteno i ime gradskog vijećnika gosp. Zagorca još se nijesu ni zaboravile, a već su se pojavile nove, kojima ne samo što vlada ne staje na kraj, nego ih i potpomaže. Davno se je čulo, da je Židovska banka u Sarajevu dobila nekih pedeset vagona šećera iz Port Saida sa cijenom od 5 kruna 50 ; helera franko Dubrovnik. Mislilo se, da ■ će vlada taj šećer razaslati aproviza- ‘ cijama uz umjerene cijene da ga ’ stanovništvo Bosne i Hercegovine do­ bije, ali od svega toga ne bi ništa: še'ćer se je nekuda rastepao, izio ga je — mrak. Nekako odmah iza toga ponudila je jedna firma iz Marselja sarajevskoj aprovizaciji koliko hoće šećera iz Port Saida. u najmanjim količinama po pe­ deset vagona postavno Dubrovnik uz i cijenu oko 6 kruna po kilogramu. Da se • iz ove ponude štogod zaključi i kupi, ako sama aprovizacija nema novaca (jer joj sav novac treba za kupnje ro­ be u gotovom od vlade) makar uz po­ moć jednog konzorcija gradskih trgo­ vaca. nti je to forsirala vlada nti njezi- * ni zastupnici u našoj općini, niti podpred- | sjednik općine g. dr. Vita Alkalaj, koji I se inače mnogo interesira za aprovizacione stvari i želi pošto po to, da grad- i sku aprovizaciju preda u ruke jednog | trgovačkog ili bankovnog konzorcija ili na koncu ako hoćete u ruke i samog jednog agilnog trgovca. (Ko li će biti taj sretnik? pr. korektora.) Glavni grad Sarajevo i dalje je ostao bez šećera, pored svih obilnih količina izvana, koje su se mogle brzo namak­ nuti. nego su građani bili prisiljeni, da kupuju šećer odnekle iz mraka po 40 do 50 kruna na kilogram. Naša štampa počela je tome odrješito prigovarati i vlada se našla prinuždena, da najavi mješta se plesač na užetu! Pošto ministri obično sami ne imadu pojma o resoru, koji im je povjeren, okružuju se stručnjačkim referentima i savjetnicima, koji umjesto njih rade i koji ih za nuždu upućuju. Nu pošto iz­ bor tih ministarskih instruktora i opet zavisi o stranačkim i ličnim obzirima, dolaze i na ova važna mjesta stranački i lični favoriti, dakle ne uvijek baš naj­ spremniji ljudi. Pa još kad bi se te prilike ustalile, te se ljudima koH se počinju upućivati u upravu, dalo vreme­ na da praktično provedu što su na vla­ di naučili. Ali parlamentarne su vlade, za viseći o hirima i intrigama stranač­ kim, labave i nestalne. Ministar koji se je udobno smjestio u svom fo­ telju, nezna neće Li ga sutra kakav stra­ nački vihor «iz njeg izbaciti. Imajući va­ zda na umu kako da lavira te bi uzdržao blagonaklonost parlamenta, ba­ vi se više »politikom«, nego upravom. Parlamentarni ministar ima rijetko ka­ kovu dalekosežnu upravnu osnovu. A ako je i ima. rijetko će mu se pustiti vremena da je provede. Preko noći sru­ šiti će ga nestrpljivi takmaci — pa eto opet kabinetske krize sa novim stručnjačkj isto tako nespremnim ljudima, košto su bili njihovi pretšasnici. Svaki novi ministar hoće da pokaže kako se njegova uprava temcljto razlikuje od one njegovog pretšasnika, koju jc parla- Broj 51 će su sela nezgodna za muslimansku odnekle dobavu od desetak vagona še­ I novim imenom?! Nego ako su gg. Dr. djecu pa bi je trebalo smještavati u Alkalaj i Stupar isposlovali taj šećer ćera za grad Sarajevo uz cijenu od 7 gradove, gdje imaju sve uvjete za va­ mjesto gradu sebi onda to pitanje mo­ kruna i 20 helera po kilogramu i to uz ra da se raščisti, jer viša zarada i iznad ljan vjerski odgoj 4 čisti islamski moral. platež unaprijed u gotovom. Aproviza­ Kostića šećera od dvije krune po kilo­ Iz ovih razloga očekujemo, da će po­ cija je nekako skucala te silne pare i gramu — a kamo li iznad šećera <iz zvani faktori ovo uzet u obzir i pre­ platila šećer oko polovice maja ove go­ Port Saida i Rudbergovog »Java šeće­ dine, ali je do sad od njega dobila sa­ mjestiti tu djecu iz Reljeva u Tuzlu, gdje ra« na 600 vagona, kako donosi »Jugosl. lii bili ispunjeni svi potrebni uslovj i mo tri vagona, a ostatak... Mislite li obziri. da će ga ikako i dobiti? Lojd« u broju od 10. jula o. g., koji se i Ovom prilikom upozorujemo sve pri­ Boš posla! Šećera nema i grad, vijeće sad nude — daje dobit od 20.000 kruna jatelje naše siročadi, da se pobrinu i bi prinuždeno, da u jednoj svojoj sjed­ po vagonu ili 2,000.000 kruna na 100 skupe ratnu siročad te je upute u sironici nedavno zaključi izaslati vijećnike vagona, koju će količinu taj konzorcij tište u Tuzli. Najprije valja molbu uzacijelo i imati. Л to je i od vlade od­ gg. Dr. Vitu Alkalaja i Dordu Stupara u praviti na zem. vladu (odjel za socijal­ Beograd, da interveniraju kod ministar­ već visoka nagrada, sve kad bi ti grad­ nu skrb) i zamoliti, da se prime u siro­ stva o nabavi 20 vagona šećera za grad ski vijećnici i s Gogoljevim Mrtvim du­ tište. Ako se mi ne pobrinemo za djecu, Sarajevo. 1 ovi odoše na općinski tro­ šama trgovali i podnosili ih joj kao žr­ onda ćemo je izgubiti navijek .i povećati šak u Beograd (sigurno su pešest hilja­ tve na podnožje. broj lola, i zločinaca, koji će nam biti na da naplatili za put!) i vratiše se, ali o Mi ovim člankom nijesmo potpuno is­ šećeru — ni izvješća nema. sramotu i štetu. crpili svega što čujemo o našim preDani prolaze, a ljudi, koji ne mogu hranbenim prilikama, zapravo o užasno skuplje da plate, nemaju čim ni kahve nategnutoj skupoći, koja u svemu vla­ zasladiti. Međutim se čita, da će po da kod nas. Ne kažemo da i zakutni tr­ kompenzacionom ugovoru Čehoslovačgovci (jer danas se svuda »švercuje«) ka nabaviti za Jugoslaviju koje 600 va­ Trgovina markama. Na našu no svojim prljavštinama ne uplivišu dosta gona šećera, čuje se da neki grčki kon­ tiču od 15/7 1919. šalje nam ured za na ovaj kaos, koji je nastupio i krv nam zorcij ima po granicama Jugoslavije ta­ Štampu slijedeći ispravak i objašnjenje. ispija. Nego iz ovih primjera hoćemo da kođer oko 500 vagona šećera, koji se , upozorimo, da se daljnje zapuštanje i »Povodom bilješke »Trgovina mar­ nudi otprilike po 10 kruna na kilogram kama* u »Pravdi« od 15. jula o. g. pogoršavanje prehrane i skupoće ne bi (i taj je šećer po svoj prilici iz Češke br. 56 ovlašteni smo na ovu izjavu: ni u kom slučaju smjelo dozvoliti, već u zamjenu nabavljen). 1 naša vlada, Nije istina, da je izvjestan broj se­ se mora zračiti i liječiti. A liječiti se mjesto da moćno reguliše tu zakulisnu rija maraka tipa Franjo Josip rezermože samo uz pomoć samog naroda u veliku trgovinu sa šećerom i narodu visan za ma koje ličnosti u Beogradu ustavnom ladanju s njim u okrugu, ko­ pruži što mu dati mora, makar njegove ili Sarajevu. Isto tako ne stoji tvrđe­ taru i općini. davno kupljene količine, ona sad šalje nje, da su ove marke trebale biti po­ na aprovizacije okružnice, da kupuju dijeljene onima, koji su bili u vojsci. šećer u drugim stranama, otprilike ovaKao što se vidi iz njezina komunikog sadržaja: kea od 9. o mj. Direkcija Pošta i 1. Okružnica od početka juna 1919. Brzojava, koja je neposredno podre­ Muslimanska ratna siročad, koja su javlja, da je dobava veće količine šeće­ đena Ministaritvu za Poštu i Brzojav, bila god. 1917. smještea u internat u ra za opskrbu Bosne i Hercegovine po­ nije pustila u promet potpune serije Vinkovcima zauzimanjem i žrtvama vjerena firmi Pere Kostića nasljednici maraka tipa Franjo Josip i to iz raz­ moralnim i materijalnim vrijednog od­ u Bosanskom Brodu. Roba će loga što su ove marke do izdanja no­ bora zagrebačkog za zaštitu siročadi, stići do polovice augusta u G r u ž, a vih potrebne za poštanske svrhe i, s premještena su nakon dvije godine da­ biće cijena postavno stanica Gruž 9 K druge strane, da se onemogući nesa­ na opet u svoju domovinu. Ovom prili­ 80 helera po kilogramu. Za kupnje je vjesna spekulacija pojedinih trgovaca kom izričemo javno bratsku zahvalu direktan sporazum sa tvrtkom P. Koi drugih privatnih lica. b.-h. muslimana na požrtvovnom i hu­ stića naslj. u B. Brodu. — Kako dođe Pošto je na samo predsjedništvo manom radu i brigi odboru zagrebač­ do toga, da i preko vlade i svih trgo­ Zemaljske Vlade već dosad predano kom, koji je ugostio i bratski primio na­ vaca u Sarajevu g. Kostić u Brodu preko 4000 molbi postradalih u ratu, šu sirotnu djecu u teškim vremenima dobije zastupstvo za nabavu šećera za od kojih je ostalo neriješenih preko te nam ih sada u lakšem vremenu zdra­ svu zemlju, koji će se uvesti pre­ 3000, jer Zem. Vlada za tu nesumnji­ vu opet povratio. Ovog će se dobročin­ ko Dubrovnika, ne mogu lahko ovo nužnu pomoć nema novčanih sred­ stva vazda sjećati zahvalna siročad. bični smrtnici odgonetnuti, kao ni to, stava, prihvaćena je misao i izrađuje Ovih je dana došk) u Tuzlu u tamo­ kolika je ta »veća količina šećera«, od se predlog na Ministarstvo Pošta i šnje sirotište 40 djece, a ostatak (njih koje je za pojedine aprovizacije predBrzojava, koje je jedino kompetentno oko 30) vraća se svojim kućama, jer I u stvari maraka, da potreban broj se­ viđeno po deset, petnaest i više vago­ to oni sami žele. U Tuzli je preuređena na, osim ako nije to pravi razlog što rija maraka ustupi odjelenju za so medresa za sirotište te će zgrada biti je g. Kostić sestrić predsjednika naše cijalnu politiku Zemaljske Vlade, koje podesna za namijenjenu svrhu, dok se vlade g. A. Sole. će novac dobijen prodajom tih mara­ potpuno namjesti i uredi i kada stigne 2. Okružnica od početka jula ove go­ ka uložiti u fortd za potporu postra­ određeno pokućstvo iz Gučje Gore. U dine javlja,, da konzorcij Dr. V. Alka­ dalih u ratu. Taj fond zasad nema sirotište će se moći smjestiti oko 80 laj i Do rđo Stupar (!?!) dobav­ nikakvih drugih sredstava. Ođjelenje djece. Kako je Tuzla veoma podesna za ljaju u julu veću količinu šećera za Bo­ za socijalnu politiku provešće tu tran­ sirotište zbog svoje obilnosti svake vr­ snu i Hercegovinu i t. d. sve isto kao i sakciju komisionaino i putem javne ste, zbog jeftinoće, zdrava položaja i u prvoj okružnici, samo što je razlika licitacije«. uopće svoje sredine, to bi bilo poželj­ u cijeni, da ovaj šećer dođe na kilogram Drago nam je, da je u ovoj stvari no, da se dignu što prije musi, djeca iz oko 12 kruna. vlada bila ipak brza, ali jOš nije Reljeva i smjeste u Tuzlu. Koliko smo Malko nas iznenađuju imena gg. Dr. razjašnjena ovijem Sertićeva afera... V. Alkalaja i D. Stupara iz druge okruž­ mi čuli sa upućene strane, Reljevo nije Čudotvoran zejtin. Beograd. »Prav­ nikako zgodno za musi, djecu, jer nema nice, ali konačno nije naša stvar kako da« donosi ovu no tiču: Pogodba o zeju blizini nikakve džamije pa se djeca će časno i s njima razračunati njihovi tinu između ministra Velizara i njego­ drugovi u općinskom vijeću, niti znamo ne mogu odvesti ni petkom u džamiju, vog prijatelja I^gototisa zaključena je kako slanu ruku pruža vlada svojim (sada uz Ramazan nisu uopće ni vidjela 12. oktobra. Logotetis je bio ponudio ljudima i u koliko je mora pružati, ako džamije), a osim toga su djeca nepre­ cijenu od 4 drahme po kg. No, kad mu hoće da ih za se imadne. Ko nam jam­ stano u nemuslimanskoj sredini. Ovo je Velizar saopštio da je Spira Karajoči da danas-sjutra bivšim novinarima štetno djeluje na odgoj i moral smješte­ vanović, trgovac, ponudio za 3.83 i po a sadašnjim vijećnicima Jakuhbegu Fine djece pa bi trebalo tu djecu odmah kg, Logotetis je spustio cijenu sa 4 na lipovaću i Ekremu šahinoviću ne pokre­ dignuti u Tuzlu, ako se hoće ozbiljno 3.83 i po. Karajovanović je također dao ne i bivši »Bošnjak«, pa makar i pod voditi briga oko vjerskog odgoja. Uop­ Bilješke. Naša siročad. menat osudio. Prvo mu je dakle da ruši i ^reformira« sve što je našao, dajući tako svome budućem nasljedniku koji već u sjeni vreba na njegovo mjesto, zgodu da ponovi istu <igru. VI. Legislativa odijeljena Od eksekutive. I sabori i vlade morali bi imati više poslovn i značaj. Po opravdanom mišljenju gore navedenog pisca, sabor bi -trebao da bude nekako poput glav­ ne skupštine dioničara, a vlada kao ravnateljstvo dioničkog društva. Valja­ lo bi poslovno govoriti л raditi. »Ne ću nikada zaboraviti sjednicu do­ nje kuće, kojoj sam pred mnogo godina prisustvovao u Londonu. Zastupnici stavljahu kratka pitanja na vladu, na koja im jc ova upravo trgovačkom jezgrovitošću odgovrala. Za pola sata preletio sam u duhu, slušajući, velik dio ogromne imperije veliko-britanske. Čuo sam kakova je bila žetva u Indiji, kako stoje vodogradevine u Egiptu, ka­ ko željez. gradnje u kolonijama afrič­ kim. koliko se sagradilo ratnih i trgo­ vačkih brodova itd. Usporedim li sa ovom sulmparnom raspravom sjajne de­ bate u francuskoj komori, u kojima sam toliko umjetničkih užitaka osjećao, do­ lazim do zaključka, da Pariz ima majstorskih g o’v o r n i’k a, ali London praktičkih uprav­ nika. Glavni je porok parlamentarnog su­ stava upravo ono, što se smatra nje­ govom odlikom: naime da je vlada ođvisna o parlamentu. Odatle dva velika zla: korupcija, koja se provlači od izbornika preko sabora u vladu i nat­ rag; i stručna ncspr’emnost vrhevnih šefova uprave, što ih stranačke fluktuacije bacaju na površinu. Da se doskoči tim kobnim kalamitetima, .treba JegislaDivu i eksekutivoi odijeliti temeljito i u istinu. U tu bih svrhu predložio da se vlade biraju po prilici na način, predviđen u švicarskom ustavu. Članove državne vlade biraju zastup­ nički dom I senat, saKUpljenj u jednom zboru, apsolutnom većinom glasova. Razumije se, da izabranici moraju biti državljani jugoslavenski; ali sc iz jed­ ne pokrajine ne mogu izabrati u vlaau više i-u dvojice. Članove pokrajinskih vlada biraju odnosin pokrajinski sab »i i, no samo izme­ đu 7ć,vičajnika dotične pokrajine. Između izabranih članova državne vk.de bira glavara sam jiarlamenat, a izmeJL izabrnih ćjino’ a pokrajinskih vlada biraju glava:j — koji bi se mo­ gao zvati banom — dotični pokrajinski sabori. Nijedan član vlade ne može biti članom nijednoga z a k o n o davnog’a tijela, bilo državnoga, bik) pokrajinskog. — Evetualno presta­ je to članstvo primitkom »izbora. Isprazni li se koje mjesto u vladi pri­ je nego li joj isteče mandat, popunit će se isto novjm izborom za preostalo vri­ jeme. Dok mu traje služba, nc smije ni je­ dan član vlade biti n»i u državnoj ni u pokrajinskoj kojoj službi, niti uopće i z v r š i v a’t <i kakovo drugo zva­ nje. Članovi vlade imadu u obim domo­ vima parlamenta odnosno u provinci­ jalnim saborama pravo govora »i zako­ nodavne inicijative, ali ne pravo glas a. Tim načinom biti će stvoreno veće jamstvo, da će na čelo države i pokra­ jina doći ljudi, koji doista uživaju i za­ služuju sveopće povjerenje, a stoje iz­ van vrtkiga stranačkih intriga. Imat će prcđ sobom periodu od četiri godine, u kojoj će nesmetano moći da provode svoje upravne osnove. Ovako ćemo moći da imamo na čelu države i pokrajina jake i sposobne lju­ de, moći ćemo imati dobru i stabilnu upravu. Vlade će se vjše baviti upra­ vom, nego li stranačkom po­ litikom. (Nastavićc se.) �Број 58 — Broj drugu ponudu za 10 para jevtinije (3.73 g po). Obje promjene cijena (izvršene su 12. oktobra. Pa ipak je primljen Logotetisev zejtin! Naravno, da ga nije komisija ni pregledala ni primila. Nare­ đeno je da se primi i primljen je. Pa zar nije ovo jedan i sraman d bezočan način prodavanja državnih interesa. Rado bi znali štaji je bilo s ovim ču­ dotvornim uljem. Istrage. U broju od 17. jula donijeli smo i mi kao i druge novine noticu o istrazi proti komandanta u Bosni, koju vlada danas oprovrgava ovim: »Zagrebački novinski odsjek izdao je pod datumom: Beograd 15. juna, vijest, da su povedene istrage protiv nekih ko­ mandanta u Bosni i Banatu radi nepra­ vednog postupka u nabavkama izvoz­ nih dozvola. Tim povodom ovlašteni smo na izjavu da ta vijest, u koliko se tiče Bosne ne stoji. Ni civilnim ni voj­ nim vlastima nije poznato da se vodi straga ili da je predana tužba protiv koga komandanta u Bosni i Hercego­ vini.« Nešto je ipak šušnulo. Prosvjeta i škola. Potreba škola. U školskoj politici prijašnje i ove vla­ de pisano je već u više navrata, a mo­ že se još uvijek pisati, a naročito u po­ gledu muslimana. Za starog režima mi­ moilazila se muslimanska sela iz nekih obzira (?!), gradile se škole svagdje osim ondje, gdje muslimani stanuju. Go­ vorilo se: Muslimani su proti škola; oni ne daju djecu <u škole i t. d., da stim opravdaju svoju nazadnu politiku, koju su sistematski provađali u praksi. Tre­ balo je muslimane ostaiiti na što nižem stepenu naobrazbe, da se mogne izgo­ voriti, kako smo ne pristupivi kulturi. Na taj način ostala su naša sela bez škola. — Svijet je počeo dolaziti sebi i uviđati potrebu škole, a sada tim više. Danas se mnogi kaju za propuste i tra­ že načina. Što više ta želja za naukom i školom izbija negdje jako, kako se je pisac ovih redaka osvjedočio putujućj prije kratkog vremena kroz Posavinu. U čisto muslimanskim selima Brijesnici, Lukavici, Suhopolju i Klokotnici nema škole. Seljani su nepismeni, pa su izrazili želju, da im se otvori škola, a i oni bi pridonijeli za gradnju potrebne sile <i zemljište. Najbliža je škola u BoIjenici (pravoslavno selo), koje je dosta daleko od ovih sela i djeci je onemogu­ ćen put jer se mora prelaziti preko Spreće na kojoj ni ćuprija nema. Ova čisto muslimanska sela broje preko 680 kuća sa 3500 stanovnika, pa same cifre traže otvorenje škole. Tako su i Pruščani molili (selo broji preko 1170 duša), da jm se otvori ško­ la, no sva moljakanja ostala su bez uspjeha. Iznesosmo ova dva slučaja jedino radd toga što smo naročito zamoljeni od dotičnih sela, a da se dobije pregled svih muslimanskih općina, gdje bi trebala osnovnh škola molimo naše prijatelje, da pokupe te podatke i da ih pošalju nama na shodnu upotrebu. U tim podat­ cima treba navesti glavnu općinu, gdje bi trebalo otvoriti školu i najbliža sela iz kojih bi djeca mogla pohađati i za zimskog vremena. Nužan je također broj stanovnika glavne općine i obliž­ njih sela, ali ne dalje od 5 km. Pregled. Događaji na Rijeci. Vijeće četvorice zaključilo je jučer da alijirane države kao takve radi poznatog umorstva francuskih vojnika na Rijeci ne će na­ stupiti. Viječe je zaključilo da se ova stvar izravna isključivo između Italije i Francuske. Općenito prevladava mni­ jenje, da premda su odnošaji ovih dr­ žava napeti ipak neće doći do oštrog sukoba. Italija poslaćc Francuskoj notu u kojoj žali događaje i obećaje da će krivce kazniti. Rad međuaavezničke komisije ■a Rijeci. Antantina istražna komisisija postupa u svome radu vrlo oštro. Na temeljci dosada prikupljenog ma­ terijala polučila je komisija da se uapse tri člana talijanskog narodnog vijeća, no ovo uapšenje nije iavršeno nego su ovi ljudi ostavljeni na slo­ bodi na izričitu molbu generala Graciolia koji je za njih pružio sve ga­ rancije. Lješine vojnika koji su ubijeni za zadnjih događaja bile su danas eshu- „ПРАВДА* — „PRAVDA"__________________________________________________ Страиа 3 mirane. Stručnim se mišljenjem usta­ novilo da su neki od njih ubijeni udarcima kundaka po glavi, nekima su prerezani grkljani, dok su ostali izbodeni bodežima. Ovaj nalaz poludio je u istražnoj komisiji veliku senza­ ciju. Provađanje mirovnog ugovora 8 Nijemcima. Američki članovi mi­ rovne delegacije učestvuju u svim ra­ spravama oko toga, kako bi se pri­ velo djelu što je utvrđeno u mirov­ nom ugovoru, i u obrazovanju raznih komisija za provedenje ugovora. Amoričani neće da stupe u raspravu o tome koji će biti američki članovi u tim komisijama, jer očito oni se jako op­ rezno ustežu od svake nagle pripre­ me za provedenje ugovora prije no sjedinjene države budu ratifikovale taj ugovor. Naprotiv sređenje plebiscita u gor­ njoj Sleziji napreduje jako brzo, pa sad izgleda da i Amerika kao i dru­ ge države smatraju da će se moći iz­ gladiti teškoće među Poljacima i Ni­ jemcima. I Američani i druge sile iz­ javili su u sastanku vrhovnog vijeća da su pripravni poslati u tu svrhu u Gornju Šlesku svoje čete. Mirovna delegacija izgleda da je sada mišljenja, da je Njemačka sklo­ na pošteno izvršiti uvjete ugovora o miru tim, što će evakuisati baltičke pokrajine, gornju Šleziju i druge luke u Poljskoj, koje su okupirane od nje­ mačkih četa. Ima sad dovoljno zna­ kova iz kojih se vidi, da ona bijesna mržnja, što je buktala u Njemačkoj prije i mjeseci, sada postepeno opa­ da, jer čitava Njemačka želi da ne dođe više do rata i da se već jednom počne s ekonomskim preporodom. Nova češka vlada. Novo ministarst­ vo sastavljeno je ovako: Predsjednik Vlastimir Tusar; unutrašnjih djela Švehla; spoljnih poslova Beneš; finan­ cija Horaček; trgovine i industrije Ajsler; javnih radova Hampel; ishrane Sudck; željeznica Stribrni; poljodjel. Prašek; zdravlja Srajbar; socijalne po­ litike Vinter; pravde Veholi; prosvjete Aberman; narodne odbrane Klofač i po­ šta Stanjek. Predsjednik Cehoslvačke republike dr. Masaryk uputio je na sve nove mi­ nistre, na svakoga pojedinca, svoje ruč­ no pismo u kojima raspravlja o važno­ sti njihovoga resora. U pisrpu na mini­ stra unutrašnjih djela predsednik spo­ minje, da treba živo poraditi na tome da se što prije riješi pitanje narodnos­ nih manjina. U pismu na ministra pred­ sjednika naglašuje. da treba što prije iz­ vesti što užu organizaciju odnosa vla­ de prema žurnalistici, koja je sposobna da učvrsti unutrašnji i spoljni položaj Republike; ministra financija poziva da mu glavni pravac u radu bude socijali­ zacija; ministru trgovine preporučuje rad na socijalnim reformama, a u pis­ mima ostalim ministrima napominje da treba što prije otkloniti ekonomsku anarhiju i da se što prije postigne jaka osnova za državni razvitak. Suđenje kajzeru Vilimu. Londonske novine donose razna pisma uvaženih engleskih političara, koja govore da li je oportuno suditi Vilimu u Londonu ili ne. Razlozi su mnogobrojni i sugestivni, ali opći dojam onih, koji pišu je taj, da se žacaju nametnuti Engleskoj odgo­ vornost za osudu ekscara Vilima -i time joj navući mržnju sličnu onoj Francu­ ske radi Napoleona. U »Times«-u Valentino Chirol tvrdi, da je drugo car­ stvo u Francuskoj bilo moguće radi po­ stupanja saveznika, a osobjto Engleske protiv Napoleona. Stoga misli, da bi osuda Vilima imala iste posljedice u Nje­ mačkoj i učvrstila dinastičko čuvstvo. »Westimister Gazzette« kaže, da peto­ rica sudaca u Londonu ne mogu dati svečaniju presudu radi prekršaja neu­ tralnosti Balgije i Luksemburga nego li je takvu dzreklo javno mnijenje cije­ log svijeta. Za Vilima nema većeg po­ niženja nego ii je bijeg u zemlju pro­ gonstva. Premda je ovo raspoloženje prema Vilimu, ipak nije ono jednako prama drugim predstavnicima okrutno­ sti i zločinstva. Za druge, pa i Tirpitza traže, da im se sudi kao gusarima. Kad Vilim bude predan bit će po svoj pri­ lici zatočen u seoskom zaselku u blizini Londona, a rasprava bi se mogla dr­ žati u kraljevskoj dvorani komore lor­ dova. Lenjinov mir. Lenjin se obratio ame­ ričkoj misiji za pregovore o miru. Pri­ ma sve uslove, ali traži samo to: da se saveznici odreknu intervencije u Ru­ siji. Švajcarski listovi misle da će kon­ gres mira odbiti Lenjinovu ponudu. Boljševici medu sobom. Rajtcr jav­ lja, da je Bela Kun tražio od Lcnjina pomoć u zlatu, pošto narod u Mađar­ skoj ne prima novčanice. Lenjin je od­ govorio da zlato ne može dati, ali je naredio Krcstinskom, komesaru za finansije da izda Kunu papirni engleski i francuski novac. Amerika i boljševici. Politika Ameri­ ke prema boljševizmu sad je jasno ski­ cirana. Međunarodnoj konferenciji jav­ ljeno je sa pouzdane strane da Amerika ne će nikako poslati svoje čete ni u Ugarsku ni u Rusiju, već ako bi boljševici pokušali da prodru na zemljište antante ili saveznika. No i ako je to naročito istaknuto, ipak te odluka ne znači još da Amerika neće moralno ili finansijski pomagati antantu u njihovom nastoja­ nju da vojnom silom srede stvari. I ako sve vojne sile vilikih država, koje su imale da operiraju protiv Ugarske zbog opasnog položaja tamo, sada su zastale obzirom na Ameriku. Domaće vijesti. SJEDNICA šireg mjesnog odbora na­ še organizacije u Sarajevu održaće se u Kiraethani dne 23. jula o. g. (srijeda) u 5 sati po podne. — Pošto ima na dnevnom redu vrlo važnih 1 prešnih pi­ tanja, umoljavaju se svi članovi da nefaljeno na ovu sjednicu dođu. Istina je, mnogi imadu sada u ljetu i mnogo dru­ gih poslova, ali ne smijemo nikada za­ boravljati. gdje se radj o našim vitalnim interesima, da tu moramo biti vazda i u svako doba na okupu i da ne smije niko izostaju ti bez velike nužde. Potreba opreznosti. Pišu nam iz Ze­ nice: Mi smo ovdje mnogo oskudjevali sa petroleumom i ako je kogod htjeo da ga ima morao je plaćatj visoke ci­ jene za švercovani Petroleum. Aprovizacija se je vrlo slabo brinula, da na skladištu ima robe prijeko potrebne. Sada se je makla i nabavila je veću količinu — kako čaršjja priča — 3 va­ gona petroleuma i istovarila ga u sred čaršije u magazin gdje ima još špirita i šibica. Prije nijesmo imali gaza, ali ni brige od požara. Sada kada imamo petroleuma ne možemo mimo spavati, jer se bojimo svaki čas požara. Dok se nije dogodila nesreća dobro bi bilo, da se Petroleum smjestj na zgodnije mjesto. Na adresu povjerenika željeznica. Do­ znali smo, da je pristav Baljić premje­ šten iz Usore u Podlugove i da mu je tim nanesena nepravda. Bili su odre­ đeni natječaji za mjesto predstojnika stanice i Baljić kompetirao. Dali su mu zabitnu stanicu Hum u Hercegovini, ali on nije kompetirao na tu stanicu, jer mu je žena bolesna. Mlađeg od njega imenovali su u Usoru, a njemu su rekli, da on nije tražio te stanice. Kad mu to nisu dali molio je malu stanicu Kotor­ sko, ali mu ni to nisu dali, nego su ga premjestili u Podlugove kao podređe­ nog, a u Kotorsko su imenovali za upravitelja nekog Pezelja, mladog asi­ stenta, koji je sigurno imao protekciju kakve tetke ili rodice. Baljić je sposo­ ban činovnik i držimo, da mu je ne­ pravda učinjena samo za to što je mu­ sliman, pa tražimo, da тц se ta ne­ pravda odmah ispravi. U protivnom slučaju osvrnućemo se opširnije na »pravdu* kod naših željeznica, pa će biti neugodno čuti i g. povjereniku Jeliću. Mudru dosta! se odredi neka se sve stvari ispitaju pravično. Tražjmo, da se osnuju financijska su­ dišta ne bježeći od pravednog oporezavanja! Nedostojan postupak. Tuži nam se starac Osman Abdukić iz Vrbovika, kotar Visoko, da ga je bez razloga na­ pao dne 5. ov. mj. šumar iz Dabrovine. Naime kupio je drva od drugoga i radj toga što je kupio za svoje pare drva, morao je da sluša riječi, koje se nemogu napisati. Išao je predstojniku u Visoko, da spomenutog šumara prijavi, ali mu predstojnik nije htio primiti tuž­ bu. To je malo previše i ne znači ništa drugo, nego da se može i smije napa­ dati koliko ko hoće, ali zato ne može se tužiti ni zadovoljština dobiti. — Sv­ raćamo pažnju zemaljske vlade, kako na šumara, tako i na predstojniku u Vi­ sokom. Vrijeme je, da se već jednom prestane sa izazovima. Jedan čudak. Načelnik tuzlanskog okruga (okružni predstojnik) vrlo je ne­ taktičan i upravo bezobziran prama lju­ dima, koji dođu u dodir s njime. Samo je prema svojim douškivalima prijazan. Tuzlaci nam se na toga gospodina mno­ go tuže, jer je postao nepodnošljiv u ci­ jelom gradu i okolici. Mnoge je ugledne ljude uvrijedio i nastojao izazvati. Tako je uvrijedio više puta tuzlanskog mufti­ ju i mitropolita, a da druge i ne spomi­ njemo. Zato ga se ljudi klone, samo da ne dođe do afera, kojih i onako imajno odviše. No ne može se svako tome zlu ukloniti, jer se desi slučaj, da se treba obratiti na starješinu okružja. 1 kad ovaj nesretni slučaj nastupi, odmah se po Tuzli prone&u nimalo laskave vijesti o »audijenciji«. Kad je američka misija posjetila na­ čelnika u stvari dobave mlijeka siročadima. taj je gospodin omalovažavao cijelu akciju. Čestiti su se Američani samo čudili dosjetkama, a Čudo im je bilo još veće, kad im taj gospodin nije ni odvratio posjete niti ih je u kafani Bristolu mogao poznati, a kamo li po­ zdraviti, premda je cijela Tuzla na prvi pogled poznala Američane. АИ je ovih dana ta neotesanost prevršila svaku mjeru. U grad je došao vladin povjere­ nik za socijalnu skrb sa svojim tajni­ kom u službenom poslu te su htjeli kao pristojni ljudi da posjete starješinu okružja. Došavši pred kancelariju g. na­ čelnika najave se po podvorniku i po­ šalju svoje vizitke. Na svoje iznenađe­ nje dobiju odgovor, da čekaju u hodni­ ku pred vratima predsoblja! Na ovakav jedan odgovor udalje se gospoda misle'ći. da će se g. načelnik barem poslije izvinuti potraživši ih u hotelu, ali su uzalud to iščekivali, jer gospodin na­ čelnik nije našao za zgodno da se on is­ priča vi. povjereniku. Istoga dana poslije podne mogao je svoj propust ispraviti pred tajnikom vi. povjerenika, jer ga je vidio na sjednici okružnog odbora, ali se je nevješt učinio i jednostavno bagatelisao cijelu neugodnu, a za g. načelnika karakte­ rističnu aferu, o kojoj tuzlanski građani sa zgražanjem i osudom govore. Na ovakav postupak u općenju nije dosada bio naš svijet naviknut, a naj­ manje se ovako nedolično i nepristojno Za pravedno oporezovanje. Pišu nam vladalo sa mjesta jednog okružnika i iz Zenice: Ratne tečevine nijesu nigđe to prema vjerskim prvacima i vi. po­ ovako nepravedno odmjerene kao što i vjerenicima. Koji čovjek imade ovake kod nas u Zenicj. Osobito su muslima­ pojmove o pristojnosti i etikeciji, taj ni­ ni nepravedno oporezovani tako, da mi je za starješinu jednog okružja, da sra­ približno ne odgovara faktičnoj zaradi. moti čitavu zemlju pred stranim i u— Postojeći zakoni i naredbe, su mimoglednim licima. Ako se ovako vlada je­ jđene, a osim toga je poreznik ne slu­ dan okružnk i »pravnik«, kako će se šajući mišljenja komisije na svoju ruku vladati pisari, poreznici i nesvršeni odmjerivao tečevinu. Pri tome mu nije pravnici (Doboj), kojima je povjerena bilo mjerilo zakon, naredba, pravda i ‘ uprava kotareva na nesreću našeg na­ pravičnost, — nego kako je raspolo­ roda. žen prema onome ko se oporezuje. OSloboda ga ubila. Jedno vrlo značajno vo iznoseći na javnost svraćamo po- | pismo dopade nam ruka, koje piše B. H. zornost nadležnih faktora i molimo da ' S. iz Brčkog svome prijatelju u Sara- �Broj 58 Број ,RWWA' — .WABAA* 4 I Trešeljak. jwu, pa bez ikakva komentara vadimo ■ pogledu kao konjički kotar. Prirodnim Imam na prodaju ljepotama najljepši kotar, a u prosvjet­ iz njega slijedeći stav: nom pogledu najzaostaliji! »Nemoj mi zamjeriti što ti se nijesam upotrebljivanib Razmišljanja Adže ispod Čoline Konjički kotar imade skoro 28 hiljada često javljao! Vjeruj mi da sam preop­ • Kape. žitelja (od toga je 17.500 muslimana) a terećen raznim poslovima, a najviše po­ Ima pokrajina, a ktjiiu* jo nesretna vlada: imade samo šest osnovnih škola. ljskim, jer nastojim da bar obradim ono kada u narodu vlada ona mu kalja IjekaJoš u god. 1912. — koliko se sjećam što još imam. Bio je vodoplav te mi je — kotarsko je vijeće zaključilo bilo, da I ra, a kada hara boloat, ona mn kal a tandare odnio sav usjev i imo sam oko K 11.000 a „uputama*. otvori u jedan mah još 7 osnovnih ško­ štete. Ja sam sve do sad uzorao, aM la i tražilo od vlade da gradnju odobri, Kada građani iaaheru »cbi .gradakc oce", ovi nažalost sve mi je badava, jer seljaci su Jajce (Bosna) ali se crno-žutom režimu nije žurilo. obhkau prime mandat uirna naroduej iatereea, mi svu bcglučku zemlju razdijelili me­ Obzirom na to što je naša vlada za ­ a kada ae .gradski aai* aarai пашави, anda du se, te sam sada samo osto nosioc ključila otvoriti 800 škola, svraćam paž­ primaju mandat uime avega interesa- Zar ne? prava nad zemljom a njen gospodar ni­ nju pozvanih faktora, da se sa gradnjom Os 512/10—19. jesam. i pao sam u vrlo bijedno stanje. T aemlji korapcija i iavoanica najvile jo glad­ u konjičkom kotaru na prvom mjestu Vjeruj poludiću: iz dana u dan sve sam nih i bijednika. . . . otpočne. goni. — Bjo sam nešto radnje otvorio Pritužbe na »Gajretov« odbor. te sam morao skoro napustiti i to«. Glupa ja daaaa pasi ti na »koafaaijaka rnalika« Početkom juna o. g. ovdje je izabran Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ U Derventl je ograničena sloboda pu­ rekole oni, Uo danas .žara i pala* „ali ipak sGajretov« pododbor, koji je odmah ot­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz tovanja građanima na jedan karakteri­ uaia škalako odjalanje sara biti КОнфсСИЈСКО*,.. počeo raditi na širenju »Gajretove« ide­ Kake to? stičan način. Dok je za svu Jugoslaviju Zenice prodavače običnom javnom ----je. Uspjeh je bio lijep, jer se je upisalo I • putnički saobraćaj uređen prema upu­ dražbom potrebne stvari (pokućstvo) Mi iaaao odjaleaje »a prosvjeta i crkvajedan dobrotvor, 10 utemeljitelja i 120 tama minstarstva unutrašnjih djela, do­ □ e poslove. Pošto ■ nas imade eaias crkava članova prinosnika. Nakon konstituisaumri. Abdage Talića, na dan ponedetle u Derventi vrijede nekakvi drugi jok i dkamija i sinagoga, dliiao, da bi ве fornja, pododbor se obratio na odbor u Sa­ Ijak 4. avgusta 1919, a kućansku ro­ propisi, koji su samovoljno građanstvu nji nosiv morao aapraro promijeniti u e r k v erajevu, javio rezultat rada i tražio po­ bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta nametnuti i koče svaki slobodni promet. 1 o - d i д a i j i k o ■ i i n a j o g i j oke pealovo trebnih blokova, tiskanica i štampilju, Građani naime ne mogu dobiti dozvole 1919 — 8пева1ао begoktorlja, ва ito je spalo! za putovanje, dok prije ne donesu po- I nu još do danas ne samo da nije dobio Kot. šeriatski sud. tražene stvari, nego — nije našao za tvrde iz poreznog ureda, da su platili vrijedno ni odgovoriti. Zašto tako? porez. Bez obzira na to, što bi ova mje- ' Zenica, dne 25. juna 1919. Konjičanin. ra u normalnim vremenima bila upravo ; nečuvena, jer uredi naši imaju drugi na­ čin za utjerivanje poreza, mora se ova­ Policijska direkcija za Bosnn i Herc. kav način progona građanstva oštro o»Jugosl. Musi. Športski Klub«. suditi, jer se sloboda građana krnji na Br. 3614/19. Ovom našem mladom muslimanskom jednoj strani, a na drugoj im se onemo­ društvu udaren je temelj 20. februara gućuje putovanje u važnim poslovima, 1919. Od toga dana društvo postoji, a radi kojih bi morali putovati i tražiti im vrijedni odbor radi svom silom. Interes Kod Policijske direkcije u Sarajevu lijeka. Ako je ta mjera zbilja radi upla­ je za ovo društvo velik. Tomu je dokaz prodavače se javnom licitacijom 30 i te poreza, a nije joj štogod drugo sakri­ to, što je društvo okupilo oko sebe, za 31. o. mj. razni predmeti nepoznatih vena prava namjera, opet se mora osu­ tako kratko vrijeme 330 članova, sve vlasnika, koji su u godinama 1916 i diti, jer ima vlast druga sredstva u rusame omladine, tako da ni jedno — do i 1917 u Sarajevu nađeni, a vlasnici im M za uvađa nje električnog ck da naplati porez, a ne onemogućesada — društvo nije imalo toliki broj : se do sada nijesu prijavili. njem putovanja. Zašto je to baš u Der­ Ж svjetla i snage, te svih vrsta omladine. Ovi predmeti mogu se za vrijeme venti uvedeno, a nigdje drugdje, to je telefona. Prima i popravke. Kako je poznato šport je u našoj užoj uredovnih časova u sobi broj 42 pre­ teško odgonetnuti. Samo su ovim po­ domovini još u povojima i nema ni je­ gledati i ko do prodajnog roka uz­ gođeni posjednici, kojima se zemlja od­ dno tako društvo nikakvih sekcija osim mogne svoje pravo vlasnosti dokaza­ uzima. a porez silom nameće, dok su nogometnu i gombalačku. Tako i »J. M. ti, biće mu isti predani. drugi neposjednici prema ovoj »mudroj« Kundurdžiluk ulica br. 35. Ш Š. K.« ima jedino te dvije sekcije i prva Policijski direktor: odredbi g. predstojnika lišeni svake se sastoji od 60, a druga od 50 čla­ smetnje u kretanju i putovanju te mogu 117 3-1 L j e s ko v a c, v. r. nova. praviti unosne poslove na račun zemlje Nogometna sekcija ^vake sedmice i posjednika, kojima je sloboda oduzeta, vježba, a ’ priredila nam je i nekoliko a izvoznice uskraćene. javnih utakmica sa drugim športskim Ova nesuvremena odredba u Der­ društvima. Tako sa »H. S. K.«, »Židov­ venti ne služi na čast našoj slobodnoj skim Športskim Klubom« i Radničkim državi, pa je valja odmali ukinuti, a po­ športskim klubom »Hajduk«. Rijedak je stojeće i amerikanke od dobrog i su­ rez neka gospoda utjeruju zakonitim slučaj u športskom svijetu da jedno ta­ hog materijala uz cijenu 80 kruna putem. Upozorujemo na ovu sramotnu kovo društvo za kratko vrijeme upo­ po komadu franko željeznička sta­ mjeru pozvane faktore i tražimo zaštitu zna dobro svoju zadaću i dužnost kao nica Visoko. slobodne kretnje građanima u Derventi. što je to »J. M. Š. K.«, koji je za vri­ Narudžbe izvršujem brzo i uredno Jesmo li izjednačeni. Htjeli ne htjeli jeme utakmica pokazivao upravo sjaj­ Rezaković Ahmed, moramo posumnjati u jednakost o kojoj nih kombinacija doličnih i mnogo stari­ ZA OFICIRE I GOSPODU. SVA­ 112 5—5 Fojnica k/K. se trubi na sve strane, uzduž i poprije­ jim izvježbanim športašima. KE VELIČINE, JEDNOSTAVNIH ko. Da se o tome osvjedoči dosta je sa­ Stara je riječ: »Zdrava duša u zdra­ I DUPLIH U TRGOVINI MJES. mo pogledati ulice gdje muslimani sta­ vom tijelu«. Da je zdravo j razvijeno ROBE nuju i ulice gdje su Srbi i katolici. Gdje tijelo potrebno je što moguće više gi­ su nastanjeni muslimani ulice su napu­ banje, vježbanje. Kako se god polučuje štene i zanemarene da je strahota. Svje­ zdrav razum i duša sa naukom i razum­ tla nema nikako, i ako čovjek zabasa nim čitanjem korisnih knjiga, tako se Stari Bezistan broj 42. u jednu taku ulicu veseo je kada iznese isto polučuje zdravo tijelo sa tjelovjež­ čitavu glavu. Takovim zapuštenim uli­ bama. U jednom klubu, koji hoće, da cama prednjači Hrid i druge oko Hrida važi kao ozbiljan odgojni klub tjelovjež­ ulice. Pomoćna električna centrala je be moralo bi biti programom svakidaš­ baš na Hrid« i svejedno Hrid je bez njih treninga (prijateljskih igara) trča­ električne rasvjete — a to naravno radi nje na kratke i duge distance, bacanje toga, jer su na Hridu većinom musli­ diskosa i koplja, skakanje u vis i u dalj, mani. Gradsko poglavarstvo i električ­ skok s motkom, bacanje kugle, skok u Javljam p. n. općinstvu, svim na centrala trebali bi da se manu re­ vis sa zaletom, trčanje olimpijske šta­ znancima i prijateljima, da žima propale Austrije, jer ako je ona fete, bacanje lijevom i desnom ruke n, sam ponovno otvorio moju postupala s nama muslimanima maćuizleti itd. Laka atletika je najljepša k aradnju, te se preporučujem hinski nije se ni čuditi pošto je to bila sična grana športa, pa bi vremen n svima za solidnu izradu svi­ tuđinska uprava, ali da to čini <i upra­ Aleksandrova ul. Halid dvor. trebali naši mladi športaši da se bave i ju vrsta cipela u najmoder­ va gdje su naši ljudi, onda ne možemo sa tom granom tjelovježbe, kao što se nijim fazonima uz umjerene shvatiti drukčije nego: stari režim pod sa velkim interesom i voljom bave no­ Preuzeli smo radnju ------------- cijene.----------------novom firmom. * gometom. M. Mandel, te smo je snab»J. M. Š. K.« uspjelo je da okupi velik Dar ratnoj sjročadi. Prilikom prola­ djeli sa svim potrebama za gos­ broj članova - sve same omladine, te za naše siročadi iz Vinkovaca darovano podu časnike, Željezničare i voj­ narodne srčike tako je isto pošlo mu je u Derventi 190 K za ratnu siročad, Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, za rukom da pridigne materijalno dru­ nike. Ujedno ćemo voditi sve koja je svota na brzu ruku skupljena preko puta »Muslimanskog Klnba«. štvo na doličnu visinu. Aktiva tog mla­ pomodne stvari za gospodu, kao među tamošnjim muslimanima i preda­ dog društva reprezentira vrijednost od из na u ruke pratiocu djece učitelju g. No­ i damsku modu. 11.000 kruna, što je velika rijedkost na­ žiću. Za istu je svrhu darovao g. dr. E. ših uopće svih društava, da kroz kratko Sladović jednom prilikom svotu od vrijeme steče tako znatan -imetak. 123.35 K preko naše organizacije. Kako god društvo nastoji da jača Nađen belenzuk. U prošlu subotu je tijelo svojih članova, tako je postavilo nađen jedan zlatan belenzuk (narukvi­ sebi cilj, da ih pridigne i umom. Osim ca, Armband) i predan odboru za pro­ tjelovježbe, u društvu se drže predava­ slavu kraljeva rođendana. Sopstvenica nja, analfabetovi tečajevi i svom se si­ neka se javi kod blagajnka odbora g. lom radi na tome, da se Članovi od­ Alije Kurtovića, ured poštanske štedi« reknu alkohola — toga najvećeg niče između 8VX—13‘Д sati. neprijatelja ljudstva, pa polažemo veli­ ku nadu u tom pravcu rada, jer kada se ozbiljno shvaća rad tada je uspjeh si­ guran, a da odbor kluba u istinu shva­ UTEMELJENA 1871. GODINE. ća rad onako kako se mora shvatiti o Interurban telefon Naslov za brzojave : tome nije potrebno govoriti. To se vidi Konjic, 17. jula 1919. broj 42. Hamdibeg lsabegović po i vi iu, a najbolje po tome, što se Potreba škola u konjičkom kotaru. 0» 3-3 već ■ i vidi aktivnost u svim pravci­ Držimo, da nema niti jednog kotara ma l.uliurnog rada. u Hercegovini — a nije ih mnogo ni u Ahmed M. B. Bosni — a da je zaostao u prosvjetnom Vreća od jute Mahmuđbeg Hapetanović Oglas. OGLASI: Zdravlje. Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Oglas. & Prva muslimanska radnja S Solidan posao. Cijene umjerene. Ш i Jusuf Hadžić, Sarajevo, J Oglas. POZOR! Izrađuiem pčelarskekošnicE Veliki izbor KRAGNI SI i n i ć Mustafa Otvorenje pomodne Pomodno galanterijska radnja cipBlarske radnjo Henda i Saračevid Sarajevo Ševkić Salih, Sarajevo ■ ■s■■■■■■■ Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima i Naši dopisi. Hamdibeg lsabegović Tuzla. I $ &_________________ ---------------------------- 1® Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/efc2670a20853cf5aec237e2fb3a80fe.pdf 2e78b308bae8a38a183ee69c972fe71a PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 22. jula 1919. (24. ševvala 1337.) Broj 59. Sarajevo, 21. jula 1919. Islamska štamparija. Ono što smo naslućivali dogodilo se jc; došlo je do krize u kabinetu i ko­ načno do demisije centralne vlade. Odnošaji su bili napeti i prije ovoga ali su razni obziri podržavali ipak na oku­ pu skup ljudi, koji su imali sasvim op­ rečne međusobne poglede u razna pi­ tanja, koja su iznošena pred njih. Ve­ zali ih obziri prema vani, da su tražili u svim pitanjima srednju ili mrtvu tačku na koju su mogli metnuti svoj potpis. 1 na koncu je i to popustilo. Ministar podpredsjednik i ministar za ishranu dr. Korošec i ministar za socijalnu skrb G o s t i n č a r napustili su u petak mi­ nistarsku sjednicu, na kojoj se rasprav­ ljalo o boljševičkom pokretu u susjed­ nim zemljama u vezi sa štrajkaškim po­ kretima kod nas. Za vrijeme sjednice došlo je između ministra predsjednika Protića i ministra dra Korošca do ra­ zilaženja u izvjesnim pitanjima. Minis­ tar predsjednik Protić zauzimao je sta­ novište.. da treba zauzeti najenergičnije mjere protiv štrajkaškog pokreta, dočim je dr. Korošec zastupao protivno mišljenje. Iz ove diskusije dr. Korošec povukao je konsekvencije, došavši đo uvjerenja, da mu nema mjesta u kabi­ netu. Naknadno mu se priključio i mi­ nistar Gostinčar. Oba su podnijela os­ tavku i nijesu više prisustvovali sjedni­ ci Narodnog Predstavništva. Dalje se doznaje iz poslaničkih kru­ gova, da spor u kabinetu neće biti tako brzo riješen, jer Korošec zauzimlje sta­ novište, koje ne daje mjesna daljnjem raspravljanju. Dr. Korošec smatra se uvrijeđenim, pa traži zadovoljštinu. I konačno je 18. o. mj. oko podne djelomična ministarska kriza stupila u novu fazu, pošto ministri dr. Korošed i Gostinčar zatražiše, da se njihova de­ misija saopći Regentu i uvaži. Sutra dan poslije podne obdržata je sjednica radikalnog kluba, na kojoj je došlo do žestokih ispada protiv mini­ stra predsjednika Protića radi nje­ govog držanja i nastupanja protiv mi­ nistra dra Korošca na jučerašnjoj sjed­ nici ministarskog savjeta. Na temelju ovih napadaja izjavio je ministar pred­ sjednik Protić, da će istu večer pre­ dati demisiju cjelokupnog kabineta. ' I I ' FELJTON. ' I I I | Dr, Hinko Hinkovlć: nom vladavinom mora ministar biti član parlamenta. Kako da vodi nadzor nad sobom samim! No nije li u ovakovom ustavu iluzor­ no temeljno pravo parlamenta da nad­ zire poslovanje vlade? Što ako nastane sukob između vlade i sabora te n. pr. ovaj joj uskrati sa povjerenjem i budget. dakle paralizira redoviti tok upra­ ve? U parlamentarnim će državama u slu­ čaju sukoba postupati vlada alternativ­ no: ili će odstupiti ili se pozvati na na­ rod t. j. raspustiti sabor i raspisati no­ ve izbore na platformi pitanja, koje jc prouzrokovalo sukob. Izborni rezultat bit će pravorijek u korist vladi ili pro­ tiv nje. Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Svršetak.) VII. Javno mnijenje u demokracijama. Pošto sabornice neće više biti vrata za ulazak u vladu, neće se više u nje toliko gurati, politički pustolovi; par­ lamentarni će dakle živoj,- biti očišćen od ambicioznih demagoga i nesposob­ nih pripuza. A pošto od sabora neod­ visni vlada neće više trebati da napoj­ nicama kupuje i podriva blagohotnost parlamentarnih vođa i njihovih izborni­ ka, bit će uklonjeni glavni uzroci ko­ rupcije. Uz strogo zakonotvorno poslovanje nadleži parlamentu pravo i dužnost kontrole nad upravom. Samo od vlade posve nezavisan zastupnik t. j. ona), koji od nje, ni izravno ni neizravno, za sebe niti što očekuje niti može da oče­ kuje, moći će nad njom nepristrano i savjesno voditi kontrolu. Kako nadzire vladu onaj koji joj je obvezan ili što od nje traži? Obratno: pod parlameutar- Ima pojedinaca političaia drugih vjera, koji muslimanimay u -Qesnt i Herce­ govini predbacuju da vmkako ire pripadaju Slavenstvu i da nijes*ti. Slaveni. A mi u pitanju Islamske Štamparije u Sa­ rajevu baš protivno dokazujemo: Sla­ veni smo da nemamo kud biti veći i to od onih pravih Slavena, kojima je u krvi i u naravi, da se do osnutka jedne institucije zagriju preko mjere, a poslije za malo vremena ohlade, potpuno ohla­ de, kao da ono, što se je jednom usta­ novilo, mora i samo od sebe da funkcioniše, ne treba nikakve daljnje brige ni pomoći. Tako je nešto i sa našom Štam­ parijom ovdje. Dok je još nijesmo imali, dan-noć se pisalo o njoj, da nam je za kulturni raz­ vitak nužna kao kora hljeba. Sastanci se obdržavali, oduševljavali se ljudi za ideju njezina podignuća, propagiralo se i sabiralo upise. Kad se je osnovala letjeli smo u njezine prostorije, razgle­ dali slagarske pretince i uređaje, pro­ matrali štamparske strojeve i — foto­ grafirali je od dragosti i ponosa za naše kalendare. Nijesmo mirovali, dok joj i vlastitu zgradu ne pribavismo, a nabavismo joj i potrebita arapska slova. I kad se sa strane tehničkog uređenja mozlo nakon velikih napora reći: E, sad jc sve u redu! — onda smo svi zastali da odahnemo. Mjesto da dode do po­ kreta za što većim obučavanjem naro­ da u pismenosti, za čitanjem i kupova­ njem knjiga, za osnutkom jednog udru­ ženja koje bi knjige štampalo, za pot­ poru pisaca i osiguranje njihovih izda­ nja i t. d., svi smo od jednom zastali na pragu toga pravoga rada i ne pri­ stupivši u nj. Naravno u nesvijesnom uvjerenju, da će štamparija sama od se­ be i onako sve potrebno štampati i uči­ niti, izvršiti .ona sama kulturnu misiju, ako hoćete ne samo štampati, nego i napisati i izdati i prodati i utuviti Ijudma u glavu pečenu nauku — sve gotovo. Brige više ne treba, narod je bez muke prosvijećen, samo kad već imamo tu kulturnu ustanovu: štampariju! A onda smo počeli, već prema slavenskoj svojoj naravi, hladjeti polahko prema toj prijekoj nuždi, koju «mo do jučer gorljivo zagovarali i koju bi gorIjivo zagovarali i u buduće, da je već I | ј 1 । ! ’ । I i i I ; POJEDINI BROJ 40 Н Е И Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ndahlod о^зг. Pretplata godišnje 40 kraжа,па pola godine 20 kru•a. Uredništvo i uprava nalazi u Carevoj uIIcL Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 se Godina 1. nijesmo podigli. A zašto? Posve ra­ A smije li to biti? Dioničari, ljudi, zumljivo; jer smo htjeli da nam to jed­ pomislite šta bi to značilo i odgovorite: no priručno sredstvo bez kojega ne mosmije li to biti?! Sjetite se, sjetimo se gosmo biti ni razvijati se dadne lijeko­ svi, kakva nas je nužda tjerala da smo ve za sve bolje naše, htjeli smo da od jc osnovali i podigli, koliko nam tre­ same štamparije sve dobijemo. A kad ba i čemu se sve od nje nadamo za naš smo uočili da to ne može biti, počeli kulturni razvitak dok se malo vanjske srno razmišljati o drugim podviz:ma i prilike srede, pa kažimo svijesno i gla­ zaboravljati na štampariju. I to ne samo sno: Ne, ne smije doći do zatvorenja oni sa strane izvan imenika njezinih os­ naše jedine štamparije, mi je moramo nivača, nego i oni koji je svojim novcem održati, pa makar uz koje bilo žrtve, podigoše — sami dioničari. moramo! A hoće li se velike žrtve iziskivati od Svi smo je napustili i izgleda prepu­ nas da uzdržimo našu štampariju? Ne­ stili dugi niz godina njezinoj sudbini, da će! Imetak naše štamparije nije u opa­ radi kako može i da — životari. U tom snosti, po srijedi je samo nehaj dioni­ životarenju štamparije, zapravo poželj­ čara za njezino poslovanje i ništa više. nog kulturnog žarišta, preživljavala je Manjkajojsamomoralna p o.dona nekoliko kriza, borila se s većim loga za njezin razvitak. A to­ nepogodama, napuštena od interesa di­ me mi lahko možemo doskočiti, to sa­ oničara ponekad i u upravi slabo vođe­ mo trebamo htjeti učiniti. Način je: na, ali se je ipak zauzimanjem pojedi­ Neka niko od sarajevskih dioničara i iz naca (još svi nijesmo zamrli!) održala bližnje okolice ne izostane na skupštini u životu. 10. augusta o. g. (u 9 sati prije podne u I danas postoji i sada radi pa makar zgradi štamparije), a dioničari iz pro­ i na malo, ne razgranalo, ali u takim vincije neka dadnu drugim dioničarima, prilikama, da smo ozbiljno zabrinuti šta koji će biti na skupštini, svoje puno­ će biti s njome? Već od nazad nekoliko moći za zastupanje. Ne znaju li neki ko­ godina pokazuju dioničari toliki nehaj prema svojoj štampariji, da se na nje- . me bi svoje punomoći dali, neka ih u zadnjem slučaju upute i našem uredni­ zinim glavnim skupštinama nađe samo štvu za članove radnog odbora naše po nekoliko ljudi i vide skoro ista lica, organizacije Edhem ef. Mulabdića ili od kojih jedni drugim trgaju dužnosti Šemsudin ef. Sarajlića, pa će tako si­ ravnateljstva i nadzornog vijeća u ša­ gurno biti zastupani. ke. A!i. »i med kad se puno jede gorak Ko god dakle ima makar jednu dio­ je!«, veli se. pa i te dužnosti i njezini nicu Islamske štamparije, neka se po­ tereti umore kad se vuku neprestano brine da njegov glas ne uzmanjka na kroz dugi niz godina uzasebl tim više glavnoj skpuštind 10. augusta! Tim dio­ umore moralno, kad se s druge strane ničari neće izvršiti samo stvarnu duž­ opaža potpuno neinteresovanje za istu nost u tom zavodu prema posjedu svo­ stvar za koju pojedinci žrtve pridono­ jih dionica, nego će učiniti i patriotsko se. I šta je posljedica takog desolatnog djelo, koje im se kao organizovanim sta ija u Islamskoj Štampariji? članovima zajednice nameće. Neizbježiva i prirodna: Od proljetošOčuvajmo svoju Štampariju! nje glavne skupštine izabrano ravna­ teljstvo nije se primilo uprave sa zavo­ dom, a na skupštini dne 6. jula o. g. nije Sarajevo, 22. jula. se niko htio ni primiti izhora u ravna­ Organ naše demokratije »Glas Na­ teljstvo. Bez ovoga naravno ne može roda« napada nas što u »Pravdi« pri­ zavod funkcionisati, pa je ponovna likom kralejva jođendana ustvrdismo skupština zakazana za 10. augusta o. g. da mi muslimani još ne osjetismo slo­ na kojoj će se odlučiti o sudbini zavo­ bode. Veli nam da smo »vječni natražda. Ne dođu li dioničari ni na ovu skup­ njaci«, »kmetovski porobljivači«, »suve­ štinu i ne izaberu novo ravnateljstvo, reni feudalci«, da ne znamo šta je slo­ pa uz koje bilo uslove, onda će se na toj boda, jer da se nijesmo borili za nju, skupštini zaključiti likvidacija zavoda. da nijesmo trpili od Austrije, šta više, To će reći: Islamska će se štamparija da nas je Austrija držala ko malo vode zatvoriti. može se zamisliti da bi u demokratskoj državi glas naroda ostao trajno neuvažen. Bude li isti protivan vladi, napustit će ona svoje stanovište koje je izazva­ lo sukob, inače bi to bio državni udar koji bi uzbunio cijeli narod. Bude li pro­ tivan saboru, napu? rit će ovaj svoj ot­ por, znajući da renitentne mu članove inače čeka porazna osuda na birališti­ ma. Naša osnova daje državnim i pokra­ jinskim vladama veliku vlast. Dok su za vrijeme svoga mandata gotovo nesvrzive. Odgovornost pako »narodu« je. uza svu važnost javnog mnijenja u demokracijama, prilično maglovita. U ovom njihovom položaju je slabost, ali ujedno i prednost naše ustavne os­ nove. laj položaj njihov omogućuje nadstranačku, snažnu, stručno spremnu vladu čistih prstiju. Ja se ne bih mogao odlučiti da da­ dem vladi moć da raspusti parlamenat. U drugu ruku ne bih htio da opstanak Parlamentarne su vlade uvijek stra­ vlade zavisi eventualno o hirima par­ načke, mareći više radi svog opstanka lamenta. U prvom slučaju zavisio bi za probitke onih koiHe podržavaju, neparlamenat o milosti vlade, u drugom obratno. U prvom slučaju bila bi vlada I go li za interese cjelokupnosti. Stoga suviše moćna, u drugom suviše labava. : su pristrane, dakle loše. Zaviscći o po' hoticama i spletkama stranačkim, sla­ Korcktiv za ovu manjkavost pružit be su i labave. Sutrašnja ih kriza može će javno mnijenje. U velikim demokra­ da otpuhne. cijama pretstavlja isto silu kojoj se ni­ Stručnjačka sprema za upravu je kod jedna vlada neće usuditi da prkosi. U njih tek nuzgredna stvar. štampi i na javnim sastancima rasprav­ Zadaće koje čekaju našu mla^u dr­ ljat će se o »gorućim« pitanjima, i ne ' žavu, ogromne su. Poteškoće, koli spoIjašne toli nutarnje, koje se gomilaju pred nama, goleme su. Nikad nam po­ litički šarlatani ne bi bili pogubniji i opasniji nego li sada. Predloženi po na­ ma način izbora postavit će na vladu i intelektualno i moralno najvrijednija muževe. Neodvisnost od stranačkih fluktuacija kroz cijelu službenu perio­ du dat će im snagu da sigurnom rukom provode svoje upravne ciljeve. Vili. Državni sud. No ta neodvisnost mora da ima i svo­ jih granica, i ne smije da se izvrgne u posvemašnju neodgovornost. Već jc bi­ lo govora o uplivu javnog mnijenja koje u demokracijama bdije nad upravom. Ali treba snažnijeg čuvara — a to ie sud. Državni će sud, čije će članove birati državni parlamenat, bditi nad čistoćom ustava. Već je spomenuto da se državno mi­ nistarstvo ne može rušiti glasanjem parlamenta. Dok službovna njegova pe­ rioda traje, može se ministar ukloniti samo, ako bude osuđen radi kojeg protustavnog delikta. Optužba neka se dig­ ne po senatu, a raspravu neka vodi i osudu izreče državni sud. Državni će sud suditi u svim pol.tič- �S«ana 2 Страна " .PRAVBA* — ,ВРАВДА‘ na dlanu, da je »Pravda« šutlla, kad je | jenili uloge. Kako je Austrija uprljala kmet davao svoj znoj, i čak da onda to pitanje najbolje karakterišu (riječi nije ni postojala, da su vcšanja ostavila morh. Alibega Hrdusa, kad je rekao »Pravdine« gose ravnodušnim i na kraju vladi: »Pustite vi nas i kmete same, mi da mi — samo nas nekoliko feudalaca ćemo riješiti to pitanje za 24 sata«. Tim — govorimo u ime mase, koja bajagi je riječima onda aplaudirala i ovd. srp. javnost. nije uz nas i t. d. Dakle čim smo favorizirani od Austri­ Mi kroz punili šest mjeseci sko­ je? Je li tim, što nas je štedila od pro­ ro svaki dan iznosimo ne tvrdnje nego svjete i na jednostavno kiselo lice zad­ činjenice, da nijesmo slobodni ni u po njeg seljaka odustajala od gradnje ško­ noći u svojoj rođenoj kući, organ dela u musi, krajevima? Da se školska mokratijc, koji veli da je glas naroda ni da uhom makne, što 35% toga na- ! politika provodila i ravnala po negodo­ vanju seljaka, ne bi škola bilo ni po roda nepravedno stradava. Mi na glas mnogim srpskim krajevima. vičemo i jaučemo na nepravde i nasi­ Dakle čim i kako nas jc Austrija dr­ lja, ali nas niko ne čuje a najmanje de­ žala ko maio vode na dlanu? mokrate. Jedan musliman plaća jedan Kad je kmet davao svoj znoj, onda je šamar kelnerici svojom glayom, a šest »Pravda« šutila, ona onda nije ni po­ zlikovaca počine zulukaferdno djelo na stojala, jer je onda nama bilo dobro. jednoj muslimanki, pa ostaju nekažnje­ Tim hoće demokrati da nam sugerišu ni. Demokrate ni to ne čuju, a čuju da onda za nas nije bilo potrebe za jednu jeditu riječ našu, kad mi kažemo obranu. Po tom je bila veća potreba da još nijesmo osjetili slobode. A da su za srpske listove, pa gdje su oni bili ta gospoda, pročtavši u onoj »Pravdi« onda? Okovi Kalajevi stezali su sviju taj naš usklik samo jedan list prevrnuli, nas jednako, to može znati i zadnji de­ našli bi u obilju fakata, da i sami orio isto ustvrde, što i rrti rekosmo. A pro­ mokrata. čitali su oni i ta fakta i sve druge naše Da su naša braća Srbi >na početku jadikovke i da kažu da nijesu, i to je rata puno pretrpili, to svak zna, ali zna upravo ono što je njih upalilo, to, a ne svak i to da m.i te žrtve nijesmo skrivili, naša tvrdnja, da nijesmo još slobode to je apsurd i pomisliti. A što još više osjetili. obara apsurdnu pomisao demokrata, što Ali pustimo ah. Stvar je njihova mo- i ni mi tada, ne ostadosmo čitavi: U Ro­ gatici jc nastradalo dvostruko više mu­ rala i njihova shvaćanja da ne gledaju slimana nego pravoslavnih. u unce, da okreću oči od činjenica. Ali nećemo ih pustiti da se po miloj volji | Na mnoga vješanja Srba ostali smo mi ravnodušni, veli organ demokrata. nabacuju na nas obilježjem, koje ne zaE, kad nas i za to dovode na optužničku služismo. Mi da smo favorizirani, klupu, onda to ćemo im i priznati. Jest, pa čak od Austrije, da ne znamo šta je sloboda, da smo ravnodušni os- ■ . ostalismo ravnodušni, ali nek nam se dozvoli u eri slobode da se i branimo, tali na silna vješanja svoje braće Srba? šta smo mi u ono doba trebali da uči­ To odbijamo svečano ne mi, nego fakta nimo, pa da nam sc sad ne prigovori? i naš život od nas odbija te podvale. Kad su n. pr. u Trebinju poveli čestitog Mi nijesmo bili favorizirani ne samo od starinu sveštenika Parcžanina na vje­ Austrije, nego čak n od Turske. Da je šala. ili kad su na fočanskoj ćupriji upo čem koja druga skupina našeg na­ strijalđi također jednog čestita Srbina roda povela otvoreno borbu protiv Tur­ protu Kočovića, onda su muslimani tre­ ske. kao što je vodiše naši Husejn ka­ bali da to zapriječe? Da udare na Šva­ petani. a da smo mi gledali gotova po­ sla; da je zloglasni Dželalija podavio ! bu? Čim? Od koga su to muslimani prvake druge koje skupine, a ne naše; * ovdje mogli dobiti makar iskrena sa­ da ste vi, nazovi vode današnje demo- | vjeta, a kamo li još što je ovdje glavno kratije nas zvali i molili, da vam po- ! — oružje, dok su drugi recimo pravo­ mognemo odbiti Švabin prelaz u našu ; slavni u našoj domovini imali u komšidomovnu, a da smo mi virili iza ćošeta ; luku dvije slobodne države rastavljene i čak vas denuncirali Švabi; da ste vi i samo suhom granicom, pa? Šta bi? Ni­ ko sc i ne mače protiv nasilja švapskog. uz okupaciju u boju izginuli, a kasnije A keja bi duša jJanas mogla okrivlja­ u Olomucu čamili ili izdisali na vješalima; da ste vi za Švabina režima bili vati eto makar i same voždove naše demokrati je kao najratobornije ljude, što onako ponizivani i obespravljeni kao što ostadoše ravnodušni na ta zlodjela? Go­ smo mi, da su predstojnici u agraru bili nama branitelji a kmetu suci, a ne ob- , lim se Šakama ne udara ni na pušku, a kamoli na top i još na veću silu. Šva­ ratno; da smo u svjetskom ratu mi pre­ bo je u nas i podove u sobama oporio težno ostajali u zaleđu a vi samo pu­ tražeći oružja jer smo mi samo bili bun­ nili šančeve, i na kraju, da nijesmo svi tovnici, dok su naši seljaci-imali oružja skupa dali, da nas ko drugi oslobađa, već đa smo Švabi bar onoliko posla uvijek; a da nijesu za to proganjani bili. Da. demokrate nas okrivljuju što smo zadali koliko mi sami zadadosimo uz ostalr ravnodušni na njihova stradanja, okupaciju: onda, onda bi bila druga a ne misli, je li nas ko god branio od stvar. Ali ovako, jok! Mi upravo ne1 Dželalije, ili od generala Filipovića i Joznamo čim i kako je Austrija nas pro­ vanovića. Šta više mi smo vazda dvotežirala. Je li nas metala na visoke po­ • truko tapili, među dvije vatre bili. Dok ložaje, je li nas obasipala drugim časti-* su se pojedine čete dizale za oslobođe­ mn ili koncesijama? Nije riješila agrar­ nje naše otadžbine od Turske, one su no pitanje’ Da, nije ga riješila, ali jest vazda imale samo lokalni karakter i trnas 40 godišnjim rješavanjem njegovim pili smo od njih više mi nego i sami ubijala, da su aga i kmet posve zamije­ turski režim. nili uloge, da. u potpunom smislu, zami­ Ali mjesto, da sad svi složno upregnemo svoje sile u izgradnji svoje drža­ ve, demokrate samo tuže, optužuju, da kako bilo okrive brata svog. Zar to ne znači trošiti sile uzalud? Ali hoće de­ mokrate i bratstva i demokratizma i jednakosti i slobode, što le idealni poštovalac slobode, Francuz davno na svo­ joj zastavi napisao, a što drugi danas tek prepisuju, sve to hoće i naše demo­ krate samo po onoj narodnoj: Sudi mi efendija po šeriatu, ama neka jabuka ostane u mojoj njivi. Ko demokratski radi, nije potrebno, da se demokratizmom toliko razmeće. Zaista hi trebalo, »da dune sveži dah demokratizma«, ali pravog demokratiz­ ma. da poruši, što nam 'fe ostalo od Austrije. To i mi priznajema Zaista je austrijanština nepriznati — brata za bra­ ta. zabadati i zaoštravati opreke skupi­ na, to jc pravo austrijsko »divMe«, oba­ sipati pojedine obilnim komesarskim, trostrukim plaćama t. d., a najveća je austrijanština u tome kad sav svijet uz­ visuje volju naroda nada sve, demokra­ ti je bagatelišu i nameću narodu pred­ stavnike po svojoj volji. Njihovi ekspo­ nenti u općinskim odborima viču da je oktroj bolji od narodne volje. Da. da; trebalo bi zaista da dime sve­ ži dah demokratizma, ali pravog, pra­ vog demokratizma. Kako je kod nas vršena cenzura? IV. j I * ‘ I I । ■ U 16. broju »Pravde« zaplijenjen nam je u cijelosti ovaj članak, koji je nosio naslov: »Stvaranje prosjaka i ga­ zda u »slobodnoj« državi SHS«. Preno­ simo ga bez komentara: »Feudalac«, »gotovan«, »kmetoder«, »demokratizam«, »radikalno riješenje agrarnog pitanja«, »oslobođenje kmeta« i t d. to su obične krilatice, to su obični otrcani bombastični izrazi i oružje, ko­ jim se operira, ili bolje rečeno, kojim se zaskače i sa više izvjesnih strana na­ stoji ugušiti i pomisao na podizanje gla­ sa u obranu ugroženih prava i opstanka jednog našeg staleža, koji je i prije uvi­ jek kukavno prolazio i vazda tanji kraj •izvlačio, a čija je bijeda i nevolja oso­ ' bito iza prevrata pa ovamo, sticajem na­ ših mutnih i nesređenih prilika postigla upravo kulminaciju. , To su jadni i kukavni naši posjednici, ili još gore: posjednice sa dvije-tri do desetak kmeta, kakvih najviše ima. I I preko njih su pregrmile sve grozote rata. I Mehmed-»aga« je morao isto kao • i onaj barabin i beskućnik u komorama ! na Karpatima gladovati i zepsti. I Salih- । »agi« je valjalo iznenada po noći i gla­ ! vom bez obzira sa istočne granice u hi- I džret u unutrašnjost, ako mu nije bilo svejedno, da mu bude obešćašćen i kućni prag i obraz i vjera i sve, te je morao. često put i bez helera, godinu dana i v’še potucati se od nemila do nedraга. a kasnje pri povratku zateći sve opljačkano, porušeno, a možda i popaIjeno. I Veisil-»aga« je izgubio u Erde'jskim Alpama jedinog sina, a Hajrije»harnima« na Pijavi muža, a da nijesu ' ni potpore za njih primali, jer — »oni imaju kmetove«. 1 Hašim-»aga« se mo­ rao rastati sa pošllednje dvoje junadi, koju mu u bescijenje rekviriraše, a Esme- har.umi«, u koje so muž na Monte Gr»ppi smrze, halalltl se sa jedinom kra­ vicom i to muzarom 4 ostati plačući sa petero nejači u jadu i čemeru. Ali to sve nije ništa, to sve ne poma­ že, pa kad se od njih i porez za 1918. na tu istu zemlju ubere, oni ipak no smiju dobiti ono malo tretine za tu go­ dinu, koja je ponijela i rodila kao malo koja prije, jer su opet 4 »feudalci« i »gotovani« i »kmetoderi« i jer se to protivi današnjem »demokratskom« du­ hu vremena. Niko se ne brine što oni treba da poskapaju od gladi, pa i one jadnice i čcmernice, koje u ratu izgubišc hranitelja i ostadoše sa ucviljenom nejakom dječicom; ta oni su — kad to nekom ustreba — »Turci« odnosno »Turkinje« i treba da se gube ovdale, da sele u Tursku, jer ovdje smetaju, ma da govore čistije 1 ljepše nego i sam Stanoje i Jure i Mara i ma da su saču­ vali svoje slavensko nacijonalno obi­ lježje možda bolje nego iko drugi, jer i ne pomišljaju, da nanosu kakvu mate­ rijalnu štetu nijednom svom bratu dru­ gog plemena i druge konfesije. Svi su ostali staleži organizovani i svi bolje prolaze nego »age« i »posjednici« sa nekoliko kućica kmeta. Organizovan je radnik, organizovan je činovnik, tr­ govac, advokat, Ijckar, jednom riječju svi. Za prava i interese svakog toga pojedinog staleža zauzima sc njegovo organizaciono vodstvo. I mjerodavni krugovi i štampa i društvo .1 svak kaže da vodstvu tog i tog staleža treba izaći u susret, jer su mu želje i zahtjevi opravdani. a vode radnika, kad predstav­ ka ne upali, umiju sastaviti i po nekoli­ ko hiljada duša te demonstrirati, a po potrebi i štrajkovati, dok ne izvojuju ono što traže. Srctneš Zajim-»agu«. jedva ide pod bremenom ljeta i brige, oči mu upale i pobijelile, strahota u njeg gledati. U džepu se nema, »sloboda« ne da ni zrna tretine, a valja nahraniti šestero-sedmero čeljadi, većinom nejake unučadi pa'lih sinova u Dobrudži. Zakuca ti na vratima Safije-»hanunia« vodeći za ručicu četvero gladne siročadi’ u kojih otac Fehim-»aga« kao pučki ustaša umrije negdje u Austriji od gladi. Jedva čuješ, šta govori, koliko je slomljena, suza suzu goni, kad baci oko na svoje nesretne mališe, koji su kao gladu! čavčići zinuti i motre te svojim pobijdjenim i upalim očicama: »Šta ću, ako si po Bogu brat, poskapasmo ja i ovi maksumi od gladi. Dva-tri put slala klridžijc u selo i svaki put se prazni vratili, ni zrna im dali nijesu. Cim se pomolimo, kažu kiridžijc. odmah nešto trknu popu Vaši i gazdi Nedjeljku, a kad se povrate, uvijek govore: »ako rekne vlada, da će ili dati, ili platiti.« Od me­ ne eksekutor porez naplati ko i lani i preklani, a ja u svojoj kući nigdje ni trunke brašna nemam. Išla tri-četiri puta predstojniku, plakala i htjela da tužim, pa ni osloviti neda, već me iz­ goni iz kancelarije 4 sve kaže, otkad jc nastupila nekakva sloboda, da nema za to od vlade nikakvih uputa.« !'1L”------- L . LL kim deliktima i privatnih lica; u suko­ bima između državne i pokrajinskih vlada; u fukobima između pokrajina ako su javnopravne prirode; uopće i na pritužbe privatnika glede povrijede uStavnih prava. Razumije se da u postupku izazva­ nom po privatnim licima tc protiv ovakovih lica optužbu zastupa redoviti držav- nđvietnik. U ustrojstvo državnog suda i ana­ lognih pokrajinskih sudova ne ulazipio ovdje. Tek ističem da članovi ovih su­ dišta ne bi smelji biti članovi nikojeg zakonodavnog tijela niti vršiti kakovi/ drugu javnu službu a da bi se pravo­ rijek imao da donese po poroti. IX. Ne Velika Srbija, već nova država. U ovom vrlo sumarnom i hbtimice fragmentarno nabačenom nacrtu izbija­ ju tri temeljne misli: jedinstvo države; samoupravne pokrajine; radikalno odje­ ljenje eksckiitlve od legislative. Prva znači obezbjeđenje našeg narodnog op­ stanka; druga osiguranje naše slobode; treća omogućuje snažne 1 dobre uprave. Poznavaoci sjeveroameričkog i švi­ carskog ustavu mogli su u ovom sa­ stavku naći što ih sjeća na neke uredbe t h država. Držim da to neće biti raz­ log prikoru. Znam da doktrinarne najsavršenij-i ustavi kadgod u praksi ne funkcionišu uspješno, i obrado. Sve ovisi o ljudima kojima je povjereno kormdo države i o duhu kojim upravljaju njime. Ali odatle ne slijedi da bismo, s obzirom na even­ tualno loše kormilare, smjeli zanemariti temeljna pravila kod gradnje državne lađe. Nastojmo da nam ustav bude što bolji te bi stalno omogućivao našem na­ rodu što snažniji duševni, moralni .i ma­ terijalni napredak. Od krfske deklaracije ovamo običaje sc naš budući ustav označivati »-izvo­ rom i utokom« cijelog državnog života. A dodaje se plaho da je ustavotvornoj skupštini priuzdržano da stvori ustav. Ova oznaka je ispravna, ali je ovaj dodatak često neiskren. Tko nije slijep, vidi da se u sadanjem provizoriju hoće da stvori definitivum. Konstituanta imala bi" da bude postavljena pred go­ tovu Činjenicu, a njezina »suverena« uloga ograničila bi se na to da kaže Amen na ono što se je u provizoriju stvo­ rilo. Ljudi provizorija Imadu na svoje ras­ položenje sav državni aparat, uključivo vojsku I tamnice, da ne govorimo o ba­ tinama. Njihov je dakle položaj vrlo po­ voljan. »Narodno ih Predstvaništvo« ne smeta ozbiljno. Poluče li svoju svrhu, konstituanta bit će tek prosta lakrdija. Nisam tako uobražen -te bih svoje po­ glede na ustav držao jedino spasono­ snima. Ja sam prvi koji ću se iskreno pokloniti pred djelom ustavotvorne skupštine, ma koliko bilo protivno mo­ jim idejama. Što tražim jest, da se konstituanti ništa ni ne podmetne ni ne na­ metne, već da joj se prepusti da donese ustav, cijeli ustav, suvereno i bez ika­ kvih ograničenja. Druga je moja bojazan, da se u ovom provizoriju, pod krinkom centralizma, ne pmkriomčari Velika Srbija. To bi vo­ dilo do katastrofalnih posljedica koje bi ozbiljno ugrožavale naše državno jedin­ stvo. Srbija, srpski narod i nada sve legen­ darno junaštvo srpskog »geđe« toliko su uradili, žrtvovah, pretrpili za naše ujedinjenje da ne bi smjelo biti Hrvata koji toga ne bi sa neograničenom i najoduševljenijom harnošću priznavao. Što se napose tiče mojih ličnih osjećaja, dr­ žim da nitko, poznavajući iole moj jav­ ni rad, ne će o njima posumnjati. Treba li danas još dokaza kako je za sve nas — Srbe, Hrvate i Slovence — poguban svaki blistavi plemenski šovinizam? Ne, mi ne smijemo da hoćemo Veliku Srbiju, kao što moramo da naj­ odlučnije otklanjamo i veliku Hrvatsku. I jedna i druga bila bi mrtvorođenče. Na krfskim konferencijama doprinije- !!!■ ' 1 ** la je kraljevina Srbija, preko svojih zvaničnih . prestavnika, najveću žrtvu za naše ujedinjenje koja se samo i zamisli­ ti dade. Izjavila je da na pragu naše ujedinjene domovine ostavlja svoje dr­ žavno i ustavno ruho — plod stoljetnih njenih junačkih i krvavih borbi. Odrek­ la sc velikodušno sama svoje državno­ sti. Prama tome nije moglo biti govora o tome, da mi iz Austro-Ugarske stu­ pamo u kraljevinu Srbiju niti o tome da se njezin ustav proširi na nas, već da ona i mi zajedno, slobodnom našom vo­ ljom, utemeljimo novu državu u koju ulazimo svi apsolutno ravnopravni. Sa­ mo na ovakovom temelju možemo da gradimo i osiguramo sretnu budućnost. Primali smo ina prikaz ove knjige: Šantić Aleksa: »Hasanaginica«. L. Tolstoj: »Otac Scrgije«, Sv. Corović: »B e 1 e š k e j e d’n o g t a o’- c a«. Sve tri ove knjižice izdala je knji­ žara Đurđevića u Sarajevu pa ćemo ih naknadno prikazati. Muslimani! Čitajte i ši­ rite „Pravdu" �Број 59 — Broj I ovakih slučajeva ima u nas po Bo­ sni i Hercegovini dan danas na hilja.de, a da se na njih ne obaziru ni na­ metnuti mjerodavni, ni vajna »sloboda«, ni »demokratizam« niti itko, kao da ova sirotinja -i nije krv naše krvi, kao da i ne govori kao onaj Arsen s Vardara, onaj J urica s Drave i Mate s Korčule. Za ovaj dio našeg troimenog naroda ne vrijedi ni pravda ni pravica, ni sloboda ni demokratizam. Pravda, pravica, slo­ boda, demokratizam vrijede samo za jedno izvjesno naše pleme i ni za kog više. Doduše nađe se štotko i medu kmetovskim »učiteljima«, pa kaže, da je pravo i treba, da se tretina od 1918. gođuie odloži i dadne onoj gladnoj dječici našoj, ali to se samo tako kaže u čaršiji, a na selu medu seljacima, među kmetovima se sasvim drukčije govori. Pa i § 4. »agrarne reforme« predviđa plaćanje haka za lanjsku godinu, al ko da ga plati, odakle, i kada? Jednostav­ no: »Ne crkni, magarče, dok trava ne naraste!« Sto se bar pitanje tretine od 1918. ne bi uredilo odmah, Što da se I to ostavlja na veresiji i što da to plaća baš država, ako uopće ozbiljno misli i pre­ uzeti tu obvezu na se, a onda taj teret dakako kasnije svaliti na sve državlja­ ne. Sto tu tretinu, koja se otima od na­ ših kukavnih posjednika, od naših žena, od njihove pilježi i siročadi ne bi odložiL odnosno odmah platili sami kme­ tovi. koji taj tuđi hak i ustežu, te i sami u pošljednje vrijeme uviđaju i osjećaju, da nemaju pravo i da bi ga morali ili dati ili platiti isto kao što su i posjednici morali platiti porez. Što to vlada odno­ sno mnistarski savjet, ako misli iskre­ no, nepristrano i pošteno sa svjema gra­ đanima, ne bi uredio, pa nek je i jednoj i drugoj stranci pravo, a ako je gospoda nemoćna i nije u stanju uvesti reda, kako bar ni ove naše žene i siročad ne bi poskapale od gladi, što to onda ta gospoda ne bi otvoreno priznala i kao ljudi odstupili sa svojih mjesta? Ali to sve nije tako, već: .»Zeče, bježi, liso, .drži!« •I tako čifčije idući u školu potajnim svojim učiteljima, koji ih marljivo po­ učavaju, kako će i šta će. i koristeći sc hotimičnim .zatvaranjem očiju name­ tnutih nam nadležnih faktora pred oti­ mačinom čime im se jednostavno i otvo­ reno kaže, da ne moraju ni odasuti ni platiti, te napokon-izrabljujući loše pri­ like narodne prehrane, tu otetu tretinu pr daju pomalo uz lihvarske cijene, obogaćuju se pomalo i postaju gazde, a Arif-»age«, Smajili»age«, Senije-»hanuma« sa svojim jetimima, sa svojom siročadi zgone se na prosjački* štap, te ne samo da sad nemaju prehraniti sebe i svoje dječice, nego im se s obzirom na. ova kritična vremena i slabe izglede naše prehrane na cijelom teritoriju na­ šem i u buduće i godinu i dvije oduzi­ ma svaka mogućnost života i opstanka, jer i ako bi proljetos sobom šta poduzi­ mali i sijali, čime će prvo težake nahra­ niti. kad sada nemaju da sebi šta sku­ haju? Jasno je kao sunce, da sc kmeti favo­ riziraju, a od posjednika i posjednica se stvaraju prosjaci samo zato, što je Ogromnoj većini prvih ime: Vasilije, Spasoje, Timotije, Risto, Simo Đorđije i t. d., a ovim drugima Ađul-»aga«, Rustem-»aga«, Nafije-»hanuma«, Fatima»hanuma« i t d. A da su po čemu dosa­ dašnji kmeti bili age, a age kmeti, sa­ svim bi se pravedno postupalo i nikom ne bi krivalo. I ti ljudi, koji ne promislivši, prije vakta ponesoše svoju famoznu »agrar­ nu reformu«, koji ovako svojim nebratskim istupom i postupkom načiniviši Či­ tav dar-mar među nama jednim pote­ zom pera unište hiljade naših žena i dje­ ce, još ni sad se ne stide uzimati u usta riječi: sloboda i demokratizam pa još preuzeti svetu dužnost izgradnje naše mlade države! Sramota i pred Bogom i pred historijom. ' —an. Bilješke. Zašto se pitanje konfldenata ne miče s mrtvo točke. Nakon našega izvještaja o neprilikama, što ih ima povjerenstvo za Istraživanje konfidenata i o uzroci­ ma, koji ometaju njegov rad, upozorio nas je jedan prijatelj, da sc pitanje kon­ fidenata uopće neće riješiti, jer su mno­ ge ličnosti, koje su nekoć služJle vla­ stima u ovoj časnoj službi, i danas na uslugu vlasti, a nalaze se danas u krilu »državotvorne stranke«. Ovo saopćenje našega prijatelja potvrđuje se. Varaž­ ____Ctjmlb« „ПРАВДА“ — „PRAVDA" sinu navesti), 3) svjedočanstvo o svršenoj nar. os­ novnoj školi i 4) svjedodžbu siromaštva, (za one, koji mole zemalj. stipendiju). Molbe za primanje u školu treba ne­ posredno slati ravnateljstvu zanatlijske škole u Sarajevu ili u Mostaru (iz Her­ cegovine i kotara Prozor samo u Mo­ star) i to najkasnije do 15. augusta L r. Obzirom na važnost tih zavoda tre­ balo bi, da i naše gradske općine podi­ jele Stipendije dječacima, koji namjera­ vaju pohađati zanatlijsku školu. dinski »Slobodni građanin« donosi u bro­ ju 16. od 12. srpnja dekret, kojim se službeno postavlja konfident na područ­ ju jednoga upravnog kotara. Dekret glasi: »U svrhu konstantnog te uspješnog promatranja svih događaja odnosećih se na javnu sigurnost protudržavne agita­ cije s jedne a socijalne 4 političke poja­ ve s drug&.strane, uveo sam u cijelom svom području stalnu doglasnu službu, postavivši si u svakoj upravnoj općini po nekoliko pouzdanih i neporočnih kon­ fidenata, koji će mi sva opažanja o po­ javama gore navedenim smjesta i stal­ no dojavljivati, jer će se na taj način moći uspješnije i brže ugušiti protudržavni pokret, kojim je veći dio pučan­ stva nažalost u području ove županije zadojen, a kojemu se mora sa svim sredstvima stati na put u interesu uč­ vršćenja današnjeg državnog sistema, javnog mira i poredka. U tu svrhu po­ stavljam Vas konfidentom na području upravnog kotara.... kao osobu skroz Pouzdanu, pa Vas najučtivije mojim? da me u ovoj teškoj zadaći podupirete, jer ćemo se samo tako moći odužnti narodu zavedenom po raznim neprija­ teljima naroda, ako ga opet dovedemo do svijesti, te on počme živiti onako, kako se to dolikuje sinku naše mlade slobodne države i pravom kršćaninu«. Ovo se nije dogodilo za vrijeme austro-ugarske vlade, nego ljeta gospodnjega 1919. u državi SHS., a izdala jc taj dekret jedna viša upravna vlast. Ovaj dekret rješava čitavu zagonetku konfidentskoga pitanja. On baca straš­ no svijetlo na našu upravu pod' »demogratskom« egidom. Kako će »demo­ krate« ovaj način svoje za svaku de­ mokraciju užasne upravne mudrosti opravdati. to se nas ne tiče, ali u interesu javnoga morala i poretka tražimo, da se ova stvar na čistac izvede. »Demo­ krate« će se dakako i opet licemjerno zgražati, ako postavimo pitanje: »Jugoslavia, quo vadiš?« (»Hrvat«). Narodni Klub i valutno pitanje. Narod­ no predstavništvo prekinulo je danas svoje zajednice. Zahtjev za prekinuće zasjedanja stavio je Narodni Klub, jer da se klub ne može upustiti u raspravu o valutnom pitanju i o pitanju Narodne banke, dok se ne dogovori u Zagrebu sa svojim stranačkim predsjedništvom. Ovome su zahtjevu odobravali i drugi poslanoj, pa i sama vlada. Po svoj pri­ lici uzrok je ovom nenadanom prekinuću zasjedanja parlamenta latentna kriza u .kabinetu. Nakon današnje sjednice ministrskog savjeta raširila se u kuloari­ ma parlamenta vijest o diferencijama nastanim između ministra predsjednika Protića, potpredsjednika dra Korošca i ministra za socijalnu skrb Gostinčara, Uzrok ovim nesuglasicama leži u tom što je ministar predsjednik Protić pred­ ložio stroge mjere, koje bi se imale poduzeti protiv štrajkaškog pokreta na 21. ov. mj., dok se je dr. Korošec tome protivio i zastupao blaže stanovište. U večemjof sjednici Narodnog predstavništva izjavili 'su pod sigurno neki poslaneci, da su ministri dr. Korošec i Gostinčar predali svoju ostavku Prosvjeta i škola. Pregled. I , | j ! ' | i ! i i ; i 1 i . I i i Istraga na Rijeci. InteraUirana istraž­ na komisija, koja jc ovih dana stigla na Rijeku vodi istragu sasvim nepristrauo. Generali su prije dva dana izdali poziv građanstvu, da svak može svjedočiti o svim prošlim događajima na Rijeci, te da može podnijeti pismeni izvještaj interaliiranom zapovjedništvu o čemu ho­ će da svjedoči. Komisija će prema uviđavnosti pozvati pojedine svjedoke. Ju­ čer je međutim izdan novi poziv, da se svjedoci ne prijavljuju interaliiranom zapovjedništvu već predsjedništvu is­ tražne komisije. Protest socijalista. Ministarsko vijeće u Beču naredilo je da je dan 21. jula praznik za sve državne urede. Centralno vijeće udruženja talijanskih željezničara odlučilo je da će pustiti na volju povjerenicima mjesnih udruženja, da oni odluče hoće li učestvovati u generalnom štrajku ili ne. »Avanti« piše da je centralno vijeće talijanskih željezničara odstupilo, a da jc na to u Torinu izabrano novo cen­ tralno vijeće, koje da se opet izjavilo za generalni štrajk. Vijesti o planu toga štrajka glase sad ovako sad onako; ipak izgleda da će štsajk željezničara buknuti u Milanu, Bolngm, Vogheri, Novari itd. Centralno vijeće talijanskih poštan­ skih namještenika tek će u subotu na veče prihvatiti o tome konačnu odluku. U Beču će štrajk po svoj prilici po­ primiti takove dimenzije, kao što nikad prije, na čak ni prvog maja. Tako su odlučili socijalno-demokratski radnici. Ne će biti ni telefonskog ni poštanskog ni telegrafskog prometa. Dućani, koji" prodavaju životne namirnice biće u 9 sati zatvoreni, a novine izaći će tek u utorak u jutro. »Neue Frei Presse« piše, da je BeČ jedini grad na svijetu koji 21. jula pravi generalni štrajk. Ni Pariz ni London ni Rim ni Berlin nijesu ušli u Štrajk. Boljševici u Rumunjskoj. Kako javlja ruski dopisni ured otkrila je bukureštanska sigurnosna oblast boljševički kom­ plot, koji je imao svrhu da proglasi so­ vjetsku republiku. Kod komplota sudje­ lovali su većinbm madžarski agitatori. Policija jc na-šla na manifest protiv di­ nastije 1 zaplijenila svote od više milijona francuskog novca i rublja. Uapšene su 42 osobe i fer učene vojnom sudu. Ministarska kriza u Španiji. Javljaju iz Madrida: Maura ne će da se primi da obrazuje novi kabinet. Dato, kome je također ponuđeno predsjedništvo, odgodio je svoju odluku, jer da je bolestan. Ovdje sc pronose glasovi, da će kralj oimiđiti predsjedništvo admiralu Mirandi. koji je već bio ministar u konzervativnom kabinetu. Ali baš je sada stigao itdlegram, da je kralj ponudio Sanchezu Toci obrazovanje novog mlnistarstva. , ј | ! ■ ; j i j ; i ' • 1 | ) I I 1 i I I Primanje učenika u zanatlijske škole. Početkom školske godine 1919/20. pri- j mače se opet stanoviti broj .učenika ; u I. razred zanatlijskih škola u Sara­ jevu i Mostaru. Nastava na tim zavo­ dima je besplatna, učenici dobivaju od zavoda potrebiti pisaći i crtaći pribor, te radni materijal a alat u radionicama. Učenici, koji mogu dokazati, da su siromašni i da im njihova općina ne Muallhninia na znanje. Umoljavaju se može pjoddjetitf 'potporu, mogu 'dobiti svi muallimi mcktebi-ibtidaijja da nam Stipendije iz zemaljskih sredstava. 0čim prije pošalju tačan iskaz Članova buka je teoretska i praktična, te traje svojih familija, koji su nam nužno po­ 3 godine u Sarajevskoj zanatlijskoj ško­ trebni. Ujedno se umoljavate, da nam li. u kojoj se uče bravarski, stolarski, sa iskazom javite kada i koliko ste do­ kovački i kolarski zanati, dok se u mo­ bili potpore od mjesnih organizacija. starskom zavodu za 4 godine može izu­ Zastupstvo. čiti bravarsko-Bmarski, ili stolarsko-teGod’šnji sastanak udruženja ншаШsarska zanat. ma obdržavati će se u srijedu na 20. Školska godina počinje dne 16. augusta ove god. sa slijedećim dnevnim septembra za početnike a 1. sep­ redom: tembra g л đ $ a ’’ ■' ■ i' . 1. Izvještaj zastupstva o dosadanjem Učenici, koji žele da budu primljeni radu. u zavod treba da su. navršili 13. i da 2. Izbor novog zastupstva. nijesu prekoračili 16. god. života i da 3. Eventualije. su potpuno zdravi i sposobni za zanat. Umoljavaju se svi mallimi mektebiNadalje treba da su svršili osnovnu ibtidaijja da nefaljeno dođu na određeni škelu. sastanak. Prema tome treba,da se priloži mol­ Radi teških materijalnih prilika, da­ bi za primanje u zanatlijsku školu: lekog puta, te skupoće za podvoz na l) rodni list, željeznicama, znamo da mnogi drugovi । 2) liječniku svjedodžbu, (tjelesnu vi­ Domaće vijesti. neće moći prisustvovati ovom sastanku, te Vam zato napominjemo, da po mo­ gućnosti u svojim kotarevima obdržite uže sastanke na kojima ćete izabrati po jednog ili više delegata, koje ćete pi­ smeno opunomoćiti, da Vas na glavnom sastanku mognu valjano zastupati. Uje­ dno javljamo, da se posebni pozivi neće odašiljati. Zastupstvo muallima za B. i H. Jedina učenica zadnjeg godišta musi, ženske preparandije u Sarajevu F a t a K a r i ć položila je ovih dana ispit zre­ losti s odlikom. Čestitamo! Pravda u kladanjskoni kotaru. Suljić Munun kupio je beglučku zemlju 1917. u selu Tuholj od Mujage Hrujića. Ovu je zemlju sam obrađivao. Sada ga pozva predstojnik Ladić i naredi mu, da ove godine ne smije zemlju obrađivati nego da je mora predati prijašnjim pridržnicima Jovanu i Nikoli Marijanoviću iz Olovaca. Kad je Hrnjić prodavao zemlju nudio je ove pridržnuke, ali oni nisu htjeli kupiti Izemljc, jer um iidje zgodno- pošto stanuju u drugom selu i tamo imaju svoje stanje. Ljudi su dobro stojeći, ali u Tuholjima nemaju ni komadića zemlje. Sada, kada je džaba, onda su se našli spremni, da otmu zemlju od pravog vlasnika, a predstoj­ nik Ladić ide ovoj pljački tuđeg imetka u susret. Ne znamo gdje smo? Kuda ovo vodi? Zar osim kmetovske zemlje hoće se oteti i vlastita, ma da je i ovaj Suljić težak i sam obraduje zemlju?! Kako sc provada ova agrarna refor­ ma, koja još nije ni uzakonjena ne zna­ mo, pa pitamo vladu šta misli ona uči­ niti da se zapriječi samovolja nesavjes­ nih njezinih upravnika? Putovanje tuzlanskog okružnika g. Nikolića po vlaseničkom srezu. Ovih dana posjetio jc g. okružnik Nikolić i mjesto Via ženicu u pratnji popa Matije Popovića iz Tuzle. Ovo putovanje ima­ lo jc tu svrhu, da sc g. okružnik osobno uvjeri o stanju ovdašnjeg naroda i da sc orijentira o ovdašnjim prilikama. Muslimani ovoga mjesta od srca su se veselili ovom posjetu, jer su imali mnogo koješta iznijeti pred g. okružnika, a naročito o pristranosti i stranča­ renju ovdašnjeg kot. upravitelja g. Kr­ stića. Ali g. okružnik ne samo da nije našao za shodno, da dođe u doticaj sa istaknutijim ovdašnjim muslimanima, nego je — čini nam se namjerno — uderio svoje putovanje tako, da se nije niti mogla pružiti prilika, da bi koji od muslimana mogao stupiti pred njega. Nu ako jc tako učinjeno sa muslima­ nima, nije a Srbima pravoslavnim. G. okružnik odsjeo je u Vlasenici u kući Jove Jokića i tu sc kretao samo u dru­ štvu Srba pravoslavnih. Zatm učinio je posjetu svim popovima i .istaknutijim vođama pravoslavnih Srba po selimp. Tako jc n. pr. posjetio Peru Kraljevića u Han Pijesku. Alck.su JakŠića u Milićima. popa Savu Savića u Sejkovićima i kaluđera Bilbiju u Popraći. Tamo je sa­ slušao njihove želje i informirao se o prilikama. Tek nekako pri polasku po­ sjetio jc okružnik i gradonačelnika Hasanefendića i to kod kuće; ali se do ove posjete ne drži mšta, jer je imala služ­ beni karakter. VlasePički muslimani nemaju ništa nroiv toga, što .se je okružnik kretao u društvu Srba pravoslavnih, ali s punim pravom traže, da o-kružnik g. Nikolić u ovakifn prilikama ne m:moi1azi ni mu­ slimane, ako neće da sumnjamo o nje­ govoj pristranosti i da držimo, da je po­ stavljen okružniikom samo za Srbe pra­ voslavne! Svraćamo pažnju zemaljske vlade, da ovog gospodina pouči kako jedan službenik mora biti obazriv prema či­ tavom stanovništvu, pa makar on do­ šao i iz Srbije, da Bosnu uredi. Gospodarstvo. Carigrad. Carigrad!! I s t a m b o 1 ! ! Koli­ ko značenja, koliko političko-gospodarske važnosti leži u tim dvama imenima. Kršćanski Carigrad i muslimanski Istambol, to je ' povijest mnogovječnih borbi dvaju različnih svjetova. Borba Islama nad kršćanstvom i kršćanstva nad Islamom. Aja Sofija u Stambulu, taj divni hram vjere i molitve, štono ga podigoše stari Bizantinci, najljepša jc priča, što jc Carigrad značio u prošlo­ sti za Bizantmce i što znači danas za Muslimane. Ali i što znači za Evropu, za cijeli svijet, za pomorstvo, industriju i trgovinu, taj današnji Carigrad, nakon ovoga velikog svjetskog rata. Sultan Abdul Hamid bio jc najluka- �Broj 59 Број .PKAVBA" — „ПРАВДА* viji, najvrsniji i najoštroumniji diplomat onoga Istoka, za kojim su gramzile sve evropske velevlasti i vlasti. Ko v<iše, ko manje. I .razumljivo je. Zar Carigrad nije car i gospodar trgovinskog i pro­ metnog svijeta Evrope i Azije? Jest. Kusija je još od vremena Petra Veliko­ ga pa do ovog svjetskog rata sve radila j uradila, e bi se domogla Carigrada. A što nije radio bivši njemački car ViIjem II.? Engleska diplomacija bila je dobro viđen gost u Yldiz-Kiosku, u kom su se sultan Abdul Hamid i diplomatski poslanici evropejskih država nadmudri­ vali, ko će koga prevariti. Neko vrijeme vrijedila je u Yldiz-Kiosku Austro-Ugarska. Njezin poslanik barun Calice imao je ondje otvorena vrata u svako doba, pa ga je sultan Abdul Hamid rado primao i saslušavao. A što nije mogao postići u Ykliz-Kiosku za Austro-Ugarsku barun Calice, postizavao je obično i sjegurno njegov alter ego, austrijski vitez Forni. Njemačka i Austro-Ugarska dosta su političkih i gospodarskih i uspjeha jzmoždile od lukavog Abdul Ha- i mida. a na štetu Engleske, Francuske, ' Rusije i Sjedinjenih Država američkih. 1 da nije nastupio svjetski rat i da se | nije u nj umiješala i Turska, još bi un­ sko carstvo živovalo u Evropi. Još bi i turski sultani carevali u Carigradu za i dobar niz godina. Svjetski rat : njegove posljedice izna­ šaju danas na zeleni tapet i pitanje Ca- I rigrada. Čiji će da bude Carigrad? Pi­ tanje to je vrlo delikatno i sudbonosno. | Ma kako da to pitanje riješi pariška konferencija, kojoj fali iskrenost i pravedljivost, Carigrad bit će i ostat će Parisovom jabukom za politiku i gospo­ darsku budućnost i Evrope i Amerike. To je izvjesno. Carigrad je buduće sje­ me razdora i budućih ratova. A tih bit • će dok bude svijeta i vijeka. Nisu samo i bili Rusi, koje je privlačila stambuiska . Aja Sofija, da na njezinom minaretu za- ; sade mjesto turskog polumjeseca pra- । voslavni krst Bugari i Grci, i oni su j vječito sanjali, c bi im u ruke pao Čari- 1 grad. Nikome više no li narodima Bal­ kana, zuji u mozgu i ušima, u riječi i na­ rodnoj pjesmi, ime i značenje Carigra­ da. Pa u tom Carigradu, u toj evropskoažijatskoj kraljici, u tom raskrižju evropsko-azijatskog svijeta, imaju svoje silne aspiracije Englezi, Amerikanci, Rusi, Francuzi i Talijani, ali možda ne toliko u političkom, koliko u gospodar­ skom pogledu. Carigrad bio je eldorado trgovinskih operacija .i prije svjetskog rata. Nu. sada, poslije rata, bit će Cari­ grad najvećim i najživljim natjecalištem i utrkavalištem svesvjetske trgovine i svesvjetskog prometa. Vddeni putevi, s kojima Carigrad ras­ polaže, zbog svog izvanrednog polo­ žaja daju Carigradu sjegurnost, e da po­ stane najvećim trgovinskim gradom, najživljom pomorskom lukom na Isto­ ku. Kroz Bospor vezan je Carigrad sa Sredozemnim i Jadranskim morem. A preko ovih dvaju mora nastavlja se vo­ deni spoj sa Indijom i Skrajnim Isto­ kom kroz sueSki kanal i sa Amerikama i sa Evropom kroz Gibraltarsko tijesno. Naše jugoslavneske obale na Jadranu, naše pomorske i trgovinske luke Gruž, Split, Zadar, Rijeka i Trst, sve je to otvoreno i kladno za pomorski trgovin­ ski saobraćaj Jugoslavije sa Carigra­ dom. Carigrad spojen je sa željezničkom prugom sa Malom Azijom i Mezopota­ mijom — sa Bagdadom j Perzijskim za­ ljevom. Arabija, Palestina, Sirija t Karamanija imaju svoje željezničke veze sa Razmišljanja Adže ispod Čoline Sredozemnog mora pa do glavne že­ Kape. ljezničke pruge Carigrad—Angora— s« ljuti ва jaro i n«moral u«r«d тагОBagdad. To je u Aziji. U Evropi vezan Л. Za tu mu podaaat« i rujer« ui^uroutti. 04 je Carigrad sa Grčkom, Bugarskom, napadaja ava bjeii i akrira иа, pa ja taka i Jugoslavijom, Rumunjskom i Rusijom, javni nemoral pobjegao ovih dana a okolicu. dakle i sa cijelom Evropom željeznič­ Ko avako uzgor pogleda iza Ćoliao Kapa, po kim putevima. Ali ti ćc se putevi još više izgraditi i usavršiti. Trgovinska i I Gajo, Zagradom. j»o Sedraniku i t d vidi toga pomorska metropola na Bosporu rađa i zla dcata. Kae da nije imao 4aata mjaiia □ se eto već sada u cik zore, koja će nam I gradu, kaji ja i onako natapan kao iibica. Ali a tama ćemo progovoriti nu dragome injeitu doskorice donijeti opći svjetski mir i otroreuo i javne. mogućnost, da se radi, da se stvara i da se trguje na svim poljima narodnog Kadu neko javne govori gorku iatina. oa4a gospodarstva. •e jedna „najopozieionalnija* НОВИНД ljati, a Mi Jugoslaveni treba da uočigled no­ kada јеј ko po ćudi i laše, ona to mirno prima vog položaja, koji će u Evropi nastati, svrnemo naše oči i napnemo naše uši na činjenicu, da je Carigrad, ta sastav­ Narodne galikote ^zakatai .trgovci") ee ljeto na zemljopisna čest Balkana, najintere­ 4to će vrijednost krune pasti prema dinare kao santniji trgovinski grad, najvažnija po­ Г. 5. Mijeaa svjesni, da oni to sami dlae. AJco morska luka i za našu mladu državu ovako bude radili i aadalje, poekočiće omjer SHS. Hoće li Carigrad i nadalje ostati 1: 10 pa i vite. prijestolnicom turskih sultana, ili će nad njime dobit- pokroviteljstvo sjevero-američka Unija, ili će Carigrad biti proglašen slobodnom lukom za sve dr­ žave i narode, to je za sad za nas sve­ jedno. Ali nije svejedno, da se naša dr­ Policijska direkcija za Bosno i Herc. žava ne ■ odgura dobrim trgovinskim ugovorom sa onim zakonskim čimbe­ Br. 3614/19. nikom, koji ć biti vlastan, da s trgovin­ ski ugovor Jugoslavije glede Carigrada i njgovog okoliša utanači i potpiše. Mi Jugoslaveni -imali smo u Carigradu sve Kod Policijske direkcije u Sarajevu tamo do svjetskog rata našu naselbinu prodavače se javnom licitacijom 30 i od preko 50.000 Hrvata i Srba. Bili su 31. o. mj. razni predmeti nepozoatih to najvećim dijelom pomorski kapetani, vlasnika, koji su u godinama 1916 i mornari, obrtnici, trgovci i orugi rad­ 1917 u Sarajevu nađeni, a vlasnici im nici. U Carigradu govorilo se i još se se do sada nijesu prijavili. govori isto tako hrvatski i srpski, kao Ovi predmeti mogu se za vrijeme što se govori turski, perzijski, grčki, uredovnih časova u sobi broj 42 pre­ armenski, francuski, engleski i talijan­ gledati i ko do prodajnog roka uz­ ski. Poznamo mnogo i mnogo naših mogne svoje pravo vlasnosti dokaza- j muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji ti, biće mu isti predani. su već dugi niz godina nastanjeni u Ca­ Policijski direktor: rigradu, bosporskem Skadru, Brusi, San , 117 3-3 Ljes kovač, v- r. Stefanu, pa i u Smirni i u drugim mje- | stima Male Azijet taman preko puta i Carigrada. Sva ta činjenica dobar je ' kvasac za veće i sistematsko naseljenje I Jugoslavena u Carigradu. To veće na­ materijal paviljona bivšega »Bošnjaka seljenje moralo bi se Čim prije provesti u željezu« kod parka Cara Dušana. organizatorno, skladno i prema našim Upitati kod gosp. Sameka, gostiona k narodno-gospodarskim potrebama gle120 »Pivari«. 1-2 dom na Carigrad. Treba dakle već sada živo i bez pre­ stanka raditi i pripravljati, da se u na­ šoj trgovini, našem pomorstvu, našem obrtu, našim općim gospodarskim po­ na zgodnom mjestu podesne prosto­ trebama utre u Carigradu stalan i gla­ rije (dućan) za bakalsku radnju. Upi­ dak put. Ustrojstvo jednog našeg po­ tati u uredništvu »Pravde«, Careva ul. slanstva, generalnog konzulata, trgo­ 121 1—3 vinskog muzeja, pučkih škola, realne gimnazije i trgovinske akademije — eto, to su one tačke, o kojima treba da se već sada razmišlja i radi. Ali za sve te ustanove treba uzeti i postaviti pra­ ve, zgodne i vješte ljude, koji poznaju Istok i Carigrad. Svuda i u svačem va­ lja da vrijedi englesko pravilo: The riht man on the right place! »Jugost Ekonomista«. ■вшпиклааамиавшашмЈМЕ Trešeljak. _ O G L A s Н Oglas. Prodaje se Traži se Imam na prodaju upotrebljivanih Vreća od jute MahntL'dbeg Hapetanović Jajce (Bosna) Prodaje se jedno polunošeno civilno, jedno пауо salonsko i jedno novo marinerskog časnika odijelo sa novom kaban :om. Prekupci isključeni. — Bistrik ulica 122 II. kat desno. 1—3 Uspješno se oglašujE u „Praudi" Os 512/10—19. Oglas. Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919-, a dućanskn ro­ bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta 1919.—> Kot. šeriatski sud. Zenica, dne 25. juna 1919. ■■пнвнвнна Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije Sljivina) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrste telefona. Solidan posao — Cijene umje* ene. 119 1-3 Si Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima ii Poruke uredništva. »J. M. O.« u Lj. Dobismo brzojav ovog sadržaja: »Molimo da uhapsite ај dopis poslat od... i t. d.« Nejasno je: ili treba da uvrstimo ili da bacimo u koš. Javite! Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. Interurban telefon broj 42. Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović 91 3-3 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. UIBD04artfMre4nik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.< • Štamparija D. Ćc A. Kajon, Sarajevo. ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ad8381b0539663d530c47121a776b5eb.pdf 000dd3d4511d2fb7cad17b9f0e8ff8f0 PDF Text Text Radi prilog« »vaj broj stoji 1 K. PRAVDA POJEDINI B&OJ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ređahcloni odbor. Pretplata godišnje 40 kru­ pa, na pola godine 20 kruм. Uredništvo i uprava mdazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 4. septembra 1919. (9. zilhidžeta 1337.) Broj 61. BAJRAM MLBAREKJ OLSUN! Ni prvog kurban bajrama ne slaviš u miru, prignječe^ i obespravljeni brate muslime. Još I sad te tište teški nebratski i osvetnički nasrtaji braće nebraće; još i sad nijesi siguran od zasjede i otima­ čine. još i sad nemaš državna zaštita, i sad ti kormilari mlitava ruka, što »ne može« da nade barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžlje i što ne progoni ubojica u Rogatici, Neveslnju, Bileći i Jruigm mjestima. Kurban si svoje lojalnosti, čovječnosti i besprimjerne strpljivosti. Neka. Što doprineseš više žrtava, sve će ti slađi biti plod. Neka. Što te više prignječe, sve ćeš više cijeniti svete zrake Slobo­ de i Ravnopravnosti, i budući se one sve više pribllžuju, sve ti srdačnije kličemo: »Bio ti na sreću bajram — k u rbanski!«.... Kriza Privremenog Nar. Predstavništva. u. G. Stojan Protić potvrdio je u svojoj ostavci nekoliko činjenica, o kojima je mnogo prije trebalo voditi računa. Je । li ih g. Protić kasno priznao pokazaće I nam budućnost, nu jedpo stoji kao sunce । na nebu: S najodgovornijeg mjesta pri­ znalo se je bez ikakva okolišanja, da je naša unutarnja politura bila i jest u ne­ sposobnim rukama jednog kratkovidnog strančara. Opozicionalna štampa nije u'Pjela. da dokaže potrebu solidnijeg ru­ kovođenja unutarnje uprave i zaludu je rashlađivala usijanu glavu Svete Pribićevića. On je uobražavao da će svojim smiješnim prijetnjama za tjerati straTi u kosti svemu i svakomu, a svojom cen­ zurom trajno zagušiti svetu slobodu zbora i mišljenja. Vičan da se ili sagibIjc pred silom jačega ili tiraniše slabije- i ga, Pribićević nije shvatao duha vre- | mena, pa ga je on pokosio baš u času, kad se' je spremao da slavi triumf i da se kiti lovorikom pobjednika. Svetozar Pribićević nije više veličina, kojoj se mora brisati prah sa cipela, već — sitniš, kojim njegova nasukana »Dem. Zajednica« hoće da spasi svoj u- ■ groženi položaj. Vidi joj se, mrijet joj I se ne će, al’ jest nešto što je s mjesta I kreće... Vičan sitnim trikovima, kojima su se I zastirale budne očice austro-madžarskih I grofova i barona; naučen na mrvice, ko- । je su ti silnici dobacivali sićušnim i ■ p r e v i j e n i m »pobornicima prava« svojih »narodnosnih« manjina, Svetozar I Pribićević dolazi na jednom u položaj ministra oslobođenog i ujedinjenog na­ roda i prima se dužnosti, da tom narodu I uredi unutarnje poslove. On, koji je o i slobodi tek deklamovao, a u praksi slu- i žio tuđinačkom sistemu; on, koji je u i najvišem pokretu za slobodu gledao na • sunce iz Pešte i kao mačak oko vre- i le kaše ugibao se svakoj slobodnijoj iz- ' javi, a kamo li akciji; on, Sveta Pribi-J ćević, postaje na jednom prvi p r e- | č a n i n -i kao podpredsjednik »Nar. Vi- ! jeća< upliće se u predaju poznate Ad­ rese, kojom predstavništvo Slovenaca, ! Hrvata i Srba, što su »na.teritoriju biv- i še A.-U. monarhije izveli prevrat i 1 privremeno konstituisali nezavisnu dr- ; žavu« želi ujedinjenje sa Srbijom i Cr- i tiom Gorom u jedinstvenu narodnu dr- i žavu. »Zaključak je Nar. Vijeća — veli e u adresi — da vladarsku vlast na I čitavom teritoriju sada jedinstvene dr- , žavc SHS vrši Nj. V. kralj Petar«, a on■Ja se ističe »da bi se imala« spora­ zumno obrazovati jedinstyena parla- ' mentarna vlada uz jedinstveno narodno j predstavništvo. Obzirom na provizorno stanje »ostali bi na snazi pod k o n t r o- , 1 o m državne vlade đosadanji autonom- I c• Godina I. sjednika zahtjevamo, da se zaostali hak ni administrativni organi, koji će za Videći ovaj šta se sa njim kroz po gra­ iz 1918. i dospjeli hak iz 1919. što prije da radi i bojeći se posve opravdano još svoje uredovanje biti i odgovorni auto­ pravedno podmiri u naravi ili u novcu nomnim predstavništvima.« i goreg postupka u vojnom logoru, htje­ prema tržnim cijenama. »U simislu želja i pogleda, koje ste mi de se uteći pod zaštitu policije i skrenu Istodobno se najenergičnije ograđuje­ — veli Regent u svom odgovoru na ad­ u .policijsku vojarnu. mo protiv minist. naredbe i postupka, •Isti čas planuše za njim dvije puške, nu resu — izvoljeli izložiti i koje j a i m okako se provada procjena haka iz 1918. ja vlada potpuno prihvaćasrećom ne pogodiše. Naša vrijedna po­ 6. Nadalje tražimo, da nas oblasti osi­ m o« obvezao se je Regent, da će biti licija mjesto da ovog čovjeka uzme u z&titu, izruči ga ponovo vojnicima, koji i guraju protiv napadaja i daljnjeg pljač­ »kralj samo slobodnim građanima gi sada na oči svoga komandanta svedržave SHS, te ostati uvijek vjeran ve­ kanja objekta na našim slobodnim po­ sjedima. likim ustavnim, parlamentarnim i z^Še te na zgražanje građanstva počeše 7. Štete počinjene za vrijeme prevra­ još jače udarati i -^о ga otpremile u široko demokratskim načelima, zasno­ ta i dalje imaju se bezodvlačno proci­ vojni logor gdje mu naknadno udarišc vanim na općem pravu glasanja«. jeniti i odšteta oštećenim odmah isplatiti. 25 batina. Onda ga pustiše, a da ni sam »Ja mogu uvjeriti vas i Narodno Vi­ 8. Skupština zaključuje, da Centralni nije znao ni zašto je pozivan, ni zašto jeće čiji ste punomoćnici, mogu uvjeriti Odbor u što kraćem roku izradi memo­ svu vašu, svu moju braću SHS, čiju је‘ to sve bilo. Medu narodom je silno randum, koji će sadržavati naše mini­ ogorčenje radi ovoga samovoljnog i volju i misli predstavljate, da ću se malne decidirane zahtjeve, pa da po i ja i moja vlada, sa svim onim, protuzakonitog miješanja vojnih lica u jednoj deputaciji preda Njegovom Kra­ što predstavlja Srbiju i njen narod uvi­ poslove civilne uprave, pa upozorujemo ljevskom Visočanstvu Regentu Alek­ jek i svuda rukovoditi samo dubo­ vojne vlasti na ovu samovolju gospodi­ sandru. kom, nepomućenom ljubavlju na komandanta mjesta, koji na ovaj na­ bratskog srca prema svakom in­ čin kalja čast i profaniše uniformu česti­ tih oficira srpske armije.« teresu, prema svim svetinjama, k o j c s u m i Ге d u š i onih, u čije ste Tako naš dopisnik, a mi dodajemo, da ime došli k meni«. Tako veli Regent u će stvar odjeknuti na neugodnijem mje­ svom svečanom odgovoru na Adresu. O sastavu nove bosanske vlade ša­ stu. ako g. vojvoda ne napravi red i ne A šta je radio i kako je postupao mi­ puće se odavno, no u zadnje doba kahkazni ovaku samovolju. Nećemo dozvo­ nistar unutarnjih djela njegove nove.vla­ da se o tom radi ozbiljnije, jer su izbila liti. da se stvar zabašuri poput umor­ de? Ako sc rušenje može nazvati kak­ nova imena kandidata za predsjedni­ stva, što je izvršeno na rahmetli Ahmevim radom, onda je i Sveta Pribićević štvo. Tako se zbori o dru Medakoviću, tu Gruhonjiću ... dru Ćeroviću, dru Pelešu i dru Srškiću. nešto »uradio«. On je izveo ove zloči­ Kad se uzmu u obzir gore istaknute ne: Regentovu historijsku obvezu pre­ ma narodu proglasio je »nekakvim utaličnosti može im se naći zajednička crta u tom, što su Srbi-p r a v o s 1 a vni i načenjima« i dao povoda, da se dovodi što su svi proti sadanjoj centralnoj ц, sumnju riječ samoga kralja; krivo- 1 vlrfdi. Po ^rvoj crti sposđbni su za Vla­ tvorio je narodnu volju i u Predstav­ du. ali po drugoj... he. he. Sumnjivo. ništvo doveo svoje kreature, ugušio slo­ (Nastavak). Ne ise, kako bilo. Ali o jednom se mora bodu govora i štampe, a nesposobnim Radi nagomilanog materijala moramo biti na čisto: Mi ne ćemo pristati nego i bezobzirnim pokrajinskim vladama, u ovaj put prekinuti izvještaj o toku skup­ koje je postavio ljude, koji će slijepo da se vlada obrazuje prema ključu 4 štine, pa donosimo samo zaključak koji (pravosl.): 3 (musi.): 2 (kat.). izvršivati njegove naredbe — dotukao je prihvaćen u pariškom raspolo­ To je jedno, a drugo: ne ćemo oktroje i zadnje ostatke pouzdanja u tako­ ženju skupštinara. G. Šola se je već ja, niti činovničke vlade, već ljude, koji zvani »narodni režim« i njegove pred­ pobrinuo da i u Beogradu objasni šta će uživati naše potpuno povjerenje i — stavnike. smo htjeli reći, pa bakalum. Zaključak biti naši pouzdanici. Naravna stvar, da I kad je došlo do krize, ministarstva, glasi: mogu biti i između činovnika, ali se mo­ njegovi je organi nazvaše — krizom dr­ »Zemljoposjednici i posjednice iz B. i raju zalagati za interese naše uže do­ žave. Kolike li preuzetnosti, strašna li H., ugroženi u svojini najvitalnijim in­ movine i biti braniči naših prava. Treće: .cinizma! On:, koji se udružile sa sta­ teresima i u očajnom stanju za svoj dalj­ Nesposobni Ato neka se već jednom ki. rim srbijanskim i novim prečanskim re­ ih opstanak primili su jednoglasno na ne. Dosta je smetao. publikancima; oni. koji uza sav boljše­ skupštini, koja sc držala 1. sept. ove vizam svoje agrarne osnove svojataju Vrijedno je zapamtiti. Obarajući se godine ovu rezoluciju: patent na državotvornost svoje stranke; na demokratsku štampu radi navale na 1. Načelno pristajemo, da se kmetovoni, tako zvani Demokrati govore prvi o imenovanje đakovačkog biskupa napisa­ ski odnošaj (mustedžirluk) u B. i H. u krizi države i hoće da je čuvaju svojim la je osječka *»H r v. Obrana« od 1. au­ smislu manifesta Njegova Kraljevskog tiranskim sredstvima. Prijete se cvilegusta (broj 147.) i ove značajne retke: Visočanstva Regenta razriješi na prave­ njem svojih protivnika. Ne. gospodo, ta­ »Oni (demokrati) nijesu vični svetinje dan način za oba interesenta obzirom ko to ne ide i ne može ići. svog naroda štovati i čuvati, nego ona njihovo ekonomsko stanje i uz pot­ Ni jedna od opozicionalnih stranaka malovažavat; i blatiti. Neka im bude punu odštetu vlasnicima. ne stoji na stanovištu republike. Ni jed­ njihova rabota. Mi ćemo s našim ka­ 2. Nadalje tražimo da se sve do sada na ne traži da se razvrgne naša narod­ toličkim narodom (!) stajati uz izašle naredbe o sređivanju agrarnih odna i državna zajednica. Ni jedna ne ni­ jugoslovenski katolički episkopat pod nošaja u B. i H. odmah sistiraju i dos­ ječe privatne svojine, niti joj je u pro­ vo d s t v o m s v. Stolice u svim ljedno tome da se svi odnosi, nastali gramu pljačka i otimačinu. Prema tomu vjerskim i crkveno-političkim provedbom tih naredbi proglase ništet^е opoziciji ne može predbaciti da ide pitanjima, jer ako gdje vrijedi ona zlatna nim. jer ne priznajemo, da su današnje za državnom krizom. Za njom bi moglo riječ Preradova, a to vrijedi ovdje: »Tu­ Privremeno Narodno Predstavništvo, ići samo šareno društvo Svctozara Priđe poštuj, a svojim se diči!« koje je oktrojem a ne voljom naroda ibićevića. a pokušati je može samo ci­ Vrijedno je zapamtiti ove riječi... zabrano. kao ni vlada, koja je iz tog nični Svetozar. koji danas pljuje na ono. Predstavništva proizašla kompetentni Niko nije odgovoran. Pod ovim na­ na Što se je jučer zaklinjao. rješavati ovako važno sociialno-ekoslovom donosi »Epoha« ovu bilješku: Današnja kriza nije ništa drugo, nego nomsko pitanje kao što je agrarna re­ i »Prekjuče su došli naši studenti iz Pa­ kriza Pribićevićeve tiranije, koja hrli forma. koju smatramo najvažnijim akturiza. Sedmorica od njih, rešeni da sa­ svom koncu i pogrebu. Prava joj je oz­ čuvaju stvari svoje i svojih drugova, elnim pitanjem u našem mladom kra­ naka kriza Pribićevićeva Predstavniš­ proveli su ceo put od šest dana u va­ ljevstvu. tva. a značenje ćemo joj izložiti u bu­ gonu sa stvarima. Kad su došli u Ze­ 3. Stoga najenergičnije protestiramo dućem broju. mun, šef stanice im izjavi da čuvanje protiv ministarske odredbe o prijenosu njihovo više nije potrebno. Međutim prava vlasnosti u zemljišnim (gruntov­ nim) knjigama sa nas na kmete. dok nam sutra dan svi njihovi sanduci su bili oSarajevo. 3. septembra. bijeni, stvari pokradene i sanduci pono­ sc na naše potpuno zadovoljstvo i u »Jesmo 1 i u E v r o p i?« pita se je­ sporazumu s nama ne isplati potpuna vo zakovani. Na njihovu opravdanu žal­ dan naš dopisnik i priča nam ovaj nevrijednost za kmetovska selišta. bu. šef im je — kako oni kažu — rekao, vierovatni slučaj: »Komandant mjesta u 4. Isto tako protestiramo protiv mi­ da u ovoj zemlji niko nikome ne od­ Bjelini, inače bosanski gruntovgičar i nistarskih naredbi o našim slobodnim govara. te da ni on nije odgovoran za bivši austrijski oberleutnant, a sada ju­ tu krađu. Da li šef stanice ima pravo? goslavenski časnik, bez pravog povoda . (bcglučkim) zemljama i šumi, pa traži­ Ovamo, poslednjih dana čitali smo slamo, da nam se naše slobodne zemlje, a bez ikakva prava poslao je neki dan koje su čhti i apsolutni naš posjed, os­ vopojke naše policije kako je suzbila jednu vojnu patrolu, da mu predvede krade po vozovima i stanicama, a na­ tave netaknute prema današnjem sta­ muslimana Jusufa M u m i n o v i ć a. Ne­ ročito baš u zemunskoj — a danas za nju u gruntovnim knjigama, te da nam upućeni i neobaviješteni vojnici, mislili ovu studentsku sirotinju niko ne odgo­ oblasti u najkraćem roku pribave svim su valjda, da će i svome komandantu i svojim autoritetom potpuno i nesmeta­ vara. još nekome osobito ugoditi ako po nji­ Riječ o Bosni. Čitamo u osječkoj hovom1 sliv? janju budu što »službeniji« I no raspolaganje s njima. 5. U ime pravde i obzirom na današnje i »Hrv. Obrani« ove retke: »Nj. V. regent pa tako ovog jadnika protjeraše kroza sav grad sa k u n d a k a n a k u n d a k. 1 bijedno stanje većeg dijela zemljopo­ i Aleksandar primio je fra Didaka pozna- Bilješke. Velika skupština zemljoposjediiks. �Strana 2 Страна tom svojom Ijubežljivošću. Regent inte­ resirao se živo za prilike u 1 Josnl i Her­ cegovini, pa je naš vrli otadžbenik od­ lučno upotrebio ovu zgodu, da prema svojoj dužnosti kao duhovni pas­ tiri narodni poslanik točno informira mladog vladaoca o stanju u ovim zem­ ljama, jednako na političkom kao i privrednom polju. Osobito je iz­ nio sve pogrješke, koje su počinjene od vlastodržaca u posljednje vrijeme, koji imadu uvijek više u vidu svoje lične i stranačke, nego li opće narodne i držav­ ne interese. Bilo je govora i o radu u parlamentu, pa kad je prestolonasljednik napomenuo, da ie narodno predstavništvo za vrije­ me svog rada od proljeća pa do danas dosta malo radilo, objasnio je fra Didak regentu sa nekoliko sjajnih ri­ ječi ovaj nerad parlamenta. Međutim na žalost opći interesi zahtijevaju, da se ovaj odgovor ne iznaša na javnost — do bolje prilike. Na pitanje i želju, da Nj. V. što prije dode u Bosnu i Her­ cegovinu. odgovorio je regent, da će pr­ vom prilikom doći u Bosnu; svakako će prije da ode u Zagreb«. G. Poticajni Direktor „PRAVBA* — „11РАВДА srcu glavnog grada naše domovine. O। va razuzdana dječurlija ruši nišane, oba, ra zidnu ogradu i krši drveće u ovim mezarstanima, a što je još žalosnije, i i — odrasli stanovnici o b I ižn j i h mahala isjedavaju se po ovim grobovima i tamo prave sijela. Dje­ čurlija i m j e naše groblje pretvorila u igralište, pa i nezna drugo, nego li svojim grubim oskrvnjivanjem naših mezarova izazivati mirno prolazeće naše građanstvo. Svaka bi kulturna uprava, već u interesu javnog morala, poduzela nužI ne korake, da zapriječi ovo barbarstvo, ali je kod nas i u tom iznimka. Naša po­ licija mirno gleda ovo oskvrnjivanje pa ne ureduje ni onda, kad na to bude i naročito upozorena. Jesmo li u srednjem vijeku vjerske ne­ trpeljivosti, i ima li zaštite i za naše osobine i naše građanske osjećajc? To pitamo i vladu i policiju i drž. odvjetništvo, a za ilustraciju barI barstva obližnjih komšija iznosimo i o' vu tužnu epizodu, koja se je sinoć odij grala. Ne mogavši mirno gledati kako troje djece odvaljuje čitave grane oraha, koji su posađeni u dotičnom groblju, jedan je prolaznik izrazio svoje negodovanje i na zidu sjedećem građaninu predbacio, što djecu ne pouči na pristojno pona­ šanje. On je flegmatično slegao rameni­ ma, a djevojke i djevojčice, ko­ je su sjedile u groblju, zasuše dapače čitavim pregrštem pogrda: »Šta ima­ te govoriti? Ovo je naše. Sad nije vaše vrijeme. Sad je ov­ dje Srbija«... Eto taki je mentalitet ovih doseljenih seljaka, što obitavaju na širokcu, pa je li onda čudo, što su na nišanima groblja na Loga vinu sokaku nacrtani čak i — krstovi?« ... Kako gore istakosmo ovi su stavovi • bili zaplijenjeni, nu policajni ih je direk­ tor dobio nezaplijenjene, a sav mu se je rad ograničio na to, da preko detek। tiva zatraži adresu pisca »Pravdinih« bilježaka. Inače je stanje kao i prije: policija niti je spriječila niti pokušala , sprječiti igru pravoslavne djece po slamskim grobljima. Policajci se mogu • upotrebljavati u kojekakove parade, nu da bi im se stavilo u dužnost, da г.Цtjeraju rulju, koja igra kolo po našim mrtvima, toga nema. To ne nalazi za potrebno g. demokratski direktor poli­ cije. I onda se još nalazi ljudi, koji go­ vore o nekakvom »novom mentalitetu bratstva i jednakosti i koji se usuđuju predbacivati nam nekakvo separisanje. Kakva je — molimo lijepo — razlika između mentaliteta onih seljanki, što govore o »Srbiji« i bešćutnosti g. Ljeskovca. koji trpi ovako barbarstvo i na­ kon toga, što je na to tri-četiri puta i| pozoren? Mi pitamo ne samo njega, nego i po­ štenu srpsku javnost; ne samo njega, nego i g. Solu i njegove pretpostavljene. Tugo naša, Tugomire! Šta bi ti rekao na ovaj sredovječni postupak? Ministar i si »Vera«, pa nam reci kako se u tvom I žargonu rekne oyom postupku. ’ I kaži, I tako ti duše, šta bi se poduzelo kad bi »Turci« odgradili koje koševsko grob1 lje. razbili križeve i grobne spomenike, a njihova djeca zaigrala kolo na humkama katoličkih i pravoslavnih pokoju ii ka? Ti bi se zgrozio, je li de? Imaš pravo, samo te onda pitamo: što se ne zgrazaš nad sličnim postupkom sa ' našim mrtvima? Svjema su puna usta bratstva i osude, što se tobože mi »separišemo«. Gdje vam.je duša, braćo-nebraćo, pa da suzbijete svoju nasrtljivost; gdje humanost, kad već nemate bratskog osjećaja, pa da spriječite svoju sredovječnost? Gdje, gdje?.... Miloš Ljeskovac pravi je pravcati tip demokratskog« činovnika. Iznosi mu stotinu primjera nasrtljivosti izvjesnog elementa. zacviH mu na stotinu neprav­ di. koje se čne nama muslimanima, on ima svoje »demokratsko« ubeđenje i spreman je da ga i »potkrijepi«. Narav­ na stvar, da u svemu moraju biti krivi muslimani. Ta oni su — »separatisti«... U više navrata iznesosmo u našem listu skandalozan i barbarski postupak sa našim mezaristanima i pozvasmo po­ liciju da zapriječi ove nekulturne i van­ dalske ispade. G. Ljeskovac se nije ni maknuo. Nije samo to. 1 vakufsko mu je povjerenstvo svojim dopisima od 1., 16. i 23. februara opisalo haračenje ograde naših mezaristana i upozorilo ga, da je pasivnim držanjem policije vakufu učinjena šteta od 60 do 70.000 hiljada kruna. Povjerenstvo je zamolilo poticajnu zaštitu, prijavilo nekoliko osoba, koje s.u rušile i razno­ sile ogradu i zatražilo da « krivoj iz­ nađu i predaju drž. odvjetništvu radi . progona. U dopisima povjerenstva na­ vedeni su i svjedoci, koji su vidjeli ovo zlobno oštećivanje kabristanske ograde. Primjerice se veli u jednom dopisu da je »od musi, groblja nad Kovačima raznešena ograda u kuće broj 1. i broj 4. u istoj ulici. Ovo je prijavio Smajo Šešibović, Mešino Ćoše ulica br. 6. i Mehmed Mulić, Porčina ul. broj 2«. I šta mislite kako se je ponijela Ljeskovčeva policija i kakav je rezultat saopćila va­ kufskom povjerenstvu? Ni Berks ne bi bio onako visok kao g. »demokrat« Lje­ skovac. On nesamo da u odgovoru ne citira dopisa vakufskog povjerenstva, nego je tako ležeran i nehajan, da za­ mjenjuje čak i naslovnika. Mjesto po­ vjerenstva on piše »direkciji vakufa« i u rijeŠenju od 5. marta 1919. (nakon kratkogvremenaod 43 dana!) broj 7012’19 veli doslovno: »Čast mi je slavni naslov o tome obavijestiti, da je n e k i (!) Ahmed Tram­ pa iz Sarajeva bio uhvaćen pri trganju ograde muslimanskog groblja. (Kojeg, to ne veli g. policajni šef). Isti je zatvoren i predan sudu sa predlogom na progon«. Eto tako se drži g. direktor naše po­ licije. a o pisanju »Pravde« nije još po­ duzeo nikakva koraka. Njegov drug u drž. odvjetništvu zaplijenio nam je, ,nu g. Ljeskovac je dobio nezaplijenjen u ovu noticu koja je štampana u 16. broju »Pravde« od 1. aprila: »Tri četiri su groblja (Nadkovačima) potpuno odgradena. a njihovom se ogradom zimus grijahu — doseljeni seljaci-pravoslavni, što stoje u obližnjim mahalama. R az u z d a n a njihova dječurlija svaki sedanigra p o o v i m g r oNauka vjere po srednjim b o v i m a, ruši drveće i obara ni­ šane, a u zadnje su doba počeli rušiti i školama.*) zidove. Jučer je ozuhurila još jedna no­ Još i otprije a naročito u zadnje dovost: Konjušari tovare ovo klesano ka­ menje i pomalo ga odnose«. I nije ništa । ba, vodi se u javnosti rasprava, da li je koristilo. G. Ljeskovac se nije ni mak­ I potrebno učenje nauka vjore u srednjim školama ili nije. U tome su izbili oprečni nuo. Mi smo neko doba čekali na akciju nazori. Jedni su mišljenja, da vjeronauvlasti, ali pošto ta nije poduzeta, osvr­ nuli smo se na stvar u 45. broju »Prav­ . ka — kako se bar sada pouAva — nije predmet opće naobrazbe, pa da je stoga de od 17. juna. Nu opet je došla crvena i ne treba učiti u školi, dok su drugi — olovka g. drž. odvjetnika, koji nam je zaplijenio ovaj stavak podđvodnika: *) Kako je poznato, naša organizacija »Ima više od dva mjeseca, kako nam stoji na obvezatno s t i nauke o vje­ je zaplijenjena jedna domaća vijest, u ri u svim srednjim i osnovnim školama, kojoj upozorismo na varvarski postupak pa rado ustupamo mjesta ovom članku. dječurlije, koja na razne načine pogrđuje naša groblja nad Kovačima, dakle u Uredništvo. Prosvjeta i škola. 61 Brtih niječući vjerskom uvjerenju svekoliko ; njim školama može biti samo <ц prilog pravo na opstanak — uopće protivni ob- , naše mlade države, buduć je vjera naj­ vezatnom predmetu o obuci religije. jači stup moralnoga zakona i oslon zdra­ Treći su umjereniji (a tih ima podosta), voga građanskoga života, a fakti od višto ipak cijene moralno-uzgojnu stranu jekova govore, da bez moralna zakona vjeronauka, pa su nazora, da se taj pred­ nema pravoga državnoga reda ni bla­ met i dalje u školi zadrži makar i sa gostanja. . nekoliko nedjeljnih časova. Naš je narod do skrajnosti religiozan, Toj žestokoj borbi ima mnogo dubljih I pa kao takav želi da ima i svoju djecu razloga, o kojima mi nije namjera ovdje religioznu. Napustiti učenje vjeronauke detaljniji govoriti, ali će svakako biti u srednjim zavodima značilo bi dakle i jedan od glavnih, što je u tim pitanji­ ništa drugo, već narodu omraziti Školu ma čovjek ponekada i previše subjekti­ i i naobrazbu uopće. Na koncu mi je pri­ van. pa ne može da poprimi sve razloge pomenuti da je poučavanje vjeronauke zdrava razuma i pomirljiv način ras­ i onako već svedeno na minimalan broj pravljanja. To pitanje, kao i najnovija nedjeljnih sati, pa ako se taj kvantum mišljenja, da bi se nauka vjere dokinu­ sati ne misli povisiti, od prijeke je po­ la u višim, a predavala samo u nižim trebe da se svakako zadrži u svima razredima sred, škola, potaklo me je, razredima dosadašnji broj nastavnih da i ja o.tome izrečem svoje mišljenje. časova. Moji su skromni nazori, da je nauka Stogaч se veseljem može pozdraviti vjere u srednjim školama bezuvjetno komunalan istup gg. nastavnika vjere potrebna i da je zato svakako treba «aovdašnjih srednjih zavoda, koji su u an­ držati u svima razredima srednjih za­ keti kod pretresa nastavnoga nacrta o voda. Iskustvo nas naime uči, — a to ’ reorganizaciji sred, škola u kraljevini mora priznati svaki iole objektivan čo­ Srba, Hrvata i Slovenaca’ odlučio zavjek — da je učenje vjeronauka do sa­ • uzeli svoje određeno stanovište za vje­ da u srednjim školama imalo samo do­ ronauk .u svima razredima sred, zavo­ bre svoje strane. Kao što nauka vjere da, a uvjereni smo, da će ih u tome pod­ spada na opću kulturu uma. iako isto uprijeti i vjerske vlasti, a državna izaći i to još više spada na pravu kulturu vo­ u susret! lje i života. Bez vjerske znanosti srce U interesu moralnoga odgoja i same bi i duša ostali nerazvijeni i bez nje ne discipline bilo bi poželjno, kada bi se bi bila u skladu potpuna naobrazba čo­ nastava vjere uvela i u ovdašnje sred, vjeka. Čovjek naime ne bi imao bez stručne škole, pa to stavljamo na srce nauke vjere bistra pogleda na se i na i vjerskim vlastima i bogoštovno-prosvijet, niti bi imao stalna vodiča u svi­ svjetnom odjeljenju zemaljske vlade. ma granama svoga života. • Toliko za sada o mome određenom Kada bi se vjeronauka predavala sa­ stanovištu glede vjeronauke .uopće, a mo u nižim razredima, oi|da bi to bilo jednom zgodnom prilikom iznijeću na­ od zlih posljedica baš i po ^ame te raz­ pose svoje mišljenje o reformi nastavne rede, buduć bi učenici tih nižih razreda osnove za islamsku vjeronauku u sred, malo po malo dolazili do uvjerenja, da školama!**) Ali Riza. se vjerska znanost završava u IV. raz­ redu, pa da su se oni dužni držati vjerei njenih propisa samo dok su mladi i u Mua1li«ska skupština. mlađim godištima, a kasnije kada uzra- I stu i predu u više razrede, da se ta oba- । Muallimi mektebl iptidaija obdržavaii vezna dužnost na njih ne proteže. Da je su svoju skupštinu dne 20. augusta 1919. nauka vjere potrebna baš i u višim raz­ u prostorijama Gazi Husrev^egova redima, uzrok je i taj, što učenik u vi­ mekteba. Skupštini je prisustvovalo. 50 šim godištima ulazi u najpogibeljnije go­ do 60 mallima iz provincije, od kojih su dine svoga tjelesnoga i duševnoga raz­ mnogi opunomoćeni, a prispjelo je i vitka. U tim pako godinama naročito mu mnogo pisama i brzojava, kojima se zatreba bistrih i zdravih načela, viših ob­ prnečeni muallimi^ izjavljuju solidarnim razlaganja i što čvršće snage, da пс za- 1 sa zaključcima skupštine. 1 ako se može pane u pogibeljne pandže perverznosti. reći, da je ogromna većina mualima so­ od koje bi osjećao i vukao teške poslje­ lidarna sa zaključcima ove skupštine. dice kroz sav svoj život, jer ima jasnih Dnevni je red: izvješće odbora o ra­ primjera, gdje je i najbolji učenik zbog du u prošloj godini, biranje novog od­ tog ogavnoga svojstva opadao i tjeles­ bora i eventualije. Kao osobiti rad od­ no i duševno. Takove zalutale đake mo­ bora ističe se provedenje skupštinskog že samo njihov vjeroučitelj — u koga zAljučka o obustavi nastave i ponov­ ohično svi nastavnici u takim slučajevi- i nom otpočinjanju iste. Kod ovog pred­ ma upiru poglede — da s višim vjerskim meta povedena je živahna debata. Jedni motivima pridigne i spasi. §ta bi dakle su govornici osuđivali vodstvo, a drugi bilo sa takovim učenicima, kada u vi­ pojedine mualime. koji su se izdajnički šim razredima ne bi više slušali Časa ' ponijeli. Vodstvo se krivi što je pristalo vjeronauke i idealnih obrazlaganja iz i da otpočne s nastavom prije nego je usta svoga nastavnika vjere? Svakako , imalo dokaze, da su svi muallimi dobili će se đak mnogo lakše sačuvati i hiti | razliku plaće od »J. M. O.« Poslije duge u stanju da se oduševi za sve što je do- | i dosta bučne debate zaključuje se pi­ bro, lijepo i plemenito, kada za to u vi­ sati centr. odboru »J. M. O.«, da u smi­ šim razredima dobije jasne dokaze o slu utanačenja zadovolji i nepotpomognajvišem biću i zakonodavcu, o savjesti, nute mualime u pojedinim kotarevima. ahlaku i moralnim zakonima uopće! Prainače će muallimi otpočeti sa pasivnom ma tome je nauka vjere za viša godišta rezistencijom. sred, učilišta bezuvjetno potrebna i iz I Drugi važniji rad odbora je akcija, čisto religiozno-moralnog obrazovanja. । koja ide za tim, da se iz muallimskih re­ Osim toga potrebu nauke vjere uop­ dova reknutuju učitelji za nar. osn. ško­ će. a napose za više razrede zahtijevaju le. Nakon iscrpnog izvješća odborskog i te okolnosti, što bi đak stečeno vjer­ i debate, koja je također bila živahna sko znanje — ako se nauka vjere steg­ zaključuje se. da će se stupiti u držav­ ne samo na niža četiri razreda — po­ nu službu, ako bi se tečajevi održali na stepeno gubio, pa i posve zagubio, jer državni trošak sa primjerenom pripo­ nije isključena mogućnost, da učenik u moći familijama oženjenih mallima za višim razredima u razgovoru ili štivu vrijeme trajanja kurza. te ako bi se une susretne kojekakve teorije i nazore, računale u mirovinu dosada provedene koji se na oči kose sa principima i zasagodine u nastavničkoj službi i zajam­ dama njegove vjere. Pa kada u tim slu­ čilo se da- se neće bez privole premje­ čajevima ne bude imao vjeronauka i štati izvan granica Bosne i Hercegovi­ vjeroučitelja, ko će mu onda razjasniti ne. nadalje ako će im se priznati da vjerske zasade u tom pogledu i svesti budu u svim pravima i dužnostima ravni u sklad njegovo vjersko i čisto svjetov­ ostalom učiteljstvu i konačno da se cno znanje? mogući stupanje u učiteljsko zvanje svi­ Kakogod đaci nižth razrčda prikuplja­ ma muallimima bez obzira na to. da ju gradivo u inim svjetovnim predmeti­ li su svršili darul-muallimin ili nijesu. ma većinom memorijom, pa to znanje u Istodobno je zaključeno, da se gosp. višim razredima — kada su već po go­ Dumrukčiću Jzrazi hvala i priznanje na dinama razvijeniji i sposobniji više ra­ dosadanjem zauzimanju za muallimc.*) diti umom — proširuju i utvrđuju doka­ Među ostalim važnijim spisima odbor zima J razlozima, tako je to isto i sa u izvješću ističe, kako je udovoljavajući predmetom nauke vjere. Stoga bi bez poduke u višim razredima ostalo .u đa­ **) Vrlo rado ćemo otvoriti stupce li­ ku vjersko znanje neutvrđeno i zapra­ sta za pretres ovog pitanja. I jedan svr­ vo polovično. šeni srednjoškolac obećao nam je izni­ Zadaća je srednjoj školi da u prvom jeti svoja opažanja u ovom pogledu. redu bude vaspitalište. pa kao takova Hoće li maknuti i kogod na rijasetu. treba da nauči đaka sve principe mo­ Ured. ralnosti i da ga privikne na što savjes­ niji rad u privatnom, obiteljskom, soci­ *F)umrukčiću na praznu: »Hvala-: na­ jalnom i državnom životu, a to se sve šoj organizaciji na usluzi: zahtjev i pri­ opet ponajviše postizava naukom vjere. jetnja. a ulema-medžlis i vakuf nek sje­ Zato poučavanje vjeronauka po sred­ de u miru. BaŠ logično! Uredništvo. �Број 61 — Broj skupštinskom zaključku o povratku novca i inventara, koji je predan DŽenuijeti llmiji prilikom fuzije bivšeg muallimskog udruženja sa Džennijetom pi­ sao predsjedništvu Džennijeta, da mu to povrati, jqr da je Džen. Ilmija bez­ razložno prestala funkcionirati već više godina i jer predsjedništvo nije htjelo otpočeti s radom usprkos zahtjeva ve­ ćine odbornika kao i javnog poziva kroz novine. Pošto su mualimi kao staleška organizacija morali i nadalje vodrti borbu, a ta im je bila onemoguće­ na usurpatorskim i apsolutističkim dr­ žanjem predsjedništva Džem. Umije, ovi su se morali ponovo organizovati. A bu­ dući da je rat od svih staleža najgore upropastio muallimski stalež, to su s pravom tražili razvrgnuće ortakluka sa Džem, Ilmijom. Odbor izvješćuje, da se na ovaj podnesak predsjedništvo Džem. Umije nije »udostojilo« ni odgovoriti. Skupština s negodovanjem prima ovo na znanje i zaključuje, da se još jednom urgira i ne dođe li odgovor u roku od 14 dana, da se javno osudi držanje predsjedništva Džem. Umije prema mualHmskom udruženju, a onda da se po­ vede parnica na sudu za razvrgnuće or» tak luk a. Nakon izvješća tajnikova i blagajni­ kova i debate o pojedinim predmetima prešlo se na biranje odbora, koje se obavlja aklamacijom. Jednoglasno se bi­ ra za predsjednika Muhamed ef. Zahirović. za potpredsjednika Halil ef. Hujdurović, a za odbornike iz Sarajeva: Haf. Hasan ef. Šabić (tajnik). Munib ef. Prašo (blagajnik). Muhamed ef. Islamović i Šaban ef. Begić. Za okružje sara­ jevsko : Hamid ef. Herenda i II. Mehmed ef. Mullić. za banjalučko : Abdulah ef. M. Sokolović i Mahmut ef. Hadžiomerović; za bihaćko: Sinan ef. BuljubaŠić i .Alimet ef. Bilalbcgović, za travničko: Abdulaziz ef. Tafro i H. Husejn ef. Tabaković; za t u z I a ns k o : Abdulah ef. Berbić i Mustafa ef. Jusufović i za.mostarsko: Husejn ef. Talić i Haf. Derviš ef. Catović. U eventualijama je izneseno vrlo li­ jepili prcdloga, medu kojima treba na­ rodno istaknuti prcdlog o pokretanju društvenog organa, koji će po svoj pri­ lici naskoro otpočeti izlaziti. Po raspoloženju muallima i po vodst­ vu. koje, je sada izabrano, a sastoji se od mladih sila držimo, da će društvo brzim korakom poći k napretku i ostva­ renju svojih zadataka. X. Muslimanska djevojačka škola. Na­ stava u muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi s prep. tečajevima u Sarajevu (Kećina ul. br. 22) počeće 22. septembra o. g. Istog će se dana obaviti upisivanje učenica. Upozoravaju se ro­ ditelji (skrbnici) učenica osnovne škole, da se učenice ni nove ni dosadanje ne mogu upisati u osn. školu same bez kog;: od roditelja ili skrbnika. , Pregled. Kako su novine prestale izlaziti tako nismo mogli ni informisati naše čitate­ lje o najvažnijim vanjskim događajima, koji se zbiše do danas, što ovim činimo u najkrupnijim potezima. Od kako je potpisan mir s Njemačkom i Wilson otišao nastala je mala pauza u radu mirovne konferencije. Sada je opet nastavila svoj rad i raspravljala o uv­ jetima pod kojim će se sklopiti mir s Austrijom. Onda dolaze na red balkanske države i njihovi međusobni odnosi, po­ gotovu mir s Bugarskom i Turskom. 0sim svih treba na novo urediti granice sa Riimunijom, Grčkom i Jugoslavijom, a onda s Mađarskom, Austrijom i Ita­ lijom. Francuska bojeći se Njemačke sklo­ pila je savez s Amerikom i Engleskom. Konferenciju čeka još teška zadaća da riješi rusko i tursko pitanje i da uredi i izgladi opreke na Balkanu. U ovom će igrati važnu ulogu riješenje jadranskog pitanja i pitanje slobodne plovidbe na sredozemnom moru, kao i internacionalizovanje Dardanela i C arigrada. U Turskoj su nastale bune, jer se je pobunio Kjamil paša, koji raspolaže sa 100.000 momaka. Osim toga čuju se gla­ sine o širenju boljševizma, pa Evropa hoće da predusretne. širenje, jer se boji da ne hi otišlo još dalje. Po srijedi je u . Turskoj još i izvikano ermensko pitanje i vjerske razmirice. O stanju u Rusiji ne dade se još stvo­ riti čista pojma, jer svaki dan stižu pro­ tuslovne vijesti. Boljševici se još drže na vladi, ali Engleska sproina na njih jaku ofenzivu, pri kojoj će sudjelovati • Ј1РАВДА- — „PRAVBA’ četrnaest vlasti. Englezima je već uspje­ lo, da nakon trodnevnog žestokog bombardovanja s ratnih lađa zaposjednu Odesu, a u Baltičkom moru nalazi se ve­ lika engleska eskadra u svezi sa sve­ općom ofenzivom protiv sovjetske Ru­ sije. Najvažniji događaji odigrali su se u Ugarskoj, koji su imali i svoju mračnu po­ zadinu. Uslijed prodiranja rumunjskih četa morao je Bela Kuhn i cijela sovjetska vlada da odstupi. Na 3. augusta Bela je Kuhn zbilja došao u Beč i čitava je ko­ munistička vlada demisijonirala, a obra­ zovalo se je bilo čisto socijalističko mi­ nistarstvo, koje je bilo kratka vijeka, jer se je dogodilo najveće iznenađenje: dne 6. augusta sastadoše se ugarski magna­ ti sa svom aristokracijom, veliki posjed­ nici, nekadašnji časnici, te sastaviše sta­ ru policiju od 8000 dobrovoljaca, svrgnuše socijalno-demokratsku vladu i predadoše vlast u ruke Habsburgovca nad­ vojvode Josipa. Sve se je ovo dogodilo za vremena, kad je rumunjska vojska okupirala Budimpeštu, a antantini su se izaslanici pasivno držali. Na ovaj se je događaj uskomešala cijela svjetska štampa i iznosile su se sve moguće ver­ zije i kombinacije, te se najviše pertraktiralo pitanje o uspostavi Monarhije sa carem Karlom na čelu. Povratku Habsburgovaca najodlučnije se usprotiviše Cehoslovad i Jugoslaveni, a osim toga i zemaljski sabor u Tirolu i štajerskoj. Pošto cjelokupna antanta nije htjela priznati nadvojvode Josipa ni njegove vlade, to je is4i bio spreman predati os­ tavku netom se sazove konstituanta. Po svemu pak izgleda, da Habsburgovci imaju moćnih protektora i kod nekih dr­ žavnih vlada. Neki dapače dovode u savez i to, što se ponovno već odgađa potpis mira s njemačkom Austrijom, kao da bi se ona imala spojiti s Ugarskom pod žezlom habsburške dinastije. Među­ tim najnovije vijesti donose, da je nad­ vojvoda Josip kao guverner Ugarske morao dati definitivnu demisiju i da je već ostavio Budmpestu. Novo se je mi­ nistarstvo nakon duga zatezanja tek zadnjeg augusta obrazovalo sa mini­ strom predsjednikom F.ridrikom i zatra­ žilo se je priznanje Antante s izjavom da ono nije voljno raditi sa habsburškom vladom. Po Budimpešti se pak pronijela vijest, da je proglašena engleska voj­ nička diktatura, što je prouzrokovalo veliko uznemirenje. Istražna interalijirana komisija radi su­ koba izmedlu Francuza i Talijana na Rijeci završila je svoj rad. ali se uspjeh još uvijek čpva tajnim. Već se nekako naslućuje, da\ nije povoljan za Talijane. I sami se Talijani počimlju uvjeravati, da je za njih Rijeka izgubljena, imala bi naime postati posebna država. Privatne su vijesti iz Splita javljale, da će cijela Dalmacija do posljednjeg otočića pripa­ sti Jugoslaviji. Iz Pariza se pak javlja, da će se jadransko pitanje riješiti tek u oktobru. Što se tiče samih nas, priznala je an­ tanta definitivno Prekomurje nama, te su naše čete zaposjele čitavo područje. Pitanje Baranje u glavnom jc riješeno u nasu korist, ali u Banatu gubimo znatan dio u korist Rumunja, koji su počeli sa nasiljima nad tamošnjim Srbima. Ova će se stvar izgladiti s plebiscitom. Što se tiče Rijeke o tome nije još pala od­ luka. ali svi znaci govore da nama ne će pripasti, nego će se stvoriti posebna »riječka država«. i lje stidljivo šutio, a r. otac je svoje na­ vode odlučno potvrdio. Mulaga se po­ vratio, zatražio halala za riječi, što ih je u srdžbi izgovorio, jer je i namus (čast ljudska) hakk kao ispare, te mu — sav dug poklonio. M. M. je suznim očima skočio i u ruku ga poljubio. d) Muharemaga K., koji je iza okupa­ cije stekao veće imanje, kada bi mu se došlo u radnju, te zatražilo i odabralo robu, pa i cijenu saznalo, on bi opet upitao zašto to treba? Kada bi čuo mušterijin odgovor i svrhu, u koju mu to. treba, onda bi mu odobrio izabranu ro­ bu, jer odgovara toj svrsi, ili bi rekao, da ta roba nije za tog posla, da je za tog preskupa, pa da mu može dati ruku i slabija, jeftinija. Tada bi naveo mušte­ riju na tu drugu robu, ako je ima, a ako nema, preporučio bi mu da je potraži na drugom mjestu, pa ako ne nade, on­ da za nuždu neka uzme ono, što je oda­ brao. Isto je tako postupao i sa mušte­ rijom, koja bi izabrala slabu robu i t d. Ovaki su trgovci znali — već prama osobi — prigovoriti ili čak i izružiti mu­ šteriju, koji je došao da kupi kod njih robu za gotov novac, što neoprezno ra­ de u svom kućanstvu. A danas? Danas bi ti — uz rjeđe iznimke — naš trgovac turio, što no se rekne, >rog pod svije­ ću« i uklepao i ono, što ti nikad u ži­ votu neće ni zatrebati, ni koristiti. Pripovijedao mi je rahmetli otac, a i drugi, da je prije kojih 50 godina do­ lazio iz Carigrada glasoviti učenjak, povjesničar i državnik. Dževdet paša, da prouči prilike u Bosni i da otvori »Tidžaret odaju« (nešto kao trgovačku ko­ moru sa nekom vrsti banke) za poma­ ganje trgovine. Ali kada je vidio postu­ pak trgovaca, zanatlija i imućnih ljudi, rekao je da ovdje ne treba »Tidžaret odaja«, jer među pučanstvom vlada pravi i čisti »kardi-hasen« t. j. rado se pozajmljuje ljudima od posla novac bez i kamata, bez ograničenog roka, pa čak i bez svjedoka — u četiri oka. Za ilustraciju »kardi-hasena« navešću ! samo slijedeća dva slučaja, koja su mi ljudi sobom pripovijedali. Pok. Zivko C., koji je umro početkom i ovoga rata, a bio je veliki manifakturni trgovac prije okupacije, (a poslije je : propao), pripovijedao mi je sam. a to i je i svuda o-tvoreno govorio, da on nije toliKO brige vozio, što nema gotovih no­ vaca, kada je htio ići u robu u Saraje’ vo ili »prijeko«, jer — veli — da je doi sta bilo samo to, da prije 10—15 dana i rekne u magazi pred mušterijama ili prijateljima, ili u kahvi, da će ići kroz ' toliko dana tamo ili tamo u robu. Već 1 kroz dan-dva počeli su prijatelji dolaziti ' i u četiri oka mu davati netko 20. netko ; 50 i t. d. dukata bez kamata -i bez ugo’ vorenog roka za povratak. Nekoje je od ; njih i poimence spominjao. Naravno — • veli on — ja sam im novac točno i poI šteo vraćao, a i itibar im činio (poštu i odavao). (Nastaviće se.) Iz naže organizacije. | i ! ' I | i 1 ; Naši dopisi. i I , i ; : ; Šta sada? (Nastavak.) c) Pred okupaciju ili odmah iza oku­ pacije došao u Brčko Mulaga M. iz Sa­ rajeva, kome je od trgovačkog računa bio dužan neku oveću sumu M. M. iz Brčkog, koji se je u radu zapleo i počeo propadati. Mulaga ga je dobavio k sebi, te pred mojim r. ocem počeo ružiti, gr­ diti i oštro napadati, predbacujući mu. da on ne-radi, za kuću se ne brine, ne­ go da pi.^ i lije, a uz to zaboravlja da je i njemu dužan tolike pare. Stoga tra­ ži odmah sve pare i nek se više njemu u njegovu trgovinu ne zavraća, jer ne­ će da ima posla sa batakčijama. M. M. je šutio na te Mulagine riječi, crvenio se i mijenjao lice od stida. Rahmetli otac na to rekne Mulagi, da je on krivo izviješćen o M. M.-u. jer je ovaj uistinu u dunjaluku posrnuo, ali nkad nije bio lo­ la i pijanica. Taki je jedan M. M.-ov ro­ đak pa će biti da ih je Mulaga zamije­ nio ili ih je zamijenio onaj, koji ga je o tom obavijestio. Mulaga jc odhuknuo i zapitao, je li zbilja tako? M. M. je i da- sa odborom ovdašnjeg »Islahijeta« i kao plod rada na tom polju ističem, da je do sad namješteno oko 15 djece na za­ nate, nadalje je odbor zaključio, da ono 14 djece vinkovačkog muslimanskog in­ ternata, ako se ne bude vlada za njih pobrinula, prevede u Brčko i da ih smjesti u ovdašnju medresu, gdje će se djeca i nadalje prema sposobnostima odgajati. Priprave za udobno smještenje ove djece u dobrom su toku. Zamolićemo rijaset, da nam svojom odlukom potvrdi, da našu medresu mo­ žemo okrenuti u jednu vrst internata, koji će naši građani izdržavati. Naša je medresa nova i prostrana zgrada, u koju može stati oko 30 djece. Ova će djeca prvo pohađati školu zatim neka i trgo­ vačku školu, a po tom će se pripravlja­ ti za dobre imame i mujezine. Nadzor nad njima i pod.uku u vjerskim predme­ tima imao bi voditi naš muderiz Abdul Gani eff. Ibrahimbegović. Naročito bi se pazilo, da se pri primanju vrši propis aut. »Statuta«, pa da se ne primi ni jed'no dijete, koje je preko 16 god. staro. Jako bi nas veselilo, kad bi nas naš ri­ jaset pretekao i unaprijed nam riješenje u ovom smislu poslao. U ovu bi se svrhu zasad upotrijebio i ostatak zećatskog novca. Drugi put malo više. 4 Jedan što bdije. i I | . i ‘ i I Brčko, početkom jula. Odbor naše organizacije pozvao jc ovih dana sve građane, kojL su dužni dati zećat, na dogovor, kako bi se ze- ! ćat što bolje i racionalnije podijelio. ; Predsjednik odbora Dr. Bukvica obraz- ' ložio je šta znači ovaj Božiji farz i ko- • mu je namijenjen, te je molio građane, da bi određeni novac dali odboru, da on razdijeli među siromake, kako bi bilo I najbolje. Ovomu su se pozivu građani i ,rado odazvali i odboru je predato na raspolaganje 26.000 K. Prišavši dijelje­ nju odbor je popisao sve siromašne fa­ milije i svrstao ih u tri kategorije: naj­ potrebnije, potrebne i manje potrebne. Najsiromašnije su familije u ime zećata i dobile po K 60, koje će im odbor isplaćivati u mjesečenim obrocima. Siromašne su dobile mjesečno po K 40, a manje potrebne po K 30 ili 20. Na taj jc način opskrbljeno oko 50 familija, a od zećata je preostalo još oko K 6.000. koji će se novac upotrijebiti za siromašnu školsku djecu. Osim što je naš odbor zadovoljio muallime u njihovim zahtjevima, pokupio je još i lijepu svotu za imame i mujezine, te su i ovi zadovoljni. Odbor se jako brine oko napretka na­ ših seljaka i često obilazi naša sela, te seljake upućuje na rad, ljubav i slogu. Na jesen će se po selima početi sa analfabetskim tečajevima i radom oko osnutka zemljoradničkih zadruga. Samo bi molili* centralni odbor, da nam poša­ lje pravila i potrebne upute. Ruku o ruku radi mjesni naš odbor Livno usvaja naš program. Od odbo­ ra u Livnu dobismo ovaj izvještaj: »Na 25. pr. mj. obdržavana je velika narodna skupština kotara Livna u svrhu orga­ nizacije, te je jednoglasno primljen i usvojen program »Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije«. Na skupštini je izabran odbor kako slijedi: H. Salih ef. Delalić predsjednik, Ahmetaga Fehimović podpredsjednik, Cehić Omer tajnik. Članovi bez funkci­ je: H. Salih ef. Alićelebić, Huseinaga Huskić, Alijaga Brkić, Mahmut Seremet, Salihbeg Ljubunčić, Abdurahman Cizmić, Mahmut Hozo, Bečir Milak. Bečir Kalender, Jusuf Bajraktarević. Smailaga Žiško i H. Jusuf ef. Džendo.« Bilo s hajrom, pa se u ovaj primjer ugledah Foča i Stolac, koji se odavna skanjuju, da se priključe našoj zajednici. Čemu skanjivanje? U kolo, braćo!.... Dobrovoljni prilog za »Pravdu«. Hafiz Husejn ef. Kadrić, imam u Tarevcima (kot. Gradačac) šalje nam K 440.— dobrovoljnih priloga, što ih darovaše po K 100: Husejnaga Halilbašić; po K 60: Hasanaga Herceg i Alijaga Mešanović: PO K 50: Haf. Husejn ef. Kadrić; po K 40: Šerifaga Hurtić i Hasan Halil­ bašić: po K 30: Braća Mešanović; po K 20: Mujaga Abdić i Hata Mehić; po K 10: Ibro Ibraković; po K 6: Ibro Zilić i K 4: Zaim Halilović. Iskrena hvala na ovom bratskom sje­ ćanju! Domaće vijesti. Na adresu ulenia-medžlisa, muftijskog ureda i vakufskog povjerenstva. ♦) — Ne znam čijom je krivnjom počinjena preko Ramazana onako opasna pogreš­ ka kad se pustilo, da u najvećoj i uvijek najbolje posjećenoj Begovoj džamiji va­ zi čovjek, koji se svojim naopakim »na­ zorima-, koji nemaju ništa zajedničko s uzvišenim Islamom već davno pre­ živio. Pričanja o uzrocima, zbog kojih čovjek stari, naročito onaj o »čitanju gazata« takove su naravi, da su ga po­ zvani. ako već od prije nisu znali za njegovu totalnu nesposobnost trpbali bar iza onog »glasovitog« vaza za sva vre­ mena poslati u penziju i nedopustiti da upravo destruktivno i zaglupljujući dje­ luje na i onako zaostali naš svijet. Međutim smo na veliku žalost nas svih, a na sramotu svih pozvanih i sve naše sposobne ilmijje morali, da gleda­ mo. da se u vrijeme, kad je Islam i ona­ ko sa svih strana ugrožen još uvijek dopušta, da se po ljudima, koji ne vide dalje od nosa, onako na^ražno prikazu­ je uzvišeni Islam. Pozvani kanda nisu svjesni kako je opasna rabota ravno­ dušno g 1 e d a t i, da i oni rijetki naši intdligentfi. koji vruće žele (kad već drugdje nisu imali prilike) da bar na vazovima čuju koju o zdravom Islamu moraju da bježe iza namaza, ne mogavši slušati ljude koji svojim »razlaganjem« *) Puštamo ovaj apel jednog našeg 1 vrijednog omladinca, premda smo uvjeI reni, da se ne će čuti isto onako, kako 1 se ne će da čuju ni drugi apeli. Ured. �3roi 61 БроЈ „PAAVBA- — „ЖРАВДА" čovjeku otupljuju zdravi razum. Slučaj s gornjim vaščijom je samo jedan tipičan primjer velikog broja nje­ mu sličnih »alima«, koje je pozvana vjer­ ska oblast’ nepromišljeno postavila za vaščije. Njihova nesposobnost tako je očita, da se ne mogu načuditi nesmotre­ nosti i lakoumnosti odgovornih faktora, kad su ih određivali kao vaščije, kako nisu pomišljali na to da ovim Islamu možda nesvjesno strašno štete. • Sad u oči nastupajućih dana Kurban Bajrama apelujem na pozvane faktore, da se pobrinu, da .bar na Bajram u ju­ tro zauzmu ćurs ljudi dostojni njega; ljudi, koji nam u današnje teško doba mogu dati putokaz, koji bi nas vodio boljoj budućnosti. Samo pak pitanje uređenja važenja moralo • bi se odmah ozbiljno uzeti u pretres 4 jednom za vazda pribaviti ćursu onaj autoritet, što ga je on nekad imao a sada ga naročito nužno treba. Jedan akademičar. Zar i tu zapostavljanje? Pišu nam iz Brčkog: »Na ovdašnjoj trgovačkoj školi ‘nvljen je kao vjeroučitelj Hafiz. ef. Bu.L. : ■ "■’! i onako malu plaću primao je oj . .mbra 1918. Od to doba do danas nije primi' još ni helera. Vele da mu se je izgubio nekakav njegov broj. Čovjek siromašan, obitelj velika, a 7 mjeseci nije primio plaće. Zašto, to nek nam odgovori bar naša vlada, kad drugi »ne znaju« da odgovore. Neka drugi vjeroučitelji primaju svoju plaću redovito, a Hafiz može gledati kuda sunce hoda, misle »pozvani«, a ini ovo ruglo od pristranosti pribijamo na sramni stup. Dobro došle. Jučer su stigle u Sara­ jevo odlične AmeriČanke miss Malvine Hoffman i miss Emet, predstavnice najvećih američkih dobrotvornih društava i članice američke misije »Jugoslav relief« đa se informišu o potrebama bo­ sanske sirotinje. Gospođice su se već bavile u Zagrebu i Beogradu i pu­ tuju kroz cijelo kraljevstvo SHS. Do­ brotvorna društva koja one zastupaju, zadužila su nas vanredno bogatim prilozima i požrtvovanim radom u pomaganju naše sirotinje. Mi pozdravljamo predstavnice veledušnog američkog naroda i zahvaljujući im na dosad izkazanim dobročinstvima obraćamo im pažnju naročito na bijedu i nevolju islamskog stanovništva, koje je izvrgnuto najvećoj bijedi i nevolji. Šta je s pravilima? Primamo iz Gračanice: »Ima već dva mjeseca, kako je akcioni odbor za osnutak muslimanske banke u Gračanici otposlao molbu sa prospektima i pravilima zemaljskoj vla­ di na odobrenje, ali do danas nema ni­ kakva riješenja. Budući je veoma nuž­ no. da se zna šta je s tim riješenjem. molimo nadležne faktore, da nas o tome obavijeste.« Uredništvo ima primijetiti, da su kola današnje uprave previše izrađena, pa bez podmazivanja ne ide. Neumjesna odredba. Mjesni odbor za zaštitu djece u Sarajevu ovim obavješ­ ćuje. da se ukidaju dosadašnje stanice (kuhinje) za dijelenje mlijeka sa kakaom siromašnoj djeci. Mlijeko će se odsele dijeliti samo siromašnoj škol. djeci po školama, a ostaloj siromašnoj ali slabu­ njavoj djeci koja donesu Ijekarsku svje­ dodžbu od škol. liječnice. Te će se svje­ dodžbe dobivati počevši od 9. septem­ bra o. g. u zgradi Benevolencije (škol.) OćfcStrtfthdMk: Af. Sudžuka. ' : ! i I | 1 i | . 1 , i ' i ambulatorium, Miss irbieva ulica za glavnom poštom) i to u 3 sata poslije podne. Za spomenutu slabunjavu siromašnu djecu ostade i odsele otvorene kuhinje u Imaretu, Betlehemu, Pučkoj kuhinji i u Zdrepčama. Čudimo se da je mjesni odbor mogao doći na ovako smiješnu ideju. Ne znamo šta ga je vodilo da donese ovaki zaključak, nu znamo, da je taj postupak u protuslovlju sa intencijama američke misije, pa ćemo se na stvar osvrnuti u idućem broju malo opširnije. Pozivamo odbor, da se nadviri nad uputu misije. pa će i sam povući svoj zaključak. Birtašica Joka Drakulić. balduza g. suca u Doboju zameračila je na jedan dio vakufske kuće i zemljišta, pa čujeino da ju je neko uputio na jednu advokatsku doskočicu. Gospodin zet bi se mogao baviti i drugim dužnostima, a što se tiče vakufske svojine bilo bi dobro upamtiti, da se na njoj pojavljuje k o k o š i j a bolest, pa bi moglo biti više zijana nego li ćara. 4 Mislimo da se razumijemo, a ako se za stvar interesuje g. odjelni predstojnik dr. Simić, neka se potrudi u Doboj, pa će i on shvatiti o čemu se radi. Zasad ništa »ne zahtijevamo«... Podjela oružnih listova. Pišu nam iz Zenice: Kako saznajemo sa pouzdane sirane, oružni su listovi dijeljeni takim osobama, koje ih uopće nisu imale, niti su im potrebni. Što će na primjer oružni list terziji Ivi Mariću i dr.? Sigurno da huškaju vrane oko Bosne. Nama muslimanima učinjena je pri tom velika nepravda, osobito onima ko­ ji su molili oružni list za obranu svoga mala od zvjerke, pa nisu dobili. Tako nam se tuže mnogi seljani, da im zvje­ rad u po bijela dana udara na mal, te im silne štete nanosi. Budući su praznih ruku, nisu ii stanju da obrane svoga sta­ da. koje im je u glavnom jedino bogat­ stvo. Mi ćemo se na ovu stvar opširno os­ vrnuti i drugi put. jer nam za sada manj­ kaju neki važni podatci. A. gr. Kako se dijeli duhan seljacima. Mno­ gi maloprodavaoci duhana na selu u tuzlanskom kotaru tuže se na glavnu trafiku u Tuzli, da protekcionistički dijeli duhan. Mjesto da se svima maloprodavaocima jednako dijeli, seljacima se daje najskuplji i najbolji duhan, pa Ijudi moraju da ulože na hiljade kruna i trpe štetu, jer seljaci pušači svoje gebirc ne podižu2 pošto im ne podnosi. Tuzlanskim maloprodavaocima dijeli se najjeftiniji duhan. I ovo je jedna od velikih nepravdi, koja se čini seljacima, pa bi bilo već vrijeme, da se ovome stane na put. Inače ćemo iznijeti imena svih onih, koji u ovom zgrću kapital sa se­ ljačkih leđa. Upozorujemo pozvane na ovu granu korupcije, inače ćemo i njiha smatrati sudionicima u ovoj nečasnoj trgovini. Rubrika »Zahtijevamo« istovarila je mnogo laži, ali je ona o Hasibu PaŠiću, što je štampana u 138. broju »Srpske Zore* tako sojli. da bi se mogla posebne/ nagraditi. Miloš Corić'i još nekoliko 1аЛ žaca i lažica imali bi posvjedočiti, da rečeni Hasih »mal da nije bajonetom poklao djecu«, te da je trojicu teža! bijući ih jalmanom. otjerao u Rogati« • gdje su bili postrijeljani i ako ni krivi ni dužni. Evo što lažu i izvrću izvjestitelji, ali ' kako to, da Čokorilu nije poznata ne­ • eksploatisanju šuma. Radi slinavke zabranila je vlada izdavna prošlost? Petar Konjokrada i dva mu druga obješeni su u Tuzli, a zašto i I voz i uvoz papkara za kotareve: Prnja­ vor, Kladanj, Tešanj i Konjic. kako, to bi bolje mogli znati ljudi koji Prvi voz iz Niša stigao je u nedjelju 1 su se vrzali oko crnog kabineta, pa tu dne 3. augusta. ; časnu« službu i danas vrše. Trgovačke inšpekcije. Riješenjem mi­ Upravni odbor Jugoslovenske Menze nistarstva trgovine obrazovaće se tr­ Akademičara u Pragu moli sve dužnike govačke inšpekcije u Ljubljani, Saraje­ bivše Gradačke Menze, kao i sve svoje vu i Cetinju. One će voditi račun o na­ i dužnike, da svoja dugovanja polože Pr­ pretku industrije, vršiti pregledbu nov­ voj Hrvatskoj Štedionici u Zagrebu na čanih zavoda i banaka, te davati direk­ račun Praške Menze najdalje do 1. no­ tive za svaki posao te vrste. vembra 1919. god. Sve navedene dužnike, koji na vrije­ Usjevi u Južnoj Srbiji. Prema posljed­ ! me ne regulišu svoja dugovanja. Upravnjim vijestima koje je dobilo ministar­ iiii Odbor Jugoslovenske Menze Akade­ stvo privrede, stanje je usjeva u južnoj mičara u Pragu biće primoran zbog rđaSribji vrlo dobro. Prinosi žetve i pored elementarnih nezgoda vrlo zadov đja; vih materijalnih sredstava Menze, da tu­ ; ži sudovima radi zakonske naplate. vaju. ____________ ____________ Zabava musi, omladine u Prnjavoru. Nakon pet godišnjeg mrtvila i u našem ’ mjestancu muslimanska omladina koja 1 se povrati svojim domovima ne ostade Ortaci. Ja nsBio, ... * zaito no bih jednom skrštenih ruku, nego se sjeti da dopri­ napisao i ata eain uznio? Neka srodnik ima tim । nese nešto za svoj »Gajret« kao i islam­ li«t ispaniti. dok so opet privikze na pisanje sko sirotište. (е u tu svrhu priredi dne iza Štrajka, llelo, ja asnio: btijosnilo g« vrlo i 13. j»ula o. g. zabavu koja je urodila ne­ jedno« esvjsku, kao da ga ti kzbur zatvaraj«. АГ „vidi se, unrijet na i« noće“ .. Pa ja ntao i očekivanim uspjehom, kako u moralnom , iza pregrade, Motri, mozga i hoće da pehlivani. i tako i materijalnom pogledu. Jei jednom ee sreća okušati; sada će izbori za ; Cisti prihod te zabave iznio je naime vakuf, sa »Gajrot«. za općina. To su sve nje­ govi stupovi On bi ih aiorao i dalje imati, ako oko 2500 kruna. Oko priređivanja ove će da živi, jor će iza tog izbori a banci, sn »azabave stekli su osobite zasluge g. Habor... Pa zove Mastajbega. „Spašavaj.'* АГ a mid ef. Mrkonjić i Beči raga H. SelimoLiikog isginzla vojska Voli se napreže, valja vić, te gospođe, gospođice i gospoda kakvu Lile vojaku okupiti. Ima iituhlija: sa Benbais Ekram. iz Gajrota Alija. Mustajbeže, diletanti koji su svoje uloge u komadu ja sad ja ikada! 1 aparat radi... Ruka ruku »Sirota Dijete« sa osobitom voljom i upore.. Pakt je već gotov: Mastajbegovci i bumjetnošću izvadali, pri četnu se osobito Ijek oko „Badećaosti* potpornag&će Ekromovce istakoše gospođa Jelka Gledić i Reza da im osiguraju gradsku općina; „Budući" i EkraMovci pamagaro Mustajbogorce da im osi­ Ciprijan. Osobitu smo zahvalu dužni na­ guraju vakaf, a Mastajbogovci i Ekromovci šem musi, tamburaškom zboru koji je potpomagano gospodina diju, da grupica ljudi ovdašnjem priređivačkom odboru u sus­ oko „Budaćnosti* dobije »Gajret« usvoje iake, ret izašao, te dobrovoljno cijelu noć na kvakom po neho; bili bi zadovoljni, a vožd bi biv osiguran, da opet »Jednakost** рокгеае. I ovoj zabavi svirao i vještačkim izvađaaparat radi, stoji ga zvrka. Od njegove tutnja­ njem pojedinih komada goste ugodno ve i ja sam se probudio! Ali kad tamo, > pet zabavljao. — Morića han. Osobito nas je dirnuo mnogobrojni po­ sjet od strane ovdašnjih građana, braće Hrvata kao i Srba, jer su svojim posje­ tom pokazali koliko im leži na srcu naš napredak. Lijepo je bilo vidjeti i naše sokole, koji našu zabavu svojim posje­ tom uveličaše. Na zabavi je vladalo ta­ Radi neprilika u familiji ne ko bratstvo, da je zaista milina bila po­ možemo primati bajramskih čes­ gledati kakva sloga vlada između nas, titki, pa molimo prijatelje da nas i i braće nam drugih vjera, te daj Bože . da se i u drugim mjestima u ovu slogu izvinu i ovim putem prime naše , i bratstvo i drugi ugledaju. čestitke: Bajiam mubarekj otsun! , Još se osjećamo dužnima zahvaliti go­ j spodi činovnicima na tako lijepome odI zivu. jer su svi listom ovu našu zaba­ 126 1r-l i vu posjetili. ■ Priređivački Odbor. I Invalidi, kojima trebaju nove proteze ili kojima je potreban popravak proteza neka se čim prije prijave kod vladina У ноћи од 23. до 24. августа povjerenika za grad Sarajevo, soba разбијена и поробљена je каса овbroj 50. Primjećuje se, da postoji naka­ дашње вслепродаје духана у Крекоna otvoriti radionicu za popravak pro­ вој улици (Тубеговици) са готовиteza u Sarajevu ili okolici. ном од приближно 160.000 К, састојећих се у главном из банковних новчаница no 100 К, 20 К и 10 К, Кому пође за руком пружити нам податке способне да крадљивце ухU ministarstvu pošta riješeno je, da ватимо, примиће 10.000 К награде, se nabavi odmah sav potrebni telefonski у готовом. — Полицијска дирекција. i brzojavni materijal. Posebna komisija Trešeljak. OGLASI: Ibrahim i Mehmed Demerdžić Bilješka. Gospedarstv®. krcnuće u Francusku i Englesku. Vrijednost naših šuma. Po procjeni stručnjaka i na osnovi cijene drveta šumski kapital svih naših šuma računa se sa 3%, a to iznosi jednu milijardu i 300 milijona dinara. Ovaj se prihod ne može postići jer nije dovoljan rad na Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« TRAŽI SE više dječaka za pro- ’ davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu »Pravde«, Careva ulica Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e461d43c6942d221869d9a019c04be5.pdf b565966211903c46b213d840934e775c PDF Text Text Pojedini broj stoji 60 htiera. PRAVDA POJEDENI BROJ 4« HELERfi. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Enfuje FEdaScioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 62. Sarajevo, četvrtak 11. septembra 1919. (16. zilhidžeta 1337.) SVIM MJESNIM ODBORIMA. — Ovih su dana odaslani svima mjesnim odborima izkazi pretplatnika, u kojima su u prvoj rubrici navedeni iznosi pod­ mirene pretplate, a u drugoj je rubrici označeno naše potraživanje računajući pretplatu do konca ove godine. Umo­ ljavaju se odbori, da ta potraživanja (u koliko nijesu već podmirena) odmah uberu i ujedno zatraže još po osam kruna od svih pretplatnika kao na­ doknadu radi povišenja štamparskih troškova. Ovom se prilikom apelira na sve od­ bore, da porade na sakupljanju novih pretplatnika i u ime pretplate uberu po 18 kruna, računajući od 1. oktobra do konca godine. Kriza Privremeneg Nar. Predstavništva. ni. Kasno se je razbolio- g. Svetozar Pribićević. Stranački liječnici, što kon­ statiraše da inu se je narušilo zdravlje nijesu ovarisali. On ne boluje samo tje­ lesno, Već mu je glavna bolja mega­ lomanija, koja je prešla i na njego­ vu družinu, pa još ne može da vidi ćor­ sokaka. u koji je dovela naš državni brod. Demokrati* hoće da se pošto poto održe na vlasti. Pozivajući se na stotinjak svojih članova u Nar. Pred­ stavništvu, od kojih ni peti nema oslona u narodu, oni hoće nesamo vlast u ovom prolaznom vremenu, nego svoja­ taju čak i pravo, da u ovom nebira­ nom ^narodnom« Predstavništvu rije­ še najvažnija državna i ekonomska pi­ tanja i time onemoguće slobodan izra­ žaj volje ujedinjenog našeg naroda. U prošlom članku iziožisnio obaveze. Što iji je prema Narodnom Vijeću pri­ mio Regent u ime svoje i svoje vlade i utvrdismo činjencu, da se je ministar unutarnjih djela nesamo iznevjerio tim obvezama, nego je svojom nasilnom I koruperonističkom-politikom ubio usvaku vjeru u vladine izjave i njena obe­ ćanja. Slovenci, Hrvati i ^rbi, što su »na teritoriju bivše A.-U. monarhije i zv e I i prevrat i privremeno konstituisali nezavisnu državu« nesamc da nijesu kod g. Pribićevića naišli na »nepomućenu ljubav bratskog srca prema vakom interesu, prema svim svetinjama, koje su mile duši njihovoj«, nego sir udar li na najbezobzirnije ga­ ženje tili svetinja i najbjesomučnije pro­ gone od strane onih, koji su svečanom ueklaracijom preuzeli njihovu zaštitu. Sveiozai Pribićević i njegova izvozniča.ska družina nesamo da se nijesu za­ dovoljili ugovorenom kontrolpm dosadanjih administrativnih organa, ko­ ji bi prema utanačenju bili odgovorn 5 autonomnim predstavništ v i m a, nego su ta predstavništva pot­ puno dokinuti i mjesto njiha zaveli najcrn.i apsolutizam i najnedopušteniju strančarsku tiraniju. Sveto pravo na Slobodu, za koju su pro’jeveni potoci krvi i o kojem je dana svečana garancija predstavnika naše demokratske dinastije, »demokrati« ne samo da su »krnjili, nego su ga mjestiШ'сг i potpuno pogazili. Hrvatski ban, koji je i pod austro-ugarskom kopitom uživao zaseban položaj i bio ustavni i vlast ne može biti suverena bez volje pročelnik autonomne vlade, degrediran ! njena naroda.*Obratno: Narod je izvor je na običnog izvršitelja Pribićevićevih i utuka vlasti. Vlast demokratske drža­ naiedaha, a u Bosni se drži Atina vla­ ve može dakle proizići samo iz naro­ da, za kojom ne stoji niko, ko imalo da, a njegova se volja može očitovati samo na biralištu. Bez biranih drži do ijudske časti i dostojanstva. 0sim šačice ovisnih ljudi i čopora prožpredstavnika nema prave narodne vo­ lje, a bez n;e nema i ne može biti na­ drljivaca, što su demokrati po — izvoznicaina i drugTm privilegijama, cijela je rodne države. To je jasno svakom, ko­ me nijesu vrane mozak popile ili nije nezavisna javnost proti nesposobnom eksponentu Pribićevićevih befela. G. Sozasl jepljen strašću i vlastohlepljem. A кгко je Kod nas? Okrenuto je sve nala može na prste prebrojiti svoje privržeuzglav i mjesto da se pita volja naroda, nike, pa ipak se čvrsto drži kako on, tako i Šćcpan Grdić, glasovit po bes­ provodi se tiranija pojedinaca. Osvrni­ mo se na razvoj događaja. mrtnoj blamaži radi izvoznica na sodu, Sta vidimo? Prema zastupstvu Srbi­ špirit i ostali narodni imetak, što ga je je, koje je birano na širokoj demo­ u zajednici sa g. Solom razbacao i ra­ kratskoj podlozi došlo je,predstavništvo zasuo bez ikakva odobrenja naroda i revolucionarnog »Nar. Vijeća« u njegovih predstavnika. Pnbićevićevj su eksponenti zaveli u Zagrebu, provelo davnašnju težnju troimenog naroda i uvelo nas u jedinstveBosni preventivnu cenzuru, koja nije ninu narodnu državu. To je bio diktat vremalo zaostala za cenzurom Kalaja i Bumena, pa iako nije proveden na strogo riana. Tri mjeseca se nije smjelo legalan način, ipak se može smatrati za­ spomenuti ime nesamo g. Pribićekonitim, jer je bazirao na narodnoj volji viča, nego ni Šćepana Grđića, kamo li da se je mogla podvrgnuti kritici nji­ , i ;dobio naknadnu njegovu sankciju. Rilo je i nezadovoljnika. Nu njihov broj hova samovolja i ustati proti njihovim r^c tako velik, da bi mu trebalo obranezakonitostima. Pod izlikom »suzbija­ Jati veću pažnju. Ali ih nije trebalo ni nja protudržavmh nastojanja »bosanskoj potejenjivati, nego ih viđati toplim zra­ je Štampi onemogućeno zahtijevati, da kama Narodne Slobode i mchkdm dodi­ se štuju utanačenja između delegacije rom bratskog zagrljaja. 0 lošoj ili »Nar. Vijeća« i bivše srbijanske vlade, dobroj upravi unutarnjih djela ovisio je a zahtjev o odgovornosti vlade auto­ razvoj budućih događaja. Nu to je mi­ nomnom predstavništvu naroda sma­ nistarstvo. po nereći, došlo u ruke na­ tran je - • veleizdajom. Naša organiza­ silnog Tiszinog šegrta i u tom je sva cija, koja se je postavila na stanovište tragika današnjeg položaja-. Mjesto mu­ Adrese i Regentova odgovora progla­ droj glavi, najvažniji je zadatak povje­ šena je neprijateljicom države i naroda, ren gvozdenoj ruci. Koje onda čudo, da pa su je vladini listovi blatili na sve mo­ je mjesto spajanja došlo do razdvaja­ guće načine, a cenzura joj nije dopuš­ nja i separisanja? Nek govori ko šta tala ni to. da odbije ova sumnjičenja i hoće, držanju je Radića mnogo kriv Pri­ da se brani od lažnih podmetanja. Htje­ bićević. li su da nas zastraše i pošto poto pri­ Oktroj Privremenog Nar. Predstavsile na kapitulaciju. Nijesu uspjeli. Ne nišiva kardinalna je pogrješka g. Pribi­ stoga što nijesu mtjeli da uspiju, već ćevića, iz koje su niknuli svi sukobi i stoga što nijesu mogli uspjeti. Zaborasvi jadi i čemeri, što ih je narodu nani­ višc naime, da je svaka sila za vreme­ jela gvozdena ruka jednog megalomanna i da se narodna volja ne može trajno prignječiti, jer jc prirodna i — suve­ I skog upravnog diletanta. G. Pribićević rena. I jer teži za slobodom, kojoj ! jj izigrao nesamo zaključke »Nar. Vi­ tiranija mora podleći. Kriza Davidovićevog »demokratsko«»socijaii&tičkog« kabineta najjasniji je dokaz, da je Sloboda jača od svih blo­ kova i da ju ]e uzaludno potiskivati. A i besmisleno se je proti njoj boriti. Ona je glavna vodilica svih narodnih pokreta i svojina svih narodnih jedi­ nica. Ni jedna je stranka ne može monopolisati, a državotvorni faktori mora­ ju je najTavjesnije čuvati i njegovati. Oni joj ne smiju stavljati prepreke i svojevoljne granice i sve njihovo na­ stojanje može i mora ići samo za tim, da ie svedu na pravu mjeru. Naprasitost i samovolja nijesu svojstva dobrih dr­ žavnika. naročito ne u doba, kad se iz­ građuje jedna nova i demokratska na­ rodna država. Kud biste veći apsurd od nastojanja, da se ujedinjenje (iz­ raz »oslobođenje« nije nipošto na mje­ stu) troimenog naroda provede po kalufu, koji ne vodi računa o tradiciji i koji glavno težište polaže na »državu«, umjesto da vodi računa o^- ndrodu. Država ruje i ne može Biti cilj. Ona je samo sredstvo, koje sfei blagosta­ nju i potrebama naroda, pa njena ; i j i • 1 ; 1 : ! ! i I Pretplata godišnje 40 kruшцпа pola godine 20 kruml Uredništvo i uprava Balezi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1110 Godina 1. i da će uroditi širim autonomijama pokra­ , jina. nego bi mogao donijeti i sudbonosnijc posljedice. Pratite bolje stranu štampu, gospodo »demokrati« i uvjeri, ćetc se. đa nema mjesta vašoj brojčanoj , snazi u ovom oktroiranom Nar. Pred­ stavništvu. Ono je u krizi i ne računajte sa njegovim raspoloženjem. Ne varajte sami sebe i — raspisujte izbore za konstitaantu. Što prije, io po državu bolje !... Sarajevo, 9. septembra. ' ' • 1 . ; | jeća« i njegova utanačenja, nego je bagatelisao i narednu volju, pa je prilikom popunjavanja Priv. Nar. Predstavništva nasilno proturio svoje kreature i pregazio sve skupine, koje se nijesu htjele pokoriti njegovom ludom centra­ lizmu. Umjesto da ide za stišavanjem' strasti i zbližavanjem, on je svojim na- f silnim centralističkim mjerama odgur­ nuo ; najumjerenije pristaše postepenog izglađivanja opreka. I danas je eto do­ tjerao dotle. da m o r a prepustiti bansku čast svom omraženom takmacu Na- ; rodnom Klubu. A moraće popustiti i u ' pitanju bosanske vlade, radi koje je opet doveo do prekinuća pregovora o rekonstrukciji svog kabineta. Jer, zaludu su svi napori: danas ne vladaju ministri. gego volja naroda. A. ta nije u | onoj šačici Pribićevićevih lutki. Što se bez ikakva prava kite nazivom narodnih predstavnika. Ne treba se obmanjivati. Unutarnja I politika diskreditirala nas je u inozem- • stvu i samo se u njoj imaju tražiti naši neuspjesi na mirovnoj konferenciji. Pribićevićev despotični centralizam može nam samo još više škoditi. On nesamo Pod datumom 9. septembra dostavlja nam presbiro ovaj brzojav iz Beogra­ da: »Usprkos tome, što su jučer bili uglavljeni svi modaliteti za sastav no­ voga kabineta i đa su bile prebrođene sve zapreke, došle je danas u političkom položaju do nenadanog preokreta, koji je izazvao iznenađenje u svim kru­ govima. Danas oko 12 i po sati primio je ministar predsjednik Ljuba Davidović pismo od Stojana Protića, u kojem mu saopštava da usprkos sviju dogovo­ ra i utanačenja ne može nikako pristati na obrazovanje novog kabi­ neta i na ulazak radikala u koalicionu vladu i to s razloga, jer drži da je sa Demokratskom Zajedni­ com nemoguć zajednički rad. Kad se je pročulo za ovo pismo za­ vladala je u svim političkim krugovima velika zapanjenosL pa se sad čeka na daljnji razvitak stvari. Niko^ne mo­ že predvidjeti šta će se po­ slije svega toga dogoditi. Ka­ ko u javnosti, tako i u političkim kru­ govima kolpGftiraju se razne glasine, a u prvom redu ta, da između radikala. Narodnog Kluoa i grupe dr. Korošca po­ stoj1 tajni pakt, koji smjera da seur cd v ii je države provede na protivnim principima od onih što ih zastupa Demokratska Zajednica, naime da se država ure­ di na — federalističkim te­ melji ni a«. Tako presbiro, a mi upućujemo na uvodnik današnjeg i prošlog broja na­ šeg lista, u kojem »demokrati« mogu naći razlog ovakom držanju g. Protića i drugova, jednom se riječi može ozna­ čiti: K u e n o v š t i n a. Naši šeriatski sudovi. аг. — Pošto držim da pri uređivanju raznih struka uprave u našoj novoj dr­ žavi neće doći u pitanje obstojnost na­ ših šeriatskih sudova, htio bih, govore­ ći o njima, istaknuti samo njihovu nesređenost i potrebu njihova preuređe­ nja. Ne računam на istrčano mnijenje ko­ jekakvih neznalica, koji su pukim slu­ čajem u prtvratno doba uzeti od jedne strane za narodne ljude, pa — valjda u namjeri, da se svojim krivim mišlje­ njem ulaskaju svojim novim gospodari­ ma — buncaju da uopće i ne trebaju šeriatski sudovi. Uvjerenja sam, da se odlučujući faktori u ovako po nas mu­ slimane važnoj stvari neće obazirati na mnijenja takvih zanesenjaka. No ako bi se s koje strane nabacilo i pitanje o obstojnosti Šeriatskih sudova i odlučujući faktori uzeli na pretres to pitanje, dokazaću nepobitnim dokazima potrebu še­ riatskih sudova za nas muslimane. Za sad konstatujem samo ovo: Ne­ minovno je nužno, da i dalje obstoje naši šeriatski sudovi i da se njihovo ustrojstvo s jednakim djelokrugom pro­ tegne na sve krajeve kraljevstva SHS, u kojima stanuje u skupinama islamski elemenat. Kako god «e uredila islamska vjerska i vakufsko-mearifska autonom­ na uprava za cijelu našu državu, šeriat- �ePRAV>A“ — ЛРАВДА Strana 2 Страка ski sudovi moraju ostati sastavnim di- 1 jslcm opće sudbene državne oblasti, a | šeriatski suci državnim činovnicima, | koji će biti plaćeni iz državnih sred­ stava. Pošto se do sada nije raspravljalo o našim šeriatskim sudovima, široj jav­ nosti i našoj narodnoj vladi neće biti poznato, da naši šeriatski sudovi ne funkcioniraju kako treba i da ne udo­ voljavaju kako bi to trebalo svojoj za­ daći. Го znaju mnogi od onih, koji imadu pred njima posla. Znanije stranke, osobito advokati, mora da se čude ne­ spretnosti mnogih šeriatskih sudija i kojekakvim oblicima njihovih rješidaba. Malo je ko upućen, zašto su taki Šeriatski sudovi, pa ću da to objasnim. Postupak se izobličio, te ne sliči ni onome pred redovitim sudovima, ni pri­ jašnjem postupku šeriatskih sudova, a »sakjski tisak iščezava. I samo primje­ njivanje šcr.atskog materijalnog prava u pojedinim je slučajevima loše, a u više j slučajeva i pogrješno. Ovako dalje ne ide. Neću da ovdje opširnije iznosim nerede u radu šeriat. sudova, nego ću istaknuti glavne nedostatke u njihovoj uredbi i izložiti uzroke, radi kojih zapi­ nje pravilno vršenje sudskih poslova. 0 vladanju samih šeriat. sudaca u službe­ nom i privatnom životu progovoriću kojom drugom zgodom. Ovdje iznosim glavne manjkavosti i njihove uzroke, koji koče pravilan razvoj tih sudova. Ovamo spadaju: 1. loš sudački materijal, što ga daje sadanja šeriatska sudačka škola; 2. slaba egzistencija šeriatskih sudija; 3. slab, pravije rečeno, nikakav način vršenja prakse Šeriat. vježbenika; 4. loš sastav povjerenstva za ispiti­ vanje kandidata za šeriat. suce; б. pomanjkanje propisa u izvanparbenom postupku, te nedostatni i manj­ kavi propisi u parbenom postupku; 6. pomanjkanje formulara za razne sastave podnesaka i rješklaba; 7. pomanjkanje inspiciranja po šeriat. vrh. sudijama; 8. pomanjkanje izobraženog i ispita­ nog manipulativnog osoblja za šeriat. sudove i napokon 9. nedopuštenost inicijative vrhov­ nog šeriat. suda za izdavanje općih na­ redaba za podređene šeriat. sudove. Ko se uvjeri, a to nije teško, da po­ stoje svi nabrojeni uzroci, .pa makar malo o tom razmisli, neće se čuditi ne­ spretnosti mnogih šeriat. sudija pri vr­ šenju sudačkih poslova i manjkavosti njihovih rješidaba. nego će se čuditi pravnički raspravljenoj kojoj parnici i pravnički izdanoj rješidbi. Tad neured­ nost naših sadanjih šeriat. sudova neće pripisati Šeriatsko-pravnoj znanosti, niti će reći da su zastarili šeriatski propisi. Da to objasnim. Ad 1. Loš sudački materijal, što ga daje j šeriat. sudačka škola. Kako je poznato za izobrazbu šeriat. j sudija ustrojena je šeriatska sudačka škola u Saiajevu. Zgrada jc krasna, a i u nutra je uzorna čistoća i dobar red. Nu odgovara li tomu vanjskom redu i sama nastava u tome zavodu i je li taj zavod u naukovnom pogledu dorastao svojoj zadaći — pokazuju rezultati. Ja se ne osjećam sposobnim, da govorim o nastavi i da izričem o njoj kakav sud. To prepuštam strukovnjacima. Samo sam u stariju reći i konstatovati to, da svršerilci toga zavoda ne donose sa so­ bom u šeriat. sudove dovoljno šeriatskopravne spreme. To je donekle pojmljivo. Osim toga mjiogi — da ne reknem ve­ ćina -- nemaju logičnih misli, što je za suca od velike potrebe, a što je najzačudnije, slabi su im pismeni sastavi i poznavanje jezičnih pravila. Zašto to, ja ne znam, niti sam pozvan, da to is­ tražujem. Zemaljska vlada i uprava toga zavo­ da davno su osjetile potrebu reforme nastave na tom zavodu, i kako iz dale­ ka čujem, više puta se na tome nešto i radilo, ali s kojim uspjehom — pokazu­ je rezultat. U tome pravcu šta se radilo da radilo, bez potpune srednjoškolske spreme i bez mature slab je uspjeh stu­ dije šeriatsko-pravne znanosti, isto kao i svjetskog prava. Ali eto fala Bogu na putu se jc. da sc dođe i do tc potrebe. Ustrojena je šeriatska gimnazija. Kod ove lačkc pnmjetio bih još to, da je upadno. Što sc pri ispitima na šeriat. su­ dačkoj školi ne vide vrhovne Šeriatskc sudijc. a ne pitaju še ni za mnijenje u pogledu nauke šeriatlija, kao da nema miinasebeta između šeriat. sudačke škoe, koju priprema ljude za šeriat. sudijc i vrhovnog šeriat. suda, koji ima nad­ zornu vlast nad tim sudijama i koji deveraju njihovim spisima prilikom prizi­ va, utoka i pritužaba. pa su u prilici, da upoznaju njihove nedostatke. \d 2. Slaba egzistencija šeriat. sudaca. Absolventi šefiatske sudačke škole, koji odluče posvetiti se šeriatsko-suđačkoj struci, stupaju u praksu kod šcriatskih sudova sa mjesečenom platom od 100 150 kruna. Dok postaiiu šeriat. suci u X. činovnom razredu valja im čekati 8 do 9 godina j kuburiti sa tom mizernom platom. U IX. razred dolaze nakon 12 do 15 godina službovanja, kad su obasuti mnogobrojnom i za školu doraslom djecom. Л prislušnici građanskih sudova iza jednogodišnje ili najdu­ lje dvogodišnje prakse postaju suci i to odmah u IX. razredu. U razmjeru ove razlike uređen je cijeli štand za šeriat. suce. Koga može zagrijati ovako loša egzistencija šeriat. sudaca, da se vruće uspusobljava za šeriatskog suca i da se posvećuje za tu struku? Pitam. (Nastaviće se.) | 1 l I ! ( ; ; 1 1 Bilješke. Primjer za pouku pruža nam sibinjska vlada, koja je izdala naredbu, da sc učine sve pripreme za izbore u onom di­ jelu Banata, koji je pripao Rumuniji. Sve te pripreme moraju biti dovršene 30. septembra, a izbori će se održati 15. oktobra ove godine. Pravo glasa pri iz­ borima za narodnu skupštinu imaju svi rumunjski državljani, koji su navršili 21. godinu, a za senat oni, koji su prvog augusta 19’9. godine navršili 40. godinu. Hoće li se i naša centralna vlada ugledati^u ovaj lijepi primjer demokratizma.i poštovanja narodne volje i slo­ bode? O gospodinu poticajnom direktoru Ljeskovcu, na čiju adresu napisasmo je­ dan članak u prošlom broju našeg lista, donio je zagrebački »Hrvat« ove retke: »Istražni sudac okružnog suda u KolaŠinu (Crna Gora) poziva dopisom 556—214. 28./V1I. 13—40 okružni sud u Sarajevu, da hitno presluša sadanjega direktora sarajevske policije Miloša Ljeskovca, koji je bio za vrijeme oku­ pacije civilni komesar u Kolašinu i kao takav pročelnik »plaćene, tajne organizovane družirf e od 180 osoba, sastavljene iz građana grada Kolašina i okoline, koja se je bila stavila usvrhušpijunaženeprijatelju na uslugu«. Kolašinski sad posebice moli sarajevski, da direktora sarajevske policije upozori na »svu ozbiljnost toga gosla«, kako bi se došlo do popisa svih članova ove družinc«. Sad nam je razumljivo, zašto se g. Ljeskovac ne interesira za oskvrnitelje naših grobalja, budući i tu može biti velike usluge — neprijateljima našeg na­ roda. Jer kud će veće usluge nego li jc čini širenje nezadovoljstva, koje mo­ ramo osjećali gledajući barbarsko ru­ šenje grobnih spomenika? Banska kriza. »Politika« javlja: »Hr­ vatski ban dr. Paleček stavio jc sinoć svoj položaj na raspolaganje. Drži se da je kandidat za to mjesto dosadašnji podban dr. Tomljenović.« Ato Šola morao bi Sljedovati... Čudnovata izjava. Dr. Korošec izja­ vio je u ime Jugoslavenskog kluba, a Trifković u ime nezavisnih ratlikala, da oni čekaju da vide sporazum radikala i demokrata, pa će onda donijeti svoju odluku. Oni drže da je kriza izbila ušljed razmirica između ovih dviju gru­ pa, pa neka one nose i odgovornost za krizu u ovim sudbonosnim danima. Zakonski predlog dra. Nježića.*) III. Osnovna načela projekta dra Nježi­ ća jesu: stvaranje bijede i ograničenje gospodarskog razvitka muslimanskog dijela našeg naroda. Da je ovaj moj sud o tom ispravan, preći ću odmah na dokazivanje. Projekat dra Nježića traži da se kmetovski odnošaj razriješi bez ikakve od­ štete, a samo onima, čija će egzisten­ cija biti tim ugrožena, ima se isplatiti odšteta bilo u zemlji ili u novcu. Jasno je svakom, šta se želi ovim postići. Si­ guran sam, da je dr Nicžić svjestan svoje namjere, koja rezultira iz klerikalno-političke nesnošljivosti prema na­ ma muslimanima. Njemu je vrlo dobro poznato stanje posjednika u Bosni i tačno zna. da je ono mnogo gore nego li stanje samih kmetova. On zna da je ") Početak štampan u 39. i 42. broju »Pravdec. • Ur. 1 | | 1 ; 1 | i ; i | bfM h1 Broj" njihov život ihižeran, jer su skroz ovi­ sili o svojim kmetovima, pa ipak traži da sc odnošaj razriješi prostim oduzimanjem kmetovskog posjeda, kako bi tim izazvao bijedu medu jednim veli­ kim dijelom muslimanh. Zna on, da je ta bijeda neizbježiva, ostvare 11 sc na­ čela njegove osnove, koja je zapravo jedan nohšens za riješenje agrarnog kao socijalnog pitanja, jer nema u sebi prin­ cipa socijalne pravednosti, da 4 ne go­ vorimo o bratskoj obzirnosti, koja’bi joj morala biti glavna os. Stanje je posjed­ nika da nc r.iože biti gore. Oni su uvi­ jek živjeli od svojih prihoda sa kmetovskih selišta i jedva kraj s krajem sa­ stavljali. Kakovih drugih prihoda nisu imali, prištednja od kmetovskih poda­ vanja apsolutno je nemoguća, pa n njoj ne mogu naći novih izvora svojim pri­ hodima, bilo ukamaćenjem ili investi­ ranjem u kakve unosne poslove. Nji­ hovo je- stanje naročito pogoršao svjet­ ski rat, jer trećine ili Četvrtine nisu mo­ gli ni dobiti kad su im austrijske obla­ sti skoro sve rekvirirale uz najminimalnije cijene i već su do sad zapali u pravu bijedu i ogromne dugove. prdvo obrade zemlje saiiio' ki^efii. koji nije iiif.au dbfadivad;, riii hi danas ne obrađuje svega kmetovskog selišta. Kad bi kmetovski bdriošaj daVao pra­ va i posjedniku, dd I on može, kad što leži obraditi, a on to hč.bi htio, onda bi istom bio prigovor »ifidolericjjc oprav­ dan, ali opet ne bi mogao oln pdvod, đa se kmetovski odnošaj bez ikakve odštete razriješi. Jer svrha je socijalne reforme kod nas, đa uredi takav pore­ dak u našem kraljevstvu, koji nameće svakom dužnost rada i mi ne možemo znati hoće li posjednici udovoljiti tome uvjetu, dok im tu dužnost ne nametnemo. Prije svega mora im se dakle dati odšteta za kmetovska selišta, da mogu urediti zemljište, koje će im se dati na obradu ili koje će kupiti, a sa preosta­ lim novcem iza te kupovine nabavile potrebiti hajvan i poljsko orugje tako, đa mogu udovoljiti zahtjevu vremena i svoj opstanak na taj način osigurati. (Svršile se.) Pitam: šta znači sred ovih prilika razriješiti kmetovski odnošaj bez od­ štete? Može li se počiniti veći grijeh prema jednokrvnoj braći i nanijeti im se veća nepravda no što bi ova bila? Ako nisu kmeti krivi za jedno zlo, koje priječi naš gospodarski razvitak i koje je uvedeno prije stotinu godina, nc mo­ gu za to biti krivi ni posjednici. Kriv­ nja nije ni na jednoj ni na drugoj stra­ ni, nego je moramo pripisati tadanjem vremenu, kuje je dozvoljavalo i trpilo takve odnošaje. Stoga da se razriješi kmetovski odnošaj i ukine jedno zlo, nije dužan ništa više doprinijeti posjed­ nik nego i sami kmet. Naročito nije du­ žan doprinijeti toliko, da dozvoli jedno­ stavno oduzimanje svog kmetovskog posjeda, o kojem ovisi njegov opstanak isto kao i kmetovski i da sebe baci u životnu propast. Držim, da to nc može niko od njeg zahtijevati, ko ima kultur­ ne nazore i humane osjećaje i koga nije zaslijepio klerikalizam i politička ne­ snošljivost. Činjenica, da posjednici ne obraduju zemlje ne smije za pravog socijalnog reformatora biti povod, da traži razriješenje kmetovskog odnošaja bez od­ štete i đa time posjednicima onemogu­ ći život, jer uzrok tome leži u samim agrarnim odnušajirna, u kmetstvu. Po­ sjednik nije ni mogao obrađivati zem­ lje, jer mu nije dao kmetovski odnošaj, buduć bi se kmet najodlučnije protivio, da mu aga obradi i zasije zemlju, koju on ili nije htio ili nije mogao obraditi i koju je volio pustiti da beskorisno leži, no da mu je aga uzirati. A malo je po­ sjednika, koji imaju beglučkih posjeda, pa da ih sobom obraduju, nego su is­ ključivo upućeni na kmeta. Međutim, gdje se je god posjedniku u posljednje vrijeme pružila prilika, da može nešto zemlje sobom obraditi, to je on i učinio. Danas ćete vidjeti u mnogim mjestima, gdje posjednik u svojoj režiji obrađuje pojedine komade zemlje, koje si je ne­ kako pribavio. Prema tome možemo sasma ispravno ustvrditi, da je agrarni odnošaj kod nas u Bosni smetao go­ spodarski razvitak posjednika, kojemu je kmetovsko stanje priječilo obradu neobrađenog kmetovskog posjeda i od­ uzimalo mogućnost, da veliki dio tog ležećeg zemljišta učini produktivnim i time sebe gospodarski pridigne a s tim zajedno ubrza razvitak općeg gospo­ darskog života. Indolencija, koja je na­ vodno.uvriježena kod posjednika, kako to pojedini socijalni reformatori vele sa­ mo da što više opravdaju nepravdu ko­ ju žele posjednicima nanijeti, izvire upravo iz agrarnih odnošaja kod nas, jer ti odnoŠa;! samo kmetu daju pra­ vo da može obrađivati ili za­ nemariti a gi n kmetovski. po­ sjed. Posjedniku je apsolutno onemo­ gućeno, da bi i on mogao nešto svog kmetovskog posjeda obraditi bar onaj dio, koji leži, pa je ušlied toga bio pri­ moran, da nc obrađuje zemlju i da pro­ vodi navodnu indolenciju. jer nije imao sredstava, da kupi slobodnog zemljišta, a stari mu iza sebe, nisu begluka ni ostavili. Ili ako su ga negdje i ostavili, dali iju ga pod tako zvanu tretinu ili polovinu i to većim dijelom stoga, jer im taj beglučki posjed nije bio kod ku­ će, već negdje udaljen, pa je tako sadanjim posjednicima oduzeta moguć­ nost, da bi mogli i oni težačiti, što bi bili radili, da im nije priječio ovaj ne­ sretni i nesavremeni odnošaj. Jasno je svakom, da je kmetovski odnošaj kriv svemu zlu, jer je davao Pod naslovom »Šta je ovo?« donijela je ovdašnja »Srpska I^iječ« ovo senza­ cionalno otkriće: »Pod br. 45.939 stigla je sarajevskoj đuvanskoj režiji ovih dana ova depeša iz Zagreba: »Br. 45.939 Ravn. duh. re­ žije, Sarajevo. »Zagreb, 4. f. 1057 C40 16 Glasom obavijesti kot. Žcljez. stanice Sisak zadržana su tamo četiri vag o u a d u h a n a, koji idu u Poljsku bez ministarske iskaznice, nego samo sa is­ kaznicom tc (sarajevske) duhanske re­ žije. Umoljava se priopćiti kako je do­ šla stranka do tamošnje iskaznice i da li je ista autentična? Kralj, financ. ravnateljstvo.« Šta je ovo? Dakle sarajevska duvanska režija po­ slala Jc četiri vagona duvana bosansko­ ga krijumčarski u Poljsku bez mini­ starske iskaznice, bez koje se monopol no smije izvažati. Finansiska straža u Sisku sasvim opravdano zaplijenila je ovaj prošvercovan duvan i javila svojoj upravi u Zagrch, ova pita sarajevsku režiju, koja je izdala iskaznicu je li au­ tentična? Gvo je dakle opet jedan stra­ hoviti Skandal i mi zahtijevamo od bos. vlade da odgovori: ko šalje ovaj švercovani duvan bez min. iskaznice? Ko­ me se i zašto šalje? Čijom protekcijom dođoše ovi vagoni čak do Siska. Gg. Šola i Grđić imaju riječ, Čekamo.« Mi se priključujemo zahtjevu »Srpske Riječi« i tražimo da g. Šola dadne jasno obavještenje o ovom Skandalu. Registar korupcije. Prosvjetni Skandal. Demokratiza’r naših vlasti vidi s« najbolje iz ove uredovne opomene kot. ureda u Tuzli: »Sa II. nar. dječač. škole premje­ stiti upravitelja škole, jer je nepouz­ dan i skroz konzervativnih 'načela. Uz to je pod velikim utfecajem ov­ dašnjeg muftije, koga drži kao predpostavljenog. Osim toga je sasvim od­ stranjen kod svojih kolega. Bezuslovno je njegov premještaj potreban za to, jer bi muftija ostao bez svog glavnog pomagača, a koga i protežira preko Reis Uleme. Školsko starješinstvo na ovoj školi moglo bi se povjeriti sta­ rom i iskusnom učitelju Ahmetu Gluhiču, koji je pouzdan.« Donosimo bez komentara uz jedinu napomenu, da je g. A. Gluhić — brat jednog bivšeg ministra. Bei naslova. Piše nam jedan pri­ jatelj: U 61. broju »Pravde« traži se od vlade odgovor, zašto vjeroučitelj u Brčkom Hafiz ef. Burić za 7 mjeseci nije primio plaće. Vlada sigurno ne može na ovo pitanje stvarno odgovo­ riti, pa evo ću ja da joj pritečem u pomoć. — Plaća vjeroučitelja Burića jednostavno je zalutala i otišla mje­ sto u Brčki u Varcar-Vakuf, odnosno u Doboj »stalnoj« učiteljici i supruzi bivšega kot. predstojnika u Varcaru Cvitkovića, koja već 7 mjeseci nije nikako u službi. Da se od­ šteti taj »»mučenik«, kojemu nije uspje lo od gruntovničara postati kot pred­ stojnikom, daje se njegovoj supruzi osim nezaslužene plaće još i do­ platak, premda i njezin muž prima »doplatak na suprupu*. Ako nije ta­ mo zalutala plaća Burića, ja ne znam, koji bi drugi vrag bio. Pregled. Beogradska „Pravda44 donosi zna­ čajan članak o našoj vanjskoj politici i o radu mirovne' delegacije u Parizu. Spomenuti list predbacuje našoj dele- �Број 62 — Broj gaciji veliki nerad, koji se očituje u tom, da je naše kraljevstvo doživjelo velike neuspjehe. Jadranski problem. Javljaju iz Rima iz vrlo pouzdanog izvora. »Tri se saveznika složiše. Cijela Istra pripaaa Italiji, a Rijeka će sa vrlo ma­ lenim teritorijem biti slobodan grad. Cijela Dalmacija pripašće Jugoslaviji, Vis će doći pod suverenitet Italije, a za Zadar se je našla forma autono­ mije ili garancija.« Rijeka izgubljena? Rumunjska agencija »Dacia^ javlja da je prema pariškim vijestima vrhovni savjet antante konačno zauzeo to stanovište, da Rijeka ne pripadne kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca Sa ovim u vezi pojavila se je u jugoslavenskim krugovima težnja, da se umjesto Ri­ jeke dodijeli Jugoslaviji Bakar kao pristanište. Rumuniko-madžarska zajednica? „Aradski Romanul“ donosi brzojav rumunjske agencije „Dacia“, po kojoj se ideja o rumunjako-mađarskoj per­ sonalnoj uniji iz dana u dan sve vi­ še Širi. Velike protivnosti, koje se opažaju u unutrašnjoj politici između aristokrata i demokrata u ovom pita­ nju sasvim »u neznatne. Naročiti izvjestitelj pariškog lista „Temsa4 imao je razgovor sa ru­ munjskim ministrom predsjednikom o mađarskom pitanju, kojom je prili­ kom Bratianu izjavio: Cilj nam je da pomognemo Mađarsku u njenoj teš­ koj situaciji. Za sada je potrebno da konačno riješimo mađarsko pitanje; jer ovo nije interes samo Rumunije, kao države koja graniči sa Mađar­ skom, već je to interes i cijele sred­ nje Evrope. Bivši ministar predsjednik Dn Wekerle izjavio je da u buduće odnosi između Rumunije i Mađarske treba da budu najbolji. Rumunji i Mađari, rekao je da imaju mnogo zajedničkih interesa u novoj Evropi. Nevjerovatno je da oba naroda ne uvide koli­ ko su im interesi paralelni. Moramo se uzajamno potpomagati i ne bi bi­ lo loše, kad bi u ovu politiku uvukli i Bugare jer oni, rekao je Wekerle nisu Slaveni. Ja držim, nastavio je Wekerle, da bi njihovo priključenje i Rumuniji i Mađarskoj bilo od kori­ sti. U pogledu Erdelja rekao je Wekerle da Erdelj treba da dobije avtonomiju sa rumunjskim državnim je­ zikom, ali sa slobodnom upotrebom stranih jezika. Rumunji za Nijemce? Prema ru­ munjskim vijestima odstupiće ministar predsjednik Bratianu. Čini se da je u Rumunjskoj dobila premoć Nijemcima sklona stranki. Događaji u Rumunj­ skoj učinili su u francuskim diplomat­ skim krugovima veoma neprijazan utisak. Rumunjska neće potpisati ugo­ vora o miru sa Austrijom, jer sadr­ žaje i odredbe o zaštiti manjina. Savez Poljske i Rumunjske? „Neue ZUricher Zeitung*' javlja da ći se za kratko vrijeme započeti pregovori o sklapanju saveza između Rumunjske i Pđljske. U gospodarskom obziru biće od osobite važnosti izgradnja trgovačke i prometne pruge Galac—Gdansko. Ustanak u Albaniji, koji je buk­ nuo mjeseca augusta zahvatio je ve­ liki mah. Na stanicama su Albanezi napali pojedine talijanske garnizone. Posada jednog talijanskog logora u jačini od 300 ljudi većim je dijelom poubijana. Talijani su primorani na što brže povlačenje iz ovih krajeva. Madžarski boljševici odnijeli novac. Madžarski dopisni ured javlja: Službe­ nom js istragom ustanovljeno, da su komunističke vode nakon pada kod bijega u Austriju ponijeli sa sobom 25 milijona kruna i to u inozemnoj valuti i u novcu austro-ugarske banke. Popustljivost Japana. Agencija Reuter javlja da je Mikado dao autonomiju Koreji i obećao reformu. Vojnička je vlada izmijenjena civilnom upravom. I i ■ 1 i । i i 1 I । I | ј ! I I I I । i I । । । i | i I I veselje. U Kairu i Aleksandriji održa­ ne su u prošlu nedjelju velike manifestacije u znak veselja radi skidanja engleskog jarma. Korespondent »Daily Maila« telegrafira sa svoje ttrane, da su mjesne novine počele pisati sasvim slobodno. Kakva je situacija vidi Se najbolje po tom, što je englensko vejništvo dobilo naregjenje, da iz kasarna ne smiju izlaziti bez oružja. * -- Nacionalistički pokret u Turskoj. »Temps« od 28. Svgusta javlja; »Vijest da se Selim effendija zakoniti našljednik današnjeg prijestolonasljed­ nika Turske primio pročelništva mladoturskog pokreta u Maloj Aziji vrlo je uzbunila više turske krngove tim više što se turski narod raznim proklamacijama poziva na pokret. Iz toga proizlazi da nacionalisti namjeravaj« zbaciti sadanjeg Sultana za kojeg kažu da je sklon primiti Enteatin protektorat nad Turskom. Povodom gornjih događaja sjećamo se i poznatog Reuf bega, koji je u zajednici sa Kjemal pašom 1 društvom organizirao nacionalne armije koje imaju da se bore protiv neprijatelja, Taj isti Reufbey. koji je u svoje doba komandovao krstaricom »Hamidijom« i bio ministar mornarice u Izzet pašinom kabinetu potpisao je sa Ententom primirje na Lemnosu te nam je vrlo začudno, da se je na tako va­ žno mjesto odredio takav Čovjek koji nije manje opasan od Talat i Enver paše jer je najoduševljeniji pristalica komiteta »Jedinstvo i Napredak«. Iz pouzdanog se vrela doznaje da Turci i Kurdi organiziraju čitave ar­ mije, koje snabdijevaju topovima i puškama, što su otete od Rusa za vri­ jeme rata. Situacija se može prozreti i po tom, što je komandant 61. divi­ zije, zatražio od ministarstva vojnog da mu odmah pošalje potrebiti broj revolvera i municije za potčinjene mu oficire. U vezi sa gornjim događajima javIjaju iz Carigrada, da visoka porta ozbiljno radi na tome, da se krivci nemira najstrožije kazne. Ministar unutrašnjih djela poslao je najstrožije na­ redbe svinvokružnim vlastima u ze­ mlji i proti tim nemirima odredio najstrožije mjere. Pod upravom Abdullah paše imala bi u Erzerum, tdje je centar mladoturskog pokreta, krenuti posebna ko­ misija, te se osobno uvjeriti o dogođajima i onda poduzeti najstrožije voj­ ničke mjere. Abdullah paša poznat je kao energičan vojskovođa, zbog čega u njeg gledaju sa velikim povjerenjem znajući, da mu je i lični interes pemiriti se sa unionistima, Čija vlada uvjerava, da je moćna i da će vrlo brzo uspostaviti red u državi. No ovim uvjeravanjima ne treba da­ vati velike važnosti, jer jer mladotur•ki komitet dobio, a i danomice do­ biva sve više pristaša, pa će ga biti vrlo teško oružanom rukom razbiti. Amerikanska istražna komisija u Ciliciji (Adani). Pariški »Temps« od 24. aug. piše: Iz pisanja »Entente« u Carigradu vidi se, da amerikanskoj misiji nije dato dosta vremena za ispi­ tivanje želja istočnih naroda. Donašamo kolajuće vijesti o toj misiji, ne doduše kao zvanični dokumenat, ali smo ipak uvjereni, da su te vijesti istinite, jer dobro poznamo želje Maloazijanaca i njihove aspiracije. Osim jednog detašmenta francuske vojske, koja predstavlja Ententu u Ci­ liciji nema nikog drugog, te smo uvje­ reni da se taj narod potpuno slobo­ dno izjavio. Pukovnik Norman u svoje je vri­ jeme obavijestio cilicijski narod, da u skoro ima doći amerikanska istražna komisija. Poslije je ponovno zatražio, da narod izabere svoje delegate, koji će komisiji izjaviti Želju naroda. — Muslimani su prema svom pravu izab«li četrdeset i osam delegata, od koI jih su dvanajestorica vjerski predstav| hici, dvanajest ih je od gradskih za­ Misir oslobođen? stupnika, dvanaest od viđenijih gragjana, a dvanaest nacionalista. Armen­ Pariški »Temps« od 4. o. mj. do­ ci, Arapi, Grci, katolici, protestanti, nosi ovu vijest: »Daily Mailu« javlja­ arapski katolici, Sirijci i Španjolci iju iz Kaira: Zagoul paša, šef nacio­ zabrali su takogjer svoje deputante nalnog komiteta u Parizu, poslao je prema srazmjeru žiteljstva. brzojav u Cairo, u kojem obavješćuje Pod predsjedanjem samog Šefa aegipatski narod da je amerikanski merikanske komisije primljen je naj­ povjerenik za inostranstvo obja­ prije valija, koji je predao i jedan vio Egipat nezavisnom državom. memorandum. Poslije su primljeni tur­ Ova dugo očekivana vijest odmah je ski delegati, pa ostali zastunici. Ko­ objavljena čitavom narodu, te je iza­ misija je svakoj korporaciji dala pola zvala jedno neizrecivo zadovoljstvo i Iz islamskog svijeta. >црана ЗДЦдоа ППРАВДА“ — „PRAVBA sata vremena za izlaganje njenih že­ lja. Izjave su morale biti kratke. Stramkama su se stavila ova dva pitanja: 1.) Šta Želi stanovništvo? i 2.) koju državu žala u slučaju strane okupaclje? Turski delegati oslanjajući se na je­ zik, običaje, vjeru i istoriju tražili su da ostanu pod Turskom dodajući, da i narod Maroša, Ajnibabe,' Urfe, Kilirabada, Reglome i Aleksandreta traži isto kao i narod Cilicije. I ostale tur­ ske delegacije izrazile su kao i Cilicijanci. Ermeni pozivajući se na istorijat, traže ujedinjenje sa Ermenistanom, a u slučaju stranog protektorata priataju na ono, na što pristanu ermenski delegati u Parizu. Arapi su se različito izjavili: neki za Tursku, neki za ujedinjenje sa Sirijom, a neki za autonomiju pod upravom Francuza. Grci primaju pot­ puno francusku upravu. Naši dopisi. Bileća, koncem juna. U Bileći su imali aprovizaciju mu­ slimani u društvu sa četvoricom pra­ voslavnih. Kotarski ured je oduzeo istim te dao Luki Kaporu trgovcu i Anđi Lučić hotelijerici. Ne bi čovjek ništa rekao da se aprovizacija dala onim, koji su stradali za vrijeme rata ili tokom prevrata. Ali zašto sa dade baš Luki Kaporu, koji je radio za ci­ jelo vrijeme rata, a za vrijeme pre­ vrata ne samo da nije bio oštećen, nego1 se, držim, i koristio. Hotelijerica Anđa Lučić radila je za cijelo vrijeme rata tako, da je sada prva u Bileći. Znamo kako je stajala prije rata, ali joj je eto malo što je zgrnula za ratnog vremena, već joj ae još dade i aprovizacija. Bivši kot- upravitelj Dolić dao im je aprovizaciju bez ikakvih razloga, pa nam se čini da je u ovo umiješan Bećir Avdić, voditelj aprovizacije kod kot. ureda, koji je kriv za nered u bivšoj aprovizaciji. A i hotelijeričin zet, inače nadg r u n to v n i čar Đorđo Vuletić u svašto meće svoje prste. Lahko je tebi Đorđo, tamo nadgruntovničar, a vamo glavni šef, te preko tvojih ruku sve. Ama sve ti to džaba, ali daj se ti Đorđo mani ostalog. Ne upuštaj se u bilećke poslove, ne trebaju Bilećani tvoga savjeta jer i oni su dosta pa­ metni. I općinski izbori bez tebe- nijes« mogli proći, te si se zagrijavao čak pred komisijom jer ti izbori nijesu bili povoljni, ali sve ti bi džaba. 0 tebi ćemo još koju drugom prilikom, a sad još nešto na adresu zem. vlade. Evo aprovizaciju oduzeti od musli­ mana, ama zašto se oduže prodaja soli od Hadži Avdage Selimovića? I aašto da se dade opet Luki Kaporu i Anđi Lučić? Selimović je imao so kroz 20 godina i nikad nije prekršio za­ kona, pa mu se oduzima bez ikakva razloga. Gladušima je i to malo, pa u društvu sa Petrom Kukićem traže liferaciju mesa za Bosnu i Hercego­ vinu. To je škandal, pa tražimo da vlada stvar izvidi, te da posla dadne oni/na koji su potrebni. Bilećanin. । , 1 i ; ; I Iz naše organizacije. Sjednica centralnog odbora naše or­ ganizacije sazvana je za ponedeljak 15. septembra o. g. sa važnim dnevnim re­ dom. O toku sjednice donijećerno opšir­ niji izvještaj. I Građačac nam pristupio. Dne 7. au­ gusta primismo ovo pismo: »Nakon mnogo mjeseci prepiranja i svađe, koju su neki individui u našem gradu pro­ uzročili. da nam osujete provedenje or­ ganizacije, uspjelo je prcsvijetlom go­ spodinu muftiji Maglajlićn da nas svo­ jom daleko poznatom rječitošću i zamjernom energijom zbije u jednu falan­ gu i da se organiziramo, kao i svi mu­ slimani Bosne. Muslimanska sela našeg kotara provela su izbore još na 14. januara o. g., i izabrani odbornici došli su na skup­ štinu u Gracfačac, da biraju radni od­ bor. Na skupštini su nastale nesuglasi­ ce među građanskim biračima i tako se ispunila podla želja nekolicine, koji su želili da se organizacija ne provede na osnovi programa jedinstvene musi, jugosl. organizacije. Nu presvijetli gosp. muftija Maglajlić diže nas iz tupe nehajnosti u koju snio nakon neuspjelih izbora u januaru bili pali, te se sastadosmo 2. ov. mj. ponovno na skupštinu, kojoj je on sam predsjedao. Nakon^bistrog i oštroumnog razjašnjenja o po­ trebi i svrhi organizacije, što je on ta­ ko vješto protumačio, složismo se i izabrasmo radni odbor kako slijedi: Pred­ sjednik Izzetbeg Gradaščević, podpredsjednik Dervišbeg Gradaščević, blagaj­ nik: Mehmed S. Džakić. tajnik: Mehmed Gradaščević. Članovi okružnog odbora: Izzetbeg Gradaščević i Muhateniaga Groniić, zatim Hf. Nurija Džaferović, Ahmo Novalić, Ibro Ibraković i Alimet Hilmi ef. Muftić. # Mi se presvijetlom gosp. muftiji ispred svih muslimana našeg kotara i ovim putem zahvaljujemo, pošto nas je osvi­ jestio i dao nam priliku da i mi bar je­ dan mali.dijelak za dobrobit našeg na­ roda pridonijeti možemo. Mjesni odbor u Gradačcu. Demaće vijesti. Pristranost trg. obrtničke komore. — Povodom pritužbe nekih invalida i za­ natlija, da im komora zateže riješenje molbi za potpore i zajmove ispitivali smo postupak komore i doznasmo, da. se je i ona pretvorila u kasu za potpo- �Broj 62 Број „PRAV1A“ — ЛРАМА»laganje .pravoslavnih »mučenika . Ni u komori nema nikakva razmjera, pa se tako dešava, da se pravoslavni niolitelji protežiraju, a o muslimanima se vodi vrlo malo računa. dišući o f u r t i ni a š k o m načinu na­ tječaja za komorine Stipendije, mi smo iznijeli zahtjev, da te objavi iznos štipendija, Što će se podijeliti u budućoj školskoj godini, kao i to, da se objave imena svih đaka i Šegrta, koji su dobili komorinu Stipendiju ili potporu. Komo­ ra se je napravila gluhom. Stoga taj zahtjev ponavljamo i ujedno tražimo, da komora objavi sve potpore i z a jmove, što ih je podijelila od prevrata do danas. To tražimo radi toga, što po­ zitivno znamo, da se te potpore i zaj­ movi dijele pristrano, pa bismo tim iskazom htjeli utvrditi činjenicu, da se je proti »ključu« samo radi toga, da se može lakše provoditi zapostavljanje nas muslimana. Ciste račune, gospodo, pa čista ljubav. Ratni porez rahmetli A. Kečalovića. Pišu nam iz Doboja: Čitajući vaše dopiše o »pravednoj« procjeni ratnog pore­ za muslimanima, hoću da vani i ja iz­ nesem jedan slučaj, ama slučaj, koji se u ovom lijepom, pravednom i demokrat­ skom vaktu može dogoditi samo musli­ manu. A. Kečalović iz Doboja davao je me­ so za vojničku bolnicu u Usori od po­ četka novembra 1914. dalje pa je pre­ ma tome u god. 1914. imao samo 2 mje­ seca sa prometom od K 14.463, a »oni« su mu propisali ratnog poreza za god. 1914. ni manje ni više od K 19.000 (slo­ vom devetnaest hiljada kruna). Može li se i na kolko mesa dobiti K 19.000, kad mu je tada bila cijena K 1.20 po kilo­ gramu? Međutim računi čitavog posla od novembra 1914. do maja 1917. po­ kazuju čisti čar od 62.455 (šesdeset dvi­ je hiljade četiri stotine pedeset- ^et kru­ na) a taj čovjek koji je prije nekolko da­ na umro i ostavio sve zaplijenjeno, uz­ državao je preko rata oko 26 čeljadi. Po mom skromnom sudu njemu, od­ nosno sad njegovoj familiji, trebalo bi dati koju izvoznicu, da se »oporavi«, pa sam znatiželjan hoće li ove sirote ostati hez ičeg na ulici, dok se riješi njihov opravdani utok. Primjećujem i to, da bi šeriatski sud mogao dati najbolju svje- i dočbu o stanju imetka rahmetli Ahniei tage. Hasan Sejdić, trgovac iz Bjeline pri­ ! 1 ča nam ovaj slučaj: U petak 18. jula pošao sam a njivu sa Stevom Capanom i na Dašnici smo se uvratili kod Jovc Šošića,.gdje smo zatekii Javu Saloniu' novića, opančara iz Bjeline. Pošto je Jovo pravio nered ja sam krenuo sa Stevom. ali je i Jovo izišao za mnom na ulicu i napao ine udarivši me žestoko u lice tako, da me je oblila krv. Ja sam krenuo natrag kući, nu Jovo me je do­ stignuo i udarivši me po čelu oborio me je na zeihlju, te mi otrgao zlatni sat i oteo novčarku, u kojoj je bilo 7.350 K. Nrjesam se smio braniti, jer jc bilo u blizini dosta* Srba-pravoslavnih. Stvar sam odmah javio policiji, koja je došla na lice mjesta i Jovu opkolila da obavi premetačinu, nu Jovo im je umaknuo. Udarao me je i u prisutnosti policije. Do dva sata Jovo je bio uhvaćen, a moj je sat nađen u birtiji Jove Šošića među flašama. Istu sam večer preslušan na policiji, kojem je preslušavanju htio prisustvo­ vati i Jovin brat Đoko. Više nijesam bio preslušali, a Jovo je bio u zatvoru sa­ mo do ujutru i slobodno se kreće, a ja strahujem za ličnu sigurnost i moram kući čini se zamrkne. Policija mi veli da je Jovu pustio sud, a i moj je sat kod suda kao korpus delikti. Iznoseći ovaj slučaj prepuštam sud objektivnoj javnosti i nadam se, da će se napadaču suditi po zakonu. .Novinarsko Udruženje u Sarajevu ja­ vlja da je 3. ov. mj. izgubilo iz svoje sredine jednog od svojih najvrednijih članova i radnika, novinara Vladimira O d i ć a. Pokosila ga je smrt u 35. go­ dini, u naponu duševne snage,' baš u doba kada se bio sav posvetio tihom i ozbiljnom radu, i kao čovjek i kao no­ vinar užvao je opšte simpatije, a njeg< v 2 m’rna i simpatična priroda osva­ jala je svakog ko je s njim dolazio u doticaj. Vladiimr Odić bavio se i knji­ ževnim radom, pa je prve svoje literar­ ne uspjehe pobrao svojim novelama u »Savremeniku«. Pokojnik ostavlja za soooin ženu i dvoje djece, a oplakuju ga iskreno svi njegovi prijatelji i znanci. Pažnja publici. Uprava Apollo, Imperial i Korso kina ovim obavještava cij. publiku, da je po zaključku gradskog za­ stupstva i odobrenju zem. vlade usta­ novljen općinski porez na ulazne karte u iznosu od K 1.— na komad. Osim to­ ga je dosadašnji sirotinjski porez ‘ poviŠ’u za novih 150%, koje sve stupa 10. septembra na snagu. Filmovi su po­ skupili za 50%, dobava filmova koja se vrši preko, glasnika (kurira) isto je tako vrlo poskočila obzirom na skakanje ci­ jena željeznice, a i ostali troškovi su poskočili tako, da su uprave gornjih ki­ na prinuđene da povise cijene ulaznim kartama za sva s i e di š t a po K 2.—. Upozorujemo p. t. općinstvo, da cijena ulaznicama za kina u Beogradu i Zagre­ bu stoje već davno na toj visini, te mo­ limo da cijenjena publika primi na zna­ nje . ovo povišenje, koje nije uslijedilo našom voljom. Zemaljsko pozorište u Sarajevu. Pod predsjedanjem' načelnika prosvjetnog odjelenja zemaljske vlade g. Š. Grđlća održan je sastanak o pitanju stali •' pozorišta u Sarajevu. Izaslanik mi starstva prosvjete izvijestilo je o zak ni­ skom projektu ministarstva, koji će po svoj prilici za kratko vrijeme biti prim­ ljen i koji predviđa da se u Sarajevu osnuje stalno pozorište sa državnom ‘subvencijom. Da otpočeti rad ne bi bio prekinut, izabran je privremeni odbor, koji će voditi sve poslove do definitiv­ nog uređenja. I1 odber su ušli g. D. Kostić i g. Na’đvornik ud uprave pozorišta. g. D. Kovačević od stiune vlade, gg. Niko And njuše vić, Borivoj Jevtić, Safet Bašagić i Miian Curčić u ime knji­ ževniku, v. h anišević u ime banaka, je­ dan član novinarskog udruženja, jedan od glumaca i g. Finzi Bilješka. У ноћи од 23. до 24. августа разбијена и поробљена je каса овдашње вслепродаје духана у Крековој улици (Тубеговици) са готовином од приближмо 160.000 £, састојећих се у главном из банковних новчаница по 100 К, 20 К и 10 К, Кому пође за руком пружити нам податке способне да крадљивце ухватимо, примиће 10.000 |< награде, у готовом. Полицијска дирекција. Prodale se Prlpaslano?) Uredništvu »Srpske Zore« u Sarajevu. Na temelju zakona o štampi mo­ lim da se donese slijedeći Ispravak • ' i . • I , i I Nije istina da sam ja ma čim bilo učestvovao u denuncijacijama protiv Bogoljuba Damića, te time doprinio da se isti na konop metne. Tako is­ to nije istina da sam istome prilikom njegova zatvora prijetio ili ga inače vrijeđao, kako to sve Ana Damić tvrdi u Vašem listu br. 122 od 16. jula t. g. Naprotiv tome ja mogu dokazati, da sam sa pok. Bogoljubom Damićem od njegova dolaska u Raštelicu pa sve dok nije kao taoc odveden na Ivan-planinu, živio u najljepšoj slozi i ljubavi. Pozivam se na tadanjeg predstojnika stanice Raštelica Geharda Dambickog, te na Željezničke službenike na istoj: Ramu Kozicu, Tahira Čička i Avdu Tafru, koji će posvjedočiti, da sam za ono vrijeme dok je Damić bio zatvoren kao taoc u stanici Raštelica istome dosta puta kahvu poslao, i inače sve učinio, da mu njegov teški položaj ublažim. Naposljetku pozivam se na gorespomenutog Geharda Dembickog (koji sada sfuži kod Direkcije u Sarajevu, Uprava Materijala) da sam istoga molio, da se za Damića zauz­ me. ne bi li ga vojne vlasti na slo­ bodu pustile. Svakako mislim, da ni oni po obijediteljici navedeni svjedoci neće njoj za volju svoju dušu izgubiti i njezine lažne objede potvrditi. Sarajevo, 23, 7. 1919. Osman Brčkalija trgovac iz Raštelice. jedno polunošeno civilno, jedno novo salonsko i jedno novo marinerskog časnika odijelo sa novom kaban com. Prekupci isključeni. — Bistrik ulica ( 122 II. kat desno. 3 —3 Obavijest. Sa ovim upozorujem svakoga, da mom sinu Sulejmanu Sumanu 1 iz Gračanice niko ništa rie daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug priznati niti za njega šta platiti. ’ Gračanica, 23. jula 1919. HeJo Snman, trgova 1—3 127 Sin Ismeta Bećarovića, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Šalko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra­ diti. 125, 1-3 Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije Šiji vir a) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te. sve vrste telefona. Solidan posao Cijene umjerene. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. •K' в & !*! Trgovina mješovitom robom i ZEmaljshim proizvodima Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. & Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović Interurban telefon broj 42. gg % i № 91 3-3 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima' uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. -- Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve ba ikovne poslove najbrže i najpovoljnije Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7029c5b967f440df5858bad828bd53f1.pdf 1e321ca191622d0ec58ae25d72cd6753 PDF Text Text Pojedini ^roi stoji 60 helera. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 63. Sarajevo, subota 13. septembra 1919. (18. zilhidžeta 1337.) Izvrtanje činjenica. i. Napis Bajram umberekj olsun« u 61. broju ua&eg lista dao jc povoda dvama ovdašnjim listovima, da nam dadnu »pa­ triotsku« lekciju. Prvo se je javilo s 1 užbeno -Narodno Jedinstvo« u broju od prošlog petka, a za tim organ demo­ kratske« stranke »Glas Naroda<, da i on sa svoje strane, ne braneći vla . .znest svoju dubokoumnu pouku. OČcmu se radi? Mi napisasmo: »Ni prvog kurban bajrama ne slaviš u miru, prignječeni i o b e p r uvijen i brate muslime. Јоб i sad te tište teški nebratski i osvetnički nasrtaji braće-nebraće; još : sad nijesi siguran od zasjede i o t i m a ć i n e, još i sad nemaš d rž a v n e zašute. I sad ti kormilari mlitava ruka, što »ne može« da na­ de barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžije i što n e p r o g o n i u b o j ic a u Rogatici, Nevesinju, Bileći i drugim mjestima. K n r b a п s i s v o j e 1 ojalno st i. čovječnosti i bes­ primjerne strpljivosti«. Odgovarajući na gornje naše riječi, vladi;’ organ’ u čudu veli: Za organ jedne stranke koja vodi dižavnu politiku u pravom smislu, odnosn< koju bi morala voditi, depjasirani su svi ispadi, koji su između redaka up e r c n : proti državne vlasti i jednog dijela našeg naroda. Jer muslimani slave sutra prvi slobo­ dan bajram. a prvi, po žrtvama n a j m a n j i. za posljednjih pet godina, u kolima su muslimani dali desetine hi­ ljada žrtava ginući protiv o s 1 o b od i o c a. Ovih, po žrtvama strasnih bajrama, trebao se sjetiti pisac citiranog bajramskog pozdrava i onda izvjesno ne bi napisao ono što je napisao«. Kako se vidi, vladin je list u ovom stavku izvrnuo dvije činjenice. Mi ne rekosmo ko su ta braća-nebraća, nu on eto hoće da zna, da oni pripadaju — jednom dijelu našeg naroda. Kad to zna, neka mu i bude. Što se tiče reda- i ; ( j ; , ; [ 1 । i | ka, uperenih »protiv državne vlasti« odbijamo ih na vrućicu, oi se na­ lazi desperatna šačicom 6s p os o оХЈ aka, što je ugrabila vlast naredan ne­ dozvoljen način. Da je zbunjeni (da ne reknemo, smušeni) autor vladine obra­ ne reproducirao svojini čitateljima naš uvodnik u istom broju, onda ne bi mo­ gao ovako nedostojno izvrtati činjeni­ ce, jer bi im bilo jasno, da se mi bo­ rimo samo proti — korupcionist i ć k o m i jednom do skrajnosti n csposobnom strančarskom si­ stemu g. Pribićevića i oktrojirane mu »demokratske« družine. Ili je on tako bedast, pa ne može da shvati značenje naših riječi: »I sad ti kormilari mlitava ruka, što мге može« da nađe barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžije (na čijoj je tek porodenoj supruzi izvršen najbrutalniji živinski nagon) i što ne progoni ubojica« i t. d.? Normalan čovjek u tim riječima ne će naći napadaja na državu i njenu vlast, niti će Šta čitati »između redaka«. Ta je optužba sasvim jasna i otvoren a. a da jc instinita. svjedoči i izvještaj mniistarsi. izaslanika o događajima u Rogatici i istočnoj Hercegovini. A nijesmo m i krivi, što g. Pfibićević ne će ili ne smije povući konsekvencije iz tih događaja, pa drži na vlasti jednog Atu Šolu i onda, kada se bjelodano dokaže da je njegova in a 1 o d u š n a i mli­ tava uprava ubila vjeru nesamo u ravnopravnost svih državljana, nego i u pravednost, bez koje se ne može za­ misliti moderno uređena uprava. Zar smo m i krivi, ako se ne vrše obećanja? Što se tiče naše organizacije, mi ve­ dra čela upiremo prstom nesamo na svoj program ,već i na svoje potpuno ispravno đržavljansko držanje. Nađite nam i trunak nastojanja, da svojoj mla­ doj državi bacimo klip pod noge: uprite nam prstom u čine, iz kojih se može zaključiti, da jc na mjestu povik po­ luslužbenog »Glasa Naroda«, koji veli: ; ; j I »Protiv ovakog paušalnog sumnjičenja državne vlasti moramo ustati na obranu svi mi, koji tu vlast smatra m o s v u j o m — protiv onih, koji je nesmatrajusvojo m, u prvom re­ du protiv »Pravde«, jer je ona glasnik onih, kojj — tako izgleda — žale* što ne cista po starom i plaču za pro- ' i palim Mesijom sa gornjeg Dunava!« NaI dite. gospodo, a mi idemo dalje. I Službeni list veli dalje: ■ ' I i , . . * I : ; i ' • I : i i I | I I »M i ne vidimo gnjeČenje muslimana. .Mi ih vidimo da danas mnogo više trguju nego manje, bave se zanatima, ulaze u poslove kao radnici, vidimo I h u državnim zvanjima, čitanio unapređenja, sve same pojave koje deroantuju bolesno pričanje o gnječenju. A za djela individualne k r i m nai neodgovornosti ne može odgovarati ni jedan dio našega naroda, ni državna vlast, koja ih prđgoni. Ako se koji zločin ne može iznaći, onda se zatonemoženiko činiti od g ov ornim. Jer ko će odgovarati zbog nepronalaženja krivaca nekih zločinačkih djela, pohara, ubijstava i slično, ko­ ja se događaju na Srbima i Hrvatima u nas ? To je pojava zakonom neosvećenih zločina koja je zajednička cijelom svdjetu. 0 tome svjedoče kriminalne statistike u kojima stoji veliki procenat nepronađenih vinovnika pojedinih zl^činačkh djela. Onaj dio našega naroda, koji prije 9 mjeseci siđe s vješala, iziđe iz tamnica i robovanja, danas se raduje svojoj slobodi i ne diže hajku na crne krivce svoje tragedije, koji se ne mogu pronaći u pojedincima, nego u cjelokupnim masama. Šta bi bilo kad bi i on poput »Pravde«, učinio isto? Dokle bi to dovelo? Sređivanju prilika ili čemu dru­ gom?« Kako se razabire iz gornjih riječi službeni list ne vidi mnogo koješta, što drugi vide, a mi pod no s i mo. S dru­ ge strane on vidi nešto, što drugi ne vide, pa ćemo se malo opširnije porazgovoriti . ustanoviti u koga su krivi po­ gledi. Da se ogledamo. Službeni nas list vidi »u državnim zvanjima« i »čita unapređenja«. Tačno i | i I ! i I I | ! 1 i 1 ' ! ■ L. To istoj: Otac Sergije. Prevod [ diš, hoćeš da ga. osokoliš. On je žalo­ Nik. Vidakovića. Izdanje I. Đ. Đurdevistan. On je povrijeđen. On je pregažen. Ponos mu se stari пе može da probudi. i ča, (Mala Biblioteka 212 14). Sarajevo. Cijena ? Boli ga, boli. Brat ga rani. Tajno cvili siroče, onamo se krije obešćašćena maj­ Durkovićeva je Mala Biblioteka sret­ Kurban bajram. ka ili seka, ovdje se bez krova vuče ci­ ne ruke u izboru Tolstojevih knjiga. Ma­ Turobno je jutro. 1 sunce se sakrilo jela obitelj ko avet. Nijema je, ne zna, lena je i ova knjiga svojom formom, a ne razumije. Bcsvijsno šapće: Aliahu za tamno obzorje , nije u stanju, da velika i jaka svojom sadržinom. Kao što probiju sive oblake zlaćanim svojim tra­ etejber! obično Tolstoj u svojim romanima izno­ cima. Grad je neobično pust. Na ulici si duboke filozofske misli o čovjeku, o Smiluj se Bože! To su kurbani Slave vidiš rijetko koga. Svježina jutarnjega i Slobode, što su zgriješili, da ih Prav­ i svijetu i ovdje iznosi borbu čovjeka iz­ zraka mjesto da oživljuje i okrijepi, a među njegova tjelesnog i duševnog žida ostavlja. Aliahu, Ti si velik, oni Ti mm kao da uspavljuje i ubija. vota. Tjelesna narav čovjekova, bijesna, poje, oni Te. slave. Oko džamije posvemašnja tišina. Uživotinjska, hoće silom da prodre, a du­ Zar jc to Bajram u Slobodi? Ili je to nutrima se čuje liatibov glas, što se ša hoće da nadvlada tjelesne požude, Bajram Slobode! I hoće čovjekom kao umni m bićem da mudo i dršćući sa minbcrc razliježe po i Ah, muslime brate! lsa (a. s.) Ti je džematii. Vjernici tiho i spokojno Šalju vlada. Kijetke su naravi ljudske, da um i svetac i poslanik. Muhamed (a. s.) isto. mojitve svome Aliahu. Bojažljivo ozvanadjača tjelesnu požudu. i Vjera Ti je Tvoja sveta, a i bratovu nja jednoglasni »Allaliu ekjber!« Aliahu Događaj se zbiva u Rusiji. Lijepi neki vjeru ljubiš. Ali Te on ne razumije, on ekjher! ... Allah je velik. Nema dru­ knez, komandir tjelesnog eskadrona Kigog boga osim Allaha! Slava Tebi Al- I Te i ne voli. Tvoje je srce puno ljuba­ rasirskog puka, kojem su svi predskavi. duša Ti je puna dobrote, a kruna lahu!« zivali krilno ađutanstvo i sjajnu karije­ : svih vrlina Ti je islamska samilost. Bra­ I uolitva se svrši. Džemat izlazi iz ru kod cara Nikole I., na mjesec dana tu si tuđin, nebrat. Turčin si, jer si mulirama božjeg. Mirno i turobno stišću pred samu svoju svadbu sa nekom lje­ sl:m. Brat osvetu slavi i krvi žeđa; Ti jedan drugom ruke: Bajram mubarekj poticom. dvorskom gospojicom, dao je , bratstvo cijeniš i krv svoju ljubit. olsun! Topovi muklo odjekuju s tabije, ostavku, prekinuo vezu sa zaručnicom, Muslime. ako i trpiš, stradat posve a vjernici se nijemo kućama kreću, da imanje svoje poklonio sestri i otišao u nećeš. Žrtvu] Bogu, žrtvu] rodu. Tvoja kolju kurbane. manastir da se pokaluđeri. Naravno oćc plemenitost pobijediti, a brata ć* i vaj je rijetki slučaj pobudio senzaciju: Sto Ti je. muslime brate! Slaviš li stid i sram ubiti. i zašto tako? U šivan je ovo. Kada je Bajram, pridonosiš li žrtve Velikom AlZato slav Bajram! U slavu Istine i ; razdragani knez u najugodnijim časovi­ Ja’iu? Znaš, da je evo dan slave, dan Pravde kurban badi! ma čiste i svete ljubavi sa svojom vjeНл Дд; rnirirci’j:. -8— i rcnicom uživao, u razgovoru mu ona Ah! Ti ga pitaš, ti hoćeš da ga proba- FELJTON. POJEDINI BROJ 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје FEđaftcioni odbor. Pretplata godišnje 40 kruшцпа pola godine 20kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina 1. jc da nas ima u drž. zvanjima, samo je pitanje: koliko i u kojim zvanjima? Mi na primjer, znamo da je u bosansku vladu došao samo jedan musliman, bio mjesec dana i od tada nema nijed­ noga; u ministarstvo jedan, a sad nema ni jednoga. Jedini naš ok­ ružni predstojnik snimljen je i poslan u vladu »na popravak«, a jedan je avanzirao za »načelnika okruga«, jer su to tražili — Srbi-pravoslavni. Tako je i sa kot. predstojnicima. Hrasnicu jc »na po­ pravak u vladu« poslala gračanićka. pravoslavna čaršija, premda je kotar u većini muslimanski. I sad je tamo. Nje­ gov nasljednik Borić dobio je dopust, jer g. BerniČević — n i j e h t to d a mu preda ureda. Nakon dvomjesečnog »dopusta« premješten je g. Borić u Ma­ glaj. a g. Bernićević je i sad predstojnik u Gračanlcl. Bahtijarevića je na isti na­ čin otpravio iz Varcar Vakufa obični gruntovničar, a kad je došao u Bjelinu izveden je proti njemu atentat u sred sredine ureda. АкпЦог je osuđen na doživotnu robiju. Pardon, — deset mje­ seci zatvora. Čitajte o tom dopis u da­ našnjem broju našeg lista. Muhamedbega Kulenovića otpratio je iz Vlasenice bivši rač. asistent, a sada kot. predstojnik Krstić (naravno pravoslavni), kiselio se je u Bihaću, dok jc jedva dobio neznatnu štaciju. Čokić je surgunisan u Cazin, ali pošto je po tpuno nenadležan faktor našao da ga jc opasno držati u onoj »turskoj oazi«, eno ga sad u okružnoj oblasti u Bihaću. Ismetbeg Kapetanović doveden je također na vladu, da ne smeta ni u — Lj’ubuškom, a Hilmibega bismo lahko pregorđ ako ćete i za okružnika u — Bačkoj. 1 Dem rović je morao iz Bu­ gojna. Ne znamo, da li te činjenice vidi g. oficiozus »Nar. Jedinstva«, nu mi ih znosimo i Čekamo ispravak! Znamo da ne će doći, pa ćemo nastaviti u budu­ ćem broju. posve naivno ispripovijeda ljubavne odnošaje sa carem Nikolom. On, knez Kasatski je čovjek koji pripada ljudima, šio su svjesno tražili ženu idealnu i čestitu koja zna c jeniti svoje čisto đjevičanstvo i poštenje. Na prvoj se svojoj vje­ renici eto ožegac, i io od koga nego ud samog cara, u kojemu on toliko misli, o njemu sanja kao o idealu svome. A ovaj je svijet varljiv, nesiguran i toliko div­ lji. Taj put je od nje sa gađenjem okre­ nuo gla\u . to za uvijek. Otišao je u manastir, gdje se zakaluderio. a mirni ruski mužik videei u tom neobičnom kaluđeru višeg čovjeka siavljaše ga i letijaše k njemu, da mu zapisuje i da se za nj moli. Prozvašc ga »ocem Sergijcm«. Pisac dal'.e ocrtava borbu oca Sergija u kaluđerskoj ćeliji. Ni tu ga, što ne naš rekli, đavo rie ostavlja u miru. A ta jc borba silna i jaka, s jedne strane jaki muški polni nagon, s druge strane mirni, strogi i daleko od svijeta zabačeni kaluđerski život ometa naravno dje­ lovanje kao tijela . duše č o v j c kove. Drago nam jc spomenuti, da je jezik g. Vidakovića u ovoj knjizi vrlo lijep. H. M. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Strana 2 Страна .PRAVDA" — „ПРАВДА ______ _____________________________________ Hpoj 63 Broj* Uzroci ministarske krize. odstupiti. A Vi? Daleko je gosp. Draš- । i’irti, nego li svoj život razviti. Sasma * ković od Vas u pitanju agrarne refor­ prema načela »pametne politiko gospo­ darskog istiskivanja jednog elementa«, me. To je odmah vidjelo na Kašem U prošlom broju donesosmo brzojav o prekinutim pregovorima zajedničkom sastanku. Primite poglede koju je najavio »mudri« ministar za ag­ glede rekonstrukcije naše centralne vlade, a člancima „Kriza 1 gosp. Draškovića i onda medu nama ne­ rarnu reformu. A da se pomalo ostva­ Privr. Nar. Predstavništva" izložismo i uzroke, radi kojih je došlo ma raziike. ruju načela najavljene »pametno politi­ Mi želimo našoj mladoj državi: veću ke« treba uvesti maksimum posjeda za i moralo doći do tog prekinuća. Da, moralo je doći, jer se g. Pribezbjednost. šire građanske slobode od i zemljoposjednike — treba im staviti bićević rukovodi kuenovskim poimanjem upravnih metoda i jer je 1*. koje ste Vi zagarantovah u našoj granicu životnog razvoja, da budu kul­ tako zaslijepljen svojom privremenom vlašću, da svoje hire identi- on staroj državi. To sam Vam rekao i м turno i gospodarski nadvladani od onih, fikuje sa interesima države. On mnogo sliči jednom francuskom narodnoj skupštini. kojima je dopušten slobodan razvoj bez kralju, što je izvalio historijsku glupost: Ja sam država", i sve Nikad niy.no odugovlačili riješen je i kakovih ograničenja. mu se čini, da će ona propasti ako ne bude provedena njegova krize. Sve rmo činili da se ona ubrza. i Vrijeme, u kojem se nalazimo, veo­ Ne znam sa koliko bi prava mogle to ma se visoko uzdigio nad sredovječnim samovolja. Mi ćemo se na stvar i posebno osvrnuti, a zasad donosimo isto tvrditi druge grupe parlamenta! Ve­ vremenom privilegovanih društvenih lite da Vam se čini da su mali klubovi odnošaja, ali današnje naše shvatanje pismo g. Protića i odgovor g. Davidovića na to državničko i umno pravilno ocijenili Vašu ostavku. Dopus­ pojedinih pitanja izgleda da je skoro razlaganje g. Protića. Ne treba mnogo razlaganja da se nade kri­ tite mi jednu konstataciju. I po vreme­ identično sa sredovječnim shvatanjem vac. Pisma glase nu, kad je ostavka predložena <i po mo­ društvenog poretka. Hoćemo da dru­ štveni poredak uspostavimo uredbama, tivima. veći dio javnosti drukčije misli Gospodine predsjedniče! Gospodine Protiću! koje se malo razlikuju od uredaba sred­ o njoj. Molim da vjerujete ii moje poštovanje njeg vijeka: da na jednoj strani dajemo Na sinoćnjem sastanku, na koji smo Dobio sam Vaše pismo od 9. o. inf. privilegije a na drugoj ih oduzimamo. po Vašem poštovanom pozivu bili došli Izvještavate me o prekidu pregovora Ljuba Davidović. Hoćemo, da udarimo nejednake i la­ radi definitivnoj; svršavanja i riješenja između »us. Dopustite da ispravim ne­ bave temelje našeg socijalnog razvoja, pitanja o sastavu Koalicionog kabineta, ke netaćaosti. Kad bi se htio čuditi, ču­ Sarajevo. 12. septembra. a to sve radi toga, jer se krećemo u kake se u Vašem pismu kaže, mi smo dio biit se Vašem čuđenju. atmosferi tjesnogrudnog klerikalizma, Za 17. o. mj. određena je glavna skup­ našli jednu sasvim novu situa­ Kako je moglo biti za Vas iznenađe­ koji nam ne da, da imamo napredne i ciju. na koju po dotadanjim razgovori­ ština našeg Kulturno prosvjetnog dru­ nje prekid pregovora između Demokrat­ dalekovidne nazore o našem narodnom ma s Vama nismo mogli ni pomisliti. štva »Gajreta«. Ko poznaje historijat i ske Zajednice i Narodnog Kluba? O pre­ ujedinjenju. Kao plod toga nesavremenog govorima st^ bili tačno obaviješteni. sudbinu »Gajieta« taj će s bolom u duši Tu smo saznali od Vaših drugova i i klerikalnog shvatanja jest i naša agrar­ i neodređenim čuvstvom rezignacije po­ Gospoda su Vam dolazila poslije svaVas. da u novi koalicioni kabinet ne na reforma, koja je veoma nužna za ći na skupštinu, da vidi kojim ćc putem Kog razgovora sa mnom i ja sam Vam može uć ne samo Narodni Klub, s ko­ naš narodni razvoj, ali će vrlo malo ukrenuti ova naša institucija i kome će jednom prilikom ispričao tok naših pre ­ jim ste zasebno pregovarali — a ti su brzati naš gospodarski razvitak i pove­ čianovi povjeriti njezino vodstvo. Neu­ govora. Ni Vama, ni gospodi toga klupregov )ri donijeh čudan nesporazum, da ćati produkciju, bude li se provodila godnih uspomena doživili smo u borbi rtibam rekao da njihovi uslovi mogu su predstavnici Narodnog Kluba bili u prema principima, koji su nam objavlje­ za »Gajret«, koje i danas mute misao biti primljeni. Naprotiv, gospoda su tra­ uvjerenju, da su se s Vama sporazumjeli ni zakonskim predlogom dra Nježića. svakog patriote. Pokazivalo se na nas žila da ban bude iz njihove grupe, da kad ste im Vi na njihovo iznenađenje Oduzeti kmetovske posjede bez ikakve kao najstrašnije strančare, kad je bila se postavlja na drugi način, da se usta ­ saopštili da je klub Demokratske Za­ odštete, ograničiti onim muslimanima borba između jednih omraženih i dru­ nove još tri nova povjereništva, među jednice o d b i u njihove predloge i že­ posjed. Kojima sc i dr. Nježić smilovao, gih milet-kih ljudi«, da »Gajret« do­ kojima i povjeicništvo za trgovinu i filje — nego da u taj kabinet ne može ući da im da nešto, znači tvoriti novu so­ biju u svoje ruke. Još jedna neugodna nansije. 1 za Vas je bio taj posljednji ni jugoslavenski klub zato, što socija­ cijalnu rana na narodnom tijelu, koja uspomena nam je iz nedavne prošlosti, zahtjev neprihvatljiv. O ostalim pogod­ liste u iom slučaju ne bi ostale u kabi­ ćc duge vremena tištiti naš javni život. koja se ne odnosi na »Gajret«, a to je bama Narodnog kluba moglo se razgo­ netu. a Vi i Vaši drugovi pretpostavlja­ Ugnjetavanje jednog dijela maloposjedskupština »Napredka«, koja je svojom varati. U tom se je moglo doći do spo­ te da ostanu u klubu socijaliste. nika. koji će biti sve valjaniji u svom stranačkom zaslijepljenošću nadmašila razuma. Žalim što sporazum nije po­ ! to tako da ne mogu ući ni druge radu, ne može biti bez utjecaja na op­ i prijašnje »Gajrelove« skupštine. stignut. Klub je u našoj grupi skrajnja manje rrupe: radikalni disidenti, grupa ćenitost, a djih vremena u kome živi­ Šta je »Gajret« i šta treba da bude inštancija. Cn шје primio pogodbe, dao nacici talaca i demokratski disidenti, mo, traži, ua nam ne bude mjerilom svjesni snio svi pa ovim još jednom je i razloge za to. prosto zato, što su te grupe tako male­ prošlost 1 da ne činimo istih pogrešaka, apeliramo ta sve one koji žele dobro I zahtjevi g. Korošca nisu mogli biti ne, da im po količniku i ostatku ne bi koju sad ispravljamo, nego da naš rad našem podmlaiKU, da pristupe na »Gajprimljeni. Tražio je dva portfeja: vjeru mogao pripasti ni jedan portfej. bude bolji i srećniji. da bude rad bu­ retovu skupštinu trijezno i mirno i da i saobraćaj. Po broju poslanika nema Na tom sastanku smo doznali i tu dućnosti. izaberu odbor bez obzira na stranačka prava na dva ministarska mjesta. Osim Naša jc dužnost raditi za narod. A u novost, da za portfej agrarne reforme uvjerenja, jer držimo, da je to središte, toga g. Kurošec nzgredice se je dotakao lom poima uključeni su i muslimani, ne može biti primljen ni g. Mihajlo Abgdje se bar u ,ednoj tačci slažemo, — još jednug važnog pitanja, kojeg rije­ čiji veći dio hoće da bavi zemljorad­ ramović ni gosp. Drašković. već da su gdje ćemo moći zajedno raditi. šenje duboko zasijeca u bitni interes dr­ njom i ini inu ne smijemo podmetati nitaj ponfej namijenili g. Krameru, odno­ Ovim apeliramo i na one, koji pota­ žave. Kako ono nije aktuelno. bar ne u kakovih zapreka, da ne bude ono, što sno g. Timotjeviću. jice vode stranačke agitacije o vodstvo ovom trenutku, prešao sam preko nje­ hoće. Gospodarski razvitak muslimana »Gajreta«. Ja stišaju svoje st/asti i svoga. Nama ova nova situacija izgleda u mora da ieži svakom narodnom čovje­ Gospoda socijalisti su i ranije nagla­ । je egohličke težnje, da dođu na »Gajtoliko čudnije, što se u prvoj fazi krize ku na srcu. Ograničenje njihova života, retovu« skupštinu s geslom: »Gajret« svi sili nezgode, koje bi imalj u suradnji sa do obrazovanja \ ašeg kabineta ne samo ma bilo n kojem pravcu, grijeh jc. poči­ ina muslimanima u kojem nema mjesta konzervativnim grupama. Sa jednom nije ovako gleoalo na ove druge grupe, njen na vlastitom narodu. Taj grijeh ho­ grupom su još voljni raditi, sa dvije ni­ I politici ni strančarstvu’ nego su se one — za nas je to bilo će da počini <dr. Nježić; stoga je , , I — ..u - ------------kako ne. Primili smo suradnju s Vama. očevidno — picupostavljale radikaiima n j e g o v rad nenarodan i kl eKorošćeva grupa je prema njihovom na­ tako. Ja se najviše vremena utrošilo s r i k a I a п. hođenju bila suvišna. Da smo se ranije Vaše strane da s njima dođete do spo­ Hamid Kurbegović. sporazumjeli sa g. Korušcem, onda bi razuma i zadobijete ih za ulazak u VaVaša grupa bila smetnja nji­ kabinet. S: danje držanje Vaše i Vaših hovom ulasku u kabinet Mislio drugova pieina ovim grupama, moramo . (Svršetak.) sam, ua ćc se smetnja ukloniti ili bar Vam reći, čini ua nas utisak, kao da Ako hoćemo valjan socijalni poredak ubiaždi. Pozvao sam g. Korošca na raz­ ! moramo ići ovim putem. Da će posjed­ one sada treba da budu kažnjene zato, govor. 8. o. inj. g. Korać došao je iz Za­ što su lojalno i objektivno os­ nici valjano obrađivati dalu im zemlju, „Nesretni" kvorum. O s edmei greba ; donio odluku njegove partijske tale na gledisiu, da svoj ulazak u kabi­ toga se ne treba niko bojati. Oni su , Nar. Predstavništva od srijede izvješ­ uprave u gornjem smislu i to je g. Ko­ ne: Vaš ili naš čine zavisnim od spo­ svijesni da njihov opstanak leži u obra- , ćuje naš presbiro: »Poslije svršenih rać kategorički izjavio na onom našem razuma izmeou radikalne stranke i De­ đivanju zemlje, jer ih iskustvo uči. da , prethodnih radova i nekih kratkih zajedničkom sastanku. Nama je valjalo mokratske Za^Jnice i što su nalazili je naše pravo bogastvo u našim njiva- । pitanja prešlo se na dnevni red: gla­ birati ili g. Korošca ili gospodu socija­ ma i livadama i ta spoznaja biće im | sanje • budžetakoj dvanaestim zr. možda još : tu da razlozi ostavke moga liste. Žaleći što je dotle došlo, mi smo kabineta nisu bili neosnovani. Ova dva povodom kao i drugim, da što inten- ■ septembar u drugom čitanju. Pri izabra.; one. s kojima smo bez muke gledanja na ove parlamentarne grupe u zivnijc rade oko obrađivanja zemlje. 1 prvom glasanju nije bilo kvo­ napravili jedan vladin program, izne­ tako kratku razmaku vremena isklju­ Hoćemo li red i mir u državi, moramo i ruma. Za predlog je glasalo 106, a sen u vladinoj deklaraciji. im dati jednake *uvjcte gospodarskog ' protiv 35 poslanika što čini svega čuju svako načelno shvatanje Manji klubovi! Brinete se za njih? Vi i unose u parlamentarne odnošaje jedan razvitka kao i drugim. I stoga je za ! 141. Ptšto je na taj način utvrgjeno ste nekoliko pata izjavili da ste slobod­ svakog kulturna čovjeka upravo ne- | da opet nema kvoruma, predeiemenat. koji je sasvim neparlamenta­ ni, da ćete ući u kabinet i sami bez os­ i pojmljivo, kako se u modernoj i demo- , sjednio je u sporazumu sa vladom ran i koji nikako ne možemo prihvatiti. talih klubova, ako njihovi uslovi budu i kratski uređenoj državi može zavesti ' odložio sjednicu za idući ponedje­ S obzirom na sve to i na fakat, da neprihvatljivi. Međutim sad jedan raz­ I za jedan dio državljana mak- : ljak u 4 sata popodne. Sjednica ■ riješenje pitanja o portfeju za agrarnu log do ne uđete u koaliciju je taj. što zaključena u najvećoj larmi«. s i m u m posjeda, a za druge di­ reformu s Vaše .strane nama ne daje ni­ mali klubovi nisu ušli ni u kakvu kom­ Sirota Pribićević ! Ko bi mislio čj jelove ne. Taj maksimum, koji se kakve garancije, daće se u tome binaciju. će njegava sila, pa jaš udružena sa I hoće provesti kod muslimanskih maloresoru raditiozbiljno i u oPredlagali smo Vam da učinite ono | posjednika ako budu obrađivali zemlju, ' socijalističkom, biti tako kratka vijeka? b i mu. koji je obilje ženizjavašto smo i ml učinili: da primite g. Trifne samo da znači poniženje, nego u- ; On, Sveto Pribićević, mora da zeleni m a g. D r a š k o v i ć a u prvoj konfe­ kovića na račun Vaših ministarstva*. Vi još i radi toga, što njegova vlac pravo bespravnost njihovu. Znači orenciji između Vaših i naših predstav­ niste htjeli, niste valjda očekivali da će­ mora pristati na ponovno odlaganje graničiti kulturno-gospodarski razvitak nika. radikalna stranka po odluci kluba mo m; primiti g. Trifkovrća na račun sjednice- Baš je nesmiljen ovaj Stojan ... jednog dijela muslimana i odrediti do ; svojih narodnih poslanika ne može uze­ ministarstva svojih prijatelja. 0 gdje si Tisza, da svom Sveti po kojeg su stupnja smiju razviti. A to je i ti učešća ti novom koalicionom kabinetu Ranije sc nije gledalo na grupe, tek mjera, koja hoće da stvori građane pr- i šalješ u pomoć koju kompaniju svo­ pod Vašun predsjedništvom i ako je već kud sic se Vi sjetili »Količnika« i »Os­ jih husara? Gdje si Tisza. da vidiš vog i drugog reda. S tim se ne moža bila uzela u najozbiljniju ocjenu, da Vam tatka' počelo se je o tom voditi raču­ avog malog Duška? Gdje si Tisz , složiti nijedan čovjek svjetskih nazora, izađu u susret i u pitanju popunjavanja na. Vi ste izračunali da imate prava na ako nije ogrezao u mržnji i klerikaliz- i da .. . ah, šta nas briga, nek.dalje h portfeja ministarstva unutrašnjih djela, veći broj ministarskih mjesta prema mu. Ta se mjera podudara s ukazom ' loču »demokratski« organi i njiho i ako bi se mogla,rješenjem toga pitanja Wilderski Krameri. broju Vaših poslanika. Količnik je Va§ ruskog cara, koji je izišao godine 1897.. obezbijediti bolja bezbjednost u zemlji I pronalazak. Jesmo li mi onda krivi, što a koji propisuje da sc na medicinski faOnima, kojih te tiče. Na depešu, objektivnija I solidnija unutrašnja uprava po loj Vašoj metodi sračunavanja gosp. | kultet može upisati samo 2% muslimankojom su svi pravoslavni episkopi iz u našoj državi, jer su sada u samom te­ Trifković ne ulazi u kabinet? | kl od prijavljenih slušateljica na sveučinašeg kraljevstva sa svoje konferen­ čaju pregovara događaju vrlo čudne Ne zamjerite mi, ali su Vaši zahtjevi I lištu u Rusiji. To se ne može i ne smije cije pozdravili vaseljensku patrijar stvari u ovom pogledu. zbilja Čudnovati. Rekli ste u narodnoj dogoditi u našem kraljevstvu, jer bi to šiju u Carigradu, izvještavajući ie o Žaleći "što je došlo do ovakovog is­ skupštini. da jc koncetraciona vlada an- I bilo na sramotu kulture i prava. Dr. u'edinionju srpske crkvo, dobio je ar pada pregovora i što se kriza i sastav Uparlamentarna. Sad »unosimo samo Nježić jc u svom zakonskom prcdlogu hijerejski sabor ovaj odgovor: ..Patri- * koalicionog kabineta već više od mjese­ jedan neparlamentarni eiemenat u parunio odredbu, da posjednici mogu imati jaršija je s ushićenjem primila ovu vi ca oteže bez naše krivice, čast mi jć lamciitarnc običaje«, što ne zovemo I onoliko zemlje, koliko jc mogu sobom jest, uzimajući učešća u radosti, koja gospodine pcdsjcdnrče. umoliti Vas da malo klubove u vladu! Još nešto! Ml je očekivana sa žudnjom. Patrijaršija obraditi, dakle maksimum. To jc Želja, zvditc ovom prilikom primiti uvjere­ hoćemo da se agrarna reforma izvodi po blagosivlje i moli se Bogu za vas po­ da šapne u okove život muslimana, da nje o mom odličnom poštovanju. »prethodni;!! odredbama«, naredbama I božni i ljubljeni srpski narod". ih gospodarski priguši, a da se to bar U ime kluba poslanika narodne radi­ uredbama, koje smo i mi I VI potpisali. I donekle prikrije — evo vam. posjednici, A kod nas? Još se niko i ne miče, kalne stranke Stojan Protlć. .Ml niti možemo, niti hoćemo od toga a kamo li da provodi ujedinjenje . . nešto zemlje, na kojoj ćete prije izu- u Zakonski predlog dra. Nježića. Bilješke. �Број 62 — Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 3-Strana se taj ideal ostvari dužnost je države interes, jer ne smijemo zaboraviti, d a Amerika za slobodu Irske. Senatska da pitanje narodne prosvjete najoz­ su obe države opkoljene komisija /а ^vanjske poslove stupila je biljnije shvati i otvori što moguće SI o ve n im a. Upućeni smo dakle „Demokratskoj je Zajednici* malo u dodir sa irskim zastupnicima, koji uviše narodnih osnovnih škola u svjejedni na druge i prirodno je da to što u privremenom parlamentu svim straju na svojim zahtjevima, da njiho­ ma mjestima, gdje su one prijeko po­ silama radi da kmetu dade svu, i hoćemo da uzmemo u obzir. va zemlja mora biti slobodna. trebne. ,,Dacia“ javlja iz Pešte: Sve popu­ kmetovsku i beglučku zemlju, samo Estonska vlada započela je mirovne Danas vodimo tešku životnu bor­ da što više zemlje otme iz larniji biva plan savez? sa Rumunipregovore sa niskom sovjetskom vla­ muslimanskih r u k u, pa su nji­ bu, gdje domovina od nas traži ljude jom- Interesantno je da se demokrat­ dom. zdrave dušom, prosvijećene, i za bor­ hove vlasti počele da uprepašćuju naš ske i aristokratske stranke, koje ina­ Mir s Austrijom. U srijedu je prije po­ bu naukom naoružane. Samo od se­ svijet i izgonom sa erarskih zemljišta. če stoje u velikoj protivnosti, slažu dne potpisan u samtergermanskom be se nameće pitanje, da li ćemo mi Ako je u pitanju još i musliman, „de­ u pogledu personalne unije- Vjerodvorcu ugovor o miru s austrijskom re­ moći dati državi dušom zdrave držav­ vatno je da će u najkraće vrijeme mokratske" se vlasti ne žacaju ni­ publikom i skoro svim državama an­ ljane, ako se ne otvori što više na­ otpočeti pregovori u tom pravcu kakvih sredstava samo da mu naško­ tante. Državnog kancelara Rennera po­ rodnih osnovnih škola i ako se više Novi savez? Prema ,,Daily Chrode i to im je, izgleda, princip kojeg zdravio je Clcmenceau govorom, u ko­ volje, mara i zdravog poimanja ne nlcleu" u budimpeštanskim antantinim se konsekventno drže. Nabačene tvrd­ me je istakao da su pregovori dovršeni posveti suzbijanju nepismenosti kod krugovima se pogovora, da rumunjska nje potvrdiću sa dva markantna slu­ i da su doveli do sporazuma. Neka iz­ našeg naroda. vlada namjerava da sklopi savez sa čaja voli potpisati primjerak ugovora o mi­ Mnogo je razloga našoj neprosvije1. Mujo Katana iz Tuzle, čevjok Mađarima, jer industrijski i finansiru. koji je indentičan sa onim što je dr. ćenosti, nepismenosti i nehaju za ško­ bez jedr.og pedlja zemlje, s brojnom i jalni krugovi vide u ovom savezu Renneru već poznat. Na to je dr. Renlom, nu jedan od glavnih je pri­ neopskrbljenom porodicom iskrčio je veliku korist, pošto će moći u Ma­ ner stupio malom stohću i potpisao ustranost prosvjetne politike bivše lani u blizini Tuzle u Piskavici za dva đarsku da uvoze sirovi materijal I govor sa priloženim protokolima. Za austrijske uprave, koja nam nije ni­ ' Italija će biti pozvana da se priklju- ■ njim je potpisala američka delegacija, pa dana erarskog zemljišta, koje je i ove kakvo dobro željela. Mi smo nekoliko ; či mađarsko-rumunjskom savezu. godine zasijao kukuruzom. Ovih da­ engleska, francuska, talijanska i japan­ puta molili da nam se u mjestu Pru­ na su mu žandari po nalogu seoskog ska. Za ovim su potpisivale male drža­ Bugarska gubi Trakiju. Konfe­ scu koje broji 1170 duša, otvori na­ kot ureda usprkos utoka na okružnu ve alfabetskim redom, kod čega se je rencija mira riješila je da Bugarska rodna osnovna škola, nu naše moleoblast oborili ojradu, ma da je na pokazalo da ni Rumunji ni Jugoslaveni odstupi Traciju velevlastima, a oni toni zemljištu kukuruz bio po drugi i nje nije nailazilo na razumijevanje i nisu došli u Saint-Germain potpisivanju. će joj osigurati slobodnu trgovinu u | dobru volju propale uprave, pa smo put okopan. I Oficijelno se ova odluka nije tracijakim lukama. tako sve do sad ostali bez škola. Oni 2. Isto take odbijen je utok Ahmeuzela r. a znanje. Nakon zadnjeg Grčko mahnitanje. Bukureški >Unikoji ne mogu primiti na se odgovortu' Mehičiću iz Tuzle, koji je također potpisa (Jenienceau je ukratko konstaverzui« registrira pisanje grčke štampe u Piskavici iskrčio za dva dana ora­ ' nosti za nepismenost svoje djece pred tcvao da su sada potpisi izmijenjeni i o lalijinsko-grčkom sporazumu. Cdtira Bogom i svojom savjesti šalju svoju nja erarskog zemljišta. Okružna ga zakljičio sjednicu riječima: Mir u Saintpisanje grčkog lista »Hostija«, koji traži oblast svojim riješenjem od 4. jula ; djecu u školu u Donji Vakuf. To je, Gcrmainu je potpisan. da Italija uxme inicijativu glede osniva­ samo se od sebe razumije, moguće sa1919. broj 99 kz. osuđuje na globu od Sta to znači? Iz Kapštadta javljaju nja jedne balkanske federa­ 100 K ili na zatvor od IO dana i na­ I mo bogatašima i bolje stojećim oso­ da je general Devet izdao manifest, u cije. bama. jer je to udaljene kojih 8 — 9 laže da ima u roku od 8 dana poru­ kojem veli da ne može odobravati neUgovor o miru sa Bugarskom završen šiti «?gradu. inače će je vlast na nje­ ј kilometara, a mi siromasi osuđeni smo zakonsku pesjednuće Njemačke Afrike. je i biće još ove sedmice predan Bugov trošak porušiti. Čovjek je i lani | da vječito ostanemo u mraku i tmini, Poziva s:anovništvo. da prisili en­ garsKoj. neznanju i džehaletu, pa koje onda a i ove godine sijao to zemljište i sad glesku vladu, da se ove kolonije Deru šija Hcinricha Friedricha, novo čudo ako mnogi ne poimamo duh vre­ je kukuruz već do pasa, ali se vlast cesignovanog ministra predsjednika Ma- i povrate zakonitim vlasnicima. mena- s’ njime se no lljubljujemo i nimalo na to ne obazire. Habsburzi mute. Pariški i london­ đarske presenitila je političke krugove. 1 postajemo reakcionarni, te kočimo sva­ Naš muslimanski seljak i težak vr­ Kućanski socifali, građanski blok i veći ski listovi donašaju senzacionalnu vi­ ki napredni rad? Za to evo još jed­ lo će malo imati kuristi od riješenja dio Lovaszyeve stranke pristao je uz jest, da su članovi Habsburške fami­ nom molimo našu zemaljsku vladu, agrarnog pitanja, pase čovjek ne mo­ lije koji borave u Švicarskoj održali vladu. Ministar prosvjete Huszar putuje da nam čim skorije otvori narodnu že dovoljno načuditi ovakvom pos­ ovih dana u Beč da nastavi pregovore više važnih i tajnih vijećanja. Ova su osnovnu školu i nadamo se da će na­ tupku vlasti. Da se ovim hoće da use vijećanja održala u dvorcu Prans antantinim misijama. ši ljudi koji sjede na vladi prije toj čuva državno dobro, ne bi se na dru­ gus u blizini Lauzane, a na njima su Za vrhovnog zapovjednika Erdelja, našoj molbi i prijekoj potrebi udovo­ gom mjestu nemilice i bez računa ra­ Banata i 2Vih krajeva, koji su pod up- i sudjelovali i svi ugledni pristaše moljiti, jer su svjesniji pjesnikovih rije­ sipalo na izvosnice, u kojima mi mu­ ravoin sibinjske vlade naimenovan je ; narhijskog režima. Na tim vijećanjima či: »... Djeca bez škola siročad gola...« slimani nemamo nikakva udjela. Da general pctalan. koji-će uskoro otputo­ ј zaključeno je p-ovesti živahnu propaMješćani općine Prusca. li je s ovim rešidbama spoiazumna , gandu za uspostavu HabsburgovaČke vati u Sibmj. naša „demokratska" vlada? I kako ih Danas meni, sutra tebi. Bukureška i vlasti. Prvi čin ove monarhijske za­ dovodi u savez sa parolćm, da zem­ vjere imala bi biti uspostava po­ * Daći a« donosi izvještaj o mađarskim lja pripada onom, koji je obrađuje? dunavske federacije, za koju manifestacijama u Kolozswaru i Ara-du razne novo nastale narodnosne drža­ na Ja.i mađarskog kralja Stjepana. ve neće ni da Ćuju. S toca razloga Kralj Petar, koji se sada nalazi u Premda su lumunjske vlasti izdale namorala bi se uspostaviti Jedna viša Aranđelovcu, doći će u Beograd konredba. da se taj dan ne smije proslaviti, sila, koja bi imala biti ujedinjena u ćem idućeg mjeseca. On će također Mađari su ipak priredili manifestacije rukama Habsburgovaca. Vjerovatno je Glavna skupština „Saveza uči i stanovati u vili na Topčiderskom brdu po crkvama i pjevajući mađarsku him­ da bi se sada postiglo jedinstvo u oteljskih društava u B. i H. 4. au­ dok novi dvor ne bude gotov nu Micali mađarske trobojke itd. «Dasobi bivšeg cara Karla, makar se zna­ gusta o. g. održala se glavna skup- I ciatraži da se preduzmu energične j Zapisnik ugovora o miru s* au­ de da je u Ugarskoj popularan nad­ ština Saveza učitelj, društava naše mjere protiv ovih nelojalnih elemenata, strijskom republikom ostaje za Ju­ vojvoda Josip, a u Austriji Franjo uže domovine u velikoj sali ovdašnje koji ne lespektuju rumunjske vlasti i goslavene i Rumunje otvoren do Salvator. trgovačko-obrtničke komore. Skupšti- 1 subote u svrhu potpisa. neprestano manifestiraju protiv RumuMonarhisti što borave u Švicarskoj na je bila dobro posjećena i održala nije. Rumunjska delegacija konačno je se posve ozbiljno i lijepo. Osim uči­ Za solidarnost Slavena. Javljaju iz | drže ezbiljno, da će car Karlo u roku otklonila pptpis saintgermanskog ugo­ telja i učiteljica skupštini je prisu­ Praga: U nedjelju su češkoslovačke so- ' od godine dana opet doći na prije­ vora radi odredaba o zaštiti manjina. stvovao je načelnik prosvjetnoga ocijaliste održale skupštine. Gđa Breš- : stolje.* S tim pariškim i londonskim otkri­ Otpor proti zaštiti manjina. Ka­ djelenja g Grđić, narod, poslanik i kovskaja —- poznata ruska revolucioćima dolazi izvještaj iz Berlina, da je ko »Temps« javlja rumunjskoj je de­ direktor ženske preparandije g. Pavinarka — dokazivala je na skupštini, da na skupštini pangermanskog saveza legaciji službeno javljeno da konferen- jI je od prijeke nužde, da se organizuje čić i profesor Ljubibratić, u ime »Usudbeni vijećnik Class iz Mainza čija mira ne može primiti odgo­ druženja bos.-herc. nastavnika sred, slobodna, demokratska i pravedna Ru­ vora Rumunjske radi odluke o zašti­ škola« Do podne se raspravljalo o sija. k )ja bi bila zaštitnica čitavog sla­ javio, da jezuiti. pripravljaju povratak bivšeg cara Karla u Austriju, dok su ti manjina, odnosno njezinu izjavu, da čisto staleškim učiteljskim interesima, venskog svijeta. I drugi su se govorni­ ti isti jezuiti već pred 3 godine radili će potpisati mir s austrijskom repu­ te su naši učitelji prvi put sa zado­ ci, poglavice ruskih .i češkoslovačtaih na tom da odstrane protestansko car­ blikom samo uz pridržaj. Uslijed toga voljstvom saslušali definitivna uređe­ socijalista, izjavili u istom smislu, jako stvo Hohenzolerna. se držiAia Rumunjska ne će potpisati nja njihovih plaća i statusa jer su oštro osuđujući boljševjza ni. ugovor o miru. Prevladava mišljenje, priznati državnim činovni­ Kakav je boljševički voda? Istraga Ministar za narodnu obranu. Klofač, po­ da ce čehoslovački delegati doći u cima. protiv bivšeg mađarskog pučkog po­ zdravio jc niske revolucionarce. pa je Saint Germain i potpisati mir, jer pi­ spomenuo protVrevolucionarnc intrige, vjerenika Tibora Samuella iznijela je oPoslije podne su pretresena mnoga tanje Tješina ostaje zasada još neri­ vo: uspjeh kućne premetačine bio je koje su nedavno otkrivene a koje su važna pitanja, koja zasijecaju u ško­ ješeno. Molba Jugoslovena da senzacionalan. Policija je našla 3 veli­ sploli neki članovi austrijske aristokra­ lu i uopće u narodnu prosvjetu. Donese odluka radi zaštite manjina ograni­ ka željezom okovana sanduka, koje je cije, rodom iz Češke. Ministar jc zavr­ šen je i jednoglasan zaključak, da će či samo na teritoriju, stečenu u ovom šio, da neuspjeh takovih naprezanja mo­ otvunla službena komisija. Kad su ot­ naši učitelji sami od sebe bez na­ ratu oficijelno je otklonjena, vorili prvi sanduk bili su svi službeni že samo da učvrsti republikansku ideju. ređenja odozgo u svojoj okolici orga­ faktori vanredno iznenađeni. Sanduk je^Zarnašna Wilsonova riječ. U subotu nizirati rad na pobijanju anal- | usljed čega su Jugoslaveni preksinoć zamolili brzojavno iz Beograda nove bio Jo vrha pun najraznovrsnijili dra- ' 1 je predsjednik Wilson govorio pred ko­ fabetizma po svoj B i H. Na­ upute. gocijcnosti, zlatnih i srebrenih predmemorom poslanika u Minnesoti. On se u ravno, da se time uvijek računa i na Wilson proti Italiji. U jednom go­ ta. nakita, diadema. zlatnih d srebrenih govoru najviše bavio finansijskom situ­ inicijativu i pomoć zemaljske vlade i voru što ga je predsjednik Wilson lanava, briljantnog prstenja, naušnica, jer u našoj domovini ima najmanje acijom na svijetu, pa je rekao, da će prema Reuterovoj Agenciji držao u zlatma i srebicnih torbica i t. d. Vješ­ proći nekoliko pokoljenja prije, 80% analfabeta. To je ogroman broj, gradu Kolumbu, rekao je da Italija taci procijenili vrijednosti od 8—10 koji traži naravno na prvom redu no će se vlade inostranih država moći svojata Rijeku iz strateških razloga. milijona kruna. Druga dva sanduka bila učiteljskoga rada, ali i naročite pomo­ osloboditi grdnog tereta dugova, koji su Budući da u ovim krajevima ima samo ći zemalj. vlade i svih političkih stra­ su napunjena banknotama po 200 kru­ se na njih nagomilali. Onda je dodao, da malo razasutih talijan. oaza, liga naro­ na austro-ugarske banke. Novac je bio naka naroda, ako «e hoće, da se ovo­ je u tom pogledu finansijski položaj Ada sasvim obara temelje tim talijan­ kao obično u banknotama sortiran i pome što prije i sa uspjehom stane na merike mnogo povoljniji. »Sjedinjene Dr­ skim nastojanjima koja su sasvim ne­ kraj! vezar.. Taj novac jc iz budimpeštanskog žave b’će po svoj prilici jedina država, osnovana. Naši su učitelji taj dan počeli i na koja će imati raspoloživih kapitala i glavnog zavoda austro-ugarske banke. Ententa i Rumunjska. Odaslanik osnivanju svoga »Učiteljskog doma«, koja će moći doći u pomoć industrij­ Policija je zaplijenila sva tri sanduka. antante George Clerck stavio je ru­ za koji je izabran naročiti odbor. Ta­ skom svijetu«. Vilson je uporno isticao, munjskoj vladi ove zahtjeve: 1. ru­ kođer je izabrat i novi odbor Saveza, kako Sjedinjene Države treba da novča­ munjske se čete moraju u.određenom te je novi predsjednik oslovio svoje no priskoče u pomoć drugim nacijama. kolege i kolegice svojim programnim 1 roku povući iz Mađarske i odmah oAli treba priznati, da je pokraj svega bustaviti sve rekvizicije. 2. Rekvirirani Tuzla, koncem jula. govorom. Nakon jednodnevnog rada toga teza, koju je on razvio, naišla na materijal moraju prepustiti komisiji za u skupštini, naši se učitelji zadovolj­ vrlo slabo, oduševljenje. Glavna rasprava proti atenta­ no i jeduševljeno rasuše svojim kuća- ' obnovu i odštete. 3. Rumunjske čete, Njemačka se tuži. U Versaillesu- izru­ toru na predstojnika Bahtijarevića. koje se nalaze na madžarskom tlu ma. Prosvjetiteljima našega naroda čena :e ova nota: »Njemačka vlada sa — Na okružnom sudu u Tuzli održana želimo dobar uspjeh u njihovom bla- | moraju se pokoravati zapovijedima žalošću doznaje za događaje u Gornjoj je dne 24. jula 1919. glavna rasprava vrhovnog vijeća saveznika. gotvornom radu. Sleskoi koji su inspirirani sa strane Po­ proti atentatoru na kot. predstojnika Magjarskornmunjsko zbliženje. ljaka. Već 14 dana propagira se protiv u Bijelini, Edhema Bahtijarevića. Potreba škole u Pruscu. Predsjedvik nove magjarske vlade iz- , Nijemaca govorom i štampom — sila i Rasprava je počela u 9 sati. Isprva Ideal novoga vremena je jačanje i , javio je slijedeće: Mi Želimo sada da i rat, a radi se i na osnivanju dobrovoljač­ je bilo malo publike, ali je tokom ra­ prosvjećivanje naroda I čuvanje nje- i Mađarska Živi u dobrom prijateljstvu ' kih četa. Njemačka vlada drži da je sprave pridošlo tako, da je dvorana sa Rumunijom. To nam je zajednički ' dužnost poljske vlade učiniti tome kraj«. govih lijepih obilježja i čiste duše. Da bila dupkom puna. Nije mi poznato Nejednaka mjera. Pregled. Prosvjeta i škola. Naši dopisi �Broj 63 Bpoj „PRAVDA" — .ПРАВДА* SUana 4 Сграна log zamj. drž. odvjetnika i zaključuje, da li zbeg ©ve rasprave ili zbog osude, da sc u tu svrhu presluša sudski prikoja se je toga dana imala izreći nad slušnik dr. BorŠk, koji je kod dotič­ petor согп muslimana, čija je glavna nog suca istražitelja bio perovodom. rasprava vođena 23. jula. Dr. Boriić se ne sjeća svih pojedino­ Vlazi optuženi dosta veseo, ponosno sti, jer je bilo mnogo istraga, ali se stupa i mirno sjeda na optuženičku sjeća da optuženi nije daa očitovanja, klupu. Zove se Veljko Todorević, ro­ dom iz Bijeline, srp.-prav. vjere, ne- 1 iz kojeg bi se dalo zaključiti, da je namjeravao usmrtiti Bahtijarevića. Sud oženjen, neperočan, trgov. pomoćnik, stavlja upit na optuženog, da li ie svrš • četiri razreda trg. škole. Optu­ pucao na predstojnika kao Srbin ili žuje se raidt zločina cokušanog ukao čovjek koji je u uzrujanosti, na­ morstva i teške tjelesne oz­ šle optuženi odgovara, da kao Srbi* ljede, što ih je izveo aad predstoj­ nije pucat, jer za to nije imao razloga, nikovi Edhemom Bahtijarevićcm u Binego kat čovjek u uzrujanom stanju. jeiini, u uredu, pri vršenju slu­ Ovom prilikom nam je primijetiti žbe. Optuženi je na 13. aprila 191f. da je vetant Tekić, koji je s atenta­ u večer sa još nekoliko svojih dru­ torom u rodbinskoj vezi, upotrcbio gova iza * sati išao kroz grad svira­ sve sile kroz cijelu raspravu, da op­ jući, pjevajući i derući se. Stiažar ih tuženom dade u usta one riječ., koje je opomenuo, da se odmah raziđu ku­ će ga spasiti. Upadala je u oči mimi­ ćama, jer da je zabranjeno svako ski­ ka i zadovoljno kretanje tijela u mttanje u to doba, pogotovo narušavanje meniima, kad je od kojeg svjedoka noćneg mira. Optuženi je pitao straili okrivljenog ispala po koja u prilog Žara ko je takovu zabranu izdao, a optuženom Neovisnost sudaca nije to­ kad mu je ovaj rekao, da je to učinio liko korisna, keliko je štema pristra­ predstojnik Bahtijarević, sporazumno nost sudaca, koji podliježu sugestiji i s vojnim komandantom mjesta, optu­ osobnoj simpatiji pojedinih parbenih ženi je odao čast komandantu, a pred­ stranaka. Ovo se ne može zakonom stojniku opsovao mater, »bulu« (su­ zapriječiti. prugu) i Boga! Radi toga je stražar Sud se povlači na vijećanje da iz­ odmah podnio kot. uredu prijavu proti reče osudu, koja se je sa napetošću opteženog i drugova. Sutradan predočekivala. Za vrijeme pauzo optuženi vedeni su po istom strzžaru pred pred­ sc ©krenuo prema publici i išaretom stojnika Bahtijarevića optuženi i drug razgovara, nasmijan i silno veseo kao mu Drago Popadić. Nakon što ih je da nekom prkosi i manifestira svoje Bahtijarević ispitao o sinoćnjem eks­ »mučeništve-. cesu naredi stražaru, da ih vedi k pri­ Najednom dolazi drugi senat sa tri stavu. Stražar je izišao prvi iz kance­ suca, dva državna odvjetnika i jednim larije, a za njim Popadić. Ostavši sam braniteljem. Pet vojnika sa natakauoptuženi se je primakao na dva ko­ tim bodovima uvodi u dvoranu pet raka k stolu, za kojim je sjedio pred­ optuženika — muslimana. Sud se diže stojnik Bahtijarević i razgledavao akte. na nogo i čita osudu, kojom se sva Izvadio je brovning-revolver iz tašne petorica ©suđuja na kazan smrti na i opalio mu hitac u glavu. Bahtijare­ vješalima zbog razbojstva i grabežnog vić se je okrvavljen srušio na tle, na umorstva, počinjenog u Crnoj Rijeci što je atentator poletio iz kancelarije (valjda rogatički kotar) god. 1914. nad van. Dok se je stražar ©bazreo da vidi pravoslavnim. Istraga je zametnuta još idu li okrivljeni za njim, čuo je pra­ u 1917. četvorica optuženih niječu in­ sak revolvera za leđima Poletio je kriminirano im -nedjelo, dok samo je­ kancelariji i kad je bio na vratima, dan priznaje, pa njegov iskaz tereti i optuženi je izlazio iz kancelarije s re­ druge. Pošto je rasprava u ovoj stvari volverom u ruci, uperenim prema nje­ mu s riječima: »Ne prilazi k meni jer •drža a dan prije, a Vaš izvjestitelj nije prisustvovao*), to o njoj ne može ćeš i ti poginuti!« Stražar ga nije smio ništa podrobnije navesti. Tek se može smetati i tako je pobjegao. konstatirati interesantnosti »slučaja«, Optuženi Veljke Todorović brani se. da se u jednom satu proglašuju dvije da je kritičnog dana bio malo u pri­ pitom stanju. Pozvan ed Bahtijarevića osude, koje su pored sve svoje nei izazvan riječima: »Oguliću ti živom sliČnosti tako karakteristične. . Ovaj senat ostavlja dvoranu, a »naš« kožu'.* odvratio mu je u »uzrujanosti«: »Srboždere!« i opalio iz revolvera ne ulazi i čila osudu, kojom se V e I j k o Todorović proglašuje krivim zlo­ ciljajući namjerice u glavu, jer ga nije htio usmrtiti. Predočuje mu se spis a čina t • š k e t j e I e s n e ozljede i osuđuje na osam mjeseci tamnice istrazi kod kot. ureda u Bijelini od 14. aprila 1f19. dakie isti dan i ne­ pooštrene svakog mjeseca jednim tvr­ posredno iza počinjenog atentata, u dim ležajem u koju mu se kaznu ukojem je očitovao i priznao, da ga je lačunava i istražni zatvor od dva i htio’ baš ubiti i spis od 15. aprila po mjeseca Optuženi se zadovoljava gdje i opet očituje istu nakanu. Pred­ osudom, dok je zamj. drž. odvjetnika sjedatelj ga pita kako da sad drughtio nešto reći, ali nije rekao, nego Čije govori. Optuženi veli, da pod ri­ je nespretnom gestikulacijom dao ra­ ječi ubiti nije mislio »usmrtiti« i zumjeti, da će nekog pitati hoće li se da smisao ovih riječi nije identičan. zadovoljiti ili neće, a dotle pridržaje Na upit suda veli, da nije mrzio Bahti»sebi« pravo odluke. jareviča (a ovamo mu psuje mater i Prikazao sam koliko je bile moguće bulu!). tok rasprave i osudu sasvim vjerno i, Čini mi se, objektivno Pravnici će Svjedok Drago Popadić, drug op­ pak znati, da li je valjano đonešena tuženog pri ekscesu u noći od 13. osuda, kao i to. kako će se ovaj zlo­ aprila, svjedoči u prilog optuženog, čin kvalificirati. Meni kao nepravniku dok stražar Menčiko Bjeloševič is­ čini se, da bi trebala biti eća lcaz a kazuje kao u optužbi. Drugi svjedoci i za onog koji bi pucao u glavu z nijesu došli Njihovi se iskazi čitaju. revolvera i ranio čovjeka, s kojim je E. Bahtijarević zbog bolesti nije bio u međusobnoj tučnjavi.,Čini mi se.. mogao doći na raspravu. Čita se nje­ gov iskaz u privatnom stanu u Bije­ Justitia fundamentum regnorum. lini dne 14. i 17. aprila .1919., u kojem poriče da je optuženom rekao, da će U Odžaku, koncem jula 1919. mu živom oguliti kožu i da je optu­ (Potieca liječnika). Naše je ženi njemu rekao da je Srbožder. mjesto sjedištem kotarske ispostave, sa Pošto e po mnijenju suda materi­ sedamnaest sela i preko 20.000 žitelja. jal gotov, ustaje sudac Trojeг, koji u Udaljeno je od Dervente 45 km. Mje­ ovoj parnici (»slučajno«) zastupa drž. stance nije veiiko, ali je vrlo lijepo i odvjetnika i »brani« optužbu korigi­ privlačno. Ima sve najnužnije kulturne rajući onamo, da se optuženi kazni i i socijalne uredbe, u koliko su za nj od »radi grubog otpora proti uredujućem neophodne potrebe. Veliki mu je i glav­ stražaru te javnog nasilja. Branitelj ni nedostatak, što nema stalnog liječni­ dr. Stokić nastoji obraniti svog kli­ ka, niti ljekarne. Interesantno je da ima­ jenta dokazujući po iskazu svjedoka mo marvenog i.ječnika, pa se po tom i optuženog, da se ne može govoriti specijalitetu bivše vlade može zaklju­ o pokušanom umorstvu nego samo o čiti, da ju više cijenila marvu ovoga teškoj tjelesnoj ozljedi, pa moli sud кгај.а, nego .i same ljude. Toliko puta da u ovom pravcu izreče osudu. Sud su slate molbe za stalnog liječnika, ali se povlači na vijećanje i nakon pola bivša vlada ;nje htjela ni da čuje. Sigur­ sata dolazi u dvoranu i ponovno otvara no je to svoje nehumano držanje oprav­ raspravu. davah tihi, da je naš narod praznovje­ Zamj. drž odvjetnika predlaže, da ran, pa mu Više pomažu »zapisci«, baj­ se rasprava odgodi u svrhu preslušake ј ostali tilisumi. nego medicina pa nja suca istražitelja, koji se nalazi na ie u neku ruku i suvišan liječnik jednomjesečnom dopustu u Sarajevu Hi možda zadovoljavala liječnikom na okolnost, da optuženi nije nikad Dr ) o č k a 1 o m, koji već preko 20 u istrazi poricao prvašnje izjave o na­ ч Mogli biste pokupiti podatke od mjeri da usmrti Bahtijarevića. Branidrug'h prisutnika i izvijestiti nas. Ur. telj se protivi odgodi. Sud odbija pred- BoMuka. žandara, a kotarski ure3 u Rogatici pozivamo da u stvari požara odmah povede istragu, jer s jedne strane pa­ ljevina, a s druge strane žandarska bodrenja vuku za sobom zle poslje­ dice, pa im treba predusresti godina sedmično jedanput iz Bos. Sam­ ca dolazi k nama. Ovaki postupak na­ pokon i nije nespojiv sa svojstvom biv­ še vlade, koliko bi bio odvratan za sadanju ako bi ga nastavila. Mi — narod ili demo$ danas se sasvim pouzdano na­ damo, da će nam se odmah postaviti stalan !:ječn k i tu svoju nadu opravda­ vamo ne samo Što onamo vladu, koja je narodna i demokratska, (laj vam raz­ log ne v rijedi mnogu. Op. ur.), nego i što udovoljavamo svim domovinskim i državljanskim dužnostima. Liječnik, što ga općina plaća da jednom sedmično dolazi iz Bos. Samca, ne koristi naroda ne samo što u rijetko dolazi, nego više zbog njegove naprasitusti i grubog postupanja s bolesnicima. Ko mu jedanput dođe, teško će se odlu­ čiti Ja mu i po drugi put izađe pred oči. Rade će »zapisati« i bajati, nego li tra­ žiti savjeta i lijeka ondje, gdje se s njim postupa gore nego sa životinjom. »Marš«, »kuŠ« »svinjo«, i si. obične su riječi, kojima se šamački liječnik služi pri općenju s bolesnicima. Kakovi su on­ da lijekovi u ovakovog liječnika? Mno­ go bolje da ni njega nema, bar bi seljak promjenio svoj loši sud o liječnicima. Izvoli vlado primiti ovo do znanja i određuj šta treba »ni po babu ni po stričevima«. Na adresu kot. šer. suda u Tuzli. Prije od prilike jedan mjesec dana udata je jedna djevojka iz ni ova JŽemata u Stolac. Sva jo prilika. Ja je i vjenčana, ali ja kao imam nijtsam potraž/van da u tom dadem potrebne podatke, niti lakezvani ilniu-haber. Sumnjam, da je kogod to u moje ime učinio, pa molim taj sud, da mi dade razjašnjenje. Ili možda postoji kakova naredba, po kojoj se može obaviti vjenčanje i bez podataka od imama. Imam J a I s k e džamije. Na pažnju policiji. Nek. dan je Ahmet ef- Hasibovic goneći kola bio izložen životnoj opasnosti. Kraj ze­ maljske banke sreo je naime teretni automobil, od kojeg mu se je konj poplašio, a šofer ne samo da nije htio zastaviti auta, nego je skretao sad lijevo sad desno i smijući se ne­ prilici g. Hasibovića prouzroć o je da su mu kola svrnula na trotcar i umalo nije glavom platio. U kolima je bilo i ženskinja. I inače automobili ju­ re velikom brzinom pa je zadnje vri­ jeme, da se ovoj obijesti stane na kraj. I vojna bi uprava mogla ovoj stvari posvetiti pažnju, jer se ove neprili­ ke događaju i testom u Sarajevskom polju. Dosad je vrijedio običa«. da su se auti zastavljali čim bi se sa kola dao znak rukom ili inače. Iz naše organizacije. iz B.iiaća dobismo ovaj brzojav: »Na 10. septembra održana je ovdje skupšti­ na naše organizacije sa velikim uspje­ hom. Na skupštini je govorio Febimbeg Kurbeguvić. Bihaćki muslimani ostaju vjerni organizaciji i odobravaju njezin politički rad i pravac. Ispred skupštine: Ibi ahr.hpašić. Selimović . Drugom se čemu nijesmo ni nadali. Živjeli naši Krajišnici! Dr. L. Neuer, otvorio je advokatsku kai.celanju u Sarajevu, Kralja Petra иl:ca (ulaz Despića ulica broj 5. II. kat). Poruke uredništva. Izjava. Ne znajući za zaključak mjes­ nog odbora naše organizacije i u pretpestavci da je on s tim sporazuman — jcr^.as ie pozvao činovnik organizacije g. M. Žiga — pristali smo da kao zam.emci dođemo u sarajevsko gradsko vijcve. Pošto snio međutim obaviješteni o protivnom, izjavljujemo da otklanja­ mo iu ’čast* i ovim putem bez ikakvih daljnjih formalnosti, obavješćujemo o tom nametnuto predsjedništvo naše opć.nc. Sarajevo, 12. jula 1919. Muhamed Hamdj Ćurčić, Ibrahim Demerdžić. Invalidu D. u Banjaluci. Izvolite nam javiti imena svih invalida, kojima je odbijena molba za podjeljenje tra­ fike. kao i gazde i trgovce, kojima je trafika ostavljena ili na novo podije­ ljena. Slažemo se s Vama, da je pro­ šnja invalida državna sramota, pa ćemo drage volje iznijeti nepravde, koje Vam se čine usprkos vladine na­ redbe. Selaml ed, Tuzla. Vaš dopis o kupljenju subabene za sarajevske kazalište za­ plijenjen je u cijelosti. Dostavićemo ga nadležnom ministru. M. selam! Domaće vijesti. Sirotinjske suze. U Prozoru se je dijelila neka roba za sirotinju, pa nam depisnik veli: „Vidio sam da se ne­ pravedno radi, jer se sjerotinji daje nešto poderano, a neko nikako i ne dobije. Radilo se je po protekciji, pa su neki dobivali previše. Probacivalo se je i kroz prozor. Dopisnik ističe i ne­ ka imena, megju njima i školskog upravitelja, pane bi škodilo kad bi se u ovu stvar unijelo malo svjetla. Slično se govorka i o dijeljenju u Sarajevu. I tu na temelju nečijih ce­ duljica izdaju odijela iz pravosudne palače. Ne probacuju se kroz prozor, nego se čitavi svežnji iznose u po bijela dana. Nose ih i civili i voj­ nici,ali ne bismo rekli da su invalidi. Malo svjetla, gospodo! Kuda ovo vodi?! Dolazi nam u uredništvo Arif Džindo iz sela Džindića, opć. Sokolovići, kotar Rogatica i tuži se, da mu j'e na 19. augusta o. gu večer zapaljeno sijeno u dva stoga. Sijena je bilo po prilici oko 200 me­ tara, pa je time pretrpio ogromn štetu. Pošto se je iz stogova u isto vrijeme pokazala vatra, opravdana je sumnja, da je vatru neko podmetnuo, pa je stvar odmah prijavljena kotar­ skom uredu i kot. je predstojnik obe­ ćao, da će izaslati oružnike da stvar izvide. Do danas niti oružnici iziđoše, niti se povede ikakva istraga. Dalje navodi da je oružničkoj postaji u Žljebovima donio prije toga nalog kotarskog ureda, da žan­ dari upozore niegove komšije, da ga ne smetaju u njegovom posjedu. Ka­ da su došli u selo, rekao mu jo pred strankama oružnički straŽmeŠtar Šučević sasuvši pregršt pogrda: »Turci« ništa drugo neznaju, nego ići sudu la­ gati i petljati«. Dalje je produžio: »Vi ste svašta činili za austrijske uprave, pa je pravo, da se i vama to vrati.« Upozorujemo mjerodavne na o\og ~ Vlataik: Centralni Odbor »J. M. O.< Tražimo poslovnog i I ' ravnatelja. Uvjeti: 1 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt ' u svim bankovnim i trgovačkim po­ slovima. 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ bovanja. 3. Svjedodžba moralneg ponašanja. 4. Da je pripadnik SHS. 5. Naznaka plaće. Cazin, dne 23. augusta 1919. i-3 TeiačkB binka d. đ. Obavijest. : Sa ovim upozorujem svakoga, । da mom sinu Sulejmanu Sumanu iz Gračanice niko ništa ne daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug priznati niti za njega šta platiti. Gračanica, 23 jula 1919. Hešo Siman. trgovac. 127 2—3 Sin Ismeta Bećaroviča, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra­ diti. 125, 2—3 “ Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ed23e199a5c8c7803442f6a43495e3be.pdf f8ee6bc1072480b525aa3eaae1343f54 PDF Text Text Pojedini -roj stoji 60 heler?. POJKSSS^I лА »шR м^П Hl ш > Им Ж 40 s SR Hi жШжј Hi flF Hi JURI ЈШ мЦ BI ш ^i IH IFHI ’ četvru<omt&P Вш SB n ЖЖ »’B r^isDji R Ж£»ж|| '^В sS IH ЈнР®ЧН Izlazi subotom, utorkom ^ИГ НВ Ж Јк *м ■ Д? 槮 «Р Ml иПЈИг ^Н. JML ЈИк Ж V ЛШВШ^ Л dMBk ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ЧМ, Broj 64. 0 Sarajevo, utorak 16. septembra 1919. (21, zilhidžeta 1337.) ажи^а<ууж'нвив1«итагаии5!^^ оам ■■■■-■ 1-1и——i т^———— ———— im Satajevo, 15. septembra. Izviješteni smo s više strana, da neki ljudi vode podzemnu agitaciju u pitanju izbora »Gajretova« odbora. Stoga pozivamo >ve članove »Gajreta«, koji pripadaju našoj organizaciji, a stanuju u Sarajevu i mjestima, koja su na željez­ ničkoj pruzi i blizu Sarajeva, da u petak 19. o. nij. dudu na »Gajretovu« skupšti­ nu i svojim prisustvom omoguće, da »Gaj iet« dade u sposoune i nepristrane ru­ ke. koje ne će dozvoliti da ovo čisto kulturno društvo i dalje bude poprište izvjesnih noliiičkih struja I nekih pole­ ti nača. (Л ај poriv nipošto ne znači odstupa­ nje od našeg pređašnjeg principa u pi­ tanju Gajreta«, nego je samo mjera opreznosti, koji: nam diktuie držanje iz­ vjesne skupile. Radni Odbor. Vlada dala ostavk ----- -- aciju, koja je јире№Ц^дс.4К1 lagala zbli­ žavanje i izglađivanje opreka, oni su svojim nasilnim strančarstvom kopali sve veći jaz između pojedinih dijelova našeg jedinstvenog naroda. Htjeli su da u jedan čas izbrišu sve tradicije i sve osebine, koje su nastale tokom vijekova. Htjeli su da izgrade jednu »demokrat­ sku« državu, a o\amo su ugušili svaku slobodu i prignječili pravo naroda, da bar puteni širokih općinskih, kotarskih i okružnih autonomija (kad im već tako smrde autonomije pokrajina) rekne svo­ ju slobodnu riječ i izjavi svoje želje i tegobe. Mjesto toga oni zaveđoše jednu strašnu zbrku 1 ješ strasniju nejedna­ kost. I dok Slovenci imaju faktično svoju potpunu autonomiju, u Hrvatskoj, a naročito u Bosni i Hercegovini vlada u tom pogledu najcrnji apsolutizam. Gdje se ne igra po Pribićevićcvoj ko­ mandi, tu su zavedeni maskirani kome­ sarijati i'zaludu je vapiti za slobodom i pravom naroda. ------------ ----------- - ---------------- ------- - — ,- —-------------- — ditirala i balkaniz.ravŠi našu politiku onernogućila nam svaki uspjeh u još ot­ vorenim pitanjima. Pcnavljamo jtč jednom: »Da živi na­ rodna sloboda i konstituanta!«... -------------------------------------------— I Sarajevo, 15. septembra. Nije nam ovaj put poznato kako se provađa gornji zakon prilikom ovogodišnjeg upisivanja u narod, osnov. škole u provinciji. Znamo, da se u Sarajevu ne provađa. Zakonom o obaveznom poh- danju škola moralo bi u Sarajevu, da bude uškolovano u nar. osnov. škole barem 2 do 3 hiljade muslimanske djece. Ova­ ko ih nema niti jedna hiljada. Nije tu ni sam narod kriv. U Sarajevu je malo osnovnih škola, oso­ bito u onim krajevima grada, gdje je u blizini najvećim dijelom musliman­ skog stanovništva. Čujem«, da se tiaži podesn i zgradu za osnov. školu na Vratniku. Tra­ žimo i mi to odavno na ovdašnjoj gradskoj općini, da tu školu otvori čim prije. Ako se ikako misli, u interesu naroda u Sarajevu, da se nešto korisno ‘uradi, onda je potreba ove škole na Vratniku na prvom mjestuZa Vratniktm u isto vrijeme dolaze na red B i e I a v e. Bistrik i V г b an j u š aPozivamo ovdašnju gradsku općinu da ovdje provađa zakon o obaveznom pohađanju nar osn. škola, ali da prvo narodu podigne na zgodnom mjestu školske zgrade. To tražimo odmah. »Demokrata« se ništa ne tiče stanje Upinjanje demorata- da pošto polo ; u Crnoj Gori i Maćedoniji. Oni se jedno­ stavno Šepire i dižu nos^ a što Nikola ostanu na vla>ti konačno se je izjalovilo ' radi svim sredstvima, to za njih ne pije i presbiro je donio ovu depešu iz Beog­ rada: »Predsjednik ministarskog savjeta i vode. Glavno je da su na vladi i da sa g. Ljubo Davidović predao je ostavku I svojim socijalističkim drugovima prove| du »socijalnu« reformu, koja minira cjelokupne vlade uz ovo obrazloženje: ! državne temelje*. I kad su došli Posljednje vijesti sa konferencije mi­ I u ćor-sokak, eto ih sad na jednom u ra u Parizu giasc nepovoljno. Nisu us­ I druge vode, pa ‘-e sakrivaju za mirovni pjela sva nastojanja vlade i naše dele­ i ugovor s Austrijom. Lagali su i mazali, gacije, da se iz ugovora o miru s AuI kad *u se penjali na samostalnu vlast strijom i iz jednog političkog ugovora o i i prijetili cv.hnjeio svojih političkih promonitorima (zaštiti manjina, Op. ur.) ii tivnika, рм lažu mažu i kad moradozostave ili bar ublaže izvjesne odredbe, Pariški »Temps« od 10. ov. mj. douosi . š e sići sa te uzurpirane vlasti. Po srijekoje predstavljaju povredu našeg uvodni ćlanak, u kojem se bavi neradom ' di nije i nc može biti pitanje zaštite madržavnog narodnog suvere­ vrhovnog vijeća i p naučavajući pokre­ i njina, jer :'ć lo pitanje postojalo i onda, te koji prijete sa LioKa, zgražava se niteta i sadrže opasnost za naš mirdn kada su •demokrati« poveli pregovore da ćc se morati cici ruka sa Istoka, i sa razvitak u budućnosti. Međutim bezusi sa opozicionalnlm strankama. Prihvazebnjom veli: U Turskoj su buknuli lovan pristanaK i potpis na ovakve akte i tiše ga se samo radi toga, da prikriju tako ozbiljni p kruti, da se više ne smije međunarodne prirode, u kojima nema i čekati. Nikako'ne odgovara istini, da I svoj neuspjeh i da se kako tako »povuku rec pročnosti vlada nije mogla dati. Umalo-azijski nokret nije opasan. Na za­ u redu«. Po srijedi je »kvorum«. padu se ništa urugo o istoku ne govori, poznati se pitanjem i konsultovani pred­ j Međutim im taj trik ne će i ne može osini o nekak.in; ministarskim kriza­ stavnici stranaka, koje nisu zastupljene ma u Carigradu, o nekakvim turskim upaliti. Oni moraju promijeniti svoje dru vladi izjavili su također da se takav bandama u Maloj Aziji, te o strahovanju ' žanje u pitanju unutarnje politipristanak ne može dati. Ermena od рок<ија. Publika prati gor­ k e i samo je tako moguće predusresti Ne mogući i ne hoteći primiti za zem­ nje vijesti velikom pozornošću, a faknedaće, koje su nas stigle u izvanjem lju odredbe, koje ograničavaju njen su­ tično su bez vr jednusti i mogu se sma­ našem položaju. Jer nije po srijedi samo trati basnama I narod misli da se ništa verenitet i vodeći računa o raspoloženju drugo važnije nc događa pod suncem ozemlje, vlada podnosi Vašem Visočan- I pitanje manjina Gdje je jadranski prob­ sim gornjih basni; Međutim ima puno lem, pa pitanje južnih granica, pa -- va­ stvn ostavku uvjerena, da time vrši svo­ važnijeg na Istoku. luta i saobraćaj i t. d.? Sve su. to vi ­ ju prvu dužnost : prema Vašem VisoPrema sigum ni podacima, tvrdi sc da seća pitanja, koja bi nam mogla doni­ čanstvu i prema zemlji. Zahvaljujući na orgamzovane rarske armeje u Maloj Ajeti još veća razočaranja. Ne varajmo povjerenju, koje je Vaše Visočanstvo ziji nisu obične bande i razbojničke čcse i ne obmanjujmo sami sebe. Nojevska te. kako se na zaiiadu misli. To su potblagoizvolilo ukazivati mojim drugovi­ metoda ne će nas dovesti uspjesima. Njih puno moderno organizovane trupe pod ma u vladi i meni, molim Vaše kraljev­ će da poluči 5a.no unutar jaka i j vodstvom energičnih vojskovođa i polisko Visočanstvo, da uvaži ostavku i vje­ tičkom mišlju ujedinjenja. Donji podaci konsolidovana Jugoslavija, a da se po­ ruje u moju punu odanost«. razbistriće situaciju. stigne ta jakost, mora se zavesti novi Ljuba Davidović. Po primirju Turci su bili tako oslabili. kurs i upotrijebiti sasvim druge meto­ da bi primili ina kakav mir ponuđen od Drugi brzojav javlja, da je prijestolo­ antante. Radi amantine nesloge i držade uprave. nasljednik uvažio gornju ostavku kra­ nja vrhovnog vijeća o oslobođenju maMjesto narodne volje valja zgnječiti ljevske vlade<-. lih naroda, dato je vrijeme Turcima da korupciju, mjesto Slobode valja ogra­ Gospoda -demokrati« našli su do du­ se predomisle i opamete. Između voda ničiti — samovolju. tih pokreta spominju se i Mahmud Muhše zgodnu izliku za svoj uzmak, nu to Mogu li to učiniti naši »demokrate«? ! tar paša, bivši poslanik, te Galib Kemal, nimalo ne mijei.ja na stvari, niti ih li­ koja su dvojica savjetovala velikog ve­ Sumnjamo. Stoga tražimo konstituantu. šava odgovornosti za neuspjehe naše zira Damad-Pcrid pašu i upozorili ga jer je njen saziv jedini izlaz iz tmuše. u vanjske politike. Mi smo od početka na­ na potrebu orgamzovanja nacionalnih koju su nas doveli nametnuti predstavnici , trupa Ja mogu poslužiti u slučaju naglašavali da ćc nasilna i korupcionistič»demokracije« i kuenovski diletanti, što , metniHog mira od antante. Isti su pošli ka unutarnja politika »demokrata« mi­ im je i u najkritičnijim časovima najpre- i na posao, a Damad-Ferid paša se je po­ nirati naš vanjski položaj i neprestano stavio na čelo jed^e delegacije, te u poei stranački interes. Diktatura, o kojoj smo ih upozoravali da njihovo strančarlitiČoj trgovmi došao u Pariz. Ova je nočeše govoriti в zadnje doba, bila bi stvo ugrožava interese same države. Nji­ delegacija slična svim drugim dosadaopasnija od samog Prlbićevićevog desma to nije išlo u glavu. Umjesto da se njim delegacijama Istoka, ali je vrhovno vijeće nije na žalost ru\ Ino shvatilo. potizma. Ona bi nas definitivno diskre­ osvijeste i hladno promotre našu situ­ i ■ । ' . Vrhovno vijeće i Istok. ! i i . i i ■ i i . Pretplata godišnje 40 kruаа, na pola godine 20 кп<иа- Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice IH9 Godina I. --------------------- гтг■< и imh^—r, «^в» Naprotiv. Vijeće je povratilo Turke iz Pariza u Carigraa, dozvolilo Grcima da se iskrcaju u Smirni i utuvilo irn u glavu podjelu Turske Imperije na komade ne nadajući sc, da Turci imaju nacionalnovjerskog osjećaja, te da se neće moći složiti te uspostaviti jednu jaku silu. Ušljed nepromišljenosti i kratkovidnosti vrhovnog vijeća situacija je postala ja­ ko ozbiljnom. General Mustafa Kemal paša, veliki neprijatelj Enver paše, a lični prijatelj sadanjeg Sultana, poslat je bio kao instruktor treće armije u Samsonu. Bivši vojni ataše u Sofiji komandovao je sa jednom armijom na Dardanelima, a poslije je u Palestini imao pod upravom čitavi kor, te je i sposoban vojskovođa a i 'nače talentiran čovjek. Loša politika aliiraca dobro im je došla, te su organizoval, i nagovorili istovjernike na patriotsni rad i tako organizovali čitave armije u pokrajinama SivasErzerum. Kao najveći njihov pomagač spominje se bivši ministar mornarice Rciw, kojemu je uspjelo u Bali-kjesiru organizova:l muslimane svih krajeva, pa čak i iz Kavkaza. Tako isto se spo­ minje i ime generala Fuada, koji je bio poslat kao komandant XII. kora u Ankazi, te pukovnik Refat, koji je nedavno komanđovao armijom u Sivasu. Pukov­ nik Kjelali organizovao je modernu voj­ sku u Ajdinu pomoću svog ađutanta Šukrie, te su u zajedničkom odnošaju sa trupama u Anatoliji. Glavnokomandujući čitavog ovog pokreta jest Kjemal pašv. VeK sc. da je između Turaka i Arapa uspostavljen čvrst savez. Jed­ nom je prilikom u erzirumskoj centrali □pažen poslanik Ibnj Suuda, koji je Šel Arapa nedžed^ke г - .'jk i koji je htio okupirati Meku i Medinu, da mu to nijesu tijagmili Englezi. Najviše nas mora uzrujati to, što se agitacije i pokreti ne odnose na samu Tursku, nego na čitav Istok, koji je n plamenu. Dapače se tvr­ di, da je sklopljen tajn savez Između Turaka te Aserbejdžanske i Georgijske republike, koju su osnovali Tatari na zapadu Kaspijskog jezera, 'l ime je op­ koljen čitavi Ermenistan. Savez ima je­ dinstven cilj. Zar Vrhovno vijeće smatra, da nije više potreban njegov opstanak? Videći Amerika, da se muslimani zbližavaju i ujedinjuju na nacionalnom i vjerskom principu nije se htjela primiti ma kakva bilo mandata. Turci imaju i razloga da povedu svoj pokret, jer ne rr gu dozvo­ lit1 razdiobe svoje grude među nenašljednike, a ni antanta im ne mrsi raču­ na, jer potejenjuje njihovu važnost. To ne bi smjelo biti. Mi ne smijemo ni časa oklijevati, jer je istočno pitanje najvaž­ nije, pa se moramo što prije prcnuti 1 savremeno ga proučiti, jer se iz časa u čas stavljamo pred nove činjenice.« Dajući gornji savjet >Temps < veli, da antanta u muslimanskim očima ne smije biti nesložna i na koncu aodaje da I:~ gleska mora pustit; biriju, jer ori, spada u sfera i t.ncuskin interesa. : ; MUSLIMANI. UP1SUJTE DJECU U ; ' ŠKOLU! U ovdašnjim narod, osnovnim I školama djeca se upisivaju još od !. o. ; nij. a da tu nije nigdje objavljeno. Što li. I pitaće nas djećiji roditelji. A mi velimo: »jer to ide drugbna u račun-. Jagme nam mjesta u školi. Stoga upozoruknio muslimane rodite­ lje, da odmah čim prije upišu svoju dje­ i cu u školu, jer kad se popune sva mjesta po školama, onda ona djeca koja zaka­ ( sne sa upisivanjem ustanu za čitavu go­ । dinu bez škole. A to je velika šteta. | �Strana 2 Страка ,.PRAVDA" — „ПРАВДА Sudbina naših zarobljenika u Italiji. [ jer se oni doista nalaze u očajnom stanju. Međutim teškoće su za to vrlo velike, pošto to vrši sama jedna ban­ Član privr. narodnog predstavništva Vladina kriza. Do sastava nove vlade ka, koja uzima strašnu proviziju g. Dr. M eh m e d Spaho stavio je povjereno je vođenje poslova dosadau sjednici od 30. augusta o. g. na mi­ za šiljanje novca zarobljenicima u Ita­ njem kabineta. liju. Ja sam nedavno imao da pošanistra vojnog i mornarice ovo pitanje: 0 sastavu novog kabineta govori se Ijem jednom siromašnom zanatliji iz »Kako je poznato nalazi se priličan da bi demokrati želili da se sastavi kon­ Sarajeva samo 20 lira i na tih J0 li­ broj jugoslavenskih zarobljenika u Icentracioni kabinet pod predsjed­ ra morao sam platiti provizije ništa । taliji. Sve savezničke vlade pristale ništvom dr. Draže Pavlovića, dok ramanje nego 5 dinara. Osim toga su na to, da se zarobljenici Jugosla ­ dikali i Narodni Klub žele g. Stojana računat mi je kurs mnogo nepevoljveni iz naše Kraljevine oslobode, sa­ Protića. Dr. Draža Pavlović poveo je niji nego što je i kod jednog beograd­ mo italijanska vlada od toga čini pi­ već pregovo-e sa raznim političkim gru­ skog sarafa. Stoga bih molio gospo­ tanje. Po novinama su se pronijeli gla ­ pama. dina ministra, da on preko g. Mini­ sovi, da je u pošljednje vrijeme tali ­ Stojan Protić bio je u audijenciji kod stra finansija ili koje druge ustanove janska vlada pristala, da ove naše princese Jeiene (Ograđujemo se proti omogući, da se našim zarobljenicima zarobljenike oslobodi i ja sam stoga dvorsoj, a naročito proti ženskoj politi­ može šiljati novčana poeoć. Porodice uputio g. Ministru vojnom i, mornari ­ ci), a poslije toga je pozvan u dvor ovih zarobljenika ne raspolažu takvim ce ova pitanja : kod ^prestolonasljednika. sredstvima, da mogu na male svote 1 .) Je li preduzimala kraljevska vla­ Bilježimo i pamtimo. Pribićevićeva plaćati ovako visoke provizije. da korake kod talijanske vlade, da se »Demokratija« donijela je uvodni članak, oslobode zarobljenici bivše austro-uu kojem sa svog gledišta razlaže zašto garske vojske, koji su državljani na­ su. prekinuti pregovori oko sastava ka­ šeg kraljevstva? bineta. Na adresi Koroščeva »Jugosla­ 2 .) Je su li poduzeti koraci imali (Nastavak.) venskog kluoa« upravila je ove riječi: uspjeha i da li je tačna vijest, da je III. Vršenje prakse. Između nas i > jugoslavenskog kluba« otalijanska vlada pristala da se puste ar. — Svršenik šeriat. sudačke ško­ preke su u zadnje vrijeme postale tako zarobljenici državljani našeg Kraljev­ le stupa s kakim takim teoretičkim velike, kao što između nas i Narodnog stva? kluba. Zadnjim svojim proglasom i ta znanjem u praksu kod kojega šeriat. 3 .) Po*steji Ii mogućnost, da se za­ »uda. Ima li u tome ikakva reda? Ne­ je stranka tražila saziv pokrarobljenicima, koji su državljani našeg ma baš nikakva. Kod podjeljivanja na j i n s k o g s a b o r a. Poslije je rekla da kraljevstva šalje novac i kojim putem? praksu ne pazi se kod kojeg će se še­ njih od nas dijeli to, što su oni bugaGospodin ministar vojni i mornari-^ riat. suda vježbenik bolje ispraksati, rofili. a mi bngatofobi. Najzad je u pita­ ce odgovorio je: nego kako gdje iziskuje potreba pinju popunjenja biskupskih mjesta u na­ Povodom pitanja narodnog poslani­ sarničkog osoblja, tamo se i šalju. Kad šem kraljevstvu, stajala na stanovištu ka g. dr. Mehmeda Spahe izjavljujem vježbenik dođe takvom šeriat. sudu, da se prerogativi sv. stolice (prava pa­ slijedeće: koji oskudijeva na pisarničkom i mape) moraju uvažavati i mimo odredbe, U pitanju oslobođenja naših držav­ nipulativnom osoblju, odmah se na­ koja je u tom pravcu sadržana u ra­ ljana iz talijanskog ropstva, Italija je tovari pisarničkim poslovima, i kad je nijem konkordatu. zauzela stanovište, koje odgovara nje­ naučio pišali pozivnice i dostavnice, Jedan član Koioščeva kluba odgovo­ nom opštem političkom držanju pre­ uklepa mu se još urudžbeni zapisnik rio je u »Tribuni» ovill konstatacijama: ma našoj ujedinjenoj Kraljevini. Drže­ i ostale pomoćne knjige. U nekim slu­ »Što se tiče crve tačke treba konstatoći se ugovora sa Austro-Ugarskom, čajevima bude to odmah čim vježbe­ vati da su slovenski socijalisti i s 1 o po kome nije bila obavezna da vrati nik nastupi, dok još možda nije ni venska demokratska .stran­ zarobljenike bivše austro-ugarske voj­ čuo riječ »urudžbeni zapisnik«, »in­ ka. koji se danas nalaze u kabinetu gosp. deks« I t. d. Mnogi vježbenik provede Davidovića, zajedno sa slovenskom puč­ ske i ne priznavajući ni dosada naše Kraljevstvo, i smatrajući Jugoslocijelo vrijeme svoje prakse baveći se kom strankom stvorili zaključak, daše vene (Lijepoje odg. ministra, da ne pisarničkim i manipulativnim poslo­ za Sloveniju ima sazvati po, izbjegava ovom izrazu. Op. ur.) koji vima, a da se nikad ne prizove, da krajinski savez, kao a d m i n isu dopali njenog ropstva, kao nepri­ sluša kako se vodi rasprava u jednoj strativni kontrolni o r g a n s1q jateljske vojnike, ma da su naši dr­ parnici. Otkuda će onda, kad na venske vlade. Sve tri partije ime­ žavljani Italija nije do danas donijela jedanput postane kadija, pravilno pro­ novale su svoje delegate, koji odluku o njihovom oslobođenju pered vesti raspravu i valjano primijeniti bi imali doći u laj pokrajinski svih naših zahtjeva u tome smislu. šeriatsko materialno pravo u pojedi­ 's a v'e z. Krajem mjeseca februara ove godi­ nim slučajevima? To je nemoguće. Pošto bugaisko pitanje nema nikak­ ne Ministarstvo Vajno primile je iz­ “Takvom kadiji dođe drugi na praksu, ve veze sa sastavom kabineta, to se u vještaj, da se u pozadini talijanske pa zar to ne sliči ko kad bi slijepac svrhu pregovora o toj stvari uopšte nije vojske nalazi 17.000 Jugosloveslijepca poučavao risati? raspravljalo. Poznalo je da ni jugosla­ n a i da se sa n j i m a n e p o s t uTreba uvažiti i to, da su sadanji venska pučka stranka ni Jugoslavenski pa dobro. Koliko je još Jugoslovenaši šeriatski sudovi nastavak šeriat. klub nisu dosada dali u tom pitanju ni­ na bilo u ratnoj zoni, nije se moglo sudova iz doba osmanlijske uprave. kakvu izjavu ni zauzeli kakvo gledište. saznati, jer je po zaključenom pri­ Prilikom okupacije naše domovine sa Podmetanje demokrata osniva se na po­ mirju nastala nagomilanost vojnika, osmanlinskom su upravom otišle i lemičkim člancima između »Slovenskog koje su Talijani zarobili i onih koji sve čestite i vrijedne kadije, pa se izričito naglasio bugarska zvjerstva. su se vraćali iz austro-ugarskog rop­ moralo za nuždu rekrutirati nove iz U pogledu prerogativa svete stolice nije stva. hodžinskih redova, koji nijesu imali Jugoslavenskom klubu ništa poznato. Povodom ovog izvještaja umoljen ni teoretičnog ni praktičnog sudačkog On stoji na stanovištu, da naša država je službenim pismom Gospodin Mini­ znanja. Ovi su počeli vršiti poslove ■mora stajati u direktnim prijateljskim star Inostranih Dela, da diplomatskim šeriat. suda i glede samog sudovanja odnošajirtia sa Vatikanom, Jugoslaven­ putem nastane (nastoji) i izdejstvuje i glede manipulacije po svome aršinu ski khib je stekao uvjerenje da se u bu­ (isposluje) oslobođenje naših državlja­ i kako su znali. Manipulativni su se duće može razgovarati sa gospodinom na iz Italije. Naknadno primljeni iz­ poslovi malo po malo uvlačili iz re­ Davidovićem . s a m o u prisustvu vještaji o rdjavom stanju naših dr­ dovitih sudova i tako je stvorena neka svjedoka, fer se u njegovim izvješ­ žavljana u talijanskom ropstvu pobu­ nova manipulacija. U tom su pravcu tajima ne n a" 1 a z i t a č n o s t i objek­ dili su me da Gospodinu ministru Idoduše kašnje izdavani neki pojedini tivnost«. nostranih Dela skrenem pažnju i ja propisi. Ali gle«e toga, kako će vjež­ Bilježimo da se s demokratima mora sam ga pismom ponovo molio da prebenici vršiti praksu, do dandanas ni­ govoriti pred svjedocima (jer izvrću is­ duzme potrebne korake za oslobođe­ jesu izdani nikakvi propisi, pa ni dan tinu), a što se tiče njihova rada upiremo nje Jugoslavena iz Italije. danas nema zato nikakve instrukcije, prstom, da u svojoj sredini trpe i d epremda je prošlo 27 godina od kako Juna mjeseca naredio sam Vojnom centraliste, samo ako su na jeziku su prvi apsolventi izašli iz šeriat. su­ Izaslaniku u Italiji da podejstvuje da centralisti. Prema tome riječ »demokrat« se što prije repartriraju (vrate kući) i dačke škole i počeli se namještati na može da znači i — čovjek sa licem i svi naši državljani, koji se tamo na- ; praksu kod šeriat. sudova. naličjem... laže kao zarobljenici iz bivše austro­ Je li onda pri ovakom stanju stvari ugarske ili bugarske vojske, a jedno- j ikakvo čudo, ako šeriat. suci pravilno ne vrše poslone i ako koji naopako vremeno umolio sam gospodina Mini­ provede koju parnicu? stra Inostranih Dela, đa u ovome smi­ Pitanje na ministra vojnog i mor­ slu učini potreban korak kod Savez­ IV. Sastav ispitnog povjerenstva. narice glede rekrutovanja.u Bosni. ničkih Vlada. Svi ovi pokušaji ostali Naša konzervativnost, naša razum­ su do sada bez uspjeha. Oče­ Članovi priv. nar. predstavništva g. ljiva i nerazumljiva rezerviranost, na­ vidno je da je Italija vezala ovo pi­ 1 dr. Haiidbeg H rasni ca i dr. Mehše skučeno shvaćanje pogodovalo je tanje za priznanje našeg Kraljevstva ■eied Spaho uputili su dne 14 au­ bivšoj upravi kod svake labave ured­ gusta ministru vojnom i mornarice o- i da će ga povoljno riješiti tek onda, be, naročito što se tiče nas musli­ kada bude priznala naše Kraljevstvo. vo pitanje: »Prema vijestima, koje mana, pa je tako ailo i kod uvađanja 0 detaljnijem radu o ovom pitanju i smo dobili iz Bosne, provode se u Basni i sastavljanja povjerenstva za ispiti­ teškoćama, na koje se nailazi pri nje­ rekrutovanja, a da nijesu ni objavljeni vanje kandidata za šeriatsko sudačko govu riješenju, svakako da bi gospo­ propisi, natemelju kojih se to rekrutovazvanje. To ispitno povjerenstvo sa­ din Ministar Inostranih Dela mogao nje provodi. Navodno se uzeti vojnici bi­ stojalo se od četiri člana ulema-medati iscrpnije podatke. lježe u knjigama kao dobrovoljci. No što džlisa, a predsjednik mu je reis-ulje još gore komisije postupaju tako 0 trećoj tačci pitanja poslanika g. ulema. Zamislite samo tu — neznam strogo, da uzimaju gluhe, ćorave, sa­ Spahe očekujem odgovor od vojnog kako da se izrazita — naopakost. Pri­ izaslanika u Italiji i saopštiću čim iz­ kate i sušičave, dakle vojnike, koji znajmo našemu ulema medžlisu teovještaj dobijem«. za vojsku nemaju nikakve vrijedno­ retično šeriatsko-pravno znanje, ali sti a u privrednom bi radu mogli mno­ to nije dosta za tijelo, koje će ispi­ Na ovaj odgovor rekao je g. Dr. tivati kandidata i davati svjedodžbu o go koristiti. Stanje sušićavih se u Spaho: »Prvim dijelom odgćvora g. sposobnosti u vršenju šeriat, sudačkog vojsci pogoršava. Stega pitamo: Ministra Vojnog ja bih se zadovoljio, zvanja. To isto izgleda, kao da bi 1 .) Na temelju keiih se propisa pro­ a što se tiče drugoga dijela, ja bih kandidati za- redovite suce polagali vodi rekrutovanje u Bosni i. zašto ti molio gospodina Ministra, ako to ne praktični sudački ispit pred kakvim propisi nijesu objavljeni. spada u njegovu kompetenciju, onda zborom profesora pravničkog fakul­ 2 .) Kako se opravdava odveć stro­ da' preko gospodina ministra finansija teta, a ne na vrh. sudu pred starim, stvori mogućnosti, da se našim zarob­ gi postupak komisija? prokušanim i iskusnim sudijama- Mi­ ljenicima u Italiji šalje novac. Ima G- ministar vojni i mornarice rekao je da će na ovo pitanje odgovoriti mnogo porodica, koje bi htjele svojim slim, da toga nema nigdje na svijetu, zarobljenicima u Italiji da pomognu, i osim što je slučaj kod nas i naših čim prikupi potrebne podatke. Bilješke. Naši šeriatski sudovi. Rad naših poslanika. Број 64 Broj" šeriat. sudija. Čitajte tačke 18-23 Sta­ tuta o vlasti i poslovnom redu ulema medžlisa od 27J12. 1883. br. 8461/HI. (ili 4,iT- 1884. br. 61), pa ćete vidjeti o čemu se imadu ispitivati kandidati za šeriat. suce. Bivša uprava bila je za vrijeme mu­ slimanske borbe za vjersko-valčBfsku autonomiju od tadanjeg eksekutivnog odbora potaknuta, da izmijeni usta­ nove tačke 7. i 8. naredbe o ustroj­ stvu i djelokrugu šeriat. sudova, ali ona nije hajala za taj poticaj, nego ga se sjetila tek iza uvedenja ustava, kad je počela dolaziti u škripac i kad je počela osjećati da gnjiju temelji absolutizma. Godine 1913. ko bajagi iz vlastite inicijative podnijela je tada­ njem bosanskom saboru na pretresivanje i prihvat zakonsku osno,vu, ko­ jom se preinačuje naredba o ustroj­ stvu i djelokrugu šeriat. sudova od 29. 8. 1883. Tom osnovom predviđene su bile preinake točaka 7., 8., 12. i 15., te je time, što se napose tiče ispitnog povjerenstva u toliko — na oko — poboljšano, što je određeno, da se u u ispitno povjerenstva ima prizivati po jedan vrhovni šeriat. sudija i po jedan sudac vrh. suda. Umjesto da glede ispita i ispitnog povjerenstva odredi nešto radikalnog da se naime ispit za. šeriat. sudije ima polagati kod vrhov­ nog šeriat. suda, ona je opet po sta­ roj navici i u tome obazriva i — natražna. Znamo već, ko je nas musli­ mane tada u saboru zastupao, pa se netrebamo čuditi, što se u saboru nije zagrmilo proti tome škrtarenju, nego je osnova u cijelosti prošla kao ve­ lika blagodat po mnijenju nekih za­ stupnika. I tako od tada imademe tobož preuređeno ispitno povjerenstvo, a u stvari opet jedno te isto. Na je­ dnoj strani je reis-ul-ulema sa svoja četiri člana, a na drugoj strani jedan vrhovni šeriatski sudija i jedan sudac s vrhovnog suda, koji nema prava glasa. Neka kandid»t pogodi faila i mefula, sifata i mevsufa, te neka na­ broji, koje ženske imadu hakiki-hidanu, neka iz neseba kaže koliko je »ekalli mrddeti-haml« pa još nek naprave kakvu foraizsku mes-elu iz krk hala, a glede pismenog dijela ispita samo jedan vaši hudžet — (tutorstveni de­ kret) pa ga ne treba boljeti glava. On ti je prošao, a vrhovni šeriat. sudija neka odmahnjuje koliko hoće, i neka se zgraža, koliko hoće gledajući skakvim će sudijom imati potla. Nu prije, nego se uredi praksa šeriatskih vježbenika jednom instrukci­ jom, i dok po toj instrukciji ne budu vježbenici praksu vršili, nebi bilo umjesno, da se odredi polaganje ispita na vrhovnom šeriat. sudu, jer sam uvjeren, da ni jedan kandidat ne bi bio u stanju položiti ispit sa uspjehom, ako bi vrli šeriat. suci bili svijesni svdga položaja i objektivni, u što ni malo ne sumnjam. U tom bi slučaju nastala stagnacija u nažemu sudstvu. Osim toga, pri odlučivanju našli bi se vrh. šer. sudije u duševnoj nepri­ lici. Oboriti kadidata, značilo bi pro­ duljiti njegovo bijedno stanje, jer kako je prije rečeno, vježbenik je na praksi 7—8 godina sa svojom mizernom pla­ ćom, pa ga oboriti, znači ostaviti ga i dalje bij»dnim vježbenikom, neka ob­ novi molbu za ispit, opet će doći sa istom praktičnim spremom. Dok se ne bi osim prakse uredilo f to, da vježbenici nakon godine dvije vježbe mogu polagati ispit i biti odmah ime­ novani šeriat. sudijama, ne bih bio za to, da se ispit polaže kod vrh. šerirt< suda. O tome sada ovoliko. I iz ovog nakaznog ustrojstva naših šeriat. sudova vidi se, kako je bivša uprava bila naklona nama muslimanima i ka­ ko je »iskreno« željela naš napredak i razvitak. ' . ' Još da spomen ovo; Prijašnja upra­ va iza uvedenja ustava prinukana preustrojila jednim zakonom u godini 1913. vrh. šer. sud. Ali u namještanju osoba na tom najvišem inštitutu nije u svakom slučaju bila dosljedna svo­ jih riječi, kojim je opravdavala reformaciju vrh. šeriat. suda, naime, da imademo svršenika šeriat- sudačke škole, s kojima se mogu popuniti mjesta senata, kojem se može povje-. riti, da samostalno i neovisno vrše šer. sudstvo u drugoj inštanciji. Ako je bivša nenarodna tuđinska vlada naše šeriat. sudove tako nakazno kon struirala i njihov razvitak i pravilno djelovanje gore opisanim udeš^jima podvezala, ne će sadašnja narodna vlada to dalje podržavati Mi muslimani s pragom tražimo 1 �Број 64 — Broj ■očekujemo od naše narodne vlade, kad se počne sa ustrajanjem šeriat. sudova i za ostale krajeve kraljev­ stva SHS da ukloni gornje zapreke, preuredi postojeće šeriat. sudove i tako preuređene podjednako zavede po cijelom kraljevstvu i ujedno izda ustav za šeriat. sudove. Samo se po sebi razumije, da pri izrađivanju pro: piša i naredaba o uređenju šeriat. su­ dova treba da sudjeluju šeriatskopravno izobraženi naši alimi, te naj­ spremniji i najiskusniji šeriat. suci. (Nastaviće se.) Prosvjeta i škola. Nemila narodna tužba. Po drugi nam se put tuže neki sta­ novnici općine H. (kotar Maglaj) na tamošnjeg učitelja navodeći da se nji­ hov učitelj strašno odao nesretnom alkoholu Osim toga, što taj zao pri­ mjer javno pije alkohol pred svojim narodom i čak pred narodnom omladinom, on prilikom ovogodišnjeg upisivanja djece u školu, ne umjede ni jedne da svome narodu progovori o potrebi i važnosti škole, o marljivom slanju djece u ikolu i t. d. To je prepustio predsjedniku škol. odbora, koji naravno povede narod na upisivanje sa dvije-tri obične riječi.. To je eto — pišu nam tamošnji seljani — glavni razlog, što naš i onako zaboravljeni i konzervativni narod još više bježi od škole i nauke, pa od tamošnjih 20 sela, koja spadaju u spomenuto škol. područje nema ni 20 redovitih učenika u školi. Sramota je po uči­ telja, koji daje povoda ovakim razlozima, alt se ni narod ne može opravdati, da radj toga zanemaruje školu, nego je trebalo odmah zatražiti od zemaljske vlade, da toga učitelja zami­ jeni drugim, koji će znati savjesno da vrši- svoju dužnost. Nije nikakav grijeh opravdano se potužiti i zamoliti, Koliko nam je poznato zemaljska je vlada baš u pogledu suzbijanja al­ kohola među mladeži izdala naredbu od 22.1 1919., broj 16.472. Točka 4. te naredbe izričito napominje da se i nastavnici čuvaju i dobro paze, da ne okaljaju svoju čast i ugled. Sjećamo se i toga, da js ovaj spomenuti uči­ telj jednoć već bio kažnjen radi te mane, pa sad preostaje jedino to, da ga zemaljska vlada definitivno pre­ mjesti u mir. I i ; i ; L i I ' j i Predavanje u muslimanskim os­ novnim školama. Ministarstvo pros- * vjete obavijestilo je raspisom musli­ manske škole i oblasti u cijeloj zem­ lji, da će se predavanja u musliman­ skim osnovnim školama u buduće vršiti na onaj način, kako je to bilo i ranije i da se zakon o srednjoškolskoj na­ stavi ne će odnositi na Muslimane. Moradosmo prije da pitamo za razjašnje ovog naređenja. U stvari je to, da i nadalje ostaju naši mektebi, kako su i dosada bili, a također ne će se ukinuti predavanje islamske vjerona­ uke na ovdašnjim srednjim školama, kako su neki ,.napredni" predlagali. Nastava u ovdašnjoj okružnoj medresi počinje u subotu 20. sep­ tembra o. g., pa se pozivaju svi uče­ nici, da se radi upisa do gornjeg dana prijave upravi zavoda. Poljakova uredba o pobiranju (žetvi) priroda u god. 1919. sa beglučkih zi ratnih zemlji­ šta u Bosni i Hercegovini. Članak 1. Ne dirajući do konačnog zakonskog uređenja u pitanje same sopstvenosti (vlasništva), vlasni su pri­ rod gospodarake godine 1918./19. u Bosni i Hercegovini sa ziratnih begluč­ kih zemljišta, koja su u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnost bez opterećenja sa kmetskim pravima, ubrati (požetl) samo oni zemljoradnici, koji su zemlju obradili, i nema ih niko u tome smetati. Izuzimaju se slučajevi koji se pominju u član. 8. ove uredbe. Ne čini razlike, da li je dotični ze­ mljoradnik obradio zemlju kao raniji deložirani kmet ili kao priorac, pridržnik, prisjevnik, napoličar, ćesimlija ili zakupac, kao ni to, da li je zemlju obradio pristankom vlasnika ili dozvo­ lom vlasti. Članak 2. Ako je zemljište obradio zemljoradnik koji je kao bivši kmet, ma iz kakvog razloga, bilo to i ₽o sudskoj presudi, deložiran sa istog begluka za vrijeme od 1. januara 1912. Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA* godine dalje, ima se odnos prema vlas­ niku zemlje, privremeno do konačnog zakonskog uređenja, smatrati u pogle­ du posjeda i uživanja kao bivši kmet­ ski odnos. Prema teme takav zemljo­ radnik nije dužan davati niti plaćati hak ili dio priroda. U tom slučaju vlasniku pripadaju sva prava kao kod razriješenih kmetskih odnosa i može ta svoja prava potraživati od države po raspisu o popisu dužnoga haka, odnosno privremene rente. Članak 3. U ostalim slučajevima zemljoradnik je dužan, ne dirajući time nikako u definitivno zakonsko riješenje o dotičnom posjedu ia načinu nje­ gova obrađivanja, dati vlasniku nak­ nadu u prirodu ili novcu, po utana­ čenoj pogodbi ili prema mjesnim obi­ čajima. U tom je pravcu u prvom redu mje­ rodavan sporazum samih stranaka. Članak 4. Ne dođe Ii do sporazu­ ma stranaka, imade posredovati seo­ ska agrarna komisija od tri lica. Ovu sačinjavaju za stanovito seosko pod­ ručje kao članovi po jedan izabrani zastupnik malih zemljoradnika i jedan zastupnik vlasnika (aga), a predstojnik kotarskog ureda odnosno'' njegov za­ mjenik kao predsjednik. Pomenutim zastupnicima malih zemljoradnika i vlasnika (aga) bira se i po jedan za­ mjenik. Područje rada takovih komisija od­ ređuje kotarski ured prema prilikama saobraćaja i postojećih upravnih po­ dručja. Seoska agrarna komisija pokušaće opet u prvom redu sve, da između stranaka dođe do nagodbe, ako je to ikako moguće. Članak 5. Ne uspije li nagodba ni­ ti posredovanjem seoske agrarne ko­ misije, izdaće, nakon saslušanja obih stranaka i agrarne komisije, predstoj­ nik kotarskog ureda, kao povjerenik ministra za agrarnu reformu, glasniku o naknadi pismenu odluku, uvažujući sve pravedne obzire i mjesne običaje. Protiv takve odluke može se neza­ dovoljna stranka žaliti putem nadlež­ nog kotarskog ureda u reku od S da­ na od dana prijema odluke uredu za agrarnu reformu u Sarajevu. Riješenje ovoga ureda jest konačno. No ako se radi o zahtjevima za nak­ nadu, koji premašuju iznos od jedne hiljade kruna, može se nezadovoljna stranka žaliti i protiv ovoga riješenja istim putem i u istem roku ministru za agrarnu reformu, koji onda spor rješava konačno. Članak 6. Ako se u dotičnom slu­ čaju radi o odnosu priorca, pridržnika. prisjevnika ili napoličara, a zemljorad­ nik se posluži pravom, da po § 15., al, 2. prethodnih odredaba za pripremu agrarne reforme, od 25. februara 1919. god. zatraži, saobrazno kao kod za­ kupa velikih posjeda, reviziju zakup­ nine, imade predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu refor­ mu, bez obzira na veličinu posjeda, izreći odluku, o kojoj je govor u pred­ njem članku, u pravcu te revizije. Njom će izmijeniti naknadu vlasniku, ako bi mu ona inače pripadala i u dijelu priroda i u naturi, u zakupninu u gotovu novcu. U takvim slučajevima zakupnina će iznositi sumu novca, na koju će se po mogućstvu sporazum­ jeti same stranke. Ako to nije moguće, odrediće se ona, nakon saslušanja se­ oske agrarne komisije, odlukom na osnovu desetinskog paušala i kvoto utanačenog ili u mjestu običajnog po­ davanja u prirodu. Osim toga dužan je zemljoradnik platiti i desetinski po­ rezni paušal i sve druge javne dažbine, koje otpadaju na dotično zemijište. Protiv takvih odluka ima mjesta žalbama po prednjem članku. Članak 7. Po naređenjima prednjeg članka postupiće predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu re­ formu i u slučajevima, ako je zemlji­ šte bilo izdano od strane vlasti zem­ ljoradniku u obični privremeni zakup od zemalja velikih posjeda uz naknad­ no ustanovljenje zakupnine u smislu § 14. »Prethodnih odredaba« od 25. februara 1919. godine. Članak 8. Ako je zemljoradnik poslije 27. februara 1919. god. (dana obnarodovanja „Prethodnih Odredaba") ušao u posjed zemlje otimanjem ili je zemlju samovlasno dijelio ili je pljač­ kao tuđe posjede, pa je zbog kojeg od evakvih djela pravomoćno osuđen (§. 23. „Prethodnih odredaba") imade mu se prirod sa zemlje, koju bespravno drži u posjedu, oduzeti i prodati vlas­ niku, pa ga valja i u buduće isklju- ; čiti od blagodati agrarne reforme. U takvim sjučajevima dužan je vlas■ nik nadoknaditi zemljoradniku u ob| rađivanju uloženi rad i sjeme po od­ luci predstojnika kotarskog ureda. I ovakvu odluku valja donijeti nakon i saslušanja stranaka i agrarne komisije, i a i protiv nje može se žalbeno potu­ žiti kao u gore navedenim slučajevima. I Ako li je zemljoradnik međutim ubrao i odnio prirod, ima ga se svem strogošću pridržati, da bez odvlake pruži punu naknadu vlasniku, i to, ako je to ikako moguće, u vraćenom prirodu. Član 9. Do daljeg zakonskog rije­ šenja, obustavljaju se privre­ meno sve parnice i izvršenje o suda, koje smjeraju na pro­ mjene u posjedovnim odno­ sima na beglučkim z e m I j i š t im a, ako su one protivne gornjim na­ ređenjima, Posjedovne promjene na ostalim ze­ mljištima slobodne sopstvenosti rešaI vaju se po redovnim sudskim normama, i Član 10. Svi podnesci stranaka i upravnim i sudskim vlastima o pred­ metima izvođenja ove uredbe oslo­ bođeni su od plaćanja taksa (bi+jegovine). Član 11. Ova uredba stupa na snagu od dana, kad je potpiše kralj i kad bude obnaredovana u „Službe­ nim Novinama Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca". Provedba ove uredbe povjerava se Ministru. Pravde, Ministru Finansije i Ministru za Agrarnu Reformu, a svim vlastima nalaže se, da se nje pridrža­ vaju i tačno je izvfšuju. Pregled. da- se Bugarskoj vrati jedan dio rumunj­ ske Dobrudže. Zbog toga je rumunjsko javno mišljenje veoma ogorčeno. Radi se naime o lome da se Bugarskoj vrati okrug Dobrič koji je bio pripao rumunj­ skoj ugovorom od 1913. godine, a u ko­ jem sada američka delegacija nalazi, da je tamošnje stanovništvo pretežno bu­ garsko i tursk ~ lumunjskim se krugo­ vima je velika nepravMnost izmijeniti predratne granice jedne savezne države u korist jedne neprija­ teljske države. Ako su u okrugu Dobrić većinom Nermnunji, to pak u vidinskom okrugu živi 120.000 Rumunja, a ipak se Rumunija odrekla tog okruga u korist Bugarske. Pitanje Turske. Hoiandijski presbiro javlja iz Parisa, da će se sad konferen­ cija mira baviti turskim problemom. Pitanje Šautunga. »Vosische Zeitung« javlja iz Kopenhagena: U savezu sa šantuškim pitanjem započela je Kina sa naoružvanjem. Berlinske »Tidende« javlja­ ju da je jedna ameiička tvrtka dobila od Kine narudžbu za nabavu ogromne količine ratnog materijala. Amerika iFranenska. Prema vijesti­ ma. koje objavljuje »Kotterdamsche Curant« izjavio je američki senat, da pro­ tiv odobrenja amerićko-frapcuskog ugo­ vora o miru nema nikakvih ustavnih prigovora. Ententa i Rumunjska. U petak su gg. Mishu i Vaida otiš'i na ministarstva 1nostranih djela, gdje ih je primio g. Piehon. Rumunjski delegati izjavili su, da hoće da očuvaju narodnosno dostojan­ stvo Rumunije i da je njihova čvrsta volja ostati u prijateljskim odnosima s antantskim silama. Po srdačnosti raz­ govora ima nade, da će se doći do spo­ razuma. koji bi zadovoljio sve strane, a to tim prije, što nilanje manjina, i oso­ bito pitanje Budimpešte, bez sumnje da­ je prilike, da se lahko dođe do spora7 žurna. U petak nav>č predsjednik Poinc: : primio je u i.lizljskoj 1 aiači rumunjske delegate Michua i Vajdu. O čemu su se razgovaralil, to niko ne zna. Zna se samo to, da je g. Vajdi — koji je ta­ kođer ministar u upravnom vijeću Erdclja — bilo do toga, da tečajem audi­ jencije izjavi predsjedniku francuske re­ publike svu zahvalnost erdeljskog sta­ novništva za moralnu pomoć, koju je Francuska dala ugarskim Rumunjima, kad su još bili pod mađarskom tiranijom. Potpis mira s Austrijom. Na 10. o. mj. u srijedu potpisala je antanta u St. Germainu mir s Njemačkom Austrijom. Kad je objelodanjen tekst ugovora digla se buka sa- svih strana radi nekih klauzu­ la, koje se odnose na države; nastale iz sklopa bivše mo^aihuc. Ne samo sa strane Austrije, koju teško pogađa, nego i sa strane drugih m?' h naroda. Našu dr­ žavu teško pcga laju klauzule o zaštiti narodnosnih 4 religioznih manjina, Fe sloboda tranzita Gov.dnenog reda i drugih gospodarstvenih i financijskih ograničenja, koje krnje suverenitet dr­ žave. Prije potpisa mita bio je jak otpor proti njemu i u Njemačkoj Austriji. Gru­ pa pangermanista zaključila je, da gla­ Mir s Bugarskom. »Telegrafen Infor­ suje proti ugovora izjavivši, da ga sma­ mation« javlja iz Parisa: Radi slabih tra neispunivim i neprihvatljivim. Krš­ prometnih sredstava potpišaće se ugo­ ćanski socijali nakon što su saslušali vor o miru s Bugarskom istom nakon kancelara dra Rennua odlučili su se za dva mjeseca. potpis. K njima se pridružiše socijalni Ententa i njemački ustav. Nota koju demokrati i viada je na taj način dobila ie Clemcnceau preaiožio jučer njemač­ većinu skupštine, koja ju je ovlastila, da koj delegaciji na potpis glasi: »Potpisa­ potpiše mirovni T.govor s antantom. ni pravilno ovlašteni i nastupajući u ime U St. Germainu 1G. iza 11 sati prije njemačke vlade priznajemo i izjavljuje­ podne potpisan je mir između ratujućih mo, da su nevaljani propisi njemačkog stranaka uz običajne ceremonije: Cleustava od 19. rvgusta 1919. koji su u menceau je izrekao kratak govor re­ protivnosti sa rijesenjem ugovora o mi­ kavši da su pregovori dovršeni i doveli ru potpisanog 28. jula u Versaillesu. Nje­ do sporazuma. mačka vlada izjavljuje i priznaje da je U pratnji činovnika za izvanje poslo­ usljed toga član 61. njemačkog ustava ve stupio je d’. Kemi-r stolu, potpisao nevrijedan. Ovu izjavu moraju odobriti ugovor i priložene mu protokole. mjerodavni njemački krugovi nakon 14 Iza toga su potpisale francuska, tali­ dana, kad stupi ugovor o miru na snagu. janska delegacija(C'emenceau i Tittoni). a onda ostale redđm. Delegati Japana Nova vlada u Odesi. Prema vijestima stvili su zdnji svoj potpis. Za ovima su iz Carigrada saslavljena je u Odesi no­ potpisivale male države aflabetskim re­ va demokratska vlada, pod predsjeda­ dom, kod čega še je opazilo, da Rumu­ njem profesora C e t k i n a, koju po­ nji i Jugoslaveni nisu došli, da potpišu dupire Engleska. mirovni ugovor. Ispred Poljske je potpi­ sao Paderevski, aispred češko-slovačke republike Kramar? i Beneš. Za Jugoslavene i Rumunje ostao je zapisnik otvoren đo subote 13. o. mj. i j Gračanica, početkom septembra. kako su nam stigle vijesti naši i rumunj- . (Markantan primjer izvrta­ ski delegati otklonili su potpis ugovora. nja.) - Medu naše najuglednije građa­ Posljedice nepotpisa mira s Njemač­ ne nedvojbeno spada Abdaga Prohić. U kom Austrijom p.ouztokovale su kabiovo sadanje vrijeme čudesa i on je kao netsku krizu u Kumur/skoj, a također i i drugi pošteni i uredni građani nišan kod nas te je kabinet, Davidovića s tom podlih i zavidnih. Od poznate klike iz­ motivacijom otstupio. našali je i prije u javnost, ali je ovaj put Položaj naš prema vani s ovim se je uperen oštrac i na njegovu osobu i na pogoršao, a kakve će još posljedice ima­ njegovu radnju, koji, ako bi upalio, po­ ti teško je naslutiti. godio bi ne samo njega nego na hiljade Držanje naše delegacije. G. Vesnić iz­ muslimana. Kod nas imade selo Luka­ javio je . da tečajem petka nije primio vica sa 3.000 muslimanskih stanovnika. nikakvih uputa iz Beograda s obzirom Opće je poznato, da su seljani toga sela na potpisivanje mira s Austrijom, s dru­ radili još sa Abdaginim ocem rah. Muge strane opet ппе dan službeno nika­ jagorn i mnogi se od njih kao Kadrići, kav rok delegaciji SHS za potpisivanje Devedžići i Aljići podigli do bogastva i ugovora, pa zapisnik ostajefaktičugleda tako, da je to selo skoro postalo no još otvoren. svojtom familije Prohića, ali ne u inte­ resu te familije, nego na dobrobit toga Pitanje Dobrndže. »Univerzul« objelo­ danjuje članak >Le Tempsa« o pitanju sela. Kako su njegovi stareniei podupi­ rali tako i Abdaga podupire to selo mo­ Dobrudže. u kojem se veli: »Izgleda da ralno i. materijalno. Kao primjer naamerička delegacija odlučno zahtijeva Naši dopisi. �rfroi 64 bpoj „PRAVDA* — Ј1РАВДА- Strana 4 Страна 'vcšćcmo samo dva slučaja: U godini РЛЛ bio se jc zauzeo. ca se u tome selu osnuje osnovna škola. Pošto su ljudi to­ ga sela skroz nepristupačni takvoj no­ votariji, sklonuo je četvoricu uajupliviiijili uljana i to bođžu Mula Muniha Devrdžića. Mula Umcra Mujkanovića, luubura Begu Gjegića i Abida Diiberović3, od kojih su dvojica umrli, a dvo­ jica još i danas žive, da se ta škola po­ digne i da za nju svijet predobiju svojim uplivom. Uz to je ponudio svoje vlastito zemljište, 5G0 K gotovine i svoju pot­ poru kod vlasti za podizanje te škole. U oskudnim godinama 1913. i 1^14., kada je buknuo rat, kad nikom nije bilo do nikoga, nego do sebe. Abdaga je di­ jelio seljanima toga sela vaganima žita na veresiju i na pogibelj. Stvar tako stojeći našli su se novi »prijatelji« toga sela, koji bi htjeli istisnuti upliv ovog požrtvovnog rodoljuba i namjesto njega unijeti svoj pogubni upliv, на mjesto njegove poštene radnje, svoju kajišarsku i zelenašku. Da se to postigne nije druge nego lai’ti se najgadnijeg sred­ stva: denuncije i piskaranja po zato pri­ stupačnim listovima. Tao su neki anonimusi. koje mi već znamo, u broju 59. od 26. augusta 1919. tuzlanskog lista »Oslobođenje« iznoseći ^voju cijelu podlost prikazali svoje pri­ jateljstvo selu Lukavici, kako žele usre­ ćiti seljane svojim »nacionalizmom« i prosvjetiti ih s\ojom nekakvom školom, Da to bolje upali kod vlasti. Abdaga je prikazan kao — šuckor. Ali nijesu sret­ ne ruke kad su zakvačili za Abdagino ^SCaorstvo jer je i braći Srbima pra­ voslavna vjere poznato, da je Abdagino šuckorovanje bilo ne na štetu nego na veliku korist i sreću braće Srba, od kojili je mnogo na svoju veliku pogibije u ono kritično doba u zaštitu uzeo i sebe upravo velikoj pogibelji izlagao. U sta­ nju smo po imenu navesti sve prve srp­ ske familije, kojih je uz život i imetak Abdaga kao šuckor zaštićavao. Ne čudimo se kojekakvim podlim individuima koji ne rade ništa drugo već frcaju svoj otrov, ali se čudimo ljudima oko pomerutoza lista, koji mora da po­ znaju nepuroviiog Abdagu Prohića trg. i ugledna građanina iz Gračanice pa ipak, daju mjesta u svome listu onakvim bljezgarijama. koji više škode, nego ko­ riste slozi između nas muslimana i bra­ će Srba, koja sloga nam je svima po­ trebna. Ovo iznosimo u javnost ne u obranu Abdage, nego u zaštitu nekoliko hiljada muslimana, jer bi mogli ne upućeni na­ sjesti izvrtanju podmuklih otrovnika i vlast po nesreći izaći u susret takih kajišara, pa cijelo jedno čisto islamsko se­ lo unesrećiti, Domaće vijesti. Tražimo poslovnog beg Ibrahimbegović 200 kg. kukuruza, nesnosnije. Na jedno1 strani vlada stra­ U novcu dadeše N. N. K. 50 —, H. šna korucija, a na drugoj skrajnja bi­ jeda. Zima se primiče, a ovi bijednici Mahmudbeg Đinić 1< 60' , Đr- Mujezinević K 100’—, Muhamed Alihođić su tolikim porodicama ostali su btz ičega i bez ikakvih sredstava. Što je K 10.—, M. Bajagilović K 10—, MuUvjeti: još najgore skladišni magazin odaklen stajbeg Kapetan*'vić K 40 Naročito 1. Spomenuli mora biti putpu o vješr podižu brašno, povisio je cijene, da se zahvaljuje uprava konvikta gosp. u svim bankovnim i trgovah r . po­ su sada skuplje neg - na čaršij! za 50 । Zaimu Hađidediću, koji je na vlastitu slovima. h po kili. Obećaje im se. prijeti im se, ; pobudu požrtvovno kupio. 2. Priklop svjedodžbi o ršenlm a ne daje ništa. Sto više nisu debili Viceperfekt: Prefekt školama odgovarajućim spe enutom ni uobičajenog popusta za ugljei, a M. MuHić H. IM. Dukatar. mjestu, te svjedodžbe dosada nieg služ­ meka drva ponudila im je vlada na bovanja. Med. unh'. Dr. Žiga Baiar* ordinira za I stanici po K 75 metar, tako da im je 3. Svjedodžba moralnog po . šanja ženske bolest: Obala vojvode Stepe jeftinije uzimati tovarom. 4. Da je pripadnik SHS. r4 a od *—I sata po podne. Skupština im nije donijela ništa, jer 5. Naznaka plaće. u odboru činovničkog društva sjede Cazin, dne 23. augusta i- >. stariji ljudi i boljeg položaja, „patriote" koji se boje da se ne zamjere vlastodržeima i da ne dođu u knjigu „сгпеžutih". „Mučenici* se vozaju po popustima i substitucijama, inspiciranjima više dječaka pro­ i i. d. zarađujući lijepe novce — a davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ drugi bijednici sjede i rade za njih... Bratski odziv. Našem novinarskom traže se za uredništvo »Pravde*. Isti ; zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu > Pravde«, Careva ulica. udruženju prispio je ovaj odgovor: moraju znati čitati i pisati i dobro ! »Skupština hrvatskog novinarskog dru­ poznavati sarajevske ulice. Plaća po štva u Zagrebu srdači • zahvaljuje na dogovoru. Upitati u uredništvu od bratskom pozdravu, te želi da se što prije nađemo zajedno u zajedničkoj 8—12 sati prije podne i od 14—18 organizaciji na obranu staleških inte­ (2—6) poslije podne resa i na korist ujedinjenja našeg T.aroda i naše nove ujedinjene domovine.« ravnatelja. i , 2-з OGLASI: 1 i Težaka banka d. 1 DVH 0ШТН8 PBDVORHIHfl TRAŽI SE Uspješno se ogkšuje u „Pravdi" I . i I ■ ; Opet paljevine u Rogatici. Prije četiri dana zapaljena su sijena Sinana Mirvića iz llina (Osječani) te je izgor­ jelo oko 30 metr. centi sijena. Obzirom na stanje u Rogatici nije nužno ništa j dalje naglašivati, jer je „naravno" da ! i ovaj put žandari „ne će moći" krivca iznaći. Samo pitamo dokle će ovako ići i hoće li vlada jednom početi ras­ I pisivati kontribuciju? Nesnosno stanje činorništva. Tu­ že nam se iz činovničkih krugova, da stanje našeg činovništva postaie sve Kafane i hoteli u Sarajevu neće kako nam se tuže mnogi naši prijatelji da drže našega lista, izgovarajući se na mnoge upite naših ljudi, da naš list bajagi izla­ zi neuredno, pa ne znaju, kad će ga na­ baviti. Upozorujemo te naše prijatelje i sve kafanare, đa naš list izlazi redovito svake subote, utorka i Četvrtka odmah iza podne te se u to doba dijeli i pro­ daje. Dužnost je naših prijatelja, da tra­ že naš list u svakom lokalu i radnji, gdje­ god se drže drugi listovi, jer kad mogu gospoda praviti pazar s našim ljudima treba da budu toliko predusretijivi i uIjudni pa da drže u svom lokalu i organ tih ljudi. Uostalom jc »Pravda« jedini muslimanski list, koji zastupa ogromnu većinu muslimana, pa bi mu već kao ta­ kovu'svuda moralo biti mjesta, da čuju gosti tih lokala za želje i tužbe i nas mu­ slimana. jer u smo ni mi u Jugoslaviji najzadnji kouač ка kolima. Stoga molimo, da naši prijatelji od­ lučno zahtijevaju, da svaki lokal drži т Pravdu«. / Nastavak članka „Izvrtanje či­ njenica" morao je izostati radi drugog gradiva. Nastavićemo u drugom broju. Javna zahvala. Ovim se zahvaljuje uprava islamskog konvikta realne gimnazije u Banjoj Luci svoj gospodi da­ rovateljima. koji darovaše u novcu kao i uz narav;, za muslimansku đačku omladinu u konviktu. Hamdija Afgan darova 500 kg, pšeniče i 20 kg. meda. Hamzaga Husedjinević 200 kg. pšenice i 100 kg. ku­ kuruza, Hakija i Hilmija BeMagić 200 kg. kukuruza. Husni efl. Đumrukčić 100 kg. kukuruza, Avdaga i Čamilaga Ibrišagić 100 kg. kukuruza i 200 kg. krumpira. Sejdi Mahmud Husedjinević 50 kg. kukuruza, Muharemaga Čarđić 50 kg pšenice, Ibrahimaga Bahtijarević 100 kg. kukuruza, S ma ii aga Dedić, 10 kg. mesa, ibrišaga Dabulhanić, 200 kg krumpira, Hasanbeg Đinić 110 kr. kukuruza, Hamgibeg Đinić 100 kg. graha, Dr. MidiC lOOkg. pšenice. Za aga Tetarić 100 kg pšenice. Avdt^a Vehabević 50 kg suhi šljiva, Mehmed- Sin Ismeta Bećarovića, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra. diti. 125, 3 3 Obavijest. -WAVAWAW sи Д %l Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije ŠljivtJia) ul. broj 2. Sa ovim upozorujem svakoga, da mom sinu Sulejmanu Sumanu iz Gračanice niko ništa ne daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug, priznati niti za njega šta platiti. Gračanica, 23. jula 1919. Hešo Šuman, trgovac. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrste telefona. Solidan posao Cijene umjerene. 119 3-3 3—3 127 Frivpegovana Zemaljsha Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboi, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA; Bugejno, Gacko, Goražda, Ktnjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupiiarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b ikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. ПИ4«У>гп1 Urednik: M. SuđŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0af5ab1f6ca6c15ef7532bf5f89a5e8b.pdf ed9e922d91078bb8c6889177e276a9ad PDF Text Text Pojedini broj stoji 60 helera. rtn AЖ У'1 «Ј”°' Н Ara! flH8^ A 9 9 ЈЕп 9 iw®M 9f 999 W Ш K aHL H Јд WM 1ЈкД WF №В јнИм Izlazi iIosmmSF ЈВЛшЛ^^ doSb АИк ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ABHL ЈШШк Broj 65. ■" ЈКЛ aF Sarajevo, četvrtak 18. septembra 1919. (23. zilhidžeta 1337.) Sarajevo, 15. septembra. Izviješteni smo s više strana, da neki ljudi \ode podzemnu agitaciju u pi­ tanju izbora »Gajretova« odbora. Stoga pozivan.o sve članove »Gajreta«, koji pripadaju našoj organizaciji, a stanuju u Sarajevu i mjestima. koja su na željez­ ničkoj pruzi i blizu Sarajeva, da u petak 19. o. ruj. dudu ua »Gajretovu« skupšti­ nu i svojim prisustvom omoguće, da »Gaj ret« dođe u sposoone i nepristrane ru­ ke. koje ne će dozvoliti da ovo čisto kulturno društvo i dalje bude poprište izvjesnih noliiičkih struja i nekib pojed nača. Ovaj poziv nipošto ne znači odstupa­ ti ie od našeg predašnjeg principa u pi­ tanju Gajreta«, nego je samo mjera opreznosti, koju nam diktuje držanje iz­ vjesne skupi;, e. Radni Odbor. Oko krize. Drugi odgovor g. Stojana Protića g. Lj. Davidoviću. Dragi g. Davidoviću! Potvrđujući Vam prijem Vašeg po­ štovanog pisma od 10. o. mj. koje je • dgovor na moje pismo od 9. o. mj. a ću biti slobodan da pokušam u ne­ koliko riječi da ispravim neka, po mom mišljenju, pogrešna shvatanja i ocjene u gornjem pismu Vašem. 1 . Ja nisam rekao, i u mom pismu toga nema, da je za mene bilo izne­ nađenje prekid pregovora između Vas i Narodnog Kluba. Kako ste Vi to mjesto moga pisma mogli tako shva­ titi meni je, moram priznati, neobjaš­ njivo, »sim ako tome ne bude kriva ona srdžba, i duševna uznemirenost, koja se kroz cijelo pismo Vaše vidi i kojoj ja takođe ne vidim opravdana razloga. 2 Što se povjereništva za finansije tiče, ja sam Vam rekao, u razgo­ voru, da treba prije svega vidjeti ka­ ko oni to povjereništvo zamišljaju; i ako bi ono imalo da znači da se od­ nos između toga povjerenika i mini­ stra finansija, kakav je on sad, mjenja na štetu prava ministra finansija, onda bi, rekao sam, to bilo protivno i našem shvatanju; ako bi, međutim to trebalo da znači, da delegat mini- j stra tinansija treba da bude u jačem kontaktu s Banom i ostalim vlastima onamo radi bolje i skladnije admini- ј stracije, onda se tome ne bi imalo Šta prigovoriti. 3. Zahtjevi g. KoroŠca nisu bili takvi, da se ne bi mogli primiti, jer on niti je pravio pitanje od toga, danjegova grupa dobije dva mjesta, kao ni od toga da dobije baš portfelj vjera i portfelj ministra saobraćaja. i i i ; 4. O socijalistima, u našim razgo­ vorima i pregovorima nikad nije bilo kakva god pomena u tome smislu, da oni prave pitaije za svoj ulazak u j kabinet od toga, da g. Korvščeva gru- i pa ne učestvuje u vladi, a još manje da je bilo kakva god pomena o to­ me. da Vi s Vašim drugovima stojite na gledištu socijalista i pretpostavlja­ te da oni ostaju u kabinetu i pod cienu odbijanja Koroščeve grupe. Ja sam samo potpuno jasno vidio, u tom pogledu ovo: Da ste Vi riješeni osta­ viti u novom kabinetu sva tri socija­ lista, i s istim portfeljima, gotovo, ma da oni imaju svega jedanaest posla­ nika; priznajući im jednoga po pravu proste aritmetike na osnovu ostatka, a druga dva mjesta dajući im na ra­ čun svojih mjesta. Iz toga sam ja, na­ ravno, s razlogom zaključio, da izme­ đu Vas i socijalista ima neka tješnja pogodba, ili družba, koja pretpostav­ lja da je ona za Vas i Vaše drugove važnija i od družbe i sporazuma s radikalnom strankom. 5. Jedno mjesto Vašeg pisma je na­ ročito karakteristično, i zato ću biti slobodari navesti ga rječiniice (do­ slovno/: „Gospoda socijaliste su i ra­ nije napominjali nezgode, koje bi imali u saradnji sa konservativnim grupama. Sa jednom su grupom još voljki raditi, sa dvije ne. Primili su saradnju sa Vama; g Koroščeva je grupa prema njihovom nahođenju bi­ la suvišak. Da smo se ranije spora­ zumjeli s g. KoroŠcem, onda bi Vaša grupa bila smetnja njihovu ulasku u kabinet... Nama je valjale birati ili g. Korošca ili socijaliste.*4 Ovo mjesto Vašeg pisma, dragi g. Davidoviću dopustićete, mislim, jasno pokazuje: 1. da g. g. socijaliste smat­ raju radikalnu stranku kao konservativnu političku grupu, s kojom nera­ do hoće da učestvuju u upravi ze­ maljskoj; 2. da to gledište socijalista i Vi s Vašim drugovima dijelite, da­ jući još socijalistima položaj i pravo arbitra koji ima da odredi: da li će se radikalna stranka primiti da uče­ stvuje s njima i s Vama u upravi zemaljskoj, ili g. Koroščeva grupa. Dopustite da ovakva Vaša shvatanja teško da mogu mamiti mene i moje drugove na saradnju s Vama i Vašim drugovima. Što se našega konzervatizma tiče, mi smo, odista, jednim dijelom naše­ ga političkog rada konservativni, kao što je i svaka ozbiljnija politička gru­ pa „buržoaska.** Naša radikalna stran­ ka je to, u sadašnjim trenutcima, u toliko više i u toliko radije, što ima sad da čuva i osigurava mučno 7 kr­ vavo stečene tekovine narodne: ujedinjenju, a još nezbrinutu otadžbinu cje­ lokupnog našeg naroda, i slobodne ustanove i tekovine doskorašnje Kralje­ vine Srbije, koje neki demokrati, laka srca, žrtvuju i zamenjuju već ustantvama i odredbama austrijskog i ma­ đarskog porekla! Pri svemu tom za nas je, kao što je to, držimo, i za ostale ozbillne političke ljude, koji ko­ liko toliko poznaju naše političkopartijske odnose, više nego čudno, da nam dolazi ovaj naziv konservativne političke grupe sa strane, na kojoj se nalaze naprednjaci srbijanski, s braćom Marinkovićima na Čelu, koji nikad svega vijeka nisu bili demok­ rate niti uopšte liberalni ljudi, i pro­ tiv kojih su radikali najviše vojevali da steku Srbiji onaj slobodouman Us­ tav, koji ona ima i sad i koji je bio zastava oslobođenja ćelom našem na­ rodu; sa strane, na kojoj se nalaze disidenti nacionalne stranke srbijanske sa g. dr. V. Veljkovićem na čelu, ko­ ji je uvijek bio notoran konservativac i lični sekretar bivšeg Kralja onda, kad se radikalna stranka na život i smrt borila da steče, i poslije održi slobodu i slobodne ustanove narodu u Srbiji; sa strane, na kojoj su g.g. Dlmović, Alaupović i drugi njima slič­ ni i poznati borci za narodna prava i slobode; sa strane na kojoj se nalazi i jedna hermafroditska grupica, koju pokriva ogrtač demokratske zajednice, i kojoj se ne vidi čestito lice. 6. Pogrešno tvrdite u pismu, da smo se mi sjetili koiičnika i ostatka za učešće grupa u vladi i podjelu portfe­ lja. Na protiv, ja sam uvijek naglaša­ vao da u politici ne može da važi pro­ sta računica, i određivanje učešća u vladi aamo po broju poslanika koji ova iii ona grupa ima. Sto se naše stranke tiče, cio je politički svijet, ne izuzimajući ni Vas ni Vaše drugove, pri­ znavao da naše učešće u vladi treba da bude jače, da radikalna stranka treba da ima veći broj portfelja i po Pretplata godišnje 40 kru »a,na pola godine 20 kruUredništvo i uprava mdszi se u Carevoj račun pošt štedionice 1119 Godina 1. broju svojih poslanika, i po svom po­ MUSLIMANI. UPISUJTE DJECU U ŠKOLU! U ovdašnjim narod, osnovnim litičkom značenju i političkoj prošlo­ sti. Ona ’e kod svega toga, za sedam školama djeca se upisivaju još od 1. o. mjeseci moje uprave imala svega tri шј. a da tu nije nigdje objavljeno. Što IL člana u kabinetu i gledala kako je i pitaće nas dječiji roditelji. A mi velimo: Vi s Vašim drugovima nadglasavate ■ »jer to ide drugima u račun«. Jagme nam u kabinetu! mjesta u školi. 1 7. Meni i mojim drugovima je oso­ Stoga upozoruiemo muslimane rodite­ bito drago, što Vi s Vašim drugovima lje. da odmah čim prija upiši evojn dH»želite našoj mladoj državi i veću bezcu u školu, jer kad se popune sva mjesta bjednost, i šire građanske slobode i po školama, onda ona djeca koja zaka­ I puniju parlamentarnost od onih, kakve sne sa upisivanjem ostanu za čitavu go­ 1 smo mi bili zagarantovali u našoj sta­ dinu bez škole. A to je velika šteta. roj državi«. Ali ako u to treba da vjei rujemo po ovome što vidimo u našoj I mladoj državi, onda nam se radost vc; oma jako muti i izaziva, šta više, u 1 nas bojazan, da ne odemo unazad i i Izričita želja g. Ate Šole. — Kod ov­ ! ne izgubimo po koju dragocjenu te- . : kovinu koja nas je tako skupo stala, | dašnjeg šumskog odjeljenja zemaljske vlade vodi se u spisku činovnika Simo [ dok smo je stekli i do sad održali. Krstić kao šumski upravitelj i dobiva , 8. Kriza se, po mom dobrom uvje- I otuda platu. Ali je toga upravitelja od­ renju, otegla toliko ne s toga, što Vi I mah iza prevrata nestalo, jer je našao niste željeli da se ona brže svrši. Ja bolju pljačku kao privatni šumski či­ sam potpuno uvjeren da ste Vi željeli novnik kod jedne firme u Tesliću, gdje i brz i dobar svršetak krize. Ali se se nalazi i njegov brat Arsen, koji pravi ona otegla više nego što je moralo s njome poslove na stotinu vagona drbiti, i više nego što dopušta sadašnja veta. Kada je Simin šef — kako smo politička situacija zemlje, s toga, što obaviješteni — zatražio svoga činovni­ Vaša metoda rada i pregovaranja nije, ka da se povrati na svoje pravo mjesto rekao bih, dobra, i možda, još više, s odakle još tegli plaću, pokazat mu je toga što je Vaša, do sad »demokrat­ dokumenat, da je šumar Simo dodijeljen ska«, a sad »demokratsko-socijalističu pomoć svome bratu na izričitu želju 2? zajednica«, sastavljena iz vrlo di- f g. Ate Šole, odakle ga ne smije niko ’sparatnih (razrožnih) elemenata, ie ste krenuti. Pošto spomenuta firma u Tesli­ morali i morate mnogo vremena tro­ ću nije nikakvo državno poduzeće, mi­ šiti da se Vi između sebe sporazuslimo da je rezon, da se gosp. Simo odI mite. ma povrati na svoje mjesto, gdje ima 9. Nisam u svom pismu rekao da i suviše posla, ili neka se zahvali na unosite jedan neparlamentaran elemedržavnoj službi ako misli da mu je bolje : nat u parlamentarne običaje za to, što I kod firme u Tesliću, u što mi ne sum­ ne zovete male grupe u opšte, nego , njamo. Jedno ili drugo a nikako obadvo­ za to što na ove parlamentarne grupe je, pa makar to bila i izričita želja gosp. ; gledate čas ovako čas onako, kako Ate Šole! (»Srpska Riječ br. 104.). Vam u kom trenutku to bude ugodno Kod oblasnog odbora za zaštitu djece ili neugodno. To mjesto moga pisma u Sarajevu imenovan je tajnikom u de­ glasi rečimice ovako: »Ova dva gle­ vetom dnevnom razredu Hasandedić danja na ove parlamentarne grupe, u Ahmed-ef., dosadanji upravitelj škole u tako kratkom razmaku vremena, is­ Bjelemiču te će ovih dana to novo mje­ ključuju svako načelno smatranje, i sto zauzeti. Osim ovog jedinog mu­ unose u parlamentarne običaje elemeslimana u tom odjeljenju dolazi još pet nat, koji je sa svim neparlamentaran...« tajnika, od kojih je jedan katolik, a četiri 10. Moje je lično mišljenje o kon­ su pravoslavna. Napominjemo, da mi centracionom kabinetu bilo i ostaje i muslimani ne bismo dobili ni ovog jed­ sad onako kako sam ga izložio u svom nog mjesta, da se nijesmo u pravo vri­ govoru u Narodnom Predstavništvu, jeme zainteresirali za ovu stvar te s . ali sam ja još onda rekao da ne od­ pravom tražili barem jedno mjesto za bijam koncentracioni kabinet i ne pre­ muslimane. Ali premda su nam odlučni judiciram ništa u pogledu pokušaja u faktori uvažili ovaj čedni zahtjev, opet tom pravcu u opšte, ni u pogledu tra­ moramo konstatirati, da u popunjavanju janja njegova u sadašnjim trenutcima. gornjih mjesta nema nikakve proporDa li i kolike on može trajati, da li cije, jer su četiri prema jedan očita i koliko on može uspješno raditi u povreda prava muslimana i katolika. I sadašnjoj političkoj situaciji naše ze­ u ovom je slučaju dakle jagma i gura­ mlje, treba da pokaže sama praksa, nje privilegovanog dijela našega naro­ i to u toliko prije što takav kabinet žele i na nj ukazuju i ugledni poli- i da došla do puna izražaja, kao Što se u većini slučajeva događalo od prevrata tički ljudi kao što je g. Trumbić, koji je član i Vašega sadašnjega kabineta. i ovamo. Ovakav bezobzirni postupak i gaženje muslimana na svakom mjestu Vi, među tim, dragi g. Davidoviću. isključujete koncentracioni ili što širi I mora se najodlučnije osuditi. koalicioni kabinet unaprijed, prije ne- I go što je praksa pokazala njegovu ne­ mogućnost, uslijed razlike shvatanja i gledanja na pojedina važna i neot(Nastavak.) klonjiva politička i državna pitanja za docnije i drugo vreme. U tome je V. Pomanjkanje manipulativnog razlika između moga i Vašega shva­ osoblja. tanja u pogledu koncentracionog ka­ ar. — Kako god je kod drugih su­ bineta. dova suđenje, t. j. izvršivanje sudbene Završujući ove redove, koji mogu, vlasti jedan pesao, a vođenje ureda može biti, po nešto doprinijeti i za (kancelarije) sasma drugi posao, isto razbistravanje i prečišćavanje pojmova je tako i kod šerijatskih sudova. Ka­ o političkim pitanjima i metodama ra­ ko je u početku Islama sve bilo jed­ da za njihovo raspravljanje, tako po­ nostavno tako ni Serijatski sudovi mtrebnom u prvim danima podizanja jesu imali kancelarija ni kancelarijskih i stvaranja naše mlade države, ja Vas poslova, pa se je vršila samo sudbena molim da izvolite primiti i ovom pri­ vlast i to po džamijama i usmeno. Te­ likom uverenje o mom odličnom po­ čajem vremena prilike se razvijale kao štovanju. i kod svakog drugog naroda, pa su Beograd, 11. septembra 1919. te nove prilike donijele i to da su se Stojan M. Protić. u drugom stoljeću počele ustrajati meh- Bilješke. Naši šeriatski sudovi. �„ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 2 Strana keme, zavoditi sidžili i izdavati pisme­ na riješenja o kadinskim hukmima i drugim odredbama. Tako se uz suđe­ nje razvio i uredski posao kod šeri­ atskih sudova. Kako god su različita ta dva posla, tako su različiti i pošlovatelji po svojtj spremi. Jedan vrši čisto sudske poslove, pa je sudac i sudski koncep­ tualni činovnik, a drugi manipulativne poslove, pa je manipulativni službenik. Šeriatski sudac se je pripremao i os­ posobljavao za sudovanje i izvršivanje sudske vlasti, a ne da bude pisar. Na to je kurisana i šeriatska sudačka škola, o čemu sam taj naziv jasno go­ vori, a i štatut te škole jasno nazna­ čuje, da je svrha zavoda, da se podgaja sposobno osoblje za šeriatsko su­ dačko zvanje. No kako god za šeriatski sud treba šeriatski sudac, tako treba i manipu­ lativni činovnik. Ali bivša uprava nije htjela priznati šeriatskim sudovima te potrebe. I ne samo da nije postavljala manipulativne činovnike kod šeriatskih sudova, nego je šta više ukinula i pi­ sare. koji su postojali iz prijašnjih vre­ mena, izgovarajući se, da sada imaju Šeriat. vježbenici. • Svaka moderna uprava pravosuđa nastoji da suca što više rastereti od poslova, koji ne spadaju u čisto su­ dovanje. Tako je učinila i bivša upra­ va još u godini — mislim 1906. raz­ dvojivši kancelariju od sudstva i po­ stavivši odgovornog upravitelja kan­ celarije. Ali se nikada nije sjetila, da je i šeriatski sudac sudac, pa da i njega treba rasteretiti od kancelarijskih i pisarničkih poslova. Moglo bi mi se prigovoriti, da ima kotareva, u koji­ ma je mali posao šeriat. suda, ali taj prigovor ne bi bio opravdan, jer kako je šeriatski sud sastavni dio kot. su­ da mogao bi se šeriat. sucu^umjesto pisarskog posla dodijeliti koji sudski posao, na pr. ostavinske rasprave i starateljski poslovi za cijelo pučanstvo toga kotara. Možda se baš namjerice htjelo, da se priguši šeriat. sudac sa svim dru­ gim poslovima osim čistog sudovanja, pa da tako izgubi značaj suca. Dok su se kod šeriat. sudova uvađali razni iskazi, razne knjige, urudžbeni zapi­ snici, indeksi i sve što ti ja znam nije se brinulo ko će to sve voditi. Ako se je to u istinu htjelo, može se reći, da je skoro i postignuto. Kako sam prije razložio, šeriatski vježbenik dođe na praksu i probavi cijelo vrijeme prakse u manipulativnim i pisarničkim poslovima. Postane šeriat. sudac. — po imenu — pa opet isto nastavi. Ja sam uvjeren i mogu tvrditi, da mnogi šeriat. suci drže, da se njihova šeriat. sudačka služba sastoji od uredskih, naime od kancelarijskih poslova. Zgo­ dno je karakterizirao bosanskog ka­ diju jedan stari mostarski ugledni merhum alim rekavši jednome kadiji: »Vi nijeste kadije«, a kad mu je ovaj za­ čuđeno odvratio: '»ja šta smo?« od­ govorio je: »Vi ste kassam kjatibi« Bivša je uprava mislila, da je time zamazala oči svjema muslimanima Bo­ sne i Hercegovine Eto neka vidi ci­ jeli svijet, da nitko i nikoja uprava nije u stanju nama muslimanima za­ mazati oči i prodati rog pod svijeću, pa makar mi još bili neprosvijećeni u evropejskom smislu. Kako radila, tako i svršila. VI. Nadgledanje šeriat sudova. Osim naših šeriat. sudova ne znam nikakvih javnih institucija u zemlji, koje se nikada ne pregledaju i ne mspiciraju po strukovnim nadzornicima.*) Sadaš­ nji naši.šeriat. sudovi ustrojeni su go­ dine 1883., pa od tada do danas kroz punili 37 godina samo su ih nekoliko inspicirali po jedanput vrh. šeriat. suci, a u zadnjih 25 godina ama baš ni jedan­ put Ako su kad upravitelji pravosud­ nog odjeljenja i predsjednici okružnih sudova na svome putovanju po pregle­ davanju redovitih sudova usput zavirili i u šeriat. sud, to su bile više osobne stvari, da vide kadiju i da pregledaju uručbeni zapisnik i indeks. I to je bilo sve. Kad su u zadnje vrijeme postavljeni inspektori za sudove, naređeno im je da uz redovite sudove inspiriraju i šeriat sudove. To je isto kao da bi se postavio jedan liječnik za kožne bolesti, da kon­ trolira i pregleda rad jednog kirurga. ♦) Mi upiremo u našu vakufsku upra­ vu. Ni ona ne inspirira. čeka samo iz­ vještaje. pravi požurnice (i po dvana­ est za jednu sitnicu) i fabricira brojeve. Je li herdžu-merdž, belli jest... Uredništvo. | I I 1 ■ 1 ! । ■ i ' : I akvu glupost je mogao narediti samo onaj šef pravosudnog odjeljenja, koji je počinio grozna zla našem napaćenom narodu, a sudstvu i čestitim sucima svojom tiranijom bio izišao na vrh gla­ ve. U čemu se sastojak) inspiciranje tih vajnih inspektora kod šeriat. sudova i kako su oni po intenciji svoga gospoda­ ra postupali sa kadijama to ću ovdje iz­ ostaviti. Spomenulo se, ne zavratilo sc. Bivša se je vlada pobrinula i za to, da se suci što više upoznaju, pa je jednom naredbom naredila, da se svaki sudac, koji dode u Sarajevo, mora predstaviti kod pravosudnog odjeljenja zetn. vlade i kod predsjednika vrh. suda, a nije se sjetila da dometne i odredbu, da se še­ riatski suci predstave kod svojih vrh. šeriat. sudija. Vrh. šeriat. sud imadc tobož neku nadzornu vlast nad šeriat. sudovima. Vršenje te vlasti nije mu omogućeno inspiciranjem i dodirom sa šeriat. sudijama. Ako kad vrh. šeriat. sudije vide kojeg šeriat. suca, to biva slučajno, a ne da im šeriat. sudac dođe po dužnosti i da se tom prilikom štogod uputi u svo­ joj struci. Samo povodom utoka, priziva, pritužaba i godišnjih iskaza o poslovanju imadc vrh. šeriat. sud prilike, da pre­ gleda podnešene spise i rad šeriat. su­ dova. ali s tim se mak) popravljaju še­ riatski sudovi. Kako vrhovni šeriatski sud nije smio imati inicijative, da izdaje opće odredbe i naputke podređenim šeriat. sudovima, nije mogao izdavati ni okružnice, kad pregledajući spise I. mol­ be opazi kakve pogreške, pa da pomo­ ću tih okružnica i ostali šeriat. sudovi znaju kako treba u stanovitim prilika­ ma postupati. Samo strukovnjaci znadu, koliko na­ zadno djeluje na institut za koji se zna­ de. da ga nema ko inspicirati. Čovjek je čovjek, pa i šeriat. suci su ljudi, koji će zanemariti svoju dužnost, ako ne vide čekića više glave, a pogotovu ako nije upućen na pravilno vršenje svoje duž­ nosti. Koliko ih nažalost imade, koji se ne ponašaju pristojno ovome kadinskome zvanju. Po mome je mnijenju od sviju potre­ ba najpreča, i to bezodvlačna. potreban da se čim moguće prije počne sa insplciranjem naših kot. šeriat. sudova po vrh. šeriat. sucima. Time bi se mogli prikupiti još daljnji podatci za preure­ đenje šeriatskih sudova. Neka ovo uvaži sadanja vlada, a i muslimanska organizacija, koja je uzela u svoj program i nastojanje oko uređe­ nja Šeriat. sudova. (Nastavite se.) Ispravak. U članku »Naši šeriatski sudtvi« donešenom u »Pravdi« od utorka, br. 64. nehotice je rečeno, da sudac vrhovnog suda kao član po­ vjerenstva za ispitivanje kandidata še­ riatskih sudija nema prava glasa. To je pogrešno. Po zakonu o izmjeni ne­ kih ustanova naredbe o ustrojstvu še­ riatskih sudova i taj član imade isto kao i drugi pravo glasa. — Molimo da se to ispravi. Vladina kriza. Ostavkom g. Davidovića buknula je ponovna vladina kriza, koja bi mogla i sad potrajati više nego li treba, jer se „demokrati** još hala nijesu opa­ metili. Oni i sad hoće da svojim za­ novijetanjem prave nove neprilike na­ šoj mladoj državi, pa su opet počeli svojom metodom, da u ,,načelne“ zah­ tjeve unose svoju ličnu pritruhu. Nji­ ma nikako nije jasno, da vanjska si­ tuacija diktira novi kurs u našoj upravi, pa se i sad zanose ludom i nepatriotičnom mišlju svog strančar­ skog komandovanja. Evo šta o tom donose mršavi i oskudni brzojavi iz Beograda. Izgleda da mandat za sastav nove vlade ne će biti povjeren nikome pri­ je dolaska gospode Trumbića i Pašića. Protić je savjetovao Regentu, da ne treba rješavati krizu, dok se ne čuju mišljenja gg. Trumbića i Pašića. U predsjedništvu privremenog Na­ rodnog Predstavništva dr. Pavlovićje imao jučer savjetovanje sa šefovima tviju stranaka. Klub Demokratske Za­ jednice izjavio je preko svojih pred­ stavnika, da je on za koncentracioni kabinet, koji treba da likviduje sada­ šnju spoljnu situaciju i pripremi sve što je potrebno za konstituantu. Za ulazak u novi kabinet Demokratska Zajednica ne stavlja nikakve naročite uslove. Demokratska Zajednica nalazi da bi dr. Pavlović bio najpodesniji za izvršenje tog zadatka. Gospodin dr. Pavlović savjetovao se je sa gg. Laginjom, dr. Korošcem i Tritkovićem Svi su ovi bili zato, da koncentracioni kabinetizvrši izbore za k o n s t i t u a t u. Dosadanji predsjednik vlade pred­ ložio je Regantu, da treba izvršiti naj­ nužnije pripreme za konstituantu i raspisati izbore. Dalje treba likvidovati izvanju politiku i ne obu­ staviti provođenje agrarne reforme. Gosp. Draža Pavlović bio bi po mišljenju gospodina Davidovića najpodesnija ličnost da sastavi kon­ centracioni kabinets v i j u stranaka. Kako se u isto vrijeme nalazio u dvoru gosp. Pavlović, on je predložio Regentu iz b o re k a o jedini izlaz iz ove parlamentarne situacije. Sto se tiče ličnosti koja treba da sastavi vla­ du, dr. Pavlović je predložio prestolo­ nasljedniku da se posavjetuje sa še­ fovima stranaka. Pavlović lično ne že­ li da se primi tog mandata, ali će sa svoje strane učiniti sve, da se zemlja izvede iz dosadašnje teške situacije. Radikali ne žele da novi predsjed­ nik vlade bude dr. Pavlović. Om se čak jučer poslije podne nisu odazvali pozivu Pavlovića. da dođu na prego­ vore. Narodni klub također ne želi vladu dra Pavlovića. Oni i cijela opo­ zicija su mišljenja, da se sastav vlade povjeri g. P roi iću. Šta sada? (Nastavak.) Neki inozemac i inovjerac K., koji je iza okupacije došao u Tuzlu kao majstor zidar, potužio se nekom zgodom na jed­ nom sijelu u kome je bio i rahmetli I. beg Dž., da je zatražio samo za 14 dana 5000 forinti, ali su ga oni odbili. Na to mu 1. rekao, što ne ode g. S. On je od­ govorio da tamo neće otići! Sutradan ga je 1. beg trefio i upitao, da li mu zbi­ lja ti novci trebaju ili se je on u sijelu samo šalio. Na njegov odgovor, da mu novci zbilja trebaju, I. beg mu je rekao: Onda dođi sutra u х doba u han S., ali da to ne upada u oči i da ne zna Osmo! (0. je bio njegov bratić i ortak u trgo­ vini. koji je svoga amidžu, 1. bega pre­ više poštivao tako, da mu ne bi ni ri­ ječi rekao, kad bi on cio imetak uništio). Sutradan u rečeno vrijeme je — veli K. — I. beg kraj mene prošao, kao da me ne vidi i otišao staračkim teškim kora­ kom u han S. a on (K.) je za njim op­ rezno također pošao tamo. Kad su bili na vrh basamaka, I. beg ga je rukom pozvao u jednu praznu sobu i tamo mu izbrojio 5000 for. bez seneda i svjedoka. Ta je suma onda značila veoma mnogo. To je bio »kardi-hasen« čovjeku bez većeg kapitala, ali od posla i rada! Istina bilo je i zajmova uz senede, zaloge ili svjedoke, gdje se je davalo osobama, koje nijesu od rada, ili gdje se je davao malodobnički ili vakufski novac, ali je (osim u ovo dva zadnja slučaja) na njeg manje više krivo gledano. Kakvi su bili trgovci, taki su bili i ostali staleži, zanačije, težaci i drugi, jer je trgovina obično narodna matica i u dobrom i u zlom moralnom pogledu na­ rodnih masa. Ako su trgovci kajišari, i drugi se za njima u »vještini-« povodi, a isto tako, ako su na pravom putu, jer je svatko za trgovinu svezan u svojim životnim potrebama, pa koliko bilo. Ovo je bila jedna dobra strana, radi koje je bilo malo činovništva. Nu bilo je i zlih strana te uprave radi kojih je bilo opet malo činovništva. Is­ tičem n. pr. prodavanje desetine kao dr­ žavnog haka zakupnicima. Kod te rabote zakupnici su ćarili kao što se danas čari sa izvoznicama. To je bilo na šte­ tu države. A što je na štetu države, to je opet na opću štetu samog naroda, jer su velike sume otišle u džep pojedinaca, mjesto da dođu u opću blagajnu, iz koje bi se podizalo školstvo, savremeni mo­ derni zanati, ceste i druge komunikaci­ je. Carine (đumruoi) su bile male, te su tako bila širom otvorena vrata stranoj robi, što je smetalo domaćoj industriji i njezinom razvoju i usavršavanju. A i rušvet (mito) je cvao gotov onoliko, ko­ lik u vojsci u predvečerje bivše Austro­ ugarske monarhije. Rudnici su bili nemal svi zatvoreni — neotvoreni. U koliko je bio koji i ot­ voren (n. pr. vađenje željeza u VarcŠu i Fojnici, te proizvodnja soli u dvije Tuz­ le) rad je u njima bio privatnički i naj­ primitivniji. To je dakle bio u glavnom mrtvi kapital, kao i šume, koje su bile pale do bescijenja i tako dalje. To su bile velike mahane uprave, radi kojih je konačno morala i prestati. Број 65 Broj Došao je Švabo i Madžar. Zasukali su rukave, izgradili ceste i mostove, pro­ veli još postojeće željeznice, otvorili rudnike, unijeli svoju testeru i sjekiru u naše kako erarske, tako i privatne šu­ me, naseljivali svoje gladne ljude, i t. d. Ulagali su do duše i kapital, ali su pri­ onuli kao pijavice sisati zemlju i izvlačiti iz nje dotle netaknuto i nagomilano bla­ go. Mjesto podizanja, sistematski su po­ čeli ubijati domaće proizvode, gušiti domdće zanate i preuzimati ih u svoje жk</, ostavljajući domaćim sinovima, da budu samo sluge i sitni pomagači pri utaži-vanju Njihova nezasitnog apetita i t. d. Opazili su odmah, da bi im u nji­ hovu gulenju i sisanju mogao mnogo smetati visoki stepen morala i poštenja domaćih sinova, osobito muslimana, pa su stoga odmah počeli stavljati zamke, u koje će hvatati najprije slabije karak­ tere, da kroz njih posiju sjeme pokvarenosti, koja će postepeno sputavati či­ sto i čvrstvo stojeće stablo morala i poštenja domaćih sinova. Prva je zamka: otvaranje burdelja po svim gradovima naše domovine. Doma­ ći su se počeli na to ljutiti i prigovarati, ali su to blažene Švabe i Madžari oprav­ davali »nuždom za vojsku« i time tuši­ rali opravdani gnjev naših starih po­ štenjaka. Istodobno su počeli otvarati niže mejhanc sa pokvarenim ženskinjem i slično. Time je udaren temelj za kva­ renje mladeži. U početku je te pokvarenosti bilo malo, ali se je širila kao šuga, dok nije kroz 40 godina izašla na onaj stepen, na kome je danas. Ta je pokvarenost najprije zgrabila muškinje drugih vjera naše domovine, onda je prešla na naše muškinje, te na ženskinje drugih vjera. Naše pokriveno ženskinje ostalo je od tog najtežeg” zla zaklo­ njeno sve do pred par godina. Ali je eto sada ta neman i »kulturna nesreća« bacila svoju poganu šapu i na tu još jedinu čistu granu našeg naroda, vuče je u vrtlog nemorala, da budemo i u tom svi jednaci. Ta nemoralna šapa maša se sada žara, peče i feredže našeg ženskinja. Ko pruža tu prljavu ruku? Švabo i Madžar? Nc, nijesu oni. nego muslimani po imenu, ali švapskim i ma­ džarskim terbijetom otpitani i odgojeni! Istina i drugi su te terbije sisali i gutali, ali svatko od njih ostade čvrstvo ono, što je dotle bio, samo eto nekoji, na­ žalost »naši« padoše stupanj niže i hoće, da u »kulturi i napretku« preteknu sav napredni i kulturni svijet, pa u to ime u svom prevelikom zanosu po­ laze sa repa mjesto sa glave. Čini im se da je kod nas sve u redu, samo još skini peču i feredžu, pa onda na svijetu neće biti nitko napredniji od nas. Naše »gladno« ženskinje moći će »za­ raditi« koru hljeba, pa »na koji bilo na­ čin«. Kakav moral, kakve trice? Pare, pare, gospojice!... Mnogo bi bilo bolje, kad bi oni u^vom zakonu polazili sa našim hajrom: sa gla­ ve mjesto sa repa, t. j. kada bi iz svojih šupljih glava istresli sve, što ih odaljuje od naroda, pa onako kao čisti muslima­ ni pristupili i u niže narodne slojeve, te ih vještinom svoje naobrazbe postepe­ no i polahko pridizali. Nabacujući pita­ nje šešira, peče i feredže. oni narodu turaju pod nos — najljući kren.od ko­ jeg ga suze oblijevaju, .pa radi tog ne samo što ne može da u njih gleda, nego bi im i glave porazbijao. Počevši od gla­ ve mogli bi se i opametiti, jer nije sva pamet u klasičnoj filozofiji. Ima je do­ sta i u narodnim masama. Stoga one neće ni da čuju za pomagljavinu o še­ širima, pečama i feredžama što kakvih »filozofa«! (Svršiće sc). Prosvjeta i škola. Zaboravljeni fakultet. »Epoha« u svom 181. broiu od 25. iula o. g. donijela je uvodni članak pod gornjiim naslovom. Radi aktuelnosti i važnosti samoga predmeta donosimo i mi neke izvode toga članka sa vlasti­ tim razmatranjima. U projektu je naime, da se na Beograd­ skom Univerzitetu otvore tri nova fa­ kulteta: medicinski, bogoslovni i poljo­ privredni. Dok je o nekim spomenutim fakultetima progovorila štampa, »Epo­ ha« naročito ističe potrebu posve no­ vog fakulteta u nas, naime pedagoškoučitcljskog. Potrebu ovoga nužnog fa­ kulteta, »Epoha« ističe u glavnom ova­ ko: »Od matera i od učitelja zavisi kakav ćemo narod imati. Matere i, u produže­ nju. učitelji, odnosno učiteljice, polažu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5f38183ebc0b126c81c4ad82ebb6833b.pdf ba04eec8b77520720d07e8dd7fd01970 PDF Text Text Prilog 65. broju „Pravde Stenografski zapisnik skupštine „Udruženja zemljoposjednika za B. i H. održane 1. septembra 1919. u Sarajevu. Predsjednik: gosp. Nimidinbeg Azabagić: Poštovana gospodo i gospode, braćo i sestre! Pozdravljani Vas najsrdačnije i otva­ ram skupštinu. Predlažem, da pozdravimo brzojavno Njegovo Veličanstvo našega vladara kralja Petra I. i Njegovo kr. Visočan* stvo prestolonasljednika Regenta, izra­ zivši nepokolebivu vjernost i odanost zemljoposjednika iz Bosne i Hercegovi­ ne naprama Kralju i Regentu i napra­ ma cijeloj dinastiji. Uzbuđeni takvim osjećajem uskliknimo: Živilo Njegovo Veličanstvo kralj Petar I. i Regent Alek­ sandar! Živili! (Burno odobravanje i usklici divili!) Dnevni red današnje skupštine je sli­ jedeći: 1. Izvještaj tajnika g. Filipovića o do­ sadašnjem radu radnog i centralnog odbora. 2. Govori, prijedlozi, debate, upiti i interpelacije. 3. Rezolucija. 4. Eventualne. Predstavljani izaslanika vlasti g. Vasiljevića. Riječ ima tajnik udruženja g. Sejd Alibeg Filipović. Filipović: Slavna skupštino! Čast mi je slavnoj skupštini podastrijeti iz­ vješće o dosadanjem radu centralnog odbora. Još za prijašnjeg režima osjeća­ la se prijeka potreba, da se stvori udru­ ženje zemljoposjednika iz Bosne i Her­ cegovine. Svima nam je poznato, da su jos za prijašnjega režima postojale poteškoće u odnošaju između zemljopotjedniku i kmetova, rako da mnogi pojedinac nije znao kako da nađe u poječinim slučajevima izlazak. Poslije previata pokazalo se da su se ove prilike :jš više zamrsile i zaoštrile. Sve više se sricala potreba udruženja zemljoposjednika, koje bi štitilo interese njihove. Ova potreba je izazvala akciju. Kako Vam je poznato inicijativom posjednika iz Derventc, nakon održane glavne skupštine u Derventi 21. maja o. g. na kojoj su usvojena pravila, izabran je crentralni i radni odbor, našto su ovi odbori otpočeli svoj rad. Izabrani funkcioneri prihvatili su povjerene im funk­ cije, te je prva sjednica radnog odbora održana 26. maja t. g. U prvom redu trebalo je sve pripremiti da se pravila što prije predaju na odobrenje vladi, a koja su na 29. maja t. g. bila već predata. Poslije čestog urgiranja ta su pra­ vila tek pr je nekoliko dana odobrena. Nadalje se ukazala potreba da se nađu podesne prostorije, gdje će se društvo smjestiti, a to baš nije bilo lahko, obzi­ rom na veliku oskudicu stanova, gdje se stanovi dobivaju samo preko vladi­ nog povjereništva. No zauzimanjem na­ šeg podpredsjednika g. Petrovića uspje­ lo nam je naći vrlo podesne prostorije na ćošku Tubegovice i Aleksandrove ulice gdje smo iznajmili za 300 K mjesc^no jedan stan sa 4 sobe, od kojih smo tri zadržali za sebe, a jednu iznaj­ mili mjesnom odboru. Druga sjednica radnog odbora obdržana je 28. maja t. g. na kojoj se ukazala potreba, da se izašalje jedna deputacija u Beograd u svrhu informacija u kakvom se stanju nalazi riješavanje agrarnog pitanja. 0'im toga dobili smo poziv naših posla­ nika. gdje nam javljaju da će u Beograd doći zaslanstva raznih zemljoposjedničkfh udruženja iz cijelog kraljevstva i pozivaju nas, da pošaljemo delegate, koji će s njima doći ^doticaj. Za ovu , । i • j I ' i ' deputaciju su izabrani gg. potpredsjed­ nici: Pašić i K. Kostić te tajnik Filipović. , Na ovome sastanku je također zaklju­ čeno sazvati i centralni odbor za 2. ju­ na t.g. da zauzme stanovište prema in­ formacijama. koje dobije iz Beograda. Deputacija je otišla 29. maja t. g. i taj­ nik se povratio na 3. juna t. g. te izvije­ stio centralni odbor o položaju. Pošto je taj izvještaj glasio da su prvašnje za­ konske osnove za agrarnu reformu za­ bačene i da će se izraditi nova zakonska osnova, koja će se najprije predložiti ministarskom savjetu na pretres, to je centralni odbor zaključio ne stvarati ni­ kakvih definitivnih zaključaka, nego sa­ čekati daljnji razvoj stvari. Na 7. juna t. g. dobilo je naše predsjedništvo brzo­ javni poziv od ministra za agrarnu re­ formu, da izašalje 6 delegata na apketu, koja će se obdržavati na 17.. 18. i 19. juna t. g. Nato je odmah sazvan centr. odbor na zasijedanje te se je sastao na 11. juna t. g. U svojim sjednicama, koje su trajale do 14. juna t. g. izradio i usvojio gla\ne tačke naših zahtjeva te izabrao gg. potpredsjednike: A. Petrovića i K. Kostića te članove centr. od­ bora gg. M. eff. Šarića i M. eff. Gjikića, Rifatbega Sulejmanpašića i Izzetbega Jahića kao delegate za spomenutu an­ ketu, koji su 14. juna t. g. u večer otpu­ tovali u Beograd. Naši su delegati na prvim sjednicama dobili dojam, da to nije anketa u onome smislu riječi kako bi trebala da bude, naime da to bude prilika, da se čuju obadvije zainteresovane stranke i da iznesu svoje Želje i zahtjeve kako bi se stvorio neki kom­ promis i agrarno pitanje pravedno rije­ šilo po obje stranke. Ova anketa je bila zapravo jedna kortešaciona skupština, na kojoj su naši delegati vrijeđani. Naši delegati primjetivši to, zaključiše, da neće dalje prisustvovati ovoj anketi te na drugoj sjednici demonstrativno istupiše iz ankete. Na pismene upite mini­ stra za agrarnu reformu stavljene u toj anketi predali su naši delegati pismene odgovore tadanjem predsjedniku mini­ starskog savjeta g. Protiću obrazloživ­ ši mu zašto oni ne mog.u da prisustvuju daljnjem radu ankete i zamolivši ga da se zauzme za naše pravedne zahtjeve. Delegati su na svom povratku zatražili da se opet pozove .centr. odbor i još ne­ koliko ličnosti iz Sarajeva i provincije na sastanak, da podnesu svoje izvješće sa ankete i da se zauzme stanovište za daljnji rad. Predsjedništvo centralnog odbora sazvalo je taj sastanak za 27. juna t. g. te su sjednice obdržavane 27., 28. i 29. juna t. g. na kojima je zaklju­ čeno da se izradi jedan opširan memo­ randum o našim minimalnim zahtjevi­ ma ijedna brošura o našim agrarnim prilikama. U tu svrhu odabrati su gg. Kostić, Gjikić, Miralem i Šarić, da ovaj memorandum odnesu u Beo­ grad. Predsjedništvo je izradilo memo­ randum i na 1. augusta t. g. su gore spomenuta gg. u društvu sa predsjed­ nikom sarajevskog mjesnog odbora g. A. Sočom krenula u Beograd te će Vas o uspjehu toga putovanja izvjestiti je­ dan od ove gospode, koji su u Beogra­ du bih. Predsjedništvo je izradilo i ne­ koliko letaka i članaka u raznim novi­ nama, u kojima su se jasno precizirali naši zahtjevi i. prikazivala nepravedna akcija i taktika onih, koji su htjeli da ovako jedno važno 1 po nas životno pi­ tanje riješe sasma pristrano i na našu štetu. Gg. pcdpredsjednici Petrović i Kostić izdali su na svoje suvjerenike, posjednike otvorena pisma u kojima su I ; ■ i ! . ■ i ' ( I ! ' ‘ 1 I I i I I : ■ ih pozvali da se svi priključe našemu udruženju, da se zajedničkim silama za­ uzmemo za našu pravednu stvar. Pred­ sjedništvo nije propusitlo nijedne prili­ ke gdje se je pokazala potreba, a da na nadležnim mjestima ne uloži svoje pri­ govore i proteste protiv rješidbi koje su bile izdate na našu štetu. Sđ zadovolistvom možemo konstatovati, da su i pozvani faktori počeli računati sa našim udruženjem, a što je još ljepša pojava to je da su naši članovi posjednici razumjeli društvenu potrebu te su na primjer ovih daiia na Kiseljaku, gdje ih je bih) više na okupu na poziv kotarskog piedstojnika, da izaberu seoske agrarne komisije, izjavili, da pojedinci neće tih komisija birati, nego neka ih biraju mje­ sni odbori udruženja zemljoposjednika. Ovo je svakako lijep znak da smo i mi počeli poznavati važnost udruženja i počeli sve poslove koji spadaju na ag­ rarno pitanje predavati onima na koje spadaju. I ako se još nije svugdje pro­ veo izbor mjesnih odbora tome je po­ najviše krivo, što su nam pravila tek pred nekoliko dana došla sa odobrenja, pa svijet nije znao šta i kako će raditi. No nadamo se da će poslije današnje skupštine na kojoj se ovako lijepo mani­ festirala potreba zajedničkog rada u svima mjestima pa i u najmanjim sasta­ viti mjesni odbor, da neće btii nijednog, ni najmanjeg posjednika, koji neće biti članom našeg udruženja, jer ćemo naš cilj postići samo onda ako se budemo svi okupili u jedno čvrsto i nepokolebivo kolo. Sa ovim svršavam moj kratki izvještaj moleći slavnu skupštinu da ga izvoli primiti na znanje. Predsjednik: Molim Vas gospodo i gospođe, da pređemo na drugu tačkn dnevnoga reda, a to su govori, predlozi, debate, interpelacije. Ko želi govo­ riti neka se prijavi. (Glas: Trebalo bi čuti najprije službene referate.) Predsjednik : Poštovana gospodo! Poštovane gospođe, braćo i sestre! Posjednici B. i H. nisu nikad bili u većoj bijed: i nevolji. Mnogi gladuju i prodaju komad po komad najpotrebnijeg pokućstva, da nabave najskromnije i najnužnije životne namirnice. Mi smo se ovdje sastali, da se /.dogovorimo kako bi se mogli kutarisati naše bijede ili ju barem ublažiti. Milina je i impozantno je vidjeti ovako veliki broj narodne elite na okupu i u ovako svečano-ozbiljnom raspoloženju. Također mi je vrlo drago, da su i neke naše posjednice došle na skupštinu. To dokazuje, da su i one pripravne da ak­ tivno sudjeluju u borbi za naša prava. Da ste ovako mnogobrojno pohrlili ovamo iz svih krajeva B. i H. najbolji je dokaz, da shvaćate ljutu ozbiljnost na­ šega položaja i prijeku potrebu zajednič­ kog organizovanog rada za obranu na­ ših prava i naših interesa. Naša organizacija napreduje prilično brzo, premda je mnogi odmah nisu .pra­ vo shvatili. Opazilo se je između ostalog, da neki posjednici smatraju naše udruženje u glavnom organizacijom muslimanskih po­ sjednika. Čudim se ovakom mišljenju, Naše je udruženje, kako-je već odmah s početka naglašeno, klasna organizacija zemljoposjednika bez razlike vjere. Već na konstituirajućoj skupštini u Derventi bilo je osim muslimana i posjednika drugih vjera. I na toj skupštini izabrano je više ne muslimana u centralni odbor i to: 2 za podpredsjednike. Ali ipak ima znatna razlika između muslimana i pri- , ; • ; i j | , . i i i , ' ; ; | | ’ I padnika druge vjere u pogledu agrar­ nog pitanja. Medu posjednicima Bo­ sne i Hercegovine ima mnogo više mu­ slimana nego li pripadnika svih drugih vjera skupa. Posjednika muslimana ima blizu 50.000. Od zemlje pod kmetima pri­ pada muslimanima sigurno preko 90 %. Od beglučke zemlje također je blizu 80% njihovo vlasništvo. Ogromna većina mu­ slimana posjednika nema nikakvog dru­ gog prihoda osim od zemlje, dočim po­ sjednici drugih vjera sa malim izuzetcima, imaju osim dohodka od zemlje još i druge, većinom obilnije zarade, obično od trgovine. Osim toga muslimani po­ sjednici sačinjavaju socijalnu političku i ekonomsku elitu i jezgru, muslimanskog stanovništva, dočim se elita pripadnika drugih vjera sastoji u glavnom iz tr­ govaca, industrijalaca itd. Muslimani po­ sjednici su glavne mušterije trgovaca i zanatlija muslimana. Oni potpomažu i seljake muslimane savjetom i djelom. Iz svega ovoga slijedi, da od opstanka i napredka posjednika muslimana zavisi u velikoj mjeri opstanak i napredak i sve­ ga ostaloga muslimanskog stanovništva. Stoga su svi muslimani sa malim izuzetcima u agrarnom pitanju solidarni. Što više i muslimani po drugim krajevima naše države prate sa živim interesovanjem i velikom simpatijom našu borbu za naša posjednička prava, jer su uvje­ reni. da je naše agrarno pitanje čak i za njihovu sudbinu odlučno. Ova solidarnost skoro svih muslima­ na u agrarnom pitanju ne samo da ne smeta karakteru i radu našeg udruženja kao interkonfesionalne klasne organiza­ cije nego je nprotiv vrlo važan faktor i arguniehat, za obranu zajedničkih inte­ resa svih posjednika bez razlike vjere. Mi imamo mnogo protivnika, koji se iz petnih žila naprežu, da naša prava pobiju i okrnje. Oni izmišljaju i upotrebIjuju svakojake potvore i podvale, da protiv nas preparišu javno mnijenje, ko­ je je dosad bilo vrlo slabo i obično kri­ vo informisano o našim agrarnim prili­ kama. Najslavnija je njihova fraza i ar­ gumentacija, da su sadašnji agrarni odnošaji preostane’ razbojničkog feudalističkog sistem i da su naši stari oteli ze­ mlju predšasnieima sadanjih kmetova. Nisam nažalost ni historičar ni nacio­ nal ekonom od zanata, pa da bi mogao potanko, znanstveno j autoretativno ra­ zjasniti historijat naših agrarnih odnošaja do u prastara vremena, ali ću poku­ šati, da kao lajik u kratko reproduciram stanje i razvitak tih odnošaja, počemši od otomnske uprave. Osmanlije su zatekli skoro sav privat­ ni posjed u rukama plemića (vlastele) ka i tkzv. baštine sa pravom nasljedstva i prodaje. Pojednici ovih baština nisu ih sobom obrađivali nego su naseljivali te­ žake, da im zemlju obrađuju. Ovi zem­ ljoradnici davali su vlasnicima jedan dio od prihoda. Osim toga davali su im poklone i radili im još koješta i bili su u mnogim poslovima podvrženi njihovoj sudbenosti. Ovi zemljoradnici stajali su u svakom pogledu mnogo povoljnije nego li zemljoradnici u drugim država­ ma (п. pr. Meropi u Srbiji). Ovi odno­ si postojali su pod turskom upravom kroz dulje vremena. Turska je vlada kasnije više puta reformisata odnose iz­ među zemijovlasnika i zemljoradnika, ali svaki put u korist zemljoradnika. Kannnamom sultana Sulejmana od godw 9937 (1530) ozakonjeni su između zem­ ijovlasnika i zemljoradnika odnosi, koji su vrlo slični sadašnjim odnosima izme­ đu vlasnika i kmeta. Naredbom od sa- r, �MPRAVBA“ — „ПРАВДА Strana 2 Страка « i < •4 • £ , fcra ustanovila je turska vlada zadnji put odnose između vlasnika (ćjfluk sahibija) i zemljoradnika (mustedžira). Ovu je na­ redbu recipirala bivša austr.-ug. vlada i držala ie u krijeposti sve do prevrata. Prcdšasnici većine današnjih kmeta ni­ su starosjedioci, nego sn se doselili iz Srbije i Macedonije i naselili se kao kmeti. Iz rečenog slijedi, da današnji kmeti nisu nikad bili vlasnici svojih kmetovskih selišta. Ako se je zemlja otima­ la. otimali su je vlastelini jedni drugim i država vlasteli. U ostalom sve kad bi se uzelo, da su neki čitluci predšasnicima sadašnjih kme­ tova kao njihovo vlasništvo oteti, pra­ vo vlasništva sadašnjih vlasnika tih čifluka dobilo je mnogogodišnjim mirnim posjedom, višekratnom kupoprodajom i viši kratnim nasljedstvom podpuofl mo­ ralnu i legalnu sankciju. Kmetima se općenito nije činilo ni drugih zuluma. Sigurno je bilo izuzeta­ ka. i. j. slučajeva, gdje su pojedini vlas­ nici nepravedno ili nasilno postupali sa pojedinim kmetima, ali je toga bilo vrlo malo. Svaki ćc stariji kmet, priznati da su kmeti i prije okupacije sa vlasnicima u opće dobro prolazili. Položaj kmeta bio je u opće uvjek mnogo povoljniji od položaja zemljoradnika u svim evrop­ ski n državama u isto doba. Institucija prava vlasništva je jedan od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih najjačih i napovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigurnost, tim je jača pobuda i volja za radom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada koja želi mir, red i kul­ turni napredak u državi, treba da štiti nepovredljivost vlasništva. Ako opći interesi iziskuju, može se iznimno pojedinim osobama njihovo vlasništvo prisilno t. j. i bez njihove privole oduzeti ili ograničiti. Po općim pravnim načelima, po ko­ jima se postupa u svim pravnim, civilizovanim državama treba za ova­ kve ekspropriacije poseban zakon, koji ih-izričito naređuje. Po istim načelima pripada vlasnicima podpuna odšteta za izvlašćene objekte i za dospjele prihode. Naša je vlada administrativnim putem t. j. bez saradnje i privole narodnog predstavništva odredila ekspropriacdju zemlje pod kmetovskim odnosom. Premda jc ova naredba nezakonita mi joj se ipak načelno ne protivimo, jer mi 1 od sebe pristajemo, da se kmetstvo ukine. Vlada nam uskraćuje prihode (hak) . od zemlje pod kmetima, a priznaje nam kao neki’ kompenzaciju, za te prihode 4% kama ja od iznosa, koje ćemo u ime oštete dobiti. Osim toga je vlada odrefila da se kmeti već sada upišu u gruntovnicu kao vlasnici zemlje, koju kao kmeti obrađuju. Mi nemožemo nikako pristati na ove protuzakonite i nepravedne odredbe. Na­ še pravo vlasništva i naše pravo na prb hode prestaje istom onda, kad se odšteta pravomoćno ustanovi t kad je dobijemo u ruke. Vladin postupak sa našom zemljom pod kmetima prouzrokovao nam je mno­ go štete i neprilike, pa smo očekivali, da će vlada barem u pogledu beglučke zemlje biti'pravedna i koncilijantna na prama vlasnicima. Ali to je očekivanje bik) nažajest 'uzaludno. Godine 1918i 1919. uzurpirali su kmeti i drugi selja­ ci veći dio begluka. Proti ovom nasilju bile su nadležne vlasti većinom pasivne. Osim toga vlada ukida na jednoj stra­ ni kmetovski odnos, a stvara na drugoj sličan privilegij prioraca, pridržnika, prisjevnika, napoličara itd. na beglučke zemlje. Sigurno je g. ministar za agrarnu reformu kirvo informisan o pravnom odnosu prioraca, pridržnika itd. Ovi nazivi nastali su u narodu baš da označe, da dotični zemljoradnici nisu kmeti - nego da privremeno obrađuju beglučku zemlju. Ako koji priorac, pridržnik itd. obraduje veću površinu begluka i kroz više godina i bez promjene ugovora nije time stekao nikakvog novog većeg i ja­ čeg prava. Vlada priznaje priorcima,. pridržnicima itd. pravo da mogu zatražiri reviziju zakupnine, i da se na nji­ hov zahtjev zakupnina mora odmjeriti po paušalu, koji je ustanovljen godine 1906. kad nije bilo nikakve valutne razlike između krune u papiru i krune u zlatu. Ovo znači, da se silom oduzme zemIjovlasniku jedan dk) njegova prihoda pa da se pokloni zemljoradniku. Ovo Jc tim veća nepravda. Što ima prioraca । | 1 ; j . I i | koji su jmućniji od vlasnika, čiju zemlju obrađuju. Vlada je zabranila otuđivanje (proda­ ju, diobu itd.) i opterećenje begluka. 1 ova je odredba kako nezakonita tako nepravedna. Svi opravdani zahtjevi zemljoradnika mogli bi se podmiriti sa zemljom, koja je pod kmetima i sa ogromnim posje­ dom državnog erara, pa već usljed toga nebi trebalo dirati u naše beglukc. Kad je bivša austro-ugarska monar­ hija okupirala B. i H. imala je sigurno namjeru, da agrarno pitanje čim prije riješi, nu osvjedočivši se brzo, da je to pitanje u ekonomskom, socialnom i političkom pogledu tako važno i kom­ plicirano, da se ne može i nesmije jednim potezom pera i jednim udarcem mača riješiti, nije ga forsirala, nego se og­ raničila na to. da podupre kmete, da svoja selišta ođkupljuju od vlasnika slo­ bodnom pogodbom. Austro ugarskoj se upravi prebacuje, da je favorizirala posjednike proti kme­ tima. To nije istina. Ona je naprotiv protežirala kmete u svakom pogledu i potencirala njihova prava i njihove in­ terese u praksi do skrajnjih granica jurističko-soi’stlčkog majstorluka. Nu ova tuđinska uprava držala se jc barem formalno pravnog stanovišta i nije nam nikada rekla, da smo nosioci gospode rskih prava, kako nas je nazvao jedan ministar naše narodne vlade u na­ šoj nezavisnoj narodnoj državi, sa na­ mjerom, da naše pravovlasništva degraduje i devolviše. Priznajemo, da je ta uprava bila pra­ vednija u pogledu begluka, i to nam je bila kao neka utjeha, i neka kompenza­ cija za Štete, koje nam je svojom kmetofilskom politikom nanosila. Da su kmeti i pod Ausiro-ugarskom upravom dobro prolazili, dokazuje i to, što je državni prevrat zatekao kmete u povolj­ nom materijalnom stanju. Ima dosta kmeta, koji su imućniji od svojih aga. Irnade ih. koji imaju svojih kmeta. Ima ih, koji posjeduju znatne površine vlas­ tite beglučke zemlje j na stotine glava vlastite marve. Bilo je kmeta, koji su, otkupivši se. nudili bivšim vlasnicima, da im povrate otkupninu pa da im budu opet kmeti. Bilo je kmeta, koji su kao kmeti zaradili pa se otkupili, a poslije kao vlasnici kroz kratko vrijeme eko­ nomski propali. Neka vlada ustanovi, koliko su kmeti žigosali papirnog novca, a koliko mi po­ sjednici, pa će vidjeti, kako stoje posjednici, od kojih se traže nesnosljive žrtve, a kako kmeti, kojima se više daje, nego što su sami zahtjevali. dok nisu bili nahuškani. Što se tiče naših zahtjeva mi tražimo u glavnom ovo: Tražimo, da se -odnos između vlasnika i* kmeta glede kmetovskih selišta riješi pravedno obzirom na privredno stanje oba interesenta. Zahtjeva-uo hakove od 1918. I 1919. godine. Isto tako tražimo hakove iz prijašnjih godina u koliko nisu zastarili. Tražimo da se podpuno uspostavi naše pravo slobodnog raspolaganja sa svijem beglucima bez razlike, ko ih sad obrađuje. Tražimo da se naknade štete, koje su uz prevrat počinjene. Bilo je više projekata za rješenje ag­ rarnog pitanja i za ustanovljenje ošte­ te za izvlaštenu zemlju, ali nije nijedan ni izdaleka pravedan niti za nas prih­ vatljiv (acceptabel). Što se napose tiče pitanja odštete, ono treba c’a se prosudi u prvom redu sa pravnog i državničkog pa tek onda sa financijalnog i fiskalnog gledišta. Sva­ kako treba da se a priori i načelno us­ tanovi, da odšteta ima da bude ekviva­ lentna izvlašćenim objektima. Naši protivnici ističu i to, da se Iz socijalno ekonomskih motiva nebi smje­ lo dopustiti, da se veliki posjednici sa dobivenom odštetom pjetvore u velike kapitaliste. Ovo njihovo mudrovanje ni­ je nikako opravdano. U nas nema tako velikih posjednika ni tako velikih kapita­ lista. kao što ih ima u drugim pokraji­ nama našeg kraljevstva, i u stranim dr­ žavama. Mi bi trebali da dostignemo u privre­ di Englesku I sjevernu Ameriku i da srazrnjerno imamo toliko fabrika i to­ liko mlljoncra i miljardera, koliko Ih ta­ mo ima. pa bi istom onda mogli govo­ riti o opasnosti nagomilanog voUrkog kapita’a. U našoj državi ima fala Bogu mnogo­ brojnih i obilnih vrela prirodnog bo­ gatstva. Za racijonalno i intenzivno eksploatisanje toga bogatstva treba nam strukovnjačkog znanja i iskustva, duha poduzemosti i ogromnog kapitala. U nas nema ništa toga u dovoljnoj mjeri. Mo- ; raćemo dakle tražiti između ostalog 1 i stranog kapitala. Moglo bi se lako udcsiti da se za neka poduzeća mjesto I stranog kapitala upotrebi kapital, kojeg će posjednici u ime oštete dobiti, što bi bilo korisno za sve interesente t. j. za posjednike, za državu i za narod. Ovaj ! će kapital i bez toga biti produktivan i jer neće ležati, nego će se svako s njim nešto raditi. U ostalom s kojim bi se pravom mo­ glo tražiti, da veći posjednici ne smiju imati većeg kapitala, kad veliki trgovci i veliki industrijalci pa čak i ratni bo­ gataši smiju zadržati svoje milijone i uživati ih po svojoj volji. Da je vlada htjela i umjela, moglo se je agraino pitanje riješiti bez velikih poteškoća i opasnih trzavica. Kao što i se kaže,” da budu vuci siti a ovce po1 taniam. Mi i kmeti živimo kroz više sto­ tina godina u najužoj privrednoj zajed­ nici i većinom u patrijarhalnom spora­ zumu i prijateljstvu. 1 kad se agrarno ; pitanje riješi i kmeti postanu sami svoji, imaćemo i mi i oni kao slobodni posjed­ nici, zajedničkih interesa i to bez onog antagonizma, koji je mogao lahko iz­ među nas i njih kao vlasnika i kmeta nastati. Mi svakako želimo, da kmeti kao slo­ bodni posjednici u svakom pogledu na­ preduju. Doskora je bilo mišljenje »raspoloženje većine kmetova tako, da im se je moglo dokazati, da je u njihovom vlastitom in­ teresu. da budu razboriti i umjereni. Ali bezobzirno demagoštvo, slijepi partijski egoizam : nepromišljena i nepravedna vladina agrarna1 politika podjarili su i i razdzdali furiju boljševizma proti nama i stvorili po nas nesnosne prilike. Vlada mora Čim prije da ovu furiju zauzda i , ove prilike sanira, ako ne želi da dođe do katastrofalnih posljedica. U nas nije u’ nutra još ništa sređeno ni konsolklovano i Elementi prevrata, ohrabreni i potaknuti ; uspjehom svoiib istomišljenika u drugim ! državama, rade podpunom parom, da I nas usreće režimom proletarijata, režij mom crvenog terora, režimom pljačkaI nja i ubijanja. Vanjski položaj je tako| đer nepovoljan. Svud naokolo su nam I sami neprijatelji, koji vrebaju prvu zgodnu priliku da se na nas obore i da nas i našu državu raspačaju. Vlada bi trebala u opće, a osobito u ovakvim prlikama da pravednije i obzir­ nije postupa s nama pojedincima, kpji smo najlojalniji elemenat mira i reda i najpouzdanij bianheljj države i naroda proti nutarnjeg i vanjsog neprijatelja. Mi imamo sve uslove i ambiciju i to opravdanu ambiciju da naša država bu­ de jedna velika pravna i civiltzovana država. Od naše uprave zavisi hoće li tako biti. Agrarno je pitanje j način riješenja is­ toga baš kao stvoreno da bude ozbiljna • proba, kako temelje naši državnici po­ stavljaju našoj državi u njenom sadaš­ njem i povećanom sklopu: da li ta­ kove. koji predpostavljaju izgradnju jedne velike pravne i civilizovane dr­ žave. ili takove, koji odgovaraju siste­ mu i konstrukciji jedne balkanske dr­ žavice sa vječitim političkim, socijalnim i ekonomskim trzavicama, koje joj nedaju napredovati. Prije nekoliko dana čitao sam. kako je neko rekao, da nam je velika država, ali da su maleni ljudi. Ja još nisam takav pesimista. Ja još mislim, ad u nas ima i velikih ljudi. Ja mislim, da im- đižavmka, koji su već usljed svog plemenitog karaktera na strani pravde, pa gdje god ona bila. Ja držim, da u nas ima državnika, koji uvi­ đaju, da bez pravde nema zadovoljstva, nema sloge, nema volje za radom, nema mira i nema poredka. Ja se nadam, da irnade državnika, koji uviđaju, da nije u interesu ni naroda ni države da se od nas napravi proletarijat Ja se nadam, da u nas ima državnika, koji uviđaju, da je u interesu konsolidovanja našeg narodnog i državnog jedinstva, da se agrarno pitanje pravedno riješi. Ja se nadam, da će taki državnici zapriječiti, da mi s našim imetkom budemo nevine žrtve bezobzirnog demagoštva, slijepog partajskog egoizma, lakomislenog dile­ tantizma i umjetno podjarene brutalne i nezasitljivc seljačke lakomosti. U toj nadi neka nam bude deviza: podnosimo dostojanstveno i junački i najljuću ne­ volju, a borimo se neumorno i neustra­ šivo za naša stoljetna i nepobitna pra­ va. divila pravda! (Burni pljesak.) Predsjednik: Riječ ima g. dr. Krasnica. Dr. Hras nica: Draga braćo! (Burni pljesak.) Ja sam uzeo riječ i kao član ovoga društva i kao član narodnog predstavništva, da Vas uputim o politič­ БМЈ »5 Broju kom stanju u koliko se to tiče agrarnoga ‘ pitanja i da Vam razložim moj rad. V ј prvo.u redu moram spomenuti, da su ; posjednici iz Bosne i Hercegovine još u februaru o. g. dok ппе zasijedalo narod' no predstavništvo izaslali deputaciju. ' kojoj sam ja bio na čelu. U to doba su I bile na dnevnom redu u ministarskom savjetu odredbe privremene za agrarnu , reformu, koje su Vam poznate. Ja sam dobio mandat od zemljoposjednika Bo­ sne i Hercegovine da izložim prilike po: sjednika tadanjem ministru predsjedniku , g. Stojanu Protiću i tadanjem ministru za agrar, reformu Koraću, da im izra' zim zahtjeve i žejje posjednika. To sam i i učinio. Tada još nisu bile gotove te odredbe i držim da sam ja tada zau­ zeo ispravno stanovište kad sam zahtjevao, 1.) da se riješi agrarno pitanje uz pravednu odštetu, 2.) da begluci ostanu netaknuti, 3.) da se riješenje tvoga pitanja ima istodobno obaviti sa isplatom oštete dosadanjim vlasnicima. To su tri tačke vodilice na kojima smo stajali ja i posjednici, koji su bili u toj deputaciji. Na žalost ovaj naš ko­ rak nije urodio onim plodom i nije imao onoga uspjeha kojeg smo nn očekivali, i za kojim smo nastojali. Pret­ hodne odredbe su pored svega našeg I truda izašle 27. februara 1919. Pored svega toga što one nose biljeg privre­ menih odredaba, one ipak duboko za; sijecaju u naša prava. U tim nared: bama se kaže, da kmeti postaju vlas' nici zemalja, koje su kao kmeti obra1 đivali. Pitanje oštete će se po tim na­ redbama odrediti kasnije jednim za­ konom koji će regulisati isplatu ze­ mljoposjednicima. Sadržaj ovih odre­ daba se kosio po našem mišljenju sa na­ šim pravima. Te prethodne odredbe do­ šle su u agrarni obord kao zakonski prrdlog za predstavništvo. Ja sam od moje pelitičke grupe određen u agrarni •dbor, a sa mentm je došao još je­ dan musliman narodni poslanik gosp. Suljaga Salihagić. Nas obojica smo za­ stupali stanovište, koje sam malo čas razložio. Agrarni je odbor pretresao Šest nedjela tu osnovu i već u prvim sjed' nicama uspjelo nam je da se agrarni odbor odrekao te odredbe kao zakon­ skog predloga, pošto se je dokazalo da su odredbe vrlo manjkave. Osobito smo polagali na to važnost, da se ri­ ješi pitanje prenosa vlasništva isto­ dobno sa isplatom odštete. Tada je došlo do raznih mišljenja i nastala su četiri predloga. Prvi je predlog bio predlog narodnog poslanika dr. Nježića, koji je tražio radikalno riješenle agrar­ noga pitanja (Dolje s njim!). Drugi je predleg moj. koji je bio izrađen za Bosnu i Hercegovinu i Novo-Pazarski Sandžak. Treći je predlog bio Srbijanca Marinkovića, koji se ticao Macedonije i Novoga Pazara, a četvrti je predlog bio dr, Miladinovića o riješenju agrar­ noga pitanja u Vojvodini. U to vrijeme donio je ministar Poljak (Dolje s njim!) svoj novi predlog, koji je bio vrlo ne­ pravedan za nas posjednike u Bosni i Hercegovini, a isto taka za našu braću u Macedoniji. Ovaj predlog ministra dr. Poljaka obuhvaćao je sve pa i begluke. koji nijesu od okupacije smatrani za begluke. Jednu razliku je sam pra­ vio naime da se begluci moraju platiti po tržnoj cijeni, koja vrijedi u onome kraju. Pitanje eštete ostavljeno je da se riješi kasnije posebnim zakonom, koji će tačno normirati, koliko i kaku treba da se zemlja plati. Po nas je bio ovaj predlog vrlo hrdav. Dugo se je u debatama natezalo oko toga predloga. Najveće naše uporište bilo je to, daje predlog izradio savo jćdan ministar, a po parlamentarnom običaju treba da prođe kroz ministarski savjet a onda parlamenat, pa da dobije potpunu sank­ ciju. Nama je uspjelo to da je ministar Poljak povukao tu zakonsku osnovu i obećao donijeti drugu, koja bi bila šira. Ova nova zakonska osnova nije do­ šla niti u ministarski savjet, niti u agrarni adbor, koji neradi već nva mje­ seca. Mi smo osujetili tu osnovu, ali ministru Poljaku je uspjelo da donese nove uredbe. Jedna uredba ravna po­ biranje haka sa beglučkog zemljišta, a druga govori o prenosu prava vlasni­ štva na kmete. Obje te uredbe nemaju zakonske moći, jer su po mom mi­ šljenju nezakonite, zato što nisu pro­ šle parlamenat. Te su Vam uredbe po­ znate. Prva radi o prenosu prava vlas­ ništva kmetovsKih zemljišta na dosa­ dašnje kmetove. Ja držim, da jedna naredba ne može izdavati ovakove na­ loge i radi toga su ove naredbe ne­ zakonite tim više što je agrarni odbor bio drugoga mišljenja o toj stvari. A- �Број 65 — Broj Predsjednik : Želi li ko govoriti o ovoj tački? Pošto se niko nc javlja molim g. Alagića, da nam još jedan puta pročita. G. Alagić: (Čita) 3. Stoga najenergič­ nije protestiramo protiv ministarsko od­ redbe o prenosu prava vlasnosti u zem­ ljišnim (gruntovnim) knjiga.na sa nas na hmete, dok nam se na naše podpuno za­ dovoljstvo i u sporazumu s nama ne Is­ plati podpuna vrijednost za kmetovska selišta. Predsjednik : Prelazimo na Čet­ vrtu tačku rezolucije. Molim g. Alagića da izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) četvrtu tačku rezo­ lucije. Odmah iza prevrata bilo je slučaje­ va gdje su seljaci nahuškani od agita­ tora prisvojili sebi tuđe pravo i uzorali bcglučke komade zemljišta. To se poče­ lo raditi i kod proljetnje sjetve, pa se velik dio beglučkih zemljišta uzurpirao. 22. jula 1919. izašla je naredba kako freba pobirati plodove sa tih beglučkih zemljišta. Budući da ova naredba nije po naše interese povoljna smatrali smo da je potrebno, da zatražimo da one zemljo koje nisu opterećene nikakvim pravom da se one oslobode i dadu na slobodno raspolaganje kao što je to bilo i dosada. Predsjednik : Riječ ima g. Hafiz ef. Džebić. H a f i z ef. Džebić: Ja bih mogao samo dodati ovoj tački to, da se u stav­ ku »o našim slobodnim (beglučkim) zemljama »doda i »šumama«, jer šume nijesu uvednen u pjorezrtom uredu -u knjigama tkao procjenjene pa ako »hl rezolucija ne spomene moglo bi se do­ goditi da propanu. P r e d s j e d ni k: Riječ ima g. Džinić. G. D ž i n i ć : Gospodo! Ja mislim da ona naredba nije izdana zato da se nama naše pravo dozvoli, nego zato, da se može od nas s pravom pobirati porez. Kako se tumači ta naredba to zavisi od pojedinih predstojnika. S toga pred­ lažem, da se na kompetentnom mjestu izradi da se sistira pobiranje poreza sve dotle dok se nc uredi pitanje beglučkih zemalja. (G. Filipović: To je precedens). Predsjednik: Riječ ima g. F. Kurbegović. G. F. Kurbegović: Ja sam pro­ tiv toga, da mi tražimo sistiranje pobi­ ranja poreza, jer ćemo time dati neku relativnu sankciju, i odreći se naših prava. Mi moramo snositi taj teret, jer to je najbolji dokaz naših prava. Ja ću samo spomenuti da ima mnogo sluča­ jeva mahlul kmetovskih zemljišta. Na takova zemljišta nema posjednik nikak­ vog prava dok seljak živi. Ali ima slu­ čajeva gdje je kmet i njegova porodica izumrla, a ova je zemlja u gruntovničkim knjigama još uvijek na kmetovskoj porodici. Ja mislim s toga da bi trebalo rezoluciji nadopuniti spomenuvši i ova zemljišta. Gosp. H a f i z a d i ć : Ja mislim gos­ podo, da bi rezolucija bila pretrpana ako bi sve to došlo do najmanjih sitnica unutra. Ovo je stvar, koja mora da do­ đe u memorandum. S toga predlažem, da ova stvar dode u memorandum, a ne u rezoluciju. Predsjednik : Stavljam predlog gosp. Hafizadića na glasanje. Ali pošto se g. Kurbegović odriče svoga predloga to stavljam na glasanje predlog g. S. Džebića naime da se ovoj tački nadopu­ ni sa »šumama« (prima se). Sada mo­ lim g. Alagića, da izvoli još jedan put pročitati sa dopunama. G. Alagić : (Čita) 4. Isto tako pro­ testiramo protiv ministarskih naredbi o našim slobodnim (beglučkim) zemljama i šumama, pa tražimo, da nam se naše slobodne zemlje koje su čisti i apsolutni naš posjed, ostave netaknute preraa da­ našnjem stanju u gruntovnim knjigama, te da nam oblasti u najkraćem roku pri­ bave svim svojim autoritetom podpuno i nesmetano raspolaganje s njima. Predsjednik: Prelaziimo na tačku rezolucije. Molim g. Alagića da izvoli pročitati. G. Alagić: Čita 5. tačku rezolucije. Predsjednik: Riječ ima g. Semsibeg Abdulahefendić. G. Abdulahefendić: Neznam dali je gospodi poznato, da je ova na­ redba već došla i da se već provodi u pojedinim kotarevima. Postupak je kod ove naredbe slijedeći. Pozovu nas da mi dođemo na zbor sa seljacima u sela i da tamo uređujemo sporazumno pro­ cjenjivanje liaka. Prema današnjim si­ gurnosnim prilikama i neraspoloženju se­ ljaka protiv nas, koje jo prouzrokovano I „ПРАВДА“ — „PRAVDA« 7.) Štete počinjene za vrijeme prev­ raznim agitacijama, jasno je svima, da I nas je malo koji ćc se usuditi ići na ove rata i dalje Imaju se bezodvlačno prozborove, jer dosta je dosada bilo slu­ cjenih oštećenim odmah ošteta isplatiti. čajeva da smo mi plaćali glavom. Na Predsjednik : Prelazimo na 8. procjenu dode u selo predstojnik bez tačku rezolucije. Molim g. Alagića da žandara i on mora da izmoli od seljaka izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) 8. tačku rezolu­ da nam oni dadu iiak. Sa ovakim postup­ kom i provadanjem ove naredbe nemože cije. nijedan posjednik raditi. Mi smo protesti­ Kako ste čuli cent. odbor više je puta rali kod predstojnika spomenuvši mu slao deputacije ministarstvu, da se za­ kako seljaci ne respektiraju ni njega u uzmu za našu pravednu stvar. Pošto njegovoj kancelariji gdje je i slika Nje­ su svi dosadašnji pokusi ostali bez usgova Veličanstva pa kako će respekti­ pjqcha odlučili smo da se više ne obra­ rati njega i nas kad dođemo da se po­ ćamo na Ministarstvo nego da izradimo gađamo s njim. S tog predlažem da tra­ memorandum i da ga predamo direktno žimo da se ovaj postupak promjeni. Njegovom Visočanstvu Regentu. Predsjednik: Riječ ima gosp. Predsjednik : Riječ ima g. Zijabeg Donlagić. Spahić. G. Spahić: Poštovana gospodo! G, Donlagić: Ja bih samo dopu­ Što sc tiče rezolucije koja je ovdje pro­ nio govor g. predgovornika. Ovom na­ čitana, Ja nemam ništa da prigovorim, redbom išlo se zatim da mi izgubimo, jer osim jednog mog prigovora na ovu zad­ inia slučajeva gdje jedan posjednik ima nju tačku. Držim, da bi trebalo za sas­ da dobije 5 metara kukuruza, a on dptav memoranduma izabrati iz svakog bije 50 kg. Da se je htjelo d^ mi tim okružja po nekoliko delegata, koji će nešto dobijemo, tražilo bi se da mi done­ semo teftere i da dokažemo koliko smo zajedno sa cnctralnim odborom -izraditi dosada dobivali, a nc da sc mi idemo memorandum i predati ga Njegovu V-ipogađali i moliti neku milostinju. sočanstvu Regentu Aleksandru. Ja imam Predsjednik : Gospodo! Cim je podpuno povjerenje u cent. odbor, ali naredba, izašla predsjedništvo je prote­ poznavajući neuspjehe svih dosadanjili stiralo protiv iste, a osobito protiv pla­ koraka, držim da bi više stvari koristilo ćanja haka po maksimalnim cijenama. ako bi više ljudi otišlo u Beograd i naj­ Tražili smo, da sc plaća po tržnim ci­ energičnije stavilo naše zahtjeve. Ja ne jenama, osim toga zahtjevali smo, da se mogu razumjeti kako je bilo moguće da skrati postupak. Na naš protest dobili je g. Protić podpisao sve naredbe koje smo slijedeći odgovor: sc tiču agrarne reforfe, a svima depu­ tacijama je rekao svoje mišljenje koje Ministarstvo za agrarnu reformu kra­ se protivi ovim naredbama. Ja ne mogu ljevstva SHS. drukčije da mislim, nego da su stranke Broj: 2538/19. Beograd, 10. jula 1919. Udruženje zemljoposjednika u podjelile uloge. Stoga mislim, da u ovim momentima u kojima nemamo nikoga B. д U. da se promjeni na­ koji stvarno brani naše interese mora­ redba o popisu dužnog haka. mo učiniti odlučan korak. Stoga predla­ Prepis! Zemaljskoj vladi žem da iz svakoga okružja izaberemo (Agrarnoj direkciji) po 5 lica da ovi jludi sastave memoran­ dum i da zaključe gdje će s tim me­ u Sarajevu. morandumom i šta će. G. F. Kurbegović: Udruženje Tamošnji zemljoposjednici podnijeli su zemljoposjednika je izabralo svoje vod­ ovom Ministarstvu priloženu telegrafsku stvo t. j. centralni odbor. Mislim da nije molbu, da se u nekim točkama promjeni ništa dosljednije nego da sc ovom od­ naredbe o popisu haka za godinu 1918. boru povjeri izrada memoranduma, jer od 12. juna 1919. naročito, da se taj hak ako ovih 30 osoba nije sposobno da iz­ ima odmjeriti prama tomu, kakva je po­ radi jedan memorandum onda držim, da godba između zemljo vlasnika i kmetova, nebi ni drugi bili sposobni. Ako central­ nadalje, da se za osnovu procjene haka ni odbor bude trebao stručnjaka, on ne uzimaju maksimalne nego tržne ci­ može pozvati i kooptirati i ostale čla­ jene i da se zaostali hak odmah od nove udruženja. strane kotarski ureda isplati, čim sc nje­ G. Dr. Hrasnica: Gospodo! Ja gova visina ustanovit. držim da je ovdje samo jedan nespo­ Na taj podnesak ne može se prema razum. Gospodin Spahić jc govorio ra­ intencijama predhodnih odredab za pri­ čunajući sa činjenicom, da mnogi od čla­ premu agrarne reforme od 23. februara nova cent. odbora nijesu došli. Cent. 1919. imati obzira, što se zemaljskoj vla­ odbor jc legalni naš zastupnik, koji ima di do znanja stavlja. da izradi memorandum. Ako fali člano­ Ministar za agrarnu reformu: va treba ih brzojavno pozvati da dođu. Dr. Poljak, v. r. Ovaj ćc odbor povjeriti nekolicini čla­ Dakle čuli ste odgovor ministarstva nova da izradi skelet memoranduma, a i nama ne ostaje ništa drugo nego da onda ćc sc sporazumom čitavoga odbo­ sc ponova obratimo i da zatražimo, da ra i po potrebi i ostalih stručnjaka me­ sc ovaj postupak preuredi kako mi to morandum detaljno izraditi. Zato držim, tražimo i kako to odgovara našim pra­ da je predlog g. Spahića neispravan. vima. Ja mislim, da mi ovu stvar mo­ G. Spahić: Ja samo to konstati­ žemo opširno razložiti u memorandumu. ram, da su članovi cent. odbora iz Her­ Prema tome glasila bi definitivno ova cegovine većinom nemarni da išta do­ tačka rezolucije: prinesu sastavljanju memoranduma. 'Гај G. Alagić: (Čita) 5. U ime pravde memorandum bit ćc kao i dosada u ru­ i obzirom na današnje bijedno stanje ve­ kavicama i nećemo s tim ništa postići. ćeg dijela zemljoposjednika zahtjevaČlanovi iz Hercegovine nemaju povjere­ mo da se zaostali Iiak iz godine 1918. 1 nja u članove Central, odbora iz Herce­ dospjeli hak iz 1919. što pilje pravedno govine i ja govorim u ime četrdeset čla­ podmiri u naravi ili u novcu prema trž­ nova udruženja, koji su došli na ovu nim cijenama. ; skupštinu. Pošto su dosadašnji koraci Istodobno se najenergičnije ograđuje­ ostali bez uspjeha mi moramo sastaviti mo protiv mlnist. naredbe i postupka, nešto bombastično. Možda ćemo tako kako se provađa procjena haka iz 1918. uspjeti. Molim predsjednika da Uvoi Predsjednik : Prelazim na 6. tač­ staviti moj predlog na glasanje. ku rezolucije. MoHm g. Alagića da izvoli G. Alagić: Gospodo! Ja sc vrlo pročitati. čudim, da je gospodin Spaliić izašao sa G. Alagić: (Čita) 6. tačku rezolu­ ovakim predlogom veleći da su članovi cije. centralnog odbora iz Mostara nemarni. Pošto se nije niko prijavio za riječ Centralni odbor nije kriv da se u Herce­ to glasi 6. tačka: 6. Nadalje tražimo da govini nije radilo na organizovanju na­ nas oblasti osiguraju protiv napadaja i šega udruženja, a najbolji dokaz tome daljnjeg pljačkanja objekata na našim je to što na današnjoj skupštini nema slobodnim posjedima. nijednoga člana cent. odbora iz Mostara. Predsjednik: Prelazimo na 7. S toga mislim, da oni koj nijesu našli za tačku rezolucije. Molim g. Alagića da vrijedno da se čestito organizuju nema­ izvoli pročitati. ju prava, da prigovaraju članovima cen­ G. Alagić: (Čita) 7. tačku rezo­ tralnog odbora. Primjedba, da mi mora­ lucije. mo stvoriti nešto bombastično nije na Gospodo! Dosta je govoreno o šteta­ svom mjestu. Mi trebamo da prema da­ ma koje smo pretrpili, a to najbolje os­ našnjem'našem položaju zauzmemo jed­ jećaju oni koji su oštećeni, a malo ih je no ozbiljno, trezveno stanovište i da koji nisu. Narodna vlada jc obećala, da budemo tome stanovištu dosljedni. će preuzeti mjere, da sc štete procjene. Prima li se predlog g. Spahića? (Ne Do danas nije ništa učinjeno, ako sc sko­ prima se). Predlog je pao. ro nc bude u tom pravcu ništa preduzelo Prima li sc rezolucija sa dopunama i sve će se zaboraviti. S toga smo držali dodatcima? da ovo moramo istaknuti u rezoluciji, (Prima se). Rezolucija Jc u cjelini prim. tim više jer ima takovih posjednika koji Ijena. su od prevrata pa do danas podpuno uPrelazimo na zadnju tačku dnevnoga ništeni. Pošto sc nije niko prijavio za reda. Na cventualije. Riječ ima gosp. riječ to definitivno glasi ova tačka: Alagić. Страна 5. ; G. Л 1 a g i ć : Gospodo! U zadnjoj tač, ki rezolucije smo zaključili da centralni odbor iradi memorandum. Л naša je duž­ nost sada da iznesemo pored ovoga što je već u debati spomenuto sve one stva­ ri koje mislimo, da treba da dođe u taj memorandum, ja ću biti slobodan da iz­ nesem nekoliko tačaka koje bi mogle služiti kao podloga memoranduma. G. Sinanagić: Mi imamo podpu| no povjerenje u centralni odbor i sve i ono što mislite da iznesete u memoran­ dum mi to sve odobrajemo. S toga dr­ žim da nije potrebno da oni ljudi, koji će sudjelovati kod izradbe ovoga me­ moranduma iznose detalje i tako čita­ vu današnju skupštinu otežu. G. Kurbegović F c h i m : Ja ću biti slobodan da stavim jedan predlog radi haka. U naredbi stoji ako dođe do prijepora da svaka stranka izabere po dva člana za komisiju, a ova četvorica predsjednika. Ako sc nc slože to ga određuje predstojnik. Da ova naredba nc odgovara našim potrebama jasno jc. S toga predlažem, da sc zemljoposjed­ nici apstiniraju kod izbora povjerenika te na taj način da ne dadnu sankciju za tu nepravdu, sve dotle dok centralni od­ bor ne izradi da sc hak procjenjuje ona­ ko kako je pravedno. To je mišljenje moje i mnogih članova bihaćkoga ok­ ružja. Dr. Hrasnica : Ja nisam mišljenja što ga je gospodin predgovomik predlo­ žio. Koliko jc meni poznato na selima ima mnogo sirotinje koja treba Što bržu potporu. Iz toga razloga nc smijemo smetati procjenu haka. Ako se mi apsti­ niramo od izbora povjerenika onda će vlast reći da mi ometamo rad komisije, da se to pitanje uredi. Mi to ne smijemo učiniti i tome sc prigovoru izložiti. Na­ čin provađanja ove naredbe propisala je bosanska vlada, a ne centralna vlada. Naredba od 12. juna t. g. naređuje da sc imaju komisije sastojati u selu. S toga mislim, da se centralni odbor mora ob­ ratiti vladi i zahtjevati da sc izmjene uputstva kotarskim uredima. Neka kmeti •izaberu svoje izaslanike i neka sc taj postupak izvrši kod kotarskoga ureda. Ja mislim, da ćc vlada to odobriti s ob­ zirom na današnje nesigurne prilike. Na ovaj način neka sc likvidira hak od 1918. i 1919. godine. Povjerenici posjednika treba da budu svijesni i da prema trž­ nim cijenama procjenjuju. Budu li kotar­ ski uredi radili prema naredbama Be­ ograda i određivali cijene prema maksi­ malnim cijenama, to nam preostaje sva­ gda pravo, da tražimo razliku između maksimalne i tržne cijene. Ako se ovaj postupak bude provodio mi moramo od­ mah protestirati i time jasno reći, da sc nc odričemo naših prava. P r c d s j cd п i k : Moje je mišljenje da nemožemo usvojiti predlog g. Kurbegovića. Predlog g. Krasnice jc stvar­ niji i s toga smatram da jc potrebno da* ga primimo. (Prima sc). Mi ćemo odmah sutra otići na vladu da tražimo da sc ovaj postupak poboljša kao što jc to Dr. Hrasnica predložio. G. Kurbegović F c h i m : Gospo­ do! Na današnjoj skupštini nc smijenio zaboraviti ni naša tri narodna poslaička, koji zastupaju naše interese, a to su go­ spoda: Hrasnica, Spalio i Salihagić. (Pješak: Živili!) To su poslanici koji imaju narodno povjerenje i koji nas na svakom našem koraku pomažu. S toga predlažem, da im se da na ovoj skup­ štini javno priznanje. (Živjeli!). Predla­ žem, da sc izrazi predsjedniku i podpredsjednicima našega udruženja skup­ štinsko priznanje za njihov rad u intere­ sa zemljoposjednika. (Živili!). G. Donlagić; Ja držim da bi bilo uputno, da barem 15—20 osoba ode u Beograd. v Ivj Predsjednik : Skupština jc pre­ pustila cent. odboru najglavniji dio po­ sla t. j. sastavljanje memoranduma pa mislim, da bi nam mogli prepustiti da sami odredimo 1 ove formalnosti. Kurbegović H amid : Naredba o pobiranju haka jc takva, da nc pruža zemljoposjednicima nikakva prava ka­ da bi pozvali vlast da ini priteče u po­ moć. Šta više naredba naređuje, da sc vlast ne smije služiti silom kod utjeri­ vanja haka. Tim je dan seljacima indi­ rektno mig, da nedaju haka. Mi smo imali mnogo slučajeva da žene, o kojima smo govorili da usljed materijalnih ne­ prilika propadaju moralno, traže od poli­ tičke oblasti da im politička oblast po­ mogne da dođu do haka i da priskrbe hljeba sebi i djeci. Politička oblast ih napućujc da za­ metnu parnice. Kako ćc sirote žene za­ metnuti parnicu kad neznaju koliko �Страна 6. toga okupilo? Reklo ini se »uzmite ko-' misiju i konstatirajte koliko je pokuplje­ no«. Ove komisije su seljaci kamenjem otjerali. Kad ženo traže žandare odgo­ vara im se da prema naredbi ne smiju dati žandarske patrole. Naš svijet se obično obraća na mjesne komisije. Ove interveniraju da bi predstojnik dozvolio patrole za konstatiranje prihoda, tada nastaje neizmjerno komešanje i dugo­ trajno nagađanje i naš siroti svijet mora da čeka. Ima zemljoposjednika, kojima je to stanje dodijalo pa su svi uprli oči н dnašnji nš sastanak. Oni kažu »mismo sve prodali pa ako nam ni sarajevski sastanak no donese nikakova pozitivna „ПРАВДА“ - nPRAVDAfa rezultata mi ćemo ovo pitanje riješavati na livadama. To su posljedice loših okolnosti. Da sc ovo predusretne predla­ žem, da se pošalje zemaljskoj vladi jed­ na deputacija koja će razložiti ovo sta­ nje i upozoriti na posljedice da kasnije ne mogu reći da nisu znali o tome, a ko se štogod dogodi. Osim toga predlažem, Ja se provedu protestne skupštine u svima mjestima, da manifestiramo naše nezadovoljstvo sa stanjem koje nemožemo trpjeti. Molim d se stave ovi pred­ loži na glasanje. Pred sjednik: Centralni odbor se slaže s tim, da sc održe protestne skup­ štine, ja mislim da bi mjesni odbori tre­ bali da ovakovc skupštine prirede. Sto se tiče drugoga predloga mislim, da bi smo mogli učiniti jednu predstavku vla­ di i razložiti joj stanje stvari i posljedice. G. A 1 a gi ć : Ja bi Vam gospodo još nešta spomenuo što smo mi običavali raditi u Derventi. Naime ako se desi slučajeva, da žene JU nemoćni starci primoranj od nevolje dolaze da traže po­ moći to smo mr napravili protokol i ove jadnike odveli političkoj oblasti da i ona napravi protokol i da obavjesti vladu. Ja mislim, da će tz ovih protokola ze­ maljska vlada dobiti tačan uvid u polo­ žaj. Ja bi predložio, da svi mjesni odbo­ ri prime ovu praksu. Број 65 — Broj Predsjednik : Gospodo! Pošto se niko više nije javio za riječ i pošto se današnji dnevni red iscrpio mislim da završimo današnju skupštinu. Zahvalju­ jem Vam iznova, da ste se potrudili i došli ovamo ne žaleći ni troška ni truda. Zahvaljujem Vam, na povjerenju. Kad dođete kući, umirite narod i kažite, da ćc centr. odbor učiniti sve moguće da sačuva naša prava. Nemojte zaboraviti, da je naša snaga u nama samim. Snaga je naša u našoj jakoj organizaciji, zato nastojte da se naša organizacija što bo­ lje i jače izgradi. Nadam se da će nam ovaj sastanak biti od velike koristi. Muslimani! Pretplaćuite se na „Pravdu** �Број 65 — Bro grarni odbor u kojem su zastupane’sve partije, stajao je na stanovištu, da se pi­ tanje prava vlasništva ima riješiti istopobno sa isplaćivanjem ošteta. Ovaj je postupak jednostavniji, a osim toga pruža punu garanciju da će se naša prava pođpuno respektirati a tek onda da će se zemlja prenijeti na kmete. Druga uredba radi o pobiranju haka sa beglučke zemlje, ito one koje su neosporive beglučke. I tu se radlio sa neispravnoga stanovišta. Mi stojimo na stanovištu da privatno pravo vlasništva može ukidati samo zakon ili sporazum među strankama. Po ustavu ne smije se u ničije pravo vlasništva dirati, ako je nužna ekspropriacija, to se mora urediti postupak, da se u isto doba sa prenesem ima izvršiti i isplata. Ta uredba je priznala dosadašnje pogodbe davanja' haka, ali je nešto zamrsila, a to je da se u’ slučaju prijepora ima uzćti za podlogu desetinski paušal. Vi znate kako je desetinski paušal pisan, na temelju kojih propisa i cijena. I treba da pomislite kakove su današnje cijene Rrema onima koje su onda po­ stojale. Da se ograniči raspolaganje sa zemljom kao Što je ovoje slučaj, to se nije dogodilo ni u jednoj pravnoj držav' kakova treba da je naša. Svako zna da ni.e teško obrađivaocima naći nekav spor i nesporazum sa posjedni­ kom i naravna je stvar prema ovoj uredbi da može tražiti da mu pred­ stojnik kao komesar ministra za ag­ rarnu reformu odluči da se uzme za podlogu plaćanje haka desetinskf pau­ šal što. obrađivaocu ide u račun, Ja sam radio na tome, da bi se platio hak prema današnjoj tržnoj cijeni i današ­ njem običaju. Druga nepravda јб da se ■obustavljaju sve sudske parnice, koje smjeraju na promjenu posjeda. Mi ima­ mo sudski postupak, koji tačno odre­ đuje, kad se mogu obustaviti sudske parnice, vrlo je važna ova ustanova, jer znamo da je bilo mnogo slučajeva gdje su bila preoravana tuđa zemljišta. Nastale su parnice o ometanju posjeda i držim, oa su te parnice morale us' postaviti povrijeđeno poejedovno pravo. Ova uredba javno sankcioniše nasilja, što smo ja i Dr. Spaho rekli javno g. ministru Poljaku spomenuvši mu da ove uredbe nemaju zakonske podloge i da duboko zasijecaju u naša prava što ni jedan ustav ne može odobriti (Glas: Otimačina prve vrsti!) G. mini­ star je rekao da će dati razjašnjenje ovoj uredbi i da će dozvoliti vođenje parnice, ali da se ne smeta obrađivaoca odnijeti plod sa tih beglučkih zem­ ljišta Meni nije poznato dali su ove tumačenja došla bosanskoj vladi. Pitao sam tajnika ministarstva za agrarnu reformu dali je izdato ovo razjašnjenje i on je rekao oa je već odposlato. Ja sam se interesirao, ali niko nezna o tom ništa. Dakle vidite u jednom se je pravcu uspjelo, da se osujeti ona za­ konska osnova ministra Poljaka, koja je nešto blaža, jer ne spominje begluč­ kih zemljišta i deložiranih kmetova. Ova druga agrarna osnova ima jednu nepovoljnu stranu po nas da riješava pitanja oštete tako da predviđa isplatu •štete u državnim obligacijama ukamačenim sa '4% ali u degesivnoj ljestvici, to će reči ko ima dobiti: 20.000 dinara odbija se 30% 60.000 „ „ 35% 85.000 „ „ „ 55% 100.000 „ „ „ 75%, 120.000 „ „ „ 00% Ja sam gospodo razgovarao sa g. mi­ nistrom Poljakom i naglasio da bih također pristao na tkzv. degresivnu ljestvicu, ali da se za podlogu procjene uzme porezni kataster, koji je redigi­ ran 1917 godine. To sam učinio iz ra­ zloga što sam držao da sadašnje vri­ jeme nije podesno za stvaranje nevih procjena i što držim da bi smo gore prošli po gotovo u ovo burno doba. Trebali smo dakle jedno sredstvo i mje­ ru koja bi bila dosta objektivna i tu smo našli približno u poreznom kata­ stru. Znao sam da bi tim načinom mali posjednici hrđavo prošli, zato sam pri­ stao na ovu degresivnu ljestvicu, koja bi do 20% prebacila sa velikih posjeda na male posjednike te bi im se na taj način pomoglo i povećalo visinu odšte­ te. To je bio razlog zašto sam ja zas­ tupao to stanovište, ali ova> ljestvica nebi smjela da ide daleko odnosno vi­ soko, jer kad bi se postupalo kao što to predlaže degresivna ljestvica g. Ministr Poljaka to bi bila čista konfikacija i otimačina imetka. Moram nagla­ siti da političko stanje naše države i našeg parlamenta utječe na riješenje agrarnog pitanja. U parlamentu ima više stranaka. Neke od njih stoje na sta- ПРАВДА- — „PRAVDA | novištu koje je povoljnije za nas, a dru­ ge na takovu, koje nije nimalo povljno po nas. Tako stoji stanje sada, a to bi se moglo i promijeniti. Skoro je na­ stala kriza u ministarstvu i ministar­ stvo u kojem je bio predsjednik g. Stojan Protić, koji se našoj deputaciji izjasnio u agrarnom pitanju daleko poI voljnije nego drugi, dao je ostavku (plje' sak sa uzvicima: Živio Pretić). Nastala . je, kako rekeh kriza i osnovana je no­ va vlada u koju nije ušao Stojan Proi tić, niti članovi njegove stranke već je ministarstvo osnovala demokratska za­ jednica sa socijalistima. Na čelu te vla­ de je ministar Ljubo Davidović, a čla­ novi ministar S. Pribičević za unutar­ nje poslove i ministar Poljak za agrar­ nu reformu. Ja mogu kostantirati. da je demokratska zajednica upotrebljava­ la pa i danas upotrebljava agrarno pitanje kao agitaciono političko sred­ stvo (Glas: žalosno). Mi pelazimo sa stanovišta, da sa našim sugrađanima ! pa bili oni kmeti, da se mi s njima naravnamo. A žalosno je da dolaze ljudi, koji kopaju jaz između posjed­ nika i kmetova i već su ga iskopali. Bilo je primjera da su dolazili kmeti, ' da se sami naravnaju, pa i danas dt' laže, ali im se to zabranjuje Ja to ne ' razumijem i držim, da bi bilo najpa­ metnije, da se da prilika, da se posjed­ nici nagode međusobno sa kmetožima pa onaj, koji neće da to učini, da tek ' onda vlast se umiješa i da uredi ovo i pitanje. Ovim radom, koji zavada čla। nove istoga nareda, koji prouzrokuje i spor između muslimana i nemuslimana, stvara se haos, koji ne može ni­ kako biti koristan za našu mladu dr­ žavu. Svakako je najpravedniji put da se dozvoli slobodna nagodba, ali je ovaj put davno izgubljen i zato mi ma­ ramo svim silama nastojati, da se naša prava respektiraju i da se ovo pitanje ne riješi na našu Štetu. Mininistar Poljak je još onda bio član de­ mokratske zajednice, pa možete misli­ ti, da su izgledi za povoljno riješenje vrlo rđavi danas kada je ova zajedni­ ca na vladi, tim više, što su u toj vla­ di samo oni elementi, koji su išli na lijevo te traže radikalnim putem rije­ šenje agrarnoga pitanja. Ja gosptdo mogu reći da su socijalisti, koji su tako­ đer u sadašnjoj vladi mnogo konsekventniji. Oni ne priznaju privatnog vlasništva na zemljište ni posjedniku pa ni kmetu, dok je demokratska za­ jednica ne konsekventna, jer od jedno­ ga uzima, a drugome daje (Glas: to je otimačina). Mi imamo u Bosni najveći broj malih posjednika. Stega držim da riješenje kao što ga predlaže g. mini­ star nije sa socijalnog gledišta oprav­ dano, jer ukida na jednoj strani pro­ letarijat, a na drugoj ga stvara. Mi nijesmo protiv kmetova, mi nijesmo pro­ ti težaka. Mi hoćemo, da živimo svi u slozi i da se to pitanje pravedno rije­ ši. (Pljesak odobravanja). Ovo je stadovište. koje sam do sada zastupao i koje ću i dalje zastupati. (Pljesak, bur­ no Živio !) Predsjednik: Riječ ‘ima g. Šukri ef. Alagić. Alagić: Cjenjeni zbore! Pošto ste saslušali govor g. predsjednika našega udruženja i g. dr. Krasnice, držim da je važno da Vas upozorim na neke momente, koji nisu spomenuti. Odmah prvih dana poslije prevrata pojavila se jedna klika ljudi, koja je htjela one neprilike i smutnje da iskoristi, pa je počela da stvara neprijateljstvo između nas i naših seljaka, huškajući seljake protiv nas, nazivajući nas gulikožama, propovijedajuć seljacima da mi nema­ mo nikakva prava na zemlju i nago­ varajući ih na otimačinu i pljačku. Ovi elementi imali su uspjeha, što poka­ zuje fakat da su seljaci počeli pljač­ kati i robiti našu imovinu i naša zem­ ljišta. Ova klika ljudi nas je nazivala lijenčinama, koji ništa ne radimo i ži­ vimo od muke seljačke. Protiv ovih dr­ skih ispada moramo najenergičnije pro­ testirati i istupiti u našu obranu. Ta klika ljudi nije se samo zado­ voljila tim uspjehom što je pobunila seljake protiv nas nego je počela da upliviše i na uplivne faktore naše dr­ žave. dokazujući da smo mi gulikože iz razloga što se seljaci protiv nas di­ žu. I tu su imali uspjeha, jer vidimo, da se mnogi uplivni faktori povedoše za tim njihovim objedama, poprimiše njihovo mišljenje i okrenuše front pro­ tiv nas. To nam je u svom govoru po­ kazao dr. Krasnica, navodeći da naše pitanje stoji vrlo loše te ima vrlo ma­ lo nade, da će biti bolje. Ja mislim ako mi budemo dostojni svoga polo­ žaja i ako se pokažemo energični i Страна 3 Strana onome, koji je postojao u Evropi. Ag­ ako jasno reknemo da ne tražimo ni­ rarni odnošaj posuo je nesnosan nc za­ kakve milostinje nego samo svoje pra­ to što je feudalni, već zato što služi u vo, ako se čvrsto organizujemo da će­ korist samo jednoj strani, a to su zemmo ipak apelirajući na pravdu saču­ vati svoja prava. Držim, da je cilj na- , Ijodržci. Aga ima samo jedno pravo da čega sastanka da zauzmemo .ovo ener- ! dobije jedan dio produkata zcmljenih, a zemljodržac ima mnogo više prava, n. pr. gično stanovište. Moramo istaknuti da prava, da mu se naprave zgrade itd. se ovo pitanje m»ra pravedno riješiti Dakle onaj koj: ima pravo on nije ovi­ i to po mogućnosti za obje stranke. san ergo ni kmet. Naša agrarna refor­ Mi hoćemo da istaknemo da nijesmo ma je nešto nečuveno u socijalnoj ponikakvi neprijatelji seljaka, jer smo mi kao i oni sinovi našega naroda i nemoževjesti. MinHai Pribičević u svom go­ voru držanom u Sarajevu dotakao se je mo biti neprijatelji njihovi kakovim su i agrarnog pitanja. On je u tom govoru nas nahvali agitatori. Naš seljak nije tako loš. On je pošten i dobar, ali kao neuka rekao, da država ima jedina pravo in­ lako ga je bilo zavesti. Mi svi vidimo tervencije i ekspropriacije. Mi priznaje- . primjer pa i danas ovdje da je došlo mo to pravo državi, ali ovakova agrar­ seljaka da s nama zajednički rade. Go­ na politika kakova .se danas vodi to nije spodo! Koliko sam ja čuo i koliko zna­ izvrŠivanje prava ekspropriacije već dem iz derventskog kotara i po pri­ prosta otimačina dobra, to nije pravo čanju izaslanika iz drugth kotareva, intervencije to je prosta bezobzirnost. nema ni jednoga staleža koji stoji da­ Cilj svake agrarne reforme je -taj da nas gore od našega. Koncem godine se poboljša socijajno stanje jednog na­ 1918. došao je državni prevrat, trećina roda. Ja mislim da ovom agrarnom re­ nije pobirana tako da su mnogi posjed­ formom neće se postići nikakvo pobolj­ nici do polovine zime potrošili sve što šanje, već će se stvoriti novih aga i su imali. Država je obećala da će se novih kmetova. Oni koji su dosad bili hak za god. 1918. naknadno pokupiti kmetovi postaćc age, a mi posjednici ili isplatiti, ali evo prošlo je 10 mje­ postaćemo ovisni od njih. Kad bi ovaj seci i nema od toga ništa. Izašle je na­ odnošaj između našega zemljodržca i aređenje ministra Poljaka i po onom gc bio kmetovski odnošaj nebi zcmljonaređenju možemo čekati još dugo da držei mogli raspolagati sa kapitalom od dobijemo taj hak. Prethodne odredbe 500.000 K od milijun kruna, nebi moglr ukinule su kmetovske odnošaje pa Vas posjedovati po nekoliko stotina ovaca pitam odakle će posjednici živjeti? Zato i drugoga blaga. Isto tako nijesu isti­ moramo danas najenergičnije istupiti niti navodi naših protivnika da su Tur­ i zatražiti da oblasti stanu našim ne­ ci dolaskom u Bosnu i Hercegovinu oti­ voljama na kraj time šfo bi se hak od mali zemiiiŠta svima kršćanima. To do­ gtdine 1918. i 1919. u koliko je nužno kazuje činjenica da ima i nemuslimana odmah isplatio, jer je mnogo posjed­ posjednika. Da je istinita činjenica da nika koji ne imajući šta da jedu pro­ su turci otimali zemljišta nebi postojali daju i zadnje svoje pokućstva, a ima posjednici nemuslmani nego bi i oni bili ih takovih koji su pozajmili pa došli" danas kmetovi. Ako će se provoditi po­ na ovu današnju skupštinu (Glas: Do­ litika ministra Poljaka ne preostaje nam šlo bi ih još pet puta ovoliko da ima ništa drugo nego da tražimo pođpuno sredstava). Vidite dakle kelika se važ­ ukinuće privatnog vlasništva, da traži­ nost polaže na današnji naš sastanak. mo komunizam. Zato gospodo ja držim do mi moramo Vi ste se gospodo svaki dotakli jadnih staviti danas naše zahtjeve od kojih prilika, a nijedan nije vidio ono što sam nesmijemo odstupiti. Ovo danas što ja vidio. Vi neznate da ima mnogo si­ reknemo pri tom moram« da ostanemo. rotinje koja prosi. Ja ću Vam spomcMi polazimo sa stanovišta da nećemo rruti samo slučaj Dakić gdje su me zvali nikakve milostinje ni sadake, već samo da im prrteknem u pomoć, jer nijesu 5 svoje pcavo. Ja ću biti slobodan kad dana jeli. Ima slučajeva gdje se naše dođe na dnevni red rezolucija, koju je žene primorane od nevolje da prodaju centralni odbor u sporazumu sa iza­ svoj obraz i da se zaštite od gladi. Mi slanicima mjesnih odbora sastavio pro­ moramo znati dali će se dalje voditi ova čitati pa ćemo tačno fiksirati stanovi­ taktika ministra Poljaka ili ne. Ali ne šte od kojih se ne može odstupiti. samo kmeti nego i oni seljaci koji su Predsjednik : Riječ ima g. Hamid ove godine uzeli beglučku zemlju na et Kurbegović. obrađivanje nedaju haka, a posjednici tih zemalja plaćaju na njih porez. Moje Kurbegović: Gospodo, braćo, go­ je mišljenje da istupimo najenergičnije i spode, sestre! Ja ću da se bavim onim da tražimo od vlade, da nam da jasan i pitanjima, koja su g. predgovornici za­ precizan odgovor, mislili ona učiniti kraj boravili spomenuti. Prije svega govorit ovome, jer mi smo dali sve i u nama je ću o agrarnom problemu kao takovom. ostalo samo ekrasita. koji može da eks­ Kod nas postoji potreba riješenja ag­ plodira. Nimalo nije bolje ni sa ostalom rarnog pitanja samo u ome obliku da našom braćom težacima muslimanima, se razriješi odnošaj između zemljodržca koji nemaju svojih kmetova ni zemljoi posjednika. Kmet nije nikada postojao držaca nego koji su slobodni težaci. jer odnošaj koji postoji kod nas izme­ Oni su izvrgnuti napadajima i otima­ đu zemljoJižca i posjednika nije ni sli­ činama raznih banda, a vlast neće da čan onom kmelovskom odnošaju koji je im pritekne u pomoć, jer su građani postojao u Evropi. Mi znademo, da su »slobodne demokiatske države* zato mi zemljopridržnici bih slobodni težaci otonesmijemo zaboraviti ni nevolje ove na­ manske države. Oni’su mogli slobodno še braće sa kojima dijelimo život i smrt. se pogađati sa posjednikom zemljišta, Ministar Poljak, koji je zaslužio milijone mogli su svoj odnošaj prema posjedniku na seljačkim leđima taj propovijeda da­ otkazati, mogli su sc odseliti i tražiti za nas demokraiizam i provodi nepraved­ sebe zgodnijih nagodaba. Sada Vas pi­ no naredbe 72 agrarnu reformu. Protiv tam, gospodo, je li feudalni odnošaj, jeli ovakove korupcije i bczpravlja moramo kmetstvo g lje postoje slobodni građani. snažno istupiti da učinimo jednom ovo­ Kmetstvo je bilo u Evropi u kojoj su me kraj. (Pljesak i usklici živio). vladali takvi odnošaji da se je svaki kul­ Predsjednik: Riječ ima g. Si­ turni čovjek morao zgražati. Kmet nije na na gić. bio ničemu vlastan, postojao je ius priS i n a п a g I ć : Draga braćo! Poslije nianoctis t. j. pravo prve noći. Ako se ovako lijepih govora mojih predgovorvlastelin i feudalni gospodar nije htio nika ja nebih ш trebao da se penjem služiti tim pravom morao je kmet pla­ na ovu tribinu, ali očajan položaj nas titi zato. Može li se navesti primjera da posjednika imperativno mi nalaže da su u Bosni i Hercegovini postojale te reknem sa svoje strane nekoliko riječi. institucije. Ja mislim da se ne može na­ Naš položaj ie očajan i u čitavoj našoj vesti primjera, pa zato poričem da je dragoj domovini nema ni jednog stale­ postojao kmetovski odnošaj i tvrdim, da ža. koji bi bio tako oskudan kao naš je to jedan slobodan odnošaj. Kad bi stalež. Ovako nesnosnog stanja nema ni dalje dokazivao evu činjenicu odvelo bi u Čitavoj Evropi nego možda u Rusiji me predaleko. Htio sam samo da kon­ i Mađarskoj. Mi smo lišeni svojih priho­ statiram tu činjenicu, jer je to polazna da i svojih dobara. Bez polja, bez Šu­ tačka s koje ja polazim u pitanju rijema mi se krijemo u svojim kućama kao šavanja agrarnog pitanja, koje se zlo­ jazavci, a uz to moramo i porez plaćati činačkim načinom provodi. Taj način rii to ne po mogućstvu nego kako se to ješavanja toga pitanja ide za gospodar­ svidi gospodi poreznim Činovnicima. skim uništenjem jednoga dijela našega Naš odnošaj između kmetova ј nas mo­ naroda, na kojem država mora tražiti gao se je vrlo povoljno riješiti, da se oslona. Nama muslimanima su od vaz­ nijesu umiješali nepozvani elementi. To da podvaljivali neistinu, a hoće i ovoga su jučerašnji pioleteri. koji su zaradili puta da nas proglase vlasnicima feudal­ silni novac sa naših leđa i naših selja­ nih prava. To je gospodo bezobrazno ka. Mi nijesmo protiv riješenja agrar­ poricanje istorijskih činjenica. Isto tako noga pitanja. Mi to pozdravljamo, jer kao što su lažno raširili mišljenje da je znamo, da je to po razvoj jednoga na­ naša žena samo objekat muževe vlasti roda nezdrav odnošaj, ali sa našeg sta­ tako su isto krivo tumačili da je današ­ novišta prisiljeni smo da osiguramo svo­ nji odnošaj između zemljodržca i zemIjoposjedi :ka kmelovski odnošaj sličan ju eksistenciju i da tražimo otštctu. Osim �Sirana 4 Страна materijalne štete koju mi trpimo ima­ mo mi i moralnu Štetu. Nas nazivaju feudalcima. Feudalci su gospodo ona sredovječna vlastela, kojima su morale služiti čitave vojske kmetova, kojima su morali badava obrađivati polja, zidati gradove i zamke i sudjelovati na javnim otimačinama. Silne gradine koje viđimo po Evropi to su sve načinili kmeti. To je bio bezpravan elemenat. koji je morao podnositi samo dužnosti. Pozna­ to Vam je nravo 'feudalnog gospodara jns prhnaenoctis i mnogo drugih prava. Mi gospodo nemamo ništa zajedničkoga s tom feudalnom vlastelom. Zato mi mo­ ramo sve podvale s preziranjem odbiti. Ja ^am optimista i mislim da će se naše pitanje morati riješiti na povoljan način za nas. U slučaju da se ovo pitanje ri­ ješi nepovoljno po nas dobiti ćt naša dr­ žava mjesto vrijednih građana 600.000 neprijatelja. Ima primjera u istoriji gdje se takvi slučajevi događali. Godine 618 za bitke na Bijeloj Gori gdje su nijemci uništili Čehe onda se oko 20.000 ljudi izselilo. Drugi primjer je kad je Lui XIV ukinuo nanteski edikt to su se mnoge porodice izseliie u Njemačku. To je do­ kaz da bezobzirno postupanje sa jednim dijelom naroda jedne države donosi loše posljedice koje nemogu nikako biti od koristi po samu državu. Daljni dokaz koji govori u interesu pravednog riješenja agrarnog pitanja je manifest Njegovog kraljevskog Višoćanstva Alek<andra regenta. U njemu se izričito veli, da se kmetovsko pitanje mora riješiti pravedno. Kao što su carevi prvaci među ljudima, tako su i carske riječi najbolja garancija da će se obećano izpunit: (Glasovi: Nesmije drukčije). Naša država je demokratska država u smislu dcmokratzma starih Grka i Francuza za revolucije, mi imamo ustav i svijetloga kralja, koji neće dopustiti da gra­ đani njegove države budu oštećeni. Ima pravda, koja je u rukama kralja potom­ ka velikoga vožda Karađorđa, koji je započeo oslobodilačku borbu našega naroda, i koju je njegov potomak naš današnji kralj završio poslije dugih i teških mučenja cijeloga našega naroda. On je nosilac te pravde i neće dozvoliti da se ogriješi o nju. koja mu je bila simbol njegove borbe. Malo prije smo spornenuli predsjednika ministarskog savjeta Stojana Putića našeg korifeja, našeg Čuprilić vezira mi mu moramo dati naše podpuno povjerenje i nadamo se da će i on doprinijeti pravednom riješenju na­ šega pitanja. Predsjednik : Riječ ima g. Spahić. Spahić . Draga braćo! Ovo je prvi puta da javno govorim o agra-r. pitanju. Gospođa govornih su istakli glavna pitanja i ja nebih imao ništa da kažem samo ću spomenuti da je stvoreno mno­ go pogrešaka i propusta zadnja dva do tri mjeseca. Najglavnije je od današnjega sastanka to, da se izradi rezolucija, koja će sadržavati tačno precizirane naše potrebe i zahtjeve. Meni se čini gospoJ<- da smo mi dosada išli u rukavicama i vidili smo da nismo za našu stvar učinili ništa, .la bih naš položaj lijepo označio riječima slavnoga pjesnika Njeguša: Nad nama je nebo zatvoreno Ne prima nam plača ni molitve«. Naš današnji sastanak mora da urodi tim plodom da donesemo rezoluciju kojom ćemo postići ono što želimo da ne bude ovaj naš pn>ao kako se ono kaž^: Trla baba lan, da joj prođe dan. Kada se rezolucija pročita ja ću opet sudjelo­ vati u debati. * Predsjednik: Riječ ima g. Fe­ him ef. Kurbegović. F. Kurbegović: Mi smo govorili kako nas agrarna reforma koju provodi ministar Poljak mor« uništiti. Svima je jasno da moderno zakonodavstvo donosi socijalne oforme radi poboljšanja socijalnih prilika, gospodo moja! Moder­ no zakonodavstvo ide zatim da stvara svima građanima jednake uvjete za ži­ vot. Ako te hoće da agrarna reforma pravedno riješi ovo pitanje onda je to doista socijalno riješenje, ali ako se rijcšava tako kako se io danas radi kod nas to nije s jcralna i pravedna rješidr ba. Od onoga koji ima nije potrebno stvarati kapitaliste, a od drugoga proletarijat. Ima dosta kmetova koji posjeđuju u novcu i preko 100.000 K. Ima više kmeta, ко.м imaju toliku imovinu da je veća nego nekolicine posjednika. I ti kmeti dobivaju zemlju besplatno. Ja sam čitao govor poslanika Nježića, koji predlaže da sc ne daje odšteta agama, nego da im se da kao neka milostinja. Mi smo govorili kakovo stanovište za­ uzima g. Stojan PrGtić, koji mnogo da­ .PRAVDA- — JIPABJA’* lje gleda u budućnost naše države. On : je rekao: »ja nijesam za to da se svima kmetima da zemlja besplatno, jer ako , ima kmeta koji su sposobni, da se odkupe, zašto da dobivaju besplatno i da ; čitav narod snosi terete i to najniži slo­ : jevi narodaх. Članovi demokratskoga । kluba debatirajući s nama o tom pita­ ( nju rekli su nam: kmeti su zemlju platili već odavno uzduž i poprijeko i м dubinu. Prema tome bilo bi logički da i onaj, koji stanuje uugo u jednoj kući. ! da ima potpuno pravo na tu kuću, ali , oni nisu konsekventni. Oni diraju samo u naše pravne odnošaje sa kmetima, a na druge pravne odnošaje ne primjenju­ 1 ju tu logiku. Oni žeie da stvaraju prole­ j tarijat. Ja mislim, da to nije svrha humanog modernog zakonodavstva. De­ mokrati hoće samo da agitiraju tim pi­ tanjem. Seljaci kažu mi nećemo da uzmemo sve, neka i agama ostane koliko iiu je potrebno za život, a ovi agitatori i neće m da čuju. Oni stvaraju neprijatelj­ ! stvo između nas i seljaka, a posljedice ove agitacije su pljačkanje, mjesto da nas puste, da se nagodimo sa onima, koji to i sami Žele. Gospodo! Oni su tako nesnosno stanje stvorili od onog vremena kada je izašla naredba mini­ stra za agrarnu reformu, da se mnogo­ me posjedniku petrovačkog kotara od­ uzimalo i ono, što su sami sa svojom ! djecom obradili i zasijati, Ja mislim, da . se ni jedna stvar koja je zamašna ne može riješiti na brzu ruku, a da se ne učini velika nepravda. Oni hoće da ri­ ; ješe ovo pitanje, gdje je potrebno da se radi godinama i godinama, a oni hoće da ga riješe ха nekoliko mjeseci. Po­ sljedica takvoga rada je haos, koji osje­ ćamo svi, gdje niko ne zna ko ima pra­ vo i kakvo. Vlada sama kaže, da ona nc zna ispravnu interpietadju ove nared­ be. Stvaraju se naredbe, koje nisu kon­ sekventne pa je jasno da se ne može niko snaći u njihovom sadržaju. Ovdje je elita našega oosjeda, i sviju nas je ■ dovela pomisao i briga što će biti kas­ 1 nije. Ko je imao što ušteđeno od prije, , koji dukat ili drugo šta, taj se uzdrža­ ' va i taj je došao ovamo, a koliko ih im^, ! ko>i nemaju hljeba i koji moraju umirati I od gladi. Gospodo mi moramo protiv ' ovakovoga riješenja najenergičnije pro­ ( testirati, jer i janje, kad se kolje, neće . a da nogama ne makne. Tražimo upori­ | šta i potpore, samo neka je zakonita i radikalna. Nećemo dozvoliti, da se u našoj državi stvaraju očita bespravlja i nasilje, a držim, da ima naša država još velikih ljudi, koji ovakovome nasilju neće dati svoje sankcije. Treba da se bo; rimo odlučno i da tražimo svoja prava. Predsjednik: Riječ ima g. laj' ; nik udruženja Filipović. Filipović: Gospodo! Ja ću da reknem nekoliko Nječi o jednoj ličnosti, koja je nažalost musliman, a koja je na' šem današnjem lošem stanju najviše doi prinijela. Kako nam je dr. Krasnica razi ložio tok sjednica, koje su radile o riješavanju agrarnoga pitanja u svima tim sjednicama je sudjelovao i ministar musliman Šefkija Gluhić. Deputacija, koja je bila kod Stojana Protića. da se po­ tuži o nesnosnome stanju posjednika i da traži zaštitu, dobila je odgovor od g. ministra, da nije znao, da su takove pr:like i da su sve naredbe prošle mini St*. | ski savjet, ali je svakom prilikom zaj I tao §efkiju Gluhića, da li dotične nare t be odgovaraju potrebama i tek kad le on privolio, da je on dao svoju sankciju, I Ovdje samo ističem, da se jedan mustiinan posjednik, advokat vođen prostim egoizmom i nezdravim ambicijama za­ boravio i pristajao na ovakove odredbe. koje nas uništuju. Ja samo ovo konstatnjem, da izrazimo prezir protiv njegova i rada. Predsjednik : Molim Vas ima li ■ i još ko da govori? Pošto se niko ne jav­ j lja. prelazimo na daljnju tačku dnevnoga reda. Na rezoluciju. Riječ ima g. Sukrija Alaglć. G. A 1 a g i ć : Slavna skupštino! Centralnl odbor je zaključio, da se današ­ njoj skupštini, računajući na njezino raspoloženje i fakat, da dosadašnji koraci, koji su učinjeni kod raznih službenih I faktora, nisu imali nikakva uspjeha, I predloži slijedeća rezolucija. (Čita): , Zemljoposjednici 1 posjednice iz Bosne i Hercegovine, ugroženi u svojim najvi­ | talnijim interesima i u očajnom stanju । | za svoj daljnji opstanak primili su jednoklasno ла skupštini, koja se održala I. septembra t. g. ovu Rezoluciju. I. Ni:čelno pristajemo, da se kmetovski odnošaj u Bosni i Hercegovini u ■ smislu manifesta Njeg. Kralj. Visočan- , stva Regenta razriješi na pravedan na- i , _ • । । ■ , ; ' i , ' I ( i . ’ . i ' ' । i i ; ; , ; : , i । i ; | . Broj 65 Bpoj Stinu do 3 sata po podne. (Prima se.) čin za oba interesenta obzirom na nji­ hovo ekonomsko stanje i uz potpunu Odgađani skupštinu do 3 sata po podne. oštetu vlasnicima. Nastavak. 2. Nadalje tražimo, da se sve do sada Predsjednik : Otvaram skupšti­ izašle naredbe o sređivanju agrarnog nu i prelazimo na daljnji naš posao. Ri­ odnošaja u B. i H. odmah sistiraju, jer ječ ima g. Kurbegović Fehim. ne priznajemo, da su današnje Privre­ Gosp. Kurbegović: Poštovana meno Narodno Predstavništvo, koje je skupštino! Jedan od gospode govornika oktrojem, a ne voljom naroda, izabrano, je naglasio, da kod nas nije postojao i kao ni vlada, koja je iz tog prestavnine postoji kmetovski odnošaj, kao što štva proizašla, kompetentni riješavati ! je to bilo u Evropi. 1 ja sam roga mišlje­ ovako važno socijalno-ekonomsko pita- I nja i zemljoposjednici od kako su se jx>nje, kao što je agrarna reforma, koju | čeli boriti za svoje interese oni su taj smatramo najvažnijim aktuelnim pita- ; odnošaj nazvali mustdžirluk t. j„ odno­ njem uTiašem mladom kraljevstvu. šaj nasljednog zakupa. Zemljodržci su 3. Stoga najenergičnije protestiramo i obrađivali zemlju, a pogodbe sđ ugova­ protiv ministarske odredbe o prenosu rali slobodno sa vlasnikom zemlje. Taj prava vlasnosti u zemljišnim (gruntov­ je odnošaj dakle privatno-pravne, a ne nim) knjigama sa nas na kmete, dok javno-pravne naravi. Stoga predloženu nam se na naše potpuno zadovoljstvo i ; da se pored riječi »kmetovski odnošaj« u sporazumu s nama ne isplati potpuna stavi (mustedžirluk). Time smo ini jasno vrijednost za kmetovska selišta. rekli šta mi pod tim razumijevamo. 4. Isto tako protestiramo protiv mini­ Predsjednik : Prima U skupšti­ starskih naredbi o našim slobodnim ' na predlog g. F. Kurbegovića? (Prima (beglučkim) zemljama, pa tražimo, da ' se.) Prema tome glasi prva tačka: nam se naša slobodna zemlja, koja je ј' G. Alagić: Čita: 1. Načelno pri­ čisti i apsolutni naš posjed, ostavi ne- : stajemo, da se kmetovski od­ teknuta prema današnjem stanju u | nošaj (mustdžirluk) u B. i H. u gruntovnim knjigama, te da nam obla- ' smislu manifesta Njegova sti u najkraćem roku pribave svim svo- i Kraljevskog Visočanstva Re­ iim autoritetom potpuno i nesmetano genta razriješi na pravedan raspolaganje s njom. način za oba i n t e r e,s e n t a ob­ 5. U ime pravde i obzirom na današ­ zirom n a njihovo ekonomsko nje bijedno stanje većeg dijela zemljo- ] stanje i uz potpunu odštetu posjednika zahtijevamo, da se zaostali ' vlasnicima. hak iz 1918. i dospjeli hak iz 1919. što I Predsjednik : Prelazimo na dru­ prije pravedno podmiri u naravi ili u gu tačku rezolucije. Molim g. Alagića, novcu prema tržnim cijenama. da izvoli pročitati Istodobno se najenergičnije ograđu­ G. A 1 a g i ć : (Čita drugu tačku rezo­ jemo protiv ministarske naredbe i po­ lucije.) stupka, kako se flrovađa procjena haka Gospodo! Svi današnji govornici se iz 1918. potpuno slažu sa centralnim odborom, 6. Nadalje tražimo, da nas oblasti osi- 1 koji se stavio na stanovište, da je da­ guraju protiv .napadaja i daljnjeg pljač- ■ našnje privremeno narodno predstavni­ kanja objekata na našim slobodnim po­ štvo izabrano oktrojem, a ne voljom na­ sjedima. reda. Prirodna je stvar, da takvo na­ 7. Štete poč njene za vrijeme prevrata rodno predstavništvo odnosno većina i dalje imaju se bezodvlačno procjeni« i 1 njegovih poslanika nema potpuno na­ oštećenim odmah isplatiti. rodnoga povjerenja. Pošto nema narod­ 8. Skupština zaključuje, da centr. od- : noga povjerenja, jasno je, da ono ne bor u što kraćem roku izradi memoranmože biti kompetentno riješavati agrar­ uum, koji će sadržavati naše minimal­ no pitanje, koje je jedno najvažnije pi­ ne decidirane zahtjeve, pa da po jednoj i tanja, nego da se ovo pitanje ima osta­ deputaciji preda Njegovom kraljevskom viti do onoga vremena kada će u naš Visočanstvu Regentu Aleksandru. pralamenat doći ljudi izabrani voljom Predsjednik: Gospodo! Prelazi- | naroda i s povjerenjem njegovim. Na­ mo na generalnu debatu o rezoluciji, ko- | ravno da ona vlada, koja je proistekla ju je pročitao g. Alagić. iz ovoga stanja nc može riješavati ovo važno pitanje, a osobito ne ovim nači­ Riječ ima g. Hamid Kurbegović. nom kao što to ona čini, naime naredG. Kurbegović: Draga braćo i benim puteni. Za ovakav postupak na­ sestre! S obzirom na moja načela, koja še vlade nema primjera ni u kakvoj dr­ sam razložio u mom prvašnjem govoru žavi. Gospodin ministar Protić je rekao ne mogu prihvatiti rezoluciju, jer se u prilikom demisije kabineta, da se u na­ njoj priznaje kmetovski odnošaj. Ja ga šoj državi događaju takove anomalije i ne priznajem i radi toga ne prihvaćam bespravlja, za koja on neće i ne može ni rezoluciju. U rezoluciji nije spomenut da bude odgovoran. S toga smo držali maksimum zemlje, koji vrijedi za po­ sjednika. (Predsjednik: To spada u me- । za vrijedno, da ovo istaknemo u našoj morandum.) Nije spomenuta u rezolu- 1 drugoj tački rezolucije. čiji ni agrarna anketa, koja je nešto naj- i Predsjednik: Riječ ima g. Fe­ him Kurbegović. nekuhurnije u svijetu, jer izaslanici nisu G. Kurbegović Fehim: Ja bi došli do riječi. Da su gospoda sigurni, da su njihovi zahtjevi opravdani oni bi । predložio neku dopunu, naime tamo, dozvolili da i mi govorimo i da doka- i gdje se kaže, »da se naredbe sistiraju«, da se nadopuni sa: »i dosljedno tome, žemo svoje pravo. Predsjednik.: Gospodo, ja dr- ! da se svi odnosi nastali provedbom tih naredaba proglase ništetnim*. žim, da nema nikakve praktične vrijed­ Predsjednik: Prima ii se ova nosti, kako ćemo mi taj odnošaj nazva­ nadopuna? (Prima se.) Prema tome ti. Da li kmetovskim ili tako zvanim muglasi druga tačka: stedžirskim. Pošto se niko nije prijavio Alagić: (Čita.) 2. Nadalje tražimo, da za generalnu debatu, prelazimo na spe­ se sve dosada izašle naredbe o sređiva­ cijalnu debatu. Riječ ima g. Alagić. G. Alagić: (Čita prvu tačku rezo­ nju agrarnog odnošaja u B. I H. odmah sistiraju i dosljedno tome, da se svi od­ lucije.) nosi nastali provedbom tih naredaba Gospodo! Mi smo u prvoj tački nagla­ proglase ništetnim. jer ne priznajemo, da sili, da smo složni s time, da se riješi su današnje Privremeno Narodno Pred­ agrarno pitanje, jer badava je govoriti stavništvo, koje je oktrojem a ne voljom i staviti se na stanovište, da mi nc pri­ naroda izabran, kao ni vlada, koja je iz stajemo na to riješenje. time ne bi ništa postigli, nego bi samo našoj stvari nani- , tog Predstavništva proizašla kompeten­ jeli štetu. U prvoj tački smo naglasili, ' tni riješavati ovako važno socijalno-eko­ nomsko pitanje kao što je agrarna re­ da pozivom na manifest Regenta Alek­ sandra tražimo, da nam se plati odšteta. 1 forma, koju smatramo najvažnijim aktu­ elnim pitanjem u našem mladom kra­ Još bi htio da razložim riječi rezolucije »obzirom na njihovo ekonomsko sta­ ljevstvu. nje«. Time smo mislili na one male po­ Predsjednik : Prelazimo na tre­ sjednike, koji nemaju bcglučke zemlje i ću tačku rezolucije. Molim g. Alagića da koji bi razriješenjem kmetovskog odno- । izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) Treću tačku rezo­ šaja ostali bez zemlje. Mislimo naime. , da ovima treba dati od kmetovske zem- । lucije. lje toliko, koliko je potrebno, da se iz­ Kako znate prije nekog vremena iza­ državaju. Ako bi preostalo još nešto, šla naredba da se brišu u gruntovnici tražimo, da im se da odšteta. Što se i naša prava na ■ kmetovske zemlje i da tiče naziva ^kmctovskih odnošaja«, ja ( se prenesu na kmete. Kako je Dr. Hrasmislim, da nema smisla, da mi taj naziv । nica izvijestio tražila je deputacija kao 1 mijenjamo, jer mi taj odnošaj faktički | naš centralni odbor, da se ovaj prenos priznajemo od okupacije pa do danas, i ima obaviti istodobno sa isplatom ošte­ Negacijom njegovom mogli bismo samo i te, prije da se ne smije na drugoga pre­ izazvati reakciju seljaka, a to ne hi ni- 1 nositi. Ali eto kako vidite našd se prigo­ kako moglo koristiti našoj stvari. vori nijesu uvažili. Izdate su naredbe Predsjednik : Molim Vas, go- | koje vrijeđaju naše interese i one se već spodo, pošto je odavno podne, te me­ i^nekim kotarevima provađaju. S toga đu Vama ima mnogo, koji ste umorni smo držali potrebno, da ponovno pro­ od puta, predlažem, da odgodimo чкир- I testiramo protiv ove nepravde. �Број 56 Broi temelje duševnosti narodnoga pod mlad* ka. Kakvi su ti temelji, takav nam je narod. Matere i učitelji, po prevashodstvu, vaspitavaju (odgajaju), a ne obra­ zuju. Vaspitavanje je preče od obrazo­ vanja. pa i mnogo važnije. Vaspitavanje (odgoj) meće u dušu podmlatka idea­ le budućnosti, obrazovanje daje mate­ в rijal za izgrađivanje budućnosti. Mate- * rijal je mrtav ako nema neimara koji će da zida, a neimar je ideal, mislilac, žarka volja za rad i podizanje. Matere i učitelji moraju biti ne samo pedagozi, nego i psiholozi, sociolozi, fi­ lozofi. istoričari i znanci gotovo reći svega, dočim profesori imaju samo svo­ ju struku i daju stručnu obrazovanost. Teže je biti vaspitač, mati i učitelj, no profesor. Ijekar, inžinjer. finansijer itd. Upravo to. što je priroda stvari i dru­ štvena potreba namijenila materama i učiteljima, najteža je i najsudbonosnija zadaća na svijetu. Zato i jesu učitelji, odnosno učiteljice, najvažniji poslenici društva i umne kulture čovječanstva, a u koliko im to nije priznato, valja* im što prije priznati. Učitelji i učiteljice trebaju da su od svili javnih poslenika za to i najbogatije nagrađeni, bolje no profesori, ili bar podjednako. Lijepa šala jednoga gospo­ dina suplenta u »Tribuni«, da sad go­ spoda supienti treba da mole gospodina ministra prosvjete da ih avanzuje za učitelje. treba da pređe u još ljepšu zbi­ lju. jer je odista važnije i teže biti uči­ telj no profesor. Teže je vaspitavati no obrazovati. Vaspitavanjcm se gradi nov narod, obrazovanjem dobijaju se manje više stručnjaci. Zašto ovo što ovdje ispisujemo iz­ gleda paradoksalno? Zato, što nam je iz prošlosti ostalo da gledamo na uči­ teljski red s bagatelisanjem; zato, što smo imali to lažno uvjerenje da je lako biti učitelj, i još zato što je osnovnoj :; školi dat temelj kakav ne smije da ima. I Osnovna škola uzela je sporedno za ' glavno, a glavno je sasvim napustila. Mjesto da vaspitava — jer to je glav­ no — ona obrazuje, i uzela je za cilj: čitanje, pisanje, malo računanja, zakon božji i tačka. A to je sporedno. 1 za to malo čitanja i pisanja učitelju ne treba mnogo da zna: dovoljno je da prođe kroz učiteljsku školu u kojoj se ništa mnogo ne traži. Zato se na učitelja i učiteljski red i gledalo s bagatelisa­ njem.« I mi smo ovake glavne poteze o po- i greškama naše škole, naročito osnovne I škole, iznijeli u našemu članku »Škola i narodni odgoj« (»Pravda« broj 46.) Rekosmo: »Škola ne naučava meha­ nički. To nije tvornica, koja jednostavno producira. Ne ide sp za tim, da se ne­ svjesno obogati um omladine raznim naukama. Škola radi sa ljudima. Njezi­ na je zadaća mnogo viša, idealna. Škola radi sa čovječijom dušom, a to je veliki dar. umijeće božansko. Ravnati dušom veliko je umijeće. Zato taj posao, nasta­ va. traži svoga umjetnika, koji će znati da racionalnim odgojem una­ prijedi mladu čovjekovu du­ šu višim umjetnim radom.« Pisac je ovih redaka sam prošao n. pr. kroz sarajevsku preparandiju i ka­ da ju je svršio pa radio u ŠkoH, već je za par godina svoga rada na osnovnoj školi gorko uvidio, da je površno i po­ sve manjkavo odgajan za narodnog učitelja. Isti taj sistem, koji daje pravac preparandiji, daje ga naravno i osnov­ noj školi. Zađite u osnovnu školu i u njoj ćete odmah uočiti neku malu -tvorroducira, a ne odgojni zavod koji će narodnom podmladku da dade pravi čovječanski odgoj na kojemu se temelji budući čovjekov pravi poziv. A ko je tomu kriv? Niko drugi, nego taj nesuvremeni školski siistem. koji eto ne kriva samo u svima našim pokraji- 1 nama nekadašnje austro-ugarske mo­ i narhije. nego čak i u slobodnoj Srbiji. I pravi narodni učitelj uvidio je, da je na krivom putu. Tražio je upute u višoj samonaobrazbi svojoj, studirajući po sebi razna pedagoška djela iz svjet­ ske literature.. To je studiranje i pozna­ vanje tuđih jezika, ako se misli na te­ meljito upoznavanje sa cjelokupnom, pedagoškom znanošću, čija je literatura u nas izvorna i prevedena još vrlo mr­ šava. Ima i škol. nadzornika, pa upo­ zoravaju pojedine učitelje na različite pojave u odgojnoj nastavi osnovne ško­ le. To bi sve išlo prilično dobro, kada ne bi taj tihi, ozbiljnr rad učitelja sme­ tale razne neprilike, koje ga sretaju svaki čas. Do pada austro-ugarske monarhije naši su neki učitelji radi veće pedag. naobrazbe polazili bečki Pedagogium. I Strana 3. Страна „ПРАВДА‘ — „PRAVDA ako je od toga bilo neke fajde. danas je više za nas nema. Govori se. da će na­ ša vlada u to ime zatražiti da se takim učiteljima ustupi mjesto na filozofskim fakultetima naših univerziteta. Ali i to neće posve da zadovoljava pedagoškoj struci. Pedagogija je doduše jedna znanost, ali golema i opsežna nauka, koja obu­ hvata osim svojih podređenih, još i po­ moćnih nauka. A to je ogroman i težak materijal, a da ga učitelj savladava na­ kon školovanja. Da se stane na kraj tome nepriklad­ nome krparenju — zasada makar done­ kle — i da se zagarantira napredak os­ novne škole za budućnost i mi s pravom tražimo zajedno sa »Epohom«: Treba otvoriti pedagoško-učiteljski fakultet, u kojim će se stupati pod po­ godbama kao i u ostale fakultete: sa potpunom spremom srednjeg obrazo­ vanja. Taj fakultet treba da ima dva odseka, ženski i muški, jer druga je zadaća učiteljic. druga učitelja. Tako ćemo dobiti doktore pedagogije i učiteljstva, ljude misaono obrazovane, apostole budućih pokolenja«. Pedagoško-učiteljski fakultet imaju universiteti sviju naprednih zemalja. T ako bi i naša narodna prosvje­ ta imala jak zalog, da će ići u napredak, a ne da decenijama osta­ le po starom Tražimo samo eto to i. jedino se u tome saglasno slažemo sa mišljenjem »Epohe«. S njezinim pak mišljenjem, da se preparandije posve ukinu, mi se ne slažemo. Danas, kad u našem kraljev­ stvu SHS. treba još najmanje oko 8000 učitelja, postojeće preparandije su nam još dugo vremena vrlo nužne. Još nešto. Spomenuti pedagošk^-ućiteljski fakultet potreban je i naročito za naše, specialno muslimanske školske prilike. Naši naime muslimanski nastavnici vjere na srednjim školama postav­ ljaju se samo u redove ljudi, koji su spo­ sobni jedino u vjerskoj nastavi, pa se ti naobrazili ovdje ili u Turskoj, a svima fali pedagoška sprema. U takom bi fa­ kultetu imali prilike n. pr. naši absolventi šeriatske sudačke škole, da se naobraze i u pedagoškoj struci, koja je, bar onima koji kompetuju na vjeroučiteljska mjesta u srednjim školama vrlo nužna, kao i drugim nastavnicima. Šta više, osim tih srednjoškolskih islam, vjeroučitelja, trebali bi i drugi naši muderisi kao nastavnici na kojo^bilo ure­ đenoj medresi, da na tome fakulteffi steku pedagošku spremu, koja je nužna i njima, kako malo prije rekosmo, kao i drugim svima nastavnicima. Valja da u svim redovima idemo naprijed, a pogo­ tovo u općoj nastavi i u prosvjećivanju omladine, jer to odlučno traži novo vri­ jeme ... H. M. Interesantan dotaiiat. Došao nam je do ruku ovaj proglas, što se muče dijeli među pravoslavne težake. Štampan je u Šmitranovoj štampariji, a glasi: „Braćo težaci! Vas je udružila borba protiv be­ gova i spahija. Vi tražite svoja sefjačka prava, koja Vam priroda daje, a grabežljivi ljudi uzimajuNaš narod imena srpskog, hrvatskog i slovenskog je stotinama godina ro­ bovao tuđinu, a najteže je to osećao seljak. Došlo je naše lijepo oslobo­ đenje, koje nam donesoše srbijanska braća, ali još Vam nije zemlja oslo­ bođena od begova i spahija; još se zlopatite od kajišara, lihvara, gulikoža. narodnih pijavica i drugih ne­ daća. Nemojte misliti, da ćete s vašim neprijateljima tako lako svršiti, oni su jaki, jer imaju pare u šakama, oni su mudri i prevejani, pa kad vi svoja prava tražite, oni nadadnu u dreku : propade pravda! Njihova je pravda u tome, da vama čine nepravdu. Njima je narod samo njihova kesa i vaša zemlja. Oni vam kažu, da ostanete razdije­ ljeni na Srbe, Hrvate i Muslimane, a sami se udružuju i ne pitaju kako se ko krsti, ili da li klanja. Oni hoće da svoju zemlju platite još jednom, kao da je niste platili već hiljadu puta. Srbe, Hrvate i Slovence ne sma­ traju jednim narodom, pa javne go­ vore da nam ne treba zajednice i pišu neka tegli svak sebi, kao da je drža­ va Alajbegova slama, da se može di­ jeliti. Jedne ljuti pjesma: »Lijepa naša domovino«, a druge »Bože pravde« kao da obe nisu naše i samo naše pjesme. Jedni su protiv ovog, drugi su protiv onog, a oba protiv seljaka, jer, isto kao i Švabe, hoće da se se­ ljaci među sobom mraze zbog vjere i zbog imena. To su frankovci, klerikali i radikali, udruženi s begovatom i sa grofovima. Ali seljak reče varoških drangulija. Njemu je svačija vjera i svačije ime svete. Neka se krsti i klanja kako ko hoće i neka se ponosi svak svojim imenom, seljaku ni jednome to nije krivo. Seljaku je do toga, da ima svoju njivicu, svoju kućicu, svoju kravicu, svoju školu i svoj mir. Seljak će okrenuti leda svima onima, koji mu hoće da natovare na leđa odštetu i koji mu propovijedaju mržnju zbog vjere i zbog imena. Seljak će poći za oni­ ma, koji ćć biti njegovi iskreni zastupnici i njima će pokloniti svoje povje­ renje. To je demokratska stranka. Bemokrati kažu, da je osnov drža­ vi seljak, za to treba seljaku zemlju osloboditi i dati mu njegova seljačka prava. Treba ga čuvati od gulikoža, kajišara, lihvara i narodnih pijavica. Treba seljaka osvijestiti i vaspitati, da ga ne može svaka šuša preskočiti i iskoristiti. Ako će biti težak zaštićen i cijelo će naše lijepo i veliko Kraljev­ stvo prepjevati. U Srbiji, Macedoniji, Crnoj Gori težak je listom uz demokrate, osim šake radikala; u Hrvatskoj je tri dijela težaka uz demokrate, ostalo uz frankovce. Dalmacija je listom demokratska; u Sloveniji je preko polovine za demokrate, ostalo za klerikale (popovska stranka) U Vojvodini i Bosni je demokratska stranka među bistrim i pametnim težacima jak korjen uhvatila. Ne pije više vode vikat: »Pašić i Protić uz nas«. „Prepade nam vjera“. Čast PaŠiću, čast svima vjerama i svima stankama, ali dajte težaku što je njegovo, dajte mu njegova seljačka prava i ko mu ih donese, uz onog je seljak. Težak se otrežnjava pa okreće leđa radikalima, Karlovcima i begovima, te ponosno stupa u svoju težačku stranku, u demokratsku stranku, koja je sada uzela i vladu u svoje ruke. U njenom radu za narod smetaće je i radikali i begovci i sva ona crna svita, ali će ipak pobjediti, jer je ona seljačka stranka, i jer je se­ ljak uz nju. Živio naš kralj Petar 1. Živio prestolonasljednik Aleksandar! Živila težačka sloga! Živila demo­ kratska stranka! Težaci! Preplaćujte se na vaš te­ žački list „Pučke novine“ u Zagrebu. Sekretarijat demokratske stranke za Bosnu i Hercegovinu11. Pregled. Vrhovno vijeće alijiraca sastalo se u ponedeljak u jutro. »Petit Parisien« piše o toj sjednici: »Po svoj prilici vijeće ne će imati vremena da posljednji put is­ pita ugovor s Bugarskom, koji će sto­ ga predati nešto kasnije bugarskoj de­ legaciji. I doista događaji koH se sad dešavaju takovi su. da moraju svrnuti na sebe pažnju vijeća. Ovo će dakle imati da ispita diplomatsku situaciju, ko­ ja je nastala poslije ministarskih kriza u Jugoslaviji i u Rumuniji. Iza toga će se baviti događajima na Ri­ jeci«. Događaji u Zadru. U noći od petka na subotu odigrali su se u Zadru ovi do­ gađaji: U 4 sata poslije ponoći stala su na crkvama zvoniti sva zvona. Vojnič­ ka i općinska glazba obilazila je gra­ dom. a za njima silna povorka te je nastalo klicanje, pjevanje i mahnito oduševljenje. Jugoslaveni doznadoše is­ tom u nedjelju u jutro o čem se radi. Vojnička vlast primila je brzojav da se je D’ Annunzio iskrcao na Rijeci sa dobrovoljcima i zapremio grad, te zarobio antantine posade. To je odu­ ševilo i obezumilo Zadrane. Na čelu povorke stupali su admirali Milo, na­ čelnik Ziliotti, savjetnik Krekić. Milo je rekao: Ovo je početak naše nove pobjede koja će se protegnuti na sve okupirane krajeve. Jutros su u Zadru osvanuli proglasi koji pozivaju građanstvo od 1879. do 1901. godine da se odmah prijave u za­ darsku dobrovoljačku četu. Da­ nas već patrutiraju ti dobrovoljci u ci­ vilnim odijelima sa puškama o ramenu po gradu. Počeli su već napadati na । i ! i : : 1 I ] ; , i ' Jugoslavene. Tvrdi se da će se okupatoma vlast u gradu i okolici predati u ruke tih dobrovoljaca. /Jugoslaveni u Zadru ozbiljno su ugroženi i traže po­ moći. Amerika i Turska. »Echo de Pa­ riš« javlja iz Londona: »Engleska je vlada primila obavijest, da je Vilson odlučio da američka Unija ne primi nikakav mandat ni u evropskoj, ni u azijskoj Turskoj«. Vilim u Hamburgu? Kako javlja »Neue Freie Presse« iz Berlina, ozna­ čen je grad Hamburg kao novo bo­ ravište bivšeg njemačkog cara Vilima. Nacionalističke agitacije u Irskoj otimaju maha. Svakog dana dolazi do nemira. Policija je provela mnogo uapšenja. Kandidat za rusko prijestolje. Kako »Humanitet« javlja utekao je brat bivšeg ruskog cara veliki knez Mihajlo Romanov iz tamnice \i Permu, te se nalazi u glavnome stanu admi­ rala Kolčaka. Listovi tvrde da namje­ rava kandidovati za ruskog cara. Poraz boljševika? »Morgenpost« javlja iz Bukurešta: Rumunjska voj­ na agencija javlja da su Rumuni za­ uzeli čitavu dnjestarsku frontu boljše­ vičke armade, te su zarobili 3000 bolj­ ševika. Crvena vojska povukla se u neredu. Rumuni su kod Svendra pre­ koračili Dnjestar Držanje Kine. O kinesko-japanskom sporu se javlja, da je kineska vlada definitivno odlučila ne potpisati versailleski ugovor o miru, dok Japan ne preda Kini pokrajinu Šantung. Karavlaške smicalice. Premda je istekao rok za potpis austrijskog ugovora, vrhovno se savezničko vijeće konferencije mira o tom još nije iz­ javilo. Rumunjski mirovni delegati ne znaju mogu li se i nadalje smatrati delegatima Rumunjske, pošto do sada još nisu dobili obavijesti, da li je Bratianu zaista demisionirao. Rumunjska je delegacija primila iz Bukurešta samo početak jednog radiograma te joj još nije poznato, da li se u toj depeši na­ lazi kakav naputak radi potpisa ugo­ vora o miru. Naši dopisi. Tuzla, početkom septembra. Ovdašnje se »Oslobođenje« već u više brojeva dotiče g. dra Defterdarevića, predstojnika seoskog kot. ureda, a naročito od kad je ©tišao »sposobni«, »uglađeni« i »©bljubljeni« okružnik Nikolič, pa ga g. dr. Defterdarević za­ mjenjuje. Uplašilo se »Oslobođenje«, da taj »Turčin« ne postane — Bože zakloni!? — i okružnim načelnikom, pa od tad ga u svakom broju napada govoreći tobož u ime naroda, koji da ga ne trpi i mrzi. Da njegovo bunca­ nje o narodnom nezadovoljstvu proti dru Defterdareviću nije učestalo i pre­ vršilo sve granice uljudbe, mi se ne bismo uopće osvrtali na nj, jer niko ozbiljan ne drži do njegova pisanja, ali kad se ono u svom fanatizmu pro­ ti jednom činovniku-muslimanu ne sti­ di ni najgadnijih sredstava, pa čak ni očite laži, moramo ustati najodlučnije pr©ti toga nedostojnoga postupka. »Oslobođenje« prosto laže kad tvr­ di, da je narod proti dru Defterdare­ viću, kao i to, da je on za vrijeme rata progonio pravoslavne. Za deman­ ti prvoj tvrdnji dokaz je to, što mu je cio narod bez razlike vjere preko svojih načelnika, muhtara i kne­ zova odmah iza prevrata, kad činov­ nik nije ima© nikakve vlasti, dao povjerenje, kao što su mu napose muslimani kotara i okružja Tuzle, te cijele Herceg-Bosne dali sveje povje­ renje, izabravši ga u kotarski, okru­ žni i centralni odbor naše organiza­ cije, pa čak i za zastupnika državnog vijeća u Beogradu. A i najnoviji nje­ gov izbor u vakuf, džem, medžlis i previše jasno govori, koliko je »omra­ žen« među narodom. Da nije progonio pravoslavnih naj­ bolji je dokaz to, što ga niko nije tu­ žio sudu, niti je suspendiran ili otpu­ šten iz službe. A da je bio onakav, ka© što mu »O« zlobno podmeće, davno bi bio ili u hapsu ili razriješen od službe, jer niti bi mu se smilovali oštećeni pravoslavni, niti bi ga ta­ kvog vlada držala u svojoj službi. Kako međutim saznajemo on je čak tražio umirovljenje, ali mu ga nisu dali. Šta li bi ovo moglo značiti? Po­ zivanje na narod i govorenje »Oslo­ bođenja« u ime naroda, prosta je ob- �vati ili uskratiti vijećnicima, nego narod treba pitati i raspisati nove izbore, a međutim neka stoji općinsko vijeće u potpunom broju. Oni nc mogu uteći sudu narodnom i državnom. Kao ljudi u slobodnoj, modernoj i ustavnoj državi mi smo proti uvedenju komesarijata, jer bi opć. narodno blago ostalo bez kontrole. Komesarijat bio je uvijek i za austrijskog režima odiozan. Ako je njih 12 potpisalo proti opć. vijećnieima, to je 200 potpisa svih vjera za staro opć. vijeće. Prema tome tra­ žimo. neka staro vijeće ostane, do no­ vih općinskih izbora.« Ovoj izjavi ne treba kakva komentara. jer i sama jasno govori. х-у. mana, jer sav je narod uz njega. Ako pak koteriji oko »O«-a i nekolicini Nikolićevih doušnika i prišipetl i n je po čudi dr. Deiterdarević, to još ni izdaleka ne znači da je i narod s nji­ ma. Ako je »Oslobođenju« stalo do izražaja narodne volje, mi mu ovim otvoreno velimo, da narod ili bar devet desetina naroda želi da dr. Defterdarević ostane baš okružnim na­ čelnikom. Ako to ne vjeruje mi mu nudimo glasanje Iz svega pisanja »Oslobođenja^* mo­ že se izvesti samo jedno, da je g dr. Deiterdarević kriv šio mu je ime Ahmed, a ne Vaso ili Panteiija. »0slobođenje« bi trebalo da se oslobodi vjerskog fanatizma i intoierancije, ako neće da u tako zvanom XX. vije.ku predstavlja mračne ideje srednjeg vi­ jeka Sramota je da jedan list, ma­ kar i provincijalni, može pasti u ova­ kvi kaljužu. Md. Op. ur. Donosimo gornji dopis uz napomenu, da su prošla vremena, kad su se muslimani sistematski potiski­ vali. Toga više ne ćemo dozvoljavati i odlučno tražimo, da se g. Defterdarevicu dadne pripadajući mu položai u našoj upravi. »Oslobođenje« koje­ kakvih Bisa ne znači ništenje našeg prava na upravu, koja pripada nama kao i drugima. Doboj, 13. septembra 1919. Od prvoga dana prevrata počeli su neki ovdašnji Srbi — pravoslavni, da izrabljuju nesređenost prilika. U narod­ nom vijeću su omastili brke, maste ih i sada pomoću vleikoprodaje duhana, soli itd. Još im je zapela za oko gradska općina, ali im smeta cijelo gradsko vi­ jeće, jer u njemu imadu samo jedan mandat. (Oni naime svi čine samo jednu dvanaestinu građanstva.) Zato su se dali na posao, da uklone gradsko vijeće i dovedu jednoga »svog« čovjeka za ko­ mesara, pa da rastepu ono narodnoga znoja i muke po svojim »muhur-sahibijskim*. izvozničarskiin, birtaškim i dru­ gim džepovima. U tu svrhu desetak Srba-pravoslavnih još prije koja 4 mjese­ ca zatražiše od političke vlasti, da se raspusti općinsko vijeće, jer je nespo­ sobno i jer ne uživa povjerenja građana«, te da se bira novo, ali da istoga budu članovi oni isti, koji traže raspust staroga vijeća. (Bože im pamet u glavu!) Taj im »trt« nije uspio, jer su skoro svi građani svojim potpisima iz­ javili potpuno povjerenje gradskom vi­ jeću. Kad su u tom pokušaju doživih pot­ pun krah i blamažu, latili su se Cokoriiove metode. Zatražili su naime od vlade, da se ukloni iz vijeća pet članova, koji ini najviše smetaju, »jer su k o m p r o m i t o v a n i« i da se zamiiene drugima, a ako to ne ide. da se za­ vede — komesarijat. Na njihov je za­ htjev naložila zemaljska vlada upravi­ telju kotara, da stvar izvidi. On je u tu svrhu najprije pozvao Srbe-pravoslavne. ali se ugledniji i pametniji ni oda­ zvali nijesu. (Ovim iznimkama čast i hvala na iskrenosti!) Drugi dan je pozvao muslimane i katolike, medu koji­ ma je bio i predsjednik socijalističkog udruženja. Ovi su jednoglasno dali izjavu, koju su svi potpisali i predali upravitelju kotara. Ovu će isti predati. vladi i izvijestiti o toku stvari. (Ama ha. samo pravo, gospodine upravitelju!) Mi građani bez razlike vjere i narodnosti osim 10—12 Srba-pravoslavnih tražimo od zemaljske vlade, da ne na­ sljeđa intrigama usijanaca i sebićnjaka, te da im dade zaslužen i pravedan odgovor, kao i da uvaži povjerenje gradana, što ga daju svojim gradskim zastupnicima. To tražimo u ime reda i pravednosti. Izjava, koju su po političkoj oblasti pozvani građani predali kot. upravitelju, glasi ovako: »Potpisani građani pozvani od politićke oblasti u stvari općinskih vijećnika uočiv sve okolnosti daju ovu izjavu: Deset ili dvanaest građana srpskopravoslavnih predali su tužbu protiv ne­ kim gradskim vijećnicima, da su nespo­ sobni i kompromitovani itd. Na temelju te tužbe hoće polit, vlast, da gornje vi­ jećnike isključi ili ako to ne ide, da uvede komesarijat. Kroz osam mjeseci mogli su ti tuži­ telji dati povesti istragu i dokazati kriv­ nju inkriminacije. No do danas nijesu sudskoj istrazi ni pristupili. Mi ne smije­ mo prejudicirati, ni ljude pred izborni­ cima bez dokaza kompromitovati. Ml nijesmo kompetentni ni povjerenje da­ nređnlk: M. SudŽuka. „PRAVDA" „ПРАВДА“ Страна 4. Strana ; . ' t Domaće vijesti. GAJRETOVA SKUPŠTINA kako jav­ lja presbiro, održaće se u petak 19. o mj. u sporednim prostorijama Društvenog Doma u 3 sata popodne, a ne kako je bilo javljeno u I sat popodne. , [ | i ; i , I ' i Nečuveni postupak. Dne 25. augusta je ovdje došao N a z i f D ž a f i ć iz Vi­ sokog u društvu jednog prijatelja. U že- | Ijeznici je neki policajni agent pregledao ’ putne isprave i od njih oduzeo, premda su bile valjane. Ovi su se isti dan bez pometnje povratili kući. Dne 4. septembra došao je isti ponov­ no u Sarajevo. Kad se vraćao kući 5. ! septembra zatražio je na stanici odu- ! zetu putnu ispravu, jer je isticala 7. sep­ tembra. Kad je zatražio propusnicu, či- , novnik ga upitao, za što nije prije do- ' šao za propusnicu. I nastavi: »KaJ si 1 mogao danas doći možeš i sutra pa ćeš ; u zatvor«. N. Dž. mu reče, da je sutra , bajram. i nek ga poslije zatvore koliku hoće, ako je baš kriv. Tad je uredujući činovnik upitao, koliko traje ovaj baj­ ram. kad su mu rekli četiri dana, činov­ nik je izrekao osudu, da N. Dž. ima ležati sva četiri dana. Dotič­ ni se morao pokoriti toj osudi i preno­ ćio je uoči bajramaui puncajnom zatvo­ ru. Sutri dan je predvođen istom činov­ niku i ovaj se napravio, kao da ništa , ne zna. Pita ga što treba, a N. Dž. od­ govori: »Vi znate šta je =. Nato činovnik preupita i kad je ovaj ispričao pomno stvar, činovnik se udostojio da ga ot­ pusti i da može »slobodno«, putovati.ч f-eba li ovome komentara? Gospo- I din direktor Ljeskovac valjda će se udustojiti, da nam odgovori, a mi za sad stavljamo tačku. Rogatiea bez kotarskog pred­ stojnika. Našoj je vladi dobro poznato stanje u Rogatici, ali usprkos toga svega ona je ostavila kotarski ured bez upravnog činovnika. Pošto je kot. predstojnik otputovao u Češku, a vlada mu nije htjela spremiti zamjenika, to je upravu kot. ureda preuzeo poljo­ privredo i • referent Jedlička, koji i može da bude dobar poljoprivredni či­ novnik, ali upravni nikako, jer mu to ' nije zanat. Tražimo od vlade, a naročito od g. načalnika za Bosnu u ministaistvu unutarnjih djela, da se u Rogaticu naimenuje odmah kotarski predstojnik, koji će biti sposoban upravljati ovim kotarom i koji će da izvrši obećan a, što Ih je dao gore spomenuti g. naČalnik odjelenja. Promjena prezimena. Zemaljska vla­ da u Zagrebu, odio za unutarnje poslo­ ve. dozvolila je Vlatki Omsteinu u Sa­ ! rajevu, zavičajnom u Zagrebu, promje- | , nu prezimena Ornstein u Oštrić. * __________________________________ i i Zdravlje. j । Borba protiv alkohola u Finskoj. ) Razlozi koji su predloženi protiv za■ kona o zabrani bijahu raznovrsni. Tvr­ i dilo se, da su se zakonu protivili trgovaćki ugovori, što ih je Rusija utanačila ' sa drugim državama. Ipak su znameniti pravnici, koji su mjerodavni kao kapaciteti u internacionalnom pravcu — izjavili da po njihovom mišljenju finski za­ kon o zabrani alkohola ne dira u među­ narodne ugovore. Rusko ratno ministar­ stvo pronašlo je da prva osnova zako­ na od god. 1907. nije u obzir uzela po­ trebe ruskih vojnika u Finskoj. Nova os­ nova zakona od g. 1909. obarala se na iu primjedbu, pa je dozvolila uvoz alko- л) Početak štampan u 48., 49. i 52. broju Pravde«. Ur, ; 1 . * Број 65 Broj hohnh pića za rusku vojsku, kao i uvoz Sadanje ili barem pred ratom stanje vina za ruske ortodoksne svrhe. Najviše najvažnijih protualkoholnih društava u tvrdili su protivnici zabrane, a napose Finskoj (od g. 1914. nema redovitog pro­ zabrane protiv vina, da će radi toga na­ meta s Finskom) bilo je slijedeće: Naj­ stati neprijateljstva sa strane Franceske, veće društvo (Raittindcn Ystavat) broji­ uslijed čega bi Finska trpjela. Ne može lo je 20.107 odraslih i 7323 djece, čla­ se točno ustvrditi, koji je od ovih gore nova. Ovi se brojevi ne ukazuju na prvi pomenutih argumenata najviše utjecao pogled veliki. No mora se uzeti u obzir, na rusku vladu, no činjenica je, da i da je ta misao uzdržavanja od uživanja drugi popravljeni zakon nije odobren po alkohola tako prodrla u narod, da su u velikom knezu — ruskom caru. društvo stupili samo nafoduševljetiiji pri­ Bez rata morala bi Finska po svoj pri­ staše. Tako n. pr. mimo ovih Raittinlici još dugo čekati na zabranu. Ruski den Ystaviit« veći dio kršćanskih omla­ reakcionarci nastojali su pače, da se dinskih društava, kao i ostala društva monopol na alkohol protegne i na Fin­ mladeži zahtijevaju od svojih članova sku. Buknuo je rat i Nikola drugi raspo­ najveću uzdržljivost. Na selima su rad­ lagao je zabranom o rakiji. Premda Fin­ nička društva apstinenata, a kršćanska nije u ratu sudjelovala (jer su Rusi sko-socijalnastranka svojim svoju milicu pred 20 godina napustili) pristašama i članovima stav­ bude zabrana na rakiju u cijelosti u fin­ lja to za dužnost. skim gradovima vrlo uspješno uvedena. U god. 1912. »Prijatelji apstinencije« Jedva što je zemlja nakon martske priredili su 5553 predavanja i revolucije god. 1917. svoje slobodne uizdali 19 novih brošura. Protualkoholnih redbe opet postigla, sabor je 28. maja spisa prodano je u cijeni od 52.675 f r azaključio zakon o zabrani od god. 1909. n a k a. Prihod središnje uprave (Anpotvrditi i kako je ruska privremena nankatn 29, Helsingfors) iznosio je vlada bez vlasti i moći, to je finska 73.260 franaka, a izdatak 91.202 franaka. vlada odmah poprimila svemoguće mje­ Predsjednik društva »Raittiuden Ystare, da se zakon u istinu i provede. Na vat« je S o i n i n e n, profesor pedago­ 3. septembra sve su zalihe alkoholnih gije na sveučilištu u Helsingforsu. Više pića zaplijenjene i u Finskoj nijesi mo­ godina bilo je tajništvo toga društva u gao dobiti ni rakije ni vina. Bila Finska rukama u internacionalnim alkoholnim neodvisna od Rusije ili ovisna od nje; krugovima dobro poznatog dra Mattr Helenius-Seppala u Helsingforsu, koji je ma kakova ju sudbina stigla, želja je pučanstva, da se zakon o zabrani uz­ napisao djelo: »Alkoholno pitanje«. Sa­ da je Heienićs ravnatelj novo osnovanog drži na snazi. »Ureda za nadzor o alkohol­ Razumije se, da se Finska ne bi tako nim zakonima«. odrješito izjavila protiv alkohola, da nk (Svršit će se). jesu antialkoholistička dru­ štva svojim radom utrla pu­ tove za p r o v e d b u toga z a k ona. -• * . š X.. Već između g. 1830. i 1840. osnovana su u Finskoj antialkoholna društva, ko­ ja su propagirala umjerenost u piću. više dječaka za pro­ Elias Ldnnrot, spomenut već kao sabi­ davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ rač pučkih popijevaka i junačke pjesme zi i okretni raznašači neka se prijave Kalevala. pokušao je već u ono vrije­ u uredništvu »Pravde«, Careva uličar me u udaljenom trgovištu Kajana osno­ vati društvo umjerenosti. Pitanje alko­ hola i onda se u puku živahno rasprav­ I ljalo. U množini širile se brošure i leta­ traže se za uredništvo »Pravde«. Isti či. Djelovanje društava skoro je popu­ moraju znati čitati i pisati i dobro stilo, jer je vladajuće mnijenje bilo pro­ tivnih nazora t. j. da se odreknuće alko­ poznavati sarajevske ulice. Plaća pohola protivi pojmu osobne slobode. Go­ dogovoru. Upitati u uredništvu od dine 1853. osnovao se u Helsingforsu 8—12 sati prije podne i od 14—18. odbor za izdavanje brošura p r o t i z 1 o(2—6) poslije podne porabe alkohola. Od g. 1854. do 1858. izdao je taj odbor mnoštvo pučkih spisa, koji su sami po sebi dobri, no nije Sin Ismeta Bećarovića, Zatikubilo društava, koja bi to svojim djelo­ kuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko vanjem u narodu oživila. Položaj se nije 11 godina star, obučen u tijesno poboljšao ni onda, kad je taj odbor, koji odijelo, plav, mršav, otišao je od se je do sada zvao »Prijatelji apstinen­ kuće i do danas se nije povra­ cije promijenio g. 1860. svoje ime u »Pri­ tio. Ako ko štogod zna molim jatelj umjerenosti«. Kroz 20 godina je djelovao s dosta mahm uspjesima. da mi javi za što ću ga nagra­ Nešto pred god. 1880. upoznala se diti. 125, 3-3 Finska p^o m o|ć u švedskih put­ nika modernim pokretom ap­ stinencije. Duž obale Baltijskog mora, a kasnije i na jugu osnovala se Sa ovim upozorujem svakoga, apstinentska društva izričito s re­ ligioznim karakterom. Prije da mom sinu Sulejmanu Sumanu svega bavili su se spašavanjem pijanica. iz Gračanice niko ništa ne daje Pokret se raširio tek onda, kad je ob­ niti vjeruje u moje ime, jer ja ljubljeni liječnik u Helsingforsu d r. ni u kakvom slučaju neću nje­ G r a n f e 11 (ujedno muž, koji je najviše gov dug priznati niti za njega djelovao na pučko-školskoj prosvjeti) perom i riječju odlučno istupio za ideju šta platiti. apstinencije. On se je za taj rad oduše­ Gračanica, 23. jula 1919. vio čitajući engleske izvještaje protiv ešo alkoholnom pokretu u Engleskoj. Njegov 127 3-3 spis: »Današnji apstrnentski pokret« označuje početak moderne borbe u Finskoj. God. 1883. osnovana su prva društva u Finskoj. Granfeld i njegovi pristaše oživjeli su opet društvo »Prijatelj umje­ renosti«, pa su ga nazvali starim ime­ Uvjeti: nom »Prijatelj apstinencije« (finski: »Ra1. Spomenuti mora biti potpuno vješt ittinden Ystav6t«), Od tada se je ovo u svim bankovnim i trgovačkim po­ društvo malo po malo raširilo po čita­ slovima. voj zemlji i postalo — središte pokreta 2. Priklop svjedodžbi o svršenim u Finskoj. školama odgovarajućim spomenutom 1905. osnovala se švedska podružnica mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ društva »Prijatelj apstinencije« pod ime­ bovanja. nom: »Finland Svenska Nvkterhetsfor3. Svjedodžba moralneg ponašanja bund«. Ovo je švedsko-finsko društvo 4. Da je pripadnik SHS. razvilo veliku djelatnost u krajevima, 5. Naznaka plaće. gdje prevladava švedski jezik. Pokraj Cazin, dne 23. augusta 1919. tih glavnih društava bila su i razna stališka društva, koja su djelomice bila u vezi sa RaKtrnden Ystživat (Prijatelj ap­ stinencije); takova su društva bila: dru­ štva učitelja apstinenata, društva učeće mladeži, (koje je god. 1886. osnovano, a g. 1901, potpuno apstrnentski organi­ zirano), »društvo željezničara i društvo vlakovoda apstinenata«. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« O G L A S I: TRAŽI SE DVfl OKRETNA PODVORNIKfl Obavijest. R Šuman, trgovac Tražimo poslovnog ravnatelja. 2-з Težačha banha 1 d. Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e49754a05cb8a8bc88c93c9fdafb031.pdf c2da0fdcb476590e97f0594dc4760ece PDF Text Text Pojedini broi stoji 60 helers. A Ж Кв^ Шшг ■Жт. Figa B Чвдк .<®SwL Уш ®f®4EŠ № ®А ЈГО т^а »A Ш Wiaf таУ TW Аи УГ ГЛАСШ0 ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛММАНСКЕ Broj 66. A- И шК Pretplata ge«išnje40 kmea,na paša jedine 20 kru“*■ Uredništva i uprava гЛНВ^, eiazi se u Carevoj ulici. __ „ Telefon Иг 124. Čekovni ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun poAt štedionice 1119 № 9 вА Sarajevo, subota 20. septembra 1919. (25. zilhidžeta 1337.) Sarajevo, 20. septembra. Ponovna skupština »Gajreta« biti će u oedljelju 21. o. mj. u 10 sati prije podne u »Radničkom Domu«, sa ovim dnevnim redom: l. Izbor odbora, 2. predloži. Ovako glasi nepotpisan poziv, sto je danas osvanuo u ovdašnjem »Jugoslav. Listu«, pa tom prilikom hoćemo da us­ tanovimo slijedeća fakta: 1) Jučeranju skupštinu odgodio je predsjednik gosp. halilbašić, a o novom sazivu skupštino on nema nikakva pojma, niti je taj sa­ ziv određen po zaključku odbora. Prema tome ovaj saziv skupštine nema zakon­ ske podloge. 2) Saziv sutrašnje »skupštine« u »Ra­ dničkom Doinu« znači nastavak si1 c, kojom su se poslužili gospoda »de­ mokrati« i socijalisti, a budući je radi te sile jučerašnja skupština odgođena, sas­ vim je razumljivo, da se ni sutrašnja skupština radi Istih razloga ne bi smje­ la održati. Ona bi značila očito nasilje nad članovima, koji imaju aktivno pra­ vo glasa od članova, koji tog prava ne­ maju i ne mogu imati sve dotle, đok se r e d o v 11 i m putem ne izmijeni pro­ pis § 13. društvenih pravila. 3) Pristup jučer Izbačenih aktivnih ć anova nije moguć radi toga, što je skupština zakazana u domu, gdje oni ne će i ne mogu pristupiti. Mi ne idemo za tučnjavama i nasiljem, pa tražimo da vlast ne dozvoli kršenje naših prava i da nam omogući njihovo nesmetano vr­ šenje. Rekosmo svoju i tražimo pravo. _ Bajrefova skupština. Šačica »voda« Napredni Nacionalista, što bi htjeli da razviju svoj rad medu muslimanima, pokušala je da pomo­ ću ^socijalista« razbije naš tGaJret« i posluživši se silom rastjerala je jučerašnju skupštinu ovog našeg druš­ tva. prvu u danima naše slobode i na­ rodnog ujedinjenja. Austrijski feldvebei Alija Kurtović, koji za cijelo vrijeme ra­ ta, premda aktivni vojnik, nije ni jednog dana služio u vojsci i koji je prilikom smrti Franje Josipa nosio na fesu crnu kokardu, našao je za potrebno, da se iz skupštinske sale istjeraju nepoćudni mu članovi i njegov je generalni štab iz­ dao parolu: »Napolje!« Alini drugovi u časnom« austrijskom oružju, bivši topdžijski poručnik Dževad Sulejmanpašić, pisac brošurice o otkrivanju islamskog ženskinja i husar Derviš Cengić, čuve­ ni radi šetnje sa neobaviještenim srp. časnicima kroz naše mahale, preuzeše komandu pred četom, koja je imala da brutalnom silom pogazi pravo »Gajretovih« članova i omote slobodan izra­ žaj njihove volje. Uspjeli su. Da, potpuno su uspjeli. Kako i za­ što, pitaće se naši čitatelji. A razlog je • sasvim jednostavan i može se izraziti sa par riječi: Jer stajahu prema kul­ turnim I j ii d i m a. Videći, da policajni povjerenik ide na ruku prostim raz­ bij a č i m a i d& ih ne smeta u njihovu nasilju, ovi su se mirni i kulturni ljudi, ■ koji mahom pripadaju našoj organiza­ ciji i sami povukli, zadovoljivši se pro­ testom proti mlohavom i uprav nera­ zumnom držanju izaslanika oblasti. De­ nata , koji ne htjedoše da se posluže »naprednim« sredstvom borbe pomoću brutalne sile i koji se zadovoljiše time, da prema sili naglase kako kulturnu, tako i stranačku toleranciju. I mi smo radi toga ponosni. Da, ponosni smo. Jer prema izvodi­ ma »demokratskog« zastupnika Šukrije Kurtovića, koji je izjavio, da vođenje »Gajreta« pripada omladini, a da preko predstavnika starog svijeta treba prije­ ći, jer se Je preživio i ne može ništa da­ ti, prema toj i takoj izjavi »Naprednja­ ka« blista izjava našeg govornika, koji reče: »Pristajemo na kompromis i usvajamo zahtjeve, što ih je postavila vaša delegacija. Naglasili smo više pu­ ta. a naglašujemo još jednom, da »Gajret« mora bit-i svojina svih nas, bez ob­ zira ha političko i kulturno naziranje«. Kao odgovor na ovu izjavu dobismo ogorčene poklike negodovanja i uzru­ jane glasove: »Nema kompromisa. Ne ćemo ga«. Zašto ne htjedoše kompromisa? pi­ taće se čitatelji. Jednostavna stvar. Po­ vjerenik Salih Tafro upisao je tu skoro dvije tri stotine ■socijalista«,, koji su naknadno uplatili članarinu za šest mje­ seci, pa se je »demokratima« činilo da imaju većinu na skupštini. Njih je opojila ova »nadmoćnost«, a miris pobjede tako ih je omamio, da nijesu htjeli ni da čuju za § 13. društvenih pravila koji glasi: . U skupštini predloge stavljati i gla­ sati ima pravo samo onaj član musli­ man. koji je najmanje šest mjeseci p r ije skupštine članom postao i za sve to vrijeme uredno platio člana­ rinu. Takvi članovi imaju aktivno, a punoljetni i pismeni pasivno pravo izbo­ ra i to u Sarajevu za glavni odbor, a u drugim mjestima za pododbor ili po­ vjerenika«. Naprama ovoj putpuno jasnoj ustano­ vi društvenih pravila iznio je štuđentposlanik šukrija Kurtović zaista »de­ mokratsku» tezu, da je skupština potpuno suverena, pa joj pripada i pravo glasa­ nja i odluke o tom, hoće li se Tafrinim pristašama dati pravo glasa ili ne. Za g. Kurtovića nijesu vrijedila tumačenja pravnika, niti izjava predsjednika da ne može dozvoliti kršenje pravila. Šukrija je imao svoju volju, i ta Je morala da bude suverena. Prozivanje članova pri­ ječili su zaglušnom larmom, a kad je predsjednik radi toga odgodio skupšti­ nu, uplivisali su na povjerenika oblasti, pa je izjavio da u smislu zakona o udruživanju poništava odluku pred­ sjednika i poziva odbor, da bira drugog predsjedatelja. Njemu je siromahu bilo do toga, da prodre njegov Alija, a Što se je ovim poništenjem besmrtno bla­ mirao, o tom kanda nije imao kad raz­ mišljati. Osjetivši sc u sjeni i zaštiti vlasti, Aliji se je Kurtoviću bilo prohtjelo da predsijeda skupštini i nastojaše svim si­ lama da dođe do riječi, Naravna stvar, da kulturni ljudi nijesu htjeli feldvcberske komande i Aliji nije preostalo ništa drugo, nego brahijalna sila bivših aus­ mokrati« i »napredni« nacionalisti mogu u svoje čelenke zadjenuti još jednu per- | trijskih oficira i podoficira ... Sirota Aku, jer im je eto uspjelo da izbace »§a- I lija nije dugo uživao plodova svoje po­ čiču natražnjaka i nekulturnih eleme- I bjede, jer je njegov policajni protektor ! ! i ; : h“le8«" morao raspustiti skupštinu baš u času kada su »junački* njegovi drugovi htjeli da glasaju. Hasan Hodžić može da još jednom uzdahne: »Da se »mlađan« zelen-bora mašim »1 on bi se zelen osušio« ... Šukrija Kurtović izvolio je pozvati svoje pristaše, da se oružaju za borbu na budućoj skupštini, u kojoj će oni morati da pobijede. Mi ga upozorujemo samo na to, da svako strpljenje ima granice, a glede pobjede može biti si­ guran, da će ona "konačno i definitivno biti samo na strani — razuma. To to­ liko. Što se tiče slave, koju je on i njegovo društvo stekao na jučerašnjoj skupštini. mi mu je potpuno priznajemo i iz svega srca velimo: »Naprednjaci, sram vas i stid bilo!« Šta sada? • Godina I. same bankovne kamate. Da ne duljim: Turci su nam iza sebe ostavili dvoje, a isto tako i Švabe i Madžari. Prvi su nam ostavili visoki stepen morala i po­ štenja u familiji i međusobnom radu i . saobraćaju, ali i — uz to — lijenost, radi I koje nijesmo učili i tako se nijesmo znali ■ koristiti tolikim blagodatima, koje nas i kruže, noge nam zapleću i u ruke nam i se trpaju! Gledali smo ih vlastitim o| čima, ali ih nijesmo vidjeli: slušali smo i ih rođenim ušima (kao na pr. huku naI Ših šuma, šum i jeku sa ogromnom sna­ gom naših rijeka i potoka i t. d.), ali ih nijesmo čuli i razumjeli, gazili smo ! ili našim nogama kao rude, kamenje, razne korisne biljke, njihovo korijenje, j cvijetove drveća i t. d. ali ih nijesmo I osjetili. I t. d. A sve su to božije blago­ dati, koje se ne smiju ni napustiti m , podcijeniti, nit: ljudskom okretnošću od ! njih dobivene koristi pripisati šejtanu i davoliji. Imati pamet u glavi, te zdrave ruke, oči. sluh i druga zamjetna i ži. vjeri u takim blagodatima, a ne htjeti i ili ne moći i ne umjeti se njima koristiti, | znači — čisto islamski rečeno — biti I kjufrani-nirfief. Znači ne z a h v a I - (Svršetak.) Druge su zamke bačene među naje poštene trgovce, te je najprije ubijen kardi-hasen, a onda medu njima uspirena gramzljivost. Gurana im je roba na veresiju kao da je pokradena, ali sa I n o s t prema Onom, koji je te Tokom od 2, 4 ili 6 mjeseci. Kad?, se je blagodati dao! Tko nije na nikoga od njih tako saletjelo, onda mu se metima zahvalan, taj ih mora izgubiti# je znalo podbaciti i slabu robu. Je li a uz njih još • drugo recimo moral i I istekao »rok«, Švabo je tražio pare, pa poštenje, koje tako visoko cijeni. I i kamate. K tome — ako dođe do parTurci su radi svoje lijenosti i nespret­ I niče — dolaze još i parbeni troškovi. nosti izgubili ove krajeve. Uz njiha smo Kad se to sve sabere, onda roba, koju ih bili izgubili i mi, te smo stoga trpili je on uzeo po 5 groša na aršin. a čuva»hizj« (kaznu) punih 40 godina pod ru­ I jući se tuđeg hakka, prodavao po 5 ipo kom onog, koji je te blagodati htio da groša (na 10% zarade) — izlazi 6 gro­ sam uživa pred našim očima, ne dava­ ša i više i t. d. To je mnogom dalo jući nama gotovo ništa, gnječeći nas povoda, da počne zaboravljati na tuđi i ništeći nam dragocjeni i visoki stojehakk. Uzajmiti nekom novaca makar i ■ ći javni i privatni moral. Ovo je bila na vrijeme — bar kardi-hasena — nije dvostruka, ali — priznajmo pošteno — smio, jer se je bojao »roka«. Ili se je zaslužena kazna Božija! usljed u duši mu nikle gramzljivosti, Ova 40 godišnja kazna, koja je slična počeo bojati, da ne će ispasti kakva kazni 40 godišnjeg lutanja Israilija po »partija«, a on biti bez novaca! I t. d. Tih polju, morala bi nam otvoriti oči, oMalo po malo, nesretni je Švabo kroz čepiti uši, odvezati ruke i noge, pa da 40 godina odgojio — izuzam rijetke pozdravo pogledamo oko sebe i nađemo ' jedince — naše trgovce tako, da su za pravu stazu, koja će nas dovesti u 0, vrajeme ovog rata, što no se rekne, bećanu Zemlju, dovesti nas sve pra­ i vlah i turčin, gazda i aga, beg i hodža, vo m c i 1 j u, sreći i blagostanju, za ko­ hadžija i mrki Ciganin podjednako za­ jim žudi svako ljudsko srce. boravili tuđi hakk, pa su za njim pru­ Stoga se islamskim bratstvom uhvati­ žili i noge i ruke, i udarili u ihtikjar mo u jedno kolo, držimo se međusobno (lihvu) najvišeg stepena, te gdjegod im kao složna braća, tražimo i raspitujmo sc je pružila prilika, gulili što su više se kod naših starijih za visoki moral i mogli. Gotov u svakog je pun »budelar« šarenih banaka ko pljeve. A kako i ne ' poštenje, koji vladahu prije okupacije u ovim krajevima, da se — ne izgubimo bi. kad je mala makara (kalem) konaca, u ovoj našoj miloj domovini ili da jc koja je uz profit prodavana po 5 kraj­ ne izgubimo radi ubijanja tih krijeposti cara, za vrijeme rata kao »stara« roba prodavana po 15 kruna? I ne bio pun, I u nama, kao tšo su je izgubile Švabe kad su čit. basma i satan kupovani po i i Madžari. Zasučimo rukave, dajmo sc na posao, kao što su radili Švabe i Ma20 do 100 helera. a kao »stara roba« j džari — pa i bolje, da se radi nemara, prodavani po 60 do 100 kruna po metru. i nehaja i lijenosti ne izgubimo opet u Naravno da je za trgovcem skakao i seljak, jer je svak manje ili više za tr­ i našoj domovini ili da je ne izgubimo, kao što su je radi ovih svojstava mo­ govinu svezan. rali izgubiti Turci. Dakle je i ova zamka uspjela, te je tako u oba pravca onaj visoki moral spao na ovaj današnji stepen, koji sc ne da ni u čem sa onim starim uspore­ đivati. Ako danas mjesto prijašnjeg kardi-hasena uspiješ da ti tko iz »pri­ jateljstva« potpiše mjenicu, dobro si prošao, jer današnja lihva traži da ti taj potpis naplati više, nego li iznose Mi ako hoćemo, da smo svoji, da bu­ demo svoji i da ostanemo svoji — mo­ ramo zadrobiti krijepost Turaka, Šva­ ba i Madžara, jer se sa jednim tim krijepostima održati ne može, moraju biti oboje, pa da budemo sretni i zadovoljni da uživamo blagodati Obećane zemlje I. Hakl. �Страна 2. Sirana i 1РАВДА* Turski suverenitet na blizom Istoku. Naši Šeriatski sudovi. Pedesetak engleskih političara i dr­ žavnika upravilo jc Lloyd George-u jednu podulju peticiju u pitanju turske suverenosti u Maloj Aziji i T raciji. Potpisanici vele da im je teško zanovetati Lloyd Gcorge-u u ovom momentu, ali smatraju svojom dužnošću da iznesu preda nj osjećaje islamskog svijeta u britskoj imperiji i da ga potsjete na ve­ liku pogibelj, koja prijeti imperiji, ako se ne uzmu u račun ti osjećaji. »M se bojimo, veli apel, »da vama nijesu dovoljno poznati jadi muslimana n. 1 ’ ('volja radi namjere, da se Turska izagna iz Evrope, da joj se ot­ me prijestolnica, i da se Mala Azija razdijeli medu saveznike. Mi mislimo, da om dijelovi Turske, u kojima obitavaju Turci, ne mogu da se postave pod tu­ đu upravu, a da se ne posije sjeme te­ ške pogibelji za našu imperiju. Zato da­ jemo ovaj alarm za vremena. Svi mu­ slimani u imperiji goje velike simpatije i privrženost za sultana Turske. Nema sumnje, ovaj je osjećaj djelom.ee reli­ giozne naravi, jer velika većina njih smatraju sultana Halifom i vjeruju, da je on •. tom svojstvu duševna glava njihove vjere. Nego ovaj osjećaj simpatije prema Turskoj dijele i oni mu­ sliman koji ne priznaju spirituainog autori ivi.i bu’i ta novog, a to zato što je privržen ost Turskoj vrlo raširena me­ đu svim islamskim sektama, pa drži­ mo da ona zaslužuje osobitu pažnju.« •Postoj . veli se dalje, »neka zajed­ nica osjećaja među svim islamskim na­ rodima. Oni drže sebe nasljednicima odne zajedničke civilizacije, imadu ne­ ke zajedničke običaje i ideale, te su u tom pogledu zbilja jedna socijalna jedinca. Oni imadu za Islam neku ouazi-pairi'jtsku privrženost. Turska imperija ^ada je zadnji potomak mnogobrojnJi slamskih država, koje su se nekad pivstirale od Kine do Atlantika. Jshn-’-t mpatije su se koncentrirale u tom carstvu kao u zadnjem predstav­ niku temporalne moći njihovog naroda. Nestane li Turske sa mape, nestaće i zadnjeg nezavisnog kraljevstva, koje jc ostalo mi’ limanima i oni će na to gle­ dati kao na simboličnu propast. Apel dalje veli, da Engleska kao naj­ veća azijatska država, mora da uzme u račun sve jake osjećaje na istoku. Potpisivači priznaju da će izvađajući svoje vlastite principe biti prisiljeni da zapodjenu akciju, koja će biti nepopu­ larna među muslimanskim danskim ma­ sama. Or znaju, da je potrebito oslo­ bodit Armence od turskog nasilja i da treba poći u susret arapskim aspiraci­ jama. aii u toj akciji Britanija ne smije da pode predaleko. Treba osobito paziti na odluke glede Tracije i Male Azije, koje su pretežno turske, jer bi bila ne samo velika nepravda, nego i neizmjerna politička pogrje­ ška. kad bi se ove zemlje postavile pod evropejsku dominaciju. One bi nastale osinjakom nemira u Aziji, kao što je Balkan bio za mir Evrope. Svaka uz­ buna na Pazaru i Smyrni između tur­ ske svjetine i evropejske žandarmerije uzbibala bi val mržnje u svim musli­ manskim zemljama, a to bi se odmah odrazilo preko britskih granica ili u In­ diji ili u Egiptu. Kao azijatska vlast, Engleska treba naklonost muslimana, a .ništenjem turske suverenosti u ovim zemlja na. m bi tu naklonost izgubili. U Indij. bi mi Englezi najprije osjet.li posljedice ove politike, jer bi musli­ manski svijet izgubo povjerenje u britsku pravdu. Muslimani su najkompaktniji i najžilaviji u Indiji. Oni su ostali vjerni Britaniji u prošlome ratu. Mu­ slimanski vojnici borili su se za Engle­ sku u Mezopotamiji i Palestini. 1 ne samo ovi vojnici, nego cijeli musliman­ ski narod u Indiji, bio je primio sa veseJjem izjavu Lloyd Georgea od 5. ja­ nuara 1918., u kojoj je on rekao: »Mi se ne borimo za to. da lišimo Tursku od njene prijestolnice ili od bogatili i ču­ venih zemalja Male Azije ili Tracije. koje su pretežno turske po rasi.« Za ovu izjavu zna cijela Indija i ne­ ma izgleda, da bi jc tko mogao da za­ boravi. Ako zato Lloyd Gcorge ne us­ pije da uvjeri mirovnu konferenciju o potrebi druge politike prema muslimani­ ma. oni će uzeti kao da je Engleska orekršila svoju riječ, te će držati Ve­ liku Britaniju odgovornom za sve po­ sljedice. \ II. Manjkavi propisi. ar.— Pod manjkavosti propisa za še­ riatske sudove, neka se ne misli na manjkavosti u pogledu materijalnog šeriat. prava. Ovih jc i previše. Revna fukaha (učenjaci šeriat. prav­ ne znanosti) toliko je toga propisala, da knjige o tim propisima iznašaju na tovare. Svaki mogući slučaj, što se zbiva i što može nastati kod samog čo­ vjeka i u međusobnom saobraćaju lju­ di podvrgnut je pod neku šeriatsku od­ redbu (hukmi šef-i). Takozvani furu’-i mesail (pravna pitanja) tako su razgranjena, da su fukaha u pojedinim pita­ njima dali različita mnijenja, pozivajući se jedan na jednog mudžtehida. drugi na drugog. Mudžtehid. su se također razilazili u principima. Treći su došli, da kažu koje je mnijenje opravdanije: ovog ili onog alima. pa i treći su se u gdjekojim pitanjima razilazili. Prema stupnju pravne znanosti fukaha su se dijelila u više slepena, a tako i njihova pravnička djela. O tom dalje raspredati nema ovdje mjesta. Samo sam htio natuknuti, kako se je šeriatska pravna znanost razvila, i kako je donešen ogro­ man broj mcs’ela (pitanja). I danas mož­ da- nema slučaja, koji ne bi bio predvi­ đen u fikuhskim knjigama, ali jc teško nabasati u moru tih pravnih pitanja, premda su pravnička djela razredena po materijama u grupe i poglavlja, jer ma slučajeva. da je jedno pitanje done­ seno u drugom poglavlju, kamo po ma­ teriji ne spada. Obzirom na različitost mnijenja fukahe u pravničkim pitanjima donio je autor »Multekec, kojom se danas obično služe naši šeriat. suci, u uvodu pravilo, da jc opravdanije onQ mnijenje, koje je u njegovoj knjizi donešeno na prvom mjestu, osim ako je za koje mnijenje izrično rečeno, da jc opravdanije, ili da se po njemu ima ravnati i t. d. Ali je ta knjiga prekratka. pa se više puta u njoj ne nalazi šta se traži. Istaknuta razvijenost šeriatske prav­ ne znanosti, preopširna razgranjenost šeriatskih pravnih pitanja, te različitost mnijenja pravnika, ponukala ie tursko zakonodavstvo, pa je iz tih raznih mes’cla kodificiralo (sastavilo) građanski zakonik izuzam ženiđbenog i nasljednog prava i nazvalo ga »Medžella«, koju svi poznajemo. Medžella sadrži ujed­ no i građanski kazneni postupak. Nu i ona nije dovoljno modernizirana. Biće, da se alimi i stručnjaci, koji su je sa­ stavljali. nijesu mogli oteti uplivu sta­ rog načina modificiranja pravnih pra­ vila i ustanova, nego su unašali fikuhske mes’-ele skoro u istom obliku, sa­ mo u prcvodu na turskom jeziku. Sto bi se modificiranjem i stilizacijom moglo donijeti u jednoj ustanovi pod jed­ nim paragrafom, to je donešeno u više paragrafa. Neka se samo »Medžella« usporedi sa kojim modernim građan­ skim zakonikom, pa ćc se to jasno opaziti. Nu kako jest da jest, naših se šeriat. sudova tiče samo onaj dio »Medželle«. koji sadrži građanski kazneni postupnik. koji je kod nas jedini pravilnik za Šeriat. sudove. Prije nego pređeni na manjkavosti toga postupnika, htio bih ovdje spome­ nuti, da su Osmanlije doskočili potrebi pristupačnog ženitbenog prava izdavši lanjske godine zakonik, takozvani »Hukuki-ajile« koji vrijedi i za šeriatske su­ dove. Kod sastava toga zakona bili su spretniji, nego kod sastava »Medželle«. Na drugom mjestu će biti opširnije govora o toj »Hukuki-ajili-. koja je i prevedena već na naš jezik, pa će mo­ žda taj provod izaći п ovome listu u cijelosti. A sad da pređeni na gore istaknuti građanski parbeni postupnik. Taj postupnik osim Što sadrži neke nesavremene odredbe i manjkav jc u mnogo čemu. Te su manjkavosti u glav­ nom: 1) propisi o mjesnoj nadležnosti. 2) odredbe glede riješenja o nadležnosti, 3) o sudskoj pomoći. 4) o isključenju i otklonu sudaca. 5) o ročištima i o od­ gađanju ročišta, 6) o prigovorima, koji preprečuju parnicu. 7) o sastavu zapisnika o usmenoj raspravi, 8) propisi o tom šta se rješava osudom, a šta od­ lukom i zaključkom; 9) o učestvova­ nju trećih osoba u parnici, 10) o pravu siromaštva, II) o parničnim troškovi­ ma. 1?) o dostavama. 13) o zapisnicima, koji se sastavljaju izvan slučaja usme­ ne rasprave, te spisima, koje mogu stranke pregledati i prepisivati. 14) o Muslimani! čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Број <>6 Broj „PRAVDA obiju stranka, inače ako fali prisutnost postupku gieuc »Mibuti nievta« i o »hukkoje stranke, onda svjedočanstvo ne jum bilmevtu«, 15) odredbe u postupku vrijedi. Velika poteškoća nastane, ako za izricanje hukma o rastavi braka od­ su svjedoci iz drugog kotara; ili valja sutnog muža i mefkuda po Malikjovu pozivati svjedoke iz drugog kotara ili (r. a.) mezhebu, 16) u postupku kada stranke hoće odabrati obranikc. da stranke idu onome šeriatskom su­ Propisi postojećeg parničnog postup­ du u čijem se području nalaze svjedoci. nika naročito oni o dokazima i dokaz­ U novom postupniku. što ga je Turska nim sredstvima potpuno su nesavremeskoro izdala za svoje šeriat. sudove ima ni. U pogledu dužnosti svjedoka da do­ u tome pogledu vrlo praktična usta­ nova. Tu se veli da parnični sud može đe pred Šeriatski sud i tu svjedoči, še­ riat stoji na stanovištu, da je to svjeđo- i putem istinabe (rekvizicije) dat-i pre­ kova moralna, a ne zaoknita dužnost, I slušati svjedoke u jednoj parnici po dru­ gom šeriatskom sudu, u čijem se pod­ pa se svjedok ne može ni siliti da dođe pred šeriatski sud. ni kazniti za izosta­ ručju nalaze svjedoci. Parnični sud ćc ponuditi strankama, nak. Ovo stanovište već ne odgovara da naznače svoje većile u onom kotaru, prilikama današnjeg vremena. Trebalo gdje su šahidi. pa će u zamolnici na­ bi uvesti zakonitu dužnost svjedoka i značiti predmet parnice, imena strana­ propisati neku kaznu, ako se svjedok ka i njihove većile. imena šeh;da. koji ne odazove pozivu. Prema sadašnjim se imadu preslušati i ono o čemu ćc se propisima svjedočanstvo je valjano sa­ mo onda, ako je obavljeno u prisutnosti preslušati. (Nastavak.) Prosvjeta i škola. • Jučerašnja ,,Gajretova“ skupština. I Na uvodnom mjestu iznosimo svoje doj­ | move o »Gajretovoj« skupštini, a o sa­ mom toku skupštine donosimo izvješ­ taj jednog ovdašnjeg lista, da nam se ne bi predbacila kakva pristranost. Na­ ravna stvar, da ćeino se na ovaj pred­ met još pobliže osvrnuti. I i ' | i | I ! i : i • i . ■ : i ; | Izvještaj Jugoslavije: »Gajretova skupština, koja se poku­ šala jučer održati u Društvenom domu, ne zaostaje za »Napretkovom«, ako ju ne natkriljuje s obzirom na uzrujanost duhova. Započela se nešto iza 3 sata poslije podne pod predsjedanjem g. Mustajbega Halilbašića. Jedna trećina dvorane po prilici bijaše prazna, nu ipak je bilo dosta zainteresovauih. U zgradi i oko zgrade vidjelo se dosta stražara i detektiva, koji su pozvani da drže red. Bila je zastupana gotovo sva sarajev­ ska štampa. Pošto je skupština odmah sprva po­ primila žestok značaj, te se tako vodila do kraja, ne bijaše nam moguće raza­ brati, u čemu se zapravo sastoji spor između jedne i druge stranke. Čini se, da je po srijedi ista tenden­ cija kao i kod »Napretka«, pod izlikom lične antipatije muslimanskih demokra­ ta prema odbornicima iz Jugoslavenske Muslimanske Organizacije i obratno. Na »Napretkovoj« skupštini bijaše pr­ vo odbor solidaran, a drugo obje hrvat­ ske političke stranke, dok se na juče­ rašnjoj »Gajretovoj« skupštini pokazalo strančarstvo u najvećoj mjeri, pa i me­ đu odbornicima, koji su se prepirali pred publikom. Moglo se vidjeti, da će nužno doći do rascjepa. Neki su predla­ gali kompromis, ali se na strani demo­ krata i dovedenih socijalista opazilo, da ne će sporazuma sa »starim«, koje su častili raznim primjedbama, šaljiva sa­ držaja. Predsjednik je zamolio više puta, da se odstrane oni. koji po pravilima ne­ maju pravo glasa, t. j. oni, koji nijesu postali i ostali članovi »Gajreta« šest mjeseci prije skupštine. Na to se digla silna graja među demokratima i socija­ listima. kojih sc upisalo prije kratkog vremena preko 300. Jug. Musi. Organ, nije htjela u tom popustiti. Gosp. Sejfudin Huseinagić je pokušao ne bi li došlo do sloge upozoravajući, da se u prvom redu mora gledati na interes društva. Hrvati su, reče, vodili borbu na »Napretkovoj« skupštini za principe. Oni su materijalno slabije sta­ I • ■ , jali Muslimana, pa ipak su skupili zamjetnu svotu, dok »Gajret ■ raspolaže tek s nekih 170.000 K, pa jc sramota ua se na Štetu društva za tako neznatnu stvar ovako ponašamo. Sakib cf. Korkut jc konslatovao činje­ nicu, da su sc pregovaratelji s protivne strane sporazumjeli s Jug. Mu 1. Orga­ nizacijom glede lO.oricc odbornika i njihovih zamjenika, a samo je zapelo kod Hamdlje Kreševljakovića, odnosno Hamdije Mulića, od kojih se je jedan prema zahtjevu demokrata imao zami­ jeniti sa Hajradom Fazlagićem. Izjavio je. da je nakon njegova referata ,centralni odbor Jug. Musi. Organ, prihvatio i ovu izmjenu, te da prema tomu nema nikakove diferencije glede kandidata, te stvar leži u tom, da demokratski izasla­ nici ostanu kod svoje zadane riječi. Ako govori krivo, neka mu Hasau Hodžić javno rekne, da laže. Demokrati su jed­ nako zahtijevali glasanje. Predstavnik ’ vlasti, g. Vasiljević us­ taje te predlaže na glasovanje oba preuloga. Nastaje zaglušna buka., zbog koje predsjednik Halilbašić hoće da odgodi skupštinu, jer nema izgleda, da se uz ovakovo raspoloženje da održati. Predstavnik vlasti opet ustaje i pred­ laže, da se izabere mjesto Halilbašića drugi, koji će privesti skupštinu kraju. Kod J. M. O. silno negodovanje. Sred užasne galame diže se g. Vasiljević i opet, ali mu pristaše J. M. O. nedaju govoriti, jer da je pristran. Napokon su pristaše J. M. O. uz ne­ opisivu buku s protivne strane ostavili dvoranama nato je izabran per acclamationem za predsjednika skupštine g. Ho­ džić. Ovaj je htio konstatovati, da li ima 100 prisutnih skupštinara, kako izi­ skuju pravila. Čitaju se imena novoupisanih članova, ali tako brzo, da sc nije ni čekalo, hoće li se ko javiti ili ne. Pro­ čitalo se puno imena, nu velik ih dio ne bijaše prisutan, kako se jasno vidjelo. Nakon toga htjelo se prijeći k izboru novoga odbora, ali sc iznenadno diže g. Vasiljević i reče, da »po nalogu više vlasti« raspušta skupštinu. Sada i de­ mokrati postaše nezadovoljni te mrm­ ljajući ostaviše sa socijalisima zgradu, pred kojom je stajalo nekoliko okonjenih policista: ovi ne dadoše masi niz obalu Miljackc, već ju upu tiše pravcem prema vijećnici. Neki sc ugledniji demo­ krate svratiše k hotel »Centralu«, da se okrijepe pivom, a drugi sc razidoše kojekuda — prilično zlovoljni«. Kandidacione liste za A) /vaša samostalna lista: Dr.H. Karamehmedović Abdusel. beg Krasnica Dr. Atif Hadžikadić Edhem Mulabdić Mustabeg Halilbašić Asim beg Mutevelić Hamdija Mulić Ibrahimaga Demerdžić i Asimbeg Dugalić Veli ef. Sadovic A. Hifzi ef. Bjelevac Salih ef Muftić Hifzi ef. Muftić Husejn ef Mašić Mehnied ef ZUdžić Šemsuddln ef. Šarajlić л Gajretov“ odbor. B) .Demokratska4 lista: Hasan Hodžić Mustajbeg Halilbašić Alija Kurtović Asim Mutevelić Ibrahim Vrebac Fehim Kafadarević Hamdija Kreševljaković Hafiz CirkinaRić Salih Cico Mahmut Ljubović Mehmed ZilđŽić Muhamed Serdarević Derviš Tafre Sejfudin Husejnagić Edhem Loje Veiija Sadović Ibro Haznadarović Munib Cerić Riza Muderizović C) Kompromisna lista: Edhem ef. Mulabdić Hasan .ef Hodžić Alija Kurtović Semsuddin Sarajlić Muslajbeg Halilbašić Asimbeg Mutevelić Asimbeg .Dugalić Veli ef. Sadović Mahmud Ljubević Hamid ef. Mulić Hajdar ef. Fazlagić ulih ef. Muftić Ibrahim ef. Vrebac Huseim ef. Mašić Mehmed ef. ZlldŽić Omer cf. Kajtaz �Број 5b Broj Zamoljeni šeriat. sud će pozvati šahide i označene većile stranaka, pa će ih preslušati u prisutnosti tih vcćila ako htjednu već ili pristupiti, a ako ne htjednu. preshišaće svjedoke i bez obzira na neprisutnost većila. 0 tome će sas­ taviti zapisnik, kojeg će potpisati šahiti i većili. ako su bili, te ga dopisom po­ slati parničnom sudu. Ovim načinom se udovoljava šeriat. propisu, da svjedoče­ nje mora biti u prisutnosti stranaka i medžlisi kaza, pa bih preporučio i na­ šim šeriat. sudovima, da odmah u nastalnm slučaju tako postupaju. Uvjeren sam da vrhovni šeriat. sud nebi ukinuo osude u slučaju priziva radi same ove stvari. (Nastavićc se). jedna đrakonska na­ redba. Koncern maja o. g. stupila je na sna­ gu valic ■ razloga »štednje« jedna na­ redba min starstva saobraćaja, a tiče se dosadašnje povoljštine. koju su imali državni namještenici bar u ovim kraje­ vima pri vožnji željeznicom, jer im na ’ temelji: te ministarske naredbe više ne * vrijede žc’ ezničke legitimacije, na os- I novu kojih su do sad imali neki popust i pri kupovanju voznih karata. Nem : : namjere, da ovijem smeta­ mo g. n дги Vul^viću u njegovim odredbama, koje su osnovane i korisne po naš žeheznički promet. Neka g. mi- ; nistar ’ . samo bi mu primijetili, da | se ovdje .pak prenaglio i da mu je ova ' mjera uprav jedna đrakonska mjera, jer ' njom p: gada i prosto s nogu obara baš i onaj st č. ’ koji je i prije rata bio najzajifniji. a već otkad je rat planuo pa ova­ mo u svakom pogledu kuburi, pa i dan danas, gdje i sad jedno obično odijelo stoji dp 2000 K. što se ne može dovesti u omje ; žda ni sa tri mjesečne plaće i mnogo/ činovnika, a da i ne spominje­ mo njn \ ih ostalih potreba, osobito ako još k ii ima brojnu porodicu, pa 1 mora upravo da očajava na ovoj užas- | noj skupoći u borbi za opstanak svoj i | svoje familije. Ubio i. svoje najljepše godine u na- ! uke. utrošio svoju najbolju energiju u službu, pati se i onako svijem i namire i na svačem. ! sad mu se još povrh svega ; oduzimLe ta jedina povlastica, koju je ' imao ] • v: žnji željeznicom, jer drugih | kakvih rx listina kao državni namješ- I ten.k nije ni imao, a i ova jedina pogodnos; пш se oduzimlje baš sad. kad je vožnja, inače peterostruko poskupila, j kako će .n jednim mahom oboriti i pri- ' kovati s’i o za samo njegovo službov- | no mje<; - kao kakva internirca, pa bila | mu nužda kud putovati ili nc »bila. Zamisj nu u. pr. jednog činovnika, 1 koji služi, kazaćemo, u Višegradu, pa j počne s i\ :;i . . da pati od kakve boles- i ti. u ki i( je potrebno uzimati inhalacije i ili slane krpelji i liječnici mu reknu, da ј mu nc i;, pomoći, što ne ćc stići na I priliku tuzlansku slanu banju. A sad koljko ćc ga stajati sama željeznička | vožnja i V šegrada do Tuzle i natrag? I Evo kolik. Ništa manje nego 59.20 K | i to П! \ ; red. jer je II. razred 2 puta toliko, a ko se i kakav svijet danas vozi i u III. ra/:edn. dokle je dotjerao »demokratiza u pošljcdnjc vrijeme (Čast po i gdjekom ć stom. i .pristojnom putniku III. razr ć. kako tome jadnom činov- : niku mora da bude pri duši, kad pomisli > na svo prijašnji društveni položaj, a ; ovamo ■ -gleda, gdje mu s jedne strane i sjedi m- ' ; kakav ušljo, a s druge stra- i ne. rec :1 . kakav džeparoŠ. koji ga ne- ; prestan raka . Njemu (činovniku) n. pr. i nehote na um panu njegove nauke | i negdašnje pusto idealisanje, a sad u I kupeu ...... eh on ga sam zna. kako : mu je u ti. čas na srcu i koliko se kao i obrazom čovjek mora da osjeća po- | niženim našavši se u takom položaju, i gdje se možda za duge vožnje i po koja 1 krupna p ; vka izvali, ko u III. razredu, ali šta ćeš na fl. razred ne može više ni misliti, jer se možda i onako morao i koji veliki kaput prodati, dok se ne­ kako skucalo i da se III. razred plati i u Tuzli koji groš potroši. Ili uzmimo jedan drugi primjer. Jedan činovnik služi, recimo, u Srebrenici, a roditelji mu žive, kazaćemo, u Mosta­ ru, pa mu peti šesti dan po prvom stigne brzojav od kuće da mu je otac na umoru, da želi, da ga još pošljednji put vidi. Šta ćeš sad? Spopane ga očaj i uhvativši se za kose, hoće da se sav ukoči od muke. A kako i ne bi? Dok je o prvom platio hranu, dok stan, dok popravak cipela i t. d. nije mu ni ostalo .,ПРАкдЛ“ Strana 3. Страна - „PRAVDA” više od desetak, petnaest kruna u dže­ pu, a već peti, šesti dan je bio čist ko šišana ma da sasvim solidno i razbo­ rito živi i ne zna ni za piće ni za katie niti i za kakvu besposlicu, ali kad se nema, nema. I sad trči gore, trči doje po čaršiji, dok jedva nekako uzajini i krene. Za kola od Srebrenice do Tuzle, koja su mu ipak kao činovniku obzirom na njegovo mizerno materijalno stanje iz samilosti data malko jeftinije, plati, recimo 350 K. Pa eto makar ga kola stala i 350 K, ali bar da sad od I'tizie že'itLUicom do Mostara, ima prijašnju poveljštinu, već mu za III. razred valja platit' taman K 63 10. I toliko natrag, to je 126.20 K za kola prije 350 K i sad opet nazad najmanje toliko to jc u sve mi! same vožnje 826.20 K, a njegova čitava mjesečna plaća sa svjema dopla cima i.e iznosi možda ni 600 K. jer barem b. li. činovništvu nema onih poseb­ nih dnevnica po 12-io dinara u i- . me skupoće, kao što ih imaju svi javni . namještenici u Srbiji, ma da ni u našim krajevima nije život ništa jeftiniji nego u Srbiji. I ovakvih bi se slučajeva moglo još mnogo i mnogo navesti, pa se upravo čudimo, kako je g. ministar mogao doći na ovaku misao, da našem bijednom činovništvu, koje se od svih staleža najgore pati, oduzimlje i ovu dosadaš- i nju povlasticu, koju je činovništvo ima­ lo pri vožnji željeznicom, kad država tijem skoro ništa ne dobiva, isto tako kao što nc bi. Bog zna. šta ni gubila, kad bi se ta povlastica činovništvu i na dalje ostavila, a to naši državni namje­ štenici valjda u punoj mjer i zavre­ đuju. Doduše neki dan je službeno »Na­ rodno Jedinstvo« donijelo glede toga jednu vijest, kako je ta mjera bajagi samo provizorne naravi i da ćc se na­ skoro ukinuti, ali se je bojati, da je to samo lug u oči. a da bi ova neumjesna i po činovništvo ubitačna naredbu mo- . gla definitivno da ostane, čime bi se i i onako teški materijalni položaj naših namještenika od sad uvijek još vcćma oteščavao. os.— i Mnglajski zulumi. 1 .) Početkom prevrata izaša' je Ahmet Hadžić lugar i starac od 65 godina iz muslimanskog sela Ševarlija da nad- j gleda šumu, a iz zasjede mu je pristu- , pio Risto Kršić iz Pridila sa još jednim i drugom, oteli mu pušku i isprebijali ga i uz odvratne psovke i pogrde. 2 .) Početkom novembra 1918. došao je Spasojc Zarić iz Lipca sa 6 gardi- j sta u muslimansko selo Suhopolje tur- ' sko i na najrabijatnijj način počeo roviti muslimanske kuće i tražiti oružje, a niti je uzeo sobom muhtara, niti je htio da čuje, da nema kod kuća kućnih starje­ šina. Najprije je garda opkolila kuću O- ; rnera Salihovića i počela navaljivati ta­ ko. da je ženskinje od straha moralo sve kroz prozore skakati i bježati gla­ vom bez obzira: i kad tu nijesu ništa našli, onda odu kući Sadika Salihovića i oduzmu mu revolver, ma da je imao dozvolu od narodnog vijeća u Maglaju. Otale krenu te i ne nakašljavši se i ne viknuvši ulete u kuću Sabita Hadžića i počnu prekopavati, te kako ni Sabita nije bilo kod kuće i nc našavši ni tu ni­ kakva oružja, uzmu 2 svilena pasa u vrijednosti od 500 K. — Zatim provale u kuću Ine udove Bačinović. koje nije bilo kod kuće, prerove sve i kad ii tu ništa od oružja našli nijesu. onda naj­ prije uzmu slamnjaču pa metnu na mangalu punu žari, a zatim i sve ostale ha­ ljine i odu. te da Ina slučajno iza njih nije odmah došla kući, i kuća bi joj iz­ gorjela. 3.) 6. novembra 1918. pred večer upozorila jc Stana Blagojević u selu Vozučoj, gdje su nastanjeni Srbi pravo­ slavni. Hafu tidovu Nevesinjac. da prt­ lja kud zna. jer da je čula, gdje sc Srbi pravoslavni zdogovaraju da je pokradu, a kasnije je došao Hafinoj kući i knez 2ivko Blagojević i opomenuo je da bje- , ži. jer da bi je još te večeri mogli zažeči. Hafa, preplašivši se, odmah uzme djecu i preko Krivaje pobjegne kući Mujage Halilovića i tu prenoći, a u ju­ tro se rano vrne đa pregleda kuću. Kad tamo, a po njezinoj se kući jednako pljačka i robi. Nemajić sa sobom ni­ kakva vrijedna pratioca ne smjedne ni unići n kuću, već se brže bolje vrati i ode te stvar prijavi zapovjedniku gar­ de Panti Blagojeviću. Dok ona s Blagojevićem natrag, a niti ima hrsuza ni pola stvari. Blagojević joj reče, da se ne brine, jer će joj on sa svojom gar­ dom preostale stvari čuvati, pa da opet slobodno ide Mujagi na konak. No kad ie sutra bila došla s kolima da ono pre­ ostalih -stvari potovari i nosi, kad li ni­ gdje ništa osim nekoliko drvenih stoli­ ca. Haljinama, prostirci, pokućstvu i brani u ukupnoj vrijednosti od 14.928 K ni traga ni glasa. 4 .) 3. decembra 1918. došli su u mu­ slimansko selo Bajvate Cvijetin Lazarcvić, Cvijetin i Ilija Simić (Kostadinović) i Pavo Jankovć, svi iz srpskog Gostovića, obučeni u austrijsku unifor­ mu i naoružani, a prvi još pod »šajkačom« izdajući se za srbijanskog podnarednika, pa su od Bcgc Buljubašića oteli lovačku pušku, koju su isti dan pro­ dali Todoru Stojanoviću na Mahoju, premda je vlasnik puške Buljubašić imao oružni list. Zatim su ta četvorica na silovit na­ čin provalili u kuću Ibrahima Meškovića u istom selu, $ve mu prerovili. če­ ljad preplašili i kad ništa nijesu našli, potjeraju Meškovića pred sobom, da im tobože pokaže put, ma da im je put po­ znat. jer su pogranični seljaci. A kad ga dovedoše u rijeku pod Bajvate, narediše mu da legne, zaprijetivši mu na­ bijenim puškama pod grlo, a onda ga počeše gaziti i tući sohom i jalmanima. Zatim ga bace u vodu, psujući mu ne­ prestano tursku mater i prijeteći, da je to istom početak, a otale da će sve tako redom ići. Mešković je tako isprebijan I dugo u vodi ležao ne mogavši se s po­ četka ni maknuti i teško je u neko doba ■ noći do kuće dobasao. te usljed uda­ I raca nekoliko dana krvlju mokrio. ! Sahat po akšamu isti taj dan nahru?1a su ta četvorica ne vičući i bez do­ ! zvole u kuću Avde Fazliča u Bajvatima i ošinuvši ga tri puta šakom po glavi, i primoravali su ga da rekne, da ima pu­ : šku. te preplašili i njega i ženskinje mu. I Pomenuti su sutra izjutra dne 4. de­ i cembra 1918. došli na Malioje, musli­ mansku mahalu kući Sinana Muhića. Lazarević je silovito i bukom unišao u kuću rekavši Sinanu: »Daj pušku!« Si- i nan ga opomne da se malo drukčije po­ । naša u muslimansko] kući, a da će im ■ on dati pušku ako imaju pravo, da mu jc otmu, kad on (Sinan) ima na pušku i dozvolu preko 20 godina, ali bez ikakve koristi. Otale sretnu na putu Sinanovu ; ; snahu, koja je išla sa svojom sestrom i djevojkom. Snaha Sinanova pobjegne, ; a jedan će od njih curi, koja še također bila preplašila: »Zar ti ne umiješ reći »dobro jutro«,---------------- te mog oca sin.« Onda odu Hasana Balića kući. No pošto Hasana nije bilo kod kuće, nego I mu žena, koja se uplaši i zaključa kuću, i njoj dobace ispred kuće: »Otvaraj, 1 bulo, jer će ti otići koža na pazar!< 5 .) 25. oktobra 1918. u večer izgorio jc u selu Striježevici, gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, čardak Edhembega H. Uzeirbegovića (i suvlasnika) s dru­ 1 gim sporednim zgradama, u kojima je bilo svakojaka pokućstva, zatim odasu' te raznovrsne hrane i t. d. u ukupnoj sudbeno procijenjenoj vrijednosti od : ; 38.140 K. 6 .) 3. novembra 1918. u večer izgo­ rio jc u selu Gornjoj Paklenici. gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, čardak U- , zeirbega i Rizabega Hadži Uzeirbego­ ! vića iz Maglaja, u kojem je bilo svaka­ kva pokućstva i hrane. Hambar sa odasutom tretinom opljačkan je i odvedene 2 kobile u ukupnoj vrijednosti od 17.528 kruna. Istim jc vlasnicima 3. novembra 1918. u večer izgorio u istom selu čardak sa pokućstvom i hranom, te opljačkan hambar sa odasutom raznovrsnom tre­ tinom u ukupnoj vrijednosti od 18.376 K. 7 .) 5. novembra 1918. opljčakan je u po bijela dana u selu Gornjem Rakovcu gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, hambar Hilmibega Hafizbegovića iz Ma­ glaja. u kom je bilo odasute raznovrsne tretine u vrijednosti od 6.614 K. koju su pljačku izveli Hilmibegov: kmeti. Pregled. ru sa njem. Austrijom i prihvatit, odluku r a i t e manjina Vladina kriza. Pašić, dr. Trumbić i dr. Smodlaka prispjeli su jučer u * Beograd. U parlamentarnim krugo­ vima os£eća se sve veća potreba kon­ centracionog kabineta. Od Pašića, dra Trumbića i dra Smodlake očekuje se, da će utjecati u tom pogledu na po­ litičare. Danas i jučer bili su odloženi svi pregovori o riješenju krize. Još se ne zna, koji će pravac uzeti nje­ zino riješenje. U krugovima, koji vrlo dobro po­ znaju političko raspoloženje u zemlji tvrdi se svom sigurnošu, da će Pašić preuzeti sastav kabineta, te da o dru­ goj vladi u Beogradu nema ni govora. U radikalskim krugovima se drži, da kriza može samo tako biti riješena, da predsjedništvo ministarstva pre­ uzme Pašić, vanjske poslove dr.Trum­ bić, a unutrašnje dr. Smodlaka. Dr Pavltvlć odbio sastao kabine­ ta. „Politika" javlja: Jučer je dan prošao u savjetovanju, ali do spora­ zuma nije došlo. Gosp. Dr. Draža Pavlović sastao sp juče ponovno sa še­ fovima sviju stranaka. Savjetovanje će se danas nastaviti. Radikali su ostali pri svojoj ranijoj odluci da ne pregovaraju dok ne saslušaju mišljenje gospode Paiića, Trumbića i Smo­ dlake o špoljnoj situaciji. Gosp. KoroŠec je za koncetracioni kabinet, ali traži da se prvo između sebe sporažurniju Demokratska Zajednica i radikali. I Narodni Klub stavlja se na gledište radikala, da se čeka na do­ lazak članova naše delegacije iz Pa­ riza. Gosp. će Pavlović o svemu tome izvijestiti prestolonasljednika. U parlamentskim se krugovima govori, da će gosp. Pavlović povratiti mandat kruni, pošto nijo mogao da se sporažurnije sa svima šefovima stranaka, radi obrazovanja koncentracionog kabineta. Međutim je danas prije podne izgledalo, da će g. Pavlović sačekati gg. Trumbića, Pašića i Smodlaku i produžiti pregovore za sastav nove vlade. Opreke između radikala i de­ mokrata bivaju svakim danom veće. U poslaničkim klubovima ne drže se nikakove sjednice. Poslanici se dodu­ še sastaju na izmjenu misli, ali su to sasvim neobvezatni razgovori. Među poilanicima vlada apatija i neraspožonost. Austrija иаш prijeti. Dopisnik milanskbg »Corriere della Scra« razgovarao je sa kancelarom drom Rennerom, koji je izjavio, da će Austrija posvati Jugoslaviju da odmah ispra,zni Radgonu, inače će se Austrija uteći antanti, a ako ustreba prihvatiće i energičnija sredstva Naš položaj pred vrhovnim vi­ jećem. Vrhovno vijeće jučer je na­ stavilo ispitivanje problema koji su na dnevnom redu. Došlo je na red pita­ nje Rijeke, pa položaj u Jugoslaviji i Rumunjskoj. Riječka komedija pri koncu Vr­ hovno savezničko vijeće bavilo se u svojoj jučerašnjoj sjednici događajima na Rijeci Svi su saveznici suglasno riješili, da se Engleskoj dade mandat da nastupi protiv D’Annunzia. Danas ili sjutra kreće engleska mornarica 1 sa brojnom kopnenom vojskom* na Rijeku, da dokrajči D‘ Annuncijevu vladavinu. Ukinuće turskog poslanstva u Štockholmu. Javljaju iz Švedske, da REVOLUCIJA UEGJPTI Egipat ski odbor snoprio je tvajeamkim će turska vlada ukinuti poslanstvo u norlnemo, da je opet bukvula revo­ Stocholmu. Od sada će Turska biti lucija u Egiptu. Posljednju revolu­ zastupana u Švedskoj generalnim kon ciju engloike su vlast! na krvav nazulom iln ugušile, a to je sad dovelo do Titonijev položaj težak. .Giorustanka egipatskog nareda bez raz­ 1 nale d’ltalia« opisuje Tittonijev polo­ like slojeva. žaj vrlo teškim i dodaje, da je TittoIzmjenjeno stanovište. *Newyork ni spreman popsutiti u izvjesnim pinjima. Herald« javlja da su Jugoslaveni za­ Izjava Lloyd George-a. Lloyd Geključili da će potpisati ugovor o mi­ �orge u jednoj poslanici britskom na­ rodu voli: Ako dopustimo da vječno traje dosadašnje stanje stvari, sa svo­ jim nezdravim odnoiajima, svojim sni­ ženim radom, gdje sa svih strana op­ koljeni velikom nestašicom vidimo da se ruši silno bogatstvo svijeta bili bi izdajnici onih junaka, koji su pali na bojištima, skrivili bi najnižu perfidiju, koja je ikada zablatila uspomenu jod­ nog naroda. Nužno je da se dosada­ šnje stanje svrši. Dužnost svakoga je. da pomogne pri stvaranju novoga svi­ jeta, gdje će oni koji rade dobiti pra­ vednu nagradu. Urota u Engleskoj. Iz Londona jav­ ljaju da je vlada dobila u ruke аероbitne dokaze o revolucionarnoj organizaciji koja bi štrajkovima nastojala da se domogne vlade. Uzbugjvnost u Francuskoj radi mira. Francuski parlamenat opet je prihvatio vijećanje, pa raspravlja da­ lje o mirovnom ugovoru s Njemačkom. U štampi i u narodu velika je uzbudenost, jer izgleda, da će ugovor biti ratificiran uz rezerve. Težak položaj Hihona. Dopisnik »Tinesa« javlja iz Washigtona: Pri­ staše predsjednika VVilsona napustili su svaku nadu, da će moći održati versailleski mir u svojem prvotnom obliku. Govori se. da će doći radi toga do kompromisa. Republikanci bi se složili malim ublaženjima. Oni bi predsjedniku predložiti da ih primi ili da sam nosi odgovornost za svako zakašnjenje. Tačno ustanovljenje kom­ promisa ovisi u prvome redu o rezul­ tatu predsjednikovog agitacionog pu­ tovanja, ali je ipak sigurno ovo: Prije svega senator Кпох, (glavni protivnik Wilsonov u senatu) i njegove pristaše neće da sruše cijeli ugovor iz razlo­ ga, što je javno mišljenje protiv loga U drugu ruku predsjednik nije raspo­ ložen, da se upušta u beskonačnu de­ batu, pa će morati prihvatiti ratifika­ ciju sa stanovitim rezervama. Političa­ ri u Washingtonu primili su utisak da predsjednik do sada nije uspio za­ grijati svoje slušatelje, koji su u se­ natu reprezontovani pristašama ublaženja i od kojih općinstvo zahtijeva da označe jasnije, koje mjesto zauzima Amerika u savezu naroda Kina 1 Njemačka. „Tempa" javlja iz Vašingtona, da je kineska vlada proglasom od 15. septembra objavila prestanak ratnog stanja sa Njemačkom Jednaki će se proglas izdati za Au­ striju. Reorganizacija njemačke vojske Pukovnik Reinhardt, pruski ministar rata, ponovno je demisionirao i neće se više povratiti u vojsku, ali će su­ djelovati u novom ministarstvu obra­ ne carstva. U ovom će ministarstvu biti zastupane sve vojne sile udruže­ nih njemačkih država Ministarstva sastojaće se od odjeljenja za kopnenu i za pomorsku vojsku. Pukovnik Rein­ hardt primiče zapovjedništvo kopne­ nog, a admiral Troth pomorskog odjeljenja. Cijelo ministarstvo obrane biće kao i dosada pođ zapovjedništvom Noske-a. Domaće vijesti. Kongres jugoslavenskih novina ra. Hrvatska novinarsko društvo za­ ključilo je sazvati u Zagrebu u dru­ goj polovici oktobra prvi kangres svih jugoslavenskih novinara. Pripreme za kongres su u punom toku Zagrebački novinari sprenaaju se, da dačekaju svo­ je drugove na svečani način. Na kon­ gresu udarilo se temelj zajadničkam radu svih jugaslavenskih novinara u jakoj organizaciji saveza jugoslaven­ skih novinarskih društava. Za avaj Број 65 Broj 11РАВДА" - „PRAVDA" Страна 4. Strana kongres vlada u novinarskim krugo­ vima V k interes. Povišenja dotacija osnovaih ško­ la. Obzirem na današnje prilike od lučila jc zemaljsku vlada od 1. juna ove godine povisiti dotacije narodnih osnovnih škola što sa izdržavaju iz zemaljskih sredstava prema potrebi po­ jedine školo za 150% cd današnje do­ tacije Gostovanje beogradskog pozoriŠta u Sarajevu. U Sarajevo došao je < Mihajlo Marković, da svrši sve priprave za gostovanje beogradskog pozorišta, koje bi imalo početi počet­ kom idućega mjeseca. Dolazi oko 3t Zdravije. Borba protiv alkohola u Finskoj. (Svršetak.) Finsku-Švedsko apstinentsko društvo (Svcnska Nykterhetsf6rbund) brojilo je 19. maja 1913. 7988 odraslih i 6105 mla­ dih članova. Prema godišnjem izvje­ štaju bio je prihod 52.340 franaka, a izdaci (uključivo izdaci mjesnih društa­ va) iznosili su 44.846 franaka. Društvo apstinentskog daštva osnovano je 1886. U god. 1901. zahtijevala se od svih čla­ nova potpuna uzdržljivost. Na zahtjev društva 1903. zabranjeno je u đačkom domu točiti alkoholna pića. Osim đač­ kog društva osnovano je na pobudu istoga i apstinentsko društvo školske mladeži. Učeća mladež prednjačila je svojim primjerom u posljednje vrijeme u finskom apstinentskom pokretu. Prije 4 godine držao sam za istu mladež ne­ koliko predavanja, pa i još sada vidim pred sobom ta snažna i nešto gruba li­ ca. koja >11 napetom pozornošću pra­ tila moje izvode. Ovi mladi ljudi sa osvjedočenjem i žilavošću zauzeli su se za zabranu; žensko đaštvo — moram naglasiti isto tako se je s oduševlje­ njem, kao i njihovi muški drugovi za­ uzelo za pokret. Koji su rezultati ove dugogodišnje borbe Finske protiv alko­ hola? Da li je tim općenito blagostanje poboljšano? Iscrpivo može na to pita­ nje odgovoriti samo jedan Finac, koji temeljito pozna odnose svoje domovi­ ne, a stranac se može zadovoljiti samo nekojim opažanjima. Finska je još prije zabrane zemlja, u kojoj se trošila najmanja količina alko­ hola: 1.2 litre čistog alkohola, t. j. 1.8 litre rakije. 4.9 litre piva i nešto preko pola litre vina godišnje na glavu. Prije 4U godina bio je potrošak alkohola po prilici triput tako velik. Sada je 12 puta manji od potroška alkohola u Švicar­ skoj. Unatoč surove klime i nedostatne liječničke pomoći, pomor je u Finskoj po prilici kao i u Švicarskoj, a manji je od pomora u Italiji, Francuskoj i bivšoj Austro-Ugarskoj. Prije nije tako bilo; u godinama 1866,—70. bio je pomor 3.80%, a sada 1.65%. Statistika zločinstva je također povoljna. Živi utisci putnika u Finskoj svjedoče o uspjesima treznosti Finaca više, nego navedene brojke. Moj boravak u I mskoj bijaše tako kratak, da ne mogu u tom pogledu biti mjerodavan. Mogu se ipak izjaviti, što sam na svoje oči vidio. Bijah na godišnjem sajmu u Sortavalla, grad od .3000 stanovnika, a ujedno va­ žan sajam na kraju Ladoškog jezera. Na taj dan došli su kupci i prekupci iz daleke okolice i u 4 sata bio je sajam dovršen. Ženske, bose i rupcima na glavi, vraćale se kući i žurile se na ko­ lodvor, da zaposjednu mjesta u željez­ ničkim kolima. U gradu vidjelo se na stotine dvokolica, koje se vraćale u da­ leka, iza Šuma ležeća sela. U dugim re­ dovima sa plašljivim i kasajućim konji­ ma udaljiše se iz grada. Obično sjede samo po dvojica muškaraca u kolima. Kađkad su muški i uslužni, pa uzmu sobom svoju ženu, /zaručnicu ili Ijubovcu. Drugima se opet ne žuri, pa se žele naužiti sajamskog veselja. Svi sje­ de — pomišljamo si — muško i žensko, gusto stiješnjeni u zagušljivim birtija­ ma. naručujući velikom galamom pivu i vino; pjevaju svojim hrapavim gla­ som dvolične pjesme i onako već omamijenJ od alkohola s usijanim gla­ vu vraćaju se kasno u noći, tetura­ jući tiiclom. svojim kućama?? — Tako se iiHže vidjeti u mnogim mjestima. Švicarske. Posvema je to drukčije u Finskoj, toj trijeznoj zemlji. Na sajmovne dane to­ čenje je alkohola zabranjeno, čime je pučanstvo, koje je protualkoholno uz­ gojeno, zadovoljno. Ja sam se uvjerio prigodom mog posjela, da se poslije saj­ ma može i drugdje pozabaviti, a ne sa­ mo u birtijama. Vrtuljci (s drvenim ko­ njima) i streljane su prenapunjene; fin­ ski seljaci kao velika djeca kupuju u šatorima i lopte, lančiće za ure. sličice i razne šaljive predmete. Tko je žedan, a vruće je. popije čašu limonadc. Drugi pak Šeću zadubljeno i čuvstveno sa svojim ljepoticama. Ja sam se pomiješao medu razne grupe ljudi, da možda gdje osjetim zadali alkohola, kojeg su pojedinci pili gdje u kakovoj sakritoj krčmi. Samo sam jednog jedinoga pija­ nog čovjeka vidio, koji se je svojini po­ našanjem isticao od ostalih trijeznih lju­ di. No kako sam doznao, isti je došao sa ruske granice, odakle je prokriomčario jednu bocu vođke (ruske rakije). Ja se s užitkom sjećam na dane u Helsingforsu i na ona fina jela, koja sam tamo uživao. Općenita je tužba u Švi­ carskoj, da apstinent, koji rado zalazi u lokale gdje se ne toči alkohol, na mnogim mjestima, uz časne iznimke, vrlo slabo prolazi. Kako stoje prilike u Helsingforsu? Glavni grad Finske imao jc god. 1913. moderne restauracije, u kojima se toči alkohol sa internacional­ nom kuhinjom i sjajnom podvorbom. Dobro je, da takove lokale izbjegava putnik, koji pozna narodne običaje. A to je osobito lahko u Finskoj, jer pu­ čanstvo od veće česti posjećuje lokale, gdje se ne toče alkoholna pića, a gdje se za čudo vrlo dobro i jeftino jede. Svakako jc stranac u početku iznena­ đen od tog originalnog načina reda i života. No to mu baš podaje više ćara. Slijedite me n. pr. u gostionu »Osmola«. Finska nije tako blizu, pa nijesam možda potplaćen, da za taj lokal pravim reklamu. U restaurantu «Osmola« na ulici Esplanade zajutrak je na pr. pd 9—11 sati, objed od 3—5, a večera od 9- 11’/.. sati. U tu svrhu možeš kod blagajne uplatiti bajoslovnu svotu od 1 ili 1.50 franka i onda si kao i kod svo­ je kuće. U sredini dvorane stoji pro­ strt dugi stol pun raznih jela, kao što: ribe priređene na razne načine, toplo i hladno meso, krumpir i varivo, kolači, maslac (tamo ^e 11c jede kruh bez ma­ slaca), razne vrsti sira, raznovrsne sa­ late. zobena kaša itd. Treba samo uzeti tanjur, viljušku i nož, pa uzmi i jedi što hoćeš. Jedeš li običajno, onda počinješ sa juhom, a svršavaš s voćem; ako si osobite volje, možeš i juhu na koncu uzeti, a slatka jela između dvijuh me­ snatih. Imadeš li dobar tek (apetit), mo­ žeš uzeti 5—6 puta od jednog jela, a da se ne susretneš sa strogim polgedom dostojanstvenoga konobara. 1 za žeđu je bogati izbor: hladno i kiselo mlijeko, razni voćni sokovi, čaj. kava. Svaku vrst ovoga pića slobodno je gostu uži­ vati. jer finsko gostoprimstvo ne po­ znaje nikakva ograničenja. A podvorba? Ovu na jednostavan način obavlja­ ju djevojke, koje odnašaju prazne tanju­ re, a druga manjkajuća jela donašaju. Nijesu li ovakove gostione lijepa ured­ ba? Ne dokazuju li, da se takove retauracije mogu uspješno takmiti s oni­ ma gdje se toči alkohol? Došao sam napokon do konca mojih izvoda. Poželjno je. da nijedna tuđa sila ne otme Finskoj plodove pobjede nad alkoholizmom; neka se ta lijepa zem­ lja mirno dalje razvija i da se više ne vrati-pod tuđi jaram. A mi u Švicarskoj koji u povoljnijim prilikama živimo? Ne ćemo li se mi, poput Finske, konačno riješiti te alkoholne pošasti bar uslijed posljedica rata i neopisive skupoće, ko­ ja upravo bajoslovne svote proždire? Hoćemo li moći biti ustrajni i žilavi, da prekinemo s uživanjem alkohola? O tom ovisi budućnost naše domo­ vine. (Dr. R. Hercod; Laussane.) Gospodarstvo. Transport imao bi uslijediti preko Ri­ jeke. Interesenti neka se jave na našu trgovačku agenciju u Londonu Ponude robe iz inostranstva Tr­ govačka i obrtnička kornera nam avIja da se na nju obraćaju mnoge fir­ me iz inostranstva bilo direktno ili preko pojedinih nadleŠtava sa ponu­ dama razne robe. Do sada ie stiglo komori najviše ponuda za mašine raz­ nih vrsta, 1 za vreće od jute. Osim toga nudi jedna švajcarska firma ve­ liku količinu razne lanene rube i jed­ na bečka firma švedske šibice i Šiva­ će igle, a dvije bečke firme ražu ? vr­ ste papira. Zatim nudi jedna I ečka firma 4000 vagona japanskog ogulje­ nog pirinča. Interesenti, koji reflekti­ raju na dobavu ove robe neka se ra­ di saopšte; ja ..dresa dotičnih firmi obrate na komoru. ^onuda šećera i pirinča Firma Konrad Speicher u Genovi nudi veće količine Šečera i pirinča. Tele­ grafska adresa' Speictr Genova. Trgovačke veze sa Švajcarskom U Bernu ie osnovano ..Švajcarske kooperativno društvo za raznvenu ro­ be" sa zadatkom da olakša trgovač­ ke veze između Švajcarske i ino­ stranstva i da organizuje uvoz i iz­ voz putem uzajamne razmjene robe između Švajcarske i ostalih zemalja. To društvo uživa punu zaštitu Švaj­ carske vlade Ono je organizovano kao središnja zadruga (koonerativa privrednih udruženja i uvozničkih i izvozničkih firmi švajcarskih' sa ci­ ljem: posredovati bez težnje za Što većom zaradom u razmjeni između Švajcarske i inostranstva. dok god traju ratom stvorene vanredne prilike. Iz Ovog bi se dalo zaključiti da će to društvo u gla*. nom raditi na snabdjevanju Švajcarske sirovinama i na mirnicama i zatim 0 njegovanju iz­ voza švakarskih produkata u ino­ zemstvo. Fabrika kisika u Zeleniki. u Ze­ leniki je uspostavljena tvornica kisika (Oksigeniuma). Iz ove će se fabrike predavati kisik i za privatne svrhe,, uz cijenu od K 25 po ma i atmesferi. Boce se pune sa 125 atmosfera, a interesenti bi imali da pošalju praz­ ne boce u Zeleniku. Nadležno mjesto za nabavu kisika je „Komanda pomor­ skog arsenala u Tivatu (Boka Kotorska)“ na ko u se interesenti mogu di­ rektno obratiti. Trgovačke veze sa Francuskom. Francuska firma France expansion societi апопуте et etudes, Pariš 23 Avenue de Messine (S) tražila je obaviještenja o realnim poslovnim vezama između francuskog i našeg poslovnog svijeta i o našim firmama, koje bi trebalo dovesti u dodir I veze s fran­ cuskim trgovcima sve obzirom na stva­ ranje i razvijanje što tješnjih eko­ nomskih veza između Francuske i naše Kraljevine. Likvidacija Aastro.ugarske banko. Direktor austro-ugarske banke izjavio je dopisniku „Berliner Tageblatta“, da će ova banka prema mirovnom ugo­ voru biti obvezana stupiti u likvida­ ciju. što će obaviti komisari određeni od komisije za odštetu. OG L Д S I: Saepitenja naše trgov.-obrt­ ničke komore QVR ОКИЕТНД PIDVOIHHIH Naša trgovačka agencija u Lon­ donu saznala je, da u Basni i Her­ cegovini ima dosta izrađene grade od kanog i tvrdog drveta. Neke interesovane engleske ličnosti trebale bi 4 do 5000 tona svakovrsne drvene građe. traže se za uredništvo »Pravde«. Isti moraju znati čitati i pisati i dobro poznavati sarajevske ulice. Plaća po dogovoru. Upitati u uredništvu od 8—12 sati prije podne i od 14—18 (2—6) poslije podne Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Кајоп, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/01a44148fda112b79e102607d1a74b14.pdf b2f5fb0109ddcfb646f3fe6723b2ae68 PDF Text Text Ovaj broj stoji K 1'2< dl W"W ИПЊ Ш Ш Н^ Цг о w i 1ш «đ* pojedini sroj Ш ДМГ ЈВ? SBk №Sg "■ ЈИНк sW ^бИ« wHr »W Q> ™ н е t2 & toazi sithotem. uHrS.on’ Ж ^жЗ Kša ЖИ £нЗ Pretplata godišme 40 лги- jS&zf^SuF лЖбИ ж Нв ^napela godine 20 kruW ” **• Uredništvo i nnrave iMb ЛВ»- Ml^zi se u Carevoj ulici ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt Godina I. Sarajevo, utorak 23. septembra 1919. (28. zilhidžeta 1337.) Broj 67. G«sp. dru Bogdanu Medakouiću narodnom poslaniku Beograd. Centralni Odbor »J. M. 0« kao predstavnik bar devedeset procenata muslimana B. i H. smatra svojom ugodnom dužnosti, da Vam u svoje ime i u ime dijela našeg naroda, koji zastupa, najsrdačnije zahvali na bratrkim riječima kojima ste muslimane Bosne i Hercegovine uzeli u zaštitu od bjesomučnih i nebratskih napadaja jedne zaslijepljene klike, koja svojim postupkom i provokacijama nanosi mnogo štete ideji narodnog jedinstva, .a koju bi vodstvo »J. M. 0* moglo među muslimanskim masama mnogo uraditi, da ga pri tom ne pometaju na jednoj strani onakove provokacije, a na drugoj nerad i nehaj demo­ kratske vlade prema našim jadima i nevoljama kao što su : nesigurnost života i imetka i zapostavljanje mu­ slimana u svakoj prili i. Vaše pleme­ nite i bratske riječi utjeha su nam u ovim teškim danima koje proživljuemo i nadamo "se da će se među našom braćom i pravoslavne i kato­ ličke vjere naći još širokogrudih ljudi i dalekovidnih patriota, koji će poput Vas uvidjeti, da je jedan od najvital­ nijih interesa naše mlade države na­ stojati da se čim prije stiša strašno ntzadcvGljst’ o, koje je obuzeto mili­ jun i po jugoslavenskih muslimana, koji za svoju vjernost i odanost dr­ žavi i dinastiji ne traže ništa osim objektivnosti, pravednosti i ravno­ pravnosti. Za Centralni Odbor »J M. 0.« Maglajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Karamehmedović. Vlada i ,,Gajret“. Članovi narodnog predstavništva gg. dr. Hrasnica i j^r. Spaho upravili su gospodinu predsjedniku ministarskog savieta povodom nezakonitog postupka vlade u »Gajretu« ovaj brzojav: »•Prekjučer obdržavand skupštinu na­ šeg prosvjetnog društva »Gajreta^ ras­ pustio je predsjednik, jer su mnogi prisutn* nečlanovi i članovi bez prava gla­ sa počeli da ometaju pravilno biranje odbora. Izaslanik policije odredio je uza sve to nastavak skupštine. Kad su čla­ novi društva proti tome protestvovali, izbacili su ih nečlanovi brahijalnom si­ lom. Malo zatim raspustio je izaslanik vlasti po nalogu direktora policije skup­ štinu. a da do izbora odbora nije došlo. Uza sve to službeni list vlade javlja da je odbor izabran i da ga prema tome vlada priznaje. Sve i kad bi odbor bio izabran iza kako su članovi brahijalnom silom izbačeni, ovaj bi izbor bio neza­ konit. Protestujući proti ovom nezako­ nitom postupku vlade tražimo, da ov­ dašnjoj vladi naredite, da se strogo drži zakona i da nam ne uništava ovo je­ dino prosvjetno društvo. Tražimo da se dosadašnjem odboru ostavi vođenje po­ slova, a ovaj će u roku, određenu po pravilima sazvati novu skupštinu da izabere odbor«. Dr. Krasnica je o ovom protestu oba­ vijestio predsjednika Narodnog Kluba, dra Laginju i zamolio ga, da poduzme potrebne korake i da za to zainteresuje : prijateljske grupe u parlamentu. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Provokacija g. Alaupovića. Sa poštanskim žigom Beograd 15. septembra 1919. dobismo »načelna pitanja« i »građu za nacrt Statuta« uz ovaj poziv g. ministra vera dra Tugomira Alaupovića: »U Ministarstvu Vera priprema se zakonska osnova o upravi Islamskih verskih i vakufsko prosvetnih poslova u Kraljevini Srba, Hrvata i Slove­ naca. Da bi ova osnova bila što bliže savremenim potrebama građana islam­ ske vere u ćelom kraljevstvu, te da bi im omogućila što bolji napredak, a da pri tom ostanu u punoj snazi šeriatsko-dogmatski islamski propisi, obraćam se na Vas, Gospodine, kao stručnjaka u ovom pitanju, da mi izvolite poslati pismeni odgovor na priloženih 6 načelnih pitanja naj­ dalje do 1. oktobra ove go­ dine. 'da sam o ovom pitanju već ras­ pravljao sa nekim uglednim muslimanima, pa Vam šaljem ta­ kođer nekoje misli, koje su o teme isticane, kako biste se mogli što bolje uputiti u čitavu stvar da Vam bude što lakše odgovoriti. Tvrdo verujući da ćete i ovom pri­ likom poslužiti opštoj stvari naročito kad se radi o dobru građana islamske vtre, očekujem Vaš cijenjeni odgovor uveravajući Vas o svom poštovanju.« Kako se vidi g. ministar vera drži, da se o ovako važnom pitanju može izreći sud za heftu dana. Pravi »de­ mokrata«. Jer samo se kod njih stvari prelamaju preko koljena. Druga stvar, koja dokazuje njegov »demokratizam« leži u tom, da je »već raspravljao sa nekim uglednim muslimanima«. Kako se vidi, g. ministar ide tragom Austrije, kojoj je pjevao poznate hva­ lospjeve. I Kalaj je birao »ugledne« ljude, naravno prema svom ćeifu i ukusu. I razlika je samo u tom, što se on nije kitio nazivom »demokrat«. Bijaše otvoreni apsolutist Mi stega najodlučnije protestiramo proti ovom austrijskom načinu rada g. Alaupovića i hoćemo da na­ glasimo ovu okolnost. Stojimo na stanovištu autonomne uprave u ovim stvarima i gospodina ministra najozbiljnije upozorujemo na. propis § 34. našeg aut. »Statuta« koji glasi: »0 predlozima, kojima je svrha, da se ukinu, preinače, dopune ili autentično protumače pojedine odredbe ovog Statuta, valja da vijeća i odlučuje — sabor. Za takove zaključke potrebna je prisutnost triju četvrtina saborskih članova, a mogu se taki žaključci stvoriti samo veći­ nom od tri četvrtine prisutnih čla­ nova«. Kod nas su izbori za novi vakuf­ ski sabor već u toku, pa nema mjesta mnijenjima, a naročito ne od­ lukama već radi toga, što se ne zna ko će da preuzme kormilo naše va­ kufsko - mearifske uprave. A bez va­ kufskog sabora ovo se pitanje ne mo­ že i ne smije riješiti, jer nam je kojekakih komesarijata i previše. Mi sto­ jimo na stanovištu potpune vjer­ ske i vakufsko-meriafske autonomije. Drugi faktor, koji s naše strane treba da ima svoju riječ jest ulemamedžlis. On je vrhovna vlast za rukovodstvo i upravu islamskih vjer­ skih poslova u Bosni i Hercegovini, pa kao takav ima pravo, da se oči­ tuje. Treći je faktor vrhovni šeriat^ ski sud, koji bi imao dati mišljenje narbčite o drugoj tačci »načelnih pi­ tanja«. I | I i I ; I : , I ' . i Ugledni muslimani s kojima je ra­ spravljao g. Alapović nijesu zvani, da mimo zakonito vjersko i vakufskomearifsko predstavništvo daju svoja ne mjerodavna mnjenja, a još ih je manje vlastan usvojiti g. Alaupović, koji je svojom pasivnošću pružio dokaz, da su mu islamske po­ trebe najmanje na srcu. Pod njego- , vim je ministrovanjem provedeno ujedinjenje srpsko-pravoslavne cr­ kve i obdržane konferencije katoličkog episkopata koje smjeraju na potpunu jedinstvenost, imenovan je i biskup Akšamović. Znamo kako i na koji način. Sazivao je i neke ankete. Nu što se tiče nas muslimana nesamo da ni­ je išao za našom jedinstvenošću, nege je postavljanjem muftija u krajevima izvan Bosne i Hercegovine omogućio i proveo — razdijeljenost. Da se otklonu zle poŠljedice ove razdijeljenosti nužno je da se saslu Šaju i želje srbijanskih i crnogorskih muslimana. Kako kod nas, tako se i kod njih mora omogućiti potpuno slobodan izražaj misli. Nije nikako umjesno, da se pri tom primjenjuje ministerijalni aršin „uglednosti" kojim se je poslužio g. A'apović. Pouzdanici i moraju da niknu iz slobodne volje ta­ mošnjih muslimana, i nipošto se ne smije ići za tim, da im se nametne nešto Što ne odgovara njihovim po­ trebama i sadanjim prilikama. Pri tom treba da odluči narod svojim izborom, a ne ministar svojim rastezljivim aršinom. Tek onda kad g. ministar krene gore izloženim i jedino legalnim načinom riješenia ovog važnog pitanja, tek onda, kad se omogući s a s t a n a k ankete legalnih predstavnika ovdaš­ njih i tamošnjih muslimana, tek tada će se moći pristupiti zakonitom riješenju ovog pitanja. Na rušenje ili krnjenje naše vjersko-prosvjetne auto­ nomije mi ne ćemo nikad pristati i borićemo se svim sredstvima proti svakom pokušaju, da se to učini pu­ tem „uglednih muslimana“ ne samo g. ministra Alaupovića, nego eventulne i cijelog ministarskog savjeta. Mi ne držimo do praznih r ječi ni prijatelj­ skih želja, već tražimo djela i u s t a v n u g a r a n c i j u, da se ne će dirati u našu vjersko-prosvjetnu autonomiju. To je naše principijelno stajalište o osnovi g. ministra, a na sam predmet osvrnućemo se posebnim člancima. Sarajevo, 22. septembra. I • i 1 ! i i • : Ovdašnji »Glas Naroda- u svom bro­ ju od 17. septembra donio je ovu bi­ lješku pod naslovom: »Kape za musli­ mane u vojsci«; »Saznajemo iz Beograda: Pošio u na­ šoj vojsci ima i oficira muslimanske vje­ re, Ministarstvo Vojno i Mornarice ob­ ratilo se Ministarstvu Vjera, kakve kape da odredi za oficire muslimanske vjere, da li kape bez strehe ili sa strehom, Ministarstvo Vjera, da bi moglo odgovoriti na ovako pitanje, naročito jer se znalo da se u muslimanskim listovima o tome pisalo, kao udaljavanje od viere muslimanske, ko bi nosio kapu sa strchom. obratilo se najkompetentnijem za tc stvari, a to je g. Reisululcma u Sa­ rajevu. Pošto je odgovor stigao od g. Rcisuiulcmc Ministarstvu je Vjera odgovorilo Ministarstvu Vojnom, da se dopuš­ taju kape sa strehom i ofici­ rima muslimanske vjere, pot­ krepljujući svoju ovu potvrdu riječima samog g. Reisululeme. koji je u svom odgovoru rekao: »Po izvornim propi­ sima Islama nije označena nikakva ka­ pa koja bj isključivo za muslimane vri­ jedila, a isto tako nije zabranjeno nositi ; kapu sa strehom. Prema tomu ne stoji I štedionice lil! zapreka u islamskim propisima noše­ nju kape sa strehom, kako se to opće­ nito u islamskom narodu drž; i veruje, smatrajući svaku kapu sa strehom inovjerskim znakom i obilježjem... Inače 'Islam je i suviše daleko od toga, a da bi odjeći ili obući pripisivao toliko zna­ čenje. Dapače nije nikakva molitva u ‘Islamu uvjetovana za naročito mjesto ni odijelo...« Prema riječima g. Reisululeme Džemaludina ne stoji dakle nikakva zapre­ ka jednobrojnoj nošnji naših oficira i po njegovoj kompetentnoj dozvoli M inistarstvo će Vojno izdati naređenje, da i oficiri muslimanske vjere nose kape sa strehom . Mi smo očekivali razjašnjenje g. rejsul-ulcme o ovoj stvari, nu budući smo o tom dobili jedno mnijenje, koji izno­ simo u današnjem broju, smatramo šve­ ljom dužnošću, da iznesemo i gornje priopćenje »Glasa Naroda . koje je oči­ to poteklo ili iz ministarstva vjera ili iz vojnog ministarstva. Ujedno upozoruje­ mo da smo dobili i neke upite iz pro­ vincije, te izvještaje u kojim nam se jav­ lja o silnom nezadovoljstvu ehalijc. Stoga držimo svojom islamskom duž­ nošću, da od g. reisul-uleme zatražimo, javno objašnjenje o ovom pitanju. Dr. Medaković o musli­ manima. Koncem prošlog mjeseca, kad naš lisl zbog štrajka nije izlazio, raspravljalo se je u narodnom predstavništvu o iz­ javi demokratsko-socijalističke vlade, koja je nedavno dala ostavku. Tom je zgodom prijašnji predsjednik ministar­ skog savjeta i jedan od voda radikalne stranke g. Stojan P r o t i ć spomenuo i poznato otimanje slobodne zemlje dvo­ jici muslimana u brćanskom kota­ ru, što ga je izveo sam demokratski ko­ tarski predstojnik Kostić. Kad je g. Protić govorio o ovoj dvojici muslima­ na, dobacio je bivši ministar narodnog zdravlja i voda grupe »Narodovaca« u »demokratskoj« stranci Dr. Uroš Krulj: »Dosta smo ih pet s t o t i n a g odina trpjeli«. G. Protić je govorio samo o muslimanima, pa nema sumnje, da se je ova Kruljcva izjava odnosila na sve muslimane. To je svakom jasno, ko poznaje raspoloženje Narodovaca«, a naročito g. Krulja prema muslimani­ ma. Njegov članak u »Demokratiji«, u kome je pisao o muslimanima uopće na najgadniji način, najjasniji je izraz nje­ gova raspoloženja prema nama. Stoga je ova izjava izazavala u cijelom na-« rodnom predstavništvu — izuzevši »de­ mokrate« — neopisivo uzbuđenje, kome su poslanici svih grupa osim »demo­ krata« dali jasna izražaja i jednodušno osudili dra Krulja. G. dr. Bogdan Medaković, voda gru­ pe demokratskih disidenata koji su i ostavili demokratsku stranku, jer u njoj vode glavnu riječ elementi Kruljeva ras­ položenja, osvrnuo' se je u svom go­ voru i na ovaj incidenat, pa je medu ostalim rekao: A međutim vidimo tamo od Crne Gore, pa preko Sandžaka pa u Bosm. pa u Hrvatskoj ne samo tegobe....... (Glas: I u Vojvodini). U Vojvodini za­ ista imaju da se bore sa kalamitetima radi prekinutog i zaostalog saobraćaja i prijeti opasnost, da će propasti onoli­ ka hrana, što leži u Bačkoj i Banatu. To su »tegobe«, na koje vlada pomišlja. alC gospodo, oni odnošaji, koji u pomenu^ tim ostalim krajevima naše države укЛ Jaju, još su teži, i ozbiljan pj^fl inoi.i >c naJ iijmia Da i ib'.iiii /л iuc 'jJlloaju r t u 1 r ;; i; \ �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 2 Strana svjetske utakmice na polju trgovačkom vornim islamskim propisima, da bi bila vrlo pametan o tome nema nikakve označena kakva kapa, koja bi iskljudvojbe, a da je ovo društvo pozvalo । čivo za muslimane vrijedila, te prema na tu svoju izložbu i druge krajeve na­ i tomu u svojoj »kompetenciji« dozvolio, še kraljevine Jugoslavije, pa da i oni da se zavedu jednake kape sa strehom I i za oficire islamske vjere; pred stranim svijetom, kojega tolko ima u Zagrebu mogu pokazati što znaju 3) da će ministarstvo vojno po na­ i umiju, to je od »Radišc« svake hvale vedenoj reisovoj dozvoli izdati naređe­ vrijedno! nje. da i oficiri muslimanske vjere nose Pored Srbije, Hrvatske i Slavonije, kape sa strehom i Dalmacije, Primorja i Hercegovine bila 4) da odlučujući državni faktori smaje na toj izložbi zastupana i naša Bosna i traju reis-ul-ulemu kompetentnim za is­ sa svojim bogatim vezom i tkanjem ko­ lamske vjerske stvari. je je mjesni odbor naše organizacije u Pošto jegornja notica — kako izgle­ da — osnovana na službenim podaci­ 1 Sarajevu uz pomoć »Osvitanja« saku­ ma, to mi nemamo razloga, da sumnjapio kod nekih familija u Sarajevu i po i mo u istinitost njezina sadržaja, te je meni kao svojem tajniku na izložbu u smatramo u cijelosti istinitom. Stoga po Zagreb poslao. svojoj vjerskoj i patriotskoj dužnosti ho­ Pomisli li se na današnje teške ko­ ćemo i mi svoju da rečemo na gornju munikacione prilike, pa na nesigurnost, vijest, jer nas je prvi učitelj islamske koja još uvijek postoji na željeznicama, i nauke naučavao da je nijemi đavo onaj, (lahko će se shvatiti da se na ovu izlož­ koji zašuti ondje gdje treba pravo i bu nije moglo ponijeti sve ono, što se istinu reći. 5e imalo i što je trebalo da se ponese, Duboko se zahvaljujući pozdravljamo Uli i ono što jc odneseno upravo je za­ obzirno držanje našeg vojnog ministar­ divilo gledaoce i proizvelo je opće miš­ stva i ministarstva vjera prema islamljenje. što je u ostalom ustanovila i sva : skoj vjeri i prema osjećaju muslimana, novinarska kritika, da su radovi naših čemu smo se i nadali. Samo upozorujemuslimanki bili najljepši od svih izlo­ шо ta naša ministarstva da u našim ženih stvari i da su oni na izložbi od­ vjerskim poslovima nije kompetentan nijeli prvenstvo i polučili rekord. reis-ul-ulema sam po sebi. Na ovu izložbu jc odneseno preko Kompetencija u islamskim vjerskim trista komada vezova iz najstarijeg, pa poslovima u Bosni i Hercegovini odre­ • do najnovijeg doba sa svim mogućim đena je autonomnim statutom, progla­ i ornamentima i u svim narodnim motišenim u Glasniku zakona i naredaba za : vima. Pored toga veza bila su izložena i I B. i H. od 1. maja 1909. kom. X., koji razna tkanja, među ovima i takova, komora da važi sve dotle, dok se zako­ i ja su izgledala kao paučina, tako tanka nitim putem ne promijeni. U § 119. toga i tako nježna, da se jc n. pr. jedna duga tšatuta. vrhovno rukovodstvo i uprava ženska košulja mogla provući i kroz ! isl. vjerskih poslova izrično su pridrža­ najuži prsten. ni ulema, medžlisu — a ne reis-ul-ulemi, Ovu je izložbu posjetilo kroz njeno Po § 120 istog statuta ulema-medžlis deset dnevno trajanje preko deset se sastoji: hiljada posjetioca među njima u a) od reis-ul-uleme kao presjedatelja i prvom redu hrv. nadbiskup Dr. Bauer, b) od četiri člana. biskup Dr. Lang, ban Dr. Palaček. sa Tim su statutom dužnosti ulema-meostalim članovima vlade, srpski gene­ džlisa napose određene. Tako su te du­ ral Matić sa još nekim francuskim i srp­ žnosti nabrojene u § 138 od 1.—17. Me­ skim časnicima, soc. ministar Kristan. du te dužnosti ulema medžlisa u 1. tačpoljski konzul, šefovi raznih amerikanki označena je dužnost, nadzirati, up­ skih i francuskih misija, sveučilišni pro­ ravljati i ravnati sve islamske vjerofesori. bivši predsjednik vlade za bogo­ zakonske poslove. 1 sami je ulema-me­ štovlje i nastavu Dr. Kršjnavi, neki udžlis u islamskim vjerskim poslovima i mirovljeni članovi bosanske vlade, raz-. samo eksekutivna, a nikako legislativna 1 ne korporacije iz Hrvatske i Slovenije, vlast, te nadležne mu vjerske poslove činovriištvo, učiteljstvo i sva sila osta­ može rješavati samo na osnovu posto­ log građanstva, kao i mnogi strani svi­ jećih vjerskih propisa. Riješenja ulemajet, osobito Francuzi i Amerikanci. medžUsa u vjerskim stvarima, ako nijeNaši su se radovi osobito dopali Fran­ su potkrijepljena tim propisima nemaju cuzima, pa je jedan viši francuski čas­ nikakve vjerske ni pravne vriijednosti. nik, promatrajući mahramu na kojoj je Neke su dužnosti istina pridržane ovješta vezilja na umjetnički način iz­ sobi reis-ul-uleme ali su iste u § 139 radila džamiju Aja Sofije rekao, da je taksativno nabrojene od 1. do 6, koje onaj, što jc to radio jedan talenat, jer su sve samo administrativne naravi, da to više nije ručni rad, već da je to a nikako vjerske. pjesma, priča ili san... Drugi jc pak Presvijetlog bi reis-ul-ulemu stoga Francuz, promatrajući jednu veliku ma­ i molili, makar i znali za njegovu preopramu vezenu na potpuno prozirnom buterećenost, koja mu ne dopušta dužeg rundžuku uskliknuo pun oduševljenja: ; premišljanja, da bar u ovakim principi­ »Ah, zlatna duša mora da bude ona, ' jelnim pitanjima bude oprezniji. Osobito, koja je to vezla, jer ovaj rad ne stoji | je imao biti oprezan u ovome pitanju, ni na platnu, već visi u zraku«. Na ta­ , koje se može odnositi na nošnju šešira kav i sličan su se način divili ljudi jed­ u opće. Smjelo je za jednu osobu — ma­ noj ženi, koju su do tada smatrali ne­ kar to bio i reis-ul-ulema — ustvrditi, čim fantastičnim, mrtvim i zaostalim, 1 da nešto nema u islamskim izvorima. pa nije čudo, što mi je u oči rekao mi­ Podsjećamo reis-ul-ulemu na menšunistar Kristan. da i on sam, i ako je bar ru, koja mu stoji više glave na zidu. donekle poznavao muslimane, ima o nji­ Javnosti jc poznato da se našim ne­ ma sada čisto drugo mišljenje. kim mladićima dopada šešir, pa su pre­ Naše su žene ovaj put zaista osvjet­ rano iznijeli to pitanje na tapet, naime lale svoje lice i mnogome narinule čisto i prije stotinu prečih pitanja. Mi se neće­ drugi pojam kako o sebi samima, tako mo za sada upuštati u meritum ovog i o muslimanima uopće i bilo bi poželjno, | pitanja, nego ćemo samo konstatovati, da ne malakšu u svom radu oko podi­ da je šešir, pa i kapa sa strehom još i zanja narodnog veziva i tkiva, u koju dan danas obilježje nemuslimana i da je bi svrhu mogle osnovati u »Osvitanju« njegova nošnja uperena proti osjećajima , i jednu ovakovu sekciju, pomoću koje muslimana. Držimo, da je ovaj opći os­ , bi mogle izrađivati onakove predmete, jećaj muslimana dovoljna stvar da se , koji se dadu više sa praktične strane o njemu vodi više računa od strane od­ upotrijebiti kao n. pr. stolnjakc, zastolučujućih faktora, a i pojedinih mladića, [ |re. ženske šalove, torbice, jastuke i ako žele imati pristup u muslimanskom I slično, jer bi se samo ovake stvari do­ društvu. bro dale unovčiti na stranom tržištu, Neka naša mladež iz gornjeg — a dok čevre, jagluke, učkure ne možemo | ne iz noticc »Glasa Naroda« — povuče niti mi više upotrijebiti, a nekmo li bi zaključak, pa neka se strpe dok tome to jedan Francuz trebati mogao. vrijeme dođe i dok uredimo puno preče Sva je šteta, da je od izloženih boljih stvari i poslove. R. i predmeta bilo vrlo malo za prodaju, iI nače bi sc bili svi prodali, jer je potra­ živanje bilo veliko, osobito za velike ženske mahrame, koje se zgodno dadu upotrijebiti kao Šalovi za kazalište. 0ne. koje su bile na prodaju, prodale su Piše: A s i m D u g a 1 i ć, prokurista sc po K 1000 po komadu. »Herceg-Bosne«. I. Kako sc je ta izložba dobro dojimala Kako je to već iz novina poznato »Hr­ stranaca vidi se najbolje po tome, što vatski Radiša« jc prošlog mjeseca pri­ jc sam poljski konzul u Zagrebu izrazio redio u Zagrebu svoj tjedan i upriličio želju, da se ovakova izložba priredi n a Hzložbu domaće industrije i obrta, a na­ trošak poljske države u Varpose narodnog tkiva i veziva. Izložba Šavi, a mene su pak napose molili jc izvan svakog očekivanja, vrlo dobro mnogi iz Osijeka, Varaždina, Bjelovara, uspjela. Karlovca i Delnica, da ovakovu izložbu Da je ovaj »Radišin« pothvat u doba upriličimo u njihovim mjestima. no ono, što sam danas na žalost čuo, a to je da jc pao poklik sa one strane dobačen našoj braći muslimanima: »Pet stotina Rodina smo vas trpjeli; nećemo više!« (Glasovi kod poslanika »demok­ ratskog*: khiba: To je rečeno begovi­ ma! To je kortešovanje!) Ne mogu go­ spoda tamo ni da zamisle, da može biti plemenitije pobune, koja me sili, da o toj žalosnoj pojavi kažem nekoliko riječi, već po sebi sude da je to najegoističnija, makar i strančarska težnja, da kupim pristaše. Nisam ih s te strane ku­ pio ni kad sam ih mogao dobiti, a neću >.h ni sada kupiti. Mene je ta pojava mo­ rala zaboljeti, jer u našoj državi nijedan naš sugrađanin, i onaj koji nije našeg plemena, ne smije ni jednog časa osje­ titi i pomisliti da nije s nama ravno­ pravan. a najmanje Muslimani iz Bosne, koji su naša krv, kojima na čelu piše, da su im stari earevali. ne smiju nijed­ nog časa osjetiti, da ih mi sada od sebe odgn rujemo. kad ih vijekovi nisu mogli od nas odvojiti. (Glas: To nije bilo u vladinoj deklaraciji! To je demagoštvo!) To nije bilo u vladinoj deklaraciji, ali je to ovdje palo, a to je simptomatično. Ne bi moglo doći do takvih riječi, d a nema one rastro jenosti p Bos n i. da tamo ne otima maha ovakvo mišljenje, koje je slučajno ovdje došlo do izražaja. A i prilike u Hrvatskoj, gospodo, za­ daju veliku brigu. Ja tu moram prije svega reći, da ne smatram da je samo zadatak vlade, da stvara dobro raspo­ loženje. Vlada sa nužnim taktom može u prvom redu najpovoljnije da utiče na to, da se prilike pravilno i normalno razvijaju«. Kako na drugom mjestu u našem listu javljamo centralni ie odbor naše organi­ zacije brzojavno zahvalio g. dru Meda"koviću na ovom odlučnom istupu proti prostačkom napadaju dra Krulja, koji je Iskreno rekao, što nam želi i kako je prema nama raspoložen. On je rekao javno ono što vlada »Narodovaca« pod vodstvom Ate $ole i Šćepana Grdića na svakom koraku provodi. Tim riječima dra Krulja izražen jc pro­ gram sadašnje vlade u Bosni, koja ide samo za tim. da muslimanima otme i pošljednje. ekonomsko vrelo za život, a onda da im rekne: Pet stotina godina smo vas trpjeli — sad možete ići«. I još ima ljudi, koji ne mogu da shva­ te naše opozicije i očajne borbe, da os­ tanemo svoji na svome. Bilješke. Živila „sloboda41! Piše nam pri­ jatelj iz Doboja: „Slobodu danas shva­ ća, kako tko hoće, a naš sudija ovako: U našem kotarskom sudu imade sila nesvršenih poslova, a jedan jedini su­ dac, preopterećen drugim poslovima kao švercovanjem duhana, raznim intervencijama, izdavanjem svjedodžbi o moralnom i političkom ponašanju i t d. ne može dospjeti, da svršava i sudske poslove. Zato bi bi­ lo potrebno, da se imenuje još jedan sudac, koji bi trebao najmanje pola godine da uredi sve poslove, pa onda da smije doći sudski nadzornik inspicirati. Sada, dok je sud u ovakovom stanju i mi nalazimo za munasib, da nadzornik ne dolazi. Ako se ne može dodijeliti još jedan sudac, treba bar prenijeti sudsku tablu na „Hotel Balkan “, da stranke znadu, gdje će bar uredovnim danom naći gosp. sudiju. Trebao bi nam još jedan gruntovničar, da gruntovnica ne mora osta­ ti zatvorena, kad gosp. gruntovničar ode na ,.dopust“. Ovo bi sad za sada bio lijek kot. sudu, a za kot. ispostavu ćemo ga propisati drugi put . Tako naš prijatelj, a mi sliježemo ramenima i pitamo zemaljsku vladu, kani li u Doboju zavesti kakavTed? Pitamo i čekamo odgovor. Kape za muslimane u vojsci. Ručni Organ »državotvorne demokratske« stranke Glas Naroda« u broju 75. od 17. septembra donio je jednu noticu pod gornjim naslovom. Ta notica nas je na­ učila: 1) da je i vojno ministarstvo i minitarstvo vjera, vodeći računa o našemu ^kome osjećaju ispravno postupalo, k tražilo mišljenje naše vjerske ob* će kapa za oficire islamske vjemak državničke mudrosti ko^amo možemo da veselimo; kul-ulema nije našao u iz­ rad Muslimanki иа ,,Radišinaj" izložbi u Zagrebu. Број 67 Broj »Radiša« je ovom izložbom polučio kako veliki moralni, tako i znatni ma­ terijalni uspjeh, čime jc obodren na daljnji svoj rad u ovom pravcu, pa već od sada snuje o jednoj izložbi većega stila u Zagrebu, koja bi sc eventualno prenijela i u Pariz ili koji drugi svjetski grad, pa bi i mi muslimani trebali već od sada da se na ovaku izložbu počne­ mo intenzivnije pripremati kako bi sva naša domaća industrija i obrt mogli bit? dostojno zastupani. To je najzgod­ niji način, da kulturnome svijetu poka­ žemo kakovo narodno blago posjeduje­ mo i da na taj način promijenimo nji­ hovo mišljenje o Islamu i muslimanima. Pripomoći za sirotu djecu. Kako saznajemo poveo je »oblasni odbor za zaštitu djece u B. i H «) ko­ me stoji na čelu kao predsjednik Fra­ njo Markić, povjerenik za socijalnu politiku oveću akciju za potpomaganje I zaštitu naše djece. Pošlo je kod nas velik broj djece, koja su bilo djelo­ mice bilo u punoj mjeri upućena na moralnu i materijalnu zaštitu, pota­ knuta je još za vremena bivše vlade akcija smještavanja takve djece u po­ sebne domove. Takvi zemaljski do­ movi za siročad postoje u Reljevu. Tuzli i Kraljev. Sutjesci. a podići će se i daljni takvi domovi, čim se nađu podesne zgrade. Čujemo da spo­ menut odbor želi takve domove osno­ vati u Trebinlu (vojarna »Hrupjela«), Stolačkom kotaru, Konjicu, Jablanici i Travniku (Guča Gora) te ljetovalište na Palima. Pozdravljamo tu socijalnu akciju oko zaštite naše djece i Želimo nje­ zine što skorije vidljive uspjehe. Nu kod nas je tako velik broj djece, ko­ ja su upućena na javnu zaštitu i po­ moć, da se ova ne mogn smjestiti u posebne domove. Broj domova, koji sada postoje, vrlo je malen, a da se podignu i ovi gore spomenuti domovi, ne bi mogli primiti svu djecu. S dru­ ge strane treba u svakom slučaju,gdje je to ikako moguće, nastojati, da di­ jete ostane u vlastitoj obitelji (majka, ako je čestita, najbolji je odgojitelj!) ili u drugoj čestitoj kući. Da se to provede, osigurao je naš »oblasni od­ bor« 1,600.000 kruna. Od te svote dijeliće se potpore i to bilo stalne mjesečne, bilo prigodne, onim majka­ ma, koje nijesu u stanju da svojem zaradom uredno izdržavaju svoju ma­ lodobnu djecu U slučajevima, u ko­ jima se dijete ne može ostaviti u sadanjem krugu (na pr. ako se majkaudovica podala razvratnom životu, ili ako ostane siroče bez oca i majke itd.) predaće ga odbor drugoj obitelji na odgoj i čuvanje uz plaćanje stalne mjesečne potpore. Plaćanje takve pot-. pore iz zemaljskih sredstava protegnuće se prema potrebi do 14. dotično do 16. godine dotičnog djeteta. Nema sumnje da će ta pripomoćna akcija imali blagotvorni utjecaj na pi­ tanje zaštite 'djece. Samo treba da se ona provađa o b j e k t i v п o i nepri­ strano na hrvatski i srpski dio na­ šega naroda i bez obzira na vjer­ sku pripadnost, a da se pri to­ me napose obazire na naš musliman­ ski podmladak, jer su njegovi stara­ telji mnogo stradali. Tu je dapače pomoć najprešnija!... Upućuiemo ovi­ jem svu našu inteligenciju po provin­ ciji s pozivom, da o tom obavijesti naš svijet, koji te pomoći treba, i da ga svjetuje, da odmah podnese molbe za takvu poiporu. Molbe tre­ ba slati na „oblasni odbor za zaštitu djece“ u Sarajevu pre­ ko „mjesnog odbora za zašti­ tu djece*', koji posljedni treba da ispita i potvrdi navode molbe. U molbi treba točno navesti sve osobne, obiteljske i imovinske prilike, broj djece, njihove godine (kod siro­ čadi i ime skrbnika uz eventualnu potvrdu ili preporuku šerijatskog i nadstarateljskog suca, koje treba isho­ diti kratkim putem.) Gdje nema još uređenih „mjesnih odbora* neka se obrazložene molbe šalju izravno oblasnom odboru u Sarajevu. Ta je stvar prešna i mi se na­ damo, da će naša inteligencija shvatiti svoju dužnost i pokazati volju za rad u tom ргалси. Tko prvi sije prvi žanje... Naša braća pravoslavne vjeroispovjesti već su apelirali na svoje suvjernike u svojim glasilima Mi će­ mo budno pratiti odluku oblasnog odbora u pogledu dijeljenja .tih pot­ pora. X. �Iz naše organizacije. Sarajevo, 22. septembra. I d^našnjcni bioju objavljujemo »Sta­ tut« naše organizacije koji je izrađen prema ovlaštenju februarske skupštine delegata naše organizacije. Pozivamo sve mjesne odbore, da prema njemu uđesc svoje djelovanje. Gdje nijesu provedeni seoski odbori neka lii mjesni odbori odmah provedu i neka popisuju članove, koji žele imati aktivno pravo, a i takove, koji će platiti samo upisninu. Obzirom na neznatnost članarine nadamo se, da ne će biti ni­ kakva ustezanja od strane naših člano­ va i tvrdo smo osvjedočeni, da će se i najsiromašniji članovi odazvati potreba­ ma vremena i pogajretiti u plaćanju članarine. Ova stvar mnogo ovisi o marljivosti mjesnih odbora, pa se nadamo u njiho­ vu agilnost tim prije, što stojimo pred skorim izborima za konstituantu i važ­ nim događajima u našoj unutarnjoj po­ litici. Potrebne upute u svakoj će prilici da­ ti radni odbor naše organizacije. Stoga, biihajr na posao! Centralni Odbor. MJESNE ODBORE naše organizaci­ je upozorujemo na današnji članak »Pri­ pomoć! za sirotu djecu« 1 molimo ih, da ovom važnom pitanju posvete najozbilj­ niju brigu. STVAR JE VRLO PREŠNA i vrlo zamašna, a obzirom na protekci­ ju, koju je naša vlada uvela u svjerna granama uprave i obzirom na gramzi­ vost Izvjesnih elemenata, koji hoće da su u svemu kajmak na vrhu, ova je pa­ triotska i islamska dužnost tim veća i tim odgovornija. Stoga tražimo da odbori ovu stvar uzmu u najozbiljniji pretres na korist naše zapuštene sirotinje. O svim molbama treba odmah obavi­ jestiti naš radni odbor u svrhu kontro­ liranja. Braćo, na posao! ,,ĐajFEtova“ skupština. koja je održana 19. o mj. u Društvenom Domu bila je burna. Ona se uglavnom može podijeliti u tri tačke: Odborov iz­ vještaj i dvije opstrukcije. Prva je tač­ ka saslušana mirno, lijepo, dostojno. Dolaže intcrcpelacije, u zbor ulazi malo više živahnosti; čita se neko pismo iz Čapljine — preporuka skupštini, kako da se bira novi odbor i ko je dostojan da se izabere u to narodno društvo, To skupštinu poče elektrizirati jer pis­ mo bijaše bačena rukavica od jedne strane drugoj. Do tog se pisma uopće nije moglo znati, da tu imaju dvije stranke. Ono izazva jasne konture dviju grupa izuzevši jedan skup ljudi, koje je doveo Tafro Salili, koji bijahu potpuno indiferentni. Pismo, čitano u odboru i aplaudirano s desna od šukrije Kurtovića sa stotiujak đaka, namjerno i upadno ovu stra­ nu označuje naprednom, a drugu nazadnom. na što se osjeća reakcija lijevo, : dr. Karahmehmedović žestoko reagi- Strana 3 Страиа ,£RAV>A----^ bMJ o7 Broj 2. Da ii treba tu upravu urediti ka, Hasana Hodžića i ovaj zauzima pred­ ra, da je pismo naručeno i otvoren iza­ tako, da budu posebno verske a po­ sjedničko mjesto pa počinje da obavlja zov. Ali i to se sleže. Dolazi se do iz­ sebno vakufsko-mearifske vlasti ili će izbor odbora. Prozivaju se članovi, da bora odbora. Predsjedništvo poziva, abiti svi ti poslovi sjedinjeni kod jed­ se — pro forma— konstatira da ima ko ima ko god, ko po pravilima itema nih te istih vlasti? Ako budu uprave dovoljan broj članova. Ali u taj čas prava glasovanja, da se odstrani iz skup­ rastavljene, kakve će biti veze megju ustaje vladin izaslanik i raspušta skup­ štine. Nitko se takim ne smatra, nitko njima i hoće li imati zajedničkih štinu, pošto je — veli — većina silom ne izlazi. Predsjednik Halilbašić priop­ odstranjena sa skupštine. Razilazi se i 1 organa? Treba li da ostanu šerijatski ćuje, da je Salih Tafro donio u »Gajret« ostatak skupštine sa 300 Tafrinih ma- I sudovi kao posebne sudske vlasti za prije nekoliko dana iskaz sa 300 novih zluma, koji ni tada ne znadoše ni radi ' muslimanske ženidbene, porodične i članova koje je on sabrao za Gajret« čega su dovedeni ovdje. (Oni su imali i našljedne poslove ili ih treba ujedi­ i donosi za njih članarinu 800 K na šest »fraj< i to je glavna stvar. Ko će platiti , niti sa versko-duhovnim? mjeseci. Pošto ti članovi nijesu upisani 3. Kako će se zvati duhovni verski za ovaj izgubljeni rad, to je druga stvar. , prije šest mjeseci, kako pravila propi­ poglavica, kako će se nameštati i šta Op. ur.). suju, nego hoće da ih sad upiše naknad­ Na ovoj se skupštini sukobiše dvije ! će sve spadati u njegov delokrug kao no, to je odbor većinom glasova odbio ’ i gde će mu biti sedište? Treba li te članove, pošto po pravilima nijesu u- 1 protivne stranke. Jedna je — desnica i za to menšura? pisani prije 6 mjeseci (§ 13. pravila), pa ’ skupštine, više izvježbana i naoštrena 4. Kako bi trebalo urediti upravu nego organizovana. Ona je spremna da | poziva prisutnog Tafru, da se odstrani • samostalnih vakufa? Da li da s« i nešto brani, što joj izmiče iz šaka, na što sa svojim dovedenim članovima. dalje upravlja svaki za se ili bi se Tu počinje druga tačka dnevnog reda : ni prava nema, sklona borbi, spremna ј mogli ujediniti u jedan fond? Ako se t. j. prva opstrukcija. Desna strana, Šu- 1 ko napeta puška, nesposobna za razlo­ ostavi da pojedinim vakufima uprav­ ge. Druga sirana je ejzgra naroda i skup krija Kurtović sa svojih 100 đaka i zaljaju i dalje mutevelije, kako će se starije inteligencije, ljudi od razloga, svi ­ natlija opštruira na tu odredbu odboupotrebljavati suvišci pojedinih vakufa? jet svjestan i željan oniog što je iskreno, rovu i ne da, da se Tafrinim članovi­ da Ii će se čuvati kao sopstvenost ma poreče pravo glasovanja. Nastaje ! što je narodno, islamsko. Za to ta stra­ vakufa, koji ih je položio ili će pri­ zvizga i zaglušna galama. Dižu se razni | na nije ni uvježbana za borbu: ni za na­ padaj ni za obranu. Na ovoj je strani i padati jednom centralnom vakufskogovornici i predlažu kompromis i slogu, mearifskem fondu za opšte islamske predlažu glasanje ceduljama i slično i da ; razlog i iskren solidan rad, na onoj kap- । prosvetne i kulturne svrhe? ric i partijska borba. Ovdje sc radi s ' se Tafrini članovi udalje sa skupštine. 5. Ako bude ova uprava pod dr­ narodom i za narod, onamo se narod ј Predsjednik proglašava, da počinje iz­ priziva samo da daje, a inače taj pojam I žavnim rukovogjenje m, država bor odbora i to pošto nema predloga je samo rcakcionarstvo. Na jednoj stra- I bi se brinula za pokrivanje potreba za izbor aklamacijom treba glasati taj­ ove uprave. AH ako bude autonomna, ni iskrena želja, da se podgaja narodna nim glasanjem, ceduljama. Određuje omladina, uzdanica i zpštitmea Sivog I mogu li se pokriti sve potrebe priho­ skrutatore i glasanje počinje. Lijeva naroda, na drugoj se ta omladina zavo- I dima vakufsko-mearifskog imetka i •strana i centrum (Musi. Jugosl. Org.) eventualno državnom (subvencijom? di u svađu i stranačku borbu. Za to se osim Tafrinih počinju na prozivanje sve opaža i na samoj skupštini i drža- | Op. ur.) ili bi zato trebalo propisati predsjednika donositi cedulje. Nastaje muslomanima još i versko-prosvetni nje i borba nejednako: dok se govori taka galama, da se ne čuje predsjedni­ prirez? Koliki bi taj prirez bio i kako iz desnice, ljevica lojalno šuti; a kad okov glas, kad proziva; cedulje se ipak bi se pobirao? na zbori, desnica buči, da se prolama. donose, a desno nastaje pored galame 6. Koliko je i kakvo je versko zna­ Uzvišenu Gajretovu« ideju puno i neko gibanje. nje za muslimansku decu neobhodno kvari i vrijeđa jedna praksa: dovođenje Kad je predsjedniku zbog galame po­ potrebno? Može li se to znanje po­ besvjesne mase da pomogne otimati osve onemogućeno, da proziva i glaso­ stići u osnovnim školama s obzirom vu instituciju iz jednih ruku u druge. Ovanje obavlja, on odgađa skupštinu i una to ako se verska nastava i verski va je praksa davno zavedena u »Gajdaljuje se sa tribine. Na to odlaze i I retu«, kad su prvi put 1907. dovedene : uđbenici prema novim potrebama i drugi odbornici osim Alije Kurtovića. I: prilikama reformišu ili su potrebne ј mase, da preuzmu instituciju iz ruku zaslanik vlasti zabacuje tu odredbu odposebne verske škole? Kako će ве ' mlade i agilne inteligencije, koja ju je • borovu i predlaže, ma da nije ni musli­ odgajati muslimanski verski službe­ i osnovala. Besvjesni seljaci iz Neretve, man ni član »Gajreta«, on predlaže, da nici? Kakvi sve zavodi trebaju za to, ; koji ne znaju ni da ima škole uopće a skupština izabere sebi drugog predi ko će njima upravljati i ko će ih izdrnekmo li još i srednje i više i da se tu : sjednika. To desnica odobrava, a cen' žavati? Hoće li za tu svrhu biti dr­ omladina potpomaže, ti seljaci odluči­ I irum i ljevica protestira. Tu je početak žavnih zavoda i kakav će upliv imati vahu o sudbini ovog društva. I sad evo i trećoj tački dnevnog reda, to je druga verske vlasti nad njima? ima lakih ljudi školovanih, evo Salih I opstrukcija. Tafro dovodi 300 besvjesnih radnika, | Sad desnica nastoji da omogući rad da oni očuvaju »Gajret« od otmice. O skupštini, ali za to ljevica protestira, tempora’ jer se ne može raditi bez predsjednika Na skupštini je još jedan moinenat i uopće bez odbora. Desnica hoće da se pobudio u čovjeku tužan osjećaj. Velika Od gospodina ministra dra Alaupovića I izabere predsjednik i dovodi razne kan­ dvorana Društvenog Doma puna našeg dobismo ovu građu za »nacrt statuta o । didate na tribinu, a ljevica ne da. Gala­ svijeta dozvala nam je uspomenu, kad upravi islamskih vjerskih, prosvjetnih i | ma, zvizga, gestikulacije kao u kine­ smo imali priliku vidjeti taku sliku na ' vakufskih poslova u kraljevstvu Srba, ■ matografu. Dolaze razni članovi skupš­ negdašnjim »Gajretovim« zabavama. S Hrvata i Slovenaca«: i tine na tribinu i uvjeravaju vladina po­ kakvim se osjećajima razilazismo iz o- : 1. Opšte ustanove. i vjerenika, da je besmisao forsirali tok i ve dvorane onda, a s kakvim danas!... ; Sav vakufsko-mearifski imetak u skupštne bez odbora i predsjednika, ali Jedan sa strane. Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca : vladin izaslanik ne da se uvjeriti nego -_____________________________ služi isključivo za vjerske prosvjetne i । traži da se izabere predsjednik. Na kra­ humanitarne svrhe Muslimana. Njim u; ju desnica navaljuje na ljevicu, tvorno pravljaju posebni organi, koji su za to , se napadaju pojedinci od ljevice, a to postavljeni. — i vladin izaslanik i njegova garda na vra­ Imetak je sastavljen od pojedinih (sa­ i tima mirno gledaju. Ljevičari, pošto nimostalnih) vakufa i centralne zaklade. jesu ljudi od tučnjave nego od razloga Ustanove se vakufnama drže po šeria; uzmiču pred prijetnjama i navalama sa o uregjenju muslimanske verske tu a mogu se promijeniti, ako to zaklju­ j stolicama i potiskuju se na vrata na oči i vakufsko-mearifske uprave u či Sabor i to odobri Ulema-Medžlis i policije, šta vi?e policija ih pomaže iz­ kraljevstvu S. H. S. Vrhovni Šeriatski Sud. | gonili. Područja su za vjersko-prosvjetnn u1. Kako treba urediti islamsku i Kad se desnica osjetila sigurna, bez ! vakufsko-mearifsku uprtvu? pravu: ' opstrukcije, bira sebi novog predsjedni­ Truhla gragja — potonuće lagja. Prosvjeta i škola. Načelna pitanja g. mini­ stra vera Statut „Jugoslavenske Musi. Organizacije44. I, Ime, cilj i sredstva § 1. — Muslimani u Bosni i Hercegovini organizuju sc na osnovi svog već objavljenog progra­ ma od 16. feburara 1919. i ovog statuta u političku stranku, koja nosi ime »Jugoslavenska Musliman­ ska Organizacija«. Djelovanje organizacije protegnuće se i na sve muslimane naše države. § 2. — Cilj je organizacije, da radi na ostva­ renju načela, koja su izražena u njezinom programu i da podupire politički, kulturni, ekonomski, gospo­ darstveni i socijalni napredak muslimana u naš^j državi. § 3. — Za ostvarenje svoga cilja upotrebljavaće organizacija sva z '.konita kulturna : moralna sredstva, a svoja će načela širiti izdavanjem listova i knjiga, osnivanjem klubova i čitaonica, održavar.jem javnih zborova i predavanja, te uopće podi­ zanjem kulturno-prosvjet'i h i ekonomskih institučija. Za ostvarenje načela organ zacije brinuće se predstavnici orgau z uje u ,Narodnom Predstavništvu, te sk ipštinaina i odborima samoupravnih tijela. Potrebna materijalna sredstva pribavljaće se članarinom, dobrovoljnim prilozima i zavještajima. i i ' j i • i i i II. Članovi organizacije. б 4. — Članom organizacije može biti svaki | musliman(ka) naše države, koji uživa sva građan­ ska prava, kad usvoji program organizacije i iz­ javi najbližem odboru ili povjereniku organizacije, da će se pokoravati stranačkoj disciplini i raditi na ostvarenju načela i programa organizacije, te kada bude primljen u organizaciju. § 5. — Clnska prava u predstavništvima orga- ’ nizacije mogu vršiti samo taki članovi, koji plate upisninu od dvije krune i koji se obvežu, da će plaćati godišnju članarinu i to po volji 2 K, 6 K. 12 K, 24 K i 48 К. Potvrda о poioženju upisnine služi kao le­ gitimacija o članstvu u organizaciji, a članarinska potvrda dokaz je aktivnog članstva. § 6. — Svi članovi organizacije imaju jednaka prava i dužnosti uz ograničenje, označeno u § 5. ovog Statuta. § 7. — Svaki član organizacije dužan je glasati pri svim izborima za kandidate, koje redovitim pu­ tem istakne nadležni odbor orgnizacije. Isto se tako mora pokoravati svim odredbama i odlukama odbora, a naročito ne smije bez odobrenja odbora primati kakve Časti i zvanja u političkom životu. Svaki je član organizacije moralno odgovoran za svoja djela. Pojedini članovi ne smiju na svoju ruku raditi ništa u ime organizacije, ako za to ne­ maju naročitog ovlaštenja od nadležnog odbora. § 8. — Članovi organizacije, koji se ogriješe o stranačku disciplinu ili inače štete njezinom ugledu biće opomenuti, a u težim slučajevima kažnjeni pis­ menim ukorom ili isključenjem iz organizacije. Kaznu pismenog ukora izriču kotarski odbori i ta se zavodi u naročiti zapisnik, dok kaznu isklju­ čenja izriče radni odbor na osnovu predloga ko­ tarskih odbora. Radni odbor može izreći kaznu isključenja i bez inicijative mjesnih odbora. Članovima radnog i centralnog odbora, te zastupnicima sudi centralni odbor. Isključeni član ima pravo priziva na centralni odbor, odnosno glavnu skupštinu, ali bez odgodne moći. III. Unutarnja organizacija. § 9. Organizacija se proteže na cijelu našu državu, provodi se odozdo prema gore t. j. iz na­ roda vodstvu, te prema tomu ima ova tijela: 1) seoska (odnosno gradska) skupština, 2) kotarska skupština 3) okružna skupština i 4) glavna skupština. Organi su gornjih tijela: 1) seoski (gradski) odbor (povjerenik), 2) kotarski odbor, 3) centralni odbor i 4) radni odbor. A) Skupštine organizacije. 1. Seoska (gradska) skupština. § 10. — Seoska skupština bira svoj seoski odbor, daje mu inicijativu i nadzire njegov rad. Gradovi i ispostave biraju tako isto svoje posebne gradske odbore. Pravo glasa na ovoj skupštini imaju samo novi, koji plaćaju članarinu, a ostali imaju savjetujući glas. Na ovim skupštinama mi prisutan bar jedan izaslanik kotarskog p sastaju se prema potrebi. č’ �F „ПРАВДА“ — „PRAVDA4* Страна 4. 1. vjersko-prosvjetna opština (džemati), koje će se naročito prema prili­ kama ograničiti; 2. kotarevi (srezovi), koji sc pokla­ paju s političkim kotarevima (srezovima). 3. čitavo Kraljevstvo. Cilj je vjersko-prosvjetnoj upravi: da osniva i izdržava džamije i druge is­ lamske vjerske, prosvjetne i humanitar­ ne zavode, da odgaja i izdržava potreb­ ni broj vjerskih zvaničnika i vjerouči­ telja, u koliko se za to ne brine država; da odgaja muslimansku mladež u vjeri i islamskom duhu; da što moguće više proširi i učvrsti poznavanje vjere u is­ lamskom dijelu naroda, te da ga uopšte kulturno pridiže. Nova uvakuljenja treba, da odobri državna vlast (Ministarstvo Vjera). Vakuf; su juristička lica. Subvencije sc iz državnih sredstava daju po po­ trebi. Državne vlasti pri potrebi pomažu, da se izvrše presude i zaključci vjerskoprosvjetnih organa. Ovi se organi pomažu meduse. Zvanja su počasna, a za boravak u luđemu mjestu daju se dnevnice. Uvjeti su, ko može biti članom u raz­ nim tijelima: u opštini samo onda ne­ pismeni. ako nema pismenih. U kotaru (srezu) samo pismeni. U centralnim ti­ jelima najmanje viša srednjoškolska, učitcljska i viša teološka sprema, a mo­ ra neki procenat biti akademski obra­ zovanih. Izbori su za sva tijela direktni. Propisi o glasovanju, prizivima, pri­ tužbama. odgovornosti pojedinih orga­ na, disciplinarna vlast kao što je u ovakovim organizacijama uobičajeno. Državni (vrhovni) nadzor spada Mi­ nistru Vjera, koji ga vrši preko musli­ manskog od jelen ja u svome Ministar­ stvu. П. Opštine. Opštinc valja nanovo opredijeliti i nastojati, da imaju što veći opseg. Središte mora biti u mjestu s džamijom i po mogućnosti školom. Ta je džamija glavna u opštini. Imam i hatib tc džamije pripada po svomu zvanju opštinskomu odb ru, a po mogućnosti i učitelj ako jc musliman. Osim ovih opštinski je odbor sastavljen od 5—6 izabranih članova, pri čemu valja paziti, da svaka mahala ili selo u opštini bude u odboru zastupana. Djelokrug je opštinskog odbora za sada minimalan da se brine za džamiju i druge sitnije vjerske potrebe džemata. a više bi se prenijelo u kotar, dok se ovi odbori u narodu užive i dok se muslimansko seljaštvo kulturno pridigne. III. Kotar. I. A11 c r n at i v a : ako se rastavi vakufska i vjerska uprava: Kotarska su povjerenstva sastavlje­ na od kadije (sreskog muftije) kao pred­ sjednik’ i četvorice izabranih članova. Među članovima mora biti jedan učitelj, a ako nema među mjesnim učiteljstvom muslimana, onda vjeroučitelj. Djelokrug jc kotarskog povjerenstva: da provodi izbore u opštini i kotaru, da vod; u evidenciji sve vakufsko-mearifske zgrade, poslovanje mutevelija i drugih vjerskih i vakufskih zvaničnika; da I I ■ 1 ,; I' I I I I • । I j ' . ; i stavlja predloge na nadležna mjesta o gradnji, popravcima, prodaji, trampi, imenovanj;ma itd.; da potiče islamsku mladež, da ide u škole i na zanate, da vod. kaiaster porezovnika radi prireza; da sastavlja proračune i zaključne ra­ čune za svoj kotar. Senatske sudije u ,svomu sudovanju spadaju dotičnomu sudu, kod kojega su namješteni. U čisto vjerskim stvarima potpadaju rijasetu a u vakufskim vakufsko-mearifskoj centralnoj upravi. Dužnosti su šeriatskog sudije u vjer­ skim i vakufskim stvarima: da otprav­ lja kancelarijske poslove kotarskog po­ vjerenstva, da vodi i čuva matice ro­ đenih, vjenčanih i umrlih, da prisustvu­ ju ispitima iz vjeronauke u školama. II. A 11 e r n a t i v a : Ako se vakuf­ ska i vjerska uprava sjedini šeriatski se sudovi rastavljaju od redovitih sudova i uspostavljaju se kao posebne vlasti, koje potpadaju pod Ministarstvo Vjera. Šeriatski sudovi u ovome slučaju vr­ še sve poslove, koje su im i do sada spadali u dužnost, a na njih se prenosi i uprava pupilarnog imetka muslimana, da njome upravljaju bez uticaja redovitog suda. Kao kotarskim vlastima za vakufske poslove dodijeljeno im je vijeće od če­ tiri člana, koje bira narod. Inače djelokrug, nadležnost i vlast kao u prvoj alternativi. IV. Centrala. 1. Alternativa : Ako se uredi organizacija kao što je sada u Bosni. — Centralna su tijela Ulema-Medžlis s reis-ul-ulemom na čelu za vjerske stva­ ri, a vakufski sabor sa svojim odborom za vakufske poslove. Da se vakufska, uprava slobodnije raz­ vija, bio bi poseban predsjednik vakufskog sabora, a reis-ul-ulema bi ostao samo za vjerske stvari. I rcis-ul-ulemu i predsjednika vakuf­ skog sabora birao bi vakufski sabor, a imenovao bi ih Kralj. Kralju bi se predlagalo po tri kandidata. • Vrhovni šeriatski sud u Sarajevu os­ tao bi u svojoj sadašnjoj organizaciji, a protegla bi mu se vlast na čitavo Kraljevstvo. U ovome bi slučaju ostale okružne muftije s onim djelokrugom, kakav ima­ ju danas u Bosni. II. alternativa: ako se provede ujedi­ njenje vjerske i vakufske uprave, a da šeriatski sudovi ostanu i nadalje kao dijelovi redovnih sudova; ali da se vr­ hovnim šeriatskim sudijama da dodir s centralnom vjerskom i vakufskom upra­ vom, kakav bi imali kadije u kotaru. Na čelu je čitave islamske vjerske i vakufsko-meariske uprave Reis-ul-ulcma. Uz njega su postavljena tri savjeta: 1) Ulema Medžlis za čisto vjerske stvari; 2) Upravni savjet za upravne, eko­ nomske i financijske stvari vakufa: 3) Prosvjetni savjet za prosvjetne, kulturne i humanitarne stvari. Svako ovo tijelo ima potpredsjednika kao zamjenika Reis-ul-uleme. Kod ovakog uređenja bi se ccntralisala sva vlast kod Reis-ul-uleme, pa bi mu bio djelokrug održavati jedinstvo u vjerskoj upravi, paziti, da među po­ jedinim organima vlada potpuna sloga Број 67 — Bi oj u poslovima vjere i njene uprave; up­ ravljati, nadzirati i ravnati sve islamske vjerozakonske poslove; nastojati, da se poznavanje islamske nauke među muslimanima proširi i moral učvrsti; ime­ novati sve vjerske službenike, nastavnike i mutevelije: predlagati vjerouči­ telje na državnim školama i druge vjer­ ske službenike u državnoj službi; ko­ načno odlučivati o sporovima među opštinarima i izabranim vjerskim zvaničnicima, ispitivati i rješavati izvještaje muftija i kotarskih povjerenstava o po­ slovanjima svake ruke, potvrđivati svjedodžbe medresa, predlagati minis­ tru imenovanje okružnih muftija, predsijedati ispitnim povjerenstvima za šeri­ atske sudije, srednjoškolske vjeroučitelje itd., izvršavati odluke Savjeta i Sa­ bora; obavljati tekuće poslove central­ ne zaklade, ravnati i nadzirati službovanje činovnika, voditi vrhovni nadzor nad čitavom vakufskom upravom, nadzrati pojedine vakufe naročito u pogle­ du ispunjavanja zakladnih svrha; odobiavati predujmove, potpore, nagrade, odsustva činovnicima, pobirati prihode centrale, odobravati uvakufljenja zajed­ no s državnim vlastima, postavljati ad­ vokate za vođenje parnica, dijeliti pot­ pore i Stipendije, sastavljati proračune i ispitivati zaključne račune centralne zaklade; izrađivati nacrte novih ргоpiša. Ako se drži, da se ovime daje suviše velika vlast Reis-ul-ulemi, moglo bi se odrediti, da u važnijim poslovima odlučuje s njim uže vijeće, u koje b; sva tri savдta slali svoje deiegate, š*o bi po prilici odgovara.o ulema-nicdžusii i sa­ borskom odbo.-u u Bosni. Ulema-MedžEs sačinjavaju sve okruznc muftije vrh *vne šeriatske i sudje i dva najstarija referent: u vjerskom odjelenju Reis-ul-mriic. Potpredsjeđmk bi mogao biti najstariji vrhovni šeriatski sudija ili sarajevski okružni muftija, Djelokrug bi mu bio: rješavati načelna vjerska pitanja, odlučivati o podiza­ nju novih džamija i drugih vjerskih ob­ jekata, bditi nad tim, da se ne vrijeđaju propisi Islama, izrađivati u sporazumu s Prosvjetnim Savjetom nastavne pla­ nove za vjersku obuku u svima škola­ ma, pripravljati potrebni broj vjerskih zvaničnika, u koliko to nije pridržano državi. Upravni savjet bi bio sastavljen od izabranih članova, koje bi birali poje­ dini izborni srezovi, koji će se ograni­ čiti tako, da na svako 80.000—100.000 muslimana dođe po jedan zastupnik. Podpredsjednika bira iz svoje sredine. Djelokrug bi upravnog savjeta bio, da nadzire kotarska povjerenstva, da od­ lučuje o kupovanju, prodaji, trampi i iznajmljivanju nekretnina, da odlučuje o otpisivanju neutjerivih tražbina, da ustanovljuje dnevnice i putne troškove te da se uopšte brine ekonomskim i finan­ cijskim poslovima vakufske uprave. Prosvjetni savjet je također sastav­ ljen od izabranih članova, koji se biraju na isti način i u isto doba, kada i Up­ ravni Savjet. Pasivno pravo izbora imaju samo nastavna lica. Po svomu zvanju spadaju u Prosvjetni Savjet di­ rektori (upravitelji) šeriatske sudačke škole, šeriatske gimnazije i dar-ul-mu- 2. Kotarska skupština. Statut organizacije. § 11. — Kotarsku skupštinu sačinjavaju dele­ 3) postavlja kandidate za parlamenat i 4) odlučuje o političkom držanju organizacije. gati gradskih i svih seoskih odbora jednog kotara i to tako, da odbori iz sela (ispostava, gradova) B) Oz-gani organizacije. ispod hiljadu stanovnika šalju jednog delegata, od 1. Seoski (gradski) odbori. 1.000 do 2.000 stanovnika dva delegata, od 2.001 do § 15. — U svakom selu (kotarskom ili ispostav3.000 tri delegata i tako dalje. nom mjestu), gdje stalno stanuje najmanje dvade­ Kotarska sc skupština sastaje najmanje dva set muslimanskih porodica ima se osnovati seoski puta u godini, a po potrebi i više, te joj može pri­ (gradski) odbor organizacije. sustvovati i delegat radnog odbora. Ovi se odbori biraju na seoskim (gradskim) § 12. — Kotarska je skupština polazna tačka skupštinama, koje saziva predsjednik dotičnog od­ za provadanje cjelokupnog programa organizacije bora, a ima im prisustvovati izaslanik kotarskog u dotičnom kotaru. Ona poduzima mjere i daje ini­ odbora organizacije. Broj odbornika određuje skup­ cijativu za rad i jačanje organizacije u cijelom ko­ ština prema mjesnoj potrebi. Odmah nakon izbora taru. tc pretresa proračunski predlog kotarskog oćD sastaju se u sjednici izabrani članovi ovog odbora bora i nadzire njegov rad. i konstituišu sc na taj način, da između se izaberu 3. Okružna skupština. predsjednika i njegova zamjenika. § 13. — Okružna se skupština saziva po po­ Dužnost je ovog odbora, da sc brine za po­ trebi i na poticaj kotarskih odbora dotičnog okruž­ trebe svog mjesta i da ih zastupa kod kotarskog ja. a njezin jc organ kotarski odbor u okružnom • odbora, te da izvršuje upute kotarskog odbora i u mjestu. kraćim ga razdobljima izvješćuje o stanju i radu Ovu skupštinu sačinjavaju po tri delegata ko­ organizacije u svom mjestu. Sjednice' se odbora tarskih odbora, a ima joj prisustvovati bar jedan drže najmanje jedan put u mjesecu. član centralnog odbora iz dotičnog okružja, te de­ Gdje nije moguće provesti izbor ovog odbora legat radnog odbora. može kotarski odbor u sporazumu sa dotičnom eha4. Glavna skupština. Ujom postaviti povjerenika organizacije. Dužnosti § 14. — Glavnu skupštinu sačinjavaju delegati povjerenika iste su kao i dužnosti seoskog odbora. »vih kotarskih odbora i to tako, da kotarevi koji §16. U ličnim, familijarnim i drugim stva­ a ju do 250 Članova sa pravom glasa šalju po rima, koje ne zasijecaju u kriminal i nadležnost su­ R delegata, kotarevi sa 251 do 500 aktivnih da, odnosno javnog tužitelja, treba da seoski odbori j dva delegata, sa 501 do 750 članova tri fungiiraju kao obranlčkl sud u svim sporovima me­ i tako dalje. Ova skupština: đu pojedinim članovima organizacije i da nastoje, članove centralnog odbora, da se ti sporovi riješe bez posredovanja političke njuje i dopunjuje stranački program i i 1 I • ; | i : i , . • I i aliinina (ako ostane). Djelokrug bi Prosvjetnog Savjeta bio osnivanje prosvjetnih zavoda i uopšte prosvjetnih stvari. Nastavni planovi za vjeronauke u zajednici s Ulema-Medžilisom. Sva tri savjeta zajedno sačinjavaju Vjrsko-prosvjetni Sabor, koji odobrava zajednički budžet centrale, postavlja kandidate za Reis-ul-Ulemu, kojeg ime­ nuje Kralj, ustanovljava činovnička mje­ sta, poslovnike, službena pravila, izda­ je propise o upravi i nadziranju vakuf­ skog imetka, knjigovodstvu, izdaje dis­ ciplinarne propise, brine se, da se oču­ va cjelokupnost centralne zaklade. ' Reis-ul-Ulema mora imati povjerenje Krune i Sabora. Ako ga izgubi, valja da odstupi. U sva tri odjeljenja namješten je po­ treban broj stručnih spremnih činovni­ ka, koje biraju dotični Savjeti. One koj; dobivaju platu iz državnih sredstava, valja da potvrdi ministar. Plate dobi­ vaju iz vakufskih sredstava činovnici upravnog i prosvjetnog odjeljenja, a du­ hovnog od države. Uprava samostalnih vakufa bi bila kao sada u Bosni samo s tom razlioni. da bi svi suvišci pripadali u centralnu zakladu. Centralnom vakufskom zakladom up­ ravljao bi Upravni Savjet, a kada bi se radilo o investicijama, otuđivanju, odlučivao bi Sabor, koji odobrava i njezin proračun. (III. alternativa: ako se provede posvemašnja centralizacija, pa da se i Šeriatski sudovi sjedine s vjersko-avkufskom upravom). Na čelu je čitave islamske vjerske, šcriatsko-<sudske i vakulfsko-mearifske uprave Reis-ul-ulema s ulema-medžlisom i vrhovnim šeriatskim sudom za vjerske i šeritasko-sudske poslove i s vakufskim saborom i njegovim odbo­ rom za vakufske i prosvjetne stvari. Po tomu je Ulema-Medžlis i Vrhovni Šeriatski sud jedno te isto tijelo, pa se ovaj potonji izdvaja iz redovnog Vrhov­ nog Suda u Bosni i pripada Ulema-Medžlisu za čitavo Kraljevstvo isto kao što se po naprijed spomenutoj alter­ nativi II. u kotarevima izlučuju šeriatski sudovi iz redovnih sudova i uspo­ stavljaju kao posebne vlasti, koje spa­ daju ministarstvu vjera. U ovome bi slučaju posve otpale ok­ ružne muftije, a njihov sadašnji djelo­ krug bi se prenio na uleina-medžlis, a dijelom na šeriatske sudove u okruž-’ nim mjestima. (Posebna alternativa o decentraliza­ ciji vjerske i vakufske uprave po ok­ ružjima.) U svakom okrugu Bosne i Hercegovi­ ne, novim krajevima Srbije i Crne Go­ re. u Beogradu za Srbiju prije 1912. i u Starom Baru za Crnu Goru prije 1912. namještene su okružne muftije, koje imenuje Ministar Vjera na predlog Reis-ul-Uleme ili Ulema-Medžlisa. Pored njih su okružna vijeća, koja su sastav­ ljena iz izaslanika kotarskih povjereniš­ tava. Povjerenstva s manjim 'brojem muslimana šalju jednog, sa srednjim dva. a s višim tri izaslanika. U djelokrug bi ovih okružnih vijeća spadalo: nadzirati poslovanje vakufsko- ili sudske vlasti. 2. Kotarski odbori. § 17. — Kotarski odbor bira kotarska skupšti­ na, a sastoji se od deset po potrebi ii do petnaest članova i to predsjednika, potpredsjednika, tajnika blagajnika i članova bez funkcije. Kotarski se od­ bori staraju o organizaciji seoskih odbora, prate budnim okom kulturni i ekonomski razvitak i na­ predak članova organizacije, vode naročitu brigu o sanitarnim i higijenskim prilikama svog područja te stavljaju radnom odboru predloge o uređenju potrebnih institucija Oni rukovode provođenje iz­ bora za parlamenat prema uputama radnog odbora, te postavljaju kandidte u svim autonomnim izbor­ nim tijelima svog područja, sve po intencijama I uputama centralnog i radnog odbora. Oni sazivaju kotarske skupštine, podnose im predloge i izvršuju njihove zaključke, te nadziru rad seoskih (gradskih) odbora i daju im upute. On: se brinu za prihode svoje blagajne i rukovo­ de ih prema propisima, izvješćuju radni odbor o svom radu i stanju organizacije u cijelom kotaru, te svim političkim pojavama, koje se pokažu u iz­ vjesnim razdobljima. Oni provode upute radnog od­ bora i vode popis svih članova organizacije. § 18. — Sjednice kotarskog odbora saziva pred­ sjednik najmanje jedan put u mjesecu, a po potrebi i više i to iz vlastite inicijative ili kad to zatra­ ži trećina seoskih odbora. Sjednicama predsjeda redovito predsjednik ili njegov zamjenik, a zaključci vrijede samo onda, ako je prisutna polovica svih članova. U protivnom slučaju ima se sjednica odgoditi, a na budućoj se može zaključivati bez obzira na broj prisutnih čla- �Број 67 Broj tnearifskili organa i namještenika u ok­ ružju, odlučivati o koristontsnom ula­ ganju vakufsko-mearifskog imetka, o popravljanju zgrada, odobravati pro­ račune pojedinih vakufa i svoje zakla­ de, imenovati svoje upravne činovnike i one kotarskih povjerenstava, podjelji­ vati potpore i Stipendije iz svojih sred­ stava, obavljati -tekuće poslove vakuf­ skog imetka u svome okružju, nadzira­ ti poslovanje kotarskih povjerenstava, nadzirati pojediie vakufe, pobirati vakufsko-mearifske prihode i upotreblja­ vati ih po svejim zakljičcima ik po naređenjima vrhovnih vlasti, predlagati imenovanje vjerskih i vakifMđk Šibe­ nika. koje imenuje Reis-ul-Ulema ili Ulema-Mcdžlis U slučaju ovakove upravne decentra­ lizacije, pripadao bi od suvišaka samo­ stalnih vakufa 50% okružnoj, a 50% centralnoj zakladi. Isto tako od prireza 75% okružnoj, a 25% centralnoj zakla­ di. Zato bi se okružna vijeća brinula za izdržavanje svih lokalnih institucija, a centralna bi uprava imala da podiže i izdržava ustanove, koje služe muslimanima čitava Kraljevstva. V. Škole/) Za izobrazbu više ilmije brine se dr­ žava. U mederese se smiju primati samo svršenici osnovne škole. U njima sc mo­ raju učiti i svjetovne nauke, inače će se zatvoriti. Medrese u kotarevima mo­ raju biti pripravni zavodi za dar-ul-mualimin T sličnu visu medresu, u kojoj se odgajaju opštinske hodže. Ovi mo­ raju imati osposobljenje, koje se stiče pred naročitom ispitnom komisijom. —• MudcrT moraju steći osposobljenje u našem Kraljevstvu. Mektebi se postepeno ukidaju, a ot­ varaju po potrebi ihtijat sunufi pored državnih osnovnih škola. Država će za to dati prostorije u školskoj zgradi, a ostale troškove (platu vjeroučitelja za rad u ihtijat sunufu, vjeronaučne knjige siromasima itd.) snosi vakufska uprava. Vidi posebno obrazloženje uz ovaj od­ sjek). IV. Prelazne ustanove. Proveden je se povjerava Ministarstvu Vjera, koje će za to upotrijebiti u pr­ vome redu sada postojeće vjerske i va­ kufske vlasti, a gdje to nemogne biti, onda političke. Obrazloženje k •đsjeku V. skele. A. Gdjegod ima narodna osnovna škola, koju mogu pohađati sva za školu obve­ zana djeca islamske vjere, treba u do­ tičnom mjestu zatvoriti sve mektebe, i to kako sibjan mektebe, tako i mektebi ibtidaije. Ako bi se zbog toga u prvo vrijeme pokazalo nezadovoljstvo među muslimanima, pa bi se bunili zbog toga, da izravno šalju djecu u osnovne škole, trebalo b: tim željama izaći u susret ta­ ko, da sc uz osnovnu školu otvore ihti­ jat sunufi (jednorazredni pripravni teča­ jevi iz islamske vjeronauke) gdje bi dje­ ca prije nego stupe u osnovnu školu naučil.t arapska pismena, koliko su im potrebna za čitanje Kurana. Stvar bi. se mogla i tako urediti, da se za musli­ mansku djecu, koja izravno dođu u os­ novnu školu predaje više sati vjeronau­ ke. nego je dosada bilo propisano. Страна 5. Strana ~„ПРАВДА“ — „PRAVDA1* U mjestima gdje nema narodne os­ i otvoriti nekoliko reformiranih medresa novne škole, a ima zgrada mektebi ibti­ I poput seminara zasada od 8 razreda, u daije, koja je podesna da se u njoj smje­ i kojima bi se podgajali opštinske hodže sti osnovna škola, trebalo bi, da držav­ , i drugi vjerski službenici manje kategona vlast dođe u doticaj e vakufsko-me- ' rije. U te reformirane medrese bi dolaariiskom upravom, pa da se ta mektebi I žila djeca iz osnovne škole, a u njima bi ibtidaija pretvori u narodnu osnovnu i se pored vjerske obuke učile i svjetovne školu. nauke, koje bi učenicima davale opću Da se čim prije pribavi što veći broj : naobrazbu. makar i slabije kvalifikovanik učitelja Nastavni plan bi trebalo udesiti tako da se u niža 4 razreda steče viša opšta za osnovne škole kako za nove krajeve naobrazba, a u viša 4 stručna (teolo­ Srbije s pretežnim islamskim stanovni­ štvom tako i za osnovne škole, koje se ška). u Đosm i Horctfovini otvore u zgra­ Gdje bi zgrade dosadašnjih medresa dama sadašnjih mektebi ibtidaija, tre­ bile podesne, da se u njih smjeste ovabalo bi uz preparandiju u Derventi ili i kove reformirane medrese, ali bi bile uz koji drugi podesan zavod u Bosni I tijesne za 8 razreda, mogla bi se u ovaotvoriti tečaj od nekoliko mjeseci za kovim zgradama ako bude za to potremualime s mektebi ibtidaija, koji su svr­ I ba, otvoriti niža 4 razreda, pa da odatle šili dar-ul-mualimin i kasnije se radom u • pitomci prelaze u višu reformiranu memektebu i privatnom lektirom u svomu 1 dresu. nastavničkom pozivu usavršili. Premda Ako se prema naprijed navedenom svršenci toga tečaja ne bi imali onu prijedlogu ne bi pretvorio dar-ul-muali­ spremu, kakvu imaju danas učitelji osmin u učiteljsku školu, mogla bi se od 1 novnih škola u Bosni, oni bi odgovarali • njega odmah otvoriti ovakova reformi­ ovom novom pozivu, jer su dugogodiš­ rana medresa. njim radom u mektebu stekli, lijepu čim bude apsolvenata ovih reformi­ spremu za nastavnički poziv. Ovaj bi . ranih medresa, ne bi se smjeli za opštin­ im tečaj još pružio priliku, da svoj ske hodže namještati drugi ljudi osim znanstveni krug prošire za sad u opštoj ; njih, a i dotlen treba zavesti ispit ospoškoli. Svakako bi bili bolji učitelji od sobljenja za njih, a eventualno im za mnogih onih, za koje je sada otvoren pripravljanje otvoriti i kakav tečaj. Tu tečaj u Derventi. a koji su se s različi- ■ treba položiti osobitu važnost na to, da tom spremom vratili iz vojske. hodže u opštinama pored vjerske nao­ Ovi od mualima izobraženi učitelji i- i brazbe steku i opštu. mali bi tu vrednost što bi u čisto musli­ C. manskim mjestima mogli biti i vjero­ Šeriatska gimnazija, koja je ove go­ učitelji, a lakše bi se prošlo i sa zatva­ dine osnovana, treba da ostane i da joj ranjem mektebi ibtidaija. jer bi narod se sadašnji privremeni nastavni plan s početka slao s više povjerenja djecu prema sadašnjim prilikama preudesi, u škole, gdje budu ovakovi učitelji na­ kada bude maturanata s ove gimnazije, mješteni. Time bi se riješilo pitanje na­ valja sadašnju šeriatsku sudačku školu mještanja mnogih mualima sa zatvore­ preustrojiti u šeriatsku akademiju ili u nih mektebi ibtidaija. islamski teološki fakultet našega jednog Samo se po sebi razumije, da bi musveučilišta. alimima za vrijeme pohađanja tečaja Da se za prelazno doba postigne što trebalo osigurati izdašnu potporu, ka­ viši broj iole spremnih hodža, valjalo bi ko bi za to vrijeme mogli izdržavati i nastojati, da se frekvencija u sadašnjoj sebe i porodicu. šeriatskoj sudačkoj školi podigne. Ako Da se osigura podgajanjc učiteljskog i se bude javljalo dovoljno kandidata za podmlatka između muslimana, trebalo ovaj zavod, trebalo bi povisiti broj bes­ bi okružnu medresu u Sarajevu pretvo­ platnih mjesta u zavodskom internatu. riti u pripravnu školu za preparandiju. D. Ako ne bi mogla državna preparandija Da se za zvanje opštinskih hodža pou Derventi primiti svih apsolvenata o- , budi među interesentima ljubav i da vc medrese, trebalo bi da država pre­ vide da im trud oko spremanja za to uzme sadašnji dar-ul-mualimin u Sara­ časno zvanje ne će biti uzaludan, tre­ jevu i da ga pretvori u preparandiju za balo bi, da im se položaj dostojno njiho­ muslimane. Da se zadovolji i shvatanju vu zvanju uredi i njihove životne prikonzervativnijih elemenata među musli­ like srede. Valjalo bi, da im se gdje ncmanima, moglo bi se u ovoj preparan­ ma vasuf dovoljno, iz državnih sredsta­ diji a i u državnim zavesti, da se uči va odrede pristojne plate, da im se po­ više vjeronauke, nego što je to sada red- džamije izgrade hođžinski stanovi, propisano u bosanskoj preparandiji za a u selima da im se da i zemlje, kako bi muslimane. To bi se moglo bez štete za mogli voditi i manje gospodarstvo. ostalu nastavu vrlo Iako provesti, jer i u sadašnjoj državnoj preparandiji pri­ pravnici muslimani uče čitavo 5 sati na j nedelju manje od svojih kolega pravo­ Još smo i sad pod dojmom straš­ slavnih i katolika. To je naime stoga, nog zločina, što se u neposrednoj što ovi potonji uče po 5 sati na nedelju crkveno pjevanje, a mjesto toga nije ni- ; blizini Sarajeva počini nad obitelji šta propisano za muslimane. Muslimani ; Alije Halvaižije. Svakom poštenu i apsolventi preparandije, koji bi svršili ■ kulturnu čovjeku udari rumen stida ovoliko gradivo iz vjeronauke mogli bi ; u lice kad pomisli, da se je takav zločin mogao počiniti u srcu naše biti i vjeroučitelji. Bosne ponosne. I s punim smo pra­ B. vom mislili, da će zločinci biti pro­ Sve stare medrese trebalo bi bez izu­ nađeni i po zasluzi kažnjeni, tim prije, zetka zatvoriti. Mjesto njih trebalo bi nova. Zaključci se donose većinom glasova, a u slu­ čaju podjele odlučuje glas predsjednika. § 19. — Kotarski odbori odgovorni su za svoj rad kotarskoj skupštini i radnom odboru. 3.) Centralni odbor. § 20. — U centralni odbor bira glavna skupšti­ na trideset članova i petnaest zamjenika i to tako, da iz svakog okružja mora doći najmanje jedan član. Zamjenici dolaze na mjesta članova, kada bude mjesto upražnjeno i to po većem breju glasova. Ako su birani aklamacijom, ili imaju jednak broj glasova onda odlučuje kocka. Centralni odbor bira predsjednika i dva potpredsjednika, a tajništvo vodi tajnik radnog odbora. § 21. — Centralni odbor ima sjedište u Sara­ jevu a spada mu u dužnost: 1. da rukovodi cjelokupnim radom organizaci­ je u granicama programa i ovog štatuta; 2. da raspravlja načelna pitanja, koja su obuhvaćena programom i da se stara kako bi ta pitanja predstavnici organizacije u parlamentu povoljno riješili: 3. da rješava nastale sporove između pojedinih organa; 4. da raspušta organe, koji bi i pored opomene radili protivno načelima i interesima organizacije, te odredi novi izbor: 5. da saziva glavnu skupštinu i podnosi joj predloge i izvještaje; 6. da nadopunjuje radn odbor, da nadzire nje­ govo djelovanje i da mu daje direktivu: 7. da postavlja činovnike i odlučuje o izdavanju glavnog i provincijalnih glasila organizacije; Neokajan zločin 8. da bira i postavlja odbore za izdavanje lista. , edicija itd.; 9. da odlučuje o proračunima kotarskih odbora i određuje njihove doprinose u centralne svrhe; 10. da predlaže kandidate za parlamenat i da sam postavlja kandidate na ispražnjena poslanička mjesta; 11. da bira radni odbor; I 12. da isključuje iz stranke svakog člana cen­ tralnog i radnog odbora, te zastupnike u parlamen­ tu, koji bi se svojim postupcima pokazali nedostojni da budu u organizaciji ili bi svojim radom na poli­ | tičkom polju bili štetni po načela strankina ili po red u njoj, isključeni imaju pravo utoka na glavnu skupštinu. Priziv nema odgodne moći. Ova isklju- ‘ čenja mogu sc riješiti samo tada, ako je za njih glasalo dvije trećine prisutnih članova. Sva se is- ; ključenja objavljuju packo glavnog glasila; 13. da odlučuje o utocima glede isključenja svih I drugih članova organizacije. § 22. — Centralni odbor saziva predsjednik na : I predlog radnog odbora. Pozivi sc dostavljaju ne­ posredno, ili poštom preporučeno, a u hitnim slu­ čajevima brzojavno. Zaključci centralnog odbora pravovaljani su ako je glasalo za njih više od polovice prisutnih čla­ nova, a da se mogne zaključivati treba da je pri­ sutno najmanje polovica članova. O svakoj sjednici centralnog odbora vodiče se zapisnik u kom će pored ubilježenog dnevnog reda biti uvedene i sve donešene odluke. Zapisnik pot­ pisuje predsjednik i tajnik nakon što bude ovjerov­ ljen. Ovjerovljenje se vrši odmah. Sjednicama centralnog odbora ne može prisu­ I ! . ; ! ! | i ; i što je stvar došla u ruke suda. Povjerasmo i riječima g. Atanasije Sole, koji obeća deputaciji muslimana iz općine KoŠevo, da će uložiti sve sile, da se zločinci pronađu, te da će onaj, koji je u rukama suda »osjetiti svu žestinu zakona*. Ali obično kao i uvijek gosp. predsjednik je samo obećao, a nije ga briga, da li će se priliKe poboljšati i u koliko će se ta njegova naređenja iz­ vršiti. Te je i razumljivo, jer ko bi onda vodio računa o »mučeničkim« izvoznicama. Međutim nas sve nade prevariše. izreče svoj pravorijek, i taj je, pomislite, razrješujuća osuda. G sretne Jugoslavije! Divne li jedna­ kosti! One kritične večeri kada su zločinci na poštenu riječ umolili Aliju Halvadžiju, da im otvori vrata, da se sklonu od kiše, među oboružanim zlo­ čincima je Alija kao vodu prepoznao nekog Todora Rosića, cipelara s Go­ rice. Sutradan kada su ga vojnici uhvatili, davao im je u prisutnosti Asima, sestrića Alina, 200 K, da ga puste. Keđ istrage se je moglo više puta ustanoviti da jo on to počinio, a najjasniji je dokaz to, da je jednom prilikom kod ispitivanja rekao da je on to učinio za to, jer ga je Alija 1918. jedanput zlostavljao, te da on nije znao gdje će ga tužiti. A ne treba jasnijega dekaza ni od tog, što su ga prepoznali članovi Alijine obitelji. I sad dolazi ta čudnovata osuda. Unatoč dokaznog materijala, iz kojega se jasno razabire da je to Rosić po­ činio, sud na temelju iskaza dvojice pravoslavnih svjedoka i to 16-godišnjeg brijačkog pomoćnika i 15-godišnjeg cipelara, koji iskazuju da su te večeri zajedno з Rosićem bili, rješava Rasića krivnje, a zabacuje se i svje­ dočanstvo jednog činovnika, po zvanju geometra, koji svjedoči da je te ve­ čeri do 71 s sati s Rosićem bio i da je on mogao do devet sati otići više puta s Gorice na Bakarevac i poči­ niti to zlodjelo veleći: »Ja se ne smi­ jem zakleti da on to nije počinio«, Kako je pestupano u ovoj stvari vidi se i po ton, što se glavna ras­ prava vodi 29. augusta, a da se poziv ne dostavlja Aliji, a 1. septembra rano dok su još spavali, -dolazi nekoliko policajaca, sviju ih dižu iz postelje i gone da im se javi rezultat osude. Ovakav ispad osude mora svakoga začuditi i zapanjiti. To daje lošu svje­ dodžbu našim sudovima, koji nijesu kadri pronađi izvršioca tako strašnog zločina, a i kad imaju u rukama jed­ nog, oni ga opet puštaju. Sramota za sudstvo, zapravo jedan novi evrop­ ski Skandal. Obećavalo se sa mjero­ davnog mjesta, da će se zločinci*svakako pronaći, ali nehaj tih pozvanih faktora stvar baci posve u pozadinu, Svu odgovornost za ta zlodjela nose samo ti pozvani faktori, koji mnogo znaju govoriti o nekakvom povećanju žandara i obećavati zlatne kule u zraku, a ništa ne učiniti. Vidjećemo, haće li se Beograd u tome pravedniji pokazati. Apeliramo na mini­ starstva, da se ozbiljno za stvar za­ uzme, budući je stvar u rukama voj­ stvovati niko drugi izuzev aktivnih ministara i za­ stupnika organzacijc u parlamentu. § 23. — Centralni odbor odgovoran je za svoje djelovanje glavnoj skupštini. 4.) Radni odbor. § 24. — Radni odbor bira glavna skupština, a nadopunjuje ga centralni odbor. On se sastoji iz petnaest članova, od kojih treba da bude deset iz Sarajeva a pet iz provincije. Radni odbor bira sebi predsjednika i podpredsjednika, a tajničke i blagaj­ ničke poslove vode stalni činovnici organzacje, koji mogu bti i u odboru, ako su birani. § 25. — Radni odbor izvršuje zaključke glavne skupštine i centralnog odbora, te rukovodi svim poslovima organizacije, koji nisu pridržani u kom­ petenciju skupštine i centralnog odbora. § 26. — Radni odbor sastaje se na sjednice po potrebi, a predsjeda mu predsjednik, u njegovoj od­ sutnosti podpredsjednik. Ako je predsjedništvo za­ priječeno. a stvari hitne naravi, predsjeda najstariji član odbora. Svi članovi imaju jednako pravo glasa. a zaključci se donose natpolovičnom većinom glasova. Sjednici imade prisustvovati najmanje sedam članova. Predsjednik rukovodi sjednicu i svi su se čla­ novi dužni pokoravati. Tajnik vodi zapisnik i izvr­ šuje zaključke odbora. Odbor se može sam po sebi rekonstruisati. §27. — U djelokrug radnog odbora naročito spada: 1. da izvršuje zaključke skupštine i centralnog odbora i izdaje upute svim ostalim odborima organizacije u smislu ovog štatuta i u duhu programa: 2. da motri, da se organi stranke drže načela ’ a io �nog suda. Neka gospoda na vrhovima uprave ne misle da će nas kakvom silom zastrašiti: Mi ćemo svoje pravo na sve moguće načine tražiti, a njima ako je stalo da se prilike srede, neka se ozbiljno late posla i posvete malo veću brigu sređivanju ovih nesretnih prilika, kojima su sami najviše krivi. — ndž — Pregled. Krunsko vijeće. U subotu poslije pod­ ne održano je krunsko vijeće u dvora­ ni ministarskog predsjedništva pod pred­ sjedništvom Regenta. Krunskom su vi­ jeću bili prisutni osim ministara i go­ spoda Trumbić, Pašić, Rlbarž, Smodlaka i Slobodan Jovanović. Kako čujemo na današnjoj sjednici krunskog vijeća podnijeli su gg. Pašić i Trumbić opšir­ ne referate s vrlo mnogim detaljima, o kojima je vlada dosada bila ne­ upućena i koji daju čitavoj stvari poneštvo drukčiji vid. Krunsko je vijeće potrajalo od 17—20 časova u veće, te će se i nastaviti. • Poslije krunskog vijeća održana je ministarska sjednica radi pitanja štraj­ ka bankovnih činovnika 1 drugih štraj­ kova, koji bi se u savezu s njim mogli pripraviti. Oko vladine krize. U Beogradu se vjeruje da će Sinodlaki i Trumbiću poći za rukom, da izmire zavađene stranke. Politika« javlja da se od sinoć vjeruje u mogućnost ponovnih pregovora izme­ đu Narodnog Kluba i Demokratske Za­ jednice. (Mi u to ne vjerujemo. Op. ur.). Svi narodni poslanici koji se nalaze kod svojih kuća pozvani su da dođu u Beograd. Otimanje Rijeke. Položaj, koji je nastao D’Annunzijevim istupom u ri­ ječkom pitanju zamršava se i svraćena je pozornost čitavog svijeta na ovu nečuvenu otimačinu. Vjerojatno je, da će i ovdje pobjediti sila, a sa­ veznici će se opet hvaliti kako su mudro i pravednđ riješili ovo teško pitanje. Službena Italija otklanja od sebe od­ govornost za riječke događaje, pa je ministar predsjednik Nitti na sjednici talijansko komore od 13. o mj. dao u tom pravcu i izjavu. Komentarišući događaje u službenom svijetlu rekao je Nitti medu ostalim i ovo: “Vojnik koji krši disciplinu makar i u v isoke svrhe radi protiv domovine. Ne poštivati dužnosti, koje imamo prema saveznicima i intervenirati nasilnim .načinom, za nas je vrlo opasno. Italija po svojem položaju ne može, da se baci u politiku pustolovina, a da ne pane u bijedu i najgoru anarhiju«. Međutim se je jedan dio vojske priključio D‘Annunziu i on -- vlada Rijekom. Talijanska je vlada, istina, po generalu Gaudolfu pozvala pjesni­ ka D’Annunzia da u roku od 21 sata ostavi Rijeku. On je odbio poziv i re­ kao da će radije poginuti na Rijeci nego odstupiti. Vrhovno savezničko vijeće u Parizu pretresalo je 20. o. mj. o događajima na Rijeci i u sporazumu sa svima za­ Број 67 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 6, tirana — „Oće, oče, veli, i vaše se žen­ stupnicima antante povjerilo je man­ od rijeke Berczine nije došlo do ozbilj- ; dat Engleskoj da preuzme akciju proti nog sukoba, jer su se boljševici povukli i skinje neće više kriti, već ćemo mi od sad hukom ulaziti u vaše kuće D’Annunziju. Engleska je odredila da na sjever. odmah otplovi poveći broj ratnih lađa Kako je u Petrogradu? Engleskom , bez pitanja. Ja svaki dan, od kako na Rijeku i da učini kraj ovoj avan­ sam došao Па dopust, dođem među novinaru Dukesu uspjelo je dospjeti iz turi. I »Messagero« javlja, da su svr­ Petrograda u Revni. U listu »Berlinsk 1 vaše žene na vodu, a one ne smiju šene opeiacije koje će blokirati Rije- ; Tiidende« opisuje strašne prilike u Pe- i ništa, jer nema više Švabe. A da sam ku s kopna i s mora. trogradu. Prikazuje život u gradu kao i ja vuda nanišo sa svojim pukom, po­ Kako će se stvari dalje razvijati boj za život i smrt. Željeznički promet | lovicu bih ja vas „Turaka" Garana je skoro sasvim obustavljen. Grad s.tra- | povješao i među vama Gjorđiju Pro­ teško je proreći, ali se ne smije za­ tića iRatka Babunovića'*. boraviti da za D'Annunzijem stoji pola ’šno trpi radi pomanjkanja ugljena. — „Ako nova vlada bude pravedna Italije, pa i sama službena Italija, na­ Zastupnici Litve i Finske u Kopenha- i i rekne, na to će Ibrahim, ja ću doći ravno potajice, a kako je poznato genu službeno su izjavili da Litva ni pristale su i Francuska i Engleska, da pod kojim uvjetom ne će sklopti mir sa | po svoju tretinu“ — „Ovo je još švabska vlada, rekne Rijeka dođe pod suverenitet Italije. boljševicima. Boljševici su rođeni n e- : Rijeka je dakle oteta Jugoslaviji — prijatelji svake kulture. 0 ! Todorović prijeteći, i nemoj se šaliti pa doći**. oteta u znaku sile i nepoštivanja naj­ pregovorima s njima ne može, biti ni go- • — „Та, čoče, pitanje se zemlje ne vitalnijih životnih interesa malih na­ vora. može tako lahko riješiti, rekne braroda. Gorka pouka, ali istinit fakat, Boljševici su izgubili Jamburg, koji ! him, i neće od mene zem­ da mali služe samo kao kusur izme­ se nalazi 65 kilometara zapadno od Pe- i lje oteti, pa tebi dati*'. đu velikih, Hoće li šta ta pouka pri­ trograda. Taj uspjeh koji je rezultat re- ; — „Oće, veli, oće, tako kaže —• donijeti našem otrežnjenju? organizacije cijeloga fronta na Navri : naš kapetan. (Nastaviće se). Štrajkovi bez kraja i konca. Ministar- , pokazuje veliki rad britanske misije, ko- > stvo za socijalnu politiku izdalo je u ja je snabdjela armiju svim potrebama. ' subotu ovaj komunike: »Pošto su sve Armija je dobila 20.000 pušaka, veliku i zagrebačke banke odbile zahtjeve ban­ količinu municije i drugog materijala. Odžak, koncem augusta 1919. kovnih činovnika, to oni nastavljaju Zauzeće Jamburga je vrlo važno, jer flz ere „oslobođenja*4) Dne 18. štrajk. Ova nepopustljivost novčanih grad gospodari mostom na rijeci Luga. marta 1919 išibali su Hasana zavoda izazvala je vrenje u redovima Ismailovića sina uglednog građanina i orgaiuzovanog radništva, koje je u to- , i imama, a po osudi bivšeg nadcestara iiko veće, što je gremij zagrebačkih | Vladimira Desnice. Slučaj se je zbio štamparija pod pritiskom banaka uskra- I ovako: Kasan Ismailović je istakao 8) Ibrahimu Džerziću, lugaru s Gari tio listoviima da o štrajku bankovnih či- | vodu iz svoje njive, u kojoj je bila novnika išta javljaju. Zbog toga će se , poručivao je više puta s početka pre­ zasijana pšenica u hendek državne vrata kmet Pavle Todorović iz sela, večeras tipografi u Zagrebu odlučiti o gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, I ceste. Desnica se na ovaj »veleizdajsvom držanju i po svoj prilici otupiti u nički« Čin razgoropadio i pozvao da mu Ibrahim dođe kući u Hrge, štrajk iz solidarnosti. Kako i od grad­ skih radnika traženi zahtjevi nisu ispu- p nu sluteći zlo i izbjegavajući sukob, i zatekavši Hasana još u njeni od strane gradske uprave, to i : nije mu se Džerzić htio da odazove. njivi, izreče osudu da mu se udari 25 Napokon 8. decembra 1918. pred ve­ oni stoje pred štrajkom tako, da Zagreb degeneka popraćujući tu osudu pso­ čer oko 4 sahata dođe Todorsvić osutra može ostati bez vode, osvjetlje­ vanjem »turske* i »balijske« matere sobno na G^re Ibrahimovoj kući, te nja i tramvajskog saobraćaja. Da bi po­ i velikih „turskih" svetinja i govore­ i ne javivši se i ne išćući dozvole sredovalo u ovoj stvari, ministarstvo za hukom uniđe u DŽerzića avliju i ako ći uz to da je »tursko« prošlo. socijalnu politiku šalje večeras u Zag­ su tu osudu odmah izvršili oboriv­ mu je poznato, da se muslimansko reb načelnika dr. Kostu Jovanovića. ši spomenutog Hasana na zemlju. Da ženskinje krije. Kad ga je Ibrahimova Ostavka engleske vlade? Kako javlja curica dočekavši ga na po avlije za­ ovaj barbarski akt bude što .svečaniji*, posebni brzojav iz Londona Loyd GeDesnica je zaustavljao prolaznike i s orge je predao ostavku. Ta vijest još ; ustavila, da ne bi i u kuću uriišao, izadre se Todorović na malu: »Gdje osobitom nasladom i triumfom dovi­ nije potvrđena. ti je otac, što već jednoć ne dođe, kivao „Vidite kako se „balije lemaju!** Amerika i Japan. Iz Sant Franciska kad ga zovem ? Da mi je u jutro ra­ i Siromah Hasan bio je sav modar od se javlja: Predsjednik Vilson održao je I nom zorom osvanuo u Hrgama l« udaraca. danas ovdje govor, za vrijeme kojega 1 Na to Ibrahim ode u jutro u Hrge, Da u ovu stvar unesemo više jas­ je općinstvo tako zviždalo, da je ali ne našavši Todorovića kod kuće, noće ističemo da Desnica nije pređmorao govor dva puta prekinuti, te ga već mu ženu, zatim Luku Todorovića i stavljao vlast a da i jest, osuda mu je svršio uz najveće poteškoće. Vilson nije valjana jer zaudara na osvetu. iz Hrga i Antoniju Lužnjakovića iz je u svom govoru raspravljao naročito Lozne, odluči, da ga pričeka, te pošto Jer nekako odmah iza prevrata pre­ ■ o pitanju Santunga, koji je za amerikani Pavle Todorović stiže, rasprede se poznao je H. Ismailović svoj ukrade­ : ski zapad od velike važnosti, te pri tom između njih ovaj razgovor: „Čuješ li ni točak na kolima Desničinim i kao i stavio pitanje, da li bi bilo pametno za­ Džerziću, poče Todorović, da mi se svoj oduzeo. Odatle i ta »osuda« Vla­ početi radi Šantunga novi rat, jer bi po ; nijesi usudio i došao sa Gjorđijom dimir je Desnica po zanimanju nad। njegovom mišljenu takav /rat bio jedino ј Protićem pe tretinu, jer više tretine cestar, po vjeri pravoslavni, a po 0sredstvo, kojim bi se dalo postići beznema. Vi „Turci** nemate više svedočenju puzavac crno-žuteg reži­ odvlačni povratak Šantunga Kitaju. U- | prava kod suda, — sad je ma. Žena mu je Švabica. On je čitav , jedno je izjavio da se je Japan svečano naše. Isto tako vi „Turci** nesmijete svoj život proveo kao »felbabasupaš« , obvezao odreći se svih zahtjeva na su- j od sad ni oružja nositi već samo mi u austrijskoj vojsci, odgajao je svoju verena prava u Šantungu. Srbi, a tu vojničku pušku, što ti je djecu također švapski, a sam je bio Poljačka ofenziva na boljševike. Rus­ dao učitelj Milan Kondić kao bajagi pretplatnikom »Kronen-Zeitunga«, ko­ ka agencija javlja: Na poljskoj fronti i lugaru moriš povratiti. A Gjorđiju ji mu je bio jedina lektira kojom je inicijativa je na poljskoj strani. Naglo Protića, što zalazi po vašim kućama »oplemenjivao« svoju crnu-žutu dušu. Čak ni našeg jezika nije znao govo­ I napredovanje ugrožava jedino transver­ i brani vas, svejedno, što mi je kum, zalnu liniju prema Moskvi. Ako bi Po- I da sam ga zatekao, ko cucka bih ga riti bez švapskih »termina«: Natirlih, ljacima uspjelo da prodru uzduž Dnje- ] svezao... Onu svoju njivu „nad Mlibestimt, also gut, cumbajšpil i t. d. ' pra prema Pskovu, Burtebsku i Sladni i nom“ ne smiješ ti više orati, već dok Njegovv cijelo držanje do ovog pre­ boljševici bi izgubili svezu i obranbeni po- 1 se ja povratim iz srbijanske vojske, vrata je skroz austrijansko, a kad je došao prevrat, onda je htio da na oi 'ložaj. Stoga su boljševici bacili veliku i ja ću je orati i sijati, a vi ,,Turci“ će­ te biti naše sluge i nama kopati". vako švapski način dokumentira srp­ ■ svoju snagu na sjevernu poljsku frontu. — „То neće dozvoliti", stvo, kojeg bi se stidio i najprostiji General Šefticki napreduje od Berczine , rekne Ibrahim. seljak. prema Dnjepru. Prema Mohilevu južno Naši dopisi. Maglajski zulumi. programa i da ne remete disciplinu u stranci; 3. da odlučuje, koji će se spisi štampati kao iz- , danja organizacije, da rukovodi ova izdanja i da 1 postavlja za njih posebne odbore; 4. da se stara da svi prihodi budu pravovreme­ no naplaćeni; 5. da sastavlja godišnji proračun i 6. da sastavlja prcdloge i .izvještaje, koji će se | iznijeti pred centralni odbor i glavnu skupštinu. § 28. — Svi se organi biraju na tri godine. HV. Kontrola. § 29. — Nad računovodstvom i blagajnom vrši se kontrola. U tu svrhu izabire centralni odbor trojicu članova koji imaju pravo u svako doba pregledati blagajnu i ispitati knjige organizacije, a dužni su to učiniti najmanje jedan put u godini. Jedan od članova kontrole mora biti vješt sistematskom vođenju knjiga. Kontrolni odbor podnosi izvješće centralnom odboru, al treba da za razne manjkavosti najprije zatraži razjašnjenje od radnog odbora, odnosno dotičnih funkcionara. Za manjkavosti blagajne odgovaraju blagajnici, odnosno činovnd, te se pronađeni manjci od njih naplaćuju. V. Klub narodnih poslanika. § 30. - Kad centralni odbor uoči da organiza­ cija ima izvjestan broj poslanika u parlamentu, koji bi bio dostatan za sastav kluba, prelaze sv: : -lovi političke prirode, na ovaj klub, koji će se posebno konstituisati. Klub je odgovoran za sve svoje zaključke cen­ tralnom odboru. U važnim slučajevima mogu po­ ; I . I ; I | ; slanici pozvati i dni<e članove centralnog odbora na vijećanje, ali ovi nemaju prava glasa u klubu. U klubu se rješava sa onoliko članova, koliko ih je na sjednicu došlo. Riješenja se donose većinom glasova prisutnih članova. Smatra se da su na od­ luke kluba pristali i svi oni članovi, koji budu po­ zvani, a ne budu došli na sjednicu. Klubske sjednice sazivaju se na način, kako odabere predsjedništvo kluba. O sjednicama vode se zapisnici, koji se poslije završenog.rada predaju kancelariji radnog odbora na čuvanje. Sve zaključke, koji se u klubu donesu, treba ( odmah dostaviti radnom odboru do znanja, a ovaj isto tako obavijestiti redakcioni odbor, u koliko se I tiču ravnanja glavnog glasila stranke. VI Štampa § 31. — Organizacija izdaje svoje glavno gla­ silo i druge za narod korisne edicije. Nad ovim vrši kontrolu redakcioni odbor, odnosno odbor za to na­ ročito postavljen, a ovi su za svoj rad odgovorni , radnom odboru. Odbori se sastaju po potrebi i raz­ djeljuju poslove po volji. i Redakcioni odbor doznačuje i isplaćuje hono­ rare i naročito pazi, da se list uređuje u smislu po­ I litičkog programa i intencije nadležnih organa, te su urednici dužni, da se sa njim posavjetuju u svim I važnim i principijelnim stvarima. Odbor ima pravo ; obustaviti štampanje kojeg sastavka, članka ili noj tice, za koji nije bila većina glasova u odboru. Urednici su odgovorni redakcionom odboru. i Vll. Financija. § 32. — Kod financiranja kulturno-ekonomskih potreba organizacije vrijedi načelo, da se svaki mje­ sni odbor -brine da za svoje područje pribavi po­ trebita materijalna sredstva na način, kako je to u pređašnjim paragrafima označeno. § 33. — Novac organizacije troši se na osnovu zaključka zentralnog odbora. Novcem rukovode blagajnici organizacije u pojedinim sjedištima od­ bora i dužni su svakog mjeseca podnositi odboru blagajnički izvještaj, a odbor je ovlašten, da u sva­ ko doba kontrolira stanje blagajne. § 34. — Svi odbori dužni su najmanje jednu trećinu svojih prihoda svake godine priložiti u glavnu blagajnu organizacije kao doprinos za naročiti fond, kojim će raspolagati radni odbor i upotrebljavati ga po svojoj uvidavnosti u svrhe organiza­ cije. Dostavljanje priloga izvršava se na taj način, da seoski odbori daju kotarskim, a ovi radnom od­ boru. VIII, Zaključne odredbe. § 35. Ovaj štatut stupa na snagu njegovim proglašenjem u glasilu organizacije i vrijedi sve dotle, dok ga ne izmijeni glavna skupština. Statut gubi vrijednost, ako bi glavna skupština zaklujčila raspust organizacije ili fuziju s kojom strankom. Ovo će uslijediti, ako na skupštini bude prisutno najmanje 4 petine delegata, a od ovih isto 4 petine glasanju za zaključak. Ovoliki broj skupštinara i na ovaki način može da odlučuje i o imetku organizacije. § 36. — Postojeći dosadanji odbori organizacije djeluju do konca godine 1920., ako ih dotle izvan­ redne skupštine ne izmijene. �Број 57 Broj„ПРАВДА“ — „PRAVDA14 Strana 7. Страна odgovora. Stoga ovim putem pitam Uzdajući se u objektivnost samih Došavši kući iz hapsa doznao san, komoru šta je s mojom molbom i odbornika a napose poznajući nepri­ da se je prije na večer kritičnoga dana da li će mi priteći ma koliko bilo u stranost predsjednika Asimbega Dugačula pucnjava puške u mojoj mahali i pomoć, da mogu odplatiti dug i ski­ i da su zbog toga lića, nadamo se, da će i naša mu­ i izubijali nuti zalog, koji me tišti ušljed toga, slimanska sirotinja, koje naj­ sasvim nevina Salku Husanovića. Kako što ima prečih«. više u gracu ima, ovaj put pri diobi sc vidi iz liječničke svjedočbc kjju priDonoseći gornji apel g. H. A. pozi­ ove zalihe pravedno sa ostalim parti­ lažem na uvid, ozljede su u nas sve tro­ vamo komoru, da položi račun o ovom cipirati i da nećemo mi muslimani ojice znatno skopčane sa nesposobnosti postupku i da jednom iznese imena stati kraćih rukava, kako se je to do­ za rad u trajanju od 6—8 dana, a da ljudi, koji dobiše potpore i zajmove. i sc ne spominje pretrpljeni strah nas sada znalo kod ovakih zgoda doga­ Skrajnje je vrijeme. đati. ' oštećenih zajedno sa familijom i gosti­ Mi smo rekli svoju, a ovom prilikom ma, kao i napadaj na kućni prag. Hoće II već jednom prestati vrijeđa­ Ja ću se morah upropastiti i bud za- i hoćemo da naročito naglasimo neko­ nja i izazivanja nas muslimana, koja se rektnost vladinih organa, koji se pa­ što prodati svoj posjed da ga prenesem danomice dešavaju javno po ulicama, a čala i u rad ovih odbora. Gospodinu u cemai grada, jer sam ovako izvrgnut koje državna vlast nije voljna energič­ Soli, koji nalazi vremena i za izdava­ životnoj pogibelji s jedne strane od ne­ nom silom, koju joj zakon pripisuje da nje doznaka u Ovako sitnim stvarima poznatih zlikovaca, код mi kako rekoh zapriječi? Ta ,se provocranja zbog bilo bi mnogo bolje, kad bi se starao često navaljuju na kuću, a s drjgc stra­ nekažnjavanja — sve više mno­ za bolii red u svojoj upravi. Čudno­ ne od . k)ji ne znaju že. Tako se i 17. o. mj. dogodila više vato, da g. Šola ne može da uvidi cijeniti svetinje kućnjeg praga i koj; sa nego javna sablazan u Kočićevoj ulici svu absurdnost svog protežiranja, pa ljudima ovako barbarski postupaju. (nova cesta), da je na naj­ da polukomesarijat zavodi i u dobro­ Tražimo izvide o ovim šikanama. prostiji način provocirao i vrijeđao mu­ tvornim akcijama Amerikanaca. Dosta slimane a đa policajna vlast po navodu ; je korupcije i protekcije u vladinim očevidaca nije htjela uredovati izgova­ ' poduzećima, pa bi se bar ova akcija rajući se, da ona nema ništa • mogla prepustiti slobodnom rasugjiTražimo da se krivac kazni i poli‘ vanju odbora za zaštitu. caja uputi, da je svaki ispad pa ma od IZ UREDNIŠTVA. Radi praznika u i Ovom prilikom pozivamo uprave koga u moderno uređenoj državi nedoštampariji naredni broj našeg lista izla­ i naših mekteba, da se pobrinu za golu ; puStiV. —iĆzi u utorak 30. septembra. Danas izda­ piljež svoje i druge mektebske djece, 1 s poštom škanđa! Doskora smo jemo prilog, a budućem ćemo bro^u pri­ jer kako pouzdano saznaiemo, javljaju i imali poštu u stanici Breza (kot. Vi­ ložiti »Pouku za narod«. soko), ali od nazad nekoliko,'^sedmica Mostarski protest Narodnom Pred- ! se za haljine i daleko situiraniji pra­ voslavni sveštenici. I nijedan je ne može naći. Na stvari je stavništvu odaslan je ovaj brzojavni Da će „Merhamet“ također učiniti I ovo: Gosp. predsjeenik stanice neće protest: »Muslimani građani grada ’ da obavlja poštanske poslove uz plaMostara protestuju najenergičnije proti ' svoju dužnost, o tom smo više nego I tu 5п K mjesečno, nego traži nešto uvjereni. isključenju muslimanskog ženskinja T u zla, 15. septembra. I više, a pozvani mu faktori nijesu uod obligatnoga pohađanja osnovnih Jesmo ii u Evropi? Kod nas se u Tuz­ Duhanske dozvole podjeljene su | doljili, pa je odbio poštu i Sad je ne­ škola, koji je zaključak donio mini­ li ne zna ko ima da pazi na red i mir. u Bos. Novom ovim osobama: 1. Sr­ mamo te Ijudifc kojima dolaze novine starski savjet. Muslimani ne gledaju (Imamo policiju, ali i vojsku, pa se oti­ binu pravoslavnom Jovi Diči umirov­ i druge stvari ne dobivaju istih nika­ u tom zaključku obzir prema kako ­ maju. kanda, jedni za posao drugih. Ta­ ljenom Žandarskom vakmajstoru. Sin ko, nego se sve vraća natrag. Upra­ vim specijalnim muslimanskim običa­ ko u nas vlada red i mir poput onog u mu je sada oružnički krilni zapovjed­ va rudokops u Brezi preuzela je po­ jima, nego vide jednu veliku zapreku Albaniji. . pretražuju bez višeg nik u Bihaću. Biće dosta. 2. Srbinu štanske poslove, u koliko se tiču nje, kulturnom razvoju islamskog dijela naloga : bez obavještenja muslimanske Slojanu Šurkinu. Bio je iaoc i vojnik, a drugo sve vraća. Budući je nama našega naroda. Drže, da je kultura ■ kuće i ljude tuku i biju samo kad u mu­ siromah je, pa je i pravo, što je dobio svima (7—8 obližnjih sela) najpogod­ majko najvažniji čimbenik kako u slimanskoj mahali čuju puščani glas, dok dozvolu. 3. Srpkinji Mari Girić, udovi nije i najpristupaČnije da pošta opet nacionalnom, tako i u religioznom • puška smije puknuti u nemuslimanskoj iza poreznog vuci jala, koia uživa mi­ . bude u rukama g; predsjednika staodgoju familije. mahali i — ako hoćete — raniti musli­ rovinu. Austrija joj je išla na ruku, ' niče, to najodlučnije tražimo da po­ Apeliraju, na Predstavništvo, da ni- 1 mana. pa nikom ništa. Policija opet smi­ pa evo sad i »narodna« viada. 4.Srp­ zvani faktori udovolje želji predsjed­ pošto ne dozvoli provedenje ovakog I kinji Mari:i Kačavenda, ко-а ima muža je u po bijela dana posve ubiti nevina nika u pogledu plate i da mu dadu zaključka, koji bi bio na sramotu kuli muslimana, pa šta, ta »Turci« se smiju cipelara, ali je ipak dobila trafiku u poštu. turi i atentat na naš narod.« •ubijati. jer su oni druge gnječili 500 kolodvorskom bifeu. Mazila je Austrija, Brežani. godina i oni su sada revolucionare! i i Sirotište u Koljevu bez učitelja pa i »narodna« vlada. 5. Štefanu BaZabava u Gor. Tuzli. Piše nam muslimani«. Ne možemo dalje trpjeli, lašu, ko i sad nosi ime btevan. Po­ opasni za državu, pa s takvim elemen­ jedan prijatelj ove retke: 8. septem­ da u sirotište u Reljevu, gdje imade i sjednik tiskare i kn išarc. Ni e bio u tom ne može se ni postupati drukčije. bra priredila je muslimanska omladina 40-tero muslimanske djece, dakle Зо vojsci. Ausiri a ga je izdašno potpo­ Za ilustraciju gornjih navoda, t. j. kako u Gor. Tuzli zabavu u korist osniva­ postotaka svih pitomaca, nije namje- I magala, a i sad inu magarac ide uz kod nas ureduje, evo zapisnika, nja čitaonice, te dvojice siromašnih šten niti jedan učiteij musliman. Na brdo, jer je prešao na pravoslavlje. sastavljena sa oštećenim, a o ubijenom đaka. Zabava je i u moralnom i ma­ tom zavodu sa 110 djece služi ravno Priječanin ie. muslimanu što ga je ubila policija i o terijalnom pogledu ispala sjajno. Ško­ ni više ni manje nego 8 (slovimaosam) i Prema ovih pet dozvola data je ranjenom muslimanskom djetetu pisaću la, u kojoj je održavana zabava, bila učiteljskih lica. Od tih je 6 pravo­ jedna i muslimanu Hafiz Rašidu Raposebno dok dobijem podatke. Evo toga je dupkom puna tako, da su mješćani slavnih Srba, a 2 Hrvata katolika. • sovcu, koji nije bio u vojsci, a mate ­ zapisnika: , morali stajati jedan uz drugog na no­ Gdje su učitelji muslimani?! Zar nji- ' rijalno je slabo stao. Više muslimana Zapisnik gama, samo da strancima načine mje­ ma nema mjesta na tom zavodu sa • invalida, medu njima i jedan slijep sastavljen dne 15. septembra 1919. sto. Diletanti, makar su novajlije, gotovo pretežnim brojem musi, djece? Ili bili su odbijeni bez obrazloženja. Grad Nepozvan dolazi Husejn Mandžić te­ glumili, su svoje uloge najizvrsnije, je dosta, što je na tom zavodu namje­ Bos. No\i ima dvije trećine musli­ žak iz Tuzle star 52” god. otac osmero što se ima zahvaliti dirigentu Agan šten 1 muslimanski vjeroučitelj? Mi mana, pa gornju pouielu trafika izno­ djece i očituje slijedeće: ef. Bešlagiću, učitelju, te Mehagi Azazahtijevamo, da se u tom zavodu sa simo kao dokaz naše »potpune« rav ­ Dne 10. o. mj. bio sam kod kuće sa bagiću iz Tuzle, koji su diletante vjež 110 djece, 8 učiteljskih lica i 13 slu- , nopravnosti i pitamo: kad će pre­ ■familijom i gostima (sve samo ženskibali. ga (Molimo g. dopisnika, da nam javi j stali korupcija i protekcija X. njc) kad između 2—3 sata po podne Primjetiti nam je, da nije bilo unjihovu vjeroispovijest. Op. ur.j u raz- ; uleće sa nataknutim bodom u mjesno, da se u pozdravnom govoru, Jedna nepravda Primamo iz mjeru prema broju muslimanske dje ­ kuću, kojeg je moja prestravljena žena na muslimanskoj zabavi spominje Tešnja: Čitajući naš list od 11. sep­ ce imenuje i otpadajući broj učitelja natrag povratila. Tražili su mene i kad XX. vijek i da se ističe naša zaosta­ tembra p. g. upade mi u oči notica muslimana. sam izašao zatekao sam u avliji 4—5 lost »u svakom pogledu« za ostalim pod naslovom »Pristranost trg. i obrt­ Da je dosadanji broj učiteljskih sila vojnika. Pitali su me imam li pušku, a građanima, jer u svakom pogledu to ničke komore«, pa sam slobodan na ­ na tom zavodu b;o nerazmjerno ja, pošto nijesam znao pozitivno, vratio niiesmo. Obratno. Isto tako, koračnica pisati ovo par redaka: Nakon pre­ velik prema broju djece vidi se iz sam se u kuću, da pitam žene možda »Junak iz Like« od Farkaša, što ju. vrata povratio sam se iz vojske u gornjih brojeva: 8 učitelja(ica) na 110 Jc koji sinova donio pušku odakle; jer je izvađao tamb. zbor nije baš dobro oktobru prošle godine i dadoh spo ­ djece, dakle na jednog učitelja(icu) ini je kuća na periferiji grada i prije izabran komad za ovake zabave, jer menutoj komori molbu za potporu od otpada 14 djece. Šta li ti svi ljudi toga mi je nekoliko puta pokušavana bi naš svijet svijet rade i slađe slu­ 1000 K, da mogu opet otvoriti samo­ rade? Pa još k tome stoji im na šao kakav narodni komad iz Bosne. provala u kuću. Žena mi je rekla da ima stalnu radnju. Nakon tri mjeseca če­ službi 13 sluga, premda zavod nema Izdavanja brašna. Gradska apropuška koju sam im odmah i iznio. Donekanja dobih odgovor, da će mi se gotovo nikakove ekonomije. Neosporno vizacija izdaje sutra brašno i to 1 i savši im pušku (bila je vojnička) stali želji udovoljiti ako pošaljem potvrdu je da je to nezdrava pojava. No o šestice i 1 « krušnog ili kukuruznoga. su psovati turskog oca i mater i tući da sam izučio zanat, da sam siroma­ tomu drugi put. Za sada neka se odCijena šestici, koja je veoma lijepa me puškom i šakama govoreći mi da govorni pobrinu da se učiteljska mjesta ~ šan i da sam bio u vojsci, da sam čini K 3.04, krušnom K 2.76, a kukusmo mi Turci lopovi, da kupujemo oruž­ eventualno postradao. To sam još isti koja na tom zavodu pripadaju musli­ i ružnom K 2.24. je kako bismo mogli ubijati Srbe-pravodan sabrao i otposlao. manima, — i popune učiteljima musli­ slavne i t. d. Na to je ženskinje u kući Nakon toga čekao sam bl'zu tri manima, pa se u buduće za sigurno zavrišćalo a oni su mene poveli u logor mjeseca, te pošto ne dobih nikakva više neće moći reći da je uzgoj mu- | »i idući me tukli i psovali, a isto tako odgovora pođoh da se usmeno ras­ slimanske djece u tom zavodu jedno­ pitam kod Komore za tu stvar. Do­ i u logoru. stran i tendenciozan kao što je to bio šavši u Sarajevo ne zatekoh gosp. Kad je moj sin Salko čuo za ovaj ne­ Prodaja duhana. U Ljubljani se u trai Jest sve do dan danas. tajnika Spahe a ni g. Terzića, te dobih : fikama prodaje bez prekida duhan uz sretni događaj došao je . da pita Iznoseći gornju napomenu nadamo odgovor, da će g. Terzić istom za šta je sa mnom, a kad su doznali, da režijsku cijenu bez ikakve špekulacije, se, da će g. Markić razjuriti protek4—5 dana natrag stići a gospojica mi : i dobiva se svake vrste cigareta i duha­ mi je sin. onda su i njega stali uz psov­ cionskinde prosvjetnog odjeljenja i une znade sigurno kazati da li mi je ku udarati puškama, a onda ga bacili u na. Već je na njima slovenska oznaka dovoljiti prijekoj potrebi, da na zavćd molba riješena ili nije. Vratih se na­ haps gdje sam i ja bio. Nakon dva sata SHS-režija duhana. —'А kod nas? Još dođe koji musliman učitelj. trag i za 8 dana sam ponovno morao predvedeni smo prcu ko­ uvijek najveći nered i silno lihvarenje otići, u Sarajevo da požurim riješenje. ; s duhanom. Trafike nemaju duhana, ali Američka roba za sarajevsku ji nas je ispitao I Došavši u ured spomenute komore sirotinju. — Kako saznajemo sve su Za tim smo po ga za to prođavaju stotine dječaka po zatekoh g. oficijala Terzića, te dobih ! ulicama uz dvostruke i trostruke cijepredradnje za podjelu američke robe slani gradskom kot. uredu, ali pošto je odgovor, da mi je molba odbijena. Na j ne! Kad će se i kod nas uvesti malo dogotovljene, pa će »mjesni odbor za to bilo kasno, pa nije nikog bilo u ure­ upit zašto me odbiše, reče mi g. Ter­ 1 reda? zaštitu djece« u Sarajevu ovom po­ du, poslali su nas na policiju, no ova zić: »Ima prečih«. Pitao sam tko je djelom otpočeti sutra u srijedu 24. nas nije smjela primiti ni uredovati. Uništavanje naših šuma. Već nekolitaj preči ali uzalud. Oni su mi samo o. mj. Tako smo opet poslati onamo gdje smo U ovom veledušnom daru plemeni- I tu istu riječ dva tr« put ponovili i ; ko puta bilo je u našoj javnosti govora 1 prije bili u zatvoru. Bojeći se Životnoj tih amerikanaca najviše se nalazi sta- | dali mi dokumente uz obećanje, da I o pustošenju šuma. Izgleda da i pored pogibelji ako ostanemo Ч molili ću za koji dan dobiti pismenu oba­ I svih opomena mjerodavni nijesu obratili rih odijela, rublja i cipela, što će sva­ smo da se predamo policiji i na inter­ vijest o dotičnoj stvari. Radi ovog ; ovomu davanje pažnje. Nedavno sam kako vrlo dobro doći našem siromavenciju dobrih ljudi molbi nam se je i odbijanja moradoh prodati sve što prolazio kroz šumu u jednom dijelu saudovoljilo. Sutra dan smo predvedeni I šnom gragjanstvu. Samo treba, da osam imao osim kuće, a i kuću dadoh I rajevskog kotara i vidio sam strašno na kotarski ured, te sam ja razriješen I va roba pripane onima kojima je i u zalog samo da uzmognem otvoriti i pustošenje. Na hiljade najljepših omorinamijenjena, a to je svima našim kao nevin, dočim je sin osuđen na kazan samostalni posao. Od komore pak do I ka ležalo je po šumi. Okolni seljaci zazatvora od 10 dana i globu od 100 K za i siromasima bez razlike vjere i naroddanas ne dobih obećanog pismenog I barali su ih i upotrebili u njih samo ; nosti. neovlašteno posjedovanje oružja. Otac izbijenog podnio je odmah kod ovd. kot. ispostave prijavu, tražeći da se krivac po zasluzi kazni, a taj zahtjev je podupro i mjesni odbor „Ј. M. 0“ svojim dopisom od 22. aprila 1919- broj 11. Pošto se u toj stvari nije ništa uredovalo, to je spo­ menuti odbor usmeno i pismeno kod kot ispostave ponovno tražio da se povede uredovanje ako već dosad nije povedeno, a ako jest, da se rezultat saopći. Ova je urgencija podnešena 16. juna 1919. pod brojem 17. ali dosad ni na nju nije došao nikakav odgovor. Budući je bez uspjeha traže­ nje zadovoljštine' redovitim putem, to se ovim obraćamo na pozvane, da krivca kazne i nas o tom obavjeste, jer ovdje nije u pitanju samo privatna stvar oštećenog i napadnutog, nego je ovim nanešena teška uvreda svima muslimanima gadnom psovkom i po­ grdnim i bezobraznim riječima. Ovaj bi zancšenjak trebao da za svoj barbarski čin osjeti kaznu i tim se muslimani zadovolje, ako uopće ima pravde u ovoj državi i ako muslimani nijesu građani drugog ili trećeg reda, Primjećujemo, da je spomenuti Desnica premješten u Brčko, pa ovim upozorujemo tamošnje muslimane, da svrate naročito pažnju na rad ovog austrijanskog štrebera. OđaČani, Domaće vijesti. Gospodarstvo. �Број 67 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" Страна 8. Strana vrk> mali dio za cijepanje minure a dru- । gati njemačke i austro-ugarske šećerne wi \&л u šumi ne izrađen i trune. Osim industrije, da će poslije rata gradit na toga nastala je neka utrka medu selja­ Balkanu nove šećerne tvornice, pa cima ko će ugrabiti i zagraditi više dr­ nam je i to dokaz velike potrebe žavne šume, jer su čuli, da će im se sve osnutka ovih tvornica. dati što bude ograđeno, pa se nemilice Uzgoj je šećerne repe za vrijeme obaraju najbolja stabla samo da se što rata teško stradao. U Francuskoj je prije ogradi veći prostor. samo jedna trećina sladornih tvor­ Hiljade stabala pcopalo je na taj nanica ostala izvan područja rata. Od ći« što prestavlja ogromnu vrijednost. 69 belgijskih šećernih tvornica tek Razgovarao sam o tom i sa šumskim malo ih je radilo. U Rusiji ostalo je organima. Njili je malo, te ne mogu to­ od 297 sladornih tvornica samo 190. me «1м stati na put a da od vlade nijesu I u svim ostalim tvornicama smanjila dobili nikakvih strožijih naredaba. Ne­ se je produkcija sladora. U svim di­ ma dovoljnog broja organa, a prije krat­ jelovima svijeta zajedno u kampanji kog vremena čitao sam u šumskom od­ 1916. 17. izrađeno je 22 milijuna mesjeku zemaljske vlade, da se lugari više ; tričkih centi sladorne repe manje, ne­ ne primaju jer su sva mjesta popunjena. go li u godini prije rata. Svakako je najviši krivac kod naše vla­ Nasuprot tome digla se produkcija de, koja je već davno trebala da u tome od sladorovca znatno. Izrađeno je vi­ smjera poduzme nužne korake, što bar še od 12 milijuna m. centi. Dakako, naj­ sada u dvanaestom času očekujemo od više u Kubi i Sjedinjenim državama novog Šefa našeg šumarstva. Sjeverne Amerike. Konkurencije sa slaŠumski organi nijesu baš sjajno pla­ derom od sladorovca ipak se ne tre­ ćeni. te i radi toga šuma puno trpi. Mož­ ba bojati, jer ga naš ukus ne podnosi. da bi bilo dobro da svaki organ dobije U državi S. H. S- najmanje je Sta­ neku nagradu ili uhvatninu od zaplijenje­ ra Srbija podesna za osnivanje šećer­ nog drveta ili u naplaćivanju odštete. nih tvornica, ne samo radi svojega Neka pozvani o ovome malo više raz­ tla i nepovoljne klime, već i radi du­ misle i neka ne ostanu sa stvaranjem gim ratovima zapuštenih polja i radi potrebitih zaključaka. (»Zvono«.) nestašice radnih sila. Crnagora, goro­ Pčelarstvo u Jugoslaviji. Broj koš­ viti dio Bosne i Hercegovke, pa i nica raznih sistema cijeni se u cijeloj primorske strane nepodesne su radi Jugoslaviji na 750.000 kom. Ako se ut­ barovitog tla i radi nestašice prome­ rne da jedna košnica proizvede prosječ­ tala. Sama se dakle nadaje misao, da j no 7.5 kilograma meda i voska, onda ušećerne tvornice treba graditi u Hr­ kupna pčelarska proizvodnja iznosi oko vatskoj i Slavoniji, jer i Slovenija 58 milijuna kilograma meda i 2 md. kilo­ nema dovoljno nizine. grama voska. Hrvatska i Slavonija imade na are­ Najjače je pčelarstvo zastupljeno: u alu 31 postotak polja, osim toga 11 Bosni i Hercegovini sa 199.701 košni­ postotaka livada i 14.3 postotaka pa­ com, Sloveniji sa 150.000 kom., Srbiji šnjaka. Ako računamo, da u svemu sa 140.000, a u Hrvatskoj i Slavoniji sa ima 40 postotaka poljana, to se zem­ 125.000, Vojvodina sa 95.250, Dalmacija lja još uvijek dostatno dade upotri- • sa 36.343, i Istra sa 8749 košnica. jebiti za poljodjelstvo. U ministarstvu ishrane od dolaska Kao područje za uzgoj šećerne repe j Bukšega započeo je živahniji rad(?). Ou Hrvatskoj i Slavoniji bilo bi u pr­ vih dana održana je konferencija, na vom redu okružje oko Mitrovice sa kojoj su se podnijele odluke o preure­ srpskom Mačvom, zatim Karlovac, Si- i đenju ministarstva. sak, Bjelovar i u posljednjem redu i Virovitica. Ova mjesta imadu također Proti nestašici šibica. Da bj se zado­ dovoljno Željezničkih veza i obilno voljio potrebi na žigicama, uprava drvode, što će pogodovati razvitku še­ žavnih monopola uzeće u svoju režiju ćerne industrije. 4 privatne tvornice u kraljevstvu. Tako zagrebačka »Narodna Politika«, Biće šećera, ali pošto. Cesko minis­ a mi dodajemo da je naša šećerna fa­ tarstvo za javne radnje objavljuje da brika u Usori imala dovoljno sirovine, će se morati potrošak plina i elektrine samo joj »narodna« vlada ne posve­ radi pomanjkanja ugljena po mogućno­ ćuje nikakve pažnje I A šećera nema, sti što više ograničiti, j$r će se ugljen pa nema.... morati upotrijebiti za -L proizvodnju šećera. Šećerna industrija u Jugoslaviji. Stručnjak u »Dravi« opširno se bavi lim pitanjem. Kako je poznato u pro­ jektu je da se osnuju nove tvornice šećera u Varaždinu i Mitrovici. Pri­ preme su već u toku. Država SHS treba šećera i trebaće ga i više, jer slador je jedno od najpotrebnijih do­ dataka hrani, a i sam je hraniv. Osnu­ tak šećerne tvornice u nas je aktuelan. Patriotska radost za radom, jeftini novac, umnažanje radnih prilika, pot­ pomaganje domaće industrije dava­ njem građevnog materijala, velika ne­ stašica šećera na svjetskom tržištu i radi toga visoka konjuktura, koja će svakako još dugo potrajati, istočno tržište izbavljeno od njemačke i austrij­ ske konkurencije — sve su to prilike koje pogoduju osnutku tvornice še­ ćera. Već g. 1916. zaključili su dele- Trešeljak. Odmaglio. Ko drugi, nego urednik Trešeljka? Sve rubrike zastupljene, sa­ mo on nekud vrlja, a kad ga uhvatimo, sipaju izmotacije ko — aprilske kiše. Ne Bjelevčeve, što se spustiše u »temozu«, već one prave pravcate. O n (urednik »Trešeljka« a ne Hivzija), koji svakom umije nešto zarabošiti; on, koji je na­ šao stotinu herdžu-merdža; o n urednik »Trešeljka«, zapao je u herdža-merdž veći neog li iko živ. Hoće zar da je savremen, pa štrajkuje, štrajkuje ... A zaboravlja, da sad štrajkuju samo konobari.... Hoće li se proći štrajkovanja, ili možda čeka da ukinemo kla­ su? Vrag bi znao šta mu je, samo mi otklanjamo odgovornost i otvori&rio rubriku davno projektiranog književi .g Trešeljka. Aut, aut, gospodine uredni^ пид OKRETNA Р OD V 0 R N IH ii OGLASI: TRAZI SE više dječaka za pro­ davanje lista »Pravde«. Točni, br­ zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu »Pravde«, Careva ulica. traže se za uredništvo »Pravde«. Isti moraju znati čitati i pisati i dobro poznavati sarajevske ulice. Plaća po dogovoru. Upitati u uredništvu od 8—12 sati prije podne i od 14—18 (2—6) poslije podne Tražimo poslovnog ravnatelja. Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim po­ slovima. 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ bovanja. 3. Svjedodžba moralnog ponašanja. 4. Da je pripadnik SHS. 5. Naznaka plaće. Cazin, dne 23. augusta 1919. з—з Dolo Pečić SARAJEVO, reradovića (prle Sljivina) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrt-te telefona. Solidan posao — Cijene umjerene. Težačka banka d. d. saaesEciscaeBiaas Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - smo snabdjeti velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - ®®®®®®®®®®®®®®®®®®® Uspješno se oglašuje u „Fravdi". I Privilegovana Zemaljsha Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA; Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica Sanski Most, Sre.. a,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. w i—ад —д nv' г пдс Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b-ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgevorni urednik: M. SudŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f85b52b750ee673b30b8102ccbc3bc67.pdf f8a997666aee84b0522391cda926fed5 PDF Text Text O^aj broj stoji 60 helera ГШ » tsMIHbe ГшА ^Вк ЖЈо AЖ BtSk шУ Шл ^&ик Ж wl WF w A mMft ii S ЖЖ IH« W SXi иОог. Pretplata godišnje 40 la uW «, na pola godine 20 kruЦЗм оа- Uredništvo i uprava ^ВИв nalazi se u Carevoj ulici. вЈг^вА W жг ЗД> ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 68. Izlazi subotom, utorkom Sarajevo, utorak 30. septembra 1919. (5. mu harema 1338.) račun pošt Štedionice !i;> Godina I. Sarajevo« 28. septembra 1919. Kako prosti vojnici u našoj vojsci no­ engleskih vonjika ne samo u fesovima, tić — »ja ću ovo učiti, proučiti, i kad se šajkače, koje su bez strehe, oficiri nego i u turbanima. Pa je li to dopri­ dobro proučim, tek onda bih vam mo­ Slavnom uredništvu »Pravde« nose i strehu koja uz ostale oznake onijelo i pomoglo disciplni i hrabrosti tih gao odgovoriti. Nego, hajd’, sed’te, da se u daje čast oficira. vonjika ili je odmoglo? baš o ovome porazgovorimo«. Neko seo. Sarajevu. Ministarstvu je poznato, da u ruskoj Neka m je ovom prilikom slobodno a neko .i nije. Ovde je potrebno napomcU 67. broju »Pravde« od 23. septem­ vojsci muslimani vojndei nose ove stre­ pripomenuti, da rečeno pitanje niti je \ nuti da je u deputaciji bilo i »demokra­ bra 1919. iznešen je jedan dio teksta he po odobrenju njihovog verskog po­ važno ni aktuelno, dok na dnevnom re­ ta« i »radikala« i onih koji simpatišu moga odgovora na Ministarstvo Vjera glavice kao što je slučaj i u Bugarskoj du ima mnogo prečih stvari, koje bi tre­ jednim ili drugim. Sa g. St. Protićem u pogledu nošenja kape sa strehom kod vojsci, gdje nose i vojnici i oficiri stre­ balo da se urede u našoj vojsci. Nama vodili su razgovor u glavnom gg. Mar­ oficira muslimanske vjere i stavljen je he. U ovom ratu nosla je i Turska voj­ svima, a naročito pozvanim vojnim i i ko Gaković, dobrovoljac narednik Ja, upit na me od strane lista u istoj stvari. ska kape sa strehom tako zvane kabacivilnim faktorima lebdi pred očima je­ njić, Mika Vidaković i težak Risto ĐoJa sam čitao u nekim novinama uvod Jake. ili enverije, svakako po odobrenju dinstven cilj, a taj je urediti vjerske i kić. Prva tri »demokratskiji« i od sa­ moga odgovora upućenog Ministarstvu šejhul-islama. prilike u vojsci na opće z a- | mog Pribićevića a četvrti, jedan inte­ Vjera, ali nisam htio odgovarati, a po­ Navodeći Vam gornje primere, moli­ dovoljstvo vojske i naroda, | resantan tip, ali po svoj prilici djelo ru­ što je Pravda kao muslimanski list sta­ mo Vas kao najkompetentnijeg za mi­ jer bez zadovoljstva nema ni jedne vr­ ku dr. Laže Dimitrijevića i budući jak vila naročito pitanje, to drage volje nje­ šljenje u ovom predmetu, odnosno pro­ line u vojnika, bez koje se nemože na- i apostol ideje za stvaranje seljačke zinoj želji izlazim u susret, te ću cij«u pisa šeriata, da nas što pre izvestite, da zvati vojnikom uopće. Kako jc naime i stranke u B. i H. Po cijelom radu prve stvar iznijeti onako, kako je tekla iz­ bismo mogli doneti svoje konačno mi­ »poznato, musliman ne smije trošiti svinj- j trojice i u Sarajevu na skupštini i u među mene i Ministarstva Vjera. U tu šljenje. sku mast ili jesti svinjsko meso, niti Beogradu dobio sam čvrsto uvjerenje svrhu šaljem u prijepisu kako dopis Mi­ Ministar Vera: smije dobivati alkoholna pića. U logoda im je stranka »demokratska« iznad nistarstva Vjera tako i moj odgovor da Alaupović v. r. rištima moraju biti banje, gdje mogu svega. Posjetu kod Protića hteli su da se izvoli objelodaniti. Broj 41/Prez. 16. jula 1919. obaviti vjresko kupanje, posebne pro­ iskoriste u svoje partijske svrhe a pro­ Samo prije svega osjećam za potreb­ Na broj 2582 od 2. jula 1919. storije za klanjanje, a u zahodu mora tiv radikala. Četvrti im to odobrava i u no pripomenuti slijedeće: Ministarstvo Visokom biti vode. Bolnice moraju biti uređene tome ih pomaže (te i članak u »Zvonu« vojno putem Ministarstva Vjera zatra­ Ministarstvu vjera kraljevstva Srba, sa rastavljenim kuhinjama kao i u lopo svoj prilici je njegov) jer njemu sa­ žilo je moje mišljenje u gornjoj stvari. Hrvata i Slovenaca Muslim. odjeljenje gorištima, a vojnici uopće moraju do­ mo imponira pisanje beogradske »Slo­ Moj odgovor Je upućen Ministarstvu u laziti što češće u dodir sa svojim sve­ Vjera te su tako oba Ministarstva u po­ bodne Reč*«. Biogradu. ćenikom, koji ih makar jednom u sed- । U razgovoru sa g. St. Protićem pot­ sjedu moga odgovora. Jedno od rečena rrrici prati u džamiju, pregleda kuhinje, U riješenju gornjeg cijenjenog dopisa, puno su zaboravili na učtivost i upravo dva ministarstva izručilo je službeni su toga Čoveka izazvali na oštar odgo­ obilazi bolesnike itđ itd. Gornja pitanja čast mi je saopćiti slijedeće. tekst moga odgovora novinama, te je Po izvornim propisima Islama nije i još mnogo drugih, trebalo bi najprije vor, kako bi to ponle^iskoristili u svoje demokratski »Glas Naroda« po načinu, urediti, a ne čekati do opće mobilizaci- • partijske svrhe, jer samo je on taj i označena nikakova kapa, koja bi isklju­ kojim je jedan bektašija*) opravdavao čivo za muslimane vrijedila, a isto tako t!је, kao što je Austrija učinila, pa onda ri njegovi drugovi, koji im smeta da na­ svoj binamazluk**) iznio samo prvi dio nije zabranjeno nositi kapu sa strehom. ■ se ni uz najbolju volju nije dalo ništa i đu ^demokratskoj« -ideji i pristaša. dotičnog odgovora, dok je izotsavio dru­ Prema tomu ne stoji zapreka u islam­ učiniti. To je prouzrokovalo silno neza­ gi dio, u kome se minist. preporučuje, da G. St. Protića naročito je interesovaskim propisima nošenju kape sa stre­ dovoljstvo ne samo među muslimanskim ; (lo naše stanovište o ošteti, i kad mu je se kani uvađan ja takili novo­ vojnicima, nego i medu muslimanskim hom, kako se to općenito u islamskom tarija, koje duboko zasijecaju u stoN. Divljan ispred svih, kazao, da mi negrađanstvom, a utjecalo je i na discipnarodu drži i vjeruje smatrajući svaku iljetne Vjerske običaje jednog znatnog možemo dozvoliti oštetu za zemlju ni­ kapu sa strehom inovjerskim znakom i jlinu i izazvalo silnu antipatiju protiv dijela svojih državljana. To je, kako se kako, g. Protić je doslovce ovako ka­ obilježjem. To je uvjerenje općenito i pozvanih faktora. Meni kao vjerskom vidi, učinjeno ne vodeći dovoljno brige zao: »E vid’te, braćo, to nc može jako svuda, naročito u našoj državi. Da poglavici prispijevale su svaki dan raz­ o tome, kakav će utjecaj na raspolože­ da bude! Odšteta će se morati dati. je tako mišljenje ostalo općenito, uzrone pritužbe — kako od vojnih imama, nje muslimanskog dijela naroda, a time Sad kolika će ona biti, to ima i skup­ tako i od pojedinih vojnika i vojničkih i jednog znatnog dijela vojne sile pro­ i kom su na vijekove vođeni ratovi izština da odredi. Ali ja vam sad odmah medu islamskog Istoka i kršćanskog formacija — i imao sam strašnih oka- . kažem, moraće se platiti. I ko izvesti taj postupak. Je li promišljeno Zapada. Kako je javno mnijenje svakog panja sa ukočenim austr. vojnim biro­ objelodanjivati jedan taki službeni tekst vam god drukčije govori, taj vas 1 r naroda vrlo jako, nijesu se tome utje­ kratizmom. Danas bi trebalo da bude na rečeni način i to u političko-stranačž e i nije vam prijatelj, a ja kr caju mogli oteti ni neki muslimani vjer­ drugačije. Mi izgrađujemo državu i voj­ kim novinama? Je li pametno radi jed­ član radikalne stranke, kojoj je prir ‘ ski pravnici, nego su polazeći sa gle­ sku sebi i u svojoj domovini, pa bi bilo nog neznatnog broja muslimana oficira pravda i istina, moram vam odmah I dišta mase označivali nošenje kape sa i grehota i sramota za vremena se ne »izazivati ogorčenje cijelog musliman­ ono, što mora biti. Ne da ćemo je plpobrinuti oko sređenja vjerskih prilik; ; što hoćemo, nego zato, brajko moj, strehom kao znak inovjerstva ondje, skog stanovništva naše države? Odgo­ gdje muslimanski narod tu kapu smatra u našoj vojsci, kako bi se isključila sva- ; moramo. I vi se grdno varate, ako n.. vor na ova pitanja prepuštam uviđavinovjerskim obilježjem. Jedan od glav­ ka mogućnost eventualnom nezadovolj­ nosti pozvanih, a za eventualne poslje­ slite, da je agrarno pitanje, čisto unu­ nih razloga tomu jest nepraktičnost ka­ stvu vojnika. Što se mene tiče, ja sam dice (zbog objelodanjivanja na gornji trašnje pitanje. Boli i mene to isto što pe sa strehom pri obavljanju svako­ pripravan u svako doba sve, što mi je । ■i tebe, ali treba da znate, da Engleska način) odbijam od sebe najenergičnije dnevne molitve (namaza), jer ne može na raspolaganju, upotrebiti u svrhu izsvaku odgovornost. i Francuska, koje su danas musliman­ muslim obaviti namaza u kapi sa stre­ rađenja jedne zakonske osnove o uređe­ U Sarajevu 28. septembra 1919. ske države, k a o i mi, koji imademo Reis-ul-ulcma: hom, pošto mora u znak poniženja pred nju rečenog pitanja. Svi moji spisi kao: blizu 2 miliona muslimana u svojoj dr­ Džcmaluddiii v. r. Svemogućim panuti čelom na zemlju. Irazne okružnice na vojne imame, pri­ žavi, neće dopustiti, a to nećemo do­ nače Isalm je i suviše daleko od toga, Prijepis. tužbe vojnika i imama, dopisi i pred­ pustiti ni mi sam!, da oslobađajući jed­ a da bi odjeći ili obući pripisivao toliko stavke. koie sam za vrijeme rata bilo Ministarstvo Vera ne. načinimo druge prosjacima. Ali znaj­ značenje. Dapače nije nikakva ni rnoKraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca vojnim ili civilnim oblastima podasti­ te i to, da zemlju neće platiti pojedinac flitva u Islamu uvjetovana za naročito Muslimansko Odelenje rao, mogli bi u gornju svrhu dobro po- . nego koliko platiš ti, ti i ti, (i upir mjesto ni odijelo. Pripomenuti mi je, da Broj 2582 služiti. prstom u »demokrate« čiju je aamed sam ja o ovom pitanju stanovište Isla­ 2. jula 1919. god. Prepuštajući konačnu odluku mjero­ tačno prozreo) toliko isto platiću i J ma i bivšoj austro-ugarskoj upravi po­ Beograd. davnim faktorima nadam se, da će us- i .i svaki građanin ove države podjedna dastirao, kako se to može vidjeti iz pri- ' koro uslijediti shodne odredbe, koje će j ko, pa i onaj svaki Šumadinac, koji s Gospodinu loženog prijepisa; u kom sam rekao: , mi omogućiti, da gorko stečeno iskus- i je kmetstva davno i davno i svojoi Reis-ul-ulemi х Sarajevo. »Premda dakle po samim vjerskim pro­ tvo na dobro naše vojske iskoristim. krvlju i svojim novcem oslobodio. pisima ne bi bilo zapreke, da muslimani Pošto se u vojsci kraljevstva Srba Reis-ul-ulema: G. Marko Gaković, rekao mu je, po­ vojnici mjesto fesa nose običnu vojnič­ Hrvata i Slovenaca nalazi i nalaziće se lako udarajući šakom po pisaćem stolu, Džemaluddin v. r. sutra još više oficira muslimanske vere, ku kapu, ipak ja ne bih mogao sa svoje da naš narod nikad neće dozvoliti ta­ strane pristati na to, da se ta promjena Ministarstvo Vojno pita ovo Ministar­ kvo rešenje agr. pitanja, i — »ako vi odmah naprečac »provede...« Tu sam stvo za mišljenje u nošenju suncobrana to nc rešite prema Željama i onda nabrojio razloge, koji me sile na (strehe) na oficirskoj kapi, da, ako se zahtjevima težaka B. i H., kako ne protivi propisima vere, naredi u svr­ uskraćenje privole. Medu tijem razlozi­ je to iznešeno u našoj rezoluciji, verujte hu jednoobraznosti vojske, da i musli­ ma najslavniji je konzervativnost naše mi, da će ga narod rešiti sam, a bez U 111. broju Srpske Riječi« od 24. mani nose kapu sa onom malom stre­ mase i smatranje rečene kape znakom | vas. Mi platiti nećemo ništaL septembra piše jedan član bosanske se­ •inovjerstva. Obzirom da se ni do sada hom. St. Protić: Lahko je tako, brajko moji to uvjerenje muslimanske mase ni za j oske deputacije o utiscima, što ih je do- , govoriti »nećemo platiti ništa!« i o b. *) Koji tumači Islam bez obzira na bio prilikom posjete u ranzim klubovi- : m a п j i v a t i narod obećavajući ml dlaku nije promijenilo, te obzirom da o tom uvjerenju muslimanske mase i | ma »Nar. Predstavništva« pa se o po­ priznate islamske autoritete. kule i gradove, ala onaj vaš razdrljen *•) U Kur’anu naime stoji: »La takresjeti kod bivšeg predsejdnika ministar­ mnogo kulturniji narodi kao Francuzi i Živko Nježić, ali vi, koji narodu tak? skog savjeta, g. Stojana Protića izra- • govorite vodite ga u propast, bussalate ve entum sukjara!« a to znači: Englezi ozbiljno vode računa — po mom zuje na ovaj način: »Ne klanjajte kad ste pjani’« Jedan mišljenju — ne bi bilo oportuno lažete g a, jer ja vam kažem, ev čovjek zapitao jednog bektašiju: »Što »istupiti sa tom novotarijom I »I došli smo Stojanu Protiću, tom vid’te, ove mi moje sede bradice, i дае klanjaš?« Bektašija mu odgovori: iuvestije u našu mladu voj-j bauku i »begovskom prijatelju«. Primio j titi se mora, a vi ako ste prijatelj a »Pa u Kur’anu stoji: »Ne klanjaj!« Na s k u, u kojoj ćc dosta velik postotak : nas je u svom stanu, u svojoj radnoj ; narodu nemojte ga razdraživ it х muslimana služiti. To mišljenje u meni i sobi, sa lahkim papučama na nogama : ga umirujte, da s verom čeka reše to mu onaj rekne: »Ali čitaj dalje, 8ta veli u Kur’anu«. Bektašija odgovori: učvršćuje ne samo poznati konzervati- j i to vrlo lepo! Vrlo blaga izgleda. Os- ; agr. pitanja, jer mi koji smo Srbi, »Nijesam hafiz!« a to drugim riječima zam naših musKmana, nego — kako sam i Jovi ga težak Nikola Divljan kratko i 1 upravljali i srpskog seljaka vaspita! znači: »I ne tiče me se Šta veli dalje u već rekao — što kulturniji narodi vođe jasno i predade mu memorandum sa re- I ovako velika vremena i dela koj o tome računa, pa vidimo francuskih i I zolucijom. »Hvala!« — reče c. St. Pro- ' Kur’anu. Pr. ur. počinio, davši mu najveća pra: Stojan Protić i deputa­ cija bosanskih seljaka. �Ј1РАВДА“ - Страна 2- Strana bode, valjda ćemo umeti rediti i agrarno pitanje, na'zadovoljstvo vaših seljaka, tim pre, sto je baš radikalna stranka, stranka seljaka. A što vi pretke meni, da će narod sam to pitanje rešavati, ded’ rec'te mi šta je to narod i kako će on to rešiti? Eto pustite ga nek* rešava baš narod! Sta će biti? Poslaće vam se tamo vojska, da održi red, jer zakon se mora poštovati svugde pa i u nas. Što ne rešiste vi, taj narod, to agrarno pitanje prilikom prevrata, kad je bila revolucija, jer tako se onda mo­ glo govoriti, a danas ne. Kad se seda za zeleni sto. onda se govori drukčije, .jer jedan je zakon u vreme revolucije, a drugi je opet u vreme mira. Tako, kao što vi govorite, agrarno pitanje rešava se jedino revolucijom a za zelenim sto­ lom nikako. Razgovor sa g. St. Protićcni pretvo­ rio se upravo u jedno prepiranje, i »de­ mokrati« su sve dalje tražili zgode, da tog čoveka što više izazovu, no tada sc upletoše u razgovor dvojica, koji simpatišu radikalima i dadoše razgovo­ ru blaži ton, našto »demokrate« (M. Gaković) energično, da završi, jer N. Div­ ljati pozvao nas. da idemo dalje, reče: To su g. ministre želje i zahtjevi teža­ ka Bosne i Hercegovine i od toga mi ne možemo ni za jednu dlaku odstupiti«, i Tu ga je g. Stojan prekinuo i ovako do- ј dao: Želje i zahtjevi! Za jedan sat mojino ih toliko izgovoriti, da ih za hi­ ljadu godina ne možemo ostvariti. Zar 1 smo mi željeli 7 godina da ratujemo? i pa zar smo mi željeli milion duša da i bimo. pa zar smo mi željeli i posle svih pobeda i ratnu otštetu da platimo?! Nismo, nismo! Ali smo morali i mora- ' mo! Tako i ovo. U ostalom, vd mora da | znate i proglas Regentov gde se spomi­ nje pravedna ošteta. a mi Rregentovu ■ гсб moramo iskupiti, jer za nas je ona i sveta«. Sa nekim još malim neznatnim dia- ! lozima i poseta je bila gotova«. Eto tako sc drži Stojan Protić u mo- . mentima. gdje je opasnosti popular- 1 nost nesamo šefa nego .i cijele stranke, i Ali to nije neshvatljivo kad se uzme u 1 obzir, da Protiću leži na srcu najprije | . teres države, a tek onda interes stran- | ke .i svoje ličnosti. On ne će da seljaka i obmanjuje, niti mu obećajc zlatna brda, i Ne će da mu laže kao što to čine agenti đra Poljaka i njegova šefa Svete Pribi- | ćevića. I u tim je »mala«' razlika između Pro- : tića i Pribićevića: razlika kolik između fstine i — prijesne laži... Bilješke. L Značajne riječi. »Demokratski« organ КЗа- Naroda« donio je ove značajne ■ ike; Djelo eliminiranja ne bi mo■ 1 a ine Ju hrvatskim dijelom našeg naFoda u B >ni preuzeti nijedna od postojećih stranaka koje nisu čisto h r vatske organizacije. Naj narav- FELJTON. Mahmud Muhtar-paša; ; Islam po Kuranu i Hadisu*) t XVII. Islamski moral (alilak). B Uno. što je možda od Islama najmanje poznato u kršćanskom svijetu, jest nenatkriljiva čistoća ii dubina iznesenog kl propovijedanog morala u Kur’anu i №adisu. Pa i kod onih ljudi, koji su ŽiPR'jcIi dugo na istoku među muslimanima, f nalazi se rijetko takovih, koji bi svodili inače priznata velika ćudoredna (moral­ na) svojstva pripadnika Islama na veo­ ma duboku i opširnu moralnu nauku njikove vjere. Naprotiv je vrlo rašireno mišljenje, da je islamski moral (ćudojednost) upravo dovoljan, da drži na Hizdi ivž narod. Između vrlo mnogih ajeta i hadisa, koji se mogu uzeti iz riznice islamskog morala, ovdje ćemo i navesti samo malen broj izabranih, koji su podesni, da razbiju svako krivo miršljenje o islamskom moralu, a mogu sva' oga bez posbenog tumačenja dovoljbno uputiti u pravo stanje stvari. Mnogi hadisi podsjećaju na biblijske i ^^t.iđebkc izreke, odakle potječe i mida su oni kao i mnogi ajeti uzeti lwprosto iz Novog, odnosno Starog zaB jeta (testamenta). Bilo to kako mu draVidi 7.. 10.. 11.. 12. i 14. broj »VrcBh . te ,3.. 4.. 8.. 13.. 14.. 26., 39.. 44.. 50. : 54. br i Pravde*. Ur. i I | j ! I , „PRAVDA1* Број 68 Bi oj Nova stranka. Javljaju iz Beograda: [ javnu skupštinu koja će se obdržavati Sutra će se u 10 sati prije podne odru Vinkovci dne 7. rujna 1919. javno u tamošnjem području proglasi i uznas­ , žati u kasini zbor takozvanih nezavistoji da dođe što više žitelj- । nih ljudi na kojem će se udariti temelji ! stva na tu skupštinu, gdje će se ! novoj jugoslavenskoj stranci. Stranka će ; raspraviti o važnim gospodarskim i po- ' se boriti protiv svih zastarjelih stranaI /litičkim pitanjima«. l ka, korupcije političkog trgovanja, plja1 ‘ Ovom postupku ne treba posebnog i čkanja, zelenaša, nepoštenja u državnoj komentara. Natkriljo ic i Solin postupak I upravi, mlitavosti Narodnog Predstavu našem »Gajretu«. Samo naprijed, go­ | ništva, Proglas odbora za osnutak te nospodo! ... I ve stranke donijela je »Politika« u cjeliJedno putovanje. Kako smo obavije­ ; ni. Na jučerašnjem zboru u kasinu pred­ stili, otputovao je iz Beograda činovnik stavili su se pokretači nove jugoslaven­ u ministarstvu vjera Hidajet Kulenović ske demokratske stranke sa svojim pro­ u Skoplje radi provođenja isvida na pri­ gramom, koji ide zatim da udruži sve | tužbe tamošnjih muslimana zbog tero­ poštene jugoslavenske elemente bez ob­ | ra, pljačkanja i lične nesigurnosti u Sta­ zira na pleme vjeru i stalež. Nova stran­ • roj Srbiji. Dakle Kulenović ide kao iza­ ka kani izdavati svoj list. i slanik ministarstva, da provede izvide ;i na pritužbe muslimana protiv postupka I a nehaja organa demokratske stranke, ■. a ministarstvo šalje Hidajeta — opet Anketa o suzbijanju nepismenosti. demokratu — na izvide stvari! Treba ji biti demokarata, pa da se ne bojimo Od zcmailjske vlade primamo ovaj ' pristranosti i potrpavanja, jer vrana vra- i poziv; »Povjereništvo za socijalnu po|j ni očiju ne vadi, a narod će i dalje pa­ ■ litiku namjerava povesti življu akciju 1 titi nezaštićen i obespravljen. — Ali i ’ protiv nepismenosti u zemlji, kako bi i ma još jedna stvar po srijedi. Kulenović , se to narodno zlo što prije i što uspješi je pred dva mjeseca bio u Travniku oko । nije smanjilo. mjesec dana te sc je tom prilikom sam Prije konačnog određenja načina suz­ ; lizjavio, da je dobio dopust zato, da bijanja analfabetizma, smatra potpisa­ propagira u Travniku za demokratsku no povjereništvo za potrebno sazvati stranku. Ujedno se izrazio, da demokra­ posebnu anketu, da se na njoj svestra­ Kasno su se opametili gospoda »de te u Beogradu ni na koji način ne do­ no raspravi to pitanje. Ta će se anketa mokrati«. Kad je naša organizacija slala puštaju našoj organizaciji, da ona svoje obdržavati dne 18. oktobra«, g. u protesne brzojave proti imenovanju čla­ Ideje proširi u Macedoniju i Sandžak pa ; 3 sata poslije podne u svečanoj dvorani nova Priv. Nar. Predstavništva, onda stoga nam priječe da Širimo naš organ zemaljske vlade. su i te kao branili satrapski postupak »Pravdu« u tim krajevima, o čemu smo Na anketi će se raspravljati osobito svoga vode. A kad im sc je sad lađa na- ; nažalost bili d obaviješteni od tamošnjih slijedeće pitanje; sukala, udaraju u druge žice i evo šta muslimana. 1) da li bi valjalo zakonom urediti piše njihov organ u Hrvatsokj, »Riječ Pored ovakrh žalosnih fakata nije ne­ obligatorno suzbijanje analfabetizma u Srba Hrvata i Slovenaca«: »Ta čitavo moguće. da je Kulenović otputovao u Bosni i Hercegovini i koji bi način bio to Narodno Predstavništvo posve­ Skoplje baš radi propagande demokrat­ zato najpodesniji? ma je nezdravo. Srpsku skupštinu ske stranke među tamošnjim muslima­ 2)da li bi bilo prema našim prilikama, trebalo je davno raspustiti, a jednako i nima i da spriječe širenje svijesti među ј da se uvede institucija t. zv. putujućih hrvatski sabor, dok je velik broj poslatamošnjim muslimanima za našu orga­ I učitelja (kvalificiranih) za obdržavanje u:ka Narodnog Predstavništva uopće nizaciju. A da su demokrati u stanju ■ analfabetskih tečajeva u onim mjestitek »imenovan« po strankama. slati službene osobe u kortešacijske svr­ i ma, u kojima nema spremnih lica, koja U Narodnom Predstavništvu nema niti ' tjednog poslanika, koji b i i m a o v a- i he, to nam je dokazao g. St. Protić. kad I bi mogla da održe te tečajeve? je u »narodnom predstavništvu« iznio 3) ko bi mogao najuspješnije da orljani mandat, jer su svi mandati i šifrirane brzojave z. ministra Pribićevi­ negda izabranih zastupnika već zastar- i I ganizira otvorenje analfabe‘ičkih teča­ ća. koji su službeno slani službenim ojeli. a velik broj zastupnika nije ni­ jeva? sobama u svrhu propagande demokrat­ kada ni biran. Od slične je vrijed- , 4) koja bi pomagala za to suzbijanje ske stranke. bila najpodesnija? nosti i većina stranaka u tom Narod- , Ali 'se uzdamo, da im neće korteši nem Predstavn^tvu. Osim socijalista > • Naslov se umoljava, da na spomenu­ pomoći, jer svi muslimani znaju, da su demokrata zapravo i nema stranaka u tu anketu izvoli izaslati svoga izasla­ demokrati najviše zla učinili baš nama parlamentu, jer su radikali, klerikalci i nika. Suzbijanje nepismenosti u našem muslimanima: nametnuli su nam silom Narodni Klub u svojoj suštini tek neka narodu je tako važna stvar, da potpi­ tobožnje predstavnike ala Sarić, Kurstada, što slijede nekolicinu istaknu­ sano povjereništvo polaže osobitu važ­ tović i druge kreature, oteli su nam dža­ tih ličnosti, a te se ličnosti još i danas nost na blagohotiiu suradnju javne štam­ be svu našu zemlju posjede, raskućili ne mogu osloboditi uskog duševnog kru­ pe kod rješavanja toga pitanja«. su nas svojim izvoznicama i pljačkanjem ga. u kome su tapkali prije rata«. Mi od svega srca pozdravljamo ovaj 5 t. d. On! su poznati kod muslimana Drago nam je što možemo konstati­ mudri i patriotski korak g. povjerenika samo po zlu i zato im neće uspjeti da rati da se razni Sarići, Svrzc i KurtoMarkića i izjavljujemo, da ćemo ovaj odijele nas muslimane sa onim iz Srbije, vići i po mnijenju »demokratskog« or­ -rad pomagati svim svojim skromnim Maćedonije i Sandžaka. Mi ćemo svi u gana ne mogu smatrati narodnim pred­ jedno kolo pa će onda odzvoniti svim ! silama. Napominjemo, da suzbijanje nestavnicima. nametnicima, pa kako se oni nazivali! ' pismenosti čini jednu taču našeg proMlzernost »demokrata« vidi se najbo-, I Tu ' im neće pomoći ni jedan Hidajet • I grama, pa ćemo se nesamo odazvati olje po dopisu, što ga je vinkovački kot. 1 Kulenović. jer su muslimani progledali I vom koraku vlade, nego mu u svakom predstojnik Dr. Potočnjak upravio op- [ «i dobro razabrali, na kojoj je strani nji­ I pogledu ići na ruku. Naše će uredništvo rado izaslati svog ćinskim poglavarstvima svoga kotara. 1 hovo dobro i sreća. Narod se budi i Taj dopis glasi: , ।osv.ješćuje pa će znati udarati pravom ! ■ »izaslanika na ovu važnu anketu, pa i I ovim putem molimo i pozivamo sve na»Poziva se naslov, da priviti poziv za ] <stazom. u i j e (?) bi bilo da to djelo radikalno i u Bosni izvede demokratska stranka, a to i jest za pravo jedna od njenih i zadaća u sva tri dijela našeg naroda, i Ali specijlne prilike u ovoj j oš u v ii jek konfesionalnoj, reakcionarnoj a feudalnoj Bosni zahtijevaju na žalost sasvim drugu taktiku: podvo1 jeni rad po konfesijama 1 plemenima. Hrvatski dio može regenerisati samo jedna hrvatska, srpsik samo jedna srp­ ska Obnova. Vrlo bi težak i skoro nemoguć posao bio — kad bi ovaj posao preuzela jedna srpsko-hrvatska ili jugosiovenska politička kombinacija. Hrvate i katolike može privesti modomom progresu samo Hrvat i — katolik. To je osnovna misao, na kojoj se na žalost svaki naš i najmoderniji i najliberalniji pokret mora temeljiti. Kada je dakle govor o uništavanju i suz­ bijanju duševne tuberkule. reakcionarstva među Hrvatima, može doći u pi­ tanje samo jedna hrvatska grupa. Anaiogno vrijedi i za Srbe«. Tako piše »Glas Naroda« nakon što je pola godine uzalud lupao glavom o zid. Interesiralo bi nas znati, da li se gornje »curikanje« odnosi i na nas muslimane, ili »Glas Naroda« drži da će nas muslimane »obnoviti« grupa oko »Budućnosti«? go, treba imati na umu, da Islam ne iz­ nosi kakvu novu vjeru, nego hoće da utvrdi i predstavi pravjeru Ibrahim-pejgambera. U tom smislu stoji u Kur’anu: 1б.12(. Slijedi vjeru Ibrahimovu, koji ,е bio čist u vjerovanju, a nije bio poga­ nin. — Ili ovo: 6.182 Reci; Zaista je mene moj Gospod uputio pravom stazom do čvrstog vjerovanja, vjeri Ibrahima či­ stoga u vjerovanju, koji Bogu ne pri­ dodaje nikakva druga. Ni Muhamed (a. s.) nije istupio kao pr­ vi, već kao zadnji član u nizu poslanika Božjih, te on vrijedi za muslimana kao neposredni našljcdnik Isatov (Hristov). Islam se dakle smatra kao direktni (pra­ vi) baštinik svih nauka prijašnjih posla­ nika te znači njihov nastavak. Prema tome mogu se uzeti dijelovi Starog i Novog testamenta, koji se ne protive duhu Kur’ana, za mjerilo moralnog vla­ danja. Sam Kur'an sadržava mnogo iz­ reka, koje on svodi na Indžil, Tevrat ili na Zebur (Psalme. Tumači Kur’ana su često gradili svoje tumačenje na Sta­ rom i Novom testamnetu. Islam stoji naime na stanovištu, da se vrijednost Božje istine temelji na samoj sebi te da nije vezana na mjesto ili vrijmee ili osobe, jer kaže jedan hadis: Traži na­ uku, pa makar ona bila u Kini! Osim toga stoji u Kur’anu: 2.124. Istina je od tvoga Boga, ne budi dakle skeptik (sumnjivac)! I doista se može uzeti, da je Stari i Novi testamenat prinio svoj pododbor dio za razvoj islamske etike (ćudoredno vladanje). Uostalom nisu rijetka mjesta Prosvjeta i škola. u starijim islamskim djelima, u kojima se očito vidi ovakav utjecaj. Jedan od najvećih apostola (vjerski prvak) Imam Ahmed-el-Gazali piše u svom djelu za mladež (pod imenom »O dijete!«) na­ brojivši osam glavnih kreposti i ove ri­ ječi: »Ja sam pročitao knjige Starog za­ vjeta, Psalme, Evanđelje i Kur’an te sam našao, da se ove sve četiri knjige kreću oko ovih osam vrlina; ko prema njima (vrlinama) radi, radi prema ove četiri knjige«. I Ibni Haldun (umro 1406.) poziva se opravdavajući jednu teoriju (nazor) o plemenitosti na drugu knjigu Musapejgambera (34.7), gdje se veli: Koji ka­ zni zločinstvo otaca i t. d. Ali kako je mogla nastati islamska moralna filozofija, to je nuzgredno pita­ nje za samo sređivanje stvari. Glavna je stvar to, da sve, što sadržava Kur’an 5 Hadis, već trinaest stoljeća sačinjava svojinu i nauku Islama te služi musli­ manu kao glavno ravnalo u životu nje­ govu i radu. U hadis!ima nalazi moral Kur’anov svoje dalje razlaganje, a najstariji raz­ vitak vjerskih i etičkih misli Islama svoj okvir. Samo pitanje o istinitosti i sta­ rosti stupa u pozadinu pri spoznah, po­ jave, da se u HacTisima zrcali nastoja­ nje islamske zajednice u vjernoj nepo­ srednosti, veli poznati poznavalac Isla­ ma I. Goldzlher. Kao pravu jezgru vjere označio je Muhamed (a. s.) gojenje eftčk’h (moral­ nih) i humanih (ćovječanskih) vrlina. Velika množina Hadisa, koji se ovdje mogu samo djelomice spomenuti, potvr­ đuju ovo. Božji posalnik je rekao: 266. Ja sam poslat, da upotpunim dobra svojstva. Božjom milosti obasjani put zove sc u Kur’anu pravi put. Nalazi se ajeta, koji ga tako opisuju (6.n2—7.88.—19.37. —22.м.), a ima. ih opet koji te upute da'lje objašnjuju. U vezi s ovim objavama Hmamo Hadisa, koji objave tumače i po potrebi raširuju. Kratko rečeno izlazi iz svih ovih propisa, da čovjek služi Bo­ gu, ako se kloni svih zlih djela, ako lju­ bi svoje sugrađane bez razlike vjere i plemena i ako je dobrotvoran (koristan) £ spreman na pomoć. Dobar poznavalac islamskog svijeta profesor dr. F. DeMtzsch piše o isalmskom moralu u svom djelu »Die \Velt des Islams na str. 97. (Berlin 1915.) ove značajne riječi: »Sto se tiče ćudoredne nauke u Kur’anu, kojoj vodi samo od sebe posmatranje vjerskih dužnosti mu­ slimana, s pravom je rečeno, da je Киr’an protkan najljepšim moralnim pro­ pisima kao zlatnim žicama. Uistinu ka­ zni Islam kao bezbolne pogreške: ne­ pravdu osvetu, taštinu i oholost, laž, pretvaranje, klevetu, psovku i ruganje, škrtost i rasipnost, razuzdanost svake vrste, a preporučuje kan Bogu ugodne kreposti: poštenje i strogu zakonitost blagost, poniirljivost, milosrđe i prema životinjama, poniznost i čednost, istino­ ljubivost, odlučno izbjegavanje brblja­ nja, pristojnost i zadovoljstvo s malini, strpljivost i ustrajnost«. (Nastavićc se). �Број 68 Broj „PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 3 Страна še prijatelje, da nam svojim savjetom i Regent će ipak doći u Zagreb dne 5. Ahmcd ef. Bureku i ibrahim begu Censona. Wilson ostaje pri svome prvome budu u pomoći i tako omoguće, da naš I oktobra, ako se do toga dana riješi giću. Sutri dan na odborskoj sjednici iz­ pređlogu, da se poštuje talijanaštvo Ri­ izaslanik mogne staviti što praktičnije i kriza. jeke, ali da grad ne bude prisajedinjenio sam ovu stvar na pretres i upitao predloge njen Italiji. Wilson je odustao od plebis­ članove odbora za mnijenje, da li se ovi Vojvoda Mišić u Parizu. Vojvoda Mi­ cita poslije 15 godina. On je pristao, da članovi koje je Tafro upisao mogu pri­ šić otputovao jc u Pariz. se istočna granica Istre proširi u prilog pustiti u skupštini da glasuju. Svi su od­ Pripreme za izbore. Predsjednik par'Italiji, kojoj bi također imao pripasti la­ bornici bili složni da po § 13. pravila damenta pozvao je sve parlamentarne ovi članovi nemaju pravo glasa. Jedini binski kotar. krugove i sekcije na dogovor, kako bi 9) 18. decembra 1918. bijaše Srpki­ Sto bi bile posljedice D’ Anunzijeve je Alija Kurtović zastupao stanovište, se mogao povesti izbor članova za od­ nja pravoslavna Anđa Arsenović iz pustolovine. Položaj na Rijeci biva sve da bi im trebalo dati pravo glasa. Da bor, koji bi proučio projekt o izborima. sela Trbuka, gdje su nastanjeni Srbi ozbiljniji. Jugoslavenski krugovi izjav­ Alije Kurtovića nije ispravno stanovište pravoslavni u Maglaju na pazaru. Novo zastupstvo u Parizu. Doskora Basno stoji u § 13, koji glasi ovakj. U ljuju da će Jugoslavija poduzeti ener­ Vraćajući se pred večer kući u ko­ bi se imala izabrati parlamentarna ko­ gične mjere ako se konferencija mira skupštini predloge stavljati i glasati ima lima. kad bi krez DOnja pelja, ustavi misija iz redova poslanika iz okupiranih ukaže tako nemoćna, da njezini zaključ­ pravo samo onaj član musliman, koji je se pred Sulejmana Hanumića kućom krajeva, koja bi krenula u Pariz, da ta­ ci ne mogu biti provedeni. I Nitti je iz­ najmanje 6 mjeseci prije skupštine čla­ i zasu pucajući iz revolvera : „Balije, mo zastupa naša nacionalna prava. javio, da konferencija mira mora poka­ nom postao i za sve to vrijeme uredno balije — — li vam majku U znaku krize. Javljaju iz Beograda zati dovoljno snage da se njezini zak­ platio članarinu«. Ja sam na mjesec da­ balinsku ne ćete dugo, sve će ovo od 28. septembra, da ćc danas vjero­ izgoriti i biti ko polje ravno To je ljučci provedu, jer će inače D’ Anunzina pred skupštinu pokušao kod sara­ jatno mandat za sastav kabineta biti jev udar naći nasljedovanje i Jugosla­ jevskih članova da napravim sporazum isto ponovila vozeći se kroz musli­ povjeren dr. Pavloviću predsjedniku veni će zapremiti čitavu celovačku kot­ za jedinstvenu listu o izboru Gajretova mansko selo Riječicu tursku, samo privremenog Narodnog Predstavništva. linu. a na sličan način Čehoslovacl Tjeodbora, ali sam ometen u tom poslu što je tamo vikala „balinčad", „balinPoslije jučerašnjeg savjetovanja Pavčad“... . .. . .. у. , . , . . • • ; šln. Grci južnu Albaniju i t. d. vakufskim izborima. Pred samu skup­ jović jc odlučio, da ovaj mandat primi. м , л, ™ « тл , 10) 19. decembra 1918. u večer iz­ štinu pokazaše veći interes neki člano­ Novi prodlog o Rijeci. »Deutsche AllOn će još danas dopodne biti primljen gorio je u selu Gornjem Rakovcu, vi oko lista »Pravde« te Alija Kurtović gemcine Ze’tung« javlja iz Lugaxia- No­ u dvoru prestolonasljednika, da ga oba­ gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni u sa svojim drugovima oko lista »Buduć­ vijesti o političkoj situaciji. Jučer prije i vi prcdlog predsjednika WilsofU za ri­ Hilmibega Hafizbegovića iz Maglaja nost«. Ja sam nastojao, da se postigne podne bila je važna sjednica radikalnog I ješenje riječkog pitanja koji je bio već čardak s raznovrsnim namještajem u sporazum među ove dvije partije. Spo­ prznal za vrijeme sas-.mka talijanskog kluba. Govorilo se o tome, da li je mo­ vrijednosti od 18.800 K. krunskog vijeća pr3gU<’«e Rijeku sa razum je bio skoro gotov i to ovako: guće da se obrazuje zajednička vlada 11) 27. decembra 1918. razvalio je lukom s' bednim građo п čiji će statui Edhein ef. Mulabdić, Hasan cf. Hodžić, sa demokratima. Većina poslanika bili Risto Gjurić sa još jednim drugom Mustajbeg Halilbašić, Šemsudin SarajроЗДл*Г talijanski kavktcr Tada. Na su mišljenja, da je to za sada nemogu­ iz sela Brusnica, gdje su nastanjeni tai način bi Rijeka diiclJa Jugoslaviju lić, Alija Kurtović, Asimbcg Mutevelić, će. Pašić je držao dugi govor ističući Srbi pravoslavni ogradu oko sijena i od Italije. M.sao o plebiscitu je napuš­ A: imbeg Dugalić, Muhamed Ljubović. potrebu, da se radikali prikupe i orga ­ slama Bege Sahmana u muslimanskom tena u čemu se Wils n v pretilog pri­ Hamdija Kreševljakjvjć, Velija Sadović niziraju, kako bi imali sve većeg uspje­ selu Riječinl, čime su Šahmanu na­ bližava talijanskim željama. i Hamdija Mulić odbornici, a Muftić Sa­ ha u borbi. Izgleda, da Pašić ne će nijeli ogromnu štetu, jer mu je od­ Jdealisanje Wilsona. Listovi objavljuju lih ef.. ZiMžić Mchmed cf.. Vrabac Ibviše ići u Pariz već da će ostati u Be ­ mah svijetski mal napao na slame i jedno mjesto govora, koji je Wilson dr ­ rahim. Mašić Husejn ef. i Omer Kajtaz ogradu. Tvrdi se da će doskora podu­ na sijena i razbucao mu ih. žao u Salt Lake City i rekao: »Ako bi zamjenici. Samo su još tražili demokra­ zeti veliki agitacioni put po Vojvodini. 12) 6. januara 1919. napadoše Vadošlo do kakvog spora, na primer na te da se zamijeni Hamdija Mulić sa Bosni i Hercegovini i Dalmaciji.Radi ­ silija, Danilo i Milan Lazendić iz sela Balkanu i ako bi njegova ozbiljnost zaHajdarom Fazlagićem. Na ovu zamjenu kali će п toj borbi naročitu pažnju ob­ Svinjašnice, gdje su nastanjeni Srbi hteva intervenciju Sjedinjenih Država, nije htjela pristati Jugoslavenska Mu­ ratiti na svoju štampu. »Samoupravu« pravoslavni na Emina Abidovića iz one bi na svaki način morale interve­ slimanska Organizacija sve do skupšti­ izdavače odsada u velikom formatu, a muslimanskog sela Hajderovića i iz nirati pa bilo da postoji Liga Naroda ili ne, a na skupštini su usvojili i ovu za­ izdavače i svoj organ u Zagrebu. Pre ­ čista ga mira na pravdi Boga^izubijaše ne. Ako se mi ne angažujemo u obrani mjenu. Međutim pred početak skupšti­ govori za rješenje krize vode se mari ozlijediše. slabili, mi bi priznali pravo sile da vla­ ne demokrati su odrekli svaki sporazum Ijlvo. Dr. Draža Pavlović konferisao je 13) 19. januara 1919. iznio je momak da i odrekli bi se principa p»ava, Što bi sa 'J. M. O.. a Šukrija Kurtović mi je jučer s Pašićem, Korošcem i Laginjom. Jakuba Hajrulahovića šećerđije iz Mag­ bilo najžalosnije što se u opšte može rekao da su njihovi delegati u pregovo­ Pašić jc istaknuo potrebu pomirljivosti laja Bego Hasanić na jednom stolu desiti. rima otišli predaleko i da su prekoračili li sloge među partijama, a Korošec i šećerlama i kolača na čaršiju. Nije Džavid-bey pobjegao iz zatvora. »La granicu ovlaštenja, pa da on i drugovi Laginja ostali su pri svojim starim zahprošlo dugo opkolilo ga je nekoliko Tribune de Genove« doznaje da je mlane mogu primiti njihov sporazum. Ovom tevima: traže koncentracioni kabinet i srpsko pravoslavnih seljaka, kojima doturski eksministar finansija Džavidlizjavom g. Sukrije Kurtovića vidio sam, prije svega sporazum između demokra ­ Bego nezna imena i opsovavši mu ma­ bej koji je osuđen na 15 godina prisilne da su zatvorena vrata svakom spora­ ta i radikala. Sinoć je posjetio Draža ter oteli mu kolača i šećerlama u vri­ robije pobjegao iz zatvora. zumu. Otvorio sam iza toga skupštinu Pavlović g, Davidovića, Draškovića i jednosti od K 5‘— na što mu je onda .i vodio do 3. tačke dnevnog reda — iz­ Pribićevića. Izgleda, da se demokrati svaki rekao: „Eto ja uzeli, šta ćeš bor odbora. — Kada sam stavio na dne­ nisu još odlučili, da sjede zajedno u sad“?l Bego kad je vidio zlo, nit vni red izbor odbora pozvao sam one vladi s narodnim i jugoslavenskim klu ­ imaoe kome da prijavi, jer nije bilo članove, koji nemaju pravo glasa da se bom. Socijalisti se protive, da se konSUDBINA »GAJRETA« patrole na čaršiji, niti, bojeći se osvete, maknu iz sale, da mogu lakše prozvati zervativci puste u vladu. Radikali traže smjede kasnije tužiti, već uze sto Izvješće g. M. Halilbašića gajretova članove koji ćc glasati. Naročito sam ukoncentracioni kabinet, koji bi sastavio s kolačima i šečerlamama i opet se predsjednika. pozorio Tafru Saliha, da oni članovi koStojan Protić, pošto Pašić ne želi privrati u dućan. Dobili smo na uvrštenje ovo izvješće: 'је je prijavio pred skupštinu nemaju । miti taj mandat. Pašić je posjetio jučer 14) 19. janura 1919.tovario je momak »Ja sam se primio predsjedništva druš­ pravo glasa pa nek se maknu i po knji­ Jugoslavenski Narodni Klub i nezavis­ Ademage Mešića Meho Agić pred rad­ tva »Gajret« prije 7 mjeseci jedino radi zi sarajevskih članova počeo sam pro­ ne radikale. Trumbić i Smodlaka konfenjom u Maglaju šljive. Na to je došao toga što sam se zatrefio izvan političkih zivati članove, koji su u pravu da gla­ rirali su sa više partijskih predstavnika. Đorđija Močić iz sela Smrdina gdje organizacija — dakle neutralan — dr­ saju. Skrutatori su počeli primati glai Smodlaka nastoji svim silama da dođe su nastanjeni Srbi pravoslavni, uzeo žeći da će to biti po »Gajret« od koristi, sovnice .ali tim časom počeli su vikati i do sporazuma između demokrata i nakonje za dizgine rekavši: „Kako smi­ kada mu je predsjednik neutralan, jer |i lupati oni kojima ne ide u račun glaso­ jete švercovati i danas, zar vam nije ! rodnog kluba. će biti društvo svakoj stranci pristu­ vanje (Kurtovića stotinjak đaka, koji ni­ Novi list. Od prvog oktobra počeće u bilo dosta uz 4-godine"? ! opsuje Mehi pačno. Ovaku zadaću mogao sam pri­ su sigurno ni članovi. Op. ur.) pa su : Beogradu izlaziti novi Isit »Beogradski mater i zakrene kola. miti za to Što su u odboru bili većinom proizveli toliku buku da su mi onemo­ Iza toga mu uđe u radnju Srpkinja dnevnik« komu će biti direktor Krsta ljudi neutralni, ili su odobravali ideju, gućili daljne prozivanje. Pozivao sam zvana Riječanka i otme od Mehe vo­ ; Cicvarić. da u »Gajretu« ne treba voditi nikakve policajnog izaslanika da Ih umiri, ali on deni ibrik, opsovavši mu mnogo koješ­ Nova Radlo-stanka. Početkom oktostrančarske politike. Ja se nijesam ni u to učinio nije. Na to sam ja rekao da ta, a da Meho ni ustati nije smio, - bra biće predana redovitom saobraćaju čemu prevario. U »Gajret« se upisalo skupštnu raspušćam i odgađam i sa svi­ jer je pred radnjom stajala čitava go­ radio-postaja na banjičkom brijegu. Odosta svijeta. Osobito se javio lijep broj ma odbornicima osim Alije Kurtovića mila Srba pravoslavnih, pa pošto na držane su uspješne probe s Parisom i ostavio svoje mjesto. Iza mog odlaska utemeljitelja i dobrotvora među kojima čaršiji nije bilo patrole, a bojeći se I Londonom. do 2 sata došao je u Muslimanski klu’ trna i katolika i pravoslavnih. U odboru osvete, ni kasnije ih nije smio da Derviš beg Ccngić i kazao nam da je vladala potpuna harmonija sve do prijavi. pred samu skupštinu. Prije skupštine na po odredbi poticajnog izaslanika sM 15) 19. januara 1919. prodavao je Juština nastavljena pod predsjedanjem ti četiri dana otvarajući »Gajretovu« poštu suf Subašić u Maglaju pred srpsko naiđoh na obavijest poštanske štedioni­ sana Hodžića, da su članovi J. M. O. pravoslavnom crkvom hljeb Bogdana Naši odnosi prema Italiji. Vesnić uči­ ce gdje Salih Tafro činovnih radničke gurani napolje i da bi bili izabrali i oc'. llkića, pekara iz Maglaja, Na to mu nio je ove izjave u »Matinu« o odnosi­ bor da nije skupštnu raspustio policajn sreske blagajne polaže svotu od 892 Kpriđu dvojica srpsko pravoslavnih se­ ma između Italije i naše kraljevine: kao članarine 1 sam se označuje kao direktor. Sutri dan iza skupštine proč: ljaka iz Donje Paklenice i ni zašto ga »Nama je uvijek stalo do prijateljstva »Gajretov« povjerenik. Isti dan po pod­ tao sam poziv u novinama, da se s: napanu, a jedan od njih i izbije, te sa Italijom. Mi smo skloni vjerovati, da ne nađem na stolu iskaz od 310 novih življe skupština za 21. ov. mj. u 10 s; mu još pogazi oko K 14— hljeba i 'Italija goji ista raspoloženja prema na­ u prostorijama Radničkog Doma sa dr Članova sa popratnim pismom gosp. Sato sve na očigled kotarskog narednika ma. Ako je to vjerovanje osnovano, ka­ vnim redom: izbor odbora. VidivŠi d liha Tafre gdje javlja, da je tokom go­ Vladetića, koji je odmah tu sučelice ko se ja nadam, jadransko pitanje tre­ dine 1919. sakupio gornje članove i na­ otišao sam poticajnom direktoru i t pred svojom žandarskom kasarnom ba da bude riješeno na način, da izme­ žio sam, da se ova skupština ne odri platio članarinu, te traži da se ovi čla­ stajao, a da se ni maknuo nije. đu nas i Italije ne postoji nikakovo tr­ jer da ću ja u što kraćem roku pozw novi proknjiže i da mu se iskaz povrati. 16) Početkom januara1919. opljačkan skupštinu, da nastavim ondje gdje^ venje. pa čak ni površni nesporazum. Odmah mi je bilo jasno, da se ovdje je u selu Smrdinu gdje su nastanjeni Da se postigne takvo riješenje, vidimo prestao. Poticajni direktor mi je radi o tom, da se hoće na skupštini ne ­ Srbi pravoslavni hambar malodobne da skupštinu koja je sazvana za 2^B samo jedan jedini način: da se Italija, što da proturi što ne bi htjeli usvojiti djece merhum Irfanbega Sultjmanpaće dati da se održi, jer su duhovi^J kao velika sredozemno-morska sila i dotadašnji pravi članovi »Gajreta«. Ošića iz Maglaja, u kom je hambaru Jani, a da će me o svom stanovisM gotovo apsolutni gospodar jadranskog sobito mi je bilo čudno što se Tafro pot ­ bilo raznovrsne tretine u vrijednosti mora, odreče namjere, da svoj suvere­ bavi jesti ti. U ponedeljak u 12 sati ц pisuje »povjerenikom«, kada ка ode K 7.297'50 h, a 24. januara 1919. nitet proširi na ma koju tačku naše mio sam odluku gosp. direktora ov niko imenovao nije, a i da je ka­ opljačkan je u istih malodobnika i obale. Ako ona uporno ostane pri Vi­ sadržaja: ko bi on mogao držati novac kod sebe hambar s raznovrsnom tretinom u me, da pobođe italijansku zastavu na Policijska direkcija za Bosnu i Herceg. punih 6 mjeseci i tek pred skupštinu selu Svinjašnici gdje su također nas­ ma kojoj tačci naše teritorije, to bi saBroj 494 prez. Sarajevo. 20./9.1919. položiti, jer su njemu, Tafri poznata pra­ tanjeni' Srbi pravoslavni u ukupnoj mo izazvalo incidente, koji bi bili za Gajret, saziv izvanredne skupvila društva »Gajret« pošto je prije ne­ vrijednosti od K 4.542'50. žaljenje protivni interesima obaju zejštine za 21. septembra 1919. koliko godina bio odbornik »Gajretov«, (Nastaviće se.) Gosp. ’malja. a 39. § pravila glasi ovako: Gdje je ma­ Wilson i pitanje Jadrana. »New-York nje od 50 članova imenuje glavni odbor Hasan u Hodžiću American« javlja o riječkom pitanju, da jednog povjerenika prvi put. Povjerenik na skupštini »Gajreta« izabranom pri 5e Wilson odgovorio konferenciji mira, vremenom predsjedniku skuplja članove, članarine i darove, a da izlaz na Jadransko more pripada Ju­ Sar« Regentov put u Hrvatsku. »Politika« npvac šalje glavnom odboru svakog Vaša prijava od 19. o. mj. koja jJ _ goslaviji. Ako Italija ne napravi red na javlja, da je regent odložio svoj put u mjeseca. Osim toga od osnutku »GajreRijeci Amerika ćc biti primorana da po­ Zagreb do konca oktobra, dok se ne nas predana policijskoj direkciji i kojo tova« nikad ni jedan odbor nije postav­ šalje svoje Čete preko mora. □avljatc, da ste za sutra, 21. o. mj. u / riješe nekoja važnija državna pitanja. ljao povjerenika u Sarajevu već se.slusati sazvali izvanrednu skupštinu, Računaju da će regent stići u Zagreb žio sa inkasantom. Ovu stvar sam istog Wilsonov odgovor. »Havasova agen­ na 29. oktobra, na godišnjicu narodnog dana saopćio odbornicima Dr. Satvet- 1 četa« u prostorijama Radničko*, cija« dohila je telegram iz Rima, da je ne prima ^е na znanje. Obdržf ujedinjenja. Kako javlja novinski odsjek begu Bašagiću. Asim begu Muteveliću, tamo stigao odgovor predsjednika WiL Maglajski zulumi. ,,Gajretove“ vijesti. Pregled Vijesti iz Jugoslavije. �Страна 4. Strana Број 67 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA- skupštine zabranjuje se ovim po § 12. odbor izabran aklamacijom — dakle vozakona o društvima, jer nije pravovre­ Ijoni svih skupštinara. Da sam se odlumeno prijavljena vlasti, a iz razloga, što čio na ovo izvješće vodili su me ovi se tim i takovim sazivanjem izvanred­ razlozi: 1) što vlast ovakini postupkom ne »Gajretove« skupštine zaobilaze dru­ navlači sama na se nepovjerenje, koje štvena pravila, po kojima (analogno od­ je štetno j za nju i na narod, 2) što se redbama za saziv redovne glavne skup­ ovim postupkom gazi volja članova jed­ štine) treba i saziv izvanredne glavna nog kulturnog društva, 3) što sam uvjeskupštine »mjesec dana prije« javiti svi­ ! ren da se ovim načinom niko pomoći ne ma pododborima i povjerenicima pisme­ i može, a da će »Gajrctu« veoma osjetno, a članovima preko novina (§§ 48. i I ljivu štetu donijeti. Ja ću proti gornjoj 44. društv. pravila). Konačno se održa­ i odluci podnijeti utok na zemaljsku vlavanje izvanredne skupštine ne bi moglo | du, a sada pozivam sve povjerenike i dopustiti i zbog toga, što su duhovi još j pododbore, koji nijesu sporazumni sa ovazda pod dojmom nastalih protivnosti, ; .akim postupkom, da i oni svoju reknu pa nema vjerovatnosti, da bi se mogao I putem javnosti, što će nadam se i saodržati red i mir. I rajevski članovi učiniti. Držim da sam Pošto je prema relaciji izaslanika ove I ovim izvješćem udovoljio svojoj dužpolicijske direkcije na jučerašnjoj druš­ I nosti kao predsjednik »Gajretov«, da otvenoj glavnoj skupštini većinom učes­ • bavijcstim nepristrano i objektivno sve nika t. j. aklamacijom svih preostalih n Članove društva. Dodajem ;oš ovo: Cardvorani članova (a bilo ih je do 300 pre­ šija go/ori, da je ovu igra u »Gajretu« ma 100—150, koji su iz dvorane izašli) izveo gosp. Šuknja Kurtović sa prija­ neposredno pred raspust skupštine iza­ teljima iz vlade Što ja ne tvrdim, ali je bran novi odbor, izvolite se sa drugo­ bliz« pameti. vima po § 17. društvenih pravila konU Sarajevu, dne 28. septembra 1919. stituisati i iza pravomoćnosti ovoga riM. Halilbašić, •ješenja preuzeti od dosadašnjega odbora [ predsjednik društva »Gajret«. poslove društvene uprave. Kako je pak u sporu pitanje, da ii su ! svi. koji su izglasali novi odbor, imali i po § 13. društv. pravila pravo glasa, »Pouka za narod« nije mogla doći novom odboru priznaje se samo privre- | kao prilog ovom broju, nego ćemo je meni značaj, te će novi odbor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest i priklopiti slijedećem. Rene Legotetides. Za koji dan početi mjeseci sazove redovnu glavnu druš- । tvenu skupštinu, koja će imati da izabe- | će »Pravda« donositi jedan originalan roman u podlisku pod gornjim naslo­ re odbor i na kojoj će moći sudjelovati vom od A.-Hifzi Bjelevca. U romanu je samo oni, glede čijih članskih prava ne iznesen sukob mladoturske i svehelenbude moglo biti nikakve sumnje. ske ideje u Turskoj u doba prije revo­ Ovo se riješenje šalje u prepisu i do­ lucije. Mlada Grkanja Rene Logctetides sadašnjem predsjedniku »Gajreta« gosp. je nositeljica grčkog pokreta u Tur­ Mustajbegu Halilbašiću, a imaćetc pro­ skoj, a mladi Krećanin Sururzade Ihsan tiv ovoga riješen ja pravo utoka u roku mladoturske ideje. Njih dvoje spaja u od 14 dana na Zemaljsku Vladu za Bos. mladosti žarka ljubav, da ih poslije ra­ i Herc, kako Vi tako i gosp. Mustajbeg zdijeli ideja. Halilbašić. Mislimo, da ćemo ovim ugoditi mno­ Policijski direktor: gim. a naročito mladim čitateljima naLjeskovac v. r. 'šeg lista da unesemo u ovu borbu i po­ Jasna je stvar i nepobitna činjenica, litiku, u ove opće trzavice neke topline da odbor nije bio izabran, što mogu do­ ii mladosti. kazati: 1) ljudima, koji su ostali na Dobro nam došli! Na 1. oktobra oko skupštini do raspusta njena, 2) sva iz­ 3 sata po podne stiže u naš grad an­ vješća novinara sa skupštine suglasno sambl Kraljevskog Srpskog narodnog Szvješćuju, da nije odbor izabran, 3) sam pozorišta iz Beograda na čelu sa svo­ privremeni »predsjednik« skupštine sajom Upravom i nekim našim književzivlje skupštinu za 21. ov. mj. sa dnev­ nicima. Građanski odbor preduzeo je nim redom: izbor odbora. Ovo su sve sve, da naše mile goste što dostojnije same utvrđene činjenice i dokazi, da je dočeka, koji prvi put dolaze u našu srevlast do sada postupala nepravedno 'idnu. prema pravim članovima društva i da Nema sumnje da će i naše građanstvo sama nastoji namtenuti odbor, koji ne­ učiniti svoje, da ovaj doček bude što ma uza se ni 2^ članova sa pravom dostojniji, te im kličemo: Dobro nam glasa. Odbor, koji je bajagi izabian sasdošli! ' tvljen je ovako: Hasan Hodžić, Alija Prva svečana predstava biće prema Kurtović, Mehmed Zildžić, Ibrahim Vreveć najavljenom planu u četvrtak dne bac, Asim Mutevclić, Fehim Kafedare2. oktobra. Ulaznice se prodaju u knji­ vić. Salih Cico, Hamdija Kreševljaknvić, Derviš Tafro, Edhem Lojo i Mah- . žari Leona Finci-a. Poziv vjeroučiteljima. Pozivam sve mut Ljubović. Od ovhi su odmah otka- ; zali svoj pristup u taki odbor koliko do i kolege vjeroučitelje narodnih osnov­ nih škola u Bosni i Hercegovini bez sada znam ovi: Mehmed Zildžić. Asim razlike vjere da stupe u zajedničku Mutevelić, Hamdija Kreševljaković i Edhem Lojo. Za Ibrahima Vrcbca čuju ‘ organizaciju ili da me pismeno opuno­ se dvojaki glasovi. Od zamjenika, kojih j moće da sas<tavim jedan odbor od vje­ po § 20. pravila bira 5 odstupila su i roučitelja sarajevskih nar. osn. škola K sada tri. Upadno je kod gornje odlu- I i okolnih mjesta, kojem bi bila zadaća da izradi jedan memorandum na ze­ pi policajne direkcije, da se povjerava 'uprava onima za čije glaseće opravda- : maljsku vladu, u kom bi istaknuli naše ^loše stanje i zatražili pravednim г .;no sumnja policijska direkcija, da su item da se vjeroučiteljski honorar po­ mali pravo glasa mjesto da pozove visi prema sadanjoj krunskoj vrijed: stari odbor da vodi društvenu uprava do izvanredne skupštine pošto je stari I sti. Pošto je bivša zem. vlada na nar. i : | ' i ■ I 1 ; i Domaće vijesti. I : j ' osn. školama Bosne i Hercegovine od­ redila honorar sa 400 K onog vremena, kad je bila prava krunska vrijednost, to bi trebala današnja vlada da povisi vjeroučiteliski 'honorar sa 400 K na 3800 K do 4500 K jer je danas taka krunska vrijednost. Tu je povišicu uči­ nila i kod svih drugih namještenika Bosne i Hercegovine, pa treba da i na­ ma ispravi ono, što nam je krivo. Stoga pozivam sve vjeroučitelje nar. osn. škola u Bosni i Hercegovini, da se o ovom što prije izjave ili mene opuno­ moće da ja sastavim odbor vjeroučite­ lja koji će se zauzeti za nas kod zem. vlade jer nije pravo da badava radimo ii svoja pluća trošimo oko sitne dječice. Apclujemo na sve vjeroučitelje da se vruće oko toga zauzmu, te da ne okli­ jevaju, nego da što prije svoje puno­ moći pošalju. S poštovanjem mahsus selam i pozdrav svima mojim kolegama Muhamed Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima. Nova ubijstva i pljačkanja. Prije dva dana primili smo iz Bileće ovaj brzo­ jav: Jučer na 21. septembra 1919. u 6 sati popodne u sred grada kod pravo­ slavne crkve ubili su zlikovci — pljač­ kaši Arifa Babovića trgovca iz Bileća nakon svakodnevnih slučajeva pljačka­ nja i ubijanja na muslimanima i musli­ manskim imanjima. Muslimani strašno ogorčeni molimo zaštitu. Na ovaj slučaj osvrnućemo se u sli­ jedećem broju, a mi smo već ovo do­ stavili na nadležno mjesto. Proslava »Trebevićeve« 25-godišnjice. Na 19. oktobra o. g. slavi Hrvatsko pjevačko društvo »Trebević« u Saraje­ vu svoju 25-godišnjicu opstanka. Od­ bor društva odlučio je, da taj dan pro­ slavi s obzirom na danšnja skupa vre­ mena i poteškoće u putovanju, istina skromno, ali dostojno slavne prošlosti »Trebevića« kao najstarijeg pjevačkog društva u Bosni, koje je baš pjesmom mnogo doprinijelo buđenju hrvatske svi­ jesti u ponosnoj Bosni. U nedjelju dne 19. oktobra 1919. na večer davati će »Trebević« svečani ju­ bilarni koncerat Odbor je zaključio, da na tom koncertu sva prisutna hrvatska, srpska i Slovenska pjevačka društva, odnosno delegati tih društava, ako su pjevači, zajednički otpjevaju Novakovu kompoziciju »Hrvatom«. Opet palež i pljačka. Od naše orga­ nizacije u Bijeljini dobismo ovaj brzo­ jav: »Na posjedu Hadži Muharembega Pašića u Kađanici zapalili su seljaci pra­ voslavni na 28. navečer svu ovogodiš। nju hranu u stogovima i štalu 20 m duI gačku. Palež i pljačka i sad su ovamo na dnevnom redu. Molimo zaštitu svo­ ga dobra«. Trešeljak. Komunalna politika »Jugosl. Liet“ od 25. 9. 1919. pod naslovoa „Stolice gradskih općinskih odbornika* ove: »Koliko naši sadainji odbarnici imaju smi­ sla za komunalnu politiko jasno pokazni© dinjenica, da tri sata vijećali koću li zemičke biti skuplje ili jeftinije za 1 hel-, a isk <J a sa­ ta o 16 milijvna gradekag prorauan: * Iz novinarskog svijeta Urednik „Trsšcljka“ stigao ja na »»dulji do­ pust«, a redakciju primio Hadžermere^. Glavni urednik »Pravde* otputavao je u Amautlok, da vidi kakav ja tamo , poredak*. Neugodna uspomena. Ri» jadan mlađ književnik i isdao svoje prvijanco na sraj tioiak. Nadao se da će ga kritika pohvaliti, ali se razočarao, kada ga na­ pade u »Bos, Vili" Vlado Ćorovie, napisavki o njemu čitav članak dokazujući, kako u tim prvijencima naieg pisca uma niita osim nck»liko hrvatskih izraza. No jedan je bio ipak us­ pjeh, da jo Vlado otkrio jednu novost u nakoj literaturi i kajižarskom obrtu, da su i parfumerije pečele knjige predavati... Od toga doba nafi pisac ne reli par fame, niti parfamerijo. — što vike nikakve mirise, jer ga pedsjećuju aa prvi neuspjeh. Književnost. G. Fadil Kurtagi« izdao je svuje »štihove« o kojima čem« progovoriti na drngeiu mjesto jer ne spadajn n 4Tr»ieljak«. j ; ! ' Svima prijateljima, mušterijama i poznanicima, koji nam prilikom smrti našeg oca H. Avdage DemerdŽića izraziše saučešće i otpratiše nam rahmetli oca na merar, te nam time bar donekle pružiše utjehe, neka je svi­ ma najljepša hvala. Osobita hvala i blagodarnost neka je gosp. gr. fiziku Dr. Mustafi Denišliću koji je nadprimjerno strpljivo i sa puno mara sve do smrti našeg oca posjećivao nastojeći, da mu život spase. Nekagasvevišnji nagradi. Sarajevo, 25. septembra 1919. Familija umri. H. A. DemerdŽića. Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi I u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - smo snabdjeli velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - ®®®®®®®®®®®®®®®®®®: Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bsnkovn« poslove nejbrže i najpovoljnije. ____________________________________________________________________________________________ ___________________________ '•mi urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: C entralni Odbor »J. M. O.« 47 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9d73527037b386bb1698bba5f968aae3.pdf 26e844637a8754470e9b6ac021db97cc PDF Text Text Radi priloga ovaj broj stoji K 1*20 PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 69. Sarajevo, četvrtak 2. oktobra 1919. (7. muharema 1338.) POJEDINI BROJ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdaficioni o^sf. Pretplata godišnje 40 kru* жа,па pola godine 20 krusa. Uredništvo i upravi nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice ПШ Godina 1. SESHSESEEKESSSEISSEESK Izvrtanje činjenica. Ali bi onakvo rešenje agrarnoag pi­ Sarajevo, 2. oktobra 1919. odnosno delegat ministra financija kon­ tanja, u međunarodnom pogledu, cesiju za veleprodaju soli oduzeo mu­ Beogradska »Tribunu« od 23. septem­ slimanu, .da je dadne pravoslavnom Sr­ bra 1919. donosi članak pod naslovom: • naročito, donelo kobne posledice za na­ šu državu. Odista, Velike Sile, pred­ binu. Pa kako se postupa pri izdavanju JI. »Stranka bez državnika«, kojeg radi nje­ stavljene u Ligi Naroda, principu zašti­ dozvola za maloprodaju duhana? Iz­ U prošlom članku pod oviim naslovom gove važnosti prenosimo u cijelosti: te manjina, — principu koji je sada već dana je naredba, kojom su se ko bajagi nusirirasmp kako stoji sa tvrdnjom Članovi Demokratske Zajednice, pripostao i princip međunarodnoga prava, imali zaštiti invalidi, a u stvari je to »Nar. jedinstva«, da nas*»vidi u držav,likom rešavanja krize, postavljali su ; — na protest manjina, koje bi onakvom samo obična pljačka, kojom se je ugro­ r.mi zvnajima« i iznesosmo fakat, da kao svoju neizostavnu pogodbu, da se agrarnom reformom bile ugrožene u zila eksisteneba mnogih siromašnih mu ­ »narodna« vlada nesamo da ne unapre­ agrarno pitanje u našoj državi mora svoiem materijalnom opstanku, i u tež­ slimana, da se na njihov račun saspe đuje muslimane, koji su na uprav­ riješiti u duhu njihovih pogleda, koji se nji da otklone trzavice i potrese koje još kojii groš u nezasitne ralje kojekai nim zvanjima« i iznesosmo fakat, da skoro sa svim poklapaju sa pogledima mogu dovesti do teških međunarodnih kovih lažnih »mučenika«. ropotarnicu i nemilosrdno izvrgava ru­ ruskih boljševika, pa šta višu, da j zapleta, — bez svake sumnje, morale Što se tiče »trgovine« — izvozni- | se rešava odmah, prc sastanka Konstiglu i u prilikama, gdje bi ih morala zašti­ bi se umešati svom snagom svojega ac a m a, mi do sad ne čusmp da se je od | tuante, i pre sastanka Narodne Skup­ titi. već u interesu autoriteta same vlautoriteta, i tražiti drukčije rešenje ag­ nje ošićario i koji musliman. Ona je moi sti. Evo ćemo pretpostaviti da je graštine, koja bi tek, na osnovu Ustava, nopol »demokrata«, a pošto muslimani . kojj oi Konstituania donela, imala dl ' rarnoga pitanja, u duhu principa o po­ čanička pravoslavna čaršija imala raz­ štovanju privatne svojine... ne idu za Sarićima i Kurtovićima nije ■ pristupi sređivanja naše države. Kome­ loga, da zahtijeva premještenje g. HraI. pod predpostavkom, da Narodna prilike, da ćemo se u stupcima »Nar. sari. koje je vlada bila postavila da snice, nu kako da shvatimo prisilni d oSkupština i prihvati demokratski način Jedinstva« susresti i sa muslimanskim ■ otpočnu rad na rešavanju toga pitanja, p u s t njegova nasljednika Borića? On rešenja agrarne reforme — a to je, za jzvozničarima. Stoga pozivamo službe- I već su nezgrapnim i nasilni?nige oeo u Gračaniici, pa da se može pro­ sada bar, još samo jedna pretpostavka, ni list, da te izvozničare odmah objelo- . k rm radom svojim, izazvali na više ti njemu kogod odupirati, niti je nastu— taj i takav način bacio bi nam na dani. Samo nek iznese i izvoznice na p.o službe, pa da su se gračanički pra­ nesta, silno i duboko negodovanje. sodu, špirit, marke i ostali »trgovinski« Očighledno je za sve koji znaju lo- | vrat intervenciju Lige Naroda, i natezao voslavni mogli uvjeriti o njegovoj ne­ espap Šćepana Grdića i Atahasije Šole«. nas da rešenje toga pitanja dovedemo u gičkf misliti, da demokrate, ovakim sposobnosti, pristranosti ili drugim ma­ sklad sa principom o poštovanju privat­ »Bave se zanatima« veli nam službe- . načinom rešavanja agrarnog pitanja, ra­ hunama. Dolazi po nalogu vlade, da na­ ne svojine, unesenim i u Ustav naše ni list. Lijepo. Da je Bog do tako. Samo čunaju da će zadobiti za sebe široke stupi službu u novom opredjelištu i — zemlje. Odnosno, takav način rešenja bismo željeli znati: koliku im je potpo­ mase narodne, i da će na izborima do­ činovnik te iste vlade ne će da mu agrarnog pitanja, stvorio bi nam mnoge biti većinu, koja im je potrebna da bi ru u toni dala zemaljska vlada i na preda ureda. Nije samo to. Taj gospo­ koji im način ide na ruku. Što mi zna­ se definitivno dočepali, i što duže odr- . li mnoge nezgode, bez kojih je ova zem­ din činovnik ne će ni da ide u Nevesilja mogla i trebala da bude... 1це, kud ga je odredila vlada. Čini dakle mo, naši ljudi ne dobivaju nikakvih pot­ žali na vlasti. Na ovu stranu pitanja, verovatno, bar pora, niti ih vlast imalo podupire. Izne­ Naravno, sa svim je drugo pitanje, dva čina neposlušnosti, od kojih po načinu kojim se s demokratske stra­ site nam ta dobročinstva poimence i da li će im se taj račun i ostvariti. Na svaki zahtijeva otpust. Nu pošto je za ne brani onakvo gledište o agrarnoj renemojte se razbacivati frazama, koje to će pitanje odgovoriti vreme, i da<leđima g. Berničeviića bila pravoslav­ Iferfhi, triko nije ni pomišljao. A to je, nemaju nikakve realne podloge. Još nc ‘ “ 1 j i u o g a đ a j i. Što se, ipak, i još sa­ ne, čaršija, on ostaje na svom mjestu. opet, nepos/edni dokaz o tome, da se, da, iz ovakvog njihovog držanja u ag­ što. Evo su tri mjeseca, kako pozivamo Beriću se daje najprije dopust, a za u Demokratskoj Zajednici, onako isto rarnom pitanju, daje jasno umotriti, to trgovačko-obrtničku komoru, da objavi tim — novi premještaj. Ne smeta ni to lakomisleno rešavajn najozbiljnija pitćb* potpore i predujmove, što ih je dala od je da, medu demokratima, nema ni jed­ što je g. Šola deputaciji gračaničkog nja državna, kao što su lakomisleno bili nog državnika, koji hoće da gleda u bu­ prevrata ovamo. Ona šuti i ni da mrd­ muslimanskog građanstva dao riječ rešeni: zakon o vodama tekućicama, za­ dućnost, i da rasuđuje o posledicama ne. Zašto, piitaće nas gospoda? A stvar da će g. Borić ostati na svom mjestu. kon o zaštiti stoke, zakon o zajmu kod ovakoga rada svoje stranke. Rešavanje je sasvim jednostavna: Dobili ih isklju­ Po njegovu su mišljenju »Turci« tu za nemačke Union Banke, i t. đ. agrarne reforme, ovako kako su ga prečivo— pravoslavni. Kako se »po­ to, da trpe teror manjine, a o kakvim duzele naše demokrate, s obzirom na građanskim pravima ne trebaju ni sa­ dupiru« naši invalidi znaju najbolje gaz­ A sve to dovelo bi do neposrednog 1 cilj kojj njime žele postići, može se, de i knezovi. Samo ne mislite, da i mi njati. tačnog logičnog zaključka, da, među; kako tako, nazvati političkim: među Drago bi nam bilo kad bi nam go­ to ne znamo... našim demokratima, nema nijedno­ tim, s gledišta državničkog, ono ostaje O zločinačkoj pristranosti naše vlade spoda, što onako s visine dijele lekcije, ga državnika. kao verno ogledalo o nedostatku sva­ objasnili: ili se po gornjem postupku glede progona napadača na naš život *i imetak progovorićemo u posebnom kog državničkog shvatanja kod onih, može reći da je g. Šola mlitave r ukoji rade za onakvu agtarnu reformu. k e ili je pristran i neuviđavan? ... ! članku. Za danas upiremo prstom u slu­ Kako je postupano sa g. Borićem, ta­ čaj ubojstva rahmetli Arifa Babovića, o Agrarno pitanje, bez svake sumnje, ko je isto rađeno i u slučaju g. dra Defkojem govorimo na drugom mjestu. vrlo je ozbiljno i važno pitanje držav­ Hrvatska težačka stranka u Bosni. terdarevića. U 65. broju našeg 'lista pri­ no. Ono je jedno od najtežih (ako Na sastanku u Travniku 14. augusta kazano je burgijanje »Oslobođenja« pro­ Sarajevo, 1. oktobra 1919. >ne i najteže) pitanje naše uo. g. osnovana je hrvatska težačka ti ovom vrijednom činovniku i konsta­ nutrašnje politike. stranka (HTS.), koja u svom proglasu Kako najnovije vijesti javljaju iz Be­ tiramo. da je još u danima prevrat?, Za svakog iole razboritijeg ćoveka, govori u prvom redu ispred Hrvata Bo­ ograda Regent je povjerio g. Protićy, dobio povjerenicu cijelog naroda dakle, mora biti sa svim i jasno i ne­ sne i Hercegovine. U proglasu se veli, da sastav, novi kabine;. bez razlike vjeroispovijesti. Kotarsko sumnjivo, da se to pitanje može resiti da se većina odbornika H. P. S. izjavSve su opozicionalne grupe, radikali, mu je vijeće, šta više, doznačilo na­ samo zakonodavnim putem, i posle is­ |ljuje za H. T. S. a sav je narod jednodu­ Narodni klub, Koroščeva grupa, Ribargradu za uzorno aprovizi-ranje kota­ crpnog proHčavanja, i solidne i smišlje­ šno zaključio slogu na predloženim na­ ćevi liberali, trojica Trifkovićevih radi­ ra. Nu naša vlada ne sluša ovog glasa ne pripreme. Svaka prenagljenost u rečelima. Mislimo i uvjereni smo, da će se kalnih disidenata i Medakovića klub, na naroda, nego je svojim postupkom do­ šenju toga pitanja, svaka pogreška u i drugi neki pojedinci od H. P. S. ipak sjednici od 29. prošlo< mjeseca zatra­ tjerala dotle, da je g. Dcfterdarević za­ tome poslu, morala bi odvesti do ne- I s vremenom odrediti u pravcu narodne žili su kategorički, da Protić sastavi tražio umirovljenje. Vlada je odbila nje­ dogledno štetnih posledica. volje, jer patriotizam njihov neće im do­ vladu. govu molbu i malo za Lim mu povjerila Već sam taj fakt, Što demokrate hoće , pustiti. da svoje osamljeno patriotsko U sjednici su svu dosadanje opozicivođenje okružne oblasti. Svak bi živ da rese to pitanje odmah, i prema shva- | shvaćanje drugima nameću i time da ujonaine strana; izia.ue za to, da se mislio, da je to prvi korak njegovu utanju koje se kod njih stvorilo bez i čine izdaju na složnim hrvatskim redo­ sastav vlade povjeri Stojanu Trotiću, napređenju. Nu mjesto toga eto na ok­ ikakva ozbiljna proučavanja, i bez pri- I vima. Narodna svijest, kako se već u sa kojim su već sklopile iumv. :e. Deružnu oblast nekakva Srbijanca. Mujo preme sredstava za izvršenje onakve i Travniku pokazalo, nama je čvrsta ga­ mckratsko-socijalistički blok izjavio je, nije zreo za take položaje. Tako misli agrarne reforme, pa bi bilo dovoljno j rancija, da nismo više lutke, koje bi se da po njegovom mišljenju treba da pri­ naša vlada, tako čini i činiće sve dotle, da ih, u očima svih mislenih ljudi, pred- , koncem potezalo, na koju stranu tko padne mandat najjačoj grupi, ali prip­ dok u njene tamne sobe ne prodre svistavfi, u najmanju ruku, kao neozbiljne 1 hoće. Još nam je manje voditi računa ravna je akceptirati svaku ličnost, koja je>t odgovornosti i objektivna prosuđi­ političare... sa nekim demokratskim klubom »Obno­ bi bila neutralna. vanja po spremi, a ne po imenu Ahmed vom«. čiji se rad i demokratizam sas­ Mnogo gora slika za naše demokra ­ Poslije podne predsjednik Narodnog ji Dimiitrije... toji u tome, da pokušava nad hrvatskim te, odnosno za njihov državnički ugled, Predstavništva dr. Draža Pavlović po­ 0 stanju muslimana u drugim držav­ prosvjetnim društvima proizvesti ne sama sobom stvara se kod razboritih sjetio je Regenta. Opozicionalni krugo­ nim zvanjima progovorićemo kojom ljudi, kad uzmu pretresati mogućne po- j bnovu već udar, no držimo, da se je ka­ vi tvrde, da će dr. Pavlović morati Re­ drugom prilikom, a sad da osvijetlimo rijera tome klubu svršila porazom na sledice od ovakvog, demokratskog regentu . predložiti Stojana Protića za ostala izvrtanja »Nar. Jedinstva«. Veli ovogodišnj^sNapretkovoj« skupštini, šenja agrarnog pitanja. Te posledice, opredsjednika nove vlade. »da danas mnogo više trgujemo«, a svak dista, morale bi biti, u mnogom pogle- ' a o Hrvtaima demokratima u PribićeDr. Pavlović izvijestio je Regenta o zna. da kod nas 4 nema slobodne trgo­ du. prosto katastrofalne. Ovakvo reševića demokratskoj stranci misilmo, da svom govoru sa pročelnicima pojedinih vine. Ona je povlaštena u svim poslo­ nje agrarnoga pitanja potrto bi osnovni imamo pravo, ako također ne vodimo političkih stranaka. Iza toga povjerio je vima. gdje vlada ima svog uticaja, a princip, zajamčen našim Ustavom, prin­ velika računa, jer su i otišli onamo bez Regent Protiću sastav šire koalicione takvih je poslova kod nas mnogo i preikakva oslona u narodu. Političko jedin­ cip o privatnoj svojini. Ono bi predstav­ ili koncentracione vlade, kojoj je osigu­ mnogo, muslimanski su trgovci potpu­ stvo daKIo među Hrvatima Bosne i ljalo. ne jednu zakonitu reformu, nego rana većina u parlamentu. Ako Protiću no isključeni. Oni nesamo da se r.e mo­ Hercegovine nama nije program, već je akt nasilja, revoluciju. Da bi to donelo ne uspije sastaviti takav kabinet, Re­ gu baviti novim poslovima već se raz­ sobom duboke unutrašnje trzavice i po­ to činjenica, koju mi utvrđujemo i mi gent će odlučiti, kome da se povjeri ova nim vladinim odredbam4 oduzimaju iz je se čvrsto držimo; stoga mi ovaj pro­ trese. kao i svaka revolucija a da od misija. ruku i dosadanji njihovi poslovi. Neka takih trzavica mora da se sklanja i sve glas upravljamo svima Hrvatima, i uv­ Nakon ovoga počeo je Protić vijeća­ se službeni list ne razmeće općenitim da čini da bi ih otklonio od svoje dr­ jereni smo, da će nas svi Hrvati čuti i nja sa opozicijom, da pokuša sastav frazama, već neka iznese makar jedan žave svaki pametan državnik, to, bar slijediti. Trebat će nam u tu svrhu ener­ novog kabineta u koji ne će unići kako slučaj, gdje je vlada dala kakav posao za razborite ljude, mora biti jasno kao gična, intenzivna rađa, ali se toga ne se naknadno javlja demokrati niti so­ kojem muslimanu. Mi mu možemo podan. plašimo, jer je rad naš program.« cijalisti, nego će preći u opoziciju. služliti sa mnogo primjera, gdje je vlada. Bilješke. �бтрана 2. Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA* Na sam program stranke osvrnućemo »Gajreta« jasno označili u prošlom bro­ sc drugom prilikom. Stranka je pokre- I ju »Pravde«. Naši su zastupnici uložili nula i svoj list »Hrv. Sloga«, koje od protest za nezakonit postupak i neko­ jučer izlazi dnevno. rektno držanje policije u pitanju skup­ štine »Gajreotve«. Stojimo na tom sta­ novištu i dalje i borimo sc samo legal­ nim sredstvima. Nadopunjujemo sada još naše stanovište ovim zahtjevima: I EPILOG »GAJRETOVOJ« SKUPŠT1N 1) Stari odbor, koji je vodio »Gajret« i U subotu 20. pr. mj., dakle sjutri dan i do skupštine 19. sept., fungira i dalje iza skupštine ovdašnji »Jugoslavenski u potpunoj svojoj kompetenciji do sa­ List« donio je bilješku, da će sc nova I ziva nove skupštine dotično do izbora skupština održati u nedjelju 21. sept. u | novog odbora. Radničkom Domu. Po tom pozivu jasno ' 2) Taj odbor imade odmah publicira­ proizlazi da je i ona strana skupštiaara ■ ti u novinama imena sviju članova, koji nnna protivna, bila tog mišljenja, da i dmaju pravo glasa na skupštini po § 13. na skupštini nije obavljen izbor odbo- 1 pravila. 3) Taj odbor ima sazvati novu skup­ га. Ali tog istog dana, u subotu, po podne ' štinu u roku od dva mjeseca, a ooavištampaju oni i dijele cedulje s imenima i jestiti svakog člana posebnim pozivom onih, koji su bajagi jučer izabrani u j koji će služiti kao legitimacija na skup­ odbor s Hasanom Hodžićem na Čelu. štini. To tražimo i od tog ne odustajemo. Po tom opet saznaldosmo da su oni u subotu 19. sept. poslije podne, bili toga Raspoloženje prama »Gajretu«. Po­ mišljenja da jc 19. septembra na skupslije skupštine 19. sept., u kojoj se ne <&ini izabran novi odbor s Hasanom zna ili je bila nekorektnija demokratska i Hodžićem na čelu. klika ili njihov zaštitnik policijski izasla- I Nešto se je dogodilo u subotu 20. sep­ nik. nije čudo, što se osjeća u našim tembra oko podne, što je prouzrokova­ redovima drukčije raspoloženje prama lo ovaj preokret od vodstva te grupe »Gajretu«. Mi smo i prije skupštine do- : jednog mišljenja u subotu u jutro i dru­ bili s raznih strana poruke, da gledamo, gog posve oprečnog poslije podne. Mi da se taj »Gajret« već jednom sredi toga 'događaja nijesmo znali onda, sa- ] jli inače da će mnogi članovi otpasti, mo smo i onda konstatovali ove dvije I da će se raditi o osnivanju drugog na­ raznolike odluke Hasana Hodžiać jed­ šeg ovakog društva. Saznajemo sad, da, nog te istog dana. Ali sad znamo i to: u nekim mjestima članovi naše pristaži nova skupština, a policija njemu kafee hrpimice navješćuju svoj istup iz 20. sept. policiji za dozvolu, da se odr»Gajreta«. Nije se tome ni čuditi, kad Hasan Hodžić obratio se je u subotu se uzme pred oči kakve se nezakoni­ že, da jc na skupštini 19. sept. izabran tosti događaju u tom društvu a sve pod novi odbor i da je on na čelu tog od­ okriljem onih, koji imaju da Štite red bora. Tu molbu Hodžićevu policiji i H mir. Ali mi nikako ne odobravamo onjen odgovor njemu donijeli smo u pro­ vakt postupak članova, da istupaju iz šlom broju u izjavi Mustajbega Halilba»Gajreta«, šta više mi preporučujemo i šića. molimo sve naše pristaše i članove Eto po tim službenim dokumentima vidi e. da ni Hasan Hodžić s drugovi- ! »Gajreta«, da ni pošto ne istupaju iz tog našeg društva. Ove trzavice ne treba ma nije znao u subotu u jutru, da jc i ni malo da uskolebaju naše patriotsko izbor obavljen i da su baš oni izabrani. ■ ^raspoloženje prama »Gajretu« koji je Dakle što u subotu u jutru nijesmo zna- i nas vodilo, da smo ga podigli na ovaj li ni mi. pa čak ni oni, a vele da ih jo j stepen. Ne. nipošto istupati iz »Gajreta«, na stotine bilo, to zna jedan jediti čo­ a naša organizacija ne miruje već vodi vjek. policijski izaslanik na skupštini potrebnu brigu o svemu našem pa i o i kad on reče, *da je odbor izabran, Ha­ »Gajretu«. Sadanjc trzavice nijesu ni­ san Hodžić i tevabija vjerovaše, da je šta drugo nego pokušaji s jedne strane odbor izabran. Zaista se ne zna,, čija da se ovo naše društvo, otme ispod jc uloga žalosnija i mizernija ili onih kompetencije našeg naroda, koji ga je koji sad vele da nijesu izabrani, a do osnovao da se njim upravlja bez naro­ sat. da jesu, ili onoga, koji usred mra­ da ali uz potporu naroda. ka viče svjetlo je. svjetlo, a oni bes­ vjesno dovikuju: jest, zaista je svjetlo, ma da jedan drugog u mraku ne vidi. ; Čujemo, da su se na časti zahvalili ' (Nastavak). u cedulji izneseni odbornici od te časti 17) 26. januara 1919. oko 9 sati u ve- i i to: Mehmcd ef. Zildžić, Hamdi ef. čer napala je čitava rulja Srba pravo- . Kreševljaović. Asimbeg Mutevelić, Sa­ lih Cico i Edhcin Lojo. Ostali odbor- . slavnih oko 30—40 ljudi, među kojima । nici, kažu, da izjavljuju, da to ništa ne ■ su se mogli prepoznati Stanko Boža- [ smeta, Što su se ovi zahvalili, za to će i vić, Stojan Cvijanović, Ilija Anič. Gosto vele, drugi raditi, oni, što su ostali u ' Blagojević, Nedo Pašalić, Simo Neškoodboru. To posve razumijemo, jer nji- ; vić, Marko Jabić svi iz sela Tekučice gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni na I ma nije do pravila, koja propisuju pot­ čardak Hehage Hadži Kapetanovića iz | puni odbor nego do tog da održe ko­ mandu u svojim rukama, pa makar i ■ Sarajeva u Tekučici, u kom je stanovao t Mehagin dvoranin Hasan Šuvalić iz Gra- ; protiv pravila. Mi smo svoje stanovište u pitanju ! ćanicc. Najprije su došla dvojica troji- I Sudbina „Gajreta41. ca i bacili su nekoliko puta u prozore kamenjem, a kasnije se je pomolila či­ tava rulja i srušivši jedno krilo taraba oborila se sa salvama iz vojničkih pu­ šaka, čijih, to Suvalić nije mogao u stra­ hu dokučiti, ali s metcima srbijanskim, vičući prevrnutim glasovima nepresta­ no: »Na polje, na polje .... vam vaše­ ga, svakako će te izgorjeti!« Kugle su sipale ko kiša i prolnjetale kroz sobe te se i duvarovi počeli da sasipaju. Hasan li familija mu dzgubiM su se od straha i nijesu znali, šta da rade, jer nijesu više mogli vjerovati da će iznijeti ždvu gla­ vu ako kuću otvore. Najposlijc su Srbi početi da ruše jedan kućni đuvar u pri­ zemlju, a u tome Šuvalić s porodicom nekako jedva kroz mrak ujagmi i iz­ bjegne do na željezničku prugu Doboj— Tuzla, krene u Suhopolje tursko i skrije sc u Mehe Hadžića. Otale je Šuvalić otišao u jutro 27. januara 1919. u Doboj i prijavio stvar kod »komande mesta« gdje mu odmah rekoše, da prijavi i kotarskom uredu u Maglaju, a oni mu dadnu jednog na­ rednika i 10 momaka u ime zaštite, ako bi Hasan hio ponovno napadnut. Putujući iz Doboja do u Boljanić 27. januara 1919. u večer udruži se Suvalić sa svojom pratnjom u vozu slučaj­ no baš s onim istim Tckučićanima Srbi­ ma. koji su ga prošle noći napali. Napa­ dači odmah počmu razgovarati sa Srbi­ jancima. častiti ih cigaretama, rakijom i t. d.. a u Tekučici ih jc Stanko Božanović pozvao još i na večeru, pogostio ih te ih ostavio i na konaku, na što su oni i pristali. ma da ih je Hasan zvao sebi na konak tako, da je akcija Srbi­ janaca već bila raskopana. Tek 28. januara 1919. iz jutra mogao je Šuvalić da ustanovi, koliko mu je šta opljačkano i odnešeno. a evo šta mu fali: Raznih haljina, prostirke i pokuć­ stva u vrijednosti od 3.000 K. Za tim hrane i to: šendee 2 metra 600 K, kuku­ ruza 30 metara 6000 K. zobi 10 metara 1600 K, Šljiva 12 metara 4200 K, s pri­ jašnjim ukupno 15.400 K. Na koncu se primjećuje, koliko je Ha­ san mogao doznati, da su ovome svemu (intelektualni začetnici Stanko Božanović i knez Jovo Mijatović, oba iz Tekui čiče, o čemu je šuvalića izvjcstila jed­ na Srpkinja pravoslavna i dvojica Srba pravoslavnih s molbom, da Ih ne odaje, Ijer se boje osvete Božanovićeve i dru­ gova mu. . . Број 69 Broj 19) 29. januara 1919. bio je Adjul Hu। sukić iz muslimanskog sela Jablanice u Maglaju na pazaru i kupio dvoje opan• ke putravce za 63 K. Vraćajući se pred •večer kući svme na Receljevoj ćupriji ; u han i dućan Srbina Nede Panića, koji ujedno i rakiju bez dozvole t o č i, da kupi još jedno cigarćage i jed­ nu šibicu. Tu zateČc od muslimana Begu Mahmutagića, od Srbijanaca sa željezni­ čke ćuprije na Jablanici, Marka Čelebića sa još jednm drugom, te neko 40 do 50 Srba pravoslavnh, što u hanu, što pred hanom dz sela Rakovca i Brus­ nice. Nato uđe Huso Bašić, stolar ta­ kođer iz Jablanice i nazove Ađulu i Begi selam. Adjul samo što je od Huse primio selam i rekao mu merhaba. a u to skoći Srbijanac Marko Čclebić i opsovavši mu tursko merhaba i selam. počme Ađjula šamarati i oborivši ga, sta­ ne ga nogama tući. Adjul je tako isprejan jedva nekako izbjegao ali opancima ni tada ni poslije ni traga ni glasa. (Nastaviće se). Maglajski zulumi. FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. Površni poznavaoci Islama mislili su protivno gornjem, da ne treba islam­ skom moralu pridavati kakve velike važnosti zbog općenitog načela vraća­ nja dobra ili zla (odmazde), koje je u Kur’anu naročito propisano. Pri tome jc zaboravljeno, da je Kur’an ne samo je­ dna moralna knjiga, već također jedan zbornik prava i zakona. Pored dijelova kqji kao n. pr. propovijed s brda pre­ poručuje svakako u umjerenom tonu: ljubav, milost i pouzdanje u Boga, ima i takovih, u kojima se radf o zaštiti i održavanju društva i zajednice. Tako nalazimo: 2.„e. 1 za vas ^održanje ži­ vota u osveti! Kao što svaki zakon traži Kur’an na pr. naknadu za ubijstvo: 2.1T». O pravovjeri, propisana vam je naknada za ubijstvo: slobodni za slobodnog, rob za roba, žena z>v ženu. Ali prema onome, kome njegov brat (sugrađanin) oprosti, treba biti milostiv’, samo odšteta valja da mu jc obilna. - 2.174. Ovo je jedno olakšanje od vašega Boga toga neka olakšanje od vašega Boga i pravo milo­ srđe. Ali ko sc ogriješi o ovo, toga neka stigne žestoka kazna. Dakle ne propisuje se bezuvjetna od­ mazda, već se naprotiv postavlja za ravnalo blagost i veledušnost. To se vidi iz ovoga ajeta: 17.и. Ne ubijajte nikakva čovjeka, to Bog zabranjuje, osim na sudu. Ako je jedan ubijen nedu­ žan, onda je prenešena vlast u ruke po­ glavarstva. Ali ipak nemojte biti u ubi­ janju pretjerani! I ako je načelo okajanja priznato spasonosnim za cjelinu te vrijedi kao zakon, ipak se od toga opominje, da se mjera prekorači, Okajanje može najvi­ še da odgovara grijehu, dok se napro­ tiv dobro nagrađuje mnogostruko: 6.1в1. Ko s dobrim dolazi, neka mu bude deseterostruko, a ko sa zlim dolazi, neka mu bude tako jednaka i nagrada. Ali tim nije rečeno, da se zlo zlim vraća, pa makar bilo samo u istoj mje­ ri, već naprotiv: 42.х«. Nagrada za zlo neka bude zlo u istoj mjeri (odmazda neka odgovara grijehu), ali ko oprašta ii mir uvodi, njegova je nagrada u Boga; zaista Bog ne voli nepravedne i okrutne. — 42ЧЈ. Ko je stalan i milostiv., on zalista vrši vječne upute. — 41.Ml. Nije jed­ nako dobro i zlo. Priječi zlo dobrim! — 28.54. Oni će dobiti dvostruku na­ gradu zato, što su izdržljivi i što zlo dobrim vraćaju 1 dijele od onoga, što jim jc udijeljeno. — 28.ftft. Kad oni čuju isprazan govor, okrenu sc (obrate se) od njega I reknu: nama naša djela, va­ ma vaša, neka vam je spas i mir! U tome ne može biti sumnje, da:45.H. Ko čini dobro, radi za sebe, ko čini zlo, radi protiv sebe. 41.и. Budi dobar svo­ me neprijatelju, pa će on postati tvoj dobar prijatelj. — Ibni Hišam veli, da je naš pejgamber, kad je umro njegov najljući neprijatelj Abdulah ibni Ubeja, ispratio ga do hlad­ nog groba i molio je za njegovu dušu. Sam je Božji poslanik potvrđivao svo­ jim primjerom, da se ne izvodi osveta ni na vjernim ni na nevjernim. Imamo mnogo Hadisa, koji preporu­ čuju opraštanje i vraćanje zla samo do­ brim. U tom smislu govore ovi Hadisi: 352. Oprosti onom, koji te je mučio. — 55. Ne čini onome zla, koij tebi čini zlo. — 552. Njeguj onoga, koji tebe nije nje­ govao, podaj onome, koji tebi nije dao. — 764. Ko trpi u muci, ko je zahvalan pri uzimanju, ko oprašta, kad mu se učini krivo i ko se pokaje, kad učini nepravo, taj spada među čestite i po•štene i Bog će mu se smilovati. — 975. Škoditi drugome i vraćati štetom nije svojstvo Islama. — 272. Bog se smilu­ je samo onim, koji sc smiluju drugim. U Kufanu opet stoji: 5.и. Ko ubije jednoga nevinog, to se uzima, kao da He ubio cijelo čovječanstvo, a ko očuva jednoga na Životu, uzima sc, kao da je sačuvao cijelo čovječanstvo. Isto je tako zabranjeno samoubijstvo. Slijedeći ajeti i hadisi neka osvijetle ■islamsku nauku o moralu bez daljeg tu- I Pljačkanja i ubijitva u Blleći. Nema skoro dana, a. da -iz Bileće ne dođe brzojav o novim pljačkanjima i ubijstvima. Mi smo nekoliko puta pisali o općoj nesigurnosti u našoj zemlji, a naročito na pograničkim' mjestima. Brzojav od 19. septembra našeg od­ bora javlja o silnom ogorčenju tamoš­ njih muslimana, te navodi, da su pljač­ kaši otjerali od Bcgana Kapičića iiz BiOeće 1 kravu i vola, te od Arifa Babo­ vića jednu kravu. Drugi brzojav od 21. septembra javio nam je, da jc ubijen trgovac Arif Babo­ vić u sred dana — u sred grada. O tgm događaju saznajemo još slijedeće potan­ kosti: Ubojica rah. Arifa obratio sc je prije nekoliko dana na njega i tražio ucjenu za to da su Babovića kola prije 5—6 godina udarila njegovu strinu i oz­ lijedila je. No povrh svega toga ona je ostala na životu. Poslije je Babović do­ bio prijeteće pismo i došao u Sarajevo, da stvar prijavi. Rio je kod advokata dra Runde, koji je napravio prijavu i Babović upućen od ovdašnjih civilnih i vojnačkrih vlasti, da se može mirno vra­ titi, a da mu se ne će, ništa dogoditi. Д te vlasti, znajući za ove prijetnje nisu našle za shodno da zatvore zločince, nego su uputili čovjeka da pođe u smrt. Čovjek jc platio glavom za nehaj vlasti. AFi se ni na tom nije svršilo! jučer dobismo opet brzojav u kojem traže muslimani zaštitu. U ovom se brzojavu tjavlja, da su u večer 28. septembra ot­ jerali pljačkaši od Hamida Babovića 6 komada goveda u vrijednosti od 12.000 K osim toga mnoštvo manjih otimači­ na. koje se događaju svakog časa. Primajući ovake vijesti čovjeku pa­ met staje i pita se očajno: Pa gdje smo? Jeli ovo Evropa? Dok gospoda iz Beo­ grada obećavaju zlatne kule u buduć­ nosti dotle mirni građani plaćaju živo­ tom i imetkom njihove propuste. Mi ponovo dižemo svoj glas i traži­ mo u ime humanosti zaštitu, ako nemamačenja: 600. Reci: Ja vjerujem Boga ii onda stupaj pravom stazom! — 144. Najbolje je djelo posljje vjerovanja, da se ljudi međusobno vole i ljube. — 41. Želi drugima ono. što sam sebi želiš. Glasoviti Imami Gazali piše u djelu: »O dijete!« na str. 40. ovo: Udesi svoja djela prema drugima tako, kako bi se tebi mililo, da se oni prema tebi pona­ šaju, jer vjera jednoga roba Božjega 'nije potpuna, dok on ne ljubi druge ljude kao sama sebe. Medu temeljna načela islamskog mo­ rala spada umjerenost u svemu, a gla­ vna je osnovica, da čovjek sebi ne tre­ ba zabranjivati ni uskraćivati dobrih stvari, jer u Kur’anu stoji: 5.en. O pra­ vovjerni, ne priječite dobrih stvari, koje vam je Bog dozvolio i ne prekoračujte mjere! Jedan musliman ne treba uopće ni­ kada da zaboravi da potraži svoj dio h učešće na ovom svijetu u svakom pogledu: 28.„. I traži s onim, što ti je Bog dao. budući stan; ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu i čini dobro, kao Išto tebi Bog čini, a nemoj raditi o pro­ pasti na zemlji, jer Bog ne voli one. koji siju propast i štetu. Ljudska slabost je dolično uvažena u Kur’anu te se nastoji objasniti čovjeku, da se on pored svih svojih slabosti i ne­ dostataka ipak može, popraviti i podići: 53.„. Bog nagrađuje one. koji se klone �Број 69 Broj mo pravo na zaštitu kao državljai- ‘Jma li njegov »gospon« kakav paušal jedno na umirenje naše braće u Bileću na nj. javljamo im, da smo brzojavno saopćili Šverc mu je opet oduzeo vrijeme, da u Beograd na nadležno mjesto sve do­ nema kada ni ceste nadgledati, osim ogađaje. koji su nam prijavljeni i energič­ ' ne u Samac. On sebi propiše službu u no zatražili zaštitu. i PC j Y. mjesto, a fatum ga baci u sla। vonski Šamac. Službene knjižice cestaI Шпа potpisuje mjesto na službovnim I mjestima — u kancelariji. Muslimani su ) mu simpatični, pa ili »iz tetošenja« naPraktičan je gospodin dobojski sudac I živa »tradicionalnim« imenom — T u rVcselin Srdić. Doveo oca u Doboj, a ■ ci. S toga ga evo i ja iz blagodarnosti budući je g. ocu potreban stan, upravi­ I predstavljam i vladi i okružnoj oblasti telj suda dođe na ideju, da ga je naj­ ' u Banja Luoi, pa vala i kot. uredu u zgodnije smjestiti u sudsku zgradu. 1 u I Dervcnti i kot. ispostavi u Odžaku, da raspravno-sudsku salu unosi se mebl g. . se zainteresuju za ovog »zaslužnog« sučeva oca. Lijepa stvar, samo bismo I muža i po njegovoj ga »zasluzi« nagrahtjeli znati: koliko kirije ubire naš erar ■ de, jer su mu ceste — to je sasvim raza te zapremljene sudske prostorije. zumljivo — u najboljem redu. Još nešto interesantnije. U aprilu je »Turčin«. ■otišao iz Doboja sudski pisar Polik, nu nekim su slučajem, njegove plate diza­ ne sve dok koncem augusta nije pod­ neseno izvješće, da se je g. Polik za­ Analfabetski tećaj u »Osvitanju«. — hvalio. Interesiralo bi nas znati ušto su upotrijebljeni ovi novoi, i kako se je Ovo naše mlado kulturno društvo mu­ slimanki javlja, da će početi održavati dizala plaća za čovjeka, koji nije nikako analfabetske tečajeve za nepismene mubio u Doboju. slimne. Upisivanje počinje 4. oktobra i Kad se uzme u obzir, da je g. sudac trajaće do uključivo 15. o. mj. Upozobio predsjednik nar. vijeća i da je sve rujemo naše svijesne muslimane, da sa­ do skoro držao kod sebe muhur tog vjetuju naše djevojke i žene koje žele vijeća koje je davnih dana likvidiralo, naučiti pisati i čitati, da se prijavljuju onda nas gornja dva primjera još više u »Osvitanju« (Džinin sokak br. 10) sva­ (interesiraju, pa tražimo razjašnjenje. ki dan od 9—11 sati do podne te od Gukni malo dragi gospodine Simiću ... 2—4 sata poslije podne. Pardon, imamo još jedno pitanje na Cim se upiše najmanje 20 osoba, od­ g. Srdića ili bolje na g. Simića. Gostio­ mah će se sa učenjem početi. Kada se ničaru Griezu bila je oduzeta točarinska s prvim tečajem dovrši, počeće se s dozvola. Kako smo informirani sa po­ drugim i t d. uzdane strane, g. sudac Srdić našao Ovaj patriotski i humani poziv naših je nekakav »piligrap«. po kojem se je prosvijećenih muslimanki u »Osvitanju« držao pozvanim, da se zauzima za olim naročito preporučujemo. Još jednoć vog madžarskog Židova i da mu dadne molimo sve naše prijatelje muslimane, službenu preporuku. Ne znamo tog »pida naše nepismeno ženskinje upute na ligrapa-. ali znamo, da je upalila inter­ ovaj kulturni rad prosvjećenih im ses­ vencija g. Srcliića. tara. To je istom prvi početak a sa taGdje smo mi, gospodine Simiću?... kim će se ženskinjem koje nauči čitati Jedna narodna sramota. U Nišu su pisati i računati moći da nastavi drugi lizvršene velike krađe robe, koju je po­ ozbiljan i koristan posao, koji će im slala .Amerika na dar sirotinji i ratnim mnogo valjati. nevoljnicima u niškom okrugu. Kod če­ »Osvitanju« želimo najljepši uspjeh ti tvorice trgovaca nađene su znatne /radu. količine robe: platna, odijela, rublja i Upisivanje u tečaj za obrazovanje trobuće. Sva četiri su trgovca uhapšena. govačkih šegrta i pomoćnika počeće u Drži se da ima više saučesnika. srijedu 1. oktobra o. g., a trajaće do uNa adresu vlade i okružne oblasti ti Mljučivo 6. o. mj. i to svaki dan vd 6—12 Banja Lud. I. Janković nadcestar u kot. sati prije podne u direkciji trgovačke ispostavi u Odžaku, hoće da se obogati Izrabljujući pri tom svoj položaj i ure­ i škole — Marijin dvor, ulaz sa sjeverne dovnu vlast. Nečuvena je njegova smje­ ! strane. U I. razred primaju se polaznici, koji lost u tom. On jednostavno svoje potči- j Iijeno osoblje, cestare upotrebljava u I su svršili IV. razred osnovne škole; u privatne poslove i samo im promijeni I (II. razred oni, koji su svršili I. razred 5me a prezime jok. pa hajd! Tako mu I ovoga tečaja ili koji razred drugog srednjeg zavoda, a u II. razred, koji $u cestari kočijašc, ribaju kuhinju, kopa­ ju. ograđuju i čuvaju bašču. Ima držav­ I svršili II. razred ovoga tečaja. Pri nne konje, koji su mu dati za poslugu j pišu valja donijeti zadnju svjedožbu, i pri vršenju službe, a on na njima kl- I privolu svoga po.4odavca. Tečaj traje 9 mjeseci, a uči se srpski rija i zarađuje. Država mu plaća mom­ ka za konja, a on jednostavo upotrije­ i ‘ili (!) hrvatski jezik, njemački jezik, таbi svog cestara Antuna Pudića i na- j čun. kontoarsko dopisivanje, knjigovođkumi ga u Matu Pudića, pa podiže mo­ 1 stvo i trgovačk zemljopis. Za tečaj se ne plaća ni upisnina ni mačku plaću, jer cestara plaća država, a on ga oslobodi od cestarničke službe, I školarina. Tečaj će započeti samo onda, ako se pa je cestar zadovoljan i sa svojom pla­ ćom. a da bi još vodio račun o tom pri­ i javi dovoljan broj polaznika. I I ' Registar korupcije. ; ' i i i Prosvjeta i škola, i velikih grijehova u sramota (izuzevšii oprostive grijehove), jer je Bog milostiv j širokog praštanja. Ovaj ajet neka ukloni krivo mišljenje, prema kojemu je čovjek ponajviše u protivuriječju s propisima Božjim. Ali s druge strane nc treba zaboraviti, da pri kajanju nema velikih grijeha, a pri ustrajanju u grijehu nema opet malih grijeha, kako nam kaže hadis (982). U svom nastojanju, da čini dobro i da pravo brani, ne smije čovjek preteći Božje volje. Islam ne dopušta nikome, da silom ravna i uređuje čovječanstvo; to je i samom Božjem poslaniku zabra­ njeno. Ni naipobožniji musliman ne smi­ je one proklinjati, koji obožavaju druge bogove pored pravoga Boga, jer Kur’an veli: 6.,„к. Ne grdite one. koji se mole drugim osim Bogu! Različnost u narodima i vjeri je po Kur’anu posljedica Božjeg poretka: 5.ша. Da je Bog htio, učinio bi vas jednom zajednicom, ali vas hoće da kuša u onome. što vam je dao. Zato se takmi­ čite u dobrim djelima, jer ćete se svi Bogu povratiti. Prema ovome dakle treba u svemu $ prema svakom jedan musliman da se takmi u dobru; ali ne treba da se to događa radi nagrade, jer Kur’an veli: 92.17-2м. Samo će biti daleko držan od pakla pobožni, koji dijeli milostinju od svoga dobra i koji ne iskazuje nikome Strana 3 Страиа »PRAVDA* — „ПРАВДА* milosti samo radi nagrade, već nasto­ jeći ugoditi svome Bogu. Namjera, koja vodi čovjeka pri djeli­ ma. jedina je dakle mjerodavna za Bo­ žju ugodnost, jer hadis kaže: Svako se djelo sudi po nakani i svakome se uvažujc prema opsegu njegove namjere. U ovu namjeru spada također, da se uvijek čvrsto drži vjera u savez i po­ moć Božju u svemu, što se čini, jer •inače: 5.se. Bog digne jedan drugi na­ rod, koji On voli i koji Njega voli protiv nevjernih. Ajeti i hadisi, koji propovijedaju lju­ bav i bratstvo i nalažu njihovo vrše­ nje, veoma su mnogobrojni kao n. pr. 142. Pozdravljajte se međusobno i pa­ zite se! — 143. Pozdravljajte se. dajitc jesti i budite braća, kao što je Bog za­ povjedio. — 24.б>. Kada stupite’u jednu kuću, pozdravite se međusobno Božjim pozdravom, blagoslovljenim i dobrim. — 34. Ljubiti iz čiste ljubavi spram Boga i mrziti samo radi Boga jest svoj­ stvo, koje se Bogu sviđa. — 83. Ako se veseliš radi svoga dobroga djela, a ljutiš se radi svoga zla čina, onda si vjernik. — 388. 0 drugima najljepše vjerovati znači Bogu slpžiti. — 153. Najbolji su od vjernih oni, koji imaju najplemenitija svojstva karaktera. — 894. Najplemenitiji su u narodu oni, ko­ ji njemu koriste. — 893. Vjernik je onaj, pred kojim su ljudi sigurni, što se tiče života i imetka njihova. — 301. Kloni , Upozorujemo muslimane zanaćije na l ne zlostavljati Errnene, inače će Wilson ovi tečaj i preporučujemo, da se što vi­ i povući svoju drugu tačku kojom sc ga* rantira nezavisnost Turske u turskim še upiše. i krajevima. Atentat na egipatskog velikog vezira. 1 Javljaju, da je na eigpatskog velikog i vezira bačena bomba, ali ga nije mogla Stanje na Rijeci. U gradu Je ovih da­ j zahvatiti. Atentator je uhvaćen, jer nija I htio bježati. On je učenik teološkog fa­ na nešto mirnije. Povrh Rijeke, osobito kulteta »El’azhara«. na Grobniku opaža se veliko smještanje Povodom atentata Šah je posjetio talijanskih četa, jer pouzdano Čekaju na­ j valu jugoslavenske vojske. Antantinose i svog velikog vezira i izjavio mu svoje brodovlje maknulo iz luke a jedna tali­ i saučešće. Maršal Abdullah paša, koj je poslat janska lađa dovaža na Rijeku topove radi ugušenja nemira u Maloj Aziji za­ i municiju. D’Anunzio je izjavio, da bi robljen je prilikom jednog napada na Jugoslaveni bili prodrli na Rijeku, kad mladoturske čete. bi on bio došao samo jedan dan kasni­ Situacija u Maloj Aziji. Naročiti izvje­ je. Za to, reče, ima jakih dokaza. stitelj »Tempsa« telegrafira iz Atene: Dopisnik »Chicago Tribune« javlja iz »Sve grčke kuće, koje se nalaze u UrRijeke, da se svi Hrvati kriju po svo­ sulu okrug Brusa, kvota 72 potpuno su jim kućama pred talijanskim terorom. D’Annunzio se igra sa šibicama u skla­ •zapaljene od turske žandarmerije, a na kvoti 92 razorene i uništene. dištu baruta. Eksplozija bi mogla raz­ i U Carigradu sc ništa ne zna o Kemal nijeli čitavu Rijeku. paši, generalnom inšpcktoru žandarmeSlobodna Riječka država. »Vossische Zeitung« javlja iz Lugana: Kako »Seco- I rije u Maloj Aziji, koji je poslat na inOo« donosi iz Rima, obećao je Wilson I špiciranje. O njemu kolaju dvije verzije. slobodnoj riječkoj državi sve kvarner­ 1 Prema prvoj je Kemal paša pao u ropske otoke (Krk, Cres, Lošinj). Zadar će ' stvo Reuf beja, a prema drugoj izglepostati slobodnim gradom, a otoci Vis i da da se je združio sa svojim imenja­ kom Kemal pašom, Šefom nacionalista, i Korčula pripašće Italiji. Italija će do­ koji se je primio guvernerstva Male Abiti Valonu i osim toga protektorat nad zije te podijelio armije u tri sektora: čitavom Albanijom. Wilson je privolio 1) Erzerumski. koji je pod komandom navodno i to, da samo Italija smije dr­ Kučuk Đemal paše, 2) Konjanski. pod žati na Jadranskom moru ratnu mor­ komandom Reuf beja i 3) Brusanski pod naricu. ličnom komandom Kjemal paše. Jednom Pregovaranje s D’Annunzljem. »Cornaredbom poziva Kjemal paša sve valiriere della Sera« javlja iz Opatije, da je. okružnike i telegrafiste, da mu tačje admiral Cagnfi stigao u Opatiju i is­ no jave sve naredbe centralne vlade toga dana posjetio kao prijatelj, a ne u Carigradu. službeno Đ’Annunzia na Rijeci, te ga Kjemal paša danomice organizira voj­ zamolio, ti a li je voljan pregovarati s sku u unutrašnjosti i poziva svijet na talijanskom vladom. D’Annunzio je nje­ ustanak. U Amasiji je osnovao Musli­ mu i novinarima javno odgovorio, da mansku centralnu banku sa kapitalom on nc priznaje sađanjc talijanske vlade, od pet miliona turskih lira. te da prema tome oticanja sve prego­ vore. Pregled. Domaće vijesti. Islamski svijet. 1 ; i i I i ; 1 Ko je ometao reforme u Turskoj? —Engleski ministar predsjednik držao je govor o propalim evropskim dinastija­ ma, pa mu je tom prigodom ispalo i zna­ čajno priznanje da je Engleska »kroz čitav devetnaesti viiek izrabljivala Tur­ sku protiv Rusa, te joj zabranjivala da dade autonomije raji na Balkanu«. Rekonstrukcija ministarstva u Tur­ skoj. Naročiti dopisnik »Temps«a javlja iz Carigrada: »Nakon bjegstva generala Halil paše i Kjučuk Talat beja, moćnog člana komiteta »Jedinstvo i Napredak« iz zatvora vojnog ministarstva,-gdje su bili zatočeni, ministar vojni Nazim pa­ ša predao je ostavku. Portfelj rata prl• mio je general Sulejman Šefik paša, za kog se zna da je vrlo energičan šef. isti je riješio da će se najenergičnije suprostaviti svim protudržavnim nemi­ rima u Maolj Aziji. VVilsonov ultimatum Turskoj? jav­ ljaju iz Atine: Juče je amerikanski po­ klisar predao Porti ultimatum u ime Wilsona, kojim traži da Turska presta- se svakoga djela, radi kojega se moraš 'ispričavati. — 714. Što želiš da ostane sakriveno pred drugim, ne čini ni onda. kad si sam. — 451. U poštovanju Boga leži najveća mudrost. — 2.160. Mi ćemo vas doista, kušati strahom i oskuđicom i gubitkom dobra i ljudi i piodova, ali spas navješćujemo izdržljivim U postojanim. — 2.iei-iea. Onima, koji u nesreći govore: Mi smo Božji i Njemu se vraćamo, doista će doći Božji bla­ goslov i milost, ii oni su doista na pra­ voj stazi. — 70.в. Strpi se i izdrži do­ stojnom strpljivosti! — 300. Hoćete kl. da vam rečem, ko je od vas najjači? To je onaj, koji ne izgubi moći nad sa­ mim sobom, kad je ljutit. — 726. Ništa ne nadmašuje dobrote: njome postiže Čovjek isti stepen kao postom i molit­ vom. — 257. Vi ne možete dobiti ljudi svojim blagom, ali možete svojom do­ brotom i vrlinom. — 463. U krotkost' Ji blagosti leži najveća mudrost. — 520. Potraži onoga, ko te se kloni, vraćaj tebi učinjeno zlo dobrim i govori isti­ nu, pa makar ona bila i protiv tebe. — 82. Ako neko govori zlo za tobom, ne oknivljuj ga istinom, koju ti znaš o nje­ mu, jer njemu pripada okajanje njegova zla čina, a tebi zadovoljština za tvoje plemenito djelo. — 115. Budite veledušni, da iskušate veledušnost! —- 91. Ako si počinio jedan grijeh, nastoj ga dobročinstvom ispraviti. — 407. Stid je dio vjere. — 101. O mrtvim govorite i | : j ' j 1 1 i I I | BUDUĆI BROJ »PRAVDE« izaći će u utorak jer u subotu štamparija ne ra­ di radi velikog jevrejskog blagdana. Ovom broju prilažemo prilog »Pouku za narod«. Rene Legotctides. Za koji dan početi će »Pravda« donositi jedan originalan roman ц podlisku pod gornjim naslo­ vom od A.-Hifzi Bjelcvca. U romanu je iznešen sukob mladoturske i svehelenske ideje u Turskoj u doba prije revo­ lucije. Mlada Grkanja Rene Logetetides je nositeljica grčkog pokreta u Turskoj, a mladi Krećanin Sururzadc Ihsan mladoturske ideje. Njih dvoje spaja u mladosti žarka ljubav, da ih poslije razdijeli ideja. Mislimo, da ćemo ovim ugoditi mnogim, a naročito mladim čitateljima naŠeg lista da unesemo u ovu borbu i poMtiku, u ove opće trzavice neke topline i mladosti. Ahmed beg Salihbegovlć umro je 1. oktobra nakon dugog bolovanja od sušice. Rodio se u Bijeljini, gimnaziju je svr- , samo dobro, a prešućujte njihova zla । djela! — 108. Spremajte se za smrt, pri­ je nego dođe. — 460. Ako budete mi­ ‘ lostivi na zemlji, Bog će vam ukazati , svoju milost na nebu. — 118. Ko pati . ljude na ovome svijetu, biće mučen na ; onome svijetu. — 2O.iai. Ne gledaj po­ i žudno na tuđe dobro! — 573. Mržnja | li zavist uništuju tiobra svojstva kao vatra drvo. — 558. Olakšavajte sebi poslove i ne činite nikakvih poteškoća; poučavajte druge u onome, što vi zna­ te; budite Ijubezni u govoru; ne pobuđujte nikakve srdžbe i šutite, kad ste srditi. — 154. Najbolji su vjernici oni, koji su veledušni u uzimanju i davanju. — 497. Ko nekome dopusti molbu, da odstupi' od zaključenoga posla, stiče Bo­ žju milost na sudnjemu danu. — 17.l7. Dajite punu mjeru, kad mjerite i mjeri­ te pravom mjerom (terezijom); to je bolje i korisnije za rješavanje. — 207. Bog veli: Ja sam treći u savezu, kad su dvojica međusobno dobri, ali Ja od­ mah odstupam, čim počnu nepravo ra­ diti jedan drugome. Ove dvije molitve preporučuje Mu­ hamed (a. s.): 175. Bože, učini moj duh tako plemenitim, kako si me kao čo­ vjeka stvorio uzvišenim. — 182. Moj Bože, obdari me obilato znanjem, uresi me blagošću. uzdignj me odanošću i privrženošću k sebi i udijeli mi zdravlje. ф (Nastavlće •©.) �Страна 4. Strana šio u Sarajevu, a medicinske nauke jc I da se slušat ne može. Ima ih, koji su apsolvirao u Beču. Prije nekoliko sodi- ' čuli ponešto školovanog pjevanja, pa to na oženio se kćerkom uglednog sara- | oponašaju, ali tako nezgrapno, da se ne jevskog građanina i poznatog rodolju- i zna ili gore kvari prim ili pratnja. Ali ba Mahmud bega Fađilpašlća. to se sve još može snositi prama onom, Salihbegović je bio jedan od najagil- • što čine pjanci po mahalama. Od ranijih naših omladinaca. Još kao mlad zuzdanosti, obijesti i prostote njihove študenat isticao se među drugovima u I zgraža se svijet a psovke se slušat ne Beču svojom oštroumnosti i odlučnosti i mogu. Značajno jc, da ta sorta mlađaie je dugo vremena bio predsjednik mu­ rije ne daje u ravnici od sebe ni glasa, slimanskog akademskog društva »Zviali lati li se brda: Kovača, Arabi Atika, Sumbut-češme ih Medreseta, e onda va­ jezde«. Osim svojim stručnim studijama ba­ lja da se sva mahala uzbuni od njiho­ vio se s osobitom voljom svima poli- ' ve galame. tičkim, kulturnim i ekonomskim pitanji- ! Preksinoć je jedna grupa obijesne, ra­ ma, koja su. bila od važnosti po naš na­ zuzdane i posve jasno i razumljivo ne­ rod, osobito po muslimanski dio njegov. inteligentne mladeži uzbudila čitavu ma­ Nakon sloma Austro-Ugarske države halu u Arabi Atiku. Bili su svi dobro pokrenuo je sa nekoliko prijatelja list . raspoloženi, ali jedan između njih tako »Jednakost«, koja nam je bila lojalan je obijestan bio da je neprestano ili pje­ protivnik, dok je bila pod njegovim vod- . vao svojim kao diple stenjućim i neškostvom. Denuncije i podmetanja našem 1 lovanim baritonom, ih je — psovao. A listu i našoj Organizaciji počele su is- . psovao je svojoj družini i kad se skotom onda, kada je Salihbegović radi bo­ jim šalio, kad je koga grlio ili kad se lesti otišao u sanatorij na liječenje, a kome grozio psovao je uvijek Boga, jednakost« preuzeo jedan politički šar­ sunce, zvijezde i t. d. To već prevrši latan, poznat sa svoje bezobzirnosti i j svaku mjeru i jedan domaćin ne može načina borbe, kojoj su motivi ne idejne i dalje da ne reagira, te ih ^opomenu. da nego Hčne opreke. se uklone odatle, da ne psuju na strah Salihbegović je zastupao u politici j i sramotu čitave mahale. Ali glavni ju­ princip iskrenosti i prema masama i pre- 1 nak mjesto da se postidi, on se još is­ ma vlasti. Nije se ustručavao priznati . prsi prama domaćinu, koji je iz svoje i naše muslimanske pogreške kao što se | kuće reagirao, i poče jedva odgovarati, nije ustezao ni od najoštrijih napadaja | da se on ne boji nikog, da je on srpski na nehajnost vlasti i na nebratski po- . vojnik (uzet je u vojsku, pa se za 10 ostupak pravoslavnih Srba prema musli­ pio i to treba da zapamti čitava ma­ manima u doba nakon prevrata. S dru- ' hala). Stvar se jedva lijepo razminula. ' gim dijelovima našeg naroda, osobito s Mi ne možemo da vidimo mladih ljudi { pravoslavnim Srbima, želio je složan i drugih konfesija, da ovake Skandale iza- ; bratski rad i silno ga je boljelo u duši, zivaju u svojim mahalama, ne možemo ■ kad je vidio, da nehaj bosanske srpske ! ni naše razuzdane mladeži da vidimo, vlade i neuviđavnost i nebratstvo srp- ! da se ovako ponaša u ravnici Sarajeva skih pravoslavnih mnogobrojnih pojedi- , i po mahalama s inovjerskim stnovnišnača ruje temelje onoga bratskog rada tvom, samo naš izmet miađarija ovake i i sloge, kako ju je Salihbegović želio i ' neuljudnosti provodi i to samo po na­ propovijedao. šim mahalama. Uvjereni smo, da ni naj­ S čistom savjesti i bez ikakovili lič­ veći taki junak ne će ni zuba pokazati nih razloga te u dobroj namjeri, da mu­ na ulici Kralja Petra, ani prolazi ispred slimanima naše države što bolje poslu­ hotel Evrope kao vojnik ispred, svog ži, stupio je u »državotvornu« stranku kapetana, a u brdu, u našim mahalma i Svetozara Pribićevića. No ubrzo se ra­ naročito s islamskim stanovništvom, tu ' zočarao. Postavši voljom Pribićeviće- i smiju svašta provoditi jer ovdje još nije vom narodnim poslanikom i proučivši i ni sloboda zavirila, pa su za to i pre­ u Beogradu Pribićevića i nje­ više slobodni. Mi apeliramo na uljud­ govu stranku te doživivši mnoga razo­ nu, p’stojnu i inteligentnu našu mladež, i čaranja, postao je žestoki protivnik i i da ona po mogućnosti suzbiju ove zle I demokratske stranke i njenog vođe Pri­ navike naše mladeži a može se i lije- I bićevića. za kog je kasnije govorio, da i pom riječi i lijepim primjerom. Zasad ga smatra neprijateljem države, jer da 1 ovoliko. joj Pribićević svojim postupkom i naro- ■ Na adresu Uprave Кг. Srpskog čito svojim nehajem prema jadima i ne- i pozorišta u Sarajevu. — Običaj je voljama muslimana, kopa temelje i ako da sve redakcije dobiju za svoje dzvje- I možda i nehotice. Kad je došlo do pre­ stitelje besplatne novinarske karte. Ta­ kida između »demokrata« i radikala, ko smo se obratili na upravu Kr. srp. Salihbegović je odmah sa svojim sim­ pozorišta preko predsjednika novi­ patijama bio na strani radikala i teško narskog udruženja i odgovoreno nam i se je odlučio položiti (radi bolesti) svoj mandat, jer je znao, da mu je zamjenik ' je. da »Pravda« ne može dobiti bes­ »demokrata«, koji će makar i jednim j platnu kartu jer nije dnevnik. Ovo nam je tim čudnije što je »Pravda« jedini ! svojim glasom na strani »demokrata« muslimanski list, pa i ako ne izlazi dne­ oslabiti poziciju radikalne stranke. Ne­ vno — izlazi preko dart, pa može da uspjesi »demokratske; stranke i sve ve­ donese izvješće o komadima, za to up­ će propadanje njeno u masama bilo je ravi tim više zamjeravamo, da je našu zadnja utjeha teškoga bolesnika, koji redakciju rada jedne karte ovako ni pred smrt nije izgubio vjere u složan mimoišla. Držimo da Kralj. Srpsko a bratski rad iednokrvne braće pravo­ pozorište nije došlo u Sarajevo . slavnih i muslimana pod vodstvom da­ da zgrne novce, nego da nam pokaže i lekovidnih državnika kao što su Stojan Protić i njegovi saradnici. nešto i umjetnosti. Salihbegović ostavlja iza sebe od bli- ; Mislimo, da ovo ne služi na čast up­ žnje rodbine sestru Fatimu i ženu Zeravi. kiju, rođenu Fadilpašić. Mjesni odbor za zaštitu djece u Sa:aTeško ucvijeljenoj rodbini izričemo i 1 jevu kojemu je povjerena od Američke ovim putem naše, najtoplije saučešće. misije poslata roba da istu medu siro­ a za čestitog i poštenog rodoljuba, mo­ mašno stanovništvo građa Sarajeva po­ limo od Svemogućeg Allaha mir i rahdijeli, saopštava, da se spomenutom od­ met ! boru najdalje do 10. u. mj. pripošalju Rahmetuallahi alejhi rahmeten vasipopisi svih siromašnih podvomika, dneaten. vničara i sličnih siromašnih službenika Merhametov teferič. Muslim. dobro­ svih ovdašnjih javnil. i privatnih ureda, tvorno društvo »M e r h a m e t« prire- i isto se tako pozivaju sve uprave os­ duje u petak dne 3. oktobra iza podne novnih i srednjih škola da ovamo pri­ veliki teferič u Gaju (Hrid) sa pošalju iskaze svojih najsiromašijijih lijepo biranim programom, (Razne ša­ đaka u koliko to dosada nijesu učinile. ljive stare igre, tombola, itd.) S obzi­ Svi ostali dromasi grada Sarajeva rom na to. da čist prihod ovog teferiča neka se bonovno prijave i to slijedećim đe samo za Muslimansku sirotinju, udruštvima: Srbi-pravoslavni Zadruzi moljavaju se svi Muslimani i Musliman­ Srpkinja, muslimani u društvu Mcrhake da ovaj teferič posjete. met, rimokao1 ci Zadruzi jugoslavenki U slučaju nepovoljna vremena, odga­ a jevrejj u svojoj vjerskoj opštini sa đa se teferič na neizvjesno vrijeme. naročitom oznakom zanimanja, stana Galama po noći. Po našim jc mahala- 1 broju čeljadi u porodici koje oni izdr­ mu i sokacima bilo oduvijek mladeži, • žavaju, te da označe prihod koji oni koja tuda hoda radi ašikluka i djevo­ zarađuju. jaka. Protiv toga ne bi niko ništa re­ Sve dotle dok svi spomenuti iskazi kao. naprotiv svakom je čak i ugodno | vidjeti mladeži uljudne i prutojne, kad | ovome odboru potpuno ne stignu i dok se lijepo ponaša i drži se naših lijepih , r.Jbrr barem približno ne ustanovi broj nata. ne će se spomenuta ro­ običaja i ugodnosti. Ali ovo. što se sad 1 kom ati, izuzevši već prispjele i opcjjavHuje po našim mahalama, naročl- | ba i . dobrcac iskaze siromašnih učenika na­ to po noći, za svaku je osudu. Neki ne­ rodnih osnovnih škola. otesani mladići pjpvaju. ali tako urliču, Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Број 69 Broj „НРАВДА* — „PRAVDA** uplivom lošeg primjera, zavađanja, za­ raze. Krčma proizvodi, veli dr. Legrain, kolektivni alkoholizam, keji je ja­ ko vrelo zločina, te neprestono ugro­ žava unutrašnji mir. Nigdje nije po­ Prof, dr. Josip Šiiović (Zagreb). guban upliv međusobnog zavađanja, Dr. Milan Kostić kao ravnatelj oponašanja i sugestije tako pogibeljan kaznione u Mitrovici promatrao je kaži osjetljiv kao kod kolektivnog alkonjenike svoje kaznione, koji su u nju 1 holizma, čije je glavno oruđe krčma. došli tečajem triju godina, i to u sve­ Dužnost je prema tome države, da mu 2653 kažnjenika, štono su ostavili budnim okom pazi na ova rasadišta kod kuće 2390 siročadi bez hranitelja, zločina, na ovaj uzrok bezbrojnih oizvrgnute materijalnoj i moralnoj bi­ biteljskih nesreća i uništenih egzis­ jedi i nevolji. Polovica ih je oauđena tencija. Kako navedene brojke doka­ radi teške tjelesne ozlede, umorstva zuju, postigao bi se u našoj d movini i ubojitva, dakle radi krvavih zločina. već krasan uspjeh, spasile bi se od Već ova činjenica, da krvava zločin­ nesreće mnoge i mnoge čestite poro­ stva sačinjavaju polovicu svih zločina, dice, kad bi se zabranilo toče­ dokazom nam je, da kod nas valja glavnje rakije, vina i piva a n eni uzrok zločinu tražiti u pi­ delje i blagdane; preko polovice ću. Evo dokaza: Od svako 100 kaž­ zločinstva bilo bi manje. Na taj bi na­ njenika počinila su zločin 44 trijezna, čin naša državna vlast jednim pote­ a 56 pijanih. Među pijancima, bilo je zom pera spasila od propasti, smrti i 21 % drevnih pijanica, a 74% prigod­ tamnice mnoge hiljade naših zdravih nih. Umorstvo je počinilo 35® 0 u tri­ ljudi u najboljoj muževnoj dobi, a nji­ jeznom stanju, a 65% u pijanstvu ; hove porodice od bijede i nevolje. Ali ubojstvo 27°, 0 u trijeznosti, a 73® 0 u sama država nije kadra da iskorijeni pijanstvu. Tešku tjelesnu ozledu 33®.« ovu užasnu zarazu, koja nam uništa­ u trijeznosti, a 67% u pijanstvu ; si­ va naš zdravi narodni organizam. Sve­ lovanje, oskvrnuće i ostale zločine ta je dužnost svih nas, da dobrim protiv ćudorednosti 41® 0 u trijeznosti, primjerom prednjačimo narodu, da poa 59® o u pijanstvu; krađu 6O°/o u slušamo očinski savjet neprežaljenog trijeznosti, a 40° 0 u pijanstvu. Iz ovo­ profesora Natka N od i I a, koji je u ga se jasno razabire da krvavi zlo­ svom rektorskom govoru doviknuo čini i zločini protiv ćudoređnosti imaomladini: „Odbacite čašu, koja du svoj uzrok u prekomjernom uži­ ubija“ („Novi Život“.) vanju vina i rakije, dok imade krađa glavni neposredni uzrok u gospodar­ skim prilikama, u siromaštvu. Ali ne valja zaboraviti, da je vrlo često siro­ maštvu uzrok u pijanstvu. Onima kojih se tiče. Dora Pranova pig® Ispitajući navedene osuđenike sva- j u svojim mislima »U onijetnosti i umi.-tnicimu«: ч...1ша Ijadi koji ue vjeruju a do»n. Zaćudo koga napose, došao je dr. Kostić do ' je, ali ib ima. Di^li su se svojim razumom nad ovog rezultata: 802 opila se rakijom, ’ crkvene propise . nad packa vjerovanju, i sada, 320 vinom, a 292 pivom. nu tom zaieta višem »tepenu ustaju sjediti kao Vanredno su zanimivi i poučni da­ kokoš na grani. Ne osjećaju potrebe »da se di­ žu dalje. Uni koji su išli dalje, dahko eu ih ni na koje su počinjena zločinstva: U 1 zu sobom osta> ili"... subotu je počinjeno 10°/® zločinstva, i Ovo je napisano u „Glasu Naroda", pa ne nedjelju 24°/o, ponedjeljak iZ^'o, uto- ! znamo: da li je treha s „umjetnicima*' koje sjede u redakciji ili s nekim dragim? .. rak 10° 0, srijedu 9° 0, četvrtak 10%, petak 9® 0, a ne zna se koji dan 16%. Iz novinarskog svijeta. Jednom „Srp­ Prema tome se četvrtina svih zločina ska lciječ« napisala aforizam Budimirov. da go ni jedau list ne može dugo održati, ako ^udimir do­ događa nedjeljom; sa nedjeljom dola­ zi ponedjeljak, dan mamurluka, koji • đe a redakciju. To je bilo onda kada je pre­ stao izlaziti „Slov. Jug“. Gospoda iz redakcije se dakako liječi rakijom, vinom i pi­ »Siov. Juga1' otišli sa u ..Glas Naroda". Vlada vom. Najmanji broj se zločina počinja mu je poslala u pomoć svoje činovnike iz . Na­ rodnog Jedinstva1*, pa su po »dogovoru počeli u srijedu, dakle sredinom tjedna. Na rušiti i razn<ati sve što se nije na tančino po­ blagdane, crkvene slave, i druge svet­ krivalo s njihovim mišljenjem. kovine počinja sa 28% zločina. Ako Ali zao duh bio jo i među njima tikva je k ovome pribrojimo 24®/ft zločina, koji { pukla i sad se razilaze, .leftić ide u pozorište, da tamo glumi. Stevo Dmitrović pa svo-e staro se počinjaju u nedjelje, dolazimodozaključka da se u nedjelje, blagdane i ' mjesto, a eitali prelaze u Štampariju . os. Po* Ste“. Idu ranije iz državno zgrade dok :• nisu druge svetkovine počinja 52% svih ' potjerali... zločina. Razlog je tome, što ne znamo na drugi način svetkovati dan gospodnji, 1 nepo da se upijemo i u pijanstvu uništavamo jedan drugome Život, zdrav­ lje, tjelesni i spolni integritet. Zatt možemo i mi kazati: Nedjelja ie dan Gospodnji, ali se taj gospodin kod premnogih naših ljudi zove piće. Od krvavih zločinstava počinjeno ih je u krčmi 35%, na ulici ih cesti ■ 38%, kod kuće i pred kućom 23%, na radu u polju 8%, u radionici 2%. ! Dakle najviše mrtvih i krvavih glava imaju najbolji uspjeh. „Pravda*4 ima u krčmi, blizu krčme i na ulici, je jedini muslimanski list u na­ kad se pijanice vraćaju kući, a naj- ' šoj državi. »Pravdu« čitaju svi manje kod posla, bio taj posao na po­ muslimani. U vlastitom interesu je ju ili radionici Zato valja, kako krasne kaže profesor na sveučilištu u Touiozi Vidal, u prvom redu pobijati krčmu, labora­ da oglašuje u ,,P г a v d i“ torij ovog smrtonosnog otrova. Nesret­ ni upliv krčme umnožava se moćnim Zdravlje. Odbacimo čašu, ћоја ubija. Trešeljak. OGLASI U .PRAVDI* svakom trgovcu Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« smo snabdjeti velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ad5d84acc769d19ead3cc1cdf0bbb8fd.pdf 0bcce59a8c43c3b27dbd80748fb92c30 PDF Text Text FOJčtHNI BROJ @0 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom. Uređaje redahcioni odboi'. Sarajevo, utorak 7. oktobra 1919. (12. muharema 1338.) Broj 70. NAŠIM PRETPLATNICIMA. Nakon štrajka^ tipografa i pomoćnog osoblja u štamparijama prisiljeni smo i mi bili, da povisimo pretplatu »Pravdi« na 72 K godUiijc. Mislimo, da će svi gg. pretplat­ nici uvažiti ovo i nadalje nas poduprijeti novcem, kako b| se mogao održati naš list, jer muslimani nemaju drugog bra­ nitelja, koji odlučno štiti naše interese. Svi oni koji su po staroj cijeni uplatili 40 K trebaju položiti još 8 K do konca 1919. Da ne bi morali obustaviti redovi­ to otprem a nje lista molimo ifv da to od­ mah učine, a i one, koji još duguju, da podmire svoj dug najdulje do 20. g. mj. Uprava »Pravde«. Šefekat. Tako se zove dobrotvorno društvo, osno/ano u Trebinju, sa zadaćom da pbtppmaže sirotinju i da odgaja musli­ manske djevojke podučavajući ih u pismenosti i ručnom radu. To društve vršiče u malom onu plemenitu duž­ nost, koju u Sarajevu vrši »Osvitanje« i »Merhamet«. Ljanske godine umro je u Trebinju Mujaga Salahović, trgovac, i ostavio svotu od 40.000 K sa oporukom, da se taj novac uloži ondje, gdje njegov vasi-muhtar Alaga Salahović u sporazumu sa mjesnim šeriatskim sucem vidi, da je najzgodnije i gdje će poslužiti najhumanitarnijoj svrhi. Šeriatski sudac, vrijedni rodoljub, Hasan ef. Beširević, koji neiscrpivom voljom i neumornom energijom radi oko dobrobiti muslimana, koji svojom blagom ćudi i prijaznom naravi znade i stara i mlada, i trgovca, i seljaka uvjeriti o potrebi zajedničkog rada i da doprinese svoj dio za opće dobro; unatoč velikog neraspoloženja koje se rodilo u muslimanskim srcima zbog mnogih nepravda, koje se neispravljaju, nastoji utješiti muslimane, uliti im u srce ljubav za domovinu, prema braći druge vjere, taj je čovjek našao za najmunasibnije da se tim novcem osnuje jedno društvo, koje će se brinuti za sirotinju i ženski odgoj. U sporazumu sa dotičnim vasi-muhtarom odlučio je, zatražiti i od drugih gra­ đana, da i oni doprinesu toliku svotu, pa da se onda udari temelj društvu. Tu su plemenitu odluku svi građani primili sa ushićenjem i mnogi su dali po 1000 po 500 K i kapital je nara­ stao na 70.000 K. Stini kapitalom osnovalo društvo »Šefekat«. Ova je značajna pojava u jednoj maloj ka­ sabi. po kojoj možemo proučiti psihu naših muslimana; prvo ako se uvjere, da neko radi za njihovo dobro, zko vide da onaj, koji ih vodi ne ide za svojim ličnim interesom, — ako vide, da se respektiraju njihovi duboko uvriježeni vjerski osjećaji; — ako im se današnje vrijeme i prilike u kojima živimo rastumače onim jezikom, kojim to oni razumiju; onom metodom, koja potječe iz ljubavi prema njima, onda oni ne žale, ne stiskaju ruka nego daju i žrtvuju više nego im dozvo­ ljavaju imućitvene prilike . . . Grdna e Šteta što veoma oskudijevamo s ljudima, koji bi na taj način radili među muslimanima, jer oni koje imamo, ili su zavisni pa nemaju slo­ bode da zađu u narod, ili su egoiste pa zbog njihove sebičnosti narod okreće glava od njih. , ’ ; ' i | jeme udari o tu konzervativnost, kao o stanac kamen. Mnogi običaji su zaodjeveni vjerskim ruhom. Kad se takne u koji nesavremeni običaj, pričinja se ma­ si, da se drmaju temelji islamske vjere. Zbog hiljadugodišnjeg džehaleta u is­ lamskom svijetu i zbog krivog tumače­ nja, vjera se uvukla do u najsitnije de­ talje muslimanskog svakodnevnog živo­ ta, tako, da Šta ćeš god poduzeti, kakav ćeš god posao početi susreće te ona vje­ čita: »je li đžaiz; ili nije?« »Kako je to propisano u Islamu?« Kad bi se ilmija latila posja, pa da očisti iz Islama ono. što je poslije u nj došlo; kad-bi se sta­ vila na princip, da je svrha Islamu: 1. priznati i štovati Boga i Pejgambera, 2. gojiti u sebi moralne vrline, opleme­ njivati svoju dušu i biti pošten, a da je čovjek u svom poslu slobodan, da je zajednica u javnom i općem radu slo­ bodna. da radi onako, kako joj zdrav razum nalaže, onako kako je za nju naj­ korisnije, da. tu nema islamskih propisa, koji bi u tančine određivali, kako se čo­ vjek i zajednica ima ponašati u svim i najsitnijim poslovima, da ogromna ve­ ćina naših običaja nema ništa zajedničko s vjerom i t d. Dakle, kad bi u tom prav­ cu ilmija odgajala muslimansku masu, sigurno bi ta konzervativnost popustila i ljudi bi.bili pristupačniji svim onim novotarijama i reformama, koje vrijeme donosi i imperativno nalaže da se pri­ me. Danas, kada se u svim kulturnim državama, pa • n našoj, na sva usta ga * vori i zahtijeva, da i žena dobije pravo glasa i da se uopće žena izjednači sa čovjekom, pokušajte u masi progovoriti, I da je potrebno, da i muslimanske curice ! svrše barem osnovnu školu, u čudu ćete ; se naći, kad čujete kakvih sve zapreka ' ima u šenatu (?) o obrazovanju musli- ’ manskog ženskinja. Te su zapreke ukle­ sane samo u tim glavama ljudi, a nijesi! upisane nigdje u šeriatu. Odgajati masu u tom pravcu da luči vjeru od običaja, uvjeravati je, ako se takne u neke običaje time nije vjeri na■ nešeno nikakvo zlo, to je dužnost i ilmije i učitelja i svakog prosvijetljenog muslimana. Tada će se početi zatrpavati jaz, koji je nastao između mase i inteligencije i sigurno će biti na korist svih : muslimana. , Kako gore rekosmo požrtvovnost muslimana je velika ondje, gdje su kader da vide, da se radi o općem dobru. Tako se u Trebinju za par dana sakupila svota od 70.000 K s kojom su oni osnovali društvo »Seiekat«. Ovo će društvo na­ baviti jedtau učiteljicu ručnog rada za muslimanske djevojke, da ih uči krojiti, šiti. vezti i t. d. Društvo će svoj musli­ manskoj sirotinji u Trebinju ići na ruku tako, da onima, koji su zdravi i mogu ; raditi nade posla, a nemoćnicima da­ vače redovitu mjesečnu potporu. DruI štvo misli nabaviti i jednog sposobnog i muderisa, kojeg će slati po okoljšnjim selima, da kazuje vaz i da ljudima ulijeva pouzdanje u budućnost Uz ramazan će organizirati i na jednu gomilu iskupiti zećat. podijeliti ga najpotrebnijoj širotinji, tako da nijedan siromah ne osta­ ne bez zećata, a da opet nijedan ne do­ bije više nego mu treba. Kurbanske kožice je društvo i ovog bajramo sabralo i otale par hiljada kruna sakupilo. Ukratko, društvo »Šefekat« ima zadaću, da moralno i materijalno podiže musli­ mansko ženskinje i sirotinju. Samo daj Bože, da ustraje u tom radu i da ne klone onaj polet i ono oduševljenje koje je vladalo pri stvaranju tog društva. Ovaka društva trebalo bi da se os­ nivaju po cijeloj zemlH. jer koga bole Muslimanska masa ima dosta svojih naše rane osim opet nas? Koće se po­ pogrešaka, a glavna je njezina konzerbrinuti za nas osim opet mi? V. S. vativnost u običajima. Svaka reforma, svaka novotarija, koju donosi novo vri­ . 1 ј j । । I I | I | j ! i : j ■ ; | ( j i Vakufski izbori u Sarajevu. Početkom septembra obavljeni su iz­ bori za džematski medžlis u Sarajevu. Naša organizacija odlučila je ne unositi strančarstva u naše vjerske i prosvjet­ ne poslove, te je pozvala svoje pristaše da biraju sposobne i valjane ljude bez ob­ zira, kojoj političkoj stranci pripadaju. Znali smo da u Sarajevu ima još nešto muslimana, koji ne pristaju uz našu Or­ ganizaciju, pa smo odlučili sa istaknuti­ jim vodama tih tako zvanih neutralaca stupili u pregovore, doći s njima do spo­ razuma i zajednički istupiti na izbore. Sporazum se postigao, napravila se za­ jednička lista, u kojoj je od 55 članova bilo 32 pristaše naše Organizacije, dok su ostala 23 govorila da ne pripadaju ni našoj ni kojoj drugoj političkoj stranci. Taj sporazum između predstavnika na­ še Organizacije i predstavnika neutra­ laca. Halilbašića i Jakub bega Filipovića. nije naišao na odobravanje ni medu njihovim ni među našim ljudima. To je uzrok, da su pored zvanične liste kan­ didata, nikle još dvije, samostalne, a jedna od strane »neutralaca«, dru­ ga iz redova pristaša naše Ordanizacije. Šta je dalo povoda neutraicima, da protiv ugđvorene liste izdaju poseb­ nu, nije nam poznato. A da se je s naše strane pojavila posebna lista, uzrok je ogorčenje, što se neutralci iznevjeriše Sporazumu i izdadbše svoju posebnu listu, a u drugu ruku činjenica, da šu naši pregovarači išli predaleko u popu­ štanju prema neutraicima i dozvolili, da se od naših kandidata brišu najsposob­ niji i u vakufske i u mearifske poslove najupućeniji ljudi kao n. pr. Sakib ef. Korkut, bivši vakufski mufetiš a sadanji urednik našega lista. No usprkos ovom nezadovoljstvu i na jednoj i na drugoj strani i premda su izišle posebne dvije liste, pobijedila je ipak disciplina i na jednoj i na drugoj strani te je kompromisna lista prošla uz vrlo neznatne preinake. I obje su strane bile prilično zadovoljne. Naša među ostalim i radi toga, jer je Korkut došao barem u zamjenicima na prvo mjesto te je bilo izgleda, da će vrlo brzo doći u Članove džematskog medžlisa, pošto su mnogi naši drugovi, koji su bili iza­ brani, izjavili, da će se vrlo rado za­ hvaliti i mjesto u medžlisu ustupiti Korkutu, za koga je svako uvjeren, da se u vakufske i mearifske podove razumije kao malo ko u našoj domovini. Ovaj izbor, s kojim je, u glavnom, bio svako zadovoljan, poništen je. Zašto? Ono nekoliko prišipetlr demokratske vlade, a la Hasan Hodžić i Alija Kurtović, ozlojeđeni, što niko njima ne dade ni jednog glasa, dadoše protest protiv izbora, ističući da na biralište nije izišla polovica birača, kako traži autonom­ ni štatut. Ovaj prigovor uvažen jc i po­ novni izbor za džematski medžlis odre­ đen je za 10. oktobra. Kao i prvi put izjavili su se pred­ stavnici naše Organizacije spremnim da pregovaraju sa politički neutralnim gru­ pama oko Mustajbega Halilbašića i .Ja­ kub bega Filipovića. Ovoga je puta spo­ razuman i zajednički rad ovih grupa i naše Organizacije bio još potrebniji nego prvi put. jer prvi put nijesu imale nikakova protivnika protiv sebe, dok ovaj put prijeti opasnost i nama i njima, da »demokrati« i socijalisti uzmu i vakuf u svoje ruke, kao što su uzeli općinu i »Gajret«. Usprkos činjenici, da se i sa jedne i sa druge strane isticala potreba zajedničkog istupa protiv "demokrata« i njihovih pomoćnika, ipak nažalost nije moglo da dođe do sporazuma između naše Organizacije i onih dviju grupa »neutralaca«. Naši su zahtjevi bili vrlo Godina 1 čedni. Pristali smo, da se broj naših : članova medžlisa, koji jc na zadnjem iz­ boru iznosio 32, znatno smanji na ko­ rist neutralaca, aii da nam se zato pre­ pusti sloboda u određivanju naših kandi­ data. Dakako da smo to pravo, koje smo za sebe traž.li, dozvoljavali u pu­ noj mjeri i neutraicima. »Pogodimo se u broju članova, koji će pripasti kojoj gru­ pi, Vi odredite, koga god hoćete, a i mi da odredimo koga god hoćemo — pa da se onda obvežemo, da ćemo svi slož* no za zajedničku listu glasati.« Neutralci I ne htjedoše na ovaj predlog pristati već zatražiše, da mj žrtvujemo i pregazimo neke naše ljude, koji imaju velikih za­ sluga za našu stranku, a koji se u va­ kufske i mearifske poslove razumiju kao malo ko u Sarajevu. Izjaviše da oni ne mogu glasati ni zajednički raditi sa naŠim Sakib ef. Korkutom, premda i oni I kao i mi priznaju, da je Korkut od svih nas najbolje upućen u vakufsko-mearifskim pitanjima. Do sporazuma sa Halilbašića i Fili­ povića grupom teško da bi došlo, da i nije bilo ovoga neraspoloženja Halilbašićeva prema Korkutu. Jer ove su gru­ pe tražile od nas, da se svi kandidati za džematski medžHs pozovu, da dadu po­ štenu riječ, da će glasati za jednu izvje­ snu listu kandidata, određenih za kotar­ sko povjerenstvo; koji kandidat ne dad­ ne riječi, da se briše i zamijeni drugim, koji će već unaprjeđ kazati, koga će glasati za kotarsku komisiju. Mi nijesmo mogli pristati na ovakovo sputavaI nje ruku i slobodne volje članova, medž­ lisa; tražili smo nasuprot da se članovi­ ma medžlisa prepusti potpuna sloboda pri izboru članova kotarskog povjeren; stvat dozvoljavali smo samo, da im se može preporučiti jedna izvjesna lista kandidata za kotarsku komisiju ali ni' jesmo mogli pristati da se budućim čla­ novima medžlisa prijeti: ili položite po; štenu riječ, da ćete ove i ove ljude iza। brati u kotarsku komisiju ili ne vi ne ćete I biti izabrani u džematski medžlis! Šta su »neutralci« htjeli sa ovim za­ htjevom? Ltjdli su da spriječe izbor Korkutov u kotarsku komisiju i vakuf­ ski sabor, a mi, osim što smo u principu protivni ograničavanju slobodne volje birača, videći ovu namjeru, rekli smo otvoreno, da želimo, da naš najsposobnji drug dođe i u kotarsko povjerenstvo i u vakufski sabor. Apelirah smo na neuiralce, da uime islamske sloge i radi j opasnosti od »demokrata« napuste svoje nepomirljivo držanje prema Korkutu te da ga prime za kandidata za kotarsku komisiju i vakufski sabor. Mi sa svoje strane htjeli smo se obvezati, da ćemo raditi da njihov vođa Halilbašić i sa na­ še strane bude poduprt, da dođe i u ko­ tarsku komisiju i u vakufski sabor. No Halilbašić je i nadalje ostao tvrdoko­ ran; sa Korkutom. veli, neće ni u kotar­ sku komisiju ni u vakufski sabor. Ništa nije pomoglo ni naše uvjeravanje, da mi Korkuta, i kad bismo htjeli, ne smijemo pregaziti, jer bi takova užasna nepravI da prema jednom od najagilnijih i najI sposobnijih vođa naše Organizacije mo­ gla proizvesti rascjep u našoj stranci. Tako je eto teklo pregovaranje naše i Organizacije sa neutraicima. Ko je kriv, i da nije došlo do sporazuma, neka proi sude birači. U slučaju, da mi podlegnemo na izborima, želimo da prođu ba­ rem ovi »neutralci«, sa kojim smo željeli iskren i bratski sporazum, jer su nam oni po svom mentalitetu kud i kamo bli­ ži od »demokrata« i njihovih pomagača. Na članove naše Organizacije apeli­ ramo. da 10. oktobra nefaljeno dođu na biralište i glasaju našu listu, onakovu kakova jc, bez ikakvih promjena. Ako svi izvršimo svoju dužnost, pobjeda nam je osigurana. Svak dakle na biralište! ____ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Pretplata godišnje 72krune, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. �Страна 2 Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" Bilješke. od Regenta to će ministar rata ovaj velevažni zaključak privesti u najkraće vrijeme u krijepo^t. Briga <»ko državnih poslova. Sa­ mouprava od 30. septembra 1919 donosi u danku. »Iz demokratske gra­ dine* između ostalog: Što se tiče ve­ like brige g. g. Pribićevića i Kramera oko državnih poslova, koja im smeta da se bave oko nadzora demokratskih organa i pisanjem po njima, mi ćemo biti slobodni da utvrdimo ovde neko­ like činjenice koje lepo ilustruju onu »odbranu.« I g. Pribićević kao šef i g. Kramer kao njegov adlatus više od polovine svoga vremena troše na partiju svoju. Državni poslovi, koji su njihovoj bri­ zi povereni baš od toga stradaju i ne vrše se. Tako se samo može objasni­ ti ona trgovina s pasošima oko i kod ministarstva unutrašnjih dela, onaj skoro na nulu svedeni autoritet drž­ avne vlasti koji se onako jasno ogle­ da u onim pojavima nebezbednostl i nereda u administraciji resora Mini­ starstva unutrašnjih dela, gde se je­ dan činovnik u roku od tri meseca po 8 9 puta kreće, gde postavljeni činovnici po šest meseci ne dođu na svoju dužnost a njihova mesta stoje ne popunjena, gde se župani i kotar­ ski predstojnici uprežu da sazivaju demokratske zborove i asistiraju bra­ tu Milanu u kortešovanju za demo­ kratsku stranku i t. d, i t. d. Tako se može objasniti samo ona pojačana trgovina s izvoznicama odkad je gKramer došao u to ministarstvo trgo­ vine pošto je onako lepu uspomenu ostavio od svoga ministrovanja u mi­ nistarstvu za ustav i izjednačenje za­ kona; tako i samo time može se ob­ jasniti da jedan ministar sedi u tom ministarstvu osam meseci i za sve to vreme ništa ne uradi osim onoga manj­ kavoga i reakcionarnoga predloga za­ konskoga o izborima; samo se tako možerazumeti da g. Kramer grabi da u odsustvu minista pravde i bez zna­ nja ministarskoga saveta podnosi ukaz za pomilovanje svoga kolege i valjda partijskog principala u Slovenačkoj, doktora Žerjava, od šestomesečne mu osude za neko delo prilično nečasne prirode. Kako se vidi, briga za državne po­ slove ne samo ništa nije smetala g. g. Pribićevića i Krameru da vode sta­ ranje o pisanju njihovih glavnih or­ gana partijskih, nego su oni brigu za državne poslove zamenuli brigom za partiju i partijske poslove, pa su još upregli i državni aparat da se za nji­ hovu »demokratsku« stranku stara. I sato je i u toliko veća odgovornost g g. Pribićevića i Kramera za pisa­ nje onih svinjarija po Slovenskom Narodu i Riječi Srba, Hrvata i Slovenaca protivu radikalne stra­ nke i njenih prvaka.“ Naši šeriat. sudovi. (Nastavak.) ' I I | ' I l i FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. ( j : i I I i I ' I I i I ' ! Za valjanost šehadeta je propisano, da svjedok mora na kraju svoga is­ kaza izgovarati riječi: »nato sam šahid i 'šehadet Činim«. Ova ustanova ne odgovara za nas Slavene, koji u ve­ ćini ne znamo što znače te riječi i kakav se efekat hoće da njima postigne. Moguće, da to neznaju ni mnoge kadije, pa drže, da je to puka formalnost. Ne. Te riječi puno znače. One su naređene mjesto zakletve svje­ doka. Kad te riječi izgovori svjedok isto je kao da reče: »Vallahi, billahi, istina je sve što sam svjedočio”. Zato se svjedoku pred šeriat. sudom ne daje formalna zakletva. To je tako odregjeno zato, što se polaže velika važnost na svjedoke i svjedočanstvo. Naša narodna poslovica kaže: »Dvojica bez duše treći bez glave«. Mumin ne može biti mumin, i smatra so da istinski ne vjeruje u Boga,ako izrično ne izusti: »Ešhedu ...... Tako se i kod svjedoka drži, da i sam nije uvjeren o istinotosti onoga, o čemu je svjedočio, ako izrično ne izgovori: ešhedu ili po naški: nato sam šahid i šehadet {Činim. Pošto je svijet u to neupućen i teško bi se uputio, ne može se od toga načina zakletve očekivati efekat, koji se traži pri svjedočenju. Zato mislim, da se uvede i kod naših šerijat. sudova formalna zakletva svjedoka, kao što je kod re­ dovitih sudova. Što se tiče tezkije šahida, nebih bio zato, da se posve ukine, nego bih ostavio uviđavnosti šeriat. sudca, da sam odluči u pojedinim slučajevima, treba li je obaviti ili ne. U pogledu vanparničnih poslova šeri.at. sudovi ne imaju nikakva postupnika, kao što imadu sudovi carski patent iz godine 1854. N. pr. kod ostavina izvedena je smrtovnica i kod šerit. sudova, ali nikakovih popisa o njezinom značaju, svrhi, kada se sastavlja, ko je natfležan sastavljati je, o načinu i postu­ panju organa, koji je imo sastaviti. 0 sastavu inventara, o ponašanju organa koji sastavlja ipventar o pozivanju ošarinskih vjerovnika, o načinu likvidiranja ostav. dugova, te o sastavu zapisnika o likvidaciji također ne ima propisa i t.‘ d. Isto treba ubrojiti i tu manjkavost što ne ima ni od privatne strane iz­ danih obrazaca za šeriat. sudove a ni službenih formulara. Redoviti su­ dovi imadu za svaku struku posla tiskanice, koje im služe kao primjer, kako će postupati, dok šeriat. sudovi ni toga nemaju. Šerit. suci sastavljaju zapisnike, izdaju pismena riješenja bez uiednih uzoraka onako po pameti, kako koji zna. Pa još kad koji šeriat. sudac neće dugo da misli, kakav će svome pismenome rije- Nije li žalosno, da advokat sa svo­ jim pismenim podneskom ujedno podnese obrazac, kako će šeriat. sud u dotičnoj stvari izdati odluku, kao što je slučaj kod jednog šeriat. suda, Držim, da iz ovog kratkog obrazlo­ ženja može svaki razuman čovjek uvidjeti, da bi se morali preurediti naši šeriat. sudovi. Velim »kratkog«, jer ono što sam izostavio, mnogo je više od ovog, što sam iznio. Kad sam već kod obrazlaganja o nesređenosti naših šeriat. sudova, treba, da spome­ nem još jednu anomaliju, koja znatno utječe na neuredno sudovanje i viši zapletaj a to je zastupanje stranaka pred šeriat. sudovima od advokata ■ Dokinuta vojna sudbenost nad civil­ nim licima. Ovih jcdana ministarski sa­ vjet zaključio, da se ima dokinuti vojna sudbenost nad civilnim licima. Kako je taj zaključak dobio PreviŠnje odobrenje Drugi hadi&i i ajeta osvjetljuju islamski moral ovako: 442. Ko se zauzme za ostvarenje jednog dobrog djela, stiče istu nagradu od Boga kao i sam čini­ lac. — 31.17. Ne namrStuj svoga lica prema ljudima i ne stupaj oholo po svijetu! Zaista Bog ne voli oholog i umišljenog hvalisavca. Budi čedan u svome hodu i ublaži svoj glas, jer je najneugodniji glas magarčev. — 35. n. Ko teži za vlaš­ ću, Božja je moć svud najveća. Njemu dolazi svaka dobra riječ i pošteno djelo, koje On uslišava. Ali one, koji snuju zlo, zadesite teška kazna, a njihove će spletke propasti. — Buharija kaže ti Kitabul-edebu ovo: Ključ raja se nalazi u ljubavi prema nejakom i siromašnom. — 822. Onoga, ko je ponizan. uzvisuje Bog. • 57. ,. Nemojte očajavati i žaloštiti se zbog nesreće niti se veseliti i obmanjivati radi sreće, jer Bog ne voli ohole hvalisavce. - 49.13. Pred Bogom su ohi najveći, koji znaju i izvršuju.... Čedno i jednostavno govoraše o sebi Božji poslanik: 3. Ja jedem, kao što iedc običan stvor, a sjedim, kao što sje­ di jedan stvor. - U Kur’anu opet dola­ zi: 18.,jo. Reci: Ja (Muhamed a. s.) sam oblik dati šenju? Број 70 Broj Poznato je, da su naši advokati ovlašteni na zastupanje stranaka pred svim javnim oblastima u granicama naše pokrajine. Iskorišćujući tu svoju vlast oni zastupaju stranke i u čisto šeriatsko-pravnim sporovima. i ' j | i I | , ■ I . : | | I i Kad razmislimo, da su glavni uslovi, da jedan građanin može biti advokat i da smije zastupati stranke pred sudom, akademska pravna znanost i advokatski ispit, te kad znam da svjetska pravna znanost nije ujedno i šeriatsko-pravna, da je postupak i sudovanje Šeriat. suda različito u mnogo koje čemu od redovitih sudova, onda se moramo pitati, imadu li naši advokati ujedno i uslove, da mogu zastupati stranke i pred šeriat. sudo­ vima u svakom slučaju. Advokati će sami - mislim — priznati, da ih nemaju. A ja tvrdim obzirom na svrhu, radi koje je advokatstvo uvedeno, da bi morali imati i uslove, kad imaju volju zastupati stranke i pred šeriat. sudovima. Poznato je poznavaocima državopravne znanosti, da je dužnost države prema svojim državljanima, da za njih postavi pravosuđe obzirući se na njihovo shvaćanje i mentalitet. Da što više udovolji svojoj duž­ nosti u tome pogledu, uvela je država advokatstvo, koje će podupirati su­ dove u njihovu valjanom izvršivanju sudstva, a nije bila glavna namisao, da se otvori stanovitom broju] građana izvor zaradi. Ja barem tako sebi to predstavljam. Ako je to tako morala je i bivša uprava imati na umu, da imadu kod nas i šeriat. sudovi, pa prema tome nešto odrediti i glede zastupanja pred šeriat. sudovima, ali je to propustila, kao i mnoge druge stvari, koje se tiču napretka i sreće muslimana. Kako je gore razloženo, šeriatske ustanove su u pogledu materijalnog pra­ va previše razgranjene, a usto su mni; jenja šeriatsko-pravnih na.učnjaka u mnogim šeriat. pravnim pitanjima u opreci. U ženidbeno-pravnim, porodičnim stvarima i u nasljednom pravu, o čemu baš šeriat. sudovi i sude, nema modificiranog zakona za Šeriat. sudove kao što je za ostale grane građanskog pra- samo jedan običan čovjek kao i vi, a bi­ Davanje milostinje (sadake) i poma­ lo mi je objavljeno, da je vaš Bog jedan ganje često se u Kur’anu preporučuje. Tako stoji: 2.10«. Vršite molitva i pla­ jedini Bog. ćajte dio sirotinji (zekjat), jer što vi S obzirom na istinitost i pravednost treba navesti slijedeće ajete i hadise: dobra učinite za svoju dušu, to ćete 234. Svojstvo je dobre vjere održati za­ naći kod Boga. — 2.see. 0 pravovjerni, danu riječ. — 940. Ko ne drži svoje ri­ dijelite od onoga, čime smo vas obda­ ječi i ne zaslužuje povjerenja, taj nema rili, dok nije došao dan, u kojem neće ni vjere. — 6.1M. Budite iskreni u svom biti kupovanja ni prodavanja niti prija­ govoru i zakletvi, pa makar to bilo i teljstva niti molbe. — 22.ST. Nahranite protiv vas samih. — 53. Budite iskreni poniznog molitclja i stidljiva siromaha. u svemu, što činite, jer Bog blagosivlje — 2.21в. Pitaće te, od čega će hraniti siromahe i šta će dijeliti, a ti im reci: samo iskrenost. Imam Muhamed el-Gazali opisuje u Od onoga, čega imate previše te vam pretiče. — 2.an. Oni će te pitati, koga svom djelu »0 dijete!« na strani 39. treba pomagati. Reci: Koga je bolje iskrenost na slijedeći način: Iskrenost prehraniti i pomagati nego svoje rodise sastoji u tome, da svako tvoje djelo biva radi Boga i da se tvoje srce ne ra­ telje, svoje bližnje, sirote, nemoćne i siromašne putnike. Dobro, što ga vi uči­ duje zbog pohvale ljudske i da ne tu­ nite, priznaće se kođ Boga, jer to Bog guješ radi njihova kuđenja. znade. — 22.^. Objavi blaženstvo oniSam Božji poslanik Muhamed (a. s.) ma, koji čine dobročinstvo. — 436. Ponije sebe smatrao u svojoj iskrenosti mažite svoje bolesnike milostinjom! — pogledom na svjetovne stvari i poslo­ 52., i 90.,7. govore otprilike isto: Ljudi ve nepogrešivim, ako to nije^utemeljeno idu u susret svojoj nesreći i propasti, i određeno objavom: 226. I ja sam čo­ vjek kao i vi. Moje mišljenje može biti j samo ne oni, koji vjeruju i vrše dobra pogrešno; ali kad vam reknem: Bog ; djela kao ni oni. koji preporučuju dobro i odanost Bogu i milosrđe. 155. Svaki zapovijeda tako, onda znajte, da ja o je musliman dužan dati, da pomogne. Bogu ne govorim ništa neistinito. — Ako nema imetka, treba da zaradi svo727. I ja (Muhamed a. s.) šalim se. ali i u Šali govorim samo istinu. — 36. što jim rukama pa da sebe uzdržava i od toga nešto dijeli. Ako to nije moguće, Bog najviše ljubi, to je istina. — 859. Ko vara, ne pripada nama. 43. Ba­ onda mora pomoći djelom; ako ni to cite zemlju u lice licemjercti (pretva­ nije moguće, treba da se tako vlada, da bar nije nikome šteta od njega. Bo­ ra I u). i i 1 j , ; ; i i ' { | i | ' : I ; 1 i i I I | i I I | ; j 1 i i . | ' i . 1 va inedžela, koja je prevedena i na naš jezik. Medžcla istina vrijedi u pogledu par­ ničnog postupnika i kod šeriat. sudova; ali osim što je u prijevodu netačna, u mnogo čemu je manjkava te se šeriat? suci u tim manjkavostima služe dru­ gim šeriatsko-pravnim djelima, koja su na arapskom jeziku kao i ostale sve ustanove u pogledu materialnog prava, te nijesu pristupačna za gospodu advo­ kate. Ona nekakva Ajzlerova knjiga o Hanefitskom pravu nije zaslužila, da se ubroji medu pomoćna sredstva za poznavanje šeriatskih ustanova. Iz ovoga može se jasno razumjeti, kaki je rezultat od sudjelovanja naših advokata kod šeriat. sudova. Da li je njihovo sudjelovanje pomoglo do pravil­ nijeg i uspješnijeg sudovanja šeriat. su­ da ili obratno? Jedno je istina, što je postiglo svoj cilj, a to je njihov džep. Samo bih ovo predočio: U jednoj par­ nici, koju se imade raspraviti i riješiti sa gledišta samo šeriatskog formalnog i materijalnog prava, kad su stranke ne­ znane, zastupnici im neupućeni u tome pravu, a i sam šeriat. sudac (kako je prije razloženo) nespretan i neodlučan u svom sudovanju, mora se i postupak i riješenje izčahuriti. da i ne spominjem advokatske pojave riječitosti, pravnič­ kog razlaganja i logičnih zaključaka, ko­ je sve može kadiju prije uskolebati ne­ goli na pravi put izvesti. Ako bi se htjelo pravo, trebalo bi uvesti, da onaj, koji hoće zastupati stran­ ke pred šeriat. sudovima, mora imati dovoljno šeriatsko pravno poznavanje i to ispitom dokazati. Mogli bi barem za sada naši advo­ kati uzeti za svoga solicitatora kojeg šeriat. suca, koji bi se htio posvetiti advokatskom zvanju, pa da ih upotrebljuju u zastupanju pred šeriat. sudovima; barem oni advokati u okružnim mjesti­ ma. Mislim, da bi se našlo šeriat. suda­ ca. koji bi to jedva dočekali. Preuređenje u pogledu bolje izobrazbe šeriat. sudačkog podmlatka, bolje eksistcncije šeriat. sudaca glede vršenja ci­ lju shodne prakse i ispitnog povjeren­ stva glede dodjeljivanja manipulativnog osoblja i glede inspiciranja šeriat. su­ dova, nije dogmatično pitanje, nego su više svjetovne i tehničke, dijelom i financijalne stvari, pa nema mjesta ni­ kakvu pretresanju sa vjersko-znanstvene strane. Drugo je u pogledu izdavanja propisa, koji se tiču šeriatskog materi­ jalnog i formalnog prava. Taj dio preu­ ređenja. koje bi ako bi se izostavilo — činilo veliku prazninu, nameće nam dva pitanja: 1) smije li se dirati u šeriat. ustanove? 2) koje kompetentan izdavati propise o šeriat. pravnim stvarima? Ja ću o tim pitanjima’reći svoju, a kako je otvoren, pa bujrum’ Kogod se osjeća sposobnim raspravljati o tim pi­ tanjima, otvorena su mu vrata. Prije svega istaknuću ovo: cjelokup­ na islamsko-vjerska uredba kao dogmatička i pravna uredba posmatra stvari na svijetu, djela ČovjeČija, prava čovjegu se ne može veća služba učiniti nego li istinitom riječi. Zapovjedena pomoć ne misli se samo prema potrebnom muslimanu, već tre­ ba pomagati svakoga, ko je nuždan po­ moći. Jedan hadis veli: C-ini dobro po­ trebnom, pa makar on bio bezbožnik. Jedan je musliman upitao Božjeg po­ slanika, šta je za Islam najbolje, a On mu na to odgovorio: Podajte jesti i svoj blagoslov onome, koga znate i koga ne znate. (Sahih Muslim, sv. 1., str. 47.) Iz dosad navedenih islamskih načela vidi se jasno, da je islamski moral sa­ građen na istinskoj osnovici ljubavi pre­ ma cijelom čovječanstvu te da je prin­ cip »živjeti i drugom dati da živi« čisto islamski. Jedna vrlo cijenjena pjesma na istoku radi svoje velike etičke,(ćudo­ redne) vrijednosti po imenu »Ružičnjak« od pjesnika Saadi (umro J29L), koja spada u islamske školske knjige, sadr­ žaje medu ostalim i jednu veoma zgod­ nu priču, koja izlaže oba zadnja hadisa u poetičnoj formi i prilici i koja pruža pravi pogled u shvatanje islamske lju­ bavi prema bližnjemu. Ta pjesnička pri­ povijest glasi otprilike ovako: Ibrahimpejgambera (Božjeg poslanika) pohodi jednoga dana u njegovu šatoru jedan siromašan starac, kojega ои gostolju­ bivo zovne za svoj sto (sofru). No kad on opazi, da je njegov gost obožavatelj vatre, pokaže mu prstom vrata i otjera ga. Tada dođe njemu jedan anđeo (me- �Бреј 70 Broj Strana 3 Страна »PRAVDA* — „ПРАВДА* Dugovi Bugarske. Cjelokupni bugarlistinu kabineta. Međutim, kako se veli, I Malo se udaljili od glavne stvari, na­ čaja i dužnosti sa dva stanovišta: dog- i siti državni dug iznosio je na koncu pr ova listina nije potvrđena. Ministar pred­ ime od pitanja: smiju li se dirati u šematičnog. (dijaneten) I pravničkog (kavog polugodišta ove godine iznos od sjednik Trifković polazi s-utra u 11 sati riatske ustanove i nove uvesti? Ja ve­ zaen). Ja se ne pačam u religiozna i 7252 milijona franaka. U tome nisu uraprije podne ponovno regentu u audijen­ lim, da smiju. dogmatična pitanja, (Itikadijat i ibadat), I čunavane dvije milijarde još neisplaćene Kako je prije spomenuto fikuhske mesciju. uego ću ovdje govoriti, o šeriatsko pra­ Novinarska izložba. Pripreme za ovu i rekvizicije, a isto tako nisu uračunavani cle su ljudski produkat, koij može zastavnom poretku muslimana i o šeriatskim izložbu, koja se рлгеЈије povodom pr­ ! ni korentni dugovi u blagajničkim bo­ riti. Dok odgovaraju prilikama i duhu ustanovama, koje se na to odnose (Muvog Jugoslaven s vog novinarskog kon­ novima. i vremena, dotle i važe kao šeriat. usta­ amelat, uključivo i Munaćehat). gresa u Zagrebu u punom su toku. Kraj Gr^ka otkazuje ugovore. Grčka jc otnove, a čim zastare, gube značaj šeriat. Više hadisi-sahiha upućuje, da će še­ prikaza cjelokupne sadanje jugoslaven­ i kazala čitavi niz trgovačkih ugovora, ustanove, pa se onda mogu staviti izvan riat i njegov pravni poredak opstojati ske štampe pružne ova izložba jasnu snage. Ako zastari koja fikuhska meskoji ističu u toku iduće godine. Među do kraja svijeta. Pošto ta vijest potječe sliku propagandisti .»g rada što je za cla, pa ko zna nećeli i sve mes-ele za­ ostalim i trgovačku konvenciju s našim od snuhbiri sadika, u nju se ne smije vrijeme rata izašao u inostraustvu. Do­ starjeti. tijem neće šeriat zastarjeti. kraljevstvom, tigovačke ugovore i kon­ ni posumnjati. S druge strane vele prav­ sada je sakupljen veliki dio materijala, • Doskočili smo potrebi pristupačnog ževencije sa Sjedinjenim Državama, Švajnici. a to se i iz iskustva znade, da ni­ koji se odnosi na ovaj rad. a jedan dio nitbenog prava izdavši lanjske god. za­ carskom, Italijom, Engleskom, Rumunj­ jedan zakon, što ga ljudi naprave, ne stići će još iz Beograda. Biće izloženi konik. tako zvani »Hukuki ajilc« koji može za cijele vjekove eksistirati. skom Belgijom, Danskom i Japanom. i neki dokumenti, koji nisu dosada bili vrijedi i za šeriatske sudove. Kod sasta­ Knr-an i hadis su izvor i temelj kako Rumunjska bilanca. Prema poljskim poznati široj javnosti. Umoljava se po­ va toga zakona bili su spreteniji. nego islamske dogme, tako i šeriatsko prav­ vijestima iz Đukarcšta biće Rumunjska novno svako, ko posjeduje kakve knji­ kod sastava »medžele«. Na drugom ne znanosti. U njima su uz neke poje­ ove godine u stanju da izveze IDO.OOt) ge, brošure, fotografije i t. d. koje su u mjestu će biti opširnije govora o toj dine precizne odredbe postavljeni te­ vagona hrane. Pariški listovi komentivezi s tim, da ih odstupi Hrvatskom No­ »Hukuki-ајШ«, koja je i prevedena već melj kako islamske dogme, tako i šeriat­ rajuć tu vijest pišu, da će Rumunjska vinarskom Društvu za vrijeme izložbe. na naš jezik, pa će možda taj provod sko pravne znanosti. U njima su uz ne­ imati gotovo monopol za izvoz hrane. Adresa je kod Novinarskog Ureda u izaći u ovome listu u cijelosti. ke pojedine precizne odredbe postavlje­ Sjedinjene će države obzirom na GooA sad da pređem na gore istaknu­ Zagrebu. ni temeljni principi. Iz ovih se islamski werovu izjavu morati znatno skučiti ti građanski parbeni postupnik. Pašlć ide na dopust. Šef naše mirovne oćenjacl izveli mnoga pravila. Skup ovih svoj izvoz, a Rusija nc će biti kadra, da Taj postupnik osim što sadrži neke (’tlegacije u Parizu g. Nikola Pašić za­ pravila čini islamsku dogmatićnu zna­ . išta> izvozi. To će, vele, znatno podići nesavremene odredbe, i manjkav je u tražio je jednomjesečno odsustvo. On nost (Umnusul) pomoću koje se fukaha rumunjsku trgovačku bilancu i popraviti mnogo čemu. Te su manjkavosti u putuje naredne sedmice u Pariš pa će (Šeriat pravnici) postojeće i zamišljene rumunjsku valutu. Na beogradskom sc glavnom: 1) propisi o mjesnoj nad- | odsustvo provesti u Francuskoj. Čine i poslove podvrgavali pođ uhkjam tržištu u posljednje vrijeme opaža pri­ letnosti, 2) odredbe glede rješenja o (šerifitsku ustanovu, te je tako nastao lično skakanje rumunjskog lca. Toj vi­ nadležnosti, 3) o sudskoj pomoći, 4) »fikh«). Fikhu se kaže »Umi fikh«, dakle, jesti dodaje »Dcmokratija« ovo: »Da su o isključenju i otklonu sudaca, 5) o da je i fikh jedna znanost, a ja toga ne sretnije naše unutarnje prilike, da nas ročištima i o odgađanju ročišta, 6) o pojmim. Za me fikh nije nikakva znanc satire ova kobna kriza i mi bi svo­ prigovorima, koji preprečuju parnicu, Odgovor talijanske vlade zbog Rije ­ ■osl, nego skup pravničkih mnijenja i jim izvozom znatno popravili kurs na­ 7) o sastavu zapisnika o usmenoj ' ke. Francuski listovi donose, da je u Pa­ e neku ruku islamski zakonik. Ako se šeg dinara, kojeg padanje nema stvarne raspravi, 8) propisi o tom šta se rje- | riš stigao odgovor talijanske vlade na recimo austr. općem građanskom osnovke. šava osudam, a šta odlukom ili zak­ zahtjev antante za ispražnjenje Rijeke. zakoniku -reći, da je knjiga o pravnoj ljučkom, 9) o učestvovanju trećih oOdnosi prema Italiji. Listovi javljaju Talijanska vlada veli u odgovoru da. joj uaeci, onda se to može reći i za naše, soba u parnici, 10) o pravu siromaš- | iz Lugana da je Rijeka sasvim otcijepnije moguće izvesti zahtjeve saveznika. razne fikuhske kitabe. tva, 11) • parničnim troškovima, 12) Ijena od prometa s Italijom i Jugoslavi­ Ugovor o miru s Njemačkom. Fran­ Svaki fakih prtma svojoj sposobnosti o dostavama, 13) o zapisnicima, koji ! jom. Listovi sc boje da bi mogli nastali cuska komora dovršila je jučer raspra­ i prema prilikama mjesta i vremena da­ se sastavljaju izvan slučaju usmene vojni zapletaji sa Jugoslavijom. Rimski ve o versaiUeskom ugovoru o miru. U vao >• svoje pravničke mnijenje za po­ zastave, te spisima, koje mogu stran­ list »Tempo« doznaje sa pouzdane stra­ današnjoj sjednici primljena je ratifika­ jedina pravna pitanja. Otuda je nastalo ke pregledati » prepisivati, 11) o pos­ ne da beogradska vojnička stranka tra­ cija mira sa 372 protiv 53 glasa. U jednim te istim pitanjima »jest džaiz, tupku glede »suneti mevta« i o hukži rat protiv Italije zbog događaja na Mađari hoće opet kralja. Stranka иuije džaiz, jest sahih nije sahih« Nijesu jum bilmevtu.* 15) odredbe o postu­ Rijeci, I da postaje svaki dan uplivnija. garskih delegata izdala je prilikom iz ­ U kontra pravnička mnijenja samo mepku za izricanje hukma o rastavi bra- ; Ugovor Između Cehoslovačke i alliratfu fukahom različitih gonepacija, nego ka odsudnog muža I mefkuda po Ma- i borne kampanje za konstituantu poziv ca. Cehoslovački dopisni ured donaša na ugarske stranke u kojem se poziva i među suvremenicima, dapače i među liljovu (ria) mezhebu, 16) o postupku ugovor između Cehoslovačke republike narod da pristupi u rojalističku stran­ onima, koji su u Istom mjestu živjeli. kada stranka hoće odabrati obranike. s jedne i Sjeverne* Amerike, Britanije, ku. U pozivu se veli, da se mora domo­ Istina, pošto treba velike spreme i (Nastaviće se). Francuske, Italije i Japana s druge stra­ vina spasiti izborom kralja. Ko će biti svjetskog znanja, da se bude mudžehid, ne. Ugovor sc sastoji iz dva dijela od kralj prepušta se volji narodne skup­ pa da se mimo fikih izravno ravna po kojih svaki imade više članaka. Prvi štine. turanu i hadisu, muslimani su vezani u član prvoga dijel* veli, da se ugovor Čudna taktika. »Neucs Wiencr Jour­ »vome cijelom ravna nju uz fukahu v priznaje kao temeljni zakon. Drugi član: nal« javlja iz Lugana: Talijanske novi­ Novo ministarstvo. Javljaju iz Beo­ njihove knjige (kitabe). Svaki pojedinac Cehoslovačka republika se obvezuje pu­ ne priznavaju svu ozbiljnost sadašnjeg musliman i muslimanka opet nema spo­ grada od 5. oktobra: Dr. Marko Trifkočanstvu dati punu i apsolutnu zaštitu ži­ položaja zemlje. »Corriere della Šora« sobnosti znati i razumjeti šta i kako vić vić predsjedništvo, dr. Ante Trumvota i slobode bez razlike vjere, jezika, veli, da riječko pitanje vodi državu u bić: inostrana djela, Stojan Protić: sM u tim kitabima. Zato muslimani mo­ plemena i državne pripadnosti. Treći građanski rat. Opozicija vidi u vladi oraju imati svoje alime u svakom vreunutrašnja djela, dr. Korošec: saobra­ član: Cehoslovačka republika priznaje ružanu moć bezobzirnog neutralizma. ćaj, dr. Fran Janković: vjere, Velizar tneau i u svakom mjestu, koji će im tukao čehoslovačke podanike ipso faeto i Prijatelji vlade opet prigovaraju opozi ­ maSti te kitabe. Pošto i alimi ne mogu Janković: Finansijc. dr. Meh-med Spaho: bez formalnosti sve njemačke, austrijske ciji da ugrožava državu i izaziva Jugo­ biti jednake spreme, jednakog shvaća­ socijalna politika, Stojan Ribarac: tr­ i ugarske državljane, koji su na dan pot­ nja. a kako je prije spomenuto ogromna slavene na rat. govina. dr. Ivan Kmic: ishrana, dr. Ma­ pisa ovog ugovora stanovali u českosloBugari traže savez. Prema vijestima Ш fikuhska djela, u pojedinim vjer­ te Drinković: pošte, dr. Polić: konstituvačkoj zemlji. Član četvrti: Cehoslovać iz Italije traži Bugarska nakon progla­ skim i pravnim pitanjima različita, konanta, Momčilo Ninčić: agrarna reforma. ko državljanstvo priznaje se i onim oso­ šenja ugovora o miru priključak.k jugo­ tradikna mnijenju, to će jedan tumačiti Trifunović: prosvjeta, Joca Jovanović: bama. koje su rođene na ćcskoslovačkoj slavenskom državnom savezu. Razlog ovako, drugi onako. Zato opet treba, da građevine, Velja Vukićcvić: šume i ru­ zemlji, koji imadu u zemlji zavičajno de, general HadŽić: ministar vojni, dr. je tome razočaranje u nadi, da će po­ 6e od tih afima neki koji su sa višom pravo, ako na dan stupanja ugovora na stići evropske veze, napose s Italijom. naobrazbom i znanjem postave za mnDušan Peleš: pravda, dr. Stcvo Miletić: snagu i nisu stanovali u samoj zemlji, a Sada uviđa, da može tražiti samo na­ zdravstvo. ftfjc, kojih će mnijenje i fetva u pojediuživaju zavičajno pravo. Članak sedmi: Rješavanje krize. Javljaju iz Beogra­ ravni savez sa Rusijom i Srbijom. (?) To­ »om slučaja biti mjerodavna za njegovu okolicu. da od 5. oktobra: Danas poslije podne ; me stanovištu odgovara malne sasvim ; Cehoslovački državljani jednaki su pred zakonom i uživaju jednaka državna i plan rada bugarskih socijalista, koji tra­ Da li su naše sadanje muftije na po­ u 3 sata bio je ministar predsjednik Mar­ politička prava bez razlike vjere pleme­ že balkanski blok, koji bi bio nezavisan trebnom stečenu sposobnosti za vršenje ko Trifković kod prestolonasljednika Ana i narodnosti. Čchoslovačkim državloga zvanja, pitanje je. od hirova evropskih političara. leksandra u audijenciji te mu je predao Pregled. Vijesti iz Jugoslavije. teć) t ukori za u ime Božje zbog njegove Memitosrđnosti i oporosti prema nevjer■iku ovim riječima: O poslanlče! Ja sam ma udijelio stotinu godina življe­ nja, a ti ga nećeš da trpiš samo jedan Irenntak? Ako je on svoju pobožnost posvetio vatri, zašto ti da okrećeš od njega ruku milosti? ProsjaĆenje uopće nije dopušteno. U lom smisla imade hadis (226). koji veli: Prosjačenje je zabranjeno. Prositi se миЦе samo onda, ako neko hoće time da otkupi svoju slobodu ili ako neko nenadano izgubi sav svoj imetak ili naреков, ako je neko nesposoban da za­ služuje. Ni na koH način ne treba odbijati osomo onoga, koji prosi i moh, jer Kur.an kaže: !7.м. Ako se ti od njih okrećeš ■astojećr đobfti milost Božju, u koju se nzdaŠ. ipak im gvori prijazne riječi. Veoma su vrijedni pažnje ovi hadisi: 598. Bolje je uzajmiti, nego davati milo­ stinju. — Tame se misli reći, da se dava­ njem milosti potrebnom, a za rad spo­ sobnom čovjeknj ne smije ići na ruku lijenosti i besposlenosti. I zajam, kojim se olakšava uzdržavanje fcivota, znači milostinju, jer hadis veli: 624. Svako je dobročinstvo jedna milostinja. Škrtost i tvrdoća često je u Kur’anu pokuđena. U veoma mnogim ajetima se prijeti škrcu (tvrdlci) srdžbom Božjom, p jedan hadis kaže: 412. Škrtost i ue- valjaština ne mogu se složiti sa vje­ rom. S druge se strane opet opominje oo rasipnosti: 17.5«.-5B. Ne rasipaj, jer su rasipnici braća sotone (vraga). — 633. Jedite, pijte, dajite milostinju i oblačite se bez raskoši i oholosti. — Slijedeći ajeti i hadisi opominju od pogrešaka, mana i tvrdoće: 27. Čuvajte se toga, da koga udarate po licu. — 962. Nemojte kazniti više nego sa deset udaraca! — 49.n. 0 pravovjerni, ne ru­ gajte se jedan drugome i ne pogrđujte se, jer preziranje nc dolikuje pravovjer­ nim. Ne klevetajte jedan drugoga i nc pridijevajte međusobno pogrdnih imena! — 104.!. Teško svakom klevetniku opa­ kog jezika! — 49.,,. O pravovjerni, klonite se brižljivo sumnjičenja, jer jc izvjesna sumnja grijeh. Ne špionirajte (uhodite) -i ne klevećite drugoga u nje­ govoj odsustnosti! Bi Li kogod od vas jeo rada meso svoga mrtvoga brata? To bi vam se gadilo. — 787. Ko se po­ tajno upućuje u tajne svoga brata (bliž­ njega). taj baca sam sebe u vatru. — 774. Ko naziva svojim ono, što njegovo nije, nc pripada nama. — 872. Ko kupi ukradenu stvar, a zna, da je ukradena, učestvuje u sramoti i grijehu. — 461.* Podmitljivac i podmićeni spadaju u va­ tru. — 24.,0. Reci vjernima, da pohotu svojih očiju susprežu i čuvaju svoju kre­ post. — 372. Tražite društvo odličnih I uglednih ljudi, siromaha i učenjaka. — 6. w. Okani se onih, koji zbijaju šalu sprdnju sa svojom vjerom i koje je za­ veo zemaljski život. U Islamu nema štovanja mrtvih i pradjedova, ali imade hadisa, kok prepo­ ručuju', da se mrtvim iskazuje čast: 101. Sjetite se dobrih svojstava vaših mrt­ vih i šutite o njihovim pogreškama. — 228. Kad ugledate jednog mrtvaca, usta­ nite na noge. (Ali ova počast nc odnosi se ла mrtvaca, već na smrt.) — 467. Pohodite groblje, to vas podsjeća na onaj svijet. Islam nije sklon praznovjerni te zabacuje sve, što spada u astrologiju (gatanje po zvijezdama), vraćanje i čara­ nje. Tako govoraše Muhameđ-pejgamber (a. s.): 104. Imaju četiri stvari, koje su ostale mome narodu iz vremena ne­ znanja (poganstva), a to su: dičiti se svojim prečima, druge smatrati niskim samo zbog njihova koljena, budućnost nagađati po zvijezdama i napokon jaukan je za mrtvim. — 545. Grijeh je htjeti pogađati budućnost po lijetu ili pjevanju ptica i po imenima. — 687. Oni. koji se bave čaranjem i proriču, kao i oni, koji vjeruju čarobnjacima i gatanima, nc spadaju nama. Također nositi zapise sa čarobnim ri­ ječima i tome slične stvari smatra sc huljenjem Boga (215.). Imade mnogo ajeta i hadisa, kojima sc zapovijeda štovanje roditelja, potpo­ maganje rodbine i osobita dohrota i mi- i Ilost prema siročadi. Tako n. pr. Kur’an veli: 17.24-m. I Bog je odredio, da samo Njemu služite i da budete dobri spram I svojih roditelja, bilo to da oba ili jedan od njih kod tebe dočekaju starost visoku. Zato se ne tuži, da su ti na teret i ne karaj ih, već govori prema njima riječi pune poštovanja. — Predaj im sc po­ korno iz milosrđa i reci: Moj Bože, smiluj se mojim roditeljima, jer su oni me­ ne odgajali, kad sam bio malen. — 31.Is. ' Mi smo stavili u srce čovjeku dobrotu prema svojim roditeljima. Njegova ga , jc majka nosila u slabosti i preko sla­ | bosti i za dvije godine odbije ga. Zato budi Meni i svojini roditeljima zahva­ lan! Meni će sc svak povratiti. I hadisi su mnogobrojni, koji nalažu, da poštivamo roditelje: 163. Smrtni je | grijeh buniti sc protiv roditelja. — 281. i Ti i ono. što posjeduješ, pripada tvome i roditelju. — 377. Raj (dženet) nalazi se , pod nogama metera (t. j. slušati i poko­ i ran biti). J (Nastaviće se.) | I 1 Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. i �StHina 4 Страна BPRAVDAf — „ПРАВДА" lianima ne će se priječiti slobodna upo­ pitati. ako je jedno od zaručenih iz ' raba jezika i vjere. Članak osmi: Cehodrugog kotara, da li ima kakva za­ slovačkim državljanima, koji pripadaju preka Ženidbi dotične osobel narodnim, vjerskim i jezičnim manjina­ Ali hoćemo da u jednom najvažnijem i poslu ide sve brzo i Što se kaže I ma zajamčuje se pravna i stvarna rav­ na vrat na nos. Nu tome ne leži krivica nopravnost sa ostalim državlajnim^. Cena pojedincima, nego u lošem uzgoju I hoslovčka republika priznaje se obve­ od stoljeća. U nas, nažalost, — u pozana u koliko se tiču manjina međuna­ gledu ženjenja i udavanja ide kao rodnog značenja i priznaje njihovu pri­ kod najprimitivnijih naroda, da ne i padnost u kompetenciju saveza naroda reknem čak kao kod naroda bez ' 1нл čije se dozvole te obveze ne smiju vjere. Kod nas je glavno, da žemijenjati. Članak deveti: CehoslovaČka njenik osjeti prirodnu potrebu i da vlada zajamčuje u krajevima, gdje je ve­ izbere sebi zaručnicu, a ženska ći postotak državljana, koji ne govore volju za udaju i momka, pa ih za 1 češkim jezikom, jednakost poduke u ma­ ostalo briga nije. Često biva da se J terinskom jeziku. Drugi dio ugovora zaručnica krišom dovede a da za to odnosi se na zemlju karpatskih Kusa, ne zna ni njihova najbliža okolica. I . koji u okviru ćehoslovačke države sači­ tako stranke stave kadiju pred gotov i njavaju samoupravni! jedinicu. Ta jedini­ čin, da kad će i kako će strogo ispi- • ca imade opširnu autonomiju, koja je tivati postoje li kakve ženidbene za­ u skladu sa jedinstvom ćehoslovačke preke, a kamoli da bi se prije iz- | republike. Zemlja karpatskih Rusina ivršila napovjed. mati će vlastiti sabor, koji će riješavati Da bi se ovaki nazori mase o braku ! i odlučivati u pitanjima jezika, škole i | vjere i proučavati pitanje unutarnje up- I postepeno popravljaju, potrebno je da , svi naši šeriatski sudci, imami, hodže ! rave. svakom prilikom, a vaizi na vazovima tumače svijetu važnost nikjaha, nje- i gove pošljedice te dužnosti, koje iz njega proizlaze, kako će narod uvi­ djeti da nikjah nije samo za to, da 1 Pod evim naslovom donijelo je »Na­ se momentalno utalaši prirodni nagon, rodno Jedinstvo« od 22. IX. 1919. nego da ima puno veću svrhu za ' br. 187. uputu za sveštenike onih društveni život, pa da treba s obe krajeva u kojima je ušljed rata ne­ strane dobro paziti ko će se skime i stalo crkvenih knjiga o rađenju, od­ svezati na doživotni zajednički život, i nosno krštenju, kojom se upozoruju a ne ovako, kako smo do, sad Ćoravo kako imadu pri po trebi postupati radili. Za sad o tom toliko. kqd sklapanja brakova. A sad da pregjem na drugo, naime i Iz navedene bilješke, na koju obra­ na ono što bih imao predočiti našoj ; ćamo pažnju našim imamima hodžama, vkdi. Vlada se pobrinula za druge razabire se, da kod d’ugih konfesija konfesije, da im doskoči sa predhod- | postoje propisi, koji za ženjenika i nim odredbama i ondje, gdje je samo * zaručnicu ustanovljuju, ispod koje ušljed rata nestalo matičnih knjiga, dobi se ne može oženiti, ni ženska dok kod nas muslimana još ni dan udati. Dalje se vidi da na tu ustanovu danas tih knjiga uopće nema i dok državna vlast iz zdravstvenih — kako čujem — kod vlade već , obzira polaže veliku važnost, jer dvije godine leži predlog. da se ma­ kako u toj bilješci stoji propisalo je tične knjige zavedu i za nas musli- j Ministarstvo za narodno zdravlje, da mane. Vrijeme je da vlada poslati joj i sveštenici u ovom slučaju, gđe oprav­ izvještaj izvadi iz ladice i pregje na dano sumnjaju u starost lica, koje riješenje navedenog predloga, pa da hoće, da stupi u brak, a nemaju is­ mi već jedanput kao i ostali kulturni pravnih krštenica, mogu tražiti uvje­ narodi imadnemo te knjige, koje su renje od državnih Ijekara, da su mla­ temelj svakom društvenom uregjaju. denci tjelesno i umno dovoljno raz­ R. vijeni za stupanje u brak. Na ovu se bilješku osvrćem za to, da upozorim naše suvjernike, osobito naše hodže u jednom a našu vladu u »Obzor« od 30. septembra donosi: drugom pogledu. »Okruženi od neprijatelja, danas kao Halifat nije u džaba još u davna i dosad imali smo zaštitu antante. pa vremena proglasio zabranjenim skla­ ako to nemamo, možemo li se oduprli panje braka bez kadine dozvole. Tom jeti svim našim susjedima, koji samo zabranom sigurno se je htjelo uz spre­ čekaju momenat, da nas zaskoče, kao što čavanje zloporaba u čisto vjerskom pogledu spriječiti još i u zdrav­ je Italija učinila na Rijeci, kao što sutra stvenom pogledu. Ta zabrana je bila mogu učiniti Rumunji ili Nijemci? Ima­ prvobitno od velike zamašitosti. mo li tu snagu unutarnju, da možemo Tečajem vremena, kako se je zna­ prama vanj^kiim neprijateljima učinktu čaj i drugih dobrih ustanova ušljed jednu frontu i slobodno odlučivati o svo­ džehaleta stao gubiti, tako je za­ joj vanjskoj politici? Te snage nemamo, gubljena i ta zabrana, ali ipak je jer smo u krizi, ne samo političkoj, nego _ nstao običaj, doduše kao puka (ormani u socijalnoj i ekonomskoj. Tu je izvor lost, da se pri udaji tražila kadina naše slaboće i imperativ, koji nam ne i izunnama. Naš vrh. šerijatski sud daje slobodne ruke. Danas se komplici­ trsio se je da koliko toliko popravi raju u našem javnom životu tolika pita­ tu stoljetnu zapuštenost u pogledu nja, da nas nacijonalno čine sla­ sklapanja braka, te je to pitanje ure­ bima. Uslijed pogrješne umitarnje poli­ dio jednom naredbom. Ali se mi još tike, nacijonalni osjećaj nije tako jak, da i dan danas ne možemo da otresemo upliva na sve slojeve, u pravcu da se starih neopravdanih navika, pa je odlože druga pitanja i da se riješi pos mnogih strana, a osobito od strane, najpruije vitalno pitanje našeg terito­ s koje ne bi s mjelo biti, naime od rija. Trgovina, promet, valutarno pita­ hodžinske, bilo prigovaranja toj na­ nje, agrarna reforma, bacila nas je u kri­ redbi kao da je tobož oteščala vjentičan položaj, koji se još pogoršava ti­ čavanje i sklapanje brakova, a šeriat me, da je javnost ne samo izgubila vje­ da je u tom pogledu pružio svaku ru u vladu nego i u parlamenat, pa se polakšicu, Kolike li lakomišljenosti, istaknuo zahtjev za konstituantu kao je­ i sebičnosti nekih imama! Nu po sreći dini izlaz naše unutarnje krize. No i konnije velik kraj tih kratko mislećih, stituanta neće riješiti te probleme, ako prigovara telia. a da ih je i više ne bi javnost ne će biti na čistu o bitnim zada­ mogli omesti našega pravilnog razvi­ ćama našeg javnog života, a ti su: pi­ janja, pa se ne ćemo ni baviti njiho­ tanje uređenja naše države i pitanje pri­ vim prigovorima, nego ćemo istaknuti vatnog vlasništva... Javnost mora biti još jednu drugu manjkavost u pogledu na čislu, kud se ide i mora da zauzme braka. stanovište i povede akciju ji smjeru, za Očito je, da se spomenutom koji se odluči. Đosadanja taktika vlade naredbom vrh. šeriat. suda išlo zatim, i parlamenta nije više moguća, jer nas da se pri sklapanju brakova spriječe vodi neminovno u političku i socijalnu zloporabe u čisto vjerskom pogledu, katastrofu. Čini se, da je u parlamentar­ a nije ae mislilo ni na zloporabe u nim i vladinim krugovima, ta spoznaja zdravstvenom pogledu. Još ni dan sasmu jasna sa zaključkom, da treba lik­ danas mi nemamo propisa, koji bi vidirati dosadanji režim. Ronccntradjoustanovio starost lica, koja hoće da па vlada, koja bi te probleme obašla, a stupe u brak. Turska je najnovijom ne bi te probleme obašla, a ne bi zauze­ ..Hukuki ajilom" propisala 18 godina ta i u vanjskoj i uiutarnjoj politici jas­ starosti za Ženjenika, a 17 godina za žensku, koja se hoće udati. no stanovište, ne će riješiti krize, nego Istom je nizamuamom — prema će ju samo odgoditi. Za to se i zavlači Imami Malikjovom meshebu*— propi­ sa riješavanjem, jer sc vidi, da o pravil­ sana i zapovjed (ilan, navještenje) da nom gađanjem riješenju ovisi budućnost 1 će ti i ti stupiti u brak. čitave države. A kod nas smatra nekom tegotom Ako svi znaci nc varaju, Čini se, da zaovlačenjem i to što će kadiju is­ će u posljednji čas to i uspjeti«. Upute za sklapanje brakova. Naš položaj. Broj. 70 Број Maglajski zulumi. lovačku pušku i počmu da ga sv sfocima tronošcima tuku. (Svršetak.) Ibrišim našavši sc u nezgodi i’pod 20. 5. februara 1919. oko ikindije neprestanim udarcima najposlije zapovraćao se Mujo Husejinbašić iz mu­ maže i zaviče patrolu u pomoć, koja slimanskog sela Jablanice u društvu ne mogavši otvoriti vrata, razvali vra­ sa još dvojicom muslimana i sa petta i furunu u sobi obori dok je na­ šest Srba pravoslavnih s pazara iz pokon tako izubijana Ibrišima otela i Maglaja kući. Na domak Receljeve još živa spasila, a 16. februara je u ćuprije na Jablanici susrete ih Srbi­ Maglaju i liječnički ustanovljeno da je janac Marko Čelebić sa još jednim Ibrišim prilično teško ozlijeđen. drugom sa željezničke ćuprije na Ja­ 23. 20. februara 1919. bio je Milan blanici idući od hana Nede Panića, llić, mejhandžija i bivši član narod­ sviju ih zaustavi i poče pitati šta je nog vijeća iz Maglaja u selu}gor­ koji. Kad je isto to upitao Muju Hunjoj Paklenici, gdje -su nastanjeni Srbi seinbašića i kad mu je Mujo rekao, pravoslavni i pokraj garišta HađŽi Uda je musliman, Čelebić ga prihvati zeirbegovića čardaka zapaljenog 3. no­ za kabanicu i poče da ga tuče. A kad vembra 1918. pekao rakije. Radi za­ se Husejnbašić počeo napokon da klona od kiše i nevremena, rasklopio brani Čelebić izvadi bajunetu i udari je okna Uzeirbegova opljačkanogham­ ga u lijevu ruku i u glavu kraj de­ bara i napravio kolibu, te mu rasklo­ snoga uha. Mujo na to otme bajonetu pio i izložio dva i po reda koša. Kad i svaki okrene svojim putem. je ispekao rakiju, naredio je, da se Po prilici do jedan sat pred Mujikoliba opet obori i da mu setom nom se kućom stvori druga srbijan­ hambarskom japijom natkrije jedna ska patrola sa još jedno 40 50 do­ I prazna kaca, te tim i takim postup­ maćih Srba pravoslavnih s koljem i kom dovoljno razsvijetlio i ddkazao počnu Muju izvikivati. Mujo izađe, a odakle su Srbi pravoslavni po selima oni ga s mjesta potjeraju pred sobom, 1 dobivali direktivu za svoje podmukle gdje ga jedan odmah niže kuće udari podhate i zločine od početka prevrata jalmanom iza vrata. I pa ovamo, Mujo tu stane i ne htjedne dalje ići, a oni mu onda otmu bajonetu te njegovih 10 K para i kabanicu, koju je iz vojske donio, a sve vrijeđajući mu najnježnije svetinje. Nastava u medresi. Javlja nam -Upra­ 21. 29. januara 1919. došla je jedna va Mcrhcmića i Atmejdan mejicse: Dne srbijanska patrola od 10 momaka s 1Л oktobra 1919. otpočeće nastava na jadanaestim narednikom na čelu iz Mcrhcmića i Atmejdan medresama-u Sa­ Doboja na putu iz Tekučice, gdje su rajevu, te sc svi pitomci pozivaju,, da nastanjeni Srbi pravoslavni u musli­ nefaljeno na taj dan dođu u medrese, jer mansko selo Suhopolje tur. da pre­ će u protivnom slučaju biti iskljtičcni kopaju kuće, i da traže oružje. Po­ iz zavoda. zvavši muhtara Omera Salihovića, re­ U ove dvije medrese ima se popuniti kne mu narednik: novih 15 mjesta, te se rcflektanti mo­ »Mi hoćemo kopati selo, jer u vas gu prijaviti usmeno ili pismeno najdalje ima mašinska puška, pa izlazite pred do 10. oktobra t. g. voz i ostavljate ga. Osim toga u vas Škole u Dalmaciji. Ministarstvu finan­ ima i sila drugog oružja«. cija donešen je na riješenje od strane — »Mi smo do sada četiri puta pre­ miiiistarsva prosvjete akt, kojim se tra- * kopavani, pa je suvišno da nas i da­ ži odobrenje kredita od 100.000 kruna lje kopate, rekne muhtar, a što je za potporu učiteljskih škola u Dalmaciji, bilo, odnijeli ste prvi puta«. laj kredit nije predviđen u proračunu za — »Ne, meni su kazali u Tekučici, Dalmaciju. da vi imate to oružje i da pušketate, opet će narednik, već odmah, more, polazi da tražimo!« I tako uniđu u prvu kuću, da pre­ kopaju. No dok su oni u prvoj kući Nasilje u Bos. Krupi. »Hrvat« od 3. o. prekopavali, na jednoć opazi muhtar, inj. donosi: »Dne 21. rujna, na pravosl kako ostali vojnici bez njegovog priGospojinu obdržavao sc u Bos. Krupi suća po sebi i bez pitanja ulijeću u veliki zbor pravoslavnih seljaka, a-uu druge kuće i kopaju ih i odmah jedno bio jc i vašar. StraŽar Kabil — upozori narednika na taj nedopustivi musliman — opazio jc kod jednoga dje­ način, na što mu ovaj kratko odgo­ čaka revolver, te inu je isti oduzeo, jer vori: »Ta neće ih pojesti«. naravno da ovo dijete nije bilo ovMšteho 1 tako i po peti put prekopaju svo nositi oružje. Го jc dalo povoda prisut­ selo, ali ne našavši ništa od oružja nim srpskim dobrovoljcima da navale osim jedan nož, a od odijela jednu na Rabila s oružjem u ruci, tako da je novu kabaoicu u Omera Hadžića, za­ jedva, živ umakao u kavanu Balkan. mijene mu je sa svojom izderanom, Doborvoljci i seljaci udariše u to na ka­ U Tekučici, odakle su došli u Suvanu, polupaše vrata i sve prozore, a hopclje, konfiscirali su po kazivanju trojicu muslimana izraniše noževima. Hasana Šuvalića, otjeranog Hadži KaRazjarena svjetina, težaci, žene i dobro­ petanovića dvoranina iz Tekučice, 7 voljci navališe sada i na dućane i otvo­ vojničkih pušaka i 3 revolvera, ali je rene trgovine na trgu, te opljačkaše sve, Hasan gledao na svoje oči, kad su Sr­ što su našli. 'Trgovci muslimani pretrpibijanci te puške razdijelili Srbima pra­ še time štetu od najmanje.20 liiljada voslavnim iz Tekučice. kruna. Iz Suhopolja tur. otišli su u Suho­ U to sc umiješaše neki mlađi gradajji polje srp. gdje su se u kući Srbina Srbi, te dadošc po oružnicima, koji su pravoslavnog Sime Cvjetkovića dugo konačno ipak stigli na lice nijema, нgostili i pušketali, te prilično kasno hapsiti i Rabila i vlasnika kavane Br­ kroz Suhopolje tursko prošli pjevajući: kati Radića i Mehu Beširevića i ugled­ »Udajte se bule za Mađara noga građana Huseinbega Krupića. Po­ »Ne postite turskog ramazana, tonji nije kod cijeloga događajsv nikako koja pjesma duboko vrijeđa osjećaje sudjejovao,’ alt jc poznat kao uvjeren muslimana. 22. 12. Februara 1919- stigao je po­ Hrvat. To jc dalo povoda našim Sugra­ ziv od kotarskog suda u Gračanicisuđanima druge vjere, da ga pozovu'na baši i punomoćniku Mustajbega H. Ured, da mu uz povike narede, da ima Mi­ zeirbegovića — Ibrišimu Obraliću iz cati Velikoj Srbiji, a sada ga za to i zaMaglaja, da odmah dođe u Gračanicu. tvoriše. u stvari ranije opljačkane tretine iz Drugi dan bili su zatvoreni muslimani Mustajbegova hambara u selu Porjepušterii iz zatvora, na intervenciju nekih čini (Gračanifa), gdje su nastanjeni Srba, ali su opet zatvoreni. Povrh toga Srbi pravoslavni. Ibrišim je odmah 13. je zatvoren i policijski narednik Ibraga februara 1919. osvanuo u Gračanici, Ezić, jer jc navodno na svoju ruku рп.gdje je od tamošnjeg kažnjenog suca stio zatvorene iz zatvora. i kotarskog narednika dobio nalog, da Krupski su građani muslimani uslijed ga nosi oružničkoj postaji pod Mana­ toga događaja vrlo uzrujani, te najte­ stir Ozren. odakle će poći s njim je­ žim brigama gledaju u budućnost. Zar dna patrola u Porječinu, da istraži op­ je to jedinstvo, bratstvo, ravnopravnost ijanu i raznešenu hranu. i sloboda, da muslimani budu danas .bes­ Pretražujući 14. februara 1919. po pravni samo zato, ako sc ćute Hrvati­ Porječini sve, što se dalo pretražiti, ma? Pitamo samo, zar nema ni vlasti dođu i kući Nede Gajića, koji se do­ ni oružnika ni drugog autoriteta, koji bi tle slovio kao najčestltiji čovjek u znali da zaštite mirne građane, ako i selu i gdje sy sjedila osim Nede još nisu Srbi. . ' dvojica Srba pravoslavnih, Nedo ih li­ jepo dočeka i ispeče im kahvu, a kad Uredovan^’ jedne vojničke patrole. su otaje krenuli i patrola prva izašla 21., 22. i 23. septembra o. z obUrŽav^o iz sobe, Nedo odmah skoči i zaključa sc и Maglaju godišnji vašar. U ponedje­ vrata, a ona dvojica otmu od Ibrlšima ljak 22. septembra oko 2 sata po pp^9 Prosvjeta i škola. Domaće vijesti. �Epoj 70 — Broj svirali su u birtiji Antona Civke na va­ šem Hamzi Bukviću iz Tešnja i još ne­ kim drugim Tešnjacima nekakvi srbi­ janski cigaiti, s kojima se Hamza najednoć nešto zakvači -i pormlovavši mal­ ko jednog od tih Cigana po ustima, strugne nekud pokraj Bosne. Ciganin odmah zapomaže kao guja u procjepu: »A joj. ubi me Turčin, a joj, ubi me Tur­ čin!« Svijet se zgrne, dotrče oružnici i otpočne istraga. »Ko te je ubio?« — pita or-užnička pa­ trola. ■ A joj, ubio mc Turčin, a joj, ubio me Turčin!« — jednako pomagaše cigo. »Ma koji te je »Turčin« ubio?« — pita jednako patrola. »Eto taj« — upre pr­ stom u potpuno nedužna čovjeka Salibega Arifagića i nastavi dalje jaukati: »A joj. ubio me Turčin!« Oružnici s mje­ sta potjeraju Šahbega, ali putem sretnu Ibrahima Kadića iz Tcšnja, koji se tahođer desio pri činu. Ispitaju Ibrahima i osvjedočivši se. da je Šahbeg zbilja nevin, puste ga i odu tražiti Hamzu. No nada nas u tome prevarila, jer tamo postaje sve gore i čuju se neprestano tužbe. Tako su putovali 37. septembra iz Travnika dvojica trgovaca, koji su uzeli III. razred. Ne našavši tamo mjesta sjeli su u II. i čim je došao kondukter prija­ vili su mu, da će nadoplatiti. Kondukter poče vikati na njih i zahtjevašc, da idu iz-drugog razreda. Ljudi zatražiše mjesta u III. razredu, ali on im odgovori da traže sami. Putnici os­ tanu u II. razredu. Kondukter zatraži nadoplatu za viši razred i svakog kazni sa 10 K globe. Mi imamo u posjedu nadoplatnicu broj 5960, te ćemo je ustupiti na nadležno mjesto, a ovim javno tražimo, da se ako ništa onda uljudno postupa s putnicima. Ravnopravnost. Pišu nam iz Tešnja: Salih Galijašević, trgovac, otac pe­ tero sitne djece, služio tri godine u vojsci i kroz to izgubio sav pokretni imetak, jer mu je žena morala prodavati sve do čega je došla, samo da se preh­ rani. Ona sama prodavala je i jednu svo­ ju njivu za 10.000 kruna pa i to do mu­ ževa dolaska skoro sve potrošila. Vra­ tivši se kući odmah iza prevrata, Salih je — neimajući drugog posla — zamolio za točarinsku dozvolu. Kao vrlo čestit i pošten čovjek, preporučen je od svih najbolje. Badava! Nakon 4—5 mje­ seci dobio je odbijenicu tobože s razlo­ ga. što se ne može dozvoliti povećanje broja točarinskih dozvola. Mjesec dana iza toga predala je molbu za podjeljenje točarinske dozvole Ma­ rija Tešić — supruga Ilije Tešića — ma­ ti te d n o g a djeteta, i vidi čuda, ona je nakon mjesec dana tu dozvolu dobila. Pokojni Ilija Tešić umro je u februaru o. g. On nije ni jednog dana služio u vojsci nego je cijelo vrijeme bio kod kuće i kroz to vrijeme zaradio najmanje K 200.000 a neki vele da je zaradio i pre­ ko K 300.000. I sada njegovoj supruzi kao bogatoj udovi sa jednim djetetom može se dati dozvola za točarinu i ta dozvola neće biti prekobrojna, a Salihu Galijaševiću, koji za vrijeme rata nije ništa zaradio nego dapače stradao, ne daje se dozvola. Gdje je tu ravno­ pravnost? Ihrahim ef. Mujičić u Doboju tražio je dozvolu na piće u zatvorenim bocama pa ni on nije dobio, a drugih je deset dobilo točarinske dozvole. Tražimo od zemaljske vlade, da se već jednom počne mjeriti jednim aršinom, ako se neće ubiti vjeru uopće u pravdu! Ovako izbijeni Šahbeg dao se je od liječnika pregledati, koji je konstatovao »modrice i otekline ispod lijevog oka, oteklinu desnog zapiješća i modricu na lijevom pleću«. 0 tom nam je također dostavljen službeno potvrđen prepis originalne svjeđočbe liječničke, iz koje citirasmo gornju konstataciju. Sravni li se n. pr. ovaj događaj s na­ padajem na Sejdića u Bijeljini ili onaj u Rogatici, gdje musliman plati životom za jedan šamar običnoj kelnerici. sa mnogobrojnim nekažnjenim napadajima na muslimane, onda se dolazi do posve jasna pravila: napadač Srbin na musli­ mana ostaje nekažnjen, napadač musli­ man na Srbina * • Gospoda faktori današnjeg demokratskog režima, natežu se žice i suviše zu­ lumima i nasiljem. Mi vrlo dobro zna­ mo šta je prava zadaća naše vojske i Žandarmerije, a u što je vi. nosioci ovog žalosnog »demokratskog« režima upotrebljujete! Zar se naši milijuni za žandare ' vojsku traže za to, da se tuku nevini ljudi? Srbija je do sađanjeg preokreta stekla u Evropi lijep renome, a taj renome danas na kocku meće jedan Tisin učenik. Zar ovo ne vide pravi rodol juhi Srbije? Na adresu Oblasnom odboru za zašti­ tu djece. Već nekoliko dana dijeli se roba. koja je poslana iz -Amerike, kao dar siromašnom pučanstvu i školskoj djeci. Podjela ove robe povjerena je Mjesnom odboru za zaštitu djece i kako se govori po gradu dijeli se bez ikakva temolja u prvom redu, kome je trebala, jesu siromašna Školska djeca, ali na žaIbst izgleda, da se malo uzimlje obzira. Tu vlada protekcija i bojimo se, da i s tim ne bude, kao što se je dosad praktikovalo u svemu: dobije ko ne treba. a siromah ostane prikraćen. Ako se u ovom ne napravi red i to što prije dok još nešto ima izniječemo imena onih, koji su dobili od ove američke pošiljke, a imaju kuće u Sarajevu i dobro su situ­ irani. Pozivamo Oblasni odbor, da pogleda, šta se ovdje radi, čekamo do subote i u utorak ćemo iznijeti imena onih, koji su dobili, a nijesu potrebni. Sirotinjo, ti si i ovdje zapostavljena i bogati ti odu zimiju što je tebi namije­ njeno. Nered na željeznici. U nekoliko na­ vrata dobivamo pritužbe na nered kod naših željeznica. Na jednoj strani je sil­ na gužva i stiska, a na drugoj bezobzi­ ran postupak željezničkog osoblja prema putnicima. Nismo pisali o tome misleći, da će se i tamo jednom napraviti red. Страна 5. ПРАВДА“ — .PRAVDA,, i : ' 1 ■ i , , i 1 I I ' i 1 | ; Događaji u Bileći. Primamo ovaj brzojav: 28. septembra 1919. u večer otjerali su pljačkaši (.... nerazumljivo) od Tahira Avdića iz Plane 23 komada brava, vrijedno 6000 kruna, nako u svakodnevr nih slučajeva pljačkanja i ubijanja musli­ mana«. Za tim je primio Cetralni odbor J. M. O. ovaj dopis: Na 9. maja 1919. ubili su nepoznati zlikovci Jusufa Ovčinu, muhtara iz Pat­ nice, kotar Bileća. Na 24. augusta 1919. ubili su zlikovcipljačkaši Ahmeta Jaganjca iz sela Okolište, starog 60 godina, i otjerali mu če­ tiri krave vrijedne 10.000 kruna. Isti je kod svoga tora spavao sa svojom že­ nom; ovi su ga pljačkaši u spavanju li­ bili i otjerah mu četiri krave. Ahmetova se žena odmah ustala i prepoznala iibojicu, po njenom navodu, Jakova Bje­ licu iz Vrbice (Crna Gora). Jakov i ro­ đak mu Milovan Bjelica bili su uhapšeni i nakon 10 dana iz zatvora pušteni. Na 19. septembra 1919. u večer otje­ rali su pljačkaši od Begana Kaplčića iz Bileće,-mahala Mala kula, od grada 5 minuta odaljeno, iz zatvorene štale je­ dnu kravu i jednog vola u vrijednosti 6000 kruna. Na 19. septembra 1919. otjetali su pljačkaši jednu kravu, vlasništvo Arifage Babovića iz Bileće (vrijedna .3000 kruna), koja se je nalazila kod Nahoda Murguza iz Prijevora. udaljeno od grada pola sata. Na 21. septembra 1919.. u 6 sati po podne, u sred grada Bileće. kod pravo­ slavne crkve, ubili su zlikovci iz revol­ vera Arifagu Babovića, posjednika i tr­ govca iz Bileće. zgodivši ga 4 puta u leđa te jc isti za pola sata umro. Prije nego je umro,rekao je da ga je ubio Sa­ va Albiianić. Mirko Inić pisao ic prije mjesec dana pismo Arifu Baboviću i tra­ žio od njega 5000 к. ier će mu inače mi sam suditi. Nađglje 1e primio odbor ovo saopŠtenje: -Naš kotarski uprav'tel’ Živkovlć ne­ će da zapriječi po gradu pjesme pogrd­ ne, koje se svaki dan mogu čuti od na­ ših pravoslavnih seljaka, koje izazivaju i vrijeđaju muslimane, a kamo li da bi šta poduzeo protiv pljački i drugim slu­ čajevima.« Donosimo ove događaje bez komen­ tara, a slijedeći put osvrnućemo se na njih opširnije. i I i I Kopčića 10. 0. mj. prilikom izbora za džematski inedžiis a na predlog izbor­ nog povjerenika gosp. Mu rat e*. N«.hesendića. Srdačn hvala i predlagat darvvateljiTid? Gospodarstvo. Švicarska roba u Zagrebu. Opet je sti­ gao jedan kompletni vlak sa švicarskom robom ц Zagreb. Roba se upravo ocarinjuje i za koji će je dan preuzimati naši trgovci, u koliko se bude našao način, kako će da preuzmu robu. Imade u vla­ ku modne, manufakturne, tekstilne robe, pa i cipela, šešira, gotovih odijela, tkani­ na, medikamenata, boja i si. Svu tu robu naručili su naši trgovci od ovdašnjih za­ stupnika švicarskih izvoznih kuća, već prije koja 4 mjeseca i roba je trebala da stigne do konca kolovoza u Zagreb. Pla­ ćanje obavlja se po dnevnom tečaju švi­ carskog franka, a ova okolnost izgleda da će prouzročiti nepremostivih zapre­ ka. Kad su naime trgovci tu robu naru­ čili, plaćalo se za švicarski franak 6.25, a danas, kad je roba stigla, stoji taj isti franak 11.25, dakle za 5 kruna više. U vrijeme kupnje robe konvenirala je cije­ na kalkulisana po tadanjem kursu, ali preuzme li se roba uz današnji tečaj, do­ lazi trgovcima skuplje, nego li ako jc Javljaju nam iz Avtovca da se oženio danas kupe u Beču i plate još tako vi­ Hasanbegović Omeraga trgovac sa šćersoku carinu. Ta okolnost imati će — u kom Hatidžom Zejmilage Hasanbegovikoliko, kako rekosmo, ne bi došlo do na­ ća. Srdačno čestitamo. godbe — za posljedicu, da naši trgovci Dr. Fridrik Stelnberg ordinira za kož­ ne će htjeti da preuzmu robe, nego će ne i spolne bolesti od Г/2 do 3 sata po­ je staviti Švicarima na raspoložbu. Pro­ slije podne u Carevoj ulici broj 8, parcesa ne će dakako biti, samo će Švicaterre. ri izgubit volju, da voze robu ovamo. Ali kolikogod nam leži na srcu što in­ tenzivnija veza sa švicarskim kućama, ipak ne možemo da radimo s njima kraj ovakovih tečajnih razlika, koje poskupiVakufski izbori u Sarajevu. še robu. Svi članovi »J. M. O.« neka dođu [ Izvoz robe iz Rijeke. Ministarstvo is­ 10. 0. mj. u petak na biralište i neka | hrane javlja, da se za izvoz robe iz Ri­ jeke ne plaća načelno nikakve osobite .glasuju za ovu listu, koju službeno isti­ če Mjesni odbor naše organizacije: takse, osim ako bi izvoznici tražili dr­ Glasujte samo za ove koji će iskreno | žavni transport i vojničku pratnju. U tom se slučaju plaća 1 % faktične vrijed­ raditi da se ukloni rasulo naših vakufa: 1. Abadić Mehmed ef. baš. muh. nosti. Izdavanje državnih bonova. Privile2. Ahmetašević Mujaga, govana Zemaljska Banka za B. i H. u 3. Bećirović H. Abdaga, Sarajevu, poziva ovijem sve upisivače 4. Berberović H. Hamdi ef., državnih bonova, koji kod nje obaviše 5. Bičakčić H. Salihaga, svoje upise, da u najkraćem roku izvole 6. Biserović Akif ef., podići originalne bonove na blagajnici 7. Brekalo Aliaga, gornjega zavoda u Sarajevu. 8. Bukvica Smail ef., Bonovi biće izadni samo onim upi9. Ćatić Muhamedaga, sivačima. koji povrate tom prilikom u 10. Delić H. Abdaga. tu svrhu izdate im već privremene po­ 11. Dizdar Muhamed ef.. tvrde. 12. Filjpović Sejid Alibeg, Upisivačima izvan Sarajeva otposla13. Hadžibaščaušcvić Ibrahimaga. ćemo bonove samo onda, kada nam oni 14. Hađikadić Dr. Atif ef., pošalju izdanu im već privremenu 15. Hanđić H. Hasaga, priznanicu, koju su dobili u svoje vri­ 16. Hađijusufagić Muhamedaga, jeme od nas u Sarajevu, odnosno od 17. Hađiomerović Ahmed ef.. koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ 18. Hardaga Mujaga, cegovini. 19. Krasnica Dr. Halidbeg, Oni upisivači, koji obaviše svoje upi­ 20. Jamakosmanović Muhamed ef., se kod koje naše Filijale ili Ispostave, 21. Kadić Hasan ef., neka zvole podići bonove tamo, gdje su 22. Hadić Muhamed ef., ih i upisali, ali i u tom slučaju samo 23. Hadić H. Naim ef., uz povrat privremene priznanice. 24. Karamehmedović Dr. Hamdi ef., Privilegovana Zemaljska Banka 25. Korkut Sakib ef., za Bosnu i Hercegovinu. 26. Kujunđić H. Ahmedaga, 27. Krečo H. Uzejraga, 28. Kumašin Ahmedaga, 29. Mašić Sulejman ef., 30. Muhamedagić H. Hasan ef.. Jadi S telefonom. J«đan na* euradaik vra31. Mujagić Muhamed ef., tivii •• iz Rob* ja telefon а*т о*ајав po­ 32. Mrđić Jusuf ef., grabi itnp i vikne; „Ovo je nepodnoeivo!■.. Ka33. Muftić Hifzi ef., kon đe«et miauta ito eam zvonio i traiie talo34. Musakadić Junuz ef., feaako ceatral« moram pjelice pođi.. U redak­ 35. Nanić Muhamedaga, ciji ga apitajo: „Ра aatto nijeata jo* jednom 36. Nuhić Salihaga, iroDiH?“ Ов odmahne rokom i salupi vrata, 37. Pašović Mehaga, da eu se jedva iole njegovo riječi; „.„i prije .38. Pehla Mehaga. da ja biti tamo, nego đoiovcm nal talafon".. 39. Rizvić Salihaga, 40. Samedović Mehaga, Bureau za promjenu prezimena. Kod 41. Sarajlić Mujaga. gaberaijo u Trsta osnovan jo posebni ured ko­ 42. Sarajlić Šemsudin ef., jom je aadaea da ide na raku avima osima, 43. Soćo Atif ef.. koji itle promijenili svoje prezime (rije*iti ao 44. Spaho Dr. Mehmed ef., u imese j afoslavonakega , id“). Gubernija ide 45. Svrzo Salih ef.. a tim stvarima istim stopama kao Koaailja Na46. Suđuka Mujaga. eioaalo na Kijeci. 47. $abić Muhamedaga, Moral dvoru Habsburga Rafinirano 48. Sarenkapa Mehaga. ao preDoai sagutljiva scmoralna atmosfera ls ve­ 49. Sebić Muhamedaga, likog svijeta u nat« sredinn pomoen knjiga i 50. &ehić Eminaga, kiša Kiaa bi trebala da bodu knlturno inatita51. Solbat Muhamed е!.. eijo, koje bi oplemoajivalo mjesto ito trsju. 52. Tabak H. Hafiz Abdulah ef.. Uprava nadih kiaa sadriaia je sedam dana 53. Tašakovič Sejfaga. „Moral na dvoru Ilabsbarga**, da svak mogne 54. Tufo Muhamed ef., to čađo vaditi, a policija odredila raciju ispred 55. Tulrć Mustafa ef. Cijena kruhu raste! U sjednici aprovizacionog odbora od 26. septembra 1919. ustanovljene su povišene cijene hljeba ovako: 1 kg bijelog hljeba 5.80 K; 1 kg polu-bijelog hljeba 4.80 K; 1 kg crnog hljeba 3.60 K; jedna zemička od 3 dkg težine 30 h. Hljeb se može praviti bez obzira na kakvoću brašna i bez obzira vrste hljeba (štruce, samnni, čahije itd.) samo u težinama od 1 kg i Va ^2- Preprodavači smiju prodavati hljeb uz ove cijene: bijeli hljeb 6 K; polu-bijeli hljeb 5 K; crni hljeb 3.80 K; zemičke 1 komad 34 h. U gostionama i kavanama smije se rezati hljeb samo na komade od 5 dkg težine, a prodavati se smije po 35 h ako je bijeli hljeb, a 30 h ako je crni hljeb. Zemičke u gostionama prodaju se također po 34 h na komad. Sve ove ci­ jene i odredbe stupaju na snagu na 28. 0. mj. — Kad će početi pojeftinjivati slavna aprovizacijo? Iz naše organizacije. ; ; Trešeljak. I I j I i | I I I I i i kina. Dobrovoljni prHog našoj organizaciji. Mjesni odbor naše organizacije u Pro­ zoru šalje nam 526 K kao dobrovoljni prilog našoj organizaciji. Ovaj su prilog srbrali vrijedni naši članovi džemata Pa se pitaši-> i gdje jo veći moral a kina ili pred kišom.’ Sagalljiva atmosfera nemorala guli sarajevsko drsilvo, kao ito jo daiila i boiki dvor. �„ПРАВДА* — „PRAVDA" Страма 6. Strana Број 70 Broj Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. t Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ^ve bankovne poslove ncjbrže i najpovoljnije. 47 se javi Upravi, za održanje jednoga FIRNIS pravi tanani nngjamo nu veli­ ko. Šaljemo takocjer po pošti u k&ntama eirka 13 kg pouze­ ćem, Za kantu, zavoj i franka­ tuni г&бппашо 38 kruut. SEVER & К0МР, LJUBLJANA. Na znanje. I. Jugosl. škola sveopćega ženskoga kroja >Univerzal« završuje posljednje tečajeve sa Banja-Lukom u B. i H. Upozoruju se interesenti onih mjesta u B. i H. na koja ova uprava nije računala na siguran broj učenica da ono mjesto u kojem se zajamči za minimalni broj od 50 učenica sa Muslimankama, da ( ; ' [ tečaja. Nenadoknadivi gubitak ove ekonom­ ske i jedinstvene potrebe osjetiće svaki onaj, ko se ovom objektivnom i jedinom svoje vrste školom ncokoristi, budući da svaka učenica ove škole postaje obiteljskom učiteljicom, što se prenosi i na buduća pokoljenja i što uvijek osta­ je najprečom obiteljskom nuždom. Za siguran uspjeh svakome jamči naj­ bolje mnogobrojne izjave učenica škole »Univerzal«. Sve upite i objašnjenja daje u p rav­ ni k. škole Univerzal Šgiro R. Rosić Banja Luka Viša Djevojačka Škola. Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - । smo snahiljeli velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - ■ ' Oglašujte u „Pravdi". PROSPEKT Dolje potpisani namjeravaju osnivati Muslimansku privrednu banku d. d. sa sjedištem u Gračanici, koje će baviti ovim poslovima: drugama u svrhu unapređenja njihove privrede na podlozi hipoteke, 1 .) Prima novac na prihod. ručnog zaloga ili kojeg drugog osiguranja. 2 .) Na uložne knjižice. 19 .) Osniva organizanizuje i rukovodi kreditna i privredna dru­ 3 .) Na stalnu nedjeljnu štednju uz knjižnicu, da ga poslije odre­ štva i udruženja za druge saveze konzorcija i druge ustanove i po­ đenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatama duzeća u interesu poboljšanja i poduzimanja zemljoradnje poljske i 4 .) Na tekući račun. 5 .) Eskontuje i reskontuje mjenice. Mjenice koju bude društvo šumske privrede i podizanja sa zemljoradničkim proizvodima, daje im i nabavlja kredit i učestvuje u takovim poduzećima, posreduje među eskontovalo mogu biti sa gruntovničkim osiguranjem ili bez njega njima i za njih. mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, na njima će morati biti naj­ 20 ) Kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zemljorad­ manje dva solventna potpisa, a neće smjeti teći na dulji rok od 6 mjeseci 6 .) Daje zajmove na državne papire i d uge papire od vrijedno­ ničke šumske privrede zakupljuje ih administrativa,iparcelira i kolonizira. Trajanje ovog poduzeća ustanovilo se na neodređeno vrijeme osti, koje upravni odbor nađe, da su sigurne. 7 .) Daje zajmove po tekućem načinu na podlozi, ili hipoteka, ili snovana je glavnica društva od 250.000 K (dvije stotine i pedeset hi­ ljada Kruna) sa dvije hiljade pet stotina dionica u nominalnoj vrijed­ državnih ili drugi papira od vrijednosti, kuje upravni odbor nađe da nosti od 100 K. (sto kruna).po potrebi može se dionička glavnica po­ su sigurne ili na podlozi bianko mjenice sa solventnim potpisima ili visiti odobrenjem vlade za sve emisije po stodvadeset hiljada kruna uz solidarnu obvezu od najmanje dvije solventne ličnosti odnosno fin.ie. 8 .) Kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devise sa prvenstvenim pravom akcionara prve misije. Dionice društva glase naime i biće izdane u srpsko - hr. atakom kovani novac, robu sirovinu i druge predmete za tuđi račun. 9 .) Kupuje i prodaje za sobstveni račun papire oC vrijednosti, jeziku te imaju nositi redni broj 1 2.500. Pri upisu dionice dužan je svaki dioničar položiti uplatu polo­ koji nose intererese i koji upravni odbor nađe, da su sigurni. 10 .) Vrši sve bankovne i mjenične poslove kao i svakovrsne is­ vinu nominalne vrijednosti za svaku upisanu dionicu, a osim toga još pet kruna na.svaku upisanu dionicu kao prinos za troškove oko plate i naplate za tuđi račun. osnivanja društva. 11 .) Prima na čuvanje razne ostave. Prije početka rada i upisa društva u trgovački registar, te po­ 12 .) Kupuje i prodaje svakovrsne nepokretnosti. slije održanja glavne skupštine za konstituisanje društva, mora svaki 13 .) Posreduje kod sklapanja trg. poslova za tuđe i u tuđe ime. 14 .) Posreduje u poslovima kdnsorcija za pojedina privremena dioničar uplatiti dalnji pedeset postotaka nominalne vrijednosti — a prijave i plate primaju se svakog radnog dana za vrijeme uredovnih poduzeća kredituje ih prema njihovoj kreditnoj sposobnosti, po naro­ sati u kancelariji. čitom pismenom sporazumku i pridržavajuć sebi pravo nadzoia napla­ Pri upisivanju dionica daje se svakome upisivaču privremena te i isplate računa. 15 .) Osniva i rukovodi stovarište i skladište za robu sirovinu i potvrda a £ad se dionica podpuno uplate izdat će se dioničarima stalne dionice. za zemljoradnja industriju i obrta. 16 .) Daje zajmove na zalogu, to jest na zlato, srebro i dragocje­ Kuponi dividenda i taloni glase na donosioca. Podpuno uvjereni da ovim stvaramo za naš narod vrlo potrebno poduzeće pozivamo sve nosti. Sa ovom granom posla močiće društvo početi po predhodnom naše prijatelje i prijatelje privrednog napredka Muslimana Bosne i odobrenju nadležne vlasti. Hercegovine, sa upisivanjem na ove dionice svojski odazovu. poslovnim. 17 .) Baviti sa transportnim i spedicionim i zemljoradničkim za18 .) Dopušta kredite zemljoposjednicima U Gračanici, dne 10 maja 1919. Mujaga Muftić posjednik, M Gjulejman Fazlić trg. i posjednik, Omer Hifzieffendić trgovac, Abdulah Begović trgovac, Muharem MujnCić posjednik, Abdaga H Prohić trgovac, Ahmet Sirbegović trgovac, Braća Rešidbegović trgovci, Mahmutaga Rešidbegović bakal, Braća Čerimagić trgovci, Čami! H. Selejmanovi pekar Mujaga Kučukalić trgovac, Hasib Hifzieffendić trgovac. Odgovorni urednik: M. SudŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0., i Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/973a7a62da2348d4b07bd083afae52ce.pdf 5ed2be82a8442618f55a87dc5a015fba PDF Text Text BROJ te HELER^. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ‘ШЈЕ FE^hlUSi q№. ГЛАСИЛО ЈУ1 ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 71. Sarajevo, četvrtak 9. oktobra 1919. (14. muharema 1338.) Pretplata godišnje 72krune, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina I. заммонвпн Sarajevo. 8. oktobra 1919. »U Jugoslaviji nema niko zadovor ljan ... Ovo smo neki dan čitali u no­ vinama. Međutim ovo nije trebalo’ na­ pisati, to se jasno osjeća, to tako guši čovjeka, da ne može ni izgovoriti. At­ mosfera je taka postala, da pritišće na­ rodno biće kao olovo. Narod je s dana u dan očekivao bolje dane i uređenje ovih prilika. ali ua žalost: mjesto da se sre­ dnje postaje stanje nesnosnijc. Najprije smo se ljutili na vfadu i na sistem, pa na koncu i na predstavništvo, koje je zapaio u plitke vođe skrajnjeg stran Car­ stva i tjesnogrudnosti. Protest naroda Čuo se do najvišeg mjesta, pa se i tamo osjetila pravedna nestrpljivost. Za sto? U našoj državi, koja te ne može met­ nuti na zemljovidnu kartu naprednih i prosvjećenih naroda sukobile se dvije struje; jedna koja bi htjela sve porušiti i na поуо zidati- a dtuga, koja je htjela zadržati što je dobro i pomalo uređivati. Prvi nisu bili sposobni, da išta napra­ ve osim što su ostavili tragove teškog haranja. Vođeni ljudima tjesnogrudnim i skučenih pogleda nisu bili pristupačni razlogu, nišu htjeli čuti ni savjeta ni tužbe; u svojoj megalomaniji nisu vidlli ni rasula same svoje stvari. Napravili su nered, desorganrzirali sve i pljunuli sami sebi u lice, jer nisu održali ni ono što su svečano obećali. Drugi su se oprli ovom razaranju, kad su vidili kuda ovo vodi i da može čita­ vu stvar našeg truda baciti na upaljivo erze da rasprsne. Nastao je očajan boj o vlast, jer onaj koji je na vlasti jači je. Ta borba traje u nedogled dok naš i nutarnji i vanjski položaj iz dana u dan postaje tegotniji i nezdraviji. Nezadovoljstvo je općenito, svak se tuži, svi čekaju na bolje dane, a svako jutro osvrće teže i teže... Strašna sku­ poća. neimaštine, brige, javne nesigur­ nosti stiskaju narod i on s nepovjerenjem gleda šta se događa. Na kocki je sve i samo Što nije zadnji čas kucnuo ... Jugoslavija proživljuje najtežu krizu!... Podizanje zanata kod muslimana. Mnogi patrioti > prijatelji islamskog milleta u Bosni i Hercegovim zabrinuti za napredak nas muslimana, od dulje vremena iznose razne ideje i predloge kako bi se podiglo naše ekonomsko i kulturno stanje u Bosni i Hercegovini. Prilike vremena zadnjih decenija i dru­ gi razlozi donijeli su nam nebroj poteš­ koća i zapreka te ne samo da nijesmo u posljednje doba napredovali nego ni­ smo bili u stanju da očuvamo ni onog •konomskog položaja, koji smo imali pri­ je okupacije. Nije mi namjera da ovdje iznosim uzroke našeg kulturno-ekonomskog nazadovanja nego Želim da pri­ općim neka opažanja glede prilika, koje danas vladaju k>l srednjeg staleža nas muslimana, naročito onih iz Sarajeva. Za vrijeme turske uprave može se reći da su se građani Sarajlije sastojali u glavnom od dvije grupe i to: grad, ебnafa, koja je hnala posjede, razna zva■je jH je pak gojilo stoku držalo ovce i t. d. ili se je vodilo veliku trgovinu i grupa esnafa (zanatlija) koja je bila go­ tovo brojnija od prve, živila je od svo­ jih deset nokata, od svoga zanata. Neki od ovih zanata bijahu poznati na cijelom Balkanu i njihove proizvodnje podmiri­ vale su potrebe ne samo Sarajeva, Bo­ sne i Hercegovine, nego čak Srbije, Ma­ kedonije, pa j Bugarske. Tako je npr. iz Sarajeva odlazilo obuće tzv. ajak-kabi i na stotine tovari. Mnogima je nepozna­ to. a može se Teći, Ja stanje naših za­ nata nije uopće đo sada ni proučavano nu ako se danas uzmu u obzir ’n a z Uv i ulica današnje sarajevske čaršije onda se čovjek snebiva. Preko dvadeset uli­ ca u Sarajevu i dan-danas jiose nazive - raznih esnafa (obrta) pa izgleda da je i svaki obrt bio u skupu - prema razvo• ju — u jednoj ili više ulica u čaršiji. Od ' I današnjih ulica koje nas podsjećaju na ; nekadašnje zanate ostale su ove: Aba. džiluk, Aščiluk, Bardakčije, Bravadžii luk, Cebedžije, Cizmedžiluk, Curčiluk. 1 Halaći, Kundurdžiluk, Kujundžiluk. Halj vadiluk, Kazandžiluk. Kazazi, Kovači, Mlin:, Mudželliti. Kasapi, Sagrdžije, Sa। raći, Sahtijanuša, Tabaci i t. d. Pa onda i »Trgovkc« gdje se je prodavala kućna industrija tkivo, pletivo, vezivo, šivana j ; odjeća. A gdje su ona nebrojena imena i obitelji koji nas I dandanas podsjećaju ; da su im pređi bili zanatlije kao: Sahačići, Zildžići, Tahmiščije, Barutćije, Mumdžići, Karkčić:. Čoban džije. Berberovići, Kablari, Nakkaši, Stupari. Bičakčići, Rapučići, Tarakčići, Terzići. Kalajdžići, Seledžje, Tufekčići, Nalbanti, Hamandžić, Nalčadžići, Mutapčići, FaŠćići, Sabljari i t. d., i t. d. — Takovih imena nalazi se još mnogo i mnogo. Može se reći da su gornji sarajevski esnafi bili (osim ćurčija i kujundžija) isključivo u i rukama muslimana. Gornja imena su ‘ ! najbolji dokaz, neprijateljima nas musli■ mana — a na žalost i nekojim neupućenijim muslimanima da naši stari nijesu bili ljudi, koji su živili od tuđe mu­ ke. nego da su znojem svoga lica, Šted­ njom i marom stekli ono što su nama ostavili i što mi danas imamo. Iste i sli­ čne prilike vladale su i po pokrajinskim mjestima a ti nam najbolje dokazuju ta­ baci iz Visokog, bičakčije iz Foče, ko­ vači iz Novog šehera, aščije iz Zenice, I majstori za kafane mlinove iz Skoplja I i t. d... Tako je bilo za vrijeme »nekulturne osmanlijske uprave a kako je da­ nas ? ’ — Zađite* po cijeloj sarajevskoj čaršiji, zađite i po Bosni i Hercegovini i vidjećete da od spomenutih esnafa pema ni traga, osim kazandžija bez bakra i kalaja i sarača bez kože. Samo se potsebi razumije, da je usljed novih prilika koje su zavladale iza okupacije, u nekim za­ natima morala nastupiti stagnacija, mo- ; rali su propadati usljed novih potreba j nu šta je učinila tadanja uprava? Da li se je pobrinula da se gornji zanati prema prilikama vremena preudese, usavrše i da se uvedu novi zanati. Bivša uprava smatrala je dovoljnim kad je uvela uz silne troškove školu gdje se je moglo izučiti graviranje i cizcliranje na metalu i 2—3 zanatlijske škole. I to je sve! Od gorespomenutih esnafa ostalo je još nekoliko jadnih i otrcanih trago­ va i njihovi presta^nici nisu bili u sta| nju da sebe i svoju obitelj suhim hlje­ bom prehrane. I ovo je najbolji protudokaz onima, koji su tvrdili i koji dan­ danas tvrde da je bivša austr. vlast »protežirala* nas muslimane. Svjetski rat zatekao je naše esnafe u tako bijednom stanju pa pošto su maj­ stori i kalfe ovako upropaštenih, ovako zanemarenih zanata, morali listom u vojsku, pa čak i njihovi mnogi šegrti morali su u komore, nije se mogao dru- i gi rezultat ni iščekivati nego da im dje- I ca žene i sestre za vrijeme četirlgodlš- • njeg rata, padnu u sadanji mizerni cko- i nomski i moralni položaj i da djeca mno­ gih postanu skitalice, hamali, a jadne žene i kćeri gole prosjakinje! Sila je ta­ kove djece u nas u Sarajevu a po svoj prilici po svoj Bosni i Hercegovini. Ova masa, ovako zapuštene djece je naša budućnost! Šta će biti s njih, a Šta će biti i s nas svih bez razlike na stalež i političko uvjerenje, kad imadnemo ovake članove islamske zajednice?! Islamski ponos mora će sasma nisko pasti! Ovo je pitanje grozno, a odgovor je još grozmji! Do rata je zanatlija mo­ gao nekako Životariti, jer je imao kako tako uveden posao, kuburio je sa svo­ jim zanatom, a mnogi je od njih imao nešto ili vlastite zemlje ili kmetova, i tako je nekako deverao. Šta će on sada ako sc je uopće vratio iz vojske?' Ku­ ća i obiteljska sreća gotovo potpuno po­ remećena, halat djelomično propao ili mu ga zc žena prodala u bezeijenje da nabavi koru hljeba da sebe i svoju dje­ čicu prehrani, te su sada on, svi uku­ ćani mu goli, bosi i gladni. Šta je sa onim brojnhn obiteljima esnafa, čiji su očevi ostavili svoje kosti na raznim bo­ jištima?! Žena mu ostala bez druga, djeca bez hranitelja i jedinog na ovome svijetu, koji bi se kako tako za njih brinuo da ih izvede na pravi put! A ko­ liko ih je još koji su гс iz vojske sakati i bolesni vratili pa i njima treba pomoći! Da bi šc djeca ov-ih bijednih i jadnih zanatlija izvela na pravi put, da bj se, od ovih stvorili vrijedni ljudi, koji bi kao i očevi im. zanatom zasluživali kruh i održavali svoje majke i sestre a kasni­ je svoju ženu i djecu, dužnost je svih nas bez razlike i siromašnih a po gotovo imućnih da doprinesemo svoj obol da ovu djecu izvedemo na selamet. i to na taj način ili da se osnuje naročito tako­ vo jedno društvo ili da ovdašnje zanatlijsko društvo »Hurriet* u sporazumu sa vodstvom naše organizacije i društva »Gajret« napokon povede tu akciju ili da se u tu svrhu osnuje kod Gajreta jedna naročita sekcija koja bi imala is­ ključivo zadaću, da smješta ovakovu dje­ cu na modene zanate i da im dadne mjesečno prema potrebi po 30—70 pa i 100 K budući da kod modernih majstora šegrti ne dobivaju gotovo ništa a djeca su se hamaleći naučila da zasluže po koju krunu na dan. Osim toga bila bi dužnost društva odnosno njegova odbo­ ra pa i pojedinih članova, da budu staratclji ovakove djece i da ih savjetom, a po gdjekada - odjećom i obućom pođupiru. Ovu bi akciju trebalo kasnije proširiti i na ostale krajeve naše mlade države. Budući bi bila ova akcija od opće privredne koristi, trebalo bi tražiti od vlade, trgovačke i obrtničke komore i općine, da je pođpomognu novčanim i drugim sredstvima'. Ova akcija nije samo sa gledišta čovječnosti nego i sa ekonomsko-političkog gledišta nas musli­ mana neophodno potrebna a po mom skromnom mišljenju i jedina da se na najjednostavniji i najbrži način, kako bi se kroz vrlo kratko vrijeme učenja za­ nata od moralno i, materijalno zapušte­ ne mladeži, stvorili vrijedni i čestiti rad­ nici da koje bi se mogli svi mi a naro­ čito imućniji u svakom slučaju osloni­ ti. Imajući ovakovo ljude u svojoj sredi­ ni imali bi muslimani i kod svoj h suna­ rodnjaka i kod javnih vlasti bez sumnje mnogo više rešpekta. Osnivanju ovakog društva čiji bi članovi davali priloge u gornju svrhu najsigurnijim bi načinom obezbijedili budućnost našeg sada siro­ mašnog esnafa, njegove djece a bogme i svoju vlastitu. Na ovaj bi način imali mjesto skitalica. kradljivaca, razvratni­ ka i sve vrsti društvene truleži, za vrlo kratko vrijeme, čestite zanatlije, koji bi onda svoju djecu mogli sami odgajati. Dižući ovako materijalno stanje člano­ i ; i . va svoje islamske zajednice, uklonili b; malo po mak) i toliki nemoral, koji je u najviše slučajeva‘na žalost od krute ne volje nestao. Napomenuti je, da je prema današnjim prilikama, najjednostavnije i najnužnfjc da se djeca čiji su roditelji ili pomrlf ili u bijedi, dadu na zanat i da kroz tričetiri godine od njih postanu čestiti rad­ nici koji ćc biti u stanju da žive dostoj­ no i da mogu i svoje roditelje pomoći, braću i sestre hraniti i na put selamcta ih izvesti. Dužnost bi društva bila da se istodob­ no pobrine da nađe zarade našoj na hi­ ljade i hiljade siromašnoj ženskoj mla­ deži i to u prvome redu podizanjem kuć­ ne industrije: pletenjem, vezenjem, tka­ njem. nktenjem čarapa i flanelu, pa i uvođenjem drugih lakših zanata kao košaračkim i kefarskim i sličnim zana­ tima, koji bj sc također mogli i kod kuće obavljat. Kad se inšala ostvari ova akcija onda ćc i oni, koji su materijalno dobro stali ili koji će u ime odkupa kme­ tova dobiti novaca moći ovaj vrlo koristonosno uložiti osnovavši esnafsku radnju pa eventualno i koje malo tvor­ ničko poduzeće sa ovako izučenim maj­ storima. Ešraf bi uložio svoj kapital, a esnaf svoju spremu i svoj mar. Bil hair! O. A. S. Vakufski izbori u Tuzli. i ; . I । ' . | j i | : 29. septembra 1919, obavljeni su ponovni izbori za vakuf, džematski medžlis, u Tuzli. Prvi izbori anuiirani su na temelju § 23 aut. Statuta, jer nije pristupila na biralište nadpolovična većina birača. Kako sam izviješten prvi je izbor anuliran ureda radi bez protesta od strane birača. Odmah iza kako je vakufsko povjerenstvo ogla­ silo nove izbore, razletili su su ljudi raznih boja i ciljeva u kortešaciju. Pred izbore na dva dana počele su kolati kandldacione liste svakojakih boja. Osim službene kandidacione li­ ste J. M. O. sve druge liste njesu imale za sobom osim 3—4 glasača. Dan izbora bio je mnogo življi od običnih dana. U 1 sat popodne slijegao se svijet na biralište pred Džin dića džamiju. Oko dva sata izb povje­ renik Hamdija ef. Prčić otvara skupštinu i pošto vidi pred sobom mnogo bira­ ča, počinje prozivati birače, da usta­ novi je Ii skupština sposobna za akla­ maciju. Po dovršenom prozivanju iz­ borni povjerenik konstatira, da je nat­ polovična većina, pa obzirom na brzi­ nu izbora, predlaže izbor aklamacijom, što skupština usvaja. Čuju se glasovi proti ovog predloga. Izborni povjere­ nik poziva one koji su proti aklamationom izboru, da se odluče -.a stra­ nu, da se vidi imade li ih jedna de­ setina, ali badava, izlaze samo Temim i Sejdić upirući prstom u dječi.;liju, koja nemaju prava glasa Skup­ ština forsira aklamaciju, a ova dva ne vjeruju kako se gube u masi kako ih i ono malo prividnih prista­ ša napušta, pa raznim zanovetanjima i smicalicama hoće da osujete akla­ maciju. Na opetovni zahtjev izbornog povjerenika, da se grupa Temim-Sejdić odluči na stranu u svrhu usta­ novljenja zakonskog broja osujećenja aklamacije — razdvaja se masa bira­ ča u harem džamijski. „Stranka” Temim-Sejdić ostaje sama sa 3—4 bir ča s pravom glasa i dječurlijom. čita se naša lista — nakon Šta ■ bjelodano dokazana sposobnost skup­ štine za aklamaciju i u cijelo sti usvaja. Temim pokušava čitat: svoju, crvenu listu, ali mu skupština osujećuje s povicima: „Dolje!u Šteta je da je sa svojim kandidatima Ijos- �бтрана 2. Strana nuo. naročito zbog Što je stradao ugled „narodnog poslanika44 i bivšeg ministra g. Gluhića. Po do ršenom izbornom, Činu uzi­ ma riječ g Hat iz Osman ef. Vi­ lo v i ć i u oduljem govoru objašnja­ va svrhu i važnost, džematskog medžlisa kao polazne tačke svih vjerskoprosvietnih autonomnih tijela, koji je inicijator svih vjerskih t vakufskomearifskih pitanja svoga mjesta. Moli skupštinu, da pomaže novoizabrani medžlis u njegovu radu i da ga vazd? opomene, ako bi udario stramputicom i zanemario svoju dužnost. Sadanji, je džem, medžlii stavio sebi u dužnost, da u roku od 2 mjeseca iz­ radi poslovni red medžlisa, kojeg će podnijeti skupštini na odobrenja, ko­ lom će se prilikom podnijeti i pravila za osnutak potpornog društva za pot­ pomaganje sirotinje i nevoljnika. Skup­ ština prima ovo na znanje uz klica­ nje govorniku „Živio!« Zatim govori g. Muhamed ef. Zahirović, l)o napadaju Ađema Biše na Muftiju H- H. Ibrahim ef. Maglajića i tumači, kako je do toga doš­ lo. Predlaže na usvojenje slijedeću re­ zoluciju: »Ministarstvu prosvjete Beograd Učitelj ovdašnje trgovačke škole 4dem Biše usudio se je u broju 61. ovdašnjeg »Oslobođenja* nanijeti gr­ dnu uvredu našem vjerskom prevstavniku i čestitom vođi muslimana muf­ tiji H. H Ibrahim ef. Maglajliću; a po tome i dirnuti u najosjetljivije osje­ ćaje muslimana Bosne i Hercegovine s time što je našem mufti efendiji bezrazložno javno dobacio riječ lažac, koja ne dolikuje njegovom visokom i uglednom položaju, uzornom i svi­ jetlom karakteru njegovom. Usljed toga sakupljena danas na 2$. septembra 1919. ova džematska skup­ ština duboko povrijeđena, najoštrije osuđuje i sa negodovanjem protestira proti ovom izazovu i sablazni, pa traži od mjerodavnih faktora uredovanje u ovoj stvari na način s kojim će se pružiti dolična zadovoljština kako na­ šem mufti ef. isto tako i svim mu­ slimanima/ Skupšti-na jednoglasno usvajajući gornju rezoluciju traži bezcdvlačno premještenje Adema Biše iz našeg mje­ sta kao vidljivi dokaz zadovoljštine svima muslimanima. Skupština prekida govornika s po­ vicima »Dolje Biše, sram ga bilo! Živio mufti ef. !« Rezoluciju skupšti­ na lednoglasno usvaja s tim, da se u znak zadovoljštine bezcdvlačno traži premještenje Biše Zatim govori o vi­ šekratnom napadaju »Oslobođenja* na Dra. Defterdarevića i nastojanju iz­ vjesnih fanatiziranih elemenata, da ga kao muslimana onemoguće u njego­ vu javnom i privatnom djelovanju. Predlaže na prihvat slijedeću rezolu­ ciju: Rezolucija. Ovdašnji list »Oslobođenje« u više svojih brojeva napadao je našeg vri­ FELJTON. .ПРАВДА" PRAVDA" jednog gospodina Dra. Ahmetbega Def- I terdarevića podvaljujući djela i čine, kojih pri njemu apsolutno nema, či­ Nikola Pašić o agrarnom pitanju. — me je namjeravalo njegovu osobu u Ovih je dana posjetio g. S. Salihagić vo­ očima javnpg mnijenja omalovažiti. du radikalne stranke g. Nikolu Pašića, Mi dobro poznavajući gospodina Dra. koji mu se je izrazio o agrarnom pitanju Defterdarevića kao uzorna člana naše ovako: islamske zajednice poštena karaktera, »Bez sumnje, to je najvažnije pitanje, objektivnog značaja i hvale vrijednog ! koje danas interesuje našu javnost«, i go­ muža u njegovu privatnom i javnom spodin Pašić mi jc o tome rekao od pri­ životu, ne možemo nikako dozvoliti like ovo: »Vi sigurno uviđate da je po­ ove provokacije, pa odgovarajući zad­ trebno razriješiti stare agrarne kmetske njem broju »Oslobođenja« od 26. sepodnose u Bosni i Hercegovini. Austro­ temgra 1919. gdje apelira »da narod ugarska je uprava ostavila to pitanje reče svoju« sakupljena evo današnja neriješeno za to, da može nas zavađati vakufska đematska skupština poklaprotivu drugih. To ne smije više da bu­ n.a svoje potpunog povjerenje gospo­ de. — Agrarno pitanje u Bosni treba dinu Dru. Dofterdareviću, a osuđuje zakonom tako riješiti, da država plati pisanje »Oslobođenja« i vršeći na os­ onu zemlju, koja će se oduzeti i dati novi autonomneg Statuta jednu od kmetima. Ne treba da se preplati, ali vjerskih zadaća, a držeći se temeljnog ne smije opet da izgleda ono, što se islamskog principa »Ve-teavenu« (me­ plati kao neka milostinja. đusobno se pomažite) tr^ži konačno Svakako treba ostaviti i jedan dio ze­ od pozvanih i istaknutih ličnosti, da mlje dosađanjim njihovim sopstvenici- I u interesu sloge ovaki način takti­ ma, koji hoće da se bave zemljorad- I ke napuste. njom. Skupština jednoglasno usvaja i ovu »Greh bi bio ostaviti bez zemlje ljude, | rezoluciju kličući da živi Dr. Defterkoji su srasli s tom zemljom i za koje । darević. Konačno predlaže i ovu rezosvako drvo i svaka voćka ima ne samo lucijt. realnu, nego i idealnu vrednost, podseRezolucija. ćajući ga na prošlost« — reče g. Pašić. Islam sa svojim uzvišenim propisi­ ma osniva se na najslavnijem teme­ lju ittihada i sloge, u kojoj mera sva­ ki član islamske zajednice živjeti pro­ mičući interese zajednice po onoj uKako se u Engleskoj radi. Do- 1 stanovi Kurana Ve itesemu bi hablil- i pisnik »Obzora« pod datumom od lahi džemian ve lateferrekul (Prihva­ 1. oktobra donosi: tite se božijeg užeta [konopca] a rieOvi prvi dani »velikog štrajka« pod­ razdvajajte se) sjećaju me na one tamne prve dane i Nu usprkos te jasne zapovijedi jedna proljeća 191t., kad je engleski front j velika islamska manjina odalečuje se : bio razbijen na najvitalnijoj točki .. . od ove islamske sloge i ittihada ne Iz Franzuske su dva tri puta na dan doprinašajući za islamsku zajednicu dolazili crni glasovi. Ali tada je bullnikakve ni moralne ni materijalne j dog jače stisnuo svoje zube,. Englez , potpore, pa usljed toga sakupljena , je ohladio za još nekoliko stuoanja i ’ džematska skupština s negodovanjem privinuo je šiju na teškom poslu. Ko- i konstatira tu nemilu pojavu i poziv­ liko je četa i materijala prebačeno u ; lje sve te elemente da u roku od 2 ono par dana preko kanala, koliko ј mjeseca stupe u islamsku zajednicu, su producirale engleske tvornice i inače će ih u protivnom slučaju ta za­ j<ako je izdržao »poraženi« Тошшу, I jednica na taj način bojkotirati, da to je sva više predmet fantastične ! ih neće ni u kakvom slučaju poma­ pripovijesti, nego li stvarne povijesti. ; gati. I u ovome se štrajku ispoljuju sjajne i Poslije toga skupština se u potpu­ vrline engleske nacije: najbolje je pri nom redu razilazi. Poražena »stranka« sebi i najaktivnija je u najtežim časo­ Temim-Sejdić prijete protestom na vima. Smisao reda je nekako sastavni vladu. Teško je pretrpiti poraz i još dio engleskog karaktera. ga morati priznati. Nas se ne tiče nji­ Englezu se često spočitava, da nije hov protest, jer je unaprijed osuđen patriota; nije nazdravičar, ne voli ma­ na neuspjeh, nego nas veseli svijest nifestacija, ni vanjskih iskaza uopće; Tuzlaka, da su prozreli sakrivene namne trpi cvijeća i superlativa u diskusiji. jere ove »stranke« i prema tome i ob- | Cn voli svemu dati formu cifara i poj- . računali s njom onemogućivši je za mljivih vredaota. Evo, njegov se pa- ! vazda Ironija je i profanacija same triotizam najbolje očituje sada, kad mu i riječi »naprednost,« kad je uponije bilo teško razložiti, da je zadnji trebljuju ljudi a la Temin i Sejdić, cilj štrajka prevrat u staroj Engleskoj I Čiji se »napredak« sastoji u izbjega- ; i nadomještenje oprobanog reda nečim vanju svega islamskog. Ako je napnovim, o čemu smo toliko čuli iz ređnost u »gizdanju« ili u vječnom Rusije i drugih sretnih zemalja. Oh, razbijanju mahmurluka, onda ova ne diraj u Englesku! »stranka« ima potpuno pravo na taj i Štrajkaši su se već uskolebali. Ra- | naziv. čunali su sa slaboćom vlade, sa soliŽivjeli svjesni Tuzlaci I đarnošću ostalog proletarijata, sa malc— vić. 1 dušnošću publike. Ali vlada je izazov Bilješke. Pregled. i I i ! i 1 1 I Врој 71 Broj povećate, dok oni odrastu; dajite mjeru i težinu pravedno. Mi ne tovarimo nikoga preko mogućnosti. Budite pravedni u osudi pa bilo to i protiv vašeg rođaka Mabmud Muhtar-paša: (bližnjega). — 275. ja vam zabranjujem da- dirate u pravo dvoje slabih i to: u islam po Kuranu i Hadisu. pravo siročadi i žena. —’ 16. Želiš li, da ti bude srce blago i krotko i da ti Kur’an i hadisi često određuju potpo­ molitva kod Boga bude ispunjena, budi maganje i privrženost spram rodbinstva, milosrdan prema siročadi. l ako n. pr. 2.П1. Ne sastoji se pobožnost Ovdje, mjesto je da se nešto pomene o u tome, da vi okrećete svoje lice prema zapadu ili ištoku, nego je naprotiv onaj I ropstvu i robovima. Ropstvo jedna stara primitivna uredba i običaj, koji se je pobožan, ko vjeru e u Boga i sudnji dan, na istoku održao mnogo dulje negoli anđele, svete knjige i Božje poslanike i drugdje. Pored socijalnih i političkih odko dijeli svoj novac iz ljubavi prema nošaja. koji su omogućivali dalji opstaBogu svojim rođacima, siročadi, siro­ nak ove uredbe, sigurno nije bio bez tinji, putniku, prosjaku i zarobljeniku; i malog uticaja veoma blagi postupak s ko vrši molitvu i plaća sirotinjski dio robovima. (zekjat); i oni, koji udovoljuju svojim Ali svakako država halife musl manobvezama, ako su se obvezali, te su skog nc poznaje danas kao ustavno i stalni i čvrsti u nesreći, nuždi i parlamentarno vladana zemlja više ninevolji. To su oni koji su Čisti kakvog ropstva, a spoljašnji i unutraši oni su pobožni. — 29. Bog voli one, nji odnošaji islamskog svijcU su dan­ koji su korisni svojoj familiji. — 133. danas takove vrste, dn je i u drugim Pripoznajte svoje roditelje i gojite dobre muslimanskim zemljama našao svoj za­ odnošaje s njima. vršetak opstanak ropstva. Veoma se često ponavljaju također zapovijedi blagosti i pravednosti spram Predaleko hi to odvelo, ako bi se ov­ siročadi: 4.a. Podajte siročadi njihov Idje navodile pojedinosti, da se pruži ja­ inctak. ne nijenjajte Svoje nevaljano sno shvatanjc toga, kako sc blago i na (manje vrijedno) s njihovim dobrim ((vi­ osobit način razvijalo ropstvo u Islamu., še vrijednim) i ne povećajte svoj ime­ Ovdje neka bude samo &pom.’nuto. da jc glasovtl perzijski car NaJir Sali bio tak imetkom siročadi, jer je to zaista veliki grijeh. — 6.1И. Ne približujte se početno jedan rob, dalje da su rnnogi egipatski vladaoci započeli svoj život imetku siročadi osim s nakanom, da ga , ; ' ' . ; 1 I ’ ; ' i | ! ' ! I I 1 ‘ kao robovi i da jc u turskoj prošlosti veoma velik broj moćnih i velikih dostojanstvenika, koji su bili prvotno sami robovi. Bezbrojne su također i robinje, koje su dotjerale do stepena visokih gospođa pa i do princeza. U srednjem je vijeku šta više jedna samovladarica u Egiptu, po imenu Sedžeret-iil-Dirr, bila jednostavna robinja. Rob i robinjama Islamu bijahu uvijek smatrani kao sirotna djeca i k'ao neka vrsta posvojenih članova u jednoj obitelji držani. Bila je dužnost domaćina za njih se brinuti i pribaviti im iza jednog određenog vremena siguran položaj za budućnost. U Islamu dakle ne imadašc ustanova ropstva ništa slično s ropstvom u Americi i Kolonijama. Obilni su ajeti i hadisi, kojima je bila svrha ublažiti sudbfnu robova i dokinuti posve nevoljništvo. Ropstvo, koje bijaše veoma rašireno u vrijeme Božjeg poslanika. nije se moglo naravno odmah naprečac dokinuti. Ali je Muhamed (a. sj nastojao i želio odstraniti svaku ok­ rutnost i nečovještvo, jer je ovako go­ vorio i pripovijedao: — 144. Ja vam preporučujem, da s vašim robovima dobro i blago postupate. — 854. Ko tuče svoga roba, on jc mučitelj, a ko muči njega će Bog mučiti. — 351. Onaj, koji bomaže slaboga, koji je roditeljima odan i prema svojim robovima jc dohar i darežljiv. stiče Božju milost zaslužuje raj (dženet). primila, kao što bi primila ob’jesno naviještenje rata po nekoj strano državici. Mnoge kategorije engleskog proletarijata uviđaju, kamo vode ove trzavice i boje se gajeva naroda. Pu­ blika je odlučno ustala proti štrajka­ šima i tako rekući u 41 sati organi­ zacija dobrovoljaca za najnužniji prcmat stvorila je pravih čudesa. Otpušteni •ficiri i-vojnici prednjače. Čak i školska djeca nočeše bježati iz Škola, da po­ služe državi. Jučer je na primjer bilo u prometu 600 vlakova. U Londonu i većim industrijalnim središtima dobrovohei i stari radnici uspostaviš« najnužnije željezničke veze. Po nekoliko vlakova ide do obale i gradova u Middlandu. a i neke podzemnice otvoriše promet Živeža imade u zemlji za par tjedana i glavna je briga vlade da osigura datribuciju životnih namirnica diljem zemlje. U valikom Hydde Parku dan i noć vrvi život i rad. Tu je sredi­ šnjica za opskrbu sa mlijekom za London. U pokrajini farmeri donesu svoje posude sa mlijekom na glavne ceste i dužnost je voznika, koji na­ iđe, da uzme i odnese dalje koiko više može.’ Mi svi imademo sada pra­ vo na prevoz, ako nas samo sreća posluži. Obična je pojava: motorni bicikl s dvokolicom. koji nosi šestori­ cu. Nema više po ulicama gospodskih automobila sa milostivom i njezinim foksterierom. Automobili su za pje­ šake. Treba stići brzo. Na stanicama i uzduž pruge biio je prva dva tri malo nereda i m;.ogo je hrane propalo u zapuštenim vagonima; osobito ribe. Mašiniste str vozili do svoje kuće i ostavljali su vlak i put­ nike na pruzi- Prvi je štrajkojkovni vlak iz Edinburga do Londona puto­ vao 40 sati. Sad je bolje. Pošta nema zakašnjenja: prenaša sautomobil ma i aeroplanima. Na pri­ mjer »Times« je svoju vlastitu službu uredio tako, da ga čitaoci u Manchesteru i Parizu imadu - nešto .ranije no obično! Aeroplanska služba sa Parisom i Bruseljem podvostručena je. Od petka do jučer u podne odletilo je iz Hounslov/a 111 mašina prema kontinentu, a 8I je sffgla. Jedna Handley Page mašina prenaša na jed­ nom 20 putnika. Na Themsi je opet vrlo živo. Na h'ljade naroda putuje parobrodima, kad ne može željeznicom. Prošle subote obdržavane su sko­ ro sve zakazane športske igre Dojduće subote bit će ih manje, jer je vlada urgirala štednju benzina. Trebat štediti, kao u ratno doba i svi pri­ maju ograničenja veselo i spokojno. Jer* treba jednom raščistiti situaciju. Jer treba zbilja početi novim životom sigurnosti i reda, kojemu je rat podgrizao temelje. Međutim se vodstvvo štrajkaša pere u javnosti. Više ne prijete. Zovu u pomoć ostalo radništvo. Vide da su se džilitnuli i da su premašili. Mirovni ugovor s Madžarskom. Ma­ džarska vlada pripravlja se da pošalje u Pariš svoje delegate kod mirovne kon- ; Osim toga se naročito preporučuje os­ i lobađanje robova: 788. Onaj, koji poma­ ! že jednom robu iH robinji, koji se žele osloboditi, novcem ili riječju i djelom, i pribavlja sebi zaštitu Božju na sudnjem danu. — 24.33. Onim vašim robovima, . koji žele da dobiju slobodnu otpusnicu, i izdajte po želji, ako vidite u njima do­ bra. To je za vas blagoslov. Darujte im nešto od dobra, što vam je Bog dao. i Nije dakle bila u tome ni najmanja 1 krivnja Islama, što se je ta ružna usta­ nova ropstva na istoku održala dugo ; vremena, i ako u veoma blagoj formi. Samo su socijalni razlozi bili u tome odlučni. Osakaćivanje i nakaženje čovjeka za uškopljenika ((haduma) isto je tako za­ ; branjeno: 915. Ja zabranjujem ljude ka­ strirati (Škopiti). Slijedeći hadis preporučuje humani j I (čovječan) i dostojan postupak sa slu­ i gama: 54. Vaše su sluge vaša braća. i Bog vam ih je povjerio u ruke kao do­ bro, a ko ima svoga brata u svojoj ru­ ci, daje mu jesti od svoga jela i odijeva ga svojom odjećom. Ne teretite ga tere­ i tom, koji ne može nositi i pomozite mu. I ako mu je nužno. -- 65. Kad vam done­ j se sluga jelo, pomislite, da pogled i mi­ I ris jela pobuđuje također njegov apetit (tek, volju). Stoga ga posadite, da jede ' s vama, a ako ne sjedne, podajte mu nešto od jela. Slijedeći hadisi odnose sc na zaštitu �Број 71 Broj „PRAVDA- — „ПРАВДА- ferencijc. Po svoj prilici tekst ugovora, koji je v cć zgotovilo vrhovno vijeće, bi­ će predan madžarskim punomoćnicima još prije konca mjeseca listopada, a bi­ će možda j potpisan još prije mjeseca studenog. U tom će ugovoru među osta­ lim bit: utvrđene nove granice Madžar­ ske. Ova će država biti, lišena teritorija u kojima su živjele razne narodnosti i koje je ona anektirala silom tokom ovih posipa nj h vjekova. Te će teritorije dakle i.pct biti povraćene svojoj staroj domovm! ili će se na njima obrazovati nove države. Pomenutim ugovorom Ma­ džarska će poprimiti oblik kvadrata. 0srednja duljina kvadrata iznosiće 400 kiJomctara, visina u sredini kojih 350 kilomet:ukupna ploština biće od kojih 140.000 četvornih kilometara sa kojih 10 milijona stanovnika. Prema svemu tome Madžarska gubi više zemljišta no Što joj ga ti i ugovor daje. Ona zapravo gubi 185.000 četvornih kilometara teritorije sa k^iih 10 milijuna stanovnika. i | j . ' ; ј | . Prtanje Rijeke. Listovi donose vijest »Agence Ha vaša« iz Londona: U oficijel­ nim krugovima je poznato, da je britan­ ska vlada izjavila talijanskoj vladi čudenje .adi trajanja nezakonitog položaja na Rijeci. Engleska vlada misli, da će taj položaj prisiliti Italiju da istupi iz krugova savezniku; Engleska misija u Beogradi; poslala je na Rijeku jednoga majoгг, da ispita zadnje događaje na Rijeci, Major se vratio u Beograd i podnio svoj izvještaj šefa engleske misije. »Acln-Uhr-Abendblatt« prima vijest iz Pariza, da su se na dalmatinskoj obali ponovno iskrcali američki mornari, koji imaju zadaću, da prema papovjedi ame­ ričkog pomorskog tajnika preduzmu voj­ nu akciju protiv Talijana, ako bi napali Tro Jr. Split ili koje drugo mjesto. Nads’je javljaju listovi prema švicarskim vještima, đa je Đ’Annunzio odredio na Rijeci'hapšenje svih Jugoslavensk;l američkih državljana. Radi sprcmarja jugoslavenskih dobrovoljačkih Četa riv- lnje se granica prema Jugosla­ viji. N:: periferiji grada smješteni su topovi i teška artilerija. Dana< je odavle iz Insbruka otišao 65. tal. pi’šački puk i to —Jtako kažu — na jugoslavensku granicu. Na njegovo mjesto došao je II. grenadirski puk. Versailleskl ugovor. »Temps« javlja, da će 12. o. mj. ratificirati vcrsailleski ugovor tri velike sile: Engleska, Francusk* i Italija. Ugovor će odmah stupitl na snagu. Kratko vrijeme iza toga sazvaće se vijeće saveza naroda, koje će zasjedati i u tom slučaju ako Sjedi­ njene države nebi još ratificirale ugo­ vor. Vijeće će odmah raspravljati o pitanjima navedenim u samom versailleskom ugovoru, a osobito o komisiji za Gdansk. Nakon ratifikacije saziv saveza naroda. Čim treća velika sila bude ratifici­ rah! ugovor o miru, sazvati će Wilson savez naroda, koji će zasjedati 15 dana. Savez naroda kontrolirati će vršenje ugovora*o miru i započeti će s funkcioniranjem u svim državama. životinja; 21. Bojte se Boga i ne mučite životinja. Jašite i hranite ih pravedno! — 945. Kad se vježbate u oružju, nemojte uzmati za ci’.j Živu životinju! —- 666. Ako b. vam Bog oprostio zlo postupanje. k. je počinite životinjama, morao bi mnogo oprostiti. — Bog je preporučio u svemu najbolje; zašto vi morate, kad kuljate jednu životinju, to vršiti na naj­ bolji način i naoštriti noževe, da se ne pati životinja. — Zabranjeno je ostaviti životinju bez hrane i mučiti je. (Sahih Muslim, sv. 6, str. 72.). Uopće je gotovo nemoguće naći koju priliku u životu, za koju, ne bi jedan hadis kao ćudoredni putokaz služio. •Jedan drugi hadis preporučuje konjske utrke; 459. Zakonito je puštati konje na utrku. d Imaue hadisa protiv pravljenja dugo: va: 447. Dug je jedna ljaga na vašoj vjeri. — 418. Dobri su među vama oni, koji plaćaju brzo svoje dugove. — 195. Bog pomaže dužniku, dok ne vrati svo­ je dugove, ako novac ne rasipa. — 2.aw. Ako je dužniku teško isplatiti dug. oprostjte mu i dajte mu rok. dok mu bude lakše. Ako mu pak taj iznos darujete kao^ilostinju. bolje je to za vas. ako vi to znate. Strogo je zabranjena lihva: 2.1Trt. Bog je dopustio trgovanje, a bi je zabranio lihvarstvo (riba). — 3.125. O pravovjerni, ne obogaćujte se mnogostrukom lihvom. — 2.277. Bog ne ; i , । j i ' ! , i i , ■ । j ; ■ । , : , i i ■ | i I | j i ; ’ | j Utisak u Americi. U Americi je učinila Gomjenicu čardaku na konak, a drug: vrlo dobar utisak vijest, da je francuski I. su «vi rano u sahat 10 & la turka. Do dana su obrali nekoliko kukuruza i parlamenat izglasao mirovni ugovor sa Njemačkom, pa će Amerika biti treća od I natovarili i prećerali u Prijedor kući velikih država, koja će ratificirati ovaj I Mehmcdbegovoj. ugovor. Kad se je dobro rasvanulo, opazivši Međunarodna konferencija u Washlng- I kmetovi berače, dođu tamo i počnu se tonu. Grčka vlada dobila je poziv od vla­ : prepirati. Sve ih зс je više skup­ ljalo. Najprije su pokušali na putu de u Waschingtonu na konferencu, koja i zaustaviti kola, što su vozila kukuruze, će se držati u Waschingtonu. Grčki de­ ali. im to nije uspjelo. Ovi su na zor legati krenuće iz Atine naredne sedmice. Još nije potvrđena vijest, da su nje­ i proćerali. Najedanput je nastalo puškaranje. mačka i njemačko austrijska vlada pri­ mile poziv od američke da sudjeluje ; S koje je strane otpočela pucnjava, nije mi poznato. međunarodnoj konferenciji rada. Obje U to je dotrčalo nekoliko seljaka vlade još nijesu o tome dobile nikakoj u Prijedor i javili predstojniku i kove službene obavijesti. ! mandantu mjesta, šta se tamo radi. Nov! turski kabinet. Novi turski kabi­ Predstojnik je najprije poslao fannet sastavljen je ovako: Veliki vezir i dare, da obustave branje, a za žan­ general Ali Riza paša ministar predsjed­ darima je poslao major 5 vojnika. nik. Mustafa Rešid paša ministar ino­ Međutim je i Mehmedbeg poslao svoga stranih djela. Džema! paša ministar ra­ sina, da javi predstojniku da kmetovi ta, Salih paša ministar mornarice. Dane dadu brati kukuruza i da zamolr,da mađ Šerif paša ministar nutarnjih posaJa. se pošalje .žandarska patrola tamo. Mustaft beg ministar pravde, Tevfikbeg Predstojnik je odgovorio, da sada ne ministar javnih radnja. Hadži naša mi­ može dati Mehmeđbegu patrole, jer nistar poljoprivrede, ^aiđbeg ministar mu nije dozvolio da bere kukuruze. stave Sultan Je dao novom ' . I. Žandari su stigli na lice mjesta i zadaću đa provede izbore i sazove parobustavili branje, a međutim i voj­ lamenat. nici. Kad su vojnici stigli još je pu§karanje trajalo. Vojnike je predvo­ dio jedan seljak i odmah je poveo pred čardak, gdje su se većinom mu­ slimani nalazili. Tu su ih vojnici ra­ Povratak niuhadžira. — Iz Bruse u zoružah i potjerali sve pred žandarsku Maloj Aziji javljaju, da se odande kroz kasarnu u Prijedor prijekim putem kratko vnijeme kreće jedna oveća par­ preko polja. tija muhadžira — iseljenih bosanskih ePredstojnik je otišao tamo i pustio migranata, koji za vrijeme aneksione I je načelnika Husrefbega Kapetanovića krize, a »i prije nje napustiše domovinu, i Osmanbega H. Selmibcgovića. a sada se vraćaju svojim ognjištima. Uzrujanost je nastaja velikan gradu, *. | kako među muslimanima, tako među Događaji u Prijedoru. Srbima, a naročito među potonjima, Primamo iz Prijedora: Na 29. sep kad se je čulo, da je jedan kmet tembra otišao je Mehmedbeg Kapeta Srbin poginuo. Ubijeni je pogođen u nović sa nekih 45—50 berača da obere i glavu od lovačke puške i jednog kuruze na jednom svome beglučkom i udara po oku kolcem zemljištu u površini od 54 D\ koje i Predstojnik je otišao na lice mjesta su zasijati n jegovi kmetovi bez ovlaš­ i povratio se je oko t sati na večer. tenja vlasnikova. Spomenuto se zem­ ■ Zatim je naredio, da se svi pozatvaljište nalazi u blizini Prijedora, selo ; raju, koji su tame bili To je uhap Gomjevica. ! šenje pr'vee jedan politički činovnik Mehmedbeg je još proljetos zapodjeo I uz asistenciju vojničke patrole u 7»1O. parnicu proti spomenutim kmetovima ј sati na veče. radi smetan ja posjeda. Najprije kod Medu ostalim su uhapsili opet na­ kotarskog ureda, a onda kod kotar­ čelnika i Osinanbega te imama grad­ skog suda. Osuda je ispala u korist ske džamije Hadži Hasan eff. Vojićh. Mehmedbega i ako su kmetovi tvrdili, Ima ih oku 70 uhapšeni.------- — da je to zemljište Mehmedbeg oteo njima, jer je 4negda bilo kmetovsko pravo. Proti osudi kotarskog suda su JOŠ JEDAN KURBAN »SLOBODE«. kmetovi uložili prigovor i usljed toga osuda nije bila još pravomoćna. Da Na 12. septembra o. g. ubio je stražar li je Mehmedbeg znao za utok ili na periferiji Tuzle kod solane Ahmeta nije, nije mi poznato. Samo kaže, da I Halilovića iz Gornje Lukavice, koji je mu je predstojnik rekao, da može i vukao nekoliko metričkih centi soli obrati kukuruze. j kao »gebiru« za G. Lukavicu. U istim S Mehmedbegom je otišlo još nekih i kolima vozili su se osim ubijenog Ah15—20 muslimana građana na selo, I meta još Avdija- Ćehajić, muhtar, Ahnajbližih Mehmedbegov.h rođaka i > met Bajrić, Bajro Čemandžić, Miloš Koimam gradske džamije. vačević i Stijepo Brkljačić oružnik iz Neke je Mehmedbeg pozvao kao na Podgajeva. Kod Solane je stražar u šaiteferić i u lov, a neki su sami od i kači zaustavio kola i prekopao ih. Visebe pošii. Većina je berača išla u : divši so u kolima, »ražio je da se isto- Domaće vijesti. daje svoga blsagoslova lihvaru, a blagosivlja milostinju (Bog će uništiti lihvu, a umnožiti milostinju). Ova su ajeta kasnije tako bila shva­ ćena i tumačena kao da je svako oplođe­ nje i množenje novaca u obliku kama­ ta zabranjeno. T a k o у o krivo-tum a б e n j e dovelo je dotle da se u is­ lamskim zemljama uopće nije moglo ra­ zviti ni zametnuli domaće bankarstvo ni ^ovčani zavodi. A kako je poznato, leže u bogatim islamskim zemljama (kao u Egiptu i lindiji) milijarde zlata u ka­ sama pojedinaca, a da ne nose nikakve koristi, jer mnogi drže za grijeh davati novac na kamate i korisno ga uložiti u banku. 1 premda su kamata (faiz) i lih­ va (riba) i u arapskom jeziku dvije različne riječi sa različitim značenjem, ipak se nije mogla izbjeći zamjena tih poj­ mova, te je ova grdna zapreka i ozbiljna smetnja za razvoj i napredak moder­ nog novčanog gospodarstva i dandanas ostala na štetu samih muslimana. Pa i sam ajet. »Ne daji s tom namjerom. da dobiješ više«, tumači se mjesto u svom čisto etičkom smislu često tako, kao da je tim izrečena zabrana kamata. i , | , l Uza sve to ne manjka propisa I odred­ bi, koje ne samo da dopuštaju ulagati i povećavati novac, već čak i propisuju, kao što se vidi iz ovoga hadisa: 15. Tri gujte s imetkom siročadi, da ne pojede i glavnice godišnji zekjaL ; Kod modernih zakonskih propisa po- * stoji također i u islamskim zemljama zakonom priznati najveći postotak (ka­ mata), koji je uopće određn do 9% (de­ vet po sto). Što ide više preko ovog propisa, smatra se lihvom. Ali ovu za­ konita oderdba nije mogla dosada da odstrani kod svih pobožnjačku sumnju i smjerno razmišljanje, koje leži u zamje­ ni kamate i lihve. Čini se pak, da na ovo pitanje nije bila bez bitnog uticaja biblijska rečeni­ ca (3. Mos. 25Mt prema kojoj je ka­ mata i lihva zabranjena. Time naime, Što su u prvim islam­ skim stoljećima mnogi Židovi prešli и Islam, došli su u Islam mnogi židovski običaji i legende (priče nabožnog sadr­ žaja) pa su s njima ušli i biblijski i heb­ rejski uticaji. Isto se ovo može reći n. pr. za slike. Nigdje nije u Kur’anu zabranjeno slikati ljude i životinje. Samo se u Kur’anu osu­ đuju kipovi, koji služe za krive bogove, kao djelo sotone. Ali u Bibliji 2. Mos. 20ч. Čitamo: Nemoj sebi nikakve slike ni poredbe praviti! (Nastaviće se.) KNJIŽEVNOST Stihovi. Ovih dana .izdao je g. Eadil Kurtagić svoje pjesme. Tu je pisac sku­ pio sve svoje pjesme, koje su Štampane po raznim novinama i nekoje koje su bi­ le u rukopisu. Čovjek bi učinio »krivo«, Stmna 3 Страва vari, jer da je »šverc«, nu Ahmet je re­ kao odmah, da nije »šverc« nego »gebira« što je i muhtar s muhurom isto po­ tvrdio kao i ostali, koji su se u tim koli­ ma vodili. Stražar nije vjerovao! Ubljeni Ahmet je nudio kauciju i ime i na koncu predložio, da se telefonski upita veleprodaja soli, da li je to »gebira« ili »šverc«, ah je policajac uporno tra­ žio doznačnicu kao legitimaciju. Ubije­ ni je Ahmet tvrdio, da je doznačnica u načelnika Saliha Abadžića. koji je zadržao kod sebe da digne na drugim kolima preostali dio »gebire«. U tom natezanju su konji sami od sebe krenuli, a policajac misleći, da će mu žrtva umaknuti proleti s druge strane kola i opali iz revolvera hitac, koji Ah­ meta pogodi u glavu. Nakon dvije mi­ nute Ahmet je bio mrtav. Policajac je odmah pobjegao, da ga svjetina, ogorče­ na zbog nedužnog ubojstva, ne linčuje. Ahmet HaJilović bio je miran i čestit seljak, dosta ugledan u svom selu, što dokazuje njegov .izbor u vakufski džematski medžbs u Gor. Lukavici. Ostav­ lja iza sebe ženu i žensko dijete od 3—4 godine, a njemu Je nešto preko 30 go­ dina. Nije nikada bio kažnjen. Naši sigurnosni organ’ i previše su revni i brzi na uporabu oružja, ako je u pitanju musliman, dok su i gluhi i sli­ jepi kod drugih. Kod nas se na vagone »švcrcuje« nc -amo so, nego mnogo ko­ ješta. ali oni to ne mogu da vide. Pi­ tamo odlučujuće, smije li se kod ovako dokazane nevinosti, upotrijebiti oružje i to još pucati u kola, u kojima se vozi pet ljudi? Tražimo najstrožiju i egzem­ plarnu kaznu za ovog stražara-barbara tako, da se više ni jedan neće usuditi ovako postupati sa ljudima. »Revnosti« naših sigurnosnih organa i »pravdu« u našoj »slobodnoj« državi mogli bismo definirati ovim stihovima duhovitog pjesnika: Ko ukrade jedan hljebac, »Toga veća kazna stiže — »Nego onog, pravdo huda! * »Mil'one koji diže. Md. Na adresu oblasnog odbora za zaštitu djece. Našoj bilješci u 'prošlom broju pod gornjim naslovom treba razjašnje­ nja. Nereda i pristranosti u razdiobi amerikanskog odijela bilo je možda od pri­ je. ali! u novije doba toga nema. S po­ četka se јс to odijelo dijelilo onima, koji su od velike gospode s vlade donosili preporuke. U novije doba pak ne dijeli se odijelo po preporukama s vlade, ne­ go mjesni odbor za grad Sarajevo uzi­ ma u svojoj sjednici molbe i konsignacije u pretres i dosuđuje: kome se ima šta da podijeli. Istina je i to. da se može da dogodi, da • eto odbor učini što god u pojedinom slučaju i prasitrano. no to naravno ne čini hotimično, jer treba uvažiti da je masa jedna materijala za podjelu, a fcto tako mnoštvo molitelja, koji č:sto ispune široke hodnike pravo­ sudne palače : lahko je moguće, da se pojedincu učini da je kogod. ko izlazi već podmiren, i previše dobio. Ova ro—от-Ј-ХЈ,.Х-Ј.1ИИ1.—, da se ne napiše nekoliko riječi ne o ovim stihovima nego o g. Kurtagiću kao pjesniku. S početka, kada se je pojavio kao po­ četnik obećavao je. da se svremenom postati pjesnik. P.rvijenci su mu bili top­ liji i pisani s više osjećaja. Zaletio bi se i prije među »statue«, koje ne govore, zaletio se u mrak i u svijet »koji miriše, ali ne osjeća«... U svoju dušu kao pjesnik nije posegao. jer mu je i samom možda bilo tamo neugodno ili možda u njoj nije ništa bilo. Meni je g. Kurtagić ostao hlanam i površen, bez duNjine i osjećaja; — pisac pjesama, a nc pjesnik. Da se nije razvijao, nego Nazadovao uzrok je u samom njemu i u njegovu životu, koji je utjecao i na njegov rad. Postao je i u životu prazan, hitao je po bespuću, da se nikad ne smiri. Meni je nekad bio Fadil simpatičan, pa za to i napisah o njemu nekoliko riječi općenito dok o štihovima nemam Sta reći. Ko ili pročita dobiće možda gornji dojam i otaviće ih hladno na stranu *er je ove stihove pisala hladna ruka čovje­ ka za kojeg nc znam jeli izgubio vjeru u se ili u svijet — ili u sve’ A ovaki čovjek nc može biti pjesnik. Cijena je knjizi 5 K, a dobiva se u svim knjižarama u Sarajevu. A. B. Muslimani! Čitajte i ši­ rite .,Pravđu“. �Cmp/ma 4 Strana Ј1РАВДА“ — „PRAVDA" ba za podjelu nije žito m brašno, da se ж že svakom podjednako odmjeriti. U novije doba čuju se tu i tamo prigovori da su učitelji i učiteljice previše dobili ovog odjela, tobože na štetu škol■ кС djece i sirotinje uopće. 1 to je lahko moguće, ali na ovo je, kako smo čuli, pitana sama amerikanska misija, pa je izjavila, đa je ona. uvažajući veliki trud i nastojanje učiteljstva oko diobe mlije­ ka kao i odijela i uopće kad se radi o kakvoj hilo akciji u korist siromašne školske djece, dozvolila i stavila učiteljsivu na raspolaganje, da uzme ko šta od njih zažeH. To je naročito vrijedilo za ono učiteljsko osoblje, koje se je žr­ tvovalo, da čitave dane provede u vlaž­ nim magazinima palače pri razvrstavanju ove robe. Na temelju toga dopušte­ nja ovi <u se okoristili a na temelju odobrenja mjesnog odbora, kori takođe uvažava trud i rad i zauzimanje učitelj­ stva. ostali su dobili po nešto od ove amenkanske robe. Toliko za razjašnje­ nje. sobaih trzavica, okaalte se nehaja, sjedi« nito se svi od aajsiromašaljec do najbo­ gatijeg u čvrste redove I ne će uae uiko moći naknutk niko pregaziti. 1 naša braća iz Sandžaka i Staro Sr­ bije osjetili su potrebu organizacije, pa će se uskoro sjediniti • nama i naša sna­ ga biće pojačana. I oni su uvidili potre­ bu organlzovanja. jer su vidili, da ne mo’gu pojedinci popraviti njihovo teško sta­ nje nego svi skupa. Dijeljenje kože. Obrtničko trgovačka komora za B. i H. doznačuje kožu za obućare u 1). Vakufu putem ovdašnjeg općinskog ureda. Ta koža dođe i niko od cipelara muslimana nikako je i ne vidi, nego je jednostavno ustupi općin­ ski ured cipelarima Jovi Kisinu i Jova­ nu Hećimoviću i ako su se drugi obućari nekolko puta prituživali na taj postupak. Pitamo obrtničku komora da li će već jedanput prestati sa takovom nepraved­ nom podjelom kože i hoće li — kako >mo to mi tražili kožu sa pošt. pou­ zećem odašiljati na adresu obućara? Poručujemo gradonačelniku Asimbegu Miralemu. da kožu koja prispije na op­ ćinski ured doznači otpadajući kontigenat i ostalim obućarima, jer kada plaća­ mo dohodarinu. prirez trg. komori i os­ talo. nravo je da dobijemo i kožu. Načelniče mjera je puna, pa je vrije­ me. da se kanete svake nepravedne po­ djele, koja ne baca ni malo lijepo svi­ jetlo na objektivnost i ravnopravnost o kojoj se trubi na sve strane, uzduž i po­ prijeko. Obućari. U njoj nam je mjesto — ovdje smo se rodili I moraju nam dati mjesta, da se razvijamo i uživamo jedimaka prava kao I drugi. A ta prava pribavićemo u zajed­ Dr. Fridrlk HM»berg ordinira za kož­ ne spolne bolesti od ll/t do 3 sata po­ slije podne a Carevoj ulici broj 8. parterre. Iz naee organizacije. Organizujmo se! Kako smo već javili Centralni Odbor naše organizacije Izradio je štatut, po kojem će se ravnati odbori. Statut je objavljen u »Pravdi«. glasilu J. M. O. I stini je za sve članove postao obveza­ tan. Odbori ga moraju dobro proučiti i odmah pristupiti ponovnom popisu čla­ nova. Ko god pristupi u J. M. O. prima na se sve dužnosti i mora se na dlaku držati odredaba odbora, a ovih statuta. U zajednici, organizirani jači smo I slobodniji! Najbolji vam je dokaz, ako pogledate, kako su se organizirali či­ novnici, radnici i svi drugi. 1 druge stran­ ke organiziraju se, pa i mi muslimani moramo biti na čistu: da li ćemo se i u buduće međusobno mrziti, ili svi u jedno kolo, da očuvamo bar ono što se još da očuvati! J. M. O. borila se je za islamske inte­ rese 1 onda kad je svak šutio i nije smio progovoriti, zauzimala se na svakom mjestu i pribavila je toliko, da glavni faktori naše države računaju snania i ne će dozvoliti, da se razjagmi naš imćtak, da se poruše naikdomovi i da nas pro­ tjeraju iz naše domovine, koju su naši djedovi krvlju napojili. Ali mi ne smijemo gledati samo na obećanja! Organizirani, sjedinjeni, blćemo uvijek jači jaki, da svojom vlastitom snagom isposlujemo opstanak na rođenoj grudi. L svim poslovima savjetujte se sa svojim istomišljenicima, sve stvari radite u spo­ razumu samo s našim odborima I čla­ novima. Svaku želju, svaki predlog, koji je od opće koristi saopćite svome odbo­ ru. ili radnom odboru, svaku nevolju, svaki napredak javite vodstvu, a ono će dalje učiniti što treba. Muslimani! Mahnite se starih međuOdgovoraj urednik: M. Sudžaka. Svaki je od vas uvjeren kolika je po­ treba koncentrlsanja čitave naše snage, pa ćete sv| stupiti u jedno kolo, da za­ jedno dijelimo i dobro 1 zlo. Na žalost do­ bra smo malo zapamtili, a!i пс smijemo gubiti nadu u bolje dane, jer doće vri­ jeme, kada će i oni koji vas sada taru osjetiti potrebu zajedničkog rada oko Iz­ gradnje našeg zajedničkog doma I naše države. nici — u organizaciji. Primiču se sudbonosni časovi, pa još jednom: Organizujmo se da se sami ču­ vamo! Tajništvo J. M. O. Gospodarstvo. Ugljen, petrolej. šećer I sol. Četiri su u glavnom artikla, u kojima Jugoslavija trpi momentano najveću- os­ kudicu i čija nabavka zadaje mnogo briке: u g a 1 j. petrolej. šećer i sol. O potrebi i \ ažnosti u g i j a s jedne strane, a oskudici njegovoj s druge, go­ tovo je suvišno da i govorimo. To je pitanje, koje ne silazi s dnevnog reda, a ipak nije do danas poduzeto još ništa odlučna, već se samo krpari i odgađa, dok >e zima danomice sve više bliži. To je tim fatalnije. što u međunarodnoj akciji za opskrbu Evrope uglehom, koju akciju vodi Amerika, nisu (uz Rusiju) balkanske države, dakle i Jugoslavija. uzete u obzir. Znači da smo mi samo na sebe i nikog drugog upućeni, a kad tamo, mi danas još pravo ni ne znamo koliko nam uglja treba, koliko od tog sami produciramo — a koliko bi eventualno trebali da uvezemo. Zna se jedino da ie za željeznički promet potrebno dnevno oko 750 va­ gona uglja ili sveukupno okruglo 300.000 vagona. Gdje ostaje onda još parobrodarstvo. industrija i ogrjev, te rasvjeta proizvedena iz ugljena. Ta je potreba sigurno još dva puta tolika, te ne će ni malo pretjerano biti, ako ustvrdimo, da cjelokupna potreba SHS na ugljenu iznosi oko jedan milijun va­ gona ili 10,000.000 tona ugljena godišnje, ako ne još i više. Kolika je naprotiv na­ ša produkcija? Govoreć samo u najkru­ pnijim crtama iznosi-ona: Slovenija 350 do 400 vagona. Hrvatska i Slavonija 60—75 vagona, Bosna 200—240, Srb «a 50—60 i Baranja 150 - 170-vagona, os­ tali krajevi oko 25 vagona dnevno li sveukupno 835 do 1000 vagona dnevno. Drugim riječima: domaćom produkcijom ugljena pokriva se samo jedna tre­ ćina potrebe, dok ostale dvije trećine ostaju nepokrivene. Taj manjak ukloniti briga je države, i za to pozvanih nje­ zinih faktora. Uvoz uglja iz inostranstva bio bi u normalnim prilikama naj­ lakši i najnaravniji put, ali on je s po­ znatih razloga -danas nemoguć, te se može kretati samo u onim granicama, koje prilike izvan našeg dohvata dopu­ štaju. Imadc osim toga još drugih na­ čina i sredstava. Evo samo dvaju: pod:gnućem produkcije i iskorišćenjem vo­ denih snaga zemlje. Produkcija se našili ugljcnika mora bezuvjetno p<xlići, jer je ona upravo minimalna. Iako nemamo stručnih radnika zato, valjalo bi ipak povući onamo na rad što više radnika; jedni ćc se ubrzo uvježbati i ovom po­ slu, a drugi treba da olakšaju i preuzmu od stručnih radnika barem onaj dio po­ sla za koji nije potrebno nikakvo po­ sebno znanje, već jedino ljudska snaga. Gradovi a i pojedinci, čija su poduzcć. zana na ugljen trebali bi također nes' i poduzmu sami. Kad je pred dva deseta’ godina Amerika bila u slič­ nom položaju našla je ona izlazak u to­ Spoj 71 Broj Izdavanje državnih bonova. Privileme, da su pojedini gradovi zakupili ovaj govana Zemaljska Banka za B. i H. u Hi onaj utirali. Zar ne bi mogli gradovi Zagreb, Beograd, Osijek, Novi Sad itd. ' Sarajevu, poziva ovijem sve upisi vuče svaki sa svojini industrijalcima zakupiti i državnih bonova, kuji kod nje obaviše koji od obližnjih si ugljcnika te ga eks­ svoje upise, da u najkraćem roku izvole ploatirati sa povećanim brojem radnika? ; podići originalne bonove na blagajnici Moglo bi se, samo kad bi bilo malo i gornjega zavoda u Sarajevu. više volje i energije, a malo manje tjeBonovi biće izdani samo onim upi* snogrudnosti i strančarstva... Drugo još šivačima, koji povrate tom prilikom u uspješnije sredstvo bi bjlo iskorišćavanje tu svrhu izdate im već privremene povodnih snaga. Tih hvala Bogu kod nas [ tvrde. Upisivačima izvan Sarajeva otposlasva sila, ali se nitko ne miče, da ih upo­ trijebi. Što je sa projektom izrabljenja ćemo bonove samo onda, kada nam oni Like i Gacke? Koliko bi se energije stvo­ pošalju izdanu im već privremenu priznanicu, koju su dobili u svoje vri­ rilo. a koliko ugljena zaštedHo, da se jeme od nas u Sarajevu, odnosno od ovaj projekt provede. Ako vlada ima koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ prečih posala i drugih briga - a bez cegovini. sredstava je, zašto se ne prihvate toga Oni upisivači, koji obaviše svoje upiprivatnici. Novca je i previše, a narod u Lici bez posla. Grad je Zagreb pred 1 se kod koje naše Filijale Hi Ispostave, neka izvole podići bonove tamo, gdje su par godina zabacio projekt vodene ele­ ktrične centrale, zabacio je ponudu Kar­ i ih i upisali, ali i u tom slučaju samo lovca. da od tamošnje irrunjare uzimlje 1 uz povrat privremenog priznanice. Privilegovana Zemaljska Banka svjetlo — no to nije razlogom, da se to za Bosnu i Hercegovinu. đanaa Пв »v'hđ. Zar Ct-mn ček. zapne sva industrija, i da ljud% posred nerasvijetljenog Zagreba ubijaju i orob Ijuju?! Zašto gradsko zastupstvo za­ Iz uredništva. Najavljeni roman počegrebačko ne povede nikakuvc inicijati­ ve u ovoj st i uri? Kritizirali , prigova­ I će izlaziti u slijedećem broju. ...................................... ____ rati je lako, no treba nešto i djelom po­ ........ _____ kazati... Uz uralj jednaka je nestašica , u p v I roleju odnosno benzina i raznim Vakufski izbori. Goveri •«, da ćo Fadll strojnim uliima. Manja naša industrija, vakufske izbore a napose brt. koji radi s? manjim stro- i Kurtsgir prol>»tiraU. Mo fu jevmm pogonom, u istoj jc neprilici radi ; profilirali Нмап Hođiić Г.АИј* Kaitović. pomanjkanja ovih artikla — baš kan Tri izbora. Naredni цпaiumici 'brani velika industrija, radi nestašice uglja. ' eu u naredao predstavniltvo voljan« Mi doduše imademo petrolejskih izvora, j t. j. valjo« St. Pribieevića, naša gnu’./ u жаiz viralista gorivog plina, ali su ti još na [ etupiiva isabraaa je u opiino voljom nar - tj papiru. Ni prije rata nismo se njima osvje­ i voljom A. Šala, м odbor u nai »Gajreto izabran tljavali - - a sad možemo još manje. Me­ I je voljom članova tj. roljoiu policijo, Da l. I đutim susjedi naši, naročito je tu u pi­ ; naetavak slijedi, ts cc aaesd ne inu, I tanju Rumunija, bogati su sa petrolejoni Šešir, baki A. M. raapreda ■ „Glasa Naroi skrb bi države morala ići za tim, da dođemo do što veće količine ovih arti­ | da“ o iećirn i aa'gavara pa iskrano i ero*a arca kala. Sa petrdejem nas je nešto Ameri­ ' radi jedinstva naisga nareda kaa ito je lanjak« ka pomogla, pomoći će i u buduće, ali godine »knpljao građa хд proslavu c. k. prve e ne smije u buduće više događati, da I rsgiiuanta prali jedinstva naieg aarvda. A o fe-američki petrolej. čiji je dovoz i ouako 1 su tu rali, da ja ta prtarena kapa, koja j« uaijela u aas daspotika lunka vlada, pa «a ou skup, čeka po mjesec dana na preuzeće sad, kao jsdan patriota, boji, da ća taj Гев podi te uslijed toga skoči na trostruku na­ sjećati nas na nateg neprijatelja i bili b:va po­ bavnu cijenu. S druge strane razdioba vod. da tas nali sugrađani abog fos* «rM i ima da bude pravednija nego je to bilo progone. Dakle, »ialile vi, dični nak pat: iotine,' ' ovog puta, gdje su odlučivali kumovski da ee nad fes biti us|ci išaao’ naše braco iaeodnošaji. vjeraea, jer je turskog porijekla? Ja šta temo Nestašica soli, koja se u nas nije ni­ kada osjećala, sada je svakidanja. Doma­ i po Bogu bralo, od mnogih čitavih nncuga. kaća produkcija je minimalna, a zbog pol. , puu, iboicio^a, ine Sna i kamatna, . sgna i mandžota, kravata i kaloda i i d., bto nam aaš prilika u Dalmaciji i Istri nemoguća. Ipak nedavni neprijatelj ^rabo donese i aametn«, nije pogibao zbog te nestašice tako ve­ zar io evo noće nai |»odejerati na nsečtf lika. jer su na putu veći transporti ovog аиегпапјпа? Pa iar i sam dodir, mudra nada artikla i jer postoje oveći zaključci, ka­ glavlco, neće biti znak mrikof dvapskog vetima ko privatni tako i državni — te će od­ pa da so pokoljemo, čim koga eniotmn > a le­ stranjenje ove nestašice ovisiti manje dim. Mego, daj rodoljabo. rasmilljaj malo i o više o prometu prilikama i neprilikama. tom, Hz ćemo sđ ielira, kad fee aforaa učinimo Od strane državne vlasti bilo bi samo Hujd, od fesova ćemo pogradili priglavke, ama poželjno da ona bude neki regulator u SU ćemo od ailindera i oalbeiliadora? Midi, di­ cijenama, da se nc dešavaju takove ab­ van ai ti dovek, narod će ti zahvalan biti. normalnosti ili tako rekuć zloporabe, da dok je u jednim krajevima cijena soli „Gajrct“. Ovih dana intervjaiouli Aliju KarK 1.50—3.00. da se u drugim prodaje sol tovića o lom; je li istina,* da ee polovina člano­ po 7, 10 pa i po 15 K po kilogramu. va aijesa primili odbureke rasti i kako može raditi taki nopulpau odbor. Na to jo rekao Ale: Napokon: najslađe je na koncu. To je šećer. Potreba je i potražnja na šeće- ' »Istina je to sve, i da nepotpun odbor no modo zakonito radili, ali za r.amn > vlada«. ru. vrlo velika, a produkcija upravo ne­ znatna. Već danas treba uočiti činjenicu i voditi o njoj ozbiljna računa, da je ' ovogodišnja produkcija še- . ć e r п e repe manja, nego li je I. Jugosl. škola sveopćega ženskoga d a v uo bila, jedva dvije trećine nor­ kroja *Univerzal« završuje posljednje te­ malnog priroda. Mi niti u najboljim go­ dinama nisitio pokrivali svoje potpune čajeve sa Banja-Lukom u B. i H. Upozopotrebe već samo dvije trećine — pak ruju se interesenti onih mjesta u B. i H. to uz gore istaknutu okolnost znači, da na koja ova uprava nije računala na ćemo rrii sa vlastitom produkcijom Še­ ćera pokriti jedva jednu polovicu po- ■ siguran broj učenica da ono mjesto u kojem se zajamči za minimalni broj od trebe. Odakle ćemo uvesti onu drugu, kad svi susjedi oko nas, a možemo reći 50 učenica sa Muslimankama, da i cijela Evropa (osim Cehoslovačke) is­ se javi Upravi, za održanje jednoga to su u deficitu kao i ini. Tu je opet jc- i tečaja. dini lijek za budućnost, da se u nas še- , Nenadoknadivi gubitak ove ekonom­ ćerna industrija, za koju postoje svi ske i jedinstvene potrebe osjetiće svaki preduvjeti Što više podigne. Za ovu pak onaj, ko sc ovom objektivnom i jedinom godinu morali bi se ispomoći uvozom šećera iz Cehoslovačke i Amerike (u svoje vrste školom neokoristi, budući koliko bude moguće), dok bi se za prcda svaka učenica ove škole postaje oostatak moralo ispomoći sa uvozom sabitdjskom učiteljicom, što sc prenosi t hftrina. Susjedna Švicarska ima te robe na buduća pokoljenja i Što uvijek osta­ u izobilju, ona je potraživatclj našeg drje najprečom obiteljskom nuždom. veta I naših Žitarica, pak bi se rckomZa siguran uspjeh svakome jamči naj­ penzacijom. bez oštete valute, dalo ovo pitanje povoljno riješiti. Kad se Austrija bolje mnogobrojne izjave učenica Škole mogla gotovo cijelo vrijeme rata služiti »Univerzal«. sahartnom, Isto tako i Francuska, koja Sve upite i objašnjenja daje upravje imala otvoren uvoz šećera iz Ameri­ n i k škole Univerzal ke, zašto da se ne poslužimo i mi? Valja fcpiro R. Roslć se o toj stvari svakako što prije požu­ Banja Luka Viša Djevojačka Škola. riti, a ne ostavljati sveza dvanajsti sat. Vlasiik: Centralni Odbor >J. M. O.< Poruke uredništva. Tre seljak. Na znanje. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ac6eb977b5e9bf04ba491c80f46d2a25.pdf 535c7ca97ee8ac742a3a9ace1ef717f7 PDF Text Text PRAVDA POJEOtNI BROJ 60 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uf«4E rBhkciinl sdfeBF. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАЦСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 72. Sarajevo, subota 11. oktobra 1919. (16. muharema 1338.) Memorandum muslimanskih izaslanika iz Novopazarskog Sandžaka. Nebratski postupci, koji su se vršili *iad nama u B. i H., vršeni su i u drugim krajevima našeg kraljevstva. Da mognemo iznijeti sliku tamošnjih prilika, glavni urednik našg lista, koji je ovih dana boravio u Beogradu, dobio je ovla­ štenje, da iznese memorandum, 'što je II. avgusta uručen ministru predsjed­ niku g. Ljubi Davidoviću. Taj memo­ randum glasi doslovce: »Gospodine predsjedniče! Kao izaslanici ispred muslimana juž­ nog dijela Novo-Pazarskog Sandžaka slobodni smo, da Vam, gospodine mini­ stre, iznesemo svoju bijedu i svoje ne­ volje, pa da Vas vruće zamolimo za za­ štitu i što bržu pomoć. Kako su nam jadi i nevolje velike ne možemo biti kratki, pa Vas molimo da nam poklonite svoju pažnju i da nam ne zamjerite što svoje prikazivanje počinjemo nešto iz daleka. Kada je god. 1915. odstupala srpska vojska preko Crne Gore, i kada su srp­ ski oficiri i vojnici gladni i namučeni ginuli od crnogorske ruke za jodan krompir, sandžački su musi mani te naše mučenike doče­ kali kao braću i davali im za­ logaj ispred rođene djece. Pod austrijskom okupacijom su se ta­ kođer držali sandžački muslimani имаko, kako to dolikuje čestitim državlja­ nima i kako koristi našoj državi. Mnogo ih je bilo, koji su se za narodnu stvar zajedno sa svojim pravoslavnim dru­ govima odmetnuli od austrijanaca u ko­ mite, i time doprinosili za naše brže oslobođenje. Ako ih je i bilo takovih, koji su se pod neprijateljskim pritiskom morali javiti u »dobrovoljce«, ipak ne htjedoše ići u austrijsku vojsku, da ne budu poslani protiv svoje braće, nego odoše u tursku vojsku. Ali sigurno nije ni jedan otišao drage volje, nego silom. Kada su Austrijanci pošli da. odstupaju, Donudiše nama muslimanima oružje, go­ voreći nam, da će na.* naši pravoslavni sugrađani napadati, pa da se možemo braniti. Mi smo naravno tu neprijatelj­ sku ponudu odbili, jer ne samo da se ne bojasmo ničega, nego dolazak naše srp­ ske vojske smatrasmo svojim oslobo­ đenjem. Alt se u tome svome vjerovanju 1 j uto p rcvarisino. U ime srpske voj­ ske dođe nam najprije, da nas oslobodi, crnogorski brigadir Mile Sajačić, da u društvu sa nekojim činovnicima osnuju pljačkaške čete, koje će se nemilice ba­ citi na muslimansko dobro. Te su se čete dale svom snagom na pljačkanje i odnijele su iz našeg kraja što živa bla­ ga, što zlata u vrijednosti od d v a d ese t m i 1 i o na dinara. Još i sada leže u opštinskoj zgradi u Lozni razbi­ jeni sanduci, koje je srpski načelnik, što ga je Sajačić postavio, napljačkao u selu Godijevu iz kuće Arifa i Ejuba Hodžića. pa ih u prisustvu svojih žandara u opŠtini razbijao. Sajačić je prešao kasnije u srpsku vojsku kao pukovnik, ali nije nikad nastupio dužnost, nego trguje u Beranama, a da još nije pozvan im odgovornost zato, što su pod njegovom vlašću sva ova pljačkanja vr­ šena. Sve zapljačkano blago i sada se na­ lazi u pljačkaša i oni s njim raspolažu kao sa svojim dobrom« Muslimani su ostali bez igdje išta, pa ne samo to, ne­ go i oni, koji bi mogli da za svoju dje­ cu nabave kozu ili kravu, ne smiju to učiniti, jer dok to opaze njihove komšiie pravoslavni, odmah im to ne samo odnesu, nego ih još i tuku i traže novac, jer, vele, da nije imao novaca, n« bi mogao nabaviti kozu ili kravu. I A naprotiv naš je muslimanski svijet i novcem iscrpljen, jer su pljačkaši, osim haranja, provodilj- j. njiv anje m us lima n a u pojedmim mjestima. Bilo je mjesta, koja su po nekoliko puta plaćala ucjene od 50.000 do 100.000 kru­ na, pa su i poslije toga pljačkana. Bijelo Polje je dalo najprije 70.000 kruna ucje­ ne. Ipak su poslije toga i to 27 dana poslije odlaska austro-ugarske vojske došle crnogorske i druge bande, koje su opljačkale muslimanske kuće. Od 500 muslimanskih kuća ostalo je pošte­ đeno samo 20, a od 120 muslimanskih dućana samo 2. Sve je ostalo palo plijenom pljačkaša. »Trgovačkom društvu« : obijena je kasa i odneseno preko mili­ jun kruna. U Plevlju je tražena ucjena od 1 mili­ jun kruna, pa je pogođeno na 90.000 ktuna i to jedna trećina u zlatu, a dvije u papiru. Ipak je opljačkana kuća Muratbega Salmanovića i Hanefibega Atbegovića, kojemu su i kasu razbili i mnogo novaca odnijeli. Stokajesva oduzeta. Osobito u okolici. U Plev, ljima i u drugim krajevima oteti su mu' slimanima svi jahaći konji, a i opština im jc oduzela 50.000 kruna, jer bajagi nema para. Osim toga je oduzeto od mnslfmaha 25.000 krvna za »bolji hljeb' srpskoj vojsci. U prilogu pod 1 donosiј mo spisak onih sela. Roja su pala žrt; vom pljačke. U ovoj stvari molimo Vas, gospodine ministre, da se u naše krajeve pošalje i jedna nepristrana komisija, koja će iz­ naći opljačkane stvari, pa ih oduzeti od ' pljačkaša i predati njihovim pravim sop; stvenicima. (Ovom je zahtjevu udovo; Ijeno. Op. ur.) Naše komšije pravoslavni nepoštediše ni naše vjerske svetinje ' i naš obraz. U Sandžaku je ostala I malo koja džamija, a da nije opljačkana, i Mhogo ih jc obeščašćeno čak i na taj ' način, da su prljane ljudskom nečisti. Na pravoslavni Božić su pravoslavni iz pušaka dotle pucali na munare naših džamija u Bijelom Polju. . dok ih nijesu isprebijali i skoro poru1 šili. KuČevića džamiju (Fethiju) u Bijei lom Polju pretvorile, bez ičijeg pitanja, j u pravoslavnu crkvu. To su bili učinili ; 1912. godine, ali su nam je po naredbi crnogorske vlade na Cetinju morali povratiti i ona je bila džamija sve do sada. (Ovako su radili i Huni! ‘ Op. ur.). U školama sile našu muslimansku dje­ cu, da uče pravoslavnu vjero­ nauku i tako odbijaju ш u s 1 iin a ne, da svoju mladež školu­ ju. (Strašno! Austrijska metoda! Op. ur.). Vlasti sile muslimane, da na pravosiavhe praznike zatvaraju svoje radnje kao u Novom Pazaru, dočim im zabra­ njuju da slave petak i svoje svečane da­ ne, goneći ih, da na te dane moraju dr­ žati radnje otvorene. Iz sela Godine, srez Lozna, odvelo je pet seljana pravoslavnih iz Hazina ne­ vinu djevojku Murscla Durovića, pa je i danas drže zarobljenu. Molimo Vas, gospodine ministre, da i nam se pored naše imovine i života zaštite i naše svetinje i obraz. Nijesu sami građani i seljaci, koji idu ' za našim uništenjem, nego i vlasti idu za tim. da istrijebe naše inteligentnije ljude. Mnogo je našega svijeta izbjeglo u druge krajeI ve, ali ih onda vlasti iz njihovih krajeva i pod raznim izgovorima pozivaju natrag, a koji se tome pozivu odazovu, vcćl1 nom budu putem ubijeni i opljačkani. j ! | i ‘ I ■ : ' ' ' i | i Kao tipičan primjer navešćemo ovaj slučaj: Ugledni građanin iz Bijeiog Po­ lja Шпц beg Kajabegović bio je izbje­ gao u Sarajevo. Tu mu je dao vojvoda g. Stčpa Stepanović objavu, da se vrati u Sandžak. On je sa svojih šest drugo­ va došao u Sjenicu i htio da tu ostane, jer nije smio u Bijelo Polje. АИ je na­ ; čelnik okruga Bjelopoljskog tražio pod svaku cijenu da se vrati. Sreski načelnik SjeniČki prisilio ga je da mora ići u Bi­ jelo Polje i dao mu za njegovu sigurnost jednoga potporučnika i jednog žandara da ga prate. No on je ipak putem ubi- 1i jen. Ta metoda pozivanja izbjeglih mu­ slimana i danas se tjera. Sreski naček nik beranski i sada zahtijeva da se vra- :ј te nekoje izbjeglice iz Rožaja i samo se ima zahvaliti svijesti i uviđavnosti okružnoga načeinka Novopazarskoga, što ih nije htio- silom poslati, pa da ih stigne sudbina Kajabegovića. Dok se ne uspostave redovne prilike u našim selima ne smiju se izbjeglice da vrate na svoja garišta, a tih su izbjegli­ ca prepune naše varošice tako, da čak i i po u l*i c a m a spavaju. Kako me­ du njima vlada velika bijeda, a sve je pretrpano, velika je opasnost, da se me­ du njima ne pojavi kakva epidemija, koja će ne samo uništiti ono, što je ostalo u životu, nego može da zahvati i druge krajeve. Ali izbjeglice, koje bi se usudile da se •vra-te, nemaju kuda, jer su im kuće3 ako nijesu popaljene, zaposjeli njiho­ vi pravoslavni susjedi, a zem­ lje su uzurpirali i zasijati. (Kako bi bilo, da g. Poljak uzme ovaj 1 »humani« metod i u svoju agrarnu os­ novu? Op. ur.) Policijske vlasti neće ništa da pod­ uzmu u tome, da se makar ova nepo­ kretna dobra vrate sopsivcnicima, nego ih upućuju na sud, a ni u Bijelom Polju ni u Beranima nema uopšte suda. A nema ni dovoljnu žandaa, da bi bili zaštićeni. Stoga molimo da se uspostave sudske vlasti i pojača žandarmerija. Pojačanje žandarmerije potrebno je i radi zaštite od pristaša bivšega kralja I Nikole. Oni na domak Bijelog Polja vo­ I de pravi rat, poručuju muslimanima, da im se priključe. Nude im oružje i novac te ujedno prijete i naglašuju, da su oni crnogorski državljani. Narod musliman­ ske vjere, koji je listom za na­ rodno jedinstvo, naravno da im | se ne odziva pored svih nasilja, što ih trpi od svojih pravoslavnih sugrađana. Naprotiv, baš ovi su naši pravoslavni sugrađani u duši za crnogorski separa­ tizam i u nas se i danas usred Bjclopolj- | ske čaršijc čuju pjesme u slavu bivšega ,I kralja Nikole. No i ako muslimani, stojeći čvrsto na I; stanovištu narodnog jedinstva, pored I sVih muka, što ih trpe, ne će da nasje­ ■ daju intrigama raskralja Nikole i Italije, ipak ovi teški zulumi izazvaše među I neupućenim svijetom jednu drugu reak- i• čiju. Kad nekoji muslimani vidješe, da I' kod vlasti ne nalaze nikakve zaštite i protiv pljačkaških četa, odlučiše se u i. goru, da svojom protivakcijoni štite muslimansko dobro. I eto ta nemila i za uređenu državu nedostojna mjera imala je za cilj, da se sačuva još ono malo dobra i glave, što osta od pljačkaša i ; komita. Naravno da to ide samo na šte- I' tu narodnog jedinstva. 1 tako se u na- |। šim krajevima razvija hajdučija i gra­ đanski rat, koji ne može biti od koristi našoj mladoj kraljevini, nego samo do­ lazi u prilog raskralju Nikoli i neprija­ telju našeg narodnog jedinstva. Italiji, i Da su pljačkaši mogli na lahak način izvoditi svoja nedjela, mnogo je krivo i to, što su vlasti odmah u početku po­ dijelile oružje pravoslavnom stanovni­ štvu, a muslimanima oduzele sve, pa I Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pol« godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava natozi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice Ш9. Godina l. često i sjekire. S toga bi bila prijeka potreba, da se oružje općenito pokupi, ili da se dadne i muslimanima. Napomenusmo naprijed kako nam i našu zemlju uzurpiraše. To nije samo kmetovska (ćlvcijska) zemlja, nego i ona, koju smo sobom obrađivali. Narod do košulje opljačkan, oduzeta mu zem­ lja, a agrarna se reforma sa­ stoji kod nas u otimanju i pljačka u ju muslimanskog po­ sjed a i tako narod u pravom smislu riječi gladuje, a vlasti se ne miču da mu pomognu. Glad očiju nema, pa se bohmo, da sc narod ne odluči na kakav nerazumni korak tim prije, što je a-' gi taci ja sa i talijanske stra­ ne a i iz Crne Gore uzela sil­ na maha protiv u našega uje­ dinjenja. Da ne bi došlo do kakvih nemilih kpo naše mlado kraljevstvo štetnih doga­ đaja molimo Vas, gospođine ministre, da se narodu pruži što priju pomoć ti­ me, da mu se povrate uzurpirane zem­ lje, pospješi isplata potraživanja zbog agrarne reforme i ako ta isplata nije moguća odmah, neka se bar nešto dade, da se narod spase od očite propasti. Ne možemo na žalost naći lijepe riječi ni za naše činovništvo. Uz rijetke iznimke, sve je to pljačkaš u rukavicama. Primjera radi navodi­ mo ovaj slučaj: U Lozni bivši načelnik i sadanji predsjednik opštinski Gjukan, kad opazi da neko ima novaca, poruči mu da je optužen, da je za vrijeme au­ strijske okupacije zbog njega neko nastradao, pa mu uzme pare i muči ga. l ako su na pr. poslali žandare po Maša Dupijaka iz Korita i po Plava Beganovlća iz Ncgobratina. Kada su ovi lju­ di bili predvedeni gore rečenoj dvojici, onda je sreski načelnik skresao na njih što je znao j mogao i naredio da se za­ tvore. Žandari su ih vodeći u haps tukli i kada su ih zatvorili, onda dođe u za­ tvor sreski načelnik i reče: »Pa zar da oni sjede ovako?« Na to je' žandar do­ nio dva koca pokratka i posve nezašiljena na stocima i odredio da oni mo­ raju na njima sjediti okrenuti jodan prema drugome. Tu su torturu imali da izdrže tri do četiri sahata, a onda je došao Valko Gugač. žandar i rekao im: »Vi gubite glave, morate se strijeljati ili tražite pare, da se otkupite«. Oni para nisu imali, nego su poručili da im se donosu. I dal; su jednu veliku svotu no­ vaca u zlatu (jer papira ne primaju). Koliko su dali ne znamo tačno, jer se dotični ne usude da to odaju, bojeći se gladi. Sreskog su načelnika pitali, da im kaže, ko ih je optužio i zašto, a on je odgovorio neka to ne pitaju, nego neka hvale Bogu i njima (načelniku i predsjedniku) što su im glave sačuvali. Pa ne samo to, nego je mnogo činovnika i nevjerno našoj državi. To nije ni čudo kad je na pr. u Bijelom Polju i Beranima čitavo podređeno činovništvo sve sami Crnogorac iz starih granica. Osim okružnog načelnika, koji bi želio pomoći muslimanima svi su ostali či­ novnici rođeni Crnogorci, pristaše ras­ kralja Nikole. Činovnici i službenici, koji su počinili najteže zločine nikako se ne progone. Kao tipične primjere slobodni smo da Vam navedemo samo tri slučaja: Jcdan učitelj je ubio seoskog imama Husejn efendiju i ostavio muslimane bez svoga sveštenika, pa ne samo da nije zbog toga zločina pozvan na odgovor­ nost, nego i sada u tom istom selu vrši učiteljsku službu. Prijašnji predsjednik opštine u Lozni zasio je opet nasilno na to svoje mjesto. Opljačkao je sav srez, ali se uza sve to i sada nalazi na tome zvanju. Jedan žandar je ubio imama Abid efendiju i to ne da ga je jednostav- �СТрана 2. Strana no ubio, nego ga je sa svojim društvom usmrtio najtežim mućenjem, režući mu prst po prst, vadeći oči itd. I taj je žandar na svome mjestu i u služ­ bi. Da bi se dovoljno ocijenilo teško stanje u kome se nalazimo prilažemo nekoliko primjera zvjerstava i ubijstava, počinjenih na muslimanskom stanovništvu i to samo u nekim krajevima Sand/aka gdje živi samo srpski narod, podijeljen u dvije vjere. S toga Vas molimo, gospodine ministre, da se u našim krajevima izmijene Činovnici i da nam se pošalju ljudi pošte­ ni, koji su vjerni državi, svjesni svoje dužnosti ; koji žele narodu dobra bez razlike vjere. Da bi muslimani imali vi­ še povjerenja u ovu istragu, pa smjeli izaslanom inspektoru reći sve što znaju i što im je na srcu, trebalo bi da bu­ de u pratnji ovoga inspektora i jedan Činovnik muslimanske vjere. Ovdje bi imali nešto da Vam naročito napomenemo. Naša vlada Kraljevstva Srba, Hr­ vata . Slovenaca prima u svoju vojsku oficire, koji su služili u austrijskoj ili turskoj vojsci, a naši su državljani. U Bosni, Dalmaciji, Hrvatskoj i drugim novooslobođenim krajevima uzela je u svoju službu i civilno stanovništvo. U nas ima dosta ljudi, koji su služili u turskoj upravnoj službi, pa imaju i akademsku naobrazbu. Ovi bi se I j u d i m ogli u našim krajevima vrlo dobro upotrijebiti k a o o k r u žni i s r c s k i načelnici i drugi upravni činovnici. Kao da nije dosta ovilt svih nedjela, vlasti progone muslimane i na svaki drtigi način. Za kuluk se upotrebljavaju isključivo muslimani i to se za više poniženje izaberu sve ugledni građani i inteligencija. Naprijed smo spomenuli, kako su neki naši ljudi pod neprijateljskim pritiskom išli kao tobožnji »dobrovoljci« u tursku vojsku. Ovi sc Ijud sada posredstvom naše mi­ sije u Carigradu po malo vraćaju u svo­ ju otadžbinu, ali čim stignu kući, vlasti dh zgrabe kao tobožnje turske zarobljenike pa ih upotrebljavaju za najteže radove na cesti. Naši regruti sc šalju prema Crnogorcima, pristašama raskralja Nikole, ovi ih smatraju veleizdajnicima, jer vele, da su oni crnogorski podanici, koji м bore protiv vlastite države, pa s njima najzvjerskije postupaju. Mi drage volje dajemo svoje regrute, ali ih ne bi trebalo slati u ovako očitu propast. Ort se mogu korisno upotrijebiti na drugoni mjestu, a prema Crnogorcima bi trebalo slati drugu vojsku. Da, gospodine ministre, makar doneklc predočimo ona silna nasilja, koja su na nama vršena, slobodni smo da Vani u priloženom spisku pobrojimo samo imena nekih uglednih ljudi, koji su izginuli. Od uNjenih predlažemo Vam spisak uglednijih i poznatijih lica, jer treba uvažiti da je u samom bjclopoljskOm okrugu ub'jcno oko 600 muslimana na oči njihove djece i žena, u P1 a vi, G usinju i Rugovi nije u o p Š t e ostala živa nijedna musliman­ ИПРАВДА“ — „PRAVDA" Број 72 Broj i da nije pasivne resistencije g. izbor­ i ska duša, ni muško ni žensko, I nje. Hrvatska i provodi u potpunoj sna­ pa ni dijete, a i u ostalim našim . zi ovu svoju dužnost, na koju je nije sa­ nog povjerenika Halilbašića, mogli smo krajevima bilo je još preko 700 umor- I mo rat prisilio, već je to bila davna že­ I davno prijeći hiljadu glasova. On ote­ lja Hrvatske, samo joj tuđinska misao stava. Ta umorstva su vršena na najže, a publika mirno podnosi njegovo nije dala, da ona to zakonom sprovede. zvjerskiji način, nedostojan jednog ev­ držanje. Čuju se samo pokatkad glasoropskog naroda i jedne evropske drža­ Za ovaj se posao Hrvata malo znalo i ve, bacajući ih u vatru, mećući im ve­ u Bosni. Trebalo je i vrhovima musli­ ' vi: »Naduravaćemo se«. Bude j po koja , rige itd. manskim u Bosni da sc dade pismeno I oštrija. • Gospodine predsjedniče! svjedočanstvo o tomu. Tuda je vlast Lista naše organizacije nosi zelenu ' znala, da izrabljuje ono malo razlika, Iz ovoga što smo naveli mislimo da ; boju i čudnovato: Mustajbcg HalilbaŠić. se jasno vidi kako je u velikoj mjeri što su vijekovi pod pritiskom neprilika i ugrožen naš život, naš obraz i naš ime­ stvorili na vještački način i da ih upo­ ' koji je za svoju listu odabrao crveni tak. Mi se obraćamo na Vas i molimo trijebe u svoju korist. I u posljednji čas , boju promijenio je ukus, pa i sam. Vas, da nas uzmete u zaštitu. Mine svoje sile htjeli su tuđinci, da u onoj du­ j zeleni. Od vremena na vrijeme po­ ž c 1 i m o n i š t a višenegolipravševnoj magli, u kojoj sc nalazio naš svi­ javi se i po koja crvcnka (do sad ih je du, jednakost i slobodu. Moleći jet — ali ne svojom krivnjom, već kriv­ svega desetak-petnaest) nu na MustajVas. gospodine predsjedniče, još jednom njom njihovom —stvore za sebe među begovu licu nema njihova odraza. Drh­ za brzu i izdašnu pomoć, jer svaki dan braćom janjičare. U prvoj prilici bi ih | donosi nove žrtve, bilježimo se s odlič­ tavih ruku prima on svoju nedonoščad poveli sebi, da i opet mogu dalje nad nim poštovanjem. nama svima gospodariti. Od početka i sve zeleniji, zdeniji... I okupacije Bosne i Hercegovine pa do Imaju i bjelke. Predaju ih nekakve i posljednjega časa tražile se prilike, da I Tafre. Kurtovići i pet šest nepoznatih Sarajevo bude bliže i Beču i Budimpe­ šti nego li Zagrebu; nastojalo kako pre­ ■ lica. Pardon. I nekakav Salih Cico. Ova ko domaćih tako i preko stranaca, da . jadna šačica ljudi što je u svemu ШеGospodine uredniče, Vi ste mene kao i sc u Beču i Pešti traži brat, samo da ' rova desetak bielki. bila jutros u nad', Hrvata iz Zagreba, profesora, koji je bio , se ne vidi onaj u Hrvatskoj. Stvarale j da će pod crvenim bajrakom donijeti | prije dosta godina u Sarajevu, zapitali, su se neprilike samo da ne mogne doći zašto se mi Hrvati ne izjašnjujemo u nekoliko stotina glasova. Kostrušili do sređenih odnosa. Od vedrijega dana i Vašoj uglednoj »Pravdi«. Meni je taj Vaš se. Nu iza podne je nestalo i »poslanika« zgušćavala sc magla. U toj su nas magli upit bio prijatan, pa su ovi redovi na­ stigli dani našega oslobođenja. Ali i to Svrzc i Ibrahlmkadrjc Sarića. pa nema mijenjeni našemu objašnjavanju spram ( nije smjelo doći kao oslobođenje. Tre ­ ni Ismcta Zildžića. Ko da su u zemlju | Vaših poštovanih čitalaca i prijatelja. balo je i tu baciti zublju starih tuđih Stavio sam Vam gore natpis, za koji propali. Stide sc. pomisllće koji čitatelj. mislim, da će Vam objasniti mnogu i i grijeha, da bude sloboda u porodu za­ Ali ta pomisao nije tačna. P o k u p i š e i mnogu zapreku, poradi koje nije bilo o- 1 gušena. se. Jer »socijalisti« Saliha Tafre. inače Nepismen svijet u ovim velikim vre­ I noga doticaja između nas Hrvata iz Hr­ mirni radnici duhanske tvornice, mamenima nc može da pogleda u onu bu ­ vatske i naše braće muslimana. Ne va­ dućnost, koju može sloboda jednomu je­ ! hom glasaju za nas i predaju zelene kar­ rajmo se. Rat je mnogo toga i zamrsio dinstvenomu narodu da donese. Neupu­ te kao i svi ostali pošteni građani. ’ i pročistio. Za nas je najglavnije ono, što ćen narod, koji ima da sc bori sa svim i ima doći, što mi moramo da uredimo, a Naknadni izbor naknadni je dokuzlima, što presaldumiše iz starih vreme­ ne ono, što je pod različitim utjecajima • menat naše snage. Da žive naše Sarajna u nova, ne može da razbore, što bi i dolazilo. A znamo li mi. kako Hrvati ; lije!... ga moglo čekati u budućnosti. Zla je i katolici, tako i muslimani, bili oni uza —......................... — • ■ ------------mnogo. Ono zastire oči, stvara nejaI Srbe ili katolike, što nam je najpreče, snoću, stvara maglu, koja sve niže pa­ ' što moramo da imamo i što moramo da da i ima da napokon potisne nekoga u | izradimo? očaj, a nekoka onamo, kanio on sam nc Rekao bih, da danas još ne znamo. U doha kad se uskolebaju gomile na­ bi htio poći. Evo poradi čega ne znamo. Nije tome roda, kad nastanu velike promjene u Držim, da je tako. A ako je tako, je | davno, već poslije svršena rata, da su neposrednoj blizini i u masama, koje su li čudo, da mi Hrvati ne zatežemo svo­ i meni govorili neki od muslimana, da odosad Išle jednim monotonim putem na­ jih sila, kako bi se pomoglo braći? Je . ni žive u strahu, jer še boje, da bi se staje pogibao općeg haosa. Ne samo ii čudo, aRo se muslimani, poradi svoje . moglo dirati u njihove svetinje, u nji­ događaji, koji su potresli čitavim teme­ vjere, pa i mnogih drugih neprilika ne • hovu vjeru, u njihove običaje itd. itd. ljem prijašnjeg poimanja nego i poslje­ snalaze i ne znaju, Što bi i kako bi; da ­ . Ne razumijete Vi naših prilika, ne znate dice tih događaja uskolebali su mase, I Vi, što je to za nas muslimane. Tako se | pače da postaju nepovjerljivi spram prenuli ih iz stagnacije i natjerali ih na I meni govorilo nedavno. Priznavao sam. i svakoga, da ih i i*da, ta stara varalica, n o v i p lit. Ako se uzme u obzir pri­ ostavlja. Nije li to magla? Nije li to ona i da nc znam ni običaja, ni života musli- | jašnji život nc samo nas muslimana u | manske porodice. Ali sam znao, da su i magla, koja nc dopušta daljega pogleda I prestala vremena, kad se smjelo dirati ' nj nama Hrvatima, koji smo s nešto : Bosni i Hercegovini, ne samo svih JugoI Slavena, nego i čitavog svijeta, pa ga , u vjerske svetinje; znao sam,’ da među | više sreće proturili svoju prošlost? Jest. proučimo na temelju proživjele krize Samo ja vjerujem, da se ta magla u da­ I nama Hrvatima katolicima nema čovje­ duha i snage neće nam biti-teško pro­ našnje doba dade protjerati i da može ka. koji bi u ovo doba smio, a i htio da ; tumačiti ovaj opći haos shvatanja nopo nas sve da nastane vedri i svijetli | dira u vjeru. Borbe su u nas Hrvata I vog života, koji vodi rasulu starog drudan. A o tom u najkraće doba. za ta pitanja toliko uspjeha donijele, da Zagreb. Dr. Đuro Šurmln, ' štva. u politici ne vodimo nikakva računa o Kako će likvidirati predratni menta­ nar. poslanik. tom, Što tko vjeruje i što on u vjerskom , litet mase ovisi o intelektualnoj snazi pogledu smatra svojom svetinjom. Još njenih vođa i kulturnom nivou samog u punom jeku rata hrvatski je sabor ; Sarajevo, 10. oktobra. naroda. Da priroda ne poznaje brzih 1916. godine jednodušno izjavio, da za I skokova utvrđeno je. no u društvenom Naknadni izbori za džematski medžHrvatsku i za Hrvate nema vjerske raz- ; poretku mogu nastupiti nagli preokreti, like, da su sve »ispovijesti vjera jednake fis grada Sarajeva teku uz jedno snažno ali se obično opet društvo vraća na pri­ i da ih jednako mora zaštićavati držav­ i oduševljeno učestvovanje pubHke. Do jašnju stazu, jer stari duh vremena, ne . na vlast. I ne samo da je to izjavio hr­ 5 sati, kad pišemo ove redove, za našu će brzo da ustukne pred teoretičnim | vatski sabor jednodušno, već je on stvo­ dogmama novog društva. Za to imamo rio i zakon za to svoje narodno uvjere- : je organizaciju palo preko 850 glasova U magli. dine po Hidžri zlatni i bakreni novac i ns пшо} ud ‘njozn iuO4sf!lucz!q od šćanske biijege kao krst i sliku grčkog Mahmud Muhtar-paša: vladara zadržali. Onda je došla za Velida slika halihna mjesto slike bizant. Islam po Kuranu i Hadisu. vladara, koji je bio predstavljen gologlav, s očešljanom dugom kosom i stoOgraničenje .stare islamske umjetno­ jećke s opasanom sabljom. Natpis sc sti na tako zvane arabeske (ukras u sli­ i sastojaŠe ili iz imena halifina. iz titule karstvu isprepleten biljevnim i geome­ same kao »vladar pravovjernih« ili pak trijskim oblicima u sjajnim bojama i zla­ samo iz riječi »Božji halif«, kako sc vidi tu) kloneći se strogo nasljedovanja pri­ po sačuvanim novcima u berlinskom rode može se objasniti samo pomoću novčanom kabinetu. * hebrejskog uticaja. Novci i slike, koje Berlinski novčani kabinet ima pače potječu iz prvoga islamskog vijeka, kad jednu medalju, na kojoj jc naslikan sje­ se takvi utjecaji nisu još opažali, pru­ deći Abasidski halif El-Muktcdir bil-lah. žaju dokaz, da u ono vrijeme ne bijaše Pa i iz kasnijeg vremena našli su sc nikakvih ograničnja u tom pogledu. novci, na kojima su posve naravno na­ U Perziji, gdje su bili hebrejski utislikani razni turski vladari iz Male Azi­ caji mnogo neznatniji , bavila se umjet­ je. Jedan lovački dvorac nazvan »Elnost uvijek sa prirodom i živim bićima. amra« oko 200 km. istočno od JerusaL' ono vrijeme, kada su vladali još lema, koji jc po svoj prilici pripadao drugovi i suvremenici pejgamherovi, Omejadskom halifi El-Velidu, pokazuje čini se da sc nije nikako zanimalo sa na svojim zidovima isto ljudske oblike. spoljašnosti. i ako postoji danas još per­ zijskog novca iz islamskog osvjalačkog Prije nego se zaključi ovaj odsjek, neće biti bez Interesa 1 vrijednosti, ako vremena, gdje se Je zadovoljavalo time, sc spomene još jedan tuđi sud o islam­ da sc ureže n.i strani i porod glavo Hosskoj moaalnoj nauci, kako ga je izrekao rusa II. formulu »U ime Boga« I ime ha poznat učenjak prof, I. Goldzihcr u Hflno. Druga pak strana novca pokazu­ svom djelu »Mohamodanische Studien«, je šta više i ognjeni oltar sa perzijskim ili islamskim godišnjim brojevima. Ovo 2. sv. str. .197.. gdje piše: »Moralna filo­ zofija I lama je dovela odnos musliman­ zadnje dokazuju, da su to novci, koji su sko moralne nauke prema hebrejskoj i sc kovali za islamske vlade i u ime halifino. kršćanskoj u takav obrazac, koji izlazi U Siriji su kovali halifi prije 77. go­ od aristotelskc nauke te se naslanja na Težak rad. FELJTON. , i i 1 | ; j | i ј ; । uka islamskog morala, a koju je Božji ne malo oštrouman način na izreke poslanik rasvjetljivao u svakoj prilici Kur’ana. Ona pruža ovdje istu onu posvojim ponašanjem i primjerom. javu, koju i etika hebrejskih vjerskih Dželaludin Rumi, časni osnivač reda filozofa, koja je crpljena iz istih izvora; Mevlcvija, napisao je u svojoj oporuci i oni imadu glavno načelo aristotelskc kao uputu za islamski način življenja nauke o kreposti, preuzeto u svoju vjer­ slijedeće: Jedite malo, spavajte malo, sku etiku pa su istu htjeli da nađu već govorite malo! Držite se daleko od zlo­ u biblijskim stihovima i rabinskim izrebe i grijeha! Budite postojani u trezve­ kania. To je ona nauka o »zlatnoj nosti i stalni u opreznosti! Izbjegavajte sredini« kao najpoželjnijem i Bogu svim svojim silama putene požude! Pod­ najugodnijem stupnju teorijske religioznosite ustrpljivo uvrede svih! Klonite nosti (u vjerovanju) i praktične pobožse društva niskih i budalastih i tražite nosti (u vršenju i zanemarivanju živo­ društvo plemenitih i pobožnih ljudi! ta): sredina između razuzdanog spiriNajbolji je onaj čovjek, koji čini drugima tuallzma i ekstremnog scnzualizma u dobro, a najbolji je onaj govor, koji vooznaki pojma Boga, između pretjerane | di ljude sigurno, brzo i pravo. Hvala sentimentalnosti i hladne bešćutnos Bogu, koji jc jedinstvo svih biča! između neograničene požrtvovnosti i Posve islamske osjećaje i shvatanje bezobzirnog egoizma, između neobuzživota iskazuje i Omcr Hajam, pišući, dane požudnosti i sebezatajnog odrica­ oduševljen velikom etikom i dubokim nja. između čvrstog osjećaja pravde i vjerskim čuvstvom ovako: Ne vjeruj, nesebične pomirljivosti. Ovu zlatnu srcda me muči strah pred svijetom, ili pred dinu (ona jc »siratul-mustckim« = sta­ smrti i prokletstvo -duše! Ja se ne bo­ za do prava u »fatihi«) pogodio je Islam jim ničega, nego li. kad me jednom po­ i time je ekstremne i skroz suprotne kopaju, da nisam dosta dostojno živio. nazore židovstva i kršćanstva usavršio do višeg oblika i stepena«. Odana vjera i ljubav puna pouzdanja prema vječnom stvoritelju, ponizno nastojanje oko Njegove milosti, iskrenost i pravičnost spram čovjeka, dobrota i ljubav ali bez slabosti kao i milosrđnost prema svim Božjim stvorovima ■ i opraštanje skrušenim I pokajanim, to su temelji, mi kojima je sagrađena na­ i 1 i ! ; »Bosanski Lloyd«. Primili smo 2. broj : ovoga lista, koji je posvećen trgovini, ' obrtu, industriji i narodnom gospodar­ stvu. Kako izgleda ovaj je list dobro ' uređen, pa će ako ovako ostane popu­ niti onu prazninu, koja se je već odav­ no osjećala. List izlazi srijedom i stoji na godinu 48 K. Preporučamo. �„PRAVDA* — „ПРАВДЛ* БрОЈ 72 Broj Strana 3 Cip— no. To znači prihod <xi K 7.600,— meseč­ gencija bi se posebnim ugovorom s vla­ vitka težak je rad i uspjeh vrlo proble­ nebrojeno primjera u historiji davnoj i dom obvezala da će svoje dclovanjc u- i no. Ako od toga odbijemo trošak i evc.imatičan. Onaj, koj će biti toliko jak, najnovijoj, imamo ili i u sadašnjosti. desiti strogo izvanstranački, objektiv- 1 tuamo spec jalnu nagradu kajem kolegi da se postavi pred nabujalu riječinu Uzminu samo dva-tri slučaja, koji se mora računati s dvije mogućnosti: da • no i prema interesima države. Prcdsed- * novinaru u agenciji Ikv. Nov. Društva, još odigravaju pred nama, naime bor­ nfttvo vlade imalo bi pravo kontrole .u ' ostaje nam čisti prihod od c rk? K 1000 ga ponsc sa sobom ili ga uništi. bu proti boljševizmu, proti militarizmu čitavom opsegu njezinog rada. Karakter. • do 1200. - mesečno za fond N. U. S. u S ovoga polazišta, ako posmotrimo j i s druge strane borbu proti kapitaliz­ svrhu potpomaganja članova i njihovih današnju krizu, koja već traje dva nije- | bi agencije bio poluslužbeni. Zemaljska mu i oslobođenju Čovjeka. Ova borba, familija u slučaju bolesti ili smrti. bi se vlada sa svoje strano obvezala da seca naći ćemo učinke, koje smo gori koja je zarnentnuta nakon rata na život Mi s naše strane preporučujemo reorće u tu svrhu besplatno odstupiti N. U. istakli i koji oduzemiju pravo da dalje • smrt između klasa najjasnije se vidi u ganizarPu izvješćivanja, pada se ne tro­ S. dosadanje prostorije »Ureda za štam­ vode narodne poslove. Oni nisu više velikoj carističko-boljševičkoj Rusiji. Oboren je caristički režim, da ustupi sposobni, jer su kompromitovali i na­ pu«, strojeve za tipkanje i podmirivati : še uzalud novinski prostor predlažemo mjesta socijalnoj demokraciji, a ova ra­ rod i državu. Njihova tjesnogrudnost i i troškove za telefonske takse, u svom ■ da Novinarsko Udruženje pozove sve redakcije na zdogovor i po jednog Ili dva stranačka zaslijepljenost dovela je u pi­ statusu zadržala bi dva dosadanja či­ di nesposobnosti morala jc napustiti vlast boljševicima. Ali s tim nije bio tanje narodno jedinstvo, državu i opći novnika ureda, koji bi i nadalje radili • člana vodstva od organiziranih stranaka gdje bi se to važno pitanje poredak u njoj. Tu su se sastali ljudi ne konac toj borbi. Pojavili se nezadovolj­ u agenciji. Kako .vidite, budžet bi sc potanje pretreslo. Onda bi se moglo s nici i najnovijeg komunističkog sistema, koje je revolucija izbacila na površinu, vlade za presbiro smanjio, jer bi joj ot­ gotovim-.predlogom doći vladi i stupiti koje pomaže čitava zapadna Evropa i nego ljudi, koje je austrijski izborni si­ pao trošak za tipkarice stenografe i u pregovore. izgleda da je svršetak i boljševičke vla­ stem poslao u sabor; ti ljudi sa pred­ podvornika. sti u Ruj ... Vratiće se na staru stazu ratnim shvaćanjem nijesu sposobni, da Agencija »Hermes« izdavala bi dnev­ i evolucijom proizvesti preporod dru- , izgrađuju novu državu i stvaraju novo no tri biltena s najnovijim veslima. Bi­ štva. Nasiljem nije uspjelo. Nasilje, sila društvo. Treba raspustiti taj cirkus, po­ ciklista agencije dostavio bi svakoj renije se održala, ali je imala samo taj uči­ slati ih kućama neka razmišljaju o svo­ dakciji prvi bilten do 91/, sati u jutro, Pustolovine jednog vagona. »Bos. nak da jc prodrmala uspavane mase, joj slavi, a dati narodu glas, da on pro­ drugi do 1 sat po podne, treći do 11 sati Lloyd« donosi ovu noticu: Priča nam pojačala u njima otpor i svijest. Sovjet­ govori. Novi ljudi, koji dođu kao legitiu noći. Prema tome bi svaka novina jedan realni trgovac slijedeći dogodov­ ska republika izdiše, jer su njezini pred­ misani narodni pouzdanici riješiti će za i jutarnja i podnevna i večernja imala štinu, koju jc on pred mjesec dana do­ stavnici htjeli jednim mahom spojiti čas krizu, a za tim je veliko polje teš­ najnovije vesti. Publika, koja uzima u živio. U Bosanskom Brodu čekao je dvije skrajnosti — dva shvaćanja. U kog rada, koji traži sposobnih sila. ruke novine radi najnovijih telegrama, osam dana na vagon. Svi razlozi nijesu Mađarskoj je bio komunizam kratka vi­ ah. bila bi vezana da uzima osim jutarnjih jeka, jer se je uspješno umiješala anpomagali, dok se nije opametio i uči­ također i večernje novine i obratno. tanta. U Njemačkoj je pokušaj propao, N. U. S. bilo bi preko agencije u te- I nio ono Što svi rade. Platio je za vagun jer je kulturni nivo naroda visok, a na­ lefonskoj veM s novinskim od sokom ze- ' hiljadu kruna. Kad jc vagon već bio pri­ cionalna .svijest radnika jaka. U nas nije maljske vlade u Zagrebu, a kasnije re- I kopčan blaženoj lokomotivi, dođe neki uopće bilo borbe, ako se može tako oz­ kornpenzacijskim ugovorom sa agenci- : »majstor« i pronađe, da je vagon u troš­ Jedan ispravak, povodom bilješke biljno reći, u tom znaku, jer naše ujedi­ nom stanju i da ne smije otputovati, jer »Jedno putovanje«, što je izašla u '68. I jom koju pokreće Hrv. Novinar. Društvo njenje provedeno je u nacionalnom en­ će se nasred puta »rasuti«. Tri stotine broju našeg lista, zamoljeni smo za kon- ; u Zagrebu, a kad se uredi telefonska tuzijazmu u znaku međusobnog spora­ kruna bilo jc dovoljno da sc vagon po­ stataciju, da g. Hidajetbeg Kulenović nr- ■ pruga i sa Beogradskim Presbiroom. zuma. vrati u aktivno stanje. Vlak ie odjurio. Personal bi sc u agenciji osim dvojice je vodio nikakve agitacije za demokrat- 1 Na stanici х. pregledaje jedan drugi Ali i s tim sporazumnim, ujedinjenjem sku stranku, nego sc jc savjesno posve- i spomenutih novinara proširio tako da nastao je novi položaj, a taj je tražio i »majstor« točkove vagona. U ruci mu bi mesto dve tipkarice radile četiri, a tio svojoj dužnosti, da ispita pritužbe izmjenu staroga socijalnog i ekonom­ jc čekić i tucka po vagonima, kao ka­ tamošnjih muslimana, koje iznosimo u i N. U. S. izaslalo bi kao pomagače uz skog pored ka. Ko poznaje psihološko kovi geolog po gori. Ovaj je čekić strah nagradu još tri svoja člana za primanje današnjem broju našeg lista. G. Arif Eraspoloženje naroda u nas, a osobito u i trepet trgovaca. »Točci nijesu u redu telefonskih vesti. I to — prema sadanjim sadbeg. koji je u Beogradu zamolio na­ Bosni i Hercegovini, koje bio upućen u pa se radi toga moraju izmijeniti, a da šeg gl. urednika za ovaj ispravak naro- | prilikama — jednoga iz redakcije orga­ predratnu politiku bivše monarhije, taj vagon može proslijediti«. Ko će ih is­ ćito ističe, da jc g. Kulenović pokazao I na radikalne partije, drugoga iz redakcije ne će oprostiti našim političarima, da pratiti? Treba drugi vagon, kojeg na mnogo razumijevanja za tegobe skop- ; organa pučke stranke, trećeg Iz redak­ su pošl krivim putem, jer njihov rad stanici nema, dakle vagon se mora ot­ banskih muslimana i da je svojom sus- i cije jednog nezavisnog informativnog izveo jc reakciju. Zašto? Pri samom retljivošću privukao opće simpatije. Vc- I dnevnika. Tipkarice bi radile naizmjen- i kopčati. odnosno ne. ako sc plati -300 K. početku učinjene su take pogreške, da Vlak juri dalje. Na stanici у buni sc vlaseli nas ova izjava g. Arif Esad bega i ' ce dve a dve i to od 7—9 sati u jutro i ih sadri sami priznavaju. Nije se raču­ od 8—11 sati na večer, a druge dve od : kovo^L da lokomotiva ne može vući rado ispravljamo predašnjubilješku, tim 1 nalo sa raspoloženjem onoga u čije su da1je.*rr je teret preogroman... »Pa je­ prije, što su nas u istom pravcu obavi- i 9—12Vt sati u jutro i od 4—7 po podne. ime isti radili, niti sa raspoloženjem oPomagači i četvrti upravitelj agencije ‘ ste li vi što dali vlnkovodi?* zapita je­ jestili i neki uglednici iz Skoplja, te još nih o kome se je najviše radilo. Pro­ nekih mjesta, u kojima je uredovao g. i izmenjivali bi se u primanju telefonskih ; dan iskusni gospodin. Eto Čisto su bili mašio se onaj glavni psihološki momevesti po danu i po noći dogovorno prc- ; zaboravnli na vlakovođu. Dade se i nje­ Kulenović. nat s kojim dobar političar i vođa na­ mu, pa još jednome i još jednome, te ma svom poslu u redakcijama. Peti član roda mi ra da računa i kojeg ne smije Republikanska stranka u našoj državi. .agencije služio bi isključivo kao prcva- 1 takp je vagon koštao 2500 kruna, dok ja nikad izrabiti do kraja. Govori sc, da će povodom deklaracije dač engleskih, francuskih i talijanskih I došao u Sarajevo. Novi položaj, koji je nastao nakon pre­ nove vlade u parlamentu grupa narod­ radio-grama. । vrata nije se smio izrabiti tako, da je­ nog poslanika g. Jaše Prodanovića d.S. Trošak: sposobnim tipkaricama tre- I dan veliki dio naroda potisne u pozadi­ izjavu, kojom će prvi put zvanično ob­ balo bi odrediti mesečnu platu od K i nu i da ga obespravi. Učinjeni su pre­ javit? osnutak republikanske stranke. 900.— podvorniku (biciklisti) K 400. nagljeni koraci, bačene su nerazmišljePredlog za riješenje krize. Kako sc u Sva petorica članova N. U. S. u agenci- ' ne riječi u zbunjene i nepristupne razmi­ parlamentarnim krugovima govori, oji imali bi mesečnu nagradu svaki po , šljanju mase, povukavši za sobom grd­ K 400. . To jc ukupni trošak meseđno . pozicione grupe umesto odgovora na po­ ne i kobne posljedice, koje ometaju Či­ ziv Dragoljuba Pavlovića da učestvuju K 6000. . tav rad oko sređivanja i izgradnje • u sastavu njegovog kabineta predale su Mi smo već nekoliko puta htjeli pisati Prihod: U Zagrebu plaćaju listovi No[ voga poredka. Masa nije sposobna, da mu jedan konkretan predlog o rešenju o našem novinskom biro-u, ali, nismo vinarskom »Odseku« za brzojavne vije- ( jednu ideju shvati onako, kako se ona krize. htjeli, da od nas poteče. Ne htjedosmo sti K 800.-- mesečno, u Ljubljani »Ko- ј zamišlja, a još je nesposobnija, da u reći: eto ni to vam ne valja’ Nova faza krize. Opozicionalni klubo­ respondenčnom uredu« K 1000. . u Bc; krivoj . zavodljivoj riječi prosudi isti­ Sada iznosi »Glas Naroda« slijedeći vi držali su jučer prije i poslije podne ogradu K 1500.-Solidnoj, brz. rvcstn*nu i prozre njezinu pravu namjeru. Zato predlog: noj i objektivnoj agenciji plaćaće rado ’ sjednice, na kojima je odlučeno, da se sva odgovornost za ovaj haos pada na U svrhu brzog, tačnog, objektivnog i I sarajevski listovi K 800. mesečno, jer । danas u podne definitivno odgovori dru one. koji su krivim putem poveli mase se za današnjih K 200.— mesečno i ne . Draži Pavloviću. Dok ovo javljamo u na meku za kojom je bila otrovna po- i svestranog izveštavanja neka »Ured za parlamentarnim sc jc krugovima pronG može tražiti solidna informac’ona služ­ Štampu« preuzme u svoje ruke naše No­ litička udica. A sada zaustaviti uskome­ ba. U Sarajevu imademo devet dnevni- I jcla vijest, da ćc odgovor biti negativan. vinarsko Udruženje pod novim imenom, šanu masu r smiriti duhove, vratiti dru­ Dr. Draža Pavlović vratit će po svoj n. pr. Novinska Agencija »Hermes«. A- t ka i jedan Pst koji izlazi dvaput ncdcljštvo na pravu stazu evolucionog raz­ Registar korupcilje. Bilješke. Vijesti iz Jugoslavije. Za lovinshu agenciju. A. HHii Bjelevac: Rene Logotetides. .Samo je onaj čovjek do- »tojan slobode, koji se je za nju borio. Lav pobuđuje u nama »divljenje i mrtav, i zatvoren i u lancima....* Rene Logotetides. i.iz pisma od 12.-1Х. 1905) Uspomene 1. Na krabuljnom plesu -kođ talijanskog legacionog tajnika markiza di Brindisi bili su posjetioci jednoliko maskirani. Imali au kukuljice većinom od žutog atlasa, koje su ih prekrivale do nogu. Neko­ liko gospode prolazili su između plesača i plesačica u crnom odijelu bez maske. Pa u toj jednolikosti opazio je svfck jednu vitku spodobu, koja je ušla sa crvenom ružom na prsima u bijeloj kukuljici. Neki su joj pošli hitro u susret, a ona se bacila prvom plesaču u naručje i zavrtila se prostranom dvora­ nom. Svi su se ogledali za njom, a glas je išao od jednog do drugog: „bijela krabuliica sa crvenom ru­ žom . “ I ja sam je iz prikrajka pogledao, gdje sam se bio sakrio s jednim prijateljem Ahmedom Ouilliame i kćerkom odvjetnika Sariana lijepom Sabinom, s kojom sam prvi put večeras slobodnije razgovarao. — Lijepo pleše »bijela krabulja«, — reče Quilliame »Kao da leti po zraku!.... izusti Sabina, pa i ja da nešto reknem, pripomenom: i svi gledaju u nju!... Samo nekoliko pa­ rova pleše!... I zaista svi su gledali »bijelu krabulju«. S puno elegancije i takta sklizala se vješto po glatkom par­ i ketu, kao da je ništa nije smetalo što su bile uprte stotine očiju u nju. Za čas su počeli opet i drugi plesati; komešati se, razgovarati vezajući se crvenim ! i bijelim papirima, posipljući se cvijećem i jasminovim cvijetcima, koji su širili ugodan miris 1 Između svih upadala mi je uvijek u oči »bijela I krabulja«, koja je letila iz naručja u drugi. »Ko bi mogao biti?« upita mc drug, a ja pogle­ ! dam Sabinu, kao da sam pitao nju bili znala riješiti tu zagonetku. »Morala se je legitimirati na ulazu, pa će se sigurno znati« — odgovori mi ona pokazujući ru­ i kom na »bijelu krabulju«, koja je bila na čas pre­ ; stala plesati i povukla se sjednim gospodinom u i kut dvorane, da se valjda odmori. Ja sam je pratio pogledom dok mi se negdje naglo ne izgubi iza zastora koji je glazbu dijelio od 1 gostiju. , Za po sata plesala je »bijela krabulja« sa jed­ nim tajnikom ruskog poslaništva, kojeg sam i ja posnavao po broju, koji je nosio. A onda je kroz trijem na desno brzo preletila s dvije krabulje i za dugo je nije biR> u dvorani, I mi smo se povukii u jednu sobu da se okri­ jepimo: U čošku, u polusjeni sjedila je »bijela kra­ : bulja« otkrivena sa dvojicom poznatih diplomata i | povjerljivo nešto pripovijedala. ' Kad smo unišli u sobu ona je navukla brzo masku na lice i počela šale zbijati. ' Quilliame Ahmeta su poznavali, pa je jedan od ovih šapnuo nešto »bijeloj krabulji« i ona opet skine ; masku s lica. Bila je to lijepa mlada djevojka, svojih dvadeset i tri godine, crne kose i velikih očiju, koje su kao strijela sijevale zaustavivši se na svakom od nas. Onda je opet počela razgovarati s njima. Mi smo sjeli za jedan stol. Sabina je ostala na desno, Quilliame lijevo, a ja sam bio okrenut prema »bijeloj krabulji«. Na moje iznenadćnje pristupi »bijela krabulja« k nama, ispriča se i zamoli mene na riječ dvije. Ja pogledam Sabinu, pa »bijelu krabulju« i ustanem. Ona me povede u drugu sobu spustivši masku na lice Kad smo došli u drugu sobu i kad se je osvjedočila da smo sami reče: »Ja vas poznajem; zovem se Rene Logotetides, poznajete i vi Ihsama Sururzade, pa mu recite, da sam razgovarala s vama«. „Vrlo rado! — odgovorim nešto smeteno, a onanastavi: — „Još mu recite, da ću doći kod vas sutra: ne sutra nego prekosutra u petak u pet sati. „Biće mi osobito drago“, Šapnem Reni, a činilo mi se, kao da mi je glas zadrhtao. Ona mi stisne ruku i nestane je. Ja sam ostao nekoliko časaka sam u mraku nemogavši se otresti nekoga posebnog dojma, koji je bio prouzrokovan tim čudnim poznanstvom. Nisam se mogao dosjetiti, da sam ikad zidio tu djevojku, ali poznavajući Ihsana pristao sam oez oklijevanja. Da se tu radi o jednom običnom nedužnom ljubavnom sastanku nisam mislio, nego sam bio uvjeren, Jdaje nešto drugo posrijedi. Došavši natrag u svoje društvo gledali su me Ijubopitijivo očekujući od mene razjašnjenje. Ja sam ćutio, dok nije Sabina boenula ironički: — Novo poznansto?“ „Posrednik", odgovorim uzimajući Čašu sa stola, da sakrijem zabunu pred Sabinom. — U ljubavi?" Dobaci opet Sabina, a ja neznajući šta bi joj odgovorid stegnem ramenima: „Neznam. Stvar će se razjasniti kasnije" završim u želji da se prestane s razgovorom o „bijeloj krabulji." Tu večer nijesam više vidio Rene Logotetides. (Nastaviće se) �ЛРАВДА* — , PRAVDA" Број 11 Broji Suhrcta Glotić, Zejfa Arzulialdić, Asiza 1.) Nalazile li, da je nužno osnovat IZJAVA. >rilici danas mandat za sastav kabineta. Arzuhaldić, Satka Mališević, Emina Me­ što prije udruženje financijskih činov­ Govori se ponovno o ličnosti izvan par­ Smatramo za dužnost mi dolje podpihić, Jubliha Džindić, Hifeta Mustić, Hanika Kraljevstva SHS. koje bi bilo na­ lamenta, koja bi mogla sastaviti širi ko­ sane učenice javno iskazati našu zah­ džira Mustić, liasija Subašić, HajU Visljednik biv. udruženja poreskih ćinov- I alicioni kabinet, jer o koncentracionom valnost i priznanje I. Jugoslo venskoj I lić, Fatima Satković, Izeta Kamarašeшка Kraljevine Srbije? kabinetu nema ni govora radi rezolutškoli ženskog sveopćeg kroja po siste­ ; vić, Hanumica Mujanović, Zineta Muja2.) Ko treba da ude u to udruženje? ■og držanja socijalista. Spominju se imu »Univerzal« što smo osposobljene Da li samo financijski činovnici—^uka­ mena gg. Mihajla Jovanovića, poglavara za хгој ženskog odijela i bijelog rublja, | nović, Zumruta Ajanović, Hanifa Rcjzozani i neukazani — sadanjih finaO^kib I vić, Mevlida Slomić, Ajiša Husejnović, ■pravnog suda i Mihajla Popovića. Ne sa jednim tečajem, koji je nekoliko sed­ i Rabija Jepahallć, Kadrija Novajlija, Sa­ uprava, ili treba da uđu i činovnici dru­ ana se. da li bi demokatsko-socijalističmica trajao. nija Salihodžić, Zinura Smajlović, Ajiša gih financijskih grana u našoj Državi? | ki blok pristao, da se kojma od te dvo­ Slobodni smo svoje sestre širom naše : Bijelić, Fehima Rašidović, Zlata Mujagić, 3) Izvolite nam dostaviti glavnije idejice povjeri mandat, pošto ih ističu iz­ domovine javno upozoriti ili na ovu pu­ Margita Sečkar, Gizela Levi, Katica vjesni krugovi opozicije. Izgleda da će 1 je, koje bi po Vašem mišljenju trebalo I tujuću krojačku školu, koja će u sva i Cernak, Janja Ondrić, Jovanka Vasić, uneti u statute udruženja. se još tokom današnjeg dana razbistriti veća mjesta naše domovine doći, da ne 4) Kada bi trebalo sazvati skup svili i propuste priliku, a da se za nas ženski- ; Vaja Mičanović, Graholjski Rozalj, Ansituacija i da će doći do definitivnog za­ financijskih čittovnik^ i gde? Slažete li ključka za sastav nove vlade. nje sa ovom najpotrebnijom naukom ne । dolina Radić, Mara Mihajilović, Katica ■ Cnuko, Vrban Modesta, Neddjka Hadži se da to bude u Beogradu na dan 21. ј osposobe. novembra 1919. god. koga će dana pri- ‘ Profesor i upravitelj ove škule gosp. i Ristić, Danica Joksimović, Dragica Stevremeni odbor spremiti nacrt statuta. Špiro Rosić obratio je osobitu pažnju 1 fanović, Marija Hovanec, Zorka Kojić, Porezni činovnici iz Bosne i HerceŠtaka Toniinćević, Ella Franenglas. Roza vrijeme tečaja na red u pogledu nas i govine neka se obrate na Udruženje poza Grahovskv, Dodcsta Vrban, Ceciiija muslimanskh učenica, na čemu mu budi Pitanje Rijeke. »Deutsche Allgemeine rezskih činovnika u Sarajevu, a račuBohaČ, Vasilija Milanović, Ris ka Lcvi. osobita hvala, te u znak zahvalnosti vla­ Zeitung« javlja iz Ziricha: Vijesti o Ri­ j narski svome društvu. Juika Majstorović, Terezija Bosnić. Mi­ storučno ovo i podptsujemo! jeci su vrlo protuslovne. Prema jednim tra Cupić. Dragica Babić, Fanlku BirU Bijeljini, dne 17. septembra 1919. vijestima izgleda da će kriza biti brzo Naša kina i umjetnost »Glas Naroda« ger, Stefanija Šarić, Wilma Arlet, Zor­ Fatka Mulahmetović, Hasiba Brkić, Ra­ riješena, a sa druge strane »Corrierc del­ donosj’u 86. broju noticu pod naslovom: ka Colaković. zna Mehmedbegović, Hana Jahić, Timta Sera« daje naslućivati, da se očekuju »Atentat na umetnost«: Ima nekoliko Tuzla dne 21. jula 1919. ka AHjagić, Hajrija Hadžić, Zejneba Arnovi događaji, koji se ne će ticati samo dana kako se u ovdašnjem kinu koji se Dragica Odić. Desanka Gavrić. Etel nautović. Jildusa Janintašić, Zarifa NoItalije nego i svih saveznika i koji su valjda iz ironije prema grčkoj mitologiji, Jung, Marija Stojaminen, BoŠković Ire­ valija, Đalčija Abdulahagić, Rejfa M. obzirom na međunarodni položaj uzne­ zove imenom Apola, patrona svih lepih na, Valy Goldstein, Vukica Jovanović, Osmanović, Rašida Mujkić, Fatima Aliveština, izrada filni »Karadorđe«. Film mirujući. jagić, Zineta Balić, Filda Širić, Ajiša Katarina Jošić, Marija VVasijlčck. Olga je radila neka jevrejska firma iz Oseka, Pripojenje Albanije Srbiji? Grčke no­ Ibrišimović, Sefka Pašić, Fatima Firdus, Raukova, Marica Križ, Angela SclimidI a »autor« nm je g. Tfija Stanojević; re ­ vine donose Reuterovu vijest, prema Minuta Cerimović, Rašida Đumišić, Ra­ bauer, Dragica Popović, Amalia Strtić, dovni član Srpskog Kraljevskog Narod­ kojoj je jedan srpski diplomata izjavio, Šida Salihbegović, Hajra Zemanović, Olga Paukalo. Štaka Mitrović, Danica nog pozorišta. Film ovaj hoće da vrši da će vjerovaum’ doći do srpsko-alban­ Subhija LipniČević, Emina Zulfikarpašić, Đurić, Anka Dordević, Mara Savić, Daneku ouasi-propagandu u oslobođenim skog saveza. Neki su albanski predstav­ Hajrija Pašić, Fata Pašić. Sajda Alimorinka Stanković, Dragica Mitrović, Ka­ krajevima za kult »vožda besmrtnog«, nici zatražili na konferenciji mira, da se vić. Hedija Pašadamadi, Hanumka Efentarina Boršić, Danica Zurić, Ljubica Jojer su se. prema nečijem naređenju, iz ­ Albanija pripoji Srbiji. dić. Retka Harić, Atifa Salihbegović, vanović. Ljubica Pitić, Andra Đucher, redale pred njim gotovo sve ovdašnje Ukinuće cenzure i izbori u Rumunj­ • škole. I ja sam. kao paedagogos, morao Rajfa Salihbegović, Zilha Salihbegović, Hermma BrzaVić, Darinka Hakman, Lju­ skoj. Listovi javljaju iz Bukurešta: Vla­ Paša Ajanović, Nura Rifatbegović, Fabica Mitrović. Zorka Stefanović, Dani­ protivno mom ukusu, da vidim i tu da je ukinula i raspisala nove izbore za zila Topčić, Fatima Avdićević, Mina Reca Marković. Zorka Milovanović, Hele­ kreaciju balkansko jevrejske umetnosti. parlamenat za 2. i 3. studenog, a za se­ I Tu se naš prvi i najveći heroj i eponim šić, Arifa Resić, Esma Atijanović, Duda na Dvorak, Olga Marković, Joliana nat za 7. i 8. studenog. Parlamenat biti Šerifović, Emina Vidimlić, Derviša SmaGorcz, Tereza Babić, Sofija Jovanović, naše dinastije, prestavlja gotovo u svim će sazvan za 20. studenog.’ ilbegović, Hajrija Ibrahimović. Nesiba Jovanka Todićeva. Marija Stojanović, i scenama kao kakav obični ubojica. SvaLjubica Keserović, Vjera Knežević, MarUstav Irskoj. U srijedu je održana u ; ki čas poteže cn kuburu iza pasa i ubija. . Brčankić, Tajiba Mujkić, Hafa Hazurović, Sajda Dautagić, Emira Alimanović, žinka Frič. Vukica Aliaiac. Zorka JoLondonu sjednica kabineta, u kojoj se ! mirno i hladnokrvno, najpre jednog turHanida Malagić, Hafa Mumdžić, Safeta vanović, Justina Kloupek, Ana Batinić, najviše raspravljalo o Irskoj. Lloyd Gečina. onda drugog turčina, zatim svog ^arlota Klimpl. Vlasta Havelka. Juika orge htio bi da dade Irskoj taka^aistav, očuha i. najzad svog brata. Ako je i za ■ Mulaosmanović, Tajba Mulaosmanović, Emira Nukić, Ismeta MulašaćircBarkić, Irena Bošković, Hellcna Muller, kakav imaju i ostale engleske д kolo­ našu publiku, ipak je suviše. Mi bi mo­ vić, Emina Omić. Ešrefa Brkić, Paša Bukica Baruch, Ljeposava ILić Štaka nije. Taj ustav bi uzeo u obzir Ulstcr, lili policajsku vlast da ovaj nečuveni ne­ koji bi se imao plebiscitom odlučiti ho­ ukusni film zabrani jer ne možemo če- * Selimović, Zarfa Pepić. Hajrija Jahiba- ; Stojanović. Vuk’ca Srdić, Zorka BcjatovtĆ. Zorka Dimitrijević, Desanka Gav će li takav ustav, ili pak hoće da Ulster 1 kati dok počne novoosnovani odsek za = šić, Fatka Zelić, Haša Hazurović, Haj­ rić. Rikarda VraniŠić. dobije naročitog državnog tajnika. umetnost u ministarstvu prosvjete fun- ; ra Najlić. Hatidža Mehmedović, Hana Čizmić. Rašida Buhačević, Umka Kurkcionisati. Ovaj i ovakav film mogao se Očitovanje. tagić. Zineta Hajrić, Šuhra Mcšić, Ajiša davati sajno u godini 1914. ako se htel<F Karamović, Sojka josipović, Jelisaveta Zaštićujući pravdu, dužnost in- je , ou ovoj šarenoj publici što se po Sara- i jevu mota, da se uništi svaki trag piete- ; Novaković, Dragica Babić, Stana Marin- | vim putem izjaviti priznanje i zahvalković, Jelena Marinković, Zorka Cola- I nosi gg. članovima Odbori za naobraz­ ta prema seni topolskog heroja. NAŠIM PRETPLATNICIMA U SA­ bu muslimanki u Brčkom i Bijeljini na ković. Božidarka Popović, Matilda FeRAJEVU. Od 20. o. mj. počeće naš inMi bi nadovezali na ovo još: da bi tre- ■ nj Lovom istiiskm’ nastojanju ljubavi i rera. Sarka Papo, Nevenka Lazarević, kasant naplaćivati pretplate u Sarajevu. I balo bolje cenzurisati programe kina, jer ; l uou koji su Oi omogućili postići želje­ Mela Grinfdd, Rifka Salom. Bcrta Pa­ On će imati sa sobom gotove potvrde na I šta se konačno razumije policija u u- ! ni rezultat u poduki muslimanka u onom po, Izabela Bajer, Sarika Baruh. Rosa dužnu svotu, pa molimo gg. pretplatni­ : metnost!... Nikolić. Milena Pejičević. Anđa Todo- ; zavidnom broiu. ke, da tom prilikom uplate zaostatak. Naročito isti* - i zasluge ?g. Dr ;mk Privatni činovnici i trgovački namješ­ rović, Milica Majstorovlć. Vukosava Po­ Kome što ne bude jasno neka se obrati tenici! Upozorujete se ponovno da svi ; pović, Marija Flor, Sida Salom, Ankica j мсс i Avdagc Ku*ukalića u P^ koni. te administraciji. Uprava »Pravde«. j dođete u vlastitom interesu dne 13. ok- । Ostojić, Anđa Milošević, Marija Stok, i gg. kadije Alije Čeiinović-a. Ihrahiina Iz uredništva. Glavni urednik našeg ' tobra u 20 sati na zajedničku konieren- ■ Luni Baruh, Bukica Alkalaj. Berta Pl* HadŽi-Salihovića. Hadži-Muharembcga lista g. S. Korkut, povratio se je preksi­ ' čiju u Društveni Dom. jage, Angclina VaseMć, Vukosava Jovi- i Pašića, Jusufage Abdulahagića i Hifzinoć iz Beograda i preuzeo uredničke Izđavaaje državnih bonova. Privile- I čić, Natalija Kaznidžić, Esma AHjagić, j bega Đumišića u Bijeljini. dižnosti. Još jedared zahvaljujem i ističem kao Apoloniia Kolarec, Juliana Klinovsky. ■ govana Zemab ka Banka za B. i H. u ' : primjer, da bi sc na Vaš čin ugledala i Brčko dne 29. augusta 1919. Sirotinjske suze. Mjesni odbor za za­ Sarajevu, poziva ovijem sve upisivače I I ostala muslimanska braća. štitu djece u Prozoru šalje nam ispra­ i državnih bonova, koji kod nje obavišc | Devleta Rečić, Nafija Užičanin, Bahrija Banja Luka. 21. septembra 1919. vak na noticu izašlu u 63. »Pravde« pod svoja up’se, da u najkraćem roku izvole i Medžildć, Bulija Omerović, Ajiša Paro• S poštovanjem gornjim naslovom i veli: »Mjesni odbor podići originalne bonove na blagajuici I lić, Vahida Smajefendijić, Zlba Smajlo^piro R. Rosić, za zaštitu djece u Prozoru izjavljuje, da ‘gornjega zavoda u Sarajevu. vić, Zlatka Halilbašić, Hifeza Krajnounpravnik Ž. k. škole »Univerzal«. su navodi Vašeg dopisnika neistiniti i vić, Rajfa Junuzović. Zulejha Akšanić. Bonovi biće izdani samo onim upiizmišljeni. Kod podjele haljina nije bilo Zumruta Tičić, Mejra Ajanović, Safeta sivačima, koji povrate tom prilikom u protekcije, nego se je dijelilo po najbo­ Morić, Mujesira Ajanović, Zumruta Sa­ tu svrha izdat* im već privremene po­ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ljoj uviđavnosti«. lihbegović, Ferida Mulamehmedović, tvrde. Donosimo lojalno ovaj ispravak i poSanija Karahasanović. Emina EdhemoUpisivaćima izvan Sarajeva otposi izivljcmo dopisnika; da reče ili... ili... ćemo bonove samo onda, kada nam oni | vić, Nesiba Mehić, Neška Spahalić, Nu­ ra Dervišović, Zernka Klebić, Vasva Udruženje financijskih činovnika. Do pošalju izdanu im već privremenu I Mujanović, Razija Hadžijić, Zarifa Kusada u nas postoje razna udruženja fi­ priznanicu, koju su dobili u svoje vri- ' čukalić, Hanumica Grabučanović, Asifa nancijskih činovnika, kao porezno, ra­ jeme od nas u Sarajevu, odnosno od Karahasanović, Siradžija Sulejmanović, čunarsko. pomoćno itd. Naravno da оуа koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ udruženja nisu tako jaka, da bi mogla cegov ini. zaštiti svoje interese, nego je potrebno Oni upisivači, koji obaviše svoje upi­ koncentrisanje svih sila i stapanje svih se kod koje naše Filijale iU Ispostave, udruženja u jedno. U Srbiji je pokrenu­ neka izvole podići bonove tamo, gdje su ta ova ideja i Dragutin Ranković, šef ih i upisali, ali i u tom slučaju samo' financijske uprave, razaslao je poziv na ' uz povrat privremenog priznanice. sve financijske činovnike u kraljevstvu, Priviiegovana Zemaljska Banka5 da se organizuju. Cilj društva bi bio: za Bosnu i Hercegovinu. FILIJALE: I.) Osnivanje jedne banke ili Zadruge, I Uplaieni dionički kapital 20 milijuna Dr. Frtdrfk tttttafrerg ordinira ва kot Banjaluka, Bijeljina, koja bi svojim članovima pružala kredit i qpetae bedeeti od l1/« do 3 ма poBrčko, Mostar i Tuzla. ‘ kruna. Redovita rezerva i fond za si­ po niskoj interesnoj stopi, snabdjevala sBf« poAi« i Carevoj ulici brof 8, ISPOSTAVA: članove svima potrebama i namirnica­ tarre. gurnost založnica 13 milijuna kruna. Biiwć, Derventa, Doma. pružala pomoć, u slučaju bolesti i boj, Bos. Gradiška, smrti, vršila osiguranje života svojih Livno, Bos. Nov;. B. članova u svima oblicima; i Samac, Travnik, Tre2.) Pokretanje Časopisa, koji bi bio ne binje, ViŠegrad, Zenica samo čisto stručan, nego bi donosio i i Zvornik. sve važnije naredbe i raspise, donosio ! pravi laneni *nugjamo na vtllZASTUPSTVA bi i stvari iz lijepe književnosti naše i Bavi se svim bankovnim poslovima, ko. Šaljemo tn kogjer po posti. । Bugojno, Gacko, Gostrane, radi literarnog obrazovanja svo­ ražđa, Konjic, Neveeiп kantama cirka 13 kg ponzei jih članova. Prema tome časopis bi b’o I . ćv Za kantu, zavoj i frankaI vrti sve uplate i naplate u kraljevstvu nje, B. Petrovac, Roga­ organ udruženja za Ekonomiju, Finantica, Sanski Most, Sre­ ti ru računamo 38 kruna. i ciju i Beletristriku. Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. brenica,Stolac i Visoko. Ч лК AKOMP, LJUBLJANA > Uz to je stavio još ova pitanja na fi­ nancijske činovnike: Pregled. Domaće vijesti. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Priviiegovana Zemaljsha Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu FIRNIS ertdaik: И. Sudžaka. TlMHb: CaatraM Odbor »J. M. 0.«" Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/627b1bbbbe54782d79e1bf08050d3aa5.pdf b7aa1056121d24f1e74d32f271f108f2 PDF Text Text PRAVDA pemtNi 60 HELERA. Izl&zi subotom, utorkom i četvrtkom. Оввцв FilaMosi oMif. Pretplata 0o<№nje 72 kru­ ne, na peta 36 kru­ na. UrednMvo i uprava natazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119, Broj 73. Sarajevo, utorak 14. oktobra 1919. (19. muharema 1338.) Anarhija u Bileći. U nekoliko pošljednjih brojeva našeg Usta iznesosmo Skandalozne događaje, koji se odigravaju u Bileći. Šolinoj vladi nije stalo da zavede mir i red u tom kraju, pa danas opet dobismo ovaj br­ zojav: »Na 11. oktobra u Bileći usred dana sa paše otjerali su pljačkaši od Jusufa Babovića 37 komada brava u vri­ jednosti od deset hiljada kruna. Na 12. oktobra otjerali su pljačkaši od Derviša Idriza iz Prijevora 34 komada brava u vrijednosti od deset hiljada kruna, te ubili ženu D e r v i še v u Iz puške kroz prsa. Sa smrću se bori. Pošto je svakodnevno ubijanje I pljačkanje musli­ mana učestalo, muslimani strašno ogor­ čeni. Molimo zauzmite se za nas, može li. Mjesni odbor »J. M. 0.« broj 28.« Da, da, može Ц? Čuješ li ti šta, gluhi Sola? Osjećaš 11 ti šta za ove tegobe. Imaš 11 ti srca I za ove žrtve tvoje nehajnosti i tvoje ne­ sposobnosti? Uime čovještva i civiliza­ cije, uime države i naroda. Izvrgnutih tvojoj i Pribićevlćevoj tiraniji, tražimo uspostavu reda i mira. Trgnlte se! Progledajte!... Prvi izbori. Na 10. i 12. septembra provedeni su izbori za džematske medžlise po našem vakufsko-mearifskom štatutu u čitavoj Bosni i Hercegovini. U nekim su mje­ stima uloženi protesti i prvi su izbori ponšteni, a novi su obavljani ovih da. na. U običnim prilikama ne bi trebalo ovim izborima pridavati nikakve osobi­ te političke važnosti, nu u današnjim prilikama imali su oni veliko političko značenje, jer su to bili prvi izbori poslije državnog prevrata, a izuzevši općinske izbore u Banjojluci, prvi izbori poslije 1913. godine. Muslimani Bosne i Herce­ govine, koji sačinjavaju trećinu stanov­ ništva ovih zemalja, imali su priliku da prvi put nakon dugog vremena pokažu, kome poklanjaju svoje povjerenje. I pojedine političke grupe među mu­ slimanima bile su potpuno svjesne važ­ nosti ovih izbora, pa su barem u važni­ jim mjestima istaknule svoje kandidate, izuzevši Husniju Đumrukčića, čiju kan­ didaturu u Banjojluci uza svu žestinu izborne borbe nije smjela da istakne ni­ jedna grupa, kandidovani su i svi čla­ novi muslimani t. zv. narodnog predstavnštva. U Sarajevu je naša organi­ zacija kandidovala dra Hrasnicu i dra Spahu, a udruženi demokrati i socija­ liste kandidovaše Hamida Svrzu, Ibrahima Sarića, dra Zečevića, dra Mehmedbašića i Šukriju Kurtovića. U Tuzli istakoše kandidaturu Šefkije Gluhića. S tih razloga imali su izbori u Tuzli i Sa­ rajevu i najviše političko zna­ čenje. U Tuzli su kandidati naše stranke aklamacijom izabrani, što znači da je za njih bilo preko 9 desetina birača. Lista g. Gluhića imala je jedva 5—6 pristaša. U Sarajevu je za bijelu listu, na kojoj je bilo pet demokratskih članova narod­ nog predstavništva, glasovalo osam bi­ rača. Kandidati naše organizacije dobi­ je više od devet desetina predanih gla­ sova, a učestvovanje je u izborima bilo ogromno. Rezultati ovih izbora jasno govore uz koga stoje šest stotina hiljada bosanskohercegovačkih muslimana. Oni su naj­ bolji dokaz, koliku nam je nepravdu učinio ministar Pribićević sa svojim po­ magačima, kad je u februaru o. g. od­ redio, da se našoj organizaciji dadne sa­ mo dva mandata u t. zv. narodnom predstavnštvu, a demokratima, koji su evo na ovim izborima pokazali svoju snagu, devet mandata. Četiri mandata pade, radnici predadoše glasovnice za oduzeta, su nama i data pravoslavnim. našu listu. Bilo je birača kojima su pla­ Na sličan način proveo je Pribićević ćeni agitatori demokrata bili prilijepili kao ministar unutrašnjih djela i izbore svoje bijele liste na glasovnicu, i koji su u novim krajevima Srbije ј Crne Gore onda na biralištu plačući molili, da im se tako, da su muslimani, koji u tim kra­ dadne zelena lista, jer no će da se od­ jevima čine većinu, dobili samo dva od vajaju od ostalih muslimana. Kraj ova24 poslanika. Ovaj strašno nepravedni kovog raspoloženja birača, protest je de­ postupak prema nama sigurno je mnogo mokrata samo izraz srdite nemoći. doprinio i tome, da sad savezničke sile traž zaštitu manjina u našoj državi. To je jasan dokaz, da je samo bez­ obzirni postupak ministra Pribićevića Motto: »Svađaju kriv, da se krnji suverenitet naše dr­ se vrabei o tuđe pro­ žave. so!« Narodna. Nu vakufski su izbori vrlo značajni i Našim nametnutim vlastodiržeima ni­ za prosuđivanje položaja u t. zv. Na­ kako nije pravo kad dm se reče, da su rodnom predstavništvu. Sadašnja deu svojim državničkim djelima sasma primokratsko-socijalistička vlada u ostav­ strani, i da su skroz na skroz zadojeni ci dobila je u augustu o. g. u predstav­ boljševičkim doktrinama. Oni neće da ništvu povjerenje od sedam glasova ve­ vide sve one nepravde, koje nanose osoćine; tu neznatnu većinu dali su joj mubito nama muslimanima u čitavom na­ slimani-»demokTati«, valjda iz zahval­ šem mladom kraljevstvu, niti hoće da nosti za tolike zulume, koje muslimani čuju plač i jauknjavinu uništenih, opljač­ podnose. kanih, popaljenih i unesrećenih, nego za­ Da (ti Udemokrati« ne -predstavljaju klonivši se pod krinku »demokratizma« gotovo nikoga osim sebe, pokazali su nastavljaju svoja zlodjela i ne misleći ovi izbori. Mi smo uvjereni, da ni među na to, da bi brzo mogao doći dan od­ ostalim stanovništvom u Bosni i Herce­ mazde, kada bi se ti demagozi pozvali govini »demokratska« stranka nema da polože račun o svojim demagoškim znatnijeg broja pristaša, a uza sve to zlodjelima, jer naša narodna veli: »nije imade ona u narodnom predstavništvu ničija do zore gorjela!« 3 četvrtine mandata, što c'padaju na .Između svih nepravda i zuluma tih ove zemlje. To je i razlog, na sadašnja nametnutih nam boljševlstičko-demagošvlada — i ako je dala ostavku — ne će kih zulumćara, najnepravedniji i po ve­ da pusti vlasti iz ruku, već je nastoji liki dio muslimana najubitačnji je svaka­ zadržati makar i neustavnim putem. ko onaj način agrarnog riješenja, kako Nas iskreno raduje, da je muslimanski ga ti naši nasilnici zamišljaju. svijet u ovim izborima dokazao, kako Bez imalo promišljanja, bez i najmačvrsto i oduševljeno stoji uz našu orga­ njeg rumenila u licu, oni bi htjeli jed­ nizaciju i odobrava dosadanji rad njezi­ nim potezom pera, da svu zemlju jedno­ na vodstvo. Znamo, da propali kandi­ stavno otme, da sadašnjim zakonitim dati »demokratske«'stranke ne će iz ovlasnicima i predaju musterdžilima ili po vog strašnog poraza, što ga doživješe, nesretnom Švabi okovanim »kmetima«. povući konsekvencija i okaniti se svoga Kad bi thn zulumćarima uspjelo, da otvorenog rada proti muslimanima; zna­ mo da oni ne će položiti ni mandata u I na ovaj način riješe agrarno pitanje u narodnom predstavništvu; nu uvjereni ' našoj mladoj državi, onda bi to bio unfcum nepravde i »demokrate« bi se za­ smo, da će muslimani u Bosni i Herce­ ista mogle pohvaliti, da su odnijeli re­ govini, koji su i dosele pokazali mnogo kord nasilja kakovog ni najstarija poviborbene snage, izdržati borbu proti ovim jest nc pamti. Ali ne. ne gospodo! Ima nametnicima. Valjda će jednom i naša još u svijetu pravde, ima još ljudi koji država biti tako uređena, da će narod neće dozvoliti, da se gaze najelementarbirati svoje predstavnike, a da mu ih niji pojmovi pravde i da se tolike biljane će silom nametnuti ministri i njihovi de lojalnih državljana naše mlade držapomagači. ve uništava i baca na prosjčki štap samo za to, jer vi hoćete da trgujete njiSarajevo, 12. oktobra. hovom svojinom, koja jc zakonom zagarantovana. Srditu nemoć pokazuju naši »demo­ Da se vidi dokle je dovela ta zulumkrati«. Pri koncu izbora u petak najavili ćarska agrarna politika naših nametnusu Hamid Svrzo i Mehmed Ziklo protest, tih državnika navešćemo jedan primjer, jer da su izbori provedeni pod terorom i da njihove pristaše nijesu pripuštene j koji će između ostalih do danas iznešeda glasaju. Kad su vidjeli svoj potpuni ! nih , također jasno ilustrirati nepravdu poraz, onda govore o teroru i sprječa- I protiv zakonitih zemljovlasnika. Ima više godina kako je t a I i j a n s k a vanju glasovanja, a valjda hotimično za- I firma Gjuzo;; . s 11 r i n e 11 i boravljaju, da su dvojica njihovih prista­ sagradila jednu veliku pilanu u Sjedini ša — kad je na biralištu bila najviša na­ (blizu D. Drače kot. Rogatica). Ova ftrvala — glasovala usmeno, pa su stoti­ ma projektirala je izgradnju željezničke ne birača morale čekati da predaju glapruge za izvoz balvana iz Romanije. Još sovnice, dok je izborni povjerenik dva prije nastupa svjetskog rata, i pomoću puta upisao 55 njihovih kandidata. Mi se tadanjih državnih organa koji su joj iz doista moramo diviti strpljivosti i dis­ »ljubavi« išli na ruku, kušala da pociplini naših pristaša, koji su ovu neču­ trebno zemljište za izgradnju te pruge od venu taktiku protivnika mirno izdržali. vlasnika izvlasti bud nipošto, ali joj to Da su demokrate 'imale više od osam svagdje nije moglo da uspije. pristaša, mogli su doista na ovaj način mnoge naše birače spriječiti, da i ne do­ Držeći se valjda one »u mutnoj se đu do glasovanja. Nije kriv izmišljen vođi riba lovi« spomenuta je talijan­ teror — jer ga uopće nije bilo propasti ska firma jedva dočekala Poljakovu naredbu o otimačini zemlje t. j. o predemokrata, već probuđena svijest mu­ slimana građana i težaka, zanatlija i nosu vlastnosti sa vlasnika na takozva­ radnrka^bez razlike. ne »kmete«, te je počela da iskupljuje zemlju za spomenutut prugu od »n o v o»Prevarili ste nas jednom na »Gajrepečenih posjednika«, te im zemtovoj« skupštini, više ne ćete« — odgo­ Iju plaća od 600 do 1000 K po dunumu. vorili su radnioi duhanske fabrike jed­ Sasma ie prirodno, da seljaci drage vonom demokratskom agitatoru, kad im lje praštaju na tu ponudu, a kako i ne je pošao u susret očekujući, da će oni bi, kada im se daje. Nu ima nekih »t v rspasiti demokrate, da onako sramno ne d o g 1 a v a c a«, pa ne će na to da prispropadnu. Ali ova nada demokrata pro­ I Talijani preči od nas. | ' ! | ■ j j | • ’ Godina 1. tanu, veleći da oni »ne mogu dozvoliti da im se zemlja tako jeftino otme!!!... Sad rede gospodo boljševici, (demo­ krati) zar nije tragikomično gledati ka­ ko se kolju vrabei o tuđe p ro­ so !?!.... Zar nije najveća nepravda, da ste svojim zulumćarstvom zapriječili da zemljovlasnici, nc dobivajući od svojih posjeda nikakva prihoda skapavaju od gladi, nego ste eto dopustili da se i n? hova s krvlju stečena imovina na nji­ hove oči rasčapava, da je drugi proda­ je i naplaćuje, a vlasnici neka gledaju kud se magla vija! Ovo se taman po­ dudara sa onim stihovima iz narodne pjesme kada su hajduci u Koritama (Cr­ na Gora) razbivši svatove i uhvativši djevojku stali njezino ruho dijeliti, a je­ dan između njih zapjeva: »Moja braćo, opaka zemana. Djevojačko ruho dijelismo, A djevojci para ne dajemo!« Nu mi se ni malo ne čudimo tim na­ šim nametnutim državnicima, što oni, opojeni svojim slijepim boljševizmom, to sve mirno gledaju, j naslađuju se uspje­ hom svojeg zulumćarstva, ali se sva­ kako nadamo, da će se naći koji KiŠljanin Hadžo, koji će i njihovu zulumćarstvu učiniti kraj, kao što je onaj stari rastjerao po gori hajduke. Mi se najviše čudimo kratkovidnosti U.' .- »ns’ e firme Fcltrinelli, kako ona na tako lahak način misli da dođe do po­ trebitog joj zemljišta za Šumsku prugu. Zar ona ne zna da kako god su ti na­ metnuti naši državnici privremeni, da su i njihove naredbe privremene, te đa će ubrzo — ako Bog da — doći dan, ka­ da i oni i njihove uredbe otpulmu u zrak, a onda bi spomenuta firma imala hiljadu muka pogađajući se i naređujući sa zakonitim vlasnicima zemlje. S. Demokratska bruka. । j : • : ; i ! t : i i i ; ‘ ; । j j : | I i i i I I ' I i i 1 A____ Bruka nije dovoljno jak izraz za sta­ nje, u koje su došli naši »demokrati« nakon naknadnih izbora za vakufski džematski medžlis grada Sarajeva. Premda se u Beogradu rješava jedna grozna kriza naše mlade države, ipak su se u Sarajevu našli svi sarajevski »demo­ kratski« zastupnici »Narodnog Predstav ništva«, da prisustvuju i rukovode »kraftprobu« (mjerenje snage) između njih i naše organizacije.' Omjerili su tu snagu i doživjeli poraz kakvog sigurno ne pamti ni jedna kronika stranačke borbe: razmjer je snage 1:121 slovom: jedan naprama stotinu i dvadeset i je­ dan ! Opijena svojom nezakonitom »pobje­ dom« u »Gajretu« i oslonjena na auktoritet vlasti, što je proti želji cijelog na­ šeg naroda drži jedan mostarski satrap, ova je šačica nametnika bila tako drska, da u nakladi »Budućnosti« izda proglas na »građane muslimane« sa de­ vizom: »Protiv reakcije i mračnjaštva! Protiv demagoštva i — korupcije! Za napredak i budućnost našeg naroda!« Akcioni odbor »Jugosl. Napredne Omla­ dine«, koji »ide protiv demagoštva« nije se stidio, da svoje demagoštvo doku­ mentira javnim proglasom, u kojem ve­ li, da se spremamo svaliti »teret pove­ ćanja vakufskih prihoda na leđa siro­ mašnih i nMHh naših ljudi«. On ide i dalje, pa nam podmeće nakanu, da po »protekciji« i ličnim simpatijama među sobom dijelimo »vakufske funkcije«, da vakufske zgrade i dućane iznajmljmemo tako, da našem siromašnom malom trgovcu i zanatliji ukinemo svaku mo­ gućnost zarade i da mu ugrozimo nje­ govu eksistenciju. To veli o патл. aj sebe predstavlja ovim riječima: »Nanr^đna Omladina hoće da spasi Vakuf od �ove opasnosti. Ona hoće da stane na put reakciji i politici u Vakufu; hoće da spri­ ječi koiupciju, isisavanje i uništa­ vanje malih, siromašnih ljudi. Ona hoće da na bogataše naše panc teret : rihoda vakufskin, a ne na siromahe. Ona ćc sve učiniti da dođu u upravu Va­ kufa ljudi po spremi i po zvanju, po nji­ hovim naprednim pogledima, a ne po političkoj boji i po protekciji«. znak njihove nesavjesnosti? Mi smo o ovoj čeljadi davno izrekli pravedan, ako i nepovoljan sud, a izbori su pokazali, da naš pošteni na­ rod potpuno dijeli naše mišljenje, jer je denuncijantima i opađačirna priredio je­ dan — crni petak. Nck se sad Pribićevići i Sole pozovu na svoje doušnike, пек sad Svrzo pita: »Zašto je naš mjes­ ni odbor -u Sarajevu protestirao proti načinu novačenja u Sarajevu!« Osam promila dobiše naši sarajevski »demokrati«. I ako to nije bruka, mi ne znamo šta znači ta riječ! Izbacivši gornje ćorfišcke »Napredna je Omladina« bila potpuno uvjerena u svoju pobjedu, pa se je njeno vodstvo vrzlo oko birališta sve do deset sati. Uvjerivši se međutim, da se njihove bi­ jele glasovnice nikako ne predaju, prepustiše stražu pod vođama, koji su nagovjaštali dolazak crvenog bajraka i iz­ javljivali, da će se rezultat glasanja vi­ djeti u četiri sata, kada dođu njihovi birač:. I dođoše ti »njihovi« birači. Vođe im pristupaju sa smiješkom na licu, ni udaraju na hladan tuš: »njhovi« ljudi nose zelene glasovnice naše organizaci­ je i neće ni da čuju za bijele! Nije bilo Bog zna koliko ovih birača, nu njihovi su nam glasovi dragi i mili baš radi to­ ga. što su ih lažni prijatelji htjeli po­ novno izrabiti u svoje prljave najam­ ničke svrhe. Slom »demokrata« bio je definitivan, jet nijesu više mogli ra­ čunati ni na to. da pokušaju razbiti bi­ rače. Bijela glasovnica poprimila*je sas­ vim drugo značenje: »postade znak predaje i odlagnja borbe. »Demokra­ ti« su sc samo zgledali, a neki su se i sami počeli smijati jednom pjanom Visočaninu, što je preko puta od birališta mlatio praznu slamu dokazujući prednosti »demokrata« i navaljujući na našu organizaciju. A naši su mimo pro­ lazili pokraj pijanog smutljivca i ne oba­ zirući se na njegovo glamatanje vrstaU se u suru, da umnože broj glasova za kandidate naše organizacije. • G. Hamid Svrzo. Ibrahim Sarić, Dr. Zečević, Dr. Mehmodbašić i Šukrija Kurtović dobili su dostojnu lekciju i oprobah su svoju snagu. Osam promila ne b: bik) mnogo ni za jednog Aliju Raljevica, pa smo znatiželjni hoće Ii se ova čeljad i dalje kititi Časnim naslovom n arodnih poslanika ili će učiniti ono što zahtijeva najobičniji moral građanina: položiti mandate i bar na „taj način pokazati da imaju nešto obraza i poštenja. Kad su stizali naši brzojavni protesti proti njihovu imenovanju za člano­ ve Nar. Predstavništva, mogli su se iz­ motavati raznim doskočicama o »fabri­ ciranju« tih brzojava. Ovim su izborima i sami prisustvovali, svojim su očima gledali povorku naših birača i svojim ušima čuli sud naroda o sebi i svom djelovanju. Hoće li se i dalje praviti gluhi i ćoravi; hoće li i dalje imati obraza da sc pozivaju na »kraitprobu«? Hoće li se Šukrija Kurtović i dalje smjeti potpisivati kao na­ rodni zastupnik pod članke, u kojima se veli da naša organizacija vodi z I oč i n a č k u politiku i da je akademska sprema ljudi iz naše organizacije samo Bilješke. i ' i I : i j Bezobrazne laži. Ovdašnji demokrat­ ski organ od subote pun je laži o našim vakufskim izborima. On piše, da su naši ljudi na zborovima govorili protiv ško­ la i protiv inteligencije. To je bezobraz­ na laž, tim bezobraznija, što je ljudi pi­ šu svjesno, jer znaju, da naša organiza­ cija ne propusti nijedne zgode, da širi prosvjetu među našim zaostalim svije­ tom. Ko je u parlamentu tražio otvara­ nje škola u muslimanskim selima, da li naš zastupnik dr. Spaho ili koji od de­ mokratskih nametnika? Koliko smo mi zato u našem listu govorili o prosvjet­ nim prilikama i tražili i za nas škole? A ko je kriv, što g. Šćepan Grđić, koga pomažu i naši demokrati Svrzo, Sarić Kurtović i dr.. ne će da ispravi starih nepravda « da nama dadne onoliko os­ novnih škola, koliko ih imaju pravo­ slavni u svojim selima? Ko je kriv, što g. Grdić premještajući nepravedno uči­ telje muslimane goni ih iz učiteljskog zvanja? Mi smo i prilikom ovih izbora kao i vazda preporučivali narodu školu, pa je čak Dr. Spaho — kad je držao zbor na Vratniku — razgovarao i o zgradi, koja bi bila podesna za školu u ovom udaljenom kraju. A ako naš rad I oko prosvjećivanja naroda ne uspijeva 1 potpuno, kriv je tome onaj mali broj po imenu muslimanske inteligencije, koji smatra najvećim zadovoljstvom, da svo­ jim ponašanjem i radom izaziva i vrije­ đa osjećaje svih muslimana. Na ostale laži u »Glasu Naroda« ne* ćemo se ni osvrćati, jer su i suviše ne­ ozbiljne i pokazuju, da im pisac nije još ni dozrio za javni rad. . Starčevlćaad o krizi. Zagrebački »Hr­ vat« donio je ovo saopćenje: »Središnji odbor zagrebačke »Hrvatske Zajednice« zastupan sa 54 člana sasfao se dne 8. listopada na vijećanje. Saslušavši izvje­ i štaj o posljednjim političkim događajima ‘ u Beogradu za fiješavanje krize zaklju­ čio je jednoglasno, da potpuno odobra­ va stajalište Narodnog kluba u riješava- ■ njw ministarske krize. S osobitom je za­ brinutošću razabrao odbor, da se riješavanje ove teške krize stalo odvraćati s parlamentarnoga puta. Središnji od­ bor Izjavljuje svoje nepokolebivo načel­ no stajalište, da partamenat treba da bu­ de suverena instancija, koja drži u ruci sudbinu naroda i države, te stoga par- FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Legotetides. Nastavak. (2) 2 U petak, drugi dan iza krabuljeg plesa kad markisa di Brindisi-a sjedio sam kod kuće oko četiri sata popodne. Kiša je padala. Na sve strane magla prekrila ekolicu, da nisam vidio kroz prozor preko Bešik-Taša na pristanište. Kad se ne bi čulo obično, jednoliko, u jednakim razmacima žviždanje parobroda mislio bih da je »ve izumrlo. Stakla su prozora zuhuknuta, jer sam ložio u sobi, ali ne od studeni nego više od običaja. Sjedim kraj pro­ zora i gledam u zahuknuta stakla koja su još neprozirnija postajala od moga daha. Jedna otvorna knjiga stajala je na stoiiću do mene. Možda sam je ostavio nekad — možda prije i nekoliko dana. Na podu su i nekakve francuske novine. I one su stare. Šta bi rekli, da sam mislio u ovaj čas? Da možda mislim o Reni Logotetidesovoj ? Ne. Šta više volio bih bio u ovaj čas da ne dogje, jer ovako rastrešen, ovako u kućnom odijelu nijesam mogao primiti jednu nepoznatu damu. Mora ae skinuti taj komotni gidželuk*) i obući se; metnuti ovratnik, ve­ zati kravatu, vaditi iz ormara rubac i ttići u susje­ dnu sobu, koja je bila odregjena za primanje i sje­ diti u hladnu ... To su sve stvari, koje u ovakim časovima čovjek ne rado čini. •) Noćno odijelo. Број 73 Brej .ПРАВДА- — „PRAVDA- Страна 2. Strana lamenat <ima da bude najčvršća zaštita I vor, a kad mu stignu odgovori, onda će se sav prikupdjeni materijal srediti i iz­ prava slobode građana i jedino poprište nijeti pred anketu, koja se namjerava na kojem se ima odlučivati o sudbini sazvati u Sarajevu; Kada se čuje i mi­ naroda i države«. šljenje ankete, u kojoj će biti zastupani svi mjerodavni faktori iz čitava Kraljev­ stva, onda će se na osonvu toga izra­ diti nacrt dotičnoga zakona. »Pravdi« nije trebalo citirati paragrafa iz auto­ Jedna službena izmotacija. nomneg statuta bosansko-hercegovačČlanak »Provokacija g. Alaupovića«, kog, jer valjda će se naći neko u Mini­ što je štampan u 67. broju našeg lista starstvu Vjera, kome su ti propisi dobro od 23. septembra upekao je g. ministra poznati, o koje se dosada nije niko ov­ vera, pa nam je odgovorio u službenom dje ogriješio, pa to neće »činiti ni u bu­ listu bosanske vlade pod furtimašduće. Tako će se i nacrt zakona, koji kim natpisom »Sarajevo, 6. oktob­ bude izrađen, prije nego se predloži Na­ ra«. Premda štedimo prostor lista ipak rodnom Predstavništvu na raspravlja­ nje, poslati svima pozvanim faktorima, ćemo taj odgovor prenijeti u cijelosti, da o njemu kažu svoju pošljednju riječ, ne stoga, što se ima šta prenijeti, nege stoga, što taj odgovor pokazuje svu nea zabrinuta »Pravda* može biti uvjere­ hajnost g. ministra i pruža aklatantan na, da se pri tome neće mimoići ni vaprimjer idejne mršavosti ljudi, koji su kufsko-mearifski sabor u Bosni i Herce­ na se uzefi tešku dužnost, da urede pi­ govini. tanje naše vjerske j vakufsko-mearifske Stvar se dakle sastoji u ovome, pa ne možemo drukčije protumačiti, da je uprave. Taj odgovor ministarstva u glasniku bosanske vlade glasi: »Pravda« iz ovakog posve pravilnog »U 67. broju sarajevske »Pravde^ od postupka mogla povući onako krive za­ 23. septembra o. g. izašao je članak ključke, osim ako nije u stvar bila upe­ pod natpisom »Provokacija g. Alaupo­ čena, jer ne možemo nikako vjerovati, vića«, u kojemu se — valjda iz neoba- i da bi se moglo naći ljudi, koji čak jav­ nom štampom ometaju i ruše rad oko vještenosti — na jedan čudnovat način kritikuje rad Ministarstva Vjera , ponajvažnijeg islamskog pitanja, o ko­ oko uređenja islamske vjerske i vakuf- i jemu se na mjerodavnom mjestu imaju sko-mearifs>ke uprave u čitavom našem ; najplemenitije i najpoštenije namjere, i to još prije, nego mu se je postavio i Kraljevstvu. prvi temeljni kamen. Na ne bi neobavještena javnost nasjeNe znamo, kakvu svrhu ima napomila ovom nelojalnom pisanju »Pravnjanje vakufskog sabora. Ulema-Međžlidinom«, kojim se ova čitava stvar pri­ sa, Vrhovnog šerijatskog suda, pa onda kazuje u posve izvinutom obliku, mi srbijanskih i crnogorskih muslimana, ćemo ovdje donijeti čitav tečaj ovoga kao da je Ministarstvo Vjera pri razadjelovanja, da se vidi, kako se kod Mi­ šiljanju ovoga svog akta sve te faktore nistarstva Vjera radi na ovome važnom mimoišlo. pitanju posve ispravno i bez ikakva za­ Ako »Pravda« ima kakvih zdravih obilaženja, koje mu »Pravda* hoće da misli i praktičnih ideja o ovome važnom podmetne. pitanju, neka ih izvoli iznijeti. Primiče Još od početka marta o. g., čim je se sigurno radosno, u koliko budu zaista osnovano Muslimansko Odjeljenje u Mi­ u interesu napredovanja i sređenja pri­ nistarstvu vjera, počelo se s prikuplja­ lika u muslimanskoj vjerskoj upravi či­ njem materijala za uređenje i ujedinje­ tavoga Kraljevstva.« nje islamske vjerske j vakufsko-mearif­ Tako Ministarstvo Vera. Mi pak dr­ ske uprave u Kraljevstvu. Kada je pri­ žimo, da se »čudnovat način« kritike kupljeno toliko materijala, koliko je po može pripisati samo ovoj polemici g. mišljenju Ministarstva bilo dovoljno, da .se može pristupiti raspravljanju ovoga | ministra, jer se u njoj govori o »n e 1 o^ pitanja, pozvani su svi članovi Privre- , jalnom pisanju« našeg lis-ta, o prika­ menog Narodnog Predstavništva .islam- ' zivanju u »posve izvrnutom obli­ ku«, o »podmetanju« i t. d. Držimo ske vjere na neobvezatan razgovor 1 savjetovanje, kako bi trebalo dalje po­ da se tako ne smije polemisati sa mini­ stupati u ovoj stvari. Tome su sastanku starske stolice tim prije, što to ne odgo­ prisustvovala i obadva poslanika »J. M. vara činjenicama i što se to ne može dokazati. Mi smo naproti u stanju do­ čije je glasilo »Pravda«. Mišljenja kazati da je naše stanovište potpuno u daljem postupku bila su podijeljena: ispravno, a zabrinutost osnova­ jedni su predlagali, da se prikupljena li a. Ne ćemo se razbacivati riječima i građa štampa i razašalje svima pozva­ prelazimo na stvar. nim muslimanskim faktorima u Kraljev­ Na »neobvezatnom« razgovoru i sastvu, kojima će se postaviti načelna pi­ vetovanju izbila su dva mišljenja: jedni tanja o uređenju ove uprave, a drugi su bili za pismenu, a drugi za usmenu su bilj za to. da se u tu svrhu sazove anketu. Zašto se. adžeba, nije kazalo anketa, u koju bi bili pozvani zastupnici ko je bjo za koji predlog? I zašto se svih muslimanskih vjersko-prosvjetnlh nnije rz n i o datum tog sastan­ institucija u čitavu Kraljevstvu. Mini­ starstvo se odlučilo, da posluša o- ■ ka ? Na prvo pitanje nek odgovori ofibadva izražena mišljenja, pa | ciozns. a na drugo ćemo mi. Da se je je najprije razaslalo prikupljenu građu iznio datum sastanka, znala bj javnost i načelna pitanja, o konma je ovdje go- 1 da je od zaključka do provedbe trebalo Prosvjeta i škola. A ja ću još malo baciti drva u peć, pa ću otvo1 riti vrata, da se i druga soba mala ugrije, a dotle ću se obući. Nu nije mi se dalo maknuti sa stolice. Neka­ kav umor, drijem li neznam uhvatio mene za čas! U toploj sobi, kraj prezera naslonivši glavu na ruku zadrijamao sam. „Bon soirl" . . Lijep, zvonak glas došao je do mojih sjetila. Ja sam otvorio oči, tromo se uspravio opipavši otrnjelu ruku. „Oprostite, došla sam u nezgodno vrijeme i nezamjerite mi!“ progovori došljakinja, mlada, visoka ’ lijepa dama ogrnuta sivim gumi-ogrtačem. Bila je to Rene Logotetides! Ja se ogledam oko sebe; po sobi i po svom odijelu; pogledam na sat, koji je već pokazivao pet tati i dvadeset časova, pa se ispričam: — Oprostite, da vas ovako primam! Izvolite u susjednu sobu dok se ja preobučem. Ona odbije, odlučno. „Radije ćemo ostati ovdj<7 Ovdje je vrlo ugodno, I pa neka vas ništa ne smeta. Ja sam rogjena cari। gradkinja, pa mi nije neobično" reče Rene. Ja joj pomognem skinuti ogrtač. Pružila mi je' i srdačno ruku i sjeli smo kraj prozora. Ona — Rene Logotetides — „bijela krabulja", sad je bila opet sva u bjelini, krasna, ali povrh toga ozbiljna, dostojanstvena. Jedan izraz, izraz zagonetan bio je na njezinu licu Pogledao sam je slobodnije dok još nismo počeli razgovarati. U očima velikim i nemirnim, koje su bile u protuslovlju s njezinim držanjem caklio se žar, mladost, radost, sreća, a u isto vrijeme neka zebnja, nestrpljivost, strah. Ona poče prva: „Ihsana ste obavijestili? „— Ne, gospodjice — odgovorim gledajući pred I sobom Renu, koju sam htio jednim pogledom čitavu obuhvatiti — „Žao mi je, da nije u Carigradu. „Nije u Carigradu? — upita Rene kao u čudu, a onda se smiri naglo kao da je se više nije ništa ticalo i reče. „Ја sam imala nešto vrlo važno za njega Mei đutim neka ostane! . . . Ona zastane. Pogleda me ispitujućim pogledom ! i pruži mi ruku: „Моп ami! Moguli povjerljivo gevoriti? Ja sam I čula o Vama" . . . Glaa joj je postao prigušen, tih, Oči su joj po1 čivale na meni, a ruka joj postala hladna. Rene je I stajala predamnom kao da nije živa. — Mađemoiselle! Govorite slobodno i povjerljivo. „Riječ! ..." Ja joj stisnem ruku. Rene se primakne sasvim blizu k meni, da sam osjetio miris njezine kose, ! brzo nepravilne dihanje. Šaptala je brzo, isprekidano: »Mi smo svi braća, sestre, Taki je i Ihsan. Nije I to ljubav — jedna velika i jača od svega.grije nas • ljubav za slobodom. Vi znate kako se živi u Tur­ skoj, vi znate šta znači sto hiljada špiona, koji vas i prate na svakom koraku, da ne reknete ništa Što bi pomrčalo »božiju sjenu na zemlji«... Da budem • jasnija — ja sam mladogrkinja! Vi znate za čim idemo? Svaki pojedinac mora biti osvješćen i prožet i itiejom slobode. Tražimo slobodu, ravnopravnost za sve Grke u Turskoj. Tražimo autonomiju u »vcliko' grčkom smislu«*)... Rene je najednom zastala u govoru. Bila je i uzbuđena. Blijeda u licu sa vlažnim očima od suza I primakla se još bliže k’ meni. »Znate, svejedno jel... Samo treba »tresti tu moru Mladogrčki je pokret Išao za tt|ediajenjem svih Kalana. �,ГЕАУРА“ — уГУАВДА* БМЈ 73 3—4 mjeseca, pa se ne bj mogao iznijeti hvalospjev o »najplemenitijim i najpo­ štenijim namjerama« mjerodavnog mje­ sta. I najobičniji bi čovjek tad zapitao: »A što se je to pitanje tako zavuklo?« I stoga je prešućen datum, a mi tu okolnost samo podvlačimo i idemo dalje. Plemenito so i pošteno mjerodavno mjesto čudi i ne zna »kaikvu svrhu ima napominjanjc v.-m. sabora, ulema-medžlisa i vrh. šeriat. suda, pa onda srbijan­ skih i crnogorskih muslimana«. A stvar je tako jednostavna. Mi znamo, da su »demokrati« sve prije nego li ljudi, koji vode računa o željama naroda. Mi zna­ mo. da su nam na silu nametnuli kojekakve Kurtoviće i Sariće, a znamo i to da je g. Alaupović zatražio mišlje­ nje oviti pojedinaca, označivši ih krup­ nim imenom »ugledni muslimani«. Koga su zmije klale i guštera se boji, pa »Pravdi« može služiti samo na čast, što je »zabrinuta« radi postupka g. Alaupovlća, koji saslušava mnijenje ko­ jekakvih nametnika, da se njihovom truhlom građom izađe pred islamsku javnost. Ko zna šta predstavlja jedan Šukrija Kurtovič i jedan Ibrahimkadija, taj se ne će čuditi našoj zabrinutosti, već postupku g. Alaupovića, koji nc sa­ mo da zarezuje, nego i cijeni mišljenje ovih nametnika, čini li to radi toga, što je i sam nametnut, mi ne znamo. Nu znamo da naš narod ne reflektira na usluge kojekakvih »zastupnika« i ne vjeruje — Danajcima ni onda, kad bi mu ponudili darove. U ostalom naši su Danajci bili potpu­ no zakukuljeni i nije se znalo ni šta nose. Oni su »radili« i šutjeli. Šute i sad. Ne doduše o sitnicama, nu šute o glavnoj bazi, sa koje polazi naša orga­ nizacija: autonomiji u vjerskim i v.-m. poslovima. 0 tom bismo htjeli čuti mišljenje g. ministra, a vrlo nam je drago, da smo svojim člankom ispresali bar izjavu, da se nc će mimoići vakuf­ ski sabor. Uvjereni smo naime, da taj sabor ne će dozvoliti da inicijativa rada polazi iz činovničkih ruku i ministarstva vera. nego iz naroda, čiji će on biti legabii predstavnik. U tom predstavni­ štvu naroda ne će biti kojekakvih Kurtovića i —- »Pravda« se sad ne boji Danajskih darova. Kako se vidi, naše je nastojanje upe­ reno proti nametljivcima, pa će nas sad valjda moći razumjeti i osjetljiva gospo­ da iz ministarstva vera. koja se kostruše radi našeg zahtjeva, da se ovo važno pitanje riješi samo po ždji legalnih predstavnika naroda. Konačno moramo da najodlučnije od­ bijemo podvalu »mjerodavnog mjesta«, da spadamo u ljude, koji »čak« javnom štampom ometaju i ruše rad oko ponajvažnijeg islamskog pitanja i to još prije nego li se je postavio i prvi temelj­ ni kamen«. Mi smo o ovom pitanju izni­ jeli svoje principijelne primjedbe, a da »mjerodavno mjesto« nema haš sjajnih namjera najbolji je dokaz to, što je fbez usmene i bez pismene ankete proglasilo »Privremenu Uredbu« i isposlovalo joj sankciiu još 12. septembra, dakle tri dana prije, n^go li je razaslalo svoja »načelna pitanja« i svoju »truhlu gra­ đu«. Mi to samo konstatiramo. A od kritike se ustežemo radi toga, da nam osjetljivo »mjerodavno mjesto« ne bi opet podvalilo, da težimo za rušenjem i ometanjem. Muhadžiri. i ; ! ' 1 i I ' ј I i I | i I i j [ ' ’ Ovdašnje socijal-patriotsko »Zvono« donijelo j u broju od 8. oktobra ovaj članak pod gornjim naslovom: »Već se Češće puta posle našeg oslo­ bođenja napominjato pitanje o muhadžirima, koh su pre ratni iselili u Tursku. Tih muhadžira ima raštrkanih po Tur­ skoj i bivšoj Turskoj oko 150.000, a sad, vele, da se među njima osjeća snažan po­ kret da se povrate na »svoja« ognjišta. Neće zgoreg biti da se osvrnemo na ovo pitanje, makar i mimogred. U nas se je iseljavanje kretalo u dva pravca, jedan je vodio u Ameriku, a drugi u Aziju. U Ameriku su išli kmeto­ vi, kojima su gladne agicc i kmetovi kožu ogulili i krv ispili, a u Aziju su išle age i begovi kad su kme­ tove ogulili i oderali. U Ameriku su išli oni što su držali da je rad za raju, a njigoli život, da u dubinama američkih rudnika nadu slobodu, a u Aziju su išli oni što su držali da jc rad ra raju, a nji­ ma pravovjernima da je Alah odredio da sode u hladovini, dok ih sultan pod svoj barjak nc pozove. Pa kad je buknuo ovaj svetski rat jedni su pohrlili preko oceana da proliju svoju krv i daju svoje živote za slobodu otadžbine i da doprinesu svoj obol na temelj naše mlade države, dok su se drugi svrstali u tabor naših neprijatelja. u kome je njihov sultan zauzimao predzadnje mesto sa čergama svojih bašiboruka. Pa dok su ti potomci dahija i janjičara bili sultanov bašibozuk, dotle su njihova braća u Bosni ispunjavali redovc austrijskih šuckora, koji su našem narodu ostavili lepu uspomenu. I danas ti đementi, što ne požališe svoje otadžbine, jer ne znaju šta je otadžbina, što ne zažališe za svojim na­ rodom, jer se ne osjećaju njegovim delom, što ne zaplakaše za svojim ognji­ štima. jer su ih prodali i pojeli, što ih wc povuče ljubav prema mezarima nji­ hovih otaca, jer ih prevlada ljubav pre­ ma Aziji i sultanu, hoće da se vrate, jer su propale sve njihove nade, jer ni sul­ tan nema šta više da im dade. A zašto da se vraćaju i zašto da ih primamo? Nisu to elementi reda i rada, već ne­ reda i nerada, koji nam je suvišan j ne­ potreban. Neka ostanu gde su, jer tamo spadaju i po svojoj kulturi, po običaji­ ma. idejama i idealima. Deli nas od njih sve osim jezika, koji nam je slučajno isti, jer su živeli slučaj­ no među nama, no ipak zasebnim svojim životom. Njihova je psiha istočnjačka, njihov je mentalitet turski, orijentalni, svi njihovi ideali gravitiraju prema Aziji s duše našega naroda! Jildiz treba oboriti!... A onda će biti dobro. Mladoturci znati će vladati pravedno. Mladogrci potpomagati će djele slobode i revolucije. Opet je prestala govoriti, kao da je želila znati kakav je učinak na me izvela. Ja sam ostao miran. Ono sve što je Rene go­ vorila čuo sam stotine puta, pa nisam mogao oz­ biljno shvatiti njezine riječi. Mladoturci su slabo radili u svojoj domovini, u narodu. Čitav rad sasto­ jao se u izdavanju novina i proglasa u Parizu, Lon­ donu i Ženevi u kojima su obavjašćavali strani svijet, nu na žalost te su novine bile često i ne­ ozbiljne, nakićene frazama. A što je bilo najgore nisu ih čitali oni kojima su govorile. Nastala je šutnja. U sobi je bio mrak. Pređamnom je sjedila mlada Grkinja gledajući sada nekud preko moje glave. Ja ustanem da zapalim svjetlo. Rene pogleda zamnom. Jako plinsko svijetlo rasvijetli sobu. Ona protare oči, namjesti nabor na haljini, pa stane oblačiti rukavice. Ja se primaknem i šapnem joj tiho, kao da sam se bojao, sama sebe: Л kako mislite doćido slobode? „Organizacijom, terorom i revolucijom... odgo­ vori Rene mirno A ako ona ne uspije onda će stvar propasti**. »Mora uspjeti. Jedna jaka volja, — čovjek jake ruke može to izvesii preko noći. Samo mora smjeti reći: -Zbacimo ga!«... pa svi če biti za njim. Sva­ kom ju dosta ropstva.,. Opet je bila došla u ekstazu. Ja se našalim podražen njezinim držanjem: ».. I mjesto da iskoristite mladost u slasti života, uljubavi i ašikluku vi se zanosite iluzijama o slobodi«’ i sultanu, deli nas prošlost i sadašnjost, pa će nas deliti i budućnost. Oni se okreću istoku, a mi zapadn, svi nam se put razilaze. Mi više ne da nismo jedno pleme, nego ni jedna nacija, ni jedna rasa. Oni su turci po svim svojim psi­ hičkim i mtelktualnim osobinama, nisu turci po poreklu, ali jesu naturalizirani, turskom »kulturom« zadojeni, turskom dušom zadahnuti, nisu turci nego poturice. Pa mi ne samo da ne bi smeli primiti toliki teret jedne nekulturne i neradne azijatske mase, već bi nužno bilo poku­ piti još po Bosni i Hercegovim što god je nezadovoljnih agica i begova i osta­ lih šuckorsklh elemenata, što ni danda­ nas ne mogu da se izmire s današnjom našom državom i njenim uređenjem, što još veruju u sultanov kuvet, J poslati Ih u Aziju, za kotom toliku uzdišu, a п koju I spadaju. Azija azijatima! |er treba znati, da se naš narod nije borio za njihovu, već za svoju slobodu, a jedna uz drugu stati ne mogu, jer azijatska sloboda nije kao evropska, ona pretpostavlja ropstvo slabijega, odnos­ no roboTinto nevernlka pra rovcrnom; te se dve slobode isključuju. Naša država ima previše vrlo teških zadaća i problema na socijalnom, eko­ nomskom i finansijskom polju, pa čemu da primi još jednu brigu oko 150.000 sultanovih poklonika i bašibozuka, koji bi našoj i onako šarenoj sredini dali još azijatskiji izgled, koji bi broj besposlenjaka i prosjaka digli na toliku visinu da bismo u tome nadmašili i najveće zapadne države. Uvereni da nam je pretežak i ovaj teret austrijskih šuckora i invalida što su nam ga ostavili Franjo i Karlo, naj­ energičnije prostesbijemo, da nam se nameće još i balast propale Turske i sultanovih bašibozuka.« Ovom histeričnom kriku kojekakvih šovenslkih tipova, što se zamotaše u so­ cijalističko ruho, da ispod njeg služe kao doušnici policije — ne treba poseb­ nog komentara. Mi ga prenosimo samo, da ilustrujemo neprilike, sa kojima se moraju borit? ljudi šireg pogleda u ovoj nesretnoj zemlji, a statistika će povraćenih muhadžira najbolje dokazati, da su to seoske žuljave ruke, što su ih sa rodne grude potisnula austrijska nasilja. Ovim je »poturicama« srpski odlični pjesnik posvetio jednu bratsku pjesmu, koja mu je pronijela ime diljem svih na­ ših pokrajina, a ako je lijesu čuli lažisocijalisti oko »Zvona«, evo ćemo im je mi podnijeti pod detektivski nos. Pje­ sma Alekse Santića glasi: Ostajte ovdje! Ostajte ovdje!.... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat’ košto ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije. Od svoje majke ko će naći bolju? A majka vaša zemlja vam je ova. Bacite pogled po kršu i polju. Svuda su groblja vaših pradjedova. si— з егрвм Za ovu zemlju oni bjehu divi, Uzori svijetli, što je branit ziače; U ovoj zemlji ostanite i vi, I za nju dajte vrelo krvi vaše. Ko pusta grana, kad jesenja krila Trgnu joj lišće i pokose ledom, Bez vas bi majka domovina bila; A majka plaće za svojijem čedom. Ne dajte suzi, da joj sa oka leti. Vratite se njojzi u naručja sveta; Živite za. to da možete mreti Na njenom polju, gdje vas slava sreta! Ovdje vas svako poznaje i vob. A tamo niko poznati vas neće; Bolji su svoji i krševi goli No cvjetna polja, kud se tuđin kreće. Ovdje vam svako bratski ruku steže, — U tuđem svijetu za vas pelin cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo i krv sveta. Ostajte ovdje!.... Sunce tuđeg neba Neće vas grijaf ko što ovo grije: Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije.... Politički pregled Oko вав. Položaj u Mađarskoj još jo uvijek nejasan. Nakon pada komunista, iskočile su na površinu same stranke s vjerskim karakterom, koje idu za tim da načine od pokvarene Mađarske čisto kršćansko-katolićku zemlju. Ujedinile su se sve građanske stranke i stvorile krš­ ćanski blok, za kojim stoji čitavo se­ ljaštvo. Proti ovom bloku sakupljaju se protivnici ovake grupacije na Čelu sa Vaszony-ijem, Lovaszdjem, Garamijem i dr.. koji su sačinili liberalni blok. Vjer­ ske strasti su se tako raspalile, da se je počelo sa progonom Jevreja. Rumunjska drži još velik dio Ugarske zapremljen, pa se ni na opomene Antante nije htjela povući na demarkacionu liniju. Govori se o ultimatimu sa­ veznika i o blokadi Rumunjske. Tvrdi se, da su ratne lađe već blokirale Konštancu. Bugari se služe svojom starom po­ litikom i kako izgleda, s uspjehom, jer im je dosta naklonjena konferencija mi­ ra. Izgleda, da je radi Bugara i došao 51. članak ugovora o miru s Austrijom, kojeg naš, delegati nisu još potpisali. Talijani okrivljuju Grčku i Jugoslavju, da bune i potstrekuju Arnaute. Kako je poznato u Albaniji se vode žestoke borbe između Talijana i Esađ pašinih četa. Talijani su u Albaniji izi­ grali sami sebe i svojim vlastitim nov­ cem i ipotkupkom podigli svoje т- ne­ prijatelje. Šta više pronijela se je i vi­ jest da bi se Albanija želila priključiti Jugoslaviji. Time bi naša država po­ stala veća, ali je veliko pitanje, kako bi se s Arnautima prošlo. Ona me prijekorno pogleda i reče: cama kao da ih je sitna proljetna kiša natopila. 1 »Žao mi je!... Ja ljubim slobodu i čovjeka koji to je bio moj predposljadni susret nakon tri godine će se boriti samnom za slobodu biću drugarica. Pa što se nismo vidili. i ljubiti ga kakav god on bioL.« Stajala je sama postrance naslonivši se na og­ — »A ako bih se i ja borio? upitam šaljivo radu perona podlakćena na desnu ruku gledajući u Renu ? jednu neodređenu tačku, možda tamo preko puta, »Vi se borite; vi radite! Ja to znam — odgo­ preko onih crnih kola u svijetlo koje je još gorilo vori ona skočivši na noge. u jednoj kući s druge strane. Možda je bila dremovna, pa je tražila okom svijetlo, da joj podraži — Ja? U razgovoru sa svojim drugovima i sam živce, da je ne svlada san. zatvorenoj sobi!... Nisam ni časa sumnjao o identičnost njezinu, ali »I taka!... odgovori Rene. »Treba elektrizirati sve, svu okolinu, svaki kut, svako srce i samo onda ■ sam opet prišao nesigurno k njoj: dosta je — iskra!... Nu sad mi dozvolite. Ja imam I »Bon jour!« ovdje jedno pismo, koje će Ihsan odnijeti u Grčku. Ona pogleda, nešto se smete pocrvenivši u licu, Ja ću ga ostaviti kod vas i vi čete ga predati. On a onda srdačno pruži mi ruku: će ostalo znati. Hoćete li? — Koji ilučaj! Koji slučaj! usklikne Rene, a — Ako imate povjerenja? onda brzo nadoveže Ona mi stisnu ruku, a oči joj sijevnuše neo- I — U Carigrad sigurno?« bičnim žarom.------------------------------------------------------ i »I Vi Rene? —»Još jedanput, još sada... Vi ste čuli za sve? Oprostila se i otišla »Jesam 3 —»... I čudite se da polazim još jednom tamo! Jedno rano jutro kad je još rosa treptila na | Moram! Tamo je djelo početo i tamo se mora svrlistu i kupala ga prije izlaska sunca; jedno jutro i Siti. proljetno, lijepo jutro koje odisaše svježinom i mirisom, i Ušutila je i zamislila se. Borila se još sama — jedno jutro, rano dok ae je zadnji skut haljine sobom, kao da nije bila posve sigurna. Šetali smo kraljice noći povlačio pred danom sreo sam Renu I krox svjetinu na peronu, koja je svaki čas pridola­ Logotetides! Bila je ona ista Rene, sa ozbiljnom I zila više i više’ Ona je još razmišljala, onda se za­ crtom na licu, sa pogledom kao u srne. ustavila i rekla mi odlučno: To je bilo na kolodvoru n Sofiji prije odlaska —»Ja znam što će se dogoditi. Oni će me uhva­ brzog voza za Carigrad. Očekivao se voz svaki čas titi i ne će me pustiti.-No djelo se mora dovršiti! i putnici nestrpljivo pogledavali na onu stranu odaŽivot nema druge »vrhe. klen je trebao doći. Željezničke šinje bile su još mokre od rose, a vagoni, koji su stajali na tračni­ (Nastaviće se) �Оф«« 4. Mriaa Број 73 Broj „ИРАВДА" — »MUVOA* Ako još spomenemo, da r i j eČ ko pi­ ta n ј e nije riješeno, ako uočimo, da se je i Amerika, nasitila Evrope, ne može­ mo doći do baš najpovoljnijeg zaključ­ ka. Iz Italije kroz Mađarsku do Rumunj­ ske provlači se jedna tajinstvena ruka, da ih poveže proti Jugoslaviji i ta ru­ ka ima svoje prste i u samoj našoj dr­ žavi. Stoga moramo biti oprezni i spre­ mni za svaki slučaj. Ali na žalost izgle­ da. da nas ostavlja i ono malo prijatelja, što smo ih imali, pa nam ne preostale drugo, nego da se pomognemo kako sa­ mi znamo i umijemo. Mjerodavni krugovi kanda ne vide ove opasnosti, inače biše se pobrinuli, da učine kraj svojim zadjevicama. mi laj u na ovaj nemoralni način novac. Vlada naša sve ovo dobro z .1 a. Eto ko najviše pogoduje širenju boljše­ vizma i stvaranju nezadovoljstva u svim društvenim slojevima. Boljševizam se neće ugušiti policajskim represalijama, nego hljebom i ću mu r om. A ovako se samo draži sirotinja i silom tje­ ra u boljševike i stvara nezadovoljstvo i u onim redovima, gdje ga ne smije biti. Mi smo od bosanske vlade tražili da objavi spisak onih političkih izvoznica, tražili smo u prvom redu, da objavi spi­ sak izvoznica o sodi, špiritu, ži­ votnim namirnicama za i n o stran stvo, za d u v a n 'itd. T raž ili smo da se iznesu sva imena i imena onih, koji su intervenirali za njih. Hoćemo tačno da se zna koliko je pra­ vih mučenika nagrađeno, a koliko nije, koliko se Š,pekulanata obogatilo i kome je ova politička jugovina donijela pljačku. Ovo tražimo i tražićemo uvijek. Osjećamo svojom patriotskom dužno­ šću, da se u cijelosti priključimo gornjem zahtjevu »Srpske Riječi« i odlučno tra­ žimo. da ministarstvo učini kraj ovim prljavštinama. koje nas diskriđituju ц stranom svijetu, a u nutarnjosti pogodu­ ju sve većoj anarhiji. Prljave prste treba ili odstraniti Hi otsjeći. To traži interes države, to zahti­ jeva cijeli ₽aš pošteni narod. Registar korupcilje. Komedija s izvoznicama. »Srpska Ri­ ječ« od 11. oktobra donijela je ovaj uvodni članak: »Službeni organ g. šole već dulje vre­ mena iznosi spisak izvoznica. AK ovo nisu one prave izvoznice, čiji smo spisak zahtijevali da se iznese. Objavlje­ ne izvoznice su trgovačke, koje je izda­ valo ministarstvo trgovcima i što je na predlog poslanika Gagića riješeno da se objavi. To se u ostalom vidi i iz spiska imena, gdje su u ogromnoj većini trgov­ ci jevreji. muslimani i katolici. Srba ima najmanje. Ali, kada smo mi zahtijevali od vlade da objavi spisak izvoznica, mi smo u pr­ vom redu i jedino mislili na t. zv. p o1 i t i č k e izvoznice. Da nas g. Šola bo­ lje shvati, mi smo imali u vidu onu mi­ nistarsku naredbu, Čija je intencija bila đa se pomognu oni. koji su stradali, bili apšeni, taoci i čija je imovina god. 1914. uništena. Ova jasna naredba ministarstva nije se ispunjavala, nego se dije­ lilo kapom i šakom (osim veoma male­ nog broja onih mučenika, koji su zbilja zaslužili) — prišipetljama »demokrat­ ske« stranke, bogatim ljudima, ličnim prijateljima i »lacma-1 ni ma«. Ove i ovake izvozničare mi smo htjeli upoznati, mi smo zapjevali njihova imena. Kao što je poznato pljačka sa izvoznicama, intervencijama i preporukama počela je u decembru 1918.. a traje do danas, jer i sada vlada daje dozvole za kupovanješpiritaodfabrikeuKreki, nad kojom vodi kontrolu vlada. Dakle i ovo je opet pljačka, jer vlada dijeli ove dozvole za kupovanje špirita kome ona hoće. Time vlada upropašćuje i našu unutrašnju trgovinu, jer samo protekcioni’sti dobi­ vaju špirat. Na 1000 litara špirita dakle se zarađuje od K 20—30.000. I ovdje se ponavlja stara i odvratna igra kao sa izvoznicama. Onaj, ko dobije ovu dozvolu, proda je kapitalisti za malu svotu novaca, kapitalista je realizuje i zaradi 5 puta više, nego onaj, ko se morao »pomoći«. Ovaj skandal i da­ nas traje. Jer, ako je ministarstvo za­ branilo izvoznice za Bosnu, nije zabra­ nilo ove dozvole za špirit, Što je u stvari jedno te isto. Korupcija se opet ponavlja. Predsoblja su opet puna sumnjivih tipova. koji »interveniraju« za dozvolu, da je opet oni kupe i dobro unov­ če. Sirotinja propada a kapitaliste go- Pravi je omjer snage ovaj: 1001:28:8. »Domokralii« dobiše u svemu osam pro­ mila, a neodvišnjaci 28 promila. Konač­ ni je rezultat ovih izbora: potpuni fijas­ ko protivnika naše organizacije, a Halilbašić i tri njegova druga unišli su u medžlis radi toga, što četvorica naših kandidata nemadoše pasivnog prava iz­ bora radi toga, što im to pravo nije pri­ znato ušljed pogrješke u biračkom spisku. Sitne vijesti. * Engleski kralj ratificirao je mirovni ugovor. • Homeruleza Irsku doći će do 14 dana pred engleski parlamenat. • Za samostalnost Irske ra­ ; zaslalo je »Pariško poslanstvo irske re­ i publike« notu na sve države u kojoj zahtjeva samostalnost. • Clemenceaućese povući sa poHtičkog polja i ne će se više kandidirati niti za komoru, niti za senat. • Predsjednika W i 1 s o n a po­ pravlja se znatno zdravlje, pa ne će biti potrebno da se učini interim za unutarnje političko vodstvo. * Kralj Viktor Emanuel se je zaprijetio, da će se zahvaliti na prijestolju ako vojska i flota ne posluša nalog da protjeraju iz Rijeke D’Annunzia. * Borbe među boljševicima i bije­ ) lom gardom bile su osobito žestoke u Pctrogradu. • U R i g u su unišle čete generala von der Goltz-paše. . . . ' : ‘ . | U džematski su medžlis izabrani kao članovi: 1) Muhamed ef. Kadić sa 1028 glasova, 2) Sejfaga Tašaković 1003, 3) Salih ef. Svrzo 1003, 4) Dr. HaHdbeg Krasnica 1001, 5) Smail ef. Bukvica 1001, 6) Dr. Mehmed ef. Spalio 1001, 7) Hamdi ef. Bcrberović 1000, 8) Dr. Hamdija Karamchmodović 998, 9) Ahmedaga Kumašin 998. 10) Dr. Atuf Hfldžlkadić 998, 11) Muhamed ef. Mujagić 997, 12) Atif ef. Sočo 997, 13) Muhamed ef. Tufo 996, 14) Muhamed cf. Dizdar 996. 15) H. Salihaga Bičakčić 995, 16) Muhamedaga Catić 994, 17) Hasan ef. Kadić 994,18) Muhamed ef. Šolbat 994,19) Seidalibcg Filipović 994, 20) Ibrahimaga Hadž’baščaušević 993, 21) Hadžihasanaga Handžić 993. 22) Hifzi cf. Muftić 993, 23) Mujaga Ahmctašević 992, 24) Muha­ meda ga Hadžijusufagić 992, 25) Muha­ med cf. Jamakosmanović 992, 26) Jusuf Zija cf. Midžić 992, 27) Hadžinajim ef. Kadić 991, 28) Sakib ef. Korkut 991, 29) H. Alunedaga Kujundžija 991, 30) šemsudin cf. Sarajlić 991. 31) Akif ef. Biserović 990, 32) Sulejman ef. Mašić 990, 33) H. Mehmedaga Samodović 990, 34) Mujaga Suduka 990. 35) H. Ahmed ef. Omcrović 988, 36) Eminaga Šehić 988, 37) H. Hasan ef. Muhamedagić 987, 38) Muhamedaga Nanić 986, 39) Mchaga Pehla 986, 40) H. Abdaga Delić 984, 41) Alijaga Brekalo 983, 42) Junuzaga Musakadić 983, 43) Mujaga Sarajlić 983, 44) H. Abdulah cf. Tabak 983. 45) Mustafa ef. Tulić 983, 46) Mehmed ef. Abadžić 982, 47) Mchaga Šarenkapa 981, 48) Salihaga Nuhić 980. 49) Mchaga Pašović 980, 50) Mujaga Hardaga 972, 51) Salihaga Rizvić 972, 52) Mustajbeg Halilbašić 70. 53) H. Mujaga Mcrhemić 60, 54) Dr. Safvetbeg Bašagić 57, 55) Tajib ef. Saračević 54. Zamjenici džematskog medžlisa: 1) Hajdar ef. Fazlagić 51, 2) Abdulah cf. Prešljo 49, 3) Jakubcg Filipović 49, 4) Hilmi ef. Hatibović 48, 5) Mujaga Kaliman 47, 6) Muhamed ef. Hadžić 47, 7) Ibrahimaga Zildžić 47, 8) Mustafa ef. Fočo 47, 9) Mehmed ef. Delić 46, 10) Asimbeg Mutevelić 46, 11) Hamidaga Ćesrija 46, 12) Mahmud Žiga 45, 13) Edhem ef. Bičakčić 45, 14) Ahmedaga Ramić 44. 15) Salihaga Medija 44, 16) Hašimaga Demišlija 44, 17) Ismetaga Naknadni izbori za džematski medžlis Merhemić 43, 18) Mujaga Baščaušević u Sarajevu svršili su potpunom pobje42, 19) Omcraga Užičanin 42, 20) Junuz dom naše organizacije. »Demokrati« su Mađarević 42, 21) Mu harem Cirkmagić dobili u svemu osam glasova, a slično je prošla i crvena lista »neodvisnih gra- ' 42. 22) Zahid Mulahamidović 42, 23) H. Bajramaga Fočo 41, 24) Husnija Zla­ dana«, koju je (istakao g. Mustajbeg Hatar 41, 25) Behaudin ef. Sikirić 39, 26) lilbašić. Za ovu je listu glasalo u svemu i Ibrahimaga Hafizović 39, 27) H. Suljadvadeset i osam ljudi. Višak glasova do­ ga Šabanović 39, 28) Mehmed Zildžić bila je ova lista našom pomoći, jer smo 39. 29) Hamdija Njemčcvć 39, 30) Ibraje poduprli radi toga, što smo htjeli o- , himbeg Čengić 38. nemogući ti »demokrate , za kojima st >: , Ato Šola i njegova kamarila. G. Mul Potreba škole. Pišu nam iz Vikoča •med ef. Kadić dobio je najveći broj g' i- I (kotar Foča): Izgleda nam. da smo mi sova radi toga. Što je bio i u listi g. Ha- ! od svakog zaboravljeni. Ni mekteba. ni lilbašića. škole nemamo, glavni uvjeti za duševni Domaće vijesti. I i i I uzgoj manjkaju nam. Mi smo bili toga svjesni još i prije, te smo zamolili ioš 1914. god. bivšu vladu za osnovnu ško­ lu. Ona nam je izišla u susret, ali kako rat dođe, na škole se nije mislilo, pa mi i do danas os ta srno bez obećane i odobrene škole. To nas ponuka, da ovim putem zamolimo vladu, da nam otvori školu po zaključku i odobrenju onom iz 1914. godine. Zgrade ne treba praviti, za školu se može udesiti bivša zgrada finandjske straže, koja sad služi, kao spre mište seoske aprovizacije. S malo volje, a još manje troška mi možemo imati školu. Ovdje nema ibtidaijje, pa bi se za mu­ slimane mogao otvoriti ihtijat sunuf. Ta­ ko bi dobili dvoje, dok sada nema ni jedno. Opravdano se nadamo od vlade, da će uvažiti našu želju i odmah nam otvo­ riti školu. Književnost. Nove knjige. Primili smo od »Zabav­ ne biblioteke« M. Prevost-a »Nimbu« u kojoj nas pisac prenosi u život jedne talijanske posade u Africi. Dvojica tali­ janskih časnika, koji su u pohodu na Eritreju god. Ib95. i u jednoličnom taboirskom životu naišli na zajedničku Ijubovcu, crnu urođenicu Nimbu. Ona im je jedina radost i jedino razonođenje, dok se u srcu obojice ne razbudi kobna Ijubomomost Porazi talijanski međutim prekinu ljubavnu idilu, koja se završava tragički, jer — napokon — možda je i prepredena Nimba bila uhoda neprija­ teljska, koja je »junačkim« Talijanima pomogla da se oeramote... Osim ove novele dodano je još sedam najznačaj­ nijih Prćvostovrh sitnijih pripovijedaka, koje su mnogo doprinijele, da pisac do­ bije naslov »doktora ljubavnih znanosti«. Cijena 4 K. Druga je od Sar Peladana »Una cum Uno«. Senzacionalni roman, koji se da­ nas u Francuskoj najviše čita. Junaki­ nja Koleta vestalka je religije, koja još nema imena; sazdala je sebi nepovredi­ vo sklonište, u kojemu je sanjarila, u kojemu se molila Bogu, plakala i sazi­ vala Ljubav kao kakovo božanstvo. Odabrala je jednog mladića, koji je bio nedužan kao i ona, i kad mu se predala, živjela je samo za njega. Jedna žena s jednim muškarcem, kako kaže natpis djela. Roman je napisan s velikom sna­ gom i neprikrivenošću, pa će biti dobro, da ga čitaju samo odrasli čitaoci. Mlađi ljudi ne bi shvatili dubljinu pisca, nego bi se zadržali samo na spoljašnosti, koja im ne bi dala ono, što se djelom mislilo dati. U 32. poglavlju (»Amerikanka«) pi­ sac izrekom ističe pogrešni odgoj evrop­ ske omladine. Vaše djevojke — veli ta Amerikanka — ne bi smjele o ljubavnom životu i braku ništa znati, a znadu i previše, dok mi u naučnim knjigama učimo ono, što vi grešno po kutovima šapućete... Mi u Americi sve znamo i ostajemo nedužne, pa ćemo zato samo mi izvojštiti ženi žensko dostojanstvo. — Djelu je cijena 7 kruna. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu.— odružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 (Mg»vwM аг«Шк: М. S^Muka. VlaMik: ConUaii Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ef8294773cd1efebbb7f57514ea9524.pdf 6b2bb4d26855fe55d5ee9fb772275a2c PDF Text Text «Л FW®©tW8 BR ИГ%Т^ћ Ж Ц i fT^ Ж - мЕ^-^ ШР &в™ gwy ® ж£Ш ДиШ^ ВЈвл |Ж® ЛШк* ЖЖ ;<^Ж ЈВж ЛИИк v*R Izlazi subotom, utori ‘ četvrtkom. )м Ж-’ Јм И ll® |®Ss Ww Ж?жШг ЖСк W јЛЛ^ 4MMb V Owr И Јж*ж Uređuje redakcioni od Je« *5a J$S& Ш шЛ Pretplata godišnje721 ne, na pola godine 36 шк па' Uredništvo i upr ЈШЛ se u Carevoj u ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. S^°pno^ Broj 74. Sarajevo, četvrtak 16. oktobra 1919. (21. muharema 1338.) Godina ив«в«ажижм№ввж&;гм^~:аиежаии1ж»№^*^ки^';? ^-зжамввим.л^ Opet Bileća. Danas dobismo ovaj brzojav iz Bileće: »Na 13. oktobra otjerali su pljačkali od-Hašima Drljevića Iz Bileće 40 koma­ da brava u vrijednosti od 12.000 kruna. Dalje ovako ne možemo. Možemo li se nadati hitnoj pomoći? Pododbor »J. M. O.« broj 29.« Ima ii ova nesretna zemlja ijednog upravnika, koji vodi računa o državi I narod«? Šta radi vojvoda, ako Šola ne umije da napravi red i mir? Mećka se ne plaši rešetom. Giasik) socijal-demokratske stranke »Zvono« donijelo je pod naslovom »Muhadžiri« jedan članak u kome se zrcali duša dotičnog člankopisca i iz kojeg izvire samo žučljivi ’jed proti nama muslimanima. Braćo muslimani! stari i mladi, inteiigentnj 1 oni iz mase, seljaci i građani, svi bez razlike pomno propitajte itaj članak, što je prenešen u prošlom broju • Pravde«. Ctajući ga i studirajući, dozovite sebi u pamet i riječi, što ih je u Narodnom predstavništvu izrekao Dr. кгшј: »Dosta smo vas trpjeli 5u0 go­ dina; više ne ćemo«. Dodajte tome još neke izjave, koje su se čule od prevrata ovamo, a koje glase: »Doklegod se dža­ mije i munare ne sravne sa zemljom, i doklegod ne zamukne mujezinov glas, ne ćemo imati mira»! Kad to sve sravnite onda se malo za­ mislite, pa ćete sa mnom zajedno doći do zaključka da u nekim krugovima srpske »»demokratske« inteligencije vla­ da o nama najcrnje dušmansko mišlje­ nje : oni nas ne trpe. (Šta o nama misli njihova masa, dokazala je svo­ jim djelima od prevrata ovamo: ubija­ nje. pljačkanje, palež, krađa i t d.) Ta zaslijepljena inteligencija misli i o tom je duboko uvjerena, da su oni ovdje gospodujući elemenat, da su oni privilegovana kasta, a mi — stranci, azijate, halast i suvišan teret. Nas treba progo­ niti, zlostavljati i tamaniti kao parazite. Draga braćo! Jeste li povukli taj za­ ključak? Sd iiditc dalje i recite sa mnom zajedno: riječi su izraz misli, a misli pokreću čovjeka na djelovanje. A ka­ kvo ima biti djelovanje te gospode pre­ ma nama, eto sjajno pokazuje spome­ nuti članak: jedno dušmansko dje­ lovanje. Pitanje je sad kako treba da se mi prema tome držimo. Budući smo mi na stanovištu, da je ovo i naša domovina kao i njihova; država naša kao i nji­ hova, kralj naš kao i njihov, mi smo se ’ uvjerili da smo tu i da tu i ostajemo. Nalazimo se u svojoj kući i na svom ognjištu. Pošto sc dakle mi ni najmanje ne spremamo da prtljamo odavle, kako bi to imalo biti po ukazu »Zvonova« člankopisca, to treba dobro da uvidimo ;* Scakva nas borba čeka. To jc borba pro­ tiv našim u glavu dušmanima. Valja nam se na tu borbu dobro pripremiti i dobro sc potrebnim sredstvima za tu borbu naoružati. »Kako?« pitaćete me vi. »Jednostavno«, velim vam ja. Prije \vcga treba da se složimo, da budemo jedinstveni i da izgradimo čvrstu fron­ tu prema tim izvjesnim neprijateljima. U ovakim okolnostima gdje nam se pri­ jeti životu, zaboravimo međusobne raz­ mirice, napustimo svoje eventualno lič­ no neraspoloženje jednog prema dru- gomu, dajmo ruku ruci i zdogovorimo se kakvih obranbenih sredstava treba da sc latimo, pa da odbijemo ovake navale i da očuvamo svoju agzistenciju ovdje i nigdje drugdje. Prihvat bor­ be najbolji je odgovor na ovakve napa­ daje. »Dijeli nas od njih (muslimana) sve osim jezika«, veli se u tom članku. Naravski da nas od takih ljudi dijeli sve, dok nam žele zlo i nevolju. A nije li povijest i tradicija podijelila Srbe i Hr­ vate i Slovence uopće? Šta ih spaja drugo osim jezika? Nijesu li ta sva tri plemena tek sada dala ruku ruci i od­ lučili da porade oko toga, da ih u bu­ dućnosti osim jezika budu spajali i dru­ gi kulturni i duševni elementi? Pa ni­ jesu li i muslimani pošli tim istim prav­ cem da se spajaju i da se stope s dru­ gima u jedno? Ali sa onima oko »Zvo­ na« i svima koji su kao oni, naravski da nema nikakva spoja, nego će s nji­ ma — dok su onaki — biti samo borbe spremni smo da se približujemo. a ako pa kud ispalo da ispalo. Ako hoćete, nećete i ako nas ne možete ovdje trp­ jeti. onda vam sretan put: idite i prt­ ljajte kud vas je volja! Mi smo tu i tu ostajemo! Samo pokušajte, da nas istjerate. 1 vidjećete, ko je davao Sokoloviće.... Ako ste vi oko »Zvona« toliko ljubo­ morni prema državi i domovini i ako ovdje ne trpite nikoga tuđega, daj is­ tjerajte Madžar , Nijemce, Rumunje i druge narodnosti kojih ima na milijune u Jugoslaviji. U kom smo vremenu? Možda mislite u vremenu križarskih vojna? Ili u vremenu inkvizicije? Ili u vremenu katoličko-protestantske borbe, kad su sc protestanti listom izgonili iz katoličkih zemalja? Ili se možda nala­ zimo u vremenu, kada su Jevreji total­ no protjerani iz Španije? Jest, jest, »ZvonaŠi« kanda misle, da su se povatila ta vremena. Neka tako misle i neka uživaju u tim iluzijama. Samo su , hvala Bogu take fantazije i takc iluzije jedno, a realnost dvadesetog vijeka po­ sve drugo. Danas, u dvadesetom vije­ ku, kada mirovna konferencija usvaja paragrafe b zaštiti vjerskih i nacional| nih manjina, fantazije i iluzije »Zvonaša« spadaju u ropotarnicu, one su I potpuno pokopane i od realnosti su i previše udaljene. Izvolite, gospodo, sa­ mo nastaviti vašim huškanjem i razdru­ živanjem. Stojimo na piku! Braćo muslimani! Onaj članak policajskog »Zvona« ne treba komentirati, jer se smrad đubreta čuje odmah čim se prevrne. Ali je svakako nužno, da dobro otvorimo oči, da se opametimo i da iz onakog pisanja izvadimo sebi lek­ ciju. Ondje se ne napadaju isključivo age i begovi, niti »Pravdali« ili musli­ manski radikali, nego se napadaju op­ ćenito svi muslimani. Mi se možemo razilaziti u političkim i kulturnim mi­ šljenjima. ali ovdje izbija imperativni nalog, da se ne razilazimo u obrani, kada se napadamo svi bez razlike političko-kulturne boje, li obrani od takih nasrtaja ujedinimo se svi i recimo gla­ sno: »Mi smo tu i mi vas se ne boji­ mo! Ako vam je krivo, taj gnjev, što ga gojite premq nama, neka pukne u vama i neka raznese vas!« Mi »Pravdali« prihvaćamo borbu i dičeći sc Sokolovićima istupamo kako proti »Zvonašima« tako i proti svjema »Narodovcima«; svjema i svako­ mu dovikujemo Abdullah pašine riječi: »I glavu ću svoju dati. АГ kamena jednog ne dam.« Da, ne damo ni jednog kamena i borićemo sc za ovu grudu isto onako, kako su se .za nju borili naši pređi, što u ovim našim krajevima naselile sirotu, da danas i nama i našoj zemlji bude — na sramotu!.... Sarajevo, 15. oktobra. ’ 1 I ; 1 i : ■ : i : I i 1 ‘ s . j I I । I Pod naslovom »Hak za 1918. i 1919.« donosi ovdašnji »Glas Naroda« ovu bi­ lješku: »Saznajemo iz dobro informira­ nog vrela, da je ministarstvo odobrilo nekoliko milijona kruna u ime huka za 1918. i 1919., koji će se isplatiti naroćito malim 'posjednicima. Ova je mi­ nistarska odluka rezultat zauzimanja Demokratskog Kluba, a naročito poslanika muslimana toga kluba.« Gornje je riječi »Glas Naroda« podvukao debelim crtama, pa mu ne ćemo kvariti dobre volje ističući držanje Šukrije Kurtovića, dra Nježića i ostalih prijatelja muslimanskog dijela našeg naroda. Dovoljno je naglasiti, da je »zauzimanje« Demokratskog Kluba uslijedilo nakon godinu da pa neopisivih nevolja i patnje naših maloposjednika i da je »demokratski« cenzor u našem listu plijenio sve članke i notice. u kojima su crtane nevolje tih žrtava »demokratske« tiranije. 'Malo* je čudnevato i to, što sc ističe zauzimanje D. K «. kad svak živ zna. da su oni na vladi sve od našeg ujedinjenja i da su baš oni uzrok, da je naše agrarno pita­ nje postalo pitanje va n j s k e p o 1 it i k e. Za nas je međutim najinteresantniji završetak notice, u kojem »Glas Naroda« veli: »Nas raduje ova odluka ml»»Istarskog savjeta »er je u današniem vremenu položaj malih posjednika bio svakako ncsnošljiv.« I sam »Glas Na­ roda- došao jc dakle do zaključka, da je tiranija njihovih gosa prevršila sva­ ku mjeru, pa i sam desavuise njihovo i svoje stanovište u pitanju agrara. Mi nemamo ništa protiv, ako »demokrati« koregiraju svoje nastranosti i pozdravljamo ovo njihovo opamećenje tim rađc. što ih kao malj tuče u usijane glavule! ! Kriza je izbila u kabinetu 25. juia. Kako u Beogradu nije bilo Naslednika Prestola ni Predsednika Narodnog Predstavništva, a pariamenat nije bio na okupu, ipredsednik kabineta g. Pro’tić je predložio da se odloži formalno otvaranje krize i njeno rešavanje do povratka Naslednika Prestola u prestonicu i okupljanja parlamenta. Prvo se primilo, a drugo ne. U interesu zemlje predsednik je nastojavao, da to što se u kabinetu dogodilo ne izbije na javnost prc nego se kriza formalno otvori. To nastojavanjc ostalo je bezuspešno, i i »Epoha« je objavila postajanje krize. Njoj su sladovali odmah i demokratski organi. Pauzom od 25. jula do 1. avgusta predsednik g. Protić se koristio da ode službenim poslom do Zagreba. Demokratski organi su taj put odmah tendenciozno i neistinito predstavili kao put za dogovaranje i paktiranje s Na­ rodnim Klubom, kao da je za to potreb­ | no bilo ići ii Zagreb i kao da g. Protić nije imao prilike u Beogradu dogovara­ li sc i »paktirati« ako mu je to trebalo. АЧ je karakteristično ovo sumnjičenje i ovo predstavljanje Narodnoga Kluba kao nekakvoga bauka ili kao neku lu­ ga vu ovcu! Kako se ni g. Protić ni ra­ dikali uopšte ne plaše tako lako, oni su išli svojim pravim i zdravim putem da­ lje. ostavljajući g. Svetozaru Pribićeviću i g. Krameru da produže i tu svo­ ju intrigu kao i druge. Naslednik Prestola se vratio u prestonicu 30. jula. G. Pribićević mu je išao na »referat« preko, što, naravno, nije b lo u redu. Referat je imao najpre । da podnese Ministar Predsednik. Na : putu je po Vojvodini Prestoionaslednika ; pratio »siučajno« g. dr. Bogdan Gavrilović, predsednik demokratske etrankc Probuđena Isvi^esit siašeg dijela naza Vojvodinu. Tako jc isto »slučajno« roda natjeraće vas i na još koju JovaNaslednik Prestola odveden i u Jazak, novu strugu.... manastir, gde stoluje g. VaDrijan Pri­ bićević sa svojom porodicom. Znate, ovaj gospodin kaluder ima svoju porodicu. To je istina neobično, ali je i on neobičan čovek, kojega je. zbog toga, sad i g. A 1 a u p o v i ć, mini­ Ovih nam je dana prispjelo više za­ star v e r a, a vanso vao za arhi­ ključaka o držanju »Gajretovih« pod­ mandrita! odbora i povjerenika. U glavnom su svi G. Protić je 1. avgusta u podne podsložni u tom. da ne će nikakvih veza nco Nasledniku Prestola formalnu os­ sa nametnutim odborom, ali ima i takih, tavku, a »Demokratija« je toga jutra koji obustavile rad za »Gajret«. Mi ne pozdravila g. Protića jednim vehemen­ možemo odobriti pošhednjeg koraka i tnim člankom s nizom kleveta i neisti-, apeliramo na sve pododbore i povjerena o krizi. Odmah po podne g. Protić mke, da svoj rad udese prema ovim jc saopštio Predsedmku Predstavništva načelima: ostavku svoju, a uveče je predao i ši­ I) treba protestirati na ministarstvo roj javnosti. I ako je kriza postala u unutarnjih djela i zatražiti da ukine od­ krilu kabineta, g. Protić je ipak saveluku policajne direkcije, tovao Prestolonasledniku da pozove 2} ЈЧ-и« taj protest upraviti i na popredsednika parlamenta i s njim se pohcajnog povjerenika u »Gajretu«, g. 11asavetuje. sana Hodžića, Predsednik parlamenta g. Pavlović. 3) treba nastaviti rad za »Gaj­ čekao je sastanak parlamenta, koji jc ret« j kupiti članarinu; zadržavši novac bio zakazan za 4. avgusta. pa je tek kod sebe i izvijestivši o tom poticajnog sedmog u podne savetovao da sc sastav povjerenika g. Hodžića i predsjednika kabineta poveri g. Ljubi Da^doviću, »Gajreta« g. Halilbašića i kao predstavniku Demokratske Zajed­ 4) treba se spremati na saziv izvan­ nice i »najmnogobrojnijoj parlamentar­ redne glavne skupštine, čim ovo pita­ noj grupi!« Ostavljajući na stranu da nje bude privedeno riješenju. cenimo taj momenat: da li je bilo po­ »Gajret« treba strogo lučiti od poku­ trebno toliko vremena predsedniku par­ šaja šačice nametljivaca. Ispisivanje i lamenta. baš i da nalazi da treba dru pasivitet ne znači drugo, nego li pomo­ gome poveriti sastav novog kabineta, ći ostvarenju želja ovih nametnika. mi ćemo se zadržati ovde s nekoliko Stoga im nc smijemo nasjesti, nego ih reči na ocem Činjenice: da jc predsed­ otpraviti i udariti im žig sramote. »Gaj­ nik parlamenta savetovao Kruni da po­ ret« je narodni, pa mora biti i u narod­ veri sastav novog kabineta g. Lj. Danim rukama. U budućem ćemo broju iznijeti do sad •) Ovaj iscrpni prikaz prenosimo iz prispjele zaključke, a molimo i ostale »Samouprave« od 12. o. mj. i ne nala­ pododbore i povjerenike, da nas izvi­ zimo za shodno, da mu išta dodamo ili jeste o svom držanju. oduzmemo. Uredništvo. Pitanje „Gajreta". i Тоћ arizE u datumima.) �- - V' W Страна ?■ Struna »ПРАВДА- vidoviću a ne g. Protiću, dotadanjem predscdniku vlade. Kriza kabineta g. Protićeva nije na­ stala u parlamentu, ona je izbila u samom k a b i n e t u. Ta okolnost nalagala je, po našem mišljenju, osta- , viti g. Protiću sastav novog kabineta, t ne samo ostaviti, nego i s osnovom zahtcvati da on to učini i pred parlamenat izađe u što kraćem roku. Tako b: se pred samim parlamentom odmah razbistrile i jasnije odredile one razlike i one teškoće koje su g. Protića do ostavke dovele, i tako bi se dobile ja­ vno, od samoga parlamenta, indikacije za eventualni nov sastav kabineta. Ta- 1 da bi i zadatak predsednika parlamenta bio lakši, i tada se ne bi izgubilo ono vreme od I. do sedmoga avgusta u \ eče. M Jr2 no da bi ovako postupanje bi- j lo saglasnijc parlamentarnome redu, jer bi se onda pravilnije ■ brže razvijala sama kriza. Ako smo dobro obavešteni, ni predsednik parlamenta ni neki viđeni članovi Demokratske Zajednice nisu | bili protivni ovakom postup a n j,. šta više čini nam sc da su gg savetovali Demokratskoj Zajednici. AII to je pravilnije smatranje propalo pred uskim partijskim smatranjem ko­ je se zaklanjalo za van parlamenta od­ ređenu većinu Demokratske Zajednice prema radikalnoj stranci, bez obzira na tr važnu okolnost što u parlamentu ima i drugih političkih grupa, koje su bile i u kabinetu g Protića i na koje je možda lično g. Protić mogao računati. To je uže gledište usvojio, posle, i predsednik parlamenta i saVetovao Kruni da poveri sastav kabineta g. Davidoviću. Taj sam fakat je već po sebi odložio ' i radnju parlamenta u krizi, i time ote/ tvao pravilnije i brže rešavanje krize, | jer je za pravilno i brzo rešavanje kri- i ?e neophodna saradnja parlamenta, gde javna đ skusija i glasanje daju verne upute za dalji rad i time se dobija nad I m radom oko krize i kontrola jav­ noga mnjenja, koje bez toga luta i po- ; staje igračka u rukama zakulisnih re­ žisera!.... Pošto <u ministri iz Demokratske Za­ jednice. svih jedanaest, odmah zauzeti javno ne samo negativno nego i n e- I prijateljsko držanje prema g. Pro­ tiću i njegovoj ostavci, lako je bilo predvideti da pregovori s radikalnom stran­ kom za nov kabinet ne mogu dovesti do povoljna rezultata, ma da je g. Pro­ tić izjavio odmah gotovost da uđe sa svojim drugovima u kabi- ј n e t g. D a v i d o v i ć a. G. Davidović i je zbog toga glavne pregovore vodio j s drugim grupama, i oko toga probavio 1 vremena do 16. avgusta. Ne uspev- ' ši ni tu. on se okrenuo odlučno socija- i 1 istima i u nosledn-jem trenutku s nji­ ma sklopio sporazum, davši im tri port- ' felja. Prva posledica toga sporazuma bila <5e pušta nije soci jalista i komunista u a p š e n i h u Sara- j jevu i Zagrebu. Od 16. avgusta do ; ?5. avgusta novi kabinet je prikupljao , svoje poslanike. Rpoj 74 Цкн Avgusta 25. bila je prva sednica par­ za nedelju, 5. oktobra, u tri časa po po­ lamenta posle skupštinskoga odmora i dne. odgođena za ponedeljak 11 čaotvorenja krize. Sutra dan je bilo glasa­ • sova. Pošto predložena lista kabineta nje o deklaraciji vladinoj koje je dalo g. Trifkovića nije bila primljena, vratilo ovaj rezultat: 127 glasova za vladu a se na raniji savet g. Davidovića, to je 119 glasova protiv vlade. Na toj s e d- i sad opet poveren sastav kabineta g. n i c i nije bilo prisutno 15 o p o- I Pavloviću, koji ga je. kako čujemo, juzicionara, a u onih 127 glaso­ ! če vratio, pošto nije usvojio pretilog va bili su i m i n i s t a r s k j g 1 ai osnovu za novu vladu koju su mu s o v i. Posle dva dana bilo je glasanje predložile koalicione stranke u opozi­ za dvanaestine. Vlada je tražila dve, ciji. opozicija je tražila da se ove dve dva­ naestine svedu na jednu, pa da učestvu­ je u radu u Skupštini. Vlada je pristala. Na glasanju je vladina »većina« spala na 105 poslanika: preko dvadeset po­ Jednu živu sliku bosanskih agrarnih slanika vladinih je otišlo — napustilo je! prilika iznijela je beogradska »Samou­ Tada su odmah otpočeli novi prego­ prava« u svom broju od 7. oktobra. U vori između vlade i opozicije, sada potoj se bilješci veli doslovno: »Pre dva Javito s Narodnim Klubom i radikalidana se jc pojavila u Parlamentu u Be­ ma. I ov su pregovori trajali do osmog ogradu, jedna muslimanska žena iz Bo­ septembra zaključno i razbili se. najpre sne sa jednim nejakim blijedim djetetom s Narodnm Klubom, pa onda i, s radii obratila je na se pažnju mnogih posla­ !kaF.ma. Poznato je čitaocima kako i nika. Ona potiče iz jedne od n a j p rza Što. Desetog septembra je vlada već vih i najbogatijih porodica u Bosni, a najavila bila svoju ostavku zbog spoljdanas jc gotovo prosjakinja. Čitavo joj nih teškoća, a 12. septembra je i for­ je imanje poplijenjcno i popaljeno. Pri malno zaključila i podnela. tom joj jc, prema uverenju suda, uči­ Kako se saznalo odmah, pa posle i njena šteta od 67.705 kruna. utvrdilo, g. Davidović jc izjavio i inače i Slobodni posjed od 300 hektara bio Kruni da će on i njegovi drugovi ući je dignut do racionalnog stepena obra­ samo u onaj kabinet kome bi predsedađivanja. ali je pri tome zadužen za ko­ vao g. dr. Dragoljub Pavlović. Pozvan jih 100.000 kruna. I taj su posjed seljaci | da da svoje mišljenje o novoj krizi Kru­ iza prevrata razgrabili i tako ona nema 1 ni. g. Protić je savetovao da se pozovu ništa osim kuće nad glavom i 3 nejake gg. Pašić. Trumbić i Smodlaka da lično ■ sirotne dece, jer joj je muž pred godi­ referišu o spoljnoj situaciji i pitanju i nu dana umro. Došla jc u Beograd da koje ie direktno izazvalo krizu, a po- , traži pomoći i bila je kod biv. PređsedŠto ie i unutrašnja situacija teška da se nika Vlade gosp. Davidovića, koji joj saslušaju i o njoj, pa eventualno i po­ je pomot obećao. mognu da se ona što pravilnije i brže Eto dokle dovodi agrarna politika de­ raspravi. Taj je savet prihvaćen i dele­ mokratske stranke!« gat! pozvani. Delegati su nam došli u Komentar je suvišan. petak 19. septembra noću. Sad razumijemo zašto se Alija KurU to međuvreme pada malo nejasan tović ešofira za »demokrate« i njihovu ! pokušaj g. Pavlovića da obrazuje kabi­ vladavinu. Prezidijalnim riješenjem od | net. Radikalna jc stranka izjavila da 30. jula broj 29.336 doznačen je jedan ona ne može ulaziti u rešavanje krize vagon brašna za Mostar nekom Samudo dolaska pozvanih delegata, prema elu Polaku — zaAlijuKurtovića. 1 već izjavljenom svom mišljenju. Ovaj ; Sudeći po imenu, rekli bismo da jc Popokušaj stoji u vezi s izjavom g. DaviJak madžarski ili poljski Židov, nu ka- ! dovića da Demokratska Zajednica pri­ ko je došao dodatak »za Aliju Kurtoma samo kabinet g. Pavlovića, i sa vića«, željeli bismo Čuti decidiranu iz­ nezadovoljstvom njegovim javu ovog gospodina. Stoga se ustežešto su pozvani n a š ј delegati ! mo od komentara i čekamo razjašnje­ . z Pariza. nje, pa makar i u »Glasu Naroda«. Delegati su svoj posao referisanja o I spoljnjoj situaciji završili u ponedeljak, dakle 22. septembra. Od 22. septembra । do 30. septembra imamo pauzu — od- I nosno rad gosp. predsednika parlamen­ PRIVREMENA UREDBA ta i njegova savetovanja s grupama. : o upravi vakufa u kraljevstvu S. H. S., Toga dana. 30. septembra, u utorak | sem Bosne I Hercegovine. u podne, pozvan je g. Protić i poveren »Službene Novine kraljevstva S. H. mu sastav novog kabineta. G. Protić je S.« u 105. broju od 5. oktobra donijele mandat primio i vratio ga u sredu 1. oktobra, u veće. Drugi oktobar je opet । • su »Privremenu Uredbu«, što je usvo- | nastala pauza. Trećeg oktobra pred ' jena na predlog ministra vera i po sa­ podne pozvan je g. Trifković. koji je • slušanju ministarskog savjeta. Uredba je sankcionirana 12. septebra, a glasi svoj mandat u s p e š п o svršio i li­ stu novoga kabineta podneo Nasledniku ! ovako: Тси Prestala na odobrenje u ponedeljak, 6. I § 1. oktobra, u 11 i po časova pre podne, i Nadzor nad vakufima u Kraljev­ pošto mu je tražena i da ta audijencija I stvu Srba. Hrvata i Slovenaca i u p ra- i Bilješke. Prosvjeta i škola. FELJTON. A Hifzi Sjelevac: Rene Logotetides. Nastavak. .PRAVDA* (3) Ja sam razumio šta ona misli, znao sam šta znače njezine riječi, pa mi je postalo nekako teško oko srca. Tu Renu tu ozbiljnu, revolucionarku — lijepu djevojku zavolio sami... I osjećao sam da ću je izgubiti, da ćemo se možda za uvijek rastati. Ta slutnja dolazila je od nje potvrđena njezinim riječi­ ma: „Život nema druge svrhe«!... Ja sam znao šta je čeka u Carigradu, pa sam se čudio, da se je od­ lučila poći na stratište samo da dovrši »započeto djelo« i, da mu dadne oznaku revolucije, da iznudi ono što niko ne smije da svoj mladi Život žrtvuje za nešto što nije bilo blizu stvarnosti — za nešto što je bilo u njoj i njezinu osvjedočenju.* Još smo šetali nekoliko časaka nerazgovarajući ništa. U to jc voz došao i mi smo mehanički pošli kolima. Ja sam joj pomogao spremiti stvari, pa kad smo se smjestili i sjeli ona je odložila Šešir, otvo­ rila prozor i zagledala se, nekud tamo preko krova sofijskog kolodvora. Promatrao sam je. Sunce se bijaše počelo pomaljati, pa je svojim svijetlom po­ zlatilo bakrena kubeta velike zgrade koji su se sja­ jili, kao da su bili krvlju poliveni. Rene je bila za­ mišljena. Tužan izraz počivao na njezinu licu. Oči joj se caklile i i/gledalo mi je kao da je suza podišla pod kapke. — druga za njom, a treća se već za tim otkotrljala niz lice. Rene je plakala!... Da sakrije suze od mene podigne se na prozor, . izvadi rubac iz džepa i otare oči. Onda udihne zrak I duboko, kao da je htjela zadržati u plućima toga čistog proljetnog zraka, kada ga ne bi mogla više slobodno udisati. »Žao Vam je nekoga« upitam je kad je pogle­ dala u me — »imate možda nekog, pa plačete?« — To je samo trenutačna slabost. To će proći. ’ Nemam nikoga, jer ste vidili da me nije niko is। pratio. Prije pet dana došla sam iz Grčke. Moj žiI vot bio je svezan uz sav moj narod, uz njegove - ideale, pa mi izgleda da je ovo jutro, koje drži nož da prereže niti moga života ili ideala. Ja više ne mogu snositi I Bog vas je poslao danas da mi bu' dete suputnik!... U kupeu nije bio niko drugi osim nas dvoje. Reni se opet orosile oči suzama. • Za što se žrtvujete vi, vi baš sama kad toliko drugih koji bi isto trebali radit i sjede mirno i čekaju. Zar je zlo Grcima u Turskoj? Šta im je krivo? Ni turski narod nema nikakve slobode, niti privilegija Jednako smo robovi jednoga tiranina, koji nas u lancima drži«... Moje razlaganje kao da nije ni čula, jer nije ništa odgovorila; nije na nju nikakav dojam uči­ nilo. pa sam prestao. Gledao sam je kako se silno bori u duši, kako se muči s nakakvom mišlju, koja i je bila jača i snažnija od same njezine snage i j skuplja od njezina života. Eto ta Rene, koja mi je prije tri godine otvoi reno rekla da radi na svehelenskom programu radi kojeg je bila i zatvorena; ta djevojka, koju je njezin ljubavnik izdao Turcima, jer je težila za raskomai danjem Turske; ta Rene Logotetides, revolucionarka i polazi danas u Carigrad, da izvede atentat i da se I žrtvuje za jednu ideju, koja će možda biti početak, 1 da se čitav narod oslobodi tiranske moči Jildiza. . v u centralnog vakufskog fonda za kra­ jeve Srbije i Crne Gore vodi Mini­ starstvo Vera. Upravu vakufa u Bosni i Hercegovini vode a u tlo n om пЦ vakufsko-mcarifski organi, koji su tamo od prije po­ stavljeni. S 2. Ministarstvu Vera kao upravnoj vla­ sti u vakufskim poslovima spada u nad­ ležnost: l .) Odlučivanje o koristonosniin ulaganjima vakufske i mearifske goto­ vine i o izdavanju u najam odnosno za­ kup vakufskih i mearifekih nekretnina, ako kamate odnosno najamnina ili za­ kupnina iznose više od 1000 dinara go­ dišnje ; 2 .) odlučivanje o opterećivanju i otu­ đivanju nepokretnih dobara centralnog fonda i pojedinih vakufa; 3 .) odlučivanje o upotrebi dohodaka pojedinih vakufa i centralnog fonda za izvršenje odredaba, sadržanih u vakufnanama pojedinih vakufa, za podmiri­ vanje potreba vakufsike J mearifske uprave, kao i na druge opšte musliman­ ske vjerske, prosvjetne i dobrotvorne svrhe; 4 .) ustanovljenje godišnjih proraču­ na za samostalne vakufe i za centralni fond; 5 .) ispitivanje i odobravanje zaključ­ nih računa za pojedine vakufe, a za centralni fond i njihovo sastavljanje; 6 .) nadziranje nad poslovanjem sreskih vakufskih medžlisa, nadalje nad­ ziranje svih pojedinih vakufa i njihovih službenika kao i svih vakufskih zavoda; 7 .) odlučivanje o otpisivanju neutjerivih tražbina vakufskih, o davanju pre­ dujmova, i potpora i ma grada vakuf­ skim službenicima: 8 .) istraživanje, knjiženje i vođenje pojedinih vakufa u evidenciji, isto ta­ ko njihovih imanja i njihovih zakladnih svrha; 9 .) imenovanje svih vakufskih službenika i to vjerskih i prosvjetnih u Sporazumu sa vršiocem dužnosti Vr­ hovnog Muftije i u skladu sa vakufnamama; 10 .) vršenje disciplinarne v 1 as t i nad svima vakufskim službenicima. б 3. U svima okružnim i sreskim mjesti­ ma, gdje ima muslimana i vakufskih do­ bara. postoje sreski vakufski medžlisi, koji su sastavljeni od muftije kao pred­ sjednika i četvorice muslimanskih gra­ đana kao članova. Članove sreskih va­ kufskih medžlisa imenuje Ministar Vera nakon saslušanja nadležnog okružnog muftije, koji treba da se u to­ me sporazume s mjesnim muslimanskim stanovništvom. Članovi sreskih vakufskih medžlisa obavljaju svoju službu besplatno kao počasno zvanje. U većim mjestima, gdje to bude izi­ skivala potreba, može se broj članova sreskog vakufskog medžlisa i povisiti. § 4. Dužnost je sreskih vakufskih mcdžlisa, da istražuju i drže u evidenciji sve Njezin je ljubavnik izdao je, a ja nisam mogao niti mogu, niti ću moći, jer u njoj nisam nalazio začetnika zla — prostog ubojicu, nego biće koje će baciti bombu za slobodu, za jednakost i bratstvo,.. Postalo mi je teško, teško pri duši, da sam mogao zaplakati -Putem do Filibe promjeniia je Rene svoj plan i zamolila me da je peti dan od danas čekam u d* set sati na carigradskom rihtemu, gdje se zaustav­ lja rumunjski brod, a da će ona preko Bukarešta. Ujedno mi predade posjetnicu sa imenom »Магу Maetling« napomenuvši, da će pod tim imenom os­ tati u Carigradu. A kad sam joj rekao, da bi je rado pratio preko Bukarešta ona mi odgovori: za me bi bila osobita i sreća, ali se za vas bojim . . . — Ja ću vas pratiti ako ćete dozvoliti ' upi­ tam je nježno, a Rene mi stisne ruku i odgovor-: ! »Neka je Bog s nama! PRVI DIO. ј , Jedan uvažen turski diplomata rekao je jednom u Parizu, da Carigrad predstavlja Tursku i oni koji hoće da upoznaju Tursku i turski narod dođu i Carigrad i informiraju se od stranaca. To je jedan fakut rekao je dalje — jer je u istinu službena < Turska taka! Narod je stado, kojeg Jildiz vodi na j uzici, a Jildizom vladaju strani poslanici, koji sjede (Nastavićc se) | u Carigradu. Čitajte i širite „Pravdu". �Bpoj 74 ><<м vakufsko imanje, koje se nalazi u srezu, da nadziru džamije i vakufske zgrade, da paze mutevelije i druge vakufske službenike, da sudjeluju pri davanju va­ kufskih zgrada i zemljišta u najam od­ nosno zakup i pri ukamaćivanju vakuf­ skih novaca ako zakupnina odnosno najamnin? ili kamate nisu više od 1000 dinara na godinu, a veće zakupe, najmovc i ukamaćenja da dostavlja sa svo­ jim mišljenjem ina riješenje Ministru Vera ( 2. tač. 1.); da stavlja predloge Ministarstvu Vera glede upotrebe, va­ kufskih prihoda za izdržavanje vakuf­ skih /grada, podizanje džamija i dru­ gih vjerskih, prosvjetnih i humanitarnih zavoda, da sastavlja, ispituje i podnosi Ministarstvu Vera sve vakufske raču­ ne. naročito zaključne godišnje račune o upravi pojedinih vakufa, te da i z v ršava sve naloge Ministarstva Vera. § 5. Sjednice sreskog vakufskog medžlisa valja držati po potrebi u uredovnim prostorijama muftije ili na drugom prikladnom mjestu. Pisarske poslove obavlja muftijsko zvanje, koje nabavlja i potrebni pisači materijal. Okružni i sreski načelnici imaju pra­ vo nadzora nad djelovanjem vakufskh medžlisa, ali se ne mogu miješati u unutra^r e poslovanje njihovo, niti uti­ cati na njihov rad. koji se kreće u djelokrugi. što im je opredijeljen ovim naređenjem ili drugim odredbama Ministarstva Vera. § 6. Pojedinim vakufima upravljaju mutcvclije po propisima vakufnama, a kad ovih nema po odredbama Ministarstva Vera. Mutvvclije imaju slušati sve naloge sreskih vakufskih medžlisa i M i n istar tva Vera. On su ovlašćeni samo na one izdat­ ke. k< su preliminovani u budžetu nji­ hov? vakufa. Oni mogu preko sreskih vakuMih mcdžlisa stavljati .predloge Ministarstvu Vera o promjenama go­ dišnjeg budžeta za vakufe, kojima oni upravljaju. kao i o Upotrebi sredstava centralnog fonda za njih. § 7. - Suv šci pojedinih vakufa, koji preostanu iza podmirenja svih zakladnim pismomo (vakfijom) određenih potreba, a koji nisu utemeljačevom odredbom izrične namijenjeni -njegovim potomcima ili vakufskim službenicima,-pripadaju u centralni vakufski fond. Mutevđija ih ima preko sreskog va­ kufski . anedžlisa predati Upravi Fon­ dova. gdje će biti pohranjeni, a po od­ redbama Ministarstva Vera upotrebljavani za namijenjene svrhe. Mntcvclijama se može ostaviti jedan dio ovih suvišaka, da time podmire po­ trebe slijedećih godina onoga vremena, dok prisniju prihodi od te godine. Vi' iiu ovoga dijela od suvišaka, Što će se ostavljati kod mutevelija, određu­ je M:" tarstvo Vera. § 8. Vakufske takse valja plaćati u cen­ tralni fond i to: 1.) takse za dekret (hardži tevdžih) pri svakom novom imenovanju, ako je godišnja plata viša od 1000 dinara. Ova se taksu plaća jednom za svagda, i to 25% od godišnje iplatc. a može se platiti i u 12 mjesčnih obroka, ako to novo­ imenovani zatraži. 2.) Vakufske takse manipulacije (har­ dži muhasebe) od onih vakufa, kojih su­ višci pripadaju potomcima utemeljača (vakifa) ili vakufskim službenicima. 0ve sc takse plaćaju svake godine i to 10% <d suvišaka, koji budu u godiš­ njem inćunu iskazani, da nakon pćdmirenja potreba dotičnog vakufa pripadaju potomcima, utemeljača ili vakufskim službenicima. § 9. Centralni vakufski fond sastoji se od suviša .a pojedinih vakufa, koji se ne upotrijebe za pokriće tekućih potreba, od glavnica i ostalog imetka uzapćenih vakufa (evkafi mazbuta). te od mearif­ skog .manja. Prihodi sc ovoga fonda sastoje od dohodaka plodonosno ulože­ nog metka fonda, od vakufskih taksa koje sc pobiru po § 8. ovoga naređenja, te od suvišaka samostalnih vakufa od kojih se svake godine mora izlučiti naj­ manje 20% za povećanje temeljne glav­ nice fonda. Rukovanje gotovim novcem i vrijed­ nosnim papirima centralne vakufske za­ klade kao glavnicama samostalnih va­ kufa, koje budu predniu centralnom fon­ du. vodi Uprava F o n d o v a. članke o Savindanu i Vidovdanu znak »Demokratijc«, naša je politika potpu­ § 10. no bezidejna, d mi u svom političkom je samo naše obzirnosti i političke trez­ Prihodi centralne zaklade imaju se djelovanju nemamo krajnjeg cilja. Da venosti; znak je naše promišljenosti i upotrebljavati za ove svrhe: to dokaže, on veli da sami ne znamo realizma, koji je odlika svih trijeznih I.) najprije se podmiruju iz prihoda »šta hoćemo ni u kakvom dijelu svoga političara. fonda porezi i drugi javni danci za ima­ programa; ni u kulturnom, ni u eko­ U pitanju našeg nacionalizovanja mi nje fonda, pa onda upravne potrebe fon­ nomskom, ni u socijalnom i političkom«. držimo u vidu još jedan momenat, pre­ da i troškovi izdržavanja. 2 .) zatim treba podmiriti za pojedine To tvrdi u prvom stupcu svog članka, ko kojeg se ne može tako olako prijeći: a već u drugom stupcu veli o našem nacionalizam naših sunarodnjaka nevakufe, koji su predali svoje novčane programu: »Program, dakle, sa komuslimana u mnogo je slučajeva usko glavnice fondu, potrebe onih svrha nji­ vezan sa religijom. Ja ću da u tom po­ hova utemeljenja, koje se ne mogu po­ ■ j i m bi čovjek mogao biti z ad o v o 1 j a n k a o variantom opštih nagledu istaknem samo dvije krilatice: kriti od dohodaka od nekretnina i even­ narodnu riječ: »Nema srpstva bez tri tualnih drugih prihoda dotičnih vakufa, ; Sili prilika« itd. Vi se smijete ovoj nelogičnosti? Smi­ prsta«, i Štadlerovu izreku: »Samo do­ onda eventualne svrhe uzapćenih va­ bar katolik može biti > *dobar Hrvat«. jem se i ja, ali ću uza sve to da slije­ kufa (evkafi mazbuta), zatim musliman­ dim »dubokoumno« razmatranje ovog Meni je potpuno jasna sva netačnost i ske prosvjetne svrhe onih mjesta, oda­ mladog gospodina i da ukažem na jed­ apsurdnost gornjih krilatica, nu teško kle je uzeto mearifsko imanje u cen­ ju je objasniti našoj masi tim prije, što nu još »dubokoumniju« njegovu teoriju. tralni fond i to sve ovo troje u onoj G. Kurtović, koji se trudi da muslimane ona nije jasna ni pravoslav­ mjeri koliko ima za to pokrića u sraznoj ni katoličkoj masi našeg na­ našeg kraljevstva po svom kalufu pri­ mjemom dijelu dotičnih vakufa odnos­ roda. Ovu zbrku dvaju oprečnih poj­ vede u »narodno kolo« (kao da oni u no mearifskog imanja, što ga imaju u tom kolu nijesu bili davno prije pojave mova treba prečistiti najprije među prihodima imanja fonda. Ovim nije is­ ovog mudraca!) imputira nam kuka­ pravoslavnim i katoličkim dijelom na­ ključeno da se mogu podmiriti i dalje vičluk i veli: »Ovakav svoi program šeg naroda, pa kad kod njih bude iskripotrebe ovakvih vakufa i u smislu tač­ stalizovana nacionalna svijest, mnogo ke 5. ovog paragrafa iz sredstava cen­ i i nacionalni naziv svoje organizacije tralnog fonda. i metnuli su samo radi toga, što su slaće je lakše prihvatiti islamski dio našeg i bići i što u doba nacionalnog triumfa naroda. Još jednom naglašujem da je to . 3.) zatim se podmiruju one potrebe jedno vrlo široko, polje dugogodišnjeg pojedinih vakufa na popravak i izdrža­ I našeg nisu imali toliko moralne snage, prosvjetnog rada države i društva, a za­ vanje koristonosnh nekretnna, koje se i da i pored toga, što im je taj traumf naš drta metoda naših nacionalista može ne mogu podmiriti iz prihoda dotičnoga I bio protivan i mrzak, pokažu samo usporiti taj rad i otežati ga. • svoju pravu boju.« vakufa. Ne -povodeći se za kratkom pameću Mi oko »Pravde« ne obaziremo se na 4.) od prihoda fonda, koji ostanu iza metode' naših nacionalista i idemo svo­ toga, valja svake godine najmanje jed­ • g. Kurtovića J njegovih protektora, mi smo nesamo kukavci, nego i sebični najim putem tvrdo uvjereni, da ćemo po­ nu petinu upotrijebiti za povećanje fon­ iražnjaci. kojima nije stalo do »lađe mumoću svog realizma mnogo prije posti­ da. ći cilj nego li oni, koji planiraju zemun5.) ostali prihod fonda valja upotreb­ ■ slimanske«. nego do udobnosti i ličnog ski most našeg nacionalizma, ne znaju­ ljavati za podmirivanje opštih islamskih I profita. Mi smo — narodni zločinci, ći mu naći baze ni za postavljanje prvih vjerskih, prosvjetnih i dobrotvornih po­ i Tako veli g. Kurtović. A šta je na stva• ri? Na stvari je to, da mi ovoj golotreba. •temelja. Vakufma. čiji suvišci pripadaju po­ i b r a č a d i ne dozvoljavamo giavne riTo imađoh napomenuti glede r^tačne tomcima utemeljitelja ili vakufskim ; ječ u islamskom dijelu našeg jedinsevetvrdnje o našem »anacionalizmu«. a u službencma, mogu se iz fonda davati i nog naroda, jer bi ga svojom bezobzirdrugom ću članku da koju kažem o to­ | nošću i nastranim radikalizmom otuđila božnjoj našoj političkoj bezidejnosti. samo zajmovi. ' nesamo modernoj kulturi, nego i narod6 .) eventualne suviške, koji ostaju iza Beograd, 3. oktobra 1919. Sakib Korkut, gl. urednik »Pravde«. podmirenja svih potreba, valja također ; noj zajednici. Istjerali bi ga i iz domo­ » vine. Da, i iz domovine, jer nemaju ni­ upotrijebiti za povećanje centralnog kakva razumijevanja za njegovu pro­ fonda. šlost i sadašnjost, pa prema tomu nijesu § II. ni u stanju, da mu ovdje pripreme bolju Ova Uredba stupa u život od dana i slađu budućnost. potpisa Kraljevog, a izvršnu silu dobija Nacionalistički pokret u Turskoj. Mbada gospoda nesamo da nam pri­ od dana obnarodovanja. Turska se nije davno oslobodila ap­ Preporučujemo Našem Ministru Vera pisuju političko-kultu mu hinbenost. ne­ solutizma. Do onoga časa, kada su Engo se eto bune i radi toga, što smo svo­ da ovu Uredbu obnaroduje i izvrši. ver i Niazi sa svojim drugovima pro­ joj organizaciji metnuli nacionalni na­ 12. septembra 1919. g. veli prvu revoluciju u Turskoj bio jc ziv.. Šta bismo trebali učiniti, pa da u Beogradu. pokret nacionalistički u povojima. Tek Aleksađar s. r. budemo pravi ovim patentiranim »na­ neke vode mladoturskog komiteta osla­ cionalistima«? Možda postaviti panislaMinistar Vcra: njali su se na svijest naroda, a drugi, mistički cimer, za koji naš dio naroda Alaupović s. r. mićlu ovima na žalost većina držali su nije imao nikakva razumijevanja, a o više do političkog efekta nego do pra­ kojem uza sve to bunca g. Kurtović u svom članku? Ili možda madžarski radi , ve svijesti naroda. Turanije, sa svojim toga, što je toj firmi služio njihov poli- i nacionalističkim vođom Akčura-zađe tički prvak sve do dana narodnog pre- ' tražili su nacionaliziranje konzervativ­ Poštovani g. kolega! ne i apsolutističkim režimom ubijcrN* vrata? Čudnovato je. kako ovi uobra­ Jedan student, što je uslijed poznatog mase, ali jaki otpor panislamista i voj­ ženi usijanci ne mogu da shvate tako nasilja g. Pnibićevića došao u priliku, ničke stranke Enverbega prigušili su jednostavne istine, da preobražaj mase da se bez ikakva prava kiti nazivom: taj pokret. Kad se jc uvidilo, da jc panije stvar momenta, nego široko i tr­ narodni poslanik, Euforija Kurtović, bio novito polje sistematskog i dugogodiš- ј nislamizam neprovediv radi nepopust­ je tako smion, da je ovih dana u »Đenjeg stvarna i organizovana, smišljena ( ljivosti Arapa i — kad jc Turska s Nje­ mokratuji« ponovio sve klevete i bestid­ i obazriva rada i napora. Još je čudno- | mačkom doživiia poraz, počeli su se ne podvale, pomoću kojih su mladi sluz­ javljati nacionalisti. Turska — turskog vatije, da ih dosadanji totalni neuspjeh nici g. Pribićevića uzaludno operisali u naroda suverenitet bio je ugrožen i oni nije nimalo poučio, pa i nakon devetužoj nam domovini. Ne odgovaram na mimo carigradsku vladu podigoše usta­ mjesečnog uzaludnog na pružanja još i ove podvale radi toga, što bih pripisi­ nak u Anatoliji. »Za čast turskog na­ sad operišu istim metodama i sve uvao kakvu važnost njihovu autoru, već roda«, bila je lozinka koja je lako re■pornije stoje na svojim pogrješkama, us toga, što bi njihova publikacija u »De­ volucionisala duhove, kada su vidili šta mjesto da ih ispravljaju i odbacuju. mokrat iji« mogla, ma i na čas, zavesti im Evropa sprema. Postupak prema Kako međutim stoji sa našim »anajavno mnijenje u Beogradu i Srbiji. I Turskoj, kao jedinoj islamskoj državi ocionalizmom« vidi se najbolje iz pro­ inače, držim, nije loše, ako sc malo izzlojcdio jc i druge muslimane, koji ulograma, koji u tom pogledu sadrži ove bližc upoznamo, pa Vas molim, da mi žiše snažan i energičan veto u Parizu. stavove: »Stojimo na stanovištu pot­ blagohotno ustupite nekoliko stupaca u Engleska sc je pobojala za svoju ko­ pune ravnopravnosti triju plemenskih cijenjenom Vašem listu. žu. pa jc učinila snažan pritisak na sa­ imena i konstatujemo fakat, da se bos.veznike da se s Turskom kao islamskom herc. muslimani nijesu nikad otuđili ni Naš tobožnji »anacton^illzam«. državom licpse postupa. I za čudo, pre­ svojoj domovini, ni svom narodu, ni ko noći jc evropska štampa promijeni­ •Demagozi muslimanski« naslov je svom jeziku. Oni su zadržali sve biljege la svoj žučljivi način pisanja. Odrekli uvodnika »Demokratijc« od 26. septem­ čistog nacionalizma, a nijesu svjesni su se svi. kako izgleda, da unesu prste bra. u kojem se o »Jugoslav. Musi. Or­ samo plemenskog imena. Stoga u pita­ u unutarnje stvari Turske s jednom pri­ ganizaciji * i njenu organu »Pravdi« veli nju našeg nacionalizovanja stojimo na jateljskom napomenom: da žele pomoći ni manje nj više, nego da vodi z 1 ostanovištu, da je to polje za kulturni turskom narodu, da se preporodi. č i n a č k u politiku protiv ^musli­ rad društva, a nipošto s|tvar dnevne Današnji nacionalistički pokret u Tur­ manskog dijela našeg naroda. Po mi­ politike. Rad u tom pravcu treba da skoj imao je i svoje uspjehe, da jc pri­ šljenju g. Kurtovića. a kanda i ljudi oko se temelji na snošljivosti i obazrivosti, jašnji kabinet položio ostavku i došao ipomirljivosti i evđluciji. I zato smo na vladu drugi koji bliže stoji pokreta­ proti svakoj tjesnogrudnosti i strastve•) Beogradska »Dcmokratija«. glavni čima. Da li će imati još većih posljedica nosti, a naročito proti nasilnosti i nariorgan '»demokratske« stranke donijela naslućivati je. jer preporod ne može se je koncem septembra četiri članka g. Š. vavanju kojeg plemenskog imena. Zbliprovesti jednom bunom ili promjenom žavaćemo, a nipoštio dijeliti. Jugosla­ Kurtovića, koji su upereni proti radu vlade narod sam mora ga proizvesti, venstvo držimo najprikladnijim putem našeg lista i naše organizacije. Glavni on se mora oslanjati na narodnu svi­ zbliženja i ujedinjenja.« urednik našeg lista, koji je tih dana bo­ jest. Ovoj tačci našeg programa »Pravda« ravio u Beogradu, zamolio je uredni­ Prvi znaci govore, da se Turskoj je ostala potpuno vjerna i zastupala ju štvo najuvaženijeg beogradskog lista spremaju bolji dani — dani narodnog je u svim prigodama, otvoreno se izjav­ ^Samouprave«. da mu ustupi mjesta oslobođenja. ljujući proti frankovhika i 's jedne i s odgovor na podvale g. Kurtovića i za druge strane. Na našoj strani nije bilo Grčki ministar o Turskoj. Ministar taj je list napisao šest članaka, u koji­ ni jednoga čina koji bi bio sličan KruPoKtks izjavio je suradniku I/Eclaima je prikazan cilj naše organizacije. Ijevom poviku: »Pet stotina godina smo Budući se je ovdašnji »Glas Naroda« rea«, da se Grčka ovaj čas nalazi u dao na nezahvalan posao, da preštampa vas trpjeli; ne ćemo više«, niti smo gr­ teškom položaju. Pitanja koja sc tiču prvi članak g. Kurtovića (možda će pre­ dili koji dio našega naroda, kao što je Grčke nisu još uopće riješena. Istočno štampa ti i ostale) prenosimo i mi član­ to činio dr. Krulj i kao što to čine mnogi pitanje je još sasma zamršeno. Držanje ke n^ašeg gl. urednika iz »Samouprave« i mnogi pisci iz redova, u kojima sc na­ velevlasti prama Turskoj od nekoliko tim prije, što su oni pobudili opću pažlazi g. Kurtović i šačica njegovih istomjesec: znatno sc promijenilo. Sada se nju. Uredništvo. mišljemka. Sto ne pišemo izazivačke sanjari o nekom utanačenju. prema ko- Politički pregled ]. M. 0. i ијвпј kritičari.*) �,ПУА»ДА" 4 ЗФгааа .em bi Turska imala • nadalje da po­ stoji na maloazijskom tlu, sasma se zaboravlja na zločine, .koje su Turci upravo u Maloj Aziji počinili protiv Grka i Armenaca. No vrlo bolno mora se dirnuti svakog Grka, što se u Parizu javljaju glasovi, koji se zauzimaju za to. da sultan ostane u Carigradu. Odr­ žanje Turske u Evropi bila bi pogre­ ška, koja se više ne bi dala popraviti. Ako mirovna konferencija ne riješi pot puno (istočnog pitanja, biće /ugrožen svjetski mir. Ministar Politis dvoji, da će Amerika preuzeti mandat nad Carigradom. Ako jedna vlast neće da preuzme mandata, još uvijek bi bilo bolje, da sc otjera sultan i da sc Carigrad stavi pod upra­ vu saveza naroda. Grčka imade u Ca­ rigradu velikih interesa, jer tamo sta­ nuje 300 hiljada Grka, ali ona shvaća da su velevlasti i odviše interesovane kod Carigrada, a da bi grad mogao pri­ pasti Grčkoj. No kad bi se Carigrad ostavio Turskoj, bilo bi to za Grčku takovo razočaranje, da ne bi moglo ostati bez velikih posljedica. »Eclairc« nadoJaje, da će Francuska kompromitirati svoje interese u Grčkoj, ako ne poduore pravedne zahtjeve Grčke. Stanje na Rijeci. Rimski listovi jednoglasno donose гаJiogram, da je Gabrielo D’Anunzio vrhovni zapovjed lik talijanske vojske na Rijeci svu vlast predao u ruke generala ('echerimija. Sam D'Annunzio već da jc ostavio Rijeku. General Ceccherini bio je dosada vojnim zapovjednikom u Fijor^nzi te je položivši kralju prisegu vjernosti, ostavio Fijorenzu i došao na Rijeku. U isti je čas stigao na Rijeku i Vojvoda od Aoste. Čini se da je izmeJu vojvode od Aoste i Gabriela D’Annunzia utanačen sporazum, prema ko­ jemu se je D’Annunzio povukao sa svojeg diktatorskog poprišta. Time je ova epizoda dovršena a ujedno je najbolje dokumentirano službeno zauzimanje taiijansko. Vidi se da je talijanska vlada pokušala da pod pseudonimom jednog pjesnika anektira Rijeku, a ako to usipije da onda pokuša isto učiniti sa osta­ lim krajevima koje z sebe svojata. Meautim tu je Italija naišla na otpor Ame­ rike i Engleske; a to tim prije što jc taj manevar bio dovoljno proziran. Ameri­ ka se najodlučnije oprla da si Italija je­ dnostavno prisajedini Rijeku. I kad nije išlo silom kuša se sada milom polučiti neki rezultat sa ententom i sa Ameri­ kom. Zato je posve vjerojatno što piše »Giornale d’ltalie«. Prema pisanju to­ ga lista čini se, da je Tittoni doista upozorio uslijed nesmanjenog američkog otpora i junačkog držanja Rijeke saveznike na to, da bi sc moglo modificirati Clairefonatainsko utanačenje, kako bi se došlo do novog riješenja, koje bi mo­ gli prihvatiti Riječani i kojim bi se ure­ dio sadašnji opasni položaj. Tittoni na­ vodno nastoji, da se revidiraju neke kla­ uzule glede gradske državice. Dakako da bi na sve to morala pristati Ame­ rika. U tim klauzulama radilo bi sc si­ gurno o istarskoj granici i o većem jam­ stvu za civilnu upravu u luci. Samo uslijed takovog istupa bolje reći .blagog postupka talijanske vlade razu­ mije se pisanje i one francuske štampu koja postupa i brani talijansko stajali­ šte. Tako javljaju ti listovi, da su se poklisari u petak vjerojatno bavili sa pitanjem Rijeke. List tvrdi, da bi Rije­ ku do konačne odluke o njenoj sudbini imale zaposjesti regularne talijansku čete i da bi Italija imala dobiti mandat nad Rijekom u slučaju da grad bude stavIjen pod zaštitu saveza naroda. Da li je to baš mišljenje ententinib vlasti teško je vjerovati. Bit će io želja talijanske vlade podmetnuta preko talijanofilskog »Figara«, ententmim zastupni­ cima na konferenciju п.на. Za to se i ne može uzeti kao gola istini i sama vijest, da su ententine vlasti, poimence Amerika i Engleska, pristale na bilo ka­ kovu meritorna modifikacija riječkog pitanja. Da me latim Talijani ne misle mirno se udaljili iz naših krajeva doka­ zuju razne njihove vojne pripreme kao i neki upravno-poliGćk zahtjevi, za Ko­ je žele da se Što prije ispune. Kod toga neće ništa promijeniti ni sukob ni antagonizam između Zanelle I D’Annunzia. Desom li poski pretplatu? .FH A VD А“ dopisi. i 1 [ [ [ I i | i ! • • : ; I , , i , I . ' Domaće vijesti. «Netko se »hiti«! U 121. broju »Srp. Riječi« »luti« se na nas anonimus, ali na., a dobro poznati đopisn.k, Što iznoмто nepravde iz tnlvjd a poglavito zbog sudijc Srdića. Mi dj^ sniku mnogo «0 zamjeramo ni za prospe izraze, jer st od njeg nijesmo boij^.i ni nadali, a poznato je, da je zvjei najgrublja, kad sc u srce rani!! Pustim® ga neka se ističe, a mi ćemo priicC na stvar. Dopisnik veli: »Čovjeku Irczvcл u, poštenu i o o, c k t i v n u, kao šte jc on (sudija Srdi-” znamo, da je upod dostojanstva osvfUt: sc na laži : to ih denuncijanti ivnose...« Trezve­ nost je njegova pnvat” stvar, o kojoj mi ne vodimo računa. Dopisnik pita zar jć Srdić spao na piaćn jednoga dnevn.č'ira, a mi mu угГто i opet javno, da j c on nju pojeo. Da ilustrira­ mo njegovo poštenje navešćemo kako : ' | | I | je to bilo: Dneviočar Pohk napustio je s’užbu u aprilu, a »pošteni« sudija ni­ je to prijavio, nego jc njegovu plaću uzimao sebi. Kad je vlada potražila iz­ lika za njegovu definitivu, koncem a v gust a, on je odgovorio da je Pohk napustio službu prije 8 dana! Ako nije ovako, neka nas, »pošteni« su­ dija preda sudu, da odgovaramo za »denimcije«, a ako jest, kao što i jest tako, pitamo zcm. vladu, da li sc možć ovakovom čovjeku povjeriti uprava suda. Da se pako vidi njegova »objektiv­ nost« navesti ćemo samo jedan slučaj: Alibcg Džaferović nam reče da ga je »objektivni« sudija Srdić sudio, bez da je tužetiljica Joka, Srdića svast. ikako i došla na raspravu, niti uopće bila za­ stupana (valjda ju je sam sudac zastu­ pao!). Kada ga je Alibeg upitao, kako ga može osudit bez tužitelja i rasprave, on mu je rekao: »Ja to mogu«. Sad pi­ tamo vladu, a nek i dopisnik metne ru­ ku na ...., pardon ne na srce, nego po duši nek rekne, jeli taj »čestiti« sudija uopće dostojan, da mu se povjeri ikak­ va funkcija u državnoj službi. Pitamo zem. vladu, smijemo li mi muslimani pred tako ^objektivnog« suca na ras­ pravu izaći? (Osuda je bila izrečena na temelju § 105, ali ju je isti sudac od glasnika povratio i navedenu osudu iz­ rekao). Što se tiče Srdićevih zasluga u nar. vijeću, tih naprosto nema. Kada je bilo najopasnije vrijeme, pred prevrat i za samoga prevrata, tad još Srdć nije ni bio u Doboju, nego se je g. kapetan Jeršinović prije prevrata dogovarao sa građanima, a za prevrata za 24 sata organizovao gardu, te. sačuvao red i mil’one državnoga dobra. Zato ga evo već godinu dana kod nas. a da još nije primljen u službu, premda jc 2—3 puta molio. Možda je i ovdje Srdićeva »obiektivnost« djelovala, da se onako za­ služan čovjek tuko dugo zapostavlja. Zasluge su Srdića u tom. što je svojom pristranošću prisilio muslimane, da is­ tupe iz narodnog vijeća. Jeli pak u nar. vijeću štogod za se stekao, dužnost je službene komisije, koja dolazi, da to ispita, a mi ćemo paziti, hoće li ona ko­ rektno postupati. Za njegove zasluge, što ih je stekao kao austrijski oficir, nagradila ga jc Au­ strija, a naša vlada neće valjda i ovakove zasluge nagrađivati. Dopisnik nam poriče pravo uzimati jednoga suca na odgovornost, a mi velimo da na to ima­ mo pravo, jer sc tiče naše kože: našeg sa znojem stečenoga imetka, što smo ga državi predali. Također ne omalova­ žavamo sud kao pravdu, nego g i ;e baš taj »čestiti« sudija omalovažio i nanio ljagu čitavom svome tako ča1 mm mjležu. Malo nam je čudo da uredu ..i p maju i uvrštuju makar i isklias.« u л jpise u obranu ovakovih ljudi! Dopsmku(ci) poručujemo, da stojimo na mejdanu j da smo puni materiala ko šip, pa ako hoće, da još gore bruka i sebe i »čestitoga« sudiju — bujrum. Musa. kupusa! Podjela američke robe. Američka će se roba dijelili sirotinji grada Sarajeva ovim redom: Sirotinja srpsko-pravoslavne vjere dobivaće robu od »Zadruge Srpkinja« u pravosudnoj palači u četvr­ tak 16. ov. nij. od 5 do 12 sati i to om, kojima prezime počinje sa slovima A. B. ( ј D. Sirotinja rimokatoličke vjere dobiva­ će robu od »Zadruge Jugoslavenki« u pučkoj kuhinji, Terczija ul. broj 7. od 2 do 6 sati po podne i to oni, kojima prezime poćima sa A, B, C i D. »M c r h a m e t« i »Židovska općina oglasiće posebno, kada će dije­ liti robu za muslimane odnosno za Ži­ dove. Svatko neka ponese sobom svoj blok od životnih namirnica. Državni, općinski i privatni namje­ štenici dobiće robu preko svojih organi­ zacija, odnosno ureda. Daljni raspored dijeljenja oglasiti će se u novinama. Serum protiv difterije. Gradski fizikat je dobavio izvesnu količinu seruma pro­ tiv difterije, koga se već пскоИко mje­ seci nije moglo dobiti, tc ga je razdijelio ovim apotekama: Šlezinger (Misita), Plajcr, Romčević i Ivošcvić, gdje ga Ijekari mogu u svako doba dobiti po ori­ ginalnoj cijeni sa povišicom od 10 na sto. Ostalim sc apotekarima serum nije VMh CMMta Odbo> M. O.« Врој 74 Broj 1 iz I ; I I ! ’iioguo izdati, jer ga je bilo malo. hine, što u gradu ponovo imamo se­ rum piotiv difterije, ublažila je iedna vdik« opasnost po živote naše djece u slučaju epidemije difterije (srdoboije). inžinlrlma. Radi popisa inžinira iz po­ druma Sarajeva pozivaju se svi svršeni inžiniri, koji su pripadnic kraljevstva SHS da Sc do 25. oktPD i o. g. prijave Kod gradskog poglavarst/•, vojnog rerenta soba broj 50. šumari, nađlugari, lugari i pomoćni lugari Bosne i Hercegovine organizirali su se, tc im organizacija nosi ime: — Organizacija šumsko-teliničkog pomoć­ nog i zaštitnog osoblja Bosne i Herce­ govine. — Pravila ovoga društva odohrena su po zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu 17. septembra 191$. pod brojem 172625/19 čime društvo dobiva pravo javnoga rada, tc pozivlje sve kolcge, koje još neustupiše u organizaciju, da bezodvlačno ustupe. Upisi za ustup u organizaciju šalju se ne tajnika — Hangi Antuna, Sarajevo, Hulusina ul. 4. Vukomanović Andrija Hangi Antun predsjednik. tajnik. Sitne vijesti. • Kako javljaju iz Pariza službeni list donaša zakonsku naredbu, kojom se predsjednik Poincare ovlaštuje, da ratificira mir s Njemačkom. Ti­ me se povraća mirovno stanje u Fran­ cuskoj. * U Francuskoj je ukinuto op­ sadne stanje osim u Alzaciji i Loreni. • U Francuskoj je ukinuta cen­ zura za listove. * J a p a п je ratificirao ugovor s Nje­ mačkom. •Dan s k a će pučkim glasanjem od• učiti o zabrani alkohola. • Štrajk radnika u Brestu zauzima sve revolucionarniji karakter. Mnogi su dućani porobljeni, mnoge tr­ govine opljačkane a u jednoj ulici po­ ubijano je više Židova. Vojska i policija nastupili su protiv štrajkaša. Jućer su štrajkaši obdržavali manifestacioni op­ hod gradom. Bili su oboružani revol­ verima i kamenjem. Došlo je do ^ukoba sa vojskom i policijom kod čega je voj­ ska. upotrebila oružje. Više je osoba ra­ njeno. • U Njemačkoj će radništvo pro­ slaviti 19. novembra kao prvu obljetni­ cu revolucije. Trešeljak. Vakufski izbori tko ’ i ■ Јми >«l J isu, Hrž® л:;» [u f. .- »i u napsiuMt. _ Srp. h ju-” im ,c pnavii, ч u» 'ui • i.iak. ■. jem U« *»e рдп ч.- нм< .1 u ine* irmoкдкшрп л n Sar. i ređkUo i iaIvu. m : o*ta!v m j v\<ue . ,» *•••. puinjn . -ni no о' ako ntra>■ .ni нни jc ■ 4dvt oki Цаи. Jeđ^n uvante >i »лгаИп.к lr-»»4jka- potrudio •и ј® 'v «ia di ip 4»;н-»е ; da ih iutervji •• . |>x •’< no uv.j. da •• lesein« njegovo dojiuovt*. On гс ииг' ; J* ol i c a j n i .|»t.. - . * Ga n Ha■an I ic bio obun uM ‘ * nij. . ..>gao da i d*1' i .ii« na r inu jun i. Mi* до haber od < л > ni« spuo na to deredav, da ne i < a »• uio l>jfg /. a, pa trena < ’. mu t » javi । < gui» ■ v»*Jc ili a pulicaiae di ebije. i koješta,... HaniMi s v r х o ij po< nije trčao brzo. I to j1'. v<* ч i i <«ii '4 da -u "Ч> oko l'tiduenu»i i u > i p.t • rado. Ja s im. гаве g. vrao, pri . : .... < . uroti miB.HUu ази:. аеајв. Aline аток > <*. Mi»;u i«i t • !•«.« > » р гахпо , bukanj?, na , .«e pron luje jm. »tasa, ра n« v,tiujq d i х.д >та u nu uj glavi. Poraz mi je donio bar to x.id, i.......... da ct n>» se рг.хпчг., <ia nu .. u.a nija <o ргамла Gr­ dio mi U v< «• i i . ... t,)6. Ibrahiin ba i i c bio јо veoma kratik. Vi zuatf. reče g • u. đa i. l.ui iu)«hmiii umjan u pametne '-odo. i ■ иЛ • . da mm |H>tpano »izgrađen« : uaceh н ai ubuh, №O',umki izgk'd. satrapske* driai •; pravi ndeiii i<.rut«! Ja «e vodim >ia»< j мгијмо! hto se npuHa u isboic. Mi bo ne r< i k iramo na puvjeicnj ni* I roda, i dusia |o da se ^đje uvalim o. Mi i amo Ifiidi od jadala, a nu пз id f.iekiimo кмо I i su na nas. llost.Honi < >>. i sam dobio vilo , glasova nego ii Sesi ja Giubie. l)r. Z e ć e v i ć bio jo potpuno „rosa". 8». mo eto je mlatio rukama i vikao: ■Urganiaaciја, arganisaciju- Napi ai • ; - ’ je :,ure Sara­ jevo il' Visoku?* zgrčio je pest i aadrueao: „Napolje naknja Kurio vio bio je »zaposlen«, pa nije primio iavjeatitelja *, a brat iuu je A i i । a btadirao isvoznicu b:oj 29.33® pres.. pa reve da izvjestitelj dude kasmie. Pri zaključku lista dubisnio ovaj brzujav iz Banjaluke : »Ubrajaju me u najnospotobnija .zastupnike4' a da нпт pametniji ud svih, vidi se na) bol i • po tom, ktn n jesam kandidirao, ševkiju zdrobi aklaniac.|Л. a ‘irajl.je ,.h)usnaie“ koliki su do?i i iiroki. Ja >< ■ «»m proda«, ali nijaoam ni propao. Diplomat, dipimuat! II u g. n i j a i) a m r ti k o i <• ..bar. u»lauik“. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/087e95e2728c4ae928d80288ef37aa95.pdf f53885b516e3512cdf8dadb66696d187 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 75. Sarajevo, subota 18. oktobra 1919. (23. muiiarema 1338) Zahtjevi muslimona iz Makedonije i Sandžaka. 1) L)a se muslimansko vjersko-prosvjetno pitanje uredi na autonom­ noj podlozi zakonom i da se čim prije provede ujedinjenje vjerske uprave u čitavu kraljevstvu; da se pri tomu zakonom osjgura muslimanima ve­ za s Hilafetom. 2) Da se u krajevima Srbije i Crne Gore uspostave za muslimanske ženidbene, porod.čne i našfjednje stvari šeriatski sudovi poput onih u Bosni i Her­ cegovini. 3) Da se sva vakufska i mearifska dobra, koja su zauzele opštine i druge vlasti p o v r a te zakonitim sop.stvenicima t. i. upravama vakufa i muslimanskini vjerskim opšlinama. 4) Da se musliman ima neslavenskih narodnosti osigura obuka u vjeronauci u njihovom materinskom jeziku i da se dopusti autonomnoj vjersko prosvjetnoj upravi, da pod kontrolom državne vla­ sti otvara škole, u kojima će hiti obu­ ka u njihovom materinskom jeziku i da te škole imaju pravo javnosti. 5) Da se u državnim školama osim u vjeronauci ne daje ničemu drugomu vjersko obilježje, naročito da se ukine molitva pri početku nastave, koja se sa­ da drži a svuna učenicima hex razlike vjeroispovijesti po obredima pravoslav­ ne crkve i da se iz nastavnih knjiga iz­ bace članci vjerskoga karaktera. 6) Da se pri izborima za Ustavotvor­ nu Skupštinu kandiduje u listi stranke toliko musbmana, koliko irn pripada po broju stanovništva muslimanske vjere. Listu muslimanskih kandidata odrediće predstavništvo naše organizacije, koja će biti sastavni dio stranke. 7) Da se agrarna reforma ne proteže na vakufska dobra, ali ako bi ipak bio koji vakuf odredbama ove reforme u svojim prihodima prikraćen, da država dotičnom vakufu zajamči iz­ gubljeni prihod u potpunoj mjeri, bilo da se vakufu dade koje drugo dobro, ili da mu se odredi stalna državna pomoć. 8) Da se bcglučka zemlja, u koju se u Makedoniji broji i napoličarska, izdvoji od agrarne reforme i da ostane u netaknutom po jedu sadašnjih sopstvenika, a da se za kmetov'ku zemlju dade najdulje kroz godinu dana odšteta u potpunoj vrijednosti oduzetog zemljišta. Sopsivenicima koji nemaju beglučke zemlje, a hoće da se bave zemljoradnjom, da se izluči u zakonu predviđena površina kmetovske (čivčinske) zemlje, a da se kmetovima (čivčijama) dade državna zemlja, koje ima s v u g d j e. u izobilju. U komišijama, koje će određivati vrijednost oduze tog zemljišta treba da budu zastupIjeni sopstvenici barem polovinom čla­ nova. 9) Da se do konačnog provedenja agrame reforme, sopsivenicima zemlje isplaćuje odšteta za izgubljeni prihod, ali da se to ne računa u otkupninu i ne hdbija od nie pri potpunoj isplati nego da to bmle renta na odkupninu i odšteta za izgubljeni dohodak od zemlje. 10) Da se po agrarnoj reformi ne smatraju kmetovima (čivčijama) oni, koji su od 1912. ovamo, bilo pod srpskom upravom, bilo pod neprijateljskom okupacijom nasilno i bez privole sopstvenika naselili na beglučkim zemljama, pa da se te zemlje i dalje smatraju kao hegluk. Muslimani! Čitajte i ši­ rite „Pravdu". | , ; Sarajevo, 17. oktobra. ' ne skupštine. Da ova akcija bude jed siveua. iznosimo ovuje formuiar, po Iz jednog pisma što ga je naš glavni kojem bi se imali stav u ti zahtjevi. urednik ovih dana dobio iz Picvlja va­ Piediog u biranju g.u . ug oubora neka dimo ove karakteristične stavove: »Pra­ glas,: vda« je kod nas vrlo rado primljena i i »Posto je predsjeamk »Gajretova« čitana. Prije dva tri dana vidio sam odbora g. Mustaibcg HaMbasć glavnu gdje jedan merakhja dade za dva broja deset kruna. Neka nevidljiva | skupštinu društva oa 19. septembra o. g. r u ka zabranila je raspaćavanje »Pra- । raspustio prije nego li je izabrala glavni odbor, a vlada i potajna direk­ vde« kod nas... Molim Vas da^energično protestirate, ; cija usprkos te činjenice i gazeći nesamo preko novine, nego i na nadlež- j društvena pravila proglasiše nom mjestu, službeno, a bude li Vam . nekoliko svojih ljudi giavnim odborom našeg »Gajreta*. predlažemo, da izvan­ trebalo od nas podataka, uputite me. ja ću Vani dati. Početkom sam redovno • redna glavna skupština, konstatuprimao »Vrijeme«, a upisali smo 25 pret- j j u ć i nezakonitost s a d a n j c g platnika za isto, odnosno za »Pravdu«, ' stanja u »Gajretu«, zaključi: U koj! novac jedan »demokrata < od »Jed- ; smislu društven h pravila zbacuje se ne­ nakosti « (Ruhima joj gigoš’ Op. ur.) i zakoniti »Odbora i prelazi se na izbor redovitog glavnog odbora društva. : nije još Vašoj redakciji uplatio«. »Gajret«. Eto tako naš prijatelj. Ovom ne treba i Predlog o sazivu izvanredne glavne kakva opširna komentara i mi to izno- | skupštine neka se stavi u ovom obliku: simo samo radi toga, da mogncino iz »U smislu § 48. društvenih pravila svega grla podviknuti: »Živjela demo­ tražimo da se za 1. decembra 1919. sa- 1 kracija i sloboda! Šifijo Pribićević nje- . zove izvanredna glavna skupština dru­ gov liberalizam!« štva Gajreta« sa ovim dnevnim re- ' dom: I .) Pretres prcdloga glede izbora redovilog glavnog odbora: 2 .) pretres pred loga, koji su najavlje­ ni za glavnu društvenu skupštinu od Zemaljska je vlada našla za shodno, 19. septembra o. g.' da odbije utok predsjednika »GajretoNeka nikoga ne buni gornja stuzaciva odbora i time je svoje djelovanje proti nama muslimanima prenijela i na« ja prcdloga. jer je iako udešena samo I radi toga, da komesar jat i njegovi za­ kulturno polje. Soli je malo, što je svo­ jom pristranošću i korupcijom, svojim j štitnici nemadnu nikakva izgovora za otklon tih prcdloga. Glavna je stvar, da nasiljem i političko-gospodarskim šika­ im se »Gajret« izb ;e :z šaka, a svak nama muslimana ubio svako naše po­ zna da su do »Gajreta« došli na jedan vjerenje u svoju vladu i njene organe skroz naskroz nezakonit način. Nadau provinciji, pa nam eto nameće i ko­ mo se. da će se ovom koraku priključiti j mesarijat u »Gajretu«, da nam tako i članovi »Gajreta koji ne pripadaju ; raskopa i đačko potporno društvo. Va­ našoj organi-zacif. jer se ovdje radi sa- i ra se g. šola. Mi nijesmo tako slijep., ino o tom. da e odstrani nezakon ta . pa da ne vidimo za čim ide koterija, što okupacija ovog našeg društva. Nek So1a i je bez ikakva prava zasjela na grbaču provodi svoje ćenove u »Prosvjeti«, a našeg naroda. Ni п:,: ’cnravedn je za­ nama nije potrebno njegovo pokrovi­ postavljanje muslimanskog daštva pri teljstvo tim pr ie, što nam je u »Gajret« dijeljenju vladinih ŠEpcndija, ni naj­ postavio i svoje — izvozničarc. grublje nasrtanje na narodnu imovinu, što je sakupljena u našem »Gajretu« — ne će zaustaviti našeg kulturnog raz­ G. Hamidu Svrzi & Cons. voja. Sarajevo. Šola mo/e postaviti još pvde et še- I Bili ste tako Ijubczni, pa ste našoj širiija, da pomoću njih razdraži naš ele- ' organizaciji podvalili teror i protestirali menat proti školi i modernoj naobrazbi; on može zavesti pedeset komesara u i kod izbornog povjerenika radi toga, što »Gajretu«, da pomoću njih korumpira | Vam pri vakuisk m izborima u prošli petak nije tobože bilo moguće glasati. našu omladinu, nu uspjet ire će i ne mo­ Da Vam pružimo n- punu mogućnost že. jer mi nijesmo tako naivni, da bismo 1 nasjeli dušmanskim podvizima naših o- I slobodnog gla-au.a. čast nam je u tu tvorenih i prikrivenih neprijatelja. M i ; Vam svrhu ponuditi uvodne stupce ćemo se obrazovati i bez: našeg lista. Izvolite se, gospodo, poslu­ vlade i bez »Ga ire ta«; i proti i žiti našim gostoprimstvom, pa đa jed­ v 1 a n i i proti komesarima u ! nom budete na Čisto o tom ko sve odo­ brava Vaš pravac. Javno glasanje Va­ Gajret u«. ših »pristaša« b će najsigurniji dokaz To još ne znači, da se odričemo svoje Vaše snage, a ako ušutite na ovu po­ imovjne u »Gajretu«, a još manje, da ruku. onda ste. držimo, izgubili svako se odričemo borbe za tu imovinu. Ob­ pravo na riječ u našem političkom ži­ ratno. Mi za tu imovinu najavljujemo votu. najodrešitiju borbu i stupamo u nju Stnoci našeg lista otvoreni su Vam potpuno svijesni. da nam se ta naša Čitavih osam dana. Dvol te se poslužiti, imovina mora izručiti. gospodo. Uredništvo »Pravde«. U prošlom broju našeg lista najavismn, da no odobravamo koraka nekih pododbora i povjerenika koji obustaviše | rad za »Gajret*. pa ih prema jedno­ glasnom zaključku našeg »Radnog Od­ bora poz:vamo. da se odmah brzo­ Od jednog svršenog šeriatlije doznajavom na ministarski savjet dosmo za još jedan prosvjetni škanda i g. Šćepana Grđića. Da onemogući aka- | priključe protestu naših poslanika dra Hrasnice i dra Snahe. Dalje ih poziva­ demsku spremu našim ljudima, on se je ! mo da nastave rad za »Gajret« i po­ postavio na stanovište, da se svršeni- [ kupe članarinu zadržavši je kod sebe i cima, šeriatske škole »iz principa« j obavijestivši o tom pismeno potajnone daju Stipendije za pravni fakultet u vladinog povjerenika g. Hasana HodžiZagrebu On se je postavio na »mudro« ća. G. HaUlbaSića ne treba obavješta­ Stanovište, da ovi svršenici moraju havati. jer se je povukao iz »Gajreta«. maliti i nije se potrudio ni da sazna za mizerno stanje šeriatskih vježbenika, ni­ Istodobno treba potajnom povjere­ ti zna, da treba čekati i na tako jadno ništvu u »Gajretu« staviti predlog o iz­ boru glavnog odbora i sazivu izvanred­ plaćena mjesta. Hodajmo „Gajreta"! ’ i . ; | i j i I i • i . t i I , ’ , I j I ' I ; ; , Proivjttni iliiidal. POJEDINI BROJ 6© Н ₽ L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Oriiujt redahciini Hbor. Pretplata godišnje72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj uHcL Telefon br. 124.«6ekovnl račun post, štedionice 1119. Godina l. уImamo i previše pravnika« reče deli Šćcpan, a ne zna da se na predstojnička inje ta imenuju koji kakvi računarski ■<!. On Kanda misli, da ćemo mi muslimani vječno trpiti, da u upravnu službu dolazi svak os n ua>; on kanda misli, da su šppendbc za to, da ih plave samo kojekakva popovski i »mučenički« sinovi. On se kanda i : ad osjeća u svom > z. v o z п i č a r s k o m milieu i sve mu se čini, da ne ce doći dan obračuna. Varaš sc li. та1Очсрапс. Grdno se ti us u svom računu. Novac, s kojim ti ruspolažeš, naš je kao pravoslavski; na njeg imaju pravo naši sinovi kao i tamo vaši. Dosta je korupcije i protek­ cije; vrijeme je i pravdi! iznoseći ovaj tvoj skandal poručuje­ mo ti najozbiljnije, da se maneš izazi­ vanja. Mogla bi prekipjeli čaša našeg iskušenja, a onda... Uimc reda i mira tražimo pravdu, jed­ nakost i toleram _u. Da. i toleran­ ciju, g. Grdiću. । Iz naše organizacije STATUT I PROGRAM »J. M. O.« oštaiiipan je posebno i može se dobiti kod uprave »Pravde« uz cijenu od 2 K. Odborima se kreditira i naknadno na­ plaćuje. Glede provedeuja statuta slije­ de upute Radnog Odbora svim mjesnim Odborima, da se osigura jedinstven rad svih odbora. Isto će se iako dostaviti potrebne tiskanice, legitimacije i članarinske poh rde. Tajništvo. Opet klevBtinjc „dEmckrotshog'1 organa. Ovdašnji »demokratski« organ za­ mjera uredništvu našega lista, što je u cijelosti donijelo memorandum musiimana iz Novopazarskog Sandžaka. U toj se bilješci tvrdi, da se je deputacija muslimana obratila najprije narodnim zastupnicima Spahi i Krasnici, da joj po­ mognu u njenim zahtjevima i da su ih oni odbili govoreći im, da je uzalud, jer u ministarstvu nema volje, da im че po­ mogne Mi smo se u ovoj stvari obratili na g. dra Spahu pa nam je on izjavio slijedeće: »Deputacija muslimana iz Sandžaka obratna se je na sve članove muslimane Narodnog predstavništva, koji su tada bili u Beogradu. Žalbe ove deputacije uč'nđe su na sve iako dubok dojam, da smo svi htjeli da idemo korporativnu ne samo mm ^ni-predsjedniku, već 1 Njegovom kraljevskom Visočanstvu pr •csiolonasliedmku. Memorandum je izradio pivuid i v' . . t porazumu g. Salihagić, a deputaciju smo predvcli tadašnjem mimstru-predsjedniku u ostavci g. Stojanu Protiću ja i g. Salih­ agić. Od »demokrata«, za koje Glas Naroda« veli, da su ih oni pomogli, nija nijedan išao ni ministru predsjedniku niti je sudjelovao kod sastavljanja me­ moranduma. Oni su s početka bili za stvar vrlo zagrijani kao i mi. ali su po­ slije ostavili deputaciju.« Donoseći ovu izjavu g. dra Spahc. iz koje se najbolje vidi, koliko je »demokratama« stalo do istine, dodajemo, đa centralna »demokratska« vlada nije izašla u susret zahtjevima deputa­ cije i da je to i bio glavni razlog, da snio mi ovaj memorandum istom sada do­ nijeli. Mi smo htjeli da dadnemo vreme­ na vladi, da učinjene nepravde ispravi, ali smo uzalud Čekali. Još nijedan kri­ vac za ona zla djela nije kažnjen, a slični se zločini na žalost i sada doga­ đaju. Mi bi najsretniji bili, kad ne bi o �Страна 2- Strana Број 74 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA1* ovakim stvarima morali ovako često pisati, ali »demokratska« vlada ne mo­ že ni nakon godinu dana, da nam pruži ni najprimitivnije pravne zašMe. Kad nas je već »demokratski« organ povukao za jezik, kazaćemo mu, da i d inas leži u hapsu 995 ljudi u samom jednom mjestu Novopazarskog Sandžaka. Prema njima se postupa po * demo­ kratskom principu :x n i o p t u ž h e ni sude n j a. Ako koji ima novaca za podmitljive činovnike, može izaći uz tu otkupninu. tyače im ne manjka tortura. To jc uzrok, da se danas mnog cdmeću u goru, jer ne će da ih bi r ijri hak zlo­ stavljaju podmitljivi c”ovn:ci g. Pribićevića. , • i i Васкв nevolje. 5 Ini tereti i teško breme, koje dugo vremena nosimo. a nunožemo da ga se riješimo. biva nam sve teze. Trpimo i izgleda, da ćemo još trpiti s ’ne Šikanatic. koje n jesu baš tako slabog znača«a. da bi se тот!е pu 'i': a da se o n'im? ne vodi nikakva računa. \| đaci mu-hmaiv. u^n hijemo se za­ pi.■, slavnu gr podu šo'ća. Krsmanovica i Grd ća. da nam zvnle dati in­ formacije zašto se ovako otvoreno progone baš musiiir/m na rvdasni m sred­ njim školama. Zašto se ta naša dosa­ * di ia braća ^luze ' vukov m sredstvi­ ma? Nama izv’ la. da jc ono nekadaš­ nje propovijedanje o slozi i jedinstvu s?<ma utrnulo, a r ’m osnivania nove države da je poprimio sasvim drugi smjer. Možda su načela i pravila već promijenjena, ali mi o tome još ništa ne imadosmo prilike čuti. Mi smo došli do toga uvjerenja, da se na nas mrzi, bili nacionalizirani ili ne. pa čak kad bi primili i pravoslavnu vjeru, i onda bi bili smatrani za bića. koja i jesu i ne mogu nikada biti ravna našoj braći Srbima pravoslavne vjere. Možda se je mislilo, da nam se je navukla kokošija slijepost na oči pa da ne možemo progledati, ali mi stavljamo do znanja svima kojih se ovo tiče, da jasno vid mio u kojoj se eri nalazimo. Od svih đaka muslimana, koji su pola ; 1 ispit na trgovačkoj akademiji u Saru.cvii pri koncu i početku ove školsi v godine prošG su samo dvojica. Nama jc vrlo dobro poznata sprema sv h kolega, bez r; I ke vjere i narod­ nosti. pa se zgražamo i zaista imamo pravo da se zgražamo nad djelima nekolicme naš'h gg. profesora, g. d rektora Kor nića. a i same vlade. Čudimo se da se u e naŠo ni jedan, osim ove dvojice, pa da je spreman za preHz u v Šc god:š4. Poznata nam je svačiju sprema a znamo i to, da naši orugovi mi' u imali protekcije, te su iz ;oga ’ ga. oboreni. Da dokažemo, d;t *е lioće protekcije navodimo jednu vrlo »lijepa« sliku, koja se je odigrala na početku ove školske godine pri pola­ ' , I ! i f ( , i I . i , I ; ] , . i : ganju ispita. Neki prota od Tuzle ili od Zvornika doveo je d\ c odrasle djevoj­ ke, te ii preponu o ^Јнот oa profe­ sora navt deć'. ća м: ме siabih ž vaca, te ua im e вс si. \ ,. .u teška pitanja. Kazuimje se, da 41 ooauvije koleg ce bue za par sati зт. че s >|мот. Jedan k(\ga b ” je « .1 v Jek rila tog gosp. Krsmanovća. nspekiora na vladi i mulo ga za popravak jednog i pred­ meta (pao je samo iz jednog), ali mu nije bilo duzvoi eno. neco ga г gosp. Krsmanov ć о.и^ето. govoreći inu. da гета рти ч t Г .ina mu je kolega sv: stvar sac'ć'o si gere spomenutim djevojkama, u ak je on prešao preko loga. ti\ eravu ’.'c o govoreći mu o du/noMim i sp um ’aše miade države. pr s* > uviercn’ o sasvim očitim šRanac зта n - v?u • sve drugove • ’cdriiošGdcc. da jednoglasno pripo:; nn našoj Г nć^ cRn lista »Pravde« i (G »m pružimo ruke stupivši sa njima ii iste redove, te tako započnemo rad na H ?’пц naše mase. Već je vrije­ me kada bi se mogli trgnuti iz letargije i prihvatiti vrućom voljom i nesavladi­ vom šnagom za posao. Pogledajte naše Irjedno stanje i promislite o svemu, pa ćete i sami konstafovati. da smo na krivome putu. Uzmite u obzir šikanacijc koje se izvode nad nama • našom braćorn po Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Pomislite naše sestre, koje se obeščaščuju, na sami recite istinu. Vladu pozivamo, da promijeni postupak spram nas. koji nije niti bratski, niti čovječanski, te da nam stavi do znanja, doklen će se provoditi stari i nepraktični sistemi, koji su prožeti mrž­ njom spram nas muslimana srednjoško­ laca. i Srednjoškolac. Dodatak uredništva. Ustupanio mjesta ovom apelu radi toga, što bismo htjeli doprinijeti ispravku pogrješaka i šikana, koje se čine našoj onilađim Sto se tiče poziva, da se srednjoškolci priključe našoj organizaciji, sma­ tramo ga umjesn m samo u toliko, što bi зе naše đaštvo trebalo otresti predrasuda, što su ih o našoj organizaciji raširili neki izvjesni odrodi. Za nas je dostatno, ako se naša mladež zbiljski prihvat knjige, ako se svojim ž votom i osjeća >em ne oda1 Uje ud svog duela naio i i ako i ma dne razumijevanja za tegobe, sa kojima se on srela na svakom koraku i u *v т prilikama. Mi '-mo daleko od tog • d i našem đaštvn prepc-ućhno aktivno sudh’ov inje u našoj organizaciji, jer jc ona u davnom politčki. a 73 đ?ke ii ie nnl' nego knji­ ga i uzajamno podupiranje’ Vrlo b. nas ves. iiio, kad I smo mogli javiu o skoront osnutku dačk^ udruženja kojima bi bda svrha dobrovcljno instruiranje slHbiidi drugova, 'kup­ im čitanje i predavanja, vježbanje u obdržasanju analiabetskh tečajeva, borba proti'alkoholizmu i razvratu među daštvom i drugom omladinom, sokolsivo i drugi oplemenjujući športovi itd. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. Nastavak. (3) Ove su se riječi odnosile na stanje prije prve re­ volucije i na vladavinu sultana Abdul-Hamida, »cara careva, Halife svih muslimana i božije sjene na zem­ lji.« Tako je on naredio, da se u ukazima nazivlje. Carigrad je bio grad sa svim šarenilom istoka sličan kakvom pehlivanu, koji se je okitio svim nišanima, koji je na se metnuo sve boje da bude interesantniji. Sultan mu je metnuo pamuk u usta i zalio živom uši i izveo ga naozornicu. Sredina u kojoj su se odigrali važni događaji, koji su pripravili prvu revo­ luciju bila je čudnovata i neshvatljiva svakome, pa su oni koji su je proučavali kroz redke novina i knjiga dobili krive pojmove o toj sredini. Tu, gdje je svak više vidio i više radio od Turaka, gdje je svak imao više prava od turskog naroda, nikli su svi uzroci, koji su doveli revoluciju, koja je zatekla narod nepripravljen i nesposoban u širokim masama, da sam vlada Jer revolucija nije bila djelo naroda, djelo spoznaje, nego zgodan čas, prilika, kad su ne­ ki opazili, da mogu uspjeti. Predrevolućiono doba od 1904 do 1908. nosilo jc na sebi jedan neodređen biljeg — znak Reorga­ nizacije i nesporazuma. Nije bilo jakih individual­ no, ti, a same ideje vodilice m ianjale se tako često, kako se jc selio mladotuiski komite iz Londona u Pariz i iz Pariza u Žencvu. /\ко ste čitali njihovo glasilo »Osmanli,« kad je izlazilo u Londonn imali ste drugi dojam nogo kad jc prcncšen u Pariz. Na samu ideju utjecali su stranci; u glavnom Englezi Ovaki ćemo rad vrlo rado podupirati, pa ćemo našem daštvu biti u tom pra­ vcu u svemu na гики. Na okup, a što vam ustreba rado ćemo vam pružiti. „1M. 0." i njeni kritičari. I ’ | : . , i ■ . [ ! ' i | . i । I ' ; ' । ’ i ! ' ! • । (Prenošeno iz >Samouprave< br. 238.) II. Naša tobožnja »bezidejnost u politici. Kao što je našim »demokratskim« nacionabstima neshvatljiva naša obazrivost u pridizanju nacionalne svijesti u islamskom dijelu našeg naroda, tako isto nemaju smisla ni za politiku, što se ne klanja frazerstvu »Demokratske Zajednice«, koja ni nakon svog develmjesečnog upravljanja ne bi u stanju, da izradi bar konture svog programa, a kamo li da ga potpuno obradi i prk mijeni. G. Kurtović nam je podvalio da nemamo krajnjeg cilju u svojoj politici i da ne znamo šta zapravo hoćemo i želimo. Koliko je istine u ovoj proizvolj­ noj tvrdnji vidi se najbolje iz našeg programa, u kojem »s ushićenje m pozdravni jamo slom au<tro-ugarskog apsolutizma i proklamovanje na­ rodne slobode, pa ćemo iskreno i po­ šteno s oduševljenjem i svega srca su­ rađivati na slobodarskoj i demokratskoj izgradnji jedinstvene države SHS., koja je aktom od 1. decembra 1918. progla­ šena jedinstvenim kraljev tvom pod na­ rodnom dinastijom Karadordevića«. Eto toj i takoj politici osporava gosp. Kurtović krajnji cilj; tu i taku politiku proglasila jc "demokratska« vlada u Bosni i cijela demokratska štampa ni­ čim manje nego — veleizdaju i čkom, protudrlavnom i protudinastičnom. $ta bismo, pitam, trebali izmijeniti, pa da postanemo lojalan elemenat mira i reda? Približiti se srbijanskim republikancima iz Pribićevićevog »državotvornog« bloka, ili se možda pri­ ključiti g. Koraću, pa putem njegova repiiblikanstva postati dinastični i državotvorni? Nama to n je išlo u pamet, a još manje bismo se htjeli ortačiti sa srpsko-hrvatskom koalicijom, koia jc do zadnjeg dana gledala rađanje peštanskog sunca 1 gla'a’a kredite, kojim su se opremali ugnjetači Srbije. »Temeljna ?:i načela naše nobtikc: demokracija : usr” •’ 'su nravda i slobnih jednako'! i "•Grane ји. I m r'еč'ua p'\ nje naš ’ • ’ram i ja b н > ’ o znat s a ’e zl • u i n načelima: sia b, tri - ih) bi ili dodati, pa da nam sv prizna i pravnost : sav emenost. M «иг ’го »na siunov siu potpune odvov( r o ti vlade паг^Јпо п pre <ia\nštvv. kao izrazu s г'. е ’ e'i > s i nu roda, tc zborno: riđa »стсГт • pćeg. jednakog. ’žra\nog. ta;nog i nrororcionahiog prava zbis-’ u sv m tijciima. koja se biraju * 7:<г ta nače'a ne na­ glašava. i »Demokratska Zajednica«? ’1 raž’mo. veli se dalje u našem programu, da državni ustav donese isključivo • i Francuzi, a u posljcdne vrijeme Nijemci Inače u samoj Turskoj, u zvaničnom Carigradu išlo je to jednako. Govorilo se o Mladoturcima tajno, šapčući po sijelima i čitali neki brojevi novina, koje su do­ lazile sa sirane ali se nije nikad ispitivalo jeli to ! sve istina i jeli dobro. li isto vrijeme sa mladoturskim pokretom išao je jcr: menski i grčki pokret i tako zvana »bugarska politika.« U samom Galata-Saraj-skom liceju, gdje su se ; odgajali sinovi prve turske, aristokracije goje su ućili Grci, Jermeni, Bugari, Ar pi, Rusi i Srbi, te su idaje uzele takog slobodmačkog maha, da su se đa1 ci podijelili u grupe i zastupali svaki svoje. I te sve i iridentističke ideje klijale su baš u carskom otomanskom liceju, na račun Turske, da ih onda prenose j i kaleme gdje bude trebalo. Iz ovog liceja išli su u razna ministarstva i misije, u druge škole 1 medu narod, Pa П>ЈС Čudo, da se nije mo1 gla održati kuća, kojoj Je već temelje podgrizao crv. Iz takog milejća izlazi i mladi skretar minis; tarstva unutarnjih djela Sururzadc Ihsanbeg. Pbri• jeklom Krećanin, koji je svršivši licej otišao u Atenu na sveučilište, gdje je ostao dvije godine. Onda oti­ šao u Ženevu, a odatlen u Pariz i nakon tri godi­ ne — povratio se u Carigrad. Bio je sposoban i svestrano tbrazovan čovjek, slobodarskih nazora i velikih veza, koje je stekao svojim zaista rijedkim talentom i širokim pogledima u svijet i pravi život On se je priznavao Turčinom i bio je ovjedočen, da d. ..go nije i ako se u Grčkoj za svojih Studija I izjavljivao Krećaninom. Ilu abcg je bio najjači stup mlađeg carigradskog ; društva. Imao je i jakih zaštitnika i u samom Jildizu, pa nije osjećao nekako onako veliku stegu, kao što : . drugi. On .okušao oborili nezdrave temeije mladoI turske politike, u čemu su neki nazrijevali, da je | sluga Jildiza pa su se čak i tuđili. Ihsanbcy je htio । izvući politiku ispod stranog upliva i vodili samo * . | , ' ' ■ ■ i : . ; i konstituanta, birana prema gornjim na­ čelima, sa većinom od */» glasova. Vla­ dar se zaklinje na ovako doneseni usiav. a nema prava na njegovu sankciju, izmjenu ili povratu«. Držan, da će i »de­ mokrati' za tupati ista načela, premda su ih »slučajno * prešutjeli u svojim de­ klaracijama. Eto tako izgleda politički dio našeg programa a ^id da ogledamo' kako je u pra vsi provođen. Mi se. kako se vidi po gorjun citatima, nijesmo zakitili zvučnim nazivom »demokrati«, nu u praksi smo proveli potpuni demokrat zam. Izradivši dvije osnove programa mi smo najprije isposlovat suglasnost naše inteligencije, a onda 4mo zašli u narod i dobili njegov pristanak. Bacili smo se na organizovanjc naših masa i uspostavili mjesne odbore u svjema ko­ tarskim mjestima. Do poznate Pribićevićeve ministerijalne skupštine u Sara­ jevu. mi smo obavili tri četvrtine posla i baš tih dana održali skupštinu dele­ gata iz svih organizovanih kotareva. na kojoj je došlo đo usvojenja jedinstve­ nog programa i izbora centralnog i radnog odbora naše organizacije. Za ilustraciju naše snage najbolje govori fakat. da jc na našoj skupštini bilo pre­ ko stotinu delegata, koji su izaslani po mjerilu: na svakih 4.000 stanovnika po jedan delegat, dočim jc skpuština Pribićevićevih pristaša oko »Jednakosti^ Ispala tako mizerno, da je nije posjetilo ni 50 pojedinaca. Saslušavši izvode g. Pribićevića na­ ša mu je organizacija podnijela izjavu, da se ne može definitivno izjaviti o svo­ joj kooperaciji sa Pribićevićevom »de­ mokratskom« strankom, jer u njegovoj izjavi nije označeno stanovište glede ustanove šeriat. sudova, glede naše vjersko-prosvjetne autonomije, odštete za kmetovska selišta i t. d. Na međustranačkoj konferenciji, kojasc je bavila popunjenjem narodnog predstavništva naša je organizacija iz­ nijela zahtjev, da joj se ustupi deset mandata, jer joj taj broj pripada po broju njenih pristaša, a za ostale neorganizovane kotareve zatražila je da se r e z e r v i š e otpadajući broj mandata, koji bi se popunili prema tomu, za koju se stranku odluče dotični kotarevi. Proti ov^m najdemokratskijem stano\ mu n; >e organiznei c m'o jc g. Pribićević tezu, da odluka nripada njegov'm stanka na pa Jc ’ašoj organizaciji U'k : o pravo na i jedan mandat, i ime­ novao je n’r.-zastiinnicima« Kurtoviće. Svrzc i Sariće samo 73 to. jer je znao da će mu aminati i gdie treba i gdje ne treba. 1 tako danas imamo i taj »de­ mokratski« ob iird da 11 ime muslimana govore i rade ljudi *, koji nemaju nikoga za sobom i koji se ne smiju ni pomoliti u narod, a kamo li da u njemu održe koju skupštinu i polože račun o svom djelovanju. Nepravednost i nasilnost pri imenovanju muslimanskih »za­ stupnika- u Priv. Narod. Predstavništ- načelnu progresivnu struju, koja nije išla za naglim rušenjem i brzim prevratom. Poznavao je i bio upu­ ćen u akciju svehelenskog pokreta, koji mu se je Činio opasnijim od jermenskog i od »bugarske po­ litike,« jer je svehelenski pokret bio jaka organi­ zacija čitavog grčkog naroda. Mladogrčki pokret iz­ gledao mu odviše idealan i ako je bio jedan stepen svehelenskog — izgledao mu idealan možda, za to, jer ga je gledao očima obsjenjcnim njegove druga­ rice na sveučilištu, medidnarke Rene Logotetides. Možda jc to taku moralo bili ’ Priča iz mladosti, koja ga je još zanosila u doba dakovanja vezala ga uz tu lijepu »grkinju u bjelini« kako su je na­ zivale u Carigradu zdto što je vazda bijela odijela nosila. Nije bila nikakva tajna, da je Ihsan otišao na nauke u Atenu samo zbog Rene. Porijeklom, po ocu Grkinja, a po majci Jermenka, utjelovila je u svojoj ljepoti sve čari antične Grkinje i zdrave Jermenke, koje je nadopunila naobraz­ ba i jak otporan karakter — nenaravan ženi. Iza oca ostala jc imućna našljednica velikog posjeda u blizini Carigrada, a u samom gradu velike trokatnice u Peri ulici, gdje jc, sama stano­ vala. Ona je znala sa svojom duhovitošću i neobič­ nom privlačivosti okupiti oko sebe sve mlade prvake Mladoturaka i Grka upoznavajući jedne s drugima, da prokrči put shvatanju tursko-grčkih odnosa i što više približi narode. Naročito se je držala Ihsanbeya Sururzade preko kojeg je znala kako napre­ duje mladoturski pokret. Ona je utjecala preko njega, da su Mladoturci naročito istakli u svome programu slobodno razvijanje svih narodnosti otomanskoga carstva. Ali Ihsan i ako je bio Krećanin nije volio Grke, pa je Rene nekad dolazila i u sukob s njim radi raznih shvatanja nutarnje politike Turske i njezinih odnosa prema službenoj Grčkoj. (Nastaviće se) �Број 74 Broj vu, pomoću kojih g. Pribićcvić koči obrazovanjc vlade, priznao je i sam Pribićević izjavom, da njegova partija ne reflektira na daljnje muslimanske man­ datu. Samo je i tu ostao dosljedan svom nasilju, jer ometa naknadnu nadopunu bosanskih članova Nar. Predstavništva. 1 uza sve to se Kurtovići razmeću ne­ kakvim demokfaužmoni, a mi smo natiažniad i — narodni zlikovci. O sveta ♦demokracijo«! Naš se je demokratizam očitovao i u ' držanju prema bosanskoj vladi. Zgra­ žah ino se i prosvjedovali proti njenoj cenzuri, koja je plijenila i najblažu kri­ tiku g. Sole i Grdića, te drugih im po­ magača, pod čijom je upravom procva­ la najodvratnija protekcija i najsramni­ ja korupcija. Kurtovići i Sarići mirno su gledah ove odvratne pojave i nije im b'io ni na kraj pameti, da iz tih po­ stupaka povuku kakve konzekvencije. Prosvjedovah smo proti ograničenja građanskih prava i zahtijevali općinske i kotarske samouprave, dok su »demo­ krati* m i no sjedili u podnačelničkim ko mesarskim stolicama i proti na­ ma se branili najraznovrsnijim kleveta­ ma i sumnjičenjima. Stjepana Grdića bili su počeli i sami napadati, prijetili su su ostavkama, ali nit ode Stjepan, niti odstupiše vajni »demokrati*. A ko- i rupcija cvate, cvate ... \u u nam. da smo crno-žuti. a brat Šukr je Kurtovića i prvopoloženi »de­ mokratski« perjanik u Sarajevu nosaŠe u svoje doba crnu kokardu preko »de- i nmkratskog- icsa, da dadne i vidna o- 1 duška, žalosti nad neprežaljenom smr­ ću Franje Josifa! To nije učin o više ni jedan drugi musbman. Alia bijaše bijela vrani. Isti taj čovjek bijaše za i cijelo vrijeme ia a u Sarajevu, prem­ da je bio aklAni fe’dvebel autriske , voj'ku I n <o e •’? P : ? kako jc on mogao dob. i' m . u nit .to sa smeta Šolino’ vhd da ga mi uiie »na­ rodnim« vijtc ’ kci” u g 1 * ” gradu BOS'H' ponc*‘c š 1 u čebi i' т?":‘ • 1 е' i tovop skupst 1 sa r -д uz as stenciju pol« je i' uh .. iom s iom odstranili ak. vne u j ' * društva, da dođu u odbor poim ću Ijuv koji P° pra­ vilima nijesu mogli gh;a ra skup­ štini. Kruna je svega, da jc g Рг bićević bio pripravan, da u maju s' oi pakt sa našom organizac’jom. koja je po pi­ sanju >demokratskih m rian ca i ne­ kulturna i natražna i protudržavna. Ka­ ko li se opravdava ovaj saito mortale g.- Pribićevića? U budućem članku progovoruu o na­ šem kulturno prosvjetnom na - aniu. Beograd. 3. oktobra 1’40. Sakib Kor kut. Jesam li poslao pretplatu? S m i .■ Strana 3 Crpaia »PRAVDA* — „ПРАВДА" .. r , • . .. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. XVIII. Di/a\a i društvo. Tpična (uzorna) Мгљка država, kao što su razvijala od hahia loze Abasovu. t. j. od li Ug ■ j •' Loijcća. bijaše u M.(vladan e u i ne Božje) značaja, ’tr se je sve zakonodav­ stvo i driup p'fcd.ik (seria ' izvniio iz Kiii'aua. Hau sa i cuneta. Na ovaj način načinjena država počivaše dakle na Božjim teme’j ma. a državni pogla­ var halifa bna. e čuvar ove giadev ur Prva čut ri ha’’ a. koj’ s!a:alm na će­ lu islamske zaiedn .e posije ;-:nri Bo­ žjeg po lan ka. Njc-tov. najvjer­ niji (i-ugov' a i' IJni Bek . Omcr. (). nan ■ A‘ I* u ni •ч’,п na .ha- s4n stol ie : bn-' i d zava za ’Mhove \ . . . •' '■> v Ha značaj o! j arhije (vlada n; । ' \ i, koja se sasio’ '<с iz luijnouii drugova Bož­ jeg poslanika. Ni м i iniiiii • Tu bor­ be ziačai’*• u v'jJe p:: .1 .?■ ii dvaju baldi. koji h up ... ■ . K i ni'. dočep.i se hal i ke u? d * • мк nac Ali; ■■ te u> ■ . !ov!’ O 1 ч . ča. koji viad .hu ivd" ' . o n .• S ovom lozom ra/л o se н спч :; edaog iial čita a I 'anir. Al п гч) b jaiiu POt s u: (hn \ ć ■ v \ ‘ i ’o/c. ko­ ja potječe cd šj . > pe .ambaova. P otivno od OmGev'ća od! kovahu se ha! '2 iz kuće Abasov ća ггоМст ■ ).ži •» sin ai.'i’Vrm v?a к u r!j. suzliiiahu slobodoumne i floz.pl 'se struje, koje se počeše javljali u islamskim kru- Prosvjeta i škola VjerouČiteljski jadi. Pišu nam iz Tuzle: »Evo več prodje polovica ok­ tobra, a da nas većina vjeroučitelja grada i katara tuzlanskog nijesmo dobili tromjesečnog honorara. Mi smo pitali školske uprave, pa su nam od­ govorile, da su pitale u poreznom uredu i da im je kazano da još nemaju nikakve naredbe za izdanje hunorara. VjerouČiteljski honorar i onako je mizeran, da se spram rada i truda uopće ne može nazvati nikakvim ho­ norarom pa se povrh toga oteže još i sa isplatom. To onda znači da smo mi vladina pastorčad. Mi smo molili zemaljsku vladu, da imadne malo boljeg obzira prema vje­ roučiteljima, a porezni ured u Tuzli upozorujemo na ovaj fakat“. Donoseći gornji apel, mi se zgraža­ mo nad postupkom naših vlasti i osuđujemo ga najoštrije. Žalosno i tri put žalosno! I , | i i Na adresu prosvjetnog odjeljenja ze­ maljske vlade. Ov h sinu dana prošao kroz Koziuk i siuca no mi upade u oči, ca oko narodne osnovne škole vlada grobna tišina. To me za nteresova i ja upitah ondas ij i liuu da li im radi škola. Odgovt riše m da škola ne radi, ja nema; i uaa" Stari im jc učitelj u n-o nros.v gad ”C. a vlada im još nije novoga m1- novah. Mna mani su - koji ; su u ogromnoi već ”i zamolili još • va’jda u augustu z” ’ Т. vladu, da im I imcmiie u ivM musi mina. šio h- bilo j posve pmi' * 'o. iu bi u tome dučaju i šknl.i hh mnogo pr v’ipčivija za tamo- ' soji konzeivat \r sv:iet. »G vlada se I je oghi^'’a rhiuj <»••”•?vdannl mnlb . I Izv'cda da je naša narodna vlada pošla ; tragom svo’c nred'a и’’се i nrmizcla i meo ^st< ” ' vani.i musVmana od sknlov""? Ko 'иСгч su ve za- | brinuti ?? š nkv o Jgni svo e diece. jer ' м? im n«a r i ' mi nno^o stradala, pa ako se to '•'" i dube n! lavi. onda je ; -vpCom ’a^no. šta ih čeka. Zato ov m puteni unozoruiem zemalj. i v'adii va što nrje mcnme učitelja u Knzh'k i tp po moruć'!osti muslima­ na jer je i dosada nrošio mnogo ' školskog vimena, a ono se \ šc nikad , ne može naknaditi. Putnik. Provincija o „Gajretu" Premao bećanju u p-oslom broju naI sta, iznosimo о¥и«е pr. pjele izVicšmje uz ponovnu vj 'o bu hi, da se ne s azu i”: sa nek ni iua* na na o o vi siva; z.n:ч imimo s'.-iov ме na drurom m e tu u ova« I .1 n?- д lista Skupština »J. M. 0.« u Brukom, koja se jc obdržavala 1. okioh a 1019. piet.u aki je žalosne događaje ko:i su se ou ;га|' pilikom izbora »Gajretovog« odšur | govima. podupirahu mnog > zametak i razvoj lož'jc oauuoks-iu b rogo drža­ nju vciM n navila) ’ uaoo.se oržavi jeda4 : ;’ U io v.er>b' a1 :a e; (obilježje). Z.iiuui"? sa ’asl edsivo.n hai iske ća। sr izgubi bal m u v . M n stvarima lU'UU'h ii •..ca рл cik.su. Njegova se i zadaća ogramc ia ocsvu na čuvanje dr■ Žavue moć< inju » : "s. ia r uma šei i i. ккоп! pili; .i I;i5 on imsiade anio >v < osin voda, koji ju b o ujedno i ( vjerski no'il..s'ca u . ‘o1. i Islama. Po' što je zadnji arapsk. bai la z kuće Fai timov ća a osv-н”ја 1 : pia godine 1516. od .r ana Se ’ma I. bio odveden u u. guje je i u mo. n-eu,/se os■ iiaii'i’k vladari na -e oi haij'sku. koji je b’l.i r >i’ o;» vitke oJ cijeloga . io >> o: ■ s u ,i ivi k ve i?< Maroka i u- sa ц, л ч х , nali kao proi \i a i c1 'ii nnrad »seje rodb • кс ve­ ze sa i'ivsiihlom н /от hal f kom. ■ I:, ii Mi nauka '? u • te poslušnost pog’esa 'ivu. ier u K> j'. .| oir ; Pokor.is o u .• Bor i N" "i ?v»i po laniku i svo'em poJu\i’«>si' Ai ova pnslušт' п-'j. -a п:-ч u naložena i bez ik M ;• ia sc e n' a \ š' samo U gr ulicama dopuš umi’, jer had s (49?) ' : Pel e d’?’no?t va* nm• ? сп т ii <e ’ peče ’zus ■ ••ra ј.',':;:. ;\o se pd -j »n zahjkv? dičio pro .V E’ziili -io \ • u om f j V-? »V ’л н nosii. i rade had; :» Pa j/rjzitjn n ovoj : vn . O'I SU uopće as!Tv‘:eni ii <п1'чц| jjčanji (l'žavnoga uglela, kao i. pr.: 491. Vladalac je sjena Božja na : i j i i • i ; bora, te je jednoglasno zaključila izdati slijedeću R c ž o 1 u c i j u. I. С1а'”н J M O. najenergičnije protestu .i :г'. r. 'oniom postupku glede 'zbor • aov odbor. Clanov1 • .1 M (• I su ' eJ;io većinom i članov F v i e priznaju sadanieg ndbr -a i n<kraću u mu svaku pripomoć. 2. Pn.'.esMijvmo р ч . postupku vlade, stoje sada'’? Ga ciov odbor po.tvrdihl. 3. Otka'v’emo uTnstvo »Ga:retu« sve dotle, dol. - rako ’ i m putem novi od­ bor ne izabere. 4. Pozivamo i oslale pristaše »J. M. (). s i o r Pooie ■ Hercegovine, da se ovom protestu p' druže. 5. Ne pr ’e ! nam za rukom, da to naše k"’v'ao šćunumo iz ruku braće ku" ' Ti c con .rtc^. 1 da ga učiri'!’1) 7 '.'d” "om svđi nas. to moli­ mo članove - | M. 0 - da sv: ’-hmc iz »Gane : d? ma svaku n- pemoć us­ krate. 6. Nuda'je mo’ mo ” ■ p’^tašc. da osnujem ' * > i - < i s’vo ko­ je bi i ; • п - . -.i • n \ na brzo preteka) '; ■ ; i. . I. М O. u Bosni I. • imidc najmanje svoj Ii 5i‘ 'TO . \a k su i» tanju dati od г. i - K i’ ’’a ■ nač u imali ou val; » i . i K oOOJ OO |. M O. ’ . -a B • vc i ovom te ih * va i ti-. ..i ч. . . , ca ovt« 'Jeju prihvate. Povjerenstvo "Gai'et-a' u K’ađnju. protesmje u s’-hrT ј načnu l^ta Pravde- prpi v »i ome postup­ ku vlade a - n Gaire^m« — ! ^oiid l” <■ ■ • ;1"I ri ,: ’4ev 11;’ n;irođi'og r - J n '. Drom Hra гчор] - Ј)г( m Snahom '’edc brzoh na ^osn-predsicdirka m n. savjeta. Pododbor društva *Ga;ret« u Tešnlu ov'm ziav'ie'e. 41 '"пг ' »žc : < j G гс и« gosp. nTamem r Mi1 .fiv KT 6?ч č:i. ie nanose ’ziav’ 1 ? n c n o v i c r c u i c n"\om namet­ nu u. i 7'У ■' f <:ib <мч1 eenlral;i n ođb?-i« / .• \ » Gn'r(Mrf z.ihi iev?--nĆ! ha C'f' ćno a? v nove i z\ a u r c d •! e -'Ту-* ' »nš ч . na ko’oi sp rna '-.cr nov< c^nirabi’ odbnr. ko•' Т' b’ iH • nr« рп! č!;mny:. ko:i su че ' ' i" • mjeseci pr;ie skupštine. F ni? < •' rtova« pododbora u Bro­ du ■ -. n \ odboru u S.aa■ v|i pnov’ ! er:° ■ obr lavljam svaku za sobira’fe ■članarine ■ di i'" h m Indara sve dna r d k gnd se u и-."р dri’šfven’h nrav ’a lcca' i m ppi^m цр kf,’i< ’ ;i nn\ * ’hn' L’;ed,in ni n cs’'-iii p’p i 41 rad s : pnlvaž ■ io-ii tnl kr 7к':;еp:li da naše teškom m 'nm. ’ i i' n i zauzimanjem T iezn Ii : czb 'i” h 'i'di stečeno dri'41’ ■ nrr'-v' p ■ -p -t -vi. ^ta koriste geimrp^ b '7 vc’-'ko? T eha ma­ ti samilosti i 'aža'ienn п/п^т;’ napret­ ku i kulturnom razvhkn islamskog na- ; roda u ovim zemljama. Dlzdarević Kasira. Cazinjani nam telegrafiju: »Sa izbor­ ne s.upsiiiie ispied 36.000 muslimana . kotara Cazina, koji su uložili razmjer­ 1 no najvišu kapitala u »Gajret« poslan je kako inmMorskom savjetu, tako i •ze­ maljskoj vladi protestni brzojav zbog po­ stupka sa »Gajretom«. te ovijem izrazujući im povjerenje, pozivamo naše poslanike gg. dra Krasnicu i dra Spahu, da ne klonu i da u svakom slučaju mogu računat: na našu svagdašnju potporu. Za izbornike: Toromanović. Muhamedagić. Hadžić. Beširović. Bajrić, Miljković. Jasić i Pajasetović. ) C:iz;n<k prosvjed upravljen ministar­ i skom savjetu i zemaljskoj vladi glasi: ! »Sa izborne kotarske skupštine vakuf­ skog povjerenstva izbornici kotara Ca­ ' zina ispred 36.000 muslimana najener­ gičnije protežiraju nrntiv postupka zemaliske vlade sa Gajretom« te zahtjevamo da se ’-Ganet* ili pređa u narod­ ne ruke Т da se prema količini uložaka sadanii kandal razd' eli na noicdine ko­ ta reve za bn manija me svrhe, pa da se re otvoreno iivierimn. da se hotimič­ no smeta našem napretku«. Politički pregled , Nova vlada. Regent je povjerio DaI vidoviću mandat za sastav nove vlade s t:m. da pokuša sa taati koncentracio­ ni kabinet. Saopštenje »Narodnog Kluba«. Na। rodni kiuo saopšiava o audjenciji na! rodnih poslanika Laguije, Drinkovića i ; Krniua kod Regenta, da jc trajala pod; ri'g sala. Presiolotiaslednik je s njima i izgovarao c spoljašnjoj i unutrašnjoj I !' -koj s iuau: . pa jc naglasio da se ие za. upusiati u ocjenu političkih pro4 ama : jedne stranke. Stoga ne traži ii.1 Narou'i Klub bilo u čemu odstupi od svoj li programat čklh zahtjeva, nu posto kr za odugovlači, smatra potreb’hm. da se odložj sve što oteščava r ešunie krize, pa je izrazio želju, da N;"od'< K'ub pripomogne da se sasta\ vlada, koja će parlamentarno vlađatk Pitanje R icku. Echo de Pariš« javlja đ:i će, \ ii'-'ov’■ ■ i'' r ješenje riječkog pi■ > ' ?k \ ’ oko ga je predložio i м . im .ne da će Italija pristati na ■ n'/'iscni- R jeke slobodnom državom : ■. ; m Stvcza Naroda, ali uz uv, i da c i' >’ čko okružje Opatija Vob - 'u) pri|>< Ha'? 0 londonskom paktu ■ ’ia o pr:n :eniu ovoga kotara Hal aii bez i "ta bila bi Rijeka opkoi > na sa č:st;m jugoslavenskim teritoг iem. РоГч ka R: ra ;de zatim da ostvai ’огј1'>г;ја1р: spoj Rijeke sa Italijom. Unh ersp’u American« donosi razgovo ^а jed’rm uvaženim engleskim držav’ kom kni ie iz»iv!o da će D’Annunz ' bezuvjetno morat ostaviti Rijeku. koj kaže; 997. Božja jc | jedan hađi ruka (pomoć) lamo, gdje je zajednica ( kup). Islamsko jc drušivo vto demokrat­ sko (ivimako^i naroda u svemu), u ko­ jem se ve :. da su sumo on; u narodu ; picmun ti koji i':cmu koriste i gdje se • hv tla > ponos sa djedovima i onialova• ainje i preziranje porad neznatnog plemtna o uđivalo i ž gosalo od samog j Bi’/jcg poslanika, jer takovo mišljenje potječe jos iz poganskih ^vremena. Pot­ • puna jednakost pred zakonima počevši od bal fe pa cio prostoga seljaka bijaše krakier,šPčan bijeg islamske države. Ali time nije isključena svaka zakonita hijerarhija (duhovna vlast), jer se veli u Kur’anu: 43.,,. Mi snio razdijelili me­ j đu vas vaše uzdržavanje u zemaljskom životu i uzdigli jedne od vas nad druge po stepenu, da mogu jedan drugome slu­ žiti i raditi. Imade i jedan hadis. koji kaže: 282. Postupajte sa svakim prema njegovu stepenu! Zakonita jednakost spriječila je raz­ । voj bespravnih društvenih slojeva, kao nevoljnistva u evropskom red ’jem viieku, ili takovih klasa, koje su bHe odbkovane posebnim povlasticama, kao ft ndalno plemstvo. Norma (nropis) is­ lamske države bijaše dakle jodna jedi■ ni'. s st:m pravima urešena za eđn’ca, s? iudn^ poglavarom, koji :e okru­ žen vo’:m đohcianstven:c;ma i činov. 'г- š o su U7C': iz ^rodine samoga m Ovn đemokralska crta islamske države ostala je do danas posve ista. Iju v'jećan . ; zak.jaika većne. Ciiađe zemlji: ko i’iega šiuje. -ii sinje Boga, ko njega izdaje, tu zda e Boga Pokornost se i ' p u i svakom poglavarstvu: 124. Poknri iai e se sva­ kom zapovjedi) kn . vs -e m i vu za svakim inv rom (vnda u moLiv.h Prevrat i :tvoIuc G n ' i vi su islamskomc duhu; a\ a i ha<i - nnućuiu na to. da se ne po i >. pobuli^aчје revo­ lucijom. već cvohm oj« (po lereni raz­ voj): 13.,... Za ' i Bog tu t' a>ia svoje vladanje prema iediio n uj' »un. dok taj narod ne prom eni svide m . 654. Kakvi sic vi. takovo ce n bdi i po­ glavarstvo. Ali time nije rečeno, cla e mora biti ravnodušan i prema svakoj nepravdi, icr hadis veli; 37. Sveli rai. koji je Boga m’o. jest onai šio -e vod’ pronv nepravednoga poglavarstva. Slični h^i zbijeni >л konačno u ovo pravni -ko miljenje: AG ’eko vrijeme vlada tiranska (nas hiička) vlada, to je i ona bolja, nego li revo'uc'ja z.i neko vjerne. Budi rade ubijen' Abdiilah (Bož:; rob), nego li ubojica Abdulah. Kada je god. 1S76. proglašen turski i’suv. porodilo se pitanje, da 1i je đoniB'C-o no šer jatu i da se može ^’oŽiti li ’aiu -i si mn/ • , m jedne ?•< bal ‘e. lađa jc • v-đcno smknu’u ih •> 'i'F" !Л ;”’’e п n lovna n К”CP ) r epnuičenT nadalje ?a ie bal’i ne n-'' V f .n vhnvni čmn ч �Talijanska vlada mora iznaći način, ka­ ko hi se D’Annunzija silom maknuto Rijeke, jer to nije moguće učiniti m.r■im putem. Pošto D’Annunzio ne će ni­ ti da čuje o kakvom kompiom.su u ri­ ječkom pitanju, nuždan je energičan po­ stupak. Postoji bojazan da bi nasute mjere protiv D’Annunzia izazvale u Itabji građanski rat. ali mirovna stranka u kaliji toliko je jaka, da će uz pomoć vlade moći sačuvati mir. Politika prema Arnautima. »Samoup­ rava« izlaže politiku, koju je Srbija vo­ dila i vodi prema Albaniji. Srbija je od uvijek vodila politiku naklonosti prema nacionalnim idealima Albanije. Samo se njenoj intcrvenc j ima blagodariti, što je 1913. god. Albanija postala nczav sna država, koja je bila određena da bu®e plijen impcrijUsbćk h velik h sila. Srb;ja se onda istakla kao nesebičan sampion principa »Balkan balkanskim narodi ma«. Pošto je izloženo, kako je sa­ mo stanovištvo prijateljski raspoloženo prema ovakvoj politici izlažu e uslu­ ge i pomoć Srhiie Alban г. ko a je na njenu riječ i kao njen saveznik ušla u rat protiv centralnih sila. Naglašava se dalje došljednost srpske politike čija je delegacija tražila od konferencije mira nezavisnost za Albaniju i izjavila se protiv ma čjeg protektorata, koji je samo jedno prikriveno osvojenjc. Nago­ vještava se dal e, kako Srbija i dalje ostaje pristalica i branilac пгпсрз Bal­ kan balkanskim narodima*.. Madžarski demanti. Iz Budimpešte se saoptšava službeno da su engleske vi­ jesti o tajnom ugovoru između Mađar­ ske i Rumunjske skroz izmišljene. Trn padaju i tvrdnje da je Italija pogodova­ la sklapanju ugovora sa Rumunj kom i da će ovu potpomagati u slučaju sukoba sa Jugoslavijom. O \Visonu se je pronijela pari'ka vijest, da je pol ud m. Vrhovno je viječe odobrilo tekst note koju će uputiti neutralnim državama kako bi pristale na ugovor o Savezu Naroda. Italija ratificirala mir. ugovor, Talijan­ ski ministar inostranh djela Tittoni prispio je danas u Pariš. Sa sobom je do­ nio po Italiji ratificirani ugovor o m ru. Izvršbeni komite bugarske seljačke stranke zaključio je, da će u narednoj sjednici sobranja podneli pred log, da se stave pod optužbu bivši car l erdinand i bivši ministri predsjednici Radoslavov i Malinov. Bugarska vlada neka odmah zatraži od Njemačke izručenje b všeg cara Ferdinanda, a njegovo innnje neka se konfiscira. Ćete generala Đenikina zauzele su na­ kon oštrog boja grad Orel, 200 kilometara južno od Mo kve. Ujedno su raz­ bile 10 pukovnija crvene garde, te za­ plijenile mnogo topova i strojnih pušaka. U Ukraj:n» porazio je general Đenikin 9. diviziju generala Petliunc. Naši dopisi . ’ I i | i ' ; 1 i 1 * i , ! ’ Poljakovo rijeešnje agrara, ako ga pa­ metnije glave ne poprave, izazvale je« uaii haos u ovoj zemlji. Isto će to izazvaii i hegemonija, apsolutizam i pristra­ no .. vic ие organa »demokratskih«. Cuj javnosti jedan od toiiKih događa­ ja, koji su u giavnom posljedica agrar­ nog ijesdja nuaum, biz ii . vatrenih »demoktaia«! U ponedvl.uk 30. septembra 1919., po­ veo je ovih- ' ženi joposjediuk g. Mehimuoe; Kape niovic гаошке na berbu kukuruza, za>.janih na b e g i u č k o j Zd 4 u Gom jauci kod Prijedora, lom pi мнп pošlo je i nekoliko njegovih рииисја u lov. te su se njemu navtai Ah najednom po starom običaju, ih vide ondašnji težaci na njih s puškanij i sjc\ -ama, vičući da je to nj Ilova zemlja. Razum je se. da su se ovi. u obrani života mo: : da obrane, ie pos:jed c jc Ha ta. da jc jejan težak mr­ tav pao. 1 ako je g. Kape a :<n.ć jaš pr .c javio i ovdašnjem kotarskom uredu i molio, da mu sc dodijeli oruzinčka obhndnja, a ; zatim opet pnje nego će poći poslao i i svog s na. ostalo je bez uspjeha. I onda, sida je pravni zastupnik g. Kapetano\ ć Dr. Cerjan zamolio g. predstojni• M.sb na za nužnu oružnićku obhod- I ii.ii opomenuv ko da nosi eventualne posljedice, ako pri tom nastanu, kakve neprilike ipak je »demokratski« pred­ stojnik ostao pri svom i nije se za to brinuo. No kad je došlo do sukoba, onda se gosp. Mištilin pokazao u pravom svjetlu. Мч' to da kao upravu; organ ovog ko­ lara pravedno i objektivno prosuđuje i upravlja, on je bio pristran i neprave­ dan. Združiv se sa ovdašnjim vodom »demokrata«, sveštenikom Zelenikom, počeo je diktatorski vladati kotarom priieđorsl m. Odmah je gosp. predstoj- i nik ii svcšicnik Zelenika izvolio poslati oružnike i policiju te uapsiti sve prisulne muslimane, dočim težake pravo- ! slavne nijednog. Danas se nalazi preko €4) uglednih građana sa načelnikom g. Husrcfbegnm Kapetanov čem u zatvoru. ' jer »demokrate« su <z ovoga sukoba 1 konstatirali nekakav sporazum mus’ mana i iznijeli da su oni organizirali če- _■ tu da bune narod. Gdje smo mi: u Tun- i guz ji ili u slobodnoj demokratskoj dr- ' živi SHS?? Ovakova terorizma i po'timka obbsti nema na kudi zemaljskoj. ! Zatvor ii ude. kci su < e z vote braii k a palikuće i bunite je ostaviti da i ; dalje pljačkaju naš narod i naše posjedп ke. Sta više g. predstojnik je dopustio i svom drugu Zclcniki da ide sa 3 teža- i ka koji su na građane navaljivali po varosu. i da poznaje tko je bio tamo. Eto ka o se revanšira taj Zelenika i mnogi drugi, koje jc naš načelnik svoj m prijateljima god. 1914. spasio od Arada. te su za vrijeme rata bili kod ku­ će i gojili trbuhe i koji su prije bili prijatefji muslimana. Mnogo je naše braće pravoslavne vjere u Bosni i Hercegovi­ ni zaboravilo ^iđa su se s muslimani- ' ma rame uz rame borili protiv Austrije. I Mnogi se sjećaju toga (radikali) i radili : bi bratski s njima, ali im kvare posao i zameću bunu mladi pristalice »demo­ krata«. U ime pravde, reda i mira hpelirar > na centralnu vladu u Beogradu, da vc 1 bolje interesira za ovaj i druge uogač jc u našim krajevima i da u interesu pravde i budućeg mira i poretka, oslo­ bodi ove nevine naše sugrađane iz zat­ vora. Građani. Primjedba uredništva. Do­ nosimo gornji dopis, da još jednom ilu- i striramo raspoloženje prijedorskih mu- ■ slimana i da upozorimo oblasti na opas­ nost. koja prijeti radi ovakih izazivanja. Islamskom dijelu našeg naroda već je dogorilo do nokata, pa se nadamo, da će centralna vlada učiniti kraj poluzvaničnom i zvaničnom ured^anju nekih popova. Ovu su stvar dovoljno osvijet lili naši zastupnici i ministru, unutarnjih dje^n i ministru vojnom, pa se nadamo, da će se jednom učiniti kraj nczakonl- , tostima. Prijedor, 2. oktobra 1919. Terorizam »demakrata«. U času veli­ kog narodnog ujedinjenja, kada svi na­ rodi dobiše svoju žudenu slobodu; u času, gdje nam kuća pravde u Parizu -otkraja jednakost dobivene slobode, a | većini krajeva našeg Kraljevstva doga­ đaju se takove nepravde, nad kojima bi se zgrozio svaki kulturan čovjlek. Ovako vi se postupak provodi najviše u Bosni, a osobito na onom dijelu na­ šeg naroda, koji je muslimanske vjere. Zulumi i teror, kojeg većina muslimana Herceg-Bosne podnosi u ovo doba, pre­ lazi sve granice. Već je godina, kako narodi dobiše Oslobođenje, ali za nas muslimane vrijedi to samo kao puka ri­ ječ i ništa drugo. Lišeni svih prava os­ tadosmo bez ičije zaštite, a kaponje de­ mokrata i njihovi organi ne će da kroje pravdu »ni po babu, ni po stričevima«, nego po »pravdi« voda demokratskih. Mjesto da nastoje ugušiti toliko godina gojenu mržnju među našim narodom, i pravedno vladati kad im je došlo do ru­ ku. oni je još više potpiruju i to u stran­ čarske svrhe, jer su opazili, da jc veoma malen broj muslimana na njihovoj strani Njima ne treba ni sloga ovoga naroda, Bezobzirno utjerivanje poreza. H. niti se brinu za pravdu i glavno im je Hasan Huremović, trgovac iz Janje, isda imaju većinu na svojoj strani! pričao nam jc slijedeći slučaj: »Dne 3. Mnogo jc tužbi sa svih strana naše t. mj. pnzva me u općinski ured u Janji države na nepravdu koja u njoj vlada, porezu. Činovnik Vcljko Avramović iz • u Bosni se opažaju i pomaljaju i lošije Bijcljine i reče mi da imam poreza oko posljedice riješenja agrarnog pitanja. OomaćB vijesti Oig«v«rai urednik: ДО. Sudi u ka. Број 74 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 4. Strana i , I I nekih 8000 K, koji trebam bezuvjetno cu.nab isp'aiiii, inače da ću biti p'uer;ei’. Bucuc. da sam ja prije pet dana došao iz Sarajeva, gdje sam uzeo robe, u k .u ^am uložio svu svoju gotov.nu (okn -uA'OO Kj - JPt nijesam znao, da ce . e ou uah naplaćivati potez - to s .m ga zamci o. da me pričeka samo pai сапа, иок uno\ć m jedan dio robe .i ok -'ouuni šio drugo, šio sam imao za pri сди, pa uiiw aodem do novaca; ah on o tome ne hijeae ni čini, jer — kaže — da ja imam gotov’h novaca, k, ло mu je io neki ihoj. гоиал гскао. S.;i; зиап п’ zspiijeui kob lu i kola i dc dva dana ih prodade licitacjom u J. 1600 K. premda vr:*cd ii i 10.000 к. Naročito naglašujem. ča je ovo učL r i ’o po nečijoj želj’cN jer do danas sc n ? ni s kim ovako postuna \ a i poг/ч; je ured.u B jel.uni neki dan mpuo 'V-i .u mnrvc; koja je b la 'aplijee-. neće da sc narodu oduzima i zadnii zaiogaj. Na meni jc poč'nićno jedno bezakonje jpr nm doznao, da u zakonskim prop ' ma za p"h rnnje poreza stoji, da sc onome porc/.ovn ku, kome* bi bezodvlačna isplata poreza znatno škodila, ima ina odgoditi do zgodnije prilike. Spomenuti gospodin međutim se n ie bi o držati zakona, ncgo mi je otsjekao krila. n<m šio me je oštetio za nekobko hi! ?da kruna. Ovo • ve mogu posvjedočiti. Zato ovim putem dižem svoj glas protiv ovakvog postupka i molim po­ zvane. da mi nanesenu nepravdu is­ prave i dotičnog čmovnika pozovu na odgovornost.« I ini protestiramo protiv šikaniranja članova naše organizacije, kao takovih, i tražimo da se dotični gospodin po­ zove na odgovornost i pouči kako ima vršiti svoju službu, jer ne dozvoljava­ mo. da se s nama postupa, kako je ko­ me volja. O- im toga čuli smo da i egze­ kutori postupaju s narodom surovo i bezobzirno, pa tražimo od njihovih pretpostavljenih, da ih malo« ukrote. I se ustanovilo, da su vladini organi vr­ šili u punoj mjeri svoju dužnost i da im. I se nc može predbaciti nikakav čin bilo kakove korupcije. ------------------------ —--------------------------------------- Porkhg uredništva. Odboru naše organizacije, Zvornlk. Vaš dopis o vrijeđanju naših svetinja b.o je složen na ceivrioj sirani prošlog broja našeg 1 sia. Poui iiućcmo se da i dođe do znanja nadležnom mini iru, a vi nas još izvijestile o ioni, kako je ime doličnom napadaču. Vod te računa i o kazni, koju će dobiti, pa nas izvijestite. Lista.c Pod Lipom. (Slika is vakufskih izbora). ; : ! i | Iz muslimanske privredne hanke u Gračanici. U prospektu -»Musiunauske privredne banke«, koji je objavljen u 70. i broju »Pravde« pisarskom pogrješkom ' izašlo je pogrešno, da dionička glavnica iznosi 250.000 K. a treba da ioji i 500.000 K. Muslimanska C entralna'*Banka u Sa­ rajevu primiia je 4% državne bonove, ■ pa ih upisnici mogu pdcbgnuti kod bančine blagajne u Sarajevu, a un snici iz Tuzle kod podružnice u TuzJ . Bonovi će se izdati samo uz povrat poivrde o upisu. Pošto u ti bonovi plativi 3. novemb-a । ove godine, utka se up snioi požure da ih prije loga vremena od banke podignu. । Gospodarstvo Obustava izvoza Iz Slovenije. Dne 9. septembra o. g. održala sc konferencija, na kojoj su sudjelovali zastupnici vlade i javnih oblasti, a medu njima predsjed­ nik vlade dr. Brejc, potpređ jedmk dr. Žerjav i povjerenik za unutarnje poslo­ ve Goiia, le zastupnici iiarodno-staleških društava. Nakon temeljite rasprave o vim p.ianjima koja še odnose na rezo­ lucije, prihvaćene u i protestnoj skupšt.ni, bili su aglasno prihvaćeni ovi za­ ključci: I. Sve spekulativne kupnje krumpira stavljaju e izvan snage, te se pravo kupovanja ograničuje na or­ gane žitnog zavoda, koji ćc "ај^по s gradskom aprovizacijom, gospodar­ skom zadrugom javu h činovnika i sve­ općom gospodarskom zadrugom podu­ zeti sve potrebno, da se nabavi potre­ ban kromp*r. Do tada suspendira se vaki izvoz krompira iz Slovenije u inozemstvo, a naročito i na temelju već izdanih izvoznica. Žitni zavod držat će se kod kupovanja cijena, koje su bile običajne oko sredine rujna. Ministar­ stvo trgovine umoft će se brzojavno, da odobri taj zaključak. 2. Izvoz jaja iz Slovenije, ako se za to nc bi mogla iskazati konkretna kompenzacija, ukida se do daljnje odredbe. 3. Upravna komi­ sija, koja nadzire izdavanje izvoznica, popunićo se zastupnicima konzumenata (potrošača). 4. Zemaljska će vlada za­ moliti središnju vladu, da se u smislu rezolucije dozvoli za sve javne namje­ štenike i umirovljenike jednokratni nahav. doplatak. K zaključku jednoglasno Vlasnik: Centralni ОЛог >J. M. O.« ! i i 1 ] ' I Dan jc kišovit, pravi jesenski, za ne­ kog uptavo »jesenski« dan. Mišica rom ni;i, a hladan zrak prorezuje tijelo. Pou I poni prama ulazu u Carevu džam jti -kupilo se malo društvo, zaplaseno blenulo ц vrata džamijska, kud se svjetina tiska s biračkim ceduljama. Malom dništvancu pridolaze istomišlje­ nici, dok ih sc nc skupi kobni broj 8. Jedan od nj h uperi pogled na drugog, što dođe s protivne sirane. Taj pogled izražavaše pitanje: »Kako stojimo?« Upitani teško i bolno odvrati: »slabo«. Na to će prvi spopasti jednog za mi­ šicu i otl resa mu komandu: »U verkštat! Onaj skoči preko ćuprije u tramvaj, љ društvo nastavi dalje zabri­ nulo buljiti u vrata džamijska. Ali ge­ neral knmnada nc miruje: tri koraka li­ jevo od sebe postaviše Dcrvu, da čuva brikenkonf careve ćuprije, a Salko šetaše od l:ne do Latinske, čekajući one iz verkštata. Kišica jednako rominja, svjetina jed­ nako ulazi na biralište, a društvo već postaje nervozno. Hasan odbija dimove ko konjske repove, Hadžija skisel o li­ ce. kao da ga nešto nanutra muči, Ibrahimkadlja gleda tupo u svoje naočale, a Hafiz mu uz rame uzdiše u sebi: »da jc sad gurnut u korpu bar jedno hin hešjuz!« Kišica i dalje rominja, društvancc lo­ jalno kišne, prenosi težište tijela s jedne noge na drugu, dok će Sukrija pri­ jekorno: »kažem vam, da nijesmo do­ voljno spremni«. Derviš mudri mudro dobacuje: »Mi zaista nemamo kontakta s ovom masom«; Hasan će otresito: »Zato mi radimo, da masa s nama dođe u kontakt«. Dolazi Ale i spasava društvo od zabrinutosti: »Ne bojte se, po podne do­ lazi četiri stotine socijalista sve dva i dva, sve za nas. To će biti impozantna manifestacija«. Vijest oživljava društvo, Hca se malo razvedriše, a Derviš sc već usuđuje i do vrata džamijskih da rekongnoscira. Dervo dobro čuva svoju poziciju, na brikcnkopfu nema sukoba, svjetina prolazi na biralište, da ga nitko i ne pita, nit on koga zastavlja. Podne jc već mitilo, a nema spasite­ lja socijalista. Zabrinuto se obaziru pojedini kaponje. ali njih nema, pa ne­ ma. Nu društvo izdržava, strpljivo če­ ka i lojalno kišne. U neko doba evo po­ vorke socijalista radnika, spasitelja, evo ih. živih, svjesnih muslimana, i Der­ viš pristupa, da ih oslovi, da ih zagrli i privede u luku sreće, ali... jao sudbine ... socijaliste nijesu crveni već ze leni. Kišica jednako rominja, grupice ispod lipe već davno nestalo, jer jc mimo sav drugi svijet dvostruko pokisnula. Trešeljah ' : ј । I , ' I „Ne može živjeti". Zem'-јвкој ie vladi sti­ gao ovaki hriojav iz beibeli Gacka); „OžUta z:* đaban ninam primila; bez Špirita ne megu iiviti". . . . ‘ ftto jo joA interesantnije, ovaj jo brzojav dodijeljen na rijeScnje Školskom o d j e1 0 n j upita ло zad Ma ]e uzrok ovom naopakom dodjelenju. Jedni mizle da je gospodin dodjeljivač bio u „ftpiritaalnon?’ slanju; dropi mi­ sle da ga je omam;la šljivovica, a treći velet ..Jok. Po srijedi je okolnost, da podjeljivah je izvoznica ntozo uzeti na široku savjest samo Šćepan de lsYOsniizau. Međutim ta stvar nije toliko važna, koliko je vsžno znati: zaMO se laže našoj javnosti, da su izvezu ce dokinuto? Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a3a2b1f003011694f9782ab467ca325f.pdf 351a72663c2e523b581e0fea679395cd PDF Text Text PRAVD РОШММ! BROJ 60 HELERA. Istesi subotom, utorkom i četvrtkom. Mj« Fihkcliii bUif. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 76. Sarajevo, utorak 21. oktobra 1919. (26. muharema 1338) Da sraćunamo. Sarajevo, 20. oktobra. Ujedno Vam prilažemo pjesmu, koju svaki čas pjevaju ubijenom Arifu Babo­ 6 »ћИ amo strana upozore«i da koиишје. koje provode novačenje zadlr« viću i to tako, da se skupe pred Arifov dućan te igraj* I pjecme pjevaj*. Pje­ 1. u povoljštine, koje s« vjerskim elužbesma počinje: nicfaia priznate našim autonomnim ŠtaDr. B. Skoro će se navršiti godina Arit se krije po Bosni i Mostaru udom. U mnogim su mjestima naši muod našeg narodnog prevrata, a da mi da ukrije svoju rusu glavi. alluni ( tinani nesamo pozvani i pregle­ muslimani još ne osjetismo prave slo­ Kad zapuca crnogorska gevera, da*! od strane vojnih komisija, nego bode, jednakosti i bratstva. Za cijelo ote pogodi Arifa u leda. dapače i unovačeni. Sa sveštenlclma vo vrijeme sve što se je dogodilo i što Zaplakala Arifova Mejra, trugik konfesija ovako se no postupa. se još događa, sve nepravde i šikanahoćeš moći rane preboljeti Ml se najsvečanije ograđujemo proti cije izvršiš e se skoro jedino na musli­ ovom gaženju našeg aut. Štatuta i poi t d. manima. Zalud je svako dokazivanje, aivarno ministra vera, da poduzme nu­ da nam je oslobođenje donijelo pravdu, Kotarski ipredstojnik Zivković eve žne kariko, kako bi se vojno vlasti u- 1 o vo sluša j gled a, ali baš nikakva jednakost i demokratizam. Oni, koji se putle na pravilno shvatanje ovog pinajviše kite tijem perjem, koji urbi et naloga na Izdaje, da bi javno izazivanje tarja. orbi govore, da su demokrate, koji da­ spriječio. Čujemo, da je stvar prijavljena i мnas kod nas vedre i oblače, ne dokaU Trebinju se mogu muslimani po­ lema-medžlisu, pa ga pozivamo da ob­ zaše djelom ni u kakvom pogledu da su nositi sa predstojnikom gosp. Vujevijavi šta je do sad učinio u zaštitu uaiih demokrate, nego dokumentovaše svoju ćem (pravoslavnim) koji ih u svakom vjerskili službenika. pristranosti do skrajnjih granica. Prog­ slučaj« uzima u zaštitu, te se zato • ram je naših »demokrata« krasan, ali Trebi*}« baš ništa i ne događa. Gosp. mrtvo slovo ne može dobre riječi i mu­ Vujević je u Trebinju izdao stroge na­ dre izreke u djelo privesti. Naša se vla^ loge, te niko ne smije pjevati, niti pso­ da još uvijek drži prama muslimanima vati ili ma kakve bilo riječi uzimat, da maćuhinski j nije nas još ni u kakom po­ bi se muslimani vrijeđali gledu ozbiljno u zaštitu uzela. Da je u Оаеам smo dobili ovaj brzojav: Dočim na žalost kod nas u Bileći ni­ istinu ovako prikazaćemo u kratko rad »Ma devetnaestog oktobra otjerali su je kao u Trebinju: u ias ti je kao da i raspoloženje naše vlade od početka pljačkaši od Ibra Rebića stotina konuu nema političke vlasti Ne znamo šta mida brava u vrijednosti od trideset hi- i sli. predstojnik Živković i zašto ne za- I prevrata pa do danas. Odmah iza prevrata bačena je u Ijađa kruna, od Jusufa Idriza četrdeset । brani javno vrijeđanje. svijet parola »šilo za ognjilo«, 1919. za komada brava u vrijednosti od dvana­ U Trebinju se trefilo da je jedan bio 1914.', dakle osveta. Osveta proti musli­ est hiljada kruna iz sela Prijevora od manima, jer su oni u 1914. harali, ža­ grada pol sata udaljeno, te ranili Ib­ [ počeo ovake pjesme pjevati, te ga je rili i palili, te za vrijeme rata bili šucra Rebića. Muslimani nakon svakodne­ : prestojnik odmah zatvorio u zatvor i kori, denuncijanti i konfidenti proti svo­ vnih ubijanja i pljačkanja strašno ogor­ ■ stroge naloge izdao. joj braći Srbima pravoslavnim. Neka Pljačke, javilo izazivanje, vrijeđanje čeni. Spremni svi napustiti’ Bileće. Mje­ se dakle luči pošten od nepoštenih, ali i ostalo držimo da bi i kod nas puno sni odbor »J. M. 0.« br. 31.« samo kod muslimana; kod drugih manje bilo da imamo vrijedna zauzetna Raspoloženje tamošnjeg svijeta vidi se može dati u zaborav, л mu­ se najbolje po dopisu našeg mjesnog kotarskokg upravitelja, koji bi mogao slimani uek plaćaju zasluženi dug. Pri puno za nas muslimane u Bileći učiniti, odbora, što je datiran sa 14. oktobra. ustrojenju »narodnih vijeća« uzurpiraše ali Živković baš ništa neće da se za­ Tu se veli doslovno: »Na 13. i 14. ovo­ svuda vlast jedino pravoslavni, veći­ uzme. ga mjeseca brzojavili smo kako Vama nom oni, koji su bili makar tri dana u tako i gosp. Dr. M. Spahi slijedeće: Izvješće giede pljačke j ubijanja si­ Arađu, jer su oni kao narodni »muče­ I) Na II. oktobra iz Bileće (Prijevo­ gurno ste već primili te Vas opet moli­ nici« pozvati da drže »red i mir«. U ra) oćeraM su u sred dana sa paše plja­ mo da se kod nadležnih zauzmete, ka­ tim su vijećima muslimani bili samo 0čkaši od Jusufa Babovića 37 komada ko za pljačke I ubijstva tako isto I za bićne figure, nije ih se ništa ptalo i ra­ brava vrijednih 10.000 kruna. Na dvaJavno izazivanje«. dilo se na svoju ruku. U Bijeljini im aeustoga oktobra oćerali su pljačkaši rekoše, da nisu dostojni sjediti u tirti od Derviša Idriza iz Prijevora 34 ko­ vijećima. mada brava vrijednih 10.000 kruna te Sarajevo, 21. oktobra. Skoro se je svakom pojedincu nešta iečk-o ranili iz puške kroz Sarajevsko vakufsko povjerenstvo dobacilo, tražila se je u jajetu dlaka sa­ a r s • I) e r v i § e v u ž e n u, ko j a sa muči se riješenjem »demokratskog mo za to, da se muslimanima onemogu­ ss « m r ć u bori. protesta«. Predsjeđnnik mu je činov­ ći sudjelovanje u javnim poslovima. O2) Na 13. oktobra oćerali su pljačkaši nik, koji reflektira na vječni ostanak ružje se najprvo pokupilo od nas ntu•d Hašima Drljevića iz Bileće 40 ko­ u Sarajevu, a protektor je protestanata siimapa, a da nam se još bolje strah mada brava vrijedno 12.000 kruna. Ate Šola, koji je u »Gajretovoj« aferi zatjera, zatvoriš« pokojeg i dadoše nas Kako vidite dz svakodnevnih brzo­ dokazao, da je spreman na svaku ne- , na pravdi Boga tabati. Nastadoše pa­ javnih i pismenih vijesti, u nas su uče^ zakonitost. Stoga nam je razumljivo ljevine, pljačkanja j otimanja a kad bi­ stale pljačke i ubojstva i direktno vrpoljenje 5. Hatibovića, iako ne bismo smo se pritužiii na mjerodavnom mje­ su uperena protiv mjuslimamogli odobriti njegova glasanja za stu, dobivasmo samo obećanja. U na­ ■ a. Ne znamo kako da ovdje dalje osponištenje izbora. I sam naime priznaje, rodu je međutim kolala riječ: »To je za шисто. Još jedinu nadu imamo u vas da je bez izgleda svaka borba s na­ 1914.« A šta su to muslimani radili od i uaše prestavnike, da nam čim prije šom organizacijem, pa bi poništenje ; svoje braće u 1914. j za vrijeme rata, isposlujete hitnu pomoć. U protivnom izbora radi nekih formalnosti, kojima i pa da mo-radoše tako strašno stradati: slučaju napustićemo evoja Imanja, te je kriv izborni povjerenik-značilo ni- i da lm se nanese na milijune štete i Ja krasiti akloništa u drugim mjestima Bošta drugo, nego li izazivanje i šikani- ! ih na hiljade plati glavom? Na to pi­ s«a, da spasimo makar živote.« tanje nam još do danas ne odgovori ni ranje naših birača. I dok smo se mi zadovoljili time, da vlada ni iko đrijgi, osim onih krilatiJoš je jedan razlog, radi kojeg se iznesemo samo brzojavne pritužbe, do­ čara. što operišu frazama: »šuckori«, ne bi smio poništiti ovaj izbor: bez­ tle se nalazi i takih »zastupnika«, koji razložno smetanje sastanka novog sa- | »denuncijanti« i »konfidenti«. Više puta drh*<M članke o našoj »veleizdaji« i ko­ bora. Mi pojmimo raspoloženje ljudi, I javno i otvoreno tražismo da se iznesu ji »is sumnjiče time, da idemo za sijakoji uslijed novih izbora moraju prt- ‘ imena tih ljudi, pa da znademo ko je ■jem mržnje među istokrvnom braćom. ljati sa svojih stolica u vakufu, nu ! pošten, a ko nije. Ali badava. U tu za­ G. šakrija Knrtović piše, da je uboj­ ne možemo im oprostiti ovog zatezanja, • pretanu vatru mjerodavni ne siujcJt stvo Arifa Babovića samo djelo crno­ taknuti još ni do dana današnjega. Mi jer su i sami osvjedočeni, da su im gorske osvete i time uzima u zaštitu evo- još i sad čekamo i tražimo te na­ dani odbrojeni. Čemu onda ovo kinje■ilitavost Ate Sole i njegovih potčinjerodne izdajice, ali smo jako zadovoljni, nje svijeta, koji neće i ne može do­ ■ih. Da je međutip ta obrana g. Kurda do danas ne bi još ni jedan naš uzvoliti njihova daljnjeg ostanka na va­ lovića naručena i potpuno neosnogledni građanin zatvoren i stavljen pred kufskoj upravi? vaa«, vidi se najbolje iz dopisa našeg sud. Znam, da među nama nema tako­ mjesnog odbora, što je odaslan dne 5. Za slučaj da bi se vakufsko povje­ vih, koji bi pali pod slovo zakona. •ktobra i kojeg ne htjedosmo objelodarenstvo ipak odlučilo na poništenje . Da nas u živac pogode i da nam шШ samo radi toga, što snio se nadali naknadnih »zbora zahtijevamo: 50.000 familija stjeraju na prosjački da će u Bileći biti proglašen prijeki 1. da se novi izbori odrede u što štap, kinetovsko se pitanje prelomi pre­ sud. Danas ga iznosimo, da se vidi gdje kraćem roku, kako se nebi zavukao ko koljena i riješi preko noći. Iza toga su »leparatisti«, a gdje opet zločinci lssastanak sabora. napadoše na naše slobodne be&lučke hunakog naroda. Dopis glasi: 2. da se povjere.lik imenuje iz na- । zemlje, premda je ta zemlja i trista go­ U prilogu šaljemo Vam jedan primje­ ših redova, kako bismo imali garandina prije Fatiha bila bogumilska, prarak pjesama, koje ovdašnji pravoslav­ cij«, da se formalnim greškama ne će vošlavska ili katolička i prem u f iti ni aeljaci p j e v a j u p o g r a d u, bez dati povoda za ponovne proteste. To gospodari prešli na Islam i svoj posjed da Hi Uo « tom priječi. Pjesma glasi: zahtijevamo za svaki slučaj, premda sačuvali pa i u vjeri Islamu zadržali Da Je nama komitsku pravi sva obilježja svog juŽnoslovenskog nastojimo na stanovištu, da nema mje­ 6ve bi turke bacili i Savu, rod«. sta poništenju naknadnih izbora. Mlade bule na zeleni travu Događaji u Bileći. Pretplata godišnje 72 kmiK, na pola fod ine 36 kruоа. Uredništvo i aprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ' Godina I. Išlo se jc dalje, pa i državne službe zaposjedoše pravoslavni a naše činov­ nike, osobito upravne, premjesti­ le u Sarajevo, a mnoga sreska mjesta podijeliše ljudima, koji nemaju ni pojma 0 upravi. Nadalje sve potpore, izvoznice i uvoznice dadoše skoro jedino pravoslavnima, jer su oni »jedini« stra­ ti ali u 19K kao i za vrijeme rata. Ne­ ki su ugrabili samo po neku mrvicu is­ pod stola. Sistematski se ide za tim, da se mi muslimani u svakom pogledu onemogućimo i udaljimo od'svakog javfb g sudjelovanja u našoj upravi. Jei nc samo da nas u raznim pozivima b ac a j u u pozadinu, nego se vrše još svakodnevna izazivanja i vrijeđanja od strane naše braće pravoslavnih. Porugljive rjječi i tvorni napadaji od mase, još su i sad na dnevnom redu. U pro­ stoj smo masi »bahje-, »ćelavi« Turci«, Muje«, po listovima »feudalci« i »mra­ čnjaci«. Beogradski nas gospodin na­ zva u »Demokratiji« masom bez >kakovih etičkih nazora, nepri­ stupačnom svemu, što je kulturno. Dakle napadaju svagdje i svuda. Eto ova­ ko naše »demokrate« provađaju svoj program. Sada ćemo u kratko povući paralel« stradanja jednog i drugog dijela našeg naroda, da po prilici iznesemo, kako su se muslimani ogriješili o svoju braću pravoslavne, i kakve su im nepravde učinili. BilješhE šta smeta tiređanju naše države? Zagrebačka »Nar. Politika« donosi ovaj brzojav iz Beograda: „Kao Što je bilo dosada, tako je i danas jedi­ no osoba Svetozara Pribičevića zaprek' m, da se obrazuje koncentraci­ jom kabinet. Pribičeviću je uspjelo dapredobije za se kamarilu, koja ga ni pod kojim uvjetima ne će da Žrtvuje. Premda se opozicija drži skeptički prama kabinetu drugostepenih političara, ipak je bila pripravna, da se i na tom temelju započnu pre­ govori i da st odstrani sve ono, što bi moglo na put stati sporazumu i koncentracijonom kabinetu. Demokrati, kojima je jedina svrha, da postanu gospodari u zemlji, nemaju shvaćanja za lojalno držanje opozicijskog bloka, već to prikazuju kao slabost i popust­ ljivost- Demokratska Zajednica izdala je parolu, da PribiĆević mora o> iti, a kat razlog navodi, da bi njegovo odstranjenje značilo pobjedu Hrvata i Movenaca, koji su sa srpsktm radi­ kalnom strankom ustali protiv de­ mokratske korupcije. Iz svega se vidi, da demokrate pod -vaku cijenu kane zadržati svoje strahačke Vlade u Zagrebu, Sarajevu i Splitu, da preko njih mogu v o< iti buduće izbore. Međutim je p.j.Htna javnost razotkrila njihove nain ere. Jugoslavenski klub smatra pro­ mjenu režima u pokrajinama, kao condiiio sine qua non (uvjet, koji se ne smije odbiti) za riješenje krize. To je ona tačka, o kojoj nema pregovora ni popuštanja, jer se radi 0 državi, koju demokratske vlade gone u pravu propast." Demokrate i kamarila. Demokrat ska zajednica i rade rukom 0 ruku. Uz njih potpuno pristaje predsjednik parlamenta dr. Pavlović, koj‘i jc kao demokratski eksponeht~još u utorak savjetovao kruni, da podijeli mandat za sastav kabineta Ljubi Davidoviću. Ova tri razorna fak­ tora naših najelementarnijih ustavnih pi ava htjeli su đa obrazuju stranački demokratsko-socijalistički blok, premda �nemaju ni većine ni kvoruma u par­ lamentu. Međutim je držanje tpozicijonalnog bloka, koji se u ovaj po državu teški čas visoke izdignuo, porazno djelovao na demokrate i kamarilu. Više nijesu mogli pred javnošću opravdati svoje tamne osnove i bacati krivnju radi navlačenja krize na opoziciju. Stoga je u petak u 5 sati poslije podne ponovno povjeren sastav kabineta Ljubi Davidoviću, ali misija nije glasila, kao što se on nadao, za koalicijoni demokratsko-secijalistički kabinet, ne­ go za koncentraciju ili u naj­ gorem slučaju za širu koaliciju. Prem­ da je sastav kabineta imao biti po­ vjeren članu opozicijskog bloka, koji ima većinu i kvorum, ipak su demo krati i kamarila ozlojeđeni radi ove odluke krune. Zato u svojim jutar­ njim listovima nagoviještaju da će Davidović vratiti mandat. (»N.P.«) Gdje je istina? > Rezultat vakufskih izbora izbacio je »nar.« zastupnika g. Š. Kurtovića nesamo iz sedla, već i iz koncepta. U bijednom »Glasu Naroda« preuzeo je i ndirektnu obranu nesposobnog Ate Sole i njegovih izvozničarskih saradnika, pa je nadrljao nđšta manje nego devet dugih stupaca lista, za koji se ne zna ni ko ga izdržaje, ni ko će platiti njegov ogromni dug. Članak nosi naslov »Gdje je istina?«, a zadaća mu je da »dokumentarno« utvrdi našu anacionalnost i našu antidržavnost. Ja se ne ću upuštati u detaljno raščinjanje bjesomučnih ispada jednog potpuno neodgovornog Pribićevlćcvog »za­ stupnika« u Priv. Nar. Predstavništvu i dovoljno je ako konstatiram slijedeća fakta. ј' G. Kurtović se ljuti što je »Samou­ prava« ustupila mjesta mojim člancima jer — kako reče g. Kurtović — »polemi­ ka g. Korkuta nije lična polemika nje­ gova sa piscem ovih redaka, nego borba struja, koje se danas bore među muslimanima u Bosni.« »Objektivnk g. Kurtović htio bi dakle, da mu ie otvoreno polje za denunciranje naše organizacije u — beogradskim listovima i uzrujava se radi toga, što sc je čuo glas s druge strane. Ko nema oraha u džepu, ne treba se bojati zveke. Isto se tako borba medu musi imanima u Bosni ne vodi u listovima, koji izlaze u Beogradu tim prije, ako se oni u Bosni uopće i ne Čitaju. U Beogradu sc mi možemo samo — denunciratf, a .izvrtanje činjenica o našoj organizaciji može služiti samo tom cilju, da sc o b m a n e javno mni­ jenje u Srbiji. Drago mi jc, da su moji članci J. M. 0. i njeni kritičari« po- Број 76 Broj Ј1РАВДА* — WPRAVDA“ Страна 2. Strana mrsiti račune političkoj deriščadi, Što se kite naslovom -narodnih« poslanika i onda, kad na izborima dobiju — osam 1 promila predanih glasova. ; G. Kurtović mlati samo praznu sla­ ' mu, kad za pogrješke dosadanje politi­ ke traži krivce na našoj strani. Mi smo od Šerifa Arnautovića i njegovih skra­ hiranih kompanjona daleio isto toliko, koliko i od sadanjih skutonoša satrap1 skg režima Svete Pribićevića! I naše je političko djelovanje upereno baš pro­ ti tomu, da se uime naroda govori bez naroda, a još manje ćemo odobriti po­ stupak »poslanika«, čiji je rad uperen proti željama i težnjama naroda. Mi nijesmo nikad tajili da u našoj obes­ pravljenoj masi vlada neraspolože­ nje prema vladi, a preko nje i ra­ di nje i prema srpstvu i njegovim ek­ sponentima. Mi nijesmo nikad tajili da je naš rad u prvom redu posvećen * islamskom dijelu našeg naroda i od pr­ vog smo časa naglasili potrebu, da se ne ide na prečac, već da zdravom po­ djelom rada izgradimo temelje za za­ jedničku budućnost. Već u prvom bro­ i ju »Vremena«, u bilješci o međustrana­ čkoj konferenciji stoje ove riječi pisca j ovih redaka: »Mi želimo da u tremo j p u t, kako bi ti Milane. (riječi su bile , uperene Dru Srškiću) kroz neko vrije­ me mogao doći na barčiršiju, da govo­ riš muslimanima o našim potrebam a bez ikakve smetnje i zazora. To ' se ne Ze i ne može polučiti H. Hamidovom metodom, jer za svoje »određeno Srpstvo« ne može u čaršiji naći ni de­ ; setak pristaša, a kamoiU masu, koju bi htio da na svoj način reprezentira. T u ■ se ne ide na prečac onako, kako ■ Ti i Svrzo mislite. O jednom trebate | biti na čisto, mi nijesmo nikakvi i s c p a r a t i sft )i. već realni političari, koji su svjesni, da se načela ne provo­ de silom, već postepenim ra­ dom i kultivira nj’em«. Sukrija Kurtović se postavlja tobož na »nacionalno« stanovište i umjesto, da se opire zlu, koje potječe sa strane pravoslavnih, on svoje prijekore upravlja na adresu napadanih i hoće da se Čak i jedan islamski list postavi na ! stanovište, da su pljačke i ubojstva mu­ ; slimana »prirodna posledica psihološ­ i kog raspoloženja međusobne protivno­ | sti i mržnje, do koje je dovela predratna | politika«. Kurtović može na svoj nai čun suditi kako hoće. No mi ovako I shvatanje držimo ii z daj oni nesamo | muslimanskih, nego i opće narodnih in­ | teresa. Jer koji bi nacionalist mogao opravdati ove nebratske postupke? Osim i među nama, takih ljudi nema ni na srp­ ; skoj ni na hrvatskoj strani. Samo je [ Šukrija u stanju, da pokazujući na jed­ i noj strani rane, što ih je zadobio bra­ i neći srpstvo, na drugoj strani se ne zgra­ ža nad ranama, što ih u mirno doba za­ ' daju hraća braći radi toga, što n i j eI dn i n i drugi nemaju iskristalizova- FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides.. Nastavak. (4) Tu su dolazile druge ideje u sukob. Rene je služila obima i ako je želila samo jednoj uspjeh, jer je u velikej intimnosti s Ihsanom odavala pre­ rano namjere grčkih prvaka, koje su onda naila­ zile na silan otpor kod pregovaranja, jer su se Mladoturci pripravili, ili u nekim slučajevima poslu­ žili se i jačom stranom . . . Rene je na taj način i ne sluteći izdavala svome ljubavniku grčku stvar, a Ihsan je učio od neprijatelja, kako i na koji način treba aktivno djelovati u narodu. Ali je štetila i drugoj strani, jer je i Rene znala vješto iskoristiti njegovo povjerenje. Ona ga je uvjeravala, da je Grk i da ga takog samo ljubi i ako je musliman. Dokazivala mu, da je na krivom putu, ako služi tuđem narodu samo za to što je Turska islamska država No stare rane između Krećana muslimana i Grka bile su i previše krvave, a da ih je mogla zaliječiti i iskrena ljubav mlade Grkinje. Njezini nazori o zajednici naroda bili su i previše idealni, jer ju nisu mogla razuvjeriti ni sva' zvjerstva što su ih grčke ustaše izvodili na Kreti. Njihovi politički nazori unosili su u taj intimni Život ljubavnika i neku hladnoću, pa su se nekad rastajali, kao ljuti strančari, koji se više možda ne ćo ni sresti, ni pozdraviti. ... No za čas dok je Ihaan odlazio niz stepe­ nice potekla bi Rene na prozor i čekala ga dok dode na ulicu. Onda bi ga polagano zovnula, meko, toplo i milo pod prozor. Raspleo bi se kratak srdačan razgovor, kao da sc dugo vremena nisu vidjeli. Za tim se je ili on vraćao opet u njezin stan, ili ona pošla za njim u šetnju. Kad bi izašla iz svoje kuće, onako vitka, crnomanjasta, visoka, u bjelini, kako se je uvijek nosila pružila bi Ihsanu ruku i pogledavši ga čuvstveno ^ekla: »Pođimo prijatelju!..^« g. Temaštvić najprije svrši svtje nauke u redu, pa ćemo ga objeručke primiti i neće niko biti proti njemu. Zar nema starijih pristava u službi, keji bi se mogli namještali kao upravitelji kod kat. ureda, a ovakevu gespodu bi trebalo natjerati da nauke svrše, pa da onda iza stečene prakse zasjednu na predstojnička mjesta, a ne na ovako lahak i protežirani način preko g. Šole. I takt nam bježe naši domaći ljudi iz upravne službe radi zapostavljanja po ovakovim nekvali ficiranim ljudima Za čajnički kao pogranični kotar, koji je u ratu silno stradao, treba da je i te kako sposo­ ban predstojnik, ako hoće da udovolji onim zahtjevima, koje na njeg stavlja vlada, a i narod. Zato tražimo od g. ministra unutar­ njih djela, da spriječi ovo naimenovan e g Tomaševića za predstojnika kotara Čajniče i neka namjesti za predstojnika sposobna i vrijednog čov­ jeka, koji će moći da koristi državi i narodu. I nih nacionalnih osjećaja. G. Kurtović se ljuti što iznesosmo sandžačld memorandum i podvrgava kritici naše pisanje o maglajskim zulu­ mima. U tom pogledu nesamo da nije objektivan, nego je dapače direktno pri­ stran i tendenciozan. Zašto nije spomei nuo događaje u Rogatici, Bjelini, Prije­ doru i drugim mjestima? Za to, jer bi morao nabaciti pitanje nesposobnosti ' svojih gosa. Dotakao je. do duše, uboj. stva Arifa Babovića, ali ne da ga osn' di. već da ga pripiše osveti jednog Cr­ nogorca. KKurtović veli, da je »Prav­ da* ovaj zločin »prikazala kao nemo­ gućnost opstanka muslimana pod ovakim okolnostima«, pa dodaje: »Sve osј talo je izostavila »Pravda«- izostavila I je da jc ovaj zločin, čisto osvetničko I djelo jednog Crnogorca, da je ubica uhj vaćen i zatvoren i da će mu sc suditi«. I Prvo i prvo, mi nijesmo ni zvaničan ni i poluzvaničan organ, pa ne zavirujemo u Atinc tajne. Pred njegovim odajama i straže ljudi ala Kurtović. Druga okol’ nost, preko koje prelazi g. Kurtović, 1 odnosi se na s vakidnevne napa­ daje u Bilcći, radi kojih jc nastradala i jedna ženska glava. U današnjem broi ju dono’simo podrobniji izvještaj našeg mjesnog odbora u Bileći pa smo znatii željni, hoće li g. Kurtović imati obraza, i da ponovno opravdava potpunu nespo. sobnost Ate Šole i zločinačko držanje 1 njegovih protektora. Na plitke podvale ■ o našoj školskoj politici nemam šta ге: ći. Svrši školu pa ćeš možda i o tom moći, govoriti, dragi g. Kurtoviću. Pri koncu ml je konstatovati, da g. Kurtović izbjegava polemiku o politič­ kom držanju našeg ogana i naše orga­ nizacije. pa bih ga molio, da koju gukne o mojim izvodima u II. i III. otsjcku serije »J. M. O. i njeni kritičari«. Znam da jc to Achilova peta naših »demokrata«. nu kad već ne smiju pred narod, mogli bi putem novina progovoriti koju i o svom radu i političkom naziranju. O nama Su se i previše nago­ vorili. Više i grđe, nego li su o bivšoj ^narodnoj organizaciji« govorili njihovi drugovi u »časnom« oružju: bivši »Bošnjakovcl«... Saklb Korkut. Registar korupcije „1M. 0." i njeii kritičari. (h , i4 ,,Demokratska“ posla. Kako čuje­ mo, g. A. Šola kani u Čajniće poslati jednog nekvalificiranog gespodina, ne­ kog Tomaševica iz Foče za kotarskog predstoj nika. Taj gospodin nema ni jednog pravničkog ispita, a g. Šola hoće ništa manje, nege da ga odmah metne Čajničanima za predstojnika. i Po propisima ne bi mogao biti ni j vježbenik, a kamo li predstojnik. Mi ne bi imali ništa proti g. Temaševiću, da je osposobljen za to mjesto. Neka U potpunoj ljepoti u svojih dvadestšest godina izgledala je nešto mlađa i djetinjastija na ulici nego u sobama, gdje se je vodio ozbiljan razgovtr. Nes­ tašno je išla i pozdravljala svakog koga je pozna­ vala, zaustavljala ce sa svakim; upoznavala Ihsana sa svojim znancima i prijateljicama, pa bi onda brzo povukla svoga pratioca na stranu i skrenula na vra­ ta Tepe-Bašina parka. — Sada ćemo mirno razgovarati — rekla je ulazeći u bašta nestašno razbacivajući sitni pijesak po puteljcima parka Neko bi vrijeme šutili idući jedno kraj drugoga, jedino pogledima kao da su is­ pitivali, jeli ona ljutnja prošla... Poslije su lazgovarali o sebi. On je govorio o njoj, a ona o njemu. Sjećali se raznih uspomena, raznih događaja, koji inače ne znače ništa u životu, ali za njih dvoje imali su značenje sjećanja. On je podsjećao na ovo ili ono, a ona njega... Nekad su se primakli sasvim blizu, njihove se ruke dodirnule i njih dvoje u isto vrijeme očutili toplinu, kao za onih ranih dana mladosti, kad su bili nerastavljeni u Ateni. ““ A drugom prilikom, kad bi se Ihsan povratio ispod prozora u njen stan ona bi mu srdačno poietila u susret,-kao da dolazi iz svijeta njezinih že­ lja, povela ga do fotelja, sjela do njega i ogrlila ga nježno kao djevojčica koja se ulagiva majci da joj kupi novu odjeću/ Pa bi ustala, sjela zatim uz gla­ sovir i prebirala najnježnije pjesme, koje su ih me­ koćom prenosile u svijet nedozvoljenih tajna. Taki su bili Jhsan i Rene; — dvije naravi, ko­ ji su se u zbilji daleko razilazili, a u sanjama — u ljubavi bili jedno, — jedan osjećaj i jedna želja ispunjala je njihova srca. li Aleksander Logotetides, Renin otac bio je trgo­ vac uljem i žitom. Nije se bavio nikakvom politikom niti je mario za kakva društva. Njegovo najglavnije zanimanje bilo je dućan i berza, na kojoj jc gubio i dobivao. Nije pio, nije pušio, nije čitao novina, ali je znao sve što se јл u svijetu događalo. On je bio uvjeren, kada gubi, da je godina dobro rodila, a kada dobiva biće slaba Žetva ili će mas- »Samouprave« broj 240.) III. Naš tobožnji separatizam. Glavni »zločin« naše organizacijo u očima »demokrata« sastoji sc н tome, što otvoreno naglašuje svoje musliman­ stvo i što je imala toliko građanske kuraži, da odmah na početku istakne svo­ ju konfcsionalnost. Islamskom dijelu našeg naroda vjera nije na drugom ili na trećem mjestu, nego na prvom, a inteligencija, koja sc je postavila na če­ lo njegove organizacije nesamo da po­ štuje taj narodni osjećaj, nego ga i sa­ ma posjeduje. Među našom inteligenci­ jom nema nikog, ko bi se i privatno, a kamo ii javno izrazio proti Islamu i njegovim principima, dočim »demokrat­ ski« nametlfivci stoje u tom pogledu na sasvim drugom gledištu. Nesamo da im jc život u opreci sa islamskim pro­ pisima, nego u najviše slučajeva i idej­ no zauzimaju suprotan stav. Zagovarajući politiku prilagođivanja g. Kurtović je napisao i ove riječi: »Brojno smo najslabiji elemenat od triju glavnih, a kulturno kud ii kamo stojimo pozadli njih. Osnove, na kojima osnivamo naš razvitak takvo su, da isključuju a kamo li drže korak sa opštini razvojem.« 0vako drsku uvredu, ovako perfidnu озvadu na Islam može da iskali samo pokvareno čeljade, samo islamski od­ rod. pa koje onda čudo, što mi prema ovakoj čeljadi imamo samo čuvstvo gađenja i prezira? U prvom članku osvijetlio sam ujihovu nastranost u shvatanju i provo­ đenju nacionalne propagande, a ovdje [ line propasti. Neko bi po tome zaključivao, da je ■ sujevjerni Grk volio, da dobiva, pa makar i izdala godina. Ne! On nije to želio, jer mu je dobra godi­ na donosila isto tako ogromne dobitke, s kojima je mogao nadoknaditi razlike svojih gubitaka na berzi. Eto, možda je to kod njega bila manija, bolest da igra. Bio je prost čovjek, bez škola, ali opet bistar 1 i dalekovidan. Turski je slabo govorio, pisati nije i znao osim grčki, pa je sam vodio i knjige u koje se nije niko razumio. Turke nije volio, ali je znao udesiti svoje držanje iz kojeg je virila ona prava ' grčka lukavost i prepredenost. Od života nije mno: go tražio. Sve što ga je veselilo bio je novac: zla­ tni napoloni i lire u koje je jedino vjerovao. I I : i : i i ’ | | ; I 1 Pisama mu bila u Baluk-pazaru, u jednoj od onih carigradskih ulica, koje zaudaraju po sušenim kožama, sušenoj ribi i pokvarenim kiselim kupusem. Doduše ali, u Baluk pazaru su se »kupili najglavniji trgevci uljem, sapunom; najbogatiji sarafi sjedili na svojim dućanima i zveketali dukatima. U toj ulici u blizini pristaništa do jednog skladišta drva i da­ saka bila je poslovnica Aleksandra Logotetidesa. To je bio nizak, mračni prostor u kojem su bile smješ­ tene dvije velike blagajne, jedan priprost drven stol natrpan trgovačkim knjigama svakakve veličine i formata. Gn, čovjek već u pedesetim, ako ne više godinama u crnom fesu i crnom prilično iznošenom odijelu sjedio je za stolom. Tamo je uvijek bio. Kad bi neko unišao na vrata on bi se obazreo i ako je nešto bilježio odmah bi prestao, skupio stvari po stolu i zatvorio knjigu. Kao da se je bojao, e da mu tko ne zaviri u njegove knjige i ne riješi čud­ novatu zagonetku kako je on postao bogataš. Pos­ love je za čudo svršavao vrlo brzo i vješto, da je obično bio i on i kupac zadovoljan. Najbolje ulje i najjeftiniji sapun bio je u Logotetidesa. Žito je da­ vao po nekoliko para jeftinije nego drugi trgovci, pa je zato u njega bio i promet, vrlo velik. Još da nije prije dvije godine izgubio veliku svotu novaca kupnjom ružičnog ulja u Bugarskoj bio bi Logotetides već davno milioner. Ali ovako neki su govori­ li, da ima lijep imetak čistoga zlata, a još toliko kredita u svijetu. (Nastaviće se) �Број 76 Broj ističem, da se ta nastranost i bezobzir­ nost još više opaža u njihovu pobijanju ; našeg; tobožnjeg separatizma. Oni su u- , piljili u glavu, da je dosta odvrljiti na | zapad, površno prihvatiti njegove teo- i rije i osuditi radi »natražnjaštva« i »du- I hovne začmalosti« svakog, ko ne prisi- ' Že na blistavosti vanjske forme, kojom i je evropska kultura zasjenila zdrav i • kritičan pogled naše još nezrele mlade­ ži. U njihovim očima savremenost zna- | či n osamo duhovnu revoluciju pojedi- 1 nača, nego i skupine, a skepticizam u priručni nekih »modernih« načela i čuvjr.jc zadnjih ostataka tradicije srna- i traju umnom začmalošću i duševnom luka raštinom. Oni su opčarani, modernošću, pa ne mogu da shvate narodnog života, koji • plazi.-a n*e trči, i ne vide da se I nerazumno istrčavaju ispred života uz glasnu smijeh onih, što se, u potpunom sagiasju sa prirodnim razvojem čovje­ čanstva. mirno i spokojno zadovoljava­ ju i hini pomicanjem svojih kola. Ova mladež strši i tu je odgonetka njena j neuspjeha i tragika njena položaja. Ot- ; ki n uta od svogJcorjena, ona lu­ ta od nemila do nedraga; ona tapa u mraku neshvatanja baš sa strane, kojoj još ne spada. Hoće da unese »jako । svjetlo« u duše sve svoje okoline, a ovamo je ne shvaća ni skupina, kojoj te­ ži i kojoj hoće da dovede i skupinu, od koje se je otrgnula, jalovim se poslom bavi ova omladina i proći će još dosta mutne vode, dok mogne dovikati on­ dje. kuda trči u galopu i bez ikakva računanja sa realnošću. I dok ta mla­ dost imputira našoj organizaciji, da joj je mrzak narodni prevrat; dok Kurtović veli, da treba metnuti »ruku na sr­ ce : priznati da bi mi gori bili« na mjesti; pravoslavne nam braće, dotle se iz redova stranke, u koju nas on zove — čuje ogavni poklik bivšeg »demokratskog* mmistra dra Krulja: »Pet stotina . smo vas godina trpjeli; ne ćemo više!«... Kad se ovakovi glasovi čuju usred parlamenta i iz usta jednog obrazova­ nog, makar i neuljuđenog čovjeka, mo­ že se misliti, kakvi se glasovi mogu čuti iz usta običnog seljaka, koji se dr­ ži poslovice: »Nema srpstva bez tri pr- | sta« i či-ji mentalitet nije mnogo rasta- i vio od shvatanja, koje jc vladalo u srednjem vijeku krstaških ratova. Ja sam daleko od toga, da ovaj mentali­ tet pripišem svemu našem narodu i da ne priznam, da on ne vlada u svima krajevima naše otadžbine; nu daleko sam i od tog, da zažmirim pred mnogobrojnim žalosnim činjenicama i da priznam, da se one mogu izliječiti jed­ nostavnom negacijom. Iznoseći ih u svom glasilu, naša organizacija ne ide za tim, da sije mržnju medu istokrvnom braćom, već da parališe u našim očima izdajnički rad nametnutih nam »zastup­ nika«, čija mlitavost i ravnodušnost, či­ ji nehaj i kukavičluk podržava uvjere­ nje g. Krulia i drugova, da smo mi mu­ slimani izgubili kompas, pa da se nad ; nama mogu vršiti sva bezakonja i iz- । voditi najbestijalniji nagoni krvožeđa i I nasilja. Ovv mo gravamenalnu politiku pri- | silieni voditi opet krivnjom »demokrat- ; skog« apsolutizma, jer je baš Pribićević ; kriv, da smo lišeni pripadajućeg nam i broja mandata u Nar. Predstavništvu, ; pomoću kojeg bismo mogli uplivisati na sastav bolje v 1 a d e T time doprinijeti zdravijem razvoju pri­ lika u našoj mladoj i krivnjom »demo­ krata*. jako nesređenoj državi. Da nije • muslimanskih »demokrata« ii da naša organizacija, mjesto sa dva, raspolaže ; sa četrnaest mandata koji joj pripadaju po svima pravilima demokratizma i ustavnosti. davno bi se gospođin Pribi­ ćević izliječio od svoje megalomanije i bio bi mnogo pristupačniji razlogu i dik­ tatu tadanjeg ozbiljnog položaja našeg kraljevstva. Naša bi organizacija bila u stanju da sadanji omjer snaga prc- ‘ inači za 20 glasova, pa ne bi bilo ni krize ni moljakanja za nekoliko crno­ gorskih glasova. Uostalom ispravnost i tačnost našeg 1 .pogleda na prilike u Bosni potvrdili su i i radikalni i »demokratski« organi. »Sa- : morprava« je donijela članak, u kom se 1 veli: »Ni u jednoj od naših provincija i verska i plemenska zategnutost ne oseća sc više kao u Herceg-Bosni. Pravo- I slavni. Muslimani i Katolici, u toj Srbi­ jancima tako dragoj pokrajini, pred- ; stavljaju tri zasebna sveta. Mi sa teš- i. kim srcem konstatujemo ovu stvarnost, i ali je bolje priznati istinu, nego li je i kriti, jer ćemo joj tako lakše naći Jeka«, i Do istog je zaključka došao j »demo- ‘ krtski« list u Sarajevu, pa to izražava i ovim riječima: »Specijalne prilike u o- | voj još uvijek konfesionalnoj, reakcio- I St mi ni 3 Фтрадд „PRAVDA* — „ПРАВДА* narnoj i feudalnoj Bosni zahtijevaju na žalost sasvim drugu taktiku: podvojeni rad po konfesijama i plemenima. Hr­ vatski dio može regenerisati samo jed­ na hrvatska, srpski samo jedna srpska Obnova«. »Glas Naroda« to popunjava j ovom još jasnijom izrekom: »Hrvate i Katolike može privtsti modernom pro­ gresu samo Hrvat i Katolik. To je osnovna misao, na kojoj se na žalost svaki naš i najmoderniji i najliberalniji pokret mora temeljiti«. Kad sam ja istu ovu misao još kon­ cem decembra prošle godine iznio u jednoj međustranačkoj konferenciji, graknuše na me sa svih strana: separati­ zam, feudalstvo, reakcija itd. Danas su došli do tog uvjerenja svi, samo ne naši Kurtovići. Dokaz, da je kod njih doktrinarne sljepilo najjače i da ne zna­ ju da računaju sa prilikama. Stoga će •ih te prilike tim jače baciti u pozadinu. Meni ostaje još samo jedna napomena: »Silom se ne drži, a kamo li će se Iz­ graditi solidna država«. Ponavljam ovu napomenu, ne bi li se prihvatila dok još nije kasno. Beograd, 4. oktobra 1919. Sakib Korkut, gl. urednik »Pravde«. Oko ,.Gajreta.“ Protest naSih zastupnika. Proti odluci Soline vlade, kejom je potvrdila, jedan neizabran odbor našeg «Gajreta» upravili su naši zas­ tupnici ovaj protest na ruke predsje­ dnika ministarskog savjeta: «Na 21. septembra o- g. uputili smo Vam brzojavni protest radi nezakoni­ tog postupka ovdašnje policijske di­ rekcije i zemaljeke vlade u pitanju po­ stavljanja odbora našeg prosvjetnog društva „Gajreta“. Mjesto odgovora na ovaj, naš oprav­ dani protest, odbila je zemaljska vlada utok zakonitog predsjednika protiv nezakonitom riješenju policajne di­ rekcije. U tom riješenju zemaljska vlada se ne osvrće ni jednom riječi na najvažnije razloge, koji su u utoku i u našem protestu navedeni, naime da je zakoniti predsjednik skupštinu odgodio, a da je ona po posve neza­ konitom naređenju policajnog izasla­ nika nastavljena. —- Osim toga ne uvižuje zemaljska vlada ni tu, za riješenje utoka vrlo važnu Činjenicu, da je veliki broj članova, koji po dru­ štvenim pravilima imaju pravo glasa, brahijalnom silom za skupštine od­ stranjen, i napokon ne osvrće se ze­ maljska vlada ni na to, da ni na ovoj nezakonito naslovljenoj skupštini nije došlo do izbora odbora, što se najbolje može konstatovati iz toga, što je privremeno izabrani predsjeda­ telj iza raspuštene skupštine sazvao novu skupštinu u Radničkom Demu s dnevnim redom: Izbor odbori. — Ovaj nastavak skupštine nije pelicajna direkcija dozvolila ‘s motivaci­ jom, da je prema relaciji policijskog izaslanika izbor odbara obavljen. Po’ zdravem razumu . najpozvaniji bi bio da kaže da li je odbor izabran ili nije predsjedatelj skupštine, a on sam prijavio je poticajnoj direkciji nastavak skupštine s dnevnim redom izbar odbora. — Iz toga se najbolje vidi, da ni u onoj nezakonito rastav­ ljenoj skupštini nije odbor izabran. Ovim postupkom zemaljske vlade potkopavaju se temelji našeg prosvjetnog društva »Gajreta«. ubija se u narodu povjerenje u pravednost postupanja upravne vlasti i narod dobiva osvjedočenje, du jt cilj ove čitave akcije, da se »Gajret« po­ stepeno uništi. Mi Vas stoga, gospodine predsjed­ niče, još jodnom molimo, da ovu, za nas vrlo važnu stvar, uzmete još jed­ nom u pretres i da je Čim prije po zakonu riješite. Primite, gospodine predsjedniče, i ovom zgodom uvjerenje o našem od­ ličnom štovanju. U Sarajevu, 18 oktobra 1919. Dr. Hrasnica. Dr. Spaho. * Proti nametnutom odboru primismo dalje ove izjave iz provincije: »Gajretova« povjereništva u Olovu i Petrovićima (kotar Kladanj) protestuju protiv nelegalnoga stanja u »Gajretu«, te nezakonitom postupku vlade u tom pitanju i solidarišu se sa protestom gg. Spahe i dra Hrasnice na g. predsjednika min. savjeta. Provincija krvariti i potpomagati, a drugi na gotovo jašiti, to ne dopu­ štamo! * Izjava. Povodom nasilja, koje je počinjeno na našem »Gajretu« pododbor »Gajretcv« u Janji održao je 28. pr. mj. izvanrednu sjednicu i jednoglasno zaključio, da ne priznaje novog protuzakonito izabranog Odbora i da s nj m, kao*t^kovim, neće podržavati nikakove veze, a sa svojom imovinom da će raspolagati prema svojoj uviđavnosti sve dotle, dok se na legalan način novi odbor ne izabere. »Gajretov« podobor u Janji ujedno ovim poziva i sve druge pododbore odnosno pristaše J. M. 0. širom Bosne i Hercegovine, da se ovome priključe i da — u slučaju da na »koro ne dođe do slobodnog i zakonitog izbora glavnog »Gajretovog« odbora povedu najživlju agitaciju, da se osnuje novo đačko potporno društvo, čiji će osloплс biti ogromna većina muslimana, a Tafre, Kurtovići i Kurtovićevci neka izdržaj« uzurpirani »Gajret«. U slučaju da ni do ovoga ne dođe, »Gajretov« pododbor u Janji pretvara se u mjesno potporno društvo. Predsjednik: Tajnik Sadikavić. Gruhenjić- . ( • , ! ; Iz dodatka »vele«, jasno se razabire da ni kukavni zaplotnjak, ne drži do svoje laži, jer nije smio za n’u preuzeti odgovornost. Uza sve to ju je izbncio. Tendencija mu je jasna i mi ne ćemo da se na stv^r opširnije osvrćemo. Nek o tom postupku pre­ sudi poštena javnost. Naši dopisi : i ; | i : i 1 | 1 . ■ Mizernost naših tomiMi. Ofureni vakufskim izbtrima, na ka- • jima dabiše u svemu osam gla­ sova, nali su »demokrati« osjetili ■ potrebu, da ovaj svoi nečuveni poraz kako bilo zabašure. Šukrija Kurtović, koji se uza svu poraznost glasanja . usuđuje opet potpisivati kao »n arodni« zastupnik, nadrljao je u »Glasu Naroda« članak od devet ve­ likih stupaca, u kojem iz petnih Žila nastoji dokazati našu anacional .ost i »aše — veleizdajstvo. Tešto, i teito. Zgodno reče biogradska ; »Politika«: »Ko $ubi ima pravo da se . liuti». Tako i Kurtovići dl consortes imaju pravo da se pjenuše, ali uza ! sve nemaju prava, da u svom »Glasu | Naroda« izvrću Činjenice I nabacuju 1 se ordinarnim lažima i klevetama. Oni se mogu koliko hoće pozivati na rane i ordene za hrabrost; mogu na račun toga tražiti kakve hoće izvoznice, nu to im još ne daje prava, da lažno denunciraju svoje političke pobjedioco. To je nizak posao i za obične kramarske duše, a kamo li za vitezove pera i mej lana, kakvim se predstavljaju ovi bijedni »demo­ kratski« generali bez vojske. Da ilustriramo njihov niski postu­ pak, prenosimo portret g. dra Hrasoice, kako je iznešen u subotnjem broju »Olasa Naroda« Tu se za dra Hrasnicu veli: »narodni poslanik, vočiti i zatrovani neprijatelj Srpstva pre rata i danas; za vreme rata vojpi sudac u Kragujevcu, gdje ie za nje­ gova sidovanja obešeno — vele — 1T Srba. Odlikovan austrijskim zlat­ nim krstom sa krunom«. Demokrati su se, istina, ogradili umetkom »vele«; nu jasno je da idu za tim, da to pri­ kažu kao utvrđenu činjenicu. Stoga ćomo na ovu kukavnu podvalu iz­ nijeti dopis, što ga je g. Hrasnica upravio uredništvu »Kragujevačkog Glasnika«, jer ne ćemo, da ova demo­ kratska laž i večera ondje, gdje je na jedan kukavan način ručala. Dopis g. Hrasnice glasi doslovno: »U Vašem listu od 23. jula 1919., br. t. objelodanjeno je jedno nismo, upravljeno na gosp. Uroša Lomojrića nar. poslanika. U ovom pismu se spominje i moje ime i veli se, da se pogovara, da sam ja kao sudija austrijskog ratnog suda sudjelo­ vao suđenju i osudi sedamnaest srp­ skih građana, streljanih u Rogojevcu, među kojima se je nalazio i učitelj Dragutin Glišić. Molim Vas da izvolite u istom listu donijeti ovu Ispravku: Ja nijesam nikad u Životu izrekao smrtnu osudu, niti je podpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevcu, koji mi je oglas gosp. Lomović danas pokazao, razabirem đa se gornji slučaj dogodio 23. maYta 1917., a ja sam još na 17. februara iste godine premješten iz Kragujevca u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917.otišao iz Kragujevca. Po lomu nije­ sam mogao kao sudac na gornjim suđenjima i osudama učestvovati. Beograd, 11. augusta 1919. Br. Hrasnica. Tuila, 14 oktobra 1919. (Prosvjetni škundal). U 61 broju »Pravde« objelodanjena je uredovna opomena grad. kot. ureda u Tuzli, u kojoj se tražilo premještenje Salih ef. Serdarevića, upravitelja II. dječačke nar. osn. škole, jer da je sumnjiv zbog što muftiju poštuje i drži ga za pretpostkvljenog, a da se poetavi upravi­ teljem te škole Ahmed Gluhić. ’la notica nosila je naslov »Prosvjetni škandal«. što je sasvim ispravno. Nijesmo se htjeli osvrćati na nju držeći, da od­ lučujući ne će biti toliko fanatizovani, pa jednog čovjeka premještati samo zato, što svog vjerokog poglavicu poštujeS pustili smo da stvar ide svo­ jim tokom, ali vidi belaja! Ovih dana doanasmo da je Serdarević laista pre­ mješten u Gradačac i već mu e stikao predujam na putni trošak od 350 K — slovom tristotine i pedeset kruna! Čitateljima nije poznato kako je došlo do one famozne uredovne opo­ mene i ovog premještaja, pa ćemo malo zaći u historijat G- Serdarević kao inteligentan i savjestan učitelj primijetio je na cirkularu, kojim se je pozivala sjednica školskog odbora, na kojem je mjesto predsjednika potpisan bio učitelj Jjvanović, koji nije ni pred­ sjednik niti potpredsjednik — da cirkular nije valjan u smislu odnosnog paragrafa. Jovanović se je osjetio po­ vrijeđenim u svom „ponosu" i g. Serdarevka na istoj sjednici napao izgo­ vorivši mu sijaset prostačkih riječi i zaprijetivši mu da će inati u koga je dirnuo. Neposredno iza t- ga ushjedila je spomenuta uredovna opo­ mena. Istini, uredovna opomena ne govori o ovom incidentu, nego ide na drugu stranu i g. Serdarevića prika­ zuje čak veleizdajnikom. Doduše go­ vori se u toj uredovnoj opomeni o izbjegavanju učitelja cd njega, a to je aluzija na ovaj incident. Da sad usporedimo g. SerdareviŠa i Gluhića. Serdarević je jedan od naj­ inteligentnijih učitelja, marljiv i točan kao pčela, savjestan u svome poslu do skrajnjih granica i dobar musli­ man. Kao kakav uživa povjerenje u čitavom građu što dokazuje njegov izbor za člana vakuf, džem, medžlisa. Gluhić je slab učitelj, lijen u službi i nesposoban za upravitelja; vođena je proti njemu disciplinarna istraga,kva­ lificiran je sa nedovoljno, uspjeh ta­ kođer nedsvoljan i senat ga je kazne radi premjestio na vlastiti trošak iz Lukavca u Tuzlu pod upravu, da se popravi, ali se nije popravio. Makar Što Serdarević posjeduje ova odličja, ali samo za to što ne puše u mijeh raznih Jovanovića i Brankovića, ima se premjestiti, jer je »opasan po dr­ žavu« naravno u Tuzli, a Gluhić se ima nagraditi za to, što se najpokornije povađa i dipli sa Jovanovićem & Komp. Vijest o premještenju g. Serdarevića silno je ogorčila mus’imane a naročito roditelje školske djece, pa se to tu­ mači kao očito izazivanje muslimana, kojima razni individui smiju nanositi svaku Štetu, a da nikom ne bude ni­ šta. Ali ovim naglasujemo da ne ćemo trpjeti na toj Čisto muslimanskoj školi koga bilo upraviteljem, pa tražimo da se premještenje g. Serdarevića opo­ zove osim gore istaknutog i za to, što bi ovim premještenjem bio materijalno sasvim upropašten. Poznato je da je sa samom plaćom nemoguće živjeti, a on ovdje ima svog posjeda i vla­ stitu kuću s čime se nekako uzdržaje , a čega tamo u Gradačcu ne’ bi imao. Nadamo se. da će mjerodavni ovu po­ grešku za vremena ispraviti. Građani. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ �Број 76 Broj „ПРАВДА“ — .PRAVDA* фгрвш 4. Strane Domaće vijesti Svima roditeljima! Očevi i majke pazite da Vas ne prokunu \aša djeca. Pazite dobro kuda šaljete Vašu dje­ cu, da izađu na pravi put i da postanu jednom samostalni i čestiti gradani, koji će koristiti društvu i drživi. Ne zanemarujte svoje roditeljske dužnosti i spasite djecu dok je još vrijeme. Mije sve ni u šksli, nije sva sreća biti ni činovnik i gospodin. Mi trebamo vrjedni h i marljivih za­ natlija i trgovaca, mi trebamo što ja­ čih radnih snaga na privrednom polju. Tu se osjeća u nas najveća potreba, zato je „Trgovačke Zantlijska omladina“ u ovim ozbiljnim časovima nerada preuzela na se teški zadatak, da pomogne svima roditeljima, kako bi mogli izvesti na pravi put svoju djecu, da izuče moderne zanate i modernu trgovinu. Preuzela je namještanj« djece po raznim korisnim zanatima i trgovinama i preuzela brigu o njima, dok ne postanu samostalni tr­ govci i zanatlije. Da ne bi djeca došla u ruke nesa­ vjesnih ljudi, koji bi ih iskorišćavali i s time ih samo upropastili, pozivamo sve roditelje koji ne znaju i nemaju prlike i mogućnosti da sami svoju djeci namjeste i izvedu na put, neka ве obrate za sve opute na „Trgovačko Zanatlijsku Omladinu* odjeltnjs za namještanje šegrta Sarajevo, Jelića uli­ ca broj 28 II sprat. Uredovni satovi do 1. novembra ad 2—6 poslije podne, a od 1. novembra od 9—12 prije podne i od 3—d poslije podne“Trgovačko Zanatljiska Omladina*: Austrijski beamteri ne mogu da se odviknu svoje žalosne uloge. Još i sad se služe svojim službenim denuncijama i ne vide da su prošla »vremena опалТако je i bivši kancei i st, a sadanji upravitelj ispostave u Val. Kladuši, g. Kurbalič Stevo (»Čudna li slučaja da je na ovako mjesto mogao »avanzovati« jedan Stevo!) proturao popratno pismo za jednim nepoćudnim muslimanom, u kojem preporučuje da se taj »politički sumnjivac« uzme u — vojsku. On kanda misli da je vojna služba i sad kazna kao pod Austrijom, a srpske oficire taksira kao i austrijske, koji su bili sredstvo nesavjesnih ci­ vilnih beamtera. Prlbijamo ovaj pos­ tupak g. Kurbalića na sramni stub, premda znamo da bi smo mu kod g. Ate mogli ovom »odlikom« podignuti ugled Banjalučanin. Zadrti delija. U Sjetlinama (ko­ tar Rogatica) Živi jedan sileđija, ko­ ji se toliko osilio da ne sluša i ne poštuje ni državne vlasti, niti »e boji žandara, ni suda, ni vlade. Težak Koš­ ta Vukadin koji je ležao u hapsu za vrijeme rata kao veleizdajnik, misli da je stekao pravo, da radi vlada u Sjetlinama kako hoče: Preko svojih ljudi vrši on već dugo vremena ne­ čuveni teror nad svima koji mu nisu po ćudi. Pa kad bi to radio iz neke želje za redom i mirom mogli bi mu donekle oprostiti radi njegove napra­ šite i divlje ćudi. Ali on to udešava sve da samo što više steče imetka, pa navaljuje najviše na osobe koje su mu na putu da se obogati ili ko­ i ; , ; i I ’ | I ; . | j l 1 jer će onda svaki koji za taj događaj konstatovati mimoilaženje redakcij’a znade posumnjati u pravdu : dobre podjelom ulaznih karata, radi Čega će namjere naših predpostavljenih. štampa biti prisiljena, da zatvori svoje »Serdar« Tenić ubio mi je o a, jer stupce svakom, ko je hotimično mi­ moilazi. Novinarske bi udruženje mo­ ; je uvjeren, da će ga gusle javoiove ' opjevavati i njegovo ime slavom oralo ovome stati na kraj. ! vjenčati. I Iz dna duše želim, da ga и. su­ dovi uvjere o protivnom. Gacko, 18. augusta 1919 Džernil Ta. o ј£ jima Želi da se osveti. Ta j? zadrta delija strah i trepet u tome kraju.. Organizovao nekolicinu rodbine i svojih ličnih prijatelja, pa se iza njih krije i ako cio svijet u Sjetlinama zna da je on pravi inicija­ tor svih napadaja, koji su ličnu sigur­ nost i ^lobodu kretanja u Sjetlinama sveli na nulu. Pomenućemo nekoliko napadaji ko­ ji su inscenirani i zamišljeni ođevega sileđije i otimača a izvedeni od ne­ upućenih i njemu pokornih njegovih pomoćnika. Na 7. X. o. g. izveden je napadaj na radnike u Sjetlini. Tom je zgodom nastradao Mujo Vreto. Zado­ bije 1/ tjelesnih ozleda i prevežen ie u zem bolnicu u Sarajevu. Radi takih napada je ostavilo 73 Čovjeka svoj posao, jer su bez zaštite protiv napadaja i napadača. Isti su napadači na 12./IX. o. g. u sred bijela dana iz­ vršili jedan napadaj o kome je bilo govora u »Srpskoj Riječi.« lete ви tako napali ovi ljudi i na porodicu Erjavec. Ovi su svi slučajevi prijavljivani uvijek žandarskoj postaji u Prići, pa i žandarskoj komandi u Sarajevu, ali je sve ostalo bez uspjeha. Žandari a ' politička vlast nijesu našli za vrijedne ni da istragu po.edu. Neznamo ko to štiti težaka Kostu Vukadina? Pitamo zemaljsku Gadu, žandarku komandu i političku vlast u Prači, kako mogu da pređu preko ovakih prijava i kako da dopuste ovako bezvlade te ovim putem pozivamo sve kompetentne đa jednom učine kraj ovim nasiljima velemožiog g. Koste Vukadina. Mustafa Csmić iz Janje brzoisv lja nam: »Kotarski ured u Bijeijini oduzima mi erarske konje, koje sam ja uz velike moralne i materijalne žr­ tve doveo s talijanskoga ratišta, što mogu posvjedočiti, i hoće da ih dade nekakvom srpskom dobrovoljcu. Ja sam familijaran i veoma siromašan čovjek i u slučaju da mi se oduzmu konji, prijeti mi velika materijalna bi­ jeda. Molim za pomoć.« Mi zaista nemamo riječi, kojima bi­ smo osudili postupak kot. ureda j Bijeijini. Pozivamo vladu, da malo svrati svoju pažnju na g. kot. pred­ stojnika Miiišića, jer čujemo đa or. tamošnjim muslimanima čini velike ne pravde, koje ćemo mi samo dok se dobro informiramo, iznijeti u listu, keka se vidi kako Pribićevićevi eks­ ponenti s nama postupaju. 25-codišnjica „Trebevića* Na II. o. mj. proslavilo je ovdješnje hr­ vatsko pjevačko društvo »Trebević« svoju 25-godišnjicu osnutka. Sa strane je došlo mnogo gostiju, a iz Mostara »Hrvoje« sa svojom glazbom. Jutrom je bila obhodnja građom, za tim misa u crkvi; u podne matineja u Napretkovu domu, a na večer svečani koncerat u Društvenom domu. Pojedine tačke programa izvedene su uz burni aplauz publike. Od svega st publici najbolje dopadoše »Melodije iz Hercegovine«, koje je pj’evao mješoviti zbor »Hrvoja«, a onima, koji razumiju pjesmu »U ljetni sutm«, Što ga je pjevalo srpsko društvo »Slog i »Križari na moru« Trebevićeva rr škog zbora. Općenito rečeno kom rat je ispao nad svako očekivanjeI ovom prilikom moramo na žalost O OLUI:__ PriposUao*) Strašan zločin. Obznana. Ne mogu da adahnem drukčije kao sin ubijenog mi oca, nego da dadem Ja sa svojim sinovima Perom Dra­ u avnost nečuveni zločin, jer je čo­ gutinom DvorŽakom ne živim te u vjeku пеклке lakše pri duši, kad ivo? zajednici pa to dajem na sveopc naje zlo saepći drugome. Čini mu se nje, da nikakvog dugotanjh bi kao da podijeli tugu i nevolju sa oni eventualno napravili ili su » se drugim. • zadužili na moje ime ne prizor -m. Na osmoga maja ove godine odve­ Gračanica, dne 14. oktobr? 1 >I9. de poručnik Terzić (zapovjednik oružAdolf Dvoržak. ničke postaje u Gacku) oca mi, amidžu i još šestoricu komšija u selo Lipnik na Crnogorskoj granici i na­ Gradsko poglavarstvo u De. vc- n ti metnu seljake da zametnu boj, te tro­ jicu golorukih ljudi pobi, a ostali jedBroj 743148.1 -3 »ivi umakoše. Tobože htio je da na licu mjesta obavi izvid, jer je sum­ njao, da je neko od te osmorice zakiao čovjeka, koji je prije nekoliko Kod potpisanog gradskog poglavar­ ta > zaglavio na nepoznat način u stva imade se odmah popuniti mjesto svome seli. Bez naredbe suda, na svoju ruku odveo ih je sa oružnicima i pobio ih. Jer da ih on nije htio pobiti, jasna skopčano sa mirovinom. Početna go­ je stvar, da bi ih barem imalo nasto­ dišnja temeljna plata iznosi s 00 K, jao odbraniti, i da bi makar jedan sea doplatci skupoće 4200 K. Po: . u.jak bio ~anjen od njegovih oružnika. kupno 4000 K godišnje. Ali ne bi tako Masa — kaže on Blagajnikova dužnost biti će bditi ћц važila i pobila ih i on tome tobože sve blagajničko knjige i rješavali spise nije mogao ništa. I dan danas gledam ovoopćinske bolnice. krvnika moga oca, kako se slobodno Pravo natje<Bti se za ovo m este kreće nekažnjen : nepozvan na odgo­ imadu samo državljani S. H. S. vornost i srce mi puca, kad vidim, Propisano biljegovane molbenice sa da se takvi zločini ne kažnjavaju. svjedodžbama o svršenim naukama i Sud vodi istragu ali glavnog krivca i dosadašnjem službovanju neka se po­ organizatora tog razbojništva pušća u šalju do 10. novembra 1919. .ome miru, premda je sve ostalo bila pu­ poglavarstvu. ki m a, koju je »serdar« Terzić Derventa, 17. septembra 1919' navijao i s kojom je on uništio tri Gradonačelnika nevina čovjeka, građanina slobodne Šemaibcg Abdulahefendić s. r Jržave kraljevstva 5. H. S. Prohtjelo se »serdaru« stare slave i junaštva, jer od starih ljudi čuo je on, kako je veliko junaštvo ubiti vi­ đena »Turčina«, da ođ njega ne ostane traga. Na ovdašnjoj moktobl ibt! . jjl ISliči a scena, kao ono u prošlosti, Hiade s« >opuaitl nijoato prvo^ ina« kad se. stari među se krvljahu i iz Ailma br mjbsežnlM bvrivoni d 400 busije jedan drugoga u šmrt bacaše traun. Putni iroiak 300 kru: >, a sve radi mržnje vjerske, sve radi ne­ svršetkom školsk» ^ediae л ^.ada znanja i prostakluka jednih i drugih. Ali neka zna »serdar« Terzić, da u p} nepjohn Nastup službe t no­ kraljevstvu S. H. S. ne treba više havembra. Koflektanli imaju zorambaša, jer nema više turskih mujavno javiti. šira, da kreću put Duge, Grahova i Boa. Novi, 1>. oktobra ItlO drugih krvavih mejdana iz prošlosti. Žalesno je, da se takve haramije Slkuflllt pnjlFinitve. nalaze u službi naše domovine, te mjesto sloge i ljubavi siju mržnju i razdor i vode čete put slobodnih gra­ đana, koji su jednakopravni pred zakenorn i svojim vladarom. I neka dobro zna on, da u njemu pravi laneni mgjanio na rc’ vidim krvnika svoga oca — neka zna ku. Saljomo takogjer po posti da mu uspjelo nije, da sakrije svoju u kantama eirka 13 kg pouz' namjeru. čem. Za kautn, zavoj I frankr. Nadam 8e, da neće ostat nekažnjen, Natječaj. gradsko« blagajnika | i 1 ! Natječaj. ; i ; i i * i ; j ; 1 ј | FIRNIS i ■'} Z? stvari pod ovom rubrikom urrJ < vo ne odgovara. toru računamo 38 kruni. 8KVKB &K0MP., LJUBLJANA Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društv«? Potpuno uplašena dio^ič^ Sarajevu. — jl'i:i icau Tuzli. glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. • Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vt'idnote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. izvšuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne posl sva ^cjbrže i najpovoljnije. 47 •<povor«i vodnik: M. Sadžska. Vlasaik: Coainibi Odbor M. o'< Štamparija D. & A. Kajou, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbe6433f81e754d25c3e1128da94cd35.pdf 9c36dfa2437339f6c6cfaddaf1d561dd PDF Text Text РОЈБГЖ! BROJ 60 Н Е L Е R Izlazi subotom, utorkom . i četvrtkom. ВГЕ^В гвМШ ođ’jsr. ГЛАС4Л0 ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИЛЕ.НСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 77. Sarajevo, četvrtak 23. oktobra 1919. (28. muhareina i^38j Hali za godinu iSiik mam, gospodine«. De ие izazoveć gajev državnika i njihovu osveta, valjalo b se zadužiti. 1« štogod proda U. da udobro voljiš silnike. Kod svih rekvizicija opet Od Centralnog odbora »Udruženja su muslimani morali biti prvi; ta mo­ zemljoposjednika za B. i H.« priinismo ralo sc dokazali povjerenje pre.ua dr­ ovu obavijest: žavi., Ovamo smo bili tobož »aajlojal»Otpisom od 8. oktobra 1919. broj 180.974/ 19-Х1 obavijestila nas je ztmaij- | niji«, a s druge su se strane neprestano tražili novi dokazi te »lojalnosti«. Oguska vlada za B. i H., da je u sijed naše molbe potčinjenhn vlast ma naredila, da ' hše na. kao nikog. Ode nam novac, odc živi mal. pa ode i ono malo bakra imaju hak iz 1918. ustanoviti kod ko­ što ga imadosmo. I ruta i ponjava ode tarskih ureda odnosno ko­ tarskih ispostava, a ne po rajo- : samo za to, da »dokažemo« aesretno povjerenja. Ako se je koji odupro toli­ пша na selima. kom davanju, začepili su nw usta steO čemu se svi mjesni odbori udruže­ reotipnim riječima: »Pa ti ti povjerljiv, nja obavješćuju. pa moraš dati za državu«. Sarajevo, 21. oktobra 1919. Dok su nas na taj načm gospodarski Predsjednik: Tajnik: duge 4 Azabagić, v. r. S. Flllpović, v. r. : apropašćivali. аоГЧе^ЈВвг i pol godine odvedoše u vojsku sve što ♦ se je moglo puškom zametnuti. »Veliku O samom isplaćivanju haka donosi Iji.bav« iskazaše nam time, što nam poluslužbeni »Glas Naroda« ovu interrnlađe strpaše u prve bojne linije, a maciju: »Naš list je prvi već pre skoro • naše starce postaviše na madžarska osen d?na dodvj ^est da ie inmku.r- | grofovska imanja, da džabe obrađuju stvo odobrilo nekoliko milijMia kruna zemlju t da skapavaju na kiseloj repi u ime haka za 2918. Danas dobivamo i varenoj bundevi. Cvijet je naše mla­ ovo službeno saopštenje: Od kredita u dosti izginuo, jer su muslimani bili izi zna u od 20 mllijona kruna, pred­ i ženi na milost i nemilost švapskih i viđenog za isplatu zaostalog haka u g. madžarskih oficira. Nigdje, ni ia fronti 1918. isplatile se — prema rješenju mi­ iv u pozadini, nisu imali nikakva ztnistar. savjeta — zemljoradnicima (?) štitnika, nikakva zagovarača ili savjet­ u Bosni i Hercegovini predujmovi nika. Laskalo im se, da su hrabri, vri­ na račun privremene rente u ukupnom i jedni i pouzdani, ili lm se prijetilo kun­ iznosu od dvanaest milijuna кгииа. dakom i raznim mučenjima. Turali e® Od toga iznosa otpada za sada: na osve u najteže i najpogibeljnije poslove. kružjo banjalučko 2,200.000 K, na oaraž— чјис: boJećeg savjetnika i zagova­ je bihaćko 1,090.000, na okružje mostar­ ratelja, ćoravo su srtaii na neprijatelja sko K 1,800.000, na Okružje sarajevsko i uzaludno davali svoje mlade živote. I 1.700.000 kruna, na okružje tuzlansko dok sa e muslimanskim vojnicima da2,000.000 K. a na okružje travničko K v Je najteže i najpogibeljnije službe, do­ IЛ00.000; ukupno dakle 10 m i'juna kru­ tle su se muslimani časnici uvijek za­ na. Ostaje još rezerve od 2 miiijona kru­ postavljali i rijetko im je kad dodije­ na. koja će se upotrebiti za eventualnu ljena komanda nad svojom momčadi. daljnju potrebu«. A šta je bilo kod njihovih kuća? Reoh već, da nas je uprava ogulila ratBlago onom, ko se prijavi u »demo­ ii'm zajmovima i rekvizicijama, a rad­ krate«. jer će dobiti i rentu i bakšiš. Mi nje su nam stajale na godine zatvore­ ćemo ovoj stvari posvetiti osobitu brigu, ne. Kako bi se koji vojnik vratio kući pa pozivamo sve mjesne odbore, da na odmor, rasprodao bi svoje radnje t tras tačno informiraju o svjenia postup­ tako opskrbio kuću za koje vrijeme. cima oblasti. Žena vojnika trgovca, posjednika ili zanafije, naučena da se brine samo za kućni posao, nije bila u stanju, da za vrijeme muževa odsustva vodi radnji ! ili obrađuje zemlju, a kamo li da nad­ zire zanatlijsku radnju. I tako se je ii II. dana u dan išlo na tanje i sve više siromašilo. Na stotine naših imanja proDr. B. Sada da vidimo omjer stra­ dato je u bezeijenje, na stotine se radnja danja od 1914. pa do danas. Ko je u zatvorilo, a i ono pokućstva što je bilo, istinu najviše stradao za vrijeme rata, te otišlo je u tutanj, samo da žene i dje­ od oslobođenja do danas?. Da li su mu­ ca ne skapaju od gladi. Dosta je naše slimani bili mezimci prijašnje uprave? zemlje prodato pod niski cijenu, a 90 Mi to odlučno niječemo, pa ćemo i đa dokažemo. Odmah u početku rata, sve i postotaka od onih koji se vratiš© kući, ostade bez igdje ičega. Uz to ih pološt. je zdravo j čilo uzeše u vojsku I baš najviše odabraše muslimane, posta- | vina u invalidnom stanju, pa nisu više v.vš ih odmah u prve bojne linije, jer i u stanju đa se skuće I nastave tvoj da su tobož najpovjerljiviji. U stvari se ; tari posao. 1 nače nas je prijašnja uprava ststeje radilo o tom, da »jedini kolonisti* svojim prsima zakrile Nijemce i Ma­ t matski slabila i zatirala i to ne samo džare i za to »dumme Bosniakenv- mo­ ' materijalno već i moralno, Da, i тоrali su na prvom mjestu u vatru. (To I ralno, jer je naš i onako dosta konzersu trpjeli i ostali naši sunarodnjaci, sa­ ! vativnT elemenat svojim školskim sistemo u manjoj mjeri, jer su pravoslavni ■ mom i proselitizmom što je moguće vibili nepouzdani« i vještiji u »dekova- I še udaljivala od- pohađanja škola, što nju«, a katolici su imali dosta svojih i nam neki zanešenjaci dobacuju, da smo oficira.) One pako, koji ostadoše kod i bili austrijski mezimci i sluge austrijkuće prisilile u šuckorske, oružničke i । ske. mislim da bi se ovo moglo prije .sve -druge službe. Radi tog otvorenog I na njih odnositi. Evo zašto: Naša bra­ ća pravoslavne vjere, д donekle i katonasilja i zuluma od strane austrijskih oblasti, koje ne znadahu za čovječnost I lici imali su od uvijek pred očima sjei ikakav obzir, muslimanske kuće u na­ ; činjenje sa svojom ostalom braćom u šoj domovini ostadoše bez staratelja, a I slobodnoj Srbiji. Imali su jedan izvjeradnje <u nam bile pozatvarane i »Male ' sni cilj, Izvjesni pravac, prema kojem bez ikakve zamjene. Raspisivaju se d’- i su udešavali sav svoj i politički i eko- Žavni zajmovi jedan za drugim. Ko će I nomski život. Istina, u 1914. bila je kupovati obligacije nego onet muslima­ , mnoga radnja u Sarajevu i Mostaru od ni. Ta mi smo »posjednici«, nit snio i nesvjesne mase iništena i demolirana, »najbogatiji«. I morali smo davati, ako i Mnogi su bili pozatvarani i kao politič^ ne milom, ono silom. Ako ne doneseš 1 ki sumnjivci otpremljeni u A rad i druga sobom, predstojnici ti šalju poziv i Či­ , zatočišta. Drugi su, kao što gore spotaju* »patriotski! lekciju«. Mnogo ’b se i menuh, izeti u vojsku, u komore i na je stenjilo i u buhari, jer revni beamteri I radove po madžarskim pustarama. Nu ne htjedoše znati ita zoa® riječ: »N©- ' «e smije ta caboraviti đa |o demolira­ Da sratiinaa nje radnja izvršeno samo u Sarajevu i Mostaru, dok jc od tog cijela proviicija b la pošteđena. Isto se tako ne smi­ je zaboraviti da svakovrsne radnji na­ še pravoslavne, braće i svih drugih konfesija nisu ostale pozatvarane, ne­ go su te radnje i dalje marljivo vodili njihove žene i kćerke, pa ih dapače i dobro unaprijedile. Dok su oni ležail po aradskim kazarnatama u kojim sigurno nije bio dobro, dotle su mislimani ostavljal svoje živote po raznim fronta­ ma i groznim albanskim močvarama, đočim su se vojnici pravoslavne vjere, svjesni svoje ideje, predavali svuda i svagdje. Tim su nesamo spasili živote, nego se i kurtarisali služenja svom nepnjateijskom i zlom gospodaru.-Jaz, što ga je među nama otvorila Austrija, onemogućivao je muslimanima, da se po­ služe ovom olakšicom tim prije, što Ih nije imao ko upućivati, mci im pružiti olkašicu. Ima silesja prmjera, gdje sa domaći časnei turali napnfied maslimtne samo za to. da lakše zakrili pravo­ slavnu ili katolički braću. Konačno treba uvažiti i to, da su dvije trećine naše pravoslavne braće, koji su vojsci služili, bili u pozadini, jer nisu bili ’.t>ovjerljivi«, pa su na taj način spasili mnogo i mnogo dragocje­ nih života. Šta je to? Saznajemo iz pouzdanoga vrela, đa je Dr. Dušan Ivanišević po­ zvan, da kao svršeni pravnik dne 11. o. mj. nastupi dvomjesečnu službu kod ovdašnje mjesne komande, te 'da si je uzeo bedela Dr. Josipa Đuranca, sta­ rog vele, preko 41 god., koji tu službu mjesto njega vrši. Nije nam stalo do pa­ triotizma Dr. Ivaniševića, već nas inte­ resira uopće, da li, postoji i u vojsci SHS. institucija bedela, pa molimo ko­ mpetentne faktore da tu stvar objasne javnosti, da se tom pogođnošću mogu poslužiti i drugi, koji imaju novaca, « neće im se u vojsku. Pošto j? ova stvar od sveopćeg interesa, molimo sve na­ še novine, osobito sarajevske, da ovu noticu preštampaju. (»Novi Život«). Diplomatska ТшШ. Pariški najuplivniji list »Le Гетр?« piše uvodni članak o Turskoj u kojem veli; »Kad je prije tri mjeseca veliki ve­ zir Daniad Ferid pasu na čelu turske delegacije krenuo iz Carigrada, da sa Antanton: pregovara o miru, u isto je vrijeme jedna grupa mladih i energič­ nih Turaka pod vodsr/om Ali Keinala krenula u nutarnjost Anadolije, da or­ ganizira vojsku i pripremi narod na svaku eventualnost Kako velikom veziru nije uspjelo da sklopir Častan mir za Tursku, mladotursld su nacionalisti pokušali da po­ stignu silom ono, što veliki vezir nije mogao u Parizu postići diplomatskim putem. Sjetimo se njihova brzog na­ predovanja od skupštine, koju su dr­ žali u Erzerumu na 7. augusta do ulaza njihove vojske u Konju 25. septembra. Ovih zadnjih dana osvojili su Adapazar, 40 kilometara na istoku Izmida, i Biledžik, 80 km. na istoku Bruse. Energični vođa nacionalista Mustafa Kemal tako je zavladao čitavom Anadolijom, da ie otkazao priznaije i poslušnost Damad Ferid pašinoj vladi Pod okriljem nacionalističke voj­ ske vrši se uprava u cijeloj Maloj Azi­ ji. Poslije zauzeća Konje, veliki vezir poduzimaš© zadnje korake kod antanti- Pretplata godišnje 72kru-' ne, na pola godine 36 kru­ pa. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj uHei. Tt’efon br. 124 čekovni račun pošt. štedionice L19. Godina i. uih predstavnika u Carigradu, da nm dozvole dignuti vojsku, pomoću koje b* ugušio naciopali tički pokret. ф No taj bi korak bio uzaludan, jer vojska, koju bi on poslao protiv Mu tafa Kemafa odmah bi se odmetnula od carigradske vlade i priključila nacionaH^ičkom pokretu. Kad je to vidio Da­ mad Ferid- paša, odmah je demis. ni rao. Sultan je sastav kabineta povje­ rio Tevflk paši, ali je on to otkl ir >, pa. je sastavio Ali Riza kabinet, u koje:?1, je najmarkantnija ličnost rauri ministar Džemal paša. Izgleda da je i voda nauonalistićkog pokreta priznao imenovanje Džen a I paše za ratnog ministra. Između sultana i nacionalističkog po­ kreta izgleda da-postoji potpuni >klad i sloga pa će sad sigurno i car.građ<. х iađa podupirati zahtjeve nacionalističkih po­ kretača. U Evropi se neki političari ča­ đe, da »bosforski bolesnik« oživljuje i tako brzo ozdravljuje. Ovi su političari neugodno iznenađeni time, što mladoturci opet dolaz© na kormilo, pe bi irr balo da se ti političari late histciuc i ponovo prouče prošlost Turske.- kida bi vidjeli da se pod nebom ne d< .rađa ništa novo, osvjedočili bi se da sc povjest ponavlja i vidjeli bi da sadašn^ Turci nijesu tako mladi i novi ka! < misli. Kad je godine 1671. Vitez Kviriai, poslan'k mletačke republike, i regovarat u Carigradu sa turs-kom vladom, pri­ povijedao je svoje dojmove glasovito® francuskom patniku vitezu (jhirdlii koji o tom piše: Cuo sam od g. Kvirinija, đa politika Turske daleko aaclmašuje politiku Evropejaca. Turska s© politika м» ravna prema н kakvi® maksimima ii pravilima. Ona potječe iz zdravoga razuma i iz poznavanja si­ tuacije koja vlada. Nemajući nt svog posebnog sistema ni svojih principa, ta je politika neshvatljiva za Europejce. K viri ni iskreno priznavale da je po­ stupak turskoi vezira za njega jedae duboki ponor, čijeg dna se ue može da vidi; da je mišljenje vezirovo vrlo za­ mršeno i neprozirno, da je njegova da­ lekovidnost i pogled na budućnost ta­ ko oštar i bistar, a ajegov polđički po­ stupak tako vješt i prepreden, da se ni­ kako же može u trag unići ni ajegovim mislima, nt njegovim koracima. Vezir, kojemu se mletački poslanik toliko di­ vi, bijaše Cuprilić Ahmed paša. 1 put­ nik Chardin, koji se također divi tona veziru, pripovijeda u svojim ше.ноагк ma, kako je taj vezir dizao glavu i po­ kosio trojici francuskih poslani! koji su jedan iza drugoga dolazili na pisgavere s Portom, premda su bili 'slati od velikog kralja Ljudevita XIV. kojim je strcr l* c-ijela Evropa. Da su turskom carevitiom od vre­ mena do vremena upravljah ljudi vairedno poduzetnog duba, vješti i straatveo poletni da očuvaju ivoju samo­ stalnost, to povijest bilježi na više mje­ sta i to danas nije- ništa novo. Sam© ima novo nešto drugo, a to je u e i skustvo i zaslijepljenost nekih evropskih političara, koji ne zavirujući u prošlost Turske, misle, da je dana­ šnji nacionalistički pokret nešto novo, pa ga radi toga vrlo površno pros»đuja. Vrijeme je već, đa evropske diplo­ mate ozbiljno uzmu u pretres prošlost i sadašnjost Turske « da tek onda odlu­ čuju o istočnom pitanju. Na istoku s© je, kao > na zapadu, prolilo previše krvi Mirovna konferencija sigurno ne može više pomišljati na spremanje kakve križarske vojne proti imskcni nacionalističkom pokretu, koji je uze© toliko maha i koji se je proširio od Umida do Vana, od Mcrsina do Erzeruma. A valjda ni Turci ne će ponovit tare pogreške, da progone i iskorjenjuju Gr­ ke i Jcrmene. Osim toga ne treba đa �Страна 2. Strana ИПРАВДА“ — ,PRAVDA“ tursko pitanje i dalje bude kamei smet•je među saveznicima. Svjetski mir, sigurnost kršćanskih naroda u Turskoj, <c solidarnost i međusobno povjerenje saveznika, zahtijeva da se sa Turskom 1 brz« sklopi jedan pravedan i mudar mir. Ovaj mir treba da očuva i održi Tur- 1 sku. koja će sizati od Drinopolja do Ta u rusa i perzijske granice. Treba da ec c sigura sloboda dardanelskog i bosforskog tjesnaca. Tjesnaci se mogu po­ vjeriti jednoj internacionalnoj komisiji, koja će ovisiti jedino o »Savezu Naro­ di i koja će imati vlast, nesamo da s njima tehnički upravlja, već i da vrši politčku i policajnu kontrolu. Mir s ■ Turskom mora ostaviti i priznati Sulta­ nu svojstvo nezavisnog vladara. To . svojstvo će mu dozvoliti da i dalje o- ' stan kao Hal fa svih muslimana, koji Žele priznati njegov duhovni autoritet M r - Turskom mora ostavit Carigrad ' da •dalje bude prijestolnica Turske. jer b: Turska bez Carigrada sličila tijelu odrezane glave, pa bi taka Turska bila 1 osuđena ili na tuđinski protektorat ili na balkanizaciju. . Ovo bi bio nacrt riješen ja turskog*pl- i tanih. Ovo je još vrlo krnjav i nedosta­ tan nacrt, ali mi ćemo nastojati da ga upotpunimo i preciziramo i da ga prikažemo u jasnijim crtama kad to bude trebalo. t Kad dodamo, da je »Temps« vrlo bli­ zu francuskoj vladi, onda smo upozorili , i ил veliku važnost ovog preokreta u korist Turske. limoRpatihK ipasobnisti. »Demokratska« stranka svojim političkm sposobnostima ne bijaše u stanju organizovati naše kraljevstvo u moderno uređenu državu. Sta više, nje: politički rad doveo je našu državu u tako,jadno stanje, da nemamo ni najslavnijih uslova za razvitak moderne države kao što su: lična bezbjednost. sigurnost osobe d slobodnog kre­ tanja. I sve što dalje koracamo u budućnost sve smo dalje od iskrene želje, da imadnemo jaku i dobro organizovami državu. Već u prvim počecima »demokrat­ skog« rada moglo se opaziti, da će naš narodn i državni ž/vot krenuti tumbe. jer su »demokrate« kao novonastala stranka počeli kupiti sebi stranačke pristaše uvođenjem korupcije u naš javni život f .izdavanjem izvoznica tako, da su državu učinili sredstvom i uredom za sakupljanje pristaša, i na taj način po­ čeli potkapati i podgrizavati klicu zdra­ vog državnog razvoja, bez kojeg ne može ni jedna nacija računati na samo­ stalni opstanak i mirni razvoj u bu­ dućnosti. U prvim počecima svog po­ • 1 i i 1 i i ; i ; Prosvjeta i škola demo­ litičkog rada »demokratska« struka I jem sa 0i aahzd. hoće nije pokazala ni dovoljno volje, a ai i krate«, da pod plaštem agrarae refor­ dovoljno razumijevanja za organizova- i me provedi ne reformu socijalnog po­ nje naše države, već se stavila isklju- i retka, iego i običnu pljački iad mu­ Narodno pozodšte sijač mržnje. čivo na stanovište prigušivanja svači- | slimanima; hoće da u smislu one: »do­ U nedjelju su Članovi uarodnog pojeg glasa, koji jc dolazio izvaa »demo- 1 sta smo vas 500 godina trpili« oiemo- , zorista davali VesoHnovićeva »Hajduk kratskih radova, pa makar nosio u sebi 1 guče knlturno-gospodarski opstanak Stanka« i to u svoju korist. Publike je vruću .» iskrena želju, da našu državu j jednom d jelu vlastitog naroda, za ko- j bio priličan broj. Kako su pojedine glu­ što prije vidi na zdravim temeljima, ; jer oni nemaju osjećaja. Osim što su mice i glumci odigrali svoju ulogu, o kulturnog razvoja. Da onemoguće širo- । uveli korupciju, koja koči državu or­ I tome neću govoriti, jer mi to nije ov­ ganizaciju i njen razvitak, ruše i zako ­ kim slojevima naroda sudjelovati pri dje namjera, a nijesam za to ni struč­ ne, na koje su s i oni obvezali, a za izgradnji naše državne zgrade, stavili njak. Mene je sasvim nešto drugo po­ su bili patriotizam pod »demokratski« i koje je i sam Regent u svom maiifesti nukalo, da sa osvrnem na ovu pred­ naglasio, da se moraju poštivati: ruše monopol i nastojali su. da svačije mi­ stavu, a to je sami sadržaj komada. zakone o zaštiti privatne svojine, koji šljenje označe destruktivnim i nenarod­ Danas je svakome jasno, da jc nama su u svakoj drugoj državi smatrani вајnim. ako ono nije bilo po ćeifu »demozbog više razloga neophodno nužno osnovnijim uvjetom narodnog razvitka kratslcm« vođama. Upravo nerazumljimoralno jedinstvo i što veće unutar­ i državne organizacije. U svojoj partij­ \фт bezobzirnosti napadali su • lijevo i nje zbližeuje. Zato je pozvano čitavo skoj zaslijepljenosti oni ne pokazuje aidesno svakog, koji nije htio stupiti pod naše društvo bez razlike vjere, nacije malo pravne svijesti ni poštivanja vla­ »demokratski« barjak i bili doveli dotle, i spola da na toinc radi i da uklanja dareve riječi tako, da su svojom poli ­ da je »J. M. O.« u Srbji smatrana ieopreke, koje je tuđin, među nama posi­ tikom učinili Bosnu drugim Arnautluprijateljicom naše države, premda je kom na Balkanu. Državom smatraju , jao, a nove da po mogućosti preveona rezultat nužde i premda nira. U ovome blagotvornome radu ve­ ministra Pribićevića, kojemu mora biti je p o n i k n u I a upravo iz krvi muslimanskih žrtava, koje ■ dobro, a državljanima samo svoje stra- . liki d « zapada- pozornicu. Л da li ona udovoljava ovoj svojoj dužnosti? Po su pale pod »bi a gos lo v e п o m« i načke pristaše. mome skromnom mišljenju veoma ma­ Ovo što gore rekosmo, uzrok je da vladavinom naših »demokranaš državni život nije nimalo napredo- i lo. Naše pozorišne družine dajv tako­ t a«. ve komade iz historije, koji s jednu vao, stoga naša država niti može niti Izdavanjem izvoznica uvedena je ne­ stranu veoma tangiraju osjećaje jednog sm je i dalje biti prepuštena orgauizo। čuvena korupcija, koja ruši temelje na­ dijela našega naroda i zbog toga provanju »demokrata«. To je. bez sumnje, še države, a centralistička politika g. u^rokuju negodovanje, a s drugu stranu uvidio i opozićionalni blok u Privreme­ Pribićevića u svakom je pravcu stvo­ nom Nar. Predstvaništvu pa je poveo j raspiruju mržnju kod drugog dijela rila opće nezadovoljstvo u našem naro­ odlučnu borbu u pravcu, da ne dođe do I protiv prvog. Takvi jc komad i Vesclidu. ^Demokratski« način rješavanja auovićev »Hajduk Stanko«. On je pun državnog rasula. Međutim ono. što je grarnog problema prouzrokovao je boljnajvećih uvreda za nas muslimane, jer opozicija uvidila i što joj je dalo povoј ševističko raspoložeje u narodu tako, da opći kaos u našoj mlađoj državi i- ! da odlučnom istupu nije ni deseti dio ; e ondje pod ruhom Turčina krije i misli misliman uopće. To bar tako onoga, u čemu se naša država nalazi, mamo zahvaliti jedino »demokratima«. shvaća ogromna većina publike — i jer težinu ovog nesnosnog »demokrati I sve nedaće državnog razvitka 4 so- • skog« stanja najviše osjećaju musi - i ako je pisac imao drugu namjeru —, lidne organizacije potječu isključivo iz jer razne primjedbe, koje čovjek go­ manske mase, koje ne mogu ni zalogaj abnormalne politike »demokrata«, koja kruha proždr jeti a da gorko ne zapla- , tovo ne može slušati, i škripanje zubi­ je državna kola ^iglibila tako, da se ma i poprijeko gledanje na nas musli­ Ču na Pribićevića. 1 dok je na grbači ne mogu laliko iz tog gliba izvući. mane. ne znače ništa drugo. drugih dijelova našeg jedinstvenog iaL' tom općem kaosu bez sumnje najOvo bi morala inati na umu uprava roda nastalo samo sadno. dotle je na v Še trpimo mi muslimani, jer je oštri­ našeg narodnog pozorišta pa ne izno­ muslimanskom dijelu g. Pribićević svo­ ca demokratske politike i prije i danas siti pred publiku ono što će nam samo jom politikom otvorio bezbroj raia, jer uperena najvećma na nas ovdje u Bo­ škoditi, a nikada koristiti. Držimo, da ga je svojim ministrovanjem obespravlo sni. što Je prilično jasno izraženo u fa­ se već radi pristojnosti moraju rešpekI do skrajnosti ponizio. moznom poviku dra Krulja u Privr. Na­ tirati osjećaji, jednog velikog broja dr­ Dosadanji politički rad »demokrata« rodnom Predstavništvu. Petstogodišnja žavljana. Zašto davati ovakove koma­ bacio nas je u natrag. Oni nesamo da netrpeljivost još i danas cvjeta među de iz historije, koji sada i sami trebaju državu nijesu izgradili, već su je, mož­ pojedinim članovima »demokratske« da spadnu u historiju, jer se je ispunio da nesvijesno, razgrađivali. Njihovi Je stranke i ona j^ polazna tačka »demo­ višestoljetni ideal srpskoga naroda? polit'čka zasluga paragraf 51. mirovnog kratske« stranke u svim pitanjima, koja Dajte nam. gospodo, nešto iz Čega će ugovora. Kad to sve uočimo dolazimo se t če nas muslimana. Ta netrpeljivost ee razumjeti da smo uistinu istokrvna do zaključka da »demokrati« nt mota »demokrata« uzrokom je da m| u Bošnr samo raznovjerna braća, a prošlost tre­ svojim političkim sposobnostima orgamjesto zakonske jednakopravnosti ibamo pokriti velom zaboravi, ako ho­ nizovab našu državu. mamo opću pristranost, a mjesto Slo­ ćemo da budemo sretni i zadovoljni. -k-kg,bode samovolju izvjesnih elemenata, »Pravda« je još jedanput dizala svoj koja se nekažnjeno provodi nad nama glas protiv ovoga po evo to sada i po a za koju se niko ne brine da joj učini drugi put čini, a da li će to. naići na kraj. Općenito i sistematsko potiskiva­ •pravo razumijevanje, idemo da v’djme. nje muslimana na kulturo-gospodar- ul skorn polju nastalo je od prvih početa­ Nastiva na šerlatskoj gimnaziji u Sa­ ka demokratskog* rada. rajevu otpoćeće u subotu dne 1. novem­ Nećemo se prevariti, ako reknemo, bra o. g. Pozivaju sc svi dosadanji uče­ da su dogođaji u Prijedoru i Nevesinju nici ovog zavoda kao i oni. koji : u ove reakcija na ono. što sve muslimanski godine nanovo primljeni, da se jave di­ dio našeg naroda mora« da nepravedno rekciji Šeriatske gimnazije (Terezija ul. trpi. Kraj vanzakonskog stanja, u ko- * br. -39) u četvrtak dne 30. oktobra e. g. Na 1. novembra obu­ stavljamo list svakom ko dotle ne podmiri pretplatu. Molimo odbore da od­ mah pošaiju dosad sa­ kupljeni iznos pretplate. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Nastavak. Број 77 Broj (6) No koliko je Logotetidesu išao posao dobro bio je opet nezadovoljan. Pred večer kad se je spremao da pode kući mrštilo mu se je č^lo i ne­ rado ostavljao svoju poslavnicu. Nije ае slagao sa ženom. Bila je to opet druga narav i druga ćud, pa Grk nije nalazio razumjevanja kod svoje žene, rodom Ermenke, a ona opet kod njega. Osim toga on je još i strahovao radi nje, da će ga ipak jed­ nom pograbiti za vrat, pa da će i Alekaander otići onim putem kud je otišao i brat Marije Logotetides za vrijeme ^ermenskog ustanka. U njegovoj kući vječito se vodili razgovori o politici i držali sastanci u aalonu Marije Logotetides, dok je on u pokranjoj sobi spavao sanjajući o žitu i ulju. Njegova žena Marija Logotetides bila učena že­ na, prilično već u godinama. Kod nje se sastajali viđeni prvaci jermenski s kojima je stajala u svezi. Imala je veza i s turskim prvacima, mnogim Mladoturcima, a pričalo se da }e imala veza i u samom sultanovu dvoru. Udala se nh čudan način za Logotetidesa. Nije baš tačna priča o tome, ali su neki tvrdili, da je Marija bila nekakva baletkinja najprije u Rusiji, a o^da u Grčkoj. Tamo se upoznala sa Logotetidesom i pošla sa njim u Carigrad. Tek kad se je Rena rodila vjenčali su se. U Grčkoj je stekla prijatelja, pa su je mnogi i sada posjećivali i služili se njezinim posredovanjem i dobrim vezama. Marijin brat stradao je za vrijeme jermenskog pokreta, pa je još uvijek u duši nosila silnu mržnju na Turke i Tursku. Ali vrag nije mirovao, pa ni Marija Logotetides! Jednog dana bila je izdana i svi koji su kod nje bili, pohvaćani su sa važnim papirima. Osuđena je na progon negdje u Arabiju, gdje je i umrla, a : ' ' , , ' [ , . Aleksandar došao u zatvor Reni je bilo dvanaest življi predj’el Carigrada pustim. Teško je izdržao godina. Nju uzme na odgoj Marijina polusestra, koja ' još deset mjeseci držeći da će Rene na ljeto doći u je bila učiteljica -u jermenskoj osnovnoj školi. Kod Carigrad. Pisala mu tek nekoliko puta, pa onda i to prestalo, ali Ihsan nije mogao zaboraviti one ča­ nje je Rene provela pet godina dok je svršila nižu gimnaziju, a onda napola Grkinja, a više Jermenka sove prve ljubavi, prvog zanosa, a da ne misli na otišla je u Atenu na daljnje nauke. nju. Počela ga moriti i sumnja, što mu ne piše i neodgovarđ na njegova pisma, pa se i on razgo­ Aleksander Logotetides ležao je još uvijek u varao i sam sobom, da će to proći. Ali jedna zadnja zatvoru za mahnitanje i pustolovine svoje žene, a karta, što je dobio od Rene nakon svršene školske poslovnica s knjigama i novcem bila je zapečaćena. godine oživila opet uspomenu u njemu. U njoj ga je mlada Grkinja podsjećala na obećanje, da dogje III. na sveučilište i da ona ne će doći u Carigrad. Prvi Đaci Galata-Saraiskog liceja nisu više vidili dio njezine poruke razveselio ga, a zadnji ražalostio. »lijepu Grkinju u bjelini« da se šeta ispred vrata, Teško je mogao nagovoriti svega oca, da ga pusti kada su u -Četiri sata popodne izlazili i razlazili se u Grčku jer je stari Nuribey silno mrzio Grke i veselo glavnom ulicom Perom. Bilo im neobično, a Grčku. Nu on je za t« imao i razloga, jer je pred najviše mladom Krećaninu Sururzade lhsanbeyu. I nasiljem Grka morao ostaviti svoje rodno mjesto i I drugi su to znali, da je Ihsanu najneobićnije i za sav svoj imetak i doseliti u Carigrad. Ihsanbey je to su ga bockali i podraživali. Znali su đaci, da je iznio dru^e razloge: idi neprijatelju i upoznaj ga! Ihsan volio Renu, ali nisu znali, koliku je prazninu Nauči od njega kakvim sc sredstvima služi protiv sada on osjeća#. Čim bi izašao na vrata pogled mu tebe, da se mogneš braniti !... letio na ono jedno mjesto, gdje je ona stajala na Kako je Nuribey bio čovjek razborit na‘konca drugom kraju ulice, pred papirnicom Židova Jakoba. ; je popustio sinu i dozvolio mu da nastavi nauke u Ona bi se obično našla tu kupujući novine. Ihsan Grčkoj. Osim starog oca drugi su svi znali, da Ihsan je* prelazio preko ulice, da kupi »Indćpendance«, odlazi *u Grčku jedino radi Rene i da ga ne vode koji je obično čitao i tu bi se sastao s Renom. Nije razlozi, koje je ocu izložio. to bila kakva ljubav, tek jedno drugo privlačilo k sebi i vezalo simpatijom, mladošću i prvim osjećajima. I prije nego što je trebao otići rastao se Ihsan s Carigradom. Ode najprije na Kretu, da uredi neke Oni su se i upoznali polako, najprije čestim viđa­ njem, a onda nagovorom i posredovanjem jedne i stvari, koje su se odnosile na posjed, za koji je Nuribey vodio parnicu. Pa sredivši te stvari sa svonjezine prijateljice. I ako Rene nije volila Turke, ne zato što ih je vjera dijelila, nego za to što je njezin ; jim advokatom zaputi se u Atenu s nekim nejaotac ležao u zatvoru, ipak je rado razgovarala s ! snim ali slatkim čuvstvom u duši. Ihsanom, jer je on s njom grčki govorio. Ona ga U prijestonici Grčke, koja ga je i sa svojim stasmatrala Grkom, jer je znala, da je Krećanin. I rinama privlačila, naseli se Ihsan u stanu narodnog Kada mu je rekla da odlazi u Atenu na daljnje poslanika Zafranisa, na kog je bio osobito preponauke izrazio je i on Želju, da pođe u Grčku. Ona I ručen. se je, radovala toj njegovoj odluci nu nije dalje mi­ Još istu večer raspitao se za Renu Logotetides, slila šta će se dogoditi. Ona ga je rado susretala, i ali mu neznadoše reći, nego istom sutra doznade u pa bi joj bilo drago, da budu drugovi i u Ateni. plsarni sveučilišta, da se Rena nalazi u podalekom Kada je pako Rene u istinu otišla onda je istom selu \sintisu kod svojih rođaka. osjetio Ihsan, kako je ona I odnijela sa sobom ne­ (Nastavke se) što njegovo, Što ga je sada mučilo i činilo mu naj­ �■ Rpoj 77 Broj Otverenje šumarske škole u Sa« rajevu. Od zemaljske vlade primismo ovu obavijest: i. decembra ove godi­ ne otvoriće se u Sarajevu dvogodiš­ nja šumarska škola, kojoj je svrha da odgaja šumsko osoBljc za eksekutivnu šumarku službu. Ko hoće da bude pri­ mljen u ovu školu mora dokazati da je navršio 15. rodinu života, da je s dobri л uspjehom svršio 4 razreda gimnaz:j( :li rcalke di koje druge ovim ško­ lama ravne škole, da je tjelesno spo­ soban za šumsku službu u planinama, da je pripadnik kraljevstva Srba, Hr­ vatu ■ Slovenaca i da ima sredstva za uzdržavanje u Sarajevu za vrijeme trajanja škole. Siromašni molitelji koji su sa vrlo ■dobrim uspjehom svršili četvrti raz­ red srednje škole mogu dobti zemalj­ ske stipendije. Molbe za primanje valja slati zemalj­ skoj vlhdi u Sarajevu d o 10. nove mbra ove godine. Preporučujemo ovaj zavod i ujedno tražimo, da vlada objavi broj štipendlja r njihovu visinu. Bake se je pljačkalo. Kada pišemo o napdajima na muslimaiu\ na njihovu osobnu slobodu i njihoy imetak, onda, nam se to vrlo zamjera i naše se pisanje sa izvjesna stra­ ne nastoji prikazati kao izdajnička i protuaržavna akcija ii bar žučljivo se* parisanje.- Međutim mi ne iznosimo ni stoti dio onoga što se događa i, što se radi na štetu muslimana i to nesamo sa neslužbene, već i sa službene strane. Mi mnogo gutamo, nikad ne gencrališemo • iznosimo samo događaje, za koje možemo preuzeti svaku odgovornost i samo ono, što se uvijek nepobitnim či­ njen čama može dokazati. Tako srno uvijek do sada radili i naše je pisanje jed no u namjeri, da na to upozorimo po­ zvane faktore i nesnosnom našem sta­ nju potražimo lijeka. Poznato je, da ima kotareva, u kojima su muslimani radi bratskog« pljačkanja pretrpjeli na milijone šteto. Tako bijaše početkom prevrata, al se ta pljačka u dobroj mje­ ri još i danas vrši na očigled vlasti, a da lutko ozbiljno o tom ne vodi ra­ čuna. Sudski spis kot. suda u Bjeljini broj R. 33/19 o jednoj ovakvoj pljački na­ kon provedena dokaza za vječni spo­ men ima nalaz koji glasi: »Predočena šuma sastoj se od kat. čestica 3321/2, 3323/5 i 3321/3 u površini od 316 dunuma. Rečena šuma Je čista hrastova šuma stara 35—40 godina. Sva je šu­ ma redom isječena itd.« Nakon ovoga vještaci daju svoje mnijenje, iz kojeg se vidi, da je isječeno 52.895 kdhiada stabala sa 14.309 m’ korisnog hrastova dneta. keje je procijenjeno po tržnoj cijeni od 40 K za 1 m’ te prema toj pro­ cjeni ukupna šteta iznosi 572.765 kruna. Dakle samo jedan vlasnik i na jed­ nom svom objektu pretrpio je štetu od preko pola milijuna kruna, a da drugim manjim štetama ni broja nema. Suma o kojoj je govor od starine je beglučka Šuma, a vlasnik ju je počeo zagajati istom iza okupacije, što svjedoči i gornj sudski nalaz. Ona je dakle plod sa­ mo njegova nastojanja i truda. Pa ipak to nije ništa smetalo, da se ona do te­ melja uništi i raznese. Može li se mirno gledati ovako besavjesno haračenje tuđeg dobra? Mi ne možemo j dok nas teče žigosaćemo boljševizam naših pokrajinskih vlasti i nji­ hovu pasivnu rezistenciju kad se radi o zaštiti nas muslimana. »PRAVDA* — ,ПРАВДА“ ■ kojt bi mu nametnula antanta. Grci bi Dostigli sve što su željeli, a Turska bi bila razdrobljena (!), da je diplomacija antante bila brža i energičnija u svojim odlukama. Danas je ka* no. T u г s < a je izbjegla najvećoj opasnos t i, Turci postaju snaga na svojemu tenitoriju. Grčki listovi razlazu dovle kako je. Zaista .bilo je najteže Turcima u po­ četku, ali Turci su (a njihovi su držav­ nici bili uvijek dobri posmatrači) brzo i razumjeli da se među državama antan­ te razilaze vidici i križaju interesi; ■ shvatili su partikularistički značaj en, gleske politike, te otvoren nespo­ razum između Engleske i Francuske. Pojavio se jc Kemal paša, kao vođa I turskih nacionalista (panturci). U očaj­ nim časovima snašao se je turski na­ rod. Posto su vladi u Carigradu diplo­ matski vezane ruke, iza nje sakuplja narodnu snagu Kemal paša. Što je D’ Annunz'O Rimu, general Goltz Berlinu, Kemal je Stambulu; razlika je u tđmc samo što Kemal ne o t i m 1 j e niko­ me ništa. Pred opasnostima i pohle­ pama da sc razdrobi Turska, on hoće da ostvari jedinstvo svojega narodi i da mu dade državu. 7o je jedno pravo osnovano na Božijoj i ljudskoj pravdi. »Co>iere dclla Sera« piše, da su Tur­ ci u ovoliko1 mjeseci imali dosta vre­ mena, da se snađu, pa da je sada odvezana jedna snaga u Mloj Aziji, s* kojom će morati da računaju ne samo Grci već svi, koji su onamo od po­ četka primirja na turskome teritoriju, jer se ona snaga neda više zauzdati. Turski nacionalni pokret stvanje svega naroda, i to stvar pravedna — pisao je tu skoro »Ncwyork Herald«. Prodro je i u vladine dvorane u Cari­ gradu. »Temps« je prošle sedmice izvijestio, da je Kemal zaposjeo glaVni grad Ko­ nju, da njegov upliv prevladuje u svoj Anadoliji, i da bi mogao zagospodovati I želj. prugom Smirna—Carigrad, a jer su turski nacionalisti gospodari brda: grčkoj vojsci u Smirni prijeti opasnost, i jer im se s mora malo može pomoći. I Ovako shvaćamo najnoviju vijest, da sami Grci ostavljaju Smirnu. Završiti ćemo današnji izvještaj mi­ šljenjem pariškoga dopisnika u »Seeolo«: Antanta se mora sporazumjeti s Turskom na lijepu po pravici, ili joj nametnuti silom uslove. koje turski na­ rod danas neće i ne priznaje ih. Ali ka­ ko će ovo drugo? Nijedna velevlast ne। će više, da zagrize u tu ljutu jabuku —, a Unija američka je već odbfla nu­ đeni joj mandat za Carigrad«. *(>J. L.«) Šljivska korupcija. Pišu nam: »U ; nas u Gračanici postojala su ove godi■ ne'dva šljivska konzorciuma, koji su kupovali šljive i voće za račun Šljivske centrale u Brčkom i to: Kučukalić i drugovi, te Šuman i drugovi. Nakon prevrata odu dvojica Srba pravoslavnih ’ na vladu i zatraže da im se dadne ndjel provizije od šljiva i voća, jer da su : »narodni mučenici« i bivši šljivari, pre­ mda je jeda'n od ove dvojice bio »nared­ nik п austrijskoj vojsci i kao takav mnogo nanilatio, dapače je bio tako i lojalan crno-žutoj, da je s aneksiju Boј sne brzojavno čestitao. Uza sve to vlada naređuje Šljivskoj i centrali u Brčkom, da im isplati na te­ ret koinisionera po K 5000 kao predu, jam na zaradu. Naravna stvar, da je ; ovaj nalog izvršen i novac isplaćen. Stoga pitamo, zar to inje pravi bolj­ ševizam odozgor? I zar to nije ujedno i dokaz, da je i samoj vladi stalo do tog, da se od muslimana otima i da se pravoslavnima daje sa naše grbače bez da su uložili ikakav trud i kapital u kupljenu šljivu? ; Registar korupcije Dngađiji u IMij. Vojnička konvencija Turske | Bu­ garske? »Obzor donosi vijest rumu­ njske »Dade«, koja objelodanjuje zanimivo Izvješće o sadašnjem položaju u Bugarskoj. ^Dacia« tvrdi, da su vlade u Sofiji i Carigradu zaključile tajnu , vojničku konvenciju u svrhu, da zapri­ I ječe sitom zapremu Tracije po Grcima i da osujete zahtjeve mirovne konfe­ • rencije u pogledu razoružanja Turske j Bugarske. Smkna. Po vijestima iz Atinc buk­ nuli su krvavi nemiri u Smiri (Izmir. Op. ur.). Grčka vlada odlučla je pozvati natrag svoje čete odanle, jer im je ugrožen položaj, a da prepu­ sti autanti da njezine čete zaposjednu grad. A turski listovi bijesni su, da se stvari ovako razvijaju. Oni pišu, da bi u početku primirja turski narod bio prihvatio, bez prigovora, sve uslove i pohvatao u svoju mrežu, ali nije valjda 1 sviju, pa ćemo g. dr. Sijanu ispričati ovu interesantnu dosjetku našega upratitelja veleprodaje duhana. Ов pri. ma od trafikanata po dvije narudžbe. , Na jednoj je upisana prava količina duhana, koju diže dotični trafikant, a i na drugoj ona količina, koju će upravi­ telj prošvercovati, pa hoće da ima aa ovoj drugoj narudžbi pokriće, je tobož tu količinu duhana izdao trafikan­ tima! E baš je dosjetljiv čbvo! Zar ne g. Sijane? A ako se hoćete uvjeriti o • tom, sravnite knjižice trafikanata i ra■ porte upravitelja o razdiobi duhana. O švercovanju soli ne ćemo ni riječi, jer se pri tom zbilja »patriotski« postapa - naime dobiju i švercuju samo Sr­ bi pravoslavni, kao na primjer pop,*od; nosno profesor bogoslovije Kostantino। vać. Ima toga još mnogo, ali je bespred­ metno nastavljati, kad su to samo uza­ ludni vapaji. (Nastavite vi samo. Ja da se nađe neko, ko će ovom isisava­ nju stati aa put. Op. ar.) - | ! I , Uzaludni vapaji. — Pišu nam iz Doboja: »Možda u cijeloj našoj domo­ vini nema zadnjega mjesta sa većim neredom i korupcijom od našega Do­ boja. Tu se pljačka sirotinjsko dobro i čini nepravda na sve moguće načine. Već toliko puta se svraćala pozor­ nost na naš siroti Doboj i iznosili se jadi i nevolje naše, ali to sve ostade do sada bez uspjeha. No mi nećemo pre­ stati tražiti, da. nam se paraziti skinu s vrata, jer ini oni ne prestaju rasipati sirotinjsko dobro. I nama je stiglo 18 velikih bala odi­ jela i hrane iz Amerike kao dar za si­ rotinju. Odmah su neki počeli pljačkati. Tako je predsjednik odbora »za za­ štitu siromašne djece* Srbima pravo­ slavnim dijelio odijela na svoju ruku* i bez ičijega pitanja i to. kako se govori, po 7 pari u jednu kuću. Kada su se po­ pisivala ta odijela, nije Ih sviju ii po­ pisao, da može sa preostatkom bez iči­ je kontrole raspolagati. Oni kojima je bilo malo pljačke, okrenuli su krasti ispod brave. Tako je prije par dana ukradeno 11 najboljih komada odjeće u vrijednosti od 5 -6000 K. Premda sć s razlogom sumnja na jednoga Srbina pravoslavnog, jer st priča, da jc iz istih prostorija sa udeŠenim ključem krao mast i jer sc u dva maha nuo iz njegove kuće уопј goruće prteninc. upravitelj ispostave, valjda od straha, nije htio naložiti pretragu, prem­ da ni u je to sve saopćeno. Pa mogu i krasti, Jcad ih za to neće nitko ni pi­ tati ni progoniti. Pa opet taj nesretni duhan! Jedan Židov, koji je upravljao veleprodajom duhana, odnio je - bez da jc i filira oporezovan milijone kapitala, a na­ kon prevrata povjerena jc uprava jednom pravoslavnom, koji je radi krađa i proncvjercnja već ležao u »buhari«. Od takvoga čovjeka nijedno ništa dobro ni pogledali. Znamo, da je mnoge . ; Bivši ministar o izvoznicarstvu. U beogradskim »Večernjim Novostima« izašlo je objašnjenje bivšeg ministra g. Ribarca, iz kojeg vadimo ove stavove: Ja sam potpuno zadovoljan složnom ocjenom, koju su i Beograd i cijela zemlja izrekli i utvrdili o mojem četirimjesečnom upravljanju Ministarstvom za Trgovinu i Industriju baš u pogledu na klevetničke iznošenje »Demokratije«. da je »trgovina sa izvoznicama baš najveća bila za vrijeme ministrovanja g. Ribarca«. Ali kad se u »Demokratiji« misli da mi se tuna može nešto’ natruniti. reći ću, za ovaj mah, samo ovo: Nikoga, vjerovamo, neće iznenaditi kleveta koja potiče iz sredine, u kojoj su i zaštitnici pozira toga ižbjeglog pljaćkaša j izdajnika: t od konzorcijuma, iz kojega su, ovih dana baš, dvije banke zgrabile ispod ruke 18.450 met. hrasto­ ve građe za 9,000.000 kruna i platile »amo jedan milijoi. Isto tako, niko se neće začuditi kle­ veti koja se baca s ognjišta, na kome s grij u i učesnici u masnoj aferi subotičkoj, o kojoj je anketa Skupštine već dovršila svoja istraživanja i utvrdila i fakta mnogobrojnija i istine svirepije od orih. što ih je diskusija skupštinska raskrila. i koje će bijelu zemlju ispuniti dubokim ogorčenjem . pravednim gnjuŠanjem.« Ste ■ a 3 Оур le, Zlatarić je dobio samo u mj«sacu junu ove izvoznice: za 8 vagona jaj«, 1 vagon svinjske masti, 2 vagona snbog svinjskog mesa i 2 vagona jaja. Samo na jednom vagonu masti ајоI gova čista zarada iznosi pola milijoaa kruna. I ovaj »izvoznik« uživa blaga1 voljenje jednog aktivnog m i ■ is t r a, čijom je protekđljom moga« dabit tu izvoznicu. Zato čestiti i pravi trgovci i ae magu da dobiju ništa. I I I | Kaši dopisi Bihać, polovicom septembra. U 60. broju »Pravde« u članku >Re­ gistar korupcije« objelodanjen je ^prikaz iivharenja, kriomčarstva i podmićiva­ nja, kako ga je izndo naš ured za štam­ pu. Tu su medu mnogim lihvarima itd. navedeni kao takovi i trgovci Selim Selimagić iz Jezerskog i Bećir Sijamhodžić iz Bužima oba iz kotara Krupa. I oni su dopraćeni sa žandarima u Bos. Krupu, gde su odležaij 17-dnevni poli­ cijski zatvor. Za prikaz samovolje izvjesnog istražnog organa i ilustraciji sigurnost; lične slobode u Bosni, aeka posluže slijedeće činjenice: Ove jc istrage vodio činovnik policijsk direkcije g. vladin tajnik Latinović, koji jc o ostalom dobro poznat bi­ haćkim građanima, jer je prije rata slu­ žio kao suclija kod ovdašnjeg okružnog suda, pa gđ je tadanja zemaljska vlada na« zahtjev jedne javne i zajedničke skupštine muslimana i katolika, zbog iz­ vjesnog i upravo kočik^kog dspada mo­ rala odavle maknuti. Usprkos toga nam ga je narodna vlada eto opet poslala ia istragu. Bećir Sijamhodžić je kod svoga preslušanja nepobitnim faktima dokazani da naručenog vagona soli, zbog kojeg še optužuje, nije nikako dobio te po tom soli nije mogao ni prodavati, pogotovu ne uz lihvarsku cijenu, kako je dotična prijava od njemu nepoznate osobe gla­ sila. Ipak ga g. Latinović nije htio pu­ stiti i uporno je tražio neka prizna, da je financijskom direktoru g. Weišsu u B’haću dao u hne mita tuku u vrijed­ nosti od 70 kruna. Naravna stvar da Sijamhodžić nije htio nasjesti ovom za-? htjevu. jer »nije mogao duše griješiti i čovjeka — pa makar on bio i Švabo — nevina okriviti«. Radi toga je eto od svoje • kuće i svog dućana bio otr­ gnut ravnih 17 dana d kdo najgori čo­ vjek ležao u najprostijem hapsu kotar­ skog ureda u Bos. Krupi. Tako je isto prošao i trgovac Selim Selimagić samo s, tom razlikom, što je g. Latinović u mjesto tuke tražio Selk mag’ćevo priznanje, da je u ime mita dao direktoru Wc«ssu kmakar šačicu mlijeka«. Ртј nastupu pritvora Seldmagić ga je ponovno molio da ga pusti, jer da »Лје ništa kriv, da toga Weissa nije nikad ni čuo ni vidio, da je u narodu dobro poznat kao pošten i stari čovjek, da u ždvotu nije nikad bio za­ tvoren. te da je napokon trgovac i muhtar već 28 godina. Nu gosp. Latinović je opetovao: »Kad nisi kazao, da si dao makar štogod mita direktoru Weissu & ti idi u — aps, a inače si mogao ići svojoj kući«. Još je dvojicu uglednijih muslimana u Bihaću g. Latinović štavio u policij­ ski pritvor gdje su ostali 14 dana, a koje ured za štampu nikako i ne spo­ minje. O ovom kao i još nešto o g. Latinoviću — drugi put. Građaak. Ministarski izvozaičarl. Za Atom Gračanica, početkom oktobra. бо!от poveli su sc i neki miniPristranosti i nepravdo. Javnosti jc . stri. I oni se bave izvozničarstvom. Evo poznato, kako. se je gračanička pravo­ šta o tom piše ugledna beogradska »Po­ slavna čaršija prilikom prevrata i ka­ litika«: Među objavljenim imenima, za snije ponijela naprama g. Abdusselamkoja se vežu dobijene izvoznice pojav­ begu Hrasnici. a poznat je i njezin po­ ljuje se i Nikola Makar iz Karlovca u stupak s g. Borićem. Kakovo je stano­ Hrvatskoj. O toj ličnosti kruže vrlo ne­ vište u tome uzela »narodna« vlada i povoljna obavještenja i svako se mora kakovo je obećanje dao a ne ispunio čuditi, kako je takav čovjek mogao do­ g. Sol a i to je izneseno u 69.-om broju biti dozvolu za izvoz 13 vagona konja »Pravde«. Ah ima još nešto, što javnost; za klanje. nije poznato, a treba i to da zna, pa Tvrdi se. naime, da je taj Nikola Ma­ ćemo i to iznijeti, nek istinoljubivi i raz­ kar optužen zbog podmićivanja željez­ boriti ljudi prosude koliko smo ini mu­ ničkih činovnika i zbog falsifikovanja slimani obespravljeni. izvoznica. Po ovim krivicama Makar je Kada-je izveden poznati sramni na­ bio u istražnom zatvoru, odakle je pu­ padaj na članove gračaničke musliman­ šten na jamstvo pošto je deponirao ske deputacije, onda su dakako sve čla­ 250.000 kruna na ime kaucije. novi, povrijeđeni u svojoj časti i pono­ Sem dobijenih izvoznica na svoje su, predali stvar drž, odvjetništvu i eine. Makar je uspio pomoću veza, koje nergično zahtijevali, ad se dotični na­ ima*sa pojedinim članovima vlade (?) padači kazne. Ali evo jada iznenada! da dobije i druga dopuštenja za izvoz Drž. odvjetništvo svojim riješenjem od na tuđe im«. 31. avgusta 1919. broj 853 obavješćuje I ina u Hrvatskoj još jedan privilegitužitelje, da nakon provedenih predizvisan tip na štetu ostalih izvoznika. To da »nije našlo razloga* da da­ je nckii Vinko Zlatarić iz Zagreba, iza koga se kriju Švabe i neki Jevreji koji i lje progoni krivce. Dakle stvar se-hoć« hotimično da zabašuri kao što se jt na svoje ime nisu smjeli tražiti dozvo­ �_&Me_L ___________ ••»•dio i sa slučajem Alje*Hahađžij« u Sarajevu. Caršda i« pot»ino uspjela! Koga je htjela ostavila je »cn za upravitelja kotara, koga opet htjela protjerala je, a vlada se ni mak«t!a nije. Pogibeljnom prijetnjom na•adnuti članovi deputacije ne nalaze zaitite svojih prlva ni kod drž. odvjetaika, jer on »nc nalazi razloga* da ih progoni, a valjda ni paragrafa koji bi ih •a kvačio. Pitamo dokle će ovo bespravlje trajati i dokle će se na ovakav naSin davati povoda nekinf zanesenjacima i asjjancima da i'kaljuju svoje »heroj­ stvo« nad mirnim građanima i da opet мшјн nekažnjeni? Kod aas je u Gračamci 39 trgovaca vaslgnana, 23 pravoslavna i 3 jevreja. Ali pri zadnje« razdjelb; soli, taj raz ацег nije uzet u obzir, već je so P'bijeljena tako,-da je krčmL^je soli dob .• ! • muslhrana. I pravoslavnih i 2 jerreja. Ovo se p .i? nije dopadalo, dok жат g. Trifković nije došao kao zaporječnik financijske straže. Stoga tra^imo, dl se u buduće so ima srazmjer■o dijeliti i svraćamo pozornost g. Trifkovića na gornji ključ. Po naredbi delegacije ministarstva taancija od 6. maja 1919. broj 5229 imali bi oduzete trafike na prvom redu dobiti invalidi i . d. Ali kod nas u Gračanicj ta se naredba u praksi sasvim drukčije provodi. Kod nas su trafike dobili većinom zd r a v i i d o b r o s t oj e ć i ljudi, od kojih neki i svoje radnje imaju. Još su te trafike podijeljene ne­ srazmjerno takW da su Srbi pravosla­ vni dobili šest trafika, a muslimani saж» tri, premda je Gračanica napučena pretežno muslimnskim žiteljstvom. Žafosno je. da je jedan musliman invalid odbijen uz izgovor,'da je slaba ponaša»ja i da nije naš podanik, premda je u Gračanid rođen i kao vojnik bivše Austro Ugarske na ratištu ruku izgubio. Na temelju fečene naredbe tražimo, •d nadležnih faktora da ove hotimične •epravde poprave i da strogo nalože podređenima da se м uredovanju imadu •'rzati naredbenih propisa. DomaCe vijest! КЛо imo ravnopravni. Muskman EA. neki dan provocira u jednom na­ šem pokrajinskom gradu u pijanom stv nju malr izgred i policija ga za to od■uh pritvori te mu sutra do udiše 30 dana hladovine. Pa neka. Mi nemamo »išta proti toga, jer ko ne će ili ne zna «a se м društvu pristojno ponaša, tre­ ba da ga društvo na neki način opa­ meti. Nu čujte dalje. Sutra dan iza tog pritvora imala je da krene grupa mu­ slimana od preko stotine, da nastupi svoju vojnu dužnost Čekali su posve mirno pred vratima kotarskog ureda, kid U z obližnje birtije izađe pravo­ slavni birtaš Lazo L. te bez ikakva povoda poče psovati sve što je muslima­ nu sveto i to direktno onoj grupi, koja čekaše na polazak. To se je ponovilo •ekoEko puta i to sve pred očima si­ gu rnostnih organa, pred kot uredom i ■eposredno u blizini stana kot. predr stojnika, koji ovo sve mogoše vidjeti. Pa i njega su onda strpali u hladovi•u, reći će možda netko. Jesu da! Lazo L. nje musliman, on je pravoslavne vere, pa kao takav stoji u našem kraju ♦zvan dosega »švapskog zakona. Ko ■e vjeruje, neka dođe pa malo prohoda po našem kotaru i vidi nepravde u tužжој Bijeljini. ’ I i i , - ; ; I ’ i • • i ■ i Trgovcima i zauatijaina на zaaaj«. mesa i volova za vojsku, »Morcvanje« »Adresar trgovačkrii i niuusi/ijskih pu- ! kola i konja (jedan od najunosnijih rat­ duzeća u Bosni i Hercegovini' za go- | nih poslova), opskrbljivanje grada i ko­ dinu 1920. nalazi ле u štampi i Liče go* ; tara hranom, kupovanje suhog voća i tov koncem decembra o. g. — Ova je ♦ šljiva, obskrbljJvanJe grada Lahvom, šećerom d cikorijom i t. d., a onda: ve- , knjiga potrebna svakome trgovcu i ; zanatliji, jer će mu pružiti adiese svih ^trgovina rakije. Jedna jedina partija rakijskog koma prodana je g. D. L.-a • Industrijskih poduzeć, novčanih zavo­ da, osiguravajućih društava, zem­ za tniii^p i nekoliko stotina hiljada kru­ ljo . dručkih zadruga, te advokata u na koncem god. 19ib. I pored svih ovih Ih s.u : ! кчче^г. ini. ."abir.i ;M>pis svih lijepih poslova g. U. A. oporezovan je nai h konzulata u inostraiBtvu. Sve i samo na dobit od b4.000 K. su adrese složene po granama trgo- . Na drugoj strani jedan običn-i pekar vi e pj. osno industrije i obrta, a osim | (somundžija) M. H., koji se nije bavio toga se nalazi i aifabecski popis. —J mkakovim nuzgrednim poslovima opoCijena je knjizi 15 dinara, a u kruna­ rezovan je na K 30.000. Da potanko ma picir.a zvaničnom tečaju koji j« rišemo stanje ovog pekara mislimo, da za sada ustanovljen sa K 3,- 1 dinar. nij& potrebno, dovoljna je i sama riječ - Pošto će se štampati ograničen broj ■ »somimdžija«,<da ocrta njegovo materi­ primjeraka, to će se knjiga razaštljati I jalnu stanje, pogotovu u vrijeme rata, najprije onima, koji su poslali pretpla­ gdje se je tako malo brašna dobivalo za najnužnije potrebe, a za trgovinu tu unaprijed. Kome se bude jlala uz pouzeće, stajaće 50 para odnosno K malo ili nikako. Gospodina A. U. uzesmo samo kao 1.50 više. Konačno se napominje, da ovaj »Ad­ primjer, dok ♦ ostali veletrgovci nijesu resar« nema nikakve veze sa »Jugo­ ikšta slabije prošli. slavenskim Kompasom«, koji izlazi u I ako je dakle umrla Austrija, Jcs uZagrebu, te neka se ne z^njenjuje sa vijek živi njena uobičajena protekcija, pa stog molimo, da se stvar u koliko i« ovim. - - Narudžbe i pretplatu prima administracij.i »Adresara« Sarajevo, moguće ispravi. trgovačka komora. > Opet napadaji. Piše nam prijatelj Odbor ađružMia željezničara SHS iz I). Vakufa: »Demokratsko« doba daje svojima članovima na znanje, da , donijelo “nam je < to, da čovjek ni kod je ministar saobraćaja dne 16. oktobra svoje kuće nije siguran. Napadaji, vrio. g. službenom bzojavkom pozvao 1 jeđatjje vjerskih i familijarnih osjećaja društvene delegate na pretresanje venas muslimana na dnevnom su redu. levažnih općenito staleških pitanja u ' Niko: ni vlasti, ni policija, ukratko niko. Beograd. Poveći dio odborskih člano- I kao da nema ni volje ni smisla da to va boržvi u ovu svrliu već deset dana ; uguši i prepriječe u Beogradu koji nas brzojavno danas ( Uglednog građanina Mustajbega Dautbegovaća napali su njegovi kmeti u j izvjestiše, da pregovori po osoblje vr- i nedjelju u večer kod vlastite kuće i * lo povoljno teku, te da će morati još i osam dana potrajati. Radi toga odga- i samo se njegovoj razboritosti ima za­ оз se glavna skupština udruženja že- i hvaliti, da ovaj napadaj nije povukao za Uzničara £HS od 26. oktobra n a 2. | sobom većih posljedica i smrt. Ovako vrijeđanje vjerskih osjećaja i to pred • novembra. Ovo odgađanje nije se m do brzojavno članovima saopćiti, kućom i u neko doba noći daje povoda pa je odbor razAslao dne 20. oktobra opravdanoj ogorčenosti i nameće pita­ na sva službena mjesta okružnice, u nje: gdje emo i kuda ovo vodi?! kojima se glavna' skupština za 2. no­ Svakome je sveta vjera i kućni prag, vembra definitivno fiksira. pa kada vlast svojim mlitavim zauzima­ njem ne pokazuje na malo volje, da se to sprijeć: onda je i previše jasno, da to ne sluti nikakvome dobru. Zulumćarskj vlastodršci, vrijeme je da. već ovome jedanput na kraj stanete, jer s« je bojati da i nama ne -prekipi, a onda... i Predsjednik нмех ntjesaog odbora ra Silahić, Mustafagmica Bahtijarević, po 12 K: Advija JaŠarević; p« 10 K: Hanumica h. Kazaz, Cerimo h. lladži Halilović, Zubejđa DžumUić. ! liti efendinica, Hajrija»AEhodžić, ii. Danijaibegovica Ibrišagić, At.fa iakaković, АјЛа Kapetanović, Tehvida Lagjarević, Hamida Halalkić, Smejlaginica vejvan, Dcvlet h. Džinić, Asija Džmi^, Raj.fa Ibrahimbegovlć. Ajiša Jbra’iimbcgović, Halilbegovica Kulenovic, Subhđa ibrahimbegović, Alibegovica Omcrbeguvić; po 6 K: Zahida Groždan; po 5 K: Naila Bahtijarević, Nahla Fcjzag ć, Ešref GuŠić, Sabrija Gušić; po 4 K: Ај»л Alihodžić. Aziza Katana, Nura H. Ld lović; po 3 K: Hanumica Gušić, R ihana Šerbić; po 2 K: Nura h. Sitnici. U ma Babahmctović. Dukatar efendin < a Mučelefa Silahić, Hatidža Ibrahimbc,' vić; po 1 K: Zumra h. Amautović. Sricj'minovica Gvozdžar. Uprava »Pravde« predala je 90 K zh »Osvitanje« i to: 20 K od O man ef. Mahmutbetovića, Tuzla, i 70 K od Ha■fiz ef. šer. sud., koje je sakupio na vadbl Džemaludin ef. Žunfća u Tuzli Arnautović Aslmaga, cipelar, sakupio je svotu od 60 K, koju darovaše: Po 10 K: Idrisbegović Murat i S'.avoljub Henig: po 5 K: Ibrahim Во!јЛ ć, Nikola Banzić i Hilmija Bucalović, te satupljač 20 K. 500 K Jasim Kapić. prigodni riiidbe sa Nuri h. Džabić iz Sarajeva. Nazif ef. Nalbahtić. dobrov !ini prilog 30 K, Gračanica. Gradskt poglavarstvo u Đe vi Broj 743 143 2 3 Natječaj. Kod potpisanog gradskog poglavar­ stva imad« se odmah ^ppuni’i - sto »ractokos blagajnika skopčane sa mirovinom. DoČvtna go­ dišnja temeljna -pluta iznosi 0 K. a doplatci skupoće 4200 K. Po: m ukupne ItOt K godišnje. Blagajnikova dužnost biti će vaditi sv« bleiajničke knjige i rješav ti spise u Kostajnici, g. Mehmećalijaga ArnauMerfaanietov ttferič, sto je obdržaovoopćineke bolnice. van 3. o. mj. donio je apravg sjajan utfvić sakupio je za naš list K 530.— Prave natjecati se za ovo m esto spjeh. Sve je izvedeno na sveopće odobrovoljnih priloga, koje darovaše: i imadu same državljani S. H. S. dobravanje. Bog dao lijepo vrijeme, pa po K 100.— Mehmedaga Kazaz; po ; Propitane hilrgovanc molt «. e sa je svijet pohitio u velikom broju, da j , K 50. : Ahmedaga Tihić j Mclimed Mu­ svjedodlbtma e svršenim naukama i žić; pb 40 K: Ahmed Jajčanin i Mehtime doprinese za naš »Merhamet<r i dosadašnjem »Ibžbovanju nek i .* j omogne otrti mnogu suzu prigodom doocdarlijaga Kazaz: po 30 K: Mchmedašalju do 10. novembra 1919. ovome lazeće zime. Vidjelo se i naše uleme, i lijaga Arnautooić; po 20 K: Suljo Curt, poglavarstvu. starijih ljudi; ivi dolaze na »MerhameSalih ef. Suljić, Bcćir Bećirspahić, 1bDerventa, 17. septembra 1917. tov« teferič. Neka im je najljepša hv<- • rahim Bobija, Abid Fazhć, Mehmed Ba­ Gradonačelnik: la’ Svak se je zadovoljan kući vratio, kalović i Emin Drljača; po 10 K: IbrašeaMtbeg Abdulah Tendić4s. r jer su sve tačke programa izvedene li­ Irim Ikanović, Šerif AKć, Zaim Umerojepo. Bilo je zabave na svaki kraj. Ović, Selim Saračević, Avdo Tihić, Saćir Tatić i Šerif Begić; po 5 K: Avdo sobito je dobro uspio naš komičar A. M. Hasib ef„ koji je dobrovoljno sudje­ Hod Btvjć: po 3 K: Alija Šabić i po 2 lovao i mnogo doprinio aspjehu teferi- : K: Medo Bećirspahić. Bratska hvala : ča. stoga mu odbor izriče ovim putem kako vrijednom sakupljaču, tako i da- ' Опћински уред у Јсзеру потребује najljepšu hvalu. - Nadalje se zahvalju­ rovateljlm*! биљежника, ради упражн еног мјеста jemo našim omladinskim društvima U Tarč’na su gg. Salih Sokolović са мјесечном платом од 3(М) К (сло»Džerzclezu« i »Muslim. športskom । •i Muhamed ef. I s I a m o v i ć sakupili вом три стотине круна). klubu«, koji su nam u svakom pogledu 1 za našu organizaciju svotu od K 390. Ko жели нека се јави са молбом pomagah oko moralnog i materijalnog koju darovaše: po 30 K: Hamdija Deистоме уреду до 1. новсмбра 1919. uspjeha teferiča. Oko 50 članova njih >- i miragić; po 20 K: Muradif Muharemovih brio je « priređivačkom odboru 1 svi 1 vić; po 12 K: Džafo Bužo iz Pazarića; Начелник : su se natjecali u svome poslu. po 10 K: SSkih Sokolović, Miihamcd ef. ■брахимбег Агановић. , Prihoda je bilo, oko 17.000 kruna a < Islamović, Smail Sokolović (Konjic), A: troškova nj čitave dvije hiljade tako, i iaga Trcbo, N. Nurko, Fehim, Ragib i da čista prihoda ima preko 15/000 K. Avdo Japaiak, Alija Zahirović, Mušo ; Zaista sjajno, kad se pomisli, da Je te:• opljak, l'irahim Brćkalja. Jusuf i •ferić istom prije ^ia četiri dana zasno­ Vejsilaga Jap?lak, Mehmed Nišić. Ali , van. Za tolika materijalni uspjeh naj­ ef. Šarić, Ahmedaga BrčkaPja, Mehmed 1 i viša zasluga ide one, koj su nas po­ i rebo, Uzejir Ahbabović, Atif j Ismet mogli dobrovoljnim prilozima, te da­ Fejzagić, HaTm čizmić, Omer Šećibo- • < ■ '..' ..-a), Sabitaga Kadri.ehmović ■ ’ rovima za tombolu (u kojima se je nalaz.lv i dvoje janjad; od gosp. I. J. Kem(Mo đarJ, Kasun Agić (Konjic), Arifaga , , pusa). Hvala im svima, kab i onima, ј Cizmić (Kreševo). RedŽo Sakić, Ahme- i ' jednog ili dvojicu tiaži radi koji ?u nam smanjili troškove popusti­ daga Jclcčković Husein NuMć; po 5 starosti njenog vlasnika ma na robi, zaradi itd. K: Salko Jamak, Hamid Sakić, MustaOvaj teferič daje najbolji dokaz, tla fa Japaiak : Bećir Zahirov.'ć: po 4 K: se je u narodu probudila svijest za ovo Mušan Japaiak: po 3 K: Meho Ibrica, 1 naše dobrotvorno društvo, pa nas ovaj • Jašar Smajić i Zejn.il Mehremić; po 2 uspjeh bodri da i dalje ulažemo sve sile, . K: Abdija Hadžić, Anton Nikić (Kreše­ da za podignemo i u svakom pogledu vo), Hamid Topalović, Rasim ^fo, Osproširimo. • . тап Cigić i Alija Japaiak, a po I K: u Sarajevu, koji bi osobno i sa Za odbor »Merhameta«: Čami! Oputa, Mehmed Orić^i Alija Mekapitalom sudjelovali u radu. M. Sudžukovlć. ■ rnić. Bratska hvala svjcma’ iz пт oFggnizscije Натјечај. Ortaka Odmjoriтапје poreza u Derveuti. Javija nam mjesni odbor: »Nepravde, koje su ovdje nanesene malo-obrtnicmia kod odmjerivanja eoreza, pobudile su veliko nezadovoljstvo, tim više, što su и komisiji bili zastupani jedino veletr­ govci i veleposjednici, dočim od malih trgovaca i obrtnika nije bilo njjeđnog. Gospoda veletrgovci upotrebivši ovu zgodnu priliku u svoju korist i naprtivvelike terete na leđa manjih i slabi/h, oni prođoše vrlo jeftino i uzajamno poštedše svoje kože. NaveŠćemo jedan konkretan slučaj. Za Islamsko sirotlšte poslao nam je g. Mehmedalljaga Amautović iz Kostaj­ G. U. A. veleposjednik je i veletrgoZa »Osvitanje« sakupila je Rejhana । nice iznos od K 1^2.- koji dugovaše >ac od davnina, te je svakom poznat Šerbić muall ma u Banjojluci iznos 518 po 40 K' Melrmedaga Kazaz; po*30 K: kao vješt i dobar trgovac. Kao miljeK, a darovaše po 40 K: Vasvih. Džinić; । Ahmedaga Tihić; po 20 K: M. Amaueik bivše vlade mogao je lahko dobiti I po 30 K: Hasan h. Džinić, Rigibbegovi­ evaku koncesiju, te se je tijekom rala, i tov." Salih ef. Suljić. Mehmcd Tihić i ca Džinić, Mućclcf h. Beglcrović; po Mchine.'alija Kazaz; po 10 K: Ibrah'.m •r:m svoga stalnog posla, bavio još i Ikani Ahmed Jajčanin: po 5 K: ј 20 K: Hajrjje h. Husedžinović, Zehre h. : raznim trgovinama, koje su donosile li­ Džinić, Celcbi h. Beglcrović, Fatime h. SerJ/» ći Mustafa Bakalović, te2K : jep dobit Nuz^redni poslovi, kojima se Džumrukčić, Alibegovica Džinić. Bist­ Avdo Podinovdć. Hvala. Živjeli! je bavio taj gospodin jesu: »liferovanje« M. 6»dMuL ВрЛј 77 Broj Ј1РАВДА* — .pravda; Vhrtn Ote »i У (kompanjona) Fabrika B. Užitanina Proizvodi domaća ć«beta, sukno, šajkaće i štofove bolje vrsti. Daljnje upute daje Užičanin Muhamedtga u fa brici na Zmajevcu kod Saraje a svaki dan. Adresa za pismene upite: Muhamed Užičanin Sara­ jevo, Abdeshana 17. 150, 13 Štamparija D. U A. КаЈов. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc3b2ec51e1a8d9f393798f5802d53b7.pdf 5f1588ea3a6c6e912081b9b45610a9a9 PDF Text Text О О * V В 1 Л < Кi>VUri «ии аиШдј se u Опготеј ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. dBBBta ЛИк ЈМНк Broj 78. «flHk W шЛ Godina I. Sarajevo, subota 25. oktobra 1919. (30. muharema 1338.) Iz naše organizacije Budući »četvrtarski« odnos sačinjava ј jedan posebni agrarno-pravni pojam, to ; ćemo najprije ovaj odnos s te strane |, razjasniti. Cetvrtarski odnos nastaje kaSVE MJESNE ODBORE umoljavamo ! da zemljo vlasnik dade svoje slobodno da ■ roku od 3 dana popišu sve sadanjo zemljište težaku pod ugovorom, da te­ pretplatnike »Pravde«, koji će i đoxažak na »istom zemljištu o svom trudu i dbe t. j. 1920. držati naš list. Taj popis trošku posadi lozu ili dfugo kakovo vo­ »reba odmah poslati administraciji će n. pr. smokve i trešnje te da < đ plo­ »Pravde«, a nije potrebno, da se pret­ da te loze i voća svakc^odine dajl vla­ plata za 1920. kupi, nego nam to treba sniku četvrtine, који^е dužan o svom м to, što ćemo po tim iskazima dati da trošku predati ondje, gdje to vlasnik na­ м štampaju adrese, jer je iscrpljena doredi. Paušalirani desetinski porez i ine •adaaja zaliha. državne daće plaća državi direktno sam ♦ vlasnik, jer je on u poreznim knjigama, lato se tako umoljavaju svi mjesni a na osnovi gruntovnice upisat kao vla­ •dbori, da o d m a h pošalju sakupljeni izsnik i obvezatni platioc. Tri četvrtine Hos pretplate za ovu godinu, te da po­ ovog poreza dužan je »Četvrtar« t. j. za­ žare sa kupljenjem neubrane pretplate, kupnik prije trganja (berbe) platiti jer ćemo 1. novembra obustaviti slanje vlasniku zemlje. Ako »četvrtar« ne bude Veta svakom, ko dotle ne podmiri pret­ valjano obrađivao vinograd ili ako to­ platu. kom vremena loza ugine, ili vlasnik od ♦ četvrtara lozu i vbće otkupi, to odmah Ovom prilikom apeliramo ponovno na prestaje i zakupnički pravni odnošaj iz­ i eve odbore i ostale članove naše među vlasnika i četvrtara, pa zemljištem I •rganlzacije, da porade na što boljem odnosno vinogradom slobodno raspolaže : širenim našeg lista. Nije dosta biti član 1 vlasnik. i čitati list kod drugoga, nego je dužnost Prijepori između vlasnika i za­ | i pretplatiti list, jer je on žila kucavica kupnika — četvrtara spadaju u nadlež­ ■aše organizacije, pa ga treba podupi­ nost g r a đ a n s k-i h sudova, pa je i rati svim i moralnim i materijalnim to dokaz, da je ovaj odnos čisto privatsredstvima. no-pravne naravi. Kako se dakle vidi, odnošaj između vlasnika i »Četvrtara« nije ni u čem sličan kmetovskom odno­ su, jer početak »četvrtarskog« pravnog uđnošija datira od dana, kada težak za . osnovu ugovora s zemljovlasnikorh Da, red na sve strane. »Snažna ruka« na njegovom zemljištu lozu i voće posa­ i g. Pribićevića, i još »snažnija« njegovog di, pa sve dotle, dok postoji faktični ohje- i •nAjetica Ate Šole osjeća se na svakom kat ovog pravnog odnosa ili dok zemkoraka . Ijovlasnik ne otkupi lozu, odnosno te­ ; žak zemlju. Kako se vidi, ispravno shva­ ćena juri čička interpretacija ovoga pra­ ’ vnog odnosa jasno dokazuje naše sta­ novište, da je »četvrtarski« odnošaj vi­ še najamne, odnosno zakupničke i naravi, pa ne sliči ni kmetovskom, ni ko- j lonatskom odnosu. Stoga sa juridičkog i gledišta nije nikako opravdana gore ci­ tirana naredba ministra za agrarnu re­ I formu, kojom se vlasnik onako preko koljena lišava svojih temeljnih vlasnič­ I kih prava i oduzima mu se jedno jako vrelo njegove eksistencije, kao što će­ mo niže dokazati: Red na sve strane. Četvrtari. Početkom augusta o. g. predala je jeda* deputacija seljaka iz mostarskog kotara zemaljskoj vladi predstavku, kojom traži da se vlasnička zemljišta, na kojima se nalazi tuđa loza, proglase kao kmetovska i da se u agrairnu reformu unese pasus, da se kod rješavanja kinelovskih odnosa sa ovako vini zemljišti­ ma postupa kao sa kmetovskim. Depu­ tacija je bila prema vlasnicima »veliko­ dušna«, pa je predložila vladi da se vlaaiaouna zemlje mjesto dosadašnje uobiAajenc četvrtine od godišnjeg ploda gro­ žđa dade četvrtina brutto dohotka, iz­ računatog po paušaliranom desetinskom jaorezu, što se na do ti čiju pairoelu plaća, Zemaljska vlada, vođena intencijom, da pomogne »potlačenom« seljaku, jer mu je malo, što mu agrarna reforma daje adnskc posjed? sa pravom kmetstva, odmah se jc požurila i izdala jednu na­ redbe, kojom u glavnom izlazi u susret tvom zahtjevu seljaka. Ovom se naime naredbom proglašuje zemljište vlasnika, na kojem se tuđa loм nalazi —- k o 1 o n a t o m, a za dokaz, da vlasnik ipak ima neko pravo na onu zemlju. naređuje se da seljak, odnosno zakupnik (četvrtar) m o ž c d a t i vlasnik« običajenu četvrtinu, ako hoće, ili mje•to toga trideseterostruki iznos godiŠ»jeg desetinskog paušaliranog poreza od dotiCuc parcelr . ; i I | i , । j ( ' . i ' ■ i : Uzećemo za primjer vinograd od 5 motika loze. Ako se isti dobro obrađuje, te još ako je zemlja bolje kvalitete, taj vinograd može da prosječno odbacuje godišnje po 20 q grožđa. Uvažimo li po­ prečnu ovogodišnju cijenu grožđa od. 5 (pet) kruna 1 kg. to bi vlasnik u ime četvrtine ove godine primio 500 kg po K 5.— — 2500 K. Ali pošto naredba stavlja na volju čtvrtara da mjesto čet­ vrtine u naravi daju vlasnicima 30-godišnji iznos paušaliranog desetinskog po­ reza od dotične parcele, to će vlasnik primiti od prilke — to ako je udrivena najbolja stopa desetinskog poreza, — slijedeći iznos. Na svaku motiku vino­ grada plaća se n. pr. 3 K paušala t. j. 15 K za sav vinograd. Kad se ovaj broj pomnoži sa 30 dobije se iznos od 450.—, a to je nešto manje ođ petine p r a \ o g prihoda, što bi vlasniku pripao, kad bi dobio zakonito svoje pravo, naime četvrtinu u naravi. Ministarstvo je- uzelo tridesetorostruki paušalni porez na te­ melju dinarskog kursa krune. Ovaj je slučaj najbolji, a kako je tek ondje, gdje je desetinski porez slučajno minimalan, te vlasnik mjesto recimo K 2000.— što bi ih primio za svoju četvrtinu dob.je K 100.— po paušaliranom desetinskom porezu. Uzev u obzir današnju stalnu tenden­ ciju državne uprave da samo ide na ko­ rist seljaka, mi ne vjerujemo ni u to, da bi vlasnik mogao doći do svog pwhoda ustanovljenog na gornji način -po desetinskom paušalu. U južnoj Hercegovini ima danas mno­ go »agutskih« obitelji, kojima |о svo kmetstvo oduzeto, a begluka ušljed ne­ sigurnosti života nijesu mogli obraditi, te Im je jedino vrelo dohodka ova čet­ vrtina od vinograda. Sad im je eto i to oteto. Kako se vidi kod nas se je raširio •ruski boljševizam, ali ne crvenim tero­ rom, nego agrarnim naredbama ministra Poljaka, koji svoj kršćanski fanatizam ižljeva nad nezaštićenim našim porodi­ cama, koje su gornjom naredbom stav­ ljene pred gotovu činjenicu i lišene svog jedinog ovogodišnjeg dohodka u koji su polagalo nadu. bo. Sarajevo, 24. oktobra. Raspravljajući o pozivu »Narodnog Kluba« za sudjelovanje u proslava 29. oktobra u Zagrebu radni jc odbor paše organizacije zaključio jednoglasno. da se odazove tom pozivu te je u tu svrhu de­ i legirao gg. nar. zastupnike Dra Hrasni<u i Dra Spahu, te glavnog itfedn&a našeg glasila g. Š. Korku^a. Isto je tako zaključeno, da se ovoj manifestaciji n. >že priključiti svaki član i • naše organizacije kako iz Sarajeva, taI .. ko i iz provincije. —n—m——■ ■ ■ i«i■ ч■ ■ ■■■ i i ■-шмд ммшшам I Bilješke Naćalnlk za prosvjetu 1 crkvene (!) po.Slove^g. Sćepan Grđlć traži među na­ stavnicima špijune i denuncijante. Ovo nije šala, nego žalosna istina, koja se samo, u našoj »demokratskoj« k o r u ptivnoj atmosferi može dogoditi. Ovu odvratnu službu nametnuo je Sčepan Mali nekim nastavnicima jednini svojim aktom u mjesecu augustu, kad je pozvao profesore: dra V. G., V. V., J. J. (tri Sr­ bina) pa A. F. i F. K. (dva katolika), da podnesu svoje mišljenje o radu u školi i izvan škole jednoga muslimana profešora. Neki su se profesori zgražali nad ovakom niskom rabotom svoga šefa, koji je time pokazao pravi tip svoje crnokabinetske duše, a drugi su iz mržnje i os­ vete podastrli svoje »mjerodavno« miš­ ljenje. Sve su to ćakule, velemožni Šćepane! Ta i pretšasnik je sa te iste sto­ lice nastojao, da kako paragrafom zakvači toga profesora, pa nije mogo. U ladici su svi mjerodavni službeni spisi (kvalifikacija i drugi akti) pa se po njima može najbolje prosuditi sposobnost i vla­ danje, a pošten se čovjek ne laća špiju­ naže, jer je to gadan i nemoralan posao. Toliko radi ravnanja. Registar fiort'pcijti Visokoškolske bhrendije. »Na; aIdo Jedinstvo« od 23. o. m. donijelo je iskaz podijeljenih Stipendija za ovu oKolskn godinu. U tom iskazu upada u oči jedna »sb aroica«, koja sjajno ilustrira rabota našeg prosvjetnog odjeljenja. Suljo Sma lbegović, slušač geodezije, rodom iz Tešnja dobio je štipendiju u iznosu od 3.000 K. — Kvalifikovan je dakle da nije savim siromašan, dok u istinu ne posjeduje nikakva imetka. Šta više nema ni svoje kuće, nego preko ferija proboravi kao gost kod svog dalj­ njeg rođaka Sabita. Savo Bjegojević, računarski oficdjal u računarskom odsjeku zem. vla­ de, čmovnik u X. čin. razredu dodijeljen ministarstvu financija u Beograd, da uz­ mogne ujedno i pravo slušati, dobiva, štipendiju prve kategorije, od 4.500 K, te tako ima mjesečno od računarskog odsjtka K 87328, a po priznanju njego­ ve gospođe u Beogradu dobiva od mini­ starstva još 1.800 K. Dodajte još štipen­ diju od 450 K, onda izlazi da »siromah« Savo prima tek 3.123 K na mje ea Pitalo »objektivnu« i »savjesnu« go­ spodu na vladi, koja imaju obraza, da đacima šeriat. škole »iz principa« ne daju stipendije: zar može jedan či:,'vmk uživati štipendiju, a istodobno pobi­ rati dvije plaće za jedan posao. Jedna �Страна 2. Strana osoba u isto doba činovnik u Sarajevu, a Stipendist u Beogradu! Prepuštamo javnosti, da isporodi ova dva Stipendista i njihovo stanje, pa da vidt objektivnost« ii »demokratizam« gospode Grlića, Krsmanovića i drugih * mjerodavnih u tom odjelenju. U jednom od idućih brojevi4osvrnućcmo sc podrobnije na podjelu visokoškolskih štipendija, a molimo sve prijatelje, koji nam mogu poslužit! kakvim podacima, da nas poduprti u osvjetljivanju tamne rabote Grđina odjeljenja. Број 78 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA" I ! | ' ' ! ; i i ' Poziv. Kad je naše udruženje stupilo u ži­ vot. mnogi mislili, da je kasno i da tmi je suđena uloga liječnika, koji bez ikakve nade i tek samo iz dužnosti po­ kušava. da spasi neizlječivog bolesnika na smrtnoj postelji. Sigurno bi bilo bolje, da smo se prije ort ganizovaU e da smo već s početka vla­ dine akcije za agrarnu reformu ujedi- ; njenim organizovanim silama mogli bra­ niti naša prava i naše interese. nu ipak smo prispjeli na mejdan blš u odluč­ nom času i zapriječili, da se agrarno pitanje riješi po receptu poznatih bez- • dušnih demagoga i zulumćara. Po zadnjoj agrarnoj osnovi imala bi ' se vlasnicima oduzeti sva zemlja pod • kmetima. Vlasnicima se priznaje bajagi i neka odšteta, ali ta odšteta ne bi bila in iz daleka ekvivalentna izvlašćenim objektima, neg8 bi se mogla smatrati upravo nekom sadakqm. osobito za ve­ će posjednike. Od većih odšteta imali bi se odbit? izvjesni postotci, koji bi progresivno rasli i za najviše odštete iznpsili 90>. Ako bi odšteta bila manja ođ duga, kojim su dotične nekretnine opterećene, imali bi vlasnici da jamče za višak duga svojim drugim imetkom. Mislij^o da ove ustanove rečene^g- 1 rarne osnove dovoljno ilusbrišu đema- | goško-boljševički mentalitet njezinih au- ; tora i njihovih savjetnika. Ova je osnova hvala Bogu pala, a da I nije bilo naše organizacije d njezinog rada j’otpora, sigurno bi agrarno pita- • nje bilo riješeno u smislu te ili koje druge slične zakonske osnove. Kakova će b'.ti buduća agrarna za­ konska osnova i definitivni agrarni za­ kon. to zavisi od različitih faktora, ali u velikoj mjeri i od nas samih. Naši mnogobrojni i moćni protivnici učiniće sve moguće, da se i nadalje oko­ riste na našu štetu i da se agrarno pi­ tanje po njihovoj volji riješi. Moramo daMe i mi svim silama nastojati i sva legalna sredstva upotrijebiti, da naša prava i naše interese obranimo. Kad bi svaki posjednik svoju dužnost učinio, onda bi nam sigurno pošlo za rukom, đa se obranhno i da prodremo sa našim opravdanim zahtjevima.- Najprva i najelcmentarnija je dužnost I a i u vlastitom je interesu svakog po- I sjednika bez razlike kojoj vjeri i kojoj 1 političkoj stranci pripada i koliko i ka­ kve zemlje posjeduje, da' odmah stupi u udruženje. Druga je najslavnija dužnost svakog posjednika, da odmah plati članarinu. Stoga moFmo i opominjemo iznova sve posjednike, koji nisu još stupili u j našu organizaciju, da se odmah istoj pridruže. Štogod nas je više u zajednici, to smo jači brojem moralno, intelektu­ alno i materijalno. Isto tako molimo d opominjemo sve članove udruženja da odmah podmire članarinu. Osim toga molimo izpova sve imuć­ nije posjednike, osobito one, koji osim prihoda od zemlje imaju i druge obil- , nije zarade, da nam pritoku u pomoć sa izvanrednim prilozima i to čim prije. Svako treba da bude uvjeren, da je nno Što daje udruženju, nuždan i pro­ duktivan izdatak, kojim će pomoći i sebi^ i drugim. Mjesni su odbori dužni, da čim prije skupe sto više članarine t •izvanrednih priloga pa da u smislu društvenih pra­ vda 80$ šalju odmah centrali. Dužni smo da upozorimo sve posjed­ nike, da je rad centralne uprave skop­ čan sa velikim troškovima, koji nepre­ stano rastu i da je centralni fond ne malo već iscrpljen. Prijeka je daklen nužda, da se ovaj fond hrzo i obilno nadopuni i da se u buduće neprekidno, održava na visini svoje zadaće. Bilo bi vrlo žalosno, -kad bi baš u ovim za nas sudbonosnim ča­ sovima oskudica s novcem zapriječila centralnu upravu, da se posluži svim sredstvima i prilikama, od kojih se moneka korist za našu stvar očekivati. Za bvake smetnje otklanja centralna uprava od sebe svaku odgovornost. Sarajevo, 20. oktobra 1919. Za centralni odbor »Udruženja zemljo­ posjednika iz B. i H.< Predsjednik: N. Azabaglć, v. r. Tajnik: S. FilipovIć, v. r. Odboru čestitamo na ovoj korisnoj odluci i pozdravljamo ova predavanja s najvećim ushićenjem. Samo naprijed! »Hrv. težačka stranka« za vjeronauk u školama. »Hrv. Sloga« od 23. o. mj. donosi pod gornjim naslovom na čelu listao vaj komunike predsjedništva »H. T. S.«: »Već prema kulturnom stajalištu na­ šeg stranačkog programa, koji nije ni­ pošto umjetno stvoren ili s kojegod strane nametnut, nego proizlazi iz vjer­ skog uvjerenja i demokatskog duha j stanačke oganizacijc. mi stojimo odluč­ , no na tome, da se ništa ne smije preduzimati, što se protivi religioznom uvje­ I renju našega naroda bez razlike vjero­ ispovijesti; prema tome u pogledu na­ bačene nastavne osnove sa strane na­ šeg ministarstva prosvjete osjećamo sc dužnim odlučno izjaviti protiv svakom pokušaju naših upravnika, da bi se vjerska 0buka u pučkdm ili srednjim š k 0 1 a m a d 0 k i n u I a. pače r s m a« n j i 1 a» Mi smo već i* stoga tome protivni, I što bi to u našoj mladoj državi, koja i ovako uma svojih i vanjskih i unutraš-njih nevolja, još veću uznemirenost duhova proizvela. Svaki lc vrste pokušaj tumačimo iz neozbiljnog shvaćanja na­ ših upravnika.« ostalog trgovačkog« materijala za »mu­ čenike«, onda bi Šćepan Grđić bio da­ kako brži. Ovako... eh, ko bi se još mučio sa čitankama, na kojima nema ni provizije ni kakva drugog ćelepira. Jedna »trgovinska« sitnica misli go­ spodin načelnik za crkvene poslove ... Naši zemljm vlada. ■Jugoslavija« od 21. o. mj. donosi 0vaj uvodni članak: »Svakako će zanimati našu širu i najširu javnost, kako ja sastavljena naša najviša oblast u zem­ lji. Ta živimo u vrijeme »demokracije«, koja počiva na sudjelovanju sviju na­ rodnih elemenata kod vršenja državne vlasti. Vrlo je poučno vidjeti, kako je udešeno to sudjelovanje naroda kod na­ še najviše upravne oblasti u zemlji i tko sve tu vlast vrši. U tome nam može poslužiti i taj način, da prikažemo sve­ mu svijetu, koje osobe danas predstav­ ljaju našu zemljanu vladu. Ncdavgio js izdan »raspored poslova«, koji jasno kaže ovo: Prema tome »rasporedu poslova« sa­ stavljena je naša zem. vlada, kojoj sto­ ji na čelu Atanasijc $ 0 1 a (pravoslavn’) od a) pei odjeljenja; b) delegacije ministarstva financija » U »Osvltanju« su otpočeli besplatni c) šest povjereništva ministarstva. analfabetski tečajevi. U jednom već pre­ Odjeljenja se dijele na? daje predsjednica H. Berberović, a u 0 odjeljenje za unutrašnje poslove s drug', se upisuju nove učenice i otpopet odsjeka (za personalija; za opću si­ čeće č in se upišu /4 slušateljice. Obra­ gurnost. putne isprave, udruživanje i ćamo‘pažnju na ovu zgodnu priliku i po­ i selenje: za vojništvo i oružništvo: za zdravljamo ovaj rad našeg »Osvi tanja«. općinske poslove, zavičajnost i prijepo­ re vodnog prava, te pomoćni ured i Nove čitanke za osnovne škole. Ođ manipulacije). To odjeljenje vodi Sok­ zemaljske vlade primamo ovu izmotaciju: »Ćirilska slova iz zemaljske štam- • rat P. Petrović (pravoslavni); 2) odjeljenje za poljoprivredu s četiri parije i -z ostalih ovdašnjih štamparija [ rekvirirana su za vrijeme rata, a ono, ; odsjeka (personalija, ratarstvo, voćar­ stvo, vinogradarstvo, 'svinjogojstvo, si­ što je ostalo, nije se moglo upotrijebiti tnu stoku, peradarstvo, mljekarstvo i za štampanje školskih knjiga, jer su presirarstvo; za veterinarstvo ti konjogoj­ sitna. Sve je učinjeno, da nove knjige stvo, te za seljački, kredit i savez zem­ budu gotove do',početka 1919./1920. ljoradničkih zadruga). To odjeljenje vo­ školske godine. di privremeno povjerenik za socijalnu Ćirilska su slova naručena u pravo politiku Markić, ali faktično vrše po­ vrijeme, ali su stigla tek u avgustu ove slove u četiri odsjeka tri pravoslavca godine. Toga radi (a i što je izazvan (Jovo Popović, Vladimir Đurić i Sava pokret štamparskog osoblja. Pr. si.) novn Ddić) i jedan, slovima jedan ' Hrvat udžbenici za osnovne škole nijesu mogli (Ante Brzović); biti dovršeni u pravo vrijeme, te se u3) odjeljenje za pravosuđe sa šest potrebljavaju samo privremeno za nevo­ odsjeka (za personalija; za kaznene lju stare’ knjige, čija sadržina ne odgo­ Prvo predavanje u »Osvitanju«. Vri­ stvari; za građanske stvari; za lcgislajedni i agilni odbor našeg »Osvrtanja« i vara prilikama, koje su nastale u našoj torne stvari; za erarsko odvjetništvo i otadžbini iza oslobođenja, ah su uprave preuzeo je časnu dužnost, da našem za materijalne potrebe pravosuđa). To škola upućene posebnom okružnicom, ŽenskSnju priredi nekoliko predavanja. odjeljenje vodi dr. M. Simić (pravoslav­ koji se članci u čitankama ne smiju ob­ Tako će u ponedjeljak 27. oktobra u 2 ni). Ostale odsjeke vode Ivan Janečka. rađivati. Veći dio udžbenika već je go­ sata po podne predsjednica H. BerbeJosip Uerman-n, Dr. Berthold Eisner, tović držati higijensko preda-* tov. a i ostali udžbenici biće ubrzo go­ Petar Janković i dr. Eduard Koberc: tovi. pa će se odmah poslati školama. van je, na koje obraćamo osobitu U sadanjim prilikama nije lak posao 4) odjeljenje za prosvjetu i crkvene pažnju i najtoplije preporuujemo našem štampati jedanaest knjiga u 230.000 ko­ ženskćnju,' da što brojnijom posjetom poslove s 'tri odsjeka (za crkvene po­ mada«. slove. za narodno školstvo i za srednje uveličaju ovaj prvi korak našeg «OsviDa se radi o dobavi špirita, marki i škole). To odjeljenje vodi Šćepan Grđić tanja«. Prosvjeta i škola FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (7) Da |i bi pošao tamo, da je iznenadi, ili bi čekao dok se vrati nije mogao odlučiti, jer selo bijaše dosta udaljeno od glavnog grada, a upis na nauke trebao je već početi. Ali neka želja, želja da izne­ nadi svoju prijateljicu, vukla ga tamo, pa se na koncu odluči makar bilo i daleko poći u Ksantis, jer su mu pričali, ^а je put lijep i okolica divna U društvo mu se pridruši Zaframisov. sin i dvije kćeri te njih četvero već drugi dan otputuju u nenadne posjete Reni Logotetides. IV. U Ksantisu imali su Logotetidesi lijep posjed. Pre­ ko zime stanovali su u Ateni izuzev starog Gjorgja. Kuća je bila na jednom brežuljku okružena maslinozom šumom, a podnu brežuljka nizali se lijepo uređeni vinogradi. Po sredini sela vijugala se ma­ lena riječica, koja je nekad ljeti presušivala, a aimi i u proljeće činila znatne štete obližnjim vinogradima. Stari Gjorgje trgovao je vinom i uljem i bio poznat u okolici kao strašan gulikoža i zelenaš Svi su mu seljaci bili dužni, pa je on vrlo jeftino mogao obrađivati svoje vinograde, nadnicama koje su u ime kamata seljaci kod njega radili. Njegovi sinovi divili su naprotiv raskošno i trošili ono što je sakupljao stari. Zato su bile česte i svađe među ocem i sinovima. Kad je Rene došla u Atenu nije htjela stalno os­ tati kod svojih rođaka, jer je Čula, da je stari jed­ nom rekao, da on ne može još I »turkinje* uzdrža­ vati. Na to se je Rene razljutila i divila zasebno, zalazeći rijetko svojim rođacima. Na ljeto je ipak pošla u Ksantis, da se odmori i provede ferije. S početka se dosađivala, a poslije pomagala starom u radnji, u podrumu, vinogradu, pa najkasnije po- ; I ' , I , ■ I čela obilaziti okolna sela, da se upozna s narodom, kojem je i sama pripadala. Onaj primitivni život seljaka zanimao je i privlačio s početka, ali poslije opažala je mane i nedostatke i uzroke propadanja nižeg i srednjeg seljaka. Osobito joj se gadilo mo­ ralno poimanje grčkih seljaka, koje nije bilo jednako onom lijepom^ gotovo strogom životu, kojim su živili Grci u Turskoj. Zaključivala je Rene da je razlika između Grka u Turskoj i ovih ovdje u to­ me, što su ovi generacijama nasljeđivali mane sta­ rih Grka, a oni u Turskoj poprimili su nešto i od Turaka. Nu najveći dio ljeta provela je Rene u mračnom i prljavom dućanu Logofetidesa. Ona je zamjenjivala Gjorgja naučivši se mjeriti i prodavati, pa je uzgred i poučavala seljake kako će se držati Čisti, kako će se prati, djecu odgajati i t. d. Kad su se seljaci izgovarali, da se ne mogu čisto nositi radi teškoga posla, ona ih je primjerom htjela uvjeriti, pazeći na se i na svoje odijelo. Uvijek je nosila bjelinu. Mjereći ulje ili petrolej, iznoseći brašno ili suho meso govorila im: »Vidite, eto i ja ra­ dim oko stvari s kojima se čovjek lako uprlja, ali se može čuvati... Pa kada se uprlja sapun je jeftin«... »Ali ,,naraste“ u starog Gjorgja« — odgovori joj na to jedna žena. Rene je razumila šta misli seljakinja, pa se je i sama uvjeriia kada je gledala, po starim tefterima, da zbilja roba u Gjorgja preko godine »raste« — i u tefteru. I sada je razumila za što stari ne da njojzi unositi dug u knjige, nego to on sam obavlja pred veče zapalivši svijeću i zavukavši se za san­ duke. Rene mu primjetila jednom prilikom to, a on je potapkao svojom gojaznom rukom po ramenu, os­ mjehnuo se i rekao: »E, ti nisi trgovac! Ne znaš ti kako se tefter vodi...« Kad je bila sama u đućann dolazila su k njoj djeca i oba im dijelila šećer i stare tvrde kolače, mameći ih na to da ih uči pisati i računati. Djeca se tuđila od nje, no ipak su šećeri svladali boja­ zan i djeca trčala Reni kao na Ijepak. Najprije bi povirili na vrata, da vidi nije li stari u dućanu, koji ih je razgonio i tukao, pa kad su ugledali Renu samu unišli bi polako i stali do tezge. Rene bi ih tada pogladila po kosi, pomilovala po licu, dala im po jedan šećer i povela u pokrajnu sobu u kojoj je stari Logotetides sviđao račune sa svojim dužni­ cima. Tu ih je Rene učila pisati i računati, zabav- ljajući se s djecom po čitave sate Jednom ih zatekao stari na skupu i rastjerao govoreći Ijutito: »Nek idu kaluđeru... »Nek ih on uči molitve, nije ovdje crkva...« a Rene ga pogledala i ražalostila se. Poslije mu počela dokazivati kako svak mora znati čitati, pisati, računati, da ga ne može svak varati, no stari ostao kod svoga: narod neka uči molitve u kaluđera, a nek ona uči tamo »svoje Turke...« I postao joj Gjorgje mrzak. Pomišljala je više puta da ode natrag, ali joj bilo žao djece, koja su bila već naučila preko polovicu slova i brojali de pedeset. A uŽivela je i u saobraćaju sa neukim na­ rodom, držeći na umu: ako ništa, a ono dok je ovdje mjerili će pravo seljacima što kupuju. Pred večer kad je stari dolazio, Rene bi išla м šetnju. Većinom je šetali sama, a nekad s rođakom Nikolom, ili skojom djevojkom iz susjedstva, koje su posjećivale Renu. U blizini bili su ljetnikovci atenske aristokracije, s kojima Logotetidesi nisu općili, jer ih nisu primali. Rene je zvata nekoliko puta, ali se odazvala sumo pozivu dra Periklesa, jer se je s njegovim kćerima poznavala. On je bio upućen u prilike turskih Grka, a bio je uz to je­ dan od glavnih začetnika mladogrčkog pokreta, koji je u društvu omladine zauzimao sve veći mah. Univerza mu je bila žarište, pa nije čudo da je i Renu zahvatio taj politički talas, koji je trebao srušiti Tursku i ostvariti veliku helensku državu. Inače bila je Rene čitavo vrijeme u Ksantisu, jer okolica i obližnje jezerce, kuda je cesta išla pri­ vlačili je seoskoj tišini. Kuća Logotetidesovih sličila je više kakvom manastiru, nego običnoj kući. , I ; i i j (Nastaviće se) 1 i Čitajte i širite ,,Pravdu“. �Број 78 Broj (pravoslavni). Od tri odsjeka vode dva odsjeka pravoslavni (Simo Mandić, pri•vremeno i dr. Košta Krsnianović), a jedan odsjek, ilo onaj za »crkvene« po­ slove, vodi jedan jedini musliman, Ibrahimbeg Deftordarević; 5) odjeljenje za građevine sa sedam odsjeka (za personalija; za visoke grad­ nje; za gradnju mostova I cesta, pre­ voze; za elektriku, parne strojeve i automobile; za gradnju željeznica; za Željeznice i personalija željezničkih či­ ' novnika i za vodogradnje, kanalizaciju ' i meПогасјје). To odjeljenje vodi Simo i Mirkojić (pravoslavni). Ostali odsječni i predstojnici su: Karl Fitzinger, Josip ' Glascr. Vojislav 2,'ikula, Hugo Kaintzel, Otto Zerlauth i Karl Hoffeneder. Delegacija ministarstva financija, ko­ ju vodi dr. Dršan Sijan (pravoslavni), sastoji od 7 odsjeka. Na čelu tih od­ sjeka stoje Aleksander Kovačević, dr. Julije Prager, Josip Sober, dr. Adolf Halpcrn. dr. Otto Laufer, Leo Martin Hammel d Mihajlo Pavićić. Povjereništva ministarstva jesu: 1) povjereništvo za socijalnu politiku, ; za radnička pitanja, za agrarnu reformu, koje se sastoji od pet odsjeka (za soci­ jalnu skrb, agrarnu judikaturu i za sta­ tistiku). To povjereništvo vodi povjere- ■ nik Franjo Markić (jedini Hrvat na vlađ !). spomenutih odsjeka vode Ru- 1 đolf Мауг vitez Karting, koji je sada odsutan, pa ga privremeno zamjenjuje i Wkfor Pogačnik, dr. Eugen Sladović ; pl. Sladoevički, dr. A. Feifalik (koga sad ; zamjenjuje Aćim Zimonjić), Košta Ću- , ković a dr. Maks Birkovits; 2.) povjereništvo za šumarstvo i rudarstvo, koje sastoji od dva odsjeka (za šumarstvo i za rudarstvo), od ru­ darskog satništva, te <xl zemaljskoga-1 geološkoga zavoda. Odsjek za šumar­ stvo vodi Karl Karop. a odsjek za ru- ; darstvo dr. Karl Kurz. To povjereni­ štvo vodi Petar Janković (pravoslavni), koji (umiljato janje dvije majke sisa) vodi i poslove erarskog odvjetnika; 3.) povjereništvo za obrt i trgovinu, , koje sastoji od pet odsjeka (za porso- I nalija i tajništvo, za obrt, trgovinu, in»đustriju i koncesije za vodna prava; za obrtno nadzorništvo; za baždarsko punciranje. te za obrtne i zanatlijske ško­ le). To povjereništvo vodi Pajo Zurovac (pravoslavni), a pjedine odsjeke vo­ de: Rudolf Komadina, Alfred Suda. Filipesco i Pop dc Alamor. dok je jedan odsjek nepopunjen; 4 .) povjereništvo dli odsjek za zdrav- . stvo. koji sastoji od četiri odsjeka (za personalija, bolnice, ambiilatorija. kupa­ lišta i nadriliječništvo; za epidemije, suzbijanje sifilisa, sušice, malanije, ci- ; iepljenje ospica, asanacije za lijekove, i račune o putnim troškovnicima, stati­ stiku i za bolničko-opskrbne troškove). To povjereništvo vodi dr. Emil Prašek <Ceh). a spomenute odsjeke: dr. Filip Hanse), dr. Ninko Propper, Johann Kli- I mer ј jedan jc odsjek nepopunjen; 5 .) povjereništvo za saobraćaj koje sastoji od dva, odsjeka (za gradnju že- ; Ijeznica, te za željeznice, personalija i željezničkih činovnika i promet željez­ nica). To povjereništvo vodi povjerenik j Savo JeHč (pravoslavni), a kao odsječ­ ni predstojnici fungiraju Hugo Kaintzel । i Otto Zerlauth; 6 .) povjereništvo za ishranu i obnovu zemlje, koje sastoji od pet odsjeka (za promet sa mkvom. i žitc^i, ža promet i s mcrkantilnom robom, za promet s ' marvom-, mesom, masti i drugim mes- 1 lim proizvodima, za pravno-administra- ! tivne poslove i za računarske poslove povjereništva). Mjesto povjerenika nije popunjeno, a poslove vodi Vladimir Đu- I rić (pravoslavni). Odsjeke toga povjere- ! ništva vode: Eduarđ Steger, August Havelka. Vladar Durtć, David Hersch i Josip Bcmcrle. Eto nftm potpun pregled naše vlade! Iz njega vidimo, da mi Hrvati katolici i , muslimani nemamo sposobnih ljudi ni ! među našom brojnom inteligencijom, ni . medu političarima sa stručnom naobraz­ bom, koji li bili sposobni da zauzmu ono ' 213 vodećih upravnih mjesta u zemlji, koja iip prema njihovoj brojčanoj snazi pripadaju. Ne treba ponavljati, pred­ sjedništvo vlade i svih pet odjeljenja vođe samo i isključivo pravoslavni, a od šest povjereništva mi- ; nislarstva četiri su u rukama pravo­ slavnih. 7 Neka nepristrana javnost sudi, kako i se ravnopravnost i jednakost provađa u , praksi!... « Tako »Jugoslavija«. Mi dodajemo, da smo u gornjem članku našli potvrdu svojoj tvrdnji, đa Pribićevrćeva »demokratija< nije ništa drugo, nego li m a skirana hegemonija jedne klik e, koja svoju žeđ za vlašću i masnim položajima pbkriva frazama o narodnom »jedinstvu«. Čujemo, da-je beogradska »Demokratija« donijela nekoliko članaka o Atanasiji Soli, kujući u zvijezde njegovu sposobnost i mučenički patriotizam. Da upotpunimo taj hvalospjev dodaćemo i Ovu činjenicu: Ato je tako sabran čovjek, da mu je imetak dugo godina bio pod sekvestrom zemaljske banke, koj‘im je upravljao jedan musliman. Nije ii možda u tom povod, da g. Šola »voli« nas muslimane tako, da je u vladi samo jedan musliman na malo istaknutom mjestu? I eto dok A to nije bio kadara, ni da upravlja svojom imovinom, dotle mu Pribićević povjerava sudbinu čitave je­ dne pokrajine. Je li onda kakvo čudo, što narod pišti radi nesposobnosti naše uprave? Nas veseli, da sa ovom ćoravošću nije sporazumna predstavnica bosanskih Srba-pravoslavnih. radikalna Stre na 3 Лшаи „ПРАВДА* PRAVDA- • | , i i ; 1 ninu u redovima pošlo vodnog osoblja kod naših industrija, državnih poduze­ ća 4 tehničkih ureda. Mi pozdravljamo ovaj korak iqŽ. dru­ štva i obraćamo na njeg osobitu paž­ nju naših mjesnih odbora, moleći ih, da se zauzmu kako bi se u ove domove smjestio što veći broj naše siročadi. Od društva bismo molili obavijest, kako misli .provesti vjersko obrazovanje u ovim domovima. stranka, i u njenoj uviđavnosti gledamo jamstvo, da će ubrzo vjetar otpirit neisamo A tu. nego i sve njegove prišipetlje. Ma sjajna akcija. Udruženje Inžinjcra i Arhitekta u Sa­ rajevu saopćuje nam, da je dalo inicijati­ vu oko popunjenjć^icmile praznine, koja se opaža it ređbvima stručnog radni­ štva » tehiričkog osoblja u opće, a koja ćc praznina imati tcšk'h pošljedica po našu industriju, špecialno ovu u Bosni. Izabrat je naročiti odbor u kojemu su za­ stupane struke: mašinska. elektroteh­ nička, građevinska, rudarska, šumarska ; geodet-ki. a koji radi na sastavljanju pređstavaka za osnivanje novih i теkonstruisanje postojećih zanatlijskili, obrtnih i telniičkih škola u Bosni i Her­ cegovini, osobito u Sarajevu. Do sada je predložena nadležnoj ob­ lasti predstavka, kojom se traži pro­ vedba osnove za izobrazbu zidara, kamenrTczara i tesara. Predstavka predlaže osnivanje »Šegrtskih Domova« u svakom okružnom mjestu u Bosni i HerccgovjnJ. U ove »Domove« 'stupaće mladići nakon na­ vršene 14. godine, koji su tjelesno spo­ sobni za pomenute zanate — i to ii pr­ vom redu ratna siročad. U tim »Domo­ vima« dobvaće mladići uz potpunu op­ skrbu. potreban moralni odgoj i ele­ mentarno .školovanje - skupa u traja­ nju od 3 godine. Ovi će se šegrti od­ gajati stručno kod mje nih graditelja i majstora, koji se obvežu plaćati za tc svoje šegrte upravn »Doma« prve godi­ ne 1 desetinu, druge i šestinu, a treće 1 četvrtinu normalne nadnice te struke. Jedan će đio tog novca dobivati šegrti* nedjeljno za podmirivanje svojih sitnih potreba, a ostatkom će Uprava podmi­ rivati jedan dio sveukupnog troška. Računajući na potporu postojećih prosvjetnih društava, biće trošak, koiega će podmirivati država, minimalan. Nakon trogodišnjeg šegrtovanja, bolji će pomoćnici (kalfe) pohađati na svoj trošak polirske večernje tečaj’eve u tra­ janju od tri zime, koji završavaju ispi­ tom usposohljenja za polire. Ispitani poHri imaće pravo da polažu nakon 5 godina praktičnog rada, ispit majstora, a tim ispitom, imaće pravo na koncesiju samostalno? vođenja dotičnog zanata. Оћо „GajFBta". i I ; ' , : Odbor izrađuje nacrt nastave za polirske tečajeve kao • nacrt za rekon­ strukciju zanatHjske Škole, rekonstruk­ ciju .stručne tehničke škole u graditelj­ sku školu i sa ovom u savezu nacrt za osnivanje jedne kompletne srednje teh­ ničke škole u kojoj bi se odgajali mašinski. elektrotehnički, rudarski, ’ šu­ marski i mjerački tehničari, koji će po svojoj naobrazbi popunjatj nemilu praz­ U pretprošlom broju našeg lista izjiesosnio ponovne protest naših zastup­ nika proti vladinom komesarijatu u »Gajretu«, a danas ćemo da bez ko­ mentara donesemo original njenog rijcšenja, prepuštajući sud poštenoj javno­ sti. Za objašnjenje sve nezakonitosti ovog postupka donosimo i završetak иtoka g. Halilbašića, koji glasi: »U ostalom pretpostavivši (a nc do­ pustivši) i da je bio izabrat i predsjed­ nik društva i društveni odbor nakon odlaska moga i starog društvenog od­ bora i nakon nasilnog izbačenja skoro svih društvenih članova sa pravom gla­ sa sa rečene skupštine, to bi taj odbor i predsjednik društva bio nezakonit, a to iz slijedećih razloga: 1 .) jer sam ja skupštinu odgodio: 2 .) jer su članovi, njih oko 3l)đ. koji nemaju pravo izbora odbora izbacili si­ lom sa skupštine skoro sve članove društva, koji su imali pravo izbora od­ bora; -3.) što su izabrali predsjednika i od­ bor oni članovi, njih oko 300. koje je upiisao SaMh Tafro na 4 dana prtfe skup­ štine. a koji u smishi § 13 dništv. pra­ vila nemaju prava glasa na skupštini; 4.) što jc policijski izaslanik, pred kojim se je ova čitava stvar odigrala i koji je bio obavješten, đa njih oko 300 članova nemaju prava glasa, dozvolio, da se skupština dalje nastavlja i izabi­ ru očbor i predsjednik društva. Iz čitavog dakle stanja stvari vidi se. da uopće nije izabrat ni predsjednik društva ni društveni odbor, a sve kad bi bio izabrat nije bio njegov izbor za­ konit. Nezakonito izabrati odhor ne može ni trajno ni privremeno vršiti odborske funkcije te je prema tome potpuno na zakonu neosnovana napadnuta riješid ba toga veleslavnog naslova, kojom s* tom odboru priznaje makar i privreme­ ni značaj valjanosti, jer nezakonitost ne­ ma prava, da se u pravnoj državi ma­ kar i privremeno podržava.« i eto. proti tim ; takim argumentima, vlada je svojim riješejem od 9. o. mj. broj 9.098 prez, utok odbila iz ovih »razloga«: »Prema naredbi vlade Narodnog Vi­ ■■ ■ _ Mahmuđ Muhtar-pa§a: Islam po Kuranu i Hadisu. XIX. Islam kao kulturni elemenat. Glavna vrijednost jedne vjere leži naravno u njezinoj praktičnoj primjeni i u njenim pojavama kod pojedinih ljudi, kao i u zajedničkom životu. Poštenje i viteštvo, koja obilježuju muslimana, je­ su u Evropi već od krstaških ratova dovoljno poznati, pa ne treba o tome govoriti. Zato neka budu ovdje nabačene samo neke crte, da osvijetle jezgru klama sa strane sociološke (uvjeti društveni) i državne. Odmah iza prve pojave je Islamu bio dosuđen u kulturnom i državnom pogle­ du van redno opsežan i neusporedivo brz razvitak. Ako se promisli, da je klica Islama po­ stavljena usred arapskog poganstva, u pustari praznovjerja, barbarstva i neznanja. a moglo bi se gotovo reći, u bezakonju i nećudoređnosti, onda se može saino čudom gledati na divni razvoj ove pustinjske biljke, koja nadilazi svako očekivanb svojim naglim procvatom, te se moramo čuditi snagi i sili sokova. koji jo* dadoše život. Treba sebi predočiti, kako se vanredno brzo i prostrano preporodio ljudski dub i koliki je.velik napredak polučen na svim poljima u prvim stoljećima Is­ lama. Neko vrijeme tako piše profe­ sor Delizseh u knjizi »Die Welt des Is­ lam« na str. 135. — bijahu Arapi jedini narod, koj^jc gojio umjetnost i prosvje­ ćivanje Čovječljeg razuma, te je znanost međh Arapima toliko se razvila, da su ont mogli i Franke za razliku od sebe na­ zivati barbarima«. Islamsko osvajanje na (istoku i zapadu • ' i ' ' ; ; 1 ■ ’ • ; nije raznosilo samo spoznaju jednog je­ dinoga Boga, nego i veoma razvijenu kulturnu misao od Pireneja do Kine. Ta činjenica, što se moglo oslanjajući se na staru grčku,,indijsku i perzijsku kultu­ ru naskoro gledati na procvat jedne po­ sebne islamske kulture i civilizacije, ko­ jima je bilo središte u Buhari, Samarkandu, Bagdadu. Basri. Damasku, Kairu i Andaluziji; ta činjenica, da je Islamu brzo uspjelo od Iberskog poluotoka sve do Kine osnovati jedan kulturni narod povezan čvrstom vezom bratstva, to sve pruža najrječitiji dokaz velike sposobno­ sti Islama u kulturnom i stvaralačkom pogledu. Dokle u jednom vremenu, kada je svu­ da okolo vladalo neznanje, barbarstvo ili moralna propast, bio je Islam kroz mnogo stoljeća nosilac i posrednik svjet­ ske kulture. ski svijet za modernim zapadnim razvit­ kom. to se moraju za to potražiti po­ sebni uzroci, koji leže sigurno izvan pra­ voga Islama. Ali to nef spada .u okvir ove radnje, da se opsežno istraga vodi o tome, ka­ ko bi se našli razlazi, koji nastaju iz uzajamnog' utjecaja između pravoga is­ lamskog duha i staroga historijskog tla. na kojem se je morao razviti taj duh. te je mogao djelovati na dalji razvoj islam­ skog svijeta. Ipak je na mjestu makar na ograničen način ovdje spomenuti najslavnije gle­ dište. kojega se treba držati, da se dođe do nepristranoga istraženja Islama kao kulturnog elementa. Današnje stanje islamskoga svijeta ne bi dalo pravoga ishodišta za ovako razmatrenje. Nužni temelj mogao bi se po­ uzdano naći u klasičnom, islamskom vreAh ta okolnosit. što danas oko tri sto­ mehu. kako se za života i neposredno tine milijuna jako i različnim masama poslije smrti Božjeg- poslanika razvijao, pripadnu muslimanstvo nije održalo sa modernim evropskim državama jednak ; t. j. za vremena prvih halifa. prije nego ’ su razna osebina i starinski nazor i obi- ; korak u napretku, dala jc povoda miš­ čaj kasnijih prelazmka na Islam došli ljenju, da islamska nauka nije dovoljno do utjecaja i izražaja. pozitivna (određena i istinita), da ide traj­ no na ruku jednom slobodnom kultur- ! Uz dogmatične (vjerske istine) i škonom razvoju. Moralna nauka Islama po- i lastične (filozofska struja o skladu vjere I kazuje dalje jasno, da se ljudi ne smiju i i nauke) pretjeranosti., koje su se počevši i zadržati samo kod toga, da se spremaju • od izvjesnog чтетепа slično kao i kod * za onaj svijet, nego da moraju udovolja- 1 sredovječne katoličke crkve stale opira- ■ vati zahtjevima života u svakom pogle- : ti slobodnom duševnom kretanju i miš­ du i ispunajvati revno i savjesno i svjet- ' ljenju, nije mogao bujni život i raskoš, ske dužnosti. Mi smo već vidjeli, da je i koji je došao iza slavnoga ratovanja i oIslam daleko od toga da ^ni jednu fata- i svajanja. ostati bez štetnog djelovanja lističku nauku, koja tjera do vidivosti na običaje i nazore, a po tome ; na op­ (bezbrlžnosti) i .slijepoga pokoravanja ćeniti razvoj islamskoga svijeta. Osobi­ sudbini, već je Islam naprotiv sagrađen to su pak morali štetno utjecati klimavi na zdravom i realnom tlu kao snažnoj obiteljski odnošaji, koji su nastali kod ćudorednoj, podlozi. viših narodnih slojeva zloupotrebom noAko jc dakle uza sve to zaostao islam- I Mgamije (višeženstva). Ovo jc najštetni- je djelovalo svojim haremskim životom, uzetim iz predislamskoga običaja, goto­ vo kroz hiljadu godina u odgojnom, socijlnom i higijenskom pogledu te je oso­ bito smetalo učvršćenju upravnih i glav­ nih staleža. O društven:m pošljedicam^. koje su nastale za Islam zbog dodira sa susjed­ nim perzijskim i bizantinskim carstvom, izvješćuje istraživalac Islama Alfred Kremer (Kulturgeschichtiichc Streifziige auf dem Gebiete des Islams. 1873.. str. 27.) ovako: Arap; prvoga stoljeća bijahu hrabri, a neotesani barbari ^rema Bizantincima i Perzijancima. koji bijahu izobraženi u umjetnostima mira i prastare civUizadje. Također su Arap: išli njima u školu i izučili, kao što se to uvijek događa, ne­ nadano brzo umjetnost društvenoga uži­ vanja. raskoši i rasipnosti. Ljudi, koji su u Damasku sjedili na hatifskoj stolici i nenadano vidjeli u svojim rukama polo­ ženu vlast nad velikim carstvom, željeli su da se okruže sjajem jednoga veličan­ stva; koliko su to dopustili u ono prvo vriieme još veoma opći beduinski obi­ čaji. Tako su oni usvojili sa dvora bizan­ tinskoga prije Arapima nepoznatu gad­ nu modu eunuha (uškopljenika) za unu­ trašnju službu u palači halifovoj, a oso­ bito u haremu, premda je već Božji po­ slanik kastriranje zabranio. Na 1. novembra obu। stavljamo list svakom ko i dotle ne podmiri pretplatu. �4. Лгаа« leća SHS od 11. novembra 1918. broj 248.807 (zbornik zakona i naredaba br. 134). kojom su ukinuta ograničavanja ra društva i opozvano raspuštanje dru­ štava, imaju nastaviti obustavljeni rad tih društava njihovi prijašnji organi, dok glavna skupština ne izabere nove organe. Glede društva »Gajret« bio je ras­ pust opozvan još posebnom naredbom narodne vlade od 2. decembra 1918. br. 12.900 prez. i naređeno putem p. j. da vakufsko-mearifsko-saborskj odbor pre­ da upravu raspuštenog društva »Gaj­ reta koju je bio primio 3. augusta 1914. staroj upravi »Gajreta«, te potonja da aazove u smislu društvenih pravila glavnu skupštinu Po tome je jasno, da je bila zadnja uprava »Gajreta« provizorna do prve glavne skupštine i do izbora nove uprave, te da je bio cilj sadašnje glavne skupštine izbor i sastav nove društvene uprave. Da je ova glavna skupština bila spo­ sobna stvoriti valjane zaključke, mora se utvrđenim poprimiti, jer je predsjeđeik otvorio skupštinu sa prisutnim čla­ novima. predložio (izvješće o pjroŠlom radu starog predsjedništva i primio apsolutorij ove skupštine. Na valjanosti daljih zaključaka ove iste skupštine ne može dakle ništa m jenjati naknadni prigovor, da je bilo prisutnih članova, koji da još nisu imali pravo glasa po § 13. društvenih pravila rz razloga, što to nije bilo istaknuto odmah prije ras­ pravljanja dnevnog reda skupštine, a što nije ni poslije ni sada ustanovljeno, da nije prisustvovao i glasao za valja­ nost zaključka potrebiti broj Članova po I 45 društvenih pravila. Da se pak izbjegne svakom eventuaL prigovoru protiv stare i nove uprave, bilo je svakako oportuno, da se prizna novo izabran odlx>r kao za dalje vođenje društvenih poslova potpuno ovlaštena uprava do onog časa, gdje ne­ će više biti dvojbe o pravima članova po § 13. društvenih pravila. Pozivate se stoga, da izvolite poslove društvene uprave čim prije predati no­ vome društvenom odboru. Prepis ove odluke šalje *e istovre­ meno i novom predsjedniku »Gajreta« g. Hasanu HodŽiću.« * či mlaćenje prazne slame. Novi izbori, koji sc imaju raspisati prošlu su po statutu potpuno ništavni i nezakoniti — i na kojima ne smije da bude terora ni s koje strane, daće pravo onima, koji zaista po brojčanoj snazi svojih pristaša imaju pravo da sjede na mjestima vakufskih funkcionara. Po vašoj teoriji, da predstavljate 99% muslimana, ne trebate se ništa bojati poništenja prijašnj l^abora. Oni će donijeti još veći ugled vašoj stranci. Obratno, mi mali i nejaki trebamo da strepimo. I ako vi idućih izbora zadržite većinu i prođu vaši izabranici, želim im uspjeh u radu, od kojeg treba da bude koristi islamskom djelu našeg naroda. Alicrna kapa, zao biljeg... Vaš dosadan# rad ne daje, po mome skromnom mišljenju, jamstva da bi u Vakufu mogao biti povoljan. Mislim da nemate pravo kad mi veli­ te, da vam podvaljujem teror. Podva­ liti znači nekomu reći ono, što ne zashržujc. Dopustite, vaš postupak kod posljednjih vakufskih izbora zaslužuje jaču i goru karakteristiku nego li što je označuje reč teror. Najmjerodavniji je u tom prosuđivanju sam g. povjere­ nik za izbore i moliću vas, da ga za sud upitate. Svoju tvrdnju, da su prošli izbori nezakoniti i da ste vršili teror kod izbora, dokazali smo e činje­ nicama u pismenom profestu. Taj se protest nalazi kod ovdašnjeg kotarskog vakufskog povjerenstva i stoji vam slobodno na raspolaganju da ga pregledate i da pobajete navedene činjenice. Iz ovih razloga ne reflektiramo ni ja ni ona. gospoda, koju ste izvoljeli poča­ stiti nazivom »Cons« na stupce vašeg lista. To činimo još i radi toga, što po našem mišljenju vaš list nije pravi fo­ rum, na kojem se brane muslimanski interesi.« flaši dopisi Mostar, polovicom oktobra. (Gosp. Murko i novi duh vremena.)) Novi se duh vremena na raznim stra­ nama shvaća raznoliko. Jedni ga tu­ mače ovako, a drugi onako, dočim su ga treći shvatili posve naopako. Naš okružnu načelnik, gosp. Murko, shvaća Iz provincije dobismo dalje ove izja: ga međutim ovako: NagMti se nepre­ ve: stano, kako koji vjetar duha, pa, ako -Pododbor društva »Gajret« pri tom i mnoge hrptenjače nastradaju, u Tuzli prosvjeduje protiv zaključka na računa on, da će se ovim sistematskim -Gajretovoj« skupštini od 19. septembra sagibanjem i pored »demokratskih« nakon što ie tu skupštinu predsjednik struja održati na položaju okružnog na­ Halilbašić raspustio. Tako isto prosvje­ čelnika. Zato do apsurdnosti ugađa duje proti predaje »Gajretove« uprave svim licima, za koja drži, da su u ka­ м ruke neovlaštenih osoba, a naročito kvoj bilo vezi s predsjednikom naše nekakvom po sebi nametnutom odboru. vlade, ili kojim drugim »demokratskim« Priznaje jedini zakoniti i legalni odbor gromovnikom na vladi. onaj, što je do danas pod predsjedanjem Ako koji potčinjeni činovničić, za kogosp. Haklbašića fungirao ј takovog će ga on znade, da je i veliki partizan »dega smatrati sve dotle, dok zakonito pro­ mokratijc« učini kakav ispad proti pravedena skupština drugi odbor izabere. vu ii pravici, on jednostavno zažmiri i Izjavljuje, da sa nekakovim nametnupored stotinu intervencija pojedinih graim odborm neće podržavati nikakovih dana, koji ne zaudaraju »pribićevićijaodnošaja, jer ga ne smatra po skupštini dom«, ostane u raspoloženju mirnog izabranim.« posmatraoca, koga se to sve ništa ne Ovaj je zaključak jednoglasno usvo­ tiče! Sto će on tu? Ako ga zbog toga jen na sjednici »Gajretova« pododbora njegova držanja vlada drži na njegovu u Tuzli dne 6. oktobra 1919. položaju, zar ne bi bilo praktičnije u * okružnu oblast useliti koju od onih n iNa naš apel o saeivu izvanredne skup­ zeumskih mumija, za koje je podizv.eštine dobismo iz Odžaka prvi odziv. sno, da ga svaka u njegovu zvanju 1. >Apeliramo na sve pododbore/ povjere­ motno može zamijeniti? Ta i on: o nike, da se bez oklijevanja priključe i potčinjeni činovničići rade kako nađu za da odmah brzojavno prosvjeduju kod potrebno, a to bi sc i bez njegova priministarskog savjeta, te poticajnom po­ suća dalo izvoditi. vjereniku u »Gajrctu« upute predlog o Na primjer: Danilo Pclrić, polit, adsazivu skupštine i biranju odbora, jer junkt kod gr. kot. ureda u Mostaru tu je nužno, da ti predloži stignu nedavno je ucvilio bio neke siromašne prije 1. novembra. Ujedno treba građane, oduzevši im dozvole za rad. obavijestiti i na.še uredništvo kao što I sve intervencije kod gosp. Murke no nas je obavijestio i Odžak, poslavši bi ništa pomogle, da se velemožni gosp. nam ovaj brzojav: adjunkt s druge strane nije udobrovo»Clanov^i »Gajreta Iz Ođžaljio, da svoju pogrešku nekako po­ k a priključuju se protestu poslanika gg. pravi dra Krasnice i Spahe i traže izvanred­ Međutim se igra jednako nastavlja. nu skupštinu 1. decembra. Drugi jedan velemožni gospodin u svoj­ »Gajretov« povjerenik: Kapetanović.« stvu pristava pomoćnih ureda kod se­ oskog kotarskog ureda, Rade Šarić, uhapsio je dvojicu Alića iz Drežnice s namjerom, da ih prisili, da trampe neku zemlju u svome selu s Ivanom Šarićemi iz istoga sela, jer se navodno zemlja U »Glasu Naroda« od 21. oktobra iza­ šla je ova poruka g. Hamida Svrze: i nalaz! blizu kuće Sarića, a Sarića blizu kuće Alića! Ovi su seljani u prošlim »Uredništvu »Pravde« u Sarajevu. Na gođmama praklikovali ove zamjene и poruku, izašlu -u vašem listu od 18. ok­ obrađivanju dotičnih zemalja samo za tobra o. g. upravljenu na me i moje dru­ izvjesno vrijeme. U pošljednje se vrigove odgovaram: Najučtivije blagodajeme prohtjelo Ivanu Sariću, da tu zarim na ponuđenoj usluzi, kojom nam ml • stalno provede i zato je tužio pružate mogućnost da se slobodno iz­ Mm Alića seoskom kotarskom ujavimo kako пс odobravamo vašeg po­ redu : Mostaru, zahtijevajući od istog, stupka i terora, koji ste činili zadnjih da i i zamjena i gruntovno provede. vakufskih izbora. Taj put ne vodii nika­ Kako je Mumin Alić sve svoje nekretkvom stvarnom rezultatu. On ^amo zna­ BOJE SE SVjrtle. мг<де. М. •poj 78 Bro.i .ПГАВДА* - .PRAVDA* nine prenio na svoje sinove, tako je i ova njiva prešla u posjed njegovih si­ nova. a ovi ne će ni da čuju o kakvoj zamjeni Oni su jednostavno obradili svoju nji­ vu i odatle se zaploo spor među Sarlćem i njima. Mjesto da sud. nakon pro­ vedenih izviđa donese svoje rješenje i odluku na čijoj je strani pravda* vele­ možni se jc gosp. pristav Sarić umi­ ješao u njihov spor i hoće na svoj na­ čin, da taj штг rasiječe. On je jedno­ stavno uhapsio dvojicu Alića i drži Ih u zatvoru već 15 dana, zahtijevajući od njih, da naprave trampu po želji Ivana Šariča. Za ovo gosp. okružni načelnik znade vrlo dobro, no kako je pod uticajem novih okolnosti utonuo u somnambul tičku ekstazu, žmiri i žmiri, a ljudi jednako trunu u zatvoru. Ponovno pitamo za što će on tu, kad pristav Sarić i bez njegove prisutnosti može da svoje siledžiluke provodi9 C. ' ( ' : ! i . : • i Domaće fijesti i • FikrSS ргат! laneni nugjamo veli­ ko. Šaljemo takogjer pu pošti u kantama clrka 13 kg puniećatn. Za kantu, lavcj 1 Гглнкаtnru računamo 38 kruna. SKTEB ЛКОМГ, LJUBLJANA. Gradsko poglavarstvo u Đei venti. Broj 743. 148,3-3 Natječaj. Kod potpisanog gruđskog pog! ftva imade se odmah popuniti н arsto sradskog blagajnika skopčano sa mirovinom. Početna go­ dišnja temeljna plate iitosi 1800 K, a doplatci skupoće 4200 K. Potoni ukupne 6009 K godišnje. Blagajnikova dužnost biti će \ editi sve blagajničke knjige i rješavat: piše ovoopćinske bolnice. Pravo natjeeati se za ovo mjesto imadu same državljani S. H. S. Propisano biljegevane molbentce »a svjedodžbama • svršenim naukama i desađašnjem službovanju neka se po­ šalju de 10. novembra 1919. otome poglavarstvu. Derventa, 17. septembra 1919. Gradonačelnik: Šemsibeg Abdulah< fendić ■ . г PRETPLATNICIMA U SARAJEVU. Od slijedećeg broja počeće naši podvornlcl, коК raznašaju list naplaćivati duž­ nu pretplatu za 1919. Oni Imaju uza se potvrde I svaki je dužan onoliko na ko­ liko potvrda glasi. Ko ne plati neka po­ , vrati odmah potvrdu podvorulku, a ko­ me se što krivo učini neka dođe u ad­ ministraciju i razvidi. Od 1. novem. do, stavljaćemo list samo onom, koji je pot­ puno svoj dug namirio. : Prema naređenju komandanta bosan­ ske divizijske oblasti imadu se popisati Опћински уред у Језеру потребује svi šoferi i njihovi pomoćnici, mehani­ бнљежника, ради упражњеног мјеста čari, bravari i mašinski majstori, koji obitavaju na teritoriju grada Sarajeva. : са мјесечном платом од 300 К- (c;ioвом три стотине круна). U tu svrhu pozivaju se sve spomenute Ko жели нека се јани са молбом osobe, da sc rad-i popisivanja naKu/je истоме уреду до 1. новембра 1919 do 31. oktobra 1919. kod gradskog po­ glavarstva u Sarajevu u sobi broj 50 Начелник prijave. Ибрахнмбег Агановпћ. Cijena Jajima. Budući je dobavna cije­ na jajima znatno poskočila, p risao je odsjek za prehranu kod zemaljske vla­ de detaljnu cijenu za jaja u g i- Sara­ jevu od 20. oktobra na K 1.30 za komad. alatasto-crne u trećoj godini nestalo — Grad, aprovizacija. mi je početkom maja ove godine Ko Nije ni Čudo, kad. pojedini miljenici je nađe ili kaže gdje je, daću mu 150 »demokratske« tiranije dobivaju dozvo­ kruna nagrade. le, da izvezu po osam vagona jaja. Poljice (kotar Tuzla) Omer OkaHović. Натјечај. Jedne kobile Za „Osvitanje". i । 1 i ‘ j | i ! i H. Berberović sakupila je u svome I. raz. musi, osnov. škole 140 K, koju svo­ tu d aro vaše ove učenice: Po 20 K: Rasema Džino i Halida Memišević; po 10 K: Šadija Cčrimović, Almasa Jamo, Memnuna Kadić i Esma Ccčo Iz Foče; po 8 K: Hajrija Puhalović; po 6 K: Bahrija Talirević; po 5 K: Sadeta Misirlić i Nafija Zildžić; po 4 K: Pakiza Kurić, Muniba Toholj i Sefika Jaganjac; po 3 K: Hajrija Dizdar; po 2 K: Fata Arnautović; po 1 K: Raifa BakarŠić. Trešeljah Portret urednika „Glasa Naroda". »Urr. ( Sloga« uvuku ciU Rudu ^ugljar«, gl uiednika »srajcrekog organa »deruokraUke »ujednice«: ; »Znamo ga kao oaioduSerijenijog priklafe« Dra I j i I j ' I ; i i i ' | । j | j Josipa Franka, bvo do Djogovo smrti, i podije smrti; zaurna ga, dok nm j« »Hrvatsko Pravo« bilo ive tinja i najćRći eimbol hrvatstva; znamo ga također i kao fraakovućkog r azbijača i Jcao urednika crno-žutih »ifs. Offrad»kil» N u v ina« i tvrdo emo uvjere­ ni, da je dciuokrathka snaga tog eruežulog pla­ ćenika porasla samo stoga, da se kogod od njegovih gazda ao dosjeti i n« poćme istraživati п)<<вти peudost. 1 takav aedustojoi elemennt hrvatskog naro­ da— vnađuje se, da rekriminira i baranguira. Žao nam je. da i ovo o njemu napisasmo, jer srno čvrsto uvjereni, da ga poHeni hrvatski narod no vidi i ne opaža isto onako, kao Sto nije oppzio ni „silnog* istupa „Obnov**.- na nMuprodkovoju eknpbtiai, ali držimo, da je poktoLuo, da ustanovimo, ko je glavni nrsdaik demokratskog „Glasa Naroda* i korifej „Obno­ vo**. A ovaki su oni velikani većinom*. Tako „Нгг. Mloga“. Sad tek razumijemo bjesnilo „Glasa Maruđa" i njegovu dern javu na nuka. ergaeizAciju. Pevairipjrebom frankoviuka i na ide nikta od ruko nego du razara, jer je deshnktivan i kae takav do шо&е trpjeti da ao kegod okupla i sabire. Ortaka (kompanjona) jednog ili dvojicu traži radi starosti njenog vlasnika Fabrika B. Užicanina u Sarajevu, koji bi osobno i sa kapitalom sudjelovali u radu. Proizvedi domaća ćobeta, sukno, šajak i štofove bolje vrsti. Daljnje upute daje Užičanin Muhamedaga u fa­ brici na Zmajevcu kod Sarajeva svaki dan. Adresa za pismene upite: Muhamed Užičanin Sara jevo, Abdeshana 17. 150, 2-3 OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda” list u na čitaju svi interesu je svakom trgovcu tam li poslao pretplatu? da oglašuje u „Р r a v d i“ 1 ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ VUmA: ОмПмМ ОЛг« 4 U. CU Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0dc7fd4f093049d6ca9d2c0e45e3c5a.pdf f00b3b4516f81f327f49804226052634 PDF Text Text PRAVDA •tiRTeo a. Mai «Мм, utorkom Mi имм f. Fn^ta увЛ*«Ј» 7211ИMt м peto 3» kniм UrmtoiMve i uprava natoči *e ■ <arw»j ulici. Teletoa kr. 124. čakevni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНКЗАЦИЈЕ. račun pašt. Štedionica 1119. Broj 79. Sarajevo, utorak 28. oktobra 1919. (3. saferul-hajra 1338.) Godina I. 29. oktobra 1918. butra se Davršuje godina dana od zaključka hrvatskog sabora, kojim je pred cijelim svijetom jednoglasno i uz neopisivo oduševljenje proglasio prekid odnošaja sa Austrijom i Madžarskom, te navijestio nov period u životu našeg naroda: kidanje ropskih lanaca i narodnu Slobodu bez krune sv. Stjepana i bez tiranske samovolje ugnjetačkih Habsburga. Sutra dakle slavimo pivu obljetnicu narodnog Oslobogjenja, jer je zaključak hrv. sabora, našeg jedi n.og neraspustenog narodnog foruma u pokrajinama Austro-Ugarske, bio i izražaj jednodušne volje svih naših pokrajina, da se spoje, da se združe i ujedine, kako bi se u slobodnoj narodnoj državi naš narod mogao slebodno i nesmetano razviti i ujedinjenom snagom i energijom zauzeti svoj položaj megju ostalim kulturnim narodima. Svojim zak’j okom od 29. oktobra lanjske godine hrvatski je sabor ispunio i ostvario davnašnju želja i išeg jedinstvenog naroda, a zbacivši Habsbuige učinio je djelo, koje se može sravniti sa najsjajnijim podvizima našeg roda i plemena. To je jedan historijski čin prvog stepena, pa ga slavimo i radi toga, što nam je osvjetljao obraz pred cijelim kulturnim •vijetom i potvrdio tvrdnju naših emigranata, da smo umjetnicL razdijeljen’ i da svi težimo za narodnim i državnim jedinstvom. I kali ka je god u tom pogleda zasluga antante, snsk oslobodilačke armije i dobrovoljačkih jugoslavenskih četa, toliko još je i veća zasluga hrvatskog sabora, čiji ja zaključak Habsburgevcima aduzeo svaku i moralnu i formalnu podlagu za osporavanje našeg jedinstva i naše zajednice. Kod nas je nažalost previgjen ovaj fakat, pa se govori same o oslobodilačkoj srpskoj vojsci, kao da je dio našeg naroda u bivšiis austro ugarskie pokrajinama, sjedio presamićenih ruku, i kao da njegovo političke zastupstvo u domovini i izvan nje nema nikakvihzasluga za naše oslobegjenje. 0 našim dezerterima iz austro-magjarske vojske go.o/o se i ne govori. A ipak su oni mnogo doprinijeli raspu habsburške države. Da su ovi faktori pripremili jetov terain sa ujedinjenje našeg cjelokupnog naroda najbelje svjedoče riječi g. vojvode Strepe Siepanovića, što ih ju 37. aovembra upravio medniku službenog lista bosanske vlade: — „Uredii k : Jeste li očekivali, da ćete bez borbe ući u Bosnu?" — „Vojvoda: Ne! Ja sam očekivao borbe na Diini, i zato su bile poduzete potrebne mjere. Deputacija Narednog Vijeća, koja je pozvala srpsku vojsku da ngje u Sarajevo, mene je iznenadi! a". Ove riječi gevore bez kakva komentara. Ous su vilo jasno. I vilo značajne. Sjećajući se svib svijetlih momenata, što ih proživjesmo u laij-ksj godini, vršimo svoju patriotsku dužnest, ako ov< •injeaice naglasimo baš u vrijeme, kad izvjesne struje hoće da ih prekri u koprenom zaboravi. ♦ * ♦ Slavimo ovaj svečani narodni blagdan, premda je sa službene strane prešućen i premda mu izvjesna štampa hoće da oduzme važnost, nabacujeći se na svojo političke protivnike raznim osvadama i pedmećnći im nitia manie nego li — seperatizam. Čudni su evi naši „demokrati". Zar je separatizam i u tem. ste čitave stranke hoće da slave obljetnicu Oslobogjeoja. a „vlađajuća* se nije još u tom pravcu opredjelila? Ako se ko ima nazvat separatistom, oida sa sigurao „vladajuće* stranke' koje se abitruiraju od proslave jednog historijskog meiuenta prvog reda i ke> se ue mogu da ouiediA^e. Mi razumijemo ovu abetinenciju službenih krugova, jer će ova : re ava imati i jedan po njih aeugodan dodatak: sjetivši se svijetlih nada, što smo ih gojili lanjske godine, moraćemo se spomenuti i tamne sadašnjosti, u kejoj so nalazimo krivnjom nespo­ sobnih upravnika i „državnika1*. Današnja obljetnica bila bi vrlo zgodan momenat, u kojem bi ovi zasukani teoretici mogli priznati svoje »pravničke zablude i pokajavši so radi svojih nasiha. omogue normalan razvoj naše države bar. u buduće. Istina, za taki se čin hoće i jaka doza građanske kuraži. I možda je baš u pomanjkanju te kuraži glavni razlog, da se Pribićevićeva garda nabacuje klevetama na svoje političke protivnike i nredbae .je im se izam samo za to, da ga oni ne predbace g. Pribićeviću i njegovim „časnim* drugovima u gaženju • ij^i i i neispun avan u pršusetih ouvera. Mi pojmimo tragični položaj g. Pribićevića i drugova i vidimo i sami, da mu je nemoguće slaviti obljetnicu svoje prekr­ šene riječi, nu nijesmo i ne možemo biti tako samilosni, da bismo za hator jednog vjerolomca odustali od proslave čas«, u kojem je izražena narodna volja i naglašeno njego e ; jije ne i/cake težnje za Slobodom i Ujedinjenjem. Mi pojmimo, tragišni peložaj g. Pribićevića i znamo, da satrapskim ugajetačima narodnih sloboda nema i ne meže biti mjesta među istinskim predstavnicima naredne Slebode, nu nijesmo i ne možemo biti, tako naivni, da bisme radi frate o separatizmu propustili najigodniji momenat, da naglasi no svoje zahtjeve i gremko doviknemo pred Cijelim svijetom: »Dolje vjerelomao Piibićevic; deljo maskirani apselutizam, nasilje i bezakenje!* Država u državi. U proSlom smo broju prenijeli uvodnik »Jucodavijc« o našoj zemaljskoj vladi, a daaas prenosimo Sanak, što ga je za­ grebački »Jutarnji List< donio o stanja u €flove»A- Interesantno |e napraviti) usporedba o stanju a ovim dvjema pokmjiaam« naše jedinstvene država. »Jat. LUt« piše: »eđMiai sam и vagoav, koji je elišan kutiji sardelica. Zatrpaš sam krionCarukča koferima, paketima i pakoМ61ша i esfećain se kae kakav krićars- ski svećenik, koga je dao poganski car ' jer još uvijek nosi na sebi sve žigove svoga pokojnog predšasnika. U vago­ živa uzidati. Pritisnut sam na razbijeni nima su.još mađarski napisi, pa čak i prozor, kroz koji pijušti kiša i lijeva mi na vagonima ostadoše ona tri tajanst­ se za vrat i lijeva se kroz Mače, kao vena slova M. A. V. koja sa nekoć bila kroz žljebove. Postajem zakleti protiv­ obilježje »Magjarorszaga«, a sada po nik i krvni neprijatelj Kneippa i Hohsvoj prilici imadu smisao one pomgljinefferovog liječenja vodom. Dobivam ve odgonetke ovoga naslova, koji sa kajavien. Kišem, jer na prozoru piše još Hrvati shvatili kao rebus. Na pruzi н uvijek »kihaiolny veszelyes« — Što su mrak i magla. U vagonima tama kao u slabi poznavaoci mađarskog jezika preveli sa »Jahati je veselje«. Meni od rogu. Na jednom prozoru neko je zapa­ lio svijećicu kao na »kristbaum««. Ovw toga veselja udaraju suze na oči. Že­ potpuna tama i trešnja jurećeg vlaka ljeznica SHS baštinik mađarskog »alpodiže ц čovjeku neugodan osjećaj stra­ iamvasutaka< po svoj prilici imađe ast­ ha neizvjesnosti. Čovjeku jače izlaze ma. Svaki Čas staje i teško uzdiše. Inapred oči slike katastrofalnih željeznič­ 6« Isdeda da je hereditarno opterećen, kih nesreća. Odjednom nastane « vegonu svijetlo. Lucifer je kondukter. Qglasim se iza kofera i paketa kao živ zakopan i zamolim gd^da ma oslobodi Kondukter je vr’o energičan, f raži da se smjesta odstrani ta vagona savišna prk ljaga. Ali niko se ae javlja i kondakter dovađa stražara s bajunetom, jer smo upravo stali ма nekoj stanici I kad se pojavio stražar odjednom рош£н U mraka nevidljive ruke za kuferima i ra»našaju jh в mrak kao mravi Odlahnuln mi i# — otkopan sam. АУ kondukter i dalje pravi red. Tako i vaija, ipak imaI de reda i pravde u ovoj državi. Oe i traži lampom kofere i opet ih sabire i : : I I 1 ■ I i �Ктрана 2. Strani opet me zazida va. »Koferi se imadu odmah iznijeti napolje« — grmi on odlučno. No sad će biti prostora — uzdišem ja. Ali u mraku sastaju se dvije ruke, koja valjda jedna drugu mije. Kondukterova i kriomčarcva. 1 nakon ovog rukovanja, kondukter psije i viče. ali odilazi. Koferi ostaju u vogonu i ja ostajem zazidan. Pravda je odista slijepa, ona samo osjeća uteze, koje joj stavljaju na vagu. A danas na vagi pravde odlučuje krpa zlata, a ne Brenov mač! U džavi SHS s-tičeim nova iskustvtk Vlak ulazi kao u neke orijaške dvo­ rove u romantične pećine kraj Zidanog mosta. Nastaje stiska i gužva kod izlaza iz vagona. Zraka, zraka! Izvađen iz »preše« u vagonu udišcm vazduh punim plućima i protežem utonula uda. Noge mo klecaju. Da se oporavim polazim u restauraciju, jer ovdje treba promijeniti vlak. Ubava Slovenijo puna svakog dara Božjega! Na jednoj nevelikoj stanici dobiva čovjek bijelu kavu s tako izvrsnim mlijekom, za kakovim mii u Zagrebu uzalud čeznemo još od pred ratniih vremena. Na stolovima se gomilaju čitava brda bijelog peciva, izvrsnih ko­ lača. sendviča i urugh poslastea. 1 cijene su vrlo umjerene. Znatno više ne­ go li n Zagrebu. Ovdje možete kupiti i sve njemačke novine i listove, koji su u Zagrebu zabranjeni. Čovjek se osječa, da je prešao granice jedne države i ušao u drugu državu. Posve novi red i novi običaji. SHS prestaje na graničama Slovenije. I krivo sam rekao, da ovdje počinje red prema našem ne­ redu. To se odmah opaža u vagoinma. Kola nisu prenatrpana i čovjek iako dođe do sjedala. I suvišna prtljaga mora odmah napolje. Činovnici energično ureduju i nisam više nigdje vidio onog sumnjivog rukovanja. Kad se čovjek vozi kroz Sloveniju, nikako ne osjeća da je izaшло iz građa. U najmanjim selima stoje otmeno i moderno uređeni kolodvori s lijepim nasadima. Kao da se voziš kroz krasno uređeni velegradski park. Sve je dotjerano i kultivirano. I poljane uz prugu i voćnjaci i drveće je sađeno po nekom sitemu, divlji izvori I potoci uredeni su kao vodopadi kroz cvijetne nasade. • U vagonu slušam prepirku dvojice Hrvata. Hrvati uvijek diskutiraju, bilo o čemu. 1 nije dm stalo do teme, glavno je da se raspravlja, radi raspravljanja i nadmudrivanja, radi neke duševne šahovske igre, jedan od njih dokazuje s najvećim žarom, da Slovenci i Kranj­ ci nisu isto. Odista sam u Sloveniji čuo nekih pet različitih dialekata. U Zidanom mostu razgovarao sam s prodava­ čicom novina.’ Nije me razumjela. Ni hrvatski, ni književno slovenski. Mora­ li smo se sporazumijevati — njemački. Vlak stiže u Ljubljanu, ald nas ne pu­ štaju napolje. Zatvorišc sve vagone i traže džepokradice. Traže legitimacije. Čitava procedura tu je pol sata i og­ romnim kavezima uhvatiše samo jednu .ПРАВДА“ ~ „PRAVDA" 1 | i • i ' ; , I I ! ' : ■ j I 1 I i I i ! ! , i i । 1 ■ i ; i I I i j | Бр»ј 79 Broj toga. Naravio da ta bilaica lije ii za koga п materijalnom pogleda povoljna, ali jo omjer jednih spram drugih posve oprečan. Sigurno je to, da wno mi mu­ slimani između naše inovjerna braće najgore prošli. Dođe prevrat, zbacismo tuđi jarim sa sebe i dočepasmo se zlatne »lobode. Dočekasmo i našu hra­ bru srpsku vojsku kao što brat brata dočekuje. Muslimani se poradovašc svojoj braći i dočekaše ih otvorena sr­ ca i raširenih ruku. To treba pamtiti, a \iesmije se zaboraviti ni to, da smo Au­ strijance dočekali sa puškom u ruci i oduprli im se najenergičnije, dok su drugi govorili: Eto Švabe, eto babe. Pri dočeku Srbijanaca svi smo složno pje­ vali »Eto spasa, eto brata«. I u istinu srpska vojska i njezini oficiri primiše nas kao svoju braću, donesoše nam pu­ no srce i bratsku ljubav. Ali naša do­ maća braća još ne naviknuti ljubiti brata i ne shvaćajući Prcradovićeve riječi »Brat je mio koje vjere bio«, udariše svuda i svagdje na nas. svoju 'braću, bojeći se valjda, da će im una­ prijed proračunana hegemonija ispasti iz Šaka. Javno ii tajno udariše proti svoje braće muslimana svim mogućim izazovima. Bilanca je oslobođenja: na milijonc štete muslimanima, na hiljade stradalih života, a mi to ipak sve pod­ nosimo u ime nesređenosti, u ime slo­ bode, jednakopravnosti i bratstva. Pa i opet sve do danas, možemo mirne duše reći, da smo se sve do danas ko­ rektno držali, da smo sve pretrpili i još trpimo, jer smo uvjereni, da ovako stanje dugo ne može trajati. Svjesni smo dužnosti svoje suradnje u svojoj ujedinjenoj otadžbini, svoje odanosti doprama našem vladaru d njegovom do­ mu. Uvjereni smo, da naš vladar ne zna za sve pretrpljene šikanaoije, ali će doći vrijeme, i to na skoro, kada će nas naš vladar potpuno -upoznati, kada će nam u svakom pogledu osigurati opstanak. Prema svemu ovomu kategorički zahtijevamo, da imademo potpunu jedna­ kost kao i ostala naša braća, da posjedujomo ličnu i imovinsku slobodu, te potpuni jednak razvitak, kao i drugi. Dotičemo se svim mogućim sredstvima, da nas se bude držalo svojim u svome, čuvaćemo slobodu i odavati poštovanje svojoj inovjernoj braći, ali ćemo tražiti i od njih, da nas u svakom po­ gledu i опд kao svoju braću poštuju i susreću. Otvoreno ćemo i bez ikakva straha štititi svoja prava i tražićemo sva legalna siredstva, da to i dobijemo. Nc bude li nam se legalnim putem iza­ šlo u susret, to nam ne preostaje ništa drugo nego isto ono sredstvo, kojim se je do sada prama nama postupalo, to jest parola: »Šilo za ognjilo«. Izazivati nc ćemo nikoga i kako rekoh svakom njegova dolična pošta, ali budemo li IH. izazvati, • odgovaraćemo od sad tetim Dr. B. Pune četiri godine trajaŠe rat i sredstvima i istim postupkom, koji se skopčan sa svim mogućim našim pat- ; bude prama nama upotrebljavao. Do njama i mukama. Dođe konac i oslo- ; sad smo bili krotki janjci, koje jc mo­ gao svako gaziti po miloj volji; od sad bođenje, pa je svaki pojedinac, kao i ćemo biti bijesni vuci, koji će za svoja svaka skupim povukla bilancu svega ptičicu. Zeleni šeširić i drsko lice tata džepara. Vode ga vezanog, ali on se bezobrazno smije i mrko pogledava publiku. Ni da bi oborio pogled. Stupa napred hrabro kao da ide na svadbu. Konačno otvaraju vagone. Na kolodvoru imade dosta šajkača, ah momci ne razumiju srpski. Sami Slo- , venci, slovenska vojske, slovenski či­ novnici. U ono nekoliko sati, što sam boravio u Ljubljani uvjerio sam se, da Slovenca imadu posebnu državu, upra­ vo da oni jedini imadu uređenu državu među svim Jugoslavenima. Sve funk­ cionira odlično. Vlada potpun red i mir i nema nezadovoljstva i štrajkova. Slo­ venci rade rade, nego da štrajkuju. 1 rade mnogo j dobro, odmah se vidi, da je to najžilavije pleme našega naro­ da. Zdrav patriotizam i smisao za svo­ je, za svoju zemlju, to je ono, što po­ diže Slovence. U uredima nema dosadnog čekanja kao kod nas, dođe se odmah na red i obavlja se posao be’z suvišnih kompli­ kacija. Niko nije protežiran, svaki do­ biva svoj diiio. U trafici sam nakon če­ tiri godine prvi put u Ljubljani kupio duhana. Obroci su doduše ograničeni, ■ ali ipak svaki dobije svoje. Deset Ciga- , reta ili paket duhana dnevno i ne mo- ■ žes dobiti više ni uz najveću protekciju. I ako imadomo jedan duhanski mono­ pol, ipak se u Ljubljani dobiju cigarete po 24 fihra, koje mi u Zagrebu plaća­ mo 1 K. Otišao sam iiz Ljubljane — prizna­ jem iskreno — s osjećajem zavisti. Ka­ ko jc kod nas, a kako kod njih! Zašto? Slovenci imadu izvrsno činovništvo. 'Činovnici nisu vrsta, koja se odgaja i razvija kroz generacije. Počevši od pradjeda do praunuka sve je činovnik, | dok se kod nas rekrutira veći dio biro- i kracije od malograđana i seljaka. Za- | to su Slovenci samo uklonili tuđe na­ slove i metnuli slovenske, u izvrsni upravni aparat j dalje funkcionira jedna­ ko. Oni nisu preživjeli Ikao mi tako zvanu revoluciju, a zapravo nered i ras­ padanje. Slovenci su puni zdravog ego- 1 tzma i zato imadu smisao za realan i rad, dok su Hrvati uvijek bili neki sen- i timentalni altruiste i vječito ozlovoljeni i bolesni sanjari i mrmljavoi. Tko nema smisla za sebe, nema ni za državu. Zato se u Sloveniji radi i aktivno su- ‘i djeluje na izgrađivanju države, a u Hr­ vatskoj se i dalje besplodno mrmlja i | raspravlja o što idealnijem uređenju dr- ; žavc. 1 Slovenci su ban em za sebe ne- * što uomili, dok mi nismo ni za sebe, ni I za druge. Ako im i zavidimo, ipak mo- | ramo priznati, da smo svemu mi krivi.« Da sračunamo. F E L J T O N. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (8) •Velika je, prostrana, okružena debelim zidovima, na kojima su još bile puškare, čudnovato se doimala mlade djevojke. Kada je prolazila kroz velike sobe s malim prozorima, osjećala je kao da se nalazi u nekakvom starinskoe gridu kojeg je opjevala na­ rodna pjesma. Činilo joj se je da ćuti j»š dah one daleke prošlosti već nestalih vitezova, kaji su po­ hodili Olimp i čuda stvarali u starom vijeku. Brojna obitelj Logotetides? oživljavala je tu ve­ liku kuću, gradinu, pa se Rene ugodno osjećala. U večer su svi skupa sjedili u vrtu pred kućom, pod zelenom lozom, koia je bila okićena zrelim, velikim grozdovima. Nekad, u noći, kada je mjesečina čarobno os­ vjetljavala maslinov gaj, išla je Rene sama između drveća i podavala se jednom neobjašnjenam osje­ ćaju, koji se rađa u duši mladih djevojaka u doba prelaza u djevojačke godine, kad počinju brzo rasti grudi pod bijelom košuljom. Tada joj se javljao u duhu mladić i zvat je sebi. Pričinjalo jaj se, kao da kroz granje maslina, visoko na mjesečini drhti lik umišljene mladosti... Л tamo u silhucti, daleko u mašti vidi ulicu i gvozdenu kapiju, — vidi jednog kojega je voljela... U tim časovima sjećala se Rene Ihsana Surur-Zade i bilo joj voljko zabavljati se i snatrili. No kad bi pomislila, da se ne priznaje Grkom i da je Turčin, izčeznuo bi taj lik pod tim imenom iz njezine mašte, a javio se drugi isti kao i on — bezimeni..." ; ! i I ; 1 I i I i i : | , • I | ! I ; Kasno u noć, kad su se već svi digli i pošli na počinak, vraćala se je Rene iz gaja, da uzme čašu vina, ako bi ostalo iza starog Georgiosa. Jedno poslije podne sjedila je Rene u hladu bagrena pred dućanom Georgiosa Logotetidesa. Bila je velika zapara i vrućina, pa nije niko išao ulicom niti se išta čulo na sve strane. Svak je počivao iza ručka, dok prođe žega. Djevojka jt sjedila sama na tronožntj velikaj drvenoj stolici, gledajući preko vi­ nograda u užareni zrak, koji je titrao pred njezinim očima. Obučena lagano u bijeloj košulji od tvrdog seoskog platna da nije bila ukusno počešljana ne bi je niko razlikovao od običnih seljakinja Da je nisu odavala dva plamna oka i umni izgled njezina lica, ne bi nikad rekao da je rođena u »raju svijeta« pod carigradskim nebom, u perju i od majke umjetnice i revolucionarke. Da nisu stajale pod golim nogama male cipelice, i da nije Rene svojim pogledom odavala velegrađanku, prevario bi se lako neko i držao je za neuku seljakinju, koja ne umije ni govoriti s čovjekom. Do nje, u prahu na rubu druma ležao je veliki kudravi pas iskesivši zube prema suncu opruženih nogu i izgledao kao mrtav. U duši mlade djevojke rađalo se neko predosjećanje. 1 ako nije u ovaj Čas ništa određeno mi­ slila, neka tajna i nepoznata želja zaokupljala je čitavu. Nešto jako i silno, strasno i slatko napunjalo je njezino srce, strujalo Žilama, od kojeg je sva gorila. Nije osjećala vrućinu dana i popodnevnu zaparu, kako je gorila sama od sebe Daleko pred njezinim pogledom u užarenom zraku zaustavio se njezin pogled, jer mu je smetalo plavetnilo neba, da gleda dalje. Da je neko u ovaj čas prišao k njoj uzeo je na ruke i ponio, ona bi se pustila, da je nosi kuda hoće, gdje hoće, ali samo gore... gore... u visine... Kao kroz daleko prozirnu maglu gledala je jedan i I : : ' ; I I i i 1 i * I prava i za svoju slobodu sve aa kockit metnuti. Dođe li pako do zaoSIreuja jednog elementa prama drugom, to otklanjamo svaku odgovornost sa sebe. Tu odgovornost neka nose naši vlasto­ dršci, koji su u nama gledali građane drugoga reda. Velim, do sad srao se kukavički držali, a to sve za hator sloge i bratstva, a odsad ćemo zameti posve drugo stanovište. Ko nas kame­ nom mi ćemo njega stijenom. Kojim se postupkom bude prema nama sluftk), onim ćemo se istim postupkom i bra­ niti. Dva nas je milijona u ovoj driavi, pa se nadam, da ćemo biti dovoljno svjesni i jaki, da isposlujemo potpunu jednakost sa drugima. U Bosrt nas jo šest stotina liiljada prama drugih osam i četiri stotine hiljada; omjer veoma povoljan, pa ćemo fizički biti dovoljno jaki da isposlujemo sva naša građaiska •prava i da kao jednokrvna braća bu­ demo živili u bratskoj ljubavi j slozi. Nije samo to što tražimo i zahtijeva­ mo. Ima još nešto o čemu ću da koju prozborim. Trebalo se je samo najaviti kod naše vlade, treći da si narodni »mučenik« i da si bio u Aradu, pa ma­ kar i dva dana, pa su odmah bile mas­ ne nagrade 4 obogaćenje za nekoliko dana. Mnogi danas uzdišu što nisu biti u Aradu, jer bi bili i bogati i viđeni. Davalo se je kod nas a i još se daje i šakom i kapom, ali samo odabranicima, a drugi kad. bi od gladi i skapali no čini ništa, jer nisu dostojni povjerenja • mi­ losti vlade. Dok mnogi naši invalidi skapavaju, dok mnoge udovice i siročad gladuju, dok mnogi vrativši se iz rata gledaju kako će svoje propalo imanje urediti, a ni odakle pomoći i savjeta, dotle miljenici naše vlade postadoše preko noći milioneri i bogati ljudi. To je šve išlo na račun sviju »»as, dok зе muslimanima nije još do danas pružila nikakova pomoć od strane vlasti da po­ boljšaju svoju propalu egzistenciju. Ovdje mislim one. koji u ratu materi­ ' jalno nastradaše. Ne mogosmo do sad ni u jednog muslimana prstom uprijeti , i reći eto to je miljenik naše vlade. Ni tog više ne ćemo trpiti, i u toni pravcu dovikujemo: »Ruke sebi!« Da. da, ru­ 1 ke sebi!.... | I ; i 1 , ; Frosijeh i šhola Visokoškolske Stipendije. Za ovu školsku godinu podijelila jc vlada 470 'Stipendija za razne visoke škok u iz­ nosu od 1,943.000 K. Da se uzmognu naši čitatelji upozna­ ti sa politikom našeg školskog odjelje­ nja prema muslimanima, donosimo ove interesantne brojke, koje najbolje do'kmnontiraju šćepanovu metodu. Muslimani su dobili u svemu 108 sti­ pendija u iznosu od 431250 K. Od tog 83 po 4500 K. 23 po 2250 K i 2 po 3000 K; dakle od izdate svote dobili su mu­ slimani 22%. što znači da su prikra­ ćeni za punih 10% ili za 190.510 K slo\om stodevedeset liiljada ipetstodesct grad i u njemu u vrevi svijeta jednoga čovjeka. On joj prilazi i o.na ide dalje s njime kroz tu vrevu i buku. I postaje joj buka i vreva sve bliža, ona instiktivno osjeća i stisku, guranje... Pa onda dolazi u jednu kuću... Da, to je njezina kuća, kuća u kojoj se je rodila, u kojoj je majka učila i iz koje su odveli i majku i oca... ...Odveli su ih i ona ostala sama. Pri ovoj kratkoj viziji osjeti djevojka bol, fizičnu bol u sebi i strese se. Vizije za čas nestane i djevojka se opet zagleda u zrak naslonivši glavu na ruku. Najednom zareža kudrov od uboda komarca, skoči, protegao se i zalaja. Rene se prene i mahne rukom na nj. On se primakao njojii i povjerljivo stavio glavu na njezino krilo. Rene ga uhvatila za uši i pomilovala po glavi. Kudrov je pogledao, pa poletio na cestu, kao da je nekoga opazio. Iz dale­ ka se začuo tutanj konja i štropol kola, i čas-dva pa su se pomolili usopljeni konji, s elegantnom gradskom kočijom. Rene pogleda na konje, koji su se primicali cestom dućanu, ali ne ustade. Pas zalaja još jedan­ put i poleti prama kolima. Kočijaš počne zaustav­ ljati kala i pred dućanom zastane. Na prozoru ko­ čije pojave se dvije glave; jedna ženska i jedna muška, a onda muška ruka, koja otvori vrata i jedna dama iskoči iz fijakera. Zastane aa čas, ugle­ davši djevojku pred dućanom i dade znak onima u kolima. Iz kola izađu za ovom damom još dvo­ jica gospode i jedna gospoda i pristupe Reni. Ona ih jedan trenut posmatrala u dvoumici, a onda prepoznavši jednog od gospode pristupi k nje­ mu i izusti iznenađena pružajući mu ruku: »lhsanbeyL. Ja sam bio tako slobodan, Rene, — odgovori mladić uzbuđen „ра sam doša' s mojim prijateljima«... (Nastavićc se) �Број 79 .PRAVDA- — »ПРАВДА' kruna. Zapostavljanje muslimana nastavlja se intenzivno u svakom resoru i na svakom mjestu. Gospoda u školskom odjelenju svijesno priječe naš prosvjet­ ni razvoj, prikraćujući nas gotovo za 200.000 K u samim Stipendijama za vi­ soke školu. Mi još ne znamo koliko je naših đa­ ka пк^Јо štipendiju, ali znamo, da je svi moktelji nijesu dobili, kao i to da je svaki koji je molio potreban štipcntTji i da ima uvjete da mu se dadne. ’ Agrarnom reformom ili bolje — oti­ mačinom imetka lišeni su mnogi đaci svake potpore svojih roditelja, jer ušljeti ukinuća prihoda nemaju ni najnužnijih srestava za prehranu, a kamo li, da bi svoju djecu na sveučilištima kod ove kiiiastrofalnc skupoće mogli izdr­ žavati. Činovnik iz rač. odsjeka s dvije plaće. dobiva po vrh toga još i štipendiju prve kategorije protvi svakom pravu i p. i pisu. a mnogi naši đaci s maturom i s dva i više semestara visoke škole, moraju u pisare, jer : nvnu gućujc da nastave svoje (studije. Uza sve ovo još imaju obraza stano vri elementi nazvati nas reakcionarcima i fanaticima, spočitavati nam ncsavremenost i natražnjaštvo, kad zastupamo i uporno zahtijevamo primje­ ni! »ključa«. Uništiti »ključ« i nastaviti nas svagde gnjaviti i prikraćivati, to je deviza sadašnjih vlastodržaca i mjerodavnih. 1 U dužnostima smo svi jednaki, ali <u pravima. —to neka reče poštena •javnost! Biljdke Gospodin Šola puca. Gosp. A. Sola, vza kojeg je beogradska »Demokratija« tvrdila da jc jedini kulturni čovjek i pravi Francuz, dokumentovao je svoju irancuštnu na zadnjoj jevrejskoj zaba­ vi na taj način da je u onako veselom .raspoloženju opalio nekoliko hitaca iz . revolvera i time prisutne upravo preherazio. Prema ovako dokumentovanoj francuštini i kulturi gosp. Sole mi čestitamo »Demokratiji«, da je onako ispravno obeležila ličnu vrednostpreds ‘ ođnika naše vlade, koji eto u sred Sa­ rajeva п biranom društvu puca iz re­ volvera a koji se slavi eto kao jedini Evropljanin u Bosni. Kad je Sola taki kr i v, su ostali demokrati? Jiđna primjedbi i igrar. uredbi. Po prudhodnim odredbama za agrar­ nu reformu od 25. februara 1919. razrijcšilj su se odnošaji kmeta i njemu slični kao kolonat u Dalmaciji (§ 1—9.). No odnošaji zakupni, osim kod veleposjoda, pnidržnički, posiočki i t. d. ruijesu po tim odredbama razvrgnuti, sa­ mo je uveden propis o reviziji zakup­ nine. (Š 15 citirane odredbe). Dakle prijašnji zakonski propisi u pogledu ipostanka i razvrgnuća dotičnih odnosa ostali su na pravnoj snazi, pa su se prema tomu mogli mijenjati ili razvrg­ nut’ ili ugovorom stranaka ili — u slučaju spora — putem 'sudskih ili poli­ tičkih vlasti. Uredbom pak od 10. septembra 1919. gk z. i naradeba za B. i H. br. 60 izdan je korektiv ili ograničenje spornenuto u § 15. predhodnih odredaba. Već sam naslov Uredbo od 10. septembra 1919 govori o pobiranju priroda (žet­ ve) u godini 1919. sa beglučke zemlje u B. i 14.. a onda u § l. naređuje da prirod ima bez ikakva smetan ja pobrati zemljoradnik, a hak ili dohodak ima prema ugovoru dati vlasniku. (§ 3). — UH 7 govori se o -odmjeravanju tog hak; ili kesima, ako se 'stranke ne bi mogle sporazumiti. U § 2 i 8 navedene su iznimke gornjeg pravila. U prvom zemljoradnik, ako jc bio prij I. januara 1912. kmet, a kašnje dclo/ ran, ima se smatrati kao kmet, koji po prodhodnim odredbama nije dužan davati nikakova haka; u drugom zemljoradnik, ako je poslije 27. febru­ ara 1919 silom došao u posjed beglučkc zemlje nema nikakova prava na pri­ hod, nego mu se zemlja ima oteti i pre­ dati vlasniku,' koji samo treba da zem­ ljoradniku naknadi trud. Da se obezbijedi provedba propisa spomenute Uredbe (§ 1—7) obustavlje­ ne su »privremeno« po § 9 iste Uredbe »sve parnice i izvršenja osuda, kojima bi se promijenio posjednički odnošaj na boglučkoj zemlji, ako bi se to prothilo 1 gornjim odredbama pod I 1—7«. Na temelju ovoga vidi se, da se išlo zatim, da se zemljoradniku sačuva po­ sjed i »time prihod« za god. 1918. i 1919. i stoga su s obustavile parnice i izvršenja osuda, koje bi išle zatim, da mu se taj prihod u godini 1918. j 1919. izmakne. Prema tome, kad se pobere plod u godini 1918. i 1919. vlasniku je Slobodno da zemljoradniku po propi­ ј sima opstojećih zakona otkaže ih pu­ 1 tem Suda Si političke oblasti, prema tomu, da ii je odnošaj zakupni, kesimski ili posiočka, pridržnički i t d ■ Dapače moglo se je i prijo, po i 363. ' grpp otkazati zemlojradniku, da pobravši plod god. 1918. i 1919. ostavi zemlju vlasniku na raspolaganje, jer takva promjena posjeda nije u protiv­ nosti sa gornjim naređenjima. ; Ako je zakonodavac drukčije mislio, • bilo bi shodno da se izda autentično tumačenje, da se izbjegne smetnjama u । uredovanju vlasti a i smutnjama u puku. 1 Jedan sidac. * ' Politi® pregled • Za potps st. germainskog mira. Vr­ hovno vijeće uputilo je Rumunjskoj noI ’tu, koja nosi karakter ultimatuma, a u i kojoj se traži, da se bez svakog odla­ ' ganja potpiše st. germainski ugovor. U vrhovnom vijeću stavljen jc sa strane talijanskih delegata prijedlog, da se i I našem kraljevstvu uputi takova nota, ali se za sada od toga odustalo. Mini­ star vanjskih posala dr. Trumbić pri­ spio jc jučer u Pariz i on će odmah poduzeti potrebne korake, prema dahim mu instrukcijama, koje jc primio ■za svog boravka u Beogradu. Kako se i čuje, traže se u tim instrukcijama, iz­ i vjesne značajne izmjene. J(*lmi takovu I izmjenu saveznici su već prihvatili. I Kraljevina Srbija u njenim granicama 'od godine 1914. izuzeta jc od onih teških određenja, koja se odnose na narodme manjine. Jednako postoji nada, da će se izmjeni ti i 11. član ugovora, ti kojem se Ligi Naroda daje pravo da prema našoj držvi preduzme po­ trebne mjere u slučaju neispunjenja st. germainskog ugovora. Kako je izraz »mjera« vrlo težak, jer bi on omogućio i vojničke mjere u našoj zemlji, to se Ча naše strane predlaže, da se upotri­ jebi izraz »koraci«. Američki uvjeti za ratifikaciju mir. ugovora. Senatska komisija za vanjske poslove odobrila je 4 priuzdržaja k mi­ rovnom ugovoru, ali pod uvjetom, da mirovni ugovor ne stupi na snagu, dok ‘barom 3 saveznika ili pridružene dr­ žave ne pristanu na te priuzdržajc atiicričkog senata. ’ Senator Jones predložio je u senatu, da se ispravi o ratifkaciji mirovnog u’govora doda ustanova, prema kojoj bi •Sjedinjene države mogle nakon dvije 'godine istupiti iz saveza naroda, ako ’sc do onda nebi uspostavio suverenitet Kitaja u Šantunuu, ako se nadalje cn’glesko-iirski odnošaji ne bi uredili i ako •se nc bi priznala nezavisnost Egipta. Misteriozna istraga. »Ncues Wicner i ■ Abcndblatt« javlja: jučer je , započela pred komisijom za istraživanje krše­ nja vojničkih dužnosti istraga o doga­ | đajima na talijanskoj fronti za vrijeme I od 28. oktobra do 15. novembra 1918. ' O toj stvari imali bi dati izjave ondašnji sef generalnog štaba Arz. njegov zamjenik Waldstein i članovi tadanje koinisije za primirje. Svi pozvani došli su ј tia preslušavanje. Njihove izjave zabi­ i lježili su zaprisegnuti stenografu Čita­ ; va istraga ostaće tajnom. O uspjehu is­ 1 trage biće obavješten državni tajnik ! koji će o tome izvjestiti narodnu skup’štinu. General Arz izjavio je na početku ^preslušavanja, da ne može ništa iska'zati jer jc ugarski državljanin, te je upravo toga dana primio od svoje vla­ do. nalog da nc smije ništa izjaviti. Član komisije za primirje podmaršal Weber izjavio je da se nalazi u istom položaju 'kao i Arz ali da od mađarske vlade ni’je primio nikakve obavijesti pa da je radi toga spreman, da iskaže. Waldstoin u podoljem prikazu krikazao jc prilike koje su vladale na fronti za vrijeme sklapanja primirja. Calllaux-ova parnica. Bivši ministar predsjednik СаЈИаих predveden je pred državni sud. U optuženici se veli, da se je СаШаих tijekom prošle četiri 'godine svojim djelovanjem u Francus­ koj, a naročito u Parizu i u inozemstvu 'ogriješio protiv vjernosti državi raznim Stana 3 'spletkama i u sporazumu sa neprijate­ ljem podupirao njegove navale, kojima je cilj bio Pariz. Pošto su bili utvrđeni osobni podatci zahtjevao je državni 'nadođvjetnik rok od 3 nedelje, da se ‘pozovu svjedoci. Nato je optuženi iz­ javio: »Imadem da kažem samo jednu riječ, a to je, sudite me jer sam pripra­ van. Bio sam pripravan i jučer, a pri­ pravan sam .i danas. Moja savjest od­ vraća se sa stidom od optužnice. Mirho i sahrano bez uzbuđenosti i bez (stra­ ha obraćam se na zemlju, kao na naj­ višeg suca. Caillauxov branitelj zah‘tjevao je, da ga se odmah pusti na slo'bodu. Senat je o tome raspravljao u tajnoj sjednici i zaključio je otkloniti 'braniiteljev pređlog. Registar borupclje Gazđiaska moć. Piše nam jedan pri­ jatelj: »Dne 19. o. mj. vozio sam se vlakom iz Bugojna za D. Vakuf. Čim je vlak krenuo sa bugojnske stanice, unišla su dvojica finanaca i počeli pretraživati putničke stvari, tražeći artik­ le koji su zabranjeni. Kod jednoga kahvodžije iz D. Vakufa, inače vrlo siro­ mašnoga Čovjeka, našli su dvije glave šećera i smjesta ga zaplijenili veleći, da postoji jedna naredba, koja zabranjuje svako kupovanje i prodavanje še­ ćera izvan aprovizacionih ureda. Mi svi prisutni, poznavajući ovoga kahvedžiju kao siromašna čovjeka, koji živi samo od pečenja kahve, molili smo finance, da mu nc zaplijenjuju šećera, dokazivajutći da on šećer nije kupio za trgovinu i špekulaciju, nego samo za potrebu svojc kafane. Financi su ostali tvrdokorni i neumoljivi, te su šećer odnijeli u že! Ijeznička službena kola. Mi smo poslije kahvedžiju tješili, a d prekoravali što hjje otišao kolima, našto nam zdvojan reče: »Teško mi je i žao najviše stoga, što je jedna glava šećera tuđa i to M. K. iz D. Vakufa.« Cim je izgovorio ime ovoga silnoga gazde, znao sam, da će ova stvar po­ stati malo zanimljiva, jer poznajem silu i ovoga čovjeka i slutio sam. da će mu se glava šećera povratiti. Kada smo prispjeli u D. Vakuf, stao sam motriti kako će se stvar razvijati i riješiti. Još prije nego smo prispjeli u Đ. Vakuf biio 1 je gazda M. K. koji se istim vlakom vozio, obaviješten, da mu je šećer po financima zapljienjen i čim je izašao iz vagona počeo je tražiti finance i ugle­ davši ih pristupio im je taj veliki go­ spodin svojom uobičajenom naduvenošću. Pohitam do njih, da čujem taj za­ nimljiv: razgovor, ali nisam mogao ni■ šta čuti, jer dok sam ja do njih došao, bila je stvar već uređena. Cuo sam je­ dino zadnje gazdine riječi, koje bijahu oštro naglašene: »Šećer je zaista moj«. I tako se stvar nevjerojatnom lako­ ćom j brzinom u gazdinu korist svr­ šila, i šećer mu smjesta bio povraćen. Sada se nameće pitanje: postoji li u opće zabrana trgovati sa šećerom? Ko! liko sc sjećam takova zabrana već odavno postoji, pa se onda u čudu pi' tam, kako to da je zaplijenjeni šećer povraćen? Gospoda financi nisu trebali praviti bruke u tom pogledu, jer ih to pred narodom jako kompromitira, posto su bili neispravni. Zar za njih \rišc vrijedi gazdinska riječ i prijatelj. stvo, nego li. naredba zemaljske vlade? Provedenje ove. naredbe, ne smije ometati ni »mito« koje je u nas u punom jeku, ni prijateljstvo. Hi kakav izvjeI san strah. U ovom slučaju izgleda <da ima i mita i gazdinskog siledžiluka, ko; jeg u nas ima u svim krajevima. Ako : je morala pred gazdinskom moći finanI čija kaipituMrabi. onda mi nemamo jed­ nakosti slobode, nego samovolju pojc; klnaca. pred kojim dršću i službeni or; gani. Ako je još i mito po srijedi onda su ti ljudi širitelji korupcije, koja ruši državni organizam, za to treba obo­ stranu strogu kaznu. Ja ovo iznosim na javnost, jer sam čitao u vladinom organu »N. J.« da jc dužnost svakoga poštenoga građanina, da prijavljuje širitelje i ljubitelje korup­ cije. Ja evo 'iskupljujem tu svoju grai dansku dužnst, a 4sada jc reda na mjerođavn-im, da oni svoju dužnost ispune. Putnik. | , ■ ; I | । i i j 1 . i j Javin apel na zim. vlidu. Za vrijeme rata od god. 1914. do .par da Crne Gore bili smo evakuirani sa sela Okolište na granici Crne Gore u grad Bileću i za cijelo to vrijeme nijesmo mogli obrađivati svoje zemlje. , ; ' ' I Crnogrci su nam popalili i uništili sv< kuće i druge staje, a ono hajvana što nam je -rat zatekao morali smo sve pro­ dati u bescijenjc, jer ih ušljod evakua­ cije mijesimo mogli zimiti, pošto nam je sva marvena hrana sagorena. Nakon pada Crne Gore opet smo se povratili na svoja mjesta i Mi nabavili po mah) hajvana, ali za vrijeme pre vrata jedno jutro navališe u masama crnogorski pljačkaši i sve nam opljač­ kaše otjeraše, a mi opet gole duše bea ijedne haljinke j komada hljeba bježasmo u grad Bileću i sada bez ikakve pomoći i s koje strane sa zebnjom u duši izgledamo šta će biti s nama, a osobito sada kada se rima primiče, a mi bez igli je išta predviđamo svoju propast Podneskom od 24. marta o. g. moli'Sino zemaljsku vladu, da nam pnuži; pomoć, ali dobismo nezadovoljavajuću odluku od 10. maja 1919. br. 77.647/I.-IV. u kojoj nas vlada tješi da nam sada ne može pružiti izdašne pomoći, ali da jo zasnovala općenitu akciju za obnovu pograničnih kotareva, pa će se i nas sjetiti. Ne dočekavši ništa, mi smo pre­ dali i drugu molbu, jer nas nužda i ne­ volja goroi, osobito u ovo doba gdje su zimski dani na pragu, pa ovim apelira­ mo na zemaljsku vladu za što bržu po­ moć, jer mi dalje trpi/ti ne možemo. Mislimo da će nam zemaljska vlada ovom prilikom izaći u susret, jer se i sam predsjednik vlade pri svom pro­ lasku uvjerio o našim nevoljama, pa ga i ovim putem podsjećamo na prvašnje vladino obećanje i tražimo hitnu po­ moć. Adem Jaganjac ispred 27 familija. M dopisi Capljna-Struge, 10. oktobra. (Nemila pojava.) Nemili dogodaj koji se je zbio u prošlom mjesecu u Strugama nedaleko Caplf ie osjetljivo jc potresao svakoga poštenoga čovjeka, a naročito nas miisdimane, jer jc na najbrutalniji način oskvrnuta svetost kućnoga praga jedne muslimanske obi­ telji, od strane vTri­ desetog avgirsta pred večer pošao je TasUđa Sukjman iiz Struga svom kornšijii baščovanu. Petru Vasiljeviću, po­ srbljenom Bugaru (U doba izvoznica i drugih korupcija to je danas najbolja spekulacija!) da s njim vikl-i račun za kriomčarcni duhan, o kojem su radili na pola i posljcdna tri mjeseca zara­ dili 7000 K. Sulcjman Tasliđa jc naime kao veo­ ma siromašan čovjek, s Vasiljevićevim novcima kupovao od seljak! i rezao duhan, a VasHjević ga je kao poznati kriomčar duhana medu paprikama i drugim povrćem slao u Sarajevo i dru­ ga mjesta. Kad je Tasliđa zatražio obećami polovicu dobiti, a ovaj nije htio o tome ni čuti', prvi mu jc iz avlije uzco 20 kg preostalog duhana. Vasiljević mu se j«* zagrozio da će platiti gla­ vom, ako mu ne povrati duhan, a ovaj nm jc odgovorio ako mu ne plati dug, da će cijelu stvar prijaviti financima. I zbilja jc Tasliđa 31. avgusta izjutra po­ šao u Čapljinu da stvar javi financiji, ali se jc putem predomislio i povratio. Kad je došao kući na svoje iznenađenje nađe svoju kućnu čeljad u vrisci i po­ maganju. a medu njima dvojicu . koji su ih silili da im ka­ žu za duhan, jer ga nisu mogli naći, niti su za nj znala Sulejmanova čeljad. Kad je SulcjmUin stupio medu njih, je­ dan ga jc od ovih » zapitao, gdje jc duhan d i mm stotinu bogova. Ovaj ih jc nasitojao umiTiti i .rekao im da ga je on. sam htio predati financiij, te kad ga je donio, rekao im je da će ga on s njima nositi financiji u Čapljinu. Ovi su mu se zagrozili da ga mora s njima nositi u stražamicu, kod željezničkog mosta, koj-i su Čuvali. Znajući Sulejmanova čeljad, da će mu se tamo dogoditi kao i svima, koje oni zavedu same u svoje ćelije, pošti sn za njim i za n t Kad je Sulejman nastupio na željez­ nički most pred stražarnu, iskrsla mu 5e pred oči ona Vasiljcvićeva grožnja. pa je pod dojmom te grožnje pokušao naći spas u bijegu. » Svetislav ProJanović ostao je kod Sulejmanove čeljadi, a drug mu Radivoj Starčević počne pucati za Sulcjmanom ispalivši pet hitaca između kuća i preko ceste, gdje je moglo pasti mnogo nevinih žr­ tava. Progonjeni je umakao i cijelu stvar kriomčarenja duhana prijavio fihancij- u Čapljini. Iza toga je pošao sa narednikom financijske straže Krehi*Ćem i još dvojicom finanaca Mihaljeni �Број 78 Broi ,ПРАВДА“ — .PRAVDA“ Ciym 4. Strma predstojnika Kondića predložiše zemalj­ i ILiokovićem sa lice mjesta, gdje se i mo svugdje j u svemu nezadovoljne * skoj vladi na suspcndaciju od službe,, •icgoTa čdj<ui. sestra mati i brat ma kicbratske postupke prema nama mufeto vlada odmah i usvoji, te naredbom 'slimanima. Dogorilo nam je do nokata biti izvrgnuti nečovječnoj tučnjavi broj 90.688/19 od 19. maja 1919. up­ • Idući Tasliđa iz Cap1 mi svi U prijeke potrebe zalijevamo ProMara pedesatgodlšnjke gosp. A. rav pred svršetkom školske godine — ii Ime »pravde reda i mira« da nam se Ц:пе u svoje selo Struga <xi prilike na Šantića. Primamo od glavnog odbora ’ 'istoga riješi službe uz obrazloženje, da I jasno i iskreno, muževno i otvoreno kasredini puta ^рапм spomenari »Prosvjete«: Prošie godine navršio je je »proti njega poveden kazneni postu­ iz Magorjela, tu cestu pred njih poja- ‘že. šta ise s ministarskih stolica kani pedesotgodišnjicu života g. Aleksa Šanpak radi aktivnog sudjelovanja prigoJKuliurom Bogolju4«ui još poduzeti u našu zaštitu. Ako nam go­ 'tić, srpski pjesnik, pjesnik naših stra, dom demonstriranja i demoliranja srp­ spoda ministri ne zagarantuju naš opboin Antonićem iz Čapljine, koji su na : dunja i naše tvrde vjere м bolja, sretna skih radnja u god. 1914.« Tako naša •igurnu mjestu čekali svoju žrtvu. Sav ; 'stana^ тш ćemo potražiti koji drugi I Vremena. škola, u koju je za tekuću škol. godi­ razjare« Antonić počne vikati I Viačin, da se obranimo od nečovječnih Prošle godine mi njegovi najbliži na nu upisano 30 muslimanske djece, os­ at T&slidu i tući ga u prisutnosti fina- I 'nasntljivosti (55 potoka). i mogosmo ni čim zabilježiti ovu padetade bez vjeroučitelja, premda su dje­ aaca. mnoštva drugih osoba, koje su Glamoč, 10. oktobra. I 'setgodišnjicu. ne mogosmo javno odati ca, radi itonia-njkanja mcktebif-ibtidai■ahuku dotrčale iz obližnje okolice i (Dokle će ovako trajati?) Već od popriznanja narodnome radniku na veli­ Je, bez ikakovog vjerskog odgoja. putnika koji su tada prolazili. Jad nj I četka prevrata izvrgnuti smo mi muslikome djelu njegovome za narodno os­ ' Ništa nam ne upada u oči kao činje­ Tasliđa prestravljen od prija, pokuša i mani kotara glamočkog raznim nasilobođenje. Prošle godine bili smo još nica, da je u aferi zavidovićkih demonumaći zvjerskoj tučnjavi i prolamanju | Ijima i zulumima sa strane naše »braroblje povezano mrskoga tuđina. Što paškom, na • počne za njim pu­ ! lije«. Tvorili napadaji i otimačine ne S.rcija u god. 1914. upleteno i optuženo I prošle godine ne mogosmo, od lučili smo cati premda su ta orisutnici odvraćali ' 'dnevnom su redu, a uprava je nemoćna 'i nekoliko činovnka nemuslimana, sa da ove godine učinimo, kad nas ozaod protuzakonite uporabe oružja. Tas­ puno kompliciranijim teretima, pa niti da uspostavi red, mir i poredak. Proriše prv« zraci slobode skuix> izvoje­ iida je pao ranjen tanetoin s desne : klas Nj. V. Regenta, o jednakopravnosu bili zatvoren, niti od službe sinpenvane. strane rebra. Prisutni su mu ljudi pru­ I sti i zaštiti svih njegovih podanika, re'dirani. S Odžečkićein je postupan© Prosvjeta, srpsko prosvjetno i kuL žili prvu jx>moć, dok nije došao liječ- I kbi, da malo odjeka nalazi kod naše •demokratski«, jer je razriješen od sluŽturno društvo preuzela je cMIiost, da uik rz Čapljine, i povezao inu rana. 'be, premda proti njemu nije još ni rai '»bratije«, dapače od dana na dan po'ma i n&knadio ovu pedesetogodišnjicu 'sprava provedena, a kamo li krivnja uĐa se txilje razumije ovaj događaj । staje ista nasrtljivima i bezobzirnija ргеzabilježi narednom proslavom. ^tanovljona i osuda izrečena. aužno je bolje osvijetliti neke, činjeni­ I ma svima, koji se ne krste sa tri prsta, Zamoljeni su svi pododbori i povje­ ce, iz kojih jasno izbija da je Petar a osobito prema nama muslimanima. renici da održe Šantićevo veće. — OVasiljević htio svoju grožnju na Tasli- I ‘Naročito se je pak ista istakla i dnevvaj niz zabava, koji će se održati po di izvršiti preko da tim ка- i 'no ističe prema našem uglednom grasvim našim mjestima završiće se sve­ bašuri svoju krtomčarsku rabotu. Od- I 'đaninu i sumišljeniku Mobi Željkovići, čanom akademijom u Sarajevu, koju će lešeni duhan stoji Vasdljevića po kup'koji je pred njihovim bijesom morao prireddti Glavni Odbor Prosvjete spo­ Protest člaaeva iz Cajnlca. Javljaju aii 700 K, pa ako je htio da Tashđu i 'ostaviti svoju obitelj i tražiti ziklomrazumno sa svima kulturnim Ustanova­ nam iz Cajniča, da se obdržavala skup­ teži radi krađe, znao je kao лЛшИЛ* • 'šte p Dalmaciji i Livnu, Držeći, da su ma. Svečanosti će lično prisustvovati ština dne 21. o. mj., na kojoj su se pre­ i uputan čovjek, da to spada žandari­ • ke duhov primirili, vratio se je poslije pjesnik. tresale žalosne prilike našega »Gajrcta«. ma. Ako li ga htio strovaliti ne_ I oduljeg odsustva luči, lije smio pre­ GlavnT Odbor Prosvjete održao j« Svi »Gajrctovi« članovi ovoga kota^ zakoni^ posjedovanja duhana, tu su koračiti kućnjeg praga, a da es nt iaveć nekoliko konferencija i posavjeto­ га protestiraju proti nezakonitom po­ vrgne pogibelji života. Tražio je zašti­ •nda tminci. Jest ali time bi se ponov­ vao se je sa izaslanicima naših kultur­ stupku vlade i policijske direkcije, te tu oblasti, no ona je mjesto d< fiapravi no ijegov kriomčarskj posao razotkrio nih društava o samom načinu proslave. ne priznaju policijskog iprtidsjednrka duhan propao, a ni globi od 2000 K ne i red, zabranila njemu i njegovim sino­ U svima mjestima gdje Prosvjeta iGajretova. Solidarišu se sa protestnim vima svaku slobodu kretanja, ne smi­ bi mogao umaći jer duhana ne smije ma svoju organizaciju održaće se Šanbrzojavom narodnih poslanika gg. Dra ju nitša nabavljati za svoju radnju, a imati, kad ga nije sadio. Preko 'tićcvo veče. Predavanje o radu i ži­ Hrasnice j Dra Spahe na g. ministra |e gazda Petar mislio doći opet do I 'drže han, niti kotarski ured dade provotu pjesnika, recitovanje njegovih naj­ predsjednika. propustnicu, te je on, i njegova obitelji duhana i zabašuriti kriomčarenje. Ka­ boljih pjesama, prikazivanje koga poko je ratni bogataš Petar Vas Ijević prodana na milost i nemilost. zoriŠnog komada pjesnikova (HasanaDne 4. o. mi. bila je stavnja vojnih za tu osnovi predobio to se ginica. Pod Maglom, Sunce) uz pjeva­ obvezanika u Glamoču te je jednu sku­ joB tačno ue zna. Stvar se istražuje nje Šantićevih kompozicija treba da bupinu od kakvih 14 pod bajrakom pred­ 'de prograA ovoga večera. pa ćemo vidjeti rezultat irviđ- .ija. Sa­ vodio knez iz Prekoje, Đuro Kralj. Cim mo znamo da su Sulegman Tasliđa i Program svečanosti u Sarajevu, kosu stigli pred Mehinu kuća, stai su ga ■jegova obitelj ipak mnogo bulje pro­ D«e 22. •. mj. obdržavao je Radei Od­ 'liko je do sada ustanovljeno kre-taćc se izazivati svakakvim pogrdnim rije­ šli, nego im je bilo jnesuđeno od babor J. M. O. svoju sjednice, na kojo$ u ovome pravcu. čima i psovkama, a on videći opasnost, garskog bogataša, koji se je pobrinuo se je konstituirao, te je izabran za U jutru u 10 sati održaće se svačana koja mi prijeti, pošalje na kot trski ui za »razlog« namioravuiog ubojstva. predsjednika g. Dr. Halidbeg Hrasnica, sjednica Prosvjete. Na ovu sjednicu bi­ red svog sina Muhameda, tražeć: za­ Što se jasno vidi po tom, đa državi »po­ a za pod predsjednika g. Sakib Korkut će pozvata sve kulturne ustanove u uzdani« elementi govore da su Tasliđn štitu oblasti Gospodin pristav. Kule- ! našem Kraljevstvu, koje će pozdraviti Tanjik naše organizacije nastupio je nović obećao je poslati patroli, koja 'li . slavljenika. hnali pravo ubiti jer je tobože Svoje mjesto. psovao Ovoj podloj i nije došla. ' U podne će Prosvjeta dati u počast U Mostaru se održala gradska skup­ neobičnoj denunciji mogao bi ko i po­ Iza stavnje obvezamc: su pred rad­ (pjesnika banket. ština naše organizacije, na kojoj je injom Joze Daje poveli kob, sveudilj ! vjerovati, kad Tasliđa ne bi bio po­ U večer će se održati svečana pred­ zabran odbor za grad Mostar kako sli­ znat kao vrlo povučen i miran čovjek, izazivajući, nek Meho dođe dodlvajući i stava. jedi: Za predsjednika je izabran g. H. koji mora da misli kako se sebi i svo­ gornje izraze, a po tom idući gradom Ptogram ove svečane proslave je do Ihrahimaga Slipičević, za podpredsjedjoj siromašnoj obitelji zaraditi komad galameći i pjevajući glasno su vikali da । lsada ustanovljen kako slijedi: nika g. Muhamed ef. Butum. a za čla­ bljeba, i da se to nije dogodilo pred tursku i begovsku mater. U 2 , ' 1. O životu radu i značaju g. A. Šannove gg. Ahmcdaga Efica, Kreso Saliočima bezbroj svjedoka, među kojima sata po podne dođu opet pred stan Me- 1 tića, govori dr. Vladimir Ćorović. tiaga. Kajtaz Haki ef. Husnić Salih su bili i spomenuti finanoi. he. Sakupilo ih se je na tom mjesta 2. Horovi naših društava pjevaju Šanmajstor, H. Omerović Mehmedbeg i preko 300 osoba, još sveudilj svakakve ' Mi ovo iznosimo na javnost, k&o pri­ tićeve kompozicije. Cemalović Hakija. Zamjenici: Mahamepogrdne riječi dobacujući. Neki Stipo 1 log našeg zlosretnog života iza željno 3. Recitovanje najboljih Šantićevih daga Duranović, Ihraga Cclebić, Avđaočekivanog oslobođenja. Dani i mje­ Kutleša Perin iz Livna ušao je u Mehin pjesama. ka Koluder i Mehmed majstor Džukić. seci prolaze u iznenađenjima i razoča­ stan te je na nj masa počela napadati, ; 4. kvađanje Šantićeve najnovije ranjima. život, čast i imanje u opasa on u obrani ispalio hitac, da se oslo- 1 dramske slike u jednom činu »Sunce«. uost je najviše nama muslimanima u bodi, no nije nikog potrefio. Svjetina je Dan svečanosti u Sarajevu odrediće Jugoslaviji. Od lojalnih državljana 4ada sasula kišu kamena na Mehinu ■se naknadno. stvaraju se na silu nezadovoljnici i kuću, a sitna djeca i kućna čeljad zaDobrovoljni prilozi od svih zabava 4 teži za tim. da u bratskom zagrljaju I hijemiše skoro od straha. Istom sada. brikupiće se slati Prosvjeti i Prosvjeta izdišemo. Ali se nama na taj način uTuhaf »tvar Od kako jt nastupilo aro ■je nadošla patrola ali za to, jx>traži spoI će to predati kao narodni dar pjesniku. ,,zlatno“ SimiiaTO razdoblje ■ pravosuđu inrijeti ne će. Strpljenje prelazi sve 'mcmrtog Kultešu, koji je hitac ispalio, čovjek muilimaa ne eože se snaći: ili j« Zaridovićki Srbl-praroelav«! sastagranice i više se utjehama i nadama ne i nu on je međutim kroz prozor s protiv­ gore opirati se zlu ili mu se pođvrgiuti. vise cijeli demet optužbi proti tamoMtnožemo zadovoljtii kraj bezbroj ispa­ ne strane pobjegat. Jedu Mili priaj»r sa ilustrasiju Sultjman njem vjeroučitelju Haf. H. Odžekiću < da proti nama muslimanima počevši Ovo sve mogu nam potvrditi i to Tasliđa iz Struga kod čapljine ■•kusao j« od ministara pa sve do običnih redova. p»bje«i od zla. ali ja dobi« kuglu u rebra. sam srpsko-pravoslavni sveStentk Si- j ’uz razne denuncije optužiše ga i za to, Pri tužio se vlasti i dabio - onako ranjen Kroz toliko mjeseci uzalud čekamo blamo Bilbija, Hafizbeg Filipović i Salih • ‘da je aktivno sudjelovao kod lupanja — jod i haps. Petar Vasiljević, njegov dasrpskih radnja u godiir. 1914. Nastavi­ todui našega oslobođenja i ujedinjeGasal svi iz Glamoča te Anto M. Pernuncijaat i ljađi. »to bez ikakva prava apole ga proganjati, interniraše- ga 15 dana 'uja. van iz Livna. Ustežući se od kom.utrijebUe proti Taalidi oružje, ti ljudi eeM •e muslimani kao dio našega iu- j tara pitamo, dokle će ovo ovako pot. a- i i četiri ga zatvoriše u kotarski zatvor taju sieoodno, kao da aijesu ništa ni učinili Knnttao imamo naglasiti, da u ovoj stvari goslavenskog naroda s pravom osjeća­ I jati i hoće li se već jednom red ■ zem­ ; u Žepču. Kada su sve te patnje iscrp­ ureduje neaadležna oblast. ljene, onda ga pomoću tadanjeg koL lji uvesti? Glamočaala. mo obespravljeni i ugroženi, jer vidi- I Osmi« sijnti „BijFitau" sijestk Iz naše organizacije Trešzljali Muslimanska Centralna Banka! z aEosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odr užnica u Tuzli, i Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8..000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sv^ bankovne aosSove najbrže i najpovoljnije. CMvmoi амМи M. fciitah*. ' №m«ii '«*ИнМ 0Мг4И."О«' Štamparija D. & A. Kajo», Sarajevo." � https://kolekcije.nub.ba/files/original/31aeacea5420ff2d0d27fef7c8d1f30b.pdf 9131a2b56e0f26dc79755a195414583d PDF Text Text Broj 80. Sarajevo, četvrtak 30. oktobra 1919. (5. saferul-hajra 1338.) Divlje meso. Godina L prodajući i ako teška /srca stvar ipo koja je za današnje prilike neso- i jednog satrapa, koji svojom bezobzirvremenai, kaiko to oni vele. Zaista u kul­ I nosti ruši temelje narodnog i državnog stvaj- i prehranjujući svoju djecu. Ali* kad jc svega nestalo zavladala je užas­ turnim i naprednim državama nema ve­ 1 jedinstva. Mi znamo, kamo bi se ubro­ na bijeda naročito u malim provincijal­ jili dok bi nam dr. Krulj izdao legitima­ likog vjerskog grupisanja, ali ipak poL nim mjestima, gdje nije bilo kakvih voj­ ito^e stranke, koje se temelje na vjer­ ciju, da smo makar Jugoslaveni i zato na narodnom organizmu možemo mir­ ničkih centara, pa se nije moglo naći niskim principima. U nekim 'državama, na sud »demokrata« uopće ne računa­ ne duše nazvati nekoliko demokrata kakove zarade. Šta je preživjela naša koje su kultumo vrlo jake, čak su vjer­ mo. I najveća je nekulturnst, kad se muslimana, koji u zadnje doba svim si­ žena u doba gladnih godin 1916. i 1917. ske stranke najjače, kao što je to bilo hoće uzeti nacionalizam pod monopol lama navaljuju na »J. M. 0.«, da joj rad koliko je moralnih i fizičkih udaraca u Austriji. U prvim početcinia niko nije »demokrata«, jer to znači potpuno komprometanjem 1 denuncijacijama posvema pretrpjela, to ne bi mogli ni najotporbio ni u nas za vjersko grupisanje, kad promitovanje nacionalizma. Kao što je onemoguće. Prema njihovom pisanju niji živci podnijeti. Nakon prevrata su je veliko narodno oduševljenje za našu Pribićević svojom politikom komprominastoje nas u očima poštenih ljudi pri­ se uslovi za životni opstanak naših oSlobodu bilo ispravno. Svak je bio ta­ tovao svoje jugoslavenstvo i državnu kazati neprijateljima države, jer smo ml kovog mišljenja tako dugo, dok se na­ upravu, kompromitovao bi i naš nacio­ । bitelji još više pogoršali. Tomu je po najncpriijatclji ^demokratske« stranačke glavnijini uzrokom opća nestašica rarodno oduševljenje ne pretvori u pljač­ nalizam, ako bi nam njegov sud bio oligarhije, koja je cijelu državu dovela ku i paljevinu i dok ne moradoše mu­ povoljan. Nikada ne ćemo iči za tim, i da, na koju se u svim krajevima Ev­ na najgore grane i učinila je »demorope tuže. Vojnici — mislimo one iz, slimani davati i krvnih žrtava. Kad se da dobijemo od Pribićevića i draKrukratskoan« kravom muzarom, da je mo­ gradova — koji su se i zdravi kući po­ počela pušiti vrela krv nedužnog musli­ Ija pohvalan sud o našem nacionalizmu, gu isisavati kojekakvi Pribićevići, Kurmana i kad se na vapaje d jade slabo i vratili. nemaju šta raditi, a kako je tek jer bi onda bili renegati naše zajednice tov.ići, Sarići i družina. Znajući, da je nikako micalo, onda je svak osjetio poinvalidima, ratnim udovicama i siročai divlje meso na našem narodnim or­ daljnje sudjelovanje u politici vezano za tiebu organizovanja, da ee spasi što dima. Kod nas je ovoj krizi zarade još ganizmu. Ispravan i savjestan sud tre­ narodno povjerenje, kojega oni obzirom ; se spasiti može. najviše doprinijela najavljena osnova re­ bamo, a takvog »demokrate« nemaju. na zadnje vakufske izbore nikako ne­ forme agrarne, odnosno provađanja Hamiđ Karbegovlć. I »To ulje smjelo biti povod našem grumaju, jer ne dobiše ni toliko glasova, njezinih prethodnih odredaba. Ne oba­ pisanju na bazi, жа kojoj je provedeno, (koliko su kandidovali ljudi, otvorili su zirući se ni malo na vlasnička prava jer te žrtve ilsu mogle biti spriječene stalnu paljbu na vodstvo naše stran­ zemljoposjednika, koja su i u apsolutis­ Sarajevo, 29. oktobra. 1 kod prevrata »ij« bila uspostavljeke, koje se ne može složiti s »demo­ tičkim državama zagarantovana zako­ Na 8. a 9. novembra o. g. sazvao je | na vlast«, vela »demokrate«. Dobro, i kratskom« politikom bezakonja, otima­ nima o opstanku prava vlasništva, i do­ Glavni akcijski odbor radikalne stranke ako nismo ni s tim sporazumni, jer se čine i korupcije i stalno lažu i denun­ zvoljavajući raznim elementima, da s&veliki zemaljski zbor u Sarajevo. Tom moglo na mnogo načina pokušati kao ciraju, da je prava strahota. prilikom doći će mnogi poslanici i bivši Ijacima obdržavaju kojekakva provoka­ agitacijom i živom riječi, da ne dođe torska predavanja, te saztvljajući u Be­ Sve, što ead ponovo kleveću i de­ do onih prevratnih nedjela, koja su se ' ministri na čelu sa g. Stojanom Protinunciraju, ispakeuB su na nas u pokoj­ ograd agrarne »ankete«, stvorilo se je dogodila na muslimanima, a nije se po­ I čem u Sarajevo, da prisustvuju. Na zbonoj »Jednakosti« i upravo je dosadno medu seljačkim staležom uvjerenje, da kušalo. Pokušaja nije bilo u tom prav­ I ru će se udariti temelj stranci i zauzeti za čitaoca, kad mora sto puta opeto­ će badava doći do svih naših posjeda i cu, jer se htjelo, da se malo muslimani j programatičko stanovište u svim savrevan« stvari čitati Ondje, gdje im ne­ prodrmaju. Ali pustimo to i uvažimo da ne treba vlasnicima ništa davati Od nicfiiim' pitanjima. Ovaj zbor imao bi dostaje kleveta i dentneijacija, poči­ ovogodišnje ljetine a možda ni jedan od razloge »demokrata«, da se nije moglo ^karakter javne svečane demonstranni aju s vw>kim Irazirainjefn, a to naj­ hiljade dotičnih vlasnika nije bio u sta­ spriječiti Nu kako oni posmatraju do­ cije našeg naroda proti demokratsko-soviše dokazuje goleith^i njihovog kulnju, da ubere plod ni sa svoje beglučgađaje poslije prevrata i čim opravda­ cijalističkom režimu. turno-političkog »astojainja, koje oni kc zemlje. 1 vaju pasivnost državne vlasti u prav­ Muslimanska jug. organizacija držeći zovu »naprednim«. Uočiv ovakve nesnosne životne uslocu zaštite muslimana? Cim opravdava­ se načela, izraženih u svome programu, ve, moramo se pobrinuti, da iznađemo U tom svem najgore je, da .pomiču one ju šutnju visokih državnih funkcionera, da zbližava naš troimeni narod, zaklju­ nova vrela dohodaka, kako ćemo svoj nevolje muslimana, koje zadobiše pod da pri općim nevoljama muslimana šu­ čila je, kako se je odazvala pozivu Na­ opstanak osigurati Mi smo uvjereni u »demokratskom« vladavinom i da pro­ te 1 ne-progovoriše ni riječi, da sa sebe rodnog kluba u Zagrebu, da će rado uto, da ni najradikalnijim »državotvor­ livena krv muslimanskih žrtava nije to­ skinu odgovornost i dokažu, da oni ne zeti učešće i sudjelovati kao organiza­ nim« elementima iz krugova »demo­ lika, da bi trebalo o tom u našem listu odobravaju onog nasilja, koje se mu­ cija i na vekkom zboru radikalne stran­ kratske« zajednice neće poći za rukom, pisati Oni ne vjeruju u jafdie i nevolje slimanima Čini? Talijanska ministar iz­ ke, jer ona stoji prema svima stranka­ •da nam badava otmu naše kmetovske naše, jer je njima dobro, a za svoje ujavljuje za one naše suplemenike, koji ma u opozicionom bloku u prijateljskim zemlje, uvjereni smo, da će razbor i srećenje dali bi i državu i cijeli narod, će biti predani talijanskoj vlasti, da i odnosima. Mi imamo, naravski u svome pravo shvaćanje državnih interesa po­ a nekmo li muslimane. Oni štite »de­ oni moraju uživati sva prava talijan­ programu tak’h tačaka, koje nisu u bijediti i da ćemo jednoć i mi za naša mokratsko« bezakonje i nesposobnu skog državljanina, a ministar Pribićeskladu ni sa načelima stranaka zastu­ vlasnička prava dobiti odgo\ arajuću od­ vladu Atanasije Šole, koji u jednoj kul­ vić sa svojim drugovima šuti o nasi­ panih u Narodnom klubu, kao ni sa ne­ štetu, te da će jednoć i u našoj državi turnoj državi ne bi mogao ni časa oljima našim i veli, da su ne »provereni«. kim načelima radikalne stranke. No to zavladati zdravi sigurnosni odnošaj, ko­ stati na upravi, kad bi se dogodilo ono, Koliko bi muslimanima ugodno bilo, da nas ne smeta, da a ovdje poradimo na ji će nam omogućiti slobodno obrađiva­ što se nad musEmanima događa. Oni su ćulj od visokih državnih funkcionezbliženju i boljem razumijevanju intere­ le i uživanje naših beglučkih posjeda, na svoju dušu uzimaju sve, da zaštite ra, kako oni svako izazivanje muslima­ sa čitavog naroda i naše države. AE usprkos svega toga već danas ja­ vlast i prikriju njegovu nesposobnost i na osuđuju. A mjesto ovake izjave do­ sno razabiramo, da će se morati upreg­ to stoga, jer duše, ni osjećaja nemaju. lazi članak od visokog »demokratskog« nuti sve radne snage obitelji, da se nje­ Oni se razbacuju kulturom i napretkom . funkcionera, da su muslimani bez ika­ zin opstanak uzmogne osigurati. Da se a najnekultumije čine označuju neduž­ kva smisla za život i poslije povik od to postigne, moramo sve svoje sile na nim, jer u kulturi i napretku vide za­ istog gospodina: »Dosta smo vas trpili prvom mjestu posvetiti zemljoradnji u leđe svojih nekulturnih čina i besprav- petstotina godina, ne ćemo više«, na koliko nam to bude novim sređenjem ija. Da budem jasniji: Razmećanjem koji ni jedan »demokrat« nije reagirao kulturom i napretkom hoće da prikriju osim demokratskog disidenta g. Medakoagrarnih odnošaja omogućeno. U ovom svoju oligarhiju, koju su svojom politi­ pravcu valja razviti naročitu djelatnost vića. Kad ne bi ništa drugo bilo po sri­ E. B. — Jedan od kardinalnih uzroka medu našim seoskim svijetom, kom u Bosni i cijeloj Jugoslaviji stvo­ jedi, nego politika »demokratske« za­ naše stagnacije jest svakako zaostalost a i među građanima, u koliko imadnu rili. jednice i ljudi, koji je sačinjavaju, bio našeg ženskinja. Mizerne uzgojno-prosu samom području gradova ili u njiho­ Kultumo-politički rad naše stranačke bi dovoljan razlog za posebno grupi­ vjetne prilike skrivile su manjkavost na­ organizacije rezultira iz gornjih mome­ voj blizini, te po selima zemalja, po­ sanje, jer je i previše jasno, da jedan šeg vjerskog i intelektualnog odgoja, te i desnih za gojenje poljodjestva. nata, jer ima da zapriječi kulturno-godr. Kruti i iđ'r. Nježić nisu i neće nikad zato danas strada cijelo naše društvo. . spodarsku propast muslimana, koju im biti prijatelji muslimana, nego okoreli Budući će većina našeg gradskog sta­ Pored slabe duševne naobrazbe, naše | leža da se naime posveti zemljoradnji, to »demokratski« način državne uprave njegovi neprijatelji, koji će nastojati ženskinjc tare još i ta nedaća, što nije | nastaje neophodna potreba, da se ovom uz pomoć muslimana »demokrata« spre­ još da ih protjeraju iz domovine. Pa naučno da zarađuje i privređuje. Kod ma. Pobijati tu razornu politiku i viđati stanovništvu nađe novo polje zarađi­ zar da mi takovim ljudima prepustimo nas su u tom pogledu ostali isti odnorane, koje su takovom »demokratskom« vanja. Mi držimo, da je najpodesnije, vodstvo muslimana i da oni odlučuju o šaji kao i prije okupacije; dapače su se politikom na našom narodu otvorene, da se u tu svrhu unapijedi ženski rukonjihovoj sudbini?! i pogoršali, jer jc prije žena svojim vla ­ cilj je političkog rada naše stranke, u h'orni rad, te da se oživi domaći ustitim radom podmirivala tadanje pri­ Drugo je što nam predbacuju, da smo kojoj se okupilo i staro i mlado i go- , mjetni obrt. Pošto je naša država pre­ mitivne kućne potrebe. Opća mUtavost, lemo i nejako — sve, što kulturno mi- i malo nacionalni i pod jugoslavenstvom težno agrikultuma i budući se proiz­ •da krijemo mržnju na^ve, što je srp­ koja je nakon okupacije zavladala na­ sli i osjeća. Mnogobrojnost naših stra­ vodi našega domaćega obrta na svim šim javnim i privatnim životom, jako sko, hrvatsko ili slovenačko. Kakve li : načkih pristaša dokazom je ispravnosti svjetskim tržištima visoko cijene, a po­ je uplivisala na opći odgoj svih naših prijesne laži! Mi ne govorimo iz mržnje tog 'političkog rada, koji ima suzbiti što srno uvjereni, da će ovaj obrt kod generacija od onda do danas, a najviše o jednom teškom stanju, nego jer smo »demokratsku« oligarhiju, koja je naše nas dobro uspijevati. doprinijela zapuštenosti našeg ženskinja. svijesni, da je to naša dužnost. Naša narodne redove tako snažno pritisla, Ovaj zadatak, naime gojenje ženskog Minuli svjetski rat donio nam je u na­ iskrena riječ o jednoj stranačkoj oli­ da im nada ni slobodno disati kao jed­ ručnog rada, a napose umjetnog rušem porodičnom životu najgorča razo­ garhiji neće nikad prestali pa makar se nakopravnim državljanima našeg kra­ kotvornog obrta, imale bi izvoditi žen­ u toj vligarhiji nalazili svi Srbi, Bivati | čaranja i sa najokrutnijom ozbiljnošću ljevstva. ske zadruge. Imajući ovaj cilj pred oči­ stavio nam pred oči jedno stanje, koje i Slovenci. »Demokratska« politika Nećemo se raemetati frazama i bez ma osnovale su naše vrijedne hanume smo mi svojim nehajem kroz četiri de­ stvorila je u našoj državi boljševistički | razloga kompromitovati »demokratsku« u Sarajevu svoje udruženje pod ime­ kaos u drugom izdanju i time izvrgla : cenija skrivili. Muslimanska žena, koja stranačku politiku, nego ćemo i mi mo­ nom »Osvitanjc«. Ovaj patriotski pri­ je bila naučna na samotni kućni život, državi; najvećoj opasnosti. Ako »demo­ rati malo dublje žaći u prošlost, da iz­ mjer slijedilo jc musi, zanat, društvo ostala je prepuštena sama sebi i njoj nesemo dokaze i primjere, koji će utv-r- i krate« misle, da od nas mogu na račun »Ittihad« u Mostaru, te je njegovom se je navalila na leđa sva briga za uznacionalizma iznuditi pohvalno prizna ­ diti naše pisanje, potrebu naše stranač­ inicijativom u Mostaru osnovana mu­ držvanje obitelji, jer su joj muža odvuk­ nje njihove stranačke oligarhije, onda ke organizacije i ovakog načina grupislimanska ženska zadruga. U Sarajevu li dušmani, da svojim prsima brani go ­ se varaju. U tom slučaju ostajemo ne­ sanjn, kakav smo mi proveli. su ovo udruženje u glavnom osnovale spodstvo tuđina. Dok je u kući teklo pokolebivi. Mi u Pribićcviću ne gleda ­ Prvo, što demokrate ubrajaju u gri­ ženskinje, te one imaju i vodstvo uraznih predmeta, nekako se je krpa rilo. mo sve Srbe, Hrvate i Slovence, nego jeh našoj stranci, jest vjerska podloga. MuzlimsnsIiB ženske zadruge. �•трана 2. Strana ,ПРАВДА" — .PRAVDA" prave u svojim rukama. Pošto ti Sa­ rajevu imade dovoljno obrazovanih mu­ slimanki, to je posve razumljivo, da se njima može osnutak i uprava ovake in­ stitucije .povjeriti. U Mostaru su sve pri­ prave morali preuzeti i izvesti muški, tc je i uprava zadruge podijeljena u glavnom tako, da sve vanjske poslove i funkcije zakiruge obavlja upravni od­ bor, koji je sastavljen isključivo od mu­ ških lica. Od članica obrazovan je nje­ zin radni odbor, čiji je zadatak da vodi poštovanje zadruge, podjelu reda, nadzor i disciplinarnu vlast nad učcnicama i personalom vrši. Osnivačima su se u Mostaru stavljale na put razne poteškoće i to baš sa one strane, odakle bi trebala dolaziti ini­ cijativa za svako napredno poduzeće. Prisiljeni smo, da javno žigošema indifurontnost Mostaraca za ovo tako aiktuelno pitanje. U ostalom mi vjerujemo, da će ova institucija i među konzerva­ tivnijim Mostarcima uspijevat i to tim prije, što će Ženski svijet za se predobiti. čim radionica zadruge počne djelovati. Osim poduke u raznim radovima, zadr.uge bi .imale i taj zadatak da svoje učenice uzgajaju u vjersko-moralnom pravcu, te da,ih priučavaju samostal­ nom zarađivanju^ štednje i valjanom gospodarenju. Osim materijalnih i fi­ zičkih žrtava ovaj je rat izveo raza­ rajući utjecaj na moral i naš porodični život. Treba samo pogledati registar bračnih razvoda radi pogrešaka žene ili kod policajnih viasti^istanoviti broe prostitutkinja muslimanki, pa da ti se krv sledi u žilama i da se uvidi, koliko smo nisko pali mi, kojima je ženski moral bio najidealnija* krijopost. U oči­ gled ovako strašnih činjenica prestaju sva nadmudrivanja i izmotavanja. I najkratkovidniji i najokorjeliji konzervativac već vidi jednu strašnu moralnu i socijalnu provaliju, u kojoj ćemo brzo svi utonuti ako svim silama ne podupremo svako poduzeće, kojemu je svr­ ha da podigne moral i osigura egzisten­ ciju naših porodica. Zato osnivajmo ženske zadruge! Suzbijanje nepismenosti. Брвј 10 Brej Ako se uzme u obzir sve prisutno pučanstvo (građanskoga i vojničkoga staleža) iznašao je broj godine 1895.: 1,591.036, a godine 1910.: 1,931.802, što znači za vrijeme od 15 godina prirast od 21.42*. Na žalost propušteno je kod popisi­ vanja pučanstva, koja su obavljena od godine 1878. do 1910., ustanoviti broj pismenih lica. To je prvi put učinjeno kod popisa od godine 1910. Statistički podaci toga posljednjeg popisa prikazu­ ju nam upravo poraznu sliku nepisme­ nosti našega naroda. Od svega pučan­ stva u dobi od 7 godina i više bilo je: a) pismenih 177.168 ili 11.95 %; b) samo čitati je znalo 3.082 ili 0.21%; c) nepismenih je bilo 1,301.822 ili 87.84%. Od svake stotine znalo je godine 1910. pisati samo (od prilike) 12 osoba, dok je (od prilike) 88 osoba bilo nepi­ smeno! Razmjer je dakle iznašao: 11.95% : 87.84%! I ako smo — što no je riječ — na Balkanu, a ono smo ipak u Europi i živimo u 20. stoljeću! Od pismenih otpada na pojedine dobne razrede, i to: a) od 7 do 20 godina. 74.940 ili 42.29%, b) Od 21 do 30 goiina 44.283 ili 24.99*. c) preko 30 godina 57.945 ili 32.72%. Od svakih stotinu osoba bilo je u po­ jedinim dobnim irazredima pismenih li­ ca, i to: a) od 7 do 20 godina 12.60, b) od 21 do 30 godina 14.01, c) preko 30 godina 10.15. Samo čitati je znalo od. stotinu oso­ ba u dobi: a) od 7 do 20 godina 0.15, b) od 21 do 30 godina 024, c) preko 30 godina 0.25. Nepismenih je bilo od stotinu osoba u dobi: a) od 7 do 20 godina 87.25, b) od 21 do 30 godina 85.75, c) (preko 30 godina; 89.60. Ako pogledamo statističke podatke prema okružjima, opažamo da je godi­ ne 1910. bio najmanji broj nepismenih u okružju sarajevskim (82.14%) i mo­ starskom (85.05*). Najveći broj nepismeih nalazio se u bihaćkom okružju (94.22%). Prema vjeroispovijestima ustanov­ ljeno je godine 1910, prema elementar­ noj naobrazbi: Dr. Eugon Sladović pl. Sladoevički. Nakon stoljeća patnja i robovanja, rodnoj pjesmi, narodnoj nošnji i ostalim došlo je vrijeme, da si sami izgradimo narodnim umotvorinama. temelje političkom, kultunrom i socijal­ Naše povjereništvo za socijalnu poli­ nom životu. Shvaćajući velevažnu za­ tiku, kojemu stoji na čelu g. povjerenik daću državne uprave, koja je nakon Franjo Markić, pokrenulo je akciju, ko­ dugogodišnjega teškog rata pozvana da joj je naročita svrha što uspješnije i br­ vida i liječi duboke rane, koje su za­ že suzbijanje nepismenosti u Bosni i dane narodnom tijelu, posvećuje se da- ! Hercegovini. Namisao je g. povjereni­ nas osob ta pažnja socijalnim pi­ ka Markića, da treba već jednoć pri­ tanjima. Da se ta svrha državne uprave stupiti radikalnom liječenju te rak što bolje j brže postigne, osnovana su rane našega narodnoga života. U tu posebna povjereništva za soci­ svrhu predlaže povjerenik Markić uvejalnu politiku, koja su pozvana da prate denjc obvezatnog polaska te­ sve socijalne pojave našega života, da čajeva za nepismene. Da se nastoje Iskorijeniti socijalna zla ј po­ javnom diskusijom rasprave potankosti«, roke, da štite ekonomski slabije, da koje su u vezi s provođenjem te namiblaže bijedu i nevolju i na taj način sli, sazvana je za dan 30. oktobra o. g. pomažu napredak pojedinca i cijelosti. kod zemaljske vlade posebna anketa, na koju su pozvaoia sva naša kulturna Jodne od osobitih socijalnih društva i pojedine osobe, koje su i do z a 1 a, od kojih trpi naš narodni život, sada posebnu pažnju posvećivale tome jeste nepismenost. To je korijen pitanju. svemu zlu, to je izvor naše zaostalosti, Radi važnosti stvari i njezinoga što neupućenosti i razlog nazadovala- Uvećeg publiciteta odlučio 'sam uoči vidajući važnost pitanja suzbijanja spomenute ankete napisali nekoliko re­ nepismenosti pokrenuta je s više daka. strana akcija, da se taj korov iščupa Popisi pučanstva u Bosni i na njivi narodnog života i da se tako Hercegovini obavljeni su u godinama našem po naravi nadarenom narodu 1879., 1885., 1895. i 1910. — Prigodom dade prilika, da mogne što intenzivnije razvi)« svoju naravnu darovitost, koja tih popisa ustanovljen je slijedeći broj nalazi tako divnih refleksa u našoj n*građanskog pučanstva, i to: rt Broj građan­ skog pučanstva •5 o O Čitavi prirast građanskog pučanstva apsolutno 1879 1885 1195 191 • 1,158.164 1,336.091 1,561092 1,898.044 177.927. 232.011 329.952 u postocima 15.34 17.16 21.04 F E L J T G N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (9) Ihsan upozaa i enu s kćerini;- Z franisa i si­ nom drom. Petrom žafranisom. Zafranisove kćeri gledale su izvjedl .o priprostu djevojku i njezinu nošnju. Rene kao da ;g opazila njihov pogled sjetivši se da je skočila bosa i da su joj cipele ostale kod stolice. Malo se zastidje i izvine se, na što dr. Petro reče: »A, molim vas, ovdje jefselol«... Rehe zaključa dućan, obuče cipele i povede ih kući. V. Rene odvede svoje goste kući, da se odmore. Putem im je iopripovijedala sve novosti seoske, sve znamenitosti okolice spomenuvf; u/r kako je već naučila i trgovati u djedovu duć n Dr. Petro išao je s njom naprijed, a ihsan s Kitom i Nerom Zafranisovom. Kad su se uspeli na brije ■ zastali su Časak, da pogledaju pod sobom zelene vinograde ispod kojih se je vijugala bistra rijeka Ksanta. Pred kućom nije niko bio. Rena ih provede kroz veliku kamenitu kapiju, za tim širokim hladnim trijemom na prvi sprat. Tu su sreli dvoje djece u košuljama, a iz jednih vrata povirila raščupana glava jedne mlade Žene koja se odmah sakrila, kada je ugle­ dala strance u kući. Rone je otvorila jednu sobu i pustila Ihsana i dra. Petra, za tim povela djevojke u svoju sobu, da se počešljaju i odmore, pa se oprostila od njih, da za čas obavijestiti ukućane v dolasku gostiju. ! ! , | , । i Prosječni go­ dišnji porast od pošljeeg popisa 2.56 1.74 1.40 Ako itome nasuprot stavimo statistič­ i nost. Tako ne možemo sravniti porast, ke podatke o razmjeru pučanstva pre­ ! dotično opadanje nepismenosti u naro­ du. ma vjeroispovijesti, zastupane su godi­ ne 1910. pojedine vjeroispovijesti ova­ U tom pogledu daje nam t zv. »Iz­ ko: vješće o upravi Bosne d Hercegovine«, pravoslavni 825.418 ili 43.49%, koje je počevši od godine 1906. svake muslimani 612.137 ili 32.25%, godine izdavalo bivše zajedničko mini­ rimo-katoli-ci 434.061 ili 22.87%, starstvo financija, neke podatke o bro­ girko-katolici 8.136 ili 0.43%, ju osnovnih škola i o njihovoj frekven­ sefardički jevreji 8.219 ili 0.43%, ciji Taj je prikaz zaniiniv s toga, da drugi jevreji 3.649 ili 0.19%, se vidi, kako se opća elementarna nao­ evangelici 6.342 ili 0.33%, brazba širi osnovnim školama, koliko ostale vjeroispovijesti 82 ili 0.01%. broj djece pohađa osnovne škole i ko­ jim su se tempom do sada podizale no­ Prema tome stoje na prvom stepenu ve školske zgrade. Ta izvješća sadrža­ opće obrazovanosti tzmeđi* sviju vjero­ ispovijesti rimokatolici (Hrvati). vaju i neke podatke o tečajevima za ne­ pismene. Zbog malenog prostora spo­ Kako sam već istaknuo, šteta je, što menut ćemo samo neke izvatke. se prijašnjih godina kod popisivanja pu­ (Svršiće se.) čanstva nije uzimalo obzira na pisme- Našim pretplatnicima! I I ' ; Ovom brtju priklopili smo listove poštanske štedionice i volimo sve pretplatnike, da se njima posluže kod Hamirenja svoga duga. Ujedno molimo sve odbore j. M. O., da nam neodvlačio jave sve pretplatnike, koji će i do godine držati iaš list, jer mtramo dati adrese u štampu. Onim pretplatnicima koji najkasnije do 5. novembra ne uplate potpuno svoj dug obustavićemo bez obzira list. Pretplatnici u Sarajevu neka polože pretplate u upravi našeg lista ili našim raznosačima, koji imaju uza se potvrde Administracija „Pravde*. U kući je nastala mala žurba, sletili su se svi ukućani doli za Renora, da ib ebavijesti o gostima i da se zdogovore o večeri. Kućedomaćica bila je najstarija nevjesta Logotetidesa, koja je uvijek živila u Ksantisu, pa je'.Rene i otišla odmah k njoj, da je obavijesti. Ona je bila vrlo prijazna, mila žena, prava kućenica, koja nije mnogo pazila na svoju vanjštinu. Kad je čula od Rene, da su Zafranisovi došli u posjete s jednim iz Carigrada zbunila se i rekli: »A jesu li bili poručili?* Ne, — odgovori Rene — došli su iznenada« Gospođa Miltia zamislila se za časak, a onda reče: »Ne smeta ništa. Ti hajde zabavi goste s Periklom i Zeom, a ja ću starog obavijestiti i zdogovoriti se za večeru.« U kući su več svi znali, pa je jedno dijete otrčalo i u vinograd, da kaže starom, a dotlen je Rene otišla u sobu da se i ona preobuče. Prije večere otišlo je društvo kroz maslinov gaj na brdo odaklen je bio lijep pogledala ksantijsko jezero. U društvu su bili dvojica sinova sta- | roga Logotetidesa Aleksandar i Grigoris, Aleksan­ drova žena Perikla s kćerkom Zeom, onda njihova rođakinja Lađa, Zafranisovo kćeri s Ihsanom i Rene s drom. Petrom. Od ovih bile iu najljepše Minerva Zafranis, koju su zvali milo Nervom ili još kraće Nerom i Zea kći Aleksandra Logotetidesa. Alj najjednostav- ' nija i najumnija bila je Rene. Ihsan nije još mogao da govori s njom, premda je opažao da ga Rene neprestano »motri i kao da ! mu želi nešta osobito reči. On je gledao da se ri­ ješi dosadne Kleje, koja mu je čitavo vrijeme pri­ čala o svojim poklonicima i svojim zgodama, no nije mogao. Obašli su čitav brežuljak i spustili se s druge strane u selo. Išli su kroz šumu, pa više nisu mogli skupo ići nego se razdijelili sami po sebi. Ihsan je nenadno došao u društvo Zeje i Rene »Ne ćete li se ljutiti što smo vas uznemirili« upita Ih^n idući uz Renu. — A, kako možete tako Što pomisliti!« ukori ga djevojka pogledavši ga u isto vrijeme dtlgo i toplo. Ihsan zaustavi svoj pogled na njoj i proma­ traše njezino puno zdravo tijelo, mišice pod tan­ kom košuljom i vrat ožaren suncem. Jednostavno obučena kakva je bila i pred dućanom samo mjesta tvrdog bijelog beza bila je na njoj svilena košuljo s narodnim vezivom, koja je lijepo pristajala ux kratku suknju i crne lakirane cipele. »Obećanje ste iskupili« — reče Rene idući sasvim uz njega kroz šumu — »i ja sam sada va­ ma ostala dužnik.« — Dužnik za šutnju? »O, ne! Za godinu dana što nismo razgovarali« — odgovori ona uzevši ga pod ruku. Ihsan oćuti nešto toplo, slatko i bi mu kao da ga je neko mekom kao svila rukom pogladio po srcu. Blizina od one o kojoj je toliko mislio, o kojoj je sanjao i ljubio je činila ga sretnim, da je skoro zazaboravio na prisutnost Zeje, koja je išla šuteći uz njih. Najednom pusti Rene ihsanovu ruku i prileti k svojoj rođakinji šapnuvši joj da je i Ihsan čuo: »To je on!«... On pogleda na stranu i bi mu ugodno čuti ovu kratku riječ, koja je za njega značila mnogo, mno­ go više nego što se je i nadao. Rene mu pričala idući kroz šumicu, a za tim kroz maslinov gaj o svojim doživljajima nakon odlazka iz Carigrada. Napomenuvši mu da će ga upoznati s atenskim društvom, sa đacima na sve­ učilištu, gdje se tako slobodno žive. Onda mu je pričala o đačkim sijelima i razgovorima, te konačno o svom boravku u Ksantu. �Ерој SO Braj Biljke oslanjamo samo na patriotizam. Za to da ne duljim s ovim ja bih sta­ vio ovaj konkretan predlog; 1. ‘Naći jednog učitelja ili čovjeka, koji bi znao održati ovaki tečaj i na­ rediti se s njim za honorar. 2. Nastojati, da što više muslimana uči. 3. Dobrovoljnim prilozima osnovati »ABC fond J. M. O.« iz kojeg će se plaćati učitelj d nabaviti potrebne stvari. Kod prve tačke našlo bi se izgovora, da u svakom mjestu nema muslimana učitelja, rio to ne smeta. Ima učitelj i svaki bi iz patriotske diužnosti pristao na to tim prije što bi i njegov .rad bio nagrađen. Kod ovog ne bi se smjelo škrtariti, nego dostojno platiti učitelja i tražiti u tom omjeru i rad od njega. Kod druge tačke morali bi iz odbora najvideniji ljudi sakupiti zgodnom pri­ likom narod i rastumačiti mu potrebu čitanja i pisanW >a držim, da bi onda bilo i odziva. Nđ treba klonuti kod pr­ vog neuspjeha nego samo istrajati. Kod treće tačke napomenuti mi je ovo: Prilikom popisa članova i izda­ vanjem legitimacija, odbori mogu sta­ viti na srce da svak daruje prema imućstvenim prilikama nešto za »A B C fond«, koji bi služio isključivo u svrhu suzbijanja nepismenosti. Fondom bi upr a vi jao Mjesni odbor, a nadzor nad rukovođenjem ove akcije trebao bi uzeti radni odbor u svoje ruke. Skrajnjc je vrijeme, jer: slijep je 'kod očiju ko ne zna či-tati i pisati. abc. G. A. Šola puca. Zemaljska vlada ša­ lje nam ovaj spravak: »Na osnovi § 19. zakona o štampi izvditie na bilješku izašlu -u Vašem listu od 28. oktobra 1919., pod naslovom »Gospodin Šola puca« u Vaš list uvrs­ titi ovaj ispravak; Nije istina da je Predsjednik Zemalj­ ske Vlade gospođin A. Soia na zadnjoj jcvrejskoj zabavi nekoliko hitaca ispa­ lio iz revolvera, jer on te zabave nije na posjetio. Tada om uopće nije izlazio iz kuće, jer je bio bolestan«. Donosimo lojalno ovaj ispravak i po­ zivamo pisca notice, da dokaže svoje .navode za koje je tvrdio da ih može svjedocima potvrditi. Pred izbore. Narodna Politika dono­ si; Šta vlada namjerava to ne zna nitko pa ni ona sama. Ona je bez kompasa. Neki znaci daju ipak naslućivati, da će ona raspustiti' Narodno Predstavništvo i raspisati izbore. Ti izbori ne bi bili za konstituantu već za neki privremeni parlamenat, koji bi -se birao oktroiranim Izbornim redom, i koji bi učinio sve pri­ prave za konstituantiu Radi toga putuju demokratski i socijalistički ministri po •državi, da na licu mjesta razvide polo­ žaj. Ako uvide da ima nade za većinu, raspisat će izbore. Činovnici i policija igrat će u tom slučaju po svoj prilici najveću ulogu. В/ Politički pregled (Jedan predlog.) U nas u Bosni i Hercegovini, pa i op­ ćenito u čitavoj državi većinom je napismen svijet. To je uvidilo d društvo i država, samo se na žalost do danas nije ništa ozbiljno počelo na suzbijanju nepismenosti. U Hrvatskoj postoje dru­ štva, koja suzbijaju nepismenost, pa je i .povjerenik za socijalnu skrb sazvao Anketu koncem ovoga mjeseca na ko­ joj će se raspraviti pbtamje: kako i na koji način da se organizuje društvo, koje bi uz pomoć države počelo sa suz­ bijanjem nepismenosti. Naravno je, da država i njeni organi ne mogu mnogo učiniti bez pripomoći društva. Kod nas muslimana osobito je velik postotak nepismenih, a naročito u Sandžaku, Staroj Srbiji ii Crnoj Gori. Mi smo ovdje u Bosni i Hercegovini organizirani u našoj organizaciji pa bi inicijativu mogao dati radni odbor i mjesni bi odbori vrlo lako mogli dalje ovu ideju provesti, jer se naš svijet ne bi tuđio od nas. U svakom mjestu, pa i na selima ima učitelja, koji bi sada preko zime mogli održati analfabetske tečajeve, bez ob­ zira je li on musliman ili nije. Naravno je, da treba učitelja za to honorirati, jer je mudri Nijemac rekao: »Plati, i traži rad!...« Oni su tim geslom čuidesa stvorili, pa nema smisla, da se mi IZ NOVE TURSKE. Francuska, engleska, talijanska Štampa ne prestaje da se bavi pitanjem Turske, osobito poslije izjava Lloyd Georga u Sheffteldu, da Engleska neće se ra­ zoružati dok se me iriješj <to pitanje. Lioyd George je istupio otvoreno, da se saveznicima dadu mandati za okupaciju ražinih predjela otomanskoga caristva, da ih — civilizuju. Ali je i to otvo­ reno priznao, da bez Amerike neće u tu akciju Francuska i Engleska, jer bi im bila opasna. Odgovor nije dugo čekao. Daily News je donio, da Lansing skrupulozno slijedi politiku Wilsona, a ta je odlučna da se ne miješa u turske posle. Engleska je štampa sada jako zlovoljna, ali kao da u Wachingtonu razumiju, da pod imenom »civilizacije« Englezi razumiju okupaciju turskih krajeva, za interes engleskih bankira. Sada »Times« žali, da su Englezi iz­ gubili stari upliv u Carigradu, a pred­ viđaju das će im propasti novi plan gle­ de Turaka. »Corriere della Sera« u dopisu iz Pa­ riza priznaje, da je u Carigradu i danas, na žalost, još jaka simpatija za Nijem­ ce. Ovi da nijesu ostavili ružnu uspo­ menu, pa čak i u Armeniji nijesu proti njima. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. Isto su tako upoznali lArapi, pošto su osvojili Irak i Perziju, veoma tačno dvor i sjaj perzijskih kraljeva. Mnogo su toga uzeli već bili haldfe iz kuće 0mejevića. — Tako piše Kiramer. Uza sve to opet je uspjelo Islamu osnovati takovu državnu tvorevinnu, koja je mogla za ono vrijeme služiti uzorom i u kojoj je svaki musliman, bio on malen ili velik, uživa slobodu i ravnopravnost državnoga građanina. Ovaj demokratski sistem, koji je cilj svake moderne države, ostvario je da­ kle Islam u pno vrijeme, kadno bijaše drugdje na snazi samo pravo jačega. Možda se jedino može tome prigovo­ riti, što je ova demokratska era (doba) prerano prodrla u islamsku državu. Ta­ kođer je izlučenjem žene iz društveno­ ga života i sprečavanjem njezinoga utjecaja u izjednačenju, obrazovanju i uzdržavanju, koji je utjecaj ona pozva­ na da vrši u familiji ii društvu, satno pooštreno bilo neprijatno izjednačilo djelovanje ovoga neposredno zavede­ noga demokratskog sistema. U ovakim prilikama bio je veoma otežan napred­ ni socijalni razvoj Islama. U oskudici gotovih socijalnih slojeva i dobro ustro­ jenih narodnih organizama sa čvrstim tradicijama, koje bi mogle pružiti stal­ no i čvrsto uporište državi i prijesto­ lju, morala je država naposljetku traži­ ti sebi utočište u apsolutističkoj formi vladanja, koje malo odgovaraše duhu Шн 3 СТЦ»Д .PRAVDA' — .ПРАВДА* ; ; ; • | ; j j I I i | j ' • , ! j i j i j ’ i Naprotiv Englezi propuštali su prigo­ du u doba preokreta. Oni su omrznuli Turcima sa rekvizicijama u ono doba i ponašanjem kolonijalnih engleskih če­ ta. Turci bi, veli, bili i danas za Fran­ cuze, ali neće radi Engleza, pa je pita­ nje hoće li Francuska pregorjeti una­ prijed svoje šanse u Carigradu engles­ koj politici; a »Europe Novelle« prizna­ je da je pitanje »mandata« i okupacija Smirne, oboje na predlog Engleske, izazvalo današnji pokret nacijonalista svuda gdje je Turaka, pa i muslimana neturskih, a da je to jedna velika, nova, I razvezama snaga u Aziji. Turci su ra- | zumjeli, da dm je u opasnosti narodnost. 1 Taj strah ulio im je u duše narodnu svi- 1 jest. U Egiptu, koji je vas u revoluciji, I Engleska je poslala lorda AHcnby, da i ga umiri. Ali .po »Tempsu« sada je u Egiptu i boljševika, koji su za tursku ideju! Biva, ovo bi bila struja terora proti Englezima, koja je uzela ime ko­ munista. Iz raznih dopisa iz Carigrada u spo­ menutoj štampi razumije se, da turska omladina iznenađuje evropsku diploma­ ciju. Svijcsna svoga cilja, oduševljena, kulturna, spretna na sve je spremna, da poveća Tursku i da je kulturno probrazi civilizacijom prirođenom Tur­ cima, koja da je ј u prošlosti bila na vi­ sokome stepenu. A što je učenih Amerikanaca danas medu Turcima u razgovoru im odobra­ vaju. Amerika kao da hoće da se pre­ pusti samim Turcima, da se snađu i civilizoraju, jer ona nema nikakvih poseb­ nih namjera, da -ih, u ime civilizacije, ekonomski šiša i dere. (»Jug. List«.) Rumunjski plijen. Zvanično je utvrđe­ no da su Rumuni od 1. februara do 7. oktobra izvukli iz Mađarske u Rumuniju: 17.766 vagona među kojima: 237 va­ gona topova.' 11 oklopnih vozova, 563 ! vagona municije, 8778 vagona uglja, 102 | lokomotive, 13 vagona brašna, 51 va- 1 gon odijela, 3 vagona posteljnih stvari, i 32 vagona mađarskih zarobljenika. U Erdcjju se sada nalazi 8200 vagona ro­ be, koji su po zapovijesti saveznika za­ držani Drinopolje u rukama pristaša Kemalpaše. Drinopolje je u rukama Mustafe Kemal paše j poglavice muslimanskog buntovnog nacionalističkog pokreta u Maloj Aziji. Svi su činovnici, za koje se drži, da nijesu pristaše pokreta, svrg­ nuti. * Hunte iljnti SOCIAL-DEMAKRATI I VAJK. IZBORI. U nedjelju dne 26. o. mj. održala se skupština socialnih demokrata u Rad­ ničkom Domu, da zauzme stanovište gle­ de predstojećih vakufskih izbora. Skup­ štini je prisustvovalo šezdeset do se­ damdeset radnika, kojoj je predsjedavao g. S. Jakšić. Prisustvovali su i poznati 1 »demokratski« demagozi Salih i Derviš Taf.ro. Islama te je bila baš radi toga upuće­ i najkraće vrijeme osnuju državu, koja je po svojoj širini bila gotovo jednaka na na moralnu potporu svećeničkog rimskom carstvu. staleža. Na taj način dodoše učenjaci, Počevši od drugoga stoljeća islam­ koji su u Islamu zapremali mjesto sve­ skog upotrebili su Abasidski halifi ovu ćenstva, do velike moći i ugleda te su jaku sastavnu silu, da učvrste svoje naturili islamskoj državi teokratski prijestolje pa tako proširiše temelje za (vladanje u ime Božje) biljeg. Ali ne samo socijalni i politički raz­ izgradnju teokratske države. Oni su išli na ruku razvijanju stroge lozi, nego i osobine arapske rase dali or.odoksije (pravovjerno strogo obdrsu naročito povoda nastanku teokratizma; Ibni Haldun piše, da bi bili Ara­ žavanje vjerskih načela) te su učenjaci pi nesposobni osnovati državu, da nisu j dobili sve više moći i ugleda. Oni ne bili tjerani na to od Božjeg poslanika i aliu samo pozvani čuvari vjere i tuili od jednog sveca i da nisu bila u na­ • muči svetih knjiga s obzirom na dogme cionalnom smislu zajedno združeni. On ' (nesumnjiva vjerska istina), nego takoto obašnjuje time, što su Arapi sprva * đer jedini mjerodavni tumači prava i malo bili nadareni bezuvjetnom pokorzakona. Njihova je zadaća bila poučanosti i poslušnosti i što su bili mišlje- ! vati narod. Budući da je svaki državni nja partikularistićnoga (zasebnost, saakt morao biti u skladu sa svetim zamoživost), te su bili surovi i razboj- I konima šenijata, nije smjela država ni unutra ni na vani učiniti kakav zname­ nički, kao i oholi i svađijivi. On piše: S vjerom stupi u njihovu narav temenit korak, a da prije nije bio odobren fetvom t. j. od uleme. Ovaj neizmjerni Ijita promjena, te su se oni slijedeći propise svetih zakona predali brigama prestiž (ugled), koji im jc davao ob lje oko vladavine pa su upotrcbili sva fi­ vlasti, diže taj stalež naskoro na prvi zička i moralna sredstva, samo da stepen u državi, a to tim više, što nije mognu služiti napretku i civilizaciji. bilo u državi nasljedno privilegovanih Polazcć od temeljne tačke, da je za (povlaštenih) klasa. osnutak i održanje velike države po­ Ovaj učvršćeni oblik islamske haliftrebno jedinstvo srca i osjećanja, kaže ske države nalazi se još uvijek u žiIbni Haldun, može se jedinstvo samo । votu i onda, kada se je isalmsko сатpomoću vjere polučiti, koja odstranjuje ; stvo počelo komadati iz nutrašnjih i protivnosti i djeluje moralno d na korist : 'spolašnjih uzroka. sloge i zajednice. Radi toga što je preotela . previše Islam je dakle bio nužno sredstvo I maha Skolastika (filozofsko-teološka spajanja, da sastavi Arape, koji su ži­ I struja na temelju svetih knjiga o sklavjeli već stoljećima odijeljeno jedan od I du vjere i nauke) i radi toga, što se je drugog i u neprestanoj svađi i plemen­ I 'sve više ograničavalo učevno gradivo skim bojevima tc da ih usposobi, da u I na Čisto vjerske i dogmatićne predme- Pošto je g. Jakšić otvorio sjednicu i izjavio, da radnici treba da sasvim sa­ mostalno istupe na vakufskim izborima, podijelio je riječ Dervišu Tafri, koji je počeo razvijati među radništvom agita­ ciju, kako treba da i om sudjeluju u vakufskoj upravi. Kad je između ostaloga izjavio, da u Sarajevu imade preveć džamija, da bi ih trebalo zatvoriti, digao se jedan ozbiljan i trijezan radnik i vr­ lo odlučno prosvjedovao proti toga. Iz­ javio ј^, da do sada nije čuo ovako podlih riječi ni od jednoga druga inovjerca, te ga tim više boli, što to čuje od čovjeka, koja nosi muslimansko ime i hoće da učestvuje u radu našeg vjerskoprosvjetmog tijela. Osuđuje svakoga u ime svoje i u ime svojih drugova musli­ mana, ko dira u islamske vjerske sve­ tinje. Pod dojmom ovih riječi osudili su muslimani radnici dosadanju vakufsku upravu i izjavili, da ne će podupirati Lirstu onih, koji su sada vakuf vodili i upropastili ga. Službene agitacije. Plišu nam iz Mo­ stara: Dne 6. o. mj. donio je poznati de­ mokratski agitator pravoslavni sveŠtenik g. Nikola Divljam u seoski kotarski ured u Mostaru, te u prisutnosti kotar­ skog predstojnika držao sakupljenim se­ oskim starješinama govor, u kojem je nagovarao seljake, da se priključe op­ ćoj seoskoj organizaciji, kojoj su se to­ bože svi bosanski kotarevi priključili, a kojoj je svrha, da uz kmetovske zem­ lje dobiju seljaci i begluk badava. Izme­ đu ostaloga je tumačio seljacima ,da oni jedini Imaju pravo na zemlju, pa makar se ona nalazila u blizini gradova i makar imala najveću prometnu vrijed­ nost Za tim je poznati demokratski korteš Čedo Miiić dijelio pozive za seosku skupštinu, koja se obdržavala 12. o. mj. u Central-Kinu, nagovarajući seoske starješine, da povedu sa sobom što više muslimana seljaka^ Daleko nas vodi demokratski režim, da su počeli u uredima, na oči kotar­ skih prodstojmka provoditi boljševičke agitadje. Mjesto da se seljak podučava kako treba da se zadovolji sa onim blagodatima, što mu ih je oslobođenje donijelo, on se huška i još pod službe­ nom firmom na nezasitnost, huška se na takove podvige, koje mu ne može niko oživotvoriti, pa onda nije nikakvo čudo, što se u nas neprestano pljačka, pali i ubija. Ф Mjerodavani bi faktori trebah, da voide o ovome računa, inače neka sebi pripišu pošljedice. Nevaspitan sudac. Ko-tarski sudac n Glamoču, sudski tajnik Kempf stanuje u zgradi kotarskog suda, te upotrebljuje sudskog podvomika i u svoje privatne svrhe kao slugu. Ali ovome gospodinu nije dosta to, traži i sina podvomikova, da ga džabe služi. Dne 22. pr. mj. dođe po svom običaju u 4 sata u ured i ne našav podvomikova sina, stane se derati i grditi i najstrag opsuje siromaš­ nom čovjeku, sve na svijetu i svetoga Muhameda«. Upozorujemo g. Dra Simića na ovaj | te, spala je opća obrazovanost na naj। niže grane. Narod modernom naobrazbom proi svijetliti, nazadnom utjecaju uleme grai niče postaviti, građansku moć i vlast I samostalnom učiniti i pojesti islamsku državu putcrti jedne mouerne kulturne 'države, to bijaše zadaća, na koju se s uspjehom dadoše u početku devet­ naestoga vijeka u Turskoj sultan Mah­ mud II. i u Egiptu nv'gov namjesnik Muhamed Ali-paša. Gotovo iza stogodišnjega truda i nabtojanja uspjelo je napokon, da se u obje zemlje postavi država pogledom na pravo <i politiku kao i na cijelu unu­ trašnju organizaciju na jedan moderni zapadni temelj, tc u god. 1875. bi Tur­ ska pretvorena u ustavnu državu sa , 'jednakim pravom za sve građane bez razlike vjere i narodnosti. Ovaj kratkotrajni, naskoro jednim ukočenim autokratskim (samovladarskim) sistemom zamijenjeni us.tav stu■ pio je opet god. 1909. na snagu i to na i znatno čvršćem temelju. Izuzevši našljedno i bračno pravo kao i načela o dobrima mrtvihf ostavi strne) ne nalazi se više ništa od starog teokratskog (vjerskog) zakonadavstva. Ali i ovi ostaci su već u okviru moder­ nog zakonodavstva podvrgnuti nužnim ■ promjenama. Ovakim novim preustroj, stvom države približilo se je konačno i onome duhu, koj>i izbijaše iz riječi Boj žjeg poslanika, kad je rekao: 228. Svoje : svjetske prilike i potrebe poznajete vi I bolje nego ja, ili 446. Vjera se sastoji ii • propovijedanju morala. �Одкш 4. Pirana žalosni slučaj! Kada bi ovo svetogrđe učinio jedan nevaspitan čovjek, ne bi inu se smjelo oprostiti, ali kada to čina jedan sudac, onda nema liječi, kojima bi se to moglo osuditi. Prijeki sud u BilećL Kako doznajemo proglašen je prijeka sud u Baleći na­ vodno radi toga što su oplakani četvo­ rica srba pravoslavnih i dvojica musli­ mana. Mislimo, da je svakom jasno, kad sravni ono što smo mi pisali i ono što je javio »Glas Naroda« u 102. broju. Stdac — balkanac. Današnje naše žalosne prilike u svakom pogledu izni­ jele su na površinu opet jedan žalosni slučaj, za koji bi se morao zastidjeti i najzadnji otpadak ljudskoga društva, a inscenirao ga je niko drugi nego sudac okružnoga suda gosp. tajnik Važić. Safija udova iza Hamiđaga Abadžiča iz Sarajeva došla je sucu Važiču, da ga pita, je li njezin 'sin. koji je ovih zadnjih dana osuđen po okružnom sudu te ot­ premljen u kaznionu u Zenicu, ostavio kakovih svojih stvari, pa ako jest, da joj se te stvari izdadu. Gosp. sudac ne pitajući Safiju ko je ni šta hoće, zaleti se iza stola, pograbi Safiju za ramena i izbaci ju na hodnik. Bijedna i uvrije­ đena majka ode plačući i zgražajući se nad postupkom ovoga grmalja bojeći se da je ovaj bjesomučnjak još i ne bi tukao. Kad: ovoga postupka podnijela je Saftja kod predsjedništva okružnog suda prijavu. Iznašamo ovaj Skandal u javnost ne­ ka se vidi kakvi su suci u nas, koji bi trebali da budu primjerom uljudnosti i lijepog postupka. Tražimo od predsjedništ a okružnog suda da ovoga gosp. Važića nauči postupku prema stranka­ ma. Jedno objašnjenje. Primamo na uvr­ štenje: U Vašem cij. listu izašla je je­ dna bilješka o dijeljenju kože u D. Va­ kufu. Za hator istine molim Vas, da do­ nesete slijedeće objašnjenje: Do prevrata dolazila je koža od ko­ more na naš općinski ured, koja je on­ da dijeljena pojedinim cipelarima. Zad­ nja partija kože stigla je pred prevrat, nije po općinskom uredu dijeljena, a kožu je Nar. Vijeće u D. Vakufu od opć. ureda preuzelo. Ta je koža podi­ jeljena po Nar. Vijeću, za koje dijelje­ nje nosi odgovornost samo Vijeće. Po­ slije te partije kože nije opć. ured ni jednog kilograma primio te je prema tome ni dijelio nije. D. Vakuf, 20. oktobra 1919. A. Miralem, gradonačelnik. Doiucfranjt muslimana službeiika. Priča nam jedan prijatelj iz Foče, da su izvjesni ljudi denuncirali škloskog upravtelja Osmana Daiđšća u Foči radi školskih čitanaka, kao da je on dao djeci čitanke u kojim ima još članaka o Habsburgovcima. Međutim to je sa­ mo bilo prividno, jer su tamošnji Srbi htjeli svoga čovjeka da postave za upravitelja. Na tamošnjoj školi ima 6 učiteljskih sila a to četiri učiteljice srpsko-pravoslavne vjere, Jedna katoličke vjere i upravitelj Daiđić musliman. Od 350 djece, koje se ie i ove godine upisalo otpada 200 na muslimane. Ni kod ovo­ ga oni ne trpe ni ovog jednog, nego hoće, da ga skinu i da naprave mjesto svomu. Kad nijesu znali kako će, on­ da su izmislili najzgodnije i najodvrat­ nije sredstvo i počeli denuncijama. Mi tražimo od vlade, da ne nasjeda ovakim makinacijama, jer vlada i nje­ zin šef školskog odjeljenja nose krivi­ cu, da nema u knjigama ćirilice i da su i danas nakon godinu dana ostale pje­ sme u slavu Habsburga. Fočaci nek ne puste svoga učitelja iz svoje sredine i nek se i sami zbliže, jer i ako su odlu­ čivali toliko vremena, mogli su se od­ lučiti, kuda im je krenuti Dr. Ivo Ghey otvorio je odvjetničku kancelariju u Zenici Prvi Ingres jug. novinara. ' Rusije. Na večer: ieater pare, a iza ' predstave prijateljski sastanak u restaI uraciji »Kola« u Zagrebu. Drugj dan u 9 sati u jutro otvara se ! -u velikoj dvorani hrvatskog sabora kon­ gres. Pozdravni govor držj predsjednik Hrvatskog nov. društva 4 predlaže konstituisanje kongresa. Za predsjednika kongresa biće izabran Srbin, za prvog potpredsjednika Slovenac, za drugog Hrvat, za prvog tajnika Hrvat, z.a dru­ gog Srbin, za trećeg Slovenac. Svečani govor drži predsjednik kongresa, a iza toga zaredaće pozdravi iz bratskih sla­ venskih država i referati. Iza referata otvoriće Milan Marjanović svečanu akademiju, a u 12 sati biće i otvorenje novinarske izložbe. Poslije podne u 3 sata nastavak kon; tresa. OdlučJĆe se o jedisntstvenoj or1 ganizaciji svih jugoslavenskih novinara. I Osnovaće se zajedničko društvo. Funkoijonari dotadanjih društava preuzeće dužnosti privremnog odbora, sastaviti pravilnik i sazvati prvu glavnu skupšti­ nu. Centar društva biće u Beogradu, gdje će s .pozvanim faktorima pregova­ rati u korist novinarskog staleža, koji će jedino tim putem postići kod nas onaj ugled i položaj, koji imadu novinari u zapadnim državama. Na večer komers i igranka u SokolanL Treći dan nastavak kongresa i slo­ bodno razgledanje grada. ♦ I ! j i Izložba naše štampe biće podijelljena u dvije grupe: 1. rad jugoslavenske štampe u inostranstvu za Jugoslaviju; 2. savremena jugoslavenska štampu. — Za prvu grupu poklonili su dosada ma­ terijal (novine, knjige, brošure, letake za aeroplane) Jugoslavenski Odbor u Londonu j g. Milan Marjanović. Za dru­ gu grupu sakuplja se materijal po čita­ vom kraljevstvu. Da Bosna i Hercegovina budu dostoj­ no zastupane na toj izložbi, poziva sarajevsko Udruženje Novi­ nara uredništva svih dnevnika, sedmičnih i drugih kao stručnih i i s t o v a i revija u Bo­ sni i Herce govini, da na adresu g. Jose Sironića, tajnika U. N. u Sarajevu, Mis Irbijeva ul 11. pošalju o d m a h po mogućnosti prvi broj* svo­ ga lista (ili svakako jedan od prvih brojeva, izašlih za prvih mjeseci nakon prevrata. Urednici sarajevskih listova mogu ih predati i lično u uredništvu »Narodnog Jedinstva«). Umoljavaju se svi rodoljubi, specijalno ona gospoda, koja su kao emigranti živjeli za vrijeme rau u tuđuii, da Udruženju Novinara u Sarajevu uz povratak pozajme sve knjige i brošure o jugoslavenskom oslo­ bođenju i o stvaranju jugoslavenske dr­ žave, a izašle su u tuđini za vrijeme svjetskoga rata. Na svakoj knjizi biće označeno ime vlasnika. * ! ј ' ! I ' ! , i : I : , Ovaj poziv odaslalo je naše Udruže­ nje Novinara sporazumno sa Hrvatskim novinarskim društvom, novinarima u Cetinju i Splitu, da se i u njihovim po­ krajinama preduzme ista akcija. Na te­ melju odluke g. Ministra Saobraćaja od 1. oktobra 1919. broj 18.727 i na temelju uvjerenja sa strane Udruženja Novinara u Sarajevu (u Splitu i Cetinju sa strane pojedinih redakcija) dobiće pojedini de­ legati pravo na četvrtinu podvozne cijene povoljne klase u putničkom 1 brzom vozu do Zagreba. Uz potpis predsjednika kongresa vnjediće .isto uvjerenje i za povratak. Novinari u Splitu i Cetinju treba da se u toj stvari obrate i na svog povjerenika za saobraćaj. Svi će delegati imati u Zagrebu na trošak bratskog Hrvatskog novinarskog društva besplatno stan i hranu. U tu svrhu moraju se brzojavno prijaviti tajniku Udruženja Novinarskog društva: Anti Brozoviću, Zagreb, Novinski ured. Delegati iz Splita i Cetinja sastaće se sa sarajevskim delegatima 13. novembra u 8 sati na večer na sarajevskoj stanici, odakle će istim vozom krenuti zajedno put Zagreba. Dne 10. novembra otvara se u Zagre­ bu prvi jugoslavenski novinarski kon­ gres. Kako nam javlja Hrvatsko novi­ narsko društvo iz Zagreba, raspra viće se na kongresu razna pitanja kao: dru­ štveni položaj novinara, jedinstvena or­ Tuzla, 26. oktobra 1919. ganizacija brze informativne službe, za­ Jučerašnji dan b?o je ponovni dokaz daća jugoslavenske štampe, novinarski snage naše organizacije. Toga su dana stalež, sloboda štampe i jedinstve­ zastupnici svih vakuf, džemata našeg na organizacija jj u g o s I a v e пkotara, koji su slobodnom narodnom s k i h novinara iz čitavog kraljev­ vo!Jot izabrani, dali povjerenje svojini stva. voduii. i u J. M. O.«, izabravši ih u Prvi dan kongresa dočokivaćc sc go­ kor o vakuf, mearif. povjerenstvo. sti iz pojedinih pokrajina, a i kolege no Skupst nu je sazvao i rukovodio pot­ vinari iz Ceske, Poljske, Ukrajine i predsjednik kot. vakuf, mearif. povje- Naši dopisi fOA; М. SudiuktiL Број 80 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" renstva g. Zejnilaga Muharemagić, koji nakon što je konstatirao sposobnost skupštine za stvaranje valjanih zaklju­ čaka i poduzimanje izbora, otvara skupi stinu najavivši dnevni red: izbor kot. I vakuf, povjerenstva. Moli skupštinu, da i bude u izboru složna držeći se bratske sloge, jer su vremena ozbiljna, pa je I sloga neophodno nužna. Zatim iiufli ef. i Maglajlić u oduljem govoru ističe važ­ nost ovih izbora i naglašuje, da treba birati one ljude, koji će znati, htjeti i smjeti raditi, jer su naša vjerskoiprosvjetna polja silno zapuštena i neobra­ đena. Ibrahim ef. Imamović predlaže, da se izabere odbor od nekoliko ljudi, koji će sastaviti i skupštini predložiti takove ljude. Izabire se taj odbor 1 na­ kon kratkog vremena povraća se s li­ stom, koju skupština s nekim preinaka­ ma usvaja. Prema tomu izabrani su za članove: Hadži Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, Dr. Ahmedbcg Defterdarević, Ragib ef. Kosorić, Ibrahim ef. Cokić, Hafiz Osman ef. Vilović, Zejnilaga Muharemagić, Muhamed ef. Zahirović, Sallih ef. Serdarević, Hafiz Mehmed ef. Mulahalilović i Ahmedaga H. KovaČević, a za zamjenike: Hafiz Jakub ef. Berbić, Hafiz Mustafa ef. Cokić, Hafiz Ahmed ef. Redžebašić, Hadži Jakubaga Begić i Hamdi ef. Proić. Mufti ef. govori o potrebi rada -u ‘svim vakuf, mearif. tijelima d međusobnom podupiranju te čišćenju nevaljaština, koje su se uvukle u tijelo naše zajed­ nice iza rata, kao i na intenzivnom por ticanju na rad oko poučavanja naše mladeži u vjeri. Iza toga je pročitan članak u »Pravdi« broj 67. o zaštiti djece i potpori majkama i stavljamo u dužnost delegatima pojedinih džemata da odmah prijave takovu djecu i majke, predsjednik zaključuje skupštinu. Izabrani članovi su se istog dana i konstituisali, te je izabran predsjedni­ kom H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, a pot­ predsjednikom Dr. Ahmedbcg Defterda­ rević. Mđ. „BejMtoiE" fijeati. lovom, da sc rudnicima stave na raspo­ laganje vagoni potrebni za transport. Slovenski rudnici sa proizvodnjom od 400 vagona približuju se predratnoj proizvodnji. U Pečuhu su rudnici svoju proizvodnju povisili od 40 na 150 va­ gona dnevno. U Hrvatskoj i Slavoniji proizvada se do 80 vagona dnevno, a rudnici u Srbiji pokazuju također znat­ no povećanje proizvodnje. Dnevna pro­ izvodnja ugljena uz normalan rad svih ugljenokoipa može sc računati na 12.000 vagona, te možemo za kratko vrijeme računati i sa mogućnošću itzvoea, samo dok se urede naše saobraćajne neprili­ ke. Kod proizvodnje i razdiobe ugljena uzelo se dosadu više obzira za snabdjevanje željeznica i brodova, a narodu se dosad nije moglo dati onoliko, koliko je želio. Međutim sad nam je to najpreča briga i u koliko se saobraćaj bude рок boljšao u toliko ćemo dobavljati veće koiičine. » Riješenje valutnog pitanja. »Politika« Piše: Na posljednjoj sjednici ministar­ skog savjeta govorilo se o riješenju va­ lutnog pitanja. Dva su prijedloga. Jedan, da se svake 2 krune zamijene za 1 dr­ žavni dinar, drugi, da bogataši podnesu najviše kod rješavanja tog pitanja. Končno je izabran odbor, koji će u najkra­ će vrijeme podnijeti prijedlog o riješe­ nju pitanja valute. U taj odbor izabrani su dr. V. Veljković, Mdorad Drašković i Vitomir Korać. U Beograd je već stig­ lo 450 milijuia u novim državnim bank­ notama. Uvoz alkohola zabranjen. Uprava mo­ nopola u sporazumu sa vladom zabrani­ la je svaki uvoz alkohola. Sve izdane dozvole za uvoz dokinute su. Odkup stranih dionica. Ministarstvo šuma i ruda odkupiti će sve dionice veHWh šumskih poduzeća u našoj državi, koje se nalaze u rukama stranaca. Mi­ nistarstvo će tako u svoju režiju preu­ zeti izrdbu sviju vrsti drva. Novi list. U subotu, 1. novembra, iz­ lazi prvi broj novog lista »Oko«. List će izlaziti svakih 15 dana na 16 stra­ nica. Jedan broj 2 krune. Vlasnik i ured­ nik Milan Budimir. Pretplatu prima Kajonova knjižara, Kralja Petra ulica. Protest pododbora u Bos. Novom. »Gajretov« pododbor u Bos. Novom poslao je predsjedništvu ministarskog savjeta u Beogradu i vladinom povje­ reniku društva »Gajreta« Hasanu HoNove Misli. džjću slijedeći brzojav: Vakaf bi rado «Wei»o ali nem»gu »Pododbor muslimanskog potpornog ja vakafaŠ. Arnautovie. društva »Gaireta« u Bos. Novom u svo­ je ime i u ime sviju »Gajretovih« čla­ НајтоНт- kad • rakafakim iaborima nsnova u području općine i kotara Bos. gorori. R. Sulejmanpaiić. Novi najenergičnije protestvuje protiv Sraaa, pa m» niko u« pita za moja naiara a tendencioznom i protuzakonHom po­ agraru, Š. KaitoTio stupku policijske direkcije i zemaljske vlade u Sarajevu u pitanju »Gajreta«, Vidim, da imo jeftiao oferirali »4«mote svojevoljnom nametanju komesari­ kratima«, ali )• kupoprodajni «|ртог perjekiaa. 1. tiarić. jata na upravu društva. Izrazujcmo svoje nepovjemeje i pre­ Zemlja ehećaaa. zir po vladi i policijskoj direkciji na­ Jugoslavija )• i»alja mala i mlijeka — aemIja obećana. metnutom centralnom odboru društva Ona je djeloniiee ebeeana Talijanima u loa»Gajret« te odlučno zahtijevamo, da mi­ donskom ugOTorn. nistarski savjet odreda raspust toga Ona je ebečena i jedinstvenom narodu, koji »namet-odbora« i saziv nove izvanred­ na njoj šivi. Ona je obeoaaa mnogima, diji »e iaHrssi ne glavne skupštine, na kojoj se ima ukrštavaju preko ovo semljo. provesti izbor glavnog odbora po dru­ Ona je obolaaa Ivorcorima i isTOzničarima štvenim članovima u skladu sa propi­ svako aorto i svih nasija. sima pravila, te bez miješanja i uticanja Ona je konaino, kao i Falestiaa, obećana narodu iaabraaom. političkih oblasti. Za tvoje građaao Jugoslavija je opol somlja Izjavljujemo konačno, da pekidamo obećanja. sve veze sa nametnutim nazovi-odboObećale aam uređenje saobraćaja 1 valuto. Tom, te da ćemo sve do potpune pobje­ Obećalo nam agrarau reformu. de narodne volje u ovom pitanju svoj Obećale nam soeialao rororme, obećale nam rad vršiti i •prihodima raspolagati s a- 1 ■rođenu роИв, telegraf i telofoa, obećala slo­ mostalno i prema željama ovdašnjih I bodu ttampe, uatov i konstituanto Obećalo nam u Zagrebu stanove. Zato i spa­ »Gajretovih« članova i prilagača.« vamo >a Zriajevea. Trcšeljah Obećale nam ... a ko bi are to iabrojio. U ovoj obećanoj zemlji, ljudi su »mo zato i na— mjalteni na mjerodavnim mjeatimn, — da obećavajn . . . Ako se iavrlo eva ova obećanja, onda ne ćo ' ■a nekoliko godina nijedan državljanin ovo drlavo imati nikakovih tereta,- veo će ma driava Proizvodnja ugljena. Proizvodnja ug­ 1 ljena spala je u svim evropskim drža- i davati dividondn. 1 jed no nafto zanimanje bik ćo a toni, što smo građani SHd. (Jat liet). Gospodarstvo ' vama prosječno za jednu trećinu, a neg, dje i za polovinu prijašnje proizvodnje. . Uzrok ovome ima se tražiti u skraćenju radnoga vremena i smanjenju intenzivnog rada kod rudarskih radnika. U Jugoslaviji ima još i drugih poteškoća, naime smanjenje broja radnika, poteškoće oko nabave materijala za rad, saobraćajne neprilike i pustošenja po ugljenim rudnicima u Srbiji. Međutim kod nas je pitanje o radnoj snazi u rudnicima povoljno riješeno. Oskudica na ma­ terijalu znatno je smanjena, te proizvodnja ugljena pokazuje znatan napredak, od 200 vgona za prvih šest mjeseci. | Tako Je proizvodnja ugljena u Bosni u 1 skočila u mjesecu septembru na 200 vagona dnevno. 'Га se proizvodnja mora i povećati na 330 do 360 vagona pod us- i ! | ■ i ' i I • > Опћински уред у Јсаеру потребује • биљежника, ради упражњеног мјсста са мјесечном платом од 300 К (сло| вом три стотине круна). j Ko жели нека се јави са молбом | истоме уреду до l. новембра 1919. i . Начелник ! OGLASI: Натјечај. Ибрахимбег Дганооић. štamparija D. & A. Kajua, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/254471361e91d1bf81c46884c6a3f9a2.pdf b688087bfb959e013172386190d66d5d PDF Text Text РС&&ДО Г«АЈ SO HE L Е « A. tatari aubatoat. utarkMH i tltw№TM ste. PreAfrtate ш. LhindMfjb« i uprava текмл к аСмег^ »М. Telefon br. 1Ж. Oebtvni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАЖ^АЦМЈЕ. гаЦп poit 1119. Broj 81. Sarajevo, subota 1. novemra 1919. (7. saferul-hajra 1338.) Robljenje u Prijederu. пошао, да ое na пас пабац>^ блатом. Л зна гдје je лајосјетљивЦ[ жи- Nijesmo još ni zaboravili žalosnih događaja u južnoj Hercegovini, a evo .počeše ii u Krajini nemila pljačkanja -ј otimanja muslimanskog dobra. Hoće li deinokratska vlada reći, da su i u Prijedor došli crnogorski banditi? Ho­ će li pnijed'OTski kotarski predstojnik g. Mišulin sa svojim suflerom g. popom Zelenikom pozvati u pomoć vojsku i zatvorit: 70 pravoslavnih težaka i gradana, kao što je učinio sa muslimanima prije dvije tri nedjelje zbog gomioničkog događaja, te i danas još čame mnogi u zatvoru? Ovo nije u Prijedoru osamljeni slučaj. РгИ^ dvajestak dana napali su razbojnici .iz busije Talu iz Kozarca, .pucali na njeg, raniiii ga na nekoliko mjesta i da ga konj nije iznio, izgubio bi i glavu, pa g. Mišulin i pop Zelenika ni da maknu. Kad muslimani beru kukuruze sa svoje njive, svoje neprijepopne imovine, onda prave »bunu i prevrat proti države«, a kad se mu­ slimanska dobra pljačkaju, kad im se otima ono, što su krvavom mukom i trudom sticali, onda — - e gospodine $ola, da smo Tunguzi previše je. Ho­ ćemo zaštite ii pravde. Mi drugo ništa ne tražimo. i i j ; • . : i i ' ' 1 i ; 29. октобра I пијо прославила Боспа и Херцеговипа. Земаљска влада мздала je покакво саопштење у којам се ишотава, ј&р н е з н a, који he датум узети, као дан народне славе, na закључује своje изведе с поруком, да свак молсе славити који xohc дан. Beh с tim уноси у народ размирипе и дајс noвода рушењу јсдне идеје. i I i i ' Сарајово, средвште nanio лолитикс и нашсг друштва, показало се je у врло мизерној сллци. Оаим пеколико звстава, које су лепршале од 28. октобра на радњама наше браће Чеха, након прославе годишњице Ослобођеља Чехо-Словака није ни-каква анака дало свомс весељу иа онај хлсторички акт, када je хрватскј сабор Закључио : »Сви досадапл државнопрвни одвошаји и везс између краљевипв Хрватске, Славопије и Далмацијо с једпе стране, те Краљеннне Угарске и царевине Аустријске са друne стране разријешавају се...« Кад je ова вжјест у вечер стигла у Сарајево, каво су наша срца била ■ како смо одахнули од тешког ропства! Ова вијест била je прва вијост iiaine слободс и уједињења, na тим јаче искаче дан 29. октобра у хисторији уједињења свих ЈугослаЈ вена. Ми смо у нашем ллсту донијели спомен чланак на тај дан ir hcki, a међу овим »Глас Народа« плје Mo­ rao затајнти свој гљев као м ua еве iiito од нас потичо и што мл папиmcMO, na с нокјо теоретичко висино разбијати туђе добро, ле биги сигуран у cĐojoj itiacTHToj кућ.и и бити потпуно обесправљеи? To није олобода иек> тиранија, анархија, коју су створили људи сипшх душа, који г.ааив н.има бол>е пристаје uero нама, људи пусти теоретичари са плитким погледима ла onhe државпе inтересе. Ha концу, ако je слобода ono mio »демократи« раде и како мјере грађапску равпоправност, доста je aко их упозоримо na данаши.у лашу аијест на челу лвота. Иека прошсле и сами осуде! вац, ла вам подваљује, да <шо Mit тим чланвом поддијенил<1Г српску војеку. Ои ее осврнуо на ваш члапак и »Хрв. C iore«, na пише о лашем: Mjesni odbor naše organizacije a Prijedoru brzojavlja nam, da su na 29. oktobra u 7 sati na večer aapala tri razbojnika, naoružana puš­ kama i bajunetama u odori na kuću Hadži Ibrahlina Varmaza iz Ćela 1 orobiš© gotova novca K 2000.— 1 raznih stvari u vrijedaoitl preko K 2000.—. i ; ! 1 : ' i । I i i »A opran јушдславенске муслиманске opranизациЈ^^равда«, паitacao je као посвету 29. октобру ове жалосне речи: »У колико je год у том погледу (у а4>ирмациј! народног и државног јединства Срба, Хрвата м С.говенаца. Пр. Ур.) зслуга антанте, српске ослободилачкс армије и добровољачких југославенских чета, тблико je још и eeha заслуга хрватског сабора чији je закључак одузео Хабсбурговцима сваку и мсралну и формалну подлогу за оспоравање нашег јединства и наше заједнице«. Ми смо свијесни, да je 29. октобра био да-п нашег правог уједињења, којем je свако no нешто придонио, a највише српска војска, чија he херојока пожртвовлост и схваћаље пароднс слободе бити за све вјекове свијетао прнмјер лашим покољењжма. »Праада«, у imic муслимана које заотупа, оспорава значење доласка српских чета у Босну i сматра га једвим подређении фактом у ланцу историјских чињеница soje су дошле једна за другом од 29. октобра, до 2. децембра«, & онда пам с Bicujie поручује: да демокраTija вначв правицу за ове г р a ђ a п е у д р ж a в ж који п о m т е n о в р ni е е в о ј у п a ционалну дужпост!« У свом члапку ч коистатујс даље »Глас Народак : да муслимаии сматрају- данашнхи демократски режим маскжраним апсолутизмом... Mi ne требамо трошпти много ријечи. »Глас Парода« се боји, да ово није встина што он пише. Боје се поглсдати жстину у очи, na пљују на сваког, кога се боје, да га оборе л одрне прије пего игго ho доћи час, гдје he сс освједочнти о исправности oirora у што и сами суињају. Нама су подваллЈпг, да смо с o»w члаиком подцијенили српску војеку, што смо рекли, да je велика заслуга хрватског сабора, који je одузео Хабсбурговцима подлогу за оспоравање пашег једииства. И господа око »Гласа Народа« зпаду коику je .важпост и сама антанта поклотшла томе чппу ■ улазав српске војске већ je онда сматрап Kao улазак нашв војске, коју смо братски дочекали ■ позвалл, да очува ред у nauioj држави, a актом од 1. децембра, када je Њег. Височапетво Регент са српском владом одговоржо na адресу‘Нар. Вијећа у Загребу извршепо je Т!отпуно уједнљетве Срба, Хрвата ■ Словенаца. 29. октобра 1918. ударвн je први темељ пашој олободној држави, iaда je Народпо Вијеће у Загребу, npiмило власт у своје руке у којем су били заступани и представаици из Bo­ čne i Херцеговиве из свих npnjaniљих политичкиу група. »Глас Народа« поучава нас о схваћан>у слободе, коју по његову мишл>еп>у ми ne разумијемо, јер се нисмо за н»у борили. јер нас je Аустрија фљворизпрала и т. д., a ми на ово ne знамо nrra би рекли. П1та je слобода? Питамо со и ми сами и сумљамо да je слобода отиматк туђе власнвштво, Godina L тагУГ.-ЖвИИИ ПтМНВВ0НННМНЛВЗиННАИ0ПНЕ9МИ№8МВВВВ»Ц|!ЗГ , ' I । : ' , | I ј ' U obranu muhadžira. Povodom pisanja ovdašnjeg socijalpatriotskog lista »Zvona« od 8. oktob­ ra o. g. proti povratku naših muhadžira iz Turske natrag u svoju oslobođe­ nu otadžbinu, naša se »Pravda« u svohie 73., a odmah cpcc i u 74. broju že­ stoko ogradila. Isto je tako »Pravda« žestoko protestvovala i proti uvrijedljivog pisa­ nja »Zvona«, da smo mi muslimani B. i H. »az.jati«, Turci, da ne znamo što je otadžbina itd. i I I . I • । ! : I I I Postavih ovdje glavni zadatak, da analizujem razne uzroke, što su davali povoda nekim našim ljudima za vrijeme austro-ugarske vlade, da sele u Tursku. I malo naše dijete znade, da smo mi muslimani za vrijeme austro­ ugarske vlade, upravi zemlje bili prava pastorčad. Kako smo bili svi razdijeljeni po konfesijama, nastojalo se u prvom redu, da se katoličkom dijelu našega naroda daju od uprave štokakve povlastice kao: škole, viša činov­ nička mjesta, uprave kotareva, protekčije u službi, trgovini, zanatima i t. d. Nekad se pogodovalo i pravoslavnima, kako je već koji upravni sistem zavla­ dao, što bi ga svaki ministar unosio u ovu zemlju, da jc »usreći«, iz nekih već poznatih političkih razloga osobito sprva okupacije. Mi smo muslimani posve zapostavljeni I onako konzerva­ tivni, ne mogasmo prihvat ti škole ni ondje, gdje je bilo, jer smo sistemat­ skim omražavanjem i vrijeđanjem vjerskih čustava odbijani od svjetske nauke po državnim školama. Poznato jc, da je naš narod uopće pobožan, pa i musliman kao takav, kada bi čuo, da je naša vjera u opasnosti, strašno se plašio budućnosti. Imao je jakih razlo­ ga. Katolička propaganda otimaše jed­ no po jedno naše čeljade u krilo svoje crkve, a vlada tu misiju pomagašc objema rukama. Pa šta je drugo i preo­ stalo našim zapuštenim i mirnim ljudi­ ma, nego da sele... I oni su išli, ostavljali su pradjedovska ognjišta, ali nc bešćutni, nego puni osjećaja, tužna i bolna osjećaja. Kao da sad gledam one silne suze u očima njihovim.... Dođoše u Tursku i živješe u njoj 10 20 ili 30 godina i evo se spremaju ova­ mo, natrag u Domovinu. Da su se iz­ rodili, da nijesu svoj nacionalni karak­ ter uščuvali, zar bi išli ovamo? Pozna­ jemo ih mnogo, koji ne znaju ni 100 ri­ ječi turskih ko kad i tamo govore sa­ mo našim srpsko-hrvatskim jezikom, ^ta vise, skoro iskaše neki naši iz i Turske, d a im reis-el-ulema pošalje । । . ■ naše vjeronaučne knjige pisane arebicom a na našem jeziku. Tako ne rade bešćutni anadonalci, nego ljudi, zadojeni jakim nacionalnim osjećajem i ako nijesu svjesna pravoga racionalnog imena. I dok nas je tako s jedne strane sa­ ma austro-ugarska vlada postepeno pritiskavala -štokakvim nepravdama i zulumima, s druge strane nam ogorčavala život u ovim zemljama revna rimo-katolička propaganda. A kako su se držala naša braća srpsko-pravoslav­ ne i katoličke vjere? Jesu li oni pogo­ dovali tuđoj vladi ili su ustali u obra­ nu svoje po krvi braće? »Reci istinu, pa makar bila i gorka« — veli jedna rečenica našega Muha­ med alejhiselama. Svjesnija, bolje od­ gojen ija, jednom riječju kulturna naša braća bez razlike vjere uzeše nas kat­ kad u obranu od hotimične nemarnosti i zapostavljanja austro ugarske vlade, braniše nas od otimačine nadbiskupa Štadlera i savjetovaše naše mirne, za­ puštene i neobaviještene ljude, da ne ostavljaju svoga rođenog praga. To su činili pojedinci. Nu u tim teškim prili­ kama u mas: se je našlo mnogo više špekulanata, narodnih gulikoža, koji su svaki ćas omražavali našem čovjeku »budući opstanak u ovim zemljama«. Mnogi vjerski fanatici iz mase također vrlo revno prezirahu našeg muslima, samo radi toga, jer nije kršten. Takih je bilo u nas ljudi, a ima ih na žalost i danas u našoj konfesionalnoj Bosni pa čak i među »inteligencijom«. Kada, čovjek ode slučajno u Beograd ili u Zagreb, pa zađe među tamošnje kulturnije redove, čisto osjeti da je u drugom svijetu, u gradu svjetskom, a nije kao u nas u nevaspitanom narodu zapuštene Bosne. Tamo ne izbijaju svaki čas fanatična i nazadna mišlje­ nja brata proti brata, nego se vjersko osvjedočenje p . edinca ostavlja njemu samu, a da o tom drugi i ne vodi ra­ čuna koji je koje vjere. Svi se inte­ ligentniji brinu zajednički za dobro na­ šega mladog Kraljevstva od istoka do zapada jednako. Taki zdravi život treba da je u svim našim pokraji-nama a pogotovo u nas, i da živimo prema onoj: brat je mio, koje vjere bio. Eto to mi dade uzroka da pišem o ovoj stvari. Ne da podjarujem fanatičke strasti nego u prvom redu, da iz­ nesem naše goleme mane i pogreške, kojSh se mora otresti svaki čovjek, pa koje vjere bio. Ako ikad ono danas ne­ ma smisla mrziti se među se radi vjere pa i ako katkad izbije kakvo »Zvono« sa svojim glupim nazadnim mišljenjem, ne smije da nas plaši, jer će tu zvo­ njavu uskoro odnijeti mutno vrijeme.«. Nastaće dani gdje ćemo se razliko­ vati ne po vjeri nego pd patriotskom radu za našu dragu Domovinu. Muhadžiri nam sc spremaju ovamo natrag u pradjedovske zemlje. Neka dođu, imamo mjesta i za njih, koje im se mjesto po zahtjevima Pravde mora i dati. M. \ Biljehe Novine o 29.-tom oktobru. »Pravda« u uvodnom članku pozdrav­ lja dan 29. oktobra kad je narodno ve­ će u Zagrebu proglasilo oslobođenje ođ bivše dvojne monarhije. Žali, da jedan dco naše braće iz Zagreba proslavlja taj dan sa gledišta, da jc Hrvat izgubio od 29. oktobra 1919. u toliko, što se opet kao negda u ropstvu tretira. Na­ stavlja. da je pitanje, koje se danas u Zagrebu obračunava i svodi na drugo stepeno tretiranje Hrvata vtIo bolno, za nas Srbe. Srbina nema koji sa bra­ tom slobodu podeliti neće. Srbin ustu- �Зграна 2. Sirana pa, Srbin žrtvuje ime, daje život za jedinstvo jer je prožet dubokom svešću o našem jedinstvu. Završuje poru­ čivši braće u Zagrebu: uložimo što prc zajednčke snage na opšte dobro. »Samouprava« posvećuje tome danu uvodni članak Čestitajući hrvatskoj i siovenackoj braći uverem, da se usrd­ no s njime otvorila era nove velike i slavne budućnosti našega plemena. Na­ zivlje ga velikim nacionalnim prazni­ kom, jer je prva sinteza naših napora. Izmotavanje vlade. Bojeći se kritike i javne osude za svoje propuste pohitrla je zemaljska vlada, da nam dadne razjašnjenja o proslavi 29. oktobra, pa se (izmotava preko ureda »za štampu ovako: »U proslavi dana 29. oktobra Zemalj­ ska Vlada mje uzela službenog učešća. Da se taj fakat ne bi krivo tumačio — a već je dao maha kojekakvim novmskini kritikama — ovlašteni smo na ovu lizjavu: Nijesu se svi dijelovi b?vše dunavske monarhije u isti dan oslobodili Habsburgskog jarma. Cesi su to djelo izvršni 28. oktobra. Hrvati 29. oktobra (kad je naime hrvatski sabor u historijskoj sjednici proglasio oslo­ bođenje Trojednice od Habsburgovaca, dok su toga dana Bosna i Hercegovina još uvijek bile pod čizmom austrijskog generala). Bosna i Hercegovina imaju zapravo tri pikova daću ma: 3. novem­ bra (kad se zemlja konačno oslobodila a. u. guvernera, a narod preuzeo svu vlast u svoje ruke), 6. novembra (kad je u Sarajevo ušla srpska vojska) i 1. decembra (kad su izaslanici narodnog vijeća proglasili u Beogradu pnsajcdv njenje). Pogledom na tu obilnost da­ tuma, kr. vlada riješila je, da će služ­ beni proslavni datum biti za svu 'dr­ žavu 1. decembra. Naravski, prepušta se privatnoj inicijativi na volju, da slo­ bodno slavi i druge historijske datume. Suzbijaije »piinenosti. Dr. Eugen Sladović pl. Sladaevički. U »izvješću o uprvi iz godine 1907.« navedeno je. da je svršetkom školske godine 1905 1906 bilo 366 osnovnih ško­ la. i to 253 narodnih osnovnih (državnjh), 103 vjeroispovijedan'h i 10 pri­ vatnih. Te su škole bile razmještene u 281 školskom mjestu, a bilo je u njih uškolovano 1779 općina. Naprama školskoj godini 1904/1905 pokazuje to prirast od 14 osnovnih škola. — Prema površini zemlje dolazna je školske go­ dine 1905,1906 jedna osnovna škola na 140.68 km2 naprama 145.4 km2 u škol­ skoj godini 1904 1905.. a naprama broju pučanstva dolazila je (prema popisu od godine 1895) jedna osnovna škola na 4.284 žitelja. — Početkom školske goddine 1905'1906 iznašao je broj upisanih učenika 36.288. U svemu je te školske godine polazilo osnovnu školu 14.33% djece, koja su se nalazila u dobi školske obvezatnosti, dok je taj postotak Н«Ј «1 *-ј „ПГАВДАМ — Л*ЛТГ)А“ i iznašao u školskoj godini 1904/1905 sa­ i mo 13.94%. Prema izvješću o upravi iz godine 1908« bilo je kod nas ; vršetkom škol­ ske god.ne 1906 1907 svega 379 osnovndi škola, i to 259 narodnih osnovnih, j 109 vjeroispovjedn h i 11 privatnih. Te su škole bile razmještene u 290 školskih mjesta, a obuhvatale su 1.761 uškolovano mjesto. Naprama školskoj godini 19054906 pokozujc c prirast od 13 na­ । rodnih osnovnih škola i 11 školskih mjesta, ali je otpalo 18 uškolovanih mjesta. Prema površini zemlje dolazila | je školske godine 1906/1907 jedna os■ovna škola na 137.76 km2 naprama : 140.68 km2 u prošloj školskoj godini. j Naprama broju pučanstva dolazila je jedna osnovna škola na 4.138 žitelja (naprama 4.284 u prošloj god ni). — ; Početkom školske godine 1906,1907 poi lazilo je osnovnu školu svega 37.832 j učenika. Prema tome.pohađalo je te • školske godine svega 14.83% djece, i koja su bila u dobi školske obvezatno­ I sti, dok je u školskoj godini 1905 1906 I taj postotak iznašao 14.33%. • Koncem školske godine 1909 1910 bi­ lo je. — prema > izvješću o upravi za godinu 1911.« — u Bosni i Hercegovini 458 osnovnih Škola, i to 306 narodnih osnovnih. 143 vjeroispovjednih (od to­ gi 111 pravoslavnih, 29 rimokatolič­ kih, 1 jevrejska i 2 evangeličke) i 9 privatnih u 367 školskih mjesta, a s 2.509 mjesta, iz koji ; e škola polazi. 1 Naprama školskoj godini 1908/1909 iz­ laz prirast od 24 osnovne škole, 24 školska mjesta i 14 mjesta, iz kojih se škola polazi. Od toga prirasta otpada 17 škola na narodne osnovne, 9 na vjeroispovijedne. dok je broj privatnih škola spao za dvije škole. — Prema površini zemlje dolazila je u školskoj godini 1909/1910 jedna osnovna škola na 11! knf naprama 117 km2 u prcdašnjoj školskoj godini, a u srazmjeru prema broju pučanstva dolazila je je­ dna škola na 4.052 žitelja, naprama 4.213 u školskoj godim 1908/1909. — Broj učenika iznašao je početkom škol­ ske godine 1909/1910 svega 43.736. U svemu je te školske godine .polazilo školu 17.48% djece, koja su sposobna . za njezino pohađanje, dakle za 16.56% u pređašnjoj školskoj godini. Iz »Izvještaja o upravi za godine i 1914 do 1916« vadim slijedeće podat­ ke: Školske godine 1912/1913 bilo je osnovnih škola svega 543 (i to 374 narodnih osnovnih, 156 vjeroispovijednih i 13 privatnih) ili 24 više nego u školskoj godini 1911/1912. Školske godine 1913/1914 bilo je sve­ ga 568 osnovnih škola (i to 399 narod­ nih osnovnih, 154 vjeroispovijednih i | 15 privatnih), ili 25 više nego u proš­ , loj školskoj godini. U školskoj godini 1914/1915 bilo je i | osnovnih škola svega 452 ( i to 401 na­ j rodnih osnovnih. 35 vjeroispovijednih i • 16 privatnih) ili za 116 manje nego u j prošloj godini. To opadanje uslijedilo je • povodom zatvaranja pravoslavnih vje- | ( 1 i . , ; roispovijednih škola, koje je iz politič­ kih razloga samovoljno bila odredila bivša uprava. U školskoj godini 1915/1916 bilo je osnovnih škola svega 469 (i to 414 na­ rodnih osnovnih, 37 vjeroispovijednih 1 18 privatnih) ili za 17 više nego u pre­ đašnjoj školskoj godini. Prema površini zemlje i prema raz­ mjeru pučanstva otpadala je jedna os­ novna škola u školskoj godini 1912/13 na 99 km2 i na 3.521 žitelja, u školskoj godini 1913/1914 na 90 km’ i na 3.345 žitelja, u školskog godini 1914/1915 na 113 km’ i na 4.200 žitelja, u Školskoj godini 1915/1916 na 109 km2 i na 4.047 žitelja. Osnovne je škole pohađalo u školsk m godinama: 1912/1913 52.837 (41.068 dječaka i 11.769 djevojčica), 1913 1914 56.605 (43.776 dječaka i 12.829 djevojčica), 1914/1915 39.778 (31.173 -dječaka i 8.605 djevojčica) i 1915 1916 46.856 (35.646 dječaka i 11.210 djevojčica). Iz tih kratkih ali markantnih izva­ daka iz »Izvješća o upravi« vidi se jasno, da razmjerno minimalni broj djece, koja se nalaze u dobi školske obvezatnosti, pohađa o novne škole. U smislu zakona od 28. lipnja 1911 o ob­ vezatnom pohađanju škole traje škol­ ska obveza samo četiri godine, i to od 7 do 11 godine života za svu duševno i tjelesno zdravu djecu izuzevši djevoj­ čice islamske vjeroispovijesti. S ob­ zirom na to uzima se broj djece, koja su obvezana na polazak osnovne ško­ le. poprečno kod muslimana s 5%, a kod ostalih vjeroispovijesti s 10% od cjelokupnog broja pučanstva. Prema tome iznaša broj djece, koja su obve­ zana na polazak osnovne škole u čita­ voj zemlji aproksimativno 159.000. Od toga broja pohađalo je faktično školu u spomenutim škotskim godinama, i to: 1912/1913 svega52.837ili 33.42%, 1913/1914 svega 56.605 ili 35.55%, 1914/1915 svega 39.778 ili 24.90%, 1915/1916 svega 46.856 ili 29.46%^ S jedne strane se ne provađa zakon o obvezatnom pohađanju osnovne na­ stave tako, da ni mlađi naraštaj ne uživa elemntarne nastave, nego i od nje­ ga oko 70% daje kontigenat za nepi­ smene. Tu pak vidimo, kako polaganim tempom napreduje gradnja zgrada za osnovne škole. Bez dovoljnog broja va­ ljanih zgrada iluzoran je svaki rad na području prosvjećivanja djece u dobi od 7 do 11 godine. Briga za prosvjeći­ vanje te djece ostaje i nadalje područ­ je rada školske uprave. Dok je za djecu u dobi školske obve­ zatnosti uvedena obavezna nastava, koja je zakonom statuirana, ali se žali­ bože ipak ne provađa, ostavljen je og­ roman broj odraslih nepismenih privat­ noj inicijativi. Tu je privatnu inicijativu potpomagala država do sada godišnjim prinosom od 20.000 K za obdržavanje tečajeva za nepismene. Ta je subven­ cija unesena i.u naš privremeni držav­ ni proračun za godinu 1919/1920 (pod stvakom 370/13, glave 86.). — Ta je ■■■■ FELJTON. A- Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (10) »Zeja me povela ovamo — nastavi Rene — i ja sam vrlo ugodno među seljacima provela svoje ljeto, koje će mi ostati u vrlo ugodnoj uspomeni. Doduše moja, Zeja ne ide s samnom u dućan, nego ostaje kući i čita dok ja seljacima mjerim šećer i petroulje. — »Ali Rene, ti voliš to — izgovori se Zeja.« — Ja se ne ljutim na te Zea, a volim tebe.. Rene ogrli svoju rođakinju i poljubi je čuvstveno, a onda se okrene Ihsanu: »Vi ćete ostati nekoliko dana kod nas?« — Na žalost samo dva dana, jer Zafranisovi moraju natrag« odgovori Ihsan. Rene se zamisli i reče: »Ja još ne mogu u Atenu, jer moja škola nije gotova!« Ihsan zapita kakva je ta škola, a Rene mu pu­ tem do kuće ispripovijedala o svojoj školi u djedo­ vu dućanu. VI. Večera nije bila birana, jer je stari Logotetides naređivao, ali je opet bilo svega. A ive manjkavosti na omjestilo je dobra domaće vino, da su gosti pri dobrom raspoloženju otišli na počinak. Rene je tu večer spavala sa Zeom i Lađom, pa su se dugo razgovarale o posjetiocima. Kada su ea i Lađa zaspale Rene je još ostala budna. Noć subvencija danas premalena i ne posti­ zava svrhu, kojoj je namijenjena. Tu treba da država u svome interesu iz­ dašno potpomogne osnivanje i obdrža­ vanje tečajeva za odrasle .nepismene. Briga za prosvjećivanje odraslih nepi­ smenih lica spada na područje rada so­ cijalne politike, a treba da kod toga računa na suradnju čitavog društva. Izncšeni statistički podaci, prikazuju nam strašnu sliku tame i neznanja, u kojoj čami naš narod. 'Го se još jasnije vid: zorno predočeno na grafičkim sli­ kama, koje je za anketu dalo prirediti naše povjereništvo za socijalnu politi­ ku. To je uopće prvi put, da su te broj­ ke grafički prikazane, a govore više od pisanih knjiga i izravno nam nala­ žu: na rad’... Te bi grafičke prikaze trebalo umnožiti i rasturiti medu narod i njegovu inteligenciju, a valjalo bi ih kroz nekoliko dana izložiti u dvoranu zemaljske vlade da ih svatko pogleda i da se u njih zamisli. Te su grafičke slike najjači memento, da je skrajno vrijeme da se pristupi (radikalnom lijeI čenlu ove teške narodne rane, koju zoj vemo nepismenost! Anketa o suzbijanju nepismenosti I svakako je jedna od naših najkarakterističnijih anketa pošljednjeg vremena. Stoga sc može pouzdano očekivati, da će donijeti uspjeha, koji se za nju vežu. Ona će kod nas još življe probuditi in­ teres za sitan narodni rad oko pučke prosvjete. U tom radu treba naročito uočiti i neke markantne momente i či­ njenice, prema kojima će daljnj rad biti udešen. UvrtK« л) agrarna politika demokratskih ministara stvorila je očajno stanje u velikom dijelu musli| manske mase, da smo se ozbiljno za­ brinuli za njihovu egzistenciju. Među I spomenutim nevoljnicima vlada takova bijeda i nevolja, da se neda ni opisati, I jer su spali na najniže grane života: na p r o š n j u i n e m o r a 1. Mnogi mu­ slimanski maloposjednik jsiprodavši sve, što je imao u svojoj kući, počeo je iz­ gledati milostinju i prositi, a mnoge rnaloposjednicc, koje nemaju nikakvih muških u kući, počele su prodavati i svoj obraz, samo da se spasi život i da nc pomru od nevolje i gladi. Stanje ovih nevoljnika još će više pogoršati kruta zima, koja dolazi i prekriva pri­ rodu, u kojoj su oni nalazili još život­ ne hrane branjem biHna i divljakinja, poklonjenim tikvicama i krompirima. Jest, trava, divlje kruške i jabuke, da­ rovane tikve i krumpiri, to je bila ži­ votna hrana biU- patenika, koja će im dolaskom zime manjkati. Primjeri: 1. A. Talinudžić iz D. Va­ kufa, još od prije siromah i najslabije stojeći čovjek, živi od prevrata živo­ tom obične životinje. Sve, što je u kući imao, isprodao je. Kad jc .toga nestalo izgledao je na pripomoć, koja mu je - ------ je bila sparna. Lak povjetarac počeo je piriti istom iza ponoći. Mjesečevo svijetlo osvjetljavalo je sobu i šaralo čudne slike, kroz granje loze, koja je ispod krova visila. U duši mlade djevojke budila se prva mladest, osjećaj spoznaje, da tamo za zidam spava čovjek, kojeg voli. I ta mistična noć sa blagom mje­ sečinom i ti osjećaji ženstva spajali se u jednu žeIju, koja je dizala zid između soba i gledala lijepog zdravog mladića u svojoj sobi u svojoj postelji, gdje ; | ; । ! i | je slučajno bio određen. Ta podražujuća želja bivala je iz časa u čas sve jača i jaća, da jedan čas je mis­ lila djevojka, da nepostoji više zid, koji ih dijeli, da ona leži u postelji svojoj, a on kao u snu kraj | nje... Sva je gorila i drhtala ođ želje, od strasti, ! kao da ne teče krv kroz njezine žile nego vatra i | pali je. I neznajući šta radi raskopča suknju, koja spane nečujno s nje niz noge na pod. Zatim trgne rukom kožulju i ostane na pola gole^na rubu postelje do prazora. Bujne , pune grudi mlade djevojke bile su ; prema mjesečini kao iz bijelog mramora isklesane. To je trajalo samo nekoliko časaka dok je Rene došla k sebi i pogledavši se gola navuče košulju na : prsi i stisne ih rukama, pa zastiđena sama od se- I be navuče pokrivač na sc bacivši se* sva u vatri u postelju... Od pokrivača učini joj se, da je je dotakla nečija ruka, da je je neko stegao oko tijela i ona se sve jače uvijala u mekani dlakavi pokrivač... No nije usnula. Znoj je polivao pod pokrivačem, kao da je ležala u vrućoj vodi, a onda skoči kao izvan sebe i napola gola poleti vratima. Otvori ih naglo i tapajući kroz mrak, goreći od samo jedne zavodljive pćmisli priđe vratima ivoje sobe u kojoj je ipavao Ihsan. Vcata su bila otvorena, soba prazna a pos­ telja netaknuta. Renu steže nešto oko srca, postane joj hladno; i — dođe k sebi protare oči i ostane na sred sobe, i Gdje je? pomisli naglo djevojka — zadrhta sva sjetivši ве u izti čai Ncre Zafranisove, koja je za večerom sjedila do Ihsana i s njim iza večere nekud neopaženo otišla. U isti čas asjeti nekakvu gorčinu u duši, ljubomoru i ona brižne u plač — Na kanapi prekrivenoj bjelim seoskim suknom spavao je nerazodjeven Ihsan Surur Zađe... Noć je prolazila lagano. Mjesec zašao i mrak zavijao svojom koprenom ostatak noći, da zora bude čarabnija, da dan bude svježiji i ljepši. Glas slavuljov odnekud dolazio tih, sjetan i ugodan, a na rubovima obzorja počela se pokazivati crvena maglica — prvi znak svitanja. A onda se počela polago svitati. Cvrkut ptica složio se s pjevom slavuljevim u divan harmoničan koncerat krasnom Ijetnjem jutru. Ihsan otvori oči i pogleda u strop udihnuvši duboko čisti zrak, koji je strujao kroz prozor. Za tim se pridigne bacivši pogled na postelji i neoče­ kivano, instiktlvno izusti: »Ona!.. .« Na postelji, u samoj košulji ruskopčanoj na desnom ramenu ležala je Rene u tvrdom snu. Mladić je promatrao jedan čas s’ udivljenjem i nejasnim čustvom, kao da sanja, a onda prišao polako k njoj i posmatrao je dalje. Ona se lagano makne uhvativši rukom košulju, koja je prekrivala djevojačke grudi i čas zatim naglo otvori oči. Blažen osmjeh preleti joj preko lica i djevojka pruži obe gole ruke prema udivljenom mladiću. On se sagne njojzl; ana ga stisne rukama i privuće snažne k • sebi... (Nastaviće se) Čitajte i širite ,,Pravdu“. �SI &re< davana u tikvi i time slično. Nestalo i tog, jer kraj ove opće skupoće ljudima dosta i sebe izdržavati, a on očajava i skapava od gladi. Ni u tri dana, da se kruha najede. Raditi? Što i* od koga? Novi gospodari njegova dobra neće da ga zovnu ni u kopanje kukuruza, nego ga šta više još podražaju i,boli mu po­ većavaju. Molio za pripomoć vladu, ali on treba da skapa od gladi, dok se molba riješ . Fatima Gafić dsto iz D. Vakufa. Ni od begluka ni od mustodžira nikakva prihoda, jer su joj Poljako- | ve uredbe onemogućile svaki prihod od zemlje. Žena stara s djevojkom u kući skapava od gladi. Od komšija moli po K 10 »uzajam«, jer na prvi mah stid je prositi. Komšijc daju po jednom i dva put ali ne više. Ona izgleda milostinju. Cvijet tvrdokoran, ilr većinom ii sam si­ romah pa ne može da daje. Ide u tikve i bere travu, bok vicu, da oboje skupa svari i pripravi sebi hranu. Nestaje i I toga, jer dolazi jesen. Nema šta jesti i prodaje jorgan, s kojim se pokriva. Mo- : raće zimu »provesti u kući bez ogrije- ' va i bez jorgana. Gornja dva primjera imaju da utvr­ de težinu onog žalosnog stanja, u ko- [ jem se muslimanski maloposjedinoi na- • laže. Svi su u takvom položaju, da je | nedostojan čovjeka. Krivac tom njr- i hovom teškom stanju jest vladina ag- i rarna politika, koja ih je lišila svih pri- i hoda i koja im je mogla a nije htjela ' pomoći. Ona je uništila i obespravila * jedan veliki dio muslimana i pripremila mu gospodarsku propast. Pitanje od­ štete i isplate hakova zategla je tako dugo, dok maloposjednici potpuno ne skrahiraju, da se nemogu ni kraj naj­ povoljnijih uvjeta ni za puno godina popraviti. Štete, koje su im ovim odu­ govlačenjem nanešene, nisu samo ma­ terijalne vrijednosti, već i moralne i zdravstvene, koje se ne mogu ničim na­ doknaditi. Kojekakvim otrovnim biljka­ ma. koje su ljetos uzimali za hranu, zatrovali su svoj život 8 izgubili svoje povoljno zdravstveno stanje, da ga ne­ mogu više nikad, dovesti na onu mje­ ru, kakva je prije bila. 0 moralu, tom najprečem i najsvetijem svojstvu čo­ vjeka. da i ne govorim. jedno voditi borbii za prava, koja im pripadaju. Sa sudbinom njihovom vezana je sudbina svih muslimana i ta Činjenica uzrokom je da smo svi za jednog a jedan za sve. Ujedinjeni u čvrsto kolo vodićemo odlučnu borbu, koja mora pobijediti, jer je to borba kulture i prava. Mij moramo izvojevati jednom velikom dijelu naše jednokrvne i jođnovjernc braće sve uvjete gospo­ darskog razvitka pa makar i goleme žrtve doprinijeli. To nam diktuje pra­ vo, kultura i čovječnost i mi ne smijemo uzmaknuti, Vladu upozorujemo na teško stanje maloposjednika i tražimo, da im od­ mah pomogne. Neka im odmah ispla­ ćuje odštete u sigurnoj valuti -i neka ‘im da zemlje, koju će oni obrađivati. To im mora odmah učiniti ako ih sma­ tra jednakopravnim građanima. Politički pregled Podjela plijena. Kad bi se među Englcskom, Amerikom i Francuskom podijelili njemački brodovi, svaka bi od tih država dobčla jako mak> brodova. Francuska jc protiv toga energično ustala, a na to međuakjirska mornarička komisija odlučila da će se Francuskoj dati onaj broj brodova koji je s početka bilo određen, naime prije incidenta u Scapi. Na taj način Francuska će do­ biti gotovo sve njemačke ratne brodo­ ve, kob se još nalaze ili u Scapi, ili u njemačkim rukama. Komandant Fuilcr rekao je vrhovnom vijeću ispred en­ gleske adnvrali-tete, da admiraliteta uzimlje na sebe odgovornost za nemarnost tim. što je pustila da njemačka mornarička posada potopi njemačke brodove na Scapi, pa pošto su Engles­ ka i AmcnJka pristale na to da smatra­ ju potopljenim one njemačke brodove, koji su njima u dio padah, stoga daju Francuskoj njezin prvobitni dio brodo­ va, a to znači gotovo sve njemačke brodove što su preostali. prcdhodnika, Muhamed el-Gazali, bija­ še za to pozvan i odabran, da dalje Islam po Kuranu i Hadisu. gradi i da ulije novoga života malo po­ malo ukočenom organizmu usahnule dogme pomoću širega pogleda i dodat­ Na koncu neka bude još napomenu­ ka mlađih filozofskih i humanih misli, to, da mnogi žele onaj zastoj, koji je t. j. da vrati vjeru opet natrag prvot­ nastao od izvjesnog vremena u islam­ nom islamskome duhu. Njegova nauka, skom razvitku, svedu na tako zvani koja jc išla za tim, da njegovanje vjere završetak rada oko daljeg obrazlaga­ kao unutrašnju samospoznaju metne nja dogmi. (Sedđi babel idžtihadi). Ali naprijed, moglo je sebi samo malo po­ ovaj završetak u prvoj polovini tre­ malo da krči put Njegovo glavno djelo ćeg islamskog stoljeća, proizveden od »Oživljenje znanosti« (Ihja-el-Ulum) Ibni Hanbela, zadnjega od četiri velika bilo jc od španskih učenjaka spaljeno Imama, koji su obred (vjerske molit­ na lomači. S vremenom nastane pro­ ve) i temelje pravne nauke utvrdili, ne mjena mišljenja, i Gazalina nauka do­ smije se ipak precjenjivati. đe do ugleda i cijene. Slična sudbina Ovaj završetak odnosio se je na vjer­ ske izreke i na prave dogme, koje na- ј stigla je nauku jednog drugog ne ma­ nje vrijednoga učenjaka Huhieđdma elpokon u svakoj vjeri vrijede kao ne­ Arebi. On je držan mnogo stoljeća jed­ promjenljive. One nijesu mogle kakvog spomena vrijednog 'djelovanja izvršiti i nim običnim krivovjercem, dok ga ni­ je naklonost puka shvaćajući pravo na znanost o Kur’anu 1 Hadisu koja čini njegove misli i osjećaje obavila kasnije temelj za dalji razvoj Islama u etič­ vijencem svetosti. kom, društvenom i državnom pogledu. »Tako sc je dakle, pokoravajući se Zato bi to bila jedna zabluda vjerovati, općim zakonima povijesti, Islam u toku da Islam nije slijedio iste prirodne za­ od trinaest vijekova ne manje preob­ kone kto i sve druge vjere. I on je uvi­ razio nego li druge velika vjere te se jek išao zajedno sa vremenom pa se nigdje ne može naći traga onoj ukoče­ je moralo mnogo koješta, što u jedno­ nosti, koja sc samo iz neznanja ozna­ me vremenu nije važilo za ortodoksno, čuje kao karakteristična oznaka istoč- ; kasnije priznati kao takovo. DijalektiČnjačkog stanja naroda«, veli Kremer u I ne (vještina u prepiranju) i filozofske spomenutom djelu na str. 55. razmirice kao i spekulacije, kojima je Jedno je od islamskih svojstava, da I htio Ibni Hanbel da zatvori vrata, predogmabične razlike ili različiti nazori • živješe njega većim dijelom, to poslije u općenitoj ortodoksiji (strogo obdrža- | polovice stoljeća morao jc jedan Ešvanje vjerskih načela) nisu nikada dal! ' arija za njegovu nauku stupiti na po­ povoda raskoiničkim vjerskim tvorba­ prište. Ali ni ovaj nije rekao zadnje ri­ ma. Ajet 6.и govori o ovom posve jas- I ječi. Jedan drugi, veći od svih svojih C^gnm ! čimi. Engleska flota opet jc bombardi­ ■ rala Krasnoju Gorku. : Izbori u Švicarskoj. Švicarska brzo­ | javna agentura javlja: U pjeh izbora u narodno vijeće u ovom mjesecu je taj, da sti se pomnožili sooijalno-demokratski mandati za 20 glasova, koje je izgubila za sada najveća stranka slo­ bodoumnih demokrata. Tim je narasto broj socijl-dcmokrata u narodnom vi­ jeću na 45. Katolici ostali su u istom broju kao i prije. Nova seljačka sfran; ka broji dosada 10 mandata. Najjača • jc frakcija narodnog vijeća, koja imai de zajedno 189 članova, ostalo su slo­ bodoumni demokrati. Hamid Knrbcgovlć. Napredovanje boljševika. Iz Finske Politiku, koja je načinila ovakovu bi­ stižu vijesti da je opasan položaj ruske jedu među muslimanima, nazivaju lju­ sjeverozapadne armije pod Judenićem, di obnovom i socijalnim preporodom. pokraj toga što je ta armija imala lo­ Ta nanešena bijeda i nevolja naziva se kalnih uspjeha. Ne potvrđuju se vijesti još i kulturno-napredrtm radom, koja o uspjesima pred Petrogradom ni o zapravo znači španjolsku inkviziciju na prorokovanom padu Petrogradu. U Pe­ drugi način. I kad mi upiremo prstom trograd u i oko njega boljševici su sas­ u tu bijedu i nevolju i tražimo, da se vim gospodari situacije, pa pod Ličnim učini kraj ovome nesnosnom stanju, । vodstvom Trockija sakupljaju u Petnazivaju nas reakcionare im a i nekul- | rograd svoje čete. Već je stigla u turnim elementima, samo za to, jer i- ' grad baškirska konjička 'divizia dok mamo kulturno-humane osjećaje i na­ su baškirske pješadijske divizije na pu­ zore. Muslimanski bijednik skapava od tu u Petrograd. Evo kako se Trocki iz­ gladi i moli Boga, da mu uzme dušu, javio o položaju: »Do 21. oktobra inia njegovo stanje nazivaju ljudi kultur­ cijatiiva bila je kod Judenića; 22. oknim radom i preporodom. tobra Crvena Garda je prešla u ofanKad gledamo patnje maloposjednika zivu i zadala je neprijatelju teški uda­ ne možemo se ugnuti utjecaju i dubo­ rac«. Petrogradski Menševici ustali su kom dojmu, koje na nas te patnje vr. svi na obranu grada. I sam Judcnić še. Svi muslimani saosjećaju sa ovim priznaje sada da ie izgubio Krasnoje Sepatenicima i kunu se. da će s njima za­ lo; boljševici javljaju da su osvojili GaMahmud Mutotar-paia: i „PRAVDA* — „ПРА!ЦА‘ i j ' I [ ; i I ! , i ' • ; j I za širu javnost nepoznato, ako bi se stalo objelodanjivati, onda se »demo! krate« ne bi smjeli ni pojaviti među svijet. Evo na primjer jednog slučaja, koji bi ostao nezabilježen, da nijesam bio I potaknut pisanjem g. Kurtovića. NijeI sam htio da osađujem s jadikovanjem. Na 16. septembra t. g. vozio se je moj : prjatclj u željeznici Brod—Sarajevom ' Na stanici Kamen desio se je, recimo i nevin slučaj. Jedan ii kupio je od muslimanskog djeteta fišek ; krušaka za 1 K. Učinilo mu se je malo, I pa je tražio da mu dajete naspe još iz drugog fšeka. Pošto dijete nije htjelo I to učiniti, skočio Grčka 1 Turska. Javljaju iz Atine, da I' iz vlaka, ošamario dijete i nogom mu jc tamo (prispeo jedan punomoćn’. dele- - razbio košaricu s kruškama. Željeznič­ gat turske vlade k< me je stavljeno u ka straža, pred čijom se je očima ovo dužnost da sondira volju grčke vlade zbilo, mjesto da brani nevino dijete« da li bi ona htela da ude u pregovore rekla mu je da bježi, jer bi mu moglo i da formulira svoje uslove i na taj na­ biti gore. čin resi pitanje o spornim o trvima. Sa­ Isti dan i u isti voz unišao je u Doznajemo da je odgovor grčke vlade ka­ I boju jedar: u kupe, u tegoričan, da ona ni u kom slučaju ne- |1 kom jc sjedio moj prijatelj sa Mahmutće pregovarati i preclzkati svoje zah- ј agom Rešidbegovičem iz Gračanice i ; čim jc unišao zavikao je: »Isterajte to­ ga odžu, što će on tu!« Povratio se ka­ snije i opet to ponovio, a kad se je i treći put povratio onda je rekao: »Zar ga nijeste već isterali, ovdje ne smiju Gosp. Šukrija Kurtović u 95. broju biti odže!« Teškom mukom se je mo­ »Glasa Naroda«, u silno kabastom i kigao umiriti, da čovjeka ne iz­ lometričnom članku osvrćući se na od­ bace u hodnik ili napolje. Šta li ovo govor urednika »Pravde« u »Samouznači g. Kurtoviću? Može Hi se ovo pravi« veli između ostalog, da izno­ kakogod dovesti u savez sa godinom šenje »zločina i nedela počinjenih nad 1914.? muslimanima« nije bila »namera po­ Hajd’ da ti još jedan slučaj navedem. stepeno zbližavanje, nego sejanjc mrž­ Vraćajući se iz Sarajeva 17. septembra nje među muslimane protiv pravo dav­ t. g. moj je prijatelj teškom mukom nih Srba, protiv srpske vojske i protiv mogao da nade u hodniku II. razreda današnjeg oslobođenja našeg«, te da sjedalo. Hodnik je tada bio prazan, a ni polovica slučajeva, koje je »Pravda« I kasnije su došla 4 putnika i jedan iznela nijesu istiniti. koji je bio u službi pregledanja putOvm reoima nije namjera polemizi­ 1 nih isprava ili »šverca«. Opazivši ga rati sa g. Kurtovićem. koji zlobno ili I' gdje sjedi, strogim i zapovijedajućim iz zaslijepljenosti i neobaviještenosti i tonom proderc se na nj: »Ustani mo­ re !« — »Štahoćetc?« — »Ustani da nabacuje ovako smjele tvrdnje. Pisa­ nje »Pravde« nije imalo tendencije da , sednem«. — »Ta to je moje mjesto, zašto da ustajem?« — »Nemoj da. više »seje« mržnju, nego da upozori »de­ govoriš! Moj je prijatelj sjedio i čudio mokratsku« ili kako se neko vrijeme e ovakoin postupku u službi. voljela zvati »narodnu« vladu na siste­ da moj prijatelj usprkos matsko uništavanje svega što je mu­ ' Vidivši slimansko. Što su vinovnici tih zločina i njegovim strogim »nalozima« ne usta­ je, potegao je bajunetu psujući inu naj­ i »nedela« bili pravoslavni Srbi ii; svetije stvari i da nije jedan od put­ to valjda nije i tom »Prav­ nika posredovao, bio bi ga i ubio. Po­ da kriva. Ja vjerujem g. Kurtovivu, slije se je prijetio, da će ga na prvoj da bi ti to sve htio zabašuriti, jer te jc stanici dati vezati, ali u Nemiloj se ipak stid kao i mnoge Srbe pravoslav­ stvar povoljno po moga prijatelja svrne, pa ako hoćeš i muslimane, da se jc šnla tako, da je predstojnik stanice u»nacionalna svest« u ovom pravcu oči­ da putnike ne smije tovala i »entuzrijazam« pretvorio u , pozorio uznemirivati, a on kao službena oso­ pljačku i ubijanje. Badava ti je pokušaj ba. ako nema mjesta u jednom, može da ove zločine i nebratski postupak do'ći u drugi vagon, ali s tim da ne smije vedeš u savez sa. događajima iz god. uznemirivati putnike. U istom se jc 1914. Ogroman dio zločina i nedjela hodniku vozio i jedan predstojnik mu­ nema apsolutno veze sa g. 1914. pa da sliman. koji je čitav ovaj barbarluk bi nosili biljeg osvete. »Pravda« nije svojim očima gledao. iznijela ni 10 od sto od onog, šta se jc Sigurno je, g. Kurtoviću, i ovaj od prevrata do sad nad nama izvršikoji po prvi puta vidi ovog musli­ vato i ostalo ograničeno na mjesto ili , mana. imao pred očima »osvetu« zbog samo na porodicu, koja jc to trpila na god 1914.? Nije, to ćeš valjda, i ti pri­ sebi. Neka se s ovom tužnom pojavom znati, nego jc ovo činio zato, što je ne forsira, jer je sva sila toga ostalo Evo istini. no: »Ne odriči se onih, koji zazivaju svoga Gospoda ujutro i uvečer tražeći njegovo lice. Nje to tvoja zadaća da ih u čemu prosuđuješ niti jc njihova da oni tebe u nečem prosuđuju. Ako ih odbiješ, onda si nepravedan«. Samo ko se u pitanjima načelne važ­ nosti odvoji od cjeline, može se ozna­ čiti onda raskolnikom, kao na pr. per­ zijska šizma (šia). Autoritativno (uzorno) vjerovanje je u Islamu ograničeno na najmanju mjeni, a samostalno lično vjerovanje je zbog pomanjkanja konačnih odluka vjerskih koncila (sabora) i velikih sve­ ćenika zadržalo sebi veoma prostrano polje. Ovo za sadašnjost i budućnost Isla­ ma osobito važno pitanje riješeno je već od profesora Ignaca Goldzihora na tako odličan način, da će biti najbolje, ako razlaganje ovoga učenjaka nave­ demo kao zaključnu riječ: Ovdje je mjesto, d se progovori o jednome načelu, koje je kao nijedno drugo karakteristično za stanovište za­ konskog razvoja u Islamu te u razdoru izazvanom posebnim razvojem raznih škola. Usred teorijske nesigurnosti uzusa (uzakonjene navade) došlo je kod . islamskdi teologa jedno načelo do važ­ nosti i s različnom primjenom nepre­ stano stajalo u vrijednosti, prema ko­ jemu je rekao Božji poslanik; Moja zajednica neće se nikada slagati u jednoj zabludi (dalale). Dakle sve ono. što skupni osjećaj pripadnika Islama odobrava, jest pra­ . [ : j i i ' ! vo i dobro i imade pravo na obavezno priznanje. Ovim je izrečena nauke o nepogreši­ vosti u jedinjene i složne duhovne vla­ sti; u arapskom izrazu idžma (slaganje) ovaj je temeljni nazor islamske ortodoksije učvršćen. Ovim u životu Islama neprestano dje­ latnim gospodstvom toga načela može sc razjasnit, da su vjerske pojave, koje je trebalo za teorijskog stanovišta zabaniti kao protivuvjerske, dobile pečat ortodoksijc poradi svoga općega pri­ znavanja. One su se utvrdle pomoću idžma-a pa su se morale po tome bez obzira na teološke sumnje, koje su im se ozbiljno protivile, napokon odobriti, a katkada pr znati obaveznim. Napošljetku je nađena formula, da se idžma definira (odredi): idžma je su­ glasna nauka i mišljenje priznatih vjer­ skih učenjaka Islama u jedno izvjesno vrijeme. To su ljudi »vezanja i rješa­ vanja«, ljudi, koji su pozvani da zakon i nauku tumače i odlučuju te da pro­ suđuju o ispravnosti njihove upotrebe. I samo oni ljudi i knjige vrijede za uglede nauke; koje jc skupni osjećaj zajednice takvim priznao i to ne mož­ da na sinodima (vijeće svećeničko) i koncilima, nego gotovo nesvjesno gla­ som naroda. Nema nikakva vjerskog zvanja, koje predstavlja mjerilo ortodoksije, nema nikakva isključivo autoriziranog (ovla­ štenog) tumača svetih knjiga, na ko­ jem bi bila sagrađena sadržina i način nauke vjerske. �ПРАПДА* — .PRAVDA* znao da je to musliman. To je, je li, cnuiz-'jazatn na jodnoj ? depresija na drugoj strani? To je nacionalna »sveshost« jednih i anacionalnost drugih? Jok, brate. To* ti je prasi pravcati fanatizam i mržnja na »Turčina.«. I vi, mjesto da ovo osudite, idete opravda­ vati. Zar se mora zločin, što ga brat počini, bezuvjetno prikazivati nevinim? Vaš postupak i Šutnja Srba pravoslavnili • rezultirala je Ustupanje oPravde« u obranu muslimana, jer se niko drugi za nas ne pobrinu. A kakav je postupak sa zločinc&na, ako je napadač pravo­ slavni. a napadnuti musliman, najbolji je primjer atentat na bjeljinskog pred­ stojnika Bahtijarevića. gdje se atenta­ tor osuđuje na — osam mjeseci zatvo­ ra. šta biste na to rekR? Je li i tom kriva »Pravda«? Md. Vijesti iz Jugoslavije .Trešeljak | ženja otvaraju što više analfabetskili tečajeva. Pohađanje tečajeva neka bu| dc obavezno. Učitelje analfabetskih te­ čajeva, da plaćaju dobro i država pri­ 1 vatna društva; 3. da se po sel:ma otva­ I raju pomoćne Škole za od rasi j; seljač­ ki svijet: 4. da se izdaju listovi za na­ rod prema narodnom razumijevanju i potrebi; 4. da se ured: narodna biblio­ ■ teka sa zgodnim knjigama za narod; 5. da vlada proširi narodne o nov ne škole na 6 godina. Na koncu izjavljuje g. povjerenik Markrić, da je dužnost školskog odjelje­ nja zemaljske vlade po najnovijem na­ ređenju minstarstva, da se ono brine za suzbijanje analfabeta u zemlji. Po tim riječima izgleda, da će ovu akeju nastaviti školsko odjeljenje?! Mi smo mišljenja, da ovu stvar nastave i da je dalje provadaju isti on? čijom jc inicijativom r ovaj prvi korak počeo nakon oslobođenja. Bojimo se, da ova prešna, važna i vrlo nužna akcija ne ostane dugo, jer narodu nije do čekanja. Naš je narod u velikom mraku, a svaki nas čas budućnosti strašno plaši, a s radom školskog odjeljenja nijesmo ni prije bili zadovoljni, a Bog zna i sada, hoće li biW brzo bolje. H. M. Godišnjica oslobođenja Čehoslovaka. Proslava godišnjice oslobođenja čehosiovačkg naroda bila, je -ujedno i mani­ festacija čeho lovačko-jugoslavenskog bratstva. U dvorani hrvatskog konzer­ vatorija sakupili su se 28. oktobra pri­ je podne članovi1 čehoslovačke kolo­ nije u Zagrebu sa čehostovačkim kon­ zulom na čelu predstavnika jugosla­ venskih društava, zatm članovi fran­ cuske misije, predstavnici poljskoga na­ roda sa svojim optinoi noće nikom u Za­ grebu i ostali brojni ođlč^ci. Matineji prisustvovao je i ban dr. Paleček. Prvi je prihvatio riječ g. Hanuš, koji je svoj govor započeo hrvatski a nastavio češ­ ki naglašujuć nerazriješivost česko-jugoslavenskog bratstva, koje je okuša­ no u teškoj ali uspješnoj borbi za oslo­ bođenje čija se gđišnjica danas slavi. Iza njega govorio je kapetan čehoslovačkih legija g. Kalina, koji je pozdra­ vio članove francuske misije. Na to je prihvatio riječ g. dr. Paleček slaveći u svom govoru bratski čehoslovački na- ' rod. Nakon što su još govorili poljski konzul, te gospođe Peleš i Kovačević zaključena je ova lijepa svečanost sa koje su svi prisutni ponijeli najugodni­ je dojmove. Prosvjeta i škola Anketa za suzbijanje nepismenosti u B. i H. održavala se 30. oktobra 1919. ; u glavnoj dvorani zemaljske vlade. Na­ kon što je predsjedatelj ankete povjerenrik za socijalnu politiku g. Markić otvorio anketu, pozvao je tajnika Ob­ lasnog odbora za zaštitu djece g. Kostu ; Krajšumovića, da iznese izvještaj u ko­ me se jasno ocrtava mračno stanje u prosvjeti našega zapuštenog naroda. U nas u B. i H. ima 88.89% nepismena svijeta, a uzme li se u obzir da među tim Ima i stranaca barem 6% onda u nas ima 96% nepismena domaćega svi­ jeta. To je žalosno, strašno! Medu najpismenije naše gradove spa­ daju Sarajevo (naravno ne uračunajući nas Muslimane), zatim Mostar, Tuzla, Banja Luka i t. d. Pismenost je najbo­ lje raširena u ov^m kolarevima; Trebinje. Bijeljina, Dercenta i t. d., a naj­ manje pismenosti ima u kotaru Cazi­ nu, Ključu, Foči, Kladnju i t. d. i to na žalost baš ondje gdje žfve najviše mu­ slimani. Iscrpivo iznosi uspjeh u pohađanju narodnih osnovnih škola. Najbolje po­ laze škole djeca rimo-katolička (na­ ravno uračunajući ovdje i strance), za­ tim Srba prvoslavi^h, a na zadnjem mjestu stojimo i u tome mi muslimani. U nas ima vrlo malo narodnih osnov­ nih škola. Cujmo! Istom na svakih 105 km2 ima jedna škola. 1 ovdje, gdje ima škola večmom je u mjestima, gdje je najmanje muslimana. Austrijo, »pri­ jateljska« Austrijo, nećemo te nikad zaboraviti! Na svaku h ljadu čeljadi u našoj zemlji otpada samo po 5 pisme­ nih. To je strašan znak, koji nas silno straši kad pomislimo na budućnost na­ šega naroda i naše domovine. Nakon opširnog i i crpljivog izvješta­ ja g. tajnika, prelazi se na debatu. Govoriti su mnogi govornici. Iznešcna su različita mišljenja. Zapravo vodstvo ankete iznijelo je na tapet samo 3—4 važna pitanja o održavanju analfabet skih tečajeva, ali je debata prešla na šire polje. U glavnom su se gvornici slagali u ovom: 1. da se što v£e otva­ ra osnovnih škola u našoj domovini; 2. da i država i privatna narodna udru­ i Број 81 Brei i parandije Sojke I konačno za pravnih | | nauka kod koradiste zagrebačke kate­ drale Wlcsner-Morgensterna. Godine . -1840. znatne su u 1 isi:okovom Cenzura nekeć i tada Farltki „ЕхсеШог" Životu, jer jc sastavio đački pjevački a evom •amrtnam ilovu „gaapođi c«a>ari, k»j« zbor, koj m je uspješno upravljao, a тл ! jo u 1'гмасаако аареков premlatila, ietfća, ka­ koji i sam harm<»uigrao više naroduJi ko je to bila aaailna i BiuAi«»iia tilaiea Oaa popijevaka. Rad Lisinskoga na muzičja pealupala, kaka joj aa bat ptuki)»lo aa aato \om polju nosi .svakako obilježje svo­ je ipak bila kalja ad aae, koja ja vladala ва ga doba, u kojem je nacijonalzam -H vrijama Ljadavi* XII. Taj je vladar aaproala patriot zain imao jaku potporu u litera- : aabraai«, -1a ao u štampi spominje kraljica, turi i umjetnosti. Za talenat se Lisinnjegova ieaa, jer da e« inata dali onoga, koji , skoga u domovini na daleko čulo, kad | ■o O to »griješi, akjeaili. „Ne Mi ama aa vrijeje god. 1840. za svečan- povratak vođe | iiio od IV14. do 1919,** — veli ..Ezacelaiot** — liira Ljudevita Gaja iz Dalmacije koin„ainjoli ipak piaati e goapeđi Felucai^P' ponovao pjesmu koja je kasnije sa tek­ stom Demetra — »Prosto zrakom pti­ ca leti« — postala revolucionarnom bu.jm kod svili manifestacija narod­ ne svijesti protiiv nenarodnih presizanja. U augustu god. 1842., stupi Lisinski ■ u javnu službu kao besplatni bilježnik banskoga stola, gdje jc bio do godine 1847. baveći se neprestano kompozi­ ' cijom. U to vrijeme nastalo je do 80 pravi laneni nugjnmo na veli­ kompozuija. medu kojima se naročito ko. Šaljemo takogjer po pošti ističe svojini historičkim značenjem za u kantama cirka 13 kg роикеi Hrvate, djelo »Ljubav i Zloba«, kao, ćem. Za kantu, zavoj i frankaprva hrvatska opera, koja se 28. marta turu računumo 38 kruna. 1846. prvi put izvela u zagrebačkom SEVER &K0MP., LJUBLJANA. kazalištu uz sflno naoijonalno slavlje. Potporom i nastojanjem prijatelja, na­ ročito Alberta pl. štrige, pošao je Lisinski god. 1847. s naciojnalno artističkor.i misijom u Prag, noseći sa sobom novi operni l.berto Dimitrija Demetra Poziv vjeroučiteljima. G. Muhamed »Porin«. U Pragu uči Lisinski kod ra­ Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima po^ vnatelja vise orguljske škole K. Pića slao nam je poziv vjeroučiteljima od ; £ kod ravnatelja konzervatorija I. F. kojeg donosimo samo jedan dio jer či­ Kjittla. tav ne možemo donijeti radi prstora. Kad se Lisinski vratio u Zagreb, »Pošto se do sada izjavilo preko storazbila su se njegova ideaflna nastoja­ fnu vjeroučitelja iz raznih kotareva jednog ili dvojicu traži radi nja. da osnuje »Narodnu jugoslavensku od sviju vjeroispovijesti i poslalo svoje ' glazbenu školu« o nehaj njegove oko­ starosti njenog vlasnika punomoći za sastav odbora koji će j>oralne. koja se u vrijeme njegova b<jditi kod zem. vlade odnosno ministarstva ravka u Pragu sasvim promijenila pod i vjera za poboljšanje vjeraučiteljskih pritiskom teških poltičkih i nesređe­ beriva to ovime pozivljem one vjero­ nih socijalnih prilika. Svi muzički pla­ učitelje, koji nijesu svojh punomoći novi Lisinskoga, da radi na operi i na poslali da što prije pošalju, da podu­ glazbenom zavodu budu sasvim potis­ zetu akciju privedeni kraju«. u Sarajevu, koji bi osobno i sa nuti, a mladi! artista morao je proma­ Odmjerivanje poreza u Derventf. U kapitalom sudjelovali u radu. trati svoju tragiku uz spoznaju, da su 77. broju našega lista donijeli smo bi­ svim njegovim idealima zauvijek za­ lješku iz Dervente pod gornjim našlo- ' tvorena vrata. U najvećoj bijedi i' stra­ vom. da smo je dobili od mjesnog od- i davanju umro je veliki talenat 31./V. domaća ćebeta, sukno, šajak i bora. 1854. ne otkrivši našom krivnjom sve Stolove bolje vrsti. Daljnje upute Izjavljujemo ovijem, da nam jc do- ! ono blago, koje je njegova duša u sebi daje Užićanin Muhamedaga u fa­ tičnu bilješku donio jedan naš prijatelj, i krila. »Porin«, koga prvu čzvedbu nije brici na Zmajevcu kod Sarajeva a nje ju priposlao mjesni odbor. Lisinski doživio, i čitav niz zborova i svaki dan. Adresa za pismene pjesama (svega do 200), predstavlja Gdje je koža? Pišu nam iz Odžaka: upite: Muhamed Užićanin Sara­ nam tako samo dio mogućnosti nje ­ Na kotarsku ispostavu došla je oveća jevo, Abdeshana 17. 150, 2-3 gova stvaranja, koje nije stiglo na svoj količina kože, za koju čarš.ja govori vrhunac upravo poradi mnogih, na ko­ da je poslata za sirotinju i da se ima jima ležd danas kletva naroda^ podijeliti među cipelare, da uz jeftinu Opera »Porin« izvedena je tek prvi cijenu prave cipele sirotinji. Već su dva ■v.‘ put 2. oktobra 1897. nastojanjem veli­ mjeseca, a da sirotnja od loga nije kog intendmta, Stjepana pl. Miletića, i vidjela nikakve koristi. Tek što je Muto sa sjajem i nacionalnim slavljem, | harem Mašić, cipelar dobio 100 kg dva koje je podsjećalo na dane nekadašnje­ cipelara i to jedan 5 a drugi 8 kg. Nu ga jl rskog oduševljenja. Djelo jc nau­ i pored toga sirotinja nije o jetila za čio i dirigirao ravnatelj Nikola pl. Faljeftinoću. šta više osjeća skupoću ta­ ler. Opera »Porin« izdana je već jed­ ko, da je cijena cipelama porasla od 300 na 400 K. Govori se još, da je ci- I nom u klavirskom izvadku S. Albinia (1901.). Dr. V. N. jena toj koži, u koliko je uopće dijelje­ na. b la 35 K po kilogramu, pa je pra­ imaju najbolji uspjeh. nPravda“ vo čudo, da je par cipela dosegao ova­ je jedini muslimanski list u nako visoku cijenu. Neki od cipelara, ko­ , šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ji nijesu imali udjela išli su pitati upra­ Naiim dopisnicima. Još uvijek lima muslimani. U vlastitom interesu je vitelja ispostave šta je s kožom, a on gosjKKlc dopisnika, коД preopširno pi­ ih je uputio na kan cd i ta Krcneka, jer šu dopise. Ne treba nabrajati nepotreb­ da je to predate njemu i on da tim ne stvari, nego jc dosta opisati događaj raspolaže. Pitamo ovim kot. upravitelja g. Do- • kratko. Ako uredništvo nade za shodda oglašuje u „Р г a v d i“ lića, da kaže jesu li i u koliko ovi naši 1 no, da se o jednom događaju opširnije navodi ist.niti, pa jc li uopće došla ko­ 1 progovori učiniće samo od sebe. ža. koliko, za koga i kome je podije­ ljena. jer čaršija priča k ješta o manipulacij s kožom, pa ako nam se ovom pitanju ne udovolji, bićemo prisi­ ljeni registrirati te priče sa svim nji­ hovim mteresantnostima, a istodobno se obratiti i na trgovačku komoru da čujemo šta će ona reći. FIRNIS Domaće vijesti Ortaka (kompanjona) Fabrika B. Užičanina Proizvodi OGLASI U .PRAVDI* Ponki uredništva. svakom trgovcu Dr. Ivo Ghey otvorio je odvjet­ ničku kancelariju u Zenici. Književnost i umjetnost. stogodšujlce rođenja Lislnskoga. (8./VII. 1819 -31./V. 1854.) Vatroslav Lisinski rođen je u Zagre­ bu 8. jula 1819. od oca Andrije Fuchsa i majke Anke rođene Kovačić. Sve ško­ le pohađao jo u Zargebu, te jc školske studije dovršo godine 1842., stekavši vd ko znanje, a napose poznavanje sla­ venskih i svjet kili jezika. Još u n žof gimnaziji stao se Lisinski bavili mu­ zikom učeći najprije kod nekoga Rešla, zatm kod učitelja zagrebačke pre­ Proslava traku OdOar Ц. M- 9a Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be7bb67faa540065d40292e27c0d6bbc.pdf e23183525942b6d4ad3b59a1eef4bce2 PDF Text Text potetMMt broj 60 Н E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ук<1ј| pićiMNi Pretplata ne, na jxU.ib na. ЦгосШМт i »prava nalazi se м tdM. Telefoa br. K4 Cetesvni raČMa pošđ. 1119. BrOj 82. Sarajevo, utorak 4. novembra 1919. (10. saferul-hajra 1338.) Godina I. изт Muslimani Sarajlije! G. jc ministar obećao izići u susret, ali nam bloku zastupana većina sva kon pada Napolcona za Franje I. i nje­ tri plemena našeg jedinstvenog na­ • kako se vidi iz najnovijeg dopisa zegova ministra Mettemicha, , okrutnog roda. . maljske vlade vrhovna je komanda od­ i krvnika slobode. (Burni poJdici). 1 taj Skupština, postajući parlamen ­ bila vladin predlog, a valjda j vojnog je vlaidao bez sabora samo naredbama, Preksutra u dva sata Ističe rok pri­ tarni princip kao jedino is­ . minstarstva. a upravni sistem njegov oslanjao se je govora spisku birača za vakufski džepravan pri sastavljanju vla­ Vladin dopis glasi: »Uslijed zamolbe na vojsku i policiju. matski medžlis grada Sarajeva. Pohi­ de, najoštrije prosvjeduje proti kršenju I ulema medžlisa za Bosnu i HercegoviI Habsburgovac Franjo Josip I. ožuj­ tite, da se odmah uvjerite, jeste li une­ tog principa pri uspostavi vlade, pro- | mi predložila je zemaljska vlada miniskim patentom od 1851. god. htjede da seni u spisak, jer inače ne ćete imati lizvedenc iz manjine Narodnog Pred­ i starstvu vojnom i mornarice, da se sva provede potpunu centralizaciju i ger­ prava da dođete na biralište. stavništva i žali, da nepozvani ele­ i sveštenička lica i sveštenički kandidati manizaciju. Ponajprije u cijeloj monar­ Ko bude ispušten, neka to odmah la­ menti nastoje u strančarske borbe u- i svih zakonom priznatih vjeroispovijesti hiji zavede vojnički organizirano oružvi mjesnom odboru naše organizacija plitati ustavne faktore, koji prema ! o kojima govori § 29. odnosno §§ 104. , irištvo, od koga Hrvatsku zapade čita­ ili sam zatraži, da se unese u spisak svom položaju jesu i treba da budu nad i 107. provedbenog naputka k ovom zava regimenta. (Buka i smijeh.) — Ban­ birača. strankama. Time se stvara pogibeljno i konu, od služenja u vojsci oslobode i ; sku vladu podvrgnu centralnoj bečkoj Čeka nas još jedna borba za oduzinezadovoljstvo u državi. Parlamenat se ' to sve dotlen, dok se ovo pitanje ne vladi (Razni povici), a poslije bi pre­ manje vakufa iz nesposobnih i pristra­ je pokazao sposobnim za svaki po­ riješi jedinstvenim novim zakonom za I tvorena u c. k. namjesništvo, koje se nih ruku sadanjih upravljača, pa nemojte zitivni rad, a jedino ga je strančarska cijelo kraljevstvo. sastojalo od pet okružja. — Njemački propustiti svoju dužnost, da se uvjerite i nesposobna vlada spriječila, da raz­ Na ovaj predlog obratilo se je mini- , jezik bude uveden u sve urede i škole, o svom pravu. Može se to povjeriti I vije svoju djelatnost u pravcu konsolistarstvo vojno i mornarice vrhovnoj a sva važnija mjesta bila su popunjena komšiji u kojeg imate povjerenje, ali — tuđmcima. Štreberstvo, denuncijanstvo dovanja države, pa se ta vlada ne komandi sa molbom, da zemaljsku vla­ vuk ne jede mesa po poruci. Pamtite smije da oslobodi parlamen­ du obavijesti, da prema ukazu od 19. i špijunstvo zavlada u zemlji (Buka i dobro: prigovor vrijedi samo do prek­ tarne odgovornosti. avgusta 1919. vrijede dosadanji vojni povici: Kao i sad!). sutra. Stoga na posao) zakoni kraljevine Srbije za sve oblasti Na rosno cvijeće četrnaestgodišnjeg Skupština stoji na stanovištu, da je kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. ilirskog pokreta pade apsolutistički riječ Krune I srpske vlade, što je dana Odnosno oslobođenja vojne obaveze mraz, a nešto slobodniji dopadoše tam­ izaslanstvu Narodnog Vijeća, neopozi­ svešteničkih lica muhamedanske (?) nice, kao Mirko Bogović i Ivan Filiva i da se ustavotvorna skupština »e pović. Građanska »Čitaonica« bi ras­ vjero.spovijesti, sada se radi i sledomože 1 ne smije ni po kome izigrati vaćc naročito naređenje za to.« tjerana, pravo sastajanja ukinuto, a Na skupštini u Zagrebu, koja je obPrema adresi i odgovoru regenta ovo Na ovo nam je primjetiti neka oblasloboda štampe stegnuta. Sabornica držana na obljetnicu narodnog oslobo­ privremeno Predstavništvo treba da dakako za sve to vrijeme bi zatvorena, đenja donešene su ove rezolucije o na­ ostane na okupu sve do kon- ; sti dobro paze, da ne bi napravile' zaa prestala bijaše i autonomija županija. šem unutarnjem položaju i parlamen­ st i tu aute, te da što prije ostvari । bunu i pozvale pod oružje ma kojeg Zgodno reče Bogoslav Šulek: »I tako muslimanskog vjerskog službenika. Otarnom radu: sve, što je u ovom prelaznom i privre­ no što čine sebi i mi za se tražimo, a j bismo se za ljubav državne jedinstve­ I. menom razdoblju potrebno do sastanka no-ti imali na sve vijeke odreći naše i rada velike Ustavotvorne Skupštine, iako uzazovu svoje, onda neka pokupe Unutarnji politički položaj. autonomije.... Moramo se dakle odre­ ч naše. koja je po demokratskim načelima jeSkupština »Hrvatske Zajednice« uz ći i onih prava, u koja se nisu usudili dtna vlasna donijeti konačnu odluku o sudjelovanje izaslanika »Jugoslavenske dirati ni sami Madžari«. Uza sve to u uređenju države. Muslimanske Organizacije« i »Hrvatske našem narodu nije ni za čas utrnuo Izrijekom naglašujemo, da sastav tećake stranke« konsta-tuje o prvoj ob­ smisao za ustavnu slobodu j ljubav za Privremenog Predstavništva I uslijed ljetnici oslobođenja, da su te stranke sve što je narodno. (Burno odobrava­ nezakonitog i strančarskog određiva­ svoje sile uložile i doprinijele svoj dio bivšeg potpredsjednika »Narodnog Vi­ nje). jeća« i bivšeg predsjednika »Narodnog ’ nja ministra Pribićcvića ne odgova­ djelu oslobođenja i državnog ujedinje­ Bezglavo linancijalno gospodarenje Kluba« donosimo neke stavove, žaleći ' nja našega cjelokupnog naroda, pa ra pravom raspoloženju na­ bečke apsolutističke vlade i nesposob­ žali, što ostvarenjem svoje narodne roda u Hrvatskoj, još manje u što nam prostor lista ne dopušta da u , na spoljna politika, koja dovede 59. g. Bosni i Hercegovini, a najmanje države narod nije dobio one cijelosti prenesemo ovu sjajnu karak- , do Solferina, dotukoše i ovaj apsoluti­ teristiku Pribićevog despotskog režima: ' u Sandžaku i Makedoniji. Usprkos sve­ slobode, koju je očekivao. zam. — O apsolutizmu ,pod firmom umu tome široke ovlasti sadanje vlade Skupština smatra najprečom zadaGospodo i braćo! Na meni je, da na stavnosti za nagodbene ere ne ću da godišnjicu našeg oslobođenja iz njei ćom, da stranke, okupljene oko Hrvat­ manjine u parlamentu i u narodu ne govorim, jer nam je još previše živ. mačko-madžarskog ropstva obilježim ske Zajednice u svezi sa srpskim i slo- j mogu i ne smiju ići za tim, da odgo­ (Povici: Osjećamo ga i danas!) venskim saveznim strankama narodno dom, a još manje namjena vanim ras-* značenje toga velikoga dana. Da uz29. oktobra 1918. oslobođenje privedu kraju ods-tranjepustom osujete ovu najpreču zadaću inognem odgovoriti časnom tom zadat­ Sinteza sve one stoljetne naše bor­ Privremenog Predstavništva, dok ne i ku, neka mi bude dozvoljeno, da bar i be. sviju patnja i pregaranja cjelokup­ njem nepučkoga, reakcionarnoga, poliletimično bacim pogled u prošlost, da cajskoga režima ij po njem podržava­ donese izborni red za konstbtuantu i nog našeg roda onkraj Drine, je 29. iz povjesnice-učiteljice života, crpimo j listopada 1918., kad je stoljetni taj munog stanja, koje se očituje u n e k u l- ; dok se konstituanta ne sastane. nauku i za sadašnjost i budućnost. Ovo ; če-nik ujedinjenim silama strgnuo lan­ t urnom postupku vlasti i njezinih i Nikakvog drugog izbornog reda ne držim tim nužnijim, jer mi se sve čini, organa bilo to obzirom na ustavne ćemo priznati, niti on može za na­ ce ropstva i odlučio, da s braćom svo­ sloboštine građana, na sigurnost da se i u našoj novoj, na ljubavi i brat­ rod imati zakonitu valjanost, pa ćemo jom izgradi zajednički svoj dom. (Bu­ skom sporazumu zasnovanoj državi, na ličnu i imetka, bilo pak podupiranjem prihvatiti svaku borbu, koju bi nam u : ka i odobravanje.) Razumijem vaše ra­ i podržavanjem korupcije, p 1 j a č- , tom pravcu nametnula uzurpatorska i žalost javljaju sjene — apso­ zočaranje i veliku bol na prvu obljet­ ke i lihvarenja, bilo na posljetku ' vlada iz t zv. demokratske zajednice. < lutizma. Tu je avet hrvatski narod nicu našeg oslobođenja (Prigovori), zapostavljanjem vr-ijednijih i is- : i već odavno na sebi iskušao, a izgleda pogotovo kad vam se u oči toga dana mi, da jc ona kroz vjekove i posvuda, ticanjem nesposobnih elemenata na i drsko dobaci uvreda, da Hrvati nigda gdjegod se je pojavila, uvijek jednaka. važna mjesta javnoga života. nisu pravili takov front protiv Beča i Plemeniti i patnički narod hrvatski iStranke zastupane na skupštini pro- i Pešte, kao što ga sada prave protiv mao je kroz vijekove da se bori, bilo vesti će živ i znažan rad u svrhu, da , Beograda. (Burni poklici negodovanja mačem s neprijateljima na bonjom po ­ bi narod sam u svim javnim poslovima } protiv Pribićevića). lju, da obrani svoju rođenu grudu, bilo — općinskim, županijskim, pokrajin­ Narodno Vijeće. skim i državnim — odlučivao po pred- i Kad je počelo novačenje u nas, m- i peroni, da spasi svoja narodna i pra­ Gospodo! Da hrvatski narod ne do­ stavništvima od njega izabranim i nje­ tervenirao je lično reis-ul-ulema gusp. j djedovska prava. Pogotovo odkad je živi ponovno sudbinu god. 48., kad je Džemaludin ef. kod vlade i zamolio. da I izabrao dinastiju habsburšku, koja jc mu odgovornim. za sve svoje žrtve nagrađen apsolutiz­ od prvoga početka išla za centrali­ i nadalje ostanu na snazi §§ 29. i 104. II. mom, odlučismo ujediniti sile sviju na­ zacijo i germanizacijom države, ; vojnog obranbenog zakona, odnosno Parlamentarni rad. rodnih stranaka. Starčevićcva stranka vojno-obranbenih propisa. Vlada inje i Hrvat; nu prestaju boriti se za svoj Skupština »Hrvatske Zajednice« uz prava, kojoj sam stajao n čelu, pred­ drevni državopravni položaj. mogla sama u toj stvari odlučili, ali je sudjelovanje izaslanika »Jugoslavenske njačila je u toj akciji okupljanja. U Tri apsolutizma. obećala da će kod mjerodavnih fakto­ Muslimanske Organizacije« i »Hrvat­ Juriši bečkih vlada osobito uzbjes- 1 martu 1918. nađoše se predstavnici na­ ra poraditi kako hi ostalo po starom dok ske težačke stranke«, saslušavši izvje­ šega naroda u Zagrebu, svi izim Pri­ niše za prvoga apsolutizma, za vlade se novi zakon ne stvori. štaj predsjedništva Narodnog Kluba, bićcvića i njegov h drugova. Tu su do­ Kasnije se je Ulema medžils u ovom ; Jos pa II. (1780. do 1790.), koji je počeo odobrava rad mu i držanje u Privreme­ govorene punktac je poznate pod ime­ obarati sve, što je bilo na putu njego­ pitanju stavio u pismeni doticaj sa vla­ nom Narodnom Predstvaništvu i hvali nom ožujske rezolucije, koja ne vodi vom cilju, da bude jedan narod, jedan dom. a nekoliko puta su i lično gospo­ nastojanje, što ga je pokazao u rasple­ više računa o Habsburgu, a pozivljem da od ulema medžl.sa kod vlade mtor- ■ ustav, jedan zakon, bez obzira na pro­ tu dugotrajne krize, da se doskoči sve­ se na g. Šoiu i D movića iz Bosne, vcnirala, Kad su usprkos svega toga ! šlost i sadašnjost. Ban ka čast postoja­ mu onom rastvornom stanju, što ga je neka me oprovrgnu kad kažem, da su vojne komisije jednako unovačivale mu- i la jc tek po imenu; jer jc Prnjo Balaša prouzročilo nesavjesno djelovanje vla­ oni otišli upravo oduševljen: nad tim, b'o kraljev komesar, koji jc vladao bez slinianske vjerske službenike, obratio de, koja je proizašla iz t. zv. »demo ! da nitko više ni nc sanja o okviru. — sabora. Kad jc Josip, da namakne za se ulema medžlis brzojavno na mini­ kratske« zajednice. Tu je bila razjašnjena i t zv. majska rat proti Turcima danke i novake, mo­ Jedino ispunjenjem uslova, postavile- 1 starstvo vojno i mornarice putem mi­ dck.aracja te ujedno i pokopana, a urao sazvat Županijske skiiiVtinc. »di ­ nistarstva vjera, a kako je međutim nih od opozicionalnoga parlamentar­ daren temelj akciji, koja je na 29. listogoše se u njima bune i zahtjevi, da se noga bloka, odnosno Narodnog Kluba, ' vojni ministar g. Hadžić posjetio reisvoj triuinf. РоНсЦв vla­ sazove hrvatski sabor.* (Povici: To ho­ oživotvorile bi se bar djelomično 1 ul-ulcmu, prigodom svoga boravka u de Pr.b ćev’ćevc rastjerala jc taj zbor, ćemo i mi!) Kad je Josip vidio, da jc želje naroda, izražene u času narodnog : Sarajevu, g. reis-ul-ulema je zamtereз ja am sretan, da sam pod voj m sva Hrvatska spremna, da otpane od sovao g. mini tra za ovu stvar. oslobođenja i diržavnog ujedinjenja i krovom mogao pružiti gostoprim tvo njega, povrati joj ustav, a centralizam »tvorili bi se uvjeti, potrebiti, da se I Na želju g. ministra uručio mu je sve hstor:čkom tom dogovoru. Dok mi oi samovolja careva razbi se o odlučnu država normalno razvija uz su- ‘ okružnice, koje se odnose na ovu stvar, kilpljanu) narodne sile u narodnu cen­ volju naroda. djelovanje čitavoga naroda i na njego- | a koje jc ulema medžlis u sporazumu tralu, Pribićevićevi drugovi iskorišEto takav juriš doživješc Hrvati na­ vo zadovoljstvo, jer je u opoziciona!- i sa bivšom zemaljskom vladom izdao. Svije ziičajn rezolucije. Iz govora dri ii. Pavrliti. Noiačenje muslim. vjerskih ilužbeiiha. �ć u j u ratne k o n j u k tu r e, stvara­ osvrnuo, da nije u njemu govora o paktu, i Pakt ju unosne ratne centrale; dok oni lete Kod sastava adrese prijestolonaslje­ u Beč na proslavu jubileja jednog Habsdniku^ koja je bila povjerena užem od­ burgovca i u Peštu na krunisanje dru­ boru, zastupao je l^ibićcvHć gledište, goga, ini otklanjamo pozive i idemo u da adresa ima samo biti izražaj lojal­ Trst, Ljubljanu i Prag na narodne do­ nosti, ali je osto u manjini s tim nazo­ mjenke; dok Pribićević u Pešti sa des­ rom. Prevladalo je (mnijenje, da sve nom rukom Tiszlnom, ministrom trgo­ što je programatsko u »Naputku«, koji vine Нагкапуеш, tako intimno konfeje bio •obvezatna direktiva N. V. delega­ riše, da to postaje napadno i vrhovnom ciji ima doći unutra. Pribićevićš je na vojnom zapovjedništvu, te da bude pot­ koncu dotjerao adresu samo stilistički. puno spreman za pacafikatora Hrvat­ — Tok kad nam je bio poznat odgo­ ske, dobiva iz ministarstva dva učitelja madžarskog jezika, dotle mi u Pfagu vor, što će ga regent dati na adresu dižemo tužbe radi zvjerstava u Afadui pristupili smo aktu od 1. decembra. Prepuštam sudu svakoga. da uzme ad­ nili poslova Czomina i u Zagrebu pro­ resu Narodnog Vijeća i odgovor тоtiv ministra Buriana; dok mi u saboru gentov, pa će se osvjedočiti, da su to dižemo tužbe radi zvjerstva u Aradu i onih što ih počinjaju Bugari u Srbiji, akti običajni kod svih naroda, kojim narod obilježuje svoj odnošaj prema dotle Pribićević i drugovi podnose ad­ vladaru i da nose karakter međuna­ resu vladaru, da nas ujedini pod kru­ nom sv. Stjepana I za to dobivaju komrodnog ugovora. Ali ima još jedno beogradsko iutaturske ordene. Dok mi Soču i Karpate načonjc, obvezatno za sve članove de­ rroglašujemo drugim Kosovom i diže­ legacije, a to je t. zv. prodlog Koraćev mo protiv sebe gnjev svemoćnoga voj­ o ustavnim pravima i građanskim slo­ nog komandanta Schou-rea, jer veleizboštinama, a koji se je imao provesti dajnički Zagreb ne vješa zastave, da mjesec dna nakon obrazovanja vlade. slavi pad Beograda, dotle Pribićevićev drug, sada ministar Lukinić u Karlov­ Proti tom predlogu je najoštrije istupao »demokrata«. Pribićević, kao najveći re­ cu ne izlazi iz parada i vješa ih po dvije na svoju kuću. (Burni pfuj!) akcionarne. ali ga nije mogao oboriti 1 Jest moja gospodo, Zagreb je protaj zaključak je obvezatan i za njega. plakao nad padom Beograda, jer je ZanimJvo je. da je Korać tvrdio, da ćo ga njegovi ljudi kamenovati, ako ini to ’ znao, da je time ugasla sloboda i Za:• reba i Ljubljane i Sarajeva i Splita. | ne donese, a sad Ipak i po drugi put (Oduševljeno odobravanje.) A kad je stupa u ministarstvo, a da radnom na­ svemoćni Tisza po Zagrebu zvoketao [ rodu nisu osigurana ustavna I građan­ mamuzama u pukovničkoj uniformi, re­ ska prava. zervni natporučnik Starčevićanac, dr. I Ustanovio sam đa smo adresom i odPetričić. pozvan pred njega u uniformi govorom regentovim urodili odnošaj u okružje, nije prezao da mu napravi prema vladaru, a istodobno smo obve­ front, a Pribićevićevi Idrmgovi pravili zali u pitanju unutarnjeg uređenja dr­ su mu parade i pratili ga na putovanju. žave sve naše ljude, da nam država Jest, sve ovo treba da saznadu braća bude uređena po primjeru zapodno-deu Beogradu, da vide, koliko je smje- 1 mokratskih država. (Odobravanje). Alosti u njihova informatora za Hrvat- I ko unatoč toga gosp. ministar Pribiće­ sku, kad on unatoč ovakovih činjenica, | vić tvrdi, da nema pakta, to bi izgle­ može tvrditi, da Hrvati nisu pravili dalo kao kad bi se tat stavio na sudu front protiv Beča i Pešte. (Razni po- ■ na stanovište nepriznavanja zakona o vici). prvu vlasništva. (Smijeh). Kako je Tisza Politička situacija. u Mađarsikoj proglasio ništetnim obve­ Zadatak politike je boljak naroda, te • ze vladara, i naš novi Tisza obara pakt. ju samo stoga gledišta, koliko toj svr- ; Vidi se, dobar učenik svoga učitelja. (Burno odobravanje). si služi, želim prosuditi. Na godišnjicu Gospodo, jodna od najvažnijih usta­ oslobođenja moramo na žalost konsta­ nova pakta jest, da sc do konstituante tirati, da je zavladalo opće ne­ nema parlamenat raspustiti. Mislim, đa povjerenje i nezadovoljstvo (Odobravanje). Piropast ili napredak j to što gosp. Pribićević nema u njem većine, još nije razlog, da se parlamenaroda stoji do uprave njegove vlade. nat bilo odgađa bik) raspušta. — (Odo­ U Hrvatskoj, svim darovima naravi pre­ bravanje). Neustavni nazori gosp. mi­ viđenoj. kod Hrvata naroda umna, nistra, nadam se, da ’.pk ne će biti ka­ čvrsta i marljiva, pružen je strašan dokaz o stanju, u koje nerazumna vla- . dri da poruše ugovor, koji zajedničko da može u kratko vrijeme, da dotjera | veže našu užu domovinu i dinastiju. i najplemenitiji narod i najblagoslovlje- 1 Gospodin ministar kao odgovorni fak­ niju zemlju. — U najzdravije ustavne i tor neka pazi kamo brodi. Izgleda, da ustanove bacilo se je sjeme rasula i 1 on u svom sljepilu, ne vidi pravo sta­ nje ц narodu, koji mu na njegovu samo­ trulež^, zavadilo političke vođe i stanke, volju može odgovoriti: $to je jedna da u neprestanom trvenju obnemognu. revolucija stvorila, može druga razo­ Zavladalo je mišljenje, da je pošte­ riti. (Frenctički pljesak i odobravanje). nje i gilupost istovjetno, tc Državna politika. je protivno dd toga poraslo u cijeni, Naša država opkoljena sa svih stra­ tako da svaki lopov uobražava, da je na od neprijatelja, ne može sebi priuš­ sposoban čovjek. Trgovina propada, titi luksus, da svoj narod čini silom jer nema saobraćaja i uslijed toga sve zadovoljnim. — Po malom riječkom piviše cijene rastu. Ako hoćemo da upo­ znamo zasluge vlade, treba samo da |1 tanju faktor smo, kojim se bavi cijeli promotrimo prilike u narodu, pa ćemo ; svijet Hrvatsko pleme od Soče do Bo­ jane neprekidno se proteže irz Jadranrz tih morati zaključiti, da valjda gore vlade nije moglo biti. (Burno odobra­ ; sko more. Ako smo dakle mi Hrvati vanje). Nakon godinu dana čini su op- . Čuvari toga mora, mnogo će ovisiti od toga, jesmo li zadovoljni ili ne. Važno rovrgll one Lijepe riječi ministra Pribićevića u saborskoj sjednici od 29. li­ ' je i to, da preko našeg teritorija u gla­ vnom tendiraju i Madžari i Nijemci i stopada 1918. i za to posljednji govor t d. na more. Nezadovoljan narod ne ne će -upaliti Ne bi se na njega ni će odbiti taj val j država će morati biti neprestana kasarna. Zanimivo je, kako je srpski državnik J. Ristić gledao na to pištanje. Kad su došli naši Srbi tu­ žiti se za Mažuranićcve ere na Hrvate, poslao ih je on kući, da se pomire sa Hrvatima i s njima zajedno brane slolxxlu, jer time brane i slobodu Srbije. (Odobravanje). Moja gospodo! Hrvatska i Slavonija sa svojom ekonomskom i kulturnom snagom nije više faktor, koji se može pregaziti. Prema predlogu budžeta za 1919—20. god. ona raspolaže sa priho­ dom od kruna 341,174.956. Ako sc k tomu pribroji dohodak samo zagrebač­ ke caninare, to je naš prihod preko 600 mil., a za autonomne potrebe prema preliminaru trošimo 97,981.090 K, Ta Hrvatska u kulturnom pogledu iskazuje koncem školske godine 1918.—19. ovaj rezultat: U trideset i šest srednjih ško­ la imade 11.980 polaznika. Ako sc pri­ broje viša učilišta i učiteljske škole, to sc’ u Hrvatskoj i Slavoniji školuje 16.570 polaznika. Ovakva Hrvatska ima pravo zahtijevati, da se održi onaj te­ melj, na kojetn je pristupila u bratski sporazum, a to je da bude ravnoprav­ na. (Burno odobravanje). Svaki čovjek jc stvor koji se zlu rado otonlje, a ne di mu se još podmiće. — Završnjem s Gundulićevom: Iz nesreće sreća iz­ nosi. Ponovni viUi izbori u Sarajevu. Poništenje izbora za džematski medž lis u gradu Sarajevu prisililo je ovdaš­ nji odbor naše organizacije da u inte­ resu vakufa i građanstva uloži ovaj protest: »Kad se prvi izbor poništio, nijesmo prigovarali, jer pogriješiti mo­ že svako, pa i jedan ured, ali ne može­ mo bez kritike propustiti pogreške, ko je su po drugi put od vas počinjene, odnosno od organa, koji su izborom ru­ kovodili. te vas upozOTujemo na zle po­ sljedice igranja sa izborima i zloupotrebijivanja narodnog strpljenja. Birači su, vršeći svoja prava, poni­ jeli se kako može biti bolje, dočim je »J. M. O.« uložila sav truud, kako se ne bi kršio autonomni štatut, niti opća pravila, koja nijesu izrijekom stavljena u štatu-t. Usprkos toga je i po drugi put pogažena izražena volja birača. A za­ što? Je li 3200 birača komad krpe, da s njome može .pojedinac omlaćivati ka­ ko hoće i kuda hoće? Jesmo li mi dje­ ca, a izbori igračka, pa da pravimo kule ođ kocki, a do čas ih opet obara­ mo, dok se ne osanišemo? Jesmo li mi svršili sve svoje opće, društvene, eko­ nomike i prosvjetne poslove, pa nema­ mo šta drugo raditi? Ništa, ma ništa mi još nijesmo ura­ dili. Što više još ne imožemo početi ni u jednoj veoma važnoj struci, u po­ duči analfabeta. Pa ipak ste našh za shodno, da glavni grad Bosne i Herce­ govine držite u trzavici. Kod prvih iz­ bora za hator sloge žrtvovasmo neke svoje ponajbolje drugove i obvezasmo se na daljnje koncesije. I dok člano/i naše organizacije svi od reda ispunja­ vahu svoje dužnosti, s druge sc strane pokušava turati u izborim žiru dem; glasovnica, a izb^rm povjerenik nastoda g. Atif ci. Scci i drugim sakrije ret i smetnja (balast) te se može po­ staviti na onaj pravi temelj vjere, ka­ kva. je bila propovjedana u Meki prvo­ bitno od samoga Božjeg poslanika; a ta izvorna vjera nije upućivala ni na što drugo, nego na slaganje u oboža­ vanju jedinoga svemogućega Boga, koji je izvor i uvor svega, zaton na zajed­ ničku •pripadnost čovječanstva, kao i na vršenje pobožnih djdla bratstva i čovječje ljubavi. F EJ JT 0 N Mahmad MuhUr-F®*«: Islam po Kuranu i Hadisu. (Svršetak.) Sigurno se već moglo opaziti, da su zj Islam u ovom načelu sadržane fa­ kultativne klice slobodnog gibanja i sposobnosti razvitka, 'laj princip pruža poželjeli- Ispravak protiv tiranije mrtvoga slova i ličnoga autoriteta. On se je obistinio barem u prošlosti kao od1k n faktor (sila) sposobnosti pniljubIjivanD Islama. Pa što bć mogla nje­ gova došljcdna upotreba učiniti za bu­ dućnost?« — Tako pj§e spomenuti profe or u svom djelu »Vorlcsungen iiber den Islam«, str. 55. i dalje. Ako se razlaganje ovoga odličnoga јицака, koje sc može samo odobriti, • -o skupi. dolazi se do zaključka, .• i im miade svojstva i sposobnosti, • ; ga rješavaju pri napedovanju čov.j ga duha svega ouoga, što sc inokL u toku godim nakupiti oko jezgre prave vjere kao zapreoiii i nebitni te­ «2 B«j .ГГАЗДА* — wrRAVDA‘ вграна 2. SUana ’ 1 I • Sveden na ove jednostavne ii prirod­ ne propise i izreke te prema duhu seme vjere oslobođen od svakog dogmatičnog (ti načenje i prikazivanje vjerske nauke) i ritualnog (vj$rsko-obrednog) nasilja Islam bi poletio u susret onome cilju, kojega postignuće daje povoda pitanju: »Sta bi nam donijclo tek ono vrijeme, kad bi Islam zšao šz uskih svojih arapskih granica i kad bi se &premikx da postane jedna internacionalna .moć?« Tako pita profesor I. Goidziher u svom djelu na str. 27. Zaključna riječ. Vjera, koja jc sišla iz nebeskih visina, da vodi čovječanstvo i da .zajedno s i I I 1 njime na tlu zemaljskih -odnošaja koraca naprijed i razvija sc, gle-damo već videkovama, kako vodeći računa o osebinama i shvatanju ljudi i priljubljujući se vremenskim i mje nim prilikama izb^ja u razlfčnom spoljašnjem obliku. Ali da ne bi ovo preobažavanjc postalo odveć zemaljsko, a prava svrha vjere stajaše uvijek pred očima, izmjenjivahu sc poslanici Božiji u izvjesnim dobama. Ciljevi naime vladanja nad cijeKm svijetom, koji se pomoću vjere tako često tjeraju, izvrgoše vjeru toj opasnosti, da dospije na nepravi pa čak i na protivni put služeći tuđoj svrha! raznim tumačenjem i raspravljanjem. Vjera kao srdstvo sile i vlasti može mjesto ljubavi i sloge da sije samo mržnju j otuđivanje. Ali sc je već dospjelo do jednog vre­ mena, u kojem više nc daje razlika u vjerskom shvatanju uopće nikakva povoda otvorenim bojevima i razmirica­ ma i u kojem -se sve više ' više luči nebesko i zemaljsko, tc sc vraćaju na svoje pravo područje. Ovo razuziavanje daje ojjravdane nade, da će se i dan približiti, kada ćc čovječanstvo biti složno u pravoj predodžbi božanstva. 42 glasa. Sve smo mi to prešutili u in­ teresu sloge i sporazuma. U interesu što općenitije sloge i na­ kon svega toga htjedosmo opet spora­ zum i kod ponovnih izbora, nu sa mo­ difikacijom, da odustanete od zalrtjeva, kojih mi ne možemo usvojiti. Lica, ko­ ja dođoše na dogovor ostaviše nas I ne saslušavši naših) ciljeva, koji nas vode kod ovih izbora, kad smo rekli, da ne možemo žrtvovati jednog od najboljih stupova naše organizacije i da unaprijed ne možemo obilježiti po­ vjerenstvo. pa da ga namećemo kotar­ skoj skupštini. Dnugi je izbor poništen radi toga, što je bilo podvučeno više imena u spisku birača nego što jc pre­ date giasovnica. Za nas jc veoma važ­ no, da su zabačeni, dakle neištinđi svi drugi razlozi, što su navedeni u jedponi protestu. Vidi se jasno, da su bi­ rači bili na svome mjestu, i d se sad stavljaju na kušnju radi toga, Što vani je rezultat izbora bio nepovoljan, pa. su vaši organi hotmice pravili po­ greške. Kad su se dne 10. oktobra 1919. pro­ vodili ponovni izbori, doši) jc Edhem Bulbuiović oko 9 siti na biralište i hto unići pred izbornu komisiju, govoreći, da ga jc povjerenik imenovao za verifikatora. Sam g. povjerenik je htio da ga upusti, grozeći se da će prestati ra­ diti, ako ga ne puste unutra. Nu pošto se kod Bulbulovića opazilo i konstati­ ralo, da su mu puni džepovi glasovni ca, morao jc i sam povjerenik popusrtiti i pristati da se Bulbuiović ne pusti -unutra. Bulbuiović je mislio turiti glasiovntoe u izbornu žaru, kako je to kod prvih izbora pokušao da učini jedan or­ gan .vakuf, povjerenstva. (Odnosi se na poslovođu povjerenstva Saliha Sarića. Op. ur.). Kad se svedu u jedno misli o Bulbuloviću i onome organu vakufskog po­ vjerenstva, nužno proizlazi, da je i po­ dvlačenje imena onih, koii ne pristupiše izborima po Junuzu Mehmedagiću Sekuli u -izvjesnom sporzumu sa iz­ bornim povjerenikom. Sva dakle mo­ ralna odgovornost za poništenje dru­ gog izbora pada na izbornog povjere­ nika. Mi ga nc držimo ni nevinim^ni nevještim, da nije mogao i umio sprije­ čiti zloupotrebu. Naprotiv smo Uvjere•mi, da je u svojoj stranačkoj zasukanosti unaprijed pripravio plan kako će ome­ sti izbor, za koji je predviđao, da ne će ispasti po njegovoj volji. Osim što smo bili susretljivi napra­ ma g. povjereniku, mi smo pri kraju izbora djelovali na svoje birače, da u svojim kartama meću njega i njegove neke kanjdidate i to na račun naših kandidata u svrhu zbliženja i da ne bi bolje prošli takozvani demokrati, koji svojim ekstremnim držanjem i postup­ kom izazivaju neraspoloženje našeg svijeta, koji je i onako teško potišten. To sve nije bilo dosta g. povjereniku, a i nekim članovima vakufskog povje­ ren tva. Stoga -mi tražimo, da se za ponovni izbor odrodi kao povjerenik ozbiljna i svjesna ličnost koja će um­ jeti i htjeti provesti izbor savjesno. Po­ vjerenik sc je kod dva prva izbora pot­ puno prema javnosti kompromitovaoi ■niko nema u njega povjerenja, da bi mogao biti nepristran. O njemu vlada mišljenje, da bi on bio u stanju i pede­ set puta izbor uništiti, da se samo mo­ že on i njegovi istomišljenici održati na vakufskoj upravi. Šta više da bi on I | ' ! I ' | j i I I u .istinskoj spozjnaji Božjega bića i u preobraženom shvatanju vjere. No dok ovaj problem, oko kojega se riješenja čovječanstvo muči neprestano još od svoje kolijevke, nađe svoje riješenje na opće zadovoljstvo, do toga časa imadie još jedan put, na kojem mogu pripad­ nici različnih vjeroispovijedi pružiti se­ bi bratski ruke, a to je poštivanje stvo­ ritelja onom pažnjom, koja se iskazuje Njegovom stvorenju i djeliima ljubavi, koja se Njegovim stvorovima odaje. Pa ko neće dopustiti, da napoš!jetku sva­ ka vjera ima svoj vrhunac u ovoj mi­ sli? Ali ni za koga nije ovaj put jasnije označen kao za musl'mane i kršćane. I kao što su se Božji poslanici Muha> med (a. . .) i Isa (a. s.) zajedno našli u najsrdačnijem obožavanju vječnoga Во^ ga pa kao što su sc Islam i Kršćanstvo sreli u gojenju čovječamskih kreposti i u nastojanju, da utjelove svjetovne i nebeske -ilđcalc, isto tako neka novini doba također u miru njeguje trajne osjećaje istinskoga braitstva kao i uski zajednički napredak na stazi određe­ noj <y| providno t' na sreću i spas za svu budućnost. Da Bog đa! �Чиј Bi BrtM volio da u vakufu dođe i komesarijat samo da ostanu u vakufu, da i dalje hgrače. Ali ne će dugo sa vakufom oiidaćivati oni, koji su ga doveli u desolatno stanje. Osim toga je to povjerenstvo stvori­ lo još jedan modus za štkaniranje bira­ ča proti svakoj praksi dosadanjih iz­ bora. Odredilo je naime da svaki bi­ rač mora osobno doći po svoju glašovnicu. Osim tehničkih poteškoća i za povjerenstvo i za birače, u tome se kri­ je smicalica, da se proture glasovnice povoljnim biračima, a da ih što manje dođe u ruke članovima naše organiza­ cije, gdje se pokazala ogromna većina. Usijed toga tražimo, da se kao i 4° sada glasovnice razašalju po mubtari? ma i drugim pouzdanim osobama i to na pravo vrijeme. Kako se pogovara namjerava se odrediti izbor u nedjelju, tobože radi radnika. To nije podesno. U petak je naš svijet iza podne i onako besposlen, pa ne gubi radnog dana. U nedjelju pak je za muslimane dosta va­ žan vašarski dan. U nedjelju su pak druge vjeroispovijesti nezaposlene, pa bi znatiželjnost još više okupila svije­ ta kod izbora, te bi se mogli uplesti u čisto našu vjersku stvar i čisto nepo­ zvani elementi. Radnika sa pravom gla­ sa svakako je vrlo malo, te su i kod predašnjih izbora u petak mnogi pristu­ pili. Učini li ipak povjerenstvo izbore .u nedjelju, to će značiti, da hotimično određuje ono, što preogromna većina nije rada. Još nam je napomenuti, da nije po­ desna praksa bilježenja samo podvla­ čenjem, nego da jedan pisar piše protulistu kao što se radi i kod drugih izbornih tijela. Predajući ovaj protest, izjavljujemo, da ovo nije samo želja našeg mjesnog odbora, nego je izražaj 95% birača glavnoga grada Sarajeva. Na ovaj protest dobio je mjesni naš odbor slijedeće riješenje: »Na osnovu zaključka sjednice ovog povjerenstva nije se mogla uvažiti predstavka te organizacije, te je zaklju­ čeno: I. Da izborni povjerenik ostane i na­ dalje g. Halilbašić. II. Da se izborne liste po muhtarima ne djele, nego da svak svoju treba uzeti kod ovog ureda, a koliko bude moguće dijeliće se i po podvorniku ovog ureda. i III. Dan izbora ostaje nedjelja, kako je to i oglašeno. Prigovori o prošlom i pretprošlom iz­ boru proti g. 1 lalilbašića kao izbornog povjerenika također nijesu primljeni na znanje, jer su лс temeljiti. Predsjednik: H a t i b o v i ć. Ako gornji odgovori vakufskog po­ vjerenstva u Sarajevu još jednom po­ mno pročitamo, opazićemo, da je to bezobzirnost prve vrste, kad naše jed­ no vjersko-prosvjetno tijek) meće ne­ djelju pred petak, kad hoće da povje­ renik za izbore pošto poto bude i tre­ ći put g. M. Halilbašić, a kamo li još kad se uzme u obzir odredba iz oglasa o ponovnom biranju, da glasovnice ne smiju biti polijepljene listama stranaka, već rukom pisane, te da svaki birač mora doći u vakufsko povjerenstvo po svoju kartu, od kojih će ^to neke slati povjerenstvo i po svom po'dvorniku. A to će po svoj prilici reći: kad dođeš po svoju kartu u povjerenstvo, reći će ti se. da ti je poslana po podvorniku, a ako se podvornik gdje napokon na­ đe i zapita za kartu, odgovoriće po du­ ši da je karta u povjerenstvu i t. d. Međutim oglasi, koji su za nove izbo­ re polijepljeni u Sarajevu u subotu na 1. o. rnj. poslije podne, skinuti su u ne­ djelju prije zore, da se valjda dobro i ne uoče i ne upoznadu. * Oni. koji muslimanima ovako nešto strašnoga pripremaju u novim vakuf­ skim izborima, najblaže rečeno naši su zakleti neprijatelji. Neprijatelji, koji se hoće da prikažu svim mogućim smica­ licama, da ne bi došla narodna volja u vakufsku upravu; neprijatelji, koji, kako se vidi, idu za tim da onemoguće parlamentarni rad u vakufu, nego u muoi, kad im se više ne da, da ostanu na svojini mjestima, hoće da vakuf predaju opet u one ruke, iz kojih je s velikim žrtvama iztrgnut opet u — vladine ruke. I to vakuf, polovinu naše eksistencije! 1 to u ruke one vlade, ko­ ja pregazi naš »Gajrct« na onako sra­ motan način i <po svojoj volji zavede u nj svoj komesarijat. Na želju mnogih, da se objavi, ko nam je poništio drugi izbor za vakuf u Sarajevu, saopćujemo ovom prilikom kako smo obaviješteni, da su za poni­ štenje izbora glasali članovi povjeren­ stva: Mustajbeg Halilbašić, Tajib ef. »PRAVDA* — »ЛРАДДА* Saračević, Abdullah ef. Prcšljo muderiz šer. sud. škole, Hilmi ef. Hatibović kadija i Esad ef. Uzcjragić, kadija. Po­ sljednji, koliko znamo dao je davno os­ tavku na zvanju u vak. povjerenstvu, ostavka mu je i primljena i nije od go­ dine 1917. dolazio nikad u sjednice po­ vjerenstva, nego je prvi put došao sa­ da, kad se je radiilo o poništenju vak. izbora. Čudnovata je stvar — befel i ništa žalosnije nema, nego kad su ruke pod' kamenom. Zar ne Hilmi ef.?! Međutim, moramo mi ovdje sa svoje strane opomenuti, da je među ovima od glavnih krivaca samo jedan — dva. Ali onaj glavni, taj nije tu, taj je još gore više u vakufu, koji iza zavjese di­ ktira, kako da ovi rade, izmišlja smi­ calice i hoće što više u svojim zad­ njim časovima da muslimane namuči. To je onaj, koji ne samo da bi Bosnu i Sarajevo zapalio, nego spržio i zadnjeg čovjek na svijetu, koji mu se suprot­ stavi, a da samo on iz tog plamena is­ krsne kao veličina, o kojoj mora svi­ jet da govori. Mi ga vrlo dobro pozna­ jemo, strpljivo očekujemo i treće izbo­ re, na kojima ćemo dostojanstveno predati svoje glasovnice i dovikujemo mu: »Žari, pali udbinski dizdare...« Prosvjeta i škola Dajte nam škole. Piše nam jedan prijatelj iz Prozora: Dne 17., 18. i 19. oktobra o. g. bto sam na službenom putovanju kao član ovdašnjeg kotar­ skog vakufsko-mearifskog povjerenstva i to u selima: Kopčić, Duge, Ljubunci Here, Kute i Šćipe. U svako to selo u koje sam došao i s ljudima se u raz­ govor upustio prva ion riječ bijaše: »Dajte nam školu!« Tu silno razvijenu ljubav za školom naročito sam opazio kod Kopćića, Dužana, Hera i Šćipa. Sva čet'iiri sela vele, da su već i pre­ dali molbe na zemaljsku vladu, a Kopčićani i Here mi rekoše još i to, da su otvorenje škole tražili još 1911. i 1912., a bivša vlada kao i bivši bosanski sa­ bor htjedoše im otvoriti školu, ali osu­ jeti «to kao što je osujetio i druge sve stvari svjetski rat. Mjesto toga podi­ goše Kopčićani i Here i to prvi zgradu za mektebj-ibtidaiju. a drugi sibjan mekteb. te džematlije Kopčića i Hera suglasno izjavljuju, da bi te zgrade rado dali za školu, pa ako bi trebalo još 'kakve preinake, da će vladi dati za toga i radnike i drugo. Take mektebske zgrade imaju i Duge i Šćipe, pa mi se i oni u tome smislu izjaviše. , ! i : Sizbijanje lepisnmosti. Dr. Euren Slad crvić p!. Sladeevičkl (Svršetak.) | StvuM 3 i da prosvjeduje! Svakoga treba obve­ zatnom zakonskom normom primorati da uzme učešća u općem prosvjetnom nadu. Kod toga treba da i u nama usa­ đeno etičko načelo prava i pravednosti izbije na površinu u korektnom obliku rada, rada na svim linijama, a naro­ čito kod podizanja narodne prosvjete. Društvena akcija i reakcija protiv onih, koji se tome načelu ogluše. — U tom pravcu postignut će sazvana anketa odličan 'uspjeh onda, ako joj uspije predobiti sve naše društvene slojeve za sitan i konstruktivan pozitivan rad, i to na prvom mjestu na području podiza­ nja narodhe prosvjete. Interesantne su riječi, koje nalazimo u prvom broju »Našeg Doba«, koje iz­ daje akademsko društvo »Tomislav« u Varaždinu, u članku »Od uedništva«. Tu čitamo: »Do sad nam sasvim manj­ ka jedan organizirani, sdstematskii pučко-prosvjetni pokret, koji ne bi bio sa- : mo djelo nekoiidnc ljudi, već zajednič- : ka stvar čitave naše tnteligenaije. Ci- j tavu jugoslavensku inteligenciju treba i mobilizirati, a u prvom redu omladinu. । Učeni ljudi, sveučilišni i gimnaziji!Ini | profesori, književnici i novinari, liječnik ' ci i arhitekti, sveućilištarci dl gimnazi- | jalci, svi пем se stave u službu tak- : vog pokreta. U takvoj socijalizaciji leži ’ uspjeh prosvjetnog rada. To je ključ, ! koji treba dao krenemo da se otvore | teška vrata, koja priječe našem narodu ' da dođe do svijetla. Dok nas s jedne strane treba da naš budući prosvjetni rad vodi k socijali­ zaciji prosvjete, mora sva naša pro­ svjeta da ima jugoslavenski karakter. Ona treba da se kreće u pravcu na­ rodnoga i državnog jedinstva. Do ne­ davno bili smo mi Hrvati, Srbi i Slo­ venci podijeljeni na više zasebnih dr­ žavnih i upravnih područja i taj nam je • odijeliti politički položaj smetao rad u ’ tom pravcu. Dok smo bih neujedonjeni, nijesmo mogli razviti snažne jedinstve- । ne akcije. Sad smo dočekali Ispunje­ nje naših davnih sanja, sad smo ujedi- । njeni. U tom ujedinjenju leži sva naša snaga i budućnost. Cim ćemo se više zbližavati, čim ćemo više porušiti ograde, koje su nam izvana nametnute , u svrhu da nas razdijele, tim ćemo biti jači. Ono »sutra« našega državnog i na­ rodnog života traži odi nas kategoričkii, da našem budućert prosvjetnom ra­ du damo karakter jugoslavenski. Naš je narod skroz na skroz seljački. Seljaštvo je zdrava jezgra našega na­ roda. Ono malo inteligencije, koje ižmamo, a koja je u drugom ili trećem ko­ ljenu izašla iz seljačkih potleušica, otudilo se od naroda. Dnevno opažamo veliku razliku između seljaka i naše in­ teligencije. Pošto živimo u vijeku de­ mokracije, u dobi sudjelovanja svega naroda kod vršenja državne vlasti, treba da najveći dio naroda, naše selja­ štvo privučemo k sebi i da svim sredst\4ma nastojjno premostiti jaz, koji dijela narod od njegove inteligencije. , Na taj će se način naše seljaštvo ve­ ćim povjerenjem privezati uz svoju int^Jigenciju, a inteligencija će u svome radu oko podizanja narodne prosvjete polučiti većih uspjeha. Svaki uspjeh na toni polju usposobljuje sve veća I krug državljana na faktično sudjelovanje u javnom životu. Mi treba dakle ’ da naš rad demokratiziramo. Inteligen- * čija treba da se s razumijevanjem na­ rodne duše spusti do naroda, da svom ; snagom poradi oko njegovog pndiiizanja i da upregne sve sile, da ga izvede i iz mraka, u kojem danas živi, na svi- | jetk). (kl postane dostojan član kultur­ ne zajednice i današnjeg i sutrašnjeg ljudstva. Za to treba da nam je sav budući, prosvjetan rad naroda«, pučki«. Sazvana anketa treba da to pitanje I riješi, da postavi sve potrebne premise, । iz kojih se može izvesti samo jedan lo- : gičkl zaključak: pučko-prosvjetni rad ; za narod! U prvom redu treba da imamo u vik du, da je danas gotovo na cijelom svi- • jetu, a napose kod kulturnih naroda, 1 zavladao kaos i metež. Svjetski rat po- ! remetio je sve odnose socijalnih raz- | mjera j iznio na površinu misli i ideje, i koje su uzrokovale različite evolucije i revolucije. Nema sumnje da taj metež i kaotično utječe na sve pojave našega javnog i privatnog života đ da znatno ' ometa normalni rad državne uprave. Taj kaos, koji susrećemo na svim prav cima i u svim državama, koje su bilo izrano bilo neizravno sudjelovale u du­ gotrajnom svjetskom ratu, osobito ne­ povoljno utječe ia prosvjetu... Povjesni razvoj čovječanstva uči nas, da je j prosvjeta jedan od najsigurnijih temelja | ljudskog društva i zajednice, da je ona to bila »jučer«, da je ona to »danas«, a da će bdtil i »sutra«... Nepobitna je daljna činjenica, da se upravo povo- 1 dom ovoga rata, koji znači krvav ha? rač čitavog čovječanstva daljnom raiz- i voju, počelo formirati novo društvo, j Naše mišljenje, naš mentalitet počeo se j snažno orientirati prema novim vidici- . ma i pogledima, koje je stvorio rat. Još se baš ne opažaju tečne konture . Javljaju nam iz Žepče sa potpisom toga novoga društva od »sutra«, ali ono dolazi, i njegovj ćc se obrisi (kon- j najuglednijih građana slijedeće nemile ture) doskora 'opaziti. Kad znamo da • događaje: Hurmo Malićbegović iz Žepča dtošavje prosvjeta temelj sutrašnjega društva ' i kad vidimo da se ono već pomalja, i si sa stanice Vinašta u Žepče dne 6. treba da sav naš budući prosvjetni rad I oktobra 1919. oko 5 sati po podne razupravimo na to novo društvo. Taj će­ govarao se s nekim svojim znancem s kojim se je ti vozu i dovezao, na žcmo cilj postići t/imc, što ćemo naš« pačkoj stanici, dok voz ne pođe dalje, prosvjetu socijalizirati. Naše će se novo Jedan od kojr su postavljeni društvo moći temeljiti samo na osnovi na željezničkoj slanici. u Žepču pristu•socijalizacije. To znači, da svaka dru­ štvena jedinica treba da ima jednaka pao je k Hurmi te ga počeo tjerati, a prava ij dužnosti. Primijenivši taj prin­ kad je Hurmo odgovorio mu. da hoće cip na prosvjetu znači, da svak« član još nešto da progovori sa znancem u vozu, on ga je odmah počcx> tući kunnovog društva valja da je prosvijećen Nasilja u Žepču. ; i j । ' j ђо dokom u leđa našto su se i ostalih • ... к. .. Jtrčali i počeli ga poma­ gati -i Hurmu nemilice tući puškama i šakama kuda koji prije. Da to nije bilo na očigled stotinama duša, što iz voza, a što opet žepačkih građana i činovnik ka, ti bi » Читш sigurno svojim udarcima i usmrtili, jer nisu pazili što ih drugi prisutni mole, da čovjeka no tuku bez razloga, pa kad je Mehmedalija KahvedŽić prilletio, da bi spasilo Hurmu iz njihovih šaka, jedan je odi njih i Mehmoialiju udario tako, da se je on morao odstraniti, a drugi prisutni videći to nisu Se više ni usuđivali po­ sredovati. Hurmo ima da zahvali za spas svog života jedino gospodinu Nczir ef. Naliću, koji je napokon ne mogavši više gledati kako t na očigledi tolikog svijeta čovjeka bez raz­ loga i nezakonito tuku, odlučno istu­ pio pred njih sa riječima: »Što ga uda­ rate, ako je šta kriv, imate napraviti proti njemu prijavu na nadležnu vlast, eventualno ga predati policiji, žanda­ rima, a n; u kojem slučaju ne smijete ga tući«. Kad su oni i njemu rekli da se nema miješati u njihov posao, on im je odgovorio, da je i on narednik kraljevske vojske, a zvanjem učitelj u Srbiji, pa da i on znade -propise vojske, te da će stoga protiv njih podni­ jeti prijavu nia nadležno mjesto, onda su oni Hurmu pustili. Taj događaj vi­ djeli su još gospoda: predstojnik že­ ljezničke stanice Penović, kotarski su­ dac Ivo Lesić i gospođica Miiena B£kić namještenica kod poštanskog ure­ da u Žepču i mnogi prisutni. Pa nije to prvi slučaj. I prije se je događalo još mnogo toga štošta nezakonitog оч? koj su došli da tobože čuvaju red i mir, a ovamo doista prave samo narod i nemir, siju mržnju među nama i uzru­ javaju narod. Mi smo sve to do sada prešutjeli, nadajući se, da su to poje­ dinačni slučajevi, kojima ne treba pri­ pisivati kakve važnosti, ali kad je to zaredalo, onda ne možemo drukčije, a da to ne smatramo nekim sustavom proganjanja i mrcvaremja nedužnog na­ šeg svijeta te namjernog izazivanja, uzrujavanja i napadanja naših ljudi, na­ pose muslimana, pa kad opazismo da se i širi narodni slojevi počeše da kre­ ću i da otvoreno govore, da ovo ne smilje ovako da ide dalje bojeći se, da bi ovakav postupak tih - mogao dovesti i izazvati nedoglednih pošjledica, koje ne bi nikome ugodne bile, prisiljeni smo uz gornji događaj na­ vesti još nekoliko i od prije i zatražiti od državne vlasti i odgovornih držav­ nih činbenika, da nam već jednom pri­ bave sigurnost kako imovinsku tako i ličnu, jer drukčije će i sami odgova­ rati narodu za posljedice svojih pro­ pusta, koje bi nastale ako bi pojedinci videći, da im diržavna vlasti nije ka­ dra dati potrebne zaštite, sami tražJl i našli sredstava za svoju imovin­ sku i osobnu sigurnost Iz sLjedećih dogođaja se vidi kako su t . ncsnošljivi i zadojeni mrž­ njom na nas niusliimane: Pred jedan i po mjesec dana stajao je Omer Arnaut iz Žepća na čaršiji, a kraj njega jc pro­ lazilo dijete gostioničara Jove Markovića iz Žepča, koje jc nosilo praznu plcterkiu vina, u kojoj je valjda ostalo nešto vina, te je mašući istom polilo ostatkom tog vina Omera po odijelu, a kad mu je Omer rekao: »Što me poIjcvaš?«, dijete je odgovorilo: »Pa ne­ ćeš u džamiju«, (opsovao je džamiju). Nastala je među njima prepirka i psov­ ka; na to jc prrletio jedan - 'roji je u blizini stajao i pitajući Omera, što mu psuješ crkvu, počeo ga šamarati i tući, što je bilo također na očigled sve žepačke čaršije, pa kad su mnogi oče­ vidci videći tu nepravdu i nasilje po­ kušali, da Omera otmu, psovao je taj kojemu su odmah pritrčali i dru­ gi — jer jc kasarna u čaršij; — istima sveca, prijeteći im da ćc oni upamtiti godinu 1914.: da ne vlada više Franjo Josip nego Kralj Petar i nazivajući ih balijama. To mogu posvjedočiti Abas Malićbegović, općinski namještenik i Šemso Nalić, trgovac, te Gjulaga Dervišić muhtar iz Žepča. Nije dakle do­ sta da ћ prave nasilja i ne­ pravde nama muslimanima na svakom koraku nego sc u tom poslu kriju za ime Njegova Veličanstva Kralja Petra i vrijeđaju ga time, jer prosta masa iz čitavog niza njihovih zlodjela ne mo­ že dugo ni da pomish | : Još jedan primjer kako nam U " ' i vrijeđaju naše najsvetije običaje: i i Naila rođena Bajrić udova iza Mustafc I te Hasija žena Mule Agića iz Žepča, �_!Ml < Im htjele su preći preko željezničkog inostu na Bosih u Ograjinoj kod Žcpča, a tamošnji «л mostu nedadoše im proći, dok se ne otkriju. Kad one nisu htjele, već se povratile i počele bje­ žat:, oni su ili zvali riječima: »Skinite to s lica, pa slobodno prođite«. To može posvjedočiti i Ragib Husejnag;ć iz 2epča. Slete, koje ' čine na imovini našoj, idući sve jedan s puškom, a je­ dan bez puške, beru plodove sa njiva iiaš.h ljudi, a da im ovi ne smiju ništa ni progovoriti, jer odmah prijete puškom, što najbolje može posvjedočiti Pašo Šešić, koji stanuje u blizini žcJjezmčkog mosta u Ograjinoj, ali ne smije od tih ii Hurmo Malićbegović. Mi stoga najodlučnije tražimo da se sa žepačke željezničke stanice posve odstrane, jer su uz policiju i žandare posve suvišni j jer samo nered prave, a ni jednog primjera nema, gdje je nered nastao iz bilo kojega razloga, pa da su ga oni uredili, a željezničkom mostu u Ograjinoj, da se izmjene, odnosno da se ti i valjano poduče, kako imaju postupati sa narodom, naročito da im se zabrani, da ne smiju tući, a ni vrijeđati pojedinača, ni čitavih vjerskih zajednica, nit! prav.ti imovinske štete narodu. Iz ОГдИШЦГ. POZIV. Članovi Centralnog Odbora naše organizacije pozivaju se da icfa’jeno dođu na sjednicu, koja će se odr­ žati u petak 7. o. mj. u 11 sati prije po­ dne. Dnevni red koji će se u glavnom ti­ cati našeg političkog orijentisanja biće najavljen pri otvorenju zasjedanja. Obzirom na važnost rasprve, potreb­ no je da se odazovu svi članovi. Predsjednik: Maglajlić. .ПРАДДА* — ,P*AVDA“ I se ona danas ne može izvesti jer bi ta­ I ka građevina stajala i 20 mUiona. Sto­ । ga se vakuf ne će moći, da upušta u tu gradnju možda ni za desetak godi­ na. Ali da to zemljište, koje je u sre­ dištu Sarajeva uz Hotcl-Evropu, koje ima na ulicu kralja Petra oko 50 meta­ ra lica, ne bude prazno, da se što bilo iskoristi, vakuf je zatražio dozvolu, od naše beled je, da duž doga zemljišta | pogradi nekoliko privremenih dućana i od drveta do duše, ali prama mjestu sa । ljepšom izradom, no nije se dobila do­ j zvola od našeg građevnog ureda, jer I da to ne da »građevni red«. Uzalud obrazlaganje, da ti du­ i ćani nijesu solidna građevina nego tek privremeni dućani, ukusno izrađeni pa­ . viljoni, i da bi se oni odmah porušili, Čim bi za gradnju projektirane velike , građevine nastale povoljne prilike, uza­ lud sve, »građevni red« ne dozvolja­ va. Л kakva je oskudica u dućaTma u Sarajevu, vidi se najbolje po ovom, što je upravo prekjučer jedan dućanić vakufski od 8 m’ površine u CizmedžiI luk-ulici izdat na licitaciji za 6200 K gidišnje kirije, dakle u Cizmedžiluku, | gdje ni iz daleka mjesto i položaj nije, ! kao uz Hotel-Evropu. Ovaj niz duća­ na, koji bi se sagradio od bezistanskih vrata do Hotel-Evrope zaista bi mno­ gim, koji su zbog rata ostali bez rad­ nju, sada omogućio, da i oni do zarade dođu a tako i za trgovinu od koristi bilo, ali ne da »građevni red«. Taj gra­ đevni red« voli da na onakom važnu mjestu zjaju i one neukusne i otrcane zidine i onolika prostorija badava leži i da vakuf štetuje stotine hiljada. Za­ ista ne razumijemo, za što se ne bi dozvolila gradnja tih dućana, kad se za njih ne traži pravo dužeg opstanka, kad su to gradnje, koje se podižu kao na vašeru za 24 sata i još brže poru­ še, kad za to potreba nastupi. Mi zais­ ta ne razumijemo tog »građevnog reda«. Proti komesarijatu u „Gajretu". Protest Srebrenice. Brzojavljaju nam iz Srebrenice: »Povjereniku »Gajreta« poslali smo brzojav slijedećg sadržaja: Na izvanrednoj skupštini pododbora »Gajreta« članovi ovog kotara priključuju se protestu dra Hrasnice i Spahe. Traže određenje vanredne skupštine prvoga decembra. Propis zapis­ nika slijedu Za pododbor »Gajreta« Kišić.« , 1 • 1 ' i Protest Bijeljine. Javljaju nam iz Bi- I jeljine: »Pododbor »Gajreta« protesti­ ra proti nezakonito nametnutom odbo­ ru »Gajrctovu« i traži odmah saziv vanredne glavne skupštine.« DomićB vijesti »Građevni red«. Poznato je skoro svakom kako je još prije balkanskog rata naš vakuf namjeravao da podigne veliku građevinu u Sarajevu na zem­ ljištu bivšeg Tašli-hana. Ta je građe­ vina zasnovana onda na 2 milijona kru­ na. Ali zbog mešetarenja vak. direkto­ ra sa barunom Pitnerom o kojem će u svoje doba biti više govora, ta je kombinacija propala, a zbog skupoće Mlitavosti upravitelja ispostave u D. Vakufu. O mlitavosti našega upravite­ lja ispostave u pogledu utjerivanja haka sa beglučkih zemalja dao bi se na­ pisati jedan povelik članak. I ako ima naredba ministarstva za agrarnu refor­ mu, da se hak^ade sa beglučke zem­ lje, on ne nađe za shodno, da tu na­ redbu putem telala obnaroduje, nego mimo pušća, da ra^ni mračni individui šire zavađajuće ideje i pričaju pravo­ slavnoj masi da ne daju haka ni sa beglučkih zemalja. Da kotarski ured u Bugojnu nije učink> svoje i telalom, a i na tembihu glavarima oglasio, da se hak sa beg­ lučke zemlje mora dati — naši posjednci, koji su zapravo u očajnom polo­ žaju (porez im se utjeruje silom, a hak niko ne daje) ne bi znali, da se mora hak dati sa beglučke zemlje. Interes države i njeno normalno raz­ vijanje oeflučno traži, da upravni či­ novnici sa malo više svijesti manipulišu sa ovakhn općim socijalnim pita­ njima. ab. Demokratska pravda. U bezbroj na­ silja i nepravdi, koje nama muslimani­ ma ane vajne »demokrate«, evo još jednog eklatantnog dokaza, da smo ml muslimani u očima tih zulumćara nešto sasma suvišno, nešto što bi trebalo Što prije uništiti i istrijebiti Kako svukud tako je i u D. Prači na­ kon prevrata ostalo vrlo mnogo voj­ ničkih stvari: oružja, municije, razno­ vrsne hrane, pa i konja <i ždrebadi. Sve je to naravno bilo razgrabljeno po srpsk mi seljaštvu iz okolnih mjesta, a sa­ mo je ostalo nekoliko šugavih i izne­ moglih konja i ždrebadi koje nije nitko htio uzeti, jer nijesu bili ni zašta, a hrafia skupa. Konačno su one konje i ždrebad razdijel.il muslimanima, jer ih drug. nitko nije htio. Nu sve to dalo bi se trpjeti da »demokrate« nijesu sada udarili u druge d-ple. Naime vidjeli su da su oni siro­ mašni muslimani poklonjene im konje uz velike žrtve i trud ođpitali i odgoj . te uprav kad bi mogli da se od njih nešto koriste, sada ih oduzimaju i d jele svojoj pravoslavnoj braći. Tako su na primjer oduzeli konja od pukog siromaha Muje Smajića, koji nigdje ni­ šta nema, a dali ga nekom Stanišiću kojeg imetak danas vrijedi preko 200.000 kruna. Nadalje su oduzeli konje od Osmana Jalrića, Alije Doge, Numc Karića i t d. te ih izdijelij’ među pravosl. braću. Pa sad recite nije li to baš pra­ vi »demokratizam«?! Odlučno tražimo da se ova nepravda ispravi i konji povrate, jer nije pravo da se od ljudi oduzima ono, što im je jednom dato i na Što su dosta truda i troška uložili Glavna skupština liječničkog udruže­ nja za B. i H. Liječničko udruženje za B. i H. držaće glavnu skupštinu 8. no­ vembra t. g. u subotu u 18 časova (šest sati ix) podne) u svojim društvenim prostorijama, koje se nalaze u glavnoj zgradi stalne vojne bolnice u Sarajevu, s ovim dnevnim redom: 1. Čitanje i ovjerovljeno .zapisnika zadnje glavne skupštine. 2. Izvještaj upravnog odbora i izvje­ štaj revizora, te davanje absolutorija starom odboru. 3. Promjena dnuštvenih pravila. 4. Biranje novog odbora. 5. Izvještaj o osnivanju Ijekarskog društva, kraljevstva SHS. i odobrenje pravila istog društva. 6. Biranje pet članova i jednog zamje­ nika u upravni odbor Ijekarskog druš­ tva kraljevstva SHS. prema članu 13. istih pravila. 7. Biranje trojice redovnih članova i jednog zamjenika za sanitetski saviet kraljevstva SHS. prema članu 8. Ured­ be o ustrojstvu sanitetskoga savjeta kraljevstva SHS. 8. Predloži članova. Pozivaju se gospoda članovi, da nefaljeno dođu na zakazanu skupštinu. Ljekari, koji nijesu društveni članovi, pozivaju se, da se u vlastitom interesu što prije u društvo upišu. Oni mogu biti i zastupani po drugim kolegama na skupštini prema pravilima § 34. Dr. Jovo Vasiljeoić ordinira u Ćukovića ulici broj 1 od 2—3 sata poslije podne. Dr. Ivo Ghey otverle je odvjet­ ničku kancelariju u Zenici. Za „Osvitanje* Gosp. Bečir ef. Tatlić, školski upra­ vitelj u Bihaću, sakupio je od svojih đaka svotu od 60 K 1 50 h, koju darovaše: Po 5 K: Bečir ef. Tatlić; po 4 K: Muhninović Husein; po 3 K: Salih ef. Abdić i Dizdarić Alija; po 2 K: četić Ibrahim, Pcčenković Muharem, Cehajić Muharem. Bišćević Alija, Bišćcvić Ha- ВГ«Ј 11 Brej san, Pašagić Muliarem, Derviš ef. Hodžić i gđa Evgenija Davičeva; po 1 K 50 h: Caušević Muharem i Rekanović Hasib; po 1 K: Muslić Šerif, Krupić Še­ rif Safet, Vuković Osman, Šarganović Hasan, Iftić Mehmed, Pervanić Huse, Dervišević Mehmed, Zjakić Hase, Ramić Salko, Alagić Mahmut, Karabegović Muharem, Midžić Hasan, Saračević Salih, Džanić Osman, Ruzdija Derviš, Mahmutović Edhem, Hadlić Ibrahim, Hadžiabdić Omer, Midžić Esad, Alijagić Husein, Hadžihajdarević Halić, Mi­ džić Šerif, Topić Alija, Ibradžić Salih, Alagić Osman, Mušanović Alija, Galić Abdulah: po 50 h: Ramić Šerif. Državne željeznice kraljevstva Direkcija u Sarajevu. SHS. Broj 33.845/Ie ех 1919. Natječaj za stari materijal. Direkcija državnih željeznica kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca u Sa­ rajevu ima da proda veću količinu sta­ roga materijala te ovim putem poziva sve one, koji žele da taj materijal ku­ pe, da podnesu pismene ponude. Prodaće se, onomu koji bude najvi­ še nudio, slijedeći materijal: Grupa XV. stavka: 18 željezo od osovina 18 savinute osovine 25 zupčani točkovi od mašina 27 lim deblji ođ 5 m/m. 28 lim tanji od 5 m/m. 30 bijeli i počinjeni lim (odpaci) 43 lijevano željezo neprženo 44 staro željezo sprženo 45 staro željezo i stari željezni pra­ govi 76 obručevi 80 željez. točkovi od kola 84 odpaci od tračnica kraći od 3 metra 96 željezna i čelična pilotina 97 čelik od zupčanih pločica 99 čelik od turpija 4 stare cijevi za vakum (cijevi od gume) Cijene treba razumijevati franko skladište materijala Sarajevo. Za tovaтепје računaće se za svakih početih 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) treba sa 2 krune biljegovati i na kuver­ ti napisati »Ponuda za stari materijal« te do 30. novembra o. g. predati. Ako negdje nema biljega može se novac pre­ ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ rekcije poslati. Ponuđene cijene imaju da vrijede do konca godine 1920. 157. 3—1. Uprava. FIRNIS pravi laneni nugjaino na veli­ ko. Šaljemo takogjer po poAtl u kantama clrka 13 kg pouze­ ćem. Za kantu, zavj i frankaturn računamo 38 kruna. SEVER & КОМГ, LJUBLJANA. Štampanja D. & A. Kajem, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48f97f53a027fbad377fe00c80886c99.pdf d31316b627caf604c55739ac09a834a7 PDF Text Text POJEDINI BROJ 60 MELE RA. IstaMrl »L>b9tGWI, utorkoei i ćftvrtko*. S&V. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 83. Pretplata усAra« ne, пм pola krana Uredn5wo i aprava nalazi ae a Careve? ulki. Telefon br. 124 Čekovni račun po&t. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak б. novembra 1919. (12. saferul-hajra 1338 ) Godina I. Ж1! Jedna obljetnica. Danas se navršuje godina od svečanog časa, kada su sa forova sarajevskih tvrđica, što ih podiže tuđin da s njima produžuje naše ropstvo, izbačeni prvi hitci kojima je pozdravljen osvit nove ere: ere narodnog Oslobođenja i Ujedinjenja. Svečani bijahu časovi, kada je Sarajevo pozdravljalo ula­ zak prvih srbijanskih trupa, ovjenčanih slavom i pobjedom. Ushićenje, koje je vladalo srcima Sarajlija bijaše nada sve toplo i iskreno 1 mlado i staro i čilo i ohronulo grnulo je prema kolodvoru, da vidi te slavom ovjenčane naše junake, da ih pozdravi i da im iskaže svoju zahvalnost za sve patnje i tegobe, što ih preturiše u borbi za veličanstveni ideal Ujedinjenja i Oslobođenja cjelokupnog našeg naroda. Nije se ćud ti ovom ushićenju, jer su se tuđinske negve, kojima je bila okovana Sloboda našeg Naroda bile upile i u meso i u kosti našeg do skrajnosti potlačenog svijeta. Dvoglavi orao tiran­ skih Habsburga ispijao je našu krv, sisao sokove naše energije i gušio narodnu misao kako sredstvom sile, iako i sredsvima najodvratnijih intriga. Nigdje kao u Bosni ne bijaše uspjela njegova odvratna metoda „divide et hnpera", nigdje kao među nama ne bijahu raspaljene strasti bratskog nerazumijevanja, pa je dolazak Srbijanaca pozdravljen od narodnih inteligenata naročito i stoga, što nas je ova divna narodna vojska imala poučiti šta znači pregaranje i praštanje 4 Jer divna vojska, što je svojim herojskim podvizima zanijela cio svijet, što je svojim žrtvama i patnjama, svojom žilavošću i nadčovječnom istrajnošću prisilila i svoje neprijatelje, da joj se dive i odadnu doličnu poštu, divna je ta vojska nosila još jednu neprocjenjivu vrlinu: Bratstvo i Ljubav prema svjema jedinicama našeg naioda, bez razlike vjere i staleža. Stoga je i pozdravljena od svega građanstva bez razlike vjere i plemena, a nije tek slučaj, da su je muslimani obasipali cvijećem i prvi joj priredili počasnu večeru, Sjećajući se svečanih časova, što ih je Sarajevo proživljavalo u ovo doba lanjske godine, želimo iz svega srca, da što skorije vidimo potpuni uspjeh ove vojske u definitivnom osiguranju naših etnografskih granica i kličemo iz svega srca: ,Da živi naša narodna vojska!" Na doček! Odbori naše organizacije u mjestima, koja leže na željezničkoj pruzi Brod— Sarajevo pozivaju se da ulože sav trud, kako bi pristaše naše organizacije ti što većem broju izašli na stanicu, da pozdrave prvog državnika i najodličaijeg prijatelja nas muslimana, g. bivšeg predsjednika ministarstva Stojaaa Protića i njegove drugove. G. Protić polazi iz Broda u petak 7. o. mj. bilo redovitim vlakom, koji kre­ će u 1.50 sati izjutra, bilo posebnim vlakom, koji će imati spoj sa zemuaskim večernjim vlakom. Stoga je po­ trebno da naši mjesni odbori u tom po­ gledu stupe u dodir sa mjesnim odbo­ rima radikalne stranke, koji će biti oba­ viješteni o dolasku g. Protića. Očekujem, da će naši mjesni odbori kako treba ispuniti ovu dužnost i apel?ram na sve članove naše organlzack je, da se odazovu ovom pozivu i tako omornće da doček g. Protića i s naša strane bude što sjajniji i što impozantп.Г. Pokažimo I ovom prilikom svoju d scipllnu. Predsjednik organizacije: Maglajlić. MsđriSFtul-Hizin. Njegovoj presvijetlosti H. ! M. D Ž. e f. Cauševiću, г e i š - u 1 - ' i ulemi u Sarajevu. Ovih sc dana svršava naša godina 1333., a za kratko vrijeme i 1915. koja se računa /1 rođenja Isa alejhiselamova. Ja am prije 2—3 godine našao u »B. II. Gk.sn ku« u (upisu Cajniča i Fo­ če, da su Osmanlije godine 1415. uni§le u Foču i CajniČe; dakle: Dini-mubini Islam je te godine ukoračio u na­ šu domovinu. Prema tome se ove go­ dine navršuje ravnih 500 godina od ka­ I i I ’ । I I I i 1 1 H. Reisefendija, najuljudnije molim, da ko jc sunce Islama zasjalo našu dragu upotrebite ovu priliku, kad se eto HaBosnu. nikah i KuršunU medrese pretvaraju u Prije 500 godina nazad nije u Bosni darul-mual.mm, te da nam osnujete i bilo muslimana, džam.ja, mekteba, me­ medreseiul-vaizin u spomen 500-godišdresa, hodža ni drugih znakova čo­ nijce dolaska Islama — naše sreće i vječje sreće i spasa, a sada toga sve­ spasa u našu domovinu! ga imademo i sada se nas broji preko U Žepću 25. zilhidžeta 1333. — 3. no­ pola miljuna u Bosni i Hercegovini. EHiamdu-lillah! vembra 1915. Ja sam na razne načine smišljao, kako bi se na zgodan način 1915. g., Kad smo ovo napisali i namijenjenom mjestu poslali bili smo uvjerenja, da kao 500-godišnjica dolaska Islama u Bosmo na jednu ljutu ranu privili blago­ snu proslvila, ali su ratne prilike eto prouzročile, te se svaka ideja morala tvoran mehlem i da smo riješili jedno vrlo zamašito p tanje ih da smo posi­ odgađati *41 jali iskušano sjeme u plodno tlo, pa sa Nu sad mi dođe zgodna misao prilinestrpljenjem očekivasmo jesen žetve! kom vesele vijesti, da se u Gazinim medresama otvara darul-mualimin, da Nu već se odonda jesen izm.jenila više bi se tim munasebetom mogao posta- i puta, ali se sa naše posijane njive ni­ viti i trajan spomenik toj 500-godišnji- ' kakav plod ne pomalja, nego šta više započela nam je prijetiti strašna glad. ci baš u tim medresama, a to: ustrojstvom 'Mcdresetul-vaizina!« Već smo se bili započeli bojati, da Toga do sad nijesmo imali, a vrlo smo o važenju i vaizima bili svijetu nam je potrebno! dodijali i zagluš.li uši, pa se nakon ne­ brojeni! nasrtaja na bližu i širu oko­ Osnutkom medresctul-vaizina mi bi linu započeli povlačiti u kraj, ali kad postavili temelje dobrom i zrelom upo­ iz prikrajka uvidismo, da je sve ostalo znavanju uzvišene nam vjere, jer se po starom, ne možemo odoljeti, a da praksom uvidilo, da naš odrasli svijet o toj stvari još koju ne progovorimo. nema prilike obnavljati i usavršavati ono, što jc nekad u djetinjstvu učio te Da smo optimističkog mišljenja kao su za to požrtvovnost, patriotizam, što smo bili prije nekoliko godina, la­ gajretidinija i druga mnoga plemenita ko bi to bilo. Držali bi da je malen broj svojstva zakržljala. Osim toga dosa­ onih, koji ne znaju, pa bi se tješili odašnji naši neopremljeni vaizi, v.še nom razumnom većinom; ali ovako, puta, iz same neupućenosti po tignu nekad se svaki dan osvjedočavamo, ka­ gativan uspjeh sa svojim nespretnim ko sve više i više nestaje u našem dru­ važenjem, dočim kad bi vaizi izlazili štvu Hjuđi, koji svoj Islam poznaju i na ćurs sa nekom sistematskom spre­ koji za svoju vjeru žive i umiru, onda mom i izobrazbom, onda bi mi puno se oružje ne smije odlagati! bolje stajali i džamije bi se počele pu­ Kad god hoćeš da započneš neki haniti ne samo ohronulim starcima, nego jirli posao, da podigneš neki bedem, i mladošću, budućim naš’m građanima. koji bi štitio islamske interese i zdra­ ve ljudske ideje, upaneš u nepr.liku, Živa г ječ spretno i u zgodno vrije­ jer ne nađeš dovoljne potpore i poma­ me izrečena stavlja mozgove u giba­ gača. Nckome fali karakter, nekome is­ nje i preporada zahrđale duše, dočim krenost, onome požrtvovnost, drugi ne­ šutnja produljuje mrtvilo, a nesposo­ ma iskustva, treći je umno ovisan o ban vaz ubija i ponizuje vjeru. svome prikrivenom neprijatelju, neki S toga Vas, prosvijetli i dragi naš hramlje u onu neki u ovu nogu, a vr­ lo, vrlo malo svijesnih! A tome je najglavniji uzrok, što u našoj zajednici nema stalnog i trajnog uzgajanja i os­ vješćivanja. Neki vele da nam fali novaca, neki kažu nijesmo složni, a neki kažu da je uzrok našem nazatku što nam šire ma­ se nijesu nacionalne. Oni bi htjeli ure­ diti prije ovo, ovi ono, a nama se sve čini da bi se svima gore izbrojenim manjkavostima doskočilo, kad bi svim silama pregnuli pa uredili svoje ćursove, postavili na njih vrijedne i sposob­ ne vaize, koji bi ne samo uz Ramazan, nego i drugim danima, vazda u odre­ đeno vrijeme živom riječi svijet upu­ ćivali na pfavi put i osvješićvali ga. Ta Islam je vazda živ, on je neprocje­ njivo blago, neiscrpivo vrelo znanja i mnijenja, treba ga uvijek i bez pre­ stanka propovijedati, učiti, javljati, ši­ riti i uzvisivati. Nije dosta pohađati mektebi sibjan, ibtidaiju i osnovnu ško­ lu, pa umjeti biti čovjek, vrijedan te­ žak, trgovac i zanatlija. Nije dosta na­ učiti samo čitati i pisati, a posljie od­ ložiti knjigu pa ništa ne čitati. Tako su i našedžamije, koje su ne­ kad bile rasadnici znanja i napretka, danas, radi naše nehajnosti, postale mrtve zgrade, nijema bića i hladni hra­ movi, u kojima naš svijet nema ništa privlačivoga, jer se u njima na brzu ruku svršava samo ono salati-mefruze kojoj naš čestiti i plemeniti narod svr­ he ne razumije. Zato džamije u glav­ nom i ne pohađa osim nekoliko nemoć­ nih staraca, dočim se mlađi naraštaj ponajviše jati po zadimljenim kafanama. klubovima, zaudarajućim birtijama ili raznim bajagl čitaonicama^ koje su se u pošljednje vrijeme radi neprestanog našeg propadanja počele pretvarati u same kartašnice. Među tom družinom možemo naći veliki broj pismenih ljudi, pa i takih koji su i po- koji roman pročitali, alt �Страна 2. Strana Бреј 83 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* zaludu, kad svima fali nešto zajcdničko, nešto što čovjeka čini čovjekom: nema mko određeno«; cilja, utvrđenog programa za život, nema putokaza ni kompasa. Žive i životare pojedine sku­ pine po raznim lokalima i sastajališti­ ma, kao poluglave jli mlađe žabice u raznim lokvicama i baruštinama. Pro­ motriš li život tih nedoraslih žabica uvidićeš, da im je svagdanja zabava u tome, što se smiju i izrugavaju starim i odraslim žabama, osuđuju njihov iz­ gled i njihovu rabotu, podvrgavaju oStroj kritici svako nastojanje svojih starijih, pa makar to nastojanje išlo i za tim, da se obezbijedi podizanje i sreća cijele zajednice. Oni se s njima ’izrugavaju i stavljaju smetnje u radu svojih starijih samo za to, što to oni nijesu prije sa svoje strane započeli. Uobraženih, zavidnih i častohlepnih je vrlo mnogo! Baciš li u baruštinu kamenčić ili se u blizini lokvice nenadano nešto novo pojavi, pohi glavci se i nedorasle žabi­ ce smeteno i u neredu razbjegnu na dno, pa zamute okolicu, naprave svo­ jini starijim pune šake posla i zadaju im velike brige oko sređivanja prilika. Ali poslije ne priznaju, da su se kukav­ no prestrašili, nego traže da se njihov postupak mora nazvati junaštvom. Daleko bi otišli, kad bi ovdje stali dalje nabrajati jadne prilike u koje na­ še društvo iz dana u dan upada, a ta­ ko isto i štetnim posljedicama, koje nam idu u susret radi našeg zapleta, nema ni kraja ni konca. Nu kad bi mi, kako rekosmo, u sva­ kom našem mjestu gdje žive muslima­ ni, svoje ćursove oživili, pa na njih po­ digli učene, vrijedne .i sposobne vaize, koji bi svaki dan u određeno vrijeme svijet poučavali o uzvišenom Islamu, koji bi tumačili kur’anske ustanove, prcvađal riječi našeg Devletlije, izlaga­ li mnijenja islamskih imama i učenja­ ka. tada bi svako bez razlike imao pri­ liku usavršavati svoje prije stečene os­ novne nauke i sticati znanje, koje ne­ ma prilike u kahvi ili čitaonici dobiti. Ljudi bi f c oplemenjivali i uzgajali, te bi usavršavali svoja dobra čovječanska svojstva. Bilo bi onda više oduševlje­ nja za zajednička korisna poduzeća, lakše bi se mogli sporazumijevati o na­ prednim i kulturnim pothvatima, lakše bi se odupirali napasti i nasrtajima za­ jedničkih neprilika. Neko će reći: »Pa mi za to imademo čitaonice, a uz iste redovito i knjiž­ nice i slična udruženja u čijim je pra­ vilima uneseno, da je svrha društva brinuti se za što većim prosvjećivanjem i unapređivanjem društvenih članova. A take su čitaonice pune i raznih novi­ na i poučnih knjiga.« Jest, mi znamo i za to, ali na žalost u našim čitaonica­ ma redovito dolazi svaki dan po čitav naramak raznih novina, ali ih čita vrlo ogrničen broj članova, u koliko i taj mali broj imade prilike da preleti neki dio novinskih naslova; dočim je najobičnije, da ogromni broj članova ne čita nikako ili pročita vrlo malo tako, da novine u današnje vrijeme najviše koriste mjesnim kasapima u svrhu zamotavanja mesa svojim mušterijama. Knjižnice imadu istu sudbinu, samo što ne idu u ka^apnicu, nego čame, praše | sc i plaču u svojim lijepim ormarima! i A živa riječ, vaz, pouka sa ćursa, iz ' ■usta spretna vaiza, nešto je sasvim i drugo! Stari su Grci imali javne govornice, gdje su pametni ljudi svoje znanje i iskustvo iskazivali širim slojevima naroda, a i mladež se pri tom izobražavala i uz to se vježbala, da sposobniji i darov tiji vremenom mognu zamijeniti starije. Zato i današnji učeni svijet slavi stare Grke, hvali njihovu vještinu i um­ jetnost i u mnogom se korisnom po­ slu ugleda u stare Grke. Ali da su se i stari Grci uzdali u novine i štampane nijeme knjige, kao što to danas ini či­ nimo, po svoj prilici ne bi bili stekli slave i hvale, koju im mi danas pripi­ sujemo. A šta jc grčka slava pri spo­ menu islamskih trudbenika u davnoj prošlosti?! Ko jc ustanovio minnbere, ko uveo hutbe, i ko uzdigao ćursove? i Iz čijih se je bogomolja najviše znanja I prosulo po zemaljskoj kugli? Džamije su u slavno islamsko doba bile glavne učione svijeta, tu se je svijet sastajao, savjetovao i izobražavao. Tu su prvu i glavnu riječ imali učeni i pametni lju­ di. Oni su svoje znanje kazivali sa­ kupljenom svijetu, a ovi bi to za tim širili dalje. Kad čitamo u povijesti stranice, koje nam opisuju život starih Arapa i kad vidimo kako su oni napredovali, ne možemo se načuditi našim zdravim umovima zašto se za Arapima ne bi po­ veli i uvodili njihove običaje. Treba da se učimo od starih Arapa. Pa i naši su nam stari ostavili znakova, po kojima sc vidi da su bili mnogo napredniji od nas. Mnogobrojne džamije, medrese, mektebi i druge hajirli ustanove, koje su stajale mnogo troška i truda, jasno nam to kazuju. Samo smo se mi zanemarili. Mi bi htjeli da prožlvimo život džaba i da bez ikakva truda i zahmeta budemo slavljeni! Da, slavljeni ama u negativnom smislu: zanemarujući sta­ re korisne ustanove, a ne trudeći se da mjesto njih nove bolje ili bar slične | uspostavimo. ' Ali ne smijemo tako činiti! Ne smijemo i opet ne smijemo! Pri­ like u kojima živimo, naša prošlost koja se diči sa puno svijetlih stranica i naša živa savjest nam nalažu da se moramo рг ravljati. Treba samo da naše vod­ stvo imađne dobre volje i iskrenosti, na se svemu lako može doskočiti. Naš H. Reisefendija kao agilan reformator može nam s božijom pomoći i tu manj­ kavost nadoknaditi. Na naš predlog. da nam osnuje Medresctul-vaizin, za sad se tuži, da nam fali novaca. To stoji. *) Ali naš predlog nije išao za tim, da se kupi kakva ve­ lika zgrada, koja bi služila kao zavod, u kojem bi se usposobljavali vatei; niјечто odmah tražili naimenovanje či­ tave čete profesora i m uti eri sa za taj zavod niti smo zahtijevali kakvih po­ sebnih troškova. To će sve kasnije sa­ | mo ?o sebi doći, nego smo računali, da bi sad za sad bilo dosta, da se po­ j , *) To ne stoji. Naš narod daje, kad ; vidi kuda daje i kome daje. Samo mu izvjesni faktori ne ištu, jer je to »boli| glava« i jer je lakše uhkati nego Ii ra­ i diti. Op. ur. FELJTON. A Hitri Bjelevac : Rene Logotetides. (u) VII. Prije podne otišlo je društvo na jezero, a po­ podne s kolima u posjetu dru Periklesu. Rene se Čitav dan klonila Ihsana i bila zamišljena, gotovo tužna. Ihsan je gledao i pratio zaljubljeno i tražio zgodu, da joj otkrije svoju radost i svoju sreću. No Rene je bježala. Stidila se svoje slabosti i bojala se da nisu drugi štogod opazili. Jutros je našla i Zeu i Lađu budne, ali je nisu ništa pitale, niti je ona mogla opaziti na njima, da one sumnjaju. Za doručkom sukobio se njezin pogled s Ihsanovim i ona je osjetila, da joj krv navire u glavu, da se je zacrvenila. Bacila zatim brz pogled po drugima i zagledala se u krasnu i lijepu Neru Zafranisovu. Opažila jc, kako ona potajice gleda Ihsana, i bilo joj, kao da je neko bocka oštricom u srce. -Ćutila je bol - Ijubomor od tog kradljivačkog pogleda Nerina. Na jezeru ugrabila joj je opet Ihsana, pa iza vožnje u posjete Periklesu. No vraćajući se natrag Rene se naturila Neri u društvo, da može sjediti bar u njegovoj blizini. I kao da je to i Nera opazila pozove jc, da idu skupa, nu razmještaj je brzo nastao drugi, jer Klca pograbi Ihsana u svoja kola s drom Petom i Zcjom. Ali je Nera opet izvojevala pobjedu obrativši se društvu šaljivo: ■ i j ; 1 i 1 i j : ! I | i | ! ‘ i I stojeće dvije Gazi Husrefbcgove me­ drese, odnosno današnji darul-mualiтт kao takav proglasi da je to ujed­ no i »Medresetul-vajzin«. U nastavnu i osnovu darul-mualimina treba unijeti, da j se učcmci moraju us.posobljava.ti za na• rodne vaize, za iršađ; jednom ili dvo­ jici profesora treba staviti u dužnost, da po jedan ili dva sahata u hefti softe poučava i vježba u držanju javnih pre­ davanja i eto ti kroz par godina iz tih medresa oduševljenih narodn.h vaiza. To sc je isto moglo uvesti i u Senat­ skoj sudačkoj školi, pa bi današnje ka.1 je redom bile za taj posao spremlje­ ne i ne bi u našim gradov.ma vladalo ovako mrtvilo kakvo danas caruje na sv in linijama u našem javnom životu. Po lije, kad sc stvar razvije, kad se ideja popularizira, neće biti teško po­ I vući doličnu pomoć i od naroda, a i od . uprave, jer zajednica kao i pojedinac i nikada ne žali dati prilog ustanovi, koja I mu je od očite koristi. Korisnoj ideji nužna je prije moralna a kasnije mate­ i rijalna potpora. Jer više puta kad ho­ ćemo nešto novo da uvedemo, a ne­ mamo za to odobravanja i usvajanja na strani, zaludu su nam i novci i druga materijalna sredstva. A da naš narod osjeća potrebu vazenja i da ne žali u tu svrhu pridonijeti žrtava dokaz je mnogogodišnje iskustvo. Svakog ramazana se u svima na­ šim mjestima sakupljaju dobrovoljni prilozi za ćurs, pa sc nije još dogodio i slučj, da se tražena svota novaca nije ni gla sakupiti. »A zar današnje hodže, kojih u sva­ kom našem mjestu vidimo lijep broj, nemaju sposobnosti da tu dužnost do­ lično vrše?« — mogao bi kogod upitati. Ima ih lijepi, broj koji imadu dosta zna­ i nja, ali na žalost ne znaju vještine ili, kako se ono još kaže, nemaju kuraži ua to znanje sa ćursa upotrijebe. Svaki je u duši osvjedočen, da bi bio dužan ćursu hizmet činiti, jer se na svakom koraku uvjerava kako je to prijeka potreba i kako narodu puno fali praktičnog znanja o vjeri i o životu, ali kad bi pokušao kojeg našeg alima nagovorit da se popne na ćurs, pa da o stanovitoj meseli izgovori nekoliko riječi on bi ti se stao ispričavati smeteno i za hiljadu nekakvih »opravdanih« i neopra .danih uzroka, kako to njemu ne bi išlo od ruke, kako ne zna za to na­ čina, kako se nešto boji ii ustručava i t d. Velimo, da ti ljudi imadu 1 opravdanili razloga, a najslavniji je od tili, što ih u njihovim mladim godinama, da li su se još učili i uzgajali u medresi ili šeriatskoj školi nije niko od nastav­ nika na to upućivao ni bodrio. Niko ih nije u pravo vrijeme tako rekuć — ot­ vorio. Svaki je proveo po čitav niz go­ dina učeći pred raznim hodžama i muderisima, koje je pomno slušao i od sr­ ca poštivao, ali pošto ga ni jedan na važenje ne uputi, osokolivši ga makar i jednom jedinom riječi — »dijete, ti ćeš vremenom stupiti u javni život, pa će se od tebe kao hodže izgledati, da sc kadno-kad uspneš na ćurs da i svi­ jetu provaziš te svojoj okolici bude ko­ ristan putokaz. Zato se za vremena vježbaj, uči se, a što ne znaš pitaj starije i iskusnije!« — — — Jok, nego vazda samo ono resmi: nasare jansuru. »Ne puštam lijepog Turčina!...« Riječ »lijepi Tur­ čin« naglasila je naročito i pogledala Renu, koja je u ovaj čas bila sva zbunjena. Ihsan se zahvalio na Nerinu komplimentu i ostao, kako su se bili prije razredili. No Nera nije popustila: — Zar ja i Rene, da ostanemo bez pratnje? obrati se Mera društvu, a Ihsan u to pogleda Renu — ona njega, pa Klea moradne ustupiti svoga pra­ tioca svojoj mladoj sestri. Ovaj istup Nere Zafranisove svratio je pozornost svih prisutnih i neki su počeli šaptati, e se"je lijepa Nera zaljubila u Turčina. Putem je bilo veselo. Ispratili su ih sinovi Periklesa i još neki poznanici, da im zažele sretan put. Usput su se navratili u jednu gostionu i pili konjak. Nera je popila pet čašica i nudila bocu svakome. I Rene je morala ispiti tri čašice žestokog konjaka, da joj se je počelo okretati u glavi. Klea se ljutila na Neru i odbila piće, no zato je Ihsan ispio podosta, da je s doktorom počeo zviždati nekakvu pjesmu. Kad se je počelo mračiti posjedali su u kola i za­ putili u Ksantis. Tu je večer ostalo društvo u dobrom raspolorenju do kasno doba. Pjevalo se i veselilo, da ni stari Gjorgje nije pošao u svoj određeni sat na po­ činak, nego je poslao u podrum po još jednu ple­ tenku vina. Nera je bila najraspoloženija, skoro pijana. Klea je gledala mrzovoljno, pa je i brata upozorila na nju. No I doktor je bio pri dobrom raspoloženju pa se nije obazirao na Klcjino neraspoloženje. Je­ dina od svih bila je najmirnija Rene Logotetides, abdest, namaz, mesh alel hufejn i t. d. pa se sirotoj talebi mozgovi još u med­ resama otupili i mjesto da su se otvo­ rili, a ono se mnogi istom zatvorili! Radi toga nema fajde očekivati, da nešto samo od sebe nikne, valja posi­ jati, pa se onda plodu nadati. Treba za svakog posla majstor, a majstorluk treba učiti i to dugo i ozbiljno učiti. Ako dakle ne uvedemo u medrese kao redoviti obvezatni predmet vježbanje u iršadu, naši će ćursovi i nadalje svo­ jim zaprašenim očima požudno gledati kako stidljiva dubeta i late stružu iza svakog namaskog vakta niz puste džainiskc podnice. A sposobn vaiz neće oklijevati, neće se stiditi, on će kao vješt binjedžija, kad ugleda Lijep broj iskupljene publi­ ke uskočiti na lijep i spremljen ćurs, pa izloživši nekoliko kratkih savjeta, zabaviti drijemovne mozgove, koji će kasnije u kahvama i na sijelima pretre­ sati o stvarima, koje im koriste, a i usput zaraditi scvapa i sebi i svojoj družini. Ovdje se ne misli da su dužni važiti samo t zv. hodže, ljudi sa ahmedijom na glavi, nego su na prosvjećivanje svoga naroda pozvani svi koji nešto više znaju bez razlike staleža i nošnje! Žepče, 1. novembra 1919. H. M. i | ; I ; I : Sarajevo, 5. novembra. i i j i ! 1 ' j ■ , • i ’ Pišući o velikom zboru, Što će ga dne 8. i 9. ovog mjeseca u Sarajevu obdržati radikalna stranka, njen organ »Srpska Riječ« u broju od ponedjeljka dotakla sc i nas, »koji se još držimo svojih organizacija i čiji program nije jednak« programu radikala. Označujući svoje stanovište prema našoj organi­ zaciji, »Srp. Riječ« veli da smo njeni ' p r i j a t e 1 j i kao i ona naša braća Hrvati, koji u Nar. Predstavništvu sa Slovencima idu rame o rame sa radikalima, koji svi skupa sačinjavaju da­ nas većinu u Nar. Predstavništvu«. Zgodno se je izrazila »Srpska Riječ«. Jer zaista naša organizacija stoji u prijateljskom odnosu sa svjema, koji se odupiru današnjem bezvladu i an­ arhiji, što je zavede jedna nesposobna . koruptivna klika teoretika, koji ne vođe računa o zbilji života i koji su dotjerali dotle da se čak Stojan Protić mora braniti od podvale, da ide za ru­ šenjem države i potkapanjem njenih temelja. Čudne li ironije! Protić je pro­ tivnik države, a prijatelj joj je jedan B.ikšeg i Korać. Mi se veselimo, da je mahnita kam­ panja »demokrata« proti našem -»■sepa­ ratizmu« donijela pročišćenje i rezulti­ rala time, da sad naša organizacija stoji s jednu stranu u prijateljskim ve­ zama sa. srčikom srpstva, radikalnom strankom, a s drugu opet sa srčikom hrvatstva, »Hrv. Zajednicom«. To je znak, da su definitivno porušene umjetne ograde, pomoću kojih su »de­ mokrati«. izbijali kapital za svoje nepatriotske temelje i, sijući razdor, pot­ kopavali temelje našoj mladoj državi. Biće nam vrlo drago, ako nam u što skorije vrijeme pođe za rukom, da pri­ jateljskim i savezničkim vezama sa Narodnim Klubom« i radikalnom stran- koja je ostala nezamjećena večeras. Kad su se spremali na počinak uhvatila je Re­ ne Ihsana i šapnula mu tiho: »Ne ćete se ljutiti... Vi ćete zaboraviti na ono... Ihsan joj stisne ruku i odgovori: — Nikada Rene!... Ono su časovi, koji se ne zaboravljaju«. w ... 1 više nisu govorili. 1 jedno i drugo pošli na počinak sa svojim tajnim i slatkim željama i 1 mislima. ! ■ • : VIII. Nakon odlaska gostiju Rene je opet otišla u dućan i mjerila zejtin i petroulje seljacima, proda­ vala safun, šećer, kavu, šibice i obučavala djecu. Ali u svemu tome nije nalazila više onog prijašnjeg zadovoljstva. Manje je razgovarala sa seljakinjama, a više razmišljala. Izgledala tužna, nezadovoljna. Bilo joj dugočasno. Nevjesta joj predbacila jednom onog „Turčina“ i Roni je bilo neugodno. Nije odgo­ vorila ništa, jer se jc bojala, da je doznala za njezinu tajnu, nego se počela spremati, da i ona pode u Atenu. Berba grožđa bijaše ovih dana svršena, vino­ gradi ostali pusti, i lišće počelo žutiti. Ksanta na­ bujala od kiša i mutna valjala se preko kamenja ksantijskom jezeru. Jednu večer puhnuo jak vjetar i stresao prvo lišće, kao znak prvih jesenskih dana. Sutra, iza toga pala je kiša i smočila žuto lišće, da je počelo mirisati na glinoću. U dušu mlade djevoj­ ke uvukla se sjeta uz jednu nejasnu želju prve mladosti. (Nastaviće se) �„PRAVDA* Stan« a 3 С^шга „ПРАР>ДА“ kom inognemo dati konkretii^ oblik i jaču oznaku. Kao što je poznato naša je organi­ zacija sudjelovala pri zagrebačkoj ma­ nifestaciji našeg narodnog i državnog jedinstva, pa će se draga srca odazvati i bratskom pozivu, da sudjeluje na ovom svečanom zboru naše braće Srba, Zajednička sjednica će se držati u ned j e 1 j u 9. oktobra, stoga, braćo, na zbor! • U čvrstu falangu, jer je to jedini za­ log naše bolje budućnosti, jedini način, da se stuče hidra »demokratske« tiranije i korupcije.... naše potpore »napredna« omladina, jer I ku i motiku najviše na »J. M. O.«, koja nas jeda »demokratskim« vođama, koji I vodi te 'muslimanske mase, želeći je | je izrabljuju u svoje stranačke svrhe i prikazati kulturnim -razbojnikom i to i traže od nje takav rad u musti- | najviše u krugovima, koji ih ne pozna­ manskim masama, kakav bi bio ! ju: među Srbijancima. U početku ovog klevetničkog rada ! mnogo potrebitiji ondje, gdje se nacio­ I nalna svijest smatra potpuno razvije- 1 imali su uspjeha, jer je taj njihov rad i I nom. Л I bio podzeman, kojem se nije moglo : ; I upravo je smiješno kad g. Kurto- ; ući u kraj, budući su Radikalna i De­ i vić i g. Rebac nastoje, da agitaciju za : mokratska stranka bile u prijateljskim > jednu stranačku politiku prikažu radom I odnosima, gdje su nas najviše bili oor- i za kulturu i osvješćivanje i kad se Iju- ; nili. Ali kad je nakon razmimoilaŽenja , te što ih naša stranka ne podupire. Ni- ; gornjih dviju stranaka izbila istina na ; ko kod nas ne opazi njihovog kulturnog javu i njihov rad otkriven, i kad se na- ■ -rada, koji bi morao biti potpomognut. ma pružila mogućnost obrane, onda jao »Budućnost«, koja je trebala krčiti put pomagaj, da se nama kao »nevrijed­ nacionalnoj svijesti već u prvom svom nim« elementima dopušta obrana i to broju veli jednu veliku neistinu, da mi još u jednom uglednom srbijanskom li­ muslimani u općem dobni ne gledamo stu »Samoupravi«, koju su oni već dobro svoje, i ako je upravo obratno. smatrali uvjerenom o našem »reakcio­ II. Pored tog u »Budućnosti« se može pri- ; narnom«, »nazadrfom« i »vclcizdajničU nacionalni grijeh, koji »demokra­ lično dosta opaziti stranačke politike, ’ kom« radu. No baš ta okolnost, da čo­ te« muslimani ubrajaju našoj stranač­ koja će joj biti vebka zapreka u njenom vjeku nc daju mogućnosti obrane na koj organizaciji spada još i to, da se »nacionalnom radu«. mjestu, gdje su oni najviše intrige ko­ »opiremo« kulturno-nacionalnom radu Nil nije samo politička natruha i ne­ vali, dokazuje, kako je kod tih »na­ »Naprednih« Nacionalista i da se pri zgodan metod uzrok neuspjehu »Na- । prednih« elemenata malo kulturnog ra­ tom služimo sredstvima, koja su dale­ predu ih« Nacionalista, nego mu smeta 1 da, a mnogo zaplotmjačkog, kojim hoće ko od kulturna čovjeka. U "svom pisa­ i prcgoiema vika na muslimane, da su | da omalovaže veliku istinu o tegoba- I nju o toj stvari neki su pretresali lič­ nekulturni i nesvjesni kao kakav, kako , ma muslimana, koju mi u našem listu nosti Vodstva naše stranke i grdili ih sam već rekao, divlji afrički narod. U 1 dnevno Iznosimo. Baš njihova srditost 1 na način, koji pristaje samo »demokrasvom radu oni sami sebi podmeću kli- | na »Samoupravu« dokazuje, kako je tama«, jer nemaju stvarno u tom prav­ pove, što upiru prstom u nacionalnu | neistinito ono, što su o nama govorili, i cu ništa prigovoriti i za to pretresaju To je svakom jasno, jer ko ima kakve | svijest drugih dijelova našeg naroda, ličnosti, da za svoje pisanje imaju ka­ koji su, u stvari, na istom stupnju na­ dokaze o našem »veleizdajničkom« та- ; kva takva materijala. A najvažnije u cionalne svijesti kao i muslimani. Mu­ du, ne treba se bojati obrane, kad će J tom svem — to moram- naročito na­ slimani dobro znaju, da u pravcu na­ ona Niti dokazima oborena. glasiti — jest da o nacionalnoj nesvjerodnog osvješćivanja treba poraditi i Ali ko zna, da ]e govorio neistinu, snosti muslimana trube toliko i tako, kod drugih, koji naše Oslobođenje sla­ ima pravo da se srdi na našu obranu I kao da su jedna vrsta divljeg afričkog ve kao pobjedu nad muslimanima i to ! zato im toliko ne zamjeramo. Mi smo naroda, kao da i ne znaju, šta je do­ svakom prilikom naglašuju. S ovim u : zadovoljni, da je ugledna »Samoupra­ movina i ljubav prema njoj. Time oni savezu kad još »narodnjaci« dižu vi- i va« dobila -ispravno mišljenje o nama š.re jednu veliku neistinu, koja im mož­ ku i galamu na muslimane, da su oni I i da tako imamo još jedan dokaz više da i jest cilj, kao da su ostali slojevi nekakvi zasukanci, anacionalni i nekul- 1 o zaplotnjačkom radu »demokrata«, ko­ našeg naroda osim muslimana naciotnrni i da jedino njima treba dokazir ji su sve proigrali i drže još zadnju kar­ naino potpuno svjesni ili kud i kamo vati što je nacija i vlastita država, on­ tu u rukama, misleći, da će njom po­ od njih nacionalno svjesniji i da među da je jasno, gdje leži neuspjeh rada na­ vratiti ono. što je izgubljeno i Što se drugim slojevima naroda nije nužno iših »naprednjaka«. Ne trebaju tražiti ne 'da povratiti. Divlje su meso gospo­ šta raditi u pravcu nacionalnog osvješuzroke tog neuspjeha u ometanju s na­ da naši »demokrati«, ćavanja. Hainiđ Kurbegovlć. Predbacivanje da se mi opiremo kul- j še strane ili »u azijatskom raspolože­ nju čaršije«, nego u svom pogrešnom tumonacionaliiom radu »Naprednih« radu, koji nije zasnovan na iskrenoj že­ Nacionalista ne može se izvoditi iz tog, lji za kulturnim pridignućem muslima­ što se opiremo »demokratskoj« politi­ ci, kojoj služe »napredni« elementi i i na, nego na političkoj špekulaciji jed­ ne stranke, koja hoće da s kulturnokoji u njoj čak i aktivno sudjeluju. Već U 71. br. od 9. oktobra o. g. Vašeg nacionalnim radom trguje. to, što taj pokret vode prononsirane cijenjenog lista izašao je članak »od Rad »naprednih« elemenata među »demokratske« političke ličnosti, kadro naslovom »Podizanje zanata kod mu­ muslimanima spekulativne je naravi i je potpuno kompromitovati cijeli »omslimana«, u kome poštovani pisac vrlo gosp. Kurtović ga je u početku bio lad.nski« pokret i dati mu karakter po­ stvarno raspravlja o stanju zanata me­ stavio u službu svoje osobe, za sticaduzeća, kojim se nastoji agitovati za đu muslimnima, te zagovara ideju, da nje političke kariere, a kasnije, kad je politiku »demokratske« stranke i ništa se što prije počne oko obnove i usa- ј tu karicru postigao, stavio je cijeli na ­ drugo. Ti momenti bili su uzrokom, da vršavanja istih. Ovaj je članak rados­ cionalistički pokret u službu »demo­ Je iz omladinskog pokreta istupio nje­ no odjeknuo u našim srcima, pa smo kratske« stranke, da joj se oduži za gov pokretač dr. Alečković, koji je uuvjereni, da i kod ostalog našeg svije­ svoje poslaničke mjesto, kojeg mu je vidio da taj pokret ima .posve drugu ta nije prošao bez dovoljnog uticaja. ta stranka poklonila. Zato i nemaju ti tendenciju i da se je udaljio od svog Mi smo mišljenja, da ne treba da osta­ »napredni« elementi nikakva obzira cilja tim, što su se nekoji ljudi iz tog ne samo pri pisanju, nego da se iz piprema muslimanima, jer tu obzirnost pokreta dali i ni e no v a ti za posla­ I sanja pređe i na samo djelo i to čim ne pokazuje šef »demokratske« stran ­ nike u Narodno Predstavništvo. Sam prije. Jer važnost i potreba je očita i ke g. Pribićević, a oni rade potpuno g. Alečković zgodno motiviše svoj is­ ne trpi zatezanja. po njegovu receptu. Oni su držali, da tup ovim riječima: »Naš je rad imao Svrha je ovim našim recima, da po­ su muslimani trgovačka roba, koju mo ­ biti kulturni rad bez ikakve političke taknemo i ostale naše čitaonice i slič­ gu kupovati uz vrlo jeftine uvjete, a natruhe i bez ičijeg tutorstva. Ako bi na udruženja, da svojom izjavom u kad su vidjeli, da to ne ide, postavili se u taj rad imala umiješati politika, on javnosti dokumentiraju solidarnost i su vrlo visoku cijenu: nacionalizam, ne bi bio nemoguć, jer ko se bavi politi­ spremnost, da založe sav svoj trud i bi li tako jedhim svetim sredstvom ku ­ kom ne može temeljito i valjano raditi upliv, da što prije dođe do Ostvarenja pili njihovo povjerenje. Nacionalizam, u onom pravcu, koji smo mi započeli. ovog plemenitog nauma. Mi očekujemo kojega su postavili »Napredni« Nacio­ Cim se politika u to uvukla preuzima­ ovdje s punim pravom, da Sarajevo, nalisti kao cijenu, kojom se imaju nanjem poslaničkog mjesta, taj je pokret kao centar naše intelektualnosti, rekne sišao s pravog puta i za me je bilo ‘baviti pristaše za »demokratsku« stran­ svoju, a u prvom redu očekujemo od ku, potpuno su kompromitovali pred jasno, da moram istupiti.« Mislim, da naših kulturnih društava »Gajreta«, širokim masama muslimana.’ »Demose nije dalo bolje i temeljitije reći o »Hurrijeta« i »Osvitanja«, da poduzmu krafb« su i u ovom pitanju, kao i u radu ^Naprednih« Nacionalista, među u međusobnom sporazumu po-trebite svim drugim nastojali promicati svoju čije pokretače spada prvi dr. Alečković, predradnje i o tome čim prije javnost stranačku politiku ne gledajući, koliko koji je iskreno bio stupio u akciju, da obavijeste, koja će ih u tome — uvje­ narodna stvar štetuje time, što se od muslimane kulturno pridigne. reni smo — sa svoje strane i moralno jednoga tako visoko cijenjenog narod ­ Svaka akcija mora ići i služiti onom i materijalno izdašno pomoći. U to ime nog dobra pravi predmet političke tr­ cilju, za koji je pokrenuta. Za svakog neka je s hajrom! Zahvaljujući Vam na govine. Д|Н »demokrate« su političari mora biti jasno, da kulturni rad mora ustupljenom prostoru šaljemo Vam Machiavelijeva kova -i ne biraju sred­ biti jedinstven i općenit i da s politi­ mahsus selam. stava u širenju svoje stranačke ideje, kom ne smije imati posla. Kulturni rad Islamska čitaonica u Cajniču. koju identifikujii s idejom narodnog i mora nositi opće dobro svima i ne smi­ državnog jedinstva, te nacionalno-kulje promicati ciljeve ili kulturne prograturnim i patriotskim radom. Kad su me stranaka, koji su međusobno op­ sve upregli u svoja kola i kad im može rečni. Na tim principima zasnovani rad svašta poslužiti za stranačku agitaciju, naići će na općenitu potporu makar se zašto još ne bi uzeli i nacionalizam, da on djelomično i ne podudarao s kojim njihovi protivnici nemaju nikakvih stranačkim programom, ako to nije u sredstava za pobijanje njihove stranaćdiametralnoj opreci sa zakonima evo­ kb oligarhije. lucije i religije. Nastojeći, da se istaknute činjenice Kulturno-nacionahii rad, koji bi imao ne upoznaju i da vode »naprednih« en sebi gornje momente naišao bi na lemcnata ne izgube ij one pristaše, za izdašnu našu potporu. Ali rad naših »Naprednih« Nacionalista, koji agituju ’ koje drže, da su im sigurni, srde se na za politiku jedne stranke, pod čijom se j svakog, ko ne će da uniđe u jedno postranačkom vladom događaju najviša I litičko-špekulativno poduzeće pod imezločinstva i u čijim se redovima nalazi | nom »Naprednih« Nacionalista. Mase, jedan dr. Krulj, ne će i ne može naići ! za koje su držali, da ih mogu obmanuti na našu potporu, jer nosi u sebi malo - i dati im luk pod prasu. nisu htjele i koristi a veoma mnogo štete. Rad »na­ i ne će htjeti ni da čuju o radu »napredprednih« muslimana ne kreće se u j nih« elemenata, koje su odmah u popravcu nacionalnog osvještavanja, nego । četku vidjele u pravom svjetlu. Dok služi »demokratskoj« stranci), u čijim i su držali, da mogu uspjeti u svom raredovima sjedi g. Kurtović kao pred­ ' du i uspješno trgovati, pristaše g. Kurstavnik i gleda da za svoj rad dobije I tovića nisu pokazivali nimalo srditosti, priznanje jednog dra Krulja i dra Nje- ' ali kad su uvidjeli nemogućnost svog .žića. Za taj rad nema i ne može imati i spekulativnog poduzeća, digli su i ku­ Divlji miso. Znaci buđeija. „]. M. O.<( i njeni hritičari.^ (Iz »Samouprave« broj 248.) Naš tobožnji feudalizam. Jedan od najneosnovanijih prigovora našem radu i držanju leži u tobožnjem našem feudalizmu. S toga ću da citi­ ram cijelo poglavlje našeg programa, koje nosi naslov »Gospodarska politi'ka«. Tu se veli doslovce: »Tražimo jednaku slobodu, privred­ nog rada i sticanja za sve građane na *) Ovaj peti članak serije donosimo radi toga, što još ne dobismo »Samo­ uprave« u kojoj je štampan četvrti čla­ nak. Taj ćemo donijeti naknadno. Ur. �Број 83 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* koniš’ji u kojeg imate povjnreaje, ali — muslimanke, da očuvaju obraz i goli I mije. Postavši jednom samostalni u I čitavom području države SHS. Ogravuk ne jede mesa po perući. Pamtite vjerskim pitanjima i pravoslavni i muživot. i I n.cenje slobode privrednog rada i stidobro: prigevor vrijedi ianie do prek­ slimani, oni su veliku važnost polagali i S druge strane naš maloposjednik u canja dopušteno je samo iz javnih ob­ sutra. Stoga aa рмае! zira, te se po tom slobodno vršenje i zdraviju »demokratskog« boljševizma ! u svoje autonomije, jer su one bile ; čuvari nacionalne svijesti, pa za to je ' stoji pred katastrofom: što • Pravda u Rogatici. Borisav, Jovo i obrta i trgovine može samo putem za­ nui je ostalo iza austrijske rekvizicije , i bio neizmjerno veliki ugled vakufskih ; Milovan Tomić iz Podromanjc, kotar kona vezati za predhodno podjeljenje sabora i eparhijskih savjeta. Izbori za rogatički, napanu Muhameda Konakokoncesije od državne vlasti. Potpuno ■ potrošio je hraneći svoju obitelj i proova vjerska tijela. gdje su i svjetovnjaci ! dajući zadnje ostatke svog pokućstva, vića, da im vrati kobilu, koju je njegov slobodna utakmica na polju privrednog imali učešća, bili su od velike važnosti, otac još u god. 1913. kupio iz sela Zarada ne sm je da bude izigrana podje­ i Na račun huka za godinu 1918. primao jer oni su bili iriumf nacionalne svije­ je — obećanje o isplati rente, a koma. Tomići tvrde, da je Konakovića ljivanjem privilegije, a isto tako i kon­ sti i volje naroda i na neki način pr­ naša vlada ne samo da ne čuje pisku otac dotičnu kobilu u god. 1914. na ne­ cesije za iskorišćavanje privrednog bo­ naše posjedničke nejačadi, nego ih si- ■ kosili austrijskoj viadi. jer ovdje ona zakonit način prisvojio. Stvar je bila gatstva naše države, mogu se podijeliti s tematski izlaže umiranju od g 1 a- ■ nije mogla raznim smicalicama da propred sudom, tc nc mogavši navesti po­ samo ustavnim putem. Dosljedno to­ trii svoje kndidate ,kao što jc to radila di i drugih nevolja. Ne vodi brige ni^o dataka o kobili, njezinih biljega, sud ih me imadu se sve postojeće privredne u opštim izborima za državni sabor. Eudovicama i siročadi poginulih posjed­ je odbio. — Tomići se s time ne zado­ privilegije i sve do sada podijeljene to na koji su način ovi izbori dobili ve­ nika, kao da i nijesu krv naše krvi i volje, nego jednog lijepog dana doče­ koncesije za iskorišćavanje državnih liki značaj i om će još dugo u narodu plemenit ogranak našeg naroda. A na šuma i rudnika ustavnim zutem revi­ kaju Muhameda Konakovića i uz naj­ bii. cijenjeni, jer Bosanci su pobožni drugoj se strani rasipaju milijodirati. Korisnik i nosilac monopola mo­ veću psovku i grđonje onoga, što je ljudi. j n i narodnog imetka, da se pomoću ne­ že biti samo država SHS. čovjeku najsvetije, otmu mu kobilu i čuvene korupcije bogate pojedinci 1 i Vakufsko-mearifski izbori u Bosni iodvedu je. U pogledu agrarnih odnošaja u zem­ debljaju paraziti na račun maju u toliko veću vrijednost, što su Kada će u nas zavladati jednom lič­ lji, ističemo: sva zemlja, koja se obra­ našeg umiranja. to prvi izbori poslije oslobođenja i što na i imovinska bezbjednost? Ima li ko, đuje, ili je slobodni posjed ili stoj: pod Tražeći zemlju i za muslimanski dio uam oni daju jasnu sliku politi­ da ovome zlu stane jedanipiut na kraj? Kmetovskim odnošajem. Slobodni je našeg naroda mi nijesmO vođeni kak­ čkog raspoloženja kod muslima­ posjed ili mali težački ili veći bcglučki Dozvola trafika u Odžaku, ruže nam vom mržnjom na kmete, nego to čini- < na. Iako izabrani poslanici imaju da vo­ posjed. Ovaj slobodni mali težački po­ se iz Odžaka, da se banjalučka finan­ ino iz uvjerenja, da nas uz ovu našu , de brigu o vkuiskim imanjima, izdrža­ sjed u pretežnoj je većini slučajeva cijska direkcija nijd držala propisa kod grudu i našu državu može priljubili vanju džamija, mekteba, medresa, mudanas zadužen i nema izgleda, da podjeljivanja duhanskih dozvola, da se samo posjedovanje zemlje, iz koje bije alima i sve sirotinje ipak su ljudi bi ­ bi se ti tereti mogli u dogledno vrijeme podjeljuju samo invalidima, nego su se tako sladak i tako omamljiv miris ži- : rani prema političkom opredjeljenju. Bi­ namiriti iz vlastite pr.vredne snage po­ dijelile bogatim, koji nijesu rata ni vi­ voli i priljubljivanja. Mi u toni pravcu le su, naime, tri kandidatske liste: »Mu­ jedinih vlasnika tih malih zemljišnih ne tražimo ono, što »demokrati« hoće | slimanske Jugoslavenske Organiacije«, djeli. nego se za cijelo vrijeme oboga­ posjeda. Smatramo ovo opterećenje ćivali i svoje zdravlje čuvali. Svraća­ da siguraju svojini štićenicima; mi tra- j Nezavisni (Mustajbeg HaHlbašić) i Mu­ slobodnog težačkog posjeda zaprekom mo pažnju mjerodavnih na ovu neprav­ žimo površine, koje ćć biti dostatne za slimani »demokratske« stranke. uspješnom razvitku zemljoradnje isto du i -tražimo, da se duhanske dozvole pristojan život našeg težaka i koje će tako, ako ne i u većoj mjeri, kao što Ovim se izborima pridavala velika bezuvjetno oduzmu od sviju zdravih i mu osigurati ekonomski opstanak. Kmeje kmetovski odnošaj na kmetskom važnost naročito od strane »demokra­ dobro stojećih ljudi, a da se dijele samo ti će da dobju dovoljno velike površi­ zemljištu, pa tražimo, da se isto­ ta«, jer iako je bila kriza u veliko, svih invalidima. ne, lišene svakog tereta, pa šta dobno i na isti način sa uki­ sedam muslimanskih poslanika »demo­ prirodnije, ako mi zaht jevamo, daše šlkaniranje naših radnika. Kod firme nućem kmetstva rastereti i kratske« stranke pošlo jc u agitaciju i i naš »slobodni« težak liši ovaj slobodni težački posFeltrinelli u Sjetlini, kotar Rogatica, svi su se kandidovali, da bi s jedne svog duga i kurtarišc lihvar­ dobiva naš list, kao svjestan musliman, j e d. strane svojim ugledom i položajem dje­ skih šapa raznih banaka I radnik Alija Borčak. Neki dan dobije Svaki zemljoradnik mora dobiti zem­ lovali na birače, a s druge strane do^ drugih špekulanata? Kad se Alija »Pravdu«, te za vrijeme odmora lje i to toliko, koliko mu je potrebno kazali da su oni zaista po volji narod ­ kmetu daje slobodan i besteretan po­ počne je čitati. Na to ga upTaju dva za njegov opstanak. U nužnim sluča­ noj poslanici, jer, eto, narod ih bira za sjed, zašto da se blagodat državne po­ prijatelja, šta ima nova, a A1 ja im pru­ jevima neba uzeti državne mere. Da džematske medžlise, gdje je potpuno moći ustegne »slobodnom« težaku, pa bi se ovako rasterećeni seljački posjed nemoćna ruka ministra policije. »Jugo- • ži list sa primjedbom, evo pa čitajte. U da i on ne osjeti blagotvornog utjecaja tome priskoči jpimo Mikić i pobjesni na i u buduće očuvao, treba zakonom us­ slovenska Muslimanska Organizacija« novog stanja i nove svoje države. Ovaj njih: »Ja znam, da vi hoćete na silu tanoviti minimum zemljišnog posjeda opet sa svoje strane poradila je svim naš zahtjev ne potječe iz kakvih kon­ da istjerate kralja Petra« i okrenuvši koji se ne će m^ći ni prodati ni opte­ silama, da dokaže cijelom narodu, da fesionalnih motiva, nego je čisto ese Aliji reče, da ne smije toga lista do­ retiti. je »demokratska« stranka nepravedna konomske prirode i glavni uvjet, bivati, jer će mu s capinom glavu raz­ bila prema muslimanima u Bosni, jer Opći gospodarstveni interesi iziskuju, da u našoj državi dođe do ravnoteže i biti. je nepravedno podijelila mandate, bu­ da ima većih posjeda, pa gdje ovi već socijalne pravednosti. Gdje će se to po­ Primjećujemo^ d* je Alija Borčak postoje kao slobodan posjed, treba ih dući jc uzela za sebe sedam, a Jugostići. ako se vodi račun samo o kmetu, pretplatnik našega lista od početka slovenskoj Muslimanskoj Organizaciji održali. S toga i pri dokinuću kmetstva a ne i o »slobodnom« težaku, koji g rnjegova izlazenja i da je bio pretplat­ treba s tim računati, te vlasniku zemlje dala samo dva mandata. ca pod teretom svog duga i nikom i dosađanjih muslimanskih listo­ — u koliko to gospodarstveni obziri iOvi vkufsko-merifski izbori, ti nes ­ uz to stoji na posjedu koji je ispod ziskuju — putem komasacije zajamčiti retni izbori za kojim toliko žude »de- . va Bez komentara. minimuma? zaokruženjc njegove beglučke zemlje Dr. Jovo VssiHaoić ordinira u Cnniokrati«, bili su porazni za »demok- ■ Na pravednoj odšteti za kmetovska u veći posjed. U onim slučajevima, gdje ■ selišta, na hitnoj pomoći ugroženim fa­ ratsku« stranku, jer je doživjela i kovića ulici broj 1 od 2—3 sata poslije vlasnik zemlje nema dovoljno begluka, potpuni krah. »J. M. O.« dobila milijama naš:h posjednika, na praved­ a hoće sam da obrađuje, ima mu je za svakog svog kandidata 1001 (slo­ noj podjeli zemlj.šta svjema, koji ih se odijeliti toliko zemlje, koliko je za • žele obrađivati i rasterećenju zaduže­ vom hiljadu i jedan) glas, neovisni 70, njegov opstanak potrebno. — Do rijenog težaka bazira naša agrarna politika. ; a musi, »demokrate« 8 (slovom osam) šenja kmetovskog pitanja ostaju nepro­ Veli se da smo feudalci. Prepuštam su- , glasova. Dakle sedam muslimanskih po­ mijenjeno na snazi dosadašnji pravni : du objektivne javnosti, da na temelju slanika »demokratske« stranke prestavodnošaji između zemljovlasnika i kme­ Ijaju samo po osam muslimana u Bo­ Državne željazaica kraljevstva SHS. svega što gore iznesoh presudi o ovoj ta te pravne zaštite toga odnošaja za i »demokrat koj« podvali i konstatiram sni i ovi se još poslanici nazivaju »na­ Direkcija a Sarajeva. obje strane. rodnim«. glasaju i daju viadi većinu u ! činjenicu, da su njihovi organi bik tako Broj 33.845/Ie ех 1919. Radništvo treba da bude posebnim i drski, da su ove godine rušili ogra­ sudbonosnim pitanjima otadžbine. Do­ zakon ma zaštićeno od kapitalističkog duše ove poslanike već odavna narod de i uništavali usjev naših izrabljivanja poslodavaca. Tražimo u Bosni zove »namet — pjslanici«. i Natječaj ra stari materija!. ljudi samo za to, što su bez dozvole naročito uvođenje obligatnog osigura­ I vlasti iskrčili tri četiri dunuma i obraodriče «n povjerenje, ali Beogra­ Direkcija državnih željeznica kraljev­ nja radnika za slučaj bolesti, nezgode, j dili ga i lanjske i ove godine. đani to nisu znali, nego su .u stva Srba, Hrvata i Slovenaca ■ Sa­ nemoći i starosti, te osiguravanje pot­ svakom poslaničkom fe»u gledali pred­ Beograd, 5. oktobra 1919. rajevu ima da proda veću količiai sta­ pore za radničke udovice i siročad«. stavnika Herceg-Bosnc. Ako išta ima Sakib Korkut roga materijala te ovim putern poziva demokratskog u »demokratskoj zajed­ Eto to je taj strašni »feudalizam«, na sve one. koji žele da taj materijal ku­ nici« i ako muslimani njeni poslanici koji se danas diže kuka i motika. Ob­ pe. da podnese pismene ponude. više cijene volju naroda od dnevnica, jektivni će posmatrač gornjih naših na­ Pirodaće ae, oiomi koji bude najvi­ onda bi oni morali što prije po­ čela ustanoviti: 1.) da mi ne težimo za še mi dio, slijedeći materijal: ložiti mandate i ustupiti ih podržavanjem kmetskog odnošaja. 2) U 252. broju od 26. oktobra don’jela i onome od koga su nepraved­ da na agrarno pitanje gledamo kao na Gripa XV. stavka: no oteti — »Jugoslovenskoj Musli­ jedno čisto socijalno pitanje, 3) je ugledna beogradska »Samouprava« 18 željezo od. oso vina članak koji nosi naslov »Mearlfško-va- । manskoj Organizaciji«, koja je pokaza­ da zemiju tražimo za onog, koji ho­ 18 savinute osovina će daje obrađuje i 4) da pri r jckufski izbori u Bosni«. Mi taj članak i la na ovim ipborima, da ima ogromnu 25 zupčani točkovi od mašiaa radi njegove važnosti prenosimo u čije- ! većimu' muslimana za sobom. šenju agr. problema težimo za soci­ 27 lim deblji od 5 m/m. jalnom pravdom i ckonмл$коlosti. »Samouprava« piše: Naravno, muslimani »demokrate« 28 lim tanji od 5 m/m. gospodarskoni ravnotežom. željni vlasti i dnevnica i dalje će sje­ lako je sve do škara vladala kriza 30 b.jelj i počinjeni lim (odpaci) diti u parlamentu, ali za to se neće Zahtjev odštete za kmetovska seliš­ u vladi i parlamentu i zemlja bila п w 43 lijevano željezo neprženo smjeti kititi titulom narodnih poslani­ ta, koja su de fakto vlasništvo zeniljomrtvom stanju, ipak se u narodu osje­ 44 staro željezo sprženo ka. jer cio svijet zna, da oni prestavposjednJca, tako je naravan i opravdan, ća jedan pokret na bolje, jer se na sve 45 staro željezo i stari željezni pra ­ Ijaju svega osam nmslimana u Hercegda ga ne treba posebno obrazlagao. strane naše Kraljevine održavaju raz­ govi Bosni. ne skupštine prosvjetne, crkvene, eko­ Priznaju ga u ostalom sve stranke koje 76 obručevj nijesu zadojene boljševičkim teorijama, nomske, staleške i t. d. Inicijativa za 80 željez. točkovi od kola u ga s početka uvažavali i sami obnovom i preporodom naše zemlje do­ 84 odpaci od tračnica kraći od 3 »demokrat «. I da nije demokratskih lazi od naroda, a to nas veseli, jer vi­ metra predstojnika, koji hapse poštene dimo da je srž naše države zdrava, a 96 željezna i čelična piletina ljude što odlažu hak; da nije mi nacija od budućnosti. Narod, ne oče­ 97 čelik od zupčanih pločica njihove protidržavne propagande, koja kujući da mu samoizabrani poslanici Muelimnni Sarajlije! 99 čelik od iarpija huška i pravi smutnje, naši seljaci ne ra pisuje izbore, glasa i opredjeljuje se 4 stare cijevi za vakum (cijevi od Danas u dva sata ističe rok pri­ kako mu je volja. samo da nc b.šc došli na boljševičku game) govora spisku birača za vakafski džamisao, da se protive plaćanju odštete Ovih dana obavljeni su po cijeloj Herceg-Bosni izbori za džematske me- | matski medžlis grada Sarajeva. Рокк- : Cijene treba razumijevati franko iz državnih sredstava, nego biše čak džlise prema vakufsko-mvar fsk- m sta- I tlte, da se odmata uvjerlta, jasta li иааskladište materijala Sarajevo. Za tovapristali i na to, da se sami otkupe, jer šeni u spisak, jer iaača ne ćete iaad i renje računaće se za svakih početih ne bi bilo ni 20 od sto ljudi, koji ne bi tutu. Izbon »u do duše bili v;onke t riprava da dođete aa biralište. 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) rode, ali su imali i politički bili u stanju, da bez poteškoća isplate Ko bude ispušten, мека to ad^ata ja­ karakter, jer su bili vjeran treba sa 2 krune biljegovati i na kuver­ tu odštetu. Popaganda »demokrata« na­ vi mjesnom odboru aado organizacije ti napisati »Ponuda za stari materijal« tovarila je dakle našoj državi jedan su­ izraz volje naroda. U Bosni je ili sam zatraži, da se naese u »Нмк te do 30. novembra o. g. predati. Ako uopšte svijet religiozan, a naročito muvišan izdatak, a ako se g. Pribićević želi uvjeriti o istinitosti ovih navoda, Jmaiii. Kao odani sinovi Kralja i 0birača. negdje nema biljega može se novac pre­ Čeka nas još jedna borba za adnzftu ’/’ чс, oni hoće da budu i vjerno ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ пек zađe po Posavini pa će vidjeti da manjc vakafa Iz nespasobaih | pristra­ rekcije poslati. pravoslavne seljak inje posjeduju čitave siad< llahovo. Deset godina išli su nih ruku sadaajih upravljača, pa nemojte i nakite od cekina, koji su kupovani po ruku i» j ruku pravoslavni i muslimani Ponuđene cijene imaju đa vrijede do propustiti svoju dužnost, da se uvjerite ј konca godine 1920. 600 do 800 kruna po komadu. Te im i borJi protiv Austro-Mađara da izvojuju jedina prava — vjerske autono- i o svom prava. Može sa to povjeriti I 157. 3—1. Uprava. cekine prodadoše : arajevske i druge O^o vakufskih izbora. Dmnćc фГ| Odgovor« uredaflt: M. Sadžvka VMfo Odtef »L M. štamparija D. & A. Kaju«, Sarajav«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1aa1383f7e44ef344b65d9c695401bdf.pdf 4caaaa92ca27b61c29c4d79b3044ee3e PDF Text Text DD A VDA 1 1\Л ▼ Ufl^ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ 0РГАНИ8АЦИЈЕ. ^7^*^ Broj 84. Sarajevo, subota 7. novembra 1919. (14. saferul-hajra 1338.) Dobro došla, pitoma Srbijo! Godina L Pri koncu nam je još jednom napomenuti da će nam biti vrlo milo, ake nam u skorije vrijeme ■ bude moguće, da prija­ teljskim i savezničkim vezama, što nas spajaju sa „Narodnim Čudnovat će biti evaj naslov ljudima, .koji u dolasku g. Klubom* i radikalnom strankom mognem© dati konkretni] i oblik otejana Prutića i drugova gledaju pohod bivših ministara i pred- j i jaču oznaku. U to ime: bio sretao ovaj zbor i prvi pohod mu­ stavnika jedne stranke, pa ma ona i nosila glavnu zaslugu za drih predstavnika Srbije. U to ime: ujedinjenje kraljevine Srbije sa širekim i prostranim krajevima, u „Dobre došao, g. Protiću; dubio došli, brav j Srbijanci!" . kojima žive tri plemena jedinstvenog našeg naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Nu ko ima ljubavi za ietinu, smisla za objektivnest skurni list: »Poraz koji je crna reakcija i osjećaja za pravednost, taj će i te kako razumjeti naslov našeg pretrpila pred Prestoljem &&nka, taj će i te kako priznati njegevu opravdanost, taj će i te hoće ona da parališe — pobjedom kako osjetiti potrebu, da se solidariše sa tim i takim pozdravom. Vlada z. Pribićevića, koja nema o- . u narodu i u tu svrhu troši milijune, Jer, Stejan Pretić nije samo obična ministarska ličnost, on nije slona u narodu i koja ne smije ni pred organizuje mase i uspiruje široki po­ samo političar i državnik. On je personifikacija jedne misli, On imenovano Nar. Predstavništvo, J kret, čiji bi val imao da preplavi čitavu izvozničara i korupciouista, k<xji ; našu otadžbinu.« je nosilac i izražaj jedne ideje: divne ideje Oslobogjenja i Uje­ vlada svoj lični interes hoće da zamotaju u ; Šašavi redaktori i inspiratori ovih dinjenja našeg raskemadanog i potlačenog Naroda. lijepi plašt interesa države, ta i taka | riječi nijesu kanda svjesni šta znači u Na stvari ništa no mijenja okolnost, da su u našoj mladoj vlada sipa u zadnje doba drvlje i ka­ onakom obliku postavljati Prijestolje državi mementano prošla stražnja kola naprijed, pa da g. Pretić i menje na stranke, koje mirno propagu- prema narodu. Ili oni možda misle da ju svoje kifle i na impozantnim skup ­ ne dolazi u Sarajevo kae aktivni predsjednik ministarstva. To je | nije dozvoljena borba proti njihovoj oštinama polažu narodu račun o svom gradi, što u svom slijepilu hoće da i« »amo neka omaška prirode, koja katkad i Ciganinu daje carstvo, djelovanja doživljujući aplaus i bez­ da ubije — svega oca. Te je samo obična igra sudbine, koja se granično narodno povjerenje. Zgrnuv- postave između Krune i Naroda? Va­ se gospoda lažni demokrati. Mini­ nekom nasmije baš radi toga, da so sunovrati i zanavijek iščezne. šj silan kapital na izvozuicama, gavani raju stri nijesu tu za to da vode stančarsku A možda je i ispuštanje za grešku, koju je g. Protić učinio prema vladine »stranke rada« siplju novac politiku u vrijeme, kad treba izgrađi­ gladnim mješinama, da putem žute nama muslimanima, povjerovavši lažnim glasovima o našoj pro- štampe šire najogavnije klevete protiv vati državu, a još su manje vlasni, da priječe dodir i uprav djetinjski kidaju tudržavnosti i tobožnjoj našoj mržeji na Srbe i Srbiju. svojim političkim protivnicima, da ih Bilo kako bilo, mi se veselimo ovom njegovom posjetu i blate na najbezobzimiji način i da za veze, što ih narodne stranke moraju sa krunom i prijestoljem. Opozi­ sretni smo, da ga možemo pozdraviti u svojoj sredini, jer čije- ! judine srebrenjake baju o — revoluciji, imati cioni blok ne ide ni za čim neprirod­ koju snuje jedan Stojan Protić sa jed ­ nimo njegove divovske napore i jer smo uvjereni, da nam donosi ' nim, niti se utječe pod skut nesavjesnoj Laginjom i jednim Korošcem. srce, koje ima osjećaja kako za naše patnjo i bolove, tako i za j nimSvetuzar kamarili. Što ide u narod, znak je da Pribićević nije samo mega­ naše težnje i nastojanja, koja niti su revolucionarna niti idu za loman. On je u zadnje doba prosto po­ ga narod shvaća i da odobrava njegovo nastojanje, kako bi na ljubavi i kakvim razgragjivanjem. ludio, jer sliči svom kolegi generalu bratstvu izgradio solidne temelj« Gr. Protić i drugovi uvijek su težili za svetom Slobodom i Potioreku, koji je vikao »Naprijed!« i ; našoj mladoj državi. Samo je kod nas neotugjivim Pravima Čovjeka; oni su za te svetinjo vodili ogor­ onda, kad nije imao nikakvih sredstava : moguće, da se »demokratska« stranka opremu svoje armije. I kao sto je ljuti na zborove i narodne skupštine; čene borbe sa unutarnjim i vanjskim njihovim u. prijateljima; oni i za Po-tiorek išao samo iz crkve u kance- । se u toj borbi a ijesu uklanjali nikom i ničemu, pa će. uvjereni lariju, iz kancelarije u crkvu, da osli­ samo se korupcionistička klika može narodnog glasa i njegove suve­ smo, kako treba shvatiti i Rastejanje naše organizacije, da te slo­ jepi i ogluši za sve što se je oko njega bojati rene volje, da svoju državu izgradi zbivalo, tako kanda i Pribićević dde bode izvojšti i za islamski dio aašeg jedinstvenog naroda. Mi smo onako, kako on hoće i kako odgovara kluba na telefon, od telefona u klub, muslimani stavljeni izvan zakona. Nesamo u Sandžaku i Make­ iz njegovim željama i potrebama. pa je i oslijepio i oglubnuo za sve, što doniji, već i u ovoj tužnoj Bosni i još tužnijoj Hercegovini. Laž narod hoće i zahtijeva. Drukčije se ne Obezglavljeni »Glas Naroda« može je i prosta obmana, kad se to nastojanje prikazuje neraspoloženjem može tumačiti bjesnilo njegove štampe: puknuti od Ijutiue, što ne prolazi plan prema državi; cinizana je i drska kleveta, kad se našoj borbi za sliužbene, poluslužbene i »nezavisne«; njegovih gosa, nu nema i ne može ima­ ti prava, da monopoliše patriotizam i najprimitivnija gragjanska prava daje obilježje mržnje prema drukčije se ne može odgonetnuti mah­ da se postavlja sudijom u stvari narod­ nitanje, u koje zapadoše njegovi listovi srpstvu i Srbiji. Ne, g. Protiću. Mi niti mrzimo Srbe, niti smo od nog opredjeljenja. Tog prava nema tim dana, kada mu je uspjelo, da sa po­ proti našoj državi. Mi smo proti sistemu. prije, što se gradi zastupnikom »jedine« novno dočepa vlasti i preuzme kormi­ Mi smo od iskona ljubili Slobodu, mi je ljubimo i mi ćemo lo naše mlade države. Tuševi, što se na državotvorne stranke, koja bi po svom je uvijek ljubiti; mi smo se za nju borili, mi se za nju borimo, i zagrebačkoj skupštini izliše na usijanu j nazivi morala više računati sa voljom • njegovim opredjeljenjem. Uborićemo se sve dotle, dok je ne dobijemo. Mi no ćemo prezati, glavu ovog jugoslavenskog Tisze. ne - naroda samo da mjesu umirljivo djelovali na i pravo je blasfemija, kad se članak, и da toj svetinji, ako ustreba, pridonesemo nesamo moralne i ma­ usijane moždane ovog našeg satrapa, kojem se počinje sa uvodom o Prije­ terijalne, nego i krvno žrtve. Mi nijesmo nikakvi revolucionarni, ' nego su ga još više obezumiiL Ton nje- stolje može završiti riječima: »Reakcija, nu ustreba li, možemo biti isto tako ljuti vuci, kao što smo sve govih organa postaje sve brutalnji. je pošla i z v a n z a k o n s k i m revolu* ckmaruim put«m. Samo istim sred­ borbena sredstva sve odvratnija, a od narodnog prevrata bili mirni janjci. forma prosto divlja, madžarska. Šteta, moći ć e m o v d b i t i njen Žuta štampa, što je prerano rasplela svoje paklene mreže ‘ što ga Harkativi posve ne privuče Ma- stvima nasrtaj.« Gdje se je još vidjelo, da po našem mladom kraljevstvu, operiše u zadnje doba bajkom o ! gjar-Orszagu. Ne bismo bar doživjeli se dinastična stranka poziva na revo­ nekakvoj revoluciji. Kostruši se, a jadna ne vidi, da je slična tu bruku, da nakou godinu dana oslo­ lucionarna sredstva u borbi proti stan­ legendarnoj žabi, što je htjela biti kolik june. Mi joj gore rekosmo bođenja imamo jedau kuenovski apso­ kama, koje na svakom koraka naglasvoju, a ovdje ćemo da odbijemo jednu njenu drsku osvadu. Megju lutizam i da se na našem mladom poli­ šuju svoju privrženost dinastiji? životu vrše najodvratnije poli­ To je jedan absurd tim prije, što se raznim „separatizmima", o kojima, osobito u zadnje doba mnogo tičkom tičke orgije. Ne bismo doživjeli tu ab­ u istom članku indirektno priznaje ooperiše ova plaćena štampa, ističe se i tobožnja antinacijonalnost normalnost, da se »demokratska« i »na­ pravdanost borbe, što je proti vladi naše organizacije. Ide se i korak dalje, pa se iz te lažne premise predna« Štampa nabacuje blatom na manjine legalnim sredstvima vodi opo­ povlači još lažniji zaključak o našoj tobožnjoj mržnji specijalno građanska prava državljana i da zago­ zicioni blok većine Nar. Predstavni­ na Srbe i Srbiju. Prema ovim drskim tvrdnjama mi konstatiramo vara - gvozdenu vladavinu još prije, štva. Sam se »Glas Naroda« pita: »Zar li su osigurane naš« granice. ne vidite, da se zbog в pravnih gre­ fakat, da su u našoj organizaciji okupljeni kako hrvatski, tako i nego U madžarStini svoje forme i svog šaka koje se dadu ispravili srpski nacionalisti; mi konstatiramo fakat, da svi ti ljudi stoje tona osobito se odlikuje ovdašnji organ (al: ne će da ih isprave vajni »demo­ na stanovištu narodnog jedinstva i ravnopravnosti obaju plemen­ »demokratske« zajednice, tako zvani i krati. Op. ur. »Pr.«) stvaraju novi nacio skih imena našeg jedinstvenog naroda, a konstatiramo i fakat, »Glas Naroda«. Ova karikatura od no­ ualni i državni problemi? Da sc zbog ovaj rcvolverblatt najprostije vr­ hirova nekoliko (!) nezadovoljenih par­ da su baš naši ljudi bacili prvo sjeme, koje je urodilo približenjem vine, sti tako je nisko pao, da poziciju svojih radikala i „Narodnog Kluba*. Konfesionalnost naše organizacije gosa hoće da zakrili — Prijestoljem. tija stavlja u pitanj e— država?« Umjesto da pospu glavu pepelom i i’nije svrha našeg političkog djelovanja, nego nužda prilika i zdravo Kod svih normalnih i monarhičnih lju­ prave »upravne greške koje se dadu di, dinastija stoji izvan domašaja stra ­ shvaćena podjela rada, koji se mora kretati u granicama evolucije, ispraviti«, naši se »demokrati« lijepe za a ne praznih deklamacija, u koje zapadoše lažni proroci i ne- I načkih borbi, jer je to jedini način, da te svoje greške i unosne položaje, pa se očuva autoritet krune i njena misija.. । braneći svoje pozicije na svu silu hoć* iskusni omladinci, koji uobražavaju da su zreli za vođenje narodnih i Organ »državotvorne« stranke, što se da obmanu javno mnijenje, da se radi poslova. bez ikakva prava naziva glasom naro­ ugroženosti države. No kako su u To imadosmo da kažemo povodom ovog velikog zbora ra- ! da, čini u tom pogledu iznimku, pa se osvake laži kratke noge, tako će i ova dikalnc stranke, a napomenemo li, da od njeg očekujemo preciznu ! evo drugi put maša tog nedozvoljenog ubrzo izaći na mavi čage. Na prijetnje izjavu, da bez ikakvih ograda usvaja stanovište o potpunoj rav- sredstva, ne bi li makar na taj način i đesperatnih brodolomaca o nekakvoj simpatiju prema svojoj stranci revoluciji imamo samo smiješak saža­ nopravnosti svih triju plemenskih imena i o jedinstvu našeg naroda, pobudio i njenim vođama. ljenja: Podigle se tuke u hajduku’... istakli smo i glavno pitanje, čije riješenje očekujemo od ovog U uvodu svog uprav mahnitog član­ impozantnog zbora srpske radikalne stranke. ka »Mobilisanje reakcije« veli ud op­ Podigli si tuki н kijdukt. �GK>aM 2. Strana Rako je u Grčkoj a kako kod nis. .ИПЖЖ* — .PRAVDA* društvima, prelaze vlasnicima. Eventu! ahic parnice u tom pogledu imaju preći ! sa društava na vlasnike, 6. pokretnine koje se ulaze na povraI ćenim dobrima imaju se povratiti vlai snicima. Samo vlasnici nemaju pravo I tražiti nikakve odštete u -slučaju, da i su te pokretnine izgubile п svojoj vrii' jednosti zlx)g toga što su bile upotreb­ | ljavane od onih, koji su do sada bili na njihovim dobrima, 7. trebaju se povratiti i ona zemljišta । na kojima su zgrade požarom nastra­ • dale, a naplatu osiguracije neka traže sami vlasnici. Ostatci od izgorjelih zgrada imaju se povratiti vlasnicima, a ako su pro­ dati, ima se povratiti novac, koji je uzet za prodate ostatke.. 8. ako su kakvi muhadžiri naseljeni na onim dobrima, koja se imaju vra­ titi, ti muhadžiri imaju i dalje ostati ondi gdje jesu sve dok im se nađe shodno mjesto za preseljenje. Kiriju ovih muhadžira ima odrediti komisija sastavljena od poreznika, gruntovničara, upravitelja ureda za namještanje t muhadžira. upravitelja prehrane i od jednog civilnog činovnika. Ako se ova komisija uvjeri da je sam muhadžir u stanju plaćati određenu kiriju, onda je on ima i plaćati, a ako nije u stanju, i onda se kirija ima isplaćivati iz porez­ nog ureda«. ■ i [ Nismo još zaboravili Poljakovih nare­ daba o prenosu vlasničkih prava sa do­ sadašnjih vlasnika na kmetove. U us­ pomeni su još samo obećanja s raznih strana, da će se dati pravedna oštota za razriješenje kmetskog odnosa, a zbilja je žalosni fakat, kako se postupa i kako se rijcš&va ovo važno pitanje u našoj državi ne gledajući na pravdu ni socijalni zahtjev: da se na jednoj strani ne stvaraju bogataši, a na drugoj prosjaci. — O tom ne ćemo ovdje po­ novno govoriti. Pisali smo dosta. Po­ znato je kako je u nas. A na drugom mjestu? Uzmio na primjer stanje u Grčkoj. Nije čudo! Grci bolje razumiju nego naš:, jer su pravedniji, a uvjere­ ni smo, da muslimane mrze više nego i Poljak i Pribićević, pa možda više nego i Krulj, koji doviknu: »Dosta smo vas trpili.*...« Ali su pravedniji, pa za ilustraciju prenosimo jednu naredbu grčke vlade, da je mognu naši čitatelji usporediti s naredbama naše vlade: Evo te naredbe: »Kako je poznato vlast je na temelju zakona broj 262, 687 i 1073, koji se te­ melje na naredbi privremene vlade u Solunu broj 898 uzaptila i zaplijenija zemlje onih grčkih muslimana i turskih | podanika, koji su poslije balkanskog j rata odselili u Tursku. Budući su se neki od tih iseljenika »Samouprava« o Člancima našeg upovratili na svoja ognjišta, umoljavate rednika. Donoseći pošljednji članak se­ se da izvolite narediti podređenim ob­ rije »J. M. O.« i njeni kritičari«, dodala lastima, neka tim iseljenicima kao pra­ je »Samouprava« ovu svoju primjedbu: vim vlasnicima u cijelosti povrate ona ■Objavljujući ovaj posljednji članak g. dobra, koja spadaju u mulkovni ime- ; tak. Isto tako im se ima u cijelosti po- j Korkuta. kome smo ustupili vrlo ra d o gostoprimstvo, radi obavještenja vratiti i sva zemlja ako je oni sami so- [ čitalaca o težnjama naših muslimana, bom obraduju. Od one zemlje, koju vla­ smatramo za izlišno da reagiramo na snik sam sobom ne obrađuje, ima se razlaganja g. Kurtovića u »Glasu Navlasniku vratiti samo do 150 dunuma. roda« kao i na napade g. Hasana RebPosjednici trebaju imati od nadležnih ca u »Demokratiji«. Oba ta napisa nisu svojih općina potvrdu o tom, da uisti­ dovoljno ozbiljna, da bi mogli trajnije nu borave u Grčkoj. Uz odobrenje ge­ interesovati javnost«. neralnog guvernera mogu ovake potvr­ Članka g. Rebca niiesmo čitali, jer ne de izdati i predsjednici drugih opština. ■ Osim toga oni moraju pokazati tapije | dobivamo »Dcmokratije«, nu kad se o i druge isprave o svom vlasništvu. Na- | njem onako izjavljuje »Samouprava«, Tedbu o vraćanju dobara izdati će grun- , ne žalimo što ne vidjesmo tog urnotvora. tovničkim uredima generalno guvernerGdje je istina?" pita se opet stvo, a pri obavljanju vraćanja moraju »Glas Naroda« i svom žestinom svog se obaviti slijedeće formalnosti i uni­ denuncijantskog pera lupa po jeti u službeni Zapisnik: piscu članka »Evo istine« radi toga, 1. zapisnik imaju potpisati vlasnik, Što jo iznio dva primjera, za koja i koji dobiva zemlju natrag i gruntovni sami »Glas Nagoda« veli; »I jedan i povjerenik, drugi primjer sa srpskim vojnicima 2. budući da su za vrijeme odsustva osuđuje ne samo g. Md. i »Pravda«, vlasnika njihovim dobrmia upravljala i nego i g. Kurtović, a neka budu gos­ koristila se posebna društva, to vlasni­ poda uvjerena i svi srpski oficiri i ci koji sada dobivaju svoja dobra na­ komande, i svi pošteni Srbi i ako ho­ trag nemaju pravo tražiti nikakve od­ ćete cijela demokratska vlada « štete (hak pobiran za vrijem njihova Zašto se onda ljuti na g. Md ? piodsustva), 3, vlasnici će priznati i zadržati na 1 taće ie čitatelji, •dgovor je j'asan. hoće im se maličak denuncijacije, jer svojim zemljama one zemljoradnike, ko­ je su kao napolićare (mustedžire) po­ i su u svojoj »dubokoumnosti« došli stavili gore spomenuta društva, i ugo­ ' do zaključka da je Md. pisac »Zele­ nog busenja« Telad iz »Glasa« nisu vor tih zemljoradnika i društava ima i dakle u stanju, ni da raspoznaju prose priznati od strane vlasnika, 4. od kirija i Česima što su ubrala ta । vincijalni dopis, niti su bar toliko ob­ jektivna, da so je pisac članka »Evo društva, 10% pripada njima a 90% ima I istine« Md tom Šifrom više puta ja­ se uručiti vlasnicima, vio iz Tuzle. 5. oni hakovi, koji nijesu još predati Biljare FELJTON. A Htfei Bjelevac Rene Legotetides. (12) Postala je hladna i prema djeci, često ih je izbjegavala tražeći samoću. Ni s rođakinjama se nije družila, ni s djedom razgovarala o poslu i često da stari nije upitao ne bi mu rekla što je odnešeno na vjeresiju. Htjela je pisati, pa nije mogla, htjela čitati pa ni to joj nije išlo. Jedna misao bunila je najviše i to misao na onu prvu noć, kada su gosti došli. Trsila se da se ne sjeća, ali nikad nije mogla predusresti privlačivu predodžbu o onom divnom jutru sreće i mladosti, koja je ostavljala u njezinoj duši duboku sjetu, koja stišće srce... Pošla je još jednom čitavom okolicom. Išla na jezero i vozila se sama s jednim dječakom. Jese( nja priroda teško je sapinjala i malo romantično jezerce okruženosjedne strane maslinama, as dru­ gih strana vinovom lozom, koja je već Žutila. Reni se Činilo, da te tanke, stabljike loze, suhe bez lišća pružaju prema njojzi ruke, kao aveti. A ta voda, nijema i mirna, kao da joj želi nešto reći, otkriti svoje tajne i pokazati joj šta je čeka u budućnosti. A taj dječko, koji ne razumi šta se u njezinu srcu dogagja pjeva veselo omiljelu njezinu pjesmu: »On će doći kada sunce zađe...» U svom sastavku obaraju se i oa spominjanje osude, koja je izrečena nad atentatorom na predstojnika Bahtijarevića i dijele nam lekciju o »amoatalnosti naših sudova. Jadnici ne anaju da je g. Ato suspendovao za­ kon o toj samostalnoati, niti nam objaaniše kake ae je moglo desiti, da je vetant rođak det i čneg aten­ tatora livalili su samo jedna кгшpnu laž, kad tvrde da smo mi »to isto sudstvo branili i hvalili, kad je oalobodilo Tandarićku i đr. R. Smoljana radi njihova učešća u razbijanju i pljačkanju srpakjh dućana g. 1914,« »Pravda« o tim procesim n ije r e ka ni bijele ni crne, P* ■u samo špijuni i provokatori u stanju, da na tu izmišljenu tvrdnju nadevefu palicajni raport: »Tu tek pokazuju svi oni otvarano lice i ielje sveje, koje tu protudržavne. Zašto Dalje ne ćemo jer nam se gadi. II 1И. 0." i njini hfitičari (Iz »Samouprave« broj 254.). VI. Naša prosvjetna 1 socijalna politika. G. Kurtović nas je označio natražnjacima i nekulturnim elementom, pa da vidimo koliko je istine u ovoj njegovoj tvrdnji- U četvrtom odsjeku našeg programa-, pod naslovom »Prosvjetna ! politika« stoji ovo: »Tražimo što iz­ dašnije povećanje budžeta, za javnu nastavu i uvođenje praktičnih reforama u javnoj nastavi. Osnovna je nastava obligatna za svu djecu o b o jeg a spola. Nastavni program za os­ novne srednje i velike državne škole j imade se uvesti prema najsavršenjoj I savremenoj metodi. Na osnovnim < srednjim školama biće za sve vjeroisј povijesti obvezatna nastava u naud vjere. Zahtjevamo otvorenje što većeg i broja raznih stručnih Škola i tei čajeva sa praktičnim zadatkom, da svojim polaznicima uz dobru stručnu spremu omoguće da se privredno što brže osove na svoje noge. Društvo i država treba da. upru sve silo za suz­ bijanje nepismenosti t da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje. To isto vrijedi i za osni­ vanje domova za ratnu i drugu siročad. Za odgojenu zanemarenu, pokvarenu i u stranputicu zagrezlu dje­ cu i mladež imadu se otvoriti držav­ na pop'ravilišta, a pošto će bora­ vak u njima biti prisilan, moći će smještenje u njih uslijediti is-tom na sudski pravovijek i ovlaštenje«. Uza sve to g. Kurtović bunca o na­ šem demagoštvu i osuđuje se da nas ! nazove reakcionarnom grupom, koja ne zna ni šta će ni kako će. »Pravda« je u cijelosti ostala vjerna ovom svom programu. U rubrici »škola i posvjeta« naš list živo prati sve pojave na pro­ svjetnom polju, a već u prvom broju ' donešen je članak, kojim se pledira za [ preustrojstvo naših mekteba. Za đačko • potporno društvo »Gajrct« razvili smo j opsežnu propagandu j prvi dali inicija- ! tivu, da se oduzme iz ruku vakufsko direkcije. Prilikom njegova prelaza u Г»МЈ a4 Broj ruke starog odbora izdali smo parolu, da »Gajrct« mora biti svojina svih mu­ slimana, bez r a z like na kulturne i političke opreke, a. kod izbora novog odbora bili smo za kompromis i popustili svjerna zahtjevima g. Kurtovića i drugova. Oni su međutim otklo­ nili svaki kompromis, razbili skupiti* nu, izazvali ех lex i prouzročili darmar u tom našem prosvjetnom društvu. Našom pomoći i uz našu izdašnu propagandu osnovano je žensko prosvjetuo-ekonomsko udruženje »Osvitanje«, koje se je osobito istaknulo na »Kadijinoj izložbi« u Zagrebu. Naši so mjesni odbori brinu za namješta­ nje š e g r č a d i, vode brigu o siroča­ di, drže analfabetske tečajeve, kratko rečeno vode živu brigu o našem kul­ turno ekonomskom pridizanju u sva­ kom pogledu. Naša organizacija izdaje pučki <st »Pouku za narod«, koja se u 8.000 primjeaka besplatno rasturuje među naše seljaštvo. O »Pouci«, se svak najljepše izrazuje i drži se najbo­ ljim pučkim listom. I uza sve to nam Kurtovići podvaljuju da smo demago; koji spekuliraju sa osjećajima naše mase. U suzbijanju alkoholizma »Pravda« stoji na prvom mjestu medu svim bo­ sanskim listovima, a naše se »reakcionarstvo« vidi najbolje po tom, što smo vodili najjaču borbu pro<ti cenzuri, što zahtijevamo potpunu neodvis­ no s t sudaca i što tražimo p o r ott u za sve političke i štamparske de­ likte. Stupci »Pravde« puni su osude i zgražanja nad korupcijom i pro­ tekcionizmom, što cvatu zaslugom na­ ših »demokrata«. Neka gospoda upru u sličan rad t slične rezultate sa svoje strane. Da završim. Iz dosadanjeg se prika­ za jasno vidi, da naši protivnici ne­ maju nikakva stvarna razloga za pobijnje našeg rada i da njihova žučljivosi potječe iz uvjerenja, da ili je naše dje­ lovanje izbacilo iz sedla i onemogućilo njihove djetinjaste snove i planove. 0 kakvoj reakciji, anacionalnosti, bescilj- • nosti i bezidejnosti na našoj strani ne­ ma ni govora. Obratno. Ni jedna od­ govorna islamska stranka niti je imala liberalnijeg programa, niti joj je organ istupao sa većom otvorenošću, sistematski, bez laskanja i bez ikakva uvijanja. Sto je najvažnije, mi smo proveli potpuni obrat u dosadanjem na­ činu vođenja politike i mjesto vođa za* veli narodne izabranike. Organizovali smo se odozdo prema gore t. j. iz naroda vodstvu, pa nemamo »nepo­ grješivih« vođa, niti trpimo ličnog kulta. Kad mlada gospoda, što onako s vi­ soka gledaju na naš rad, sazriju i preture doba svog vri jenja; kad upoznaju život i znadnu šta je vođenje politike; kratko rečeno, kad iz mladenačkih ilu­ zija pređu u doba muževne zrelosti, tada će sasvim drukčije prosuđivati naše sadanje držanje. Biće im jasna sva siniješnost sadanje njihove poze, shvatiće svu dalekovidnost onih izme­ đu nas, što »imaju akademsko obrazo­ vanje« i stidiće se svoje tvrdnje, da je njihov realizam samo znak »nesavesnosti«. Vrijeme, o kojem se toliko raz­ meće g. Šukrija Kurtović unijeće u po- i podražuje je, da opet svrne svoje misli na njega. : „Е, pa dobro. Ja ću narediti neka sjutra upreg­ nu, a ti ne zaboravi da o Božiću dođeš...“ Kad se je vraćala umorna, i neraspoložena kući, Stari se za čas zamislio, a onda prišao k njojzi hitila je da je niko ne vidi u svoju sobu, da se i smiješeći se dobrodušno metnuo joj ruku n£ rame: baci na postelju, da stisne oči i da misli... „Е, pa dobro! Dobro. Samo ljetos ćeš opet u dućan, da me zamijeniš...*4 Što je više dana prolazilo, što postajali kraći, — Ne, odgovori Rene — „slijedeće godine po­ što su bili studeniji i što je kiša češće padala tako ći ću u Carigrad, da vidim oca". je i Rene bila tužnija i zamišljenija. Iz Atene je „S’ onim Turčinom?44 upita škiljavo stari, a dobila list od neke svoje prijateljice medicinarke, : koja ju je pitala kada misli doći, ali joj Rene nije , Rene izazvana ovim upitom reče žučljivo: „Poćićemo skupa44. ni odgovorila. Dva dana iza toga dobila je list od — E pa dobro, dobro! Pođi s njim... Oni su ti Nere Zafranisove, u kojem je pozivlje na kućnu i oca zatvorili i majku ubili.... zabavu. U listu je stajalo da će i Ihsan biti i ako „Ali nije оп!“ odgovori ujedljivo Rene, gleda­ je sada od njih odselio, pa neka i Rene uveliča jući predase. njihovu zabavu svojim posjetom na kojoj će se naći — „Е, pa dobro, dobro... ali jesu oni — Turci. i za nju bar neko... . „On je Grk Krećanin; govori samo grčki..." reče „Opet Nera", .. . pomisli Rene, opet ona sa Rene, a stari mahne glavom i posluži se samo svo­ svojim izazivanjem i bockanjem.. . Razumim, da mi­ jim riječima. sli na пј i ako ga je svojatala još u Ksantisu«... — E, pa dobro, dobro... Hoće li poći ili neće dugo je razmišljala. Do toga je bilo još samo deset dana. Već davno se je Rena nije više razgovarala. Na večer su bili bila spremila pa nije trebala govoriti o svome putu. svi skupa, da se oproste sa svojom rođakinjom i , Lađa je zaustavljala dok i oni pođu, ali je Nerino da joj zažele sretan put i dobar uspjeh u nauci. । pismo iznenada pospješilo Renin odlazak. Jednog Sutra rano ostavila je Rene Ksantis, da pođe dana pošla još jednom okolicom, da se oprosti s u prijestonicu, gdje ju je čekala nauka i mladodjecom i poznatim seljakinjama, sredila sve u du­ grčki pokret. ćanu i predala ključ« djedu. IX. „Ја ću sjutra u školu — reče Rene predavajući ključe djedu. Prije sijela kod Zafranisa sastala se je Rene s „А, a!...“ začudi se stari — „zar ne ćeš če­ Ihsanom. U prvi čas oklijevali su oboje, da ponove kati njih, pa skupa?“ uspomene, da se sjete idile u Ksantisu. I ona i on — Neću, odgovori kratko Rene, a stari sleže mislili su doduše na one časove, ali se bojali to spomenuti. Nastaviće se. �84 .PRAVDA’ — .ПРАадА* Govor pridsj. „Bir. НШГ vješt našeg današnjeg stanja jedan crn 1 i s t a k, na kojem će biti ispisa­ no ime g. Kurtovića i uz njeg dodati I gosp. nar. zastupnika dra M. Laginje. to, da je bio besvjesno (budućnost Gospodo! Mene je zapala dužnost da može pokazati da je i svjesno) oruđe Vas izvijestim o postanku, toku i svr­ zakletih protivnika islamske budućnosti šetku posljednje ministarske krize u u našoj zemlji. Teško 'da će mu ubilje­ Beogradu i o pitanjima koja su sa njom žiti i kakvu olakotnu okolnost, jer je u tijesnoj vezi, a o političkom položaju izašao iz sabiluka (djetinjeg doba), pa u opće, govoriće još posebice naš po­ bi mogao shvatiti da se u ime na­ štovani drug dr. Drinković. roda može govoriti samo uz Obzirom na to, da se po rasporedu njegovo odobrenje. On nema današnjega našeg sastanka ima govo­ uza se nikoga osim Sćepana Grdića i riti o znamenovanju današnjeg dana, šačice đaka, što hoće da se pačaju u kao prve obljetnice našega odcjeplje­ muške poslove, umjesto da se late knji­ nja od tuđinske vlasti, koja je nad nama ge i stvarne pripreme za život vladala, te o drugim također važnim Mi ćemo da idemo svojim potpuno pitanjima, treba da se svi govornici ste­ određenim putem, svjesni da ćemo la­ gnemo na što kraće. Tako ću Vam i ja gano, ali sigurno dospjeti svom cilju: moći dati samo neki djelomični pre­ slobodnom životu i demo­ gled svega onoga, što se je tokom zna­ kratskoj državi jedinstvenog nam menite prošle krize događalo, što smo naroda. Uvjereni smo, da će nas naši se od nje naučili i kakve je posljedice sunarodnjaci pravilnije shvatiti nego li imala. Vidjećemo na koncu, tko je uz kojekakvi Kurtovići i njihovi zadrti nas, a tko proti nama i nema li smisla, protektori. Oni su i previše izvrtali i da nastojimo o tom, da se svi Hrvati previše nam podvaljivali. Skora će okupimo u jedno kolo i kako da u obudućnost pokazati šta smo, voj našoj državi iskreno i otvoreno ra­ šta možemo i šta umijemo, dimo za dobro cijele naše države, ali Potrebno je samo to, da puknu lanci, i cijeloga našega hrvatskoga plemena. kojima su Pribićevići, Sole i’ Grđiioi Počeću s posjetom g. Protića. Pod sputali narodnu volju i da prekonac jula došao je u Zagreb tadanji sahnu vrela smutnje, iz kojih je ova ministar predsjednik Stojan Protić. To koterija crpila svoju snagu. Zora sviće, je, kako već po imenu znate, prvak sr­ pa će т »demokratski« šišmiši u svoje bijanske radikalne stranke, višekratni rupe.... ministar Srbije, poznati državnik. NajaBeograd, 6. oktobra 1919. ' vio se je raznim ljudima u Zagrebu, pak Sakib Korkut. bi bilo čudno, da ne dođe u doticaj i sa predsjednikom Narodnog Kluba. Sastao sam se s gosp. Protićem u banskim dvorima, gdje mu je bio konak. Ni to i nije čudo, već običaj, kada predsjednik I vlade dođle u koji kraj zemlje izvan Nered u ibtidaljji. Primamo ove ret­ i svoga sjedišta, te prvi put službeno, ka­ ko je tada bilo. ke: »Pošto sam najbliži komšija i oNije čudo ni to, da onom zgodom čevidac svakodnevne patnje jadne dje­ nismo s gosp. Protićem govorili samo čice, koja pohađaju žensku ibtidaijju u Bakarevića ulici, jer se u njoj još i sa­ i o tom, kako je lijep naš Jelačićev trg, kad u jutro naše seljanke nude na njem da ne loži niti je išta do sad za loženje svakog dara božijega, već smo ras­ pribavljeno, a jadna siromašna 'dječica pravljali i politička pitanja, a napose o na pola gola i bosa, a. skoro uvijek dok dođu u mekteb budu od kišo d snijega stanju -u Hrvatssoj i među Hrvatima uopće. Od toga puče glas sasma mokra, pa moraju za cijelo vri­ o nekom paktu. jeme nastave drhtati i mrznuti se bez Sve pokadšto, sad jedna, sad druga pomisli na kakvu nauku, to sam se ob­ protivnička novina, donošahu, kako je ratio pozvatim faktorima današnje va­ kufske uprave, kao n. pr. gg. muftiji Ša­ već tada u Zagrebu došlo do nekoga političkog pakta između srpskih radilim efendiji, potpredsjedniku povjeren­ kala i hrvatskih' »Narodnjaka.« ili Na­ stva g. Mustajbcgu Halilbašiću i t. d. i rodnoga Kluba Da je kakvi pakt sklop­ upozorivši ih na gornje molio, da se ljen, pak da je utanačeno, da ostaje ta­ bar u koliko je moguće u ovoj stvari jan, ja Vam iskreno kažem, da ga da­ šta učini, te pošto isti premda ima već nas ni Vama ne bih otkrio, a po gotovu dulje vremena od moje opomene, nisu ne bez predhodne privole druge stra­ ništa u ovoj stvari poduzeli, to vas ne, jer bi me vezala besjeda, Alj ne molim da biste ovaj slučaj iznijeli u javnost, ne bi li se bar na ovaj način morate se bojati neke tajnosti. Pakta ovoj bijedi na kraj stalo. nema, jer ga n c t r c b a ! A ne tre­ O nemarnostima u institucijama, koje : ba ga, jer ni g. Protić, ni Laginja, ni vakuf izdržava i njima upravlja već je srpski radikali, ni hrvatski Narodni klub više puta pisano, ali gg. poslanici i di­ niti će da dijele narodnu haljinu, niti rekcija vakufa na to se uopće i ne oba­ da vrhu nje žrebaju, tko da više do­ bije ! ziru, jer glavno je da se nađu sredstva kod povišenja dnevnica gg. poslanicima Pakta dakle nema! Mogao bi posto­ i honorara za reprezentacije. Tada su jati jedino o tom, kako da s e ru­ obazrivi i svaki od njih je na čistu, da še oni, koji se na izdajstvu i prevari se dnevnice moraju povisiti. Ali mizer­ podigoše na javne službe u domovini, ne plaće mualima od 50 do 80 K mje­ da odo n ud donašaju u narod sečno bea primjerenog iskuparinskog razočaranje* nezadovoljst­ doplatka, te paušali za grijanje od 200 vo, silu, bahatost. Ali za takve I dogovore nije potrebna tajnost. Stran- i do 500 K na godinu na ovakoj skupoći, koje se ne mogu isporediti ni sa čijom ke imaju pravo i dužnost proti ovak- , plaćom ni paušalom ikoje škole na svi­ vom stanju otvoreno i javno nastupati. ; jetu, ne npadaju u oči gospodi na va­ Kriza je već onda postojala. Već za dvodnevnog boravka g. Pro- i kufskoj upravi, pa jadni muallimi nesamo da kubure kod kuće, već eto mo- j tića u Zagrebu, oni, koji su imali pri- t raju po najvećoj zimi skupa, kako sam gode da ga vide, znali su, da je u mi- ! naveo, sa jadnom i na pola golom dje­ nistarskom vijeću izbila kriza, čicom, još i skapavati od studeni u rek bi, taman 25. jula, premda je javno hladnim ј ispod svake kritike uzdrža­ oglašena tek 1. avgusta, kad je g. Pro- । vanim mektcbskim prostorijama. tić vladaocu podnio formalnu ostavku i Kako gore naveđoh u ženskoj ibtii obrazložio ju ne samo Regentu, nego i daijji u Bakarevića ulici još se i sada i hvalevrijednom iskrenosti i ne loži niti se ko brine, a možda je i u ! također narodu putem javne štampe. ( U obrazloženju ostavke kaže ministar- | drugim vakufskim institucijama ovaj is­ ski predsjednik, da ne može dalje vo- | ti slučaj. Valjda samo za to, jer kako je gore navedeno »nema sredstava«. diti vlade, jer, usuprot opetovanim o- i To je eto dovoljno, da gospoda oprav­ paskama s njegove strane, neke se » stvari ne popravljaju, a ne smiju se da- ■ daju svoti nehaj, premda su se primili lje trpiti. Naročito se je g. Protić u ob- 1 dužnosti, da se zato brinu. Ili možda čekaju, da se narod i za to pobrine, razloženju ostavke tužio na nedostatke kao što je bio slučaj sa poboljšanjem u ministarstvu unutrašnjih poslova, koje je imao g. Pribićević, te , materijalnog stanja mualima. Nepojmlji­ vo je, da se uvijek ističe pomanjkanje na posve slabe saobraćajne prilike i na nepodobe u agrarnoj refor­ sredstava, jer naš vakuf reprezentira veliki na desetke miliona vrijedni ime­ mi, bolje rekuć u provadanju iste. Jedanaest ministara, dakle većina tak, ali naravno samo onda ako spo­ svih, prigovorili su opet javno u novi- . sobni ljudi njime upravljaju. U institu­ nama, kao pristaše demokratske zajed­ cijama ovdašnjih inovjejaca, čiji su pri­ nice g. Protiću i jaz među obje velike' hodi i vrijednosti imetka mnogo i mno­ grupe u Narodnom (predstavništvu go manji od naših pa sa dobrim gospo­ bijaše gotov. darenjem u svemu lm jc bolje i napred­ Spominjem dvije velike grupe, to jest nije. radikale s jedne, a demokratsku zajed- । Ako sadanji upravljači ne znaju ure­ niču s druge strane, jer svi su drugi diti uprave, neka se bar pobrinu za klubovi manji i po broju svojih članova. poboijSanje gore navedenog stanja u Tako i naš Narodni klub. Zato i e s amektebima, koje je štetno 4 po nauku mo zloba i obsjen jivanje vla­ i po zdravlje djece. C. S. Prosijeta i škola. ko nije moguće, da se dulje vremena stitih svojih ljudi, Što naši protivnici pc drži vlada, koja ne može da od samih novinama trube, da je Narodni klubi svojih pristaša dobije većinu. A da ne­ kriv, ako se ovo ili ono nije izvelo ii! ma većine, to se je vidjelo pri raznim uzakonilo u Narodnom predstavništvu. glasovanjima. Konačno je d ministar­ Njegovi glasovi nisu nikad omeli prih­ stvo g. Davidovića moralo da dade ovat kakvog zaključka ili zakonske os­ stavku, ali ju je, da opsjeni pro­ nove, ako je ciljala na dobro. stotu, obrazložio izvanjskom politi­ Ali kad je koji ministar predložio kakva kom, jer da tobože nema sklada izme­ zakonsku osnovu nezrelu, nepromišlje­ đu vlada i naše delegacije na mirovnoj nu, ili pravno nerazložnu, onda su čla­ konferenciji. novi Narodnog kluba i u odborima, i u sjednici svega Predstavništva ono do­ i Opozicioni blok sa radikalima na čelu. Gosp. Davidović nije imao drugova, kazali i glasovali proti, a to im i bila koji bi ga pravo savjetovali. Pristaše sveta dužnost. demokratske zajednice odbijah su ga Običaj je, da parlamentarne stranka od sporazuma sa Narodnim klubom, pri­ objave, bilo kojim načinom svoje sta­ staše socijalne demokracije odbijali su novište prema krizi -u vladi. To zato, ga od sporazuma sa Koroščevim klu­ da sastavljajuć novu vladu, čisto vide, bom, a jedni i drugi nisu htjeli da sg s kojim strankama i dokle mogu poći i sporazuma sa radikalima. I tako jc ona da se novinstvo znade ravnati te pre­ ista vlada, koja je tvrdila, da joj je za­ ma onome upućivati svoje pristaše. datak proširiti vladu, to proširenje I Narodni khib izdao je takvi jedan priječila i napokon morala da pad­ »komunike«, te su ga beogradske novi­ ne, jer su se radikalima približile sve ne objavile dne 7. avgusta. U njem su druge manje grupe, koje su od onda sadržana temeljna načela za postupak poznate pod imenom opozicionog blo­ Narodnog kluba pri rješavanju krize, ka. naime: Kriza je posljedica oNakon pada ministarstva Davidovinog načina vladanja proti ćevog, bilo je povjereno gosp. Stojanu kojemu Narodni-klub ustaje već toliko« vremena. Mi smo * Protiću, da kuša sastaviti vladu. On je želio odmah da dođe na Čis-to: ili voljni sudjelovati u vladi, ako nam se zajamče vidne poboljšice u javnoj u- I dobiti vladu na široj podlozi, ili ništa. pravi. Mi želimo u prvom redu sudjelo­ 1 Demokratska zajednica i socijalni devanje svih stranaka, jer je to do ! mokra ti (Koračevci) odbili su mu pokonstituante jedini temelj, ugovoren | nuđeno sudjelovanje. Crnogorci izjavili prigodom našeg ujedinjenja. Doslovno I su, kao i prije Davidoviću, da neće či­ niti neprilike, ali da nijedno ministar­ je taj komunike glasio ovako: stvo ne smije da ih računa za svako »Narodni klub« konstatuje, da kriza glasanje u svoje pristaše. Gosp. Protić u vladi i obrazloženje njeno sa strane g. predsjednika ministarskog savjeta, I bio bi sa svim tim skucao većinu, ali bi po njegovom sudu bila preslaba po kao i izjava gospode ministara, koji su broju i on je u dva dana svršio tim, da ! tvorili većinu u vladi, a ne pripadaju ! partiji g. predsjednika, potvrđuju, da i je izjavio Njegovom Visočanstvu, kako je Narodni klub bio na pravom putu, , ne može da se primi sastava vlade, kad je već davno prije tvrdio, da je i već neka se to povjeri licu, kojemu će biti možda laglje, da se sporazumije tastanje u našoj državi, kako je stvoreno, neodrživo, dapače po nju i po na­ | kođer sa demokratima i socijalistima. Tako je došlo do pokušaja vlade g. rod štetonosno i pogibeljno. »Narodni Marka Trifkovića. Trifković je u prvoj klub« drži, da se nova vlada ima obra­ vladi naše ujedinjene države bio mini­ zovati tako, da bude nedvojbenim jam­ star pravde. Čovjek je ugledan, sa svastvom. da će se u najkraće vrijeme vidno popraviti prilike u zemlji, ne sa­ * kim u skladu i ako drugačijeg političmo u pogledu sigurnosti života i imet­ I kog osvjedočenja. Spada u t. zv. radika te građanskih sloboda državljana, . kalnc disidente, kojih je tek nekoliko u nego i u pogledu laglje i jeftinije nabave ! sadanjem parlamentu, ali uživaju donajnužnijih životnih potrebština; za to ’ bar glas. Gosp. Trifković bio je sastavio minije potrebno, da se uvede red i sigurnost u komunikacijama, a naročita pažnja ; starstvo, <u koje su bila predložena i tri člana od Narodnog kluba i dva od sloposveti obrtu, trgovini 1 industriji. Kao uvjet toga nužna je istodobno । venačkoga (Koroščevog) kluba i jedan s obrazovanjem nove vlade takova I od Ribarčeve grupe. Bio jc pokušao, promjena uprave u Hrvtaskoj, I da stupi u njegovo ministarstvo također Bosni i Hercegovini, Dalmaciji ! demokratska zajednica i socijaliste. Nu [ostalim zemljama naše države, I oni su odbili. Premda bi u Trifkovićevoj vladi bilo da sav narod oćuti slobodu i promjenu na bolje u svim područjima državnoga i zastupano više glasova, nego li u Da, vidovićevoj, ipak njegovo ministarstvo i narodnoga života. Osvjedočenjem, da se kriza u vlada­ ; nije primljeno i Regent je opet povjerio ma ne smije da prometne u krizu dr­ j predsjedniku parlamenta g. Draži Pav= žave, smatra kao što je i do sada sma­ ( loviću, da razmotri položaj i ako je trao, da je, uz hitno i pravedno uređe­ i moguće, on sam sastavi ministarstvo. Pokušaj sa g. Pavlovićem nije -uspio, nje valutnog i agrarnog pitanja, duž­ nost Narodnog Predstavništva, da se 1 za stalno ne s njegove krivnje. Opozicioni blok sporazumio se je, da bez oklijevanja prihvati posla za iz­ prihvati g. Pavlovića, kao osobu radbu izbornog reda za narod­ označenu od vladaoca i pogodnu ne sa­ nu ustavotvornu skupštinu, kao i z amo strankama bloka, nego i demokrat­ kona za čistoću i slobodu to­ skoj zajednici, i socijalistima, ali uz ga i z b o r a, tla bude što prije moguć uvjet, da isprva predloži sve ministre sastanak konstituante. Trifkovićevog kabineta. On, t j. gosp. Pri onim uredbama i zakonima. koji Draža Pavlović, kao neutralna osoba, su neophodno nužni i prije konstituante da bude predsjednik ministarskog sa­ za redoviti tok javne uprave, Narodni vjeta. a g. Trifković da bude njegov je klub spreman, da sudjeluje, ako i u zamjenik, t j. podpredsjednik. I ta se koliko se obistine prije navedene predjc kombinacija izjalovila, stalano za to, postavc, želeći u prvom redu, da to jer ju g. Pavlović nije prihvatio, prem­ djelovanje bude moguće uza surad­ da jc opozicioni blok ne samo u po­ nju sviu stranaka«. gledu parlamentarnog rada, nego i u Predsjedniku parlamenta g. Draži pogledu daljnjeg proširenja vlaPavloviću, komu je Regent povjerio, d c pokazao najpogodnije raspoloženje. da vidi, kako je sa raznim strankama i Uspostava vlade manjine bili je po­ da predloži lice, koje bi imalo da obra-, sljedica Pavlovićevog otklona. Gosp. zuje novu vladu, naš je klub dao na Davidović opet je ministar predsjednik znanje tu našu izjavu i dodao, da misli, i njegovi prijašnji drugovi, sami demo­ te bi novu vladu kušalo sastaviti ono krati i socijalisti ostaju na vladi popu­ isto lice, koje jc radi neslaganja sa ne­ njenoj sa g. Jurjem Biankinijem, kao kojim svojim drugovima u vladi, do­ podpredsjednikom. To imenovanje ka­ velo do ostavke, to jest gosp. Stojan žu da je uslijedilo radi izvanjske poli­ Protić. Kako je stvar tekla dalje, to je tike, o čem danas, namajući stalnijih nekoliko opširnije opisano u »Hrvatu« vijesti, neću da govorim. od 25. i 27. oktobra. Ja ću ovdje da Uslovi Narodnoga kluba. spomenem samo nešto. Proti očekiva­ Sve što je u Beogradu postajala jača nju i proti izjavama zastupnika većine struja profi radikalnoj stranci, sve to Narodnog Predstavništva, dr. Pavlović Jače je štampa u Beogradu i u Zagrebu uzeo je drugo mjerilo i preporučio za navaljivala na »Narodni klub«, na nje­ sastav nove vlade drugo lice, jer je to­ gov’ tobožnji separatizam, na njegove bože iz najveće stranke. Taj novi mi­ uslovc za ustup u većinu, koja bi vladu nistar predsjednik bio je g. Ljuba Dapodupirala, odnosno u vladu samu. Ta vidović. do tada ministar prosvjete. On je štampa naše uslove prikazivala kao je sastavio vladu od same demokrat­ tobože naperene proti državi i napret­ ske zajednice i od socijalnih demokrata ku. kao da sami gg. Pribićević i Korać desničara. i njihovi pristaše imadu patent na obra­ T e k a r 25. augusta predstavila se jc ta nova vlada parlamentu i gosp. nu opstanka države i na zdrav napre­ dak naroda. Vi svi, koji ste ovdje, a da je Davidović izjavio, da će nastojati da znadu i drugi, koji su hotimice zavara­ p r oš i r i vladu. To jemorao da re­ vani nama protivnom štampom, evo če već prvi dan, jer je i sam vidio, ka­ �Ј1РАВДА“ — „PRAVDA" Број 84 Brej Vam doslovce tili uslova »Nar. Kluba«: ' dašnja kraljevina Srbija, ta mala ču­ S obzirom na položaj i na stanje dr- ‘ varica narodnih prava i sloboština, koja tave Narodni klub smatra dužnošću j jc stekla vidno mjesto medu svojim sasvih кгира Privremenog Narodnog Cuvide u vladlaoj palači. Presbiro javlja: Izjava našeg vojnog ministra. .Obzi­ Predstavništva, da sve grupe pre­ rom na vijesti njemačkih listova o mo- ; ijevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, gle- ' »Danas 4. novembra navršila se godina uzmu odgovornost za vođenje državnih da u Vajna borca i čuvara onih steče­ dana, odkako je predsjednik zemaljske vla­ biiizacijt u Jugoslaviji i odasla nju ulti­ posala. Narodni klub traži, da se po nih sloboda, koje jc do dana današnjeg de g. Atanasijc šola, preufceo svoj r«d. matuma Italiji izjavio je ministar vojni cjeloj zemlji, naročito u Hrvatsko! očuvao srpski narod. Radikalna stran ­ Tim povodom činovništvo, putem svojili Hadžić, u Hitu »Večer«, da vijesti o mo­ Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Dalma­ ka bila je uvijek čuvarica tih teškom starješina, srdačno jc Čestitalo svome po­ bilizaciji nisu istinite. Jugoslavija učiniciji srede danas sasvim razrovane mukom stečenih narodnih .prava, pa i glavici simpatičnom manifestacijom. Na čaće sve da se ugne konfliktu sa Italijom. javne prilike tako, da se uspostavi sta­ danas na glas da dolaze njezini pred- * siitanje su došli povjerenici i šefovi, od­ Jugoslavija ne mobilizuje nego sprema nje utanačeno adresom Narodnoga Vi­ stavnici u našu sredinu — u naše Sa- [ nosno predstojnici odjelenja zemaljske vla­ demobilizaciju. Isto talka su neistinite jeća vladaru i njegovom potvrdom na­ rajevo sakupljeni ovdje na ovom veli- ! de i delegati ministarstva: Žakula, Ordić, vijesti o ultimatumu. rodnog ujedinjenja od 1. decembra kom dočeku dižemo glas protesta proti ! Jelić Petrović, Simić, Šijan, Fajlahk, di­ Riječko pitanje. »Berlinci I agblatt« 1918. godine u odgovoru na ovu adre- ; faizitkovauja narodne volje, jer narod rektor pošte i tel. Dekanić sa svojim za­ javlja iz Rima: »Popolo Roinano« do­ su. Zato će se bez oklijevanja »zavesti u Bosni i Hercegovini ne živi onom ј mjenikom Budisavljevićem, polic. direktor nosi, da su u riječkom pitanju svi sa ­ . spomenutim zemljama vidne pro­ dušom, kojom ga neki prikazuju, nego i Ljeskovac, šefovi pojedinih odsjeka: Вгл veznici suglasni sa talijanskim zahtjevi­ mjene na bolje i s tim u savezu nuž­ i ovdje manifestira za ideju pravog . zović, Mirković, Komadina, Krasnica, vla­ a Amerika da zahtijeva internacima, ne Irene promjene u svim granama jav­ shvaćanja Slobode. Premda službena ; din povjerenik Albrecht^ kot. predsiojnik oniizaciju riječke luke dok isključuje osne uprave. strana, politika vodećih krugova, ho- j Kapetanović i osoblje predsjedničkog tale talijanske zahtjeve. Poštivaće se i, u koliko su ukinute, | će da uguši taj glas naroda, on sve Dovršen štrajk bankovnih činovnika. arsda. uspostaviće se javne uredbe povjereni­ više i sve jače ulaže svoj okiučan pro- ; Javljaju iz Zagreba: Danas je ovdje Ispred »inovništva pozdravio ie predsjedštva (bez onog za Istru), vladini odjeli, test proti stanju u koje je dovedena dovršen štrajk bankovnih činovnika, iika vlade g. Šćepan Grdić, koji je u svome kako su postojali koncem novembra naša mlada kraljevina. Živio Protić! I •koji je trajao punih 7 sedmica. Štrajgovora istaknuo teškoće, nastale slomom 1918. godine u Hrvatskoj i Bosni. Živih predstavnici radikalne stranke! kujući bankovni činovnici nisu sa svo­ monarhije, a koje je uprava srećno pre­ Glavni zadatak Privremenoga Na­ Iza g. Srškića uzeo je riječ predsjed1 jim zahtjevima uspjeli, ali su odlučili brodila, pa je izjavio čvrstu nadu, da će rodnog Predstavništva jest izborni nik naše organizacije g. Ma g 1 a j I i ć, štrajk napustiti »i povrati-ti se na posao. nprava u budućnosti moći savladati i os­ red za konstituantu. Taj će red koji reče: »Moja je velika radosf, da ' Banke će sada odlučiti koga, će od biv­ tale ueugodnoeti. Gosp. predsjednik vlade biti na temelju općega jednakoga izrav­ Vas ovdje u našoj sredini mogu pozdraI ših svojih namještenika ponovno uzeti zahvalio se na srdačnoj manifestaciji činog i tajnog prava glasa s propor­ viti ispred svih muslimana Bosne i Her­ u posao. Danas poslije podne održava­ cionalnim sistemom, izbornim cegovine, jer u Vašem radu vidim ie- ' novništva i na izjavi simpatije, osvrnuo la se je skupština bankovnih činovni­ teritorijima i biralištima, te ustanova­ se na minulu godinu i konstatovao sa za­ kren osjećaj pravde i pravog shvatanja ka, na kojoj jc štrajkašima saopšten re ­ ma o slobodi i čistoći izbora. dovoljstvom. da su prilike bezbjednosti u potreba cjelokupnog naroda. Ja kao ' zultat pregovora, koji je po štrajkaše Bosni i Hercegovini povoljnije nego drug­ Nova će državna vlada: predsjednik »Jugoslavenske Musliman­ nepovoljan. Na skupštini je došlo do 1. što brže urediti pošte, željeznice dje u krajevima koji su rat osjetili, tako ske Organizacije« vidim u Vama zalog burnih demonstracija protiv ministra i brodarstvo svom energijom i za­ da ćemo na tome polju uskoro postići ispunjenja naših čovječanskih i građan ­ Koraća, koji da nije posredovao u onom jamčiti1 red i sigurnost pro­ predratno stanje. Zatim je spomenmo glav­ pravcu i sa onom energijom, kako je to I skih prava i eadam se da će naša dr­ meta. ne zadaće, kojima ee uprava u svom® obećao u Beogradu bankovnim delega- I žavna uprava krenuti pravim putem, 2. Kadi što bržega i zgodnijega rje­ daljnjem djelovanju biti zaposlena i to : pravog shvatanja potreba naroda i nas šavanja poslova, osobito u stvarima ti- I tima. Poslije skupštine pošti su štrajka­ provođenje agrarne refqrme,< suzbijanje muslimana. Vidimo da ide sada sve ne­ nancijalnim, obrtnim, trgovinskim i iu- . ši u dugoj povorci gradom do društve­ skupoće, a u savezu s tim i poboljšanje kako naopako, ali ipak ne gubimo vje ­ nih prostorija, gdje je tajnik Politeo dr ­ dustrijskim, izvršba odnosnih poslova ! materijalnog stanja činovništva, kome će ru i uzdanje, da će nastupiti čas raz­ žao govor, kojeg je završio sa riječi­ povjeriće se zemaljskim vlada­ predsjednik vlade posvetiti najveću pažnjo«. bora i pravo shvatanje jednakopravnoma, koje će je vršiti po odnosnim po- ! ma: »Štrajk je pao, ali organizacija Tako presbiro. Aferim mu bilo, jer je sti i slobode svih dijelova našeg i®đieživi«. vjerenicima (delegatima) po načelima i pokazao pravu diplomatsku spretnost. Oo stvenog naroda. U to ime kUčem Vam Izgon stranaca iz Zagreba. Ovdašnje pod nadzorom nadležnih mi­ je prešutio da živimo м demokratsko do­ u ime svih muslimana: Dobro došli!« redarstvo započelo je oštro izagnavati nistarstava. Naročita briga poba, jer bi se svijet pitao: »A što so to Očito dirnut ovim govorima, uzima sve strance iz Zagreba, koji su se ve ­ svetiće se pobijanju skupoće. narod lije sjetio sveg miljeiriječ g. Stojan Protić: »Dopustite ćinom bavili zakutnom trgovinom. Ka ­ 3. Privremeno Narodno Predstavni­ ca?« Ispistjo je kod imeia g. Grđića braćo, da Vam u ime svoje i u ime svo­ ko su ovom odredbom najjače pogođe­ štvo uzakoniće temeljna uačela za ag­ spomenuli pridjevak »I z v o z n i ć a r«, jer jih drugova rečem svoju radost, da sam ni Židovi, to je predsjednik židovske rarnu reformu (prestanak feudalnih odbi cijela manifestacija dobila k o r u p i i vdočekao čas, kada mogu stupiti u oslo­ općine danas otputovao u Beograd u nošaja, tko, koliko, i uz koje uvjete da n i karakter, pa bi obećanja gospodi­ bođenu Bosnu i Hercegovinu. Mnogo svrhu intervencije. s dobije zemlje, lačelo pravične na predsjednika vlade izgledala kae hrabje godina, više decenija, prošlo od ka­ Proti boljševika. »Politika« javlja: odšete). N e poil itičn i m ured­ гевје malodušnih. ko je zatinjala iskra oslobođenja i uje­ Na sjednici ministarskog savjeta odlu­ bama (agranim komisijama) zemalj­ No tješili se ovi šišmiši kako anali i um­ dinjenja. našega naroda. Radikalna j® čeno je da ministar vojni pbjavi ofici ­ skih vlada biće povjerena .provedba stranka bila nositeljica i čuvarica t® i jeli, narodnom sudu ne će izbjeći, jer on rima i vojnicima da mogu ići ako žele tih odredaba. bdije i brzo ee da zagrmi: »Van nedo­ iskre i od svog je početka radila na da se dobrovoljno bore protiv boljše­ S rješavanjem agrarne reforme spooslobođenju. 1 radikalna stranka, da ni- 1 stojni ! « ... vika stupajući u savezničku dobrovo­ nć® sc revizija segregacija, kolonizaci­ je bilo sudjelovanja čitavog našeg na- I ljačku armiju. Uslovi pod kojima će se ja i osiguranje minimuma selišta. roda i razumijevanja dinastije Kara- i primati dobrovoljci javiće se naknadno. > 4. Emisiona Banki urediće se tako, Pomoć Crnogorcima. Odjeljenje za i đorđcvića ne bi mogla sama izvršiti to | kako ćc najbloje odgovarati potrebama javnu pomoć otvorilo je kredit od i djelo oslobođenja i ujedinjenja. Uz po- ( i ekonomskom stanju čitave države. 250.000 dinara za prehranu siromašnog i moć čitavog naroda, uz pomoć vladao- i 5. Za uređenje valute prvi sada nuž­ ca sijedog kralja Petra i njegovog na- I stanovništva u Crnoj Gori. ni korak jest izmjena krunskih novča­ shednika Aleksandra provedeno je uje­ Državno želHmalc® kraljevstva SHS. nica sa novim novčanicama našega dinjenje našega naroda. Naš je vladaoc . Direkcija u Sarajevu. Kraljevstva i trgovačko-policajne od­ narodni vladaoc, a mi smo bili ođgo- . redbe. da se spriječi daljnje uvažanje vomi savjetnici njegovi uz čiju skrom- ' Broj 33.845/Ie ®x 1919. krunske novčanice u našu zemlju j da u u pomoć dovršio je svoju zadaću. (Zi- | se što sigurnije ustanovi ukupna svota vio kralj Petar! Živio regent Aleksan­ Natj^ei za start eiatartjal. njezina opticaja u našoj državi. Doček Protlća i drugova. Usprkos dar! živili radikali!) Mi smo stariji ~na triku »demokratske« vlade da uezgod- | 6. Ima se Čim prije stvoriti zakon izmaku — na mlađima svijet ostaje, ali Direkajga droAvaih ieljranica kraljev­ nhn uređenjem dolaska g. Protića one- I o organizaciji jedinstvene vojske. No­ ćemo se založiti do zadnjeg časa da se stva Srba, Hrvata i Slovenaca u Sa­ mogući manifestaciju naroda duž že- , vaci se dozvoljavaju posebnim zako­ naša država u prvim danima svoga . rajevu ima da proda veća količinu sta­ Heznlčke pruge i u samom gradu Sara- ’ nom. Vojni sudovi imaju se urediti pre­ življenja postavi na čvrste temelje, kojoj . roga materijala t® evim putem poziva jevu, ipak se je pred Marienhofom oku, ma zahtjevima vremena. Plaće, dužno­ će biti zalog pravda, teško stečena i sve one, koji žal® da taj materijal ka­ pila jedna impozantna povorka, koja je sti i prava momčadi, podčasnika i čas­ po nama brižno čuvana ustavnost. Ne­ pe, da pedaeai piameua poiude. uz cvijeće i oduševljene poklike doče­ nika imaju se urediti jednako za cijela ka vas ne buni stanje i neprilike,^ ko­ Pirodad® e®, oeomu koji bude najvi­ kala ovog s jedog borca za narodno ’ zemlju. Ima se čim prije i konačno ure­ jima se sad nalazimo. To će proći. To še »udio, 9ОДИ1 materijal: oslobođenje i njegovo ujedinjenje. Spo? diti pitanje opskrbe (odštete) dobrovo­ hvalom možemo istaknuti daleko аап- j su počeci, a svaki je početak težak. Graja XV. stavka: ljaca i invalida. Nadajmo se lijepim danima. Naš je za­ moćniji broj članova naše organizac.e, 18 željezo ođ osovina 7. Svi iz političkih razloga interni­ datak izgradnja naše države i mi ćemo koji su šarenilom svoje narodne noŠde 18 sa vi ime osovine rani ili zatvoreni, puštaju se odmah na ovoj manifestaciji dali osobit čar i pri- J naprijed složno i obzirno, jer to od nas slobodu, ako redovni sud nije u 25 znpttani tačkovj od mašina traži nova naša otadžbina. Zahvaljujem vlačivost. roku prema zakonima koji vrijede, na27 lim d®biji ođ 5 m/m. Vam e i radostan sam na ovako lije­ Izašav iz vlaka, g. Protić je pozdrav- ; pom dočeku u šeher Sarajevu.« što opravdanim kazneni progon. Na­ 28 tim tanji ed 5 m/m. rodni se zastupnici imaju odmah pustiti I Ijen burnim poklicima, nakon čega mu 30 bifeh i eočtaiajti Hm (odpaci) G. Protić je, zasut cvijećem i burno i na slobodu. Ustavne slobode imadu se ; je pristupio predsjednik gradske općine i aklamiran, sjeo u auto i odvezao se u 43 lijevan® ЈНЦаео Mprieoo osigurati i provoditi prema postojećim I g. Petrović i nesigurnim glasom, oprez- ’ grad, koji ga je primio i bratski i oću- I 44 staro kožjeso ®prš®no j nim i odmjerenim riječima dao oduška zakonima. 45 Maro Јојјем i ftari žoljt^ai P>a ševljeno. Dao Bog pa ovaj njegov po­ 8. Naredbe (ukazi), kojima su pro­ 1 veselju, da u slobodnom Sarajevu može j hod urodio što obilnijim plodovima! ■OV1 i da pozdravi ovog odličnog gosta. Vi- * mijenjeni razni zakoni, imaju se pred­ 76 obrućevl Bezobrazno vladanje.. Javljaju nam : djelo se po svemu, da je g. Petrović ložiti parlamentu na odobrenje. Ubu­ iz Gračanice: »Na 24. prošlog mjeseca. ! 80 4еђга. tačkovj oJ kota duće se takve naredbe i uka­ ‘ svijestan, da kao nametnuti kome­ bio je u nas popis vojnih obvezanikn, 84 odpaci pd tračnica kraći od 3 sar nema moralnog oslona da bude 1 zi ne smiju i zd a v a t i. te jc među istima bio i Hatz Назап , metra tumač osjećaja, što u ovako svečanom , Grbešić iz Gračanice. Kad ga je upi- | 9. Podmićivanje, lihva, sabotaža i 96 žcljMBa i čelična pllotina hvaka jna korupcija istrebljivać® s® i momentu vladaju našim građanstvom. I tao vojni referent Havelka koliko j® 1 97 čelik od eupčanfc pločica I On je u svom pipkanju bio i suviše , služio u vojniŠtviu, odgovorio inu je, da najvećom energijom. 99 čeWf od turista 10. Ukinuće se bez oklijevanja ratna ' zakopčan, on je u svojoj opreznosti bio • je bio dvije godine. Na to mu J®, Ha- I 4 star® cJhvl sa rak um (cijevi od područja (vojne zone) unutar granica j i previše mlak, a da bi se njegov po- • velka reče da laže, a Hafiz mu odgotime) • zdrav mogao nazvati jednom pravom I naše države, a na granicama naše dr­ vori da ne laže nego da je faktično j Cijene treba raeomijevatj franko žave podržavaće se samo u najužem ’ dobrodošlicom. služno dvije godine u vojništvu. Ha­ skladilta materijala Sarajevo. Za tovamogućem opsegu, koji vojna vrhovna Življi tumač narodnih osjećaja bija- . velka rse izdere na jadnog Haflza r©- ; vlast nade bezuslovno nužnim za obra­ šc g. dr. M i 1 a n S r š k i ć, koji dade j kavši mu: »Biva što si omoto to po- j renje račnnaće te aa svakih počet ih nu zemlje protiv neprijatelja. I oduška osjećajima radikala. On u glav- ј s.... oko glave, da ti ja vjerujem«. I 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) 11. U gradu Rijeci s kotarom i u onom reče: »Srpski narod u Bosni I 1 Hafiz jc na to ušutio, nije smio vlš® ' treba sa 2 krune biljfgovati i na kuver­ nirn dijelovima Dalmacije, Istre, Kranj­ Hercegovini, koji se okupio u redove i ništa govorit, i to je taj gospodin re- i ti napisati »Ponuda za stari materijal« ske i Gorice, koji su pod tuđom oku­ 1 radikalne stranke pozdravlja ovdje po | kao n prisutnosti još dvojice mu- , te do 30. novembra o. g. predati. Ako negdje nema biljega mo#e se novac pre­ pacionom vlasti, biće, čim u tim kra­ prvi put svoje vode. Srpska vojska, i alimana. jevima prestane tuđinska okupatorna , koja . Vašom saradnjom izvela djelo [ Sad tražimo od zemaljske vlade da i ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ vlast, zavedena narodna vlada sa širo­ ostobo nja, učinila jc čudesa svojom { pouči rečenog Havelku da se više u , rekcije poslati. kim građanskim sloboštinama i bić® ohereh! m požrtvovnošću. Djelo oslo- ј buduće ne umi.uje vrijođat nas musĐPonuđene cijene imaju da vrijede do s gurana dovoljna prehrana.« bođenja i ujedinjenja našeg naroda pro- i maiic jer mogao bi vdjegod nagrajikonca godine 1920. vedeno je pod Vašom upravom. Neg157. 3—1. Uprava. (Svršiće se.) sati«. Politički pregled Odgovorni ufeđfSci M. Soidžnku Trešcljah ОЛо® 4. M. <U Štamparija D. & A. Кајож, Sarajevo? � https://kolekcije.nub.ba/files/original/934a3f57667160be18d5dfafac18b10d.pdf d1fa698d219f803b42a5a71d6b336b5e PDF Text Text F^OKNI BROJ S© RELERA. Izlazi subotem, utorkom i četvrtko®. Мјв rciafeciiGi iMor. Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pola godine 36 kru»a Uredništvo i uprava natei ee u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. --------- ■■■-—— Broj 85. -—— — ■ - Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. --------- Sarajevo, utorak 11. novembra 1919. (17. saferul-hajra 1338.) Sarajevo, 10. novembra. ' u agrarnom pitanju dosta se razilazi od nije došla do izražaja narodna volja, ne­ stanovišta, što je izraženo u agrarnoj go su izabrani ljudi po zapovjedi jz Be­ Centralni odbor naše organizacije sa­ rezoluciji radikalskog zbora u Sarajevu. ograda. Kakovi su bili oni izbori, vidilo slušavši Izvještaje delegata, koji su uče­ ! No uvažuju-U s jednu stranu posljedice sc je najbolje ned'avno kod izbora va­ stvovali na skupštini »Hrv. Zajednice« ' nesavjesne agitacije »demo­ kufskih, na kojima je naša organizacija u Zagrebu, kao i onih, koji su razgova­ krata«, koja je agitacija u tem pravcu sjajno pobijedila. (Dugotrajni pljesak i rali s predstavnicima radikalne stran­ unijela jedan boljševički nazor o nepo­ bunio odobravanje). I demokratska ke, te raspravivši o našem političkom štivanju svetog pra/a svo’ine, a s dru­ stranka istaknula je svoje kndidate. Pet položaju naročito obzirom na prilike, gu stranu imajući pouzdanja u držav­ narodnih poslanika, kon su dobili man­ koje je prouzročio sadaiiji apsolutistič­ ničke vrline voda radikalne stranke, dat milošću gospodina ministra unu­ ki režim )>demokraiske« vlade, došao Centralni je Odbor mišljenja, da će u trašnjih posala, dobilo je 8 od 1000 gla­ je do zaključka, da je nužno nastaviti strankama sadanjeg opozicionog bloka sova. To je — kako vidite — snaga, dosadanji pravac naše politike. Odbor naći dovoljno razumijevanja za svoje koju oni predstavljaju, a je došao do zaključka, da se sadanji opravdane zahtjeve. Očekujemo da će; Stoga ja u interesu, da se održe uta­ liaos u našoj mladoj državi mora pošto hrvatska težačka kao i hrvatska pučka načenja, koja su postavljena i da se poto odstraniti i da se prema tomu pro­ stranka u B. i H. svoje zahtjeve u tom održi temelj ujedinjenja, gla­ ti sadanjoj vladi imaju upotrijebiti sva pitanju dovesti u potpun sklad sa op­ sujem i za onaj zadnji dio rezolucije. Za parlamenta -na i druga zakonita sredstva ravdanim stanovištem naše organiza­ nas muslimane ovo Predstavništvo, ka­ kako bi na kormilo države došle stran­ cije. S naše strane niti će manjkati ra­ ko je d'anas sastavljeno, predstavlja ke, koje će više računa voditi o interesi­ zumijevanja, ni samoprijegora i lojalne najveću nepravdu i mi ga ne priznajemo. ma države i naroda, nego li o ličnim i pripravnosti da u međusobnom popu­ Uz ovu ogradu prihvaćam i ovaj dio re­ partijskim interesima. štanju i bratskoj sklonosti nađemo zgo­ zolucije. (Dugotrajno pljeskanje i odo­ dan izlaz iz ovog teškog i s mnogim na­ bravanje). Baza će našeg političkog rađa, kako šim eksistencijama skopčanog problema. do sad, tako i od sad biti što tješnji odnos sa »Narodnim Klubom« i stranka- | Centralni je Odbor konstatovac, da je ma. koje su sa njim u savezu i prijatelj- j opravdanost protesta što ih je naša or­ skim odnosima. Naročitu ćemo pažnju ! ganizacija uložila proti nametanju mu­ posvetiti izgrađivanju što tješnjih prija­ slimanskih zastup. »demokrata« u Priv. teljskih odnosa sa narodnom radikalnom Nar. Predstavništvu najsjajnije potvrBuncanje. »Beogradski Dnevnik« u ustrankom i u duhu svog načelnog staja­ dena rezultatom vakufskih izbora u ci­ vodnom članku piše: »Današnja vlada lišta o potpunoj ravnopravnosti svih jeloj Bosni i Hercegovini. Ovi su izbo­ otadžbine (!) u kojoj je oličena naša detriju plemena našeg jed’nstvenog naro­ ri najjasniji dokaz koliku su nam ne­ mokratija, nalazi se između dvije vatre: da uložiti sve sile, kako bismo š’o više pravdu učinili predstavnici sadanjeg re­ s jedne strane reakcionarni (?) opozi­ I što tješnje približili Istinske predstavni­ žima i u ovom vrlo važnom pitanju. cioni blok, s druge strane dogmatički ke svih riju plemena našeg naroda. Smatramo da je ovim putem musliman­ rcvolucionarci. Njen položaj je najkritiStoga cenrealni odbor potpuno odobra­ ski d?n n?šeg naroda prema namefnv čiMji.položaj jedne političke vojske; njen va zajednički rad naših zastupnika sa i tim zastupnicima manifesiovao svoje zadatak je najteži zadatak politčke stra­ predstavnicima »Nar. Kluba«, kao i za­ konačno nepovjerenje i da je sad stvar tegije i od njenog uspjeha zavisi sudbi­ jedničke rezolucije, koie su donesene na ; njihovog političkog poštenja, hoće li iz na demokrati je u našoj otadžbini za či­ zagrebačkoj skupštini »Hr\. Zajednice«. . ovog izbornog rezultata povući konsek ' tave decenije. Da pobijedi demokratija venclje. Stanovište našeg Centralnog Odbora moraju se izvesti tri stvari: uspostaviti saobraćaj, riješiti valutno pitanje i spro­ vesti agrarna reforma, ikoja je naj­ važniji adut (!) demokrati je i novim krajevima Crne Gore također u borbi protiv reakcionarnih i prevrat­ živi mnogo muslimansko? svijeta. Oni sačinjavaju jednu trećinu sveu­ ničkih elemenata«. držan na skupštni »Hrv. Zajednice« u Ne znamo ko je luđi: ili »B. D.« jed­ kupnoga stanovništva Crne Zagrebu. nog Cicvarića, Ili presbiro jednog Pri­ G o r e i prije nego li su Crnoj Gori pri­ bićevića, koji našoj štampi servira ova­ pojeni krajevi, stečeni u balkanskom ra­ Javio sam se za riječ, da samo na­ ko burgije. »Vlada otadžbine!« Ko bi tu, bilo je u crnogorskom parlamentu pomenem nešto na prvu rezoluciju. Tu još mogao doći na ovako ludu misao, se govori o privremenom Narodnom i nekoliko zastupnika muslimana, a da­ osim »nezavisnog« Dnevnika? nas, kad je jedna trećina svega žitcljPredstavništvu i traži se od njega, da stva Crne Gore muslimanska, dan£s izvede svoj glavni i prvi zadatak: da Promjene u hrvatskoj vladi. Na kon­ nemaju niti jednoga musli­ izradi izborni red za konstituantu. To ferenciji Nrodnog Kluba sa predsjedni­ manskoga predstavnika. (Po ­ je jedna od -ustanova utanačenja bivšeg kom ministarstva raspravljalo se o pri­ vici: To je demokratski). U južnoj Sr­ Nrodnog Vijeća sa srpskom vladom. Ali likama u Hrvatskoj. Ujedno se rasprav­ biji i Novom Pazaru te Macedoniji žive gospodo, mi predstvuici muslimanske ljalo o pitanju osoba, koje bi imale ući također muslimani u velikom broju, no organizacije nemamo razloga da se za u obnovljenu hrvatsku vladu. Potaklo samo u dva okruga, u prizrenskom i to privremeno Narodno Predstavništvo se je i pitanje držanja Narodnog Klubu novo-pazarskom, gdje živi 90 posto zagrijavamo, jer ono za nas predstavlja na pretstojećim sjednicama Narodnog muslimana, izabrano je od dvojice za­ n a j g r d n i j u n e p r a v d u koju smo Predstavništva. Javlja se s tim u save­ stupnika samo jedan musliman. T o j e pretrpjeli. U ovoj državi živi preko je­ zu, da će doskora doći db promjene u sve provodio ministar unu­ dan i po milijuna muslimana, dok u či­ hrvatskoj pokrajinskoj vladi. Primljena tarnjih djela Pribićević. Ja tavom Narodnom Predstavništvu imade je ostavka sadašnjeg bana dr. Palečeka, sam bio i član kabineta i mnogo puta samo 14 muslimana, ali ni to nijesu na­ a banom postaje sadašnji podban dr. sam imao prilike, d se zato zainteresi­ rodni poslanici, to nijesu ljudi, koji pred­ Tomljenović. Osim toga će se pjoširiti ram. I gradske i općinske izbore je vla­ stavljaju volju naroda, nego su to broj povjerenika u vladi. da provodila, ali je rezultat bio samo ljudi, koje je izabrao ministar unutarnjih Muhnjc. Najodlučnije se demantuje ono, što je vlada iz Beograda naredila. posala samo da mu odobre ono, što on vijest zagrebačke »Narodne Politike«, Mi stoga nemamo nikakvog raz­ hoće. Jugoslovenska muslimanska orga­ da će Kruna desavuirati izjavu ministra loga, da se za održanje sadanjeg pri­ nizacija, koja‘predstavlja najmanje de­ Pribićevića o tome, da je Davidovićev vremenog Narodhog Predstavništva vet desetina muslimanskog stanovniš­ kabinet dobio najšire ovlasti. zagrijavamo, jer nijesmo zastupani ka­ tva u Bosni i Hercegovini, dobila je Biće ipak da je nešto šušnulo. ko treba i zato se mnoga pitanja rješa­ samo dva mandata u privremenom Na­ vaju onako, kako ne odgovora našim rodnom Predstavništvu, a i ta dva sa­ interesima i interesima države, jer je mo zato, jer se nije mogao oboriti onaj najveća zadaća države, da narod bude princip, koji je uglavljen za sastav Nar zadovoljan. rodnoga Predstavništva, naime, da svi Za naše narodno ujedinjenje svi smo članovi Narodnoga Vijeća moraju ostati gosp. nar. zastupnika dra M. Laglnja. se zagrijavali, jer smo držali, d'a će nam u privremenom Narodnom Predstavni­ (Svršetak). biti bolje. (Pet redaka zaplijenjeno). Mi štvu. Sva pako ostala mjesN. rezervi­ Gospodo! Te su uslove Narodnog klu­ smo svi za našu novu državu odušev­ rana su za novo osnovanu Muslimansku ba njegovi predstavnici kazivali i tu­ ljeni, ali ne ćemo da budemo »Demokratsku« stranku, koja tada mačili svakomu, koji je bio namijenjen, t r a p 1 j e n i, nego hoćemo da živimo u (A ni poslije. Op. ur.) n i 1 e i m a 1 a n ida obrazuje novu vladu. Tako g. Davidržavi, gdje ćemo biti svi ravnopravni. kakvu organizaciju, nego je sa­ doviću, tako g. Protiću, tako g. TrifZa ovakovu državu voditi ćemo borbu mo održana skupština, na kojoj je za­ koviću, tako g. Draži Pavloviću. svim sredstvima, kojima god ćemo ključeno osnovati Muslimansku »Demo­ Ja se pozivam na sve trijezne Hrva­ moći. kratsku« stranku. Tako su došli u pri­ te, neka odgovore, može li jedan skup Otporna snaga našeg naroda svakim vremeno Narodho Predstavništvo ljudi zastupnika hrvatskog lemena u ovoj danom raste, pa se potvrđuje kao isti­ iz Bosne i Hercegovine, koji su izjavili, državi, za koju su najviše radili, zahti­ nita naša narodna rečenica, da pritis­ da će sve ono odobriti, što će g. Prinuto jače, sve jače i skače. Naporne- ; jevati manje, nego li jc Narodni klub bićević od njih tražiti. ОпГ su većim nuću samo, kako su bili vođeni ‘izbori i zahtijevao. Ncmožc! I ja Vas uvje­ dijelom ostali vjerni njemu. ravam, da je g. D a v i d o v i ć n ana nalog gosp. Pribićevića, na kojima Da još reknem dalje. U južnoj Srbiji liljtiki Goiof dra M. Spihs Бпппг pKdsj. JiF. Mi" Godina 1. m a za svoju osobu priznavao opravdanost naših uslova, pače nam je priznao, da je sama vlada već prije, nego li smo mi o tom govorili, došla do os v jcdo će nj a, da t. zv. delegati pojedinih ministarstva treba da budu radili sa znanjem, i u suglasju sa zemaljskim vlada­ ma, jer inače nastaje u upravi zbrka, smjesa, koja samo šteti. Jedino je pi­ tanje imenovanja hrvatskog bana bilo gosp. Davidoviću teško, ali i u tom se je bio našao način, na koji mu je mogu­ će bilo da pristane. Ipak kada je prvi put trebalo reći odlučnu riječ, g. je Davidović izjavio, da demokratska zajedni­ ca ne prihvaća uslova hrvatskoga Na­ rodnoga kluba. To je ona stranka, u ko­ joj sjedi priličan broj Hrvata. I gosp. Protić i gosp. Trifković ima­ li su prilike baviti se našim uslovima. Dne 4. listopada te smo u love ponov­ no pretresli pred cijelim opozicionim blokom, i bez prigovora, dne 5. oktobra dobio ih je, baš kako su gore više na­ vedeni, gosp. Trifković sa notom objaš­ njenja u pogledu ličnih promjena nuž­ nih za promjenu režima u Hrvatskoj i Bosni. Imam razloga držati, da su već 6. oktobra oni naši uslova bili potan­ ko poznati i na dvoru. Dne 9. ok­ tobra opetovani su nausticc gosp. Dra­ ži Pavloviću, koji ih je. i ako donekle nepodpuno, sebi zabilježio. Usuprot toga digla se je u protivnič­ koj beogradskoj i ovdašnjoj štampi ne­ čuvena haranga proti nama. Pisalo se je najveće laži, kao da Narodni klub traži osam ministara u Hrvatskoj, po­ sebnu narodnu vojsiku i Bog zna što. Kad je prvi put gosp. Davidović u imu demokratske zajednice odklonio pozna­ te naše uslove, učinjeno je to zato, jer je demokratska zajednica držala u pijesti, da je predobila radikale, ičim bi vlada g. Davidovića, bila sigurna za veliku većinu u parlamentu i za dug ži­ vot. Ali oni tobože gotovi prego­ vori razbili su se u zadnji čas i to do­ brim dijelom baš radi toga, što radikali nisu htjeli TI vladu, osim drugih razlo­ ga, n i radi toga š >t o demokrat­ ska zajednica, sa g. P r i biče­ vi ć e ro na čelu, nije htjela da prihvati naših uslova. Od on­ da je, naravno naša parlamentarna tak­ tika bila sve tijesnile vezana sa srpskim radiikalima i u toliko mi njih i manje grupe srbijanske, kao Trifkovićevu i Ribarčevu možemo smatrati 'našim saveznicima. K toj grupi* pripadaju još neki manji neodređeni, a po gotovo i klub slovenački i t. z. Medakovićevi disidenti demokratske zajednice. To Je uz Crnogorce, za sva velika državna pitanja, većina Narodnog Predstavni­ štva za kojom stoji ogromna većina i Srba i Hrvata i Slovenaca, dočim sve stranke, koje s-u sada zastupane u vladi samo manjina narodnih Predstavnika 1 onda kad im se pridruže Crnogorci. To je pogibelj za slobodu, za napre­ dak. za konsolidovanje države, jer su porušeni temelji na kojima se je imalo graditi, to jest (parlamentarizam i spo­ razum, a ugrožene one institucije s ko­ jima se je država imala graditi, naime sastav izbornog reda za konstituantu putem Narodnog Predstavništva i konstituanta sama. • Sadašnja vlada rekbi, nada se, da će moći vladati bez parlamenta. Ja držim, da se dugo n e ć e m o ć i o d r ž at i. Gospoda bi takim vladanjem učinila mladoj našoj državi vrlo slabu uslugu i dobro bi bilo, da to zapamte. Ne clada se više apsolutistički ni strančarski i stranke koje kane tako vladati, zaludu bi se pozvale na svoja tobož demokrat­ ska načela. Mi smo u zadnji čas pokušali, da od­ vratimo od sebe i sjenu kakve načelne oporbe. Istina je, d i smo mi dijelom još državopravna stranca, jer cjelokupnoI sti domovine nećemo smetnuti s našeg ; I I i ; ' I �.№АВДАМ — .PRAVDA* Opet« 2- Згшш programa đokicgod ne tmdu pri^jedinjenj Hrvatskoj. a po njoj i cijeloj na­ šoj državi Srba. Hrvata i Slovenaca oni krajevi Dalmacije, riječkoga i istarsko­ ga Primorja i kopna, koji stenju pod tuđom vlasti ujedno sa milom mojom postojbinom, ali sa svim tim imamo pravo 4 dužnost. da sudjelujemo već sada, ako nam se to omogući, pr upra­ vi cijele države, pri izgradnji te zajed­ ničke naše domovine. Pa kad je i sa strane vladara na nas došao apel, da i mi t omogućim- . . š je klub još u zadnjem času učinio čin samopregora. > no izjavili, da smo pripravni sudjelovati neka se vlada ob­ razuje i bez unaprc^ w prihvata naših uslova, samo oko oni. koji će vladu obrazovati, pr lanu na to. da se naši uvjet’, kao svaka druga državna nužda, budu raspravili i г ,cš li u novom mini­ starskom savjetu. Ali g. Davidović ni na t ' odlaženje nije pristao. On je htio bezuvjetni odklon. Ako pomno pročita­ nu-. š. je • sastanku od J9. oktobra u Zagrebu govorio ministar unutrašnjih djela g. Svctozar Pribićević, onda ma­ ramo baš njemu da u prvom redu pripišemo onu načelnu, strastvenu, oporbu рг : svemu šu« je : koliko kadro umiriti p лг cJenu s\ ј.ч našega hrvatsko­ ga plemena. Pače, kad se je pokušalo, da se bar za vrijeme uklore sa parla­ mentarnog po?rišta g Pnbićcvić, čije­ mu se djelovanju s pravom pripisuje ne m og u ć n o s t s po­ ra z u m k a. kao što je g. Protlč bio pripravan to isto da učini, zja vio je g. Davidović. da bi to značilo pobjedu hr­ vatskoga Narodnog kluba-! Iz toga vidite, gospodo, dokle ide stra­ načka zagriženost. Za čim težimo mi od Narodnog kluba, mi od Hrvatske Zajednice u Narconom Predstavništvu? Težimo za tim. d a po­ pravimo upravu ove z з m J j e, . u stalnu propast. Hoćeiu . da se stavi na lMj, kako je to, da se < š uvijek moramo oucđ za najnuž­ nije stvari: SOL odijelo, živežne namir­ nice i plaćat, preko геза skupo čak one nari, koj li u našoj zemlji ima u izobilju? Hoćemo da se stavi na čisto, kako je to. da vlade same sklapaju trgovačke ugovore sa stranim državama na mili­ jarde vrijednosti, redovito na šte­ tu države, a bez sudjelovanja parlamenta, premda p a r 1 a m enat zasjeda? Hoćemo da vidimo, cdkle ta golema, sramotna nedaća u aobrćaju na željeznicama i poštama? Hoćemo da vidimo, odkle i čijom kriv­ njom se događa. da pojedinci mo­ gu i z v a ž a t i i na stotine v a gonahraneiznašczemlje, dok drugi nemogu da skromnom trgovinom prehrane svoje ob i t e I j i. Ali nesamo to gospodo! Mno­ go veća dobra dolaze u pogibelj, ako se bude kudilo sve, što nosi hrvatsko •me. ako se bude sa separatizma i raz­ dvajanja navaljivalo na svaki osjećaj hrvatski. Srbinu seljaku i Slovencu se­ ljaku slobodno je bik) i jest propovije­ da:; da je njegova zemlja srpska zem­ lja odnosno slovenska zemlja i da je mora čuvati, držati, neodsvajati je ni­ kome: Srbinu i Slovencu obrtniku, trgov­ cu. pismeniku slobodno je preporučiva­ ti. neka nastoji* da mu se poveća, um­ noži poslovanje i blagostanje i ime srp­ sko i slovensko. To je pravo i dobro i ja sam to odobravam te nauke primio i da im njih žive i da pojedinačne ener­ gije tjelesne i duševne stvoriše ukupnu energiju srpskoga i slovenskoga pio-' mena. t AH opažam da ima struja u našoj dr­ žavi kojoj slično djelovanje u hrvat­ skom plemenu nije ugodno, pače je zazorno i označuje se separatizmom, razdvajanjem. A to je štetno i nepra­ vedno i po naše hrvatsko pleme i po cijelu državu. Nesamo u Hrvatskoj i Slavoniji, već i u Dalmaciji, u ostalom Primorju, u Bosni i Hercegovini, u Bač­ koj. Baranji i Banatu, treba da se svaki naš čovjek hrvatskog porekla, kao Hr­ vat i osvijesti. Tek onda će država mo­ či reći, da ’su svi državljani njezini. Ali to treba, da bude nesmetano od ne­ koga. najmanje od stranačkih struja, koje se od ujedinjenja ovamo pojaviše po cijelom našem kraljevstvu. Mi ne vidimo podpune ravnoprav­ nosti. podpuno jednakog obzira, p o d p u n o jednake ljubavi, ni iz daleka jednako p o d i j c I j e ne terete, ni javne koristi. Zato hoćemo, da se odnošaji promije­ ne u cijeloj našoj zemlji na bolje i da Hrvati kao Hrvati sudjeluju u jav­ nim poslovima i suodlučuju u dostoj­ noj mjeri o ^IbJni svim nam i Srbima, Hrvatima i Slovencima zajedničke do­ movine. Zato hoćemo, da nam se oču\a svaka institucija i politička i eko­ nomska i kulturna, makar od kada bi­ la. samo kad je dobra. Neć ento da se ruši, đokl-e i kad se ne mo­ že što boljega da sagradi. P . zuć energje pojedinaca Hrvata, dižemo ujedno ukupnu plemensku ener­ giju svega hrvatstva, a po tom i cijele n iše narodne države. U našoj narodnoj državi, -ime hrvatsko i sve što je s njim vezano, predstavlja zdrav, jak. kultu­ ran narodni tip. Pomislite samo na ovu veliku historijsku istinu. Rim i njegov Latium polatinili su silne krajeve čita­ ve Italije. Francuske. Spanije, dobrim dijelom Britanije i Dacije današnje Ru­ munj ke. Narodi koji su tim zemljama prošli- izgubili su svoj jezik, polatinili su se. Naš hrvatski narod, pod tim je baš imenom« pohrvatio latinske pokra­ jine Dalmaciju, Ilirik i Panoviju, sve do neznatnih ostanaka na moru i stvorio u nj.ma svoju narodnu kulturu. To pleme treba da se posve osvijesti,' da opet pučmv živjeti podpunim narod­ nim životom. Zato mu treba u velikoj narodnoj državi, koju smo stvorili, pod pun a sloboda u svim gra­ nama javnog života. Za tu slob<xiu h. će se zajedničko djelovanje svih Hrvata, svih krajeva nove ujedinjene prostrane domovine. Za to nebunjeno djelovanje hoće se podpuna ravnoprav­ nost sa ostala dva plemena. A za sve to hoće se zajedničko djelovanje u po­ litici, u općini, u kotaru (srezu), u po­ krajini, u parlamentu. Tko to priječi, nrje naš. A naši svi moraju da za svim ovim teže. Eto to je smisao naše Hrvat­ ske Zajednice. Hrvati svi na okup da budemo uza naše sudržavljane srpskoga i slovenskoga imena, mogli živjeti naš podptm, naš hrvatski život. 85 Broj Prosvjeta i šhoia. OKO GAJRETA. ■ ; i । I ! Jedan manifest. Po milosti jugoslavenskog Tiszo i sa­ trapske vlade g. A. Sole i njegove po­ licije nametnuti »glavni odbor« našemu »Gajrobu« pomolio se bez stida i Uuds’kog ponosa pred našu poštenu javnost odštampavši prema svojoj »demokrat­ skoj« tendenciji dne 31. oktobra jedno, besavjesno, frazersko i lažno obavješte­ nje* svojim prijateljima: demokratskim telićima i zavedenoj djeci. To podlo i zlobno saopćenje potpisao je ispred po­ licijskog komesarijata Kasan Hodžić i Derviš Tatro apelirajući na plaćeni pa­ triotizam ljudi dobričina, ne bi li harem sve iskrivljenim činjenicama uvjerili o ispravnosti i zakonitosti f?) svoga »izbora«. Oni posve ozbiljno (!) tvrde, i da je njihov ^p a t r i o t s k i r a đ p r cma slovu i duhu Gaj re to vlh । pravila!« Oni zavode svoje ljude ' namjerno izvrnutim faktima, krijući pra- i vo stanje stvari i prijeteći policijom svim neposlušnim pododborima. Jadni­ ci znaju đa im je jedino zaleđe sila »de­ mokratske« uprave i da na njoj počiva njihovo pravo i moralna snaga protiv . narodne volje u jednom narodnom dru- ; štvu. Svaki od prisutnih na zadnjoj skup­ štini »Gajretovoj« znade iz izjave pred- I sjednika Halilbašića, da je dovođena i zavedena masa naših radnika upisa­ na zlonamjerno na 4 dana prije skupšti­ ne i da je sav odbor na svojoj sjednici osim Alije Kurtovića zanijekao pravo glasanja i hiranja na skupštini svim najavljenim članovima prema duhu i slo­ vu pravila (§ 13): to će posvjedočiti švi ođbdrnici (HaHlbašić, Bašagić, Burek, Mutevelić), samo Kurtović ne će. Isto svi prisutni novinari 4 naši zaostali pri­ jatelji znaju, da nije obavljen izbor od.bora niti su ga mogli vršiti nepunopravni članovi, upisani par dana pred skup­ štinu (§ 13.). Uostalom ni »trijezni« Ho­ džić nije znao do sutradan, da je ba­ jnu i izabran, dok mu nije policija objas­ nila, kako je oportuno, da se izbor falzifidra. I dobričina Hodžić bio je gotov, da uzjaše na narodnu grbaču protiv vo­ lje naroda, ko što je po befelu ušo i u općinu, da je »uredi«, premda bi najpametnije bilo, da sc povuče u kraj onaj, koji nema narodnog povjerenja. Odborovo (!) izvješće govori i o nekim etićko-moralnim kvalifikacijama na­ ših ljudi! Čudne li drzovite preuzetnosti! Jedan pučki učo (inače namet-tatica). duševno izmožden i bez mirnog i trezvenog prosuđivanja i jođan mladi siiplcnt hez ikakve kvalifikdle. pa jedan ces. kralj, fdjbaba, koji je učinio Austri­ ji »lijepih« usluga, radi čega je postao či­ novnik, i zbog nošenja crne zastave za umrlim carem Franjom Josipom imeno­ van općinskim odbornikom, ta i taka družba u uduje se eto govoriti o etićkomoralnim kvalifikacijama svršenih medi­ cinara. advokata, profesora, kojima nisu ravni ni u kojem pogledu, a kamoli po kvalifikacijama ljudi, koji se prema svo­ jim etičkim i moralnim principima va­ ljahu pod stolom u »Jugo<A Kluhg«. imaju obraza govoriti o moralu i ctiki! To samo mogv deševno bolesni moz­ govi, da se koješta podvali neupuće­ nim, ali ozbiljni i ponosni ljudi ne služe se demokratskim izmišljotinama! Ljodl ovakih moralnih i etičkih kvaliteta naj­ manje su pozvani, da o drugima sude, radi čćga odbijamo sa zahvalnošću ovaku nemoralnu agitaciju. 1 naša javnost s punim pravom ipita dokle će se trpje­ ti, da u našem prosvjetnom društvu »Gajrctu« vode riječ ljudi etičko-moralnih kvalifikacija šarene družine Hodžić Ta fro—Kurtović? * N a « k u p š t i ni č 1 a n o v a »Gajrcta« u Maglaju sv.i članovi protestuju protiv nezakonitom postupku vlasti na glavnoj skupštini »Gajreta« dhc 19. sep­ tembra ove godine. ProtcstuJu nadalje proti sa strane vlasti nametnutom sa­ dašnjem odboru »Gajreta«, koji skupšti­ na gornjeg datuma nije izabrala i traže da se sazove izvanredna glavna skup­ ština dne 1. decembra 1919. god. koja bi odabrala zakonito valjan odbor. Do izbora valjanog odimra prekidaju maglajski članovi svaki odnošaj sa sa­ dašnjim nametnutim odborom »Gajreta<. Maglaj, dne 6. novembra 1919. Za pododbot: Tajnik: Predsjednik: Numanović. M. Krajinić. Dopunjik govora zastupnika i№ 9. Pmlića. Iz priopćenog govora zast. dra Pavekća na sponien-skupštini, ispala je kod slagaflja čitava kartica, koja sc odnosila na današnje stanje hrvatske autonomi­ je, koje daleko zaostaje za onim, kako je bio pod nagodbom. Taj dio govora glasi: Gospodin ministar Pribićević tvrdi, da se u Hrvatskoj ništa nije ccntralizirado. Ako uzmemo u ruke proračun kra­ ljevine Hrvatske i Slavonije prije rata do prevrata, naći ćemo da su u naša četiri autonomna resora uključeni: zdra­ vstvo. građevine, oružništvo, šumar­ stvo. obrt i trgovinu, osiguranje radni­ ka. Narodno Vijeće je radi bolje uprave izlučilo • iz postojećih resora zdravstvo, obrt i trgovinu, osiguranje radnika i prehranu, te tako stvorilo četiri resora, koji su već i prije bili pod banskom vlasti, kao potpuno autonomna. Za vri­ jeme vlade Narodnog Vijeća pod ban­ skom vlasti spadali su još i povjereniš­ tva financije, pošta i željeznice, te voj­ ska, što čini ukupno dvanaest povjere­ ništva. Sad Imamo Četiri povjereništva, sa vrlo uskim djelokrugom, jer je iz njih izlučeno zdravstvo, obrt i trgovi­ na. socijalna skrb i prehrana, oružniš­ tvo i šumarstvo, ^to spada ili izravno pod ministarstvo ili su na Čelu povje­ renici ministarstva, što znači jedan ve­ liki minus prema stanju prije prevrata, a ipak g. ministar tvrdi, da u Hrvat­ skoj ništa nije centralizirano. (Odobravaftjc 'I poklici). Gospodin 'ministar je za potpunu centralizaciju, jer da u svftr koj autonomiji imade dinamika, koja ide za konačnim cijepanjem, za konačnom samostalnošću pojedinih dijelova, ali je os<tao dužan dokaz za svoju tvrdnju. FELJTON. Ihsan zastade, pogleda na sat i pođe za Reu perivojima pred kućama vidjela se je još po gdjenom neodgovorivši ništa. koja ruža, koja se nije mogla rascvasti. Prozori na U klubu je bilo puno, jer je dr. Perikles zaka­ kućama bili su zatvoreni, a s balkona dignute sto­ A Hita' Bjelevac: zao predavanje o ulozi omladine u javnom životu. lice, gdje se ljeti do kasno doba ćereta i odaklen »Pođimo u odborsku sobu!« — reče Rene uzev­ se gleda na zaljubljene prolaznike i ostali šareni ši Ihsana pod ruku — »jer tamo ćemo imati više svijet, koji šeta i preko po noći. A sada nije niko­ mjesta.« ga bilo osim Rene i Ihsana. Sve ono što je ljetos Ali je i tamo bilo puno. Predsjednik kluba dr. (13) ovdje nalazilo svoju zabavu povuklo se je u grad Perikles ugledavši Ihsana, kojeg su vrlo štovali na­ u kavane, hotele i kazališta. - Razgovarali su o studijama, o profesorima pravi mjesto i odmah zađe s njime u razgovor: »Kako tužnu sjetu ulijeva u dušu ova jesen« i o starom Georgiju Logotetidesu. Iza ovoga ne­ — I u vas se budi... Mladoturci ozbiljno ra’ap reče Rene gazeći po žutom Hiću. — »A ova sjeta radno skrenuo razgovor na Carigrad i Rene umoli Čuiem, da su se vodili ovih dana pregovori s našim budi u vašoj duši uspomenu na proljeće, na ruže, Ihsana ne bi li joj mogao dati savjeta na koga bi u Turskoj i dosta su uznapredovali. zumbule i jasmin...« primjeti Ihsan dotaknuvši se se obratila da pomogne ocu, koji je još^ejedio u »Ali svehelenska je politika nepoćudna Turcima ramenom njezina rumena. zatvoru.. / »Ne; jesen budi u mojoj duši osjećaj tuge, da ' — primjeti Ihsan doktoru, a ovaj dočeka: Ihsan neznajući, kolike su poteškoće i opasno­ Pa za to sam ja savjetovao, da se uzme sve prolazi i da i život, mladost, — jednom riječi sti ovakog posredovanja ponudi Renl, da će on po­ naš — mladogrčki program za rad u Turskoj. Os­ sve ima svoju jesen, svoj svršetak« odgovori Rene kušati preko turskog poslanika u Ateni, Muhtarnova mu je sasvim liberalna. U Turski ustav, koji zastajući pomalo, da im put bude dulji. beya će se izvojevati sigurno revolucijom treba da dođe — »Ja volim život, jer volim proljeće, svježe Ona mu stisne Čuvsteno ruku ^pogleda ga za­ mlado proljeće i žarko vruće ljeto. Jesen provodim j zaštita manjina i pravo da Grd mogu upotrebljivati hvalno. I u gradu, n vrevi, jer se tamo dvostruko živi, a sa­ ■ svoj jezik i imati pravo na načelništvo u gradovima mo zimu provodim u čitanju. gdje ima preko 5O°/o Grka ili skupa s Jermenimi 60® o Ihsan osjeti u sebi nešta veliko i posta pono­ Rene će na to kratko: »Pa za što s Jermcnima?« upita Ihsan. san što je mogao nešta učiniti Reni za uzdarje nje­ — Oni hoće tako.« zinoj ljubavi On je to shvaćao olako i mislio, da „Vi mnogo vremena posvećujete sebi, zado­ »Držim, da nije to opravdano, er stim se ne će s jednim Muhtarbevovim pismom biti Aleksander voljstvima tijela, a malo duhu...“ postavljate na nacionalno stanovište, nego na vjersko« Logotetides na slobodi. Zamislio je odmah kako će Ihsan se žacnu i kao da se htio ispričati reče: Dr. Perikles ne odgovori ništa. Čas je zašutio, doći Reni i kazati joj: tvoj je otac na slobodi. — „No povrh ovoga pohađam dosta redovito pa istom onda reče: Pošli su šetalištem prema gradu. Nisu govo­ j Školu.« (Nastaviće se) Već su se približivali gradu. Šetalište je bi!o rili, ali su zato osjećali ono što su htjeli jedno dru­ življe i svjetlije. Još su pošli samo nekolike koraka gom reći. Kroz aleju šuštalo lišće i provlačila se ==3Z=^=^^£====s==3ss==saE=sss3==3==xssa=s=ss=scacs7s^ turobna jesen. Kako je vjetar koji put puhnuo tako I i bili su na glavnoj atinskoj ulici. je lišće opadalo, da preko noći sagnije i nestane „Hoćemo li u klub?“ upita Rene zaustavivši se ga. I ono je podsjećalo na poznu jesen. Preko puta na uglu Konstantinove ulice. Rene Logotetides. Čitajte i šfrite „Pravdu“. �Hpoj N5 Brjj §ta više, mi vidimo, da je najmoderniji anglosaski ustav kao onaj saveznih južno-afričkih država uređen na principu pokrjinskih autonomija. Za to g. mi­ nistar, ako iskreno mislj kad kaže, da hoće državu konsolidovati i organizira­ ti na principima modeme demokracje, evo mu primjera, a ne Madžarske i njezine metode. U državi, kao što Je naša, gdje *madc skoro trećina, ali svakako preko četvrtine inorodnog pučanstva, ako hoćemo da se država u parlamen­ tu afirmira- kao homogena, morati će se pustiti, da te ma njhie sitnija pitanja ras­ pravljaju u pokrajinskim saborima, koji mogu birati u centralni parlamenat svo­ je delegacije. (Odobravanje). 1 sam naš financijaši odnošaj nuka nas na ovakovo uređenje, ako ne ćemo, da se gu­ bimo u međusobnom predbacivanju, ra­ li, nejednakog nošenja tereta, gdje je sasvim drugi porezni sistem u Srbiji, a drugi kod nas. Dok su u Srbiji porezi troš ir ne i takse neznatni. Hrvatska će u to Јше za godinu 1919. doprlncsti 69,105.150 kruna; dok su u Srbiji monopoli zaduženi, Hrvatska će samo na dubanu, voM, petroleju i žigicama platiti za 1919. godinu 131,400.000 kruna. Političhi pregled Klemanso o Jugoslaviji. Iz Parisa javljaju, da je ministar predsjednik Qemenccau u svom govoru, što ga je prijo nekoliko dana držao u Strasburgu, bro­ jeći države, koje su sa mirovnog ugo­ vora stekle nezavisnost, rekao među ostaiim o nama: »Jugoslaveni, ti veličan­ stveni ,borci, organ iz u ju se u moćnu d r ž a v ni. koja ne će zabora­ viti svoje prijatelje«. Predsjednik Narodnog Kluba Dr. Matko Laginja posjetio je ministra predsjednika Ljubq Davidovića. Pitanje rekonstrukcije kabineta rijcšiće še čim se vrate ministri Korać i Kristali. Grupa Crnogoraca još nije op­ redijelila osobu koja da икје u njezino ime u kabinet. Priblćević konferira. U ministarskom predsjedništvu održana je konferencija, kojoj su uz ministra predsjednika su­ djelovali ministri: Pribićcvić, Korać, Bukšeg i podban dr. Tom’jenović. Talijansko pljačkanje. U Okolici grada Šibenika opustiše šume. Kao što nekoć Mlečani osiromaše zemlju odnašanjem drva, -tako ii njihovi praunuci sijeku, pale ii unlštuju sva stabla bez razlike. Nendoknadive su štete za naše šumice, pa je čitavo pučanstvo očajno. O riječkom pitanju. U Rimu ovih dana održano je važno npitistarsko zasijedanje. koje je potrajalo oko 2 sata. »Corriere della Seru« piše, da je na sjednici predsjednik kabineta referisaoo riječkom pitanju na osnovi jednog dugog telegra­ ma, što ga je odaslao iz Parisa Tittoni. ( orriere della Sera« veli, da je razumIjtvo. što sc u ovom času ministarsko vijeće bavi riječkim pitanjem bilo s gle­ dišta unutarnjeg položaja grada, bilo s gledišta diplomatskih pregovora na kon­ ferenciji. Bilježeći vijest o ovoj ministar­ skoj sjednici rimska »Epoca« tvrdi da se raspravljalo također o nekom novom protupredlogu, kojim da je bio popraćen WilsoDOV odgovor. Katol. »Corriere đ’ Itaba« veli ovom prilikom da je ministar­ ski savjet sazvan naročito u svrhu, da raspravi pitanje Rijeke. O tom se je pi­ tanju veli list, za vrijeme gotovo cijele sjednice govorilo, raspravljalo i zaklju­ čivalo. Rimska »Tribuna« povodom iste sjednice tvrdi, da je sada nadošla jedna nova vrk> važdia činjenica t. j. da se je Engleska, koja se je dosad držala pa­ sivno, odlučila u korist Italije. Ona bi bila dala svome poslaniku u Washingtonu upute da podupre riješen^ po ta­ lijanskom prcdlogu. »Giornalc d’ Italia« kaže, da je vjerojatno, da će Francus­ ka prikazati nov pred log. koji bi se 1inao prikazati Americi. »Idea Nazionale« medutm pobija sve vijesti o naro­ čito važnim raspravama na ovoj sjed­ nici te tvrdi, da se raspravljalo isključi­ vo' o upravnim pitanjima. Okršaji na Rijeci. Prekjučer je kod Zameta došlo do sukoba između vladi­ nih i D' Annunzijevih četa. Razvila se je žestoka pucnjava pa je na strani vla­ dinih četa ostao mrtav jedan kapetan i 4 vojnika. Od D’ Annunzijevih četa pao je jedan vojnik dok ih je nekoliko ra­ njeno. Mrtvom Arditu bio je jučer spro­ vod, kojemu je sudjelovao i D' Anmuizio. Međunarodna konferencija za pobija­ nje gladi zaključena je. Primljene su „PRAVDA* — Ј1РАВДА | tri rezolucije. U prvoj se izriče bojazan ' radi prijeteće gladi i poziva gospodarsko vijeće savezinka neka izvijesti o stanju prehrane. U dragoj se preporača o b usta va nasilne intervencije u Rusiji, a u trećoj se traži revizija gospodarske klauzule o ugovoru o miru. „Uski Hadiša". 1 Englesko radništvo za »Savez Naro­ ; da«. Kongres radničkih udruženja, koji ! je vijećao u Glasgovu, usvojio je rezo­ luciju kojom engleski radnici sa svim srcem pristaju uz »Savez Naroda«. Za­ stupnici svih mišljenja u radničkom svi­ jetu potpisah su tu rezoluciju. Medu pot­ pisanima imaju i ova imena: Clynes, Hcnderson, Adamson, I homas Robert, Millie Stuart, Bunmg, Ramsay, Macdonaid i Philipp Snouden. U rezoluciji se medu ostalim veli: »Posljednji svjetski rat stajao je za­ raćene narode 7 milijuna poginulih ljudi i 18 milijuna ranjenih, a u gotovom nov­ cu 40 milijardi* funti šterlinga. Rat je natovario na Veliku Britaniju ogromni dug od 7 milijardi funti šterhnga, a sur­ ; vao je Evropu u industrijsku katastro­ fu. Sva ta grdna bijeda i nevolja mogla se izbjeći, da je prije rata opstajao »Sa­ vez Naroda«*. Mir je ostavio neriješena mnoga velika pitanja u istočnoj Evropi i na dalekom istoku. Ta pitanja mogu biti povodom drugome ratu, još većem nego što je bio predašnji, a taj rat može buknuti i dok smo mi sami živi, - ako inu se ne stane na put. Ako rat bukne, taj će biti mnogo ‘.trašn ji i desruktivni# od prošloga, jer će početi od’mah sa svim vazdušnim i podmor­ ničkim flotama, koje su ostale od pos­ ljednjeg rata, a na koncu će destruktivne snage biti još veće. Taj će novi rat 1 uništiti čovječanstvo uopće, a napose evropsku civilizaciju i evropske indu­ strije i svc što je luudsKi rod tolikom mukom postigao. Tome može dosko­ čiti jedino »Savez Naroda«. Drugoga .puta ni lijeka nema«. Oko ^ugovora sa Austrijom. Vrhovno vijeće sastalo se u četvrtak u jutro na ministarstvu spoljnih poslova pod predsijedanjem Pichona. Vijeće je odlučilo da sc mogu objelodaniti svi spisi, što su bili izmijenjeni medu antantom i austrij kom delegacijom prije no što je bio potpisan mir u Saint-Gennainu. Jugoslavenska delegacija uputila je g. Clemenceauti, predsjedniku mirovne konferencije, jednu notu, u kojoj navo­ di uzroke, zbog kojih jugoslavenski pu­ nomoćnici nijesu do sada potpisali saintgermainskog ugovora. Austrija je izjavila da je pripravna lo­ jalno izvršiti mirovni ugovor. Predsjed­ nik mirovne delegacije predao je u čet­ vrtak na večer u ruke poklisara Duta- ' sta, koji sada vrši funkciju generalnog ! sekretara mirovne konferencije, spis ratifikacije saint-germainskog ugovora, i potpisan i zapečaćen od pređ4jednka Austrjjske repubike. Austrijski punomoć­ nik priložio je tomu spisu jedno pismo, ifpućcno predsjedniku mirovne konferendije, u kome pismu javlja antantskim silama, da je Austrija već sada i ne čekajući, da stupi na snagu ugovor, pro­ mijenila svoje ustavne zakone suglasno sa načelima, koja su antantske sile od­ redile u mirovnome ugovoru. Širokogrudnost Poljske. Javljaju iz Varšave: Poljska vlada dozvoliće na­ stavu na njemačkom jeziku u školama bivše pruske Poljske za djecu njemačke narodnosti. Te će se škole smatrati krio javno Škole, pa će ih država držati o svom trošku kao i poljske škole. Evangeliska crkva imaće potpuun slobodu u vjerskoj nastavi. Habsburzl na pomolu. Iz Beča stižu vijesti, da će nadvojvoda Otto ovih da­ na biti proglašen kraljem Ugarske. Antanta I Bugarska. Danas je objelo­ danjen odgovor alijiraca na bugarske primjedbe. U odgovoru se veli, da obzi­ rom na ulogu Bugarske u ratu nije mo­ guće promijeniti mirovne uvjete. Vije­ će je dozvolilo samo neke male isprav­ ke. Tako je n. pr. dozvolilo dh efektivna vojna snaga Bugarske bude za 3000 mo­ maka veća. Usim toga će Bugarska mo­ ći držati na Crnome Moru trgovačku flotu. Revizija mirovnog ugovora? Švajcarski listovi javljaju iz francuskog iz­ vora o jednom velikom planu, što ga je zasnovao »Skvcz za čovječanska pra­ va«, a koji sc odnosi na provođenje mi­ rovnog ugovora. Savez namjerava provoditi potanko ispitivanje u svim prije­ pornim krajevima i o tome radu sasta­ viti Izvještaj, te ga uputiti ili mirovnoj konferenciji ili - ako se ova bude razvrgla — vijeću »Saveza Naroda« pa tako utrti put reviziji mirovnog ugovo­ ra. kako bi se izbjegli novi konflikti. I ! | , ( 1 ' ! l | 1 | . ; Već prije 15 godina okupila se šaka Jiudl, koji su bih ozbiljno zabrinuti za narodnu budućnost i kojima su dodija­ le isprazne riječi političara i drugih lafozana, da realnim radom pridonesu, ko­ liko je moguće više, za narodni bolji­ tak. Dali su se na rad sitan, ali koristan. Uvidjeli su naime, da je snaga i oslon naroda u srednjem staležu — priv­ rednom. Kod nas su međutim posto­ jale silne manjkavosti u tom staležu, pa su ti ljudi, uvjereni da rad otklhnja svako zlo, a donosi svako dobro, uzeli za zadaću, da pomoću rada te manjka­ vosti isprave. U tu se svrhu osnivala društva pod raznim imenima, apeliralo se na sve moguće načine na patriotizam svih slojeva narodnih, ali je sve imalo vrlo malo uspjeha. Kad je rat još gore razorio i ono malo solidnosti u privrednom staležu i progutao silni podmladak, a i starije ljude, čija su dječica ostala prepuštena ama sebi, iskreno zabrinute patriote okupiše se sa još većom energijom oko društva »Hrvatski Radiša«. Svrha je tom korisnom društvu: unapređivati gospodarsku privredu, pribavljati podmla tiku naukovna i privredna namještenja u obrt i trgovinu, te poticati članove na štednju. Dragim riječima, svrha je društva: od mladeži, koja bi ostala bez rada i zanimanja, te tako pro­ pala, učiniti vrijedne obrtnike i trgovce i na taj način ojačavati narodnu zajed­ nicu. Da se* popularizira ova misao, pisalo se u javnosti, držala se predavanja i t. d. Opaža se, da je rat sa svojim teš­ kim pošljedicama otvorio oči našem na­ rodu, pa se zato lakše uspijeva i u ovo­ me pogledu. Sakupio se je dosta velik broj članova, a u mjesecu kolovozu pri­ ređena izložba pokazala je dovoljno ra­ zumijevanja ovoga pothvata kod svih narodnih slojeva. Tako se je došlo i do potrebnih materijalnih sredstava i omogućio se društvu nastavak blago­ tvornoga djelovanja. Društvo je do sada namjestilo oko tri hiljade djece na razne zanate. Držim, da nije nužno opisivati vrijednost ovoga raca i uspjeha, ako se samo upozori na ‘ to, da bi ta djeca drukčije bila najvećim dijelom lole i bitange, koje žive na šte­ tu i sramotu naroda, a ovako će biti vrijedni zanatnici i trgovci i donijeti dosta koristi našoj zajednici. StraM 3 Domaće vijtsti Preča birtija nego apoteka. U našem je listu bilo već govora o birtiji koju je nakldnošću vakufskog direktora u ne­ posrednoj blizini džamije, otvorio ratni milijoner Cengić. Mi smo tom prilikom upozrili naše oblasti na naredbu koja zabranjuje otvaranje birtija u blizini bo­ gomolja. Ovo upozorenje nije imalo uspjeha, jer je Cengić našao protektora kao što je protekcijom došao i do sa­ mog iznajmljenja ove vakufske zgrade. Ova protekcija nesamo da je na šte­ tu vakufa, nego je i na štetu samog gra? danstva. Prvi koncesionirani musliman apotekar gosp. Ahmed Tatarović, zatra­ žio je da se ta zgrada rekvirira za nje­ govu apoteku, jer je dobio koncesiju za otvorenje radnje na Bašćaršiji. Nu kan­ da će i tu odlučiti protekcija. Stoga odlučno tražimo, da se gosp. Tataroviću u tom pitanju ne prave smetnje i da se zgrada uruči u svrhu apoteke radi toga: 1) što je gosp. Tata­ rović ratom mnogo stradao, 2) što će se otvorenjem muslimanske apoteke na Bašćaršiji pružiti olakšica našem svije­ tu i 3) radi toga što će se odstranjenjem 1 Cengićcve birtije zadovoljiti opravdanim osjećajima muslimanskog građanstva koje ne može trpjeti da se u blizini nje­ gove džamije koči birtija Ibrahimbega Ćengića i njegovoga kompanista u liferovanju konja. Šerifa Arnautovića. Izazivanja je i previše! Prestolonasljednik Aleksandar primio« 1 je 6. ov. mj. u audijenciju predsjednika zemaljske vlade, g. Atanasiju Šolu, koji je i-pred naroda Bosne i Hercegovine (Mi se ograđujemo proti ovakom predstavmku naroda. Op. ur.) čestitao Nj. * Kr. VisoČanstvu godišnjicu ulaska srp­ ske vojske u glavni grad Bosne i Her­ cegovine. naglasivši, da je dan 6. no­ vembra 1918. od istorijske važnosti za Bosnu i Hercegovinu, jer su se tada is­ punile davne čežnje našega naroda i dovršilo djdo duge tradicije. G. Sola je izjavio svoju radost, što na dan go­ dišnjice može da pozdravi vrhovnog koI mandanta te pobjedonosne vojske, koja nam je pod svojim razvijenim zastava­ ma donijela oslobođenje, i što može da bude tumačem narodnog zadovoljstva, duboke blagodaroosti i* nepokolebive odanosti Ni. V. Kralju i Njegovom uzv šenom Sinu, u kojima je oličena sva nacionalna mistika naših tradicija i sva djela Jednog pokoljenja, koje je mrlo, jer Centralna uprava društva nalazi se u je htjelo da živi. Zagrebu, a podružnice su do sada os­ novane u Osijeku i Bjelovaru. Kada se Njegovo kraljevsko Visočanstvo pre­ svrha društva dovoljno rašin, osnovastolonasljednik izvolio je zahvaliti sr­ će sc podružnice po svim županijskim dačno na toj čestitci, a zatim je g. pred­ (okružnim) mjestima, po kotarskim pudsjednik zemaljske vlade podnio izvješ­ odbori, a po ostalim mjestima povjere­ taj o prilikama u Bosni i Hercegovini, ništva. Tako društvo namjerava pro­ koji jo> Njegovo kraljevsko Visočanstvo širiti svoje djelovanje p<< cijeloj domo­ blagonaklono primilo na znanje. Iste je vini, a velika je želja, da ni Ikisna u večeri Prestolonasljednik zadržao u tom ne zaostane. Tešanj bi mogao po­ Dvoru na ručak predsjednika zemaljske služiti primjerom jer je već do sad vlade. Na ručak su osim toga bili po­ tešanjski pododbor spremio ove godine zvani: Ministar predsjednik Ljuba Davi21 dijete. dović, ministar saobraćaja Milorad Drašković. ministar unutrašnjih djela Da pruži stručne i opće naobrazbe Svctozar Pribićević i podban za Hrvat­ privrednom staležu, društvo je osnova­ sku i Slavoniju dr. Tomislav Tomljelo svoju biblioteku, koja će izda­ nović. vati najkorisnija djela za privredni sta­ lež. Prvi svezak ove biblioteke već je Prestolonasljednik je odlikovao gosp. Atanasiju Šolu. prilikom godišnjice nje­ izišao. To je »Obnova naroda«, jako gova vršenja dužnosti predsjednika vla­ korisno predavanje glasovitoga sociolo­ de za Bosnu i Hercegovinu, ordenom ga g. Marjanovića. Da upotpuni ovo dje­ Svetog Save prvog stepena. lovanje, pokrenuće društvo polumjesečnik sa poučnim i zabavnim gradivom, Izborni red za općine u — Hrvatskoj. koji će ujedno podržavati veze između I Potpisan je ukaz o novom opštinskom centralne uprave i podružnica, podod­ izbornom redu za grad Zagreb kao i za bora, te povjereništava društva. Druš­ sve gradove i seoske opštine u Hrvatsko* tvo namjerava osnovati »Rađišin Dom«, i Slavoniji. Po ovom izbornom redu uva­ u koji ima biti smještena poslovnica đa se proporcionalni sistem, a samo­ društva, internat za podmladak i bi­ stalne žene dobivaju pravo glasa«. blioteka. Takođe će se osnovati centraKod nas će kanda još neko vrijeme Ie za izbor zanata i informativni teča­ jevi za izučene obrtnike, gdje će se u- i vladati komesarijati. Živjela »jedna­ kost«! pućivati u nove izume u svojoj struci. Jedno objašnjenje. (XI g. popa Sime Sa ovim sam htio u najkrupnijim crtama prikazati rad i ciljeve »Hrv. RadiBanjca primamo ove retke: »U »Pravše« i poevati sve svjesne patriote na i di« od 28. okt. L g. broj 79. pod naslo­ suradnju u ovom plemenitom nastojanju. vom »Doklen ćc ovako trajati« izašla je Na »Hrv. Radišu« svraćam naročitu . bilješka ođ događaju datirnom 4. okt. pozornost naših zanatlijskih udruženja, i t. g. te se na mene poziva dopisnik kao koja su ponajprije pozvana, da u ovom [ svjedoka. Pošto ja nijesam bio činu pripravcu djeluju i pozivljem ih, da se kao i sutan niti što vidio to nemogu služiti i svi pojedini obrtnici pretplate na »R a- ; kao svjedok te ne odgovara istini da je d i š i n u biblioteku« i polumjesečmeni stvar poznata nego to je neko nik, odaklan će sc detaljno uputiti o na- I htio mene u stvar uplesti, pozivam dostojanju »Radiše«. Obrtničke organiza- i pisnika da izađe sa imenom pak ću ga čije mogu odmah stupiti u dodir sa po­ uvjeriti sa svjedocima gđe sam bio is­ slovodstvom »Radiše«, osnovati pododtoga dana, i da nijesam ništa mogao bore, sakupljati članove i upoznavati 1 viditi a niti čuti«. narod sa ovim društvom. Riječ ima naš g. dopisnik. Mnogo mladeži propada. Skrajnje je Činovnički konsum i muslimani. Upvrijeme, da joj sc pomogne. Na posao! i ravnici činovničkog konsuma brinu sc Džafer. . samo za se i za svoje, a o muslimanima �Број 85 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* ne smiju p rod vati u količini u kojoj su se prije prodavala. Na ovoj konferen­ ciji zaključilo se je, da se izda jedna opća naredba, po kojoj će se regulirati na isti način za cijelu državu točenje alkoholnih pića. Zatim je ministar unu­ trašnjih dela primio-izaslanike gostioni­ čara, kojima je izjavio da će ovih dana potpisati riješenje o toj s4vari. Govori se, da će ta naredba sadržavati, da se ne smiju prodavat: pića već pijanim gostima, kao ni djeci ispod 16 god., a gostioničari nemaju prava uskratiti jela gostu, koji ne bi htio trošiti pića. Osam toga neće se smjeti prodavati u kava­ nama rakija, likeri i druga jaka alkohol­ na pića od subote u 6 sati na večer do ponedeljka do 11 sati prije podne. ::с vodi niko brigu. Sebi nabavljaju šta i.oće i pošto hoće. Mjesto masti, zašto e nebi muslimanima dijelio zejtin po . ta cijenu? Od Ramazana muslimanima rije izdavat zejtin. Postupak upravnika činovničkog konsuma nepravedan je i nekolegijalan, pa čak je i ispod svake kritike. Muslimani nisu i ne smiju biti pastorčad Solina d Šolinth praporaca. To izbite sebi iz glave. Tražimo, da se u buduće podjela iz konsuma vrš podjednako. Tražimo da se iz onog vladina odjela, u kom ima najviše muslimana, pozove jedan u od­ bor činovničkog konsuma. koji će za­ stupati interese svih muslimana državuih službenika, jer u drugima nemamo povjerenja. Dr. Todor Popović otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj ulici broj 6. preko puta Hotel Evrope. FIRNIS pravi laneni пшгјпшо na veli­ ko. Šaljemo ta kozje r po pošti u kantama clrka 13 kg ропже ćem. Za kanto, zavoj i fraukaturu ru6u nanio 38 kruna. SEVER A KOMP , LJUBLJANA. OGLASI Mi pozdravljamo ovaj prvi korak o zaštiti narodnog zdravlja i nadamo se. đa će prijatelji naroda biti osokoljeni ovim prvim uspjehom. Dolje alkohol’ Sospodarstvc U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh „Pravda“ je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom-interesu je Trešeljah Trgovačka i obrtnička komora umoljava sve banke, neka traže ed ćehosiovačkih banaka, da im prilikom pošiljaka šalju samo nove čehoslovačke banknote, kako bi ih imale uvijek dovoljan broj za izmjenjivanje strankama, koje se spremaju na put u Čehosiovačku Republiku. Kredit za ribolov. Ministar finansije odabrio je ministru ishrane tra, ženi kredit za uređenje ribolova i na­ bavu potrebnog materijala. (п. u.) Izvozne carine. »Pravda« javi a. Ministarski je savjet riješio da će iz­ vozna carina za pšenicu biti 45 dina­ ra, za brašna 40, za kukuruz 40, za pasuli 80, za stoku za klanje 1500 dinara od komada za sitnu stoku 50 od komada, za konje 500 dinara od komada, a za gradnju po kvalitetu, od dva i po do petnaest dinara po 100 kila Roba će se moći otpremiti kad izvoznik ima potvrdu, da je osi­ gurao valutu i platio carinu. Izverna carina naplaćivaće se ked pojedinih finansijskih uprava unapred u dina­ rima ili krunama po prosječnem kursu. Sumorne misli. svakom trgovcu Ja sam ga demokrat, ali nemani idMa ai prsti radik&ihna. Mcgu ga i oai daČi »a rlx<! a meni je do — šećera.Dr. Alka'iaj. Ja um odavno »hx«ta<, ali oh... ko ава: molu* ča Kio radikr.eki abor izbaciti- aa povrimn, Brtvile sam bi© a čolotu, a opet ma nešto na riđe. Beati Kalaj«? vaktu! R i f a đ b e f S a 1 e j m a n p a i i ć. * Be ti si dobro. Trpe te. A mane su рочгв sabora*ili. Čak i moja pisma od oumnaul etranica. Vlado, cgureuse. zar tako? Šarif. ♦ Jaseut-Maria, a meni „Boiajak- ne prava da ee pomolim. r. Ekran. ♦ Bojim Fc, da H&iimaga na bnojavi Pribieariču kako sam odnJerijeno igrao radi kalku. Ркжапе se prijave ne bojim, jer dok »«. đok»tura do Beograda, mogao bi se i kurs promijeniti. X a ć a 1 n i k P a t r * k i у. * No boj ee. Ja ča rsportir&ti o drugim stva­ rima. J o k-pa i a 1 i ć. * * Zdravljs Bojim se, Haiimaga, da javna ne ćel smjati Korak naprijed. Izaslanici gostioni- | •a mnein. D r. K u k r i ć. čara iz cijelog našeg kraljevstva : nali ’ su konferenciju sa delegatima ministar- , stva unutrašnjih dela i to povodom za­ brane u Hrvatskoj, da se alkoholna pića I obračunavajte. Uprav da oglasu je u ^Pravdi" PrivilegoBana Zemaljska Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bljeljina, Brčko. Mostar i Tuzla • ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška. Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijana kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glivno iMtupitvo za B. I H. Assicurazionl Generali i Prvog sve­ općeg društva sa osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrati osiguranja. Beogradska restauracija Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i obnovili „Beogradsku Restau­ raciju" u Jeftanovića ulici br. 3 preko puta Hotel Evrope. Nastojaćemo, da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćini jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugom. S poštovanjem ASIM KURT i dr. ©м«амкАисмкм4-к. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajtvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/287dc1a33620cac1e4f51472749b0c26.pdf 30533afeb2659f8cc9e0dbb7b8b4bc12 PDF Text Text POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Mije rBdalisioai odbap. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 86. Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 13. novembra 1919. (19. saferul-hajra 1338.) Govor g. Stojana Protića držan na sarajevskom zboru Narodne Radikalne Stranke. reći u malom skupio sav naš narod, Mnogo jo vremena proteklo, mnogo izuzimajući braću Slovence. Zato je ona se muke i patnje izdržalo, dok smo do­ bila kamen spoticanja, da se dode do živjeli ovaj dan, da se ovako slobodno oslobođenja i ujedinjenja, i kod prija­ možemo sastati u šeher Sarajevu. Putelja i kod neprijatelja. Vi znate kako­ tevii su bili dugi, bili su trnoviti, morali vu je ulogu igrala Bosna i Hercegovina smo ići i krčanicama, nijesmo uvijek i na berlinskom kongresu i u trenutku imali utrvene staze, ali smo ipak Bogu kad je negdašnji vaš pokojni car htio hvala došli do onoga, što smo željeli, i izveo aneksiju. Tada su i oni njegovi da se je naš cjelokupni narod; sve tri pozniji saveznici Nijemci mislili, ne sa­ vjere, sva tri imena, a jedne krvi i mo da su skinuli sa dnevnog reda bo­ jednog jezika skupio u jednu otadžbinu: sansko pitanje, nego i cijelo naše na­ Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. rodno pitanje; da su tim tadanjim rijeVeliki dio našega naroda živio je dugo šcnjem bosansko-herccgovaćkog pita­ pod tuđinom, pod tuđim gospodarstvom. nja udarili kamen temeljac svome no­ Danas on se skupio u jednu cjelinu, i vom gospodstvu, hegemoniji Nijemaca živi u svojoj državi, pod svojim gospod­ u Evropi pa i u cijelom svijetu. Ali je stvom, u državi', koja ako neće biti de­ baš aneksija bila podstak za novi rad, mokratska, a ono će bitii za cijelo na­ za sve one, koji su htjeli da se od te rodna. hegemonije oslobode, koji su snijevali U narodnoj državi, draga braćo i mile o narodnom oslobođenju i ujedinjenju. sestre, ima dva veličanstva! Jedno je Ona je bila podstak da se otad još živ­ veličanstvo narod, a drugo je veli­ lje, još vrijednije i smjelije pošlo putem čanstvo Kralj. Ova dva veličanstva slu­ oslobođenja i ujedinjenja našega naro­ ži se ili služi im se raznim putevima i da. I na kraju posvjedočilo se i potvr­ raznim načinima, a jedno i drugo po dilo ono što je rekao jedan ruski diplo­ koj put voli, da mu se laska, da mat: Ko Bosnu i Hercegovinu uzme, mu se ne kaže svaki put čista istina. njemu će ona u grlu zastati! Laskavci su vrlo nezgodni savjetni­ Sada bi na redu bilo, braćo i gospo­ ci, i ne samo nezgodni nego i opa­ do, da vam kažem koju riječ o tom, sni. što radikalna stranka mish raditi i ka­ Mi, radikalna stranka, nijesmo niKako ona misli o našoj novoj otadžbini' i da bili laskavci i nikada nj jednom ni državi. drugom veličanstvu laskanjem nijesmo Vj ste imali prilike čuti i od naših služili niti im prilazili. Trudili smo se protivnika, pa i od koga našeg prijate­ svaki put da im služimo pošteno i, ko­ lja, kako bismo i mi radikali trebali da liko je dao Bog, pametno, i nadamo se, iznesemo program naš. Ja bih htio da da smo pošteno valjali i jednom i dru­ dvije tri riječi kažem o programu uop­ gom. Naš dosadašnji rad, držimo, da će i programu našem posebice. Svaki nam daje pravo, da možemo ovo reći program ima dvije polovine. Jedna je (odobravanje), a ovaj dan i ovaj skup koja se piše, a jedna je koja se ne piše. daju i jedan očigledan dokaz zato! Mi Ona što se piše može mnogo puta da ćemo, draga braćo i gospodo, i odsada izgleda vrlo lijepa i vrlo zgodna za či­ istim putem ići i jednom i drugom veli­ tanje pa i za pjevanje, ali kad se ona čanstvu, i njegovom veličantvu narodu počne izvoditi, onda tek nastaje potre­ i Njegovom Veličanstvu Kralju, služiti ba da se misli i gleda: je li to baš ono istim načinom kao i do sada. što se napisalo ili je ovo što se sada I jednom i drugom veličanstvu služiradi nešto sasvim drugo od onoga što ćemo pošteno, otvoreno i srdačno, kase napisalo i po koji put pjevalo! zaće то dm svaki put istinu, Svaki program treba da se gledaćemo, da po neki put tu istinu re­ oživi, a njega oživdjuju ond, čemo u blagoj formi, jer često puta isti­ koji ga izvode. 1 to je druga polo­ na je gorka, pa se ii nerado sluša. Ali vina, koja je često puta mnogo važnija istina ima tu dobru stranu, da čini do­ . od one prve. Onaj, koji program izvodi, bro, a mi želimo dobro i jednom i dru­ onaj koji program oličava, taj je Često gom veličanstvu. Tako radeći stalno, puta važniji od onoga što vani se pro­ ja ću Vas moliti za dopuštenje, da i očitalo i odanoga što vam se napisalo. vom predstavniku njegovog veličanstva Ta je razlika vrlo važna i narod na tu naroda, koji predamnom 4toji, kažem razliku treba da gleda i da pazi. Mla­ po neku istinu, koju će dobro biti da de stranke, mladi ljudi često vam go­ upamti i da o njoj vodi račun. vore i često puta ispovijedaju kako ne­ Vi ste u Bosni i Hercegovini skup­ će da idu za ličnostima, kako hoće da ljeni ovdje od sve tri vjere i sva tri idu za programom i kako program na i m o n a, i prva je moja dužnost kao srijedu treba iznijeti. Ali ta mlada go­ radikalca, i kao Srbijanca, da vas za­ spoda kad s takim lijepim, novim i če­ molim, da se svi vi koliko god do sva­ sto puta podugačkim programima, po­ koga od vas stoji, trudite i starate da du na posao, oni pokažu da taj posao živite složno, da Ž4 vi te brat­ ne umiju raditi. ski, da sve ono, što je neprijatelj kroz Dopustite, da vam primjera radi ka­ drugo stotina godina naslagao između žem jednu stvar, koja je dobro da se vas, polako i postupno, znam, da ne zna, mislim, dobro je da je znate i vi, može biti o»d jedanput, uklanjate, i po­ da je zna i narod. Između iraniiikala i iz­ služite kao primjer ne samo ostalim di­ među t. zv. samostalaca ili mladih rajelovima našega naroda, nego i cijeloj dikala u programu spoljašnje politike Evropi, kako jedan narod, jedne krvi i nije bilo nikakve razlike, ali je bilo jednog jezika, i ako od tri imena i tri stvarne razlike u razumijevanju i pro­ vjere, može lijepo, bratski da živi, i da vođenju toga programa. Austrijanci ni­ radi zajedno na dobru i sreći svojoj. kada nisu željeli da radikali budu na (Odobravanje.) upravi zemlje, a nijesu baš tako mnogo Od toga braćo, koliko budemo umjeli, strahovali od toga, što su i kad su bili da tu stvar bratski uredimo, da tu stvar samostalci na upravi zemlje. bratski riješimo, zavisiće u mnogom Cesto puta od protivnika svog mosreća i budućnost i vaša u Bosnu i Her­ , žete znati šta vam treba raditi, od kocegovini i cijele naše Kraljevine. I ga se treba čuvati i za kim valja ići. I Bosna i tu ima da izvrši jedan veliki Austrijanci se nijesu prevarili. Kad su zadatak. Ona je u istoriji našoj igrala iza nas u jednom trenutku naše nove u staro vrijeme veliku ulogu, pa je ona istorije došli samostalci na upravu zem­ i u »storiji oslobođenja i ujedinjenja na­ lje, onda su oni zajam, koji je Srbija šeg igrala takođe veliku ulogu baš zbog trebala da učini za naoružanje i gradnju toga, što ee na njenom zemljištu tako željeznica otišli da potraže ne u Fran­ cuskoj nego u Beču! 1 tamo su ga našli. I onda je »Fremdenblatt«, list ministar­ stva spoljašnjih poslova, zadovoljno ob­ javio, da je vlada austrijska uspjela da napravi jedan diplomatski zajam sa Sr­ bijom ! Kad se program izvodi ima mnogo čega na što valja paziti; treba znati mjeru, treba znati protivnika, treba umjeti raditi! A program sve to sam ne daje. Zato ću vas moliti, da i vi obra­ tite na sve to pažnju, jer i danas valja na sve to paziti. Vi možete, može biti, od drugih čuti mnogo ljepših riječi, mnogo kitnjastijih programa, ali ja sam već pri kraju svoje političke namjere i mogu vam to reći, a da mi niko ne mo­ že zamjeriti, da to u svoju korist govo­ rim: Dobro je malo, i uvijek, pogledati ne samo jaje koje ti se daje, nego i onoga, koji ti daje uskršnje jaje! Treba vidjeti kako ta gospoda rade, kako tvore: da li ono što govore hoće i umi­ ju da tvore! Naš program nije dug, i ja nalazim sa svojim drugovima da on čak i ne treba da bude tako skrojen da vrijedi za dugo i dugo godina. Vrijeme ide, ljudi se mijenjaju, život napreduje, pa prema tome i program treba da se u dešava. Naš program za prve dane našega kraljevstva nije dug. On se nalazi u ovo nekoliko riječi: Mi želimo, da naša nova otadžbina 'bude kraljevstvo, da na njezinom čelu bude sijedi kralj Petar, dok je živ, a poslije njegov sin, pa dalje želimo da naša nova otadžbina bude narodna dr­ žava, da se u njoj narod pita, da" se on sasluša, da on bira svoje predstavnike na jedan potpuno slobo­ douman i pouzdan način, koji će doći u Narodna Skupštinu da ga tamo predstavljaju i da sa vladaocem zakone u našoj zemlji kroje i donose. Onda želimo. da narod naš ima jednu političku školu, koju vi do sda nijeste imali ov­ dje, a koju smo mi u Srbiji imali i ima­ mo i ako je nijesmo uspjeli još dovoljno razviti. Želimo, da imate političku ško­ lu. koja se zove samouprava općinska, sreska, okružna pa ako bude potreba i u kakvoj većoj jedinici. U toj političkoj školi narod ima da se uči kako će sam svoje stvari, najprije općinske i seoske, pa onda sreske. i okružne raditi, da se tu nauči onoj političkoj odgovornos t i. onim teškoćama, koje su skopčane sa svakim praktičnim radom. Kad se on tome tu nauči, onda će on kad dođe u Narodnu Skupštinu, da kroji cijeloj zemlji zakone i vodi državnu politiku, biti pun iskustva za te krupne i velike stvari. Ako te političke škole nema, kao što je vi nijeste imali, onda će on i njegovi predstavnici doći tamo u Na­ rodnu Skupštinu i krojiti zakone, i vo­ diti državnu politiku bez dovoljna is­ kustva, onda se može često puta pre­ variti, i tada ga mogu razni laskavci i politički špekulanti lako i često obma­ njivati i na stranputicu zavoditi. (Svršiće se.) Čndiovito tumačiaj*. Čini se, da su gospoda »demokrate« potpuno izgubili razumijevanje za političke stvari naše države. Njihove političke doktrine, koje su jedna novost u političkoj povjesti, nasamo da su smi­ ješne, već su često puta, blago rekući, i apsurdne. Stvari, koje su i poluobra­ zovanom čovjeku potpuno jasne, oni ne razumijevaju i tumače ih tako, da se čovjek mora čuditi. Tako u »Glasu Na­ roda« od 31. oktobra o eksteritorijalno­ sti manjina tumače jednu stvar posve naopako moleći, da jc u svakog mozak potamnio kao u komentatora govora češko-slovačkog ministra spoljnih po- i | I | . । : Godina i. slova dra Bcncša, koji je rekao, da član 51. mirovnog ugovora ne dira u ekspropniacioni zakon Češke Republike. Iz tog govora izvode, da je agrarni pro­ blem u nas čisto naša unutrašnja stvar, jer će se agrarni problem riješiti — ekspropriacijom. Mi smo pročitali govor gospodina Beneša i nismo mogli doći do onog za­ ključka do kojeg dolazi člankopisac »Glasa Naroda«. Istina govori se tu o ekspropriaciji velikih posjeda u Češkoj, koja ne će moći bit! spriječena članom 51. mirovnog ugovora, jer taj član, pre­ ma autentičnom tumačenju mirovne konferencije, ne dira u opće zakonodav­ stvo, dakle ni u ekspropriacioni zakon. Mi ne znamo potanko, kako stvar sa zemljišnim posjedom stoji u Češkoj i hoće li biti riješena zakonom o ekspropriaoiji ili na način, kako to kod nas »demokrate« kane provesti. Nu znamo toliko, da kod nas ne rješavaju »demo­ krate« agrarni problem ckspropriacijom, nego boljševiizmom, kojim se želi onemogućiti opstanak muslimani­ ma. Zakon o ekspropriaoiji dopušta izvlazbu privatnog vlasnitšva za svrhe prijeke nužde, ali govoni i o potpu­ noj odšteti, koja se mora platiti za ekspropriirano vlasništvo. A, koliko je nama poznato, »demokratska« stranka ne stoji na načelu plaćanja potpune od­ štete, već želi agrarno pitanje riješiti sasma na štetu muslimana, davši po­ sjednicima odštetu u obliku milostinje, da to nasilno djelo u istoriji ne bude ožigosano prostom otimačinom tuđeg dobra. To je daleko od pojma ekspropriacije, čime bi se »demokrate« htjeli prikriti. To zaudara boljševizmom, koji gospoda »demokrate« provode samo nad muslimanima dosljedno mišljenju velikog muslimanskog »prijatelja« dra K rulja. Ne znamo, ima li još igdje ekspropriaciono pravo u Evropi slično onom u glavama dra Nježića ii dira Krulja. Mo­ lili bi učene glave iz redakcije »Glasa Naroda«, da nam navedu kutić Evrope ili makar zemlju gdjegod u Africi, gdje se nešta otima, a onda ta otimačina proglašuje zakonitom na osnovi ekspropriacionog prava. Držimo, da nam ne mogu navesti primjera. A ono, zašto ue mogu naći primjera u drugim državama i dalekom svijetu, ne mogu to ni uzakoniti ni dovesti u sklad s ekspropriacionim pravom, koje po »demokrat­ skom« tumačenju znači slobodno pri­ svajanje tuđe imovine bez potpune od­ štete. Gosp. Stojan Protić znajući, da »de­ mokratska« agrarna reforma može pro­ uzrokovati velike zapletaje i dovesti intervenciju Lige Naroda, jer se ne provađa ni pravom ekspropriacije ni op­ ćenitim komunizmom, rekao je depu­ taciji težaka ono, što bi svaki pametan državnik morao reći. Nu »demokrate« ga napadaju i žele ga prikazati čovje­ kom, koji ima vrlo malo poimanja o stvarima, koje se rješavaju. Ljute se, što ga ne mogu uvjeriti o »demokrat­ skom« shvaćanju »ekspropriacijc« i za to ga proglašuju državnikom drugog reda, koji jc prijatelj »feudalaca«. Nu to dokazuje baš ispravnost gosp. Protića, jer koga god »demokrate« napadaji znak je, da jc na ispravnom putu. ' , I kako nisu mogli uvjeriti nikog pa­ • 1 metna o zakonitosti svog provadanja rješavanja agrarne reforme, sumnjamo da bi o tom mogli uvjeriti i koga izva­ na, a još manje da. bi »dčmokratsk * način socijalnog obnovljenja, koji jc I muslimanske maloposjednike dotjerao na prosjački štap, mogao zapriječiti iitervendju Lige Naroda. —h. kg.— ' lEsam li posbo pretplatu? �„ПРАВДА" — „PRAVDA* Страна 2. Strana Govor našeg glavnog urednika S. Horkuta držan na svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine Braćo! Vraćajući se do podne sa ovo$a impozantnoga sastanka, na ćošku kod »Kazališne kavane« dočekala me jedna grupa mladih ljudi neobičnim »po­ zdravom«: »U Aziju!« (Povici: Sramo­ ta! — Buka). Pitao sam se -nakon toga, zašto su oni mene, kao muslimana iz Bosne, tako pozdravili i zašto su me poslali u Aziju, i dođoh do zaključka, da su to učinili zato, jer nisu svijesni, da mi danas uistinu jesmo u Aziji. (Dugotrajan pljesak i odobra­ vanje). 1 odgovorili na taj »pozdrav«: Ne trebate me slati u Aziju, jer jesmo u Aziji. Pogledajte samo u onu regi­ mentu policije! 'Го je eto najbolji do­ kaz, kako uspijeva nastojanje g. Pribićevića nakon godine dana u našoj no­ voj slobodi, za koju smo se svi zagrijali. Ja ću s ovog mjesta da se kratko os­ vrnem, zašto neki zaluđeni naši mlađi ljudi operiraju sa ovakim povicima. Ovaj povik, kao što će zastupnicima Narodnog kluba biti poznato, dobacio nam je i jedan a z i j a t s k i Srbin iz Bosne, koji je usred parlamenta dopiknuo: »500 godma smo ih trpjeli, ne ćemo više!« (Povici: Sramota!) Mi bos.-hcrc. muslimani, čiji očevi i matere ni ne znaju drugoga jezika doli srpsko-hrvatskoga, ne možemo biti otpućenj u Aziju. Mi smo svoji na s v o m. Domovina ova ne može biti samo domovina g. Pribićevića i njego­ vih pristaša«. Mi smo ovdje sta­ rosjedioci kao god i on. Kad bi gledali na povelje, a naročito, gospo­ do, na fizionomiju, fizionomija ... (Jedan povik: Ciganin! — Opći pljesak) ... či­ ni se, da bi on prema tomu ispao kao doseljenik iza karavlaških brda. Viču na nas, gospodo, govore, pišu i denunciraju nas, operirajući najviše ti­ me, da smo antinacionalni i antidržavnu Ako se pod nacionalizmom misli to, da naša masa nije svijesna svoga plemen­ skoga imena, ako je nacionalizam sa­ mo prazna riječ: Srbin i Hrvat, onda stoji ta tvrdnja naših političkih protiv­ nika. No ja držim, da se naša narodna svijest u Bosni može staviti uz bok toj svijesti u Hrvatskoj i Srbiji. Evo Mehmed paša Sokolović Silni, taj »Tur- i čin« i »anacionalac« uvodi naš jezik u 1 turskoj diplomatskoj službi, a mnogi naši suplemenici u visokim položajima tur­ ske carevine, istakoše se kao dobri ro- , doljubi. Ja priznajem da masa naša nije i svijesna svoga plemenskoga imena, ali j je ona u stvari i te kako nacionalna, j Ne trebamo da na daleko tražimo do- । kaza toj našoj nacionalnosti. Izvolite I samo sravniti naše narodne pjesme sa pjesmama naših sunarodnjaka drugih vjera, pa ćete naći, da su naše narod­ ne pjesme i ljepše i čuvstvenije nego li druge. Divna pjesma, koja je zapela za oko čak i jednom Goetlicu i koju jc taj veliki Nijemac sobom preveo, pjes­ ma jc ta čedo našeg harema, ј plod je muslimanske duše našeg naroda. Kad bi mi bili anacionalci, ne bi pjevali ovakovih pjesa­ ma, niti bi govorili ovako čisto kao što danas govorimo. Nacionalna svijest muslimana u Bosni i Hercegovini vidi se i po tom, što oni, iako vjerski ve­ zani uz Tureku i od; nje najviše maženi nisu^ njiigda napustili svoga ma’tednskoga jezika. Paše i veziri bosanski, što su uprav­ ljali i drmali Turskom a njenim pokra­ jinama, nisu se nigda odricali svoga bošnjaštva, pa *u svoj nacionalni osje­ ćaj dobro čuvah i očuvali, gospodo. Gradašćević je dizao čak i bunu pro­ tiv Turske li sultana, jer nije mogao dozvoliti, da se u njegovoj domovini vlada onako, kako su neki turski valije htjeli, pa se i sa oružjem u ruci od-upro njihovoj najezdi. Kad bismo mi muslimani bili antinacionalm, zar bismo danas bili na ovom impozantnom zboru, gdje se ova­ ko lijepo manifestira narodna svijest i ljubav za Islobodnu mašu domovinu? Da smo separatisti, zar bismo hrlili iz uže domovime? Ne, gospodo, mi niti smo antinacionalni niti smo separatisti. To su samo fraze, kojima apsolutistička režim manjine hoće da opravda svoje nasilje i maskira svo­ je težnje, da uguši našu bor­ bu za jednakost, ravnoprav­ nost i svetu slobodu svih di­ jelova našeg naroda. Te nas fraze ne mogu skrenuti sa našeg puta, a još manje smo voljni, da se ugnemo pred prijetnjama i progonima ljudi, koji hoće da falsificiraju narod­ nu volju za jednom uistinu demokratskom i slobodnom državom. Stoji, gospodo, tvrdnja, da . mo ml neraspoloženi prema sadanjem stanju u našoj državi, nu pitanje je tko je kriv tom neraspoloženju: mi ili oni, koji su to stanje prouzročili i koji ga podržavaju«. (Odobravanje). 1 Gospoda predgovornici dovoljno su osvijetlili pogrješke ovog režima, a ja ću da tome dodam jedan bosanski spe­ cijalitet, koji dokazuje nemogućnost ovog stanja i prosto diktuje njegovu pro­ mjenu. Ta »odlika« ovog nesnosnog si­ stema sastoji se u progonu specijalno nas muslimana. G. Spaho prikazao je postupak g. Pnibićevića u pitanju mun slimanskih mandata u Narodnom Pred­ stavništvu, a ja ću da upozorim na sa­ stav bosanske vlade i njene postupke. Vladu je okupirala stranka »Narodovaca«, koja se je i prije 1914. isticala svojom mržnjom prema nama muslima­ nima. Da vidimo (zaplijenjeno) politiku tih naših protivnika prema islamskom dije­ lu našega naroda. Kao što su gospoda predgovornici, obrazlažući rad, taktiku i tendencije ovih »demokrata«, koji idu za tim, da se održe na kormilu, i da se putem plemenskih razmirica učvrste na svome položaju, rekli, da »demokrate« izmišljaju kojekakve smicalice o sepa­ ratizmu. isto tako upotrebljavaju i pro­ tiv nas ovu krilaticu separatizma i obje­ duju nas time, da zavodimo razmirice između muslimanskog dijela našega na­ roda i ostalih dijelova. Oni hoće, kako je to zgodno kazao g. dr. Spaho, da nađu u narodu ljudi, koji će raditi ona­ ko, kako im oni nalažu. U prvoj među­ stranačkoj konferenciji, kad se je ra­ FELJTON. dilo o popunjenju mandata za Narodno Predstavništvo, ja sam naglasio Cinca­ ru Pribićeviću... (Pljesak i smijeh)... naše težnje, da budemo zastupani rav­ nopravno. Bilo je to u doba, kad smo mi bila proveli organizaciju u dvije tre­ ćine svih mjesta Bosne i Hercegovine. ’ Mi smo kazali »demokratima, da zastu- i parno 400.000 muslimana, pa da nam । prema tome pripada 10 mandata, i to samo za one krajeve, gdje smo proveli organizaciju. Kad se ostali kotarj orga­ niziraju, izjavili smo, neka se popune i ostala mjesta. Zahtijevali smo zato, ne­ ka se 5 praznih mjesta rezerviše, pa kad bude provedena organizacija, neka se odluči, tko će ih popuniti. U obraz­ laganju ovog našeg demokratskog stanovišta, g. Pribićević je našao za shodno, da svojom ministarskom moći oduzme meni riječ, pa nisam bio u sta­ nju, da obrazložim stanovište naše or­ ganizacije. Gospodin Sunarić svjedok je tome. Isto se je ј njemu dogodilo, da Ilije mogao uslijed dreke Svetozara, da da­ lje govoni. Na tome sastanku mi uopće : nismo mogli doći do riječi. Isto dogo­ dilo se je 4 uredniku »Glasa Slobode«, ne pada mi na pamet, kako se zove, danas je vođa komunista. (Glas: Srcta Jakšić.) Druga stvar, koja ne miriši gosp. mi­ nistru Pribićeviću, je ta — što se mi ne ustručavamo ni javno ni u štampi ni u govorima u Narodnom Predstav­ ništvu, da iznosimo jade i nevolje, što ih podnosi muslimanski dio našeg naro­ da. U Bosni se progoni svaki, koji ne 1 miriše g. ministru, ali progon muslima- ’ na, to je njegov specijalitet. Svakri, koji malo prati pisanje »Pravde« znati će, da muslimani u Bosni i Hercegovini, dok se nisu državopravno jako organi­ zirali, nisu bili sigurni ni za život ni za imetak, nisu bili sigurni ni za svetinju kućnog praga. (Tri retka zaplijenjeno. Op. ur.) Mi nismo htjeli da se pokorimo sdli g. Pribićevića, nego smo ostali od prvog maha u oštroj j jakoj opoziciji protiv režima, koji je u Bosni i Herce­ govini zaveden. »Pravda«, koja stoji pod mojim ured­ ništvom, mogu da to slobodno kažem, najopozicionalniji je list u Bosni i Her­ cegovini, a pored svega toga najobjektivniji. U svojem organu iznosimo mi samo fakta, navedemo uvijek za dotič­ ni čin svjedoke. Nađe se ali uvijek ne­ koliko muslimana najamnika, koji su ta­ ko nisko pali, da javno kažu, da dotič­ na stvar nije istinita. Hrvatske novine imale su prilike, da prenesu iz »Prav­ de« vijesti o događajima u Bileću. Hoću da samo dva slučaja napomenem. Jedan musliman dobiva prijeteća pisma, u ko­ jima se traži 10.000 kruna ili da će biti ubijen. Čovjek ode s tim prijetećim pi­ smom u Sarajevo, sastavi tužbu, pod­ nese prijavu državnom odvjetništvu, podnese prijavu kod kotarske oblasti u Bileću, dđe na vladu, pa mu se tamo kaže, neka samo ide kući, da će biti sve п redu. Siromah čovjek je poslušao ovaj pri­ jateljski savjet oblasti i iza desetak da­ na ubijen je nasred ulice. (Povici: Groz- I no, užasno!) Ide se još dalje, pa se pod kućom ubijenog Arifa Babovića igra kolo i pjevaju pogrdne pjesme. Kotarski ured ne sprečava ovog divljaštva, a vla­ da i ne ukorava predstojnika radi ovog Sada je već bilo doba, da otpočne predavanje, pa ovi pođu u veliku salu. A- HriBf Bjelerac: Rene Logotetides. (Н) »O tom se je pitanju mnogo raspravljalo na prvom kongresu i bili su važni dokazi i za jedno i za drugo. Odlučeno je glasanjem. »Ja mislim« reče Ihsan — da ovdje ne može vrijediti princip glasanja, ako ide mladogrčki pokret za nacionalnim osvještenjem Grka«. — Imate i vi pravo, ali se je, da budem iskren ovdje stavilo glavno težište na prilike Jermena u Turskoj. »Ali, gospodine doktore, Jermeni su i po kul­ turi i po narodnosti nešto drugo. Grci otešćuju svoj uspjeh sa ovim zahtjevom, kojeg ni najliberalniji Turčin neće prihvatiti. Razgovor prekide Rene: »Gospodine doktore, ja bih vas molila na jednu riječ, ako lhsanbey ne­ ma ništa proti toga«. Doktor se okrene ispričavši se Ihsanu. Rene umoli i doktora, da bi posredovao kod Mladoturaka, ili kod poslanika da se zauzmu za njezina oca, napomenuvši mu da joj je i Ihsan obećao. Doktor Perikles se nezamjetivo osmjehne i šapne Reni: »Držim, da će gospodin Sururzade imati više uspjeha kod Muhtarpaše...« Број 86 Broj propusta, kamo li da ga kazni ili ot­ pusti. (Strašno, užasno!) U agrarnom pitanju, gospodo, provo­ di se protiv nas također jedna sustav­ na kampanja, ikoja ide za tim, da nas ekonomski potpuno unište. Malo im Je, što su riješili kmetovsko pitanje, pa su posegnuli i za našim beglukom i hoće da nam otmu još i ono malo posjeda, što nam je preostalo. Mi smo, gospodo, svijesni da nas uz ovu grudu može priljubiti samo posjedova­ nju zemlje, koju je naš dio naroda spre­ man svojim rukama da obrađuje, pa smo odlučili suprotstaviti se svima na­ stojanjima, koja idu za tim, da nam tu zemlju otmu raznim krilaticama i do­ skočicama lažnih »demokrata«. Stoga smo se i u ekonomskim pitanjima po­ stavili na stanovište socijalne pravde i ekonomskog ravnotežja. Stoga traži­ mo, da se zemlja daje svakome, tko hoće da je obrađuje. Oni ovo stano­ vište priznaju .u teorija, ali kad jedan naš čovjek hoće, da mu se doznači zem­ lja, koju je sam 1918. iskrčio, onda ruše ograde i puštaju blago na tu obrađenu zemlju, samo da se poirušd ono, što su naše Žuljave ruke privredile. Zar je to kakav demokratizam? Iz gornjih se primjera vidi, da je naše organizovanje na konfesionalnoj bazi samo plod nužde i prilika u Bosni, a Što u pitanju našeg nacionalizovanja ue idemo naprečac, leži uzrok u tom, što vodimo računa o tradiciji i raspolože­ nju našeg dijela naroda. To je pitanje kulturnog rada, koje se ne smije i ne može za 24 sata riješiti, nego treba da i društvo i država zajedno rade, da to polagano riješe. Mi stojimo na osnovu ravnopravnosti triju plemenskih imena i ne smeta nam ništa, što u našoj orga­ nizaciji ima Hrvata i Srba, ne smeta nam nšta, što se oni takim osjećaju i otvoreno naglašuju svoj nacionalizam. Tako smo »natražni«, da smo u cen­ tralni odbor naše organizacije, koji ima 30 članova, izabrali 15-toricu, koji imadu akademsku spremu a to ne iz ratne dobe i s ratnim maturama, nego još iz mirnog doba. Kad bi mi bili natražnjaci, mi bi navijestili ne samo boj aka­ demskoj naobrazbi, nego i školi uopće. Kad bi mi bili natražnjaci, ne hi u svoorganu imali stalne rubrike »Prosvjeta i škola«. Ne bismo se bunili proti pro­ tekcionističkom zapostavljanju musli­ manskih molitelja za srednjoškolske i visoke školske stipendije. Rezolucija naglašuje borbu protiv Pnibićevićevog despotizma. Naša orga­ nizacija sudjelovala je od početka u ovakovom radu, pa pozdravlja ovakav rad i prihvaća, da u ovom smislu upregne svoje sile. M ј se možemo samo veseliti, da je između Narodnog kluba i srpske ra­ dikalne stranke došlo d q s p orazuma, a stojeća na stanovištu, da izglađujemo opreke između pojedinih dijelova našega naroda, biće nam vrlo ugodno, ako nam budući razvoj poli­ tičkih odnosa pruži priliku, da budemo posrednici između tih narodnih strana­ ka. Stoga naše izaslanstvo može u cije­ losti da prihvati i jednu i drugu rezolu­ ciju. (Poklici: Živio! — Pljesak.) je laskalo a predsjednik ga naročito cijenio, pa je rekao jednom Reni: »Vaša je zasluga, da ćemo i. mati jednog prijatelja u Turskoj...« X, Kad je Ihsan doznao od poslanika, da će se Ihsan je održao obećanje, koje je dao Reni, zauzeti za Renina oca, poletio je u klub, da joj javi. potražio turskog poslanika i molio ga, da se zauz-. Zatekao je u čitaonici i kako nije bilo nikog dru­ me za Aleksandra Logotetidesa. Napomenuo mu je goga, prišao je njojzi i ispričao rezultat razgevora. k tomu da bi to učinilo izvanredan dojam u aten­ Djevojka ga pogledala zahvalno i rekla: skim mladogrčkim krugovima, u kojim je bila Re­ »lhsanbey, ja vam dugujem doživotnu za­ ne viđena i osobito štovana. Mladogrci u svakom hvalnost«. slučaju naglašuju postupak s Reninim ocem gdje — »Ništa Rene« odgovori Ihsan — vaše prija­ hoće Tursku da prikažu kao državu u kojoj se teljstvo, vaša naklonost, vaša«,.. ljudi na godine drže u zatvoru, a da im se uopće I nije izgovorio. Htio je jos reći »ljubav«, ali ne sudi. je osjetio, da se je zacrvenio, da se je zbunio i da Poslanik ga je saslušao pozorno i raspitao se to ne bi trebalo sada reći, jer bi značilo kao ucjena za čitav tok događaja od kada je Aleksander Lo­ za uslugu. No djevojka je razumila i pružila mu gotetides bio zatvoren. Umolio je Ihsana da mu sve ruku: to popiše, i nakon nekoliko dana kada je drugi put »lhsanbey, pođimo odavle, pođimo van, jer sre­ bio kod poslanika, saopćio mu je, da je pisao vladi ća, koju ovaj čas osjećam nije za ove tijesne sobe. u Carigrad. No poslanik je upozorio Ihsana, da ne Pođimo, imam vam nešto reći«. zalazi u društvo Mladogrka, jer da to nije nedužni Ihsan joj pridrža ogrtač. Oblačeći kaput ruke mladogrčki patriotizam, nego jak ogranak svehelenim se dotaknu i oboje zadrhta u isti čas. Na nje­ skog pokreta, koji ide za raskomadanjem Turske. zinu licu sjala je radost i neizmjerna sreća. U sobi Neka se čuva upliva mlade Grkinje, jer ipak — je bilo polumračno, jer se je vani suton hvatao. rekao je ozbiljno »moj mladi prijatelju vi ćete se : Ihsan pođe vratima, a Rene počne navlačiti rukavice, vratiti u Carigrad, a znate kako je u nas...« i Kod vrata zastane Ihsan i pogleda Renu. Stajala je u polusjeni lijepa i dostojanstvena kao uvijek i po­ Ihsan to nije primio baš ozbiljno; bio je sretan, lako oblačila rukavice. Najednom baci pogled na da može obradovati svoju dragu uspjehom. Politiku Ihsana, a preko usana joj preleti dražesan osmjeh, nije uzimao ozbiljno, njemu se više sviđao onaj osmjeh kakva nije do sad vidio na ozbiljnoj i ćutdruštveni Život mladosti. Ijivoj Reni; osmjeh, koji je mamio i izazivao, On je dolazio redovito s Renom u mladogrčki osmjeh koji je draškao srce i opijao dušu... klub. Prema njemn vladali se svi otvoreno i iskre­ no, pa su ga šta više izabrali i u odbor. To mu (Nastaviće se) �I Bpoj 86 Broj Bilješte „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 3 Страна Pravda u Rogatici. ) III. O radu za »Gajret«. Komesari se ne žacaju, da nam pripišu nakanu »da ovo naše zajedničko i (Nastavak). jedino prosvjetno-kulturno društvo sta­ Jedna Izjava. U »Srpskoj Riječi« od vimo u svoju partizansku službu« i da 40 .) Dne II. maja o. g. išao je iz Ro­ 11. o. nij. čitamo ovu izjavu gg. dra E»zločinački harangiramo« proti odboru. gatice kući Hamza Kapo iz Širne-krinjc juba Mujezinovića i Suljage Salihagića: Da obeskrijepimo lažnu tvrdnju o na­ sa Hadžom Štetom i Eminom Kapom, »Povodom (rezolucije o agrarnom pita­ šem partizanstvu u »Gajretu« iznosimo pa u Sijekovićima (blizu Rogatice) stiže nju, koja je donesena 9. o. m. na zboru ova fakta: kod ćuprije gdje srete Peru Stanišića, narodne radikalne stranke u Sarajevu U gore spomenutom članku »Sta je kome nazva Boga i upita ga: »Jesi li, izjavljujemo — da izbjegnemo svakom Prvi prigovor sadanjih komesara od­ s »Gajrctom« stoje između ostalog i ove Pero, šuštao?« On mu odgovori: »Je­ nesporazumu, — da se ne slažemo u nosi se na naziv pređašnjeg odbora. izreke: »Uz »Gajretovo« ime vežu nas sam« i skoči, te prihvati kamen da usvemu sa stanovištem, koje je u toj re­ Gospodin Hodžić & Cons vele o tom doduše gorke i tužne uspomene naše dari Hamzu. Hamza se skide s konja i zoluciji zauzeto, pa ćemo svoje nešto slijedeće: »Budući da je biranje »Gajre­ tjesnogrudnosti i stranačke strasti, koja pođe dalje, a Pero se baci kamenom da odvojeno mišljenje i nadalje prema sva­ tova < odbora obavljeno posljednji put je trijumfirala na zadnjoj »Gajretovoj« ga udari i viknu: »J.... ti majku bakome zastupati. u godini 1912. i budući da u »Gajretoskupštini, kad je i otkucnuo »Gajret«-u lijsku, nije ovo godina 1914. Boga mi ću Pošto se inače u svima ostalim provim« skupštinama od 1913. i 1914. nije zadnji čas njegova ograničenog djelo­ ti doći kući pa te ubiti u sred Tvoje gramatičnim tačkama slaženu) posve sa moglo doći do izbora odbora zbog in­ vanja. Mi nijesmo bili svjesni ni dovolj­ kuće«. radikalnim programom, posto u ljude, triga crno-žutih elemenata, pa budući no stvarni, da tu instituciju održimo n a Hamza je tužio sudu, pa očekujemo koji stoje na čelu stranke imamo dubo­ da je odbomički mandat članova pos­ visini njezina zadatka, nego pravednu osudu. ko povjerenje, to smo iposve uvjereni, ljednjeg »Gajretovog« odbora istekao smo je okaljali strančarskim blatom, da da ćemo i u ovom pitanju naći u radi41 .) Muji Šatroviću iz Oprašiča od­ davno prije raspusta društva, ne smiju nas i danas sjeća kao memento onoga kalskom klubu objektivne i pravedne mah u početku prevrata ukraden je je­ se oni smatrati zakonitim odbornicima, doba, (kad smo s oružjem otimali upra­ drugove, ne nalazimo razloga za koje dan vo i jedna krava. Prijavio je žanda­ već vladinim povjerenicima vu iz ruku jednih, koji su je »odnarodili« daljnje konsekvencije. rima i sudu, ali fajde nema, jer se krivci ili komesarima i kao takvim bila i predavali je u ruke drugih, d a j e d oim je dužnost, da što prije sazovu skup­ kao obično nijesu mogli naći. Oko vakufskih izbora. »Glas Slobo­ vedu u ćor-sokak. Koliko je radi štinu. Naprotiv oni su podržavali novi 42 .) Dervišu Catiću iz Kozodara neko de« javlja da će radnici muslimani obtoga »Gajret« trpio najbolje pokazuje komesarijat u »Gajretu«, sve do 19. sep­ je od komšija iz obližeg sela GuČcva držati u petak 14. o. mj. u 6 sati na ve­ njegova današnja bilanca. Kad pogleda ­ tembra 1919!« sa paše na čairima usred dana ukrao čer u velikoj sali Socijalističkog Rad­ mo oko sebe i uočimo šta su naši su­ Naprama gornjoj tvrdnji mi konstati­ vola, a Ibrahimu Graboviću kravu dne ničkog Doma skupštinu sa ovim dnev­ građani učinili i do koje su visine uz­ ramo, da se Halilbašićev odbor, u kojem 2. maja 1919. Prijavljeno žandarima, ali nim redom: digli svoje ovake institucije udara nam je bez ikakve ograde cijelo vrijeme sje­ kao običnv bez uspjeha. 1. Sastav i odobrenje kandidacione rumen u lice, jer smo sami krivi, dio i Alija Kurtović, zvao odborom, liste za vakufske izbore. 2. Eventualije. 43 .) Još u godini 1914. kupio da još nemamo ni »Gajretove« palače te nam je 7. marta poslao obavještenje, »Drugovi« B u lb u 1 o v i ć (koji je na je Ahmetbeg Sutjeska iz Jascnice jednu ni »Gajretova« konvikta. Kako ćemo to u kojem veli, da je »6tar| odbor društva prošlim izborima pokušao prošvercovakobilu, od Srbijanaca za 50 K i bila je opravdati našoj djeci teško je odgovo­ »G.« počeo posao u društvu, te se na ti snop krivili glasovnica) i Tafro refekod njega sve do Božića t. j. do januara riti, tek moramo biti svjesni daje prvoj sjednici konstituisao kako slijedi: risaćc o potrebi jednodušnog istupa rad­ o. g. Iza Božića došao je k njemu Jakša zadnji čas, da se latimo stvarna ra­ pred&j.: M. Halilbašić, potpr.: S. Muftić, nika muslimana protiv reakcionarnih Balašković iz Blažnjevića i zahtijevao da za »Gajret« i njegovo podignuće. tajnik: A. Mutevclić, blagajnik: Ali ef. partija. Na skupštini mogu prisustvova­ od njega tu kobilu da mu je dade i za­ Potpomognimo »Gajret« i gledajmo u Kurtović; revizori: M. Hadžalić i J. ti i neorganizovani radnici muslimani i prijetio mu se, da će je oteti. Ovaj mu njemu zajedničko dobro, jednu Džebo, a ostali odbornici: Dr. Baprijatelji radničkog pokreta«. je kobilu od straha pred nasiljem mo­ zajedničku instituciju, pred čijom se ka­ šagić, Ibrahirn ef. Sarlć, A. Burek i M. rao dati, a sve prijavio žandarima i su­ pijom moraju ostaviti stranačke strasti Fočo«. Tako se je zvao sve do skup­ du. Kotarski ga je sud uputio, da tuži i zatomiti i najneugodniji osjećaji. Gaj­ štine od 19. septembra i mi konstatira­ ret ne smije biti osinjak politike. ' okružnom sudu, jer je vrijednost kobile mo, da mu tog naziva nije osporavao a još manje smije biti svojina privilegi- j 2.000 K. niko, pa ni »trijezni« Hodžić. Toliko o sane skupine, koja će u njem provoditi i 44 .) U mjesecu aprilu o. g. došla je primljena na sarajevskom zboru nar. nazivu, koji u ostalom ne igra nikakve svoj ćeif i potpomagati samo svoje. kući Hrustema Heće iz Borovske Milana radikalne stranke. uloge u našem sporu sa sadanjim ko­ »Gajret« mora biti svojina I Trifković sa jednim mesarima. Radikalna stranka želi ida riješi agrar­ svih nas i jednako mio i drag i tražila od njega stan, da joj dade, jer no pitanje putem zakona i nastojaće da II. 0 radu u »Gajretu«. svima. Ko tako ne misli, neka ga ne j da je taj stan njezin. Ovaj se tiz poslova oko izvršenja isključe, potpomaže i nek ne smeta njegova ra- I tukao je Hrustema i psovao mu tursku Prikazujući djelovanje Hafilbašićeve koliko je god moguće, političke vlasti. zvoja, vodeći se kakvim zadnjim cilje- i majku (sigurno je ovo bio koji domaći uprave vele sadanji komesari: »U prvoj Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovini dobrovoljac u srpskoj vojsci), te je pri­ sjednici od 24. februara o. god. dali su j vima«. imajući osobeni oblik, drukčiji nego u ostavku predsjednik i potpredsjednik | Ovaj trijezni apel našeg jednog sarad- ■ morao, da je Hrustem morao uprtiti stan ostalim krajevima našeg Kraljevstva, bivšeg »Gajretovog« odbora od 1912. i I nika došao je do još jačeg izražaja u I na svoja leđa i odnijeti ga^kući spome­ pa treba da se urede na naročiti, i to nute Milane. tako je g. M. Halilbašić došao na čelo I zaključku našeg radnog odbora, što je slijedeći način: Ovaj je stan Hrustemove matere, na ovoga komesarijata, te je kao član i sta- • objavljen u 11. broju »Pravde« od 18. : 1. Kmetovi postaju isključivi vlasni­ marta. U komunikeu radnog odbora veli i koji tka ima 40 godina, što će svo selo rog i novog komesarijata kod predaje ci čitluka koje obrađuju. Za ovu se doslovce: U svojoj sjednici od 16. o. ; posvjedočiti. »Gajretova« imetka vršio funkciju i pre­ zemlju kmetovi ne daju nikakvu nakna­ •mj. donio je Radni Odbor naše organi- , davača i primača! Društveni inventar 45 .) Dne 25. maja o. g. odveo je usred du. Od bivših kmetova koji su se zadu­ zacije ovaj jednoglasni zaključak: I dana sa paše Boško Šarcnac iz Prače (knjige i ostalo) predan je istom 15. žili da bi se dobrovoljno otkupili, treba S ushitom pozdravljamo ponovni rad I konja Hasana Conge iz Dobrača opć. marta ov. god. Zapisnika o toj I država da primi na sebe ostatak njiho­ za društvo »Gajret«, jer nam bez do- ; Sočicc, te bojeći se, da će se konj tra­ predaji nema. Spisak o »Gajretovog još neisplaćenog duga. voljna broja inteligencije nije | žiti, prijavi žandarima, da mu je konj vim« objektima nije potpisao niko. Od 2. Zemlje koje su ubeglučene nepra­ moguće osigurati bolju narodnu buduć- I sam došao kući, koji mu je (bajagi) 1914. 6 sjedničkih zapisnika nije ni jednog pot­ vednim odstranjenim kmetova sa čifpisao g. Halilbašić, a od 21. juna do 19. | nost. Šta znači pomanjkanje inteligenci- > godine ukraden. Prema tome trebalo bi, luka za vrijeme od uvođenja gruntov­ je, držimo da je isl. dio našeg naroda , da je ovom konju 6—7 godina, a vješta­ septembra nijesu zapisnici ni pisani, a nice u dotičnom kraju do danas, imaju osjetio baš u ovo burno doba na­ samih stipendija podijeljeno je u to vri­ cima je ustanovljeno, da su konju sada se povratiti bivšim kmetovima. jeme preko 143. Šta više, sada stižu od­ rodne slobode, pa se čvrsto uzdamo da ' istom tri godine. 3. Spahijama ima se dati od strane će sad najizdašnije poduprti akciju oko i boru namire od učenika za isplatu sti­ Congi je teškom mukom pošlo za ru­ države u najkraćem roku, pravedna na­ »Gajreta« kako bismo što izdašnijim ra­ pendija, a u društvu se ne može naći kom, da povrati konja, a ima se »za­ knada. dom nadoknadili dosadanji propust. S ni traga njihovim molbenicama. Nerije­ hvaliti« i gosp. oružničkom naredniku, 4. Svima težacima, bez razlike vjere, šene molbenice većinom su bez doku­ .toga od mjesnih odbora naše organiza­ koji je i preko naloga kotarskog ureda, koji nemaju dovoljno posjeda, treba domenata, jer su ih učenici zbog zakašnje­ cije očekujemo da će u ovom pravcu da se ima povratiti konj, stavljao smet­ (dati zemlje iz državnih dobara, u koli­ nja odnijeli. Iskazi o uplaćenim članari­ razviti najjaču akciju i da će se takmiti nje izvršenju toga naloga. ko bi im to bilo potrebno s obzirom nama (osim sarajevskih) nijesu u radu oko napretka i razvitka ovog na­ 46 .) Dne 1. juna 1919. u noći odvedena na veličinu njihove zadruge. U koliko ne k o n t i r a n i, pa se momentano ne mo- , šeg kulturnog društva. je iz zaključane klanice Šaćirbega Ha.bi državne zemlje dostajalo, upotriježe ustanoviti, od kojega se dana poje- ’ džihasanovića iz Brezja <je>dna kobila Dosadanji neuspjeh »Gajreta« vidimo biće se za ovaj cilj i privatno-vlasničke dinci moraju smatrati »Gajretovim« čla­ vrijedna 3000 K. Zlikovac je naravno u tužnoj činjenici, da je u ovo čisto zemlje, u koliko ih vlasnik sam ne obra­ novima. Na razne pismene upite nije od­ kulturno društvo unešena politika i »nepoznat«. duje. ! < i govarano. Dopisi nijesu protokolirani. Prijavu je podnio, pa očekujemo strančarstvo. Hoćemo li uspjeha, mo­ 5. — Invalidima i dobrovoljcima, koji Konvikt (za sad najteže pitanje) u tak­ rezultat. ramo zabaciti ovaj pogubni po­ hoće i mogu da rade, kao i iseljeni­ vom je stanju, da je oko 35 učenika bez 47 .) Dne 28. maja o. g. došla je oružstupak, pa apeliramo na naše mjesne cima bez razlike vjere, koji se stana i bez hrane čekajući na riješenje nička patrola iz Žljebova u selo Gođeodbore i sve Članove naše organizacije, vrate u zemlju i koji se bave zemljorad­ molbe muku mučilo po kojekakvim za­ nje, među kojima je bio i pomoćni oružda se u svom radu za »Gajret« n i p o njom, ustupiće se od neobrađenog zem­ kucima i po klupama u parkovima oko nik Kosorić (domaći) tobože tražeći pošto ne rukovode stranačkim ljišta i prevelikih imanja u Kraljevini, po­ 2 mjeseca dana, dok su učenici, koji se motivima. Od protustranke također . haru iz 1914. »čuvene« godine. (Ovu trebne zemlje za rad. o svom trošku Školuju, smješteni u kon­ ćemo godinu ubrzo osvijetliti, pa će se očekujemo, da će se postaviti nđ ovo 6. — Za racionalno podizanje zcmljoviktu. 0 tom »konviktu« bilo je govora jedino ispravno stanovište. »Gaj- I vidjeti, ko je koga harao i ubijao!) rada u Kraljevini neophodno je potrebno i u novinama. Od kuće Mehmeda Muratovića, Uzeretovo vodstvo treba prepustiti samo Ovo samo nekoliko žalosnih činjenica organizovati uz saradnju države jevtln ira Curića, Hasana i Mušana Kamenice, spremnim 1 objektivnim kulturnim rad­ J lako pristupačan zemljoradnički kredit, dosta je, da se jasno vidi, kakav smo Omera Hodžića, Suše Tarlaka odveli su nicima. koji nijesu politički Istaknuti. kako radi savršenijega obrađivanja tazanzibarski nered našli u našem »Gaj­ Od sadanjeg odbora tražimo, da »Gajsve kućne stvari, naprtili ih do u selo Јсо i radi olakšanja opterećenja i dugo­ retu«. A oni. koji su ga stvorili? Mislite, retovu« skupštinu sazove prema pro­ Džimrije (daleko 2 sahata) tim stvari­ ga koji terete zemlju zemljoradnika pod da se oni bar kaju? Ne!« ma, koje su prijaviteljima (naravno pra­ pisu društvenih pravila i da .teškim i nepovoljnim uslovima. se o ovom zahtjevu odmah javno očitu­ voslavnim) uručili, onda ih sviju zaveli Tako opisuju stanja u »Gajretu« lju­ je. Isto tako tražimo očitovanje, prihva­ u šumu, te'ih kundacima isprebijali tako, di, koji o tom ne progovorišc na skup­ da Uzeir Curić i Mehmed Muratović te ća II naš zahtjev o budućem rukovod­ štini ni bijele ni orne. A kako smo se stvu »Gajreta«. mi držali? U 9. broju »Pravde« od 13. Hasan Kamenica nekoliko dana ne momarta donešen je članak »Šta je s »Gajgoše od uboja nikuda maknuti. Mi smo ostali vjerni gornjim načeli­ Zahtijevamo najstrožiju istragu i da se retom«? u kojem se je tražilo od odbo­ ma i otpočesmo rad za »Gajret« ne če­ krivci osjetljivo kazne odnosno da se ra »da nam pruži iskaz kolika je »Gaj­ kajući odgovor na gornji zaključak na­ SRAMNO OBMANJIVANJE. odatlen maknu. retova« imovina i u čemu je uložena« i šeg radnog odbora. U tom nas radu nije U prošlom broju našeg Usta u član­ da li je primljen »Gajretov« dio svote Napominjemo, da selo Gođenja ne spa­ pomeo ni zaključak odbora o nezakoni­ ku »Jedan manifest« osvrnuo se je je­ da u rajon žandarije Žljebovi već onoj od milion kruna, koju je »Nar. Vijeće« toj odgodi skupštine, o čemu ćemo pro­ dan naš prijatelj (šifra je pogrješkom stavilo na raspolaganje prosvjetnim u Sjeverskom. govoriti u idućem broju. slagara izostavljena) na proglas kome­ društvima«. »To su upiti, veli se dalje 48 .) Namet-načelnik, Milovan Borovi­ u tom članku, koje stavljamo u najboljoj sara u našem »Gajretu« i obilježio ga na u Podžeplju (156 muslimanskih kuća, •••••••••••••• onako, kako zaista i zaslužuje taj pamf­ namjeri na sadanju upravu, jer će to a 8 (o s a m) pravoslavnih, pa pro­ let Da se ne radi o jednom našem kul­ interesirati Čitav naš musi, narod prije tiv volje svih muslimana metnut za na­ turnom društvu, mi bismo se zadovo­ nego što počnemo raditi na obnovlje­ čelnika) pušta svoj hajvan po musliman­ ljili donošenjem spomenutog sastavka, nju »Gajrcta«. Na te upite ne dobismo skim čairima i svojim Čobanima naredio odgovora, premda g. Alija Kurtović u to ; jer zaista nema smisla polemisati sa Lju­ da to rade. doba ne bijaše na ratnoj nozi sa našom ; dima, kao što su sadanji komesari na­ redakcijom. Šutismo, jer nijesmo htjeli ' šeg »Gajrcta«. Nu budući se radi o •) Vidi »Pravdu« broj 18., 20., 23., »Gajretu« i budući gospoda komesari štetiti radu za društvo. •••••••••••••• 24.. 47., 48. i 49. Uredništvo. na svakom koraku pljuju u lice istini i to tako drzovito, da bi im neupućeni svijet mogao i povjerovati, prisiljeni smo da se opširnije obazremo na proglas tih komesara tim prije, što se zgražaju na našu tvrdnju, da komesari i njihovi pro­ tektori na vladi ruše temelje našeg »Gajrcta«. I. O nazivu pređašnje uprave. Agrarna rezolucija. Prosvjetu i škola. Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Број 86 Btoj .ПРАВДА" — »PRAVDA Страна 4. Strana On ima i revolver, koji daje čobani­ ma. a ovi se prijete i poljaru, kad poku­ ša da goveda odbije od čaira. Tražimo. da se ovoj samovolji učini kraj, te da se uvaži većina muslimana, koji nekoliko -puta glasaše za muslima­ na načelnika, da se postavi izabrani mu­ sliman za načelnika. (Nastaviće se). Kaši dopisi Stari Majdan, 6. novembra 1919. Iz svakog skoro kraja širom naše do­ movine čuje se koješta u javnosti a iz Staroga Majdana se ne javlja nitko ni dobrim ni zlom. Čovjek bi mogao mi­ sliti, da je kod nas sve med i .maslo i da je sve u najvećem redu. Ali nije tako. I od nas bi se imalo mnogo koješta pi­ sati i kritizirati rad i postupanje nekih i nekih, ali ne ćemo, jer smo na žalost lijeni i mlitavi pa sve želimo ne bi li naše tegobe i potrebe bez truda i mu­ ke otklonili. Uvjcrismo se na 'koncu, da to više ne ide, te ćemo da pokušamo ovim putem lijeka potražiti da njim lije­ čimo boli koje nas tište i taru jer ne ćemo, da nam se naša nemarnost osve­ ćuje. Za sad ćemo progovoriti u prvom redu o našoj sirotinji i općem propa­ danju našeg svijeta. Žalosno je b io pogledati našu malu dječicu, koja gotovo gola dolaziše pred »Američku kuhinju« (koje više nema), da primi ono malo »cacaoa« i da s njim osladi onu koricu kuruzovog hljeba ako ga uopće i imaju. Bilo ih je među nji­ ma tako golih da su im se kroz odjeću svi dijelovi tijela vidjeli. Bosonogi bili su svi a rijetkost je uopće vidjeti koje obuveno dijete u St. Majdanu. Čovjeku se koža ježi gledajući kako ta sirotinja, osobito na radvom vremenu, dršće i propada. Ni sa školskom mladeži ne stoji bo­ lje. Ima djece koja dolaze u školu, ogr­ nuta starom vrećom, koja sačinjava svu njihovu odjeću, pa je onda lasno uvidje­ ti, kako ovako gola djeca utječu na mo­ ralni odgoj druge školske mladeži, da i ne spominjemo opasnosti od kakove j epidemije koja obično dolazi na goloti­ nju i bijedu. Pa što da se čini? Pomoći nam treba! Sa ono malo američke ro­ be. koja dođe u Stari Majdan, nije se moglo ni izdaleka predusresti golotinji naše sirotinje, te je ista ostala skoro u istom stadiumu. Gladna i gola čeka ona daljne pomoći i boljih dana, čeka zara­ de u St. Majdanu, ali tog na žalost sve­ ga nema. Svi oni ikoji bi nam mogli i koji su dužni da nam pomognu, kao da spavaju nekim stoljetnim snom i nigdje i se ne čuje ni riječ o St. Majdanu, koji | kao najveći bolesnik čeka svoj konac 1 — neminovnu propast. Gospodo oko zelenih stolova, ako , vam i u koliko leži na srcu spas našeg i mjesta i naše sirotinje, onda nam u pr- i vom redu dajte opet postavite našu ko­ tarsku ispostavu d jednog sposobnog i ! valjanog upravitelja, koji će nastojati, ’ da svojim radom spriječi propadanje St. Majdana i njegovog stanovništva. Ovo namještenje i uspostava kot. ispostave u našem mjestu, neophodno je potrebno i stoga, što bi se onda u St. Majdanu vodile sve šumske rasprave i rasprave za poljske štete i t. d. kao što je to bilo i za vremena bivše vlade, kad su mase težaka i drugog svijeta dolazile iz naše okolice u ovomjesnu ispostavu na ras­ prave i oglase, a pri tom uvijek nešto prodale i kupile i tim pomogle našem mjestu. Dana* toga nema i ako mi na to imamo sva prava, jer je St. Majdan od vajkada kao gradsko mjesto i sjedi­ šte kot. ispostave. Na posjedu joj je dat Lug za drvarenje i uzdržavanje ograde, a ona je ru­ šila »Gaj« bez pitanja da sagradi štalu, ma da je stara mogla vrijediti još i deset godina i iz Gaja dala popu g. Jokanoviću za pilanu do sada koje 50 hrasto­ va. 1 pop Jokanović joj se sada postavio za advokata, ma da je od godine 1914. do 1918. makar pet puta dolazio i tražio od zastupnika, da Cengića posjed ustu­ pi pod zakup c. i. kr. vojski, a ovaj to nije htio lučiniti jedino stoga razloga, što je tada bio Marin muž .u vojsci, pa nije želio, da mu se predbaci što mu sa­ mu djecu goni sa posjeda. Konačno su pri Mariji ove godine ostala sjemena, a : z;ikopirna, jer je njezini savjetnici navr. caju da ništa ne dadne vlasniku. I sad mali listić brani te. koji pot­ kopavaju pravni poredak u državi. Na čast mu! NA UVAŽENJE. Izborne lste za džematski medžlis u Sarajevu ne će se di­ jeliti na 13. novembra, nego u subo­ tu 15. novembra. Obraćamo na to pažnju svojih prijatelja 1 molimo ih, da se pobrinu, kako bi liste bile čim prije podignute i odmah uručene mjesnom odboru naše organizacije. »Agrar«. Jedan ovdašnji listić u bro­ ju od 6. o. mj. pod ovim naslovom bra­ ni Maru Crnogorac, koja u Blažuju »ob­ raduje čitluk malodobne R. Cengića« i >o svom trošku je na čitluku podigla štalu«, a sad joj je na tužbu zastupnika malodobnog kotarski sud otkazao za­ kup čitluka. Taj listić poziva »mjero­ davno mjesto« da to prepriječi. Mi, ne pitajući: zašto se taj listić još u takve stvari pača, ističemo, da je ma­ li listić njegov dugi izvjestitelj obma­ nuo. Jer stvar stoji ovako: Cengića po­ sjed u Blažuju nije čitluk i o tak­ vom ne može biti govora, jer nikad nije ni bio pod čitlukom niti pod kmetovskim pravom. To je beglučka zem­ lja, koju zastupnik Cengića familije iz Bruse drži pod desim već 40 godina i izdaje godišnje pod zakup drugom. Ti su se podzakupnici mijenjali često do sada, ali sada sam zastupnik želi tu zemlju obrađivati i on je najpreči. Urieta Muftić sakupila je -iznos od 1027 K. Darovaše ova gospoda: Po 100 K: Hamid ef. Svrzo i Ševale h. Šahinagić; po 50 K: Repovac Hidajet ef., Devadbeg SulejmanpaŠić i Hafe h. Kasumagić; po 40 K: Zumrut h. Azapagić; po 30 K: M. M. H. Krećo i Prohić Feride h.; po 20 K: Nafije h. Sarajke, Kasnije U Sahanija, Dino Hajrije h„ Kanite h. Uzunić, Sodet h. Hasmcta Ša­ rac, Hajrije h. Muftić, Ajiše h. Zildiić, Džchan Muftić, Naših ef. Repovac, lsmet ef. Zildžić, Jusufbcgović, Nečitljivo, Nečitljivo; po 14 K N. N.; po 10 K: Re­ povac Naših cf„ Repovac Ajiše h., Tahniiščić Muhamed ef., Kajtaz Omer ef., BeČirović Omer ef.. N. N. Mostar. Ne­ čitljivo, Cico Salih ef., Nečitljivo, F.mine ef. Merhović, g. Simo Jovanić, Mulah ef. Hadžalić. Lutfo Alije ef., Bašagić Muhamed ef., H. Bcgić, M. H. Fazlagić, Arife h. Midžić, Halide h. Kadić, Bulić Pcmbe h., Vasvihanuma i Hašeme h. Dabić, Karaoković Šerife h., Esme h. Dubravić, N. N., U. Muftić. Sabić Vasvi h.; po 6 K: Soćo Vasvi h.: po 4 K: H. Hadžomcrović; po 5 K: g. Miloš Joka­ nović, N. N.; po 3 K: Feriđ ef. Azamović. Međutim se je Mara kroz ovu godinu mnogo ogriješila o ugovor o čuvanju posjeda: Čardak je zapaljen i izgorio pred njezinom stajaćom kućom, a da ona ni glave nije na to okrenula. DamnćE vijesti Irtihali dari beka. U Maglaju je ovih dana preselila na ahiret Nurihanuma Muradbašić, mati naše dvojice prijatelja Rašida Obralića i Osman ef. Muradbašića. Osirotivši uz samu okupaciju, mno­ go je predevorala i .mnogi su burni vje­ trovi preko nje prohujali, naročito pri ulasku dušmanskih austrougarskih če­ ta. kad je Maglaj bio poznato razbojište. Ali nije nikad klonula duhom. Dok je bila u mlađim godinama i u boljoj snazi, nije joj u njezinu mjestu bi­ lo premca u tkanju najfinijeg i najukus­ nijeg našeg bosanskog beza, a njezino je ćereće bilo poznato i traženo i izvan granica naše uže domovine. Raspolažući neobičnim pamćenjem umjela je napamet na hiljade stihova na­ ših najnježnijih i najljepših narodnih pje­ sama, od kojih su već mnoge prije ne­ koliko godina izašle u »Beharu«, a i ostale će se prvom prilikom srediti i u posebnoj knjizi izdati. Rahmetullahi alejha rahmeten vasia! Za »Osvitanje“. Drugo je, na što upozorujemo, da Ma­ ra Crnogorac ima svoj vlastiti posjed i kuću svoju u ehi Vrutcinia općina Krasnica. Zakup Cengića zemljišta ot­ kazan joj je u 1918. putem suda prije prevrata, a nije izvršen samo s toga, što je Marin muž do malo iza toga um­ ro i zastupnik Maru od svoga ljudstva zadržao još godinu dana na tom begluku. Još jedan od glavnih uslova za op­ stanak našeg mjesta i njegove sirotinje jest taj. ako bi naša vlada nastojala da djelovanje rudnika u Ljubiji proširi i na Stari Majdan, koji također obiluje že­ ljeznom i drugom rudačom. Time bi jednom i ta željena željeznička pruga prošla kroz naše mjesto, koje je izoli­ rano, štono riječ, od cijelog svijeta, pa bi i kod nas oživio rad i promet. Naša sirotinja željna poštene zarade, dala bi se na posao, a današnja mizerija rasplinula bi se u zadovoljstvu i blago­ stanju. Prije nego završimo apeliramo i mo­ limo sva humana društva i korporacije a tako isto i našu vladu da što prije (jer je zima na vratima) pomognu našoj siročadi odijelom i životnim namirni­ cama, a osobito molimo »Oblasni od­ bor za zaštitu djece« u Sarajevu, da pokaže dovoljno blagotvorne susretlji­ vosti prema molbama stiglim iz Starog Majdana, za potporu našoj siročadi. Na­ pisasmo ovo redaka uvjereni da će oni bar donekle svratiti pažnju odllučujućih faktora, za koje držimo da će nam odmah pomoći i neće čekati da opet pokucamo na vrata. Qui viva vena! —lć. ■ 1 i ; ; OGLASI: Gradsko poglavarstvo Sarajevo. Jedno pismo. Sarajlija S. Š. piše kući ove retke: »Primio sam Tvoju kartu nakon moga godine robovanja. Baš ti lijepo fala kad se mene tako često sje.ćate sa pismom, u godini jedno, ali fala dragom Bogu i robovanja ću se makar ikada kutarisati, ako budem živ i zdrav. Da je sreća pisala bi ti bar u hefti dana jedno pismo kad neće drugi, jer Bog dragi znade hoćemo li se više ikada vi­ djeti, pošto se je teško robstva kutarisati, jersenikozanasne brine da nas izba vi. Svi su drugi robovi kući otišli, samo mi Jugoslaveni dalje reštujemo«. Ima li kogod da se pobrine bar za .urednu poštu, kako bi se sa ovim sužnjevima bar njihove familije mogle dopisi­ vati ? Broj: 27345/19. Sarajevo, 10./Х1.1919. Natječaj. Gradska općina sarajevska izdati će putem jeftimbe pribavljanje podvoza za odvoz kućnog smetlja, uličnog blata i prašine, za polijevanje cesta, za odvoz Snijega, te za vožnju različitog materi­ jala. Zapečaćene, sa 2 K biljegovine i sa natpisom: »Ppnuda za pribavljanje podyoza» predviđene ponude treba predlo­ žiti najkasnije do 1. decembra 1919. u 11 sati prije podne u urudžbenom za­ pisniku gradiškog poglavarstva. Ofcrte će se otvoriti isti dan u 12 sati u podne, a kasnije stigle oferte neće se ni otvoriti. Nudioci imadu istodobno položiti vadium od 5.000 K, a dostalac morati će nadopuniti vadium na jamčevinu od 20.000 K (dvadeset hiljada kruna) prije potpisanja ugovora. Fo-rmulare za ofe-rtu i pismeni uvjeti mogu se dobiti kod gradskog građev­ nog odjela broj 22. Gradsko poglavarstvo. Begović Salili iz Sarajeva, dobio je kao invalid trafiku u Prači i tamo je otvorio bakalski dućan. Na 7. novem­ bra došao je u večer neki »majstor« i obio mu dućan odmesavši duhan, nešto kahve. boje i čekmedže sa duhanskim ceduljama, te gotovinu od K 1.500.—. Sumnja na Matu Božićevića i podnio je prijavu žandarima, ali oni ne htjedoše da stvar istražuju. Pozivamo vladu i okružnu oblast, da se za stvar zainteresuju i gospodu žan­ dare nauče redu i zakonu. OGLASI JAVNA ZAHVALA. Naš poznati đački dobrotvor Muha­ med Bekir eH. Kalajdžić izkazao se je i ovom prilikom kao i prije, te je đacima muslimanskog konvikta u Mostaru po­ klonio pisaćeg pribora u vrijednosti 250 K, te poučnih i zabavnih knjiga u vrijednosti preko 150 K, pri čemu se na­ šem dobrotvoru najljepše zahvaljujemo, te se nadamo, da će i ostala braća mu­ slimani ugledati se u ovog đačkog do­ brotvora. Odbor muslimanskog đačkog udruženja za potpomaganje siromašnih đa­ ka u musi, konviktu u Mostaru. U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu* musliman-. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i" Beogradska restauracija Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i obnovili »Beogradsku Restau­ raciju" u Jeftanovića ulici br. 3 preko puta Hotel Evrope. Nastojaćemo, da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćim jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugom. S poštovanjem ASIM КШТ i dr Odgovorni aredoik: M. SadŽaka. Vlasnik: Centralni Odbor »I, M O.« 'dumparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9b02282e6d659f1b70017dfb34882f7c.pdf faed2d025c271ae116f0193070fe6ef6 PDF Text Text 6© Н BROJ L Е R A. tzk i subotom, utorkom i £ tvrtkom. F2(š35tBioni о&зг. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМ^СКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 87. Pretplata godišnje72kru­ ne, .a pola godine 36 kru' : Ured. ;tvo i uprava г ' ,zi se u Carevoj tiHeL T efon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice П19. Sarajevo, subota 15. novembra 1919. (21. saferul-hmra 1338 } Govor g. Stojana Protića držan na sarajevskom zboru Narodne Radikalne Stranke. (Svršetak.) Mi želimo, da se na tim osnovima izgradi naša nova kuća i osnovni zakon, zemaljski ustav, i to želimo da bude koliko je mogućno skorij e. A najskorije može bili tek onda, kad se vojska naše domovine svojim Kućama vrati, kad naša narodna pita­ nja u Parizu budu konačno svršena i kad narod bude u mogućnosti, da pode na izbore da izabere svoje predstavni­ ke za Veliku Narodnu Skupštinu, koja će mu donijeti novi ustav, nov osnovni zakon za cijelu našu novu otadžbinu. Dotlen mi braćo i gospodo držimo, da ne treba raditi ništa drugo što nije neophodno potrebno, što sam život državni i narodni ne iz­ nese, i tako da kažem, ne stavi na dnevni red. A ima već takih pitanja, koja je sam život stavio na dnevni red. ja ću spomenuti dva pitanja od tih: Jedno je pitanje o novcu. Kakav no­ vac treba da imamo? Da ii ćemo da i dalje trpimo ove austrijske krune kod nas, ili da ih zamijenimo s našim na­ rodnim novcem. Drugo je pitanje t. zv. agrarno pitanje. Pitanje o tom. da onaj koji zemlju radi, zna da je to odista i njegova zemlja. Pitanje o novcu vrlo je važno i vrlo prešno. Mi imamo u našoj zemlji može biti sedam do osam, ako se nije u po­ sljednje vrijeme nakupilo još malo više miljardi austrijskih kruna, a jedna miijarda, medu vama će biti i takvih, koji to ne znaju koliko je to jedna miljarda, je hiljadu milijuna. To je previše za ovoliku zemlju kolika je naša. Taj novac na strani u Evropi, ne vrijedi ni^ta. Jedna kruna na ženevskoj burzi vrijedi pet švajcarskih para. Mi želimo da tu austrijsku krunu što prije izbacimo iz naše srediinc, pa da na njezino mjesto metnemo naš narodni dinar. I mi hoće­ mo, i ako ona ne vrijedi više nego pet para, da damo za nju i nešto više, ali ne možemo i ne smijemo dati onoliko, koliko traže ratnd bogataši. Ima ljudi, koji su se za vrijeme rata obo­ gatili, koji su za vrijeme rata trgovali, koji imadu pune kese tih kruna, i oni bi sada željeli, da im mi za svaku ovu trulu krunu damo naš dinar. Mi ne mo­ žemo, i ne samo da ne možemo, nego ] i ne smijemo to učiniti. Ako bi to ura- • dili, onda bi upropastili našu mladu dr- i žavu u prvim danima njezinog života. Mi već imamo, braćo, toliko sprem­ ljenih dinara u novčanicama, da mo- • žemo pristupiti razmjenjivanju kruna i za dinare odmah, ali naša vlada na ža­ lost to ne radi (dolje s njom). I to je jedan od razloga, što smo mi protiv nje. I ona ne samo da to ne radi, nego je ona iz Beča dovukla neki dan t r i s t a m i 1 i j u n a n o v i h kru­ na, i čini još jedan korak, koji je po našem dubokom uvjerenju vrlo opasan: ona na prikriven način uzimlje pozaj­ mice od naroda u tim austrijskim kru­ nama! Hoće da bilježi krune novim ži- i gom, i uzimlje tom prilikom od svake krune dvadeset po sto za sebe. Ona , ponovo uveličava, umjesto da smanjuje j krune i izvlači ih iz našeg novčanog | saobraćaja! I sve to miimo Narod- I ne Skupštine! Dotle, dok to pita- | nje ne riješimo kako treba, kako zdrav । razum i nauka nalažu, a već smo u mo­ gućnosti, da tome pristupimo, ml ništa ne možemo na privrednom i na finan­ cijskom polju raditi kako treba: niti možemo dobro, solidno načiniti držav­ ni budžet, niti možemo ozbiljno kako treba trgovinu sa stranim svijetom vo­ diti, jer ove krune neće mko da primi. Nijedan trgovac ne zna na Čemu je i s čim treba da računa. Drugo jc pitanje agrarno. Moj drug : i prijatelj Janković o tom će vam ka; zati nešto više; ja ću biti slobodan da ј vam o tom kažem neke stvari samo. Kao što sam malo prije rekao, želja je nas radikala ne samo od danas nego od davna, da naš seljak bude slobodan građanin, i to slobodan ne samo politič­ ki nego i ekonomski, privredno. Seljak, kako je ovaj rat pokazao, igra u državi veliku ulogu i ima vrlo veliku vrijed­ nost za održanje države i za održanje cjelokupnog života jedne zemlje. Da nijesmo mi u Srbiji imali narodnog se­ ljaka, da se nismo o njemu starah i da ga nijesmo držali na izvjesnoj visini vedra i čila, boga mi braćo, kako smo bili mali, ništa ne bismo mogli uraditi niti za sebe niti za vas. (Burno odobra­ vanje.) Oni dakle, koji zemlju rade treba da tu zemlju i imaju. To jc naša želja i naš program, i naša čvr­ sta rešenost, da tako zaista i bude. Oni koji su do sada zemlju držali, njima braćo treba dati pravednu i ^poštenu naknadu. Ima ljudi medu vama, koji se zovu narodni ljudi, demokrate, koji vam pri­ čaju da to ne treba, da se onima ne smije ništa platiti. Ja sam dužan, braćo, i u svoje ime i u ime svojih drugova, i u interesu opštem zemalj­ sko m, kao i u interesu vas sviju, da kažem, da je takva nauka hrdava i opasna. 1 mi smo u Srbiji to pitanje imali da rješavamo; mi smo ga i riješili, i mi, braćo, nikom nijesmo uzeli za badava onu zemlju, koju jc on dotlen imao. Mi smo pošteno platili ne samo onda kad smo bili vazalni, kako to neka gospoda pričaju, nego i onda kad smo bili pot­ puno slobodni. Mi smo se na stra­ ni zadužili, pa smo pošteno platili. Tako ćemo, braćo, da radimo i sada i tako se mora raditi. Svaki onaj koji je do sada zemlju držao, pa ma kako se zvao, treba da bude uvjeren, da će ra­ dikalna stranka pošteno i pravedno platiti ono što od njih uzme. (Prigovori! To je plaćeno ne jadanput nego deset puta.) Ono što će se dati, neće davati onaj seljak komu zemlju dajemo, to će dati država. I to što bude i jedan i dru­ gi imao da dobije, to treba da bude obezbijedeno i osigurano za­ kon o m. Mi dakle želimo, da se to krupno i teško pitanje riješi na zakon­ skoj osnovi; da bude sigurno svakom ko zemlju dobije, da je ona njegova i da ćc ona njegova i ostati. Danas kako se to radi, po našem shvatanju, nije dobro. To se radi bez zakona i mimo zakona, i to rade ljudi, koji pripadaju državnoj političkoj vlasti; i koji to veliko i krupno pitanje upotrebljavaju za svoje partijske cilje­ ve. Na taj se način po neki seljak i po neki drugi čovjek može prevariti i za­ vesti. ali na kraju ćc biti zlo za sve, ako se takav rad produži, i na kraju će se vidjeti da oni ljudi, koji tako rade, ne misle dobro narodu. Ima već i takvih slučajeva, da je zemlja, da je narod, da je poljska pri­ vreda naša izgubila mnogo za to, što se to tako radi; a ima dosta slučajeva, za to što su to radili i mnogi kotarski predstojnici i župani, da zemlja nije išla onome kome ona treba, nego je išla onome kome ona ne treba, ko ne­ ma potrebe za nju. Naprotiv oni, koji zemlju treba da dobiju, oni je nljesu dobili. Ima i takvih slučajeva, da činovnici koji ovu stvar provode, rade (da li sa­ , mi ili po naredbama ministarskim, mi svaki put nijesmo mogli to utvrditi) i takve stvari, koje daju vrlo hrdavo .svjedočanstvo za pravni red u našoj zemlji. Jedan prijatelj, prije kratkog vremena iz Zagreba mi saopštava, da jc jedan agrarni povjerenik donio od­ luku koja obara i ništi presu­ du kasacionog suda, a odobra­ va presudu apelacionog suda! U jednoj pravnoj zemlji ne smiju da se događaju takve stvari. Sud mora biti svetinja za svakoga. Koliko jc to pitanje krupno i važno, toliko treba ozbiljnije o-njemu misliti. Da se to pitanje u svoj Kraljevini na­ šoj riješi potpuno, trebaće mnogo nova­ ca, trebaće nekoliko milijardi dinara potrošiti. Zbog toga se cijelo pitanje mo­ ra uzimati da sc rešava najprije ono, što je najnužnije, što je najpotrebnije, i gdje je najnužnije i najpotrebnije. . Medu oblasti, koje su na prvom mje­ stu za rješavanje toga pitanja, dolazi Bosna i Hercegovina, i stara Srbija i Makedonija. Mi smo dužni, da sa svom ozbiljnošću k riješavanju toga pitanja pristupimo, i ja sam dužan, da vam svratim pažnju na to, d a b u d e t e obazrivi na sve one lagane Ijude i lagane agitatore, koji sa mnogo lakomi slenosti to p itanje u usta uzimaju isa mnogo 1 a k o m is 1 e n o s t i vitlaju svoj partijski barjak oko to­ ga pitanja. Mi imamo izvjesnog is­ kustva u rješavanju toga pitanja. Mi smo ga u Srbiji riješili i mislim, da smo ga riješili dobro; a kakav smo rezultat imali, malo prije sam kazao. Mi smo dobili taj rezultat, rešavajući to pitanje, da smo našega seljaka stavili na čvrste no­ ge i držali vedra i čila za sve vrijeme do ovoga časa tako, da je on i ovu ve­ liku buru, ovaj svjetski rat mogao izdr­ žati, i da ga je izdržao na dobro i na sreću cijelog našeg naroda. Godina I. Sarajevo, 14. novembra. Pod datumom B. Brod 12. novembra dob..?, je rasa org.T.zac ja ovaj brzojav: »Primite našu najiskreniju zahvalnost za vaše ovako u-rd ’, učešće u našem doček:’. Prvo vaše pov: rcnje prema Ra­ dikalnoj Stranci, koja podjednako radi za sve delove našega nanda, najbolja je zaloga za uspeh naše politike, čiji dosadašnji rezultat najbolje pokazuju t njenu vrednost. Stojan Protić sa drugovima«. Agt irna rezolucija | i I i i : • i I i ј Sada mi dozvolite da završim ovu moju riječ, koja je prva u vašoj sredini, a koja, nadam se, neće biti i posljednja. 1 Na završetku ove moje prve riječi mi­ slim da treba da vas još jedaput zamo­ lim. da vi Bosanci i Hercegovci treba na prvom mjestu svagda da imate na umu. da između sebe živite bratski i složno, bez obzira na vjeru i bez obzira na ime. Ako tako bu­ dete radili, onda ćete mnogo zasluga steći za našu novu otadžbinu; i ja se nadam, sa svojim drugovima, da ponos­ na Bosna i kršna Hercegovina neće izo- 1 stati ni ovoga puta iza svoga zadatka. I (Burno odobravanje i poklici: Živio’). primljena na zagrebačkom spomenzboru »Hrv. Zajednice* od 24. oktobra. »Hrvatska Zajednica« zahtijeva, da se agrarna reforma,' pod kojom ona sma­ tra >kiip svih pitanja, kojima se ureduje i podiže snaga narodne poljoprivrede, provede čim prije zakonskim putem ra­ zumno, pravedno j nepristrano. U provedbi same zemljišne reforme temeljnicom su slijedeća načela: i. svi preostati feudalnih odnošaja iz bivše državne tvorevine poimence kmet­ stvo. kolonat i fideikomis imadu se uki­ nuti. Razne povlasfee uživane od pojeuuiih slojeva pučanstva iimaju se protcgnmi na dosad neprivilegovane. 2. Zemljom se ima nadijeiiti svaki oпгј. k . je nema ili je nema dosta, a voljan ju je i kadar obradiv a t.. Legionaš ma kao i svima, kojima ic crnja obećana, ima se besplatno na ir< < države podijeliti. Ima se početi -tcc • kom provedbom kolonizacije. Ki11 na ima se omogućit, gospodarski napredak dobavom jeftine građe, namještaja, inventara, te podavanjem ioni: zajma. 4. Zemlja, koja se u svrhu razdiobe a. ima se dosadašnjem vlasniku pravedno odštetiti. 5. Imaju se unaprjed ustanoviti ona gospodarstva, koja će i u koliko iz ob­ zira agrarne produkcije, kulture i industrijc ostati netaknuta zemljišnom re­ formom. 6. Da sc posjed r.adjeljenika kao dovlasnika nc razmrvi, imaju sc ured:, selišta sa zakonskom najmanjom izmjero - i. koja se nc može ni zadužiti ni odsvojiti. 7. Revizija segregacije ma se po­ spješio pravedno obav.ti. v Provedba agrarne reforme ima se po/ po pok- nama samostalnim nepolitičkim i stručnim oblastima (ure­ dima) budući da dosadanje iskustvo dokazde. da sc agrarna reforma izrab­ ljuje ■ politički ^franačke svrhe. Govor g. dra M. Drinkovića držan ua svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. Gospodo! Kao član narodnoga kluba, j vio. da Narodno Vijeće nije bilo ustro­ jen«' bez toga gospodina, \ mnogo prije koji sam sudjelovao radu mojih drugo­ nego je utemeljeno. — va od konca 1917. do danas, progovo­ Izvodi i tobožnji razlozi, koje gosp. riti ću o nekim unutarnjim pitanjima našeg državnog života onako iskreno i • ministar unutrašnjih djela navod., da opravda svoju pogubnu politiku neiskreotvoreno, kako je moj običaj. n: - : i ш 'tiniti su. te su izljev ilj mrž0 razvoju krize kazao Vam je, go­ ; д u neshvatanja naših narodnih i dr­ spodo. sve što je nužno gosp. Predsjed­ žavnih potreba. Za ovu državu smo ra­ nik, pa ste vidili, da je postanak i ras­ dili iz svih svojih sila davno prije nego plet krize dokaz, da se život naše mla­ je postala. de države ne razvija onako prirodno i zdravo kako smo svi očekivali. Da je od Macedonije do Njemačke je­ dan narod i taj jedinstveni narod Ima Vi znate također da je ovdje, u Za­ grebu. pokušao pred par dana opravda­ da sačini jednu svoju, jedinstvenu drz.ivu učilo nas se još od vremena Kati tu državnu bolest ministar unutarnjih dela. Čudnovat je slučaj sudbine, gos­ čića, a pravaši su to provađali još od eda desetih godina prošloga vijeka. podo. da nakon same jedne godine os­ lobođenja, moram ustati proti tom mini­ Prema t< mu, naš rad i svih pokoljenja stru uprav ja, koji sam sa dr. Korošpriic nas u redovima bivše stranke pra­ cem i drugovima iz Bosne, mnogo skri- i va — .šao je £a tim da širi ‘među narod �Страна 2. Strana ljubav borbe za nezavisnost i oslobo­ đenje od Austro-Ugarske i Hab>burga. (Tako je). U toj borbi i te kako da se pozivalo na okup, pa je nelijepo od sa­ dašnjeg jednog ministra, kada nam pred­ bacuje, da se nije na okup pozivalo pro­ tiv Biča, da se nije pravio front proti Beču. Ja se sjećam da smo i njega i njegovu stranku pozivali u front protiv Beču, pa da smo uprav u Beču imali dogovore, ali se sjećam da naš poziv nije uspio. On i njegovi drugovi su vo­ ljeli položaj udobnosti austro-ugarskih državnika. (Burno odobravanje). 0 na­ šoj borbi protiv Beča i Pešte nije sada vrijeme da govorim — ali ja sam uvje­ ren, gospodo, da će povjest o tim bor­ bama reći svoju istinitu riječ, pa da će priznati i to, kako su Hrvati bili živi politički nasip preko kojega nije mogla Austrija prodirati na Balkan, onako ka­ ko je htjela. U toj borbi, krvavoj j nckrvavoj, koja je kroz stoljeća trajala, uništeno je i energija i eksistencija na pretek. I to je ponos našega naroda i našega plemena. (Poklici: Tako je), Mogu, gospodo, kazati, da sam i ja u ,toj borbi izvršio svoju dužnost, pa sam — Hrvat i pristaša ondašnje stranke prava - propovijedao jedinstvo narod­ no i državno cijeloga naroda, tako da sam bio optužen na kazan smrti. ier da sam bio u službi velikosrpske propagande, sa svim da ja od nijedne strane za moju radnju nisam imao plate, niti sam bio u čijoj shižb . To se može bar danas lako konstatovati u Beogradu. Ja neznam. dali takovo ^vjedočanstvo nepla­ ćenog patriotizma, mogu izdržati današ­ nji naši protivnici. (Veliko odobravanje i razni poklici). Dakle, gospodo moja, ni moji drugovi ni ja nismo »došli u ovu državu u magli«, »nismo mi zabludili u ovu našu dr­ žavu , kako nam se poručuje od gosp. Pribićevića, mini tra unutrašnjih djela. On zna veoma dobro, da smo mi došli u ovu državu svojom slobodnom voljom, svojim radom, svojim borbama, svojim patnjama. (Buran aplaus). Ja znam Ja su moji drugovi za vrijeme rata svr­ šavali svoju narodnu dužnost i da su istovjetovaU svoju borbu javno, u saboru sa srpskom u teškim prilikama — u jeku rata. (Tako je). Ja znam, da sam koncem 1917. našao u Zagrebu, kada sam ovdje došao poslije 3. godine robovanja u austrijskim tamnicama, svoje • drugove na radu za narodno i državno jedinstvo. (Poklici: Živio!) Ja znam, da smo kroz cijelu 1918. ulagali sve sile na organizaciji oslobo­ đenja naroda našega. O tomu ne treba da duljim — samo opažam, da je bezsavjesna svaka tvrdnja, koja ide za tim, da naš rad omalovaži lažnom tvrdnjom, da fronta proti Beču nismo praviii. Isto tako da je besavjesno govoriti o našoj politici kao separatističkoj i natražnjačkoj. Pismeno je. gospodo moja, utvrđeno, da smo sve stranke — osim one go­ spodina Pribićevića — još u martu 1918., javno izjavili, da je naš na­ rod jedinstven i da je to jedinstvo bez­ uvjetno i nerazdnuživo; da hoćemo je­ dinstvenu državu svih'Srba svih Hrva­ ta svih Slovenaca. Ista izjava se učinila u augustu 1918. U njoj se među ostalima veli: »Jedna od takovih istina je Број 87 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA** činjenica, da je narod SHS etnički jc' dinstvon narod i da to jedinstvo ima os­ tati, prema opće priznatom nacionalnom načelu, nerazdijeljivo i bezuvjetno, koli­ ko obzirom na teritorij, toliko i na dr­ žavnu pripadnost naroda«. I ovu Izjavu su potpisale sve stranke osim one gosp. Pribićevića i njega. (Veliko odobrava­ nje i poklici: Ona jc došla, kada je do­ zvolu za to dao car Karlo!) I tako u radu ovih stranaka, osim one gosp. Pribićevića, došao je i oktobar 1918. Došao je i 19. i 29. oktobra prošle godine. Samo tih dana u naše kok) je bila primljena koalicija. (Tako je). Gospodo, tko može kazati da je tada bilo u našim redovima separatizma? Tko će ustvrditi da naš narod nije za jedin­ stvenu državu? Ta tada je, gospodo moja, bio u Na­ rodnom Vijeću i gosy. Pribićević, koji jc sudjelovao svim objavama Narodno­ ga Vijeća i svim zaključcima. Pa od prvoga do zadnjeg časa staja­ lo se u Narodnom Vijeću na istom sta­ i novištu na kojem se stajalo i kroz cije­ lu god. 1918., naime da je naš narod jedinstven i da država ima biti jedin­ stvena za sve Srbe, Hrvate i Slovence. (Odobravanje). 1 vidite, gospodo, čuda i što po riječima gosp. Pribićevića, nije­ dan narod na svijetu nije nikada uči­ ■ nio, uradio je tada naš. Uradio je pače i sam go>p. Pribićević, jer je on stavljao uvjete za ujedinjenje kada se to ujedinjenje stvaralo. Jest, gospodo, nisu to bile manifesta­ cije za strani svijet, nego usiovi. (Veli­ ko odobravanje i pljeskanje). Da je ta­ ko, dosta jc pročitati zaključak Narod­ noga Vijeća od 24. novembra 1918. — Taj zaključak glasi: »Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata, Srba u skladu sa svojim dosadašnjim zaključcima i prema izjavi vlade kralje­ vine Srbije, proglašuje ujedinjenje dr­ žave Slovenaca, Hrvata i Srba, obrazo­ vane na cijelom neprekinutom jugosla­ venskom području bivše austro-ugarske monarkije, sa kraljevinom Srbijom i Cr­ nom Gorom u jedinstvenu državu Srba, , Hrvata i Slovenaca i izabire odbor od | 27 Lica sa punom oviašću, da sporazum­ j no sa vladom kraljevine Srbije i pred­ I stavnicima sviju stranaka u Srbiji i Cr­ ■ noj Gori, bezodvlačno provede organi­ 1 zaciju jedinstvene države prema prilo: žemm naputcima«. Vidite, gospodo, ovdje se govori i o naputcima na kojima je radio i za koje je glasovao i gosp. Pribićević. (Glasovi: Vjerolomci! i razni poklici). Prvi je uslov, gospodo, da se ima sa­ ; zvati konstituanta za konačno uređenje ; naše države. Drugi, da se državno vijeće — pri­ • i vremeno narodno predstavništvo — ne može raspustiti do konstituante. Treći, da je vlada odgovorna tom predstavništvu. Četvrti, da su članovi predstavništva utvrđeni: kako i tko da bude član pred­ stavništva. Peti, da je određen djelokrugdržavnevlade i v 1 a d a p ekrajinskih. Uza sve te uslove još je utvrđeno, da vladarsku vlast vrši kralj, odnosno pri­ | jestolonasljednik Aleksandar. (Tako je!) t Vidite, gospodo, da to nije bila manife­ F E L J T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (14) No Ihsan se je zadržao i pričekao svoju dru­ garicu dok je obukla rukavice, poravnala odijelo, namjestila šešir i pošla vratima. Tada su zajedno izašli iz čitaonice prošli kroz veliku praznu dvoranu, a iz ove kroz hodnik, pa dvorištem na ulicu. Vani je puhao hladan vjetar i stresao zadnje lišće sa stabala. ,.Kuda sada?*4 upita Ihsan primaknuvši se Reni. — ,,U grad,** — odgovori ona uhvativši ga pod ruku i primaknuvši se sasvim blizu u za nj. Išli su brzo. Ona ga pitala, kako ga je poslanik primio i šta mu je sve obećao. On joj je ispripovjodao sve, zašutivši opomenu da se ne druži mnogo s mladogrcima. „Kad moj otac bude na lobodi Г... usklikne Rene, „о, onda ću biti najsretnija, ako i vi...“ Ni ona nije dorekla Primakla se sasvim uz Ihsana, da su ćulili toplinu tijela jedno drugog. Išli su dosta brzo i nisu ni opazili kako ih neki poz­ nanici sretaju i pozdravljaju. Nisu opazili kako su došli u glavnu ulicu, nisu vidili, kada je kraj njih prošla Nera Zafranisova s jednim pratiocem. Oni su bili zabavljeni sami sobom. Rene je htjela već nekoliko puta upitati šta je htio još reći u klubu, o nije mogla, n stacija za vanjski svijet, nego da je to veru, i na zapadu i na jugu i na istoku, bilo upravo državna pogodba. (Tako je!) moramo svi sve svoje uložiti, da se uv­ Svi ovi usiovi su ušli u adresu Narodno­ jeti našega ujedinjenja ispune. Moramo ga Vijeća Kruni, i kruna je te uslove svi sve svoje sile uložiti da svečana ri­ .usvojila. ječ našega vladara bude od svih držav­ Tako je, gospodo moja, bilo i nikako i nih čimbenika poštivana. (Opći aplaus). drugačije ostvareno naše državno iuje- | Moramo svi sve svoje sile uložiti, da dinjcnjc. Tomu svemu je sudjelovao i i svaki član naroda, svaki dio naroda bu­ ministar •utarnjih djela gosp. Pribićević , de stalan i uvjeren, da sve ono, što se — pače on je svemu tome sudjelovao I u ovoj državi utanači između vladara kao regent. (Opće odobravanje te razni [ i naroda, biva poštovano i da je sveto. poklici protiv Pribićevića). I on kao da ' (Dugotrajno odobravanje). Nepametno i sc sada kaje. On veli: »Nema tog паго- i zlo za državu radi tko drugačije hoće da na svijetu, ne možete pokazati u hi- . da radi. storiji nijedan primjer, da jc jedan na- | (Nastaviće sc). rod, kad je stvarao svoje ujedinjenje, i stavljao uslove za to ujedinjenje«. Ali, .gospodo, kad nebi bilo takovih primje- j ra u historiji, bio bi to baš. (Opće piješ- i .kanje). Ali nije istina, da takovih pri­ mjera nema. Primjer Engleske, Ameri­ »Šta je babi milo, to joj sc i sililo«. čke Unije, Švajcarske je tu. U opće sve • države svijeta ujedinjavale su se po- ! Tako se i »demokratskim« organima ustavljajući sebi uvjete. Pače svaka kon- | snilo, da je u našoj organizaciji nastao — rascjep! Prvi je tu patku iznio stitucija u parlamentarnoj državi jest plod uvjeta, pogodaba, koje dijelovi na- । ovdašnji krajcaraški listić nekolicine roda sebi predstavljaju i proglasivaju I Dalmatinaca, tako zvani »Jugoslavenski List«, a za njim je donesoše »Glas Na­ vrhovnim svojini državnim zakonom. (Opće veliko odobravanje). A to se ta- 1 roda«, »Hrv. Obnova«, »Jutarnji List« ko događa zato, što je svaki ustav dr- [ i ostali zvanični i poluslužbeni organi žavni, svaki zakon u državi plod dugih I socijaldemokratske« vlade g. Pribiće­ borba i nije drugo nego kompromis iz­ vića. među raznih skupina u borbi, koje kad Ne znamo s koje bismo strane uzeli stvaraju zakon, stvaraju na neki način ovo prikazivanje .i veselimo se, da je primirje. Mi smo, gospodo, eminentno siromašni »Glas Naroda« spao čak na državnopravnim aktom stvorili takovo to, da sc radi klimavosti svoje š a r c primirje do konstituante. n e »partije« mora tješiti našim »rascje­ Htjeli smo da se štedi ponos svih ple­ pom«. Nemamo ništa proti tomu, d a mena našega naroda, da se njeguje po­ se ljudi tješe kako mogu i umiju, štovanje svega onog lijepog, širokog, nu moramo naglasiti, da čvrstoći naših velikog, što jc u svim našim plemenima; redova ne mogoše naškoditi ni jače bur­ da sc čuva, dok se naravnim gije, kamo li će je omesti šišmiši iz »Ju­ putem ne stopi, ne nivelira u goslavenskog Lista« ili gmizavci oko jedno sve ono, što je, za sada, »Glasa Naroda«. u svakom našem kraju n e t a kVeselite se demokratski novinari, jer njivo, u što se ne smije dirati, po svemu izgleda da je vaše carstvo bez velike boli, prosvjeda i nebesko! Veselite se i tješite, jer vam otpora. (Tako je). A drugačije nije drugo šta i ne preostale... moglo biti i nije ni moguće da bude. U eri »demokracije«. »Politika« jav­ (Odobravanje). lja da je u četvrtak konačno riješeno Zločin na državi počinio je svaki onaj, i pitanje o ulasku Crnogorca g. Spasoje koji nije razumio da ne treba sile, da ne j’ilepića u kabinet za ministra narod­ treba mržnje, da ne treba progona, da nog zdravlja. Pošto rekonstrukcija ka­ ne treba uništavanja ondje, gdje je bineta ne će moći ovih dana da bude iz­ trebalo samo malo međusob­ vršena, to je i pitanje o sazivu parla­ ne ljubavi, snošlivosti i po­ menta odgođeno. Većina članova kabi­ štivanja. Još je veća zločin, ako je neta zastupa mišljenje, da s e p a r 1 arazumjevao, a radio je svijesno ono, što menat dulje vremena još ne ie urađeno. (Opći pljesak). Nije nas vo­ saziva. dio separatizam, kada smo utanačivali Da živi naša »demokracija«! uvjete sjedinjenja, nego nas je vodila . ljubav za ovu državu, za koju smo dali | sve, što čovjek može dati. Ljubav za ; ovu državu, koja je sinteza naših patnja ' i borba, ljubav, koja je u nama tako dje- ; lovala, da nikada ni za sekundu kroz ci­ Nepravednost pri podjeljivanju viso­ jeli život nismo paktirali sa tuđinskim koškolskih Stipendija. Pišu nam iz Tešgospodarima. (Veliko odobravanje i po­ nja: »Ovih je dana izašao m »Nar. Je­ klici: Tako je! Paktirao je Pribićević, dinstvu« popis studenata, kojima je zcne mi!) maljsak vlada u Sarajevu podijelila Sti­ Nije nas vodio separatizam, nego uvipendije, pa je svakoga iznena­ đavnost i predviđenje, bojazan, da se dilo, ko je taj popis pročitao i vidio, ne pokvari, ne poruši, što se tolikim stoIjetniim naporima oživotvorilo. Želja i : da je ovdašnji visokoškolac Suljo Smatvrda odluka da ova država bude jaka, ! ilbegov.ić dobio samo K 3000.—, dok su drugi, koji kud i kamo od njega bolje da bude silna u revoluciji svijeta, koja još traje, vodila je nas, kada smo stva- I stoje dobili 4500 kruna. Ovaj veoma vrijedni i čestiti akade­ rali uslove našeg državnog ujedinjenja. I (Tako je!) I ako ne ćemo da naša do- I mičar, koji naprosto nema n i k a k o v a movina bude otvorenih vrata ii na sje- । imetka, jamačno nije zaslužio, da se s Zaustavili se pred kazalištem, jer je Rene naglo stala i pozvala Ihsana, da vide, koji se komad daje večeras. Da pođemo večerati, pa da gledamo ,,Hernani“ od Huga predloži Rene. Ona nije ni čekala dok Ihsan odgovori nego trgne ruku i uđe u kazalište. Dok je Ihsan stajao pred vratima i gledao ras­ pored približi mu se neko i prije nego što se je i okrenuo nagovori ga: ,,Ihsanbey! Idete u kazalište?44 Ihsan se okrene i Iznenađen ugledavši Neru Zafranisovu izvine se: — „О, ne gospođice44 — odgovori Ihsan, a Nera dočeka: »Tim bolje onda ćemo poći k nama, jer vas već dugo nije bilo.« Ihsan se uhvati u stupici, jer je sad morao lagati ili Reni, ili Neri. No u to jo vrijeme izašla iz pozorišta i Rene, pa ugledavši Neru zastane na vratima. Nera Zafranisova opazi je i reče zaprijetivši novinom koju je držala u ruci. »A, sada sam vas uhvatila... I Rene moraš nama.« Ihsan je bio u neugodnom položaju, pa pri­ pustivši rasplet događaju pozove Renu i pođu skupa. »Baš ovaj sretan čas raspoloženja mora mi ga ona oduzeti!...« reče Rene Ihsanu turski. Nera je čula, ali kako nije razumila reče u Šali: »Ovdje je Grčka... Ne smije se turski go­ voriti.« Rene se osmjehne i stisne Ihsanovu ruku. Putem je Nera pričala atinske novosti iz viso- Bilješke Registar korupcije kih krugova. Rene ih nije slušala nego se zanosila samo jednom željom, da ostane sama s Ihsanom i da mu već jednom rekne što je mori i o čemu misli po čitave dane; da čuje od njega onu riječ što je ni on ne smije da izgovori. Ona je tek nekad-nekad pogledala Neru i osjetila kao ubod od igle u srcu. Zapazila je kako koketno razgovara s Ihsanom, kako ga zaljubljeno gleda, kako joj ga želi oteti. Razmišljala je kako bi našla izliku i oprostila se, ali nije htjela, da u ove čaše kada je najviše žudila za njim pripusti ga svojoj protivnici. U to su došli pred Zafranisovu vilu. Nera ih pozove' unutra, ali se Rene ispriča, da nikako ne može. Ihsan je čekao neodlučan, pa kada je vidio, da je I Nera prestala nagovarati ih, pokloni se i on ispri­ čavši se da će prijateljicu otpratiti, da ne ide sama. Nera Zafranisova ostala je za čas na vratima i gledala kako Ihsan i Rene odmiču kroz mrak. ) ! ' I i XI. Nera Zafranis nije gledala na život očima, kojim i je gledala Rene. Ona je ismjehavala zagrijenosl nekih Grkinja, koje su se bavile politikom i zavje| tovale za oslobođenje svih Grka. Izrugivala ih sva! kom prilikom i govorila cinički: da se kite nekim I moralom dok skupa sa svojim muškim drugovima i provede noći izgovarajući se radom za narodnu i stvar. Pa i ta Rene Logotetides — govorila Nera u I jednom društvu — eto hoće da radi protiv Turaka, i a zaljubljena, u Turčina. U Ksantisu mu je išla u i sobu i skupa s njim ostala . . . A o moralu govori s neke visine! ... U klubu se zabavljaju s njom i ' ona misli, da je radi njezina doktorskog naslov a �Број 87 Broj njim ovako maćuhiski postupa. Ne zna­ mo što je zem. vladu, napose Što se ti­ če muslimana, navelo na ovakav nepra­ vedan korak. Informacije su joj veoma lirdave, pa neka so stoga obrati na grun­ tovnicu, porezni i kotarski ured, te op­ ćinsko poglavarstvo, odakle će dobiti 'Potvrdu, da Suljo Smailbegović nema nigdje ništa, pa ni roditelja, koji bi mog­ li što zaraditi, pa mu pripomoći da do­ vrši započete Studije. Uzdamo se. da će nadležni faktori uzeti na srce ovu stvar, te učinjenu ne­ pravdu popraviti. —a. * Kad smo već kod ove nepravde, da Je ilustriramo i sa jednim primjerom iz Sarajeva. Poznati izazivači na »Gajretovoj« skupštni i pisac brošurice o ot­ krivanju musi, ženskinja, topdžijski po­ ručnik Dževad Beg S u 1 e j m a n p a š i ć dobio je 'punu stipendiju od K 4.500.—. Džcvad je sin poznatog boga­ taša Sulcjmanbega Sulejmanpašića koji između ostalog posjeduje .i nekoliko ku­ ća u Sarajevu. Naprotiv je Asim Mus a k ad i ć sin skromnog sahačije, koji ima obitelj od desetero čeljadi, dobio tek potporu od K 3000.— za studiranje m c d i c i n e «u Zagrebu. Mi smo znatiželjni kakovim je to arŠinom mjerio g. Grdić, kad je Džvadu dao pFednost pred jednim Musakadićem. Bi­ li nam šta znalo o tom reći službeno »Nar. Jedinstvo«? Čudna pojava. »Politika« javlja, da je general Dušan Stefanović smijenjen sa dužnosti upravnika dvora i stoji na raspolaganje ministru vojnom i morna­ rice. Gospodin Stefanović je smijenjen zbog afere sa materijalom novoga dvo­ ra, te je sada pod istragom. Prosvjeta i šhola. SRAMNO OBMANJIVANJE. (Nastavak.) IV. Naše stanovište o sazivu skupštine, obilježeno je u poruci »Gajretovu odbo­ ru«, koja je (izašla u 15. broju »Pravde« od 29. marta. U toj se poruci veli: »U 11. broju našeg lista donesosmo komunike našeg radnog odbora o radu za »Gajret«, te o sastavu njegove buduće uprave. U tom je komunikeu na provi­ zorni odbor stavljen zahtjev, da »Gaj­ retovu« skupštinu sazove prema propisu društvenih pravila. Nu prije štampanja tog komunikea dobili smo saopćenje odbora, da će skupštinu sazvati početkom septembra. Pošto je ovaj zaključak odbora u pro­ tuslovlju sa propisom § 44. društvenih pravila, koji propisuje saziv skupštine u mjesecu julu i pošto se odbor još nije izjavio o našem zahtjevu, tražimo da to učini odmah i da nam objasni svoje dr­ žanje u ovom pitanju«. Na tu poruku dobismo odgovor »od­ bora«, datiran sa 1. aprila, a bez broja u kojem se veli: »Na vaš zahtjev, iznešen iu 11. broju »Pravde« u koliko se odnosi na današnji odbor društva »Gaj­ ret« odgovoriti nam je slijedeće: Mi smo primili upravu »Gajreta« u martu ove godine d odmah smo na p rv o j sjednici zaključili održati skup- Strana 3 Страна „PRAVDA" — „ПРАВДА* , • I । 1 štinu u septembru ove godine. Da smo skupštinu odredili u septembru umjesto u julu razlog je bio taj, što smo htjeli dati priliku svima muslimanima, da mogu dina ti pravo glasa na skupštini, jer po § 13. pravila ima pravo na skup­ j štini glasati i predlagati samo onaj član musliman, koji je šest mjeseci prije skupštine članom postao. Prema gore navedenom paragrafu dakle imadu pra­ vo glasa na skupštini oni članovi, koji se u martu upiše, tek u septembru. I Sto se tiče budućeg vodstva »Gajre- I tova«, današnji odbor ne može nikakvih . izjava dati, jer nas većina ne pripada I nikakvoj političkoj stranci, niti ima ka­ I kve organizovane družine, ispred koje bi očitovanja mogao davati. Političke I stranke su se hvala Bogu složile u j stvari »Gajreta« pa sa odbora spada । svaka dužnost davanja izjava.« • Na taj dopis »Gajretova« odbora odaslan je 14. aprila pod brojem 155 ovaj naš odgovor upravi »Gajreta«: »Radni odbor »J. M. O.« pretresavši u sjednici Vaš dopis od 1. aprila 1919. o sazivu »Gajretove« glavne skupštine ostao je na stanovištu njezi­ na saziva po pravilima s raz­ loga, što smatra da članstvo prijašnjih članova »Gajreta« nije utrnulo sistiranjem društvenog rada usljed više zapreke (rata), nego da ti članovi ima­ ju ista prava kontrole na skupštini, ko­ jim so služe i sami sadanji odbornici | »Gajreta« u vršenju svojih funkcija kao članovi odbora, jer kad odbornici kao ' prijašnji članovi »Gajreta« mogu da za­ ; uzimaju sada odbornička mjesta, . onda mogu i članovi da ras­ ! pravljaju o potrebama dru­ ! štva na redovitoj skupštini, koju je trebalo odmah pri produženju »Gajretova« djelovanja sazvati. Ali bu­ dući da to nije učinjeno odmah s obno­ vom samog rada, to onda treba učiniti redovito po pravilima i skupštinu sa­ zvati najkasnije u julu o. g. ’ Ne slaže li se možda taj odbor sa ovim tumačenjem, onda bi trebalo od­ ’ mah sazvati jednu izvanrednu 1 skupštinu »Gajrctovih« do­ : brotvora i utemeljitelja, da oni riješe o pitanju prava dosadanjih »Gajrctovih« redovitih članova, koji i su do dignuća društvene uprave — vi­ šom silom — članarinu redovito plaćali i koji nastavljaju sada ponovno s pla­ ćanjem, čim od njih »Gajretova« upra­ va članarinu zatraži. Ako bi ta skupšti­ na porekla pravo glasa redovitim čla­ novima iz 1914. godine, onda ona sama I kao skupština može da donosi zaključ­ I ke, odnosno da i novi odbor izabere. Vaš odgovor od 1. aprila, poslan re­ dakcijama »Jednakosti« i »Pravde«, ne | će se ovdje još publicirati, dok taj j odbor ne odgovori na ovaj : dopis. A mi se nadamo, da će to biti j do konca ovog mjeseca.« [ Potpredsjednik našeg radnog odbora ; obaviješten je u s m e n o, da »Gajretov« odbor ne može odustati od svog za­ ključka o sazivu skupštine, niti je vo­ । ljan, da sazove skupštinu dobrotvora i utemeljača. Ujedno je našem radnom od­ boru ponuđeno, da u »Gajretov« odbor može izaslati svoja dva pouzdanika. Za . ljubav i obzir prema »Gajreta«, central­ ni je odbor naše organizacije odustao Druga je odlika g. Brankovića Što obiluje »lijepim i nježnim« izrazima. Pučki učitelj, postavljen da odgaja, doviikujc on djetetu na tabli: »Šta si meni okrenuo str.... ćaći svom okreni!« — Zar Vi ne bi znali ništa drugo učiniti u takoj prilici g. Brankoviću? Vodite li Vi računa o tom, kako se to dojima djece? Najkaraktcrističnije je za učitclja-mučitelja Brankovića, što djeca vele: »M i se njega bojimo samo zato što je on Srbiin«. Kakav je to, vlado zemljana, učitelj na čisto islamskoj školi? Je ii mu za­ daća da djeci ulije mržnju na naše je­ dinstvo? Kuda to vodi? Što im se ne ulijeva ljubav za našu domovinu? Zar se tako odgaja? Ovoliko za sad, a drugi ću se put opširnije osvrnuti na one posebne spe­ cijalitete lUčitelja-mučitelja gospođina Brankovića. od zahtjeva radnog odbora i o t k 1 o nivšidclcgovanje naših po­ vjereni ka pristao, da se od saziva skupštine u julu ne pravi pitanje. Sadanjim je komesarima, prema tomu, samo do izvrtanja i petljanja, kad tvrde <da odbor »nije u novinama oglasio zadnji rok za upisivanje članova, koji hoće, da po § 13. pravila kao punoprav­ ni dodu na skupštinu i izvrše svoju duž­ nost«. Ovi bi mudraci morali znati bar to, da je odbor u svom komunikeu od 7. marta sasvim jasno naglasio, daće»voditi upravu društva šest mjeseci i tad održat skupštinu«. I toj je izjavi, mora se priznati, ostao potpuno vjeran. Tvrdnja komesara, da je »Gajretov« odbor sazvao skupštinu »u najnezgodnije vrijeme« i »u dogovo.ru sa pravdašima« nesamo da je bestidna, nego i zlunamjerna, pa je odbijamo nesamo na bezglavost, nego j etničnost, kojom se odlikuju ljudi, što usprkos općenitom nezadovoljstvu »Gajrctovih« članova upinju sve sile, kako bi befel jednog Šole pošto poto prekrili plaštem brige za »Gajret« i njegovu plemenitu svrhu. Nu zaludu je naprezanje. U idućem bro­ ju osvrnućemo se na samu skupštinu i još jednom razotkriti mizernost uloge, što je vrše »patriotićni« komesari u na­ šem »Gajretu«. Šta je sa školom na Vratniku? 0 potrebi narodne osnovne škole na Vrat­ niku pisali smo dva-tri puta i toplo tražili, da se otvori u ovoj najvećoj sarajevskoj mahali već na početku ove školske godine. Gospoda gradski vijećnici zaključiše, da se za istu odmah nađu prostorije. Našla se za tu školu kuća g. šahinagića, koju je komisija ne­ ki dan pregledavala i koju su neki stručnjaci kao što su ovdašnji gradski škol. nadzornik i gradski liječ­ nik begenisali. Ali je ne begenisaše gg. inžinjeri. Oni su naime ovu privremenu zgradu na Vratniku gledali najstrožije na svoje stručnjačke naočale, dok птпоgc dosadanje školske zgrade u Sarajevu ne će tako da gledaju, premda su i tijesne i mračne i inače nezdrave. I radi tog strogog inžinjerskog mišljenja, ne će se ove godine otvoriti škola na Vratnikiu, a kakve su prilike ovdje u nas ostaće ta mahala od nekih 1000 kuća još nekoliko godina bez potrebne škole. Zbog toga energično tražimo, da se svakako ove godine ista zgrada preudesi i da se tu otvori škola. Tražimo to tim više, što su za tu Školu već premještena i dva učitelja i stavljena u tu svrhu na raspolaganje gradskoj općini. Jedan nevaspitan učitelj. Na II. -dječačkoj škol-i (ruždiji) u Tuzli učiteljujecaruje g. Branković. Stariji učitelj, miran i dobričina; dao bi ti sve. Za bivše uprave 'bijaše prema djeci dobar kao majka. Od dana oslobođenja preko noći od dobrog i mirnog učitelja postade mučitelj djece. Kao da triumfira; kao hijena nad svojim plijenom, kao kakav pobjednik stoji on pred dječicom i klice: »nema više Švabe«. — Djeca — pogotovu u osnovnoj školi — ne znaju šta je to biti svoj, pa iz gornjih riječi g. Brankovića zaključuju, da je Švabo bio naš, pa da smo ga sad izgubili i da nam je teško bez njega. Prilike u Bjelini. j J : I I । Hasabeg Salihbegović javio je cen­ tralnom odboru Udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. slijedeće štete, po­ činjene u kotaru Bijeljini: 1. Na 28. septembra o. g. zapaljeno je u selu Cađavci H. Muharembegu Pašdću sijeno, slama za marvu i šupa u vri­ jednosti od 20.000 K. 2. Na 29. septembra o. g. u selu Dragaljevac Srednji raskopan je u Džanahanume Preljubović konak (Čardak) i odnesen u vrijednosti od 15.000 K. 3. U mjesecu septembru porezni ured prodao je u selu Brodcu Arifbegu Ljuboviću za porez ostatak iza pre­ vrata uništenih mu zgrada. Taj ostatak materijala procijenjen je po vještacima sudskim na 6J00 K, a prodao ga je po­ rezni ured za 1500 K. Arifbeg Ljubović otišao je u porezni ured i protestirao, da je to jeftino prodato, pošto je po sudskim vještacima procijenjeno 6.700 K te rekao da može bolje kupce naći. Porezni .ured mu je dozvolio drugu pro­ daju, ali seljaci, koji su kupili, nisu dali <po drugi put prodati i tražili su 6000 K pod izgovorom, da su oni potrošili to­ liko, dok su taj materijal raskopali. Anifbeg prodaje kućne stvari i izdržajc se. 4. 5. ili 6. oktobra zapaljena je slama Arifbegu Ljuboviću u selu Brodac oko 2 vagona. 5. U mjesecu augustu i septembru isječena jc šuma u selu Obarska mld. Senije kćeri Zijahbega Salihbegovića u vrijednosti od 200.000 K. Mjesni odbor Udruženja zemljoposjed­ nika u Bijeljini javlja osim toga i slije­ deći slučaj: Mld. Salih Salihbegović javlja da je na 30. septembra obilazio šumu na svom posjedu, pa je naišao na nekoliko selja­ ka. gdje bez njegove privole oru mu zemlju. Upitao je zašto to čine, a oni odgovoriše, da su dobrovoljci, pa im je dozvoljeno, da sve čine. Bivši sa više momaka istjerao ih je vlasnik. Nakon kratkog vremena selja­ ci su došli da ga tvorno napadnu te je Salihbegović tom prilikom vidio i »bom- — Renel... Ti znaš.... Ali dozvoliti ćeš, daje I Najednom je nestalo ruže s Ihsanova odijela i sa cijene .. . Da, jest; žena je i ona . . . Govore, da će I nekom osobitom nježnošću i finoćom sageo se je dignuti uz pomoć mladog Sururzade revoluciju u i ovo tek obzir, takt društvenosti. mladić da tom istom ružom zakiti Renu... »Znam, ali to boli, jer i ja osjećam, a ona me Turskoj . . . Kod sto hiljada detektiva doće ona prije Nera je problijedila. Ihsan je opazio kako su na vješala ili u progonstvo, kako joj je i majka I izazivlje....* joj oči sijevnule i kako se je prezirno osmjehnula Glas joj je zadrhtao, osjetila je, kao da je neko svršila .. . Nekima je tajanstveno rekla, da je čula i otišla vratima. Rene je sjedila mirna, nježna nedrži za vrat i prijeti joj dihanje. Okrenula se od u Ksantisu, kako je Ihsan dešao radi nje u Grčku ' zamjetiva u kutu velike sobe... I Ihsana i krijući uzdahnula. i da odnosi među njima već odavno postoje . .. Nekoliko časova iza toga dobio je Ihsan pismo On je opazio, kako je ta zatvorena i jaka duša Nera je to sve govorila iz mržnje prema Reni. zadrhtala, postala slaba pred čovjekom bojeći se, ' od Nere u kojem ga je molila, da bi na jedan čas Ona je, osjećala, da je slabija od nje, i da njezin da joj nametljiva protivnica ne otme ono što ona : došao u drugu sobu. doktorat više vrijedi nego ime njezina oca. Nera je Ihsan je pokazao pismo Reni, a ona rezignirano već dugo tajno svojata. Rene je postala u ovom osjećala, da Renina ozbiljnost više vrijedi nego času meko ćutljivo biće -- postala žena, kao i druge, I rekla: njezine toalete, a iskrenost i odvažnost više nego »Ruža je uzrok...«------------------- —--------------jer je volila. 1 za čas javila mu se vizija: u malom ljepota. No Rene je i lijepa. U njenoj ljepoti nije selu, u lijepoj čistoj postelji leži djevojka. Tajna bilo putenosti ni ženskog dopadanja, a u njezinoj noći dovela je u njegovu sobu, a čarobnost prve Da predusretne neugodnosti i možebitnu aferu slobodi nemorala. Ona je bila jača od Nere, jer je zore razbudilo — i ona je progledala. On je stajao Ihsana i Nere u koju bi i ona bila upletena umoli gledala u mušku druga, a ne muža. više nje do postelje i zadivljen gledao... Ona je ihsana da usme ružu natrag i s njom ode Neri. Na sijelu, koje je bilo kod Zafranisa i ako je Teško ga je nagovorila, teiko se je Ihsan odlučio Nera zadivila cijelo društvo sa svojom ljepotom i : tada savila ruke oko njegova vrata i čvrsto ga privinula na čiste djevojačke grudi.... da izvrši želju Nerinu i bez volje pošao u drugu sobu. toaletom — oko Rene, koja je došla u običnom ...Sad gleda istu tu djevojku pred sobom odijelu skupilo se je bilo sve što je bilo inteligent­ Neru je našao plačnu. Kad je pokucao na vrata ožalošćenu jer njegovo srce hoće druga da otme i pošla mu je u susret i rekla: nije. Ta podjela ostala je čitavu večer na jednoj da od njezinih ideala ne ostane ništa osim onoga »Kako ste mogli ’... Kako ste mogli !... strani aristokracija s Nerom, a na drugoj intelek­ što obično ostaje — razočaranje. tualci s Renom. No Neri je bilo dosta, da je ugra­ Više nije mogla govoriti, plač je provalio... Ihsan pristupi nježno k njoj i povede je u ve­ bila Ihsana i s njim družila Renu. Kad se Nera Mademoiselle Zafranis, ja vas zaklinjem... liku sobu gdje je sjedilo Nerino društvo. nije mogla održati dalje na kormilu pomogla joj je Ono je bila samo mala šala, mala kušnja... Vaša »Budući doktor medicine...« šapne neka, daje i je ruža ovdje... i Klea pa još neke kokete, da je Rene tek neko­ i Rene čula, ali se ne okrene nego pođe u kraj liko časova o ponoći mogla s Ihsanom govoriti. Nera pogleda kroz suze i ugledavši ružu na Tom prilikom rekla mu je: velike sobe. Nera ih je posmatrala. Htjela im doći • Ihsanovu kaputu poleti naglo k njemu i stisne mu ruku: »Ja sam se nadala da ću večeras moči poka­ u društvo, ali je zaustavila radoznalost da vidi šta »lhsanbey, lhsanbey, ja vas ljubim«... zati Neri, da samo meni pripadaš....« ; će se dogoditi. Ihsan se odmakne korak od nje pustivši joj — Pa to možeš i sada — odgovori u šali Ihsan je bio zakićen na kaputu s bijelom ru- j ruku izusti hladno: i žicom, kojom ga je Nera darovala Ta je ruža bila Ihsan. — Ali kasno... Ljubav Renina veže me iz rane »Kako misliš; čitavu večer zabavljao si se samo I predmet njihova razgovora, jer je Rene vidila, kad i mladosti... s njom, da su mi neki već prigovorili....« je Ihsan dobio i s koliko ga je koketerije zakitila. (Nastaviće se) �„ПРАВДА* Страна 4. St.- na Držanje D'Annunzia. »Mittags Zeitung« javlja iz Zjiricha: U talijanskim krugovima poriče se vijest da je D’An­ nunzio spreman na kakav kompromis. D’Annuhzio je odlučio da ne će odustati od svoga postupka, dok antanta ne iz­ reče svoju konačnu pravovaljanu riječ. O zaštiti manjina. Vrhovno vijeće ras­ pravljalo je o odgovoru Rumunjske na zadnju notu saveznika. Rumunjski od­ govor pronađen je neudovoljavajućim. Zatim je vrhovno vijeće odobrilo notu, koja će se poslati kao odgovor na j ugoslavenske primjedbe radi usta•nove o zaštiti manjina. Naš odnos prema Cesima. Na sjednici pod predsjedanjem Njegovog kraljev­ skog VBoćanstva prestolonasljednika podnio je ministar vojni izvještaj o svo­ me putu u Prag. Tom je prilikom stavio izvjesne prcdloge, kojima je cilj da se uspostave što tješnje veze između na­ šega kraljevstva i Cehoslovačke Repu­ blike. Ti su predloži primljeni. Vrhovno vijeće raspravljalo je pod pedsjedanjem Clemenceaua o teškom položaju, koji bi mogao nastati uslijed borbe za mirovni ugovor i protiv nje­ ga u američkom senatu. Vrhovno vije­ će mora da računa sa eventualnošću, da će mirovni ugovor možda i bez ratifikaoije Sjedinjenih Država stupiti na snagu. S druge strane nastaje pitanje, da li je moguće provesti mirovni ugo­ vor bez sudjelovanja Sjedinjenih Drža­ va u pojedinim medusavezničkim komi­ sijama, te bez sudjelovanja američkih ^ontigenata kod okupacija, koje su predviđene u mirovnom ugovorni. I mje­ sto gdje će se održavati prva sjednica »Saveza Naroda« prouzrokuje poteško­ će. U načelu je prvo mjesto za sastanak »Saveza Naroda« određen Pariz. Sa. tanak uslijedio bi na dan izmjene rati­ fikacija. bi«. Da ne dođe do krvoprolića morao je sa svojim ljudima pobjeći. Mjesni odbor u Bijeljini dodaje, da se ovaj teror i nehaj di nemoć viasti sno­ siti ne može j traži pomoć. Iz naše organizaciji. Naši poslanici na putu u Krajini. Na povratku iz Zagreba naši su poslanici dr. Hra n;ca i dr. Spaho proputovali je­ dan dio Krajine. Bili su u Prijedoru, Banjojlucu Bos. Novom i Bos. Krupi i .u svim mjestima održali vrlo uspjele zbo­ rove. Rad kratkoće vremena morala se je za sve zborove odabrati forma pouzdanićkih sastanaka, nu učestvovanje jc na svim zborovima bilo ogromno. Po­ slanici su opširno izvijestili o svom ra­ du u Narodnom Predstavništvu, o da­ našnjoj teškoj političkoj situaciji i nagla­ sili potrebu, da se redovi naše organi­ zacije zbiju, da budemo spremni u svakom času za borbu proti nepravda­ ma. koje se s dana na dan ponavljaju. Naši politički protivnici, koji podrža­ vaju sadašnji nesnosni režim, isticali su poslanici na svim zborovima — la­ ćaju se u borbi proti našoj organizaciji svih dopuštenih- i nedopuštenih sredsta­ va i hoće nasu borbu, koja ne ide ni za čim drugim već za po t p u п o ni r a v n G p r a v . o . t i svih državljana, da prikažu kao neprijateljstvo proti državk kao da naša država imade malo neprijtelja; oni su postali toliko drski, da i državu preglašuju svojinom svoje stranke i smatraju svakoga neprijate­ ljem države, koji se usudi stupiti u bor­ bu proti njihovom nametnutom, neustavnom i nesnosnom re­ žimu. Doći će vaijda jednom vrijeme, kada će i narod u ovim 'zemljama imati da rekne svoju i da izabere svoje predstavrike. Tada će i za nas svanuti bolji dani. Na svim zborovima izraženo je na­ šim poslanicima potpuno povjeren j e. U Bc . Krupi, gdje dosele nije bilo odbora naše organizacije, izabran je na skupštini odbor, koji će da provede or­ ganizaciju na našem programi!. Radi sjednica našeg centralnog odbo­ ra morali su poslanici da prekinu svoje putovanje u Bos. Krupi i da ovaj put izostave Bihać i Cazin, koji su imali u svom programu. U Jajcu su poslanici razgovarali s pri­ stašama naše organizacije i obećali, da će naskoro i u ovom mjestu održati skupštinu. Dobrovoljni prilozi. Ha san be g Sa­ li h b e gov i ć iz Bijeljine poslao nam je K 240.— dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, koje darovaše: Po K 80: Ibrahim Ramadanagić; po K 50: Hasanbeg Salihbegović i Mehmed ef. Resić: po K 20: Alibeg Alibegović i Mehmedbeg Alibegović; a po K 10: Muharembog Salihbegović i Mustafa Alimanovdć. Najtoplija hvala. Ali Riza ef. Dervišbegović, muallim i imam u Dugama (kot Prozor) sakupio je medu svojim džematlijama 257 kruna dobrovoljnih priloga za našu organizaciju. Živio i b;o dobar primjer i drugim našim dmamima! Politički preiied Riječko pitanje. Vijest, da Tittoni sa­ stavlja novu notu kao odgovor amerikanskoj vladi pobudila je u inekim krugovimao misao, da će novi «predlog o riješenju riječkog pitanja imati nekoje promjene. Međutim dopisnik »Tribune« javlja, da nota neće sadržavati drugo, neko pobijanje amerikamkih razloga, podržavajući sve tačke na kojima se os­ niva Tittonijev predlog poslan u Waschington pred mjesec dana, a na koji su pristale Francuska i Engleska. Ipak se ne smiju gajiti nikakovc nade u po­ puštanje amerikanske vlade. Tittonijeva nota naprosto dma svrhu, da dokaže labavost protivničkih razlaganja i da se stog diplomatska rasprava može sma­ trati zaključenom. Italija će ostati u očekivanju, a duljina trajanja se ne može za sada proračunati. Raširila se je vi­ jest, da je D’ Annunzio ovili dana imao razgovor s Tittonijem. Dopisniku je me­ đutim poznato da je Tittoni imao di­ rektne vijesti od Đ* Annunzia samo on­ da, kad su dva publiciste (jedan Fran­ cuz a drugi Talijan) prispjeli iz Rijeke, da prikažu memorandum Clemenccauu. Tittoni nije imao nikakovih direktnih pregovora s D’ Annunzijem niti je imao namjere da ih započne. Odgovora! urednik: M. Sadžaka. Skupština financijskih činovnika. Financijsko udruženje u Srbiji započelo je pokretom oko orgamzacje svih finansjskih činovnika u našem kraljevstvu. Prvia skupština limaia bi se obdržavati <u mjesecu decembru. Advokatska kancelarija Dr. Horvitza, nalazi sc ada u Jelića ul. 4. prizemno (prije direkcija Srpske narodne banke) u Sarajevu. ' 167—3 Dr. Tocior Popović otvorio jc svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj uhci broj 6. preko puta Hotel Evrope. i I i I j Soja grah (pasdjj i druga uljnata sjemenja kupuje svaki kvantum; Trgovina sjeme­ nja Sever & Koeip, Ljubljana. POSJEDNICIMA MALIH PILANA U BOSNI I HERCEGOVINI. Nepravde i poteškoće koje nam se od strane mjerodavnih Čine doprinijele su da je danas većina naših malih pilana ili zatvoreno ili izrađuju drvo za velike kapitaliste. Da bi ovu nepravdu ispra­ Prema naredbi ministarstva ishrane vili i svome nesnosnome stanju k aj ucarinari će propuštati uvoz mineralnog činili pozivamo ovime sve posjednike ulja, benzina, plinskog ulja, strojevnog malih pilana i drvarske trgovce u Bo­ ulja, cilidarskog ulja i tako dalje samo sni i Hcrcegovni, da u nedelju dne 16. onim uvoznicima, koji su dobili izriči­ novembra tek. god. u -10 sati prije podne tu dozvolu samo od ovog ministarstva dođu u Kafanu Evropu radi dogovora i nikakvu drugu. i vijećanja kako bi se to najbrže po Za opravku lokomotiva odobren je J stiglo. min.starstvu saobraćaja kredit od 50 ml- i Privremeni odbor lijima kruna, 3 milijuna franaka i 1 i po I posjednika malih pilana. milijon dinara. Za pokriće željezničkih I rashoda u novembru, pored prihoda, o- i dobreni su vanređni krediti od 20 mili- • juna kruna i 3 milijuna d.inara. Preporučujem svoju- gospodarstvo cipelsrshu radnju PoFiki uredništva. Upravi »Savremenika«, Zagreb. Kad .budete kolegijalniji, pa nam pošaljete svoj list, osvrnućemo se na njegov sa- I držaj. Inače ne. »Kolegijalna« pozdrav. 1 Posluga brza. — Cijene umjerene^ Hamza Begkr, Mustajbegova ul. Novootvorena tvornica Iz Madžarske. U Budimpešti kažu da je šteta, što je rumunjska posada nani­ jela Ugarskoj tim, što je odnijela u do­ movinu velikih vrijednosti, od prilike 28 milijardi. Misli se da će u srijedu ući u Budimpeštu bijela garda admirala Hortyja i da će onda monarhistički po­ kret odnijeti pobjedu. Proti Švicarskoj. »Vorwarts« javlja iz Basela, da je zemaljski savez socija­ lista zaključio povesti živu agitaciju protiv pristupa Švicarske u Savez Na­ roda. Bune u Irskoj. »Berliner Tagblatt« javlja iz Haga: U Gorcku u Irskoj do­ šlo je do sukoba kod kojeg je došlo do tučnjave sa oružjem i kamenjem. Borba je trajala 3 sata i mogla je biti uguše­ na tek uz pomoć topništva. Ima mnogo mrtvih i ranjenih. U javnim bolnicama nalazi se 45 ranjenih osoba. j : i Број 87 Bio[ PRAVDA- kobasica, salami, raznih vrsta su­ hog mesa, guščiiega mesa i t. d. M Jahob Иашри i Fapa, Sirajut. najtoplije preporučujem« naročito trgovinama i privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Narudžbe se obavljaju brza i taČno, Šajemo u provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ izvodi se pridaju na veliko i na malo u radnji g. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. br. Domaće vijesti i NEMA DVOMJESEČNE VJEŽBE. — ' Ministarstvo vojno naredilo je da se re­ I zervisti ne će više pozivati na dvomje­ sečnu vježbu. Osim toga je izdata na­ • redba, da se izvrše sve pripreme za de­ mobilizaciju prvog poziva narodne voj­ ske. Demobilizacija drugog poziva. Pre­ stolonasljednik regent potpisao je ukaz o demobilizaciji drugog poziva. Obvezanici drugog poziva, koji se nalaze na odsustvu, ne moraju se više vraćati na komandu. Način, na koji će se demobilizacija drugog poziva (izvršiti, objaviće se naknadno. Nepravedno odmjerlvanje poreza. Porezni je ured u Derventi ovršnim putem naplatio K 816.60 tečevine za god. 1918. od Derviša Travnjanina, koji jc godine 1917. kao invalid otpušten iz vojske, a god. 1918. služio kao magazaner »Srp­ ske narodne banke« filijale u Bos. Bro­ du. Travnjanin je jednostavno radio kao sluga, radio za banku, koja ga je otpustila čim je prestala raditi. Sa mnogo nam se strana tuže na ovako nepravedno i nesavjesno odmjerivanje tečevi­ ne, te svraćamo pažnju pozvanih fakto­ ra neka upute porezne urede, da ne gule narod. Nedostojno ponašanje. Jedan burekčija s Baščaršije tuži nam sc, da je sad u srijedu jedan gradski »otac« bio tako »uljudan*, da je prema pekarima i burekčijama upotrijebio izraz koji se ne može izgovoriti u pristojnom društvu. »Gospodin« kanda misli, da je BaščarŠija njegov privatni stan, pa ga upozorujemo, da se okani svoje navike, jer bi drugi put mogao i nabrčati. Osiguraite se! Kod najveteg slavenskog — žoškog zavoda ! ; ' | 1 * „SLAVNE" uzajamno osiguravajuće banke u Pragu. | „Slavlja** osigurava na život ljudski 1 I i | . i | . (u svim mogućim kombinacijama. Protiv šteta od ptžara. — Prativ šteta od provalne kragje. Protiv Šteta tjelesnih nezgoda. Daje osobne i hipotekarne zajmove. Za , sigurnost i solidnoat zavoda jamče rezervni fondovi »Slavlje« koji iznašaju K >r. ČSL. 120,000,000*— i još aepokretnine u glavnim gradavima Jugoslavije, Čitavi dobitak zavoda koncem svake godine pripada članovima osiguranieima. Wa sve i | । i : upite najpripravnije odgovara Podružnica banke „Slavlje« u Sara­ jevu, Stepe Stepanović« obala VWsnik: Centralni Odbor »|J. M. O.< Vlastita palača. |65 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/809fc868b6ca7681eccfa9fdbf4d0fc6.pdf 86c0f1bb9ea98f3d490dc1fc8bb878d3 PDF Text Text BROJ 6« HELERA. S'ibMem, utorkom i četvrtfcCMN. W rtdakcioi o^op. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Pr^iata godišnje 72 krui»e, <м pola gvdine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava jmUfd se a Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ručan pošt. štedionice 1119. Sarajevo, utorak 18. novembra 1919. (24. saferul-hajra 1338 ) Broj 88. Muslimani Sarajlije! Upit narodnog poslanika Dr, H. Krasnice na minstra unutarnjih djela, te ministra za ishranu i obnovu zemlje. Zemaljska vlada u Sarajevu naredila je, da se u gatačkoin kotaru na novo naprave kuće, koje su god. 1911. ušljed ratnih prilika pogorjele, tc je u tu svrhu izašao kotarski predstojnik u Gacku sa komisijom i naredio da se 25 do 30 kuća odmah dade načiniti. Tom prili­ kom molili su muslimani {stoga mjesta, čijih je do 70 kuća pogorjelo, da se i za njih za sada makar desetak kuća načini, ali im je kotarski predstojnik odgovorio, da o njima ne vodi nikakve brige. Pitam gospodu ministre: šta misle preduzetL da se kod obnove zemlje po­ stupa za sve državljane jednako i da se muslimani pri tom ne zapostavljaju. Jer parlamenat ne drži još sjednica, za­ dovoljavam se i pismenim odgovorom. Sarajevo, 13. novembra 1919. Dr. H r a s n i c a. i ; ' . I Biračke glasovnice za džematski medžILs grada Sarajeva gotove su i izdaju se u kancelariji vakufskog povjeren­ stva, koja se nalazi u najgornjem boju vakufske palače u kojoj je radnja braće Hadžijusufagića. Da ne bude kakve pogrješke u do­ stavi tih glasovnica bez kojih se ovaj put ne će moći glasati, umoljavaju se sve pristaše naše organizacije, da se poza li me te u prostorije povjerenstva i da sobom dignu svoje biračke glasov­ nice. Cim se podignu treba ih odmah odnijeti našem mjesnom odboru u kiraethanu, ili ih uručiti našim povjereni­ cima, koji drže inspekciju u vakufskoj palači. Odbor će ih popuniti I kako tre­ ba Ispisati, a onda će se povratiti nji­ hovim vlasnicima. Treba nastojati, da se glasovnice po­ dignu po mogućnosti danas ili najdalje do 2 sata u srijedu, jer bi inače moglo doći do nereda u povraćanju i njihovu pisanju. Stoga na posao! S poštovanjem: Predsjednik: • Tajnk u. l.. Dr. Hrasnica v. r. S. Korkut v. r.« I Opet jedna bestidna podvala. Pod bombastičnim naslovom; »Mudimanska Jugoslavenska Organizacija« — satavni dio »Narodnog Kluba« — i protiv naše vojsk з i države« donosi zagrebačka »Riječ S. H. S« ovu vijest iz Beograda: »Kao dokaz protudržavnom radu Muslimanske jugoslavenske organizacije, koja je sa­ stavni dio Narodnoga kluba i čiji je predsjednik dr. Halilbcg Hrasnica, nairodni poslanik i član Narodnoga kluba, (donosimo ovu interesantnu informaciju iz današnje beogradske »Politike«: Re­ grutaciju, koja je ovih dana vršena u Sarajevu, upotrijebila je tzv. jugosl. mu- | elimauska organizacija, kao priliku da polkaže svoje tendence. Ona je razdražila muslimane, kako se pre­ ma njima postupa nepravedno i drznu- . la se čak toliko, da uputi jedan nedopušten akt vojvodi Stepi Stepano- ’ vićn tražeći, da se regrutacija muslima­ na poništi, pa da se izvrši novo regru- ј to vanje, kome će prisustvovati predetavuici ie organizacije kao kontro­ la 4 članovi regrutnekomisi- I j e. Jugosl. musi, organizacija je politič­ ko udruženje bez statuta, koje ho­ će da ia jedan dosada nevidljiv način prisvoji vlast radi svo­ jih političkih ciljeva. U pametnim zemljama, koje znaju da vode računa o svojoj bezbjednosti, zna se, što biva sa takovim organizacijama i kakove posljedice nalaze oni, koji imaju i drskost za ovakove smutnje. Vidjećemo, šta će se kod nas uraditi sa dr. Krasnicom, predsjednikom, i Korkutoin, sekretarom tc Jugosl. musi, organiza­ cije, koji su se temenjali pred posljedujim aistro-mađarskirn kaplarom — a koji sada hoće da se nametnu za kon­ trolu iašoj vojsci.« Tako glasi ta drska inspiracija »Politike«, kojom g. Svetozar Pribićević želi obmanuti našu javnost u Srbiji i Hrvatskoj. Nije to prva njegova ob­ mana, ali mu ne će upaliti kao ni prvašnje, jer se i ona temelji na drskom izvrtaiju činjenica i jer je plod beskrajnje mržnje, kojom kipti ovaj sitni ministar radi toga, Što mu je naša organizacija priredila potpuni krah medu muslimanima u Bosni i Her­ cegovini. Svetozar ne može da preboli poraza svojih prišipetlji i htio bi da nam se osveti čim bilo i kako bilo. Sit­ ni taj Makijavelli drži, da u svojoj bor­ bi smije zlorabiti i autoritet voj­ ske i države, samo da zadovolji svo­ jo) liskoj strasti mržnje i osvete. Vara se ta sitna dušica, ako misli da će nas svojim petljanjem odvratiti od borbe za narodna prava, a u silnoj je bludnji ako drži, da će nas prijetnjama o hapšenju zastrašiti ili ublažiti. Kao što fućkamo na pisanje »Glasa Naroda«, isto se tako smijemo ministriću, što se pri šampanjcu i u javnim lokalima prijeti time, da će Krasnicu i Korkuta predati državnom odvjetniku. Javaš Svetozare! Da se vidi koliko je istine u Pribićcvićevom prikazivanju, donosimo u ci­ jelosti dotični dopis, koji glasi: goslavenski Tfeza ide korak dalje od svog uzora, pa traži progone, radi po­ stupaka. kojih nijesu progonili ni najza­ tucaniji austro-mađarski satrapi. Ćhji li -on time uslugu našoj mladoj državi, to je druga stvar, ali tek mi konstatujemo. da pametni državnici ne ureduju pri šampanjcu,, niti svoje odluke objav­ ljuju u hotelima. I | | • , ; i , I ; i Godina I. Eto u tom leži la naša »protivnost vojsci i državi«. Kako se vidi, radi se o jednoj običnoj pritužbi proti nekorekt­ nosti jednog organa i mi se čudom ču­ dimo, kako ju ova stvar шоф doći jed­ nom policajcu, da od nje po hotelima i uz šampanjac pravi politički kapital. Ako čovjek iznese 'kakvu pritužbu u novine, eto odmah »demokratskih« čavki, da ga obaspu raznim podvalama. Nu eto se sad usuđuju zanijekati nam i pravo pritužbe na višu oblast. Pa dokle bismo onda došli u ovoj blagoslovenoj eri demokracije? Tvrdnju sitnog Svete, da jc naša or­ ganizacija »razdražila m u s I i m an e-< odbijamo s gnušanjem i konstati­ ramo, da su radi ove iste nezakonito­ sti intervenirali i muslimanski »nametvijećnici« kako kod vladina povjereni­ ka, tako i kod vlade. Mi vjerujemo, da g. ministru policije može biti neugodna pravna svijest našeg predstavništva, nu nek primi na znanje, da s njom mora r ač u n a t i i da će se o nju razbiti svi napori, da sc od ovdašnjih muslimana učini bespravno roblje i gra­ đanstvo drugog ili trećeg reda. Nek nam se ne predbacuje »temenanje preri pošljcdnjim austro-mađarskim kapralom«, jer je prvi potpisnik odbru­ sio tada silnom Tiszi, a drugi je baš ra­ di nezakonitosti pri novačenju ulagao i usmene i pismene proteste kako Gerdeu, tako i vojnoj komisiji. I ako je ka­ kve razlike, onda je ona u tom. što ju­ Sarajevo. 17. novembra^ Jučer je ministar g. Vitomir Korać imao priliku, da opipa povjerenje na koje u Sarajevu nailazi rad sadanje »socijalističko«-»demokratske« vlade. Nedvojbeno je, da je njegov pouzdanički sastanak šačica ljudi, koja za­ jedno sa izvjedijivom publikom nije pre­ šla 300 .duša* nf uz najbolju se volju ne može nazvati skupštinom jedan pot­ puni fiasko, jedna užasna blamaža ka­ ko za z- Korača, tako i za vladu, ko­ joj ima čast pripadati. Na siranu zvizga i povici, Jcoji padoše na ukci i koji će njegovoj sufierki pokvariti čar putova­ nja u salonskim kolima. Daleko je po­ raznija činjenica, da je*g. Korać pretr­ pio poraz i u samoj auli gradske vijeć­ nice, pa da ga jc i'zbaciki iz sedla čak i kritika predsjednika društva bankov­ nih činovnika. To nije nzgoda; to je krah. W smo uvjereni, da će »demokrat­ ska« štampa i njihov presbiro upreg­ nut sve sile, da zabašure ovaj Koraćev poraz, kao što se uzalud naprežu da omalovaže uspjeh radikala. No uv­ jereni smo i u to, da tc smicalice ne će Opaliti i da će Pribićevićevu vladu ili •natjerati u vratolomiju ili je rastrijeznitj i prisiliti na pripuštanje. » Kake bi bilo, da pokuša sreću sam Pribićević, pa sc na svoje oči .uvjeri, da ?e Bosna izgubljena za »demokrate«? Dođi nam malo, slatki Svetozare. Sa•mt nemoj uz asistenciju tajne policije, Oer ona nije mogla pomoći nj jvmn • kl rugu Vitomiru... Iz Sandžaka i Makedonije/) Skupština posjednika Iz Sandžaka. Nakon dugotrajne šutnje i mukotrp­ nog pregaranja počeo se je buditi i regbi zamrli Sandžak. Odsječen od svega svijeta, izvrgnut tiraniji »demokratskog« režima, počeo se i on buditi, počeo se kretati i po primjeru svoje braće u Bo­ sni i Hercegovini počeo se i organizovati. Premda im »demokratski« režim priječi svaki duševni saobraćaj Sa nji­ hovom braćom iz Bosne, premda im ne dopušta čitanje lista njihove svjes­ ne i orgaiHZOvanc braće, te ih drži u mraku i neobaviještene, da ih upotrcbljuje kao automat bez svijesti i bez svega što uresuje čovjeka i svje­ sna državljanina, ipak пс uspijeva ta nakana »demokrata«. Naša su braća u Sandžaku potpuno svijesna, oni znaju dobro, šta im treba, dobro znaju s kim će se družiti i s kim će svoju sudbinu Vezati, dobro znaju ko je vjera, a ko je nevjera! Što ih god više »demokratski« režim uspritište, to će biti otporniji i svjes­ niji. Ta prirodno je sasvim, da se jed­ nog lijepog dana nađeno u bratskom zagrljaju! Skupština posjednika, koja se održa­ vala u Prijepolju bila jc jedna manife­ stacija toga bratstva, manifestacija svi­ jesti tamošnjih muslimana. Sa osobi­ tim zadovoljstvom ističemo činjenicu, da su sa tamošnjim muslimanima za­ jednički istupili i Srbi pravoslavni u obranu svojih staleških interesa, čime su zasvjedočili, da su pripravni stupiti u zajedničku borbu proti socialističkodemokratskog boljševizma rame o ra- I I i i | l , i ; • : I | I I I I । me sa svojom braćom muslimanima. Lijepo mi jedan primijeti, da on nije čitluk sahibija,ali ga patriotizam sili, da zajedno sa braćom muslimanima stupa ruku o ruku, jer kad se kuća gradi, treba joj čvrst temelj udariti i sva če­ tiri ćošeta dobro utvrditi. Ako joj jedno ćoše.budc trulo, kuća će se srušiti. Ove riječi sandžačkog patriote vrlo su značajne i ispunjaju nas nadom, da će tamošnji muslimani među svojim pravoslavnim sugrađanima naći iskrcne i prirodne drugove ц borbi proti ov£ga nesnosnoga režima, kojega nam je jedan demokratski tiranin nametnuo. Skupština se održavala dne 9. i 10. novembra t. g. u Prijepolju. Prisustvovali su mnogobrojni posjednici muslimani i pravoslavni iz raznh krajeva Sandžaka. Skupštinu je otvorio gosp. Hasanaga Hanić podstavivši goste sa strane, koji dođoše da stupe u zajedničku staleški borbu, da bi omogućili svoj opstanak i da nađu načina kako bi se spasili iz ovog groznog položaja. Po­ zdravlja kralja i regenta i predlaže br­ zojav, u kojem se izriče lojalnost i oUanost prema Nj. Veličanstvu kralju i Nj. Visočanstvu regentu, koji se pređlog usvaja sa bitnim poklikom živje­ li« i odhiah sa skupštine odašilje brzo­ jav na kabinetsku kancelariju. *) Otvaramo ovu rubriku sa namje­ rom, da u njoj možemo pratiti stanje naše braće u tim krajesima. Nadamo sc da će nam tamošnji prijatelji omo­ gućiti, da ta rubrika bude vjerno ogle­ dalo tamošnjeg stanja. Uredu. �Страна 2- Strana „НРАВДА* — „PRAVDA* G. Ahmedbeg Salihbegović rcferiše, da su prijepoUsku posjednici sazvali sresku sjednicu zemljoposjednika, na kojoj su se dogovorili, da se organizuju, te su izabrali privremeni odbor od 14 lica. Tom su prilikom izradili memorandum, kojeg je odnijela poseb­ na deputacija u Beograd i predala ga vladi. Delegati, koji su predali memo­ randum g. ministru Poljaku dobili su lijepa obećanja, koja su se izvr­ šila tako, da je za cijeli Sandžak odre­ đena svota od K 1,500.000.— u ime pri­ vremene zemljišne rente za god. 1919. Čita pismo ministra. Poljaka na g. Bocisava Borisavljcvića iz Bijelog Polja, u kojem ga obavješćuje, da je u minietarskom savjetu dozvoljeno za ove krajeve za sada i u ime privremene rente 1,500.000 K '♦budući da u ov a j čas znatnih f i n a n c i j a 1nih poteškoća, nije bilo moguče više odobriti«, te se nada, da će se i time moći udovoljiti prvoj nuždi. Za tim je uslijedilo naređenje ministar­ stva za agrarnu reformu od 17. septembra 1919., u kojem se određuje, da je na temelju §§ 1. i 2. »Prethodnih odredaba za pripremu agrarne reforme« od 25. februara t g-, zabranjeno pobiranje haka sa Clfčijskih imanja za ovu godinu, a sadanji vlasnici dobivaju ođštetu, koju im garantuje država i na račun koje im treba isplatiti do konaČnog ustanovljenja visine te od&tete privremenu rentu uz naknadno obračunavanje od odštetne svote. Na ovo primjećuje g. Simo Bogdanović, da se na to ne može pristati sve kad bi se ova renta računala kao ovogodišnji hak, jer se ne dobiva niti sjena od pravoga faktčnoga dohotka. Po ovom naređenju izlazi na čifhik samo K 300.—. To je sadaka. Nu kad se uz­ me u obzir, da će se to još od zcmljišne otkupnine odračunati, onda se mora odbiti1. Nakon vrlo stvarne diskusje, jedno­ glasno se zaključuje, da se ne prima od ministarstva određena renta. Za tim se je pretresao nacrt pravila, što ih je izradio privremeni odbor pre­ ma posebnim prilikama Sandžaka, koji je skupština prihvat la i spremila na odobrenje. Iza toga je izabran centralni odbor, u koji su ušla slijedeća gospoda: Pred­ sjednik Mu rad beg Hašimbegović I. podpredsjednjk Husnj ef. Jusufagić iz Prijepolja, II. podpredsjednik Milan Borisavijević iz Nove Varoši, odbornic Huscon ef. Hasanagić iz Priboja, Osman ef. Hadžić iz Nove Varoši, Bećir ef. Trhulj i Omerbeg Sclimović iz Plevalja, Vojislav Vesdi&ć. Ahmedbeg Salihbegović i Salih ef. Hadžagić iz Prijepolja. Bil hajr! A. Džemaluddn. Bilješke I | : i Studira o državnom trošku. Jedan i beogradski list dionosi ovaj razgovor j između dva đaka: »Šta, zar još nisi otputovao?« »Kuda?« »Pa, u inostranstvo, da studiraš.« »Ne mogu da dobijem državnu po­ moć.« »A zašto to? Pa ti si bar odličan đak, a (porod toga i sirotnog stanja.« »Sve je to tako, samo da nije mini­ stre vih sinova. Mjesto mene otišao je sin jodhog ministra.« i ’ Poslije sam čuo, veli pisac, da je taj 'sin već oženjen; u privatnom životu, ; pak vele da je neka mangupčina i pro­ palica.« Sad nam je razumljiv Grđjćev aršin, • kojim se daje Stipendija činovnicima 'desetog ranga, da kao financijski | »stručnjaci« uče — pravo. Pardon, g. Grdiću, Jiijesi eto, sam.... i | । 1 i i U ruci nam je ova odluka: [ Kotarski ured Sarajevo. ; Br. 14550. Sarajevo, 19./Х. 1919. I A div i j i T o k i ć i rod. Osmanliji I u Kobiljdolu opć. gor. Butmir. U rešenju Vaše pritužbe neposredno 1 ! podnešen* zemalj. vladi u Sarajevu ■ proti Vašim kmetovima Janki i Dorđi i Bojoviču iz Kobiljdola i Stevanu Filipoviću iz Stupa, stavlja se Vama na i temelju naredbe zemalj. vlade od 21./8. 1919. do 158502/Х1—2 na znanje, da se । Vašem zahtjevnu u pogledu haka za t. . g. i zabrane sječe šume nemože udovo­ ljiti, jer u smislu propisa »Prcdhodne odredbe za pripreme agr. reforme« nijeste više vlasnica dotični čtfluka, ne­ go bivši njezini knteti, te stoga šnjima neimadete nikakova posla iz odnosa kmetstva, niti imadete kakova prava na te čifluke. Radi Vašeg daljnjeg zahtjeva glede isplate haka slijedit će svojevremeno posebna rijcšitba. (M. P.) Kotar, upravitelj: (nečitljivo). Dodamo li, da jo šuma b e g 1 u č k a, da je Advija istjerana iz svog čardaka, koji je mu lik vlasništvo, pa da se sad potuca po Sarajevu od nemila do nedraga i da stoji kod kćeri, čiji je muž (Salih Zlatar) zarobljenik u Ru­ siji — onda smo opisali ovu žrtvu »de­ mokratske« samovolje. Ima li iko u ovoj zemlji, ko vodi ra­ čuna o ovim žrtvama nesposobnog i ne­ ' hajnog režima? Jedan kurban. Govor g. dra M. Drinkovića držan na svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. (Nastavak.) Silom naginjati nas na ono, što smo i može biti, hotimice tako naopako radi, da do tih strahota dođe. (Tako je.) od svega srca htjeli, i što hoćemo, proOsjećaj najveće dužnosti, koji se u klcstvo je, koje se može ljuto osvetiti. Jedan veliki državoslovac kaže: »Srce svima nama na tu misao mora da budi i diže, imperativno nam nalaže, da se vlada životom. Vlada je jaka, ako jc građena na srcu naroda. Vlada koja leži ama poduzeti sve, samo da se pakleni plan ne ispuni. (Tako je! Poklici: Tako na tjelesnoj jakosti, nije jaka. A ona je došlo do 5. decembra!) vlada, koja počiva na srcima, počiva na tvrdom temelju, koji nikada ne mo­ Mi sebi ne umišljamo, da je država že popustiti. Nc može se narod — uvijek skupna zadovoljnih, mi znamo država — sačiniti na strahu, da je u svakoj državi trajna borba gru­ on se mora graditi na ljuba­ pa i raznih slojeva. Ali, gospodo moja, mudar državnik vi.« (Opće odobravanje i pljeskanje). Da se, gospodo moja, gradilo na ljubavi ne smije te borbe uvećati. Oh mora iza­ naroda, danas bi u našoj državi bilo brati put, kojim sigurno hoda. Mudar kud i kamo drugo stanje, nego jest. državnik neće ići putem gosp. ministra Svak zna, da u našoj državi zadovolj­ unutarnjih djela, jer sila proti narodu stva nema i da se u svakom pogledu rađa otporom/ Gaženje opstojećih usta­ nalazimo pred poteškoćama, kojih nije nova ustava, bez ovlasti onoga, koji je trebalo da bude i pred poteškoćama, ko­ te ustanove stvorio, dovađa do pobune; je nijesu posljedica rata, nego samo­ zapostavljanje u ovoj zemlji vrijednih volje. (Tako jc.) Tko zna za postu­ manje vrijednima dovađa do očaja; upanje vladinih organa u Bosni, Vojvo­ bijanjc ponosa ljudskoga makar i ple­ dini. Hrvatskoj, Makedoniji, Staroj Sr­ menskoga, dovodi do mržne, koja Je veoma opasna. (Veliko povlađivanje. biji itd., tko zna za korupciju na svim poljima uprave i za skandale i barbarPljesak.) Zato smo mi od Narodnoga iuke u pogledu javne sigurnosti, tko zna kluba još tu, koji dovikujemo narodu: »Ovo, što radi ministar unutarnjih dje­ za utamnjičenja i batinjanja, tko zna la, Hrvati, to nc radi država, to ne radi za ograničenje slobode na ustavnom vladar. Okupite se, nc zdvajajte, pa će polju, tko sve to zna, onda se neće ču­ te vidjeti, da se vi svi, koji se ponosite diti. da ni našem narodu ima još mno­ hrvatstvom, možete veoma dobro sla­ go disharmonije. gati i sa Srbinom i sa Slovencem. Svi Nc •'amo da ima disharmonije, nego ste vi sinovi jednoga naroda, svi ste vi se je bojati, ako pođe tako napred, da jednakopravni građani ove naše države, će ta disharmonija uroditi gmljavinom pa u njoj možete biti sretni i zadovolj­ i strašnom burom. (Opće odobravanje.) ni članovi — Jer ova država mora da Gledajući sve. što se radi, dolazi mi, bude isto tako hrvatska, kao i srpska gospodo moja, strašna misao, da se, i slovenska. (Opće odobravanje.) Znaj­ te, Hrvati, za to su i samo zato su naj­ bolji sinovi naroda radili i stradali kroz stoljeća, da sagrade jednu jedinstvenu državu od Njemačke do Makedonije za sve Srbe, za sve Hrvate, za sve Slo­ vence. Hrvati i Srbi niti hoćemo, niti, kada bi državi, a ne razdvajati ih od države — ali znači još, gospodo moja, odazivati se prirodnom zakonu, da svaka sku­ pina mora u državi doći do svoje afir­ macije. (Odobravanje i pljesak.) Gospodo, tvrditi kao što to tvrdi g. Pribićcvić, da smo mi ovdje u Zagrebu separatiste, a u Beogradu unioniste, jest obmamljivati našu braću SrbljanI ce; jest zavađati u bludnju najviše fak­ tore u državi, jest graditi politiku na neistini, na mržnji, na sumnjičenju, jest — sijati razdor u narodu. (Tako je!) Mi Hrvati Srbi niti hoćemo, niti, kada bi . htjeli, možemo da osnujemo državu na federaciji plemena, i Mi nismo tako naivni, »da bi htjeli ; federaciju ograničenu na Srbe, Hrvate ; i Slovence, to jest takovu, u kojoj je ■ biti posebno jedna srpska, hrvatska i ! slovenačka zemlja«. Mi znademo, da je pleme hrvatsko sa srpskim tako pomi­ ješano, da se, i kada bi htjeli, ne može­ mo razgraničiti. Prema tome tvrdnje gosp. Pribićcvića su isprazne riječi, izrečene nakanom, da nas postavi u broj neprijatelja dr­ žave. (Tako je!) »Vidite«, kliče on, »svi naši neprijatelji su za federalističko ure­ đenje države i upravo iz svega toga za­ ključujem, da je ta politika opasna po našu državu.« (Glasovi ogorčenja.) A pitam ja, gospodo, kako bi mi mo1 gli bitj^ proti državi, kada ju po našim I najboljim silama pomogosmo i pomaže■ mo stvarati? Ne, gospodo moja, mi smo, po mojem dubokom uvjerenju, našom politikom najbolji oslon naše države — i čuditi se je — da ne rečem oštriju ri­ ječ — da još može biti tobožnjih držav­ nika, koji to neće da priznaju, prem su u toj našoj politici — nakon što su pre­ stali služiti onoj Beča i Pešte — sudjelovali od oktčbra do 1. decembra 1918. i prem su samo po, našoj politici došli i mogli doći do vlasti u našoj dr; žavi. (Odobravanje te razni povici.) Gospodo, mi smo odavna bili uvjerc■ nja, da između Hrvata i Srba ne može , biti druge politike, nego one političkog * i državnog jedinstva; a god. 1912. prije I nego je počeo balkanski jat, izglasali smo rezoluciju u Ljubljani, koja je ’ otvoreno navještala naše neprijateljstvo i Austriji, a potpuno narodno i državno 1 jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca. Ja ovo navađam, gospodo moja, da ; kažem, kako je i ondašnja naša politika i istovjetna s ovom našom današnjom. I Jer ni onda — i ako smo radili za ovu državu — mi nismo bili za centra| lizam, kakav danas propovijeda gosp. • Pribićević. (Odobravanje.) Što je to centralizam? Što on hoće? Gospodo, on hoće da , namješta do u najmanje selo svojega pandura, on hoće da bude glava cijeloj 1 državi, glava iz koje će sukljati mu♦ kUrost i svjetlost za sva sela, za sve op­ ćine, za sve županije, za sve pokrajine, j On hoće da drži u svojoj ruci konce na kojima bi bili privezani svi činovnic, žandari, načelnici, biroši, uopće svi narodni i državni aparati, pa da ih po volji sve poteže, jer misli da bi samo tako mogao predstavljati demokratsku komediju jedinstvene države. (Opći pljesak i odobravanje.) On misli da su ljudi lutke, a državni život nekakav jednostavni stroj, po ka­ lupu njegove mašte. On hoće da sve nivelira, đa od svega učini tabula rasa, da sve što sjeća na tradicije i individualnost uništi, on ho­ će da isuši i Savu i Drinu i Dunav i još mnogo toga. On hoće da bez obzira na : živi organizam naroda, koji se kroz vje- , kove razvijao, pomoću Žandara, polici- i je, vojske i birokracije gradi državu. On hoće nemoguće. (Sveopće odobra- * vanje. Buran pljesak.) Ali, gospodo, tako je gradila državu • Rusija. Turska i Austrija. 1 tamo je sve počivalo na sili i birokraciji, pa su sve te države propale. I tamo jc sve bilo centralizirano, Kve vezano koncima j konopcima, pa ih taj centralizam i ta užeta nijesu spasili, pače centralizam । ih je uništio. (Tako je!) A naprotiv ml vidimo Englesku. Ame­ ričku Uniju, Švicarsku; vidimo socija- ] lističku Njemačku j Austriju, vidimo, da se sve države u kojma prava demokratija vlada; sve, sve na svijetu napred- ■ ne i slobodne države se ureduju deccn- । tralistički, pučki (Tako je!) I dok nas, koji hoćemo, da se država * uredi pučki, proglašuju neprijateljima Бреј 88 Broj države, dotle eno Francuske sa svojom pravom novom deinokratijom, eno En­ gleske, koja se od vijekova vlada decentralistički, gdje otvara još 4 regio­ nalna parlamenta u samoj Engleskoj, da olakoti rješavanje državnih posala. (Glasovi: Ne vodi tamo politiku Pribi­ ćević! Ni Korać!) Ali naravno to su istinite demokratije, tamo se daje mogućnost svakome selu, svakome kraju da svoje regionalne po­ trebe uređuje po svojoj volji. Tamo se zna za državu i što državi treba i što država traži. Ali tamo se zna i što na­ bodu treba. (Tako je!) Jest, gospodo, ja smatram i sad kao i prije rata siloviti centralizam najve­ ćom pogibli za ovu našu državu, za koju bi dao sve što mi još ostaje od onoga, što sam državi dao. U takovoj državi razvila bi se silom prilika samo­ volja; a kao protuteže samovolji, izni­ kle bi one prirodne sile, ona dinamika, koja stvara, po svim socijološkim za­ konima, organizovaiu otpor — raspad. A to je veoma 'pogibeljno u državi, u koja sa svih strana može đa viri ne­ prijatelj. Tako sam ja pisao prije rata i te misli sam i danas. U državi kao što je naša, treba stvoriti takove državne uredbe, po kojima će u svakom kraju narod sam upravljati svojim lokalnim poslovima (Odobravanje), u općini, u županiji, u kotaru ili okrugu, t u skupu županija ili okruga ili drugim riječima u pokrajinama. Upravljati se sam narod ne može, nego ako mu se dade moguć­ nost da: narod postavlja sam i sam nadzire svojo lokalne vlasti. (Opće povlađivanje), a to nc može nego, po samom njemu izabranim saborima ili vi­ jećima. (Pljesak). Što to može smetati državu? Sto joj to može škoditi? Gospodo, zname­ niti pisac o američkom ustavu kaže, da su samouprave lokalne, ne samo vrelo, nego učione demokracije, te da nema bolje političke škole. Država, tako upravom razdijeljena, jest kao brod na odjele'— brod i ako se u oluji pokvari, ostaje uvijek na površini. Poslovi se brže obavljaju, a veli­ ki središnji parlamcnat fma vremena razmišljati o onim poslovima, koji se tiču cijele domovine. Samoup­ rava p r ii j e č i porast despotske središnje vlade, koja upija dru­ ge moći i prijeti privatnim sloboština­ ma građana. (Odobravanje). Samoup­ rava budi interes naroda u poslovima njihove blizine, uzdržava mjesni poli­ tički život, odgaja građanina u njegovonf dnevnom okviru građanske duž­ nosti. uči ga ,da vječna budnost i žrt­ va njegovoga vlastitoga vremena i tru­ da, jesu cijene, koje se moraju plaćati za osobnu slobodu i opći napredak. (Po­ klici: Tako jc!) Što se veća moć daje jedinicama, koje sas­ tavljaju državu, tim se više širi sloboda i veća biva ener­ gija osoba, koje sačinjavaju narod. Pogrješke u samoupravama nisu velike a brzo se poprave. (Povla­ đivanje). (SvrŠiće se). ]Bdai iiuviđinB spahija. Pod gornjim naslovom donijela je »Hrv. Sloga« u svom 16. broju jednu bilješku o meni i mom bratu, u kojoj se nazivamo »neuviđavnim« spahijama jer smo našim zemljonajamnlcima ot­ kazali daljnje obrađ vanje izvjesnog di­ jela našeg slobodnog posjeda. Taj ne­ uviđavni spahiluk pripisuje nam s to­ ga, jer navodno nismo čuli za društve­ ni i državni preokret u našoj domovi­ ni. Naravno da se kraj tog mora spo­ menuti još i gora socijalna revolucija, koja bi mogla nastati zadrtim držanjem naših spahija. Da i »Hrv. Sloga« bude sudionik pljačke nad musi, dobrom, do­ ziva ona svim svojim pododborima u pamet naredbe ministra Poljaka, protiv čijoj se politici navodno i »Hrv. Sloga« bori. U odnosnoj svojoj bilješci izmjela je »Sloga« stanovište H. T. S. u pitanju slobodnih posjeda, s kojim stanovištem, mislim, da nema kompromisa i koji znači jedan dio demokratske agrarne politike. Kad »Hrv. Sloga« stoji na sta­ novištu naredaba ministra Poljaka, ko­ je su nezakonite i koje znače pljačku muslimanske imovine, nema prava tra­ žiti da sc ukinu druge uredbe demo­ kratskih ministara, koje tište »Hrv. Slogu« i Hrv. Tež. Stranku. Jedno drugo isključuje. Ali .izgleda da »Hrv. Sloga« ima iste misli o slobodnim na- �Број 88 Broj lim posjedima, kao i demokrate i radi kog odobrava Poljaikove naredbe jedi­ no s tom razlikom, da nam se -ukaže koja kruna više od milostinje, koju ka­ no »demokrate« za otimačinu privatne svojine dati posjednicima, samp da uzakone jedno bezakonje i otimačinu, kojoj nema primjera. Pitanje naših slobodnih posjeda jest i mora biti — izvan diskusije. To je neosporiva pr vatna svojina, koja mora ostati netaknuta. Naredbe dra Poljaka ne mogu i ne smiju ni najma­ nje to vlasništvo smetati ili osporavati. Tu su pozitivni zakoni, koji tu imovi­ nu štite, a ti pozitivni zakoni moraju ostati netaknuti i u krijeposti do konstituante. Na konstituanti se može ras­ pravljati o ukidanju tih zakona. Konstituanta može odlučiti, hoćemo li biti država privatne svojine ili ne, a nika­ ko ministar Poljak i gospoda od »Hrv. Sloge«. Naredbe i uredbe ministra Poljaka, nemaju zakonske moći, nego moć bajoneta, a pošto su one jedno obično na­ silje na privatnu svojinu, ne mogu ih ni bajonete uzdržati. Postojeći zakoni jesu rezultat prava i pravne svijesti -iz­ vjesnog ra-zdoblja. Odatle potječe sva moć njihova i samo su u rijetkim slu­ čajevima nužne bajunete — da im pribave poštivanje. U današnje doba te bajonete kojima misli Poljak provesti svoju otimačinu musi, dobra, trebalo bi upotrijebiti protiv njemu, jer se. je on — a ne mi — ogri­ ješio o privatnu svojinu i počeo provoditi boljševizam samo na m u s 1 ma n ima. Poljak bi morao sjediti u zatvoru i po dosadanjim zakonima i po ustavu kraljevine Srbije, jer to oboje stoji na stanovištu privatnog vlasni­ štva. U tu svojinu on je taknuo i bojati se, da ga to ne će staviti pred jedan sud. Držeći se istaknutog stajališta otkazasmo našim zemljonajamnicima, što je potpuno i ispravno. Ako vrijednost tih »PRAVDA* — .ПРАВДА" i i I j i ■ j I ' ! i ' - • j zakona bude kakovom naredbom ukinuta, onda nastaje ono, čega se »Hrv. Sloga« oprAvdano boji: međusobno obračunavanje. To _jc sasma i pojmljivo. Jer ako jedan dio državljana nema nikakve pravne zaštite svoga dobra i ako mu je u pitanju opstanak, onda je jasno, šta može biti i nastati. To ne može zapriječiti niko, jer i ovca, kad se kolje, daje znakove otpornosti, Interesantno je, da i »Hrv. Sloga« hoće u kolo onih, koji vode trgovinu s musi, dobrom i misli da na -konto mu­ slimana vodi svoju stranačku politiku. Zar je zbilja naša imovina trgovački espap i sredstvo za sticanje stranač­ kih pristaša? Nema li drugog politič­ kog rada, nego razdioba dobra nas muslimana? Stavljati u izgled svojim stranačkim pristašama imovinu muslimana upravo je politički nemoral, koji može katastrofalno utjecati na našu buduć­ nost. To je protunarodno, jer ko nas ne smatra dijelom svog vlastitog na­ roda. može ići za tim, da se muslimani raskuće. A izgleda, da nas izvjesni elementi ne smatraju dijelom svog na­ roda j stoga zauzimaju onakovo staja­ lište u agrarnom problemu. U nas je postojalo pitanje neprijateljske imovine i niko da o tom riječ rekne. To dokazuje neprijateljsko raspoloženje pre­ ma muslimanima na strani onih, koji o tom šute a govore o imovini musli­ mana. Valjda po onoj: musliman je pored svega nevjernik i zato u lov na njihovu imovinu, da se istisnu iz svoje domovine. Treba provesti pljačku u rukavicama, da to u historiji ostane neožigosano. Ne bih o bilješci »Hrv. Sloge« ni vo­ dio računa, da nije iznijela svoje stra­ načko držanje u pitanju našeg dobra i da nije općenito tražila primjenu Poljakovih uredaba. Kad već traži opće­ nitu primjenu tili uredaba, neka joj nude, samo neka zna, da je ta politika bez kompromisa. Hamid Kurbegović. Revolucija u Misiru? Ovih dana novinstvo javlja o nemiriIma, koji su nastali u Egiptu, i prigo<dom kojih je došlo do sukoba sa enReskom vojskom i policijom. Još priv­ ije toga, često su listovi javljali o nemi­ lima u Egiptu, i protuengleska njemač­ ka štampa crpi iz tih nemira velike na­ de. Agitacija egipatskih nacionalista ta­ ko je ojačala, da su i Wilsonovi pro­ tivnici u Amerci postavili nezavisnost Egipta kao jedno od prvih načela svovanjske politike. Veoma je razumlji­ va važnost, koja se podaje egipatskom »pitanju, kada se uzme u obzir, da po•sjed Egipta sačinjava jedan od najjačili stupova engleske moći i gospod­ stva. O nemirima, koji su se nedavno dotgokllilli, dozmje se slijedeće: Egipatski nacionalisti bili su uznemireni najavlje­ nim dolaskom misije lorda Milncra, koja je imala da ispita uzroke nezadoVolistva, koje vlada u Egiptu, te da podnese izvještaj engleskoj vladi. Pr­ ve demonstracije nacionalista, uperene protiv dolaska ove misije, buknulo su nešto prerano i to 24. oktobra u Aleksandriji. Od nekojeg vremena započeli isu studenti i ostali politički agitatori da organiziraju u aleksandrijskim dža­ PMida u Rogatici. 49. Dne 8. juna 1919. usred Rogatice kod Ragibagc Čapljića pilane na 1 sahat pred akšam zasreli su ženu Husejina Babića četvorica pravoslavnih se­ ljaka i 5 scljakinja, te je dvojica počeše tući i to jedan sviralom, a drugi cipe­ lom, na što Srpkinje vikahu: »Udrite je, pozlatile Vam se!« Jedan joj je psovao balijskii majku i zaprijetio joj, da će doći u kuhi i na šiš je nabiti. (Husejin stanuje u ljetnikovcu — kuli — H. Nurudin cf. Hafizovića, pa dm to valjda smeta, jer ne mogu harati onako, kako su to dosad činili). Može biti, da bi sirota i glavom pla­ tila (pošto je to mjesto bilo osamljeno), da jedan od njih nije zaviknuo: »Pu­ stite je, vjeru Vam, ostavite je barem malo živu!« Prijavio žandarima, ali... 50. Dne 8. juna 1919. vraćalo se sa crkvenog zbora u Sokoću preko 50 pravoslavnih muških i ženskih i svra­ tili se u muslimansko selo Mrviće pred kuću Muje Jusića, te su ga zvali da izađe. On nije smio izaći: a ovi su na to počeli vikati muslimanke i psovati najgrdnijim psovkama. Mujo Jusić. vi- i mijama, poslije džum’a-namaza, javne ! »skupštine, na kojima drže govore u pri: •log nezavisnosti Egipta, i proti Milnerovoj misiji. Gotovo svaki put došlo je •kod ovih skupština do malih manife•stacija, ali su bile lako raspršene od po'1 ičije. : i | I Međutim 24. oktobra manifestacija je zauzela mnogo teži karakter. Poli­ cija nije mogla da svlada m a•s u, koju su vodili najbuntovniji elemen­ ti. Masa je navalila na vojsku, koja je otvorila vatru. Tri buntovnika -pala su mrtva, a sedam ih jc bilo ranjeno. Su­ tradan su se nastavili neredi i masa je počela da u hici diže barikade. Policija je morala predati vlast u ruke vojske, koja je poslije podne bila pri­ siljena, da ponovno otvori vatru. Opet je ibilo više mrtvih i ranjenih. Buntov­ nici su zapalili neke zgrade. Nemiri su se ponovli 31. oktobra. Ovoga puta do­ šlo je do jakih prizora pljačke. Toliko se javlja službeno o događa­ jima. Međutim engleska štampa uzne­ mirena je jako tim -događajima, a bile su javljene i daleko senzacionalnije vijesti. Englesko javno mnijenje uopće je uznemireno događajima u Egiptu. deći da su na zlo došli, izađe i poče ih moliti, da se okanu toga, ali sve za badava. Jedan od njih potegne revol­ ver na Muju, a ostali ga okružiše sa punim rukama kamenja. Žene na to zapomagašc, na Što do­ đoše Avdo Sehović, Salko i Akif Jusić i počeše napadače moliti, da se toga prođu, na što su se oni okanili i otišli psujući. 51. Dne 13. maja o. g. ukradeno je Pembi Omerović iz Prače dvoje gove­ da, a uoči Uskrsa 4 kokoši, u Hamida Muminovića 4 kokoši. Istu noć ukra­ dene su Hamidu Hamziću 2 jedine ov­ ce, koje je imao i isti su ga zlikovci gađali iz puške u kući. Naravna stvar, zlikovci su kao obič­ no »nepoznati«. 52. 14. maja o. g. ukradena je Muratu Komarici iz Prače jedna krava. 53. Dne 14. maja 1919. išao jc po­ kraj sela Milovan Škipina (u Prači), te vidio, gdje su konji, pa je poslao svo­ ga slugu i uhvatio kobilu Saliha Hujdura, te jc poslao po svome sluzi u Stopiće kotar Cajniče kod Metaljke. Tu je Hujdur našao kobilu kod zeta Milo­ vana Ški-pine. Sluga Milovanov rekao - je, da jc Milovan Skipina spremio ko­ bilu (ukradenu) svome zetu. Pa da nijesmo sretni u ovakvoj slo­ j | bodi! , I | ' i ! Talijani u Zadru. U subotu se jc u Splitu ozbiljno proširio glas da je D’ Ammcio okupirao Zadar sa svoiim če­ tama i da se je podadlmiral Milo pro­ glasio nemoćan. Dosad još nema zvanične potvrde, ali stvar izgleda ozbi­ ljna. Prema svim našim informacijama zadjnjh dana mogo se jc očekivati ovaj novi puč. Premda se Milo proglašava nemoćan, ipak je veliki udio imao u pripravama za ovaj događaj. Glas je odjeknuo u Splitu uz veliko ogorčenje i nemir građanstva. ‘ Novija vijest veli: »0 zadarskom pu­ ču doznaje se da se jc jedno odjeljenje nepoznate jakosti riječkih D’ Annunzljevih četa izlercalo prekjučer nedaleko Zadra, te otuda prispjelo pješke u grad. Potankosti fale. Nije poznato držanje . 'podadmiraia Mila. Položaj je naših su; harodlnika u Zadru ugrožen, Ovj su baCeni na nemilost talijanske ulice. Od prekjučer nije ovdje prispio ni jedan parobrod iz Zadra. Splitski Talijani u' vjeravaju, da će D’ Annunzijeve čete I preći dcmarkacionu liniju. Amerika proti Francuskoj. U ame­ ričkom .senatu odbijen je sa.48 protiv , 31 glas predlog, da se potpomogne Francuska kroz prvih 5 godina, kako bi održala svoj suverenitet u Elsasu i Lorcni. Naprotiv je senat sa 18 protiv i 33 glasa usvojio rezerve protiv članka J 10. ugovora o »Savezu Naroda«, koji se odnosi na to, da članovi Saveza Na­ ; roda uzajamno jamče jedan drugom svoje teritorije. Engleska i Rusija. U engleskoj do­ njoj kući dao je Lloyd George podulja razjašnjenja na mnoge interpelacije. On •je među ostalim, rekao, d'a njegov go­ vor u Guildhallu ne znači nikakvu pro­ mjenu u politici engleske vlade prema 'Rusiji. On je dalje rekao da on nije ni­ kada nikoga ovlastio, da stupi u odnose | sa sovjetskom vladom i da s njom pre­ j govara. On dodluše priznaje da je Kol» 'čakov poraz prilično ozbiljan, ali Koli čak nije ipak još izgubio grad Omsk. I ‘Dosada je Engleska stavila na raspo­ laganje ruskim vladama preko 100 milijona fuuti šterlimga. Iz obzira čovječnosti i radi privred­ nih uzroka morao bi ruski građanski rat brzo prestati. Engleska vlada je proprvna poraditi oko toga, da se opet uspostv': mir u Rusiji. Alijirske i sa­ vezne sile namjeravaju sazvati međuuarodlnu konferenciju na kojoj će biti zastupane razne ruske vlade. »Blago« Madžarskoj. »Berliner Tagblart« doznaje iz Budimpešte, da sada ima ništa manje već 7 kandidata zg ugarsko prijestolje i to: bivši car Karlo, njegov sedamgodišnji sin Otto, nad­ vojvoda Josip, nadvojvoda Alhreclit, engleski princ Teck (koji se međutim već zahvalio), nasljednik rumunjskog prijesitola, a rekbj još i vojvoda od Abruzza. Njemačka štampa sa zadovoljstvom ; i ističe odluku vrhovnog vijeća, da mar­ šal Mackensen, koji se još uvijek nalazi interniran u Solunu, bude pušten na slo­ bodu i poslan u Njemačku. Listovi is­ tiču duboku starost maršala i njegovo slabo' zdravlje. Politički pngied Uvjiti Бнодош. Evo se mjesec dana g. Pribićević na­ teže oko »grupe Crnogoraca«, da bi osigurao njenu potporu u parlamentu, pa makar i pod cijenu njemu tako drago­ cjenog mjesta u ministarskom savjetu. Vijest, koju smo donijeli u prošlom bro­ ju našega lUa, veli da jc to na- I stojanje okrunjeno »uspjehom«, pa ne će biti na odmet, ako ovom prilikom upoznamo čitaoce sa shvatanjem i uv­ jetima Crnogoraca. Ti su uvjeti i pogle­ di izneseni u pismu g. Marka Đako­ vi ć a, što ga je 3. oktobra upravio predsjedniku ministarskog savjeta, a glasi: Odazivajući se Vašoj želji, đa Vam i ovim puteni iznesem poglede mojih drugova o tome, kako posmatramo Vaš poziv da što aktivnije potpomognemo rad današnje vlade i za učešće u istoj, čast mi je da Vam u ime svojih drugo­ va i svoje izjavim ovo: 1. Mi ostajemo pri dosadanjem svom držanju u odnosu prema političkim Strana 3 Страна strankama u Parlamentu. To držanje n e želimo i ne možemo do potpi­ sa mira promeniti na eventu­ alni ni ulaskom u vladu. 2. Kako ne želimo biti posebn^ provinciska ili politička stranka, to i ne prctendujemo da budemo zastupljeni u vla­ di; ah ako izvesni državni, nacionalni i politički razlozi od nas to iziskuju, s ni atramo da za to moraj u biti n ajpreči oni, koji se odnose na sređiva­ nje i poboljšanje prilika u Crnoj Gori. S toga tražimo da sc najhitnije preduzmu koraci, kako bi se stanje u onom kraju naše države što bolje i brže sre­ dilo. 3. Mišljenja smo i tražimo da vlada ima raditi oslanjajući se na P a r1 a m e n a t, te unapred odričemo svaku potporu ma kakvom radu vladinom, ko­ ji bi protivu toga i mimo toga išao. 4. Mišljenja smo i tražimo, da izbo­ re za Konstituantu pripremi i iz­ vrši ili koncentraciona vlada Hi vlada široke koalicije. (Ni oni dakle ne vjeru­ ju g. Pribićeviću. Op. ur.). 5. Od vlade tražimo i očekujemo da bude tolerantna prema političkim protivnicima, kao i prema ispravnom činovništvu druge partijske boje i da se prema istom odnosi u oceni kao i prema svojim pristalicama. S druge strane da vlada bude objektiv­ na i neumitna u borbi protivu nesavesnih i neispravnih činovnika i građana pa ma pripadali vladajućim ili opozicionim grupama. Gospodine Predsedničc! Pošto mi nismo partija, da bi smo za­ stupali svoj specijalni partiski program i partiske interese; pošto nismo provin­ cijska stranka, da bismo mogli i hteli zastupati isključivo svoj kraj mimo i protiv opšteg interesa i zajedničkog ci­ lja naše države; pošto smo lični i po­ litički toliko ispravni — tako mi sebe smatramo — da nemamo ni najmanje potrebe i želje štititi kakav posebni in­ teres ili ambiciju, to iznoseći Vam u kratko gornje naše nazore, dodajemo da znate da suoni takvibili od po­ četka i da ostaju i sada bez obzira da li ćemo ući u vladu ili ne. Mi smo otvoreno i javno u Parlamen­ tu izjavili da ćemo do potpisa mira sva­ ku parlamentarnu vladu pomoći u pita­ njima opšteg narodnog i državnog zna­ čaja. Tako bismo uradili, tako i radimo. Vaša vlada je izašla s programom ču­ vanja državnog i narodnog jedinstva i rešavanja socijalnih pitanja u demokrat­ skom duhu. Prema tome mi smo i van vlade prijatelji i branioci takvih pogle­ da, tim pre pomogli bi vladu što je Va­ ša vlada rešena, da učini sve što bude mogla za bolju sudbinu kraja čiji smo mi predstavnici. Zbog sve­ ga toga izjavljujemo da nemamo potre­ be ni namere izbegavati da primimo i jaču odgovornost za rad koji odobravamo i koji se bude kretao u pravcu na­ vedenog gledišta, te ako nalazite da je umesno i opravdano izloženo naše gle­ dište, nir smo voljni odgovoriti Vašem pozivu i aktivnim učešćem u vladi«. * Domaće vijesti Nastavak članka »Sramno obmanji­ vanje« morao jc izostati rade obilnog gradiva. Invalidsko pitanje. U Beogradu je kod ministarstva za socijalnu politiku poče­ la rad zemaljska konferencija stručnja­ ka za riješenje invalidskog pitanja. G. Korać misli, da čuje mišljenje eiperata iz kraljevine prije nego sto podnese par­ lamentu zakonski predlog o invalidima. Vlada je ukinula zabranu izvoza marve iz srebreničkog kotara, jer je nestalo je bolesti od slinavke i šapa. »Četa starijih« u Sokolu. Đa bi i star ji članovi Sokola, a i drugi prijatelji 'tjelesnog jačanja, imali prilike da vjež­ baju. osnovaće se u sarajevskom So­ kolu »četa starijih«. Pozivam stoga svu braću, koja bi bila voljna da pristupe toj četi, da izvole doći u utorak, 18. o. mj., u 7 sati na veče u gimnastičku salu velike gimnazije na zdogovor. Ovom prilikom molim svu braću, biv­ še članove i Srpskog i Hrvatskog So­ kola, koji i nadalje žele ostati članovi zajedničkog Sokola, da jednom dopisni­ com jave društvu svoju tačnu adresu, kako bi im se na vrijeme mogle dosta­ viti mjesečne priznanice i uštedilo beskocisno letanje podvomikovo. — Zdra­ vo! Straješina: St. Zakula. Bcrza rada uređuje u Skenderiji uli­ ci br. 14. svakog dana, osim nedjelje i praznka. od 9 do 13 sati. Upozoravaju se naročito gg. poslodavci, da se u slu- �Број 88 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA* Сграна 4. Strana čaju potrebe mogu najuspješnije poslu­ žiti Berzom Rada. Za pravilno funkci­ oniranje ureda potrebno je da sc prija­ ve o neuposlenosti vrše i ’dovno ■ tačno, a naročita važnost polaže sc na tačnost rubrika: i. o visini dnevne za­ rade i 2. je li radnik sam otkazao posao ili je otkazao poslodavac i zašto? Stoga se umoljava ju gg. poslodavci, da sve rubrike uvijek tačno ispunjavaju, potpišu i udare žig firme (ako ga imaju), Formulare: -Pr jave o neuposlcnosfK može dobiti s/aki poslodavac bes­ platno u uredu Berzc Rada. Firme van Sarajeva, koje se pismeno obra­ ćaju na Bcrzi Rada za radne sile, treba uvijek da naveda uslovc rada, pla:u i jesu li vohic snositi putni trošak. Dr. Jovo Vasiljcvić ordinira u Ćukovića ulici broj 1 od 2— 3 sata poslije podne. Advokatska kancelarija Dr, Horvitza, nalazi se sada u Jelića ul. 4. prizemno (prije direkcija Srpske narodne banke) u Sarajevu. 167—3 Dr. Todor Popović otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj uUci broj 6. preko puta Hotel Evrope. Sospodarstvo VALUTNO PITANJE. (Iz referata dra Krunoslava Jande. na spomon-skupštini »Hrvat. Zajednice«.) Gospodo! Od svih praktičnih pitanja dnevnoga života pitanje o uređenju valute, zanima najviše široke slojeve naroda, i to je razumljivo, jer mi svi «namo i osjećamo, da o rijesenju valut­ nog pitanja ovjsi naša ekonomska bu­ dućnost. Bude li to pitanje pravedno i pametno riješeno, tad nas čeka dobra budućnost,'bude li pak zlo riješeno, tad idemo u susret teškim danima, a mož­ da čak i gospodarskoj propasti. Od ka­ da je to pitanje na dnevni red stavlje­ no, čuli smo razne predloge o tom kako bi trebalo našu valutu urediti. Bilo je »mudraca«, koji su savjetovali, da se naše krune naprosto proglase ništetnima i bezvrijednima, jer da su to austrij­ ske krune, drugi su predlagali, da sc naše krune izmijene sa novom novča­ nicom u razmjeru 1 : 2, 1 : 3, 1 : 4, 1 : 5, 1 : 10. No svaka relacija je nepra­ vedna i samovoljna, jer nema nikakovc pouzdane baze za ustanovljenje te re­ lacije, a osim toga s-c jednim dekretom — bio on kako mu drago radikalan — ne da pitanje valute riješiti i uspostaviti vrijednost novca. Kako ćete iz daljnjeg mog razlaganja razabrati podvržena je i valuta svom — da tako kažem — bio­ loškom zakonu; koji ne smije ni jedan ministar financija ignorirati i s kojim se zakonom može, kao uopće u prirodi, vladati samo tako, da se tom pokora­ vamo. Sasma je pogrješno mišljenje, da bi zamijenivši krunu u nekoj relaciji sa novom novčanicom, odmah ta nova novčanica imala bolju kupovnu vrijed­ nost i snagu. To dokazuje slučaj u Češ­ koj, gdje je ministar financija odredio 2 K 50 fiL za 1 liru, a ipak se danas ta­ mo plaća za jedan dio novčanice, s na­ kanom da tako smanji opticaj bankno­ ta i pribavi čahoslovačkoj kruni veću kupovnu snagu. No to se nije dogodilo, te sc danas u Češkoj plaća za robu baš toliko češkoslovaćkih kruna, koliko sc prije plaćalo austrijskih kruna. Isti slu­ čaj bio je i u krajevima, koje je okupi­ Što sejiče druge baze: kupovne sna- I rala Italija. Tamo je Italija nasilno za­ ge novca, to možemo mir-nc duše ustvr- j mjenjivala 2 K 50 fil. za 1 liru- a ipak diti i lahko dokazati, da je kupovna ! dapas tamo plaća za robu isto toliko i.snaga krune i dinara prilično jednaka. ; ra. koliko se prije plaćalo kruna, a za U ostalom pala je kupovna snaga nov- * neke predmete dapače i više. Prema tomu vidimo jasno, da samo smanjenje ca na čitavom svijetu, dapače i u dr- I i druga uljnata sjemenja kupuje opticaja novčanica ne povodi za sobom zavama, koje imaju vrlo dobru valutu. svaki kvantum: Trgovina sjeme­ kao posljedicu veću kupovnu vrijed­ Tako primjerice u Sjevernoj Americi nost novca, već da ta kupovna vrijed­ nja Sever & Komp, Ljubljana. stoji danas jod.no odijelo, koje je prije nost ovisi o raznim drugim uvjetima, rata stajalo 30 dolara već 100 dolara, | koji se moraju istodobno ispuniti. par cipela 6 dolara, koje su prije sta- 1 No isto tako jasno viđamo i to, da mi jale dolar i po, a u Švicarskoj stoji je- , u interesu konsolidovanja naše valute dno jaje 70 do 90 centima, jedno odije­ i našeg ekonomskog života moramo na­ lo 500 franaka, a cipele 70---90 frana­ Preporučujem svoju šu sadanju krunu izmijeniti već zato, ka. Jasno je dakle, da kupovna snaga ' da sc zapriječi uvoz daljnjih novih kru­ novca nije bezuvjetni odraz devalvacije । na, koje sc onda ovdje lahko, krivotvo­ novca, već da i najbolja valuta može । renim žigom žigošu. Mi treba da ima­ gubiti na kupovnoj snazi, ako drugi ! mo specifično našu novčanicu, koja će preduvjeti nisu ispunjeni, naročito .pak ; Posluga brza. — Cijene umjerene. se po vanjskom obliku bitno razlikova­ ako nema dovoljno robe na tržištu i ako Hamza Begkr, Mustajbegova mL ti od austrijske i mađarske krune. Za trgovina ne funkcionira nesmetano. To ; ustanovljenje relacije kod izmjene naše smo naročito vidjeli kod nas, gdje je • krune sa novom novčanicom imademo cijena robe padala i rasla bez obzira ! tri baze: pokriće banknota zlatom ili na kontinent novčanice a jedino iz raz­ srebrom, kupovna snaga novca i tre­ loga vifcće ili manje ponude robe. Tako će kurs novca na inostranim burzama. je primjerice I kg riže u vrijeme rata i Kad sc govori o izmjeni krune u dina­ stajao kod nas 40—60 K.. a iza prevrata : pravi laneni nugjamo ua veli­ re onda Srbi tvrde, da je njihov ban­ čim je više riže ovamo iz Italije stiglo, I ko. Šaljemo također po pošti kovni dinar djelomično pokriven pa spala je cijena riži na 10—12 kruna, i u kantama eirka 13 kg ponaotraže, da se kruna, koja nije nikako po­ ma da se međutim nije naša valuta po- I ćem. Za kani u, zavoj i frankakrivena izmijeni u jednoj stanovitoj re­ pravila. turu računamo 38 kruna. laciji sa dinarom. Istina je, da je ban­ (Svršiće se). SEVER & К0М1\ LJUBLJANA. kovni dinar u 10% pokriven zlatom a u 30% sa francuskom valutom, dočirn naša kruna nije nikako pokrivena. Na­ suprot možemo mi tvrditi, da pokriće u zlatu, koje je i onako samo djelomično i ne može novcu podati vrijednost, već da vrijednost novcu podaju ukupna pro­ duktivna snaga zemlje (države). Naša je pak produktivna snaga tolika, da ona može uz ostale uvjete, Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i koje bi još trebalo stvoriti, po­ obnovili »Beogradsku Restauraciju« u Jeftanovića ulici broj 3, preko dati našoj novčanici potpunu vri­ puta Hotel Evrope. jednost. U tom pogledu nam je dapače Nastajaćemo da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćim ovaj svjetsk rat pomogao. Svakom, koji jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugomse je malo bavio našim socijalnim pri­ likama, mora biti poznato koliko je naš seljački svijet trpio od prezaduženosti. 1 S poštovanjem Gruntovnice u pojedinim krajevima po­ kazivale su upravo strašnu sliku, te sc , činilo gotovo nemoguće riješiti problem prezaduženosti posjeda. Na milijune kruna morao je seljački naš svijet go­ dišnje plaćati u ime kamata dok na ot­ platu duga nije mogao ni misliti. Zato je hrlio naš svijet u Ameriku, da tamo , bar toliko privredi, koliko mu treba, da isplati svoje dugove. Sav taj posao I bio je posve neproduktivan. I ono što nismo mogli mi učiniti i što nije mogla ] Amerika učiniti, to je evo učinio auto- i matski ovaj svjetski rat. Naš seljak pre­ težnim se je dijelom riješio duga i on , može danas svoju privredu produktiv- I no uložiti. Druga dobra strana ovoga 1 rata bila -je u tome, što je naš seljak proveo selekciju blaga. Dok smo mi prije uz blago dobre pasmine (simental- ; sko i- pinzgavsko) imali vrlo mnogo I blaga loše pasmine, tako zvanih buša, i imademo danas većim dijelom samo bi- i rano blago najbolje pasmine, jer je se- i ijak prodavao lošije blago vojsci i dr- : žavi, a naučio je cijeniti rad oko razum­ najtoplije preporučujem« nar«čito trgovinama i nog timarenja stoke. privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Treća napokon dobra strana ovoga i Narudžbe se obavljaju brz« i tačn«, šajemo u Tata leži u tomu, što je on mobilizirao I provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ Sve latentne naše proizvodne sile, pro- I izvodi se pr«daju na veliko i na malo u radnji budio duh špekulacije i volju, da se stvaraju nova poduzeća. Sve ovo kraj 'inače bogate naše zemlje, naših šuma, našeg mora, naših ruda itd., predstavija našu produktivnu snagu koja vrijedi vi­ še, nego li zlato. Soja grah (pasulj) . 1 i . I | i cipelarsku radnju тмш Beogradska restauracija ASIM KURT i dr. Novootvorena tvornica kobasica, salami, raznih vrsta su­ hog mesa, suščiiega mesa i t. d. Josef Jakob Hampos I Papi, Sarajevo. 0. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. bn 7 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dlan Ham ka glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloška na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rve b< ikovne poslova najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sadžuka- Vlasnik: Cantratoi Odbor >j. M. 0.« Štamparija D. & A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2024e9f4e66f2304a0f8eb8590fdef7.pdf f7369ecd654466c6d7e9ecb6157f5caf PDF Text Text POJUONI BROJ 60 HELERA. filazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 89. Sarajevo, četvrtak 20. novembra 1919. (26. saferul-hajra 1338 ) Sarajevo, 19. novembra. Ovdašnji presbiro dostavio je bosan­ skom, a jamačno i ostalom novinstvu, ovo saopštenje: »Na 17. novembra o. g. održala se je u velikoj sali ZemaljskeVlade informa­ tivna anketa o agrarnom pitanju, kojoj je predsjedao ministar za socijalnu po­ litiku g. Vitomir Korać. Anketa je saz­ vana povodom memoranduma udruže­ nja zemljoradnika, upravljenog na gosp. predsjednika ministarskog savjeta. Na anketi su učestvovali predstavni­ ci svih ovdašnjih političkih stranaka i grupa, izuzev muslimanske ju­ goslavenske organizacije. (Naše predstavništvo nije ni pozivano. Op. ur.). Osim toga su učestvovali i ne­ ki stručnjaci 1 24 seljaka svili' trlju kon­ fesija kao delegati njihova udruženja. Pored drugih sporednih pitanja anke­ ta je jednoglasno zaključila, bez obzira na političku pripadnost učesnika, da se preko ministra Korača zamoli mi­ nistarski savjet, da se izdaju odredbe, po kojima bi se postupalo sa beglucima isto onako, kaošto se postupa po dosadašnjim odredbama sa kmetovskim selištima. S time u vezi anketa je izrazila mišljenje, da zemljoradnici za ovu godinu ne bi trebali dati nikakav hak radi obrade begiučke zemlje, odnosno da se na begiučke zemlje protegnu iste odredbe, koje vrijede za do­ sadašnja kdietovska selišta. Anketa je istovremeno izrazila mišljenje, da bi tre­ balo za ovu godinu iz državnih sred­ stava isplatiti u gotovu novcu odštetu zemljovlasnicima radi izgubljenog liaka sa bcglučkih zemalja. Potrebni fiuansijalna sredstva trebalo bi namaknuti posebnim oporezovanjem ratnih bogataša. G. ministar Korać izjavio je, da će želje ove ankete iznijeti na pretres pred ministarski savjet. Za 19. o. roj. sazvan! su na posebnu anketu u istoj stvari i zastupnici zemljovlasnika. Donosimo bez komentara, a u idućem ćemo broju iznijeti i »dubokoumno« mišijenje g. Korača, što ga je u ovom pitanju dao uredniku »Glasa Naroda«. Sve se bojimo, da ovaj šepavi ministar tjerajućl vuka ne istjera — lisicu.... Godina I. ! : | j I , ■ : I | ; ; Iz Sandžaka i Makedonije. DOSTA JE VEĆ... Neki dan Čiitam u »Glasu Naroda« bilješku povodom memoranduma musflimaniskih izaslanika iz Sandžaka. Taj list prigovara »Pravdi«, što iznosi »do­ gađaje od pre godinu dana«, ne zamlađele, nego zastarjele, poput kakvih priIjcpčivih bolesti, koje su prevla­ dale nad snagom j zdravljem, pa ih »ne vredi« spominjati. Dosta je već... Plevlje, koncem oktobra. \ Orle Ćebotinski. , I ; ' i ■ ’ Sarajevo 19. novembra. Kad smo već kod ove podvale našoj organizaciji, dobro je da ovom prili­ U beogradskoj »Politici« izašla je je­ kom konstatiramo, da se gornji prigo­ dna insn’racua g. Pribićovića. u kojoj se vor može s pravom staviti baš »De­ o našoj organizaciji tvrdi ni maiue ni mokratskoj Zajednici« g. Pribićevića. više, nego da je »političko 'udru­ Jer baš je ona »političko-m e š e t a rženje bez statuta, koje hoće da s k o« udruženje bez statuta, koje je pre­ na jedan dosada neviđen način prisvoji uzelo vlast na neparlamentaran vlast radi svojih političkih ciljeva«. način, dakle na način, koji se je mogao Na ovo bestidno izvrtanje činjenica u vidjeti samo u pokojnojAustriji i Ma­ jednom »nezavisnom« listu valja nam džarskoj. 1 gornji sc prigovor našoj or­ konstatirati, da je statut naše organiza­ ganizaciji ne može protegnuti na »Dem. cije Štampan u 67. broju »Pravde« od Zajednicu« samo u toliko, Što ona nije 23. septembra, .pa pozivamo zemaljsku vlasti prisvojila radi svojih samo »poli­ vladu, da to javi g. ministru unutar­ tičkih ciljeva« već i radi toga, da Kranjih dela, jer je zaista sramota, da se na ovaki način blamira pred javnošću. ! mrr može rasprolagati mOljonlma, da Marinkovići mogu izvoziti mast i zgr­ To do duše nije prva njegova blamaža, tati miUjonc, da Kostići mogu šverco­ ali je ova ka blamaža mnogo nesamo va li duhan .... da, da ... ko bi izbro­ za »sveznajućeg« Pribićevića, već i za jio korupcionističikc afere »demokrat­ državnika daleko manjeo kalibra, nogo skih« vođa i podvođa; korteša i kup­ li se umišlja jedan »čisti« centralista kao ljenih pristaša?.... Što je naš ministar unutarnjih dela. Govor g. dra M. Drinkovića ‘ držan na svečanom zagrebačkom spoeen-saitanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. (Svršetak). Tako bi mogao, gospodo moja, proj slijditi izvadcima, dokazujući, da sve­ strane samouprave ili autonomije mogu biti nego samo na korist drža­ ve i naroda. Ali najbolji dokaz jest, baš divan napredak tih u istinu demo­ kratskih država. Naprotiv, gospođo moja, šta hoće naši t zv. demokrati? Oni su još i danas Austrijanci, oni sa ( Austrijanci u svojem uzgoju, u svojem I srcu, u svojem mozgu. Oni ne mogu za' misliti mogućnosti, da slobodan narod ; i I I ima da rtješava sam sve svoje poslove. (Glasovi: Oni su P o 1 i c a I i austrijauskil) Oni hoće samovolju — despotizam. Oni hoće vlast — on! hoće ekseketivn, hoće državni aparat u svota rako samo da ojačaja svoje straeku, jer n narodu nemaju i ne mogu imati većine bez sile. Ali, gospodo moja, au­ toritetom jednoga Braisa mogu ustvr­ diti, da su takove većine nemoralne, a malo le, ako se reče za njih, da su ubojice narodne svijesti i suda njegova. �Оарана 2. Strana (Svestrano odobravanje i razni poklici proti demokratima). Kad eksekutiva su­ djeluje u stvaranju takovih većina, još je gore, jer je tu onda gospodarom k or u p c i j a, nemoral, a po tom i na­ rodna propast, jer vjekovi ne izliječe onoga, što u četvrt stoljeća učini ne­ moral ?a većina. (Odobravanje i razni poklici.) A kad je tako, a tako jest, pitam ja, je li moguće, da bi takova jedna eksckntiva mogla imati sve ovlasti, da mo­ že voditi svoju politiku? Da bi takova ina eksekutiva mogla raspustiti privremeo narodno predstavništvo, koje ima da bude na okupu do konstituante? Je li moguće, da bi se tako rušilo ono, što je zajamčeno kraljevom riječju? Ja ne mogu u to vjerovati s jedno- j stavnog razloga, šio bi to bio državni u- ] dar, koji ruši oenovie temelje, на kojem j je postavljeno državao jedmstvo našeg 1 kraljevstva. (Veliko odobravanje.) Što । tvrdi gosp. ministar unutarnjih poslova, da »privremeno narodno predstavništvo i tie može da bude jedan forum, koji će I permanentno da sc stavi nad cijelu dr- i žavu da ne može biti jedan forum, koji . ima pravo Ч1а sabotira državu« — što • on ovim riječima tvrdi, zna da i v r- ' di neistinu, jer je predstavništvo ispunjavalo svoju dužnost, kadgod je za to bilo zvano — pače u dva na­ vrata je spasilo vladu od blamaže i od tog, da se ne počini šteta narodnom imanju. , Svoju dužnost nije ispunjavala vlada i vlada je sabotirala državu i pokazala < sa nesposobnom svaki put, kada se iraalo riješavatl važne državne poslo­ ve, pače ih uopće nije rješavala. (Tako je!) Vladi je do-korupcije i do strančar- ; stva. Gospodo moja, o korupciji vladi­ nih ljudi biće još govora na drugom mjestu. Kako sam izviješten, ima dosta materijala u pripremi — i to baš za nar. predstavništvo. Međutim vi svi ; znate i poznate, što se radi po našoj državi. Vi svi znate, da ima na istak- , nutim mjestima u našoj državi eksempiara, koji mogu danas raspolagati sa silnim novčanim sredstvima. Vi svi znate, da po njihovoj redovitoj zaslužbi oni nisu mogli domaći se onih mili­ juna, koje danas imaju. (Sa svih strana glasovi negodovanja.) I za to, gospo­ do, koliko nas god gosp. Pribićević uvjeravao, da će vlada stati na put vladajućoj korupciji, u to je nemoguće vje­ rovati, jer bi najprije morala čistiti u svojim redovima, a u to je teško vjero­ vati. (Tako jel) Nego, kada bi se to dogodilo, ja bi se tomu veoma veselio, jer bi to u velike pridonijelo ozdravljenju javnih naših prilika, a i narodu bi odlanulo. Gosp. minstar unutrašnjih djela, gospodo mo­ ja izvoljava nas nazivati ne same se­ paratistima, nego on kaže, da smo konzervativci, natražnjaci. On se hvali, da su se u Beogradu sukobile dvije ideje, dva principa, dvije struje. Dokazao sam, da je naše mišljenje i djelovanje o ured­ bi države pučko i napredno, a da je njihovo apsolutističko. (Tako je.) A za­ što bismo bili mi konzervativci i na­ tražnjaci? Gosp. ministar tačno ne ka­ že to. Ali da nije zato, što je s naše strane u predsjedništvu Narodnog Vijeća od­ mah prvih dana bi’o izneseno, da se na­ rodu ima dati mogućnost, da u svim svojim općinama izabere sebi, potpu­ nom svojom slobodnom voljom, eve općinske časti i službenike? Ili da nije zato, što se s naše strane iznio zahtjev, da se ukinu svi naslovi i | povlastice plemenitaške? Ili može biti zato, što smo odmah onda, prvih dana Narodnog Vijeća, tra- | žili, eha se ukine kolanje krune i zami- . jeni drugim papirom? Ili možda zato, što smo iznijeli predlog, da sc zaplijene ratom stečena bo- j pastva i pristupi agrarnoj reformi? Naravno, gospodo moja, svemu tomu ; se imalo i ima pristupiti, radi naroda Bilješke samoga, radi općeg boljitka, a ne u kor teške svrhe; ne radi izbora, nego radi općeg dobra, pa zato mi ne uzimIjemo na te reforme patent. (Odobrava­ nje.) Мј znamo da se društvena socijalna reforma razvija i da se mora da razvi­ je, ali ona se ne smije razvijati iako, da stvara nov proletarijat, nego tako, da sd, što je nisko, podiže, a što je previsoko, da se snizi. (Općenito odobravanjo i pljesak.) Zato će trebati malo drugačija poli­ tika od današnje demokratske, za ta­ kovu je politiku nužno dobre volje i istinske ljubavi, da se narodu pomogne. Potrebno je istinske pučke ljubavi, a ne špekulacije. (Pljesak.) Već sam, gospodo moja, u adresnoj debati u narod­ nom predstavništvu kazao, da proživIjujemo jedno znamenito razdoblje u hi­ storiji. Razdoblje, kuje će preobraziti ljudsko društvo i da ta preobrazba u našem narodu može biti učinjena evo­ lucijom. ako će naša država biti i jaka u općoj revoluciji, koja još nije dovrše­ na. Tu jačinu i veličinu države mi mužemo postići, ako ju budemo gradili na ljubavi općoj i na opće dobro cijeloga ■uroda. Na mržnji, na špekulaciji, na partijskom apsolutizmu, mi možemo ■aiu državu učiniti samo igračkom na­ ših neprijatelja. (Opće odobravanje.) — Gospodo, moram se žuriti da dovršim, pa ću samo još pr riječi. Naša nazovi demokracija poslije, nego jc poplavila državu sa no­ vinskim poduzećima; poslije nego se privezala uz vlast, da ju rabi kao svo­ ju svojinu, ne u državne, nego u partajske svrhe, poslije nego je rasprostranila nezadovoljstvo, nered i korup­ ciju po državi, mi4i da je na konju; mi­ sli, da se može hvastati, kako će sada zlorabiti državnu vlast i apelirati na narod, jer da je to ustavno. (Glasovi prosvjeda.) Apelirati na narod može se, kad zakonom, i samim sastavom vlade, bude zagarantovano, da će izbori biti slobodni. (Odobravanje i glasovi: Ta­ ko je.) Narodne stranke, koje su najvi­ še uradile za oživotvorenje ove države, •tranke koje svojim sastavom prestavIjaju narod i njegov interes, ove stran­ ke se ne boje glasa narodnoga. Ovaj narod njih razumije i u njima mu »е jamstvo, da se oslobodi svega, što mu smeta, da postane velik, (lako je!) Narodni klub ne preže ni pred neza­ konitom ni pred korumpcionističkom borbom, koju mu naviješta poglavica današnje neparlamentarne i neustavne vlade. (Silno odobravanje.) Narod naš zna,a da mu nitko ne ka­ že. da je za sve, što je od dana oslobo­ đenja do danas podnio, dužan u prvom redu, đa odgovori vladi, što do nje dr­ ži. Mi znamo s narodom, da je poslije go­ dine dana oslobođenja države, mogao doći red. da u toj svojoj državi i narod se osjeća slobodnim. Taj čas još nije došao, a mi od na­ rodnog kluba, sa našim saveznicima, ćemo uraditi, da taj čas slobodnog na­ roda u slobodnoj državi, Čim prije do­ đe. (Veliko odobravanje.) Ja se tvrdo nadam, gospodo, da ćete vi svi, koji ste na ovu skupštinu došli iz dalekih i iz blizih krajeva, uložiti također svoje sile, da u slobodnoj našoj državi po­ mognete narodu, da dođe do slobode ne samo ustavne, nego i one, koju daje gospodarski napredak naroda u svakoj pučki uređenoj, istinito demokratskoj državi. Jedino takova država moći će da uredi i svoje vanjske odnošaje, kako je za narod i njegov napredak potrebito, jer jedino takova država može raspo­ lagati sa zadovoljnim narodom i nje­ govom snagom. Jedino takova država moći će urediti svoje granice, tako da nijedna čest našeg naroda ne bude ste­ njala pod tuđinskim jarmom. (Odobra­ vanje). Završavam, zahvaljujući na paž­ nji. (Burno i dugotrajno odobravanje, opći pljesak). Ova su imenovanja stajala u vezi sa putovanjem g. predsedhika Sole u Beo­ gradu. Mi se nadamo da će novi ljudi na bosanskoj vladi potpuno udovoljiti »Popunjcnjc bosanske vlade« Pod očekivanjima naroda u ovoj zemlji i njeovim naslovom donosi »Glas Naroda« govim potrebama. Nije dosta ako se od 17. novembra na uvodnom mjestu , samo udovolji fatalnom k 1 i uovu »veselu« vijest: č u i mi verujemo da plcnicnsiko-konfeskmalni princip nije bio odlučan u stva­ »KaJoo sa pouzdanog mesta doznajeranju ove odluke o popunjenju bosan­ mo, us lediće već ovih dana popunjenje ske vlade. Tako isto treba da iz njenog bosanske vlade imenovanjem novih pobudućeg rada bude eliminirana svaka verenika. Povcrenikom za poljopri­ konfesionalno-plemenska tendencija i vredu biće imenovan g. Osma n H ada sc ovaj rad temelji jedino na faktič­ d ž i ć (musliman), za pravosuđe g. Jo­ nim materijalnim i duševnim potreba­ sip -Babić (katolik) i g. Blažeković (ka­ ma naroda i na principu naše narodne tolik) za ishranu i obnovu zemlje. Бреј S9 Broj PRAVDA1* »ПРАВДА* ■ jedinstvenosti, demokratske i moderne I uprave.« Iz gornjeg komentara usvajamo sa. mo izraz »demokratske« uprave — na­ ravno u navodnicima— jer zaista se samo pod njihovom upravom može doi goditi, da na mjesto povjerenika dođe čovjek, koji još nije raščistio optužbi, i što su proti njemu izneŠene u banjaluč­ kom »Novom Životu«. I Naravna stvar, đa nas ovaka popuI njavanja ne mogu zadovoljiti sve kad i bi prešla i ključ — jer mi ne težimo za tim, da na vladu dođu kojekakve slike, nego hoćemo ljude narodnog po­ vjerenja, koji će moći naći lijeka tegobama, što tište naš narod bez raz' like vjere i plemena. Oko vakufskih izbora. i i ! i • i ’ I i - , i i I ‘ ' ; i ; ' I I i ’ DIŽITE GLASOVNICE! Poslovođa povjerenstva Saliti Sarić, koji je u pret­ prošlim izborima pokušao prokriomčariti snop giasovnica, a povjerenstvo ga radi toga nije ni ukorilo, a kamo li ot­ pustilo, opet je počeo provoditi kojekakove nezakonitosti. Na sva se usta go­ vori, da je on u sporazumu sa nekim socijalističkim agitatorima izdao mnogo krivih giasovnica i da je unio ц spisak birača i ljude, koji nemaju prava glasa. Stoga je nužno, da svi naši birači po­ dignu svojo glasovnice, jer samo tako ćemo moći suzbiti ove nezakonitosti. S naše strano ne smije bltj nikakovih nezakonitosti i dovoljno je samo to, da svj naši birači podignu svoje glasovni­ ce. Ispunimo 11 mi svoju dužnost, Sariću 1 njegovim kompanjonima ne će pomoći nikakve smicalice. Novim izbornim povjerenikom imenovan je g. Asimbeg Mutevelić. jer je Mustajbeg Hallbašić odmaglio u Stambol, budući nije mogao dočekati rezultHt novih izbora. Nadamo se, da će g. Mutevelić i ovom prilikom zasvjedo­ čiti svoju korektnost. Novo biralište biće u haremu B e g ov e d ž a md j e, a izbor počinje u nedjeIju 23. o. mj. u 7 sati izjutra. Kod naknadnog izbora za džematski međžlis u Sarajevu postavio je naš mje­ sni odbor ovu listu kandidata: 1. Abadžić Mehmed ef. bašmuhtar 2. Amautović Esadaga 3. Berberović Hafiz Hamdj ef. 4. Bičakčić H. Salihaga 5. Biserović Akif ef. 6. Brekalo Alijaga 7. Bukvica Smajil ef. 8. Čatić Muhamedaga 9. Cchajić Redžep 10. Dclić H. Abdaga 11. Dizdar Muhamed ef. 12. Džafić H. H. Asim ef. 13. Filipović Sojid Alibeg 14. Feratović (Šebić) Muharemaga 15. Hadžiiamaković Muhamed ef. 16. Hadžikadić Dr. Atif ef. 17.*Handžić H. Hasaga 18. Hadžiomerović Ahmed ef. 19. Hadžijusufagić Muhamedaga 20. Hardaga Mujaga 21. Hrasnica Dr. Halidbeg 22. Kadić Hasan ef. _____ —____ ________ . ; , } , i 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. Kadlić Muhamed ef. Kadić H. Naim ef. Karamehmedović Dr. Uamdi ef. Kofkut Sakib ef. Kujundžić II. Ahmedaga Krečo H. Uzeiraga Kumašin Ahmedaga x Mašić Bešir ef. Muhamedagić H. Hasan ef. Mujagić Muhamed ef. Muftić Hitzi ef. Musakadić Junuz ef. Nanić Muhamed ef. Nuhić Salihaga Pekmez H. Melimedaga Pašović Mehaga Rizvić Salihaga Samedovič H. Mehaga Sarajlić Mujaga ~ Sarajlić Semsuddin ef. Sočo Atif ef. Spalio Dr. Mehmed ef. Sudžuka Mujaga Šabić Muhamedaga Sahinagić Abdaga Šarac H. Sudejman ef. §ehić Eminaga šolbat Muhamed ef. Tabak H. H. Abdullah ef. Tašaković Sejfaga Telebećiroviić Ii. Abdaga Tufo Muhamed ef. Tulić Mustafa ef. Izjava. Upozorili su me prijatelji, da ; sam pnešen u listu socialmh demokra­ ta, udruženih sa vajnim »demokratima« kao kandidat za vakufsko-mearifski džematski medžlis u Sarajevu. Uslijed toga izjavljujem, da je to učinjeno bez moga znanja i htijenja, jer se ja s tim ljudima ne slažem uopće niti u politič­ kim, niti u kulturno prosvjetnim pi ta­ njima. Gore navedenu kandidaturu ne pri­ mam. a ja ću po svojoj savjesti glaso­ vati za listu ».Jugoslavensko Musliman­ ske Organizacije«. Sarajevo, 18. novcbmra 1919. Alija Kološ." Izjava. Solidarišem se sa izjavom g. A. Kolosa i otklanjam kandidaturu, u listi komunista, jer sam član »J. M. O.« i glasaču za njezinu listu. Hafiz Mehmed Šaškln. Sila od upravitelja. Mjerni odbor naše organizacije u Odžaku brzojavio nam je 8. o. mj. slijedeće: »Danas smo predsjedniku vlade odaslali ovaj brzojav: Jučer je ovdašnji upravitelj ispostave Dolić istražujući pisca izašlog dopisa »Gdje je koža«, u »Pravdi« br. 81., pred nekoliko osoba zagrozio sc i nanio uvred<u svima nama muslimanima riječima: »Vi ste musli­ mani gadovi, smradovi, ja ću vama balije pokazati«. Tom je prilikom nedužna Mustafu Mtadića, cipelarskog pomoćnika, kaznio sa 25 batina i 14 dana zatvora, radi čega u ime ovdašnjih musli­ mana najenergičnije protestiramo i tra­ žimo, da se isti pozove na odgovor­ nost, a da nas uzmete u zaštitu radi ovakog njegova postupka. — U ime or­ ganizacije: Hodžić, Džananović«. Radi ovoga, naročito proti batinanja, molimo naše zastupnike, da se zauzmu za nas kod vlasti. Predsjednik: u. z. Hodžić.« G. dr. Spaho intervenirao je kod vla­ de, a g. dr. Hrasnica podnio je u ovoj stvari ovaj: UPIT na ministra unutarnjih đela: »Upravitelj ispostave Odžak (kotar Derventa) vodio je istragu radi nekaks oga dopisa u sarajevskim novinama, te je tom prigodom javno i pred više ljudi, grozivši se muslimanima, rekao, da su mu«limani smradovi dodavši »ja ću vam balije pokazati«. Гот prigodom kaznio jc cipelarskog pomoćnika Musta­ fu Medića sa 25 batina i 14 dana za­ tvora. РИат g. ministra: Sta misli preduze- ; | i 1 • ■ i i i I ti, da se ovakvog upravitelja dozove pameti, da nc smije čitavu jednu klasiu ljudi kao d'ržavni organ vrijediti, te ne­ dužne ljude điezakonitim sredstvima kazniti. Jer parlamenat ne drži za sada sjednice, zadovoljavam se »pismenim odgovorom. Sarajevo, dne 13. novembra 1919. Dr. Hrasnica.« O samoj stvari dobismo ј ovo: Otvoreno pismo gosp. Doliću, upravitelju ko­ tarske ispostave u Odžaku. Živimo li u doba inkvizicije, ili su muslimani u Odžaku stavljeni van za­ kona, ili pak Vi postupate prama njima protj zakonu? Jedna od gornjih alter­ nativa mora da postoji, pa da Vi imate kuraži onako postupati s muslimanima. Vama su članci o korupciji п Odžaki. što su izašli u »Pravdi« broj 69. i 81. pomračili um, pa ste zaboravivši na svoju akademsku naobrazba i položaj, istrkali daleko van granica svoje vlasti: stali ste hapsiti i batinati sasvim nevine muslimane, na koje ste sumnjali, da sa pisali one članke u »Pravdi«; eazivali ste muslimane ili pisce onih članaka »huljama i bali jama«, zabranili ste dr­ žanje odborske sjednice »J. M. O.«, pa ste onda, -da budete konsekventni sami sebi, zabranili mjesnom odboru »J. M. O.«, da se proti Vašeg postupka brzo­ javno prituži, a kad je odbor usprkos Vaših prijetnja predao brzojave na vla­ du i centralni odbor organizacije u Sa­ rajevu, Vi ste uhapsili uglednog gra- �4амша Hafiz Adema Hodžića, predsjed­ nika organizacije i trgovca, naredivši policiji, da mu odrapi 25 batina. Policija je bila kulturnija, pa Vašeg posljednjeg maloga nije htjela izvršiti. Na članak u »Pravdi« broj 69. o nadcektaru Jankoviću stavili ste u gibanje čitav službeni i, poluslužbeni aparat u potragu za piscem i tom ste prilikom nevinog N. Borića izgrd'iii i zaprijetili mu sc čak i izgonom dz službe, jer »predloži temeljita sumnja , da je on dao podatke za taj članak. Tom je istom prilikom Vaš bivši wachtmeister, a sada narednik, g. Maly rekao da će sve muslimane spremiti u komoru, ako dođe do rata sa Italijom. Valjda zato, što je to »buntovan elemenat«. Zabašurili ste i tužbu •odžačkih muslimana protiv bivšem nadcestaru Vladiminu Desnici, koji je — kao što ste i Vi Mustafu Medića — izbatinao Hasana Ismailovića. U aferi s kožom kao i onoj o Janko­ viću tragali ste za piscem članka mje­ sto da istražujete iznesene tvrdnje i krivce, pa da uredujete. Hršumom i te­ rorom hoćete da štitite svoje miljenike g. Krcneka, kancelistu i g. Jankovića nadcestara, mjesto da oni sami sebi pribave zaštitu legalnim putem. Vama nije bilo glavno znati š t a se piše, nego ko to piše, da mu mogmete, valj­ da. dati osjetiti svoju moć. 1 makar što pozitivno nijeste mogli ustanoviti ono­ ga ko piše, ispaljivali ste gnjev na više nedužnih muslimana, koje ste. kako re­ koh, hapsili i batinali. Mislim, da danas nijedna država na svijetu ne poznaje kazne batinanjem, naročito za ovakove »delikte*, pa so | Čudim odakle ste jc isisah. Time ste, i ako ste svijesni svog čina, ponizili u, pravu i svrstali je u red nekulturnih država, gdje ne vlada zakon nego sa­ movolja pojedinih upravljača. V.j sebi umišljate, da ste predokupacioni kape­ tan u jednom gradu, koji smije raditi od tog naroda šta hoće i kako hoće, ali ako vlada nije sporazumna s Vašom ' ovakom upravom, ona će Vam tu moć ; oduzeti, fix ideju Vam izbiti iz glave i ' privesti Vas u red civilizovanih uprav­ nika, kako to odgovara današnjem vre­ menu. X. Stoga pitam zemaljsku vladu: 1. ima li moć jedan upravitelj kot. ispostave. da batina građane slobodne države? . Ako nema, hoće ii ga vlada pozvati na i odgovornost? 2. Na temelju čijeg je nai loga g. upravitelj zabranio držati odi borsku sjednicu organizacije, budući ta­ mo nije proglašen ratni ili prijeki sud i budući se držanje sjednica ne mora najaviti političkoj vlasti? i Žalim i savjest me peče da zbog mene stradavaju drugi. Biću iskren i reći ću Vam. da sam ja pisao gornje članј ke, pa ako Vam je stalo do pisca tih I članaka, izvolite protegnuti svoju vlast u Tuzlu pa me uhapsite i izbatinajte. Ako pak nemate tolike vlasti, izvolite me tužiti sudu, da Vam tamo dokažem iznešene tvrdnje. Da nijesam imao vje­ rodostojnih dokaza sigurno ne bih ono ni posao, no ima toga još koješta, koje nijesam iznio, a za tšo posjedujem temeljite dokaze. Muhamed Zahirović. Iz niii ti’inizicijr je grah istovarivan pred dućanom, bahnuo jc stražar Tomić i proglasio grah a istodobno i vosak konfisciranim, naredivši seljaku i Fakiću da to na sebi nose u policiju. Kad Fakić to nije htio učiniti, Tomić se jc stao derati na nj kao na kakva prostog zlikovca i konačno ga potjerao*pred sobom u poli­ ciju. Tamo mu sc nijesu dali braniti, nego je prijava Tomića uzeta doslovno istinitom. Kad se je počeo na policiji da brani, oduzeli su mu riječ i smjesta ga uhapsili. Tomić je odmah podnio prijavu grad, kot. uredu, kako je Fakić protuzakoni­ to prije 11 sati na tržištu grah i vosak kupio i kako je rekao da su policije lo­ povi. S ovakom je prijavom predveo Fakića i seljaka političkom pristavu g. Lukendiću. koji je također najosornije postupao prema Fakiću, makar da su seljaci svjedočili, da niti je roba kuplje­ na na tržištu, niti jc Fakić rekao za po­ liciju da su lopovi. Ni on se nije dao Fakiću braniti, nego ga je osudio na 14 dana zatvora i na 300 K globe i još ga bio prisilip da potpiše zapisnik, kako je ■prijava istinita i kako se s osudom zadovoljava. Dapače je zabranjeno toj divojici seljaka da mu uopće prodaju tu robu. Ali vrhunac policijske »revnosti«, jest, da je stražar Tomić rekao Fakiću, da žali što ga nije sasjekao sabljom. Upozorujemo pozvane na ovog »junačinu«, da mu ili sinku rogove ili ga pošalju u Rusiju da uređuje boljševike. Tamo će moći pokazati svoje sposob; nosti, a mi, valjda, živimo u takovoj državi, gdje vlada zakon i paragraf, a ne policijska sablja. On kanda nije svjestn kad se upotrebljava oružje, pa bi ga trebalo malo poučiti o tom. Ovo Smo na brzu ruku bacili.na pa­ pir, ali ćemo u skoro imati prilike da se opširnije pozabavimo našom polici­ jom. koja u svojoj »revnosti« ne po­ znaje granica, nego se pača i onamo, gdje ne dosiže njezina vlast, a propu­ šta često ono, za što je dužna uredo­ vati. O ovom svemu ćemo govoriti čim sakupimo materijal. Napominjemo ovim g. Lukendiću, da mi ne živimo u Albanfiji i da ne ćemo trpiti onakog »uredovanja«. Ta ljudi smo, pa i zgriješimo, ali je tu i zakon, da griješne kazni. Grijeh treba da se dokaže i okrivljenom pruži prilika za obranu, pa ako se ustanovi grijeh, on­ da je tu zakon ili naredba, da mu kaznu odmjeri, a ne da politički orga uskra­ ćuje obranu i sa strankom osoro po­ stupa. Izgleda da ćemo se i s g. Lukendićem imati prilike posebno poza­ baviti, jer sc pokatkad zaleti i izvan granica svog djelokruga. Sastanak u Rogatici. U Četvrtak dne 13. o. mj. od.žiD je član našeg ceimai nog odbor g. Dv. Abdulah beg Bukvica u Rogatici vrlo posjećenu skupštinu. Bili su zastupani svi staleži. Gosp. Dr. Bukvica opširno je razložio rad cen­ tralnog odbora naše organizacije i na­ ših narodnih .poslanika gg. Dra Hrasnice i Spahe. U vrlo iscrpivim je potezima obrazložio naše odnose prema stranka­ ma zastupanim u Narodnom Klubu, kao i naše dobre prijateljske veze sa Narodnom radikalnom strankom. Skupštinari su primili na znanje izla­ ganje g. Dra Bukvice sa potpunim, za­ dovoljstvom, te su izjavili svoje neog­ raničeno povjerenje vodstvu naše orga­ nizacije, kao i našim narodnim poslani­ cima. Na ponovni upit g. Bukvice frna li ko čemu prigovoriti, da se u kojem pravcu ne slaže sa gornjim izvodi­ ma. odgovoreno mu je jednodušno, da sc u svemu potpuno slažu sa dlržanjem našeg centralnog i radnog odbora, te je nakon toga zaključen ovaj uspjeli sastanak. Dobrovoljni prilozi. U Prijedoru pri­ godom obdržavanja kotarske vakufskomeariNke skupštine za izbor novog povjererifStiva, koja se obdržavala dne 1. o. mj. sakupljano je na predlog pred­ sjednika skupštine g. Abdul-Fetah ef. Sad kovića K 860. - dobrovoljnih pri­ loga i to polovina za našu or­ ganizaciju, a druga polovina islamsko sirotište, koju su darovala sli­ jedeća gg.: po K 100.— Mehaga Nenić i Hadži Dcrvišaga Hasanagić; po 50 K: Alaga Kurtović. Meho Dautović i Bekir ef. Hrastić; po K 40.—: EminbcgZaimović, Jlasaga Kolonjić, Muharemaga Rešić, Mujo Paratuš ć i Mujo Muranović; po K 30.—: Ramo Bcšić i Muhamedaga Crnalić ; po K 20.—: Mujo Blažević, Karanfil beg Jugovac, Ibrahim Bikić, Sejdo Mebmedag ć, Mustafa Fazlić. Huso Šabić, Mahmud Dermić i Bego Abdagić; po K 16.—: Agan Vojniković; po K 14.—: Derviš ef. Sad ković; po K 10.—: Meho Elcz, Alija Šahbaz, Suljo Forić, Ibrahim Kadirić, Abđo Kadunić i Mujaga Mand ć. Živjelr svjesni darovatelji! Ugledali se i drugi u njihov patrotski primjer! — Strana 3 Страна .PRAVDA* — »ПРАВДА* ■poj 89 Broj ________________ ■ Naši dopisi Tuzla, 9. novembra 1919. (»Revnost« upravnih i policijskih or­ gana). U jednom od prošlih brojeva »Pravde« donijeli smo žrtvu policijske »revnosti«, gdje je jedan musliman po­ ginuo vukući gebiru soli za svoje selo, a danas po kroničarskoj dužnosti bilje­ žimo drugu žrtvu. Na 7. ov. mj. dovukli su seljaci graha i voska Adcm el. Fa­ kiću, trgovcu, koje je on prije 10—15 dana kupio i zakapario i u času kad mu j , ; : i : ■ ; i . , , Za »Osvitanje« položio je gosp.' Mu­ hamed ef. H. Smajlović iz Čajniča iz­ nos od 40 kruna. Hvala! * Iz jidn pizolicijt. ; ' j ' | ; j i ; , j ' i , : : i : ; ( ( I | j ' i i | ; ; ■ ' , Na skupštini »radnog i siromašnog naroda« što je ove nedjelje držana u ovdašnjem Društvenom domu konsratovano je: »Skupoća jc postala nepod­ nošljiva. Njeno neprestano rašćenje prijeti radnim i si­ romašnim m asa m a umira­ njem od gladi i smrzavanjem bez o g r i j c v a i stanova. To sta­ nje nc samo što se ne popravlja od strane države, već se ono u velikoj mjen pogoršava time, što jc država proglasila potpunu takozvanu »slobod­ nu trgovinu«, ukinula sve aprovizacione organizacije i sve maksimalne cijene, što izvozi u inoslranstvo narodu neophodne životne namirnice, Što sistemom izvoznica korumpira privredni život, i što ne uklanja, već uvećava, valatai haos. Naročito posljednje mjere vlade, koje prave razliku između »štemplira­ nih«, »nejasno štempli ranih« i »neštempliranih« banknota i ove posljednje proglašavaju nevrijednom, zatim namjeravano uzimanje »prisilnog zajma« prilikom novog markiranja banlknota, izazvale su rapidno skakanje cijena svih životnih namirnica do visine, koje nikako ne mogu stići realne radničke nadnice.« Za to je traženo: I. Radi obezb i jedenja narodne ishra­ ne i nacionalizovanja cjelokupne uvoz­ ne i izvozne trgovine, da se Stvori dr­ žavna ili opštiuska autonomna organi­ zacija ishrane, koju će sprovesti odbo­ ri izabrani oci strane radničkih, poslodavačkih i kooperativnih organizacija, sa pravom prinudnog otkupa i konfis­ kacije svih životnih potreba i njihove podjeic preko kooperativnih i drugih nekapitalističkih udruženja; 2. Da se slobodna trgovina životnim namirnicama ukine, i da se sva ovo­ godišnja žetva i sve dosadanje rezerve hrane, drva, uglja, rublja, obuće i t. d. proglasi opšte narodnim monopolom, kojim će država rukovati na taj način, što će cijelom stanovništvu davati do­ voljnu količinu životnih namirnica i po jeftinu cijenu. Nemonopolisanoj robi da se udare maksimalne cijene. 3. Da se radničkom i siromašnom stanovništvu daju životne namirnice jeftinije srazmjerno njihovoj oskudici, progresivrto opterećujući krupni kapital i kapitalistički višak vrijednosti. Socijalistička su gospoda konstatovala, da država progoni njihove pred­ stavnike, a zaboraviše spomenuti tego­ be i progone nas muslimana, pa ni nas ne zanima taj dio njihove rezo­ lucije. Njihov zahtjev o ukidanju svake cenzure i slobodi sastajanja, govora i udruživanja ispisan je i na našoj za­ stavi. Domaće vijesti MUSLIMANSKI KALENDAR ZA GODINU 1920. i 1338. Ovih dana daće se u štampu gradivo za jedan muslimanski kalendar, koji priređuje i izdaje radni odbor naše Organizacije za sve Musli­ mane našeg kraljevstva. Taj će kalen­ dar biti tako uređen, da će se moći njim poslužiti i oni Muslimani naše države, kojima je materinski jezik turski. Pozivamo naše suradnike koji žele, da literarnim gradivom sudjeluju u ovom kalendaru, da pošalju svoj prilog ; što skorije, da još prispije za vreaieaa. Naše mjesne odbore molimo, da jave približan broj primjeraka kalenda­ ra, koji će trebati, da im se pošalje kad kalendar izađe, da tako inogneme odre­ diti nakladu kalendara. Cijena se kalen­ daru još ne možd odrediti. Mislimo, da nije nužno naročito naglašavati, da tre­ ba da se što više pretplatnika sabere za ovaj kalendar, koji će, nadamo se, zado­ voljiti naše članove i čitatelje ■ svakom j pogledu. Isto tako pozivamo i naše veće trg. i poduzetničke firme, da daju svoje oglase u kalendar, od čega će imati ko­ risti i oni a i režija kalendara. jedna korisni Institucija. U poaedeIjak dne 17. o. mj. davalo jc u sko prosvjetno i ipotiponno društvo »Spas« u Banjoj-Luci n svojim društve­ nim prostorijama kućno sijelo sa bira­ nim programom. Čist prihod ovog sijela namijenilo je društvo za svoju novosnovanu »struč। nu školu muslimanskog ženskinja«. Oi va škola, koju je društvo osnovalo i« ! vlastitih sredstava ima danas oko б0 ' učenica sa dvije učiteljice. Svrha joj je, ' da muslimansko ženskinje izobrazi u ženskim ručnim radovima i tako mno; gima. koje su siromašnije, osignira рпI stojnu egzistenciju. Ko zna s kakvim je ogromnim troš! kovima skopčano uzdržavanje jedne ovake škole, razumjeće i velike žrtve društva, koje će morati utož‘11, da se ova škola održi. Dužnost je zato sva­ kog rodoljuba, a naročito onih, kojima je to najviše moguće, da ovaj lijepi pot­ hvat podupre materijalno j moralno. Dužnost jc zemaljske vlade, da i oпа obrati svoju pažnju na ovu školu i da ju podupre svojom pomoći. Društvo »Spas« je za ovu nepunu godinu dana I svoga opstanka dokazalo potpuno da i! maw i smisla i volje, da ispravno jsipnnjava zadaću, koja mu je postavljena. Banjalačanta. Fadil ef. Jusufbegovlć, muallim i iniam iz Repovaca vozio se je 8. o. mj. ; u Bradinu u društvu sa trojicom musli| mana i desetak pravoslavnih, koji su ih : neprestano izazivali i grd'li. Kod vekI tamice Zovik počeli su ih i tvorno na' padati, pa su Jusufbegvića izbacili i iz ’ vlaka, a drugove su mu tukli. Tom pri­ likom je Jvsufbegoviću ostao torbak i 1 Jata. Telefonirao je na stanicu, ali stvaI ri »nema«, premda ih je preuzeo kon। dukter. Iznoseći ovaj skandal tražimo, da se ■proti napadačima, od kojih Ju^idbegović poznaje samo nekog Stolicu iz Pazarića, povede istraga; a željezničku direkciju upozorujemo, da joj je duž­ nost naći službenika, koji je preuzeo 1 stvari. Vlak je krenuo iz Sarajeva 8. I novembra u З1/, satajza podne. Za fond M. C. Ćatlća. »Srpska Zora« u broju od 14. nov. donijela je upit na adresu »Pravde« od nekakva dopisnika i iz Kladnja radi objelodanjenja dobro! voljnih priloga »za podignuće nišana rahmetli M. C. Catiću«. Čudno nam je. da se je dopisnik poslužio javnim upi; tom u jednoj »Srpskoj Zori«, kada se je i mogao direktno na nas obratiti. Među­ tim nek se ne boji dopisnik »Srpske •Zore«, koji se je sakrio pod »N«, da je ! njegovih 200 K propalo i da ne će biti i upotrebljeno u svrhe u koje su poslane. . Jedno moramo sa žalošćuovdje usta- noviti, da sc »ona provincija« u ime i koje on pita nije odužila za ono što joj ; Jc Ćazim učinio, jer se s prilozima koji ' su došli ne može kupiti ni obični bašhik, I a kamo li dići spomenik. I U slijedećem broju donijećemo imena I i м P E R i a i: - к i n o i » ------- _ 20.. 2!.. 22. i 13 novembra: Prvi film iz života našeg naroda Grandiozna tragedija iz narodnog života muslimana Bosne i Hercagovlne. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike prirodne sceneriie divne Hercegovino. Cijene obične. �darovatelja, pa ко želi doznati dopisni­ ka. koji ovake tcndcciozne dopise piše ж listovima, koji su protiv našeg lista, moći će ga naći jer ćemo mu ime krupво štampati. To će biti i za nj zado­ voljština i pouka onim koji preko »S. Zore* traže razjašnjenje. Pri koncu izjavljujemo, da ne sakup­ lja priloga »nekakav* Hifzi Bjelevac, аехо aredništvo »Pravde« na poticaj ■ašeg kn? ževnika A.-Hifzl Bjdevca ko­ ji je dobro poznat i gospodinu dopisni­ ka U Kladuja. Najbolji ćNista u Jugoslaviji Jurica Jkalčić dolazi sa najboljim olasovircem Ćirilom LiČarom sa svoje umjetničke turneje iz Pariza i Švicarske dne 21. ov. mj. u Sarajevo, da priredi jedhij u■ijetiucku večer u prostorijama »Druš­ tvenog doma«. Umoljava se građanstvo 4a počasti ove umjetnike svojom poejetum u što većem broju. Program: 1.) Chopin: Sonata za će­ lo — Tkalčić-Ličar; 2.) Haydn: D-dur koncerat za ćelo — Tkalčić-Ličar; 3.) Bach: a) Prelude, b) Bourrće, c) Sarabande, d) Govotte — Tkalčić: 4.) a) No­ vak; Ektoga br. 4., b) Smetana: Furiapt-Ličar; 5.) D’ Indij.: Lied, 6.) Suk: Serenade. 7.) Kongović: Hajd/učka — Tkačić-Ličar. Adi okitika kaacelarija Dr. Horvitzi. aalaai se sada u Jelića uL 4. prizemno (prije direkcija Srpske »arodne banke) н Sarajevu. 167—3 Dr. Todor Popović otvorio je tvoju ađvokatsku kancelariju u Despićevoj мlici broj 6. preko puta Hotel Evrope. iospotofto VALUTNO PITANJE (Svršetak.) Treća baza za ustanovljenje relacij« jest kurs novčanice na inostranim burzama. Ta baza je svakako najnepo■zdanija, jer kurs novčanice na inozemnoj burzi nije dokaz unutarnje vrijednosti novca, već je u glavnom odraz ncđKnarodnc trgovine i sinteza bilanci izvoza ј uvoza dotične države. Chn više jedna država robe izvozi, a manje uvozi, to će kurs njezine novčanice biti viši i obratno, što koja država više uvozi robe, a manje izvozi biće kurs nje­ zine Bovčanice niži. Raznim financijal•im operacijama, naročito pak zajmo­ vima. koji se u inostranstvu sklapaju, može se kurs novčanice umjetno regu­ lirati Za vrijeme rata naručila je En­ gleska n Americi velike množine ratBog materijala pak je u tu svrhu konIrahirala u Americi zajam, ali ne možda zato što Engleska ne bi imala novaca da te larudžbe plati, već samo zato, da ne plaća te narudžbe u svojoj valuti i time joj snizi kurs, nego da ih plaća a dolarima. Na taj način zadržala je Engleska dobar kurs svoje valute. Mi se ne smijemo ni malo čuditi, da je kurs krune u inozemstvu nizak, jer nismo ■išta poduzeli, da povisimo taj kurs, nasuprot državna vlast kao da je išla za tim, da kurs naše krune bude što ližu Tako primjerice ne notira posebno na inozemnim burzama jugoslavenska žigosana kruna već krima uopće, tako, da naša jugoslavenska knuna dijeli sudbinu još lošije austrijske i ugarske krune. Nadalje je odredila državna vlast, da se sva roba, koja se od nas izvozi, <madc platiti u francima i dolarima. Na taj nčin inozemni kupci naše robe ne traže i ве trebaju naše krune, već tre­ baju i traže franke i dolare i tako mi sami doprinašamo tomu, da kurs trauaka j dolara raste, a kurs krune pada. Kad bi šaša država tražila, da se od nas izvezena roba plaća u našoj valuti, bili bi prisiljeni inozemni kupci tražiti i ku­ povati naše novčanice, a time bi im odmah kurs porasao. Mi možemo ovu •dredbu državne vlasti, da se naša ro­ ba plaća u tuđoj valuti razumjeti samo tako, da se jc država bojala, da bi se inače k nama importirale daljnje ogromie količine austrijskog novca. No čim budemo imali našu specifičnu valutu, otpast će taj razlog državna će vlast morati tražiti, da se naša roba plaća u ■ašoj valuti. Napokon bi država mogla povoljno djelovati na kurs naše valute м inozemstvu kad bi favorizirala izvoz ■aših produkata. No ml vidimo, da dr­ žavna vlast u zadnje vrijeme baš ob­ ratno postupa, te velikim izvoznim ca­ rinama onemogućuje svaki eksport Uopće je krivo da država u carinama nalazi glavno vrelo svoga prihoda. Carine -imaju biti tek sredstvo za reguli­ ranje međunarodnog prometa i sredstvo Odgovore! ureda*: M. Švdžika. Број 89 Ere »№АВДА“ — »PRAVDA* Страна 4. Жтшш . i ‘ : j i ' ; ! , ' I za zaštitu domaćih producenata i po­ trošača. a nipošto vrelo državnog pri­ hoda. Iz svega toga vidimo, da nema pouz­ danog temelja za pravedno- ustanov­ ljenje relacije između naše krune i srp­ skog bankovnog dinara pa kako god mi priznajemo Srbima pravo, da sc ne zadovolje sa jednom krunom za jedan njihov dinar, tako ne možemo dozvoliti, da se naša kruna u jednoj nepovoljnoj relaciji izmijeni za dinar, pogotovo kad bi taj dinar izgubio mnogo na svom po­ kriću, pošto bi se izdala veća količina dinara potrebna za zamjenu kruna. Za­ to ne preostaje drugo, nego da se pita­ nje valute riješi postepeno i da se bezodvlačno izda jedna nova novčanica, koja neće biti jednaka sa današnjim srp­ skim bankovnim dinarom i koja se nov­ čanica može nazvati kojim mu drago imenom. Naša kruna imala bi se al pari zamijeniti za tu novu novčanicu, a što se tiče srpskog bankovnog dinara tu imademo dvije alternative. Ili će se srp­ ski dinar ostaviti i nadalje u prometu i prepustiti vremenu i prilikama, da od­ rede međusobni kurs te nove novča­ nice i dinara, pa da se jedinstvo valute provede tek onda, kada nova novča­ nica dobije svoju potpunu -unutarnju i vanjsku vrijednost, ili će se odmah i srpski bankovni dinar zamijeniti za no­ vu novčanicu i povući iz prometa. Dr­ žimo, da je potonja alternativa bolja, jer dolazimo tako do jedne jedinstvene novčanice i izbjegavamo suparništvo između dviju novčanica, te pogodovanje jedne novčanice na štetu druge. Po­ što je srpski bankovni dinar ipak djelo­ mično pokriven zlatom i tuđom valu­ tom i pošto je za vrijeme okupacije Au­ strija oštetila posjednike dinara uvedenjcin prisilnoga kursa od 2 dinara za 1 krunu, pravedno je da se srpski bankovni dinar u stanovitoj relaciji za­ mijeni za novu novčanicu tako, da po­ sjednici dinara ne bi dobili za 1 dinar jednu novu novčanicu, već više, a taj razmjer imao bi se pravedno ustanoviti. Nakon što ćemo na taj način doći do nove novčanice treba svim sredstvima financijalne tehnike i politike ovoj no­ voj novčanici pribaviti vrjiednost i uvaženje. U tu svrhu treba naročito: 1. Primjerenim podesnim mjerama sniziti opticaj banknota na normalnu mjeru. Naročito treba to postići pra­ vednim progresivnim porezom na rat­ ne dobitke i eventualnim podavanjem od imovine. Novčanice, koje na taj na­ čin država dobije, ne bi ona smjela upotrebljavati za pokriće svojih redovi­ tih potreba, već bi ih morala radi sa­ nacije valute staviti izvan prometa. Ti­ me neće državi nikakva šteta nanešena bita, jer će njezine potrebe radi među­ tim popravljene valute biti manje, dok s druge strane stoje državi na raspoložbu druga vrela, iz kojih može crpsti svoje dohotke. 2. podizanjem poljoprivrede, amelloracijom tla, uvedenjem zakona (naro­ čito imovinskog i nasljednog prava) prema duhu i shvaćanju naroda, podi­ zanjem gospodarskih, nižih, srednjih i većih učilišta, provođenjem poljopri­ vrednog zadrugarstva jtd. povećati na­ šu prvotnu produkciju. 3. Podupirati obrt, obrtna strukovna udruženja, a naročito zanat. 4. Industriji — naročito onoj, koja c ■ vezi sa agrikulturom — omoguć procvati, dopustiti bez carine uvoz po­ trebnih predmeta, pogodovati naciona­ lizaciju tuđinskih poduzeća. 5. Trgovinu podupirati tako, da bude ona mogla doista vršiti svoju zadaću i doprinijeti reguliranju i sniženju cijena živežnih namirnica .time, da dovede ro­ bu u pravo vrjeme na pravo mjesto, a svim sredstvima suzbijati korupciju i lihvarenje robom kao uzrok skupoći. 6. S tim u vezi urediti sva prometna sredstva na vodi i kopnu, telegrafe i telefone prema evropiskom uzoru u svr­ hu, da služe gospodarskim interesima cijeloga naroda, a ne posebnim intere­ sima niti pojedinih klasa niti pojedinih gospodarski ili politički favoriziranih dijelova državnog ili plemenskog teri­ torija. 7. Novčani 6nu banku urediti tako, da se omogući, da u posjedu dionica udioništvuju razmjerno svi krajevi države i da se uzmu u obzir potrebe i način poslovanja u krajevima bivše podunav­ ske monarhije. 8. Izvoznu i uvoznu politiku urediti prema potrebama države, omogućiti i favorizirati izvoz naših produkata na­ kon os guranja domaće potrebe i tra­ žiti da se izvezena roba plaća u našoj novčanici. 9. Ustaliti upravu države i onemogu- ■ ćiti, da, se ekonomska pitanja, a naro- ' čito trgovački ugovori sa inozemstvom • rješavaju naredbama, veća da .se rje- I šavaju na osnovi statističkih podataka । uz sudjelovanje privrednih stručpih organizaciia. Kad na taj način nova novčanica do- i bije svoju unutarnju i vanjsku vrijed- ! nost, kada jiovčanična banka nabava ! dovoljnu količinu zlata, ima se pristu- i piti konačnom uređenju valute izmje­ nom ove novčanice za bankovnu nov­ čanicu. To jc po našem mnijenju jedini mo- ■ gući način, da se pitanje valute pra- j vodno i bez većih potresa i katastrofa । riješi. Ne stoji, da ovaj način uređenja ; valute ide u prilog ratnih milijunaša, i Baš obratno, ratni milijunaši bili bi ma- ■ nje pogođeni onda, kada bi se kruna j izmijenila u stanovitoj relaciji sa novom j novčanicom, makar ta relacija bila i najnepo volju ija. Takvom izmjenom str a- . dali bi oni, koji baš iu vrijeme izmjene ; imadu u svom posjedu gotovog novca. ; a to su baš našj seljaci i drugi manji i srednji privrednici. Ratni ‘ПнНјипагј ne- J maju gotovog novca. Oni imadu ili ro- i be ili kuće i nekretnine ili strane dobre i valute, pa bi oni takvom ippjenom i krune samo dobili, jer bi cijenu svojoj robi udarili u novoj valuti, a u istom broju, kako je cijena ртје bila u kruna­ ma. Naprotiv pravednim porezom ina I ratne dobitke i porezom na imovinu bili bi baš ti bogataši pogođeni, ali svi­ jet zaštićen. S druge strane na predio- ' ženi način bi sc kud i kamo veća koli­ čina novčanica povukla iz prometa, sto । bi doprinijelo bržem i boljem saniranju valute. Fri zihljithi lista. U$LJED KRAĐE preko 500 glasovat ca, koja je sinoć Izvedena u prostorik' ma vakufskog povjerenstva, odgođe­ ni s u sarajevski vakufski izbori 1 ne će ne obđržavatl sad u nedjelju, Rego će povjerenstvo novi dao Izbora objaviti posebnim oglasima. Izdane liste biće podvrgnute . nom sravnjivanju sa biračkim spiskoe I muhurlelsaće ih jedan član povjeren­ stva. Nepodignuto glasovaice urwčiće •• preko niuhtara. Naše pristaše, koji su svoje niče uručili mjesnom odboru, ne trebaj« sc bojati za svoje glasovnice, Jer će ili srediti sam mjesni odbor. Oni, koji idjesu podigli svojih glasovnica, treba da Ih zatraže od svojih muhtara, čim *aš list javi da su predane muhtarima. Ova odgoda izbora ae treba da nae imalo zbunjuje: prije ili kasnije, naša je pobjeda sigurna. Halilbašić je zamutio, pa ođmaglio. A mi ćemo razotkriti i Hatlbovićevc makinacije pa makar ши pomagalo pedeset Šola I stotinu Jakšb ća. Njegovoj jc samovolji odzvonilo, a onda ćemo da iznesemo bilancu njego­ va desetgodišnjog haračenja и našem va* kulu. TrešEljak Kako hl iiorUalisti pra^I ln’ieni nnvjamo na veli­ ko. Nijemo ta kor jer po pošti u kan-'uma chka 13 ku pouze­ ćem, Za kantu, zavoj i frankaturu računamo 38 kruna. SI VI R А КОМГ , LJUBLJANA. Preporučuj'em svoju cipelarsku radnju Gradsko pogr-vr« -;vo Sarajevo žoije nam ‘ovo saopS-х'te: •• pođpredejodnlk op- ithie Dr. Vita t > • ■ . i <.pe.o«k! odbornik Đordo Stapaš biti «<e graaak»«pMtne caiaitirani ч Beograd ua n:i' .iukn ap;ov Raciju lećora Kau su ■ u i .л puta, javili sn prodejeđnidivu epitk'-. ■ .hova misija bila bezuspic&DU jo |>.< i u at hvo primilo ns znanje. Prema zak’ju.’-u opStinskog odbora grada S*r«j*ra od «. IV t. neljed napadaja u neda eu uavoil.ir, ir^ovali Šećerom i pon-idili ga рtiiiinkoj hprovizMCiji izdaje predejcdBiStvo gtadđ ' optljne r/iedevi Gospodu Dr. • » Dorđo Htnpar ^lijesu nikadu > „-jj ц ji Ponudili iS. cera. (Muhur) Gradsko poglavarstvo Ponosimo besplatno, a ne noeti ui za stil, »i ха sa Petrovrđ Posluga brza. — Cijene umjerene. Hamza BegL r, Mustajbegova ul. Soja grah [pasulj] laneno i knnopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. imamo odgovor- Telefon int. 314. I M P E R I A L - K 1 N O U nedjelju 23. novembra 1919. 4 sata po podne ZATVORENA PRESTAVA Samo za muslimanska žene davače se Vila od Neretve Granđiezni tragedija iz narodnog Života muslimana Basne i Herce­ govine. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike priroda« scenerije divne Hercegovi««. Vlmik: CtatraM Odbor »|. M. O.« OBIČNE CIJENE. Štamparija D. & A. КаН«, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/59a7d3dc27d4463404e9b426f10914dd.pdf 244b69433176574aa1811ff4b2239fbf PDF Text Text tatari auatai, i taMFtaMa. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГиШЗАЦИЈЕ. Broj 90. Шг. 124. Četo^ni гж£«« peč*. ^dMMtice Sarajevo, subota 22. novembra 1919. (28. saferul-hajra 1338.) Na adresu gospode cenzora. I Više puta smo imali priliku, da upo­ zorimo na nejednaku mjeru, kojom se postupa pri plijenjenju sastavaka ■ na­ šem listu. Dok so neki put zaplijeni či­ tav sastavak, pa i naslov dopisa: »Zvoruik u oktobru«, dotle se drugi put puš­ taju kudikamo oštriji dopisi i plijene se samo izvjesne riječi ili pojedini stavovi No šutismo o tim postupcima sve u na­ di, da će se priliko naše cenzure pobolj­ šat! i da će se g. cenzor bolje pridrža­ vati duha i slova naredbe o ukidanju političke cenzure. Međutim nas dvije zadnje zapijeae sile, da se ogradimo protiv ovakom na­ činu cenzurisanja i da proti njemu naj­ odlučnije protestiramo. Sadržaj Pribiće▼ićeve inspiracije o predstavci našeg odbora kud i kamo je žešći od sadržaja te predstavke. 1 ako je trebalo šta plije­ niti, onda je mavi olovkom trebalo pre­ križiti lažnu i alarmantnu vijest »Politike«. Zapljenom članka »Dosta je već« gospodin je cenzor zadro u stvari čisto p o 111 i č k e naravi. Ml ne shva­ ćamo kako se može plijeniti kritika vla­ Državni udar Kad ovu tešku riječ ispisujemo i u aaslov je ovog članka stavljamo, mi potpuuo svijesni i njena značenja • ijeue upotrebe u ovom slučaju. 1 ma da stanje i prilike, koje su i» izazvale, ■e daj® razloga ni za kakvo ublaženje, aii smo je ipak ublažili u drugoj polo­ vini! naslova, pa smo nazvali pomolom •no, što se sasvim jasno vidi, ono što se ne samo pomolilo no i sasvim ispr• lio u evo i rugobi svojoj.... Mjesec dana je već tu od kako i® kab.net g. Davidovića obrazovan, i ов još nije izašao pred parlamenat. I ne samo to, nego je parlamenat otpustio i •bečao da će ga zvati za 15. novembra. 6ađ se opet parlamenat ne zove, nego nam se kroz novine »privatno« saop•tava. da se on još ne misli zvati! Za­ što? Ne kaže se nikome onako kako •e to mora reći i kazati n jednoj ostav•oj zemlji. Afi dok se s parlamentom i i« poknšava .raditi kad je još parlamenat tu pred vladom na skupu bio, nego ee on tjera kući, kabinet g. Davidovića radi poslove koji se ne smiju bez kontrole parlamenta raditi. On troši i državni ■ovac ie samo bez odobrenja parla■lenta, aego i ие pokušavajući tražiti ga od parlamenta. On čak i đagov« • a račun države pravi, i to пж fadai države nedostojan način, k r 1i o m, p r e v a r no. I za sve to on ml•h da je našao opravdanja, kad bee t i đ n o laže, po uglovima šapučući i predstavnicima stranim pričajući, kako aa sva to ima presedans! Ministar financija dr. Vojislav Veljković, otkad je ostao sam, bez potpore i kontrole, izgubio |e sasvim glavi i batrga se jednako ne znajući ni šta radi ■i šta govori. Poručuje u Beču i Interveucljom dra Renera, kancelara austrij­ skoga, dobiva, aa sramotu našu, tri stothie milijuna kruna 1 uvozi lb м zemlja pod izgovorom da ajima zamijeni poabane, iskvarene austrijske krase, kako je lažno obavijestio naša javnost, a ■ Istini za to, da može aa taj stidan načli produžiti sebi i svojim kolegama život ca koju ledjelju ili za koji mjesec. Koliko time otežava riješavanje valutnog pitanja ostavljamo na stranu. U isto vrijeme, on na jedan prevaran način uzimlje,bez znanja i odobrenja pariamenta, od naroda dvadeset od sto od •ve količine kruna koja se u Kraljevstvu nalazi, da i na taj način dobije »redstvo za bijedno vegetiranje ove bi- I de i propusta »demokratske« uprave. Još manje možemo shvatiti da se plije­ ni izljev ogorčenja protiv jednom Glu- . biću i njegovim zastupničkim drugovi- ■ ma-muslimanima. Zapljenom te kritike neće se spasiti »ugled« tih »političara«, a još će se manje poslužiti interesima države, čiji bi upravljači puteni slobod­ ne štampe mogli doći do pravilnijih po­ gleda. Najzaćudnije nam je kako se je mogla zaplijeniti stavka o pljačkama, o koji­ ma svaki dan piše beogradska štampa; o korumptivnom manlpulisanju sa iz­ vjesnim životnim namirnicama, te pri­ kaz činovničkog staleža. Dali će drža­ va šta štetovatj ako se vlada upozori, da nema smisla svršene bogoslov e postavljati sreskim načelnicima, a maturante sekretarima i sudi jama? Na temelju čega se plijene ovaki stavovi? To pitamo ovdje, a upitaćemo I ■ Na­ rodnom Predstavništvu. Terorisatj se же damo ni od koga, pa ni od gospodo cen­ zora. To aeka upamte. na pomolu!’) jedne vlade, * u isto videme dobije «•gućnost vratni austrijskoj repiblici вzetih na zajam onih trista milijuna кгв■a. Što oi u- taj način još više zapliće i otežava rigesenje valutnog pitanja ostivljamo na strana za ovaj trenutak. Ovaj gospodo doktor i tobožnji struč­ njak drži n kasama ovdje i u Parizu preko dvije milijarde »ovih dinarskih novčanica, spremanih i spremljenih za razmjenu kruna, a ne samo da ostavlja krune u saobraćaju u jednoj vrtoglavoj količini, nego tu količinu svojim i svojih kolega srnetenjaštvom svaki dan već dva mjesecat uveličava — i uljepšava ■ovim žigosanjem! U mjesto da radi ono što bi svaki čovjek zdrave pameti radio, da odmah pristupi razmjeni kru­ na, i oslobodi zemlju od ove poplavi austrijskih kruna i stvori tako osnova za dalji rad u tom pravcu, on eto radi ono, što bi samo najgora neznalica i najveći smetenjak mogao raditi. I da kruniše ova svoja batrgauja i ove lu­ dosti, gospodin doktor još objavljuje ' danas da sutra porekne: i©v» ludost, t đa se ukida zvanični kurs krune! I kad mora sam ovu svoju ludost da poviče, I on objavljuje da je zvanični kura kruni 350 onda, kad je on « slobodnom saob­ raćaju 400, i više, za 100! Svoj sopistveni predlog o Narodnoj : Banci bacio je u koš, o njemu i ne vo<B više računa. Ali zato, po svom smetenjaštvu, otežava položaj zemlje i fi­ nancijskom pogledu prema saveznicima, i ■e raspravljajući pitanje, pred kojim je stajao s vladom i od riješenja kojega je I zavisilo dobiti 50 milijuna franaka. Tre­ j balo je da dođe jedna teška opomeni, I pa da se gospodin doktor prene i primi ono, što dotle niti je htio primiti niti ozbiljno raspravljati. 1 tu je riješeno jedno pitanje od dvije milijarde duga ! primljena obaveza plaćanja interesa od 5% od 1. januara bez saradnje parlamanta, i ako je parlamenat bio tu, i ako je poslije mogao biti tu za nekoliko dana. I O onoj stidnoj trgovini з izvoznicama, koje se u ministarskom savjetu u; kidaju • « ministarstvu trgovine i dalja mino Izdaju, kao i pređe; o onom ba: trganju i smetenjaštvu s izvoznjm ca1 finama; o kompfifizacibnim ugovorima, ; kojima su onako laka srca punjeni džei J | •) PreneŠcno iz »Samouprave« od I 16. o. mj. Uredništvo. j ; ; I : l ■ i i ј ! i i I j Godina 1. pavi austrijskih industrijalaca i trgova­ A zašto se ovo čini? Zato, da иаca - da ne govorimo. ф rodni glas, koji se misli tražiti jzvfbk •A šta radi treća perjanica g. Davidoizopači, da se dobije parlamenat laza% vićeva, g. ministar unutrašnjih djela? da se potkopa i izopači osnova ustav»» On je kao da odnio rekord nad svii parlamentarne zemlje: njeno Narod»o nfe. Predstavništvo! Zar to nije čist ,U Zagrebu nam je objavio: da je vla­ državni udar? Zar predavanje opda dobila ^ve ovlasti« za svoj rad i štinske uprave u ruke župana i vlade sjpju politiku. Mi smo pitali kroz usta 1 nije ismijavanje samoupravnog principa g; Protića odmah: ko je i kad te ovla­ i u samoj njegovoj osnovnoj ćeliji? sti dao, i po kom osnovu? Na to nam Ovakve uredbe su direktan atak лж se još ni do danas ne odgovara onako, Г parlamenat i na osnovu našeg držav­ kako se u jednoj ustavnoj zemlji mora nog uređenja kod živoga srbijanskoga na takva pitanja odgovoriti Šalju nam Ustava. Rekosmo ovakve uredbe, jer se privatne poruke, da ono što je rekao se ovo isto sprema i za Bosau, a mož­ g. ministar nije tačno. Na žalost te pri­ da i za druge krajeve. A jesmo li se мм vatne poruke nemaju nikakve vrijedno­ za to trudili i krv naših sinova Idi? Zar sti pred javnim autoritativnim izjava­ to mi, iz Beograda, da dajemo i iosa»» ma najjačega člaua kabineta g. Davido­ našoj braći? Zar na takve antiustavge vića. Zato i mi, kao i svaki ozbiljan čo­ i antiparlamentarne akte da se stavlja vjek, tu izjavu g. ministra Pnbićevica potpis »osioca Krune »ašeg »ovog Kramoramo smatrati kao tacmi ^ve donde, Ijevetva? Premapotpis к. Svetozani dok se ona istim načinom ne oporeku« Pribićevića Je i odviše slab zaklo» za aii ne povuče. ovakve čiie. Ml nećemo da budem« i sad pitamo mi: kakva oviašćenja i pias royalisten que le roi iui-meme, ali od koga može dobiti jedna ustavna i : hiteree opiti, i Кпше I naroda. zaJitieparlamentarna vlada? ■ va od »as da digaemo svoj glas i da Parlamenat svoja ovlaštenja daje jav­ •рошеаешо na posljedice od ovakvli no, м svojim sjednicama, i ■ granicama aktova i od ovakvoga upravljanja. ustava. On, dakle, ovdje жцв м pitanja. 1 nvaj kolega g. doktora Veljkovića Drugi faktor, ovdje, za to može biti sa­ i Ljubomira Davidovića traži presedan * mo Kruna. Kruna sama к ustavnoj i za ove svoje vrtoglave i peštanske pariameitarioj zemlji može dati sam« metode, al uzalud traži. Ovako se samo jedao •▼laić««> vladi: da raspast] parж Zagrebi za Kućna j drugih madžar­ iameaai ako se aa djela pokaže da vla­ skih eksponenata moglč raditi i radilo, da • parlamentom ■• može raditi. 1 a r Beogradu nikad —- čak ni onda, to vrijedi za ona vlada, koja je areddok još nije bio izvojevan Ustav od ив1 putem došla aa »prava i koja j» 1888. godine! tada, kad je došla aa uprava, imala ve­ G. Svetozar Pribićević ne razumije ćina. Kao što se zna. i kao Što je »tvrčak ni Im prostu a vrlo važnu razliku: đeno, kabinet g. Davidovića aema ov» donositi uredbe kad je parlamenat na pogodbe. Istina, Kruna ima pravo apeokupu i za: jedava, te može svoje pravo lovatl na aarod i preko jedne vlade koja kontrole svakoga časa upotrijebiti, i n:je imala svoju većinu, pa je izgubila donositi Rredbc u odsustvu parlamenta, ■ parlamenta Ali tada to Kruna čini kad je parlamenat otpušten, cterat s ва svoj rizik koji Kruna u svom sop- i rađa — nije jedno isto. A kako će on stvenom interesu izbjegava činiti: da se i bijednik razumjeti ustavne i parlamenraziđe, eventualno, ona, a ■• vlada, s ! tame principe delikatnije prirode? I ko narodom? ■ će ga ж tom poučiti i kontrolirati?! G. O drugim kakvim ovlašćenjima od 1 Lj. Davidović za cijelo ne. strane Kruue ■ ustavnim i parlamen­ Mi smo na jednom prekretu tarnim zemljama ne može biti govora. ж našem novom državnom ži­ 1 zato se ona nikad i »igdje ae daju. voti. Ovaj prekret je pun teških po­ Takva se oviašćenja mog» davati i daju sljedica. Mi smo smatrali i smatramo za samo к zemljama neparlamentarnim naša dužnost, da dignemo svoj odsu­ ko što je bila Austro-Ugarska i kao što dan glas protiv ove vrtoglave politike, je bila Njemačka. U ustavnim i parlakoja vodi zemlju ж sunovrat, koja je ne­ metarnim zemljama i pametne vlade i zgrapno već zakoračila ■ državni udar Kruna »vijek paze i staraj® se da Kru­ 1 koja sc sama, to se već sasvim jasao na bude uvijek dovoljno zaklonjena od vidi, neće i ne može vratiti иа prav! talasa političke borbe i od sjenke od­ i put — dok još nije sasvim doekan! govornosti Zato se izbjegavaju slabe situacije i zato se ■• smije earadnja parlamenta odbijati, »ego зе, naprotiv, ona mora želiti j tražiti U svakom slučaj» vlada mora svagda stajati parla­ menti na raspoloženja. Iseljivanje n južnu Srbiju. Od trgo­ A šta se čini sad? Sad ministar nnavačke i obrtničke komore primamo otrašnjih djela donosi »uredbe«, t. J. za­ vo saopštenje: »Usljed sedmogodišnjeg kone bez parlamenta, u kojima zavodi principe, protivne uajelementarnijim na­ I rata, koji je čitavu Srbiju, a specijalno čelima samouprave i parlamentarizma. i Makedoniju devastirao, spao je tamošOn zavodj jednu samoupravnu besmi­ | nji privredni život na rub propasti. Goslicu: da se opštlnski službenici pre­ 1 voreći o privrednom životu mislimo pomještaju 1 postavljaju mimo samouprav­ 1 nebno o srpskom stanovnitšvu tamošnj.h krajeva, koga su tuđinci za vrij«an vlast opštinski! Gdje ste vi. molim vas, čuli, da se igdje opštinskl činov­ I me trogodišnje okupacije upravo sistenici premještaju »kad to javni I op- ! matski iscrpljivali i zapostavljali, gaze­ ći svaki i najelementarniji temelj čo­ štinski interesi zahtijevaju?« vječanstva. — Naravno dakle, da je ta­ U našoj novoj otadžbini, gdje još ima mošnji svijet pri povratku na svoja ograznih zakona, moraju se stari rđavl zakoni još po nevolji trpjeti, ali i to । njišta nailazio na gole ruševine, te ili samo и onoliko, koliko je to neophodno I čeka tvrda i nemila borba za uspostavu potrebno. A u koliko se god oni mogu I njihovog privrednog stanja, tim više sin zamijeniti boljima koji su tu, oni se mo­ i Južna Srbija nakon svega toga nema, raju odmah odstranjivati pa raditi i i- I a i ne može da ima većih trgovina, so­ lidnog zanatskog i obrtnog života, koji pravljati po onima koji su bolji, napred­ bi bio osnovan na posve modernim te­ niji i ustavnosti i parlamentarizmu sameljima a njihva je industrija i prije bi­ glasniji. Međutim ovdje se stvaraju no­ la tek u začetku. vi loši, rđavi zakoni, protivni osnovnim I ako tu postoji neki trgovački, obrtnačelima samouprave, u osnovnoj je­ dinici administrativnoj, i onda još kad u I nički i industrijski život, taj se gotovo Kraljevstvu našem postoji srbijanski I sav nalazi u rukama nesimpatičnog i г.аI cionalno stranog elementa. Ti tuđinci zakon o opštinskoj samoupravi! aiiješke I । | । ' ; ; ' ; i I । / �2 Suana •silfl; su se pod okriljem Bugara i tri­ vačkim društvima i bankovnim poduze­ jebili su srpski elcmenat Iz političkih I ćima na znanje i preporučuje im da se i ekonomskih obzira bilo bi potrebno za ovu stvar zainteresuju«. tamo kolonizirati naš elemenat, naime O Radićevoj ćeliji donaša presbiro oSrbe. Hrvate i Slovence, koji bi ojačali vo saopćenje: Povodom glasova štam­ domaće stanovništvo i unijeli duh nove pe, da je soba u kojoj je pritvoren Stje­ poduzetnosti i svestranije stručne na­ pan Radić nečista, nezdrava i tanina, iobrazbe. — J’rivredno bogatstvo ovih zaslano je posebno povjerenstvo koje ; naSh zemalja osiguralo bi tim doseljeni­ je ustanovilo, da je soba prostrana i ■ cima ne samo jak ekonomski život, nczračna tako, te bi po kubičnoj sadržini №■> i blagostanje. pružala dovoljno prostora i za više osoba, a uz to da je čista, dobro proKomora ovo stavljp privrednim krugovima, kako pojedincima, tako trgo­ vjetrena i vidna. Čovjek snuje a Bog odlučuje. Ministar Korać. kad nije тош goveriti na skupštini, primio je inedtiika poluzvaničnoga »Glasa Naroda*, pa mu je o svrsi svog dolaska i agrarnoj reјоит dao ovo obavještenje: Svrha dolaska. — S kojom ste zadaćom posetili naš grad, g. ministre? — Ministar Korać: U posljednje vrijeme dolazile su na ministarstvo za sddjalnu politiku i agrarnu reformu muote predstavke sa strane težaka u pitaцјц haka za ovu godinu i uopšte o pim vu beghika. Isto su se tako obraćali ć brovoijci na mene radi riješenja njihuvog pitanja. Pošto bi bilo neugodno ca i u jednoj i u drugoj stvari povučem stotine ljudi u Beograd na konferencije, smatrao sam da je bolje da s refe­ rentima dođem ovamo pa da na licu •тјект raspravim ova pitanja. 90 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA [ ; 1 i | ' * Agrar. — Odštete. — LMlak. — Na koji način misli današnja de- i mokratsko-socijalistička vlada da riješi agrarno pitanje? — Ministar Korać: U agrarnoj refor­ mi vodi vladu jedno temeljno načelo. Zemlja mora pripasti onome ko je ob­ rađuje i uiko ne može irnati više zemlje nego što je sam sa svojom familijom može obradi vat:. Naravno je da se ovo xxfiko načelo ne može naprečac pro­ vesti i da će trebati izvjesnog vremena za njegovo ostvarenje. Ali to je načelo direktiva swh visećih pitanja u agrar­ nom pitanju. Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini smatram razmjerno naj­ lakšim problemom na PQlju agrarne re­ forme. Žemlja je razdijeljena, nema proHema u parcelaciji, ostaju samo pita­ nja: šta će biti s onim elementima, koji su se do sad uzdržavali zemljišnom rentom i provodili jednu pasivnu eksistenciju. Vlada i država im adu dužnost od ovih neaktivnih članova našeg na­ roda učiniti aktivne građane. Na koji način će se to učiniti nije više agrarni već socijalni problem. — Šta mislite, g. ministre, o odšteti? — Kađ sam izrađivao predhodne od­ redbe i kad se o njima vodila borba u prvom kabinetu, pitanje odštete bilo je najvažnije. Zastupnici konzervativniji struja u kabinetu htjeli su da se već u samim predhodnim odredbama najprije riješi pitanje odštete, a onda istom oslo­ bođenje težaka. Ja sam zastupao mi­ šljenje da je najvažnije kmeta progla­ siti slobodnim vlasnikom zemlje i time mu za uvijek dati garanciju da neće više biti upleten u feudalne odnose. Pi- tanje odštete, čiji sam načelni protivnik kao socijalista, smatrao sam da treba odgoditi db novog zakona, koji bi imala donijeti vlada tek poslije izbora i pose sam narod o toni pitanju izjavi. Ipak je u prethodnim odredbama pri­ hvaćen princip odštete i garancije dr­ žave, jer inače ove odredbe nisu mo­ gle dobiti većinu u kabinetu. Tadanji ministar šuma i ruda dr. Mehmed Spa­ lio dao je radi toga ostavku, jer pitanje odštete u prethodnim odredbama mje definitivno riješeno. Ja lično mislim, da je najzgodnije, ako se pitanje odštete prepusti riješenju samoga naroda i to na izborima. Ako je narod za to da se odšteta dade, neka se dade, ako je protiv toga, državi će ostati samo dužnost briganja za one, koji uslijed agrarne reforme ostaju bez eksistencije. — A na koji se način mislite pobrinuti za ove ljude? — Moje je mišljenje, a nadam se i mojih kolega u kabinetu, da je vlada dužna omogućiti svakom da svojim ra­ dom sebi osigura eksistenciju. Oni koji su pogođeni agrarnom reformom, a ko­ jima se izmakao bezradni dohodak, dužni su prihvatiti se produktivnog rada. Moderna i demokratska država ne može garantovati nikome opstanak bez produktivnog rada. Naravno da će ovaj teški prelaz iz feudalnih odnosa u mo­ dernu demokratsku državu biti pun stradanja kao što se to događa kod svih drugih perturbacija u istoriji. Država po mom mišljenju ima duž­ nost da ta stradanja ublaži i odstrani'! da omogući ovu nužnu metamorfozu što je više moguće bez bolova. — Koje stanovište zauzimate u pita­ nju begluka? — Po mom mišljenju razlika između begluka i kmetluka nije načelna u eko­ nomskom pogledu. Ona je strogo juridička: zato i postoje tolike nianse da je teško reći gdje počinje begluk, a gdje prestaje kmetluk. Zato tu razliku težaci teško i shvaćaju, jer je on u ostalom i s jedne i s druge zemlje davao hak u koliko je obrađivao kao zakupnik. Zato su i bile moguće tolike zloupotrebe pri­ likom unošenja u gruntovnicu, u kojoj su mnogi begluci uneseni kao kmetluci. Prema tome stojite Vi, g. ministre, na stanovištu rezolucije naših težaka? Da. već i zato jer sam načelno za radikalnu agrarnu reform«. Dotle može se ve po potrebi mijenjati ovaj ili onaj detalj, a da se pri tom nipošto ne smijij dirati veliki principi agrarne reforme. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac; Rene Logotetides. (15) Ncra ga pogleda zaprepašćena, a onda se naglo okrene dobacivši s puno ponesa: »Žaliti ćete jednom, da ste odbili jedno srce, koje Vas ljubi. Ihsan se poklonio i izašao na polje. Od ovoga slučaja nisu se dugo vidili Ihsan je mnogo razmišlja® • Neri i često dolazio do uvjerenja, da ga je uistinu volila, i to tako volila, kako može voliti žena koja samo za ljubav živi. Kod prvog susreta iza toga nije mogao Ihsan ■išta na njoj spaziti, što više bila je kao i prije s njim prijazna. Još jednom sastao se je Ihsan s Nerom u društvu s njezinom sestrom Kleom i konačno onu večer, kad su se sastali pred kazaliitem XII. Prošla je godina dana. Prvo što se je dogodilo jest očitovanje Ihsana i Rene. Oni su se voljeli i više ostali nerazdruženi. Nera našla drugog S kim je liječita ljubavne rane, a Klea se udala za jednog pomorskog Časnika. Ihsan otišao u julu u Carigrad a nekako polovicom ljeta izašao je iz zatvora Aleksander Logotetides. Kad je Rene dobila o tome oijest, bila je izvan sebe od sreće. Još istu večer vpremila se i otputovala u Carigrad. ' I । i | < Iz islamskog svijeta. Pisac se opširnije bavi bursko-eeTurska mirovna delegacija pozvana | gleskim ratom, a onda nastavlja kako je za 10. decembra u Pariš. slijedi: Lloyd George o Turskoj. U debati, 1 Pa, ko je prouzročio pad Egipta? Ko koja se je vodila u donjoj kući izgovo­ je uništio slobodu egipatskog fellaha? rio je ministar predsjednik ove riječi: i A sve pod krinkom ljudske civilizacije! »Sto sc pak tiče Turske, Engleska ne i Zar je Arabi-paša bio kriv slomu Egip­ može voditi politiku nezavisno od ali- • ta? Onaj Arabi-paša, koji je bio plaćen jiraca i saveznika. Dokle god Sjedinje- । od Engleza, da u Egiptu, da u Aleksa«no Države ne budu dale jasnih izjava driji, Port-Saidu, Suecu, Mansuri, Zagapogledom na njihovu politiku, dotle ne zigu i drugim mjestima donjeg Egipta će. biti moguće kazati komori, koja će diže egipatskog fellalia proti engleskoj biti zajednička politika alijirskih država. invaziji i proti trgovinskom iscrpljiva­ Odgođeno riješenje turskog pitanja ve­ nju Faraonskh zemalja. Ne. Arabi-pa­ lika je nesreća za narode pod ša bio je neuko i prevareno oru­ Tursko m«. đe engleske svjetske politike. On je Izgleda, da je misirski pokret zapra­ mislio, da se bori za slobodu egipatskog šio gordim Englezima, pa traže krivce fellaha proti Engleskoj, proti Englezi­ izvan granica. ma. Ustanak fellaha u AleksandriM bio Muslimani na Balkanu. jc brzo ugušen bombardamentom en­ »Havadis«, organ muslimanske za­ gleskih ratnih brodova i iskrcanjem епг jednice, koji izlazi u Solunu objavljuje gleske vojske. I egipatski Kedive nije pismo Ismail Halil beja, bivšeg posla­ bio više kraljem Egipta. On je bio sa­ nika Zapadne Trakije u bugarskom parmo namjesnikom engleskog kralja i en­ lametu, u kojem veli: gleske vlade. Dapače još manje. To je »Da bi dobili hegemoniju na Balkanu, iskusio Abbas Hilmi-paša, predzadnji eBugari traže da istrijebe ova dva ele­ gipatski kedive. Njega je Engleska jed­ menta u Trakiji j u onom dijelu Maće- , nostavno iz Egipta protjerala, idonije, koji još zauzimaju. Za vrijeme z a g n a 1 a. 1 tako je danas Engleska opšteg rata, nije bilo vrste ubijstva, ko- , gospodaricom Egipta, donjeg i gornjeg, je nije izvršeno protivu muslimana od I gospodaricom Sueskog kanala i Crve­ strane Bugara, ma da bijahu turski sa­ nog mora na putu u Indiju i u Mirni veznici. Ja kao poslanik stalno sam Ocean. protestovao protivu takve politike kod , Nu Engleska nije bila zadovoljni sa državnika bugarskih. Bugari su išli čak , aiapskim Egiptom. Ona nije bila zado­ dotle da zatvaraju muslimanske posla­ voljna, što su njezino dababije plovih nike i da ih primoravaju na najteže i cd Kaira j.reko Luksora i Assouana d') ponižavajuće radove. Moja borba pro­ Wa J-Halfe, do granice Sudana. Ona tivu grubosti bugarske primorala me j • htjela domoći se i cijelog Sudana. je da se poslije primirja udaljim iz Bu- , General Gordon zapleo sc bio u po­ garske. granične svađe sa sudanski n MehdiDanas poslije njihovog poraza, oni će I .от, tužeći ga sa krvoioštva i ubijanja podnijeti zasluženu kaznu: Trakija će ; engleskih podanika. I tu su igrale naj­ biti oslobođena od svoga jarma. Poslije , veću ulogu pseudo-civilizatorne do­ žrtava, mučenja i globa od strane Bu- i skočice engleske kolonijalno-ekonomgara, Srbi muslimani i Grci iz Trakije i ske politike britskih vlastodržaca. Ge­ i Maćedonije udružili su se protiv za- ’ neral Gordon bio je od Sudanaca potu­ jedničkog neprijatelja. Iz mojih razgo­ čen i ubijen. Iza njega nastupio je ge­ vora sa Venicelosom u Parizu, ja sam neral Kitchener. Njemu je pošlo za ru­ dobro potpuno uvjerenje, da on ne samo kom, da smrvi kod Khartuma Mehdiju ne osjeća nikakvo neprijateljsko mišlje­ i pobijedi Sudance. Khartum, prijestol­ nje prema muslimanima, stanovnicima nica Mehdije i Sudana, bila je od En­ Grčke, već čak i njihovo pitanje pogleza do temelja razorena, a Sudan za­ smatra sa vrlo širokim pojmovima, iz­ posjednut. Englezi su na drugoj obali javljujući, da će muslimani, kako u Tra­ Nila podigli novi i moderni grad Qmkiji od strane Grčke, tako u Maćedodurman, a Sudan prisajedinili Egiptu. nji od strane Srbije uživati potpuni Tako je i ta arapska zemlja, arapski ravnopravnost. (»B. D.«) Sudan, izgubio svoju samostalnost i Oko londonskog agovora. Kod fransvoju političku slobodu. cusko-talijanskih pregovora o provede- i * nju londonskog ugovora utvrđeno je: Da. Velika Britanija predbacivala jc ako bi Engleska i Francuska proširile dosljcdice Njemačkoj, da teži za gospo­ svoj posjed u Africi na račun Njemačke, onda bi -i Italija imala pravo da svoje | darskim cezarizmom, ili imperijalizmom nad cijelim svijetom. Ali VcVIka Brita­ granice u Africi također proširi. nija baš je pravi onaj krivac i za­ Fellah (misirski težak). četnik svjetskog rata. Ona ga »Jugost Ekonomista« u broju od 15. ! je zamislila, započela i zavela u taj rat ■ovembra donos* članak svog Adria- , i Sjcveroameričke Sjedinjene države. Velika je Britanija najveći političko-goticusa. koji počinje riječima: U svim ratovima, štogod ih je bilo, • Sipodarski imperijalista na cijelom svije­ okoristila se uvijek ponajviše Engles- . tu. I. ko dobro vidi i misli, mora danas da je osvjedočen o toj jasnoj istini. En­ ki. Ili je Engleska i sama vodila rat, ili je ona druge države u rat ugnala, to : gleski polip raspružio je svoje krakove je bilo svejedno. Činjenica ie, da je En- j i po cijeloj Evropi, da ju svojim indu­ gleska vazda pobijedila. Ili je od pob- . strijskim, trgovinskim, pomorskim i fi­ jednika ii pobijeđenika izvukla trgova- ■ nancijskim hraljama isiše i iscrpi. En­ gleska svojom trgovinskom politikom čku j novčanu korist. U septembru je Ihsan otputovao na Kretu, da obračuna dohodke s očevog imanja. Na Kreti se dogodili u to nemili događaji prilikom izbora u jed­ noj općini, gdje su žrtvom pali mnogi nevini muslimani. To je Ihsana toliko naljutilo, da je s mjesta ostavio Kretu i pošao u Grčku, da se potuži mjerodavnim faktorima i zatraži zaštitu. U to doba bila je Rene u Ksantisu, gdje se je oporavljao i njezin otac. Ona je pisala Ihsanu, da ih svakako posjeti u selu, gdje će ga primiti kao izbavitelja njezina oca. Rene je bila još neoprezna, pa je dodala u tom pismu još ovo: »A budi uvjeren da će ti naš klub izraziti posebnu zahvalu, jer si pomagao, da jedan Grk koji je nepravedno i nevino i bio zatvoren izađe na slobodu«. Ovo pismo nije Ihsan primio nego je došlo u nepoznate ruke, jer je on bio već na putu. Za to je Rene svaki dan očekivala Ihsana, postala nestrpljiva, zlovoljna pa i Ijutita. Jednog dana došao je u Ksantis Grigoris, koji je poslom bio u Ateni i kazao Reni, da je vidio Ihsana, ali da nije imao prilike s njim govoriti, jer se je brzo provezao s narodnim poslanikom Zafranisom Kad je čula Zafranisovo ime, kao da je neko i ubO nožem u srce ostala je zapanjena i u isti čas pomislila na svoju suparnicu, koju još nije zabo­ ravila. Međutim na stvari je bilo sasvim drugo. Ihsan, došavši u prijestonicu Grčke potražio je predsjednika mladogrčkog kluba dra Periklesa i po­ tužio mu se na događaje, kuje su grčke novine izvrnuto prikazale. Ispričao mu je događaj, kako ga ! je on svojim očima vidio, nu predsjednik mu nij_ 1 dao pozitivna odgovora. Ihsan je pošao u parlame nat, koji je tada zasijedao i potražio od nekih poz­ i natih poslanika, da stvar ispitaju. Međutim čuo je ; i Zafranis za stvar i dolazak Ihsanov pa ga je osob­ • no potražio kod kuće i raspitao o događajima. Već sutra stavio je Zafranis upit u toj stvari, jer se je htio odužiti Ihsanu za jednu uslugu, koju mu je učinio u Turskoj. Za tim je potražio Zafranis opet mladog Sururzade i saopćio mu, da će sam otići na to ostrvo, gdje su vjerske strasti starije ad grčkog ustava, kako se je sam izrazio i umolio Ihsana ne bi li on s njim pošao. Mladić je to jedva daČekao, držeći da će koristiti svojoj braći otputovao do dva dana na Kretu u Kandiju. Ali prije nego su oni prispjeli izgredi su se po novili i protegli na okolna sela. Došla je do ubi­ janja, otimanja, palenja kuća i Čak do oskrvnuća najvećih svetinja. Mnogi muslimani bili su nedužno zatvoreni, dok su pravi krivci provodili i dalje svo­ ja nasilja. Dalazak Zafranisa, koji je pripadao liberalnoj stranci i njegovo interesovanje za ove događaje po­ nukalo je vlasti, da poduzmu mjere proti izgredima i progonu muslimana. A znalo se već i na Kreti za njegov govor u parlamentu, pa je namjesnik već prije nego što je Zafranis došao k njemu potražio ga u hotelu i dugo razgovarao. (Nastaviće se) Čitajte i širite ,,Pravdu“. �— .ПРАВДА*Strana 3 Страна 40 Braj •ostaje m o n o p o 1 i s t k i n j o m e vropcjske trgovine i evropejskog saobraćaja. Pa, kad to čini kod nas u Evropi, onda nije čudo, da to čini u Africi i u Aziji. Indija nam je za to naj­ boljim dokazom. A i Afrika. Hladni ra­ čuni između ratnih izdataka i između trgovinskih dohodaka poluga su sva­ kog engleskog poduzeća u opće, Namjece engleske iskakuju osobito u Africi iz javne kolonijalne politike u južnoj, srednjoj i sjevernoj Africi. Jer Englezi već su proveli sa 7i» svoj željeznički program, da Captown u južnoj Africi svezu željezničkom prugom preko Transvaala i Oranje, uzduž jezera Victoria Nyanza, dakle preko Ekvatora i kroz Sudan sa Kairom i Aleksandrijom. Mo­ žda već u ljetu buduće godine 1920. bit će ta trans-afrikanska željeznička pru­ ta gotovom saobraćajnom i strateškom činjenicom, ako ne nastupe nepredviđeni događaji ustanka svih Arapa u Af­ rici i u Aziji... * rese u Africi, Evropi i Aziji. Taj Fel­ lah drugi je danas čovjek. Čo­ vjek, koji ima svijesti i samopoznaje, da je i on ne samo Fellah, nego i Arap i čovjek — božji stvor! Da je on član velike arapske narodne obitelji, koja počam od Anatolijc, Sirije, Palestine, Mezopotamije i Arabije u Aziji pruža । svoj neprekidni razgranak kroz Egipat, Sudari, Circnaiku, Tripolitaniju, Tunis, Algir i Maroko ispod velikog Atlasa u Africi. Dakle od Sredozemnog i Crve­ nog mora do Atlanskog Oceana. I taj je Fellah još k tome vjerni Musliman, sljedbenik Muhameda i klanjaoc Allaha, i ko što su to Muslimani i sva njegova druga braća arapska. I već egipatski Fellah diže svoju glavm. Jer, nije to više onaj Fellah, kakav je bio pod kedivom Ismail-pašom, koga tu Englezi i Francuzi pod terorizmom vojničkog nasilja prisiljavali, da njego­ vi arapski Fellah! kopaju SueŠki kanal, da izgrađuju nasipe uzduž Nila, da is­ kapaju kanale za navodnjivanje egipatskih pješčara, da stvaraju umjetne oaze, da grade Nilov Barrage, da sastavljaju mostove preko Nila, da sa svojim crnim satnijama i pukovnijama, zapovjedanim po engleskim časnicima, siplju svoje kosti za engleske trgovačke inte­ ; ' , , : : , I i | Fellah u Egiptu počeo se eto buniti. Krvavi sukobi izmeđ Fellaha i Engle­ za zbivaju se skoro danomice na tlu, na kom faraonske piramide i pustarska Sphynx svjedoče, da je Egipat z e mIja arapska, zemlja crnog Fellaha. Zemlja, koja je u starom vijeku slavila svojom visokom arapskom kulturom i svojhn glasovitim umjetničkim građe­ vinama i svojipi hieroglifama. Fellah se budi. Avodiganjegovaizobražena i domoljubna inteligen­ cija. Uvjereni smo, da će se Engleska na­ ći u osinjem gnijezdu u Egiptu i na afrikanskom tlu. Vode Nila obojadisat će se krvlju. Engleska imati će krvava i ljuta posla s Arapima, sa Fellahom, ako još i Indija, ona muslimanska, digne u isti čas svoje koštunjave pijesti proti Englezima. iz činovničkih krugova. Prijašnjeg sc je vremena čovjek dičio i i ponosio nazivajući se činovnikom. Sad i je činovnik hajkara i maškara pa ćak , gori i od hamala. Za poboljšanje činovničkog staleža ne brinu se ni oni, koji su zato pozvani, nego ih još više u ponor guraju. Cinovničko je stanje danas spalo na najniže grane, što može biti. Činovnicima je natovarena dužnost a bez ikakva prava. ; Oni su moderno roblje. Mnogo i mnogo ima činovnika, kjii ručaju, a ne veče­ raju. Došao ma gdje, na njeg sc poprijeko gleda, jer je svakom poznato u kakav ga je hal dotjerala današnja demokrat- ; ska, izvozničarska i tozlukaška nespo- i sobna vlada. Činovnik danas nema kre- ‘ dita ni kod trgovca, ni kod bakala pa . čak ni kod hamala. Zato se mnogi i stide kazati da su i činovnici, jer je činovnički stalež izvr- , gnut najvećem ruglu. Žalosno je čuti, kad se hamal ne može da pogodi za svoj trud, pa dovikuje; zovi Činovnika on će ti jeftinije odnijeti. Činovnici siu cvijet inteligencije i gla­ vni stup državnog aparata. Kadi se uz- ј me, da država ne može biti bez kvali- | fikovanih činovnika, zašto onda, da se | dopusti, da se sa ovim staležom čak i ! hamali izrugavaju. To je grehota i sra- | mota, da ne može veća biti. Nama je svima poznato, da je činov­ ništvo u stanju državu u crno zaviti, pa radi toga treba na ovaj stalež ozbiljno računati i što prije dostojno ga zadovo­ ljiti, da mu se očuva čast i ponos, po­ digavši ga na onaj stepen dostojanstva, što ga po pravu i spada. Državnici ne smiju dozvoliti, da se činovništvo na­ uči na rušvet i mito. Ovo je jedna prelazna bolest isto kao što kod fukare »Allah rizasićun, udijeli mi jedan krajcar«. Ni današnjem halu činovnik sa današHom svojom plaćom nije u stanju, da sebi pribavi samo što će pojesti, a o odjeći i obući nema ni zbora. A kako je tek s on,ma, koji imaju punu kuću čc- , Ijađi? Demokratski izvozničari u Beogradu ' i baksuzi tozlučari u Sarajevu znaju dobro za činovnički hal i ahval. Bak- i sazni kormilaši s ovim se naslađuju ira- I činajući s ovakim zulumima misle da ' će od činovničkog staleža napraviti H^t za svoje pohlepe. Izgleda nam, da , će se na skoro u računu prevariti. Giba ■ ee i ljulja kako u Bosni, tako i u Hr- | vatskoj, Sloveniji i Dalmaciji. Klimava je vlada nazrela, pa je i iz- . dala onu famoznu naredbu, pod potpi- i eo«n Šolinim, o točnom držanju uredov- j nih sahata. S ovim naređenjem uvede- i n si cmi tefteri i određeni poFcajno•pijuntslki činovnici, koji će voditi ove I teftero i periodično ih predavati Šoli, | da može uredovati i kažnjavati. No valja •■ati, da se to »naredenji« ne proteže sa »demokrate« i pisanice, koje su đo• koje svaki dan sa svojim šefo­ vu poštenih i iskušanih ljudi, a ne kao što se sad radi. Korupcija je dovela do ovog neopisivog nezadovoljstva, koje more časom prekipjeli, pa će onda biti kasno. Čini se. da riba i ovdije od glave smrdi. S ovakim naređenjem nije Šola po­ stigao baš nikakva uspjeha, nego se da­ pače još gore obrukao. Činovnik će doći u 8 sati, ali hoće li on tada otpočeti ra­ diti. na to Šola nije mislio. Fala Bogu, naše činovništvo nije tako nesavjesno, kao što ga deniokratsko-tozlukaška vlada želi predstaviti. Činovništvo se je uzvrpoljilo, jer ne trpi nad sobom nesposobnih i nesavjes­ nih tozlukaša, špijuna i pandura. Stoga tražimo, da se što prije sastane anketa, na kojoj će se pretresti položaj našeg činovništva. Registar korupcije Opet jedna demokratska afera. Mitrovačka »Srbija« u broju od 14. nov. donosi uvodni članak pod naslovom »Dr. Dušan Popović«. List se obara na tog važnog člana Pribićevićeve stranke jer je njegovim nastojanjem kupalište Liplk kupio niko drugi nego zet toga Popovića, a na štetu erara. No ta je kupnja uništena na zahtjev ministar­ stva za narodno zdravlje. Da pak jav­ nost laglje pojmi ovakav rad jednog Pribićcvićeva istomišljenika, navodi taj list, kako je i Dr. Dušan Popović bio interniran god. 1914. no kako je jedno­ ga dana u njegovu ćeliju došao predsjed­ nik zagrebačkog sudbenog stola s ne­ koliko vijećnika da mu čestitaju, što se pušta na slobodu i kažu da je od Tisze stigao nalog, neka se odmah uputi k njemu, čim se pusti. Kad se to zna, onda je svakomu mi­ saonome čovjeku i više jasno, da Pribićevićevi ljudi cijene više osobne, ne­ go li narodne interese. Vijeća i kotarskom prcdstojiik.« i raz­ loži im čitavu stvar. Ova obadvojica rekoše Avdi, da slobodno kapi taj fija­ ker i konje, jer je njima kao i svoj Ro­ gatici poznato, da je to vlasništvo ovog natponučnika, a da uije erarno. Ож je odmah kupao konje i fijaker t s мј иа zarađivao sebi hljeb. Nckome to жце bilo po volji, pa je prijavio II. armijskoj komandi u Sarajevu, da kod Avde ima upljačkani fijaker i konji. Armijsko je zapovjedništvo izdalo nalog, da se od­ mah to od Avdc oduzme i a Sarajevo dotjera, što je odmah i izvrieao i tako čovjek, koji je zakonitim patee došao do fijakera i konja, ostade bee ajihAvdo je (odnosno njegov otac) išao u Sarajevo i odnio molbu, da ma se fijaker i konji povrate, jer da to Шје erarno dobro, što mu svjedoči gos>. sveštenik Atanasije Kosorić, bivši pred­ sjednik Narodnog vijeća j kotarski жred, pa očekujemo, da će Vlada a važiti njegovu opravdanu molbu kao i svje­ dočanstvo spomenute gospode i Avdi oduzeti fijaker i konje čim prje po­ vratiti. Ako je vladi odnosno vojnoj komandi stalo da dođe do stvari, koje s« pri­ padale uistinu bivšem austrijskom voj­ nom eraru, neka narede svojim podre­ đenima, da pronađu — što se podsigurno zna — u koga su sada oetli ргека 5.000 ovaca, bezboroj volova i krava (jedan ih ima po 7, a do prevrata жјс imao ni jedne), a konjima i kolima ni hesaba nema. Sve se to gleda i ma svako, na koji sc je način to pribavilo^ pa niko ni mukajet. a siromašnom АуЛ kupljeno privatno vlasništvo ao odartma! Očekujemo od vlade, da će udovoljiti i da ćc jedinom početi tražiti ono, što je zapravo erarno dobro. aD ne obazirući sc ni na Bistu ni жа Мнјп, već prema svakome jednako. U tome ćemo onda vidjeti nepristra­ nost i ravnopravnost, a ovako sumnja­ mo. vima kafu ispijaju i po kancelariji se šigucaju. Naređenje je upereno malisus proti muslimanima, katolicima i Srbi­ ma radikaiima. U prvi mah, kad smo za ovo tuhaf naređenje saznali držali smo, da je to akšamlučka podvala AH ef. Raljevića i Sto rade generali! Neki dan javismo, Nike Dunđerovića iz Semizove mcjhada je stavljen pod istragu upravnik ne. Naređenje je oštrog tona, gore ne­ I dvora Dušan Stefanović, radi raznih pr- ; go za najveće kažnjenike. Jadni naš ljavih afera. No te mu afere nijesu bile , IFHISlđU. Ato našlo je spao! Kako se je ovo na­ prve. Oe je bo ministar vojni u prvom ređenje među službenicima respektira­ periodu svetskoga rata i morao je de»Hrv. Sloga«, glasilo »Hrv. Težačke lo, evo dokaza: Jedna naduta pisarica misionirati isto radi raznih prljavština, 1 iz jednog odjela tozhikaškog načelnika, ali mjesto da ode u zatvor, otišao je u 1 Stranke« u broju od 18. o. мј. donosi ovaj sastavak pod naslovo« »Vladiu koja uopće nije Jugoslavenka. javno je Pariz za delegata vrhovne komande. rekla, da ona ne će poštivati toga na­ I Nedavno je kratko vrijeme bio u Voš- ; savjetnik Josip Babić povjeremk ка pra­ ređenja, da tačno dolazi u 8 sati, a iz- J cu i Pančovi i oduzeo tamošnjim pri- | vosuđe« : »Kako saznajemo donio ie totpođin lazi u 2 sata, jer je u odjelu vole svi vatnicima 5 elegantnih fijakera »za pot­ pa se ne boji pošljedica, navedenih u rebu dvora«. Ovi fijakeri međutim i da- i predsjednik vlade Ato Sola i£ Beograda dotičnom naređenju. Bez komentara. na< rade na trgu za njegov račun, po I uz svoje teško zasluženo odlikovanje i Nadalje ovog se naređenja ne drže taksi koju je odredio sam general. (»J.«) ' ukaz, kojim se postavlja za teta pra­ vosuđa gospodin Jos.p Babić. Mi ovoj svi konceptni činovnici. Jedino se pazi na raju (porezne, manipulativne i ra­ promjeni ne bi podavali dalje »ikakve čunarske činovnike). Izgleda, da će se važnosti, da u osobi gospodina Babića na ovim patenicima slomiti kola neči­ ne vidimo osim povjerenika i Hrvata. jeg nepromišljenog jogunluka. Baš ovo potonje svojstvo njegova raz­ Da se to mjeri svakom jednim arši54. Prilikom državnog prevrata u ok- j logom jc da sc na ovoj premjeni za­ nom, ne bi se protivio niko, ali ovako tobru 1918., kada je nastupio rasap aa- ! ustavljamo. Javnosti je dobro poznalo prelazi sve granice snošljivosti. Za 10 na koji niveau je naše pravosuđe ©palo strijske vojske, otišao je u Mesiće radi minuti zakašnjenja zovu te na odgovor­ i koju vrijednost ono danas represearazoružanja austrijske vojske predsjed­ nost; kakva je tu logika? Zar se ne tuje. Poznato je na koji se ie oačiu sa nik bivšeg kotarskog Narodnog Vijeća može čovjeku trefiti nekakva pometnja? sudstvom postupalo i na ko$i sc danas sveštenik g. Atanasije Kosorić i kotar­ Koliko je nama poznato, naše je činov­ postupa, a poznato je da je od te prije ski predstojnik g. Vlado Gliick. Slučaj­ ništvo, uz prkos svojih muka i nevo­ uzorne organizacije nastala u ovako no se desio na stanici Avdo Daidžić, lja, savjesno i požrtvovno, pa nije za­ koga je kraljevski srpski poručnik za- ' kratkom vremenu Augiasova štala, za služilo, da se izdaju ovakva nesmišljedržao, da bude tumač za njemački je- ; koju se još nije rodio Hercules da ie na naređenja. Šola i komp. bolji bi uzik. i čisti. Stoga ne smatramo ni ova pro­ spjeh postigli, kad bi se založili, da se Kad je rogatička posada odlazila, | mjenu znakom, da bi se te žalosna pri­ bijedno stanje činovništva poboljša i ■atporučnik ponudi Avdi Daidžiću, da | like mogle okrenuti na bolje. moralni ugled podigne na dosadašnji od njega kupi njegov vlastiti fijaker i | Organi zacija sudbva je u raspada­ stepei. ‘ј konje za 1.600 K. Avdo ne smjede ku- | nju, to je bolestan, iscrpljen, ветосап Veselo srce kudelju prede.... Čovjek piti, nego odmah ode sa spomenutim | organizam, koji propada i sigurno ide se zgraža, kad mora po 10 mjeseci če­ ■atporučnikom predsjedniku Narodnog ' svome rasulu. Promislimo dl šef ,te kati, dok mu se imenovanje odnosno unapređenje iz Beograda zakomada. U ovakom otezanju i zavlačenju imenova­ nja odnosno unapređenja osobito se od­ likuje personalni referent Ministarstva financija. Za ovakog zulumćara treba izdati naređenje pomenutog sadržaja, jer ож sa svojim. duŠmamskim postup­ kom grdhe štete pravi kako državi ta­ ko i Činovništvu; zato bi mu trebalo, u državnom interesu, oduzeti dotični re­ ferat. Nadalje bi preporučili g. Soli, da na­ de modus, kako bi se što brže i jefti­ nije nabavilo životnih namirnica od soli do bibera za iznemoglo činovništvo. Zar ne bi bila vlada u stanju pribaviti što jeftiniju odjeću i obuću za svoje golo i otrcano činovništvo. Kad se hoće sve se može. Sa izvoznicama mogla je vlada svoje činovništvo nahraniti, odjeti i obu ti daha đabuna. Da se je za činovništvo pošteno mislilo i osjećalo, suvišno bi bilo izdavati pomenuta na­ ređenja. Činovništvo treba na teret države oteti iz lihvarskih pandža. Ali zato tre­ ba opskrbu činovnika predati м upra­ „Hrvatski SIih" i nseia PHila u Rogatici. �Страна 4. Strana fepoj tO Bi* ГМ*АВДА“ — „PRAVDA" •riaiizicije nije u stanju ništa drugo da nčini. nego da oficijelno tom raspadalja prigieda odnosno da taj proces •veitualnim netaktičnostima, koje su gkvB; posao sviju šefova naše vlade, *MpJeši. I sad kad je ta organizacija u nulu, sad neka joj na Ček) sjedne je4ia Hrvat i neka on nosi odium ii • ▼ e one nepodobštlne r e11 ■ a, izvadani od prevrata 4« 4a ias. I to će valjda da se upiše na listu »duguje« našega konta. Ta kako i ne bi ta silna dobit za Hrvate! Odio pra­ vosuđa, taj resor, koji ima da uprav­ lja Hrvat Ali tamo gdje su izvoznicc, šume, rudt, gospodarstvo, mogućnost ekonomska, pripomoći i podizanja, ne­ ma mjesta Hrvatu, tom crno-žutom ti­ pu. Nama Hrvatima pravosuđe, a mi ćemo ostalo, to je vazda baza novoga sporazuma! 1 tako ćemo da podijelimo vlast. Zaista divno, a međutim šefom odjela za eksploatisanje i izvoz šuma, koji milijunima radi, neka bude i dalje jedan računarski činovnik. Čudno nam je na koncu, da se kod promjene vodećih mjesta na vladi i kod zaposjednuća jednoga mjesta po Hrva­ tu, bosanski Hrvati ni ne pitaju. Sva­ kako značajno za doba u kojem živimo. Mi kako rekosmo, nismo tim ništa dobili pa ovo samo konstatujemo a no­ vom šefu pravosuđa želimo svaku sreću.« Btvar je to ukusa, a možda i ambici­ je, ali mi sumnjamo da će to i inače i i f • k a leda gospodina Babića podr *U«ti. Gospodin Miiivoj Simić dosadaššef pravosuđa, kad je uvidio da se tu icda ništa učimiti, da je od pravosuđa ustala jedna bruka, koja je i м Balkan prevelika, povlači se u zatišje vrhovnoga suda, prepustivši ovu iatosnu ulogu jednom Hrvatu. Koncesije dakle, na koje do sada od demokrata nismo bili navikli. Politički predled. ! zerve'pogledom na mirovni ugovor: 1. Sjedinjene Države su suverene ■ primjeni i tumačenju Monreove dokI trine, koja nikako ne smije potpasti pod I suđenje Saveza Naroda. 2. Punomoći • Lomisije za odštetu, koje se tiču ame! ričkog izvoza u Njemačku moći će stupiti na snagu tek onda, kad ih kongres Sjedinjenih Država bude sankcioniisao. 3. Kongres ćc dati punomoći, da se imenujii zastupnici u Savezu Naroda i u međunarodnim kongresima. 4. Sjedanje* ne Države ne će nikako da potpišu ugovor o Santungu. 5. Sjedinjene Države priznaju u upravljanju neprijateljskih država za koje je već proglašeno, da su lišene svakog prava, jedino rcvendKao je američkih državljana. 6. Senat usvaja stanovište vvashingtonske međunarodne konferencije rađa, u koliko se I tiče privrednog bojkota i razoružanja. ; On je uputio odnosnom odboru pitanje: i hoće li se nove države pripustiti na ! konferenciju, a ovaj je odlučio da se i -mora pripustiti svaka nova država, ko( ia to bude zatražila. Wilson povlači mirovni ugovor. Pre; ma jednom telegramu iz Washingtona, ; koji je stigao u London, predsjednik I Wilson izjavio je da usteže natrag mi; rovni ugovor, jer da reserve, koje je I senat zglasao, znače zapravo poništaI vanje ugovora. Amerika proti boljševicima. Kaže ee i da je američki državni departman javio da američka vlada neće pristati ni na kakav predlog, koji bi išao za tim, da ! se sklopi bilo koji kompromis sa bolj­ ševičkom vladom i da Sjedinjene Države ne bi nikada uzele učešća na jednoj konferenciji, na koju bi bili pripušteni i boljševici. Kako se čuje iz ozbiljnog izvora, američka vlada sprema s-porazumno sa antantom međunarodni zakonski projekat za suzbijanje komunizma. Svaki čin propagande komunizma u riječi -ili činu namjerava se strogo kazniti. Isto si tako namjerava ukinuti međunarodno azilno pravo za komuniste. Izrečeni« Wilim«. Pariški izvjestitelj »Daily Telegrapha« javlja da su engleski generalni prekurator i generalni odvjetnik otputovali u Pariš, da prisustvuju sjednici vrhovnog vijeća, na kojoj će I’ se raspravljati o izručenju bivšeg nje­ mačkog cara Vilima i o postavljanju vr­ hovno suda saveznika. Fraacnskt Izbori donijeli si veliku poi bjedu nacionalistima nad socijalističkim ; demokratima. Uzrok tome je po svoj i prilici taj, što su socijalisti agitirali u ■ boljševičkom smislu, što nije uplašilo sa■ mo građanstvo nego je dalo povoda i I velikom broju radnika, da glasaju za i nacionaliste. i i I . I | ' ' I j i , ; . • hurleisan, pa »nestale« glasovnice Ni imati vrijednosti. Biračima, koji nijesu dignuti svojih glasovnica, dostaviće se glasovnice pre­ ko muhtara. Molimo dotične ljude. коД pripadaju našoj organizaciji, da primlje­ ne glasovnice <xhnah dostave našem otk boru, koji će ih primati u kiraethani. U idućem broju opširnije ćemo se osvrnu­ ti na ovo pitanje i dati podrobnije upute. Izjava. U listi komunista, što je po­ stavljena za izbor džematskog mcdžBsa, istaknuta je i moja kandidatura. Iz­ javljujem, da otklanjam tu kandidaturu, jer pripadam »Jugosl. Musi. Organiza­ ciji«. Mustafa Huseinspakić. Iz »Osvitanja«. Danas otpočinje n »Osvitanju« drugi analfabetski t e č a j, kojeg će voditi učiteljica Rasema Bisić. Kaćla se bude prijavio dovoljan broj učenica, otpočeće i treći tečaj. Predsjedništvo kongresa Jugoslaven­ skih Novinara dobilo je ovu brzojavke: »Duboko prožet uvjerenjem, da na ■*šcm novinarstvu u prvom redu leži ve­ liki zadatak političkog i moralnog vaspitanja naroda za nove prilike u ujedi­ njenoj otadžbini, ja želim zboru najljep­ še uspjehe i zahvaljujem na pozdrava u ime Njegovog Veličanstva kralja Pntra i moje. Aleksandar«. letke s natpisom: »Split ne mari ako i Vrhovno je vijeće odlučilo da će po­ svi za tebe izginemo«. Letci nose pot­ zvali jugoslavensku i rumunjsku vladu, pis dalmatinskog sveučilišnog skupa. alka potpišu u isto doba i ugovor s A■strijom i dva priložena finansijska uIz Madžarske. 18. o. mj. poslije podne govora. koja su već potpisana u Saint održala se je međustranačka konferen­ Cirmainu. cija na kojoj je antantin povjerenik Izvanredna glavna skupština »Jugo­ Aitanta proti D’ Annunziju. »Abend« Clarck pročitao jednu antantinu izjavu, slavenskog Kluba« biće 30. novembra . 1919. u 3 sata poslije podne u Klubskof koja doduše naglašava da se antanta ne javlja iz Parisa: Vrhovno vijeće savezželi miješati u unutarnje državne poslo­ ЈПкЛ7 namjerava poduzeti u Rimu pri­ restauraciji sa dnevnim redom: 1) Iz­ ; vještaj odbora, 2) Izbor novog odbora. ve. ali ujedno i prijeti za slučaj, ako sajateljske korake radi ponovnog D’ An; danja vlada ne udovolji željama antanauuitvog udara u Zadru. Đ’ Annunzio ) , Odbor. . te. Konferenciji je prisustvovalo 36 po­ loće 4a se proglasi diktatorom Dalmalitičara, od kojih su mnogi izričito na­ «je. Amerika zahtijeva da t ai glašavali potrebu sporazuma s antan1 i јa в s k > dobrovoljci smjesta : tom. Zastupnici građanskih stranaka iipiine Zadar. ponovno su nglasili da su pristaše miD’ Amunzio sprema udar в Dahna•01? D’ Annunzio planira provesti udar 1 nistra predsjednika Fridricha i izrazili pravi laneni niigjamo na veli­ i tijeloj Dalmaciji. Talijanske zadarske j su želju, da ministarski savjet odluči o ko. Saljmio 1ako::j«r po pošti Mviii otvoreno donose podatke o ja- I izjavi koja će se dati Clarcku. Nakon ( što je ovo prihvaćeno, konfrencija je u kantama cirka 13 kg pouze­ koati vojske od 15 hiljada ljudi, koji se prekinuta. Ministarski će savjet rasćem. Za kanln, zavoj i frankaimaju »krcati u Zadru, a određeni si n Split. Ova će se vojska ukrcati na . pravljati o antantinim zahtjevima, a fnru računamo 38 kruna. onda se nastavlja stranačka konferen­ I raiie brodove u Italiji, dakle pred oči­ SEVER & KO MP , LJUBLJANA. ’ cija. ma ekibenc Italije. Dalmacija očekuje . •4 beogradske vlade žurne odluke i eProti Habsbnrzima. Harmswortb je aeug.4n» mjere, da razbije provalu taizjavio u engleskoj gornjoj kući, da enIjuskih buntovnika na ovaj neokupira­ ' gk^ka vlada nije dosada priznala ni ni 41t liše domovine. Mjesni talijanaši iednn vladu в Madžarskoj. Vrhovno je ahve ■ svojim sastajalištima skori dovijeće saveznika protiv toga, da se haah D’ Annunzia. te izjavljuju otvo­ Habsburgovci povrate u Madžarska. Preporučujem svoju reno, da su dani njihove vlasti blizu, a Mađarski dopisni ured javlja: Budim­ daai jugoslavenske vlade izbrojeni. Zapeštanski kabinet održao je jučer poи je i shvatljiva grozničava propagan­ i slije podne sjednicu pod predsjedanjem da hranom i novcem, koju su mjesni ' ministra predsjednika Frindriha da za' talijanaši preko talijanske lađe »Pugiia« | Posluga brza. — Cijene umjerene. I uzme stanovište prema izjavi antantiMdija dva mjeseca prevozili. Preoku­ ! | nog punomoćnika gosp. Clarcka. MiniHamza Begkr, Mustajbegova uL pirana Dalmacija očekuje od cijele do­ 1 star predsjednik Fridrih izjavio je da je movine složan zahtjev, da se osujeti no­ : spreman odstupiti pošto je ispunjen najvo nedjelo, uovi zločin protiv pravde i ■ЈЕаГвивш • važniji uvjet t. j. da su Rumunji napu­ vraviet. stili zemlju. Izjavio je da odstupa od Talijanska halapljlvost. Saznaje se iz I časti ministra predsjednika. vdoma pouzdana izvora, da se sprema , - ----Raspi? Izbora za madžarsku konstinovi D’Annunziev udar na Split Udar tuantu. Ugarsko ministarsko vijeće ras­ OKO VAKUFSKIH IZBORA. Kako je imao islijediti zajedno sa zadarskim, pisalo je opće izbore za ugarsku narod­ : saznajemo ovdašnje je vakufsko povje- , ali je bio u zadnjem času odgođen. nu skupštinu za 21. decembra. Izbori će renstvo odgodilo vakufske izbore 1 od- I D’ABnnnzio, koji se je na 15. novembra se vršiti na nezapremljcnom području. redilo, da se izbor obavi u petak 28. te povratio ia Rijeku a ratnom lađom, 3. januara 1920. sastaće se narodna laneno i kinopljeno sjeme kupuje subotu 29. I nedjelju 30. ovog mjeseca. vraća po njegovoj sopstvenoj izjavi I skupština, koja će imati mandat za dvkna 22. ovoga mjeseca opet u Zadar, da Dignute glasovnice sravnić« se sa bi­ svaki kvantum: Trgovina sjeme­ 1 ie godine, ali i pravo, da se i još ranije •dati« 4alje provede svoj program. Ia račkim spiskom i na njih će biti udaren nja Sever & Komp, Ljubljana. raspusti. Dal j* dolazi u Zadar 15.000 vojnika s pečat Biračima, čijih je glasovnica Telefon int. 31«. Francuska i Rusija. Francuska je vh•đjetoni mornarice. Ovoj vojsci i ovom stalo, izdaće se duplikat, koji će bit] mn- ! I 4a i jednoj službenoj noti načelno pi •djehi mornarice cilj je Split. Dragi dio vojske s drugim odjelom mor- ! stala na to, da se više nikako ne miješa oružanom rukom u Rusiju. nariee ide u Crnu Gonu, te je već odEngleska i Rusija. U engleskoj donjoj wđ*n >Ian provale preko Boke Kotorkući bila je velika rasprava. Lloyd Ge<kc ili e vanjske strane. U Zadru je oorge se izjavio protiv svake intervenci­ rva sila oružja i municije. Minirani je u Rusiji. Engleska vlada — rekao je si «П pitevi, osobito svi mostovi pre­ on — treba da sasvim prekine dava­ ma granici. Milio se pokorio potpuno D’Aanninziju i obojica rade složno. U njem materijalne ili moralne pomoći U nedjelju 23. novembra 1919. Zadar м dopratili D’Annunzija ratni ! Đonikinu i KolČaku. Ministar je rekao krstaš »Cortellazzo«, brzi veliki raza- ! da jednako misli i francuska vlada, jer 4 sata po ptdne rad »Hulio«, torpiljarka »No 66« I tor- ' da ona ne može nametnuti francuskoj t novih tereta za vođenje operacija u *Ц|агка »No 22«. FIRNIS cipelarsku radnju Domaće vijesti Soja grah (pasulj) I M P E R 1 A L - K I N O 1ж zanzetog Zadra. Po daljnim vijesti­ ma doznaje se, da je zadarski načelnik Kilotto bio već otrag nekoliko dana na­ ročitim proglasom najavio dolazak D’Annunzijev. D’Annunzio je sam pred­ vodio četu, koja je stigla u Zadar, te je •cbnab pošao da pregovara s podad■iralom Millom. D’Annunzio je jučer •tpitovao natrag na Rijeku, ostavivši u Zadru jedan dio svoje Čete. Izgleda, da se je D’Annunzio posve sporazumio • Millom, koji mu je kanda obećao, da 4« raditi po njegovim naputcima. Po uIkama Zadra plakatirano je više pro­ glasa, в kojima se traži aneksija Splita. Na parobrodu »San Marko«, koji je po>odne prispio ovamo iz Zadra, prilije­ piš« zadarski talijanaši mnogobrojne RubML I • 1 1 ) ■ ' I ZATVORENA PRESTAVA Engleski oficiri, k’oji su se vratili iz Rusije, otvoreno očituju kako su pro­ tivni tome, đi alijirci nastave svoju tntervcnciju a Rusiji. General Goudh ođlučno zastupa stanovište, da je jedino na osnovi priznanja nezavisnost svih država na rubu Rusije moguće postići brzi mir u Istočnoj Evropi. Amerika o mirovnom ngovori. Ame­ rički senat usvojio je sa 78 protiv 10 glasova rezoluciju senatora Lodgea, kojom se veli da je rasprava o mirovnom ngovoru zaključena. Odsada ne smije v e ni jedan senator govoriti du­ lje od jednog sata o mirovnom ugo­ vori. Senat je isvojio osim toga oVe re- Samo za muslimsnske žene davače se Vila od Neretve Granđiizna tragedija iz narodnog Života muslimana Bisne i Herce­ govine. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike prirodne scenerije divne Hercegovine. VteMik: OntraiBi Odbor »1 M. O.« OkIČNE CIJENE. ■иегдрзпја D & A. Кајиа. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/487a2144640fb1e714baf865087c46da.pdf 803b113d9b46e9aa7c0bce3e894aa024 PDF Text Text PRAVDA HELEKA. i iA'MMat. Љ. ne, mi pete M knna Uredatt*« i ефгвм жОвдЈ se u €<мчммИ cAđ. T^iefen br. 124. Čefe^tft ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАиСКЕ ОРГАНИЗАЦКЈЕ. račun paM. štediMiee KW. Broj 91. Sarajevo, utorak 25. novembra 1919. (2. rebiul-evvela 1338) Dolje talijanski nametnici! Naš presbiro dostavio nam je 21. o. mj. -ovu vijest beogradske »Pravde«: »Povodom najnovijih događaja u Dal maciji naša je vlada ponovno upozori­ la saveznike u Par«u na nasilnu poli­ tiku Taliana. Vlada je spremna na sve eventualnosti, pa makar je demobilizi­ ran drugi poziv. Nastavi li D’Annunzio sa svojim osvajanjem, to će naići na odlučan otpor. Vlada je posve si­ gurna, da će je u obrani domovine poduprijeti i opravdati sav narod.« Premda nam sadanja vlada ne daje nikakve garancije, da bi svojom d estruktivnom unutarnjom politiitikom mogla ojačati naš položaj prcma vani, ipak osjećamo svojom patri­ otskom dužnošću izjaviti, da bi u borbi s vanjskim napadačem i ovaka vlada mogla računati na našu potporu. To je međutim zadnja skrajnost koju bismo prihvatili samo u stisci pred tuđinačkom najezdom. Inače stojimo i ostajemo ,wa stanovištu, da je sadanja vlada je­ dna nesreća za narod i za dr­ žava. pa ne ćemo i ne možemo odu­ stati od zahtjeva, da ona demisionira i ustupi mjesto ljudima, kojt će sa više takta i više razumijevanja uzeti kor­ milo naše mlade države i odstraniti haos, što ga prouzročile upravni diletanti i megalomani ala Svetozar Prite prikriveni đestrnktivcL ah BukŠcv i Korać. Krste Cicvarići mogu sto puta uzeti “ječ u obranu »demokratske« diktarure; Pribićević može ua hiljade načina dokazivati potrebu jake ruke i pozivati e na »izgrađenost« svojih pogleda, mi stojimo i ostajemo na stanovištu, da e ne može i ne smije izigrati zadana riječ našeg Regenta i prema svim »demokratskim« teorijama naglašuiemo sveto načelo, da je — narod izvor državne vlasti i da samo on ima pravo, da postavlja vladu i uređuje svo­ ju državu. Pribićevićeva se vlada utječe potporl naroda. To je ispravno samo tako, ako ona taj apel stavi narodnom pred- | ; I ; ! ј • ■ . . j i ’ : ) ; . Sarajevo, 24. novembra. »Politika« javlja: Jučer u podne pre­ dah su šefovi opozicionalnih stranaka Dr. Dragoljubu Pavloviću protesno pis- j mo, što se ne sazivaju sjednice privre- ; menog Narodnog Predstavništva. U isro su vrijeme gospoda Stojan Protić, 1 Tritković, Ribarac, dr. Laginja, dr. Ko- ’ rošec j dr. Medaković uputili interpela­ ciju аа ministra predsjednika Davido- i vića, tražeći da vlada još na prvoj sjed- ( ■ici parlamenta dade obavještenje: 1 .) O općem položaju zemaljskom u pogledu unutarnje i spoljne politike, 2.) e tome, zašto vlada dosada nije sazvala parlamenta i zašto je jednostrno odio- ; žila rad parlamenta, kad je na riješa- , vanju bilo pitanja vrlo važnih i žurnih. Tim je suspendovana kontrola parlametna nad radom vlade i uprave ze­ stavništvu i od njega zatraži votuin povjerenja. Inače bi mogle nastati komplikftcje u obrani zemlje, pa kasnija demisija ne bi imala nikakve stvarne koristi. Ne treba se obmanjivati: tali­ janski je apetit porastao baš od krize Protićevog kabineta i za sadanju je našu nepriliku ^najviše kriv apsoluti­ stički režim Svete Pribićevića. On je Talijanima pružio vrlo zgodnu priliku, da iskorišćujuć naše unutarnje razmirice i nesređenost povedu snažnu osvajač­ ku kampanju i da svoje plašljive vojni­ ke osokole i osmjele na borbu baš u pretpostavci, da se radi unutarnjih tr­ zavica ne će više sresti sa fesom, koji im je kroz dvije godine uljevao strah u kosti i pred kojim su bježali kao muhe bez glave. Za bezglavost Pribićevfćeve politike karakterističan je ovaj brzojav našeg presbiroa: »Talijanske nacionalističke novine u nastojanju da nam štetuiu, ši­ re glasine o separatizmu čak i Dalma­ tinaca. Između ostaloga govore o ne­ kom odboru dalmatinskih separatista u Zagrebu, koji širi po Dalmaciji akciju, potpomaganu od Hrvatske Zajednice«, da se organizuju de­ monstracije po Hrvatskoj i Dalmaciji.« Sve kad bi i postojala ovakva tenden­ cija, pametni je državnici ne biše izKosiH u ovako kritičnim časovima 1 potrpali bi tu defetističku kugu baš radi toga, da ne naškode državi. Pribićevićev presbiro hvata eto ovake vijesti kao gladan pas muhu. Pa se još gospo­ đa ljute, kad im se spočitava, da su im stranački interesi preči od državnik Dvanaesti je čas, da gospoda »demo­ krati« uvide svoju zabludu, pa omogu­ će sastav takve vlade, koja će s više autoriteta moći doviknuti: Talijanski gladuši, ruke sebi, jer biste mogli do­ živjeti novu Piavu«. što se nas tiče, mi otvoreno naglašujemo: »Fesovi su tu, nesamo proti Talijanima, već i proti unutarnjim korupcionistima i di­ letantima ....« maljske. .a opštom saglasnošću je utvr­ đeno, da parlamenat ima biti stalno na okupu do saziva us t a v o t v o r n e skupštine. 3.) o tom. zašto vlada nije tražila odobrenje budžetnih dvanaestina, 4.) o tome, zašto vlada radi državnih dugova uzima od građana 20% od svake sume kruna, a nema za to odobrenja od parlamenta, 5.) o tufn, zašto je vlada bez saradnje parlamenta sklopila ovako štetne tr­ govačke ugovore, 6.) o tome, zašto je ' vlada u odsustvu parlamenta mijenjala zakon o opštinama u Hrvatskoj i time povrijedila samoupravni princip opština. Predsjednik privremenog predstav­ ništva dr. Pavlović primio je oba pi­ smena akta na znanje i izvijestio o tom predsjednika vlade. Skandal sa vakufskim izborima. Ima ih koji misle, da se može u bes­ kraj tjerati komedija sa izborom vakufчкок džematskog medžlisa u Sarajevu. Ljudi zaboravljaju, da opstanak naše vjersko-prosvjetne autonomije nije ta­ ko malen zalogaj, a da bi ga mogla staviti u pitanje šačica nametnika, što im je dao uhljebije jedan Pribićević i da se ne smije potejenjivati snaga naše organizacije i volja naroda, što je u njoj okupljen. Ako smo mirno podnijeli ko­ mesarijat u »Gajretu«, to još ne znači, I da bismo ušutjeli na ponovnu jednu provokaciju vladinih prišipetlji. Obrat­ no. Pokušaj komesarijata u vakufu mo­ gao bi dati povoda, da odmazdimo i za prvu provokaciju i da ušljed narod­ nog gnjeva bude mišja rapa spram du. kata. Jer naše je ustrpljenie gotovo da se prelije, a onda.... Da izazovi desperatnih elemenata prcj laže sve gratfee pristojnosti i obzira, poj kazuju ovi događaji, koji su se odigrali prilikom vakufskih izbora u Sarajevu. > 1 i ; ; , i i I ' { ’ j ! I j ; U septembarskim izborima naša je organizacija pokazala najveću samo­ zataju. Pristala je na kompromis, po kojem je kandidovano preko 25 ljudi izvan organizacije. Žrtvovala je neke istaknute svoje članove i pristala da se iz protivničkog tabora kandidiraju i ljudi, koji su odgovorni za dosadanju jalovost rada u vakufskom povjeren­ stvu. Izbor je poništen, jer da »nije gla­ sovao dovoljan broj birača«. U stvari se je radilo o tom, da se obori izbor zamjenika, koji pripadahu našoj organi­ zaciji Kod oktobarskih izbora opet smo nudili kompromis, koji je bio vrlo Častan kako za g. Halilbašića, tako i za ljude, koji su stajali za njim ili blizu njega. Halilbašić je odbio kompromis i tako smo se imali boriti ha dvije fronte: proti »neutralcima« r. Halilbašića 1 proti »demokratima«, što istupile pod nazivom »Napredne Omladine«. Digla se i kuka i motika, buncalo se o sigurnom našem porazu I fijasku. A rezultat? Naprama naših hiljadu glasova dobiše »neutralci« 28, a »demokrati« 8, slovom osam glasova. Taj sjajni uspjeh naše organizacije bijaše senzacija prvog reda: Sve su novine pisale o slomu »demokrata«. Neke i na uvodnom mjestu. Beograd i Zagreb ostadoše preneraženi, a Pribićevićeva je štampa izmišljala razne laži i petljanije, ne bi li ma­ kar na taj način sakrila bruku svoje i nečuveni poraz svog vode i diktatora. Svrze, Sarići. Kurtovlći i plačidrugovi uložiše protest, jer da su njihove pristaše bile terorBane. Prihvatiše se i formalnih grešaka pri štrihovanju birača i opet pon'štiše izbore. »Demokratski« ^u »zastupnici« odah| nuli dušom: nek je uvažen njihov pro! test i ustanovljena lažna tvrdnja o teroru, pa su na konju«. Nu zaboraviše jednu okolnost. Tvrdnju o tobožnjem našem teroru trebalo je dokazati na ponovni m izborima: trebalo i je izvesti te terorisane birače i pokaI zati ih svijetu, da ih vid5, da ih zna i ; da ih prebroji. U tom. što se »demo| krati« ne smjedoše ni pojaviti na nak! nadnim izborima leži najjasniji dokaz, • da je potpuno lažna njihova tvrdnja o 1 teroru na oktobarskim izborima. To je najsjajnija potvrda naše snage i potpu­ ne supremacije, najbolji dokaz, da su muslimanski »demokrati« safunski mje­ hurići i repa bez korjena. »Nutralci« se također sakriše u mišje rupe, a ppb’jeđeni im »vođa« pobježe u Stainbol samo da ne gleda raspa svoje garde i da ne mora sudjelovati pri likvidaciji svog desetgođišnjeg režima. Pri polasku je ipak imao toliko — pa­ kosti. da naredi nezakonito uvaženje radničkih reklamacija i na taj način uspostavi pet-šest stotina novih birača, za koje se ne zna ni gdje stanuju, ni koliko im je godina, ni plaćaju U porez i jesu li zaista u Sarajevu nadležni. Brat »zastupnika« I. Sarića, inače po­ slovođa povjerenstva, koji je pri sep­ tembarskim izborima uhvaćen u švindlu sa krivim gla<ovnicama, potražio je svog »druga® Bulbulovlća I otpočeo liferovanje krivih glasovnea. a da *po! sao« buđe još plođnij’, u srijedu 19. по। vembra u večer nestade preko 550 rad' niskih glasovnica. »Ukrali ih »Pravda! Ši« vikal’ su ktadljlvci i njihovi jataci. j -”1"1 Godina I. пииигшсж! гаоикин№а«НЕжта№8Н1таииБегч7та»н1ае«мжшг^жз9<еат!к^ .'A.., 11 । j | | . I i : i 1 [ ; i , »Marljivi« predsjednik povjerenstva sazvao je odmah sjednicu i gospoda zaključiše, da se izbori odgode do 27„ 28. i 29. decembra. Sad je već b.Io ja­ sno, da ima još »vjetrova' osim »rad­ ničkih«. Odgoda do konca decembra, koja je značila očitu povredu »Statuta« dala je povoda našoj organizaciji, da intervenira kod povjerenstva i -— kad nije išlo drukčije - da odustane od za­ htjeva, da se ima ispitati opravdanost radničkih reklamacija onako isto, kako su ispitivane naše reklamacije. Pristadosmo dakle i na to, da na biralSte dođe pet-šest stotina ljudi, koji po pra­ vu ne bi mogli birati i odustasmo od protesta proti i toj nezakonitosti samo za to. da omogućimo što brže provedenje izbora i da uvjerimo i Sreter. efen­ diju« Jakšića, kako nema smisla rad­ ničke mase huškati na ljude, koji nema­ ju ništa proti zahtjevima poštenih rad­ nika. Da sc onemogući glasanje sa ukrade­ nim glasovnicama, naš je odbor zahti­ jevao, da se izda duplikat ukradenih glasovnica i da se sve glasovnice ponovne sravne sa biračkim spiskom, te provide muhurom. To je povjerenstvo usvojilo i odredilo novi izbor na 28., 29. i 30. novembra. No 21. novembra osvanuo je nenadano ovaj oglas: »Po­ što je noćas nepoznata osoba ukrala spisak birača za izbor vakufskomearifskog džematskog međžlisa za grad i okolicu Sarajevo, to se izbori za vakufsko mearifski džematskl mcdžlte za Sarajevo, urečeni na dan 23. novem­ bra 1919. odgađaju — na neizvje­ sno vrijeme.« Oglas nosi potpis predsjednika va­ kufskog povjerenstva g. Hatibovića, a nema službenog broja. Hatibović je pre­ ma tomu i glavni krivac, da se spisak birača nije prenio u kasu uprave Gazi Husrebegova vakufa. A da bi mogao biti u savezu sa »nepoznatom osobom«, koja je »ukrala« spisak birača, govori osim gornje okolnosti i to, što je tek sutradan predao ostavku na predsjed­ ništvu povjerenstva. Jer ako se radi o tom, da mu se »prijeti životu«, onda ?e ostavku trebao dati odmah cim je odmaglio g. Halilbašić: a ako je uzrok kra­ đa, onda je morao demisiomrati, kad su — pokradene glasovnice ili kad je Sa­ lih Sarić uhvaćen pri švindlovanju sa snopom glasovnica. Ovako izgleda, da je ostao u službi baš radi toga, da se spisak može »ukrasti«, jer da je zapao u ruke g. Kadića, onda g. Hatibović ne ђ: imao mogućnosti, da izbore odgodi na »neizvjesno« vrijeme. Mi se nadamo, da će policiji poći za rukom, da pronađe »kradljivca«, a dotle g. Hatiboviću mo­ ramo upozoriti, da se jednostavnom os­ tavkom ne će izvući ispod odgovorno­ sti za đosađanje propuste i hotimično zavlačenjc izbora. On mora omogućiti pravovremeno provedenje izbora, a već će se — nadamo se — naći ljudi, ko> će zapriječiti njegovu pasivnu resistct>ćiju i zavesti red u ovom zapari »Ženom povjerenstvu. M:slimo na saborski od­ bor i odhično traŽ;mo, da sc on o d mah sazove na izvanredno zasijedanje. U idućem broju osvrnućemo se ha ša­ renu družinu, koja smeta provedenje ovih važnih izbora i prikazati svu ne prrodnost saveza između sadaniih pro­ tivnika naše organizacije. " Bilježe Justltla fimdamentum regnorum. Pod ovim naslovom donosi banjalučki »No। vi Život« ovaj sastavak iz muslimanI skih krugova: »Ov.h dana čitajući službeni d:o sa1 rajevskog »Narodnog Jedin tva« br. 88. I od 4. novembra 1919. padoše nam u oči dva Interesantna imenovanja. Naime pročitasmo, da je zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovala svršer.ov pravnTa Miloša Tomaševića polit. • r tavom I. razreda u IX. činu, a svr' no pravnika Dra Fehima Osmanf ” : a perovodnim vježbenikom i u. Prema ovome Fehim (musti �Оцаана 2- Strana„НРАВДА* — „PRAVDA" ■ton) trebaćc služiti najmanje 5 godina, da dođe u onaj čin. gdje je njegov škol­ ski drug Miloš (Srbin-demokrata) da­ nas. Ta nije ovo »agrarno pitanje«, pa zašto demokratska vlada i kod namjeMavanja činovnika ide ovako otvore­ no protiv muslimana? Vide li ovo muslimanski narodni po­ slanici u privr. narodnom predstavni­ štvu. koji su zabludili u »Demokratska zajednicu« ili ne vide? Ako ne vide mo­ limo sc svemogućem Allahu. da im da­ de očni vid, pa da uvide ovaj nepra­ vedni postupak svojih gospodara naprama muslimanima, da uvide da omra­ žena Austrija kroz 40 godina svoje zlo­ kobne uprave nije nam nikad ovako otvoreno nepravdu člndla i ua prvom koraku zapostavljala nas. Ako vide, pi­ tamo ih. ima li u njihovim žilama kap islamske krvi; ako ima, da li će im se uzbuniti, kad vide ovako otvorenu nepravdu. koja sc nanosi bratu muslima­ ni?; ili je njima možda pretežnih njihov vlastiti interes, nego li interes musli­ mana? Ako imadu obraza — o čem mi ne dvojimo — ili će ovu i još ovakovih nepravda, baš u istom resortu nanese­ nih muslimanima, nastojati da isprave ili će povući skrajnje konzekvencije.« Prenosimo uz napomenu, da smo o Tomašev ćevom imenovanju govorili u 76. broju našega lista od 21. oktobri, nu g. Sola veze i veze.... Jedan skandal više ili manje. kojoj bi prikazali potrebu Što skorijeg saziva parlamenta. U četvrtak su sve stranke opozicionalnog bloka vijećale o sazivu parla­ menta. Zaključeno je bilo da se pred­ sjedniku parlamenta uruči pismo, u ko­ jem se zahtijeva, da se odmah sazove parlamenat. Ujedno je ovom pismu bila priložena interpelacija, u kojoj se zahti­ jeva da se dade razjašnjenje o vanj­ skom položaju kao i o unutrašnjoj po­ litici. U svom pismu opozicionalni blok veli da se parlamentu mora dati mo­ gućnost, da zauzme stanovište prema vladinim odlukama. Podjedno upozo­ rava predsjednika na obećanje, dato narodnom vijeću, da će parlamenat ostati permanentan do konstituante. »Demokrati« i parlamenat. 25. o. mj. održaće sc plenarna sjednica demokratsko-socijalističkog bloka, na kojoj će se raspravljati o sazivu parlamenta. Drži se da će doći do odgode parla­ menta i to ukazom. Nova vijest veli prema informaciji beogradske »Pravde«, da će »vlada na sjednici Demokratske Zajednice, koja će se držati 25. o. mj. iznijeti prijedlog, da se radi sa parlamentom«. Ko bi se snašao u ovim vijestima? Vlada za alkohol. Presbiro javlja: »Ministar financija izdao je nalog svim financijskim oblastima, da se obustave sve dohodarstveno-kaznene istrage radi neprijave pečenja rakije«. Na jednoj strani naredbe o ograni­ čenju točenja alkohola, a na drugoj špekulacija sa pečenjem rakije. Živela »demokratia«!.... Opozicija traži saziv parlamenta. U Beograd su stigli pročelnici opozicionalnih klubova. U namjeri je opozicije, da zatraži audijenciju kod regenta, u Boljševizam na selu. Mehmed Memić iz Sarajeva otišao je 14. o. mj. u Ljubogošću (kot. Sarajevo) da ore. svoju b c g I u č k u nji *u. koje je jedan dio i prije sobom o j r a o iv a o, a drugi davao pod najam Andriji Bukeri iz istog sela. Idući putem sreo je spomenutog Andriju gdje ide u Sara­ jevo, ali se je kasnije povratio i poku­ pivši trinaest seljana došao na njivu da omete Memićevo oranje. Iz skupine se je javio Jovo Veselinović pitajući Memića ima li dozvolu da ore, na što je Aleksa Vujadinović izjavio da je sudac dozvolio Memiću obrađivanje zemlje i da je sam Andrija izjavio pred sucem, da se tome ne protivi. Na te je riječi Andrija potrčao za ka­ men od desetak kila vičući: »Ja imam drugu osudu. Ja sam ovdje vlada« i navalio je na Memića, koji se je zaklo­ nio za Jovu Veselinovića i tako se spasio od kamena. Andrija je onda iz­ vadio pušku i opalio Muji ispod grla. Nastalo je komešanje. pri kojem su i drugi neki seljaci povadili puške, jer su Memićevi orači priskočili mu u pomoć. Memić sc je na taj način spasio, što se je krio za Jovu Veselinovića, a kasnije mu je uspjelo pobjeći, jer*su sc napa­ dači oborili na njegove orače. Memić se je sklonio u hudžeru svog kmeta Đorde Gluhovića, gdje su ga ponovno napali Jovo Torbok, Mića Veselinović i Andri­ ja Bukcra i bio bi zaklan, da ga ni­ jemu spasili kmeti, koji su doletjeli na kuknjavu žena. Menrić je iza tog napa­ daja pobjegao na tavan i mogao je ute­ ći tek iza jacije. Andriji Bukeri nije ni to bilo dosta, već je 17. o. mj. došao u Sarajevo kući i I , j I j I i rečenog Memića i pitao: »gdje je aga?« psujući balinsku mater i prijeteći se, da će ga ubiti. Memić ima 18 otetih kmeta i tu beglučku zćmlju, čijom je obradom kanio iz­ državati svoju familiju od 32 čeljadi, jer nema nikakva drugog zanata, niti ima drugog posjeda. Pitamo sada poštenu javnost na koji se način može podnositi ovaki bolj­ ševizam naših oblasti i kako bi se Šutjelo na ovake postupke. Prvo i prvo odakle seljacima pravo na nošenje oružja? Oblasti tvrde, da je oružje po­ kupljeno, a eto sc po našim selima po­ javljuju u svakoj 'prilfci puške razne vrsti. Žandari ne nalaze za potrebno ni da zapriječe njihova uporabu, a kamo li đa bi se brinuli za njihovo kupljenje. Druga stvar, koja upada oči i uzru­ java mirno građanstvo leži u tom, što oblasti ne ureduju potrebnom brzinom i većom energijom. Kako to, da je Andrija Bukcra mogao doći u Sarajevo i tražiti Memića na njegovu ktfćnjem pragu? 1 šta bi bilo, da je Memić slučajno bio kod kuće, pa da je izašao pred Anđriju? Ko bi odgovarao za eventualna njegovu smrt? Najvažnije je pitanje: ko će da osi­ gura eksistenciju mnogobrojne Memićeve obitelji? On je težak i hoće da živi o težakluku. Dakle čovjek, koji po svim agrarnim »reformama« ima pravo na zemlju i njeno obrađivanje. I sad na­ staje pitanje: Je li Andrija Bukera ui­ stinu »vlada« u Ljubogošći ili će mu oblast izbiti iz glave tu ideju fiksu i poučiti ga da poštuje tuđu svojinu? Mi pitamo i čekamo odgovor. Bosansko-herceg. muslimani/ »• Biću slobodan, poštovani g. uredni- • će, da Vas zamolim za prostor u svrhu, ! da Vas informiram o prilikama u Bo- • ini i da Vam prikazem sadanje raspo- i loženje b.-h. muslimana. Činim’to iz I razloga, Što se o tom raspoloženju u hrvatskoj Štampi ne piše toliko, koliko i b! bilo nužno obzirom na važnost ulo- i ge. koju bismo mi muslimani -mogli i- : srati u pitanju izglađivanja opreka i - I nesporazuma, što vladaju među hrvatskim i srpskim dijelom našeg jedinstvo- ; nog naroda. Da to iscrpnije objasnim, I nužno je da pođem malo izdaljeg, pa mi 1 dozvolite da se u kratkim crtama osvr- , nem na prilike daleko prije rata i ba- । cim pogled na razvoj tih prilika. I ako izraziti tunkofili, naši pređi ipak ne bijahu nikad asimilirani turskom na­ rodu. Obratno, oni su uvijek i u svim ' prilikama oču\ali nacionalnu svoju pri- I padnost. dičeći se ne samo svojim po- ' rijekloui. nego ga i oštro akcentujući. I Dokle je išla ta tvrdoglavost Bošnjaka 1 timstva, što su ih osobito krajiški ju- | naći sklapali sa »zadranin-bamma« i ostalim uglednicima i junacima. Sve su to značajne pojave, koje dosta jasno go­ vore o našem snažnom nacionalnom osjećaju i u davnoj prošlosti. Druga markantna crta, na koju hoću da obratan pažnju sadanje političke generacije leži u viteštvu i veli- i kodušnosti muslimanskih narodnih ; junaka. Naš junak ne voli lukavstva i preprcdenostl, nogo junački i otvoreni . mejdan, pa »što Bog da < sreća junač­ ka«. Ne ću reći, da uzrok toj junačkoj otvorenosti ne leži i u našoj tadanjoj nadmoćnosti, nu svakako konstatiram, da je te otvorenosti mnogo manje u narodnoj pjesmi naše inovjerne braće, u kojoj ta crta nije onako otvoreno na; glašona kao u muslimanskoj. }• Ova nacionalna svijest b.-h. musli1 mana glavni je razlog, da je Bosna us- i • prkos četiristoljetnog turskog gospod- ! i stva zadržala svoje narodno obi! 1 j e ž j e i našu narodnu pjesmu, koja je ' zapela za oko čak i jednom Goetheu. ’ ‘ Ta je svijest bila uzrokom, da bosan- ‘ i skr muslimani nijesu htjeli priznati čak 1 1 ni carskog fermana o okupaciji Bosne, i pa su se toj okupaciji oduprli svom • ; snagom, usprkos toga što su je tražili ■ i bosanski fratri i svi katolici i usprkos ' 1 toga, što su pravoslavni Srbi vikali: •' I »Eto Švabe, eto babe«, Muslimani su ' [ u toj okupaciji gledali najezdu tu- i 1 dina i za to su joj se onako muški i 1 oduprli. Da nije bilo domaćih protivni- , ka, pitanje je još, kako bi Austrija pla­ tila tu okupaciju i koliko bi je napora i ' žrtava ona stajala. j Okupacija Bosne zatekla je stanje, } koje se može obilježiti riječima: poli­ tička r ekonomska suprema­ cija nas muslimana. U našim ja ; rukama bila nesamo ogromna većina zemlje, nego i zanati i trgovina. Mi smo dakle morali postati i prvi plijen tu­ đinske najezde. Pa smo i postali. E m i- i 1 gracija naših uglednika i na- ' i še intelige nci je ostavila je široko polje za zatomi rad njemačkih i mađar1 skih gladuša, a bogatstvo i jogunluk • naše mladeži bili su kao stvoreni, da ; poznata mađarska izvozna »roba« na- ■ đe dobru prođu. Kulturna misija naše ( i okupatorke otpočela je dakle s nogu ; i mjesto s glave, dočim joj je političko : djelovanje išlo za tim, da »Turke« po- , i trsne u svakom pogledu. Sa žalošću , : moram konstatovati, da su joj u tom , ' pravcu išli na ruku i naši suplemenici ' i druge vjere, ne lučeći tuđinač- : ' ke vlasti od nacionalnih poI treba i nasijedajući joj katkad no- ' svjesno, a mnogo puta i svjesno. Poli­ tika naše okupatorke bila je vješto mas- ( kirana. Dok je na vješt i sladak način ■ zavodila našu mladež na stramputlcu, i d.a nas na taj način liši imetka < nezavisna vodstva, dotle je I Školsku politiku tako prozelitirala, da je svjesnijim našim ljudima izbila sva­ ku mogućnost, đa intenzivnom propa­ gandom za brojan polazak škole osi­ guraju naš kulturni razvoj. Konzervatizam naše mase t naših hodža dobro joj je došao u ovoj dušmanskoj politici protiv islamskog dijela našeg naroda, a prozelitizam dra. Stadlera v ј eš t o je i z r a b i 1 a. da zabije snažan klin između nas i katoličkog di­ jela našeg naroda. Dokle je išla jezuit­ ska prepredenost baroni Kučere vidi se najbolje po tom, što je na jednoj strani priređivao »mevlude^ u svom / domu, da time pokaže tobožnje svoje poštovanje prema našim vjerskim sve­ tinjama, i na drugoj strani odbijao sve pritužbe proti upotrebi Hoićeve povje­ snice, u kojoj se naš pejgamber ozna­ čuje — pađavičavim čovjekom i pogrđujc na najnedostojniji način. U toj je činjenici najglavnijt razlog, da je ostalo bez uspjeha sve nastojanje hrvatske inteligencije, da nas zagrije za hrvatstvo i njegove težnje tim prije, : Što se je Frankovo tumačenje starčevi- । ćanstva usko vezalo ssa okvirom habs- ' Br»j burške monarhije, za koju se atš dio naroda nije nikako mogao zagrijati aiti joj se priljubiti. U tom je uzrok i neuspjehu g. Ademage Mešića, koji je napravio i tu pogriješku, da se je oglušio narodnom po­ kretu za vjersko-prosvjetnu samoupra­ vu. Ne postavivši se u suprotan blav protiv Kalaj-Kučerinoj upravi, diskre­ ditirao je nesamo svoje političko-kulturno nastojanje, nogo i hrvatstvo, ko­ jem je bio najistaknutiji propovjednik. »Hrvatsko Pravo« i »Muslimanska Svi­ jest« doživješe radi toga potpun fijasko. Srbi su bili udarili boljim i razbori­ tijim pravcem. Oni su se založili za naše zahtjeve u borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju, otvorili su stupce svojih novina našoj opoziciji, glorifi­ cirali su patnje i progone naših vođu i time postepeno privukli naše simpa­ tije. Akcija rahmetli Ali Fehmi ef. Džabića udarila e prve temelje našemu zbliženju sa pravoslavnim Srbima, da se ono u još jačoj mjeri očituje a zajed­ ničkoj borbi za ustavne slobode i gra­ đanska naša prava. Spominjem samo ili đžauski memorandum, kao plod uske saradnje Srba sa našom na­ rodnom organizacijom pod vodstvom g. Arnautovića, a pokroviteljstvom rahrnetli Alibega Firdusa. Ova je akcija imala ne samo jak žalac proti tuđincima, koji su se označivali vrlo zgodnim nazivom »kuferaši«, nego je mnogo do­ prinijela i unutarnjem konsolidovanju narodnih redova. No ovu teško postig­ nutu slogu dvaju glavnih elemenata иаšeg naroda u Bosni i Hercegovini abrz© razvrgnuće s jednu stranu ekskluzivizain »Narodovaca« i »Otadžbinaša«, a s drugu pehlivanluk g. Šerifa Arhautovića, koji svoj opali popularitet htjede poknpiti time, što slogom sa Mešićevim krilom muslimanskih samostalaca htjede da ušutka jedan dio neza­ dovoljnika. Amautović je koraknuo i dalje, pa je sklopio pakt sa Hrvatima i otvoreno zaplivao vladinim vodama. Jako nespretna opozicija muslimaiskih demokrata oko »Samouprave« t još uespretnija i bezidejnija borba gru­ pa oko »Jenji Musavata«, što ga je pokrenuo Dervišbeg Miralem, ne bijahu u stanju, da narod priberu i okupe oko svojih organa, što su se .međusobno popunjavali u propagovanju srbofilskog pravca. Ipak je njihova paljba, poduprt* pisanjem »Musi. Sloge«, organa dragog krila samostalaca, imala taj uspfeh, da je onemogućila dominaciju »paktaša«, ali i unijela u na­ rod potpunu apatiju i đ i s o r tj e n t a c i j u tako, da su »paktaši« pro­ pali u dvama naknadnim izborima i podlegli — lokalnim veličinama bez fkakva političkog obilježja. Kampanju proti paktašima иаком obustave »Samouprave« i »Jenji Musa­ vata« preuzeo je organ udruženja ilmifje »Misbah«, koji je u drugoj godini iz mjesečnika pretvoren u tjednik r koji je postepeno sve izrazitije pisao ■ srbofilskom pravcu. Njegovo pisanje bil© je u političkom pogledu nastavak tra­ dicija bivše musi, narodne organizaci­ je. pa je »Misbah« time vršio nesamo političko rušenje paktaša«, eego je istodobno vodio i jednu snažnu i tačno opredijeljenu opoziciju prema tuđinačkom režima, koji je bio uspio da se zakrili plaštem narodne volje, jer je makar i © glaso­ vima virilista imao za se većina bo­ sanskog sabora. Sa koliko je odvažno­ sti vođena ova borba proti tuđinaČkim ugnjetačima i kako je ispravno r na­ rodno shvatanje zauzimao »Misbah«, vidi se najbolje po tom, što je pod pri­ jekim sudom generala Potiorek* imao odvažnosti, da demoliranje srpskih rad­ nja u 1914. nazove vandalizmom i bar­ barstvom, sa kojim islamski dio eašeg naroda ne može imati nikakove veze. O paktaškoj politici progovoriću u drugom članku, jer bez tog nije moguće imati jasna suda o sadanjem našem ras­ položenju. - vidi se najbolje po tom, Što su ih Turci poslovično označili' nazivom »deli Bo­ šnjak« (ludi Bosanac) i što je silni So­ kolović našem jeziku dao mjesta čak i u diplomatskim aktima Turske, tada­ nje glavne velesile u Evropi. Nije je­ dan naš vezir platio glavom boreći se za privilegovani položaj svoje uže domovine, niti su rijetki slučajevi pobune proti Turkušama, koji se »drznuše, da diraju u prava Bosne i kršne Hercegovine«. Vezirovanje Zmaja od Naši bosansko-hercegovački đaci ka­ Bosne i njegova borba proti sultanu ta­ ne također osnovati đačke organizacije, kođer je manifestacija nacionalne svlkojih se ujedinjenjem žele ograditi i zajes-ti. i ako je imala i neku dozu vjer­ I štititi proti svojim neprijateljima, koji ske osjetljivosti. Nu nije tek puki slu­ ih do sada gnjaviše i ugnjetavaše. Pri­ čaj. da je u njegovoj vojscr bio i do- | siljeni smo, da sami — na sramota na­ Svakome pokretu ima uzrok, koji po­ bar postotak kršćanske raje. Isto tako maže daljnjim razvitcima. Prezir i ne­ šim odgojiteljima — liječimo naše du­ valja osobitu pažnju obratiti na pobrahaj, Što se do sada spram daštva či­ ševne, materijalne i socijalne rane, koje nio, te despotizam. koji je izvođen nad su se sve više i više pogoršavale, dok *) IM ovim naslovom napisao je naš daŠtvom od strane direkcija i vlade konačno nijesu postale sasvim nepod­ glavni urednik nekoliko članaka za uzrok je, da je đačko pitanje postalo nošljive. Mi hoćemo, da promijenimo »Obzor«, pa ih prenosimo u svrhu, da aktuelno. Do sada se o tome svuda ra­ : ono, Što sc je do sada od strane vlade o njima obavijestimo i naše čitatelje, i dilo, pa se je djelomice i uspjelo, osim zavlačilo; naime, da reformišemo sa u Bosnj i Hercegovini. Uredništvo. svim đačke prilike. Prosvjeta i hola. Đački pokret. �Strana 3 Страиа .PKAVDA* — .ПРАВДА* Do »ada je đaštvo složilo staiovitim •Klividuama kao sredstvo i slijepo orufo, da podignu i zaštite svoje interese, м aašu štetu. Mi to hoćemo i moramo predusresti, jer sa propašću stare drŽ*ve, moraju izumrijeti i iščeznuti ta­ kođer i stari režimi, te ih zamijeniti praktični i savremcni. koji će odgova­ rati duha vremena u kome se mi nalaжо. Smjer i metoda dosadašnjeg odgoja, mora se promijeniti tako, da naše ško­ le produciraju ljude i dobro odgojene građane. — koji će moći potpuno od­ govarati duhu današnjeg vremena, te znati savjesno i pošteno vršiti svoje dužnosti - a ne parazite, kao do sada. Parazitima se mora, tokom vremena stati na kraj i iskorijeniti ih. da ne okaže one nevine duše, što će istom doći. Na odgoj i spremu đaštva po srednjim školama, polagalo se je malo, fer su gulikožo išle namjerno za tim, da škole produciraju tako slabe aparate, pomo­ ći kojih država ne će moći uredno Sankcionirati — da svome potomstva osiguraju egzistenciju na vrlo lagan I ■edopuŠten način. Naša sudbina se još aafazi u rukama nesavjesnih ljudi, koji ao nalaze za shodno, da napate svoje Uvoznicama utovljene trbuhe i porade kako bi napredno odgajali omladinu. Mi ono prepušteni sudbini, da nas takovi liađi odgajaju, koji idu za tim. da nas svojim ponašanjem povrate za cijeli vi­ jek nazad. Oni siju među nas i narod vjerske i nacionalne mržnje, te tako sprječavaju napredak i razvijanje naroda u našoj državi. Koliko đaka očavajući od zime stoje noću po ulicama pri električnom svjet11, da se spremi za školu? Koliko ih je, koji ručak odhodaju, a večeru od­ spavaju? Šta je s onima, koji nemaju tople obuće i odjeće, nego skapavaju ođ zime? Koliko đaka ima bez stana, koir idu od kolege do kolege, moleći ga. da kod njeg prenoće, te se tako skitajtt od nemila do nedraga? Kakve sve poteškoće, mora đak da svladava i uz to ješ, da se sprema za školu i da se sam odgaja. Te i još Bog zna kakve patnje vla­ da gleda mirne duše i savjesti, a ne će, da nam pomogne. Nc da nam pomoći, nego nas pušta, da krepajenio od gla­ di i zime. Sili nas, ili da napustimo ško­ la ili da idemo krasti i varati poštene ljude. Tako se uzgaja omladina, budući temelj, na kome će bazirati naša jadna i bijedna država. Ne dozvoljavaju nam osnivati čitao­ nice u školskim zgradama, nego nas puštaju po kafanama i mejhanama, da pijemo i da se kartamo. Ne nastoje, da nam pruže pomoći, kako ćemo naše vrlo slabe i siromašne intelektualne ne­ dostatke nadopuniti, da dođemo u život spremni, kad izađemo iz naših škola. Ne idu za tim da bar približno upozna­ mo život prije nego dođemo u njega, nego nas puštaju, da se razbijamo o njegove zidine, kad u njeg dođemo bez ikakve spreme. Našim kolegama iz trgovačke aka‘ demije ne daju Stipendija, da nastave nauke dalje, nego ih sile, da idu u služt bu vladi kao pisari za mizernih 300 do I 400 kruna mjesečne plaće, te da trpe 1 iskazivanje gnjeva 4 provađanje despo­ ti zrna njihovih šefova; ili da idu u služ­ bu kakvom lihvaru, da ih on po svojoj metodi eksploatiše i ubija a njima klicu života, te da od one mizerne plaće pot­ pomaže svoje familije 4 hodaju u krat• kim i otrcanim hlačama sa zavrnutim ! cipelama iz mezozojskoga doba i če• kaju prvog da podignu »kolosalna« beriva. Na sjednici gg. direktora srednjih škola u Sarajeva obdržavanoj prošlo hefte, nijesu se gospoda udostojila niti jedne riječi progovoriti za đačku zaba­ vu, koju priređuje u budućem mjesecu đačka menza. Mi nastojimo sami, da sebi pomognemo, ali usprkos svim na­ stojanjima udaramo na silne poteškoće. Tako isto naše vođe, narodni pred­ stavnici, ј patriote ubijaju, demorališu i degenerišu talente, jer se ne tiće nji­ hovih ličnih interesa i džepova. Ne mo­ že nam se pružiti pomoći, jer će se ! uskratiti »gladnom« Grđiću, бо11 & Co. Grđiću je bilo malo izvoznica, a Ati zarađenih 9,200.000, nego hoće još da se tove i zarađuju na račun siromašnih đaka i ostale sirotinje. Tako se kod nas mjesto odgajanja po­ štenih ljudi i karaktera odgajaju lihvari, propalice, gulikože, prevaranti i otpad­ nici. Tim nas načinom sile, da moramo okrenuti leđa svome narodu i pustiti ga, da u tmini čezne za svijetlom, da . propada moralno, duševno i materijalI no, a domovinu i rodnu grudu napustiI mo i da idemo biti tuđinove sluge. Ne možemo više trpiti, pa uviđajući, i da nemamo ni od koga pomoći, da nai Še akcije udaraju na reakcije ovih po­ kvarenih duša; da se naše molbe razj bijaju o hladne zidine korupcije i prc, krivaju gustim i neprovidnim velom : zaboravi, to smo prisiljeni, da se or­ ganiziramo i uzajamno sami potpornažemo naše interese, te da nadoknadimo i ono bez čega ne možemo i ne smijemo i egzistirati, a to je duševna hrana. Ne i smijemo se osvrtati ni na koga niti tražiti pomoći ničije, jer nam demo: kratska vlada odgovara, da joj nijesmo ■ potrebni i neka nam se brine za stai nove onaj, ko nas je zvao. (Prema »JuI goslaviji« od 22. o. mj., odgovor vlade ' deputaciji beogradskih đaka za olakšiI cu u stanovima.) Još jednom pokušajemo i to zadnji : put legalnim puteni. U slučaju, đa nam i se stane na put i počnu bacati klipovi pod noge, mi ćemo se organizirati tajuo, a ako nam tko stane na put, mi ćeј mo mu se suprotstaviti i odazvati, kai ko nam se doliči, pa bujrum. Mi ne na­ mjeravamo osnivati nikakvih revolucio­ narnih niti anarhističkih organizacija. Mi tražimo poboljšale naših prilika i da skinemo sa sebe sredovječnu tirani­ ju, zato smo spremni, ako nam se ne udovolji, pozatvarati škole, jer — što durasmo dalje nc mogosmo. »Vila od Neretve« (Trka oko Sina■ove tekije). Od 20. do 23. o. mj. pri­ kazivao se je u ovdašnjem »ImperialKinu- komad »Vila od Neretve« u 4 či­ na iz života bos. muslimana. ImpcrialKinu, koje je komad d o bi 1 o za predstavu nemamo šta prigovoriti. Ali hoćemo da prigovorimo filmskom društvu »Jugoslaviji«, koje je ovaj film izradilo. Najavljena slikovitost Bosne i Hercegovine ne dostiže ni iz daleka svoga pojma, a to poglavito stoga, 'što «e većina radnje snimalo u samom Sarajevu i njegovoj goloj okolici kao na Zmajevcu. Darivl Kozijoj ćupriji Bendbaši, Babica bašči, Baščaršiji i t. d. pa manjka ono »da pucaju pred očima veliki krasni predjeli«. Prizori: ljubav■i zdogovori pred Begovom džamijom u haremu, oko Sinanove tekije, u tekiji, u groblju više tekije i t. d. nešto i vrijedaju naša čuvstva, jer ovaka svetišta ne mogu da služe u takve svrhe, pa ih u snimanju filma nije smio niko za to нј upotrijebiti. Naročto nc onu trku oko Sinanove tekije, u koju bježi djevojka pred momkom, ili što u groblju momka kamenuju. Muslimani imaju mnogo više pieteta za takva mjesta, a da bi šta tako mogli u njima dozvoliti. Dalje, vrlo je na­ ivno prikazivanje, da Ajkuna leži na duJeku i jastucima isturena u avliji, dok ioj tetić Selim (odrastao momak) priča Zaštita manjina u Jugoslaviji. I I I .i ’ I | 1 i ! I i 1 , ■ ; i . 5 j { ; i ; I I o prikazivanju vile na Neretvi. Takovo i šta ne može naša djevojka sebi dozvo­ i liti. Ona ako ne bi stajala na nogama ’ iz poštovanja pred drugim, ono bi jedva sjedila uz kakav posao dok to sluša. ; A naročito djevojka boljeg roda. Isto je i vrlo naivno i površno prikazano vjen­ 1 čanje Ajkune, igranje kola u avliji, ot­ i mica i bijeg, kao i konačno skakanje ; u vodu, kao đa nema drugog izlaza. ’ A nesamo da je naivno, nego je i smi­ I ješno povaljivanje Ajkune (već mlade) ! u džerdeku u dušek, kao i prikazivanje ■ njezine malaksalosti na bijegu. To je sve } izvještačeno sa nategnutim žicama, ali 1 vrlo daleko od zbilje, daleko od pito- ) mosti našega života i naših običaja, pa I za to u našim očima i od sporedne vri­ jednosti. Mi se tome možemo samo osmjehnuti i konstatovati da smo geograf­ ski vrlo blizu, ali u shvatanju još uvi­ jek daleko. - Srednjoškolac. RijižBinost i umjitnost. ( ■ i . 1 : . i | I ' ’ 1 j | ; Kratko rečeno: ova jc radnja manj­ kava, jer u njoj nema odraza našoj stvarnosti, našem radu i našim briga­ ma i tegobama s kojim se borimo, to je samo jedna fantastična ideja (što je u komadu obrađeno), koja može u vanj­ | skom svijetu da pobudi senzaciju, ali jc za nas bez efekta i to tako proma­ ; šena, da nas u istinu posve hladne i ostavlja. Nedavno sam se desio u Rijasctu, 1 kad jc predstavnik, ako se ne varam, ove iste filmske družine tražio dozvo­ ' lu. da može snimiti iznutra Begovu Pr.’mjcdba uredni v a. Nadamo se, đa će uprava bosafM li l imova uva­ žiti ove napomene našeg zvjestitelja i da će se u buduće kloniti svega, što bi diralo naše osjećaji. M !mio, da nije ni u interesu n^šeg narodnog hd.ustva, ako sc u Bosnu dočaravaju fantast čne švapske slike istoka tmi piijc, što je svrha društva, da p< pular.Šd Jugo­ slaviju. Ur. džamiju i munaru sa sahat-kule. Ako još i ovo zapletu u kakav dramatičan prikaz, onda upozorujemo još od sada, da bi nam vrlo neugdno bilo đa se s tim na javu izagje, jer u nas džamija sa svjetskom ljubavi nema ništa zajednič­ koga. — U ostalom, komad »Vila od Neretve« izgleda da nije zlonamjerno izrađen. Pogreška Je samo u tome, što nas umjetnički svijet iz »Jugoslavije- ama baš ni malo dublje ispred površno­ sti ne poznaje. Š--ta- I ' I I । I i I i Odgovor koji je vrhovni savjet otposlao predsjedniku delegacije SHS o ugovoru manjina glasi ovako: Gosp. predsjednik vrhovnog savjeta pročitao je sa najvećom pažnjom Vaše pismo od 5. novembra, koje se tiče ispravljanja naredaba o manjinama. Primivši sa za­ dovoljstvom na znanje uvjerenje, koje je dala kraljevska vlada, da nikada nije osporavala opću provedbu ovog ugovora, vrhovni savjet jc pristupio izučavanju ovih primjedaba, učinjenih sa žeJjom, da se objasne sve tačke, koje bi mogle izazvati kod delegacije SHS mišljenje, koje nc bi bilo opravdano i da ne dođe do toga, dao je slijedeći odgovor: I. Nikada nije bila namjera vrhovnog savjeta da izazove ma ikakvu sumnju u pogledu načina, na koje je stara kraljevina Srbija izvršavala svoje međunarodne obveze prema drugim narodiiiostima. Ovaj odgovor može u ovom smislu zamijeniti izvršenje neke specijalne fraze i izvršenje ugovora o glasanju, koje se više ne može učiniti, pošto su ovaj ugovor potpisale glavne sile savezničke i udružene II. Potpis kraljevstva SHS o ugovoru o manjinama Ispunjujc i iscrpljuje u očima glavnih sila savezničkih i udruženih cilj, koji su imale države u ugovoru o miru s л s’r ' ”n ( < 51, koji cilja na / i.i tome glavne c ne će .-z^kivati . u ve kav du.. i ip’s . i. • .e ugovore i odredbe, koje b. <e .e na spomenutu zaštitu manjina. III. Sve traženo izdavanje, da se u ugovoru o manjinama izuzme teritorij kraljevine Srbije od onog, koji je bio u početku rata, nije mogao primiti vrhovni savjet radi razloga, koji je već izložen. Tako jedno ograničenje značilo bi cijepanje konvencije, a nc samo jedine klauzule, a to bi dovelo u pitanje čast i njegov princip, koji se već nalazi u Izvjesnoj pogodbi bariinskoga ugovora, koji je sada izmijenjen u odnosu prema Srbiji. One se ne bi slagale sa drugim konvencijama, koje su već potpisane i primljene, čiji princip ima da bude istovjetan čak i prema željama kralj, vlade. z IV. Razlika u članku 111. koja se je ukazala između prvobitne redakcije ugovora i završene redakcije u talijanskom i francuskom tekstu, ne predstavlja stvarnu izmjenu smisla. Sam fakat s kojega je engleski tekst ostao isti jasno pokazuje, da se to tiče samo razlike u redakciji i da je zbog toga nepotrebno đa se prepravlja ugovor. V. Iz članka 11. izlazi, da savjet društva naroda počinje da djeluje tek na zahtjev jedne od država, koja je predstavnik u ovome savjetu, a ne na tražnju pojedinca, koji pripada manijnama. U pogledu ovih ugovora vrhovni je savjet sa zadovoljstvom potvrdio pismeno, da je njihov značaj pučki, a ne politički. To se jasno vidi iz samoga akta, što se svi sporovi podnose sudu međunarodne pravde, koji je u stvari sud a ne politički organ. Ako bi došlo do poteškoća u izvršivanju klauzula ugovora, njihova bi izmjna bila olakšana | j i • i | ' 1 ј : . i ' I • i * : I ' | i ; • i 1 i ' ; Folitički pnjlil Saint-Germanskl ugovor. Centralna je vlada ovlastila našu delegaciju na pariškoj konferenciji da potpiše saintgermainski ugovor. Delegacija će u pogledu otomanskog nacionaliteta dati izjavu, kakva se traži u ugovoru vrhovnog savjeta i naglasiti nemogućnost novih kakvih naredaba o prevozu i trgovinskom režimu, van onih u ugovoru o minoritetima. Zauzeće Strumice. U Strumicu je u- : i ' | I ‘ šao prošlih dana naš prvi pješadijski j puk. 20. o. mj. izvršena je potpuno o- I stipulacijom, koja bi počinila na tome, da se ovo može izvi siti po pri­ stanku većine ј društva naroda sg sila­ ma savezničkim i udruženim.. .. (ovdje je osakaćeno, jer se slabo čulo). VI. Odredbe u članku III. ugovora su usmene. Pod rezervom gore spome­ nutog ugovora, t. j. i ;ovoia s Austri­ jom na način, kako je to kasnije ozna­ čeno. Što sc pak tiče predloženja bivših austro-ugarskih podan ka u narodnost hrvatsku, srpsku ili slovenačku ostaj« u važnosti odredbe prcdv.đcne u tom pogledu u ugovoru s A isi i .jom. Sic se tiče primjedaba koje se odnose na pita­ nje.... (osakaćeno, jer še : !ubo Čulo) smatra se, da redakc ja članka IH. potpuno odgovora smislu, ..oj jc • kazala delegacija države SHS. Unci"i-ni izraz*, prema slučaju. (Sclon 1< ■ < a ) potpuno zad o vol ja v a ii i u v i š I c u i zu'ni’cv. sto se tiče članka IV., koj «. Tvori o P’ta »ju narodnosti n sve/« sa ' Miri i/ č’.i КД ; u h III. Pažnja je udruži • sila svrnuta na to, da < • ч koji mi manske narodnosti.... (o akaćciio. ler se slabo čulo). Vrhovni mivjet sntairajući kao nemoguće da rr«jeniu potpisani tekst, pa opet ne hob . • . da rjži od vlade SHS, đa potpisuje h. irililnu konvenciju ovoga, ima p«>v ivienja, đa ova vlada nema nikakve п;> njere, da odbija a koje ličnosti otomanske n.« ispunjaju uslove posi • че u 1 ј, uenutom članku IV. P . « . . pri­ znatim licima narodno i oji ke. au­ strijske i bugarske vrh ' ч »vjet moli delegate SHS, da mu to p mmo izvole potvrditi VII Sn-emajnći taj ugov«>r j.iavne sive i uilriižene н u ni za tre• п.нпјегт du nmuiiu.i na spec jalna . ... .... * м. nego . u i dt. spiiječc borbe , <■. c.: ranjinama zaštitu, i da im dozvole м nstvo svih njihovih prava, da podanu lojalni građani države, te imaju ua vr­ še dužnosti kao i svi o tali grad.mr. Glavne sile udruženih i s. лмк > ia uvjeravaju delgaciju SHS išlo lak . da su voljne, da dadu slična uvi c >> vit­ koj državi, koja jc potpsahi u?« . ir i koja postaje za zaštitu maoioia. VIJI. Što se tiče dcle-’M • SHS. koji traži, da sc dade državi SHS beneficij izmjena, koja bi na kraju krajeva bila odobrena Rumunjskoj i Grčkoj, vrhovni savjet smatra, da je donin odluku o osnovnim* principima, na kojima treba đa počivaju svi ugovor . koji ciljala na zaštitu manjina i da prema tome nema namjere, da mijenja ove pi dv.pe. zuzevši primjedbe, koju su iznesene u članku III. Dva dana гз' змгеија L’Kve su prirode, da daju zadovoljstvo dele­ gaciji SHS te predstav , >ii« tač io raz­ jašnjenje, za koje su u.objašnje­ nja. Prema tome vrhovni savjet nalazi poslije zrelog ispitivani?, da nije bilo neophodno potrebno, da bi se dalo dr­ žavi SHS mijenjati tekst ugovora, koji su već potpisale glavne sile savezu čke i udružene. Komentar dan ovom ugo­ voru.... (slabo se čulo!) vrhovni sa­ vjet, koji je. što se njega liče, osvjedo­ čen o željama kraljevske vlade, da ra­ de potpuno solidarno glavne sile sa­ vezničke i udružene. kupacija strumičkih krajeva, koji su potpisani u mirovnoj k» негспсци Naše građanske vlasti prispjele su također na svoja mjesta i primile dužnost od bugarskih vlasti Talijanska vlada u krizi. >11 Piccoto« javlja iz Rima: Prekjučer i jučer je više listova donijelo vijest o djelomičnoj krizi u ministarstvu, šta više i o demi­ siji čitavog kabineta. Naprotiv tome se javlja iz službenih krugova, da će. se ministarstvo predstaviti parlamentu bez svake promjene. Dcnvsionirati će sa­ mo ministar za mirovine De Como, koji je u svom izbornom kotaru propao. Čini sc, da ga za sada ne će niko za­ mijeniti. ( ?• f Z ’’ �Domaće vijesti h Madžarske. Madžarski dopisni u rod javlja: Designiranl ministar predMednik Huszar nastavio je jučer prije ^odne svoje pregovore sa strankama. Fretovori obećavaju uspjeh. Novi ka•ktt biće po svoj prilici sastavljen u najkraćem vremenu. Zastupnici antante izjavili su da će za 2 sata izjaviti svoje ■išljenje o ministarskoj listini i o odoBrerju vlade. Vlada će odmah nakon jUu bude potvrđena od antante biti po­ zvana na konferenciju mira, te će se tczodv’ačno poduzeti sve potrebno za Reprhtrane i brze izbore. Pri izborima u Rumunjskoj uzelo je učešća 10 političkih grupa. Rezultat je ovaj: liberali 73, liberali desidenti 9. mladi liberali 5, seljačka stranka 53, nezavisni 11, socijalisti 3, konzervativ­ ni 1, konzervativni demokrati 94, nac’onalsti 92, građanska partija 3. Ako rumunjska konstituanta zaključi se potpiše saint-gcrmainski mir odstupiće sadašnji ministar predsjednik ta će se po svoj prilici sastaviti kon•entracioni kabinet pod vodstvom Maaia. <a Vilson radi. Prema vijestima iz Wasićngtona započeće Vilson idućih dana •pet voditi državne poslove te će na­ staviti svoj boj za mirovni ugovor i Savez Naroda. Vilson je izjavio da će otkloniti svake priuzdržaje mirovnog ■Bpvora. Držanje Amerike. »Chicago Tribu­ ne«, koi je započeo jučer izlaziti u Pa,ЈГ1Л opet u svom prijašnjem opsegu, doznale iz Washingtona, da se rauiiкасца* ugovora o miru po američkom senata može očekivati već danas, jer je postignut kompromis Između pred­ sjednika i oko 20 republikanskih sena­ tora. Smisao kompromisa je taj, da će •demokrate primiti priuzdržaje senato­ ra Lodgea u spomenutom obliku, dok republikanci odriču uvodnog članka, koji zahtijeva da se priuzdržaji ratifikuj« najmanje sa trim velevlastima u>ravo tako kao i sam ugovor o miru. Predsjednik Vilson da je izjavio, da •riuzdržaji režu srce iz mirovnog ugo­ vora. Sada pak nastoji predsjednik, da zreže srce iz priuzdržaja. Ipak se drži da će se moći sastaviti većina za ratiШсасци iz republikanaca, koje je pred­ sjednik Vilson predobio za kompromis i ii demokrata. List doznaje da je Vil­ son pristao na kompromis nakon saopStenja Engleske i Francuske, da će priBratiti prauzdržaje, ali da ih ne mogu i razloga unutarnje politike izričito ra­ zlikovati kako se to zahtijeva u uvod­ nom članu. Američki seaat odbio je sa 53 protiv 38 glasova predlog o ratifikaciji mirov­ nog ugovora bez rezerva. Na to je se■ator Lodge predložio neka senat i zjari svršenim rat sa Nje mačlo ш. Taj je predlog upućen senatskom •iboru za vanjske poslove, a iza toga se senat odgodio na neizvjesno vrijeme. Drži se, da će rasprava o tome stanju otpočeti početkom decembra. | ' , | i Narodni poslaalci u aažoj sredini. U petak dne 31. prošloga mjeseca prispjeli su večernjim vlakom gg. naredni posla­ nici Dr. Spalio, Dr. Hrasnica, doktori Sunarić i Cabrajić. Kako se kasno do­ znalo za njihov dolazak (istom iza 4 sata po podne) nije se mogao prirediti onakav doček, kakav bi bio, da bijaše više vremena i kakav ovi narodni po­ bornici zaslužuju. Nu unatoč kratkoće vremena iskupilo se na kolodvoru oko 150 viđenijih građana, da dočekaju svo­ je poslanike i tako im iskažu počast, koja ih ide. Poslanike je pri dolasku vlaka po­ zdravio g. Mustajbeg Kapetanović, sud. savjetn*k i zaželio im dobrodošlicu. Na pozdravni govor se zahvalio Dr. Hras­ nica, zahvalivši se na lijepom dočeku. Dri Sunarić i Cabrajić su sutradan ju­ trom otputovali u Sarajevo, a gg. Hra­ snica i Spaho su održali toga dana u 2 sata po podne pouzdani sastanak u dvorani 1. mektebi iptidaije. Na sasta­ nak je došlo, i ako nije bilo nikakve kortešacije. oko 500 građana muslimana. Sastanak je otvorio Dr. Džinić, a predsjedao je gosp. rnufti ef. Kurt ' Dr. Hrasnica je referirao o organizačiji i agraru, a dr. Spalio o političkom položaju i o osobito uspjeloj skupštini H. Z. u Zagrebu sa koje oni dolažahu. Ovaj je poslanik naglasio potrebu rađa sa opozicionalnim blokom. Prisutni gra­ đani su govornicima neobično povlađi­ vali i odobrili njihov politički rad u sva­ kom pogledu, te ili obodrili, da i dalje ustraju na započetom putu. U večer istoga dana se obdržavalo •.jelo u istoj dvorani, gdje je prisustvo­ vao vel k broj odličnih građana. Na si­ jelu je g( \ orilo više govornika, između nih takođ • i njegova presvijetlost gosp. Reis-ulema, koji se slučajno desio u B. Luci. Govornik je naglasio potrebu slo­ ge svih muslimana kao i potrebu ško­ lovanja i nauke, jer ko je neuk, reče g. Reis-ulema, ima oči, a ne vidi, ima uši, a ne čuje, ima srce, a ne osjeća. Gg. poslanici su se zahvalili na tolikoj paž­ nji i obećali, da će se opet svratiti u našu sredinu, Što je prisutne vrlo ob­ radovalo. Iza Juga sijela su se gosti razišli puni zadovoljstva i nade" u us­ pjeh voga poštenoga rada. Gospoda poslanici su ojačani u svojoj borbi, jer su se uvjerili, da su pravo shvatili na­ rodne želje. Bog nam ih poživio! (»Novi Život«.) Zakon o učiteljskim plaćama stupa na snagu 1. decembra. Učiteljske plaće biće znatno povišene, pa je u tu svrhu votiran kredit od 6 milijona dinara! Ne jamčimo za ovaj havadis, jer ga je dostavio naš presbiro. 1 Sa sedla na samar. Presbiro javlja: ! ) >Jučerašnje ministarsko vijeće rasprav­ i ljalo je o izjednačenju činovničkih pla­ | ća. Odlučeno je da će se zasada povisiti dodatci za skupoću do najviše mogu­ će visine«. Prije heftu dana rastelališe glasove Kako je u Skadra? Talijanske vijesti o trostrukoj povišici plata, a sada je­ javljaju o neprestanim francusko-talidno: »do najviše moguće visine«. Bla­ jahsklm sukobima u Skadru, gdje je ženi koji i u to uzvjeruju. atađualijirska posada pod zapovjedniš­ tvom francuskog generala Fourtona. Izjđeda da Italija već sada kuša, da priivoji titvu Albaniju. П rfr C \ < .• - • ]is«m li iosho pritalatu? lipoj f1 Внј PRAVDA ,1ГАВДА Сграна 4. ЗЦ^па Gradska općta« Feča. Soja grah (pasulj) Oglas. Gradska općina Foča treba od 1. ja­ nuara 1920. do konca maja 1920. petna­ est vagona krušnog brašna za obskrbu grada t. j. u mjesečnim obrocima po 3 vagona, te se pozivaju reflektanti koji bi htjeli ovo izdavati da prelože pisme­ ne ponude na gradsku općinu Foča naj­ dulje do 10. decembra 1919. sa kauci­ jom od 5% ponuđene cijene. Svakog reflektanta stoji ponuda u ob­ vezi od 10—20. decembra 1919. Gradoaačetalk. ' laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: 't rgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon iiit. 31b. &ввввваввв»ввв Preporučujem svoju cipelarsku radnju Posluga brza. - Cijene umjerene. Hamza Begkr, Mustajbegova uL Oglašujte u „Pravdi" ^ввввввввввввв Novootvorena tvornica kobasica, salami, raznih vrsta su hog mesa, guščjega mesa i t. d Josef ]ihob Kampos I Pape, Sarajevo najtoplije preporučujemo naročito trgovinama i privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Narudžbe se obavljaju brzo i tačno, šajemo u provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ izvodi se prodaju na veliko i na malo u radnji S. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. br. 7 3 Privikgovana Zemaljska Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. P1LUALE: Banjalaka, Bijaljina, Brčka, Meštar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Darvsnte, Dokaj, Bos. Gradiška, Livao, Boa. Novi, B. Samac, Travaik, Trebinje, Višsgrad, Zenica i Ivornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacka, Goraida, Kanjic, Baveilnja, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanskl Moat, -.re­ brenica,Stalac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita reierva i lond za si- gurio»t založnica 13 milijana kruna. Bavi se svim bankovnim poilovim^ vrli sv^j^plate i naplate u kraljevstvu Srba. Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glavna BMtupatve za B. i N. Aaskurazioni Gtaarali I Prveg avaopčag društva м osiguranja protiv nezgoda i Iteta, sva vrati asigursaja. j Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.030 Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške, na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije Obavlja sve bs^kovne poslove ncjbrže i najpovoljnije : M. Smiiuka Vlasnik: Ceitralni Odbor »I M O« štamparija D & A. КаЈои, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b8aa9da7dd161076987e792a91e70e5f.pdf 36e74ef4c2107648bf91ee7ce0498a76 PDF Text Text 60 HELERA. tvkoai RLbMom, uterkMt i i-<vrUo». Hfckdtai »Oif. Prt>UU Klišej« 72кгиne. oa pola fodiM ЗВ kru­ na UredslitiFO i uprava naUd m м Carevoj elieiГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 92. Sarajevo, četvrtak 27. novembra 1919. (4. rebiul-evvela 1338) Godina I. в Za rad parlamenta. defovi stranaka zastupanih u cpozicionalnom bloku upravili su ovo pismo gospodinu Dru Oražol i:’)k Pavhvičii. predsjedniku Nurudmg P;cdstavništva. Gospod1 ie pred dedmčc! Kad snio se poslije obrazovanja sa­ dašnjeg kabineta g. Davidovića kod Vas raspitah kad će biti skupštinska sjedni­ ca, Vi ste nam, sigurno poslije spora­ zuma s viadom izjavili da za 15—20 dana ne će biti skupštinske sjednice. To već nije bilo uredno ni parlamentar­ nom redu saglasno, u toliko prije, Što je svima poznato bilo, da vlada bez Parlamenta ne može ni dana živjeti, a da ostane u granicama Ustava i za­ kona. Ali i taj određeni rok za saziv na­ rodnih poslanika u sjednice, na rad, do­ šao je i prošao, a Vi, gospodine pred­ sjedniče, još niste pozvali narodne po­ slanike na rad. Sta je tome uzrok mi ne znamo, ali da je to protivno parlamen­ tarnom redu i pravima Parlamenta, ko­ ja Vi imate dužnost u prvom redu da skrupulozno Čuvate, to je, gospodine predsjedniče, van svake sumnje. Sadašnji Parlamenat je opštom su­ glasnosti, i naročitim svečanim aktom, oglašen kao permanentan do Ustavotvorne Skupštine. On prema to­ me može nezasijedati samo po svom pristanku, ako i ne bi bilo naročitih raz­ loga za njegovo zasijedanje. Međutim Vi ste, gospodine predsjedniče, bez su­ mnje u sporazumu s vladom, zatvorili Parlamenat i držite ga zatvorena evo vć više od mjesec dana, ne samo bez pristanka njegova, nogo i bez priupita njegova, i ako se nova vlada nije ni pojavila pred Parlamenat, da mu obja­ sni s\ oj i zemaljski položaj, poslije jed­ ne duge krize koja se je razvijala van Parlamenta i koja je otvorena na jed­ nom pitanju naše spoljnje politike. Naj­ običnija pristojnost, a da ne govorimo o parlamentarnom redu i parlamentar­ nim običajima, zahtijevala je da se vla­ da odmah pred Parlamenat javi. I kad ona nije sama to u-auda, onda je Vaša dužnost, gospodine predsjedniče, bna, da je na to podsjetite i da je na ispu­ njenje te dužnosti pozovete, jer sveštenik n e samo što ne može davati mišlje­ nje, da se crkva zatvori, nego se još i mora starati da bogomolja uvijek bu­ de za narod otvorena. Za tu vladinu dužnost, osim opštih političk h razloga, bio je i jedan speci­ jalan, osobito važan razlog, koji tangi­ ra najvažnije pravo Parlamenta. Vlada nije imala odobrene kredite za zemalj­ sku upravu. Pred Parlamentom je sta­ jao još od prošle vlade podneseni predlog budžeta s f.nansijskim zakonom ne­ riješen, a ni dvanaestine budžetske ni­ su bile odobrene ni za septembar, a još manje za oktobar i novembar. Ovaj raz­ log je imperativno zahtijevao da se od­ mah po obrazovanju kabineta, poslije svršene krize, sazove sjednica Narod­ nog Predstavništva i da. se od njega traži odobrenje potrebnih kredita. Medut.rn i Vi, gospod ne preusjedniće. i vlada prešli ste i prekn toga, i držite još sve jednako zemlju u jednom nezakonitom stanju budžet­ skom ne samo nepokušavši tražiti od Parlamenta kred te i v,a' t. zemlju u zakonito budžetsko ■ tanje, nego još na­ mjerno obilazeći Parlamenat. odbijaju­ ći sa radnju Parlament i i n šteć. jedno od najbitnlj h prava svak -g? Parlamen­ ta. R a z I o g z a to dugujete i na­ ma, i zemlji i Vi i ra1ievska vlada. Kao narodu nastavnici ini te smijemo preko togu cu az : i moramo prot /u ? a u jed­ nog od najlvtn i п s 'а dići najo’dlučnije svoj glas, i I zahtijevati neizostavno po‘ Štovanje ov ) j p r i v a i od *traj ne Vaše i od strane vlade. Nesazivaujem Parlamenti u sjednice, i ako je on permanentan, ništi se i op­ ite pravo kontrole Parlamenta . nad radom vlade i upravom zemalj­ skom, u ova kontrola je u današnjim vanrednim prilikama zemlje još potreb­ nija no u redovnim prilikama. Dosadašnjim nesazivanjem Parlamen­ ta u sjednice vlada kraljevska je s u spendov la i u ništa pretvorila i za­ konodavnu vlast Parlamenta ne samo time, što mu je oduzela mogućnost, da ! on traži zakonodavnim putem riješenje ! izvjesnih važnih pitanja i riješi ona, ko­ ja se već pred njim nalaze, i medu koI ja na prvo mjesto dolaze Prethod­ ne Odredbe za z vođenje ag: rar.ne reforme, gdje je sva radnja j i dan danji bez osnove zakonske i ti ra­ kama upravne, političke vlasti, gdje se njene zloupotrebe iz dana u dan sve j više gomilaju i gdje je pravna nesigurI nost dostigla svoj vrhunac. Vlada je ui zela za sebe zakonodavnu vlast, ona je prisvojila seb. pravo Parlamenta, da donosi zkone. Mi znamo vrlo dobro, da nam se mora reći na ovo, da su to ra­ dile i prošle vlade, jer smo takve pri­ govore već čuli. Ali oni, koji tako go­ vore, zaboravljaju na jedmi bitnu razlii ku između rada ranije vlade i rada : vlade g. Davidovića u tom pogledu. 1 Ranije nikad nisu bila zatvorena vrata Parlamenta. Ranije je parlamenat uvii jek bio na okupu, a sjednice nisu dr­ žane samo onda i samo onoliko, kad je i koliko se na to suglasio sam Parlamenat. Za to je ranije uvijek Parlamenat imao mogućnosti i — i ako je vlada, zbog vanrednih pri! lika i prelaznoga stanja, donosila sama , uredbe sa zakonskim karakterom, bez ! prethodnog odobrenja Parlamenta i bez za to poslovnikom i Ustavom propisa­ ne procedure — da utiče na taj rad vide, da od vlade traži račun za to, da i vladu povuče na odgovor za to i da i vladu nagna, da koju od tih uredaba ! iznese pred njega, te da ih on uzme u rješavanje. Suština parlamentarnoga • prava na taj se način ipak čuvala, o i njemu se vodio račun, vlada je prizna| vala kontrolu Parlamenta i držala ParI lamenat uvijek u mogućnosti, da tu i kontrolu makar i u užim granicama I stalno vrši. Današnja vlada, među tim, šta radi? Ona daje koncesije mimo Parlamenta, gdje su u najvećoj mjeri angažovani i > materijalni interesi državni, a bez ika; kve potrebe. Ona donosi uredbe s ka­ rakterom zakonskim kojima se ništi samoupravni princip Ustavom obezbijeđen, i kojima sc u našem kraljevstvu oduzimaju opštinama prava, koja su opštine i u samoj Austriji imale. Ona sama sklapa trgovinske ugo­ vore, koji na milijune iznose. Ona se na prikriven način zadužuje kod naroda. Ona prima i velike o b aI veze državne prema inoј s t r a n s t v u. Ona upućuje naopako i i riješenje valutnoga pitanja. I sve to ne j samo bez saradnje Parlamenta, nego I oduzimjući Parlamentu mogućnost, da može u ovim krupnim i važnim pitanji­ ma zakonodavnog karaktera intervenirti i svoje pravo zakonodavne vlasti upotrebiti, bar u mjeri i kojoj je to mogu­ ćno i u sadašnjim vanrednim prilikama. Današnja vlada još nešto radi. Ona m mo Parlamenta i njegove saradnje č ni pripreme za Izbore, I prcduzimlje za mjere, koje potkopavaju osnovu us­ tavno države. Način biranja Parlamenta i sloboda izbora parlamentski su temelji i osnovi ustavne države. Ako nim pismom ovaj akt, zajedno s inter­ zdrav j a vi lan sklop i slo­ bodan izbor Parlamenta nije dobro ; pelacijom,koju na nju upućujemo i koju obezbijeđen, onda se o ustavnoj državi I i Vama ovdje prilažemo s molbom, da joj izdejstvujete diskusiju i pretres na prvoj sjednici Parlamenta. ganju temelja ustavne države, o slo­ bodnom stvaranju osnovnog zakona ze- | Nadajući se, gospodine predsjedni­ maljskog Ustava, za koji današnja vla­ če, da su i Vama isto tako draga pra­ da inače nikakve pripreme ne čini. 0va Parlamenta u našem Kraljevstvu na ne samo da nesazivanjem Parlamen­ kao i nama, i da Vi poimate i svu te­ ta samovoljno odlaže donošenje dobrog žinu odgovornosti, koja u tome pogle­ izbornog zakona za ustavotvornu du leži u prvom redu na Vama, pa onda i zakonodavnu Narodnu Skupštinu, i na nama, nama je čast moliti Vs, da nego evo ni do danas nije iza­ izvolite i ovom prilikom primiti uvjere­ brala ustavotvorni odbor od nje našega poštovanja. parlamentarna i stručnjaka za izradu Beograd, 21. novembra 1919. nacrta Ustava za naše Kraljevstvo, i ! U ime svojih stranaka: i ako je to i naročito bila u svoj pro- i Stojan M. Protić, M. Trifković, St. D. gram stavi! . Ribarac, Dr. M. Lagmja, Dr. A. KoroMoramo pomenut:, gospodine pred­ šec, Dr. B. Mcdaković. sjedniče, još jednu vrlo delikatnu stvar, o kojoj Vi takođe, kao predsjednik Par­ lamenta, imate dužnost voditi velika ra- | čuna. Politički prijatelji današnje vlade, Sarajevo, 26. novembra. pa čak i vladini organi a naročito or­ Megalomanija Svetozara Pribićevića gani ministra unutrašnjih djela, zlou­ prešla je i na skupinu, što je jedva jed> potrebljavaju i ime Nasljed­ nika Prest o.la, kao nosioca i I vica napravila zajednički ćulah i nazva­ vršioca kraljevske vlasti, м svome sta- t la se »demokratskom« zajcdnicoi'. Do­ stojanstveni protest opozicije, što ga ranju za održanje vlade i ■ svojoj bor­ donosimo na drugom mjestu ovog bro­ bi protivu opozicije, koja čini ve­ ja i na koji obraćamo osobitu pažnju ćinu Parlamenta. naših čitatelja, . leda da je ovu sku­ Kako to može djelovati na stranačka pinu ubio u Г' jam, pa je — bojeći se raspoloženja u širokim masama narod­ gub’tka vlasti, koja jc jedina uzdanica nim, i kakve sve posljeCfce od toga ove klike —- donijela jedan apsur­ mogu proizaći, mi nećemo ovdje ispi­ dan zaključak, o kojem presbiro dono­ tivati. Mi samo konstatujemo taj ž asi ovo obavještenje: losni fakat, koji Je u jednoj ustav­ noj i parlamentarnoj državi ne samo :>Jučer se je (24. o. mjJ vlada bavila nedopušten nego i besprimjeran. pitanjem odgovora na poruku opozicije Iz svih ovih razloga mi imamo čas I i radi saziva parlamenta. Vlada namjera­ va odgovoriti putem javnih organa, no moliti Vas, ^ospodine predsjedniče, da parlamenat će svakako od­ se odazovete Vašoj dužnosti: sazove­ goditi na dva mjesc’ca; a za to te odmah narodne poslanike u sjednice vrijeme prirediće se zakon o izborima. i zakažete prvu sjednicu Narodnog Izbori za konstituantu biće odlučeni (?) Predstavništva za prvi dan, kad na­ do 1. aprila naredne godine. Demokrat­ rodni poslanici mogu stići od svojih ska Zajcdn’ca zaključila je da istupi kao kuća. Pošto je sadašnji Parlamenat og­ jedna stranka sa jednim jedinstvenim lašen opštom suglasnošću za perma­ programom«. nentan, te se ne može jednostrano od­ Na ovaj bezumni zaključak nema se lagati, i pošto je i po Ustavu i po po­ šta primijetiti. Kome nijesu vrane mo­ slovniku kraljevska vlada dužna prisu­ zak popile, taj ćc vidjeti da jc ovo samo stvovati sjednicama skupštinskim, Vi jedna — pia desideria ishlapUenih moz­ se gospodine predsjedniče, niste dužni gova. koja ćc sc ostvariti tek onda, kad o tome sporazumijevati s vladom, i to u Jugoslaviji nestane svakog smisla za u toliko manje, što je ona na svoju duž­ građanske slobode i Prava Čovjeka. Mi nost prema Parlamentu sasvim zabo­ se nadamo, da sc opozicija neće zadovo­ ravila, te ga nije zaželjela ni za cio mje­ ljiti samo nrotestom proti ovom,nasilju i sec poslije svoga postanka, i ako joj je da će proti njemu istupiti onako, kako on on bio potreban kao nasušni hljeb, ako zaslužuje. Ljudima bez narodnog povje­ ona jeste i ako hoće da bude ustavna i renja ne smije se prepustiti državno parlamentarna vlada. Naravno, da će­ kormilo i moraju se poduzeti sva sred­ te Vi o svemu ovome vladu izvijestiti, stva, da im se iz glave izbije ova luda kao što ćemo i mi sami to učiniti, pre­ misao »diktatorstva«. davši joj u kopiji s naročitim sprovod­ Kruže gavranovi.... »Demokratski« diktatori, kakvim ih je otvoreno označio njihov »neza­ visni« organ, što ga uređuje »filozof« Krsta Cicvarić, poput jata gladnih ga­ vranova grakću oko naše vjersko-prosvjetne autonomije i htjeli bi pošto poto, da i u tu našu instituciju unese svoj prljavi prst i zavedu svoj kome­ sarijat. 2a bazu svog izdajničkog djelovanja uzeli su ometanje izbora džematskog medžlisa za grad §arajevo i računaju, da će im pomoću ouagadanja tih izbor najlakše poći za rukom, da zavuku pravovremeni saziv novog va­ kufskog sabora i da tako i u vakufskoj upravi prouzroče сх lex, pomoću ko­ jeg bi mogli opravdati vladinu inter­ venciju i eventualnu uspostavu komesarijata. Naravna stvar, da bi pod zakonitom i pravednom upravom ovaka nastojanja sačinjavala jednu pustu žeIju, nu u prilikama, u kakvim se nalazi naša zemlja i država, nijesu isključene ni ovake eventualnosti tim prije, što [ | j 1 . ! su prošli sarajevski izbori na jedan ne­ dvojben način dokumentirali apsolutnu nemogućnost, da bi »demokrati« na za­ konit način mogli doći na kormilo na­ šeg vakufa. Blamaža, što su je »demokratske« perjanice i njihovih pet zastupnika do­ živjeli na izborima od 10. oktobra — pri kojim izborima dobiše samo 8 od hiljadu glasova — blamaža ta i krah taj i odviše su bili porazni, a da bi toj šačici repa bez korjpna mogli uliti sna­ gu. da se još jednom otvoreno oku­ šaju na izboniom mezevu. I nastade jedna neobična metamorfoza: od ljutih »lavova« u'borbi za »islamska« prava postadoše — sitne krtice, koje se dadoše na posao, da u mraku i tmini podgrizu korjen našoj autonomiji i đa se islamskom narodu za svoj poraz osvete na taj način, što mu naprtiše još i bor­ bu sa komunistima. Oni kanda misle, da se boji mrki vuče.... Kako je došlo do toga, da se skra- �.трана 2. Strana Број 92 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA hirani »demokrate * udruže sa komunistima i da se njihov zastupnik u Privr. Predstavništvu g. dr. Mehmedbeg Zećević prošverca u radnićku listu pod običnim »radničkim« imenom Mehmeda Zečcvića, to ic malo zagonetno, jer bi gospodin Jakšić morao znati da Zečević pripada »demokratskoj« zajednici, čiji je ministar odredio prvomajska hapšenja i proti kojem piše »Glas Slobode« isto tako kao i naša »Pravda«. Gospodin bi Jakšić, preporučujući kandidaturu ovog »zastupnika«, trebao znati i to, da je »Pravda« jedini »buržoaski« list, koji nije htio donositi vla­ dinih saopštenja o prvo-majskom »re­ voltu« i koji se ni jednim slovcem nije solidarisao sa progonima vlade, čije sad zastupnike preporučuje »Glas Slo­ bode-. Isto bi tako gospoda mogla znati i to, da nijesu istinite vijesti o tobož­ njem teroru naše organizacije, a još je manje umjesno, da na temelju krivih informacija Saliha i Derviša Tafrc va­ de kestenje za skrahirane »demokrate« i pišu: »Ako vakufsko povjerenstvo nema dovoljno sile, da te pravdaške teroriste odstrani, radnici muslimani imadu dovoljni snage, da sami stave red u vakufskim prostorijama i da »izvojujenio pravo na način, koji je jedino mogućan«. Još manje ima smisla pisa­ ti: »Zahtijevajte od dotičnih činovnika u vakufskom povjerenstvu, da vam re­ klamirane glasovnicc odmah izdadu, a plaćenicima (Čijim to? Op. ur. »Pr.«) oko »Pravde«, koji se tamo nalaze, u slučaju da vas sprečavaju u tom prav­ cu pokažite svoju svijest (!) j u slučaju potrebe — i silu!« Ovakim alarmantnim pozivima »drugova« Bulbulovića, kojem u prošlim izborima uhvatismo snop krivih glasovnica, te Sa ha Tafre, koji pomaže podržavatj nezakonito stanje u »Gajretu«, i ne će se pokazati nikakva svijest. Ob­ ' ratno. Nasilnički pothvati od strane radništva mogli bi pružiti jedan dokaz j više, da gospoda Jakšići ne znaju za ' pravo raspoloženje radnika, niti su svi! jesni, da njihova bezizgledna borba sa i našom organizacijom navodi vodu na ’ vladin mlin, mlin one iste vlade, proti i kojoj »Glas Slobode« valja drvlje i ka­ menje. ili je možda moguće i to, da je 1 pisanje »Glasa Slobode« samo »za opI sjeniti prostotu«? I Bilo kako bilo, mi ne ćemo ni pod ; koju cijenu dozvoliti, da u našoj vakuf­ skoj upravi zavlada »demokratska« ko­ rupcija, pa Kurtovićevcima starim i no­ vim dovikujemo: »Zalud grakću vrana jata, u vakufu nema zlata« ... « ; । . ! i 1 1 Osim triju izjava, koje donesosmo u prošla dva broja našeg lista, poručiše nam da otklanjaju kandidaturu komu­ nista: gg. Salih Hadžić i Mustafa Toliolj, a uz to dobismo i ove dvije pisme­ ne izjave, na koje obraćamo pažnju urednika »Glasa Slobode«. Te izjave glase: Izjava. Pošto su me socijali komu- i niste stavili u svoju listu kao njihovog 1 kandidata za vakufski džem, medžlis, I a ja još od osnutka »J. M. O.« pripa­ dam ovoj organizaciji, molim da javno oglasite u »Pravdi«, da ja tu kandida­ turu komunista otklanjam i da je kao član »J. M. 0.« ne mogu primiti. Riza Muderizović. Izjava. Pošto sam bez pitanja i pri­ vole uvršten u listu kandidata za džematski medžlis grada Sarajeva, što je objavljena u »Glasu Slobode«, otkla­ njam dotičnu kandidaturu i ne ću se prihvatiti te dužnosti sve kad bi ta lista i prošla. Ja pripadam »Jugosl. Muslim. Organizaciji. Salibegović Salih. Bilješke Kaši šcriatshi sudovi. »Tribuna o ministru unutarnjih djela. »Tribuna« piše: Saznajemo, da je mi­ nistar unutrašnjih djela podnio na pot­ pis ukaz o penzioniranju načelnika gra­ da Beograda g. Tucakovića i da ga re­ gent nije htio potpisati. Međutim i mini­ star unutrašnjosti i upravnik grada i da­ lje vrše svoju dužnost kao da ništa ni­ je bilo«. VIL Manjkavi propisi. *) ar. — U pogledu izvanparbenih po­ slova šeriat. sudovi nemaju nikakva postupnika kao što imadu redoviti su­ dovi carski patent iz god. 1854. Kod ostavine uvedena je na primjer smr­ tovnica i kod šeriat. sudova, ali nijesu izdani nikakvi propisi o njezinom zna­ čenju, svrsi, kada se imade sastavljati, ko je nadležan da je sastavlja, niti je šta rečeno o načinu i postupku organa, koji ima sastaviti smrtovnicu. O sa­ stavu inventara, o ponašanju organa, koji sastavlja inventar, o pozivanju ostavinskih vjerovnika, o načinu likvi­ diranja ost. dugov'a, te o sastavu za­ pisnika likvidacije također manjkaju propisi i t d. VIII. Pomanjkanje obrazaca. Isto treba istaknuti i tu manjkavost, što nema ni od privatne strane izdanih nikakvih obrazaca za šeriat. sudove, Pod naslovom: »šta sve može biti u Jugoslaviji?« donosi jedan beogradski list ovaj telefonski razgovor: — Alo! — Ovde je Ministarstvo za Socijalnu Politiku. — Je ii tu g. ministar? — Nije. G. ministar je u agitaciji. — Da li je tu g. načelnik? — Načelnika nemamo uonšte. — Pa ko zastupa g. ministra? — G. Nikola Bogdanović, sekretar. — Molim, ko je taj gospodin? — Pa znate — studenat filozofije! — Tako! Onda ništa gospođice. — Par don! — Kad će doći g. ministar? — Ko zna! — Tako. Hvala lepo!« •) Početak ovog otsjeka štampan je u 66. broju »Pravde«, a u 70. broju is­ pao je krivnjom korektora, kao što je uopće u tom broju ispremetan cijeli slog članka. Molimo gg. čitatelje da nam oproste ovaj lapsus. Uredništvo. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (15) Iz tog razgovori doznao je Zafranis potankosti o izgredima, koje su prouzrokova!! niko drugi nego — mladogrci. Nakon razgovora s namjesnikom po­ šao je Zafranis u obližnja sela i održao sastanke s viđenijim ličnostima, koji bi mogli uticati na umi­ renje duhova. Kad se je vratio u Kandiju umirio je Ihsana saopćivši mu rezultat svoga posredovanja. Jedino je prešutio spomenuti mu začetnike Mladogrke, i ako se Zafranis nije slagao s njihovom idejom. Ali Ihsanu nije trebalo dugo čekati. Prije nego što je došao u Minu napala je čitava mladogrčka štampa Zafranisa i tražila od njegovog kluba, da ga pozove na odgovornost. Ihsanu je bilo jasno: da su Mladogrci bili začetnici nemira na Kreti... A to mu je potvrdio i sam Zafranis, kad je do nekoliko dana otvoreno ustao u parlamentu proti Mladogrka Tom je prilikom nastao i raskol medu liberalima i Mladogrcima. Otvorila se žestoka kampanja, koja je prijetila također i raskolom u mlađogrčkom klubu. XIII. Trebalo je mjesec dana dok se je stišala bura u štampi. Čitava se vatra koncentrisala proti Zajer je na »krivim podatcima« bacio ljagu I | j i kao što imadu obrazei za sudove od Rušnova, niti imade službenih tiskani­ ca kao kod redovitih sudova. Tiska­ nice — da ih imade — služile bi šeriat. sudovima kao formulari. Redoviti su­ dovi imaju za svaku granu posla po­ sebne tiskanice, koje im služe kao pri­ mjer,-kako će postupati, dok šeriat. su­ dovi ni toga nemaju. Šeriat. sudci sa­ stavljaju zapisnike i izdaju pismena riješenja bez urednih uzoraka onako po pameti, kako koji zna. Pa još kad koji šeriat. sudac neće puno da razmišlja, kakov će oblik dati svome pismenom riješenju, možete misliti, kakvih se sve r ješenja nade i dogodi. Nije li žalosno, da advokat, ne ufa­ jući se da će šeriat. sudac pogoditi pra­ vi oblik rješenja, podnoseći koju molbu ujedno priloži i dotični obrazac, da šeriatski sudac po njemu riješi podnešenu molbu? Taki se je slučaj dogodio kog jednog šeriat. suda. Trebalo bi odmah poraditi, da ze­ maljska vlada dade tiskati tiskanice za šeriat. sudove za sve vrste poslova, koji spadaju pred šeriat. sud kao: razni zapisnici u parničnim i izvanpamičnim poslovima, odluke, osude, zaključci, inventar dražbeni zapisnici i izroci kad se prodaju nekretnine u ostavinskom postupku i t. d. Kako znam za takve su obrasce i formulari predloženi zem. vladi od vrhovnog šeriat suda. Postupku pred šeriat. sudom, kojeg priređujem dodati ću i razne obrazee za sve grane posla. IX. Pomanjkanje inicijative. Kako se je za prijašnje uprave išlo za tim, da se spriječi napredak nas musKmana u drugim stvarima tako se postupalo i u šeriatskoj sudbenosti. Na­ stojalo se. da institut šeriat. sudova zastaruje kao kakva zgrada, koja se pusti ne popravljati, pa da sama po sebi gubi na svojoj važnosti. Imajući to u vidu prijašnja je uprava oduzela svaku inicijativu vrh. šeriat sudu za izdavanje općih naredaba područnim šeriat. su­ dovima. Vrh. šeriat. sud doznaje za mnoge ko­ jekakve manjkavosti šeriat. sudova 'j njihovo nepravilno poslovanje prilikom priziva i utoka, a i pregledanjum godiš­ njih ostavinskih i glavnih iskaza o po­ slovanju šeriat. sudova. I to je jedina prilika, da vrh. šeriat. sud za to dozna. Ali se ni ta prilika ne da potpuno izrabiti, buduć da vrli, šeriat. sud ne smije imati inicijative, pa da bi općom jed­ nom naredbom upozorio sve područne šeriat. sudove o stanovitoj neurednosti, pa ih u tome podučio. Bar na taj bi se način, izdajući od slučaja do slučaja pojedine naredbe, mnogo koješta tpopravilo kod naših šeriat. sudova. Po dosadanjoj praksi valjalo je o uviđenoj neurednosti i manjkavosti šeriatskog suda izvijestiti zemalj. vladu i zatražiti dozvolu za izdavanje opće naredbe glede stanovite stvari. Na ve­ ćinu tih izvješća i prcdloga ne dobiva se ni odgovora; i tako je postojeća neuređiost ostajala dalje nepopravljena. Očekivali bi od naše sadanje uprave, da u nasljedstvo iza prijašnje ne prima tjesnogrudnosti u pogledu inicijative našega vrh. šeriat. suda u izdavanju općih naredaba za područne šeriat. su­ i na Mladogrke. Na Ihsana su napadali nazivajući ga I turskom uhodom i tražili od vodstva mladogrčke ' stranke, da se isključi iz odbora, a od vlasti, da ga protjera. Napali su tom prilikom i Tursku, a o muslimanima na Kreti pisali su sa najvećom poru­ gom. Šta više mladogrčka štampa spuštala se je tako nisko, da je počela blatiti i poštenje Zafrani। sove obitelji. Pripisivali su Zafranisu, da se zauzeo za Turke zato, što se je njegova kći zaljubila u : »turskog uhodu« i iznosili stvari, koje nisu trebale i izaći na javnost. Iza toga nastale su parnice i čas। ne afere, o kojima se razno govorilo i sudilo. Ime ’ Nere Zafranisove spominjalo se uz Ihsanovo, a no' vinske vijesti sa ovim aferama prodrle su i u za­ bitno seoce Ksantis, gdje je Rene očekivala Ihsana. U Ksantisu su protumačili stvar na ovaj na­ čin: Stari Georgios nepovjerljivo mahnuo glavom i ■ rekao: »Znao sam ja da će oni Turčin zamutiti...« To je bio kratak sud, no Aleksandar, kojem je lhsan pomogao da iznese živu glavu iz zatvora, nije se složio sa osudom starog nego rekao: »Moguće da ga je djevojka zavolila i da je istina što pišu novine, ali ja dugujem tome čovjeku zahvalnost i žao mi je, ako mu krivo učine u Grčkoj«. A Rene? Šta mislite, kako je sve to djelovalo na dušu mlade djevojke, koja je očekivala svoga ljubavnika, da mu ispriča sve sanje, koje je oplela oko njega, sve osjećaje, koje je krila od svakoga i da mu se preda sa svom ljubavi? Ihsan oblaćen i kompromitovanl Ihsana nazi­ vaju uhodom i izdajicom njezina zavjeta!.. Ihsan je radi »nekakvih muslimana« digao čitavu buru u mladogrčkoj politici i parlamentu združivši se s Nerinim oceml... Šta će ona učiniti? Kako će se prema i i ; i । J : 1 । i ! • I i I i j ’ i 1 1 dove. Tc naredbe ne bi izlazile iz dje­ lokruga šeriat. sudova, niti bi bile upravne naravi, nego čisto šeriatskopravne. Zato jamči način, po kome je sastavljen senat vrh. šeriat. suda, u kojem sjedi po jedan sudac vrh. suda. Ovaj ima riječ poglavito u intčrkonfesionalnim stvarima. Pošto je po sadaš­ njem ustrojstvu vrh. šeriat. sud sastav­ ni dio vrli, suda i pošto u pogledu upravc potpada pod predsjednika vrh. suda, koji .ima pravo potpisivati izvješ­ ća, naredbe i okružnice vrh. šeriat. su­ da, ne bi moglo biti nikakva opravdana razloga, da i nadalje naš vrh. šeriat. sud prosi u zemalj. vlade dozvolu za izdanje opće naredbe područnim šeriat. sudovima. Držim da iz ovog kratkog obrazla­ ganja može svaki razuman čovjek uvi­ djeti, da bi se naši šeriat. sudovi mo­ rali preurediti. Velim »kratkog«, jer ono, što sam izostavio mnogo je više od ovoga, što sam iznio. Kad sam već kod obrazlaganja o nesredenosti naših šeriat. sudova, ne mo­ gu mimoići a da ne spomenem još jed­ nu anomaliju, koja znatno utječe na zamršaje poslova kod šeriat. sudova, a to je: zastupanje advokata kod naših šeriat. sudova. Poznato je da su naši advokati ovlašteni na zastupanje stra­ naka pred svim javnim oblastima naše pokrajine. Iskorišćujući tu svetu ovlast oni zastupaju stranke i u čisto šeriatsko-pravnim sporovima. Kad promisli­ mo da su glavni uslovi, da jedan građa­ nin može postati advokatom i da smije zastupati stranke pred sudom, akadem­ ska pravna znanost i advokatski ispiti, i kad uvažamo da svjetska pravna zna­ nost nije ujedno i šeriatsko-pravna, da je postupak i sudovanje šeriat. sudova različit u mnogokoječem od onoga re­ dovitih sudova, onda se moramo pita­ ti: imaju li naši advokati ujedno i uslove, da mogu zastupati stranke i pred šeriat. sudovima u svakom slučaju. Advokati će sami, mislim, priznati da tih uslova u dovoljnoj mjeri nemaju. A ja tvrdim obzirom na svrhu, radi koje je advokatstvo uređeno, da bi morali imati i uslove, kad imadu volju zastu­ pati stranke i pred šeriat. sudovima. Poznavaocima državno-pravne zna­ nosti je poznato, da je dužnost države prema svojim državljanima, da za njih postavi pravosuđe obzirući se na nji­ hove prilike i shvaćanja. Da što više udovolji svojoj dužnosti u tome pogle­ du, uvela je država advokatstvo, koje podupire sudstvo u njegovom valjanom vršenju dužnosti, a nije bila glavna namisao, da se stanovitom broju građana otvori vrelo privrede. Ja barem tako sebi predstavljam. Ako je to tako, mo­ rala je i bivša uprava imati na umu, da kod nas uz redovite sudove imaju i šeriat sudovi, pa prema tome nešto predvlditi i odrediti glede zastupanja pred šeriat. sudovima. Kako je gore razloženo šeriatske ustanove su u pogledu materialnog pra­ va previše razgranjene, a uz to su mni­ jenja naučnjaka šeriatsko^pravne zna­ nosti i mnogim šeriatsko-pravnim pita­ njima oprečna. U ženidbenim i poro­ dičnim stvarima, te nasljednom pravu, o čemu baš i sude naši šeriat. sudovi. njemu držati? Hoće li njezini drugovi tražiti naj­ veću žrtvu od nje, da je pridonese za ujedinjenje svih Helena? Hoće li ona to moći? Ili će i ona po­ vući konsekvence iz toga i poći onim putem kud je srce vodi? Rene se borila. Dvije jake struje stavljale je na kušnju: ljubav ili narod? Ako prigrli prva gubi pravo na drugo, a ako drugo uništuje prvo. Šta će učiniti nije znala. Bila je nemirna i tužna. Klonila se svakoga, da sama ražmišlja i da sama iskuša sebe. Prošlo je nekoliko dana i opet je jedna novost doprla do Ksantisa. Jedna atinska novina donijela je vijest krupnim slovima, da je Ihsan Sururzade pozvao na odgovornost jednog višeg časnika u ho­ telu »Metropolis« radi uvrede nanešeno Neri Zafranisovoj i da je došlo do dvoboja, jer časnik nije htio povući riječi. U dvaboju je bio Ihsan ranjen u ruku, a časnik lagano u glavu. Ime časnika nije se spominjalo, jer list koji je donio tu vijest pripadao je svehelenskoj stranci za kojom su stajali mnogi ugledni oficiri. Kad je Rene još ovo pročitala nije više mogla •stati na selu, gdje je bila odsječena od svih do­ gađaja. Saopći ocu stvar i dobivši od njega privolu otputuje u Atenu. Pri polasku rekao joj je djed Ge­ orgios flegmatično: „Bolje bi bilo, da ne ideš tamo! Ja znam kuda ćeš . . . Ideš onom Turčinu" . . . Rene mu mrzovoljno odgovori: „Ne; Idem u Atenu, jer je predavanje davno počelo" ,.. »E, pa dobro . . . dobro44 . . . završio stari mahnuvši nepovjerljivo glavom i iskesivši svoje krnjave zube. (Nastaviće se) �Број 92 Broj »PRAVDA* — „ПРА8ДА* nema kodificiranog zakonika, kao što je za ostale grane građanskog prava Mcdžella, koja je prevedena <i na naš jezik. Mcdžella istina vrijedi u pogledu parničnog postupnika i za šeriat. su­ dove, ali osim što je u provodu netačna, ona je u mnogokoječem i manjka­ va, te se šeriat. sudovi u tim manjka* vostima služe drugim raznim djelima šcriatskih pravnih naučnjaka. Ta su djela na arapskom jeziku, kao i sve ostale ustanove u pogledu materijalnog prava, te nijesu pristupačna za gospo­ du advokate. Ona nekakova Ajlilerova knjiga o Hanefintskoni pravu nije za­ služila, da se ubroji u pomoćna sred­ stva za poznavanje Senatskih usta­ nova. Iz ovoga se može jasno razumjeti, kakav je rezultata od advokatskog za­ stupanja stranaka pred šeriat. sudovi­ ma, te da li njihovo sudjelovanje dopr nosi štagod pravilnom sudovanju šeriat. sudova ili obratno. Jedno je ne­ dvojbeno postiglo svoj cilj, a to je advokatski džep. U tom bih pogledu predo­ čio samo ovo: zamislite jednu parnicu, koja se ima raspraviti i riješiti samo sa gledišta šeriatskog formalnog i ma­ terijalnog prava, kad su stranke nezna­ ne, zastupnici također neupućeni u toj struci, a i sam šeriat. sudac (kako je prije obrazloženo) nespretan i neodlu­ čan u svome sudovanju. Može li se očekivati uredan ishod te parnice? Ad­ vokati sa svojom pojavom, spremom (ali za drugu struku) i s rječitošću prije će smesti mnogog Šeriatskog suca, ne­ go, da mu pomognu do valjanog rezul­ tata. Ako bi se htjelo pravo, trebalo bi uvesti da onaj koji hoće zastupati stran­ ke pred Senatskim sudovima, mora imati šeriatsko pravničko poznavanje i to ispitom dokazati. Za sada bi naši advokati mogli uzeti za svoga solicitatora kojeg šeriat. suca, koji bi se htio posvetiti advokatskom zvanju, pa da ih upotrebljuju u zastupanju pred šeriat. sudovima; barem da to učine oni advokati, koji su u oknužnim mje­ stima. Mislim, da bi se našlo šeriat; su­ daca, koji bi to jedva dočekali. Pismo opizicijc upravljeno g. Lj. Davidovićii, šefu vla­ de glasi: Imamo čast u prilogu pod 1) poslati Vam akt, koji smo uputili g. predsjed­ niku Narodnog Predstavništva zajedno s interpelacijom upućenom na Vas, kao šefa vlade, s molbom' da izvolite i Vi s Vaše strane učiniti da se odmah sazove Narodno Predstavništvo u sjed­ nice i produži svoj, bez njegove krivice, prekinuti rad već više od dva i po mjeseca, i da nam na prilo­ ženu interpelaciju kao hitnu, odmah u prvoj sjednici izvolite odgovoriti. Iz ova dva naša akta Vi ćete, gospo­ dine predsjedniče, vidjeti kako mi gle­ damo na odnošaje između Parlamenta i kraljevske vlade, na prava i dužnosti jednoga i drugoga činioca, kao i na mo­ tive i razloge, koji nas određuju, da tražimo neizostavno, odmah, saziv Par­ lamenta i da dobijemo obavještenja o pitanjima, izloženim u našoj interpela­ ciji koju Vam ovom prilikom takođe saopštavamo. Za to držimo da nije po­ trebno, da Vam to ovdje ponovo i na­ ročito izlažemo. Molimo Vas i t. d. ■ I ! ; ' [ 1 ' | * i ; letrrprlicija opozicije ■a g. ministra predsjednika Lj. Davldovića. Molimo g. ministra predsjednika vla­ de, da nam s obzirom i na naš akt od 21. ov. nij. upućen predsjedniku Par­ lamenta, koji smo i kraljevskoj vladi saopštili, izvoli dati obavještenja u prvoj sjednici Narodnog Predstavništva: 1) 0 opštern položaju zemaljskom i u pogledu unutrašnje i u pogledu s p o 1 j a š n j e politike, naročito s po­ gledom na okolnost, da je sadašnji ka­ binet bio dao ostavku na jednom pita­ nju spoljnje politike i na onu nedo­ stojnu igru i događaje na Ri­ jeci i u Zadru, da mi nemamo još ni izborni zakon za cijelo kraljev­ j ' i i stvo, da još ni do danas nisu riješene Prethodne Odredbe za provođenje i izvršenje agrarne reforme, kao i s obzi­ rom na p r e h r a n u narodnu i na bezbjednost i pravnu sigur­ nost u našoj otadžbini; 2) Zašto vlada nije do sada zvala Parlamenat u sjednice i zašto je jed­ nostrano odložila rad Parlamenat do sada, kad je pred parlamentom bilo na r ješenju pitanja vrlo važnih i žurnih, kad Parlamenat uslijed krize već više od dva mjeseca nije radio, kad je time i kontrola Parlamenta nad radom vlade i uprave zemaljske suspendovana bez odobrenja njegova, a opštom saglasnošću je utvrđeno, da on ima staIno biti na okupu,, raditi i kontrolu nad radom vlade vršiti do sastanka Ustavotvorne Skupštine? 3) Zašto vlada nije tražila i izdejstvovala odobrenje kredita, odnosno budžetskih dvanaestina od Parlamenta. nego protivno Ustavu i zakonu o državnom računovodstvu, troši državni novac sama bez odobrenja Parlamenta i time vrijeđa i gazi jedno od najhitnijih prava Parlamenta; 4) Zašto vlada, bez odobrenja Parlamenta, pravi dug državni, uzimajući od građana 20% od svake sume kruna, koje bez ikakve potrebe ponovo žlgošc tako, da cijela ova besmislena operacija čini utisak, da se upravo samo za to i preduzela, da bi se mogli uzeti od naroda onih 20% neopažano i skriveno; 5) Zašto je vlada sklapala sama bez saradnje Parlamenta, i još onako štetne, trgovinske ugovore, koji na miliju­ ne iznose; i 6) Zašto je vlada u odsustvu i bez Parlamenta mijenjala zakon o opštinama u Hrvatskoj i Slavoniji, i povrijedila jedan osnovni princip našeg držav­ nog uređenja, samoupravni pri ncim u opština ma, oduzimajući opštinama pravo, da svoje činovnike sa­ me biraju, postavljaju i otpuštaju, i stavljajući ih pod državnu vlast pravo, koje su one imale i pod pokojnom Austro-Ugarskom?! ! ; i . i , i | • ; ■ ‘ i ! I ' j • • : ! I i i i Bosansko-herceg, II. Paktaška politika. — Nekrolog Š. Arnautoviću. Paktaška politika imala je dvije straš­ ne i sudbonosne pogrješke: bijaše za­ kukuljena i mlitava baš u vri­ jeme, kad se je morala akcentovati na­ rodna težnja za građanskim i političkim slobodama. Hrvatsko-muslimanski pakt bijaše tajan, uslijed čega je musli­ manska politika mogla biti sve, samo ne jedna demokratska politika, a me­ đusobna neiskrenost predstavnika dviju koaliranih muslimanskih grupa s jednu, a hrvatskih »zajedničara« i »udrugaša« s drugu stranu bila je upravo kao stvo­ rena za mešetarenje austro-mađarskih eksponenata. Oni su tu nepovjerljivost izrabljivali naročito u tu svrhu, da na­ prave što veći jaz između paktaša i srpske opozicije, čija je odlučna borba postajala sve nepriličnijom za tajne ci­ ljeve austro-madarskog i njemačkog prodiranja na Istok. Hrvati su bili zadojeni težnjom za pri­ pojenje Bosne i Hercegovine materi zemlji, pa su od pakta očekivali od­ lučnije korake u tom pravcu sa strane svojih muslimanskih saveznika. Oni sn se nadali da će ličnost g. Mešića, uz izdašnu pripomoć inteligencije, koja je u svojoj ogromnoj većini bila zadahnuta hrvatskim nacionalnim duhom, pre­ vagnuti među muslimanskim dijelom paktaša i time »obratiti« i g. Arnautovića, za kojeg se je tvrdilo, da je i sam u mlađim godinama bio zadahnut hrvatskim duhom. Međutim se je de­ silo nešto sasvim drugo: g. Arnautović ne samo da nije »obraćen«, nego je po­ moću svojih kompanjona ubio svaki upliv g. Mešića tako, da se je on morao povući i položiti mandat. Time je glav­ na tačka paktaške politike stupila u po­ zadinu i ustupila mjesto agraru, koji postade glavna os bosanske politike, da krivnjom pogrješnog naziranja srp­ skih ekstremnih elemenata onemogući svaku jaču narodnu akciju u Bosni i Hercegovini. Kulturno-političke tačke pakta postadoše na taj način samo običnim sitnišem za podmiriva­ nje zakulisnih političkih računa, pa je uslijed toga hrvatstvo u Bosn i Hercegovini dobilo formu tuđinačkog oružja tim prije, što nerazborita politika dra i i i I Stadlera nije pružala mogućnost, da se izbjegne tim zabludama i hrvatstvu dadne onaj narodni karakter, kojeg bi dobilo u slučaju, da je bilo u vještijim i , nezavisnijim rukama. Jaz, što ju uslijed toga nastao između srpstva i hrvatstva u Bosni i Hercego­ vini poprimio je vrlo oštre forme i ba­ cio ružno svjetlo na Hrvate, radi toga, što su se njihove težnje u mnogo čem poklapale sa težnjama naših ugnjetača i što predstavnici hrvatske politike u Bosni nijesu umjeli da mu sačuvaju ka­ rakter borbe za narodnu neovisnost i njegovo ujedinjenje. Držim, da je tomu mnogo kriva i ambicioznost g. dra Ni­ kole Mandića, koji se je u svojoj težnji za čašću civilnog adlatusa udaljio od slobodarskih težnja dra Ante Starčevića. Starčevićev »okvir« postad e svrhom bosanskih Hrvata umjesto da zadrži svoj pravi karakter i ostane tek sredstvom za ujedinjenje svih pokraji­ na našeg naroda. Ne ću reći, da tom mentalitetu Hrvata nijesu mnogo krive i srpske stranke, koje su svojom negacijom hrvatstva u B. i II. navra­ ćale vodu na tuđinski mlin. Ta krivnja srpskih stranaka otskače tim većma, što su hrvatstvo u slijepoj svojoj mrž­ nji istovjetovalc sa »kuferaštvom« i kao »importiranoj robi« nijekale mu svako pravo na opstanak. Ova zasukanost srpskih stranaka i njihova tjesnogruđnost škodila je našoj narodnoj stvari isto toliko, koliko i ekskluzivno bosan­ sko »pravaštvo«. a njihova borba n a n o ž glavni je krivac, da smo se mi muslimani držali po strani i da nijesmo imal , ni mogli imati razumijeva­ nja za tu borbu tim prije, što je bosan­ ski nacionalizam bio — a na žalost i sada je — usko vezan sa religijom. Riječ »nema srpstva bez tri prsta« prešla je kod Srba u narodnu poslo­ vicu, a isto je tako uhvatila duboka ko­ rijena i krilatica dra Štadlera: »samo dobar katol k može biti i dobar Hrvat«. Ove potpuno apsurdne izreke najjasnije označuju svu konfesionalnost naše narodne sredine u Bo­ sni, pa koje čudo, da je te prilike umio izrabiti tip najsavršenijeg politič­ kog mešetarstva, kao Što je jedan Šerif Arnautović? Koje čudo, da je on u svo­ joj sredini mogao izigrati nacionalističko nastojanje dobroćudnih naših inteligenata i njihov rad prikazati onako, kako je njemu konveniralo? Koje čudo, da je on mogao muslimane odvratiti i od jednog i od drugog pravca i ujedno parirati i nastojanje onih, koji su išli za izglađivanjem tih opreka? Takovo nastojanje S- Amautovića bilo je tim lakše, što je proti srpstvu mogao uka­ zati na netrpeljivost »Narodovaca« i »Otadžbinaša«, a proti hrvatstvu izni­ jeti prozelitsko nastojanje dra Štadlera. Dodam li još njegovo operisanje sa teo­ rijom au t o n o m i j e Bosne i Herce­ govine, te istrijebljenjem muslimana u kraljevini Srbiji, onda sam istaknuo i glavne razloge, radi kojih je g. Arnau­ tović mogao oko sebe okupljati musli­ manske mase i držati ih ođaljenc i od Srba i od Hrvata, od kojih su posljed­ nji u našim očima bili izraziti pioniri austrjanštine. Nameće se pitanje, kako su mase mo­ gle podupirati g. Amautovića i onda, kad je on zaplovio vladinim vodama. Odgovor jo sasvim jednostavan: Mase su te politički neobrazovane i kao ta­ kove ne mogahu imati kritičnog pogle­ da na rad svojih vođa. Koliko su te mase vrijedile u očima njihovih vođa vidi se najbolje iz ovog bosanskog specijaliteta: vladinovci su držali opozicione govore, u kojima su na naj­ oštriji način osuđivali vladu i njene or­ gane, a kad je trebalo povući konsekvencije iz tog postupka i glasati proti, ti su zastupnici pravili jedan okret i — glasali za vladu. Istu su taktiku upotrebljavali i u svojim listo­ vima tako, da su im pristaše bili puno­ krvni opozicionalci, pa vjerovali u opozicionalstvo svojh voda i onda, kad su glasali kredite za željeznicu SarajevoUvac i podupirali sve pothvate baruna Pittnera. G. Arnautović je imao više lica i po­ kazivao je kome je koje htio: U Beču Austrijanac, <u Pešti punokrvni Madžar, prema Srbima »stari prijatelj«, koji Hr­ vate vuče za nos, a prema Hrvatima »iskren« saveznik i »dobar« drug. Naj­ interesantniji se je pokazivao prema na­ šem svijetu, u kojem je utvrdio mišlje­ nje, da politika znači — laž i pet­ ljanje i uslijed svog pelilivanluka dobio važnost velikog »diplomate«. 0vog se je arnautskog sina malo ticalo, što je svojim šaranjem diskreditirao Strana 3 Страна muslimansku politiku, a još je manjo vodio računa o tom, što svojim služe­ njem tuđinu kopa grob ’ nezavisnosti naše domovine. Njemu je imponirala naklonost grofa Tisze i austrijskih ge­ nerala u sarajevskom Konaku, iz koje je naklonosti znao crpiti lične probiti i iskorišćujući svoj položaj u lične, mjesto narodne interese, do­ ći za kratko vrijeme do zamjernog bo­ gatstva. Kako je interes Austro-Ugarske tra­ žio sve jače istupanje protiv Srbije, ta­ ko je i Arnautović sve više zaoštravao svoje držanje proti bosanskim Srbima i svojom kampanjom dotjerao dotle, da su odnosi između srpsko-pravoslavne i muslimanske mase postali hladni, a mjestimice i vrlo napeti. Bilo je i su­ koba, koje su sa srpske strane provo­ cirali intrasigentni Nježićcvci i zasukani pravoslavci oko pokojnog »Naroda«. Premda je Arnautović postao izraziti srbofob, ipak odnošaj musi, ujedinjene organizacije prema Hrvatima nije po­ stao nimalo s r d a Č n i j i. Dokaz, da je Arnautovićeva politika išla za tuđinskim ciljevima razdva­ janja našeg naroda i da je bila daleko od tendencije, da doprinese svoj dio izgradnji narodne slobode i samo- ’ stalnosti. S 1 u ž i ns t vo ove politike pokazalo se je naročito u oči rata i za vrijeme njegova trajanja. Sin Albanije nije imao nikakovog osjećaja za patnje našeg dijela naroda, pa je u svojoj rev­ nosti oko organizovanja vojne sile naše tlačitelj'ce išao tako daleko, da je htio izigrati i povoljštine. što ih je § 29. vojno-obrambenog zakona pružao na­ šim vjerskim službenicima. Bakrena afera također je jedan sraman dokaz nje­ gova služmstva, a njegova putešestvija u Beč i Peštu baš u očj narodnog pre­ vrata mogu biti sve, samo nc dokaz njegove ispravnosti i političke pronicavosti. On je u svojoj sljepoći i bešćut­ nosti; u svom cinizmu i bezidejnosti išao tako daleko, da je bez ikakva sus­ tezanja stavio na kocku čast i ponos nas muslimana, pa nas jednim lažnim obmanjivanjem strane i naše javnosti, jednim ciničkim izvrtanjem činjenica, učinio objektom prezira i mržnje ne samo sa strane Srba, nego i hrvatsko-slovenačkog dijela našeg na­ roda. Njegova drska tvrdnja, da predstav­ lja 90% muslimanskog dijela našeg na­ roda, izazvala je jedno silno neraspo­ loženje prema nedužnim muslimani­ ma Bosne i Hercegovine, a pomanjka­ nje odvažnosti kod naše inteligencije, da sc stavi na čelo tog dijela našeg na­ roda, omogućilo je da ta ljaga ostane na čistom licu našeg dijela naroda, pa da radi toga postane žrtvom bjesnila krvožednih »Narodovaca« i njihovih sa­ veznika. Sin Amautluka nije bio ni to­ liko uviđavan, da se povuče sa politič­ kog poprišta, bar za vrijeme prevrata i bio je tako drzak,-da od punokrvnog Madžarolca preko noći postane prista­ ša ujedinjenja Bosne s »majkom Srbi­ jom«, na koju je Šerif valjao t drvlje i kamenje. Bio je dapače tako nizak, da svoje žrtve nije htio pustiti na miru ni u vrijeme najstrašnijih šikanacija i zu­ luma satrapske Grđić-Šoline koruptivne vladavine. I tad je imao obraza, da pre­ ko pokojne »Jednakosti« blati predstav­ nike naše organizacije i da nam podva­ ljuje ništa manje nego — veleizdaju. Danas je sfrigan. i ovaj mu mali ne­ krolog napisah pred sahranu ne iz sa­ milosti radi njegove prošlosti — jer ta prema njenu rezultatu nije nikad bila sjajna — već ga napisah radi toga, da upozorim na neprilike, s kojima se je naša organizacija morala boriti pri­ mivši zaparloženu ostavštin u jednog nesavjesnog političkog me­ šetara. OGLASI U ,PR*WOr imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d \a �Ј1РАВДА 1НЛ 4. Strana PRAVDA Број 92 Broj Još u radnje doba dolaze mnogi tr­ ga S., Hudrović Salih, Fazlić Ismet, JaAntanta traži Hiudenburga I Ludeagovci u Beč i traže izvozne dozvole na šorević Ahmet i Memišević Vehlija; po dorffa. »Lokalanzcigcr« donosi vijest temelju akreditiva, koja im je ovdašnja 4 K: Dulančić Ahmet, Kulenović M., »Daily Maila«, da će antanta zatražiti jedna banka otvorila kod neke banke izručenje Hindenburga I Ludendorffa, i Huković Ibrahim i Pašić Alibeg; po 3 Težak položaj Turske. Prema pariš­ u Beču. K: Misirlić Mustafa, Ferhatović Halid i nc samo radi učinjenih okrutnosti u kim vijestima, koje stižu iz Carigrada I Napominje se, da se izvozna dozvola Raščić Hifzibeg; po 2 K: Memišević Francuskoj, nego i radi odgovornosti preko Bukarcšta, unutarnji položaj Tur­ od WarcnverkchrsbUro-a u Beču mo­ Remzija, Salihbegović Mustafa, Fočo za neograničeni podmornički rat. ske postaje vrlo težak. Prije nekoliko že isposlovati samo na temelju dozvole Hamid, Baščelija Ibrahimbeg, Deliraidana policija jc otkrila novu urotu, ko­ Filijale »Centralne uprave« i da sc no­ Izbori u Italiji. Prema posljednjim vi­ ■ mović Šcrifbeg, Sačević Mustafa, N. N., ja je išla za tim. J<4 učini državni udar, vac za kupovanje robe mora ovdje kod jestima iz Rima izborni rezultat, po­ i Lasica Košta, Pita Hasib, Pita Hasan, бкше sultana i proglasi Mehmed Seli­ voljan za katolike i socijaliste, sači­ 1 Hurić Habid, Bukva Rajib, Osmanović zemaljske banke u Sarajevu na »konto ma turskim vladarom. Konflikt između njava značajan poraz za nacionaliste, 1 Avdo, Hurić Sniail, Kocjenić Šcfkija i Kompensacija« položiti. sultana i m'adoturaka došao je do svo­ Ostali akreditivi, koje neke banke pri­ čak i za Giolittijevce. Tirak Salih; po 1 K: Mušanović Arif, je kulminacije. Novi ministar predsjed­ vatno u Beču otvaraju, nc će važiti, da ; Baličevać Emin, Šero Murat, Oruć AhClemenceau odstupa? U pariškim po ­ nik Riza-paša, optužen je da podupire met, Bczdrob Ibrahim, Bajrović Meho, I se time može roba izvesti iz Nj.-Aulitičkim krugovima bave sc pitanjem agitaciju mladoturskog odbora. Kcmalj Šačirbeg, Bckto Šaćir, Pita Tajib, Velić ; strije. Dakle niko neće moći robu iz­ naslijeđa Clemenceaua, koji će i pored paša, čija vojska ozbiljno ugrožava Ca­ vesti iz Austrije odnosno uvesti u Во Mustafa, Musabašić Mehmed, Fočo Ali­ pobjede svoga programa, vjerovatno rigrad. stavi će zahtjev, da sultan od­ ja, Lutvić Mustafa, Bukva Mustafa, Ša- 1 snu ako nema uvoznu dozvolu, ispo­ odstupiti. Spominju sc kao našUednici: stupi i lansira krozTtozvinstvo vijesti, da stavljenu od filijale C. U. te ako nije banović Dcrvić, Rcdžović Munib i SveMillerand i Barthou. narodna vojska nikad ne će potpisati uplatio kod zem. banke u Sarajevu na tanović Hilmibcg. mira kakav je projektiran. »konto kompenzacija«. Na mubareću kod Zlatarevića daroPoložaj je tako težak, da o odlasku Gornja označena podružnica daća ; vaše: Po 20 K: Ajisa h. Komadina, Šaantantinih Četa i brodovlja iz Car ^ra­ svakome rado upute i informacije u ohinagič zulhanuma, Hajrija li. Džino: po da ne može biti ni govora. voj stvari, o novom ugovoru i o zalihi 10 K: Suliret h. Bakarević, Zibe h. Saindustrijalne robe kojim raspolaže Njem. Vrhovni savjet iznio je mišljenje da Pododbor u Krupi. Kao što javismo, ■ hačić, Derviš h. Tulić, Selvet h. Zlatar, Austrija. vcrsa.Hcski ugovor treba da stupi na iza zagrebačkoga su sastanka naši po­ Nuri h. Kapetanović, Sadet h. Šarac, Pisama ove podružnice nalazi se u snagu 1. decembra. slanici gg. Dr. Hrasnica i Dr. Spaho Hajrije h. Tabaković, Rabije h. Sijerčić, I Jelića ul. 4. Telefon broj 425, gdje će se držali skupštine i pouzdaničke sastan ­ : Fchme h. Kapetanović, Razije h. Zla ­ O savjetu lige naroda. Vjerovatno je uredovati za stranke na obične dane ke u Bos. Novom, Prijedoru, Banjoj tar, Nafijc li. Džinić, Bcgovica Krupić, da savjet lige naroda neće biti sazvan Luci i Bos. Krupi. Poslanici su svagdje ' Fatime h. Kadić; po 12 K: Malima De- i od 9—12 sati prije podne. Brzojav: prije nego se američki senat izjasni de­ Konpens Sarajevo poštanski pretinac primljeni sa velikim oduševljenjem, te । nišlić; po 2 K: Esinia h. Muzur. Ukupno finitivno o mirovnom ugovoru sa Nje­ ; broj 248. ;m je njihov rad u Privremenom Nar. : 204 K. mačkom. To odlaganje pripisuje se či­ Predstavništvu kao i rad naše organi­ njenici, što postoji nada, da će američki Ajiša Kuicnoviić Haračlija u Kulen zacije jednodušno odobren. senat najzad ratifikovati ugovor sa Nje­ i Vakufu sakupila je svotu od 290 K. Da: Bos. Krupa sc do tada nije bila izja­ I rovaše: Esima Kulenović Kapetanović mačkom. .Ako on to međutim odbije, onda će Francuska, Engleska. Italija i i vila za naš program, ali je tom prili­ i K 60, Ajiša Kulenović Haračlija K 60, Japan proučiti pitanje i vjerovatno rije- 1 kom i u njoj održana skupština uz ve­ • Fatima Kulenović Haračlija K 50, Ha- i Siti da se sazove savjet lige naroda i j liko učestvovanje naroda, na kojoj je šija Altić K 50, Fatima H. Omerović uz burno odobravanje naroda provede­ bez. Sjedinjenih Država. K 30, Maghula Krupić K 20, Mclcća Šena organizacija na temelju našega pro­ Parlamenat Kolumbije usvojio je za­ grama. te je izabran mjesni odbor kako G. Dru Egonu Zahradki, konski predlog, kojim se vlada ovlaš­ slijedi: Predsjednik Omcrbcg Kulenoprimariusu bolnice za umobolne ćuje da stupi u savez naroda. v ć. podpred jednik Nezir ef. Ezić, taj­ Sarajevo. nik Fetah Krupić, blagajnik Huseinbeg Švicarsko je Narodno Vijeće usvojilo Za Vaš čin od 26. oktobra, kojim ste sa 12б glasova protiv 43 u posljednjem : Krupić. a odbornici bez funkcije: gg. svjesno htjeli da kao »stručnjak« Papirnati dinari. Narodna je Banka čitanju predlog o savezu naroda, pa je i Mehmedaga Mesić, Hadžr Husniaga Bcdnjević Pašalić i Miralem Beširević. j stavila u promet papirnati novac od 1 poslužite intrigama mog brata i time pristalo na to. da Švajcarska uđe u sa­ Svjesna naša braća Krupljani konač­ pogazili svetost svog zvanja nazivam i od po dinara. vez naroda. Ta će odluka biti podvrg- i no su uvidjela, gdje im je mjesto, tc se Vas zločincem i ako imate imalo ljud­ nuta referendumu. Međunarodni financijski kongres. javiše ne daju zavoditi od elemenata, koji skog dostojanstva, tužite me za uvre­ Mađarska mirovna delegacija sastav- . se izjavljuju neutralnima, a koji nam । vljaju iz Švajcarske: Inicijativom ne­ du. da Vam i na sudu uzmognem doka­ utralnih država, a na pri ’ cdlug švajcarIjena je ovako: predsjednik grof Adal- 1 uistinu više škode, nego li oni, koji su zati Vaš zločin. skč nacionalne banke, biće sazvan u bert Арропу, pročelnici Rolando Hegese s nama otvoreno upustili u borbu. Sarajevo, 23. novembra 1919. diss, Valter Ulman, Lcopold Pasar-Sza- ј Živjeli svjesni Krupljani! Živio naš naj­ i prvoj sedmici januara međunarodni fi173 Katica Barvlć. • nansijski kongres, koji će srediti pitanje bo. grof Teleki, grof Bethlem Lovaši i mlađi drug u borbi za sveta islamska valute. Kongres je imao vijećati u Lon­ prelat Giswein. i čovječanska prava! *) Za stvari pod ovom rubrikom udonu, ali se poslije odlučilo da će vije­ U engleskim političkim krugovima redništvo ne ondgovara. ćati u Švajcarskoj. živo se interesuju za posljedice, koje bi , Pošto je slinavka 1 »ap u kotaru Gramoglo imati držanje američkog senata : diškom prestala i bolest utrnula uki­ prema mirovnom ugovoru. Svakako se nula je Zemaljska Vlada zatvor kotara drži da to ne bi ni u čem promijenilo Gradiškog za promet sa papkarima. mjere, preduzete za suđenje caru ViliJugosl. Muslim. Športski Klub u Sa­ pravi laneni niigjamo na veli­ Prema tome ne vrijede više odredbe mu i njemačkim činovnicima i oficiri- : rajevu namjerava prirediti jednu veli­ ko. Šaljemo takuujer po pošti od 21. avgusta 1919. broj 160.399 i pro­ ma koji su pod optužbom. HowardCorku zabavu u svim prostorijama Dru­ u kantama cirka 13 kg pouze­ met je sa papkarima za kotar Gradiški don, koji se vratio iz Pariza, gdje je ta ' štvenog Doma na 12. decembra o. g. slobodan. ćem. Za kantu, zavoj i frankastvar bila ispitana, ovih će dana u mi- I Trećina čistog prihoda namijenjena je turu računamo 38 kruna. nistarskom vijeću podnijeti izvještaj o I Podružnica Njem, austrijskog ureda - M c r h a ni e t u«. Od glavnijih tačaka SEVER &K0MP.. LJUBLJANA. svemu što se dogodilo_»a mirovnoj kon- • programa poznato nam je da će se od­ za trgovački promet u Sarajevu Jelića ferenciji. Očekuje se da će se za neko- I igravati Nušićev »Hadži Loja«, a biće ul. 4., šalje nam slijedeću uputu: liko sedmica preduzeti mjere, kako bi I i drugih zanirrrivih tačaka. O samoj za­ se car Vilim i ostali sukrivci postavili • bavi progovorićemo još jednom kasnije. pred sud. Sada samo svraćamo na nju pažnju Prilike u Parisu karakteriše ovaj br- I braće Sarajlija, da je što obilnije posje­ zojav: Pariš ne može nikako da nađe i te. jer ovo naše omladinsko društvo za­ služuje u svakom pogledu najtopliju stana onim 339 novim poslanicima, koji preporuku. sada ulaze u francuski parlamenat. Ka­ petan Haurteauz, koji je izabran na »Muslimansko-Jugoslavenskl Klub« u Tardieuovoj listini u Seine et Oiseu, re­ Foči. Prijašnje društvo Uttihadi-Muslikao je, da mu je više muke zadalo dok min« zaključilo je na svojoj izvanred­ je našao stan u Parisu, no kada je s Ni­ noj glav. skupštini, obdržavanoj dne 7. jemcima ratovao. Ima doduše nekoliko maja 1919., da sc promijeni ime dru­ stanova, ali su vlasnici zapeli kiriju od štva »Ittihadi-Muslimin«, kao i neke 15.0C0 do na 20.000 franaka na godinu, tačke pravila. Vlada je odobrila tu iz­ dok plaća francuskih narodnih poslani­ mjenu. Dao Bog. pa ovo društvo otpo­ ka iznosi 15.000 franaka na godinu. čelo realnim radom na piusvjećtvanju svojih članova i islam, djela našeg na­ Grci u Epiru. Na temelju grčko-taliroda. < janskog sporazuma zaposjele su grčke j Odlikovan predsjednik »Udruženja čete sjeverni Epir. Novinara«. Prilikom novinarskog kon­ Očajno stanje Beča i Austrije. U po­ „SHvija“ osigurava na život ljudski gresa u Zagrebu, odlikovao je Regent sljednjoj sjednici austrijske narodne između ostalih i predsjednika sarajev­ skupštine opisao je državni kancelar (u svim mogućim kombinacijama. skog ^Udruženja Novinara« g. Jošu Renner strašno stanje grada Beča. On Ivaniševića ordenom sv. Save drugoga je istaknuo broj sprovoda i dječijih gro­ stepena. — Čestitamo. bova, kojih je iz dana u dan sve to Protiv šteta od phžara. — Pftiv šteta od provalne kragje. Soda za rublje. Danas izdaje grad, više, pa je ispred vlade pozvao narod­ aprovizacija trgovcima sodu za rublje. ne poslanike neka očajnim krikom aProtiv šteta tjelesnih nezgoda. Dijeliće se tako, da svaka osoba dobije peliiju na savjest susjedu h naroda, na četvrt kile. Cijena po kilogramu 2 K savjest velikih sila, na savjest čitavog 40 h. Daje osobne i hipotekarne zajmove. Za sigurnost i stlidnost zavodi svijeta. Mirovni ugovor onemogućuje Austrij da samostalno živi Pariš se jamče rezervni fendovi »Slavije« koji iznašaju Kor. ČSL. 120,000.000*— Za »Osvltanje«. oglu io na sve molbe za pomoć, od ko­ Sakupljeno jc u Cajniću za »Udruže­ i još nepokretnine u glavnim gradovima Jugoslavije, Čitavi dobitak jih jc ram dr. Renner — kao što je ot­ nje Muslimanki »Osvitanje« po Uzeiru voreno. izjavio na sjednici — uputio vrzavoda koncem svake godine pripada članovima osiguranicima. Na sve Biser i Derviš ef. Buturoviću 204 K. hovnom' vijeću telegrafskim put 1 pre­ ko 30 otkako se vratio u Beč. Ali sad I Darovaše slijedeći: Po 10 K: Avdić upite najpripravnije odgovara Podružnica banke „Slavlje" u Sara­ šcmso, I^čcvič Šukrija, Hodović Naon mora da dovikne čitavom svijetu: rif. Dautbegović Džafcrbeg, Buturović »Nemojte dozvoliti da ovaj nevini i ne- 1 jevu, Stepe Stepanovića obala. Vlastita palača. 165 sre n narod ovako strada! Vršite kao i D . I; м r Uzcjir, Čatić Alija, Prašo Nedž’bbc Miđrić Muhamed i Smailović narodi međti narodima vašu bratsku Ahmcd H.; po 5 K: Biser Muharem, Zidužno t prema na'ma!« Pahtički pregled Iz niii iFiniziciji. Priposlano.*) Sospidarstva Domaće vijesti FIRNIS OsicuraKe se! Kod naivoioe slavonskog — čaškog zavoda „SLAVIJE“ uzajamno osiguravajuće banke u Pragu. »Sadžoki Vlasnik: Centralni Odbor »Ц. M. O.s štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9da39dae77b8a5c87eb7fdf1a411672.pdf 89fb2935b03daf5b42ed31c3b77df0ef PDF Text Text PRAVDA MMHNNi MOJ 66 MELE RA. [»teši suUetem, utorkom i četvrtkom. I&^ НШГЕШ Cta PrMplet* gG^H’e 72kruм, u p«la g*«Hue 36 kru­ na UradN^tvo i uprava мМ ee u Carevoj ulici. Telefon br. 124 Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 93. * Sarajevo, subota 29. novembra 1919. (6. rebiul-evvela 1338 ) Povodom obljetnice ujedinjenja ne obuzima nas ono čuvstvo radosti i veselja, koje bi nas obuzimalo u slu­ čaju, da su ljudi, koji prihvatiše kormilo naše mlade države, bili dorasli svojoj teškoj zadaći i da su riješenju te deli­ katne zadaće pristupili sa više bratsku topline i vise obzira prema osebujnosti nazora 1 raznolikosti osjećaja, koji vla­ dahu i vladaju pojedinim dijelovima na­ šeg naroda. Kardinalna pogrješka naših državnika i njihovih stranaka leži u tom, što su se jedni previše zanosili teorijom apsolutnog jedinstva, koje je našlo iz­ ražaja u pretjeranom ccntralizo%nju državnog aparata, pa J upravnog; dočhn su drugi, težeći za preširokim slobodam.h, izgubili iz vida, da su se I sanil sve više odaijivall od zbiljskh po­ treba našeg naroda, trošećl energiju oko pitanja, koja spadaju Konstituanđ i o kojima se ne može diskutovatl bez izražaja narodne volje na jednim pot­ puno slobodnim izborima. Doktrlnarstvo naših stranaka dovelo nas je u položaj, da se slaveći obljetni­ cu Ujedinjenja, s bolom u duši moramo da spotičemo o jednu strašnu nemaš, koja koće da 1 formalno uzme riječ u našem javnom životu: na obljetnicu Ujedinjenja Imamo da s* borimo proti — diktaturi jednog konglomerata stra­ naka, čiji prvaci u lanjskoj godini pre­ uzele obvezu, da će Regent »a smisla želja i pogledat, koje »On i njegova vlada potpuno prihvatiše« biti »kralj samo slobodnim građanima države Srba, Hrvata i Slovenaca, te ostati uvijek vjeran velikim ustav­ nim, parlamentarnГш i široko demokratskim načelima«. Vla­ da »Dem. Zajednice« zaboravlja i nn svečane riječi Regenta: »Ja mogu uv­ jeriti vas i Narodno Vijeće čiji ste panomoćnicl, mogu uvjeriti svu vašu, svu moju braću Srbe, Hrvate i Slovence, čiju volju 1 misli predstavljate, da ću se i ja i moja vlada, sa svim onim što predstavlja Srbiju i njen narod, uvijek 1 svuda rukovoditi samo dubokom, nepomućenom ljubavlju brat­ skog srca prema svakom Interesu, prema svira svetinjama, koje su mile duši onih, u čije sto ime došli«. se ta njegova država sve do Konstituante upravlja ustavno i parlamentarno, te da obzirom na provizorno sadanje stanje, ostanu »na snaz« pod kon­ trolom državne vlade dosadan? au­ tonomni administrativni organi, koji će za svoje uredovanje biti od g o v o r n i autonomnim predstavništvima«. Odakle onda pravo »demokratskoj« zajednici, da ruši te solidne temelje naše Narodne Zajednice i da sporazum zamjenjuje svo­ jom voljom I svojom diktaturom? To je pitanje, na koje može doći sa­ mo negativan odgovor: »Nema g a«. Da, »demokratska« zajednica ввша tog prava i ne može ga imati sve dotle, dok se Prijesto ne postavi u protimbu sa svojim narodom. A budući su Karađorđevići jedna demokratska, jedna narod­ na dinastija, ml smo uvjereni, da će se ideologija »demokrata« razbiti o tvrdu hridinu ustavne svijesti mladog nosio­ ca prava i odgovornosti krune. U toj čvrstoj nadi, nas ni najmanje ne smetaju tjeskobne prilike, u kojima se nalazi na­ ročito islamski dio našeg naroda i s>ćamo se svečanih dana Narodnog Uje­ dinjenja u čvrstoj vjeri, da će baš naše patnje, baš naša dobra volja 1 još bolja snaga pridonijeti otrežnjenju predstav­ nika vlade, da ne učine namjeravanog koraka i da svojom popustljivošćn po­ vrate zemlji mir i oduševljenje, koje > vladalo u danima Adrese 1 Regentova odgovora. Oblaci što se nadvijaju nad našu z*mIju ušljed pohlepe D’ Aununcija i njego­ va jataka exkralja Nikole 1 odviše su ozbiljni, a da bi beogradska vlada н taklm prilikama mogla i smjela riskirati jedan državni udar, kojim bi se ozloioIjlo naš i onako ozlovoljeni narod bez razlike vjere i plemenskog imena. Žice su prenapete. I dužnost je ozbiljnih dr­ žavnika, da se prenu I ne ruše ono, Tto se je izgradilo na dobroj volji i pristan­ kom naroda. Dužnost im je, da se otri­ jezne, pa da u prvom redu nastoje iz­ graditi povjerenje naroda a državu i dn svojim popuštanjem ne ruše svih mos­ tova, koji vode k srca 1 oproštenju na­ roda. Dao Bog, pa obljetnica Ujedinjenja bi­ Kolike li razlike između gornje sve­ la popraćena aktom krune, kojim će se čane obveze Regenta ] postupka sadaNarodu povratiti vjera u Bratstvo, Jed­ uje njegove vlade, koja — težeći bajanakost 1 Slobodu; dao Bog, pa se sagi za narodnim jedinstvom — kopa jaz Između pojedinih dijelova našeg naro- j danje nezadovoljstvo izliječilo aktom pomirljlvosti sa strane vlade, koja svo­ da i ubija vjeru tog Naroda u njegovu jedinstvenu državu. Jer Narod je Izgra- ' jim dosadanjim postupcima nije pokaza­ la nimalo volje, da stišava 1 priljublju­ dio tu državu svojom s I o b o dn o m je. Dao Bog! voljom i ujedno postavio uslov, da Pridržnici. Po poznatoj boljševistlčkoj metodi Dra Poljaka, koju je pod egidom »de­ mokratske« zajednice inagurirao u svo­ jim privremenim odredbama za pro­ vedbu agrarne reforme, nastoje u no­ vije doba seljaci, da zemljovlasnicima pored kmetovskih zemljišta oduzmu i begluk i thne posljednjeg zemljovlasnika otjeraju u proletarijat, koji je na teret i društvu i državi. Koliko su ove metode štetne po današnji društveni poredak i koliko njihovo provađanje i poduzimanje može I samoj državi na­ škoditi — tim prije Što se ovim meto­ dama materijalno uništava gotovo jed­ na šestina njenog cjelokupnog pučan­ stva — o tomu ova čeljad neće da raz­ bija glavu. Zaslijepljena stoljetnom mržnjom i vjerskim fanatizmom prema muslimanima, koji sačinjavaju apsolutnu I kontigent zeinljo-posjedničkog staleža, : ova vrsta ljudi sa plitkim umom i kratkovidnim pogledima na budućnost dri žave uzela je za zadatak, da na svakom I polju ništi muslimane i kad to provede, misli da će joj onda ruže cvasti. Piscu I ovih redaka rekao je još u 1913. godini Đuro Džamonja, poznata »demo­ kratska« perjanica, da će muslimani nakon rata spasti u proletarijat i da će im biti sve oduzeto. Kad mi je to pri­ čao, iz očiju mu je izbijala ona vjekov­ na mržnja prema musi, dijelu naroda. Stoga on i njemu slični onako svoj­ ski i podupiru Prjbićevića i Poljaka. U ostalom mi smo o tom čvrsto uvjereni, da će božijom pomoći naš elcmenat, koji je šest stoljeća prkosio svim nava­ lama na granice svoje domovine i koji je kroz cijelo to vrijeme onako junački odbijao tuđinsku, najezdu Mletaka i Au­ strije rta Ove naše krasne zemlje, pre! živjeti i ovu demokratsku kugu i moI riju i još bolje očeličen u borbi osiguj ruti si svoj položaj. Povod da napišemo ovaj članak, dal* * su mi, kako rekoh, učestale enuncijacije »demokrata«, tih samozvanih težačI kih zaštitnika, da se zemljovlasnicima I imaju i begluci kao i kmeiovska selišj ta oduzeti Neposrechii pak uzrok ovom ! članku mi je pisanje »Narodne Slobo! de< u broju 88. od 31. p. mj. pod naI slovom lađi težaka«. Jedan boljševik ' u svećeničkoj mantiji, s moralnim nazoј*гнпа kao i Đuro Džantonja et Cons., : u svojoj pohlepi da zemljoposjednički ’ stalež istjera na prostjački štap, tuži ! se u spomenutom članku, kako age sa­ da hoće da oduzmu zemlju tzv. priorcima. posjevcima, pridržnicima; napottčarima ili kako se svi ovi-»nevoljnici« zovu. Da dokaže kako ovi seljaci imaju pravo na ovakove agi uske posjede kao i kmetovska selišta, navodi kako oni od vajkada ove zemlje obrađuju, kako su dapače na njima i zgrade sagradili i i. d. Nakon otrcanih fraza o lijenom i agi, koji čibuk puši i srče crnu kavu I sa »kajmakom« traži, da se sve zemlje dadu dotičnim obrađivačima kao i kmetovske. Budući ovaj zahtjev osim vcleposjeđj uika jako ugrožava i interes maloposjednika. naročito onih u gorovitim ko­ tarevima Hercegovine, nametnuta nam je ovim dužnost, da ovaj neopravdani ’ zahtjev pobijemo. Zemljišta, koja obraduju tzv. pridrž; nici, priorci, posjevci i napoličari iz ko­ jih nazovi »zaštitnici« seljaka hoće da stvore neki novi agrarno-pravni odnos i da na osnovu izvrnute interpretacije istih naziva, iscrpe neko pravo težaka na ovu zemlju, jesu po svojoj pravnoj naravi posvema slobodni zemjjo vlas ničk i posjedi, te su ■ kao takovi i u gruntovnicu upisati bez ■ ičijeg daljnjeg realnog prava. Zemljo; vlasnik kao obvezatni platioc plaća sam , neposredno porez i druge sve državne daće i prireze, a prijepori glede ovakoj vih zmljišta, pa bilo to radi neplaćanja I dohodka, zakupnine, slabog obrađiva; nja zemlje, otkaza zakupa I dr. i u opće svi prijepori, nastali usljeđ kršenja ob­ veza najamnog odnosno zakupničkog ugovora — spadaju pod nadležnost gra• danskih sudova, te je i to dokaz, da je • ovaj odnos čisto privatno-pravne nara­ vi kao i svaki najmovni odnošai. Da i najprije objasnimo odakle sve potječu , ovi nazori: [ Pridržnika, prioraca. posjevaca, napoličara i L d. imađe najviše u Herce­ govini i to imenito u kotarevima: Mo­ star, Ljubuški, Stolac. Trebinje, Bileća i Nevesinje, te po nekim gorovitim pre­ djelima Bosne, gdje se oskudijeva polji­ ma i'u opće ziratnom zemljom. Ako zemljovlasnik imade u jednom selu svoj dobar čifluk i begluk ili tzv. »mobinje« a uz njeg i kmetstvo rijetko se dogodi Godina 1. da bi on kojem seljaku makar i na jedI nu godinu dao na obrađivanje koji ko­ mad zemlje, slobodan od kmetstva, i Kmetov) razumije se, obraduju aginski ! posjed j aga im ih nikad nije oduzimao, ako su pravovaljano ispunjavali svoje obveze prema vlasniku; doćim svoj ■ slobodni, posjed, pa bio to bašća, šljivik, vinograd, voćar, duhanište, njiva podvodnica, livada, pašnjak, šuma i dr. vlasnik je sam direktno obrađivao, nje­ govao ј čuvao i .sa njeg plod i dohodak i pobirao. Događalo se naročito u pos­ ljednje doba, za vrijeme slobodne »Burijanove ere«, kada su naime počele mirne manifestacije seljaka, inspirirane po današnjim demokratskim vodama, a koje su u ostalom bile samo preteča današnjih boljševističkih pojava, da su radi’smrti vlasnika ili radi dri opa­ danja radne snage u te obitelji — ovo pošljednje osobito za vrijeme rala — neki komadi i od ovakovih čifluka do­ dati seljacima pod zakup, te se i posli­ je prevrata nalaze u rukama seljaka, koji danas po razvitlanoj lozinci demo­ krata svojataju ove zemlje sebi. Ur*, pako vlasnici, koji su imali oma­ nje komplekse begluka, razasute po raz­ nim selima pa dapače i raznim politič­ kim kotarevima, te od čijih su se glav­ nih čifluka ili obitavališta ovi komplek­ si nalazili udaljeni i bili im što no riječ »s neruke«, te kojima se nije isplatilo, da radi jednog komada begluka od re­ cimo 10 dunuma u jednom selu, prave čardake i gospodarske zgrade te drže sprave i hajvan, bUi su od vajkada pri-« siljeni, da ovakove komade daju pod za­ kup bilo u naravi, bilo za hajvan, mrs ili novac. Glede iznajmljivanja ovakovih zemljišta bio je uvijek običaj, da , aga iz godine u godinu na osnovu • usmenog ili pismenog u vov o г a daje pod zakup ovakove komade jednoj te istoj osobi Ako jc aga bio uv.ieren u poštenje dotične obitelji, od­ nosno ako je ista redovno ispunjavala sve obveze, što ih je zakupnini ugovo­ rom na sebe preuzela onda se obično događalo, da je aga svoju »mobinju« n a istaknuti način ostavljao kod is­ te obitelji, te рб tomu, nijesu rijetki slui čajevi, da bi taj zakupnički odnošaj pre­ šao s oca na sina. Činjenica je da su obje stranke, i najmodavac i najamnik, . uvijek bili uvjereni o provizornom trajanju ovog najamnog od­ nos a ja. To dokazuje i okolnost, da zakupnik — pa makar njegova obitelj obrađivala jedno te isto zemljište i 80 godina — nije nikad na takom zemljiš­ tu podigao kakav građevni objekt, da­ pače se ustručavao, ako ga baš nije na to vezao najamni ugovor, da na tom zemljištu pravi prezide, odvodi vodu 1 slično, jer je bio uvjeren, da jednog da­ na može taj posjed ipak preći u ruke drugog, koji zcmljovlasniku ponudi bolje najamne uvjete. Sam seljak, znajući da je zakupnički odnošaj privremen, jer je njegovo tra­ janje bilo uvijek ograničeno na izvjesno vrijeme ili usmenim ih pismenim ugo­ vorom, uvijek je udovoljavao svojim obvezama prema vlasniku, te je otale i došlo da je rijetko sud posredovao za razriješenje ovog odnošaja, budući se : je najamni ugovor nakon isteka ugo­ vorenog najamnog roka obično produ­ ljivao na određeni broj godina i do tom bi stranke ugovorile povišenje najamni­ ne. stanovite reparacije na tom kom­ pleksu n. pr. preziđivanje, odvodnjivanje i slično. »Mobipja«, odnosno »beg­ luci« u Hercegovini najviše se nalaze po poljima, te su to obično oranice ili livade boljeg kvaliteta. Rijetko, vrlo rijetko imade slučajeva, da je zakupnik na tom zemljištu pravio zgrade. To je redovno bivalo samo ondje, gdje jc kmet bio sudbeno deložlran sa Čifluka, te kad nije imao kuda, aga mu je dao �„ПРАВДА Сг^ана 2. Strana pod zakup svoj slobodnim postali čit­ luk. Osim ovih potpuno jasnih činjeni­ ca i satni naziv, koji se je u nekim kra­ jevima udomaćio i koji najamniku, od­ nosno zakupniku daje naziv »pridržnik«, »priorac«, »posjevač«, »napolićar« i t d. već po temeljnom značenju samih riječ., koje su nastale od glagola: pridržati, priorati i dr., označuje provizorni karakter ovoga odnosa. Uvažimo li sve ove jasne i nedvojbene argumente, dolazmo do zaključka, da su ovakova zemljišta, kojih imade mnogo u spomenutim kotarevima Hercegovine, po svim svojim pravnim osebinama posve slobodni beglučki posjedi kao i oni po Bosni. Stoga najenergičnije prosvjedujemo i protiv nakani, a kamo ii pekušaju, da se iz spomenutih naziva isisaju neki pravni naslovi i izradi neko pravo težaka na ove naše slobodne posjede, koje neki »mudraci« hoće da isporede s kolonatima ili dapače sa kmetstvom. Ove pretenzije najviše tangiraju maloposjednički stalež, koji je osobito raširen u gorovitim predjelima naše do­ movine i koji nije nikada bio lijen i in­ dolentan, kako bi to htjeli razni »donovi . nego su ga prilike života uvijek silile, da radi od jutra do mraka i time svojoj porodici priskrbi eksistenciju. : 1 ' ј I i I ' ( ; , I ; i , ; ; 1 On nije nikada živio niti može živjeti samo o jednoj grani svoga dohodka, te je takav čovjek većinom još kakav mali zanačija, bakal ili dapače težak, koji se bavi obrađivanjem svoje bašče, šljivika, voćnjaka, vinograda, sađenjem duhana, a uz to još goji pčele, hajvan ili radi što drugo. Ako bi mu se pored kmetstva još oduzelo < »mobinje« t. j. begluk, onda bi time dobar dio njegove eksistencije bio oduzet, usljed čega bi on u svojoj materijalnoj osnovi bio po­ koleban, što bi ga dovelo do potpunog ekonomskog kraha. Mi cijenimo težaka kao važnog ćinbenika naše države, koja si je uzela za zadatak, da, kako izgleda, samo seljaka podigne i učini ga sretnim, a sve ostale staleže podcijeni, a zemljoposjednike, koji su većinom muslimani, uništi; ali ne možemo dozvoliti, da se jedan ta­ kođer važan stalež ekonomski ruinira. U Jugoslaviji ima hvala Bogu zemlje na pretek, samo treba razborite i pra­ vedne uprave, pa da socijalni uslovi« budu za svakog jednaki, a naša država nipošto ne treba nazovi demokrata i raznih donova. Uostalom čestitamo Dru Poljaku, tom jugoslavenskom Ljeninu, da je dobio pristaša i među onima, koji su pozvani da propovijedaju ljubav pre­ ma bližnjemu. H. Ć. Veseli nas ovako pisanje »Srp. Rije­ ci«, a što se tiče »Srp. Zore« rekli bi­ j smo, da je njeno pisanje: bezumlje spo­ ' | jeno sa pokvarenošću. i j i j j I X. Izdavanje propisa. | ; ar. — Preuređenje naših šeriat. su­ dova u pogledu bolje izobrazbe šeriatsko-sudačkog podmlatka, poboljšanje eksistencije šeriat. sudaca, odredba gle­ de vršenja cilju shodno prakse i ispit­ nog povjerenstva, glede dodjeljivanja manipulativnog osoblja, te u pogledu inspiciranja šeriat. sudova nije nikakvo dogmatičKo pitanje, nggo su to više svjetovne, tehničke i ponajviše finan-v cijalne stvari. Druga je stvar uredba u pogledu iz­ mjene i naknadnog izdavanja propisa za šeriat sudove, pomoću kojih bi se ! uklonili u tom pogledu postojeći nedos­ taci Takva se uredba, kojom bi se s jed­ j ne strane izmjenjivali, a s druge stra­ ' ne uvađali novi propisi, tiče formalnog < materijalnog širiatskog prava. Ako bi se izostavio taj dio preuređenja, činio bi veliku prazninu, pa nam se stoga na­ ■ meću dva pitanja: | 1. Smije li se dirati u šeriatske usta­ . nove? | 2. Ko je kompetentan izdavati pro­ pise o šeriatsko-pravnim stvarima? Sarajevo, 28. novembra. ! Pod naslovom »Bezumlje ili pokvarenost?« donosi ovdašnja raddkalska »Srpska Riječ« ove retke: »Mi smo u 156. broju citirali rimsku »Tribunu«, najrašireniji list u Italiji, koja donosi u prevodu članke ovdašnje »Srpske Zore« (uređuje je Miloš Živković!). Na osnovu ovih suludih ispada jednog bezumnog ili pokvarenog novinara »Tribuna« tvrdi, da su Srbi protiv rata s Italijom. Ovo pišu talijanski listovi u isto vrijeme. kada naš ministar spoljnih poslova i vlada izjavljuju da će se silom oprijeti daljem osvajanju Dalmacije... »Srpska Zora«, opet se stavlja svjes­ no ili nesvjesno u službu tuđinu i nepri­ jatelju. U času, kada mi svi sa najvećim uzbuđenjem čekamo, da mahniti D’ Annuzio navali na naš Split, u času, ka­ da srpska vojska stoji spremna da na poziv Kralja Petra odbije neprijatelje — ona u svom 185. broju piše: »Da Ii da igramo va banque? Hoćemo li novi rat? Pogledajmo najpre oko se­ be, pa malo i kod sebe! Oko nas sve sami neprijatelji. A unutra, kod kuće naše? Jeli »troimeno« jedinstvo već toliko učvršćeno, da bi moglo izdržati jedan takav strašan potres kao što bi bio nov rat posle sedmogodišnjega? Ne bi 11 on bio možda signal za stostruko ras­ trojstvo? Nema li možda kod nas takvih elemenata, koji sa nestrpljenjem očekuju spoljašnji zaplet? I ko bi poneo najveći teret novih muka? Opet srpski narod! To bi bio bezdušan zločin prema njemu. Uietitl lakomisleno u kakvu no­ vu krvavu opasnost, značilo bi izvršiti zločin i protiv ove države i protiv Srp­ skoga Naroda«. Je li ovo izbezumljena pokvarenost? Ko pozna Miloža Živkovića i Đ. A. C. lako će odgovoriti na ovo pitanje«. Naši šeriatshi sudovi. Ja ću na ta pitanja reći svoju, a »bahs« je otvoren, pa bujrum! Ko god se osjeća sposobnim raspravljati o tim pitanjima otvorena su mu vrata. Samo uz uslov, da mubahasa bude u grani­ cama pravila nauke o »munazeri«. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (15) Rene je prišla ocu, oprostila se i snjim, sjela u kola i otputovala u prijestonicu bez ikakve odluke ne znajući ni sama šta će učiniti. Nešto je vuklo onamo, gdje se je bojala, da će se nešto teško, neočekivano dogoditi. XIV. U jednom atenskom sanatoriju ležao je Ihsan Sururzade. Rana na ruci bila je već zarasla, ali mu liječnici savjetovaše neka ostane još neko vvijeme dok se kost potpuno sraste, koju je tane u mišici bilo prelomilo. Ihsan je ležao sam u jednoj malenoj sobi s ve­ likim prozorima i bijelo okrečenim zidovima. Kroz prozore bez zavjesa kralo se pozno jesenje sunce i činilo sobu još vidnijom. Osim postelje u kojoj je Ihsan ležao, bila je u jednom ćošku kanapa bijelim lanom prevučena, prema postelji stol sa stolicom, za vratima u zidnoj udubini umivaonik s čistim ručnikom, safunom i bocama za ispiranje usta. Na postelji ležao je Ihsan po strani i čitao ne­ kakvu knjigu. Nešto blijed u licu, sa upalim obra­ zima, sa zamjetljivi™ crnim kolutom ispod očiju, ko­ ji su povećavali njegove lijepe crne oči, metnuo je Број 93 Broj PRAVDA Prije svega istakuću ovo: Cjelokupna islamsko-vjerska uredba kao dogmatična i pravna posmatra stvari na svijetu, djela čovječja, prava i dužnosti čovječje, sa dva stanovišta: dogmatičnog (dijaneten) i pravničkog (kazaen). Ja se ne pačam u religiozna ni u dogmatična pitanja (Itikad i ibajdat), nego ću ovdje govoriti o šeriatsko-pravnom poretku muslimana i o šeriatskim usta­ novama, koje se na to odnose. (Muamelat uključivo i Musaćchat). Više hadisi-sahina upućuju, da će šeriat i njegov pravni poredak posto­ jati do kraja svijeta. Pošto ta vijest potječe od muhbiri sadika (istinitog vjesnika), u nju se ne smije ni posum­ njati. S druge strane vele pravnici, a to se i iz iskustva znade, da ni jedan zakon, što ga ljudi naprave, ne može za sve vijekove egzistirati. Kur’an i liadis sir izvori i temelji kako islamske dogme tako šeriatsko-pravne znano­ sti. (Idžma i kijas svode se opet na Kur’an i hadis). U njima su uz neke po­ jedine precizne odredbe postavljeni te­ meljni principi, iz kojih su islamski učenjaci izveli mnoga pravla. Skup ovih pravila čine jednu posebnu znanost, naime islamsku dogmatiku (Umi usul), pomoću koje nauke suTukaha (šeriat. pravnici) podvrgavali postojeće i za­ mišljene ljudske čine i poslove pod »ahkjam« (šeriat. ustanove), te je tim podvrgavanjem fukahe nastao »fikih«. Fikuhu sc kaže »Umi fikih«, te je dakle i »fikih« jedna znanost. Ja toga ne poj­ mim. Za me fikih nije nikakva znanost, nego zbirka pravničkih mnijenja i u neku ruku islamski zakonik. Ako se mo­ že reći, da je n. pr. austrijski opći gra­ đanski zakonik knjiga o pravničkoj na­ uci, onda se to može reći i za naše razne fikuhske kitabe. Svaki je fakih prema svojoj sposob­ nosti, prema prilikama mjesta, vreme­ na i svoje okolice davao svoje pravnićko mnijenje za pojedina pravna pita­ nja. Otuda je nastalo u jednom te istom pitanju jest »džaiz« nije džaiz, jest sahih nije »sahih«. Nijesu ta kontra prav­ nička mnijenja samo medu fukahom raz­ ličitih generacija, nego i medu suvre­ menicima, dapače i među onima, koji su u jednom mjestu živjeli. Pošto treba opsežnog teološkog i svjetskog znanja, da se bude mudžtehid, pa da se mimo fikuh ravna izravno po Kur’anu i hadisu, muslimani su, istina, vezani u svom cijelom ravnanju uz fukahu i njihove knjige (kitabe). A pošto svaki pojedinac musliman i musliman­ ka nemaju sposobnosti da znaju i ra­ zumiju šta i kako stoji u tim kitabima, muslimani moraju imati svoje alime u svakom mjestu i vremenu, koji će im tumačiti te kitabe. Pošto i alimi ne mo­ gu biti jednake spreme i jednakog shva­ ćanja, a uz to su, kako je prije rečeno, ogromna fikuhska djela u pojedinim vjerskim i pravnim pitanjima različita, kontradiktna mnijenja, to će jedan tu­ mačiti ovako, drugi onako. Zato opet treba da se od tih alima neki sa većom spremom i znanjem postave za mufti­ je. kojih će mnijenja i fetve u pojedi­ nom slučaju biti mjerodavna za nje­ govu okolicu. Da li su naše sadanje muftije na potrebnom stepenu sposob­ ruku pod glavu, a drugom držao knjigu koju je čitao. U sobi je bilo neobično tiho, da se je jasno čulo uvijek, kad je prevrnuo list, ih se maknuo na postelji. No ko bi mislio, da se je Ihsan udubio u čita­ nje, kako je to izgledalo, prevario bi se. Dok je Či­ tao nekakav roman, koji je prikazivao čovjeka ni­ žim od životinje u strastima, a podlijim od svakoga u sticanju dobara i samoodržanja, dotlen je Ihsanova misao kružila samo oko jedne osobe i jed­ nog pitanja koje nije mogao riješiti. Ta jedina oso­ ba bila je Rene Logotetides, a jedino pitanje: da li ga još ljubi? . . . Od nje nije ništa dobio več tri četiri mjeseca, od nje nema ništa već tri nedelje kako leži u bol­ nici, a ne može biti, da ne zna ništa o slučaju. Dolazila mu na pamet jedna zgoda, kad mu je rekla da ne bi mogla ljubiti jednog čovjeka, koji bi radio proti njezine domovine, pa ako bi ga i ljubila, istrgla bi iz srca tu griješnu ljubav i volila stradati, trpiti... Da li nije Rene po sudu mladogrčke štampe smatrala ga »turskom uhodom« i neprijateljem grčkog naroda? Pa dobro, ako je i tako, za što ona nije došla k njemu i zatražila njegovu izjavu, pa zašto nije otišla u klub i raspitala se je li Ihsan isključen ili nije? Doduše, on je predao ostavku, jer više ne može ostati u jednoj stranci, čija je či­ tava štampa napala ga i označila kao izdajicu ideje. Natrag je bilo teško. Zadovoljštinu je bilo još teže dati, pa je Ihsan računao da će ga odmah isključiti, a kad je dao ostavku bio je siguran, da će bez debate biti primljena. No ni jedno ni drugo nije se dogodilo. Kad se je pobio u »Metropolisu« radi Nere ■ ■ | । i । ! i i 1 i 1 j i ! ; i nosti za vršenje toga teškog zvanja, pitanje je, veliko pitanje. Malo se udaljih od glavne stvari, na­ ime od pitanja: smije li sc dirati u še­ riatske ustanove i inogu li se nove uvadati? Ja velim, da smije i može. Kako je gore rečeno, mi se ravnamo po fikuhskim meselama. a fikuhske su mesele, kako se može razumjeti iz gor­ njeg obrazloženja, ljudski produkt, koji može zastariti, kao i druga ljudska dje­ la. Dok odgovaraju prilikama i duhu vremena, dotle i važe kao Šeriatske ustanove, a čim zastare, gube značaj šeriat. ustanove, pa ih treba staviti iz­ van krijeposti. Ako zastari koja fikuh­ ska mescla — a ko zna ne će ii i sve postepeno zastariti^— tijem ne će za­ stariti sam šeriat, naime njegovi glavni principi. Vrelo šeriata, Kur’an, ne može zastarjeti. Tvorac svijeta najbolje po­ znaje ljudsku narav, znade, jer je sam tako htio i odredio, da se sve na svi­ jetu mijenja, da je svijet i ljudstvo u neprestanom razvijanju, pa je postavio take temeljne principe, da, kako se ob­ lici mijenjali da mijenjali, principi opet ostaju i važe, dokle god postoji svijet. Zato Kur’an nije uređen kao kakva knji­ ga ili zakon, što ga ljudi prave, pa se to kratkovidnim očima i ovodnjelim mozgovima pričinja kao neka nesređenost. Naučnjaci prirodnih znanosti ne će reći, da jc priroda nesređena, da ono, što u prirodi postoji, nije sve na svome mjestu. Tko će se tako glupast naći, pa da prigovori, zašto nije stvo­ reno odjedanput sve na svijetu, što tre­ ba i što će trebati čovjeku. Zašto bi onda naši umovi, naše ruke, čemu bi postojale razne rude? N. pr. jedna od bakra napravljena potrebna posuda pokvari se u obliku, ili prestane svrha, za koju je naprav­ ljena; onda sc prelije, pa se iz nje na­ pravi druga stvar, koja je potrebna, i u sasma drugom obliku. Da ta posuda nije bila od rude, ne bi se mogla predrugojačiti i sasvim bi se uništila ili bez koristi stajala. Bog je stvorio glavne materije, dao čovjeku um, znanje i ru­ ke, pa mu pustio do nekih granica slo­ bodnu volju, da sebi pravi 'šta želi i Šta mu treba. Tako je isto po mome shvaćanju i sa islamskim vjerskim i šeriatskim usta­ novama. Nije sve, što treba i što će sve trebati, odjedanput unaprijed pre­ cizno u Kur’anu određeno, nego su po­ stavljena temeljna načela, na podlozi kojih će učenjaci i umnici dalje izvađati precizne odredbe i zakonske usta­ nove prema potrebama. Ovo ja sam ne velim, ovako shvaća­ ju i vele islamski alimi vjerske filozo­ fije..! sam zdrav razum to shvaća i ne može drugačije biti, a vidimo da tako i biva. (Nastaviće se). Umoljavaju se mjesni odbori da odmah jave koliko žele kalendara. Zafranisove donio je Periklesov list »Nova Grčka« noticu pod naslovom »Nemio događaj« u kojoj je pisalo: da je jedan član mladogrčkog odbora pozvao na dvoboj jednog višeg časnika radi jedne ljubavne afere u koju je bilo upleteno i ime liberalnog pos­ lanika Zafranisa, Obojica su zavađenih ranjeni, al’ nije ni jedan opasno.« Iz ove kratke vijesti vidio je Ihsan, da Dr. Perikles ne će, da izgubi jedinog prijatelja u Turskoj. No držanje i šutnja Renina bila mu je nerazumljiva. Svaki put kad su mu najavili posjetu mislio je na Renu i uvijek se je prevario. Osim posjeta njegovih prijatelja obitelj Zafra­ nisa najčešće je bila kod njega, a od svih svaki­ dašnji posjetilac Nera. Prvi čas kada je Nera čula za dvoboj prepala se i pričala Ihsanu neka to ne čini, ali i prije nego što je očekivala odgovor došao je g. Zafranis kući sav blijed i javio: da se je Ihsan pobio s časnikom generalnog štaba Harisom i da su obojica ranjeni. Nera je pala na tu vijest u nesvijest, a svi drugi žalili su Ihsana tim više što je on ustao na obranu časti njihove kćeri. Kad je Nera došla k sebi pošla je odmah u bolnicu, da se na svoje oči uvjeri o stanju i o opasnosti rane. Ihsan je dočekao sa smiješkom i rekao joj da nije opasno, nego samo da trpi bolove radi prebijene kosti. Ona je dugo sjedila na rubu njegove postelje I pobožno gledala u njegovo pežutjelo lice. Kad bi stisnuo usnice od boli, Nera se stisnula i sama osjećala istu bol. Počela plakati i Ihsan je morao tješiti' i) moliti neka to ne čini, jer da njemu neće ništa biti, nego u najgorem slučaju ako mu ruku odrežu. (Nastaviće se) �Bpoj 93 Broj Iz islamskog svijeta. Afrička Trlpolitanlja. Afrika, taj crni kontinent, najzanimiriji je dio svjetske kruglje. To je po­ tvrdio i sam Livingstone. On je pregaeio Kongo, Sudan i skoro sve ekvatorske zemlje Afrike. On je mnogo pisao o Africi. Tvrdio je da je Afrika naj­ važniji dio svijeta, ne samo za svjetsku trgovinu, već i za čovječju kulturu. Za Afriku zanimale su se vazda baš naj­ veće evropejske pomorsko-trgovačke države. Engleska je bila prva, koja je na af­ ričko tlo stavila svoju stopu. Doduše Portugalska je zaokupila još prije En­ gleza dosta znatne zemlje oko zaljeva Delagoe. Nu Englezi su odnosili i pri­ svajali lavlji dio južnoafričkih zemalja. Iza Engleza, koji su već u ono vrijeme bili zauzeli Egipat poradi SueŠkog ka­ nala i poradi svojih pomorskih saobra­ ćajnih veza sa Indijom, Australijom. Novom Zeelandijom i Caplandom, oso­ vili su se Francezi i prisvojili Tunis i Algir. Italija je nakon rata sa carem Etipije Menelikom uzela Eritreu i dio Somalske obale. AkOprem su Englezi u abisinskoj prijestolnici Adis Abebi ima­ li veliki upliv na Negusa Menelika i na caricu Taitu, oni ipak nijesu mogli za­ priječiti talijansku okupaciju eritrejske pokrajine na Crvenom moru. Englezi­ ma su Talijani prekrižili'baš onda vrlo važne račune glede njihovih trgovač­ kih interesa u Abisiniji i u Sudanu. Ali, činjenica je, da će danas sutra, kada kucne pravi čas, Englezi s Talijanima glede Eritreje još krupno obračunavati. Jer, kad Arabija dođe pod izravni političko-upravni upliv Engleske, Talijani će izgubiti svaku matematičku podlogu na Crvenom moru, koje će postati is­ ključivo engleskim morem. That is right — english right. Belgija ili bobe njezin pokojni kralj Leopold 1. uzeo je Congo. I on je s njim gospodario kao sa svojim osobnim vlastelinstvom. Congo je nosio teške godišnje milijune kralju Lcopoldu, koji je s Congom radio isto onako, kao ехkralj Nikola Petrović Njeguš sa Crnom Gorom: Što je moje nije tvoje, a što je tvoje, to je moje. Afrika je postajala slatkim plijenom sviju evropejskih dr­ žava. A zar je to mirne duše mogla gle­ dati Njemačka? Ne! I ona je zagrabila jakom šakom u afričku zdjelu. I prisvo­ jila si u južno-zapadnoj Africi urodeničke zemlje,zondje, gdje su se prote­ zale englesko-afričke granice prema Atlantskom Oceanu. Nadošla je i borba za Maroko. Francuska i Španjolska progledale su odmah namjere njemačke diplomacije i učinile energičan front Njemačkoj. Prijetio je već neizbježiv oružani sukob- Engleska je iz vlastitih trgovačko-strateških interesa, u najprvom redu zbog Gibraltara i gibraltar­ skog tijesna poduprla Francesku i Špa­ njolsku. Tako je došlo do političkogospodarskog ugovora u Algecirasu. I tim se je rat interesirane Evrope poradi Maroka odgodio ad calendas graccas... Za našeg boravka god. 1897. u Tri- | polisu i u Bengasiji, dakle još u doba, i kadno je u Tripolitaniji i u Cirenaiki i vladao general Jusuf-paša, kao namje- : snik sultana Abdul Hamida i kao gu- ' verener, već su se opažali rukopipateljni znakovi talijanske diplomacije i ' ratnog ministarstva u Rimu, znakovi, | koji su izvjesno slutili na tursko-talijanski rat, na grabež Tripolitaniji po Italiji. Talijanski oficiri od glavnog taIjanskog stana bili su rasipani po cijeloj Tripol taniji pod krinkom trgovaca, in­ dustrijalaca, obrtnika, zemljomjeraca i turista. Fotografirali su i crtali sve stra­ teške položaje i tačke uzduž tripolitanske morske obale i u unutrašnjosti. Nije | bilo parobroda talijanske »Navigazionc gnerale italiana«, s kojim ne bi iz Ba­ lerina, Messine, Catanije ili Syrakuze preko Malte dolazila roba talijanske in­ dustrijske proizvodnje u Tripolis i u Bengazi. Nu s robom su dolazile i tali­ janske uhode i preobučeni časnici. Tur­ ski guverner, u razgovoru s nama, srni- l ježio se onako po »kismetski«, kad smo 1 mu izražavali naše mpijenje i naša- o- | pažanja. Jest, ali evropejski konzuli su • upozoravali turskog guvernera na po­ gibelj, koja Turskoj prijeti u Tripolita­ niji od Italije. Guverner se je prenuo. Izvijestio je tursku vladu. I stambulski mdžlis zaključio je, da se u Bengazi i и Tripolis odašalju novi tabori vojske. To je ipak sve slijedilo u homeopatičr koj dozi. Italija se nije osvrtala na tur­ ske priprave. Poznavala je Tursku, nje- 1 »inu tromost, njezin Indiferentizam, nje- I Strana 3 Cipala .PRAVDA* — „ПРАВДА* Iz Bašc orBanizacijt. * zine kukavne financijalne prilike i —potkupljvost njezinih činovnika i čas­ nika. Nastupio je rat. I svršio se po­ razom Turske i rtripolitanskih Arapa, koji su na konac konca iskrvarili tali­ jansku vojsku i zadali joj smrtnih uda­ raca na sve strane. Ipak je Italija za­ uzela Tripolitaniju i drži ju još danas sa najvećim vojničkim i materijalnim žrtvama. Ali, dokad?! • Organizovanje krupskog kotara. Dne 17. oktobra t. g. održala se skupština u Otoki, ubavoj varošici kotara Bos. Krupe. Svi prisutni su se izjavili za naš program. Odmah je izabran odbor, u koji su unišla slijedeća gospoda: Predsjednik Ibrahim ef. Komić, podpredsjednik Hasanaga Komić, tajnik Nuruddin Caušević, blagajnik Omeraga Mujagić, a članovi bez funkcije gg. Sabit Šahinović, Salko Suljić, Miralem Bajrić, Mehmed Omerćehaić, Hasan Mujkić i Latif Mustadanagić. Odbor je odmah otpočeo svoje dje­ lovanje provađanjem organizacije u svim okolišnim gradovima i selima sa potpunim uspjehom, te su i seoski odbori nastavili svoj rad i počeli popisivati članove. BuŽim grad jc zakazao skupštinu. Naša mila Krajina, zaboravljena od svakoga, počela se eto budit', da u kolu svoje organizacije nastavi djela svojih junačkih pređa — kladuškog Mujage i viteškog Like Mustajbega. Živjela naša draga braća, naši kršni Krajišnici! Tripolis je za primorsku i središnju Afriku srce trgovine uvozne i izvozne. Tripolis je najveće skladište evropej­ skih industrijskjh proizvoda i srednjoafričkih sirovina. U Tripolisu sc izmijenjuju trgovački članci Evrope sa pri­ rodnim mirovinskim proizvodima afrič­ kog kontinenta. Iz Tripolisa odilaz« one bajne karavane bedunskih deva, na­ tovarene sa tkaninama, porculanskom, staklarskom, kovnom i svom drugom raznovrsnom robom evropejske indu­ strije. Karavane, sastojeće se koji put čak od 1500—2000 deva jedno- i dvogrbica. I te karavane jedino su trgovač­ ko saobraćajno sredstvo Evrope sa sre­ dišnjom Afrikom, s njezinim gradovima, gradićima, selištima i oazama. Te ka­ ravane raznose i smještaju cvropejsku trgovačku robu u skladišta srednjoafričkih trgovaca i vraćaju se opet u Tripolis, krcane sa sirovim kožama, tamjanom, mirrhom, smolom, zlatnim prahom, slonovom kosti, vunom i dru­ gim štokakim srednjo-afričkim trgovin­ skim člancima i polufabrikatima u sirovinskom stanju. A sva ta trgovina osniva sc poglavito na podlozi izmjene u naravi: roba za robu. Koliku trgovin­ sku korist iz sveg tog posla crpi samo i jedino Italija, koja je postala monopolistkinjom svega izvoza i uvoza, štono se stiče sa 9/м kontingenta u Tripolisu, to će svaki trgovac, i onaj najmanji, bistro i jasno razumjeti • . Na moj pozv, da se i mi vjeroučitelji ' organizujemo, odazvao sc dovoljan broj kolega, pa stoga pozivam sve cij. kolege vjeroučitelje, na opću skupšti­ nu, koja će se održati u petak 12. decem­ bra o. g. u prostorijama Gazi Husrevbegovc mektebi ibtidaijje (Đulagina ul. kod Begove džamije). Dnevni je red: : 1. Otvorenje .skupštine. 2. Biranje ! skupštinskog predsjednika i dva verifikatora. 3. Pretres i prihvat društvenih pravila. 4. Prihvat rezolucije, koja se ima predati putem zcm. vlade Ministar­ stvu Vjera i 5. Evctualije. Napomena: Kako je skupoća u sva­ kom pogledu na najvišem stepenu, a na­ še novčano stanje i onako nepodnosivo, mogli bi cij. kolege iz udaljenih kraje­ va delegirati poslanika, koji će ih na skupštini zastupati. Ovakovi delegati moraju imati punomoć, potpisanu od onih, koje će zastupati. Oni kolege, koji su u obližnjim mjestima na željezničkoj pruzi, treba svakako da dođu. Što nas je više to bolje. Odzivom na skupštinu ćemo pokazati svoju svijest i važnost našeg materijalnog pitanja. Zato, kolege, na skupštinu! Kolegijal­ ni seiam i pozdrav šalje: Muhamed Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima. Odboru »Gajreta« otpremljen je iz Vlascnice ovaj brzojav: /Članovi »Gajreta« iz kotara vlaseničkog priključuju se protestu dr Spahe i Hrasnice, te tra­ že, da se početkom decembra sazove nova izvanredna skupština. Povjerenik Demlrovlć«. Iz Cajnlča primamo ove retke: »Niže pornog društva »Gajret« molimo za is­ pravak notice koja je izašla u 79. broju Pravde od 28. okt. o. g. kao protest Gaj­ retovih članova kako slijedi: Nije istina da se je obdržavala ikakva skupština Gajretovih članova na 21. prošlog mje­ seca i da su prisustvoval svi članovi. Gornju noticu su poslali nekolicina podpisani članovi muslimanskog pot- Politički pregled Engleska se plaši. Prema posebnim engleskim vijestima pokret u Smirni protiv Kemalbega zahvatio je cijeli na­ rod. U Konji je bilo ozbiljnih konflikata . među protirevolucionarima i Kemalovim pristašama. Prekinut je željeznički saobraćaj među Konjom i Carigradom, kao i među Konjom i Adanom. I I...... Bilješke Akademičarskl jadi Primamo i rado donosimo ove retke jednog zagrebačkog akademičara: »Već je preko mje­ sec i po dana kako su se akademičari sabrali na univerzi. Neki je ponio koju stotinu kruna od kuće, neki opet uzajmio na račun Stipendije. Hrana skupa, a stanovi skupi. Tih par stotina kruna brzo nestalo; đaci siromasi istrgaše oči pogledajući stipendije, a njih nema pa nema. Izgleda, da je g. Grđić zaboravio kad je bio đak. VjBroočitiljsha skupština. „БајМГ. Politički i vojnički položaj Italije u Tripolitaniji sagrađen je na pijesku. Ita­ liji ne koristi blizina njezine zemljo­ pisne čizme, koja sučelice gleda obale tripolitanske. Ekonomski egoizam Fran­ cuske i opća političko-gospodarska Ijubomornost Francuza proti Talijanima izbija od dana do dana sve to jače na javu. Francuska je neposredna susjeda sa svojini Tunisom'i Algirom i pritišće sa trgovačkom utakmicom i Italiju i Tripolitaniju. To jc jedino zlo za Ita­ liju. Ali, drugo i najveće zlo po Talijane rada se i razvija u mozgovima tripolitanskih Arapa, koji su u organ izatornoj svezi sa Arapima Egipta i Maroka. Ta činjenica interesira u prvom redu En­ gleze i Talijane, ali u drugom redu i Francuze. Ima ipak jedna razlika. Bla­ gi čovječji postupak francuske uprave u Africi djeluje blagotvorno, pomirljivo i simpatično na afričke Arape. Dočim brutalni postupak Talijana i Engleza sili Arape na otpor i na odmazdu. Pri­ tisnuto jače, sve to više skače. Neda­ leka budućnost uvjeriće svijet, da će Italija izgubiti Tripolitaniju — a i Eritreju. (»Jugosi. Ekonomista«). —W I I I . .. I '1 гти г (dvojica ili trojica) ovdašnjih građana bez ičijega znanja i privole misleći da tutorišu ostalim članovima. Skupština Gajretovih Članova bič** -skorih dana saz­ vana i rezolucija iste biće objelodanje­ na, a piscima rečene notice poručuje­ mo da se okane toga jer smo toliko svjesna da netrebamo ničijega tutorstva. Cajniče, dana 3. novembra 1919. Gajretovi članovi: Ibrahim Mušanović, Sućnija Lačevića, Ejub Smailović, Misirlić Mustafa, Biser Uzeir, FazliĆ Ismet, Miščević Džemal, Đulančić Ahmed, Derviš Raščić, Velić Mustafa. : 1 i i I i i ' | Malo više razumijevanja, gospodo, za ' naše nevolje i patnje! Bar onaj novac, koji je određen za nas, pošaljite nam na 1 vrijeme, da bez svake nužde ne stra- | davamo.« Riječ ima šćepan Grđić. Naši narodni interesi na Jadranu i zapadnoj granici bili su posljednjih da­ na predmet naročite brige i mjera za zaštitu, koje je vlada naredila povodom novih agitacija D’ Annunzija i njegovih odmetnika i suučesnika. Međutim vla­ da je dobila ozbiljna uvjeravanja, da ne­ ma razloga za takvo uznemirivanje. Saopćeno joj je da naši interesi nisu u pogibli, kakve se boji naše javno mni­ jenje. Naprotiv da će u skorom roku u cijelom tom pitanju konferencija mira dati riješenje, koje će, kao što nam je rečeno, zadovoljiti naše legitimne aspi­ racije. Vlada, razumije se, ostaje pri mjerama, koje je naredila i koje su baš zato ozbiljnije, što nemaju karakter nikakvog izazivanja. Rijčko pitanje. »Avanti« u članku »Comedia di Fiume« traži od vlade, da da što prije svrši pitanje Rijeke. U član­ ku se nadalje veli da je Italija zbog D’Annunzijeve avanture prinuđena, da posli­ je svršenog rata drži za godinu dana milijon pesto hiljada vojnika, trošeći jed­ nu miljardu mjesečno. Članak završava da nijedan nacionalistički poslanik nije nikada stavio program o aneksiji Rije­ ke, pa čak ni jedan ultranacionalist na posljednjem krunskom savjetu nije tra­ žio aneksiju Rijeke. Sporazum Italije s Bugarskom? Beogradska »Pravda« donosi telegram iz Pirota, da putnici koji dolaze iz Sofije tvrde, da se u Bugarskoj otvoreno go­ vori o napadu, koji će Italija izvršiti na Jugoslaviju uz pripomoć Bugarske. Držanje Rumunjske. Iz Budimpešte se javlja sadržaj note, koju će Rumunija u srijedu poslati antanti u Pariš, is­ tom kralj Ferdinand i stranačke vođe budu odobrili tekst. U noti se veli, da Rumunija i dalje čvrsto pristaje uz antantu, ali da rumunjska vlada nikako ne može ispuniti svih zahtjeva vrhov­ nog alijirskog vijeća. Ona je već eva­ kuirala Budimpeštu i sve ugarske krajeve do desne obale Tise, ali se rumunjsko javno mišljenje opire protiv zahtjeva, da vojska evakuira i lijevu oba­ lu Tise. Rumunija ima bezuvjetno pravo na duboku dolinu lijevo od rijeke, pa ne bi ni jedna rumunjska vlada ostala na kormilu, kad bi pristala, da se odrekne tih krajeva. To potvrđuju — veli rumunjska vlada — i posljednji izbori, u । i | 1 i | . | i I , I i | ј . I kojima su postigle većinu one stranke, koje su izjavile da u pitanju te aneksije ne će nikako popustiti. I stoga rumunj­ ska vlada izjavljuje da ne može ispuniti toga zahtjeva, dok jc naprotiv voljna,« da do kraja ispuni zahtjeve antante, koji se tiču zaštite narodnih manjina u novo­ stečenim krajevima, pa će u tom smislu što prije podnijeti rumunjskom parlamntu odnosni zakonski prcdlog. Ru­ munjska vlada popustiće j u pitanju besarabijskog jezika, pa se izjavljuje pri­ pravnom potpisati mirovni ugovor s Austrijom i Bugarskom. Napetost u Italiji. »Daily Telcgraph« javlja iz Milana da su politički odnosi u Italiji vrlo zategnuti. Izgleda da će Tittoni demisionirati. Socijalisti zahti­ jevaju odmah potpunu demobili­ zaciju i traže da ministar vojni mo­ ra biti građanskog staleža. Jedna vladina izjava objavljuje tali­ janskom narodu, da je vlada doznala, da D’Annunzio namjerava provesti dr­ žavni udar. New-Yor3ki »Times« javlja, da je dalmatinsko pitanje izazvalo u Italiji ponovnu krizu. Domaće vijesti dolina blamaža. Pišu nam iz Foče: Kako je već poznato, gosp. Ato pri podjeli masnih mjesta u bosanskoj upravi nije gledao na kvalifikacije i spre­ mu ljudi, već na pravoslavlje. Tako je postavio za upravitelja kot. ispostave u Kalinoviku svršenoga — b o g o s 1 ov a Kočevića. Razumije se, da jo taj popo, čim je zasio na ovo mjesto, po­ čeo izrabljivati svoj položaj svugdje, a naročito u aprovizicaji: švercovanjem šećera, soli i drugoga u obližnje kotareve. Drugo se od njega nije moglo ni očekivati, jer nije ni zašto drugo ni sposoban. Međutim stara je poslovica: Svaka lija dolija, pa tako i ova. Otkri­ ven je naime nekakav »čudan« posao u kalinovičkoj aprovizaciji i tobož po­ vedena istraga. U toj je stvari morao ići i fočanski kot. predstojnik kao istra­ žitelj. I gle posla! Mjesto da Kočović bude kažnjen isključenjem iz službe, čuje se da će avanzovati i biti poslat u Foču, valjda za predstojnika? To ne možemo vjerovati! Za popa, moguće. Ali mi opet imamo jednoga popa, harambašu Kočevića Pavla, koji nam udara šamare na ulici, u društvu i drug- �Dao Bog, pa ovo poduzeće donijelo dje. Dosta nam je i ovoga, a ako nam I pošalju još i drugoga, mi ćemo morati | kakvu bilo oblakšicu našoj sirotinji. seliti iz Foče. Markiranje novčanica kod nas obavdStoga pitamo gosp. Šolu: Kani li zbi- i ti će se valjda u utorak. Sinoć se u lja nagraditi ovu »čudnu zaslugu« tim, | prostorijama Austro-Ugarskc Banke oda Kočovića premjesti u Foču ili će ga j državala sjednica bankovnih direktora, po zasluzi kazniti isključenjem iz služ­ predstavnika državnih financija i drugih be? Je li gosp. Šoli poznata Koče viče- , stručnjaka u pogledu modaliteta za ova nesposobnost bar onoliko, koliko j bavijanje ovog posla. Markiranje obapisarima kot. suda i kot. ureda? Da li ' viće se samo u bankama, a markirati zemalj. vlada misli u svom listu iznijeti | će se samo novčanice po 1000, 100, 50, na vidjelo .ovaj »posao« kao što bijaše 20 i 10 kruna. Sitne novčanice neće se počela iznositi vaktile? markirati. Markicc i potrebni formularl O aferi Mehmeda Menilća, o kojoj ( stigli su jučer poslije podne ovamo, a smo pisali u prošlom broju našeg lista, • s njima i oni određeni za Banjaluku, što u velike sprječava da se markiranjem dobivamo još ove interesantne potan­ kosti: U prošli ponedjeljak je Andrija [ poeme što prije i na isti dan u cijeloj Bukera isposlovao kod kot. ureda ce- ' Bosni i Hercegovini. Uži odbor, odnosno povjerenstvo odr­ duljicu za žandarsku postaju, u kojoj ’ se naređuje da žandari ne smiju dirati i žati će danas sjednicu na kojoj će se vclemožnu »vladu« Li ' ogošće. U- | tačno odrediti dan kada ćc otpočeti ojedno je Bukera dobio od žandara pa- ■ vim poslom, po svoj prilici utorak. Ka­ soš' na Memićcvu kravu, koja je kod ! ko saznajemo, primiti će državni či­ njega bila na prehrani, pa ju je u pro- j novnici ј namještenici na 1. decem. pla­ ću u markiranim novčanicama. Bankov­ šlu srijedu bio otjerao na pazar i htio prodati. Mcmić ga je opazio na marve- I ni činovnici, koji će obavljati ovaj po­ nom trgu i podnio prijavu na policijsku | sao, primati će 30 dinara dnevnice od (»J. L.«) direkciju, koja je Andriju stavila u pri- I države. tvor, a kravu je vratila kući Andrijina , Sudbina naših brodova. »Politika« sestra Bojka, jer Memić nije smio da ( javlja: Na sjednici vrhovnog savjeta u kravu traži, pošto se jc bojao navale Parizu donijeta je odluka o zaplijenje­ prisutnih seljaka, koji se bijahu iskupili , nim morskim brodovima bivše austro­ u Babica hanu. ugarske monarhije. Savjet je usvojio rješenje, koje mu jc predložila pomor­ Iz redakcije. U prošlom broju doneska komisija. Po tome riješenju, koje sosmo priposlano gospođe Barvić ne je danas saopćeno našoj delegaciji svi znajući za njeno duševno raspoloženje. brodovi čija tonaža ne prelazi 2.000 Informiravši se o stvari na kompetent­ tona biće vraćeni vlasnicima na slobod­ nom mjestu, žalimo da smo g. dru Zano raspolaganje. Vlasnici tih brodova hradki učinili nepravdu. imaju da se opredijele: Pod Čijom će Bilo s hajrom! Naš odlični prijatelj r zastavom ovi brodovi ploviti, da li pod član mjesnog odbora naše organizacije jugoslavenskom ili talijanskom. u B. Dubici, g. Omerbeg Cerić, sin po­ Naprotiv brodovi od preko 2.000 to­ znatog rodoljuba i borca za vjerskona ostaju i dalje u zajedničkom »fondu« prosvjetnu našu autonomiju, starine ' neprijateljskih brodova i njima će do Ahmedbega Cerića. vjenčao se je ovih | definitivnog riješenja njihove sudbine dana sa kćerkom odličnog sarajevskog ‘ upravljati m e đ u s a v e z n i č k a po­ građanina g. Mustafa f. Zildžića. Naše ' morska komisija, čije se sjedište nalazi srdačno čistitanje! u Londonu. Da li će sc i ti brodovi, koji sad plove na, račun saveznika vratiti Direkcija državnih željeznica stavlja vlasnicima ili nc — to će se prema od­ općinstvu na znanje, da uslijed poviše­ govoru vrhovnog savjeta riješiti docninja voznih cijena, koje počamši od 16. je na jednoj specijalnoj međunarodnoj o. mj. vrijede, ne će izdavati novo tis­ komisiji, u koju ima da ude i jedan pred­ kanih voznih karata sa novim cijenama stavnik Jugoslavije. dok zaliha karata sa starim cijenama ■ Interesantno je notirati jedan znača­ traje, pošto je nabava materijala skop- ’ jan uspjeh naše delegacije u ovom pi­ čana sa poteškoćama. tanju brodova: Talijani su se bili svim silama zauzeli da ometu ovakvo riješeAdvokatska kancelarija Dr. Horvitza, nje, kojim se provizorno i u nekoliko po­ nalazi se sada u Jelića uk 4. prizemno voljno riješava ovo pitanje naših bro­ (prije direkcija Srpske narodne banke) dova. Naročito su tražili, da u međuna­ u Sarajevu. rodnu komisiju za razdjelbu brodova kasnije ne uđe ni jedan naš predstavnik, navodeći kao razlog, da Srbija prije ra­ ta nije imala svoju mornaricu. Energič­ nim zauzimanjem dra Trumbića, koji je u glavnom sam vodio cijelu stvar us­ pjelo je, da i mi imamo svoga predstav­ Sarajevsko trgovačko društvo za la­ nika u komisiji, koja će riješiti sudbinu bavu životnih namirnica. Primamo od naših brodova. trg. obrtničke komore ove retke: »Pre­ govori, koje je vodio odbor toga dru­ štva sa zemaljskom vladom urodili su povoljnim uspjehom. Oživotvorenje ove akcije je osigurano. Niže naznačene fir- i me već su prijavile učestvovanje u to­ GUNGULA I VURTUTMA U TUZLI. me društvu i upisale udjele. Iz manipulativnih razloga ustanovljen je svaki Dragi g. uredniće ! udjel sa K 50.000, te može jedna osoba Nemam se vala kome potužiti, ihtijar upisati i više udjela. Sarajevske banke sam, niko moje ne benda, svako veli »ma stavile su pokretačima ovoga društva u ni se ti ihtijara Salke, on nije s* svom i izgled kredit od sedam milijona kruna. meti«, i još koješta vele. A meni se baš bospadarstvo Trešeljah Glavna je svrha društvu: nabavljanje robe na veliko, njezin prevoz u či­ tavim vozovima, te preprodaja iste s najumjerenijom zaradom. Intencije po­ kretača toga društva u prvom su redu patriotične i humanitarne. Jedna od najglavnijih njegovih zadaća biće da upliviše na prodajne cijene, da ih dovede u granice solidnosti i tako trgovinu opet svrati u stari red. Dužnost je stoga svih solidnih trgovačkih elemenata, da se okupe u tom društvu, da ga materi­ jalno i moralno podupiru i tim omoguće, da se svrha toga društva potpuno po­ stigne. Prijave za pristup u društvo primaju se u trgovačkoj i obrtničkoj komori (so­ ba dra Despića), a do sad pristupiše: Neziraga Ahmetašević, Avram D. Abinun, Abraham Jakob Altarac, M. Atijas, L. Baković, Bos.-herc. otpremničko i trgovačko dion. društvo, Mošo Elazar, Josef Leon Finci, Josef Z. Danon, Bra­ ća H. Jusufagić, Bernardo Klein, Božiđar Mlinarević, Papo i Mašić, Milan Pupić, Franjo Kadošević, Isiđor M. Sa­ lom, Bordo Stupar, Sarajevski paro­ mlin na valjke, Jovo Zagorac, Abdurrahmanaga Prcić.« Odgovorni uroduik: M. Sudžuka. Број 93 Broj „ПРАВДА" — »PRAVDA* Страна 4. Strana sabralo. pa nemam da kome se uglednog jarabi, Aman bjcloglavca. bi i katoličkog odgovornost zbog na ćenika uglednog i inteligentnog pod i spakovao Visoka, »šup« ono impozantna u ko- za kad žva® nešto ruci, Nosi ide. vele da jc koji štapić trči kudravo pseto. I ono njuška ga Susrctoh gospodara, na idealno) ono na »haptak«. Imadoh jaja nešto E znaš je ovo. lili mu i »patu« »Ti Majo, šta jaje?« Ne dao viknuo: »Imaš u sniti. mi dok imaš u dragi ga mi Ti, Ovo imam bio mu sc ko: »Hcm ♦ teško sve Hcm sam sladak Da ovde opet g. prodavah jaja a on progude ko općinski fijaker kraj i mene. buharu. o toliko Čupur »ef.« policiji. njegov sutra selo. moje Tebe a i eto što rekoh Tebi Ja pa Cupurdije od beli A ćemo još se jednom čuti Razgovoriti ćemo se Sad šta, ćeš od i ja ako onog izvjestiteljsku selam selam mahsus primi a »što zapanem u nije službu Tvojim po tu podvornika pa iz mono- Tuzle«. štampariji Tebe. do Ihtijar Salko. e Dodatak i Da uredništva. si kraći, bio Salem. razgo- voriti. * Drugi je belaj i bururet, bruka i sramota naš jedna Zvonko. Eh, »ađunt« što se eh, OGLASI: ’ ljudi mijenjaju. Dok bijaše još brucoš i đak, i dobrog li i blagog mladića. Sjedio bi u Dža- berbernici finoj pa pari oči ! i mlade udovice. Sa ' pendžera kraj na gospojice, gospođe bilo drago ađunl da onda na- dunjaluku uredniće, g. onih on se ! i i na ' moj Kako, Zvonko onaj [ postati što mijenja. više to nije što mi je »von«-ova majko, moja insan Ih, će kako čuti nestane Eh, berger«-ova. ovom Salko«. ihtijaru »Zdravo Dajem clj. općinstvu na sveopće zna­ nje đa sam otvorio gostionu a la turka sa četiri sobe za spavanje, kao i kuhi­ nju sa tačnom 1 solidnom poslugomTuzla u novmbru 1919. 1 Džafom okadar ahbab^Pa i meni često re- ci: OBJAVA. 175 sa Hasan Ćilimković, Tuzla. Džafina pendžera. To je gospodin Zvon­ ko bez imalo đavnosti -»Trista i soba jc TRAŽIM izgubljenog sina Meluneda Ja- činovnik«. globe orila uvi- kavalirštrne, državnog kruna - zatvora« 14 šarevića, koji je služio kod bivše bos. herc. 1. regimente, a zadnji put javio se h Galicije godine 1915., te od tog vremena nisam ništa čuo za mog jedinog sina, zato molim, ako bi ko znao ma kakav bio glas, da javi na adresu: dana je kad naš (t. j. zvonila je soba) viknuo jed­ Zvonko nom elegancije, jednog bjeloglavcu bjeloglavac!) opet (eh u prošli petak u svojoj sobi. Ih grdila i zbrke, lijepi brate! imam Jalske Ugledan džamije <u nesređenosti li Čudne paligrapima. kendića Lu- nastavnik kupio sebi masla i od • nekakva seljaka. Pošto ie masla bilo mno­ go za Imama, sebi uzevši mu koliko dadne bilo potrebno, ostatak tu da proda. Njuškala memnra policije čupurđijc »konstatiraju« da je pokva- maslo Zajko Jašarevlć, je Zenica, općina Gračanica. djete­ svome 1 I reno, puno bundeve i t. d. — I eto ti odmah »cf« Zvonko: »300 K globe i 14 dana hapsa« Јш li poslao pretplata? — prva Lukendića Zvonke. Mu kada je trž­ ni povjerenik maslo pregledao, ustanovio je da je maslo posve dobro, što bolje može biti. Eh i zdravo Soja grah (pasuljj čisto g. Zvonko, bi li ti • vjere ti smio reći bez ispitivanja onako iz neba pa u rebra« osudu kome kateheti ili srpskom? Reci: пе, jer su samo turske hodže glupe! Neka, vjeroučitelju katoličkom ili ј laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. neka Zvonko, samo pazi da ti ne odzvoni, jer ćemo зе još razgovoritl. Telefon int. 31fc. potužim. Eto juče sam se i isprepadao. Sjedim u na• šeg inutevelije u vakufu, Muhamed ef. Za- | birovića, i dant kad' šef, na zaptija memur žalfije g. Cupurdija i »Koman­ vrata: starješina tuzlanske vas poziva« — i raz- vrata. Ja se pobojah da i ja ne ću guli na j što BTti rez.il, pa obodoh. Kasnije saznadoh ; u jednoj kahvi ovo: Muhamed ef. jc, vele, ; gazatedžija. Piše i u Tužnim srcem javljamo svim srodnicima, poznanicima i pri­ jateljima veoma tužnu vijest, da je naš nikad neprežaljeni suprug, otac, brat, punac i djed gospodin Ašer S. Alkalaj tvoju džeridu i javlja ti novosti. Netko pisao o Adem ef. Fakiću, I da je i to Zahirović. g. ste »Vi i pisali glava pametna odmah Zahirovića g. 1 veletrgovac policiji Tomiću i zapovjedniku detektiva Ću- purdiji Zove na sasipa u zaključila, Cupurdija ti njega »Pravdi« hampu: mene, proti ja ću Vas tužiti, zatvoriti znate li«. — Čovjek prav, nevin i nedužan gleda zapanjeno. Ko je pisao i šta je pisao? »Izvolite tužiti, ako ili ste uvjereni urednika sam da »Pravde« — ja to pis«o, mene, je odgo­ mu vorio. De Ti meni sad kaži dragi ured niče, kako ćeš baš Ti u hapsu i koliko? ležati Meni Tc jc žao pa Te savjetujem da paziš i da se Eto poziva za spremiš itiko naš nedužne i nakon kratkog ali teškog bolovanj’a u 65-oj godini svoga života dne 24. o. mj. u bečkom sanatoriumu preminuo. Zemni ostanci neprežaljenog pokojnika predati su 26. no­ vembra materi zemlji na bečkom centralnom groblju (jevrejsko odjelenje). Sarajevo, 27. novembra 1919. Ožalošćeni: Puni, supruga David, Mihajlo, Josef, Isidor, sinovi. Regina Vogel, Leontina Buchwald, Bianka Tolnauer Dila Alkalaj, kćerke. »hlad«. komandant ugledne Ćupurdi »Eff.« osobe i na i ostala rodbina. njih sasip* s’ oj mahniuriuk i kao »kompetentan« za to, šalje svoje njuškalo u ured po jednog Vlasaik: bi nam slađi. Gotov kao badem, ii ko muftija. mene na pijaci sa torbom u prijesnim opan­ cima. zamjeri mi je, evo sebe (Hvala! — i baš dosta. Pr. šlag.) i svimA koji ili Tomić, brkesuz — detektiv. Eto ti policaja u eto pa stražar ručica ne Mahsus nanjušiti da sam sc ja Tebi potužio. Ili nje­ desna smijem ništa od hana. uredniće. polizJrao Već se bojim da neće oni njegov kudrov gova znadem. stanem jer će mi otići kola ш zent Eto nebi Adem, sam sam Mulosmanovića pijaci kako ili zla odučiti. Hem svijet što veli ja će biti, ja je bilo (a pre­ Na nije reći. —- se i on švercom bavi. Pa daj znaj! Doduše — vojsci, u Svijet opak, ja ne ispušća?) šta ih što oni sc«. reći Kao badem« — Kurbeg Adem. Bog Ne smijem uzeti na dušu, a vala vele da sc selama klanjam uredniće, dragi govorili su ćeš -- torba?« onog Ama pokoran, »Sluga mi pa do­ nije ii Šta se u što nešto žvaće, odva­ pohitjeb d. vele »dok je bio tambur u Zagrebu« naučto torbi i bijah u prijesnim opancima, pa ugle­ davši tu Ijudeskaru ie dok njemu (a t. i čudo, kad vidim još i saruk na glavi. Kaže njega ono ku­ umrlo jt Ako više. Švabo je ovako govorio. Meni, je beli koliko sam straha pretrpio. On se poprijc- stalo dan« čuo. nisam apo­ se je povratila majčica Austrija. Bože moj dravo pseto i mi ispita — svačemu. i Eto vala veli vjeri Salko« ihtijar svemu a svakim, po aga, svašta. i pozdrava ko u Adem ef. Kurbegovića još teke: noge mi sc osjekoše; mišljah da ni u ćio, na onoj kaldrmi, a kraj dobar ko, u račun kod jednom sa Brat alejćum o i brat druge vjere veli mi »Pomoz Bog, Sak njim Za magičan. zna. mnom sa efendija, hadžija, učenjaka poznajem svako »Selamun se Ijudes- hodža, gospodin«, biva mene ј kara taj naš zapovjednik i šef policije. Va­ zda se ja Zavidoviće. je nas u begova, i sve- istine, ozbiljna i Ima ( izašla? Odmah bi sutra dan ja je u novini Vala urediičt »Pravde« osaburi još malo. ' li ovaj gospodin smio pozvati jednog srpskog Centrali! Odbor *J. M O.« Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/052dab3ff8dab49c53f9f34823a7afed.pdf 76d11abd6f197f10595fcc3bebebe89a PDF Text Text PRAVDA POJEDINI BROJ 60 MELE RA. Is&aoH subotom, utorkom i četvrtkom. FthbciiBi oftiF. Pretplata godišnje 72кп>м, na pola godine 36 kruм. Uredoištvo i uprava nalazi ae и Carevoj uHei. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 94. Sarajevo, utorak 2. decembra 1919. (9. rebiul-evvela 1338.) Godina 1. Jedan evropski skandal Vlada Ljube Davidovića, zapravo Svetozara Pribićevića, bila je tako lju­ bazna, da odgovori na optužbu opozici­ je j da jednim satrapskim pozivom na ugrabljenu vlast i silu odbije zah­ tjev o sazivu Parlamenta. Mi taj odgo­ vor »demokratske« oligarhije donosi­ mo na drugom mjestu u cijelosti, prem­ da bismo imali prava, da se poslužimo metodom »demokratske« štampe i nji­ hovih prcsbiroa, koji prcšutješe glavni dio interpelacije g. Protića i drugova. Ali nc ćemo da tako postupamo, jer želimo da naša javnost imadne ispra­ van sud o vladi i njenoj opoziciji i jer je potrebno, da se struje pobijaju raz­ lozima, a ne izvrtanjem i zabašurivanjem. Šta zapravo veli vlada g. Pribićevi­ ća? Ona veli da je ž e 1 j e 1 a rad s par­ lamentom, ali da joj se ta želja nije is­ punila radi toga, što je opozicija svo­ jim držanjem onemogućila rad, tog par­ lamenta. Da potkrijepi tu svoju tvrdnju, vlada — bolje rečeno g. Davidović — jednostavno konstatira da je dobila ve­ ćinu parlamenta za svoj program i nije je nimalo stid, što tom tvrdnjom, pljuje •istini u lice i na jedan nedostojan na­ čin izvrće činjenice, koje su poznate i političkoj djed Prvo i prvo: sadanja vlada Lju­ be Davidovića nije uopće bila pred par­ lamentom. Prema tomu se ne zna da li šepavi ministar agrarne reforme uživa povjerenje parlamenta, niti je javnost na čisto o tom, da li njegov otvoreni boljšvizam podupiru svi elementi hete­ rogene »Dem. Zajednice«. On koraca još više na lijevo, pa bi vlada morala dobiti bar otvoreno povjere­ nje svoje klike i otkloniti sumnju, da bježi od parlamenta baš radi toga, što hoće da izbjegne daljnjim secesijama. Druga stvar, koja interesira našu ja­ vnost i koja je važna po stabilnost vlade odnosi se na držanje Crnogora­ ca. Kao što je poznato, g. Daković jo u svom pismu od 3. oktobra stavio i uvjet, koji glasi: »Mišljenja smo i tra­ žimo da vlada ima raditi osla­ njajući se na Parlamenat, te unapred odričemo svaku potporu ma kakvom radu vladinom, koji bi protiv toga i mimo toga išao«. Gospoda crno­ gorski zastupnici otišli su još dalje, pa su u četvrtoj tačci rekli: »Mišljenja smo i tražimo, da izbore za konstituantu pripremi i Izvrši ili koncentra­ ciona vlada ii vlada koalici­ je«. Prva vlada g. Davidovića imala je i glasove nekih Crnogoraca, pa je vr­ lo važno pitanje, da li će ti ljudi javno pljunuti na svoje uvjete i zahtjeve ili će se opredijeliti onako, kako je vlada ispunila njihove uvjete. Sedamdeset (po drugoj verziji: samo Četrdeset) za­ stupnika »demokratske« stranke, što se sastadoše na zaključak o odgodi parla­ menta nijesu vlasni poništiti gornje zah­ tjeve Crnogoraca tim prije, što se uop­ će ne zna jesu li toj konferenciji prisus­ tvovali i crnogorski »zastupnici«. I tu stvar treba izvesti na čistac, i radi to­ ga se druga vlada g. Davidovića mora predstaviti parlamentu. Treći razlog radi kojeg je potrebno da se vlada smjesta predstavi parla­ mentu sačinjava interpelacija vođa opozicionog bloka. Gosp. Prihićević mora da se opravda radi slabe lične bezbjednosti i pravne nesigurnosti u našoj državi, radi izi­ gravanja permanentnosti parlamenta i radi rušenja autonomije općina u Hr­ vatskoj. Ta se važna pitanja ne mogu otkloniti frazom o tobožnjoj sabotaži parlamenta od strane opozicije i nužno je ustanoviti da li za tu anomaliju pre­ uzimaju odgovornost i svi hrvatski čla­ nova bivše koalicije. tvrdi da li je predstavništvo zaista 1 sno program »Jugoslavenske Musli­ sposobno za rad. Ako parlamenat ne I manske Organizacije«. Za predsjed­ pruža za to jamstva, tada će se b e z ( nika mjes. odbora izabran je g. Mehmed ef. Šarić, a za članove gg. Hasan obzira apelovati na narod. Izbori za G. Voja Veljković nema ni kredita na ef. Šehić, Oiner beg Rizvanbegović, Šaknstituantu, obzirom na opsežne pri­ proračunskih dvanaestina, on nema opreme, ne će se moći raspisati prije ćlr ef. Grebidjela, Mahmud ef. Mehmeddobrenja, da uzimlje u zajam ili nepo­ aprila.« bašić, Sulejman ef. Behmcn, Mastata vrat 20% vrijednosti naših kruna, pa Ko bi se snašao u ovoj zbrci? ef. Stranjak, Jusuf Semić, Salih Zaklan, je nužno da to opravda i ujedno obja­ Alija Dokora, Ahmedaga Beliram, Vesni šta je sa zajmom od 300 milijona laga Begović, Mustafa Šuta«. kruna, uvezenih iz Austrije u svrhu, da Veseli nas ovaj pristup braće Stočase omogući prosperiranje sadanje nena i nadamo se, da će se naš najmlađi parlamnetarnc vlade. On bi morao ob­ drug svojski latiti posla kako oko što jasniti svoje nakane o narodnoj band, dugu od dvije milijarde i visokom ka­ I STOLAC NAM SE PRIKLJUČIO. , boljeg raširenja našeg lista, tako i do­ matnjaku, na koji je pristao bez odo­ - Brzojavljaju nam iz Stoca od 28. no- ' brovoljnih priloga za našu organizaci­ ju, koja sad stoji pred velikim zadatkom brenja parlamenta. vombra slijedeće: »Mi muslimani grada obrane od »diktatora«. G. ministar trgovine morao bi objas­ ' Stoca sa okolicom izjavljujemo, da smo niti svoje držanje pri sklapanju trgovin­ na zadnjoj skupštini primili j d n o g 1 aŽivjeli Stočani! skih ugovora, za koje se veli da su vr­ lo nepovoljni i položiti račun o izvozničarstvu, koje cvjeta u njegovom mini­ starstvu usprkos zaključka ministar­ skog savjeta, kojim se te izvoznice uki­ daju i zabranjuju. X. Izdavanje propisa. je prije sto ili dvjesta godina. Kurian 1 ostali bi ministri morali dati račun je nazil bio prije 1300 godina, a tako (Nastavak.) o svom djelovanju, naročito Lukinić o su i Hadisi objavljeni. Doba mudžtehiar. — Bog je Kur anom objavio, da mizeriji svojih pošta i Drašković o kra­ da doseže samo do petog stoljeća. Uza­ na pr. mora postojati sud, koji će svijetu đama na željeznicama, pa je više nego lud nam je tražti i u Kur’anu i u Hapravedno suditi i medu njima nastale li smiješno, kad g. Davidović hoće da disima i medu akvali mudžetehidinom sporove pravdom riješavati. Dok po ­ sve ove neurednosti prekrije time, što Jzričnu ustanovu o osiguranju na život stoji ljudstvo, dotle će postojati i nje­ spominje potrošene rezerve, o kojima Ta anomalija je tu, i medu muslimani­ gova narav, koja izaziva međusobne se »ni dodanas« ne zna na što su »po­ ma zavladala. Rećiće se, da osigura­ sporove. Zato će sud postojati i mora trošene«. Da ova vlada mije apsolutistič­ nje na život nije baš prijeka nužda za da postoji. Dakle princip opstojnosti ka i kukavna; da nije korumptivna i čovjeka. Makar, da i na to pristanemo. pravosuđu ostaje stalan. Stanoviti obnesposobna, ona bi izašla pred parla­ Ali šta ćeš, ako imaš recimo u čaršiji I lik konstrukcije sudstva niti je Kur ’ amenat, a ne ti se krila za leđa Regen­ svoju zgradu j radnju, od koje živiš ti nom niti Hadisom unaprijed određen. ta, koji po svom položaju mora biti i tvoja djeca, a znaš, da su ti susjedi Oblici te konstrukcije se mogu mije­ nad strankama i njihovim međusobnim sami špekulanti, osigurali svoje zgrade njati i mijenjaju se prema vremenu, obračunavanjem. i radnje i to na velike svote, a ti nijesi mjestu, prilikama i shvaćanju ljudi. Isto Stoga je dužnost vlade, da odmah ni na heler. Tvoja radnja j tvoj život je tako temeljima šeriata, naime Kur’anom stupi pred parlamenat i da ne uzmiče u neprestanoj opasnosti. Hoće li ti ko i Hadisom nije precizirano sve na svi­ pred interpelacijom opozicije. Ona tre­ zdrava razuma preporučiti samo tejetu, što se ima smatrati pravo i pra ­ ba da omjeri snagu i dokaže da je u vekel? Ja šta? Za to nema šeriatske vedno. Naime nije određen jedan stalni istinun jača od opozicije; ona treba da ustanove. Po hanetiskom principu za opći zakonik po paragrafima, koji pro­ dokaže, kako je Trifkovićev kabinet osiguranje se ne može kazati ni da je pisuje u pojedinosti, što je pravo, što zaista bio kabinet manjine, i da Daviharam, ni da je mubah, nego tevekuf i nije pravo, što valja, a što ne valja. dovićev kabinet uistinu uživa povjere­ neizvjesnost, a i to mumin treba da iz­ Ni postupak nije navedenim temeljima nje većine. I tek onda, kad se na djelu bjegava. Nije ti bolje, da sc u takim pri­ šeriata precizno unaprijed određen. pokaže da opozicija sabotira parlame­ likama poslužimo i mu težili nsk im prin­ Glavno je, da se pravedno sudi i da sc nat izrabljujući kvorum, tek onda, kad cipom. I mutezilije su u očima sudija dođe do istine, kolko je u moći čovjeka, vlada ne mogne raditi sa svojom veći­ muslimani. Pa da zaključimo, da je po a kako će sudac do istine doći, kakav nom radi krivnje manjine, tek onda će šeriatu osiguranje mubah, kad ga zdra­ će naime postupak pređuzeti, to je spo ­ biti umjesno tražiti izlaz iz situacije i vi razum dobrim i potrebnim smatra, redna stvar. Baš ta okolnost i omogu­ apelirati na narod načinom, koji je uobi­ a i gornji Hadis na to delalet čini. Shva­ ćuje, da šeriat egzistira, dokle je svi­ čajen u ustavnim zemljama. Odgoditi ćanje, da su vrata idžtihada zatvorena, jeta i vijeka. Istina, u pogledu dolaženja parlamenat znači nesamo uteći ispod evo do kakvih posljedica dovodi: Raz­ do materijalne istine, u Kur’anu je data odgovornosti i kontrole, nego i izložiti voj prilika se ne da spriječiti. Zaba­ neka direktiva, da sc imade osuda u krunu neugodnostima; znači potražiti dava se suprotstavljati. Drukčije se ne privatno-pravnim stvarima oslanjati na mogućnost, da se rasipanjem državnog može pomoći, nego ustrojiti neki strusvjedočanstvu dvojice pravednih svje­ dobra potkupi aparat, koji će biti sred­ kovnjački forum, koji će udešavati pro­ doka, a u javno-pravtrim stvarima na stvo jedne klike, kojim će se zagušiti pise prema razvoju prilika. Inače će četvorici svjedoka. slobodna volja naroda; znači korumpi­ prilike dovesti do toga, da će svaki Šta je mjerodavno, da se u pojedinim rati naše i onako nezdrave prilike, te musliman biti za se mudžtehid i ne sa­ slučajevima može rećf: to je pravo, to lažnim parolama i još bezobraznijim omo to, nego će jedan u istinu silom nije pravo, ili: to valja, to ne valja, м bećanjima uništiti svaki smisao za zazureta po onom: Ezzaruratu.... ra­ tom je od Ehli suneta Ešaira i mutezila pravni poredak i normalan razvoj naše diti protiv propisa šeriata iH za Što ne na oprečnim stanovištima. Ešaira stoji države. ma nikako Šeriat ustanova, a drugi će na stanovištu, da je samo ono dobro, »Pred parlamenat!« jedina je poru­ se naprosto ugledati u njega, pa će i on za što je ustrojitelj šeriata odredio, da ka, koju možemo upraviti na adresu na­ to raditi i tako ćemo mjesto jednog je dobro, a rđavo samo ono, što je on še vlade; »pred parlamenat!«, jedini je mudžtehida imati ih toliko, koliko i po­ rekao da je rđavo, te da pri tome ra­ izlaz za vladu, koja drsko izvrće istinu jedinih muslimana, a i to da će se do­ zum ništa ne odlučuje. Mutezila opet d obmanjuje svijet tobožnjom svojom goditi, da džahil džahilu bude mukalid. obratno, da samo zdrav razum može većinom u Privr. Predstavništvu! Zar to ne bi bila onda vjerska anar­ odrediti, što je dobro, a što je rđavo. hija? Hancfije pako odabrale su sredinu, te Povratimo se opet na onaj Hadisi savele: doduše ustrojitelj šeriata odre­ Sarajevo, 29. novembra. hih, koji nas osvješćuje, da će šeriat eg­ đuje, što je pravo, što je dobro, a što zistirati do kraja ovoga svijeta. Kad je rđavo. a razum da je sredstvo za »Ako dođe do raspusta parlamenta i iskustvom znamo, da ni najsavršenjiji do novih lizbora, to je vladi osobito i pronalazak toga. zakonik ne može trajno važiti, moramo Razvitak i duh vremena zahtijeva, stalo da kod izbora sudjeluju i vojnici. se pitati, kako da šeriatske ustanove Stoga će se izbori moći provesti tek da se u tim principijelnim pitanjima po­ do kraja svijeta budu na snazi Muđe malo dalje, pa da se poprimi glede nakon demobilizacije. Za vrijeme dvo­ džerrebat je od jakinijata, a i hadisiHukukuLIaha princip Hanefija, a glemjesečne odgode parlamenta obaviće sahihi resul je također od jakinijata za ( de Hukukl-lbađa naime u čisto privatse sve tehničke pripreme za izbore.« muslima, onda imamo u zajednici dva Tako javlja presbiro, pa sad ne zna­ ' nom pravu, princip mutezile i to u skrajjakina glede jedne te iste stvari. mo. radi li se o diktaturi do Gjurina j noj nuždi, L j. kad se ni analogijom ne Po jednom vsulskom pravilu se traži, petka ili se vlada i sama boji raspusta ' može doći do šeriat. ustanove. Uosta­ »nassu« izlaz (»mahmelisahih«), pa se parlamenta. U tom nas donekle utvr­ lom i ovaj princip ima temelja na onočak izostavlja pravo značenje (hakiđuje i ova vijest iz Zagreba, što je do­ me Hadisu, koji glasi, da je sve do^o, nosi također presbiro: »Iz Beograda kat) i utječe medžazu. U slučaju nave­ što miimini smatraju za dobro, naime i javljaju, da je vjerovatno, da će se još denog hadisa — po mom skromnom po šeriatu dobro, a što smatraju za prije raspusta sadašnjeg parlamenta ро- ' rđavo, da’je rđavo. Kud ćeš prktičniji ! mnijenju — može se naći izlaz, a da se kušati još jednom sazvati Narodno • princis od toga. ne mimoilazi pravo značenje (hakikat). Predstavništvo, da se konačno u­ Recimo osiguranje na život postalo I Od šeriata je murad ahkjanri-Šeriat Iz naše organizacije. Naši šeriatski sudovi. �Страна 2. Strana „ПРАВДА* Број 94 Rroj PRAVDA" (šer. znakovi). Ahkjam amade dva zna­ da se je t c k s a d. pred izbore — »na- | zagrnuše nacionalnim plaštem, da tako kva vlada dobiti široke puno­ čenja, jedno je ustanove n. pr. nikjah što ljudi«, koji će »provesti veliko dje- • zakukuljeni lakše iskale svoju mržnju moći za saniranje javnih prilika u Hr­ k> reformisanja«. 1 onda: zar u Hrvat- 1 na nas muslimane, mi nijesmo nimalo bez svjedoka je fasid (nevaljan), a po vatskoj. Ono za čim su toliko težJli Na­ drugom su znakovi, obilježja, naime skoj treba tek »donijeti sređene prili- , oklijevali, da se otvoreno stavimo na rodni Klub i klerikald najzad se ispu­ konfesionalno stanovište i da kao tako­ hurmet, ibaha, vudžub itd. Što je dobro, ke«? Zar Paleček nije avanzovao za nilo, ne zbog njihove vike, već za to ministra radi toga, što je pokazao spo- 1 vi akcentujemo glavni uslov normalnih biće, dok je svijeta muslimanu dopu­ što se našlo ljudi, koji će u har­ prilika u Bosni: vjersku toleranšteno ili čak i naređeno, a što je rđasobnost, da narodu »ulije povjerenje moniji s narodnim i državnim intere­ vo, biće zabranjeno. Dobro i rđavo su prema ujedinjenoj otadžbini«? Bahtsua I c i j u. Tog uslova nema među pravo­ sima provesti veliko delo reformisanja promjenljive naravi. Prema vremenu, su ovi novinari oko »Glasa Naroda«, j slavnim Srbima i baš radi toga se oni i normalisanja javnih prilika. 1 sad kad bune proti našem konfesionalizinu, jer Kad na jednoj strani hvale, uvijek mo­ mjestu, prilikama i okolnostima mijenja se Narodni Klub i klerikaloi obaraju i ini on mrsi tajne račune. se. Što je bilo nekad dobro, ne mora raju na drugoj kuditi d — prljati baš opet zbog ovog gesta na vladu jasno je Iskrenost s naše strane traži to isto biti uvijek, dok je svijeta, dobro. Što ono, što biše pod svaku cijenu htjeli da je to samo zato, što vlast nije njima 1 s druge strane i tu je uzrok dernjavi je dobro za neki narod, može da ne | dana. Mi pozdravljamo taj patriotski i »oglancati«. na naše »natražnjaštvo« i »antinadoSirota Pribićević! Blate ga više glupi bude dobro za drugi. N. pr. uslov za 1 mudri čin centralne vlade uvereni, da nalnost«, o kojima drljaju neki listovi i prijatelji, nego li pametni neprijatelji. valjanost šehadeta (svjedočanstva) je, I će i državi i narodu u Hrvatskoj dobrbljaju mlade naše papige u Sarajevu Kako bi bilo, da u redakcije svojih li­ da svjedok na kraju svog iskaza izrić- 1 neti sređene prilike i mir ■ uliti mu poi Zagrebu, oko čijeg se kljuna još i da­ stova postavi — konje: ako ga ne bi no reče: na to sam šahid i šehadet či- 1 verenjc prema ujedinjenoj otadžbini.« nas vidi žutilo. U tom je uzrok, da se prali, ne bi ga bar ni prljali. mm. Za Arapa, koji znade, šta to znači, ! Interesantno bi bilo znati: kako to, nastoje pregaziti ne samo Hrvati čla­ vrijedi, dok za jednog Rusa ili Bosanca ; novi naše organizacije, koji stoje na ne vrijedi. Spomenuti Hadis, kad se o- | stanovištu narodnog jedinstva, već i vako protumači, onda nije u opreci sa I naši Srbi, koji se poput Kurtovića ne onim, što mi iz iskustva znamo. daju pod komandu jednog Izvozničara Moramo uvažiti taj Hadis i onaj, koji 1 a la Stjepan Grdić i Ato Sola, ili koveli: što god mumini vide, da je dobro, (Prenošeno Л »Obzora«). rupdondste poput Svete Pnibićcvića i to je i kod Boga dobro. Nesposobnost i konfesionalnost vlade. — Klerikalnost — Ključ. dra Poljaka. U torti jc odgonetka ab­ Kad izlučimo ustanove, koje se od­ normalnom postupku, koji odbacuje jed­ nose na čisto religiozne stvari, i kad Provedena je okupacijja vlade, j Ili. nog dra Karainehmedovića, a protežira izuzmemo one ustanove, koje su nassi । Izjava gg. dra Hrasnice i dra Spahe, | a onda pod njenim okriljem obrazova- i Kuranom i nassi Hadisoin određene, ' da pristupaju u redove botaca za na- i na tiranija narodnih vijeća. Popovi su | nesvršene studente poput Svrze i dru­ ostaće nam samo ustanove o privatno- I rodno ujedinjenje, njihovo držanje pre­ postali glavni faktori u tim vijećima, a i gova. U otpornoj snazi, žilavosti i od­ lučnoj opoziciji naše organzacje proti pravnim stvarima, koje su određivali autoritet je oblasti sveden na nulu. Mu­ ma grofu Tiszi, a naročito njihovo pri­ sistemu; u njenoj svijesti i pronicavomudžtchidi i pojedini fakihi, naime ljudi slimanski i katolički članovi tih vijeća stupanje u Narodno Vijeće, prouzročiše sti leži uzrok njena progona. U tom je kao i mi. Istina sadašnji alinri su prema morali su se zadovoljiti ulogom statista, komešanje i medu nama muslimanima. uzrok naše tobožnje »kompromitiranoprijašnjima na vrlo nisku stepenu zna­ a da sc mogne provesti ta nakana, izu­ Inteligencija, premda zavisna od austrij­ std«, — ali i zalog naše pobjede. nja. Ali kakvi su da su, ipak se razli­ mljen je jedn novi rastežljivi »parag­ skog režima, imala je smjelosti, da do­ Mi smo davnih dana proturili doba pa­ kuju od laika. Slabom odgoju alima raf«, koji je pasovao svakoj situaciji i sta jasno naglasi svoju solidarnost sa triotskih tirada bez ikakve podloge, mi možda je krivo i shvaćanje, da su za­ pomoću kojeg sc je mogla ostvariti sva­ narod, pokretom za oslobođenje ispod smo i predobro okaljeni u školi isku­ tvorena vrata idžtihadu. Kad neću bid ka želja i svaki interes. Taj »paragraf tudinačkog jarma, a i naša je masa po­ mudžtehid, za što da potanko izučavam | kazala dosta razumijevanja za ovaj po­ stva, a da bismo zbog razbacivanja sa novih upravnika« glasi: »Devetstoosamilmi usuli fikh. ilmi kjelam. tefsir. Ha- i kret, jer njena antipatija prema Srbima la ž n i m parolama o jednakosti i de­ naesta za devetstočetrnaestu. — Silo dis i t. d.. nego opet obični hodža u mokraciji mogli postati gluhi i slijepi, za ognjilo. — Imaju se odstraniti svi ne bijaše tako jaka, da bi mogla nadvla­ pozadini. 11 pa dozvoliti da nam se metne na oči kompromitirani elementi«. dati kolosalnu mržnju, što ju je naš Zdrav razum i temeljni principi is­ peča, kroz koju naši studenti ne mogu dio naroda gojio prema Austriji d nje­ Uzmite u obzir jedrinu tog paragra­ lamske nauke upućuju, da se mogu šeda vide faktičnog stanja, u kojem so nim nasiljima. Kolikogod naš svijet ni­ fa, uvažite tko je došao u priliku, da na riatske ustanove bar u formalnom po- | nalazi naš elemenat. temelju tog »paragrafa« sudi i dodajte je imao oduševljenja za Srbiju, jer ga gledu j one o privatno-pravnim pošlo- i Konfesionalnost naše organizacije je Arnautović odgojio u mržnji proti toj još i to, da su presude na temelju toga vima u materijalnom pogledu mijenjati, i »zatornici muslimana i svega što je is­ nije svrha našeg političkog nasto­ »paragrafa« stupale na snagu odmah i (Svršiće se.) janja, već nužda prilika, koje vladaju lamsko«, ipak je sve vaše osvajala kri- i bez prava na priziv, pa će vam biti jas­ nesamo u našem, već i u katoličkom i latica: »Nek ide ona (Austrija), pa šta no, zašto je islamski dio našeg naroda pravoslavnom dijelu -našeg naroda. 1) Bog da. Gore nam ne može biti«. Te | stavljen izvan zakona i zašto su nastali razlika je samo u tom, što mi tu konste riječi mogli čuti nesamo iz usta mla- i oni pogromi specijalno proti nama fesionalnost priznajemo i otvoreno nadeg i srednjeg našeg naraštaja, već i od i muslimanima. glašujcmo, dočim je drugi taje, pa ustaraca, koji su nekad bili u borbi pro­ Ima ih, nažalost pod fesom i s islam­ šljcd toga unose nepotrebnu zbrku poj­ ti Srbijancima. »Nek ide o n a« bijaše skim imenom, koji j danas nalaze nekog Obzirom na povratak Pašića iz Pa­ mova i time usporavaju naš nacionalni općenita lozinka našeg svijeta i da naši razumijevanja za nekakvo »psihičko« riza, govori se u radikalnim krugovima, progres. Da to objasnim. domaći Srbi ne bijahu u prvom redu raspoloženje srpsko-pravoslavne mase, da je Pašić pozvan poglavito za to. da Nama se zamjera, što smo konfesio­ pravoslavni, da se je njihova inteligen­ koja da je prirodno morala iskaliti svoj popravi Protićeve neuspjehe. Nadalje nalni, a niko ne će da vodi računa, da cija mogla uzdignuti nad sićušno shvagnjev na šuckorima i drugim krvopija­ se javlja, da Regent namjerava još je- i tanje svoje mase o devetstočetrnaestoj, su drugi nesamo konfesionalni, nego i ma srpskog naroda. Ja nemam tog ra­ danput jx>kušati da sastavi koncentra­ strašno — klerikalni. Srpska dru­ da ie nova uprava umjela izrabiti to razumijevanja i znam samo jedno, da po­ cioni kabinet i to ovaj puta sa Pašićem štva imaju svoju krsnu slavu, a barspoložnje našega svijeta — niti bi bilo jedinci nemaju prava izricati presude. na čelu. U demokratskim krugovima naše organizjacije, niti bismo se danas Taj postupak nije ništa drugo, nego li . jake i temelje hrvatskih osveštavaju ne vjeruju u to, nego se i dalje tvrdi, nalazili u ovom tjeskobnom stanju pre­ barbarluk koji, ustali li se, vodi anar­ ; fratri i popovi. »Nema srpstva bez tri da će se parlamcnat odgoditi, a nakon prsta«, veli srpska narodna poslovica, ma vanjskom svijetu i u svojoj nutrini. hiji. Uostalom među šuckorima — koji toga raspisati izbori. koja je unišla čak i u bukvare — ako Bosni je bila potrebna politika brat­ bijahu prisiljeni na tu službu — bijaše Tako presbiro, a mi pitamo: šta je skog zaborava i praštanja, politika obzi­ i Srba pravoslavnih, kao i veći dio Hr­ ' se ne varam, i u »Prosvjetinu« početni­ to sa ukazom o raspustu? Da šta nije cu za poduku analfabeta — dok konvikt ra i ispravnosti, ljubavi i tolerancije. vata katolika, pa zašto da radi toga zapelo? .... hrvatskog »Napretka« ima prostranu Mjesto toga dobismo intrasigentni re­ trpimo gotovo isključivo mi muslimani? žim »narodovačke« klike, koja je žedala kućnu crkvicu. Proslava »Vidovdana« Kolebanje glede vlade u Hrvatskoj. Ne treba se obmanjivati: na katolike se u Sarajevu započela je rekviemom pra­ za našom krvi, koja nije znala ne sa­ Presbiro javlja iz Zagreba: »Cim se po­ nije smjelo onako otvoreno jurišati, jer voslavnih popova pod vednm nebom, mo što je inovjeran brat, nego i čovjek vrati novi ban dr. Tomljenović iz Beo­ imaju zaleđe u Hrvatskoj i Sloveniji. uopće i koju je prošlost naučila samo a zatim franjevačkom misom. To bi­ grada biće imenovana nova hrvatska Mi smo bez tog vjerskog zaleđa, pa su jahu glavni dijelovi proslave, a mi »nato, da se može tlačiti i da je metod sile vlada. Radi se o popunjenju dvaju mje­ intransigentniji popovi i njihovi drugovi najsigurnije sredstvo za brzo postiza­ sta i to povjerenika za unutarnje poslo­ tražni« konfesionalci ne možemo se do­ bez kamilavke došli do zaključka, da vanje ličnih udobnosti i profita. voljno načuditi teoriji, da se jedna na­ ve i povjerenika za obrt i trgovinu. je vrjeme osvetiti Kosovo i u Bosni i Prije je bio određenn za povjerenika za Oslobođenje su shvatili kao sredstvo rodna slava mora i može spojirt sa Hercegovini. Zadubite se u članak dra svoje hegemonije, a narodom su smatodeždama i krstovima. To spada u cr­ unutarnje poslove dr. Petranović, ali je Krulja i povik u parlamentu: »Pet sto­ on to mjesto odbio i postao šef presidirali samo pravoslavne Srbe. kvu, a ne na ulicu i jednu narodnu protina godina vas trpismo, ne ćemo više!« ialnog ureda.« »Šokci« i »Turci« imali su ostati rob­ pa će vam biti jasna sva konfesional­ ■ slavu. Narodnost se mora odSirota »Glas Naroda« donio je već i ljem novog gospodara, koje nije smjelo nost jednog dijela srpske inteligencije. I lučiH od religlije i u potpuno uvodnik o novoj hrv. vladi, koji zavrimati ni želja, a kamo li stavljati ka­ Računajući sa stvarnim raspoloženjem I jedinstvenom narodu, a kamo li u naSuje riječima dostojnim »najbolje ure­ kove zahtjeve. Oni su se morali zado­ našeg naroda, koji je konfesionalan u | rodu, gdje je više religija kao kod nas. đenog- lista u — Kongu. Taj bijedni list voljiti ulogom raje, a Srbima je imalo sva tri svoja dijela i uviđajući potrebu, i Gdje su slični primjeri kod nas muslinaime veK: »Mi verujemo, da će ova­ pripasti pravo harača. I poče haračenje. da demaskiramo konfesionalce, koji se 1 mana? Nema ih. Pored svega smo mi Bosansko-herceg, muslimani. Bilješke FELJTON. I A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. ne) Tad je Nera vrisnuh i pala postelji. Asistent ! Ijekar, koji je u to vrijeme unišao u sobu, priskoćio joj je u pomoć i prizvao je svijesti. Kad mu je Ihsan rekao uzrok, on je uvjeravao, da je to isklju­ čeno, jer nema opasnosti, da bi moglo nastati otro­ vanje ili gnojenje. I tako se Nera smirila. Slijedećih dana dolazila je Nera dvaput dne­ vno u bolnicu, a kad se je Ihsan počeo oporavljati posjećivala ga redovito svaki dan po podne oko tri sata. Danas, kad je Ihsan ležao po običaju iza ručka i čitao knjigu misleći o Reni; — zakasnila je i Nera. Tri sata bijaše već prošlo. Sunce se prikla­ njalo zapadu i bacalo svoje zrake još samo po zi­ dovima Ihsanove sobe i činilo je prijatnom. U to neko pokuca na vrata. Ihsan ne odgovori ništa, a kucanje se ponovi. Ihsan se podigne na postelji, da vidi ko će unići. Na njegovo veliko iznenađenje otvore se polagano vrata na koja uniđe kao isčupana iz njegovih misli — Rene Logotetides .. . Za- | ! I ; i I stane čas kod vrata pogledavši Ihsana, a onda po­ I je radilo o sasvim jednoj običnoj stvari!« uskliknu lagano priđe postelji i pruži mu ruku. ; Rene i pogleda pozorno bolesnika. Ihsan je izdržao pogled. Taj ga pogled izazvao, „Ihsane, šta si uradio?" upita tužno djevojka i jer je bio hladan i bez saučešća. On se nadao, da gledajući mu otvoreno u oči. će bar čuti od Rene, koju toplu riječ ljubavi, da će — „Опо što bi svaki pošten čovjek učinio, kad sjesti sasvim blizu k njemu i pitati ga ljubili je, da se jedan nitkov baca blatom na tuđe poštenje . će se primaknuti sasvim blizu, blizu da Čuje njezin odgovori ponosno Ihsan pokazavši Reni stolicu, da dah, da čuje miris njezine kose, da će spustiti sjedne. nježno glavu na njegove grudi, da će zaplakati — Rene nije ništa odgovorila. Njegov odgovor bio a on bi je tako prigrlio . . . Mjesto svega toga bila je tvrd, panosan i izrečen po njezinu sudu u korist su suhoparna pitanja i skoro sakriveni prijekor. Nerc. Rene je ostala još рв sata, koje je ispunila »A kako je došlo do toga? Ja ništa nisam znala, raznim pitanjima o prilikama na Kretl, te o tomu pa ni sad ne znam. Daj mi reci kako je došlo?« kako je došlo do tolike buke u štampi radi sukoba, upita Rene radoznalo skidajući šešir s glave. koji su bili samo lična osveta dviju zavađenih obi­ — »Kako?« U »Metropolisu« za igrom dobacio telji iz Kandije. je stožerni časnik Harišis jednom časniku riječi: Kad se je oprostila i pošla Ihsan seje osmjeh­ *urski Spion oduzeo je nevinost kćeri posla­ nuo i dobacio joj: nika Zafranisa i 4ada Je nesretni otac morao izdati »Dođi još koji put, ali ponesi više srca za me...« grčki narod i braniti stare neprijatelje Grčke. .« — Ona je naglo zastala, kao elektrlzovana, po­ To je rekao srdito, prezirno pokazavši rukom na gledala ga nježno i rekla: stol gdje sam ja sjedio ja sam tada ustao i zamolio Hari— »Oprosti mi Ihsane ... Ja se još borim, ali šisa, da povuče riječ, a on se ironički osmjehnuo i rekao: odluka mora pasti brzo: ili srce ili... »Zar pred Vama?« Okrenuo se i sjeo na stolicu. Ja sam Nedovrši, ali Ihsan brzo joj upade u riječ. odmah potražio dvojicu časnika, mojih prijatelja I ».. . Ili ideja? .. « zatražio zadovoljštinu. Sutra u jedanaest sati sastali (Nastaviće se) smo se nedaleko izvan grada i opalili po jedan hi­ i ....... - tac. Obadva su pogodila i stvar se svršila. . .“ — »I ti o tom tako govoriš Ihsane, kao da se Čitajte i širite ,,Pravdu“. �Spoj 94 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* »natražni«, a drugi »modemi« i »na- i nijesmo djeca, koja se zadovoljavaju pređni«. Da dođe do bržeg progresa u načičkanim frazama i zavaravaju ša­ kristalizovanju našeg nacionalizma, renim lažima. Mi gledamo na nužno je, da se to kristalizovanje pro- । djela. A ta su u potpunoj opreci sa vede najprije kod Srba pravoslav­ riječima i gospode na sarajevskoj vla­ nih *i Hrvata katolika i tek kad oni pro­ di i gospode, koja im iz Beograda kovedu purifikaciju i nacionalizam stro­ manduju po oprobanoj metodi koja je go odijele od religije, tek tada će se i — iskopala grob i Austriji i Madžar­ moći prijeći na uspješan rad oko nacioskoj. nalizovanja naše mase. Tek onda, kad Još jednu napomenu, pa ću da zavr­ se mi uvjerimo, da Šćepani Grđići ne šim ovaj odsjek. Dok su Srbi pravo­ dijele Stipendija vukući pravoslavnima, slavni bili potlačeni i zapostavljeni kao a zapostavljajući nas musKmane; tek što smo mi danas, oni su se i te kako onda, kad muslimanski moUtelji ne bu­ oduševljavali za taj isti ključ, kojem se du odbijani zato, da se mogu podijeliti danas odupiru u ime »narodnog« jedin­ Stipendije pravoslavnim aktivnim či­ stva. Zar oni za to jedinstvo nijesu onovnicima sa berivom preko dvije hi­ sjećaH i prije prevrata? I zar se težnja ljade kruna; tek onda čemo se saglasiti za tim jedinstvom može manifestovati I sa ukidanjem ključa, jer nam je on time, što ista te gospoda još i sad istra­ jedini zalog, da ćemo dobiti bar žuju, koliko su Hrvati za vrijeme Au­ ono, što nam pripada. Gdje ćemo mi strije dobili više od Srba? Zar to nije da vjerujemo praznim riječima, da je također borba za ključ i to grđa, jer vladi stalo do našeg obrazovanja isto sviđa i račun iz prošlosti? Jest. No oonako kao do obrazovanja pravoslav­ na konvenira konfesionalnom Grđiću, nih, kad se na svakom koraku govori pa je i dobra i narodna i opravdana. o našoj zaostalosti, a ovamo vidimo, Naš mu ključ ne konvenira, stoga mora kako se zapostavljamo na svakom ko­ biti i loš, j nenarodan i neopravdan. raku i kako se i naš zalogaj daje dru­ Gdje je tu logika? gima, da nas mogu još više preteći. Mi Sakib KorkuL пппкпап Prosvjeta i škola. Veliki uspjeti analfabetskih tečajeva u Zagrebu. Čitamo u »Narodnoj Politici«: »U samih su osam dana otvorena tri analfabctska tečaja sa preko 100 učenika, od kojih će se svi (osim možda dvojice* naučiti Čitati i pisati. Ispit u pr­ vom uzornom analfabetskom tečaju biće već koncem decembra, a u drugom — koji se drži paralelno — par tjeda­ na poslije toga. Oba uzorna analfabetska tečaja drže se u I. realnoj gimnaziji i to nedjeljom od 3 do 5 sati, a utorkom i četvrtkom od 6 do 7 i po sati. Tečaj u gornjogradskoj školi (Zvjezdarnica) drži se nedjeljom od 3 do 5 sati, a srije­ dom i petkom od 6 do 7 i po sati. Polaznici(ce) mogu na zahtjev poslo­ davaca dobiti potvrdu, da su u odre­ đeno vrijeme bili zaista u tečaju. Oba I | 1 i i uzorna analfabetska tečaja drži uz asis- ! tenciju akademičara i srednjoško- : laća, naročiti skauta (prosvjetni iz- I vjestitelj Oblasnog fdbora) R. Herceg, a on vodi nadzor i nad tečajem u gor- 1 njogradskoj školi, koji drže akademiča- | ri. U tečajeve ima pristup svako lice, koje želi da vidi, kako se poučavaju ! odrasli analfabeti. Sve informacije i u- j pute dobivaju kod Oblasnog odbora za zaštitu djece (Kipni trg 9) između lb I i 1 sat«. *:< Eto tako izgleda stanje u Zagrebu. A kako je kod nas? G. Markić bijaše po­ veo vrlo lijepu i pohvalnu akciju oko suzbijanja analfabetizma, ali dođoše »mudraci« i prenesoše je prosvjetnom odjelu, da je Šćepan Mali zakopa i za­ stavi! Ima li iko, ko će ovom tozlukašu dati nalog, da se makne i nešto uradi za prosvjetu našeg naroda? Vlada opoziciji. Na podnesak opozicije, što ga donesosmo u 92. broju našeg lista, odgovrila je vlada Ljube Davidovića ovim pis­ mom: »Povodom interpelacije, koju ste mi uputili i povodom predstavke, I koju ste uputili predsjedniku Narodnoga I predstavništva, a sproveli je u propisu i' meni, čast mi je odgovoriti ovo: Moji drugovi i ja smo do jednoga pod­ jednako za rad s parlamentom i ne možemo da razumijemo državu, u kojoj bi se danas htjelo raditi drukčije. Mi smo i u prošlosti svojoj uvijek. bili za to i protestvovalli svaki u svome kru­ gu akeje protiv zanemarivanja parla­ menta. Prvi podpisnik interpelacije g. Protić opomenut će se, s kolikim je ogorčenjem cijela opozicija srpske skup­ štine ustala protiv uzurpacije vlasti, ka­ kvu je 1918. god. na Krfu usprkos par­ lamentu vršila vlada, u kojoj je on bio. Tadašnja vlada je bila u nemogućnosti, da apeluje na narod, jeY je bila u izgnan­ stvu, a narod pod stranom okupacijom, i bila je silom prilika vezana za parlamenat, kakav je imala, pa ga je ipak ostavila van pažnje, radila bez kontrole i trošila javna sredstva bez ovjerenja j odobrenja. Narodu našemu još i danas nije na pr. položen račun na što je utro­ šena rezerva državne gotovine, koja je iznosila nekoliko desetaka milijuna, a koja je bila namijenjena snabdjevanju zemlje, kad se ona oslobodi. Da narod­ na skupština nije bila potisnuta iz svo­ je funkcije, ona ne bi dopustila, da vla­ da uđe u oslobođenu zemlju praznih ru­ ku. kao što je ušla. Ogorčene proteste i druge korake protiv vlade potpisao je tada sve bez izuzetka i bez rezerve i g. Trifković, drugi potpisnik interpeladje. 4 Mi smo željeli rad s parlamentom, izašli preda nj i dobili većinu njegovu za svoj program. Gospoda potpisnici Interpelacije i njihovi prijatelji ne upu­ štajući se u diskusiju programa sprije­ čili su daljnji rad parlamenta nalazčći, rfa je vladina većina mala. Razgovori, koji su otvoreni tim povodom, završe­ ni su poslije više nedjelja razvlačenja s izjavom, da stranke, koje predstavlja­ ju gg. Intcrpelanti, traže upravu zemlje isključujući iz nje predstavnike većine predstavništva! Tri najbolja mjeseca utrošena su za rad u razgovorima i pogađanjima, vršenim bez parlamenta, od kako je g. Protić podnio svoju ostavku. Interpela­ cijom se traži obnavljanje rada parla­ menta, znači obnavljanje svega, što je bilo. Vlada to ne će više i od­ sudno ne će. To našoj zemlji ne treba i to narod ne će. Vlada mu ne bi služila po savjesti, ako bi na to naišla i poslije iskustava, što ih je imala. Vlada više ne misli nositi odgovor­ nost za parlamentarno stanje, u kome manjina osujećava rad većine. U svojoj i deklaraciji ona je još osudila diktature, . ma Čije .bile. I većina i manjina imaju svoja prava, koja moraju uzajamno po­ štovati. Kad se snage izmjere na par­ lamentarnim mjerilima, rezultat ima da se prizna. Manjina, koju predstavljaju gg. interpelanti, nije to htjela učiniti. Time je primila na se odgo­ vornost ili zaslugu za osuje­ ćen j e parlamenta. On je bio og­ lašen kao permanentan do ustavotvorne skupštine i opozicija je to onemogućila. Razloge za to, kazat će narodu. Izlaz iz ovoga stanja vlada dakle ne vidi tamo, gdje ga vide gg. predstav­ nici opozicije. Situaciju ne će riješiti nove optužbe političkih grupa u Narod­ nom predstavništvu. Riješiti će je sam narod na slobodnim izborima, na koje će biti pozvan odmah po demobili­ zaciji. Oni, koje on izabere za nove svoje predstavnike, biti će vjerniji iz­ raz njegovih raspoloženja od dosadanjih. Vlada će ići pred narod, zatražiti nje­ gov sud i pokoriti mu se. Time ona slu­ ži pravoj parlamentarnosti. Nije riješen zakon o izborima, ni agrarna reforma, ni valutna rforma, ni kredit! Nije, ali zašto nije? To su i još mnogi bitni predmeti bile prve tačke programa vla­ de, koje opozicija u Narodnom predsta­ vništvu nije htjela ni diskutovati. Da ona nije osujećivala rad, sve bi bilo go­ tovo. Mada će međutim na svoju odgovornost u evllim pitanjima narodnoga života raditi po najboljoj savjesti i svoj rad izložiti narodnoj ocjeni. Sve države i prijateljske i neprijatelj­ ske idu na izbore. I mi ćemo. Tamo na slobodnom narodnom sudu kazat će, ko što ima, pa primiti presudu, kakva se izreče. Ta presuda će biti važna i ko­ Strana 3 Страна načna. Za duga vremena imat će ona da odredi pravac razvoja svima grana­ ma života i rada. Iza privremenoga i prelaznoga mora nastupiti stalno i sredeno. Vođe političkoga života narodnoga, ili na vladi ili van nje, imadu se proniknuti važnošću ovoga momenta i ovog zadatka. Nema naroda, čiji je po­ ložaj u ovom momentu delikatniji od našeg, i vlade, koja stoji pred težim za­ datcima i odgovornostima. Moji drugo­ vi i ja smo ih primili i nosimo ili s pouzdanjem, koje ne smije i ne će oslabiti otpor onih, čiji vidik je manji ili druk­ čiji. Sastav odbora za ustav jedna je od ' tačaka vladine deklaracije. On će biti ' sastavljen i umoljen, da radi odmah, čim rad na konferenciji mira u Parizu raz­ riješi izvjesne snage, na čiju saradnju vlada računa. Vladi će biti čast pozvati na tu saradnju i predstavnike opozici­ je, kao što će u svako doba u najozbilj­ niju ocjenu uzeti njihove predstavke I druge periode«. ' Zdravlje I je tome još najviše krivo prekomjerno 1 uživanje opojnih pića. I što više poi skupljujc ova nesreća tim je slada, tim draža, jer sve što je skupo izgleda, da je bolje vrsnoće i kvalitete. U našoj no­ voj državi ili kao što se je to u jednom ovdašnjem ugodnom društvancu zgod­ no primjetilo »u našoj veseloj državi« izgleda kao da uživanju alkohola ne će biti ni kraja ni konca. A pogled u bu­ dućnost? Tmuran, mračan za prave ro­ doljube gorak i pregorak! Postoje neke naredbe, neka ograničenja od strane vlasti u tome pogledu, ali to je sve na papiru i ostaje na papiru. Hoćemo li da toj rani nađemo lijeka i da je suzbije­ mo treba da se prihvatimo drugog na­ čina. Prosvjetlimo narod i prikažimo mu onu veliku katastrofu kojoj hrli uživa­ jući alkohol. Promotrimo stvar sa svi­ ju strana, pozovimo sve čimbenike na posao i bićemo sretni. Promatrajući sve ovo stavismo a program naše organizacije među dru­ gim i tu zadaću, da ćemo »narodnom zdravlju i higijeni posvetiti osobitu pa­ žnju, naročito suzbijanju alko1 i z m a«. Kao što je poznato, naš je list u tom pravcu donosio više članaka što ! originalnih, što iz drugih stručnih iistoI va, a dobrotom jednog prijatelja doni' jećemo ovaj put čitavu seriju, koja će imati ova poglavlja: 1) Okrutnost al­ kohola, 2) Alkohol tiranin; 3) alkohol i zdravlje; 4) Alkohol i vjera; 5) Alko­ hol i dijete i mladić; 6) Alkohol i nau­ ka; 7) Alkohol i šport; 8) Alkohol i radnik; 9) Alkohol j potomstvo; 10) Alkohol i obitelj; 11) Poslanstvo žene proti alkoholu; 12) Dužnosti vjersl^h poglavica u pogldu alkohola; 13) Zak­ ljučna riječ. Upozorujemo čitatelje na ove članke i molimo naročito naše muallime i uči­ telje. da im posvete osobitu pažnju i da ih unesu u naše selo i naše građansko ! društvo. Najbolji temelj obitelji, njezinom op­ stanku, njezinoj sreći i napratku jest zdravi i nepokvareni naraštaj. Zato je najveća dužnost roditelja, da u ovom pogledu svrate pozornost na svoje po­ tomke. Njihova je velika zadaća, zada­ ća koju im je sama narav dala, da od strane od sebe sve čim bi se mogli da ogriješe o veliki zakon i dužnost pre­ ma naravi i prema državi, čiji su čla­ novi. Državna nam je dužnost velika i država mnogo traži od nas, ali isto tako tražimo i mi od države. Ovdje vrijedi ona: »dajem ti da mi dadneš; milo za drago«. A da se ovome zahtjevu mogne valjano da udovolji i s jedne i druge strane potrebit nam je zdravi, jaki, če­ lični naraštaj, koh može i hoće da svo­ joj dužnosti udovolji. To će se pak moći onda valjano učiniti ako se iz obitelji — sjemeništa države— ukloni sve što na nju zlo utječe i što priječi da se ovaj tako uzvišeni cilj postigne. Ovaj cilj između drugih činbenika — bar među našim jugoslavenskim naro­ dom — osporava ponajviše, prekomjer­ no uživanje žestokih pića. Naš narod pije da se razhladi, pije da se ugrije, pije da se odmori: jednom riječju alko­ hol mu je jedino i najveće sredstvo, da uzdrži svoj život, zdravlje, veselje. On se ravna prema onoj »oj rakijo moja ћkar:jo,eTko te pije taj bolestan nije«, a drugi odmah nastavlja: »Alaj pijem mili Bogo, pijem malo pijem mnogo« i t. d. Uprav se radi ovog razloga opaža u zadnje doba, kod našeg inače zdra­ vog naroda silna degeneracija. Potom­ stvo je iz dana u dan slabije, bljeđe, kržljavije za posao, neustrajnije te sa­ mo sebi a i drugima na teret. Ne ve­ limo, da nema i drugih razloga ovoj po­ javi. ali budimo iskreni pa priznajmo, da Političhi pregled raspravljalo o riječkom pitanju u sa­ vezu sa jugoslavenskom notom. Iz okupiranih se krajeva Dalmacije Naši delegati nijesu potpisali saint- | odnosi sva hrana i domaća marva, te narod skapava od gladi. Šibenske mes­ germainski ugovor, jer nijesu imali nuž­ nice su prazne. Ono malo blaga, što nih punomoći, da pristanu na konven­ cije. priložene mirovnom ugovoru. Sto- ; mesari kolju, silom od uzimlje vojska, da ne ostaje niti komadić mesa za teško ■ga im je dan rok od 8 dana, da dadu bolesnu čeljad. Svako 2 mjeseca prima svoj pristanak. naše pučanstvo po 30 dkg šećera, a Situacija u Parizu ozbiljna. Posljed­ kod talijanskih preprodavaoca valja njih dana dolazili su iz Pariza crni gla­ plaćati kg po 60—70 kruna. sovi. Premda je naime javljeno da će Rumunjsko-madžarski savez? Nje­ naša mirovna delegacija u Parizu pot­ mačka štampa komentira nastojanje pisati saint-germainskj ugovor, ipak je Rumunjske i Madžarske, da sklope sa­ u zadnji tren odustala od potpisa, jer je vez sa Cehoslovačkom i Ukrajinom. antanta dodala neke posebne Listovi pišu, da je ovaj savez uperen konvencije ekonomske naravi, kao protiv Jugoslavije, koja ne i pitanje kompenzacije u odnosu sa rat­ smije zaboraviti, da je Diamandi već u nom odštetom, koju bi imala dobiti Sr­ septembru tražio privolu Madžarske, bija sa dugovima novooslobođenih ju­ da rumunjskog kralja Ferdinanda pri­ goslavenskih krajeva. Na ovaj način našla se je naša delegacija pred teškom J zna svojim vladarom. Poštanski listovi također javljaju, da zadaćom, pa je zamolila Regenta da i je Rumunjska poduzela korake, da sklo­ svojim prisustvom izgladi spor. pi savez sa Madžarskom i Ukrajinom. Na dvoru jugoslavenska zastava. U i Govori se, da postoji sporazum između petak je na kraljevskom dvoru izvje- | Rumunjske i Ukrajine, koja je spremila šena nova jugoslavenska zastava sa svog zastupnika u Budimpeštu. jugoslavenskim grbom. Dosada je bila Talijanska komora sazvana je, kako na dvoru samo srpska zastava. javljaju rimski listovi, za 8. decembra. Pouzdanici bivšeg crnogorskog kra­ Tittonl dao ostavku. Kraljevim uka­ lja Nikite, koji su na Rijeci pregovarali zom prihvaćena je demisija Tittonijesa D’Annunzijem, otputovali su na 28. va, a na njegovo mjesto imenovan je novembra. ministrom spoljnih poslova knez SciaTlapnje D’Annunzlja. »Daily News« loia. donosi razgovor sa D’Annunzijem, koji Tittoni je uputio Nittiju jedno pismo, je rekao: Uzećemo sve, što nam pri­ u kome veli, da predaje demisiju, jer pada po londonskom ugovoru, a osim da mu slabo zdravlje nc dopušta da toga učinićemo sve, što je moguće, da uloži svm svoju snagu i energiju u vo­ spasimo Crnu Goru od Srba. Crnogorci đenje međunarodne politike, kao što bi mi preko Francuske šalju svaki dan to situacija zahtijevala. Tittoni veK da molbe: neka što prije počnem sa oslo­ on u velike žali što ostavlja Nittija i bođenjem. Posješćemo svaki grad na svoje kolege ministre, sa čijim je na­ isti način, kako smo to učinili na Rijeci, mjerama uvijek bio u potpunoj suglas­ a jedino oboružana premoć mogla bi nosti i s kojima nikada nije imao ni naj­ nas istjerati. manje razmirice. Tittoni zaključuje svo­ Nota naše vlado živo se komentira je pismo veleći. da se čvr to nada, da na Rijeci. Jučer se je kod D’Annuzija će se pod vodstvom današnjeg kabi­ obdržavala konferencija, na kojoj se neta. bez trzavica i bez sukoba, izvršiti �Страна 4. Strana iz temelja obnova talijanskog naroda, koja se već počinje naziratl Talijanski socijalisti postavi!, su svo­ je minimalne zahtjeve, među kojima traže: Demobilizaciju i razoružanje voj­ ske, odstup ministra rata i mornarice i istragu o svim događajima za vrijeme rata. Ostavka talijanskog ratnog ministra. Rimska »Epoca« javlja, da se u vojnič­ kim krugovima potvrđuje, da ministar rata general Albrici namjerava predati ostavku radi nesuglasica, koje su iz­ među njega i predsjednika ministarskog savjeta u još neriješenom pitanju demobiUzacije i glede pitanja koja zasjecaju u preuredbu vojske. Venizelos nešto šuška. »Đerliner Tagblatt« javlja iz M.lana: 29. o. mj. stići će u Rim g. Venizelos u svrhu pregovora sa talijanskom vladom. Pregovaraće se o talijansko-grčkom pitanju. Poslije toga otputovaće Venizelos u London i Ameriku. Clerck o Madžarskoj i Austriji. Iz­ vjestitelj «Az Esta« imao je razgovor sa antantinim opunomoćenikom sir Clerckom, koji je izjavio, da će Budim­ pešta kao središte podunavskog pro­ meta biti u budućnosti jedan od najvažnljih trgovačkih centara istočne Evro­ pe. Osim toga izjavio je Clerck, da će bijeda, koja sada vlada u Madžarskoj i u Austriji, kao i u drugim zemljama bivše monarhije, postati još veća, ako ove zemlje ne otvore svojih granica za trgovinu. Interes ovih zemalja zahtijeva da se u najkraćem vremenu uspostavi slobodna trgovina, koja će biti od povoljnog utjecaja na valutu. O podunavskoj federaciji veli »Cesko Slovo«: Madžari i Austrijanci neka pra­ ve federadju; mi ćemo ostati sami za sebe. Nama je dosta takovih federacija • mi ih ne ćemo makar nam ih kogod i nametao. Položaj Rusije. Finski listovi javljaju, da je Rusija otvoreno spremna da sklopi m:r. Sovjetska vlada ima više nova­ ca nego ih je ikada imala caristička Ru­ sija tako, da može svaku obvezu u inostranstvu platiti u zlatu. Amerika prijeti Rumunjskoj. Govori se da je američka vlada riješila, da će uruati rumunjskom poslaniku kod Sje­ dinjenih Država putne listove, ako Ru­ munjska ne bi udovoljila zahtjevima vrhovnog savjeta. Domaće lijesti Iz uredništva. Obzirom na jučerašnji praznik redakcija ovog broja završena je u subotu. Izjava- U listu komunista za vakufski džematski medžlis grada Sarajeva uvr­ šten sam bez znanja i odobrenja, pa iz­ javljujem da otklanjam tu kandidaturu. Muharem Hasagić, kondukter. Zahvaljujući g. Markoviću na ovoj ljubaznost., obraćamo naročitu pažnju naših gg. čitatelja na ove članke, jer g. Marković slovi kao trijezan političar i odličan publicista. Našim trgovcima 1 posjednicima obraćamo naročitu pažnju na članak o drvnoj industriji, što ga donosimo u rubrici »Gospodarstvo«. Naše banke takoder bi se morale zainteresovati za ovu stvar i povesti akciju, kako bi i naš kapital bio uložen u ovu sigurnu industriju. Urednik »Srpske Zore« Miloš Živković protjeran je iz Sarajeva i konfiniran u Beogradu. I i i I I i Nacionalizovanje drvene industrije u Bosni. Ministarstvo šuma i ruda bavi se hvalevrijednom mišlju, da nacionalizme bosansku drvenu industriju, koja je sko­ ro sasvim u tuđinskim rukama, pošto je austrijski režim namjerice dovukao u Bosnu tuđi, njemački kapital, i svagdje ga podupirao, davajući mu drvo u bezeijenu, <da o drugim mnogobrojnim pogodnostima i ne govorimo. Tako su nastale u Bosni glasovite tvrtke Otto Steinbeis, Ortlieb & Eisler, Gregersohn itd. Kroz nekoliko decenija harali su ti i tudinci naše šume u Bosni. A pustošene i su šume i na drugi način n. pr. uništa­ 1 vanjem i palenjem, da se dobije prazno tlo za njemačke, poljske i talijanske naseljenike, kao što je to bio slučaj na .Motajici kraj Prnjavora. Nasuprot či­ | nilo se vrlo malo za uzgoj novih šuma. Hiljade i hiljade hektara opustošenih šuma pružaju žalosnu sliku ausirijskoga šumskoga gospodarenja u Bosni, a razumije se samo po sebi, da > nije nikome ni na um palo, da hercegovačkj krš pošumi. Radi nekoliko stotina ovaca i koza, ostavljalo se za pašu na hiljade hektara šumskoga tla. gdje je među kmenjem dosta humusa.aa da bi se mogla najljepša crnogorica uzgojiti. Danas, kad smo svoji na svome, moramo u prvom redu dignuti šumarstvo na najviši i najmoderniji stepen, jer u našim šumama lež; sva naša buduć­ nost Haranje šuma mora se spriječiti, a kultiv ranjem izrađenih šuma mora se bezodvlačno započeti, ali kraj toga nije potrebno, da se postojeća drvena in­ dustrija uništi, već nasuprot, valja ju uzdržati na njenoj dosadanjoj visini. Samo treba da se radi na temelju go­ spodarskih osnova, koje će unaprijed za najmanje sto godina ustanoviti tur­ nus za sječu, a istodobno sa sječom mo­ ra se šuma redovito pomlađivati. | I ■ : | ' ! ' i Gospodarstvo Ministarstvo šuma i ruda izaslalo je u Zagreb g. direktora dra Savića, da obrazloži i protumači zagrebačkim ban­ kama i drvotršdma namjere vlade, te »Radikalna stranka u prošlosti i sa­ da istodobno čuje i njihovo mnijenje. dašnjosti« naslov je serije članaka, Gosp. Dr. Savić priopćio je na anketi, što će naskoro početi izlaziti u našem koju je sazvao, da se radi predbježno lastu iz pera sveučilišnog profesora g. o nacionalizaciji triju poduzeća: 1. Otto dra Lazara Markovića. Ove je članke Steinbeiss, T)rvar j Dobrlj.n; 2. Eisncr g. Marković napisao sa svrhom, da se i Ortlieb, Zavidović; 3. Preduzeče za revanšira našem uredniku za seriju »J. M. O.« i njeni kritičari« i, kako se vidi 1 suhu destilaciju u TesHću. Ministarstvo iz naslova, da našim čitateljma prikaže , bi željelo, da se sva ta poduzeća otku­ teženje radikalne stranke i njeno shva- i pe od tuđinaca, kojima bi se samo inaii udio na poslu ostavio, u koliko bi ih se tanje. Odcovorai uredrtk: M. Sudžuk. Број 94 Broj .ПРАВДА* — ,PRAVDA** | • | | j , ; i • 1 | ' . htjelo kao stručnjake pridržati u po­ slu. Za otkup svih tih poduzeća trebalo bi oko 500 milijuna kruna, koju bi glavnicu imalo da namakne jeno dioni­ čarsko drušvo, u kom bi i država su­ djelovala sa 50%. Privatni interesenti morali bi prema tome sudjelovati u tom preduzeću sa 250 milijuna kruna. Gosp. Dr. Savić stavio je na te prisut­ ne zastupnike najuglednijih zagrebačkih novčanih zavoda pitanje, da li su oni kadri, da namaknu taj za naše prilike dosta veliki kapital, a sve prisutne za­ molio je, da se izjave sasvim otvoreno o iznešenoj namjeri ministarstva. Zastupnici novčanih zavoda izjavili su bez oklijevanja, da su kadri da na­ maknu potrebni kapital za to poduze­ će, ali su istodobno izjavili, da drže, da za otkup pomenutih preduzeća ne će trebati glavnica od 500 miljuna kru­ na. Tomu mnijenju priključi!. su se i drvotržei, koji su svi radosno pozdra­ vili osnovu ministarstva, te su odmah izjavili, da će u tom preduzeću rado aktivno učestvovati. Na to se povela opširna debata, u kojoj je s više strana iznešeno mni­ jenje, da bi bilo bolje, da se osnuju tri dioničarska društva, a ne jedno, t j. za svako preduzeče posebno dioničarsko društvo, jer će privatni učesnici i ban­ ke tako lakše razdijeliti svoje interes­ ne sfere i ovdje imati više interesa na svom preduzeću, će mu prema tome i više pažnje posvetit. Nadalje je opće­ nito izražena želja, da se tuđincj od tih preduzeća posvema eliminiraju te da se pridruže samo stanoviti stručnjaci kao činovnici, ali nipošto kao suvlasni­ ci preduzeća. Za osnutak triju društava govori i veliki opseg preduzeća. Na pr. po iz­ javi g. direktora dra Savića spada u područje Steinbeassovih pilana jošte oko I 100.000 ha šuma. Ako se hoće da uzdr­ ži 100-godišnji turnus u sjeći, moglo bi se godišnje izraditi 1000 ha šume. Ra- i čunamo 1, da će na jednom hektaru biti 300 ni2 drva, to će dati 1000 ha 300.000 m2 a to znači, ako se uzme na godinu 300 radnih dana, da se mora dnevno izraditi 1000 m’ drva, dakle ogromna ko­ ličina. K tomu preduzeću spadaju 2 og­ romne pilane, vrlo razgranjena željez­ nička mreža itd. U kratko rečeno to je jedno ogromno poduzeće, koje treba da ima svoju sasvim zasebnu upravu, pa bi bilo najbolje, da bude i zasebno dioni­ čarsko društvo. Sasvim je slično i s druga dva preduzeća. Tijekom daljnje rasprave iznesena su jošte dva vrlo važna pitanja: 1. kako će se obračunavati tim preduzećima dr­ vo, tj. po kojoj cijeni, i 2. kako da se zaštite ostala naša privatna poduzeća od konkurencije velikih bosanskih pre­ duzeća, kojima ie država suvlasnik, te će ih uslijed toga i na razne načine po­ dupirati Glede prvoga pitanja iznesena su dva predloga: ili da država raspiše svakih I 10 ili 15 godina dražbu, pa da prepu­ sti posao najboljem nudiocu. Taj predlog nije podesan, jer država hoće da ostvari stalna dionička društva, koja će otkupiti sve investicije, a i sama hoće da u tim društvima u.estvuje s 50%. Ako se taj princip prihvati kao temelj­ na ideja, odnosno osnovka za čitavo preduzeće, onda je jasno, da se tom | društvu, i nikome drugome, mora pre- 1 pustiti i sve drvo na izradbu. Drugi je bio prdlog, da se za društvo iaiMiik: (>е«гг<11Ј Odbor »J. M. O.« ustanovljuje pristojba za drvo svaka tri godine prema tadanjoj tržnoj cijeni. Taj je predlog u toliko podesan, jer će i drugim privatnim preduzećima dati mogućnost, da konkurišu s velikim bo­ sanskim preduzećima, koje ne ćc dobi­ vati drvo badava, nego će ga morati plaćati kao i svaki drugi kupac. Drža­ va će kraj toga jošte bolje proći, jei će dobiti više na pristojbi (kupovnim) za drvo, a od poslovnoga dobitka pri­ pasti će joj j onako 50%. Time bilo bi najzgodnije riješeno i pitanje zaštite pri­ vatne drvne industrije, koje se nipošto ne smije oštetiti iz državno-financijalnih, i narodno-gospodarskih razloga. Gosp. dr. Savić primio je mnijenja zagrebačkih stručnjaka i kapitalista na znanje te obećao da će biti svi ineresenti doskora pozvani na jednu k uferencu u Beograd, gdje će ministarstvo iznijeti konkretne predloge sa svim nu­ žnim detailima tako, da će se moći do­ nijeti odmah obvezatni zaključci, na te­ melju kojih će se onda moći odmah pristupiti provedbi nacionalizacije boswiskc drvne industrije. Za tu akciju ministarstva pokazao se veliki interes u svim našim privrednim krugovma i sve je pripravno da podu­ pre vladu što izdašnije u njenom patri­ otskom nastojanju. Jer nema dvojbe, ideja je lijepa, samo treba sada raditi i ideju pretvoriti u djelo. »Jug. Lloyd«> PRIPOSLANO.*) Zelena bašča. Pod gornjim naslovom donio je »Ju­ goslavenski List« bilješku, koju je pot­ pisao Mujo Jusić, u kojoj tvrdi, da sam ja nesusretljiv prema gostima, i da se ne brinem za njih ako mi se i krađa prijavi. U stvari je to: Mujo Jusić je imao u džepovima nekoliko kutija ciga­ reta, od kojih mu je jedne nestalo. Od mene je tražio premetačinu njegovih drugova, što ja kao obziran kahvedžija nijesam htio učiniti. Usljed toga se ograđujem proti ovakovili podvala, ko­ je mogu škoditi dobrome glasu moje kafane. Sarajevo. 29. novembra 1919. Salih Zuber. •) Za stvari pod ovim naslovom, ne odgovara uredništvo. Prepincuji SI Tvornica finog muškog odijela Kune & Maček Ljubljana Štamparija D. & A. Кајож, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/105e4b43841952372bf9fd95684fcc4f.pdf a904e77e0372636653001d9141a98d7d PDF Text Text ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛЛМАЛСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 95. Sarajevo, četvrtak 4. decembra 1919. (11. rebiul-evveia 1338.) Sveta Noć Rogjenja našeg DovtetEJe (a. ».), što će ju večeras proslaviti stotino mllijona duša, opojenlh ljubavlju za Istinu, Pravdu i Čovječ­ nost; za Jednakost, Bratstvo i Toleraidju, daje nam povoda, da se м kratkim potezima osvrćemo na zuaćeuje sloge ujena svečara I da bacimo nekoliko re­ fleksija na golemo usluge, što lb je Ara­ biji I djelom ljudstvu učinio posljednji Božljl Poslanik. Sis ugledao, ali UromaAue famBifo Kursjšlja, lišen očinsko skrbi I majčlue ljubavi, bes Ikakve formalne naobrazbu 1 bez osloaa ia vlast, kojom bi mogao ukrotiti podivljale osjećaje evojU su­ građana I suplemenika, preuzima на se tešku LuWje, da na pravi put uputi svoje pokvarene I rastrovane sugrađane I da u idolopokloujčkol Meki 1 Arabiji udari temelj vjeri u Jednog Jedinoga, vjeri Bratstva i Ljubavi, potpuno Jednakosti 1 istinsko Pravednosti Kad inu >drug • visina« donese prvu poruku, kojom i« Imao navijestiti Osvit nove ere, umotao se je u plašt I skrio svoje niubareć lice pred veličinom zadaće, što mu je na­ mijeni Onaj, što čovjeka naučava pe­ rom I bez njega. Vjerna mu družica Hadldža (r. a.) ođniah na prvom koraku »hvata veličinu I svetost Njegova po­ slanstva I prva prima Islam, da za neko vrijeme pridođu novi sljedbenici 1 u tajnim sastancima slave Jedinoga, ito ih obasu svojom milošću I što im skinu s očiju mrenu, kroz koju ie mogahu vidjeti besmislenost klanjanja kipovima i drugim krivim božanstvima. Dođe i dan javne objave: dan, kada se usplahiriše gordi aristokrati i kad razni špekulanti osjetlše opasnost za svoje prtvUegisane položaje. Nastaše momenti laskanja I raznih obećanja, pa izrugivanja, zastrašivanja 1 prijetnji. No On uvijek jedan te isti: Blag ali odlu­ čan, miran ali postojan: »Klanjati se i robovati može samo Allahn, jednom, jedinom, čiji je Poslanik Muhamed!« Na porugu je odgovarao strpljenjem I praštanjem, na ponuđene časti I lasti po­ zivanjem I odvraćanjem od zla. Kurejšl nn bjeeiltl i od časa na čas bivali sve grublji I bezobzirniji, dok ne dođe I O■ier bh Hattabova odluka, da Muhamedovlm (a. e.) ubojstvom učini kraj ugroženosti položaja Kurejšklh prvaka I odličnika. Kakva II razočaranja, kad м Omer povrati no kao ubojk?, već kao — musliman, čiji se |е mač stavio u službu Istine I prave vjere! Umjesto veselja nad smrću Božijeg Poslanika, razlijegnu se glas prvog mujezina: prva manifestacija javnog islamskog bogo­ služja. Broj muslimana bivaše sve veći, ali i sve iači bijes Kurejšija, sve grublji’ progoni nezaštićenih šljedberilka Allaha 1 Njegova Poslanika. Jedni su bili tajni, a drugi su morali bježati na rođene grrđo. Nn broj je rastao I rastao. Dođe i novi zaključak o ubojstvu Po­ slanika, nu on prođe nezapažen između bijesne zvjeradi, što sa golim sabljama bijaše opkolila njegov dom, da oskvrnc svetinju kućnjeg praga 1 brutalnom si­ lom uguši glas Istine, koju no mogaše suzbiti razlogom i legalnom borbom. Potjera također nije uspjela, a Medina dočeka Božijeg miljenika sa slavljem I počastima, koju dolikuju jednom propo­ vjedniku Istine I apsolutne jednakosti svih ljudi, bez razlike roda I plemena. Kurejšljo lijesu mirovali pa Ga potra­ žile 1 u novoj postojbini, nu doživjevši poraz kod Bedra, odlučile da ga oka­ tu jednim snažnijim pohodom. Silna vojska najboljih mekansklh konjanika I kopljanika, predvođena po najboljim ju­ nacima I vojskovođama krenu put Me­ dine, da učini kraj Islamu i njegovu Po­ slaniku. Kod Uhoda se zametnu očajna borba, nejednaka I brojem i ratnom spremom. Padoše najbolji islamski bor- Godina I. vu. Odbor ss nada, da ćs agilni prija­ i je radi svoje easukanosti dotjerao đotelji »Gajreta« u svome mjestu razviti i tle, da je obustavljen rad i pododbora I i povjerenika.^pvaj je komesarijat јдпоnajintenzivniju djelatnost za društvo. Da se društvene knjige temeljito ure­ jjjau i zahtjev o sazivu izvanredne sku­ de, potrebni su odboru neki podaci. Za­ pštine, pa stoga nema nikakva prava, to šalje ovih dana u sva mjesta pisma da apeluje na saradnju. Njegova je dtina povjerenike i pododbore, da dadu žnost da odstupi, ako mu je »Gajtačne informacije o faktičnom stanju ret« preči od hira nekolicine zanesenja­ društva u dotičnom mjestu«. ka. Dok je komesara, dotle nema i ne Prema ovoj akciji Gajretova »odbo­ može biti naše saradnje. ra« imamo naglasiti da je sad u »GajreToliko na znanje i »odboru« i našim tu« — komesarijat koji se titra oljudima м Sarajevu i provinciji. sjećajima isl dijela našeg naroda i koji cl, a bijesna je Bluda plesala na njiho­ vim truplima I trgala lm džigerlce uz divlje poklike i razuzdane pogrde. Do­ šlo bi do potpunog rasula, da su AlejUsseiauia zbunile rane I udarci, što mu ih laiese bijesna rulja, koja je težila з* njegovim uništenjem. Nu On je sa­ brao razbijene snage i onokoik) klonule dubove: snažan zadnji otpor i situacija je bila spašena. Kurejš^ama jo jstrgauta palma pobjede, a gubitak velikog broja boraca bijaše opoiueaa, da se nije smio nadglasati prodiog Božijeg Posla­ nika, niti zanemariti Njegova odredba u čuvanja ugroženog krila. Uskoro je do­ (Svršetak.) šao definitivni poraz Kurcjšija I pružen dokaz, da »ugovor o prholiiu^ bijaše ваXI. Idžina. I nom). Mi muslimani Jugoslavije morali daheut Višim Znanjem, jar su Kurejškl bi odmah početi raditi na tome, da war. — Sada dolazi ono drugo pitaige, prvaci morali moliti za oprošteuje i nastrojiino jednu ulemansku kuriju išj se­ naime pitanje, ko je vlastan ј mjeroda­ kos otklona doživjeti tri urafal no zauze­ nat, kojeg će članovi biti doživotuo bi­ van, da mijenja šeriat. ustanove. Po­ ća Mak«. rani. znato je onima, boji si ipućeni к ilml »^o ju bio pokolj!« kliknuo bi kakav Mj imademo dvije najviše inštancije: usuli &kib, da se šeriatske istauove za Izvjestitelj sa bojišta, što lb ja gledao Ulema mcdzlis sa muftulucima i vrlu pojedine poslove i stvari osnivaju na u kulturnoj Evropi takozvanog dvade­ šeriat. sud. Ali su te obje inštancije jednom od četiri temelja (deliia): Kisetog vijeka civilizacije, a ml konstati­ vjerske i pravne eksekutive. Eksekutiramo fakat, da je zauzeće Meko — us­ ■ lab. sunet, tdžma i kijas£ fukaba. To si va t legislativa ne smije biti ■ jednim ј ta četiri temelja i izvora šeriat usta ­ prkos otpora — izvršeno na jedan иа,nova. Sa prestankom vah-|a prestali si i rukama, nego se mora ustrojiti posebno bumaulji način I da je Prognanik mjesto tijelo zt legislativu. i daljnji ajeti i hadisi. Iz ta dva izvora, osvetu dunio veliku Ljubav i Samilost, Imademo doduše I hođimskM kuriju, što se dalo od ahkjama izvadili, izra­ pod kojom ja mogla »сЛ zaštitu čak I ali je ова stegnuta na izbor reis-ul-uleđeno je. U daljnjem vađenju Šeriatskih jedna krvožedna Hlada. Da« I zvQer od mc t članova ulema medžHsa, a osim ustanova muslimani su upućena ua dru­ Ubada, koja je trgala đžlgaric« I samom ga dva temelja, laime ia idžma i ва I toga po svome sastivu nije ni dorasla stricu BožUe« Poslanika.... tako velikoj »adaći. kijasi fukaha (analogija). =Kako ž? to moguće?« pltaće se IMora se ustrojiti posebno 4ijflo за Usuli filđb uas uči, što je idžama, šta tateijl koji no Ispovijedaju Islama, a mi I legislativi u Senatskim poslovima. Uj« njegova sastojina, kakva je kvalifi­ dajemo riječ poznatom srpskom pjes­ strojstvo i djelovanje toga tijeh ima­ kacija, šta su uslovi idžma-a i napo­ niku I književniku, da Im on rastumači lo bi se urediti posebnim štatutom. kon. gdje je mjesto idžmai. Istina, motive ovog postupka. Dragutin J. Ilijć Za izradbu osnove toga štaUita tronapisao je u svom »Posljednjem Pro­ 1 džumhuri-ulema (većina) uzela je u deba odmah sada izabrati ad ehok od­ roku« između ostalog i ove značajne ri­ I fineciju idžma-a mudžtehide i traži za bor između najvrsnijih i nasposobnijih ječi: »jednom reći: ne što očlš- ! članove idžma-a kao kvalifikaciju spo­ alima. U taj odbor bi valjalo pđfcvati sobnost idžtihada. Po ejihovol defini­ ć a v a naravstvena čoveka od zemalj­ kojeg istaknutog rodoljuba od naše in­ ciji ne bi mogli biti današnji alimi čJaskih liskih strasti, što utvrđuje duh I teligencije. a svakako bar jednog pro­ io\ima idžmita, jer ujesi kvalifikovani što ga vodi Idealnom lovoki fesora muslimana po mogućnosti jezične idžAadoru. Mora da ih je na io »avunalazi as potpuno u Mu'aaniedovle prsstručne iaobra»be. kla ijihova samovolja ie prevelike opovedima toliko, da ga |e u ioni po­ Osnova bi imala pređviđAv preznosti. Velim samovolja, jer ajet, na gledu numosućs dvojili od ••ta­ 1) Mzav toga tijela, kojem oni temelje valjanost idžma-a, lili kulturnih religija (str. 84.) Ilijć Me 2) sastav ј broj članova, ne spominje mudžtehida, nego općenito i dalje pa veli: »Kao što napomennsmo, 3) kvalifikaciju za člana. »Umet«, naime umeit-Mnhamed. Tako I po svojoj etičkoj, filozofskoj | no4) ko i kako se članovi biraju odioisfb ni Hadis ne veli, što mudžtehidi cljaJio-đemokratskoi onnovi, K o г a n sno imenuju, ji potpuno Izvedeno dolo, koje • pronađu za dobro, da je samo io i kod 5) sjedište, Boga dobro, nego kaže, što mumini Vi­ je bilo u stanju, da ujedini jednu raso 6) vrijeme redoviog easjecMnji, de, da je dobro, to je i kod Boga do­ i da pod svojim okriljem o d ■ e g u I s 7) . nadležnost opazivši pri totu gra­ bro. I me smo i nmeti-Muhamed i musnažnu I s v e i I u kulturu, kojom nicu. do koje smije ići to tijelo, a mini. se hrlšćanski narodi i danas koriste« kad treba da zaključci idu »a vi­ Istina i riječ «umel« u ajeti i riječ (str. 110.) — »Pa kao što su, pod osoki mešihat, »mumini« u Hadisu su općenito spome­ k r 11 j e ш Korana, svoju ratničku kako prestaje i kako se gubi psanuti. a što se općenito spomene, po slavu do basnoslovnog uspeha uzneli, vo članstva u tom tijelu. pravilu valja uzimati oio, što je najsotako su Arabl i u m n o postali s v e t9) napokon trebalo bi se pobrinuti i vršenije u tom općem pojmu (ćemal). I ilo pomračene Evrope. Da nije bi­ za honorar bas nužnim članovima. Ali < savršenost (ćemal) je nispi (omjelo Muhameda, hriščanska bi Evropa Navedena osnova bi se imala izrađi­ ruje se drugim), pa se može reći м još Šugo čamila i bila poprište neplod­ vati Istodobno s reviadjom šteta tu aa nešto, da je savršeno prema onome sla­ nih dogma, a kultura bi ie za ne­ autonomnu upravi islamskih vjerskih i bom. Kad koja generacija nema mudžkoliko vekova aadocmia!« vakuisko-meariskih posala, koji •• spo­ tehida. onda se mora odnositi riječ »н(str. 111.). ra revidirati iz više razloga, a po nejmet« na najbolje aEme, što ih ima to Eto tako govori Dragutin J. Ilijć. a doba. Napokon nije nemoguće, da se i I glavnijeg, što bi se imala islamska vjer­ ml završavamo ove retke uz napome­ ska autonomija protegnuti na evu mu­ danas postigne stepen idžtihada. Po mom nu. da ih je AiejhLsselam predvidio svo­ skromnom mnijenju nije grijeh, ako se slimane jugoslavenske države. jim riječima: »Ovaj će din biti poduprt Ako je moguće, neka Jedan odbor alimi — kakvi su da su — jednog asra I od ljudi, koji u njem nemaju udjela«, predtizme i izradbu osnove Statuta za slože iz neophodne nužde na jednu šepa uz divljenje i skrušeno pokajanje ulegislativno tijelo i za reviziju pomamilazlmo u noćašnju svetu noć, lapćući: | riatsku ustanovu, nego je grijeh cijelog islamskog svijeta, Što ne utsroje makar tog Statuta. »Movlaje sali! ve sellim, dalmei, ebeden, jedno na svijetu sveučilište, gdje bi si Akciju za sastav takog jednog odbo­ Ala hablblko faalril-balkl kjuUlhimi«.... učenici osposobili za idžtihada. ra imao bi preuzeti Ulema međžlis od­ Uostalom imade ih od ulema i usulinosno reis-ul-ulma ilđ centralni odb<y juna, koji vele, da za idžma плј« šari Muslimanske Jug. Organizacije za B. i Sarajevo, 3. decembra. idžtlhad kao i. pr. Ebu Bekiri BakilaH. i to odmah bez okiijevaija, da se neja. Za luždu mi ćemo se držat; mezmogno prigotoviti i osnova navedenog Pod naslovni »Gajretove vijesti« do­ heba toga imama u pogledu idžma-a. Statuta i revizija autonomneg Statuta do nosi naš prcsbiro ovu viješt: »Društvo zasjedanja vakufsko-mearifskog sabora »Gajrct« uzdržava sada oko 180 učeni­ Idžma se sastoji u tome, da se složi iza obavljenih izbora, koji se sada pri­ ka i šegrta. Za to će trebati preko cijela kvaMikovana ulema jednog vre­ 400.000 K. Odbor je pokrenuo akciju premaju. mena na jedan hukjum od ahkjama u Za to bi trebali svi Čestiti muslimani na široj bazi da prema vedrim potre­ jednom pitanju. I to bi bio onda idžmarbama vremena unaprijedi društvo. On širom naše uže domovine, da uoče oetam (potpuni) i azimet. Ako se ne bi je protegnuo svoj rad na sve veće gra­ biljnost časa, pa da upregnu sve sile svi složili nego većina, onda bi bio taj dove našega kraljevstva, da se upisuju za što čisO sadanjj izbor u vjersko-vaidžma idžmai-nakis (nepotpun) ruhsat članovi, da se sabiru darovi, priređuju kufska tijela, da samo vrsni, Čestiti, raz­ (dopušten). Kao u svačem tako je i u zabave i t. d. U Sarajevu sc je obrazo­ boriti rodoljubi budu izabrani ti ta ti­ pogledu sastava idžma-a. naime jednog vao odbor za veliku »Gajretovu« zaba­ jela. Treba imati na umu velike i krupforuma, uslovljeno mogućnošću (imka- Naši šeriatski sudovi. �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 2. Strana ne zadatke, koje čekaju na musliman­ ski sabor. Treba zabaciti staru devizu »Opro­ bani karakter«, s kojim se je išlo u pri­ jašnje izbore koje je koštalo Islamski vakuf ne znam ni sam kazati a islam­ ske stvari bacilo na decenije nazad, U mjesto te pogubne devize mora pn sada.ijim izborima da stupi nova »Samo i jedino sposobni rodoljub *. OJ mene sada ovoliko. Ko zna bolje, neka se ne usteže, pa da ga ne pogodi ona »Ko prešuti istinu nijemi je đavo«. Oiiješhe Ukaz o odgodi parlamenta, stao Je vladi u sred grla: nj dolje, ni goro. Si­ rota prebire mora javiti, da »Pravda« riše: Regent nije potpisao ukaza o od­ laganju parlamenta, već je u tome pita­ nju ostavio puno ovlaštenje kraljevskoj vladi, da taj ukaz izda kad bude našla z.a potrebno. Kako saznajemo, taj ukaz ne će biti ovih dana objavljen. Povodom članka »Nepošteno novi­ narstvo«, što je izišao u ovdašnjoj »Srp. Zori«, radikalni organ ovako fotogra­ fira uredništvo Cokoritove Spekulativ­ ne »Zore«, na koju se u zadnje doba po­ ziva »demokratski« »Glas Naroda«: Nepošteno novinarstvo u Bosni1 d ob i v a od vlade raskošni namještaj, koji vredi: barem 50.000 K i za to hvali predsjednika vlade i Dimovića; nepošte­ no novinarstvo služi neprijatelju u Ča­ su, kada je zemlja gotova da se silom brani od tog istog neprijatelja, nepošte­ no novinarstvo zavada svjesno jednokrvnu braću Srbe i Hrvate i radi na cijepanju naše države; nepo­ šteno novinarstvo služilo je godinama Crnom kabinetu i bilo plaćano iz dispozicionog fonda god. 1915., kada su svi čestiti Srbi trunuli u tamnicii; ne­ pošteno novinarstvo služilo je 10 godi­ na knjazu Nikoli i njegovim ličnim in­ teresima; nepošteno novinarstvo na­ pada pojedince č poslije na­ plaćuje od uji li silne svote novaca za »Priposlano«; nepo­ šteno novinarstvo pokupi preplatu za dnevnik, a izdaje kist 3 put nedeljno, ne povraćajući novac; nepošteno novinar­ stvo ... ali čemu dalje, kada ga svak zna?« i Drago nam je da smo saznali prljave motive rubrike »Zahtijevamo« i ujedno pozivamo vladu, da objasni pitanje na­ mještaja, o kojem je riječ u gornjoj bilešci »Srp. Riječi«. Iz konventa. »KoaHranc stranke u vladi složile su se u dvodomni (Presbiro doduše veli: dvoumni) sistem. Senat će imati 150 poslanika sa manda­ tom od osam godiina, a narodna skup­ ština 300 poslanika sa mandatom od 5 godina«. A Protića napadoše radi dvodomnog sistema označivši ga reakdonarcem pr­ ve klase... . . i njeni kritičari.*) IV. hom mržnje prema nama muslimanima. Oni su bili taki i za vri­ Smeta ii naša konfesionalnost? jeme Austrije, kada je srpski nacionalni U prošlom članku objasnio sam, da ideal diktirao samozataju i izvjesni prije naša konfesionalnost pošljedica opjegor. Baš se njihovoj zadrtosti ima stih prilika, koje su nastale ušljed raspripisati uspjeh naših paktaških perja­ trojne austrijske politike. Grupdsavši se nica i, u normalnim prilikama, jedna ne­ na konfc.-jonalnoj bazrt mi nijesmo u na­ mogućnost. da bosanski muslimani dođu kani da produžujemo dosadau savez čak i sa jednim nadbiskupom ii j u odijeljenost hriju elemenata Stadlerom. Mi znamo ove ljude, mi sad našeg naroda u Bosni. Obratno. Mi sa na svakom koraku osjećamo težinu nji­ svoje sirane nijesmo dali nikakva po­ hove nebratske ruke, što se stište oko voda za tu odiijeijenost, niti naše djelo­ našeg grkljana, pa zar je čudo, ako se vanje ide za tim, da sijemo mržnju, kao opiremo i ako čuvamo svoj ugroženi što nam podmeće g. Kurtović. Mi smo život? Ako Kurtovići mogu mirno gle­ u defanzivnom stavu i imamo dati haračenje ovih elemenata, mi nc tu žalosnu dužnost, da neprestano tra­ možemo i ne ćemo jedno stoga, što ho­ žimo zaštitu od vlasti, da apelujemo na ćemo slobodu i ravnopravnost, a drugo bratstvo i čovječanski osjećaj i da se stoga, što nam je bliži islam­ sve više — razočaravamo, jer naš glas ski, nego li katolički i pravo­ nesamo da ne nailazi na bratski odziv slavni dio našeg naroda. Bliži kod nadležnog ministra, nego se i guši nam je i radi toga, što s njim imamo izdajničkim držanjem Kurtovića i dru­ jednu vezu više, a i radi toga, što se gova, koji nas denunciraju i ulagujući se niko drugi za nj ne brane. On nezakon tim vlastodršcima pripremaju je danas jedno siroče tim nam draže, jedno strašno raspoloženje nesamo me­ što je nepravedno potisnuto i što po­ du nama muslimanima, nego i medu sjeduje sve vrtne, koje su nužne za Is­ drugim dijelovima našeg naroda. Nije kreno bratovanje. Mir vodimo mnogo vi­ nikakvo fraziranje, ako ustanovim gor­ še računa o prošlim i sadanjim djeli­ ku činjenicu, da su »demokratski« up­ ma »Narodovaca« i Kruljevu poviku u ravljači u svakom pravcu po­ parlamentu, nego li o frazama, kojima tisnuli nas muslimane i da su se razmeće naša omladina, što stoji pod njihova nasilja prouzročila jedno pesi­ njihovim uplivom. mistično raspoloženje u svima slojevi­ Još je nešto, radi čega smo se morali ma Islamskog dijela našeg naroda. I gruplsatt na konfesionalnoj bazi: naša najveći naši optimisti počinju se kole­ vjerska i vakufska autonomija i pita­ bati i podlijega ti tužnom raspoloženju nje kompetencije naših šcniaitskjh (su­ i netačnom uvjerenju, da se mi musli­ dova. Reći će nam se, da smo te stvari man- smatramo građanima drugog reda mogli osigurati i u drugim nacionalnim nesamo kod »demokrata«, nego i kod strankama. Teoretski je to tačno, nu u svih faktora naše mlade države. Fakat praksi je drukčije. Ni jedna stranka ni­ je .i to, da muslimani u nekim krajevima je naime u tom pogledu nadopunila svog stoje i zvan zakona. programa. Ministar Pribićević dobio je I eto u tim i takim prilikama hoće u tom pogledu i drektnu opomenu od Kurtović*, da gutamo njihove šuplje fra­ strane naše organizacije, nu nesamo da ze o »demokratizmu« i »slobodi« njiho­ nam nije izišao u susret, nego je pod va »narodnog« režima. Treba biti pot­ svoje okrilje uzeo šačicu mladeži oko puno slijep i bešćutan, potpuno rop­ »Budućnosti«, koja se u tom pogledu od skog mentaliteta, pa žrtvu zvati nas diametralno razilazi. Postupak »de­ u > bratski« zagrljaj njena tirana. Sve mokratskog« ministra vjera g. Alaupoda Austrija i nije ostavila potpune rasviića također je uperen proti našoj je­ trojenust. našeg naroda u Bosni, zaveo dinstvenosti u tom pogledu. Kako bismo bi je konfesionalni režim Sćcpana onda mogli vjerovati u dobre namjere Grdića i Ate Sole, jer njihova pristra­ »demokratske« stranke? Ne, gospodo nost i otvoreno favorizovanje Srba pra­ Kurtovići. Mi miti imamo povjerenja u voslavnih prelazi sve granice pristoj­ vaš rad, niti smo voljni, da za ljubav nosti i uljudbe. Kurtović nesamo da ih koje stranke žrtvujemo budućnost svone napada, nego se usuđuje napisati i ove riječi: »Za sve nesreće koje je naš I je vjere u ovim zemljama. Ta pitanja ne spadaju u dnevnu politiku, koja mo­ siromašni svet dozi veo u pljačkanju, paže i naprijed i natrag. Ona se rješavaju lv li i ubijanju krivci su oni (predratni jednom za uvijek. vođe) i trebalo bi ih postaviti pred na­ Nama je mnogo stalo do pravilna ri­ rodni tribun (!) Da nije bilo još većih ješenja ovih pitanja i stoga smo stavili nesreća treba blagodariti nacional­ zahtjev, da se »ustavom Izričito istakne noj sve s no з ti osloboditelja« neograničeno priznanje ravnopravnosti i nc smijite se! — šačici Šukriijnih Islama s kršćanstvom i drugim vjera­ drugova, tih patentiranih rodoljuba. ma«. Mi dalje zahtijevamo »ustavnu gaPrcina ovoj proizvoljnoj tvrdnji ja ’ i4atiram ova fakta: Ato Sola ti Sće•) Ovaj ČlanaS prenosimo iz »Samo рап Grdić nemaju nikakve osobite inteuprave« broj 243., jer smo tek ovih da­ ; ince, nemaju‘ upravničke prakse, a na došli do tog broja. Ovim smo isku­ što je najgore, oni i sva njihova dru­ pili obećanje, što ga dadosmo u 83. bro­ žina oko bivšg »Naroda« i »Otadžbine* ju našeg Usta. Uredništvo. odišu jednim nepomirljivim du­ randju, da će se poštovati neograniče­ no uživanje vakufskog, vasijetskog i ostalog dobra islamske zajednice, da će­ mo u vjerskim, vakufskim i meanfskiin poslovima imati potpunu samoupravu, te da će se o sigurati naša veza sa Hilafetom i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne veze kao j katolici s papinskom stolicom«. Dok smo došli do te samouprave, valjalo je s Austri­ jom voditi deset godišnju borbu, a dr­ žanje »demokrtskih« ministara daje nam povoda ozbiljnoj bojazni, da bismo po­ novno mogli biti izloženi jednoj takoj borbi, tim prije, što se uloga Na­ prednih Nacionalist* ut raz­ likuje mnogo od uloge neka­ dašnjih »bo š n j a ko v aca«. Slič­ ne bojazni imamo t u pitanju šeriatskih sudova, stoga se u našem programu traži »ustavna garancija, da će ostati ne­ taknuta ustanova šeriatskih sudova kod državnih vlasti za sudovanje po propi­ sima šeriata u dosadanjem djelokrugu. Taj se djelokrug ima proširiti u tom po­ gledu, da se šeriat sudovima stavi u dužnost vođenje muslimanskih jetimsknh (pupilarhih) poslova i matičkih knjiga o porodu i smrti muslimana, te sklapa­ nju <i razrješavanju njihovih brakova, pa da se tim matičnim knjigama prizna zna­ čaj javnih isprava. Dalje tražimo sudbenost šeriatskih sudova u svim vakuf­ skim pita njom a, o kojima treba hukjmi šer’i, te da se radi osiguranja sudskog autoriteta imadc šeriat. sucima dati pravo izravne disciplinarne vlasti nad strankama«. . l U Ponavljam još jednom, da je nama mnogo stalo do pravilnog riješenja, a da bosanski »političari« nemaju bistra pogleda na naše prilike, vidi se najbo­ lje po tom, što su — dok još bija­ hu svi na okupu — bili složni u tom, da se d preko najopravdanijih zah­ tjeva muslimanske manjine može preći na dnevni red. Mi ne zaboravljamo do­ gađaja, koji su se odigrali u vladinoj sali prilikom međustranačke konferen­ cije, a isto ćemo tako dobro i dugo pamtiti, da su nam Srbi pravoslavnu jednoglasno oktroisali članove Pnivr. Predstavništva. S nama je mu­ slimanima na toj konferenciji postupano kao sa bespravnim elemen­ tom, i dok su ispred drugih konfesija izaslani iskusni inteligenti nama su nafinuld potpuno bezbojne ljude i — če­ tiri studenta. Da, četiri studenta! I tu treba tražiti jedan od razloga našeg konfesionalizma, koji u ostalom nije ni malo agresivan i koji nas nije smetao da mjesto studenata kandidujemo lju­ de, o kojima su najkompetentniji fakto­ ri izricali najpovoljniji sud. Beograd, 4. oktobra 1919. Sakib Korkut gl. urednik »Pravde«. Zdravlje OKRUTNOST ALKOHOLA. Pred nekoliko vremena donio je je­ dan list vrlo zanimive podatke kako neke životinje vole alkohol. Tako ko­ koši vrlo rado piju rakiju, medvjedi pi­ ju pivo kao kakovi švapski đaci, slo­ novi su poznati kao alkoholičari, a naj­ strastveniji alkoholičari jesu majmuni koji se tako znaju opiti da pri tome iz­ gube i svoju slobodu. Urođenici Afričani, poznavajući ovu njihovu mahanu donesu pod stablo na kome se nalaze i prebivaju majmuni sud napunjen raki­ jom. Majmune privuče mllnis rakije i eto ih da piju sa nasladom sve dotle, dok sc nc opiju. Lovac koji čeka u za­ sjedi izađe uzme jednog ti vodi ga kući. Drugi majmuni misleći da i oni mora­ ju istim pravcem udariti povedu se za njegovim primjerom te dva a dva idu u neprijateljsku kuću gdje naravno iz­ gube slobodu i nezavisnost, a koji put i sami život. I čovjeku sc koji se poda strasti al­ kohola dsto događa što i ovim nera­ zumnim stvorovima. Za njega postaje alkohol silnik, okrutnik, koji mu sve oduzima, koji ga po nizuje i pokri­ va sramotom i zločinom. Sigurno sc nijesmo prevarili niti smo pretjerali kad smo alkohol nazvali okrutnikom i to okrutnikom u moralnom, u ekonomskom pogledu, u pogledu krvi koju on pro­ ljeva. 1. Alkohol je okrutnik u moralnom pogledu, a njegovo se kraljevstvo šeri neprestano. Njekada su pili samo bogataši i raskošnšoi, a danas? Danas jc masa naroda koji pije alkohol i u njemu traži glavnu sreću. Njetko pije od mane, njetko od ćoifa, njetko od Број 95 Broj majmunisanja, njetko da ubije vrijeme, njetko od umišljene potrebe, netko da se zagrije, netko da se rashladi, netko da otvori tek, njetko da bolje probavi... sMl hoć® da piju i uistinu piju. Bije se­ ljak, pilje građanin, piju gospođe, piju mladići, p*iju djevojke, piju djeca, jednom riječju: uživanje alkohola postalo je kao općeniti potop. Pa da je to s mjerom, ni pola muke i jada. Pa da Pri tom znaju sami sebi zapovijedati hajde makar. Ali, jučer sa­ mo čašica, danas tri, sutra pola Litra, prekosutra Idtar pa i dva d više. Alko­ holičar ćuti da mu žile zgaraju od že­ đe. Njeka ga neodoljiva sila vuče, da pnimakne čašu ustima pa bila u njoj rakija ili liker, vino uli pivo. Cim jače tim bolje i draže. On ga sc ne može da riješi, postao jc njegovim robom. Pri­ povijeda gđa l'rygg-Heleniius, da je u Helsingforsu poznavala nekog učenika, koji se je dao na piće. Da ga od toga oslobode, roditelji ga poslaše čitavu go­ dinu dana na more, ali badava. Kašnjc ga dadoše na godDnu dana u popravilište ali i opet badava, jer dsti dan kad jc izašo dz popravilišta, dobivši nova­ ca od sestre, otišao je i popio ih. Pri­ jateljica ove obitelji već sc na to na­ ljutila te mu reče jednom zgodom: »Sra­ mota od Vas prijatelju, Vi ne znate kud Vas ta mana vodi«. — »Znam bolje ne­ go Vi »odgovori joj mladić i pri tom joj pokaže pismo. Gledajte reče, ovo je pi­ smo od mojih roditelja i ja nemam ja­ kosti da ga otvorim. Ja znam, da sc moj otac iz godine u godinu sve više grbi i troši, a tome sam ja kriv. Moja jc majka izgubila v€d od suza i tome sam ja kriv. Ali je prekasno nema više li­ jeka. Mi smo ponosni na svoju slobodu i ne damo da nam ju tko u najmanjem okrnjL I punim pravom. Ali ako se po­ damo alkoholu, ako sjednemo na njego­ va zamamljiva kola, zbogom slobodo! Nijedno se ropstvo ne može s njegovim da usporedi. Okrutnost se alkohola ti­ me ne završuje. Gledajući više puta osobe na uliai koje pružaju ruku za sadakom, na čelu im je napisana žalosna povijest njihova života. Čovjek je kru­ pna rasta, sad istina nešto poguren, bio jc vrijedan radnik. Mogao se je još uz­ državati i veseliti životu, ali ga je alko­ hol umorio i iscrpfeo, ožalostio, dao mu prosjački štap u ruke, a torbu na leđa i sad te moli da mu se smiluješ kojim novčićem koga će on na sigurno mjesto u birtiji pohraniti, da mu ga ne bi tkogod odnio. Drugi je sačuvao lijepe manire, vidi se da je pripadao boljem staležu, možda je bio činovnik ili namještenik, nije mu drago da se u društvu drugih svojih ko­ lega — prosjaka nađe, pa ipak prosa. A zašto? Alkohol mu je oduzeo haljino, oduzeo mjesto, i nemajući nigdje ništa bacio sc je na uheu. Njekd ga stid po­ duzima i htio bi da se vrati na svoje prijašnje dostojanstvo, ali alkohol ga dalje vuče ii iza njekoliko dana nalazi se u najgorem društvu. Nijedan okrutnik ne može da ponizi čovjeka ispod životinje, samo alkohol može. Sažaljenja je vrijedan prizor kad razumni čovjek u dimu vina ili ^rakije počine gubiti pamet, igrati ulogu maj­ muna i glupaka, kad 'izgovara nerazumIjive riječi; ogavan jc prizor kad počne mjeriti duljinu i Širinu ulice s jednog ugla na drugi i kad vulkan jzbacujc la­ vu. Tko je to? Jc li to Čovjek, najdiv­ niji stvor svijeta ili je to kakova luda i nijema životinja? Ne. to je naprosto rob alkohola. Imali igdje u čitavoj na­ ravi gadnijeg ropstva od ovoga? Tko neće da posve propane taj neka ne počima padati. Politički pregled Regent će vrhovnom savjetu predo­ čiti kritičan položaj naše zemlje zbog nepravičnih odredaba, prema kojima mi ne možemo dobiti nikakve ratne ošte­ te. Među svima državama, kojima je priznato pravo na oštetu, Srbija jc na posljednjem mjestu. Do povratka Re­ genta iz Francuske ne ćc biti riješeno pitanje o odlaganju parlamenta. Jadranski problem. Iz Pariza sc jav­ lja za skori dolazak novog talijanskog ministra spohjndh poslova, koji će zatim otići u London, da izmlijeni poglede o jadranskom pitanju. U Parizu se oče­ kuje da ćc sc tom izmjenom pogleda doći najzad do riješenja jadranskog pi­ tanja. Talijanska hlnbenost. Usprkos nam­ ještenom ogorčenju talijanske Štampe �Број 95 Broj glede D’Amiunaiiievog udara u Zadru, radj kojeg je talijanska vlada u služ­ benom komuni kej u izrazila svoje nego­ dovanje, ipak je ta tata vlada poslije par dana poslala za zadarske dobro­ voljce nekolko stotina vojničkih odije­ la. Svi dobrovoljci u Zadru pistaše su Đ’Annunzija a ovih su dana ogorčeno protestirali proti Nittiju, a klicalo se je i prot talijanskom kralju: »Abbasso ii gobbo« (dolje s grbavcem). Dok talijanska štampa tobože osuđu­ je djela Đ’Annunzija dotle naglašava: što je okupirano ostaje Italiji. Indiskre­ cijom nekojih Talijana doznalo se da je umjetnu negodovanje talijanske štampe proti Đ’Annunzija samo smišljeni plan, da bi se Jugoslaveni uljuljali u san, pa da se nepripravni zaskoče. Čarkanje na madžarskoj granici. Komunike vrhovne komande od 29. no­ vembra glasi: »Dno 29. novembra u 7 časova napalo jc iznenada jedno ma­ džarsko odjeljenje sa (izvjesnim brojeip mještana na naše stražarske dijelove na demarkadionoj liniji u Prekomurju i upalo u varošicu Lendvu, koja se na­ lazi na 2 kilometra od demarkacione linije. Naša posada iz Lendve stupila je odmah u borbu sa Madžarima i do 10 1 časova protjerala ili preko demarkacione linije. Naši su gubici slabi, a ma­ džarski nepoznati.« Madžarski vojni ministar Fridrich dr­ žao jc u klubu kršćanskih socijalista govor, u kome je rekao da stoji na te­ melju kršćanske nacionalne politike, in­ tegriteta Madžarske i sistema kraljev­ stva. Razoružanje vojske ne može odobravati, te bi u tom slučaju morao predati ostavku. Ne smijemo i ne možemo da se pouzdamo u a n t a n t u. Kako je on informisan ma­ džarski će mirovni delegati otputovati u Pariz istom u mjesecu februaru. Ne treba se prenagliti sa sklapanjem mira, kod kojega će se od Madžarske samo tražiti, a ne će joj se ništa dati. On mi­ sli, da će doći vrijeme koje će oprav­ dati njegovu poviku. On će uvijek ra­ diti za hiljadugodišnjc madžarsko kraIjcvstvo. Ministar predsjednik Huszar -'izjawo je da očekuje da će se antantm opuno­ moćenik Clerck, koii je otputovao u Pariz, naskoro povratiti u Madžarsku sa novom i veoma važnom mistijom. Sastav novog kabineta u Rumunjskoj. Listovi javljaju da je kralj povjerio sa­ stav kabineta erdeljskom delegatu Aleksaodm Vijci Poljska delegacija je zahtijevala da joj se prizna pravo učešća pri podjeli ubojitih flota Njemačke i A.-Ugarske. Poljski državni proračun iznosi oko 90 milijuna funti šterhliga. Za vojničke potrebe predviđa se 8 milijuna, za bla­ gajničke zajmove 8 milijuna, za željez­ nice 41 milijun funti šterlinga, a 2 mi­ lijuna funti šterlinga za poštu i brzojav. Ukupni izdaci (iznosi 173 rniljarde bvčkh kruna. Kod tog nisu proračunatu izdaci za poljske milije u -inostranstvu, koji se troškovi danas još ne mogu ustanoviti. Kako javlja »Allgemeiner Hadelsblatt« Poljska duguje inostranstvu 5 hihljada 720 milijuna maraka. Pokret za otcjepljenje Bavarske. »Neue Zuricher Zeitung« donosi iz Miinchena (izvještaj o nastojanju Bavarske da se otcijepii od države. Ovom po­ kretu stoji na čelu voda bavarskih se­ ljaka dr. H«in. Njegov program obu­ hvaća udruženje svih katoličkih alpinskrh zemalja, koje bi se udruženje imalo provesti prilikom uspostave bavarskog kraljevstva i udruženja Bavarske sa Austrijom. U noti Njemačke zahtjeva se da se afera o potapanju njemačkih brodova u Scapl podnese međunarodnom sudu. Domaće vijesti Musllm. športski Klub u Sarajevu, kako javismo u 92. broju našeg lista, daće veliku zabavu u sv(im prostorija­ ma Društvenog doma na 12. .o mj. Ovo naše društvo omladine ima preko 400 članova, prostorije su mu na Bendbaši br. 11, a iima ove sekcije: nogometn a od 60 članova, koja jc imala ove godine 4 glavne utakmice u Sarajevu i jednu u Mostaru, u kojima je pobijedila ovdašnji Srpski Športski Klub i Jugo­ slavenski športski Klub iz Mostara; pa turistička od 50 članova, koja je ove godine pravila izlete na Skakavac kod Sarajeva, Boračka jezera kod Ko­ njica i dva puta u pod zemne špilje kod Banje Stijene (Rogatica). te sekcija tamburaška od 13 članova, koja Strana 3 Страна .PRAVDA* — „ПРАВДА* , ' 1 1 : već može javno da istupi na zabavi U čitalačkom odjelu.su gotovo svi članovi, koji uzimaju na čitanje knjige iz društveno knjižice, kojih ima oko 500 komada. Analfabetski tečaj Mo je u programu društvenog rada za ovu zimu, ali, po­ što su svđ članovi pismeni, nije se mogao obdržati, ali uprava društva voljna je da se u društvu obdržavaju analfabetski tečajevi, makar i za anal­ fabete sa strane, ako uh se dovoljan broj prijavi za učenje. Sada se otvara tečaj za francuski jeziik, za koji se dosad prijavilo 45 članova, a počimlje se kretati i sekcija za s a n jka nje od .30 članova, čim bude snije­ ga, pa se mogne poći na Trebević. Dodano li, da društveni propisi stro­ go isključuju iz društva sve hazard­ ne igre, p j a n č e v a n j e, kao i pri­ sutnost pjprtih lica u društvu, smatra­ mo da se ovim potpuno potvrđuje naš navod iz bilješke u 92. broju, da ovo naše omladinsko društvo zaslužuje u svakom pogledu najtopliju preporuku. Samo je jedna tugaljiva činjenica kod ovog našeg društva, koju moramo ov­ dje konstatovati. A to jc, da društvo u financijalnom pogledu slabo stoji. Lje­ tos mu se desila nesreća, kad je prizvalo na utakmicu Beogradski športski Klub, da je za oba dana utakmice pada­ la kiša, pa prihodi od posjete (ulaznica) nijesu mogli ni iz daleka pokriti troš­ kova, koji su u tu svrhu učinjeni. 1 za­ to sada, da poprave loše imovinsko stanje, moraju da od zabave, koju daju na 12. o. mj., da predvide za se više nego li za »Merhamet«, ma da bi rado i sav prihod »Merhametu« odstupili. Ali do nas stoji, da te poteškoće uklonimo. Svjesni smo od kolike je koristi po nas ovako važno naše omladinsko udruže­ nje za gajenje svih zdravih športova i plemenite društvenosti, svijesni smo, da ovakvo svoje društvo u nezgodama | moramo pomagati i članarinom i dobro- i voljnim prilozima t posjetom na zabavi, a uvjerenli smo, da to i hoćemo učiniti! Skupština činovnika u Splitu održa­ na je 29. novembra i bila je brojno po­ sjećena (preko 800). Predsjednik dr. Dorado opširno je izvijestio o svim fa­ zama činovničkog pitanja kroz zadnje i vrijeme do današnjeg stanja n e i z- . vješnosti, a da nikakvo poboljšanje nije uslijedilo. Zaključeno je skupštinu proglasiti permanentnom kao protest protiv dojakošnjeg nerješenja i odaslati u Beograd dva izaslanika skupštine: Dra Dorada i prof. Katunarića, koji su < delegati Centralnog Sa­ veza, radi bitnog pospješenja te oba­ vijestiti brzojavno ministarski savjet Vladin izaslanik dr. Ivuć, u ime po­ krajinske vlade izjavljuje, da je pitanje pri povoljnom riješenju u najkraće vri­ jeme, te da će vlada svojski podupri­ jeti izaslane delegate, jer potpuno uvi­ đa pogibao pri odgađanju tog vital­ nog pitanja. Uzrujanost činovnika ni nakon te iz­ jave niije popustila, no porasla ispadima drugih govornika tako, da je zahtjevom redarstvenog povjerenika vladinog iza­ slanika došlo do — raspusta skup­ štine. Ovoj vijesti valja vjerovati, jer je do­ nosi službeni presbiro. Znak, da je bilo i grđahi stvari, o kojima će se moći tek kasnije doznati. No i ovo je dovoljan razlog da »demokratskoj« vladi može­ mo čestitati još na jednom »moralnom« uspjehu. Besplatno liječenje invalida. Mini­ starski savjet riješio je da će se obo­ ljeti vojnici, koji su otpušteni iz vojske usljed demobilizacije ili zbog privreme­ ne ili stalne nesposobnosti, kao i ratni invalidi primati od sada prvenstve­ no u sve državne, građanske vojne bolnice i sanitetske ustanove kao i sa­ moupravne bolnice na besplatno liječe­ nje. Ministri vojni, narodnog zdravlja, unutrašnjih djela i ministar za socijalnu politiku imaju se starati o izvršenju ovog riješenja. Obraćamo pažnju gg. dioničara isl. dioničke štamparije na poziv glede iz­ vanredne skupštine i apelujemo na di­ oničare iz Sarajeva i bližnjih mjesta, da dođu na skupštinu i omoguće stva­ ran pretres ovog pitanja. Gospodarstvo ■ O valutnom pitanju. Ministar financi­ ja Dr. Voja Veljković podnio je u ple­ narnoj sjednici kluba »demonske« za­ jednice izvještaj o valutnom pitanju i •iznio mnijenje, da je markiranje samo i pro vi zor na mje r a i da će se austro-ugarske krune povući iz prometa odmali, čim budemo spremni za zamje­ nu u državne dinare. Dosada je naštam­ pano oko 2 milijarde državnih dinara. Štampaju se novčanice od poludinara, i 1, 5, 20, 100 i 1000 dinara. Zasada još nije moguće ustano­ viti rok za zamjenjivanje. Po­ slanici su iznijeti osobito mnijenje, da treba poduzeti sve mjere, da izbjegnemo ekonomskim neprilikama u momentu zamjenjivanja. Treba se bojati, da će bi­ ti i kod nas, kao Što je bilo u Trstu za vrijeme zamjenjivanja kruna za lire ili u Cehoslovačkoj prigodom markiranja kruna, to jest, dasuišlecijenena gore, tako da je poslije ovoga zamje­ njivanja odnosno markiranja • vrijedila lira ili markirana kruna toliko, kao pri­ je austro-ugarska kruna. Osobito su cijene manufakturne robe i životnih namirnica ogromno skočile. Zbog toga su poslanici, da se izbjegne ovim neprilikama, predlagali neka vla­ da još prije ovih valutnih operacija snabdjene zemlju, osobito pasivne oblasti, sa životnim namirnicama, i da pomogne narodu do odijela i obuće. Zahtijevalo se, da vlada sa svojim aparatom kupi osobito odijelo u inostranstvu na svoj račun j da ga dade korporacijama, ka­ ko činovničkim, tako i rad­ ničkim, po originalnim cijenama, i da ministarstvo financija ne traži za im­ port ove manufakturne robe uvoznu carinu« I tz ovog se može razabrati koliko je dorasla »demokratska« vlada. Za nju postoji samo pitanje održanja na vlasti, a zastupnici joj se brinu samo za činovništvo i radništvo, kao da ostalom svijetu i ne trebaju haljine. Jedno je stranačko ludilo ova zajednica, jedna nesreća ova vlada i njeni namct-poslanćci. Naše prometne prilike. 27. novembra podnio je u klubu Demokratske Zajed­ nice ministar saobraćaja Drašković re­ ferat o našim prometnim prilikama. U svom referatu spomenuo je da su da­ nas najgore prometne prilike u Srbiji. U Bosni jc saobraćaj najbolji. Tamo vla­ kovi kreću redovito. U Sloveniji je do­ bro a u Vojvodini prilično. Najteži je problem pruge Zagreb—Beograd. Ta je pruga bila dosada nuzgredna, a sada je žila kucavica naše države. Što se tiče korupcije na željeznicama to nisu krivi namještenici, nego sama publika koja podmićuje. Protiv toga poduzeće se najenergičnije mjere. Sveza između Zagreba i Beograda mora biti što bolja i sigurnija. Radi se na osnovi da se sagradi još jedna para­ lelna pruga i to po amerikanskim inže­ njerima. Ministar se nada da će se za mjesec dana uvesti još jedan brzi vlak na toj pruzi. Još je spomenuo da se u zagrebačkim željezničkim radionicama opaža lijep napredak, pa da je rad u njima dostigao intenzitet predratnog doba. U mjesecu martu ili aprilu opaziće se bolji napredak u našem prometu, a to će biti posljedica sada preduzetih mjera. U drugom dijelu svoga govora referisao je ministar o vodenim puteviima. Sava se ima urediti za plovi­ dbu do Zagreba. Urediće se mo­ derna pristaništa u Sisku i Brodu. O našem brodovlju objavljuje »Presse de Pariš« ovu bilješku: Vrhovni savjet odobrio je sporazum, postignut između Italije i Jugoslavije o podjeli trgovačke flote sa prostorom ispod dvije hiljade tona. Taj sporazum se oslanja na prin­ cip apsolutne pravde: talijanski brodo­ va Talijanima, jugoslavenski brodovi Ju­ goslavenima. Italija se uvijek (?) držala toga prncipa, odobrenog i od velikih sila u toku pretresanja ugovora o irtiru sa Austrijom, u kome je bio postavljen naprotiv princip konfiskovanja cjelo­ kupne trgovačke mornarice, pošto su vlasnici brodova smatrani kao građani jedne neprijateljske države. Nada se, da će solidarnost pomorskih interesa iz­ među Jugoslavije i Italije u Jadranskom moru učiniti, da se usvoji isti pravedni princip 1 u pogledu tonaže preko dvije hiljade tona, kako pristaništa toga mo­ ra ne bi ostala bez trgovačke flote. U ministarstvu ishrane i obnove zem­ lje osnovan je posebni odsjek za ugalj i benzin, koji će samostalno funkcio­ nirati. Austro-ugarska banka izvješćuje da se u prometu nalazi 51 milijarda ban­ knota. Od zadnjeg iskaza iznosi porast banknota 383 milijuna. Nabava 1 popravak lokomotiva. Di­ rekcija južnih željeznica pozajmila je 10 lokomotiva našoj direkciji željeznica u I Beogradu. Izgleda da će ministar KrisI tan poći м Beč, da nabavi 80 lokomo­ tiva. Proširena je i beogradska radionica naše željezn(ičke direkoijei, u koju će biti primljen poveći broj stručnih radni­ ka sa strane. U tim radionicama po­ pravljače se lokomotive i vagoni. №eljah zemaljsko Predsjednik četvrtka prošlog postelje. iz zbog se blagdana, već nije prilikom prisu­ državnog na ograničiti morao od ustajao mogao nije toga Radi bogosluženjima stvovati već vlade bolesti pri­ manje čestitaka u zemalj. vladi. Po Ijekarskom savjetu on će moći preuzeti »bolest« je »Hrvat« Augusta. Zagre­ Sučevića, Jovana g. inte- nekog Inteligencije. od srpskog poručnika da mostarskog ovog ciokumenat Jedan bački redovnu dana. 1—2 presbiroa: Kao li Glupa resuje za tek dužnost iz Petrova Sela Sla­ u voniji primio ovo pismo: »Hrvata«, Zagreb. Uredništvu i ci svojim vi Šta frankovci! ornraziti starčevićanci, ništarije Gospodo člancima glupim protiv vi ćete Svetozara milog našeg radićev- da mislite vi ako toli­ njega ko zvrndate. Umuknite već jednom i zave­ žite taj vaš neprestano jezik, pasji (Ova odvezan. sana drugim noga još pismom, medu dodatak Op nama uvijek i bio i mi ne bi bili ljudi, je vam pi­ rečenica valjda inteligentnijeg! On ostaje koji je jed­ ur. »Hrv.«) onaj koji je na­ kada bi ga pustili kad se sjetimo šta je on za nas sve pretrpio. Dakle opominjemo Vas gospodo ništarije da se njega okane te, jer bi Vam se moglo gore dogoditi nego Vašem vođi Stipici Ra­ Svi diću. s^te građeni jedan na kalup, a svi ćete se i pregraditi drugi na i Svetozar to bude kako onako zapovijedao. Mi dobrovoljci znademo šta ćemo i kako ćemo raditi. Zahtijevamo da se u najdalje 10 protiv vati prestane dana Svetozara budalaštine, kove jer mi izrugi­ kojeka- Pribićcvića ćemo od roku i pisati znati šta ćemo učiniti i kad dođemo u Zagreb ne bil­ ju vam pomageli vaši Zagerci vi ništarije- Šufti. Na znanje i ravnanje. Jovan Sučević, srp. poručnik. konventa. Iz Na ko^a Zajednice, ie Demokratske sjednici držana 29. novembra, ministar Dr. Kramer držao je opširan poze o našoj trgovini u inostranstvu. eksPo­ slije toga prešlo se je na debatu. Klub De­ mokratske Zajednice bavio se je činovnič­ kim pitanjem. Vladi je stavljeno u dužnost, da jedinstveno riješi materijalno pi­ tanje činovnika i da se do definitivnog ri­ ješenja na svaki način pripomogne činov- ništvu. POZIV. Umoljavaju se gg. dioničari »Isl. dio ni čar. štamparije« da lizvole doći na izvanrednu glavnu skupštinu koja će se održati u nedjelju 7. decembra o. g. u 9 sati prije podne sa dnevnim redom: 1 .) rasprava o povišenju glavnice i s tim skopčanom .izmjenom pravila i 2 .) eventualne. Ravnateljstvo. PRODAJA HRASTOVA. Uprava vakufa Divan Catib Vulgo prodavače- pod najam javnom dražbom zemljište (bostan) zvano »Hrastovi« up. u gr. ul. broj LXIX/35 kat. opć. Saraje­ vo u površini od 21 dunuma i 260 m. Dražba će se obdržavati kod kot. vakufsk.-mearifcjcog povjerenstva u Sa­ rajevu u nedjelju dne 14»^. 1919. u 10 sati prije podne. Ahinedaga Jamaković 178—2 mutevelija. Jesam li poslao pretplatu? Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. �ПРАВДА* — .PRAVDA Страна 4. Strana Hrvatska Centralna Buha za Bosnn i Herceg, u Sarajevu Podružnice. Derventa, Moatar, Boe. Šamac, Tuzla i Zenica. >rospekt ga i poziv na upis dionica IV. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu, povodom povišenja dioničke glavnice od K 49ooo.ooo’“~ I & 10,000.000’— Jodanajat* redovita glavna skupština zaključila je, da *• ladanja dionička gla­ vnica povisi od K 4,000.' 00 na K 10,000.000.—, ta ja ovlastila ravnateljstvo, da prOvedo to povišenje. Na? OSnOvu to tvlasti i temeljeni odobrenja ministarstva trgovine i industrije, od­ jel« nja za kreditne ustar.>v i osiguranja, u Beogradu od 4. augusta 1919. VI. br. 316. stavlja potpisano ravnateljstvo na Javnu supskripciju 75.000 komada novih dionica po nominalnih K 80.— po dionici uz slijedeće uvjetu: 1 .) DOSADANJI DIONIČARI imadu u prvom redu PRAVO OPCIJE i to na svake dvije stare dionice po tri nove uz tečaj od K 100 — po dionici. 2 .) Uz opciju primat će se istodobno na eventualno neoptirana dionice i PREDBILJEŽBE i to koli dioničara, toli i nedioničara UZ tečaj od K 130’— po dionici. 3 .) U svrhu izvršenja prava opcije petrebno je, da su uz ispunjeno i potpi­ sano upisno očitovanje (na trećoj stranici ovog* prospekta) doprinesu i stare izvorne dionice — bez kuponskih a raka — na blagajne zavoda ili kojeg upisnog mjesta, te se ima istodobno i položiti odmah po svakoj optiranoj dionici po K 100.— Star* dionice, temeljeni kojih se izvršuje pravo opcije, providit će upisno mjesto štampiljom: „IV. Emisija. Pravo opcije izvršeno11 i nakon toga stranci odmah povratiti. 4 .) Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i potpisati upisno očitovanje i po­ ložiti odmah za svaku predbilježenu dionicu no K 130.— Upisi i uplate mogu se obaviti ili osobno ili poštom. O uplatama izdati će upisno mjesto patvrdu, koju treba dobro čuvati, jer će se izvorno dionice izdavati samo uz povrat tih potvrda. 5 .) Pravo podjelba predbilježauih dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će padjelbu provesti odmah nakon izminuća upisnoga roka, izlučivši optirano dionice. Za slučaj, da potpisatelju bu^o dodijeljena мшајо dionica, nega ih je predbilježio, to ć© mu se uplaćeni višak povratiti. 6 .) Nove dionica IV. emisija sudjeluju na poslovnem dobitku zavoda počam od od 1. januara 1110. 7 .) Potpisatelji treba da podignu izvorne dionice uz povrat izdanih im potvrda o uplati kod istih onih zavoda, gdje su upis izvršiti. Upisivanje i izmjena potvrda u izvame dionico vrše upisna mjesta bez troškova za upisatelje. 8 .) Razlika na tečaju aovih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristejba — pričuvaoj zakladi zavoda. 9 .) Sve dionice nove emisije glasiti će na donosioca. Upisivanje počinje dne 4. decembra, a svršava dne 30. dec. 1919. Upise primaju slijedeći novčani zavodi: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, te njezine podružnice u Bos. Samcu, Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu i sve njezine podružnice, Jadranska Banka i vsve njezine podružnice, Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci, Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u Bos Brodu, Hrvatska Posavska Banka u Brčkom, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu, Hrvatska Banka u Travniku i njezina podružnica u Jajcu, Trgovačka Banka u Trebinju i Hrvatska Banka u Varešu. Ravnateljstvo Hrvatske ceitrilne banke za Bunu i Hercegov inu, d. d., u loriiivu. Odrovocal uredađk: M. Sadio ka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.< Štamparija D. k A. Kajon, Sarajevo. �ГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Sarajevo, utorak 16. decembra 1919. (23. rebiul-evvela 1338.) v na pretplatu. lje gg. pretplatnike, daodmab podmire zaostali e do 20. decembra obavijeste dopisnicom, hoće Ko nam to ne javi, smatraćemo da ne želi dalje biti ш mu Ciljanje lista. rakom bez izuzetka, a da oblakšamo šiljanje oju 103. pologovni ček poštanske Štedionice. >ко riječi oko preporučivanja našeg lista. Njegova je jetetu, a isto je tako jasna i dužnost nas sviju, da ga raširimo. Mi b. b. muslimani stojimo pred ogromnim lirenja »Pravde« u Sandžaku i Makedoniji nameće da je podupremo i raširimo bar u Bosni > Hercegoh odbora i svih pristaša naše organizacije očekudašniju potporu. najmanje na tri mjeseca, a pretplata iznosi cijelu godinu K 80.— pola godine K 40.— tri mjeseca K 20.— ijatelje, kojima je to moguće, da se pretplate na cijelu dine, jer nam to daje kako oblakšicu u administraciji, lakladj lista i njegovoj opremi. Gajret! ♦ račun pošt. štedionice 111 Godina 1. nam je prilikom konstatirati i to, d; ba da mu objasne svoje savezništvo sa g. Cekro samo kratko vrijeme bio šačicom Arnautovićevih prišipetlji, a mi smo kao i on na čisto, da je nužno nik mjesnog odbora naše organiza odstraniti »dosadanji štetni rad i da, zapriječen privatnim poslom, Serifove partije«. od aprila ne sudjeluje u radu ni mjes pa ni centralnog i radnog odbora, Mi nemasno mšta proti tomu, da i ne­ kolicina oko »Glasa Naroda« želi da je dakle potpuno neaktivan u n; »čisti« u vakufu, a konstatiramo i to, organizaciji, a da »umirimo« g. p dodajemo i to, da se g. Cekro još da nijesmo reagirat na prvu noticu tog lista. Nijesmo dapače registrirali ni od­ prve notice ne priziva u sjednice, govora g. Cekre na tu no tiču, jer ne će se prizivati sve dotle, dok ne b ćemo da budemo ničiji samozvani bra- | raščišćena afera, o kojoj piše »Glas nlteljU niti nam je u nakani, da »tuširaroda«. ramo« tu smjelu tvrdnju »Glasa Naro­ Samo se po sebi razumije, da je »( da*. Za to je pozvan g. Cekro i mi se Naroda« dužan dokazati svoju tvrc nadamo, da će on odgovoriti isto tako i da mi njegove sastavke u toj st jasno, kao što je jasno i optužen. Ovom pratimo sa rezervom. Boljševičke makinacije. dra Kostića bivšeg kotarskog predstoj­ nika u Brčkom ne prestadoše ni nakon njegova odstupa. Njegov rođak Ato Šola udovoljio je njegovoj želji i upravu kotara povjerio »demokrati« dru Ikiću, i koji stoji pod punim upisom dra Koložemo prešutjeti, da se inovjerua naša braća Hrvati . stića i sfcepo izvršuje svaki mig, što mu ! ga daje ovaj notorni protivnik nas mu­ otplaćuju na »Pravdu«, premda njihovi Ustavi nalaze slimana. Premda je dr. Kostić odstupio, nama muslimanima. Čitajući »Pravdu« oni bi došli on se ipak neprestano vrti po kotarskom i o nama muslimanima, a njenim širenjem šiirredu i provodi svoj boljševizam tim ja­ vih dijelova našeg jedinstvenog naroda. če i sigurnije, što se je sad sakrio za e hrvatsko > beogradsko novinstvo osvrnuti na ovaj leđa novog predstojnika, pa ne nosi od­ govornosti za čine, koji 'du za posve­ » širenje »Pravde« kako među svnkni liudlma n B. i H. mašnjim ekonomskim uništenjem musli­ ji. Nadamo se. mana. Da ilustriramo najnoviji plan ovih svojih »prijatelja«. >cmsibeg ZaimoVić posjeduje polje od 800 dunuma, koje leži između Celića i novinama, da ovakva dužnost o voj­ Mrtvaca i koje je još prije okupacije nom zakonu ne postoji i da su vijesti bik) neprijeporni begluk. Ovo .su polje glede plaćanja tih opskrbnih troškova Mornarice. od uvijek obrađivah muslimanski teža­ kako od strane zemaljske vlade u Za­ ci iz Celića, pa su to htjeli učiniti i ove grebu tako i od strane IV. armijske ob­ stu o. g. podjeseni. No mrtvi čki je pop našao za muMornarice ulasti. kategorički demantovane. Uza sve nasib. da to polje pritisnu pravoslavni to neke vlasti traže još uvijek plaćanje tovanja u Bo­ težaci iz Mrtvica i kad je vidio da Ceovih troškova. la smo među bćani dolaze na oranje, sakupio je ne­ Iz ovih razloga upućujemo na gospo­ propisima okoliko Mrtvičana i — ne znamo u ka­ dina Ministra Vojnog i Mornarice pita­ zašto tr prokvu svojstvu — došao da otjera Cekinje: zašto dosele nije bio pubFrkovan na čane. Kad se oni nijesu htjeli pokoriti propisana; način zakon vojni, koji je pro­ smo odgovor popinoj odredbi, velemožni je popa pri­ širen na čitav teritorij Kraljevstva Sr­ remenog Nazvao žandare, koji narede Celićanima ba. Hrvata i Slovenaca i kada će taj 4: 4374 od 21. da uimc boljševičkog zakona idu u Br­ zakon hiti. publikovan? listar Vojni i čko, gdje ih zatvoriše četiri-pet dana i Pošto se sjednice privremenog Na­ тје odgovoriti onda pustiše uz prijetnju, da ne smiju itke. rodnog Predstavništva sada ne održa­ orati Sems’begovc zemlje, već da će vaju moramo se zadovoljiti i pismenim vinama, da je rm kotarski ured dati zemlje na posjedu odgovorom. rbije s nekim g. Kulovića u — Dubravici. Sarajevo, dne 15. decembra 1919. širen na čitaUvaži li se da je Dubravica udaljena ita i SlovenaDr. M eh med Spaho, od Celića 6—7 kilometara, a Semsibe:on nije nigdje D. Halidbcg Hrasnica. jvan t ne mohi .................... znatk Čak ni ade u SarajeSarajevo, 14. decembra. eć imade ša­ Povodom članka »Vakufska izbori«, ka glede prošto je štampan u 133. broju »Glasa Na­ j naputak saAgrarna reforma. Čitamo u »Bos. roda* od 10. decembra o. g. -imamo iz­ zađanju mateLk>ydu« ove retke: »Berlinski »Weltjaviti sljedeće: Glasom § 7. štatuta na­ a iz njega se wirtschaftszcitun>g« donaša u svom bro­ še organizacije »svaki je član organiza­ i sam sadržaj ju od 10. oktobra o našoj agrarnoj re­ cije moralno odgovoran za svoja dje­ formu sljedeće karakteristično mnijela«. Prema tome se rad g. Čekre u va­ iona kolaju u asovi. Govori ; kufu ne može dovoditi u savez sa nje­ : nje: »Bez dvojbe je ukinuće kmetskog govim članstvom i odborništvom u na­ i odnošaja ta Bosnu vitalno pitanje, koje iu oslobođeni :e. domaćini u I šoj organizaciji, niti se iz tog mogu po- I je moralo već davno uslijediti, samo to Bilješke gova zemlja tek 17» kilometar, te na Kulovićevu zemlju reflektiraju mošnji težaci pravoslavni, onda je . no, da je ovo obećanje samo »ludu dovanje«. Stoga pitamo zemaljsku vladu, i će li smjesta poništiti ovu dušman I odredbu kotarskog ureda u Brčko I hoće li jednom dokinuti samovljno i zakonito uplitanje popova i njihove redbe u ovim čisto socijalno-ekon, skim pitanjima. Predpostav.imo, d; Semsibeg veliki latifundijalni posjed kojeg treba oštetiti; pred postavimo, je on »feudalac« i »parasit«, kojeg ba skinuti s vrata »napaćenom« n; du. Ali kako se opravdava tjeranje zemlje čelićkih zemljordnika, kok su davnima ovo polje natapali svojim 2 jem i obrađivali svojim žuljavirn п ma? Zar i njih treba uništavati, zai i oni paraš:ti? Vatrom se igraju naši agrarni »re materi«, redom se i mirom titra ko ski peJstojnik u Brčkom i vrijeme skrajnje vrijeme, da Vlada stane put ovoj bezglavosti, ovc.m krvav oi zazivanju mirnih muslimanima. Sv batina ima dva kraja, pa bi i mrtv popo mogao doživjeti nešto, što će iznenaditi. Zar Mrtvićanima nije dc što su pritisnuli 1.600 dunuma zci šcmsiibegova brata i sestre? Zar gladne uši ne vode računa o tom. nama muslimanima treba zemlje k: njima? Postupak sa Celićanima nije s stvar i ml najozbiljnije uipozorujemo maljsku vladu, da ne tjera mak na nac. Čaša je prepuna. ' i I ; statna, da ih očuva od skrajne bij Podjela velikog posjeda koji se n; većim dijelom u Hrvatskoj i Slav i koji je gospodarstvu iskazivao уе usluga, uslijeđuje više s političkih, go li s gospodarstvenih razloga. U moj Hrvatskoj-Slavoniji, naročito i iiim predjelima, u kojima se veliki sjed ima porazdijeliti, nema mnoge romašnih seljaka. Ali nije svrha to ; đuzimanja veleposjeda, da se ovi �IVk/HIVKZiai JV ---. skj svijet. Kad se obratimo na naše krajeve, vidimo da su sva finija umjeća sa istoka, osim ono novijih stvari, što je poprimljeno od okupacije. Sa is­ toka su svi finiji zanati, građevine, ve­ zovi, oružje, pokućstvo, priugotovljavanje jela, itd. Veliki rječnik istočnih ri­ ječi, koje se upotrebljavaju u našem je­ ziku, mi ne možemo zamijeniti sa na­ šim riječima, jer je i riječ i stvar došli s istoka. Nosioci su ovih umijeća mu­ slimani. pa eto se opet čuje da su sa­ mo oni nerad-in i nekulturan elementi, a sve ostalo biva izašlo na vrhunac kulture. Fala Bogu, barem ćemo se imati u koga ugledati. Na obranu vjere i istočne kulture is­ lamski su narodi vodili borbu na sto­ tine godina i kad su podlegli, nikad im na prvi pogled nije imponirala evrop­ ska kultura, jer su imali svoju, koja ih je zadovoljavala i duševno i materijal­ no. Pod istom je zastavom i bosanski musliman stajao na braniku ove naše grude od 1683. pa do 1878., t. j. od slo­ ma Osmanlija i Kara Mustafe pod Be­ čom pa do okupacije Bosne i Hercego­ vine. Od onog se je sloma osulo kao čarapa osmanlijsko carstva od Budima do Save, i dok Osmanlija nije znao ku­ da da glavom krene od neprijatelja sa istoka i zapada, naš je musliman sta­ jao na pušci na našim granicama i bra­ nio ih dvije stotime godina od tolikih navala Nijemca, Madžara i Talijana i dočuvao ih našoj novoj zajednici. Ka­ ko li bi danas izgledale naše zemlje, da nije bik) na njihovim granicama ovog islamskog ratnika i da je i on samo ve­ selo diplio za ovcama? Današnji ne­ koji pametnjakovići ne pamte ove historije, ili bolje reći i ne znaju je. Viču, zemlja je onog, ko ju je radio. A šta je sa onim, koji ju je branio? AH ostavi­ mo sad ovo, jer spada na drugi list, a pređimo na stvar, o kojoj govorimo. $to se tiče naobrazbe hodža, nijesu samo oni odgovorni za ovu manjkavost, nego su odgovorne i dotične vlade, a na prvom mjestu uprave vakufskih do­ bara, koja su dobra određena za vjer­ ske svrhe, te izdržavanje i naobrazbu hodža. U ovim upravama nijesu same hodže, nego se u njih nešto rado upli­ ću i drugi elementi, koji ne žude za na­ obrazbom hodža, jer nemaju ni pojma o njoj, a imaju i među hodžama sebi jednakih. Hodže, ako im se pruži zgoda i prilika više naobrazbe to jedva čeka­ ju. To se vidi po novoustrojenim učiliš­ tima u Carigradu, Egiptu, pa i u Sa­ rajevu. U ostalom za odgoj čovjeka nije važno samo šta on uči, nego je skoro isto toliko važno, kako što uči i u koju svrhu. Na istoku se ne uči za note, da se čovjek proturi iz razreda u razred, niti se uče nauke kao cipclarstvo i dru- astavak). tama ne imponira lahko kulturi a vide i zle strace nove materijalističke očituju u pohlepi i čavanju i isticanju itd. lsda je istok vjekovima trasti ublaži kod čovjenaravno po svom odi istočne kulture, jer je o Islama, a osim toga je ona tolikim narodietniji i čistili život Da pošljedica Islama, to je ja, ko je priuba upućen i se je razvila uz Islam, njegovih prvotnih prinj razvila u glavnom slui temelju Kur’ana i trau pravne znanosti, a ogalo počela se učiti marazumijevanja Kur’ana filologija, a sa životolimana prešlo se na piGlavni uzori graditeljlike džamije, koje i sad ‘dostižive uzore moći i e ikako zavirio u istočzna, sa Jkolikom čo, a sve u duhu Islama, a dah nula je tolike pjesnijnn 5 najliberalnijim > kod Perzijanaca. Odaučile su tolike narode , suzbile su alkohol vijgo, očuvale su čistoću antagonizam i neprijaromahom i bogatim, jer dnakosti i međusobnog aže i dva i po postotka račun bogatili, i među lima nema boljševika, ine musEmana ne treba da su se razvile pod ustvari spomenusmo kao je vezi Islam i istočna kultura koristila evropi koliko je dala poticaja ri, to do danas nije niocijenio. Samo se zna i stoljećima bezbroj aevedeno na latinski, da koje su islam, filozofiDznate, proizvele prave ima i velike borbe, kad oveopske narode. To a Barruchom Špinocom oji je starinom iz Špavori novu epohu u ev. a njegove misli, koje razne načine prekrajaju diči tim oblicima, nijesu go misli muslimanskih a, samo poredane u nov I ’ , i I : L i T O N. ac: ne Logotetides. (23) Karod se mora u slobodi odgajali i samo ia može preporoditi. Ona se ne smije dati • ni dijelu naroda, a uskratiti drugom; ona □jina svih. Sloboda u ruci Jednog mora duši drugoga, koja ga davi dok je silom »aci. Revolucija je najmoralniie sređttvo i tiraninu. Lažno je i sramno obmanjivati i. vladamo pravo, ako se većina na tu vlau tuži.« stičko doba idealiste, onda idealista ni­ je ni bilo na ovom svijetu. Ali sva ta požrtvovnost i te istočne nauke i jezici za »inteligenciju« su ve­ ćinom bez vrijednosti i dok u drugim pitanjima cijepaju dlaku na devetero, ne zanima ih da se pozabave i proučava­ njem vjerskih pitanja. A ima li prečeg i zahvalnijeg polja za poznavanje svi­ jeta i naobrazbu čovjeka, nego što je poučavanje vjere, ili recimo vjera uopće, i nego što je poznavanje velikih vjerskih utemeljitelja i njiimva djelova­ nja, na čemu se temelji cijeli život to­ likih naroda i oko čega čovječiji um lo­ mi koplje toliko vijekova. Zar manj­ kavost ovake naobrazbe nije jednostra­ nost, gora nego ona kod hodža? Što se tiče pouke i upućivanja naro­ da, hodže odbijaju od sebe prigovor, da oni koga priječe od čista i poštena ra­ da, a ne pr.ječe ni naprednjaka u uz­ višenom radu oko prosvjećivanja na­ roda. jer su oni pili na izvorima zna­ nosti i prvi su pozvani na rad. Dakle bujrum, kogod zna što bolje, dužan je i drugog poučiti, bik) u kojem radu, bi­ lo u životu uopće. Ali takog rada malo vidimo, a rad po kancelarijama d po bankama, to je rad za svoj trbuh. Nadalje je hodžama neobičan život i držanje nekoje inteligencije. Mnogi, ko­ ji se je samo očešao o koju školu, ig­ norira sve u svojoj umišljenosti, a mno­ gi se nije o nju ni očešao, a hoće da i on predstavlja neku inteligenciju svo­ jim modernim ovratnikom d brkomašću pod nosom. Što se tiče opadanja islamskih naro­ da i država, radij čega se među ostalim uzrocim i hodže osuđuju, tu su stvar nekoji pisci temeljito raspravili d za to ima velk broj uzroka, o kojima sad ne govorimo. (Nastavnice se). Jedna nova vrst lihve. Ovih dana je izašla jedna m.nisterijalna naredba, sa kojom se misli suzbiti ova sadašnja oskudica živežnih sredstava i regulirati istima cijene. Čitava ova naredba je u glavnom uperena protiv bezdušnog rada raznih lihvara, te sprječavanja nagomilavanja robe u lih­ varske svrhe. Mi protiv ovih odredaba nemamo i nemožemo imati ništa. Mi ih dapače sa zadovoljstvom pozdravljamo, ako će se protezati na sve lihvare bez razlike vjere i političke boje. Samo drže­ ći se one: »koga su guje klale i proljetnog povjetarca, kao duša djevojke, koja ide na prvi sastanak svome odabraniku. I more je bilo veselo, a sitni valovi, koje Л rezali brzi čamci, kao da su pjevali simfonij veseloj prirodi, koja je pre­ lazila iz veselog tona u sjetnu opomenu, da svijetu ne dijeli previše sreće, jer da će doći jesen, kada će je ljudi zaboraviti.. , Da ste stali na veliki most, koji spaja Gari-grad ; i bacili pogled prema Fenaru, vidili bi u prostoru između ćuprija preko pet-šest stotina čamaca punih veselih izletnika, koji su išli prema Kjathani. To su I oni svakidanji posjetnici utoraka i četvrtaka na j »slatkim vodama« u koje se dane sastaje mladež, da | osjeti mladost i sve ono što ona daje. U jednom č mcu s dvojicom veslača sjedile su i I i ! i i ! ! I i u rrgovacKio-speKuiair hranu kriju po magazć cijena poskoči. U našo da porodla još jedna ra i kajišara .i to onit rao boljševčko-demol ših namet-državnika. dašnj: kmeti. koje su t krate bez .ikakva tuđ’m imetcima. Da ovo nijesu prazi kaza: Prilikom prevrata n sob! to hrišćani, nag bezbroj vojno-eramih ga ostalog. To sve o uživaju i nikome ni ni upita jednog seljaka li prevrata n:jc imao ni kola, odakle mu sada 1 пја i po 1—-2 kola, d o govedima, stoci i t Poznato je da naš živi ј da svu svoju ip kao Petroleum, kahvu može vrlo lahko da r plićima i drugim sit duktima. A šta sada r n:m konjima i kolima od aga oteto sijeno j harači po eramim i ma te siječe po miloj daje ih po 20—36 K ti sa novcem opskrbljen, ne pada da bi prođac nego ga čuva i čeka najvišu cijenu. Eto to vrio opasna grupa lihv zoravamo naše namc čekujemo da se usud kiselu jabuku — samo Na ovu vrst Hhvai vođe soc'jallsfčke str; svoj glas dali za »p i š e n i e agrara« 111 đe djedovine. OvoHkr ćemo se — ako ustre mu malo opširnije os I naš Šerif trgov i ' I ’ Austro-ugarska vlac I jcp kompleks šume r : Skaliću, bivšem načel i jeva. Nakon njegove : šuma na njegove naš Arnautović oženio se ka, te je prije par mj mu sa ostalim suvlasi , pitnu šumu za nekol . šao u Beograd svoj’.m hodio dozvolu na sječ ' u ortakluku sa svojh Jedna se bavila muzikom, a dru pa su se mlađi turski pjesnici otir naklonost pjesnikinje Sabihe, a tui dar-zade Haki rekao jednom, da svoju slavu, kada bi Ifet došla u 1 No Ifet i Sabiha, kao da su laskave poruke pjesnika i već »prež Haki, jer su njihove duše težile zž koji ne pjevaju pjesme, da budu ( nego su težile za onima, koji će ir Čamac je išao brzo i presje njih je nedaleko prošao lokalni рг hajrije« pun šarenog svijeta Valo\ zaljulji njihov čamac i odbacili ga Veslači su svim naporom htjeli od inm su i<li da ^niii cmiinh c« �lUiivv Ш|С vcAđav vremena tog nae isplatilo 25.000 K je on, primivši taj 1 i tako je Serifovo vorilo svoju radnju, a, samo nam se na- ттпил1ги пиаиица JC ua uusv,vjj nv JV taj činovnik, koji je primio mito, koje je sigurno primljeno jer je to g. Koen jednom organu vlasti u brk rekao. Eto neka vide naši ratnici za koga su se borili i kakav je moral ove zem­ lje koja je postala poprište bojeva iz­ voznika.« Prenosimo bez komentara i tražimo da o tom gukne i »Nar. Jedinstvo«. iiiviuKi i/uikauvriv -manske vjere. Čudimo se, da »Srpska Riječ« na&ijeda ovaktim dopisnicima, koji su vrlo daleko od objektivnosti i volje za slo­ gom, jer koliko smo do sad vidjeli to jc protiv običaja ozbiljnih .i uviđavnih političara. Mjesni odbor. so, za što je sposoban. Iz galerije »demokratski! Musliman, absolvent trgovačl Sarajevu, rođeni Sarajlija porodice, oženjen d osim togć godina kao činovnik autonoi (gradske općine u Sarajevu fska uprava poći u direkcije) sa računarskim is lanskom društvu za temelju naredbe zemaljske po primjeru kako 243345/H. D. ad 8./III. 1918. Ministar i zakon. Pod ovim naslo­ rima ii pojedincima je sekvestrom dobara svojih vom donose beogradske »Večernje No­ suvlasnika, koja je sekvestra vosti« ovaj uvodni članak: »Mi smo u f. Amautović i druprevrata prestala i izgubila našem listu pisali više puta o korup­ ti u tom lokalu sa Diplomati se vrpolje. Pod predsjeda­ Prisiljen potrebama života i ciji koja odozgo dolazi, naročito kada pošto isteče nanjem g. Poincarea održana je važna da se .imenuje činovnikom k je riječ o izvoznicama koje su postale ovoreno među vasjednica ministarskog vijeća, na kojoj vlade i preporukom g. Žaki partijski ljubimci i metrese, kad je u najamnikom Bikase raspravljalo os>im političkih proble­ je g. Dru Sijanu kao delegati fonda. Kad su se donekle zadovoljili ma Francuske i o pitanjima, koja stoje stva financija. G. Dr. Sijan partijski Izubimci i metrese, kad je u radi toga, jer je u savezu sa Clemenceauvljevim odlas­ slao Lnanc. nadsavjetniku K širim slojevima narodnim izvoznica do­ ivnoj licitaciji izdat kom u London. tiranu svih računarskih i I bila značenje veselili dvora, minstarski na drugom ćošku činovnika i službenika. G. i Za monarhiju u Njemačkoj. Član en­ je savjet donio riješenje o izvoznim ca­ »ući .istom vakufu, čević napisao cedulju, uputiv gleske zastunničke kuće Landelt koji rinama, po kome riješonju ne može ru ­ a bolji od gorespošem rač. direktoru g. Porke je prije kratkog vremena proputovao ko biti oslobođen carine, osim Central­ (stotridesct i dvije lja je bila ovog sadržaja: »bi Njemačku, rekao je u zastupničkoj ku­ ne Uprave za trgovinski promet sa Inje kirije, pa pitašog praktikanta dodijeliti u ći, da je opazio svuda u Njemačkoj proinostranstvom. :upati sa Amautovisvojoj uviđavnosti. No g. turepublikansko gibanje i ako se car Mi smo i tada pisalii, da će se naći ,mo to predsjednika zavlačio jc ovo imenovanje Vilim ne pozove na Svetu Helenu, da kapidžici, kroz koje će ljubimci prolabojimo, da bi vakuf do konca novembra o. g. uz će se vratiti kao pruski kralj. ziiti bez carine, pa da se naše predskaJuči je pni ovom izćanja i pod izlikom da se vi Istraživanje njemačkih zločina. »Ti­ zivanje obistini. Ako je tačna vijest m njegov direktor. log nije još vratio iz Beograc mes« javlja iz Pariza: Prošle subote u koju je donijela »Politika« u svom bro­ nom jc dotični musliman ii vijeću alijiraca izabran je istražni od­ ju 4253 pod naslovom: Ljubimče gosp. od g. Arnautovića, svojih dokumenata dobio т bor za njemačke zločine za vrijeme ra ­ Kramcra u kome se iznosi ovo: »Jed­ rets-U'l-ulemu i pise ne može .imenovati rač. vj ta. Odbor je sastavljen od 40 članova, na velika firma iz Ljubljane obratila se o, da se od strane jer nema dovoljne kvalifikaci te će odmah nakon ratifikacije mira ministru trgovine i industrije, pa je mo ­ asni strašna optužbu kod računovodstva. započeti rad. lila da se oslobodi carine na izvoz. Re­ mu iznešena u 133. Da je to molio jedan od > Njemačka će vlada objelodaniti sve ferenti su rekli minstru da to ne može Ja« od 10. decemske« sorte sa ovom kvaBfil akte njemačkog ministarstva inostra­ biti, ali je on našao načina da pomog­ bi dobio ovaku negativnu rj< nih djela, koji se tiču uzroka rata. ne svojim zemljacima. Naredio je svom limo, dozvoliti da i go bi dobio nesamo mjesto potčinjenom organu. Centralnoj Upravi, Sprema za »mir«. »Večer« javlja: >a vakufska uprava ta, nego moguće obzirom da pošiljke ove firme uputi pod svojim Cehoslovačka vlada kani pristan.šte u im, da je njenu dislužbovanja i oficijalsko mj imenom, i one kao takve ne moraju Vratislavu preustrojiti u ratnu luku. đjen način bila na­ ali kako bi se onda preporu Na posljednjoj svojoj skupštini komu­ pet hiljada kruna, • plaćati carinu.« vačević, kojem vrlo dobro Ako je ova vijest tačna, u što mi ne niste su protestovalr protiv ukinuća ari smije prijeći na može odbiti kojeg mu Uman sumnjamo, onda se moramo zapitati: pučke obrane i vojnđi vijeća. Upozo­ i izjavom, da gosp. tim može najbolje preporučiti Kakva je to partija? Kakvo je društvo? ravaju kod^ Ceha na monarhističko gi­ io sad podizao tužzloglasnim demokratima, da Kakva je vlada i najposlije kakva je to banje i traže oboružanje organiziranog ia. Sasvim je nešto penzionirali. On je svjestan, država, koja trpi čovjeka na ministar­ radništva. Jednake zahtjeve stavila je itovać ne tuži gosp. ve starješine ne znaju kak skom položaju, koji svjesno izigrava i prekjučer skupština donjo-austrijskih tvrdnje, da je bio da mu dadu, toliko je spos< gazi zakon?, Umjesto da on drugima vojnih vijeća. d konfident, a dru­ mate dovoljne kvalifikacije«, daje primjer reda i rada, on kao kakav da je dionik nedoKovačeviić, koji bi, da je b U Tilflisu su se sastali na dogovor po­ srednjovjekovni datuia ne »brenuje« ni- i je pri gradnji vaponosa, već davno ostavo glavari države Georgije, Jermenije i šta i nikoga, jer je u pitanju ljubimac, Dva se afera mora rat i povukao se radi prote? Aserbejdžana, da raspravljaju o nekim koji će mu na prvim izborima dati svoj idi g. Arnautovića, ne rač. čnovnika. Nu i po teritorijalnim razmiricama između te tri glas. Samo se g. ministar vara ako mi ­ - samog vakufa. Tu gizdavoga protesta Kovačev države. sli, da će srpski narod trpjeti njegovu l o »velikodušnosti« da referent svih personalija samovolju. što jc g. Arnautočiji ministarstva financija. Pošto privremeni parlamenat »pri ­ 5ki mrtvac. Da je Kovače vić mrzak sv vremeno« ne radi, čija bi nadležnost bi ­ u, držimo, potrebna činovnicima i službenicima ni la da ovu stvar rasvijetli, mi tražimo :a, pa na gornju opkazat, sa mnogo primjera, a od ostalih članova vlade, da nas oba­ >bitu pažnju g. reismo, da u zadnje vrijeme na vijeste, da li sc sotidarišu sa svojim da kao predsjednik postupa sa molbama musiim Iz uredništva. U idućem broju dokolegom. Mi vjerujemo, da će o ovoj ie sve nužne koratražimo, da g. Dr. Sijan u i nijećemo memorandume »Udruženja stvari izaći vladin demant, ali se ne­ ove saborski odbor. novništva kao i samog posla zemljoposjednika za B. H.« što su ćemo zadovoljiti praznim izjavama, već pažnje na rad svog referent predani Regentu i ministarstvu. 2ražmo da se cijela'stvar stavi javnosti vSća i da taj referat dodijeli ћа raspoloženje i sva akta na uviđaj, U raboš g. Soli. Do čega vodi kotumnijem financijalnom činovnik kako bj mogli što objektivnije obavije­ tivni sistem današnjih uzurpatora upra­ Jedna poHcajna Istraga. »J stiti narod. ve, vidi se dz ovoga žalosnoga slučaja, donosi ovaj značajan sastao što nam ga javljaju iz Doboja: se kod nas preslušava na p Dne 4. decembra o. g. dođe neki stra- ' posluži i ovaj moj slučaj. »znlce. Poodavna ne žar oko 10 sat: prije podne na trg i poč­ Mene jc prijavila poštansl ike, pa ćemo da izne raspitivati, čija je koja trgovina oa tica Anka Vrčcvić zbog u^ esantan primjer iz onih, koje su bile zatvorene. U podne čanstva. Dva dana iza toga, i«, koji je blizu vladođe opet drugi stražar Andrija Vidar bra, odvedoše me u polica Zvornik, u novembru.*) i ne tražeći nikoga drugog naložj Meh- | 8. istoga mjeseca pozva mi iti da mu jc ova inl. D.« piše: medagiću Osmanu, da zatvori radnju, U broju 135. »Srp. Rječi« čitamo je­ drekcija na preslušanje. G. i vremena mostarski te ga povede sa sobom u policiju. Prem­ dan čudnovat napadaj na ovdašnjeg nić uzvao me u sobu br. 13 vid Koen, pokušao da je znao da nadstražar, koji ima sa­ predstojnika g. Demirovića. Istina je u bila već preslušana gđica / uhana u vrijednosti staviti prijavu, neće doći do 2 sata, nije toj stvari ovo: vić. U njež noj me prisutnos i sto hiljada dinara, ga htio pustiti iz policije, nego ga je Nekj Aleksa Dukanović, sin Ristin, Stanić: »Ti si Hasanbašić ilicijskj činovnik Midržao kao zatvorenoga sve dok nije iz Malozvorničke opštine (Srbija), srp­ — »Jesam, gospodine«, odt Jos. Gradiške, kome nadstražar došao, napravio prijavu i ski vojnik — po svoj prilici nagovoren Onda me napade riječima: u sumu novaca, da poslao ga i opet sa istim stražarom u od nekakvog vjerskog zanešenjaka kao vao kralja Petra........ j... d činovnik nije htio kot. ispostavu. Tu ga je Dakić, koji je što je i dopisnik no tiče u »Srp. R ječi« tursku!« i »ošamari me sa S’ Politički pregled Domaće vijesti korupcije Naši dopisi �toga ubjon. Nu to moje stanje nije ni- j šta smetalo jednom činovniku, gore i pomenutom g. Stani ću, da me povrh toga na onakav način vrijeđa 1 zlo­ stavlja. Slučaj je tako žalostan i sra­ motan, te smatram, da se mora saop­ ćiti i jvnosti, neka ona sudj o ponaša­ nju pomenutoga gospodina: da li se to pristoji jednomu državnomu službeni­ ku. Mu harem Hasanbašić.« Berza rada ureduje u Skenderiji uli­ ci broj 14. svakog dana osim nedjelje j praznika od 9 do 13 sati. Poslodavci mogu dobiti besplatne tiskanice za »Prijavu o neuposlenosti«. U vremenu od Kl juna do 6. decembra tražilo je rada 676 muških 220 ženskih lica; po- * nuđen je rad za 264 radnika, od toga za 57 ženskih. Izvršeno je posredova­ nje : 207 za muške a 57 za ženske. Sami su našli rada 250 muških, otputovali i otpali 218. ženskih otpalo 164. Na spisku besposlen h nalaze se i tra- ; že rađa: 3 bravara, 1 limar. 1 stolar. ! 3 keteera, 13 pekara, 2 brijača, 3 ma- 1 lera, 3 lakirera, 3 zidara, 9 nadničara, , 3 trgovačka pomoćnika, 1 šofer, 1 ci- i pelar, i kovač i I slastičar. Dalje 4 ! nekvalifikovane radnice, 2 krojačice, 1 dnevničarka. 1 kuharica i 1 brjačica. Nudi se za rad: 1 mlinarskog pomoć­ nika. 1 nadložača. mašinskog poslovo­ đu. 10 cipelara, zidara, kolarskog po- I moćnika. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? | Grlo? Imate li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlih ' časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 4 krune. Zdravlje Korisnđ naredba. U ograničenju te­ čenja alkoholnih pića izdalo je mini­ starstvo ovu naredbu; § 1. Po svrai stima, gostionama, kaiananta, rakUašnicama. te u svim ostalim prodvaonama alkoholnih pića i sličпјп lokalima, zabranjeno je točiti i prodavati od subote lb sati (sest sat: u veće) do ponedjeljka 11 sad prije podne žgana pića (rakija, liker, rum. gvire, konjak i t. d.). < 2. Notornoj pijanici zabranjeno je uopće davit alkoholna pića. Opije li se gost u takvome lokalu, ih daje ii se u takovome lokalu piti već pijanom gostu, to potpada pod kaznu vlasnik posla, odnosno poslovođa, kao što i sam pijani gost § 3. Tko bude javno zatečen n pija­ nom stanju biće kažnjen. § 4. Lste odredbe vrijede i za bifete, klubske lokale, čitaonice, restoracije na željezničkim stanicama kao i za pleso­ ve, pozorišne kinematografske pred­ stave, glazbene zabave, varijeteje i jav­ ne veselije uopće, dok je u javnim ku­ ćama (bludilištima) zabranjeno točenje svakoga alkoholnog pića. Voditelji željezničkih restoracija duž­ ni su držati mineralne vode u malenim bocama uz umjerenu po vlasti potvr­ đenu cijenu. § 5. Gostioničar ne smije gostu uskrattj jelo radi toga što ne pije alkoholna pića. § 6. Licima ispod 16 godina ne smije • Jfovornl urednik: M Sidžuka Врој 99 Broj .ПРАНДА* — „PRAVDA* Страна 4. Strana še u javnim lokalima davati u opće alkoboinih pića, makar bili u pratnji odrasfih. Mlađana lica -ispod 16 godina smiju dolaziti u gostione i kafane ša­ mo u pratnji roditelja, odraslih rođaka i drug h nadzornih lica ili na putovanju u cilju da se nahrane. § 7. Tko prekrši ustanove ove nared­ be kazniće se po nadležnoj redarstve­ noj vlasti prv.i put globom 100 do 500 kruna. Drugi put globom do 1000 kruna. Istoj kazni p o d p a d a i gost, koji se ogriješi protiv ove naredbe. Gostioničar, kafanar i tako dalje, koji bi zbog takvog prekršaja već dva puta kažnjen bio, biće kažnjen treći put oduzećem koncesije. Za slučaj neutjerivosti pretvara se globa u kaznu zatvora, kod čega se za svakih 20 kruna računa po jedan dan zatvora. § 8. Ova se naredba ima izvjesiti u svima lokalima, gdje se toče i prodaju alkoholna pića tako, da je gosti ne mo­ gu previdjeti. Tko ne izvjesi ovu na­ redbu u svome lokalu, kazniće se u mislu čL 7. ove naredbe. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja. : Interesenti mogu dobiti potanje izvjcŠi taje kod filjale ovog udruženja u Bcog; radu ulica knjeginje Ljubice br. 9. Ova je odluka svakako vrijedna pohvale, jer | će se tako naši trgovci i obrtnici moći I opskrbiti boljom tvornčkom robom, a I osim toga bolje će se regulisati cijene I na našem tržištu. Pošto je slinavka I šap u kotaru KoI tor-Varoškom nestala i bolest utrnula, to je promet u kotaru Kotor-Varoš sa papkarima slobodan. Prva pošiljka benzina iz Poljske, ka­ mo je ministar ishrane bio poslao pose­ bnu komisiju, došla je ovih dana u Brod i to 100 vagona. Ako ne lažu iz Beograda.... Bankrot Austrije i Njemačke. »Neues Wiener Journal« javlja da će Austrija, Trgovačka izložba u Belgiji. Prema saopštenju ovdašnje trgovačke i obrt­ ničke komore, održavaće se u vreme­ nu od 4. do 24. aprila 1920. u Belgiji trgovačka izložba sa učešćem same dr­ žave. Zadatak će ove izložbe biti da kupci ostalih zemalja stupe u vezu sa belgijskim proizvadačima i da proizvadačr prijateljskih država sa svojim trgovinskim i industrijalnim artiklima po­ mognu ekonomsko uspostavljanje Bel­ gije. Za počasnog člana Glavnog Odbora za priređivanje te izložbe izabran je gospođin Jovan T. Marković, pos.aniik u Bruselju. Prodaje se ————— < Imam na prodaju salakarije (maje) osobito po­ trebne za Arnaute (slas­ tičare). Dajem po umje­ renoj cijeni. Po volji ša­ ljem i u poštanskim pa­ ketima od 2 kg. IM Gospodarstvo Valutno pitanje. »Politika« piše: U ministarstvu fnarjcija počela je raditi komisija, za riješenje valutnog pitanja. Na Lm konferencijama koje će trajati mjesec dana učestvuju Veljković, Bajkić, K u I m c r (!) ј — Brezigar. Zamje-' na kruna sa dinarima moći će se izvrš'. tek krajem februara buduće godine, pošto ide lagano Štampanje no­ vih Carica u Francuskoj. Viša ankentna komisija p redio žiće vladi vrijednost krune prilikom zamjene sa dinarima. 0 tome se U $anioj an• etnoi komisiji mišljenja - razilaze. • »Mudri« rostupak naše vlade vidi se ’ najbolje ie ove vijesti beogr. »Politike«: ; Između našeg kraljevstva j čehosk)I vačke republike potpisan je novi trgo, vački ugovor, koji će regulisati odno­ se između ove dvije države. Cehoslo, vačka biće dužna, da liferuje 1100 va­ gona šećera. Za svaki kg šećera đobiće od nas Зх/2 kg pšenice. Za ostalih 400 vagona šećera, koje će nam liferovati Čehoslovačka, Cesi traže za sva­ ki kg. šećera 1 kg goveđeg mesa žive vage. Za sve živežne namirnice platiće Čehoslovačka uvoznu carinu«. Po današnjim tržnim cijenama u Sa­ rajevu kg šećera stajao bi 28 kruna kad bi se trampio za brašno, a 10 kruna, ako bi se trampio za meso. Bez daljnjeg komentara. U savezu sa putem ministra Kristana u Beč i Berlin pogovara se u politič­ kim krugovima, da će Kristan u Berli­ nu konferisati sa Ebertom o izmjeni tr­ govačke robe između Jugoslavije i Nje­ mačke, čim se urede diplomatski odnošaji između tih dviju država. Beogradska tinjala međunarodnog trgovačkog i industrijskog udruženja iz : Parisa -izvještava nadležno mjesto, da ! je odlučila dati jugoslavenskim trgovcrna i obrtnicima na veresiju raznu ro­ ! bu u iznosu od 200 milijona franaka. kako se govori, u mjesecu martu slije­ deće godine najaviti bankrot, a za ijom će slijediti i Njemačka. lOVO-OtVSFBni fotografska radnja Alija Zečević, trgovac, Visoko. Čast mi je javiti cijenjenom gra­ đanstvu, da sam otvorio novu fotografsku radnju u Zrinskog (Čumuriji) ulici broj 11, te sam istu sa svim potrebnim i moder­ nim aparatima snabdio. 1—6 Brijaćki pomoćnik Harahasanopić todif Tražim brijačkog pomoćnika uz mje­ sečnu platu od K 500’— i stan u na­ ravi. — Nastupiti se niože odmah. Ćamil BshalbsJjć, brijač Prnjavor. FIRNIS pravi laneni nn^jamo na veli­ ko. Šaljemo takogjer po pošti п kantama eirka 13 kg pouze­ ćem. Za kantu, zavoj I Ггкпкаtnru računamo 38 kruna. ИИИИеВНЖМЕМЗИИИ РгврОГПСиЈЕ SE Tvornica finog muškog odijela Kusk & Maček Ljubljana SEVER & KOMU., LJUBLJANA. (zvjer-mi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. KS uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). И Brzojavi: FELARIA. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« 188 Telefon 55 t; Štamparija D. & A. Кајов, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39d012051d4b9a7ddbc705359d8ae3b7.pdf 8729f1163c94785c65e725decd7335e5 PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. POJEDfNI BROJ 60 HELERA. Izlazi »uhatom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rtdibcioni Pretplata godišnje 72 kmne, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekavni račun pošt. štedionice 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 18. decembra 1919. (25. rebiul-evvela 1338 ) Broj 101. Gg. čitateljima i prijateljima. Molimo sve dosada nje к. pretplatnike, daodmah podmire zaostali dug i da nas najdalje do 20. decembra obavijeste dopisnicom, hoće ti i dalje držati naš list Ko nam to ne javi« smatraćemo da ne želi dalje biS pretplatnik i obustavi ćemo nm Ciljanje lista. To ćemo učiniti svakom bez izuzetka, a da oblakšamo šiljanje pretplate priložlćemo broju 103. pologovni ček poštanske štedionice. Ne ćemo trošiti mnogo riječi oko preporučivanja našeg lista. Njegova te potreba jasna i malom djetetu, a isto je tako jasna f dužnost nas sviju, da ga podupiremo i što bolje raširimo. Mi b. k muslimani stojimo pred ogromnim zadaćama, a zabrana širenja »Pravde« u Sandžaka i Makedoniji nameće nam još veća dužnost, da je podupremo 1 raširimo bar n Bosni I Hercego­ vini Stoga od mjesnih odbora i svih pristaša naše organizacije očeku­ jemo najživlji rad 1 najizdašniju potpora. Pretplatiti se može najmanje na tri mjeseca, a pretplata iznosi Na cijele godinu K 80.— Na pola godine K 40. Na tri mjeseca K 20.— Apeliramo na sve prijatelje, kojima je to muguće, da se pretplate ца cijelu godinu ili bar na pola godine, jer nam to daje kako oblakMcn u administraciji, tako 1 sigurniji račun o nakladi lista I njegovoj opremi. Gajret! * Ovom prilikom ne možemo prešutjeti da se inovlema naša braća Hrvati 1 Srbi vrlo slabo pretplaćuju na »Pravda«, premda nlbovl kistovi nalaze едв——мм——мт—■ u— u ■— —■ ■ ■■ i '»- * ав «■ чм ■ ««пв vrlo dobru prođu medu nama тавВтааппа. Čitajnćl '•Pravdu* enš bi doši h do ispravnijeg mišljenja • nama musEmanfaua, im a мгеајет sk­ rili bi i misao /bliženja suib dijelova našeg |edhrstvweg naroda. Nadamo se, da će se hrvatsko I beogradsko novtecvo osvrnuti na ovaj naš apal i preporučiti bolje štreuje »Pravde« kako međa svojim Ijndhna u B. i H. tako I u Hrvatskoj 1 Srbiji. Nadamo se. Radikalna stranka u prošlosti i sadašnjosti') II. Radikalna stranka u borbi za. demokratizam. Kad je jedna grupa mladih ljudi, sa modernim političkim obrazovanjem stečenim u Belgiji, Švajcarskoj i Francuskoj, osnovala radikalnu stanku, početkom osamdesetih godina prošloga veka, u Srbiji su vladale naizmenično, saune ih udružene, liberalna i napredna stranka. Tc dve stranke, ili bolje reći ostatci tih stranaka, čine danas desno krik) modernih »demokrata« u novoj ujedinjenoj Kraljevini U vreme njihove prevlasti u Srbiji, u unutrašnjim pošlovama vladao je prikriveni apsolutizam udružen sa svemoćnom birokracijom. U mesto da pričamo posredno kako je narod bespravno stenjao pod teretom ovog antidemokratskog režima, misli­ mo da je bolje navesti nekoliko primo­ ra, iz opšteg upravnog i političkog si­ stema, koji su uveli, i učvrstili u Sr­ biji, liberali i naprednjaci, a protiv kog sistema su radikaii poveli ogorčenu borbu. Na prvom mestu, pod vladom napred­ njaka i liberala Skupština nije bila pra­ vi izraz narodne volje. Jedna četvrti­ na poslanika bila je »imenovana od Kra­ lja, i Kralj je tako, svojim ukazom, menjao rezultat glasanja. I mi u Srbiji rmali smo svoje viriliste. Na drugom mestu, glasanje nije bilo neposredno, već preko poveremka. Narod je prvo birao povrcnike za svaki srez, pa su jjoslc ti povorentoi birali poslanika. I najzad, glasanje je bilo javno, pod uticajem i kontrolom vlasti I ovako izabrana Skupština nije bila ovlašćena da vrši punu zakonodavnu vlast. Najglavnije pravo parlamenta ga odobrava budžet, nije postojalo u smislu političkom, tako da Skupština nije mo­ gla odbaciti budžet, ako vlada ne bi uživala njeno poverenje. Skupština je morala votirati budžet, i mogla je sa- | ■ . i i j * • • ' . ■ ; I mo kod pojedinih pozicija, činiti p r e dloge da se te pozicije smanje ili sa­ svim ukinu. Ovaki predloži morali su biti obrazloženi i podneti vla<ii na rešavanjc. U mesto da sam parlamenat bar u tom ograničenom obimu donosi odluku, njegova uloga svodila se na prosto podnošenje predloga i molba vla­ di, da izmeni odnosne pozicije budžet­ ske. Ako vlada ne bi primila te predloge, Skupština je imala pravo da se izjasni, ostaje L pri njima ili ne. Ako ona ostane pri svome mišljenju, sukob između vlade i parlamenta rešava se u korist vlade na taj način, što za tekuću god mu, u takvom slučaju vredi budžet prošle godine! Najzad1, vla­ da je imala i pravo da donosi sama privremene zakone, koji su važili kao : pravi zakoni, i za koje je bilo potreb­ no da se naknadno traži odobrenje par­ lamenta. Mi navodimo samo najmarkantnije crte ondašnjeg političkog režima. Kad se tome dodadu ograničenja štampe, zborova i udruženja, ograničenja lične slobode kao i druge reakcionarne odredbe, onda se tek može dobiti slika o svemoći upravne vlasti. Uloga naro­ da bila je svedena na nulu. Narodom se upravljalo pomoću obesne i nesavesne birokatije. Kruna je imala svu vlast u rukama, a sa njom i partije koje su smatrale, da je narod za to tu da sluša, 1 da nema ni smisla ni potrebe davati narodu i. narodnim predstavnL cma makakva istinska politička prava. Ko se usudio ustati protiv ovakog po­ retka; rizikovao je i glavu da izgubi. Scjmeni su bili gospodari Šumadije, i jedna šaka liberala i naprednjaka. uz blago voljenje i pomoć Obrcnovića, si- '0 Ovaj članak štampamo latinicom na želju nekih prijatelja к provincije, ! jer će tako biti pristupačniji širem kru| gu gg. čitaoca. Nadamo se, da nam g. I pisac ne će radi toga zamjeriti. Ur. • ' 1 • 1 , i • i • • I ј | sali su narodu i posljednju paru, i ubi­ jali mu veru t п budućnost i u sam život. Takvo strašno stanje unutra u Srbiji bilo je u vremenu kad su radikaii ot­ počeli borbu za narodne slobode. I čim su otvoreno ušli u tu brbu, radikaii su, pod izgovorom zaječarske bune, bili pohapštni, osuđeni na smrt, pa mnogi od njih i streljani. Sam Nikola Pasić spasao je život begstvuin iz zemlje. Ali to nije poremetilo radikale u odlučno­ sti njihovoj da oslobode Srbiju jednog nasilničkog režima. Njihova predana borba privukla пп je ceo srpski narod, i na svima izborima, pored svekolikog pritiska vlasti, Obrenovići uviđahu da gube teren, i da ne bi izgubili ti presto odlučišc da priznaju da su pobeđeni. I tako br sazvana Velika Skupština 1888., u koju uđe većina radikalna koja trij­ umfalno izdiktira jedan od najslobodoranniph Ustava što ih Evropa poznaje, i ustav od 1888., koji je danas poznat kao i ustav od 1903. godine. Taj ustav važi j i danas u Srbiji Kakva je njegova sud- ; b'na blia u periodu od 1888. do 1903. u tome ćemo govoriti u idućem članku. • U spoljnjo politici vladavina Eberala | i naprednjaka odlikuje se krajnjom pa- ! zivTSošću. Ništa nije preduzanano da se zaštite naši sunarodnjaci u Maćedomjk i mimo se gledalo kako Bugari, nešto novcem, ivesto lukavstvom a nešto i siкмп, otmaju srpske pozicije, i ugušuju | srpsku elemenat Na oslobođenje Srba, 1 Hrvata i Slovenaca još manje se misli- ; to, i Srbija je bila prosta igračka beč­ kih političara. U ovo vreme pada jedan strašan izdajnički akt za koji nose odgovomst naprednjaci, i kji će većito te­ retiti ovu aiustrofilsku stranku. Godine 1881. juna 16. (28.) naprednjački mini­ star spoljnih postova zaključite je sa Austro-Ugarskom tajnu konvenciju ko­ jom je Srbija tako reći kapitulirala kao nacionalni faktor. U toj sramnoj kon­ venciji nalaza se, kao glavna odredba, u članu 2, obaveza Srbrje da će spreča­ vati i suzbijati svaki pokret koji bi išao za oslobođenjem Bosne i Hercego­ vine. To isto vrcdiilo je i za ostale jugoslovenske krajeve Habzburške monarhije. Zamislite samo kako izgledaju ljudi koji su upravljali zemljom u to doba i koji su ovako izdali naše najbitnije nacionalne interese. Srbija je, pomenutom konvencijom, abdicirala na svaku samostalnu politiku. Još jedna strahovita odredba nalazi se u ovoj konvenciji u članu 4, u kome se Srbija obavezuje da neće bez prethodnog spo­ razuma sa A ustro-Ugarskom pregova­ rat ni zaključivafi političke ugovore s drugom kojom državom, i da neće na svojoj teritoriji dopustiti kakvu stranu oružanu silu, ni redovnu ni neredovnu, pa ni pod imenom dobrovoljaca. Ovim propisom se Srbija odvajala od Rusije i stavljala pod tutorstvo Austrije. Eto, u nekoliko reči, kako je izgle­ dala Srbija, ртс radikalnoga pokreta i za vreme radikalne borbe protiv unutajrnje i spoljnje reakcije. Ko je živeo u vremenu od 1880. 1889. zna iz sopstvenog iskustva kako je nisko bila pa­ la naša Kraljevina, i kako joj niko nije pridavao ni najmanje važnosti. Radikal­ ni pokret pročistio je tu zagušljivu atmo­ sferu, i uvevši nov sistem i nov duh u unutarnju i spoljnju politiku, ispostavio je tako reći iznova srpsku državu. Li­ berali i naprednjad, bili su poraženi snagom i solidarnošću radikalnoga po­ kreta, ali u duši nisu se bili izmirili sa radikalnom .pobedom. čim se dala pri­ lika. oni su digli glavu, i pokušali da sve demokratske tekovine radikalne stranke unište za navek. Borba koja se tim povodom ponova otvorila, i koja je trajala nepunih deset godina, od 1894. do 1903.. biće predmet našeg narednog članka. Dr. L. Markovlć. оШр. Godina I. Sarajevo, 18. decembra. Ovdašnji presbiro donosi ovaj dementi: »Kao što nam‘sa nadležne strane javljaju, sva glasovi koji se odnose na otstupanje predsjednika vlade za Bosnu i Hercegovinu g. Ata-nasije Sole sa nje­ govoga dosadanjega položaja ne odgo­ varaju istini, nego se radi samo o ne­ kim izmjenama i popunjenju praz­ nih mjesta na bosanskoj vladi. Međutim beogradska »Politika«, koja stoji blizu g. Pribićeviću donosi ovu in­ formaciju: »G. Atanasije Šola, predsjed­ nik sarajevske zemaljske vlade, koji te prije nekoliko dana doputovao u Beog­ rad, izgleda da se ne će više na vra­ ćati u tome svojstvu u Sarajevo. Prema jednoj vijesti, koja nije neosno­ vana, on će biti smijenjen sa dosa­ dašnjeg položaja, na kome će ga zami­ jeniti ili dr. Nikola Stojanović ili dr. Ljubomir Peleš. Postoji međutim mo­ gućnost, da g. Šola najprije dobije po­ dulje odsustvo, pa tek poslije toga da svoje mjesto ustupi drugome. Kako^ se govori u Beogradu bio bi imenovan g. Šola poslanikom naše dražve u Cari­ gradu«. Ova nam se vijest »Politike« čini vje­ rojatnijom već ii stoga, što veli da će Šola u — Carigrad. Baš je Šola za Ca­ rigrada! Samo bi Pribićevićeva vlada mogla učiniti ovaku glupost Bilješke Rcts-ul-ulema vazi. U nekoliko navra­ ta, a naročito tokom mjeseca ramaza­ na, naglasili smo nekoliko puta, da bi uaša legitnmarana ulema izašla na ćurs i važila svome narodu, a naročito da bi našoj ulemi trebao sam reis da pred­ njači. Sada smo u ugodnom položaju, da možemo ovdje konstatirati fakat da je naš reis-ul-ulema počeo važiti u Be­ govoj džamiji svakog petka od nazad jedan mjesec dana i to tefsdr, držeći se teksta samoga Kurana od početka. 0sim ovoga redovitoga vaza, kazao te na 16. o. mj. i jedan vaz našem ženskinju o suzbijanju luksuza pri ženidbi i udaji, dakle o vrte važnoj temi za prilike u kojim živimo. Ovaj reis efendin vaz vrlo je brojno posjetilo naše ženskinje, kao malo koji do sada. Radujemo se od srca ovom aktivnom istupu našega reisa na polju prosvjeći­ vanja naših masa i njihova učvršćiva­ nja u prvom vjerovanju i želimo da se u njega i draga naša ulema ugleda. Medu »demokratima«, »Politika« jav­ lja: Ministar predsjednik Davidović konferirao je dugo sa narodnim poslanici­ ma Crne Gore. Nje došlo s njima do sporazuma, te tako ukaz o odlaganju sjednica parlamenta nije još potpisan. Međutim se još govori, da se dr. Živko Nježić i još dva poslanika jz Bosne protive da se sjednice parla­ menta odlažu. Pregovori sa poslanici­ ma iz Crne Gore nastaviće se. Poslanik. Marko Daković koji je pot­ pisao sporazum sa g. Đavidovićem, iz­ javio je da će podnijeti ostavku na po­ slanički mandat, pošto nije pred­ vidio ove događaje«. Donosimo bez ikakva komentara. Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Страна 2. Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" Memorandumi »UDRUŽENJA ZEMLJOPOSJEDNIKA ZA BOS. i HERC. što ih je ovih dana naročita deputacija prodala nadležnim mjestima. I. I prenos prava vlasništva sa vlasnika na kmete i zabranila otuđivanje, diobu i oVaše Kraljevsko Visoćanstvo! bterećivanje slobodnog posjeda, ako isti Naša je slavna narodna dinastija ra­ prelazi neki izvjesni maysimum. Ovim je dila i borila se uvijek uz narod za slo­ absolutističkim postupkom vlada poga­ bodu i pravdu. Zadnji rat, kome u svjet­ zila princip vlasništva i uništila vrijed­ skoj istoriji nema ravna, bk> je vrlo dug nost i sigurnost gruntovnice, koja je dr­ i težak i iziskivao je ogromnih žrtava. žavna institucija i kojoj je glavna svrha, To je bila za dinastiju i narod borba na I da ustanovi i štiti nepokretno vlasnašživot i smrt Ta se je gigantska borba I tvo. svršila sjajnom pobjedom. Višestoljetni Uz to je vlada odredila da sc-hak za narodni ideali i snovi postadošc naje­ god. 1918. ima isplatiti po maksimalnim danput živa istina. Troimena se braća cijenama, koje je ustanovila bivša auujediuše u jednu veliku, nezavisnu na­ stro-ugarska uprava. Rečeni hak morao rodnu državu. bi se računati po tržnim cijenama, jer Naša država ima sve prirodne uslove, su maksimalne cijene odmah iza pre­ ujediniše u jednu veliku, nezavisnu navrata ukinute. Osim toga je vlada odre­ tu za zemljovlasnike ukinuti. dila da težaci, koji kao takozvani priSgurnost života i umetka i potpuna orci, pridržnici, napoličari i L d. obrađu­ ravnopravnost za sve podanike bez raz­ ju bcglučke zemlje, mogu zatražiti relike vjere, narodnosti d klase najslavniji v.zju zakupnine i da se ista može od­ su temelji i faktori za konsol.dovanje mjeriti po desetinskom paušalu, koji je našeg narodnog i državnog jedinstva i ustanovljen kad nije bilo nikakve razli­ za opći kulturni napredak. Ovaki bi ke između krune u papiru i krune u zla­ režim slobode prava i reda sigurno pot­ tu, dočim je sad razlika kao 16:1. 1 ovo puno odgovarao i plemenitim tradicija­ je kako protuzakonito, tako j nepraved­ ma i intencijama Nj. Veličanstva Kralja no. Ovom odredbom ukida vlada prii Vašeg Kraljevskog Visoćanstva. vatno-pravne ugovore i oduzima samo­ Među važne i teške zadatke, koji su voljno zeniljovlasnicima jedan diio ugo­ uslijed historičkog preokreta postali akvorenog prihoda, poklanjajući ga zem­ tuelnim spada sigurno i agrarno pitanje. ljoradnicima. Vaše Kraljevsko Visoćanstvo je odredi­ Sve vlasti podupiru seljake na štetu lo manifestom od 24. decembra 1918., zemljoposjednika. Usljed toga ne mogu da se kmetstvo ima uz pravednu odšte­ posjednici da dobiju dovoljno pravne tu za zemljoradnike uk.nuti. zaštite ni za ono malo prava, koja su Mi smo se drage volje pokorili želji im još preostala. Napadaji seljaka na Vašeg Visočanstva, premda nam je od­ posjednike i njihov imetak nisu još pre­ mah b lo jasno, da će tako nagla i tako stali. Za primjer slobodni smo navesti dalekosežna promjena naš.h ekonom­ nekoliko slučajeva samo iz jednog i to skih prilika već sama po sebi biti skop­ Bijeljinskog kotara. Koncem septembra čana sa ogromnim našim štetama i žrt­ o. g. zapalili su seljaci sijeno, slamu i vama. Očekivali smo sa najvećim po­ šupu Muharem-bega Pašića, u Cadjavjerenjem, da će vlada želje Vašeg vici. Koncem istog mjesca razorili su Kraljevskog Visočanstva izvršiti zako­ i raznijeli seljaci čardak Džanihanume nitim putem i pravedno t j. jednakim Preljubovićke u Dragaljevcu. Početkom obzirom na prava i interese zemljovlaoktobra o. g. zapalili su seljaci oko dva snika i zemljoradnika. Ovo je očekiva­ vagona slame Arifbega Ljubovića u nje bilo na žalost uzaludno. Vlada je Brodcu. U augustu i septembru o. g. is­ sa nama postupala tako nasilno i tako jekli su seljaci šumu Serije Salihbegonepravedno, kao da smo sasvm bes­ vićke u Obarskoj. pravni i kao da ne stojimo pod zašti­ Usljed svega toga spali su posjednici tom zakona. Naša su prava kako sa le­ u veliku bijedu i nevolju. Na stotine ih galnog, tako i s moralnog gledišta pot­ je dotjerano na prosjačk štap, a na hi­ puno opravdana i trebalo bi da se drže ljade ih prodaju komad po komad naj­ izvan svake diskusije. Kmet, ki odnos nužnijeg pokućstva da se kukavno pre­ nije također postao pravom jačega, nego hrane. Z.ma je već nastupila. Gladna, go­ ugovorom i prirodnom evolucijom odno­ la i bosa čeljad moraće se još i sa zi­ sa >zmcđu traženja i nuzenja zemlje i ra­ mom boriti. Mnogi će životi, koji bi mo­ da. Kmetski je odnos bio uostalom prili­ gli još mnogo god'na koristiti državi i čno povoljan za kmete. Najbolji je dokaz narodu podleći gladi i zinV kao nevi­ tome njihovo sadašnje povoljno eko­ ne žrtve. nomsko stanje. Dosad su se sve naše nade izjalovile, Vlada je ukinula kmetski odnos i liak ali nam je ostala još jedna, koja je najod zemlje pod kmet ma administrativ­ glavnjja i -koja sigurno ne će biti uzalu­ nim putem t j. bez saradnje i odobrenja dna, a to je nada u pravdoljublje i po­ narodnog predstavništva. Ona se je ba­ moć Vašeg Kraljevskog Visočanstva. Mi vila do duše i pitanjem odštete, ali ga se stavljamo sa neograničenim povjere­ do sad nije riješila. Ona je imala više njem i pouzdanjem pod milostivu i moć­ kombinacija za ustanovljenje i odmjenu zaštitu Vašeg Kraljevskog Visočanrenje odštete, ali nj jedna ta komb.nastva i molimo, da Vaše Kraljevsko Vi­ cja nije ni iz daleka bila pravedna t j. sočanstvo blagoizvoli narediti, da se onije odgovarala faktičnoj prometnoj vri­ pozovu sve protuzakonite i nepravedne jednosti izvlašćenih objekata. Isto tako naredbe proti nama, da se uspostave i je vlada samovoljno odredila gruntovni FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (23) Број 101 Broj Ovakvi se agrarni odnosi mog« repoštuju naša prava i da se agrarno pi­ fonnisati bez ozbiljnih socijakno-ekotanje riješi pravedno i zakonitim putem nomskih trzavica. Država oduzme ve­ t. j. po predstavništvu, koje će narod likim posjednicima samo njihov posjed izabrati i sa sankcijom Vašeg Kraljev­ j ili jedan duo istog, pa ga razdjeli među skog Visočanstva. I ovom prilikom molimo Vaše Kraljev­ ; zemljoradnike napram njihovoj potrcsko Visočanstvo, da izvoli primiti uvje­ ! bu. Vlasnici dobivaju za izvlašćemi ze­ mlju potpunu oštetu. Osim toga ostanu renje nepokolebive vjernosti i odanosti im naravno i njihova industrijalna. po­ zemljoposjednika Bosne i Hercegovine duzeća i nadalje u njihovom posjedu. naprama Njegovom Veličanstvu Kralju, Na ovakav način udovolji se opravda­ naprama Vašem Visočanstvu i naprama noj potrebi zemljoradnika za vlastitom cijeloj slavnoj dinastiji. zemljom, a da se ne ugrozi ili znatno Za udruženje zemljozosjednlka za Bos­ ne pomete ekonomska opstanak i razvi­ nu i Hercegovinu: Predsjedn.k i članovi tak posjednika, koj-m se zemlje oduzmu. Nurudin-beg Azabagić, s. r., Aristotel Sto se tiče naših agrarnih prilika po­ Petrovi s. r., Konstantan Kostić s. r., znato je da su u nas dvije vrste posje­ Rifat-beg Sulejmanpašić s. r., Hasanda, slobodni 'posjed i zemlja pod kme­ beg Pašić s. <r., Salili-beg Bakamović s. r. tom. Većina vlasnika posjeduje obadvi­ je vrsti zemlje. II. U nas u opšte nema onako velikog Gospodine ministre! posjeda kao što u (drugim zemljama. Za Glasom tač. 8. rezoluc je usvojene na .izbore u bosanski sabor glasovah su skupštini od 1. septembra 1919. ima je­ vel ki posjednici u posebnoj kuriji. Ko dna naša deputacija da preda Njegovom je plaćao više od 240.— kruna zemljaKraljevskoan Visočanstvu Prcstolonasrinc imao je pravo glasa u ovoj kuriji. ledniku j Regentu Aleksandru podnesak Ovakovih posjednika bilo je tada oko sa našim željama .i zahtjevima glede 300. Ostali je posjed u rukama srednjih reformisanja agrarnih odnosa. i makli posjednika, kojih ima preko 50.000. Centralni odbor udruženja zemljopo­ Veliki broj maibh posjednika ima osjednika za Bosnu i Hercegovinu za­ bično po jedinog ili 2, 3 kmeta, i mnogi ključio je u sjedn ci od 5. oktobra 1919., od njih još uz to malu površinu slobod­ da se ovi zahtjevi imaju saopštitj i vla­ nog vlasinštva. di kao faktčnoj vla ti. Usljed toga čast Ogromna većina posjednika Ž>ivi u nam je predk)ž.ti p. n. Gospodinu Mini­ glavnom od prihoda njihovog posjeda. stru slijedeći: Njhov ekonomski opstanak zavisi da­ Memorandum kle od njihovog posjeda. Više stoljetna borba našega naroda Istina ima posjednika, koji se bave trza slobodu svršila se je sjajnom pobje­ govinom ili obrtom, ali ovakovih nema dom. Više stoljetni narodni ideali nijebaš mnogo, a osim toga i u njih je ve­ su više samo m sli i čežnje, nego živa ćinom glavna zarada ipak prihod od vidljiva istina. Troimena braća ujedinila njihovog posjeda. su se u jednu veliku narodnu i neza­ Ima mnogo posjednika., koji sav svoj visnu državu. Ovaj h storički preokret sloboda!'iposjed -ili jedan dio istog sobom doneo je sa sobom ujedinjenoj braći ne obraduju. Mnogo manjih posjednika, samo slobodu, radost, slavul i nadu u koji se bave poljoprivredom nema do­ sretnu i sjajnu budućnost, nego i više voljno zemlje. važnih i vrlo teških zadataka i pro­ Što se tiče kmeta, većina ih lima do­ blema. voljno, a mnogi čak i suviše zemlje. Kada i u kojoj će se mjeni ova nada Ima kmetovskih selišta sa preko 1000 ispuniti, zavisi mnogo od toga, kad i dunuma površine. Kmetovslko helžštc kako će se ti zadata! riješiti. odgovara kao malo poljoprivredno go­ I agrarno pitanje spada medu ove zaspodarstvo i najmodernijim socijalno-e*datke i to među najteže i nazvažnije. konomskim zahtjevima. Sva zemlja ko­ Agrarni su odnošaji u nas mnogo ja spada kmetovskom selištu obično je drukčiji i zamašniji nego u drugim zem­ il» u jednom kompleksu ili nije u da­ ljama. leko raštrkana. Skoro svi kmeti imaju na svojoj zemlji sve. što im je za go­ Gde još u drugim zemljama postoji spodarstvo potrebno i korisno. Tu su .hn agrarno p.tanje, ono je nastalo isključi­ stanovi i gospodarstvene zgrade, tu ivo iz sodjalno-ekonomskih motiva i maju voćnjak, oranice, livade, pašnja­ odnosa i kako god se razvije i riješi ke i šume. neće izazvati reakcije nikakv.h drugih Za .ispašu i šumu ne daju kmeta u faktora. Naše agrarno pitanje rije sa­ mo sooijalno-ekonomsko pitanje, nego Bosni vlasnicima ništa. je u uskoj i jakoj vezi i sa vjerskim i Kmebiko je selište neka vrsta malog nacionalnim faktorima. fidoikomi'Sa, koje je za kmete i za nji­ hove nasljednike sigurnije, nego njiho­ U drugim zemljama su neposredni i va vlastita zemlja, jer ga ne mogu ni gla\nl interesenti s jedne strane veliki prodati ni razdijeliti. Ako pravo vlas­ posjednici, koji se većinom bave i inništva pređe na treće osobe, ostaju sva dustr.jom, osob.to poljoprivredom, s kmetska prava netaknuta. Iz svega se dr-uge strane zemljoradnici, koji nemaju može vidjeti, da su uslovi kmetovskog n kako svoje imanje i koji .li privreme­ odnosa za kmete vrlo povoljni. Najbo­ no obrađuju tuđe zemlje pod zakup ili lji je dokaz tomu, sadašnje povoljno rade na velko posjed ma kao nadni­ materijalno stanje ogromne većine čari. Srednjih posjedrika nema obično kmeta. nJcako ii. ?h je vrlo malo. Agrarno-pravrih odnosa, koji bi bih sJični našem Ima mnogo kmeta, koji su 'imućniji' od kmetstvu, nema nikako. vlasnika nj hovih selišta. Ima ih mnogo Čamci koji su kod Fenara zastali, razmaknuli se. Mnogi se okrenuli, da vide čiji čamac h ti ta­ kom brzinom. Jedan mlad čovjek u bijelom odijelu pokazao je svome drugu na Ifetu i Sabihu i rekao: »To su njih dvije!. . . Bi li pošli odmah za njima?« Njegov drug pristane odmah, a mladi neznanac u osobi Ihsana Sururzade priđe veslačima svoga čamca i rekne: »Gledajte tamo!... Onaj čamac što je sad pro­ letio treba stignuti. Jesi li razumio? B.kšiš ćeš po­ sebno dobiti.« / — Dokle?“ upita jedan od veslača. »Do Kjalhane,« odgovori Ihsan. Za čas jedan izlučio se je Ihsanov čamac iz hrpe, koja je čekala na Fenaru i poletio u potjeru... Mnogi su to opazili, ali to je bilo nešto naj­ običnije u životu Stambolija. Ifeta se zbuni i upita naglo: »A ko je to? Sabiha je pogleda dugim ispitujućim pogledom i odgovori: „Znaš li onoga što ti se prošlog četvrtka javi na Jušau?« Ifeta ušuti! Nezamjetiva rumen pojavi joj se na licu, a srce zadrhta, kao grančica vrbe nad vodom. „Ti ćutiš? Ja sam opazila... On ie lijep, vrlo lijep, a njegove su oči najljepši nakit na njemu. Ne može se zaboraviti onaj pogled“.. II. Ifeta je pogleda bojažljivo i reče tiho: »Sabiha!... 1 ti si vidila njegove oči!.., Ali, pusti I Fenar se rado posjećuje. To je skup kavana to... Jest, on je lijep, ali...« uz more, gdje se zaustavljaju lokalni parobrodi. Ka­ Ifeta je bila uzbuđena i bojala se drugarice, da vane su sagrađene sasvim primitivno, a neke i na joj ne otkrije sve što je osjetila u ovaj Čas, kad samom moru na direcima podignute. Neko voli dojoi je spomenula tajnika ministarstva, giridiju lh- 1 ći ovdje, pa sjesti uz crnu kavu, zapalili nargilu i sanbeva, s kojim je prošlog četvrtka progovorila gledali kako čamci prolij-ću tamo i amo Osobito nekoliko riječi zidovi i Grci rado dolaze na Fenar. Subota je najObadvije šutile. More se stišaio, a snažni ves­ : življi dan na Fanaru, ali i drugim danima dolaze lači ‘došli su opet na sredinu s čamcem vičući Židovke. Grkinje svakim danom, jer Balata, dio glasno: Stambola, koji se nalazi do Fenara nastanjen je Židovima, Grcima i Jermenima. Taj dio Carigrada »Varda, varda*)L.« možda je najmističniji, najčudniji po svojim stanov­ nicima, a i najnečistiji. Gička riječ, a zniči: ukloni se! Danas je bilo neobično mnogo svijeta na Fe­ naru. Sve kavane, svi stolovi i stolice, svaki kutak bio je zapremljen. Nekoliko gramofona sa raznih strana miješali su svoje hrapave, otegnute i pro­ mukle glasove sa veselim poklicima izletnika, kru­ pnim, zdravim povicima veslača i radosnim smijeI hom djevojaka. Iz daleka zazviždao muklo i steg­ nuto parobrod. Nastalo komešanje i spremanje. Na stotine duša poletjelo pristaništu da se ukrca. Me­ đu ovim ustala je i jt-dna mlada dama u bijelom odijelu s malom engleskom mornarskom kapom na glavi, praćena po jednom ostarijem gospodinu u putničkom odijelu, simpatična izgleda, prosijede ko­ se i brade. Mlada gospođa okrene se svonle prati­ ocu i reče: »Ja bih najrađe pošla kući, jer se ne osjećam najbolje«. — Ali, ako je istina, ako vas nije oko prevaI rilo moramo poći tamo... Ja imam važnih stvari.. Л »Ali i vi znate doktore.. . Moji odnosi bili su nekad. . — Ja cijenim i razumijem to. . . Vi će te po­ kušati. . Gospođa se zamislila i zastala n^ obali gleda­ jući pred sobom zaljev Zlatnog Roga, načičkan čam­ cima punim vesela svijeta, koji traži radost i koji hoće samo laganu stranu Života. Uzdahnula je u sebi i pomislila: radost i vedrina, uživanje je za ove ovdje ... a ja to ne mogu osjetiti.. . Nešto j»* stcglo i ona osjetila bol. Za nju je gubio čar zaljev Zlatnog Roga, za nju je smijeh bio ruganje... Sunce joj podraživalo živce, da se sjeti . . . �-'.7 / Број 101 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* _________________ Strana 3 Страиа koji imaju dosta vlastite zemlje t. j. I Muslimane i njihovu drugu braću ra­ Kasnije se je odnos traženja i nuđe­ zemlje, koja je njiihovo vlasništvo. Ima stavlja u glavnom samo vjera. Vjera je nja zemlje i rada malo po malo preokih, koji imaju svojih vlastitih kmeta. faktor, koji se može lako izolirati t. j. remu) i to usljed jače emigracije iz suKrnati posjeduju oko 70.000 konja, o'v.lučiti iz nacionalnog političkog i eko­ sedmh zemalja t usljed normalnog poko 440.000 goveda, oko 600.000 ovaca, nomskog života. većanja populacije. Nuđenje zemlje i oko 430.000 koza i oko 16.000 svinja. Usljed toga razlika u vjeri ne bi rd traženje rada bivalo je sve manje, doOva marva vrijedi po sadašnjim cijenanajmanje smetala muslimane, da se sa ćim je traženje zemlje i nuđenje rada nama preko dvije miljarde kruna. Ima konacionalnom braćom drugih vjera bivalo sve veće. kmeta, koji su nakupovak vlastite zem­ stope u jednu jedkru kompaktnu narod­ Usljed ovih promjena :nisu vlasi^idi ljo i .nisu htjeli, da otkupe svoga seliš­ nu cjelinu. više davali svoje zemlje tako lako pod ta, da za svaki slučaj zadrže za se i za Rijcšenjc agrarnog pitanja proizveškmetstvo, nego su ih sobom obrađivali svoje potomke ekonomsku sigurnost, ćc jaki uticaj na pravili, vjerski i naci­ ili davali drugim na obrađivanje na iz­ koja je .skiofpčana sa kmetstvom. onalni osjećaj muslimana. Nepravedno vjesno vrjeme. Na ovakav način saču­ Ima kmeta, koji su otkupivši se, pri ­ rješenje toga pitanja proizvelo bi kod van je sadašnji slobodni posjed. jašnje vlasnike nudili, da im uz povrat muslimana dojam, da su namjerno za­ Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovi­ otkupnine budu opet njihovi kmeti. Ima postavljeni i to samo radi toga Što su ni nisu biti za radnike nikada tako te­ kmeta, koji su kao kmeti zaradrli i ot­ muslimani, ohići-lo bi ih i odvratilo od ški kao u mnogim drugim zemljama. U kupili se, pa posle toga za kratko vri nacionalne ideje i stvorilo od njih mno­ Bosni i Hercegovini nije se nikada sa jeme kao vlasnici (slobodni težaci) cgobrojan ekonomski socijalni i politič­ zcmljoradncima postupalo kao sa rokonomski propali. ki proletarijat, neku vrst nepomirljivih iMivlma ili kao sa stvarnim objektima, Ako bi se agrarno pitanje tako rijenezadovoljnika, koji bj u velikoj mjeri koji su vezani za zemlju. šilo, da bi se zcmljovlasnicima oduzela imetak konw*lidovan!u narodnog i dr­ Mnogi predsasmei sadašnjih kmeta do­ sva zemlja, koja je pod kmetstvom, to žavnog jedinstva i općem napredku. selili su se u Bosnu i Hercegovinu iz bi imalo za nj.h upravo katastrofalnih Ako bi se pak agrarno pitanje riješi­ susjednh zemalja i naselili su se na tu­ posljedica a osobito za manje posjedni­ lo pravedno t j. po općenito usvojenim đoj zemlji bez da su se ikad poslije sa ke, pa makar dobili vrlo obilnu oštetu pravnim i socijalno-ekonoinskim nače­ iste vraćali i zemlju napuštali. Niti sa­ za ;zvlašćcnu zemlju. Većina malih po­ lima, to b; umirilo muslimane u pogledu dašnji kmeti niti njihovj predšasnici ni­ sjednika, koji bi dobili po nekoliko hi­ njihove vierske i pravne sigurnosti. Osu nikada bili vlasnici svojih kmetovljada kruna oštete, nebi bili u stanju, da ni bi se sa velikim zadovoljstvom osje­ skih selišta. Tvrdnja naših protivnika, ida sa tako malim kapitalom nađu novu za­ tili kao jednaki medu jednakim, kao su mnogim kmetima zemlje otete i da radu, koja bi bila ekvivalentna priho­ braća među braćom, kao organrčan i je kmetski odnoe preostatak razbojnič­ du oduzete im zemlje pak bi za kratko ravnopravan dio jedne narodne cjeli­ kog feudalnog sistema nije dakle ništa vrijeme ekonomski propali. ne, i vršili bi drage volje i lojalno sve drugo nego puka i zlobna potvora. U Ako bi pak mali posjednici dobili i svoje dužnosti naprama narodu i državi. Ostalom je vlasništvo sadanjih vlasnika zemlje i novaca, onda bi mnogo lakše Naše je pravo vlasništva ne samo sa kmetovske zemlje više stoljetnim mir­ mogli održati ekonomsku ravnotežu. legalnog nego i sa moralnog gledišta nim uživanjem, višekratnom kupopro­ Oni bi dobivenu zemlju sobom obra­ tako nepobitno, da se mora držati iz­ dajom » viškratnim nasljedstvom dobi­ đivali uloživši dobivenu glavnicu u povan svake diskukije. lo iznova potpunu moralnu i • legalnu Ijovdvrednc investicije, kao na pr. za Naše vlasništvo nije se zamctlo oti­ sankciju. . . nabavku rnarve, poljoprivrednog oruđa, mačinom, pravom osvajača pravog ja­ Medu našim posjednicima nema ni < t. d. čega nego legalnim putem. Kada su osjednog, Čiji posjed datira od osmanlijAgrarna reforma morala bi se drža­ manlije osvojile Bosnu i Hercegovinu ske invazije, i koji je, dobiven kao pok­ lon i nagrada od strane osvajača za ti pravnog i ekonomskog principa, da zatekli su skoro sav privatni posjed u pomoć za jedne ne bude propast ilu. šte rukama vlastele kao t. zv. baštine, sa ratne zasluge. ta za druge. Već usljed ovog načela pravom nasljedstva i prodaje. Turska je vlada naredbom od 14. samoralo bi sc ostaviti zemlje vlasnici­ Osmanlije su se pokazale vrlo tole­ fera (12./9.) 1859. uzakonila prava i ma, a osobto malim u -koliko je to za rantni i konservativni. Pustili su dužnosti glede kmetskog odnosa. Ovu njihov ekonomski opstanak i razvitak dulje vrijeme da u glavnom os­ je naredbu recipirala bivša Austfo-Upotrebno. tane sve kako je bilo i nisu di­ gar.kc Monarhija i održala je na snazi Među psjodnicima Bosne i Hercegovi­ rali u upravu ni u vjeru ni u čija prava. sve do oslobođenja. ne ima mnogo više muslimana nego li Tako su ostale baštine i na dalje u ru­ Bivša Austro-Ugarske Monarhija dobi­ pripadnika svih drugih vjera skupa. Po­ kama istih posjedrfka. Kmetstvo nije la je na berlinskom kongresu mandat sjednika muslimana ima blizu 50.000. osmanlijska nego domaća institucija. U da upravlja Bosnom i Hercegovinom u Od zemlje pod kmetima pripada muTurskog nije nigdje bilo slične uredbe. prvom rodu zato, da »oslobodi« kmete slimanima sigurno preko 90%. Od slo­ Kmetski! odinos <nije također postao ii imala je namjeru, da agrarno pitanje bodne je zemlje takođe blizu 80% nji­ usljed kakvog nasilja, nego legalnim pu­ čim prije riješi, mi osvjedočivši se br­ hovo vlasništvo. Muskmani posjednici! tem. zo, da je to pitanje u ekonomskom, sosačinjavaju -socijalnu, političku i ©koVlastela nije sobom obrađivala bašti­ cijalnom i političkom pogledu tako vano-msku elitu i jezgru muslimanskog ne, nego je naseljavala na njih težake, žiro i komplicirano, da se ne može i ne Stanovništva. Muslimani posjednici su da zemlju obrađuju. Težaci su davali smije jednim potezom pera i jednim uglavne mušterije trgovcima i zanatlija­ vlasteli obično jedan dio prihoda u nadarcem mača riješiti, i da je kmetski* ma muslimana. Onti- potpomažu i selja­ raw, a uz to još neki poklon i radili im odnos u ostalom za kmete prilično poke muslimane u svakom pogledu. Iz sve­ jež neke druge poslove. voljan, nije ga na žalost riješila nego Zemlje je 'bilo mnogo, a radnika ma­ ga ovoga slijedi, da od opstanka i na­ se je ograničila na to, da podupire kmepretka zosjednrka muslimana zavisi u lo, Zemlja se je više nudila nego traži­ te, da svoja selišta otkupljuje od vlavelikoj mjeri opstanak i napredak i sve­ la, rad se više tražio nego nudio. Da snžka slobodnom pogodbom. Ova je tuga ostaloga muslimanskog stanovniš­ se okoriste sa svojom zemljom i da na­ đinska uprava tmjek priznavala l 1к>đu i održe radnike, koji će je obrađi­ tva. S toga su svi muslimani' sa vrlo norirala naše pravo vlasništva pa ga je vati morali su vlasnici rad-iuchna nuđdmalim izuzetcima u agrarnom pitanju i u javne knjige upisala bez ikakva prigovora sa strane kmeta i njihovih ti i koncedirati povoljne uslovc. solidarni. Sa svim je naravno, da su i sami rad­ Muslimanima se u opšte prebacuje, da huškača. nici nastojali da isposluje što povoljni- | Institucija prava vlasništva je jedan su anaoionahik Ovo ne odgovara nika­ je u slove i garancije za svoj opstanak od najglavnijih temelja društvenog i ko istini. Naša inteligencija je skoro bez izuzetka nacionalno već osvješćena. Sto državnog reda i jedan od najpotrebnii razvitak. Višestoljetnom evolucijom ovih od­ jih, najjačih i najpovoljnijih faktora za se tiče mase i ona ima narodnu svi­ nosa d tendencija ili da drukčije kažemo, kulturni napredak ljudske zajednice. jest, ali je teta latenta t. j. u stanju inove tihe ali neprestane borbe između j što god su jače garaneje za pravnu stikta. Da su muslimani bili anacional­ posjeda i rada razvio se je sadašnji ■ sigurnost, tim je jača pobuda i volja za ni, nebi kroz toliko stoljeća pod iukmetski odnos kao stalna agrarnoradom t tim je sigurnih i veći napređom upravom sačuvah svog jezik i đak kulture i civilizacije. pravna institucija. mnoge svoje narodne običaje. ■■■_«_ jim .. ......... j Jok, da se i ona sjeti ovoga sunca, onih slobodnih vedrih dana dok je nije zavjet vezao da mu žrtvuje svoje veselje, radost, mladost. No zavjet je bio jači i od nje same, i od njezina bića. 1 ona se dizala iznad tog svijeta, koji nalazi uživanja u obiČnostima svagdanjeg Života, njezina se misao ponovno dizala iznad tih bara, gdje gnjije ljudska misao i gdje se kiti samo za uživanjem prolaznik slasti. Bol i tuga za onim što je prošlo, više su za me, nego sreća za ove... što oni ne moga osjetiti boli i tuge, tako ni su kadri ni sreću osjetiti. Za to je velika duša, da podnese veliku bol i osjeti veliku radosti . . . Ona se sjetila jednog časa radosti; jednog časa boli, koji je u isti čas spojio dvije skrajnosti: čas radosti i čas tuge ... A sve ono što Je poslije toga bik) sačinjavalo je vijenac trnja, koji joj je sudba oplela oko glave. 1 sve jače, sve vidnije slikala je njezina mašta jedan tužan rastanak, zadnji susret s čovjekom, koji nije bio u stanju da razumije nje­ zinu dušu. U času kad je odlučila žrtvovati svoj zavjet izdati svetu stvar, kojoj bijaše prisegla i po­ nijeti mu samo srce, srce Žene, koja će samo ljubiti — razočarala se. I tog časa, toga zadnjeg časa nije znala biti samo žena pa i onda, kada je osjetila da u istinu i on pripada njojzi, a ona njemu i taj je čas propustila . . . . . . Danas nakon četiri godine dolazi opet onaj čas . . . Mlada gospođa zadrhta sva pri pomisli, da će morati pred toga čovjeka, da će morati njemu, jer to traži stvar za koju je pošla ovamo . . . Mladu damu u bjelini, koja je došla u Carigrad, u svoje rodno mješto, ne poznaje niko — nepoznaje I je ni njezino drago more, ni »njezini Turci«, ni Zlatni rog, ni njegovi vali; — ne poznaje je ni Pera ni Galata, pa ni njezina kuća ... Ni on je nije poznaol . . Ni on je nije vidio u hrpi svjetine 1 . . To je Rene, ona ista Rene’, koja se je rodila i od­ gojila u Carigradu, koju je poznavao čitav »mladi Carigrad«, koju je poznavao Ihsan Sururzade — Rene Logotetides, koja stoji sama na obali carigrad­ skog zaljeva i gleda u prošlost! . . . Sa teškim hroptanjem i velikom bukom prima­ kao se je parobrod obali. Renin pratilac, dr. Perikles, prišao joj je pružavši joj voznu kartu. »Pođimo I. .. - Da, sada ćete vidjeti našu Kjathanu sa zna­ menitim »slatkim vodama« ... odgovor Rene osmjehnuvši se tužno. starog »... -a vi ćete, gospođi telja« — primjeti dr. Ptrikles. Rene ne odgovori ništa. Brzo se proturaju kroz svjetinu na parobrod, koji je za čas-dva ostavio Fenar i otplovio u zaljev. Dan je bio lijep, vedar, pun sunca i svjetlosti, zrak svjež, a nebo nasmijano od velike sreće . .. III. Nagli odlazak lhsanbey-a Sururzade iz Atene prouzrokovao je iznenađenje u mladogrČkim kru­ govima. Otišao je naglo kako je i. naglo donio odluku, p'a niko nije imao prilike, da se potanje obavijesti o pravom uzroku. Neki su samo naga­ đali. Jedni su svodili na -prijetnje nekih časnika a drugi vjerovali da je dobio mig od turske vlade? U mladogrčkom klubu prevladao strah, da bi Ihsan Svaka vlada, koja želi mir, red i kul­ ' turni napredak u državi, treba da štiti ' nepovredivost vlasništva. I Ako opći interesi iziskuju, može se iznimno pojedinim osobama njihovo vlasništvo prisilno t j. i bez njihove pri­ vole oduzeti ilj ograničiti. Po pravnim načelima, koja su opće­ nito usvojena treba za ovakve ekspro­ prijacije poseban zako^ koji iih izrično određuje. Po »tim načelima pripada vlasnicima potpuna ošteta za izvlašćene objekte i dospjele prihode. Ukinuće kmetskog odnosa. Naša je vlada administrativnim pu­ tem t. j. bez saradnje i privole Narod­ nog Predstavništva odred/ila ekspro­ prijaciju zemlje pod kmetskim odno­ som. Premda je ova naredba nezako­ nita, mi joj se ipak načelno ne protivi­ mo. I mi uviđamo savremenost socijal­ nih, ekonomskih i političkih motiva, ko­ ji su vladu pobiidli, da kmetima pomo­ gne, da postanu slobodnim seljacima, nu držimo da i mi kao ravnopravni poda­ nici zaslužujemo, da vlada i s nama sa isTm obzirima postupa t. j. da pitanje kmetskog odnosa riješi pravedno s jed­ nakim obzirom na zemljoposjednike i kmete. Mi tražimo: 1) Da se vlasnicima kmetskih seliš­ ta, koji sc žele baviti poljoprivredom, a nemaju nikakvog ili nemaju dovolj­ nog slobodnog posjeda dodijeli primje­ rena površina zemlje iz njihovih čitlu­ ka uz istodobnu komasaciju na njihov zahtjev. 2) Da se selišta kmeta, koji imaju to1Ико vlastite zemlje* koliko im je za ekonomski opstanak i razvitak potreb­ no ili koji se nikako ne bave poljopriv­ ! redom uz primjerenu oštetu njihovog prava predaje zemljovlasnioima u slo­ | bodno vlasništvo. : 3) Da se šume, Šikare i pašnjaci, (oi grade i zimski pašnjaci u Hercegovini) i između vlasnika i kmeta podijele na pola bz ikakve oštete za jednu ili drugu stranu. Da se isto tako podijele na pola bez oštete, zemlje, koje se radi I svog položaja (blizu gradova, fabrika, , željezničkih stanica, lečiiišta, kupališta ' i t. d.) mogu upotrebiti za intenzivniju ! kulturu i za građevne i industrijske svrhe. i Mišljenje da bi pri ovakvim diobama ' niali zemljovlasTHCi dobiti samo treći ; dio jer od prihoda, dobivaju samo tre­ j ćinu, sasvim je neopravdano. Kmetovi , obraduju Čitluke svojim radom i o svom ' trošku a zcmljovlasnici nemaju u tom ; pogledu nikakvili dužnosti. S toga je i trećina zemljovlasnlka neto-prihod do। čim je kmetov dio bruto-prihod, od ko­ । ga treba odbiti vrijodmost kmetova ra­ ; da i sve druge njegove troškove oko | obrađivanja čifluka pa tek ostatak sa­ I činjava njegov neto-prihod. Uvaživši oI vo i uzevši u obzir, da je naša zemlja u opšte kvalitativno slaba i da sc primi­ ! tivno obrađuje, može se mirne duše re­ i ći da kmetov neto-pnihod od obrađene i zemlje nrje veći od zemljovla&nikova. ' 4) Da glede vinograda t. zv. četvrtara, u koj:h je zemlja begluk, a loza ; zemljoradnikovo vlasništvo ostane na ' snazi dosadašnji ugovor i običaj ili da i sc na zahtjev jedne stranke loza .i zem­ lja također podijeli na pola bez oštete. mogao odati turskoj vladi njihove osnove i čitavo djelo oslobođenja Grka staviti u znak pitanja. Rene koja je znala za uzrok njegove odluke nije se nigdje pojavljivala u društvu, niti je uopće izlazila iz kuće. Šta više bio se je pronio glas, da je i ona otišla s njim, pa je predsjednik klubu poslao svoga tajnika njezinoj kući, da se osvjedoči. Kad je ugle­ dao Renu svu promijenjenu od boli, začudio se i bilo mu je jasno, bez da je pitao za uzrok, šta se je moralo dogoditi među dva srca, koja su se iskreno volila. Ona mu je rekla kratko: »Sururzade nije se zadovoljio izjavom, jer je moguće prekasno došla. U njemu smo izgubili prijatelja ... I previše je bio napadnut, a da bi mogao ostati među nama. No to ništa ne smeta ... Ja sam najviše izgubila i ja sam najviše pretrpila, jer sam najviše sgriješila.. . Na upit tajnika d njezinu grijehu odgovorila je Rane kroz suze: »Jer sam htjela za njegovu ljubav napustiti ideju. Izgubili smo prijatelja, ali vjerujem čvrsto, da ne će biti i — izdajica!...« Tajnik je mnogo razumio iz Reninih riječi, tješio je: da zaboravi i pregori jednu ljubav, koja je možda bila i »griješna«, pa neka radi za veliku ideju koja će sjediniti sve Grke. Ali je i Rene bila žena; njezino srce nije se moglo pokoriti razumu. Zatvo­ rena u svojoj sobi prepustila se boli i izgubljenoj sreći. (Nastavićc sc). Čitajte i širite ,,Pravdu". �Strana 4 Ограна 5) Da se za ostalu izvlašćenu zemlju vlasnicima plati ošteta u ivovcu. 6) Da se zemljovlasnicima za kmet­ ske zgrade, koje su njihovo vlasništvo isplati ošteta po faktičnoj prometnoj vrijednosti. 7) Da se one zgrade, koje su zemljovlasnici na kmetskim selištima za svo­ ju vlastitu potrbu napravili*-ostave i na­ đi lje u njihovom slobodnom vlasništvu, ako su im potrebna, a ako im nisu po­ trebna đa ini se za njih takođo isplati ošteta po faktičnoj prometnoj vrijedno­ sti. 8) Da se zemljovlasnicima povrati sjene i težačke sprave, koje su po ugovoru davali kmetima. Bilo bi najpravednije i najjednostav­ nije. da se i ošteta za zemlje pod kmet­ stvom plati po prometnoj vrjjednb>ti, nu pošto bi procjena svih kmetskih se­ lišta bila skopčana sa velikim tehnič­ kim poteškoćama i iziskvala vrlo mno­ go vremena, pristajemo, da se kao ba­ za za odmjeravanje oštete uzme katastalna procjena od 1916. godine ali po predratnoj valuti t. j. računajući za svako 20 K jedan zlatni napoleon (Na­ po! eon d’or). Ima slučajeva gdje je prometna vri­ jednost mnogo puta veća od katastralne procjene što se može lako vidjeti rz kupoprodaja, koje su realizovane u vre­ menu iza katastralne procjene do pre\ rata. U ovakvim slučajevima imala bi se ošteta na zahtjev vlasnika platiti po faktičnoj predmetnoj vrijednosti. Naši protivrici uvjeravaju, da se iz socijalno-ekonomskih motiva ne bi smjelo dopustiti, da se veliki posjednici sa dobivenom oštetom pretvore u velike kapitaliste. Ovo je njihovo mudro­ vanje sasvim neopravdano. Sigurno je da će se svi posjednici, mali i veliki sa novčanim kapitalom, kojeg će kao od­ štetu dobit; pošteno služiti. Uostalom u nas nema nikako velikih kapitalista kao što ih ima u drugim po­ krajinama našeg Kraljevstva i u stra­ nim državama, gdje je narodno gospo­ darstvo mnogo naprednije nego u nas. Mi bi trebali da dostignemo najnapredmje narode i da imamo sarazmjemo toliko fabrika i toliko milionera koliko ih oni imaju, pa da istom onda raspravbamo i radimo, kako čemo izbjeći opasnostima nagomilanog velikog kapi­ tala. Naša država, naš narod j naše na­ rodno gospodarstvo nalaze se u takvim prilikama, da bi svaka antikapJtalistička politika mogla imati samo štetnih posljedica. Našoj upravi trebaće ogromnih priho­ da da organizuje i izradi novi državni i privredni život. U našoj državi ima hvala Bogu mnogobrojnih i obilnih vre­ la prirodnog bogatstva koje bi trebalo najracionalnije i najintenzivnije eksploatisati. Za ovakva poduzeća trebalo bj stručuiačkog znanja i iskustva, duha podu­ zetnosti i velikog kapitala. U nas nema na žalost ništa toga u dovoljnoj mjeri, pa ćemo morali između ostaloga tražitt i sltanog kapitala, koji traži osigu­ ran i obilan dobitak, a ne trpi nikakvih veksacija. Usljeđ toga trebalo bi, da se domaći kapital protežira, a nc da mu se prave smetnje i zaprijeke. Osim toga, s kojim bi sc pravom mo­ glo zahtijevati da veći posjednici ne smiju imati većeg kapitala ako veliki . trgovci i veliki industrijalci pa Čak i ratni miUoneri sniju ostati u posjedu svojih miliona i uživat? ih po svojoj volji. Vlada je odredila prenos prava vla­ sništva kmetov, kih selišta na kmete. Ova je odredba posve nezakonita. Prenes vlasništva na kmete sc istom onda može odrediti kad bude eksproprijacija kmetovskih selišta zakonito i pravo­ moćno ustanovljena te vlasnicima is­ plaćena. Vlada je gornjom odredbom poga­ zila princip vlasništva, okrnjila vrijedned javnih knjiga, koje su državna in­ stitucija i najjača garancija za pravnu sigurnost nepokretnog vlasništva. Hak (prihod od zemlje pod kmetstvom). Vlada je takodc sistirala naša prava na hak (prihod) kmetovskih 'selišta. I ova Je naredba takođe nezakonita. Mi smo vlasnici kmetovrkih selišta i ima­ mo pravo na prihod od istih sve dotle dok naše vlasništvo zakonitim putem ne prede na druge osol>e. Usljeđ toga tražimo hak za godinu 1918. i 1919. načulno po dosadašnjem običaju, vlada nam deduše priznaje hak za godinu 1918., ali ne po dosadanjem običaju ne­ go u novcu j po maksimalnim cijenama. Mi pristajemo, da nam sc hak u nov­ Broi 101 Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* cu isplati, ali ne možemo nikako pri­ sa mnogim poteškoćama i neprilikama stati na maksimalne cijene, nego trai sa znatnim rizikom. Nadamo se, da šimo da se računa po. tržnim cijenama će mnogim poći za rukom da nađu nove u jesen 1918. (iza prevrata). ekvivalentne prihode; ali mnoge neće Mi smo trebali, da rečeni hak dobi­ moći održati ravnotežja i spašće na ni­ jemo u naravi, a maksimalne su cijene ži stepen privredne snage. Usljeđ toga ukinute odmah iza prevrata. Kmeti su trebalo bi da vlada barem u pogledu vlasnikov hak, koji je pri njmia ostao, begluka bude obzirnija i kulantnija namogli prodati po tržnim cijenama, a । prama vla^mcima, jer je to sad jedino vrelo, iz kojega mogu steći komad zemljovlasnici su isto tako mjesto ovo­ ga haka kupovali po tržnim cijenama hljeba. Naši "su zahtjevi glede slobodnog po­ sve poljoprivredne proizvode, koji su im za vlastito gospodarstvo bili po­ sjeda ovi: 1) Da se ukinu sve dosadašnje vla­ trebni, dine naredbe, kojima je slobodni posjed Us’jed toga nije nika^: pravo, da nam se hak za 1918 računa po maksimalnim ograničen; cijenama, koje je usljeđ ratne nevolje 2) da se gruntovno stanje smatra mje­ ustanovila bivša austro-ugarska vlada, rodavnim. Ako glede nekih nekretnina i keje su 5—6 puta niže od tržnih ci­ neki kmetski odnos pravno ne postoji a u gruntovnici nije izbrisan, iuia se jena. Hak za god. 1919. zahtjev vlasnika naknadno brisati; Za godinu 1919. tražimo hak u nara­ 3) da se sve zemlje, koje su slobodni vi ili u novcu po tržnim cijenama. Usta­ posjed Imaju predati vlasnicima poslije nova § 6. prethodnih odredaba za pri­ ovogodišnje žetve na slobodno raspo­ premu agrarne reforme od 25. februara laganje; 1918. određuje nieđli ostalim, da se do 4) da se odredi komasacija slobodnog posjeda gdje to nije skopčano .-a pre­ daljnje zakonske odredbe obustavljaju sve parnice i sve ovrhe, što su u toku velikim poteškoćama; 5) da se ukinu svi servituti na slo­ i i koje su postale iz kmetovskih odnošaja. A ovo je također jedan akt uprav­ bodnom posjedu kao n. pr. ispaše, kr­ nog nasilja bez Ikakve zakonske pod­ varenje i slično; loge, pa s toga molimo da se ova usta­ 6) da se zemljovlasnicima dade od nova čim prije opozove i da se naredi, slobodnog posjeda prihod za godinu da se mogu voditi ove parnice j ovrhe 1918. i 1919. po ugovoru, a gdje nema u smislu dosadanjih zakonskih nare­ ugovora, po opravdanom zahtjevu vla­ daba. snika; Slobodni posjed. 7) da se pri zakonskom regulisanju slobodnog posjeda za Bosnu i Hercego­ Naredbom od 21. jula 1919. zabranila I je vlada otuđivanje i opterećivanje slovinu odredi viSj maksimum nego za dru­ ge pokrajine, jer je-u nas poljoprivreda j bodnog posjeda koji u Bosni i Herce­ još na dosta primitivnom stepenu, pa govini prelazi maksimum od 150 odno­ sc usljeđ tega vrlo neznatan dio zemlje sno 200 do 400 odnosno 450 ha. I ova obrađuje racionalno i intenzivno, uz to je odredba jedan težak udarac uprav­ je zemlja sa malim izuzetciana vrlo nog apsolutizma protiv vlasničkim pra­ sloba, a poljoprivredne industrije nema vima. skoro nikako. Osim to-ga zemljovlasnici U čl 2. c) određeno je, da se nerazu drugim pokrajinama gdje nema kme­ vedeni supruzi ili vlasnici, koji skupa ta, neće imati da pretnpe one štete, koje posjeduju više od rečenog maksimuma se nanose zemljoposjednicima u Bosni smatraju jednom osobom. Ova je usta­ i Hercegovini izvlašćenjem njihove nova ne samo nezakonita nego i skroz zemlje po kmetima. nepravedna. Bračna zajednica ne involNašim zahtjevima moglo bi se tim vira nikako imovinske zajednice. Pra­ više udovoljiti, jer se sve opravdane va suvlasnika glede njihovih pojedinih potrebe težaka mogu pokriti zemljom, dijelova u zajedničkim nekretninama koja je pod kmetima i zemljom držav­ ne mogu se nikako ograničiti samo ra­ nog erara. di toga, što su ti nijhovi dijelovi sluŠtete uz prevrat. ajno fizički još nerazdijeljeni. Osim to­ Prigodom prevrata počinjene su ga je ova ustanova u protuslovlju i sa mnogim zemljoposjednicima ogromne svojom svrhom. Ratio legis je da ve­ štete. liki posjed ne ostane u jednim rukama, Kmeti i drugi seljaci sp im popalili nego da sc parcelira na male posjede. Usljeđ toga trebalo bi da se dioba iz­ Ili demolirali kuće i gospodarstvene zgrade, devastirali voćnjake j šume i među suvlasnika podupire, a ne da se opljačkah hranu, marvu i druge pokret­ zabranjuje. nine. Vlada ukida na jednoj strani kmetski Za ove štete odgovorna je u prvom odnos, a stvara na drugoj strani slični redu država pošto su se iste mogle po­ agrarni priveleg na našoj slobodnoj činiti samo s toga, jer državni organi zemlji, koju obrađuju t. zv. priorci, prinisu pružili oštećenjima dužne dovolj­ držnici, posjevnici i napoličari i t. d. § 15. prethodnih odredaba od 27. fe­ ne zaštite. Usljeđ toga tražimo i moli­ mo, da država čim prije naknadi sve bruara 1919. određuje, da se na zahtjev ove štete. prioraca, pridržnika i t đ. ugovorena Pravna zaštita. zakupnina kao i način j rokovi otplate • Sve državno vlasti podupiru seljaka mogu proglasiti ništetnim i čl. 6. ured­ be od 2. jula 1919. određuje, da se na u svakom pogledu, a sa posjednicima zahtjev prioraca, priđržnika i napolipostupaju većinom tako, kao da su bes­ čara i t d. ima vlasnikov dio prihoda, pravni. Usljeđ toga ne mogu posjednici koji je u naravi ugovoren u novčani da dobiju dovoljno zaštite ni za ono zakup pretvoriti i to po desetinskom malo prava, što im je još preostalo. paušalu, koji je ustanovljen godine Napadaji seljaka na posjednike i na 1916. kad nije bilo nikakve valutne raz­ njihov imetak nisu još prestali. Za pri­ like između krune u papiru i krune u mjer navodimo nekoliko slučajeva sa­ zlatu. mo iz jednog i to Bjeljmskog kotara. Ovom ustanovom ukida vlada samo­ Koncem septembra tek. god. zapalili su voljno privatno-pravne ugovore i odu­ seljaci sijeno, slamu i šumu Muhareinbega Pašića u Cađcvici. Koncem istog zima zemljovlasnicima znatan dio ugo­ vorenog prihoda i poklanja ga zemljo­ mjeseca razorili su i raznijeli seljaci radnicima. čardak Džaitihanunre Preljubovićke u Između prioraca, pridržnika, napoliDragaljevcu. Početkom oktobra tek. čara i t. d. s jedne strane i drugih ob­ god. zapaljeno je i izgorjelo oko 2 va­ radiva telja beglučke zemlje s druge gona slame Arifbega Ljubovića u Brodstrane, nema glede pravnog odnosa u cu. U mjescu avgu/>tu i septembru tek. glavnom nikakve razlike. Nazivi priogodi isjekli su seljaci šumu malodobne rac, pridržnik, prisjevnik, napoličar i t Senije Salifcbgovića u Obarskoj. đ. nastali su u narodu u glavnom baš Neke stranke i demagozi služe se na­ radi toga, da označe, da ovi zemljorad­ šim imetkom kao agitacionim sredst­ nici nisu kmeti, nego da privremeno vom. Oni s nadmeću u tome: ko će više obrađuju beglučku zemlju, a ne radi to­ ponuditi i pokloniti seljacima od našeg ga, da obilježe neko njihovo jače pra­ imetka, da ih pridobiju za svoju stran­ vo. ku i za svode egoistčne svrhe. Ako koji priorac, pridržnik, napoličar Kmetske zemlje su dc facto prestale i t d. obrađuje veću površinu begluka biti naše i ako nema za to nj zakonske kroz više godina bez prekidanja i bez sankcije niti kakve odštete, a ima mno­ obnove i promjene ugovora, time nije go posjednika, kojima su 2—3 kmeta stekao nikako novog, većeg i jačeg Mli jedino vj^lo prihoda. prava. Sa slobodnim posjedom ne stoji ta­ Ova je uredba tim nepravednija, jer kođe mnogo bolje. Seljaci su uzurpirali ima mnogo prioraca, koji su imućniji od veliki dio istoga, a ostatku prijeti ista vlasnika zemlje, koju obrađuju. sudbina. Već samim ukinućem kmetovskog Razne uredbe a naročito ona od 22. odnošaja j eksproprijacijom zemlje, koja jula ove godine mijenjaju samovoljno či­ je pod kmetima pretrpiće zemljovlasnitav privatno-pravni odnos slobodnog ci veliku štetu. Da naknade izgubljene posjeda na ogromnu štetu zemljopo­ sjednika, kako smo to gore spomenuli, prihode od čiflirka, moraće tražiti novu tako da posjednici | takvih zemalja ne zaradu, što će svakako biti skopčano dobivaju ni peti dio onoga. Što bi po pravu pripadalo, pa ne mogu često ni porez da plate na te zemlje, tišeiti svog posjeda t svojih prihoda i svake pravne zaštite, neki dižu zajmove na svoju kuću i avliju, ako imaju još nešto kredita, neki prodaju pokućstvo, neki skidaju ono nakita što su od starina čuvali kao porodični amanet porodici, neki prodaju vunu iz dušeka i jastuka, a neki i kuću nad glavom, da se samo prehrane sa dječicom u ovim teškim i skupim vremenima. Zima je već nastala. Gladna, gola i bosa čeljad će se morati loš i sa zimom boriti. Mnogi će životi, koji bi mogli još mnogo godina koristiti državi i narodu, podleći i gladi i zžmi kao nevine žrtva nepravde i nasilja. Kakvi sc osjećaji bude u ovakvim Ijudhna koji gledaju, kako inu drugi troši i uživa njegovu imovinu i kako će ovi ljudi da shvate narodno oslobođenje i ujedinjenje, to je lako pogoditi A sad ćemo da svršimo, sa molbom, da se opozovu sve nezakonite i nepra­ vedne odredbe protiv nama, da se naša ргауа uspostave i poštuju i da se ag­ rarno pitanje riješi pravedno i zakoni­ tim putem t. j. po zakonitom predstav­ ništvu koje će narod izabrati i sa vla­ darevom sankcijom. Ako bi se-vlada ipak odlučila, da agrarmi reformu sa sadašnjim narodnim predstavništvom provede, molimo, đa se ove naše prilike objektivno i sve* trano ispitaju i naši zahtjevi kao oprav­ dani uvaže. Ujedno molimo vladu, da se pobrine za veću sigurnost imetka i ži­ vota posjednika, a mi ćemo joj za sve to biti vrlo zahvalna i podupiraćemo je kao 'najpouzdaniji elemenat reda i mira drage volje i lojalno u njezinu radu za konsolvđovanje narodnog i državnog jedinstva i za sveopći napredak. m. Gospodine ministre predsjedniče! Pri predaji našeg memoranduma od 1. decembra bio sam tako slobodan, da i usmeno upozorim gospodina Ministra Predsjednika na bijedno i upravo očajno stanje posjednika Bosne i Hercegoine i da ga zamolim da blagoizvoli čim prije izdati neke izvjesne i prečne odredbe, kojima bi se ta bijeda bar do­ nekle mogla ublažiti. Radi boljeg i lakšeg pregleda usu­ đujem se ovu molbu i pismeno pono­ viti, kako slijedi: 1 .) Molim gospodina Ministra Pred­ sjednika, da blagoizvoli opozvati sve odredbe kojim su vlasnička prava gle­ de slobdnog posjeda (begluka) ograni­ čena, osobito naredbu o zabrani otuđi­ vanja, prodaje i diobe slobodnog posjed^ 1 ustanovu o reviziji zakupnih ugovora i o odmjerenju zakupnine po desetinskom paušalu. Pošto nam je naša zemlja, koja je pod kmetovima faktično oduzeta, preostao nam je naš slobodni posjed kao jedini imetak i jedino vrelo prihoda pomoću kojeg bj mogli barem još neko vrijeme makar i kukavno proživotariti. Mnogi bi obrađivali sobom svoj slo­ bodni posjedi, da tako zarade bar jedan dio od onoga, što im je za život naj­ nužnije, mnogi bi opet svoj slobodni po­ sjed ili jedan dio istoga prodali, da još neko vrijeme proživotare lili da neki rad otpočnu. Nu ovo je postalo skoro nemogućim •usljeđ gore navedenih ograničenja i usljed manjkave pravne zaštite. Seljaci su uzurpirali veliki dio slobodnog po­ sjeda, a ostatku prijeti ista sudbina. Mnogi posjednici ne smiju i ne mogu, da rade o zemlji, jer ih seljaci napada­ ju. Ko bi htio da proda ne može naći kupca ili mora vrlo jeftino prodati, po­ što nenna pravne sigurnosti. Odmjerenje zakupnine po desetin­ skom paušalu velika je i očevidna nepravada za posjednike. Ovaj je paušal ustanovljen god. 1906. kad nije bilo nikakve razlike između papirne i zlat­ ne krune, a sad je razlika kao 1 : 16. Po tom bi jednom posjedniku, koji bi od svog posjeda imao dobiti n. pr. j. nu trećinu od prihoda u naravi u vri­ jednosti od 1000 kruna pripalo po pau­ šalu jedva oko 100 kruna, čim ne bi mogao ni poreza platiti. 2 .) Molim, da nam sc hak za god. 1918. isplati po tržnim, a ne maksimal­ nim cijenama. Posjednici su trebali, da dobiju ovaj hak u naravi odmah poslije žetve god. 1918. Uslijed državnog pre­ okreta ostao je većim dijelom оудј hak pri kmetima. Maksimalne cijene koje je ustanovila bivša austro-ugarska mon­ arhija usljeđ ratne nevolje ukinuto ои � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c240cfbef84478970964af7a9b27d6a7.pdf 33419d5df7d08b2c82771daf4cd9ce1e PDF Text Text PoJta»4*»a •• ''MOVOm < Z . Poštarina u gotovom plaćena. POSEBNI 60 HELERA. IsHzi subotom, utorkom i četvrtkom. Шјг Ftšahlui ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 102. Sarajevo, utorak 23. decembra 19W. (30. rebiul-evvela 1338.) Položaj muslimana prema Senžermanskoj konvenciji. I ža<, te nastavi dalje: »Na prošlom satu : vjeronauke pitao nas je g. pop, koje smo pjesme učili Mi smo kazali »Oj Slaveni« i »Lijepa naša«, a sad da učhno »Bože pravde«. Na to nam je on Kako smo već javili naša je delegacija u Parizu zajedno sa senžermanrekao, kad vam gospođica bude rekla skim ugovorom potpisala konvenciju o zaštiti manjina u našem kraljevstvu, da pjevate te dvije pjesme, recite joj, da vi nećete nijedne pjesme pjevati koja sadržaje detaljnija utanačenja. Deseti članak ove konvencije tiče se samo prije, nego što naučite kraljevu himnu muslimana, pa ga sada nakon što je konvencija potpisana donosimo u fran(on rče da to nije srpska- himna, već •uskom izvoru i našem prijevodu. On glasi: •kraljeva) »Bože pravde«. A ako bi koga Art. 10. Le Royaume đes Serbes, Članak 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i zaružila ili kaznila za to, da odmah — Croates et Slovenes agrće de prendre i Slovenaca, pristaje da u pogledu niu- ' pokupimo svoje knjige i da dođemo k a l’ćgard des Musulmans en ce qui con- sllmana, u kol.ko to zasijeca u poro­ i njemu.« •erne leur statut familial on personnel dično pravo i lične odnose, done- i Za ovaj postupak otišao je potpisani toules dispositions permettant de rć- । se odredbe, shodne da se te stvari re- i sa učiteliicom Lenz i sve kako je bilo gior cers auestions selon les usagcs mu- ! gulišu u smislu muslimanskih I prijavio privremenom kotarskom uprasulmans. običaja. Frpsko-hrvatsko-slovenačka ! vitelju gosp. Skariću, koji je obećao da Le gouvernoment serbe, croate et vlada prcduzeće potrebne mjere, da će sam gospodina vjeroučitelja opome­ stovene provoquera ćgalement la пошР se obezbijedi postavljenje jednog Reisnuti, da među djecu ne unosi neposlušaalloti d’un Rels-Ul-Uleina. I nost prema nastavnicima. Da li tu ima Ul-Uleme. 1 zapostavljanja srpske himne i austrijanLe Royaume des Serbes, Croates et Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca oba­ . štine, neka prosudi svako! Slovenos s'engage a accorder toute vezuje se, da će ukazivati svaku zašti­ 2. Učiteljici Mariji Vrinjanin podmeće protection aux mosqućes, cimćtieres et tu džamijama, grobljima i dragim vjer­ ! se da je još »obožavateljica« Karla i antres etabliesements rellgleui musulskim muslimanskim ustanovama. Sve ■ da djeci nije dala izderati Karlovu slimans. Toutes facllitćs et autorisatione olakšice j dozvole davače se musliman­ i ka iz čitanaka. To ne odgovara istini serooi donnćes aux fonđatioas pieusee skim zadužbinama (vakufima) ] posto­ ! Učiteljica je u subotu oko 10 sati po(▼akouis) et »их ćtabHssemeats гевjećim vjerskim i dobrotvorom ujiho- ' dijelila djevojčicama I. čitanke, a u negieur charltablee oimulmam viin ustanovama i Kraljevina Srba, Hr­ I kima (što ona dotle nije opazila) bila je ilaute et le Rovaume dee Serbes, Crovata 1 Slovenaca м će uskratiti novim I slika Karlova. Ona je počela polahko et Slovenes ne retusera poer la ertefc'o« de pouveavs ćtabHieemente vjerskim i dobrotvornim ustanovama te I nožem izrezivati slike, da se Čitanka ne jedne od potrebnih olakšica, koje su za- ’ pokvari, a u to je zatražio vjeroučitelj rellg1exx et cbarltables живе des factgarantovane drugim privatnim ustano­ i djecu na vjeronauku. Ona je djeci re­ Kićs efceesalree qui seat geraetlee aux vama te vrste. kla, u koga ima slika Karlova, da do aatres eteHieeemeete prfvi« de eette nje ne dira, jer da će ona te slike u posatare. j nedieljak odstraniti Kad je u ponedje­ manjina govore i • vjerskim manjtna1 muli 1м* »• rimi MštiH ljak počda da slike vadi, opazi kod jeма, pa će se prema toe« primjenjivati I na mtMlhuaae. Drugom prilikom oba- ■ dne učenice istrgnutu sliku i na knjizi napisano strašnih pogrda na dotičnu uvDeetićema i e в|1та nade čitatelje. čiteljicu, koje je napisao roditelj te učenice. Ona je rekla da to nije lijepo i na tom je ostalo. Da h se radi toga može smatrati obo* žavateljicom Karlovom, to može tvr­ diti samo zagrižljivi dopisnik. Pod evim bombastičnim naslovom I ia sam Hrvatica, pa bih i ja onda ire3.) Upravitelju škole spočitava se, da donijela je »Srpska Riječ« u broju 170. ' bala više voljeti hrvatsku himnu 1 zato je on za sve ovo odgovoran. I jest! •d 12. decembra 1919. dopis iz Roga­ , nju prvo učiti. Zar ne?« On je šutio, a Ali u svemu ovome ne vidim, da se je učiteljica je nastavla: »Vidite djeco, tice, 1 kojem se napada upravitelj ško­ koja učiteljica ogriješila o propise, ne­ ali nije tako, niti smije biti. Ja volim le i dvije učiteljice i to gđca BrlgHa go su radile onako, kako su i trebale jednako sve tri Мптпе, sva tri »u moje, Lena i gđca Marija Vrinjanin, kao da raditi. Spočitava se upravitelju škole, sve tr su vaše himne, jer djeco, svaki b4agl vode u školj politiku propale Au­ da je i sad natpis na školskoj zgradi Srtiin jest i Hrvat i Slovenac, svaki je strije i tu se nj manje ni više me traži, Hrvat i Srbin i Slovenac, a tako isto I samo latinicom i sa bosanskim grbom, •ego da se upravitelj škole odmah pre­ svakil Slovenac je Srbin i Hrvat; mi i Istina je, da je i sad natpis samo latimjesti. Koliko je istine u tom dopisni, smo svi jedno, i zato je hrvatska him­ । nicom bez bosanskog grba), ali ne moneka sudi nepristrana javnost iz ovoga, na i moja i vaša kao i srpska Moveiač- । gu da shvatim, kako g. dopisnik a 1 što ću prikazati o pravom stanju stva­ ka j zato ćemo eve tri jednako voljeti I »Srpska Riječ« shvaćaju naredbu o rari, pa će se odmah svako moći uvjeriti, i s jednakim oduševljenjem pjevati < vnopravnosti latinice j ćirilice. Ja sam da je zagrižljivom dopisniku »Srpske Hrvatsku himno ćemo učiti najprije, jer I toga uvjerenja, da kad je tabla latinicom Rjječh samo stalo do toga, da se upra­ je najlakša, a onda srpsku pa slovenač- ! napisana Ili samo ćirilicom, da je time vitelj, pošto je musliman, odavle pre­ ku, jer su ove teže. (»Od lakšega teže­ i pokazano, da su oba pisma ravnopravmjesti. : na, jer barem meni je svejedno ili ne1 . On pifce da se u razredu učiteljice mu«). : što dobio napisano ćirilicom iH latirdLenz zapostavlja naredba o ravnopravDjeca su naučila hrvatsku himnu i I com. Za mene su oba pisma jednaka. ■osU ćirilice i latinice i govoreći o za­ jedan dio srpske. Jednoga dana na satu »Srpska Riječ« kaže, da su Srbi pra­ postavljanju srpske himne prikazuje ju pjevanja reče djeci, da zapjevaju »Oj voslavni uvrijeđeni, da i pod vladom austrijamkom i ne prijateljicom svega, Slaveni«, prije nego pređe na daljnje Njegova Veličanstva Kralja Petra mo­ ito je srpsko. Istina je naprotiv, da je učenje srpske himnt Pri pjevanju je raju gledati da im se mladež najprije i ona kao i nastavnica M Vrinjanin opazila da nekoliko dječaka šuti. Kad obučava u latinici i to baš ovdje, gdje caJzagrijanVa Jugoslavenka i jednako su otpjevali »Oj Slaveni« reče učeniku nema nikako rimo-katoBka i svu kriv­ im je sircu priraslo srpstvo i hrvatstvo, Lubardi, (koji je također šutio) neka nju svaljuje na me. a iako isto i svi nastavnicKce) ove sam zapjeva. On reče: »Ja neću nijedne U 1. godište upisano je svega 187 učeškole. Naredbi o ravnopravnosti latini­ druge pjesme zapjevati prije nego na­ I mka(ca), a od toga ima muslimanskih ce I Ćirilice u svakom je pogledu udo­ učimo srpsku himnu«. Učiteljica mu I dječaka 65 i djevojčica 48 dakle svega voljeno, jer u III. i IV. godištu svako je reče: »Ti ćeš pjevati onu pjsmu, koju ' 113 učenika(ca) muslimana, a 71 srpdijele dobilo čitanku latinicom j ćirilja hoću, a ne koju ti hoćeš«. Na to ih ; sito-pravoslavnih i 2 katolika, a 1 jev•om, jednu zadaću pAu ćirilicom. a nekoliko poviče: »Ne, koju Vi ho­ drugu latinicom. §to se tiče zapostav­ ćete, već koju mi hoćemo.« Ona | rej. Prema naredbi zemaljske vlade ja ljanja srpske himne. stvar je bila ovaje ostala zabezeknuta i pozvala je pot­ i sam upitao roditelje (staratelje) djekova: Učiteljica Lenz jedan je dan (re­ pisanog, pred kojim reče djevojčica i čije, koje vole pismo da u I. godištu kla djeci na satu pjevanja- »pošto smio Doturila Ajvazović: »Molim gospođice, I njihova djeca uče i gotovo ’/s bilo je za ■aučU »Oj Slaveni«, danas ćemo učiti tako im je g. pop rekao da k a- I latinicu. Ja sam morao naredbi udovo' Hiti ј odrediti da se u I. godištu ove gohrvatsku himnu. Na to je učenik Dra­ । dine uči latinica. Jesam li ja kriv tome, go Obradović (za koga зе u dopisu što vlada tako propisuje i sastoji li se •) Donosimo na ovom mjestu, jer dr­ •Srp. Riječi« tvrdi, da ga je učiteljica u tome moj frankovluk? Meni se pred­ žimo da predmet — premda izgleda da toliko po glavi as tukla. da je cijelu noć bacuje. da medu muslimanima širim ne­ je lokalne naravi — ima snažnu poza­ u vatri preležao, Što nije istina) rekao: kakav frankovluk i da »Jesam sposo­ dinu i jer zaslužuje da se istakne. On »Molim, a zašto ne srpsku?« Učiteljica ban, da radim za narodno jedinstvo. naime otkriva jednu tajnu ranu našeg ga je pitala: »A zašto bi ti, Drago, žcSam dopisnik »Srpske Riječi« tvrdi da narodnog organizma: popovsku И<Х da učimo baš srpsku?« Dijete je postoji nepremostiv jaz između musli­ »politiku«, koja bi morala da iščez­ šutilo. Ona mu je na to rekla: »Znam mana i pravoslavnih u Rogatici, a ne ne iz našeg javnog života. Ja, Drago, ti si Srbin, pa voliš zato više Uredništvo. akže ništa, ko je napravio i skrivio taj srpsku himnu, nego li hrvatsku, a vidiš, „Crno-žuta politika u školi". *) Pretplata godišnje72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se м Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun poAt štedionice 1119. Godina i. jaz. Neka ispita svoju savjest i svoga dobrog prijatelja, pa će odmah znati k« je kriv. Ja tvrdim: oni i niko dru­ gi, a ja sam baš onaj, koji muslimani­ ma svakom prilikom govorim o jedin­ stvu i bratskoj slozi, pa ako ko god nekad pomete taj moj rad, nijesam ja krivac, nego su krivci opet oni i ovakovj kao zagrižljivi dopisnik »Srpske Riječi«. O nekakvim memorandumima na francusku mirovnu konferenciju valjda je dopisnik usnio, jer ja barem a ni dru­ gi za nikakve memorandume neznamo. Gospodo, maJo više razumijevanja, da smo i mi Slaveni, da smo braća. Ra­ dite kao što. ja radim na izmirenju starih^pogrešaka, a novih ne pravite, pa ćemo brzo postići to, da rogatički mu­ slimani i pravoslavni budu prava bra­ ća na djelu i ubrzo ćemo ako Bog da postići pravo naredno jedftstvo. Rogatica, 18. decembra. Hitsejin Čamo, školski upravitelj. Sarajevo, 22. decembra U broju od 13. decembra donesosmo razgovor Regenta sa dopisnikom »Pe­ tit Journala« u kojem među ostalim stoje i riječi: »Agrarno pitanje je — riješeno. Pređašnji feudalni sistemi su iščezli. Ostaće samo regulisanje računa sa veleposjednicima zemlje.« Mi smo ovaj razgovor pustili bez primjedbe, jer ne ćemo da sljedujemo loš primjer načih »demokrata«, koji svoje vratolomije i tartiferije podmeću nosiocu krune. To činimo i ovaj put, premda je cijelo nezavisno novinstvo s raznih gledišta zamjerilo ovom ra­ zgovoru i zadovoljavamo za sad jed­ nim citatom iz ugledne beogradske »Samouprave«, koja je o agrarnom pasusu Regentova razgovora donijela ove značajne retke: »Nije tačno, daje kod nas riješeno agrarno pitanje, nego se ono nalazi u n a j n e s r e t n i j o j fazi njegovog rješavanja. Prije dan dva jedan od prvih savjetnika Krune, novi ministar za agrarnu reformu, po­ kazao nam je preko »Demokratije« svu teškoću ovog problema, za koji nam sada vlada preko krune veli da je ono riješeno. A nije n i k om e moglo biti nepoznato, da su baš teškoće oko rješavanja ovoga pitanja i način, kojim je upućeno, ig­ rali jednu od prvih uloga u doskoraбпјој krizi ministarstva.« Sarajevski vakuf­ ski izbori raspisani su ponovno i izbor džemaiskog medžlisa za grad Sarajevo odre­ đen je za četvrtak 1. januara i petak 2. januara 1920. Izbor će se obaviti u muvekithani Careve džamije, a oba dana počinje u 8 sati pa traje do 12 sati izjutra i od 1 do 5 sati iza pod­ ne. Birači koji dođu nakon zaključenja izbora ne će moći glasovati. Izborni je povjerenik g. Asimbeg Mutevelić, ‘a birački je spisak u prostori­ jama muftijskog ureda (kod Careve dža­ mije). Glasovnice, što su izdane za izbor, koji je bio određen na 23. novembra vrijede i za sadanji izbor uz uvjet, da nose žig (muhur) čla­ na povjerenstva g. Muhamed ef. Kadiča. Mjesni odbor naše organizaci­ je pobrinuo se je da se muhurlejišu sve glasovnice, koje su mu bile uru­ čene prilikom prošlih izbo­ ra i on će ih dostaviti dotičnim bira­ čima. Nu birači, koji u prošlim izbori- �Страна 2 Strana „ПРАВДА* PRAVDA" Врој 101 Broj ■ш ne podigoše svoje glasovnice tre­ odsijeva kao u ustalasanom moru vječ­ Daleko bi otišli kada bi redom raz­ Tom žalosnom stanju naše školske mla­ baju se sad pobrinuti: no biće, ne po sebi, nego po svojim dje­ glabali druge islamske vjerske istine, deži kriva je očito samo nesvjesno uvuče­ I.) da se uvjere jesu li unešent u novi lima, po svojini svojstvima svemoći, na politika u našim humanitarnim, kul­ kojima je uostalom svima temelj vjera spisak birača i sveznanja, ljepote, dobrote itd., i ovo u Ik)ga. Osim toga su ove stvari u turnim i potpornim institucijama. Naša 2.) ako jesu, da dignu svoju glasovje vječno biće drugo i drukčije nego glavnom poznate, jer su same po sebi narodna dobra, umjesto da budu ra­ ■icu i na vrijeme je predaju našem mje­ sve, što vidimo i što možemo zamisli­ jednostavne. Poznato jc n. pr. islam­ sadištima prosvjete i narodnog blago­ snom odboru na ispunjenje. stanja, da budu svetinja svijuh nas, ti, ali sve održava i svemu daje života. sko učenje o poslanstvu pojedinih vjerAko kogorj nije unesen u birački spi­ Umu je nedokučivo, jer ga um ne može i skih utemeljitelja, koje ne sadržava nita su naša opća dobra — na našu sak, a ima pravo, da bude unešen, tre­ obujmiti, ali je njegovo bivstvovanje i i šta, što je čovjeku teško pojmiti. veliku sramotu — postala poprištima ba da traži ispravak biračkog spiska. Jedino se mnogi spotiče o islamsko djelovanje najvidljivije i najdokazanije I najgrđih političkih i ličnih zadjevica. Ovaj prigovor može se staviti u s m eSvi prosvjetni radenici svih civilizovai samo ova prevelika jasnoća i uobiča- I stanovište o sudbini ili slobodnoj volji no ili pismeno kod povjerenstva, ; jeni način mišljenja i motrenja svijeta nih naroda laćaju se rada za svoje i misli, da muslimani i u ovom idu u koje se nalazi u muftijskom uredu. Rok zasjenjujc njegovu spoznaju, kao što j ćoravo u stvar i da ovo staro filozofkulturne ustanove sa najvećim pošto­ za prigovor ističe u petak 26. ovog mje­ vanjem i jednim takovim patriotskim prejako svjetlo zasjenjujc vid. Svijet je ■ sko pitanje nije kod njih pretrešeno seca iza podno i ko do tog roka ne za­ osjećajem, koji stoji kao najveća sve­ i sve što je u njemu ogromno čudo i ! podrobnije nego kod drugih. Očevidno traži ispravak spiska — gubi birač­ tinja nad svim građanskim, trgova­ neriješena zagonetka, ali čovjek, na­ je, da više odredbe u svijetu i u čočkim i političkim bojevima. Naši su­ ko pravo i ne može kasnije zahtije­ viknut na sve od djetinjstva, ne vidi u I vječijem životu leže u višim rukama, vati da se pogrješka ispravlja. Isto ta­ plemenici katoličke i pravoslavne re­ stvarima ništa neobično, niti u njemu I alj u običnom životu niti ko uči, niti se ko svaki birač ima pravo, da u gor­ ligije imadu također svoje žestoke što pobuđuje kakvih dubljih osjećaja, 1 drži načela, da treba skrštenih ruku njem roku prigovori ako je u spi­ strančarske borbe, ali nesuglasice u a sufija, sabran i povučen sam u se i čekati, da »kismet« pane u krilo, kako sak birača uvršten neko, ko nema bi­ vodstvu njihovih kulturnih ustanova trgnut iz običnog načina mišljenja mo­ to evropski pametnjakovići ponavljaju račkog prava. Tog prava nemaju ljudi, ne pređeše nikada praga njihovih do­ tri stvari preporođenim pogledom i za pišući »mudro« i zanimljivo o muslima­ koji stalno ne borave u Sarajevu, koji­ mova; a kod nas — mah izraz ne­ njega je sve dokaz za Boga i za nje­ nima. Svak se promeće i koprca u žima nema 24 godine i koji ne plaćaju sporazuma pretvara se već u krvave govo djelovanje, sve hoće da progovo­ I votu, kako može i kako zna, a kad ga vakufskog prireza ili su kažnjeni radi ri o Njemu. Ova je dakle spoznaja više I pogodi nešto neotklonjivo ili kad ga političke borbe. nepoštenih djela. intuicijom nego logikom, to jest nutar­ ‘ sustignu posljedice nesposobnosti ili Zbivalo se to gloženje u Vakufu, Oglas povjerenstva veli da će se gla»Gajretu« ili na kojem našem općem njim doživljenjcm, jer čovječji um i I neznanja, onda naravno govori za utje•ovnice dostaviti preko muhtara. nu na­ duša kriju u sebi neograničene sposob­ ! hu o sudbini. Da su muslimani čekali narodnom dobru, dužnost bi bila svih ši birači se umoljavaju da se i sami bri­ nosti, a ne samo sposobnost logičkog nas, da onima ličnostima, koje žele, kismeta« ne bi osvojili i uživali poloni! za svoje glasovnice i da ih čim pri­ zaključivanja. Radi neoborivog uvjere­ I vicu svijeta. da se ova naša dobra tim opće ško­ je dostave našem mjesnom odboru radi nja u ovu najvišu istinu i zbog velike dljivim idejama zaraze, jednom za Još možemo nešto spomenuti o isispunjenja. sigurnosti, sa kojom sufije često puta u ; 1amski.ni vjerskim dužnostima i zabrauvijek izbijemo iz šaka i da im vrata Svak na posao, pa će biti i odboru pjesničkom nadahnuću govore o stva­ f nama. Vidjeli smo, pred čijim veličanstnaših kulturnih zaklada na vijeke za­ hkše a i birač: sigurniji za svoju glari, njihovo učenje često izgleda pante- I vom musliman pada u molitvi licem na tvorena ostanu. Bovnicu. ističkim, ali po najčistijim predstavnici­ ' zemlju, bogomolja mu je cio nebeski Ne govoreći na ovome mjestu ništa ma sufzma ovo je učenje čisto od na­ o današnjem »Gajretovu« odboru na­ svod, a sveštenik može biti svaki vjer­ truhe panteizma. Milijuni su ljudi iz opominjem, da bi našem narodu mnogo nik. jer i sveštenik živi kao i drugi vjer­ vog tabora pregorili sve na svijetu i korisnije bilo biti i bez »Gajreta;« nici. Veliko odgojno i kulturno znače­ žrtvovali cijeli život tražeći istinu i re­ nego li ga imati takog da njegovu nje posta i zajedničkog sastanka na zultat je, da nauka nikad ne će otkriti imovinu odbor upotrebljava prema svetim mjestima, gdje se u bratstvu tražene »tajne« svijeta, jer je ta tajna strančarskoj uviđavnosti, a ne prema nađu najrazličitiji narodi svijeta, jasno Ako je istina, Presbiro javlja: MiniBog. koji je po svom biću i kakvoći iz­ patriotskoj dužnosti i time da se krv­ je na prvi pogled i o tom bi se dale na­ •tarski će savjet u jednoj od idućih nad našeg uma. al po svom bivstvolju stečenim narodnim novcem nevina pisati cijele knjige. Vjersku dužnost o sjednica rješavati pitanje poreza na vanju i djelovanju najdokazanija istina. I godišnjem podavanju za siromahe već djeca odgajaju za političku stafažu. ratne bogataše i pitanje ratne oštete. O mišljenju sufija možemo još spo­ I smo spominjali, a važnost ove odredbe Završujući apelujem na svu našu Brigu oko poreza ratnih bogataša ima menuti, da su isti najveseliji i najlibe­ I možemo donekle omjeriti pomislivši na : školsku omladinu, da se u svom mlaministar financija, a oko ratne otštete ralniji ljudi. Njihova je riječ, da do i današnju socijalnu borbu, koja bjesni I denačkom zanosu ne da zavaravati i ministar pravde«. Boga vodi toliko puteva. koliko je da­ I po zapadnim zemljama. Isto smo spo- i sramno izrabljivati u prljavoj — veći­ hova živih bića. Današnji su predstavni­ , minjali odredbu o alkoholu, o čistoći i nom ličnoj borbi — nekih naših žaPromjene na vladi. »Pravda« donosi: ci sofizma, i to većinom loši i nedorasli I drugim stvarima, i sve su ovo kultur- i losnih političaral »Do konca o. mj. iznijeće se rješenje o predstavnici, različite derviške sekte, a , ne takovine, za koje se takozvani kulApelujem i na sve prijatelje našega ličnim promjenama u bosanskoj vladi. mi ovo pišući imali smo pred očima u- ! turni narodi istom bore. j napredka, da bez razlike podupiru sva Podpredsjednikom vlade i povjerenikom temeljitelje i najodabranije ličnosti onaša narodna dobra, ali da tim našim za unutarnja djela imao bi biti Dr. Ni­ Kad sve ovo promislimo, zaista nema općim dobrima još više pažnje i inte­ vog pravca. kola Stojanović. Ova je kombinacija I temeljita razloga za opreke među uleresa posvete i ne puštaju ih u ruke U zapadnim zemljama, koje su u ve­ prihvaćena od javnosti povoljno«. mom pravom inteligencijom u Islamu sumnjivim ličnostima. ćem dodiru sa istokom, kao što je En­ Lažete, gospodo beogradska. Bosna i ove opreke mogu postojati jedino radi Napominjući da se ovo ni na koji gleska, Francuska i Amerika, nastao 1 nekih vanjskih » formalnih stvari, lili ■ iti trpi A te. ni njegova novog tutora način nc smije razumjeti kao neki je, najviše pod uplivom indijske filozo; Nikole. Mi smo za režim narodnih pred­ radi nesporazuma, naduvenosti i tvrdo­ fije pokret medu najodličnijim umnici- ! [ ispad specijalno proti današnjem »Gajstavnika, a trabante šaljite na drugu glavosti. retovom« odboru, primjećujem, da mi ma, koje ne zadovoljava materijalistič- • stranu. Dakle ne cijepajmo se, nego se zbli­ je ovome povoda dao jedan kratki ko i površno motrenje svijeta i koji ne žavajmo! Koga li se to tiče? Presbiro javlja: razgovor (16. o. mj. u 4 po podne) sa vide svrhu života u sticanju i istica- ' Da bi članovi vlade bili obaviješteni o i nju, u sili i oholosti, što je dovelo i do ; jednim, svojim izjavama nedošljednim toku rada ministarskog savjeta riješe- i današnjeg kraha u Evropi. Oni dolaze odbornikom jedne naše kulturne usta­ ■o je, da se nijedna važna odluka ponove. do istih istina i misli, do kojih su sufi­ jed nih ministara nc iznosi dok ne bude Zasada toliko! G—r. je došli prije toli' o vijekova. Slične mi- : predhodno u sjednici na nju upozoreni sli zastupaju i glasoviti pisci Emcr- : svi članovi vlade. Tu se razumiju i svi son iaeterlnck, Lhotzky i drugi. poslovi oko — prodaje državnih Pogledajmo još učenje u Bogu onih j s t v a r i, koje premašuju 150.000 dinara. islamskih mislioca, koji su nazvani fi- : lozofima, jer su nastavili na grčku filo­ Konus ja za pregledavanje arhiva biv­ Kako se čuje, proslavljeno je šeg austrijskog guvernera u Beogradu ; zofiju i tako pridržali i ovaj grčki na­ Skoro riješenj’e jadranskog problema. odlučila je na posljednjoj sjednici, da po- : ziv, a ne da su samo oni filozofirah, kao i otvorenje ovoga konvikta na poseban : način, te tom prilikom bilješke po । Reuterova agencija tvndi: U noti, koja što se vidi iz dosadašnje rasprave. 1 jedine dokumente nakon pregledanja po­ ovi su iznijeli veličanstvene misk u i našim sarajevskim dnevnicima laskavo i jc predana Scialoji prilikom londonske šalje ministarstvu na daljnji postupak. ovom pitanju. Oni opet poklanjaju ve- I pišu o »Gajretovu« odboru i hvalisaju konferencije Francuska i Engleska za­ Mnogi dokumenti osvjetljuju rad poje­ liku važnost logici, kao i mutekellimi, | red u konviktu. Povoljno se piše i o htijevale su od Italije odgovor u roku dinih već kompromitovanih osoba, a neod 10 dana. ’Ako je to istinito, onda ćeali više od ovih proučavaju prirodu i i toj prigodnoj svečanosti i o velikom k. opet terete mnoga lica, koja su se пк) naskoro vidjeti da je Italija sklona u svemu otkrivaju dokaze o Bogu. Iz- j broju posjetioca. Mi ne možemo o toj dosad vješto krila. medu njih je Ibni-Tufejl iz španjolske i slavi ništa reći, jer nijesmo bili na ponovo raspravljati o riječkom pitanju. Kad li će se otvoriti crni tefteri na na­ nju pozvani — pa nijesmo ni išli. Nitbi namjerava kroz kratko vrijeme napisao glasovito djelo o ovom pitanju šoj Musali ?... Ja pak osobno zalazio sam u taj | posjet t Pariš i London, što bi značilo u obliku romana, u kojem je izložio sve Za poslanika u Bukureštu imenovan konvikt i uistinu sam se uvjerio, da da je riječko i jadransko pitanje ušlo potrebito predznanje za ovu najvišu je g. Rade Luković. je tu samo agilna ruka, volja za ra- , u fazu definitivnog riješenja. spoznaju. Dijete na osamljenom otoku dom, smisao za ljepotom, higijensko I »Dai1y Mail« javlja: Clemencean i živi samo i nepokvareno raznim stra­ pojimanje i jaka pedagoška individu­ Lloyd George predali su talijanskom mi­ stima i nenaučeno od drugih na površalnost prefektera od jedne napola po­ šno i krivo motrenje svijeta, gleda sve nistru vanjskih po-sala Scialoji notu, u rušene kuće, od neopisive unutarnje nepomućenim pogledom 1 nebrojene po­ kojoj vele, da će se radi nepopustlji­ anarhije, od skrahirane ekonomije — vosti stajališta u riječkom pitanju ovo jave na nebu i na zemlji pobuđuju u od jedne ludnice mogla da učini jedan riješiti prema Vilsonovom zahtjeve- ta­ njemu neopisivo čuđenje t zanimanje. Izričiti i tipični Pestalozzianum. Tu (Svršetak.) ko, da Rijeka postane nezavisna dr­ Motreći stvari spoznaje, šta im je zaveliku i neprocjenivu žrtvu za našu A. K. — Sto se tiče sofijskog učenja, ' jedmćko, a u čemu se razlikuju i tako žava. mladež doprinio je isključivo sadanji ft osobito učenja o Bogu, koje nas ov­ dolazi do općenitih pojmova i logič­ »Pravda« javlja iz Parisa: Potvrđu­ prefekt toga zavoda gosp. 1. Vrebac. dje zanima, to se u pisanim djelima ne : kog mišljenja. U svemu vidi uredbu i ju se vijesti, da će se jadranski ^roblem Tom se prilikom nameće pako pi ­ izlaže uvijek otvoreno, nego u glavnom pravilnost i logički dolazi do spoznaje, riješiti krajem decembra. U krugovima tanje: A ta naša mladež? Kakav je kle usmenom predajom i postepeno se I da postoji još nešto nevidljivo, što sve naše delegacije doznajc se, da se linija njezin socijalni odgoj? Na nama kao povjerava onima, koji pristaju uz ovaj | ravna i održava, kao što nevidljiva ti Istri malo razlikuje od Vilsonove. negdašnjim sarajevskim srednjoškolci ­ stvar ravna njegovim tijelom. Došavši pravac. Zato je ovo učenje drugom Rijeka bi imala pripasti Talijanima, a ma jednostavno je počinjen jedan so­ svijetu nepoznato, pa i samim hodžama, log.čki do ove spoznaje pušta iz vida pristanište Jugoslaviji. Raspoloženje u cijalni zločin — zločin primarnog stesve što je prolazno j razmišlja samo o koji ne pristaju uza sufije. savezničkim krugovima postalo je mno­ pena. Mi smo odgajani pod uplivom onom nevidljivom biću i najposlije nje­ Sufije, povučeni od svijeta, imaju go povoljnije po našu stvar. naših političkih koterija, nemilo smo govom! duševnom oku postaje jasna I pred očima kao jedinu svrhu spoznaju iskorištavani kao slijepo oruđe na Tal’Janl spuštaju durbin. »Pravda« vidljiva istina, do koje je bio došao Boga. Bog je jedino pravo biće, koje prima iz Parisa: Talijani su sveli svo­ najprljaviji način u svim političkim logički, kao što bi slijepcu, koji bi pro ­ uistinu jest i koje postoji; sve druge borbama. Oteta nam je naša vlastita je pretenzije u jadranskom pitanju na gledao, bile jasne stvari, o kojima je stvari postoje samo povremeno i primisao, oteta nam je vlastita samoodto. da Rijeka ostane njihova, a riječko prije imao samo slutnje. v dno. Nebrojena bića i pojave u sve­ ređenost, otet nam je kompas života bi se pristanište imalo intemacijonallmiru neprestano nastaju i prestaju i Eto, ovo je ukratko muslimansko uzovatt pod arimlnistracijom Jugoslavije. Tako smo žalosno đakovali mi — mi uz najdublje proučavanje vidimo i čenje o Bogu. Jasna je zamašitost ocijele đačke generacije do 1914. — To Za Zadar Talijani traže autonomiju pođ osjećamo samo njihovu vanjsku stra­ vog čitavog učenja za čovječje mišljeje u glavnom bila akcija »Gajretova« jugoslavenskim protektoratom. nu i to samo onako, kako nam ju pruža •nje i za život, a isto je jasno, da se oondašnjeg odbora et consorces, dok Kapitulacija D’ Annunzla. Iz dobrog nas vid, sluh, itd., a ne kakve su i šta vom veličanstvenom pogledu na svijet je i izazvana reakcija pod svojim plaizvora doznaje se da D* Annunzio ovih su te stvari samt po sebi. U tim nebro­ znanost postepeno primiče, a nc da ga žtem skrivala iste pogubnosti za na­ dara prisilno napušta Rijeku I ћиjenim bićima, pojavama i djelovanju obara. šeg đaka. dući mu ic nemoguće povratiti se ed- bilješke Prosvjeta i šhola. Prilikom otvorenja „Bajretova honvihta". Ne cijepajmo se! Politički pregled �•• -«»ovom Dla/e»- Spoj 102 Bro; ntah u Italiju radi neprijateljskog raspo№enja pučanstva, povući će se sa svo­ ji« Četama prama dogovoru u Zadar ♦4 tek i e će ili malo po mak) raspustiti JtdtMi izjava Seialoje. »Pali Mali Gaaet-e« donosi intervju s talijanskim militrom vanjskih poslova Scialojom o Mdranskom pitanju. »Netko me pitao«, kazo je So'aloja, »zašto ne bombardi­ rate Rijeku?« Jasno je što je nc bombard’rimo kao što smo je ostavili neUkuutu za rata, jer je ona talijanski grad, a danas ima još više razloga, da je roštedimo, jer je danas tamo D’ An»mhzIo. Smatramo Rijeku kao predstra3U Italije. Nadam se, da će nam uspjeti lp-razumi ti se sa skrajnjim pacionalt>tičkim elementima, da bi prihvatili umlerenlje držanje«. Crnogorsko pitanje. Lioyd George iz­ javio je u donjem domu, da vrhovni sa­ vjet pretresa crnogorsko pitanje, ali odhkn nije donesena. Također je izjavio ia I)* Annunzijo vjerovatno ne će upa­ sti u Crnu Goru. U donjem domu uputio je pitanje je­ du poslanik vladi, da h je dobila iz­ vještaj, da srpska vlada internira Cr»•gorce. Državni pod sekretar spoljnvh postova odgovorio je da nema izvještaa te vrste. Događaji u Amautluku. »Pravda« jav- ka: U Valoni između Arbanasa i Talihna došlo je do krvavog sukoba. Karab njeri ubili su deset, a ranili dvade­ set Arbanasa. Arbanasi ranili su jednog maj ra, četiri mža oficira i dvanaest ▼o’r ka. U znak protesta’ radnje su tri 4a и zatvorene. Važna izjava Loyd Georgea. U englcekom parlamentu izjavio je Loyd George, da bi nastala nesigurnost za mir i odnošajc među državama, ako bi se javnosti saopštili detalji o rasprava­ ma glede političke strane ri­ ječkog p i t a iXi a. Talijanska vlada 00$tupa o dobroj namjeri, ali nailazi na krivo tumačenje; izjave Francuske, En­ gleske ili Amerike da bi mogle izazvati eabiinu ili nepotrebita uznemirenja. Raeprave u Londonu bile bi beskorisne, kada bi Clemcnceau došao bez dovolj■e punomoći. Engleska nije ozbiljno ra•anala, da bi Amerika mogla ne rat.fiarali mirovni ugovor i zato misli, da ©e laj čas ubrzo doći. Engleska ne mo­ že samo na sebe prenijeti svu odgo­ vornost i ako bi se o tome raspravlja­ la, uda bi se vlada obratila parlamentu. Što se tiče Rusije savez će čekati iok se položaj razjasni. Činjenica je, 4a saveznici žele stupiti sa Rusijom u normalne odnose, čim bude obrazovaaa vlada koja će zastupati čitavi na­ rod. Za Austriju je učinjeno sve što je moeuće, ali dalje se ne može ništa učiBitk osam ako Amerika ne pomogne tvojim velikim sredstvima. »Mirovno« nastojanje Francuske. Li­ stovi donose iz Parisa: Vladi je pred­ ložen nacrt, u kojem se traži što v e<e oboružavanje, gradnja francuskih arakoplova i brodova, povećanje broja tankova i artiljerije i utvrđivanje graulcc. Nastojanje Francuske, da se približi Ital ji, izgleda prema pisanju francuske etampe, da ne može imati uspjeha radi riječkog pitanja. O englesko-francuskom sporazumu. da nije Sklopljen nikakav cnglesko-francuski sa­ vez, nego je samo sklopljen sporazum • zajedničkoj politici u — Turskoj. »Matin« saznaje iz Londona, Zajam Francuski. »Moming Post« pi­ le da su engleske banke dozvolile Fran•q koj kredit od 10 milijuna fimti šter- Ihga. Troškovi oko obnove razorenih kra­ jeva na francusko-njemačkoj granici iz■ašaju 130 milijardi franaka. Predsjednikom francuskog parlamenta izabran te Paul Dechannel sa 176 gla- ®©va. Japan se krti. »Deutsche Allgemeine Zeitung« dobiva iz Basela vijesti, da je japanski poslanik izjavio, da Japan ka­ ni poslati u Sibir jače ćete, jer se boji, da bi crvene čete mogle ugroziti japanaka interese. Talijani — »dobročinitelji«. Jedan Han talijanskog poslanstva u Beču oba­ vijestio je tamošnjeg gradskog načel•ika, da talijanski crveni krst prima 15.000 bečke djece koju će smjestiti u ■eposrednoj blizini Rima. Dva delegata bečke općine prutiće djecu, da se uvje­ re o povoljnim uslovima tog transpor­ ta, kojemu će sudjelovati i talijanska »PRAVDA* — .ПРАВДА mita bilo još mnogo ručnih granata i I rova Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 specijalne velike bo­ bombi. O tom događaju kolaju u Beog­ ce 24 krune. Fellerov migrenovi klin­ radu najrazbčitijc vijesti, koje još niječići 1 komad 3 K 50 f. su nikako potvrđene. Odmah je zapo­ četa istraga, koja će nam naskoro do­ Želudac Vam nije u redu? Neko­ nijeti konačne rezultate. liko Eellerovih pravih Elsa-pilulal Te su pouzdane I 6 kutija 12 kruna. Šved­ Advokatsku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman ska želudčana tinktura 1 velika boca Alečković. 200 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ I Stubica donja Elsatrg br. 310. Hr­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ vatska. C. nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju Činovničke plaće. Kuko srno jurili odo­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja bren jc činovnicima i državnim namještenicima doplatak na plaće od 120" . pa niže prema čin. se latili škodljivih sredstava, naručite razredima. No kud će guba te na jare! U na­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu ređenju stoji i jedon srbijanska riječ: pr na­ »Elsa* lončić ža 6 kruna. Jača vrsta dležnost", koju Jugoslaveni na novoj vladi 9 kruna. Dobiva s^samo kod ljekar­ i računarskom odsjeku nijesa mogli protumačiti. nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 1 oni sa naHi za potrebno da upitaju Beograd šta ta riječ snaći. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 vlada. Listovi jednodušno izjavljuju, da će stanovništvo Beča to milosrdno dje­ lo pozdraviti sa toplom zahvalnošću. Engleska nastoji da savez naroda do­ đe do ostvarenja, jer o tome zavisi svijetski poredak. Iz islamskog svijeta. Mir sa Turskom, reče Loyd George u engleskom parlamentu, još nije pot­ pisan, jer se želi Americi dati vreme­ na da promisli. Saveznici žele svakako brzo mir. zato će se povesti iznova pregovori u Parisu .i Londonu. EnvcrpaSa kralj Turkestana? Jedan brzojav iz Ženece upućen listu »Echo de Pariš« javlja da jc Enverpaša pri­ gušen kraljem Turkestana Odavno vc* nadodale taj list, ne čuje se nl.ta o Envtrpaši, ali njegov utjecaj u Anadohi rastao jc svaki dan. On je duša naci­ onalne snanke, kojoj jc Mnstafa K^mal samo službeni vođa. Možemo se nada­ ti. svršava taj list, obnovi šovinističkog pokreta koji diže istočne vilajete Male Azije. Opet atentat. Brzojav iz Kaira od 18. decembra javlja: »Neki student počinio je atentat na prvog ministra«. Muči li vas glavobolja? Zubobo­ lja? Trga nje u kostima? Malo Felk- MOJ 3RRT Smail Zukanović služio je kao vojnik u vo sci bivše Austro-Ugarske. U godini 1916. zapao je u zarobljenički tabor na ruskom rati­ štu, te od tada do danas za njega ne znam ništa, da li je živ ili mrtav, te molim sve znance i prijatelje, ako ko štogod o njemu zna, da mi javi ha adresu Zukanović Ibrahim Počitelj (Hercegovina). ; oi - 1-з Domsće vijesti POTPORE ZA IZGRADNJU DOMO­ VA. Ministar ishrane i obnove zemlje odlučio je izdati na ime pomoći za obnovu u ratu porušenih zgrada po sellma u SrbiH 1,330.000 dinara, za ishranu novih krajeva 1,080.000 din., za ishranu ratne sirotinje odsjeku za i s h r a* nu U SARAJEVU 500.000 dinara, tt Zagrebu 450.000 dinara, u Ljubljani 450.000 dinara, u Splitu 300.000 dinara, u Pođgorici 300.000 dinara i u Novom Sadu 250.000 dinara. Molimo mjesne odbore naše organi­ zacije u nastradalim krajevima, da ovom pitanju posvete osobitu pažnju. Molimo da se ispravi. U memo­ randumima otštampanim u prošlom broju »Pravde« potkralo se mnogo slagarskih pogrješaka i prometnuto je više redaka, pa ispravljamo samo slijedeće pogrješke, koje kvare smisao: U memorandumu I. iskvarena je druga stavka tako, da je upravo nerazumljiva. Ova stavka ima da glasi: »Naša država ima sve prirodne uslove da bude velika kultu rna zajednica troimenognaro da«. U memorandumu II. u prvom stup­ cu u 7. redu uzdo mjesto »nikako svoje imanje« ima da glasi: »nikako svoje zemlje«; u drugom stupcu u 4. redu ozgo mjesto »samo« njihov posjed ima da glasi: »sav« njihov posjed; u prvom stupcu na 4. strani lista u 4. stavki ozdo nepotpuna rečenica ima da glasi: »Prenos vlasništva na kmete ima se istom onda odrediti kad bude eksproprijacija kmetovskih selišta zakonito i pravomoćno zaključena i odšteta također zakonito i pravomoćno ustano­ vljena, te vlasnicima isplaćena.« „Miči se, moro, s kućnjeg mi praga" naslov je članku što ga do­ bismo od jednog prijatelja iz Sandžaka (Orle Ćehotinski), u kojem ustaje pro­ ti aspiracijama kralja Nikite. Članak ćemo donijeti u idućem broju i obra­ ćamo na njeg osobitu pažnju. Nadamo se, da ovaj članak ne će precrtati mavi olovka, kao što je precrtala jedan prijašnji Članak istog pisca. Činovnički doplaci. Predsjedništvu zemaljske vlade stigao je iz Beograda z v a n i č a n brzojav, po kome su odo­ breni za zemlje izvan Srbije novi do­ datci radi skupoće i nabavke sa sna­ gom od 1. decembra do konca febru­ ara. Po toj odredbi činovnicima XI. razreda pripada 120®/0, X. 110» „ IX. 100% VIII. 9O°'o, VII. 80 '0i„ VI. 70°/i V. 60%, IV. 50%, III. 40 70, a službe­ nicima nečinovnicima 120°;© Novi advokat musliman. Dr. Su­ lejman ef. Alečković, dobio je stallum agendi u Travniku i ovih dana otvara tamo advokatsku kancelariju. Prepo­ ručujemo ga svoj braći i nadamo se da će u njem naći dobra i solidna savjetnika. Zagonetna eksplozija u Beogradu. U ponedjeljak poslije podne u Lazarcvoj ulici vis-a-vis Narodne banke dogodila se velika eksplozija u kući trgovca, koji je imao u podrumu velike zalihe dina­ mita. Govori se, ida je tamo osim dina- Strana 3 Страпа Ne znamo jeli ovo treha S činovnicima ili в Beogradom. Stoga mećemo u Treželjak i Beo­ grad i Sarajevo. Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. URA ^ја čini trajno vbSBljE ? ? . | i 1 ; I • keja čini trajno VBSBljB ? ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeii, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: Škare, r.oževi. britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cijenik cd tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 506. j . ‘ i I i Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose Čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić б kruna. Nr. ni. jača vrsta 9 ' kruna. K teme jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove I K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistiČki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /risa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 24 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Klujer, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. �Страна 4. Strana Број 102 _ПРАВДА“ — „PRAVDA" Hrvatska Centralna Banka za Basnu i Herceg, u Sarajevu Podružnice: Derventa, Mostar, Bos. Šamac, Tuzla i Zenica. Prospekt i poziv na upis dionica IV. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu, povodom povišenja dioničke glavnice od K 4,000.000'— na K 1о,ооо.ооо’— Jedanajsta redovita glavna skupština zaključila je, da se sadanja dionička gla­ vnica povisi od K 4,000.000 na K 10,000.000.—, te je ovlastila ravnateljstvo, da prOvede to povišenje. Na OSnOvu te ovlasti i temeljem odobrenja ministarstva trgovine i industrije, odjelenja za kreditno ustanove i osiguranja, u Beogradu od 4. augusta 1919. VI. br. 318. stavlja potpisano ravnateljstvo Па Javnu supskripciju 75.000 komada novih dionica po nominalnih K 80. po dionici uz ilijedećc uvjete: 1 .) DOSADANJI DIONIČARI imadu u prvom redu PRAVO OPCIJE i to na svake dvije stare dionice po tri nove uz tečaj od K 100 — po dionici. 2 .) Uz opciju primat će se istodobno na eventualno neoptirane dionice i PRED­ BILJEŽBE i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 130’— po dionici. 3 .) U svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da su uz ispunjeno i potpi­ sano upisno očitovanje (na trećoj stranici ovoga prospekta) doprinesu i stare izvorne dionice — bez kuponskib araka — na blagajne zavoda ili kojeg upisnog mjesta, te se ima istodobno i položiti odmah po svakoj optiranoj dionici po K 100.— Stare dionice, temeljem kojih se izvikuje pravo opcije, providit će upisno mjesto štampiljom: „IV. Emisija. Pravo upcije izvršeno" i nakon toga stranci odmah povratiti. 4 .) Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i potpisati upisno očitovanje i po­ ložiti odmah za svaku pred bilježenu dionicu no K 130.— Upisi i uplate mogu se obaviti ili osobno ili po A tom. O uplatama izdati će upisno mjesto potvrdu, koju treba dobro čuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat tih potvrda. 5 .) Pravo podjelbe predbilježenih dionica pridržaje si ravnateljstvo, te d© podjelbu provesti odmah nakon izminuća upisnoga roka, izlučivši optirane dionice. Za slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno maaje dionica, nego ih je predbilježio, to^će mu se uplaćeni višak povratiti. 6 .) Nove dionice IV. emisije sudjeluju na poslovnem dobitku zavoda počam od od 1. januara 1920. 7 .) Potpisatelji treba da podignu izvorne dionice uz povrat izdanih im potvrda o uplati kod istih onih zavoda, gdje su upis izvršiti. Upisivanje i izmjena potvrda u izvorne dionice vrše upisna mjesta bez troškova za upisatelje. 8 .) Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 9 .) Sve dionica nove emisije glasiti će na donosioca. Upisivanje počinje dne 4. decembra, a svršava dne 30. dec. 1919. Upise primaju slijedeći novčani zavodi: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, te njezine podružnice u Bos. Samcu, Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu i sve njezine podružnice, Jadranska Banka i vsve njezine podružnice. Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci, Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u Bos. Brodu, Hrvatska Posavska Banka u Brčkom, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu, Hrvatska Banka u .Travniku i njezina podružnica u Jajcu, Trgovačka Banka u Trebinju i Hrvatska Banka u Varešu. Ravnateljstvo Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu, d. d.. u Sarajevu. Ođtovorrd urednik: M. SudŽBka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c12b4310989ebb8cf69cb93f6318fd79.pdf 8af04aeadb0638a9ec74cbc74c800776 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. 60 BRCI И Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Mjs rEdabciani ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ 0РГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 103. Pretplata godišaje 72kru* r.e, na pola godine 36 kra­ sa. Uredništvo i uprava nalazi se n Carevoj ulici. Telefon br 124 Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 25. decembra 1919. (2. rebiul-ahira 1338.) Iskoristimo ovo! nićk.ii grobova padaju na teret miinstairstvu vjera«. Kako se vidi, ovaj blaženi minj'tar radi putnom parom. Sreduo je sve, pa sad još samo ostadoše grobovi ratni­ ka. A što su u Bosni, Saridžaku i Ма^ kedouiji muslimanski grobovi izvrgnu­ ta najbrutahvijem oskvrnjivanju, on ni mukajet. Ta radi se o »turskim« groho­ tna, pa za Jugoslaviju nije nikakva sramota, što se u njoj na svakom ko­ raku koče ovti Vidljivi znaci barbar­ stva. Mi smo više puta pisah o grobljuna nad Kovačima, usred sredine Sarajeva; pred ofic.rskim domom, na glavnoj vИс1 Kraljjj Petra napravljeno je smctljište i nik^se nc miče, da upozori vojuu oblast na dužnost čuvanja ovog grooIja, koje je preuzela posebnim ugovo­ rom. Kako bi bilo da se »humani« g. Alaupović malo zauileresiira za ove stvari i izda uredbu o progonu barba­ ra, koji ii samoj J.ugoslav.ii pljuju u li­ ce civilizaćjr. Treba najprije urediti prihke u zemiji, pa se tek onda pružati izvan njenih granica. Jer strani će nas svijet suditi u prvom redu po stanju u zemlji, pa' ako tu ne bude reda, ne će koristiti Alaupov-ćeve Potemkijade po Africi.... To su te dvije »žrtve«, koje bi po shvaćanju nekih morali pridonijeti na­ ši građani. Ali po našem shvaćanju to nijesu nikakve žrtve, nego samo duž­ nosti, koje moraju naša braća po vjeri i naši imućni ljudi prinositi za naše op­ će dobro isto onakj, kako to i naša inteligencija daje u tu svrhu svoje um­ ne snage. 1 kad smo to prebrodili, nda lahko i vrk) skladno pokrećemo stvar dalje. ' (Svršićc se). š-in. Pruža nam se jedna dobra pri­ samim u prvom redu za to, što će ve­ lika za početak zbiljskog pridizanja iz ćina naših spremnih sinova biti upuće­ ekonomske neizvjesnosti, u kojoj sada na na stalnu državnu plaću i slabo ži­ stojimo skoro na mrtvoj taćki; prilika votarenje, a u drugom redu krivica i za kojom smo se du"o vremena obazi­ pred Bogom teška odgovornost za to, rali i naglašavali njezinu potrebu u stošto usljed pomanjkanja snaga poslije thne з litljade sastanaka i razgovora; pri­ neće moći poći naše stvari, od opće­ lika, koja bi imali da upravi vedrije nito korisnog značaja za sve nas onim naše poglede u budućnost. Do nas sad putem, kako to mi svi u dnu duše že­ sanfih stoji da je iskoristimo kako tre­ limo, ne dotičući se samo — svoje ke­ ba; do nas stoji da je oživimo i prive­ se. A ispravljati je lahko, tako lahko i demo u djelo; do nas stoji da odlučimo tako skladno a bez ikakvih žrtva, da Sarajevo, 24. decembra. hoćemo li živjeti ili samo životari­ se u čudu moramo zapitati: pa što to Prsbiro javlja iz Beograda: »Minis­ ti. A evo u čemu je stvar: r.e počesmo već davno, makar i sa po­ tarstvo vjera izdalo je uredbu o ču­ zajmljenim strukovnim snagama iz dru­ Naša zemlja obiluje prirodnim plodi­ vanju i održanju grobova naš.h ratnika, gih strana?! Rekosmo: bez nikakvih nama, obiluje nadarenom radničkom palih u borbi za narodno oslobođenje. žrtava. Ali ovo vrijedi za one naše bi- 1 snagom za industrijalna poduzeća, obi­ Crkvene opštinc j sveštenstvo je duž­ stre glave, koje s potpunim razumije- i no, da vodi brigu o junačkim grobovi­ luje ćumurom (ugljcm) ko malo koja vanjeni gledaju na stvari i naše potre- : ma svoga područja i da izvještava mi­ druga za potrebe pogona, ali obiluje još be Dok za naše građane, koji još pot- ■ nistarstvo vjera o svim ratničkim gro­ vise i besplatnom voden om sna­ puno bistro ne gledaju na stvari, mogli i bovima u granicama našeg kraljevstva, gom koja br se pomoću elektrine mo­ bi priznati da ima i žrtava, ali onakvih, I a izvan granica brinuće se naša poslan­ gla izrabiti za pogon u nevjerovatnoj kakve bi lahko mogli pridonijeti, samo I količini i vrsinL Sve to leži kod nas nestva i konzulati. U mjestima, gdje se ako hoćemo. Nije ih mnogo: jedna, naj- ; nalaze veća groblja kao u Solunu, Kriskerišćeno i nefcrabljeno, čeka na ru­ više dvije. Računajmo sa obadvije i po- : iu, Africi, Austriji Md. biće imenovani ke. koje bi mogle od toga izbiti kapir gledajmo šta su? tale, čeka na volju udruženih skupina, sveštenici, koji će vod*ti dužnost o čaPrva je da se u masama od vikne- ; vanju grobova vojničkih. Troškovi oko koje bi rz toga mogle čudesa da napra­ mo od pjančevanja i priviknemo , obilaženja, obdržavanja i uređenja vojve. Takvih ruku do sada među svojim štednji na uloge, a druga je žrtva ta, sinovima nijesmo imali, takva volja ti­ da ne težimo za dobitkom preko inje- i njala je samo u mislima pojedinaca. 1 dok su oni osamljeno gledali na sve to- ге, nego da se zadovoljimo primjere- ' nom zaradom na svoje udjele u podv-4 izobilie krasnih prirodnih darova, dotle zeća, koja su pretežno korisna po na­ smo se mi ovamo po sastancima uma­ še opće dobro. Ako dobro promo- , rali teškim mislima: odakle šta da se trite ove obadvije »žrtve« uočićete i pokrene i s koje tačke da pođemo, АИ samt, da je već izvršenje samih njih je­ vrlo znamenit, s kojim se čdua mogu Nejski gost ili je posve izgbio tlo is­ dno plemenito djelo i to za prvu obzi­ uprijeti prstom, jer su nam manjkale pod nogu u Parizu> pa želi naći boljeg rom na zdravlje tijela i sposobnost za jake udružene skupine kapitala za porad i život u trijezna čovjeka, a za dru- j skloništa, iz kojeg će uspješnije rovari­ krenuće i manjkale su nam strukovne gu obzirom ua kulantnost poslovanja i I ti ј plesti mreže da ppnova ulovi kra­ snage za kasnije izvedenje i rukovođe­ čuvanja interesa i svojih bližnjih u pa- , ljevsko prijestolje, i tako cijelu Crnunje. Bez ovog dvoga manjkala nam Je metna poduzetnika. Već samo ovo dvo- ' Goru potćini svome ćeifu, ih misli da i volja za ostvarenjem, pa su se svi po­ je dovr.to sve predpripreme za pokolj je privlači simpatije u saobraćaju na kušaji odmah u začetku ili, ako je bik) i prevrat м našoj pokrajini, pa treba njemalo i pošlo naprijed, nije daleko do­ ljude i skupine sa kojim dolazimo u do­ gova blizina, ako ne i osobno njegovo ticaj, a za nas tim više vrijede, ako ih spjelo. Posve razumljivo. Razumljivo prisustvo, da zamahne posljednji smrt­ još s jedne strane kratko rasvijetlimo: stoga, što nemamo na raspolaganju do­ ni udarac slobodnoj Crnoj Gori, na či­ voljnog broja nezavisnih spremnih lju­ U pjančevanju gubimo mi tako mno­ joj bi Iješim on razvio svoj gospodarski go od našeg imetka, da bi samo to do­ di i strukovnjaka, koji bi jamčili za do­ bro izvedenje koje stvari i koji bi se sta bilo za sve naše potrebe da se pri- ; bajrak. Nejski gost pribhžuje nam se, iz Nepotpuno predali onom, što se od j dignemo. Ovo nije fraza, brojke to pot- [ ja u Kap-Marten. I neka ga nek se prinjih iziskuje. Nemamo, jer svako ima vrđuju. Sa najmanjim računom ako uz­ bližnje! dosta svoga posla i svojih briga. AH i memo, da kod nas pije samo jedna de­ Prije godinu dana, kroz veliku skupusprkos toga se na zborovima i sastan­ setina muslimana u zemlji, ili okruglo Štinu u Podgorici, izrazio je narod svo­ cima Iziskuje od spremnijih pojedinaca, pretpostavivši da od 700.000 islamskog ju nepatvorenu želju i čvrstu odluka, da izvršuju jedan ili drugi posao, izis­ žiteljstva pije prosječno 50.000 i na dan kojim će putem poći spasu i svojoj bo­ kuje od nužde; a u probuđenoj svijesti, potroše na piće samo po deset kruna, ljoj budućiKJsti, kao što je izrekao i svoj naročito iza svjetskoga rata iziskivalo to iznosi pola шШоаа knma, što ih đnesud o bivšem Gospodare. Razmjeno j* bi se još ii vrše, samo kad bi to sve nevio bacamo na pjančevanja. Bacamo koliko je on doprinio dobra nama i nazamjeran broj tih pojedinaca mogao da to kao s mosta u vodu. A to čim godiš­ soj pokrajini, a koliko više zla i sramoizvrši fizički i kad bi se od jednom mo­ nje 180 miliona kruna — Imetak, s kote — i doviknuo mu svoje odlučno: glo naka'lemi’ti na desetke različitih stab­ jmm bi se dala brda pokrenuti. Umanji­ »Polja pijavice i razvratnrče!« ljika. Ali to ne ide, j za to je razumlji­ mo li to za deset puta na predratna vri­ I jest pijavica i razvratnik. Isisao je vo što stojimo skoro na mrtvoj točki, jednost, to jest od 10 kruna troška ва Crnu Goru, do u aajzabitnije siromašne makar da mnogo nešta želimo i o mno­ jednu 4 od 180 miltona na 18 miliona kolibice, tesao ju je, ne toliko materi­ zdrava valute, to je ipak kapital za nas go čemu ideališemo. jalno, koliko moralno, ispio joj je du­ vrto znamenit, s kojim se Čuda moga Nu što nije išlo do sada, »adajmo sa šu. vitešku i plemeuitu. zbog toga, da da postignu, ako bi ga u štednji na nda bi moglo biti u buduće. Jer, od ka­ joj se može jače j čvršće nametnuti, da toške pobirak u jednu centrala, da njim ko smo se organ izovali, opažamo da za koji milijun u lična korist može za­ fmansiiramo zajednički svoja po­ se sve više upoznaju medu sobom na­ lagati i prijatelju i neprijatelju njezina duzeća. I ne zatoraviino međutim, da ša tateliigencija i naša masa i po tom slavu i oružje, njezina čast i moral, kao je to svakogođišnji kapital! se sva više zbližavaju н osvjedočenju, IskljičivB svoju bastion, kao kakav esU primjereno! zaradi dioničara kod da su upućeni jedni na druge. Poznato pap. naših prtorednih poduzeća vidimo tako­ nam je da je do 200 mashmaia akade­ Narod je sve to podeosio, iešto jei đer vrlo jak potporanj za razvitak stva­ mičara upisauo po raznim sveučilišti­ je bio leuvklavan da može i koliko mo­ ri, konsmh po naše opće dobro. Njih ma, a ponajviše ih aa ooom и Zagreba, že sa njim mešetari« Jedan Petrović, nećemo brojčano izražavati, nego je do­ vidimo kako svršavaju i povraćaju nam pjensik mu i četnički drug, koji mu je sta ako se to iznese u postotcima, d> se u zajednički rad danas jedni, jutra dvostruko aroširto domovina; »ešto, poduzeća nose prosječno 15—20% pa drugi i nadamo se, čvrsto sa uadamo koje god ona vrste bila, k ako se šta- i jer. i ako je proziran в namjere i pau­ da ćemo u brzo rmati svojih strukovtutarno dioničari zadovolje sa 8—10* | kovu mrežu koju mu gospodar, zbog njaka svaike ruke. Samo kad bd mogli svoje ambicioznosti plete oko sndbine, prihoda na svoje udjele, a ostatak da biti potpuno naš1,! Da, toga se boji­ nije htio i smio raskrstili з njim. Stid pripada u naše dobrotvorne svrhe i u mo, đa » u buduće svi ne odu tragom ga je bio brukati se pred svijetom, a svrhe proširivanja posla samih poduze­ svojih predšasnika u državne službe, a i bojao se, da konci spleta, koji se pre­ ća i podizanja novih, to onda mi ne sa­ da za nas, koji bi u većem broju i pot­ ko Gospodara skupljahu na Balplatzu, mo što u tim samim poduzećima ima­ pun njihov rad nužno trebali, opet ne Rimu i .liklizu. ne budu zategnuti, pa mo dobro zaleđe za financiranje svo­ ostane od njih kao i do sada samo slabe jih gospodarskih potreba, nego s njima bi možda žrtvom pao sam narod i do­ pripomoći odmah podupiremo i naše javne usta­ Ovu bojazan naših građana mogli bi movina. nove, kao prosvjetne zavode, odgojiliNarod je bio i lakovjeran i požrtvo­ jedino oni sami1 ispravljati. I ako je ne šta, humanitarna društva i t. d. budu ispravljali, leži krivica na njima van, pa je trpio svog nametnika. Godina i. Iz Sandžaka 8 Makedonije. Miči se, mora, s' ћисајвд mi praga. | ; ; | t ’ ; ; Ali, kada je iščezla velika opasnost i kada su maske posve zbačene, pa su narod po cijenu slobode domovine uv­ jerio o stvarnosti sumnje, da u duši Petrovića đavo gospodari, — uzavrelo j« u srcima izdanog ј prevarenog naroda, kej: je snažno i odlučno poručio Nejskom gostu, da nennaju dalje ništa zajoJničkog. Dužnost je Nj. bivšeg V. bila: okaja­ vati svoje grijehe i ostaviti, bar u po­ sljednji čas, Crnu Goru u miru. No on je i ovu dužnost mimoišao. Cijele pro­ šle godine on je na razne načine, u dru­ štvu sa okorjelim zložeiiteljima našam pripremao i izvadao nasrtaje na slobo­ du i poredak po njemu izdanog naroda i domovine; podržavao je pljačkaške bande, da ј dalje medu napaćenom bra­ ćom siju sjeme razdora i zameću krvo­ prolića; združio se je sa onim elemen­ tima u našoj pokrajini, koji su naučeni, da se sa tuđih jasala hrane, ne gledajući da b je to sirotinjska suza ili zlatnici naplaćeni za — izdaju vlastite domovi­ ne i naroda. Nj. bivše V. združilo se s njima, jer im je, i njemu i njima, došlo u opasnost pravo gospodarenja sa slo­ bodom, čašću, imanjem, vjerom, tije­ lom 1 dušom nas građana Crne Gore. On sa svojom okolinom u Ncju ili Kap-Martenu i sa svojini saveznicima — Čičikovcima jedva da u našoj pokrajha sačinjavaju 1—5% stanovništva našeg. Eto to mu je moralnji zalog prava za povratak na izgubljeno prije stolje, a materijalni mu zalog daju nje­ govi prirodni saveznici, aaši zavjetovani ncj rijatelji Talijani. I on se sprema da nam dođe u po­ sjete. Neka ga, nek nam dođe- Do5 -Ku<m< ga kia slobodni gove­ dari sv >ga doma, onako, kako se do­ čekuje hrsuz na knćnjem pragu. Prije godinu dana dostavili smo mu pismeno svoju nepokolebivu odluku; a sada će­ mo, bude li trebalo, istu pečatom svoje krvi potvrditi — pa nek se zauvijek uvjeri i on i njegovi saveznici, a i ma­ ćeha malih naroda, Evropa, o našu neskmiljvu volju. U ocean netom proljevene krvi za našu slobodu, kad mora­ mo, prilićemo još jednu lokvu, i u njoj �Страна 2. Strana ugušiti posljednjeg Petrovića-Gospodara. v >vo пш poručuje, 95 do 99 % stanov­ ništva Crne Gore, a naročito njezini muslimani, kojima su detronirani Go­ spodar i njegova sitna i krupna kamari­ la, osobito kroz zadnjih pet-šest godi­ na i crno iza nokta popljačkali. * „ПРАВДА* — .PRAVDA" Nadam se — i najozbiljnije joj obra­ ćam pažnju — da će naša kr. vlada u Beogradu ncoJložno poduzeti najopsež­ nije mjere i korake, da pruvjetri i ispi­ ta sve zločine i zloupotrebe, koje-su se u na.em kraju tokom minule godine odigrale, i jednako sc ponavljavaju. Na­ dam se da će pr.mjerno proganjati sva­ kog, bez razlike, da li je odmetnut u planinu, ih nametnut kao »narodni« po­ slan.k i da će odštetiti do gole duše opljačkane muslimane. To joj nalaže obična dužnost, a na­ ročito državnička mudrost i dalekovid­ nost. da izvrši još dok ne bude možda i prekasno. Neka traži i nađe I jeka ra­ 1 nama, duboko zateznim na tijelu i du­ ši muslimana Novopazarskog Sandžaka. Orlc Ćehotinjski. I »гизз j ' | кеу Transport Corps« (transportni koi sa mazgama), a sve u ime kulture, pravednosti i slobode. Pokret Egipćana za slobodu nije sa­ mo djelo religioznih fanatičara, nego či­ sti nacijonahu pokret, gdje se musli­ manski Fellah sa kršćanskim Koptom uhvaćeni u bratsko kolo bore proti svojih ugnjetača i ne samo da u pokretu aktivno sudjeluju Kaliro, Aleksandrija, Naši Cičikovci, čujem, računaju sa Tantali i drugi velegradovi Ponilja, ne­ nama muslimanima iz crnogorskog di­ go u neizmjernim masama u nacional­ jela Sandžaka kao sa društvom, koje nim nemarima sudjeluju i stanovnici nema ništa protivu njih i njihovih aspi­ VeHko-Nilskih ravnica, a znatno poja­ racija i to svoje rezonovanje temelje u čani također i uvi istraži vini Beduinima glavnom na tome, što smo mi musli­ tripolitanskim. mani za vrijeme netom minulih 10—15 Pošto engleska štampa nastoji svom mjeseci bili izloženi zlostavljanju i zusvojom vještinom i rječitošću ovom rciuunana od strane mjesnih vlasti i ne­ volucio!uirnom pokretu dati karakter kih naših — sugrađana pravoslavne protukuitumi i obilježiti ga kao divlji vjere. I dina je, da smo pretrpjeli, i još pokret proti svima strancima, tom pri­ podnosimo, nečuvene muke u svakom godom piše veliki nacionalista i prista­ pogledu; ubijani smo, pljačkani i zapoša ideje sjeveru-ufrikanskog jedinstva stavljani u svim svojim prav.ina; ska­ 1 Jusuf Sah-eddin ove karakteristične i pavali smo i očajavali bez ikakve za­ i odlučne riječi: štite i »milovanja, kojeg ni sada nema­ Ćorava posla. Presbiro javlja: »U »Istina je, mi smo neprijatelji strana­ mo u dovoljnoj mjeri. Istina je da naša Parizu je postignut sporazum, da se oca i njihove kulture, ali samo proti ta­ centralna vlada u opće ne uzima u bri­ ve zime izveze u Francusku oko kovih stranaca, koji nam proti svako­ gu i dužnost da ispita te događaje. Za 4000 vagona živežnih namirnica. Fran­ me pravu oteše našu zemlju, koji su moralne slabiće i ljude, koji spram svo­ cuska je vlada izjavila želju, da Jugo­ nam uzeli našu staru kulturu, a za tu ga naroda i domovine nijesu zadahnuslavija suvišak slijedeće žetve ustupi nam ne daju svoje. Prema strancima, ti osjećajem ljubavi i po žrtvo vanja to Francuskoj po onoj cijena, što će biti koji u našu zemlju dođoše, da se po­ bi moglo biti povod, da u beznadnom tada na tržištu.« svete mirnoj trgovini, znanosti i umjet­ očajanju pribjegnu na stranu prekomor­ Dok »naša sirotinja umire od gladi i nosti, mi smo stalno iskazivali i iska­ skih avanturista. Ali historija svjedoči zime, dotle namet-državnici posti­ zujemo samo prijateljske osjećaje naj­ da su muslimani do najveće mjere po- i zavaju »sporazume« o izvozu. većeg poštovanja i snošljivosti. Ni jed­ žrtvovanja odani svojoj domovini, slo- | Ili je ova vlada pala na glavu, ili su ne­ nu zemlju na svijetu ne može mirni bodi i zajednici. Uz to su uviđavni ko­ ki privilegirani lupeži saku­ putnik sa tolikom osobnom sigurnošću jim putem i u kojem društvu imadu naj- | pi! velike zalihe, pa sad špekuliraju sa proputovali kao Egipat. Nebroj turista, bolje izglede da obezbijede svoja prava životima našeg gladnog naroda? Tre­ koji nas svake god ne posjećuju ,naši i udovolje svojim osjećajima, pa uvaža- ; bala bi metla, drukčije se ne će spasiti su svjedoci. A ova bujica turista ne vaju da na tom, još neiskrčenom i neova država i ovaj bijedni i gladni na­ ; ponlavlja nas samo od doba engleske poravnjenom putu ima dosta tmja, bla­ rod. okupacije. ta jaruga, koje će najprije i najviše Činovnički konsum. Upravnici ovog Englezi, koji 1882. nakon besavjesne nj?!i grebsti i krvariti, njih glibom zakonsuma zaista se nečeg boje, pa ne i surove paljbe na Aleksandr ju kod nas prskivau i njima noge zapletati. Ali j smiju da popune odborsko mjesto sa provališc pod demagoškim motivima, mi dobro znamo, da su prve i glavne : muslimanom, koje je davno upražnjeda zaštite prijatelje tadanjeg Khediva pljačke kao i pokolje zamećale i danas । no. Na prošloj sjednici iznio je poslo­ proti njegovog vlastitog naroda i da u po gori lutajuće preko-tarske banke, uz vođa od svoje strane pred log, da se u zemlji uspostave red, uvijek su nam i podstrek i podporu Nj. bivšem V. oda- 1 odbor pozove na mjesto bivšeg odbor­ i uvijek na najsvečaniji službeni način ne naše nazovi inteligencije, bivših cr­ nika F. ef. S. jedan od činovnika mu­ i obećavali, da će oni čim budu postignogorskih »profesora« i »kapetana«, te slimana. I nuli svoju navodnu svrhu Egipat iste naših gazdi — kajišara, do strasti Odborska je sjednica zaključila, da ■ prazniti. Međutim, mir i red je već dav­ požudnih za lahko dobivenim zlatom, sami muslimani čnovnici zamole vladu no uspostavljen, ali strani nasilnici, ko­ pa i po cijenu katastrofe vlastite domo­ za popunjenje ovog mjesta. Ovaj je za­ ji svoju riječ krše — ostali su. Da, oni vine i naroda. Te i slične »profesore« i ključak čisto nelogičan, jer se ne traži ■ su još srod nom svjetskoga rata beza­ kapetane, četnike i bajraktare, prijate­ nešto na novo, nego se upozoruje up­ zleni turski pohod do Sueskog kanala lje Plamenca i Vešovića, te njihovo ci­ rava na svoju dužnost i da izvrši ono, zlonamjerno iskoristili, da mogu Egipat jelo društvo, mi smo dobro oprobali što mora i što je potrebno. aneksiratlt Zar Egjpat nije bo jedna 1912—15 i znamo kakvi su i šta su. Oni Kad čovjek nema u džepu oraha za­ = turska vazalna država, zar porta dakle dobro znaju kako su nam se preporu­ što da se boj: zveke? Upravnici sa onije imala potpuno pravo svoje ‘imanje čili, i uza sve to opet mogu misliti da vakim postupkon sami na se navlače zaposjesti? Jesu li zbog toga Englezi, na svojoj strani imaju bar i neznatan šumnu. Nama je to zaista šubheliI koji su se kod nas učvrstili samo na procenat muslimana. Ludilo. »Pravedna« mjera. »Pol'tika’ javlja: temelju surovog nasilja imali pravo sa­ Da nismo po nekoliko puta osvjedo­ Na sinoćnjoj ministarskoj sjednici ko­ mo iz de facto stanja jedno takove ide čene u nepopravljivost onih kojij su nam načno je riješeno pitanje o povišici čirjure praviti? tokom prošle godine nanijeli, i jednako novnič’ h dodataka na skupoću. Od pr­ Međutim sa pariške mirovne konfe­ nan js-e. tolika zla i patnje, mi bismo vog decembra do prvoga marta iduće rencije stigoše glasovi, da se budući im to širokogrudno sve oprostili, opro­ godine svi činovnici u Srbiji imaće po­ ustav svijeta ima urediti na temelju 14 stili bismo im i uz izgled njihove nepo­ kraj dosadanje dnevnice još po četiri di­ tačaka Mr-a Wilsona ali da Engleska i pravljivost', da nisu posredno ili nepo­ nara dodatka dnevno, a u ime skupoće nadalje treba da ostane naš nasilni go­ sredno, svjesno ili nesvjesno, štetni i po dinar i po od svakoga člana porodi­ spodar, jer da mi kao »polucivilizovani« opasni po zdrav razvoj naše države i ce. U novim krajevima čnovnici će do­ narod nijesmo još zreli za samovladu. biti povišicu u krunama. Činovnici ko­ našeg, bez razlike vjere i plemena, je­ Može li se gnjevnije ruglo istine, pra­ dinstvenog naroda. Ali, kao takvim ne ji primaju u novim krajevima platu u vednosti i svih ljudskih ideala napra­ možemo i ne ćemo im oprostiti. dinarima ne će dobijati povišice. Izuviti, nego li ono, čijim ste se prednjakom Ne smijemo i ne ćemo biti gentlemeni zimlju se oficiri koji su po graničnom u borbi, Vi Mr. Wi>lson. izjavili? V/j ste po cijenu zanemarenja apsolutne dužfrontu. Oni će dobijati još šestnaest pravo naroda na slobodno samoodređe­ n -sti i prijeke potrebe. kruna dnevno. nje na Vaš bajrak napisali. Da, ovdje je jedan narod, narod koji svoju slobo­ du i samostalnost traži, da, složno i jednoglasno traži! Dopustite kod nas jedno samoodređenje, bez tuđeg upli­ va. pa ćete vidjeti, da neće niti 10 od še nastoji engleska vlada da u zamet­ 100 Egipćana birati vladu engleskih uku ugušiti. — Jednu plastičnu ilustra­ gnjetača. Zašto se nama, jednom cije­ U ovoj rubrici pratićemo u buduće ciju terora kojeg se engleska vlada la­ lom. velikom narodu, nasilno otima na­ sve važnije političke, kulturne i gospo­ ća da nadvlada situaciju pruža objava še "ravo na samoodređenje, koje u Va­ darske pokrete u islamskom svijetu. generalnog potporučmka Bulfina koja šoj zemlji uživa i najkukavnnji Crnac? Ova će rubrika većim člancima biti Is­ je bačena sa engleskih aeroplana na Time bi više jedan čopor imperijalistič­ punjavana redovito četvrtkom, a egipatska sela: kih i kanitatestičknh terabljivača mogao sitnije ćemo vijesti donositi od slučaja l »Sela će vam biti spržena! naš^m radom i prihodom naših zemalja do slučaja. Time ispunjavamo želju ve­ : Svako novo razaranje kolodvora i že­ da se goji. Bm bi također za sva bu­ likog broja naših čitatelja i već danas ljezničke pruge biće kažnjeno spaleduća vremena bogata žetva naš'h nadonosimo članak o Misiru. — U idućim njem onoga sela, koje leži najbliže mje­ mučnih poljana utjecala u prediorece brojevima donijećemo prikaz stanja u stu razorenja. — Nikakovo daljnje na»pamnkovih barona« u Manchestern i Arabiji, Indiji, Turkestanu itd. viještanje razorenja neće uslijediti!« rije!a hi rulja mladih, sumnj^^h i ne(Prema: »Bourse Egyptienne« od 22. znaFh činovnika, koji u svojoj domaji marta o. g.). nemaju riovoljno uslova, da bi u borbi General Allenby »pobjednik palestin­ opstanak mogli da se održe, jurila Piše: Inžinjer M. G. Čelić. ski« otpremljen je u Egipat najvećom k nama, da našu jadnu zemlju usreći V ješti, koje nam stižu skoro isklju­ brzinom u karakteru jednoga »Special svnjim dvojhen’m u pravničkim talen­ čivo preko Reuterovog dop.snog ure­ High Gommissjoner« sa neograničenom tima. da iz zemlje piramida govore o krvi punomoći u svim civilnim i vojničkim Mi nijesmo još zreli za samovladu, 4 plameiju, jer narod egfipaski stresa stvarima, da pomoću drakonsldh mjera mi smo tek »nofliiaivib'zovani*, to tvrdi­ a ebe lance teškoga ropstva d uza očuva protektorat kralja engleskog nad te V«. Kada bi bilo tako, onda biste Vi zvek svoga mača hoće da otpjeva opi­ zemljama Faraona. I tako su mnoga Imali pravo. Tko bi ond« bio krivac ojelo jednoj bezobzirnoj tiranskoj vlasti. sela postala garišfma, mnogi procvjenašega tužnoga stanja, ako ne паEngleska štampa i engleski diploma­ tali gradovi postali ruševine, tisuće ti­ šil tutori — Englezi’? Od nazari 37 gote cijeli jedan nacionalni pokret hoće suća Fellaha su poubijane, dok preko vž/vamn mi blavo'-lov britanske ovijetu da prikažu samo kao »štrajk mikojUi 120.000 tih ljudi izdiše pod knukimpcžb. Vienijete li Vi ui«t’m’. da će tom u ^Egyptian Labour Corps«, (rad­ nstara«. Ovi cijeji pokret grupe na­ nv^f ro'rođonoj ,imravi ikada usnjeti da nički kor), »Camel Transport Corps« rodnjaka pod vodstom bivšeg potpred­ nas pohoda, kada joj to do danas Jnš (transportni kor sa devama) i »Donsjednika Jegislativne komore Saglul-pars^c’o. Hi w ml zbilja tako ne­ Bilješke Iz islamskog svijeta. Gospodi čitateljima. Pravo Misira ih nezavisnost. Број 103 Broj popravljivi? Mora li biti, da su sve na­ še stare krijeposti i vrline — pomoću kojih je nekada naš narod cvao i razvi­ jao se u najvećim idiimenzijama veliči­ ne jednoga naroda — sada potpuno izumrle? A što su naši odgojitelji uči­ nili, da nas priprave za samoodređe­ nje? Ja ću navesti samo nekoliko malo suhih činjenica, koje će za me govoPita, kao sva samoljubljiva hvalasanja kojima engleska okupacija nastoji da zastre svoje »kulturno djelo« u Egiptu. Napadnite Vi ove činjenice, ako mo­ žete! Mi se ne plašimo diskusije. Mi nemamo nikakova udjela u stvaranju naših zakona, s iznimkom fiinancijaJnih pitanja; u ostalom nama je »zakono­ davna skupština« priznala samo savje­ tujući glas. Mi imamo 95% nepismenih ljudi. Mi imamo pomor djece i jednu takovu kriminalnost, mnogo više razvi­ jene, nego li i u jednoj dvilizovanoj ih »poludviEzovanoj« zemlji. Mi nemamo niti slobodu štampe, niti slobodu sa­ kupljanja. Mi nemamo nikakve industri­ je. Naša trgovina i novčani promet leže gotovo isključivo u tuđim, najviše en­ gleskim ili njima affiMiranim rukama. Naši viši činovnčci, ministri, gouverneuri i časnici samo su lutke u rukama njihovlli engleskih »Adviser-«-a. Naš je seljački stalež potpuno neznan, zadu­ žen i živi u upravo strašnim i nezdra­ vim prilikama. Jedna ljupka, demokrat­ ska ' ldka, zar ne, Mr. Wilson, i potpuno u smislu saveza naroda i Vaših 14. to­ čaka ? Sa nezrelošću za samoodređenje ne­ ma dakle ništa. Mi smo zreli ii prezreli za to, jer mi hoćemo da se pomoću vla­ stite snage 'izbavimo iz neutješivog stanja u koje nas je iz požude za vlastitom koristi survao engleski impenializam. Vi se više nećete osloboditi duhova, koje ste izazvali, gosp. predsjedniče ! Vi ste sa Vaših 14 tačaka uhadli u svi­ jet samopojmanje kojim smo također i mi »poluofvilizovani« ljudi obasjani, da se u budućnosti snađemo. Ta mi smo također ljudi kao i- Vi i Vaši sa­ veznici, sa tištim pravima i željama premda ste se Vi mogli da naviknete na to. da u nama gledate samo obje^at kap’tad'stičkih iskorišćavanja ii lihvar■ tva. I ako se moji siromašni i izmuče­ ni zemljaci dižu proti engleskim pijavi­ cama, to čine samo u ime Vaših 14 ta­ čaka. Oni su, pa Vi htjeli ili ne, također prvaci u borbi isto tako, kao što se Vi rado nazivate championoni Ceha, Po­ ljaka i Jugoslavena, čije oslobođenje na svaki način više ležaše »in Jonr line«, nego li naše. Djelo slobode neće se zaustaviti na našim granicama. Kad nam danas već Tripolitanoi u boju proti Engleza poma­ žu, to je jedan jasan znak, da je probu­ đen osjećaj jedne opće, sjeveroafrikanske, arapske zajednice. Ideja, koju naj­ bolji našega plemena u Dosljednim go­ dinama tiho i požudno, a uvijek i uvi­ jek propovijedaju počima se ostvariva­ ti. — Mi ne tražimo samo oslobođeni Egipat kao što i Tripolitanci, Tunezi, Alžirci i Marokanca za svoje zemlje traže samostalnost: Mi se hoćemo da ujedinimo, mi sjevero-afrički Arapi, mi narod egipatski, tripohtanski, tumški, alžirski i marokanski, mi koji smo jedne rase, jednog jezi­ ka, jedne vjere i jedne volje. Države antante, perjanice »slobode« naroda i »demokratije« mogu možda si­ lom oružja i doskočica zavijati svoje prave »kleale« dok ne dodije njihovim vlastitim narodima snositi svoje gospo­ dare. koji se oslanjaju samo na silu i lukavost. АИ ideja je našega ujed-mjenja predobra i prejaka, a da bi se dala za­ trti i u tamaniš. Budućnost pripada na­ ma: Ujedinjenim Državama Sjeverne Afrike!« Gg. muallimima. Odbor mualimskog udruženja teposlovao je od ovdašnje trg. i obrt ko­ more jednu količinu kože za donove i jednu manju količinu gornje boks-kože za orpele uz maksimalnu cijenu. Pošto te kol činc nisu dovoljne, da svi mualimi dobiju potpuni materijal za cijele ci­ pele, odbor je zaključio da tu kožu me­ đu mualime razdijeli na dvije katego­ rije i to: 1. materijal za cipele uz cijenu od 60 K 2. polu-đonovj uz cijenu odi . . . 15 K Pnšto je raspaCavanje te kože ni svakog pojedinog mualima ^skopčano s vebkiim poteškoćama i znatnim troško­ vima, a da ipak muaKtnj što prije dođe �.PRA'DA" — „ПРАВДА* Број 103 Broj stoju. Ona sa velikom gorčinom ističe, 4о toga u ovo zimsko doba tako nuž­ đa saveznici i ovaj put još nijesu svinog materijala, odbor je zaključio da jesni teškog položaja, u kojem se natu kozu razašaljc na pojedine I. inualiJaai Italya, koja prema tradicijama svog nic u sreskhn mjestima, koji će opet nacionalnog plemstva traži međutim da Ui kožu odmah razdijeliti među mualiostane vjerna saveznicima, s kojima sc mc svoje okolice. U kojem pak srećkom je zajedno borda za spas svijeta. mjv lu postoji više prvih niualima, to Naše zbliženje s Austrijom. Iz Beča će raspačavanje u prvome redu preu­ javljaju: Kancelar Reiuior uskoro će ozet; onaj prvi mualim, koji je oženjen tići u Beograd, da nastavi započete i лпасе najbrojniju familiju; u slučaju, da su svi neoženjeni, onda tu podjelu pregovore između austrijske vlade i ju­ рКпшта najsiromašniji. U prvu kate­ goslavenske države. Razgovori koji će goriji spadaju rnualimi članovi širega se vodfiti u Beogradu biće poglavito odigra i oni sreski mualimi, koji preustoga interesantni, što će dovesti do izzimaju raspačavamjc te kože; u drugu vjesnog zbliženja, koje i ako će biti — pak kategoriju spadaju svi ostati muekonomskog karaktera, ne će ostati bez *l«ri. Oni mualimi, kojli su poslije 15. uticaja i na političke veze. novembra 1919. imenovani, ne mogu do­ Exkralj Nikita na cjedilu. »Pravda« biti kožu, pošto do tada nisu bili u sta­ donosi iz Pariza: Kao posljedica novog tusu mualima. Učiteljice (mua-lime) i bepopustljivog držanja talijanske vlade, vabi također su isključeni. došlo se do uvjerenja, da se za Crnu Pr pomnije se da svi mualimi ozna­ Goru ne moramo bojati, a Italija ne će čenih kategorija dobivaju samo po je­ potpomagati b.všeg kralja Nikolu, koji dan par na se, a ne i na pojedine čla­ je tražio potporu od Italije. Na kralja i Nikolu koji se nalazi na granici Italije i I nove svoje familije. Stavljajući to na zna pozivaju se svi sresti mualimi Francuske, to je vrlo mučno djelovalo. ’ prve kategorije, da odmah otpočnu sa Iz njegove okoline saznajemo, da bivši sakupljanjem novca po označenim kakralj pokazuje veliko ogorčenje radi terer jama i da taj novac najdalje do »nevjere« Italije. On u Ijutini govori: k и januara 1920. pošalju na »UdruKad sam bio potreban, onda me je Ita­ žCnje niualima za B. 1 H., vakufska dilija tražila, a sad me napušta u posljed­ гОкс/Ја, Sarajevo«. Koji mualimi do od- j njem momentu. Nikolini »dobrovoljci« ređenog roka ne sakupe i ne pošalju no- i u Italiji spremni su da napuste svoga vac, odbor će biti prisiljen, da tu kožu gospodara, jer nc primku onu materi­ u t rist društva proda, jer u to doba jalnu nagradu, koja im je obećana. ističe rok zajmu, ikoji je u svrhu podig­ Pitanje madžarskog napadaja u Prcnula kože uzet. Odbor. komurju još rije riješeno. Sada je na 1В5У---- :^т ддгаигда | mje to napadaja upućena saveznička komisija, u kojoj mt iman.o iđva predMUSLIMANI SARAJLIJE! Sutra iza sta£<ca. Gratca je prenu Madžarskoj । podne Ističe rok za prigovor proti spi­ još uvijek zatvorena. sku vakufskih birača. Ko se ne pobrine ! Grčka priznaje izdaju. Jedan posla­ za svoj upis može izgubiti pravo glasa* | nik rođen u Strumioi uputio je grčkoj ! ■ja. Stoga se treba osvjedočiti u muftijskupštini upit: s koj'h je razloga preskoj da*r! kod Careve džamije. U ргоdjeo Strumica dat Srbiji? Venizelos jc Bon broju iznijeli smo opširniju uputu. odgovorio: »Nažalost mi smo u najkritičnijem času ostavili Srbdu bez po­ moći i dozvolili, da Bugarska nadjača srpsku vojsku. Na n'tanja strumičkog stanovništva, koje se obraćalo kongre­ su mira, bio sam tronut pomišljajući na priliku, koju smo izgubili, da dopunimo NA ZNANJE. Gospodu pretplatnike makedonske granice. Ali to uzbuđenje •bavješćujemo, da ćemo poštansku donije mi ni za trenutak ulijevalo pomisao enačmeu za priposianje duga 1 nove da od Srbije tražim Strumicu i Dojran. pretplate priložiti budućem broju, jer Znao sam kakav bi bio odgovor Srbije nam to radi tehničkih poteškoća nije ii nisam htio prekinuti svojom popular­ bilo moguće priložiti ovom broju. nošću, da sam tražio Strumicu, a da mi Vrhovna komanda izvješćuje služ­ je ni u dali. Na traženja odgovorio sam, beno. da počevši od 16. decembra voj­ da ne mogu zahtijevati Strumicu, jer ne vlast? nc će vrše vršHi vidiranje Putona potpada pod sferu srpskog uticaja.« eih isprava za inostranstvo. Svijet bježi Iz Beča. Listovi javljaju, Deputaciji dobrovoljaca naglasčo je da su se izgredi, do kojih jc došlo u ne­ Ato Soda, da ćc se akcija oko oblakšadjelju večer na kolodvor im a, opetovali nja dobrovoljačkog stanja, za koju je | i sutra prije i poslije podne. Kolodvori zemaljska vlaida iz svojih sredstava iz­ su opkoljeni od silne svjetine, koja je dala oko 4.000.000 K, intenzivno nastahtjela još prije obustave prometa osta­ ▼Ai i u ovoj goduni i da će se zatražiti viti Beč i vratiti se kući. Navale na ko­ potrebni kredit od kraljevske vlade u lodvore su bile takve, da se moralo po­ Beogradu, kako bi se čim prije sredilo slati 1X) oružnaŠtvo. Usprkos tome ne­ dob. ovoljačko pitanje. U pogledu grad­ koj su ljudi sa revolverima u ruci silom nje porušenih i popaljenih kuća iznio izvojevali pristup na kolodvor. Vozovi, je predsjednik zvanične podatke: ko­ koji su otišli, bili su prenatrpani. liko će se u ovoj godini moći iz temelja Američki senat ratificiraće ugovor naprav.ti i djelomično popraviti, a u mira samo tako, da Amerika ostane — koju će svrhu upotrijebiti odobreni izvan lige naroda i da se ovo pitanje kredit od 8 i po milijuna kruna, tako­ docnije riješi đer iz sredstava zemaljske vlade. Najzad je naglasio, da se nada, da dobrovoljci uviđaju, da je zemaljska vlada iz svojih sopstvenih pobuda učiaiia mnogo s obzirom na svoja skrom­ na mater jalna sredstva, da se dobro­ Naš zajam u inostranstvu. »Pravda« voljcima što više pomogne. Upravo je javlja iiz Parisa: Amerika nam je ponu­ Bosna i Hercegovina prednjačila svim dila zajam od 500 miliona franaka, koje našim drugim pokrajinama u dobrovo­ bi imali utrošiti za nabavke iz Ameri­ ljačkom pitanju. Na završetku je još ke. Saveznici su s početka pregovoe o saopštio, da je kraljevska vlada izra­ veličini avansa i način isplate vezali sa dila uredbu o dobrovoljcima za čitavo pitanjem našeg izvoza. Izgleda da je kraljevstvo, koja ćc ovih dana doćd na Francuska htjela za sebe osigurati na­ pretres pred ministarski savjet i odmah šu buduću žetvu. Blagodareći Draškostupiti na snagu, a to je ujedno dokaz, viću i Stojanoviću uspjelo je pitanje ada kraljevska vlada poklanja naročitu vansa odvojili od ovog specijalno trgo pažnju našim dobrovoljcima i hoće da vačkog pitanja. pristupi riješen ju njihovog pitanja, kao Bamafe vijesti i Gospodarstvo mnogo lakšeg, prije p:tanja o ratnim invaltihna, koje je veoma teško, jer izгкчц^ velike financijske žrtve za dugi •iz godina. • Politithi pregled O riječkom pitanju javlja »Dadly Mali«, da su Ltoyd George i Clemenccau uputfli taMjanskom ministru pred­ sjedniku notu u kojoj vele: »Zbog nepopus-tijivosti predsjednika Vilsona ri­ ječko ćc .se pitanje riješiti prema gle­ dištu Viteonevom«. Tal janska štampa jednoglasno konstatuje, da se riiješenje riječkog pitanja nalazi u ponovnom, ali opravdanom za­ Advokatsku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman Alečković. 200 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite Ii imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sja) i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Strana 3 Страна MOJ BRAT Smail Zukanović služio je kao vojnik u vo sci bivše Austro-Ugarske. U godini 1916. zapao je u zarobljenički tabor na ruskom ratištu, te od tada do danas za njega ne znam ništa, da li je živ ili mrtav, te molim sve znance i prijatelje, ako ko štogod o njemu zna, da mi javi na adresu Zukanović Ibrahim 201 - |.з Počitelj (Hercegovina). Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. ' ! i | , i Hovo-otvorEna fofografsliaratlnja Čast mi je javiti cijenjenom gra­ đanstvu, da sam otvorio novu fotografsku radnju u Zrinskog (Ćumuriji) ulici broj 11, te sam istu sa svim potrebnim i moder­ nim aparatima snabdio. 1—6 Karahasanović Itedif $ '■Г! (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska]. Brzojavi: FELAR1A. 188 Telefon 55 Veletrgovina papira, pisaćeg i risaćeg pribora z A G r E в JADRAN^ frankopanska s Nudi na veliko cij. knjižarama, papirnicama, tiskarama te trg -vcima Papir kanelei, koncept, tiskovni, koler, Hutpak, omotni u svim Širina। ma, listovni u kazetama 100/ioo, гб/26 mapama 10 i«, pergament za police, za gladćenje (Schmirgel), za stolare (Glaspapier), svileni, kreppapier i bugačicu. Posmrtnice (Trauer Parten) Kistovne omote (Kuverte) u svim veličinama. Crnilo (antracen) 1 l, ’/e l. V«« I i ’/at l, šapirograf i kemičko crnilo, razne vrsti gumiarabike i pečatnog voska. Notesa u osobito lijepim iz­ radama Salvete papirnate. Olovke sve vrste, ј Držala od običnih do najfinijih. Špage konopljene i papirnate. Pera i sav ostali pisrći pribor. Šapirografaparate u svim veličina­ ma i velike. Vrpca za pisaće strojeve, pravi Gestetnerov Ciklostilpapier u valjcirna i kutijama, karbon i modri kopirpapir. Masu za pravljenje t skarskih vaIjaka pravu i nadomjestak. Tiskarsku boju za štampanje u glavnim bojama. Cigaretne tuljke Zagreb, Sudan, Amb->r, Муга, Derby, Riz Amalie, Abadie, Jacobi. Cigaretni papir Golub, Riz abadie, Ottoman. GLAVNO ZASTUPSTVO KEMIČKE TVORNICE I. в. DOKNER WO. Najumjerenije cijene. U LIT. PAPIRU 1 CRNILU. 180, 1-2 Brza i solidna posluga. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege, :: prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbjlno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 21 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stnbica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. �'4 * ПРАВДА Страна 4. Strana PRAVDA Број 101 N PROSPEKT I I POZIV NA UPISIVANJE DIONICA Hrvatske trgovačke i obrtnice banke dioničarskog društva u Sarajevu I. Potpisani Hrvati, trgovci i obrtnici osnivaju po propisima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: „Hrvatska Trgovačka i Obrtničksa Banka dioniničarsko društvo u Sarajevu" sa sjedištem u Sarajevu. 11. Trajanje društva ustanovljeno je neodređeno vrijeme. III. U djelokrug društva spada da promeće novcem i papi­ rima od vrijednnsti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kre­ ditom pomaže trgovinu, obrt i industriju, da vrši preduzimačkograđevničke i trgovačke poslove uopće. Obzirem na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeijnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent); 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako vvarrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti. koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo »nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i proeaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje ze vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrli sve bankovna i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; %-^10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma bez osiguranja u svrhu unapređenja i!i osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kredita, koji godišnje sveukupno ne smije prekoračiti 7% temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru­ štva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učastvuje u takim poduzećima, posre­ duje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zem­ ljoradničke i šumske piivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; II. prima na čuvanje razne ostave; 14. poareduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod popjeIjivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; IV. kad će društvo otpočeti i u kojem opseg'! izvađati go­ re navedene poslove, kad će s kojim poslom prestati, odlučuje ravnateljstvo. V. Društvo ima pravo sve ove poslove vršiti samostalno, 1 samo na svoj račun, a iato tako ove poslove preuzimati i uzvra­ ćati u svezi sa drugim licima društvenim ili novčanim zavodima kraljevstva S. H. S. VI. Izdavanje zajmova na svoje vlastite dionice je isključeno a svoje sopstvene dionice kupovati je društvu dozvoljeno samo u onom slučaju, kad se zaključi smanjivanje dioničke glavnice. Vll Osnovna glavnica društva ustanovljuje se na K 3,000.000 i može se povisiti zaključkom glavne skupštine na K 10,000.000. Današnja osnoraa glavnica raspoređena je na 30,0000 dionica po K 100. Dionice društva glase na ime. a kuponi na donosioca. Dio­ nice se ispostavljaju kao jedinice, petice i desetice. Uplata ovih dionica osigurava se upisom, a dioničarom po­ staje samo onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara. Došljedno tome imadu potpisani osnivači pravo, da po svom prosuđenju pojedine upisu dionica sasvim otklone, i upisani broj dionica za pojedine upisnike smanje, a nisu dužni navesti razlog zašto to čine. Za prenos dionica na drugu osobu potrebno je pismeno odobrenje upravnog odbora. VIII. Rok upisa dionica traje od 8. decembra 1919. do 8 jaauara 1920 Prije početka rada ime.de se svaka dlonita uplatiti sa 10% prilikom upisa, a ostatak prema rljeienju konstituirajuće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, pod bro­ jem, koji odgovara broju upisanih dianica, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privremene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. Kad upisnik odnosno dioničar zadoeni sa uplatom, platiće se zadosnjenja za 6°/> kamata na nepoloženu svotu od dana prepisanog roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158. trg. zakona za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dionica odnosno potvrda, za ko­ je uplata nije položena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos herceg, vlade. Kad isteče očekni rok od tri mjeseca, dotične potvrde na dionica, za koje uplata ne bude položena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju ae nove potvrde sa istim brojem i stavljaju se u promet. Uplata za poništene potvrde, kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodane nove dionice, unosi se u rezervni fond. IX. Od čistog godišnjeg dobitka stavlja se IOe/a na raspolaganje ravnateljstvu u »vrhu podupiranja malih a vrijednih trgovaca i obrtnika X. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, na gore naznačenim uvjetima do 8. januara 1920. XI. U ime troška oko osnivanja otpada na svaku dionicu K 5, koja se imaou odmah kod upisa uplatiti. XII. Predbilježbe na dionice i uplate primaju svaki od gg. •saivača, a oaim tega: Ljebljanaka kreditna banka d. d. podružnica u Sarajevu i Hrvatska poljodjelska banka d. d, podružnica u Sarajevu. XII) . U slučaju manjeg dedjeljenja dionica ili da koji upisivalac ne bude po osnivačima u društvo primljen, povratiće mu so oplaćer.a svota. XIV. Utemeljitelji pridržavaju sebi pravo, da imenuju prvo ravnateljstvo na tri godine. U Sarajevu, 2. decembra 1919 L. Baković, volotržac u Sarajevu, Dragutin Poznić, hotelijer u Sarajevu, |У8П P8V9Či{, veletržac u Sarajevu, Josip 8ani<v otpremnik u Snrajevu. ВГШПкО MarakOViĆ* obrtnik u Sarajevu, FiliP Grubilit, Majednik u Sarajevu, Ol\ IVdn PaviČIĆ, edvjetnik u Sarajevu, Franjo SopianaC, tvoraičar u Sara­ jevu,/MikOla Ostejii, pobjednik u oarajevu, Mito Bekavac, župnik u Sarajevu, Nikola Franičević veletržae u Sarajevu, ОГ. KOSta pl. PremutiĆ, odvjetnik u Sarajevu, JOZO UđOViČiĆ, trgovac u Sa­ rajevu, Prof. Stjepan Janković, predsjednik Hrvataka Naroda« Zajednice, u Sarajevu, Jll/C Caratan, velatržac и Sarajevu, ЗДЈјерО Zelenika, elektrotehničar u Sarajevu, Antun ШоИгаШ ml. veletržac u Sarajevu; Omer Čepić, gradski nad veterinar u Sarajevu. Poslovnica Hrvatske trgovačke i obrtničke Еапкв d. d. u Sarajevu, nalazi se h НарпМоуој palači i 1’1 Odgovorit aradaik: M. Sedla ka. Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Štamparija D. & A. Kajoe, Sarajevo. .« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/32d314b9a79d2702f49c6314f8cfd09f.pdf 76d48c7f94d23eda64d9d1054d9c52ed PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 6® W E L E R A subotom, utorkom i četvrtkom. redahcioai iM ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМпНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 104. Sarajevo, subota 27. decembra 1919. (4. rebiul-ahira 1338.) Pretplata godišnje72kre­ ne« оа pola guatne 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi ee u Carevoj ulici* Telefon br. 124 Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina i. ■■■■■■ВННМВВКНЕВНИВиВММВПННИБПеак^аг^ ^МНПВВШПИНИР1^чa Iskoristimo ovo! (Svršetak.) Š—in. S početka rekosmo, da naša zemlja obiluje prirodnim plodinama, rad- | nioen snagom i uslovima za pogon, te : da to čeka na naše strukovne i udru- | žene snage za iskorišćenje. A mi u isti ; mah stojimo i čekamo nemajući svojih : tvornica, čcšljaonka, tkaonica; jednom ri ječju bez ikakve proizvodnje osim na ј mak u rukotvorinama, a u oskudici svega, upućeni, da sve svoje potrebe izvana kupujemo. To će reći: da daje­ mo od sebe ma izvan i ono novca što dnevno zarađujemo, pa je onda posve razumljivo, da nama ostaje tek onoli­ ko, da možemo životariti. A to me smi­ je biti, mi moramo živjeti! I odmah se baoitii na novo polje rada, na razvoj proizvodnje ('industrije) s takom voljom i takom snagom, kako nam to i nužda za »aš opstanak diktira. I to ovim nadnom: Smjesta da \e okamimo pjančevanja, i jer čovjeku koji nije trijezan i bistre glave, Miema mjesta među nama u ovim 1 teškim danima! Štedimo novce, koje чпо do sad u ludo i bez važnosti izda- i vadi! Osnivajmo štedionice, koje će sa- | birali ušteđene novce od naroda na ulošktl Osnivajmo banke u većim mje­ stima, koje će finansirati veća poduze­ ća pojedinih štedionica n svojoj blizini (u svom okrugu) i terncHiti avnie hčt lX)siovanje na utošcama iz narodne uš­ tede -kod sebe Г kod svali štedionica uvele okolice! Ostvarimo što prije os’tutah naše trgovačke i obrtničke ban­ ke u Sarajevu, za koju su došla već i •odobrena pravila, koja bi pored svo­ jto većih novčanih sredstava temeljila svoje poslovanje i na našim bankama z većih mjesta, kao što bi za veće po­ trebe financiranja trebala biti i njima u pomoći! Jednom riječju: organizujmo i svoj -kapital, kao što smo se mi orgaiiizdvH, na bazi primjerene zarade na udjele i uloške! I kad to imamo, neka se što prije sindikat ovih naših bana­ ka osim običnog potpomaganja trgova­ ca i obrtnika baca j na polje novog rada i hidiistrije: trgovačkog, kupivši makar po jedan parobrod za poriječje Dunava i za Sredozemno more (o čemu ćemo drogom prilikom poseban članak napi­ sati) i obrtnog, iskorišćujući a prvom redu besplatne vodene snage za pogon. Na taj bi način prebacili u glavnom težište poslovanja naših banaka na tr­ govačko i obrtničko polje, naime, to bi se zvale banke, a zapravo bi to bila naša trgovačka i obrtna udruženja, upo­ sliš bi mnogo svojih spremnih sinova bolje, tnego što su u državnoj službi plaće* i imali bi dobru kitu svoje nezavisne inteligencije, što mnogo činj! 1 to bi bio put zbiljskog pridizanja našega. A početak pridizanja bilo bi iskorišćenje besplatnih vodenih, s n ag a za pogon. I to je ona prilika, za koju u prvom redu dovikujemo ovdje: iskoristimo je! U Macedoniji, kako se čuje, dobili su koncesiju Amerikanci za sve vodene snage, dok su na naše vodene snage u Bosni 1 Hercegovini bacili oko Englezi, đa ih oni dobiju. A na ovu mi ne smi­ jemo samo ramenima slegnuti. Naše vo­ dene snage hoćemo u^vom redu mi đa imademo i da ih mi iskorišćujemo! A Šta te vodene snage znače za nas? Znače mogućnost razvijanja naših obrta na veliko, osnutak mnogih novih tvor­ nica koje nam trebaju, uposlenje i za­ rada mnogih sada kod nas besposlenih radnih snaga i njihovih porodica i mu-v ška i ženska. Znače još i u moralnom i u prosvjetnom pogledu vrlo mnogo. Ovih vodenih snaga imademo mi neiz­ mjernu količinu, ne samo iz vodopada sa velike visine, nego svuda gdje vođu nešto strmenitije teku. A naše su vode skoro sve takve, brzice i niz kamenje da se ruše, koje лс bj trebalo niti na veće duljine zagrađivati, pa da se do­ biju vodopadi od tri, pet i deset metara visine. A voda služi za pogon elektrinom već kod 17» m kad pada iz visi­ ne i na manjim potocima gorskim. Na­ ravno s raznim učinkom. Svedena na brži istek, vrti pod sobom turb.ne, uto kao što voda iz žljeba okreće mlinsko kolo, turbine brzo vrte dinapio-stroj, ovaj proizvađa elektrinu i predaje je ži­ cama centrali, da je upotrijebi kako ho­ će: ili da je nakuplja za veće potrebe u rezervu (u akumulatore) ili da je pušća dalje za pogon strojeva ili rasvjem zgrada i mjesta. Električne centrale mogu da budu posve male ih veće, već prema tome, želi li neko da ima elektr. rasvjetu samo za jednu kuću ili za vi­ še, za pogon jednog stroja ili više ih ili za više tvornica i t. d., a u jačint od 7» konjske sile pa na više do х stotina konjskih sđa, koliko god je voda jaka 1 koliko se hoće; Trošak je samo na­ prava 1 uzdržavanje električne centra­ le, a za dobivanje kasnije ne plaća se vise ušta, ovu daje badava sama vodena snaga i to n рг. preko jed­ nog dmamo-stroja ovdje, a preko dru­ gog odmah na niže 10—20 metara, ako treba da centrala imadne više snage i'k a\o se hoće elektrma da odvodi stm^ i^ma za potrebe drugih mjesta na de­ setko kilometara daleko. 1 tako dalje. Strukovnjac! za to, tnžmlri elektro­ tehnike i mašinerija, preračunaju već koju će snagu gdje uzeti i iskorištavati, kao Što ispituju i teren, na kojem će se centrala sagraditi, kako 1 od kakvog materijala, kao što određuju i konstruk­ ciju same .centrale, te uređenje radnih mašina u tvornicama, spojendi sa elek­ tričnim pogonom i t d. AU kako cd inžirura elektro-telmike i mašinerija ima specijalista samo za konstrukcije stro­ jeva, za uređaj centrala, rasvjetu i pogoiu električnih željeznica, pa za željez­ ničke ćuprije i tračnice, za lokomotive, za motore (adito-inžiniri) i t d., to su dobri za gornje naše svrhe u prvom re­ du specijaliste za uređenje elektr. cen­ trala i pogon motora, koji okreću šta hoćeš drugo, te za uređaj izvršujućih mašinerija u tvonuiicama. Tih se nađe u svijetu, ali ne baš u obilnom broju; kod nas ili je u Jugoslaviji malo, od mu­ slimana nitko do sada. Tek sada dobili smo jednu uprav ovako poželjnu snagu u osobi inžhijera Mustafc Celića, pa je sad na nama da se okoristimo njego­ vom snagom za svoje opće dobro i da ga ne pustimo od sebe kuda na drugu stranu u službu. Ne samo na gornji način organazovaiu kapital, nego i privatno udruženi, kao i pojedinci imućnici mogu da se zainteresuju za razvitak »industrije prema izloženom. Glavno je, da uočimo oko se­ be prilike, pa da zazvrče tvornička koleta na jednom mjestu na pr. predionica vune, na drugom fabrika čohe, na trećem tvornica šibica, četvrtom fabri­ ka papira, petom cementa, tača, plo­ ča, cijevi, pa ma kaza, šivaćih igala, honbona, tjestvenma, konzerviranja vo­ ća, životinjskih i biljevnih masti, safuna, umjetna leženja piF.ća, tvornica gra­ đevnog drveta, cipela, igrački, čarapa, fesova. rubenAne, katranskog papira, svijeća, tanina, boja 1 t. d; i Jako dalje. Glavno Jc samo: da ne rasipamo nov­ ca. već da ga u štednji grupiramo. Ud•ruženim kapitalom bacajmo se na što veće proizvodnje, koje se dobro ispla­ ćuju i zaposlujmo pri tom što viši broj svojih spremnih smova, koji će nam on­ da u javnom životu biti od velike ko­ risti. Iskoristimo ovo! Sarajevo, 26. decembra. Gospodarska politika naše bankokratije, što je na nečuven način uzela kor­ milo države u svoje tiranske ruke, hramlje isto tako, kao što joj je ćorava nutarnja i vanjska politika. »Svestrani« i »sveznajući« ministar policije Svetozar Pribićević nesamo da je »zgodan« za izgradnju prijateljskih odnosa sa Rumunjskom, nego se razumije i u valutno pitanje, pa je svoja »duboka« razmatranja javio i putem presbiroa. Ova neuviđavna gospoda nimalo se ne stide iznijeti pred javnost »živahnu debatu«, što se jc razvila u ministarskom savjetu glede sudbonosnog riješenja valutnog pitanja. Ostavljamo na stranu što bi, radi ovako diametralno razkčnih mišljenja u svakoj u o r ni a 1noj vladi nastala kriza i hoćemo da upremo prstom u jednu drugu abnormalnosit, koja pokazuje duševnu golotinju ili satrapske ^shvatanje ovih predstavniks »državo-tvome« stranke. Prije desetak dana javiše konstituisanje od­ bora za proučavanje valutnog pitanja, u k<41 uvališe grofa Kulmera « još nekoliko »državotvoraca«, a pred dvatri dana javiše o anketama, koje će se o tom pitanju sastati u Ljubljani i Zagrebu, na kojima bi sudjelovali politi Č a r i. I eto :h sad na jednom sa izvještajem o »živahnoj debati« u ministarskom savjetu! Šta znači ova igra? Misle li ovi imm«starskj luđa a, da je i ostali svijet poludio, pa đa će dozvoliti ovu šegu sa svojim najvitalnijim interesima? Vara­ ju se ako drže, da je narod ćorava kob.la i пп ih najozbiljnije upozorujemo, da se otrijezne 1 — povuku. Jer zaista bi samo u ludnici mogli biti ovakt mi­ nistri. Registar borupcije Nečuven skandal desio se ovih dana п Banjaluci, koji nam otkriva strašnu korupciju u tamošnjem području. Dvo­ jica rmislhmana iz Novog Pazara bora­ vili su н Banjaluci u hanu Alje Nišića. U tom hanu ponmdao je jedan kočijaš iz Gradiške na prodaju svoj fijaker I ko­ BilješhB | nje, koje jedan od saudžačkili muslima­ na pazari za K 18.000. Dotični пшзИтал nije htio kupiti fijakera i konja, dok ga nisu drugi ljudi uvjerili, da može bez ikakvih zapreka konje i fijaker slobod­ no izvesti. Kad jc pazar bio gotov, o<d.mah je nekakav Hadžialijagić odletio i prijavio stvar pol. vlasti, koja je obo; j.cu Sandžačana bez preihodnog ispti i tivanja jednostavno uhapsila a konje i ' fijaker — zaplijenila. Na neki neobja&tfen nači-n dozna za । to nekakav gulikoža odvjetnik u Ba­ । njaluci, da su spomenuta dvojica mu­ ј slimana trgovaca u zatvoru i ponudi . im kroz Aliju Nišića, da će ih on za | 1500 K zatvora oslobodpta. Ljudi odmah pristali na platež gornje svote i zaista bude odmah jedan iz zatvora pušten, , a drugi ostane i dalje u zatvoru. Iz za­ ; tvora pušteni musliman ode do odvjet­ j nika i upita ga, šta je s njegovim dru­ : gom, a ovaj mu odgovori, da će i on ! biti pušten samo se ugovorena svota mora — povfeiti od K 1500 na K 5000. Nije bilo druge, nego se moralo odmah platiti K 5000. Kad je odvjetnik primio ‘ ugovoreni novac, ode do pol. vlasti i : pusti nevino uhapšenog iz zatvora. Isto ; tako bude dignuta zapljena konja i fi­ I jakera uz uvjet, da ih u Banjaluci p r e pr odaju. Sve se to obavi tako­ i vom brzinom, kao da je spomenuti od­ i vjetnik i sam pol. vlast. : Ova dvojica muslimana teško su po­ vrijeđeni u svojoj duši. Sarnj se čude, kžko to, da je sva pol. vlast u rukama jednog odvjetnika u Banjaluci, koji upravo otima novac ljudima. Ako su bili krivi, nije ih smio ni mogao pustiti ni­ kakav odvjetnik bez predizvida i pre­ sude, a ako nnsu, onda je pitanje, kako su smjeli biti uhapšeni. I u jednom i u drugom slučaju leži krivnja na pol. vlasti, radi čega tražimo istragu u ovoj stvari. Zemaljskoj vladi ako je stalo, da uvjeri javno mnijenje u Banjaluci, da nema nikakva ortakluka između pol. vlasti i jednog odvjetnika u Banjaluci, kako se skoro u svim krugovima vjeru­ je. provešće istragu u ovom pravcu, a mi joj evo radi lakše Istrage navodimo imena dvojice Sandžačana, koji se zo­ vu: Ibrahim Šašanin i б-ućo Sadović, oba iz Novog Pazara. —hk. je također malo) da dobivaju polovicu od one pomoći koju dobivaju slični pra­ voslavne i katoličke vjere. Gukni der malo g. Sćepane! Iza tehasaniel-Hssani — zaherel-mesŠta je babi milo. Presbiro javlja: ruk. Povodom jednog članka u »Jugo»Prema vijestima iz Parisa g. Pašić se slavji« izno&i »Nar. Jedinstvo« u 249. povlači iz politike zato, što je —■ neza­ broju, resp. Š. Grdić među ostalim i odovoljan radom g. Protića. Gospoda vo interesantno otkriće: »Gospoda oko Drašković i Stojanović krenuli su iz Pa­ »Jugoslavije« koja pripadaju svećenič­ risa u Beograd. kom staležu mnogo bi bolje učinila — i Ko ima pravo? Presbiro javlja 23. o. to u svem interesu — kad ne bi na mj.: »U na&m političkim krugovima go­ ovaj način mržnju sijali u narod. M i vori se da je g. Pavlu Marinkoviću, mi­ bismo im mogli iznijeti i dru­ nistru prosvjete, koji je po privat­ gi h poda tak a, kojise neposre­ nom (!) poslu otputovao u Bukurešt, dno n ji h. tiбu i ii z kojih bi se povjerena važna imsjja, da — pobolj­ jasno vidjelo koliko su ta gospo­ ša odnošaje između našeg kraljev­ da ne zapostavljena, nego pro­ stva *i Rumunjske. Naš novi otpravnik težirana pred svećenicima dru­ poslova u Bukureštu g. Luković bio jc gih vjera«. Na ovo još interesant­ jučer dulje vremena kod ministra pred­ nije reagira »Jugoslavija« u svom 250. sjednika, te je sinoć otputovao u Bu­ broju: »Neka iznese te »podatke« o prokurešt. Govori se da će za nekoliko da­ tekciji, pa ćemo i mi i z a ć i s d r u g i m na u Bukurešt otići i ministar unutar­ podacima, samo neka nam Ih ne njih djela g. Pribićević, koji je dobar briše cenzorska olovka«. prijatelj sa sadašnjim rumunjskim прČitajući ove prijetnje jodnih drugima nistroni predsjednikom«. pitamo se, zar je moguća zakulisnost u U Regentovu intervjuu reče vlada, da »narodnoj« i »demokratskoj« vladi ? su naši odnosi sa Rumunjskom naro­ BHo bi nam osobito milo kad biše otpočito srdaČUd, a sad ih eto ide po­ čcli operi ati sa t m dragocjenim poda­ cima, jer bi istom tada znali koliko su । boljšava t’i jedan politički slijepac kao što je ih n^star policije g. Sveta Pribizapostavljeni naši islamski »svećenici«. ćev>ć» Ko ima pravo: Regent ili presbi­ S toga jc valjda uslijedila ona »pravda« kod naših um Tovljenih imama (kojih ni- | ro? Ko je odgovoran za ovaka protrkako nema) i udovica i siročadi (kojih i slovlja? �Сграна 2. Strat;a „ПРАВДА* — „PRAVDA" Za otvorenje Imareta". Kako Je poznato, naš najveći bajrat»аћЛлја, merhum Gazi Husrevbeg uz ostala svoja mnogobrojna dobročinstva uredio je i »1 m a r e t« t. j. jednu kuhi­ nju iz koje će određenu količinu tople brane i uredna hljeba dobivati ne samo svi činovnici, namještenici i poslužitelji raznih Institucija njegova velikog vaku­ fa. nego i svi učenici njegovih medresa kao i izvjesan broj — najsiromaš­ nijih ljudi u gradu. Kad se malo zamislimo u ono vrije­ me. u kome je ovaj naš najveći hajratsahibija određivao tu svoju instituciju, onda moramo doći do zaključka, da je između ostalih razloga bio jedan i taj, što je njegov dalekovidni um predvi­ đao, da bi moglo doći vrijeme da u nas zavlada oskudica na živežnim sredstvi­ ma, pa je ustrojstvom »Imareta« htio da i u tim danima ori gura egzistenciju namještenika i poslužitelja svoga veli­ kog hajrata. Da je ovo baš bila jedna od glavnih težnja toga našeg najvećeg dobrotvo­ ra može se razabrati i iz samih vakufnama jer na pr. u prvoj vakufnami, koja se tiče džamije i ostalih institucija osim Hanikaha i u kojoj se jasno preciziraju plaće i količine taj ina svim mem.ur.ana namještenicima i poslužiteljima vakufa, nigdje se ne ograničuje do kada se ima »ImareU uzdržavati. Naprotiv tome u drugoj vakRji, koja se tiče, Han kaha. .izričito stoji da će pitomci toga zavoda dobivati hranu iz »Imareta« sve dotle dokle god vakufski pr bod mogao podmirivati rashod. Iz ovog se sasma jasno vidi, da je merhum Gazija uzdržavanje »Imareta« za sve ostale namještenike — izuzain Hanikaha — odredio sve dotle dok taj vakuf postoji, pa makar u izvjesnim prigodama rashod i nadmašivao prihode. Ne može niko poreći da je »Imaret« u zlatno doba jeftinoće bio velika blagodat, ne samo za murteziku mer­ hum Gazina vakufa i talebu njegovih medresa, nego i za sarajevsku sirotinju uopće, jer je svak mogao da za ciglih 12 do 16 helera kupi hljeb i čorbu i* ta­ ko se snažno nahrani. Pored svega toga uprav u najvećoj potrebi toga »Imareta«, dakle u vrijeme kada je ta plemenita inšutuciija našeg najvećeg dobrotvora trebala da poka­ že i zasvjedoči plemenite intencije svo­ ga osnovatelja, kaJa je u nas počela oskudica na svim živežnim sredstvima, upravo je tada uprava Gazina vakufa, valjda po nalogu prcdpostavljenih vakufskšh vladi, našla za shodno, da se Frosvjeta i škola. S vjeroučiteljske skupština. Dne 12. o, mj. održala se ovdje za­ kazana vjeroučiteljska skupština. Po­ sjet je uočivši današnje teške prilike, bio iznad svega očekivanja: što osobno što po punomoći, bilo je zastupano 165 vjeroučitelja. Tim su vjeroučitelji poka­ zali svoju stalešku svijest te osjećaj za društvenost i zajedničku organizaciju. Dalje se tu pokazalo da nema i pe mo­ že b ti govora o potrebi ukidanja vjeornauke u školama. Iako su vjeroučite­ lji prosjački plaćeni, ne nađe se ni je­ dan glas, da se to pitanje baci u poza­ dinu, a da sc hljeb traži na drugoj stra­ ni, nego zaključ.še boriti sc, kolikogod sile dopuštaju satno za Istinu i Pravdu, za Vjeru i Otadžbinu. Skupština je tekla sasvim mirno i do­ stojanstveno, kako dolikuje tom stale­ žu. Ovdje donosšmo samo glavne zak­ ljučke skupštine, a interesenti će već prema objavljenom dnevnom redu, zna­ ti šta e je pretresalo i o ćem se ras­ pravljalo. Najprije se poslao poklonstveni brzojav Kralju Petru I. i Regentu Aleksandru, a onda se prešlo na poje­ dine tačke dnevnog reda. Za skupštin­ skog predsjednika izabran jc Muhamed ef. kslamov^, a za vcrifiikatore M. cf. Zahirović i Adem ef. Smalibegović. Donešem su ovi zaključci: 1/Odustaje sc od osnivanja potrebne organizacije, kao takove, nego se bira odbor od tri lica od sve tri gl. konfe­ sije po jednog. Ovaj odbor ima slobod­ ne ruke u radu za interese staleža. U odbor su izabrana ova gospoda: M. ef. Islamović za predsjednika, a gg. Jovo Simić i Ladislav Gugulić za odbor­ nike. Odbor će raditi u Hadžićima kod Sarajeva, gdje je predsjednik. Sve pod­ neske. dopise i inače što se tiče od­ bora vaba slati.na adresu: »Predsjed­ ' i I ■ I I I i Epoi 104 Broj Iz naše organizacije. Čehoslovačka ratificira mirovni ugo­ vor. Stefan Osutski, čehoslovački opunonioćeivik u pratnji Jaroslava Novaka, u mjesecu maju 1915. »Imaret« zatvori RAD NA SUZBIJANJU ANALFA­ prvog sekretara delegacije predao je pod izgovorom, da je tako na­ BETIZMA U TUZLI. Mjesni odbor na­ glavinom sekretarijatu mirovne konfe­ redilo vladino povjereniš­ še organizacije u Tuzli u svojoj zadnjoj rencije u Parisu tekstove ugovora tvo dok se pozitivno zna, da je to po­ sjednici zaključio je otvoriti analfabctvjereništvo sedam mjeseci iza z a t v oske tečajeve u svima selima kotara tuz- ; o miru ratificirane 7. novembra sa r e n j a »Imareta«, tražilo od uprave lanskog gdje se nalazi nar. osn. škola ili I strane narodne skupštine u Pragu ii s potpisima predsjednika republike i Gazina vakufa tek to, da se u š 1 j e d mektebi Jtidaija. U tu svrhu pozvani su ministra spoljnih poslova Čehoslovačka oskudice na pšenišnom b r a §- j svi učitelji i upravitelji mekt. ptidalja na od 10. novembra. n u ima 1 u iniaretskl hljeb miješati ku­ zdogovor i već će ovih dana rad u tom Vrhovni savjet usvojio jc prcdlog ukuruzno brašno«. pravcu otpočeti. Sad je najzgodnije vri­ govora o miru s Mađarskom onako, ka­ Ovo je neoboriv dokaz, da zatvara­ jeme za držanje analfabetskih tečajeva, ko ga jc podnijela komisija. Savjet je nje »Imareta« nije bilo naloženo od stra­ jer su sad najdulje noći, a seljak je i ina­ također riješio da kod austrijske vlade ne vlasti nego su ga zatvorili Šerif, Hače prinužden da na sijelima prikrati noć. akreditira samo punomoćne ministre. Pa kad će to činiti beskorisno, onda mu blbašić i njihovi drugovi. Prema tome Njemačka ne ćc moći po­ Razlog ovom zatvaranju nije nikome treba pružiti priliku, da to vrijeme ko­ slati u Beč.poklisara kako je namje­ poznat, jer se ne može reći da nije bilo risno upotrijebi. Ako se svi pozvani na­ ravala. novčanih sredstava za uzdržavanje »Istavnici odazovu, onda ćemo Imati ne­ Beč gladuje. Radii zakašnjenja trans­ mareta«. Ta bilo je novca da se utroši što preko 20 sela, u kojima će se ovi porta onih 30.000 tona žita što se nalaze tečajevi, održati, a to je kolosalan us­ na stotine hiljada kruna za iskupljiva­ u Trstu, nastao je vrlo kritičan položaj pjeh, jer će se otvoriti oči najmanje nje bezistana 4 Tašl hana, da. se dakle u opskrbi Beča. Francuska misija u izvodi onaj Šerifov ćor-plan koji jc pro300—500 ljudi. Beču zauzela se kod vrhovnog savjeta Rad oko ovih tečajeva nadziraće mje­ gutao toliki silni -metak Gazina vakufa. za bezodvlačnu pomoć Beču. sni odbor i po završetku prisustvovaće Žalosno je i prežalesno da sc zatvara­ Kongres sovjeta održan je 20. decem­ zaključnim Ispitima izaslanici odbora. njem Imareta« u najkritičnije vrijeme, bra u Moskvi, te je (izabran novi ekseRcsultat će se ovih tečajeva svojevre­ ugrozila egz stencha svoj i onako uprav kutivni odbor. Najviše jc glasova dobio meno objaviti. Md. mizerno plaćenoj murteziki kao i osta­ Kalimlin, a Lenjin jc izabran drugim Nadamo se, da će se I drug! odbori loj mnogobrojnoj sarajevskoj Sirotinji, predsjednikom. ugledati u ovaj lijepi primjer braće Tuz­ a još jc žalosnije što jc to. učinjeno up­ rav onda, kada neki inovjoroi ljudi, vilaka. pa da će na isti način otpočeti oIZ ISLAMSKOG SVIJETA. deći veliku oskudicu i strašnu bijedu vaj plemeniti rad. Oko Turske. Načelnik franceskog mi­ SHrotfme, fc svojih privatnih sredstava nistarstva inostranih djela Berthelot naMjesni odbor u Tešnju javlja nam, da otvoriše slične kuhinje i sirotinji dijelišc staviće u Londonu razgovor o Turskoj je netačna bilješka u 7. broju »Pravde«, besnlatno hranu. koje jc razgovoie započeo Clemcnceau. u kojoj je iznešeno da je cijeli Tešanj Kao neku tobož kompenzaciju daje uuz našu organizaciju, osim trojce Гиprava vakufa murtezrki po 2 K za jedan ralića etc. Svi su ТигаГ^ naše pristaše »džihet«. a jedan džihet je iznosio oku i aktivni članovi organizacije tc je u <ama hljeba, a da I ne spominjemo čor­ svakom pogledu najizidašnije potpoma­ be, pilava i zerdeta. Koliko se tijem žu. Gosp. Mehmed ef. Turalić od počet­ nepravda uč’nUa samo bijednoj murteka te član odbora i jedan od najagilni­ zic4\ to je lahko uvidjeti, ako se uzme Београд, 14. децвмбрл. jih odbornika. na um. da danas jedna oka hljeba vrije­ Rado spravljamo pređašnju mforma- ; ДФнлијала Централне управе у Ca­ di 20 K. Sasvim je onda naravno, da oiju i žalimo što smo njome knivp uči- • paјезу). Муслим. »Рравду« и|Ш1М реmurtezika nije mogla dalje trpjeti ove nii spomenutim našim prijateljima. до&ито, као a na ni,у »Самоуцраву«. nepravde, te su predah tužbu šeriatВи сте mu л-скрспи прлјатељ г. liopskom sudu i traže, da se na temelju куте, за то и цијеним Baiue наааре. vekufnama izreče šeriatska presuda, da Bani ,wct поштујем јер сам увјерен, se »Imaret« ima opet otvoriti. *) да доноси штишите догађа.је о демоOvoliko sad za sad o »I mare tu« a ' кратскшм аулумима, ппч> их -иодиосе kasnije ćemo se osvrnuti na ostale ne- 6. х. муслимаши, nama драга 6paha, » ke stvari u upravi Gazina vakufa, kao | Popuštanje Italije. »Pravda« javlja: није бол»б нн obum нашим no Маћедоna podjeljivanje »džiheta«, o drvima iz , Vlcenzo Galanti, otpravnih poslova ta- | imju и у UoBonaaaip. Саиџаку. vakufske šume, o dirhenima i t. d. Hjanskog poslanstva, posjetio je u ne- I Рећи hy Вам искрено, зашто су нн S. J^lju predsjednika vlade Davidovića. муслммаии драгв, a то je што су «сOvoj posjeti pridaje se naročiti značaj крепи, поштевд, одлди, поуздани, по•) Mi držimo da je murtezika mogla prod riješenjem riječkog pitanja. Izgle­ BjopJiiiiBii ir ђоморт.ти, крви 6i овоје pričekati još mjesec dana, pa svoj zah­ da da je Galanti učinio korak, koji bi дали. Ово говорим и тврдим ка темеtjev, mjesto mehkjemi, predati novom se mogao smaitrati kao pokušaj nepos­ л>у стеченог -искуства бродеЈии, као vakufskom saboru. To je i redovitiji i rednog i sporazumnog riješenja naše­ бившл ЧСТ.ШИК, кроз Иовопазарски kraći put. Sam zahtjev potpuno je op­ ga spora sa Italijom. Санрак у Драч и BpiihajvhH се прекп ravdan i mi se nadamo, da će mu novi Isti Bst donosi ovu vijest iz Pariza: Кајмакча.1а41а у своју др *гу Орбију. sabor i udovoljiti. Ur. »Iz krugova talijanske delegacije sazna­ И та.мо 'И амо, што нжам Morao доje sc, da bi sc Italija zadovoljila time, бити од своје no вјерн Opahe, то сам da se osigura Trstu prvenstvo trgova­ доаге воље добжио од браће Муслиčke luke. ništvo vjroučiteljskog odbora za B. i H.« м i.ua, кој-и имају мерхамета., боатског Lloyd George ćc doći u Panis kon­ Hadžaći kod Sarajeva. ocjehaja и инсаиијета. cem ovoga mjeseca, da nastavi sa Clc2. Izabranom se odboru stavlja u Овс сам <ријечи запамтио од једпог menceauom u Londonu započete razdužnost, da po svojoj uviđavnosti вјерпог друга који je свршио турске govoEc o — jadranskom pitanju. izradi memorandum na mite-starstvo школв. Да. u ам нијс било мусллмаIz Rima opet javljaju da se u poli­ vjera. Ovaj memorandum treba da sa- i на, no друпшм 6и' од глади п^х-канили, tičkim krugovima govori o savezničkoj držaje ove tačke: a) poboljšanje honoa од циче се потфв-ри. Недај Боже na konferenciji, koja valja da riješi jadran­ rara i isplatu u dinarima, b) da se vje­ овој шстољубквости заборавити! sko pitanje, a naročito, sudbinu Rijeke roučitelji izravnaju s učiteljima svjetov­ 1иа.д чујем и кад ирочитам, шта даi koja će se sastati u Parizu 7. januara. nih predmeta u dobivanju životnih na­ iiauiiba управа pa. u од Opahe Мусл *иNitti polazi 5. januara iz Rima u Pariš, mirnica i drugih potrebština, koje dr­ мана, као Србкп прсивослаише njepe, da prisustvuje tome sastanku. Radi toga žava izdaje u svojoj reži#, c) da se i 'Стидим се Bora и лоштених људп. Да jc talijanski parlamenat odgođen do 28. vjeroučitelji uzmu u obzir pri popustu муолимашг нису нмллји братског м januara, jer je Nitti izjavio da ido tog na željeznicama. ako se ta pogodnost људског осjoha ja, ne би нас пи Tjiendana mora,biti otsntan. ikom odobri. Memorandum sc ima po па у Драч изгулила.; доказ: *Ј IpnoropGospodarski zahtjevi Italije. »РоГЖ- i ски лоповски дочок mogućnosti publicirati u novinama kad ka« javlja: Otpravnik posala talijanskog ! se bude predavao na nadležno mjesto. Нека Вам, драги г. уЈмдниче, nije pošlaoištva g. GaJeniti bio je jučer du- i лакжаво ако Вшм призпам, да су му3. Apelira sc na sve vjeroučitelje da lje vremena kod min str a predsjednika i счимапи једипи елемеиат паше даpošalju dobrovoljne priloge za odbor, g. Davidovića. U obavještenim sc kru­ da ovaj ima čim u buduće raditi i da luiinibe држзве, кбји су у odom каосу govima govori, da jc njegov pohod u se podmire dosadanji troškovi. Taj izгулеп.а u трабежа оста.ти чистих inavezi sa zahtjevom talijanske vlade, da nos treba da bude bar 5 K. Ovi se pri­ ка, на своју грдну штсту. Ono je jenaša diržava primi na sebe sve bnc kon­ lozi imaju što skorije poslati na odbor. диии елеменат, који би знао са овоvencije pomorske i saobraćajne, koje јим поступком иодићтг државни угTim se skupština zaključila i vjerou­ su bile između Italiije i Austro-Ugarske. лсд. Не рачунам у ту исламску зајадčitelji razišli svojim kućama u uvjereNc vjeruje se, da će naša vlada pristati иицу ПрлбиНеимћа ПЈга^никс u изnju, da sloga i jedinstvo mogu puno ne­ na potpis tih konvencija. Što granice iz­ раче. По ла лређом na ствар. što učiniti i da su pokazali nadležnim među naše države i Italije još nijesu faktorima, da su i vjeroučitelji svjesni Мени je била жслл лд се осврвем određene, a što više Italija još nije ni na допи' лз Бзња Луке у 96. броју svojih prava kao i dužnosti. priznala našu državu, a traži od nas, Ватпе »Правде«. da primimo razne konvencije o plovid­ Узалуд je дсишспику траж.ит1 од Novosadska opština zatražila je od bi i saobraćaju, koje bi nama još više повјерсвика обрта от трговиио, да му mmpstar tva prosvjete, da se. u . Novezale ruke na Jadranu. полозли рачун о нриходу и разходу vom Sad u osnuje — pravna aka­ Prije definitivne ratifikacije ugovora o demija. Zahtjev je stavljen ministar­ режијских трс^кова и т. д. IIpano je miru valjaće da njemačka delegacija g. рочово, да jc Wj фовд нечи^х крава stvu na proučavanje. Shnsona i saveznička komisija pod pred­ ■музарп.. Ово ме je потакло, na слм ce Društvo za narodno prosvjećivanje u sjedništvom generla Leronda — urede 'иНиЈрм1Гр&о код »Цвнтрале трговвле« Sarajevu poziva sve članove Društva izvjestan broj prtanja, koja $и nadala п вво Впм, niTo Ви могуће нисте зиаza narodno prosvjećivanje t j. sve čla­ prilikom spreme, da ugovor mira stane :и »a крапу музару: nove stručnih organizacija u Sarajevu, na snagu, a naročito p.ćanje o zamjeni 1. Зуровац Пајо диже мјесечпо kao i ostale prijatelje narod­ njemačkih sila sa savezničkim na teri­ К 400.—. nog prosvjećivanja, da dođu na sasta­ torijima, određenim za plebiscit. Vrlo je Naši ^pisi Pclitičlii pregled nak, koji će se održati u zbornici velike gimnazije u ponedeljak 29. decembra 1919. u 18 sati sa dnevnim redom: 1) Izvještaj o dosadašnjem radu, 2) Čitanje nacrta pravila, 3) Biranje članova širega odbora,-4) Eventualije. vjerovatno, da će ta konferencija zapo­ četi 27. decembra, a drži se da će vrlo brzo završiti svoj rad. Još sc ne zna da li ćc protokol definitivne ratifikacije ugovora potpisati von Lcrsner i Simson zajedno ili samo jedan od njih. 2. СтамивукоимИ Скмо К 200.—, 3. РибЈпгка Јаросдав К 1.000,—, 4. Гом1№1двр Софија деф. днов. векада. 700 a лекад 800 К. За ово двоје (под 3. w 4.) чудиовато чам авучг, ®аглђда да иијесу чистк јослони, аа- �'&₽•) 104 Broj „PRAVDA- — „ПРАВДА* Strana 3 Страпа Slabost francusko valute. Iz Ženeve propištala sirotinja. O protekcijama ne da koje moramo, i po provinciji da os­ javljaju, da se tečaj francuskoga franka treba posebno govoriti. Stoga tražimo nivamo ako hoćemo da živimo i na­ popravio za 2 franka i 77» santima. Bio javan obračun. predujemo. je uoči tog dana na ženevskoj burzi 52 Povišenje ovršnlh pristojbi prigodom I to je dakle jedan od glavnijih razlo­ franka 371/« santima na 100 francuskih naplaćivanja poreza: Na temelju nared­ ga d.a sc veselimo ovom zavodu a da franaka. be min. financija (Generalne direkci­ kod nas nije sve nenaravno, ovaj raz­ Novi naš zajam. Amerika je stavila log ne bi trebali ni da ističemo, kao što je neposrednih poreza) u Beogradu od našoj državi na raspolaganje još jedan ne bi trebalo ni da se veselimo: da se 26. novembra J919. godine broj 4237 izajam bez obzira na avans od 25 miBosniva jedan zavod muslimanski kao ta­ madu s počam od 1. decembra 1919. ju-na dinara za nabavu željezničkog, te­ kov t. j. da u nas nije sve nenaravno godine povisiti ovršne pristojbe i to za legrafskog i telefonskog materijala. ne bi se »nenaravno« nj veselili. opomenu od dva helera od svake kru­ Blago nama! Sve zajam iza zajma, ne na četiri helera, za preduzetu zap­ Ј. Р. Osnivanje raznih novčanih zavoda u a niti se pita narod ni parlamenat Misle ljenu od dva helera od svake krune na interesu je i pojedinaca i države. Kod li ovi ministri lagati inozemstvu, kao četiri helera i za odista preduzetu draž­ kulturnih i prosvijećenih naroda ti se što slagaše narodu? > bu od jednog helera od svake krune na zavodii u tu svrhu i osnivaju. Kod nas Sitni naš novac. Ministar finansnja dva helera. se također u zadnje vrijeme osniva već je bio naručio kovnog sitnog nov­ Pamuk za seljaštvo. Ministar za is­ mnogo zavoda, a i postojeći povl&iju svoj ca, no javljeno mu je, da ne će biti go­ hranu dobio je obavještenje, da je ne­ kapital. Osnivaju se i srpski j hrvatski PODJELA KUHANOG PIRINČA SA tov prije 5 mjeseci. Za to je ministar koliko vagona pamđka, određenih za i slovenski novčani zavodi, pa koje ču­ MLIJEKOM SIROMAŠNOJ DJECI. — financija odmah naložio, da se stavi u seljake, stiglo na našu granicu. do da se osnivaju i muslimanski? pjesni odbor za zaštitu djece i mladeži promet satni papirnati novac od 10 i 20 Da Bog da, da se seljaci obuku 1 da Mi muslimani Imamo srazmjerno od­ u Sarajevu obavještava siromašno gra­ roba ne zapane u šake kojeg »demok­ para. već malo novčanih zavoda. Naši sugra­ đanstvo, da će se KUHANI PIRINAC Austrijska vlada dogovorila se sa ma­ ratskog« gulikože. đani pravoslavni i katolički imaju ih dijeliti slabunjavoj djeci Ispod đarskom vladom, da će novim guver­ »La Humanl'Jad«, jevrejsko žensko mnogo više. Prvi zovu svoje zavode 14 godina u ovim kuhinjama: u Betlehenerom Austro-Ugarske banke'biti ime­ potporno društvo u Sarajevu proslavit srpskim a drugi hrvatskim, pa stoga i №U (Bjelave), kod Sv. Vinka Aleksan­ novan bivši ministar finans'ja Spitzće dne 3. januara 1920. svoju 25-godišmo svoje zovemo muslimanskim. Sedrova ulica) i pred Iinaretom. Prije toga njicu velikom jubilarnom zabavom u milller. parišu se i jedni i drugi po nazivu i mi treba da se takva djeca dovedu na pre­ svim prostorijama društveog doma, ko­ htjedosmo separisati i svoje i separisali gled bu liječniku i to u gradskom IIjom će se prilikom izvesti bogat i biran srno, ih samo u imenu a nikako u cilju Flkatu (Šahinagić ulica) i u školskom raspored. Među ostalim će sudjelovati i djelokrugu i ako smo i na to prisilja­ aminilatorlumu (Mis Irbi, prije Sahtijamješoviti zbor »La Lire« i gospođa Si­ vani U zemlji naime postoji viče trgo­ npša ulica), gdje će se Izdavati pot­ da Alkalav, koja nakon dulje vremena vačkih škola i dvije trgovačke akadcUredništvu „Narodne Riječi", Cetinje. rebne legitimacije. Ove Icglti- , opeit istupa pred javnost. Veliko zani­ Mi таш H«t kaljamo i krivnja radi neaređne domje. Tc škole pohađaju i svršavaju i inaclje valja onda predati u spomenutim | manje će bez sumnje r^buditi naročito muslimani i ako ne u dovoljnom i sraz- i »tave leti na poiti. Kolegijalni posdrav. kii!» ujama. Kada se ustanovi broj djece, i za ovu zgodu udešeni alegorični pri­ mjemom broju sa drugim sugrađanima. *—Ш————— kojoj će se po preporuci liječnika izda­ kaz društvenog djelovanja. Pretprodaja Apsolventi muslimani tih trgovačkih za­ vati kuhani pirinač, onda će se u novlulaznica je počevši od 25. o. mj. u knji- I voda ne mogu da nađu uposlenosti i ната objaviti početak dijeljenja«. žari Danici i -A. Kajon. Posebni se po- | praktičnog rada ni u trgovinama ni u Tako glasi objava mjesnog odbora, a živi ne razašilju. novčanim zavodima, nego traže mjesta ml smo s privatne strane razumjeli, da po željeznicama, poštama i drugim raz­ Javna zahvala. Povodom bratile* aasretljiće spomenutu djecu u grad, fizikati^ nim netrgovačkim kancelarijama. Srp­ 1 voRti, koja nam pri djeljvnju državnih visokobesplatno pregledavati g. Dr. Delianys (kolskih Stipendija iskaiake na naSoj zemljanoj ski novčani zavodi i veletrgovci ne će vladi g/. Grđid, Krsmanovie сИ, doaeeavki fai to od II sati do podne. da primaju te muslimane, makar se os­ I mozni zaključak: da nam i a principa ne Mjesna Državna Zaštita Djece i Mla- i đajo itipendija, osjećam se zaduženim, da im jećali i Srb ma, a isto tako ne će ih da deži u-Sarajevu namjerava da svakako i i u irne svoje i svojih kolega ovim putem izreotpočne sa dijeljenjem spomenutog ku- ! Muslimanska trgovačka 1 obrt, banka. i primaju ni hrvatski uz časnu iznimku čem втој« najtopliju hvalu i blagodarnost. hrv. ccntr. banke, makar se osjećali Hr­ E bat Vam „vala glavati carski gospođini*, banog pirinča oko 15. januara 1920. U- j Mvriistarstvi) trgovine odobrilo je pra- I vatima. Također ih ne primaju ni musli ­ kad za nas pokazati« t liko o<; usko brige pa pozorujemo osobito naše тиаШте da | vila »Muslimanske trgovačke i obrtnič­ □as ne otjeraste u Zegrćb, da не u njemu pa­ manski djelomično radi toga, što su i preko svoje mektebske djece obavijeste ke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. timo i prebijamo, nego nas ostavi »te kod kuće, tamo ravnatelji nemuslimani kao i radi Maše siromašno građanstvo na ovu bla­ u Sarajevu« sa osnovnim kpaitalom od da so pod Vačint okrilpia nakon dugogodišnjeg toga što tih zavoda u dovoljnom broju ' bkolovanja. fizički oslabili, prihvatismo sjekire godat koju nam je poslala čovječna A3,000.000 K. Subskripciju akcija raspisali nemamo, kao što nemamo ni moderno i trnokope i tako o»i urnama esbi iivotan egmerika. su osnivači počam od 1. pa do 31. ja­ sistemijn ili da idemo u mnftijsku riuibu u uređenih veletrgovina, koje bi ih na Šta to znači? Tuži nam se pravnik nuara 1920. a konstituirajuću glavnu praktički rad preuzele. Radi toga mi ne I Makedoniju ili Sandžak, gdje Vari đ ugovi sis­ A. B. iz Tuzle, da je prije 8 mjeseci skupštinu zakazali su na 10. februara tematski nniitav&iu inoshmac«, pa da Umo osmožemo mgda da imamo u svojoj sre­ : Uvimo kosti. Vala Vam na tome i gdje čuli i poslao molbu radi premještenja kod. ru­ 1920., te će tako banka moći otpočeti dini stručno obrazovanih ljudi te slo­ J gdje ne ćuli E baš »t« ijodi od roda i zakona, darske uprave Krčka, a nakon podrug svoj rad još u martu ili najkasnije u ap­ boda inteligencije, koju baš danas ta­ i Sad ste d elom pokaaali rio si nam srcu Žeiruvsec dobio negativan odgovor po­ rilu iduće god:ne. Po nalogu vlasti osni­ ko nužno trebamo, niti ćemo ih imati I Ijeli. Potpuno vas razumijemo. znatom vladinom formulom »nema pra­ vači su odmah izabrali i upravni odbor, Meni se čini, glavata gospodo, da se Vi na­ sve dotle, dok svoju mladež i nakon lazite n veliko, megalomaniji pa dok još nije znih mjesta«. Poslije dva mjeseca iza u koji uđoše : Dr. M. Spaho, Akif ef. škole ne budemo uvodili u onaj rad, I stigla njezina posljedica Dapominjem Vam svi. tog, uvjeren da ima prazno mjesto, po­ Biserović, Asimbeg DugaUć, Muhame ■na značajne riječi slavuov Gnnduliča koje ste za koji je pošla da se osposobljuje. slao je drugu, a kasnije i treću molbu, daga H. Jusufagfć, Ncziraga AhmetašeVi — eini eo posvo zaboravili: ,Koo sreće To ćemo moći, na žalost, tek onda, ali na obje do dan danas nema odgo­ vić. Ahmcdaga H. Omerović ij Ibrahimau oholi, ... a tebi samo ni ^ćepane Mali riječi kad imali svojih muslimanskih novčaTvoga brata Vasđja, kojs je dobacio u bosanvora. ga I lomerdžić, svi iz Sarajeva, te Dr. sksDi saborn tadanjom anot' ijskoni gromovniku nih zavoda 1 veletrgovina. Pitamo da li vlada kani uopće odgo­ Ah Kjamilbe? Džinić, gradonačelnik iz generalu Potioreku, koji je ostavio oa.ikovo uevoriti na te molbe idi prov aga samo Banjaluke, Avdaga Kohider, trg. iz Mo­ Vklivši početak toga rada baš u os­ pomenu. kakova ee i ’lvoja biti; „Žari, pali, svoj hir. Držimo, da rudarski odsjek ne nivanju ove trgovačke i obrtničke ban­ stara, Ahmedaga H. Kovačević, posj. iz udbinski dizdare, dok i tvojoj kuli reda dođe." će da udovolji molbi zato, jer mu je Sapienti sat ul-, Л b i t ■ r i e n t šc r.-sud. Lukavca (Tuzla), Hamid ef. Kurbegoke to je mi baš kao takovu najtoplije škole i odbijeni moli­ neobično vidjeti i kvari mu ugled Mujo' vić, posj. hz D. Vakufa i Husem ef. Oi preporučujemo svim muslimanima, da te lj š t i p e n d i ј e. 6 crvenim fesom na glavi. Možda se i manović, bauk, činovnik iz Dervente. ju objeručke prihvate i da nastoje svi, varamo, pa pitamo: Sta to znači. Jedni zagonetka, haš preriiire donosi ovaj Ravnatelja zavoda, koji mora biti da u njenom radu, upisavši akcije, su­ musliman odabraćc osnivači, о4по?ф Zavod za odijevanje naroda ima na djeluju i time pokažu da shvaćaju njen I brzojav: „ISeovrad. 19. decembra. Jednu veliko I ivajeareko industrijsko podmeće predložilo je osnivalački odbor u kojoj svojoj nared­ stovarištu: 2000 komada ženskih dječiplemenit cilj i njenu potrebu, о kojoj će­ ■ novoj vladi, da zamijeni sveukupne gvosdone iih haljina od mješovite tkanine po 05 K, noj sjednici. konstrukcione pozlove, u našoj državi. Kok za mo i kasnije govoriti. ■ izvršenje ovih popravaka stavlja 18 mjeseci! Prema tome ova je banka perfektna B500 komada muških diječijih haljina od U Sarajvu je zavod naišao na lijep ' Ko bi odgonetnuo ova vileel? i o njoj govorimo kao o gotovoj činje­ mešovite tkanine po 60 K, 8000 komada prijem: samo šestorica ljudi upisaše pre­ nici, jer osnivači, kao i izbor članova ■odijela od mješovite tkanine za radnike ko 450.000 kruna. upravnog odbora, najbolja su nam za­ po 88 K, 3800 komada odjela od mje­ Ne možete 11 spavati? Niti rafiti? šovite tkanine za radnike po 150 K, 1000 log za to, da o njoj tako mislimo. Mi O uređenju valutnog pitanja ne slažu Bole Vas^ živci? Krasno ugodno čuv­ komada dječačkih odjela od mješ. tka­ ovu banku kao organ muslimanske or­ se gospoda »demokratski« ministri. Prcstvo donijet će Vam l'cllerov pravi Elganizacije u kojoj su zastupani, s ma­ nine za radwke po 88 K, 300 komada sbiro maime donosi ovu vijest: 20. o. safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne velom iznimkom, svi muslimani Bosne i muških dječačkih odjela od ratnog štofa mj. držana je sjednica min. savjeta, koja I.ke boce 24 krune. po 500 K, 150 komada dječačkih odjela Hercegovine svesrdno pozdravljamo i je potrajala od lb—21 sata. Raspravlja­ Imate li pokvaren apetit? Cesto pood ratnog štofa po 350 K, 200 komada njen rad željno očekujemo jer smo pot­ lo se u prvom redu o valutnom pita­ i vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otidjcčijih odjela od ratnog štofa po 150 K, punog uvjerenja, da će ona mnogo i nju. Ministar Lnansija g. Veljković iz­ I stranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pi2700 komada ženskih bluza od mješo­ mnogo pripomoći saniranju naših trgo­ nio je svoj poznati projekat o regulisa- i lulama! 6 kutija 12 kruna, švedska že­ vite tkanine po 40 K, 500 komada žen­ vačkih ј obrtničkih prilika. Baš za sa­ nju valute, naime da se provede izmje­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna, skih mantil od ratnoga štofa po 300 K, niranje tih prilika imamo razloga da se j na kruna sa novim novčanicama, na i Omot i poštarina posebno, ali Što jeftii 10000 komada papirnatih muških odi­ zalažemo najviše mi muslimani. Mi ži­ kojima bi na jednoj strani bila označe­ ! nije. L'iigen V. Feller, Stubica donja, vimo najvećin dijelom po gradovima, i jela po 40 K. na dinarska, a na drugoj krunska vri­ * Elsatrg br. 310. Hrvatska. a rješenjem agrarnog pitanja na način, j Gornja odjeća stojj na raspolaganju jednost u relaciji 1 :4. Zatim se razvila kako to »demokrate« hoće da riješe, uJeste 11 prekoinerno osetljivi protiv po naznačenim kupovnim cijenama u živahna debata. Nekoji su ministri iz­ i pućeni smo jedino na obrt i trgovinu i hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah prvom redu svim državnim preduzećirazili svoje protivno mnijenje, naročito mi ćemo jedino da na tim granama raz­ različite boli? Oj, kako tu ublažuju boina, onda aprovizaodama kao i svim ministar — Pribićević. koji zastupa mni­ vijamo i jačamo svoju budućnost i svoj ostalim organizacijama, -kojima je po­ jenje, da valutno pitanje treba poste­ . li, čnie otpornim masaže s Fell&rovim opstanak. Nas veseli svako musliman­ pravim Elsafluidom’ 6 dvostrukih ili trebna odjeća. Osobito se preporučuju peno -rješavati i to da u tom pravcu sko poduzeće, a po gotovo nas veseli 2 velike specijalne boce 24 krune. eradskim općinama kao poklon siroti­ valja postupati ovako s razloga, jer va­ osnivanje takog poduzeća koje će sa Trebale biste terajtiće sredstvo, koje nji. Do 10. januara 1920. primaće se na­ lutno pitanje treba rješavati u vezi s os­ jeftinim kreditima da podupire našeg za­ rudžbe na veliko sa strane gore spo­ talim ekonomskim pitanjima, kako ne I utažuje grčeve, jača želudac? Držate natliju i malog trgovca. menutih institucija, a od ovoga dana bi zbog valutne reformacije cijena robi i se samo Fellcrovih pravih blsa-pllula! Govorili smo sa osnivačima te banke, 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam* 12 moći će robu kupiti i pojedinci kao i porasla. On z«tupa uz ministra Kramečitah smo odobrena pravila i naročito i ra mnijenje, da sc valutno pitanje ne malih boca 30 kruna. Omot i poštarina preprodavaoci, koji robu mogu kupiti ističemo to, da se mi od ovog zavoda i posebno, ali što jeftinije. Eugan V. Feb na veliko i dalje istu raspačavati među smije riješiti na taj način, da bi pučan­ imamo nadati mngo čemu korisnu kao lcr, Stub.’ca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ narod iz slobodne ruke (po troduplim stvo odmah prešlo sa krunske na di­ ni od jednog drugog našeg novčanog ; narsku vrijednost. Naše pučanstvo mo­ vatska. cijenama. Pr. si.) zavoda. Nama su svj ti zavodi dragi, t Magazin robe nalazi sc na Martića ra i nadalje računati u krunama i poste­ MOJ BRAT Smail Zukanović slu­ nas napredak svakog toga zavoda mo- ; peno u budućnosti, ako budu‘ekonom­ trgu (kod katoličke katedrale) te se mo­ žio jc kao vojnik u vo sci bivše Auže samo veseliti, ali nas osnutak ove , ske prilike dopustile, uvesti dinarske že roba pogledati radnim danom od 8 stro-Ugarske. U godini 1916. zapao je trgovačke i obrtničke banke nada sve do 14, a svecem od 9—11 sati«. novčanice. • u zarobljenički tabor na ruskom rati­ veseli, osim istaknutih razloga i radi To nam dostavlja presbiro, pa nam štu, te od tada do danas za njega ne U svrhu uređenja valutnog pitanja toga što će ovo da bude jedan novum se čini da bi bilo dobro, kad bi zavod znam ništa, da li je Živ ili mrtav, te održaćc se u Zagrebu i Ljubljani sjedni­ među na.šm zavodima, u kojem ćc i na­ ка odijevanje objavio kako dosadanje molim sve znance i prijatelje, ako ko ce stručnjaka, gdje će se iznijeti .mnije ­ ši svršeni trgovački akademičari naći prepredavce, tako i vrste robe, koja je štogod o njemu zna, da mi javi* na nje o nekim važnim točkama valutnog mjesta za svoju praktičku izobrazbu i odašiljana u pojedine krajeve. Zucka se adresu Zukanović Ibrahlm pitanja. Ovhn će sjednicama prisustvo­ gdje će se osposobljavati za upravitelje o kumovima i prijateljima, a vala i o 201 t-3 Počite ’j ^Hercegovina). vati i političari. i poslovođe onih naših novčanih zavo­ h o r e n d n i m cijenama, na kojima je lio иреттуштам Вама, да разаборете што je и Како je, ко су > шта зу. Me вјерујом да Ви нематв <wje оиркл1Н>е -клја би могла зал1и4онити one твапске улиздце и отрове. Могуће, да Đanw ne би помагалм овим демокра1шма, да могу харачцти у ci’<m к свачггм. na стога i налазе мјјич пшалск« пжариде. Јер демократи c-, 6oje •вјетла w искмжшћују ситуапију на смдо начилг. Прмјатељски поздрав! Domaće vijesti Роп»М uPEdništva. TrBšBljah Gospodarstvo �I A sb .ПРАВДА Страна 4. Strana LJEPOTA MAHSUZ Mlad, lijep, pošten i bogat svršeni pravnik kani se ženiti i traži što ljepšu i što mla­ đu djevojčicu inteligentnu i od lijepe porodice. Bolje bi bilo, da je bogata ali ako slučajno ne bude ne škodi ništa. Poslije kratke korespodencije uslijediće viđenje i sporazum. Adresu označiti u pismu tačno, a moja je za sada ovako: Kandidat ženidbu, Uprava »Pravde«. Sarajevo. 205, 1—3 JEDNOKATNA KUĆA ZA PRODATI. Sastojeći se od 8 velikih soba sa ku­ hinjom E-nskoIiko nuzgrednih prosto­ rija. Upitati u Vrbanjiši br. 3. ispod Budakovića. PRAVDA 231/1919 Број 104 Broj Advokaisku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman Alečković. 200 Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerovo Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljuju je s najvećim uspjehom, ivu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa' lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Eisatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 ii Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. • FILIJALE: Banraluka, Bijeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica ■ i Zvornik.. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, . re­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost zaiožnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za B. i H. Assicurazioni Generali i Prvog sve­ općeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. (zvjer di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. *■! Bi uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža ISLAMSKA DIONIČKA ŠTAMPARIJA (TISKARA) U,SARAJEVU. Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 RASPIS i poziv na upis dionica III. emisije Islamske dioničke štamparije (tisJcare) Sarajevu, povodom povišenja dioničke glavnice Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne itnati-Žviše pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa* pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldiova prava »Elsa* tannochina-pomada za porast kose činr krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedio* prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezcolno, brzo i pouzdano. Nema više k.urjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /risa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. •— Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 24 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, ođ 125.000 na 150.000 kruna Na izvanrednoj glavnoj skupštini od 21. decembra 1919. zaključeno зе povišenje dioničke glavnice u smislu društvenih pravila i to za 25.000 kruna, te je ravnateljstvo ovlašteno da ovaj raspis i provede. Na temelju ovoga ovlaštenja i u smislu članka 4. društvenih pravi^A, određuje ravnateljstvo javnu supskripciju za 500 novih dionica uz nominalnu vrijednost od 50 K uz slijedeće uvjete: 1. Na upis novih dionica imaju pravo samo stari dioničari i to na sva­ kih 5 starih dionica jednu novu dionicu uz tečaj 150 K po komadu. 2. Svaki koji želi sudjelovati kod upisa ove emisije treba da to prijavi upravi Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Uprava Islamske dioničke štampanje u Sarajevu izdaćo potvrde na pravo upisa, na temelju kojih će se obavljati upis kod Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu. 3. Potvrde Muslimanske Centralne Banke izdane o upisu treba sačuvati jer samo na temelju ovih potvrda izdaće se nove dionice. 4. Upisani iznos treba potpuno odmah prema tečaju uplatiti. 5. Rok emisije traje od 28. decembra 1919. do 15. januara 1920. U ovom, roku norasprodane dionice ustupiće se sindikatu koji je naročito za to sastav­ ljen. — Stari dioničari, koji posjeduju manje od 5 dionica mogu se koalirati i u smislu 1. tačke ovoga raspisa vršiti pravo supskripcije. 6. Nove dionice sudjeluju u poslovanju 1920. godine. SARAJEVO, dne 24. decembra 1919. RAVNATELJSTVO ISLAMSKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE Eisatrg br 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu/—odružnica u Tuzli. Potpuno dioničarska glasnica K Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući r^čun i najbolje ukamaćuje. —- Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bs nkovne poslove nrjbrže i najpovoljnije. » Odgovarat urednik: Ш, ŠudžukiL Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« 47 Štamparija D. & A. Kajoii, Sarajevo. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1919 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Description An account of the resource Br. 1-51; 53-95;101-104 + prilozi Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919 Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) IIIF Item Metadata UUID 5949e554-6b43-4a27-aa14-11d084091909 NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182