1 800 1 https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f04c33e95b288e5664f3825ea627edd.pdf 0bb3f86b0782e5cd3caa4a351a0eb21e PDF Text Text � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6fa8397dfa763c1cfce9566c068adaa9.pdf d3f646376a20cc9e3c52bbeff32a9f06 PDF Text Text Izlozi dva puto nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Gema: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Huhopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne p ri­ maju se. Pretplatiti cijene: NOVI tfAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimaeiske ujedinjene organizacije Broj 1. Poziv na pretplatu. Sa današnjim brojem počim a izlaziti novi muslimanski politički list „NOVI V A K A T " koji je pozvan, da brani i štiti svakom zgodom interese m uslim anskog življa u ovim zemljama. D užnost je stoga svakog Muslimana, da se pretplati na naš list k o­ jemu je cijena na cijelu g o d in u ...................K 16-— na pol „ „ 8-— na četvrt „ „ 4‘— P ošto su troškovi oko izdavanja lista ogromni, dobivati će list sam o oni, koji pretplatu redovito i u naprijed pošalju, pa je u interesu svakoga, kom e je stalo do opstanka m uslim anskog političkog gla ­ sila, da odm ah pošalje pretplatu. Tko iza trećeg broja nije namirio pret­ platu, tomu će se obustaviti list. Novi Vakat. U historiji svakoga naroda novo vri­ jeme označava se kojim važnim događa­ jem, koji izazove jak i snažan preokret u političkim Ш u društvenim uredbama, u gos­ podarskim prilikama ili važnu promjenu u duševnom pogledu. Kada se je jedan narod oslobodio tuđinske vlasti, kada je izvojevao svoju političku ili svoju ekonomsku nezavisnost, kada je usljed kakvog silnog dogagjaja nastao preobražaj u njegovom Sarajevo, 2. jula 1913. Političke struje u Turskoj. Godina I. V mentalitetu, shvaćanju i idejama, takav doga- reforme, koje su se pod pritiskom prilika gjaj označuje on početkom svoje nove histo­ počele provoditi, bile uzrok njegovim po­ rije, novog doba. razima i nesrećama. Hoće li i ova pošljednja Takav veliki događaj za sve muslimane, katastrofa opametiti turski narod i obratiti dakle i za nas u Bosni i Hercegovini jest ga na put regeneracije svega opstojećega, balkanski rat. Turska izgubi Evropu, naj­ hoće li Turska i vremena dobiti, da ostvari bogatije krajeve svoga carstva, izgubi na ovako veliko djelo, pitanje je. tisuće svojih hrabrih sinova i silno blago, Muslimani Bosne i Hercegovine došli izgubi svoj prestiž i ugled, osiromaši, zaduži su okupacijom naše domovine u jedan se, a najposlije će za zajam, kojeg će sada novi položaj. Nastale su nove prilike, s ko­ uzeti, založiti i azijski svoj posjed Evropi. jima se je trebalo odmah potpuno izmiriti. Ovaj strašni dogagjaj morao bi sve musli­ Neiskustvo i neznanje, uz to navika, da se mane opametiti i novi im put odrediti, U svaka stvar prosuđuje samo sa vjerskoga Turskoj je bilo sve nesavremeno: nesavre- stanovišta, doprinijelo je, da se musliman­ mena državna organizacija, nesavremeni za­ ski narod nije mogao da snađe u toj novoj koni i sve institucije, nesavremeno školstvo, situaciji. Gdje sila novilr prilika nije bila gospodarski život primitivan. Sve se je osni­ tako jaka, da nužno izazove promjenu, valo na nezdravim i nesolidnim temeljima. ostalo je kod muslimana u svemu pri Dok su se drugi narodi već davno probudili starome. Oni ostadoše pri svojim starim i osvijestili, te na svim poljima javnog života običajima, pri nesavremenim nazorima o proveli radikalne reforme, ostalo je kod životu, zadržaše sve stare i preživjele for­ Turaka sve do nekoliko zadnjih godina po me gospodarskoga života. Od škola np starom. I najmanja reforma nije še “mogla samo da su se klonili, nego su mnogi provesti bez borbe i krvi. Neprestane bune protiv njih živo agitirali i one rijetke osobe, nezadovoljnika u državi, porazi vojske u koje su školu zagovarale, strašno prezirali. ratovima veliki gubitci teritorija i vječita Ni dan danas škola ne uživa kod nas intervencija evropskih sila nijesu ih mogli onoga ugleda i potpore kao što uživa kod osvijestiti. Mentalitet masa ostao je isti; što i drugih naprednih naroda. Pošljedica je bila više, narod je bio mišljenja, da su upravo I zastoj i propadanje. Jedan dio odlučio se pobojaše, da Perzijanci odviše ne osnaže i ne za­ dobiju svoju staru samostalnost. S togu počeše od tada uzimati u službu svoju Turke mjesto Perzi­ janaca i obasipati ih svim častima. T o je bio po­ četak rasula arapske države. Tada je nastupila Katastrofalni poraz, koji je zadesio Tursku u dekadensa za cijeli islamski istok, koji će s vreme­ balkanskom ratu, ranio je srca i duše svih musli­ nom doći pod vlast turskih plemena. mana na zemlji. Sirom svega islamskog svijeta Padom arapskog carstva Turci postaju bra­ osjetio se je ovaj poraz kao smrtni udarac po­ nitelji i zaštitnici Islama, kojega su načela prihvatili sljednjoj samostalnoj islamskoj državi. Po svim bez da su ih kako valja razumjeli. Oni smatraju krajevima toga svijeta raspravljalo se i pisalo o da su ga očuvali i zaštitili, ako održe i očuvaju sadašnjem strašnom položaju i o njegovim uzro­ onaj sistem, koji je stvoren prije tisuću godina i cima. Također i evropska štampa bavila se je mnogo ako se zapriječi svaka vjerska diskusija. Ono nešto o političkim prilikama Turske, te š u izlagana razna malo kulture što se je kod njih našlo, stekli su od mišljenja i stvarani različiti sudovi o sadašnjoj si­ Islama i od Perzijanaca. Njihov politički i ekonomski tuaciji. Jedna pariška smotra objelodanila je pod život, njihovo socijalno i vjersko uređenje potječe gornjim naslovom jedan članak, koji je potekao iz toga vrela. Ali niti stara iranska kultura niti iz pera jednog odličnog državnika i poznavaoca grčka filozofija, koju je Islam u svoje blago uzeo, tamošnjih prilika. Sadržaj toga članka obiluje mi­ nijesu našli kod Turaka zgodna terena za evoluciju. slima objektivnim i nepristranim, te ga s toga za Samo se priznati mora, da su Turci, od prirode naše čitatelje ovdje u glavnim njegovim potezim a konzervativni i privrženi tradicijama, bili najrevniji donosimo. branitelji Islama kroz tolika stoljeća. i. Nadahnuti novom vjerom, od prirode rato­ Pogled na prošlost. borni oboriše se Turci na grčko carstvo, koje se Prva stoljeća po Hidžretu bila su doba sjaja je tada raspadalo i u političkom i u vjerskom i kulture. Slobodni duh i široki pogled Arapa, fi­ pogledu. Mala Azija, jug Balkana, Macedonija, a lozofija i kultura Perzijanaca stvorili su u doba konačno Carigrad i cijelo balkansko poiuostrvo njihovog ujedinjenja jednu veličanstvenu islamsku pade u njihove ruke. Osmanovi nasljednici bijahu u početku jedno­ civilizaciju. Arapi su bili njeni utemeljitelji, Perzijanci inicijatori. Kada je abasinski Hilafet dostigao stavni kanovi centralne Azije, zatim emiri, a iza vrhunac svoje moći i slave, Perzijanci su igrali u osvojenja Carigrada postadoše nasljednici rimskih državi veoma znatnu ulogu, te se arapske Kalife ! careva. Meka i Medina dođoše kasnije pod njihovu PODLISTAK. Za Sarajevo H IV.- 7.- 3.S0 Sa dostavom u huću H 16.- 8 .-V . Za pokrajinu H 16.- 8.- V.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. vlast, te stekoše tako i vjersku supremaciju u islamu. Potomak negdašnjih nomadskih starješina nazivlje se sada i kalifom svih muslimana. Carstvo Selima I. i Sulejm ana Velikoga proteže se do sjevera Perzije na istoku, a do vrata Beča na zapadu : Moć Islama skršena je u Španiji, ali je uspostavljena opet po Turcima u Evropi. Kako su Turci upravljali svojim carstvom ? Stari običaji, dobri u doba nomadskog života, mo­ rali su ustupiti mjesto administrativnoj organiza­ ciji Arapa. Ali ni ova organizacija nije biia dovoljna, kada je trebalo upravljati osvojenim narodim a, koji su bili kulturno napredniji od njih. Arapi su se znali pomoći u takim prilikama, jer su imali onu sposobnost asimilacije i jer su bili slobodni­ jega duha nego ikoji drugi islamski narod poslije njih. Oni su slobodno primali u svoju organizaciju i elemente tuđe kulture kao i tuđe institucije, ako nije bilo izlaza drugačije. Turcima je to išlo teže, pošto oni nemaju one sposobnosti kao Arapi. Osmanliska država je od utemeljenja svoga do ovo zadnjih nekoliko godina bila par excellence islam­ ska država, čija se je politika osnivala, ne na na­ rodnosti, kulturi ili gospodarskim interesim a, nego na samom Islamu. Općenito se može kazati, da su sve njene institucije, njeni zakoni i običaji bili osnovani na vjerskoj podlozi. O vaka’ država, koja je osnovana na vjerskoj bazi mogla bi dulje vrijeme opstajati, da su svi osvojeni narodi bili prihvatili islamsku vjeru, islam bi stvorio među njima za­ jednicu i jedinstvo, načela uprave bik. Vi za sva­ koga jednaka, ustavi za život i razvitak isti za sve Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 1. „Novi Vakat* je seliti. Bez domovinske ljubavi, bez raz­ vijene narodne svijesti mnogi ostavljahu lahko grudu, na kojoj su se rodili i odgo­ jili, te iđahu u -tuđi svijet, da jamo potraže bolju sreću. Odselio ih je veliki broj, a nije malen bio ni broj onih, koji ostadoše na topraku svojih pređa, ne da žive novim životom, nego da se bore s teškim prili­ kama koliko se još bude dalo hrvati i bo­ riti, pa da onda krenu istom sudbinom kao i oni prvi. Mi propadasmo iz dana u dan, a oko nas se sve drugo razvijaše i napre­ dovaše. Onoga, koji nas je opominjao i na dobro upućivao, prezirali smo, a jednoj kliki mračnjaka, koja je svakom našem napretku na putu stajala, iskazivali smo svako štovanje. Mi smo jednom riječju ostali sve do danas jednaki; isti odgoj, isti običaji, isti nazori na život i isti mentalitet. Buknuo je rat. Mislili smo da će tur­ ska armada sve poplaviti, da će osmanlijski polumjesec u prijestolnicama balkan­ skih saveznika zasijati. Držali smo, da će stari sistem novi pobijediti. Ali, kake se prevarismo! Turska je poražena. Turska vojska borila se je hrabro, junački je bra­ nila svoga cara i domovinu. Stara slava turskog vojnika nije potamnila, jer on nije nigdje uzmaknuo pred neprijateljem od straha ili kukavičluka, nego pred jačom kulturom. „Mi smo tursku vojsku samo silom naše kulture nadvladali", pisala je jedna bugarska novina iza bitke kod LuleBurgasa. Balkanski rat bio je i rat između starog i novog vremena, između starih i novih ideja. Pod jakim udarcima stropoštala Ali mnogi osvojeni narodi nijesu voljni bili da prihvate islamsku nauku, te su voljeli plaćati danak, čim im je bilo zajamčeno slobodno vršenje vjere, poštivanje običaja, jezika i zakona. I premda su Turci bili vrlo toleratni prema svojim nemuslimanskim podanicim a i poštivali njihovu vjeru, narodnost i običaje, nije se ipak mogla da razvije među njima misao solidarnosti i iskrene zajednice. Nemuslimani su osjećali uvijek prema njima samo mržnju i nepouzdanje. Dok je rat bio ultima tatio svih država, Turci, vojnici prvoga reda, ostadoše gospodari na zapadu Azije i na istoku Evrope. Ali nastupom preporoda oni gube tlo. Napredna Evropa potisne ih na kraju 16. i tokom 17. stoljeća. Zapad se baca na Istok da ga osvoji. Turska je od sada bedem Islama, kojemu je zaprijetila pogibao. O tuda je nastalo istočno pitanje, pitanje, koje se u glavnom svodi na jednu borbu za opstanak među T ur­ skom i među narodim a Evrope, naročito Rusijom i Austrijom. Jedini spas za Tursku bio je da Turska primi evropsku civilizaciju, da narodim a, koji žive pod njenom vlasti, podijeli jednakost i obsežna auto­ nomna prava. Nastalo je tada pitanje reforama, a iz ovoga pitanja porodiše se ratovi i intervencija evropskih sila u unutrašnju politiku Turske. Jedno se ne smije smetnuti s uma, a to je, da su i Turci imali reformatora i bistrih umova, koji su bili osvjedočeni o potrebi novog uređenja i koji su nastojali, da provedu nužne reform e u svojoj dr­ žavi i u svome narodu. £ м " „ se je stara kolosalna zgrada, koja se osni­ vaše na slabim temeljima, a pobjedu sada slavi novo vrijeme i nove ideje. Samo da ne bi barem ovaj tužni događaj ostao bez ikoje dobre posljedice, da bi se donekle ublažila strašna nedaća i otvorili bolji iz­ gledi budućnosti! Katkada jedna jedina knjiga može da svojim otkrićima izazove potpunu revoluciju u mislima i nazorima jednog naroda. Bal­ kanski rat nije knjiga nego živo djelo, koje se je u najstrašnijoj zbilji na naše oči odi- j gralo. Balkanski rat morao bi duh i život čitavog islamskog svijeta preobraziti. Na­ pose, mi bosanski muslimani morali bi smo iz ovih događaja mnogu pouku izvući, te dosadanji način života i nezdravo shva­ ćanje o njemu promijeniti. Mi smo konzer­ vativni do skrajnosti, starih običaja i navika držimo se slijepo, bez obzira, da Ii to odgovara potrebama novog vremena ili je preživjelo. Vjerske predrasude, koje su se duboko u nama uvriježile, smetaju nam, da se emancipujemo na polju kulturnog i gos­ podarskog života. To je još doprinijelo, da smo sve do sada živili osamljenim i ose­ bujnim životom, jer nije bilo nikakve za­ jedničke misli i ideje, koja bi nas s dru­ gim elementom spojila. U nas nije probu­ đena svijest, da smo jedan narod sa ele­ mentom, s kojim zajedno ovđe živimo i jedan jezik govorimo, te da su nam mnoge potrebe i interesi zajednički. Ako je tko pokušao, da nam otvori oči, klika natražnjaka digla je čitavu hajku protiv njega, a uprava je reakciju te klike podupirala; klika je to Početak otomanizma. Na početku devetnaestoga stoljeća pokušali su sultan Selim III. i neki njegovi ministri da pro­ vedu u Turskoj neke reforme. Djelo im ne pođe za rukom, jer neki natražni ministri izazvaše bunu, koja učini kraj i njihovim osnovama i vladi Se­ lima III.; novi vladar sultan Mustafa zasjede na prestolje pomoću natražnjaka. Ovi dogođaji u Ca­ rigradu izazvaše gnjev liberalnih elemenata, koji podigoše bunu u Ruščuku i pod vodstvom M u­ stafa paše pođoše prema Carigradu, da sataru jenjičare. Ovo im je doduše uspjelo, te su jenjičare potukli i domogli se vlasti, ali su kasnije i oni pali kao žrtve liberalnih ideja i svi su masakrirani. Iza njihove pogibije zavladao je opet Turskom stari duh. Novi pokušaji za vlade sultana Mahmuda bili su sretniji i uspjelo je, da se mjesto neobuz­ danih jenjičara organizuje solidna i disciplinovana vojska po evropskom načinu. Započelo se je sa otvaranjem škola i osnivanjem štamparija. Ali su sve ove reform e bile površne, jer se nije smjelo da pristupi radikalnom riješenju pitanja reforama. Kako se vidi, nastojalo se je od početka 19. stoljeća, da se u Turskoj stvori novo stanje, organizacija, koja će bolje odgovarati potrebama vremena. Ali osnove Selima III. i Mahmuda nijesu se mogle ostvariti, jer je bilo mnogo zapreka nu­ tarnjih i vanjskih. S druge strane vladale su opet take prilike, da se je moralo ozbiljno misliti o ra- 7 ADRUZNA T IS K A R A radila iz neznanja, a uprava s toga, što njenoj politici bolje odgovara nezreo i ne­ svjestan narod. Vrijeme je, da već jednom i mi k sebi dođemo i opametimo se. Novo vrijeme mora da dođe jedanput i za nas. Sve nas opominje, da starinsko shvaćanje odbacimo, a sve dobro i korisno, što nam pruža novo vrijeme, slobodno i bez okolišanja prihvatimo. Mnogo je stvari kod nas, koje čekaju na što brže i radikalnije riješenje; vjerska nastava u medresama; prosjvetna pitanja, pitanje izobrazbe naših ženskih, prilike gospodarskoga života. Jednom riječju potrebno je, da se sve reformira i obnovi, a najprije naše krive misli i nazori, koji su nas do danas Jcrivim putem vodili. Neka ovaj početak reformisanja bude za nas početak pravoga novog vakta. Sarajevo, 30. Juna 1913. Kod Čataldže i Bulajira davno je zamuknulo bojno oružje. U Londonu su i preliminari mira potpisani, a pri­ like na Balkanu još nijesu sređene. Turska ne razoružava, a balkanski savez se raspada i grozničavo oruža ne proti Turskoj nego da okruni uspjeh ratom između se. Veliki plijen ne dade se mirnim načinom podijeliti, jer Srbi i Grci ne respektuju ugovore koje su sklopili prije rata s Bugarskom. Bugarska svjesna svoje pretežne moći ne popušta od ugovora, dok Srbija pošto-poto traži reviziju ugovora, 'јег su je sreća i turska slabost iznenadile na boj­ nom polju. Rumunija videći Bugarsku u škripcu počima oružari da i ona izvuče štogod iz balkanskog meteža. Nijedan smrtnik ne zna danas, šta se može sutra dogoditi, jer je rat s Turskom donosio, a i pošijedice rata s dana na dan donose nova iznenađenja. U početku rata s Turskom sve evropske velevlasti svečano izjavljuju, da će — nepazeći na ratne uspjehe — održati status quo na Balkanu. Kad sreća Turcima okrenu leđa, svečanije opozivaše svoju izjavu i dozvoliše podjelu osvojenih ze­ malja među saveznike. Trojni savez videći da je balkanski savez čedo trojnoga sporazuma zasnova autonomiju Albadikalnom proverienju reforama. Pokret balkanskih naroda, koji su čeznuli za svojom samostalnosti, ratovi sa Rusijom, intervencija velesila, kapitulacije, ratne nevolje, bune u Arabiji i Mezopotamiji, oslo­ bođenje Grčke i najposlije potreba za prosvjetom prisilili su su sultana Abdul-Medjida da izda gla­ soviti ferman, „Hatti-humajim“. Načela zasnovanih reforama bila su: politika sloge i jedinstva među raznim narodnostima u dr­ žavi, proširenje autonomije i potpuna jednakost o pravim a, potpuna sioboda savjesti, iskreni spora­ zum između muslimana i kršćana, razvijanje osmanliskog nacionalnog osjećaja i širenje prosvjete. To je bila politika otomanizma, a najsjajnija njena perioda bila je za dobe M idhat paše. Ovaj je bio dosta upućen u politički život evropskih i naroda i znao je, da se reform e ne mogu ostvarili, ako se nad upravom ne uspostavi trajna kontrola: 2 narodno zastupstvo po uzoru evropskom. T a kon- trola je uspostavljena u god. 1877. iza revolucije i: i svrgnuća Abdul-Aziza. Upravo u času kada je ' usljed buna, koje su podigli Srbi i Crnogorci, za- ' sjedala u Carigradu međunarodna konferencija i tražila od turske vlade garancije za provedenje re­ forama u kršćanskim pokrajinama, ustav bude pro­ glašen. Čuvši jeku topova, koji naviještahu pro­ mjenu režima, Midhat paša je rekao delegatima velesila: „Ovo je najbolje jamstvo za reforme, koj< želite vi ka'o i mi". (Nastavit će se.) fiiusLiM iinsHo aiDHiEHĐ аниЕтио U SARAJEVU, ĆEMflLUSfl ULICU BBD3 BZ, Ш -J Bogato snabdjevena sa najmodernijim slovima i materijalom, preporuča se za izradbu svih u tiskarsku struku spadajućih radnja. Cijene najjeftinije. S p e c ija lite ta : — Ukusna, m oderna izradba. ===== Ј$Ш Vanjske se narudžbe u najkraće vrijeme otpremaju. Р ш jfijjftj M e rk a n tiln e tis k a n ic e z a b a n ­ k e, n o vč a n e z a v o d e i trg o v c e , �Broj 1. Strana 3. ,Novi Vakat* nije i stvori je svojim uplivom proti volji trojnoga spora­ zuma. Taj diplomatski trik razbi Srbiji slatke snove o izlazu na jadransko more i prisili je da povuče vojsku iz Albanije. Crna Gora sruši se pod Skadrom, pa kad joj ga predade Esad paša na zagonetni način, nakon par dana morade izaći, jer Skadar treba da pripane Albaniji. Čim se to dogodilo, odmah је„ла površinu izbila revizija ugo­ vora između Bugarske i Srbije, dok se iz toga isčahurilo pitanje, koje se danas sutra mora riješiti oružjem. U Londonu i Parizu diplomati svečano izjavljuju, da ni Srbiji ni Bugarskoj ne dadu prava za rat, a obadvije stoje naoružane jedna prama drugoj. Nije javnosti poznato: ko im je dao novaca, kada su#se zaratile s Turskom, pa i sada neće javnost znati, ko će im dati, kada se zarate medu se. Nu misli se, da su za rat s Turskom došli novci u Sofiju, Beograd, Atenu i Cetinje iz Pariza i Lon­ dona preko Petrograda. Nije daleko od pameti, da bi sada mogli dobiti novaca drugim putem. Kad je za rat s Turskom odnosno na propast Turske doprinio novčanu žrtvu trojni sporazum, zašto nebi mogao i trojni savez nešto doprinijeti za razvrgnuće balkanskog saveza? To su u Petrogradu, Londonu i Parizu valjda na­ njušili, pa se sada laćaju svih mogućih sredstava, da osujete rat izmegju saveznika. Ruski car kao glava pravoslavne crkve i pokrovitelj slovenstva sada se nudi sam za sudca, premda se prije branio i nogama i rukama. Trojni spo­ razum stavio je na kocku njegov ugled, samo da rat osujeti. Čiji će upliv konačno pobijediti, idemo da vidimo! Islamski svijet. Afganistan se budi.U zadnje vrijeme Afganistan svraća na se pozornost evropske javnosti; naročito se zanima ruska štampa za svaku reformu u Af­ ganistanu. Šta hoće s tijem samo se po sebi razu­ mije. Treba upozoriti rusku vladu, da se za vre­ mena pobrine, da osujeti moderno uregjenje Afga­ nistana, jer, k#o pogranična država, ako se za vremena osvijesti, mogla bi joj nanijeti neprilika. Kad je Perzija pokušala, da uvede ostav 1 reforme, ruski su diplomati i kozaci uprli sve sile, da to spriječe, šta im je djelomično i pošlo za rukom. Danas se u Perziji ne zna ni ko pije ni ko plaća. Po najnovijim vijestima ruski kozaci s kurdskim razbojnicima robe, pale i o zlu rade, da mirno stanovništvo ne može više izdržati nečovječna na­ silja, nego ostavlja rogjenu grudu i bježi u masama preko granice u azijsku Tursku. Danas - sutra ne­ sretna Perzija pasti će ko zrela kruška Rusiji u krilo. S devizom : „Nedaj se muslimanu prosvijetiti!" Rusija rovari na Istoku preko svojih agenata javno, pa i u Turskoj. Među kurde i armence već je ba­ cila kamen smutnje, da turska vlada u današnjoj trzavici mora se baviti hbć e-n eć e s armenskim pitanjem i riješiti ga, kako Armenci hoće, samo da Rusiji ne dade priliku, da i tamo umiješa svoje prste. Nova reforma je u Afganistanu uređenje či­ novničkih plaća. Do sada činovnike nije plaćala država nego stranke i općine. Nedavno je država uvela neke moderne poreze i primila na se, da plaća činovnike kao što to čine sve države. Osim toga ustrojeno je jedno vijeće u smislu udruženja, kome predsjeda sam emir Habibullah kan, koje će proučiti političke, socijalne i gospodarstvene prilike u državi, izraditi reformu i provađati ih na dobro naroda i zemlje. Kroz kratko vrijeme^ to je udru­ ženje okrunilo svoj rad lijepim uspjesima. O sno­ vana je fabrika topova i državna štamparija. Sada to vijeće grozničavo radi na želježničkom programu, da želježničkom mrežom spoji sve važnije krajeve sa prijestolnicom. Društvo je sebi uzelo za svetu dužnost, da po mogućnosti strancim a ne dadu prilike miješati se u njihove poslove i poduzeća; samo u skrajnjoj nuždi dozvoljeno im je obratiti se na stranca, ako nikako ne mognu među sobom naći čovjeka. Iz toga se vidi, da su Afganci svjesni svoga položaja i da će brzo koraćati naprijed, ako im sjeverni susjed (Rusija) i južni susjed (Engleska) ne ometu blagotvorni rad za zemlju i narod. Politički pregled. Diplomatski odnosi megju Turskom i Bugarskom. Prilike na Balkanu. Uspostava diplomatskik odnosa među T urskom i Bugarskom drži se u Carigradu još preuranjenom. „Tanin" piše, da bi Bugarska morala djelima dokazati svoje prijateljstvo, naročito da se odreče javno traženja ratne odštete, da isprazni zaposjednuti kraj mramorskog mora i sklopi ugovor o miru. Bugarsko-rumunjska kriza. Rumunjska je za vrijeme rata balkanskih saveznika protiv Turske bila neutralna, a kako je nastala pogibelj, da bi moglo doći do ponov­ nog rata, izjavila je onai preko svoga poslanika u Sofiji, da u ponovnom ratu nebi mogla ostati neu­ tralna ir.da si“ za"taj ■slučaj^'pridržaje^pravo “slo­ bodne kretnje.^D a se pod tim'riječimarjkrije pri­ jetnja ratom,^razumije* st i otuda,’^što se^živo radi oko vojničkih pripremaT ftolitika"‘Rumunjske~upravljena jeijna održa­ nje ravnovjesja "na Balkanu, te ona nebi za slučaj rata Bugarske?* sa 1Srbijom mogla [ni smjela da bude neutralni'^'posmatrač,.^događaja. 0 svojoj odluci obavjestila je ona ne samo Bugarsku, nego i evropske sile. Bugarska je u to vrlo dobro upu­ ćena, te je na savjet prijateljskih sila stupila u pregovore sa rumunjskom vladom. Pregovori su započeti još za prvašnjeg ministarstva i nastavili se za novoga, ali se za rezultat njihov ne zna ništa pozitivna. |e li Rumunjska stavila i za ovaj slučaj kak­ vih zahtjeva o teritorijalnom odstupu za kompen­ zaciju kao što je prije zahtjevala Silistriju, nije poznato, ali je sigurno, da je ovaj njen istodobni istup sa Srbijom i Grčkom vrlo opasan po * bu­ garsku politiku i da će Bugarska morati prema jednoj strani popustiti. Spor Izmegju Srbije i Bugarske. Postupak Rumunjske od odlučne je važnosti po riješenje spora među Bugarskom i Srbijom. U Srbiji i vlada i stranka čekaju na vijesti iz Ru­ munjske. Držanje Rumunjske moglo bi donijeti, da u Srbiji prevlada ratna stranka. U Bugarskoj se sa velikom nestrpljivošću očekuje riješenje krize. Iz Sofije se javlja, da predstoji neposredno predaja memoranduma u Petrogradu, u kojem se memoran­ dumu zauzimlje stanovište prema odluci ruskoga cara. Venizelos o situaciji. „M essagero“ objelodanjuje jedan razgovor sa Venizelosom o balkanskim pitanjima. Venizelos drži, da se je situacija tako zaoštrila, da bi se moglo i što je najgore očekivati. Grčka će stajati na strani Srbije, te ju nikakvo obećanje ne bi moglo od toga odvratiti. Ona mora da sa Srbijom u za­ jednici brani ista prava i iste interese protiv bugar­ skih zahtjeva. Pom oć Crne Gore Srbiji. Crna Gora je za slučaj rata obećala Srbiji vojničku pomoć. Kako se iz Uskupa javlja, tamo je stigao jedan crnogorski detachement od 12.000 vojnika. Austro-Ugarska za političku sam ostalnost balkanskih država. Povodom nove balkanske krize, austrijski službeni list donio je jednu izjavu, u kojoj se javlja, da Austrija, ne samo dopušta, nego i zah­ tjeva, da balkanske države stvore same samostalnu odluku o postojećim sporovima. Austrija pridržaje sebi pravo, da rezultat te odluke opet ša stano­ višta svojih austro-ugarskih interesa ispita i stvori odluku. U izjavi je izrečena želja, da bi balkanske države uvidile, da najbolje služe svojim interesim a, ako se u buduće posvete vlastitom zadatku nacio­ nalnoga života. Još se opominju balkanske države, da ne budu oruđe težnja, koje bi mogle dovesti do poremećenja evropskog ravnovjesja. Zabrana izvoza robe u Bugarsku. Kako se javlja, rumunjska vlada je zabranila izvoz i provoz robe u Bugarsku. Roba, koja dogje Dunavom, a određena je za Bugarske luke, biće konfiscirana. Konferencija hrvatskih političara. Grof T. Pejačevič, Hedervary i N. Tomasić konferirali su ovih dana o pitanju uređenja prilika u Hrvatskoj. Iza konferencije otišao je grof Pejačević sa ministrom predsjednikom grofom Tiszom u konferenciju hrvatskih poslanika, gdje je Tisza primio na znanje zaključke i želje hrvatskih poslanika. Sa sigurnošću se može tvrditi, da će naskoro biti ime­ novan ministar za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Turska. Nova je vlada. Od kako je proglašen ustav u Turskoj, promjenila se je do sada jedanaest puta vlada. U svakoj vladi bilo je ministra iz starog režima osim današnje, a u'd anašnjoj vladi sjede samo izraziti mladoturci. Ova vlada uživa povjerenje i pouzdanje svih naprednih elemenata u Turskoj, Na vani se o njoj drži, da je nezavisna i odlučna, ali da naginje trojnom savezu. Ona imade vrlo jake protivnike među hodžama, Arnautima i Grcima te bi postojala bojazan, da će ju ovi elementi srušiti, da nije vojničkih krugova, koji su listom uz današ­ nji kabinet. Ova vlada će biti reform atorska, ener­ gično će provesti zasnovane reforme, a danas najviše radi na tom, da predobije za se Arape, među koje Engleska baca novac, da ih odvrati od Turske, zavodeći ih, da će im ona pomoći osnovati Arap­ sko carstvo. Kako će brzo Turska istisnuti upliv engleske iz arapskih krajeva, zavisi o tom, kako će dugo ostati pošteđena od vanjskih napadaja. Nova organizacija turske vojske. Ovih dana potpisao je sultan Muhamed V. jednu iradu, kojom se organizacija turske vojske radi zadnjih događaja postavlja na sasvim druge temelje. Turska je vojska do sada bila podijeljena u četrnaest korova, od kojih je sedam bilo raz­ mješteno po evropskim vilajetima. Ovaj broj će sada, pošto je veći dio evropske Turske konačno izgubljen, biti smanjen na tri kora sa sjedištem u Carigradu, Rodostu i Galipolju. Obje prve pozicije carigradskog kora stajaće trajno megju prijestolni­ com i Čatalđom, a Čatalđa će novim još utvrdama biti utvrgjena. Oficiri će biti udaljeni od prijestol­ nice, da se što je moguće više odvrate od politizi­ ranja i privedu isključivo vojničkim dužnostima. Nadalje će se izgraditi velike utvrde kod Bulaira na ulazu galipoljskog poluostrva. Isto tako £e se za­ ljev Sarosa utvrditi. Na osnovu ovoga novog plana za reorganizaciju vojske Carigrad će ostati skoro sasvim bez vojske. Tam o će ostati prvo vojno nadzorništvo za tri evropska kora, generalno zapo­ vjedništvo prvog kora, ratno ministarstvo sa veli­ kim generalnim štabom i nekolika bataljuna genijskih četa. Službu sigurnosti obavljaće mjesto vojske oružniški korovi, koji će se na novo formirati. Jedanaest ostalih korova biće razdijeljeni na azijsku T ursku tako, da će šest korova čuvati turski posjed prema Rusiji, a pet drugih preuzeće službu straže na Sredozemnom moru. Erzerum će biti glavno sjedište vojnog zapovjedništva, koje će se brinuti za sigurnost granica otomanskog carstva prema Rusijii. Drugo važno vojno zapovjedništvo imaće sjedište u Smirni, a treće u Bagdadu. Prvom za­ povjedništvu biće potčinjena tri, a zadnjem dva vojna kora, dok će se šest sjevernih korova razdi­ jeliti na vilajete Erzerum, Erzerđan i Van. Podružnica U ililin k i kredilne banke a Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Sorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne A3\ 01 - p l f . - . od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa ** |4 |0 ПСШЈ dana povratka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tako sve vrste dom aćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavteštenja. �Strana 4. Za Jemen i Hiđaz osnovaće se posebni korovi od urođenika sa posebnom voničkom organizacijom i arapskim jezikom. Najposlije će D ar daneli i bosporske utvrde biti znatno pojačane, najnoviji topovi i smješteni, te će biti stavljeni pod naročito top­ ničku zapovjedništvo. Muslimanska centralna banka. Fakat, kojega moramo makar i preko srca priznati jest, da smo mi muslimani daleko zaostali i u kulturnom i u gospodarskom pogledu za našim sugragjanima drugih vjera. Nu, kako je god ovo žalosna činjenica imademo — osobito u zadnje doba — i lijepih pri­ mjera i pokreta, koji nas moraju utješiti, a to su naše gospodarske pa i kulturne institucije, kojih makar i mali broj, ali ipak ih imademo. Između najvažnijih naših kulturno-gospodar­ skih ustanova, bez sumnje je najvažnija — naš naj­ veći bankovni zavod — Mulimanska centralna banka. Muslimanski elemenat osnovao je nekoliko manjih novčanih zavoda po provinciji, ali je uvidio, da je neophodno potrebna jedna jaka banka u centrumu naše domovine, koja bi bila središnjicom svih do­ sadašnjih naših novčanih zavoda i koja bi okupila oko sebe sve naše gospodarske ustanove, a po­ gotovo koja bi imala služiti kao središte i uporište našim većim trgovcima i našemu esnafu — po­ glavito u Sarajevu, te koja bi bila ekonomskim centrom svih muslimana. Pa iz ovih razloga osnovali smo eto svi sku­ pa veliki novčani zavod, koji radi na potpuno za­ dovoljstvo kako njegovih osnivača, tako i cijelog našega elementa. Već u početku rada ovog našega najuplivnijeg i najačeg novčanog zavoda, možemo zabilježiti velike uspjehe, i ogromne koristi za nas muslimane, a to su između ostaloga: naša Muslimanska cen­ tralna banka dobila je dozvolu da se i kod nje ulažu jetimski novci. Od kolike je važnosti ovaj uspjeh našega središnjeg zavoda, uviđeće svaki iole upućen jer svim a nam je poznato, da naši jetimski novci (mislimo ovđe samo na musliman­ ske) sačinjavaju stotinama hiljada glavnice. Ovu zgodu i ovu priliku treba da svi upotrebimo i da sami sebi izdamo svjedočbu potpune svijesti. Jer je ovo zavod zajedničko dobro svih muslimana bez iznimaka i bez razlike, bez ikakove političke i stranačke natruhe trebamo i dužni smo ga svi podupirati, a to ćemo učiniti tako, ako sve naše potrebe podmirujemo u prvom redu kod njega, a naročito, ako svi poradimo na tome, da što više jetimskih i drugih novaca bude uloženo kod Muslimanske centralne banke. Da je ova naša mlada, ali ugledna jaka banka stekla na sve strane povjerenje, najbolji je dokaz to, što već do sada imade uložaka oko jedan i pol milijuna kruna. Držimo, da bolje preporuke za jednu banku ne treba. Ova naša kulturno-gospodarska instutucija osnovana je — kako je poznato — sa 3 milijuna kruna dioničarske glavnice, nu do sada je upla­ ćeno tek 30% , a uslijed ovogodišnje općenite krize, nije ovaj naš zavod, iz obzira naprama svojim dioničarim a, tražio daljnjih uplata, samo da olakša našem svijetu teški teret gospodarskog zastoja. P a usprkos toga ipak je Muslimanska centralna banka, gdje joj je god bilo moguće poduprla braću muslimane i nastojala, da im što više olakša sno­ šenje ovog zaista teškog i dugotrajnog gospodar­ skog zastoja. Nu, da joj sa ovako malom uplaće­ nom glavnicom nije moguće sve naše potrebe podmiriti i to je razumljivo. Ali kako malo prije rekosmo, ona svoju zadaću izvršuje na potpuno zadovoljstvo svih, koji su je osnovali i koji su do sada s njome dolazili u poslovni saobraćaj, a da tu svoju zadaću i dalje izvršuje, trebamo je svi i svim silama podupirati i podizati tako, kako će ona biti u stanju da za kratko vrijeme bude naše jedino i stalno uporište, a da nitko od nas ne bude prisiljen obijati tugjih pragova. M nslimanska centralna banka stupila je već do sada u dodir sa svim a našim dosadanjim novča­ nim zavodim a, pa se možemo sa sigurnošću nadati .Novi Vakat‘ da će na skoro doći čas, kad ćemo sve naše manje banke viđeti sakupljane oko svoje središnjice, kao pčele oko matice. Naš je svijet hvala Bogu uvidio potrebu i korist kulturno-gospodarskih ustinova, pa za to smo sigurni, da će on te svoje ustanove svijesno i nepre­ kidno podupirati i podizati sve na veći stepen, jer samo ako budemo jaki i bogati sa ovakim podu­ zećima moći ćemo mirno gledati u budućnost i samo onda ne trebamo se bojati borbe ni natjecanja. Prema svemu što smo gore naveli, molimo sve naše kapitaliste i štedše, da svoj novac ulažu odnosno prenose u Muslimansku centralou banku, jer će korist od toga ići opet u muslimanske ruke, a to treba da nam bude glavni cilj. Domaće vijesti. Č i n o v n ič k i m ir o v in s k i z a k o n n ije d o ­ b io s a n k c ij u . Zakonska osnova o promjeni nekih odredaba iz mirovinskih propisa za bos. - hercegovavačke činovnike, koju je osnovu sabor u svojoj XIII. sjednici na 27. novembra 1912. usvojio, nije po zajedničkom ministarstvu predložena na sankciju. O s­ novu, koju je vlada predložila, sabor je u nekoliko tačaka preinačio i nadopunio i radi tih promjena, naro­ čito radi nadopune § 2., prema kojoj bi se od ureda premještali u trajno stanje mira oni službenici, koji su navršili 65 godina života, te radi promjene § 3. prema kojem bi službenik dobio pravo na redovitu mirovinu bez obzira na najmanje petogodišnje služ­ beno vrijeme, kad postane nesposoban za daljnje, službovanje radi bolesti ili kakve ozlede, koju nije namjerno izveo, radi tih promjena nije isposlovana Previšnja sankcija spomenutom zakonu, nego je vlada izradila novu zakonsku osnovu, koju će pred­ ložiti saboru idućega zasijedanja. T r g o v a č k a a k a d e m ija . Redovita p red a­ vanja na ovdašnjoj akademiji zaključuju se na 10. o. mj., a ispiti za privatiste obavit će se na 4., 5. i 6. jula. Tim završuje ova naša nova stručna škola prvu godinu svoga djelovanja. Ovu priliku ne možemo propustiti a da ne spomenemo, da je među slušateljima, koji su pri­ vatno polazili nočne tečajeve, bilo vrlo malo mu­ slimana. S toga preporučujemo roditeljima naše mladeži, a naročito onima od trgovačkog staleža, da iduće godine bude što više i redovitih đaka i privatista u noćnim tečajevima ovoga zavoda. M o lb a g r a g ja n a iz B ih a ć a . Prema prijašnjem projektu, koji je stvoren na osnovu stručnjačkog ispitivanja, željeznički kolodvor grada Bihaća imao je biti na lijevoj obali Une u Ozimićima. Kasnije, kada je povjerenstvo na 26. februara ove godine ispitivalo prilike na samom mjestu, odustalo se je od toga projekta i odredilo se mjesto za gradnju kolodvora na desnoj obali Une u Prekounju. Razlozi su financijske naravi, jer se tvrdi, da će prema novom projektu biti pruga za dva kilometra kraća, te će stajati jeftinije za nekoliko hiljada kruna. Međutim veliki dio građana nije bio zado­ voljan sa tim novim projektom, jer bi oni bili tim znatno oštećeni. S toga su upravili molbu na spo­ menuto povjerenstvo i obrazložili kako je prvi projekat puno podesniji po razvoj grada i pro­ metne prilike nego li drugi. Na lijevoj obali Une živi puno veći broj stanovnika; u tom je dijelu grada sva trgovina i obrt, tamo su investirane mnoge svote. Gradnjom kolodvora na lijevoj obali rijeke izbjegnuće se mnogim neprilikama za dovoza ili odvoza robe, jer bi inače sva roba morala ko­ lima ili drugim sredstvim a biti kroz grad na stanicu dovažana. Pošto povjerenstvo nije htjelo da uvaži ove razloge i usliša nijhovu molbu, to su se gra­ đani obratili sa istom molbom na sabor i tražili da sabor intervenira kod vlade i ministarstva u tom pravcu, da se glede gradnje gradskog kolodvora u Bihaću ostane pri starom projektu, koji je po interese grada i građana puno podesniji. Iz s lu ž b e n o g lis ta . Njegovoc. i kr. apoštolsko Veličaostvo blagoizvoljelo je na preponizno izvješće zajedničkoga ministra financija Previšnjom odlukom od 18 juna 1913. najmilostlvije podijeliti previšnja odlikovanja ovim činovnicima i inim službenicima u bos.-herc. zemaljskoj službi: Broj 1. političkim upravnim činovnicima, kotarskim predstojnicima 1. razreda Ibrahim begu D e f te r d a ro v ić u . Sokratu P e tr a k i - P e tr o v ić u , Gezi G ala n th a y u , Nikoli D o lić u , Josipu N ik o d e m o w iczu , Karlu Antonu M U lleru, kotarskim pred­ stojnicima II. razreda Arturu barunu B e n k i, Rudolfu K o m a d in i, vladinim podtajnicima Aleksandru barunu R a ja c s ic h u i dru Henriku S t a r c h u vi­ teški krst reda Franje Josipa te vladinim perovođama dru Antunu M a g y a ry u i Maksu M iš u lin u zlatni krst za zazluge s krunom; pravosudnim činovnicima: predsjedniku okruž­ nog suda Josipu S z c z ć s n ia k u časnički krst reda Franje Josipa, predsjedniku okružnoga suda Josipu vitezu I ln ic k o m e i vladinom savjetniku |o sipu B a u e ru red željezne krune III. razreda uz oprost pristojbi, vladinom tajniku dru Mihajlu Z o b k o v u i vladinom podtajniku dru Bertoldu E i s n e r u viteški krst reda Franje Josipa; financijalnim konceptualnim činovnicima: financijalnim savjetnicima Mihajlu K o c z y n sk o m e > dru Emilu K lein u , Karlu H a sn m a n n u i Alek­ sandru K o v a č e v ić u viteški krst reda Franje Jo­ sipa; poreznim činovnicima: poreznicima Norbertu H 'acklu, Kosti S e la k o v ić u , Petru A n č ić u i Ali begu Z e č e v i ću zlatni krst za zasluge s krunom, poreznim kontrolorima Franji NVinteru, Nikoli L a s trić u i Peri B la g o je v ić u , poreznom pristavu Mihajlu V u k m ir o v ić u te poreznom oficijalu Sa­ lihu T e r z im e h ić u zlatni krst za zasluge; rudarskim činovnicima i nadglednicima: rav­ natelju željezarnice Andriji T o r k a r u naslov i zna­ čaj rudarskoga nadsavjetnika uz oprost pristojbi, rudarskom ravnatelju Josipu K o b e rc z u i rudar­ skom nadpovjereniku Aleksandru A le x ie w ic z u viteški krst reda Franje Josipa, računarskom sa­ vjetniku Karlu D esc h u , naslov i značaj računar­ skoga nadsavjetnika uz oprost pristojbi, poslovo­ đama Pavlu B a u e ru i Josipu H offm a n n u sre­ brni krst za zasluge s krunom te rovcu Josipu I v u š ić u - M i š a n o v ić u srebrni krst za zasluge; šumarskim činovnicima i namještenicima: šu­ marskom savjetniku Franji P r ib ik u viteški krst reda Franje |osida, šumskom upravitelju Hugi S a c h e r u zlatni krst za zasluge s krunom, nadšumaru II. razreda Pavlu B ilić u te šumarima Josipu A n d rić u i Adolfu P a tz e ltu zlatni krst za zaslu­ ge, a lugarima Salki K arčiću , Ivanu Z o lo tić u i Jovo B o s iljč ić u srebrni krst za zasluge, i na­ pokon; računarskim činovnicima: računarskom sa­ vjetniku Ivanu O p p itz u naslov i značaj računar­ skoga nadsavjetnika uz oprost pristojbi. C. i kr. zajednički ministar financija imenovao je računarske savjetnike Matiju V a 1p o t i ća i Josipa P o r k e r t a računarskim nadsavjetnicima, te računar­ ske revidente Boleslava 0 1 s z e w s k o g a , Rafaela A t t i a s a , Ćirila K r e i n z a i Ljubomira E ć i m o vića računarskim savjetnicima. Zemaljski poglavar imenovao je privremenim poreznim vježbenicima u XII. činovnom razredu ove abiturijente: Jaroslava V o l a k a za dvornik, Tomu P a v l i č e k a za Kotor-Varoš, Wenzla H oufeka za Tešanj, Jaromira M u ž i k a za Nevesinje, Franju R u s k y j a za Višegrad, Mojsiju R o l l a z a Derventu, Ivana B r i e g e r a za Bjelinu, Ivana Š a j i n u za Ljubuški, Jovana M u š i c k o g z a Prozor, Rudolfa P o l a n s k y j a z a Brčko i Pavla pl. G v o zd e n o v i ć a za Varcar-Vakuf. R a d u s a ra je v s k o j o p ć in i. Ove godine je sarajevska općina kao nikad prije razvila veliku djelatnost. Rad oko vodovoda Bistrice ubrzan je tako, da ćemo polovicom augusta dobiti novu vodu. Isto tako se punom parom radi o uspostav­ ljenju plinare, te će i ona po prilici koncem godine poćeti djelovati. Također se radi na osnivanju novog tržišta u Bistrik ulici, gdje će uz jeftinu cijenu moći naći mjesta i svi oni, koji su sa Baščaršije maknuti. Skoro će se početi sa otvaranjem novih ulica u starom dijelu grada. U čaršiji se na više mjesta asfaltira i u izgledu je, da će sva čaršija do jeseni biti asfaltirana. Sa taracanjem ne može se još početi, jer se čeka na provedenje kanala i postavljanje plinskih ćunkova. Sa kanalizacijom onih ulica, koje će biti taracane, počeće se čim prispiju čunkovi, koji su vani naručen f �Broj 1. Strana 5. „Novi Vakat* Po periferiji grada izvode se razne radnje kao kanalizacija, kaldrmljenje i pretvaranje starih ulica u vozive ceste. Građanstvo osjeća se vrlo zadovoljnim rad, tako, što vidi da se posvećuje pažnja starosjedilačkim krajevima grada. J Brzojavi. Biograd, 30. juna: U današnjoj sjednici od 30. juna zaključila je vladina stranka, da u skup­ štini votira Pašiću povjerenje. Carigrad, 30. juna: Poslanici velesila sastaju se danas kod austro-ugarskog poslanika Pallavicinija, da vijećaju o reformama, koje se imadu provesti u Armeniji. Kurdski razbojnici sa 700 ruskih kozaka orobili su dva perzijska plemena, te je više od 1.000 familija prebjeglo na turski teritorij u područje Vana. Oružnički kapetan koji, je radi učestvovanja u umorstvu Mahmud Ševket paše osuđen na smrt, ustrijeljen je od vojnika, koji su ga progonili. Sofija, 30. juna: Policija je spriječila zasno­ vane demonstracije nacionalne lige, koja je htjela da protestira protiv proganjanja Bugara u Make­ doniji, koje čine Srbi i Grci. Prema vijestima sa granice, na više pogra­ ničnih tačaka došlo je do okršaja sa grčkim i srbskim četama, koje su ovi izazivali. Biograd, 1. jula, službeno: Jedan brzojav iz Skoplja javlja: Bugari su u noći izveli napadaj na naše čete u pravcu prama Štipu, u rano jutro uslijedila je navala na mjestima Retka, Bukva, Zletovo i Reogazi. Boj se bije na svim tačkama. Jedna druga vijest iz Skoplja javlja, da su Bugari i na cijeloj grčkoj fronti navalu započeli. Pojedi­ nosti boja su nepoznate; na obje strane učestvuju u tim bojevima više mase pješačtva i topničtva. Solun, 1. jula: Od danas izjutra bije se boj u blizini Geogelije među Srbima i Bugarima; po­ tankosti fale. Srbi su morali pred jačom silom umaknuti, te su Bugari zaposjeli mjesto Geogeli. Sofija, 1. jula: Bugarska agencija javlja, da su bugarske čete jučer kod Pravišta jakom vatrom iz pušaka napadnuti. Bugarske čete su na ovaj napadaj odgovorile s navalom na bajonete, te su se Grci morali u najvećem neredu natrag povući, pri čemu su ih Bugari progonili do Kalačiflika. Solun, 1. jula: Grci su razoružali bugarske čete, koje se ovdje nalaze. Sofija, 1. jula: Bugarske čete dobile su nalog da obustave operacije i ne započimjju ništa dok ne budu napadnuti od Grka ili Srba. Vlada je na­ ložila svojim poslanicima u Ateni i Biogradu, da kod tamošnjih vlada protestiraju proti neopravda­ nih napadaja sa srbske i grčke strane, te da Bu­ garska otklanja svaku odgovornost. Carigrad, 1. jula: U blizini Porte buknuo je veliki požar, koji prijeti, da će zauzeti veće dimenzije. Atena, 1. jula: Bugarska vojska započela je opću navalu u područjima, koji su zaposjednuti po Srbima i Grcima. Bugari su prešli liniju, koja je zapisnički ustanovljena i drži se, da su mjesto Geogoli zaposjeli. Bugarska vojska prešla je i onu liniju, koja je u grčko-bugarskom protokolu usta­ novljena, te maršira prema Eleftheri, gdje je jedna grčka kompanija od drugih četa odsječena. Danas se je čula oko 4 sata u jutro na lijevoj vardarskoj obali pucnjava topova. Tri bugarske regimente i artilerija pucali su na utvrde na lijevoj i desnoj obali Vardara kod Meckova. Odgovor Srbije na bugarsku notu. Biograd, 1. jula: Na verbalnu notu, koja je jučer predana, odgovorila je srbska vlada, da tvrdnja Bugarske, kako su srbske i grčke čete na­ pale na bugarske kod Eleftera i Zletova, nije isti­ nita, jer postoje očiti dokazi, da su bugarske čete u 2 sata 30 časova noću vatru otvorile. Jasno je dakle, da su Bugari još od prije za navalu pri­ pravljeni. Odgovor je predan u noći bugarskom poslaniku. Govori se, da je vlada naložila vojnom zapovjedništvu, da provede nužne vojničke mjere, koje su izazvane navalama Bugara. Bugarske čete otvorile jučer vatru na grčke pozicije u pravcu Orpano. Bukarešt, 1. Jula: Mjerodavni krugovi prate pozorno vijesti o bojevima u Makedoniji, ali nijesu ipak mišljenja, da ti bojevi znače početak rata, te stoga nijesu još poduzete kakve mjere o mobilizaciji. London, 1. Jula: „Die Zeit“ javlja, da je Engleska potakla pitanje, da bi se prijeporna pod­ ručja učinila samostalnom državom. Pariš, 2. jula: „Matin“ javlja iz Carigrada, da će bivši ministar Dragumis ovih dana doći u Carigrad, da nastavi pregovore o miru, koji su prekinuti u Londonu. Beč, 2. jula: Pressbureau javlja, da su raši­ rene vijesti o miru na bugarsko-srpskoj granici puka izmišljotina. Naprotiv danas prije podne nastavljena je bitka povećanim silama. Srpske čete potisnute od Bugara morale su preći u defenzivu Bugari napreduju u smjeru prama Štipu i Kočani. Jedna bugarska kompanija je kod Trogeroda opko­ ljena i morala se predati Srbima. Beč, 2. jula: Grčka vlada tvrdi, da mirovni sud u Petrogradu treba, da odluči u svim a pita­ njima između saveznika, dok vlada u Sofiji stoji na stanovištu, da mirovni sud nema prava o Ma­ kedoniji ništa odlučivati nego samo o pripornim predjelima. Iz toga slijedi, da i oni predjeli, koje je posjela Grčka, pripadaju Bugarskoj i za to ne mogu biti predmetom rasprave. Drugčije stoji sa Selanikom. Bugarska nema ništa proti toga, da o Selaniku raspravlja mirovni sud, ali da taj bude sastavljen od zastupnika svih velevlasti. Dakle razlika je izmegju Bugarske i Grčke, što se tiče mirovnog suda u tome, da Bugarska taj sud pro­ teže na Selanik, dok Grčka hoće, da ga protegne na svu Makedoniju. Beč, 2. jula: Bugarsko držanje prema Srbima je iza Pašićeva govora u skupštini od ponedjeljka sasma postanulo hladno. Drže nemogućim, da se može konflikt riješiti na miran način. Bugarska će nastojati, da se pod svaku cijenu pogodi sa Ru­ munjskom, da sve sile može okrenuti prama Srbiji i Grčkoj, ako ne bi pristale na ispunjenje ugovora sklopljena prije rata. Najnovija ratna opasnost na Balkanu. Neprijateljstva otpočela. Biograd, 1. jula: Na upit poslanika Draškovića izjavio je ministar unutrašnjih poslova, da vlada smatra početak neprijateljstva po Bugarima kao početak rata. Prema tom je vojno zapovjed­ ništvo dobilo nalog, da srpski teritorij brani svim silama. Skupština je odobrila konferenciju u Petrogradu. Biograd, 1. jula: Skupština je odobrila, da se u Petrogradu održi konferencija, na kojoj će pasti careva odluka. O dgovor vlade primljen u skupštini. Biograd, 1. jula. Skupština je sa 82 protiv 62 glasa primila izjavu vlade na znanje. Ujedno se izjavljuje, da skupština ostaje pri svojoj prija­ šnjoj rezoluciji, te je uvjerena, da će srpska vlada do kraja čuvati i braniti vitalne interese Srbije. Atena, 1. jula: Ušljed navala bugarskih, koje su bez ikakve ratne objave uslijedile na cijeloj liniji, zatražila je grčka vlada od bugarskih četa u Solunu, da u roku od jednoga sata predadu oružje. P ošto Bugari nijesu ovom pozivu odgovorili, to se je pristupilo prisilnom razoružavanju. Pošto se je svaki objekat morao napose uzeti, to su se morale upotrebiti najoštrija sredstva. Razoružavanje zapo­ čelo je jučer noću, a svršilo se je danas u jutro. m м м ш Knjižara i papir: : nica LECU FINCI P o zo r! Sarajevo FranjE Josipa ulica br. 1S. Najjeftinije p o ­ □ □□ sjetnice (YisitVeliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. N ovo! Novo! karte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice -• za trgovce -- Važno za majke Dr. Salom: Мајћз i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. dobivaju se je­ din o u Zadružnoj Tiskari SARAJEVO ČEM ALUŽA B R. 62. Н Н 1Н Б Н Kavana „ Z o ra 64 preko puta željezničke stanice preporuča se najtoplije braći muslimanima. Za strance prilika za prenoćivanje kao i izvrsna jela. :-s Solidna posluga! р в Г Najveća čistoća! Razne novine. =™ D IO N IČ K A P IV A R A U S A R A JEV U . Preporučuje svoje nabolje odležano izvozno pivo pripnznoto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po 7,0 lit. ili 25 i 50 boca po 710 lit. џт ' Otpremu u pokrajinu franka na svaku stanicu bns.-herc. zemaljskih željeznica. ' М ��Broj 1. ,Novi Vakat* m Skladište najmodernijih Strana 7. Iisiniski-Bisiiski kuki Automobila glasovite njemačke tvornice SarajeVo, Crkveni trg broj 2. Sarajevo. M IE L E (Blagajnički satovi 9— 12‘j2 i 3—5, u subotu od 9 —1). Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku, naročito: kupuje i prodaje vrijednosne papira, ЕШа kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bosnu i Hercegoyinu devise,- kovani novac, plemenite kovine i potraživanja . svake vrste i daje zajmove na te vrijednosti; eskontuje mjenice, doznačnice, rente, osiguratelne police, varante i čekove. Unovčuje kupone i žrijebovne vrijednosne papire; podje­ ljuje kontokorente i privatne kredite uz primjerenu si­ gurnost; obavlja isplate inkaso mjenica, doznačnica i čekova na svim tuzemnim i inozemnim mjestima; izvodi Morite Josef Finci kulantno burzovne naloge na svim tuzemnim i ino­ zemnim burzama; preuzimlje novčane uloge na tekuć: Sarajevo: Ćemaluša br. 43: Sarajevo. račun i uz uložne knjižice; preuzimlje pologe svake vrste Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice MICIIELIN kao i pisaćih stro­ jeva „MERCEDES«. Telefon 221. u pohranu i upravu, obavlja i posreduje sve financijalne operacije za općine, industrijalna i rudarska poduzeća; posreduje hipotekarne i komunalne zaj­ move kod c. kr. općeg austr. zemljišnovjeresijskog zavoda u Beču uz najpovoljnije uvjete. Sve informacije o bankovnim poslovima podjeljuju se dragovoljno besplatno. Brsojavi: Moriti Finci. вв. SPECIJ ALITETA: Merkanlilne tiskanice ili v iše boja u jednoj - - Najmodernija izradba svih tiskarskih radnja za javne i privatne urede, banke, novčane zavode, - trgovce itd. itd. - - Ziirižni tiskara MUSLIMANSKO DIONIČKO ШШ Ćemaluša -- SZ. SARAJEVO. Ćemaluša u kući trgovačke špedicije EZ. -- Općine, društva i gospodarske za­ druge uživaju znatan popust. Vanjske narudžbe kretom pošte. Najjeftinije cijene bez konku!!! rencije. !!! Posjetnice, zaručne i vjenčane karte, po­ zivnice, računi, omoti (kuverti),. listovni papiri, memorandi, dostavnice, zaključna pisma, posmrtnice, cijenici, novine, knjige i brošure, plakati, letači itd. itd. Svaka se narudžba u najkraće vrijeme otpremi. Iz r a d b a sv ih tisk a n ic a po vo lji la tin ic o m i ćirilicom , k ao i n je m a č k o m , m a d ža rs k o m , č e š k o m - - - sk o m je z ik u . i talijan- . - �„Novi Vakat“ Brusa-Bezistan MUSLIMANI! Prvo muslimansko trgo­ vačko društvo u Sarajevu. Pretplaćujte se na jedini vaš muslimanski politički list IM W NOVI HAKAT Najveće poduzeće za orientalnu, pomodnu i manufak­ turnu robu na veliko i na malo. BRAĆO M USUM ANI! sjetite se »» 1 GAJRETA ff Cijena stalna i umjerena. „HERCEG 9 B 0 S H A ‘ Zemaljski osiguravajući zavod ža Bos. i Hercegovinu. Tko hoće da mu radnja napreduje O d, - - Ravnateljstvo u Sarajevu. treba da oglašuje u /П D Dionička glavnica K 4,000.000. ш ш ш ш Zavod p reuzim a osigu­ r a n j a : a) proti požaru zgrade, gos­ podarske i obrtne zalihe, robu, po­ kretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za po­ jedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na 'i f i o v s m ш ljudski život. В S ш s K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osigu­ ranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) ži­ votne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, Štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. 11 II 11 u 11 ц U п ш □ ц ш B ш ш m ш ш : 7->^r»ižna tiskara, Sarajevo. ш 11 ц si ш „Novi Vakat" ш II ii ш H O IS E I. R O M A N O SARAJEVO, iam aluia ulica broj 35. ц - Narudtbc na »trune IzvrHnju »e brzo Odgovorni urednik: Šaćlr aga Ćejvanija. ш II II ш U 11 Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/494548fc102dfafaaf2e35f4f887f6bd.pdf 6770e8c6cbf96a9025376539d1dafa45 PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon oro] - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne p ri­ maju se. Pretplatile cijene: NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 3. Sarajevo, 9. jula 1913. Naše parlamentarne prilike. Š.*) Ko bi imao strpljenja, da pomnjivo pro­ čita stenografske izvještaje našeg sabora, opaziće na svoje veliko čudo, da se u našem saboru za ove tri godine mnogo projektiralo i snovalo, a još više govorilo; malo radilo, a još manje stvorilo i u život privelo. Svi, koji su o ustavu idealisali i za ustavnim životom čeznuli, nadali su se i vjero­ vali, da ćemo u ustavnoj eri proizvesti toliko do­ bra za naš narod i zemlju, da ćemo u vrlo krat­ kom vremenu zaboraviti na sve patnje, koje smo za tridesetgodišnjeg apsolutizma pretrpili. Nadali su se, da ćemo sve što smo propustili i izgubili kroz to vrijeme, u ustavnoj eri brzo nadomjestiti i nadoknaditi.' To je bilo donekle i opravdano, jer ako iko, to smo mi na sebi iskusili, što znači kruti apso­ lutizam. Gorko smo iskusili, kakva je to nesreća, kada ti drugi, koji za te nema ni srca, ni duše, tvojom kućom upravlja i tvojim novcem barata. Ustav je imao to da popravi, pripuštajući nama samim, da se sami o sebi i svojoj kući pobrinemo, da ispravimo, što nam je krivo i da postignemo, *) Za sve pisanje „Musavata" i “Zemana", bilo -do­ bro brđavo, javnost jc, krivo firfmmfrarni, činila mene moralno odgovornim. Dosta je liepih i krasnih članaka izišlo, o kojima ja nisam ni pojma imao, pa ih je ipak javnost meni u zaslugu notirala. A isto tako dosta je članaka izišlo s kojima se nisam slagao, nego su bili očito proti mom osvjedočenju — ali je i njih javnost u moj konto upi­ sala. S toga ovime izjavljujem, da odgovaram samo za one članke u „Novom Vaktu“, koje svojim imenom ili svojom šifrom Š. potpišem. .Za sve drugo ne odgovaram, jer se radi službenog posla ne mogu novinstvom baviti, pa ne utječem na pisanje lista, niti sam u njegovu redakcionom odboru. Šerif Arnautovič. PODLISTAK. Političke struje u Turskoj. (Nastavak.) Na prvi znak, da se čine pripreme u Make­ doniji, za izvedenje prevrata, prestravi se Abdul Hamid i njegova družina u Jildizu. Mnogi agenti biše odaslani u opasne te krajeve, da izvide pri­ like i da osujete pokret. Ali teroriste poubijaše sve izaslanike Jilduza po odredbi Mladoturaka. Teroriste su igrali znamenitu ulogu u osmanlijskoj revoluciji. Glavno im je sijelo bilo u gradu Seresu. Oni su umiješani u sve političke atentate, a pošljednje njihovo djelo bijaše umorstvo poznatoga pisca Zeki beja, koji je s početka bio član odbora „Jedinstvo i Napredak", a kasnije se odmetnuo. Ovi pomoćnici odbora doprinijeli su mnogo pobje­ di revolucije i olakšali posao macedonskoj vojsci, koja nije bila onako jaka kako se je mislilo. Prilike su već silile da se započme. Sultanov izaslanik Šemsi paša bude umoren, Nijazi bej i Enver bej uzdigoše vojsku, za njihovim primjerom povede se i Ejjub-Sabri, Jilduzu bude predan ulti­ matum. Sultanu nije preostajalo drugo ništa nego da po želji revolucionaraca proglasi ustav. Odmah iza proglašenja ustava pohrliše glavni članovi odbora u Carigrad, da uzmu upravu u svoje ruke. : Za Sarajeuo H R - 7.- 3.50 Sa dostavom u huću H 16.- B .-t. Za pokrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. što smo propustili krivnjom drugoga. To nije bilo koje su moguće i provedive, privežemo jednu teško postignuti, da stpo mi bili svjesni svoje za­ separatističku, zakučastu, zapletenu i često puta daće onako, kako treba i kako se je od nas mo­ nemoguću i tako sve okrenemo tumbe, a šta je glo očekivati poslije tolikog gorkog iskustva. najgore, onda uživamo, kako pametno parlamentaAli — na žalost — svjp je ispalo naopako. Mjesto rišemo, dok se treći i opet smije. I ovaj treći, koji ozbiljnog, pozitivnog rada, mi smo najviše vremena se je bojao naše ustavnosti, mirno spava i u svim našeg saborisanja provfeli u kojekakvim govoranci­ granama našeg javnog života provađa svoje misli jama, pregovorima, prigovorima i dogovorima na i osnove onako, kako se njemu sviđa, a ne kako štetu zemlje i naroda, a na radost onim, koji su iziskuje potreba naše zemlje i našeg naroda. Vidimo li mi to i jesmo li toga svjesni? Je žalili za prošlim vremenima i zebli od naše ustav­ nosti. I tako, mjesto da smo nešto' nova i korisna li nam jasno, da mi nijesmo svijet o sebi i za za zemlju i narod izradili, mi smo našim parlamen­ sebe, pa da možemo, što hoćemo, nego da tu ima tarnim neradom spriječili mnogo toga, što bi same i neko drugi bez kojeg i mimo kojeg ne možemo prilike i vrijeme — pa makar da je apsolutizam i ništa, kad bi bili i mnogo jači i radiniji i složniji, ostao — sobom donijelp. Radi toga nas, koji na­ nego što smo sada. Mi živimo u državi, u kojoj rod zastupamo, mora — ako ćemo iskreni biti — ima više ovakovih „zasebnih" svjetova sa točno savjest peći, što smo ovo vrijeme naše ustavnosti, opredijeljenim željama i idealima, a koji su kul­ tako rekuć, u tutanj proveli, dok će, bojat se je, turno i materijalno jači i politički zreliji od nas, narod, koji nas je u sabor poslao, u brzo uviđeti, 'p a ipak ne mogu da postignu sve ono, što bi da je ta sva naša ustavnost jedna velika opsjena, želili, što traže i što je opravdano. I Hrvati i Česi od koje narod i zemlja vrlo malo hasne imaju. pa i Poljaci imadu svojih i te kako opravdanih Šta je tome uzrok? Mi svi, koji sjedimo u zahtjeva i tražbina, za koje se na decenije i u saboru, sinovi smo jedne zemlje i jednog naroda, parlamentu i izvan parlamenta bore, pa ipak bez uspjeha. Ali podučeni iskustvom, oni razlikuju pi­ imamo 90°/0 iste potrebe, ponajviše nas jednaka muka tare i nevolja progoni, pa šta bi bilo narav- tanja, koja su od aktualne i neodložive potrebe nije, nego da mi svi, koji iskreno želimo dobro naroda i zemlje i koja se dadu postići, a koja narodu I svome, upregnemo sve sile i zajednički i ujedno pospješuju riješenje i postignuće ostalih bratski poradim o oko materijalnog napretka i kul­ narodnih ideala, jer njihovim uspjesima narod kul­ turnog procvata naše domovine i našeg naroda. turno i materijalno jačaju. U normalnim prilikama - - a samo s takovim pametni ljudi moraju da raču­ Sva je sila stvari i pitanja, koji su za sve nas od jednake neizmjerne koristi za zemlju i narod. Sva naju — narodi dolaze do svojih najviših ideala je sila stvari i pitanja u kojima nema ništa, što bi samo postepenom i razumnom borbom, ozbiljnim i nas moglo dijeliti, pa se mi ipak, — Bog zna sustavnim radom na podizanju i ojačanju zemlje i s kakvih razloga — i o tome prepiremo i svađamo, naroda, Tek narod prosvijećen i gospodarstveno dok se treći iz prikrajka smije i uživa, kako sve, jak može s uspjehom da vodi borbu za svoje što je naše, stagnira. Mi za stotinu zajedničkih ideale. Neprosvijećen i gladan narod ne može da stvari, koje su za sve nas od najveće potrebe i se bori, a u koliko se bori, brzo smalakše, naroOd sada ne upravljahu više ministri državom nego članovi odbora, a međutim se raspisaše izbori i čekaše se na sastanak sabora. Makar da su i druge liberalne stranke mnogo doprinijele, da je ustav uspostavljen, općenito se je držalo, da je konstitucija djelo odbora „jedinstvo i N apredak", te je odbor, svijestan svoje važnosti, postao pravi direkturij. Moć dvora je prestala, upliv odbora opažao se svuda. Politički prognanici vraćahu se u domovinu, gdje ih narod sa odu­ ševljenjem dočekivaše. Povratio se je princ Sabah ed-Din, malo za tim Ahmed Riza bej i stranačka je borba odmah započela. I jedna i druga stranka imale su svoja glasila. O rgan odbora bio je „Šurai-Ummet", koji bude prenešen u Carigrad. Po­ litička borba bijaše neobično žestoka, ali je odbor suzbio sve navale i izvojštio sjajnu pobjedu nad svim svojim protivnicima. 'O n je u narodu uživao veliki ugled, jer se je samo njemu pripisivala za­ sluga, da je Abdul Hamidov režim srušen. Osim toga je njegova organizacija bila dobro provedena, te je odbor imao u svim gradovim a carstva svoje pododbore. U izborima pobijedili su gotovo sve sami članovi odbora. Liberali nijesu mogli u takim prilikama ništa ozbiljno protiv odbora započeti, jer ne imađahu još nikakve organizacije. Međutim su i oni važan položaj zauzimali, jer ih podupirahu gdjekoji viši dr­ žavni dostojanstvenici kao Ćamil paša, koji bijaše pro­ tivnik odbora. Politika im se razilazila u tom, što su Liberali zastupali ideje neodvisnosti i privatne inicijative, te bijahu mišljenja, da bi trebalo raznim narodnostima u državi podijeliti šira autonomna prava. Odbor je opet bio prestavnik parlamentarnoga režima i htjeo je da se M idhat pašin ustav modificira u tom pravcu, kako bi suverernitet naroda dobio izrazitiju formu i bolje jamstvo. U dvije riječi bila je ova oprečna politika sadržana; decentralizacija i centralizacija. Kraj toga su se prvi ipak dobro čuvali da govore o kakvoj konfederaciji, o kakvoj vladi, koja bi bila slična onoj u Sjedinjenim državama ili u Švicarskoj. Ograničavali su se samo na to, da su zagovarali upotrebu anglo-saksonske metode i tra­ žili, da se u svakom kraju dozvoli što više učestvovanje stanovnika u javnim poslovima. Za­ htijevali su, da se stvore provincijalna vijeća, gdje će svaki elemenat dobiti mjesto prema svojoj važ­ nosti i da se prava tih pokrajinskih vijeća što više prošire. Jezik, kultura i običaji svake narodnosti moraju se poštivati. Utemeljitelj ove stranke bio je princ Sabah ed-Din. Princ je bio nadahnut idejama glasovitoga sociologa Demolins-a. Sam je govorio da njegove doktrine nijesu političke, nego socijalne, te da on ne pripada nikojoj stranci. Svrha mu je, da u masam a razvije ono, što Demolins nazivaše „po­ uzdanje u sama sebe" mjesto pouzdanja u kolektivnost. T akav odgoj činio mu se je za Turke tim nužnijim, što Turci nemaju individualističkog �„Novi.Vakat* StriSa 2. čito onda, ako ima neko treći, ko to vješto izrab­ ljuje i u svoje svrhe upotrebljuje. Mi kano da hotimice zaboravljamo, da nijesmo jedini, koji odlučujemo o našoj sudbini i o našim javnim poslovima: ima tu treći goso sa dvije glave, koji treba da na našu svaku stvar klimne objema glavama i dade svoje odobravanje. Budimo iskreni. Pogle­ dajm o naš ustav i vajne „ustavne garancije" i omjerimo našu snagu, pa će nam posve biti jasno, da nije pametno, ni patriotski da ometemo i spri­ ječimo sto i jednu stvar tako prešnu, potrebnu i korisnu za narod i zemlju, za jednu ili dvije stvari, za koje smo svi poprijeko uvjereni, da ih sada, niti za dogledno vrijeme, ni pod kakvim uslovima postići ne možemo. Ako smo htjeli ovako tjerati mak na konac, trebali smo odmah u početku for­ mulirati i iznijeti sve naše zahtjeve i najviše ide­ ale i tražiti, da se to ispuni, inače da ne ćemo ni ustava, ni parlamentarnog rada. A mi smo svi i sada, koji smo i u početku bili i znali smo, da imamo ideala, za koje se treba dugo boriti i da ih ne ćemo tako lahko postići, i da će nam onaj drugi, sa dvije glave, dugo.vremena u tome račune mrsiti, pa ipak smo vladi prvi proračun glasali, postavivši se u pozu ozbiljnih realih političara, koji računaju sa „mogućim činjenicama". Da govorimo konkretnije. Šta je bilo naravnije i ako hoćete potrebnije, nego da smo u prvom zasijedanju sabora, u prvoj sjednici izglasali za­ konsku osnovu, da se u našoj upravi mjesto tuđeg, njemačkog jezika upotrebljuje naš. Time bi snimili ljagu s karaktera naše zemlje i našeg naroda, koja ga je trideset godina unakazivala i koja je svim našim sinovima smetala i sprečavala, da dođu do malo boljeg i važnijeg položaja u državnoj služj^. Ali najprije smo se natezali o tome, da li će se ovaj jezik zvati srpski, hrvatski, srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski, da Ii će pismo biti ćiriilca i la­ tinica ili ćirilica pa latinica. A onaj treći i opet se smijao i mislio: ove će se lude o tome bar još dvadeset godina prepirati, a ja ću svojim njemač­ kim jezikom upravljati, njihove u kraj potiskivati, a svoje naprijed turati. Pa kad smo se na veselje naših prijatelja, a na žalost naših neprijatalja ipak na koncu u tome složili, Opet smo zapeli za jednu mrtvu točku, za koju smo povezali sva druga pitanja i povratili se onamo, gdje smo i, prije bili. — T o je uprava željeznica. Mi hoćemo i tu kao i u ostaloj upravi potpuno i isključivo naš jezik t. j. da se niti u nutarnjem prometu že­ ljeznica ne smije upotrebljavati nikakav drugi jezik osim našega. To je idealno, opravdano i bezuvjetno potrebno. Ali je pitanje, je li izvedivo? Mi smo se svi čisto i bistro uvjerili, da tome stoje na putu takve zaprjeke, koje mi nikako, ama baš nikako, b a r s a d z a s a d prebroditi nemožemo. Kad je osjećaja. Engleska metoda odgovarala je Turskoj tim više, što je Turska u istom položaju kao i Engleska sa svojim kolonijama. Nije moguće stvo­ riti kompaktnu i homogenu cjelinu od Jemena, Me­ zopotamije, Male Azije i Albanije, kao što nije mo­ guće stvoriti jednu jedinstvenu cjelinu od Velike Britanije, Indije, Kanade i Australije. Ne može se ni misliti, da se tako različiti narodi potčine istim zakonima. Veličina Engleske leži baš u tome što, je ona mogla da shvati ovu istinu. S druge strane turski elemenat je ostao sasvim tuđ i indiferentan prema novom gospodarskom životu, te je prepustio strancima svu trgovinu i industriju. Turci .ne misle na kakva druga zani­ manja osim državnih služba, glavna im je briga da se domognu meaša u civilnoj upravi, vojsci ili svećeničkoj službi. Tako su Turci uopće bez znanja, bez iskustva, bez inicijative. Princ je imao dakle m nogo razloga, da razvija u takom elemantu duh individualizma. Njegova opozicija prema pretjera­ nom centralističkom sistemu i prema uzaludnim pokusim a, da se narodnosti fuzioniraju, pribavilo mu je kao pristaše sve nemuslimanske elemente, t. j. većinu stanovnika carstva. (Nastavit će se). to tako, zar je pametno i patriotski, da radi ovoga propustimo ono, što poŠTići možemo, a što je od neizmjerno prešne p otrebi za našu domoviuu. Nema sigurno ni jednog narodnog poslanika, koji bi mogao počiniti takav strašan zločin proti, značaja i obilježja zemlje1.i naroda i koji bi svojom voljom dekretirao tuđi jezik, ali ne bi smjelo biti ni jednog razumnog političara, koji ne bi prihvatio ono, što se postići može, i što je od najveće i prešne važnosti za naš narod i našu uspješnu borbu, pridržavajući kao jednu važnu tačku svoga proprograma i budućeg rada i ono, što nam danas ne dadu, a što mi treba'" da tražimo, za što treba da se borimo i da teren ^pripravljamo. Zar nam ne će i u tome biti lakša I uspješnija borba, ako bar sada potisnemo tuđi jezik iz svih ostalih grana uprave, počam od ministarstva do zadnje ispostave i time olakšamo put naŽim sinovima do najvećih mjesta, a tuđince potisnemo, koji će, dok su tu i dok vladaju ovake prilike, uvijek nastojati, da održe svoj jezik i utvrde svete pozicije. S toga ja vje­ rujem, da će ipak prevladati hladni razbor i da će se u uašem saboru naći* toliki broj zastupnika od sve tri vjeroispovjedi, k{fri će bratski i složno uta­ načiti program svog pozitivnog zajedničkog rada; rada, koji je zemlji i djelom narodu zajednički i koji će omogućiti, da i jiaš sabor jedan put počne u istinu raditi na onoj z&daći i za ono, za što nas je narod ovamo p o sla o 'i što od nas očekuje. Neka svaki pojediril zastupnik iskreno i otvo­ reno izloži svojim ižbo&icima cijelu stvar, onako, kakva jest u istinu i ja sam uvjeren, da ne će biti na 1000 izbornika1 ni jednog, koji se ne bi složio i odobrio ovakov?) stanovište. S l o ž a n r a d s v i ’li k o n f e s i j a n a o t v o ­ r e n o m i j a s n o m p r o g r a m u , t o je j e d i n i u v je t za n a š u s p je š a n n a p re d a k , a ko h o ć e d a s e u t r k u j | u ć o r - s o k a k u, p r o s t o m u je i n e k z a to i a m o d g o v a r a s v o j o j s a v j e s t i i b u d u ć n o s t i . To je m o je u v je r e n je i e v o s e ne u s tr u č a v a m , d a g a ja v n o re č e m . Uzroci i posljedice našeg zastoja. (Nastavak). Već u drugom deceniju iza pripojenja naše domovine turskoj carevini, počimaju naši stari izbijati na površinu kao visoki vojnički i civilni dostojanstvenici. Javljaju se pjesnici i učenjaci. Dižu se medrese i mekfebi. Kratko rečeno u našoj domovini pokraj neprestanog ratovanja cvate pro­ svjeta i blagostanje. Hranušići, Jurjevići, Borovinići i drugih jato upravljaju provincijama. Bošnjak Selujm an paša kao beglerbeg od Rumelije osvaja Skadar, Bošnjaci: Mehmed paša, Jahja paša, Jakub paša i Hercegović Ahmed paša kao veziri sjede u visokoj porti, šejh Hamza Orlović kao učenjak, a Servija kao pjesnik pronose glas naše domovine po istoku. S tijem hoću da kažem, da smo te historijske osobe Iiferovali kroz dva decenija iza pada bosan­ skog kraljevstva, bolje rekuć iza uzakonjenja spo­ menute povelje. Dozvolićete |da ovdje u kratko o pošljedicama te povelja još nekoliko rečem. Od godine 1544,— 1612., dalde kroz nepunih 70 godina sjedilo je na stolici velikih vezira devet naših dje­ dova, koji su kroz rečeno razdoblje 52 godine tresli Istokom i zapadom. Osim njih u isto vri­ jeme koliko je bilo vezira, admirala, beglerbega i begova, koji su upravljali raznim vilajetima i sanđacima — teško ih je nabrojiti; Bašagić ih do sada našao nekoliko stotina po raznim historijama. Da dokažem, da su i dalje naši djedovi igrali prvu ulogu među narodim a turske carevine, navešću još jedan primjer. Kasaba Nevesinje od 1630— 1650 dala je velikog vezira Salih pašu, zamjenika veli­ kih vezira Murteda pašu, ministra financija Mustafa pašu, vezire, Mehmed pašu i Haznadar Ibrahim pašu, zapovjednika jenjičara Zulfikar agu i svrhu i razvrhu za vlade Murata IV. Roznamedži Ibrahim efendiju. Ta sam dva primjera naveo, i mislim, da je snjima dosta ilustriran naš položaj i da je su- Broj 3. višno više nabrajati, jer svaki grad, svaka palanka u našoj ponosnoj Bosni i junačkoj Hercegovini može se ponositi sa više sinova, koji su dotjerali do vezirske časti. Da ove moje tvrdnje nijesu puke fraze, posvjedočiće mi svi nepristrani historičari. Evo šta veli jedan prijatelj Kallayev „Diese einst bogumilischen Herren, in den Traditionen evviger Kampfe aufgewachsen, zum Befehlen geboren, heimisch im Lande, vertraut mit den Verhaltnissen Ungarns und der Ungarn, erfnllt von fanatischem Hasse gegen die rbmische Kirche, vvaren im Kampfe gegen Ungarn zu einer hervorragenden Rolle berufen, und was ist natUrlicher, als dass sie in kUrzester Zeit die Kapetane, Sandžakbegs, Vezire, ja Grossvezire waren, da sich die Bestrebungen der Sultane vorztlglich auf Ungarn richteten. Askoth: Bosnienund Hercegovina 128. U toj jednoj rečenici dosta je rečeno. Ona ne potvrđuje samo moje navode, nego iz nje proviruje još nešto, što smo mi unuci skupo platili za Kallayeva regima. To je nešto više nego zločin — to je diplomatska pogreška, koju mi ni­ kada ne možemo niti smijemo oprostiti jednome ministru. Za djela djedova unuci nisu odgovorni, a Kallay ih je učinio odgovornim i ogriješio se o nas kao kulturan čovjek i državnik. Prije nego je puko zaključak berlinskoga kon­ gresa, naši su očevi stupili pod okrilje Austro­ ugarske monarhije preko njezinih konzula u Sara­ jevu i Mostaru. Oni su svojevoljno — bilo to pod uplivom političkih zapletaja, bilo to iz proračunane opreznosti — učinili i po mogućnosti sve sile uložili, da se spriječi opći otpor. To im je donekle i pošlo za rukom. Mjestimice okupaciona vojska udrila je na nezadovoljne muslomane, naoružane kremenjačama i luntama, ali to se ne može i ne smije nazvati općim otporom. 400 pušaka na Du­ bravama ne reprezentira Hercegovinu, 1500 pušaka s taslidžkim muftijom i par stotina pušaka na Krajini ne prestavlja oružanu silu nas muslomana u ono vrijeme brojem i inteligencijom najmoćnijeg ele­ menta u zemlji, jer smo mi u prošlosti više puta pokazali, da je naš sveopći otpor i većim silama mnogo jada zadao i na put stao. Andrassijeve riječi, da će s jednom okonjenom mužnč6rn“6feupirati Bosnu i Hercegovinu, bazirale su se na izvje­ štajima konzula i da je prosta masa po svuda poslu­ šala svoje prvake kao po Hercegovini, ne bi oku­ paciona vojska imala ni deseti dio otpora. U ostalonTHadži Lojina uloga je sve do danas Bermegijska priča. Prosipao je nekakove mađarije, kojima niko ne zna izvora. To sve što rekoh odnosi se samo na nas muslomane, dočim su pravoslavni i katolici potpo­ magali okupacione čete proti šaci nezadovoljnika. Pošto naš današnji vladar, njegovo veličanstvo Franjo Josip I. nije s vojskom došao u Bosnu, naši su očevi dočekali njegove generale kao zastup­ nike vladara i odmah iza okupacije zaputili se pred previšnje prijestolje 1 izrazili njegovu carskom i kraljevskom veličanstvu nepokolebivu vjernost, ko­ jom do smrti nikada krenuli nijesu, I mi njihovi sinovi vjerno čuvamo. I jedan i drugj vladar, na ime sultan Fatih i Franjo Josip I. obećali su našim djedovima, odnosno očevima zaštitu imetka i prava, što nam je godine 1879. novopazarskom konvencijom zajamčeno između obijujdržava. Pola­ zeći s toga stanovišta iza aneksije, imamo pravo smatrati se saveznicima i jednako pravnim poda­ nicima Njegova Veličanstva i tražiti, da nam se sva prava dadu, koja uživaju ostali podanici u Austriji i Ugarskoj. Od okupacije do Kallayeve ere krojena je pravda svima elementima jednakim aršinom. S Kallayevim dolaskom na čelo uprave za nas su nastali crni dani. Njegova desna ruka baron Kutschera učeći „mevlude" i vareći „hašure" okretno je provađao osnove svoga ministra i svojim osmanlilukom sipao lug u oči našem starijem naraštaju, da ćorav kod očiju ne vidi pošljedice, koje su nas dovele do ovog žalosnog stanja. Lahkovjernost ili koristoljublje ne znam, kako da nazovem tu veliku mahanu starijeg naraštaja, izrabio je pokojni mini­ star, gđe god je mogao. (Nastavit će se). �Strana 7 .Novi Vakat* Broj 3. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu I Hercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,300.000 CENTRALA U SARAJEVU. FILI3DLE: U Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISPOSTRVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTUPSTVO: u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim .spomenutim mjestima. H in n t D b in n n Н Ј р 1р П 1Р‘ daie hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/i% založnice i 5 % komunalne obligacije. Ove su založnice i komunalne obligacije uc Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim to^g mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženjdbi. п nipUlunul'lIU Uujulvllju. R in lz n iJIin Л г11р 1р П 1Р‘ kuPuie> prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vučene srećke. — DUlInUVIIU UUJtjlbllJti. Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove,u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prim a novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prim a vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Safe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. Л Н ЈоЈРШ О 7 1 n n h ll* Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao i eto i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa UUJCIlSIlJtS uu l'tlllif. agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgpvačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. ftlavni predmeti izvoza su suhe Šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „ A S S E C U R A Z I O N I G E N E R A ■.!)“ , prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Glavno zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu prvoga austr- općega društva za osiguraeje, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. Hustrijski-Bisaiislia tailu Sarajevo, Crkveni trg broj 2. Sarajevo. (Blagajnički satovi 9— 12'|a i 3—5, u subotu od 9— 1). Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku, naročito: kupuje i prodaje vrijednosne papire, dpvise, kovani novac, plemenite kovine i potraživanja svake vrste i daje zajmove na te vrijednosti; eskontuje mjenice, doznačnice, rente, osiguratelne police, varante i čekove. -snog CRIJEPA na veliko prodaja po sasvim umje­ renim cijenama H O IS E I. P O H A N O Upovčuje kupone i žrijebovne vrijednosne papire; podje­ ljuje kontokorente i privatne kredite uz primjerenu si­ gurnost; obavlja isplate, inkaso mjenica, doznačnica i čekova na svim tuzemnim i inozemnim mjestima; izvodi kulantno burzovne naloge na svim tuzemnim i ino­ zemnim burzama; preuzimlje novčane uloge na tekući račun i uz uložne knjižice; preuzimlje pologe svake vrste u pohranu i upravu, obavlja i posreduje sve BRAĆO MUSLIMANI! financijalne operacije za općine, industrijalna i rudarska sletite se m ove kod c. kr. op ćeg austr. zem ljišnovjeresijskog Iff G A JR ETA ’ poduzeća; posreduje hipotekarne i komunalne zaj­ zavoda u Beču uz najpovoljnije uvjete. Sve informacije o bankovnim poslovima podjeljuju se dragovoljno besplatno. �Broj 3. Knjižara i papir: : nica : : LE0N FINCI Pozor! Hrvatska Centralna Banka Sarajevo Franje Josipa ulica br. IS. za Bosnu i Hercegovinu, □ □□ SARAJEVO. FRANJE JOSIPA IIL. ::: ::: V LASTITA PALAČA. - Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. FRANJE JOSIPA UL. PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuna uplaćena dioničba glavnica Z,000.000 R. — Pričuvna ::: zaklada Z70.000 H. - Ukupni ulošci odo 3,000.000 H. Važno za majke Preuzim a uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. Salom: Majka i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu - i inzemstvu. cijena K 2.50 Izdaje kreditna pisma. neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. iznajm ljuje SAFES DCP0SIT uz najamninu počevši od I H mjesečno. STOLARSKA - dobivaju se je­ dino u Шгшој Tiskan SARAJEVO ĆEM ALUŽA B R. 62. RADI ONI CA Sobović i Bušić, Sarajevo ĆEMALUŠA ULICA 45. Najjeftinije poI sjetnice <Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice I •• za trgovce -- ĆEMALUŠA ULICA 45. Brusa-Bezistan ▲ ZA P r e p o r u č u ju s e s i. o p ć in stv u z a I z r a d b u p o k u ć tv a , k a n c e l a r ls k o g n a m je S ta ja , b o te la , š ta m p a r i] a , d u ć a n a i s v e u tu s tr u k u s p a d a j u ć e r a d n j e po — n a jn o v ije m s is te m u . P r v a s p e c l a l n a r a d n j a u o r le n ta l s k o j ( a la tu r k a ) I z ra d b i, u z n a j u m je r e n ije c ije n e . Nar u č b e Iz v a n a o b a v lja ju s e b r z o 1 k u la n tn o . :: C ijen lk e 1 n a c r t e Š a lje m o b e s p la tn o . RDHCESIBHIHRHI B BENTUR Hl POSUO Salihaga Nuhić i sinovi Cem ulušu u - SARAJEVO. CEmniuSn № ft ш m fвt Hi Najveće poduzeće za orientolnu, pomodnu i manufak­ turnu robu no veliko i na malo. fШг t Cijena stalno i umjerena. ш Ovaj posao posjeduje bezbroj sahvalnika pi­ sama od rasnih posjednika i drugih, Sto doka::: zuje brsinu i lalnosl u posredovanju. Ro želi što hupiti ili prodati, пећа se obrati na gornju adresu. Prvo muslimansko trgo­ vačko društvo u Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne Д 3 \ 0 | „ и ._ od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa *' Ј4 |o dana povratka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tako sve vrste dom aćeg i stranog k ovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavještenja. /lasnik i izdavatelj: Z a d ru ž n a tisk a ra , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d82b1a12d01cac5483bb40f0379460c2.pdf 7a5ec3dd23e88f061f606fdc953d5cfc PDF Text Text Izlozi duo pnto nedjeljno I to srijedom I subotom. Dredništvo i upravo , Czma: : lula ulico broj 6Z. : - Rukopisi se пе vraćaju. Nefronhirana pisma пв pri­ maju SE. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organisacije Broj 4. Ш0ВГ~ Pretplatile cijene: Za SaraiBVO H l i - 7.- 3.SD Sa dostavom u hoću H 16.-8 .Za pokrajinu H 16.- 8.- i Za Inozemstvo ZO franaka. ♦ ♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kad viiEkratnog uvrštEnja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 12. jula 1913. Budući broj lista poslačemo samo onima, koji nam pretplatu pošalju. Ovo j e za svakoga bez razlike. List s e neće slati absolutno nikome ko pretplatu nije poslao. Stoga molimo rodoljube, da se sa pretplatom požure. P S T ’ аВ Ш AARf l Ra AARA AAa RARAAAARRAAR RAAAAARAAARAAARAAAAAAARAARARAARAAARARRRa ARAAAARa RAa aAARARAR Jedna socijalna rana. Naš organizam boluje mnogu bolest, ali je jedna opasna rana, rana koja ga izjeda, koja mu je do srca prodrla, a to je alkoholizam. Od svih crnih pratioca kulture ovaj dušmanin je najviše maha preoteo, osobito u našoj muslimanskoj mla­ deži. Tu je proizveo pravu pustoš u materijalnom i moralnom pogledu. Ljudska narav naginje zlu i nesreća je gotova, ako čovjek nije znanjem obo­ ružan da suzbija i obuzda narav svoju. Naš je vjerski odgoj slab, jer se samo za formu brinemo, a duha vjere ne shaćamo; za znanje slabo marimo, pa je prirodno, da će ovaj dušmanin baš najviše među našom mladeži harati. Mnoge su opasnosti, kojima alkohol prijeti našem opstanku. On stvara klicu za sve fizičke i duševne bolesti, on ubija, on napunja bolnice Г ludnice. Alkohol učini čovjeka nesposobnim za rad, zavede ga na zao put na krađu, na ubojstvo, ma prijevaru; alkohol napunja dakle i kaznione. Za alkohol se troši silan novac, a tim se uništava blagostanje familije. Njegova djelatnost nije ogra­ ničena na same alkoholičare, nego se opaža i na njihovoj djeci. Koliko je mladih života on kroz ovo nekoliko godina pokosio, koliko ognjišta razorio, koliko bogatih familija uništio i na prosjački štap doveol Koliko je mladih ljudi stranputicom zaveo i njihov život i blagostanje u bijedu pro­ metnuo. PODLISTAK. Političke struje u Turskoj. (Nastavak.) Šireći na ovaj način teoriju Demolins-a, Sabah ed-Din se je držao Midhat pašina ustava, koji je pod oznakom „tevši’-i-mezunijjet" zastupao također načelo decentralizacije. Njegove brošure, jasne i pune korisnih misli, učinile su vrlo jak utisak i u Carigradu i u provinciji. Mnogobrojne publikacije, u kojima se isticahu mnoge vrline engleske rase, učiniše, da se je Engleze smatralo nadljudima i da se je osjećaj simpatija, koje su Turci od Krimskog rata prema Englezima gojili, sve više jačao i učvršćivao. Tako su anglo-saksonske ideje zadobile mnogo pristaša u najrazlicitijim krugovima kod konzervativaca kao i među omladinom, kod radikala bez iskustve ili ultra-liberala. I jedni i drugi stupiše tako u stranku „Ahrara", kojoj pripadaše priličan broj turske inteligencije, većina Grka, Albaneza i Arapa. Ovoj stranci naginjahu takođe Ar­ menci, Bugari i oni Grci, koji se ne bijahu još javno za ovu stranku izjavili. Pobjedu je odnio odbor „Jedinstvo i Napredak". On je imao za se solidnu organizaciju, njegovi su članovi bili za stvar stranke oduševljeni i neumarno su radili na ostvarenju svoga programa. Njegov Ovo zlo nam je svima pred očima, a niko mu ne traži lijeka. U drugim zemljama organizuju se društva, koja vode pravu vojnu proti ovoj dru­ štvenoj bolesti. Poduzimaju se mjere administrativ­ nim ili zakonodavnim putem, da se spriječi širenje ovoga zla. Kod nas toga nema nikako. Uprava ne poduzima u tom pogledu nikakovih uspješnih mjera, a privatne inicijative skoro nikako i nema. Dok u nekim zemljama država zabranjuje posve proizvagjanje i prodaju nekih vrsta alkohola, oso­ bito rakije i kazni prekršenje ove zabrane teškim globama, dotle mi imamo na svakom koraku birtije i rakijašnice, gdje se sa dozvolom vlasti prodaje ovaj otrov i ubija narodno zdravlje. U nas ima doduše nekoliko antialkoholističkih društava, koje je stvorila privatna inicijativa, ali od njih nemamo puno koristi. U tim društvima nema dosta takih sila, koji bi mogle, da na osnovi znanstvenih istra­ živanja i podataka objašnjavaju svijetu ovu bolest i njene posljedice,1 da ""pišu popularna i svakom razumljiva djela, koja bi i neuk svijet upozoravala na nesreću, koja ga otuda neminovno čeka. Tako ne mogu ova društva da razviju i protegnu svoje djelovanje i na šire društvene slojeve, te zato je korist od tih društava, ograničena. Međutim se ne može zanijekati, da su i taka društva, kad nema ničega boljega, korisna i potrebna. S toga bi duž­ nost bila svačija, da radi, da se što više osnivaju ovaka društva, i svim sredstvima podupire rad ovih društava oko suzbijanja alkoholizma. program, koji se ograničavao na uspostavu na­ rodnog suverniteta, nije imao ni traga kakvog intransigentnog nacionalizma. Šta više, njegovi prestavnifi osuđivahu, barem prividno, naciona­ lističke ideje. Narodni suvernitet i ustavna načela, koja su sankcionisana današnjim ustavom jesu bitne tačke njihova programa. Različnost programa sastojaše se poglavito u tome, što se je odbor formalno izjavio za centra­ listički režim, a njihovi protivnici sa Sabah-udDinom na čelu bijahu za decentralizaciju. Najvišu pogrešku, pogrešku, Jcoja će najviše doprinijeti njegovom padu, počinio je odbor tim, što je iza svrgnuća Abdul-Hamida presegao pre­ daleko u represivnim mjerama i što je prerano htjeo da uvede najmodernije institucije u narodu, koji još življaše pod feudalnim režimom, kod no­ mada, koji bijahu privrženi svojim starovjekim tradicijama. Odbor se nije obazirao na stare obi­ čaje i tradicije kada, je htjeo, da razoruža Amaute i pokori šiitske Zejdije vjerskoj vlasti Halife. Ove i mnoge slične stvari dovedoše odbor do propasti. Prigovaralo se 'je odboru, da nema iskustva i da ne poznaje milieu-a, kojeg misli reformirati. Njihov rad oko jačanja centralne vlasti označivali su protivnici radom, kojim se priprema diktatura. Najposlije učinili su Mladoturci jednu pogrešku, koja se nije mogla nikako oprostiti, a ta je, da su postavljali na visoka mjesta u državnoj službi mlade ljude, koji nijesu mogli pružiti ozbiljnog Ovom zgodom naročito upozoravamo našu školsku mladež, a osobito višeškolsku, da za ovih ferija porade štogod na ovome polju. Oni su i najpozvaniji i najspremniji, da rade za ovako javno dobro, kao što je sprječavanje i suzbijanje alkoho­ lizma, smanjivanje analfabetizma i tom slične stvari. Oni uživaju povjerenje i simpatije svoga naroda, oni mogu, da drže tečajeve i predavanja našemu svijetu, koji je potreban i najelementarnijega znanja, pa u kojoj to bilo grani. Njemu će biti nova svaka tema, bila ta socijalna, gospodarska, zdravstvena ili koja mu drago druga. A ovakav rad u narodu biće bez sumnje mnogo korisniji od dosadašnjeg sterilnog politiziranja i idealizovanja. Za nečim, što je svakako izvan njihovog domašaja, dapače i iz­ van domašaja i onih, koji su pozvani, da se bave politikom i javnim poslovima naše zemlje, težiti i ići, nije pametno, nego uprav suvišno za nas. Ne zat­ varajmo oči i ne obmanjiijmo se. Nas je malo, a i to malo, što nas, ima pocijepani smo. jesmo li mi u stanju, bar za dogledno vrijeme, da krojimo samostalno sudbinu našoj zemlji i našemu narodu, kada tu ima toliko drugih jačih faktora, a mi megju se nesložni i u težnjama razdvojeni. Sve ima svoj red i svoje vrijeme. Narod se prije svega treba kulturno i gospodarski podignuti, treba se osvijestiti, mora imati jasne poglede na sadašnjost i budućnost, pa da onda cijeli narod svjesno ide nečemu boljem. Istom kada svi ovi preduslovi po­ stoje, onda zajednički rad i borba za svoje ideale amstva za valjano vršenje poslova, a otpuštali vrijedne sile samo radi toga, što se nijesu htjeli njima slijepo pokoravati. Protivnici su svaku pri­ liku izrabili, te svako njihovo djelo kao zakon o udruženjima i o štampi, uspostavu obsadnog stanja, postavljanje ratnih sudova, nezakoniti postupak kod izbora najoštrije kritikovali. Proti ovim napadajima, odbor se je branio tim, da je njemu glavna zadaća, da obrani i zaštiti narod od tuđega jarma i da mu podigne ugled. Najpreča jje potreba, govorili su oni, da se država učini tako jakom, da se sa uspjehom može protiv svih napadaja braniti. Nji­ hov organ „Šurai-Ummet" donosio je podatke o spremi bugarske vojske i o njenoj dobroj organi­ zaciji, te koliko opasnost prijeti Edreni.i Carigradu sa te strane. Prva dva—tri mjeseca iza ustava protekoše u grandioznim manifestacijama. Muslimani i drugi elementi sklapahu bratstvo i prijateljstvo, progna­ nici se vraćahu u svoju domovinu, prijateljske de­ monstracije se činjahu pred francuskim i engleskim poslanstvima. Bugarske komitadžije umiriše se. Odbori se ;svuda osnovaše, pokrenuše se mnogi novi listovi. Ali nije dugo potrajalo i nesloga se je poro­ dila. Polenula između odbora i njegovih protivnika i vodila se |je sa neobičnom žestinom. „Jedinstvo i Napredak", kojega je središnjifodbor ostao do iz­ bora u ISolunu, pokrenuo je u Carigradu jedan novijlistjmjesto „Šurai-Ummeta*. To®njihovo gla- �Strana 2. Broj 4. .Novi Vakat* može da ima uspjeha. Idimo dakle redom, pa će svjedoči, što su Mtiller i Kvasay s ljudima a la svaka nova situacija, koja ovakom svjesnom i za­ Kukuljević ostavili brzo povjerenu im misiju u jedničkom borbom bude nastala, biti trajna i uz­ Bosni i za uvijek otišli iz nje, jer Kallayeve osnove držijiva; jer su se sve stvari razvijale normalno, nijesu mogli dovesti u sklad sa svojom savjesti biće i novo stanje, koje na ovaj način nastane, i naobrazbom. Baron Kutschera bio je ko stvoren za opsjenormalno i solidno. Okrene Ii se obrnutim pravcem, onda ne samo da ne ćemo imati uspjeha, nego niti prostotu. On je brzo svojim osmanlilukom, koji ćemo ići u susret iznenagjenjima jednom iza drugog. je naučio kao konzul u Carigradu, stekao neogra­ ničeno povjerenje kod naših naivnih otaca. Mnogi Stoga upravljamo vruću molbu na našu višeškolsku i srednjoškolsku mladež, da svu svoju su ga držali ne samo prijateljem islamskog ele­ energiju, svu svoju ljubav posvete dobru svoga menta, nego pravim muslimanom. Kad se osjećao naroda i njegovom napredku. Nadamo se, da naš dosta sigurnim, da niko u njega i u njegov rad apel ne će ostati bez odziva kod naše omladine, neće posumnjati, odmah se dao na posao. Najprije koja se znade za sve, što je dobro i plemenito, je pokušao raditi s posjednicima i uglednim trgov­ cima, ali se na njegovu žalost brzo uvjerio, da s zagrijati i oduševiti. Također je moralna dužnost naših svršenih nezavisnim ljudima ne ide mu rabota, kako je mis­ liječnika, koji bdiju nad javnim zdravstvom i vode lio, nego da zapinje na svakom koraku. Poznata brigu o poboljšanju sanitarnih prilika, da i izvan je njegova krilatica: „Nedaj muslimanu, da do svoga službenoga posla posvete bar malo brige novca dogje, jer čim se osjeti nepotrebnim tvoje liječenju ove opasne bolesti. Ta njima je barem to pomoći, okrenuće ti legja". Zato treba posjednicima lako. Svaki ima u tom -pogledu dosta znanja, a i oteščati pobiranje haka od njihova posjeda, a trgov­ liječnička praksa mu je pružila mnogo puta priliku, cima stavljati svakojake zapreke u trgovini, da i da vidi kakve su destruktivne posljedice ovoga jedni i drugi misle, da im bez vlade nema ni ekotrova. Dosta bi bilo napisati ono, što se zana i zistencije. Ta nemoralna politika stvorila je kmetovsko ono, što se je vlastitom praksom steklo iskustva, pa je gotova brošura, koja bi mogla da bude na­ pravo i one rezervatne agrarne naredbe, po kojima se sudilo posjednicima, koji su bili dobre sluge šemu svijetu od velike koristi. loših gospodara drugčije, a druguje onima, koji su Ni narodno zastupstvo ne bi smjelo da ostane derali na stranu. Trgovcu vladinovcu davane su indiferentno prema ovoj našoj općoj nesreći, te bi koncesije i desnom i lijevom rukom, a trgovcu moralo poraditi, da se donese zakon, kojim bi se bar donekle ograničilo širenje i prodiranje alkoho­ tako zvanom opozicionalcu vlasti su nastojale uzeti i ono, što imade, da ga učine ovisnim o milosti. lizma. Ako se ne bi išlo tako daleko, da se uop­ će zabrani proizvađanje i prodaja najopasnijih al­ Okružnikovanje baruna Lazarinia ostavilo je na koholnih pića, može se uzakoniti bar toliko, da se stotine primjera nečasnog političkog djelovanja ograniči broj birtija, kojih ima tolika množina po megju posjednicima i trgovcima, koji će ga se sje­ selima i po gradovima, koliko sretni narodi os­ ćati do kuke i motike. Moćnoga oslabiti do milosti, a slaboga milošću novnih škola. podignuti — čini mi se, da se provlači ko crvena nit kroz cijeli Kallay-Kutschera režim u Bosni i Hercegovini. Svaki dan na jednom prjmjeru naš stariji naraštaj mogao se uvjeriti, da su istinite Gundulića riječi: (Nastavak.) Kolo sreće u okoli Ministar Kallay uzeo je sebi za životnu zadaću Vrteći se ne prestaje; da, koliko mu od ruke ide, spriječi muslimane u Ko bi gori sad je doli, Bosni i Hercegovini u duševnom i gospodarstve­ A ko doli gore ustaje. nom razvijanju. Za što je to činio — i danas je I bosansko-hercegovački muslimani dizali su manje — više zagonetka, ali ipak postoji jedno se i padali i tako općenito propadali s dana na mišljenje, koje činjenice dokazuju, a te činjenice dan, dok su se osvijevtili i zametnuli borbu s Kaniko ne može poreći. Nama se čini, da se je dr­ Науот i Kutscherom, koja je svršila potpunim krahom žao one Ignjatijeve: „Ne daj muslimanu prilike, da njihova režima. se naobrazi, ako želiš s njime po volji vladati." Duga bi to bila pripovjetka, kad bi nam koji Da lukavo izvede svoje osnove, morao je naći vješ­ od starijeg naraštaja uzeo na kalem sve onako po tih pomagača i našao ih je u elevima istočne redu, kako je Kutschera sistematski provađao akademije i la Kutschera, Horovvitz, Mtiller i Kallayeve osnove, koje su nas bacile u nazad ne­ Kvasay, i u križarskim vitezovima kao МоШпагу koliko decenija. Nebi bilo ni jedne stranice u toj Lazarini i t, d. Da su te osnove bile nedostojne dugoj i zanimivoj pripovjedci, koja se nebi ogadila ljudi od srca i visokog obrazovanja, najbolje nam našemu naraštaju, koji nije zapamtio, kako se kod nas vladalo za ere Kalayeve. Da dokažem, da moje tvrdnje nijesu puke izmišljotine nego činje­ nice, koje sam spreman braniti sa stotinama do­ kaza, pokušaću u kratko onako letimice ispripo­ vijedati nekoliko slučajeva, koje sam čuo od vje­ rodostojnih osoba, ili sam doživio i zapamtio. Kad su se naši kulturtrageri uvjerili, da se s ešrafom u Bosni i Hercegovini, ne može vladati, kako oni hoće, jer se u njemu sačuvalo dosta po­ nosa iz starih vremena, svratili su ovu pažnju na hodžinski stalež, da u njemu potraže pristaše za svoje osnove. Činjenice govore, da se nijesu pre­ varili. Ogromna većina nešto iz fanatičnog raspo­ loženja prama modernim naukama, a nešto iz vlastitog interesa poduprla ih je na svima poljima, da nas zadrže u džehaletu, da pletemo kotac kao što su nam i očevi pleli. Bajka o nekakvim tajnim kaznama kod bosanskih muslimana uljevala je strah kulturtragerima, pa su se bojali, ako se za vremena osvijestimo i s tijem haznama počnemo moderno raditi, da nećemo dati prilike strancu doći do zasluge, nego da ćemo mi svu zemlju ekonom­ ski poplaviti. Javno se govorilo i pisalo da za muslimane nije ovaj svijet nego da je za njih dženetsko carstvo, za to im o ovom svijetu ne treba voditi ni računa. Nama danas stid probije debelu kožu, kad čujemo od našeg starijeg nara­ štaja, šta se sve govorilo po ćefencima i kahvanaraa, šta se sve raspravljalo po medresama i ćursovima, mjesto da se govori i raspravlja o ži­ votnim pitanjima o unapređenju gospodastva o trgovini i o po micanju nauke i zanata. silo pod imenom „Tanin" uređivao je Husein Džahid, jedan od prvaka stranke. Vođe „Ahrara" bijahu Ahmed Fazli, Ali Kemal, a naročito Ismail Kemal, današnji predsjednik provizorne vlade u Albaniji. Mladoturci razviše veliku djelatnost. Oni nijesu ništa propustili učiniti što, je bilo potrebno, da si osiguraju javno mišljenje Evrope. Jedno iza­ slanstvo pod vodstvom Ahmed Riza beja posjetilo je sve glavne prijestolnice, te su svuda bili lijepo primljeni. Evropa je polagala velike nade u začet­ nike revolucije. „Bolesni čovjek" bijaše postao sila, sa kojom je trebalo računati. Muslimani i kršćani bijahu sada jednakopravni, te ih je domovinski osjećaj u zajednici držao. Izvanjski upliv igra u političkim borbama na istoku veliku ulogu, te je jedan od odlučnih po­ kreta u ovoj borbi takmenje među Engleskom i Njemačkom. Koliko god su prilike bile povoljne po Englesku, odbor je kroz kratko vrijeme obratio svoje simpatije prema Njemačkoj. Kamil paša, veliki protivnik odbora, bio je prijatelj Engleske, koja ga je podupirala. Njemački poslanik u Cari­ gradu baron Marschall radio je svim silama, da se uspostave nekadašnji prijateljski odnosii Općenito se je držalo, da Njemačka nema nikakvih teriterijalnih zahtjeva u Turskoj, a osim toga Njemačkoj su i vojnički krugovi naginjali. Drugi utjecaj vanjski bio je još strašniji od ovoga prvoga, a to je propaganda Bugara, Srba ti Grka među svojim suplemenicima u Turskoj. Ovi pobornici helenizma i panslavizma složiše se s Ahrarom protiv Mladoturaka. U tu koaliciju, koja je zasnovana protiv odbora, spadaše i jedna armenska stranka, velika '.većina Arnauta i većina Arapa iz Sirije i Mezopotamije. Općenito se može rđći, da su svi nemuslimani bili protivnici odbora, a za odbor su bili Turci u Maloj Aziji i oni narodi u državi, koji ne imađahu nikakvih separatističkih težnja. Uzroci i pošljeđice našeg zastoja. Ali to je bio samo jedan ugodan san. Nije mnogo -prošlo i stranke su se zaratile. Stranačka borba nije poznavala nikakvih granica, a naročito kod izbora dogodilo se najgorih ekscesa. Pristaše odbora tumačili su riječ „decentralizacija" u dru­ gom smislu, nego što ga ta riječ ima, te su tvr­ dili, da njihovi protivnici nastoje raskomadati tur­ sko carstvo i muslimane podvrgnuti pod tuđinsku vlast. Prema ovome bili bi „Ahrari" u istinu re­ akcionarni, bili bi izdajnici, koji su se prodali tuđinu. Naravno je, da su i „Ahrari" njima jednako uzvraćali. Najbezobrazniji napadaji sipali su na jednoj i na drugoj strani; žalosno je bilo pratiti i promatrati ovu borbu, koja je pokazivala, koliko je moralni niveau pao. Abdul-Hamid je prividno bio najbolji prijatelj Mladoturaka. Na selamluku nosio je znak Mladoturaka i svakom prilikom je isticao, da je on bra­ nitelj ustava. Naprotiv, veliki vezir Kamil paša bio je njihov otvoreni protivnik. Protiv odbora pripremaše se veliki ppkret Odbor je svakim danom imao sve više poteškoća. Jedva što je skinuo s vrata pitanje bugarske neodvisnosti i aneksije Bosne i Hercegovine, izniknuše druge poteškoće. Protivničke novine otvoriše žestoku borbu 'proti njemu. Jedna nova stranka muslimanskog svećenstvo objavi mu rat u ime vjere. Dvojica pristaše ove stranke, Vahdetija i Ćor Alija, pokrenuše jedan list pod imenom „Vulkan", koji će kušati, da narod pobuni protiv Mladoturaka Propaganda se je tjerala čak i u vojarnama. Ove stvari uplašiše Mladoturke i oni odlučiše promije­ niti vladu. Jedna interpelacija u saboru obori Kamil pašu, a na njegovo mjesto zasjede Husein Hilmi paša. Islamsko sirotište u Sarajevu. Bogu je najdraža ona vaša kuća, u kojoj se njeguje i pazi siroče. Hadisi šerif. (Nastavak). Samo otvorenje bilo je bez velika sjaja, tiho i domaće, a obavljeno je u prisustnosti predstav­ nika svih civilnih i vojničkih oblasti, mnogobrojne uleme, članova vakufsko-mearifskog sabora i drugih odličnika. Sirotište je otvorio vakufski direktor Šerif ef. Arnautović oduljim govorom, iz kojeg vadimo ova mjesta: „Gospodo! Sve zemlje, svi narodi i sve drža­ ve davno su uvidjele, da je otvaranje ovakovih sirotišta jedna od najpotrebnijih ustanova za čovje­ čanstvo, jer za djecu, koja imadu roditelje ili sta­ ratelje, oni će se sami brinuti; to im je Božja, prirodna i zakonska dužnost. Ali za ubogu siro­ tinju, koja je nemilosrdnim udarcem sudbine izložena patnjama i udarcima, mora se čovječanstvo pobri- (Nastavit će se). �Broj 4. .Novi Vakat* nuti. Jer ne pobrine li se za njih cjelina, oni će eminentno postati razbojnici na štetu čovječanstva — na štetu te cjeline. I vakufska uprava kao predstavnik musliman­ ske cjeline u Bosni i Hercegovini uočila je ovu prijeku potrebu. Prvi dani nove vakufske uprave bili su ispunjeni mišlju, da se ovaka inštitucija ustroji. Ali materijalna sredstva nijesu dopuštala. Jer koliko god je vakuf bogata ustanova, ipak su njegove potrebe tako velike, tako mnogostrane, da prihodi bogatog vakufa Bosne i Hercegovine ne mogu ni izdaleka podmiriti ni već postojećih po­ treba, a kamoli da se stvaraju nove inštitucije. Trebalo je stvoriti sirotište, a nije bilo sredstava. Sreća nam je došla u pomoć jer je zemaljski sabor zaključio, da se osim postojeće bogoštovne subvencije dade pojedinim vjeroispovjednim orga­ nima još i prosvjetna subvencija, ako dokažu po­ trebu za svoje čisto prosvjetne svrhe. Vakufska uprava upotrijebila je tu zgodnu priliku, pa je kao svoju prosvjetnu subvenciju istakla vladi novo­ gradnju i uzdržavanje vakufskog sirotišta. Zemaljska vlada — što pohvalom moram is­ taknuti, išla nam je u ovom poduzeću na ruku i potpuno se u ovom predmetu identifikovala s nama. Program našeg ovog sirotišta je ovo: Pitomci sirotišta moraju naučiti vjersku obuku mektebi ibtidaije i svršiti elementarnu školu. Kad svrše os­ novnu školu, jedan će ih se dio dali na trošak vlade, vakufa ili „Gajreta” u gimnaziju ili realku, već prema tome kako kojeg pitomca talenat bude sklon, a drugi, veći dio ostaće u sirotištu, da uče razne zanate, kojih će se radionice u sirotištu otvoviti. Tako će ova mala zapuštena siročad biti puštena iz ovog sirotišta na pravi put svoje sreće i bu­ dućnosti.” Tako dobismo svoje islamsko sirotište u Sa­ rajevu. Važnost i korist jedne ovakove inštitucije ne može se lahko procijeniti. Naročito naše pri­ like, sirotište je od neizmjerno velikog zamašaja. U dosta veliku broju odgojeno je podmlatka što privatno, što potporom raznih društava, zaklada i korporacija, nu za nekoliko godina mi ćemo moći naročito opaziti, da je baš sirotište dosta tome pri­ donijelo, ali kad se zapusti odgoj samo desetak sirotana, već i od tog malog broja može koji da zaluta stranpoticom i od njegovih djela os.eti se kasnije općenita šteta. Po toj šteti, po zamašaju zla djela samo jednog nesretnika, treba procjenivati korist zavoda, u kom se ovaki nesretnici za vremena spašavaju. Osim toga sirotinja, ostavljena sama sebi i ako se odupre napasti zla i lošim na­ vikama, pa se lati posla, to se ipak ograniči samo na tjelesni rad, i duševne joj se sile posve za­ puste. Nemajući potrebnih preduvjeta za samostalan fizički rad najniže vrste postaje sluga; a budne bez ikakva odgoja, nije ni sluga kakva današnje zrijeme iziskuje. (Nastavit će se). Islamski svijet. Indijski Hilali A hm er u Rumuniji. Iz Bukarešta javljaju, jda je jedna ambulanca indijskog Hilali Ahmera već prispjela u Rumuniju i stavila se na etispoziciju ministarstvu rata. Tijem indijski muslimani daju oduška svome neugodovanju proti Bugarima, koji su s dćvizom „za krst časni” navijestili hilafetu rat i u vjerskom fanatizmu ubijali hiljadama muslimanskih žena i djeca. i Iz Petrogra javljaju, da je gospođica Ahmetov na petrogradskom sveučilištu s velikim uspjehom položila državne ispite iz pravne znanosti s učenim gradom candiur. Muslimanska stranka u državnoj dumi opremila je gospođici Ahmetovoj brzojavnu čestitku, u kojoj je pozdravlja kao prvu musli­ mansku juristkinju s vrućom željom, da se mnoge muslimanske povedu |za njom i posvete pravnim znanostima. Ruski muslimani, uza sve zapreke, koje im se bacaju pod noge od strane ruske viade, napredniji su od svih muslimana na svijetu, jer on kroz njihova okorjeli u borbi s ruskim absolutizmom Što ih jače tlače, to oni više skaču, da u kulturni preteku svoje gospodare. Svastice. P u t oko zem lje za 35 d ana. Obići svijet za tako kratko vrijeme sad za sad je još samo nacrt, ali je poduzetnik već u srijedu krenuo na put, da izvede to nevjerojatno poduzeće. Amerikanac John Непгу Mears izračunao je da može potući rekord Franceza Andrefe-a |agerschmidt-a, koji je za 39 dana 19 sahata obišao čitav svijet. Razlika je ništa manje nego 5 dana. Mears se uzda u račun i u sreću na 6. Augusta vratiti se u Newyork. U Lon­ don putuje s parobrodom „Mauretanija„, gdje će prispjeti na 7.; odatle putuje preko Pariza i dolazi 9. u Berlin. Na 11. biće u Moskvi, odakle će se zaputiti u Charbiu i onda tamo prispjeti 20. Tu će se ukrcati slijedeći dan na parobrod i 23. u Tsuregu prispjeti. U Yokahami mora uhvatiti pa­ robrod „Empress” koji putuje 24. za Ameriku preko Tihog Oceana i 2. augusta dolazi u Britsku Columbiju. Odatle će iz grada Victorije krenuti že­ ljeznicom preko Amerike i računa, da će točno 6. augusta prije ponoći doći u Newyork. Hoće li ga sreća poslužiti idemo da vidimo, a cifre na kojima je dvije godine radio, govore, da i to može biti. Iz zem lje priča U blaženoj Rusiji svašta se događa, pa nije čudo što se dogodilo i slijedeće: U 10 sati na večer otputovao je brzi vlak iz Jekaterinoslava, glavnog grada gubemije, i nakon dva sata vožnje u najvećem letu začule su se tri eksplozije jedna za drugom. Vlakovođa zabremza i vlak stane par koraka pred položenom zaprekom na tračnicama. Prestrašeni putnici misleći da je nekakva kutastrofa polete iz vagona. Na to se brzo pojave razbojnici na vratima vagona i s naperenim puškama zaprijete putnicima, da se s mjesta ne miču, pa pređu na posao. Svi putnici bili pomno premetnuti. Sve novce, sahate, prstenje i druge vrijedne stvari pokupe i ponesu sa sobom. Najposlije iz poštanskog vagona uzmu jedan sandučić sa 25000 rubalja i zaprijete |željezničkom 'osoblju, da istom nakon pola sahata smije krenuti vlak, pa ubiju džadu. Potpuno orobljeni i od straha za­ bezeknuti putnici — po izminuću određenog roka — nastavili su put. Od razbojnika do danas nema ni traga ni glasa. Eto što se događa u državi, koja se razmeće kao uređena država svojim uredbama i hoće pošto po to, da u istoku vrši kulturtregersku misiju. Najpreče bi joj bilo, da pomete ispred svojih vrata, pa onda da mete ispred turskih i perzijskih. Tako što ne događa se ni u Turskoj ni u Perziji. P o p la v a u B ukovini i U garskoj. IzČ ern ovice javlja se od 10. jula, da je uslijed nabujanja rijeka Sereta i Čeremosa poplavljeno više 7A D R U Ž N A Bogato snabdjevena Strana 3. P rv a m uslim anska jurlstklnja. sa T IS K A R A " najmodernijim slovima i materijalom, Cijene najjeftinije. Ukusna, moderna izradba. -------- tiskarsku struku spadajućih radnja. ■ V a n jsk e s e n a r u d ž b e u n a j k r a ć e v r ije m e o t p r e m a j u . mjesta. Isto tako javlja se iz Budimpešte, da je u komitatima Bistarca, Torda i Marmaroš načinila povodnja velikih šteta. P rog on jeh ud ija u Rusiji. Javljaju iz Petrograda: U selu Vendzova Vola kod Ludza upalili su poljski seljaci tri jehudijske kuće. Tom je prilikom izgorjelo jedno sedmogodišnje dijete, a jedan stariji čovjek zadobio je teških opeklina. Poljski seljaci nijesu htjeli unesrećenim pružiti nikakove pomoći. Jedan je momak zatvoren, jer je pokušavao, da baci u vatru jehudije, kad su bježali. Ministarstvu je unutrašnjih posala stiglo mnogo tužbi proti kijevskom gouverneru radi progona je­ hudija, koje je on izazvao. Ministar L i k o č i n od­ mah naložio brzojavno, da se obustave kućne pre­ metačine kod jehudija i njihov izgon iz Rusije. Na predlog kuratora kijevskog školskog okružja zak­ ljučio je odeski gradski ured, da se u odesku gradsku gimnaziju nesmiju primati više jehudinke. I dvije su se privatne gimnazije svojevoljno podvrgle toj odredbi. Naši dopisi. Pišu nam iz Klanje: D ova n a P ećin i u Kladnju. Kladanjska Pečina bude svake godine jako lijepo posjećena. Ona se nalazi na zapadnoj strani Kladnja u selu Brateljevićima. Udaljena je kojih 2 sata pješačkog hoda od Kladnja. Pošto se svake godine slegne u ovoj Pećini na hiljade islamskog svijeta, mislim da ne će biti suvišno ako koju u javnosti progovorim u ovoj našoj znamenitoj ko­ losalnoj Pećini. Put koji vodi od Kladnje do ove romantične špilje nije baš tako lahak i zgodan kao što je za­ nimljiv i indiličan. Idući tim putem desno i lijevo okružuju te zelene livade, krasna brda obrasla buj­ nom vegetacijom ponajviše crnogoričnim drvećem, jelom, borom i omorikom. Ovo sve olakšava čovje­ ku putniku poteškoče puta, pravi mu dobar hlad i daje lijepa užitka, da se ni umorit, ni oznojit nebi mogao. Ka sjedeš,' da se odmoriš obuzme te neka dragost, a razdraži miomirisni šumski čisti zrak, da postaneš blažen u ovoj božanstvenoj pri­ rodi. Još ako se oćuti glas umilnog slavuja, pje­ vanje ostalih šumskih ptičica, žuborenje potočića, onda mora čovjek da se divi ovim predjelima, koje je Svemogući svim krasotama svoga carstva obskrbio i svojim zemaljskim patenicima podario. Pećina se nalazi u jako romantičnom predjelu. Ispod nje puklo prodolje na obje strane kuda teče riječica, a okolo rijeke po proplancima svijet razrahatleniše. Nakon malog oduška krene se uz strančicu i nađe se pred otvorom Pećine — kao ždrijelom oždahe — gdje odmah osjetiš promjenu zraka, čas topal, a čas studen. Otvor Pećine je velik kojih 20 m visine, a 15 širine na kom ima kojekakvih reliefa i hieroglifa. Pri ulazu je oniža a onda ravna do pola, a dalje sve na više, tek pri vrhu je opet ravna. Pećina je duga kojih 500 m, a široka oko 200 m. U nutra je svakojako. Obiluje i blatom i suhom, tako da ovisi o vremenu, ako je godina kišna, ona je suha, a ako je godina sušna, ona je blatava. Nad Pećinom su livade ravne kao dlan, koje se obrađuju i lijepa ploda daju. U špilji vazda kapa kao kiša, te što s tavana špilje kapa, to se na tlu stine i kao sidra izgleda. Na desnoj strani se nalazi jako dobra, studena, a neki veli i ljekovita bunar — voda, dok na sred Pećine se nalazi jedan ženski grob. fflUSLIMHO D10HIEH0 DRUŽTtfG U SaHfl]ElfU, ĆEMflLUŽfl ULICA BB03 6Z. preporuča se za izradbu svih u Specijaliteta: M e rk a n tiln e tiskan ice z a b a n ­ ke , n o v ča n e z a v o d e i trgo v c e , B в 5/ �Strana 4. Broj 4. ,Novi Vakat* Narodna tradicija veli, da je u ovom grobu Sarajevski {liječn ici u Srbiji. Šef kirur­ žrtva slobode, koja je nastala između brata i sestre škog odjela zemaljske bolnice dr. P rein d elsb erkad su se okladili da ona nesmije otići do u vrh ger i njegov asistent dr. K o stić otputovali su Pećine. Sirotna djevojka je došla do pola i tu da danas na prešni poziv srpske vlade u Beograd. zabilježi pribode svoju haljinu. Kad je pošla da se Odlazni ispiti n a trg o v a č k o j s tru čn o j ispravi, al ne može, jer je nešto zemlji tegli. U školi u M ostaru . Usmeni odlazni ispit na ov­ strahu misleći, da je nešto zgrabilo, padne i umre Na ovome se grobu svijet svake godine dogje dašnjoj stručnoj trgovačkoj školi obavljen je na pomoliti Bogu u određeno vrijeme na 22./7. Taj 8. o. m. Ispitu je pristupilo 13 učenika, a pred­ dan se sviet skuplja i dolazi sa strane i okolice sjedao je ispitu kotarski upravitelj Horvat. Svi su sve na hrpe i buljuke, lijepo obučene, konje oprem­ đaci pokazali uspjeh, a dvojica su od njih sa ljene. Oko podne nastane žurba i uzimanje abdesta, odlikom položili ispit. U III. stručnom razredu ove dok se oćuti glas pobožna mujezina, koji poziva škole bilo je — kao u zadnjem tečaju ove škole — 13 učenika, a po vjeri bila su: 3 musli­ braću muslimane na namaz, da se zajednički Sve­ višnjem Bogu pomole za spas čitavog svog naroda. mana, 6 srpsko-pravoslavnih, 3 rimo-katolika i Hodočasnici te „Ćabe“ idu Pećinom kroz tminu 1 jevrej, te su svi rečenoga dana zadovoljili, s mašalama i fenjerima uz poklike „Amin“, „allahu položivši ispit rečene škole. Školska je godina ekber" i raznim ilahijama i kasidama, da se ta na ovom zavodu završena, te su i drugi učenici čitava pustara ori. Kako se dalje zalazi u Pećinu, danas dobili svoje svjedodžbe, te neki već i tako i svjetla nestaje i već ti se pričinja, da si se ostavili Mostar, otišavši svojim kućama. oprostio s dunjalukom i ideš u podzemni svijet, a U redovni sati g rad sk e e lek tran e u kad se vraćaš osjećaš veliku ugodnost pri duši, a S a ra je vu . Počam od 15. jula o. g. su uredovni kako i ne bi kad si se kutarisao tmina i oluja. sati u uredima elektrane od 8 sati u jutro do 2 Cim se svijet iskupi pod vor Pećine, odmah sata poslije podne. Prijavljivanje i odjavljivanje se klanja podne, ašare prouče i dovama završi. električnog svjetla, podmirivanje računa, kao i razni Pri povratku na pećinskim vrase kaže vazu naputci i razjašnjenja će se prema tome za vri­ nosihat. jeme od 8 sati u jutro do 2 sata poslije podne Kako čitavim svijetom vlada gatka, tako ti primati, izim nedeljem i svetcem. Prijave za po­ je i ovdi, jer se zabranjuje šta iznijeti iz Pećine pravak će se kao i do sada u svako vrijeme pri­ kao n. рг. zemlje ili one sidre, i ako tko iznese iz mati i izvršavati. Elektrana. Pećine, te će godine grad pobiti sve. Obavivši hodočasnici svoje dužnosti počme se rasi­ Im en o van je. C. i kr. zajednički ministar pati ponesavši lijepu uspomenu ove čarobne špilje, financija imenovao je kotarskog predstojnika II. koju čovjek ne može pojmiti, dok je ne vidi svojim razreda dra Ahmetbega D e f t e d a r e v i ć a u očima a svakako se i treba očevidno osvjedočiti Srebrenici kotarskim predstojnikom I. razreda u jer se veli “ j U l f VII. činovnom razredu. Domaće vijesti. K ako vlad a rješav a je z ičn o p itan je? Dok jezično pitanje nije došlo na dnevni red i radi njega zavladala kriza u saboru, vlada je zastupala liberalnije stanovište u pogledu jezika u službenom saobraćaju kod upravnih vlasti. Upravne vlasti mogle su u službenom saobraćaju sa drugim vla­ stima ili sa središnjom upravom da se po volji služe jezikom, kojim hoće. Da je ovo bilo vladino stanovište, vlada je to i javno u saboru ili u ne­ kom odboru pred saborskim poslanicima izjavila. Da su se činovnici domaći sinovi ovim koristili, prirodna je stvar, jer je svaki volio da vodi svoje službene poslove ili pravi izvješća na svom mate­ rinskom jeziku nego na tuđem njemačkom, pa makar perfekno njim vladao. Međutim se je situacija promijenila. Jezično pitanje došlo je na tapet i radi intrasigentnog držanja vladina prema željama i zahtjevima većine saborskih poslanika, zapeo je zakonodavni rad. I dok se ličnim utjecajem sada nastoji, da se za vladinu jezičnu osnovu nađe većina, dotle vlada nalaže svim uredima kod vlade i svim političkim vlastima u zemlji, da upotrebljavaju samo njemački jezik u službenom saobraćaju. Ne znači li ovo oteščivati službu domaćim ljudima i osiguravati hegemoniju jedne šačice njemačkog življa, pa još u ustavno doba. Jeli to poštivanje zadane riječi? Iz slu ž b e n o g lista. Njegovo c. i kr. apo­ stolsko Veličanstvo je Previšnjom odlukom od 30. juna 1913. premilostivo blagoizvoljelo 'podijeliti nadzorniku straže u središnjoj kaznioni u Zenici Rudolfu K i n d i g u povodom njegova premještenja u zamoljeno trajno stanje iitiira zlatni krst za za­ sluge s krunom. — Zemaljski poglavar stavio je extra statum i premjestio učitelja Antuna S t e f a n c a u Seonici k ratarsko-voćarskoj školi u Ilidži. — Zemaljski poglavar imenovao je privremenog učitelja Stojana R a d o v a n o v i ć a narodne osnov­ ne škole u Šipovu učiteljem u definitivnom svojstvu. N ad zorn ik sred njih šk o la od lazi u pen­ ziju. Ovih dana će, kako doznajemo, otići u pen­ ziju nadzornik srednjih škola vladin savjetnik g. Beđanić, a na njegovo će mjesto biti imenovan nadzornikom za srednje škole g. dr. Tugomir Alaupović. U n ap reg jen je. C. i kr. zajednički ministar financija unaprijedio je Ivana T o m i n cja, okruž­ nog školskog nadzornika u Bihaću u VII. činovni razred. :-.y Klub H rvata m uslim ana a k a d e m iča ra iz H erce g -B o sn e javlja: Na zadnjem svom mjeseč­ nom sastanku od 5. srpnja 1913. naš je klub iza­ brao ferijalni odbor od dva lica i to: g. Ibrahima Omeragića, cand. phil. za Bosnu, a g. Murata Kapidžića, cand. juriš, za Hercegovinu. g°— O dlikovanje. Njegovo c. i kr. apoštolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim riješenjem od 22. juna J1913. najmilostivije podijeliti pred­ sjedniku vodene zadruge u Bosanskoj Gradiški Osmanu H a d ž i a l a g i ć u zlatni nišan za za­ sluge sa krunom. N agjen o u S arajevu . — Gotovina u nov­ čarkama: 11 K, 90 hl., 2-30 K, 6-26 K, 190 K, 5-70 K, 6 — К, 1 — К, 11— К, 5-— К, 3'— К, 14-40 К, 1-20 К, 76 hl, 26 hl, 2-— К, u bankno­ tama bez novčarke 20 K, 10 K, 2 komada žepnih noževa, jedna torbica sa broving pištoljom i dru­ gim sitnicama 4 komada, ženska ručna torbica i lanac od kovine, 1 par i dva komada zlatnih minđuša, jedan sat od nikla, jedna narukvica od ko­ vine, srebreni sat sa lancem, 1 zlatne naočale, satni lanac od nikla, 50 kom. biljega, 1 diamant za rezanje stakla, lanac od tula srebra, srebreni sat sa lancem, 1 kišobrao, 1 ženski sat, jedna crvena kapa. Svi ovi predmeti mogu se kod vladina po­ vjerenika soba br. 5 podignuti. Političke vijesti. S rb ija i A lbanija. U zadnjoj sjednici poslanika reunije u Londonu s negodovanjem je konstatuirano, da je Srbija, mjesto da povuče svoje čete iz Albanije, kako se obvezala, otpremila iz Prizrena i Dibre jednu svoju ekspediciju koja je više od 50 kilometara prodrla u unutrinu Albanije. Misli se, da tijem hoće da izazove Albaneze, a s Albanezima i nove zapletaje. Vijesti se pronose, da se Arnauti po svuda sakupljaju u velikim masama da Srbe i Crnogorce napanu i pokušaju protjerati iz Albanije. U Skadru i oko Skadra najživlje se radi na toj akciji. H rvatsk a kriza. Iz jednoga izvora, koji običaje obično donašati sasma pouzdane vijesti, javlja „В. T .“ da ć e b i ti Č u v a j, koji je već nekoliko mjeseci na dopustu, b u d u ć i h d a n a d e f i n i t i v n o d ig n u t s a s v o g a m je s t a . Prihvat Cuvajeve demisije b i t i ć e p r v i s t v a r n i r e z u l t a t d o ja k o š n j i h p r e g o v o r a između grofa Tisze i hrvatskih po­ litičara. „Az Est“ javlja da je radi toga ponovno ot­ putovao kandidat za hrvatskog ministra grof Teodor P e j a č e v i ć u Budimpeštu, da na ovoj novoj bazi nastavi pregovore s ministrom predsjednikom. U Budimpešti očekuju osim Pejačevića još mnoge druge hrvatske političare. Brzojavi. B e č, 11. jula. „Neue Freie Presse“ saznaje sa pouzdana mjesta, da je Bugarska u Petrogradu zatražila posredovanje radi primirja. Ruska vlada već je jučer poduzela korake u glavnim gradovima na Balkanu. Rusija predlaže, da se odmah obustave ne­ prijateljstva i po jedan izaslanik izašalje u Petrograd. Tako se u balkanskom pitanju pojavljuju dva nova momenta. Prvo Rumunjska također dobiće ca------------- DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležano izvozno pivo pripoznnto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po 7.„ lit. ili 25 i 50 boca po 7,0 lit. trn " Otprema u pokrajinu franko na snahu stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. -n o и �Broj 4. .Novi Vakat* Strana 5. poziv da izašalje jednog poslanikajnajkonferenciju, pored, raznih vježbi, proste zadarske, na spravama a drugo ugovor sklopljen između Srbije'i Bugar­ boksu i t. d. sa izvršujućim članovima i podmladske prije rata s Turskom ne će vrijediti kao podloga kom, stupili smo u sporazum sa br. Hrvatskim za pregovore. ft Sokolom u bos. Novom, te će Isti iz bratske su­ (Tim novim korakom Rusije čini se, da su sretljivosti na sebe preuzeti, da u Novom na ko­ sve balkanske države postale igračka u rukama lodvoru dočeka vanjska odaslanstva, koja nam cara. Nervozno se očekuje, što će na to reći druge preko bos. Novog dolaze, za njih se unaprijed zainteresovane velesile i hoćeli dozvoliti, da se sa­ pobrinuti radi odmora i hrane te za vožnju iz No­ mostalnost balkanskih država za uvijek predade , vog do Bihaća i natrag, da naši gosti u tom po­ Rusiji na milost i nemilost.) gledu na putu od kolodvora do Bihaća i kod po­ P ariz, 11. jula. „Figaro” dobio je vijest iz vratka nebi imali poteškoća i suvišnih izdataka. Obznanjujemo zato sva bratska društva i kor­ Petrograda, da Rusija nastoji i Rumunjsku privesti balkanskom savezu. Da i to može biti mogućnost poracije, moleći ih za što brojniji odziv, da nam nije isključeno, jer, kako zadnje vijesti javljaju, odmah pravodobno radi kratkog vremena, jave sa Bugarska je spremna na popuštanje. Kralj Ferdi­ koliko članova nam u Bihać dolaze, da se ovdje nand osuđuje, rat sa Srbijom i Grčkom i svaljuje uzmognemo pobrinuti za stan i hranu, te sa koliko na generala Šavova svu krivnju. Rusija je već šlanova će koje društvo s našima istupiti u za­ zatražila od Bugarske, da ustupi Rumunjskoj one darskim prostim vježbama; nadalje hoće li se koje krajeve, koje od nje tražj. Poglavito ruski poslanik društvo posebice istaknuti u kojim drugim pro­ u Sofiji na tome živo radi, a kralj Ferdinand je dukcijama na spravama ili drukčije, da to sve uz­ sklon za popuštanje, samo se bugarska vlada ustru­ mognemo uvrstiti u opširniji naš raspored sve­ čava predati sudbinu države Rusiji i saveznicima čanosti. Osim toga neka svaka korporacija svoje čla­ u šake. C arigrad , U . jula. Turska vlada stavila je nove providi sa članskim iskaznicama, a istodobno, do znanja bugarskoj vladi i zatražila, da odmah koji željeznicom preko bos. Novog dolaze, neka na bezodvlačno isprazni obalu Marmare do granice naslov br. H r v a t s k o g S o k o l a u B o s . No­ Midia-Enos. Kako listovi javljaju u odgovoru se vo m čim prvo starješinstva saopće, kojim vlakom i koliko članova u Bos. Novi dolazi za Bihać. Bugarska izmotava. Naše priprave su u punom jeku, te ćemo se C arig rad , 11. jula. Bugarski poslanik Noveseliti bude li se obilatnijim odzivom i prisustvom čević predao je jučer visokoj porti odgovor bu­ uvećalo rijetku našu hrvatsko-sokolsku slavu. garske vlade, koji je odmah predložen ministarskom Također molimo br. društva, da se članstvom vijeću. Veliki vezir i ministar vanjskih poslova iz­ izašalju fanfare i trubljače, da u Hrvatskoj Krajini javili su, da Turska nema ni volje ni vremena što jače odjekne glas i jeka iz sokolskih zdravih pregovore s Bugarskom pisanjem tamo i amo za­ prsiju. vlačiti. Na to je Načević saopćio vel. veziru, da je Sa bratskim očekivanjem bratski pozdravljamo: Bugarska spremna ustupiti Turskoj neka mjesta i Zdravo! izvan linije Midia-Enos, ako Turska ostane ne­ Starješinstvo utralna. — Vis. porta očekuje naskoro odgovor H r v a t s k o g S o k o l a u B ih a ć u . Galib begov iz Atene i rezultat pregovora s grčkom vladom. — Srpski poslanik Pavlović prispio je u Carigrad i s mjerodavnim krugovima i osobama otpočeo pregovore. L o n d o n , 11. jula. „Daily Tel.“ javlja, d aje turska vojska odlučila marširati na Edrenu i uzeti je iz bugarskih ruku. Vis. Porta drži se indiferentno prama toj nakani, jer to vojska proti volji vlade na svoju ruku poduzima. B u k a re št, 11. jula. Rumunjske čete prešle su bugarsku granicu i zaposjeli Silistru bez otpora. 300 bugarskih soldata je razoružano. Priposlano. Otvoreno pismo.*) P. n. gosp. L u k i K a r a m in u direktoru velike rftlke u Sarajevu. Ovih dana je moj sin Muharem kao privatista B u k a re št. 11. jula. Rumunji su 10 do 15 km. polagao ispit za II. semestar ove školske godine prešli na bugarsko zemljište i od ondašnjih Ru­ na zavodu, gdje ste Vi gosp. direktor. Kod matematike i fizike Vas je zastupao g, Cepelić, a pitao je g. munja i muslimana oduševljeno pozdravljeni. Popović. Ja vjerujem, da moj sin nije zadovoljio u B u k a re št, 11. jula. Dobro informirani kru­ ovim predmetima, kad to kažu oba gospodina, ali govi izjavljuje, da će se Bugarska pomiriti sa me boli u duši, kad vidim, da je gosp. Popović sudbinom i zamoliti zaštitu od cara. Car će odmah htio ipak iz nekih razloga dati povoljnu ocjenu iz zatražiti razoružanje, a Bugarska će s Rumunjskom fizike, da tako ostane samo jedna nepovoljna ocjena, morati sporazumiti. jer bi ses vladinom dozvolom mogao obaviti popravni B u k a re št, 11. jula. Rumunjska vlada traži ispit na početku slijedeće školske godine, a da nije to od Bugarske, da ispuni naredna dva uslova: mogao učiniti zbog g. Cepelića. Pa ni na ovoga gos­ 1. Rumunjska dobija liniju Turtukaja-Balčik podina ne bih smio javno ustati, da nijesam saznao s gradom Đobričam. tri stvari koje se baš ispita tiču i to 'takvih, za 2. Rumunjska svakako mora sudjelovati kod koje je i on svezan. J a sa m s a z n a o , da je uređenja granica između bivših saveznika. Bez tih t a j i s t i g o s p o d in b io k ć e r k i s v o g a k o ­ uslova ne može se riješiti balkansko pitanje i još le g e P f a n n a d a o n e d o v o l jn u o c je n u iz manje uspostaviti red i mir. matematike i deskritive, pa onda precrtao prvi B e č , 11. jula. U diplomatskim krugovima slog riječi, te je ostala ocjena d o v o l jn o . Kad ga drže se više nego sigurno, da smo blizu evrop­ je jedan gospodin, kojega sam ja umolio, da se za skoj konferenciji, koja će urediti sva lebdeća mog sina zauzme kod gg. profesora, upozorio na pitanja. one precrtane slogove u zapisniku o ispitu Pfannove C erigrad , 11. jula. Da se doskoči novčanoj kćeri, odvratio mu gosp. Cepalić, da je sasma potrebi, koja se žešće osjeća radi navodno zasno­ druga stvar. Kad su pak toga gospodina pitali vane akcije turske vojske, turska vlada kani da kolege na sjednici što je ono u zapisniku pre­ izda emisiju papirnatog novca sa prisilnim tečajem. crtano ne, r e č e , da s e je b i o p r e v a r i o , pa n e h o t e napisao n e d o v o l jn o . K a k o s e s l a ž u ta d v a o d g o v o r a ? Iza tih riječi dodade gosp. Cepelić „ C e p e l ić n e p o k l a n j a ! ” pa se odbi Muslimanskom i hrvatskom sokolstvu od svog kolege kao od kakva hamala. Lijepo vla­ danje! Jadnik ne uviđa, da je sam protiv sebi. izvan Bihaća. * f kad je Pfanovoj kćerci poklonio dva prva reda. ___ Usljed bratskog odziva sokolskihjdruštava za Treća će se stvar saznati kod istrage, ako sudjdlevanje najnašoj -'rijetkoj slavi svečanom razviću zastave, koju svečanost ćemojobaviti na 11i n d a n Bog da. d n e 20. s r p n j a 1913. u B,i h a ć i£uz obilati ras­ *) Za sadržaj i oblik ne odgovara uredništvo. Obznana. Kad me je onaj gospodin obavijestio i to pis­ meno, da se njegove riječi ne bi kojekako predrugojačile, ja sam s onim pismom k Vam došao 1 u Vas tražio pravde. Vi ste uzeli pismo rekli ga proučiti i dati kolegama u istu svrhu, pa ga onda meni povratiti. Kad sam došao po pismo i htio čuti uspjeh Vašega iapitivanja, Vi ste mi rekli, da Vam pismo još treba i da mi ga ne date a da Vas mogu za to tužiti kome hoću, Ja ovo sve predajem javnosti neka vidi, je li jedna pravda na tome uzgojnome zavodu i da li se tako dočekuju brižni oci u kancelariji uzgoj­ nog zavoda. Po ovome, sudeći čovjek bi mogao reči, da Vi gosp. direktore i gosp. Cepelić idete u one kulturtregere kojima bi bilo najpravije, da do­ maći pišu samo metlom. Kao što sam Vam rekao, ja ću pravicu za svoje dijete tražiti i u novinstvu i kod visoke vlade, pa dalje ako ustreba, ja ću tako uvjeriti i Vas i gosp. Cepelića, da sarajevska realka nije Vaš pri­ vatni zavod, nego državni, na kojem se mora svim đacima mjeriti pravda na jednoj tereziji. S osobitim poštovanjem M u s t a j- b e g H u s e in b e g o v ić . U zakup se traži begluk sa ovećom kućom, gospodarskim zgradama, šljivikom i oko 4 0 — 50 dunuma zemlje, i to u blizini Sarajeva, uz željezničku prugu prednost. Ponude pod „Begluk" na upr. lista. Broj 6392 ех. 1913. N a t j e č a j . Kod ureda vakufsko-mearifskog saborskog odbora u Sarajevu, popuniće se mjesto mjernika sa godišnjom plaćom od K. 2.200. — i doplatkom od K. 960. — Molbe za gornje mjesto itnaju se potpisa­ nome podnijeti do 25. jula ove godine i istima priloži, i svjedodžbe usposobljenja . Imenovanje će biti na godinu dana privre­ meno, a nakon toga definitivno, ako se namještenik pokaže sposobnim i vrijednim. Vakufsko-mearifski sabo rski o d b o r. Zar još nema? „Novog Vakta" tako će se svaki pitati u nedjelju, koji još nije poslao pretplatu, jer se list neće nikome drugome poslati, koji nije namirio pretplatu. Stoga braćo musli­ mani, pošaljite pretplatu, pa će Vam sav­ jest imati Mira! Svakovrsnog CRIJEPA na veliko prodaje po sasvim umje­ renim cijenama M O IS E I. R O M A N O SARAJEVO, Čemalula ulica broj 3S. I latno -1 ' �Strana 6. „Novi Vakat“ Broj 5. �Broj 4. ,Novi Vakat’ Strana 7. Priuilegouana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 tniliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,300.000 CENTRALA FILIlflLE: U SARAJEVU. u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTUPSTVA: u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. H in n tp b a n n n n rlip lp n ip * daJe hiPotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/,% založnice i 5 % komunalne obligacije. I1l|JUIunDl IIU UUJu ILIIJIj. Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost, te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. Rnnbnnnn nrliplpnip- kupuje, prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vučene srećke. — UUlinUVIIU UUJu IIjIIJu . Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje. Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao ,S afe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. (lHipIPIliP 7A pnhll' ^od banke ustrojeno odjelenje robe kao UUJhIENJij L u I UUU. agencijom u Doboju bave se sa svijem u i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predm eti izvoza su suhe Šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „ASSECURAZIONI GENERALI", prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Glavno zastupstva ZB BOSRU I HZFCigosiiiu prvoga auitr- općega druStlB za Ollgurazjl, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. рг.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. đ S RECI ЛALITETA s Merkantllne tiskanice u jednoj ili više boja Najmodernija izradba svih tiskarskih radnja za javne i privatne urede, banke, novčane zavode, - - Zadružna tiskara MUSLIMANSKO DIONIČKO DRUŠTVO Ćemaluša GZ. -- SARAJEVO. Najjeftinije cijene bez konku!!! rencije. !!! Posjetnice, zaručne i vjenčane karte, po­ zivnice, računi, omoti (kuverti), listovni pisma, posmrtnice, cijenici, novine, knjige -- Općine, društva i gospodarske za­ - - papiri, memorandi, dostavnice, zaključna Ćemaluša GZ. u kući trgovačke špedicije trgovce itd. itd. i brošure, plakati, letači itd. itd. Svaka se narudžba u najkraće vrijeme otpremi. druge uživaju znatan popust. ih Vanjske narudžbe kretom pošte. I zrađba svih tiskanica po volji latinicom i ćirilicom, kao i njemačkom, madžarskom, ćeškom i talijan- - - skom jeziku . - - - �Stranu 8. ,Novi Vakat* Knjižara i papir: : nica : : LE0N FINCI Pozor! Hrvatska Centralna Banka Sarajevo Franje Josipa ulica br. 1S. <s> za Bosnu i Hercegovinu. : SARAJEVO. FRANJE JOSIPA UL. ::: ooo = V LA STITA PALACA. - FRANJE JOSIPA DL, PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno uplaćena dionička glavnica Z.OOO.GGO R. — Pričuvna ::: zaklada Z70.000 H. — Ukupni ulošci oko 3,000.000 H. z N ovo! Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račt Dr. Salom: Važno za majke Majka i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i k pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. sr Izdaje kreditna pisma. cije n a K 2.50 sr neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Iznajm ljuje SAFES DCP0SIT uz najamninu počevši od I R mjesečno. STOLARSKA ĆEMALUŠA ULICA 45. - dobivaju se jedino u Zadružnoj Tiskari SARAJEVO CEMALUŽA BR. 62. RADI ONI CA Soboviti i Bušiti, Sarajevo _ _ [j] Najjeftinije Po. sjetnice <Yisit« karte) vjenžane i zaružne karte i sve tiskanice NOVOI - za trgovce .. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Automobila Skladište najmodernijih glasovite njemačke tvornice У к ĆEMALUŠA ULICA t i . ,,M IELE“ Preporučuju »e si. općinstvu za izradbu pokućtva, kancelarlsk og n a m je ita la , Hotela, Štam parija, dućana I sve u tu struku sp a d a ju će rad n je po — najnovijem sistem u . kao i svih potrepština za aotomobile i bicikle, dobiva Prva sp ec ia ln a rad n ja u o rlen ta lsk o j (ala turka) Izradbi, uz n a ju m je re n ije cije n e. IVaru ćbe iz vana o bavljaju s e brzo I kulantno. CIJenIke 1 n a c r te Š aljem o besplatno. :: se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bosnu i Hercegoyinu ROHGESiONIHfllil BBEH TIIR NI POSAO Moritz Josef Finci j Salihoga Nuhić i sinovi čEMflLUšn м - SAR AJEVO . Bavi se svim agenlurskim poslovima, narolilo posredovanjem kod prodaje kuta, gradilišta, zemalja u velikim kompleksima, Suma i majdana, le posredovanjem sa Iznajmljivanje stanova. Posluga b ria i lažna, provizija vrlo umjerena, aa. #] Gedmlušii u . ■* Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnlka pi­ tama od raznih posjednika i drugih, ito doka::: zuje brzinu i tatnost u posredovanju. Sarajevo: Ćemaluša br. 43: Sarajevo. т Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice MICHELIN kao i pisaćih stro­ jeva „MERCEDES-. Telefon 221. Brzojavi: Moritz Finci. H d želi šta kupiti ili prodati, neka se obrati na gornju adresu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prima uloške na tekući račun i uložne ЛЗј 0| od d an a u p late d o knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa Ј4 |o П с Ш Ј d a n a p o v ra tk a . K upuje I p ro d aje sve v rste p ap ira od vrijed n osti p o n ajpovoljn ijim c ije n a m a , isto ta k o sve vrste d o m a ć e g i stran o g k o v a n o g i p ap irno g n o v ca . O svim ostalim b an k ovnim p o slo v im a d aje na za h tje v p ism en a i u sm en a ob av ješten ja. Vlasnik i izdavatelj: Z a d ru ž n a tisk a ra , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Š e h lć. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e5a1e6824507fcc9d76285d14dbf367.pdf 1a05ab2060f7fc95d5872da81e533e2e PDF Text Text Izlozi dna pata nedjeljno I to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: lula ulica broj EZ. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Hefpanbirana pisma ne pri­ maju se. IIDIfl VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 5. Sarajevo, 16. jula 1913. Pristranost školske uprave. U pošljednje vrijeme su kroz naše no­ vinstvo bile učestale opravdane tužbe proti prosvjetnoj upravi naše domovine, zbog njena držanja u pitanju tuzlanske gimna­ zije. Srpski su naime đaci s te gimnazije u zadnje vrijeme, poticani od srpske čaršije, odnosno od njenih predstavnika, počeli na tom zavodu praviti takove škandale, kakđvim nema primjera u povijesnici školstva. Propagujući srpsku nacionalnu misao među islamskim đacima, oni su postali tako pretjerani u svom nastojanju oko srbiziranja, da su počeli demonstrativno napa­ dati sve nastavnike, koji nepristrano rade na zavodu, nastojeći iz njeg isključiti svaku političku tendencu. Uprava tuzlanske gimnazije gledala je, da stane na put ovakovoj nasilnoj političkoj akciji na lijep način; ali time je izazvala još višu djelatnost srpskih đaka, pa i samih njihovih inspiratora, koji su — zadojeni šovinizmom i nacionalnom intolerancijom — u zadnje vrijeme poslali na zem. vladu memorandum, u kojem traže, neka se po­ vrijeđenom Srbstvudade zadovoljština tako, da se sa zavoda maknu sve one nastavne sile, koje srpski ne osjećaju i koje po svo­ joj savjesti i pravdi rade. PODLISTAK. Političke struje u Turskoj. (Nastavak.) Iza otvorenja sabora izjaviše članovi odbora, da predaju vodstvo i upravu državnih stvari služ­ benim i odgovornim vlastima. Oni će odsele svu svoju brigu posvetiti isključivo podizanju kulturnog i gospodarskog života u državi, a u saboru će ih pred­ stavljati stranka „Jedinstvo i N apredak11. Ali ova izjava nije bila iskrena. Svakome je poznato, da je klub i stranka, koja ga je u saboru predstav­ ljala, i dalje u svim događajim a intervenirala i vladi u svemu direktivu davala. Nezadovoljstvo nastade još veće iza odlazka Kamil paše. Jedan od glavnih protivnika odbora Hasan Fehmi je umoren u sred bijela dana; proturevolucija od 13. aprila 1909. uslijedila je ubrzo iza toga umorstva. Poznate su pošljedice toga državnog udara, kojeg su hodže podupirali tvrdeći, da to rade za obranu vjere. Kada je ugušena proturevolucija po solunskim četama, koje se pod zapovjedništvom Mahmud Ševket paše domogoše Carigrada, došao je opet na čelo uprave odbor Jedin stv o i Napredak". On stade zlorabiti svoju moć, iskorišćujući ovu priliku da se osveti svojim političkim protivnicima. Princ Pretplatile cijene: Za Sarajevo H NI.- 7.- 3.50 Sa dostavom u huču R 16.- 8.-ti. Za pokrajinu R 16,- 8.- II.Za inozemstvo ZD franaka. ♦ ♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina 1. Nama je potpunoma razumljivo, ako neki ljudi rade, da svoju nacionalnu misao rašire u narodnosno neosvještenom narodu; ali nikako ne možemo pojmiti, da se pro­ pagiranje le misli prenosi i na naukovne zavode u onolikoj mjeri, u kolikoj to čine tuzlanski Srbi preko svojih đaka. svoj dosadašnji rad na širenju Srpstva među srednjoškolskim đacima islamske i katoličke vjere. Da se od strane same vlade, koja je dužna bditi nad redom i disciplinom u naukovnim zavodima, na ovaj način nastoji demoralizovati te zavode, jasno je kao bi­ Nepojmljivo nam je, da bez ikakove jeli dan. pravne podloge Srbi mogu zahtijevati od Mi kao organ muslimanskog naroda u vlade, da jedan naukovni zavod, koji je — Herceg-Bosni moramo najstrožije osuditi budi nuzgred rečeno — svojina svih triju takovo držanje zem. vlade odnosno njena konfesija, pretvori ц čisto srpski, koji bi prosvjetnog odjeljenja u ovom po naš millet bio rasadište njihove nacionalne ideje i na­ tako važnom pitanju, jer ne možemo nikako rodnih aspiracija. dozvoliti, da se u naukovne zavode naše Najviše pak, što nam pri ovoj igri unosi politika, a još manje možemo dopu­ pada u oči, jest to, što Srbi i njihovi đaci stiti, da se među islamske đake nastoji ra­ kategorički traže, da se sa tuzlanske gimna­ širiti ona nacionalna misao, koja je u naj­ većoj opreci sa našim životnim pitanjima. zije odstrane neki muslimani-nastavnici. Svrha je sasvim prozirna. Kad naime S toga pozivamo upravu prosvjetnog maknu te muslimane sa tog zavoda, otvo­ odjeljenja zem. vlade, da u interesu škol­ ren im je put, da islamske đake love u skog napretka najstrožije ispita zadnje domreže svoje nacionalnosti, kao što su i do gođaje na tuzlanskoj gimnaziji, te da ekzemsad neke nibvili, unatoč nastojanju uprave, plarno kazni sve krivce tih anomalija. da se zavod sačuva od političkih natruha. Gimnazije nijesu za to narodnim nov­ Naša se je vlada za cijelo vrijeme ove cem osnovane, da služe kao sredstva za afere pokazivala posve pristrana pogodujući širenje kojekakovih političkih misli i nacio­ Srbima time, što do sada nije poduzela ni- nalnih težnja pojedinih narodnosti u našoj kakovih koraka, da stane na put uvlačenju domovini, nego za to, da odgajaju i pro­ politike u naše naukovne zavode. Ona je svjeduju našu mlađu generaciju i buduću šta više tim svojim pasivitetom dala poti­ inteligenciju, kako će biti na korist svojoj caja Srbima, da dvostrukom silom nastave domovini bez obzira na političke nastranosti Sabah-ed-Din bude prognan, historičar Murad bej bude interniran na ostrvu Rodosu. Mevlanzade ured­ nik lista „Serbesti" i Ali-Kemal bili su osuđeni, jedan na smrt a drugi na robiju. Oba su umaknuli kazni, pobjegavši u Evropu. U isto doba odbor je sve državne službe po­ dijelio među svoje ljude. Rifat paša, Husein Hilmi paša, Talat bej, Džavid bej i Mahmud Ševket paša dođoše u novi kabinet. Ovaj prvi kabinet nije dugo trajao, te je Haki paša, nekadašnji pro­ fesor međunarodnog prava na sveučilištu u Ca­ rigradu, a poslije poslanik u Rimu pozvan da ob­ razuje novi kabinet. Poslije toga bilo je više puta djelomičnih promjena u kabinetu, ali međutim od­ bor nije ni najmanje odstupao od svoje prvašnje politike i ako je katkada popuštao u pitanjima osoba. Svaki činovnik, koji [bi bio neprijateljski ras­ položen prema politici odbora, ili koji bi htjeo da bude samostalniji, bio bi maknut, a na njegovo mjesto postavljena koja kreatura odborova, pri čemu se nije pazilo, da li ta osoba sa svojom spo­ sobnošću pruža kakvo jamstvo za valjano vršenje poslova. Na isti način se je postupalo i kod vojske: oko 2000 časnika je svrgnuto, umirovljeno ili u daleke krajeve poslano. U svim granama uprave vladala je samovolja, u svim službama vladala je desorganizacija i nezadovoljstvo je bilo opće. Parlam enat je bio u Carigradu jedino mjesto, gdje se je smjelo javno protestirati, te su se u parlamentu obrazovale opnzicione stranke. U pro­ vinciji, gdje nije bilo proglašeno opsadno stanje, pokrenuti su listovi protiv odbora. Ovi su se lis­ tovi u Carigradu čitali s pravom požudom. Ne­ prijatelji odbora dali su se svuda na posao. Šerif paša, bivši poslanik u Štokolmu izdavao je u P a­ rizu na franceskom i turskom jeziku jedan list pod imenom „Mešrutijjet",, u kojem je najžešće napadao članove odbora. Također je i Ali-Kemai davao u pariške novine članke i pisao brošure protiv odbora. Pri kraju godine 1910. približila se je T urska Njemačkoj. Turska je trebala podignuti zajam da pokrije deficit. Uslovi zajma, kojeg je Franceska nudila, nijesu bili prihvatljivi, te se je T urska obra­ tila Njemačkoj i tamo dobila zatraženu svotu uz povoljnije uvjete. Engleska bijaše upravila Perziji ultimatum, te je i to proizvelo loš utisak. Za to M ladoturci održaše miting, u kojem su protestirali protiv Engleske i Trojnog sporazuma. T u su iz­ javljene sim patije Njemačkoj i odaslan jedan brzo­ jav njemačkom caru, u kojem se on nazivlje pro­ tektorom muslimana. Nekoliko mjeseci iza toga buknuo je ustanak Malisora u Albaniji, koji se je završio tim, da su se pobunjenicima morale priznati neke privilegije. Ovo pitanja je izazvalo intervenciju Rusije i malo je ostalo da nije došlo do rata medu Turskom i Crnom Gorom. Međutim je došlo do rascjepa u samom odboru, jedan od najuplivnijih članova po imenu Sadik bej, nije mogao da predobije za svoje �Strana 2. i razmirice, koje i danas potkopavaju slogu i zajednički rad sviju nas — sinova HercegBosne. Dakle neka prosvjetna uprava odbaci svoju srbofilsku politiku, neka se ne povodi za glasovima srpskih šovinista, nego neka bude nepristrana prama svjema vjeroispo­ vijestima, pa se ne će dešavati onakove anomalije u našim prosvjetnim zavodima, kakove se sada na tuzlanskoj gimnaziji na uštrb i narodne nam prosvjete i ugleda naukovnih zavoda dešavaju. Obrazovanje ženskih. Ovih dana je jedna muslim anka u Petrogradu položila s odličnim uspjehom stroge ispite iz prava, te su joj muslimanski poslanici u Dumi čestitali taj uspjeh. Ovom prilikom pomislismo na naše ženskinje i njihov položaj. Ruski muslimani ne isključuju svoga ženskinja iz javnoga života, ne smetaju mu da se naobražava i da samostalno osi­ gurava sebi opstanak. Ne samo da ne smetaju, nego dapače i rade na tome, da se njihov ženski svijet oslobodi jednoga položaja, koji ne odgovara niti njegovu dostojanstvu, niti ikojoj svrsi. Oni nastoje da njihova žena steče ravnopravnost sa ljudima, u koliko to njihova ženska narav i sposobnost za duševni razvitak dopušta. Oni hoće dakle, da je njihova ženska samostalna i neodvisna, duševno razvijena i u pravim a na život i razvitak sa lju­ dima jednaka. Ovo shvaćanje odgovara i šeriatu. U prva vremena islama položaj žene bio je jako povoljan. Ona se je samostalno kretala i sud­ binu života sama sebi krojila. Bila je skoro sasvim ravnopravna sa ljudima. Nije bila ni iz daleka ovako od svijeta odvojena i izolovana kao danas. Poznato nam je, da su išle u džamije, da prisustvuju javnim molitvama, da su išle na predavanja iz islamskog prava i tradicija, te da su katkada i same taka predavanja držale. Njezin je dakle po­ ložaj odgovarao njenom dostojanstvu i njenoj zadaći. Ovakav su položaj one zauzimale do konca vlade Omejevića. Istom kada je počelo da nastupa političko rasulo, a s tim i trovanje socijalnih prilika, počeo je ugled i položaj žene slabiti. Muslimani su počeli da primaju neke bizantinske i perzijske običaje, koje su upoznali, kada su sa ovim naro­ dima u kontakt došli. T i tuđi običaji, kojima se je kasnije dalo vjersko obilježje, ponizilo je musli- .N ovi V akat1 mansku ženu do najnižeg stupnja. Ona je sada bila isključena iz društva, lišena svakog prava na samostalan život, lišena svjetla i prosvjete, te postala roba ili stvar, kojom čovjek raspolaže po svojoj volji. Narano je, da ovaka žena ne može ni prvoj svojoj dožnosti — racionalnom odgoju djece — udovoljiti i da je ona za društvo izgubljena. U nas se je više puta pokušavalo, da se za naše ženskinje osnuje Škola, da polovina našega svijeta ne ostaje kao do sada bez i mrve znanja. Ovi pokušaji udarili su na žestok otpor kod na­ šega konzervativnijeg svijeta, koji je u tom nazrijevao neku opasnost za moralni život našega žen­ skinja. On je mislio, da se ide za tim, kako bi se naše ženskinje otkrilo i demoraliziralo. Mislio je, da će prosvjeta na njih tako utjecati, da će im osla­ biti vjerske i moralne principe i da će se onda naše ženskinje na zao put dati. T o je međutim sasvim kriva misao. Nije nikome ni na kraj pameti, da radi u tom pravcu, da bi se naše ženskinje otkrilo, jer svaki od nas znade, da je tesetur kod muslim anskog ženskinja dobar čuvar morala i čistoće. Isto tako nije istina, da znanje djeluje na čovjeka demoralizatorno nego baš obratno, jer se samo znanjem budi u čovjeku svijest o sebi, o svom dostojanstvu i o svojim dužnostima. Drugi su motivi bili, koji su rukovodili zagovaratelje one misli. Vrijeme se mijenja i donosi sa sobom nove potrebe, te život postaje svakim danom teži. Borba za život postaje sve oporija, a za uspjeh te borbe traži se sada mnogo više znanja i spreme nego li se prije tražilo. Da se za borbu bude spremno mora se početi od djetinjstva pripravljati i racio­ nalno odgajati za buduću zbilju i strogost života. Položaj našega ženskinja je takav, da mu onemo­ gućuje vršiti s uspjehom i jedan i drugi zadatak života. N espremna je za borbu, da održi svoj vla­ stiti život, jer nema nikakvog znanja niti poznaje kakvog zanata, koji bi joj omogućio sigurnu ekzistenciju. Nespremna je takogjer za odgoj djece, koji bi odgovarao pravim životnim potrebama i vidimo kakve su strašne posljedice toga nesavremenog i neracionalnog odgoja radi ignorancije roditelja. Naše siromašno ženskinje ostaje bez znanja i zanim anja izloženo svim kušnjama vremena. Lako ga je zavesti i izrabiti, kao što nam mnogi primjeri to dokazuju. Mnogo je ružnih pojava, koje svakog muslim ana moraju u srce raniti kad ih vidi, a ipak ne kuša niko, da im pronađe prave uzroke i otkla­ njajući iste otkloni tu nevolju između nas. Gleda se tomu na put stati mjerama, koje nikako nijesu prikladne da bi zlo odstranile, kao pooštravanjem mišljenje pristaša ni u Solunu ni u Carigradu, te je preuzeo akciju u parlamentarnoj grupi odbora i to mu je pošlo za rukom, da stvori novu stranku, stranku dizidenata. D a odbor ne bi izgubio posla­ nika, morao je pristati na deset zahtjeva, koje su mu dizidenti postavili, ali je odmah odlučio, da traži i reviziju 35. članka ustava u tom smjeru, da sultan može raspustiti sabor bez da traži predlog senata. Kongres stranke, koji se je obdržavao u So­ lunu, pristao je i glasovao za ovaj predlog, koji je išao za tim, da se položaj i moć vlade ojaća. O n je također glasovao za neke zakonske osnove, kojim a se sužava sloboda štampe. Povodom tih događaja ministri Talat bej, Džavid bej i IsmailHaki odstupe sa svojih mjesta, a isto tako dadu ostavku i na člaustvu parlamentarne grupe odbora. O dbor je sve više naginjao konzervatizmu i mislio je, da će na ovaj način zapriječiti istup poslanika iz stranke. U to doba izveden je u Carigradu jedan novi politički atentat, koji je jako uzrujao javno miš­ ljenje. Žrtva mu je bio urednik „Sćhraha" Zeki bej, jedan od najviđenijih protivnika odbora. Proces sa njegovim ubojicama trajao je punu godinu dana i otkrio puno zanimivih stvari o teroristama. To je mnogo doprinijelo, da se je položaj odborov jako uzdrmao. Navještenje rata Italie zadalo mu je posljedni udarac, te mjesto Haki paše stupi na kor­ I milo Kućuk Said paša. Ova promjena prihvaćena je sa zadovoljstvom jer se je vjerovalo u pobjedu opozicije. 'Međutim se je brzo doznalo, da je Said paša u sporazumu sa odborom, kojega neki članovi kao H. Adil bej, Talat bej, Džavid bej i Mahmud Ševket paša stupiše u ministarstvo. Novo ministarstvo se je pokorno držalo in­ strukcija odborovih. Prva mu je briga bila da se modificira 35. članak ustava. Pod izlikom rata sa Italijom sabor bude sazvan dva [mjeseca prije o dređenog roka i izglasana osnova uzprkos svih napora opozicije. Iza toga je odmah sabor ras­ pušten. O dboru se je žurilo sa raspustom, jer je svakim danom gubio teren n parlamentu tako, da na kraju osme sesije nije bio brojno ništa bolje zastupan nego i opozicija. Pošavši u izbore za novi sabor, odbor je kombinovao da će sebi vlast definitivno osigurati, ako mu uspije proturati svoje kandidate, ili ćej i novi sabor na osnovu 35. članka raspustiti, ako u izborima ne bude bolje sreće. Najavljenje novih izbora oživilo je političke strasti. Mržnja prema odboru bila je velika, ali je ovaj imao svuda svojih kreatura i saveznika. Osim toga je bila njegova organizacija jaka, a izabrano je i izborno povjerenstvo, koje je bilo veoma uplivno jer su u njemu bili mnogi članovi ilmijje i druge viđene ličnosti. Pomoću ratnoga suda mnogi protivnici su uklonjeni, jer su bili prognani, Broj 5. kućnjeg zatvora i ograničavanjem slobode kretnja. Take mjere pretpostavljaju bogatstvo i bezbrižnost za svakdanji kruh, a za siromašne i neudate ženske, koje moraju za svoj život skrbiti, ove mjere ne­ maju nikakvog smisla. Da se zlu stane u kraj, treba nečega drugoga, a to je omogućiti ženskinju život samostalan, koji se ne ostvaruje bez znanja i zanimanja. Vrijeme je da i mi tu Istinu priznamo kao što su priznali i ruski muslimani, koji su u cijelom islamskom svijetu najnapredniji. Islamsko sirotište u Sarajevu. Bogu je najdraža ona vaša kuća, u kojoj se njeguje i pazi siroče. Hadisi šerif. (Nastavak). Sirotištu je s toga zadaća, da prikupi siro­ tinju bez roditelja i bez sredstava, da je uzgoji tjelesno zdravim i krepkim podmlatkom, a da joj duševno razvije intelektualne sile, i usadi sjeme građanske vrline i krijeposti, kako će od nje pos­ tati s vremenom korisni članovi ljudske zajednice. Siromašna djeca sabrana u [sirotistu poučavaće se prema dobi i sposobnosti u naukama mektebi ibtidaije, za tim će učiti osnovnu školu. No od prvog dana kako stupe u sirotište, oni se uče redu i marljivo nadziranim životom u samom sitištu odvraćaju u prvom redu od zlih navika, koje su možda donijeli sa sobom, a napućuju na lijepo vladanje, red i tačnost u životu savjesno vršenje dužnosti prema Bogu i prema svijetu. Dakle siro­ tište će dati svojim pitomcim a upravo strog kućni odgoj, kakovoga mnogi ne bi ni kod roditelja imali. Osim toga za to prvo vrijeme njihova od­ goja u sirotištu, do njihove 12. godine, promatrače se oni naročito u tu svrhu, za što koji pokazuje osobitu volju i sposobnost. Zdravi i daroviti mla­ dići uputiće se dalje na nauke u srednje, a kas­ nije i više škole, a odrasli i tjelesno bolje razvijeni učiće dalje u sirotištu razne zanate. Rad sirotišta po tom traje oko djeteta do svršene njegove 12. godine, odnosno do svršetka početnih nauka, (mek­ tebi ibtidaije i osnovne škole); sirotište ih dakle uzgaja u godinama dječijeg života, kad im je uz­ goj u istinu najpotrebniji, u dobi kad dijete može da se bez nadzora lahko izvrgne u skitalicu i bes­ posličara, pa da kasnije sve dublje propada u kao kvara i opačina. Daljnje nauke u srednjim ili nijesu mogli izraziti svoga mišljenja pomoću štampe, koja je pod velikim pritiskom stajala. U takim prilikama morao je u izborima pobijediti. On postade gospodarem sabora, okolice sultanove ministarstva i cijele uprave. O dbor prenese sada svoju upravu iz Soluna u Carigrad, te nedaleko od porte postavi svoje sjedište, odakle će službe­ noj vladi svoje odredbe diktovati. Ali vlast i moć odbora približavala se svome kraju. Dok je god sabor diskutirao o reviziji 35. članka ustava, bilo je nezadovoljstvo u vojsci ve­ liki mah uzelo. Mnogo viših časnika bijaše se pri­ ključilo opoziciji. Dok su se njihovi suplemenici pripravljali na bunu, dotle su arnautski časnici obrazovali tajna društva i snovali o urotama. Jedan od njih, Tajjar bej, dade prvi primjer, povukavši se u gore sa nekoliko svojih drugova monastirske posade. Kabinet Said paše požuri se sa jednim zako­ nom, kojim zabranjuje vojnicima miješanje u po­ litiku, ali je već bilo kasno. Mahmud Ševket paša morao je dati ostavku. Jedna nova grupa časnika pojavi se tada sa odlučnim zahtjevima. Oni zatražiše od sultana, da odmah ispuni zahljeve pobu­ njenih u Makedoniji, a glavni su demisija mini­ starstva, raspust sabora i optužba članova Haki pašinog kabineta. (Nastavit će se). �Strana 3. ,Novi Vakat* Broj 5. zavodima nastavi će pitomci sirotišta po moguć­ nosti potporom zemlje, općine, društva ili koje korporacije, a oni na zanatima ostaće i dalje na brizi sirotišta. Za naše je sirotište podignuta prekrasna zgra­ da od dva boja, koja je sagrađena za svotu od 102 hiljade kruna na izvisitu mjestu, s prekrasnim pogledom na sve strane a osobito na jug i zapad kud se prostire šeher Sarajevo po brežuljcima i po ravnini u prostrano sarajevsko polje. Prema sjeveru je okrenuto glavno pročelje zgrade sa malim svjetinjakom s obe strane ulaza u sredini zgrade. U oba kata imade 9 velikih dvorana po 70 do 90 četvornih metara koje su upolrebljene za mekteb, za školu, za igru, za blagovalište, za spavaće sobe, i za džamiju. Osim toga ima 7 manjih potrebnih prostorija kao: kancelarija upravitelja, soba za podvornika, garde­ roba za odjela i obuću, kuhinja, bolnica i banja. Sve su prostorije za prebivanje pitomaca vrlo prostrane, svijetle, udešene po higijenskim propi­ sim a (vidi slike 3., 4. i 5. mekteb, blagovalište i spavaonicu). U podrumu su dvije velike peči, koje kroz cijev griju cijelu zgradu. U zgradi je, razu­ mije se, uvedena i voda, a rasvjetljena je električ­ nim svjetlom. Lijep utisak čini na čovjeka kad prvi put uđe u ovu zgradu. Kakva je krasna iz­ vana, još je ljepša iznutra. Sve je udešeno jedno — stavno ali sa zdravstvenog gledišta prostrano, vidno, čisto, a s gledišta ljepote ugodno. U sirotištu ima sada dječaka od kojih 17 ide u mektebi ibtidaiju izvan sirotišta (7 u II. 10 u III. razred) 32 ide u školu, a 25 uči u sirotištu I. razred ibtidaije, i godinama najstariji ide na zanat. Raspored i kućni red vrlo su lijepo udešeni. Dosta se vremena ima za učenje a dosta i za zabave i igre, što je također od velike potrebe za djecu ove dobe. Ta je igra i zabava također udešena da dosta upliviše na odgoj njihov. Tu se poduzimlju igre u samoj zgradi a i vani, a sve su udešene, da dje­ čicu tjelesno razvija i ujedno pobuđuje na oštroumnost, pažnju, dosjetljivost i t. d. dakle razvijaju im i duševne sile njihove. Kako ovaki rad i život razvija djecu, to se čak i za kratko vrijeme vrlo dobro opaža na njima. Pri svom dolasku u sirotište mnogi bijaše tjelesno slabunjav a duševno potišten, snužden i plašljiv; neki opet pokazivahu i znakove neke drzovitosti, surovosti i prostote. Sad je cijela četa čila i vesela, vedra lica, živahnijih očiju, spremna svaki čas hoćeš na posao i nauku, hoćeš na veselu i plemenitu igru i zabavu, koja je, usputice budi rečeno, posve izgubila karakter sokakne igre pomiješane s ružnim riječima i psovkom. Lijep red, tačnost i poniznost u ove dječice već prelazi u narav njihovu. Tek se u zavodu pojavi ko god sa strane, makar to bio kasap ili ekmekčija ili možda poštar koji se zavrnuo u hodniku, oni već stoje smjerno i ponizno uz duvar i uljudno pozdravljaju starijega. Sva su djeca u sirotištu jednako odjevena u kaputiće i pantolice. Za izlazak na van jjnaju deblje kaputiće i duboke cipele, Osim toga imaju rubenine koliko je potrebno, svako ima svoj peškir i rubac, a postelje su im lijepe i čiste, na jednostav­ nim krevetima stoje slamnjače sa čistim čašafima i dobrim pokrivačima. Hrana je udešena po zdravstvenim propisima: sve je ‘čisto, taze, krepko i hranjivo. Za doručak se daje hljeb od 10 dkg. (30 drama) i pržena čorba, koju petkom zamijenjuje mlijeko, a za ručak hljeb od 16 dkg. (50 drama) 10 dkg. mesa sastav­ ljena sa grahom, krompirom, pirinčom i t. d. Za večeru dobiju hljeb od 15 dkg., meso kao ručku i hošaf. Već spoljašni pogled na život u zavodu po­ buđuje u gledaocu interes i zadovoljstvo, a pro­ matrajući same pitomce osjećaš samilost za njih, osjećaš ugodnu dužnost i volju, da pripomogneš uzgoju i napretku ove lijepe četice naše mladeži. A tek da se još bolje približiš Jonim sirotanima, ne, oni u ovakovom životu i opskrbi nijesu više sirotani, da zađeš u razgovor s njima koliko ćeš tu otkriti momenata dirljivih i tugaljivih. Spnsti se, što više možeš do njih, povedi razgovor o prili­ kama njihovog pređašnjeg života pa da ti se i kameno srce ne razmekša! Na vedra lica navlači se za čas oblačak sjete, jedan tek kaže nešto iz svoje prošlosti, drugi već svoju nadovezuje, a svaku ovu malu uspomenicu poprati dubok, dirljiv dječiji uzgah. Sve je gotovo listom bez roditelja, jedva da se koji kao kroz san sjeća majke, a oca nikako. Tek ti nabaci po koji znamenit doživljaj što se njegove dječije duše kosnuo, a sve opet bez ikakva, saveza, bez početka i bez svršetka patio se i tu ­ marao koje kuda ko životinja, tako isprekidano kazuje, i gledaš ga, kako luta ko po tmini, dok na jednom završi razvedrivši lice: „onda me poslaše ovamo!" (Nastavit će se). Naši dopisi. Pismo iz Kladnja: Što trpjesmo, trpjet ne mogosmo Što durasmo, durat ne mogosmo Od zuluma — namet tečevina. Tako se naša ovogodišnja porezna komisija zanijela, da je posve zaboravila na svoj narod, navalivši nesnošljivu tečevinu bez suvala i đevaba, da samo omogući što lakše i brže avanziranje ko­ jem kuferašu. Tečevina je procjenjena bez ikakova oprav­ danja tako visoko, da je porez na tečevinu ne samo podvostručen, nego umnogostručen, da je našao vrhunac zuluma. Komisija, koja je krojila tu sudbinu ovamošnjem zaboravljenom — od Boga, ministra Bilinskoga, sabora i musalle — narodu, bila je sa­ stavljena od ljudi, koji ne imadu pojma ni o čem, nego znadu samo evetati, držeći se one: jel Glibo? Jest efendija. Šta Glibo? Šta i ti efendija. Čudno nam je da se nisu htjeli pozvati stručnjaci ili ti vrsni trgovci, koji nisu zulumčari ni tlačitelji svog naroda, nego baš one, koji se slijepo pokoravaju i ne misle svojom glavom. Kako je mjesto zabačeno i radi pomanjkanja komunika­ cija neprikladno za razvoj trgovine, to naš svijet iz dana u dan pada, a tečevina sve više raste. Narod se pumpa, gnjavi i zulumima zadavljuje, a ništa mu se ne daje i ne olakšava. Je li to pravo, da Kladanj daje svake godine 37 %> a kamo šta dobiva, gdje su željeznice, ceste, fa­ brike i t. d.? Nigdje ništa osim zuluma, nameta i tlačenja. Narod je u velikom strahu za svoj opstanak, jer ovogodišnja ljetina ne će donijeti ništa! Šta je bilo sve je propalo uslijed velikih svagdanjih kiša, poplava i silnih tuča. Pored ovih katastrofa nadošao je i taj namet na vilajet, pa je narod s tim u dušu ubijen. Neki su se išli žaliti, a neki u Sarajevo protestirati, a neki zagovaraju sazvati skupštinu u kojoj bi zajed­ 7ADRUŽNA TISKARA" nički protestovali protiv neopravdanog odmjerivanja, poreza i zahtijevati od zem. vlade, da ukine ovo­ godišnju procjenu, a da sastavi nove porezne ko­ misije od sposobnih, slobodnih i nezavisnih ljudi koji će htjeti i znati čuvati interese naroda i sta­ jati na braniku naroda svog. Caršija. Ispit na ženskoj iptidaiji u Gračanici. Kako se po svim školama i naučnim zavo­ dima obdržaju u ovom mjesecu ispiti tako se je imao obdržati na 3. o. mj. ispit na ovdašnjoj ženskoj iptidaiji. Sve učenice imale su u spome­ nuti dan doći u mekteb i to u finom i čistom odijelu već prema tomu, kako je koja bila u bo­ ljem stanju, gdje su podvrgnute bile ispitu. Ispit je vrlo lijepo protekao i koliko se je moglo tom pri­ likom konstatirati, našao je velikog odziva i polu­ čio se je njime nenadani uspjeh. Na koncu ispita činila se je dova, kojom su prigodom zazvonili u svačijim ušima harmonični glasovi mnogobroj­ nih djevojčica, kličući i dovikujući iz svega srca Amin! Na taj način se je svršio ispit iz vjerona­ uke. No valja istaknuti pri tom izložbu ženskog ručnog rada, kojeg su tokom ove godine izradile, te ga — kako je već po običaju iznijele i pokitile po zidovima soba. Skoro svakom je posjetiocu palo u oči one fino iskićene sobe sa čevrmama i mahramama, izvezenim zlatom i svilom, a među ovim vezenim predmetima bile su izvješane razne sedžade, lijepo izrađene i izvezene po najboljoj modernoj izradbi. Osobito su lijepi bili fini izve­ zeni jastuci, na kojima je izvezen, latinicom, ili arapski po gdjekoji duhovit stih. Čovjek čisto, nalazeći se u ovakovim momnetima, snebiva se u čudu i udivljenosti, pi­ tajući sam sebe, čije to ruke izradiše, osobito kad uzme u obzir, da je sve ovo produkt još sasma malenih djevojčica. Daj Bože, da i u buduće ovako uznapreduju i da se u njima pobudi što veća želja i za znanjem kao i za ovakim jednim korisnim radom. Naročito se ovim pozivaju očevi istih djevoj­ čica, koji su ikoliko radi usrećiti svoje kćerke, da oni najprije uvide potrebu za ovaj zavod, te da porade na tome i da daju svoje kćerke što više u ovaj mekteb, gdje se može kroz kratko vrijeme naučiti dosta, što je za njih potrebno. Kako ’sej je prilikom ovogodišnjega ispita moglo vidjeti, kako iz vjeronauke, tako iz ručnog rada postigao se je neprocjenjiv uspjeh u ovom mektebu s čega imamo, da zahvalimo našem agil­ nom nuallim ef. i gospođici muallimi na njihovu trudu. Domaće vijesti. Š k o ls k a v ije s t. U školskoj god. 1913./14. dijeliće zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu zemaljske Stipendije za pohađanje visokih škola. Stipendije prve kategorije za posve siromašne bos. herceg, visokoškolce iznose poprijeko 90 kruna mjesečno, a kad se polazi koja visoka škola u Beču ili Budimpešti 110 kruna mjesečno. Stipen­ dije druge kategorije za manje siromašne bos.herceg. visokoškolce iznose polovinu Stipendije prve kategorije 45 i 55 kruna mjesečno. Visina Stipen­ dije za polazak koje visoke škole u inozemstvu ustanoviće se posebice. Pored ove mjesečne pot­ pore davače se još takse za imatrikulaciju i inskripciju, za ispite i promocije i članarina za akademska društva za potpomaganje i njegovanje bolesnih đaka MUSLIMANSKO DIONIČKO BHUSTIfĐ U SAHA3EUU, ĆEMflLUŽa ULICA BH03 6Z. у Ш J Bogato snabdjevena sa najmodernijim slovima i materijalom, preporuča se za izradbu svih u tiskarsku struku spadajućih radnja. Cijene najjeftinije. S p e c ija lite ta : ------- Ukusna, m oderna izradba. ----- : Vanjske se narudžbe u najkraće vrijeme otpremaju. $ $ M e r k a n t iln e tis k a n ic e z a b a n ­ k e, n o v č a n e .z a v o d e i tr g o v c e , 5/ б/ Б7 �Strana 4. ,Novi V akat‘ Molbenice za bos.-herceg. zemaljske Stipendije po­ dastiru se zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercego­ vinu putem kotarskog ureda rodnog mjesta moliteijeva ili mjesta stalnog mu boravka i to naj­ kasnije do 5. augusta po novom ili 23. jula po starom kalendaru. U molbi treba točno naznačiti: a) nauku, poim ence specijalnu struku, kojoj se molitelj želi posvetiti; b) ime i mjesto visoke škole, koju hoće da polazi; c) kategoriju Stipendije, za koju moli; d) da li molitelj već uživa kakvu Sti­ pendiju; e) da li moliteljeva braća ili sestre ne uživaju kakvu zemaljsku Stipendiju ili su podnijeli molbu, da im se podijeli. Molbe valja obrazložiti ovijem svjedočanstvim a u originalu: a) ako je mo­ litelj apsolvent koje srednje škole, svjedodžbom zrelosti i posljednjom godišnjom svjedodžbom; ako je visokoškolac indeksom i svjedodžbama visoke škole o uspjehu, što ga je postigao na naukama za pošljednja dva semestra; b) krsnim listom, rodnim listom, ili svjedodžbom zavičajnosti; c) svje­ dodžbom kotarskog ili okružnog liječnika o zdravlju moliteljevu; d) svjedodžbom siromaštva, izdanom u tekućoj godini od nadležne vlasti. Molitelji, koji žele polaziti visoke škole s nastavnim jezikom, koji nijesu u srednjoj školi učili, imadu dokazati, da vladaju tim jezikom u mjeri, koja je dovoljna, da mogu predavanja uspješno pratiti. Molitelji treba da potpišu revers, kojim se obvezuju da će po svršetku svojih nauka stupati u bos.-herceg. zemaljsku službu. Napokon se primjećuje, da će se podijeliti veći broj Stipendija također za pohađanje ugarskih visokjh škola. Potpora muhadžirim a. Ovih dana dobili smo od općinskog ureda u Prozoru svotu od 100 K kao potporu muhadžirim a, koji su se za vrijeme balkanskog rata povratili u domovinu. Neka je plemenitim Prozorcima naša najtoplija hvala i pri­ znanje za ovaj darak našoj goloj sirotinji. Nadati se je, da će se i druga mjesta povesti za ovim plemenitim primjerom i votirati koju svoticu, da se ublaži bijeda ovih najviših nevoljnika. Sarajevska gradska o p ćin a za proslavu prve mature na vel. realci u Sarajevu. Na predlog gradskog zastupnika Petra Vekića, da i gradska općina doprinese štogod za proslavu prve mature na velikoj reaici u Sarajevu zaključilo je gradsko vijeće da se za tu proslavu odobri svota od 300 kruna, kao što je ista tolika svota prije za proslavu prve mature na velikoj gimnaziji bila odobrena. Štlpendije za trgovačke stručne i trgo­ vačke šk ole, te trgovačke akademije u školskoj godini 1913./14. Trgovačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu podijeliće i u na­ rednoj školskoj godini 1913./14. više Stipendija si­ romašnim i dobrim učenicima trgovačkih i trgo­ vačkih stručnih škola, kao i trgovačke akademije u Sarajevu, a eventualno i trgovačkih akademija u m onarhiji. Molbe za ove Stipendije treba poslati trgovačkoj i obrtničkoj komori u Sarajevu naj­ kasnije do 15. augusta o. g., a treba im priložiti svjedodžbu o svršenim naukama, svjedodžbu o imo­ vinskim prilikama, kao i rodni odnosno krsni list. Stipendije za zanatlijske škole. T rgo­ vačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu podijeliće i za narednu školsku godinu nekoliko P Stipendija za zanatlijske škole. Molbe treba poslati na komoru najkasnije do 15. augusta o. g. i pri­ ložiti im rodni odnosno krsni list, svjedodžbu o imovinskim prilikama, svjedodžbu o svršenim na­ ukama i potvrdu, da je molitelj već predao molbu da bude primljen u zanatlijsku školu u Sarajevu ili Mostaru. Za muhadžire. Prilikom pazara u Bugojnu u pretprošli petak sakupili su Iljas beg Bušatlija i Džaferbeg Hadžibegović među posjetiocima pazara za naše muhadžire svotu od 103 K, koju je presjednik odbora za muhadžire g. Rifatbeg Sulejm anpašić otpremio u Sanski Most na ruke gradona­ čelnika g. Huseinbega Alajbegovića, da novce odmah među muhadžire podijeli, jer je tamo bijeda velika. Požrtvovnim darovateljima i vrijednim sakup­ ljačima hvala od naše strane. Narodni poslanik gosp. Todor Srdić p o lo žio mandat. Kako doznajemo, narodni po­ slanik u III. kuriji za kotare Bihać i Petrovac g. Todor Srdić položio je svoj poslanički mandat, te će se ovih dana raspisati novi- izbori za upražnjeno poslaničko mjesto. Dar za udovicu um orenog kočijaša Teropčića. Momčad 4. bataljuna c. i kr. pukov­ nije br. 84 u Sarajevu sakupila je među sobom 255 K 10 h., za udovicu kočijaša Josipa T erop­ čića, koji je u blizini Alipašinog mosta ubijen, te je taj novac njegovoj udovici po vladinom po­ vjereniku uručen. Šta je sa gradnjom škole u Jakešu? Tuže nam se jakeški muslimani, da već cijelu go­ dinu dana čekaju uzaludno na gradnju osnovne škole, za koju su lani molili zemaljsku vladu. Kada su muslimani iz Jakeša zamolili za školu, obećali su dati u tu svrhu potrebito zemljište i nabaviti ostali građevni materijal. Nije dugo prošlo, te je okružna oblast u Banjaluci izaslala komisiju sa liječnikom, da se odredi mjesto za gradnju škole. Pošto je komisija sve ispitala i pregledala, javljeno je seljanima, da će im se škola napraviti, te selja­ ni dovukli materijal na određeno mjesto. Od tada je proteklo vremena više od jedne godine, a o gradnji škole ni spomena, prem da se je za istu stvar više puta kod vlade pitalo. Jakeš je čisto muslimansko selo, u kojem ima preko 100 za školu sposobne djece, pa će valjda to i biti razlog što se tu ne gradi škola. Upozoravamo s toga školsku upravu, da već jednom udovolji želji ovih jakeških muslimana, jer je za njih velika šteta i gubitak ako i ova godina prođe kao i lanjska. Unapređenje svilarstva u Bosni i Her­ cegovini. Kao što je poznato, svilarstvo se odavno goji u nekim krajevim a Bosne, a napose u toplijim krajevim a Hercegovine. N oodskora je otpočela proiz­ vodnja čaura (kokona) da se razvija i za izvoz, pa je taj izvoz od priličnog zamašaja jer pruža stanovništvu i zemlji prihodu gotovu novcu u ono]doba, kada prihodi od poljoprivrednih proizvoda najslabije utječu. S toga razloga pregla je zemaljska vlada, da gojenje svi­ lenih dusjenica što više uvede u Bosnu i Hercegovinu. Dotične mjere rasprostiru se u jednu ruku na to, da se poveća broj postojećih dudova (m urvi), a u prugu ruku, da se u nar. osn. školama uvedu uzorne gojidbe, da u privatnih osoba nadgledaju gojidbu oni organi, koji su tome vješti, da se omogući izvoz — ™ Broj 5. za prodaju raspoloživih čaura (kokona) i izdaju nagrade za uspješno nastojanje oko unapređenja svilarstva. Godiee lfH2. gojilo se svilarstvo skupa u 20 kotareva, u 477 stranaka iz 69 mjesta. Za gojidbu upotrijebljeno je svega 4.904 grama jaja od svilenih gusjenica, što je kralj. ugar. nadzorništvo svilarstva u S z e g s z a r d u predusretljivo i bes­ platno ustupilo. Trajno pohladno i kišljivo vrijeme naškodilo je gojidbama, pa je ušljed toga i konačni rezultat u prosjeku samo osrednji bio, jer se u svemu proizvelo samo 4.8 02 Kg kokona u vrijednosti od okruglo 8950 krrna. Ove godine opaža se Bogu hvala u Bosni i Hercegovini veoma živahno interesovanje za svilarstvo, u koliko se naprema lani više od dvostruke množine jaja od svileeih gusje­ nica upotrebilo. Biće, da je za rasprostiranje doma­ ćeg svilarstva veoma mnogo doprinijelo i to, što je zemaljska vlada potakla misao, da se za nasađivanje živih ograda poljskih puteva upotrebe dudovi (mur­ ve). Osobiti uspjeh od toga pokazao se u području tuzlanskog okružja. Društvene vijesti Odgoda „Gajretove" skupštine. Prim amo od G lavnog O dbora društva „G a jret": Uslijed toga, što se skoro ni jedan „Gajretov“ pododbor niti povjerenik nije odazvao pozivu Gl. Odbora, te nije na vrijeme poslao svog godišnjeg iskaza, Glavni Odbor bio je prisiljen u svojoj sjednici, dr­ žanoj dana 12. jula o. g. zaključiti, da se ovogo­ dišnja glavna skupština društva „Gajret”, koja je bila zakazana za 18. jula o. g. odgodi do utorka dne 29. jula 1913. Skupština će se obdržavati u velikoj sali Društvenog Doma u Sarajevu u 2 sata poslije podne. Prijateljima Hrvatskog Sokola. Kako već oglasismo u nekim našim novinama, obdržavaćemo na Ilin-dan, u n e d j e l j u d n e 20. s r p n j a 1913. svečanu proslavu razvitka zastave „Hrvatskog Sokola” u Bihaću. To je baš dan, kojim otpočinje veliki višednevni godišnji krajiški vašar i izložba u Bihaću, spojeno sa raznim špor­ tovima kao: nogometnom utakmicom, konjskim trkama, nagradnim pucanjem i t. d. — U koliko mogosmo imati pri ruci imena i naslove rodo­ ljubnih osoba i društava, koje računamo u prija­ telje hrvatskog sokolstva, učinismo našu dužnost, te razaslasmo programne pozive. — Uza svu našu opreznost, naći će se još mnogo slučajeva, gdje nam s pomanjkanja adresa nije u ovaj zadnji čas moguće pozvati sve, koji spram sokolske ideje goje osjećaje. Činimo to evo ovim javnim putem. Prijatelji hrvatskog sokolstva neka ovu noticu prime kao poziv na ovako rijetku slavu našeg mladog hrvatskog sokola, koji će žarkom ljubavi susresti sve rodoljube i biti im zahvalan za svaku materijalnu i moralnu pripomoć. — Prijatelji! U borbi smo dižuć sokolstvo. Želimo se odužiti po­ stulatu sokolske ideje. — Bratstvo nam je lozinka, — domoljubje zadaća. — Krčiti imamo silne trno­ vite puteve a pregaziti neprohodne klance i bogaze u našoj KiHjini. — To možemo postići uz sve­ stranu potporu prijatelja hrvatskog sokolstva, jer: samo bratska veza i uzajamno susretanje kadri su dići, unaprediti i uzdržati sokolsku ideju. Zdravo! -------- DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vpsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po Vio lit. var Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. ап . пит �Strana 5. ,Novi V akat' Broj 5. U Bihaću, dne 11. srpnja 1913. Starješinstvo „Hr­ vatskog Sokola". — Dobrovoljni prilozi šalju se na b r a t a M a r k a B u k l i ć a , b l a g a j n i k a „Н. S.“ u B i h a ć u. Iste priloge ćemo poslije svečanosti objaviti u novinama. Molimo i ostale novine, da ovu vijest preštampaju. Sarajevsko lovačko društvo priređuje u nedjelju 20. jula u Karolininu dvoru (Karolinenhof) za svoje članove prvo nagradno strijeljanje na zemljane ploče i staklene kugle. Početak strije­ ljanja je u 2 sata poslije podne, a članovi koji žele vježbati mogu doći u 10 sati prije podne. Umoljavaju se članovi društva, da u što većem broju ovomu prvom strijeljanju prisustvuju, a svima prijateljima ovoga športa slobodan je pristup na strjeljanu. Političke vijesti. Vijesti iz Turske. Sporazum Mladoturaka i Arapa. Tajnik mladoturskog komitea Ejub Sabri beg javlja, da je postignut potpun sporazum između izaslanika sirijskih i mladoturskog komitea glede reforama. Ovaj sporazum od zamašne je važnosti po Tursku imperiju, jer se ovim stalo na put stranim intri­ gama, koje se po Siriji šire. Financijske rasprave u Parizu. Ovih dana su govorili turski delegati Džavid beg i Halagjijan ef. u financijskoj konferenciji u Parizu, braneći stanovište Turske, da ne mora platiti ratne oštete balkanskim državama. Ovi su govori vrlo povoljno djelovali na delegate velevlasti, te su na­ zore turskih delegata odobrili delegati Engleske i Njemačke. Turski su delegati očitovali, da ne će o ratnoj ošteti ni u kojoj formi raspravljati, te su izjavili, da će odmah prekinuti pregovore, ako de­ legati balkanskih država ne odustanu u kratkom roku od traženja ratne oštete. Turske ratne lagje. Prvi turski dreadnought, koji se pravi u Engleskoj, biće skoro dogotovljen. Sada se radi na naoružanju istoga, te je u tu svrhu otišlo nekoliko oficira iz Carigrada, da nagledaju to naoružavanje. Dreadnought će se zvati „Rešadija". Također je riješen spor sa Italijom radi turskog krstaša, koji je pravljen u Italiji, te ga je bila zaplijenila Italija, jer je prije njegovog dogotovljenja buknuo tripolitanski rat. Balkanski rat. Situacija na Balkanu. Iza velikih poraza, koje je zadnjih dana doživila bugarska vojska, nastupila je ona sada uzmak na svim linijama i povlači se prema prijestolnici, gdje se čine pripreme za svake eventualnosti. Premda primirje nije uglavljeno, izgleda da su operacije prestale, jer okršaji, koji se još tamo-amo događaju, nijesu od kakvog višeg zamašaja. O riješenju spornih pitanja javlja se, da Sr­ bija i Grčka žele, da bi se spor između njih i Bugarske riješio direktnim pregovorima između njih, bez ičijega posredovanja, jer se boje da bi se ratno stanje moglo još na neodređeno vrijeme pro­ duljiti, ako bi se pristupilo diplomatskim raspra­ vama. Na predlog i poziv da obustavi ratne ope­ racije, odgovorila je Srbija, da je spremna ovom pozivu istom onda udovoljiti, kada preliminari mira budu potpisani. Na isti poziv grčka vlada odgo­ vorila je još oštrijim tonom, jer kaže da će se mir potpisati na ratištu. Osim ove želje i namjere da same štite i brane svoje interese, balkanski savez­ nici imaju još i tu namjeru, da se vojnički bolje osiguraju prije nego primirje bude zaključeno, S druge strane potekla je iz Francuske misao o evropskoj konferenciji za riješenje spornih pi­ tanja na Balkanu. Ovaj predlog Francuske osniva se na tom, što se odluke, stvorene među balkan­ skim državama na osnovu direktnih rasprava ili zaključci, stvoreni na konferenciji u Petrogradu, kako Rusija želi i predlaže, ne bi mogli smatrati konačnim riješenjem spora, jer bez privole evrop­ skih sila, a naročito Austrougarske ne može biti govora o konačnom uređenju ovih spornih pitanja. Kako se međutim ne pokazuje osobita naklonost u Engleskoj za jaču intervenciju evropskih sila, to izgleda, da će se riješenje spora prepustiti samim balkanskim državama. Rumunjske čete zaposjele su Silistriju i cijelo područje, koje' leži između stare granice i linije Tutrakan—Dobrič—Balčik bez ikakovih napora i žrtava, jer im se bugarske čete nijesu nigdje odupirale. Hoće li rumunjska vojska i dalje prodirati, nije poznato, jer Rumunjska nije još ništa izjavila o svojim zahtjevima i šta je konačna svrha njene vojne. Ali kako stižu vijesti, da se jaka rumunjska odjelenja koncentrišu i na drugim pograničnim tačkama, te kako Rumunjska naglašava, da se sada ne radi više o strategijskom osiguranju granice nego o uspostavi ravnoteže među balk. državama, koja se je njihovim teritorijalnim proširenjem uzdr­ mala, to je donekle osnovana tvrdnja, da će Rumunjska i dalje prodirati. Nije određeno i jasno ni držanje Turske. Bugarska je izaslala svoga delegata Načevića, da pregovara sa Turskom o uslovima, pod kojima bi Turska očuvala neutralnost u novom ratu. Grčka je također izaslala svoje delegate u Carigrad, da osujeti osnove Bugarske. Bugarski je delegat ostavio Carigrad bez da je polučio kakav uspjeh za tih pregovora, a istodobno je izašla irada, kojom se naređuje vrhovnom zapovjedniku Izzet paši, da zaposjedne one krajeve, koji Turskoj pripadaju. Hoće li Turci zaposjesti krajeve u pravcu MidiaEnos i tu ostati, ili će marširati dalje prema Edreni, kako neke francuske novine javljaju, to još nije sigurna stvar. Bojevi u Trlpolisu. Prema pismovnim vijestima nekih talijanskih listova položaj Talijana je u Cirenaiki veoma ne­ ugodan. Oficiri i vojnici onoga odjelenja, koje stoji pod zapovjedništvom generala Tassonija, izgubili su svaku disciplinu i red radi prevelikih napora, žestoke vrućine i čestih napadaja beduinskih. Mora se što prije ova kolona odatle maknuti. Jučer na 11. ovoga odaslana su u Dernu i Bengaziju nova pojačanja. Broj 6392 ех. 1913. Natječaj. Kod ureda vakufsko-mearifskog saborskog odbora u Sarajevu, popuniće se mjesto mjernika sa godišnjom plaćom od K. 2.200. — i doplatkom od K. 960. — Molbe za gornje mjesto imaju se potpisa­ nome podnijeti do 25. jula ove godine i istima priložili svjedodžbe usposobljenja . Imenovanje će biti na godinu dana privre­ meno, a nakon toga definitivno, ako se namještenik pokaže sposobnim i vrijednim. Vakufsko-mearifski saborski odbor. li zohiip se traži begluh sa ovećom kućom, gospodarskim zgradama, šljivikom i oko 40—50 dunuma zemlje, i to u blizini Sarajeva, uz željezničku prugu prednost. Ponude pod „Begluk" na upr. lista. Brzojavi. Atena, 15. jula. — Kralj je razgovarao sa predsjednikom kabineta o koraku, što ga je preduzela ruska vlada glede obustave operacija, te šu se sporazumili glede odgovora na taj ruski predlog. Grčka će samo u tom slućaju obustaviti operacije, ako se na samom ratištu potpišu slijedeći uslovi: Bugarska odstupa sva ona područja, koja su po saveznicima zaposjednuta, odšteta svih troškova, koje je Bugarska prouzročila, garancija za vlasništvo i život G rka u Traciji, a naročito jamstvo za slo­ bodno vršenje vjere, i najposlije demobilizacija u roku, koji se ima ustauoviti. Biograd, 14. jula. „Samouprava" javlja, da su se saveznici na savjete Rusije izjavili spremni, da započnu pregovore o miru i da čekaju bu­ garske opunomoćenike da se zaključe preliminari mira. Beč. 15. jula. Austrijski gnneral-stabni čas­ nik Gottlicher, koji je bio kao general-stabni šef dodijnljen zapovjedništvu u Poli, desingniran je kao član međunarodne komisije za ustanovljenje granica za Albaniju, te su prema tome bez osnove vijesti, da je Gottlicher uzet u izgled za organiza­ ciju albanske vojske, koja se ima provesti. L ondon, 15. jula. Na jedan upit, upravljen na Greya u doljnjoj kući, da li će Englezka interve­ nirati u balkanskom ratu, odgovorio je Grey, da je intervencija isključena. Evropa će sve učiniti, da se dokrajči rat, ali bi bilo izvanredno teško, da se mir uspostavi prisilnim sredstvima. Proti Turskoj nijesu nužne nikakve mjere dok Turska ostaje pri tome, da zaposjedne samo liniju Enos-Midia. Grey drži da rat neće trajati dugo i da ne će nikakvih komplikacija prouzročiti. Beč, 15. jula. „Milit. Rundschau" javlja, da se jaka rumunjska odjeljenja sabiraju u prostoru Kalafat-Korabia-Krajova, te da su rumunjske čate prešle Dunav u Kočevu i kod Rahova. Biograd, 15. jula. Ministar predsjednik Pašić otpulovao ju u Niš, da sa crnogorskim ministrom utanači zahtjeve, što se imadu staviti Bugarskoj. Biograd, 15. jula. Ne uračunavajući manje okršaje mir je nastao ima tri dana. Neumjesna je vilest, da se od četiri dana bije kod Kustendila odlučna bitka. Svakovrsnog CRIJEPA na veliko prodale po sasvim umje­ renim cijenama M OISE I. R O M A N O SARAJEVO, Ćemaluia ulica broj 35. Čitajte i čudite se! N ečuveno! 600 komada samo za K 3-80. Jedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ znata Marka „Arion" za koji se jamči 3 godine; 1 ele­ gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prsten za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca, ne zapada već same K 380. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. F*. Lust, Krakov br. 9. NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se �Strana 6. I „Novi Vakat' „HERCEG BOSNA" Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i H ercegovinu. ttS M I Skladište t c t s i najmodernijih Automobila I glasovite njemačke tvornice R a v n a te ljs tv o u S a ra je v u . .MIELE« Dionička glavnica K 4,000.000. m ш m ш Zavod preuzim a osigu­ r a n j a : a) proti požaru zgrade, gos­ podarske i obrtne zalihe, robu, po­ kretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za po­ jedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na ljudski život K o m b i n a c i j e za o si gu ra n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osigu­ ranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) ži­ votne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. kao i svih potrepština za aotomobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bosnu i Hercegoyinu Moritz Josef Finci! Sarajevo: Ćemaluša br. 43: Sarajevo. Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice MICHELIN kao i pisaćih stro­ jeva „MERCEDES-. Telefon 221. Brzojavi: Moritz Finci. �Strana 7. .Novi Vakat* Broj 5. Privilegovana zemaljska banka :: ZA BOSNU I HERCEGOVINU, ------ - ~i uvela Je novi način štednje, :: i ■— ■ ~ podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem; novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije ta k o v a ku tija, d o s ta j e d oć i u b an k u i ja v iti s v o ju a d r e s u ili pisati. SPECIJALITETA: Merkantilne tisk an ice - ili v iše boja u jednoj - II ■ Najmodernija izradba svih tiskarskih radnja za javne i privatne urede, banke, novčane zavode, - trgovce itd. itd. - - Zadružna tiskara M U S L H K O DIONIČKO О К Ш О teioaluSa EZ. SARAJEVO. ĆBmaluša 6Z. -- u kući trgovačke špedicije -- Općine, društva i gospodarske za­ druge uživaju znatan popust. Vanjske narudžbe kretom pošte. Najjeftinije cijene bez konku111 rencije. iI! Posjetnice, zaručne i vjenčane karte, po­ zivnice, računi, omoti (kuverti), listovni papiri, memorandi, dostavnice, zaključna pisma, posmrtnice, cijenici, novine, knjige i brošure, plakati, letači itd. itd. Svaka se narudžba u najkraće vrijeme otpremi. I z r a d b a s v ib tisk an ica p o v o lji latin ico m i ćirilicom , k a o i n je m a č k o m , m a d ž a r s k o m , č e š k o m ” ‘ * s k o m j e z ik u . i talijan - . . �Strana 8. ,Novi Vakat* Prva tvornica kola ZEIH fiLtSK O - KIIP9LIŠTE - Reicha i Lebcherza u Novom Sadu. P riz n a t o s o l d n a t v o r e v in a _ _G o d iš n ja p reko 300 v o z n ih o p re ­ n a j b r iž lj iv i je ili se se k o la na o p ra v lja ju že lju Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0 % popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno tra m p e . VVV D IREKCIJA L JE ČIL IŠT A . LEON FINCI Hrvatska Centralna Banka S a ra je v o ® za Bosnu i Hercegovinu. ® Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice — za trgovce -• - SARAJEVO. mm ::: JOSIPA UL. ::: V LA S T IT A PALACA. - FRANJE PO D R U Ž N ICE U M< 'STAR U I TUZLI. Franje Josipa ulica br. ц. □ □□ : JOSIPA OL. ::: Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. ■■■ ::: Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 Н. — Pričuvna п: zaklala 270.000 R. - Ukupni ulošci oko 3,000.000 H. ::: dobivaju se je­ dino u Iira o j Tiskari MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsnedeposite i upravljanjim a. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. Majka i djetinja njega Izdaje kreditna pisma. c ije n a K 2.50 ::::: neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Iznajmljuje SAFES OCPOSIT uz najamninu počevši od 1 H mjesečno. ---------------------------- -- S T O L A R SK A RADIONICA Sabović i Bušić, Sarajevo - ĆEMALUŠA ULICA 45. ju Preporučuju ве »I. općinstvu ш H O N C E S I O N I R R N I R G E N T U R N I POSTI O 111 Salih96a- ga Nuhić i sČEMPLUSH inov96i- |1 i [EfflflLUSfl larl.kog namjeftlaja, Hotela, | Štamparija, dućann 1»ve u tu »truku »padajuće radnje po nalnovljem »l.temu, — Prva Bpeclalna radnja u orlentalskol (ala mrka) Izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručbe Iz vana obavljaju se brzo' I kulantno. :t Cljenlke 1nacrte Šaljemo besplatno. u SARAJEVO. i u\u za Izradbu pokućtva, kance- — Novo I Važno za majke Dr. Salom : ::::: SARAJEVO N o vo ! Preuzim a uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. CEMALUŠA BR. 62. Ј јЦ VTV ■ ■ ■ ■ ■ ■ Knjižara i papir. : : nica ;. Pozor! ĆEMALUŠA ULICA 45. 0 Sezona od IS. svibnja [maja] do honca rujna [septembra]. m a — I lu s tro v a n i c ij e n o v n ic i b e s p la t n o i fra n k o . — S t a r a 1 j KOD 59R9]E1I9 U BOSNI - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. W internitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. Josip Hostifc 1a Lirnanu, t u do ž e lj e z n ic e stanice. IVajveće stovarište različitih modernih kola i sa o n lc a od na]jednostovnl]e do najelegantnije izrade po jeftinoj cijeni. p r o iz v o d n ja Broj 5. Bavi se svim agenturskim poslovim a, na­ ročito posredovanjem kod p rodaje kuća, gradilišta, zemalja u velikim kom pleksima, šuma i m ajdana, te posredovanjem za iznajmljivanje stanova. Posluga brza i tačna, provizija vrlo umjerena. ■I" : Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnika pisama od raznih posjednika i drugih, što dakazuje brzinu i tačnost u posredovanju. Ro ždi šta bupiti ili prodati, neba se obrati na gornju adreso. — I Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Naš politički list. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D . Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/92799633692e17f9ea3353fd615a72e7.pdf de21aca06222640719b87763a33f8628 PDF Text Text Izlozi dva puto nedjzljno I to srijedom i subotom. IM iiitD O i upravo: Cemu: luša ulico broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranbirona pismo ne pri­ maju se. Pretplatile cijene: NOVI V A K A T List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj б. Novi rat i Turska. Ako ovo pitanje stavimo na povjest, dobićemo negativan odgovor. Odkada su Turci došli u kon­ takt sa Evropom, prati ih njezina perfidnost. Pa­ dom arapskog carstva i Hilafeta Turska je zadodobila suprefnaciju u islamu i preuzela na sebe tešku zadaću da čuva islam pred Evropom. Ev­ ropa je poplavila sav islamski svijet i otela mu njegovu samostalnost, a ostala je još samo Turska, koja je mogla da' do daais. očuva-svoju državnu i političku neodvisnost. Pod izlikom širenja kulture ili oslobođivanja potlačenih naroda ispod njenog jarma otkida se i od nje komad po komad dok joj ne kucne zadnji čas. Turska je pod vječitim pritiskom Evrope, koja traži reforme i intervenira, a kada se nađe u Turskoj muževa, koji bi htjeli da reformiraju, ona im smeta provesti. U mirno doba sve se natječe za njene simpatije, jer se radi o koncesijama i o gospodarskom eksploitisanju, a PODLISTAK. staviše i osnovaše nove ratne sudove. Novi ratni sud ukinu novine odbora, a članove mu spremi u zatvor. (Nastavak.) Nekoliko dana iza odlazka Mahmud Ševket paše morao se je i Said paša sa ostalim svojim drugovima povući. Neprijatelji odbora izvojštili su konačnu pobjedu, te je konstituiran novi kabinet Gazi Muhtar paše, kojega je duša bio Kamil paša. U novi kabinet stupio je i Nazim paša. Čim se je novo ministarstvo uspostavilo, opo­ zicija je odmah dobila zadovoljštinu. Raspust sa­ bora, kojeg su tražili Amauti i časnička liga iz­ rečen je u zakonitoj formi, čemu su se napokon i članovi odbora pokorlii. Sa novom vladom oživi ponovno i liberalna štampa. Murad bej se povrati sa Rodosa, AliKemal iz Pariza i Riza Tevfik iz Londona. Ali uz ove ljude, koji su borbu vodili na ozbiljan i do­ stojan način, bilo je i žurnalista niže kategorije, koji su se samo klevetanjem i vrijeđanjem služili u borbi protiv odbora. Šta je najgore i oni brzo zapadoše u one iste pogreške kao i njihovi protivnici. Poput njih po­ kušaše i Ahrari da pročiste vojsku, tej poslaše u daleke krajeve mnoge mlađe oficire. Podijelivši amnestiju Ahrarima i okolici bivšega sultana, ukinuše obsadno stanje, ali ga |do malo opet uspo- Godina 1. Sarajevo, 19. jula 1913. jete da će na Sofiju udariti, narod se u zemlji buni i sve prijeti građanskim ratom. I sad u ovom času kada su bugarske čete potučene, kadi se u Bugarskoj sprema revolucija, u tom dakle času kada će u Bugarskoj da zavlada prava anarhija, Turska hoće da iskoristi ovu za se povoljnu situaciju. Turske čete idu, ne da osvajaju zemlju od Bugarske nego da povrate jedan dio onoga, što im je proti svih principa morala i pravde oteto i što im je za opstanak i očuvanje njihove prijestolnice neophodno nužno. Turske trupe mar­ širaju prema Edreni, da povrate ovaj islamski grad svojoj vlasti i oslobode 95 postotaka tamoš­ njega islamskog žiteljstva ispod zuluma bugarskih krvopija. Danas-sjutra zauzeće Edrene biće jedan fait accompli, kojeg je Evropa usprkos svojim iz­ javama, da će čuvati status quo, balkanskim sa­ veznicima priznala, a hoće li ga priznati i Turcima, veliko je pitanje. U času kada je Turska provađala reorgani­ zaciju vojske, u času kada su se stranačko-političke strasti bile tako razbjesnile, da je taj pokret zahvatio i redove same vojske, te u temelju uz­ drmao njeno jedinstvo i disciplinu, u tom času kada je dakle Turska bila upotpunoj desorganizaciji i u vojničkom i u političkom pogledu, Bugarska je sa osta­ lim svojim saveznicima navijestila Turskoj rat i sa svom svojom oružannom silom stupila na njezino područje. Rat je započeo u noći 16. oktobra okrša­ jima na rijeci Marici i u okolici Mustafa-paše i Kirk-KIise, a završio se je predajom Edrene, toga čisto islamskog grada u dušmanske ruke. Vojna se je dakle svršila porazom Turaka i gubitkom cijelog evropskog posjeda do jednog malog kutića blizu Carigrada, premda je cijela Evropa prije rata svečano izjavila, da rezultat rata, kakav bio da bio, neće utjecati na teritorijalni opseg pojedinih ratujućih država i da će se čuvati status quo. Taj fa­ mozni status quo nije se mogao očuvati, jer je Evropa stavljena pred jedan fait accompli, kojeg je morala sankcionirati. Vojna je proti Turskoj svršena, i sada treba plijen po pravdi podijeliti. Saveznici se ne mogoše u tom nasuliti, jer Bugari precjenjujući svoje za­ sluge u zajedničkom ratu protiv Turske, hoće da se striktno vrše odredbe ugovora, a Srbi i Grci ne daju živi zemlje iz šaka i traže da se Bugarska pokloni pred izvršenim činom. Kako jedan drugoga nijesu mogli uvjeriti o valjanosti svojih argume­ nata, to su pustili da odluči mač. Bugarska koncentriše svoju silu prema Srbiji i Grčkoj i započe krvaviji rat nego je prije bio. Bugarska doživi u ovome ratu onu istu sudbinu, koju je prije Turska doživila: poraz na svim linijama. Saveznici joj pri­ Političke struje u Turskoj. Za Sarajevo Н 14.- 7.- 3.SD Sa dostavom u bućuHlE.-B.-4. Za pokrajinu H 16.- 8.- 4.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Odbor se bijaše odlučio da vodi borbu zako­ nitim sredstvima. Tako započme borba putem novinay koju je ispred odbora vodio Tamin u Cari­ gradu, a „Turk-dili", „Turk-ili" i „Turan" u pro­ vinciji. Centralni odbor bude obnovljen, te je sada brojio među svoje članove princa Said Halima, Musu Ćazima i druge velike dostojanstvenike. Odbor se bijaše odlučio da radi u buduće onako, kako to rade političke stranke u Evropi, te čekaše rezultat izbora. U isto doba bijahu neki članovi neodvišnjaci kao Ferid bej i drugi osnovali jednu novu stranku, za koju se je držalo, da je tajno panturkistička, jer ju je „Turk-jurdi", koji je ^zastupao i branio panturkističku misao, sokolio i bodrio. U istinu ona nije imala stalna i određena programa, nego je svoju politiku prema potrebama mijenjala. Osim toga politika im je bila umjerenija nego u odbora. Oni su zabacivali parlamentarizam i htjeli su imati takovu, vladu, koja bi bila samostalnija i neodvisnija prema saboru. Organ ove nove stranke zvao se je „Ifham". Ahrari im nijesu vjerovali, te su ih držali za isto ono šta i odbor. Svrha im je, govorili su Ahrari, da se pod drugim imenom domognu izgubljene vlasti. Novi kabinet Muhtar paše i Ćamil paše sklopio mir sa Italijom glede Tripolisa. Ovakav mir iza­ zvao bi u drugim prilikama bunu u narodu, ali kada ju nevolja snađe, onda nema nikoga, ko bi u ime pravde i čovječnosti za nju jednu riječ rekao. Prema Turskoj je bilo sve dopušteno pod­ uzimati, te nijesu ni obziri pravde i poštenja prema njoj vrijedili. Prevariti, ugovor prekršiti, najgrubija barbarstva na njima počiniti bilo je dozvoljeno. Dosta je samo napomenuti spaljenje turske flote kod Navarina za vrijeme grčkog rata za neodvis­ nost, kada je flota Engleske, Francuske i Rusije na vjeri napala na mornaricu Ibrahim paše i uništila je. Djžanje Evrope prema Turskoj i u ovim naj­ novijim događajima nije ništa bolje, a sada se već javljaju glasovi, da će se zajednički poduzeti sve nužne mjere, da se zaustavi prodiranje turskih četa preko linije Enos-Midia, ako bi to Turska htjela pokušati. Tako dakle i prošlost i sadašnjost dokazuje da se’ neće sve dotle mirovati, dok se ne zada smrtni udarac i ovoj pošljednjoj samostalnoj is­ lamskoj državi, koja je toliko stoljeća stajala na braniku islama i njegovih privrženika. Svi muslimani na zemlji došli su do ove spo­ znaje, ali ne mogu ništa protiv ovoga učiniti, jer muslimani ovaki kakvi smo nemamo uslova za borbu i opstanak u ovim novim vremenima. Uzroci i posljedice našeg zastoja. (Nastavak.) Škola je bila strašilo u očima našeg starijeg naraštaja sve do konca prošloga vijeka, a postala je strašilo na osnovi glasova, koje su Kutscharine piršipetlje širili među narod na razne načine. Ti su glasovi nalazili odziv po svuda među bezima i agama, među trgovcima i esnafom. Dati u školu dijete značilo je izazvati proti sebi cijelu islamsku Turska je tada stajala pred drugim opasnostima imala je da izdrži novi rat. VI. Nutarnja i izvanjska politika stranke. Prema ovomu što smo do sada vidjeli, odbor „Jedinstvo i Napredak" bio je više neka tajna družba, slična karbonarima, nego li politička stranka. On je ispovjedao napredne misli i bio odan ustavu i domovini, ali nije imao jasno opredijeljenih na­ čela niti jednog logičnog pravca. Kraj svega toga on je bio u Turskoj jedina grupa, koja je bila donekle homogena i koja je znala oko sebe oku­ piti sve napredne i domoljubne elemente. Opozicija je bila samo jedna konfuzna masa, u kojoj su najoprečnije misli bile zastupane. Pomiješani su tu bili: liberali i konzervativci, klerikali i'.slobodoumnjaci, konstitucionalci i apsolutiste. Mnogo ih je tamo bilo i radi egoizma i mržnje, bez ikakovih ideala i patriotizma. Članovi odbora s druge strane nijesu imali nikakva izkustva u upravi i htjeli su provađati jedan program, koji je bio pun iluzija i neprimje­ njiv na zemlju, koja je napučena tako raznovrsnim elementima kao Turska. Njihovo nastojanje da sve ove hetorogene elemente pretvore u turski elemenat ostalo je bez uspjeha; šta više izazvalo je opće nezadovoljstvo, jer su se ovomu odupirali i sami muslimani, koji nijesu bile turske narodnosti kao Arapi i Arnauti. Ova politika poremetila je nu­ tarnju ravnotežu i izazvala sadašnji rat. �Strana 2. .Novi Vakat* zadrugu u očima ugledna i prosta muslimana, za to su rijetki bili, koji su poravnili i nepazeći na javno raspoloženje mase svoje dijete dali u školu. Takovi su se mogli nabrojiti na prste u cijeloj zemlji. Dok su drugi elementi poticani i podupirani sa svih strana hrlili u školu, mi smo se tješili, da nama ne treba nauke koja dolazi iz Evrope, jer da ta nauka dolazi u sukob s vjerom i našim predrasudama, koje smo sve do nedavno držali kao prave vjerske ustanove. Po ćursima i po čefencima pretresala su se pitanja: da li je zemlja okrugla ili ravna, da li se zemlja kreće oko sunca ili sunce oko zemlje, da li zemlja stoji na volu ili u zračnom prostoru i t. d. Takih i tima sličnih pitanja bilo je svaki dan na dnevnom redu i uvijek se vjera povlačila u riješavanje, a dokazi su se crpili iz „Esatira" i naro­ du podvaljivali pod sastavne dijelove islama. To „učeno" raspravljanje između pristaša istočne i za­ padne znanosti više puta pretvorilo se u pravu borbu, koja je u svima slučajevima bila štetna po islamski elemenat, jer su obično mlađi ljudi koji su se privatnom marljivošću iz srpskih ili hrvat­ skih knjiga domogli nešto naobrazbe, i šaka sred­ njoškolskog đačtva zastupali zapadnu prosvjetu, a hodže, stari naraštaj i naš narod kao takav stajao je na strani istočne mudrosti. Nu da se ta mu­ drost crpila iz knjiga, kad je arapska kultura evala ni po jada; mogli bi se Iahko sporazumili, ali naši stari primili su istočnu uljudbu od pisaca i musanifa, koji su zakopali arapsku kulturu i stvo­ rili perzijsko-tursku knjigu, koja s napretkom ljudstva nema ništa zajedničko. Preporod u Indiji, Egiptu, Turskoj i među ruskim muslimanima sa­ hranio je perzijsko-tursku mudrost u knjižnice za uspomenu, a prigrlio zapadne znanosti. Da su muslimani po svuda zakasnili s preporodom doka­ zuje njihov položaj u svijetu. Svi su, osim tono nekoliko milijuna u Turskoj, kojima se već u Evropi sudbina kroji sluge i radnici zapadne kulture. Zadnja dva decenija prošloga vijeka mi smo proveli u toj štetnoj borbi, a pošljedica je bila, da su naši bogati ljudi, mjesto, da daju djecu u mo­ derne škole u zemlji, opremali ih jatimice u Tur­ sku, da tamo uče ili dobavljali učitelje iz Turske, da ih naobraze i priprave za modernu borbu u svijetu. Koliko je pusta novca za to bačeno u zalud i našega zdravog podmlatka ostavljeno na po puta. U jednoj privatnoj školi u Carigradu, koja je nosila zvučno ime „Numunei terekki" (Uzor napretka) sastajalo se pedeset naših umno i U vanjskoj politici osnova im bijaše imperija­ lizam; buduća supremacija Turske, koja je nerazdruživo vezana za Hilafet, bijaše njihov ideal. Oni su nastojali da ugled Turske podignu, da joj ukoncertu evropskih velesila pribave dostojno mjesto. Oni su nastojali, da spriječe intervenciju Evrope u nu­ tarnje prilike Turske. Što se tiče saveza, to odbor nije imao na­ ročitih simpatija prema kojoj izvjesnoj državi, nego je samo tražio da se zajamči integritet turske države. VII. Tužbe opozicije protiv odbora. Odboru se je najviše predbacivalo to, što je intransigentan u provađanju centralističkog sistema, koji se je nazivao raznim imenima prema tome, sa kojeg se je glegišta taj sistem promatrao. Ova politika bila je i po nutarnje prilike i po odnošaj države prema vani sudbonosna. Ona je kod pris­ taša svojih gojila i podržavala najsmjelije nade. Bilo je takovih Mladoturaka, koji su sanjali o osvojenju Azerbejdžana, Kavkaza i onih tatarskih pro­ vincija, koje sada stoje pod Rusijom. Na kraju prve godine svoga opstanka „Тпгкjurdi" izjavio je, da je odbor između svih stranaka najpristupačniji panturkističkim idejama. U vjerskim pitanjima odbor se je pokazao ne­ tolerantnim, jer je nastojao da nametne kalifsku vlast šiijama u Mezopotamiji i Zejdijama u Jemenu. On se je osim toga dao na aktivnu propagandu tjelesno zdravih mladića, dok kod nas u svima srednjim školama nije ih bilo u ono vrijeme, koliko u spomenutom mektebu. Kad su se počeli u velikom broju vraćati iz Turske ne naučivši ništa osim nekoliko turskih fraza i ropskog skudžavanja, koje se odražavalo u usta­ janju na noge i saginjanju do tala kod običnog pozdrava ili zahvala, uvjerili su se mnogi protiv­ nici naših škola, da su im se nade izjalovile, što su ih polagali u carigradske i selaničke mektebe. To je barun Kutschera mirno promatrao i smijao se ispod brka, mjesto da gleda svojim ugle­ dom, koji je uživao kod naših očeva, stanuti na put tome štetnom pokretu, koji je jedan od glav­ nih uzroka našemu zastoju. Istom, kad je nekoliko naših mladića svršilo visoke škole i vratilo se u domovinu oboružano modernim, znanjem počelo je ići na bolje. Nešto radom п narodu, a poglavito dobrim primjerom svratili su pozornost širih slojeva na srednje škole u zem­ lji i više u monarhiji. U osvit dvadesetoga vijeka počelo se ozbiljno govoriti i pisati o potrebi škole i moderne naobrazbe i dužnosti svakog člana islamske zadruge, da prema sebi doprinosi za opće dobro i napredak bosansko-hercegovačkih muslimana. Nije dugo prošlo, a ono, što se govo­ rilo i pisalo postalo je djelo. Usprkos narodnoj masi, usprkos Kallayu i njegovim slugama osno­ vano je društvo „Gajret*, koje je navijestilo bolju budućnost islamskom elementu. (Nastavit će se). Islamsko sirotište u Sarajevu. Bogu je najdraža ona vaša kuća, u kojoj se njeguje i pazi siroče. Hadisi šerif. (Svršetak). „Ја malo pamtim majku, a ja se sjećam samo kad je umrla". — Moja je mati dugo bolesna bila, a volila me je, sve sam uz nju sjedio. — „А šta je onda bilo, gdje si živio"? Sjetne očice zablude negdje po zraku kao da traže kakvu pojavu — onda . . . “bio u rođaka, bio u nene, u nekog u službi". Razbio jednom testiju na česmi pa ga otje­ rali. Ovaj je lutao koje kuda da se ni sam ne sjeća kuda se prometao. Jedan je noćivao po sije­ nima, jedan se opet hranio samo grožđem, pa ga zaboljelo srce, a onaj se potukao s djecom, bježao među Perzijancima u Kerbelatu i Nedjefu a tako isto 1 među šitskim svećenstvom. Premda su sami u duši bezvjerci oni su bili ipak panislamiste i služili se vjerom kao sredstvom da u politici po­ stignu svoj cilj. Način izbora, kako ga je odbor usvojio, bio je također predmet kritike. Izbori su bili indirektni te je takav izbor dopuštao nekom broju članova, da se trajno uzdrže u vlasti. Glasanje je bila puka formalnost i kod centralnog odbora i kod klubova. Nekoliko ljudi bijahu suvereni gospodari cijeloga naroda; oni upravljahu saborom, ministarstvom, vojskom, sudovima i administracijama, oni bijahu gospodari svećenstva, štampe, brzojavnih ureda, i najposlije terorističkih društava. Abdul-Hamidova tiranija bijaše prešla u njihove ruke. Odbor je tjerao germanofilsku politiku, te je i to davalo povoda protivnicima da ga napadaju. Predbacivalo mu se je da je za ljubav Njemačke žrtvovao prijateljstvo Engleske, koje je za krimskoga rata prokušano. To znači nastaviti tradicije AbdulHamida bez ikakve koristi, |jer ne bi bilo moguće stvoriti defenzivni ugovor sa Trojnim savezom. Tim se gubi Francuska i Engleska, te se je prisiljeno sve više i više naoružavati, po tom i nove zajmove sklapati, koji će se tim teže ostvarivati što će samo njemačko tržište biti Turskoj otvoreno. Voj­ nička služba, koja se imala sada primjenjivati na sve državljane bez razlike, izazvaće opće ne­ zadovoljstvo. Broj 6. od stražara . . . i svaku ovu malu, nevinu i patničku biografiju završi osvit vedra lica, jer ga spremiše ovamo. „Ра kako vam je ovdje"? pane ti i nehotice, pitanje, hoće ti se, da iz ovog malog bića nakon onih patnja čuješ izraz zadovoljstva; ali odgovara ti se samo nevinim dječijim smiješ­ kom, koji ti ipak puno kaže. Živahne, vesele i za­ dovoljne očice zgledaju se, i kao da na šalu od­ bijaju ovo suvišno pitanje. Ti pitaš dalje, a oni se i opet smiješe, te tek da koji ramenom makne ili učini kakvu drugu kretnju. Zgrada je dakle za sirotište gotova, dječica su tako rekući pod krovom. Za to nema više brige. Za uzdržavanje sirotišta određeno je od vakufa za sada okruglo svota od 45.000— K. godišnje. Ali — time nije sve svršeno. Ne bi bilo pravo ni li­ jepo, da muslimani Bosne i Hercegovine samo uzmu na znanje ovo izvedeno djelo, da samo odo­ bre i pohvale ovu našu novu instituciju, što ju je vakuf podigao. Opisasmo stanje i hal u sirotište smještenih dječaka, nu sada se nameće pitanje; je li time sve učinjeno, je li ovim jednim sirotištem podmi­ rena sva naša potreba i je su li naša siročad ovim zavodom potpuno zaštićena i osigurana? Samo mali osvrt na nas i našu okolinu, i bićemo na čistu, da je ovo sirotište tek najnužniji početak. Prvo i prvo u sadanje se sirotište može smje­ stiti tek stotinjak djece, drugim riječima ono ne može primiti ni peti dio naše siročadi, koja biše se morala primiti ako ne želimo, da nam ne propanu i da se ne izgube za našu zajednicu. Apso­ lutno je dakle potrebno da se otvori bar još jedno muško sirotište, jer bez toga ne možemo i ne smi­ jemo mirno spavati, ako nijesmo radi ogriješiti se o svoju čovječansku i islamsku dužnost. Drugi razlog, koji nas mora siliti na osnutak još jednog sirotišta leži u tom, što se moramo postarati još za osnutak — žen sko g sir o tiš ta , jer je sva sila naše ženske sirote nejačadi osuđena na propast i moralnu pokvarenost, ako se ne pobri­ nemo za njen odgoj i njeno spasenje. Ovdje bi se dapače moglo postaviti i pitanje, nije li žensko sirotište potrebnije i od muškoga, nu budući smo već nail bili muškome, naša je sada islamska duž­ nost, da se postaramo za ostvarenje ženskog darul ejtama i da zaštitimo od zla, i nesreće svoju žen­ sku siročad, koja su već po samoj naravi svog spola izvrgnuta silnoj opasnosti, i čije moralno očuvanje znači očuvanje našeg ahlaka i islamskog morala. Ne treba nikad gubiti s vida, da muška­ rac — ma ne znam kako pokvaren — ne može biti na ruglo i sramotu svoje zajednice koliko Rad odbora u vojsci imao je strašne pošljedice. Pomoć vojske bila je u početku nužna, ali je tre­ balo vojnicima zabraniti da se miješaju u politiku čim je bila svrha postignuta. On to nije učinio. Proti onih oficira, koji se nijesu slijepo njegovoj volji pokoravali, odbor je postupao tiranski, te je upotreljavao sebi poćudne oficire kao političke agente i pomoću njihovom prisiljavao one druge, da ostavljaju vojsku. Opozicija se nije laćala zakonitih sredstava, te izrabivši opće nezadovoljstvo, pripravi vojničku revoluciju. Ona se obrati na same proste vojnike dok je odbor radio među oficirima. Da u takim okolnostima nije moglo da bude u vojsci jedinstva i dicipline, nije potrebno naročito spominjati. Ni same škole, bile one svjetovne ili vjerske, javne ili privatne nijesu mogle umaknuti politič­ kom djelovanju odbora. Ne govoreći o demonstra­ cijama sveučilišnih đaka pred portom, kada su zahtijevali, da Turska prva navijesti rat, opažaše se u svim prosvjetnim zavodima djelovanje odbora. Neka klasička djela, koja su se u početnim škola­ ma učila, sadržavala su slavospjeve njegovoj po­ litici i naglašavala potrebu, da se oko te grupe sve okupi. Poznato je, da je odbor utemeljio u državi više škola za djecu od oba spola. Svršit će se. �Broj 6. .Novi Vakat* ženska, koja se zaglibi u blato seksualne pokvarenosti i nemorala. Ženska je već po samoj svojoj naravi izvrgnutija totalnoj iskvarenosti, budući joj, kao nositeljici ploda, nije moguće ukrivati tragove svoga ahlaksuzluka; ona je tomu više izvrgnuta i radi prirođene veće osjetljivosti a manje razbori­ tosti u pitanju spolnog općenja, te je kao podre­ đen i slabiji faktor i više izvrgnuta navali i na­ srtaju jačega i situiranijega. Dodajte tomu još i sve veću navalu stranih elemenata na naš „harem" i njegove tajne, i eto vam grozne slike naše buduć­ nosti, ako ostanemo po starom i ako se za vre­ mena ne pobrinemo za svoj ženski podmlatak. Imajući u vidu ovu neophodnu potrebu i zna­ jući, da joj je nemoguće smoći potrebna sredstva iz svojih redovitih prihoda, vakufsko-mearifski je sabor došao do zaključka, da se u svrhu izgradnje novog sirotišta mora apelirati na hamijet i uviđavnost našeg islamskog naroda i novo sirotište osigurati osnivanjem jednog sirotišnog fonda. Ovim fondom imalo bi se osigurati pokriće bar dviju trećina redovitih potreba, dočim bi se za potrebno zemljište i izgradnju sirotišne zgrade, te namirenje ostatka potreba pobrinuo sam va­ kufsko-mearifski sabor. Vakufsko-mearifski sabor je potpuno osvjedočen, da će se naš narod odaz­ vati ovoj molbi i omogućiti ovu potrebnu institu­ ciju, o kojoj mnogo ovisi naša budućnost. Mi smo na to zaduženi i kao ljudi i kao muslimani. Zekjat i sadaka, što ih svaki čas dajemo — šta su dru­ go nego •pripomoć siromašnoj braći, kojom im ublažujemo patnje i nevolje. I za zekjat i za sadaku valja gledati da se dadnu ehlu, šeriat je tačno označio i ko može ove pripomoći primiti. Za što dakle da se ne poslužimo zgodnom prilikom, i dajući te pripomoći islamskom sirotištu, budemo potpuno emin da smo svoj zećat ili sadaku dali na pravo mjesto i u prave sirote ruke. Kud bi bolje i laiknije mjesto nego li pripomoći našu si­ rotinju, koja tim darom ne će samo proživjeti od danas do sutra, nego će joj ono omogućiti, da se za uvijek otme bijedi i nevolji: da oplemenjena zna­ njem i naukom ili naučena valjanu i korisnu zanatu bude ne samo na korist samoj sebi, nego i zajednici, kojoj pripada i koja ju izvede na pravi put. Pa razni vasijjeti, što ih svaki dan ostavljaju naši neupućeni bogataši u klanje kurbana, učenje tevhida i mevluda, palenje mukavi i slično 1 Nijesu li to obzirom na svrhu i način izvođenja hajrati trećeg reda, hajrati koji naprama pripomoći siro­ tištu i utiranju jetimske suze, gube gotovo svaku vrijednost? U svemu važi islamsko pravilo „Такdimul-ehemmi alel muhim", pa bi bilo upravo šteta Ine upozoriti sadanje hair-sahibije na ovu okolnost. Nadamo se, da će naša ulema kako tre­ ba prikazati razliku između sevaba od jedne mukavve, koja se užiže u dobro osvijetljenoj džamiji i svijetli, bolje rečeno, dimi pred neznatnim brojem džemata i — imanske svjetiljke, što će se osnažiti ili možda i na novo zapaliti u srcu nejakog i zapuštenog siročeta, potpomognuta prilogom za si­ rotište. Učenjem tevhida i mevluda, palenjem mukavve podmirujemo samo prolazne potrebe i po­ dupiremo većinom ljude, koji tome nijesu muhtadž, dočim prilogom za sirotište zaštićujemo u prvom redu jednog sirotana, a u drugom redu koristimo cijeloj našoj zajednici, jer joj skidamo s vrata jednog lošeg člana i mjesto toga odgajamo valjana i korisna člana, od kojeg zajednici ne samo da ne će biti zla ni neprilika, nego će joj dapače još pripomoći i koristiti. Treba se samo Domaće vijesti. „Onaj gospođin koje je dne 14. o. mj. njegov štap sa srebrnim držalom u jednom lokalu ostavio a drugi štap sobom odnio, neka po isti radi izmjene u gradsku klaonicu dođe. Uspjeh pitomaca vakuf, konvikata u Mostaru i Tuzli. U mostarskom vakuf, kon­ viktu bilo je koncem ove školske godine 43 pitomca, od kojih su 32 svršili s I. redom, 8 sa odlikom, 1 ima popravak a jedan pao iz tri pred­ meta. U tuzlanskom vakuf, konviktu bilo-je koncem ove školske godine samo 16 pitomaca radi toga što je vojništvo zauzelo konviktsku zgradu i tek je koncem marta o. g. ispraznilo, pa su se đaci bili po drugim mjestima smjestili. Od ovih 16 pi­ tomaca svršilo ih je 11 sa I. redom, 4 s odlikom, a jedan je dobio popravak. Dakle kako se vidi ovaki lijep uspjeh može nas samo zadovoljiti. 0 uspjehu pitomaca sarajevskog i banjalučkog kon­ viktu obavijestićemo čitatelje u idućem broju. Pripravni tečaj za I. razred gimnazije. Na želji nekih roditelja otvara se tečaj za hrvat­ ski i njemački jezik, da bi tako samo latinski jezik bio posve nov prijedmet. Predavanje će se svaki dan držati od 8 — 10 sati prije po dana. Taksa će se za vrijeme od 25. jula do 31. augusta o. g. odrediti prema broju đaka, no ni u kojem slučaju neće biti veća od 25 K. U tečaj upisuju knjižare „Braća Bašagići" i „L. Finci". Prostorije, gdje će biti taj tečaj, obznaniće se u tim knjižarama dne 24. jula. Nove investicije i poljepšavanje grada. Zadnjih dana govori se i piše mnogo o zajmo­ vima općinskim, koji se imaju podignuti u svrhu novih investicija. Ovom prilikom imamo da upo­ zorimo gradsko zastupstvo na jednu nepravdu. Do sada se je najviše općinskog novca ulagalo u regulisanje ulica i poljepšavanje grada u sredini Sarajeva, sve dakle mjestima, gdje najvišim dijelom živi strani elemenat. Da se strancima učini život udobnim utrošeno je dakle mnogo novaca, a i sada se troši u poljepšavanje sredine grada dok se okolica grada sasvim pustila iz vida, te tu nije provedeno ni onoliko koliko je najnužnije. Koliko je na pr. ulica u periferiji glavnoga našeg grada, gdje stanuje autohtono žiteljstvo, koje najviše puni općinsku blagajnu, a da nemaju rasvjete ili su tako neuređene, da prolaznik mora s najvišom opreznošću tuda tapati, ako hoće da ne skrha vrat ili 7ADRUŽNA ш У Bogato snabdjevena Strana 3. malo zamisliti u razliku između stanja jedne prosti­ tutke, koja kuži cijela pokoljena i cijele okoline i valjane sirote djevojčice, odgojene za rad i čestit obiteljski život. Nijesu samo to prilike i načini, da se pomog­ ne našem sirotištu. Svadbe, sunneti, prijateljski sastanci, teferiči i druge vesele i radosne zgode — sve su to prilike, pri kojima bismo se trebali sje­ titi svoje zajednice i svoje budućnosti. Obezbijediti zajednicu i pomoći joj za opstanak, mora biti svrha našeg života i bivstvovanja: sebičnjacima nema mjesta ni na dunjaluku ni na ahiretu, jer „nije od muslimana (nije pravi musliman) onaj, koji se ne brine za islamske potrebe". Završujući ove retke ponavljamo uzvišene riječi našeg devletlije. „Bogu je n a jd ra ž a ona vaša kuća, u ko­ jo j se n je g u je i pazi s iroče". sa T IS K A R A " najmodernijim slovima i materijalom, Cijene najjeftinije. Ukusna, moderna izradba. — ----- tiskarsku struku spadajućih radnja. ------: |$Ш Vanjske se narudžbe u najkraće vrijeme otpremaju. jftjjRI prebije nogu. S toga upozoravamo naše gradsko zastupstvo, da malo više brige posveti i okolici grada, gdje domaći žive, te da što prije poradi, da se bar one najzapuštenije ulice i sokaci regulišu i bolje razsvjetle kako bi se nešto i za udob­ nost domaćeg stanovništva uradilo. Treći godišnji sajam u Bihaću. Kod trgovačke i obrtničke komore se nalazi nacrt tre­ ćeg godišnjeg sajma u Bihaću, koji će se odr­ žavati od 20—28. o. mj. i saznati se cijene poje­ dinih dućana, koji su privremeno u tu svrhu po­ dignuti na sajmištu. Željena izvješća dobivaju se u komorskom uredu (Rudolfova ul. br. 3.) svaki dan od 9— 1 sat. Vladin dementi. Mi smo u pretprošlom broju donijeli jednu vijest pod naslovom: „Kako vlada rješava jezično pitanje", gdje smo spomenuli, da smo iz jednog pouzdanog vrela saznali, kako je vlada naredila svim potčinjenim vlastima, da se u službenom saobraćaju služe njemačkim jezikom, a ne hrvatskim, kako je to do sada bilo dopušteno. Vlada je naime stajala do sada na tom stanovištu da je dopuštala svojim službenicima služiti se je­ zikom kojim oni hoće, a sada im tu koncesiju oduzima. Vlada je na to poslala nekakav dementi, koji je izišao u službenom „Sar. listu", gdje se kaže da vlada nije izdala nikakve nove naredbe u pogledu službenog jezika i da će vrijediti glede toga postojeći propisi sve dotle dok se jezično pi­ tanje ne riješi ustavnim putem. Mi imamo na taj njezin dementi samo to primjetiti, da mi nijesmo nikako govorili o kakvoj novoj naredbi glede služ­ benog jezika, nego smo spomenuli, da je kod vlade bilo do sada liberalnije stanovište glede toga, te je trpila. da se domaći službenici služe svojim materinskim jezikom u službenom saobraćaju, a da sada to ne trpi. Da li vlada i sada stoji na onom liberalnom stanovištu i dopušta domaćima, da se služe materinskim jezikom, nije nam poznato, jer vlada ništa o tom nije spomenula. Ona samo to kaže, da glede toga vrijede i od sada postojeći propisi, te izgleda da je ona povukla onu konce­ siju domaćim službenicima, a po tom da je i ona naša vijest istinita. Neka vlada dade izjavu, da i sada stoji na stanovištu kako je nedavno stajala i da dopušta domaćim službenicima da se služe svojim jezikom u službenom saobraćaju, pa ćemo mi lojalno priznati da je naša gornja vijest bila neosnovana. Naši dopisi. Ispit u ženskoj ibtidaijji n Mostalu. Dne 16. o. mj. obdržavao se prvi put ispit u ženskoj ibtidaijji u Mostaru. Premda ovaj mekteb postoji samo šesnaest — pravije četrnaest — mje­ seci, njegova je uprava ipak učenice razdijelila što po dobi, što po nauci na tri razreda. U prvom ih je 85, a u drugom 36, a u trećem 35, — daklen svega 156 učenica. Toliki broj, dobiven u tako kratkom vremenu, pokazuje, da su i Mostarci — jedva jednom! — uvigjeli, da treba podučavati i ženski podmladak, kako to vrijeme iziskuje. Ispitu su prisustvovali mnogi roditelji i ugledni građani, među kojima opazismo mufti ef. Ridžanovića, Hakjim ef. Lemeša, gradonačelnika Komadinu i dr. Ovaj interes građanstva, donijeće tu korist, da će roditelji u buduće voditi veću brigu za svoje kćeri i da će vakufsko povjerenstvo što prije ot­ voriti još jedan mekteb, jer je ovaj sadašnji zaista pretijesan. M SLIM H SH O lllDHIČHD DRUŠTVO u SflBflJEVU, Ć E im S f l ULICA BBD3 EZ. preporuča se za izradbu svih u S p e c ija lit e t a : M e rk an tiln e tisk a n ice za ban­ k e, n o vč a n e z a v o d e i trg o v ce , �Strana 4. ,Novi Vakat" Najprije sam pogledao izložbu ručnih radova koji su smješteni u jednoj sobi. Po zidovima, sto­ lovima i podu pometano mnogo vezenih rubaca, mahrama (peškira), jastučnica, jastuka; tu su bile tri sedžade, mnogo pletiva (ženskih kaputa, čarapa i čipaka) i još raznih stvari, što trebaju za kuću. Oni lijepi urneci i ornamenti, izrađeni zlatom i svilom u raznim bojama, pa onda grančice i cvje­ tovi, koji su puni ukusa i simetrije pobudile su opću pažnju posjetioca, te su svi priznavali tegobni rad, koga su nastavnice (ggja: Šefika N. Bjelovac i Atifa Sefić) uložile, dok su naučile naše djevoj­ čice u tom poslu. Osobito je krasno izveden prijelaz boja kod cvatova, te ne možeš iz daljega poznati, gdje pre­ staje na pr. crvena boja a nastaje plava; to je sve sljeveno postepenim prijelazom u pravu prirodnu sliku, te se čini kao da si na platnu presovao cvat od maka (kukurijeka), i divlje i pitome ruže. Mnogi nije vjerovao, da one male djevojčice, koje obično kod kuće nijesu igle uzimale, znadu onako taćno, ukusno i lijepo vesti, plesti i kititi. Osim toga su učenice učile različiti rad, zgotovile su više raznih komada, koje su im prava dika. Neke su izložile preko dvadeset stvari, a neke malo manje, ali je svaka makar 10 radova zgotovila. A to je velik posao za učiteljice, koje obučavaju tolike djevojčice u ručnome radu. Na ovoj su se izložbi osobito istaknuli radovi Zehre Hasanefendića, Šefike Efice, Hatidže Brkića i Mačića, Fatime Šehića i t. d. Zadovoljan takim uspjehom odoh u razred, gdje se ispitivalo. Želio sam vidjeti i čuti, šta se učilo i čime su te buduće majke obogatile svoj um i svoje srce, kako će im to valjati u poznijem ži­ votu. Nadao sam se, da će se u tome mektebu koješta podučavati o ovome svijetu, o potrebama domaćeg života i bar o najprimitivnijim pojmovima u današnjem vaktu. Ali sam se jako iznenadio! Djevojčice su samo učile Kuran i to s Tedžvidom. Čuo sam, kako ih pita hodža: „Šta je to meddi ariz?" i t. d., a nijesam čuo ni jedne riječi o či­ stoći, koja je polovina zdravlja, o jelu i kućanstvu. Te djevojčice odlaze svojim kućama a da ne poz­ naju pismo, kojim se danas služi cijeli kulturni svijet; one kod očiju ostaju slijepe za toliko lijepo duševno blago, koje sadržava naša književnost. Ove djevojčice odlaze bez poznavanja prostog računstva, koje danas svaka valjana kućanica mora znati. Njima je nepoznato toliko nužnih stvari iz najbliže okoline, koje bi trebala škola da protu­ mači toj mladeži, jer žudi za znanjem i naobraz­ bom, — ali preko svega toga prelaze naši fanatičari, koji su ovakav naučni plan uveli, pa protiv svake zdrave misli muče nevinu mladež sa zako­ nima jednog tuđeg jezika, a ona ne poznaje ni svoj materinski; one djevojčice ne znadu još pravo misliti, a već moraju da znadu: šta je „meddi ariz“ i „meddi munfasil". Ove djevojčice, kad poslije dođu u svoju sreću, pa postanu žene i majke, slabo će u životu proći, ako budu znale, koja je arapska riječ izgo­ vorena sa „gunnom" ili bez „gunne“. Tek onda, kad pametno stanu provoditi kućanstvo, kad se upoznadu sa higijenom i naukom mogu postati sretne i zadovoljne. Inače im ne pomože sto hodža i hadžija. Ovijem nijesam rekao, da učitelji (muallimi) tih učenica nijesu vršili svoje dužnosti. Oni su dosta muke i truda uložili za svoj rad, samo je vječna šteta, što je taj trud potrošen samo za onaj svijet, a ništa za ovaj, na kome živimo. Ma, ljudi božji, jeste li vi na nebu ili u zraku ili baš na zemlji ? Politički pregled. Albansko pitanje. Na poslaničkoj reuniji, koja je obdržana 15. jula raspravljalo se je poglavito o albanskom pi­ tanju. Pošto se mišljenja pojedinih poslanika ne razilaze odviše, to je opravdana nada, da će se pi­ tanje albanskng Statuta i epirske granice skorih dana riješiti. Svakako ima- više poteškoća sa Statutom Al­ banije nego li sa ustanovljivanjem granice prema Grčkoj. Neki zastupnici su mišljenja, da bi u Al­ baniji bila potrebna međunarodna konferencija, koja bi samostalnost Albanije učinila posve iluzornom, dok su drugi protivnoga mišljenja, da Albanija naime mora imati svojega vladara i biti neodvisna. Što se tiče granica Albanije i Grčke, to se je našao modus za riješenje toga pitanja, kojeg pri­ hvaćaju sve zainteresovane sile, a tako i Grčka. Granica će se ustanoviti prema etnografskom prin­ cipu, te je taj predlog i Austro-Ugarska prihvatila. Megjunarodna financijska konferencija. Financijska konferencija, koja je 15. ovoga zasjedala, raspravljala je o koncesijama i o uslovima, pod kojima bi imalo da uslijedi učestvovanje bal­ kanskih država u istima. Na sjednici od 16. jula zabavljala se je komisija isključivo tražbinom Grčke, da joj se naknadi šteta, koja je prouzročena tim što su neki njihovi parobrodi bili još prije po­ četka rata zarobljeni. Srbska delegacija podastrla je svoje zahtjeve, koji će slijedeće sjednice doći na pretres. Turski vojni krugovi za marširanje na Edrenu. „Slldslavv. Korresp." dobila je iz Carigrada ove vijesti: Vojnici zahtijevaju od vlade, da dade nalog turskim četama neka nastave prodiranje prema Edreni, te izgleda da će čete i ne čekajući daljnih instrukcija od vlade, dalje marširati. Glavni mladoturski listovi javljaju, da će čete nastaviti prodi­ ranje prema Edreni i da će se ova ekspedicija us­ prkos svih opasnosti, koje bi mogle otuda nastati, izvršiti. „Tanin" veli, da bi turske čete mogle na 23. u Edreni proslaviti narodni blagdan i opet po­ staviti polumjesec na oskvrnjenim džamijama. Tur­ ska se ne boji nikakvih prigovora od strane vele­ sila. List piše dalje, da je veliki vezir princ Said Halim odbio bugarskog poslanika Načevića, koji je bio došao u četvrtak na portu, da traži audienciju. Vlada je u jednom neugodnom položaju prema ovim zahtjevima vojske, te se dvoji, da će ona imati toliko snage, da zaustavi prodiranje četa. Ovu priliku da se u masama naroda populariše i učvrsti svoju vlast odbor sigurno neće propustiti. Rusija opominje Srbiju. „Novoje Vremja„ opominje Srbiju da obustavi rat proti Bugarskoj i da stupi u direktne prego­ vore sa bugarskom vladom. Taj list piše: „Srbski političari hoće da jednom za uvijek obračunaju sa Bugarskom, a ne misle da ih može snaći ista sudbina kao Daneva i Šavova. Bugarski političari izgubili suradi svoje tvrdoglavosti simpaitje Evrope tako, da je Bugarska u zadnjem času ostala osamljena i nemoćna. Srbska vlada hoće sada da dovede Srbiju u isti položaj. Engleski napadaji proti Rusiji. Sofijski .dopisnik „Times-а" Bourchier, koji se ubraja među začetnike balkanskog saveza obara se najžešćim riječima na rusku politiku. Rusija je, kaže on, tjerala dvoličnu politiku. Ona ja mirno dopustila, da se prekine savez, koji je sklopljen pod njenim auspicijama. Ona je petrogradski Broj 6. protokol u koš bacila i Rumunjsku osokolila, da provali u područje Bugarske. Rusija, koja je u St. Stefanu jedinstvo bugarske rase sankcionisala, predlaže sada, da se ta ista Bugarska raskomada. Glasovi protiv Rusije u Srbiji. Iz dosadašnjega intransigentnog držanja Bu­ garske zaključuje se da se u Bugarskoj nije još mišljenje promijenilo. Ništa se ne pokušava da se što prije svrše diplomatski pregovori i sklopi mir. Stoga javnost Srbije drži, da Bugarska nalazi potpore u ruskim krugovima i kod ruske vlade i da je za to njeno držano tako intransigentno, To držanje Rusije počelo je da u srbskim krugovima stvara neraspoloženje, koje se izražava i u jednom dijelu srbske štampe. Tim držanjem, tako pišu njihovi listovi, sili Rusija Srbiju, da svoju politiku okrene novim pravcem, jer ona ne trpi prijateljstva, koje traži uvijek novih žrtava od Srbije za Bugarsku. Srbija ne može stegnuti svo­ jih opravdanih zahtjeva u korist Bugarske niti se može odreći ratne odštete. U takim prilikama Srbija će biti prisiljena, da se odreče posredo­ vanja Rusije i obranu svojih interesa i riješenje spornih pitanja prepusti oružju. Namjere Rumunjske. Nota Rumunjske velesilama. Nota koju je Rumunjska upravila velevlastima sadržaje: Pošto je rumunjska vojska stupila na bugarsko tlo, to Rumunjska izjavljuje, da ona ne tjera kakvu osvajalačku politiku niti joj je namjera da uništi bugarsku vojsku. Vojnička akcija Rumunj­ ske osniva se najviše na potrebi, da se za pod­ ručje Rumunjske s onu stranu Dunava dobije si­ gurna granica. Sadašnji konflikt ■među balkanskim državama, a naročito izvor ovoga konflikta, koji se ima svesti na nepojmljivo držanje Bugaske i njezin agresivni postupak prema svojim prijašnjim saveznicima, ojačao je u Rumunjskoj osvjedočenje da je nužna jedna strategijska granica prema Bugarskoj kako bi se omogućili prijateljski odnosi među Bugarskom i Rumunjskom Ju budućnosti. Ta granica jest linija Turtukaja—Dobrić—Balčik sa nekoliko kilometara na zapadu i jugu prema topografskim prilikama zemlje. Osim toga nam vitalni interesi Rumunjske zabranjuju, da ostanemo mirni posmatrači težnja Bugarske, koja hoće da iza jednog zajedničkog rata za oslobođenje osigura sebi prevlast na Bal­ kanu i to na štetu drugih država. Rumunjska je jedan elemenat reda i mira u istočnoj Evropi, te ima pravo i dužnost da učes­ tvuje kod konačnog riješavanja jednog pitanja, koje je pred njenim vratima toliko godina prijetilo miru i konačno ga eto porušilo. U ovakim okolnostima Rumunjska drži, da će njena akcija u svrhu konačnog sporazuma među ratujućim državama biti ne samo u interesu onih stranaka, koje u tom direktno učestvuju nego će znat­ no potpomoći i miroljubiva nastojanja drugih sila. Balkanska pitanja u engleskom parlamentu. U engleskom parlamentu stavio je jedan po­ slanik upit na vladu da li prekoračenje granice Enos—Midia po turskim četama nije povreda prin­ cipa, kojeg je postavio Sir Ed. Grey. Podtajnik parlamenta pročitao je tada odgo­ vor državnog tajnika za izvanjske poslove, koji glasi: |a ostajem pri onome što sam 14. ov. mj. kazao i što se, kako ja mislim, slaže sa mišljenjem drugih vlada. Ovi su nazori porti saopćeni. Za sada postoji jedna jedina vijest o kretanju turskih četa, koja je potekla iz bugarskih vrela i izašla u štambi. Podružnica Ljubljanske kreditne bauke a Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Primauloške na tekući račun i uložne Л3\ 01 . - } } r . od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa * * |4 |0 Нс1|-и dana povratka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �Strana 5. „Novi Vakat* Broj 6. Položaj na Balkanu. U ratnim operacijama nastupila je pauza izuivši nekoliko manjih okršaja, koji se zbivaju ieđu bugarskim i savezničkim četama. I ovi manji ikršaji donijeli su pobjeda savezničkim četama nad (ugarskim; Bugari su imali zadnjih dana prilično ;ubitaka u okršaju sa srbskim četama kod Ćustenlila, a tako i u okršaju sa Grcima. Sto se tiče riješenja spornih pitanja, to se ivlja, da su se sastali u Skoplju premieri srbski, -čki i crnogorski, da vijećaju o situaciji i o buićem svom držanju, te je postignut potpuni spo­ razum glede zahtjeva, koji se imaju staviti Bugar­ skoj. Rusija, na koju se je bugarska vlada bila obratila za posredovanje kod srbske i grčke vlade, učinila je toliko, da je savjetovala saveznicima da •obustave neprijateljstva, ali je i Bugarsku uputila, da stupi u direktne pregovore sa Srbijom i Grčkom kako bi se našla baza za konačno riješenje spora. U ostalom položaj se nije ni u koliko poboljšao. Drži se, da bi pobjednici sada mogli da stave take nslove mira, koji su apsolutno neprihvatljivi, te bi se iz toga mogle poroditi nove komplikacije. Prema novinskim vijestima Srbija ne ostaje pri starim zahtjevima, jer traži granicu od planine Maleša između Bregalnice i Strume do dojranskog jezera, a Grčka sve macedonske predjele, gdje ima pretežni jjfi broj grčkog stanovništva. To znači čitavu egejsku obalu do Enosa. Ovo su još doduše samo glasovi, koji se ne osnivaju ni na kojoj realnoj podlozi. Џ Istom kada se delegati Bugarske i saveznika sastanu na vijećanje, te budu Bugarskoj zahtjevi en bloc stavljeni, onda će se znati koliko u tim glasovima ima istine. f Rumunjske čete jednako nastavljaju svoje pro­ diranje u Bugarsku. Rumunjska kavalerija zaposjela je Varnu, tu jedinu tačku, otkuda se je Bugarska mogla opskrbiti sa živežnim sredstvima, te je pre­ kinut željeznički promet sa Sofijom i Bugarska li­ šena posve mogućnosti izvanjskog saobraćaja sa inozemstvom. Rumunjske glavne sile prešle su Dunavo, te je cijela desna obala u njihovim ru­ kama, a još Rumunjska nije obavijestila sile dokle ona kani u Bugarsku prodirati. Čete nastavljaju prodiranje, a bugarska sjeverna vojska uzmiče prema glavnom gradu, koji je i cilj rumunjskih četa. Što se tiče akcije Turaka, to vijesti iz Sofije javljaju, da je turska vojska zaposjela Bunar-Hisar, Lule-Burgas i Vizu, te prodire prema Krk-klisi. Turski službeni krugovi drže se rezervirano glede namjera turske vlade, te je sasvim opravdano mišljenje, da će turska vojska marširati na Edrenu. U turskim krugovima ne drže vjerojatnim vijesti da bi Evropa intervenirala u tu svrhu, da turska vojska ne bi prekoračila granice Enos-Midia. Turska vojska, koja prodire sa Čataldže, drži se sjeverno od željezničke pruge Čataldža—Dimotika i kreće se u pravcu prama Krk-klisi i Edreni, a jedan dio vojske, koja maršira iz Bulajra, ide preko Dimotike prema Edreni. Obje vojske operišu pod vrhov­ nim zapovjedništvom ratnoga ministra Izzet paše, te prva broji 18 redifskih divizija i jednu konja­ ničku brigadu, u svemu 120.000 vojnika, a druga ima četiri nizamske i jednu redifsku diviziju, u svemu dakle 70.000 ljudi. Ova akcija Turaka imaće u svakom slučaju bar tu dobru stranu, da će povoljno djelovati na nutarnje prilike Turske, a osim toga Turska bi mogla da traži autonimiju za Traciju, ako bi Evropa intervenirala. Međutim intervencija Evrope, koja je navještena iz Londona i iz drugih mjesta nije još usli­ jedila, te se svaki čas može očekivati vijest, da su turske čete zaposjele Krk-klisu i Edrenu i da je tamošnji narod oslobođen. Brzojavi. L o nd o n, 18. jula. — Velesile namjeravaju da poduzmu korake u Sofiji, Carigradu i Bukareštu radi davanja savjeta tamošnjim vladama. Bugar­ skoj će savjetovati, da odašalje svoje zastupnike na konferenciju sa srbskim i grčkim ministrima. U Carigradu će se posredovati da turska vojska ne prekorači granice Enos-Midia, a vladi u Buka­ reštu savjetovaće da ne zaposjedne Sofije. U di­ plomatskim krugovima vlada neizvjesnost glede držanja Rumunjske i Turske. Ovdje su iznenađe­ njem primljeni glasovi, koji dopuštaju predviđati, da će turska vojska marširati prema Edreni, dok Turska javlja silama, da će ostati kod granice, koja je fiksirana na konferenciji u Londonu. Di­ plomatski krugovi ne vide u ovom koraku Turske i u marširanju njezinih četa nikakvog povoda, da se uznemiruju, jer kako je sigurno da evropske velevlasti neće dozvoliti, da Bugarska bude uniš­ tena, tako će isto sve učiniti, da Turska ne ostane u Edreni, pa makar ju i zaposjela.' V alorta, 18. jula. — jučer je albanskoj vladi prispjelo jedno pismo zapovjednika srpske posade u Ohridu, u kojem se vladi objašnjavaju sukobi, koji su se prije dvije sedmice u okolici Mati među Srbima i Albancima dogodili. Srpske ćete zaposjele su ona pogranična mjesta, koja su zimus radi studeni ostala nezaposjednuta. Srpska vojska nema nikakvih agresivnih namjera, te alban­ ska vlada može biti potpuno o iskrenosti Srba osvjedočena. Međutim će Srbi ipak zaposjesti sva mjesta od Oroši do Tšafane i držati ih dotle u svojim rukama, dok se ne sastane komisija, koja ima da ustanovi granice Albanije. Ovo opravdanje zapovjednika srpske posade i njegovo obećanje nije umjesno, pošto su srpske čete zaposjele i ona mjesta, koja prema zaključcima velesila pripadaju Albar niji. Ovdje se radi o jednoj eklatantnoj povredi za­ ključaka poslaničke konferencije u Londonu, koja povreda može da bude povodom novih sukoba. B u k a re št, 18, jula. — U nedjelju će se opet uspostaviti parobrodarski promet između Konstance i Čarigrada. Odgovor kralja Karola na brzojav kralja Ferdinanda otišao je danas rano iz Korabije, Karol se je danas u noći povratio. „Universul" javlja, daje kraljica Eleonora upravila na kraljicu Elizabetu jedan brzojav, u kojem je moli da bi ona interve­ nirala da dođe do mira. Rumunjska kraljica odgo­ vorila je, da rumunjske čete postupaju sa bugarskim pučanstvom sa najvećom obzirnošću, te ju uvje­ rava da će i u buduće tako biti. Ц P S - Budimpešta, 18. jula. — Grof T. Pejačević izjavio je da je spreman primiti se ministarstva za Hrvatsku, Pariz, 18. jula. — Međunarodna financijska konferencija odgođena je do 30. septembra. Carigrad, 18. jula. — Pregovori, koji se vode među Turskom i Grčkom glede budućih gra­ nica nailaze na veltke poteškoće radi prevelikih zahtjeva Grčke. Proglas na sve obrtnike kožarskog posla bez razlike vjere i nacije u Bosni i Her­ cegovini. Draga braćo 1 Pošto smo potisnuti sa raznih strana konku­ rencije fabričnog posla a s druge strane zbog kar­ tela kožarskih fabrika i udruženih trgovaca kože, ove teške okolnosti su natjerale nas poslodavce u Sarajevu da se organiziramo u jedno društvo. Pošto raztrgani ne možemo ništa učiniti niti mo­ žemo braniti svojih staležnih interesa, to smo u to ime izradili jedna pravila, koja će nas vezati, te možemo onda raditi kao braća svi za jednog a jedan za sve, te vas pozivamo da izvolite doći na ovu skupštinu da pretresemo ova pravila i stvo­ rimo zaključak protiv kartela, dođite u što većem broju na dan 24. jula godine 1913. Privremeni odbor u Sarajevu. Skupština će se obdržavatl u bašći zvanoj „Mostar" kod Katića na Apelovoj obali (Kej) u 2 sahata poslije podne. Svakovrsnog CR IJEPA na veliko prodaje po sasvim umje­ renim cijenama MOISE I. R O M A N O SARAJEVO, Čemaluia ulica broj 3S. 1 «»*■»- U -------- = n j DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležana izvozno pivo pripnznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po 710 lit. w s Otprema u pokrajinu franka na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. — S S - n r �Strana 6. „Novi Vakat* Muslimanska Centralna Banka za Bosna i Hercegovinu (dioničarsko društvo) FRilHJEJOSIPUIII. 13. _ Interurban 273 i 340. — telefon broj lirnn п CSS9IRD9S JE 0O. _° B rzo javi; M USUM BANKfl. FRANJEJOSIPUUL13. Žir« - istro-Ugar. banke. Broj bos.-herc, požt. ite d . 1048. Dioničarska glavnica K 3 ,0 0 0 . 0 0 0 (do sad a uplaćeno 3 0 |„). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršuje Isplate 1 naplate na svim trgovačkim središtima u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja sve burzovne naloge najkulantnije. Uzirga u prodaju i parcelaciju gvilj veoilj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. �..Novi Vakat* Strana T Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,400.000 CENTRALA U SARAJEVU. FILIME: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTUPSTVA: u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. H in n tp b n r n n flr iip lp n ip ' đaie bipotekarne 1 komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4'/,% založnice i 5 % komunalne obligacije I1I|IUIuilUI IIU U U Ju lu llju . Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost' te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke’ kaucije pri ženidbi. R a n k n n n n n rlip lp n ip - kupuie’ Proclaie * izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vučene srećke. — UUlinUVIIU UUJLILIIJL. Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Safe" — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke (lllip lP lliP U U Ju lu llJu 7Л IM m h ir IUUU. Koc* banke ustrojeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predmeti izvoza su suhe Šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „ASSECURAZIONI GENERALI", prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Glavna zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu prvoga austr- općega društva za oslguraeje, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. / . ___________________________JA IN aslinansta kredima tanka = dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju SI kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. f �,Novi Vakat“ Strana S T O L A R S K A R A D I O N I C A Sobović i Bušić, Sarajevo Ć E M 'JŠ fl ULICA 45. =u - ZENBHSKO ||_|0 2 Д м т ц - KUPALIŠTE Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik flp. Josip lOStit ĆEMAIUSA ULICA 45. U L Prcporučulu s e »1. općlnotvu zn Izradbu pokućtva, kancelarlskog nam jeStata, hotel«, žtam parlja, dućana I sve u tu struku »padaju će — Sezona od 15. svibnja [maja] do konca rujna [septembra]. radnje po najn ovijem sislem u. Prva sp cc ia ln a rad n ja u o rlen ta lsk o j (ala turka) izradbi, uz n a ju m jeren ije cije n e. Naručke Iz vena obavljaju s e brzo i k ulant no. :: Cljenlke I n a crte Šaljem o besplatno. :: Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0 % popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno WV DIREKCIJA LJEČILIŠTA. vvv ■ B B I I K n již a r a i Pozor! Hrvatska Centralna Banka Najjeftinije po* sjetnice (Visitkarte) vjenčane i za ručne karte i sve tiskanice — za trgovce — dobivaju se je­ dino u Zadružnoj Mari SARAJEVO ® za Bosnu i Hercegovinu. ===== S A R A JE V O . FHAH3E JOSIPA UL. ::: t ::: VLASTITA PALACA. - LEDN Fi Sarajevo Franje Josipa ulica brj O □ DO □□ ===== Veliko skladište p saćih i risaćih stva­ ri na veliko i mali FRANJE JOSIPA IIL. PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno uplaćena dionička glavnica Z.OOC.OOO И. Pričuvna ::: zaklada Z70.000 H. - Ukupni ulošci oka 3,000.000 H. ::: N ovo! Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na Dr. Salom: Važno za majke Majko i d MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje igplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. ::п: papjri njega cijena K 2.50 Izdaje kreditna pisma. neophodna nuždi knjiga za svat. majku, koja hot da svoju djecu v w ljano njeguje. Iznajmljuje SAFES DCP0SIT uz najamninu počevši od I К mjesečno. ČEMALUŽA BR. 62. ■ B E B III ROHCESIDHIRilHI RBERTUHRI P0SD0 Salihoga Nuhić i sinovi ĆEMDLUŠn 46- SARAJEVO. БЕВШ 5П 4G- Bavi se svim agenturskim poslovim a, na­ ročito posredovanjem kod p rodaje kuča, gradilišta, zemalja u velikim kompleksima, Suma i majdana, te posredovanjem za iznajmljivanje stanova. Posluga brza i tačna, provizija vrlo umjerena. Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnika pisama od raznih posjednika i drugih, Sto Ru želi štu kupiti Ili prudati, neka gornju adresu. se Prva tvornica kola Helcha iLebcherza u Novom Sadu. ka Lim auu, tih do ž e lje zn ič k e stanice. Najveće stovarište različitih modernih O kola i saon lca od najjednostovnije dIo iinajelegantnije izrade po jeftinoj cijeniPriznato solidna tvorevina._Godišnjai . proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ * ma. —Ilustrovani cljenovnlcl besplatno ,0 i franko. — Stara se kola opravljaj' 1“ naj brižljivi je ili se na želju tramPe' Brzojavni ubrati na viKTonia. broj № Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Naš politički lisj Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, S3ra}:Г � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c5e31db9b52cffbc3162ea81a78c7c2f.pdf 2b49c04b3e8dc495d7f206d4ff7969ed PDF Text Text Izlazi dua puta nedjEljna I tu srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Свта:: luša ulica broj 6Z. : : ♦♦♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranbirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Pretplatile cijene: Za Sarajevo K 1«.- 7.- 3.50 Sa dostavom u hućuK 16.-8 .-4 . Za pokrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZD franaha. ♦ ♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Sarajevo, 23. jula 1913. Broj 7. Evropska kultura. Stari se vijek najviše oduševljavao za umjet­ nost i gospodstvo, srednji za vjeru i viteštvo, novi za slobodu i znanost, a najnoviji — stid nas je reći — najviše se oduševljava za kolonijalnu politiku i podjarmljenje svih naroda, koji se ne klanjaju krstu. I taj vijek — da oprostite, mi laskajući sami sebi — nazivamo modernim vijekom. I jest zbilja moderan. „U njemu je — veli glasoviti njemački pjesnik Heine — krsni list ulazna karta u evrop­ sku kulturu". U svim a vijekovima ideje su nad interesima izvojštile pobjedu, a u našem XX. vijeku interesi triumfiraju nad idejama. Pa i to ne bi bilo ni po jada, da se ti interesi zastupaju po svuda jednako! Interesi evropski ukrštavaju se u nekrštenim drža­ vama. U njima može svaka kršćanska država ra­ diti, što joj drago, robiti, ubijati, paliti i o zlo ra­ diti — i niko se ne će naći, da protestira u ime civilizacije proti barbarstvu i vandalizmu jedne kršćanske države. Francuski pjesnik Pierre Lotti digao je u jednoj brošuri svoj glas proti pokolju muslimana u zemljama, koje osvojiše balkanski saveznici; pa šta se dogodilo? Evropska javnost graknula je na njega kao na bijelu vranu i tijem odobrila neču­ vena nasilja nad mirnim muslimanskim pučanstvom u Albaniji, Macedoniji i Traciji. Mi se zgražamo nad užasim a vremena, u ko­ jima se zametnuia klica civilizacije, a danas evrop­ ska javnost piše sa zanosom o našemu vremenu, u kome se odigravaju u povijesti nezabilježeni zlo­ čini i divljaštva. Jasno je ko dan, da ovaj slavljeni vijek nema ni jedne ideje, koja nije zadojena sebič­ nim interesima kulturtragerstva i vjerskom mržnjom. PODLISTAK. Političke struje u Turskoj. (Svršetak.) O dbor nije poštedio ni svećanstva. Ona ulema koju je on za svoju politiku predobio, slavila je ovu stranku u svojim vazovima i osugjivaia krivo­ vjercima sve one, koji su protiv odbora štogod poduzimali. Sudovi također nijesu bili slobodni od njihova utjecaja, te su sudske osude ili oslobođenja ovisila o političkom osvjedočenju optuženika. U svim javnim službama nepravdama nije bilo kraja. D osta je ako spomenemo, da se pri namještanju u javne službe gledalo samo na privrženost i potčinjenost vođama odbora, a nikako na sposobnosti i zasluge. Međutim ni protivnici odbora nijesu ništa bolji bili, kada su se vlasti domogli. Što se tiče djelovanja ratnih sudova i terorista, koji stajahu u službi odbora, protivnici ih prispodabljahu sa španjolskom inkvizicijom. Poznato je kakav je pritisak bio na državi kroz tri godine dana njihova djelovanja. Kako je odbor imao u svojim rukama svu vlast, to je mogao da svim svojim aktima dade i zakonsku sankciju. Zakonima je oduzeta mogućnost opoziciji, da drži svoje organe, a tako su zabra­ njene i sa strane novine, koje su protiv odbora pisale. Ako ih je koja ustavna odredba ženirala, Godina I. Civilizacija! Bože moj — ta bahata, isprazna i brbljava riječ danas se pronosi po svijetu i pre­ daje na školama kao pojam, koji obuhvata sve ostale pojmove, što nose sreću i blagostanje jed­ nome narodu. Za mlada i nadobudna učenika ta riječ imade osobiti čar — u njoj mu je sadr­ žano sve, što je neophodno nužno za sretan i sa­ vršen život na svijetu. Tako misli i mudruje mlad čovjek, dok sluša profesore sa katedre, kako o ci­ vilizaciji sa zanosom govore i pripovijedaju živim riječima o njezinim glasovitim apostolima. Nu kad svrši škole, pa počne razmišljati svojom glavom i promatrati savremene apostole civilizacije — svi ti govori i sve te pripovijetke profesora španu na vijednost priča o vilama i divovima, koje je kao dijete slušao od dadilja i baba. Koliko ironije Između realnosti i teorije! Teorija — krasna pričd* realnost — užasna slika! Šta će ti ljepši prim jer od današnje evropske di­ plomacije, koja je nahuškala balkanske države na Tursku, da je raskomadaju i u osvojenim grado­ vima i selima kao nosioci evropske civilizacije mačem i ognjem unište sve, što podsjeća na islam. Ko se diže u toj humanoj Evropi, da prosvjeduje proti tome? Niko. Što više u Londonu, da očito pokažu mržnju prama islamu, službena i nesluž­ bena Engleska prezrela je turske izaslanike mim oiđenjem kod pozivanja na službene i neslužbene gozbe, dok su reprezentantima balkanskih država za počinjena nedjela aplaudirali i pozivali ih, gdje treba i ne treba. Mi osuđujemo Scythe, što su utrnuli sjaj staroga vijeka, mi optužujemo Mongole, što su uništili raskoš srednjega vijeka, a u isto doba mirno čitamo vijesti, šta su Bugari počinili u Trakiji i Makedoniji, kako su ih pretvorili u pusto groblje. I da se to nije dogodilo za savezničkog rata, u kome divlji Bugarin nije poštedio ni krštenog brata ako je po narodnosti bio Srbin ili Grk, — mi ne bismo znali, kakova su nasilja počinili nad muslomanima. Ali uz muslimane platilo je glavom i hi­ ljadama krštenih duša, pa ćemo tako saznati za pravu statistiku, jer je prosvijećena Europa odmah naložila konzulima da ispitaju bugarska nedjela i zločine u prijepornim krajevima, gdje se odigrao rat između saveznika. Veli se u gradu zvanom Doksat, da su Bugari iskasapili 2500 stanovnika tražili su odmah reviziju ustava. Najpošlje su u času, kada je Turska bila u ratu sa Italijom, ras­ pustili sabor i dopustili, da su u ovim odlučnim časovima razuzdaju sve političke strasti. Veliku pogrešku počinio je odbor i za izborne borbe. Pod kakvom bilo izlikom zatvarao je svoje protivnike i čuvao ih u zatvoru za vrijeme cijelog trajanja izborne kampanje. tivniji i koji je imao najviše iskrenog domoljublja. On je imao dobre namjere, ali mu je falilo iskus­ tvo. Više korisnih reforama ima se samo njemu zahvaliti. Činio je sve moguće, da reorganizuje ratnu mornaricu, on je sklopio ugovor, da se do­ konča bagdadska željeznica, koja će spajati Cari­ grad sa Mezopotamijom. On je radio na širenju prosvjete otvarajući škole i šaljući mlade ljude u Evropu na nauke. Više zakona financijske i eko­ nomske naravi pokazuju, da je odbor imao želju, da poboljša i ekonomski položaj države. Opozicija je prigovarala odboru, da je njegova politika demagoška. Čim se je odbor domogao vlasti, otpustio je odmah mnoge ljude, koji su svo­ jim položajem i svojim iskustvom mogli zemlji koristiti, a na njihovo mjesto postavio mlade ljude, koji nijesu mogli imati nikakva iskustva. O dbor je htjeo, da u svojoj zemlji, koja je velikim dijelom napučena nomadima, primjeni centralističku upravu i vladati onako, kako se u Francuskoj vlada, ne obazirući se ni na prošlost, ni na tradicije, ni na običaje. Ovakih nepromišljenih mjera bilo je mnogo a najgora je ona, koja je išla za razoružanjem Arnauta. S druge strane su opet poduzim ane take mjere, koje će odboru pribaviti sim patije prostog i neprosvijećenog svijeta, a koje su bile oprečne ži­ votnim interesima naroda. Ali uza sve to, što su neki članovi odbora bili bez ideala i bez savjesti, što su bili častohlepni i osvetoljubivi, ne može se cijeli odbor učinti odgo­ vornim za njihova lična djela. Uza sve manjkavosti i pogreške što su dosada nabrojeni, odbor je prestavljao onaj elemenat, koji je u zemlji bio najak­ Pa ispak prosvijećena Evropa nije se stidila činiti pritisak na Tursku, da Edrenu — čisto islam­ ski grad predade tima varvarima u šake. I danas smo više nego uvjereni da se ne će stiditi s do­ puštenim i nedopuštenim sredstvim a činiti presiju na Tursku, da se vrati iz Edrene, koju je ponovno osvojila. Kolika god bila oprečnost među pojedinim evropskim sila svi su složni u tome, da se presija učini na Tursku da opet povrati Edrenu onim istim Bugarima, koji su džamiju sultana Selima pretvorili u crkvu, koji su na hiljade muslimanskog stanovništva na najgrozniji način iskasapili. Pa da muslimani Egipta, Indije, Maroka ili Tripolisa vide u Francuzima, Englezima ili Talija­ nima ljude, koji im donose kulturu i sreću! Ne, oni sve više dolaze do osvjedočenja, da im Evropa ne će donijeti nikakve sreće i mira, nego laž, ne­ vjeru, moralnu i materijalnu propast, te nije daleko — ako Bog da — vrijeme, kada će cijeli islam uzavreti i istjerati između sebe te zvijeri, koje ih kroz toliko godina varahu i isisavahu. Božija pravda mora ipak jednom pobijediti! VIII. Politika opozicije. Program raznih liberalnih stranaka bio je ja­ san i precizan. Glavne tačke toga programa bijahu administrativna decentralizacija i politika otomanizma, prema kojem će svaki etnički elemenat imati jednakog udjela u vladi. Taj program osiguravao je i ekonomski raz­ vitak države. Princip proširenja vlasti, kojeg je po­ stavila Midhat pašina konstitucija, išao je za pro­ širenjem provincijalne autonomije, potpune slobode štampe i udruživanja, te ukidanjem terorizma i obsadnog stanja. Liberali zahtijevahu još, da se ne­ pristrano primjenjuju zakoni, koji su na snazi, da se poštuje islamska vjera i usvoji anglosakson­ ski odgoj. Ćamil paša je bio čovjek, koji je prema njihovom mišljenju odgovarao za taj novi položaj. Ove ideje primili su dobro oni podanici car­ stva, koji ne bijahu turske narodnosti: Arapi, Grci, �Strana 2. .N ovi Vakat* Broj 7. Šta se s tom naredbom htjelo postići, nije kulturi nijedan naš akademski obrazovan ili modernom naobrazbom zadojeni musliman nije se teško odgonetnuti. Tendencija je prozirna. Htjelo se mogao zagrijati, jer je u tima nazorima vidio višu malo naljutiti osjetljive roditelje, da svoju djecu pogibelj našem opstanku u piodernoj državi, nego spreme u Tursku na nauke, gdje su do tada iSij (Nastavak.) li korist, koju bi izvukli iz svih drugih pitanja, i vraćali se, kako smo u prošlom broju rekli, ko Ko je osnovao „G ajret“ znade svako dijete1) Sajd iz Kladnja. Ali kad se na Musalli doznalo, da kad bi ih postigli kako je Džabić želio. u Bosni i Hercegovini, a ko je bio proti osnivanju Na našu veliku sreću s Džabićem su bili i su mnogi nakanili spremiti djecu u Srbiju na nauke, „Gajreta" i to nije ostalo tajnom široj javnosti. otišli natražnjački nazori o školi u nepovrat neosta- ako im vlada od svojih škola zatvori vrata. Ku­ Ministar Kallay opremio je svoje pouzdanike na vivši ni traga za sobom među širim slojevima tschera je „curiknuo". konstituirajuću skupštinu i pokušao preko njih Ta borba urodila je neočekivanim plodom, jer islamskog pučanstva. Među tijem su se s dana na osujetiti osnutak društva, ali se džaba džilitnuo, dan množili prijatelji škole. Što više i širi slojevi je svakome oči otvorila, da progleda, vidi i prezre jer je promašio cilj. Tijem korakom otkrio je sebe naroda počeli su uviđati potrebu zapadne naob­ one, koji su uzrok našemu zastoju i malo ozbilj­ Svemu svijetu. Prvo se pokazao nemoćan prema razbe i brinuti se za uzgoj podmlatka. Tako je nije pogleda u budućnost. Borba je bila časna, šaci mladih ljudi, a drugo prestavio se u pravoj malo po malo dozrijevala misao, koju su vođe pobjeda sjajna, a pošljedice od nedogledne koristi slici svim a uviđavnim muslimanima, koji nijesu po opstanak islamskog življa u ovim zemljama. mogli u snu sniti, da bi jedan ministar mogao drugoga pokreta prigrlile i na jednom sastanku u (Svršiće se). Pešti, ako se ne varam 1906. u maju s jednim pro­ biti toliko besavjestan i podal, da jedno humano društvo kao što je „Gajret" spriječi osnovati i tako glasom na narod istaknuli kao važnu tačku svoga za više godina stati na put našem prosvjetnom programa. Taj apel, koji je drugi ekzekutivni odbor upravio na narod, da daje djecu u škole, veći je napretku. korak naprijed nego sve, što se od Omer paše do Uvrijeđeni ministar nije mogao preboljeti svoga tada učinilo za bosanske i hercegovačke musli­ U prošlom svom redovnom zasijedanju vakufporaza i poraz....a njegovih praporaca, koji su tom mane. Taj poziv našao je odziva po svuda. Već sko-mearifski sabor zaključio je da se sabor sazove prilikom potisnuti u kraj, kako više nikada ne mogu iste godine naš podmladak pohrlio je jatomice u u proljeću na izvanredno zasijedanje radi zajma, izbiti na površinu. Više je nego vjerojatno, da se oholi škole. koji se ima sklopiti za izgradnju vakufskih zgrada. državnik bavio s idejom, da nađe način i sredstvo Stoga je vakufsko-mearifski sabor sazvan za 19. Videći baron Kutschera, da mu dugogodišnji kako bi raskopao društvo. Ali providnost odredi drugčije, na ime: da „G ajret“ sačuva i unaprijedi, rad s jednim proglasom pade pod ledinu, ostade o, mj., te je toga dana održao prvu sjednicu pod hajran. Nenadano razočaranje na prvi mah ga je predsjedanjem Rifat bega Sulejm anpašića. a КаИауа nenadanom smrću za uvijek skine s vrata Sjednica je započela u 10 sati prije podne, a upravo smelo, pa nije znao šta da radi. Ali stara bosanskim i hercegovačkim muslomanima, koji su lisica da i tome stane na put, brzo smisli jedno sred­ otvorena pozdravnim govorom predsjednika. kroz dvadeset godina njegove vlade toliko bačeni Iza toga je govorio direktor Arnautović o u nazadak, da može biti za jedan vijek neće moći stvo, koje se ogadilo i zadnjem njegovom pristaši. Na ime: ko iz neba u rebra par dana prije otvo­ nastojanju vakufske uprave da nađe potrebni zajam nadoknaditi, što su izgubili. renja škola spomenute godine izdade naredbu na uz povoljne uslove. On je na više mjesta sondirao Prvi pokret navodne akcije — bilo to nehote sve škole, kojom se nalaže direktorima, da preko teren, ali kako vlada sada financijalna kriza, nije ili hotimice — bio je uperen proti modernim ško­ stanovitog broja ne smiju više učenika primati u mogao nigdje da postigne željeni cilj. On se je lama i modernom obrazovanju naše mladeži, za to škole. Proti kome je to upereno bilo, jasno je ko obraćao i na zajedničkog ministra financija g. nije našao ni potpore kod onih, koji su bili poz­ dan! Od okupacije do onda nije vladi na um palo Bilinskoga da upliviše kod one grupe banaka, kod vani kao obrazovani ljudi, da taj pokret podupru da ograničava broj učenika na srednjim školama kojih će se zemaljski zajam uzeti, da ta ista grupa moralno, što bi više vrijedilo nego sva materijalna nego baš onda, kad su muslimani pohrlili u škole. dade i vakufu zajam sa povoljnim uslovima, ali pomoć, koju su mu narodne maše u obilju pru­ Ta je naredba pogodila islamski elemenat u srce nije ni to uspjelo. Pošto dakle nijesu sad zasad žale. Za Džabića natražnjačke nazore o školi i i duboko se zasjekla u žilu kucavicu. Opće neza­ prilike povoljne za sklapanje ovako velikog zajma, ') Pa uza sve to Hadži Hamid Svrzo drznuo se nena­ dovoljstvo i oprezni duh nekih roditelja, koji bjehu a pošto je osim toga i građevna sezona već pri­ dano u listu „Gajret" mučke preći preko osnivača i osnu­ odlučili spremiti djecu u Beograd na škole, prisili lično poodmakla, te se nebi moglo pravovrem eno tak društva pripisati rahmetli Alićehiću, koji je izabran u prvi odbor; ali zapisnicima odborskih sjednica može se vladu, da tu strašnu naredbu povuče natrag i primi sa gradnjama započeti, to će se sada pitanje zajma dokazati, da je samo jedan put kroz godinu dana došao sve muslim anske učenike, koji su se javili i svje­ odgoditi, a međutim će vakufska uprava gledati, dodžbama dokazali da su osposobljeni. da se izrade detaljni nacrti i troškovnici do konca na odborsku sjednicu. — Primjedba uredništva. Uzroci i pošljedice našeg zastoja. Izvanred.no zasijedanje vakufsko-mearifskog sabora. Albanezi i Armenci. Liberali su bili anglofili u svim stvarim a i htjeli su da kod kuće imitiraju Englesku, a na polju da slijepo slijede njenu politiku. Teško bi bilo stvoritt tačan sud o liberalnim strankama, jer su oni bili vrlo kratko vrijeme na upravi, te nijesu imali dosta vremena, da pokažu svoju sposobnost. Prigovori odbora liberlima. Stranka bez iskrenosti, bez logike, bez ideala bez određenih principa s jedne strane, a simpatije prema opasnim ljudima s druge strane, to je u glavnom, što je odbor liberalima predbacivao. Među­ tim, ako je ova liberalna stranka počinila tu po­ grešku, što se je pasivno pokoravala tuđini u pi­ tanjima izvanjske politike, njezin nutarnji program, kada bi se dobro shvatio i dobro primjenjivao, mogao bi dati lijepih rezultata. O dbor je predbacivao Iibaralima, da oni ne sačinjavaju stranku u pravom smislu riječi, jer da je to samo jedna koalicija osoba, koje su pristaše posve različitih smjerova, a samo ih mržnja protiv odbora ujedinjuje. Ta stranka je u sporazumu i skladu sa G r­ cima i Bugarima, koji goje separatističke težnje; ona je u skladu sa konstitucionalnim grčkim klu­ bom i sa grčkim patriarhatom u Carigradu, koji je djelovao kao posrednik između G rka i slavenskih država, da se sklopi savez, koji je doveo do ovoga rata. Ovi neprijatelji otomanske domovine podupi­ rali su liberale u izborima. Slijepa privrženost stranke Englezim a jest opasna i apsurdna. Engleske metode administracije nemaju ništa zajedničkoga sa politikom Engleske. Liberalna stranka ne postavlja u tom nikakve raz­ like i stavlja državu pod tutorstvo Engleske. Većina članova te stranke htjeli bi staviti T ursku pod pro­ tektorat Engleske. U jednom članku, koji je izišao u Ikdamu, Murat bej, rodom iz D agistana prepo­ ručuje Turskoj protektorat engleski ili ruski bar kroz 25 godina. U stranci nema dakle ni patrio­ tizma, ni energije, ni dosljednosti. Stranka goji očito simpatije prema reakcionar­ nim elementima, te to može opet prouzročiti natražnjački pokret. Još ‘joj se je prigovaralo, da ona zanemaruje vojsku, tu iedinu obranu turske hegonomije. Mnogi su uzroci ovoga poraza dobro poznati: osvješćenje balkanskih država, njihova aktivnost i duga priprema za rat, neprijateljstvo velesila, koje žele da se Turci istjeraju iz Evrope i bojeći se neprijateljstva svojih muslimanskih podanika, po­ vjerili tu zadaću malim balkanskim državama, dalje želja Slavena da zaustave prodiranje Germana na Balkanu, te želja da se iskoristi sadašnja slabost Turske. T o su oni uzroci, koji su dobro poznati, a ima ih i drugih, koji su također od velikog zamašaja, ali ih je teško odrediti. Evropska štampa davala je o tom netačne po­ datke. Ona je između ostaloga tvrdila, da je pad turske vojske jedna posljedica revolucije, a to nije istina. Za vremena Abdul-Hamida nije situacija ništa bolja bila, a dokaz je da je Turska lahko primila neodvisnost Bugarske. Kada je Redžeb paša došao za ministra rata, izjavio je, da Turska nesmije misliti sad za sad na rat. Ako je Grčka u 1897. potučena, to je bilo stoga, što je ona bila tada sama i nespremna. Uzroci su po našem mišljenju ovi: Mahmud Ševket paša nije imao vremena, da potpuno pro­ vede vojničku reorganizaciju, jer za tako djelo treba više godina, a osim toga, djelo, koje je on započeo, razvališe njegovi nasljednici kada je on ostavio ministarstvo. IX. X. Uzroci turskog poraza. Ništa manje nije bilo sudbonosno i uvlačenje politike u vojsku, jer je politika uništila svaku disciplinu u njoj. Uvađanje u vojsku kršćanskih elemenata uči­ nilo je također loš utisak. Ideja o domovini bila je tako reći nova u toj zemlji i nije se mogla usaditi u srce naroda preko noći. Još uvijek je na turskog vojnika viši utisak činila ona stara parola: „Ako pogineš, bićeš šehid, a ako pobijediš, ti si brani­ telj islama", nego li ga se je doimala nova turska himna, koja govori domovini. Saveznici su imali jedan potpuno organizovani sistem špionaže, naročito pomoću 800.000 Grka, koji su živili u Turskoj, a Turska nije imala ni pojma o tom šta se kod njih zbiva. Mladoturci su bili neiskusni u politici, te su malo računa vodili o međunarodnoj situaciji i tako nijesu znali nikada da predvide opasnost. Također se ne smije zaboraviti ni na utjecaj ideja i običaja, koji su došli iz Evrope, na utjecaj materialističkih teorija i slabljenje vjere, na napre­ dovanje pokvarenosti i alkoholizma, te na njihove moralne i materijalne posljedice. Posljednji, a po našem shvaćanju i najjači uzrok njihovog poraza biće ono osvjedočenje T u ­ raka, da je Evropa odlučila protjerati ih iz Evrope. Saveznici su išli u boj sa velikim oduševljenjem, a Turci sa osvjedočenjem, da će izgubiti i biti iz Evrope istjerani, te se odupirahu samo toliko da očuvaju nacionalnu čast. Evropa nije dala Turskoj vremena da se refor­ mira. Ova jedina muslimanska država, koja je za naših vremena imala svojih pokrajina u trima dije­ lovima staroga svijeta, izgubila je Evropu i Afriku, a ne zna se hoće li imati mira i u Aziji, kad se još sada govori o pitanjima Armenije i drugim tomu sličnim pitanjima. �Broj 7. ,Novi Vakat“ ove godine, kada će se zajam sklopiti, te će se gradnja dojduće godine započeti odmah u martu ili aprilu. U prošlom zasijedanju zaključeno je također da se vakufsko-mearifski sabor sazove na izvan­ redno zasijedanje i za otvorenje oferti za prodaju šuma Gazi Husrev begova vakufa, te je ovo izvan­ redno zasijedanje u glavnom radi toga i sazvano. Sabor je ovo izlaganje direktora primio na znanje. Za tim su referisali pojedini referenti o teku­ ćim poslovnim komadima, te je sabor primio na znanje i odobrio: izvješće vak. mufetiša glede izvlastbe zemljišta od „Hotel-Gazi" za proširenje ulice; izvješće o kupnji jednog dućana u Gornjem Vakufu radi proširenja gradilišta za gradnju mektebi ibtidaije; izvješće glede prodaje prava mukate i kupnje jednoga zemljišta za svotu od 400 kruna u korist Muhamedanske vjerske općine u Sarajevu; nadalje izvješće o kupnji jedne kuće u Dretelju, koja je prije nekoliko godina na vakufskom zem­ ljištu sagrađena; izvješće o zamjeni nektretnina iz­ među vakufa i gradske općine u Prnjavoru, te o zamjeni nekretnina između evladijet vakufa Hafiz Ibrahim ef. Saračevića i braće Nanića u Sarajevu; za tim je izvjestio Islamović o utoku Jusufa Jusufovića proti rješitbi vakufsko-mearifskog saborskog odbora, te je sabor zaključio, da se utok odbije, a rješitba saborskog odbora u krijeposti ostane. Na­ dalje je sabor zaključio, da se skela vakufa dža­ mije u Golubiću dade zemaljskoj upravi za otkupnu cijenu od 4.000 kruna, za koju skelu je zemaljska uprava do podjelenja vakufsko-mearifske autono­ mije neku neznatnu svotu godišnje plaćala, a od to doba plaćanje i te neznatne svote obustavila. Drugi referenti su još izvješćivali o zamjeni nekret­ nina vakufa H. Nazif age Arapovića za nekretnine Mustafe Muslimovića u Rašljevu i o zamjeni nek­ retnina između vakufa i Edhembega Uzejrbegovića u pašinim konacima u Maglaju, o neutjerivosti nekih vakufskih tražbina, o pokriću troškova za popravke džamija u pojedinim mjestima, o prekoračenjima Hadži Ali vakufa, Karađozbegova vakufa 1911. godine, Topal H. Hasan džamije vakufa, H. Jahija vakufa i drugih vakufa sve radi popravka zgrada ili džamija, te o reformama medresa. Glede ovoga pitanja stvoren je zaključak po predlogu vakufskomearifskog saborskog odbora, da se ostane na sta­ novištu da se okružne medrese mogu otvoriti u pojedinim mjestima samo onda, kada se postojeće medrese ujedine. Na dalje je sabor po predlogu saborskog odbora stvorio ove zaključke: da se povuče zaključak o odgodi pregovora sa ulema medžlisom glede reformiranja medresa, te da se napusti stanovište prosvjetnog odbora glede mahredža i usvoji stanovište ulema medžlisa u tom pogledu; da prosvjetni odbor na gornjoj bazi izradi nacrt programa za reformu medrese sa ulema medž­ lisom i podnese konkretan predlog; da se prema stanovištu ulema medžlisa ukine darul-muallimin kada izađu prvi đaci iz okružnih medresa i kada se pokaže, da ovi đaci imadu potrebitu stručnu spremu za mualime. Prosvjetni odbor vakufskomearifskog sabora ima također da pretrese pitanje privremenog reformiranja sadašnjeg darul-muallimina, koji bi imao biti pod upravom saborskog odbora i potpunim nadzorom ulema medžlisa. Mjesto poslanika Vilovića, koji je sada odsutan, izabran je na njegovo mjesto u prosvjetni odbor Ahmet ef. Šerić. Pošto je sabor nakon male pauze donio još nekoliko zaključaka o otpisu neutjerivih tražbina pojedinih vakufa, zaključena je prva sjednica vak. sabora u 121/3 sati po podne. Druga sjednica vakufsko-mearifskog sabora. Druga sjednica, koja je držana na 20. jula, započela je u 9 sati prije podne. Pošto je bio zapisnik prve sjednice pročitan i verificiran, prešlo se je odmah na izvješća pojedinih referenata. Smailbegović je izvješćivao glede povišenja dotacije od 300 kruna na 600 za gradnju sibjan mekteba u selu Runjici kotara Maglaja, te je sabor zaključio, da se ovo povišenje unese u proračun za 1914. godinu. Glede popravka starog sibjan mekteba Priječke džamije u Zepću i pretvorenja istoga u koristonosnu zgradu zaključeno je, da se to izvede po predlogu tamošnjeg povjerenstva. Isto je tako zaključeno da se za vakufsku tražbinu jednog dužnika kupi jedna livada. Što se tiče po­ pravka džamija u jajcu za koji je potrebna svota od 2300 kruna zaključuje sabor, da se svota od 475 kruna, koja manjka za pokriće toga troška, dade kao zajam bez murabehe. Nadalje je isti iz­ vjestitelj izvješćivao o troškovima radi popravaka pojedinih vakufskih objekata, o najmu hotela evla­ dijet vakufa Fadil paše Šerifovića na Ilidži, o potrošku manjih suvišaka za pojedine popravke, o troškovima za popravak džamija u Banjaluci, te je sabor primio na znanje ova izvješća i predloge izvjestitelja prihvatio. Glede povišenja dotacije od 200 na 240 kruna za gradnju mektebi ibtidaije u Ripću zaključeno je, da se to povišenje predvidi u proračunu za 1914. godinu. Dalje se podastire iz­ vješće o kupnji nekih nekretnina u sarajevskoj op­ ćini u korist Hadim Ali pašina i Sarać Ali vakufa, te o sporu između vakufa Sagrakči H. Mehmed džamije i Divan Ćatib džamije zbog vlasništva i o prodaji vakufskih nekretnina u Jaricama, te se u svim ovim stvarima prima predlog izvjestitelja. Isto se tako na predlog izvjestitelja dozvoljava za­ mjena nekretnina Potočke džamije u Gračanici za nekretnine Mehage Salihbašića, te prodaja mukate Ahmed pašina vakufa, koja je upisana na nekim nekretniuama Stanka Ivaniševića. Dalje referent izvješćuje o zakupu vakufskih pašnjaka u Kozari planini po parnoj pilani firme Una u Dubici, te o obnovi ugovora, kojim se ima fiksirati vrijeme za­ kupa. Sabor je primio i ovaj predlog izvjestitelja. Za tim je izvjestitelj stavio više predloga da se otpišu neke tražbine, koje su neutjerive, te je sabor to i zaključio. Na to ustaje saborski poslanik Muftić i veli, da su u mnogo slučajeva neutjerivosti vakufskih tražbina krive mutevelije, te predlaže da se odsele takav mutevelija, koji je prouzročio, da je vakufska tražbina postala neutjerivom, riješi toga zvanja. Predlog je jednoglasno primljen. Što se tiče tražbine Sitarije vakufa u Banjaluci pri Hafiz Ahmedu Hadžiću, to je na predlog H. Egrića, da se ova tražbina od istoga ima naplatiti. Glede drugih nekih tražbina centralne vakuf­ ske zaklade, o kojima, je izvješćivao dr. Horak, zaključeno je, da se dužnici pozovu, da tu tražbinu vakufa podmire. Time je iscrpljen dnevni red druge sjednice, te je ista zaključena, a slijedeća zakazana za 21. jula. Naši dopisi. Konjic 20. jula 1913. Vaš članak „Obrazovanje ženskih" u 5 broju „Vakta" potače i mene, da iz našega mjesta evo ovdje iznesem jedan konkretan primjer, kako bi se i našim djevojčicama dala najzgodnija prilika da se vjerskom i svjetskom naukom naobražavaju. Strana 3. U nas postoji ženski mektebi-ibtidaija u kojoj kroz nekoliko godina poučaje u vjeri čestiti H. Ahmed ef. Džumhur sa uspjehom. U mektebu je svom ovaj udesio lijep red, a u nauci vjerskoj dječica napreduju. Tu se ne uči više ništa. Ruč­ nim se radom djeca zabavljaju, ali primitivno na domaću po uputi majke. Pogovaralo se, da se i ovdje namjesti još jedna mualima, ali to se valjda ostavilo za „bolja vremena". Prema nekadašnjem našemu nehaju i zapuštenosti osobito u obrazovanju našega ženskinja i ovo je dobar korak unaprijed. Svakako to nije sve. Vremena se mijenjaju, a valja da se i mi u njima mijenjamo. Do jučer je moglo biti kako — tako, a već danas druge nas sretaju prilike, koje ako ne upotrebimo savremeno, ostadosmo mi bosansko-hercegovački Muslimani na sažaljavanju či­ tavog naprednog islamskog svijeta. Lijepo govori učeni Osmanlija: „Naobrazba ženskinja jednoga naroda, mjerilo ti je njegove čitave kulture". 1 jest tako. Majka je kućni temelj svake porodice. Za to valja, da je ona upućena u uzdržavanju kuće, pokućstva, da zna štediti i pri­ vređivati kućne lakše poslove, da zna odgajati svoju djecu, treba da znade u islamskom duhu po­ štivati svoj bračni mir i red i t. d. Jest, to se traži od jedne žene. Dokle su god učene Arapke odgajale sokolove, dotle je Arap širio kulturu u zapuštenim krajevima Azije, Afrike i ćak Evrope. Nema fajde, naše je ženski nje čestito, onoliko koliko znade, (a ovamo ista je, kako je poznato, Bog je nadario bistrim umom a Islam ih, koliko ga znadu, uputio na svoje lijepe ustanove), ali to nije sve. Pogledajmo samo po našim kasabama dječurliju! Šta ima te siročadi bez odgoja?! Otac nemaran, a mati nemoćna pa da i ono kako ma učini. Nas Muslimana najviše hamala, kahvedžija, pretrga i t. d. a gdjegod dođeš na željezničku stanicu, preda te izleti islamsko kukavče, da ti nosi kufer. T o ljuto boli, je li? Sad mi se nameče drugi belaj u pamet. U nas pokvarenosti među mladeži dosta, zaražuju se raznim otrovim a, ta je zaraza, opaža se, počela zalaziti i u naše porodice. Svakim danom tihog, mirnog i islamskog života manje u našim domovinama. Tako se i djeca ma­ nje rađaju. Pogledamo li po mahalama, ženskinja dosta, bezposlena, neupučena a zavarana „lijepim nadama" čeka sudbinu. Ovako ne smije ići dalje. Pa sto vika i gala­ ma od našega konzervativnog naroda, da ne valja žensku učiti u školama, treba prečuti jednoć i čak bagatelisati. Ženskinju budućim majkama treba otvoriti oči. Treba ih lijepo islamski odgajati. Va­ lja ih uputiti, da znaju pročitati lijepu knjigu (kitab), da znadu računati, razumijevati u kućanstvu i osobito u svim ručnim radovim a. Jednom riječi, valja nam i ženskinje tako odgojiti, da se može u svojoj mladosti pustiti bez brige i u nevolji da može svoj hljeb zaraditi pošteno, i budućnost osi­ guravati onako kako nam sveti Islam preporučuje. Neka mi se ne zamjera što ovoliko zađoh sa svoje prave teme, jer moradoh potkrijepiti, da mi se ne rekne, da griješim. U nas postoji i uz narod. osn. školu žensko odjelenje. Isto je u škol. zgradi, ali pošto je ova udaljena, tamam po islamski svijet na najnezgodnijem mjestu za naše ženskinje, trebalo bi to ma­ kar samo žensko odjelenje prenijeti u samu kasabu, među naš svijet. To se dade lahko udesiti. Kako se čuje u čaršiji, pošto je konjička škola pretijesna tražiće se u najam kao i lani za neke razrede, druge zgrade, pa bi se za žensko odjelenje lahko našla zgrada i s ovu stranu ćuprije u Gornjoj mahali. Podružnico L i r s k e kreditne banki! a Sarnjevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne Л.3! Oj od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa ** Ј4 ЈО ПсИ О dana povratka. Kupuje I prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste dom aćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavještenja. �j*roj 7. ,N ovi Vakat" Strana ehalije izaći u susret i dozvolu za točenje pića oduzeti, ali od toga obećanja nije do danas bilo nikakve fajde. Stoga upozoravama zemaljsku vladu na to njezino obećanje; ta ako je već dotle došlo, da se i uz džamije dozvoljava otvaranje birtija i točenje pića, dokle ćemo mi onda doći. M ustafabeg Mutevelić nar. posl. jučer je položio na kr. hrv. zagrebačkom universitetu ispite s odlikom. Dne 31./7 . biće u svečanoj dvorani kr. hrv. zagr. sveučilišta promoviran na čast dok­ tora prava. Čestitamo! Iskaz o uspjehu pitom aca vakuf, konvikta. Otvorenje m uške preparandije u M osta­ ru. Kako smo obaviješteni, otvoriće zemaljska vlada početkom školske godine 1913/1914. mušku p repa­ randiju u Mostaru. Za pohađanje te preparandije podijeliće se veći broj štipendija. Molbe za podjelu tih štipendija treba što prije podnijeti propisanim putem tako, da do 15. augusta o. g. budu već kod zemaljske vlade. Molbama treba priklopiti: 1.) D okaznicu o navršenoj 15. godini života; 2.) Svjedodž­ bu o svršenoj nižoj gimnaziji ili realci (nedovoljna ocjena iz klasičnih jezika i francuskog jezika ne uzi­ ma se u obzir), svršenoj trgovačkoj školi ili drugom kom jednakom zavodu; 3.) Svjedodžbu zvaničnog liječnika, da je molitelj tjelesno sposoban za učitelj­ sku službu, i 4.) Svjedodžbu o imovinskim prilikama moliteljevih roditelja. N apominje se konačno, da će mostarska preparandija imati samo I. godište, a nastava če početi 9. septem bra. Rok upisivanja javiće se kasnije preko novina. Građenje m ostova u okružju travanj­ skom i tuzlanskom . Zemaljska vlada namjerava sagraditi mostove iz željezobetona i to jedan preko Lašve među Han Kumpanijom i Travnikom a drugi preko kanala Dašnice nedaleko Bijeline. Ove će se gradnje izdati putem javnog natječaja te se intere­ senti upućuju na odnosni natječaj u „Sarajevskom Listu" od 18. i 19. srpnja 1913. Radi ravnanja. Ovih dana razaslao je odbor društva „Gajret" pozive na skupštinu koji će ujedno služiti kao legitimacija za ulaz i pristup istoj. Kako se skupština imala obdržati 18. o. mj., to su te legitimacije bile već prije 18. štampane, a međutim je odbor skupštinu (makar i bez oprav­ danog razloga) odgodio, za 29. o. mj., to su Iegimacije ostale sa datumom 18. pa da se ko ne bi prevario i istu kao nevaljalu bacio, upozorujemo članove „Gajreta", da te legitimacije odnosno po­ zivi za ovogodišnju „Gajretovu" skupštinu dobro čuvaju i da ih — ko na skupštinu pođe sobom ponese. Birtija uz džamiju. Tuže nam se iz Vitine, kako je kotarski ured podijelio dozvolu za točenje pića jednom birtašu na mjestu u neposrednoj bli­ zini džamije. Ehalija se tome protivila i izaslala jednu deputaciju zemaljskoj vladi da ju moli neka bi ona ovu dozvolu za točenje pića kraj džamije ukinula. Vlada je obećala da će željama tamošnje Pro­ palih 5 45 7 2 59 Društvene vijesti 8 32 1 1 42 Musliman, om ladinsko društvo „Iršad“ u Kladnju priređuje u korist muslimanskog pot­ 6 23 9 2 37 II 1 - 111 15 3 E Tek. broj ■ S i Sarajevo I. Mostar 2. Banjaluka 3. Tuzla 4. 4 Ukupno . . 23 Uredovno izvješće L red o stanju Ukupno Konvikt Domaće vijesti. sa po- | | pr.ivkninl To stoji do gradskog zastupstva, koje je u većini islamsko, a moglo bi to učiniti bez ikakva većeg troška općini. Naše vakuf.-mearifsko povjerenstvo neka opet preporuči zemaljskoj vladi dosadanjega čestitoga mualima ženskog mekteba da bude vjeroučitelj na tom odjelenju, pa će biti i s te strane našoj dje­ čici osiguran uspjeh. To velim, jer se čuje, da dosadanji vjeroučitelj u školi „moli penziju". Ova­ ko kada bi se uredilo, onda je i našim curicama po svršetku mekteba (odnosno 2 sunufa) otvoren put u školu koje bi roditelji htjeli slati, a ko ne bi htio, nema ni sile. . . . Ferik. i lu c e r n a dale su obilan prvi otkos, a i sada su u veoma dobrom stanju. L i v a d e su u dolinama takove, da se je nadati dobrom prihodu. Košnja dvootkosnih livada već je otpočela. Planinske su livade većinom zaostale zbog zime, trava je slabo gusta. P a š n j a c i su u dolinama dobri, dok su ц visokim položajima zaostali poradi studena vre­ mena, premda je u tlu dovoljno vlage. Izgledi su ovogodišnjeg priroda [šljiva povoljni u onim kra­ jevima, u kojima nije bilo nikakve štete od pro­ ljetnih mrazova. Izgleda da će jabuke i kruške dati osrednji rod. Razvitak je zametka ploda veo­ ma uznapredovao poradi obilnih oborina. — štet­ nici su voćaka samo gdjegdje nanijeli znatnije štete. Stanje je vinograda veoma dobro. Nema pritužaba, da je gdje nastupila kakva štetna bolest od 16 5 154 usjeva koncem junija 1913. U prvoj trećini mjeseca junija bilo je vruće i suho, te su u Hercegovini neke kulture trpile od toga. Ostali dio mjeseca bio je pri nerazmjerno niskoj temperaturi kišovit sa lokalnim grmljavinama i tučom, što ipak nije pro­ uzrokovalo velikih šteta. U višim položajima bilo je još od 13,— 15. osjetljivih mrazova. Koncem mjeseca bilo je poradi obilnih kiša nanovo nabu­ jalo nekoliko rijeka, te su poplavile obrađena zem­ ljišta. Osobito je nepovoljno djelovalo studeno i vlažno vrijeme usjevim a na višim položajima, te je zapriječavalo radnje na polju. — Stanje usjeva naprama prošlom mjesecu nije u glavnom imalo bitnih promjena. — P š e n i c a . Držt se, da će žetva pšenice biti podobra. U nekim se kotarima tuže, da je pšenica porijetka i slabog klasa. Šteta je od rđe bila dosad samo u nešto malo mjesta. R a ž je većinom porijetka te jako zakorovljena; opće je stanje osrednje. O z i m a r e p i c a bila je slabog prihoda. J e č a m . Po sadašnjem stanju izgleda, da će ječam dati podobar prihod. Jari su usjevi u nižim položajima i na nepropusnom tlu trpili od vlažno-studenog vremena. — Z o b je u glavnom nešto bolja od ječma. K u k u r u z je svagdje okopan, većim dijelom također i ogrnut, a stanje mu je osrednje i još bolje. Zbog prošlomje­ sečnih poplava oštećeni usjevi većim su se dijelom nanovo obradili. K r u m p i r i . Sve su se radnje oko krumpira dovršile. Bujnog su lišća i većinom su u cvatu. Rani se krumpiri iskopavaju, uspjeh zadovoljuje. Š e ć e r n a r e p a dosta je prorijetka, ali se dobro razvija. Kulturne su radnje bile ošte­ ćene zbog jakog rasta trava, sada su radnje skoro dovršene, Poradi poplava u prošlom mjesecu ošte­ ćene kulture repe mogle su se djelomično obnoviti. D u h a n je ispočetka trpio od suše, ali se je ipak dovoljno oporavio obilnih oborina radi. D je te lin a gljivica. pornog društva „Gajreta" i „Iršadove" blagajne, U o č i d o v e u p o n e d j e l j a k 21. o. m j. u p r o s to r ija m a č in o v n ič k e č ita o n ic e u H o t e l D r i n a c i s v o j u prvu zabavu. R a s p o ­ r e d I. dio 1.) Pozdravni govor govori gosp. Fadil Kurtagić. 2.) Lijepa naša domovina. Svira tambu­ raški zbor Iršada. 3.) Dr. Safvet beg Bašagić Savjet očevima. Deklamuje Djozić Mustafa. 4.) Junak iz Like. Svira tamburaški zbor „Iršada" 5.) Dr. Safvet beg Bašagić „Proklestvo Dželal paše" Deklamuje g. Salih Alikadić. 6.) Prim jer nekadašnjeg suda u Her­ cegovini", izvađaju diletanti: Avdo R. Hasić, Mus­ tafa Hasić i Akif Šeremet. 7.) Vino piju age Saraj­ lije, pjeva ggjica N. К , a prati je na sazu gosp. Avdo Alikadić. 8.) Zaključna riječ, govori g. Avdo A. Hasić. II. d io : Tombola, šaljiva pošta, igranka i mehabet do zore. Dobrovoljne priloge, koji će se u nuvinama objaviti, primaće kod blagajne gg Hafiz Salih Đozić i Čazim Ruščuklija. Ulazne cijene od obitelji 2 K. od osobe 1 K. stajanje 50 h. đaci plačaju 20 h. Početak zabave u 8 sati na večer, (u 1 sat po akšamu). Savez gostioničara i kavanara za Bos­ nu i Hercegovinu. Na ovogodišnjoj glavnoj skupštini Udruženja proizvađača i prodavača alko­ holnih pića za Bosnu i Hercegovinu' zaključili su skupštinari na predlog glavnog odbora, da se ovo Udruženje iz temelja reorganizuje u organizaciju isključivo zajedničkih staleških interesa, koje može sa uspjehom promicati jedinstvena organizacija gostioničara i kavanara, te da ovako reorganizovano Udruženje prema tome i nosi cjelishodno ime: „Savez gostioničara i kavanara za Bosnu i Hercegovinu". Po tome su se naši gostioničari, hotelijeri, kavanari i svi ostali, na koje se odnosi § 23. ovozemaljskih propisa o tjeranju obrta, organizovali odnosno reorganizovali sasvim samo­ stalno po uzoru naprednih gostioničarskih društava i saveza u austrougarskoj monarhiji i u ostalim kulturnim državama. Uslijed nepredviđenih novih radnja oko reor­ ganizacije kao i drugih uslijed kasnije obdržavane glavne skupštine nagomilanih nutarnjih poslova izlaziće društveni organ „Gostioničar" tek počet­ kom augusta u dva broja zajedno. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležann izvozno pivo pripoznoto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po V.o lit. ili 25 i 50 boca po 7,0 lit. w Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. ~am �Broj 7. „Novi Vakat* Kolegijalni sastanak. „Društva bankovnih lCinovnika za Bosnu i Hercegovinu". Dne 17. o. mj. ла večer obdržavalo je gornje društvo u svojim prostorijama (Franje Josipa ul. 2.) svoj „kolegijalni sastanak". U prisutnosti ijepoga broja članova i л članica, otvorio je predsjednik sastanak pozdraviv­ ši prisutne i naglasio svrhu, cilj i uspjehe ovako| v i h sastanaka, te pozvao članove da i u buduće »po svete što intenzivniju pažnju interesima društva. Iza toga razvio je urednik novoga društve­ ni nog glasila svoj program, te je njegovo razlaganje Mprimljeno po članovima sa odobravanjem na znanje. Sastanak je uz živahno raspravljanje o staI ležnim interesima i u prijateljskom razgovoru poj trajao do 11 sati. Kako saznajemo, kani društveni li odbor da upriliči češče takove sastanke koli ovdje * toli u pokrajini, kako bi time podigao stalešku • svijest i čuvstvo solidarnost među svojim članovima. Program tih sastanaka biće postepeno proširen I predavanjima znanstvene i praktične naravi. Što se tiče pitanja, kako će se balkanske države prema koraku Turske ponijeti, nije takcđer jasno. Ima vijesti, koje govore, da Srbija i Grčka pristaju na reviziju ugovora u korist Turske, a drnge opet govore, da kabineti balkanskih država zastupaju stanovište, da su dosadašnje pobjede djelo balkanskog saveza, koje će on do skrajnosti braniti i neće nikako dozvoliti, da Turske ponovno osvoji Edrenu i Traciju. Vrijeme će pokazati ko­ liko ima istine u ovim vijestima i kako će se ovi zapletaji riješiti. Političke vijesti. Mir između Turske i Grčke perfektan. Po vijestima Agence d’ Athenes pregovori iz­ među Turske i Grčke glede uspostavljanja diplo­ matskih odnošaja dovršeni su. Osnova toga spo­ razuma sadržaje slijedeće odredbe: Ratni zarobljeI nici moraju se odmah pustiti na slobodu. Ošteta za njihovo uzdržavanje u zarobljeništvu jest u princi­ pu priznata, te se ustupa međunarodnoj financijalnoj I, konferenciji u Parizu ili haškoj mirovnoj konferen| čiji, da ista te stvari uredi. Sultan se obvezuje, da će sve povlastice eku- i menskog patrijarhata štititi i čuvati, dok se Grčka I obvezuje, da će svim muslimanima, koji živu u f grčkoj dozvoliti slobodno izvršavanje svih vjerskih obreda. Pitanje kapitulacija, trgovačkih i drugih ugo­ vora će se kasnije urediti. Nadalje je zaključeno, da se stanje, koje je bilo prije rata, opet uspostavi. Oštetu za one ratne lađe, koje je turska po* četkom rata zaplijenila od Grčka odrediće pariška financijalna konferencija. Potpis ovoga sporazuma uslijediti će u Ateni. M la d o tu r c i o d r ž a n ju s ila . Mladoturska štampa ne vjeruje niti u inter­ venciju sila niti u intervenciju sam e Rusije, pošto je T urska sve učinila, da Rusiju zadovolji u pitanju perzijske granice i željeznica. „Tasviri efkar" go­ vori sasvim otvoreno o mogućnosti, da Turska navijesti rat Bugarskoj, te tvrdi da je ministarsko vijeće u tom pogledu stvorilo neke zaključke. Balkanski rat. Potisnuta sa svih strana po savezničkim če­ tam a Bugarska je napokon pristala na želje savez­ nika da pošalje svoje delegate u Niš, gdje će se povesti pregovori o preliminarim a mira. Kada preliminari mira budu potpisani, obustaviće se vojničke operacije, te će se pristupiti pregovorim a o defini­ tivnom zaključku mira. Međutim rumunjska vojska, premda je kralj Karol prihvatio ponudu Bugarske, nije napustila svoju ofenzivnu operaciju i u širokoj fronti kreće prema glavnom gradu Bugarske. Turska vojska zaposjela je Edrenu i Krk-klisu, a najnovije vijesti govore, da je u Turskoj mini­ starsko vijeće zaključilo, da se službeno navijesti rat Bugarskoj i da se četama dade nalog da što prije prodru preko granica na Bugarsko područje. T urci su prema jednoj vijesti zarobili kod Kabakkoja 600 ljudi i više oficira, a isto tako i dvije kompanije bugarskih vojnika, koji su stajali u 14 Cerkeskoju. Pred Edrenom je zapovjednik turskih četa pozvao komandanta posade đa se preda, te je ■ isti, kako jedna vijest iz Sofije javlja Edrenu bez otpora predao. Strana Kako će se Evropa prema ovom koraku Turske ponijeti, nije još jasno, jer poslanička konferencija nije donijela nikakvog zaključka o tome, kakve bi se mjere imale upotrebiti protiv Turske, ako bi ona htjela da zadrži granicu preko linije Enos-Midia, koja je u Londonu fiksirana. Rečeno je doduše, da su sve sile složne u tom pitanju da londonski ugovor i zaključak londonske konferencije ne može biti revidiran i da će Turska morati da respektuje utanačeni ugovor. Žrtve drugog balkanskog rata. Iz Beograda javljaju „Novom Vremenu", da su žrtve drugog balkanskog rata veće već do sada, nego li je to bilo za cijelog balkanskog rata. Aprok­ simativno računajući ima do danas što mrtvih, što teže ranjenih 140.000 ljudi. Od toga otpada na Bugare 70.000, na Srbe 40.000 a na Grke 30.000. Carigrad, 22. jula. Turske su čete zaposjele Drinopolje i Lozengrad (Krk-kilisse). Zaključci ministarskog vijeća. Carigrad, 22. jula. O zaključcima jučerašnjge ministarskog vijeća nije izišlo nikakvo službeno saopćenje. Generalisimus Izzet paša, koji je pri­ sustvovao ministarskom vijeću, otputovao je sinoć u 'Čorlu. Govori se, da je ministarsko vijeće izdalo cirkuiarni brzojav, u kome se velikim silama izlažu razlozi, koji Tursku prisiljavaju, da opet poduzme slobodu akcije. Porta službeno objavljuje, da je zaključila, da zauzme liniju Marica—Drinopolje. Broj 631/13. Brzojavi. Natječaj. Sofija: Komandant turskih četa pred Edre­ nom zatražio je predaju grada, kojega Turci bez otpora zauzeše. Budimpešta: U Temes-Sigetu pojavila su se četiri slučaja kolere, od koje su sva četiri bolesnika umrli. Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj mektebi-ibdidaijji početkom mekteb. godine 1913./1914. u Bihaću ima se popuniti mjesto I. muallima sa godišnjom plaćom od 840 K. B e o g r a d : Odlazak bugarskih izaslanika u Pirot i Niš ne će ništa utjecati na daljni tok voj­ nih oporacija. Beč: Ovdašnje bugarsko poslanstvo dementira vijest o tobožnjem odstupu od prijestolja kralja Ferdinanda. Molbe za gornje mjesto imaju se pot­ pisanom povjerenstvu podnijeti do 1. sep­ tembra 1913. i istima priložiti svjedodžbe o svršenom Dar-ul-mualliminu u Sarajevu, svjedodžbe o bar trogodišnjoj dobroj upo­ trebi u dotičnoj službi. C a r ig r a d : Armenski patrijarh predao je ostavku C a r ig r a d : Bivši ministar Hadži Adil imeno­ van je valijom Edrene, te će sjutra tamo otputovati U Bihaću, dne 16./VII. 1913. Kotarsko vak.-mearif. povjerenstvo. Ш Skladište najmodernijih Automobila glasovite njemačke tvornice ,,MIELE“ — Г ГЈСТ 1 -------■ ч ги и ч гД kao i svih potrepština za aotomobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bosnu i Hercegoyinu Moritz Josef Finci Sarajevo: Ćemaluša br. 43: Sarajevo. i Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice MICHELIN kao i pisaćih stro­ jeva „MERCEDES". Telefon 221. S S * Brzojavi: Morifz Finci. ■u ж �„Novi Vakat* Broj 7. muslimanska kreditna banka idioničarsko društvo u Foči i njezina Efilijala u Goraždi plaćaju 51 kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju • najkulantnije. = f i Privilegouana zemaljska banka :: ZA BOSNU I H ER CEG O VIN U , » ~~i uvela je novi način štednje, :: i podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa sva k o m e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — T e kutije m o ž e sv a k o p o n ijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor |...............J , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego SS niora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; 23 domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i p o ra d o v a ti uspjehu 1 glavnici, koju će tako postići. I ) a s e d o b ije ta k o v a k u tija , d o s ta jo d o ći u b a n k u i ja v iti s v o ju a d r e s u ili p is a ti. �Strana 6. „Novi Vakat" Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) FHflllJE JOSIPA UL. 13. Interurban telefon п S I1 F H 3 E 0 D broj 273 i 340. п ™ 3E ]DSIPfl U L11 Žiro*raCun kod Austro-Ugar. banke. ----------------------------------------------------------------------- г-л=> r = - i ------------------------------------------------ -------------------- — L- = ■ Brol bos.-herc, požt. Žted. 1043. - Brzojavi: MUS4MBANKA. D io n ič a rs k a = -J gla vn ica K 3 ,0 0 0 .0 0 0 (do sada uplaćeno 30°|0). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Iz vršu je isplate i naplate na svim trgovačkim središtim a u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim m jestim a inozem stva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja s v e burzovne naloge najkulantnije. Uzinja u Ipmjipiju, prodaju i parcelaciju pvifj većifj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. ■■■ R IS �Ш СЕ510Н1Ш 1 (IGENTURNI Salihaga čeim liiš d VG. Prva tvornica kola PO S A O Mli i sinoviHeicho i Leblm a u Novom Sadu. SARAJEVO. Na Lim anu, tik do že lje zn ič k e stanice. ćemuliišh « g. Najveće » to v a rište ra z lič itih m o d ern ^ k o la i s a o n ic a od n a jje d n o sto v n ije ^ n a je leg a n tn ije iz r a d e po jeftinoj cljetl. in a. _ GodiSn» rPnriz ^ nnaatto u s o lid n a tv o rev ---- -----_____3___ Л t lk i ko _ 3 _ 0 0 v o z n ih oppe_ p ro izv oПd П n jaV ApTr e m a. —Ilu stro v an i cije n o v n ic i b e s p |atnQ si afran __ __tkt to c .i n — n e pta r t rao l os e k o la o p r a v i j ^ S naj brižljivi je ili s e n a ž elju trarrip^ Bavi se svim agenturskim poslovima, na* rožito posredovanjem kod prodaje kuta, gradilišta, zemalja u velikim kompleksima, Suma i majdana, te posredovanjem za iznajmljivanje stanova. Posluga brza i taina, provizija vrlo umjerena. :*: Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnika pisama od raznih posjednika i drugih, Sto dakazuje brzinu i tatnost u posredovanju. 4 S 1/iHTORia. % Ko želi šta kupiti ili prodati, neka se obrati na gornju adresu. ■ ■ ■ ■ ■ ■ I Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI Sarajevo za Bosnu i Hercegovinu. ® Franji Josipa ulica br. 15 □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Novo I Pozor Hrvatska Centralna Banka S A R A JE V O . ' VLASTITA PALACA. - FRANJE JOSIPA IIL. FHflNJF HOSIPfl IIL. ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. Potpuno uplaćena dionička glavnica Z.DDD.DHO X. — Pričuvna ::: zaklada Z7D.0D0 X. — Ukupni ulošci oko 3,000.000 X. ::: N ovo1 Važno za majke Preuzim a uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. S a lo m : Majka i djetinja MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. cijena K 2.50 ::::: neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Izdaje kreditna pisma. Najjeftinije p0 sjetnice (Visi? karte) vjenčan« i zaručne karti i sve tiskani« - za trgovce, dobivaju se и dino u Zadružnoj Ш SARAJEVO Iznajmijnje SAFES DCPOSIT uz najamninu počevši od 1 X mjesečna. ŽEMALUŠA BR. I S T O L A R S K A R A D I O N I C A Sobovi! i Bošić, Sarajevo ĆEMALUŠA ULICA 15. - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovim a u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. W internitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. ]osip HostlĆ ĆEJHALUŠA ULICA U . P r e p o r u č u ju »e »I. o p ć in s tv u ж а I z r a d b u p o k u ć tv a , R aneeI n r l . k o g n a m je š ta la , ZEM ansuo i| | П 7 П kod ж - kupalište - iLIU£H - U BOSNI H otela, ž l a m p a r l ja , d u ć a n a 1 » vc u tu » tr u k u g p a d a lu ć e ra d n le Sezona od IS. svibnja [maja] do konca rujna [septembra]. po n a jn o v ije m a la te m u . P r v a a p e c la l n a r a d n j a u o r le n la l s k o j ( a la tu r k a ) iz r a d b i, u z n a j u m je r e n ije cije n e . Na> r u č b e Iz v a n a o b a v lja ju a e b r z o 1 k u la n in o . н d i o n i k e I n a c r t e Š a lje m o b e s p la tn o . u Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i 'zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0 % popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički li% Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tis k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Šaraj � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3452389537603201172a8f29e84fe41d.pdf 4fface5d324b789921445fc797a01bb5 PDF Text Text Izlazi dva puta nadjaljno i to srijedom I subotom. Uredničtgo i uprava: Cema: luša ulica broj 6Z. ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Ruhopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. Pretplatile cijene: Н 01П IfA K A T List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 8. Sarajevo, 26. jula 1913. Turska i evropska intervencija. U sred teških nevolja, koje se nad Turskom izredaše jedna za drugom i činjahu se da će zape­ čatiti sudbinu Turaka, a s njima i muslimana u Evropi, sinuo je i njima jedan tračak sreće, koji ih je sačuvao da ne padnu u još goru nevolju nego su dosadašnje bile, u zdvojnost i gubitak pouzdanja i vjere u svoju budućnost. Napadnuti od jednog cijelog milijona balkanskih križara, prevareni i ostavljeni od svega svijeta ne mogahu ni njihove vojskovođe ni njihovi državnici otkloniti nesreću, koja im je bila namijenjena. Nesreća se je oborila na njih svom žestinom i Turska slomljena bijaše došla u ono beznadno stanje bolesnika, koji sam sebi odbraja posljednje dane i zadnje čaše života. I dok se ona u tim teškim trzajima prevrtaše i bez nade u budućnost gledaše, providnost je odre­ dila, da je u taj čas snašla Bugarsku, njezinog naj­ višeg ,‘dušmana nesreća, koja je još teža nego je bila nesreća njezina. Turcima sinu nova nada. Turske čete dobile su odmah zapovijed da zaposjednu one krajeve, koji Turskoj pripadaju; zapo­ sjednuta su mjesta LUle-Burgas, Krk-klisa, Edrena Dedeagač, a ima vijesti da je 1 formalno naviješten rat Bugarskoj i da je turska vojska već prešla ne­ koliko kilometara preko granice u bugarsko pod­ ručje. Enver beg je, ne obazirući se baš ni malo na izjave Greya i Askita, prekoračio granicu Enos— Midia i na čelu svojih konjanika ušao u Edrenu. Odmah u početku ovoga koraka Turske naja­ vila je Evropa, da ni pod kojim uslovima neće dozvoliti da se krše zaključci londonskog ugovora i da Turska zauzme Edrenu, za koju su Bugari toliko žrtava dali. PODLISTAK. Novo muslimansko sveučilište u Indiji. Muslimanske općine u Indiji naumile su, da osnuju jedno moderno muslimansko sveučilište, u kojem se ne će važnost polagati na poduku koje specijalne doktrine, šitske ili sunitske, nego najviše na slobodan razvoj misli. Pristup će biti slobodan i nemuslimanima. Nastava bi u tom zavodu bila udešena prema onoj odredbi Kurana: „Putujte svi­ jetom i koristite se iskustvom onih, koji su se trudili, da putuju stazom božijom". Ovu misao o osnivanju novog muslimanskog sveučilišta potaknuo je Sir Sejid Ahmed Kan, koji je također utemeljitelj jednog drugog prosvjetnog zavoda u Aligarhu, koje je otvoreno za same mu­ slimane. Poziv Sejid Ahmeda našao je oduševljenih pristaša među svim muslimanima, koji su kod ovoga pitanja zaboravili na sve stare svađe i ne­ prijateljstva, te taj pokret jasno pokazuje kakav je mentalitet tamošnjih muslimana i šfa su njihove aspiracije. Ova oduševljenost, sa kojom su i Sunnije i Šiije i sve druge razne sekte ovu misao o osnivanju sveučilišta prihvatile, pokazuje kako su tamošnji muslimani u stanju da vode brigu o velikim pita­ njima više nastave, po kojoj se oni nadaju, da će kao muslimani steći svoj nekadašnji ugled i biti od koristi svojoj zadrugi. Godina I. No ta izjava Evrope nije pomela Tursku, da izvede svoj naum, jedno stoga, što ona ne drži, da su ti glasovi o intervenciji velesila, a osobito o obnovljenju saveza megju balkanskim državama ozbiljni, a drugo radi toga, što je to bila odlučna želja vojske i naroda, kojoj se kabinet Said Halim paše nije mogao protiviti, ako je htjeo da spiječi provalu revolucije i opći građanski rat. Enver beg je brzojavno obavijestio. šejhul-islama o zauzeću Edrene i o tome, kako je glasovita Selimova dža­ mija opet posvećena, jer je na mjesto križa posta­ vljen na nju opet polumjesec. Iza ovog dovršenog čina evropska diplomacija snuje sada kakva bi sredstva bila shodna, da se upotrebe kao pritisak na Tursku, da Bugarima povrati Edrenu i da se povuče do one granice, koja joj je u londonskoj konferenciji označena. Da se postigne potpun sklad u izboru tih prisilnih sredstava i upotrebi njihovoj, potreban je stoga i potpun sporazum velesila u mnogim puno zamaš­ nijim pitanjima negoli je ono, kome će pripasti Edrena, Turskoj ili Bugarskoj. Taj sporazum, koji je predusiov za svaku uspješnu intervenciju u Tur­ skoj, nije postignut, niti će to ikada biti, jer će se interesi velesila tamo vječito ukrštavati i sva pi­ tanja, koja se na istok protežu mogu samo općim ratom biti riješena. Za to Turci ne vjeruju, da bi moglo i do kakve ozbiljnije intervencije velesila doći, jer bi u ovim prilikama taka intervencija i presija mogla imati komplikacija od nedoglednog zamašaja. Pošto je dakle isključena mogućnost da bi se evropske sile mogle u tom složiti, da upotrebe kakva prisilna i jaka sredstva, koja bi Tursku pri­ silila de Edrenu preda Bugarskoj, to se je poku­ šalo drugim sredstvom operisati. Evropa je htjela Tursku uplašiti obnovom balkanskog saveza, te je Ideja o osnivanju sveučilišta nije bila na­ dahnuta po kakvoj separatističkoj politici. Nju je izazvala prirodna želja muslimana, da koncentrišu svoje intelektualne sile, koje su se razasute po cijeloj Indiji. Začetnici ovoga pokreta imali su u vidu tu stvar, što državna sveučilišta ne stoje na visini svoga zadatka i što se vrlo slabo brinu za moralnu kulturu mladog čovjeka, kojega ostavljaju u početku njegove karijere bez vodiča. Osim toga sve su škole, pa i sva sveučilišta ekstemati, a internat bolje konvenira muslimanima, jer je taj bliže onim starim sveučilištima u Nišapuru, Kairu i Kordovi. Pokretači muslimanskog sveučilišta osjećali su dakle u prvom redu potrebu, da stvore jedno središte, gdje bi se sjedinile intelektualne sile islama i gdje bi se razvijala jedna Specijalna nauka, koja bi se osnivala na duhu bratstva i trajne sloge. Prilike nalažu, da se obnove stare metode, te da se modernoj nastavi doda još nastava iz perzijske i arapske književnosti, a tako i histo­ rija i znanosti, kako su se gojile u sjajna vremena islama. Vjerska bi nastava bila obligatorna; što se tiče ‘programa, to bi se isti morao dovesti u sklad sa potrebama muslimana tako, da to sveučilište ne bi proizvađaio inferiornijih sila nego su one, koje izlaze iz drugih institucija i da bi to sveuči­ lište pružalo liberalan odgoj mladim ljudima i učinilo ih sposobnim da misle svojom glavom. Pohađanje ovoga zavoda bilo bi svakomu dopu­ Za Sarajevo K 7.- 3.S0 Sa dostavom u hućnH 16.-B.-I. Za pokrajinu H 16.- B.- I Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. počela proturati vijesti, da balkanski saveznici stoje na tom stanovištu da sve dosadašnje tečevine rata jesu djelo savezničko, te da savez smatra napadaj Turske na Bugarsku kao napadaj na cijeli balkan­ ski savez. Nije ni to upalilo. Ko je toliko naivan da vjeruje da bi iza onih bojeva kod Krivoljaka i bojeva na grčko-bugarskom ratištu, kad su još u najživljoj uspomeni sva zvjerstva bugarska, Srbija i Grčka bile sklone, da ponovno šalju svoje sinove u klaonicu, za to da Bugarska opet zaposjedne Edrenu. Ta više je u njihovom interesu, da Edrena ostane u turskim rukama, jer će tako uvijek imati jednu moć na Balkanu, koje su interesi oprečni sa bugarskim kao što su i njihovi. Te vijesti o obnovi balkanskog saveza slabo koga oduševljavaju u Grčkoj i u Srbiji, tamo naprotiv prevladava osvje­ dočenje, da do toga neće doći. Druga prijetnja Turskoj, da će Rusija najprije zahtijevati od velesila da kolektivno poduzmu ko­ rake u Carigradu i zaprijete se demonstracijom internacionalne flote, a za tim će, ako ovo sred­ stvo izda, zaposjesti Armeniju, nije također ništa ozbiljnija. 1 privremeno zaposjednuće Armenije kao sredstvo presije protiv Turske moglo bi biti povod evropskom ratu, na kojeg Rusija nesmije ni pomisliti. Prema tome nema izgleda da će Bugarska ikada zaposjesti Edrenu; dogodili se ipak da Evropa nađe koje sredstvo, da prisili tursku vladu na po­ puštanje, pitanje je, kako će su u tom slučaju držati Enver beg sa svojim četama i hoće ii se tako lahko pokoriti odredbi svoje vlade. On je u Tripolisu na čelu beduina vodio vojnu protiv Italije i da ga bliža domovina nije pozvala da joj služi, on bi i sada zadavao mnoge jade talijanskoj vojsci, premda je turska vlada pod pritiskom prilika priz­ nala Italiji aneksiju Tripolisa. To bi se moglo i ovaj put dogoditi. Moglo bi se dogoditi s njim kao šteno. Da se namaknu svi potrebni troškovi i pri vuku mladi ljudi, trebalo bi osnovati više besplatnih mjesta koliko to dopuštaju financijske prilike musli­ mana u Indiji. Na sastanku u Nagpuru, kojeg je održalo „Muslimansko društvo za odgoj muslimanske mla­ deži" u decembru 1910., spomenuo je predsjednik u glavnim crtama ovo novo sveučilište, koje bi se za odgoj muslimanske mladeži imalo osnovati. Oduševljenje je izazvao predsjednik sa svojim govorom i misao o sveučilištu dobila je odmah konkretniju formu. Čim je upravljen apel na narod, Aga Kan, vjerski poglavica dao je u tu svrhu 10.000 rupija i započeo odmah da putuje Indijom zaustavljajući se u svim važnijim mjestima, da pregovara sa muslimanskim prinčevima i traži potpore. On se je primio, da vodi deputacije u sva važnija središta, a prepustio je svojim odanim po­ moćnicima da stvaraju lokalne odbore i kupe ianu. Aga Kan išao je svuda i nije se plašio, da u najheterogenijim masama i među najrazllčitijim narod­ nostima traži, da se ostave na stranu sve stare predrasude, te je svuda dobro priman i svagdje se mogla da opazi želja za slogom i žeđa za je­ dinstvom, što će sigurno sačinjavati epohu u hi­ storiji Indije. Aga Kan je pozvan u Englesku na svečano krunisanje, te je njegov put od važnosti i za ovu znamenitu kampanju. U to doba bila je sakupljena prilična svota novaca, te je on odlučio da o tom �Strana 2. s onim generalom pruskim, koji je u pruskofrancuskom ratu u 1806. godini branio tvrđavu Graudenca i obranio je. Napoleonova je vojska pobje­ donosno prodirala i gradove jedan za drugim osvajala, a on se jedini na svom mjestu održao. Kada mu je došla vijest, da je Pruska slomljena i da nema više ni pruskoga kralja, on je hladno odgovorio: „Ја sam kralj Graudenca*. Enver beg je vojnik, koji bi mogo reći: „Ја sam sultan u Edreni, te ću odavle samo jačoj sili umaknuti*. Uzroci i posljedice našeg zastoja. (Svršetak.) Kako je milostiva vlada bila darežljiva prama Srbima i katolicima, a prama nama škrta, nijesmo ni znali sve do otvorenja sabora. Osim običnih vladinih Stipendija Srbi su dobivali na stotine tako zvanih bogoslovskih Stipendija po 400 K na sred­ nje škole, kad svrše šest razreda da idu u bogo­ sloviju, a mi znamo da je veoma maleni broj tih Stipendista posvećivao se bogoslovnim naukama. Kad bi bogoslovni Stipendista svršio šest razreda srednje škole, jednostavno bi izjavio, da neće u bogosloviju, nego da želi nastaviti nauku i po svršetku ići na sveučilište. Tada bi izgubio bogo­ slovnu Stipendiju a dobio običnu od 300 K i svršio srednju školu i zaputio se na sveučilište. Katolici su opet dobivali na drugi način i to subvenciju za jezuitsku gimnaziju i internat u Trav­ niku, gdje su obrazovali svoju mladež. Mali broj svršenih maturanata posvećivao se teološkim nau­ kama a ostali su nastavili na sveučilištima svijetske nauke. Eto tako su godimice naša braća dru­ gih vjera opremala cijela jata mladeži na visoke škole, koja se stručno obrazovala po raznim sve­ učilištima u monarhiji i vraćala se kući, da zauzme položaj u upravi i narodu. Mi muslimani gledali smo i divili se inovjercima, kako odkidaju od zalogaja i obrazuju svoj podmladak, a sažaljavali smo sebe, što nemamo njihove požrtvovnosti i gajreta. Dakako svu kriv­ nju svaljivali smo na naš razvikani fanatizam i indolenciju ne pitajući za dublje uzroke našemu zastoju na polju prosvjete. Nama je vlada davala od zajedničkih Stipendija prama ključu nekolike Stipendije i sipala nam lug u oči sa šeriatskom školom, na koju nije trošila niti polovicu, što je trošila na srpsku bogosloviju ili travanjsku gimna­ ziju. A gdje su bogoslovne Stipendije, a gdje ,Novi Vakat* gimnazija i internat? 0 tome se šućelo sve do otvorenja sabora i rasprave zemaljskog proračuna u budžetnom oboru. Kad je izbila koja na mejdan da smo mi prikraćeni preko stotinu hiljada kruna istom onda nam je puklo pred očima, što mi imademo mnogo manje akademski i inače obrazovanih ljudi nego li drugi elementi. Cifre govore, da smo mi prikraćeni bili svake godine za 300 srednjoškolskih Stipen­ dija po 300 kruna i za 50 visokoškolskih Stipendija po 1000 K, a to je strašna nepravda, koju mi КаПауи, Kutscheri i njihovom režimu nećemo ni­ kada oprostiti, jer su nas u nazad bacili četvrt sto­ ljeća, a to znači puno u doba preporoda jedne zemlje. Koliko smo mi radi te prikrate izgubili ne može se ni iz daleka procijeniti, jer taj gubitak duboko zasjeca u naše prosvjetno i gospodarstveno stanje. Fale nam stotine akademski obrazovanih ljudi, koji bi milijune privregjivali za našu zadrugu, fale nam stotine akademski obrazovanih ljudi, koji bi danas stotine islamske djece svojom privredom obrazovali za inteligenciju u našoj zadruzi. Uz to još fale nam mase poluinteligencije, koja bi preki­ nula nauke i po bankama, trgovinama, poduzećima, manjim državnim službama i t. d. našla zarade i prehranjivala hiljade islamskih sirota i siročadi. Kratko rečeno to je uzrok, pa nam fali sve, što bi danas trebalo, da imademo, jer sve to imadu naša braća drugih vjera. Gdje bi trebalo da nas bude, tu nas nema, a gdje nas ne bi trebalo da nas bude, tu nas ima na pretek. Od Muslimana se rekrutiraju podvornici, sluge, hamali, irgati i t. d., a od dru­ gih elemenata, koji su vladinom potporom svršili škole, rekrutiraju se državni organi, koji vuku mili­ june iz zemaljskog budžeta i potpomažu svoju za­ jednicu, da veselo i bezbrižno ide boljoj budućnosti u susret. To je žalosno, ali je živa istina, koja se ne dade začepiti sa pet prsta, pa makar mi kušali na sve načine, da sebe obsjenimo i tješimo štokakovim iluzijama. Mi smo zapušteni, ali onoga ko je kriv našoj zapuštenosti nema. Otišao je onamo, gdje će mu Bog odrediti ono što je za njega, a nas i našeg potomstva je dužnost, da mu sačuvamo uspomenu, koja će nas bodriti, da malo po malo nadoknadimo, što smo zaostali iza drugih elemenata u zemlji. Nikada ne smije jedan narod izgubiti pouz­ danje u se. Na prošlost ne treba da se obazire, nego treba da računa sa sadašnjosti i — svjestan svoje teške zadaće u borbi za opstanak — ide boljoj budućnosti. Kad nas Kallay i Kutschera sa predmetu razgovara sa kompetentnim faktorima u Tako je iana sporo dolazila, te se je ponovno Engleskoj i da traži ovlašćenje. osjetila potreba da se zađe u svijet i probudi U to doba bijahu i druge zadruge izaslale u oduševljenje u narodu. Taj put nije ostao bez London deputacije. Angloindijanci pokušavahu da uspjeha, te je već u mjesecu maju 1912. bila na­ namaknu sredstva, koja su potrebna za širenje pro­ maknuta. svota od 35 lakova rupija, koja je bila svjete među kršćanima, te su postigli i potporu nužna za osnutak i uzdržavanje sveučilišta. Tada samoga kralja. Drugi su radili u korist Hindusa, su pozvani anglo-indijski visoki funkcioneri, da za koje su također tražili jedno sveučilište. Što se reknu svoju. tiče muslimana, oni su pred svima imali tu pred­ Ne čekajući odgovora od indijske vlade, nost, da su bili sakupili dosta veliku svotu, te se svijet se je počeo zanimati skorim sastankom od­ je njihova osnova morala u pretres uzeti. bora, koji je sazvan u Luknovv, da vijeća o kon­ Kada je stvar bila u ovom stadiju, odbor za stituciji sveučilišta, jer iz svega se je dalo zaklju­ Indiju pripravio je i objavio jedan komunike, kojim čivati, da će njegove odluke vršiti za dugo vre­ se javlja, da državni tajnik prihvaća u načelu mena utjecaj na sudbinu muslimana. Svako se je osnutak muslimanskog sveučilišta u Aligarhu, a nadao, da će se tomu pitanju posvetiti najozbilj­ za tim odmah indijska vlada izda sa svoje strane nija pažnja i da će se manjkavosti pojedinih tajedan komunike, gdje izjavljuje, da je ona pripravna čaka Statuta ispitati i popraviti. Neposredno pred sankcionisati osnutak sveučilišta, ako odbor dokaže sastanak odbora, u kojeg su se polagale velike da raspolaže nužnim sredstvima za osnivanje i uz­ nade, bijaše zavladalo neraspoloženje, osobito među državanje sveučilišta i ako indijska vlada i državni višim klasama radi nekih znakova nepovjerenja. tajnik odobre njegove Statute. Međutim je musli­ Tako je u oči padala ta činjenica da su reglemani manski narod od najbogatijega do najsiromašnijega ostali u tajnosti, te se je pitalo za razlog, zbog doprinosio svoje priloge dok nijesu nastupile pri­ kojega nijesu isti kao i Statuti publikovani. like, koje zaustaviše onaj polet prvih vremena. Najviše su tome zastoju doprinijeli dogođaji u Perziji i Tripolisu, koji su imali tužan odjek u Indiji. Dosta je pročitati jednu muslimansku novinu, da se vidi kako je iz dana u dan raslo uzbuđenje i bol među muslimanskim slojevima u najvišim centrima i u najzabačenijim krajevima. Broj 8. svima svojim agentima nijesu mogli zavesti, kako su željeli i oslabiti, kako su mislili, mi imamo ц sebi sve uslove za modernu borbu. Otvorimo oči, prenimo se iz letargije, otresimo se starih predrasuda, pa upregnimo sve sile, da zajednički i bratski poradimo oko obrazovanja našeg podmlatka, da se od njeg ne rekrutiraju ha­ mali i irgati, nego obrazovani sinovi naše ponosne domovine, koji će služiti na čast Tvrtku i Hrvoju, Hranušiću i Sokoloviću, koji su ostavili lijepu uspomenu u našoj povjesnici i pokazali susjednim narodima, da Bosna i Hercegovina rađaju zdrav, žilav i darovit elemenat. Sve posljedice našega zastoja ne treba da nas zastraše, jer ni iz daleka neodgovaraju lukavo zasnovanim uzrocima. Mi smo pokazali više otpor­ nog duha nego su naši progonitelji zamišljali. Za života doživili su poraz istočni mudraci i razoča­ rani otišli na onaj svijet, jer nijesu postignuli, što su mislili postići. Providnost nas je čuvala do sada, a od sada uz providnost treba i mi da se bri­ nemo za budućnost. Domaće vijesti. Preminuo. Na 22. o. mj. ispustio je — nakon poduljeg bolovanja — svoju plemenitu dušu Ah med ef. O p ija č . Rahmetlija je bio rijetka simpatična pojava među našim starijim ljudima kako sa vanjštinom, tako sa mišlju i idejama, te kao dobar musliman shvatio je bio dosta dobro današnji moderni duh vremena, a nije se bio zapleo u konzervativne misli, kakvih naših starijih — na žalost — danas najviše imade. Radi tog je bio stigao simpatije i kod mlađeg naraštaja, te ga zato pored njegove mnogobrojne rodbine žale svi gra­ đani bez razlike vjere i staleža. Još je bio rahmet­ lija i član milletskog odbora kao i vakuf-mearif. povjerenstva. Rahmetullahi-alejhi rahmeten-vasia! Dobivamo od vladinog povjerenika ovu objavu. Obzirom na to, što kolera vlada u balkanskim zemljama (Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj) a u zadnje doba se pojavila i u Slavoniji, te nije isključena mogućnost da se ova zaraza dovuče i u našu zemlju, naredjuje se u interesu općega zdravlja slijedeće: 1. Dvorišta i štale treba temeljno očistiti i čisto ih držati. Gomilanje đubre­ ta i smetlja najstrožije se zabranjuje. 2. Zahodi koji nisu kanalizirani, moraju se redovno čistiti i ispražnjivati, a kanalizirani, ako se pokvare i za­ čepe treba da se odmah prijave kod uprave kanala u rukama muslimana sa jamstvom, da sveučilište ne će ni u kojem slučaju sniziti nivo Studija i da se ne će propagovati kakva opasna socijalna ili politička nauka. Što je izvan ovih tačaka, tu potkralj mora imati potponu slobodu rada, a ne bi bilo nikako pravo ne dati muslimanima opću i nutarnju admi­ nistraciju. Komite je upravo s toga i pozvan u Luknovv, da nađe neki sporazum, koji bi pot­ kralju u najvažnijim pitanjima priznavao pravo intervencije. Odbor, koji se je sastao u Luknovvu, držao je sjednice kroz tri dana. Mnoge osobe iz Bombaja, Kalkute, Nagpura i iz drugih mjesta odazvali su se pozivu predsjednika i došli na skupštinu. Preduzete su u primitivnom programu neke iz­ mjene, koje su bile kadre da zadovolje većinu skupštine. Kada je diskusija bila o tom dovršena, izgledalo je da još fali samo odobrenje vlade. Me­ đutim je zabrinutost za sveučilištem sve više i više rasla, te se je sa nekim predosjećajem očekivalo, da će vlada u zadnjem času stavljati poteškoća osnivanju ovoga sveučilišta. Te su se slutnje ispunile. 26. jula bude Očito je bilo, da su reglemani manjkavi; manjkava je bila odredba glede prijamnih ispita. objavljen jedan komunike, u kojem vlada izjavi, Te i slične manjkavosti moraju se modificirati, jer kako je odlučeno, da opseg vlasti sveučilišta, koje Inače sveučilište ne će biti nikakva blagodat za se osnuje u Nagpuru ili Benaresu, mora biti ogra­ muslimane. Jedan list, koji je upozorio na ove ničen na ono mjesto, gdje je uspostavljeno. manjkavosti, istaknuo je još nekoliko želja, a na­ ročito potrebu, da se administrativna kontrola ostavi �Broj 8. ,Novi Vakat" da se poprave. 3. Voda iz bunara ne smije se upotrebljavati za piće i pranje posuđa. Također ne smije se ni voda iz Miljacke u te svrhe uzimati. Pranje rublja u Miljacki se ne dozvoljava. 4. Oso­ bitu pažnju valja obratiti na čistoću u javnim zgra­ dama (uredima, školama, tvornicama, radionicama, kasapnicama, dućanima, gostionicama, kafanama javnim kuhinjama, hotelima itd.). Zahode u tim zgradama treba osim toga desinficirati najmanje jedanput dnevno sa krečnim mlijekom (1. kg пеgašenog kreča na 4 litre vode), koje valja uvijek friško zgotoviti. 5. U hanovima i svratištima mo­ raju se dvorišta i mjesta gdje se konji vezuju dnevno čistiti, i desinficirati posipanjem karbolnog kreča. 6. Bacanje đubreta, smetlja i otpadaka na javne ulice i placove nastrožije se zabranjuje. Hotelieri, handžije i privatnici koji dobiju gosta iz koje balkanske zemlje ili iz Slavonije, dužni su to u roku od 6 sati bez odvlačenja kod prijavnog ureda, vladin povjerenik, soba br. 7 prijaviti. 7. Zabranjuje se uvoz voća i povrća iz okuženih krajeva. Takodjer je zabranjeno uvoziti ribu, koja potiče iz rijeka, koje se nalaze na gra­ nici Srbije i Slavonije. 8. Ako se ko razboli od bolesti sumnjive na koleru a skopčane s bljuvanjem 1 proljevom, treba odmah da zove liječnika ili da to prijavi uredovnim liječnicima (poticajnim ili liječnicima gr. fizikata). Naročito moraju to učiniti hotelijeri i ostali stanodavci, kod kojih kakav put­ nih iz okruženih krajeva oboli. 9. Organ vladinog povjerenika i gr. poglavarstva a naročito uredovni liječnici, tržni povjerenici, straža sigurnosti i cestari paziće da se gornje odredbe tačno izvršuju, te se građanstvo u interesu javnog zdravlja poziva, da se njihovim uputstvima podvrgava i da im u sve­ mu ide na ruku. Koji se ne budu prema gornjim odredbama upravljao ili im se budu protivio, biće strogo kažnjem globom ili zatvorom. Utok neće imati odlagajuću moć na te kazne. Sarajevo, 22. jula 1913. Na marvinskom trgu u Tuzli dne 13— 18 jula 1913 bio je slijedeći promet sa marvom i to: dotjerano: 22 baka, 462 vola, 203 krave, 143 ju­ nadi, 46 teladi, 264 svinja, 175 ovaca, 197 koza, 123 konja. Prodato: 11 bakova, 231 vola, 115 krava, 62 jundi, 30 teladi, 98 svinja, 95 ovaca, 86 koza, 93 konja. Od prodatih je otjerano: u Igelo 13 volova, u Sarajevo: 64 vola, 12 krava, 38 svinja, 23 konja. U Visoko: 2 baka, 26 volova, 7 krava, 15 junadi i 15 konja. U Trebinje: 9 volova. U Bjelinu: 1 vo, 3 konja. U Mostar 19 konja. U Bileć: 2 vola. U Zvorniku: 3 krave, 1 june. U B. Samac: 19 svinja. U Zvornlk: 9 volova, 1 krava, 2 junadi i 2 konja. U Brčko: 10 krava, 7 junadi, 6 teladi, 1 konj. U Tuzlu: 1 bak, 61 vo, 66 krava, 10 junadi, 10 teladi, 30 svinja, 60 ovaca, 66 koza, 8 konja. U selu 8 bakova, 46 volova, 16 krava, 27 junadi, 14 teladi, 15 svinja, 35 ovaca, 20 koza, 12 konja. Od goveda označenih za izvoz prodato je: 100 kg. žive vage volova za 72 K. Druga go­ veda za klanje i gospodarstvene svrhe i to: 100 kg. žive vage bakova za 54 K, 100 kg. žive vage volova za 68 K, 100 kg. žive vage krave za 42 K, 100 kg. žive vage junadi za 44 K, 100 kg. žive vage teladi za 150 K, 100 kg. žive vage svinja za 100 K. Prosječna cijena za konje iznašala je po komaeu 133 K. Od goveda označenih za izvoz iz­ našala je težtna po komadu od 250 do 350 klg. Tuzla, dne 19 jula 1913. Sjednica vakufsko-mearifskog sabora. Treća sjednica vakufsko-mearifskog sabora, koja je držana 21. jula, otvorena je u 9 sati prije podne, te pošto je zapisnik od prošle sjednice pročitan i verificiran, prešlo se je na dnevni red. Potpredsjednik izjavljuje, da je g. Asim ef. Razaković najavio jedan predlog glede plaća sibjan muallimima, te poziva Istoga, da stavi svoj predlog. Asim ef. Rezaković predlaže, da se plaće sib­ jan muallimima izdaju redovito, t. j. kada zasluže, a ne da se po dosadašnjoj praksi isplaćuju od pola do pola godine, ili da se barem isplata sibjan mual ima prepusti kotarskim vak.-mearifskim povje­ renstvima. Halilbašić izjavljuje da je i on mišljenja, da bi trebalo isplaćivanje sibjan muallima prepustiti povjerenstvima, jer muallimi u nekim mjestima, osobito brdskim, podučavaju od oktobra do konca marta, pa bi stoga trebalo da Im se odmah ijplati njihova zasluga, da bi im se tako uštedio nepo­ treban put i nepotrebni troškovi. Najprikladnije bi bilo, da se isplaćuju u maju, kada je najviša potreba. Direktor se slaže s tim, ako će vakufska po­ vjerenstva garantovati, da će muallimi od maja do konca godine podučavati. Halilbašić primjećuje, da povjerenstva nemaju šta garantirati jer muallimi poučavaju od oktobra do konca marta, pa kada im se u maju isplati, nije ništa unaprijed plaćeno. Što se tiče muallima i imama, koji su kroz cijelu godinu u službi, neka se glede njih primjenjuje dosadašnja praksa. Na prigovore Bahtijarevića i Imširpašića ot­ vorila se rasprava o ovom predmetu, koje je re­ zultat bio, da je stvoren slijedeći zaključak: Usvaja se da se pojedinim povjerenstvima u onim kota­ rima, u kojima muallimi samo kratko vrijeme, a ne cijelu godinu poučavaju povjeri, isplaćivanje sibjan muallima u maju za cijelu godinu pod uslovom, ako predsjednik i članovi povjerenstva dadu pravovaljnnu izjavu, da oni svojim vlastitim imetkom odgovaraju za sve štete i posljedice gornjeg ispla­ ćivanja unaprijed tako, da će iz vlastitih sredstava vakufskoj upravi naknaditi svaku materijalnu štetu. Dalje referise Hajrović o zaključku saborskog odbora glede isplate bevaba ženske mektebi ibtidaije u Zenici i glede osnivanja mektebi ibtidaije u selu Agićima kotara banjalučkog, te sabor prima prvo izvješće s odobravanjem na znanje, a glede drugoga određenje da se stvar uputi prosvjetnom odboru na ispitanje. Isti referant izvješćuje nadalje o nekim molbama za potporu i za povišenje plaće, te o razdjeljivanju dotacija što su određene za sibjan muallime i imame u kotaru Sanski Most. O ovom predmetu otvorila se je podulja debata, pošto se je ispostavilo da je kot vak.-mearifsko povjerenstvo nekorektno postupalo dajući imamu Hamza begove džamije 500 kruna na štetu tamo­ šnjih sibjan muamma, koji su se zbog toga pritužili. Kotarsko povjerenstvo opravdava taj svoj Strana 3. postupak time, što je spomenuti imam dobivao prije vakufsko-mearifske autonomije od zemaljske vlade 500 kruna. Od kako je vakufsko-mearifski autonomni štatut stupio na snagu, vlada mu je obustavila ovu plaću, te kotarsko povjerenstvo nema odakle da isplaćuje dotičnog imama osim iz dotacije, koja je određena za sibjan muallime i imame u tom kotaru. Sabor je nakon podulje de­ bate o ovom predmetu zaključio, da se od spo­ menutih 500 kruna oduzme 200 kruna, što se uzimaju iz dotacije muallima, a da se imamu do­ tičnog vakufa dade iz sredstava dotčnog vakufa 100 kruna. Nadalje podnosi isti referent izvješće o plaći bevaba ženske mektebi ibtidaije u Mostaru, te o medresi i muderrisu u Janji, kotar Bijeljina, na što sabor zaključuje, da se imenovanje muderrisa odgodi do reformiranja medresa, a da se Halil ef. Đeziću stavi u dužnost, da privremeno sa imamskom dužnosti obavlja i muderrisku. Iza toga je referisao lslamović o produljenju ugovora sa zemaljskom vladom glede paušaliranja vakufskih desetina za vrijeme od 1. januara 1911. do konca 1915. godine uz povišenje od 109.032 K. na 123.600 kruna. Direktor razjašnjava ovu stvar pobliže i kaže da vakufska desetina nije nigdje u gruntovnici ubilježena, te bi se sa vakufskom desetinom mo­ glo dobiti, ono što i sa vakufskim mukatama. S toga će u svoje vrijeme ova stvar doći pred sabor da se definitivno uredi, a to će biti, da se ova vakufska desetina uz primjerenu cijenu proda zemaljskoj vladi, što će svakako vakufima višu korist donositi, kada se koristonosno uloži. Sabor jednoglasno uzima to na znanje i odobrava pro­ duljenje ugovora. Dalje je isti izvjestioc referisao 0 molbama nekih vakufskih službenika, te o traž­ binama vakufske centralne zaklade, te je sabor zaključio, da se sve te tražbine kao neutjerive otpišu. Poslanik Mujezinović pita za što se ne počima već sa gradnjom vakufskih zgrada u Bos. Gradiški, kao što je to već u prošlom zasijedanju zaključeno 1 odobreno. Na odgovor Čekre da se je sa grad­ njom zakasnilo radi toga, što se je istom sada postigao sporazum između vak. povjerenstva i va­ kufskog tehničkog stručnjaka glede nacrta, te će se sada odmah sa gradnjom male kuće započeti, primjećuje isti poslanik da bi se gradnja manje kuće sad za sad odgodila, pošto je projektirana gradnja ćuprije preko Save i drži se da će most udariti na malu kuću. Neka se za to gradnja te kuće odgodi, a gradnja velike kuće izvede. On predlaže, da se u tu svrhu potroši raspoloživa svota od 5300 kruna, a za pokriće ostalog troška neka centralna zaklada dade dotičnom vakufu po­ trebnu svotu kao zajam. Sabor je jednoglasno pri­ hvatio ovaj predlog. Iza toga je govorio direktor o mukatama i o poteškoćama na koje se udara kod pobiranja istih; on je istaknuo potrebu da se ove mukate prodadu i da se izabere naročiti odbor, koji će ovu stvar ispitati i saboru predlog staviti. Ovaj predlog di­ rektora potkrijepio je i poslanik H. Egrić, te je sabor taj predlog prihvatio i odbor izabrao. Za tim je predsjednik zaključio sjednicu zakazavši slijedeću na 23. jula 1913. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležimo izvozno pivo pripoznoto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po Vio lit. i т г Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica, im �Strana 4. Mjere protiv kolere. Radi toga, što se je na Balkanu, a špecijalno u Biogradu pojavila kolera, a osim toga je izbilo ne­ koliko osamljenih slučajeva kolere u Slavoniji, po­ duzete su najstrožije mjere, da kolera ne dođe i u naše područje. Ove mjere mogu imati samo onda uspjeha, ako i široki krugovi stanovništva budu upućeni u najprva pravila, kako se čuva od kolera i u tom smislu budu potpomagali djelovanje vlasti. Ostavljajući da za drugi put opširnije o sušti­ ni kolere progovorimo, spomenućemo samo to, da ovu zaraznu bolest donosi sa sobom „Kommabacillus“, koga je otkrio prof. Koch i samo se onda kolera širi, kad se s ovim bacilom dođe u dodir. Ovdje dolazi u obzir bolesnik od kolere, a i dru­ ga prenosna sredstva kao hrana i predmeti, koji se upotrebljuju, a zaraženi su bakcilom od kolere. Prema tome se vidi, da je potpuna čistoća najglavniji otpor proti koleri. Sa strane vlasti postavljene zdravstvene ko­ misije imaće u očima, da očuvaju čistoću u gra­ dovima, kasabama i po selima. Postojeće mjesne zdravstvene komisije biće potaknute na što življe djelovanje. Tražiće se da prema postojećim pro­ pisima budu u najvećoj čistoći držane parobrodske i željezničke stanice, a isto tako da njihovi zahodi budu uvijek desinficirani. Svi otpaci životinja i biljaka, đubrišta, smr­ dljive kaljuže, imade se s ulica, dvorišta i iz bli­ zine bunareva ukloniti. Tržište, gdje se prodaju životne namirnice, naročito će se čuvati. Od prodaje se mora isklju­ čiti nezrelo i trulo voće, a i prljavo povrće. U svakom će se većem mjesto urediti zgodna osamljena |kuća za bolnicu od kolere, ako taka bolnica u tom mjestu već ne postoji. Isto će se tako narediti sve nužne mjere za hranu bolesnika, njihovu poslugu, pobrinuće se za desinficirajuća sredstva i t. d. Pošto je danas najveća opasnost, da se kolera uvuče izvana, to će se u prvom redu uvesti u pograničnim kotarima zdravstveno-policajna revizija nad svim putnicima i njihovom prtljagom, koji dolaze lađom ili željeznicom iz krajeva zaraženih kolerom. 1 tako će se prije svega ograničiti ulazak u Bosnu na stanice Bos. Brod, Brčko i Doberlin, gdje će se paziti na putnike, njihovo zdravstveno stanje i prtljagu. Tačno liječnički biće pregledavani samo oni putnici, koji dolaze iz zaraženih krajeva ili koji su javljeni, da su bolesni ili sumnjivi. Ovi će putnici biti izolirani u bolnice za ko­ leru, koje su smještene u ovim stanicama, a onim putnicima, koji su došli iz zaraženih krajeva, a koji se nađu da su zdravi, dozvoliće im se dalje putovanje, ali će njihovo zdravstveno stanje u njihovom boravištu po brzojavnom saopćenju vlasti bez smetanja lične slobode kroz 5 dana biti liječ­ nički nadzirano. Ako se osobe niže kategorije, zanemarene kao Ciganin i t. d. nađu da su zdrave, mogu se ipak u slučaju, da to nađe revizioni liječnik po­ trebnim, odmah otpremiti, da budu 5 dana izolirani u jednoj prijelaznoj stanici. Ljekarska revizija u prijelaznim stanicama pro­ teže se naravno i na ručnu i putničku prtljagu bolesničku ili onoga, ko je sumnjiv, koja će se odmah parno desinficirati. Što se tiče promatranja i postupanja sa put­ nicima u željeznici, a isto tako postupka željez­ ničarskog osoblja i desinficiranja željezničkih kola, to će i željeznička uprava u svom djelokrugu iz­ dati opširne instrukcije. Zemaljska je vlada izdala niz daljnjih nare­ daba, koje se odnose na parobrodarski promet na Savi i na ostalim rijekama, po kojima se može ploviti. Kako je poznato, na ovo treba najviše pažnje obratiti, jer većina slučajeva donošenja kolere stoji u savezu sa parobrodarskim prometom. Sa lađa i splavi, koje su prispjele, nije doz­ Broj 8. „Novi VakaP voljeno niti istovarenje robe, niti iskrcavanje mom­ čadi sve dotle, dok revizioni liječnik ne provede zdravstveno-policajnu reviziju. Kao pooštrena mjera naređeno je, da momčad po mogućnosti nikako ne ostavlja lađe u roku od 5 dana. Daljnja revizija odnosi se na transport život­ nih namirnica, naročito voća i povrća, i ako se ono nađe pokvareno ili da je bilo spremljeno na nečistom mjestu u lađi, imade se od prodaje isklju­ čiti i uništiti. Isto je tako uvoženje riba sa Save i dunavskog područja zabranjeno radi opasnosti, da se s ribom ne unese klica kolere. Naravno, da je još čitav niz pojedinosti u naredbama na potčinjene vlasti naređeno, pa će se prema potrebi i s obzirom na širenje kolere još razne odredbe u pogledu robe, zabrane uvoženja i postavljanje stanica za karantenu naročitim slu­ čajevima izdati. Nadati se je, da će ovim opsežnim nastoja­ njima kao i u prijašnjim godinama poći za rukom, da ovom nemilom gostu ne otvorimo vrata naše domovine. Dužnost je svakog nas pojedinca, da pamet­ nim načinom života i opreznošću ukloni ovu opas­ nost i od sebe samog i od nas svih. Političke vijesti. Stanovište Turske. U bečkim diplomatskim krugovima drži se, da Turska svojom novom akcijom namjerava otvoriti sasvim novu i trajnu situaciju. Turska vlada, koja zna, da velike sile još uvijek nijesu složne, čini se, da se sprema, da Edrenu opet trajno pripoji tur­ skom carstvu. Ona je već tamo naimenovala novog valiju i odaslala potrebni broj žandara, što očito pokazuje, da joj je namjera da Edrenu trajno za­ drži za se, a ne da je samo provizorno zaposjedne. — Turska zastupa to stanovište, da nije ona, nego Bugarska prekšila odredbe londonskog ugovora. Po tim odredbama bila je bugarska obvezana ispraz­ niti i ostaviti sva ona zaposjednuta mjesta, koja se nalaze istočno od linije Enos—Midija, ali da od Bugarska usprkos ponovnim zahtjevima turske vlade nije učinila. Turska je vlada spočetka bila pripravna, da Bugarskoj na svaki način iziđe u susret, i izjavila se je više nego jednom, da je spremna sklopiti jednu konvenciju o neutralnosti, koja bi imala u slučaju ratnih komplikacija pokriti leđa objema državama. Ali bugarska vlada je na način, koji direktno vrijeđa mučke prešla preko svih tih po­ nuda Turske, ona ih nije držala vrijednim odgo­ vora i tako je min istarstvo Daneva krivo, da danas u Turskoj vlada takovo ratno raspoloženje. Bugarska je vlada bila u svoje vrijeme sasvim tačno obaviještena, da se je naročito Grčka bila angažovala za antantu s Turskom i s raznih joj je strana svjetovano, da ne odgađa tako dugo spo­ razum s Turskom, dok Grčka dobije igru. Usprkos tomu nije dr. Danev ništa učinio, da Bugarskoj barem s ove strane pokrije leđa, nego je naprotiv tim što se nije ni osvrtao na zahtjeve i prijateljske ponude Turske stvorio iz prijatelja- neprijatelja, koji njegovoj domovini može postati opasniji nego su svi ostali. Mladoturski komite za rat protiv Bugarske. „Stidslavische Korrespondenz* javlja iz Cari­ grada: Mladoturski komite održao je jednu izvan­ rednu sjednicu, kojoj je prisustvovala većina čla­ nova kabineta i u kojoj su svi govornici, a među njima naročito Hadži Adil, bivši ministar nutarnjih poslova i vođa ekstremnog ogranka stranke, zago­ varali, da Turska iskoristi priliku i opet osvoji Edrenu i Traciju. Hadži Adil je izjavio, da Turska mora dosadašnje „napola ratno stanje* pretvoriti u formalno pravo ratno stanje. Drugi su govornici istakli, da raspoloženje vojske onemogućuje svako popuštanje. Ministarsko je vijeće na to zaključilo imenovanje Hadži Adila za edrenskog valiju, iz čega proizlazi, da Porta ne smatra osvojenje Edrene kao samo jednu epizodu. U turskim krugovima ne uzima se za ozbiljno prijetnja, da će akcija Turske protiv Bugarske opet potaknuti balkanski savez protiv Turske. Prodiranje Turaka 1 pučanstvo u Tracijl. „Neue Freie Presse* dobila je od turskog poslanstva slijedeće saopćenje: Vijesti iz Sofije, prema kojima kršćanski svijet iz Tracije bježi u Bugarsku od turske vojske, potpuno su bez ikakve osnove. Stanovnici ovih krajeva ne napuštaju svoga sjedišta, nego se naprotiv obraćaju na turske obla­ sti, da se potuže na neopisiva okrutništva, koje su Bugari počinili i da mole zaštitu protiv Bagara. Ovo konstatuju prispjeli izvještaji vrhovnog zapo­ vjedništva turske vojske na način, koji se ne da pobiti. Balkanski rat. Bugarska je u najnevoljnijem položaju. Bu­ garska vlada obratila se je ponovno na rumunjsku vladu i zamolila je za mir; taj korak vlade bu­ garske popratio je i kralj Ferdinand jednim brzo­ javom na kralja Karola u kojem mu javlja, da je Bugarska spremna primiti one uslove, koje je Ru­ munjska posjavila kao uvjet za obustavu operacija, da je spremna provesti demobilizaciju jednog sta­ novitog postotka svoje vojske, ako bi Grčka i Srbija bile također spremne da odgovore sa istim mjerama, te da je u tu svrhu designirala svoje delegate, koji će sa delegatima balkanskih država započeti pregovore u Nišu. Na ovu odluku Bugarske nastao je preokret u javnom mišljenju Rumunjske, te se Rumunjska stavila na stanovište Bugarske i gleda da upliviše na Srbiju i Grčku kako ne bi bile pretjerane u svojim zahtjevima. Kralj Karol odaslao je depeše u Atenu, Beograd i Cetinje i savjetovao, da se obustave neprijateljstva prije nego započnu prego­ vori o primirju. Ova želja Rumunjske udara na najviše poteškoće, jer Srbija i Grčka nijesu nikako sporazumne, da se obustave ratne operacije prije nego se potpišu preliminari mira, kojima će se u glnvnom ustanoviti njihovi zahtjevi.. Osobito je Grčka u svojim zahtjevima pretjerana, jer i ako joj Bugarska prepušta Solun, Seres, a tako i po­ dručje zapadno od rijeke Strume, Grčka se ne može da s tim zadovolji i traži ratnu odštetu i naknadu za sve štete, koje su prouzročene u gra­ dovima istočne Macedonije. U Srbiji vojni krugovi forsiraju da se nastavi rat i čete krenu prema So­ fiji, jer Bugarska još uvijek nije voljna da popusti saveznicima. Kraljevi Srbije i Grčke odgovorili su na br­ zojav kralja Karola, da je njima nemoguće sklopiti primirje, dok oni ne dobiju jamstva, da će mir donijeti njihovoj zemlji one plodove, koji im se duguju. Turske čete nijesu se zaustavile kod Edrene i Kir-kiise, nego su prodrle i na bugarski teritorij, te dalje pomiču. Jedna privatna vijest iz Cari­ grada javlja, da Enver bej i Ibrahim bej čekaju dok stignu pojačanja u Edrenu da krenu s vojskom na Filibu. Ovo prodiranje turskih četa najviše je Bugarsku u srce pogodilo, jer Bugarska, sve kada bi se i mir sklopio ne bi bila više u stanju da izvede novu opsadu Edrene; njezina je vojska za ovih bojeva tako oslabila, da ne može više ni misliti na kakovu akciju. Jedina joj je sada nada velesile i Rumunjska. Poslanička reunija zaključila je da se nešto mora učiniti protiv Turske, ali se ne mogu da nađu sredstva, koja bi Tursku mogla prisiliti i u kojima bi se sve sile složile. Značajno je svakako da iz Pariza dolaze vijesti, koje poka­ zuju da ni francuska vlada ne bi mogla pristati na to, da Rusija poduzme kakvu vojničku akciju u Armeniji, pa makar ta akcija i neimala definitivnog karaktera. Svagdje prevladava mišljenje, da se ne može operisati sa prijetnjama nego da bi najshodnije bilo stupiti sa Turskom u pregovore. �B ro j 8. .Novi Vakat' Brzojavi. Broj 631/13. 1. o bos.-herc. zemaljskoj pripadnosti, dotično o austrijskom ili ugarskom držav­ ljanstvu (rodni list, domovnica); Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj 2. 0 fizičnoj sposobnosti za službu mektebi-ibdidaijji početkom mekteb. godine (uredovna liječnička svjedodžba); 3. o postignutom svojstvu sveukupnog 1913./1914. u Bihaću ima se popuniti mjesto 1. muallima sa godišnjom plaćom od 840 K. liječništva na kojem austrijskom ili ugarskom Molbe za gornje mjesto imaju se pot­ sveučilištu (originalna diploma ili legalizi­ Carigrad: Ministar pravde i prvi adjutant pisanom povjerenstvu podnijeti do 1. sep­ rani prepis); sultanov otputovali su u Edrenu. tembra 1913. i istima priložiti svjedodžbe 3. o najmanje dvogodišnjoj upotrebi u Sofija: Budući da su se odjeli rumunjskog o svršenom Dar-ul-mualliminu u Sarajevu, kojoj bolnici iza postignutog doktorata (svje­ konjaništva pojavili u blizini Sofije, upravila je svjedodžbe o bar trogodišnjoj dobroj upo­ dodžbe); 5. o eventualno udovoljenoj vojničkoj bugarska vlada jedan upit na rumunjsku vladu, na trebi u dotičnoj službi. dužnosti (vojni dokumenti); U Bihaću, dne 16./VII. 1913. što je ova odgovorila, da je već rumunjski glavni 6. o potpunom poznavanju srpsko-hrkvartir izdao nalog rumunjskim četama, da obu­ Kotarsko vak.-mearif. povjerenstvo. vatskog jezika. stave prodiranje. Molbe, koje treba do 1. septembra 1913. Bukarešt: Vlada je upravila službeni poziv Broj 181.058 ех 1913. direktno zemaljskoj vladi predložiti, imadu na Srbiju, Grčku i Crnu Goru, da pošalju svoje biti biljegovane sa bos-herc. biljezima i to delegate u Bukarešt u svrhu pregovaranja o pri­ molba sa 1 krunom po arku, a prilozi sa mirju. Kod petog odjeljenja zemaljske vlade (bo­ 20 helara po komadu. B u k a re št: Situacija je od jučer nepromije­ goštovlje i nastaVa) ima se popuniti mjesto njena. Premda Grčka i Srbija u pitanju primirja školskog liječnika IX. (devetog) činovnog ne popuštaju, ipak se može s obzirom na prešne razreda (početna plaća 2800 kruna — do­ intervencije kralja Karola s tim računati, da će se platak 1200 kruna). konferencija sastati već iduće nedelje. Školski liječnik moraće osim- školske li­ London, (Rajterov ured): Poslanici su svo­ ječničke službe, koja će se urediti provi­ 600 komada samo za K 3*80. jim vladama predložili, da se pozornost Porte zornom instrukcijom, obavljati i ambulaJedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ svrati na zaključak vlasti, da se granična linija torno liječenje siromašne školske djece, te znata Marka ,,Arion“ za koji se jamči 3 godine; 1 ele­ Midija-Enos ima respektovati, ali na koji način, po svoj prilici držati poduku iz higijene na gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prsten nije još ustanovljeno. Neki diplomate misle, da će srpsko-hrvatskom jeziku u pojedinim ško­ za gospodu sa naliić-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; dovoljan biti financijalni pritisak. Stanovište Rusije lama. 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i razilazi se sa stanovištem ostalih sila radi speci­ Nuzgredno vršenje liječničke prakse simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; jalnih ruskih interesa. Rusija izjavljuje, da ne će dozvoljeno je školskom liječniku, no samo 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni ni u kojem slučaju moći dozvoliti, da se opet us­ u toliko, u koliko bi to dopuštala školska album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ postavi gospodstvo Turaka u onom području, iz liječnička služba. denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za Dodijeljenje dotičnog liječnika rečenom kućnu pprabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan kojeg su već bili protjerani, te da bi Rusija bila prisiljena da poduzme jednu akciju, kojoj bi svrha odjeljenju zemaljske vlade biće predhodr.o novca, ne zapada već same K 3’80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. bila, da osigura povratak turskih četa. Misli se, provizorno, no može nakon jedne godine P. Lriist. Krakov Ibr. 9. da bi ova akcija imala uslijediti zajednički, ali postati definitivno. Odnosnoj molbi treba priklopiti ove NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ svakako drži Rusija, da se ne će ništa dogoditi, što leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se bi moglo među velikim silama dovesti do zamršaja. dokumente: novac. — Svaki rizik isključen. Natječaj. Iz Atene se javlja, da novi prijateljski korak Rusije u Ateni i Biogradu polazi sa stano­ višta potrebe, da se što prije sklopi primirje radi izvanredno kritičnog stanja Bugarske, koji dovodi u opasnost status quo. Koraku Rusije slijedio je jučer u istoj stvari i korak Austro-Ugarske. NatiežaJ. Čitajte i čudite se! N eču ven o! 1 „H E R C E G f B O S N A " | Ш Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. ЕЈ^ ш ш ш ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш * ! . R avnateljstvo u Sarajev u. в в ш т т м т т Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ ^ Ш ш ш Zavod p r eu z im a osigur a n j a : a) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; С) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; е) proti provalne kragje i f) na Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш т ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ljudski život. K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) iivotne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. ш о в в в в в в в в в в м в в в в MIELE н в к м и г Dionička glavnica К 4,000.000. i Ш a ж Ш Ш Ш ш ш m о ^ Ш Ш Ш Ш Ш .Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ g е Skladište najmodernijih AUTOMOBILA glasovite n je m a ik e tvornice E0 ^ ^ [Ц ej ^ Ш ш ш ш в в в в ш вш ш м вш вввввт т т т ш т т е т е е ш е kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. Moritz Josef Finci CehaluSa 4 3 . SAPAJEVO. ČEMALUSA 4 3 . ZASTUPSTVO I s k a d i I t e n a j BOLJIH GUMA TVORNICE MICHEbIN Hflo i p isa ć ih st r o je v a MERCEDES. TE LE FO N 221. Brzojavi: MOBITZ FINCI. �Strana 4. Mjere protiv kolere. Političke vijesti. Svi otpaci životinja i biljaka, đubrišta, smr­ dljive kaljuže, imade se s ulica, dvorišta i iz bli­ zine bunareva ukloniti. Tržište, gdje se prodaju životne namirnice, naročito će se čuvati. Od prodaje se mora isklju­ čiti nezrelo i trulo voće, a i prljavo povrće. U svakom će se većem mjesto urediti zgodna osamljena |kuća za bolnicu od kolere, ako taka bolnica u tom mjestu već ne postoji. Isto će se tako narediti sve nužne mjere za hranu bolesnika, njihovu poslugu, pobrinuće se za desinficirajuća sredstva i t. d. Pošto je danas najveća opasnost, da se kolera uvuče izvana, to će se u prvom redu uvesti u pograničnim kotarima zdravstveno-policajna revizija nad svim putnicima i njihovom prtljagom, koji dolaze lađom ili željeznicom iz krajeva zaraženih kolerom. I tako će se prije svega ograničiti ulazak u Bosnu na stanice Bos. Brod, Brčko i Doberlin, gdje će se paziti na putnike, njihovo zdravstveno stanje i prtljagu. Tačno liječnički biće pregledavani samo oni putnici, koji dolaze iz zaraženih krajeva ili koji su javljeni, da su bolesni ili sumnjivi. Ovi će putnici biti izolirani u bolnice za ko­ leru, koje su smještene u ovim stanicama, a onim putnicima, koji su došli iz zaraženih krajeva, a koji se nađu da su zdravi, dozvoliće im se dalje putovanje, ali će njihovo zdravstveno stanje u njihovom boravištu po brzojavnom saopćenju vlasti bez smetanja lične slobode kroz 5 dana biti liječ­ nički nadzirano. Ako se osobe niže kategorije, zanemarene kao Ciganin i t. d. nađu da su zdrave, mogu se ipak u slučaju, da to nađe revizioni liječnik po­ trebnim, odmah otpremiti, da budu 5 dana izolirani u jednoj prijelaznoj stanici. Ljekarska revizija u prijelaznim stanicama pro­ teže se naravno i na ručnu i putničku prtljagu bolesničku ili onoga, ko je sumnjiv, koja će se odmah parno desinficirati. Što se tiče promatranja i postupanja sa put­ nicima u željeznici, a isto tako postupka željez­ ničarskog osoblja i desinficiranja željezničkih kola, to će i željeznička uprava u svom djelokrugu iz­ dati opširne instrukcije. Zemaljska je vlada izdala niz daljnjih nare­ daba, koje se odnose na parobrodarski promet na Savi i na ostalim rijekama, po kojima se može ploviti. Kako je poznato, na ovo treba najviše pažnje obratiti, jer većina slučajeva donošenja kolere stoji u savezu sa parobrodarskim prometom. Sa lađa i splavi, koje su prispjele, nije doz­ Broj 8. „Novi Vakat* voljeno niti istovarenje robe, niti iskrcavanje mom­ čadi sve dotle, dok revizioni liječnik ne provede Radi toga, što se je na Balkanu, a Specijalno u zdravstveno-policajnu reviziju. Kao pooštrena mjera naređeno je, da momčad Biogradu pojavila kolera, a osim toga je izbilo ne­ koliko osamljenih slučajeva kolere u Slavoniji, po­ po mogućnosti nikako ne ostavlja lađe u roku od duzete su najstrožije mjere, da kolera ne dođe i u 5 dana. naše područje. Daljnja revizija odnosi se na transport život­ Ove mjere mogu imati samo onda uspjeha, nih namirnica, naročito voća i povrća, i ako se ako i široki krugovi stanovništva budu upućeni u ono nađe pokvareno ili da je bilo spremljeno na najprva pravila, kako se čuva od kolera i u tom nečistom mjestu u lađi, imade se od prodaje isklju­ čiti i uništiti. Isto je tako uvoženje riba sa Save i smislu budu potpomagali djelovanje vlasti. Ostavljajući da za drugi put opširnije o sušti­ dunavskog područja zabranjeno radi opasnosti, da ni kolere progovorimo, spomenućemo samo to, da se s ribom ne unese klica kolere. Naravno, da je još čitav niz pojedinosti u ovu zaraznu bolest donosi sa sobom „Kommabacillus", koga je otkrio prof. Koch i samo se onda naredbama na potčinjene vlasti naređeno, pa će se kolera širi, kad se s ovim bacilom dođe u dodir. prema potrebi i s obzirom na širenje kolere još Ovdje dolazi u obzir bolesnik od kolere, a i dru­ razne odredbe u pogledu robe, zabrane uvoženja i ga prenosna sredstva kao hrana i predmeti, koji postavljanje stanica za karantenu naročitim slu­ se upotrebljuju, a zaraženi su bakcilom od kolere. čajevima izdati. Nadati se je, da će ovim opsežnim nastoja­ Prema tome se vidi, da je potpuna čistoća najnjima kao i u prijašnjim godinama poći za rukom, glavniji otpor proti koleri. Sa strane vlasti postavljene zdravstvene ko­ da ovom nemilom gostu ne otvorimo vrata naše misije imaće u očima, da očuvaju čistoću u gra­ domovine. Dužnost je svakog nas pojedinca, da pamet­ dovima, kasabama i po selima. Postojeće mjesne zdravstvene komisije biće potaknute na što življe nim načinom života i opreznošću ukloni ovu opas­ djelovanje. Tražiće se da prema postojećim pro­ nost i od sebe samog i od nas svih. pisima budu u najvećoj čistoći držane parobrodske i željezničke stanice, a isto tako da njihovi zahodi budu uvijek desinficirani. Stanovište Turske. U bečkim diplomatskim krugovima drži se, da Turska svojom novom akcijom namjerava otvoriti sasvim novu i trajnu situaciju. Turska vlada, koja zna, da velike sile još uvijek nijesu složne, čini se, da se sprema, da Edrenu opet trajno pripoji tur­ skom carstvu. Ona je već tamo naimenovala novog valiju i odaslala potrebni broj žandara, što očito pokazuje, da joj je namjera da Edrenu trajno za­ drži za se, a ne da je samo provizorno zaposjedne. — Turska zastupa to stanovište, da nije ona, nego Bugarska prekšila odredbe londonskog ugovora. Po tim odredbama bila je bugarska obvezana ispraz­ niti i ostaviti sva ona zaposjednuta mjesta, koja se nalaze istočno od linije Enos—Midija, ali da od Bugarska usprkos ponovnim zahtjevima turske vlade nije učinila. Turska je vlada spočetka bila pripravna, da Bugarskoj na svaki način iziđe u susret, i izjavila se je više nego jednom, da je spremna sklopiti jednu konvenciju o neutralnosti, koja bi imala u slučaju ratnih komplikacija pokriti leđa objema državama. Ali bugarska vlada je na način, koji direktno vrijeđa mučke prešla preko svih tih po­ nuda Turske, ona ih nije držala vrijednim odgo­ vora i tako je min istarstvo Daneva krivo, da danas u Turskoj vlada takovo ratno raspoloženje. Bugarska je vlada bila u svoje vrijeme sasvim tačno obaviještena, da se je naročito Grčka bila angažovala za antantu s Turskom i s raznih joj je strana svjetovano, da ne odgađa tako dugo spo­ razum s Turskom, dok Grčka dobije igru. Usprkos tomu nije dr. Danev ništa učinio, da Bugarskoj barem s ove strane pokrije leđa, nego je naprotiv tim što se nije ni osvrtao na zahtjeve i prijateljske ponude Turske stvorio iz prijateUa- neprijatelja, koji njegovoj domovini može postafPopasniji nego su svi ostali. Mladoturski komite za rat protiv Bugarske. „Stidslavische Korrespondenz" javlja iz Cari­ grada: Mladoturski komite održao je jednu izvan­ rednu sjednicu, kojoj je prisustvovala većina čla­ nova kabineta i u kojoj su svi govornici, a među njima naročito Hadži Adil, bivši ministar nutarnjih poslova i vođa ekstremnog ogranka stranke, zago­ varali, da Turska iskoristi priliku i opet osvoji Edrenu i Traciju. Hadži Adil je izjavio, da Turska mora dosadašnje „napola ratno stanje* pretvoriti u formalno pravo ratno stanje. Drugi su govornici istakli, da raspoloženje vojske onemogućuje svako popuštanje. Ministarsko je vijeće na to zaključilo imenovanje Hadži Adila za edrenskog valiju, iz čega proizlazi, da Porta ne smatra osvojenje Edrene kao samo jednu epizodu. U turskim krugovima ne uzima se za ozbiljno prijetnja, da će akcija Turske protiv Bugarske opet potaknuti balkanski savez protiv Turske. Prodiranje Turaka I pučanstvo u Tracijl. „Neue Freie Presse* dobila je od turskog poslanstva slijedeće saopćenje: Vijesti iz Sofije, prema kojima kršćanski svijet iz Tracije bježi u Bugarsku od turske vojske, potpuno su bez ikakve osnove. Stanovnici ovih krajeva ne napuštaju svoga sjedišta, nego se naprotiv obraćaju na turske obla­ sti, da se potuže na neopisiva okrutništva, koje su Bugari počinili i da mole zaštitu protiv Bagara. Ovo konstatuju prispjeli izvještaji vrhovnog zapo­ vjedništva turske vojske na način, koji se ne da pobiti. Balkanski rat. Bugarska je u najnevoljnijem položaju. Bu­ garska vlada obratila se je ponovno na rumunjsku vladu i zamolila je za mir; taj korak vlade bu­ garske popratio je i kralj Ferdinand jednim brzo­ javom na kralja Karola u kojem mu javlja, da je Bugarska spremna primiti one uslove, koje je Ru­ munjska posjavila kao uvjet za obustavu operacija, da je spremna provesti demobilizaciju jednog sta­ novitog postotka svoje vojske, ako bi Grčka i Srbija bile također spremne da odgovore sa istim mjerama, te da je u tu svrhu designirala svoje delegate, koji će sa delegatima balkanskih država započeti pregovore u Nišu. Na ovu odluku Bugarske nastao je preokret u javnom mišljenju Rumunjske, te se Rumunjska stavila na stanovište Bugarske i gleda da upliviše na Srbiju i Grčku kako ne bi bile pretjerane u svojim zahtjevima. Kralj Karol odaslao je depeše u Atenu, Beograd i Cetinje i savjetovao, da se obustave neprijateljstva prije nego započnu prego­ vori o primirju. Ova želja Rumunjske udara na najviše poteškoće, jer Srbija i Grčka nijesu nikako sporazumne, da se obustave ratne operacije prije nego se potpišu preliminari mira, kojjma će se u glnvnom ustanoviti njihovi zahtjevi.. Osobito je Grčka u svojim zahtjevima pretjerana, jer i ako joj Bugarska prepušta Solun, Seres, a tako i po­ dručje zapadno od rijeke Strume, Grčka se ne može da s tim zadovolji i traži ratnu odštetu i naknadu za sve štete, koje su prouzročene u gra­ dovima istočne Macedonije. U Srbiji vojni krugovi forsiraju da se nastavi rat i čete krenu prema So­ fiji, jer Bugarska još uvijek nije voljna da popusti saveznicima. Kraljevi Srbije i Grčke odgovorili su na br­ zojav kralja Karola, da je njima nemoguće sklopiti primirje, dok oni ne dobiju jamstva, da će mir donijeti njihovoj zemlji one plodove, koji im se duguju. Turske čete nijesu se zaustavile kod Edrene i Kir-klise, nego su prodrle i na bugarski teritorij, te dalje pomiču. Jedna privatna vijest iz Cari­ grada javlja, da Enver bej i Ibrahim bej čekaju dok stignu pojačanja u Edrenu da krenu s vojskom na Filibu. Ovo prodiranje turskih četa najviše je Bugarsku u srce pogodilo, jer Bugarska, sve kada bi se i mir sklopio ne bi bila više u stanju da izvede novu opsadu Edrene; njezina je vojska za ovih bojeva tako oslabila, da ne može više ni misliti na kakovu akciju. Jedina joj je sada nada velesile i Rumunjska. Poslanička reunija zaključila je da se nešto mora učiniti protiv Turske, ali se ne mogu da nađu sredstva, koja bi Tursku mogla prisiliti i u kojima bi se sve sile složile. Značajno je svakako da iz Pariza dolaze vijesti, koje poka­ zuju da ni francuska vlada ne bi mogla pristati na to, da Rusija poduzme kakvu vojničku akciju u Armeniji, pa makar ta akcija i neimala definitivnog karaktera. Svagdje prevladava mišljenje, da se ne može operisati sa prijetnjama nego da bi najshodnije bilo stupiti sa Turskom u pregovore. �B roj 8. „Novi Vakat* Brzojavi. Iz Atene se javlja, da novi prijateljski Icorak Rusije u Ateni i Biogradu polazi sa stano­ višta potrebe, da se što prije sklopi primirje radi izvanredno kritičnog stanja Bugarske, koji dovodi u opasnost status quo. Koraku Rusije slijedio je jučer u istoj stvari i korak Austro-Ugarske. Carigrad: Ministar pravde i prvi adjutant sultanov otputovali su u Edrenu. Sofija: Budući da su se odjeli rumunjskog konjaništva pojavili u blizini Sofije, upravila je bugarska vlada jedan upit na rumunjsku vladu, na gto je ova odgovorila, da je već rumunjski glavni kvartir izdao nalog rumunjskim četama, da obu­ stave prodiranje. Bukarešt: Vlada je upravila službeni poziv na Srbiju, Grčku i Crnu Goru, da pošalju svoje delegate u Bukarešt u svrhu pregovaranja o pri­ mirju. Bukarešt: Situacija je od jučer nepromije­ njena. Premda Grčka i Srbija u pitanju primirja ne popuštaju, ipak se može s obzirom na prešne intervencije kralja Karola s tim računati, da će se konferencija sastati već iduće nedelje. London, (Rajterov ured): Poslanici su svo­ jim vladama predložili, da se pozornost Porte svrati na zaključak vlasti, da se granična linija Midija-Enos ima respektovati, ali na koji način, nije još ustanovljeno. Neki diplomate misle, da će dovoljan biti financijalni pritisak. Stanovište Rusije razilazi se sa stanovištem ostalih sila radi speci­ jalnih ruskih interesa. Rusija izjavljuje, da ne će ni u kojem slučaju moći dozvoliti, da se opet us­ postavi gospodstvo Turaka u onom području, iz kojeg su već bili protjerani, te da bi Rusija bila prisiljena da poduzme jednu akciju, kojoj bi svrha bila, da osigura povratak turskih četa. Misli se, da bi ova akcija imala uslijediti zajednički, ali svakako drži Rusija, da se ne će ništa dogoditi, što bi moglo među velikim silama dovesti do zamršaja. m ш ш ш ш Strana 5. Broj 631/13. Natječaj. Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj mektebi-ibdidaijji početkom mekteb. godine 1913./1914. u Bihaću ima se popuniti mjesto I. muallima sa godišnjom plaćom od 840 K. Molbe za gornje mjesto imaju se pot­ pisanom povjerenstvu podnijeti do 1. sep­ tembra 1913. i istima priložiti svjedodžbe o svršenom Dar-ul-mualliminu u Sarajevu, svjedodžbe o bar trogodišnjoj dobroj upo­ trebi u dotičnoj službi. U Bihaću, dne 16./V1I. 1913. Kotarsko vak.-mearif. povjerenstvo. Broj 181.058 ех 1913. Natječaj. 1. o bos.-herc. zemaljskoj pripadnosti, dotično o austrijskom ili ugarskom držav­ ljanstvu (rodni list, domovnica); 2. 0 fizičnoj sposobnosti za službu (uredovna liječnička svjedodžba); 3. o postignutom svojstvu sveukupnog liječništva na kojem austrijskom ili ugarskom sveučilištu (originalna diploma ili legalizi­ rani prepis); 3. o najmanje dvogodišnjoj upotrebi u kojoj bolnici iza postignutog doktorata (svje­ dodžbe); 5. o eventualno udovoljenoj vojničkoj dužnosti (vojni dokumenti); 6. o potpunom poznavanju srpsko-hrvatskog jezika. Molbe, koje treba do 1. septembra 1913. direktno zemaljskoj vladi predložiti, imadu biti biljegovane sa bos-herc. biljezima i to molba sa 1 krunom po arku, a prilozi sa 20 helara po komadu. Kod petog odjeljenja zemaljske vlade (bo­ goštovlje i nastava) ima se popuniti mjesto školskog liječnika IX. (devetog) činovnog razreda (početna plaća 2800 kruna — do­ platak 1200 kruna). Školski liječnik moraće osim- školske li­ ječničke službe, koja će se urediti provi­ 600 komada samo za K 3*80. zornom instrukcijom, obavljati i ambulaJedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ torno liječenje siromašne školske djece, te znata Marka ,,Arion“ za koji se jamči 3 godine; 1 ele­ po svoj prilici držati poduku iz higijene na gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 modema svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prsten srpsko-hrvatskom jeziku u pojedinim ško­ za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan Istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; lama. 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i Nuzgredno vršenje liječničke prakse simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; dozvoljeno je školskom liječniku, no samo 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni u toliko, u koliko bi to dopuštala školska album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ liječnička služba. denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za Dodijeljenje dotičnog liječnika rečenom kućnu pprabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan odjeljenju zemaljske vlade biće predhodno novca, ne zapada već same K 3-80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. provizorno, no može nakon jedne godine P. Lriist, Krakov Ibr. 9. postati definitivno. Odnosnoj molbi treba priklopiti ove NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se dokumente: novac. — Svaki rizik isključen. Čitajte i čudite se! N eču veno! „H E R C E G f В 0 S N fl“ |i Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. R avnateljstvo u Sarajev u. I Skladižte najmodernijih AUTOMOBILA glasovite nje m a ike tvornice MIELE [Ц ш ш m m Dionička glavnica K 4,000.000. Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ ^ Zavod p reuz im a osigur a n j a : a) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; č) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш m ш 63 kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. ljudski život. K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) životne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. Lž Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Moritz Josef Finci ĆEMALUSA 4 3 . SARAJEVO. CEHALUSA 4 3 . ZASTUPSTVO I SKADIŠTE HAJBOLJIH GUMA TVORNICE Ш ^ M IC H E L IH Ш - m bi ib b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b I T ELEFO N ZZI. нло i p isa ć ih s t r o je v a M E R C E D E S . Brzojavi: MORITZ FINCI. �Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) Intemrban — telefon broj ГВПНЗЕ JOSIPU ML, Ц. 5Ш Ш 0. FRANJE JOSIPA (IL. 13. 273 I 340. Braojavl; HUSUHBANKfl. — I. K a t. Žiro-ražu . iuitro-Ug«r. banke. aroi bos.-harc. p o it ite d . 1048. ■ D io n ič a r s k a g la v n ica K 3,0 00-0 00 (do sada uplaćeno 30°|0)> Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i%reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Lzvršuje Isplate i naplate na svim trgovačkim središtima u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. O b a v lja s v e U z ig a b u rzo vn e n alo ge n ajk u lan tn ije. u I p g i p i j a , p r o d a ju i p a r c e la c ij u Izdaje svojim p v ilj v e ć if j k o m p le k s a mušterijama kreditna pisma za mjesta Evrope. z e m ljiš t a . sva veća �Broj 8. f f = = ИпЛншшАа bronhi b u ta f l dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 5°|„ kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. Privilegovana zemaljska banka z a B o s n u i H e r c e g o v in u . Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,400.000 CENTRALA U SARAJEVU. FILIMLE: u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. 15Р05ШЕ: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZnSTUPSTUB: u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. I lin n + n b a iiiifi n rlin ln n in * daie hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/,% založnice i 5 % komunalne obligacije n ip U lu n U rn U U Qj UI Ii li ju . Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. R m b n n n n n rlin ln n ii)* kupuje, prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vučene srećke. — ииПпОШШ u u ju l u ll ju . Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prima vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Safe“ — u za tu svrhu uregjenom okiopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. ПН1п1вшв U u JE lE IlJu 73 Zd nnhll* Kod banke "U S U . ustrojeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predmeti izvoza su suhe šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k, povlaštenog osiguravajućeg društva „ASSECURAZIO N I GENERALI«, prima sve vrsti osiguranja. ш 1 Kod banke opstoji i Glavno zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu prvoga austr- općega društva za osiguraeje, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t, d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. , x Уј\ Л \------------------- ------------------------ /д �Broj 8 Prva tvornica kola Ш СЕ510К1Ш 1 вбЕН Ш Ш PDSflO REicha i Sfllihaga Nuhić i sinovi čEfnncuSn IG. SARAJEVO. Lebherza u Novom Sadu. Ha Cimanu, tih do ž e lj e z n im stanica. CeholuSh че- Najveće stovariSte različitih m odernih kola i » ao n lca od najjednoetovnlje do najelegantnije izrad e po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih oprem a___Ilustrovani cijenovnici besplatno i franko. — S ta ra s e kola opravljaju najbrižljivije ili se na želju tram pe. B a v i se svim a g e n tu rskim p o s lo v im a , nar o iit o p o s r e d o v a n je m k o d p r o d a je k u ta , g ra d iliš ta , ze m a lja u v e lik im k o m p le k s im a , Suma i m a jd a n a , te p o s r e d o v a n je m za izn a jm ljiv a n je sta n o v a . P o s lu g a b rz a i taCna, p r o v iz ija v r lo u m jeren a . O va j p o s a o p o s je d u je b e z b ro j z a h v a ln ik a p is a m a o d ra zn ih p o s je d n ik a i d ru g ih , Sto d a k a zu je b rz in u i ta tn o st u p o s r e d o v a n ju . BPS ! VIKTDRli). Ro želi što Šupiti ili prodati, neba se obrati na — gornju adresu. — Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI Sarajevo Franji Josipa ulica br. 15. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Pozor! Hrvatska Centralna Banka Najjeftinije po. sjetnice (Yisitkarte) vjeniane i zarućne karte i sve tiskanice - za trgovce •< za Bosnu i Hercegovinu. ® = SARAJEVO. FRANJE JOSIPA HL ::: ::: VLASTITA PALACA. - .. FRANJE JOSIPA IIL. PODRUŽNICE U MOSTAR'’ I TUZLI. ::: Potpuno uplaćena dioničha glavnica Z.OOD.OOO H. Pričuvna ::: zablada Z70.000 R. — Uhupni ulošci oba 3,000.000 H. N ovo I Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. Salom: Majka i djetinja njega cijena K 2.50 Izdaje kreditna pisma. Zadružnoj M ari ::::: SARAJEVO Iznajmljuje SAFES DCPOSIT uz najamninu počevši od 1 R mjesečno. ĆEM ALUŽA STO LA R SK A RADIONICA Sobovic i ĆEMALUŠA ULICA 45. - ĆEMALDŠA DLICA IS. U L Preporučuju ge »I. općinstvu A ха Izradbu pohućlva, Rancelarlakog namještaja, Hotelu, ttam parlja, dućana I ave u tu »trnku »padajuće - dobivaju se je­ dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 57 BR. 62. ILIDZfl K- 03U SARAJEVA BO SN I - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuraigiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališL liječnik Dp. Josip Hosfifc. Sezona od 15. svibnja [maja] do bunca rujna [septembra]. radnje po najnovijem »Istemu. Z E M A L JS K O - KUPALIŠTE - T lllfO R broj 1» . — Prva apeclatna radnja u orlentalskoj (ala turka) Izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručbe Iz vana obavljaju se brzo i kuiantno. u Cijenlke i nacrte Šaljemo besplatno. :: Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno ▼¥ ¥ DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list, Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Š eh lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/829ab84af621fb9df7a5ca2508b9773b.pdf b3302dc1b305e61287b0c6727692b9d6 PDF Text Text Izlaz! dna puta nedjeljno I to srijedom I subotom. Uredništvo i uprava: tem a: luša ulica broj GZ. : ♦ ♦ ♦ Telefon bro] - Ruhopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. novi VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 9. Skupština ,,Gajreta“. Oni, domoljubi i pioniri napretka našeg musli­ manskog elementa, koji prije desetak godina položiše prve temelje „Gajretu", imali su u vidu jednu uz­ višenu i plemenitu svrhu, kulturno podizanje musli­ mana. Kolikogod je njihova ideja vodilja bila uzvišena i plemenita, toliko je njihov rad i trud bio težak i naporan. U ono doba velika većina našega svijeta nije shvatala pravu vrijednost prosvjete, te ovaj pokret i ideja nije mogla da nađe u širokim slojevim a našega naroda veliki broj pristaša. Pa i sama vlast i njeni pomoćnici natražnjaci prijekim okom gledahu ovo buđenje muslimanske inteligen­ cije, te su na razne načine nastojali da ovaj pokret još u zametku uguše. Ali, agilnost i ustrajnost po­ kretača, te požrtvovnost i probuđena svijest našega inteligentnijeg svijeta nadvladala je sve poteškoće i zapreke, te je „Gajret" osnovan. „Gajret“ je odmah razvio kulturno-prosvjetnu djelatnost među muslimanima, te je, držeći se de­ vize kao i kod osnutka, tako nekoliko godina dje­ lovao, dok se nije u njega uvukla jedna guja otrov­ nica, koja mu je i biće i svrhu i ideju zatrovala. Dolaskom Gjikićevim ušuljala se je u nj srpska nacionalna misao. Srpska nacionalna politika ne propušta ništa i sve je njezin cilj.. Ona teži za tim, da srbizira sve, javni život, škole, urede, pa se ne ustručava ni u tuđe čisto kulturne ustanove dirati. Srbi se ne ustručavaju služiti svakakovim sredstvima, samo da nametnu svemu i svačemu svoje srpsko obi­ lježje. Što ne nosi ovog obilježja, izvrgnuto je nji­ hovim napadajima i teroru, a gdje to ne može djelovati, tu se operiše drugim sredstvima, parama i obećanjima. PODLISTAK. Savremena otomanska litera­ tura. (Po turskom). Julijska revolucija 1908. godine, koja je bila sa poklicima veselja pozdravljena u slobodoumnim središtima svih zemalja, djelo je jedne grupe mla­ dih spisatelja- — na broju ih desetak —, koji su prije podrug decenija sjedinili svoje sile, da oslo­ bode svojn domovinu od sramotne samovolje A bduI-Hamidove, od reakcionarnog duha, od konzervatizma, od one ukorijenjene indolencije i okorjelosti što su poralizovaii politički i intelektualni život Turske. Za ovaj bi pokret bio zgodan naziv »lite­ rarna revolucija”, jer su ga pripravljali književnici i jer je dao otomanskoj literaturi novi život. Makar da je nauka i prosvjeta u Turskoj slabo raširena, ipak tamo izvađa literatura jako djelovanje na druš­ tvenom organizmu, a mladi književnici, o kojima ćemo mi sada govoriti bili su oni, koji su odgo­ jili sadašnju generaciju. Prije jedno petnaest godina leđna je Francuska smotra objelodanila jedan članak o turskoj literaturi, o kojoj se je reklo dosta kurioznih i zabavnih stvari. Tada se je stavilo pitanje, gdje treba tra­ žiti uzor, na istoku, ili na zapadu. Danas se već da na to pitanje odgovoriti. Savremeni turski pisci prestali su uzimati svoje Sarajevo, 30. jula 1913. Pretplatile cijene: Za SirajBvo H II.- 7.- S.iO Sa dostavom u bušu R IG .- 8 .-1 . Za pobrajinu R \ в.- ? .Za Inozemstvo ZO franaha. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višehratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Drugi svijet ne može i ne smije imati ni svoje historije, ni svojih tradicija, ne smije imati svojih potreba ni svojih interesa; sve to nadomješta srpska misao, novi kult, kojemu se sve mora po­ kloni i. Ta politika, koja tako nosi sve biljege pot­ pune ekckluzlvnosti nije dakle ništa drugo nego politika uništavanja svega nesrpskoga. Evo ovaj duh unijeli su Srbi i u naše kul­ turno poduzeće „Gajret". Nekoliko praznoglavih i ambicioznih sebičnjaka prodalo je njima svoju vjeru i svoju savjest za par grošića, pa hoće da U' to blato povuku i druge za sobom. Bez savjesti i bez iskre ljubavi za svoj rod, oni su se oborili na „Gajret" i pretvorili ga u žarište srpske nacio­ nalne propagande. Muslimanski novac ne upotreb­ ljava se više u pravu svoju svrhu, nego se rasiplje među derančad, koja se bave ne knjigom, nego propagovanjem srpske narodnosti među čistom i neiskvarenom dječicom. Uvlačenje ove pogubne ideje u „Gajret" i širenje iste među muslimanskom mladeži uplašilo je prave i iskrene prijatelje musli­ manskog napretka, te su pokušali da „Gajret" očiste od nametnika i njihova smrada. Skupština je sazvana za 29. ov. mj., te je veliki broj članova starijih i mlađih ljudi došao iz provincije da pri­ sustvuje skupštini. Oni, koji su došli da izvrše svoju patriotsku .dvjjeost i očiste „Gajret" od fesada i nereda, sačinjavali su ogromnu većinu, sve lica po izboru. Mostarska „demokratija" ne pouz­ davajući se u svoju, pokupila je sve, što je član i nečian, nekoliko katila i mostarskih cigana sve zločinaca s koca i konopca, te podjelivši im putne troškove, koje je Smail-aga Ćemalović javno u Sarajevu među svojom braćom naprosio, dovela ih u Sarajevo, da proliju krv „za krst časni i slobodu zlatnu". U Sarajevu su ih odriješili i tko je vidio njihova divlja i surova lica, morao se Čuditi, da se i taka zvjerad smije na slobodu pustiti. Eto taki su čopori došli na „Gajretovu" skupštinu u Sarajevo, da raspravljaju o prosvjetnim pitanjima. Prosvjeta je tada sigurno morala zakukati. Skupština je započela u dva sata poslije podne. Pošto su obavljene formalnosti i pročitana izvješća pojedinih odborskih izvjestitelja pristupilo se je izboru društvenog odbora. Mostarska je hezela na­ huškana od svojih gospodara, neprestano sikćala dok nije nadošao kritični momenat, gdje je demo­ kratija opazila, da će biti porazom u izboru osra­ moćena. Na dani signal poletješe stolice sa strane „demokratije" i njezinih plaćenika prema protiv­ ničkoj strani i nastade velika gužva. Prasak je, dreka je i psovka na njihovoj strani. Već je uskipilo. Ne mogavši više podnositi te drskosti i divljaštva skoče i oni na drugoj strani, koji su do sada mirno i ozbiljno sjedili, te bi bilo došlo „demokratama" do tijesna, da ih nije policija sačuvala ili da se nijesu sami bijegom spasili. Mnogi su od odličnih članova „Gajreta" zadobili po koju ranu od udarca onih bijesnih razbojnika. Tada je izaslanik vlasti raspustio skupštinu, te je prilika, da je tim i sudbina „Gajreta" zapečaćena. Eto do čega vodi propaganda srpske ideje. Ona nam smeta da zajednički išta radim o, jer ako se ne možemo složiti na kulturnom polju, pogo­ tovo ne možemo na kojem drugom, gospodarskom ili političkom. Ona stvara razdor i neslogu među muslimanima, zavodi jedan dio muslim ana na poli­ tičke vratolomije, koje su najpogubnije po opstanak muslimana. Taka politika nije u skladu sa našim tradicijama, nije u skladu sa našom sadašnjosti, a osobito sa našom budućnosti. Jasno je kakve nas posljedice čekaju, ako dopustimo da se naša mladež krene tim .putem; skrhaće vratom ne samo ona sama nego i oni, koji tomu zlu nijesu ništa krivi. inspiracije na istoku, jer izvan Evrope nije ostalo ništa. Kako bi moglo doći do političke revolucije i političkih reforama, da nije bilo „literarne revo­ lucije", do koje je opet doveo evropski uticaj? Kako da ne budu Mladoturci zanešeni gledajući srefne rezultate ustavnog režima u evropskim dr­ žavama, oni, koji nijesu uživali slobode, koji je nijesu ni poznavali u svojoj domovini? I mladi književnici slijedili su samo evropske uzore. Već se stoljećima narodna književnost ograničavala na narodne priče. T ada nije, đa pravo rečemo, ni op­ stojala narodna književnost, a da se ista utemelji, trebalo je, bilo je nužno okrenuti se Evropi. Ta već je stoljećima bio istok gola i suha pustara, dok je zapad bio dom znanosti i napretka. kojim je pošao zapad. Pošto su se Turci upoznali sa njegovim tečevinama, trebalo je, da se i oni dadnu na posao, jaki po svojoj vlastitoj snazi i svojim nacionalnim ženijem: savremeni književnici dali su tej primjer. Svaka nacija ima svog vlastitog ženija i svoje vlastite tendencije, radi kojih se voli podvrgnuti ovom ili onom uplivu. M ladi obrazovani turski književnici vidjeli su, kako i kod njih raste uticaj Evrope, uticaj kulture, znanja i progresa, jesu Ii mu se mogli oteti? A da su mu se oteli, zar bi današnja savremena turska literatura opstojala? Ova će se tvrdnja možda učiniti ambicioznom, ali se može za stalno držati, da će Turci imati književnost, pred kojom će stara otomanska knji­ ževnost izgledati jednolična i siromašna. Bitni zna­ čaj pokreta nije se sastojao u tom, da li će Turci prigrliti zapad ili istok, nego se je radilo o tom, hoće li Turci prihvaiiti progres i intelektualni raz­ voj. Nije bilo drugog spasa, osim krenuti putem, Svi ovi mladi ljudi poznavali su evropske lite­ rature. Oni nijesu imali pred sobom nikakvih zapreka, te su se tako odlučno dali na posao i nastavili svoje blagotvorno djelovanje, koje je bilo bez preteče u prošlom stoljeću, gdje je neznanje, konzervatizam isto toliko koliko i tiranija AbdulHamidova priječila svaki napredak. Bilo je dakako i tada ideja, ali se je tada moralo boriti sa poteš­ koćama egzistencije i nemilosrdnom, užasno stro­ gom cenzurom, koja je zabranjivala i progonila najbezazlenije stvari. Osim svega toga reda je bilo računati sa natražnim svijetom. D a se ostrane te poteškoće, dalo se je na posao desetak mladih ljudi koje je vezalo rijetko i čvrsto intelektualno bratstvo. Za nekoliko godina rada oni su učinili silan nap­ redak. Oni su mogli i umjeli i u vrijeme AbdulHamidove tiranije, usprkps inkviziciji i strogoj cenzuri razviti jsvoju opsežnu i blagotvornu refor­ matorsku djelatnost, a do kakvih je rezultata dovelo ta djelatnost, poznato je. Prije malo godina bila je turska kojiževnost na niskom stepenu i nije se mogla pohvaliti znatnim djelima. D ans postoji tur­ ska literatura, dostojna tog imena, a to se ima zahvaliti radu nekoličine i radu od nekoliko godina. �Strana 2. Sta će sada sa „Gajretom" biti, nije nam poznato. Ste god se dogodilo odgovornost pred Bogom i ljudima pada na one, koji su jučerašnji Skan­ dal izazvali. Mi se imamo samo toliko nadodati da nam je svaka promjena od dosadašnjeg stanja ugodnija, jer ne može biti veće zlo, nego je ono, da muslimanski elemenat uzdržavaj odgajao svom trošku svoje najljuće dušmane. Uzroci propadanju musliman­ skih naroda. Pod ovim naslovom izdao sam ovih dana jednu brošuru, u kojoj sam se tek dodirnuo nehik pitanja, u kojima po mojemu mišljenju leži sva težina sudbine musi. naroda. Htjeo sam ovu malu, raspravu objelodaniti u kojem našem domaćem listu, ali kako se je naša štampa do danas klonula istine u ovim pitanjima, nije mi preostalo drugo, nego da ju dadem poseb­ no tiskati. Sam naslov obećaje jedno opšežnije, kritički obrađeno djelo, pa kako se spremniji, a po tom i pozvaniji nijesu do sada maknuli, neka mi se ne zamjeri, ako ja s ovom raspravom želim tome tek povoda dati. Osim nekih stilističkih pogrješaka, možda će se naći i koja faktična neispravnost, te će mi bitt milo, ako budem na istu upozoren. Na neukusno ironiziranje (š la „Misbah" protiv akademičara) ne ću polagati nikakove važnosti, nego ću se, koliko mi budu slabe sile dopuštale, samo na stvarne prigovore osvrnuti. U pomenutoj raspravi dotakao sam se pitanja obuke u našim početnim .školama (mektebima), emancipacije muslimanke i saniranja naših kleri­ kalnih pitanja. T e m e l j i t o reformirati naše početne škole znači — ne gledati u djetetu samo kandidata za „ahiaet“, nego mladu silu, koju najprije treba za ovaj život pripremiti, a emancipacija žene ne znači ništa drugo, nego priznati joj ona prava i dati joj onoliko slobode, koliko je po božjem i ljudskom zakonu spada, te je toliko naobraziti, da mogne kao majka i kućenica svojim dužnostima što bolje udovoljiti. Kler? Kod muslimana se u ovom pita­ nju ne zna ni ko pije, ni ko plaća. Mora se priz­ nati, da među našom ulemom imade ljudi dostoj­ nih toga zvanja i šireg pogleda na svijet, ali šta hoćemo, kad je i džahil bio u stanju, da kupi metar platna i umotavši čalmu s t r p a s e u isti rang s ostalima, a neubi svijet sa strahopočitanjem sluša kako zemlja stoji na valu i t. d. Čudim se, da se naše hodže i kadije, koji svom zvanju odgovaraju ne osjećaju uvrijeđenima Poezija je bila pretenciozna, suha i prazna, dok je opet proza sa svojim zakonima donosilo neki šarlatanski govor, za koji je uzorni propovjedač Šinasi dokazao potrebu reforme, jer su zakoni, kojih se je tada držalo, priječili svaki znenstveni i književni napredak. U njegovo vrijeme je nekoliko djela postavilo’1 temelj novoj literaturi. Ali budući da se odlični i ugledni svijet nije priključio ta­ dašnjem intelektualnom pokretu i jer je AbdulHamidov režim proganjao i u literaturi ideje, koje se nijesu slagale sa tadanjim političkim ten­ dencijama i smjerom, to je bilo djela od velike vrijednosti, koja na žalost nijesu mogla ugledati svjetla dana. Sve, što se je napisalo, bilo je neko­ liko kazališnih komada, u kojima se dakako nijesu respektovala pravila dramatske umjetnosti. Što se tiče priča, to su bile jednostavno priče iz Hiljadu i jedne noći, nešto malo promjenjene i uljepšane. Ni poezija nije mogla stvoriti ništa originalna ni znažna. Književni preporod, koji je čedo evropskog uticaja, učinio je dakle velikih usluga jeziku, on je stvorio novu poeziju i novu porzu. Pjesnike sta­ re škole lako ćeš poznati po njihovom pretenci­ oznom tonu. Što se tiče kazališta i romana, to je Broj 9. .Novi Vakat* u svome ponosu, da i kojekav neznalica nosi ahmediju — kao znak poznavanja vjere resp. šeriata — i svrtavajući se formalno s njima u istu grupu znatno im ubija javni ugled. Shodnim mje­ rama bi se ta abnormalnost dala lahko ukloniti. Uočivši ova tri pitanja ukazuje se naša za­ jednica kao kakva, vješto organiziranim zlom opsjebnuta, skupina tako, da se u istoj ne može razviti kulturan život niti inicijativom iz nutra, niti uplivom iz vana. I samo otpornoj snazi naše ple­ menske rase i našem socijalnom položaju imademo zahvaliti, da nijesmo žrtvom pali pogubnom i ne­ ispravnom komentarisanju fatalizma i budhističko — mističkim nazorima, koje su „džahili" među nas unijeli, Fatalizam je jedna najveća rana u psihi našeg elementa, koja se ne može drugačije ostraniti nego potpunom reorganizacijom naših prosvjetnih i d r u š tv e n ih prilika. Ma­ gična moć tih psihičkih pojava čini iluzornim sva­ ko nastojanje, da se naš elemenat politički stopi sa svojim plemenom, s kojim čini u ovome pogledn psihološku oprjeku, i dokle god se ta rana ne iz­ liječi, mi ćemo pored svih drugih nastojanja osta­ ti kao jedan osamljen socijalni otok, koji će i naj­ manja bura moći raznijeli. Pošto nam je Istok ovih dana pokazao bilan­ cu svoje političke i kulturne slabosti, mislim, da nema smisla' da otuda očekujemo i dalje kakav kulturni pokret, nego treba da radimo samostalno tim prije, što smo kao mala grupa jače izvrgnuti pritisku kulturnog života, koji nas sve više tura u Pogibao posvemašnjeg političkog rasula i gospo­ darske propasti. Alija Hotić Sjednica vakufsko-mearifskog sabora. Četvrta sjednica vakufskog sabora obdržavana je 23. jula, te pošto je zapisnik od prošle sjednice pročitan I verificiran, prešlo se je na dnevni red. Čekro izvješćuje o službenom putovanju u Zenicu radi gradnja koristonosnih zgrada. U glav­ noj čaršiji postoji jedno gradilište Sultan Ahmedova vakufa, gđe bi se mogao jedan dućan sagraditi. Građevni trošak mogao bi se podmiriti iz suvišaka istog vakufa. Dalje je Mehmed aga Mehmedić kupio u blizini kočerske džamije jednu kuću i za žensku mektebi ibtidaijju uvakufio. Isti namjerava sagra­ diti tri. magaze ispred džamije za uzdržavanje spomenutoga mekteba, te je zamolio da mu se dozvoli gradnja i izrade nacrti; referent je nacrte Evropa dala zakone, kojima su ovi podvrgnuti Oni, koji su se stavili na čelo pokretu za re­ forme, unaprijedili su otomansku literaturu za tri­ deset godina. Onoga dana, kad je prestao strah pred Abdul-Hamidovim apsolutizmom i .terorom rodila se je i poezija i proza za novi život, uka­ zala se nova zora turskom jeziku i turskoj knji­ ževnosti. Roman i kritika dobiše i kod Turaka građansko pravo, Studirala se filozofija i lijepe umjetnosti, po vješt se sastavljala i obrađivala po evropskim metodama, a poezija se oslobodila od pogubnih upliva i primila novi oblik. Pošto su turski preporoditelji čitali i ponovno čitali produkte svoje narodne literature, a u njima ne nalazili ništa osobita ni znatna, to su se oni obratili evropskim literaturama, iz kojih su se upoznali sa novim idejama i uzorima, kojih im nije mogla pružiti njihova narodna književnost. Onda su se dali na proučavanje ovih literatura sa do tada nepoznatom marljivošću i strašću. Sa in­ telektualnim i literarnim progresom osjećala se.je potreba gipkijeg jezika, koji može tumačiti nove moderne aspiracije i izražavati nove potrebe. Takav se jezik stvori i započe se njim služiti. izradio i predlaže ih saboru. Sabor je oba izvješća primio na znanje i stvorio zaključak u smislu refe­ rentova predloga. Isti referent izvješćuje nadalje o gradnji pekare na zemljištu Kočeva vakufa, glede koje je on izra­ dio nacrt i troškovnik, te sabor zaključuje, da se pekara sagradi, a građevni trošak iz investicijonog zajma. Što se tiče medrese, nije potrebno, da se ista iz temelja gradi, jer se postojeća medresa može za kojih 12.000 K popraviti, te bi i taka medresa potpuno odgovarala svojoj svrsi. Sabor zaključuje, da se pita povjerenstvo koliko će ehalija doprinijeti prinosa za ovu radnju. Nadalje isti referent izvješ­ ćuje o gradnji jedne kafane u Bos. Novom, o prekoračenju proračuna nekih vakufa radi popravka zgrada, o gradnji mektebi ibtidaija u tešanjskom kotaru, te sabor zaključuje, da se glede gradnje kafane u Bos. Novom i glede prekoračenja primi predlog sab. odbora, a glede gradnje mekteba u tešanjskom kotaru, da se raspoloživa svota od 10.160 kruna deponira i da se u proračunu za 1914. godinu predvidi potrebita svota za izgradnju svih mektebi ibtidaija. Nadalje referent podnosi izvješće o gradnji mektebi ibtidaije u selu Vrbanjci, kotar Kotor-Varoš Sabor je u prošlom zasijedanju zaključio, da se za­ moli zemaljska vlada, da u tom selu otvori osnovnu školu sa jednim ihtijat sunufom. Povjerenstvo je izvjestilo, da se džematlije rečenog sela ne bi zado­ voljili sa ihtijat sunufom sve kada bi se i otvorila osnovna škola. Sabor zaključuje, da se predmet o gradnji mektebi ibtidaije u Vrbanjcima riješi sa proračunom za 1914. godinu. Glede izvješća o prekoračenju proračuna Šejh Fera vakufa i glede zajma, koji bi se imao dati vakufu Šejh Muslih-uddin džamije radi popravka sabor je odobrio preko­ račenje i zaključio, da se podijeli zajam vakufu Muslih-ud-din džamije radi potrebitih popravaka. Iza toga je isti referent podnio izvješće o gradnji mektebi ibtidaije u G. Vakufu, glede čega je u prošlom zasjiedanju zaključak stvoren. Pošto se je ispostavilo prema nacrtu i troškovniku, da.,.s&. spomenuta gradnja ne može izvesti za onu svotu, koja je prije bila predviđena, to je sabor zaključio, da se za ovu gradnju dade zajam od 14.000 kruna Glede gradnje dvaju mekteba u Varcar Vakufu i pretvorenja postojeće mektebi ibtidaije u koristonosnu zgradu saborski odbor je mišljenja, da se prema predlogu tamošnjega povjerenstva dade u tu svrhu Krzlaraginu vakufu zajam u iznosu od 17.000 kruna sa 5% murabehe. Sabor je prihvatio predlog saborskog odbora. Novi odlomak je podnešeno izvješće o gradnji dućana u Orašju. Sabor je u prošlom zasijedanju zaključio da se gradnja izvede iz investicionog zajma. Građevni troškovi iznosili bi prema nacrtu, kojeg je vakufsko povje­ renstvo izradilo 2700 kruna, ali se je kasnije od .oga nacrta odustalo, te je vakufski tehnički strukovnjak izradio novi nacrt, koji je poslan povje­ renstvu da ga ispita. Povjerenstvo je bez ikakvih daljnih formalnosti dalo dućan sagraditi i traži sada svotu od 3307 kruna kao zajam iz vak. centralne zaklade. Direktor veli, da je sab. odbor zaključio, da se predloži saboru, da ovu gradnju odobri, ali da se zajam za pokriće građevnog troška istom onda isplati, kada se sklopi investicioni zajam. Na molbu posla­ nika H. Egrića, koji je predsjednik vakufskog po­ vjerenstva u Orašju, da se iz vakufske centralne zaklade dade odmah zajam povjerenstvu te na nje­ govu izjavu, da će ova gradnja donositi kroz deset godina 10% na građevnu svotu zaključio je sabor da se gradnja odobri i dade potrebiti zajam iz vakufske centralne zaklade sa 6% murabehe. Nadalje izvješćava refarent o popravku dža­ mija i koristonosnih zgrada Čoban Hasan vakufa, o dogradnji mektebi ibtidaije u Nevesinju, za koju je votirana svota od 4.000 kruna, ali koja svota ni iz daleka ne odgovara pravoj potrebi; poslanik Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 9. _______ _ Muftić ističe, da je neophodno potrebno da se mekteb popravi tako, kako će svojoj svrsi odgo­ varati, te predlaže da se u tu svrhu dopita još 3.000 kruna tako, da se za popravak i dogradnju spomenutog mekteba potroši 7.000 kruna. Sabor je te predloge usvojio. Za tim je podneseno izvješće o gradnji mektebi ibtidaije u Janji, o upotrebi dotacije od 300 kruna za sibjan mektebe u bugojanskom kotaru, o popravku džamije u Šijama i Bukovici, o popravku Mustafa pašine džamije u Foči, o uvedenju vodo­ voda pred Gazi Siman begovom džamijom u Čajnicu, te je sabor sva izvješća primio na znanje i stvorio zaključke u smislu predloga sab. odbora. Iza ovoga izvješća referisao je Islamović o protestu mutevelije vakufa Mujage i Sejde hanume Bičakčića proti zaključku sabora glede podjeljiva­ nja Stipendija istoga vakufa. Sabor je u prošlom zasijedanju zaključio, da Stipendije podjeljuje mutevelija u sporazumu sa kot. vak. povjerenstvom. Mutevelija dokazuje, da je šarti-vakif glede podje­ ljivanja Stipendija, da mutevelija samostalno taj posao obavlja, te sab. odbor predlaže, da se prvo­ bitni zaključak sabora stavi izvan snage, što je sabor i učinio. Pošto je isti raferent izvijestio o nekim neutjerivim tražbinama, koje je sabor otpisao, te o prekoračenjim a lanjskog proračuna kod nekih va­ kufa, koja je sabor odobrio, sjednica je zaključena u 1 sat po podne. Naši dopisi. Ženski ručni rad kod nas. Nedavno sam Vam g. uredniče, pisao, kako je'-u Mostaru u ženskoj ibtidaiji bio ispit i kako su naše učenice pokazale vrlo dobar uspjeh u ručnome radu. U onom dopisu hotimično sam is­ pustio jednu stvar, koja je za učenice veoma važna, jer bi mi inače dopis bio predug. Za to evo sada iznosim ono, što mi je za oko zapelo na ispitu, a to je: koliko je ručni rad uzgojno djelovao na one buduće majke. Obuka u ženskom ručnom redu djeluje u dva smjera. Jedan je vježbanje ruku i očiju, a drugi je smjer pobuđivanje razuma na razmišljanje i omjerivanje te utjecanje rada na samu volju učenica. Ova etična strana uzgoja unapređuje ljubav za redom, za čistoćom i stanovitim redom, a svega toga treba našim ženama. U ženskom ručnom radu nije sve onaj uspjeh, koji se očituje na platnu, nego je također jedan veliki uspjeh, što je neki vez, neka m arama ili čevrma bila izrađena sa velikom pomnjom, sa simetrijom, ljubavi i ustrajnosti, koju je vezilica u radu pokazala. Ova strana rada nije pusti mehanizam ruku, već je smišljena i izvršena osnova (urnek) koju je stvorio um i volja. Za to učenice, kad dovrše svoje djelo, imaju u svojim dušam a posebni užitak, one su toliko radosne, da te radove ne bi šale prodale ni za skupe novce. Ti su radovi njihove svjedočbe, da su znale jedno lijopo, umjetničko djelo izvesti i da su sa ljubavi mnogo vrijeme u nj utrošile. Kad se u školi pro­ budi kod |učenica ovaka ljubav za' radom, onda je postignut uspjeh. Te djevojčice biće valjane ku­ ćanice, u njihovim domovim a vladaće red, čistoća, biće veselja — jer će raditi ko što treba. U valjane domaćice puna kuća, njezine ruke više vrijede no najbolji miraz. Valjana domaćica ne ide često u mahalu, ne ispija kahvu po tuđim kućama i ne „prebire" šta drugi rade; ona voli u svome domu vesti, tkati, Siti, krpiti i t. d. Eto, ovu sam uzgojnu stranu kod tih učenica htio istaknuti i ističem je sada, jer sam vidio, da je postignuta. Premda su one učenice još lude i nejake, opet su prema svojim godinama ozbiljne i vrlo stidljive. A stid je u Islamu najvažnija ljud­ ska krijepost. Ko ima stida, taj ima savjesti i duše, taj je — može se reći — uzgojen. „Novi Vakat* Strana Kod nas je danas najviše mladeži, koja je iz­ gubila stid. Svaki dan i u svako doba možemo vidjeti cijele čopore naše muške i ženske dječurlije, koji po sokacima i ulicama skaču i galame, igraju se, psuju i tuku, da je to čisto javni Skandal. Ru­ žio ih ili ne ružio — njima svejedno; ako te se oo boje, ne će se poslidjeti. Oni su bez ikojeg nazora, te je to prava žalost, da policija više na­ zire tu djecu no sami roditelji. Taka mladež već je teret cijeloj mahali, a kad poodraste, biće dosta krađa i prijevara, dosta ljudi sa dna života. . . . Malo je djece, koje su izmakla onom uličnom kva­ renju i klatarenju. Među ove možemo na našu sreću ubrojiti i one djevojčice iz mektebi ibtidaijje. One su rastavile od ostalih i u radu i zabavi. Njihov je rad u kući i mektebu, a zabava uz đerđef kraj cvijeća. Tu vezu, to im je pravo veselje. Ne izlaze na ulice, da skaču i 'trče, da se igraju „stonoge", da proviruju i zaviruju u tuđe avlije, to ne! Utjecajem mekteba njihovo se mišljenje o zabavi promijenilo, one su postale ozbiljne i radine. Ako vidiš koju na cesti, vidiš uz nju i njezin ruč­ ni rad, nu najviše su u kući kod majke. Čovjek zaista može po ponašanju da pogodi, je li djevoj­ čica pohađala mekteb ili nije, a to je svakako je­ dan uspjeh, kog treba istaknuti i pohvaliti. Mi muslimani imamo najviše udovica, puščenica i neudatih djevojaka. One imaju svoje ruke, ali nemaju zarade ili im je zarada jadna i čemerna. Danas običnoj kuharici (inovjerki) iznosi nadnica 3 K, a našoj najradenijoj ženi, koja po vazda tkaje, 3 ili 6 groša. Među tim svaka ima želudac, u svakog su životne potrebe najprečnije, jer svakom treba hljeba. . . . Ali gdje su pare, gdje zarade u naših? Ove materijalne okolnosti jesu glavni uzrok, te naš ženski svijet propada fizički i moralno. Za inovjerke je široko polje zarade: te su fabrike, trgovine, uredi, zanati i t d. a za muslimanke je glavno i jedino ručni rad: tkanje, vezenje, šivanje i dr. Kad bi se ovaj rad bolje njegovao i usavršio, kada bi se proizvodi te naše domaće zarade goto­ vih prema sadašnjoj potrebi, onda bi zarada (nad­ nica) bila bolja, življenje bi bilo olakšano. Za to je za nas nužno, da se ženski rad modernizira i poveće, a to može postići samo valjana izobrazba našeg ženskog pomlatka u tom važnom predmetu. U našem je općem interesu, da se za ovaj predmet svojski zauzmemo. Kladanj, dne 23. jnla 1913. Zabava. Na zakazani dan, 21. o. mj. obdržavalo je ovdašnje muslimansko omladinsko društvo „Iršad" zabavu u korist “Gajreta* i svoje blagajne pred punim prostorijama ovdašnje činovničke čitaonice. Uzme ii se u obzir, da je zabava za nekoliko dana aranžirana; pridoda li se tomu da se agitacija za posjet nije mogla razviti, kako se to običava u ovakim prilikama, zaista se mora sa pohvalom istaknuti, da su naši građani i činovnici vrlo lijepo shvatili važnost nastojanja naše omladine i svojim lijepim posjetom doprinijeli, da je blizu 200 kruna čistoga dobitka palo kod blagajne. Pozdravni go­ vor gosp. Fadila K u r t a g i ć a , koji je ovih dana boravio ovdje u svom rodnom mjestu na dopustu i čija je naročita zasluga oko priređenja ove za­ bave, oduševio je prisutne. Gosp. Kurtagić je u svom lijepom govoru ocrtao kulturno-socijalni zadatak omladine u narodu aludirajući na patriotski rad „Iršadova" odbora i njegovih članova i osvrnuo se osobito na ulogu i zadatke našega potpornog društva „Gajreta" apelirajući na prisutne, da u ko­ rist ovoga našeg humanitarnog društva povedu svugdje i na svakom mjestu najveću propagandu. „Iršadovi" tamburaši odsvirali su na zadovoljstvo dvije pjesme: „Lijepa naša domovino" i „Junaka iz Like", a mladi deklamator Mustafa Gjozić, kao i Salih Alikadić popraćeni su burnim applausom iza izdeklamovanih Bašagićevih pjesama „Savjet oče­ vim a" i „Prokletstvo Dželal p aše". Pošto je g. Avdo Alikadić vrlo lijepo odsvirao na sazu pjesmu „Vino g 1 Ž IU K O NJEŽIŽ piju age Sarajlije", prešlo se na prikazivanje ko­ mada „Primjer nekadanjeg suda u Hercegovini", u čemu se sa pohvalom moraju spomenuti diletanfi Avdo H. Hasič, Aklf Šeremet i Mustafa Hasić. Nakon govora društvenog predstojnika gosp. Avde H. H a s i ć a , u kome je zahvalio publici na broj­ nom odzivu, prešlo se na tombolu, šaljivu poštu, ples i t. d. Gospoda Hafiz Salih Gjozić, Avdo A. Hasič i Ćazim Ruščuklija nijesu žalili truda, da prikupe stvari za tombolu, kao što su i zavrijeme zabave pokazali osobitu spretnost i marljivost pogriješili bi ako ovom prilikom u pogledu raspro­ daje karata za tombolu i šaljivu poštu ne bi spo­ menuli zaslugu dražestne gospođice Olge, rodice našega među građanstvom opće štovanog sudca gosp. Arneri-a. Pri ovome svemu moramo istaknuti i jednu neugodnu pojavu. Od naših sugrađana Srba nije nije ni jedan bio prisutan na zabavi i ako musli­ mani znaju u lijepom broju posjećivati njihove za­ bave, a odsutnost našega muderiz efendije rado bi smo ispričali, kad bi njegova bolest bila takove naravi, da ne bi mogao posjećivati ni — ćefenaka. Ova zabava je za naše malo i zabačeno mjesto jedan ugodan događaj, pa je nade, da će nam naše agilno društvo „Iršad" prirediti još ovakovih češćih ug °dnosti- Kladnjak. Mostar, 29. jula 1913. P o š to v a n i g o sp . u r e d n ič e ! Prije no dođe nova škol. godina, potrebno je, da Vam reknem nekolike riječi o konviktu g. Mujage Komadine. Kad su lanjske godine donijeli naši listovi vijest, da se u Mostaru otvara taj konvikt za našu srednjoškolsku mladost, svaki se je musliman tome od srca obradovao i rekao: „Aferim naš Mujaga!" Našem se je narodu osobito dopalo, što je on u kućnjem redu za konvikt naveo, da ne će trpjeti među pitomcima nikoje narodnosne propagande — bilo srpske ili hrvatske — već da će gledati, da ih uzgoji u islamskom duhu i oboruža pravim znanjem. Pek alal Nakon godine dana možemo reći, da se je u konviktu dosta učilo, da su učenici pokazali u nauci lijep uspjeh. Možemo ustvrditi, da je čistoća i prilična hrana uživana, a to je svakako zasluga požrtvovnog Mujage. Nije šala na ovom vaktu uzdržavati oko četrdeset učenika, sve gole sjerotinje; nije šala toliko odraslih osoba hraniti i pa­ ziti za godinu dana. Ovo je zaista dobro djelo, te ga možemo i moramo pohvaliti; moramo željeti, da g. Mujaga u zdravlju i rahatluku ovo djelo i dalje nastavi. Nu ujedno moramo pri tome iznijeti naše veliko sažaljenje, što se je u taj konvikt uvuklo jedno zlo, koje je pitomce dobro zahvatilo. Od četrdeset učenika polovica je udisavalo isti čisti srpski zrak — otud od Lovčena i Šumadije, a to je sve „zasluga" onih duktora, koji imaju u konviktu vlast i moć nad onom nevinom, siromaš­ nom djecom. Kroz godinu dana promijenila se tri duktora (zamjenika prefetka) i sva trojica su bila žestoki Srbi, koji su srbovali po miloj volji a bašovali, kako su htjeli. Prvi je duktor bio neki sušičavi gimnazijalac Alija Simit. Ovaj je rodom iz Mostara, tu ima svoju kuću i oca trgovca — daklen je imao svoje življenje, pa ipak nečijim nagovo­ rom uprava konvikta primi Simita u svoje zidove i dade mu vlast, da pazi one učenike, da im na­ laže ovo i ono, da ih napućuje i t. d. Gotovo pola godine je Simit „sadio vinograd", dok je došao do toga, da se je srpska nacionalna ideja uvriježila u dušama one sirotinje. Kad se je javnost počela ljutiti na „duh" konvikta, uprava je Simitu otka­ zala utočište i on je otišao do nekoliko u Tuzlu, gdje ga je skoro tamošnja gimnazija isključila zbog srpske propagande. D rugi duktor bio je — brat prvoga! Ovaj u godinama mlađi, nije znao „svoju" naciju pritajiti te pomalo provoditi željenu misiju. JE FTA N O V IĆ A U LICA B R O J 1. p re k o puta „H O T E L E V R O P E ". f. 2 �Broj 9. Strana 4. U njega je bilo sve ašićare, tako te je i Mujaga opazio, ko je i kakav je taj novi „zapovjednik”. Šta više; ovaj zapovjednik reče u brk svome pro­ tektoru, da je zanj najsvetija stvar širiti srpstvo u konviktu. Na to je uprava konvikta imenovala tre­ ćeg duktora, koji je dočekao u zdravlju i veselju konac ove škol. godine. A kakav je ovaj? Ovaj širi među pitomcima „Srpsku Omladinu" Smajlage Ćemalovića premda je taj list zem. vlada zabranila učenicima. Za nas je faktično jedno čudo, da uprava kon­ vikta izabra tri duktora — sva tri Srbina od glave do pete, te zii jezici govore, da to nije puki slučaj ili „peh" što no kažu, već da je sve to djelo ne­ kih nasihačija oko poštovanog g. Mujage. Mi to ne tvrdimo, aii poručujemo: neka se tačno vrši objavljeni kućni red, neka se radi prema rečenoj paroli, da u konviktu ne smije biti ovake propa­ gande. Krivo bi uradili, kad bi onu zlu stranu kon­ vikta pripisali g. Mujagi, ali ga molimo, da u bu­ dućoj škol. godini — t. j. ako bude taj konvikt postajao — dobro otvori oči, kad se stane birati duktor. Kad bi ono zlo i dalje ostalo, tada bi konvikt trebala preuzeti u svoju režiju „Prosvjeta", a ne jedan musliman. Staratelj. Domaće vijesti. P ro m o cije. Sjutra će u četvrtak biti promovisan nar. poslanik Mustafa beg Mutevelić na kralj. hrv. sveučilištu u Zagrebu na čast doktora prava. Čestitamo. A nketa za opro v izaciju glavnoga grada Sarajeva sastati će se u subotu 2. augusta t. g. u 4 '/a sati poslijepodne u gradskoj vijećnici. „G ajretova" skup štin a. Kako doznajemo, na „Gajretovu" skupštinu došlo je iz Mostara nekoliko maltara, ne svojom voljom, nego na zapovjed Šarića i općinskog tajnika, premda isti nijesu nikako ni članovi „Gajreta". Osim toga bilo je tu i općinskih „zlatara", metlara, kolara, argata i drugih sličnih općinskih funkcionera. Po gradu se govori, da im je Mujaga Komadina skuho brašenicu i dao im pet stotina kruna za putni trošak. Ejvala ti, brate Turčine! Tužba protiv uprav itelja pošte u Kozarcu. Tuže nam se građani iz Kozarca, da im je nemoguće dulje podnositi i trpiti novoga šefa poštanskog i brzojavnog ureda Georga Maurera. Tuže se da ih .sekira i da se prema strankama osobito muslimanskim nepristojno vlada. Građani su ga, kako pišu, jedan put tužili na direkciju, ali nije ništa koristilo. Stoga upozoravamo nadležne, da ovu stvar ispitaju i, ako bude ovo istina, g. Maurera na dužnost opomenu. Društvena vijest S arajev sk o lo vačko d ruštvo. Odbor moli sve one članove, koji još nijesu dobili oružnog lista ili lovne dozvole za ovu go­ dinu, da se najkasnije do 3. augusta jave kod predsjedništva. „Novi Vakat“ Političke vijesti. Engleska prijeti Turskoj. Kako „Temps" javlja, dato je velikom veziru u Carigradu po nalogu Grejevu slijedeće saopćenje: Engleska je vlada prije stavila do znanja Turskoj, da je sklona pružiti joj svoju neograni­ čenu moralnu i materijalnu potporu, da omogući Turskoj, kako bi mogla reorganizovati svoje po­ sjede u Aziji. Uslijed držanja turske vlade i zaposjednuća Edrene saopćuje britska vlada turskoj, da je prisi­ ljena uskratiti joj tu pomoć i ostaviti je izloženu fatalnim posljedicama politike, koju je Turska smjelo započela. Utisak držanja sila u Carigradu. „Stldslavvische Korrespondenz" javlja iz Ca­ rigrada: Ministarsko vijeće pod predsjedanjem ve­ likog vezira bavilo se je izvještajima turskih posla­ nika o stanovištu, koje su uzele sile prema vojničkoj akciji u Traciji. Poduža debata razvila se je o izvješćima Turkan paše, petrogradskog poslanika, koja su bila od velike važnosti i u kojima je bio sadržaj razgovora Turkan paše sa Sasonovom. Čini se, da su Portini krugovi ipak nekoliko zbu­ njeni općim odlučnim istupom protiv turskih ten­ dencija u Traciji i ima znakova, da je mladoturski komite dao direktivu, da se javnost u edrenskoj stvari previše ne angažuje. Otkazana je jedna skup­ ština i jedna patriotska demonstracija, koja je bila zasnovana pred sultanovom palačom i u vladinim novinama opaža se mirniji ton. Vladini krugovi za sada čvrsto stoje na tom, da Turska mora dobiti za granicu Maricu sa Edrenom, i putovanje prijestolonasljednika Jusuf Izzeddina i jednog sultanova sina pokazuju, da se i s izvana hoće učvrstiti veza Turske s Edrenom. Talaatbej, koji se je povratio iz Edrene i ministar financija Rifatbej, koji je bio u glavnom kvartiru, izjavljuju, da raspoloženje vojske isključuje predaju Edrene. Pašić o Edrenskom pitanju. Ministar predsjednik Pašić izjavio je u TurnSeverinu jednom zastupniku „Adeverula", da se o edrenskom pitanju ne može raspravljati u Bukareštu, jer da je to jedno evropsko pitanje, Balkanski rat. Mirovni pregovori. Kako brzojavi iz Bukurešta javljaju, prispjeli su tamo i grčki delegati sa Venizelosom, te prva sjednica počima na 29. U prvoj sjednici biće obav­ ljene samo formalnosri, iza čega će se ustanoviti preliminari mira, a tek iza toga će se pristupiti pravim raspravama o miru. Preliminari mira biće prema izvješću jednog engleskog lista slijedeći: Prvi članak će ustanoviti, da svi zaključci imadu provizorni karakter i da im je za konačno uređenje potrebna sankcija velesila. Drugi članak će glasiti, da je zadaća Evrope da primi na znanje one pogranične linije, koje budu ugovorom ustanovljene i da tim granicama u slu­ čaju privole podijeli međunarodno obilježje. Napo­ kon će treći članak prepustiti rijeŠenju sila even­ tualna neriješena pitanja, a tako isto i ona viseća pitanja između Turske i Bugarske. Dok se ovako u Rumunjskoj čine pripreme za mirovnu konferencija dotle Srbija i Grčka neće da obustave operacije, te su sva nastojanja Rumunj­ ske i njena vladara, da skloni Grčku i Srbiju na popuštanje ostala bez uspjeha. Grci su prema jednoj vijesti iz Soluna opkolili Bugare, koji su se po­ vukli do Djumaje, te su zaplijenili važne planove bugarskog generalnog štaba i njegove zapovjedi. Ta bitka kod Djumaje bila je vrlo žestoka i trajala je dva dana. Bagari su, ostavljajući to mjesto za­ palili i tuisku i grčku četvrt u pepeo prometnuli. Isto tako neće ni Srbija da pristane na obustavu neprijateljstava, te je Rumunjska preduzela mjere da zaštiti Sofiju od ulaza srbskih četa. Tako se za Bugarsku nije situacija ni u ko­ liko poboljšala; šta više njezin je položaj sada još kritičniji radi toga, šfo su svi putevi, koji vode u Sofiju po srpskoj vojski zaposjednuti i od glavnog grada odsječeni. Radi toga je zaprijetila glad bugar­ skoj vojski, koja se je oko Sofije sakupila, te je bugarska vlada zamolila u Bukareštu, da se oslo­ bodi pruga Sofija—Vama u svrhu snabdjevanja. Turska je, kako je već javljeno, saopćila i bu­ garskoj vladi i evropskim silama, da je ona odlučila zadržati granicu Marica—Edrena; sultan je u tom smislu odgovorio i rumunjskom kralju Karolu na njegov brzojav, kojim ga je opominjao da odu­ stane od nakane da zaposjeda Edrenu, jer da se to kosi sa zaključcima londonskog ugovora i jer bi se mogao razočarati. Na taj brzojav dobio je kralj Karol od sultana odgovor, da Edrene neće pustiti, jer je taj grad Turskoj neophodno potreban sa vojničkog, vjerskog i etnografskog gledišta. Što se tiče intervencije sila, to je ista prema vijestima iz Carigrada uslijedila kod jučerašnjeg primanja diplomata, ali je to bilo u formi prija­ teljskog savjeta. Zastupnici su precizirali stanovište sila glede akcije Turske, te su savjetovali velikom veziru, da naredi povratak turskih četa iz Tracije. Veliki vezir upozorio je poslanike na ozbiljne mo­ gućnosti i razočaranje vojske i naroda. 0 kakvom identičnom koraku sila kod porte' nemaju poslanici nikakvih instrukcija od svojih vlada. U ostalom demarša neće prekoračiti vanjsku formu prijatelj­ skog savjetovanja. 0 separatnoj akciji Rusije javlja se, da je mi­ nistar unutrašnjih djela Talat bej dobio jedan brzojav, prema kojem je više ruskih bataljona koncentrisano na rusko-turskoj granici nedaleko od Erzin šaha. Međutim bi rat mogao da ubrzo stupi u novu fazu, jer vijesti stižu da je među novim balkanskim saveznicima već došlo do ozbiljnih sukoba. Srbske i rumunjske čete sukobile su se kod Berkovice, te su iza kratkog boja zarobili Rumunji dvije srpske skadrone konjaništva. Isto se tako javlja, da je došlo do sukoba između Srba i Grka kod Gevgelije, gdje su Srbi pokušali da postave srbsku upravu. Kada je zapovjednik grčkih četa to odbio, srpske čete izvele su napadaj na Grke, te je bilo na obje strane 60 mrtvih i ranjenih. �Broj 9. ,Novi Vakat' Brzojavi. Velik p o ra z Bugara. Solun, 29. jula. — Grci su opkolili Bugare, koji su se povukli do Djumaje. Grcima je pao u ruke jedan dio prtljage bugarskog generalnog štaba, a tako i važni planovi i zapovijedi. A tena, 29. jula. — Ratno ministarstvo objedanjuje jednu depešu iz glavnoga logora od 29., prema kojoj su Bugari iza dvodnevne žestoke bitke bili prisiljeni, da napuste Djumaju, pošto su prije mjesto zapalili. Bugari su pretvorili u pepeo grčki i turski četvrt. B u k a r e š t, 29. jula. — Budući, da je srpska vojska prekinula sve puteve, koji vode u Sofiju i budući da vojsci, koja je sakupljena oko Sofije kao i samoj Sofiji prijeti glad, zamolila je bugarska vlada u Bukareštu, da se pruga Sofija—Vama u svrhu aprovizacije prepusti slobodnom prometu. Rumunjska će vlada vjerojatno ovoj želji udo­ voljiti. L o ndo n , 29. jula. — Poznati ratni dopisnik Dr. Dillon skicira ovako budući preliminarni mir u „Daily T elegraphu": Prvi članak naglašavaće provizorni karakter ugovora i potrebu sankcije od strane vlasti. Drugi članak nadodati, da je zadaća Evrope, da primi da znanja granične linije, koje su u ugo­ voru ustanovljene i da im u slučaju odobrenja dadnu međunarodni karakter. Treći članak bi eventualna neriješena pitanja i pitanja, koja postoje između Bugarske i Turske prepustio riješenju Evrope. Onda bi slijedile prave odredbe o miru. P ariš, 29. jula. — Među novim balkanskim saveznicima došlo je već đo ozbiljnih sukoba. Srpske i rumunjske čete sukobile su se kod Berkovice, gdje Rumunji bijahu u pretežnoj većini. Iza kratkog boja bile su dvije srpske konjaničke eskadrone uhvaćene. P ariš, 29. jula. — Jedan drugi sukob dogodio se je između Srba i Grka kod Gevgeli. Srbi su htjeli silom postaviti srpsku upravu. Kad je to zapovjednik grčkih četa odbio, započele su srpske čete navalu na Grke. Bilo je s obje strane 60 mrtvih i ranjenih. P rijateljsk i sav jeti sila u C arigradu. Beč, 29. jula. — „Sildsl. Korresp." javlja iz iz Carigrada: Pri jučerašnjem primanju diplomata razložili su zastupnici pojedinih sila velikom ve­ ziru stanovište sila prema turskoj akciji u Traciji i savjetovali porti da povuče čete natrag iz Tracije. Veliki je vezir upozorio na ozbiljne moguć­ nosti i razočaranje vojske i naroda. 0 kakvom identičnom koraku velevlasti nijesu poslanici dobili još nikakovih instrukcija. Korak po svoj vjerojat­ nosti neće prekoračiti vanjsku formu prijateljskih savjeta. Broj 27.556. Objava. Cijena mesa ustanovljuje se počam od 25. jula 3913. kako slijedi: 1. Volovsko meso I. vrsti (m eso od tovnika volova pod blombom) na kilogram: a) b) c) d) bez privage sa 10%privagom slatka pečenica . K 2 12, K 2— meso za pečenje , 2-08, „ 1‘82 b u t ..................... ...... 1-90, „ 1-74 plećka . . . . . 178, „ P64 2. Volovsko meso II. vrsti na kilogram: K 1-90, Strana 5| Broj 27.556. , 1-58 Volovsko meso II. vrsti za pečenje na kg: K 1-90 3. Kravije meso na kg , i -36 Sarajevo, dne 24. jula 1913. Vladin povjerenik: Collas, v. r. Objava. Cijena mesa ustanovljuje se počam od 25. jula 1913. kako slijedi: 1. 2. 3. 4. bez privage . K 1-20 ■ „ 110 ■ „ 110 bravlje meso janjeće „ kozije „ jareće „ Sarajevo, 24. jula 1913. Vladin povjerenik: Collas, v. г. 3. o postignutom svojstvu sveukupnog liječništva na kojem austrijskom ili ugarskom sveučilištu (originalna diploma ili legalizi­ rani prepis); 3. o najmanje dvogodišnjoj upotrebi u kojoj bolnici iza postignutog doktorata (svje­ dodžbe); 5. o eventualno udovoljenoj vojničkoj dužnosti (vojni dokumenti); 6. o potpunom poznavanju srpsko-hrvatskog jezika. Molbe, koje treba do 1. septembra 1913. direktno zemaljskoj vladi predložiti, imadu biti biljegovane sa bos-herc. biljezima i to molba sa 1 krunom po arku, a prilozi sa 20 helara po komadu. Kotarsko vakuf.-mearifsko povjerenstvo u Ljubinju. Broj 110/913. Broj 20563 ех. 1913. Natječaj. Na novo otvoriti se imajućoj mektebiibtidaiji u Risniku kotar ljubinjski ima se popuniti mjesto I. mualima sa godišnjom plaćom od K 600 i besplatnim stanom. Molbe sa potrebitim svjedočbama o sposobljenju imaju se potpisanom povje­ renstvu do 20. augusta 1913. podnijeti. U Ljubinju, dne 26. jula 1913. Natječaj. Kod potpisatog gradskog poglavarstva popuniće se slijedeća mjesta i to: 1. Poglavarstvenog savjetnika rimo­ katoličke vjeroispovjesti u VII. dnevnom razredu općinskih činovnika sa plaćom od 4800 K i aktivnim doplatkom od 1610 K dakle ukupno 6410 K godišnje. Predsjednik: 2. gradskog nadglednika za čistoću Feresarević. grada muslimanske vjeroispovjesti sa go­ dišnjom plaćom od 2400 K. Natjecatelji za oba mjesta moraju biti Broj 631/13. ovozemaljski pripadnici ili austro-ugarski državljani, a natjecatelji za mjesto pogla­ varstvenog savjetnika, moraju dokazati, da Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj su se podvrgli trima teoretičkim pravničkim mektebi-ibdidaijji početkom mekteb. godine 1913./1914. u Bihaću ima se popuniti mjesto državnim ispitima i imati višegodišnju praksu I. muallima sa godišnjom plaćom od 840 K. u javnoj službi i to najmanje u VIII. dnev­ Molbe za gornje mjesto imaju se pot­ nom razredu, dočim za drugo mjesto da pisanom povjerenstvu podnijeti do 1. sep­ su potpuno vješti samostalnom koncipiranju tembra 1913. i istima priložiti svjedodžbe a prvenstvo imaju oni, koji su već bili u o svršenom Dar-ul-mualliminu u Sarajevu, kojoj javnoj službi i koji znadu čitati i pi­ svjedodžbe o bar trogodišnjoj dobroj upo­ sati i njemački. trebi u dotičnoj službi. Natjecatelji za obadva mjesta moraju U Bihaću, dne 16./VII. 1913. biti srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i Kotarsko vak.-mearif. povjerenstvo. pismu potpuno vješti, a natjecatelji za mjesto savjetnika i njemački toliko poznavati, da mogu u uredu prema potrebi Broj 181.058 ех 1913. i njemačke koncepte sastavljati. Molbe propisno biljegovane imadu se najdulje do konca augusta 1913. gradskom Kod petog odjeljenja zemaljske vlade (bo­ poglavarstvu predložiti, a istima osim gore goštovlje i nastava) ima se popuniti mjesto navedenih dokaza još priklopiti rodni od­ školskog liječnika IX. (devetog) činovnog razreda (početna plaća 2800 kruna — do­ nosno krsni list, svjedodžbu o tjelesnoj spo­ sobnosti, svjedodžbu dosadašnjeg ponašanja platak 1200 kruna). Školski liječnik moraće osim školske li­ i domovnicu. ječničke službe, koja će se urediti provi­ Imenovanje slijediti će privremeno i zornom instrukcijom, obavljati i ambula- tek nakon 1 godine izvrsne i uspješne torno liječenje siromašne školske djece, te službe u definitivnom svojstvu. po svoj prilici držati poduku iz higijene na Definitivni općinski činovnici uživaju srpsko-hrvatskom jeziku u pojedinim ško­ pravo na mirovinu. lama. Pri jednakoj kvalifikaciji imaće domaći Nuzgredno vršenje liječničke prakse dozvoljeno je školskom liječniku, no samo natjecatelji prvenstvo. u toliko, u koliko bi to dopuštala školska Natjecatelji, koji se nalaze u javnoj liječnička služba. službi, imaju molbe službenim putem pred­ Dodijeljenje dotičnog liječnika rečenom ložiti. odjeljenju zemaljske vlade biće predhodno Natjecatelji nemcgu biti gradski činov­ provizorno, no može nakon jedne godine nici, ako žele biti poslanici u saboru. postati definitivno. Sarajevo, dne 22. jula 1913. Odnosnoj molbi treba priklopiti ove Gradonačelnik: dokumente: Fehim ef. Čurčlć. 1. o bos.-herc. zemaljskoj pripadnosti, dotično o austrijskom ili ugarskom držav­ ljanstvu (rodni list, domovnica); 2. 0 fizičnoj sposobnosti za službu (uredovna liječnička svjedodžba); Natječaj. Natječaj. �Strana 6. „Novi V akaf ______________________________ _ Brt �Broj 9. Muslimanska M ina kanka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju S°|o kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju * najkulantnije. Privilegovana zemaljska banka :: ZA » ~i BOSNU I HERCEGOVINU, uvela je novi način štednje, i :: ---------~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednji* ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20.helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se d o b ije ta k o v a ku tija, d osta je doći u b an k u i ja v iti s v o ju a d r e s u ili pisati. �„NOVI * Ш Б Ш 01М Ш 1 Ш 1ГГШ 1 i :i РОШ alihaga liuhić i sinovi 1S čEMOCUšnк. SARAJEVO. čEmnLUšnno. j ♦ i \ i ♦ u Novom Sadu. mm J : : Bavi se svim agenturskim p oslo vim a , na* rožito p o sre d ova n je m k od p ro d a je kuCa, gradilišta, zem alja u velikim kom pleksim a, Suma i m a jda n a , te p o sre d ova n je m za izn a jm ljiva n je stanova. Posluga brza i tačna, p ro vizija v rlo um jerena. ♦ : O va j p osao p o sjed u je b e zb ro j zahvalnika pisam a o d ra znih p os jednika i d ru gih , Sto da ka zu je b rzin u i tatnost u p o s re d ova n ju . j Ko želi što kupiti ili prodati, пвћа gornju adresu. ♦ se Reiclia i M u r a Ha C im anu, tih do žBljBzničhB s ta n ic e ........ . .................... um j Prva tvornica kola obrati na N a jv e ć e s t o v a r i š t e r a z l i č i t i h m o d e r n u , kola 1 sa o n lc a od n ajjedtiostovnlje tjQ najelegantnije izrade po Jeftinoj с!јепц Priznato solidna tvorevina. _ GodlŠnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opPe_ ina. —Ilustrovanl cljenovnlci b esp iatno i franko. — Stara se kola opravijaju najbrižljivije Ili se na želju trampe. \ . 1 Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI S a ra je v o za Bosnu i Hercegovinu, Franje Josipa ulica br. 15. □ □□ -------- Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. N ovo I Pozor! Hrvatska Centralna Banka SARAJEVO. FRANJE JOSIPA UL. ::: ::: VLASTITA PALACA. - Najjeftinije p » sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice - za trgovce ■ FRANJE JOSIPA UL. PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno ujiaćena ionima glavnica Z.DOD.OOO H. - Pričuvna ::: zaklada Z70.000 H. - Ukupni ulošci o 3,000.000 K. ::: N ovo! Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskofnptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. Salom : Majha i djetinja njega c ijen a K 2.50 ::::: neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Izdaje kreditna pisma. Zadružnoj Ш ::::: SARAJEVO Iznajmljuje SAFES DCPOSIT uz najamninu počevši od I K mjesečno. ĆEMALUSO BR. 62. STOLARSKA RADI ONI CA Sobouić i Bušić, Sarajevo ĆEMALUŠA ULICA 95. dobivaju se je> dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. - P r e p o r u č u lu i ĆEMALUŠA ULICA 45. У Ц . o p ć lm tv u жа iz r a d b u p o k u ć lv a , k a n c e la r la k o g n n m |e ftla |n , Hotelu, š ta m p a r ij a , d u ć a n a I ave u tu ILIDZR HDD SARAJEVa - U BOSNI - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. lOlip Hoitifi. 1 _— —и - Sezona od IS. svibnja [majo] do konca rnjna [septembra]. a lr u k u » p a d a ju ć e r a d n je po n a jn o v ije m » U lem u . P rv a a p e c ia l n a r a d n j a u o r le n ta la k o j (ala Ilirk a ) Iz ra d b i, u z n a ju m je r e n ije cijen e. Nar u t b e Iz v a n a o b a v lja ju a e b r z o I k u la n tn o . u C ljen lk e I n a c r t e ia l j e m o b ea p la tn o . t: Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. ZEH 13L3SH D - KUPALIŠTE - Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40°/0 popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. f» » Tisak Zadružne tiskare, Saraj^0, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f61d454d11c9eb75ab1b220927dbfd0a.pdf e3664df2118615c3dab3bfc2a7d12677 PDF Text Text H in i in p it i nadjaljno t t i srijedom I aibotom. Drodnlitoo i appBvn: Свгав: liio olico broj EZ. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 10. Skupština „Gajreta“. Kako je poznato, skupština je »Gajretova* bila sazvana za 18. pr. mj., ali se kroz čitavu godinu dana odbor nije mogao za nju pripremiti, te je odgođena za 29. pr. mj. Pa i tada je malo manj­ kalo, da se i opet ne odgodi, jer je revizija pro­ vedena na vrat na nos u zadnji čas, a legitimacije nijesu bile uređene onako, kako je to bio zaključio odbor. Bilo je naime zaključeno, da svaku legiti­ maciju pregledaju dvojica odbornika i to gg. narodni poslanik Mustajbeg Halilbašić i Muhamed-ef. Hadžialić, te da na svakoj legitimaciji bude potpis je­ dnoga njih dvojice. Izdate su pak samo neke legi­ timacije s tim potpisom, dok veći dio njih ta dvojica odbornika nijesu pregledali niti ispravnost njihovu svojim potpisom potvrdili. Tako je taj postupak odmah bio sumnjiv, te se spravom trebalo bojati, da će se legitimacije dijeliti i onim, koji nijesu čla­ novi »Gajretovi*, samo ako budu htjeli biti s prišipetljama tako zvanih »demokrata*. Da je ta boja­ zan bila opravdana, vidi se i po tome, što je jed­ nome gospodinu u Visokome bio poslan snop legitimacija s popratnim pismom neka razdijeli, »kome hoće*. Dakako da je tu nesavjesnost do­ tični gospodin odbio od sebe s gršćenjem, tim više, što u Viaokem i nema nijednog t. zv. »demokrate* ni od po litre, dok je članova »Ujedinjene organi­ zacije* došlo na skupštinu preko pedeset. S tim krijomčarenjem legitimacija čini se svakako da stoji u savezu i postupak predsjednikov, koji nije dozvolio, da se upušta na skupštinu samo onaj, ko bude imao legitimaciju, nego je dopustio, da se može na skup­ štinu doći i bez legitimacije, dakle ko god hoće. Dva su izaslanika naime i to gg. Edhem-ef. Malabdić te Avdaga Kulović išli k predsjedniku i najprije ga molili a onda zahtijevali: neka se na svaka vrata PODLISTAK. Savremena otomanska litera­ tura. (Po turskom). (Svršetak.) Mladim turskim književnicima služili su kao uzor: Hugo u poeziji, Chateaubriand u prozi, Rousseau u filozofiji. Oni su postali svi romantičari, realiste i išli su puni zanosa tragom ovih velikih pisaca. S velikom marljivošću proučavali su se evropski filozofi zadnjeg stoljeća. Ali taj rad mo­ rao je da svladava nevjerojatne poteškoće i čovjek ne može ni pomisliti, koliko su bure podigla prije 15 godina prva djela, koja nijesu bila pisana po tradicionalnim pravilima. Pa i sami obrazovani književnici priključili su se, »patriotskom* i »na­ cionalnom* pokretu, koji su instaurirali Kemal, Hamid bej i Ehrem bej, koji su propovjedali po­ vratak k starom. Tako su se njihove kritike mno­ žile te najizrazitiji i najuzvišeniji pjesnik držao se je običnim učiteljem jezika i neznatnim verzifikatorom. U novinskim stupcima ne će više biti ništa do praznih stvari bez ikakve vrijednosti. Reakcionarni pokret, koji je bio na taj način izazvan, bacio je Turke barem za 30 godine u nazad. Halid Zija je najugledniji pisac u prozi u ovoj epohi, gdje je Sezai bej prvi pisao književne Sarajevo, 2. avgusta 1913. Pretplatile cijene: Za Sarajevo H 11- 7.- 3.S0 Sa dostavom u hućuHlfi.-B.-l. Za pohrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. dvorane postave po dva čovjeka, koji će paziti da ne uniđe niko bez legitimacije i da se ne upušta niko prije jedan i po sat po podne, a predsjednik im je, Ibrahim ef. Sarić odgovorio, da po društve­ nim pravilima ima pravo svaki član prisustvovati skupštini, na šio su mu ta dva izaslanika odvratila: da zbilja ima svaki član društveni pravo doći na skupštinu, ali raspravljati, prijedloge stavljati i gla­ sati da ima pravo samo onaj član, koji je 6 mje­ seci prije skupštine platio svu članarinu, te da su se takovim članovima i legitimacije trebale izdati; oni pak članovi, koji nijesu platili članarine za tih 6 mjeseci, dakle kojima se ne bi mogle legitimacije izdati, — neka se puste kroz posebna vrata na galeriju, odakle mogu prisustvovati skupštini. Inače rekoše ta dva izaslanika — da ne može biti ni­ kakva reda, kad bude bez ikakve kontrole ulazio, ko god hoće. Ovo je sve razlaganje te dvojice gospode ostalo bez uspjeha, jer predsjednik nije htio na to pristati, premda on isti na lanjskoj skup­ štini nije dopustio da se uniđe bez legitimacije, i dok su s njim ti izaslanici pregovarali nadajući se, da će ipak uspjeti s, tako opravdanim zahtjevom, tako zvane su »demokrate* već u podne unišle u dvoranu i smjestiU- se raštrkano po čitavoj dvo­ rani. Namjera im je«bila očita: htjeli su se pomi­ ješati s članovima ^Ujedinjene organizacije*, jer su mislili, da će na taj način moći lakše praviti nered. I zbilja, kad su u jedan i po sahat počeli dolaziti članovi »Ujedinjene organizacije*, morali su se po­ staviti rastavljeno, jer ni na naročiti prijedlog jednog člana »Ujedinjene organizacije* t. zv. »demokrate* nijesu htjeli da sjednu svi skupa, te da se poslije vidi, ko bude galamio i smetao skupštinu. Poslje­ dica se te njihove raštrkanosti opazila odmah, čim je predsjednik otvorio skupštinu, predstavio izasla­ nika vlasti, imenovao ovjerovitelje zapisnika: gg. Edhem ef, Mulabdića, Hakiju Hadžića, — Mehmeda Zildžića i Hamida Svrzu. Kad je naime društveni poslovođa Avdo Sumbul pročitao tajničko izvješće puno pretjerane samohvale i šupljih fraza — upi­ tao je predsjednik: prima li to izvješće skupština na znanje. Tako zvane »demokrate* su dakako običnom svojom galamom odmah počeli odobravati, pa kako su bili razasuti po čitavoj dvorani, činilo ■ se, kao da odborov rad odobrava čitava skupština. novele. Malo, jedva 10 bilo je onih, koji su aktivno sudjelovali u tadašnjem intelektualnom pokretu, dok su djela svih ostalih pohranjena u arhiv zaboravi. citirani Đenabovi »Stihovi o tuzi*. Iza toga je slijedila u Serveti-Fununu »Slomljena igračka* Đenabova i „Razvaline i nesreća* iz romana Ha­ lid Zijatova. Obadvojica su doveli do evolucije mlade književnike, koji do tada nijesu osjećali potrebe književnog preporoda, ali koji su u Ser­ veti-Fununu iznijeli blago svoje rječitosti. Literarne diskusije, koje su se povele u ovoj reviji, priprav­ ljale su porod slobode. U proljeće 1318. godine-to je bila godina ргеlaza - izišao je »Mekteb* sa novom redakcijom. Mo­ glo se je tu vidjeti savjesnih i razložnih Studija o evropskim literaturama i institucijama. Što više »Mekteb* je počeo objelodanjivati djela jednog mladog pjesnika od velikih zasluga. U isto doba bila je Tevfik Fikretu povjerena literarna sekcija Serveti Fununa. Nova se je dakle era otvarala knjižeznosti. Ljudi od ukusa čitali su ove revije sa to većom pohlepom, što ih je manje bilo. Spremala se je velika književna demonstracija. U svačijim ustima bila su imena Šihabuddina i Tevfik Fikreta, čije su se nove pjesme čitale s oduševljenjem. Oni, koji su vidjeli, kako poezija propada i kako je propala, pošto je prije 30 godiua sjala živim svjetlom, prelazili su sada iz očaja u bezgranično veselje, jer su novi pjesnici bili delikatniji i bliži savršenstvu nego li stari. U počecima je već Ekrem bej iz bliza slijedio literarne manifestacije. Uzor pisac imao je u ruci „Mekteb", koji je tumačio Zija bejevu poeziju. Halid Zija je imao za poeziju pravi kult, a reformatori su cijenili samo poeziju Đenabovu i Fikretovu. Govorilo se je samo o njihovim pjes­ mama. Jednog dana je izišla u Serveti-Fununu jedna rasprava od Fikreta, u kojoj su sa pohvalom Radi toga su članovi »Ujed. organizazije* po­ čeli vikati, da ne primaju tajničkog izvješća na znanje. Tako nastade zaglušna buka, iz koje su kroz uši prodirali zvizdaći, što su ih donijeli bili neki ti srbofili, a prednjačili su zviždukom njihovi vođe turivši prst u čeljusti. Buka se jedva stiša kad narodni poslanik Mustaj beg Halilbačić ustade i reče, da se »odbor složio, neka se tajničko izviješče primi na znanje*. Iza toga je blagajnik Mustafa ef. Fočo čitao blagajničko izvješće, koje je saslušano bez velikih prekida, ali kad je na to ispred revizionog odbora g. Muhamed ef. Hadžialić u svom izvješću izjavio, da su u knji­ gama društvenim neka mjesta struganjem brisana, druga da su precrtavana i tako popravljana, da se ni na njima nezna, šta je prije bilo napisano, da su na nekim mjestima listovi obljepljeni, - - kad je to revizor rekao, nastalo je u skupštini čuđenje i zgražanje nad tijem protuzakonostima, dok su demokrate dakako i sada — odobravale. Zbog toga je nastala u skupštini dugotrajna buka, koja se još pojačala, kad se je digao gosp. Hakija Hadžić, a posliie njega gosp. Edhem ef. Mulabdić, da pred­ loži: neka se izabere između stručnjaka posebni odbor, koji će društvene knjige pregledati. Buka je bila sve veća, jer su »demokrate* međutim bili već ispraznili 4 —5 bačava pive, te ozbiljni i tri- Prije ove renesance nije izišlo nijedno djelo osobite vrijednosti. Istina, bilo je mnogo pisaca i prevodilaca, koji su zbilja zasluživali ime književ­ nika, ali se nijedan nije uzdigao iznad sredine. Bilo je mnoštvo verzifikatora i pjesnika, koji zbilja nijesu bili bez zasluga, ali nijedan od njih nije stvorio djela u istinu znatna i vrijedna, da postane klasično. Renesanca je izazvala od strane stare škole čitav koncerat tužba i prigovora protiv „raja knji­ ževnosti*. Bez sumnje nije se nikada uzdiglo toliko bure protiv jedne nove književne škole kao tad. Protivnici nijesu dakako mogli usprkos svim svo­ jim naporima iznijeti ni u kojoj vrsti ništa superi­ orna djelima ovih originalnih preporoditelja, koji su metodički radili. Oni su se morali uteći jedinim srestvima, kojima raspolažu nemoćni: stali su se izrugivati držeći, da će tako triumfirati, upotreblja­ vali su najprostije objede i najneslanije šale tvr­ deći najprije, da je nova literatura doslovce pre­ vedena ili ropski imitovana po francuskom, da je �Strana 2. jezni članovi „Ujed. organizacije" nije su mogli više da trpe njihovih prostih izazivanja. Najposlije ne bi druge, te predsjednik na savjet nekog odbor­ nika prekide skupštinu na pola sahata. Za vrijeme ovog odmora počnu izlaziti članovi „Ujed. organi­ zacije" iz velike dvorane, gdje se je obdržavala skupština, i napuniše sve trijemove, hodnike i tri sporedne dvorane. Htjeli su naime da se rastave od ovih prostih vikača i da se postave svi zajedno kao jedna skupina, pa da tako t. zv. „demokrate" imadnu manje prilike smetati tok skupštine. Dok su članovi „Ujed. organizacije" izlazeći punili sve hodnike, trijemove, i sve tri sporedne dvorane, srpske su im prišipetlje dakako dobaci­ vale svakakovih pogrdnih riječi, hoteći ih silom izazvati. Tako se n. pr. jedan taj žutokljunac zaletio tako daleko, te je neprestano vikao: „Ко je Srbin, neka ostane, — ko je musliman, — napolje" 1 Nu svi ti izazovi nijesu imali uspjeha, jer su članovi „Ujed. organizacije" s dostojnim prezirom prelazili preko takovih niskih i kratkovidnih povika. Među­ tim su nekoji članovi „Ujed. organizacije" rastrijebili stolice i snijeli ih u pozadinu dvorane, tako te su im drugovi ulazeći natrag u veliku dvoranu u gustim redovima potiskivali „demokrate" pred sobom i tako sami za se zauzeli kudikamo veći dio dvorane, dok su se srbofili zbili u desni kut pred pozornicom. Sad se najbolje moglo vidjeti, u kakovu je smjeru stajala jedna skupina prema drugoj: članovi su „Ujed. organizacije" stajali na nogama rame uz rame jedan do drugoga zapremivši lijevu stranu prve polovine dvorane i čitavu polovinu, drugu obuhvativši tako „demokrate sa dviju strana. I po tome se lahko moglo vidjeti, da je srbofila jedva jedna četvrtina: jedva 150, dok je članova „Ujed. organizacije" bilo preko 600. Ovo su očito bili opazili i t. zv. „demokrate", a kad je u daljem toku skupštine lijeva strana uz svu buku bila poput klisure mirna, počele su se „demokrate" te tišine sve to više bojati, i vidljivo im je impo­ niralo, kako su članovi „Ujed. organizacije" dis­ ciplinirani i pažljivo prate svaki znak, što ima ga svrha dvorane daju njihovi prvaci. Na dnevnom su redu sada interpelacije, i kad predsjednik upita: imali ko kakovu interpelaciju?, popne se na stolicu u vrhu dvorane Hakija Hadžić i vikne prema svo­ jim istomišljenicima: „Od nas nema niko interpela­ to imiliranje nravn samoubojstvo, jer da izobličuje i kvari jezik i oduzima mu njegov nacionalni karak­ ter. Govorili su, da je čitava ova literatura nera­ zumljiva: kad je jedan od njih negdje vidio riječ „simbolizam" u smislu „duboko mračnjaštvo", ovi siromasi, koji su se dotada služili izrazima „maglo­ vit" i „oblačan", poprimiše tu riječ kao pogrdu i tako su je neko izvjesno vrijeme uvijek upotreb­ ljavali, ali pošto im je taj izraz već iza nekoliko mjeseci postao običan, onda su uzeli za srestvo izrugivanja izraz „dekadentan". Već ove riječi do­ voljno karakterišu to doba. Na sve ove napadaje preporoditelji su odgo­ varali prezirnom šutnjom i neprekidnom serijom radova. Tako su se eto vidjele s jedne strane optužbe neosnovane i bezrazložne, bez ikakva smi­ sla i bez ikakva opravdanja, a s druge strane djela od velike vrijednosti; s jedne strane zadnje književne tendencije i najmodernije kulturne težnje, koje su zaslužni preporoditelji, filozofi i književnici revno slijedili, s druge strane duševna golotinja i besmisleno i nemoćno kritizovanje. Za preporoditelje bila je glavna svrha oslobogjenje od predrasuda i tradicija, a to je bio cilj, na koji su bile uperene sve književne težnje i svi napori XIX. stoljeća i koji je, pošto je već jednom bio postignut, postao i u literaturi temeljnim zako­ nom. Sa filozofskog gledišta ovi mladi ljudi nijesu imali u očima oponašanje francuske literature, oni nijesu mislili pisati pod njezinim uplivom, jer imi­ tirana djela nemaju već stoga, što su imitirana, što nijesu originalna niti vlastitog opstanka niti kakva .Novi Vakaf cije"; — i niko ni da okom makne niti da usta otvori, premda bi na ovaki odbor mogle padati interpelacije kao tuča. „Demokrate" neznaju od bi­ jesa šta da rade zbog te discipline, pa kad iza tog dođe na red apsulotorij odboru i Hakija se Hadžić opet popne na stolicu i viknu: „Mi šutimo", tada puče „demokratima" sasvim pred očima, šta hoče članovi „Ujed. organizacije", da oni hoće sve mirno puštati i čekati samo glasanje, neka ono odredi, gdje je većina. Sad se više „demokrate" nijesu baš nikako znali savladati, i prema njihovom se pona­ šanju i pogrdnim povicima proti pojedinih protiv­ nika jasno vidjelo, da je to čopor čeljadi, skupljene skoca i konopca, sa dna života, rulja čeljadi, čije se tobože vođe razlikuju od pojedinaca samo tijem, što imaju ulijepljenu kosu, zašiljene brkove, utleisane haljine, sjajne cipele — što imaju kelnerski izgled. Taj je čopor sada postajao sve neobuzdaniji i tražili su silom priliku, da pokažu svoju surovost. Kad je predsjednik najavio glasanje imenovavši skrutatorima gg. Avdagu Mešića i Derviš ef. Hadžomana, te Mehmeda Zildžića i Hamida Svrzu, pa kad još bi članovima „Ujedinjenje organizacije" izdata lozinka: neka mirno predaju glasovnicu za­ jedno s legitimacijama, tada se „demokrati" uzvrpoljiše. Najprije predložiše sporazum od peterice novih odbornika neka budu po dvojica iz protivnih sku­ pina, a peti neutralan. Nu taj im prijedlog članovi „Ujedinjene organizacije" odrešito odbiše, jer ne htjedoše, da na taj način primaju na se odgovor­ nosti za svu onu neurednost, koju su sebi naprtili srbofilski odbornici „Gejretovi", niti mogoše dopu­ stiti, da se i dalje kočopere u najvišoj nam toj kulturnoj instituciji ljudi, koji ničim ne odgovaraju tome ozbiljnom mjestu. Trebalo je izbaciti većinu današnjeg odbora „Gajretova" bez kompromisa i bez obzira; jer ostaviti ih dalje u „Gajretu" značilo bi raditi proti „Gajretu", a sklopiti snjima kompromis, značilo bi odobriti njihov nered bolje rekuć njihov štetni rad i tako svoje valjane ljude učiniti odgovornim za nedjela tuđa. Odbiti takav sporazum bili su članovi „Ujed. organizacije" dužni i „Gajretu" i narodu i budućnosti svog naroda. Sad se dogodilo nešto, čemu se ipak čovjek ne bi nadao, sad su t. zv. „demokrati" išli otvoreno za tim, da skup­ štinu razbiju, oni su doduše pokazali svaki put, Broj 10. da su niski, plitkoumni i neodgojeni, ali da će uz onakovu neurednost knjiga, uz onakovu nesposob­ nost svojih odbornika, uz onakovu manjinu svoju ipak pokušati već ponovo razbiti skupštinu i već tijem dovesti „Gajret" na rub propasti, — tome se ipak teško moglo nadati. Nu, briga njih za na­ predak „Gajreta," ako im ne može služiti za ši­ renje tuđinskih misli, stalo je njima do napretka muslimana, ako neće biti Srbi! I zadojeni tom po­ gubnom misli, smisliše sad ti srbofili: neka se njihova dva skrutatora-Zilđić i Svrzo ne prime bro­ jenja glasova a drugu dvojicu ne htjedoše imeno­ vati. To im bi lahkim povodom, da podignu divlju galamu, kroz koju su se čuli hrapavi glasovi pijanih uličnjaka kao promukla rika divljih zvijeri. Već bestidno psuju, stiskaju šake, već su jednog mla­ dića potajno udarili i onesvijestili, ali to ništa ne pomućuje dostojanstveni mir članova „Ujed. orga­ nizacije," koji sada odrešito pristupaju odborskom stolu i predaju glasovnice. Prvu glasovnicu istrgne iz presjednikove ruke Fehim Kafadarević, nažalost odbornik, koji bi kao takav trebao da pazi na red i nepristranost. Taj čin tog tjesnogrudnog i nesa­ vjesnog odbornika bi znakom ostalim posrbicama već se hvataju stolice, već se miče odbornički sto ali članovi „Ujed. organizacije" mirno predaju svoje glasovnice. Najedanput se zaletje jedan mostarski prostak i istrgne predsjedniku snop glasovnica iz ruke. Demokratski uličnjaci oboriše sto, zavitlaše stolice na svoje protivnike, digoše zaglušnu kriku. Jedva se čuše povjerenikove riječi, da u ime za­ kona raspušta skupštinu, kad se otvori prava tuč­ njava. „Demokrate" nasrču bacajući stolice, koje dočekuju članovi „Ujed. organizacije" i bacaju ih natrag, nemajući drugih, dok opet ne uhvate koju u zraku, jer su ih sa svoje strane prije bili odnijeli u dno dvorane. Uto puče s „demokratske stranke revolver, umiješa se redartsvo s golim sabljama i poče zvjerski mlatiti po članovima „Ujed. organizacije", koji su — nagnavši brzo „demokrate" u bijeg na sporedna vrata kod pozornice — počeli izlaziti na glavna vrata. Za čas je dvorana prazna, po njoj se vide samo polupani stolovi i stolice, štapovi, a u zastoru na pozornici zja rupa, kroz koju je pro­ letio „junačni" „domokratski" „vođa". S galerija pobjegnu prestavijeni mnogobrojni giedaoci u hod- upliva. Reformatori dakle držali su samo francusku literaturu jednom zbirkom lekcija, kako će se tra­ žiti i postići intelektualni progres. Uticaj tugjih li­ teratura ne smije ići tako daleko, da se zaborave i puste iz vida lične i nacionalne osebine. Ali je i u literaturi isključeno posve se oteti uticaju milijea i vremena. U svoje je vrijeme i francuska litera­ tura stajala pod uplivom ruskih romansijera, pa onda pod uplivom švedskog kazališta, pa šta su svi ti uplivi škodili francuskoj književnosli ? Zar se može zamisliti, da jedno veliko djelo ostane bez ikakva upliva i zar povjesti književnosti svih na­ roda nijesu pune sličnih primjera, gdje su tugji uplivi poplavljivali njihove književnosti? ljivo čitali. Sa osobitom ljubavlju čitali su takogjer Gjorgja Sanda, Balzaca, Goncourta i Childrena, a svako Zolino djelo izazvalo bi udivljenje. Daudetova delikatnost bacala je sve u oduševljenje, a isto su se tako rado čitali i Maupassant, Bourget, Loti i drugi. Savremeni pokret, koji je mogao dovesti do tako zamašnih rezultata, sve je zanosio. Bilo je naravno i moralo je doći do toga, da produkti ove velike i značajne borbe, da velika i neumrla djela ovog epohalnog pokreta neodoljivom snagom savremenosti i nekom nutarnjom nuždom prodru i kod Turaka usprkos zlobnoj kritici, koja se je bo­ rila jedinim očajnim, sramotnim sredstvom: objedom. Poticaji i uplivi bili su tako različni, da se nije znalo, kome da se dade prednost. Neki su htjeli, da njihova domovina i književnost budu sasvim kao i evropske države i njihova književ­ nost, oni su htjeli sve reformirati po evropskom uzoru, ali vidjevši, da to na žalost nije moguće, nastojali su oko preobraženja literature držeći se gornjeg principa koliko se može. Druga strana opet, pozivajući se na tradicije i oslanjajući se na prazno i mizerno istočnjačko filozofiranje konzer­ vativno se držala svega starog i nije dala, da se išta mijenja. Eto tako su se mladi i stari borili za carstvo književnosti. Mladi su turski preporoditelji uvigjali svu golotinju i siromaštvo svoga jezika i svoje književnosti, a poznati su im bili i veliki pjesnici i drugi misaoni velikani XIX. stoljeća: Hugo, Lamartine, Musset, Vigny. Oni su ih revno i paž­ Pa kada vidimo, da je ono nekoliko prepo­ roditelja turskih dovelo do toga velikog preokreta ne samo u književnosti, nego šta više direktno i indirektno do velikcg preokreta u čitavom javnom životu Osmanlija, onda se može mirne duše ustvr­ diti, da su ti ljudi stekli velikih zasluga za knji­ ževnost i znanost. Već su stoljeća prošla, kako su Turci živjeli u kobnom i nesrećnom zastoju. Preobražcnjem i preporodom otomanske literature stvorilo se je zrcalo, u kojem se odrazuju politi­ čke i socijalne tendencije modernog vremena i eto tako obnovljena i preporogjena otomanska litera­ tura ima veliku i uzvišenu zadaću, da Osmanlije upoznaje sa svim onim, što opstoji i što danas treba, da im bude tumačem težnja savremenog kul­ turnog doba, da ih uzdrži u kolotečini progresa i tako im omogući egzistenciju. Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list �Broj 10. nike gospodskog kluba, kuda bježi i neki svijet s ulice, gdje su se zastavili šlanovi »Ujedinjene organizacije" i mirno stoje, dok su »demokrate" pobjegle kroz podrum i nestalo ih na protivnoj strani Društvenog doma. Na stepenicama se pred Društvenim domom pojavi izaslanik vlasti gosp. pl, Trojer, koji — zapovjedivši prije stražarima neka pozadijevaju sablje — pozva skupštinare’ neka se mirno raziđu, što ovi odmah i učine. Težih ozleda srećom nije bilo; lakših kojih desetak, među tim i saborski potpredsjednik gosp. dr. Safvetbeg Bašagić, na kojega je nekakva liska srbofilska bacila stolicu, dok je mirno sjedio za odborničkim stolom. Tako se svršila ova „Gajretva" skupština, koja je unijela neizbrisivu sramotu svima bosansko-hercegovačkim muslimanima, a to sve kriv­ njom naših nesređenih prilika, u kojima uz po izbor narodne prvake može sjediti i o kulturnim narodnim pitanjima raspravljati kojekav maltar. testar, metlar, i »zlatar" mostarski. Pobliže se osvrtati na ovu muslimansku sra­ motu sada nam je veoma teško: neka bude dosta, i sam dojam. Samo ćemo to reći: da ovu blamažu ne bi bos.-hercegovački muslimani doživljeli, da je među t. zv. »demokratima" bio makar i jedan čovjek. Školske zgrade. Tokom prošlih dana nekoje su se novine razmahale donoseći vijesti o uspostavi jednog fakul­ teta, a po vremenu i jednog sveučilišta ovdje u Sarajevu. Tim povodom nabacivana su razna miš­ ljenja i komentarisanja. Na prvi mah te vijesti naravno, ugodno su nas se dojimale, pa makar skoje bilo strane, da su one potekle. Odaju u početku očevidno znak, da smo na prosvjetnom polju toliko koraknuli, i da je u nas srednjoškolska naobrazba u tolikoj se mjeri raširila, da već pokucava i vapi za dvorovima naj­ višeg prosvjetnog hrama, što ga i ostale prosvjetne zemlje imaju. No ne treba biti niti dobar poznavaoc naših prosvjetnih prilika, pa ćemo s boli u duši uzdahnuti i priznati, da smo po prirodnoj potrebi toga najvišeg prosvjetnog hrama jošte nedo­ rasli i da bi to za nas obzirom na današnje stanje prosvjetno, preuranjeno i čisto neprirodno bilo. Kako u svakoj, tako isto i u ovoj stvari pot­ rebno je postepeno razvijanje, evolucija; neprirodni koraci ostavljaju obično iza sebe hrđave tragove. Mi se još niti iz daleka nijesmo odužili poslu i dužnosti u radu oko narodne opće početne osnovne prosvjete. U tome hramljemo kao nitko drugi. 1 ako je naš zakon o prisilnom polasku škola najmlađi u Evropi njegovi propisi i odredbe su takove, da se ne mogu u praksi izvesti. Cijele čete, da ne rečemo vojske, školskih obveznika jednako ostaju bez osnovne nauke, kako u manjim tako i u većim mjestima, pa bila ta mjesta sa školama ili bez škola. Uzrok je jedini u tome, šte po svoj zemlji ili u školama nema dovoljno prostorija, u koje bi se mogla smjestiti ona djeca, koja svojevoljno poha­ đaju školu, a pogotovo ona, koju zakon sili na pohađanje. U mnogim i mnogim mjestima, a osobito po selima uopće ne postoje škole. Mi se jedino zado­ voljavamo naklapanjem i govorom o otvaranju tih škola, a u stvari sve ostaje pri starom, dok vri­ jeme ne čeka — izmiče. Svratimo sada pogled na škole, koje postoje, pa razmotrimo, kakve su i što su, — odgovaraju li zdravstvenim i drugim zahtjevima, koje traži jedna škola? Dobićemo gorko osvjedočenje, da će nas ta naša mlađahna pokoljenja u zrelijoj dobi svojoj, ako ne proklinjati, a ono osuđivati, jera ih strpasmo u ovakove prostorije, kakve su sad, a ne nađosmo im pogodnijih i dostojnijih. »Novi Vakat“ Sto je koje mjesto veće i naprednije, gdje bi smo se pouzdano mogli nadati, da će tu i školske zgrade za početnu djecu biti i podesnije, sve su s malom iznimkom gore, nego u manjim mjestima. Glavni nam grad zemlje u tom prednjači. Nijedne školske zgrade u Sarajevu nema, koja bi bila čisto sagrađena za nejačad, koja istom počima pohađati škole. To su ili stare trošne okrhline, ili poodavno građene zgradurine sa mračnim, sa školskim susta­ narima zajedničkim hodnicima i za školu kao ni sebi ni svome preudešenim prostorijama, i to onda, kada ni zašto drugo ne valjadoše i ne mogoše odgovarati. Ni govoriti nećemo o tom, da za Sarajevo još ne postoji prisilno upisivanje djece u škole. To je opet skopčano sa priudesbom školskih prostorija, pa radije neka zakon o prisilnom upisivanju i na­ dalje spava gdjegod u zapećku. Priznati moramo, da su u pokrajini na više mjesta školske zgrade građene i za divno je čudo, da su zgrade mlađeg datuma gore od onih stari­ jeg. To se osobito primjećuje po selima tako, da i laik u tom poslu na prvi mah zapazi silu nedo­ stataka. A šta mladež i učitelji trpe u takim škol­ skim zgrodama, lahko je shvatiti. Ovo općenito rekosmo o školskim zgradama, neupuštajući se u pojedinosti i potankosti o zanemarenju tog uvjeta narodne prosjete. Stoga je naše tvrdo uvjerenje, da je prva briga svih pozvanih faktora, da jednom ozbiljno porade na tome, da se odgovarajuća mjesta stvore za sve školske početnike i da analfabetizam u što većem broju smanjimo. Na taj način odužićemo se i po­ tomstvu i vapaju za općom izobrazbom. Ostala pitanja glede prosvjete neka rješava po potrebi svojevremeno samo vrijeme, ali je ovo na prvom redu i neotklonivo. Sjednica vakufsko-mearifskog sabora. Peta sjednica vakufsko-mearifskog sabora obdržavana je 24. jula 1913. Pošto je zapisnik prošle sjednice bio pročitan i verificiran, pozvao je predsjednik poslanika Rezakovića, da stavi interpelaciju, koju je isti u prošloj sjednici glede popravka džamije u Fojnici najavio. Rezaković pita šta je sa popravkom džamije u Fojnici, koja je odavna potrebna popravka, te koju je i vakufski mjernik neki dan pregledao. Cekro odgovara da je džamiju pregledao, te da bi trošak za popravak iste iznosio 2100 kruna. Ali kako povjerenstvo nije glede popravka još ni­ kakvog predloga stavilo, to se nije ta stvar mogla ni pred saborski odbor ni pred sabor donijeti. Dr. Horak referiše o traženju odštete za izgorjele zgrade u Travniku. Za velikoga požara u Travniku izgorjele su sa mnogim drugim kućama i neke vakufske zgrade, te je vakufsko-mearifski sabor u prošlom zasijedanju zaključio, da se od erara traži odšteta. Pošto sud nije nikako mogao doći do osvjedočenja, da je lokomotiva bila uzrok toga po­ žara, a pošto je osim toga nastupila i zastara, to on drži da bi svako potraživanje odštete bilo bez koristi, te predlaže, da se ta stvar stavi ad acta. Sabor je prihvatio ovaj predlog pravnog re­ ferenta. Isti referent izvješćuje dalje o Lukišića haremu u Mostaru, koji je zauzet po željeznici ili je uknji­ žen u gruntovnici na gradsku općinu. Zemljište, koje je željeznica zauzela smatra se eksproviranim, te vakuf ne bi imao pravo na potraživanje prava vlasništva nego samo na odštetu. U konkretnom slučaju vakuf ne bi imao prava ni na odštetu, jer je odštetni zahtjev zastario prema medželii ili prema općem grad. zakonu, te erar ne bi sudbeno mogao biti prisiljen da plati odštetu, da je nije sam po­ nudio. Stoga on predlaže, da se ponuda erara primi. Isto tako vakuf nema prava na potraživanje КЗ O- ŽIUKO NJEŽIĆ ŽKiSSg Strana prava vlasništva ni odštete prema gradskoj općini, te predlaže da se ponuda gradske općine primi. Predsjednik misli da se ovaj dopis zemaljske vlade ne bi mogao primiti na znanje, jer ne priz­ naju vakfijete općina na groblje. Bahtijarević.predlaže da se odšteta traži putem peticije, ako se pravnim putem ne da ništa postići. Uzeirbegović pita za druga groblja, koja su na erar upisana i za koja su vakufska povjerenstva izvjestila. Direktor odgovara da se o svim uzurpacijama vode izvidi i da je u tom pogledu više do sada učinjeno nego kroz 27 godina stare uprave. 0 svemu, što je do sada učinjeno, može se dobiti pregled iz spisa i iskaza. Bahtijarević predlaže, da se izabere jedan odbor, koji će ispitati sve, što je dosad učinjeno, dok ne bi nastupila zastara. Direktor pozdravlja predlog Bahtijarevića i veli, da svoj gospodi poslanicima stoji prosto da svaki pojedini pregleda ovaj rad kao i svaku struku rada u ovom uredu. Predsjednik poziva sabor, da se drži predmeta, jer je na dnevnom redu stvar, koja se tiče Lakišića harema, a ne uzurpacija uopće, te sabor zaključuje, da se ne primi vladina ponuda, kojom nudi 10.000 kruna odštete za Lakišića harem. S obzirom na pravna izvađanja pravnog referenta odustaje se od potraživanja redovitim putem pravde nego se sta­ vlja u dužnost saborskom odboru, da izradi peti­ ciju i podnese je na nadležnom mjestu. Pravni referent upozorava da lje na neke stvari glede uzurpacija i veli, da su sva kot. povjeren­ stva okružnicom od 15. juna 1912. pozvana da spreme izvješća o svim uzurpacijama svoga kotara. Ovom pozivu odazvalo se je do sada samo 20 povjerenstava, a ostala povjerenstva nisu dosad još prijava spremila premda su se svakog mjeseca požurnice slale. 0 svemu što je dosad učinjeno, vodi se evidencija i nema nikako, mjesta, da se štogod sumnja ili nepovjerenje goji. Bahtijarević odbija od sebe to, da bi- se nje­ gov predlog temeljio na kakvoj sumnji ili nepo­ vjerenju. Njegov predlog ide samo za tim, da se stvar ispita i izvidi dokle je došla, te da se podu­ zmu mjere za što brže riješenje, da ne nastupi zastara. Direktor misli, da zastara neće nastupiti, jer se taj posao vodi žurno. Osim toga ima jedan dopis zemaljske vlade, gdje sa traži, da se prije parnice sporazumi vak. uprava sa vladom, da se prije vidi, jeli zemaljska vlada spremna da dragovoljno ustupi vakufu uzurpirano zemljište ili nije. Vakufska uprava šalje sve prijave vakufskih povjerenstava o uzur­ pacijama zemaljskoj vladi, koja ih preko kotarskog ureda ispita i onda se o tom predmetu izjavi. Kada se zemaljska vlada izjavi, da će vakufu povratiti uzurpirano zemljište onda nije potrebno zamećati parnicu. Ne isti se način postupa i sa općinama i privatnim osobama, koje su kakvo vakufsko zem­ ljište uzurpirale. Ako dakle vlada, općina ili pri­ vatna osoba odbije zahtjev vakufa glede kojeg uzurpiranog zemljišta, onda se zametne parnica. Napokon Bahtijarević odustaje od svoga pre­ dloga, da se bira naročiti odbor, koji bi imao pregle­ dati radove vakufske uprave o uzurpiranim zemljištima. Nadalje isti referent izvješćuje o nekim vakuf­ skim tražbinama. Sabor zaključuje, da se neke tražbine kao neutjerive otpišu, a neke da se osi­ guraju uknjiženjem zaloga na nekretninama dužnika. Iza toga direktor javlja, da je rok za podnašanje ponuda za prodaju bukovih i hrastovih sta­ bala iz šuma Gazi Husrev begova vakufa upravo sada istekao. Licitacija je oglašena u mnogim novinama u monarhiji i u zemlji, a tako i kod mnogih institu­ cija, ali je do sada samo jedna ponuda stigla, koju je podnijela firma iz Teslića preko svoga za- J EF T A N O V IĆ A u l i c a B R O J 1. p r e k o p u ts „ N O T E L E V R O P E " . " P LA J �Broj IO. „Novi Vakat" Strana 4. Ч stupnika. Direktor otvara ponudu, koja je na nje­ mačkom jeziku, te ju čita, a dr. Horak kašnje prevodi. Firma nudi za svaki kubični metar bu­ kovog drveta 2 K 21 h, a za svaki kubični metar hrastovog drveta 8 kruna. A. Egrić predlaže, da se oferta firme iz Teslića prevede i ustupi saborskom odboru, da ju ispita i predlog stavi. Direktor se slaže sa tim predlogom i nado­ punjuje ga tim, da se u saborski odbor prizove još jedan šumski strukovnjak. [za izvješća direktora o radu saborskog od­ bora glede prodaje drveta i o rezultatu toga rada sabor zaključuje, da se ova oferta ustupi sabor­ skom odboru, u koji se ima prizvati i vladin prestavnlk - - šumski vještak; saborski odbor ima da ispita tu stvar, te svoj predlog i izvještaj pod­ nese saboru u nedjelju. Dr. Horak izvješćuje dalje o nekim neutjerivim tražbinama pojedinih vakufa, te sabor za­ ključuje, da se neke kao neutjerive otpišu, a neke da se osiguraju zalogom na nekretninama dužnika. Za tim je zaključena sjednica u 1 sat po podne i slijedeća sjednica zakazana za 16. jula 1913. Naši dopisi. K aran ten a za putnike iz Novo-pazarskog San džaka. Trgovačka i obrtnička Komora za Bosnu i Hercegovinu javlja: U svoje je vrijeme javljeno u našim novinama, da je zemaljska vlada dozvo da se trgovci iz naših krajeva, koji namjeravaju putovati u Novo-pazarski Sandžak, mogu oprost i od karantene na povratku preko Uvca ili Metaljke, ako najmanje 8 dana prije nego pređu granicu urežu sebi ospice. Tada je karantena bila određena radi ospica, koje su u onim krajevima vladale. Međutim se u ovim krajevima u pošljednje vrijeme pojavio pjegavi tifus, od kojeg prijeti velika ospanost zaraze. Radi toga se moraju svi putnici bez izuzetka, koji dolaze iz Novo-pazarskog Sandžaka u Bosnu, dakle i ovdašnji trgovci, koji bi otišli trgovačkim poslovima, podvrći u Uvcu ili Metaljci trodnevnoj karanteni. kao riječ Ščepe Kobasice 1 drugih malih ,j& SuStera i propalica, pa je stoga razumijemo, kad ie tako lažljiva, perfidna i pokvarena. Dosta каи 1 i . „ Crhin i Мо ie znati da je Kobasica katolik, a Srbin i da nije bio vazda Srbin. - Za to, što je slagao o Dervi izružili su ga mnogi Gajretovi članovi javno na kolodvoru. A u ostalom - biće još skupština.^ Uredovni sati kod vak u fa. Za vrijeme Ramazana u uredu vakufsko-mearifskog saborskog odbora u Sarajevu ustanovljene su uredovni, sati za stranke od podne do ikindije odnosno od 12‘/,2 sati u podne do 5 sati poslije podne. Povodom p ra m ješte n ja u č ite lja g. R. Tušla. Pišu nam iz Stoca: Povodom premješten ja našeg vrijednog i marljivog učitelja g. Tušla iz našega mjesta, koje je službeno u „Sar-Listu" objavljeno, nađoh se pobuđenim, da nekolike pro­ Kandidati „G a jre to v i", koje su postavili t. zv. „demokrati" bili su ovi: Ibrahim ef. Sarić, Mehmed Zildžić, Jusuf Džebo, Mustafa Ćišić i Sali Hadžibegić. Zamjenici: Ahmed Burek, Ismetaga Zildžić, Mustafa Fočo, Fdhem ef. Ekić, Kandidati, koje su postavili članovi „Ujedinjene organi­ zacije" bili su ovi: Edhem ef. Mulabdić, Dr. M. Spaho, Dr. M. Zečević, Bećir Mehmedbašić, Hakija Hadžić i Šaćiraga Ćejvanija. Zamjenici: Sejfuddin Huseinagić, Fuadbeg Abdulahefendić, Ibrahimbeg Čengić, Šemsuddin Sarajlić i Avdaga Kulović. Prema ovim imenima može javnost pro­ suditi razliku izmegju tih dviju lista. Bijelina, 29. jula 1913. P ark u B ije ljin l. — Sigurno je da nema u cijeloj našoj domovini ovakog parka, kao što ga imamo mi bijeljinci. A dam nam opet nije parka, T h e R o y a l B io gra p h . Kako cijenj. naši čita­ ne bi se imalo gdje izaći. U nas nema u blizini telji iz oglasa u danšnjem broju vide, otvorit će se nikakve rijeke, ni romantična predjela, nego samo u poznatoj i veoma obljubljenoj bašči Mostar novo plodne i zasijane njive. Pošto sada dan traje skoro kinematografsko poduzeće, koje će po svoj.prilici do 8 sati, to naš svijet, kad zahladni, izađe u park, dobro doći svima onima, koji ne vole da se trpaju da se odmori i kafu popije. u prenapunjene, zagušne sale, a ipak rado uživaju Ali i to nam je uskratio naš „gospodin" poliu živim slikama. Novo poduzeće osnovano je cajski „vvachtmeister" koji sam stvara pojedine od­ kao vrtni kino, gdje će se pod vedrim nebom redbe i naredbe u našem gradu. On je naime prikazivati najnovije i najaktuelnije slike kinemato­ zabranio, da kafana od 9 sati ne smije dalje biti grafske umjetnosti. Bašća Mostar obnovljena je otvorena. toga radi baš iz temelja, sjajna rasvjeta, udobno Molimo kot. predstojnika, da bi nam on to smješteni stolovi, krasni ostali namještaj čine na dozvolio, i tako molbi svih građana udovoljio. svakog posjetioca upravo velegradski utisak, a A ,,gosp.“ vvachtmeisteru preporučamo, da malo kako se prestavlja kod prostrtih stolova, poskrbviše sustegne svoju volju za naredbama, jer ćemo Ijeno je i za tjelesni užitak posjetioca. Osim toga mi još štogod o njemu, ako Bog da progovoriti. imade u bašće i posebni, posvema odjeljeni paviEhalija. lon za muslimansko ženskinje. Poduzeće stoji pod upravom dosadanjeg tehniškog upravitelja Apolokina, koji je poznato izvrstni strukovnjak, pa su tako osigurani svi preduvjeti, da budu posjetioci jadi glasnika. Sudski glasnici su položajem i plaćom ravni u svakom pogledu zadovoljni. Stolovi tako su podvornicima. Njihova služba je naporna i s veli­ razmješteni, da se od tsvuda sve slike dobro vide, kom odgovornošću skopčana, a poznato je, da je pa ne će ni u tom pogledu biti prigovora. Vlasnik ovršna služba jedna od najvažnijih, jer zalud osuda bašće gosp. Katić dobro je poznat sa svoje brze i — ako se ista ne izvrši. Odavna već postoji na­ tačne posluge kao i sa umjerenih cijena, pa stoga redba, da kancelarijski činovnici dižu s pošte iznose i mi to novo poduzeće svima najtoplije preporučamo, preko 100 K, a podvomici do 100 K. Postoji pro­ koji su željni lijepe, ugodne zabave na svježem pis, da se glasnici upotrebljavaju samo za niže zraku. govorim. . U našoj je osnovnoj školi preko % musli­ manske djece, a ostalo katoličke. Nastavnih je sila bilo ove godine svega pet i to: 3 učiteljice i 2 učitelja. Od svih tih sila daklen, bio je samo je d a n musliman. Mi i ako nejmamo ništa reći proti istim nastavnicima ipak radi same proporcije trebalo bi svakako, da bude barem još jedan musliman, jer su sve nastavnice katolkinje. Za to -molimo vladu, da bi pri popunjenju istog mjesta uzela ovo u obzir, a naša bi tada velika želja bila, da nam dodijeli učitelja g. N a z i f a R e s u lo v ić a . koji se sada nalazi u Odžaku, jer istog poznajemo da je veoma marljiv i agilan, kako u školi-tako i izvan iste, te se nadamo, da će nam ista ovoj našoj općoj želji u sesret izaći. Stočanin. R azd av anje po nu de. Ravnateljstvo bos.herc. zemaljskih željeznica daje pouudu od drva za potpaljivanje za godinu 1914. putem javnog natječaja. Pobliže iz dotičnog raspisa ponude može se uvidjeti u službenom listu „Sarajevski list„ od 29. jula 191J . broj 159. Domaće vijesti. ovršne službe, dok bi se za više imali upotreb­ ljavati samo kancelarijski činovnici. Ovaj propis nijedan sud ne respektira, te tako se glasnici te­ rete najtežim poslovima, a mnogi postane žrtvom svoga zvanja, te podlegne sušici ili naseli Zenicu. Doduše provađaju i dnevničari ovake poslove, ali oni za to dobiju posebni putni trošak i dnevnicu i ako su skoro ravni glasnicima, jer ne imaju nikakova položaja, a ni uniforme potrebite za provađanje vanjske službe. Vrijeme je već jednom da se položaj glasnika poboljša, a bogme uz to, da se i stranke od štete sačuvaju, jer provedbenim pristoj­ bama mogu se isti isplaćivati, a i položaj im se poboljšati. L a šci i d en u n cija n ti. Mostarska demokratija, jadna nada srpska, ne umije dati od sebe glasa, što ne će lagati i denuncirati. — Pravu sliku i priliku nađoše u čovjeku Kobasici, koji dobro pristaje pred mostarsku hezelu i sad preko „Srpske riječi", napadaju na svakog, ko im nije po volji. Tako je taj debeli Kobasica u „Srpskoj riječi" slagao, da je Dervo Hadžioman pucao iz revolvera, a samo za to, da denuncira jednog od najagilnijih mlađih muslimana. — Dervo im je trn u oku, jer im je stukao nos u Mostaru i jer nije poput njihovih demokrata, koji hoće biti Srbi, ali hoće i mjesta i zajmove i dinare. A svakog tog treba izružiti u očima „kulturnih" Srba. Mi „Srpsku riječ" smat- Jedino stalno vrtno kinematografsko poduzeće u Sarajevu. BSS3 MOSTARBaŠČil Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. Dnevno d vije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od ‘/г 8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: Svaki treć i dan novi rasp ored . ::: Cijena mjesta: Reservirano mjesto za 6 osoba K 5 - I. m jesto ...................................... „ 0-50 II. mjesto ...................................„ 0-40 Djeca i vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. Za tačnu poslugu, izvrstna jela i pića uz poz­ nato umjerene cijene poskrbljeno je. Možebitne pritužbe neka se odmah prijave na blagajni. Ш т т Ljnbljaislie kreditie ђапке u Sarajevu Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade- K 1 000 000 Prima uloške na tekući račun i uložne Л3\ OJ knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa * |4 |0 ,IC U U od dana uplate do dana povratka. K upuje I p rod aje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijen am a, isto tak o sve vrste d o m a ć e * 1 * tr»n n e k ov an og i papirnog n ov ca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i u sm ena ob av ješten ja �Strana 5. „Novi Vakat* 0r o j j Politički pregled. Š tatu t za Albaniju. Ца sjednici poslaničke reunije, koja je držana ula, riješen je autonomni štatut za Albaniju. 29‘ Albanijom će upravljati jedan vladar, koji će . па1(оп šest mjeseci designiran, a u tom razн hlju biće Provedena uPravna organizacija Albaa° ‘ у (u svrhu biće uspostavljena jedna kontrolna "!!misija, koja će se sastojati iz jednog zastupnika mije i'p ° jednog zastupnika evropskih sila. Koija će se sastati u najkraćem roku, te će u pr' V redu ispitati elemente općinske uprave i druge V avne reforme, a onda će silama staviti shodne redloge za buduću administrativnu organizaciju. P Oružništvo će stajati pod zapovjedništvom jvedskih oficira. Evropske vlasti zamoliće Švedsku, da odredi jednog višeg oficira, koji će pratiti ko­ misiju u Albaniju i koji će ustanoviti, koliko je oficira potrebno. Pošto još nije riješeno pitanje o južnoj granici Albanije, to ćo se na slijedećoj poslaničkoj konfe­ renciji o tom predmetu raspravljati, a iza toga će, kako se govori, poslanička reunija biti raspuštena. D ržanje E v ro p e p rem a Turskoji Na poslaničkoj konferenciji diskutiralo se je ponovno o turskom koraku i o tom, kakve bi se mjere imale poduzeti, da se londonskom ugovoru pribavi valjanost Koliko je do sada o tom poznato, evropske sile slažu se u tome, da se odredbe londonskog ugovora moraju respektirati, ali da te odredbe ne isključuju i liberalniju interpretaciju. Turski državnici odvraćaju, da se akcija Tur­ ske temelji na obzirima nutarnje politike. Da turska vlada nije iskoristila novu situaciju, to bi vojska sama i bez čekanja na zapovijedi zaposjela Edrenu. Osim toga svako drugo držanje vlade, prouzročilo bi pad kebineta i krvoprolića u Carigradu i Maloj Aziji, a to bi opet dovelo do evropske ili ruske intervencije. Ruska bi akcija, sa kojom nam se sada prijeti, još sigurnije uslijedila, jer bi tada imala jaču moralnu podlogu. Tako Turska vlada nije ništa riskirala i ona mora bezuvjetno zadržati granicu Marica-Edrena. Ako su sile, pozivajući se na promjenu odnošaja napustile status quo, to bi mogli i sada odustati od svoga prvobitnoga dr­ žanja, jer su se također prilike promijenile. R avnod u šn ost Turaka p rem a ruskoj d em on ­ straciji flotom . Turska je štampa mišljenja, da ne treba raču­ nati sa mogućnosti ruske demonstracije, jer da se znade u Petrogradu, da bi Turska na take mjere odgovorila zatvorenjem Dardanela, usljed čega bi ruska trgvoina žitom pretrpila štetu od više milijuna. B rzojav tu rsk o g prestolonasljednika sultanu. Sultan je dobio iz Edrene, jedan brzojav od prestolonasljednika, u kojem mu javlja, da on nema riječi, da opiše radost pučanstva u Edreni radi toga, što je sveti grad oslobođen iz ruku nepri­ jatelja. Porti su također stigli brzojavi indijskih musli­ mana i iz drugih muslimanskih centara, u kojima se turskoj vladi čestita ponovno zauzeće Edrene. TRAŽI SE pod najam na više godina kuća s bašćom makar i u okolici Sarajeva. Poželjno uz to i njekoliko dunuma zemlje. Ponude na upravu ovog lista pod šifrom „Kuća“. Balkanski rat. Premda je na 30. pr. mj. utanačeno primirje od pet dana među ratujućim državama na Balkanu, vijesti ipak stižu sa ratišta o sukobima između srpskih i bugarskih četa. Tako „Bug. agencija" javlja, da su Srbi na 31. pr. mj. navalili na Crnivrh, sjeverno od Dešanskog klanca i da su sa velikim gubitcima potisnuti na srpski teritorij. Na grčkom ratištu nije bilo kakvog ozbiljnog boja. Prije nego je primirje utanačeno, Srbi su htjeli osvojiti Vidin, te je grad bombardovan na 30. pr. mj. kroz cijeli dan do 9 sati u noći. Javlja se da je bilo na obje strane 1000 mrtvih. Srbi su i na 31. pr. mj. pokušali, da noću provale u grad, ali ih je suzbila bugarska artilerija, Bombardovanje je nastavvljeno i 1. augusta i trajalo je đo 3 sata po podne dok nijesu rumunjski delegati stigli i predali zapovjed da se obustave neprijateljstva. 0 toku konferencije u Bukureštu javlja se, da je na 31. jula bio sastanak bugarskih i rumunj­ skih delegata, koji su vijećali o pitanjima, koja po­ stoje među Bugarskom i Rumunjskom. Vijećanja su se morala odgoditi radi toga što'su bugarski delegati bili nesporazumni sa granicom na Dobrudži koju su Rumunji zahtijevali. Srpski i grčki delegati obdržali su također naročitu sjednicu u svrhu formulisanja svojih zah­ tjeva, te će onda raspravljati sa bugarskim dele­ gatima. U grčkim krugovima se drži, da će savez­ nici staviti Bugarskoj svoje zahtjeve en bloc. Iz Bukurešta ima vijest, da je do sada sporazum u jednom od najvažnijih pitanja postignut, jer da su Bugari pristali da Kavala pripadne Grcima, za koju bi Bugari dobili neke kompenzacije. Pošto su Bu­ gari primili i zahtjeve Rumunja, to se u Bukureštu drži da bi uskoro moglo doći do definitivnog mira. 0 pitanjima Edrene lansiraju se sada vijesti da bi Turska mogla pristati na povratak iz Edrene, ako bi se grad neutralizirao, ako bi se sve utvrde oborile i vjerski zastupnik sultana u Edreni postavio. Uz to bi se još imala da reguliše granica Enos— Midia u korist Turske. Inače Turska ne može popustiti. Što se tiče držanja Rusije i Evrope prema Turcima to se drži, da sva prisilna sredstva, o kojima se je do sada u štampi govorilo, ne bi imala kakvod osobitog upliva na Tursku, sve ka I bi se ta prisilna sredstva i upotrebila. Oduzimanje kredita Turskoj ne bi značilo mnogo, jer se Turci mogu i sa malim zadovoljiti i jer oni uvijek znadu da nađu izlaza iz nepovoljne novčane situacije. Što se tiče zajedničkog istupa evropskih sila, kao blokada Dardanela i tomu slično, to u Turskoj nema nikakve bojazni od toga koraka Evrope, jer je još u svježoj uspomeni blokada crnogorske obale po evropskoj floti. Ostaje još samo separatna ak­ cija Rusije ili sa mandatom Evrope. Dogodi li se da Rusija poduzme kakove korake, ta će biti ak­ cija Rusije ograničena na Armeniju, pošto se ne može misliti na forsiranje Bospora. Okupacija Ar­ menije ne bi Turskoj kao državi prouzročila kakve velike štete, jer je Turska navikla, da se od nje otkida po koji komad, a osim toga ona odavna drži svoj posjed uarmeniji nesigurnim. Osim toga Turci znadu, da okupacija Armenije ne bi nikako bila u volji Engleskoj. Druga mogućnost, da bi se više ruskih korova iskrcalo u kojoj crnomorskoj bugarskoj luci i prema Edreni marširalo, nije također nikako pri­ kladna, da zastraši Turke. Brzojavi. B u k a re št, 1. augusta. — Rumunjski i bu­ garski delegati sastali su se jučer u noći da ras­ pravljaju o pitanjima, koje postoje među Bugarskom i Rumunjskom. Bugarski delegati prigovorili su radi nove granice na Dobrudži, koju je rumunjska vlada predložila, te su se sporazumili da odgode vijećanja do sjutra, kako bi bugarski delegati imali vremena da prouče važnost pograničnih tačaks, koje su nanovo predložene. Srbi i Grci održali su noću posebnu konfe­ renciju, da formuliraju svoje zahtjeve, te će danas raspravljati sa bugarskim delegatima. Što se tiče konferencije, to još uvijek vlada opti­ mistično shvaćanje, koje se poglavito oslanja na sveopću želju za mirom. U pitanju posjeda Kavale postignut je sporazum. S o fija , 1. augusta. — „Bugarska agencija" javlja, da su Srbi jučer navalili na Crni vrh, sje­ verno od kladenca, ali su sa velikim gubitcima potisnuti na srpski teritorij. Na grčkom ratištu nije dogodio na cijeloj fronti nikakav ozbiljniji boj. Stanje bugarske vojske bilo je u času kad su grčki parlamentari za mir došli, izvrsno, a grčka vojska sa oba krila bila cernirana, a tako je isto i s leđa bila u opasnosti. Na fronti Pirot, Vlasina, Paternica je situacija nepromijenjena. U gorju Kočana prodrli su Bugari znatno naprijed. B eo g ra d , 1. augusta. — Sa službenog mjesta dementiraju se vijesti o uspjesima Bugara na srp­ skom teritoriju. M anifestacije u Edreni: Carigrad, 31 jula, Jedna skupština, koja se je jučer u Edreni obdržavala, zaključila je, da sultanu i vojsci zahvale za ponovno zaposjednuće Edrene, da se stavi jedan komite, koji će zajedno sa cari­ gradskim odborom za obranu Edrene na tome raditi, da se gospodstvo Turske u Edreni uzdrži, da se prosvjeduje proti bugarskih okrutništva koji će izjaviti, da će edrenski građani sve žrtvo- DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. P r e p o r u č u je s v o je nabolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po 7 10 lit. » 0 - Otpremo u pokrajinu franho no svaku stanicu bos.-iierc. zemaljskih željeznica. �,Novi Vakat* Strana vati, da ostanu pod turskom vlasti, napokon koji će zahtijevati, da evropsko javno mišljenje ne favovizira povratak bugarskog gospodstva. Na dineru, koji je dao prijestolonasljednik bio je i bugarski vikar. Poslije podne bila je vojnička parada, za vri­ jeme koje je uzletio jedan vojnički aeroplan. Prije­ stolonasljednik će danas otići u Mustafa Pašu. Kotarsko vakuf.-mearifsko povjerenstvo u Ljubinju. A.M. Kurt Sarajevo Franje Josipa ulica br. 1 Preporučuje cj. obćinstvu svoju sortiranu radnju svakovrstnim likerima, bonbonima, slat­ Broj 110/913. kišima i šurupima Natječaj. Na novo otvoriti se imajućoj mektebiibtidaiji u Risniku kotar Ijubinjski ima se popuniti mjesto I. mualima sa godišnjom plaćom od K 600 i besplatnim stanom. Molbe sa potrebitim svjedočbama o sposobljenju imaju se potpisanom povje­ renstvu do 20. augusta 1913. podnijeti. U Ljubinju, dne 26. jula 1913. Veliki izbor razglednica Prave stambolske rahatlokume odprema u provinciju svaki dan poštom. Posluga brza i točna. Čitajte i čudite se! Nečuveno! 600 komada samo za K 3-8o Jedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu znata Marka „Arion“ za koji se jamči 3 godine; i gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravat' za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prst. za gospodu sa naiik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočni bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom8 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra' simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu• 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolijo da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespondenciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca, ne zapada već same K 3'80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. P. Lust, K r a k o v Cijene umjerene. Predsjednik: b r. g, NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i l eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se novac. — Svaki rizik isključen. Feresarević. 1 „HERCEG Ш P Ж BOSNA" Ц Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. Hi Ravnateljstvo u Sarajevu. ^ Zavod p r eu zi m a osigur a n j a: a ) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b ) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) n a ш si ш ш Oi Ш Ш Ш Ш Ш Ш ш ш ш ljudski život. K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b ) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) životne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. ш ш т ш ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш 12 ш kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. Moritz Josef Finci ĆEMALUŠA 43. Ш ^ ^ ^ : ш т SARAJEVO. ĆEMALUŠA 43. ZASTUPSTVO I SKADIŠTE NAJ­ BOLJIH GUMA TVORNICE MICHELIH Hflo i pisaćih strojeva MERCEDES. TELEFON ZZ1. mm mi Brzojavi: fflOMTZ FINCI. ES 1Е Ш r7 A n P I 1 7 N A / 9 5/ MIELE Dionička glavnica К 4,000.000. Ti SI E7 Skladište najmodernijih AUTOMOBILA glasovite njemačke tvo rn ic e r V l^ lV T I ^ s l č A T? A “ 1 lO lV r llV r lL шмоп aiD H |ČH n дијтуо n SARAJEVU. ĆEMflLUSfl ULICA BB03 IZ. у ш j Bogato snabdjevena sa najmodernijim slovima i materijalom, preporuča se za izradbu svih u tiskarsku struku spadajućih radnja. C ijen e najjeftinije. = ЈШ U k u sn a , m o d e r n a iz ra d b a . . , .................. - Specijaliteta: . Vanjske se narudžbe u najkraće vrijeme otpremaju. едед M e rk a n tiln e tis k a n ice z a banke, n o vč a n e z a v o d e i tr g o v c e . IŽ7 Ч Ч $ �' Muslimanska kreditna banka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 5°|, kamata na ulnške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. -J Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,400.000 CENTRALA FILIlflC E : U SARAJEVU. u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTU PSTVA : u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. Ц т п + п ћ ч и п п n d in ln n iii« daje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/,% založnice i 5 % komunalne obligacije П ф О ГБ паР П О O u j e i e n j e . Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupflamu sigurnost te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. R a n b i m n n n ilif ll n n in ' kupuje, prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vuČene srećke. — OdllHOVnO D u ju lu flju . Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. - Prima vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Sate* — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke, flfiio le n in U llJb ltSIIJb иZu nnhn* rUUU. Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predmeti izvoza su suhe Šljive i lito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „A S SEC U R A Z IO N I G E N E R A L I1*, prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i slavno zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu prvoga austr- općega druitvo za oslgurozjz, koje prima osiguranja svake vrsti, kao \ n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv ► \ provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. / V г Х У - ------------- ^ �Đroj iQ .Novi Vakat" Prva tvornica kola RDNCESIDNIRilNI 9 Б Е Н Т Ш 1 Reicha i tebherza P058D Salihoga Nuhić i sinovi SARAJEVO. ČEHULUŠH ц . u Novom Sadu. Na Cimanu, tib du že lje zn ičke stanice. ČEflULUŠU 46- Najveće sto varlšte različitih m o d e r n |h kola i » ao n ica od najjednostovnije do najelegantnije izrad e po jeftino] cijen| Priznato solidna tvorevin a. _ G o d I š n J a proizvodnja preko 3 0 0 voznih орГе. ma. —Ilustrovani cijenovnici besplatno i franko. - S ta ra s e ko la opravija]u naibrižljivlje ili s e n a želju tra m Pe. B a vi se svim a g e n tu rskim p o s lo v im a , naroćito p o s r e d o v a n je m k o d p r o d a je kuća, g ra d ilišta , ze m a lja u v e lik im k o m p le k s im a , Suma i m a jd a n a , te p o sr e d o v a n je m za izn a jm ljiv a n je s ta n o v a . P o s lu g a b rz a i taćn a, p r o v iz ija v r lo u m jeren a . O va j p o s a o p o s je d u je b e z b ro j z a h v a ln ik a p is a m a o d ra zn ih p o s je d n ik a i d r u g ih , Sto d a k a z u je b rz in u i taćn ost u p o s r e d o v a n ju . Ho želi šta kupiti jli prodati, neba se obrati gornju adresu. Knjižara i papir: : nica : : Hrvatska Centralna Banka LEON FINCI S a r a je v o <s> za Bosau i Hercegovinu. Ф Franji lo ilp n ulica br. 1S. □ □□ г. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. S A R A J E V O . FRANJE JOSIPA DL. ::: ::: VLASTITA PALAČA. - PODRUŽNICE U MOSTARl z: ::: Potpuno uplaćeno dionička glavnica 2,000.000 H. Pričuvna ::: zabluda Z70.000 H. - Ukupni ulošci oko 3,000.000 H. ~ Važno za majke М ајћаi djetinja njega dobivaju se je dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. cijen a K 2.50 ::r neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Izdaje kreditna pisma. Zadružnoj M n:n SARAJEVO Iznajmljuje SAFES DEPOSiT u: najamninu počevši od 1 H mjesečno. Ć E M A L U ŠA BR. 61 X ! STOLARSKA _• / Najjeftinije р» sjetnice (Visitkarte) vienfane i zarućne karte i sve tiskanici — za trgovce Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. Salom: • ĆEMALUSA ULICA (S. RADIONICA II v i r - ZE1H0L3SRD|||П7П RDOSiMiUEll -KUPALIŠTE- ILIUZ.H - u BOSNI 57 ĆEMALUfr ULICO 15. Preporučuju »e »I. općlnalvu zb FRANJE JOSIPA OL. I TUZLI. Pozor Izradbu pokučtva, knncc- Jart.Kog nam|eft(n|n, Hotela, ila m p a rljo , dućana I ave u tu »trnku »padaju će radnje po Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, tm budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne Ц г 1 kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji Stalni kupališt liječnik Br. lilip IlltlC Sezonu od 15. svibnju (mn]u| do bouco rujno [siptinbra]. najnovijem »lplemu. Prva apeclalna radnja u orientalakoj (ala turka) Izradbi, oz najum jerenije cijene. Naručbe 1» vana obavljaju »e brzo I kulanlno. u Cllenlke I nacrta ia lje m o besplatno. u Vlasnik i izdavatelj: Zadružna ttakara, Sarajevo. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0 % popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno * * * DIREKCIJA LJEČ ILIŠTA . Odgovorni urednik: S alih D. Š eh ić . f» » Tisak Zadružne tiskare, Saraje*" � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e346f5efbe0611765df85b7a30b95ead.pdf 444512281ee95a4bd06c4f3977e8ae44 PDF Text Text Izlazi im puta nedjeljna I to srijedom I subotom. Uredništvo I uprave: Ccma: luča ulica broj HZ. : ♦♦♦ Telefon broj - Rukopisi se пв opajaju. Hefranhirana pisma пе p ri­ maju sa. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. :: Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 11. Povodom Ramazana. U poneđeljak su nastupili ramazanski dani. Značenje ovih mubareć dana nije potrebe naročito isticati, jer je to svima nama poznato. Za to se na ovu stvar ne mislimo ni osvrćati, nego nam je svrha, da ovom prilikom nekolike riječi rečemo o našem muslimanskom odgoju. Svaki će nas priznati, da je naš dosadašnji odgoj bio nesavremen i nimalo se nije obazirao na praktični život i njegove potrebe. Bilo to u kući ili izvan nje odgojitelj je imao samo jednu glavnu svrhu, da od odgajanoga učini dobra mu­ slimana, pri čemu se je sva važnost polagalo na naučavanje same forme islama, a malo gdje na duh i suštinu njegovu. Budnim okom pazilo se je, da se među nas ne uvuče koji elemenat zapadne kulture, jer se je držalo i vjerovalo, da će ona •destruktivno djelovati na naš vjerski i moralni život. Međutim je naš vjerski život bio u najviše slučajeva puki formalizam, bez pravog vjerskog osjećanja; vjera se je naučavala sa arapskog ili turskog jezika, pri čemu se nije toliko pazilo da se usadi u srce koje moralno načelo ili koja uz­ višena vjerska istina koliko na to, da se na pamet nauči koji ajet, hadis ili koja dova. Vidi se dakle, da takav odgoj nije odgovarao ni onoj svrši, koja se je htjela njim postići. U zadnje vrijeme okrenula je ta stvar nešto na bolje, jer manjkavosti kućnjeg odgoja poprav­ lja škola, a i vanjske prilike utječu silom na čo­ vjeka da mijenja svoje nazore o životu. Ali još PODLISTAK. Pismo Mustafa-Fazil paše sultanu Abdul-Azizu. : Pretplatile cijene: Za Sapojeoo H 11.- 7.- 3.S0 Sa dostavom u № u H IG .-8 .-1. Za pokrajinu R 16.- 8.- 1.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju sc po tarifi, kod oišEkratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 6. avgusta 1913. uvijek je kod nas najjači utjecaj vjere na svim područjima našega života, te upravo stoga potreb­ no je, da za ovih mubareć dana jednoj stvari svoju pažnju obratimo. Preko cijelog Ramazana uče se skoro — svim džamijama mukabete i drže se vazovi. Ove mukabele i vazovi imadu bez sumnje odgojnu svrhu ali se ova svrha ne postizava nikako. Devetdeset i devet postotaka je onih, koji ne razumiju arap­ ski, pa ne mogu stoga ni mukabelu s razmijevanjem pratiti. Ni najuzvišenija misao, ni najviša isti­ na, ni najkorisnija riječ ne može na dušu tih siušaoca djelovati. Oni čuju samo glasove i iz svega toga shvaćaju toliko, koliko i iz cvrkutanja ptica. Jasno je da u takim slučajevima mukabela nema odgojnog djelovanja. S druge strane vazovi su ograničeni većinom na stare knjige o pričama i legendama, koje katkada nemaju nikakve veze sa vjerom i sa vjersko-mcralnim načelima, ili ako su i u nekom savezu s njom, to ipak nijesu od kar­ dinalne važnosti po vjerski život jednog naroda. Mnoge su od njih uostalom toliko puta ponovljene, da ih već svako, bio mlad ili star bolje poznaje nego vjerske dogme. Isključena su iz vazova sva pitanja, koja se tiču praktičnog života; niko ni da u usta uzme riječ o kojem socijalnom problemu, o alkoholizmu, o pokvarenosti, o ženitbi ili o ko­ jem važnom pitanju, koje se tiče našega gospo­ darskog života, a to su sve pitanja, koja se nas tiču mnogo i o kojima treba puno raspravljati. Među našom mladeži raširena je, kako je poznato, do najstrašnijih mjera bolest alkoholizma, kojoj se mora lijeka tražiti. Mladež je naša više sklona i drugim opačinama, malo koji misli da osnuje familiju i živi urednim životom. Sve su ovo pitanja vitalnog interesa, pa ipak im se ništa bri­ ge ne posvećuje. Ne bi li pametnije i korisnije bilo, kada bi se na vazovima uz predmet pravog vjer­ skog sadržaja govorilo i o ovim i drugim sličnim pitanjima, koja se odnose na potrebe praktičnog života? Vaiz se ne bi smjeo ograničiti na sama dogmatična pitanja, on bi morao da svrati po­ zornost svojih slušaoca i na praktične dužnosti ljudi na ovome svijetu, o kojima također rasprav­ lja vjera. On bi trebao da oslobađa neupućeni svijet od mnogih predrasuda, koje su se kod nje­ ga udomile i koje ga sapinju na svim područjima privatnog i javnog života. Uvjerenje je zavladalo u našem svijetu, da se ni odredbe glede praktič­ nog života ne smiju kao ni dogme mijenjati, niti potrebama vremena prilagođivati. Njemu je kazano da je sve nepromjenjljivo i da tako mora za sva vremena ostati. O kakvoj reviziji pojedinih odre­ daba ne može biti govora, pa makar koliko to zahtijevao normalni razvoj trgovine i društvenih odnošaja. Međutim to nije uvijek tako bilo; bilo je slučajeva, gdje je sila prilika tjerala da se od­ stupi od pojedinih pmpisa. Po islamskom pravu je interes zajednice i sila prilika dovoljan razlog, da se modifikuje koji dio zakona, čak je taj interes zajednice dovodio katkada i do ukinuća kojeg zakona. Uvjerenje našega svijeta neće bez sumnje zaustaviti tog vremena i promjenu prilika. kako se čini, u stanju da ga spriječite, dapače i upoznate, jaka snaga turske rase opada svakim danom. Neki Vaši podanici, dobri domoljubi, opa­ Veličanstvo! Bune koje provaljuju među kršćan­ žaju s bolom, da u toj rasi, sa kojom se mi pono­ simo, djeluje potajno bolest depopulacije. Ali to nije skim narodima Vašega carstva jesu prije svega ona stvar, koja mene najviše plaši; depopulacija se djelo izvanjskih neprijatelja; danas su te bune jedan može dijelom protumačiti našom vojničkom orga­ simptom opće situacije koju je za sve Vaše narode nizacijom. Mene više plaši za našu budućnost ono stvorio jedan vladavinski sistem, koji je nekada imitiranje osvojenih rasa, koje donosi među Osmanmogao imati svoj rason d’ etre, ali koji danas stvara samo tiraniju, neznanje, nevolju i korupciju. lije onu moralnu pokvarenost, koja postaje svakim danom sve vidljivija, svakim danom sve dublja i Evropa krivo misli, da su samo kršćani u Turskoj potčinjeni samovolji i patnjama, te poniženjima općenitija. Veličanstvo! Kada su naši djedovi prije četiri svake vrste što se rađaju iz zuluma. Ali to nije stoljeća učinili konac istočnom carstvu i slavodo­ istina. Kako nema nijedne strane vlasti da se interesuje za sudbinu muslimana, to su oni pod težim bitno se namjestili u gradu, kojeg je Konstantin jarmom i više su izloženi pritisku nego kršćani. učinio prijestolnicom svijeta, to ne moraju samo za­ Oni su do danas trpili mirno, jer nose u dnu duše hvaliti svom vjerskom poletu ili svojoj vojničkoj hra­ brosti; šta više, taj polet i odvažnost bili su samo odraz onu tajnu ponosite resignacije i dugog očekivanja, koje zapadnjaci ne shvaćaju; oni su u ostalom iste krvi njihove moralne vrijednosti. Oni bijahu potčinjeni kao i uzvišena familija, koja ravna sudbinom car­ svojim vođama, ali na osnovu principa, koje su stva; njihov kult prema prijestolu jednako je jak sami slobodno akceptirali. Oni imađahu oni ponos kao i onaj kojeg ispovjedaju prema Kuranu. Ali, srca i duha, oni prirođeni osjećaj neodvisnosti. Za dozvolite mi da Vam rečem kao vjeran podanik, njih krijepost nije bila prazna riječ. Radi toga su da oni ne mogu više podnositi; već se čuju gla­ oni mogli da onako lako triumfiraju nad onim sovi nezadovoljstva i opasno bi bilo i za Vašu uzvi­ ogromnim carstvom, gdje je stoljetni despotizam šenu dinastiju i za njih da se oni tjeraju do uveo i udomaćio sve sramote i opačine. (Nastavit će se.) očajnosti. podanik na lijek, koji nas može spasiti, ako samo za vremena budemo prihvatili ovo odlučno sta­ novište. Veličanstvo! U palače vladara najteže prodire istina. Nji­ hovi dvorjanici zatvaraju oči pred njom i živeći u obilju užitaka, misle da narodi ne trpe ni radi čega, nego radi svoje vlastite Ijenosti, a da carstva ne slabe ni od čega nego pod udarcima neizbježivih događaja. Treba imati smjele požrtvovnosti, da se vidi zbilja bez iluzije, a još više da se otkrije vladaru. Ali, Veličanstvo, toga meni nije nikada manjkalo. Ja nijesam imao prilike da djelom zasvjedočim svoju revnost i odanost prema Vašoj uzvišenoj osobi i prema dobrobiti ili bolje reći prema uskrsnuću naše domovine. Ali sam imao prilike da Vam prvi otkri­ jem mane Vaše vlade i rane carstva; ali sve moje misli bijahu posvećene službi Vašega Veličanstva i osmanlijskog carstva. Ja sam iz svoga srahopoštovanja prema Vašem prijestolu i iz svoga patrio­ tizma crpio snagu, da promatram u lice sva zla, koja nas opsijedaju otvoreno ili tajno. Uvjerenje Usred trajnoga pritiska radi kojega se Vi gnjukoje imam o velikodušnim osjećajima Vašega Veli­ čanstva, daće mi snage da ne zatajim nijednoga šate, ali koji rezultira iz prirode same vlade — pri­ zla i da još jednom pokažem i upozorim kao vjeran | tiska, kojega Vi uza svu moć i sposobnost nijeste, | в PR V A BOSANSKA ASFALTNA t J U V f l N - IN DUSTRIJA U SARAJFVU H III U li , . > TVORNICO HSFHETR, LJEPEHHE ZR RHOV (DflCHPRPPE), TVORNICO CEMENTNIH CI3EUII SVE CEMENTNE ROBE. -TELEFON BRQ] ZI9- Tehnički savjetnik: Ingenieur i)r. Jovo Simlć. 5/ - T iii �Strana 2. Ovakav nesavremen odgoj uzrok je da smo mi svagdje i od svakog kulturom inferiorniji. Za to bi trebali oni, koji se osjećaju pozvenim da vode i odgajaju narod, da malo bolje promotre ovaj sveopći preokret i da svoj rad prema tome udese. Naročito bi to bila dužnost ilmije, koja ima velikog udjela u odgojenju našega svijeta, a to bi bilo i u interesu njenog ugleda i njenog položaja. Da nas ne bi ko god, hotice ili nehotice, krivo shva­ tio, mi naglašavamo da nam nije nikako namjera bila, da protiv mukabele govorimo ili da komu šta predbacujemo ili čak vrijeđamo, nego smo htjeli da upozorimo na jednu manjkavost vazova, koju bi trebalo popraviti. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. Šesta sjednica vakufsko-mearifskog sabora održana le 26. jula pod predsjedanjem gosp. Rifat bega Sulejmanpašića. Iza čitanja zapisnika prošle sjednice referiše mufetiš o predlogu ulema medžlisa, da se u proračunu za 1914. predvidi plaća za sejjar vaize i to za 6 okružja po jednoga vaiza sa plaćom od 1500 kruna, u svemu dakle 9000 K. Saborski odbor polazi sa stanovišta, da su muftije i ulema medžlis po autonomnom Statutu dužni vazu-masihat činiti, te predlaže da se rješitba sab. odbora od 12./VI. 1913. primi i potvrdi. Uzejrbegović primjećuje da nema muftija i njihovih tajnika, koji bi mogli tu službu obavljati, na što mu mufetiš odgovara, da se trošak za sejjar vaize traži za iduću 1914. godinu do koje će se valjda postaviti muftije i njihovi tajnici. Poslanik Bahtijarević se slaže sa predlogom saborskog odbora, samo drži da bi trebalo do imenovanja muftija upotrebiti sej-jar vaize i dopifati im neku svotu iz dotacija muftija i njihovih tajnika. Sabor je iza toga jednoglasno zaključio, da se prema predlogu sab. odbora ne stvaraju nova mjesta za sejjar vaize nego da ovu dužnost fmadu vršiti muftije i njihovi tajnici. Osim toga je zaključeno, da se izrazi želja ulema medžllsu, da se što prije imenuju muftije. Isti referent referiše o otpisu zemaljske vlade glede sračunavanja prosvjetne subvencije za koji sab. odbor predlaže da se primi na znanje; dalje o isplati od 1186 K 79 h za obuku turskog je­ zika u gimnazijama iz prosvjetne kvote, koju je isplatu zemaljska vlada učinila. Sabor je ova oba ova izvješća primio na znanje. Nadalje izvješćuje mufetiš o računu glede troškova tiskanja zapisnika prosvjetne ankete, koji Akademija znanosti u Stambolu. Na glasu je bila arapska kultura. Pomislimo samo na ona velika kulturna djela, koja stvoriše arapski učenjaci u medicini, astronomiji, filozofiji i drugim znanostima; najvažnijoj današnjoj znanosti — kemiji — Arapi zapravo udariše temelj. Mnogi su vijekovi protekli, vijekovi dugi, mračni i burni od kada je počela postepeno opa­ dati arapska i perzijska kultura, ona stara pogan­ ska kultura, reformisana i obnovljena propisima islamshe religije. Pala je arapska i perzijska dr­ žava, a s njom je propala i njihova nacionalna kultura, dok je one kulturne tečevine, koje su ma imalo tangirale religiju prihvatio osmanlijski narod kao zakoniti nasljednik velike arapske države i jedini nosioc islamske civilizacije u srednjem vijeku te tako od pada arapske države, iza Damaska i drugih gradova, postaje Stambol kao prijestoini grad osmanske imperije i centrom islamske kul­ ture, ali sam Stambol nije imao hramova te kul­ ture, nije imao mjesta gdje bi se stjecali nosioci te kulture — islamski učenjaci — za to osmanlijski nteligentni svijet videći kako svaki čas opada sve .Novi Vakat* Broj 11. Direktor Izvješćuje da je u proračunu centr. je račun ulema medžlis dostavio, a koji iznosi zaklade za 1913. predviđeno jedno novo mjesto 1900 kruna. Pošto je ulema medžlis dao na svoju vakufskog mjernika, te je vak. uprava raspisala ruku ove zapisnike štampati, bez da je o tom natječaj, kako to vakufsko-mearifski autonomni obavjesdo saborski odbor i tražio, da se u tu svrhu štatut propisuje. Na ovi natječaj podnio je molbu preliminira koja svota, ppšto je ulema medžlis ove Hajdar ef. Ćekro i zamolio da se imenuje zapisnike u svojoj nakladi izdao i cijenu knjizi na 2 krune ustanovio, to sab. odbor predlaže, da se mjernikom, Poslanici Šerić, Buhtijarević i H. Egrić ističu ovaj račun vrati ulema medžlisu da ga on isplati, vrline i sposobnost moliteljevu, te prva dvojica pa makar to bilo i u obrocima iz svog paušala, preporučuju da se on odmah miennje u IX. dnev­ jer je djelo izdano u nakladi ulema medžlisa. nom razredu, a H. Egrić predlaže da se on ime­ Poslanik Halilbašić izjavljuje da se on nije nuje činovnikom u X. dnevnom razredu dok položi mogao složiti sa predlogom saborskog odbora, da ispit. Sabor je većinom glasova zaključio da se se račun Islamske štamparije ne isplati iz vakufskih Hajdar ef. Čekro imenuje vakufskim mjernikom u sredstava, te dl. obrazlažući tim kako su i dnevnice X. dnevnom razredu do položenog ispita, a čim članova prosvjetne ankete isplaćene, predlaže sa položi ispit da se promakne u IX. dnevni razred svoje strane da se i ovi troškovi za štampanje za­ bez da se za to traži privola sabora. pisnika isplate iz vakufskih sredstava i to iz stavke Za tim su podnešena izvješća o prekoračenju za reformiranje medresa. Nakon nekih prigovora proračuna Gazi Husrev begova vakufa za 1913. ovom predlogu Halilbašića stavio je predsjednik na zbog povišice lugarskih plaća; dalje o utoku mu­ glasanje predlog saborskog odbora, za koji se je tevelije Memišage Vučjakovića u Mostaru glede izjavila manjina saborskih poslanika, te je prema polaganja suviška, o neutjerfvim tražbinama, o tome usvojen većinom glasova predlog Halilbašića, molbi Mustafe Mesića iz Petrovca za gradnju kuće da se račun Islamske štamparije, koji glasi na na vak. zemljištu za trgovinu; nadalje o isprav­ 1940 kruna isplati iz vakufskih sredstava i to iz ljanju grunt. upisa vak. nekretnina u Trebinju, o stavke za reformiranje medresa. zamjeni nekretnina između Gazi Turali begove Nadalje je podnešeno izvješće o kupnji jednog džamije i između eparhijskog savjeta u D. Tuzli, o općinskog zemljišta u Banjaluci i nekih nekretnina izvlastbi čestice mearifskog sanduka sar. okružja u Županjcu, te je sabor primio predlog saborskog na Baš-čaršiji, glede kojih je zaključeno da se odbora glede te kupnje; dalje izvješćuje referent o prime po predlogu saborskog odbora. kupnji prostirke u Mimar Sinan džamiji, o prigo­ Direktor javlja, da je najamnik hotel Centrala voru vakufskog povjerenstva proti proračunu cen­ zamolio da se uvede u hotelu centralno loženje tralne zaklade od 1913'. za kotar Zvornik, o pri­ i da se urede prostorije u podrumu, što bi sve govoru nekog mutevelije evladijet vakufa proti stajalo troška od 60.—65.000 kruna, ali najamnik proračunu od 1913. prema kojem je povišena vazifa nije za ovaj rad pribavio detaljnih nacrta i tro š-, imama i mujezina toga vakufa; dalje o prekora­ kovnika, te ne može odmah za to ponude staviti. čenju proračuna od 1912. vakufa Baruške džamije Pošto vak.-mearifski sabor nije uvijek na okupu, u Kotor Varošu zbog popravka, o povišenju plaće da bi tu ponudu, mogao riješiti, koja će možda imama Sinan pašine džamije u Mostaru, za tim o odmah iza ovog zasijedanja doći, to direktor pre­ izvlastbi dućana ujedinjenih vakufa u Jajcu, te o dlaže da sabor ovlasti sab. odbor, da ovu ponudu pogrešnom upisu nekih nekretnina na vakuf dža­ može sam i ne čekajući sabora usvojiti. Ovaj je mije u Jakiru, kotar Glamoč, koja je izvješća sabor predlog primljen od sabora. primio ha znanje i predlog saborskog odbora Za tim je zaključena šesta sjednica u 1 sat odobrio. po podne i slijedeća urečena za 27, jula 1913. Mufetiš izvješćuje nadalje o prodaji vakufskih dijelova u dva mlina u Fojnici i o predlogu ta­ mošnjih povjerenstva; o utoku lbrahim ef. Haznadarevića, upravitelja Darul-muallimina glede nje­ Poznato je, da su Bugari počinili nebrojene gove plaće; dalje o ostavci Hafiz lbrahim ef. Re- zločine u Trakiji i Makedoniji. Svakim danom doz­ džića na svim vak.-mearifskim počasnim zvanjima, naju se nove stvari i nove istine, koje nanose neizbri­ te sabor prima glede gronjih izvješća predloge sab. sivu ljagu novom vremenu. Svako se dobro sjeća, odbora, a glede zadnjega izvješća zaključuje, da se da je bugarska vojska svuda zajedno išla sa krstom ne usvoji ostavka Hafiz lbrahim ef. Redžića kao i zvonom i da je ta vojska nosila takove okove člana vakufsko-mearifskog sabora. ropstva, koji će se protezati i na duše muslimana u osvojenim krajevima. Da se o svim njihovim više njihova kultura i videći glavni uzrok njena opa­ barbarstvima steče pravi sud, dosta je spomenuti, danja, te u zadnjim časovima kad joj je zaprijetila da broj silom pokrštenih muslimanskih familija u sva ozbiljnost pogibelji da se sasvim ne izgubi u četiri kotara iznosi 4180. Pa i opet car bugarski kaosu evropske kulture, pokrenuli su akciju za Ferdinand ima obraza da protestira protiv povratka osnutak akademije znanosti u Stambolu, a kako divljaka u Edrenu. pariški list „Figaro", donosi već se počelo sa pred­ Stanovništvo svih sela ovih kotareva sastoji se radnjama i već je nabavljena i glavnica od 2 mi- iz Pomaka. Bugari su im najprije promijenili imena lijona franaka. Pošto će ova akademija biti ure- i zabranili im da se nazivaju starim svojim ime­ gjena po uzoru pariške Akademie Framjaise, za nima pod prijetnjom teških globa. Ako bi ko ipak to je jedan učenjak iz Stambola otputovao u Pariš, pridržao svoje staro muslimansko ime, taj bi bio da u detalje prouči ustrojstvo francuske akademije. stavljen na najgroznije muke. Neđeljom se pokupi Stambolsku akademiju sačinjavaće oko 60 članova cijelo stanovništvo i pod puškama i bodežima goni redoviti (pravi) koji će biti arapski, perzijski i u crkve, u koje su džamije pretvorene. Žene musli­ turski učenjaci, dok će za izvanredne i dopisne manske sile se da nose crni prekrivač na glavi, selja­ ćlanove bivati imenovani inozemni učenjaci, među cima prolijevaju vino na glavu, vrelom vodom kojima će Francuzi — kako se u Parizu drži — škrope svijet, zalaze u kuće, te i one nemoćne zauzimati prvo mjesto, jer i mogju dopisnim čla­ starce, koji se ne mogu smjesta maknuti, škrope novima Academie Frangaise ima lijep broj turskih svetom vodicom. Za svako selo, u kojem žive musli­ učenjaka. — Izgleda da ova akademija neće biti mani, određeni su učitelji, da stanovništvo pouča­ osmanlijska nacionalna kulturna institucija dok će vaju u bugarskom jeziku i u njihovoj vjeri. Ako bi tu imati ista prava i Arapi i Perzijanci i Turci; to koje selo primilo kojeg Pomaka i dalo mu utočište, će biti jedna orijentalna (donekle se može reći i potpada najstrožijem sudu. Od svih tih seljaka samo islamska) kulturna institucija. su četvorica zarobljenika dobili dozvolu da dođu u Tableau___ Edrenu da vide svoju djecu. Šta su oni pripovjeM. C. G a z a n f e r dali, to se perom ne da opisati. 0 svim strahotama, Strašna Statistika. Muslimani! Pretplaćujte se na jedi i Vaš politički list. �Broj П. .Novi Vakat* koje su tamošnji muslimani pretrpjeli govore oni veoma oprezno, jer se boje, da ih ne snađe još gora sudbina, ako se još gora od ove može za­ misliti. Turska štampa preporučuje onima, koji ove grozote ne vjeruju, da obiđu spomenuta mjesta i da vide kako se u jednom kutu civilizovane Evrope događaju zločini, koji obarajil temelje slobode vjere i savjesti. Naročito se to preporučuje „Balkanskom komiteu", koji je prije znao svu javnost Evrope uzrujati, ako je jedan turski oružnik ubio kojeg Bugarina, koji je bacio bombu u džamiju, a koji sada ko zaliven šuti. Naši dopisi Stolac, 30. jula 1913. Kada sam pročitao u Vašem cj. listu onaj članak o potrebi obrazovanja našeg ženskinja, to­ liko me se je dojmio, da se ne mogoh strpjeti, a da i ja nekolike o tomu ne progovorim. Zaista, mi muslimani u Bosni i Hercegovini veoma mnogo griješimo u tomu, što skoro nimalo ne obraćamo pažnje na izobrazbu našeg ženskinja. Dok naša braća po vjeri u drugim zemljama, školuju svoje ženskinje do najvećeg stupnja — dotle mi odnosno naši očevi ne dozvoljavaju na­ šima niti toliko, da steku elementarnu izobrazbu, koja se dobiva u osnovnoj školi govoreći, da je to nami tobože s vjerske strane zabranjeno. Ovake nazadnjačke nazore o vjeri može imati samo onaj, kojemu su posvema nepoznata osnovna načela uzvišenog šeriata, koji je znanje ubrojio kao temeljni uslov islama. Proti takvim nazadnjačkim nazorima naša ulema morala bi prva reagirati i odbijati slične podvale islamu, koje mu mogu na­ škoditi i kod svoga i kod tuđeg svijeta. Mi muslimani trebali bi se ugledati u našu braću po vjeri u drugim zemljama, koji sigurno nijesu od nas slabiji muslimani, nego naprotiv mnogo bolji i napredniji, te otpočeti davati svoje kćeri bar u osnovne škole, gdje će moći steći makar [najnužnije pojam o životu I svijetu i kasnije kao majke znati odgajati svoju djecu ona­ ko, kako će nam moći da budu vrijedni 1 koristni članovi naše zajednice. Naročito bih imao to primjetiti našim očevima u Stocu, koji se inače prikazuju na vani kao uvi­ đavni, napredni i slobodoumni ljudi, dok su baš u ovomu pogledu zaostali — čini mi se — iza »viju mjesta u našoj domovini Radi toga bi tre­ bali svakako da pri idućem početku školske go­ dine upišu u osnovnu školu što veći broj i žen­ ske djece i da zahtjevaju od vlade, da im odredi jednu posebnu sobu i nastavnicu za ručne radove — što bi im uvjeren sam bilo udovoljeno. Gospodo moja I Zbilja je s krajnje vrijeme, da već jedanput i mi otpoćnemo odgajati naše žen­ skinje u duhu vremena, u komu živimo jer, ako ne budemo imali vrijedne i obrazovane majke, ne ćemo imati nakada niti valjano odgojenih sinova, a to je svakako jedan od prvih uslova za razvitak i napredak svakoga naroda. Stočanin. Stolac, u augustu 1913. Iz „Konvikta Mujage Komadine". Uz moje veliko siromaštvo i punu kuću če­ ljadi, imao sam i jednog sina, koji je lanjske go­ dine svršio osnovnu školu. Gledajući vlastitim oči­ ma, šta biva od one djece, koja ostaju kod kuće, ne otišavši u školu ili na kakav moderni zanat, silno sam želio svog sina gdjegod smjestiti i izvu­ ći iz ovog uličnog blata, u kome se naša djeca truju. U to je Mujaga Komadina najavio, da otvara svoj konvikt, te me je tako ogrijalo sunce nade, da će moj sin dobiti u njemu besplatno mjesto 1 postati danas sjutra sretan čovjek. I zaista je bio primljen u „Mujagin Konvikt", te se je upisao u trgovačku školu, da što prije mogne svršiti i do­ biti kruh svoj. I na moju veliku radost, prvi je razred svršio s odlikom. Ja sam bio sretan otac, gledajući svoje dijete, kako lijepo napreduje i blagosivajući Mujagu Komadinu, koji je njemu i mnogoj drugoj djeci utočišta dao. Ali ne zakratko bi moja radost. Dobih neki dan Mujage Komadine obavijest, u kojoj me obavješćuje, da se je moj sin kroz čitavu godinu vrlo dobro ponašao i izvrstno učio, što svjedoči i njegova školska svje­ dodžba. Zatim, pri dnu dodaje Mujaga, da u za s v e to n e m o ž e m oj s in d o b i t i m je s t o za id u ć u g o d in u , pošto je došlo mnogo no­ vih molbi, za prvi razred, te stoga mora mnogim d ru g o š k o lc im a o tk a z a ti i mene, kao ro­ ditelja obavješćuje, da se zaranije pobrinem za svog sina. Eto, štovani gosp. to su mu bezrazlož­ ni razlozi, kojima mog sina baca van, da druge primi, s kojima će isto učiniti. Ne znam, što to znači. Ne mogu da sebi protumačim tu besmi­ slicu, kojom Mujaga pokupi jedne godine đake, a druge ih pobaca van, prepuštajući ih milosti i nemilosti sudbine. |a sam silno zabrinut za svog sina. Niti tamo, niti amo. Niti na zanat, ni u ško­ lu. Kod kuće opet najgore. Ne znam, kako je ovo Mujaga zamislio, ako je ovo uopće sa njego­ vim znanjem rađeno. Priča se, da je ovo djelo ne­ kih Mujaginih nasihačija, koji konvikt ne smatraju kao odgojilište muslimanske mladeži u islamskom duhu, nego središtem propagovanja onih musli­ mana, koji ispovijedaju ona načela, koja su po pra­ vilima spomenutog konvikta sasvim odatle isključena. Ja ne znam, a pošto mi je krivo učinjeno, imam pravo sumnjati. A Mujagu, mjesto da mu se zahvalim, mo­ gao bih kleti. Volio bih, da mi nije sina ni primio, jer bi ga poslao na zanat i sada bi mi bio osiguran i koji groš kući donio, A ovako? Rad bih bio znati, šta bi Mujaga odgovorio meni, šta ću ja sada sa mojim sinom. Ja mislim, da je bolje i čovječnije tridesetero djece primiti, te ih odgojiti i izvesti na pravi put, nego li stotinu ih dovesti na po puta i ostaviti. U ovom shičaju je Mujaga, ne dobrotvor, nego zlotvor i ubojica naše djecei koju baca u bijedu, a za to bi ga trebali mi očevi zvati na odgoromost. Eto, što je gosp. uredniče, te Vas molim da ml savjet pružite, oli pomoć, ako je moguće, te i da javnost o ovakim stvarima obavijestite, a ja Vam so u naprijed zahvaljujem na učinjenoj lju­ bavi i pomoči. Primite mi seiam od zabrinutog ocu N. N. Bihać, 2. augusta 1913. Prije 23. godine otvorena je u Bihaću II. na­ rodna osnovna škola ili ruždija. Ova je postojala sve do danas. No danas joj je opstanak tako uzdr­ man, da se je bojati da se sasvim ne zatvori. Stvar se sastoji u ovome: Prošlih godina bila je ruždija dupkom puna muslimanske djece ne samo iz Bihaća i okoline, nego i iz drugih kotareva. Danas pako to je sve druga­ čije: U prošloj školskoj godini bilo je dobrovoljno upisano u 1. razred ruždije 52 učenika, a u ovoj godini bilo bi ih upisano I preko 80, da nije naša ruždija dobila za učitelja i upravitelja Husein ef. Turančića, poznatog srbofila. Pošto je naša ruždija čisto islamska škola, koja se iz muslimanske sub­ vencije izdržava, to na njoj i treba i mora da bude učitelj i upravitelj musliman. No u osobi Husejin ef. Turančića, naš narod vidi većeg Srbina nego li muslimana. Mi nemamo ništa protiv toga, da Hu­ sejin ef. bude Srbin, ali smo protivni, da je on kao takav na našoj ruždiji, jer on sa svojim srpstvom ugrožava opstanak iste. Za dokaz ovoga najjasnije govori slijedeća činjenica: Kako gore spomenusmo upisano je lanjske godine dobrovoljno u I. razred 52 učenika, a ove godine samo četrnaest. Na dan upisa, 17. jula dogodilo se je, da ni jedan od poz­ vanih 300 roditelja nije htjeo da pristupi šk. komi­ siji i da prijavi svoje dijete dok je tu sjedio Husejin D” ŽltfKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . Strana ef., koji je bio došao sa svojim — ćirilicom popu­ njenim — izvadkom iz glavnog imenika. Istom kada je on, pun jeda, ustao i otišao sa sjednice školskog odbora, upisalo se je jedva 14 djece. Nije li ovo jasno, da narod nikako ne trpi srpstva u ruždiji, to se je javno manifestovalo na dan upisivanja djece u školu. Husein efendija je deset mjeseci kao upravitelj ruždije, a da se još kroz to vrijeme nije ni s jed­ nim građaninom muslimanom upoznao, dok se svaki dan kod njega u zbornici sakupljaju Srbi i srbofili. On je možda uvjerenja, da kad je u dobru sa „bratom" Dušanom Savića, „viče nadzornikom", da može biti učitelj i bez djece, ali se ljuto vara! Ovaj ću put poštediti njegova „brata" Dušana, a i druge, ali sudeći po postupku bratije svakako držim, da ćemo morati i njima posvetiti koji redak, jer i oni manje-više utječu na ruždiju. Šta više imao je upravitelj čašt i na ovogo­ dišnjem zaključnom ispitu ruždije, bez obzira na mnogobrojne posjetioce ispita, koji su gotovo svi bili hodže iz grada i okoline, zabraniti javno uči­ telju g. Salih ef. Abdiću ispitivanje iz obadvaju orijent. jezika, što je ove u veliko ozlovoljilo. No kako je radio, pokazalo se je. a i narod je na dan upisa svoju rekao. Pošto se je ruždija kroz 23 godine svoga opstanka upravo srasla s dušom naroda, to isti narod očekuje od zemaljske vlade, da će upravitelja ruždije poučiti, kako treba da se kao takav vlada i šta mu je prava dužnost Fevzi. Domaće vijesti. Kako Iz pouzdana vrela doznajemo, zatražiće Muslimanska Centralna banka od svojih dio­ ničara treću uplatu za svoje dionice i to još koncem ovoga mjeseca. Ova uplata iznosiće 20% , ili 20 kru­ na za svaku dionicu. Prema tome upozo rujemo naš svijet, da se pripremi, i da se oni, koji su kupili dionice ovoga našega zavoda pobrinu već sada, da Ih ovo zatraženje daljnje uplate na sateče nepripravne. Irtihali dari beka. Ovih je dana umrla majka Ibrahim bega, okružnog upravitelja i Dr. Ahmedbega Defterdarevića, kot predstojnika, te je njih i svu njihovu rodbinu zadesila golema žalost Merhuma bijaše plemenita srca i darežljive ruke, te je mnoga suza za njom potekla. Bog joj podi­ jelio rajsko naselje, a rodbini naše iskreno saučešće. Rahmetullahi alejha rahmeten-vasial Irtihali dari bekal Na 28. jula preminuo je naš vrli i opće štovani H. Mulla Ahmet-aga Edhemović, starac u 84. god. života. Rahmetlija je bio štovan od svih gradjana bez razlike vjere, jer je bio iskren, darežljiv i pobožan. Kao što su ga resile mnoge građanske vrline, tako je on i kao roditelj izvršio ozbiljno i savjesno svoju dužnost odgojivši svoje sinove valjanim, čestitim i krepos­ nim građanima. Da je bio opće štovan i ljubljen od svih građana, pokazuje ta okolnost, što je nje­ govoj dženazi i osim muslimana, prisutvovalo mnogo činovnika i zastupnika raznih zavoda i kor­ poracija katoličke i srpsko pravoslavne vjere. Neka je rahmetliji lahka zemlja, i neka mu bog podjeli mjeto u Firdevsu u ucviljenoj familiji saburl Rahmetullahi alejhi-rahmeten vasia. „ R e g u la c ija " B re g a v e . Primamo iz Sto ca: dok svaka općina nastoji svoj grad, da što bolje uredi i modernizira, pa bilo to sa gradnjom cesta, parkova, kuća ili regulisanjem korita od rijeka, koje teku kroz grad — dotlen naša na ažlost, mirno gleda, kako naši neki ovdašnji Srbi, gazde i općin­ ski vijećnici nasiplju korito Bregave sa šoderom i ostalim materijalom i tako nam prave uže korito iste rijeke ne pazeći na to, što to nanosi štetu s protivne strane baščama mnogih muslimana, a uz to još što mnogo pogrđuje lijepo napravljeni zid JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". ш �Broj U . ,Novi Vakat* od korita iste rijeke. Sumnjamo, da li bi to bilo dozvoljeno, da je činio koji od muslimana, te za to zahtijevamo od pozvanih, da se tom zbilja jed­ nom kraj učini i u ubuduće ovakovim stvarima viša pažnja posveti. S to čan in . Anketa za oprovozaciju Sarajeva. Sku­ poća, koja u Sarjevu dnevno raste i koja Sarajevo u tom pogledu ispoređuje sa evropskim velegra­ dovima, potakla je mnoge, da potr že tome lijeka, te je najposlije i gradsko poglavarstvo stvorilo zaključak, da se sastane ova anketa. Ova je anketa održana 4. o. mj. poslije podne u gradskoj vijeć­ nici pod predsjedanjem dvorskog savjetnika dra Frangeša, uz sudjelovanje nekih gradskih vijećnika, tajnika trg. i obt. komore dra Spahe, koji je išao u Zagreb da ovo pitanje prouči nekih grad skih činovnika i nekih trgovaca, koji su kao struč­ njaci pozvani. Dvor. savjetnik dr. Frangeš ističe najmarkantnije razloge skupoće, ispoređuje Sarajevo sa okolnim mjestima kao sa Derventom u pogledu mesa i mlijeka, gdje je meso sa 4 0% jeftinije, a cijena je mlijeka u Derventi 20—24 h, a u Sara­ jevu 36—40 h tako, da Sarajevo nadmašuje u tome i Beč. Preporučuje, da sama općina uzme ovo u svoje ruke, ali ne da time škodi malim tr­ govcima. Grad bi kaže trebao da osniva udruge (n. pr. mljekarsku udrugu) i ovim udrugama pruža pomoć, te bi se na ovaj način najlakše cijene regulisale. Dr. Spaho predlaže uvoz mesa iz Srbije, ali da ostane slobodna konkurencija i osvrće se na pojedine izvode dra Frangeša. Zatim je palo sa strane prisutnih više predloga. Na kraju anketa predlaže, da općiua mlijeko uvozi i prodaje u mljekarnama, da dobavlja meso i prodaje trgovcima uz limitirane cijene i da što više meliorira zem­ ljišta za povrće i da se snize cijene podvoza na željeznicama. Ovi će se predloži uputiti vladi i gr. zastupstvu. Iz službenog lista. Zemaljski poglavar ime­ novao je računarskoga asistenta Ferdinanda N o v a ­ k a računarskim oficijalom. Zemaljski poglavar imenovao je građevnoga računarskoga asistenta kod okružne oblasti u Trav­ niku Josipa Z a j i ć a računarskim asistentom i pre­ mjestio ga računarskom odsjeku u Sarajevu. Zemaljski poglavar premjestio je iz službenih obzira poreznog kontrolora Riharda S t a n i š i ć a iz Gacka u Tuzlu, a poreznog oficijala Josipa V r a n a iz Dervente u Gacko. Zemaljski poglavar premjestio je iz službenih obzira porezne oficijale Ljudevita L a s t r i ć a iz Dervente u Županjac, a Petra N i č e t i ć a iz Čajniča u Derventu. Zemaljski poglavar premjestio je iz službenih obzira poreznog vježbenika Emerika A ltm a n n a iz Fojnice u Sanski Most. Zemaljski poglavar premjestio je iz službenih obzira rudarskog pristava Ivana T u r i n u od ze-. maljskog geološkog zavoda u Sarajevu k rudar­ skoj upravi u Kaknju. Zemaljski poglavar stavio je školskog upravi-, telja H. Mehmed ef. A b d u la h e f e n d ić a u II. narodnoj osnovnoj školi u Brčkom na njegovu molbu u trajno stanje mira. Zemaljska vlada je oduzela poštanski debitza Bosnu 1 Hercogovinu periodičkom časopisu „Mucha“, koji izlazi u Varšavi. Saziv sabora. Beč, 5. augusta. (Brzojav „Hrvatskog Dnevnika"): Ovdašnji politički krugovi uvjeravaju, da će se sabor Bosne i Hercegovine sastati najdalje početkom mjeseca listopada. Ovda­ šnji su krugovi uvjereni, prema sadašnjim sigurnim činjenicama, da će sabor pokazati posvemašnju radnu sposobnost. M in ista r d olazi u Bosnu. Beč, 5. augusta. (Brzojav „Hrvatskog Dnevnika"): Kako Naš izvje­ stitelj iz pouzdana izvora saznaje, zajednički mini­ star financija vitez B i l i n s k i doći će u Sarajevo polovicom slijedećeg mjeseca. The Royal Biograph. S novim vrtnim kino-poduzećem ustrojeno je zabavište upravo po velegradskom uzoru te će isto dobro doći svima, koji vole uživati blage ljetne večeri na svježem zraku uz upravo zamamljive slike. Bogati raspored što ga to poduzeće dnevno donaša, obuhvaća sve grane kinematografske umjetnosti, od najektuelnijih dnevnih dogođaja pa sve do najzanimivijiv drama, vesele igre, nada sve smiješne lakrdije, prirodne i znanstvene, veoma poučne slike itd., itd. Ovaka su poduzeća u raznim velegradima osobito obljubljena, pa nema sumnje, da će si i to naše poduzeće u brzo pribaviti doličnu popularnost među ovdašnjim općinstvom, te postati sastajalište našeg građanstva. Kako je uz to u tom poduzeću dozvoljeno pušenje, gledaoci sjede uz prostrte stolove, a sama uprava poduzeća je u valjanim stručnjačkim rukama, si­ gurno je, da će u najkraće doba novi vrtni The Royal Biograph spadati među najobljubljenija po­ duzeća te vrsti. Uredovni (blagajnički) sati u Musliman­ skoj centralnoj banci za vrijeme ramazana poči­ nju u 9 sati. prije podne i traju neprekidno do 3 sata poslije podne. Zato se poslovni svijet, koji radi sa ovom bankom umoljava, da svoje potrebe kod lwike svršava u ovim uredovnim satovima. O k r e p lju ju ć i san prava je blagodat i neopho­ dno nuždan svakome. Što bolji Je krevet, tim bolji i san. Kod narudžbe perja i posteljine treba da se obratite jedino na poznatu i solidnu tvrtku. Razašiljajuća tvrtka S. B E N IS C H , Dešnizu br. 405 Češka, odavna je kao takova poznata, pa si je svo­ jom uvijek realnom i jeftinom poslugom stekla veliki krug vjernih mušterija i neograničeno pov­ jerenje. Nemojte stoga propustiti, kod potrebe perja i posteljine poručiti ilustrovani cijenik te tvrtke, koji se svakome badava otrpema. kada Luka Kljapić istupi da ga prijavi da je istu­ pio. Na 15. maja o. g. pogodio je moj zastupnik M. Kujundžullć kočijaša Husu Beširevića, a na 17. maja je istupio Luka Kljapić. Isti dan otišao je M. Kujundžulić g. oficijalu Tiljku da odjavi starog a prijavi novog kočijaša. Gsp. oficijal nije mu htio primiti ovih prijava i ako mu je zastupnik poka­ zivao generalnu punomoć, rekavši mu da ja moram sam, kada dođem, prijaviti. Moj zastupnik pozna­ vajući g. Tiljka i njegovo bezrazložno globljenje, nekoliko je puta išao da prijavi dotično odjavi, ali gosp. oficijal ga je uvijek odbio, te se zastupnik prituživao i Viroti, koji je zastupao g. podtajnika Mahaleka, ali je bilo sve uzalud. Na 23. maja, čim sam se povratio iz Sarajeva, otišao sam g. ofici­ jalu i odjavio dotično prijavio kočijaše. Na 29 maja pozvao me je g. oficijal i po svojoj staroj metodi globio me 40 K što sam mjesto 15. podnio odjavu dotično prijavu na 23. maja, te ne samo da me je globio, nego me je počeo u najoštrijem tonu koriti, kako ja tobože nikada ne prijavljujem momke. Sada neka pretpostavljeni prosude postu­ pak g. oficijala Tiljka. Š e r ifb e g F ilip o v ić . *) Za sadržaj ovoga dopisa uredntštvo ne odgovara. Jedino stalno vrtno kin em atografsko poduzeće u Sarajev u . S U R MOSTAR BflŠČfl ! Ч И Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. :-: Dnevno dvije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od 7>8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: Svaki treći dan novi raspored. ::: C ijen a m jesta: Reservirano mjesto za 6 osoba K 5-— I. m jesto .................................. „ 0-50 II. mjesto ...............................„ 0-40 Djeca 1 vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. Za tačnu poslugu, izvrstna jela i pića uz poz­ nato umjerene cijene poskrbljeno je. Možebitne pritužbe neka se odmah prijave na blagajni. Priposlano.*) Oficijal Tiljak u Ključu globio me je do danas nepravedno više od 80 K za bolesničku bla­ gajnu i nekakve prekršaje radi trodnevnog roka što ne bi radnika otkazao i prijavio, te me je isto tako opet osudio na 40 K za slijedeće: Luka Kljapić iz Ključa bio je kod mene kao kočijaš od godine 1911. do 1. maja 1913., te mi je tim danom otka­ zao. Pošto sam ja odmah iza toga otišao u Sara­ jevo, naredio sam svome zastupniku Muharemu Kujundžuliću, da mi potraži drugoga kočijaša i Politički pregled. N esuglasice m egju Srbim a i G rcim a. Stidslaw. Korr. javlja iz Atene: U zadnje vri­ jeme pojavile su se vijesti o nesuglasicama megju srpskim i grčkim četama. U istinu je bilo ovih zadnjih dana u Gevgeli i Carevu Selu sukoba megju Srbima i Grcima, ali ovi nijesu imali ni­ kakve dublje važnosti. Jače su djelovali dogagjaji, koji su se zadojih dana odigrali u Monastiru. Prema �,Novi Vakat* izvješćima, koja su na vladu stigla, srpski vojnici sU brutalno postupali sa grčkim podanicima. Takogjer su se dogagjaji u Pečevu neugodno dojmili vodećih vojnih ličnosti. Zadnji bojevi grčkih xeta proti desnom krilu bugarske vojske kod Pexeva i na Gavan planini, donijele su grčkim četama 0(,romnih gubitaka, jer je srpska pomoć, koja je bila ugovorom uvjetovana, izostala. Memorandum maćedonskih bjegunaca. Bjegunci iz Macedonije izabrali su odbor ve­ znom od učitelja i svećenika, koji je zaključio da svim poslanicima, Greyu i rumunjskom ministru predsjedniku preda jedan memorandum, u kojem se moli Evropa za Autonomiju Macedonije. Kolektivni korak sila u Carigradu. „N- F. Presse" od 4. augusta javlja, da bi l^rak velesila u Carigradu mogao sjutra uslijediti. Porta će bitt pozvana da primi kompenzacije za to što će Edrenu napustiti, a pod tim se naročito razumijeva ispravljanje prvobitne granice Enos— Midija i povišenje carine za 4 procenta. Engleski poslanik nije dobio još nikakvih instrukcija od vlade, te se iz toga zaključuje, da još u Engleskoj vlada mišljenje, da treba Tursku štediti. Sile se za dugo nijesu mogle složiti na ovaj zajednički korak. U više zajedničkih sjednica raspravljalo se je o tom kakve bi se mjere imale proti Turskoj podu­ zeti. Istom sada pokazala se je mogućnost neke jedinstvene diplomatske akcije, pri čemu se ipak ne misli da bi Evropa upotrebila kakva prisilna srestva proti Turskoj. Do sada nema ni govora o tome u Carigradu, da bi Turtka popustila u pi­ tanju Edrena i jedini uspjeh Evrope sastoji se u tome, da turska vojska ne prodire dalje na bu­ garski teritorij zadovoljavajući se sa Edrenom i Krkklisom. Zabrana Mahtnud Muhtar pašine knjige o balkanskom ratu. Djelo „Moje vodstvo u balkanskom ratu“, koje je napisao turski poslanik u Berlinu zabra­ njeno je za cijelu Tursku. Isto je tako zabranjeno svim novinama da donose izvadke iz te knjige. Ova zabrana je izazvala veliko uzbuđenje. Pregovori megju Austrijom 1 Rusijom. Austrougarska i Rusija slažu se u tome, da se Bugarskoj ne smije oteti veći dio onih tečevina što ih je izvojštlla u prvom ratu. Među Austrijom i Rusijom vode se pregovori, koji su potaknuti upravo ovim pitanjem podjele teritorija i na že­ lju ruskog ministra izvanjskih poslova Sazonova. Obje vlade podupiru u pogledu luke Kavale bu­ garske želje, dok je francuska vlada stajala dosad na grčkoj strani. što se tiče podjele Macedonije, to ruska vla­ da stoji na srpskom stanovištu, ali je dvojbeno da li će ona i ostati na istom stanovištu. Drži se da će Rusija konačno stupiti u tom pogledu na stra­ nu Bugarske i njene želje protiv zahtjeva Srbije, barem djelomično podupirati. Mogućnost odluke velesila. Prema držanju upućenih krugova u Bukareštu mir će se u svakom slučaju tu zaključiti. U najgorem slučajn ustanoviće se istodobno u mirov­ nom ugovoru da se neke posebne tačke spora, koje bi se pobliže označile, prepuste riješenju velesila. Zahtjev Liberala u Rumunjskoj. Rumunjski listovi izvješćuju o različnosti mišljenja, koja postoje između vlade i liberalnih stranaka u zemlji glede teritorijalnih zahtjeva Rumunjske. Liberalna stranka stoji na stanovištu, da se osvojeni predjeli moraju podijeliti na osnovu narodonosnog principa, te da je dužnost rumunjske vlade da zahtijeva od Bugarske i Srbije one pre­ djele, koji su napučeni kompaktnim masama Ru­ munja, kao Tmiok i Vidin. Liberalna stranka zastupa također mišljenje, da Rumunjska nema nikakvog interesa da Turska još više bude oslabljena. Položaj na Balkanu. Petodnevno primirje nije donijelo nikakvog rezultata. Još uvijek postoje velike opreke između predloga saveznika i protupredloga Bugarske glede granica. Ima vijest da je primirje produljeno za tri dana, te će se opet nastaviti pregovori o miru, gdje će Rumunjska, kako se drži, zauzeti odlučnije sta­ novište prema držanju saveznika, pošto je Bugar­ ska već pristala na zahtjeve Rumunjske. Međutim se javlja da jučerašnja i današnja vijećanja dele­ gata među sobom nijesu ni u koliko doprinijela da se zbliže stanovišta saveznika i Bugara, da bi se riješenje spora moglo i u glavnim potezima postići. I Grci i Srbi popustili su nešto od svojih prvo­ bitnih zahtjeva, ali to još nije dosta Bugarskoj. Drži se da će i Bugari svoje prvobitne zahtjeve ograničiti, ali će ostati pri zahtjevima da Orfano i Kavala pripadnu njima. Hoće li se između ovih divergirajućih zahtjeva saveznika i Bugarske naći koja srednja linija, koja bi mogla obje stranke za­ dovoljiti, to je pitanje. Svakako je važan događaj po­ stignuće sporazuma među Bugarskom i Rumunjskom, te se drži da će rumunjska vlada upregnuti sve sile da dođe do sporazuma među Srbima, Grcima i Bugarima. Ne uspije li rumunjskoj vladi da izmiri neprijatelje, to nije isključena mogućnost da bi evropske vlasti mogle intervenirati i riješenje graničkog pitanja u svoje ruke uzeti. Proti Turskoj nijesu poduzete još nikakve mjere, te pošto engleski poslanik nije dobio nika­ kvih instrukcija od vlade, to nije mogla uslijediti demarša kod porte. Turci međutim grozničavo rade na utvrđivanju Edrene i ne misli niko na povratak iz nje. U pitanju zadržanja Edrene jednako misli vojska, vlada i cijeli narod. Gubitci grčke vojske. Iz Atene se javlja, da se prema pouzdanim podatcima može ustanoviti, da je grčka vojska imala u ratu sa Bugarima^ oko, 35.000 mrtvih i ranjenih. Ako se tomu još doda onaj broj vojnika, koji je obolio, to će u svemu iznositi 40 posto­ taka grčke vojske, koja je za daljne operacije one­ sposobljena. Ovi ogromni gubitci, koji moraju biti isto tako znatni i na srpskoj i na grčkoj strani poka­ zuju do koje se mjere osjeća ovaj čas potreba za mirom među ratujućim državama. Brzojavi. Beograd, 5. augusta. — Iz Sofije je došla vijest, da je vlada odredila da se zatvori bivši mi­ nistar predsjednik Danev. On je optužen, da je neovlašteno upotrebljavao tajne fondove. Strana Broj 246/13. Natječaj. Na ibtidaiji sto I. K 600 novo otvoriti se imajućoj ženskoj u Bijeljini imade se popuniti mje­ mualima sa početnom plaćom od godišnje i besplatnim stanom. Molbe za pornje mjesto imadu se najkašnje do 25. augusta o. g. uz predloženje svjedočbi o svršenom darul-mualliminu i svjedočbe o trogodišnoj praksi na kojoj mektebi ibtidaiji predložiti potpisanom povje­ renstvu. U Bijeljini, dne 26. jula 1913. Kotarsko vakuf.-mearif. povjerenstvo. Prodaje se Mašina za pravljenje kupe i samara od ce­ menta, potanje upute daje M . REICH, n Gabeli (Hercegovina). A.M. Kurt Sarajevo Franje Josipa ulica br. 1 Preporučuje cj. obćinstvu svoju sortiranu radnju svakovrstnim likerima, bonbonima, slatkišima i šurupima Veliki isbor razglednica. Prave stambolske rahatlokume odprema u provinciju svaki dan poštom. Posluga brza i teina. Cijene u m jtrin i. Carigrad, 5. augusta. — Porta je upravila na svoje poslanike u inozemstvu cirkular, kojim ih poziva, da evropskim kabinetima jave za okrut­ nosti Bugara prema muslimanima i turskim za­ robljenicima i da upozore dotične vlade na uzrujanje, koje je radi toga nastalo u vojsci, te na posljedice, koje bi mogle iz toga nastati. Veliki vezir pozvao je jučer bugarskog delegata Načevića na portu i upozorio ga na istu stvar. Instrukcije poslanika ne slažu se, te stoga nije mogao uslije­ diti zajednički korak velesila kod porte. Neki poslanici poduzeli su napose korake i savjetovali turskoj vladi da isprazni Edrenu, a da za to traži ispravljenje granice Enos-Midia i druge kakve kompenzacije. Veliki vezir odgovorio je svima negativno. Govori se da je veliki vezir jučer formalno izjavio ruskom poslaniku da je Turskoj nemoguće Edrenu napustiti. Bukarešt, 5. augusta. — Pašić i Venizelos obratili su se na kraljeve Srbije i Grčke i zatra­ žili nove upute o eventualnim koncesijama u pi­ tanju granica novih područja. TRAŽI SE pod najam na više godina kuća s bašćom makar i u okolici Sarajeva. Poželjno uz to i njekoliko dunuma zemlje. Ponude na upravu ovog lista pod šifrom ,,Kuća“. �Strana 6. „Novi V akaf__________________________ _____________________________ J f o j Ц. �Broj Muslimanska kreditna kanka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 5"|, kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju naikulantnije. Privilegovana zemaljska banka :: Z A B O S N U I H E R C E G O V IN U , ~i uvela je novi način štednje, i :: --------- podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije može svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovajje način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije ta k o v a k u tija , d o s ta j e d o c i u b a n k u i ja v it i s v o ju a d r e s u ili p is a ti. �Вго| u Prva tvornica kola RDHCESIOIIIRflHI flBEHTUHHi POSAO Solihogo Nuhić i sinovi C E M H L U šn16- SARAJEVO. teiiiLU tt к . Bavi se svim agenturskim poslovima, na­ ročito posredovanjem kod prodaje kuia, gradilišta, zemalja u velikim kompleksima, šuma i majdana, te posredovanjem za iznajmljivanje stanova. Posluga brza i taina, provizija vrlo umjerena. Keicha i Lebherzi u Novom Sadu. Ha L i i a n u .t i h do ž ilje z n ič h e s ta n ic i. Najveće etovariSte različitih modernih kola I saonlca od najjednoetovnije d0 najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnju proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —liustrovanl cljenovnlci besplatno 1 franko. — Stara se kola opravljaju najbrlžljivije ili se na želju trampe. Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnika pisama od raznih posjednika i drugih, što dakazuje brzinu i tačnost u posredovanju. ■ « »штоша. вге Ho želi sta kupiti ili prodati, neba se obrati na — gornju adresu. Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI S a ra je v o Fruli toiljia ulica br. 1S. □ oa Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. NovoI NovoI Važno za majke Dr. Salom: Hajka i djetinja njega c ije n a K 2.50 neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Pozor! Hrvatska Centralna Banka ® za Bosnu i Hercegovinu. ® — = : = S A R A J E V O . -------FRANJE JOSIPA UL. - VLASTITA PALAČA. - FRANJE JOSIPA UL. ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTA. I TUZLI. ::: Najjeftinije posjetnice (Visitkarte) vjenčane i zarucne karte i sve tiskanice - za trgovce « ::: Potpuno uphčena dlonlčba glavnicu Z,000.000 R. - Pričuvnu ::: isblada Z70.000 H. - Ubipni utojcl ohc 3,000.000 H. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptfra mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. dobivaju se je­ dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svira trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. ~ Izdaje kreditna pisma. Zadružnoj liskari п™ SARAJEVO Iznajm ljije SAFES DEPOSIT uz najamninu počevši od 1 H mjesečno. ĆEMALUŽA BR. 62. Z E M flU S H O - RUP8LI5TE - ILIDZA ROD- U SARAJEVA RO SNI Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugiičnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. lniipHaitic 53 = Sezona od IS. svibnja [maja] do bunca rujna [septembra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno ▼ Vlasnik i izdavatelj: Z ad ru žn a tiskara, Sarajevo. DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. fv * Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/370c862c514df439cbb8a6d4f65bb478.pdf 087eb41f502ca334c3aff107ca8341b1 PDF Text Text I i I bs I im p ita nedjeljno i ™ srijedom I sabotom. UrednfStBO i upravo : Свшв: lula ulica broj GZ. : ♦♦♦ Telefon broj ■■■ - Rukopisi sc п еvraćaju. Ncfranhirana pisma ne p ri­ maju SE. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. jj Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 12. Objasnimo se. Da vidimo najprije u čemu se sastoji natražnjačtvo naše politike. Neki Srbi smatraju natražnjačkom politikom svaku onu politiku, kaja ne ide za tim, da se muslimani nacionalizuju u srpskom duhu. Ko ne osjeća srpski, ko ne misli srpski, ko ne teži istim političkim ciljevima, kojima teže Srbi, taj je kod njih natražnjak. Muslimani bi morali, bez obzira na držanje i postupanje Srba prema njima u prošlosti i sadašnjosti osjećati srpski, oni bi trebali interese muslimanskog naroda i interese zemlje sa stanovišta srpskih interesa prosuđivati, oni bi morali gojiti one političke aspiracije, koje PODLISTAK. Pismo Mustafa-Fazil paše sultanu Abdul-Azizu. (Nastavak.) Istina je da moralna snaga naroda nije jedina sila na ovome svijetu, gdje i zločin ima svoje oružje i svoju moć. Ali moralna snaga je prva moć, bez koje se ne mogu zamisliti jake države, pošto se ista mimo sve druge uspjesima i pobjedama jača, dok se sve druge troše i slabe u svojoj vla­ stitoj pobjedi. Tako je, Veličanstvo, ovo uvjerenje da u našoj rasi slabe osjećaji ponosa, časti i dostojan­ stva jedan predmet gorkoga razmišljenja za sve građane, za sve one, koji žele Vašu slavu i slavu domovine. A kojim čudom bi se ti osjećaji, pa ma kako se oni srasli s našom rasom, mogli i uzdržati, kada su Vaši otomanski podanici, dijeleći pravedno sudbinu svojih sugrađana kršćana, izlo­ ženi svakakovim zlostavljanima, svakakovim ne­ pravdama, svakakovim hirima i globljenjima od činovnika, koji ne ovise o Vašoj vlasti nego samo po imenu, pošto Vi ne možete znati da li se oni pokoravaju Vašim očinskim odredbama. Pošto u Turskoj nema javnoga mišljenja, to su nebrojeni agenti Vaše vlade neodgovorni pred javnim mišlje­ njem, a po tom neodgovorni i pred Vašim Veli- I СИЧ в Godina 1. Sarajevo, 9. avgusta 1913. Nama se sa jedne izvjesne strane vječito impu­ tira da tjeramo nekakvu natražnjačau, nekakvu feudalističku i egoističnu politiku. Predbacuje nam se, da masu našega svijeta zavaravamo i zavodimo, da joj one stare i preživjele nazore o životu i o svi­ jetu podržavamo, te joj smetamo da se osvješćuje u duhu modernog vremena. Nama se prigovara, da vitalne interese našega naroda zanemarujemu, bra­ neći isključivo begovske i aginske interese. Ali što je najgore, nama se podvaljuje da ometamo rad i nastojanje oko zbliženja Hrvata i Srba. Mi smo dakle kamen smutnje i mi smetamo, da ova dva elementa ujedine svoje sile i razviju zajednički svoju djelatnost za dobrobit zajedničke im domo­ vine. Da vidimo koliko u ovim svim prigovorima i podvalama ima istine, moramo se na svaki ovaj prigovor bar sa nekoliko riječi osvrnuti i ukratko se objasniti. goje Srbi, ako hoće da ih ti Srbi nazovu napred­ njacima, a njihovu politiku, makar ona bila i najreakcionarnija u drugom kojem pravcu, naprednjačkom politikom. Odlučimo se sada definitivno za jedno ili za drugo: ili za onu politiku, koju Srbi nazivaju na'.rcžnjačkom, a koja se osniva na našoj historijskaj individualnosti i na interesima našega kulturnog i gospodarskog života i razvoja, ili pak za onu politiku, koju oni zovu naprednjačkom, a koja se osniva na promicanju jedino i isključivo srpskih nacionalno političkih interesa. Feudalistička politika po njihovom shvaćanju jest politika branjenja i zaštićivania muslimanskih interesa. Naš list ima zadaću, da štiti zakonita prava svih muslimana, pa bili oni age ili zanatlije, trgovci ili begovi. Mi u toj staleškoj razliki ne pravim o nikakvih iznimaka, jer su nam jednako na srcu prava i interesi svih muslimana. Ako mi dakle dignemo svoj glas u obranu prava jednog musli­ manskog nastavnika, koji je od Srba napadnut; ako mi jednu riječ spomenemo u zaštitu imetka kojeg muslimanskog posjednika; ako mi radimo na osni­ vanju muslimanskih kreditnih zavoda da podignemo našega poljedjelca, zanatliju i trgovca; ako mi nasto­ jimo, da tog istog poljodjelca, zanatliju ili trgovca iz gazdinskih lihvarski", pandža nsU>bodimQr .gQVQd nam se, da mi tjeramo feifdalističku politiku. Mi smo po njihovom mišljenju u bludnji i ne shvaćamo kako treba svoje vlastite interese, jer braniti inte­ rese muslimanskog nastavnika ili posjednika, musli­ manskog seljaka, trgovca ili obrtnika ne znači drugo nego potpuno neshvatanje svojih pravih interesa. čanstvom; nema ništa, što ne bi bilo dozvoljeno ovim nižim tiranima. Vaši podanici dijele se dakle u dva razreda: nemilosrdni tlačitelji i potlačeni bez milosrđa. Prvi nalaze u neograničenoj vlasti, koju Vi vršite, pobude za sve opačine, a drugi se kvare opasnim doticajem sa svojim gospodarima. Oni su bez prestanka prisiljeni da se pokoravaju najgnjusnijim hirima, ne mogavši svoje pravedne tužbe donijeti do podnožja Vašega prijestola, (jer bi njihovi tirani taj priziv na Vašu vlast smatrali najgorom pobunom) te primaju navike neizlječivog moralnog kukavičluka; moralni kukavičluk pako rađa, kao Jšto je poznato Vašemu Veličanstvu, grdobu od srca i slabost duha. Krv osamlijska je tako bogata, tako veledušna, da će nam bez sumnje ostati uvijek jaka domo­ vinska ljubav sa svim svojim žarom i sa svom svojom plemenitom požrtvovnosti; ostaje nam i vojnička hrabrost i prezir smrti; ostaje nam na­ pokon naša tradicionalna ozbiljnost i ona vedra iskrenost i vjernost, koja je obilježje turskog ka­ raktera i koja je učinila da priznajemo i nada sve cijenimo načelo jednakosti. Ali mogu li ove krijeposti vječno odolijavafi strašnim iskušenjima1? A isčeznu li jednog dana, onda nema više lijeka našoj propasti. Uz moralno slabljenje turskih i kršćanskih naroda carstva moram Vašemu Veličanstvu istak­ nuti još ne samo njihovo neznanje, nego i njihovu intelektualnu izopačenost. PR VA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU iMTON SZIRM9V, PretplatHE cijene: Za Saraisio H I I,- 7.- 3.50 S a d D sta E D m u h u iu H IG .-B .-l. Za pokrajinu H 16.- 8.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Mi moramo sebi dokazati da smo nesvjesni i ne­ zreli, da sami sobom ne znamo upravljati, te dopu­ stiti da nam Srbi budu vođe u životu i politici. Ako hoćemo da nas Srbi ne nazivaju feudalcima, moramo dozvoliti da se muslimanski imetak krade, pali i otimlje, moramo šutiti, kada koji musliman na svom dobru od njihove ruke pogine, moramo s njima zajedno sipati drvlje i kamenje protiv sva­ kog onoga, koji se ne može da zagrije za srpsku nacionalnu misao, trebamo odobravati nerede i neza­ konitosti u „Gajretu* i aplaudirate onim divljim izgredima njihovih plaćenika, moramo najposlije ravnodušno gledati kako njihovi lihvari gule naš svijet i upropašćuju ga. To bi kod njih značilo dobro shvaćanje pravih narodnih interesa, to bi bila „prava narodna" politika. Žalimo, vjerujte nam da iskreno žalimo, što se nijesno dotle osvjestili i što se po svoj prilici nećemo nikada moći do te granice osvjestiti. Mi ćemo, kako sve prilike govore, i u buduće i uvijek tjerati onu „feudalističku" politiku, radi koje se vi na nas obarate. Što se tiče jedinstva Srba i Hrvata, mi izjavlju jemo, da smo prvi pristaše te ideje, a evo zašto: Mi smo osvjedočeni o tome, da će se svi musli­ mani vremenam nacionalizovati, te da će ih biti, koji psietaju 4 uz jednu i us d ragu nacionalnu misao. Bude li i nadalje postojao dosadašnji antagonizam između Srba i Hrvata, to će se muslimani među sobom morati podijeliti u dva tabora, dok Srbi i Hrvati ostaju za sebe kompaktna cjelina. Oni će u borbi, koju vode međusobno Srbi i Hrvati pristajati uz jedne i uz druge, prema tome, kako se koji Veličanstvo! Kada su naši djedovi došli u Evropu, oni nijesu imali kakvog opsežnog znanja, ali su imali onaj jaki i zdravi razum, koji je pri­ rodni plod zdravih i jakih duša; šta više oni imađahu onaj aktivni duh bez lažne vještine, koja bijaše karakteristična onim rasama, što bježahu pred našim atovima. Ali, na žalost! Talenti se suše pod jednim vladavinskim mehanizmom, koji ništa ne dopušta inicijativi građana. U Vašemu carstvu, Veličanstvo, osmanlijski narodi primili su možda više nego nekada grčki narodi one kobne utiske tradicionalnog despotizma upravo stoga, što je despotizam u jačoj opreci sa njihovom pravičnosti i sa njihovim prirođenim dostojanstvom. Mi smo taki, da cijeli svijet zadi­ vimo jednostavnom veličinom naših ideja, ili pada­ mo u neku vrstu fatalne ukočenosti, nemajući više nikakvih ideja. Nastave li iste prilike svoj tok i dalje, to mi uskoro nećemo moći naći u osvajalačkoj rasi ljudi, koji su sposobni da vladaju i upravljaju. Međutim mi živimo, Veličanstvo, u jednom vremenu, gdje vlast pripada najinteligentnijima i najprosvjetljenijima. U svoj Evropi svako se živo zanima sa narodnom prosvjetom, dapače i one vlade, koje joj manje brige posvećuju, pokazuju se kao da narodnu prosvjetu smatraju jednom po­ trebom, koja nadilazi sve druge potrebe. Ja bih mogao Vašemu Veličanstvu navesti jednu taku TUORHJCn flSFULTR, LJEPLhHE ZO O ' J (DOCHPBPPE), TVORNICO CEMENTNIH CIJEVI I M CEMENTNE HORE. TELEFON BROJ Z!9Tehnički savjetniki Ingenicur Dr. Jovo Simlć. �Strana 2. bude osjećao, a to znači trošenje sila i slabljenje snage, koju bi oni trebali na jednom mjestu koncentrisati i za svoju sreću i napredak upotrebiti. Pa ne samo da će se muslimani među sobom podijeiiti i svoju energiju pocijepati, nego će se i sami među sobom zavaditi i jedni protiv drugih borbu povesti. Ublaži li se oprečnost između Hrvata i Srba, te dođe li do jedinstva i sloge među njima, to će svakako i nama biti bolje. Mi dakle nemamo nikakvog interesa, da ometamo slogu i zbližavanje između ta dva elementa, šta više naš interes zah­ tjeva, da radim o da do toga što prije dođe. Po našem mišljenju pravi uzrok te nesloge jesu oni isti Srbi, koji nama prigovaraju, da im slogi na put stajemo. Treba samo pogledati na njihov rad kroz ovo nekoliko godina ustavne ere i na njihovo držanje prema svemu, što ne nosi na sebi srpskog obilježja, pa će se odmah vidjeti, gdje je pravi uzrok te nesloge. Ako iskreno želite slogu i jedin­ stvo, promijenite i ublažite malo onu oštrinu va­ šega nacionalno-političkog programa. Sloga je bez sumnje onoga časa postignuta, kada ju vi iskreno i pošteno zaželite i kada dokažete da ju ne tražite pod znakom srpske hegemonije. Neka fakta govore. M o tto : Bolje je imati pa­ metna neprijatelja nego li bedasta prijatelja. S. — Ova izreka pala nam je na pamet čim smo pročitali „izjavu” „Gajretova” revizora g, M. Hadžialića. Kako mogu biti ljudi nedošljedni sami sebi i svojim riječima, najbolji je dokaz g. Muhamed Hadžialić. Da dokažemo: Čovjek, koji se kao revizor „Gajretov” zgražao, kad smo mu pružali dokaze nezakonitosti i ne­ urednosti u vođenju knjiga u „Gajretu”, koji je pače na temelju tih naših upozorenja pravio notice i interpelirao u odborskim sjednicama, čovjek, koji u zadnjoj odborskoj sjednici iz­ javljuje (doduše mumljajući) da on ne može za tako kratko vrijeme s a v je s n o pregledati knjige i predlaže, neka knjige pregleda odbor ad hoc, kojega treba da izaberu članovi na skupštini, čovjek, koji javno na skupštini izjavljuje, da u vođenju posala u „Gajretu" ima neurednosti, čovjek koji piše ispravak u „Srpskoj Riječi” da on nije u skupštini dao izjavu prema čuvenju, nego prema vlastitim pronalascima, čovjek, koji napiše izjavu zemlju, na pr. Švicarsku, gdje bi se teško našao koji građanin, koji ne zna čitati i pisati. I sama Engleska, premda joj je na čelu aristokracija, koja se vrlo sporo rastavlja sa svojim privilegijama, izvršila je u 25 godina upravo gigantsko djelo u širenju prosvjete u narodu. Pruskoj pobjedi nad Austrijom u Sadovi nije možda ništa drugo uzrok nego to, što je Prusija imala prosvjetljeniji narod nego li Austrija. Možemo li mi dakle dopustiti da opadamo inteligencijom, kad se najviše država Evrope diže i napreduje pomoću žrtava? Ali nemojte se u tome varati. Da se raširi prosvjeta u Vašem carstvu, nije dosta da se po­ svuda u državi osnuju škole, koje će ostati puste ili koje će pohađati samo djeca potištenih roditelja. Prvi učitelj naroda, učitelj koji stvara temelje prosvjete i kojeg ne može ništa nadomjestiti, jest sloboda. Narod, koji živi u ropstvu, prezire znanost od koje nema nikakve koristi. Samo onda, kad narod ima svoja dobro zajamčena prava, traži on prosvjete i znanja, da se s njim posluži. Neznani i podjarmljeni narodi jesu kukavički i izdajnički narodi. Veličanstvo! Opadanje moralne snage i inte­ lektualne jakosti nijesu jedine rane našega sadašnjeg Broj 13}; __________________„Novi Vakat*___________________ da je tiska, pa onda mu „Presidijalni bireau” na­ ređuje, da on jednostavno ignorira napadaje „Srp­ ske Riječi”, a da ne daje ni ispravka ni izjave, taj eto čovjek osam dana nakon skupštine pljuje na sve što je rekao i činio, i na začuđenje svega svijeta, koji je bio na „Gajretovoj” skupštini — pa dapače na začuđenje i samoga gosp. Stijepe Kobasice, izjavljuje, i to u „Srpskoj Riječi”, kojoj on sada već nije činovnik bosanske vlade — da je ono neistina što se o „Gajretovom” odboru go­ vori i dokazuje i kuša izvući odbor iz neprilika, u koje ih je on sam potpuno ispravno bacio. Žao nam je, da nemamo pri ruci onoga broja „Srpske Riječi”, gdje je gosp. Muhamed Hadžialić pokazao šta on „zna”, umije i može, pa da analiziramo sve stavak po stavak, i da mu po­ kažemo kako i u toj „izjavi”, koju je kovao čitavu sedmicu, pada iz protuslovlja u protuslovlje i mjesto uspjeha, kojega je htio postići izvlačeći „Gajretov” odbor iz stupice, postigao je upravo protivno, jer je sa ovom „izjavom” uvjerio i onoga, koji nije bio na čistu, da li u „Gajretu” imade ne­ korektnosti i protuzakonitih čina, uvjerio je sada baš svakoga, da „ima nešto trulo u državi Danskoj”. Treba ovu „izjavu” g. Muhameda Hadžialića — revizora „Gajreta” — dobro i pomno pročitatii, pa će se o tome svatko najbolje iz te „izjave” uvjeriti kakav „red” i „rad” vlada u današnjem odboru toga našega društva. Za to mi preporučamo našim istomišljenicima i svakom drugom dobroželitelju našega napretka, da pročita ovo „remek djelo” „Gajretova” revizora”, koji „stručnjački” dokazuje, da u „Gajretu” ide sve u redu. Gospodin Muhamed Hadžialić sam priznaje, da se nije posve odbor pripravio ni za 29. a kamo li bi se — veli — pripravio za 18.! Priznaje dakle, da je bio baš on nesavjestan: jer — ako se nije sve bilo pripravilo, on je kao „sachverstandiger Revizor” morao na to u prvom redu upozoriti odbor, a onda reći skupštini jasno i otvoreno, da odbor nije priredio za skupštinu materijal kako bi to morao učiniti, a ne onako furtimaški proašikovati i desno i iijevo i reći i našao sam u neredu U onda naglasiti „blagajnu sam pronašao u redu”. Ta on sam priznaje u toj svojoj „izjavi”, da ne drži zloporabom, ako se kome dade legitima­ cija, a on i nije član društva. Bravo gospodine revizorel Gospodin Muhamed Hadžialić — veli — da je u nekim sporednim knjigama bilo brisanja, trganja listova, polijepljivanja i t. d., pa se kao „stručnjak” usugjuje reći, da je to ništa, jer — veli može se to i u većim zavodima desiti. Da, g. re­ položaja. Mi moramo voditi posvuda očajnu borbu protiv bijede. Više puta ste i Vi sami morali steći gorkih iskustava radi siromaštva Vaše blagajne. Više puta ste Vi sami morali zastrepiti, kada bi pali u takovu nepriliku, da ne možete isplatiti svo­ jih četa i svoga činovništva. Više puta je skromnost plaća, koje država daje svojim službenicima, mo­ rala rastužiti Vaše očinsko srce, jer Vi dobro znate, da činovnici na istoku ucjenjuju narod, ako nijesu dovoljno plaćeni. Ali financijske neprilike Vaše vlade ne bi same po sebi puno šta značile, kada one ne bi odavale općeg položaja. Vlada Vašega Veličanstva jest na pošljetku jedna jedinica od svih onih, koji žive sa najskromnijim budgetom. A zašto taj siromašni budget tišti državu? — Najprije radi toga, što se porezi pobiru na najgori način, ali još više radi toga što je narod, ne znajući ništa i radeći malo, zapao u bijedu i nevolju. Tako su podanici Vašega Veličanstva postali nesposobni da udovolje svojim javnim dužnostima, koje bi svagdje na drugom mjestu bile lake. Industrija, trgovina, poljodjelstvo sve opada u državi. Izgleda da je ovdje narod izgubio po­ trebu i znanje da proizvađa; narod vidi svoju bi­ jedu, ali ta bijeda ne može da pobudi u njemu energije i da ga potjera na rad. vizore, može se, ali se to n e s m i j e desiti, jer valjda kao stručnjak možete toliko znati, da se u knjigama apsolutno ne smije brisati, nego se je­ dino može kriva stavka prekrižiti olovkom ili tin­ tom i to tako, da se uvijek vidi i zna šta je tuđe bilo napisano. A da se smiju trgati i listovi iz knjiga, pa da se može polijepiti list po listu, tako se napiše na novi list štase hoće, a nitko ne smije ni pitati šta je bilo na starom listu, to je najnoviji pronalazak najnovijeg knjigovodstva po najnovijem „stručnjaku” gospodinu Muhamedu Hadžialiću, re­ vizoru „Gajreta”. Uvvjereni smo, da ni gospoda njegove kolege Burek i Džebo nebi mogli ovako što izvaliti. A biti ćemo slobodni pa ćemo upitati gospo­ dina revizora Muhameda Hadžialića, jeli to malen­ kost i jeli to pogreška u sporednim knjigama, ako su gg.: Vejsilaga Zildžo, Huseinaga Tabaković, Avdaga Nijemčević, Sulejmanaga Nijemčević, Avdaga Zubčević, Ahmed Babić, Pašo Vila, Mušan Kahvemujić itd. itd. upisani 1. januara 1913. i platili čla­ narinu za januar odmah kod upisa dakle 1. januara i onda redovno svaki mjesec plaćali članarinu i dobivali kupone — koje i danas imadu — a dne 15. jula A913. kada se dolazi i pita za njih, poslovogja „Gajreta” tvrdi da oni uopće nijesu ni upisani jer ih nigdje u knjigama nema. Pa kad se u prisutnosti onoga, koga su gorerećena gospoda svojevremeno poslali da ih upiše i onda da pita za legitimacije, pronagje kada su upisani onda ih se istom uvodi u knjigu i kad se opet do osam dana dolazi urgirati legitimacije, go­ vore gospoda iz „Gajreta” da oni ne mogu dobiti legitimaciju jer nijesu platili za jedan mjesec (rekoše najprije februar, a onda mart) i kada ostadoše pri svojoj tvrdnji o urednosti vogjenja knjiga, onda im dotični pokaza sve kupone i to od januara pa i za juli, onda se pokunjiše i izvadiše legitimaciju. Gospodin će revizor dozvoliti, da knjiga čla­ nova u jednome društvu kao što je „Gajret” ipak nije sporedna knjiga. Po shvaćanju je g. revizora Hadžialiću ništa, ako se jednoga člana n. pr. g, Muhamed ef. Džabiju zaduži i knjigama sa K 5*— i uskrati mu se legitimaciju radi toga duga, a kada on donese sve kupone od kad se upisao u „Gajret” pa i onaj za mjesec juli o. g. i tako im dokaže da on nije dužan ni jednoga filira, onda se u „Gajretovim” knjigama briše njegov dug i daje mu se legitima­ cija. Gospodin će Hadžialić valjda dozvoliti, da je ovih pet kruna moralo proći kroz blagajnu ili prije ili sada, ili je negdje „zginulo”, a to gospo­ dina revizora Muhameda Hadžialića ništa ne smeta Evropejci se stoga ne ustručavaju da napadnu i našu rasu i našu vjeru. Oni nam kažu da mi nijesmo ni za što drugo sposobni osim za voj­ ničku službu, a da nam fatalistička dogma slabi našu aktivnost. Ali naša je rasa kao što i druge ljudske rase; ako je započela svoj život sa voj­ ničkim heroizmom, to je stoga što je morala da zauzme jedno mjesto na suncu; ona nije u tome pogledu ništa drugo učinila, nego što su prije nje radili Franci, Germani i Arapi. Ljudska djelatnost, razvijala se ona u ratu ili u industriji, uvijek je jedna i ista sposobnost. Najhrabriji narodi postanu i u industriji nadmoćni, ako ih kakve kobne pri­ like s njihova pravog puta ne odvrate. Nepobitne dokaze pruža nam za to Francuska i Engleska. Što se tiče naše vjere, ona se ne razlikuje od drugih vjera u tome, što se klanja pred suverenom i tajanstvenom voljom providnosti. Kršćani imaju također jednu dogmu, koja je sama za se toliko fatalistična koliko sve naše skupa, a to je dogma Milosrđa. Njihov apoštol sv. Pavao učio je njih, da je čovjek u rukama Božijim kao lonac u ru­ kama lončara. Ali to ih ipak nije smetalo, da raz­ viju neobičnu energiju u radu i proizvađanju. U tome bi ih mi trebali mudro oponašati. (Nastavit će se). Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 12. Strana 3. .Novi V akaf da Izjavi, da je on savjesno pregledao knjige i blagajnu našao u potpunom redu I Ili je možda u redu kada . . . ali, ovako bi mogli nabrajati i donositi fakta kroz sve stupce našega lista, ali držimo, da je i gospodinu „sa­ vjesnom* revizoru „Gajreta" Muhamedu Hadžialiću za danas dosta. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. Sedma sjednica vak. mearifskog sabora držana je 27. jula. Sjednica je započela čitanjem i verifi­ ciranjem zapisnika prošle sjednice, a iza toga se je prešlo na doevni red: izvješća pojedinih izvjes­ titelja. Mufdtiš izvješćuje o pregovorima vak. pro­ svjetnog odbora sa ulema-medžlisom glede refor­ miranja medresa i darul-muallimina, te ističe, da je postignut sporazum u ovim tačkama: I. U pitanju ujedinjenja medresa^ Ulema-medžlis se je izjavio solidarnim sa vak. odborom glede ujedinjenja medresa pod onim, modalitetima, kako su ih izložili vak. saborski članovi, ali je pridržao sebi pravo stavljanja predloga, da se ostavi i jedna niža medresa u dotičnom okružnom mjestu, ako se pokaže potreba. Sabor je uzeo na znanje ovo izvješće i usvojio reformni plan za medrese onako, kako ga je ulema-medžlis u svom dopisu od 1. februara 1812. izložio. na edžri-misl iblag učini. Ovo je poznato našim kadijama, pa se on nada da će oni podjeljivati izmi-šerije za prodaju mukata. Direktor ističe potrebu da se ova stvar još bolje prouči i ispita, te predlaže da se izašalje po­ sebni činovnik u one kotareve gđe ima većih mu­ VI. Za pregovora o darul-muallim inu postig­ nut je sporazum, da uprava toga zavoda bude u kata, pa da se taj činovnik sporazumi sa vakufskim rukama sab. odbora, odnosno sabora, a da vrhovni povjerenstvim a i kadijama dotičnih mjesta, kako bi nadzor vrši ulema-medžlis. Sabor je uzeo ovo iz­ se ta stvar imala urediti. Nakon dulje debate o ovom predmetu sabor je stvorio zaključak, da ured sab. vješće na znanje. Nadalje je odbor stavio ulema-medžlisu predlog odbora istraži pitanje mukata i ispita vlasnike koliko će koji za izvlastbu mukate dati. Nakon toga će se da se osnova ulema-medžlisa o reformisunju darulmuallimina upotpuni u tom pravcu: da se darul- o svemu izvjestili sabor, koji će onda odlučiti o mualimin podigne na nivo državne učiteljske škole, prodaji pojedinih mukata. Iza toga je sjednica zaključena i slijedeća ureili da bar bude približno odgovarao toj školi; da se otvori tečaj za pedagogiju i da nastava traje čena za 28. jula 1913. razumu sa sab. odborom. Sabor je također pri­ hvatio predlog, da se ulema-medžlis obavijesti, da je njegov program usvojen, te da se od istog za­ traži prešan predlog, gdje bi se imalo započeti sa otvaranjem okružnih medresa. 4 godine. Odbor će staviti predlog saboru, da se izvedenje reforme prepusti ulema-medžlisu i sab. odboru, a poradiće i o tom, da sabor votira koju svotu u svrhu eventualnog sazivanja ankete, da bi se to pitanje što bolje i svestranije proučilo. Što se tiče nastave u vjerskim predmetima, to se ulemamedžlisu ostavljaju slobodne' ruke, te može neke vjerske predmete prenijeti u darul-muallim in, a može ih ostaviti i u medresama, pa da se u darul-muallimimi uče tada samo svjetovne nauke. Ulema medžlis je također toga uvjerenja, da bi trebalo nivo naobrazbe kod darul-muallim inaca podignuti. On je stoga stavio svoje uslove glede najnužnije prednaobrazbe u vjerskim predmetima, a neka sabor to učini u pogledu svjetovnih pred­ meta. Nadalje je ulema medžlis mišljenja, da darulmuallimin treba nositi karakter vjerske škole i da nastava ne traje više od tri godine. Sabor je ovo usvojio i primio predlog odbora, da se izvedenje reforme prepusti ulema-mežlisu i sab. odboru, da se trošak za anketu podmiri iz naslova „Reformi­ ranje medresa" i da reforme stupe u život još početkom ove školske godine. II. Glede nastavničkog osoblja. Nastavničko osoblje za svjetovne predmete uzeće se između srednjoškolskih profesora, a u drugom redu između učiteljstva trgovačkih šhola, pri čemu će se paziti, da po mogućnosti učitelji budu muslimani. Kvali­ fikacije nastavničkog osoblja kao i njihova prava i dužnosti biće ustanovljena posebnom pragmatikom, koju će ulema-medžlis izraditi i saboru predložiti. Direktor referiše o molbi Izet ef. Perteva, biv­ Sabor je i ovo izvješće uzeo na znanje. III. Glede nastavnih predmeta, koje je sabor šeg vakufskog tajnika, kojom moli, da mu se dade neka otpremnina u obliku nagrade. Saborski odbor takogjer primio na znanje. IV. Glede nastavnog programa medresa. Va- nije glede ove molbe donio nikakvog konkretnog kufsko-mearifskt sabor je mišljenja, da bi se u na­ predloga, ali bi ipak trebalo ovoj molbi u nekoj stavnoj svrsi ulumi-dinijje uzelo osobitog obzira mjeri udovoljiti. Od strane saborskih poslanika stavljeni su u na naš socijalni i gospodarski razvoj, a to isto ovoj stvari četiri predloga^ mišljenje zastupa i ulema-medžlis. za 350 K 1. predlog Mustafa ef Sefića Glede rasporeda predmeta označeno je, da se „ Šaćir ef, Grebiđele „ 500 „ 2. fikh počima u V. razredu i predaje tri sata sed­ „ Mahmutage Rešidbegovića „ 800 „ 3. mično, što se ne slaže sa zapisnikom ankete. 4. „ Mustajbega Halilbašića „ 1000 „ Što se tiče nastave u ulumi-arebijji istaknuta Pošto je Halilbašić kod stavljanja ovih pre­ je potreba razumijevanja vjerskih i naučnih djela kao i lakših literarnih sastavaka, te se nastava iz dloga na glasanje svoj predlog povukao, to se je arapskog jezika ustanovljuje na 45 sati sedmično. sabor imao da odluči za jedan od prva tri predloga. Glede turskog jezika traži se poznavanje turske Za prva dva predloga glasala je manjina, te je prema književnosti, te usmeni i pismeni izražaj misli na tome usvojen predlog Mahmutage Rešidbegovića. Iza toga izvješćuje direktor o radu i zaključku ovom jeziku. Broj sati na sedmicu izlazi na 50. Izaslanstvo vakufskog sabora drži da bi broj sati odbora, koji se je bavio ispitivanjem mukata. Veliki iz nastave turskog jezika trebalo reducirati, a broj iznos ovih mukata ima u zaostatku, te je odbor sati u nastavi arapskog jezika povećati. Ulema- došao do osvjedočenja, da je nemoguće ove mumedžlis ostao je pri svojoj osnovi sad za sad, dok kate redovito i pravilno utjerivati, pa je stoga u se nebi pokazala potreba, da se u tom pravcu pro­ principu zaključio, da se ove mukate prodadu. Ali vede promjena programa. Sabor je jednoglasno o načinu prodaje pokazala se je razlika u mišlje­ njima, te su jedni za to, da se za svaki pojedini primio program ulema-medžlisa u cjelosti. V. Glede načina obuke. Zn turski jezikslučaj po- traži izni-šeri, a drugi su protiv toga, jer bi primljena je nova metoda obuke, a što se tiče arap­ to traženje izni-šerije za svaki pojedini slučaj pro­ skog jezika, zadržana je, kako izgleda stara metoda. daje bilo skopčano sa velikim poteškoćama. Bahtijarević odobrava prodaju mukata, ističući Na primjedbu da bi i kod obuke ar. jezika trebalo prihvatiti novu metodu i nove knjige, odgovorio je potrebu, da se te prilike već jednom srede, te zago­ ulema-medžlis, da je stim sporazuman, te da bi za vara predlog odbora da se mukate prodaju sa nabavu knjiga, koje moraju biti jednake za sve izni-šerijom. Poslanik Mujezinović naglašava da u zapisni­ okružne medrese, trebao sabor votirati potrebnu svotu, a tako i za troškove ankete, koja bi se cima prosvjetne ankete, koja je bila sastavljena od eventualno u tu svrhu trebala sastaviti. Sab. izas­ samih članova ulemanskog staleža, stoji da ima dželanstvo izjavilo je, da će tu stvar kod sabora po­ vazi-šeri za prodaju mukata. Predsjednik veli, da se mukatai-kadima mora pre­ dupirati. Sabor je usvojio ovo stanovište odbora i dozvolio, da se troškovi za nabavu knjiga i za ma propisima ahkjamul-evkafa na haddi-lajik iblag anketu isplate iz stavke „Reformiranje medresa* učiniti, ali § 24. gr. zakona to sve obara, te je pod uvjetom, da se anketa sazove i sastavi u spo­ uzaludno i raspravljati o tom, da se mukatai-kadim a D" ŽIVKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . Domaće vijesti. S jednica zem aljskog savjeta. Kako doznajemo saborsko predsjedništvo pozvalo je članove zemaljskog savjeta na sjednicu, koja će se obdržavati 17. o. mj. u 10 sati prije podne. Sjednica je sazvana u tu svrhu, da se ispita Statut zemaljskog školskog savjeta i da zem. savjet reće o tom svoje mišljenje. Š tipendije trg o v ačk e i o b rtn ičk e ko­ m ore za trg o v ačk e škole, trg o v ačk e ak a­ dem ije i zan atlijsk e škole. U našim je novi­ nama već prije javljeno, da će trgovačka i obrt­ nička komora podijeliti u školskoj godini 1913/14. više Stipendija za trgovačke škole, trgovačku aka­ demiju i zanatlijske škole. Da ne bi možda nastao kakav nesporazum komora javlja svojim lanjskim Stipendistima da moraju i za narednu školsku go­ dinu za Stipendiju moliti i svoje molbe najkasnije do 15. augusta o. g. komori poslati, jer im je lanjske godine Stipendija data samo za prošlu školsku godinu. O krepljujući san prava je blagodat i ne­ ophodno nuždan svakome. Što bolji je krevet, tim bolji i san. Kod narudžbe perja i posteljine treba da se obratite jedino na poznatu i solidnu tvrtku. Razašiljajuća tvrtka S. BENISCH, Dešnicu br. 405 Češka, odavna je kao takova poznata, pa si je svojom uvijek realnom i jeftinom poslugom stekla veliki krug vjernih mušterija i neograničeno po­ vjerenje. Nemojte stoga propustiti, kod potrebe perja i posteljine poručiti ilustrovani cijenik te tvrtke, koji se svakome badava odprema. Iskaz rogjenih u grad u S arajevu. — Po izvještaju gr. općine u gradu Sarajevu je u prvoj polovici ove godine bilo slučajeva rođenja: musli­ mana 437 (242 m. i195 ž.) i to: živorođenih u braku 430 (238 m. i 192 ž.) i mrtvorođenih braku 7 (4 m. i 3 ž.); — srpsko-pravoslavnih 177 (95 m. i 82 ž.) i to: živorođenih u braku 154 (82 m. i 72 ž.) živorođenih izvan braka 17 (9 m. i 8 ž.) i mrtvorođenih u braku 6 (4 m. i 2 ž.); — rimokatolika 373 (205 m. i 168 ž.) i to: živo­ rođenih u braku 288 (156 m. i 132 ž.) živo ro­ đenih izvan braka 73 (41 m. i 33 ž.), mrtvorođenik u braku 8 (6 m. i 2 ž.) i mrtvorođenih izvan braka 4 (2 m. i 2 ž.); — Evangelista A 5 (2 m. i 3 ž.) i to: živorođenih u braku 3 (2 m. 1! ž.) i živorođenih izvao braka 2 žensko; Evan­ gelista H. k. 1 muško živorođenih u braku; — Izraeličana španjolskih 110 (47 m. i 63 ž.) i to: živorođenih u braku 107 (44 m. i 63 ž.) i mrtvo­ rođenih u braku 3 m uško; Izraelićana ostalih 14 (7 m. i 7 ž.) i to: sve živorođene u braku; — Grko-katolika 1 žensko živo rođeno izvan braka. JE F T A N O V k A U LICA B R O J 1. p re k o p uta „ H O T E L EU R O P E4'. 0 �f Broj 12. ____________________.N ovi Valcat*________________ Strana 4. trebao bi mnogo čega, što sada nije na svome mjestu, popraviti i urediti. Sve je to dobro, ali šta s našim mezimčetom ? .Ittihadi muslimin*, kao najmlagje društvo po op­ stanku, a najzaostalije po radu, osnovano je da radi na sjedinenju braće muslimana. Ali je taj Jedino stalno vrtno kinematografsko program društva ostao do danas prazna riječ na poduzeće u Sarajevu. papiru, jer se još niko nije našao da poradi u tom pravcu, čak ni oni, koji su najpozvaniji, t. j. oni, koji stoje na čelu samoga društva. Mjesto da se radi, da što prije dogje do zbliženja, pa da se tako Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko ostvari glavna programna lačka društva, koja mu prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno je u samom imenu sadržana, troše se sile u niš­ rasvijetljenoj bašči. tave i nevrijedne stvari, premda je svakome jasno Dnevno dvije predstave i to u 8 i 10 sati da mi radi nesretne nesloge propadamo. na večer. Blagajna je otvorena od '/»8 do Ovako maleno i zabačeno mjestance u kojem 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. bi dosta bilo jedno lijepo, čisto i čestito kulturno :s Svaki treći dan novi rasp o red . ::: društvo, ima tri islamska društva, koja jedva op­ stoje, jer su na klimavim nogama, u slabom stanju Cijena mjesta: sa materijalnog, a tako i sa moralnog gledišta. Reiervlrano mjesto za 8 osoba K 5*— Žalosno je to ljudi moji, vrlo žalosno! I. m je s to ........................................0-50 S ovim mi nije svrha, da zlobno korim poje­ II. m j e s t o .................................... 0-40 Djeca I vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. dince, pa da tim izazivam kojekakve zadjevice, nego mi je na umu jedino dobrobit i procvat tih Za tačnu poslugu, izvrstna jela i pića uz poz­ naših društava i htio bih s time da ih prenem iz nato umjerene cijene poskrbljeno je. Možebitne mrtvila, da jednom svojim očima pogledaju i svo­ pritužbe neka se odmah prijave na blagajni. jom glavom porade, te da se zbiljski posla late. I Ш МП1И1Ш М Ш 11ИП1НН1 otresimo se ljudi dosadašnjeg nemara i ravnoduš­ nosti, a primimo vruće i složno svim silama, da ne samo praznim riječima, nego i djelom dokažemo da nam je na srcu procvat i napredak naših druš| tava. Na žalost vidim da ima mnogo sugrađana, koji se rado nazivaju prvacima, a da nijesu članovi Kladanj, 4. augusta 1913. ni jednog društva. Ljudi, to je neislamski i to je N aša islam ska d ruštva. neoprostiv grijeh i tome nema nikakve isprike. To Velecijenjeni gosp. uredničel Već dulje vre­ je pravi nehaj, koji nam svima služi samo na sra­ mena posmatram rad i napredak naših islamskih motu. Nije dosta, da se samo riječju nazivamo ljudi i patriote, nego moramo i djelom pokazati, društava, a to su: .Islamska Kiraethana«, „Iršad. i „Ittihadi muslimin«. I što god više posmatram da smo zaslužili to ime; za to moramo da prigrlimo njihov rad i bivstvovanje, to mi se sve više pri­ i podupremo svako naše poduzeće, koje će nam činja, da se tim društvima ne posvećuje dovoljno biti dokazom našeg domoljublja i plemenite požrtone zajedničke pažnje, koja je potrebna živoj i vovnosti, a uspjeh će nam biti garancija, da sve uspješnoj djelatnosti ovakovih društava. Žali Bože možemo, samo kad hoćemo. Zato draga braćo opažam i ovdje, da ne manjkaju one lijepe i kri- prenite se lz tog mrtvila, koje škodi i vama kao late riječi, ali na ozbiljnom radu, dobroj volji i drugima, pa se zajednički uhvatite u jedno kolo uspješnom djelovanju manjka mnogo čega. Nije kao brat uz brata, te poradite na procvatu tih dosta, da se samo praznim riječima razmećemo i društava; vi koji još nijeste stupili nigdje u druš­ koječim hvališemo, nego tu treba ozbiljna, složna tvo, pristupite kao članovi, pa ćete onda moći i marna rada, a i ozbiljan karakter čovječiji sva­ stvoriti čvrstu i jaku zajednicu, koja će moći lako kako traži sukladnost riječi sa djelima. Kažu da odoljevati u današnjim burnim prilikama svim ne­ pogodama života i vremena. riba s glave smrdi, pa i naša .Islam ska Kiraet­ A vi gospodo članovi spomenutih društava, hana« kao najstarije društvo, koja bi trebala da bude rasadnicom kulturnih ideja i da okupi oko otvorite oči i gledajte koga će te na čelo tih druš­ sebe sve što je bolje, pametnije i iuteligentnije — tava postaviti. upravo da bude stožer, oko kojega bi se sve kre­ Ramazani šerif je već nastao, u kojem bivaju talo. Ono toga ničega nema, dapače je palo na vaše glavne skupštine. Kod izbora odbora valja u posve niske grane i u moralnom i materijalnom prvom redu na to paziti, da su odbornici spremni pogledu. Ovo je naše tijelo posve osiromašilo od agilni i vrsni ljudi. Tim ćemo pokazati, da nam u smrti rahmetli H. Hafiza, jer nema presjednika, pa istinu leži na srcu napredak, sreća, zajednica i kao takovo ne može ni uz najbolju volju i spremu dobro muslimana. K ritič ar. svojih članova raditi. Kako se može i zamisliti valjan te korisan i uspješan rad u jednom društvu bez glave i starješine, a naročito kada ima u od­ boru članova, koji se slabo razumiju u nove druš­ B ih ać , u kolovozu 1913. tvene prilike i u pravu svrhu društva. Ne unese R a z v ić e so k o lsk o g b a r ja k a . li se u društvo novoga života i jačega poleta sa Ilindan 1913. ostaće u trajnoj uspomeni hr­ novim idejama, društvo se neće razlikovati od vatskom krajiškom narodu i svim prijateljima na­ obične kafane, gdje se trati vrijeme u običnim gla- šega .H rvatskog Sokola". matanjima i razgovorima. Taj dan je proslavljeno razviće društvenog Omladinsko društvo .Irša d “ u kojemu danas barjaka na veleban način i sjajnom manifestacijom, dominira nekoliko članova ima takogjer dosta koja je dostojna naše hrvatske troboje. pogrješaka kojih nebi smjelo biti. Odbor .Iršada* Znak je to bio budne narodne i sokolske trebao bi pravičnije postupati prema članovima, svijesti. вквг позтанвм гвв Naši dopisi Društvena vijest Slučaj je Jitio, da je dan proslave pao u p n v o na isti dan, kadno prije šest godina .H nr. Sokol« stupi u život Prema tome proslavljena je ako 1 neproračunato šestgodišnjica našeg narodnog mezimčeta. Šest godina kratko je vrijeme i jedva dostaje, da ovakove moderne i važne institucije zahvate u narodu dublji korijen, a kamo li da se uz mnoge predviđene i nepredviđene zaprijeke digne do vi­ sine dostojne svog poziva. Ako ikome, a to je nama Hrvatima predobro poznato s kakovim sve poteškoćama ima da se bori naš narod u stvaranju i podizanju kulturnih tečevina, a poznato nam je svima kakvim nepo­ vjerenjem i malodušjem motre sva ova plemenita poduzeća oči baš onih elemenata i društava, na­ šega naroda, koji bi inače u prvom redu bili po­ zvani, da im s najizdašnijom potporom pohrle u susret. Ne razumijevam ovdje samo materijalne pot­ pore, već one, koje su kadre višoj cijelji da po­ služe, a to je moralni interes. Taj je, da govorimo otvoreno, nažalost tako defektan, da bi osobito naše sokolske šire organi­ zacije morale da se ugledaju u druge narode. Mi smo s našom proslavom zadovoljni, ona je postigla svoju svrhu, i polučila željeni učin, ali bismo ozbiljno savjetovali našoj župi u Sarajevu i Hrv. Sok. Savezu u Zagrebu, da se s više gorlji­ vosti, smisla i volje zagriju za organizatorne so­ kolske manifestacije. To bi im u ostalom bila i glavna zadaća, svrha zbog koje i egzistiraju. Da se tu ramlje jasnim je dokazom, u na­ šem novinstvu već u više navrata spominjani slet u Zlatnom Pragu, gdje je Hrvatsko Sokolstvo poka­ zalo mnogo nedostatniju disciplinu nego Ii ostala slična bratska društva kao n. pr.: srpski .D ušan Silni« i .Bugarski junaki«, koja, može se reči, od jučer opstoje. Krivnja pada u glavnom na vodstva, a naša je dužnost da ovakova opažanja bar prigodice upra­ vimo na adresu kud spadaju. Ove primjedbe ističemo ne jedino zbog naše ove rijetke svečanosti, kojom je prilikom naše vanj­ sko sokolstvo, osim B. Novog i Gospić, dokumentovalo nerazumljivu mlakost već zbog interesa hrv. sokolstva uopće. Kako u velikom tako i u malom. I ostala po­ krajinska sokolska udruženja ili su samo slikovite figure, ili opstoje tek na papiru, a ako već vege­ tiraju, ne pokazuju opet onog života i ne mogu da se iskažu radom, kako se to od jednog .Sokola« iziskuje. Punim pravom tvrdimo i mi, da su izvodi našeg društvenog glasila „Hrvatskog Sokola« od srpnja o. g. glede nesređenih prilika posve umjesni. 0 toku naše cijele proslave, izvedbe rasporeda i t. d. izvjestićemo naknadno, a ovom prilikom is­ taknuti ćemo samo neke jače momente ovoga sve­ čanoga dana. S priznanjem i zahvalnošću ističemo brojnu posjetu bratskog Hrv. Sokola iz B. Novog i posjetu starješine župe „Ante Starčević« i „Hrv. Sokola« u Gospiću brata dra Ive Gojtana. Hvala vam braćo sokolovi na počasti, mi ćemo vam zadužbinu dostojno vratiti. Tebi brate i starješino ispred hrvatskog Vele­ bita usrdna blagodarnost da nas ne mimoiđe, a još ti ljepša kvala na patriotskim savjetima, koje si ucijepio u dušu našoj omladini, da s većim žarom užljubi domovinu i uznjeguje sokolsku ideju. Podružnica Ljulljansko kiediioo hinkc o Sarajevo. Dionička glavnica: K 8,0<fo.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne Л3| 01 od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa “ |4 |0 ПСШ Ј dana povratka. Kupuje I p ro d a je sve vrate p a p ira od v rijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tak o sve vrste dom aćeg I stranog k o v a n o g i papirn o g novca. O svim o stalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena I usm ena obavještenja. �Brej _____________________ ______________ O svanuo je naš dan, dan oživjelog narodnog ^no»a a tai “ ne a b o ra v lia' prijateljski domjenci na komersu u oči рго^ve razdragaše duše I srca aaših gostiju a kad Zdunić Luka, koji je predsjedao sastanku, j. (jojtan lxan i Tpujinac Ivan, Muharembeg ^rahim paS^ Zahjeović, Rechnitzer, Garić i Sandil, predaše topiim zdravicama, koje nađoše jakog dojma osobito u grudim a naše braće muslimana Hrvata, koji nas brojno posjetiše, stopila se je ciitla ta slatka zabavica u harmoničan akord, koji je jVr$io sa domoljubnom himnom: „Lijepa naša*. Ilindan, dan samog razvića stijega, pružio nam je lijepu šarovitu sliku. Družba salivena iz dostoLgtvenika gradskih, korporacija raznih, vjerskih, kulturnih i političkih institucija, a izpremješana najom seljačkom odorom okićenom hrvatskim trobo­ j n a dokazom je, da nije naš „Hrvatski Sokol* osamljen, da ima dostojnih pronicatelja, koji mu procvat zajamčuju. Istaknuti nam je ovdje uvažene ličnosti: naše narodne poslanike dra Katičića, dra Šimu lliševića i Vasifbega Biščevića, koljenoviće hrvatske AJajbegoviće i Ibrahimpašiće, predstavnike svih vjera i napokon predstavnike muslimanskih, hrvat­ skih i sprskih kulturnih društava, građane i mnoge ine goste, koji se nađoše u krugu hrvatskih soko­ lova pod razvitim našim narodnim znakom, slubode j ljepše budućnosti hrvatske domovine. Svečano uzbuđenje naslade, kod starješina „Hrv. Sokola* brat Tominac Ivan, primi bogato iskićeni barjak i uz patriotski preludij oslovi goste, a svoje sokolove pozva, da ovom društvenom znaku založe u amanet nepokolebivu vjernost. Hrvatska himna zaorila, a svi prisutni otkvivene glave po­ nosno dizasmo oči nebesima, da nam blagoslove ovaj sveti čini. Nakon pročitane zavjere sa strane bajraktarš Dževlana i Jakovljevića, krenula je sve­ čana povorka uz banderium našeg seljačtva i svih, svečanim odorama nakićenih gosti i sokolova do svratišta Central, na banket kojim vješto upravljaše naš domoljub Dr. Katičić. Tu si opet braća i svi društveni predstavnici i to: gradonačejoik Alajbegović, Dr. Katičić, To­ minac, Dr. Ilišević, Jakovljević, S. Miladinović i Dr. Gojtan izmjeniše vatrene i iskrene osjećaje, jamstvo za nepomućeni sklad u ovom ubavom, malom gradu. Povorkom kroz grad i pučkom svečanošću sa sokolskim vježbama o kojim ćemo potanje izvjestiti, završena je ova u našoj krajini još nevi­ đena slava, kojoj za cijelog toka skladni zvuci i harmonični horovi našeg Pjevačkog i Tamburaškog Društva „Krajišnik*, podavahu teatralni, uzvišeni značaj. Duboki utisci ove slave ne će ostati bez že­ ljena ploda. „Hrvatski Sokol*, osnaženih krila, imati će odsada jačeg poleta da s više volje, žara i požrtvovnosti nastupi svoj kulturni rad u hrvatskoj Krajini. Hrvatski Sokol. Politički pregled. T u r s k a š t a m p a o d r ž a n ju E v ro p e. Pišući o koraku, kojeg je Evropa kod porte poduzela, „Tanin* spominje zvjerstva Bugara, koje počinjaju nad turskim zarobljenicima. Na vapaje Д Д = .Novi Vakat* Strana 5. tih nesretnika odgovara Evropa svojom notom, kojom poziva tursku vladu, da napusti Edrenu i da se povuče do one granice, koja je londonskim ugovorom postavljena. Kada ona traži od Turske da respektuje ugovor, morala bi i ona da pokaže bar toliko volje, da je spremna respektovati ugo­ vore, koji su kad i kamo svetiji nego londonski. Na istoku i zapadu Edrene počinjaju se najgroz­ niji zločini. I u istočnoj Rumeliji kolju Bugari mu­ slimane kao brave. A što je najgore, bugarska vojska strijelja turske zarobljenike i ubija ih na najstrašnije načine. Mnogobrojni ugovori, koji se tiču poštivanja ratnih zakona, postupanja prema narodu, koji ne učestvuje u ratu, haški ugovori, koji uose potpise evropskih država, krše se, a od Turske se traži da poštiva londonski ugovor, koji nije ni potpisala. Evropa bi morala, mjesto da intervenira kod .porte, preduzeti izvide o bugar­ skim nedjelima. Dokaže li se da su vijesti istinite, trebala bi onda nas pustiti da idemo osloboditi naše ljude. Naš cilj bio bi oslobođenje tih nesret­ nika, a ne osvajanje zemlje. Najprimitivniji osječaj čovječnosti traži, da Evropa zauzme ovo stanovište. B ugarska za reviziju ugovora. U mjerodavnim političkim krugovima se iz­ javljuje, da Evropa mora sve učiniti, da se utaančenje, koje Je uglavljeno u Bukareštu revidira, jfer je trajni mir na Balkanu u ovakim okolnostima isključen. Bugarski delegati izjavili su se u Buka­ reštu nekim diplomatskim ličnostima, da će Bu­ garska lakše podnijeti gubitak Tracije nego li gu­ bitak Mecedonije. Italija protiv izolirane akcije. Talijanski list „Tribuna* govoreći o zaključku mira u Bukareštu piše da je cijeli svijet primio ovu vijest o miru sa velikom radošću. Doduše ima još nerješenih pitanja, kao određenje južne granice Albanije, ustanovljenje granice između Srbije i Grčke i edrensko pitanje, ali se je nadati, da će se i ova pitanja uskoro riješiti. Danas kada se Evropa sprema da ispita, da li u mirovnom ugo­ voru ima štogod protiv njenih interesa, Italija i danas kao i prije zastupa stanovište protiv svake izolirane akcije, koja bi duhu mira uopće, a naro­ čito utanačenjima mira bilo na štetu. I z ja v a tu r s k ih m in is ta ra o p ita n ju E d r e n e . »Stidsl. Korr.* javlja iz Carigrada: Neki članovi kabineta izjavili su se o pitanju Edrene ovako: Predsjednik državnog vijeća Halil bej izjavio je, da se vlada nikako ne bavi sa tom mišlju, da Edrenu preda za kakve kompenzacije. Ako ima takovih predloga s koje strane, to isti ne nalaze odziva u kabinetu. Ministar unutrašnjih poslova Talat bey odgo­ vorio je, da je oduševljenje četa toliko, i'a se ne može ni misliti na predaju Edrene. Edrena se može dobiti samo uz cijenu krvi, koju je spremna naša vojska da prolije za obranu grada. Mi ne mislimo nikako Edrenu prodavati. Ministar mornarice Mehmed paša kazao je, da Turska čini sve pripreme, da očuva Edrenu proti svakoj sili. Ko samo poznaje duh četa, neće sumnjati, da ćemo Edrenu do zadnjeg vojnika bra­ niti. U ovom pitanju nema kompromisa niti diplo­ matskih uspjeha. Ministar trgovine Sulejman-el Bustani naglasio je, da je kabinet potpuno složan u pitanju Edrene. Sve su vijesti o kakvim nesuglasicama u kabinetu glede Edrene neistinite. D rž a n je E n g le sk e p r e m a re v iz iji u g o v o r a . „Temps* javlja iz Bukarešta, da je engleski poslanik povukao natrag notu, kojom je htjela engleska vlada da sebi pridrži pravo, da ugovor podvrgne jreviziji. Ova odluka engleske vlade pri­ pisuje se francuskom uplivu, pošto je francuskoj vladi vrlo neugodno, da u pitanju revizione ideje ostane sama sa Njemačkom. Položaj na Balkanu. Mir. Na 6. augustaa zaključen je mir među Bugar­ skom i saveznicima i tako se završio rat, koji je nastao radi podjele plijena. Poražena Bugarska morala je pristati na zahtjeve saveznika. Prijeporna zona između Bugarske i Srbije bio je onaj predjel koji obuhvata gradove Egri Palanka, Kratovo, Kumanovo, Skoplje, Struma i Tetovo. U ovom kraju žive pomiješano Srbi i Bugari, pa se stoga nljesu mogli složiti kome da pripadne. Grci su tražili one krajeve južne Makedonije, koje su oni zaposjeli, ali koje im Bugari nijesu htjeli priznati. Srbija i Grčka sklopiše savez protiv Bugarske i prepustiše topovima, da oni riješe sporna pitanja. Tako nas­ tade novi balkanski rat, koji je nastao ubrzo iza londonske konferencije i trajao do 30. jula, kada su delegati ratujućih stranaka utanačili petodnevno primirje, koje je iza toga produljeno za daljna tri dana, u kojem je i mir zaključen. Prema tome ugovoru granica između Bugarske i Srbije ide od stare bugarske i srpske granice sjeveroistočno od Careva Sela do gorja Belašice po staroj zapadnoj i sjevernoj granicj solunskog vilajeta. Tako Strumica pripada Bugarskoj, a Kadovište, Kočana, Štip i područje vrela Bregalnice Srbiji. Grčko-bugarska granica započima jugozapadno od Strumice na Belašici planini te ide do Strume i do Mesta rijeke, kojom ide granica do ušća nje­ zina. Prema tome pripada Bugarima dolina Stru- Ј И т " Г Е а Л 1Г и и Ј И В Ш Г Lukić, Запкот i Kovačem, Mitrovica \ uz dobru zaradu TRAŽI KEMIČKA TVORNICA = ™ = = DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje nabolje odležono izvozno pivo pripoznoto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit, ili 25 i 50 boca po 7,0 lit, , O Đ T i Otpremo u pokrajinu franko no svaku stanicu”bos.-herc. zemaljskih željeznica. ----------н н :: �,N ovi Vakat* Strana miče, Nevrokop i Ksanti, a od egejske obale Dedeagač, Makri i zaljev Lagos. Grci dobivaju Dramu, Seres, Demir-Hisar i D oiran; osim toga dobivaju oni pristanište Kavale i zaljev Orfano. Ovaj ugovor bite, kako se iz Bukurešta javlja dans potpisan, te je bugarska vlada predala silama notu, u kojoj im javlja, da je dala svojim delega­ tima u Bukureštu instrukcije glede potpisivanja mira i da je odlučila odmah pristupiti raspuštanju vojske. D ržanje E vrope prem a ugovoru. Austro-ugarska stoji čvrsto na tom stanovištu da se ugovor balkanskih delegata podvrgne reviziji. Bečki diplomatski krugovi drže, da ne samo Aus­ trija i Rusija, nego i Italija i Engleska priznaju potrebu revizije ugovora. Beogradska štampa se izjavljuje zadovoljnom sa mirovnim pregovorima i sa rezultatom prego­ vora. Ona se odlučno protivi reviziji ugovora, koja bi stvorila taku situaciju za Srbiju, da joj se Srbija ne bi mogla prilagoditi. Ona označuje demobiliza­ ciju isključenom sve dotle dok postoji gdje nakana ■a se od Srbije oduzme koji dio onog područja, koje joj je priznat. Turska. Situacija u Turskoj promijenila se je u toliko što su se evropske vlasti ipak složile u načinu posredovanja. Zastupnici velesila posjetili su na 7 augusta velikog vezira, te mu predali identičnu notu, koja glasi: „Ро uputi svoje vlade, dužan sam da sa najvećom odlučnošću podsjetim carsku vladu na respektovanje londonskog ugovora, naročito njegovih odredaba, koje se tiču granice Enos-Midia. U isto vrijeme sam ovlašten izjaviti Vašoj Visosti, da bi evropske vlasti kod postavljanja granica bile sklone, da uslove carske vlade, koji bi bili po­ stavljeni kao za osiguranje granice, uzmu u obzir i da ih pretresu. Veliki vezir odgovorio je, da te on ovu notu saopćiti ministarskom vijeću i na istu odgovoriti. Nota nije na portu kakav osobiti utisak učinila, usprkos oštroga tona iste, jer su poslanici svaki napose note predali, a ne kolektivno. Portini krugovi zastupaju mišljenje, da Evropa ne te činiti na Tursku nikakvog pritiska. Veliku pažuju pobuđuje u diplomatskim kru­ govima vijest o tursko-grčkom zbliženju, te se misli, da bi moglo doći do vojničke kooperacije Turske i Grčke u Traciji. S r p s k i p o s la n ik V e sn ić p r o ti re v iz ije ro v n o g u g o v o ra. m i­ Srpski poslanik Vesnić izjavio je u „Tempsu”, da velesile ne te uzeti u obzir reviziju ugovora, koji je sklopljen u Bukareštu. Nikada, reče on, nije izvršena taka revizija ugovora među kršćanskim državama. Ispitivanje I upotpunjavanje ugovora vr­ šeno je samo u onim slučajevima, gdje je Turska bila jedan od ugovarajućih stranaka. Srpsko-bugarski mirovni ugovor od 1885. godine nije pod­ vrgavan reviziji; ovogodišnji londonski ugovor podvrgnut je reviziji velesila u toliko, u koliko je imao da uredi odnošaj između Turaka i kršćana. U godini 1878. mogao je berlinski kongres ispiti­ vati utanačenja balkanskih država, jer ove države uijesu tada bile samostalne. Od onda postale su sve balkanske države bez izuzetka neodvisne. Ev­ ropa je priznala sve države i time rekla, da su punoljetne i sada bi bilo nelogično držati nas maloljetnima. в б/ f»— • Ш/ _______________________ *---------------------^ O j l 2 , tiče se grčko-bugarske granice i sadržava cla glede odricanja Bugarske na otok Thasog. USUlu Brzojavi. Bukarešt, 8. augusta. Iza jučerašnje konfe­ rencije Tončev je posjetio austro-ugarskog posla­ nika i toplim mu se riječima zahvalio na podupi­ ranju bugarske stvari za vrijeme mirovnih prego­ vora. Bugarska ima da zahvali Austro-Ugarskoj popuštanje Srbije u pitanju Strumnice. Dosada još nije postignut megju Srbima i Bugarima nikakav sporazum glede priznanja uza­ jamnosti u školshim i crkvenjm pitanjima. Bugarska želi da ovo pitanje riješi na osnovi uzajamnosti kao što je to učinila sa Grčkom, ali Srbija neće da prizna načela uzajamnosti. Carigrad, 8. augusta. Francuski podpukovnik Foulon, koji je član komisije za reorganizaciju oružništva, imenovan je zapovjednikom žandarmerije u Edreni. B e o g r a d , 8. augusta. Pressbureau dementira novinske vijesti o nesuglasicama izmegju Srbije i Grčke. B ukarešt, 8. augusta. U mirovnoj konferen­ ciji pročitao je predsjednik pismo austroaugarskog i ruskog poslanika, u kojem oni javljaju da pridržaju sebi pravo revizije ugovora. Dva prva članka, koja se odnose na zaklju­ čenje mira megju ratujućim i na mir megju Ru­ munjskom i Bugarshom, odobrena su. Treći članak je ostavljen za sutrašnju sjadnicu. Članak četvrti B ukarešt, 8, augusta. Engleski poslanu«, vukao je natrag notu, kojom je Engleska pridržati sebi pravo revizije, pošto je samo u J i ’3 slučaju bio ovlašten da dade takovu izjavu ak * ostale velesile poduzmu iste korake. ’ 01 B ukarešt, 8. augusta. Na zapovijed vrh nog zapovjedništva započeo je povratak ГЦти? г' skih četa, koje su stajale na bugarskom područji' Sofija, 8. augusta. Bugarska agencija јауп, da su turske vijesti o bugarskoj ratnoj objav Turskoj neosnovane i da je Bugarska odlučila svoi * čete odmah otpustiti čim se potpiše mir. 6 Bugarska ne može ni misliti ovakovim okolnostima na agresivne mjere. Carigrad, 8. augusta. Ministarski savjet počeo je vijećanje o identičnoj noti velikih sila Pored dosta oštrog tona demarše velikih sila, U{jJ nila je ona, kako se čini, dosta povoljan utisak na krugove porte, jer su poslanici mjesto kolektivne note dali usmeno saopćenje, ostavivši prepis sa. općenja. Krugovi porte misle, da demarša upućuje portu na to, da veltke sile ne će da vrše na Tursku pritiska. Vijest ovdašnje agenture, da je veliki vezir rekao, da će porta brzo odgovoriti, oprovrgava se u ministarstvu spoljnih poslova. Usmeno saopćenje ne uvjetuje brzog formalnog odgovora. IN S T A L A T E R I V O D O V O D A »a CENTRALNOG LOŽENJA «« INŠTBLBCUE, P R O JE H T O B B H IE IM O ­ DEM E flODOOODB ZB P U fltU VODU I RR ZD DRU5E POTREBE- П П NASSE i KOMP. SARAJEVO, shioii пнА BESPLBTH1 TROŠKOVNICI. Potpun pribor zo gradnju bonja, klo­ zeta i drugih sanitetskih uređenja. — Broj 246 13. Natječaj. Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj ibtidaiji u Bijeljini imade se popuniti mje­ sto I. mualima sa početnom plaćom od K 600 godišnje i besplatnim stanom. Molbe za pornje mjesto imadu se najkašnje do 25. augusta o. g. uz predloženje svjedočbi o svršenom darul-mualliminu i svjedočbe o trogodišnoj praksi na kojoj mektebi ibtidaiji predložiti potpisanom povje­ renstvu. U Bijeljini, dne 26. jula 1913. Kotarsko vakuf.-mearif. povjerenstvo Prodaje se M a š in a A.M. Kurt Sarajevo Franje Josipa ulica br. 1 Preporučuje cj. obćinstvu svoju sortiranu radnju svakovrstnim likerima, bonbonima, slatkišima i šurupima Veliki izbor razglednica Prave stambolske rahatlokume odprema u provinciju svaki dan poštom. Posluga brza i točna. Cijene вшјвгспс. za pravljenje kupe i samara od ce­ menta, potanje upute daje M. RE1CH, n Gabeli (Hercegovina). 7 ADRUŽNA TISKARA" MUSLIMflHSHO D10HIČR0 HHUŽTVO 0 SARAJEVU, CEMflLUSn ULICI BRQ] EZ. Ж —V Bogato snabdjevena sa najmodernijim slovima i materijalom, preporuča se za izradbu svih u tiskarsku struku spadajućih radnja. Cijene najjeftinije. ------- Ukusna, moderna izradba. Vanjske se narudžbe u najkraće vrijem e otprem aju. — ■ S p e c ija lit e t a : M erk an tiln e tiskanice z a b a n ­ ko, novčane z av o d e i trgo vce. �r Broj 12. 'l r Muslimanska kreditna kanka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju S°|0kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. =41 L Privilegovana zemaljska banka z a Bosnu i Hercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založnice K. 5,400.000 CENTRALA FILIM LE: u U SARAJEVU. Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISPOSTAVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTUPSTVA : u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. U in n + n b ’i n n n n H in ln n io * daje hipotekarne i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/г% založnice i 5 % komunalne obligacije n ip U I U I f tir n il U u j b lb ll jb . Ove su založnice i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. R a n b n n n n n r l i n l n n i i v kupuje, prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzim a kupone vučene srećke. — D U lln llV lltl U u j b l u l j b . Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavija naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prima novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. — Prim a vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Sate* — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. П ( ||о 1 о ш о 7 3 II- Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa U U Jb lb llJiJ fiD rU U U . agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predm eti izvoza su suhe šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „ASSECURAZIONI G EN ER A LI", prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Blatno zastupstvo za Bosnu I HEPCEDODlnu prvoga austr- općega društva za oslguraejz, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t, d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv provalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. / ^ �■ ■ ■ ■ HDNGESIOKIRflNl 4GENTUHNI POSAO i i Salihago Nuhić i sinovi j 46- ČEIHflLUČIl SARAJEVO. ČEHRLUŠn № ■ ■ Bavi se svim agenturskim p oslo vim a , na­ ročito posre d ova n je m k od p ro d a je kuča, gradilišta, zem alja u velikim kom pleksim a, šuma i m ajdana, te posre d ova n je m za izn a jm ljiva n je stanova. Posluga b rza i tačna, p ro vizija v rlo um jerena. Najveće etovarlšte raaslićltlh moderni^ kola 1 saonica od najjednostovnije ц0 najelegantnije Izrade no jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. — Godišnja proizvodnja preko 300 vo znih opra. ma. — Ilustrovani cljenovnicl besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju najbrlžljlvlje Ili se na želju trampe, O va j posao p osjed u je b e zb ro j za hva ln ika pisam a o d raznih posjednika i d ru g ih , što dakazuje b rzin u i tačnost u p o s re d ova n ju . Ro želi šta Kupiti ili prodati, neha se obrati na — gornju adresu. ■ ■ ■ ■ ■ ■ Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI S a r a je v o Franji Josipa ulica br. 15. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. N ovo! N ovo! Važno za majke Dr. Salom: ЈНајћа i djetinja njega cijen a K 2.50 neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. ^Hrvatska Centralna Banka <s> za Bosnu i Hercegovinu. <s> = ■ S A R A JE V O . FRANJE J05IPA UL. ::: ::: VLASTITA PALACA - = = FRANJE JOSIPA UL. PC URUŽN1CE U MOSTARL : [U Z U . ::: ::: Potpuno ipiaćcna dionička glavnica Z.000.000 K. — Pričuvna zaklada 270.001! K. - Ukupni ulošci uho 3,000.000 H. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i k pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. z~ Izdaje kreditna pisma. Pozor! Najjeftinije po* sjetnice CVisitkarte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice — za trgovce dobivaju se je* dino u laM oj Tiskari SARAJEVO Iznajmljuje SAFES DEPOSIT uz najamninu počevši i Ce m a l u Sa BR. 62. т г - — Najbolji češki Izbdp kupnji! j e f t i n o p O S te ljin s k O p e rje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., I kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fil, 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 K. Kod n aručbe od 5 kg šalje se franko. Gotove već punjene postelje iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. J perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkošl 3 K, 3 K 50 fil, 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil, 17 K 80 fil, 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi, 70 cm široki 4 K 50 fil, 5 K 20 fil, 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil, 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. Ć E S K A . Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Vlasnik I izdavatelj: Z a d r u ž n a t is k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/539a36dd0fe945bd9f16011804915a81.pdf 1f58f1ba3470c9dd545dfa7e934b5c76 PDF Text Text Izlazi dva puta nzdjzljno I to spijBdom I subotom. Uredništvo I uprava: Cema: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon bro] - Rukopisi se пе upadaju. - Hefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. JJ Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 13. Pismo Mustafa-Fazil paše sultanu Abdul-Azizu. odijelo bijaše za njega nečuveni raskoš. Trideset godina, ja dobro računam, Veličanstvo, da, trideset godina iza emancipacije od 1879. sve se je promi­ jenilo. Francuska, slobodna Francuska zauzela je mjesto među najbogatijim i najaktivijim narodima dvaju svjetova. (Nastavak.) Najviša zapreka, da budemo narod aktivan i obrtnički, bio je naš politički sistem. Kada čovjek može da eksploatiše druge ljude, on se tada ne trudi da eksploatiše svoj duh ili tlo zemlje. S druge strane neće se nitko na rad i poduzeća odvažiti onđe, gđe vlada tiranija i otimačina, jer nije sigu­ ran da će uživati zasluženih plodova svoga rada. T o se je vidjelo u Francuskoj prije revolucije 1789. Ona lijepa Francuska, koja Vas, Veličansto zadiv­ ljuje, a kojoj se i ja divim , ta lijepa Francuska, usprkos njena jedinstenog položaja u svijetu, bijaše uzaludno okružena obrtničkim narodim a, uzalud je imala velikih ministara, koji su nastojali da ju ob­ dare industrijom. Sve su te industrije venule pod despotizmom. U najviše pokrajina seljak, u kojemu si jedva mogao prepoznati čovjeka, lutaše šumom odjeven u kožu od životinja, te i najjednostavnije | Prema tome Veličanstvo, narodi žive i mate­ rijalno od slobode; tamo gdje čovjek nema svojih prava, događa se da čovjek nema konačno ni hljeba. Veličanstvo, kada je jedno carstvo došlo u ovakav nesretni položaj, kako ga ja sada opisah, kada je ono opalo i svaki dan dalje opada u svojoj krijeposti, kada ono pada malo po malo u duševni drijem, kada se ono davi u tužnoj nevolji, od koje se osjećaju bolne posljedice i u državnim financi­ jama, tada se dobri građani i vjerni podanici nesmiju na to ograničiti da traže reforme. Reforme! Ta ko­ liko se puta nije toga kod nas obećavalo, čak i davalo, a šta se još i sada ne obećaje u ovom pogledu? Mi danas moramo ići dalje, mi moramo na podnožje prijestola podastrijeti ovu skromnu i svečanu molbu: — Veličanstvo, Spasite carevinu potpuno ju preobrazivši! Spasite carevinu podjelivši joj ustav istinski, širok, plodonosan i okružen i ■ ■ ii PR V A BOSANSKA ASFALTNA - IN DU STR IJA U SARAJEVU Oglasi radunaju se po tarifi, hod uišEhratnog uvrštenju znatan popust. Godina I. Sarajevo, 13. avgusta 1913. Mir ili odgoda rata. taj predlog bugarski, da je po srpskom Na 10. o. mj. u nedjelju sklopljen je i ustavu svakomu zajamčena sloboda vjere i narodnosti. Kako u ovim, tako i u svim potpisan mir megju balkanskim državama, te se je tako završio drugi balkanski rat drugim tačkama mira Bugarska je iznijela kraći kraj; mir joj je bio diktiran, a takav prije nego je prvi dobio svoje definitivno i konačno riješenje. Time je, kako se čini, mir ne može biti trajan. Držanje evropskih vlasti prema miru, završena desetmjesečna perioda klanja i ubijanja na Balkanu, osiguran je prema koji je sklopljen u Bukureštu nije onakvo, kakvo je bilo za vrijeme pregovora u Lon­ izjavama nekih diplomata, trajni mir. Koliko je ovaj rat i mir ispunio snove donu. Dok su tada sile trojnoga saveza i pojedinih balkanskih naroda, vidi se naj­ trojnoga sporazuma jedne prema drugima bolje po tome, kako se je kojega naroda stajale, izgleda to sada drugačije. Nešto ova vijest o miru dojmila. U Bukureštu, vlastiti interesi, a nešto i krvne veze do­ Beogradu, Ateni i Cetinju vijest je izazvala prinijele su, da su sile iz istih grupa zau­ neopisivo slavlje, dok je Bugarskoj pripra­ zele različita stanovišta. vila najcrnju tugu i žalost, jer joj je za Austrija i Rusija pridržavaju sebi pravo uvijek njene nade i snove o velikoj Bu­ revizije ugovora, te Rusija traži, da Kavala garskoj pokopala. Mir u Bukureštu donio sa lukom pripadne Bugarskoj osnivajući taj je saveznicima neočekivane plodove, samo zahtjev na osnovi sanstefanskog ugovora, a je Bugarskoj raspršio sve njene nekadašnje Austrija naglašava, da bi Srbija morala Bu­ nade i aspiracije. Na želju bugarskih dele­ garskoj neka mjesta odstupiti. Naročito se gata u Bukureštu, da se podjela teritorija spominje područje Kočana, Štipa i Radoprovede na nacionalnoj podlozi, odgovorili višta, jer je tamo kompaktno bugarsko pu­ su saveznici sa zahtjevom da se podjela čanstvo. Potrebu revizije motiviše još i tim provede prema načelu ravnoteže na Bal­ da su megju Srbijom i Bugarskom ostala kanu. Bugarska je morala popustiti i do­ neriješena vrlo važna pitanja, bez čega ne zvoliti, da više od 500.000 macedonskih može biti govora o sregjenju prilika u MaBugara ostane pod srpskom i grčkom vlasti cedoniji. Ne uredi li se pitanje crkvene i Srbia nije htjela njojzi da prizna ni načela školske autonomije u Macedoniji, to će uzajamnosti, prema kojem je Bugarska tra­ opet biti sporova megju patrijarhatom i žila da se riješi pitanje crkveno-školske au­ ekzarhatom, koji su sporovi bili prije uz­ tonomije. Srpski delegati odgovorili su na rokom četničkih bojeva. PODLISTAK. Pretplatile cijene: Za SarajEuo R 14.- 7.- 3.SD Sa dostauomuhuduH16.-fl.-l. Za pokrajinu R 16.- B.- I.Za inozEmstuo ZD franaka. ♦ ♦♦ S druge strane Francuska i Njemačka slažu se u tome, da se mir smatra defini­ tivno zaključenim, te odbijaju predloge o reviziji mirovnog ugovora. Mijenjanje za­ ključaka, koji su megju ratujućim državama utvrgjeni u Bukureštu, ne smiju se mije­ njati, jer bi to moglo dovesti do ponovnih zapletaja ne samo na Balkanu nego i megju evropskim državama. Megjutim je ovo pitanje revizije ugo­ vora izgubilo svaku važnost, jer je već i sada jasno, da megju silama ne može doći do sporazuma. Osim toga je javno mišljenje Austrije otvoreno protiv ovake sitničarske politike, koja Austriji samo škodi i unutrima i na vani, a nikakve joj koristi ne donosi. Sve čezne za mirom i za povratkom normalnih prilika, jer je sadašnja kriza već dugo i predugo trajala i mnogo egzistencija uništila. Najbolji pak dokaz da se zahtjev za reviziju ne misli ozbiljno zastupati jest otpuštanje pričuvnika kod 15. i 16. kora. Dok su prema tome svi izgledi da će mirovnom ugovoru i Evropa podijeliti svo­ ju sankciju i dok se balkanske države spre­ maju da provedu demobilizaciju svojih voj­ ska, dotle u Turskoj sve više raste ratno rapoloženje i koncentriše se vojska u Traciji. Ona se prijeti Bugarskoj ratom, ako joj ne prizna granicu Marica-Edrena. Osim toga javlja se da je ministarsko vijeće za­ ključilo dati takav odgovor velesilama na svim jamstvima potrebitim za njegovo iskreno pri­ mjenjivanje i za njegovu postojanu trajnost. Da Veli­ čanstvo, onaj ustav, koji će uspostavom potpune jednakosti u pravim a i dužnostima među muslima­ nima i kršćanim a stvoriti onaj sklad za koji zapadnjaci tvrde da je nemoguć među pobjediteljima i pobije­ đenima. Ah! ja predviđam, Veličanstvo, da će biti per­ fidnih ili neznanih savjetnika, koji će se truditi da eksploatišu sve do same riječi ustava. Oni će poku­ šati da Vas uvjere, kako ustav pravi suverena jednostavnim automatom, kako mu oduzima slo­ bodu rada i njegovu slobodnu volju, narodu će reći, kako će ustav prisiliti muslimana da se odreče svega što mu je drago, od njegove vjere do nje­ gove nošnje. Perfidni su ili neznalice ti savjetnici. Neka Vaše Veličanstvo prezre te njihove savjete, neka narod odbije njihove sugestije. Konstitucija će ograničiti samo jednu stvar: apsolutnu vlast. Ona neće oduzeti vladaru nego jednu jedinu slobodu: slobodu da se vara i da čini zlo. Što se tiče naroda, konstitucija ga neće prisiliti na koju žrtvu, koja bi bila nespojiva sa njegovom časti i blagostanjem; ustav će mu zajamčiti njegov imetak i vlasništvo . TVORNICO nSFDLTn, L1EPENHE ZH HHOV (DHEHPflPPE), TVORNICU CEMENTNIH CIM I I SVE CEMENTNE ROBE. TELEFON БНОЗ Z19- ■ Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simić. ANTON SZNUMT B �Strana 2. njihovu notu, da Turska usprkos svih po­ nuda financijske i gospodarsko-političke naravi ostaje pri svojoi dosadašnjoj politici. Kada se napokon Bugarska uvjeri, da joj ni Evropa neći moći Edrene povratiti, to će pristati i na taj gubitak koji manje za nju znači nego li gubitak Macedonije, jer gubitkom Macedonije gubi ona iviše od pol milijuna svojih sunarodnjaka. Tako će za­ vladati sada mir na Balkanu, ali mir koji je na silu skioljen, a takav ne može pru­ žiti garancija za svoju trajnost. Sarajevska skupoća. U Sarajevu je skupoća počam od 1908. go­ dine sve više počela rasti tako, da je danas naj­ skuplji grad ne samo u cijeloj Bosni i Hercego­ vini, nego kako se iz tržnih cijena gradova u mo­ narhiji može razabrati odnijelo je Sarajevo prvenstvo u skupoći i nad tijem gradovima. Svaka pojava u gospodarskom životu ima svoj uzrok, pa tako i ova. Nesumnjivo je, da se Sarajevo ovijeh posljednih godina brzo uvećavalo, da je potrošak danomice sve više rastao, a uvoz životnih namirnica nije razmjerno u onoj količini pridolazio. Više treba ali više ne dolazi, pa zato ono što ima, postaje sve skuplje. Ovu nastalu sku­ poću najteže snose oni ljudi, koji imadu isto tako velik prihod kao prije, zarada im je ista, a tro­ šak veći. Nu kod najsiromašnijih slojeva, ova je sku­ poća od još većega udarca, jer ako su ovi siro­ mašniji slojevi prijašnjih godina, dok je bilo jefti­ nije, kako tako mogli svoje životne namirnice pod­ mirivati, sada moraju o s k u d i j e v a t i . A to je baš ono, što svakoga, ko treba da vodi računa o našim prilikama mora najviše da zabrinjuje. Ove posvema abnormalne pojave sarajevske skupoće, potakle su naše gradsko poglavarstvo, te je prošle sedmice sazvalo jednu anketu predstav­ nika vlade, grada, trgovačke i obrtničke komore te građanstva sa molbom, neka bi anketa stavila gradu prijedloge, kako i na koji bi se način moglo doskočiti ovoj našoj bezprimjernoj skupoći. U anketi iznijelo se toliko materijala o sku­ poći i zlijem posljedicama te skupoće, da to pi­ tanje nikako ne bi smjelo gradsko poglavarstvo s dnevnoga reda skinuti, dok god se zlu ne do­ skoči. Za primjer zlijeh posljedica skupoće mi ćemo samo spomenuti onaj, što je iznešen sa kao i njegovu svetu vjeru, zajamčiće mu mir na njegovu ognjištu kao što i ličnu njegovu slobodu i dostojanstvo. U jednom drugom pravcu ideja, konstitucija će proizvesti brzo i nužno dobre modifikacije u naše međunarodne odnose. Tko nije vidio, Veličanstvo, ne samo u našem carstvu nego i na zapadu Evrope, da je ona vječita ingerencija prestavnika evropskih vlasti u naše nutarnje prilike proizvela najkobnijih rezultata? Prestavnici tih sila više puta su, bez sumnje podigli svoj glas da nam preporuče načela civilizacije i humaniteta. Ali su također više puta uzeli riječ u obranu interesa jedne rase ili, što je još tužnije, kušali su da promiču jednostavne pri­ vatne interese. Konstitucija će, postavivši temelje jedne prave i istinske vlade, dokinuti svako mije­ šanje s izvana, ona će protegnuti na sve narode svih vjera jednaku zaštitu i dijeliće među njima jednaku pravdu. Da, Veličanstvo spašavajte carevinu, vrijeme se žuri. Spašavajte carevinu naših djedova, onu ca­ revinu, koja nas je stajala toliko suza i krvi. Slavna je njegova historija, ali kako mu je sadašnjost tužna I Sve nam prijeti s izvana, sve nam prijeti kvarenjem i rušenjem iznutra. Za prosvijećeni duh Vašega Veličanstva ne može u tom biti više ni­ kakve obmame. Vaše hrabre čete ugušiće ustanke, Broj 13. ,Novi Vakat* strane gradskog zdravstvenog odjela, naime, da od nestašice mlijeka i poradi užitka nevaljaloga mli­ jeka trideset do č e t r d e s e t p o s t o n o v o r o ­ đ e n e d j e c e u S a r a j e v u u m ir e . Sirotinja ne­ mogući da kupuje djeci mlijeka, daje im na pr. crnu kafu, koja nema u sebi nikakve hranjivosti i tako djeca od oskudice, preslabe ili zločeste hrane pomru. Kako je u Sarajevu pretežno muslimansko stanovništvo, to je jasno, da najviše umire m u s 1is l i m a n s k e d j e c e . Ovo mora svakog musli­ manskog rodoljuba da zabrine. Jasno je da ovako ne smije dalje da ide i da se zlo mora suzbijati dok još i veće ne postane. Prijedlozi, koje je anketa izrazila bili su po­ svema stvarni. Među njima biće svakako oni naj­ važniji, koji traže, da bi se od vlade ishodilo sni­ ženje tarifa na željeznici za dovoz životnih namir­ nica i da bi se popravile cestovne komunikacije u okolini Sarajeva. Kao god što je vlada, dozvo­ livši za novogradnje oprost dvaest-godišnjeg po­ reza, omogućila cijeli niz novogradnja u Sarajevu, tako bi isto podignućem cesta u okolici Sarajeva te sniženjem tarifa omogućila veći i jeftiniji dovoz životnih namirnica. Predlog ankete, da bi grad naročito zelen i voće na velike količine iz našijeh krajeva dobavljao te ga onda po kupljenoj cijeni davao na prodaju (uz limitirane cijene) našim bakalima, može se po­ svema odobriti, jer mnogi bakali, osobito oni u gornjim gradskim ulicama, radi skupoće i slabe vrsti zeleni i voća danas jako malo ili nikako s otim ne rade. Ali i ovaj uvoz zeleni i voća a i mlijeka sa strane gradske općine ima za uvjet, već prije naglašenu potrebu sniženja tarifa na željez­ nici jer ne iziđe li vlada po svojoj dužnosti gradu u susret, ne može ni on ništa učiniti. Za to dr­ žimo, da bi pozvani faktori najprije ovaj tarifni popust morali ishoditi od vlade, jer ako bi se grad­ ska općina odlučila, da grad bar za sada za siro­ tinju najpotrebnijim životnim namirnicama opskrb Ijuje to ova može to samo na jednoj sigurnoj i danoj osnovi provesti. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. Osma sjednica vakufsko-mearifskog sabora održana je dne 28. jula 1913. Sjednica je zapo­ čela čitanjem i verificiranjem zapisnika sedme sjed­ nice, a iza toga se prešlo na dnevni red: rezultat raspisane submisije šume Gazi Husrefbegova vakufa u Tešnju. koje uzdižu naši neprijatelji s izvana,, ali neće dati onima, koje pobijede, hljeba, znanja i jamstva da ih se neće više tištiti i tlačiti. Vi ćete moći da dijelenjem koncesija onim vlastima, koje reflektiraju na vašu baštinu, odgađate dan velike borbe. Ali šta ćemo mi otuda dobiti, ako ćemo u kritičnom času biti još slabiji, još rastrovaniji nego danas. Pođimo dakle, Veličanstvo, u susret borbi; pođimo joj u susret, ne sa oružjem u ruci nego sa progresom, popravimo se moralno i intelektualno, napredujmo, pa ćemo tako unaprijed imati višu polu izgleda za pobjedu našu. Svaka godina, koja izmiče, slabi nam iz­ vanjsku potporu i uništava nam naše žive sile. Engleska nije više sklona da nas podupire onako svojski kao prije dvanaest godina; Austrija, koja je iza poraza u Njemačkoj postala više orijentalna nego okcidentalna vlast, prisiljena je da čuva svoju popularnost među slavenskim narodima našega carstva. Napokon se je dogodilo i ono najgore zlo, a to je, da se javno mišljenje, koje nam je bilo tako sklono u 1886. godini, počelo posvuda u Evropi da iskazuje protiv nas. Neka Vaše Veličanstvo iz­ voli prelistati francuske, engleske i talijanske no­ vine, pa će se ^uvjeriti, da se u svim zapadnim zemljama, koje imadu tolikog interesa da nas podu­ piru, drži o nama kao o jednoj državi, koja će Referent izvješćuje, da je u jednoj od prošlih sjednica konstatovano, da je za prodaju vakufske šume u Tešanjskom kotaru na određeni termin prispjela samo jedna oferta. U toj sjednici zaklju­ čeno je, da se oferta ustupi vakufsko-mearifskom saborskom odboru da ju ispita i svoj pred­ log stavi. Vakufsko-mearifski saborski odbor održao je nekoliko sjednica o loj stvari. Ovim je sjedni­ cama prizvao i muteveliju Gazi Husrevbegova va­ kufa i zatražio od zemaljske vlade da u te sjednice izašalje jednog svog izaslanika — šumskog vještaka. U ovim sjednicama ventilirano je pitanje do skrajnih detaila. Izaslanik zemaljske vlade objasnio je opširno prodaje vakufske šume i konačno nakon svestra­ nog objašnjenja mnogobrojnih pitanja izrekao je svoje stručno-vještačko mišljenje, da je za vakuf veoma korisno i probitačno, da podnešenu ponudu „Bosanskog dioničkog društva za ukorišćavanje drveta u Tesliću" akceptira. Na zahtjev vakufskomearifskog sabora on je najvažniji dio toga svoga vještačkoga mišljenja podnio i pismeno, koje glasi ovako: „Kod submisije, koja je obdržavana 24. jula 1913. predana je jedna jedina ponuda i to od firme „Bosansko dioničko društvo za ukorišćavanje drveta u Tesliću.” Ponuđena cijena iznaša: a) za kubični metar bukovog drveta na p a n j u ............................................ b) za kubični metar hrastovog drveta na p a n ju ....................................... 2 K 21 h, 8 K — h. Budući da količina drveta, što se u šumama Gazi Husrefbegova vakufa može iskoristiti iznaša (odbivši otpatke, trulež itd.) od prilike: 813.726 kub. met. bukovog i 32.015 „ „ hrastovog korisnog i ogrjevnog drveta, to bi ponuđena kupovniua iznašala: 1,798.334 K za bukovo, a 256.120 K za hrastovo drvo, t. j. 2,054.454 K zajedno. U kalkulaciji prodajne vrijednosti drveta na panju, koju je potpisani sastavio na temelju obrazlo­ ženog programa za eksploataciju, proračunana je prodajna vrijednost: a) kubičnog metra bukovog drveta na 1 K 80 h b) kubičnog metra hrastovog drveta na 6 K 66 h. Ukupni kalkulirani utržak iznaša prema tom e: 1,467.553 K za bukovinu, a 213.067 K za hrastovinu, t. j. 1,680.620 K zajedno. uskoro propasti. Da, svako jutro političari Fran­ cuske, Engleske i Italije slušajući o djelima Vaših činovnika i o patnjama Vaših naroda, pišu ili go­ vore: ova vlada nije sposobna da se reformira, a budući je nesposobna da se reformira, to mora propasti; prepustimo je njenoj fatalnoj sudbini i ne trudimo se da spriječimo veliku katastrofu, kojoj se ne može izbjeći. Dakle, Veličanstvo, mi moramo predusresti ovim tužnim proročanstvima. Nastojmo opet predobiti za se ono javno mišljenje, koje je sada pro­ tiv nas, a koje bi nam moralo da bude naše naj­ jače uporište. Dokažimo Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj i Italiji, da nas ni naša rasa ni naša vjera ne prisiljavaju da ostanemo u ovom stanju slabosti i korupcije, koja nam se tako gorko pred­ bacuje. Ovo nije nikakva opasna novotarija i bez primjera, koju ja predlažem Vašemu Veličanstvu. Turski narod se je. Bogu hvala, uvijek klonio uto­ pija. [a se postavljam na stanovište historije: neka Vaša vlada pod Vašom vrhovnom upravom učini ono što su učinile sve vlade, koje su stavljene u takav tužni položaj, neka se spasi onim sredstvima, koja su spasila sve narode. (Nastavit će se). Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj № „Novi Vakat" Pronađena kupovnina nadmašuje kalkulirani utržak: a) kod bukovine z a .......................... K 330.781, t. j. za 22-5%, b) kod hrastovine z a .......................... K 43053, t. j. za 20.2%, a zajedno z a ......................................... K 373.834, tj. za 22-2%. Kad bismo dakle stavljenu kupovnu ponudu prosuđivali samo na temelju gore spomenutih kalkuliranih cijena, mogli bismo mirne duše naprečac reći, da je uspjeh submisije vrlo povoljan, a ponu­ đena kupovnina da je više nego primjerena. Da uzmognem izreći što objektivniji sud o stavljenoj kupovnoj ponudi, biću tako slobodan, pa se malo opširnije pozabaviti slijedećim pita­ njima i to: 1. da li ponuđena kupovnina de facto pot­ puno odgovara današnjim prilikama na drvarskom tržištu i 2. da li bi se mogla postići bolja prodajna cijena, kad bi se prodaja odgodila na kasnije vrijeme. Budući da je i ovdje prodavana^i crnogorica, svrha, da se muslimanskoj siročadi omogoći po­ to iznaša prosječna, za 20% reducirana cijena lazak škola. Tako je uprava sirotišta odmah u jednog kubičnog metra 140: 2 —0 1 4 = — K 5 6 h . početku počela raditi na ostvarenju ovoga zadatka, 4. ) U šumskom predjelu „ P r e n j- G lo g otev oje" , 36-tero djece svršilo nauke prvoga razreda koji je udaljen od zemaljske željeznice prosječno osnovne škole odličnim uspjehom. Kako su djeca vrlo darovita, to se je uprava pobrinula, da im 8 km, ponuđeno je: za 1 m 3 korisnog drveta . . . 3 K 15 h, nađe dvojicu učitelja, koji će ih preko ovih ferija a za 1 m3 ogrjevnog drveta . . 1 K 95 h. instruirati u predmetima II. razreda osn. škole Kako je i ovdje prodavana osim bukovine i tako, daće ta ista djeca moći početkom ove škol­ crnogorica, to je za 20% reducirana prosječna ske godine stupiti odmah u III. razred osnovne cijena jednog kubičnog metra iznašala (3 1 5 + 1 95): škole. 2 — 0-51 = ....................................2 K 04 h. Novi trg na Bistriku. Ovih se dana počeo 5. ) U šumskom predjelu „ P a s t i r e v o “,uređivati koji novi trg na Bistriku i to na praznom je udaljen od željezničke pruge samo koji 8 km, zemljištu poviše Isa begove banje. Na trgu je već a leži na Savi kod bos. N o v o g , pa je prema namješteno nekoliko šatora, gđe se prodaje zelen i tome vrlo blizu Z a g r e b u , gdje se i ogrjevno voće. Šatori su od drveta (letava i dasaka) a gore drvo može vrlo dobro unovčiti, prodan je: natkriveni debelim nepromočivim platnom na kom 1 m 3 korisnog drveta za . . . . 3 K 60 h, je ujedno napisano ime dotičnog prodavača. Ova­ a 1 m3 ogrjevnog drveta za . . . 1 K 60 h. kav način uredbe tržišta, sasma je po velegradskom prosječna prodajna cijena iznašala je prema načinu, te je to već davno i davno trebalo učiniti. to m e .......................... ..............................2 K 60 h. U nas je vrlo nužno ne samo jedno nego više Navedenim činjenicima nije potrebno dodavati ovakovih tržišta, gđe bi se kroz cio dan dobivale opširnih komentara. životne namirnice. Bistrički trg trebalo bi prije nego U svim šumskim predjelima, u kojima je ze­ se posvema uredi asfaltirati ili bar cimentirati te maljski erar u posljednje vrijeme prodavao buko­ bi se onda mogao lako u čistoći držati. Ovu malu vinu putem submisije, izuzevši jedino „ P a s t i ­ svotu za asfaltovanje morao bi grad svakako još re v o “, postignute su puno niže cijene, nego što u trg uložiti. Potrošiće se grdne pare za uređivanje je ponuđena za bukovinu u vakufskim šumama, kolodvorske ceste, što nije tako potrebno, kao uređe­ premda su u svim predjelima osim „Vrbanja- nje jednog trga, koji je nuždan za prodavanje životnih namirnica. Bjele" transportne i druge prilike puno povoljnije nego u vakufskim šumama. Pritužba iz publike. Piše nam prijatelj lista Cijena, što ju je, „Bosansko dioničko društvo iz grada. U ulici Gornja Bijelava neki gradski nadza ukorišćavanje drveta u „ T e s l i ć u " ponudilo cestar drži pun tor svinja. Sva okolina trpi od za kubični metar bukovog drveta, n a d m a š u j e smrada. Osim toga taj gradski službenik izgara u c i j e n u , što je postignuta. vatri na avliji razno đubre te nam i tim zasmradi a) u Gornjoj Prači z a .....................— K 65 h, svu okolinu. Ovako radi gradski službenik — valjda b) u Nemiloj z a ............................... 1„ 49 „ za ugled drugima. c) u Vrbanji-Bjelojz a ........................ 1 „ 65 „ Vrijeme. Iza kako je prošle sedmice bilo d) u Prenj-Glogovu z a ....................— „ 1 7 „ vazda kišovito vrijeme, padaše jako kiša još ne­ djelju u zoru, a od onda je nema. Nasta u gradu lijepo toplo vrijeme. Najbolje i najsigurnije mjerilo za prosuđivanje kupovne ponude pružaju nam bez sumnje rezultati prodaja, koje su u posljednje vrijeme pod sličnim prilikama i uvjetima obavljene. Za to ću ovdje na­ vesti cijene, koje su postignute kod prodaje bu­ kovog drveta putem submisije u šumama zemaljskog erara u posljednje tri godine. Radi boljega razumijevanja valja mi nagla­ siti, da sam u svim slijedećim slučajevima prera­ čunao ponuđenu prosječnu cijenu za kubični metar bukovog drveta na taj način, da sam uzeo, da od čitavog kvantuma otpada 5 0 % na korisno, a 5 0 % na ogrjevno drvo. Osim toga valja mi spomenuti, da sam u onim slučajevima, gdje je osim buko­ vine prodavana i crnogorica, za kubični metar bu­ kovine ponuđenu cijenu reducirao za 10% . T o je reduciranje za to potrebno, jer svaki poduzetnik, kad u jednom šumskom predjelu iskorišćuje kako bukovinu tako i crnogoricu, ovu posljednju — kao vrijednije drvo — opterećuje sa većim dijelom in„Jedno preskupo pismo*. Ovdašnji „Na­ vesticijonih i amortizacijonih troškova nego buko­ rod" od 9. augusta 1913. donio je pod gornjim vinu, a naravna je posljedica toga, da je cijena, naslovom jednu noticu, u kojoj se iznosi na vi­ što ju za bukovinu može ponuditi, veća nego što djelo jedna veoma zanimljiva stvar. Šef državne bi bila, kad bi ili obadvije vrsti drveta podjednako šumske direkcije u Sarajevu g. Schmidt izdao je opteretio ili kad bi se u takovim šumskim područ­ jedno privatno pismo upravitelju firme „Una" u jima samo bukovina prodavala. Da to ne čini, u Bos. Dubici, snabdjeveno sa žigom zemaljske mnogim bi slučajevima njegova kalkulacija poka­ vlade, po kome je firma i bez licitacije dobila zala, da za bukovinu, a-osobito za bukovo ogrjevno dozvolu da u planini Kozari (predjeo Vitlovska) drvo smije ponuditi vrlo malenu, a katkada gotovo može naknadno usjeći 7—8000 m 3. Pismo je nikakovu cijenu. upravljeno na kotarskog šumskog referenta u A sada da navedem prosječne cijene, koje su Bos. Dubici, te je u „Narodu" doslovce donešeno postignute kod prodaje bukovog drveta u šumama u njemačkom originalu. Firma je, dodaje dalje zemaljskog erara. „Narod" blagodareći ovom pismu usjekla ne 1. ) U šumskom predjelu „ G o r n j a P r a č a " , 7000 m3 nego 17000 m3, čime je oštećan erar za koji je udaljen od postojeće zemaljske željeznice 68 hiljada kruna, jer je firma na osnovu toga prosječno 10 km, ponuđeno je: privatnoga pisma usjekla 17000 m ' i platila po za 1 m 3 korisnog drveta . . . . 3 K 20 h, 1 m 3 2 krune, dok je na jednoj licitaciji, koju je a za 1 ш ' ogrjevnog drveta . . — K 70 h. vlada naredila na 31. VII. o. godine u istom pre­ Prosječna, obzirom na to, što je u tom pre­ djelu Vitlovka nuđena cijena drvetu 6 kruna po djelu prodavana i crnogorica, za 20% reducirana 1 m '. 1 u današnje doba, gdje se tobože ustavno cijena jednog kubičnog metra iznaša dakle vlada nije nam, kako vidimo, domovina hali od (3-2 - f 0-7): 2—0-39 = .................. 1 K 56 h, onih pojava, koje su se u predustavno doba 2. ) U šumskom predjelu „N e m i 1a ", koji često događale. I danas imamo dakle ljudi u upra­ je udaljen od postojeće zemaljske željeznice pro­ vi, koji državno dobro sm atraju kao svoje vlastito sječno 10 km, prodan je 1 m* korisnog drveta i koji misle da su tu samo zato, da napunjaju z a ..................................................... 1 K 30 h, svoje džepove. G. Schmidt je poznat kao nepri­ dočim za ogrjevno drvo nije ponuđena nikakova jatelj našega naroda, bio to musliman, katolik ili cijena. pravoslavni, te je uvijek gledao, kako će našem I ovdje je prodavana osim bukovine i crno­ kojem domaćem čovjeku da onemogući posao i gorica. Prosječna za 20% reducirana cijena 1 m3 da ga ošteti. Vrlo nam je drago, da se je ovoj iznaša dakle 1‘30: 2 - 0 1 8 = . . - K 7 2 h . njegovoj raboti ušlo u trag i nadamo se, da će 3. ) U šumskom predjelu “V r b a n j a - B j e l a " , zemaljska vlada provesti odmah u ovoj stvari koji je udaljen od željezničke stanice B a n j a l u k a najstrožije izvide i po pravdi mu otkrojiti. od prilike 72 ,km, prodan je kubični metar koŠkolanje siročadi. Osnivanjem Islamskog korisnog drveta z a ............................... 1 K 40 h, dok za ogrjevno drvo nije ponuđena nikakova cijena. sirotišta imala se je, kako je poznato, u vidu i ta Domaće vijesti. V D& Z IV K O N JE Z It ?дРрд??уДд Primanje mladića u pomorsku podčasnlčku školu. U podčasničku školu c. i kr. ratne mornarice primaju se mladići, koji su 14. godinu života navršili a 17. nijesu prekoračili; da su austrijski ili ugarski državljani ili pripadnici Bosne i Hercegovine, bez pogrješaka i prema dobi razmjerno tjelesno razvijeni, da imaju čvrsto zdra­ vlje, dobar vid i bezprijekoran predživot. Uzmanjka li jedan od navedenih uvjeta, ne prim a se. Nebiljegovane molbenice za prim anje sa točnom adresom stana šalju se kroz obitavalištu najbližu vojničku oblast i to upravljene na „с. i kr. zapovjedništvo pomorske podčasničke škole u Šibenik". Dok se ne popuni propisani broj, primaju se mladići uvi­ jek, no preporuča se za vlastitu korist, molbe za primanje u mjesecu julu upraviti. Molbi se ima priložiti: a) krsni (rođeni) list; b) domovnica; c) svjedodžba od jednog aktivnog vojničkog ili pomorskog liječnika prema odredbama službene knjige V-10 c. i kr. ratne mornarice o tjelesnoj sposobnosti sa osobitim izvješjajem vida i razliko­ vanje boja. Ovamo se mora spomenuti, da se za­ tražena sposobnost vida im a bez ispravka kroz naočari ispitati, a slijepoća u raspoznavanju boja isključuje primanje; rđavi zubi imaju se prije na­ stupa u zavod plombirati; d) svjedodžba o bezprijekornom Ćudorednom ponašanju predživota od političke ili policajne oblasti nadležne općine — a ako je natjecatelj preko 6 mjeseci odsutan bio, onda se mora i od tamo prebivalištne općine svjedodžba ispostaviti; e) svjododžbu polaznicu ili otpusnicu javne pučke škole, a ako su od otpusta iz škole do poslanja molbe više od 3 mjeseca prošla, to se ima od mjesne obćine potvrda priložiti o zanima­ nju za to vrijem e; f) Obveza (Revers) po kašnje navedenoj formi u slučaju primljenja za posebno nadosluženje po § 9. vojničkog zakona. NatjecaJE FTA N O V It • U LICA B R O J 1. p re k o puta „H O T E L EV R O P E43. м �Strana 4 . telji budu nakon primljenja kao brodski mladići na vlastitim školskim brodovima za podčasnike izobraženi i postignu u razmjerno kratkom službe­ nom vremenu viši podčasnički čin. Cilj vojničkog tijeka, koji je na ovaj način revnim mladićima otvoren, je taj, da mogu s vre­ menom postasti štopski podčasnicima (u Deck-, Artillerie-, Torpedo-, Seeminen-, Steuer-, i Telegraphenspecialitat-u), sa pravom na mirovinu. Postignuće časničkoga čina jest isključeno, a isto tako prelaz iz podčasničke škole u školu za stro­ jeve nije dozvoljen. Za cijelu obskrbu i odjeću brodskih mladića skrbi erar. Natjecatelji se na koncu upozoravaju, da otpust mladića iz škole može samo onda dozvoljen biti, ako roditelji (skrbnici) una­ prijed vojničkoj upravi sve troškove putovanja, škole i opskrbe podmire. Oni natjecatelji za pri­ manje u pomorsku podčasničku školu, koji kod liječničkog pregledanja u Poli nesposobni budu pronađeni, biti će roditeljima, odnosno skrbnicima odmah natrag poslani. Oni natjecatelji, kojima zapovjedništvo podčasnike škole primljenje prizna, biti će odavle kroz nadležne vojničke oblasti ob­ znanjeni i kroz istih posredovanje u putu vojničkog transporta na troškove c. i kr. ratne mornarice matrosenkorpsu u Polu poslani, — a oni iz Dal­ macije i iz vojničkih okružja Bosne-Hercegovine i Otočca potječući, biti će ravno u pomorsko pod­ časničku školu u Šibenik odposlani. „Biser". Ovaj lijepi književni list, za širenje prosvjete među muslimanima u Bosni i Hercego­ vini što ga izdaje Prva muslimunska nakladna knjižara i štamparija u Mostaru unišao je u drugu godinu svoga izlaženja. Sadržaj mu je prvoga broja ovaj: Uredništvo i administracija: Početkom druge godine. Panislamizam i Panturcizam, Fran­ cuski napisaoX .Prevodi: Salih Bakamović. H. Hilmi: U škripcu, (crtica iz učiteljskog života u Bosni). Ah med Naim: Temelji islamskog morala, s turskog prevodi Musa Ćazi Ćatić. Karanfilaga: Reče doći, (Pjesma). Muhamed Ferid Vedždi: Muslimanska žena, s turskog prevodi: Edib Tešnjak. Mehmed Akif: Ve en lejse, s turskog Ašik. (Pjesma). Dr. Osman Namik: Teiste i ateiste, (Vjernici i bezvjerci), s tur­ skog prevodi: Abdusselam Hadžiferizović. Edib: Nova godina, (Pjesma). Kazanli Halim-Sabit: Čovje­ čanstvo, ideja vjere i civilizacija, s turskog preveo Ahmed Rešidkadić. Poslanik: Epigrami, (Pjesma). Dr. Husein Hulki: Ramazanski post, s turskog preveo: Hajreti. Hazim Muftić: Stambolski softa i Sadri-Azamova kći. Mehmed Akif: Jedan vaz, s tur­ skog preveo Ašik. — N a r o d n e u m o t v o r i n e , jermenkinja Fata: zabilježio Fehim H. Baščaušević. — Z d r a v l j e . Nekoliko riječi o influenci, napi­ sao M. Refik. — L i s t a k : Iz islamskog svijeta: Podučavanje islamskog naroda u Rusiji. — Islam­ ski rodoljub. — Dobrotvorno društvo u K’jašgenu — Udruženje „Isiamski napredak". — K n j i ž e v ­ n o s t : „Novi Vakat". — „El-hidajetu“ — Borba krsta i polumjeseca. — K u l t u r n e b i l j e š k e : Zadružna tiskara u Sarajevu. — Muslimanski klub u Mostaru. — Glavni zaključci vak.-mearif. sabora. — Inspiciranje medresa i mekteba. — Ovogodišnji abiturijenti mostarske gimnazije. — Klub muslim. akad. u Beču. „Biser" izlazi dva puta mjesečno na čitavom arku (kao prijašnji „Behar", čiji je u Broj 13. ,Novi Vakat* glavnom i nasljednik). Pretplata mu je za društva K 10-—, za učenike i muallime K 4 — a zaostale K 8 — na godinu. Geslo je listu: „Budućnost i opstanak muslimana u Bosni i Hercegovini ovisi 0 njihovom kulturnom i gospodarstvenom napre­ dovanju", I a — koliko smo se uvjerili iz nje­ gova dosadašnjeg gradiva — redakcija ulaže sve Jedan gjak, musliman, stud. phil. u Beču želio bi promijeniti struku i preći na visoku školu za kulturu tla, te se ovim obraća na naše vele­ posjednike, ako bi koji htjeo dati mu Stipendiju da se iškoluje, te nakon svršenih nauka da mu stupi na njegovo zemljište i da mu racionalno obrađuje Onaj koji bi se želio informirati, neka se obrati na uredništvo i to do 20. septembra. U nas vrlo se malo pažnje posvećuje gospo­ darstvenim naukama, premda je to jedna od najprečih potreba. Mi stoga toplo preporučujemo molbu ovoga đaka našim muslimanskim vele­ posjednicima. (Pr. Uredništva.) sile da ga što bolje oprema, kako bi list mogao „što više koristi donijeti našem zapuštenom narodu, naročito našoj omladini, od koje je znatan dio u bludnji o našim vjerskim istinama i moralnim zasadama te našem ženskinju, koje se guši u tmini neznanja i džehaleta". Mi „Biser", kao jedini naš pravi književni list, najtoplije preporučujemo musli­ manskom narodu u Bosni i Hercegovini da se što više pretplaćuje na nj i nadamo se, da će radom u ovom listu sudjelovati i naši stariji književnici. Viribus unitis! Imenovanja i premještenja u šeriatskosudačkoj službi. Zemaljski je poglavor imeno­ vao šeriatske suce X. razreda Sadik ef. O m e r o v i ć a u kotarskom sudu u Cazinu, Muhamed ef. M u š i ć a u kotarskom sudu u Rogatici, Osman ef. M e h m e d b a š i ć a u kotarskom sudu u Bileći, Naim ef. K a d i ć a u kotarskom sudu u Sarajevu, Smail ef. D a d i ć a u kotarskom sudu u Mostaru 1 Mahmut ef. B a h t i j a r e v i ć a u kotarskom sudu u Varcar-Vakufu šerijatskim sucima IX. razreda; šerijatske vježbenike Hafiz Sulejman ef. M a l k i ć a u kotarkom sudu u Bihaću, Ćamil ef. M u j a g i ć a, Enver Refet ef. I m a m o v i ć a i Asim ef. Z a i m ovića u kotarskom sudu u Sarajevu te Derviš Šukri ef. M u h e d i n o v i ć a i Jahija ef. D e 1i ć a u kotarskom sudu u Banjoj Luci šerijatskim sucima X. razreda, dodijelivši ujedno Hafiz Sulejman ef. M a l k i ć a kotarskom sudu u Cazinu, Ćamil ef. M u j a g i ć a kotarskom sudu u Maglaju, Asim ef. Z a i m o v i ć a kotarskom sudu u Županjcu, Derviš Šukri ef. M u h e d i n o v i ć kotarskom sudu u Ljubinju, a |ahija ef. D e l i ć a kotarskom sudu u Bi­ haću, zatim je dodijelio šerijatskog suca kod šeri­ jatske sudačke škole u Sarajevu Abdulah ef. B u š a t l i ć a kotarskom sudu u Sarajevu, a pre­ mjestio šerijatske suce Hafiz Ali ef. Ć e r i m o v i ć a od kotarskog suda u Ljubinju kotarskom sudu u Bijeljini i Mustafu ef. Č o k i ć a od kotarskog suda u Bijeljini ka kotarskom sudu u Tuzli. Vakufske velikoškolske Stipendije. U smislu zaključka vakufsko-mearifskog saborskog sabora ne će se za narednu školsku godiun 1913 i 1914 slušateljima visokih škola podjeljivati Sti­ pendija, nego samo zajmovi uz uobičajni reverz. Ovo vrijedi kako za nove petente tako i za dosadanje vakufske Stipendiste. Molbe za zajmove treba podnijeti kod nadležnih kotarskih vakufsko-mearifskih povjerenstava, gdje će se moći saznati i uvjeti reversa. Kolera u Tuzli. Po službenom izvješću po­ javilo se je u Gor. Tuzli 6 slučajeva azijatske ko­ lere. Tri su osobe umrli od te bolesti. Ova okol­ nost svakako nužno traži, da se u zemlji, osobito pako u većim napučenim mjestima uzdrži ili even­ tualno provede besprijekorna čistoća. Usto je tako nužno, da pučanstvo, specijalno pako u zaraženom kraju, pazi na vanredni higijeski način života. Nu ne postoji nikakav razlog, da se uznemiruje pu­ čanstvo, jer su primljene sve nužne mjere, da se nebi dalje širila kolera u Gor. Tuzli. Nadalje se je već prije zemaljska vlada pobrinula za sva sred­ stva u čitavoj zemlji, koja su nužna za obranu i suzbijanje te zaraze. Osobito pako, što se tiče grada Tuzle, koja je prije zbog loših higijenskih prilika često bila leglo kolere, valja istaći, da je pojava te bolesti u Tuzli skoro isključena, pošto su tamo od nekog doba zdravstvene prilike postale vrlo povoljne time, što je grad dobio izvrsnu pitku vodu u velikoj količini, zatim što se je provela kanalizacija u gradu, napokon što je grad regulisan a i inače dobro, higijenski uređen. Radi or­ ganiziranja zdravstveno-redarstvenih mjera, koje su nužne, da se suzbije kolera u Gor. Tuzli, ot­ putovao je još jučer šef zdravstvenog odsjeka ze­ maljske vlade vladin savjetnik dr. Curinaldi. Isto tako otputovaće danas u Tuzlu šef zdravstva c. i k. 15-tog vojnog zbora i glavni željeznički liječnik. Jedino stalno vrtno kinematografsko poduzeće u Sarajevu. к ж M0ST9Rnafta Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno :-: rasvijetljenoj bašči. Dnevno dvije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od ‘/2 8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: Svaki treći dan novi raspored. ::: Cijena mjesta: Turska loža za 8—10 osoba . ■ „ 8-— Reservirano mjesto za 6 osoba K 5-— Rezervirano m jesto.......................1--S« I. m jesto.......................................0'70 U. m j e s t o ...............................„ 0-40 Djeca I vojnici: I. mjesto 40 Hel. II. mjesto 30. hel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kurt, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A. Feliksa Čemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. �Broj 13. .Novi Vakat' Najnovije vijesti. U neđelju je potpisan mir među balkanskim državama. Balkanske države sporazumile su se glede granica i demobiliziranja, a tako i o financijskim pitanjima. Naravno je, da je mir u ovakim okol­ nostima morao ispasti nepovoljan po Bugarsku; on joj je raspršio sve nekadašnje nade o velikoj Bugarskoj i o njenoj hegemoniji na Balkanu; ona je morala čak pristati da veliki broj njenih suna­ rodnjaka u Macedoniji potpadne pod srpsku ili grčku vlast, ona nije mogla ni toliko postići, da se uredi pitanje crkvene i školske autonomije njenih sunarodnjaka u Macedoniji. Mirovni ugovor sadržaje osim uvoda 10 članaka. U uvodu se govori o želji vladara ratujućih država da se učini kraj postojećem ratnom stanju i uspostavi mir i prijateljstvo među njihovim narodima. Članak I. govori, da će mir i prijateljstvo vladati među vladarima balkan. država i među njihovim nasljed­ nicima. Članak drugi određuje granice između Bugarske i Rumunjske, treći i četvrti govori o granici između Srbije i Bugarske, a peti o granicama iz­ među Grčke i Bugarske. Šesti članak obvezuje Bugarsku, da odmah pristupi demobilizovanju, a sedmi o ispražnjivanju bugarskog područja od sa­ vezničkih četa iza demobilizacije bugarske vojske. Osmi članak govori o pravu na rekvizicije onih vojska, koje se nalaze na bugarskom području. Deveti članak govori o predaji ratnih zarobljenika i napokon deseti članak ustanovljuje rok za rati­ fikaciju ugovora. P a r iz , 12. augusta. — Petrogradski dopisnik „T em psa" javlja, da u ruskim krugovima vlada nezadovoljstvo prema Francuskoj. P e t r o g r a d , 12. augusta. — „Rječ“ doznaje iz pouzdanog vrela da je francuska vlada također pristala na to, da se onaj dio bukureškog ugovora koji se odnosi na Kavalu, podvrgne reviziji, ali francuska vlada nije se pri tom izjavila komu ima pa pripadne Kavala. London, 12. augusta. — U donjoj kuči iz­ javio je G rey da odgoda poslaničke konferencije ne može biti nikakav povod za izvađanje nepo­ voljnih zaključaka glede odnošaja među velesilama. U albanskom pitanju, te u pitanju egejskih otoka postignut je sporazum. što se tiče Tracije britska politika prema T ur­ skoj ide za tim da se turska vlast učvrsti i osi­ gura u njezinim azijskim područjima i na području linije E nos—Midija. Za ovo je potrepna privola i drugih evropskih vlasti, ali sile ne mogu ništa polučiti, ako Turska ne bude htjela poslušati njihova savjeta glede Edrene i Tracije. Glede bukureškog mira izjavio je Grey da se m ir ima sm atrati pravovaljanim , pošto je predlog za modifikaciju istoga bez svthe, ako dotična sila nije sprem na da svoje volju silom provede. Engleska ne namjerava takav predlog stavljati, ali će pristati na sve odluke, na kojima se budu složile ostale sile. više nego polovica, ovo je svakako povoljno, ali bi trebalo biti mnogo bolje ako se uzme, da je Uv Mostaru većina stanovništva muslimanskog. Mnogo je slabiji broj muslimanskih učenika bio na obrtnim kursovima: na šegrtskom kursu bilo je od 51 učenika, samo 12 muslimana, u kursu za stručno crtanje i obrtno računarstvo za kalfe i majstore od 22 polaznika 5 muslimana, u kursu za njemački jezik i obrtno dopisivanje od 40 13 muslimana, u praktičnom kursu u stolarskoj i bravarskoj radionici od 21 polaznika s a m o 2 muslimana napokon u analfabetskom kursu od 39 učenika 33 muslimana. Mi preporučamo našem zanatlijskom podmladku neka se što više koriste ovijem obrtnim kurzovima gdje im se pruža pri­ lika, da se u svojim zanatima usavrše. Samo tako spremni, moći će održati konkurenciju stranih zanatlija. Zanat vrijedi više od zlata, a u današnje vrijeme zanatlije nalaze sve više i bolje zarade. Različite vijesti. Veliki porod. U St. Germain-du-Bois žive dva brata imenom Ivan Pierre i Klaudije Bossu. Obojicu je Bog blagosovio velikim porodom. Јеап Pierre, siromaški radenik kome ima 71 godina živi u jednoj kolibi, u kojoj mu se kroz pedeset go­ dina rodilo tridesetero djece. Ovaj čestiti radenik bio je dva puta oženjen. Prva žena rodila mu sedamnaest sinova i jednu kćer, a druga žena se­ dam sinova i pet kćeri. Od svih tridesetero ostalo mu je na životu samo deset. Njegov brat Klaudije Bossu imade 23 sinova i kćeri. U Francuskoj gdje je veliki porod u jednoj porodici vrlo rijedak po­ stoji zakon, da svaki državljanin, koji imade više nego troje djece, za svako dijete do šestnaeste go­ dine, dobiva od države deset kruna godišnje na­ grade, tako da su oba ova porodom bogata braća kroz desetke godina od države lijepe pare uzeli. Ja koliko bi u nas, a osobito u Hercegovini svijet odnio za djecu „nagrada", kad bi taj mudri franceski zakon i u nas bio?! Razno. Gradski zastupnik Avram D „S a 1o m odlikovan viteškim nišanom ordena Franje-Josipa. — Pjegavi tifus nastao je u gradu. One če­ tiri osobe, koje su bile bolesne izliječene su, držane su u odijeljenoj kući, te će biti sutra puštene. Sitne vijesti. Njemački car Vilim prigodom 25 godišnjice svog carevanja, pomilovao je 24.000 kažnjenika bilo sasvijem bilo djelomično. Narodni odbor letenja u daljini u Berlinu us­ tanovio je nekoliko nagrada za letenje u daljini u ukupnom iznosu nd 360.000 kruna. Ko preleti u jednom danu na letećem stroju 1000 killometara, dobiva prvu nagradu od 72.000 kruna. — Obzirom na koleru, zabranila je ugarska vlada dovoz mesa iz balkanskih država. — U Valoni otvorena je državna štamparija, te je izišao prvi broj albanskog službenog ltsta. — Prošle sedmice desila su se u Stambolu dva slučaja kolere. m SS Gospodarstvo. N erodna godina. Ovih dana pričao nam je jedan prijatelj iz okolice Visokog Sutjeske kako do sada nema nikako nade da će se moći išta žita Natječaj. Počam od školske godine 1913.114. iz­ daje se iz Evladijjet vakufa vakife Tahirehanume Tuzlić jedna Stipendija od 800 K. godišnje, za islamsku teologiju na orientu. Molitelji imaju dokazati, da su svršili gimnaziju ili šeriatsku sudačku Školu i da Muslimani u zanatlijskoj školi u Mo­ su bezprikornog ponašanja. staru. Kako iz izvještaja zanatlijske škole u Mo­ Molbe sa označenim svjedočbama imaju staru razabiremo, bilo je u završenoj školskoj go­ dini 1912/3. na zavodu svega 55 učenika. Oni su molitelji do konca augusta ove god. na učili bravarstvo, stolarstvo, limarstvo i tesarstvo. Abdul-Gani efen. Ganibegovlća u Tuzlu Od ovijeh učenika bilo je 30 muslimana dakle poslati. Brzojavi. B u k u r e š t, 12. augusta. — Povodom zaklju­ čenja i potpisanja mira predao je austro-ugarski poslanik rumunjskom ministru predsjedniku čestitku » austro-ug arskog ministra izvanjskih posala grofa Bertholda. Kralj Karol saopćio je bugarskom e kralju Ferdinandu pojedine tačke sklopljenog ugovora. Bugarski kralj zahvalio se je brzojavno kralju Karolu, da je njegovim zauzimanjem dokončan balkan­ ski rat, te izjavio želju, da u buduće budu prija­ teljski odnosi vladali među Bugarskom i Rumunjskom. Sa demobilizacijom rumunjske vojske započeće se 14. o. mj. Strana 5. požeći. Klasovi nemaju u sebi zrna, nego raskvašeno brašno. Žetva je tamo trebala da se obavi još prije dvije sedmice. Narod sobom, kuka i plače, jer vidi crne dane pred očima. Mi držimo, da bi vlada morala voditi računa ne samo o tome kako će u kojem kraju biti žetva nego da se priprema na to kako će jadnome narodu pomoći prije nego Što zakuca glad na njegovim vratima. S Natječaj za tajnika kod gradske općine u Bihaću. Gradska općina u Bihaću raspisala je natječaj za gore spomenutog činovnika sa početnom godišnjom plaćom od 1600 K i to privremeno. Nakon jednogodišnje službe primit će se isti u definitivnom svojstvu. Isti mora biti: bos.-hercegovački pri­ padnik ili austro-ugarski državljanin, svršeni pravnik sa svim državnim ispitima, prak­ tični poznavaoc upravne službe, nesmije prekoračiti 40 godina života, te potpuno vješt srpsko-hrvatskom kao i njemačkom jeziku. Reflektanti za ovo mjesto imaju naj­ kasnije do 1. septembra 1913. propisno biljegovane molbe na gradsko poglavarstvo u Bihać priposlati. Gradonačelnik: Alajbegović v. r. Prodaje se iV la š in a za pravljenje kupe i samara od ce­ menta, potanje upute daje M. REICH, n Gabeli (Hercegovina). Čitajte i čudite se! N ečuveno! 600 komada samo za K 3*80. Jedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ znata Marka „Arion“ za koji se jamči 3 godine; 1 ele­ gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prsten za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca, ne zapada već same K 3 80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. P. Lust, Krakov br. 9. NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se novac. — Svaki rizik isključen. J O llf i i J „ H i S CRffll uz dobru zaradu TRAŽI KEMIČKA TVORNICA Luliić, M U ti Kovačević,Mitrovica �.Novi Vakat“ muslimanska Centralna Banka sa Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) ГИАПЗЕ305IPBUL. 13. „ с а п ш с л п 5Ш Ш 0. I. K a t . Interurban telefon broj 273 i 340. Brzojavi: MUSLIMBANKfl. „ ГИДНЗЕ3051РДHL. 13, I. K a t . Žlro-račun hod Austro-Ugar. banke. ■ Broj bos.-herc, p o it Žted. 1048. - Dioničarska glavnica K 3 ,0 0 0 .0 0 0 (do sa d a uplaćeno 30°|0). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Lzvršu je Isplate i naplate na svim trgovačkim središtim a u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja sv e burzovne naloge najkulantnije. Dzinja u prodaju i parcelaciju gvijj većifj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. �Broj 13. r „Novi Vakat* Strana 7. • f Nusllnusln bronha buka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 51 kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. =k * = Priuilegovana zemaljska banka :: ZA « BOSNU I H E R C E G O V IN U , — — " ~1 uvela je novi način štednje, i :: ---------~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i I, dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se d o b ije ta k o v a ku tija, d osta je doći u b a n k u i ja v iti s v o ju a d r e su ili pisati. �iji Ш СЕ510Ш Ш 1 Ш 1ГГШ 1 POSAO Salihago Nuhić i sinovi i čEiMLUšn м- SARAJEVO. CEnnLDšfl н . n Prva tvornica kola Reiclia i Lebherza ♦ u Novom Sadu. Ha L im a ru , tih do žc lje z n ifiliE sta n ic e . : Najveće etoverISte ru z llčitih m o d ern ih k o la 1 sa o n ic a od najjednostovnlje^do najelegantnije Iz ra d e po jeftino] cijeni. P rizn ato so lid n a tvorevina. —G odišnja p roizvodnja p re k o 3 0 0 v o zn ih o p re ­ m a. —Ilu strovani cljenovnicl b e sp latn o 1 franko. — S ta ra s e k o la o p rav ljaju najbrižljivije ili s e n a želju tram p e. ■ i« % Broj 13. .Novi Vakat" Strana 8. Bavi se svim agenturskim p oslo vim a , n a ­ ročito p osre d ova n je m k o d p ro d a je k u ia , gradilišta, zem alja u velikim k om pleksim a, Suma i m a jda n a , te p o sre d ova n je m za izn a jm ljiva n je stanova. P osluga b rza i ta tn a, p ro vizija v rlo um jerena. ♦ ♦ ♦ : O v a j p osao p o s jed u je b e zb ro j za hvalnika pisam a o d ra znih p os jednika i d ru g ih , Sto da ka zu je b rzin u i tacnost u p o s re d ova n ju . ‘™к virtoria. W!k Ko želi šta hupiti ili prodati, пвћа se ubrati na — gornju adresu. Knjižara i papir: : nica : : LEON FINGI Sarajevo Fni]i Josipa ulica br. IS. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Novo I Važno za majke Dr. Salom : Majka i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Pozor! Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu. Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice - za trgovce •• — . SARAJEVO. . FRANJE JOSIPU UL. - VLASTITA PALAČA. - FRANJE JOSIPA UL. ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno i ilaćena dionička glumica 2,000.000 R. - Pričuvno ::: zaklada 270.000 R. - Ukopni uložei oko 3, 000.000 R. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. dobivaju se je­ dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. Zadružnoj Tiskari Izdaje kreditna pisma. SARAJEVO IznajmljBjB SAFES DEPOSIT uz najamninu počevči od 1 H mjesečno. ĆEMALUŠA BR. 62. ZEIHALJ5R0 II 1 П 7 П HDDSARAJEVU - KUPALIŠTE- IL IU & H - UB0SHI_ 5? yj= _ _ Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. Josip HOStIĆ. Siznna od IS. svibnja [maja] do honca rujna [SEptam braj. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno VV* Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Odgovorni urednik: Salih D. Šehlć. w v Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a4366e6f262dedd020c3259b0c8b625.pdf 50a9e5c64196aac70fe4e86aff133b45 PDF Text Text bini doa piti iidjilju I ti ipijidin i iiboton. DridilitiD I ipraii: Евввв: liin ilira broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Tilefon hn| - Hihoplsi si пв ipaćaja. HBfraohirana pisma пв pri­ malo IB. not/l VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 14. Sarajevo, 16. avgusta 1913. Carski rođendan. Prekosutra 18. augusta u ponedjeljak obnavlja se osamdeset i treći rogjendan Njegova Veličanstva našega premilostivoga cara i kralja Franje Josipa I. — prekosu­ tra osviće dan veselja i radosti milionima podanika prostrane monarhije, jer u zdravlju i rahatluku obljubljeni vladar slavi sa svo­ jim narodima slavlje, koje je rijetko palo u dio okrunjenoj glavi — preksjutra će brojni narodi u više jezika, na razne vjer­ ske obrede skrušeno moliti se Svevišnjemu Bogu za zdravlje i dug život predstavnika Habsburške kuće i monarhije, koji sve svoje podanike očinskom ljubavi gleda i pomaže, da ko rodjena braća u jednoj za­ druzi žive i bratski sa slažu i potpomažu — preksutra ćemo i mi muslimani širom Bosne i Hercegovine dignuti ruke i od Svemogućega Boga zamoliti od svega srca, da našeg dobrog i ljubljenog vladara poživi do skrajnjih granica ljudskoga života na slavu i ponos naše mile domovine, koja pod njegovim žezlom cvate u blagostanju i sreći. U ovom e nizu godina sudba Mu je priredila mnogo gorkih i teškik časova, ali Njegov jaki duh i Njegova snažna volja nije nikada klonula; Njegova jaka narav nadvladala je svu buru vremena i prilika, te ga do danas uzdržala krepka i čila na sreću i ponos Njegovih naroda. PODLISTAK. Pismo Mustafa-Fazil paše sultanu Abdul-Azizu. (Svršetak). Narod, kojim upravlja Vaše Veličanstvo, nije ni prvi ni jedini, koji je iskusio ovake gorke časove, gdje sve Izgleda da se rastvara i propada. Ne go­ voreći o onim državama, kojima je kao i našoj nužno da se preobraze politički i socijalno, ja sam Imao čast da podsjetim Vaše Veličanstvo na ne­ voljni položaj Francuske u posljednjem stoljeću Nije to bila samo industrija, koja je bijedno vege­ tirala u Francuskoj; državne financije su svakih deset godina dolazile do bankrota; samovolja je vladala na svim stepenima socijalne skale. .N itko, rekao je jedan političar te dobe kralju Ljudevitu XV., niko se u vašem kraljevstvu ne može poh­ valiti da je toliko moćan da bi izbjegagao osveti jednoga ministra, niti toliko malen da bi izmakao osveti jednog carinskog činovnika.' Ovako diskreditovana vlada nije znala kojoj će se politici posvetiti; svako jutro politički sistem se je mije- | Godina I. U doba kada je radi ratova i radi reakcije država izgledala, da je osugjena na duševnu i gospodarstvenu stagnaciju, On je kao mladić od osamnaest godina zasjeo na prijestolje svojih pregja i okrunio se presvijetlom krunom carskom. U ona oz­ biljna vremna, kada je na više strana u prostranoj državi bio poremećen rad i mir, kada je u jednome dijelu monarhije plamtio gragjanski rat, On je preuzeo na Se velike dužnosti i tešku odgovornost vladalačku! Svojim bistrim umom i razboritošću upo­ znao je On potrebu i vrijednost slobodnih i savremenih institucija, te je s čvrstom voljom stupio na veliko djelo da preobrazi i obnovi svoju državu. Na temelju slobode i jednakopravnosti svih naroda Njegovog prostranog carstva, na temelju jednakosti svih državljana pred zakonom, na temelju ustavnih i autonomnih prava, koja je On podijelio Svojim zemljama i kraljevinama, država se je preporodila, stekla novi život i postala udoban dom za mnogobrojna plemena različitih vjera i narondnosti, koji živu pod žezlom Njegova Veličanstva. Prvo i najvrednije dobro, koje je On osigurao svojim narodima, jest sloboda i mir. Svi narodi u državi imaju da zahvale mudrosti i umjerenosti svoga uzvišenog vla­ dara za sigurnost države prema vani, te se mogu posvetiti radu oko svoga nutarnjeg njao; kratko govoreći, Francuska je bila postala, naročito iza sedmogodišnjeg rata jedna vlast trećega reda. Kako se je ona opet domogla svoga položaja nakon nekoliko godina, takog položaja, da je i uje­ dinjena Evropa bila nemoćna prema njenim hra­ brim vojskama. Ona se je domogla svoga položaja, kada se je preobrazila u svim svojim institucijama. Ako je ta transformacija, koja je i strašna i gran­ diozna, stala Francusku toliko krvi i suza, to je stoga, što je poduzeta u zadnjem času, u onome času, kada i kršćanski narodi viknu kao i musli­ manski: prekasno jel Osim toga nije Francuska sama i jedina, koja se je preobraženjem svoje vlade oslobodila jednog sramotnog položaja, za koji se je držalo, da mu nema lijeka. Kada je mali kralj Pijemonta htjeo da postane kraljem velike Italije, on nije počeo sa sakupljenjem vojske, on je dao svojim narodim a slobodni ustav; od toga časa on je vladao nad srcima Talijana i nad njihovim umovima. Javno mišljenje Evrope predobio je on za se, ono se je izjavilo za njegove osnove. Blagodareći onoj ča­ robnoj riječi .slo b o d a ', koju je on u pravo vri­ jeme znao izreći, mogao je spomenuti kralj na smrti predviđeti, da će njegov sin Viktor Emanu- PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU 9NT0N Н У , Pretplatu cijena: Za Sarajevo R II.- 7.- 3.SI Sa dD 8taiom ihijaH I6.-I.-l. Za pohrajlDD R 16.- I.- I.Za inozemstvo ZO Iranaba. ♦ ♦ ♦ Oglasi račanaja sb po tarifi, hod oiiBhrBfDog ovritenja zoatai popost. razvitka. Njegova je vlada jedna epoha mira, a u toj epohi sva Mu je briga za razvitak gospogarskog života, te kulturnih i društvenih prilika u državi, kako će što više podignuti blagostanje i sreću svojih naroda. Ravnajući sudbinom miliona svojih po­ danika, ova ideja mira i napretka vodila je našega plemenitog vladara kroz cijelo vri­ jeme Njegova vladanja, te se On može smatrati uzorom svih vladara i nazvati ocem sretnih i slobodnih naroda. Na 18. augusta milijoni srca Njegovih vjernih podanika upraviće vruću molbu na Svevišnjega da još puno godina uzdrži u zdravlju i sreći ovoga našeg uzvišenog i ljubljenog vladara. U njegovoj državi mi smo muslimani devedeset i deveti dio, ali sunce Njegove ljubavi i milosti grije nas kao da nas imade više miliorm, Već ta činjenica uljeva u naša srca sinovsku ljubav i nepokolebivu oda­ nost, da nikada ne možemo, što više ne smijemo zaboraviti dobra, koje nam je svakom prilikom učinio naš premilostivi car i kralj Franjo Josip I. — Bog ga poživio do skrajnjih granica ljudskoga života u zdravlju i veselju. el potrostručiti svoju državinu i da će na svoju glavu postaviti jednu od velikih i lijepih kruna Evrope. Ja bih mogao Vašemu Veličanstvu podnijeti na razmišljanje još mnogo drugih prim jera, koji su isto tako jaki i odlučni. Ja bih m ogao da mu navedem za primjer Austriju, koja se je konstitucionalnom slobodom izbavila iz jedne najzam ršenije situacije i izbjegla najvećoj pogibelji. Ja bih mu mogao pokazati Prusku, koja je zadnjega ljeta slavu odnijela, ne toliko pomoću puške koliko pomoću civilizacije svoga naroda. Ali toga sam već dosta rekao Vašemu Veličanstvu da se može uvjeriti, da je sloboda, podijeljena narodu, bila u ovom stoljeću posvuda izvor snage vlade i naroda Zašto bi baš Turska bila iznim ka od ovoga op­ ćeg pravila? Je li možda naša turska rasa, koja je dala svoje dokaze, inferiornija od drugih, sači­ njava li ona možda kakvu monstruoznu iznimku u ljudskom rodu, ili nam možda naša vjera nalaže, da živimo lišeni svakoga blagostanja. Ali, Veli­ čanstvo, Vi znate bolje od mene, da vjera zapovi­ jeda dušama, ona nam otvara perspektivu budu­ ćeg života, te nije njezina zadaća, da uređuje prava naroda; ona se sama izgubi, povlačeći za TVORNICA ASFALTA, L3EPENKE ZA KROV (ОДСНРДРРЕ), TVORNICA CEMENTNIH C IJEV II SVE CEMENTNE ROBE. TELEFON UR03 Z19Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Slmić. 1 �Strana 2. Engleska i Islam. Ovijeh dana izišao je u „Neue Zflricher Zeitungu" jedan članak što ga je ovaj švajcarski |list primio iz Londona iz diplomatskih krugova pod naslovom „Engleska i Islam". U članku se iznose temeljna načela engleske politike prema islamu, kao i držanje britske države naprama Turskoj. Pošto se govori i o držanja Engleske u pitanju Trakije, to ovaj članak tim više dobiva aktuelnosti. Mi ga ovdje u glavnom prenosimo: „Zašto nije koncerat velikih vlasti spriječio drugi balkanski rat? Zašto nije pri tome Engleska uzela vodstvo u svoje ruke? Zašto se ne stavljaju Turskoj zaprjeke, da se ne bi mogla koristiti sa oslabljenim položajem Bugarske? Ovdašnja dnevna radikalna štampa svako­ dnevno to pitanje nabacuje, a ne daje na pitanje nikaka odgovora. A odgovoriti na ta pitanja nije lako, jer treba razglabati probleme, u koje se ne­ rado dira i o kojima se nerado raspravlja. To je problem Engleske britske svjetske vlasti prema islamu, prema muslimanskom svijetu. Britska svjet­ ska država, ovo golemo carstvo, ujedno je i naj­ veća država pogledom na broj muslimana. Pod žezlom engleske krune živi oko 100 milijona muslimana, od kojih 60 milijona u samoj Indiji živi i gdje su najčvršće uporište engleshoj vla­ davini. Konačni cilj velike engleske politike ide ne­ sumnjivo sada za tim, da dobije vodstvo nad ci­ jelim islamskim svijetom u svoje ruke, da stavi pod svoju vlast kalifat i sveta mjesta muslimana, ili barem, da sebi nad tim osigura svoj upliv. No put k tome cilju vrlo je dalek i pogibeljan. Vri­ jeme tome još nije došlo. Engleska imade opasne i smjele takmace, hoji hoće da pomoću islamskog svijeta rastrgnu britansko svjetsko carstvo. Zato ne će Engleska proti još jedinoj neodvisnoj musli­ manskoj državi t. j. Turskoj, da bezobzirno i naglo postupa. Razdioba Turske ne bi Englesku nje­ zinom cilju privela, nego samo da ona obvlada Turskom. Engleskim radikalima, t. j. „Daily N ew s-u“ u čuvenom „Balkan-komiteu", izgleda riješenje sadanjih poteškoća vrlo jednostavno, naime: Turska se ima prisiliti, da poštuje ugovor sklopljen u Londonu, t. j. mora da iziđe iz Edrene i Trakije i da prihvati kao granicu Enos-Midiju. Ali i sami radikali pri tome vele, da Engleska nema na sebe uzeti ulogu ekzekutora. Pomorska demonstracija proti Turskoj ne bi imala nikaka uspjeha. Rusija bi morala biti — vele oni — ovlaštena, da prisili Tursku da štuje volju Evrope. „Rusija mora zapo­ sobom u propast i sve drugo, kada se ona ne drži u granicama uzvišenoga područja vječnih istina. Veličanstvo, ne postoji nikakva posebna kršćanska, niti posebna muslimanska politika, jer je samo jedna pravda, a politika je ostvarena pravda. Mi propadamo radi starog sistema. Ovaj ststem je pokvario i ponizio naše državnike, a oni su opet sa svoje strane sve učinili da njega što više pokvare i izopače. Svršim o već jednom za uvijek s njim, odrecimo se starih i preživjelih institucija, koje zatiru carstvo, a prihvatimo one, koje su se posvuda uspostavile i koje su posvuda podigle države. Šta dakle, provincije se otkidaju od naše vlasti, neke se pokrajine ne razlikuju od Turske ni vjerom ni rasom i sve vape za ustavnim ured­ bama, a mi još da oklijevamo! Vaše carstvo, Ve­ ličanstvo, koje je tako veliko i prostrano, nema li više dobrih građanja, nema li više vjernih poda­ nika niti prosvjećenih ljudi? Upravite Vaš poziv na njihovu dobru volju i na njihovu privrženost; stvorite u svakoj Vašoj pokrajini jednu skupštinu slobodno izabranu, koja će Vas o svojim potre­ bam a uputiti i koja će Vam omogućiti da ostva- .Novi Vakat* sjesti Armeniju i ostati tamo, dok god Turci ne iziđu iz Tracije." Ovoj želji radikala odgovara konservativna štampa: Da Rusija uđe u Armeniju značilo bi to, da Crno more postaje ruskim mo­ rem, prevlast Rusije na Sredozemnom moru, dalje da bi definitivno zaposjela sjevernu Perziju, nadalje bi Rusija došla na perzijski zaljev i tako bi imala otvoren put u Indiju. Tijem bi radikali bili početnici propasti Perzije, dakle onoga, radi čega se do sada obarahu na englesku politiku. Lord Morteu državni sekretar za Indiju, nedavno reče u engleskoj gornjoj kući: „Mi, Engleska, moramo se čuvati da ne budemo potisnuti u takav položaj, koji bi pro­ tivan bio mišljenju i osjećajima muslimana u Indiji. Musnmani na cijelom svijetu — a indijski se pri tome ne izuzimaju — vrlo su razdraženi sudbinom, što je zadesila muslimanske države. Ova razdraženost, u Indiji bi nam mogla postati pogibeljnom. ........I ako može biti otvorena revolucija buknula ne bi, to bi ipak neprijateljski čini s naše strane prema Perziji, podkopali lojalno držanje muslimana u Indiji". Što vrijedi pogledom na Perziju, vrijedi nesu­ mnjivo i pogiedom na Tursku. U Carigradu su sigurno o tome dobro obaviješteni, te i nijesu opo­ mene ministra predsjednika engleskoga uzeli sebi k srcu. Asquit je upozorio Tursku, da bi povrijeda londonskog ugovora t. j. Ponovno osvojen je Trakije iznijelo opet pitanja, koja u interesu Turske ne bi trebalo da se iznesu Očito je, da u Carigradu misle, kako bi ne samo Turskoj već i samoj En­ gleskoj bilo neugodno, da se iznese pitanje Male Azije na dnevni red. S druge strane čini se da su pregovori između Engleske i Turske mnogo bolje došli nego što se općenito mislilo. Prije nekoliko mjeseci poluzvanično smo u „Timesu" obavješteni, o cijelom nizu sporazuma između Turske i Engleske, kojima su uređeni međusobni odnošaji n bagdadskoj željez­ nici, o Kuvveitu, dalje o plovitbi na Eufratu i Tigrisu, te o „pravim a" Turske na obalama perzij­ skog zaljeva u opće. *bd onda se nije više ništa iznosilo na javu, ali su pregovori i dalje nastav­ ljeni. Engleska je bila pripravna — a to je još i dan danas — da Tursku podupire i savjetom i dje­ lom t. j. da joj pruži zajmove i da šalje odlične ljude u pomoć, da uzmogne organizirati i proti neprijatelju zaštititi svoj posjed u Maloj Aziji. Vrlo je značajna nedavna izjava Aga Kana prvog muslimanskog poglavice u Indiji, čiji upliv nad muslimanima daleko prelazi granice Indije i kome engleska vlada najveće počasti iskazuje. On govoraše u Sveislamskoj indijskoj ligi u Londonu. U govoru naglasi važnost i vrijednost vjere za žirite Vaše očinske namjere; neka zastupnici tih skupština, sazvani Vašom previšnjom inicijativom u Carigrad, od vremena do vremena podastiru na podnožje Vašega prijestola svoje želje i vjerna i istinita izvješća o položaju i prilikama Vaših naroda. Veličanstvo, Vi ćete pomoću onih prava, koja ćete Vašim narodima priznati i Vašom zaštitničkom rukom braniti i štititi, stvoriti od svojih podanika građane radine, energične i produktivne, koji, zahvaljujući Vama prvo i najveće dobro, slobodu, neće biti više tlačeni i robljeni; oni će raditi za Vas i za se, obogatiće carstvo, kultiviraće svoj duh i steći opet one krijeposti svojih pređa; oni će se u potrebi oko Vas svi okupiti, te hrabro i odlučno pobijediti ili umrijeti oko Vašega prijestola da obrane Vašu moć, koja im je najbolja garancija za njihove najviše interese. Ja nemam namjere, Veličanstvo, da ovdje, makar i nepotpuno, izrađujem osnovu jedne konstitucionalne vlade, koja bi se dala prilagoditi običajima, tradicijama i potrebama Turske. Ja sebi pridržajem da Vašemu Veličanstvu podastrem osnovu ustava, koju su moji prijatelji samnom izradili. Broj U . vot i opstanak naroda i pozva indijske muslimane da ostanu lojalni podanici engleskoj kruni. Isto­ dobno traži, da engleska politika vodi računa o mišljenju i osjećaju muslimanskih svojih podanika. Ovđe ćemo samo neka važnija mjesta iz govora Aga kana iznijeti: „Indijski muslimani misle, da se e g l e s k i i t u r s k i interesi vrlo podudaraju.... Propast turskog carstva u Aziji, otvorio bi evrop­ skim vlastima zapadni put u Indiju— M eđusobno povjerenje i sloga između Engleske i Turske naj­ bolja je garancija, da Mala Azija ne će biti razkomadana. [a — Aga Kan — imam razloga te vjerujem, da Turska ne samo to hoće nego živo oko toga radi, kako bi došla pod utjecaj Engleske. Indijski muslimani nastojali bi sa svoje strane, da Turska i druge muslimanske zemlje posvema En­ gleskoj povjere. Sudbina hoće, da sreća Engleske i muslimanskog svijeta bude usko skopčana, i da oslabljenje jedne strane znači oslabljenje druge strane. Britsko je carstvo čvrsta obrana islama Š to jo š im a d e s a m o s t a l n i h m u s l im a n ­ s k ih d rž a v a m o ra da se p o d č in e e n g le k o m u t j e c a j u — ili d a p r o p a d n u ." Drži se, da Aga Kan ove riječi nije izustio, bez znanja i privole sadašnjih vlastodržaca u T ur­ skoj. Sada međutim londonska štampa, a naročito „Times" odklanjaju, da se londonska politika vodi onako, iz obzira prema muslimanima, što u osta­ lom Aga Kan nije ni tražio. On je samo to tražio, da obziri prema muslimanima, utječu na englesku politiku. A to Engleska nesumnjivo i radi: K l j u č e n g l e s k e p o l i t i k e p r e m a Turskoj i bal­ kanskim državama ne leži u Evropi, negu u Aziji. Ovo treba vazda živo pred očima držati, ako se hoće engleska politika u Evropi tačno prosu­ đivati i ocjenjivati. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. (Nastavak.) Kako se uspjeh submisije što je postignut u šumskom predjelu „ P a s t i r e v o “ obzirom na vanredno povoljan položaj toga predjela i obzirom na vrlo lake transportne prilike nikako ne može uzeti u račun kod prosuđivanja ponuđene cijene za bukovo drvo u vakufskim šumama, to držim, da navedene činjenice dovoljno dokazuju, da je cijena, koju je, „Bosansko dioničko društvo za ukorišćavanje drveta u T e s l i ć u " prilikom sub­ misije ponudilo, ne samo primjerena, nego da je dapače obzirom na dašnje prilike drvarskog i nov­ čanog tržišta vrlo dobra. Vaše Veličanstvo zna, da ja u ovome polo­ žaju ne trebam moliti ni za kakvo mjesto, niti za kakvu milost. Jedina ambicija, koju imam i koju sasma otvoreno zastupam, jest ta, da Vašemu Ve­ ličanstvu, podastrem tužbe i želje velike većine mu­ slimanskog i kršćanskog stanovništva Vašega car­ stva. Moj privatni život nije mi otešćao, a ni sa­ mo zatočje nema za me kakve gorčine, jer mogu, kao ovo sada, reći istinu Vašem Veličanstvu. Posavjetujte se prije svega, Veličanstvo, sa Vašim vlastitim srcem; ono će vam reći, da u ovaj čas općega nereda i rasula Vi imate |da izvr­ šite jednu uzvišenu zadaću, jednu zadaću, koja traži za svoje izvedenje neutrašive volje i uma, ali koja će Vam u historiji ostaviti neumrlu uspomenu. Veličanstvo, Vama nije sudba udijelila kao jednome od Vaših pređa, da budete utemeljitelj otomanske moći. Međutim Vam je sudbu jednu sreću rezervirala, a ta je, da budete obnovitelj carstva. Glas svih čestitih građana, glas milijuna Vaših podanika, muslimanskih i kršćanskih poziva Vas na ovo djelo, kojega ste Vi dostajni i koje će postaviti Vaše ime među ona neumrla imena, koja posvećuje ljudsko priznanje. Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 14. ,Novi Vakat* Baš uslijed toga, što je zemaljski erar u po­ sljednje tri godine prodao više velikih šumskih predjela, u kojima se nalazi vrlo velik kvantum bukovine, porasla je produkcija bukove robe tako jako, da se je bojati, da ne bi cijena robe počela naglo padati. Tržišta u Bosni samoj posvema su opskrbljena, pa se s njima kod novih preduzeća ne može gotovo ni računati. Iznimku čine samo ona manja domaća preduzeća, koja se bave аргоvizacijom domaćih t. j. lokalnih tržišta, a i ta mogu računati sa dobrom prođom samo onda, ako je šumski predjel, u kojemu iskorišćuju bukovinu, ob­ zirom na lokalno tržište zgodno situiran. Vanjska tržišta traže danas više mekanu robu, dok su bukovom robom — kako se čini — do­ voljno opskrbljena. Za to se trgovci nerado pri­ hvaćaju izrađivanja bukove robe za eksport, dočim se za crnogoricu gotovo otimaju. Primjerena cijena za bukovinu može se danas postići samo u tom slučaju, ako se u šumskom predjelu, koji se ima eksploatisati, nalazi osim bukovine i srazmjerno velik kvantum crnogorice. Šume Gazi Husrefbegova vakufa u tešanjskom kotaru tako su situirane, da se kod njihove eksploa­ tacije može računati samo sa vanjskim tržištima. Budući da se u njima izuzevši ono malo hrastovine nalazi sama bukovina, to nije čudo da pro­ daja tih šuma nije pobudila veći interes u trgo­ vačkom svijetu. Da je hrastovina, koja se danas broji među najvrijednije vrsti drveća, sa većim kvantumom zastupana, sigurno bi i interes za vakufske šume bio puno veći. Uzmemo li osim toga u obzir i to, da je eksploatacija vakufskih šuma skopčana sa vrlo velikim troškovima, jer su — kako se možemo jndnim pogledom na kartu uvjeriti potrebne vrlo veli­ ke investicije za izgrađivanje transportnih naprava, to ćemo razumjeti, za što je mnogi trgovac, koji bi se inače možda rado bio prihvatio toga posla, morao uzmaknuti. U kalkulaciji prodajne vrijednosti potpuno sam naveo sve investicije, koje će biti potrebne, da se vakufske šume uzmognu racionalno eks­ ploatisati. Ovdje ću navesti samo glavnije investicijone troškove bez uračunavanja amortizacijone kvote. Prema programu za eksploataciju, koji je tako sastavljen, da investicije budu što manje, valjaće kroz vrijeme od 20 godina izgraditi slijedeće transportne naprave: a) od prilike 767 km glavnih spo­ rednih i odvojnih željezničkih pruga sa aproksimativnim troš­ kom o d ..................................... K 1,000.000 b) od prilike 70 km. gravitacijonih i konjskih željeznica sa aproksi­ mativnim troškom od . . . . „ 600.000 c) od prilike 40 km. raznih drugih transportnih naprava sa aproksi­ mativnim troškom od . . . . „ 120.000 Za nabavuj lokomotiva, vagona itd. valjaće potrošiti okruglo . . „ 150.009 Ukupni investicijom troškovi iznašaće prema tome oko . . . K 1,870.000 Od toga će se morati već na početku prve godine izdati od p rilik e ............................................ K 350.000 dok će se u svakoj slijedećoj godini morati investirati pro­ sječno . ................................... n 80.000 Tim e naravno nijesu iscrpljeni svi potrebni troškovi, jer ovdje nijesam stavio u račun troškove uzdržavanja transportnih naprava, a ni amortizacijonu kvotu. Kad bismo i te troškove pribrojili, iznašali bi izdaci: U prvoj godini o k ru g lo ...................... K 400.000 a u svakoj slijedećoj godi vi prosječno K 100.000 To su u glavnom troškovi investicija i amor­ tizacije, a gdje su još troškovi za obaranje stabala, za izrađivanje balvana i ogrjevnog drveta, za transport, tovarenje, premjeravanje, za nadzor i režiju i t. d.l Naglasujem, da sam u spomenutoj kalkulaciji prodajne vrijednosti drveta na panju u jednu ruku potrebne troškove snizio na minimum, a u drugu ruku opet uzeo vrlo visoku prodajnu vrijednost za izrađenu robu, pa ipak nijesam mogao izračunati onako visoku prodajnu cijenu, kakovu je kod submisije ponudilo „Bosansko dioničko društvo za iskorišćavanje drveta u Tesliću". (Nastavit će se). Naši dopisi Jedno općinsko vijeće, u kome je vrlo mnogo neurednosti i nereda, a o kome se vrlo malo go­ vori i na javu iznosi, jest bez sumnje — naše. Ko­ liko je tu toga, to se ne da opisati, to se tek u čaršiji može sve čuti, što i kako gragjanstvo o tom govori. Ali pošto mnogi od naših gragjana vole nešto i na svoju vlastitu štetu primiti, nego da izigje komu iz hatora, to se u javnosti o tome nije do sada ništa niti pisalo, a niti se što protiv toga poduzimalo, te su se tako prilike u našoj općini sve više pogoršavale. Stvar je sada već dotle napredovala, da se kod nas ni o čemu više ne govori i ne raspravlja koliko o potrebi i načinu kako da se već jednom srede te nesretne prilike. Budući da su ubrzo novi općinski izbori, to mislim, da je potrebno, da se na sve upozore iz­ bornici, kako bi se kod novih izbora znali bolje ravnati. Ali pošto ima vrlo mnogo materijala o tome, u silnoj sam neprilici odakle bih počeo. Stoga ću gledati da se u kome od slijedećih brojeva našeg cijenjenog „N. Vakta" o toj stvari pozaba­ vim, a sada ću prijeći na jednu najnovijeg datuma. Velikim zauzimanjem našega sadašnjeg na­ čelnika podijeljena je novčana nagrada gradskom liječniku iz blagajne gradskog poglavaretva. To je motivisano tim, što g. liječnik „besplatno" liječi siromahe. To je lijepo. Mi se od srca radujemo, te naše vijeće gleda da nagradi ljude koji koriste iukoliko našem gragjanstvu. Ali motivacija ni u čem ne odgovara istini. Kad mi imamo primjera, da naš, dosta komodni liječnik, neće na smrti, z a n o v c e da liječi (radi čega je protiv njega podnešena i tužba), kako se onda može tvrditi da liječi besplatno. Uostalom naše građanstvo nije u principu protiv podjelenja nagrade čuvaru narodnog zdravlja. Naprotiv. Nama je samo to krivo, kad se je već o tome radilo, da se po građanstvo zaslužni ljudi nagrade i da im se tim da neko priznanje za nji­ hov rad, zašto se neradi po pravdi, te zašto se mimoilaze ljudi, koji su deset puta zaslužniji za nas nego li doktor. Što se ne nagrade oni ljudi koji su sa nekoliko kruna doši u Stolac, u njemu radili više od jednog decenija i svojim radom stekli silnih zasluga za naše mjesto, a opet će nakon svega toga rada otići iz Stoca sa par kruna? Za­ što se ti ljudi ne nagrade. Naš će doktor raditi nekolike godine u Stocu i odnijeće hiljade zašparanih. Eto to je nama krivo. Nama je silno žao na g. Šehića, što je mimoišao našeg vrijednog uči­ telja S. Vrebca koji već jedanest godina ore tvrdo tlo u našem kršu. Mi se ne bi čudili, da ga je g. načelnik zaboravio zovnutiu sebe na iftar, ali kada radi, da se neko sa narodnim novcem za zasluge se o tom nagradi, onda se nije smjelo mimoići hvaljenog i zaslužnog narognog pastira, koji je punih jedanest godina neumrno radio na podizanju naše moralne budućnosti. On je kroz to vrijeme čitavu generaciju na­ še omladine odgojio, što školske, a što zanatlijske Mi imamo 50 (pedeset) srednjoškolaca, koji dati­ raju od dolaska našeg vrijednog učitelja. I ove godine šalje ništa manje, nego 16 omladinaca, što D"- ŽiVKO NJEŽIĆ Strana 3. u škole a što u zanate, za koje se je on sam po­ brinuo, te ih opskrbio i našao im [Stipendije bez i malo pomoći naših nemarnih roditelja. ^Novčanu nagradu dati liječniku, koji dobiva hiljade mjesečno, što od vlade, što od općine, što od naroda i raz­ nih korporacija, a mimoići ovog nemarnog radnika koji dobiva mjesečno par stotina kruna. Ovdje se ne radi o nagradi, koja nije ni spomena vrijedna koliko o priznanju njegova dugogodišnjeg rada. Premda čitav Stolac priznaje S. Vrebcu, što mu može biti na utjehu, njegov rad i cijeni ga kako treba, što i g. načelnik dobro zna, to se on ne može da sjeti na licu miesta, te da se g. Vrebcu da makar moralna zadovoljština. Nek se tješi g. Vrebac, da građanstvo zna cijeniti njegove zasluge, a što je ovog puta od općinskog vijeća zaboravljen, to je krivnja samo na jednoj ili dvije osobe. Zato ih čitavo građan­ stvo osuđuje. Da nije ništa, nego onolika omladina koju ste Vi izveli na pravi put, samo da Vas ona štuje, dosta bi Vam bilo. A kamo li ostalo gra­ gjanstvo! G ra đ a n in . U r a b o š b a ž d a r s k o m u r e d u G la s iz p r o v in c ije . Stupanjem novoga zakona o mjerama u krijepost, počelo je i sistematsko provađanje (modernih) mjera u javni promet. Iz početka dra­ ge volje, a sada i pod moranje. Dobro je, ako se to tako svukud jednako provađa. Mi nemamo ništa protiv toga, ako se u čitavoj zemlji uvede jednaki red, te da se svakome jednako odmjera. Nu na žalost, mi moramo, da obratno konstatira­ mo. U ovome se slučaju od strane baždarskoga ureda nama provincijalcima i suviše odmjera. U nas po provinciji od nazad nekog vremena pre­ gledavaju se i popravljaju mjere. Stare nam se mjere oduzimlju i uništuju i mi se tome ne proti­ vimo, jer je takav zakon izdan. Ali nuto čuda! Dok se taj zakon o ukinuću starih mjera kod nas po provinciji tako strogo provađa, dotle se većina obrtnika još i danas u Sarajevu služi sa mjerama, koje su osnovane na starom bosanskom sistemu. Dosta je, ako samo spomenemo, da je tu sva sila starih kantareva i kantar terezija. Izgleda, kao da baždarski ured u Sarajevu ništa ne poduzimlje, a da u samom gradu provede novi sistem mjera. Ta i vladina narei'ba, koja je nedavno izišla nala­ že tome uredu, da počme sa ukidanjem starih mjera. Bezbeli razumije se najprvo početi sa Sara­ jevom kao glavnim zemaljskim gradom, a tek onda sa provincijom. Ali tome uredu kao da nije stalo do Sarajeva i njegova uređenja, njemu se svakako bolje sviđa, ako se provincija prije uredi. Nu neće biti tako. Mi smo svi pod jednom upra­ vom i jednom vladom. Zakoni su za sva mjesta u zemlji bez iznimke jednaki, pa i za Sarajevo. Da­ pače Sarajevo u svemu prednjači svim gradovima u Bosni i Hercegovini, prema tome trebalo bi, a i moralo bi prednjačiti i u provađanju novog zako­ na o mjerama. Zar to nije sramota za jedan ured, kojemu je povjerena tako važna zadaća, da se u sjedištu istoga mnogo toga nalazi, što je trebalo već davno urediti. Pa kada se kod nas tako stro­ go provađaju kontrole na mjerama, za što se on­ da ne provađaju i u Sarajevu. Zar smije biti izni­ maka između jednog i drugog mjesta. Nama se čini, da je drugo u stvari. Jer je gotovo taj cijeli ured sa svojim osobljem na vječitim putovanjima, posve naravski, da se onda neima kada u Sara­ jevu uredovati. Ali nejse! Dočuće se i to kuda se hoda i u koju svrhu, a dotle kapak. Jabandžija. Domaće vijesti. C a r s k i d a n . Osam deset i treći rođendan Njeg. Veličanstva cara i kralja proslaviće se na svečan način. U nedjelju dne 17. o. mj. na večer u 7 sati prirediće ovdašnja posada bakijadu vojne glazbe kroz grad. G rad će biti rasvjetljen. U po- JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". �Strana 4. nedjeljak u 5 sati iz jutra biće ispaljena 24 topa sa grada, a vojna će glazba obilaziti gradom. Prije podneva obdriavati će se službe božje u crkvama i hramovima. U 12 sati i 15 minuta biće dova u Carevoj džamiji, kojoj će prisustvovati ze­ maljski poglavica i inspektor armade O skar Potiorek. U 1 i po poslije podne biće u konaku svećani ručak. Izjutra Istoga dana dijeliće se u grad­ skoj vijećnici sirotinji novci i hljeb. Poslije podne u 5 sati biće na trgu Franje Josipa vučenje grad­ ske dobrotvorne lutrije. PoniSten izbor kurije za reis-ul-uiemu. Doznajemo iz kompetentnih krugova, da je izbor kurije za reis-ul-ulemu poništen iz razloga, što jedan od trojice izabranih i predloženih kandidata nije imao sva svojstva, koja Statut traži, da može biti izabran za reis-ul-ulemu. Izvještaj male gimnazije u Bihaću. Iz drugog godišnjeg izvještaja male gimnazije u Bi­ haću, za školsku godinu 1912./13. razabiramo, da je u zavodu koncem godine bilo svega 142. Po vjeri bilo je: 41 m u s l l i m a n , 2 5 katolika,6 9 pra­ voslavnih i 7 španjolskih jevreja. Iz ovoga se vidi, da naš svijet na Krajini ne šalje djecu u onom broju u gimnaziju, u kojem bi trebalo. Naredna školska godina u ovom zavodu započeti će 9. sep­ tembra. Krajišnici muslomani, šaljite koji možete vašu djecu u gimnaziju. Sad imate priliku. Sjednica gradskog zastupstva. Sjednica gradskog zastupstva, koja je bila sazvana za četvrtak, odgogjena je. Čudnovata vijest. Ovdješnji „Narod" javio je u svom broju od srijede, da su neke vogje od „Srpske Riječi* otišli vladinom povjereniku s mol­ bom, da progna iz grada urednika njihova lista. Oni bi ga se htjeli riješiti, nu po pogodbi ako ga otpuste, morali bi mu platiti 6000 kruna otpravnine. Da mu ne bi morali platiti smisliše, da ga na po­ ticajni način skinu. Vladin povjerenik nije hotio ovoj želji gospodara „Srpske Riječi* da udovolji Tako javlja srpski „Narod*. Ovake vijesti beli dosad ne čitasmo u našim gjeridama i ako je već bilo po dosta džumbušli stvari. Ojaćki stanovi. Lanjske je godine zemaljska vlada odredila, da srednjoškolska omladina, u koliko nestanuje kod roditelja i rodbine, smije stanovati u licenciranome stanu. Pošto sada imade u Sarajevu oko 400 licenciranih stanova, to se upozoravaju roditelji i staratelji srednjoškolaca, da će se u jedan od ovdašnjih srednjih zavoda moći upisati samo onaj đak, koji pri upisu dokaže, da stanuje u li­ cenciranom stanu. Ujedno se pozivaju osobe, koje još nijesu dobile dozvolu da mogu ukonačivati đake, a žele da gjacima izdaju stan, da se jave za vrijeme uredovnih sati kod vladinog povjerenika soba br. 41 (m eđusprat). K o le ra u B o s n i. Iz T u z l e javlja se od 13. o. Ni u G o r n j o j T u z l i niti u B u k i n j u nema novih slučajeva kolere. Svih šest umrlo je, a za sada nema bolesnika od kolere, obadva su mjesta strogo zatvorena. Rijeke jala, Spreča i Bosna od Doboja do Broda proglašene su zaraženim. Inače je zdravstveno stanje u svemu kotaru tuzlanskom dobro. Irtihali-dari-beka. Ovih dana umro je na svom imanju blizu Brčkoga poznati naš rodoljub Broj 14. .Novi Vakat* Hamdi beg Hasanpašić iz Travnika, a istoga dana njegov sin Osman beg u ovdašnjoj zemaljskoj bolnici Rahmetli Hamdi beg bio je među prvim bor­ cima za vakufsko-mearifsku autonomiju, zastupa­ jući travničko okružje. Neko vrijeme bio je i na­ čelnik u Travniku, te je bio vrlo obljubljena i od svakoga poštovana ličnost Rahmelullahi alejhima rahmeten vasia! Pokloni za popravilište. Prigodom Previšnjeg odlikovanja gradskoga zastupnika i bankira Avrama D. Saloma darovali su ovdašnjem popravilištu za zapuštenu djecu gospoda gradski zastup­ nik Josip Baruch, veletržac, Moritz AIkalay i bankir Cezar Sumbulović po 100 K a gospodin Elias A. Salom 20 K. Naredba glede prodaje peciva. Vladin povjerenik izdao je sliedeću naredbu svima gosti­ oničarima, kafedžijama i hotelijerima u Sarajevu. Pošto se pecivo (kifle, zemičke i slično) neprestanim dodirivanjem ruku i muhama prlja, te se na taj na­ čin mogu i zarazne bolesti, (kolera, tuberkuloza itd.) raznositi, naregjujem u interesu javnog zdravlja, da u roku od p e t d a n a svako pecio (kifla, zemič­ ka i si.) bude svako za sebe umotano u jednoj čistoj vrećici od papira, na taj način da se može viditi kakva je sadržina vrećice, ali da se prije upo­ trebe ne može iz vrećice vaditi i natrag vraćati. Sprovađanje ove nredbe će se strogo kontrolirati, te će se prema onima koji ne budu naredbi odgo­ vorili strogo putem globe postupati. Pohlepa je poticaj mnogom nevaljalom činu, pa i patvorenju. Patvoritelji ne krivotvore jedini pravi Fellerov Elsaflujd zbog toga, da koriste čovječan­ stvu, već da zavedu kupce. Zato pazite uvijek na oznaku „Elsafluid*, čuvajte se svake patvorine i i nedajte se zavesti sličnim imenima (kao n. pr. Luisafluid, Stelcafluid, Goldelsefluid. Universalfluld itd.) Fellerov Elsafluid odstranjuje reumatizam, ulo­ ge, neuraigiju, zubobolju, glavobolju, vratobolju, ргsobolju i bol u legjima. Nijedna jwtvorina nemože nadomjestiti Fellerov Elsafluid, koji valja naru­ čiti samo kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Zagorje, te stoji 12 boca 6 kruna franko. Izvnredni posebni vlak. Za učesnike, koji polaze k svečanosti dne 18. o. mj. saobraćivat će od hanske tvornice do Cengić Vile posebni lokalni vlak; taj vlak polazi od duhanske tvornice u 5 sati 57 čnsaka u jutro, a vraća se iz Čengića Vile u 8 sati f 30 časaka prije podne. Službeno o koleri. Kolera u Bosni. Iz Tuzle se javlja 14. o. mje. na večer: u G o r ­ n j o j T u z l i i B u k i n j u nema novog slučaja kolere. Nationale oboljelih i umrlih glasi: Tošum Čaklović, 70 godina star, umro 7. ov. mjes., Hava žena Tošumova 65 godina, umrla 10. ov. mjes., Meho Hadži Avdić, 50 godina, umro 8. Ov. mjes., Hasan Suljanović 30 godina, umro 10. ov. mjes., Hata Bimbašić 30 godina, umrla 10 ov. mjes. — svi težaci iz Gornje Tuzle u tri kuće. Ignjat Grgić 62 godine, umirovljeni rudar umro je 11. ov. mj. u Bukinju. — Danas je kočijaš Melchior Blehle 53 godine star prenesen u bolnicu pod podozrivim znacima. Stanuje u ciglani Kandotti 3 km. od Tuzle, na cesti Tuzla-Siminhan u mjestu Slavinović. Ciglana je s mjesta kontumacirana, a sve su mjere preduzete. Vrijeme. Kako je početkom ove godine bilo u gradu lijepo vrijeme, počela je u srijedu opet padati kiša. Četvrtak i petak bili su kišoviti. Danas u subotu prije podne sinulo sunce, ali je obzorje vrlo oblačno. Zagrlžljivost „Srpske Riječi*. Organ srpskih feudalaca neće nikako da nas pusti na miru. Jednom nas nazivlje panislamistama, sad vladinovcima, a sada opet iznosi, da „moderiramo jezik*, a tim hoće valjda, da kaže, moderniziramo. Mi se služimo svojim jezikom onako i onoliko, koliko ga poznajemo i ne vidimo, da nam ga je potrebno učiti od „Srpske Riječi*, a najmanje od jednog Luli Mate Ona se često služi iz­ razom moderirati, pa joj preporučujemo, da moderira svoju brbljavu jezičinu, ali neka prije toga upita koga, šta znači moderirati. Da smo vladinovci, „Srpska Riječ* nam to ipak ne bi smjela podmetati, ako ima obraza i stida. Čekajmo koji mjesec dana, pa ćemo vidjeti gdje su gazde i oni, koji vedre i oblače u „Srpskoj Riječi*. Razrovane ulice. Pišu nam iz grada: G os­ podine uredniče! Mi smo već take sreće, da kad se nešto i za napredak u našem gradu radi, opet mora biti nekih neprilika za publiku. Tako su neke ulice gdje su se polagale cijevi za novu našu plinaru, posvema razrovane. Na i onako slaboj kaldrmi ostavila se zemlja, pala kiša i mi se dušimo u blato i lomimo noge po razrovanoj kaldr­ mi. Eno vam primjer Džidžikovca i onih obližnjih ulica. Publika je radi ovog vrlo ozlojeđena. Jedino staln o vrtno kinem atografsk o p o d u zeće u Sarajevu. В И 105TH llU f l Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. Dnevno d v ije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od ‘/ , 8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: S v a k i tr e ć i d a n n ovi r a s p o r e d . ::: C ijena m jesta: Turska loža za 8—10 osoba . ■ „ 8-— Reservirano mjesto za 6 osoba K 5‘— Rezervirano m jesto.................„ Г— I. m jesto..................................„ 0-70 II. mjesto ...................................0-40 Djeca 1 vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kurt, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A. Feliksa Čemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. �.Novi Vakat* Različite vijesti. August Bebel umro. Vođa njemačkih soci­ jaldemokrata, August Bebel, umro je u četvrtak prije podne u Pasuhanu u Švicarskoj, gdje je ra­ di svoje bolesti već dulje vremena boravio, u 73. godini svoga života. Na smrtnoj su se postelji sakupili njegova kći, supruga dra Simona i nje­ govo unuče. — August je Bebel bolovao od žućnog kamenca. Bebel je već od prije primjetio, da mu srce normalno ne funkcijonira, ali liječnici to nijesu uzeli odveć ozbiljno, jer se to već više puta kod njega desilo, a to se uopće vrlo često događa kod ljudi Bebelove starosti. — U zadnje je dane Bebel Ipak osjetio, da mu se primiče kraj i da je njegovo stanje mnogo opasnije, nego ii to liječnici misle. Svojoj rodbini i prijateljima nije o tome rekao ni riječi, nego je samo pozvao k sebi svoga najboljega prijatelja Ulmanna iz Berlina. — Tada mu je naglo stalo srce i on je umro. 1 I I ■ 1 , Porez na neženjene u Francuskoj. U Francuskoj, gdje ima jako malo djece, razbijaju sebi glavu, kako bi tome zlu doskočili. Ovijeh dana je u pariškim novinama objelodanjena jedna vrlo žalosna statistika, po kojoj sada u Francuskoj imade: 1,350.000 neženja, 1,800.000 bračnih parova, koji nemaju djece i 2,650.000 bračnih parova sa dvoje djece i 2,400.000 bračnih parova sa jednim djetetom. Društvo „La Race fran^aise*, koje radi na tom, da bi se broj djece u Francuskoj povisio, preporuča jednu zakonsku osnovu, na temelju gore rečenih podataka, koji nijesu ni najmanje za zapad­ njačku kulturu povoljni, po kojoj bi svaki čovjek imao u dužnosti, da do 45 godine izrodi i odhrani troje djece. Ko ovu dužnost nebi ispunio, ima go­ dišnje za svako dijete, koje mu fali, da plati 60 kruna poreza. Prema sadanjem stanju dobivala bi država od toga oko 500 iflilijuna kruna poreza na godinu. Porodilje, koje dobivaju nagradu. U Australiji imadu po ustavu sve žene ista prava politička, kao i muškarci. Jasno postoji jedan dr­ žavni zakon, koji je na zahtjev žena uveden. Svaka porodilja dobiva iza poroda sto deset kruna od države. Ovijem mudrim zakonom učinjena je velika blagodat sirotinji, gdjekad se dijete rodi, a para nema, pa i mati i dijete moraju propasti. Australija je tim zakonom od ove nevolje učuvana. Uzlet prve turske vazdušne lagje Kako iz Carigrada javljaju, ovih se dana uspela po prvi put, prva turska vazdušna upravljiva lađa. Letjela je nekoliko sati nad Perom, Galatom i Stambulom. Milijunari umrli od gladi. Kako je čud­ novat ljudski život. Da ljudi, koji posjeduju zlato umru od gladi, svakako je vrlo neobičan događaj. Petrogradske novine javjaju o strašnoj smrti mili­ junaša Zamjanova i Gaskina, koji su na svojim zlatnim poljanma na ostrvu Bezimjani u Sjevernom ledenom moru na ušču rijeke Anadir Hantangi umrli od gladi. Iz jeduog dnevnika, koji je nađen u stanu Gaskina proizlazi, da im je brašna već u mjesecu januaru ponestalo. Pošto je kroz cijelu zimu bila jaka snježna vijavica, nijesu mogli usoliti meso Pedeset dana hranjahu se milijunaši ribljom masti, te živjenskim kožama, što im služahu za ležaj. Zemjanov umro na dva mjeseca prije svog druga Gaskina. Ramazanska predavanja u Carigradu. Društvo za priređivanje javnih predavanja u Cari­ gradu priređuje ovog mjeseca predavanja na on­ dašnjem sveučilištu. Predavati će se: o velikom veziru Rešidpaši, o potrebi rada, o uzajamnosti, o islamskom pokretu, o turskoj građevnoj umjetnosti, o razdiobi Poljske i još o nekim drugim temama. Strana S. Čitavo selo pomrlo. Nedavno je petrogradska brzojavna agentura javila, da su se u selu Volskaja na ostrvu Sahalinu u Rusiji pojavile ospice i da je izim jednog starca od 72 godine čitavo selo pomrlo. Još prije nekoliko sedmica, živjelo je u tom selu oko 1100 duša. Kao u najviše ruskih sela, nije ni u ovom selu bilo čistoće, a nisu se podizamale niti kakve zdravstvene mjere. Od prilike prije pola godine dobilo je nekeliko djece ospice. Narod ondašnji držao je u svom praznovjerju ospice za „svetu bolest*. Zato nije ni čudo, da su bolesnu djecu kupali zajedno sa zdravom djecom, jer su vjero­ vali da će tako bolesna djeca ozdraviti. Kako dakle nijesu bolesnu njecu odijelili od zdrave, zaraziše se ubrzo i zdrava djeca, te za nekoliko dana počeše umirati. U selu je svaki dan bilo po nekoliko sprovoda. I onda počeše umirati i odrasli. Napokon ne bje više nikoga, ko bi sahranjivao, jer i seoski pop umrije. Kad je napokon stiglo onamo povje­ renstvo od vlade, bilo mu je nemoguće da uđe u kuće, te je tako, neotpraviv ništa, povratilo se natrag, a selo prepustili svojoj sudbini. Jauk i po­ maganje postajalo je sve tiše i tiše, dok nije sasma umuklo, svakog života nestade, a selo se pretvori u mrtvo groblje. Vlada je dala kuće zatvoriti. U okolici prozvaše to selo „selom smrti*, a po svoj prilici da će ga vlada sažeći. Samo jedan čovjek luta smućeno naokolo, stari Vasiljev. Kabel od 19.000 km. |edno veliko eng­ lesko trgovačko društvo, naumilo je da izvede kabel (brzojavna pruga preko mora) iz Lands Eud u Engleskoj preko Sueca, Adena, Singapore u Honkong. Ovijem se želi direktna brzojavna veza iz Engleske u Indiju. Sada se telegrami moraju četiri puta pretelegrafisati. Dužina kabela iznosi 19.000 kilometara, a troškovi će zapasti na 25 milijuna kruna. Zdravstvo. Kako se kruhom prenosi difterija. Dr. Renć Moreau u Acadćmie de Međećine saopćuje, kako se imao prilike uvjeriti, da se iz jedne pekare širila difterija kruhom. Na ovaj način obo­ ljelo je 11 osoba od te vratne bolesti, a četiri je osobe umrlo. Difterija se raširila u više okolnih mjesta, gdje se ta bolest vrlo rijetko pojavljivala. Žena i kćer pekarova oboljeli su od difterije i kako Dr. Moreau misli, bacili difterije zasjeli su na hljebove, te su mušterije sa kruhom odnijele i bo­ lest kući. i se nikada ne odbije već uvijek objeručke prihvati. Osobito, kad nam pruža nešto tako dobrog, kao što je Fellerov Elsafluid. Mi \ smo se sami osvjedočili da o b l a ž u j e b o l i , ozdravljuje, o s v j e ž u j e , da jača mišice i i živce, te da otapa sluz i djeluje uspješno protiv upale. Zato ga preporučamo protiv reumatičkih boli i uloga, pro­ tiv glavobolje, boli u ušima i vratu, protiv zubobolje, boli u krstima, protiv рге1 hlade, od koje Iahko na­ staje hunjavica, kašalj, promuklost i sluzavica, protiv bezsanica, probadanja, trganja u udovi­ ma i drugih boli. Naru­ č u j e se 12 malih, ili 6 ^dvostrukih ili 2 Speci­ jalne boce franko za 5 kruna, 24 malih ili 12 dvostrukih, ili 4 Specijalne boce franko za K 8-60, a 48 malih ili 24 dvostrukih ili 8 Specijalnih boca za K 16-— franko. — Zajedno mogu se naručiti također Fellerove „EIsa-pilule“, koje lagano ali sigurno tjeraju, pobudjuju tek, te pospješuju pro­ bavu: 6 kutija za 4 krune franko. Tisuće ljudi hvale njihovo djelovanje protiv želučanih boli, grčeva, žgaravice, mučnosti, podrigavanja, nadimanja i t. d. Čuvajte se patvorina i pišite točno E. V. Feller, ljekarnik, Stubica Elsaplatz broj 310 (Zagorje) Hrvatska. — Priobćujemo ovđe ove dobrohotne upute, da budu na korist i uhar našim čitaocima, ne da pravim o reklamu, već da što uradim o za sveopću korist. Na tisuće prizna­ nica hvale korisno djelovanje Fellerovih Elsapreparata. Zato pazite uvijek na oznaku „Elsa-Fluid* i „Elsa-pilule“, nedajte se zavesti sličnim nazivima. Gospodarstvo. M acedonski duhan. Pod turskom se vla­ dom svijet u Macedoniji osobito mnogo bavio sačovjek jako žedan, onda običaje da velikim i nag­ đenjem duhana. Macedonski duhan je čuven po lim gutljajima žeđ ugasi. Koliko puta čovjek cijelu cijelom svijetu. Usljed balkanskog rata, ostadoše čašu piva, ledene vode ili veliku količinu mlijeka duhanska polja u Makedoniji dijelom neobrađena, u sebe salije! Ovo je vrlo nezdravo iz više uzroka, a i ona obrađena opet su od Bugara i Grka po­ a ponajprije radi studeni pića. Studena pića imadu | harana. Ta nemila sudbina osobito zadesi kra­ obično toplotu od 5 do 8 gradi ili još manju, a jeve oko Kavale, Ksanti i Seresa, gdje raste najželudac ima toplinu od 35 gradi i više. Želudcu mirisaviji duhan, od kog se fabrikuju najfinije cigarete. daje toplinu krv, velikom množinom studenoga U tim krajevima bjesnio je rat najžešće, sela su pića razhlađuje se krv, a po tom i drugi organi razorena, a na duhanskim poljanama leže lješevi. tijela, kroz koje kola krv. Želudac, osobito kada je Kako će dakle biti vrlo malo duhana, to će mace­ prazan, najviše se ohladi i tako nazebe. Zato treba donski duhan na jesen vrlo poskupiti. Rod šljiva u god. 1913. Prim amo od tr­ biti na oprezu sa studenim pićem. Pošto žeđa naj­ više dolazi od osušenih usta i sluznjaće, to je više govačke i obrtničke komore: Prema izvještajima puta dovoljan mali gutljaj, da se ove skvase i tako sa raznih strana ovogodišnji će rod šljiva biti žeđ ugasi. Vrlo je dakle potrebno, da prvi gutlaj mnogo bolji od lanjskog. Računa se, da će biti u bude malen i da ga se drži malo vremena u us­ Bosni oko 1500 vagona suhih šljiva i 400 vagona tima, da se sluznica u ustima reflektorno i želudac pekmeza. U Srbiji je hladno i nepovoljno vrijeme nanijelo u nekim okruzima samo neznatnu štetu, priviknu na promjenu toplote. Velike količine stu­ dok su neki okruži opet jako stradali. Prema dadenih pića mogu vrlo da naškode probavi. Prvi gutljaj neka je najmanji. Kada je Podružnico Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne A 31 01 n ptfr» ° d dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa » |4 |0 I|C llw dana povratka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tako sve vrste dom aćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavještenja. �Vakat* našnjem stanju očekuje se da će ovogodišnja berba u Srbiji donijeti 3500—4000 vagona suhih šljiva i 500—600 vagona pekmeza. U Francuskoj je rod šljiva usljed mraza također vrlo trpio, osobito u ravnici. Misli se, da će se teško moći postići više od 1000 vagona. U Kaliforniji je ve­ lika suša uticala na šljivu, te se računa ovogo­ dišnji rod samo 6 % prošlogodišnjeg roda. Politički pregled. Protivštine izmegju Njemačke i Monarhije. Poluslužbeni organ njemačke vlade »Die Post", koji izlazi u Berlinu i za koga se drži, da mu je suradnikom sam car Vilim i da pročita gotovo svaki članak, prije nego li uđe u štampu, donosi senzacionalni članak o odnosim a između Austro­ ugarske i Njemačke. U tom se članku naglasuje, da su u zadnje vrijeme između Beča i Berlina odnosi veoma ohladniii i da nema više stare soli­ darnosti između obiju tih država. U tom se članku nadalje veli: U zadnje je godine Njemačka kroz gusto i rijetko slijedila onu balkansku politiku Austro-Ugarske, koju su joj komandirali sa bečkoga Ballplatza. Ali Njemačka je opazila, da je ta politika opasna za Njemačku i da se u prvom redu protivi Bismarkovim poli­ tičkim tradicijama. Neraspoloženje u Beču prema nama nije novoga datuma. To neraspoloženje imade svoj izvor još u onim danima, ka dje austro-ugarski nasljednik prijestolja, nadvojvoda Franjo Ferdinand bio gostom njemačkog cara Vilima u lovačkom dvorcu Springe. Tom je prilikom nadvojvoda Franjo Ferdinand orisao caru Vilimu balkanski problem, kao što ga sebi zamišljala Austro-Ugarska i molio cara za pomoć u toj politici Monarhije. Njemački je car Vilim tu politiku Monarhije osudio i pomoć Njemačke za nju ukratko uskratio. Nad­ vojvoda je Franjo Ferdinand na to rekao caru Vilimu: „Dobro, bar znamo sada na čemu smo!" Telegrami, koji su se prilikom sklopljen ja mira u Bukureštu izmijenili između cara Vilima i kralja Karola, razotkrili su sada svijetu ove dife­ rencije između Austro-Ugarske i Njemačke. Može biti da bi bolje bilo, da se ti telegrami nijesu opće publicirali, ali nadajmo se ipak, da će se dobri odnosi između Austro-Ugarske i Njemačke opet uspostaviti u onakve, kakvi su prije bili. Rusija se odriče revizije. Kako se iz Pariza javlja, ruski ministar izvanjih posala rekao je francuskom poslaniku u Petrodradu, da ruska vlada ne zastupa više stano­ vište revizije bukureškog mira. Ova odluka ruske vlade svodi se na to, što dosadašnji pregovori, koji ju se vodili megju austrijskom i ruskom vla­ dom glede revizije i glede provedenja iste, nijesu mogli dovesti do kakvih pozitivnih rezultata. Rusija je htjela da Kavala pripadne Bngarskoj a ne Grčkoj, dok je Austrija želila, da Srbija otstupi Bugarskoj gradove Kočana, Štip i Radovište. U ovome pitanju nije moglo da dogje do sporazuma megju dvjema vladama, pošto Rusija nije mogla pristati, da se umanjuje teritorij Srbije u korist Bugarske. Osim toga je i držanje evropskih sila prema ovom pi­ tanju revizije utjecalo na Rusiju da se odreče svoje osnove o reviziji. Edrenska deputacija u Beču. Poznato je, da je gragjanstvo Edrene odaslalo jednu deputaciju od zastupaika muslimanske, kršćanske i izraelitske vjerpispovijesti u neke gra­ dove Evrope da zamoli dotične vlade, da edrensko pitanje riješe u korist Turske. Ova deputacija prim­ ljena je u Beču u ministarstvu izvanjih poslova od odjelnog prestojnika, te je predala jedan memo­ randum ovoga sadržaja: „Već je 600 godina kako živimo pod turskom vlasti u potpunoj slozi; nikada nam se nije dirnulo u našu vjeru. Bugari, koji su jjoŠll da tobože oslobode kršćanstvo od turskog zuluma, nijesu poštedili niti žena niti djece. Žene su nam silovali, djecu klali, a naša imanja u pustoš pretvarali. U Malgarl i drugim mjestima objesili su na stotine ženskih glava o njihovim kosama. I r-’jdivljiji narodi, koji ne poznaju zapovjedi čov­ ječnosti i c'vilizacije, zgražali bi se pred grozotama --------------------------------------- -- kasapljenja nevine djece. 1 sve su to radile bu­ garske regularne čete. U gradovima i selima ргоboli su oni bodežima na tisuće djevojaka i mladića, te im krvava tjelesa ulicama vukli. Mi, kao zastupnici svih konfesija edrenskog pučanstva namjeravamo posjetiti sve glavne gra­ dove civilizovane Evrope, da opišemo jade, koji su nas snašli, te smo sigurni, da ćemo pobuditi saža­ ljenje Evrope. U svoj Traciji samo je 189.000 Bugara od 1,229.572 cjelokupnog stanovništva. Kako se onda može dozvoliti, da se toliko pučanstvo tursko, grčko, armensko i izraelitsko preda Bugarima. Ako Evropa, proti ljudskim osjećajima, na koje mi apeliramo, hoće ponovno da preda ovaj narod Bu­ garima, neka se uvjeri civilizovana Evropa, da će cjelokupno pučanstvo Tracije započeti očajnu borbu i braniti svoj dom do zadnje kapi krvi, a ako u tom boju podlegne, ostaviti bez izmimke tu opu­ stošenu zemlju. Mi se nadamo, da će se očajni vapaj, koji se diže iz duboka srca jednog milijona stanovništva čuti i uslišati. Brzojavi. Beč, 16. augusta. Edrenska delegacija koja ovdje boravi, pojačana je sa nekoliko građana iz Edrene, te se je delegacija podijelila u dvije gru­ pe da bi mogla brže posjetiti glavne gradove. Jedna grupa otputovala je sinoć u Petrograd, a druga putuje sutra u London. Beč, 16. augusta. „Militarische Rundschau" javlja da je Njegovo Veličanstvo podijelilo pogla­ vici zemaljske vlade i nadzorniku vojske Oskaru Potioreku, ratnom ministru Krobatinu i austr. mini­ stru domobranstva Georgiu za priznanje njihovog revnog službovanja veliki križ leopoldovog reda; nadalje je Njegovo Veličanstvo također za zasluge podijelilo zapovjedniku mornarice Hansu i ugarskom ministru domobranstva Hazayu orden željezne krune prvoga razreda, te veliki križ reda Franje Josipa zapovjedniku 15. zbora Apelu. S o fija , 1б. augusta. Čete sofijske posade pri­ spjele su jučer prije podne, te su od kralja i prin­ čeva dočekane. Kralj i prinčevi. stavili su se na čelo vojske te su uz oduševljeno klicanje naroda unišli u grad. Zahvala. Prigodom moga odlikovanja dobio sam od prijatelja i znanaca s raznih strana mnoge čestitke. Pošto mi nije moguće da se svakom napose odužim i na prijateljskoj čestitci mu se zahvalim, to molim sve prijatelje i J f o j l4 drugove, da mi ne zamjere, ako im se м putem na njihovoj ljubežljivosti zahvaljuje^1 Fehim Ćurflć ______ gradonačelnik Zahvala. Hafiz Ahmet ef. Prušćanović im a m . Broj 474. Natječaj. Na novoj mektebi-ibtidiji u Radovlju koja će se otvoriti početkom oktobra o. g. imade se popuniti mjesto I. mualima uz godišnju platu od 600 K. Molbe za dotično mjesto imadu se najkašnje do konca augusta o. g. sa svje­ dodžbama o sposobnosti ovom povjerenstvu predložiti. Kotarsko vakuf.-mearif. povjerenstvo Visoko dne 8. Augusta 1913. Podpredsjednik H. Mehmedagić. SUMO 10H f L l zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K L JU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o č a r a p e sa markom K K JUČ i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. :-: Dobivaju se u dućanima, PiiA pM m u * i temiialia М S ' ~~~ Potomci merhum Derviš paše Tesk ređića u Travniku uveli su upravo n f t ramazani-šerif o svom trošku električnu struju za rasvjetljenje džamije i minare koju je rečeni paša sagradio. Ja se u svoie ime i u ime dotičnog džemata gg. mladim bezima na tome dobročinstvu javno zahvaljujem. za Bosnu i Hercegovinu. SI Potpuno uplaćena dlonlčha glavnica II 8,000Ж — Centrala: Šarajmo. Filijala: Bržim. A. Bankovno odjeljenje. Preuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni odio. Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. �Broj 14. .Novi Vakat* Natječaj za tajnika kod gradske općine u Bihaću. Najbolji i najjeftiniji Gradska općina u Bihaću raspisala je natječaj za gore spomenutog činovnika sa početnom godišnjom plaćom od 1600 K i to privremeno. Nakon jednogodišnje službe primit će se isti u definitivnom svojstvu. Isti mora biti: bos.-hercegovački pri­ padnik ili austro-ugarski državljanin, svršeni pravnik sa svim državnim ispitima, prak­ tični poznavaoc upravne službe, nesmije prekoračiti 4 0 godina života, te potpuno vješt srpsko-hrvatskom kao i njemačkom jeziku. Reflektanti za ovo mjesto imaju naj­ kasnije do 1. septembra 1913. propisno biljegovane molbe na gradsko poglavarstvo u Bihać priposlati. Gradonačelnik Alajbegović v. hrop iz crijepa kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - Hniusti Branu Broj 246/13. Natječaj. d.d. u Sarajevu. Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj ibtidaiji u Bijeljini imade se popuniti mje­ sto I. mualima sa početnom plaćom od K 600 godišnje i besplatnim stanom. Molbe za pornje mjesto imadu se najkašnje do 25. augusta o. g. uz predloženje svjedočbi o svršenom darul-mualliminu i svjedočbe o trogodišnoj praksi na kojoj mektebi ibtidaiji predložiti potpisanom povjeenstvu. U Bijeljini, dne 26. jula 1913. □ □ INSTALATERI V O D O V O D A I aa CENTRALNOG LOŽENJA aa □ □ ih s t r l o c iie , Р Н Ш ЕН Ш П Ш Е 1 IZ 9 0ОЕНЗЕ 9 0 0 0 9 0 0 9 Z9 Р 1 Ш VODU I aa Z9 DRUGE POTREBE, a « NASSE I KOM P. SARAJEVO, patite, s m o i i s a ™ ni s r « fetshili uređenja. — Kotarsko vakuf.-mearif. povjerenstvo mв в в в в в в в в в в в в в е и Е м а а ш 1 „HERCEG f BOSNA" ] m шZemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. Ш ш R av n ateljstv o u S arajev u . ш нвнававвшааввннн вввввв ш ш ш ш т ш т ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш •Ц Ц ^ Ш Dionička glavnica К 4,000.000. Zavod preuzim a osigur a n j a: a) proti požaru zgrade, g ospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na ljudski život. ц ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш | K o m b i n a c i j e za osi gur anj e Ш ž i v o t a o b u h v a t a j u: d) osiguШ ranja za slučaj smrti; b) mješovita, Ш odnosno osiguranja za slučaj doživljaja Ш i smrti; c) osiguranja miraza; d) žiШ votne rente, odnosno osiguranje udovШ nina i uzgojnina. Ш Premije osiguranja računaju se posve Ш nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. (•§ Zastupstva u svim gradovima i ^ većim mjestima primaju ponude za ^ sve vrsti osiguranja. ^ Ravnateljstvo u Sarajevu daje na sahtjav .......... ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ 1 м м в ш в в в в т м м ввввв kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. M oritz Jo sef Finci ĆEMALUŠA 43. SARAJEVO. tEMALUŠA 43. ZASTUPSTVO I SKADIŠTE NAJ­ BO LJIH GUMA TVO RNIC A M 1CHELIHRiio i TELEFON ZZ1. pisaćih st r o jev a M ERCEDES. Brzojavi: MORITZ FIHCI. ^ �Ш Ш 10ШШ1 АВЕНТШ1 POSAO Salihaga Nuhit i sinovi tEMOLUSnи. SARAJEVO. Prva tvornica kola Ha llraana, tik do ž ilje zn lč h e s ta n ic i. čeibliiSii w. Najveće etoveriftte ra z lič itih m o dernih k o la 1 e a o n lc a od n a jje d n o stav n ije do najelegantnije Iz ra d e po jeftinoj cijeni. P rizn ato so lid n a tvo rev in a. —Godišnja p ro izvodnja p re k o 3 0 0 v o zn ih opre* m a .- llu s tr o v a n l cljenovnlcl be sp latn o 1 franko. — S ta ra s e k o la opravljaju najbrlžljlvlje 111 se n a želju tram pe. Bavi se svim agenturskim poslovim a, na« rožito posredovanjem kod prodaje kuta, gradiliita, zemalja u velikim kompleksima, ium a i majdana, te posredovanjem za Iznajmljivanje stanova. Posluga brza i tatna, provizija vrlo umjerena. Ovaj posao posjeduje bezbroj zahvalnlka pisama od raznih posjednika i drugih, ito dakazuje brzinu i tatnost u posredovanju. Bnolainl Но ž ili Sta kip itl III prodati, Dika si obrati ва gornju adresu. — Knjižara i papir:: nica :: LEOH FINCI Sarajevo Frioli loilpo ulica br. 1S. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu. ® SARAJEVO. K S l/ I FRANJE JOSIPA I1C. ::: ::: VLASTITA PALAČA. - = FRANJE JOSIPA UL. PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 H. Pričuvna zaklada 270.000 N. — Ukopni oložcl oko 3,000.000 H. ::: Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na teknći račun. Dr. Salom: Majka i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim sredtštima tu- i inzemstvu. cijena K 2.50 Izdaje kreditna pisma. neophodna nuždna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. T ll lf n bro| IH. P o zo r! Najjeftinije po­ sjetnice CVisitkarte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice — za trgovce •• dobivaju se je­ dino u Zadružooj Miri SARAJEVO CemaluSa BR. 62. RADIONICA Sobović i Bušić, Sarajevo č e m a l o Saolica « . ss Iznajmljuje SAFES DEPOSIT uz najamninu počiižl od 1 H mjesečno. STOLARSKA m = VIKTOHIfl. - ćemald J a ulica «. ■ijboijiinhiiimkBpijii jeftino p o s te ljin s k o perje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40M , prima polubijelo 2 K 80 JU., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 HL, I kg osobito finog, snjeinobijelog, čihanog 6 K 40 fll, ] kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije н prsiju 12 K. m Kod naru£!>eod3kg баЦеsefranko. P r e p o r u č u j u » e »I. o p ć l n . t v u Gotove već punjene postelje ■ a l« r a d b u p o K u č t v a , k a n c e - tz gustoga orvenog, plavog, bijelog UI žutog Nanltlnga. I perina, 180 cm dug«, oko 120 cm Uroka, zajedno sa 2 vanjkuia, svaki 80 cm dug i oko 60 cm lirok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljutfm perjem 16 K; polupahutjaato 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perina 10, 12, 14, 16 K; vanjkail 3 K, 3 K 50 flL, 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm Uroke, 13 K, 14 K 70 III, 17 K 80 fiL, 21 K; vanjkuii, 90 cm dugi, 70 cm iiroki 4 K50 flL, 3 K 20 fll, 3 K 70 fil.; blizine Iz Svratog, pmgutog Oradla 180 cm duge, 116 cm iiroke 12 K 80 Ш„ 14 K 80 «L Razažiljanje pouzećem, od 12 K dalje Iranko, larajena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. l a r t . K o g n a m j e i t a l a , H o t e la , К а ш р а г Ц а , d u ć a n a i » v e u tu » tru k u a p a d a lu ć e r a d n le —~ n a l n o v l j e m i l r t e m u , po —- P r v a a p o r l u l n a r a d n j a u o r l e n t a l a k o j ( a la t u r k a ) I z r a d b i , u i n e j u m j e r e n i Je c ij e n e . N a . r u č b e 1в v e n a o b a v l j a j u e e b r z o 1 k u l a n t n o . u C H e n l k e 1 n a c r t e Š a l j e m o b e e p la t n o . u Vlasnik i izdavatelj. Zadružna tiskara, Sarajevo. S. BENISCH, Deschenits br. 105. ĆESKA. Bogato ilustrovani d jenid badava i franko. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a93d5a9af0a674a906676919e6c8d1a.pdf b94f19dc1a32256cd6bfa0199b85efd5 PDF Text Text b in i h i p iti idjtljnn I to ipljidaa I nbotia. D n ttitv n I ip r i ii: C ia i: l i li Ilici broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon hPD] - Rukopisi u n i m a j i . lifro R kiran a pisma n i pri­ maju si. Н 01П 1 ГАКАТ List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 15. Rijasetsko pitanje. PODLISTAK. Sreća i nesreća gospođe Zarife. Od Doroteje A. G. Schumacher. Jedne proljetne noći, kad Kairo, bez stranaca, postane opet sasvim ona bajna zemlja prošlosti, naš stari pazikuća pripovjedao je jednu priču, koja imađaše tu prednost, da je bila istinita. Evo je ovdje upravo onako, kako ju je okretni AbdulMelik pripovjedao: je d n o g a dana sjedaše lijepa Zarifa binti Helmi sam a u Haremluku. To je bio prvi put, da je ona sjedila tako sama nakon nekoliko godina mirnoga bračnog života, što ga je sproveia sa kočijašem Omerom Kalafellahom u Kairu. Zarifa je kao kćer mjesnoga starješine u Manfalutu mogla i na što više gledati, nego li na udaju za jednoga kočijaša, ali se je ona ipak na ovu udaju odlučila s razloga, što se je sada mogla svaki dan u otvorenim ko­ lima šetati. A i kočijaš je znao cijeniti kćer jednoga mjesnog starješine; on je za nju radio sve, što je mogao, šta više — njoj za ljubav on je jednoga dana ubrusio u krađu. Jedna vrlo bogata Amerikanka bijaše naime O merova kola iznajmila za jednu vožnju u .O k a ­ menjenu šum u". Kada se je ona oko noći povra­ tila i zaustavila kola kod Shepearda, zaboravila je 0 Godina I. Sarajevo, 20. augusta 1913. Od kako je štatut za našu vjerskoprosvjetnu autonomiju stupio na snagu, od tada je rijasetsko pitanje predmet diskusije naše muslimanske javnosti. U našoj jav­ nosti tretirano je ovo pitanje na razne načine, prosuđivano je sa raznih gledišta, samo nije sa gledišta stvarnih i općih in­ teresa. Nijesu dakle stvarni interesi ili kakve načelne opreke, nego najviše lična raspo­ loženja i neraspoloženja, strančarstvo, am­ bicija i pohlepa utjecahu na razvoj ovoga pitanja, koje je tako prolazilo kroz razne faze, dok evo nije i opet stavljeno prešno na dnevni red. Kako je već javljeno, izbor kurije je anuliran, te će kurija imati da se ponovno sastane i izabere trojicu kandidata za rija­ setsko mjesto. Kurija će se danas-sjutra sastati i tro­ jicu kandidata ponovno predložiti, ali je li tim pitanje skinuto [sa dnevnog reda. Budu li i nadalje pri rješavanju ovoga pitanja vršili upliv politički momenti, budu li i na­ dalje pri tom odlučivala lična raspoloženja i stranački obziri, to ne može biti u tom slučaju govora o kakvom definitivnom rije- Pretplatu cijene: Za Sarajin R П .- 7.- 8.51 Sa dostavom a katiR 16.-R.-I. Za pokrajiii R 16.- B.- I.Za Inoiinitoo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju si po tarifi, kod oiiikratnog iiritin ja znatan popast. šenju. Reis može biti izabran i po vladaru imenovah, ali će to biti samo jedan pro­ vizorni stadij, a nipošto riješeno i uređeno pitanje. Onaj, koji se domogne te časti pomoću jedne političke stranke, smatraće svoje mjesto i svoju službu više političkom službom, te će, koBko mu njegova moć i sredstva dopuštaju, vršiti politički svoj upliv u korist one stranke, koja ga je na tu stolicu podigla. Prava služba, koju je pozvan da vrši na dobro i korist svih mu­ slimana, biće mu sporedna stvar. Naravno je, da će takav reis i takovodjelovanje reisa izazvati u jednom dijelu naroda re­ akciju, koja će se prometnuti u otvorenu borbu. Borba će se voditi, kao što to biva kod političkih stranaka, bez biranja sred­ stava, a posljedica toga biće, da ćemo iz­ gubiti svako poštovanje prema onom uzvi­ šenom mjestu i da će naš vjersko-prosvjetni život ostati ц dosadašnjem zastoju. Mi vidimo, da se naš vjersko-prosvjetni život nije počeo još ni buditi, premda nam je podijeljena samouprava u tim stvarima ima već više godina. Organi­ zacija mekteba i medresa još ista, stanje muderisa i muallima nepromijenjeno, sve je u zastoju i sve čeka na što skorije riješenje. Sva je sila važnih pitanja, koja zasijecaju u naše životne interese i koja se ne mogu više odgagjati. Ali mi vidimo i to, da naš vjerskoprosvjetni život neće nikada doživiti evo­ lucije, da će naše institucije truhnuti, da će mnogo pitanja uzalud na riješenje če­ kati, dok se god ne riješi valjano i ko­ načno rijasetsko pitanje. Otuda mora da dođe inicijativa za reforme i za reorgani­ zaciju, tu mora najprije da zavlada novi i svježi duh, koji će dati novoga života svim našim uredbama. Ali prije svega toga, tu mora da sjedi jedan muž, koji uživa opće povjerenje, čovjek od časti i ugleda, čovjek, koji se nije konpromitovao u stranačkopolitičkim borbama, te koji će, visoko sto­ jeći iznad svih stranaka i njihovih težnja, uložiti sav svoj trud i znanje, da omogući i pospješi razvoj intelektualnih i moralnih sposobnosti kod muslimana. Oni, koji su pozvani da biraju kandi­ date za rijasetsko mjesto, nose veliku i tešku odgovornost pred ljudima i pred svo­ jom savjesti. Oni se ne smiju dati zavesti agitacijom kojekakvih intriganata, koji ovo u kolima jednu malu kesicu, koja je visila o zlat­ j vladati. Zarifa nađe mjesto kao njegovateljica i nom lancu. T o je bilo možda stoga, što su upravo I sluškinja kod jedne vrlo bogate gospođe, supruge u taj čas, kada je ona iz kola izlazila, niz stube Ahmed beja Silahdara u Aleksandriji. Gospođa je svratišta silazila nekolika mlada gospodina, koji joj bila veona bolesna. Smrt bijaše već pred vratima bijahu poznati. Ova je kesica kočijašu zapela za i čekaše na nju. Kada je Ahmed Zarifu k sebi oko, a osobito kada je još u njoj našao jednu uzeo, rekao joj je, da mu ona izgleda osobito pri­ kesu sa pedeset funti šterlinga, jedan prsten od kladna za njegovanje njegove bolesne žene. Ali smaragda i jedan mali sat, obložen sa biserjem. Zarifa je osjetila, da pri tom govore i drugi osje­ Ali sve, što je on pri tom osjećao, nije bilo ništa ćaji, jer je vidjela, da se ona njemu sviđa. U sprkos drugo, nego radost pri pomisli, kako će se Zarifa toga, ili upravo stoga, ona prihvati ponuđeno joj svemu tomu obradovati. Ne razmišljajući mnogo mjesto, otkuda se je mogla velikomu dobru nadati. uzme on sve te dragocjenosti i preda ih Zarifi, — I nije se prevarila. Brzo iza toga umrla je bo­ koja je bila sva sretna i blažena, da se nije imala lesna gospođa. Ahmed bej se je tješio tim, što je kada raspitivati otkuda njemu ove stvari. vidio, kako se sluškinja Zarifa vješto i uslužno Međutim je nesreća već bila tu. Amerikanka prilagođuje njegovom kućanstvu i njegovim ličnim nije spočetka ni sumnjala na Omera, jer nije znala željama. Kako se lako pokoravaju žene čovjeku, gdje je kesicu izgubila. Ali pošto se je radilo o kada on samo ono zahtjeva, što one same žele. stvarima, koje prestavljahu vrijednost od 5000 ši­ Zarifa je već osjetila, da joj se je sreća na­ linga, to je ona odlučila da ne odlazi iz Kaira prije smiješila. Ona brzo zaboravi kočijaša, sirom ašnog nego tim stvarima ne stane u trag. Ukratko, došao supruga, koji je radi nje u tamnici čamio. Zarifa je konačno red i na kočijaša, te je i on predveden je bila mlada i lijepa, te je vrlo malo truda tre­ pred .M ješoviti sud" u Kairu. On bude osuđen na bala, da bogatog i obudovjelog Ahmed beja sasvim nekoliko godina zatvora. sebi privuče. Ona se je sada nosila samo tom Kako rekoh — Zarifa sjedaše sama bez muža mišlju, da ju Ahmed bej uzme za zakonitu ženu. i umaraše se mišlju, da sada nema nikoga, ko bi Ova misao bijaše ju tako osvojila, da ona nije ni joj se divio, ko bi joj tepao i sve joj vjerovao. pomišljala na posljedice, koje bi se iz toga mogle Za nekoliko sedmica dosadi joj toliko samoća, da kasnije izvući. Ona je znala, da je Omer još koju je odlučila potražiti kakva posla u kojoj odličnoj godinu na sigurnom mjestu, pa zašto da ona za kući, da samo živi među ljudima. Ono malo ro­ to vrijeme ne može biti supruga jednoga beja, da­ đaka i znanaca, što je imala, nijesu se s njom mogli leko od K aira? Šta će poslije biti, to će Bog odlučiti. PR V A BOSANSKA ASFALTNA - IN DUSTRIJA U SARAJEVU ANTON SZIRM9V, T90HNICA ASFALTI!, L3EPEHHE ZA RROV (DACHPAPPE), TVORNICA CEMENTNIH C IM I I i Jl CEMENTNE ROBE. TELEFON BH01 Z19Tehnički savjetnik i Ingenieur Dr. Jovo Simić. 0 �■Г Strana 2. pitanje promatraju samo sa gledišta svojih ličnih i sebičnih interesa. Članovi kurije ne smiju stajati ni pod kakvom presijom ili sugestijom, oni su u svojoj odluci slobodni i samostalni. Njih mora pri odluci voditi jedna jedina misao: dobro i napredak svih muslimana. Događaji, koji su se do sada odigrali, pokazuju nam, šta znači uvlačenje strančarstva i politike u ono tijelo, koje mora da visoko stoji nad tim. Oni nam pokazuju, da će pvakovo tijelo biti leglo razdora i ne­ povjerenja, intriga i nerada, a da će narodne potrebe uzalud čekati na svoje riješenje. Dosadašnji događaji dosta su dakle instruk­ tivni za onoga, koji hoće pošteno da misli i radi. Pođe li kuriji za rukom, da se otrese svakog izvanjeg i nedozvoljenog uticaja, te da, vođena onom plemenitom i patriotskom mišlju, izabere samostalno i po svom naj­ boljem uvjerenju ljude, koji po svom auto­ ritetu i znanju, po svojim duševnim i mo­ ralnim vrlinama odgovaraju za to mjesto, tadajće ona biti savjesno izvršila svoj zada­ tak i odužila se svom visokom pozivu i narodu. Narod to od nje traži i s pravom očekuje. Prijateljima napretka pred iduću školsku godinu. Od jednog prijatelja našega napretka. Nepovjerenje i neraspoloženje naših ljudi prema školi i prema svim školovanim osobama regbi da sve više iščezava i gine i da se na mjesto toga stvara obratno raspoloženje: bilo vlastitim raz­ borom, bilo silom prilika dolaze oni do spoznaje, da bez škole nema života, nema budućnosti. Ako uzmemo izvještaje srednjih škola od zadnje nekolike godine, pa ih sravnimo, vidićemo, da broj muslimanske učeće mladeži svakom godi­ nom raste i ako ne onim korakom i onim bro­ jem, kojim bi mogla i trebala prema broju i stanju Ahmed bej bijaše čovjek od poštenja i zna­ čaja. On nije ništa slutio o Zarifi, te nije ni došao na misao, da se o njoj pobliže raspituje. U tome smo mi Egipčani drugačiji od Evropejaca, mi uzi­ mamo žene bez ikakve slutnje, samo ako ima iz­ gleda, da ćemo s njom imati djece. Tako je i Ahmed bej gojio nadu, da će mu Zarifa roditi koje dijete, u čemu nije bio sretan sa svojom pr­ vom ženom. Ubrzo se on vjenča sa Zarifom i ona tako postade njegova žena. Koliko god je Zarifa bila lakoumna, to se je ona ipak u jednoj stvari čvrsto držala: ako je Ahmed bej htjeo da od nje ima sina, to joj je morao sav svoj imetak prepisati. T o on i učini i pri tom mimoiđe svu svoju rodbinu, koja je još uvijek mogla da ima prava na koji dio begove imovine. Sreća Zarife i Ahmet beja trajala je dvije godine, ali još nije bilo nijednog djeteta. Koliko je Zarifa u tome mogla imati krivnje, nije dobro­ ćudni bej ni slutio. Iza kratkog vremena i Zarifa je pregledala kod bega pravo stanje stvari: on je imao padavicu, te je svaki čas mogao da okrene leđa ovome svijetu. — Zarifa ga je razočarala, jer ga nije ni jdnim djetetom obdarila, ali ga je ona zato tim pažljivije njegovala. Kraj svega toga Ahmed beju nije išlo na bolje i on umre jednoga dana, doduše nenadano, od kapi. On je umro bez djece, ali je barem bio svjestan, da je u Zarifi imao najbolju ženu, kakva se sam o može imah. .Novi Vakat* Broj 14. islamskog elementa u Bosni i Hercegovini. Ta či­ njenica nas veseli i ulijeva nam puno nade, jer vidimo, da napredujemo, napredujemo malo po malo. Napredak bi bio mnogo bolji, kada bi pot­ rebu škole bolje osjećali oni, koji su dobro situ­ irani pa bi mogli svoju djecu o svom trošku školovati i kada bi se za siromašniju djecu mogla da pruži nešto izdašnija potpora. Bogati ljudi, koji bi trebali da prednjače, jer imaju sredstava, rijetko šalju svoju djecu u školu. Njihove djece nema ni pet postotaka od cjelokup­ nog broja. Tako su djeca, koja polaze školu, naj­ višim dijelom onih roditelja srednjega staleža, koji se u današnja vremena ubrajaju više u siromašne nego li u imućnije ljude. Djeca tih roditelja dobiju nešto potpore od vlade ili od koje institucije, a neki i ne dobiju nikakve potpore. Štipendije, kakve se danas podjeljuju, ne odgvaraju nikako životnim potrebama učenika.na današnjoj skupoći. Mi znamo, da je danas opća skupotinja i da je u onim gra­ dovima, gdje postoje srednji zavodi, upravo strašna. Pa kako onda naši đaci žive u takvim mjestima? Mizerne vladine štipendije, koje je još iza okupacije ustanovila i još se samo njih veoma čvrsto drži, a koje iznose jedva jadnih 30 K, ne mogu ni iz­ daleka odgovarati ni najprimitivnijim potrebama đaka, za njih ne može valjano niti se najesti, a gdje su onda stan, knjige i ine potrebe, bez kojih se đak apsolutno ne može školovati? Od kuće đak ne može dobiti obilne potpore, jer je i kod kuće puno nevolje; dosta je, ako roditelj i toliko smogne, da se đak može pristojno i uredno odijevati. Osim vladinih ima još i društvenih Stipendija, ali i te su kao i stanje društva slabe. U nekim mjestima ima vakuf svoje konvikte, koji đacima dosta olakšavaju život i omogućuju im uredno pohađnje škole, ali bi vakuf mogao i trebao da u prosvjetne svrhe troši puno više novaca. Mi smo skoro uvjereni, da bi velika većina onih, koji plaćaju prirez za bogoštovne svrhe, bili za to, da se ta svota upotrebi za prosvjetu. Sigurni smo, da bi ih se velika većina za ovo odlučila, kada bi se na njih apeliralo. Kada sve ovo uočimo, biće nam moguće bar donekle pojmiti, kako je đački život kukavan. Za trideset kruna, koje dobiva kao Stipendiju, mora đak da podmiri sve svoje potrebe, a je li to moguće u ovome vremenu. Može li se đak u ovakim prili­ kama posvetiti intenzivnom radu oko vlastitog obrazovanja, kada mora da brigu vodi o kruhu, o konačištu, o odijelu i o drugim raznim potrebama? Malo je ljudi dobra srca, koji bi shvatili ovu ne­ volju naših đaka i pružili im pomoć u nevolji. Dok se siromah nada, da će danas-sjutra bih' bolje, to iz dana u dan postaje gore, a njegova apatija prema školi, prema ljudima i životu biva sve veća i veća. Kroz ovakav jadan i kukavan život vuče se on punih osam godina, pa imamo li prava oče­ kivati od ovih mladih ljudi, da se nakon tolikih patnja mogu zanijeti i oduševiti za narod i za njegove potrebe, kada su stekli tako loše iskustvo o njemu i kada ih taj narod nije ničim zadužio. Školska mladež je naša najmilija uzdanica, njoj trebamo posvetiti najviše brige i pažnje, da se razvije i dozrije do ploda. Ovaj zadatak ne smijemo olahko uzimati, jer to je jedna potreba nada sve druge potrebe. Ako hoćemo, da od škole dobijemo zdrave i jake individue, pune energije, volje i ljubavi za rad i za narod, onda moramo gledati doskočiti bar koliko možemo tim nevoljama našega đaštva, moramo im posvetiti što više pažnje i skrbi. Sudbina je išla svojim tokom. Pošto su Za­ rifi do sada uspjele sve njene sebične težnje, to se ona bijaše popela na jednu visinu, sa koje se više nije moglo natrag. Dan odmazde bijaše se približio. To je bio onaj dan, kada je kočijaš Omer Kalafellah bio pušćan iz zatvora. sve, što je on do sada prema njoj gojio, prometne se u nevolju i u kletvu. Zarifa ne pokazivaše naime više volje, da živi kao supruga kočijaševa. Ona je dapače tvrdila, da je u svoje vrijeme bila pravno od njega odijeljena. Misao, da bi mogla ovaj udobni život izgubiti, dala joj je odvažnosti, da upotrebi ovu laž. Omer je opet sa svoje strane kušao svim sredstvima da Zarifu opet dobije. On je njoj kazivao, da je dobio mjesto kao tjelesni kočijaš Kediva i da ih već čeka u Kairu kuća sa vrtom. Ali sve uzalud. Dan bijaše došao, kada je Omer, shrvan i zablješćen, stajao opet pod palmama i pod visokim i plavim nebom slobode! On pomisli na Zarifu i zaputi se, da ju opet nađe. Ali nje ne bijaše više tamo; znalo se je samo toliko da je iščezla prije dvije godine i ništa više. On je pretražio cijeli grad Kairo, a onda sva sela u Delti i na Nilu, dok joj nije ušao u trag u Aleksandriji. Ali tko bi mogao sebi prestaviti njegov užas, kada je on doznao za cijelu stvar i da više na Zarifu ne može računati. Ona je sada visoka gospođa i niko ne bi mogao vjerovati, da je on, obični kočijaš, mogao ikada kakvo pravo na nju imati, a po go­ tovu sada. Sve je bilo protiv njega; stvar stajaše dakle vrlo slabo. Zarifa bijaše, kako je rečeno, naslijedila cijeli imetak Ahmed begov i življaše sada kao udovica vrlo udobno. Omer je imao dosta muke dok je jednu staricu nagovorio, da ode Zarifi i preda joj njegovo pismo, u kojemu je on moli za jedan sastanak i razgovor. Kada je Zarifa nakon mnogih molba, pisama i da­ rova konačno pristala na sastanak, upoznao je odmah Omer Zarifine lažne i požudne namjere i Glavna nam jo svrha ovih redaka, da upo­ zorimo pozvane na manjkavosti, da svratimo pažnju naših imućnih ljudi na ovu nevolju, da apeliramo na sva plemenita srca širom naše domovine, da se malo bolje obazru na našega đaka, te da ga se sjete svakom prilikom kojom pripomoći. Svake godine hrle na novo sve veća jata naše uzdanice u hramove prosvjete, broj se naših đaka umnožava, dok sredstva za uzdržavanje su ista, koja su bila nazad petnaest godina. U mos­ tarskoj gimnaziji ima sada najviše muslimana, ali među njima ima i najviše nevolje, jer pomoćnih sredstava je isto onoliko, koliko ih je bilo, kad su muslimani bili najmalobrojniji. Ako dakle mi zbilja težimo napretku, moramo o njemu i nastojati. Ove će godine također doći mnogo naše djece u škole, ali mnogo će ih biti neopskrbljenih ni sa ono 30 kruna. Mi ne smjerno dopustiti sami sebi, da se ta djeca, koja su došlćj puna poleta i nade, puna želje za naukom, povrate opet kućama, jer se ne mogu izdržavati. Bez sumnje u svakom mjestu, gdje je škola, ima mnogo naših odličnih i bogatih ljudi pa zašto svaka ta kuća ne bi uzela sebi po jedno dijete, koje, ako mu ne bude na korist, sigurno neće na štetu. Neka nam đak nije tuđe, nego svoje dijete. Pomozimo koliko možemo i ne reflektirajmo za to U ovom očajnom stanju dođe Omer na misao, da se obrati na rođake umrloga Ahmed bega, koje je Zarifa svojom lukavošću lišila baštine. Kada je Omer njima cijelu stvar ispričao, oni su bili izne­ nađeni i napokon se slože, da Zarifu tuže kadiji radi bigamije. U uspjeh je mogao ovaj put biti siguran. Zarifa je ostala dugo vremena u Istražnom *tvoru, pošto je postojano izjavljivala, da ju je Omer pustio prije nego je u zatvor otišao. Zatra­ ženi budu svjedoci. Zarifa pokuša da ih dobije za pare, ali se za to brzo čuje i njeni svjedoci ne budu niti preslušani. Na koncu Zarifa, ta visoka go­ spođa dođe u zatvor. Ona nije nikada mogla ni u snu sniti, da bi iza takog udobnog života mogla doći na ono mjesto, gdje je njezin muž, kočijaš Omer, malo prije toga bio*. Time je Abdul-Melik završio svoju priču. Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 15. .Novi Vakaj* na kakvu plaću i nagrade od svijeta, dokažimo da imamo još one plemenitosti srca i da možemo u potrebi i za čistu božiju ljubav nešto žrtvovati. Neka nam je nagrada ono zadovoljstvo savjesti, koje ćemo osjetiti, kada pružimo pomoć onomu, ko je potreban naše pomoći. Ml ne smijemo zaboraviti da smo svaki živo udo naroda, da treba, da u njem djelujemo i radimo, pa čim su nam veće sposobnosti, tim treba da nam je veći i rad za njegovo dobro, za njegovu moralnu i materijalnu k o rist Pomozimo našeg đaka, brinimo se za nj, jer on nam je — budućnost. Potpomozimo sve one ustanove, koje potpomažu našega đaka, jer time vršimo jednu plemenitu i patriotsku dužnost. Mi apeliramo na vakufsku upravu, da bi proširila svoje konvikte i što više izašla u susret siromaš­ nim đacima, a isto tako apeliramo i na zemaljsku vladu, da što prije počne raditi oko podizanja srednjoškolskih konvikata, glede kojih je i sabor stvorio jednodušan zaključak. Mi se nadamo, da ovaj naš apel ne će ostati bez povoljna učinka kod naših ljudi, koji za narod osjećaju, te da će se oni svakom zgodom sjetiti našeg siromašnog đaka. Atentat na kraljevskog povje­ renika u Zagrebu. Na carski dan izveden je u Zagrebu na kr. povjerenika baruna S k e r l e c z a (pravo mu je hrvatsko ime Škrlec.ali ga je pomađario) atentat iz revolvera. Baron Skerlec lako je ranjen nad laktom desne ruke. On je imenovan 21. jula ove godine kr. povjerenikom, pošto je Čuvaj svrgnut, onaj isti Čuvaj, na koga je đak Luka Jukić iz Bosne 8. juna prošle godine pucao, ali proma­ šio cilj. Ovaj kroz jednu godinu dana u Hrvatskoj drugi put izvedeni atentat na vrhovnog predstav­ nika vlasti, pokazuje jasno, da se je među mladeži počela širiti revolucionarna misao. One silne neprav­ de i nezakonja, što sej na najdičnijoj i najslavnijoj kraljevini habsburške monarhije izvode, rađati će i dalje nove atentatore, dok god vlastodršci budu gazilijfpravice jednog svjesnog i probuđenog naroda kao do sada. Bilo bi skrajnje vrijeme da se oni u Beču i Pešti jednom dozovu pameti i Hrvatskoj ono dadu, što ona išće. Osuđujemo atentat kao grubo sredstvo, ali osuđujemo i pogubno vladanje i gaženje narodnih pravica u Hrvatskoj. O samom atentatu javljaju iz Zagreba od 18. augusta ovo: Kako je a te n ta t izveden. U 9 sati služila se u stolnoj crkvi za kralja služba božja, kojoj je pribivao barun Ivan Skerlecz. U deset i tri četvrti sati svršena je služba. Među prvima izilazio je iz crkve kraljevski povjerenik. Onda je izveden atentat i to ovako: Kad je služba božija bila gotova, publika u crkvi razdijelila se lijevo i desno, i načini sredinom cvkve špalir dostojanstvenicima i činovnicima. Pred špalirom sačinjavalo je nekoliko stražara kordon. Prvi je stupao prema izlazu kr. povjerenik barun S k e r l e c z . Došavši pod kor i približivši se izlaznim - velikim vratima na pet šest koraka, skoči Iz špalira pred kordon jedan mladi čovjek i ispali prema kr. povjereniku hitac iz revolvera. Na glas hitca, u crkvi nastade zabuna, a kod izlaza veliki metež, jer su jedni od straha posko­ čili natrag, drngi pak do kr. povjerenika, a neki do atentatora, koji nije mogao nikuda dalje, jer mu je u blizini stajao stražar, koji ga je odmah i uhvatio. Na kraljevskom povjereniku vidilo se odmah, da je pogogjen, ali u desnu ruku i bez opasnosti. Prim ili su ga ispod lijeve ruke i izveli iz crkve, pred kojom je već stajao automobil, koji je baruna S k e r l e c z a najbržim tempom odvezao u neda­ leku bolnicu milosrdne braće na Jelačićevom trgu. Ш Liječnici su izjavili da je tane došlo do mesa nad laktom desne ruke i da nema pogibelji. A tentator — hrvatski anarhista. Atentator je odveden na policiju, gdje je odmah preslušan. Ustanovljeno je, da se atentator zove Stjepan D o č i ć, da je rogjen u Ludbregu u Hrvatskoj dne 30. augusta 1890., prema čemu će ovih dana na­ vršiti dvadeset i tri godine. Zanimanjem je pokostarski pomoćnik,, a došao je prošli petak u Za­ greb iz blizine Chicaga u Americi, po vlastitom priznanju samo zato, da ubije svakog kraljevskog povjerenika u Hrvatskoj, ma koji god obnašao tu čast, jer da je po tom poslu i poslan iz Amerike u domovinu, te da obavi atentat na sam kraljev rogjendan. Dojčić pripada hrvatskoj anarhističkoj orga­ nizaciji u Americi. Baron Skerlecz o atentatu. Baron Skerlecz izjavio je zagrebačkom dopis­ niku „Pester LIoyda“, da smatra atentat upadicom, koja sa sadanjim političkim prilikama ni u kakvom savezu ne stoji i to već stoga, jer danas u Hr­ vatskoj nema ni jedne političke struje, kojoj bi ovo moglo išta koristiti. On će svoju dosadanju poli­ tiku nastaviti, kao da se nije ništa dogodilo. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. (Nastavak.) Fakat, da je submisiji pristupio samo jedan jedini reflektant, potpuno potvrđuje moja razlaga­ nja o slabom interesu trgovačkog svijeta za preduzeća za prerađivanje bukovine i moje obrazloženo uvjerenje, da je eksploatacija vakufskih šuma obzi­ rom na nepovoljan položaj istih i obzirom na to, da su za to preduzeće potrebne vrlo velike inve­ sticije, slabo zamamljiva. Uvažimo li osim toga i današnje teške nov­ čane prilike, koje se po mojem mnijenju još za dugo ne će moći znatno poboljšati, moraćemo pri­ znati, da je uspjeh oBdržavane submisije puno bolji, nego što se je moglo nadati. Kalkulirana prodajna vrijednost drveta na panju, za koju držim da potpuno odgovara da­ našnjim prilikama na drvarskom tržištu, kako to potvrđuju i rezultati prodaja u šumama zemaljskog erara, zaostaje za ponuđenom cijenom za 2 2 '2 % . I ako se može računati, da će cijena drveta vre­ menom poskočiti, to se ipak ne smije misliti, da će to povećanje nastupiti već za kratko vrijeme i u tolikoj mjeri, da bi se ponovnim raspisom sub­ misije mogla postići veća prodajna cijena, nego što ju je spomenuta teslićka firma ponudila. Ja držim, da se povećanje cijena u slijedećih 6 godina ne smije preliminovati sa više od 1 0% današnje cijene, pa prema tome mislim, da je slaba nada, da bi se kod ponovne submisije samo iz toga razloga mogla postići veća kupovnina. Sumnjam, da bi kod ponovne submisije bilo više ozbUjnih reflektanata, a to moje uvjerenje pokušaću slijedećim opravdati. Ponajprije još jedanput naglasujem, da je interes za takove šume, kakova je vakufska, dosta slab, a uvjeren sam, da se taj interes za kratko vrijeme ne će i ne može znatno povećati. Ne smi­ jemo zaboraviti, da će firme, koje su u posljednje vrijeme od zemaljskog erara kupile velike kvan­ tume bukovog drveta, istom slijedeće godine početi bukovu robu izrađivati i izvažati. Za sigurnu pro­ daju po svoj su se prilici već pobrinule. Tim e je i ona malena potreba drvarskog tržišta na buko­ voj robi, što je još postojala, već dovoljno podmi­ rena. Ne postoji dakle nikakova osobita potreba, da se osnuje novo preduzeće za izrađivanje bukove robe, a to je trgovačkom svijetu dobro poznato, pa će se teško naći tkogod, da se prihvati tako nesigurnog posla. D" ŽIVICO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . Strana Osim toga Su 1 novčane prilike, koje se k a k ttsa m već spomenuo — neće tako brzo p b o tjsil', razlogom, da se i već postojeća preduze nećkaju entrirati novu trgovinu, koja Iziskuje ogroman kapital. J o š ću i o v o s p o m e n n ti. Cijena, koju je ponudilo „Bosansko dioničko društvo za ukorišćavanje drveta u T e s i i ć u “ srazmjerno je tako visoka, da se po mojem uvje­ renju veća ne može ni postići. Da je spomenuta firma mogla takovu cijenu ponuditi, pripisujem tomu, što joj vakufske šume leže tako rekuć pri ruci i što će ona, ako joj se iste predadu na eksplostaciju, moći mnoge investicije, kao n. pr. za lokomotive, za vagone, za tračnice itd. sa ma­ njim troškovima provesti, nego koje drugo novo preduzeće. Sve je to trgovcima, koji eventualno reflekti­ raju na vakufske šume, poznato, pa za to se i ne usuđuju konkurirati sa spomenutom firmom, jer znadu, da nikako ne mogu ponuditi veću kupovninu od nje. Ja držim, da bi raspis nove submisije mogao vrlo lako biti na štetu Gazi Husrefbegova vakufa, jer nije isključeno, da bi spomenuta firma kod ponovne submisije, — ako bi i opet bila jedini reflektant, — svoju ponudu reducirala. Da zaključim! Po mojem je posvema objektivnom sudu po­ nuda „Bosanskog dioničkog društva za ukorišća­ vanje drveta u Tesliću" tako dobra, da mogu si. vakufsko-mearifskom saborskom odboru mirne duše preporučiti, da ju prihvati. Činim to u pot­ punom uvjerenju, da će tako si. vakufsko-mearifski saborski odbor najbolje i potpuno raditi u in­ teresu Gazi Husrefbegova vakufa. Zbog ovih stručnjačkih a i drugih mnogobrojnih razloga vakufsko-mearifski saborski odbor suglasno sa ovim vještačkim mnijenjem i sa mutevelijom jednoglasno preporučuje da se prim i prispjela po­ nuda. Tom prilikom vakufsko-mearifski saborski odbor uočio je da su cijene za bukovinu vrlo [po­ voljne a za hrastovinu se nadao povoljnijim cije­ nama. S toga je vakufsko-mearifski saborski od­ bor pokušao neobvezatne pregovore da firma pri­ mi bukovinu po ponuđenoj cijene — a da hrasto­ vinu ostavi vakufu na slobodno razpolaganje. Firma je odgovorila da će na to pristati, ali pod uvjetom da joj vakuf povisi volumen sa 10 na 15% kod bukovine, kao što zemaljska vlada kod svojih šuma priznaje. Vakufsko-mearifski saborski je odbor i o tom povišenju zatražio od zemaljske vlade vještačko mnijenje, koje glasi ovako: „Pri prodaji je drva za gorivo običaj, da se za svaki prostorni metar dopušta višak u visini od 10 do 15 cemtimetara i to s razloga, pošto drva u doba mjerenja obično još nisu sasvim suha, te se taj višak visine uslijed sušenja i otpadanja kore opet izgubi. Ovaj suvišak u visini od 10 do 15 centime­ tara, koji se običajeno kupcu dopušta, odgovara reduciranju volumena, odnosno kupovne cijene za 10 do 15% po prostornom metru. Pri prodaji drva iz erarne šume dioničkome društvu u Tesliću određen je ovaj suvišak sa 15 cm. odnosno 15% po prostornom metru, a pri prodaji „Vakufske šume Krnin“ 10 cm. odnosno 10% volumena po prostornom metru. Razlika je u višku od 10 odnosno 15 cen­ timetara 5 centimetara visine odnosno 5 % volu­ mena, što iznaša pri ponuđenoj cijeni od K 2 21 za jedan prostorni metar 11 helera. Bahtijarević; Visoki sabore! Iz obrazlaganja gospodina referenta vidili smo da nam vakufskomearifski saborski odbor preporučuje da odlučimo hoćemo li za se ostaviti hrastovinu a firmi teslimiti bukovinu. Ja sam se o tom raspitivao, naro- JE FTA N O V IĆ A ULICA B R O J 1. p re k o puta „H O T E L EV R O P E11. s �Strana 4. Broj 15. .Novi Vakat" žito o cijenama hrajtovine. {a sam mišljenja da se firmi teslimi bukovina po ponudi, ne uvažujući njezin zahtjev na povišenje sa 10 na 15 volumena, a da joj se hrastovina ne proda. Doznao sam i to da se ove šume veoma mnogo kriomčare. Ima mišljenja, da je zbog nov­ čane krize za ovu šumu samo jedan nudioc. Ali ako ovu ponudu Odbijemo, nismo šigurni da će mo polučiti ovakav, a kamoli bolji u ■spjeh, ako na novo raspišemo dražbu. U tom slučaju vakuf bi mogao imati očigledno veliku štetu. Direktor: I vakufsko mearifski odbor bio je potpuno toga mišljenja, da se firmi po ponudi dade samo bukovina, a hrastovina d a joj se neda, ali firma se izjavila, đa neće same bukovine, ako joj se ne će povisiti volumen sa 10 na 15% na bukovini, u kojem bi slučaju glasom malo prije pročitanog vještačkog mišljenja izgubili 11 helera po kubiku. U ostalom hrastovina u ovoj vakufskoj šumi nije od osobite vrednosti, jer je vakuf prije neko­ liko godina prodao iz ove šume kvantum za 200.000 K. Tada je zakupnik birao i izabrao naj­ bolje i najljepše komade hrastovine, a ostali su oni lošiji i hrđaviji komadi. Halilbašić: Hrastovina je u opasnosti. Izvr­ šena je krađi i nije ju moguće čuvati, osobito kad bi se sama bukovina teslimila — onda bi se evi­ dentno krađa hrastovine još više umnožila. Stoga bih ja bio z ato , d a š e i hrastovina sa bukovinom firmi dade po ponuđenoj cijeni. Uzeirbegović: Visoki sabore 1 Ja mislim da ne bi bilo umjesno da se na I. licitaciji i to jednom jedinom nuditelju vakufska šuma proda. Ne bi bilo pravo da mi odmah na tu jednu ponudu odlučimo i vakufsku šumu prodamo. Ako je potreba za novac, bolje bi bilo uzeti no­ vaca na interes a sa prodajom šume pričekati. Direktor: Pitanje je bi Ii g. Uzeirbegović ili ma tko drugi za jednu izvjesnu svotu htjeo preu­ zeti garanciju, da će buduća licitacija donijeti danas ponuđenu cijenu. Jer ako raspišemo ponovno licitaciju, pa ako cijene u ponovnoj licitaciji budu osjetljivo manje, koće vakufu štetu nadoknaditi? Uzeirbegović: Šuma od dana do dana ima bolju vrijednost Na primjer u nas je nekad bilo tovar drva 20 novčića a sada je jedan tovar drva 60 krajcara. Derviš ef. Smailbegović: Ja sam za to, da se i bukovina i hrastovina odmah, po ponuđenoj cijeni proda, jer ćemo inače od ovih šuma imati vrlo male koristi. Iste su izvršene tako ogromnoj krađi da ih je apsolutno nemoguće ni sa mnogo više osoblja čuvati a kamoli sa četiri lugara. Ja sam rođen i odgojen u predjelima ovih šuma. Znam šta se radilo i šta se radi. Na osnovu svakidanjeg iskustva mislim da je nama vađib ovu šumu čim prije prodati, unovčiti i time va­ kufsku svojinu bar koliko — toliko od krađe spasiti. Rasim ef. Rezaković: Koliko se može vidjeti, skorom svi smo za to, da se bukovina proda. Kako izgleda, hrastovini je niska cijena. Ja sam tako rekuć rođen u šumskom predjelu, a i služim u takovom šumskom 'm jestu, pa mi je poznato, da je teško uopće sačuvati šumu od krađe. N everujem da bi smo profitirali na hrasto­ vim ako bi smo je iz sadanje prodaje isključili. Firma nudi izlućenje hrastovine iz pogodbe uz uvjet da joj se prizna 5 cent volumena više na bukovini — što iznaša 11 hđera po ra*. Ako us­ tanovimo diferenciju koliko bi dali odnosno koliko bi iznosilo novaca ovaj višak volumena na' buko­ vini pa usporedimo sa iznosom kod cijene o bu­ kovini — onda izlazi da smo hrastovinu prodali preko IO K. po m ', bez uzimanja u obzir i one količinu, koju ćemo krađom hrastovine imati. Hadžić: Za ovu prodaju postoje uvjeti po kojima se šuma prodaje pa neka nam se ti uvjeti pročitaju. mora onamo poći, već i radi toga, da se bijedni narod očuva od junačkih djela bugarskih komitađžija- Ne bi dakle bilo nikako čudo, kada bi I z e t p a š a po koji odio vojske poslao u okulicu De­ deagača i Glmildžina, da se zemlja od haranja i ono malo m u s l i m a n s k o g I grčkog življa o d bugarskih komiiadžija očuva. Olas u ob ran u E d rene. Član akademije Četrdesetorice neumrlih, glaso­ viti spisatelj Pierre Loli, napisao je novu brošuru pod imenom .Knjiga sućuti i sm rti, u kojoj diže svoj moćni glas, da Edrenu sačuva Turcim a, jer i po božijem i po prirodnom pravu pripada njima. Kao što ova djela Lotijeva 1 ova je brošura ne­ pristrani Sud Jednog velikog 1 čovjekoljubivog duha koji se ne dade zastrašiti ni petljanijama .p a p ir­ R azgovor sa Muhtar-pašom. natih križara" ni makinacijama bezdušnih diploma­ Jeda saradnik berlinskog lista . N a t i o n a l z e i t u п g “ imao je razgovor sa otomanskim pokli­ ta. On se bori za pravo 1 u toj borbi je neustra­ sarom M u h t a r p a š o m u Berlinu, koji se o sa­ šiv. Tracija s Edrenom napučeha je muslimanima; dašnjim aktuelnim političkim pitanjima Turske za to bi bila grehota I sramota predati ih Bugari­ ma na milost I nemilost, da oskvrnu islamske sve­ ovako izjavio. tinje i poubijaju muslimansko pučanstvo, koje je V ojska u Traeiji. krivo, što islam ispovijeda, premda krstu nikakova Pitanje E d r e n e riješeno je tim, što je oszla ne čini, nego sa krštenim sugrađanima u miru manlijska vojska ponovo zaposjela Traciju. Ova i ljubavi živi na vjekove. Trački musliman je veoma vojska koja je najbolja, što ju je od vremena Plevne tolerantan 1 miroljubiv; marlivo radi i zaslužuje i Šipke Turska imala, najbolje je jamstvo za mir svagdanji kruh, a ne smeta nikome, da pokraj njega i za održanje status quo-a, kojeg velevlasti nijesu Tur­ živi kao čovjek, pa koje vjere bio da bio. Među skoj pobijale. Preobrazba sadanje vojske dogodila ostalim u spomenutoj brošuri veli: .D ugo je vec se tako, da su se razne formacije ukinule, te su se tome, što smo Claude de Ferrić i ja dignuti svoj obrazovali novi štopovL Prava Jezgra turske vojske glas proti strahotama i okrutnostima balkanskih ostala je čitava, a to najbolje dokazuje otporna bitka naroda i proricali međusobno klanje saveznika, koji kod Lile-Burgasa, te uspješna borba kod Bu­ nakon poraza Turske neće ništa pametnije znati, nar hisara. Sadanja turska vojska u Traeiji počela nego se kao okrutne hijene međusobno mrcvariti se sastavljati od bojovnika na Čataidži, koji su Hoćemo li valjda i sada, kad je istina posvuda posljednje napadaje junački suzbiti. U svemu ima Izbila na površinu i to u još gadnijoj slici, nego šest vojnih korova, č e t v r t m i l i j u n a r a t n i sam je ja uopće mogao sebi predstaviti i gdje nam ka, a na čelu su im vrsne vođe. Od prošle zime izbija pred oči prava narav sjajne .križarske vojne" marljivo se radi i danas je Turska opet vrlo jaka. u svoj golotinji; hoćemo li bar sada imati i mrve R usija i Turska. pravednosti prema siromašnim Turcima. Oni su sada Što se tiče Rusije, rekao je poklisar ovo: Da opet došli u Edrenu, ne samo da povrate svoje se Rusija svoga protektorata nad balkanskim dr­ stare opljačkane i porušene svetinje, oskvrnjene gro­ žavama ne može tako lasno odreći, posvema je bove svojih pređa, nego ponajprije i radi toga, da bjelodano. Ali ona treba ,da i na štošta drugog onu svoju braću, koja su još umakla nezasitnom pazi. Ako bi Turska navali Rusije podlegla, to je klanju Bugara obrane od užasnih muka I sigurne nesumnjivo, da Rusija iz zapleta, koji bi otuda na­ smrti. Da, oni hoće da vrate Traciju, koja im je stali, ne bi imala nikakve koristi I u P e t r o g r a nepravo oteta, jer je ona jedino i isključivo napu­ d u s u v e ć p r i z n a l i , d a b i s t o g o d i š n je m čena muslimanima i kao s etnografskog, tako i s n e p r i j a t e l j s v u iz m e g ju R u s ije i T u r­ vjerskog stanovišta istom će onda prestati da s k e t r e b a l o u č i n i t i k r a j . Ovu misao uvaže­ bude njihova, kad Bugari spale u njoj zadnje selo ni neki državnici ističu. Očekujemo, da će sad i i utuku zadnjeg muslimana. Turci hoće u najboljem Rusija, koja je dovoljno išla na ruku Bugarskoj, slučaju da zadrže ovaj mali komadć zemlje, koji je početi računati i na prijateljstvo Turske. skroz i skroz turski i u tom hoće da ih spriječi F in a n c ija ln a u s k r a t a . evroska diplomacija na korist i dobro skromnog i Da bi se moglo Tursku uskratom financijalne ganutljivog Ferdinanda, pod bezobraznom prijetnja­ pomoći na nešto prisiliti, nije vjerojatno, jer nije ma da će im saletiti Malu Aziju, ako ustraju na tom. provedivo. Turska je već više puta pokazala svoju Evropa ih sada hoće da uzdrži na životu pod uvje­ financijalnu neovisnost. M i s m o v a z d a sa m a ­ tom, da se u granicama nove uske linije, koja ih li je m m o g l i p r o ž i v i ti i ako su plaće slabo guši, uljudno vladaju. Ali kako će oni napokon, na­ isplaćivane, u nas je svijet na to privikao. kon svega, imati još pouzdanja u obećanja Evrope, Z a p o s je d n u ć e D e d e a g a č a . koja ih je neprestano varala, koja im je još pri po­ Napokon se izjavi poklisar i o mogućem za- četku rata najsvečanije zajamčila, da se neće dirati posjednuću Dedeagača. Ako bi Grci iz onoga kraja u njihov posjed. Na osnovi kojeg zakona, na os­ otišli, to bi mi jedva mogli dozvoljeti, da bi se već novi kakove lažne podloge da opravdamo izruče sada ondje smjestila bugarska vojska, koja bi pri­ nje jedne čisto turske muslimanske provincije u ruke jetila turskoj vojsci sa više strana. Netko dabome krvoločnih hordi? Po svemu, koliko se sad zna u Politički pregled. Д ° o = D IO N IČ K A P IV AR A U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležono izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po %<> lit. ili 25 i 50 boca po 7,0 lit. Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. �B r o jiš .Novi VakaP gvijetu o velikim dijelima JBugara, protivi se i najmanji osjećaj Covjekoljubivosti, da se Izruči tim ljudima jedna pokrajina, u kojoj obitava sasma tuđa raca. T o bi značilo, bez dvojbe, osuditi muslimane koji žive u Traciji da ih Bugari sistematski, svakim načinom mučenja, istrijebe. U istinu ne bi trebalo tako šta da bude. Savjest javnoga mišljenja treba da ustane proti tome nasilju I da elementarnim uzburkanjem saučešća i pravednosti osujeti makina­ cije evropskih diplomata. Hoće li doći do rusko-turskog rata? Iz P e t r o g r a d a javljaju: Visoki su finan­ cijski krugovi zamolili u jednom memorandumu vladu, neka Ih izvijesti, koliko je istine na novin­ skim vijestima, da će se zaratiti Rusija sa Turskom, kako bi je oružjem istjerala Iz Đrinopolja i T racije. Vlada je na to odgovorila ovo: Ako Rusija dobije evropski m andat za oružanu akciju protiv Turske, doći će zastalno do rata, na koji je Rusija potpuno spremna. Ako ona toga mandata ne do­ bije, ne će Rusija na vlastiti račun preduzeti ništa, jer ne želi, da ona izazove još kompliciraniju evrop­ sku krizu. Ш I n i i j ’ipli Jedino stalno vrtno kinematografsko poduzeće u Sarajevu. г л MosTan BBSčfl Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. :-: Dnevno dvije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od '/ , 8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen, u: Svaki treći d a n novi rasp o red . ::: Cijena mjesta: Turska loža za 8—10 osoba . ■ . 8'— Rezervirano mjesto za в osoba K 9'— Rezervirano m je sto...................., 1*— I. m jesto....................................... , 0-70 II. mjesto ................................... , 0-40 Djeca I vojnici: I. mjesto 40 Hel. II. mjesto 30. bel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kuri, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A. Feliksa Čemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. D om aće vijesti. P r o s la v a c a r s k o g d a n a . I ove godine, kao prijašnjih godina, proslavljen je u Sarajevu carski dan svečanim načinom. Već u nedjelju prije podne, počele su leperšati zastave na javnim i pri­ vatnim zgradama. Vrijeme je bilo lijepo. Na večer je grad rasvijetljen. U pola osam sati prolazila je glavnim ulicama neobično duga vojnička bakljada sa vojnom glazbom, koja se zaustavila pred konakom, gdje je glazba odsvirala nekoliko komada. Dne 18. u jutro u 5 sati opališe 24 topa sa grada, a u isto vrijeme pošla je iz vojnog logora vojna glazba, koja je svirajući prošla glavne ulice. U 7 sati obdržavala se je na vojnom vježbalištu vojna misa, kojoj su prisustvovali predstavnici voj­ nih i civilnih oblasti, te konzuli. Iza mise defilovale su čete pred zemaljskim poglavicom odprilike pola sata. Tokom prije podneva obdržavane su službe božje ц katoličkoj katedrali, pravoslavnoj zbornoj crkvi, u sinagogam a i protestanskoj crkvi, kojima su pribivali predstavnici građanskih i vojnih oblasti. Između 11 i 12 sati prim ao je zemaljski pogla­ vica čestitke u konaku. Čestitale su sve bogoštovne općine redom, gradsko zastupstvo, trgovačka i obrtnička komora, konzuli i predsjedništvo sabora. Dova u Carevoj džam iji. Već iza dvana­ est sati počeo se svijet okupljati pred Carevu džamiju, te tako se je prije jedan i pol okupilo mnoštvo svijeta, činovika i časnika sa odjelnlm predstojnicima i generalima na čelu. Točno u dva­ naest i pol doveze se na automobilu zemaljski poglavica i inšpektor arraade Fzm. Oskar P o t i o r e k kojega pred džamijom pozdraviše muslimanski predstavnici. Pošto se poglvica pozdravi sa gene­ ralima i predstavnicima vlade, pođu ivi u džaniju na mahfil Džamija je bila puna svijeta. Dovu je učio imam Hafiz Džemal ef. J a h ić . Dovi prisustvovaše: upravitelj rijaseta O k ić , potpresjeduik sabora Dr. Safvetbeg B a š a g i ć , gradonačelnik Fehim ef. C u r č i ć , okružni upravitelj D e f t e r d a r e v l ć i drugi. U 2 sata poslije podne bio je u konaku kod zemaljskog poglavice svečani banket, komu su pribivali predstavnici svih vjeroispovijesti (izim muslimana) zastupnici vlade, sabora, grada te vojnih oblasti. Strana u službu. U općini je bio dotjerao do blagajnika i prošle godine stupio u penziju. U isto doba kada -se je spremao, da pođe u penziju, organizovao je današnju trgovačku družbu u Brusa Bezistaru. B o­ lovao je od sušice, koja ga je eto i u grob spre­ mila. M etla rahmet ejlejel Službeno o koleri. Kolera a Bosni. Iz Tuzle se javlja 15. o. mj.: Jedan stari musliman iz Gornje Tuzle na putu za Brčko umro je u Han Loparu, pošto je ondje 24 sahata boravio. — Dalje se Ibrahim Relić iz Kikaca u Hanu-Jusufoviću u Gor. Tuzli razbolio pod podozrivim znacima kolere. U Lopare je otposlan liječnik. — U B u k i n j u nema novoga slučaja kolere. — Oružništvo u K alesiji javlja, da se u Han-Bulatovcima 6 osoba razboljele ppd podozrivim znacima kolere I da je jedna osoba od ovih umrla. I tamo je otposlan liječnik. Iz B r č k o g se .javlja od 15. ov. mj. da je ondje konstatovana azijatska kolera. Jedna se O dlikovanje zem aljskog poglavice i e osoba 14. ov. mj. nanovo razboljela. U mjestu zb o rn o g a zapovjednika. Zemaljski poglavica i O štra Luka ima 4 smrtna slučaja od kolere. — inšpektor armade fzm. Oskar P o t i o r e k odliko­ D ruga vijest od 15. ov. mj. iz Brčkog javlja, da van je velikim nišanom Leopoldova reda, a sara­ je gradsko, područje Brčkog i mjesto Oštra Luka jevski zborni zapovjednik gen. pješ. A p p e 1 redom 10 km. od Orašja, zaraženo kolerom. Vjerpvatno željezne krune L stepena. je vrelo zaraze u Brčkom u vodi Save odn. Brke. Prvi slučaj bješe na Muji Edhemoviću u Džedid S k upština „D žem ijet Umije* 1 d ru itv a Mahali 1. augusta, ali je bakteriološki ispit njegovih m uallim a. Skupština .Džemijet Umije* sazvana dejekata ispao negativno. Pri svem tome su sve je za 6. septembra, a društva muallima za 8 sep­ određene mjere dalje podržavane. Edhemović tembra u Sarajevo. je ozdravio. U. istoj mahali na obali Brke, u kojoj O skudica ва liječnikom . Pišu nam iz stanuju isključivo muslimani, bilo je do 13, augusta 14 prirasta, koji su osim dva smrtna skroz .labko S t o c a : Pored drugih oskudica i.nevolja našega mjesta trpimo eto i tu sa liječnikom. I ako je naš prošla. 12. augusta oboljela je Lujza Streit brdeljkotar brojem pučanstva dosta velik, mi ipak ne­ ska sluškinja u Ciganskom kvartu, koji je od Džpdid mamo nego jednog kotarskog i jednog vojničkog Mahale prilično udaljen, a 14. ov. mjes. izjutra je liječnika. Ovaj kotarski liječnik, čovjek u starijim umrla; od tada nema prirasta. Preduzete su najgodinama, ne može apsolutno da udovolji ni izda­ strožije mjere, a napose je zabranjen izvoz voća leka svojim dužnostima i potrebama našega mjesta, iz zaraženih područja. Isto je tako obustavljena a ne bi mu bilo moguće udovoljiti ni onda, kada otprema robe željeznicom i lađom u stanici Brčko. bi bio mnogo mlađi; vojnički liječnik je opet pre­ Sedmični sajmovi u Brčkom su otkazani. Dobavom opterećen sa liječenjem vojništva. Zbilja nas mora zdrave vode uređen je snabdjev vodom u zaraženim jeza hvatati, kada vidimo [pred ambulatorijem mahalama. Lokalna sanitetska komisija stalno vrši onaj veliki broj sitne dječice U jgrada i sa sela, službu. Za sirotinju je povedena akcija za pripomoć. koja uzaludno čekaju na liječnika, da im pruži Na Savi i Brki stražari vojeni kordon od 160 ljudi. pomoć, jer je taj dan morao isti otputo­ Zaražene kuće su izolirane pomoću lokalnih straža. vati s poslom u koje selo i tako se ti nesretnici Kolera u Oštroj Luci bez sumnje je prenesena iz moraju kući povratiti bez da im je pružena liječ­ Slavonije preko Orašja. Osim toga je 14. ov. mj. nička pomoć. Nije onda ni čudo, što skoro svaki konstatovan pri pregledu mrtvaca jedan slučaj pje­ dan možemo čuti, da je od šarlaha ili od difterije gavog tifusa na osobi, koja je tajno doputovala iz „ umrlo po jedno ili dvoje djece. Ne možemo se Slavonije. U Brčkom je instalirao liječnik dr. Kaunitz načuditi pozvanima, kako ovomu ne potraže brzog bakteriološku laboratoriju za podozrive dejekte iz lijeka i ne dobave još jednog liječnika. Dakako, Gornje Bosne. u prvom redu dužna je naša općina, da se baš S a Ilid ž e . Hotel „Bosna" sasma je iznova ovom prigodom, kada našim gradom haraju te za­ preuređen i za goste otvoren. — U glavnoj restau­ razne bolesti, čim prije pobrine i dobavi još jednog raciji igra svake subote na večer tombola. liječnika. U ovakovim potrebama ne bi se smjelo nikako škrtariti, jer se to tiče naše djece i naše budućnosti. Za to mi najenergičnije od istih zahtjevamo, da o d m a h ovomu u gornjem smislu udo­ volje i tako naše građanstvo iz ove sadanje silne neprilike i straha izbave, jer inače bi poslije moglo biti sve prekasno. N o v i g r a d s k i v o d o v o d . Novi vodovod sa Bistrice počeo je da radi. Voda se iz novog v o d o - ' voda pušća u Miljacku, da se djevi dobro isperu, Potrajati će jednu sedmicu, dok se cijevi properu. S a r a je v s k o lo v a č k o d r u š tv o . Društvena je uprava zaključila, da će odsele uvažiti samo pismene molbe za prijam u društvo, potpisane od dvojice društvenih članova. P r o p a d e s v ije t! poviče lisica, kad je pala u potok i skoro se utopila. To se i nama događa. Kad bolni čamimo kod kuće a ne možemo maknuti nogom radi reumatizma — mislimo — da je svemu kraj. Ali giel Mila nam susjeda donese bocu Fellerovog Elsafluida a boli nestade, kao da si ju otpuhnuo. Tada skočimo veselo, dohvatimo šešir i štap, te pohrlimo u divnu božju prirodu. No prije toga zabilježimo si adresu, da i mi uzmognemo naručiti Fellerov Elsafluid (12 malih boca 5 kruna franko). Adresa glasi: E. V. Feller, Stubica Elsa trg br. 310 (Hrvatska). I r t ih a ll-d a ri-b e k a . Ovih dana je preminuo rijedak primjer u našoj mlađoj generaciji. Jedan uzoran radiša i štediša je bio merhum. To je Mustafa ef. H. Rustemagić, član stare i ugledne trgovačke kuće H. Rustemagića. On je bio jedini muški potomak ove familije osim njegova nejakog malodobnog sinčića, na kojem ostaje danas loza H. Rustem­ agića. H. Rustemagić Mustafa ef. je mogao imati tek 36 godina. Iza sebe ostavlja ucviljenu majku, nanu, sestru, ženu, malog sina i ostalu daljnu rodbinu. Merhum je svršio nižu gimnaziju i stupio S l u ž b e n o se ja v l j a o k o le r i o v o : Od 18. o. mj. se javlja: U G o r . T u z l i jedan priras'. ostaju tri bolesnika, u S i m i n h a n u jedan prirast, u gradu T u z l i jedan podozriv slučaj u musli­ manskog nadničara. U B u k i n j u nema prirasta. Cjelokupno je stanje u kotaru tuzlanskom: č e t i r i bolesnika, a u gradu Tuzli jedan podozriv. U B r ­ č k o m dva prirasta, jedan u ciganskoj mahali i to smrtan, a jedan u Dželid mahali. Broj bolesnika: 1 bolestan, 10 rekonvalescenata i 2 bacilaša, koji izmeću bacile, ali ne boluju. U Oštroj Luci nema S a r a je v s k o lo v a č k o d r u š tv o . Prije po­ četka lova upozoravaju se svi članovi na to, da je u društvenom reviru ove godine lov na jarebice i kamenjarke do 15. septembra, a lov na fazane sasvim zabranjen. �Strana 6. .Novi Vakat prirasta dva su bolesnika ozdravila, te po tome ne boluje niko. I z G r a č a n i c e se це javlja prirast. U B o s . Š a m c u je oboljeli Izetbegović umro. os­ taju još 3 bolesnika, a jedan na opažanju. R azn e g rad sk e n o v o s ti. U ponedjeljak na većer otputovali su rezerviste 49. pješačkog bataljona svojim kućama u Dolnju Austriju. — Danas u srijedu otpočeo je vojnički erar prodavati konje na sajmištu. — Nepoznati zlikovac provalio je jučer u noći u austro-ugarsku sinagogu. Odnio je dvije kutije s novcima. Policija je poduzela potragu. Ozbiljna stvar svakako je sačuvanje zdravlja, čovjek može godine svog života na tom svijetu veseo i zdrav spro­ vesti i ostatiti čil do u visoke starosti, ako se nastale boli i muke, koje postaju od propuha, prehlade, vlage n. pr. reumatizam, ulozi, neuralgične boli, glavobolja, zubobolja i bol u uhu, šumljenje u ušima, slabost očiju, drhtavica tijela, bol u krstima, bol u leđima, bodac, kostobolja, probadanje u ramenima i t. d. odstrane sa Fellerovim ublažujućim „Elsa-fluidom*. Djeluje oživljavajuće i osvežujuće te priječi kašalj, hunjavicu, promuklost, vratobolju, poteškoću kod gutanja, boli u prsim a i druga zla. Hvale ga i preporučuju mnogi liječnici u mnogobrojnim priznanicama. Mi sami upotrijebijavamo Fellerov Elsa-fluid, da zadobijemo zdravi san, jake živce, snažne mišice i zdravo kolanje krvi, te ga možemo samo najtoplije preporučiti. — Naručuje se kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsa trg br. 310 (Zagorje, Hr­ vatska). 12 malih ili 6 dvostrukih ili 2 Specijalne boce za 5 K. franko, 24 malih ili 12 dvostrukih ili 4 Specijalne boce za 8 K 60 fil. franko, 60 malih ili 30 dvostrukih ili 10 Specijalnih boca za 20 K. franko. — Kod želučanih boli, loše probave, tro­ mosti crijeva i začepljenosti služe „Elsapilule" si­ gurno i brzo, pobudjuju stolicu i čiste krv, te inače nikako škodljivo ne djeluju. 6 kutija šalje za 4 K. franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica Elsa trg br. 310 (Zagorje, Hrvatska). — Čuvajte se patvorina, koje su bez vrijednosti, te pazite točno na naslov, jer samo pravi „Elsa“-preparati iz ljekarne u Stu­ bici nagradjeni su visokim odlikovanjima u cijelom svijetu. Različite vijesti. N advojvoda F ranjo Ferdinad, g eneralni insp ek to r cjelokupne vojske. Iz Beča javljaju da je vladar našljednika-prijestolja nadvojvodu Franju Ferdinanda imenovao generalnim inšpektorom cjelokupne vojske. P ie rre L o ti u a u d i j e n c i j i k o d s u l t a n a . Iz Carigrada javljaju, da je ovih dana sultan primio francuskog spisatelja Pierre Lotia u posebnu audijenciju. Loti je poznat kao osobiti prijatelj islama, te je napisao i romane iz musli­ manskog života. Nadalje se je Loti zauzimao pri­ godom balkanskog rata za interese Turske i javno u svojim spisima ustajao u njezinu obranu. Pierre Lotiu u čast dana je u |ilduzu svečana gozba, leđna nova ulica u Peri, nositi će ime ovog ču­ venog francuskog pisca. M u le j H a f i d o t i š a o n a ć a b u . Iz Carigrada javljaju, da je prijašnji sultan Maroka, Mulej Hafid otišao na ćabu. — P r o n e v je r e n ja je d n o g b a n k o v n o g d i r e k t o r a . Iz Stanislave javljaju: Direktor ov­ dašnje bankovne kuće Milszczawski, Stanislav Horoskievvicz uhapšen je, jer je pronevjerio 400.000 kruna. Pasiva banke iznose više od pola milijuna kruna. — P o s ta la z lo č in k a r a d i h a z a rd n e i g r e . ?!.rčH „Novi list" javlja slijedeći dogadjaj, komu je uzrok hazardna igra u Opatiji: Prošle sedmice došla je na ljetovanje u Opatiju mlada jedna učiteljica. Poljakinja iz Lavova imenom 1. N., nastanila se u Opatiji te je svake večeri zalazila u „Casino" 1 tuđe sve izgubila do posljednje pare. Šta će sa d a ? Provali u obližnju sobu, ukrade jednom gostu nešto po prilici preko K 400-—. Uhvaćena, priznala je čin, sruši se na tle, a u taj čas ispane joj legitimacija zloglasne opatijske igračnice. Puštena na slobodu i upitana od jednog našeg čovjeka, je li igrala u „Casinu", izjavila je plačući da jest. Ne treba komentara. Ova sirota uništena je za čitav svoj život a glavni krivci joj i nadalje vrebaju na slične žrtve, na očigled oblasti. V e l i k a v r u ć i n a u A m e r i c i . Iz NewYorka javljaju, da je u srednoj Americi neobična vrućina i suša! Četrdeset dana nije bilo kiše, a toplina prelazi 50 stupnjeva Celsija: Žetva je sva uništena, marva skapava, šteta se cijeni na mnogo milijuna. U Kanadi su cikloni uništili jednu treći­ nu žetve. — M ir o v in e za m a jk e u A m e ric i. U američkoj državi New-Yorsey uveden je mirovni zakon za majke. Po ovom će zakonu u buduće, sve siromaške udovice, koje imadu djece a moraju svojim rukama uzdržavati, dobivati od države stalne mjesečne podpore za uzdržavanje njihove djece. Z lo č in c i m eđu m o n a s i m a . Prije dulje vremena pobuniše se ruski monasi na gori Atosu. Radi toga je ruska vlada oko 300 monaha dala dovesti sa Atosa u Rusiju. Među tim mona­ sima kako iz Odese javljaju, iznašla je policija više zlikovaca, koji’ su iz Rusije pobjegli i onda našli zaklonište u ruskim manastirima na gori Atosu. Među ovim a je nađeno i osam mornara ruske oklopnjače „Knjaz Potemkin", koji su se pobunili i on­ da pobjegli. Svi ovi među monasima iznađeni zli­ kovci uhapšeni su i u Petrograd odvedeni. -- ---------------------------------------------------- _ Br°j 15. sada mladu sahraniti, jer poradi njezinog • štva, bi će velika svečanost. Oba bogata* manuše glavom, da nepristaju. Na to će 's iro ^ ! ^ vjerenik uzeti svoju vjerenicu, koja je sva d h za ruku i povesti kući, da ju sahrani, је/ ^ sad njemu pripada. U njegovoj k u ć i’čelah 0na njezinu smrt, ali ona osta živa. Sedam dan ^ osude, bila je s v a d b a . a 1Za Neće m agjarskog bajrak a. Iz Beča ljaju: Ovdješnja gradska općina dala je u čast hrv skim obrtnicima gozbu na Kobenzlu. Kad su hr ski obrtnici opazili na mjestu, gdje je sveča^" upriličena, mađarski bajrak, izjaviše da ne će"0^ svetkovinu. Napokon je njihovoj želji udovolje* i mađarski je bajrak uklonjen. Narodno gospodarstvo. P rom et bosansko-hercegovačkih j e Ijeznica. Iz zvaničnog izvješća o prometu bosan! skih željeznica vadimo ove zanimive podatke: U godini 1912. su vozovi na 935;5 km pro­ metne dužine prevalili svega 5,240.112 voznih kilomerata naprama 4,736.191 u 1911. Sveukupni dohotci u godini 1912. iznašali su 18,112.989-63 K, dakle za 1,699.294.05 K više nego u 1911. godini. Prometnih Izdataka je bilo 14,066.002-75 K, dakle za 1,680.174-16 K više nego u godini 1911. Prometni višak prema tome u 1912. iznosi 4,046.968-88 K naprama 4,027.866-99 kruna u 1911. Prevozni dohotci u 1912. iznose po kilometru 18.672'29 K. Glasom zaključnoga računa bile su u godini 1912. željezničke pruge Sarajevo-Mostar, LašvaBugojno, Donji-Vakuf-Jajce, Semizovac-Čevljanovići, Gabela-Boka i Sarajevo-istočna granica pa­ sivne, a aktivne Sarajevo-Zenica, Zenica-Brod, Mostar-Metković i Doboj-Simin Han. U godini 1912. otpremljeno je 3,539.288 osoba (za 383,758 više nego 1911.) i 1,649.704 tona čisto tovarne robe (za 100.732 tone više nego 1911,). Povisio se je prevoz mineralnoga ugljena, ruda, pijeska, opeka, brašna i t d. a snizio prevoz pilane robe, sušenih šljiva, kreča, drvenih debala, šećerne repe, pšenice i đubreta. M j e s t o , u s m r t — n a s v a d b u . Par­ beni postupak kod kitajskih sudova, nije se od uvedenja republike u bitnosti promjenio. Još se vazda sudi po starom. Kako iz Pekinga javljaju, imao je sud u> Veisienu sa jednim vrlo zakučastim slučajem posla, ali je sucu na lukav način uspjelo svršiti na opće zadovoljstvo i čuđenje svojih su­ građana. Evo šta je bilo: Jedna vrlo ljepušasta gospojica bila je još u svojoj djetinjoj dobi vjerena sa nekim gospodinom Čiom. Njezin vjerenik bijaše Iza bukureškog mira izgledalo je, da će na vrlo sirorriašarj, i kad je djevojka ponarasla i proBalkanu zavladiti mir. Međutim se sada tamo odi­ metla se u „rumenu ružu", pomislili su roditelji, gravaju takovi događaji, koji pokazuju, da bi vrlo da bi ju mogli udati za kojeg bogatijeg čovjeka. lahko moglo doći do ponovnog rata. U djevojku se zagledaše dva bogata gospodičića Spor radi Edrene između Bugarske i Turske imenom Ping i Ji te stadoše u kuću djevojčinu zaoštrio se je tim, što bugarska vojska masakiira zalaziti. Kad je već došlo vrijeme udaje, siromašni turske zarobljenike i muslimansko pučanstvo, što vjerenik dođe roditeljima djevojke po svoju vje­ potvrđuju i dopisnici stranih evropski listova. Radi renicu, ali roditelji nijesu ništa o toj udaji htjeli ovih okrutnosti, što ih počinjaju Bugari nad musli­ čuti. Vjerenik pođe na sud, da traži svoje pravo. manima, nastalo je tako uzrujanje u turskoj vojsci, Na raspravu dođoše i oba bogata udvoraša lijepe da se svaki čas može očekivati objava rata djevojke, te preko jednog mladog pravnika izja­ Bugarskoj više, da stari ženidbeni običaji danas u n o vom Snaga turske vojske, koja stoji u Evropi, ci­ v rem e n u re p lu b lik e više ne vrijede. Mladoj se jeni se na 260.000 vojnika. Osim toga govori se, mora pustiti na volju, da među prascima odabere da se još uvijek dobavljaju nove čete, te se drži, koga ona po srcu hoće. Koga ona odabere, onaj da će ta snaga u kratko vrijeme biti novim pri­ neka ju vodi kući, kao svoju drugaricu. Lijepa rastom još znatno povećana. Ovo nagomilavanje djevojka odabere bogatog mladog gospodina Jia, vojske može se samo ofenzivnim namjerama Turske bez kojeg više nije hotjela živjeti. Sudija proma­ proti Bugarskoj protumačiti. Grupiranje turskih traše neko vfijeme sve prasce, a onda reče dje­ sila u Traciji također pokazuje, da Turska snuje vojci: Promisli samo, da su tebe tvoji roditelji započeti ofenzivu protiv Bugarske. vjerili sa gospodinom Čiom, te su utvrdili vjeru. Operaciona vojska, koja stoji pod zapovjed­ Gospodin Čio čekaše na tebe dugo godina, dok ništvom ratnoga ministra Izet paše, sastoji se a si ti ponarasla i smatraše te svojem mlai’om. Od sedam vojnih korova i razmještena je na prostoru, jednom dođoše druga dvojica, koji mu hoće mladu koji leži sjeverozapadno od linije Enos-Midia. U da oduzmu. Radi tebe se tri porodice zaparbiše prvoj liniji stoji po jedan kor kod Krkklise i Edrene, i nema nikaka izgleda, da će doći do nagode. bulajirski vojni kor kod Dimotike i jedna pješačka Najbolje bi bilo, da ne uzmeš ni jednog od ove divizija kod Feredžika, istočno od Dedeagača. U trojice, pa da pođeš dobre volje u smrt, a onda drugoj liniji stoje tri vojna kora na prostoru Bunar će se sve tri porodice opet izmiriti i neće imati Hisar, Lule-Burgas i Hajraboli. U trećoj liniji stoji nikake mržnje među sobom". pod zapovjedništvom Džavid paše oko 100.000 rn°" Kada je mlada na ovo pristala i izjavila, da maka, koji su razmješteni na Čataldži, Gallpoljo i će sada umrijeti, zapovjedi sudac podvorniku neka u okolici Carigrada. Prednje turske čete, koje se sastoje od ko­ donese jednu hapicu, od koje će djevojka bez ikakve boli umrijeti. Problijedjela neva uzme mrne njaništva, pomaknule su se do stare bugarske gra­ duše hapicu i proguta je, a sudac upita, ko će nice, a prema nekim vijestima tu granicu i preko- Sa Balkana. �Broj 15._______________ Strana 7. raiili. Pojedina odjeienja prodrla su preko dolnje Marice i u ona područja zapadne Tracije, koja su Bugarskoj na bukareškoj konferenciji dodijeljena, te su se smjestila u okolici Gumulđene. Među turskim i grčkim generalnim štabom utanačen je neki sporazum, prema kojemu će Turci zaposjesti ona mjesta, koja će Grci prema bukureškim uta­ načenima isprazniti. Brzojavi. S o fija , 19. augusta. — Ministarsko vijeće zaključilo je da ratificira bukureški mirovni ugovor. Odmah iza toga izaći će ukaz, koji će na jesen biti predložen sobranju. Bugarska nacionalna liga upravila je na Nje­ govo Veličanstvo cara Franju Josipa čestitku, u kojoj mu se zahvaljuje na podupiranju bugarskih interesa. Depeša završuje ovim riječima: zahvalni Bugari mole se danas Bogu za sreću i dug život Vašega Veličanstva. C arigrad , 19. augusta. — Poprave oko edrenskih utvrda skoro su sasvim dogotovljene. Neka turska odjeienja nastavljaju prodiranje prema zapadu. U Carigradu se računa, da će ubrzo čete zaposjesti Dedeagač i Lagos na temelju utanačenja između turskog i grčkog generalnog stožera. U krugovima porte vlada uvjerenje, da će se edrensko pitanje riješiti u korist Turske. C arig rad , 19. augusta. — Poznati francusk spisatelj i prijatelj Turaka Pierre Loti prispio je u Edrenu, gdje ga je tamošnje pučanstvo s veli­ kim oduševljenjem dočekalo. C arigrad , 19. augusta. — Prema vijestima ovdašnjih diplomatskih krugova Bugarska je obu­ stavila demobiliziranje svojih četa. U okolici Ktlstendile i FHibe, čine se vojničke pripreme. Pariš, 19. augusta. — BFigaro“ javlja, da je prodiranje Turaka u bugarsko područje izazvalo u službenim ruskim krugovim a u Petrogradu tako veliko uzbuđenje, da bi to moglo dovesti do pre­ kida diplomatskih odnošaja između Petrograda i Carigrada. Cetinje, 19. augusta. — U ime zastupnika velesila poduzeo je njemački poslanik kod vlade korake, da se osigura sloboda vjere i narodnosti drugih elemenata u novoosvojenim crnogorskim područjima. U izvanjem ministarstvu odgovoreno mu je, da crnogorski ustav predvigja i zajamčuje slobodu vjere i narodnosti svih državljana, te da se jeCm agora uvijek odlikovala tolerancijom pre­ ma državljanima drugih vjera. N ovo otvoreni Obućarski m odni salon M IIM U T L1UB0VIĆ na mađarskom kr. tebooloiko-obrtilčkim muzcjo a Badlmpclti Ispitao! obućarski majstor I apsolveaat bečke stročor ikole Ć D lioiilf H lica 10. SflPajBVO. ш FBPbadijB preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista za englesko-amerikansku fazonu. - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. Natježai. Počam od školske godine 1913.|I4. iz­ daje se iz Evladijjet vakufa vakife Tahirehanume Tuzlić jedna štipendija od 800 K. godišnje, za islamsku teologiju na orientu. Molitelji imaju dokazati, da su svršili gimnaziju ili šeriatsku sudačku školu i da su bezprikomog ponašanja. Molbe sa označenim svjedočbama imaju molitelji do konca augusta ove god. na flbdul-Gaii ifm . GanlbEgoilća ■ Tuzla poslati. Broj 246/13. Natježai. Na novo otvoriti se imajućoj ženskoj ibtidaiji u Bijeljini imade se popuniti mje­ sto П mualima sa početnom plaćom od K 600 godišnje i besplatnim stanom. Molbe za pornje mjesto imadu se najkašnje do 25. augusta o. g. uz predloženje svjedočbi o svršenom darul-mualliminu i svjedočbe o trogodišnoj praksi na kojoj mektebi ibtidaiji predložiti potpisanom povjeenstvu. U Bijeljini, dne 26. jula 1913. Kotarsko vakuf.-mearif. povjerenstvo K B S : J lir ш J if f i C M " uz dobru zaradu TRAŽI KEMIČKA TVORNICA M i M o v ić i Kovačević, Mitrovica Poziv na treću uplatu. t Na temelju zaključka ravnateljstva od 2. o. mj. prema § 14. i § 17. društvenih pravila, pozivaju se gospoda dioničari potpisane banke, da plate treću uplatu na kupljene dionice potpisanog zavoda. Ova uplata iznosi 20% ili 20 kruna za svaku upisanu dionicu. Rok za uplatu počima 1. septembra, a zadnji je dan uplate 1. no­ vembra 1913. Izvadak iz § 17. bankovnih pravila. „Ко od upisnika odnosno dioničara zakasni sa uplatom platiće za zakašnjenje šest po sto (6% ) kamata na nepoloženo svotu od dana propisanoga roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi uplatu za šezdeset dana, gubi upisom stečene pravo na uplate koje je do sada položio kao i na prinos za troškove oko osnivanja ali jamči i dalje u smislu § 158. trg. zak. za Bosnu i Hercegovinu." Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za B osnu i H ercegovinu d io n ičarsk o dru štv o u Sarajevu. :: �Broj 15. Oglašujte NajboljN'najjeffiniji8 iz crijepa Hovom Uaktu kojeg sadašnjost imade, jest^patentirani zavojni crijep, kojeg proizvodi gra­ đevno;’ poduzeće i s t o v a r i§ t ejf građe-Jvnog materijala1^- d.d. u Sarajevu. Dobivaju se u dužanima u 30 raznih vrsti. Knjižara i papir: : nica : : LEOH FINGI Sarajevo P o zo r! H rvatska Centralna Banka S) za Bosnu i Hercegovinu, F m i i lo ilp i ulica S r. 1S. o oo —- FRAH3E JOSiPn n i VLASTITA : M i t . FRHH1E 30S1PD UL. ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. N ovo I Potpuno uplaćena onlUka glasnica ZJKIO.liOfl H. - Pričam a zahlade Z70.0D0 R. - llhupnl ulošci oho 3,000.000 H. Novol Važno za majke Najjeftinije po­ sjetnice (Visifr karte) vjene i zaružne karte i sve tiskanice -- za trgovce - SARAJEVO. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Preuzima uloge na ulo&ie knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskompti a mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. Dr. Salom: Majka i djetinja njega dobivaju se je­ dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu, cijen a K 2.50 ~: neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. ШШ\ Miri Izdaje kreditna pisma. SARAJEVO Iznajmljuje SflFE DEPDSIT iz najamnino počnšl od I H mjesečno. Č EM ALUlA BR. 62. STOLARSKA la RADIONICA Sabović i Bušić, Sarajevo 4 ĆEMALUŠn ULICA V . - ĆEMflLUŠfl ULICA 15. Hn L im o n i, tih do ie lje z n lč h e stan ice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Najveće sto v a rlšte različitih m o d ern ih k o la I sa o n lc a od n ajjednostovnlje do najelegantnije Izrad e po Jeftino) cijeni. P riznato so lid n a tv o rev in a._GodiSnJa proizvodnja p re k o 3 0 0 voznih opre,n a - —Huetrovani cijenovnicl b esp latn o i franko. _ S ta ra se ko la opravljaju najbrlzljivlje ili se n a zelju tram pe- P r e p o r u č u ju »e »I. o p ćin stv u х« la r a d b u p o k u člv a, k a n c e ln rl)» k o g n a m |e t t a |a , Hotela, t l a m p n r l ja , d u ć a n a I gve u tu a lr u k u --- » p a d a ju ć e r a d n je po n a jn o v ije m alatem u . P rv u a p e c la ln n r a d n ja u o rle n ta la k o j (n la lu r k a ) Izrad b i, u z n a ju m je r e n ije cijen e. Nar u č b e Iz v e n a o b av ljaju «e b rz o i k u la n tn o . u C ijen lk e I n a c r t e ia lje m o b e s p la tn o . :: vatelj: Zadružna tiskara, Sarajev. )ilgovorni urednik: Sa!::: Z'. Brzojavni u rnu. T ilif e n b roj 11». Tisak Zadružne tiskare, : � https://kolekcije.nub.ba/files/original/761c4705641a686fa9e1f71888ff5ae2.pdf dfffb8f8a0f61ce6357b13824b28853f PDF Text Text Izlozi dva puta nzdjzljno I to srijedom i subotom. Ilrudniitvo i opravo: Gema: loša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Ruhopisi se nz vraćaju. Nzfranhirana pisma oz pri­ maju sz. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 16. Politika polovičnosti. (Dobivamo sa jedne strane.) Sistem, koji se je od uvijek u monar­ hiji primjenjivao u politici prema narod­ nostima i njihovim težnjama, bio je nepotpun, polovičan. Državopravna i politička pitanja, koja su bila na dnevnom redu i zahtjevala svoje riješen je, odgađana su provizornim i polovičnim rješavanjima, sa kojima se pojedini narodi monarhije nijesu mogli zado­ voljiti. Radi toga su nastajale krize u državi, koje bi po više godina trajale i unutarnji sklad remetile. Dok je država bila jedinstvena i spa­ dala u savez njemačkih država, politika se je vodila u čisto njemačkom duhu. Drugim narodima, koji su tražili svoja ustavna i autonomna prava, odgovaralo se je sa polo­ vičnim ustavima, koji su bili u prilog ma­ njini njemačke narodnosti i osiguravali njojzi hegemoniju nad većinom nenjemačkih na­ rodnosti. Take mjere izazivale su nezado­ voljstvo i otpor protiv toga podjarmljivanja. Kada je Austrija iza poraza, koji je doživila u ratu sa Njemačkom, isključena iz Saveza njemačkih država, te silom pri­ lika sklopila sa Ugarskom nagodbu, kojom je Ugarskoj priznata državopravna samo­ stalnost i udaren temelj dualističnom sustavu države, onda je moć bila podijeljena među ova dva elementa: njemački i mađarski. Takovo riješenje bilo je također polovično, PODLISTAK. Glavni zgoditak. od Adolfa Abter-a Netko kuca. — Naprijed! Vrata se otvoriše i u sobu stupi jedan krupan čovjek. — Srećonoša je moje ime. reče on, lutrijski blagajnik Srećonoša. — Molim, sjedite. Šta mi je pribavilo čast? — Vi imate jednu srećku iz moga zavoda, je li tako? — Tako je. Pa šta je s tim? — Jučer je bilo vučenje i vi ste imali jedan mali zgoditak. — Ja vam čestitam i molim, da vam isplatim. — 0 , izvrsno! Koliko ima? — Nije mnogo, ali je ipak jedna ugodna svotica. Tri hiljade maraka. — Haleluja! Izvolite cigaru, to je nešto izvrs­ noga! Zahvaljujem. Pretplatite cijene: Zo Sarajevo H II.- 7.- 3.5b Sa dostavom uhoćuR IS .-1 .-1 . Zo pokrajinu H 16.- B.- I . Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 23. augusta 1913. Princip svake dobre uprave sastoji se jer je dvama elementima u državi osigura­ valo supremaciju nad drugima i zabacivalo u tome, da ona pogoduje razvitku dušev­ riješenje državopravnih i nacionalnih pita­ nih, moralnih i gospodarskih sposobnosti, nja drugih narodnosti. To je rađalo a i te da taj razvitak što više promiče. Razvi­ danas rađa krize u nekim dijelovima mo­ tak ovih sposobnosti u dovoljnoj mjeri bio narhije i onemogućuje im trajni ustavni bi moguć samo onda, kad bi narod imao malo više i šire slobode nego je ima sada. život. Ova ista politika polovičnosti primje­ Bez slobode nema napretka ni u onoj ze­ njuje se i kod nas, kako u cijelom, tako i mlji, gdje su interesi naroda sasvim iden­ tični sa interesima vladajućih, a kako da u pojedinostima. Ustavni zakon, ne samo da je polovi­ ga bude onđe, gđe vlada zastupa interese čan, nego je i potpuno krnjav. Mnogo je jedne druge strane. Ne spominjimo prilika prošloga vre­ stvari, koje su po tom zakonu isključene iz djelokruga narodnog zastupstva, a i ono mena, kada se je za naš intelektualni raz­ malo, što spada u njegovu kompetenciju, vitak vrlo slabo marilo i kada su se mno­ može da nema nikakve vrijednosti, jer svaki gi gospodarski problemi rješavali u smislu zaključak i predlog sabora mora da dobije tuđih interesa; ograničimo se na posljedne privolu bečke i peštanske vlade. T a mjera godine našega ustavnog života, pa ćemo čini našu ustavnost iluzornom. Šta koristi vidjeti, da je malo šta pošlo na bolje prazno glamatanje, šta inicijativni predloži, nego je prije bilo. Državni proračun raste šta rezolucije, interpelacije, preporuke, ako milijonima svake godine, a od toga se na to ne pristaje vlada. Ona sve to može malo šta više troši za kulturni i gospodar­ da potpuno ignorira i sabor nema nikakve ski razvitak naroda. Sabor mora da upo­ moći, da ju prisili na provađanje kojega trebi svu svoju silu, dok dobije privolu od svog zaključka. Koliko je molba, koje je vlade, da se osnuje više koja osnovna sabor vladi preporučio, a vlada ih odbila škola, kako bi se nadoknadilo vrijeme, ili u koš bacila. Koliko je interpelacija, koje koje je njenom krivnjom izgubljeno. 1 kada čekaju uzaludno na odgovor. Na zahtjev je pristala, da se osniva nešto veći broj sabora, da se ustav revidira u tom smislu, škola na godinu, donosi ona zakon o do­ kako bi se bar nešto proširila prava prinosima općina za izdržavanje škola. sabora, odgovara se sa mjerodavne Prema željezničkom programu, koji je sa­ strane, da tomu nije još pravo vrijeme bor izradio, vlada postavlja drugi progam, koji će bolje odgovarati interesima trgodošlo. On zapali jednu havanu, a onda povuče iz džepa lisnicu i izvadi iz nje jedan omašan svežanj banknota po stotinu maraka. Polako i važno brojio je on jednu po jednu i mećao ih na pisaći stol. — Hoćete li brojiti, molim, reče on konačno. Ja počeh brojiti. Sto, hiljada, dvije hiljade, tri haijade — nu, još više! Da se nije zbunio? — četiri hiljade, pet hiljada... znoj mi probija na čelo. Sigurno se je zabuniol šest hiljada, sedam, osam, devet, deset hiljada... I stavlja nas možda na kušnju. — Slaže li se? upita gospodin Srećonoša. — N-n-ne slaže. Vi ste se prevarili, ovdje ima deset hiljada maraka! (vječno amin!) Dok sam ja donio čaše, dotle je gospodin Srećonoša vadio nove banknote i mećao ih na stol. — Šta to znači? — Molim Vas, da prebrojite. — |a sam brojio. |edan, dva, tri, devet, deset, sedamdeset! Koliko je? — Sedamdeset hiljada, promucah ja. — I trideset k tomu, pa će biti sto hiljada. To ste vi dobili. PR V A BOSANSKA ASFALTNA - IN DUSTRIJA U SARAJEVU mms z h . ja skočim sa stolice i zagrlim grčevito gos­ podina Srećonošu. — Angjelu moj! Vi dajete čast vašem imenu. Dopustite mi da Vam kažem ti. Ja sam tvoj pri­ jatelj, On se je dopustio meni da ga grlim i ljubim. Boca konjaka bila je ispražnjena, ja govorah o vječnom prijateljstvu i tijesnim vezama izmegju naših duša. Mi stisnemo jedan drugom ruke i sada smo govorili jedan drugom ti. — Tako, dragi prijatelju, nastavi opet Srećo­ noša, sada mi daj srećku. Do vraga! Srećka! Ta mora da bude gdje u ladici pisaćeg stola. Tražio sam i ne mogoh naći. Sva sam odjela prebrao i premetnuo. Pisma i ma­ nuskripti poletješe na zemlju, a za njima knjige, slike, novine. Sav pod bio je tim stvarima pre­ kriven. Srećke nikako nema. — Da, srećku moram imati, jer inače ne mogu Vam isplatiti, reče Srećonoša. — Dragi Bože, ti dopusti da dogjem k tebi u nebo, ali prije toga dopusti, da nagjem srećku! molio sam vruće. T90RN1C9 DSFilLTfl, L3EPENHE 2П KROV ШПСНРПРРЕ), TVORNICA CEMENTNIH CI3EVI i SVE CEMENTNE HORE. TELEFON RR03 ZI9- TehniČKi savjetnik! Ingenieur Dr. Jovo Simić. �Strana 2. vaca iz Austrije i Ugarske. Na mnoge želje i rezolucije sabora odgovara vlada negativno ili ih rješava provizornim i po­ lovičnim mjerama, da se samo sad zasad skinu sa dnevnog reda. Ovaka politika stvara krize u saboru i onemogućuje nje­ gov legislatorni rad. Ovih dana izbile su na površinu vije­ sti, kako su se vođe političkih stranaka na jednom zajedničkom programu složile i kako je na osnovi toga programa osigurana jedna jaka radna većina od sve tri kon­ fesije. Program se vele, osniva na realnoj podlogi i vrijedi, ne samo za sadašnje potrebe, nego i za dalju budućnost. Program je vrlo opsežan i odgovara zajedničkim inte­ resima svih triju konfesija. On obuhvaća sve želje i potrebe na političkom, gospo­ darskom, kulturnom i upravnom području, a međutim i neke promjene zemaljskoga Statuta u koliko se to ne tiče državopravnog položaja i u koliko se tim interesi monarhije ne tangiraju. Idemo da vidimo. Bosanski problem. „Stidslavische Reveue“, koja izlazi u Zagrebu donijela je ovih dana jedan članak, koji je potekao iz razgovora jednoga aktivnog državnika sa piscem članka. Kako je ovaj državnik izražavao svoje misli o razvoju bosanske politike i to najviše pogledom na m u s lim a n e i na rad sabora, to mislimo da ćemo ugoditi našim čitaocima, ako ovaj članak u glavnom iznesemo. U članku se veli ovo: Za vrijeme balkanskoga rata bila je sva po­ zornost svrnuta na taj rat, te se činilo da je pi­ tanje bosanskoga problema sasvim zaspalo. Dnevna štampa kada piše o bosanskom pitanju obično je krivo informirana, a najrađe iznosi samo senza­ cije, te tako državnicima i političarima preostaje malo vremena, da se bave Bosnom i Hercegovi­ nom. Jedino ove godine u maju kada je ratna po­ gibao sve više rasla, te se svaki dan očekivala zapovjed, da vojskajmaršira naprijed, te kada je u Bosni proglašeno iznimno stanje, opet se za kratko vrijeme obratila pažnja ovim zemljama. — Pogledaj i u džepove, možda si ju tamo turio, reče kolektor. |a izvrnem džepove. Tu je bila novčarka, ključ, olovka, sat, pisma, karta gradske željeznice i t. d. Sada ispade notes, založnice , fotografija i napokon izvučem srećku. — No dakle, gdje si toliko bila, kliknuh ja i predadoh srećonoŠi mali papir, koji će me usrećiti... — Broj sedamdeset hiljada i sedam stotina i dvadeset sedam, reče on. Da, mnogo sedmica ovi su brojevi sretni. Tada on otvori listu od vučenja i potraži broj. Kada je našao broj, predade listu meni i reče: — Eto, čitaj sam prijatelju! Ja pročitah 77727 (200.000 maraka). — Tu stoji dvije stotine hiljada maraka, promrmljah ja. — Tako je, to je tvoj zgoditak. Velika sreća, ti si dobio glavni zgoditak. Ja sam to morao po­ stepeno tebi kazati, jer čovjek ne može nikada znati, kakve posljedice može imati nenadana radosna vijest. Tada ja sjednem tiho na stolicu i počeh pla­ kati. Kraj je svakoj nevolji. Ja sam odjednom po­ stao bogataš. Srećonoša je brojio papire i mećao ih na stol. Najposlije izvadi on jednu kesu zlatnoda novca i poče brojiti. „Novi Vakat* Izgledalo je kao da se zaboravilo, da se ova zemlja nalazi u permanentnoj političkoj krizi, da je njezin sabor nesposoban za rad i da nije dorasao zadaćama, za koje je pozvan, nadalje, da zemlja nema budžeta, da nužne željeznice i ine gospodarstvene i kulturne investicije morajn čekati tako dugo, dok pođe za rukom, da se sposobna radna većina sastavi, dakle da se prema tome, zemlja nalazi u jednom stanju posvemašnje gospo­ darstvene i kulturne stagnacije, iz koje se u što kraćem vremenu mora izlazak naći. Prije nekoliko dana uglavljeni mir u Bukareštu biće, nadajmo se, početak razbistrenja situa­ cije. Strah pred ratom proći će, a mirni rad zapo­ četi će svoj intenzivni razvoj. I onda će opet Bosna sa svojom unutarnjom krizom doći na dnevni red i opet će se pokušati, da se ova kriza definitivno riješi, a kako ima nade i sretno kraju privede. To zahtjeva imperativno interes i monarhije, kao i same Bosne ovoga najmlađeg djeteta monarhije. Za ovo imade dostatno volje u mjerodavnim kru­ govima. Jedino o načinu, kako bi se iz ovoga zapleta moglo izaći mogu da budu razni nazori, ali upravo u tome leži poteškoća. U bosanskoj po­ litici ili bolje rekuć u politici, koj* bi trebalo u Bosni slijediti, s početka je bila neka nesreća. Sa dobrom voljom i sa plemenitim namjerama mnogo se eksperimentiralo, a eksperimenti nijesu uvijek ili bolje rekuć nikada uspjeli. Genialnom Kallay-u, ovome najvećemu bosanskom patrioti od vremena Kulina bana, od vremena zlatnoga doba ove zemlje, lebdila je misao, da ono što postoji uzmogne očuvati. Po uzoru svoje mađarske domo­ vine hotio je da očuva m u s l i m a n s k i elemenat, koji stoji naprvom mjestu, da od tog elementa obrazuje gentry, te po vremenu da muslimanima dade vodstvo u ruke. Misao sama po sebi bila je izvrsna, jer u državi treba da oni elementi, koji bi u slučaju ab­ normalnih prilika gubili, dobiju vodstvo u svoje ruke, pošto imadu interesa, dd se stvari mirnim putem razvijaju. Ali u ovom slučaju našla se kvačica, stvar je zapela i .pije mogla dalje. Jedna zapreka, koja se nije mogla svladati, bila je tradi­ cionalna nesloga, i permanentni osobni razdor među muslimanima samima, koja nije dala da zauzmu i održe ono mjesto, koje im pripada. Doduše bili su u drugom pogledu muslimani sposobni da imadu vodstvo u zemlji. Kao anacionalni elemenat mogli su oni biti jezičac na vagi kod oprečnih težnja srpskih aspiracija s jedne strane i hrvatskih s druge strane i tako održati ravnotežje. Ali upravo — Polako, polako, za Božiju ljubav! moljah ga ja. On me pogleda začugjeno i upita: Ti kao da prezireš ovu najljepšu melodiju? Ne, to nije. Ali moja žena ne smije ništa čuti, ona ne smije ništa doznati. — Zašto? — Ah, moja žena! Ona bi bila u stanju da mi postavi tutora. — Hm, hm. Tako, tako, primieti značajno Srećonoša. Tada mu ja utisnem u ruku jedan dobar dar i on ode. . . . Ja ostadoh sam pred svojim stolom, na ko­ jemu ležaše taj silni novac. Šta sada? upitah se ja. Ah da, najprije dugove platiti. To je ipak je­ dan ugodan osjećaj, kada je čovjek bez dugova. Čovjek ne mora da se kloni onih ulica, gdje sta­ nuju vjerovnici. Trgovac cigara sto i dvanaest maraka, kro­ jač sto osamdeset i sedam, gostioničar kod kolo­ dvora sadamdeset maraka. To bijahu glavni vjerovnici. Za tim dolaze mali dugovi, sve u svemu nešto oko pet stotina ma­ raka. Pa to nije mnogo, a ta banda me je već toliko puta opominjala kao da hiljade dugujem. Broj U. podupiranjem anacionalisma učinio je Kallay-ev režim veliku pogrešku. Da se je muslimane odga­ jalo u stanovitom nacionalnom pravcu i da se je pripravljalo put da se sjedine sa jednom nacional­ nom grupom, a sigurno je da bi se bili za kratko vrijeme pridružili monarhiji vjernoj hrvatskoj struji, to bi u Bosni bilo milijon ljudi, na koje bi se monarhija bezuvjetno mogla osloniti u svakom slu­ čaju i svakom položaju. A to bi bilo mnogo nuž­ nije, jerbo su Srbi sa svojom relativnom većinom pravom tražili nacionalne zahtjeve, u čemu su bili sa onu stranu Save i Drine podupirani. Proti ovim željama mogla se je povesti borba sa ovakom brojnom i intelektualnom većinom, kada god bi bila za to potreba. Međutim šta se je na ovome području ra­ dilo, upravo je urodilo sasvim drugim plodom.. Muslimani ostadoše i nadalje anacionalni sve do najnovijeg vremena krivnjom raznih događaja bez dubljega značenja, radi čega su bili u vjerskom čuvstvu uvrijeđeni, ali ipak nisu više ostali indi­ ferentni. Zadnjih godina Kallay-evog režima pridružiše se onoj struji srpskoj, koja je svojim pro­ gramom pirila mržnju na strance, te su tako svoga najopasnijega protivnika i takmaca doveli na gospodujući položaj, is kojega se više ne može srušiti. Nadalje se je državnik izjavio člankopiscu „Stidslavische Revue-e“ ovako: Naša težnja mora ići zatim, da u bosanskom stanovništvu probudimo uvjerenje, da se nigdje ne može tako dobro osjećati i u svakom pravcu kulturno razvijati, kao baš u okviru naše monar­ hije. Zato upravo moramo da odgojimo bosansku djecu kako bi mogli što uspješnije i bolje sudjelo­ vati kod uprave zemlje. Mi moramo, da budemo prema svima pravedni ili barem moramo gledati da to postanemo. Da bome, da u zemlji imade mržnje prema strancima. Ova mržnja se doduše nemože odobriti, ali se mora razumjeti. Danas ljudi u Bosni misle, da imadu već sve sposobnosti po­ trebne da upravljaju svojom domovinom. Oni nijesu za to još imali prilike, ali im se ta prilika mora dati. Oni moraju doći do uvjerenja, da im nigdje tako dobro biti ne može kao baš kod nas. Ako bi, se ipak koji pojedinac našao koji bi gledao put Biograda ili bogzna kamo, ne možemo sebi ništa zato pomoći, ali ćemo biti vazda dosta jaki dai spriječimo posljedice ovakih struja. Mi ćemo svi­ jetu povjerenjem izaći u susret, jer imademo još uvijek dovoljno vremena udariti; drugim putem, ako bi se u ovom našem povjerenju prevarili. Šta sa ostalim novcent započeti? Putovati! Da, poduzećemo jedan veliki put, put oko svijeta! Uzeću jedan auto, ali ne,, bolje će biti u zrako­ plovu. Da, u zrakoplovu, to će biti senzacionalno! „Put oko svijeta u zrakoplovu", javiće sve novine. Redakcije će se otimati za mojim izvješćima. Iza toga napisaću jednu knjigu. Tim ću biti sjajno uložio svoj kapital, koji će nositi bolje kamate nego da sam kupio akcija kojega parobrodarskog društva. Pravo, ima i žena. Ona, naravno, ne može samnom. Ona mora jednu čitavu godinu kuda otputovati. Napokon joj moram ipak jednom ka­ zati, da sam dobio veliki zgoditak. Ali vrlo oprez­ no, pravu svotu neću joj kazati. Najviše polovinu. Darovaću joj onaj prsten s brilantima, što sam ga neki dan vidio i koji stoji hiljadu maraka. Tako sam ja mislio i snovao, kad se čuše koraci na hodniku. Moja ženal Za Boga, novci I Ona ne smije vidjeti. |a pograbim pune dvije ruke papira i zlata i turim brzo u džepove. Pograbim još jedan put, Tada osjetih sa strane jak udarac čujem svoju ženu: — Ta šta ti je? Onda dobijem još jedan udarac po strani. Okrenem se i vidim ženu. Ona Ijutito govoraše: — Ja bih rado znala, o čemu si sanjao. Već si sav pokrivač izderao! . . . Muslimani! Pretplaćtfjte se na jedini Vaš politički list. �IBroj 16. ,Nevi Vakaj* D3Ji će bosanski sabor za kratko vrijeme biti spo­ soban za rad, to ne mogu danas još sigurno kazati ali se nadam. da će do toga doći. Razlog mora da pobjedi. Doista će sabor trajno samo onda moći raditi, ako se bude radna većina iz svih triju konfesija obrazovala, [a neću prihvatiti ni jednu većinu, u kojoj ne bi bili najrazumniji iz svih triju glavnih konfesija. Ako smo već tako dugo čekali možemo i još koji časak čekati, ali svrha mora se postići. Poduprimo svoju siročad. Kako doznajemo, ovih je dana vakufska uprava izvršila zaključak vakufsko-mearifskog sabora o pripremama za ustrojstvo fonda našeg sirotišta i pojedinim povjerenstvima razaslala cirkular o sa­ biranju prinosa za ovaj fond, dostavivši im i po­ trebni broj brošurica o ovoj našoj vitalnoj i prijekoj društvenoj potrebi. Mi sa ushitom i oduševljenjem pozdravljamo ovaj pothvat vakufske uprave i molimo Boga da ovaj korak naiđe kod našeg milleta na potrebno razumijevanje i potporu. U samoj brošurici dovoljno je ocrtana potreba i nužda ovakog zavoda, a mi ćemo ovdje upozoriti samo na to, da će ovaj fond obezbijediti ne samo našu žensku siročad nego i u velike pridonijeti ozdravljenju naših društvenih pri­ lika i neprilika. Kome su poznate sve grozote, kojima je iz­ vrgnuto naše ženskinje u glavnim i nekim većim gradovima naše domovine, taj će sigurno otkinuti od svog zalogaja, da omogući ostvarenje inštitucije, kojom bi se nove žrtve otele iz ralja sigurne pro­ pasti. Tu skoro izdao je ulema-medžlis proglas na Sarajlije u kojem ih upozoruje na njihove islamske dužnosti, a mi možemo dodati samo još to, da bi se prva dužnost naših pravih dušobrižnika i ostalih vaiza i uleme — imala sastojati u realnom radu za ostvarenje ženskog sirotišta, u kojem bi naša siročad našla zaklona i obrane od zla, kojemu je izložena. Držimo da bi bilo vrlo uputno i potrebno, da ulema-medžlis i od svoje strane izda potrebnu uputu imamima i ostalim vjerskim službenicima, a mislimo, da ne ćemo udariti na krivu adresu, ako ovu humanu inštituciju stavimo na srce našim vri­ jednim kadijama, koji biše joj na vrlo lahak i jednostavan način mogli priskrbiti lijepe priloge. Jedna samo riječ prigodom izdavanja nićah murasela i — sirotištu je siguran lijep prilog razdra­ gana roditelja ili mladoženja. Sastanci u društvima i na sijelima, bajramski sastanci, pa svadbe, suneti i druge obiteljske svečanosti, sve je to kao stvorena prilika za sa­ kupljanje ovih priloga. Budućnost jednog naroda temelji se na vršenju dužnosti njegovih svjesnih članova i mi završujemo ove redke sa bratskim pozivom na sve nas, da svak prema svojim silama pripomogne i poradi za ovu našu potrebu. Bio sretan početak ovog rada i djelovanja i dao dragi Bog, da doskora uberemo plod ovog islamskog i|humanog pothvatal Do sada su za .fond muslimanskog sirotišta za Bosnu i Hercegovinu* prispjeli vakufskoj upravi ovi dobrovoljni prilozi: 1. šerif ef. Arnautović, vakufski direktor obve­ zao se je plaćati za 5 godina po 200 K, 2. Rifatbeg Sulejmanpašić, narodni poslanik za 5 godina po 100 K. 3. Huseinbeg Čengić-Zulfikarpašić, gradona­ čelnik iz Foče za 5 godina po 100 K. A. Osman ef. Vilović, gradonačelnik iz Tuzle za 5 godina po 50 K. 5. H. Hafiz Ibrahim ef. Redžić šeriatski sudac iz Bihaća za 5 godina po 50 K. 6. Mehaga Mesić iz Krupe za 3 godina po 30 K. g ______ 7. Mustafa ef. Mujezinović šeriatski sudac iz Gradiške 5 godina po 25 K. 8. Abdul-Fettah ef. Sadiković, šeriatski sudac iz Prijedora za 5 godina po 25 K. 9. Mustafa ef. Sefić iz Mostara za 5 godina po 25 K. 10. Tahirbeg Imširpašić iz D. Vakufa za 5 go­ dina po 25 K. 11. Idrisbeg H. Husejnović iz Konjica za 5 go­ dina po 25 K. 12. Ali beg Teskeredžić, gradonačelnih iz Višegrada za 5 godina po 25 K. 13. Hafiz Rasim ef. Rezaković, šeriatski sudac iz B. Petrovca za 5 godina po 25 K. 14. Mustafa beg Halilbašić, narodni poslanik za 5 godina po 25 K. 15. Mahmud ef. Bahtijarević šeriatski sudac iz Varcar-Vakufa za 5 godina po 25 K. 16. H. Abdulah ef. Ridžanović, muftija mo­ starski za 5 godina po 20 K. 17. Ibrahim ef. Hadžić, šeriatski sudac iz Prozora ::a 5 godina po 10 K. 18. Hafiz Husein ef. Kobinović, muallim iz Sanice za 5 godina po 5 K. Mustajbeg Uzeirbegović iz Maglaja 400 K, Derviš ef. Smailbegović iz Tešnja 20 K, Sakib ef. Korkut iz Sarajeva 50 K, Sulejman ef. Behmen iz Stoca 40 K, Muslimanska štedionica iz Stoca 100 K, Mehmed Mašić iz Stoca 10 K, Srbin N. N. iz Stoca 5 K, Muhamed ef. Tatarević iz Stoca 10 K, Salih ef. Šarić iz Stoca 10 K. Opća učiteljska skupština. Opća učiteljska skupština obdržavana je dne 16. i 17. ovog mjeseca u dvorani velike realke. I ako se nije nadalo, da će ta skupština biti dobro posjećena radi abnormalnosti prilika, koje su vla­ dale ove godine u školama i radi kojih je nastava bila produžena do u ferije, pa je uslijed toga i skupština sazvana u nevrijeme, to se ipak mimo svako očekivanje sastao veliki broj učitelja sa svih strana Bosne i Hercegovine, da je golema sala re­ alke bila dupkom puna skupštinara. Na skupštinu su došli odjelni predstojnik g. 0 . Paul sa vladinim savjetnicima Murkom i SchSferom. Pri otvorenju skupštine predsjednik pozdravlja članove vlade, kojima se kliče „živili*. Iza toga predsjednik Palandžić u svom govoru prelazi na historijat Saveza učiteljskih društava i na njegov rad. Savezova peticija u kojoj su bile iskazane želje učitelja nar. osnov. škola primljena je i od sabora i od zem vlade, te je dobila i sankciju od Njegovog Veličanstva, kome skupštinari kliču trokratno „živio*. Zahvaljuje i prisutnim članovima i pročelnicima prosvjetnog odjelenja zem vlade, kao I zemalj. saboru, koji su u velike pripomogli, da se te žel|e učitelja u istinu i ostvare. Pri koncu svog govora predsjednik zahvaljuje i našem no­ vinstvu, jer je isto svakom prigodom učiteljstvo potpomagalo. Svoj govor završio je sa željom, da učiteljstvu sve to ljepši dani osviću na uhar na­ rodne prosvjete. Za tok daljnje skupštine izaberu se dva bi­ lježnika i to Omer ef. Šuljak i Nikola }ovanović, te predsjednik poziva društvenog tajnika Ibrahima Logu, koji čita opširan izvještaj o poslovanju i radu kroz tri godine. Tu se spominje prošla skup­ ština, poduzimanje mjera za poboljšanje učitelj­ skog položaja, deputacija ministru u Beč, vladi i saborskim poslanicima kao i mnoge druge stvari, koje megju učiteljstvo zasijecaju. Skupština sa odobravanjem usvaja taj izvje­ štaj tajnika Loge. Iza toga skupština je spremila brzojav zajed­ ničkom ministru financija u Beč ovog sadržaja: „Sa opće skupštine učiteljstva osnov. škola iz za­ hvalnosti za zauzimanje oko njegovog napretka i pa ŽltfKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . Strana 3. napretka naše škole smjerno pozdravlja vašu ргеuzvišenost*. Opća učiteiska skupština. Iza toga je društveni blagajnik g. Altarac iz­ vijestio skupštinu o financijalnom stanju, iz koga se razabire, da imade blizu 300 K preteka. Revizor Vulić izvješćuje o pregledanju knjiga i računa, te veli, da i ako se knjige i računi ne vode kako bi trebalo, to je opet sve u redu i predlaže blagajnika za nagradu, koju blagajnik otklanja veleći, da je to priznanje njemu već nagrada. Odgađa se skupština u 3 sata po podne. Tačno u 3 sata otvara se skupština, a među skupštinarima vidimo i narodnog poslanika g. L. Čabrajića. kojega predsjednik pozdravlja. Nadalje predsjednik izvješćuje, da je zem. vlada spremila 1000 K kao pripomoć za izlažeuje učiteljske „Zore*, a još uz to 200 K za saziv ove skupštine. Prešlo se na izbor Saveznog odbora. Glasanje je bilo tajno na ceduljicama. Pošto se je obavio skrutinij, rezultat biranja bijaše ovaj: Hajdar Fazlagić, predsjednik, a Ilijić, Mortinović, Šebečić, Mehmedbašić, Vulić, Borocvić, Krstović, Urlep, Adžija, jirka, Loga, Mirković, Kreševljaković, Marašek, Mutevelić, Mulić, Pržulj, Krolić i Stefanac kao odbornici, između kojih će se u odborskoj sjednici izabrati pojedini funkcionari. Oko pet sati prešlo se na eventualije, te su se razna pitanja pretresala, koja se tiču škole i učitelja. Iza toga određen je odmor. Kad je nasta­ vak bio skupštine, podijeljen je bio absolutorij starom odboru Saveza, a tom prigodom iznešen je rad i zauzimanje društvenog predsjednika gosp. Palandžića, te ga skupština bira za svog počasnog člana sa „živio* i noseći ga na ramenima. Čitaju se prispjeli brzojavi, a iza toga novi predsjednik Hajdar Fazlagić u ime odbora Saveza zahvaljuje skupštinarima na iskazanom povjerenju, obećaje da će, što bolje uzmogne, raditi na zapo­ četom putu i radu, a uz to poziva sveukupno uči­ teljstvo na složan i zajednički rad, bez kog se us­ pjeh ne može ni pomisliti. Prekida se sjednica tog dana i ukazuje se za sjutra nastavak skupštine. Na 17. o. mj. u 9 sati naslavila se skupština sa raspravljanjem o eventualijama, te je bilo govora o mnogim predmetima kao i o skuparinskom dop­ latku, koji će se po već obećanom i učite­ ljima dati, kao i ostalim činovnicima. Učitelji preparandija, trgovačkih škola i viših djevojačkih, tražili su da se pridruže u pojedina društva učiteljska, bilo po pokrajini, bilo ovdje u Sarajevu i da se u pravila unesu neke promjene koje će se čisto odnositi na učitelje ovih katego­ rija. Te želje iznio je i živo zastupao učitelj trg. škole g. Tubinović. Učitelji osn. škola bijahu tog mišljenja, da je najbolje, da se oni zasebno organiziraju, pa gdje bude trebalo zajedničkog rada, da će se već u zajednici naći i zajednički poraditi. Vrijeme će pako pokazati, je ii potreba, da se fuzija provede. Ovo je potonje i usvojeno. Približuje se 6 sati iza podne. S toga se s dnevnog reda skida „Osvrt na rad „Učitlj. Zore* i „Sloboda nastavnikova rada* referenta Ilijića, koji radovi neka se štampaju u „Učiteljskoj Zori*, a referentu g. Ilijlću izriče se zahvala. Pri koncu predsjednik zahvaljuje skupštinarima, direktoru re­ alke na prostorijama, novinarima i završuje tu skupštinu. Sa ovogodišnjom općom učiteljskom skup­ štinom naše mamo učiteljstvo maže ponosno biti. Uza uzoran red i stalešku disciplinu, opazili smo, da je sveukupno učiteljstvo proniknuti) jed­ nom mišlju o dobru povjerene mu mladeži, a uza to svjesni sami sebe i svojih prava, koji ih idu. Među prisutnim učiteljstvom onaj lijepi sklad i ukazana volja za rad ostaviće ugodne dojmove na sve posjetioce i pobudiće još veću volju za zajed­ nički rad. ш JEFTAN OVIĆA u l i c a b r o j preko puta „H O TE L EV R O P E1 �Broj 16. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. (Nastavak.) Referent: Čita glavne propozicije uvjeta i ističe da su oni u potpunom suglasju sa svim općim uvjetima po kojima zemaljska vlada erarne šume prodaje. H. Egrić: Pošto će firma ovu šumu sjeći i eksploatisati kroz vrijeme od 20 godina, ja ne vidim da možemo prodajom hrastovinu od krađe saču­ vati, jer će firma u jednom kraju šumu sjeći, a u drugom če se kraju šuma krasti. I stoga, bi tre­ balo svakako da se hrastovina izlući iz prodaje. Mujezinović: Natječaj je raspisan za prodaju i bukovine i hrastovine. Treba oboje zajedno ponu­ diti ili ponudu odbiti. Ja sam za to, da se proda i bukovina i hrastovina i da se ne pravi zbrka sa izlučivanjem hrastovine od bukovine, jer kada bi se sama bukovina prodala, trebalo bi po zahtje­ vu firme cijenu sniziti sa 2 K. 21 h. na 2 K. 10 h. što bi činilo diferenciju za 89.500 K. a to bi bilo štetno osim što bi se inače ne prodana hrastovina krala i utamanjivala: Ahmed ef. Šerić: Obrazlaže o diferenciji zbog povišenja volumena sa 10 na 15% po m2. Asim ef. Rezaković: Obrazlaže da je to sada nemoguće, jer je prodaja u dražbovnim uvjetima raspisana na kubik metar pa bi trebalo sa svim novi rad započeti. H. Egrić: Gospodo! Obzirom da je ovo ve­ lika stvar, mi za istu vučemo veliku odgovornost, ako je sada firmi ne prodamo. Ako je pak sada prodamo ispod cijene, to čemo vakuf oštetiti. Ako prodaju odgodimo, nismo sigurni da će mo kašnje bolji uspjeh polučiti, pa bi i odgodom prodaje mogli vakufu štetu nanijeti. S toga ja predlažem da se izabere ponovni odbor koji će stvar ispitati sa vještakom druge firme. Direktor: Ja ne pojmim kako g. H. Egrić može sada tražiti, da se izabere drugi oobor, kad je on sam predlagao da vakufskc-mearifski sa­ borski odbor ovu stvar ispita. Ne znam čemu sad drugi odbor birati. Vaknfsko-mearifski saborski odbor pitao je vještaka — zvaničnu osobu zemaljske vlade a ne firmina, ili kakovo privatno lice. Imadnite gospodo u obziru, da je vladin vještak za nas najpodesniji, jer je i vlada ovdje zainteresovana, pošto po postojećim zakonima ona ima vrhovni nadzor na vakufskim šumama, a zainteresovana je i materijalno jer joj pripada 10% utržka. Osim toga ona nosi odgovornost za izvješća svojih vje­ štaka, a privatni vještaci pojedinih firmi nemadu nikakove odgovornosti. Hadžić: Ja se slažem sa predlogom Mujezinovića da se po ponudi proda i hrastovina i bukovina. (Svi članovi vakufsko-mearifskog saborskog odbora usljed gornjih izvoda pojedinaca priklju­ čuju se predlogu Mujezinovića. Dakle i saborski odbor predlaže, da se proda i bukovina hrastovina). H. Egrić: Ja sam čuo da je Kučukalić mu­ šterija hrastovini po povoljniju cijenu. Referent: Pokazuje originalno Kučukalića pismo iz kojeg proizlazi, da se je za ovu šumu interesovao i da mu je vakufsko-mearifski sabor­ ski odbor poslao uvjete submisije i sva tražena obavještenja. Aii pošto H. Egrić veli da bi Kučukalić skuplje platio hrastovinu te predlaže da se ova rasprava do 5 sati poslije podne odgodi — a da H. Egrić kroz to vrijeme prešnim brzojavom upita Kučukalića pošto će platiti hrastovinu. Halilbašić: Protivi se, da se sjednica za tu svrhu odgađa. Prodaja šume bila je objelodanjena kroz 36 domaćih i austro-ugarskih novina kao i kroz sve trgovačko-obrtničke komore pa je mogao svak oferirati. Nema nigdje ususa, da se na ova­ kav način dražba tretira, nego je svugdje usus, da se podnešena oferta ili uvaži ili odbije, pa nova dražba raspiše. Šerić i još mnogi poslanici se također protive. Direktor: Ponovno 'predlaže i moli da H. Egrić brzojavno upita Kučukalića pošto će platiti hrastovinu. H. Egrić: Očituje da nije znao za ovo Kučukalićevo pismo nego je od nekog jehudije Kučukalićeva zastupnika čuo da bi Kučukalić hrastovinu bolje platio. Podpredsjednik: Molim gospodo, da se razu­ mijemo, ovdje imamo tri predloga. G. Bahtijarević predlaže da se proda firmi bukovina a ne hrastovina, ali bez onih firminih uvjeta 10% odnosno 15% volumena. Direktor: Ovaj je predlog suvišan jer je firma vakufsko-mearifskom saborskom odboru decidirano odgovorila, da neće od hrastovine odustati, ako joj se volumen ne povisi od 10% na 15%- Vakufsko-mearifski saborski odbor nasto­ jao je da firma ukabuli način kako ga Bahtijarević predlaže, ali je bilo bezuspješno. Podpredsjednik: Stavlja predlog g. Bahtijarevića na glasovanje, kojim predlaže da se firmi teslimi bukovina bez hrastovine ali bez onih firmi­ nih uvjeta, kojim traži da se povisi volumen od 10% na 15%. Ovaj predlog nije usvojen, jer je za njega glasala manjina poslanika. Zatim podpredsjednik stavlja predlog Mustajbega Uzeirbegovića na glasanje, kojim predlaže da se ponuda firme odbije za prodaju i bukovine i hrastovine. I ovaj predlog nije usvojen, jer je za nj glasovala manjina poslanika. Napokon podpredsjednik stavlja na glasanje predlog Mujezinovića, da se firmi preda po oferti i hrastovina i bukovina. Ovaj je predlog usvojen većinom giasova, pa se vakufsko-mearifski saborski odbor ovlašćuje da šumu po ponuđenoj oferti firmi teslimi. (Nastavit će se). Politički pregled. Je d n o rusko iz v je šće o bu garskim b a rb a r­ stvim a. Jedan dopisnik ruskog lista „Novoje Vremja", koji Je imao prilike, da u društvu dopisnika drugih evropskih listova posjeti Edrenu i njenu okolicu, poslao je svome listu opširan izvještaj 0 nedjelima Bugara, koje su tamo počinili. Tu se najprije govori o lome, kako su Bu- • gari postupali sa 15.000 turskih zarobljenika i pet hiljada turskih civilnih osoba. Svi su stje­ rani kao marva na otok Šaraj, te su ih tamo ostavili da skapavaju od gladi i žeđe. Za neko­ liko dana pomrlo ih je više stotina. Onda se izvješćuje o pljačkanju džamija, naročito glaso­ vite džamije Selimove, gdje nijesu jednoga či­ lima ostavili: za tim o pljačkanjima u turskim privatnim kućama, gdje se veli: Skoro u svim muslimanskim kućama nalazili smo lješina. 1 danas se još vade iz bunareva Iješevi, koji su prekriveni ranama. Treći dan iza osvojenja Edrene Bugari su iskasapili 13 Turaka, među njima trojicu mulla 1 mujezina u jednoj džamiji. Za vrijeme ispražnjivanja Edrena Bugari su spremili oko 200 turskih zarobljenika prema Mustafa Paši. Kada su bili na sred puta, rekli su im da mogu ići kuda ih je volja. Čim su ovi nekoliko koraka odmakli, sasuli su na njih vatru iz pušaka. U Karaagaču uhvaćeno je 45 Grka, koji su povezani četiri po četiri i u rijeku Ma­ ricu bačeni. Šta su sve žene u Edreni morale od Bu­ gara pretrpjeti, to se ne može opisati. Grkinje, Židovke i Armenke bile su oskvrnjivane; njihov bijes se je najviše vršio na muslimanskim že­ nama. Među oskvrnjenima nalazi se male djece starih žena. Nekoliko je djevojaka poludilo. Većina ih izbjegava da o svojoj sramoti govori. Među bugarskim zapovjednicima najviše se je svojom brutalnošću isticao general Felčev. On je otvoreno izjavio, da on ne treba Grka ni muslimana. Lako je onda pojmiti, veli dalje izvjestitelj, da su turske čete na povratku sa raskriljenim rukama dočekane. Odmah iza njihova dolaska zavladao je svuda potpuni red. Samo je u oko­ lici bilo nekoliko ekscesa, koje je počinila kurdska kavalerija, ali su krivci iznađeni i kažnjeni. K ak o je u S rb iji ,,R. N.“ primaju iz Beograda ovo zanimivo pismo: U današnjem pobjedničkom raspoloženju Srba zgo­ dno bi bilo neke stvari iznijeti, kojih nitko nije zabilježio. Srbi opojeni od pojeda ne znadu već, kako da sebe cijene i precjenjuju. Listovi na sav glas govore o v e lik o m s r p s k o m c a r s t v u , koje se mora protegnuti na sjever. Nije se tako izobličila samosvijest samo kod mase, ona manje pretjerava, jer ne zna ništa, nego inteligencija. Opet se javlja ona stara mržnja na monarhiju. Njoj će danas dati samo povoljan trgovački ugovor, a drugo će kasnije obračunati. Već sada hoće da se srpska vojska sprema na novi rat, sve govori o skorom ratu. A neki šapuću u svojoj pobjedničkoj radosti: „Danas imade Srbija 300.000 vojnika, za 5 će ih godina imati 600. 000. Te će mo spremiti za Austriju. Tako pričaju časnici! Ovo je raspoloženje to znatnije, Što gotovo slično govore i o Rusiji, koju zovu „vjerolomnom sestrom". O svesavenstvu ne će u Beogradu ni DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po %o lit. ili 25 i 50 boca po ' l l lit. Otprema u pakrajiaa fraaka aa saaka itaaicu kas.-kerc. zemaljskik željeznica. ~ a a Bor �Broj 16. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) 59Ш Е90. FRAKJE10IPBUt. 13. _ In terurban 273 I 340. — telefon b ro j □ СПППЧРЛП Žiro-ražun kod A ustro-Ugar. ba n ke . B rz o ja v i: M US UM B AN K A. D io n ič a rs k a :*: FR9N1ED05IP9 HL. 13. - g la v n ic a B ro j b os.-herc, požt. Šted. 1048. - K 3,000.000 (do sada uplaćeno 30°|„). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršu Je isplate i naplate na svim trgovačkim središtima u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarsko) monarhiji i u svim mjestima inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. O b a v lja sve bu rzo vn e n a lo g e n a jk u la n t n ije . Uzinja u ^oigigiju, prodaju i parcelaciju pvifj većilj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. �Broj 16, Strana 6. Čitajte i čudite se! NečuvenoI 600 komada samo za K 3-80. Jedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ znata Marka „Arion“ za koji se jamči 3 godine; i ele­ gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubčića; 1 dražestni prsten za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca, ne zapada već same K 3'80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. A. Bankovno odjeljenje. P re u z im lje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskom ptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, p ro d aje i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje z ajm ove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, o b a v lja burzovne naloge, poh ran juje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iz n a jm lju je safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izd aje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije P. Lust, Krakov C. R obni odio. „HERCEG f B0SNfl“ Ш Z em aljski o sig u rav aju ći zavod za B o s. i H ercegovinu. Ш br. 9. NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se novac. — Svaki rizik isključen. P o sred u je komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. Skladište najmodernijih AUTOM OBILA glasovite njemačke tvornice л M ■ l k l W b »• ■ ■ ■ ■ Ravnateljstvo u Sarajevu. швввввввввввввввв вввввш Ш ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш D ioničk a g lavnica К 4,000.000. Zavod p re uz im a osigur a n j a : a ) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; с ) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama bd tuče; е) proti provalne kragje i f) na ljudski život. Ш Ш K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b) mješovita, Ш odnosno osiguranja za slučaj doživljaja Ш i smrti; c) osiguranja miraza; d) žiШ votne rente, odnosno osiguranje udovШ nina i uzgojnina. Ш Premije osiguranja računaju se posve ^ nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Ш Zastupstva u svim gradovima i ^ većim mjestima primaju ponude za ^ sve vrsti osiguranja. Ш Ш SE Ш Ш Ш ^ ^ m g ш m Ш Ш ш m R* wnate,ls,woraudoa; : i euvpu?eie na xah,,ew ш 5 ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ Ш Ш Ш Ш ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ ^ Ш ^ ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ ^ El ^ ш ш s ш kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. Moritz Josef Finci ĆEMALUŠA 43. S A R A JEVO . ĆEMALUŠA 43. ZASTUPSTVO I SKADIŠTE NAJ­ BOLJIH GUMA TVORNICA MICHELIH TELEFO K НДОI PISAĆIH STR03EVS ZZI. MERCEDES. Brzojavi; MORITZ FINCI. Podruinica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu. Dionička glavnica; K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst, Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prima uloške na tekući račun i uložne A 3I Ol od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa “ |4 |0 ,,С1|ЛЈ d ana povratka. K u p u je 1 p r o d a je sve vrste papira od v rijed n osti po n a jp o v o ljn ijim cijen a m a , isto tak o sve vrste d om aćeg i strano g k o v a n o g i p apirn og n ovca. O svim o stalim bankovnim po slo vim a d aje na zah tjev pism ena i usm ena o bavješten ja. �Broj 16. ,Novi Vakat* Strana 7. Privilegovana zemaljska banka :: Z A ;I - H E R C E G O V IN U , :: uvela je novi način štednje, i BOSNU --------- јг~ I podesan za sv akoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim sv otam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne m ale vrlo lijep e privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — T e kutije m ože svako p on ijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaklju čane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i I. dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o sp rem ljenim ključem , novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodn o raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na.helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije t a k o v a k u tija , d o s t a j e d o c i u b a n k u i j a v iti s v o j u a d r e s u ili p is a ti. �Stranu 8. .Novi Vakat* Prva tvornica kola JJro j 16 ZEM ALJSKO - KUPALIŠTE - Reicha i Lebherza u Novom Sadu. Ha L im a n ii, lih do ž e lje z n ič liB s ta n ic e . ILIDZfl "! f f ' Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. Josip HostiĆ Najveće stovarište različitih modernih kola i ttaonlca od najjednostovnije do najelegantnije izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina— Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. _ Ilustrovani cijenovnlci besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju najbrižljivlje ili se na želju trampe. Sezona od 1S. svibnja [maja] do konca rujna [septembra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. . Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko б dana. Potanje obavijesti daje besplatno vvv ! ■ ■ ■ ■ ■ ■ K n jižara i papir : : nica : : LSarajevo EON FINCI za Bosnu i Hercegovinu, = Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. mm ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: Potpuno uplBćBna dionička glavnicu 2,000.000 K. - Pričuvna ::: zaklada 270.000 R. — Ukupni ulošci ako 3,000.000 H. ::: Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. Majha i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — UnovČuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. c ije n a K 2.50 dobivaju se je­ dino u ižnoj Izdaje kreditna pisma. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. SARAJEVO Iznajmljuje SflFE DEPOSIT uz najamninu počevši od 1 K mjesečno. tEM ALUŽA BR. 62. Oglašujte Najbolji i najjeftiniji hrov iz crijepa Novom Uaktu kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, kojeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i stov arište građe- vnog materijala I « , 1■ '1'УпатшТв — М H U IlSli B llH l t* d.d. u Sarajevu. j јр,Џ | 1 П И И !| Ш 1 .Ш ^ | Г1 ,4* □ □ □ □ 11 Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i iaručne karte i sve tiskanice - za trgovce - SARAJEVO. — JOSIPA DL. - VLASTITU PALAČA. - FRANJE JOSIPU DL. Dr. Salom: Џ Pozor! Hrvatska Centralna Banka Franje Josipa ulica br. 1S. □ □□ vvv DIREKCIJA LJEČILIŠTA. 10 i zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom KLJUČ traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da ku p i je d in o č a r a p e sa markom KKJUČ i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. :-: Dobivaju se u dućanima, :-i u 3 0 raznih vrsti. �Broj 16' ,Novi Vakari ja čuuju, za njih vrijedi samo — svesrpstvoL. Velik ugled uživa danas u Srbiji Njemačka i Francuska. U najnovije vrijeme ustaju protiv monarhije, jer vele da ona diže Amaute protiv Srba i Crno­ goraca. Ali na to nadovezuju, da je Crna Gora u najužem savezu sa Srbijom, pa ako Arnauti dobrza ne ušute, brzo će nestati sa Balkana albanske dr­ žave. Revizije se bukareštanskog mira ovdje ne boje. (jvjerni, su da je ne će biti. U ostalom Srbija i Grčka ne će nikomu dati ni pedlja zemlje. Ne boje se oni ni Bugara jer vele, da će se oni barem 10 godina natezati s Turcima. Ovdje govore samo o povratku četa, ženidbi kraljevića Aleksandra s grčkom kraljevnom Jelenom i o ko­ Sud je tu tužbu odbio, jer obzirom na vri­ jednost otimajućeg zemljišta, nije bio nadležan za riješenje te parnice. Na to su se odbornici crkvene opštine ušutili i nijesu se usndili podnijeti tužbe kod nadlež­ nog suda. Međutim, pošto se na tom zemljištu, koje leži na najljepšem mjestu grada može sagraditi lijepa zgrada, to odbor ovoga društva zaključi, da to zemljište kupi, i na njemu sebi.'sagradi društveni dom. To nam je zbilja i uspjelo, pa smo to zem­ ljište kupili za 2725 K. Poslije svršenog takrira, zaključi društveni odbor, da se pomoću katastralne mape ustanove granice od toga zemljišta — jer su bile izgubljene K o le r a se rapidno širi usprkos krivim slu­ — i da se ono ogradi. žbenim izvješćima. Ovoga je tjedna oborilo preko Na 12. aprila 1913. oba vješti li smo pismeno 1000 osoba, službeno samo 320, umrlo oko 400, odbor crkvene opštine, da će od strane ovoga slažbeno samo 172. društva biti izaslani gg. društveni predsjednik Šaćir Mnogo govore i o premještenju prijestolnice aga Šehović, društveni potpredsjednik Hafiz Husein ali toga Beograđani ne će ni da čuju. Posve je ef. Tabaković, i društveni blagajnik Ahmed aga stalno, da će o tom govriti u skupštini. Dedić, zajedno sa mjernikom geometrom, (Ja uspo­ stave granice od našeg zemljišta, radi toga, da i crkvena opština od svoje strane nekoga izašalje. Kad su naši izaslanici sa nadgeometrom g. Hayne-om došli na lice mjesta, zatekli su tamo V arcar-V ak u f, 15. jula 1913. cjelokupni odbor crkvene opštine, pa čim je nadOdbor Islamske kiraethane u Varcar-Vakufu geometar počeo razmjerati naše zemljište, počeli su moli to slavno uredništvo, da ovo nekoliko redaka neki odbornici crkvene opštine na naše izaslanike izvoli u svom cijenjenom listu za hatur istine od­ napadati i prijetiti im se. štampati: „ Na ovom zemljištu nećete nikada nikakve U 129. broju „Srpske Riječi” od 1. jula 1013. zgrade napraviti, niti ćete ga kada ograditi, a niti izašao je iz našeg mjesta dopis pod naslovom „Ne­ na njemu i jednoga koca udariti sve dotlen, dok čuvene nepravde”. teče nas jednoga od 23 hiljade Srba u ovom ko­ Tim dopisom, koji po svoj prilici potječe iz taru, pa makar i bajonetama zaštićeni bili”. Uslijed ovih i slični k prijetnja, nije pošlo za krugova ovdašnjih srpskih predstavnika, nastoji se prikazati javnosti, kako naš kotarski upravitelj g. rukom našim izaslanicima, da uspostave granice Anton Perković našim kotarom tobože loše upravlja, oh našega zemljišta, već su od toga morali i kako prema njihovim najuglednijim ličnostima i odustati, predviđajući, da bi i do izgreda moglo doći. Radi ovih prijetnja podnijela je društvena srpskim predstavnicima birokratski postupa. Pisci toga dopisa nisu ni našega društva poštedili, već. uprava ovdašnjem kotarskom uredu prijavu, na su se i o njega očešali, pa između ostalih nesmišljo- koju je bila određena rasprava. Na toj raspravi bio je preslušan svjedok očevidac nadgeometar g. tina vele u tom dopisu: „kotarski je upravitelj za vrijeme iznimnog Havne, koji je navode naše prijave u cjelosti po­ stanja osudio predsjednika naše srpske opštine tvrdio, radi čega su napadači Pero Graić, Simo Simu Besaru, člana odbora i predsjednika kotar­ Besara i Bogoljub Glišić bili osuđeni po 100 K skog vijeća Peru Graića, te upravitelja naše srpske globe. Stoga se čudimo, i ne možemo se načuditi, 'Škole Bogoljuba J. Glišića svakog po 100‘K globe, i to na n e i s t i n i t u p r i ja v u p r e d s je d ­ kako pis<p onoga dopisa vele, da su te njihove n i š t v a o v o m j e s n e m u s l i m a n s k e k i­ ugledne ličnosti na neistinitu prijavu predsjedništva r a e t h a n e . Za to, d a j e G l i š i ć t u ž i o k le ­ ovog društva bili po 100 K globljeni, kad znadu, v e t n i k e s u d u r a d i p o t v o re, i sad da će da je navode naše prijave u cjelosti potvrdio svje­ dok očevidac nadgeometar g. Наупе, a osim toga, sud reći svoju. da je i samom kotarskom uredu bio poznat čin, Nijesmo mislili iznositi na javnost prljavština koji se je odigrao na sred čaršije, gdje je bilo i prostotu nekih ovdašnjih srpskih predstavnika i prisutno više od 100 osoba. tih njihovih uglednih ličnosti, -niti javnosti prika­ I sami pisci onoga dopisa donekle potvrdiše zivati. kako odbor ovdašnje srpsko-prav.-crkvenonavode naše prijave i nehotice priznaše krivnju školske opštine otima za svoju crkvu naše musli­ Sime Besare i Pere Graića time, što U dopisu na-, mansko zemljište, •ali nas je na to gornji dopis vedoše, da je kct. upravitelj za vrijeme iznimnog ponukao, pa evo odlučismo, da to učinimo, neka stanja osudio na našu neistinitu prijavu njihovu jaVnost vidi, šta še kod nas događa. trojicu predstavnika po 100 K globe, a zato, da Stvar se u ovome sastoji: je sam G li š d ć sudu podnio prijavu radi poPred ovdašnjom srpskom crkvom imade jedan tvore. J komad zemljišta, na kome se je nalazila pekara A gdj(? su ona prva dvojica?. Ne smjedoše Ali ef. Arnautovića, koja je za vrijeme požara u dakle prijave podnijeti, jer i sami svoju krivicu V. Vakufu do temelja izgorjela. priznaju. U prijašnje vrijeme molila je nekoliko puta Stvar se dakle u tome sastoji, i naša je pri­ crkvena opština Ali ef., da joj to zemljište proda, java potpuno istinita, pa zato nazivamo klevetni­ i nudila mu za njega 2000 K, ali ovaj to nije cima one, koji su onaj dopis pisali. htjjeo učiniji. Sada prepuštamo javnosti, da ona presudi, Zadnjega vremena, kada se je Ali ef. raz­ kakav je postupak nekih ovdašnjih srpskih pred­ bolio, ponudio je crkvenu opštinu, da joj to zem­ stavnika, i žar nije žalosno, da se je cjelokupni ljište proda, i da će joj ga dati 200 K jeftinije odbor crkvene opštine obuo na to, da ža svoju nego drugome. crkvu otima naše muslimansko zemljište i prijeti Na tu ponudu odgovorili su odbornici crkvene se sa 23 hiljade Srba. Ovaj njihov postupak ne možemo nikako opštine, da će nastojati, da to zemljište kupe, ali su se ujedno izgovarali, da za Sada crkvena op­ drukčije shvatiti, već da oni sebi predstavljaju, da je ovo zemlja pusta i bez uprave, i da će zemljište ština nema novaca. Od tada ne prođe nekoliko dana, kada ti biti onoga, ko bude jači. Zaboravili su da je ovdje nešto dune u glavu odboru crkvene opštine, pa uprava reda i zakona. Što se tiče samoga zemljišta, to smo podni­ podnese kod ovdašnjeg kotarskog suda tužbu proti Ali ef. na priznanje prava vlasništva na to zem­ jeli tužbu kod okružnog suda u Travniku proti leri. I ljište, i ako za to nije imao dozvole od Eparhijskog savjesta u Sarajevu. Naši dopisi crkvenoj opštini radi priznanja prava vlasništva, pa ćemo viditi na čijoj će strani biti pobjeda, da li na našoj, koji smo za ono zemljište hiljade iz­ brojili, ili na strani crkvene opštine, koja na to zemljište nikakva prava nema. Ne znamo i ne vidimo tih tolikih »nečuvenih nepravda” od strane kotarskog upravitelja g. Perkovića, koje pisci u svom dopisu ističu. On je čovjek pravedan, i u svom uredova­ nju ne trpi provodadžija, pa smo potpuno uvjereni, da neće nikom ništa uskratiti, što mu po zakonu pripada. Mi muslimani, a sa nama i svi ostali sta­ novnici ovoga kotara — izuzevši ono nekoliko srpskih predstavnika — s njime smo potpuno za­ dovoljni i želili bi, da ga zemaljska vlada još koju godinu kod nas ostavj. Ni ona nekolika srpska predstavnika ne bi se na njega svaki čas prituživali, kad bi se po njihovim predlozima neki uredski poslovi rje­ šavali, a naročito iz pripomoćne zaklade novci dijelili. Za sada ovoliko, a piscima onoga dopisa poručujemo, da u buduće paze, o koga će se oče­ šati, i kakvom će časti koga titulisati, jer bi ih mogao zakvačati koji § kaz. zakona. Odbor Islamske Kiraethane, Jedino stalno vrtno kinematografsko poduzeće u Sarajevu. S R S B KOSTUR Ш М “Ч Д В Nedostižni' velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. Dnevno d v ije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od ‘/,8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: S vak i tre ć i dan novi raspored . ::: Cijena mjesta: Turska loža za 8-TOosoba . ■ „ 8-— Reservirano mjesto za 6osoba K 5' Rezervirano mjesto................ „ 1' I. mjesto.................................. „ 0-70 II. mjesto ................................... „ 0-40 Djeca i vojnici: I. mjesto 40hel. II. mjesto 30. hel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kurt, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A. Feliksa Čemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. Domaće vijesti. Po g ib elj od kolere i naš grad . Čim se pronijela vijest, da je već kolera i u SafajevU se pojavila, obuze mnoge veliki strah. Čujemo da su oblasti naumile, ako bi doista u nas što' bilo, da vojničkim kordonom zatvore gornji od dolnjega grada i spriječi tako sav saobraćaj. To je za to, jer gospoda znadu' da je najveća nečistoća u gor­ njim mahalama, gdje nije kanalizacija'provedena, pa misle, da bi se kolera baš po ' tim mahalama najviše širila. Mi ovo iznosimo zato, jer musliman­ ski gradski zastupnici pošljednih godina neprestano su tražili, da se po gornjim mahalama provede kanalizacija, ali badava. Bacale se stotine hiljada u druge stvari! Je li skupocjeno kaldrmisanje n. pr. k o l o d v o r s k a c e s t e doista bilo tako nužno? Da li je potrebnije uopće kaldrmisanje, već prilično uređene n. pr. ĆemaJuše ili je nužnije kanalizovanje ulica, gdje nečista vodo zastaje po ulici, gdje je zrak sav okužen smradom, kako nije ni u najzabitnijem selu? Sada moguće mnogi, bojeći se za �Strana 10. svoji; kožu, žale, da nijesu i gornje mahale kanalizovane. Sada, da — ali dok pogibelj prođe, onda to pitanje više ne će biti aktuelno, onda će opet biti prečnije baciti za kaldrmisanje kolodvorske ceste, gdje i nema kuća, pol milijuna, samo za to, kad stranac dođe, da se može po finoj kaldrmi voziti i da vidi, kako je u Sarajevu sve fino vele­ gradski! Da se naš svijet u smradu guši — to niko ne vidi. S lu žben i k o m u n ike o ko le ri. S t a n je k o l e r e od 21. a u g u s t a 1913. U gradu T u z l i nema prirasta, ne ostaje ni jedan bolesnik. U G o r. T u z l i 2 pffrasta, ostaju 3 bolesnika. U B u k in ju , S l a v i n o v i ć i i S im in h a n u nema prirasta, ne ostaje ni jedan bolesnik. U G r a č a n i c i gradu 1 prirast, ostaju 2 bolesnika. U B o s . S a m c u 1 bolesnik i 1 podozrivi pri­ rastao, jedan bolesnik umro, ostaju 4 bolesnika i 1 podozrivi. U B r č k o m 5 slučajeva pridošlo, 1 osoba umrla, ostaju 7 bolesnika, 2 bacilaša, i 1 rekonvalescent. U O š t r o j L u c i nema pri­ rasta, ostaje 1 bolosnik. Iz S k a k a v e , planinskog mjesta u kotaru brčanskom javljaju se podozrivi slučajevi. U svijem zaraženim mjestima trajno .vijeća sanitetska komisija. Na čistoću i na promet živeža pazi se najstrožije. Je d a n ra b ija ta n nadstražar. Tuže nam se neki muslimani iz Bijeljine na kotarskog nadstražara Kraussa, koji je, kako vele, u oči carskoga dana u kasno doba noći, vraćajući se pjan i nakresan, provalio u kuću Emin age Hamzića. Kako je bilo upravo ručano doba, gorila je vatra u Emin aginu mutvaku, a ovaj, kada je to spazio, uletio je u kuću sa golom sabljom, vičući, da se tu rakija peče. Čudnovato je, da gosp. Krauss nije kroz to­ liko vremena mogao upoznati muslimana i njihovih običaja za vrijeme ramazana. Kada je Eminaga iza sna ustao i zapitao ga šta hoće, on je istisnuo nekolike grdne psovke, kojima je uvrijedio njega i islamsku vjeru. Za tim ga je pograbio i onako stara čovjeka od 60 godina bacio u đeriz. Ovo je već drugi put, što se tamo slične stvari dogagjaju. Glede ovoga trebala bi se odmah istraga povesti, te obistini li se da je spomenuti nadstražar sebi ovakav prestupak dozvolio, trebalo bi ga osjetljivo kazniti. P ro v ag jan je prijavnih propisa obzirom na p o sto jeć u op asno st od ko lere. Vladin povjerenik za glavni grad Sarajevo izdao je glede prijavnih propisa slijedeću odredbu: Budući da postoji opasnost kolere, te obzirom na to, da je neobhodno potrebno pri sprovađanju mjera, koje se poduzimlju proti širenju te bolesti, da se u naj­ kraćem vremenu ustanovi stan oboljele osobe, da bi se mogao izolovati stan i ukućani bolesnika, ponovo se upozorava na prijavne propise, koji su proglašeni 15. jula 1913. Svaka prijava i odjava mora se obaviti u propisanom roku od 24 sata. Budući da se ovim propisima obzirom na njihovu važnost pri suzbijanju zaraze moraju bezuvjetno pokoriti, to će se u buduće svaki prekršaj prijav­ nih propisa kazniti samo k a z n o m z a tv o r a , pa prekršitelj bio makar kakvagod zvanja. Kolera u Bosni. Iz T u z l e javlja se 20. o. Jučer je u G o r. T u z l i oboljela Šerifa žena Sulejmana Selimovića, 40 godina stara, od kolere kao prirast U kontumaciranoj kući u S im in h a n u ostao je cigli jedan bolesnik i 'to u oporavku. U S l a v i n o v i ć u i B u k in ju nema prirasta, a niko nije ostao. Iz G r a č a n i c e se javlja 20 oOsim Hadži Pera Jovanovića, obolio je 64 godine stari knez iz Oračanice grad, Srpska Varoš pod podozrivim znacima. Njegovo izolovanje je sprovedeno. U B r č k o m je 21. o. priraraslo u Džedid Mahali: 25 godišnji nadničar kao čuvar za koleru Mustafa Hasanbašić, jedan telal i njegova 20 gadišnja žena Šerifa, 60 godišnja Hanka Vilić, majka rekonvalescentke Sallha Jabuković i 46 godišnja Selima Čellć u Karanfil mahali i 34 godišnji bakalin Avdlja Prelo. U ostalom stanju bolesnika nema promjene. U O š t r o j- L u c l ostao je bolestan dvogodišnji Pero Kopić. U B o s. S a m c u je 21,o. ovo stanje 'iolesmka: Noćas je jedan bolesnik umro. Ostaju v»tiri i '^nika, a jedan na opažanju. Broj 16 .Novi Vakat' Čvrsta volja dostizava obično cilj. Ali imadu čvrstu volju samo zdravi ljudi, a ne oni, koji su oslabili od bezsanice, nervoznosti, reumatizma i od sličnih boli. Savjetujemo našim čitaocima, da uklone ove boli, a u tu svrhu preporučamo Fellerov Elsafluid, koji utišuje i ublažuje boli, oživljava, a mnoge bolesti prepriječuje, kao kašalj, premuklost, influ­ encu, vratobolju, pribavlja zdravi san, jača živce i mišice, te je prava zaštita čilosti i zdravlja. Ali kupujte samo pravi Fellerov Elsafluid, odbite bezkorisne patvorine, tekućine, rakije i t. d., koje pro­ davači često ne baš poštenom namjerom nuđaju, jer čovjek nikad ne zna, da li i zbilja što vrijede. Naručujte samo izravno Fellerov Elsafluid od lje­ karnika E. V. Fellera, Stubica, Elsa trg 310 (Hr­ vatska). 12 malih ili 6 dvostrukih, ili 2 Specijalne boce za 5 kruna franko. M uhtar pašina k n jig a o balkanskom ratu. 0 balkanskom ratu pisalo se je r.inogo. Us­ pjesi jednih i porazi drugih objašnjavani su na razne načine. Sud štampe bio je skoro bez izuzet­ ka subjektivan, jer je na nju najviše utjecao osječaj simpatija ili antipatija, koje su se gojile prema jednim I drugim od zaraćenih država. Prema tome mnogo pojava iz ovoga rata ostalo je nejasno i ne­ shvatljivo. Međutim je ovih dana izašlo jedno dosta op­ sežno djelo o balkanskom ratu i to o bojevima 3. vojnog kora i 2. istočne Vojske, koje je napisao sadašnji turski poklisar na berlinskom dvoru i bivši zapovjednik 2. kora Mahmud Muhtar paša. Djelo obuhvaća 270 strana, a poglavlja su mu ova: Erikler— Boj kod Petra — Boj na Krkklisi — Uzmak prema Vizi — Navala na Bunar-Hisar Boj kod Sukdere — Lule Burgas— Boj kod Karagača — Boj u dolini Karagača i bitka kod Čataldže. Sami naslovi pojedinih poglavlja ovoga djela pokazuju, da je djelo od najvišeg interesa, a veli­ čina djela kaže nam, da je rat u svim svojim de­ taljima opisan. Mi smo odlučili da ovo djelo prevedemo na naš jezik, te tko želi da ima ovo djelo, neka se obrati jednom dopisnicom na uredništvo „N. Vakta. Z ab ran jen hadžiluk u Č ajn iće. Zbog opasnosti, da se kolera ne raznese dalje po zemlji, zemaljska vlada je zabranila hadžiluk na Veliku Gospojinu 28. (15.) augusta u Čajniće. Nagjeno i izgubljeno. Kod vladinog povje­ renika za glavni grad Sarajevo, nalaze se slijedeće nađene stvari, koje se mogu podignuti u sobi br. 5. — i to: 1 lepeza od crnoga nojevog perja, jedna novčarka sa 10 K 20 h i mjenicom potpisala Dunđerović i Kobiljak, 1 torbica sa ključom i rubcem, 3 komada štapova, novčarka sa 15 h., nov­ čarka sa 30 K„ 72 h, sa 11 h, sa 3 K 06 h, sa 32 h, jedna torbica od kože, 2 komada kofera i igla za kravate, založnica broj 31347, 2 komada kišnih kabanica, I lanac za oko vrata, 1 sat od nikla, 1 uložna knjižica srbske nar. banke, 1 uložna knjižica od poštanske štedionice, I ženski sat sa lancem od srebra i jedan mali ključlć. 1 ženska kabanrca. Izgubljeno je: 2 komada legitimacija od đaka, 1 ručna torbica sa 8 K, 1 novčarka sa 8 do 10 K, jedna sa 73 K, 1 vezena torbica, 1 zlatni ženski sat, 1 omot ključeva, 1 ženski sat na koži utvrđen, 1 srećka op carskoga dana broj 18851. Ako bi tko šta našao od ovih predmeta, neka iz­ voli predati u sobi broj 5 vladinog povjerenika za glavni grad Sarajevo. Društvena vijest Nabavu. Židovsko nadjonalno društvo za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu priređuje u ne­ djelju, dne 24. o. mj. u gradskoj bašći (Čemaluša ulica VRTNU ZABAVU. Program sadržava običajne zabave, poštu Židovskog nacljonalnog drnštva, utakmicu u obijubijenosti za gospodu itd. Poslije podne svirače vojnička glazba koncertne komade; na večer slijedi ples uz vojničku glazbu. Zabava počima u 4 sata po podne. U sluča|u ne­ povoljna vremena obdržava se zabava 26. augusta. Zašto? Gdje 9 trpimo boli " je izvor zla в Ovo je pitanje mnogim ljudima prava zagonetka života. A lahko ju je odgonetati. Našemu tijelu bez prestanka prijete bolesti. Da o njima ništa ne ćutimo, tada i nebi ništa uradili protiv njih a naše bi tijelo brzo propalo. Nu viša moć mudro je uredila, da na onom mjestu, gdje se zlo ugnijezdilo, ću­ timo boli, a bol nas sili, da se borimo protiv zla i da spasimo naše zdravlje. Bol jest dakle opomena te nam po­ kazuje točno ishodište zla, a mi ga možemo lahko uklonuti, ako bolno mjesto njegujemo Fellerovim ljekovitim Elsafluidom. Fellerov Elsafluid vanredno uspješno služi protiv uloga, nazebe (reume), makar i zastarjele, zubobolje te boli u ušima, protiv probadanja, trganja te boli u ledjima i križima (Hexenschuss), protiv čirova, rane, iščašenja te kljenuti, proti slabosti, nervoz­ nosti, bezsanice, migrene, slabosti očiju i protiv mnogih inih bolesti. Taj Fluid ozdravljuje i oživljuje a pouzdano pomaže protiv kašlja, promuklosti, hunjavice, vratobolje, prsobolje i grozničavosti. — 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specijalne boce franko K 5'— ; 24 male, 12 dvostrukih ili 4 specijalne boce K 8-60 franko; 48 ma­ lih 24 dvostruke ili 8 specijalnih boca franko K 16 — Jo š Vam želim o priopćiti, da tisuće ljudi sigurno i uspješno liječe želudačne boli, grčeve, nestašicu teka, žgaravicu, tištenje u želucu, podraž na bljuvanje, mučnost, podrigivanje, nadimanje, začepljenost te razne ine neurednosti probave, krvavicu (Hamorrhoiden) itd. ako rabe Fellerove tjeraju će Rabarbar-Elsapilule. franko K 4 — . 6 Skatulja Čuvajte se patvorina, a želite li dobiti pra­ vi Fellerov Elsafluid te prave Elsapllule, tada naručite uz jasni naslov. E . V. F E L L E R , ljekarnik u Stublcl. Elsa trg. broj 310. [Zagorje, Hrvatska). �16. .Novi Vakat* Različite vijesti. prva vazd u šn a lađa u o to m a n sk o j , 0 i službi. Kako iz Carigrada javljaju nabaje turska vlada jednu vazdušnu upravljivu lađu V Niemato i to sistema „Parseval“. Do sada se 'Vnilo više pokusa, koji su svi uspjeli. Ovaj vaz“ ' nj sistem priznali su turski strukovnjaci vojnič­ k a je mnogo bolji nego aeroplan i to radi toga, 7 se može bolje upotrijebiti za navalu. Vazdušne ! đe drugih sistema kao aeroplan izvrženi su vre* u i smjeru vjetra. |edan jaki vjetar može ih Iv im razoriti i strovaliti. Izim toga ne mogu oni Z pristanu na svakom mjestu gdje bi hteli. Međut m Parsevalbalon drži se sa plinom, koji ga tjera tako dugo u zraku, kako dugo to upravljači zra­ koplova hoće. On može pri tome letjeti ili mirno stajati. Kroz to da može balon stati na onom mjes­ tu na kojem hoće upravljač, mogu i vojnički put­ nici mirno promatrati kretanje neprijatelja. Na zra­ koplovu pričvršćen je aprat za brzojav bez žica, te tako pomoću njega, mogu oficiri iz zrakoplova da javljaju opažanja u glavni kvartir vojske bez da bi morali radi toga saći na zemlju dolje. Oni mogu iz vazdušne lađe fotografirati neprijateljsku vojsku i njegove baterije. Izim toga može se ova vazdušna lađa lako prenositi s jednoga mjesta na drugo. Da je otomanska uprava imala na početku balkanskoga rata jedan ovakav zrakoplov, velikoga tipusa, bila bi mogla jedrene lako opskrbljavati živežnim na­ mirnicama, municijom, sanitetskim materijalom. Ovaj zrakoplov može naime da nosi teret od 3500 ki­ lograma i da s otim teretom leti brzinom od 85 kim. na sat. On bi dakle mogao u jedan dan da nekoliko puta dogje u Jedrenu. Ovakav zrakoplov može da se uzdigne 3000 do 3500 mdtara visoko. U takoj visini zrakoplov je siguran, da mu ne mogu naškoditi neprijateljske kugle. Kako vojnički strukovnjaci kažu, već je zra­ koplov u visini do 500 metara izvan svake pogi­ belji. U ostalom on vara oko neprijatelja, jer on se pričinja iz daljine kao jedna tabla, koja u visini u vazduhu visi. Ali uza šve to ipak je njegova korist vrlo velika. On se može uspeti 1200 metara visoko i. može tako služiti za uhodarenje neprijateljske vojske. On imade sadržaj od 2400 kub. met. te može 5 osoba da nosi. On može da leti u noći i da bude u vezi telegrafskoj sa glavnim kvartirom vojske. Ali njegova glavna snaga je u tome što može na neprijatelja strašno navaliti. Novi turski zrakoplov može da nosi veliku množinu bombi, a svaka je teška 50 klg. Ove bombe mogu da počine prava čudesa razaranja. Bombe vise u vre­ ćicama, koje su pričvršćene na vanjskoj strani la­ đe. Kada je oficir izabrao mjesto na koje hoće bombu pustiti, onda samo prereže uzicu i bomba padne dolje. Djelovanje bombe još je puno strašnije na moru nego na kopnu. Na moru može Parsevalov-zrakoplov, da u tili čas potopi jednu veli­ ku ratnu lađu. U Turskoj se već obrazovao pose­ bni vojnički odio za zrakoplove pod zapovjedniš­ tvompukovnika generalnog štopa Surej-bega. Turska Т0Јпа uprava pošto je nabvila ovaj zrakoplov, r*ć je izgradila posebne zgrade za i u blizini Dardanela i Bospora. Nadalje u St. Sfefanu sagrađena je nova plinara u kojoj se proizvagja nužni plin za zrakoplov. Interesantne s tarin e n a istok u . Dr.Sekino u carskog sveučilišta u Tokiu, poduzeo je prije ukoliko vremena na Koreji znanstvena istraživanja. Naišao je na stari grad Keišu, koji je bio u cvatu Pr0e hiljadu godina. Ovdje je Dr. Sekino našao ! Ј Г' budhistićkog mesije. Kip je star 1300 god. Nffolje je našao jedan drugi kip (Budhin) koji je j“®đer star 1200 god. Nadalje je naša jedan treći ђ također star 1100 god., a prestavlja Budhu, ®1> plače i kome se sljedbenici mole, kada su velikoj nuždi, da bi im on u drugom svijetu veit dao‘ *е učeniak па iedno zvono, koje je vanredno lijepo i ukrašeno liie^ment'ma' Promier zvona iznosi 2‘48 metra, a ^ Vano je ц godini 771 poslije Krista. Iz ovoga Hiem **ако Je ved Prije toliko godina i na skram istoku bila kultura razvijena. L N. Ј * ? Па crn ačk a carsk a visost. Kada i k ! Čka и Р°5Је1а Predjel B o rn u u A f r i c i čila je s prijestolja domaću dinastiju. Nasljednik aga prijestolja više puta molio je njemačku vladu, da mu ih vrati njegovu očevinu ili da mu dade je nu veliku penziju. Međutim kako iz Berlina javljaju, njemačka je vlada njegovu molbu odbila. Nedavno je u jednom njemačkom listu radi ove odbjemce izašlo prosvjedno pismo ove crnačke carske visosti, koje glasi ovako: „Vrlo sam ozlojeđen radi odgovora njemačke vlade. Pošto gospodin državni sekretar sumnja o mojoj osobi, to molim neka se glede mene obrati na oblasti u Bornu, te će tamo sve što god želi znati o meni i o mojoj familiji doista doznati. Međutim ne radi se ništa, jerbo se ne smatra nuž­ nim, da se nešto radi. Molim svaki dan, da me pošalju u moju dojnovinu, ali badava. Na koncu molim, kada na ništa ne će da pristanu, neka mi barem dadu malu penziju za moju izgubljenu do­ movinu, koju su mi ugrabili, ali i toga mi ne dadu. Sta da radim? Pozvah u pomoć Boga da kazni ljude, koji su mojoj nesreći krivi, jer doista imade jedan Bog pred kojim su jednaki svi ljudi, bili oni bijeli ili crni. Crnci nisu došli u Evropu, nego bijeli ljudi u Afriku, da crnca podjarme i da mu otmu njegov imetak, a to je grijeh, a ni jedan grijeh ne ostane bez kazne. Evropa, pa po tome i Njemačka zaslužuje na crncima velike novce, pa ipak tako misle o jednom crncu. Oni upotrebljavaju crnce samo za posao i da već i onako bogate bi­ jele ljude još više obogate. Zašto Evropa ne ostavi crnce na miru? Ta mi živimo sretno i zadovoljno i sretni smo kad ne vidimo bijeloga čovjeka. Molim Vas probudite parlamenat, jer on spava i neće da radi. Bornu Sudan mnogo je veći nego čitava Evropa samo mi nijesmo naoružani, pa se ne možemo braniti. Njegova carska visost 1BRAHIM KAHALA. Narodno gospodarstvo. O snu tak m uslim an ske ban ke u B o s. K rupi. Ovih dana putovao je Krajinom direktor Musli­ manske Centralne banke g. Oskar pl. Somogyi, te se je bavio i u bos. Krupi. Tom prilikom održao je jedno sijelo sa najodličnijim muslimanskim građanima, gdje je op­ širno govorio o bankovnim zavodima i o prilikama u kojima se nalaze musimani Bosne i Heraegovine. On je istakao veliku potrebu muslimanskih novča­ nih zavoda u pokrajini, te ocrtavši zgodan položaj bos. Krupe za ovakav mjesni zavod, savjetovao je prisutnima da porade oko osnutka jednog čisto muslimanskog novčanog zavoda u svom mjestu, pri čemu će im on sa svoje strane kao i od strane Muslimanske Centralne banke pružiti moralnu i materijalnu pomoć. Prisutni građani odazvaše se njegovom predlogu i zaključiše osnovati jednu muslimansku banku u bos. Krupi kao dioničarsko društvo sa glavnicom od sto hiljada (100.000) kruna. U to Ime tonstituirao se je iste večeri (18. i 19. augusta) ošaivački odbor od devet (9) lica od prisutnih građana, koji prima na se dužnost, da u smislu trgovačkog zakona izradi pravila i da preduzme sve korake i potrebne pripreme za osnivanje ovog novog muslimanskog novčanog zavoda. Kontrolni ured za nadziranje zlata i sreb ra u Sarajevu. Iz obrtničkih grugova prima­ mo ove redke: Već nam se je ne koliko puta pružila prilika, da na svoje vlastite oči vidimo, gdje se pro­ daje po gradu, a bez obrtne dozvole zlatna i sre­ brena roba, koju ovamo donese trgovci iz Cari­ grada, te razni agenti iz drugih zemalja. Ova je roba obično većim dijelom pozlaćena kovina, ri­ jetko kada novo zlato. 0 četrnaest karatnom ztatu nema ni spomena. Eto kakova se u nas pogubna i po ovaj narod štetna trgovina u glavnom gradu ove zemlje dozvoljava. Ured, koje mu je nadzor nad ovim obrtom povjeren, a napose puncovni I ured u Sarajevu ne posvećuje nimalo pažnje ni Strana 11. nadzora ovoj tako važnoj grani obrta i tjeranju po narod i nas domaće obrtnike ovako štetne i lihvarške trgovine. Narod ovim načinom bude kod kupovanja ovake robe grozno prevaren, jerjpoz aćenu kovinu ili posrebrenu kupuje pod pravo zlato i pravo srebro. Mi domaći obrtnici i preprodavaoci zlatne i srebrene robe trpimo otuda veliku štetu, jer uslijed prodaje ovake robe, koja se narodu jef­ tinije prodaje (bolje rekuć skupo podvaljuje) osjećamo silnu konkurenciju, te tako naša roba pokraj sve svoje vrsnoće i čistoće ostaje godinama i godinama u izlozima neprodana. Po puncovnom zakonu dužan je svaki domaći obrtnik, koji zlatnu i srebrenu robu naručuje iz inozemstva, prije nego je u promet stavi podnijeti puncovnom uredu na pregledavanje. Pronađe li taj puncovni ured, da je ta roba dobra, istu tu robu puncira, mi za to pla­ timo, te istom sad, pošto je roba puncirana, sta­ vimo ju u javni promet. Mi radimo ovako, a ako bismo drugačije radili, te bi se dokazalo, da smo kome prodali nepunciranu robu, tada bi nas vlast globila. Dok mi evo ovako radimo i zakona se držimo, dotle drugi bez obrtne dozvole i bez ikakova nadzora i kontrole prodaju krivu robu pod pravu i tako varaju naš narod, a u tome ih niko ne smeta, pa baš ni onaj, koga se najviše tiče. Za dokaz da se ovaka loša roba u veliko prodaje, neka nam služi ovaj primjer: Prije kratkog vremena prodana je sva sila ovake loše robe u Morića hanu. Čim smo saznali za ovu stvar, mi smo ju na prvom mjesto prija­ vili puncovnom uredu, ali tu nam nije ništa pomoženo. Mi smo tu svar prijavili onda policiji, a zatim financijalnom nadzorništvu i tako je ta cijela stvar negdje zaspala. Mi stoga molimo, da mjero­ davni poduzmu što je potrebito, da bi se sprije­ čila prodaja ovake loše robe, te da puncovnom uredu u Sarajevu nalože, da malo više pažnje posveti ovoj grani obrta, za koju je Specijalno taj ured pozvan. Za sve ove protuzakonitosti od­ govoran je puncovni ured i niko drugi. Pa gdje je taj ured i njegovo nadziranje? Mjerodavnim na razmišljanje. Ramazani Šerif 1331. M. H. Baščanšević, Z. Mulahamidović. M arveni s a ja m u G lam o ču . Zemaljska vlada je odobrila, da se u Glamoču dne 22. matta )po n. k.) obdržava treći godišnji marveni sajam. Zdravstvo. B ez lije č n ič k e s v je d o čb e n em a b raka. U američkoj državi Pennsylvanija stupio je 3. au­ gusta o. g. na snagu novi zakon o sklapanju bra­ kova. Po ovom zakonu svi oni, koji se hoće ženiti, moraju oblasti pridonjeti liječničku svjedočbu, da su posvema zdravi. U državi Viskonsiu također je parlamenat primio jedan zakon, po kome se bo­ lesne osobe, ne smiju ženiti ni udavati. Razne druge američke države, namjeravaju da uvedu slične zakone. P osljed ice od u d a ra grom a. Jedan intere­ santan slučaj, kako kod čovjeka, koga je grom udario, na njegove živce ta nesreća kroz nekoliko godina djeluje, pripovijeda liječnik Dr. Foerster iz u jednom naučnom listu. Jednog čovjeka, kojeg je godine 1905. udario grom, ali samo onesvijestio i ostao živ, vazda poslije kad bi god grmilo, spo­ padao bi silan strah. Prije nekoliko dana umro je upravo, kad je grmilo. Dr. Foerster misli, da je ova njegova smrt posljedica njegove prve nesreće od groma: Pregledavanjem umrlog liječnik je ustanovio, da je za vrijeme, kad je smrt nadošla, imao bolest na srcu i da je grmljavina njegovo srce tako jako potresla te je umro. Dakle usljed udara od groma nadošla je smrt iza 8 godina. Sa Balkana. Situacija između Turske i Bugarske za­ oštrila se je Još više. Bugarska okmtnlštva, koja se dnevice počinjaju nad turskim zarobljenicima i muslimanskim pučanstvom uopće, proizzvela su �_В гој i6 „Novi Vakat” takav utisak na tursku vojsku u Edreni, da sa takim raspoloženjem vojske mora i turska vlada računati I dozvoliti dalje prodiranje četa. Ovih zadnjih dana malo je ostalo da rat Bugarskoj nije bio naviješten. U diplomatskim krugovima u Carigradu govori se, da Turska namjerava Bugarskoj pre­ dati ultimatum, kojim je poziva, da prizna sa­ dašnji položaj, da akceptira granicu, koja jo j se nudi i da se odreče Edrene. Govori se također u informiranim krugovima, da se između Turske i Bugarske vode direktni pregovori glede ure­ đenja edrenskog pitanja. Po tim vijestima vode se pregovori između velikog vezira i Načovića u smislu principijelne izmjene misli, te tu vlada uvjerenje, da se je u Sofiji sklono, da se po­ stojeći spor riješi putem direktnoga sporazuma Bugarske i Turske. Bilo da Turska nastoji riješiti spor ultima­ tumom Bugarskoj, bilo da ga gleda riješiti di­ rektnim pregovorima sa Bugarima, bilo napokon da Turska zatraži intervenciju velesila u Sofiji, da se obustave ona krvološtva nad zarobljeni­ cima i muslimanima, u svakom slučaju turska vlada je odlučila, da se što prije pitanje Edrene skine sa dnevnog reda. Držanje evropskih sila prema ovom pitanju nije jednodušno. U petrogradskim političkim krugovima vlada mišljenje, da Rusija odjeljuje pitanje Edrene od pitanja napuštenja desne obale Marice po Turcima. Rusija je glede ovog pos­ ljednjeg pitanja izjavila, da je njena nepokole­ biva volja, da ono primorsko područje na egej­ skom moru, koje je Bugarskoj bukureškim mi­ rom priznato, i ostane bugarsko. Što se pako tiče Edrene, to se Rusija za sada zadovoljava sa flnancijalnim bojkotiranjem Turske, da bi se lako postiglo riješenje spora između Bugarske i Turske. U tu svrhu poziva ruska vlada Francusku, da ju podupre u provađanju ovoga bojkota. U istim političkim krugovima se drži, da Rusija neće od Evrope dobiti nikakav mandat za ka­ kvu posebnu akciju protiv Turske, a da Rusija ne bi takav mandat ni preuzela. Brzojavi. I J I [ S o fija , [23>u gusta. - JSpeclalni [kurir je sa ratificiranim mirovnim |ugovorom otputovao u Bukurešt. I Pariz, 23. augusta. — „Matin" dobiva iz Petrograda, da ruska vlada ne zauzima isto stano­ vište protiv Turske glede Edrene i područja desne strane Marice, ako je Rusija obavijestila Tursku, da egejsku obalu, koja je po bukureškom ugovoru pripala Bugarskoj, prepusti ovoj. Glede drinopoljskog pitanja zauzima Rusija stanovište, da se financijskim bojkotom Turska prisili, da ustupi Edrene Bugarskoj, te se glede toga obraća na Francusku. B eo grad , 23. [augusta. — Direktna željez­ nička veza među Srbijom i Bugarskom opet je uspostavljena. Z a g reb, 23. augusta. — Jučer je obavljena operacija na barunu Skerleczu, koja povoljno ispala. Atentator Dojićić predan je jučer sudu, a njegov brat, koji je bio osumnjičen, pušten je na slobodu. Javna zahvala. Mi smo nedavno došli iz Turske, kuda smo bili odhidžretili, te smo se evo iza teških pitanja i nevolja opet u našu domovini nastanili. Na povratku zemaljska vlada iskazala nam je osobitu milost i pružila dobru pomoć, primivši nas kao svoju djecu i podjeljvši nam mjesta, na čemu joj se mi sada iz dna srca zahvaljujemo i ostajemo nezaboravni i vjerni podanici. Još nam se je najtoplije zahvaliti ovdašnjoj muslimanskoj ehaliji, kako građanskoj tako i se­ ljačkoj, koja nas je bratski dočekala i, ne žaleći žrtava, u svemu nas veledušno pomogla. Naročito moramo da istaknemo gg. kotarskog upravitelja Husein ef. Bisera, šer. sudiju Mehmed ef. Ćesovića, Šemsi bega Filipovića, Husein agu Berberovića i trgovca Saliha Gasala, koji su se u Što se tiče Francuske, to ofia ne dijeli sa Rusijom isto mišljenje i nije nikako sklona da podupire Rusiju u provađanju financijalnog boj­ kotiranja Turske. U londonskim diplomatskim krugovima ne naginje se također onom predlogu, da se na Tursku čini pritisak radi Edrene. Engleska bi se u tome pitanju morala držati rezervirano, je r to zahtjevaju njeni interesi radi njenih musliman­ skih podanika i jer se je bojati, da bi Rusija mogla nabaciti dardanelsko pitanje. STOLARSKA Z- Л ĆEMRLUŠII ULICU 45. - U Glamoču, 22. augusta 1913. Muhadžiri. P oruke uredništva. A. Š. Stari Majdan. - Vašu stvar nijesmo tn0en uz najbolju volju uvrstiti, jer red, po kojem se sIuJk' na taj dan obavlja, ne utječe ništa na položaj i važno« pojedinih konfesija. Ć. R. i H. S. Oj. Kladanj. — Nije nam nikako moguće uvrstiti, jer bi to značilo, da se mi unaprijed stavljamo na stanovište jednoga društva protiv drugoga Najmilije će nam biti, ako vi sami među sobom postojeće diferencije izgladite. N ovo otvoreni Obućarski m o d n i salon маниит LJUBoviE na mađarskom Ur. tehnoloiko-obrtnlikAm muzeju u Budlmpeiti Ispitani obućarski majstor I apsolvenat bećke stručne jkole Ćuhosić ulica 1D. Specijalista za englesko-amerikansku - fazonu. Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. IN Š TnLM JE, Р Н О ЈЕН Ш Ш Ш IIZ 00ĐENJE ODDOOODD Zli P IH tU VODU 1 »» zn DRUGE POTREBE- NASSE I KOMP. SARAJEVO, saiDMDiia PiiLiiči) RADIONICA B E S P LR TH I TROŠHOUNICI. Potpun pribor za gradnju banja, klo­ zeta i drugih sanitetskih uređenja. — (tihi iivoHiupnjii jeftino posteljinsko perje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 K. Kod naručbe od 5 kg šalje se franko. ĆEMHLUOfl ULICU 15. J L Preporučuju »e »I. općinstvu Gotove već punjene postelje za Izradbu pokuttva, Kance­ lari jsaRog namještnja, Hotelu, iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahnljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkuši 3 K, 3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi, 70 cm široki 4 K50 fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blaztne iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. štam parija, dućana i ave ц tu »truku »padajuće radnje po — najnovijem »Ulemu. Prva apeclalna radnja u orlentalakoi (ala turka) Izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručbe Iz vana obavljaju ae brzo I kulantno. t: Cljenlke 1 nacrte Šaljemo besplatno. :: Vlasnik i izdavatelj: Zad ru žn a tisk ara, Sarajevo. fiSPfljEUO. ćoSah Ferhadijt preporuča se p. п. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. IN STALATERI V O D O V O D A I ад CENTRALNOG LOŽENJA Sobović i Bušić, Sarajevo ЈУ svemu svojski zauzimali da nam ublaže Па* muke. Mi im se ovim najtoplije zahvaljujemo njihovim dobročinstvima i ostajemo im Vje{i* dohroželitelji. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. ĆESKA. Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Odgovorni urednik: Salih D. Š eh lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7171ce90dd22817315834d2c3655df52.pdf 14a54e13e8557e7697a678b8cc70f40f PDF Text Text b in i in p it i n d jil]io I to ipl|idoB I nfcotom. Pretplatu cijene: ll BlPljiil I ft. 1- 1.H Opidnlltvo I ipraso: Бвпи: lili Ilici bpo] EZ. : sidiitiiniiiieiiiE.-i.-i. ♦ ♦♦ Tilifon broj - Rphopisl » пв vpbćbJd. - .. mfnnhiPino plimi н Llsl жа Politiku i narodno gospodarstvo. nuli н. Br°j ppi- - :; Glasilo muslimanske ujedinjene organliaclie 17• Na pragu nove školske godine. U našem narodu živi jedna zanimiva priča iz starih vremena o nekakvoj „tajan­ stvenoj špilji" i o Ibni-Sinatu, kojeg Evro­ pejci zovu Avicenonom. U jednom nepo­ znatom kraju postojala je jedna tajanstvena Špilja, koja bi se svake godine jednog određenog dana sama otvorila i nekoliko časaka iza toga opet zatvorila. U špilji su se, kažu, mogle doznati sve tajne svijeta i života. Treba samo ugrabiti priliku, kada se vrata otvore i stupiti unutra ponesavši sa sobom toliko hrane, koliko može biti dosta za jednu godinu. Tu priliku izrabio je, kako pričaju Ibni-Sina nekoliko puta i proboravio u špilji nekoliko godina, hraneći se nekakvim hranjivim hapicama i kada je zadnji put iz nje izašao, bio je najučeniji čovjek i prvi mudrac svoga vremena. N aš vijek učinio je ovu priču zbiljom. Svake godine na određeni dan otvaraju se u raznim našim krajevima ove .tajanstvene špilje", u kojima šija svjetlo i stiče se zna­ nje, sreća, glas i slava. Svake godine otvaraju se škole, gđe bi svaki pojedini mogao steći toliko znanja, da natkrili IbniSinata, kada bi samo htjeo i imao one nje­ gove volje i ustrajnosti. PODLISTAK. Jedan siromašni vrag. P a u l B o u r g e t, član francuske akademije. Teški omnibus, koji vozi izmegjiAnjesta Montparnasse i Place de Г Etoile, spremaše se upravo da krene. Vrijeme bijaše mutno i hladno. U kolima je ostalo još samo je ta o mjesto, i to jedan tijesan i jedva vidljiv prostor megju jednom debelom gospogjom iz gragjanskog staleža, koja držaše na svom omašnom krilu jednu veliku košaru, i jednim starim, ordenim a iskićenim gospodinom, po svoj prilici nekadašnjim časnikom, koji stisnutih usta i ljutita pogleda sjegjaše, te na kojemu se moglo vidjeti, da mu na usnama lebde riječi: „Та zašto se već jednom ne polazi?*1 Upravo u onom času, kada je on te riječi u srčbi izustio, kola, koja se baš bi­ jahu krenula, zaustaviše se opet. Kondukter turne unutra jednog malog zdepnasta gospodina, koji se s mukom drži jednom rukom za kožne ručke od kola, a drugom grčevito obuhvatio nekakvu istro­ šenu i našušurenu kesu od spisa. On gume nekoga Sarajevo, 27. augusta 1913. Mi smo evo i sada na pragu školske godine i brzo će se otvoriti hramovi pro­ svjete i napreda. Koliko god se je u na­ šega muslimanskog svijeta probudio interes za školu i za nauku, to opet smatramo svojom najprečom dužnošću, da ga na ovaj momenat upozorimo, da ne bi propustio ovu zgodnu priliku. Ovu priliku ne bi smjeo propustiti ni jedan roditelj, koji ima dijete za školu, pa bio on bogat ili siromah. Zna­ nja treba svakomu, i bogatu i siromahu, jer se danas s njim živi, a bez njega umire. Mi ne držimo, da je potrebno naročito isticati važnost škole i školskoga odgoja, jer smo uvjereni, da su to već i oni najneuviđavniji uvidili i osvjedočili se, da je škola ono mjesto, gđe se stiču sve duševne i moralne vrline i sreća. Svako se je već uvjerio, da u školi vlada samo jedna ideja, jedan duh — duh svjetla i napreda. Т а tko ne bi već dosad uvidio, da škola svo­ jim racionalnim i metodičkim odgojem, te nastojanjem oko razvijanja duševnih i mo­ ralnih sposobnosti u mladeži pripravlja bu­ duće generacije za ljepši i sretniji život. Nije li jasno, da ona stvara kod mladeži one moralne ideale i težnju za višim i ple­ menitim i da krod ona antisocijalna svoj­ stva, kojima se odlikuju neprosvijećeni ljudi. Ona razvija nacionalnu svijest i patri­ u koljena, nekom stane na nogu, nekom opet zapne za kišobran i tako kružeći, sjedne na ono mjesto, koje je bilo još prazno megju onim starim gospo­ dinom i debelom gospogjom. Sa jednim pardonl, na koji mu niko ni jedne ne probijeli, stisnu se on megju ova dva neugodna susjeda. Prvi ga gume zločesto laktom, a druga ga još više stisnu svojim krupnim tijelom. „Pardonl** reče on, okrečući se na obje strane, dok su kola jurila preko bulvara umjetnika, malih rentiera i radnika, gdje u bez­ brojnim radnjama staretina bijaše izloženo na hi­ ljade slika i poprsja prvoga Napoleona. 0 , kako je okrutna ironija, koja je vezana sa smrću i sa slavoml Onaj čovjek sa kesom spisa bijaše se među­ tim, koliko je moguće bilo, dobro smjestio i iz kese izvukao nekoliko smotanih papira. Sada izvadi iz džepa svoga istrcanog kaputa sa zamazanom jakom jednu olovku, a poharani šešir turne na stražnji dio glave, da mu pri poslu bude ugodnije. On nosi podugu kosu i raščupanu bradu, njegove nezgrapne cipele sve su zamazane blatom, hlače na koljenima raširene, a crna kravata zgužvala se oko papirnate jake. Mrlje od tinte na srednjem prstu od desne ruke pokazuju, da se on puno služi PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ANTON SZIRMAV, :: l i pahpillni I lfi.- L - » .Z i liD iim itiD Z l fp tn ih i. ♦ ♦♦ O gln i P i i in i ji ii po tipitl, hod oliihpotooi n p it io ]i zaotio p o p ut. Godina I. otske osjećaje, jača volju i energiju za rad oko poboljšavanja socijalnih prilika, a kroti egoizam, i nisku ambiciju. Ne samo to, ona pripravlja čovjeka i za praktični život, ne gu­ beći iz vida realnosti. Ona obdari čovjeka mnogostrukom kulturom, te je pripravan u zreloj dobi, da vodi zdravu politiku, ako se posveti političkom životu, da se oda umjetnosti, znanosti, trgovini ili industriji, ako se posveti kojoj grani privatnog života. Sve je ovo našemu svijetu poznato i nije potrebno o tom dalje raspravljati. Mi smo ovom prilikom htjeli naš svijet upozoriti na nešto drugo. Kako će biti pri­ lično veliki broj naše djece, koji će doći u glavne gradove pojedinih okružja da poha­ baju srednje škole, to će ih biti nekoliko » takovih, koji neće imati Stipendija, a koje njihova obitelj s teškom mukom uzdržava. Takova djeca biće izložena teškim patnjama i slabo će u nauci uspijevati. Mi ne bismo smjeli tu nejačad na takovim pat­ njama gledati., Za ovakovu djecu trebalo bi se odmah u početku godine pobrinuti. Naj­ prije bi se trebalo raspitati, koliko će biti ovakove siromašne djece, koja nemaju Sti­ pendije, a došla su da pohagjaju školu u dotičnom mjestu. Onda bi trebalo odmah bez ikakvog otezanja osnovati u dotičnom mjestu jedan odbor, koji bi poveo u na­ rodu akcija oko toga, da se toj dječici za s perom. Na listovima, koje on prevrće i na ko­ jima njegova olovka pravi kabalistične znakove, mogu se čitati ove riječi: .institut Vanaboste, latin­ ski prevod. Čovjek sa kesom jest profesor i to jedan od najtužnije sorte učiteljskoga staleža — on je privatni učitelj. On može najviše imati pedeset i dvije godine, a čovjek bi rekao da mu ih ima i šestdeset; nje­ gova cijela osoba nosi sve tragove jednoga života, koji se sastoji iz jednog dugog niza neprekidnih i neprestanih napora. Prosudite sam i: O n je ustao jutros rano oko pet sati — bez ikakvog šuma da ne probudi svoje žene, koja je spavala. Zato je morao u mraku svoju toaletu praviti, sa jednim jedinim umivaonikom, sa jednim jedinim safunom i sa zajedničkim obiteljskim češljom. Prije šest sati ostavio je kuću i — iz obzira štednje — zaputio se pješke u dosta udaljeni penzionat, gđe on od šest do pola osam pripravlja u raznim predmetima neke učenike, koji pohađaju tečajeve jednog liceja. U osam sati mora već opet da se nađe u institutu Vanaboste, koji se nalazi u jednom „parku** ulice Montagne-Sainte-Genevićve, kako to prospekti kažu. Ovi prospekti svakako šute o tome, da se taj park sastoji od jednog komadića zemlje u veličini jed- T90RNICR RSFRLTA, L3EPEHKE ZR HROV (BflCiiPRPPE), TVOHNiLR EEftiEKTNlH 1Ш1 I :'ii СЕЖНТИЕ ЛОВЕ. TELEFON БНО! 219Tehnički savjetnik: Ingenicur Dr. Jovo Simlć. �Strana 2. .Novi Vakat* tu godinu osigura stan i opskrba. Treba samo, da s neke strane poteče inicijativa, pa bi se mnogi bogatiji čovjek obvezao, da će kroz godinu dana davati u tu svrhu ne­ koliko kruna mjesečno. Na taj način bi se mogla odgojiti lijepa kita djece, koja nam poslije mogu biti na ponos i na sreću. Nadalje bismo imali da spomenemo još jednu važnu stvar. U našem saboru usvojen je jedan zakon o osnivanju narodnih osnovnih škola, koji je dobio i Previšnju sankciju. Po tom zakonu osnivaće se go­ dišnje u Bosni i Hercegovini četrdeset novih osnovnih škola. Tako ćemo mi kroz deset godina imati četiri stotine novih osnovnih škola, za koje ćemo trebati dosta učiteljskih sila. Ne bude li se naša mladež posveći­ vala učiteljskom staležu u višoj mjeri nego do sada, to će se biti prisiljeno, da se te sile dobavljavu sa strane. Naš svijet nerado povjerava odgoj svoje djece strancu, pa će tako mnogi roditelji gledati, da kojim .bilo načinom izbjegnu dužnosti davanja djece џ školu. Svega toga ne bi bilo, kada bi se imalo svojih učitelja, u koje se ima pot­ puno povjerenje. Stoga bi trebalo, da s& malo više naše. mladeži posvećuje učitelj­ skom staležu, koji je između svih najčasniji i najugledniji, a ni budućnost toga sta­ leža nije loša, jer će se naskoro morati učiteljska beriva poboljšati. Slabost Rusije. Kako je Rusija u posljednje vrijeme oštro istupala protiv Turske, mislilo se je, da je ona sve poteškoće u svojoj unutrašnjosti uklonila. Megjutim kako se ispostavilo nije, tome tako. Ruska se vlada počela povlačiti natrag, a jedan su razlog tome zamršeni odnošaji u Aziji. Ali napokon to ne bi bila zapreka, da Rusija energično postupa, kad do­ ista ne bi bio unutrašnji položaj njezin nesiguran, te bi kod najmanjega neuspjeha vojske nastala u zemlji revolucija, koja bi imala strahovite pošljedice. Doduše, u posljednje vrijeme nije bilo nikakve vijesti o kakom revolucionarnom pokretu. Ali imade pojava drugih na koje se mora više računati. Megju narodom, a osobito megju mladeži rasijane su revo­ nog rabca, u kojemu tri bolesna bagrenova drveta vode svoj tužni život i kamo jedva koja zraka sunca prodire. Doručak, koji je profesor uzeo iz­ među ovih lekcija, bio je tanko namazani subrot, koji je na svom žurnom putu pojeo. Oko deset sati povratio se je opet kući, gđe ga već čekahu četiri učenice, koje je on do pola jedan podučavao. Već je tri sata, a on je još našao vremena, da iza drugoga doručka održi još jedan tečaj za mlade djevojke u jednom zavodu, gđe mu je radi njegove sta­ rosti pristup dozvoljen. Još je pet lekcija, tri prije obje­ da a dvije iza njega i tada je konačno dan pri kralju. Omnibus juri, zastaje, jari dalje i zaustavlja se, da primi nove putnike ili ispusti druge, a olovka profesora jednako se skliza iznad redaka, da ondje koju ortografsku, tamo gramatikalnu, a onamo opet drugu pogrešku, koja smisao kvari, označi i ispravi A između korigiranja pojedinih radova, ova žrtva slobodne nastave misli na honorar, koji on može zaslužiti. Njegov nekadanji drug u zavodu Vanaboste, Claude Larcher, koji je sada znameniti pisac, pribavio mu je mjesto kod jedne bogate ruske gospođe, koja ima boležljiva dječaka i hoće da ga nauči čitati i pisati. Za taj sat dobiva on trideset franaka. Nikada mu se kroz cijeli njegov život nije sreća tako nasmješila i on se već zanosi nekim lucionarne ideje od vremena kada je anarhizam i revolucija vladala u svim krajevima Rusije. Iz revolucije razvile su se čitave čete zločinaca, koji vrše pravu strahovladu u gradovima i po selima. Ruski seljaci takogjer nijesu nikako pouzdani vladi. Ugledni krugovi parlamenta i vlade bavili su se mišljenjem, da protiv ovim nezdravim društvenim pojavama stvore posebne zakone. Megjutim do toga nije došlo, jer se širi krugovi nadaju, da će toga nestati, kada bude kultura uhvatila dublji korjen. Širenje i umnažanje zločinaca po zemlji ide i raz­ vija se istodobno sa revolucionarnim pokretom. Svakako može se potpuno stalno tvrditi, da soci­ jalistički agitatori megju ovim raznim elementima imadu veliki broj pristaša. Od dana do dana u Rusiji sve više raste broj onih, koji su proti caru i carskoj vladi. Ovo vlada ruska imajući pred očima, ne može i ne smije odlučiti se za kakvu veću vojničku akciju, pa je, kako-se već iz zad­ njih izjava ministra izvanjskih posala ruske vlade jasno razabire, sasvim nevjerovatno, da bi ruska vlada kakom vojničkom silom ustala da Bugarima pomogne osvajati turske krajeve, koje je turska vojska u zadnje doba opet natrag osvojila. Sjednice vakufsko-mearifskog sabora. (Nastavak.) Osma i deveta sjednica vafclifsko-mearifskog sabora drža'na 28. i 29. jula ove godine. Iza čitanja i verificiranja zapisnika od prošle sjednice prelazi se odmah na dnevni r e d : Na prvom, mjestu izvješćuje mufetiš o zapovrgnuču parnice proti ovdašnjoj gradskoj općini glede isvlastbe jedne čestice na BaŠčaršiji, glede koje stvari je Tahir beg Imširpašić u prošloj sjed­ nici interpelirao. On ističe da je tužbovni zahtjev vakufa bio neopravdan, jer je čestica br. .49, za koju je parnica povedena, u vakufskom posjedu. Sud je stoga odbio vakuf sa tužbovnim zahtjevom i proti ovoj osudi nije bilo. mjesta prizivu; da se dakle izbjegne uzaludnim troškovima, priziv je propušćen. Ovaj je odgovor primljen na znanje. Asim ef. Rezaković, koji je u prošloj sjednici najavio interpelaciju, pita, šta je učinjeno glede evladijet vakufa Mula Ibrahim paše u Kreševu i ponude mutevelije toga vakufa Salih age Karakuševića, da se uz neku naknadu ovaj vakuf pre­ tvori u srf vakuf. Direktor veli, da se je fojničko povjerenstvo I sa mutevelijom pogodilo za 600 kruna, ali se je lijepim sanjama: nešto malo novaca na stranu osta­ viti i onu želju ostvariti, za kojom je uzaludno on i njegova žena kroz dvadeset i sedam godina bračnoga života čeznuo, da provede četrnaest dana na morskoj obali. Njegov život bijaše uvijek opor i bez mnogo radosti. U devetnaestoj godini počeo je davati satove, da se pripravi za ispite. Iza polo­ ženog ispita oženi se sa kćerju jednoga svog kolege, te se je morao namještaj otplaćivati, prvo dijete odgajati, onda drugo, za tim treće i onda četvrto. Danas su njegove obadvije starije kćeri udate, jedna je za nekakvim trgovcem, a druga za advo­ katom, obojica njegovi nekadašnji učenici. Pošto nije mogao ništa za miraz dati, to se je obvezao, da će im za svoga života davati po hiljadu fra­ naka na god. Od dvojice sinova je ljetos otpušten iz Saint-Cvra, te mu otac daje također džephašluka oko hiljadu franaka. Mati je opet zahtijevala, da njezin najstariji sin ne bude zapostavljen. Osim toga, sta­ nuje tamo negdje u pokrajini jedna stara tetka, koja bi skapala od gladi, da joj nije male penzije od tri stotine franaka, koju joj on daje — ne uzi­ majući u obzir još to, da i majka njegove žene kod njega živi. Sve to stoji novaca, a profesor j| nije baš osobito dobro plaćen, nekada sa tri, nekada I| sa pet, a rijetko kada sa šest franaka po satu- Broj 17. kasnije ispostavilo, da ovaj vakuf nije evladijet nego srf vakuf. Radi toga bi bilo najshodnije, da se ova stvar ustupi pravnom referentu, da on o toj stvari dade svoje pravno mnijenje, što je sabor i prihvatio. Dalje referiše Čekro o gradnji mektebi ibtidaije u Županjcu. te sabor zaključuje, da se prema predlogu sab. odbora podijeli iz vakufske centralne zaklade zajam, koji je potreban za gradnju mek­ tebi ibtidaije na onome zemljištu, koje je kot. va­ kufsko povjerenstvo u Županjcu predložilo. Za­ ključeno je također, da se za prostorije, u kojima će biti smještena mektebi ibtidaija, plaća kirija dotičnom vakufu. Nadalje izvješćuje isti referent o popravku dviju kuća Muharem bega Ibrahimbegovića. Devlete H. Selimbegovića vakufa;, o gradnji kafane pod „Velikom lipom" vakufa Osman beg mahale i Vali Mehmed paše u Travniku o popravku džamije u Lepenici; dalje o prekoračenju troška za inštalaciju električkog svjetla u Karađozbegovoj džamiji u Mostaru; o prekoračenju proračuna Sul­ tan Ahmedova vakufa u Zenici; o zamjeni zemljišta između vakufa i Manojla Kozomare u Ključu; o potrebi prekoračenja one svote, koja je bita odre­ đena za popravak i bojadišanje džamije Sulejmaripašina vakufa u Travniku, pošto se je pokazala potreba da se u. istu džamiju uvede *, električno svjetlo, te je sabor sva ova izvješća primao na znanje i .stvorio zaključke 'prema prediozima sa-, borskog odbora. Za tim nastavlja isti referent izvješće o po­ pravku Pekuše džamije u Travniku i o gradnji kuće ■Ćejvanbfigova vakufa na „Velikoj T epi“ - u Mostaru, koja će po troškovniku stajati 39500 K, te sabor prima ova. izješća na znanje i zaključuje, da se "za pokriće gragjevnog troška . dade Ćejv^n begovu vakufu iz centralne zaklade zajam’ od 39.500 kruna Sa 6 % murabehe. Akcr if centralnoj zakladi uznianjka srestava, pa se ne bi -mogle tekuće potrebe podmiriti, dozvoljava se saborskom odbora i zajam uzeti, samo se spomenuta* gradnja mora još u ovoj godini izvesti. Iza toga referiše isti izvjestitelj o izgradnji koriStonosne zgrade na zemljištu ruševine, zvane „Ruždija" u Halilbašića ulici; nadalje o popravku Sultan Bajazid džamije u Prozoru, glede kojega popravka potanje obrazlaže poslanik Hadžić 1 traži, da se dotičnom vakufu podijeli jedan daljnji zajam, u iznosu od 1600 kruna; za tim referent izvješćuje o gradnji mektebi iptidaije u Ripču, kotar Bihać; dalje o popravku džamije Krzlaragina vakufa u Varcar-Vakufu; nadalje o izradbi nacrta za gradnja Ova lekcija kod ruskinje jest jedna nenadana sreća tim više, što on ima ovdje povoljan Spoj za vožnju, te ne mora mnogo vremena gubiti, a pri tome može još i pisati. Na njegovim usnama lebdi dobroćudni smi­ ješak. Učenici Vonoboste zovu ga ocem HJ O koji su mu radi njegove nedotjerane vanjštine prišili kemičku formulu ovde. Njega malo zanima to. da su ga njegova dva susjeda gotov zgnječiti me­ đu sobom i da ga drugi putnici, njega i njegov izlizani šešir, njegovu prljavu kesu sa papirima prezirno promatrahu. On vidi u svojim mislima jedan suncem obasjani kutić na obali Normandije, kako ga on poznaje iz novinskih ilustracija, jer on nije nikada Pariza ostavio. On vidi more, vidi ženu na obalama onoga purpureum more, kako ga nje­ gov mili Vergil zove. I kada se kola konačno zaustaviše kod Slavoluka, skoči on lako sa svoga sje­ dala na zemlju i pohita prema zgradi, u kojoj stanovaše ruska gospođa. On je radi prevelike svoje revnosti zaboravio da očisti cipele. Odlični portir, koji ga najavi, reče jednom slugi, koji u svojoj loži čekaše: „Ovaj ti zaslužuje para kao kiše, ne radi ništa i još neće da uzme kola, kako bi bar čist ovamo došao. Stari peksljam"! Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 17. .Novi Vakaj* kuća na groblju Cekrkčinica u Sarajevu, te sa b o u prima ova Izvješća na znanje i donosi zaključke u sm islu predloga saborskog odbora. Iza toga je Islamović izvijestio sabor o nekim vakufskim neutjerivim tražbinama, za koje je sabor zaključio da se otpišu. (Nastaviće se). talijanskom vlasti. Međutim Abdulah snovaše osvetu i sve izdajice svojega plemena, koji pristajahu uz Engleze proganjaše 1 napadaše, kada god mogaše. Abdulah je pravi strah i trepet engleskih četa u Africi. Abdulahu imade oko 40 godina, visok je i koštunjav i vrlo ponosna držanja. Jedna pobjeda muslimana nad engleskim četama. Po zvaničnim vijestima iz Adena, prije neko­ liko dana potučena je u Somali zemlji u Africi jedna četa engleskih jahača na kamilama od on­ dašnji muslimana. Oko 1000 derviša napali su ove jahačke čete između Berbera i Dovaja, te su im prerezali put natrag. Englezi su bili u teškom položaju, jer nijesu mogli pucati iz mašinskih pu­ šaka. Drugi dan na 10. augusta dobili su Englezi pojačanja, te im je uspjelo da pobjegnu. Međutim su ih derviši progonili, te Englezi sa velikim gu­ bicim a dođoše u Barao. Ovaj događaj pokazuje, da Englezi imadu m nogo okapanja sa muslimanima u Africi, koji hrabro pod vodstvom tako zvanog „bjesnoga Mule" brane svoju domovinu. Prije 10 godina po­ tukli su Englezi Mullu i njegove pristaše, ali pošto ipak nije bilo u zemlji mira, bila je engleska vlada prinuđena, da iziđe iz unutrašnje zemlje So­ mali, te đa zadrži samo primorje i još neke udajenije krajeve. Vojska engleska u tim krajevima vrlo je malena. Ona se sastoji iz jednoga odjela urođenika pod vodstvom jednog engleskog oficira Pošto su engleske čete iz unutrašnjosti zemlje izašle, sakupljale su nove čete od prijateljskih urođeničkih plemena, te su nekoliko puta napadali Mullu. Engleska je proti ovom muslimanskom narodu vo­ deći rat izdala samo od 1904. do 1911. god. oko 50.000 milijuna kruna. A kako se sada vidi, sve ove žrtve i napori engleske vlade nemaju nikaka uspjeha. Ovđe ćemo se sa nekoliko riječi osvrnuti na prošlost ovog muslimanskog naroda u borbi sa Englezima. Već prije 15 godina zadavala je Englezima njihova prevlast nad Somali zemljom velike glavo­ bolje. Ustanak muslimana započeo je u proljeću 1899., kad no je derviš Mulah podigao vojsku proti Englezima. Pravo ime vođe ondašnjih musli­ mana jest Hadži Muhamed Bin Abdulah. Engle­ ski generalni konsul u Berberi, pukovnik Hayes Sadler pokušao je odmah da svlada Abdulaha. Već sredinom augusta 1899. imao je Abdulah ve­ liki broj pristaša tako, da je ozbiljno zaprijetio gradu Berberu, te je engleski guverner u Adenu sa voj­ skom potekao u pomoć opsjednutom gradu. Abdulah se povukao u unutrašnjost zemlje, te je narod domala u velikom broju uz njega pristajao. Za neko vrijeme sakupi Abdulah 1200 jahača, 500 strijelaca i 6000 pješaka oboružanih kopljem. Abdulah je vladao tako kao gospodar gotovo dvije godine cijelim onim krajem. Istom onda odluči se Engleska da ga počne progoniti. Abdulaha napadne engleski pukovnik Sw ayne sa pomoćnim četama sastavlje­ nim ponajviše iz urođenika. Međutim je Abdulah potukao pukovnika Cabbea kod Gumbara, a na 6. oktobra potukao je hametom pukovnika Swaynea kod Erega tako, te su Englezi u divljem bjegu bježali. Slijedeće godine opet je Engleska poslala na Somali zemlju svoje čete, ali i ovi nisu mogli ništa opraviti, nego se sa velikim gubicima vratiše natrag. Istom 10. januara god. 1904. uspjelo je En­ glezima na razne lukave načine da poraze Abdu­ laha; Abdulah izgubi oko 1000 momaka, svoje blago, cijelu komoru, te se sa svojom vojskom spasi u onaj dio Somali zemlje, koji stoji pod Strana 3 . „Sabah" pišući o istoj stvari, veli, da su Osman lije poznati kao narod miroljubiv, žele u interesu svoga napretka, da i sa ruskim carstvom žive u miru. Osmanlije žele, da Rusija uvidi, kako je nje­ zino držanje prema Turskoj neopravdano. Ushtjedne Ii Rusija, može između nje i Turske lako do sporazuma doći, nu svakako treba, da Bugarsku dozove k pameti. Mržnje između Rusije i Turske više nema, kao što je nekad bilo. Politička povijest uči, da su samo radi spletaka godine 1876 pomućeni dobri odnosi između Rusije i T ur­ ske. Osmanlije se nadaju, da će se sa Rusijom moći nagoditi na lijep način. Nova osvojenja Turaka. Jed ino staln o vrtno k in em a to g ra fsk o p o d u zeće u Sarajevu. S R MOSTBH Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. Dnevno dvije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od '/г8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: Svaki treći dan novi raspored. ::: C ijena m jesta: Turska loža za 8—10 osoba . • . 8‘— Reserviranomjesto za б osoba K 5‘— Rezervirano m jesto................» 1*— I. m jesto....................................... 0-70 II. m j e s t o ............................... , 0-40 Djeca 1 vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kurt, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A- Feliksa Cemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. Politički pregled. Rusija popušta. Iz Petrograda javljaju od 24. o. mj.: Ministar je vanjskih poslova Sazonov primio jučer turskoga poklisara te mu izjavio, da će Rusija svim sred­ stvima bojkotirati Tursku, a u prvom redu nasto­ jati, da financijskim bojkotom prinudi Portu na ispražnjenje Drinopolja. Zatim je primio u audijen­ ciju bugarskoga poslanika i uvjerio ga, da će Ru­ sija pokušati i žrtvovati sve, što je u njezinoj moći, kako bi Bugarsku spasila iz sadašnje teške situa­ cije u sporu s T u r s k o m , a l i j e p o s e b n o n a g la s io , da R u s ija ne će ž r t v o v a t i n ije d n o g a č o v je k a . Turska štampa o tursko-ruskim odnosima. U »Taninu" žali Džahid-bey, što je Rusija u takom za muslimane važnom pitanju, kao što je pi­ tanje Edrene ustala protiv Turske. Cak i oni fran­ cuski listovi, koji zagovaraju misao, da bi Francuska za ljubav Rusiji žrtvovala svoje interese na istoku ne mogu da odobre samovolje Rusije. Džahid bey navodi članak francuskog lista „Echo de Pariš", u kom se veli, da Rusija i Frencuska nikake koristi ne će imati, ako bude Bugarska, što no stoji pod utjecanjem Austro-Ugarske, ojačana, a Turska os­ labljena. Turski publicista zadovoljan je sa pisa­ njem pomenutog francuskog lista i veli, da Edrena za Rusiju nema nikakve važnosti. Ali s druge strane nije Rusija moralno obvezana, da Bugarima pomogne, jer baš su Bugari oni bili, koji nijesu slušali opomene Rusijine, da se ne upušćaju u bratoubilački rat. Bugarska se prema Rusiji poka­ zala upravo nezahvalnom. Ruski diplomati morali su opaziti, da su Bugari slušali austro-ugarske diplomate, te su Rusiju upravo ismjehavali. D- ŽIMKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . „Kblnische Zeitung“-u javljaju iz Sofije, d a je T u r s k a v o j s k a z a p o s j e l a D e d e a g a č i G im ild ž in u ta k o d a T u r s k a im a d e u s v o jim ru k a m a c ije lo p r im o r je e g e j­ s k o g m o ra. B u g a r i su b a č e n i n a tr a g na s je v e r, na s v o je s ta r e g ra n ic e . Bugarska ne će u balkanski savez. Iz Bukarešta javljaju: Bivši je bugarski šefdelegat Tončev izjavio u listu „Adeverulu" o od­ nosu Bugarske prema balkanskim državama ovo: Balkanski je savez ideja uz koju su u Bugarskoj mnogi vjerno i s velikim nadama pristajali. Danas nema u Bugarskoj nikoga, komu je ta ideja sim­ patična, šta više, većina je perhorescira. Iza gorkih događaja, što ih je Bugarska doživjela sa bivšim svojim saveznicima, može sigurno reći, da ideja balkanskog saveza ne će više nikada biti ostvarena. Odnosi će Bugarske prema ostalim balkanskim dr­ žavama biti korektni i nastojati, da se zbliže. S Rumunjskom, koja ne nailazi u Bugarskoj na mržnju, uspostavit će u kratko vrijeme prijatelj­ ske i srdačne odnose na osnovu međusobnog po­ vjerenja. Bugarska ne će direktnih dogovora s Turskom. Iz Sofije javljaju: Carigradske vijesti, da će doskora započeti između Turske i Bugarske direktni dogovori o pitanju Drinopolja i Trakije, nijesu isti­ nite, jer Bugari smatraju to pitanje riješenim još na londonskoj reuniji, pa drže, da nemaju razloga tražiti, niti započinjati kakvih dogovora s Turskom. Subvencija Turske Crnoj Gori. Carigradski list ,L e Jeune T ure" javlja: »Po informacijama, koje dobivamo iz posvema sigur­ noga vrela, zamolio je jedan crnogorski diplomata zastupnika jedne velike sile neka se zauzme da bi T u r s k a i s p l a t i l a z a o s t a t a k o n e p o t­ p o r e , k o ju je t u r s k a v l a d a n e k im č la ­ n o v im a c r n o g o r s k o g k r a l j e v s k o g d o m a i s p o s t a v i l a . Radi se t u o 200.000fra­ naka. Istodobno doznajemo, da se. vlada izjavila, da ne će nikako isplaćivati potpore jednoj zemlji, sa kojom se još nalazi u ratnom stanju.", Domaće vijesti. Odgoda visokog posjeta. Kako smo sa pouzdane strane doznali, nije osnovana vijest, da će Njegova Visost prestolonasljednik posjetiti ove godine Sarajevo, nego istom slijedeće godine na jesen. Sjednice vakufsko-m earifskog sabor­ skog odbora. Sjednici vakufsko-mearifskog sa­ borskog odbora sazvana je za 27. o. mj., koja će samo kratko vrijeme potrajati. Na ovim sjednicama riješiće se molbe za teološke Stipendije i drugi poslovni komadi, koji se radi svoje važnosti ne mogu nikako odgađati. Dar muhadžirima. Šeriatski sudija u Žepču, g. Hasan ef. Kadić sprem io je preko Musli­ manske Centralne banke 200 kruna za muhadžire, što zaslužuje najvišu hvalu i priznanje. JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". Y Ђ �.Novi Vakat* Strana Dao Bog, da se i drugi u ovaj lijepi primjer ugledaju i za svoju braću, koja u teškoj nevolji na svačemu oskudijevaju, veleduino koji darak doprinesu. Z ap o stav ljan je pri dljelenju k onja. Tuže nam se iz Nevesinja na jednu grubu nepravdu, koja je, kako kažu, krivnjom kotarskog upravitelja i kot. veterinara učinjena tamošnjim muslimnima pri­ likom dijelenja konja pojedincima na vlastitu upo­ rabu. Vojni erar je, kako je poznato, zaključio, da onaj suvišak konja, koji pretječe preko normalnog broja podijeli među stanovništvo. Kotarski ured objavio je tu stvar i pozvao svijet da predaju molbe, te su muslimani zajedno sa drugima svoje molbe predali. Kada je bilo dljelenje na 19. augusta, muslimani su bili nemilo zapostavljeni, jer od više stotina molitelja, dobilo ih je samo sedmorica. Kada su se neki raspitali o tom kod vojne oblasti, rečeno im je, da tamo nije više prispjelo molba od kotarskog ureda. Ove molbe rješavao je kotarski upravitelj g. Curgctj u društvu sa kotarskim veterinarom Šnaj­ derom, te će oni najbolje znati, šta je od tih molba bilo. Kakva li su to povoda dali muslimani poli­ tičkoj vlasti, da ih ovako zapostavlja. Mjesto da se podjela provede pravedno, po nekom razmjeru, medu stanovništvom, g. Ćurgaj je vele, svojim Srbim a davao konje bez molba, bez certifikata tako, da se je događalo, da jedan Srbin, koji je povoljan Čurgaju, dobije po pet konja, a na pedeset muslimana došlo je samo po jedan konj. Tko li je to ovlastio toga gospodina, da ovom kao i svakom drugom zgodom neke protežira, a musli­ manima na svakom koraku baca klipove pod noge? — Da nije zemaljska vlada? — Da se ispravi ova nepravda, pozvani bi trebali ovu podjelu poništiti i odrediti drugu, kako bi i muslimani bili pravedno zastupani. T a nijesu ovdje samo Srbi, koji nose državne terete i vrše sve dužnosti prema državi i upravi, pa da oni sami imaju prava. Šarlah i difterija u Stocu. javljaju nam iz Stoca, da od nekog vremena tamo nemilo hara šarlah 1 difterija na djeci. Nema skoro kuće u kojoj nema ove bolesti Svakim danom m ru mnoga bolesna djeca i zdrava se razboljevaju. Neki dan ih je devetero za jedan dan umrlo, a dvadeset ih se zdravih razboiilo. G rađanstvo je obuzeo silan strah. Kako je velika oskudica sa liječničkim silama, to se je općinstvo brzojavno obratilo na zemaljsku vladu i zamolilo, da im se bar provizorno pošalje još jedan liječnik. Sve mjere, koje se poduzimaju protiv širenja te bolesti, ostaju bezuspješne, jer se svakim danom povećava broj cedulja po vratima, da je zabranjen ulaz i izlaz u dotičnu kuću. Uos­ talom, na to se baš mnogo i ne pazi, nego je to tek učinjeno, da se odgovorni oduže toj form al­ nosti. N ečistoća i sm rad u našem g ra d u . Primamo iz S t o c a : Zaista smo mi stolački gra­ đani „sretni" I Nekih dana izdao je ovdašnji kotar­ ski ured oglas, da građanstvo poduzme sve mjere opreznosti i održi što bolju čistoću, radi opasnosti od kolere, (a što šarlah i difterija po gradu hara i svakim danom našu djecu uništava, o tomu ih nije briga), a ovamo naša općina mim o gleda, kako užasna nečistoća po glavnim kanalima leži kao i razno smetlje i bunjišta, što svuda po cesti stoje, te ne će to da ukloni i očisti. Kako bi onda mogla primjerom pokazati građanstvu, koliko treba paziti na čistoću. Osim toga, u nas se dozvoljava — kao nigdje na svijetu — da u sredini grada pokraj glavne ceste budu štale za konje i razna đubrišta, kao i to, da na glavnom mjestu pokraj rijeke Bregave jedan ovdašnji Srbin birtaš ili hotelijer (a čiji je hotel? ..) Ispire i čisti bačve od vina i pravi pored nečistoće takav smrad, da moramo uvijek, kada tuda prođemo nos začepiti. Da to koji mus­ liman čini, sigurno bi već davno bio od kotarskog ili općinskog ureda zapriječen i uz to još dakako i globljen, kao što je to prije nekima za mnogo manje i skoro neznatne stvari činjeno. Radi toga mi najodlučnije zahtijevamo od pozvanih, da sami malo bolje paze na red i čistoću, jer budu li oni lijepim primjerom služili, to će i njihove od­ redbe višega uspjeha imati. Neka ne čekaju uvijek da ih drugi upozorava na njihove dužnosti, jer to je ipak žalosno, da ne poznaju reda i da ga se ne drže upravo oni, koji su u prvom redu pozvani, da se brinu za nj. Građanin — musliman. A te n ta t na trgovinu i obrt. Tuže nam se iz Ljubinja: Ono što se u Ljubinju dešava, uvje­ reni smo, da se takve stvari ne mogu desiti nigdje na ovom bijelom svijetu. Ovih je dana k o t ured izdao platežne naloge trgovcima i obrtnicima za odmjerenu tečevinu u ovoj godini. Ti platežni na­ lozi su začudili i iznenadili sve trgovce i obrtnike jer isti prestavljaju strahotu i užas za našu trgo­ vinu i obrt. Svakome je jasno i slijepci samo ne mogu vidjeti, da je trgovina, a naročito obrt strašno nazadovao usljed raznih nepogodnosti u trgovačkom svijetu; k tomu je još novčana kriza, koja je jako štetno djejovala na trgovinu i obrt i koja je po­ vodom bila mnogome stečaju. Usprkos svega gornjeg naši vlastodršci, kao obično, tako ni u ovom slučaju ne vode-brige ni računa o jadnom trgovcu i zanatliji, nego šibaju dok čuju dušu u njemu i prem znadu da ml stenjemo I davimo se pod i onako preteškim teretom, oni nas još tovare dok easma ne izdahnemo. Da su gornji navodi prava istina, navesti ćemo jedan konkretan slučaj, da se vidi kako se brine vlada za dvije najvažnije grane naše privrede. Kako smo već napomenuli, u prošloj godini naša trgovina i obrt bili su na mnogo boljem stepenu i mi, i ako smo i prošle godine srazmjemo više dohodarine platili, nego je fak­ tički odgovaralo prema čistoj dobiti, to je Ipak ove godine svima pojedincima povišena tečevina za tri do deset puta više. Povjerenstvo, koje je bilo pozvano da ustanovljuje dohodarinu i odmjeri tečevinu u svakom pojedinom slučaju, bilo je u dijametralnoj opreci sa povjerenikom k o t ureda i prosto je bagatelisano od povjerenika sa riječima: da oni nijesu tu, da odmjeruju dohodarinu, nego samo da budu prisutni pri odmjeravanju. Grdna nepravda je prisilila sve n a s trgovce i obrtnike, te smo dne 17. augusta o. g. održali svoju skupštinu, na kojoj smo se posavjetovali, kako bi se ispod toga nesnosnoga tereta izvukli. Skupština je za­ ključila, da se preda jedna zajednička pritužba ze­ maljskoj vladi, u kojoj se ima izložiti nesnosno stanje i učinjena nepravda. Takogjer je izabrala svoju deputaciju, koja će spomenutu pritužbu ze­ maljskoj vladi osobno predati i zamoliti je, da do­ kine ove nepravedno odmjerene dohodarine i izašalje svog naročitog izaslanika, kojemu će staviti u dužnost, da ponovno i pravedno odmjeri doho­ darinu sa bivšim ili novim povjerenstvom. Depu­ tacija će se za istu stvar obratiti i na Trgovačkoobrtničku komoru i zamoliti ju, da se za našu pra­ vednu stvar na nadležnom mjestu zauzme. U isto vrijeme će deputacija upozoriti vladu na neobično ružni postupak poreznih činovnika prama porezovnicima, a naročito prilikom traženja platežnih naloga. Pouzdano se nadamo, da će zemaljska vlada našu opravdanu pritužbu u obzir uzeti i našoj depu­ taciji u susret izaći. Trgovci i obrtnici. D ar Zemaljskom m uzeju. Zemaljski muzej dobio je od narodnog zastupnika gosp. Ademage M e š i ć a na dar dvije krasne starine, koje su se čuvale u njegovoj kući kao uspomena na prošla vremena. Jedno je skupocjeni d i v i t od srebra, vanredno umjetnički jizrađen i tulom ornamentiran, a drugo je neobično velik cigaraluk od jantara pokovan srebrom. Osim toga darovao je g. Ademaga M e š i ć muzeju niz slavonskih banovaca iskopanih prigodom gradnje njegovog ljetnikovca u Logobarama, koji su za povijest pripadnosti župe Usore od velike važnosti. Darovatelja ide velika hvala, a u interesu muzejskog napretka bi bilo, da lijepi primjer nađe što više našljednika. Dozvoljen hadžlluk u Č ajnlče. Obzirom na pojavu kolere u okružju tuzlanskom, a kako je po srijedi bila bojazan, da bi se sakupljanjem sta­ novništva iz tog okružja na hadiiluk u Č a j n i č e lasno mogla raznljeti zaraza u druge krajeve zem­ lje, to se ovaj hadžlluk prvobitno bio zabranio. No kako je među tijem u kotarima T u z l a grad i selo, kao i u Oračanici kolera skoro ugušena, te se sad ograničila skoro samo na sjeverne krajeva kotara Brčko i na Bos. Šamac, tp se zabrana hadžiluka — izuzevši za stanovnike okružja t u z ­ l a n s k o g — ukinula. Pogibeljni provalnici. Policija je uhvatila dva pogibeljna provalnika: Antu Suretovića i Čedomila ivanovića. Oni su na carski dan provalili u ovdješnju austro-ugarsku sinagogu i počinili krađu. Izim toga izveli su čitav niz drugih krađa. Svoj plijen sakrivali su u jednu jamu nad Borakom. Tamo je nađeno mnogo flaša od konjaka, salame i druge robe. Oni su pozlačivali stare novce od 10 i 20 krajcara ta su neukom svijetu podvaljivali za dukate. K aldrm isanje gradskih ulica. Dne 9. sep­ tembra početi će se popločavanjem Čemaluše i asfaltiranjem Franje Josipa ulice. Asfaltiranje cijel« Čaršije nastavlja se, te će se dobrza dovršiti. V ažno za bajram . Da svaki trgovac dobije pravodobno lijepe i ukusne čestitke za bajram, neka se odmah obrati na tvrtku Jakob H. Сарроп, Sarajevo. (Vidi današnji oglas). Novi n adzornik srednjih škola. Pošto je dosadanji nadzornik srednjih škola Beđanić umi­ rovljen, imenovan je na njegovo mjesto dosadašnji direktor tuzlanske gimnazije poznati hrvatski pjes­ nik Dr. Tugomir AI a u p o v i ć, te mu je podijeljen naslov vladinog savjetnika. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležimo izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po 7,0 lit. ili 25 i 50 boca po 7,0 lit. шт* Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-квгс. zemaljskih željeznica. �Broj 17. Strana .Novi VakaP Stanje k o le ra 25. aug u sta i 013. ц TuiH terad). Buklnju, Slavlnovićima I Siminhanu nema Slrasta, ne ostaje nijedan bolesnik. U Gor. Tuzli м т а prirasta, ostaju 2 bolesnika. U O r a č a n i c i nema prirasta, ostaje I bolesnik. U B o r Š a m c u nema prirasta, ostaju 3 bolesnika, I podozriv. U mjestu Gor. Domaljevac (kod Šamca) jedan smrtni slučaj, ne preostaje nijedan bolesnik. U B r č k o m , bolesnik pridoSao, dva umrla, ostaje 8 belesnika, 2 bacilaša i 1 rekonvalescent. U Oštrojluci 1 slujjj ozdravio, niko nije prirastao i niko bolestan ostao. U Donjoj Skakavi jedan i to smrtni slučaj. Vrelo je zaraze u Slavoniji, gđe je jedan član po­ rodice radio. U Gornjoj Skakavi 1 osoba oboljela, ali se oporavlja. Bakteriološki ispit negativan, a klinička slika pokazuje da je preturio koleru, stoga su se upotrijebile dotične mjere za opreznost U Bijeloj lat. 3 osobe oboljele, 1 ozdravila, 1 rekon­ valescent, a 1 slučaj preostao. Kao vrelo zaraze smatra se voda iz Tinje, koja je dokazana kao zaražena. 0 Vidovicu, gdje je 14. augusta 1 osoba oboljela pod kolerinim znacima, obolio je i otac iste i još jedna osoba, te ostaju ondje 2 osobe. U okružju tuzlanskom sve su škole i mejtefi zatvo­ reni. Sanitetskom nadzorniku u Tuzli preporučeno je, da bolesnike od kolere liječi eventualno sa do­ tičnim serumom, a osobe, koje su još zdrave u zaraženim kućama zaostale, profilaktično protiv kolere po metodi profesora dra Krausa. Izdavao s e z a T u r č in a . Policija je neki dan na kolodvoru ustavila jednog čovjeka, koji je kazao da je Turčin i da se zove Fehim Azis. Kod preslušavanja izjavio je, da nije Turčin, neg da se zove Ivan Z e b i ć , da je vojnik i da je pobjegao od svoje kompanije u Zemunu. Sa još jednim dru­ gom krao je vojničke haljine i prodavao jednom srbijanskom agentu. Uzeo je 4500 kruna, što je sa svojim drugom podijelio. Pare je sve potrošio. Zebić je predan vojnim oblastima. Plem en ito src e žene upoznajemo po tome, što ona spremno pomaže prigodom nesreće, kada tko naglo oboli i t. d. Pati li tko u obitelji od reumatizma, uloga ili neuralgičnosti boli, dobaviv ih se propuhom, prehladom, ili vlagom, to se ona smjesta lati Fellerovog Elsafluida, jer ona ima uvijek u kući ovo prokušano sredstvo, koje nas osvježuje te nam utišuje i ublažuje boli. Pravi Elsafluid naručuje se jedino od ljekarnika E. V. Geilera u Stubici Elsa trg 310 (Hrvatska), te stoji 12 malih, ili 6 dvostrnkih, ili 2 specijalne boce samo 5 kruna franko. P o tp o ra za p orodice rezervista. Općin­ sko vijeće u Bos. Novom zaključilo je jednoglasno potporu od 1500 kruna za uzdržavanje porodica bos.-herc. rezervista, a zemaljska vlada je ovaj zaključak odobrila. Različite vijesti. P rosvjetn o n ap re d o v a n je ruskih m usli­ m ana u K av kazu. „Ikbal* novina, koja izlazi na turskom jeziku u Kavkazu, donosi u pšljednom broju neke podatke o napretku kavkaskih musli­ mana, pa se zaista moramo diviti ustrajnom radu tih muslimana na prosvjetnom putu, a srce nam mora zazebsti, kada vidimo, kako je u nas i kako se mi zauzimamo za naše prosvjetno napredovanje. Evo tih podataka: Ove je godine u gimnazijama 309, a realkama 558 muslimana pohađalo. Osim toga u ženskim gimnazijama pohađalo je i 171 islamska djevojka. U općinskim ruždijama pohađalo je oko 1263 đaka, a u državnim osn. školama bilo je školskih polaznika 9569. U zanatlijskim školama bilo je 191 učenik musliman. U učiteljskoj se školi nalazilo 7fr đaka. U Kavkazu ima privatnih islam, mekteba 1531, na kojima službuje 1625 nastavnika, a đaka što pohađaju te mektebe iznosi broj ЗГ533. Ovi su brojevi dosta veliki, kada još znademo u kakvim prilikama žive tamošnji ruski muslimani. Svoje napredovanje, kako u prosvjetnom, tako i u svakom pogledu imadu ruski muslimani da zahvale svojim agilnim i požrtvovnim vođama i prvacima, koje cijeli narod u njihovim nastojanjima podupire. Kako mi stojimo i kako je u tom pogledu naš narod, o tom najbolje svjepoči uspjeh, koji nije ni izdaleka ravan uspjehu ruskih muslimana. G lad na zim a na sjeveru. Od prilike prije godinu dana došla je u Njemačku vijest, da je istraživalac Bernhard H a n t z s c h poginuo. Ne­ sretni istraživalac ostavio je iza sebe dnevnik iz kojeg je jedan od njegovih prijatelja dr. R o s e n m t l l l e r objelodanio vrlo zanimive izvatke. Ovdje ćemo iznijeti nekoliko interesantnih mjesta iz ovog patničkoga života: Na 24. novembra 1910. god. odseliše se u stalni zimski logor, gđe je IttusSkdi (ovako se zvaše jedan od dvojice Eskima, koji su H a n t z s c h a pratili) podigao veliku kuću od sni­ jega. U ovoj kući izrađivao je H a n t z s c h slije­ dećih mjeseci svoj putopis. Na to je nadošla velika zima 1 sve je više ponestajalo hrane, te su se putnici brinuli kako će moći dalje živjeti. Od sre­ dine novembra do 18. decembra, izim dva zeca nijesu ništa ulovili. Tako su se počeli hraniti kožama, koje su im služili za čišćenje, te kostima i čorbom iz kuhane krvi. Međutim je zima sve ljuća bivala. Nestalo im je gorivog materijala i masti tako, da nisu mogli grijati kućicu i kada je u decembru toplomjer pao na 46° ispod ništice, jedva su mogli više u kući prebivati. Malo iza toga ubiše dva morska psa, te su se sa mašću mogli grijati. Ali nužda i bijeda opet iznovice zakuca na vrata. Meso od morskoga psa bili su pojeli i sada nastade opet glad. Usljed ove velike oskudice opet je H a n t z s c h 5. januara obolio. Hrane je i one naj­ gore sve manje bivalo. H a n t z s c h se je hranio starim kožama, dok su se Eskimi zadovoljili tim, da jedu stara crijeva od morskoga psa. Napokon uhvtiše momci opet dva morska psa. Pun veselja piše H a n t z s c h istoga dana: , Plakao bih i isto­ dobno smijao bih se, ali ne mogu ni jedno ni drugo. Ali hvala milostivom Bogu, koji nas je i ovaj put izbavio. Već je bila skrajnja nužda. Smrt kucala je mnogo ozbiljnije nego prije.4' — Ali ne­ volje nisu još prošle. Već na 3. februara god. 1911. evo gladi iznova. Oni jedu crijeva od morskoga psa, napokon još čitavi džon, pošto su sve to sasjeckali na sitne komade, a Eskimi su još pomješali malo sobove masti. Onda nastade još veća vijavica i zima. Zima se digla na 52° ispod ni­ štice. Dne 9. februara ubio je jedan Eskimo dva morska psa, a drugi jednoga zeca. U to vrijeme pokazivao je termometar u osam sati u jutro 50°, a na večer 45° ispod ništice. Onda je društvo za­ ključilo, da premjeste svoj logor. Još na početku mjeseca marta zabilježio je H a n t z s c h temperaturu 40—42° ispod ništice. Napokon se i H a n t z s c h morao odlučiti, da jede mast od morskoga psa i slično. Kada su na 27. marta dva, a na 7 aprila čak 6 sobova ubili, izbjegli su na neko vrijeme nuždi i digoše se na put. Dne 8. maja dođoše na najsjeverniji kraj evoga puta od prilike 197 km daleko od prijašnjeg logora. Da dalje naprijed idu, nije imalo nikakve svrhe, a i nijesu mogli, jer su ih počele razne bolesti mučiti. Već na 23. aprila bilježi H a n t z s c h .Vruća glava — drhta­ vica.” Na 10. maja spominje, da ga je iznova spo­ pala groznica. Međutim ponestalo im je iznovice hrane. Ubiše jednog vuka, te se hranjahu njego­ vom mašću. Od 16. maja postajahu sve više bolestni. Dne 19. maja imao je H a n t z s c h veliku groznicu. Na 24. maja, pošto su ga njegovi pratioci na svu silu još malo puta naprijed izveli, dolazi mu na pamet ozbiljna misao, da će — umri­ jeti. još je 26. maja zapisao: .V ruća glava, oblozi*. Iza toga je nakon nekoliko dana umro. P o m ije š a n e v ije s ti. Ovih dana obdržavao se u Hanoveru 25. kongres njemačkih sakupljača maraka. Na ovaj kongres izaslala su njemačka i austrijska društva sakupljača maraka svoje dele­ gate. Ovdje je bilo zastupano 147 takovih dru­ štava za 9000 članova. — Kako Amerika nema mnogo svojih umjet­ nika, to ona najviše umjetnine n. pr. slike, kipove, itd. dobavlja iz Evrope. Ovih dana izašla je jedna statistika o uvozu evropskih umjetnina u Ameriku. Prema ovom je vrijednost u Ameriku uvezenih umjetnina god. 1912. iznosila vrijednost od 60,739.776 dolara, daklen od prilike ‘Д milijuna kruna, a to znači tri puta toliko, kao što je bilo u god. 1910. Na pojedine zemlje otpada od te svote: na Francusku 20 •/, milijuna dolara, na Englesku 16 milijuna, a na Njemačku nešto preko podrug milijuna dolara. Na posljednjem mjestu dolazi Italija i Nizozemska. — Iz statistike, koju je objelodanilo francusko ratno ministarstvo proizlazi, da od 249.163 novih rekruta za god. 1911. nije znalo čitati ni pisati 12.118. God. 1876. Iznosio je taj broj još 46.092. — Ovih je dana njemački parobrod ,К гопprinzesin Cecilie* prevalio put preko oceana za 5 dana i 24 minute, te je time za sada najbrži njemački parobrod. — Najviše razvoda brakova imade u Fran­ cuskoj 1 u Americi. Tako se je barem do sada mislilo. Medjutim iz najnovije statistike proizlazi, da prvenstvo u tome imade Švajcarska. Ovdje otpada na 100.000 stanovnika 43 razvoda brakova. Na isti broj stanovnika otpada u Americi 42, Fran­ cuskoj 32 i Saskoj 32 onda u Prajskoj 23 i En­ gleskoj 17 i Bavarskoj 10 a u Austriji 8 bračnih razvoda. — Ovih dana izvedena je ogromna telefon­ ska veza u daljini od 5400 kim. izmedju N e w Y o rk a i S a n F r a n c ls k a . Novo otvoreni obućarski modni salon ШШНМ11Т L3UB0VIĆ ne mađarskom kr. tehnološko-«»brt»lčk6m muzeju u Budimpešti Ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne škole faiioiKuncou. Sarajevo. г°^ preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. S p ecija lista - - za e n g lesk o -a m erik a n sk u fa z o n u . - - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. �„Novi Vakat” Strana 6. Narodno gospodarstvo. N ova hrvatska banka. U Brčkom se ovih dana obavila konstituirajuća glavna skupština novo­ osnovane hrvatske banke, pod imenom „Hrvatska posavska banka d. d. u Brčkom”. Cjelokupni obrok prve uplate za glavnicu od 100.000 kruna podijeljen na 2000 dionica potpuno je uplaćen. Zabrana Izvoza voća radi kolere. Iz krajeva, koji su zaraženi kolerom u tuzlanskom okružju, zabranjeno je svako voće prodavati i že­ ljeznicom izvoziti. Kako je u nekim krajevima oso­ bito šljiva dobro ponijela, te se sada ništa izvoziti ne smije, pretrpjeti će narod veliku štetu. Kroz Brčko je dozvoljen izvoz šljiva u prtvama i to iz nezaraženih krajeva, te se ovih dana nešto šljiva izvezlo. Zdravstvo. D u h a n s k i d im . Nedavno je u Beču na jednom liječničkom kongresu izvjestio profeser Frankl-Hochwart o eksperimentima sa duhanskim dimom. U jednoj zatvorenoj sobi, gđe je bilo više ljudi izgorio je profesor u dvadeset minuta jednu malu paklu hercegovačkog duhana. Onda je pre­ gledavao ljude i opazio pogubno djelovanje duhan­ skog dima na kolanje krvi. Kod nekih ljudi je bila jače kucalo, a kod nekih slabije, mnogi su bili potišteni. Profesor preporučuje onima, na koje duhanski otrov nikotin osjetljivo djeluje, da nikako ne puše, a u kafanama treba da je za njih po­ sebna soba u kojoj se ne smije pušiti. Kako se prenosi tnberkoloza haljinama. Francuski učenjak profesor Maurice 'Letulle ovih je dana učinio vrlo važna otkrića, kako se može ha­ ljinama prenositi tuberkoloza. Dosada je medicinska znanost mislila, da su zameci tuberkoloze neškod­ ljivi onda, kada su isušeni. Međutim istraživanja spomenutog učenjaka pokazaše baš protivno. Uče­ njak je iščistio one haljine na kojima je bila plju­ vačka tuberkoioznih bolesnika, istresao prašinu na željezni ormarić na kojem je postavio morske prasce. Isti eksperimenat učinio je sa rupcim a i rubljem, u kojem su bili isušeni zameci tuberko­ loze. Rezultat ovog pokusa bio je taj, da je od 50 morskih prasaca, koje je upotrebio, njih 46 dobilo tešku prsnu tuberkolozu baš od оуе prašine za koju se mislilo da nije škodljiva. Ova Činjenica tumači nam tu već do sada poznatu pojavu, da pralje tako često obole od tuberkuloze. Vjersko obrezavanje sa zdravstvenog gledišta. Već su liječnici odavno tvrdili, da obre­ zavanje sprečava mnogo širenje spoljnih bolesti i to sifilisa. Hutchinson tvrdi, da sifilis mnogo manje dolazi kod jevreja i muslimana, nego kod kršćana i pita ne bi li bilo korisno, da se obreza­ vanje uvede i kod kršćana. Dr. Pavlov u Moskvi iznio je neke vrlo zanimive podatke. Kroz 20 god. svoje liječničke prakse pregledao je 4075 kršćana i 412 jevreja i muslimana, te je došao do rezultata da kod krščana imade mnogo više spoljnih bolesti negp kod muslimana i jevreja. Od spomenutog broja kod krščana bilo je 15-680/0, a kod obrezanih samo 509°/о sifilističnih. Sa Balkana. još uvijek se edrensko pitanje nalazi u istom stadiju. Od onoga časa, kako je po Turcima ponovno zauzet grad, govori se o tom pi­ tanju i sudi sa raznih stanovišta. Jedni misle, da edrensko pitanje nije pitanje, koje se tiče Bugarske, nego da je ono iza bukureškog mira postalo čisto stvar Evrope; Bugarska je po želji njenoj sklopila mir i pristupila demobilizovanju svojih četa, te da Evropa mora sada gledati, kako će Tursku prisi­ liti na rešpektovanje londonskog ugovora. Drugo je mišljenje, da je Turska bila izgubila Edrenu više radi pritiska Evrope, nego pred silom Bugara. Osim toga na londonskoj konferenciji je postav­ ljeno narodnosno načelo: Balkan balkanskim narodimal, prema kojem se podjela teritorija morala po mogućnosti sa etnografskog gledišta provesti. Ako se s toga stanovišta ovo pitanje prosuđuje, onda Edrena treba da ostane u rukama Turaka, jer je to čisto turski grad, a k tomu još stara prijestolnica i zaklonište mnogih islamskih svetinja. Radi toga je najpravije, da grad ostane u rukama Turaka i da se ovo pitanje prepusti Turskoj i Bugarskoj, da ga one same među sobom riješe i nagode se. Međutim Turci drže grad u svojim rukama I ne mare puno- za ova izlaganja. Turska je izvršila jedan čin i pred taj svršeni čin postavila neprija­ telja. Da prisili neprijatelja da prizna taj izvršeni čin, ona poduzima daljne korake i već se javlja, da su turske redovne čete, pješačtvo i konjaništvo, zaposjele Dedeagač i Gumuldjene tako, da je cijelo obalno područje na Egejskom moru palo u njihove ruke. Ovo će prisiliti Bugarsku, da stupi u direk­ tne pregovore sa Turskom, jer će napokon uviđeti, da se nema šta uzdati u Evropu i pomoć Rusije, da bi joj ona svojim predlogom za financijsko bojkotovanje Turaka situaciju poboljšala. Brzojavi. Bad Is c h l, 27. augusta. — Car je prije podne primio ruskog poslanika Giera, koji je poziv ruskoga cara za otkriće spomenika bitke naroda u Lajpzigu i posvećenje tamošnje ruske kapele podnio u audienciji. Car je saopćio Gieru da će ga na toj sveča­ nosti zastupati prijestolonasljednik Franjo Ferdi­ nand, te je car osobno poslaniku predao veliki krst Stefanova reda. Petrograd, 27. augusta. — „Rieč* javlja: da je Francuska rusku vladu obavijestila, da je ona spremna, koliko može, dok' se ne ispune sve tačke londonskog ugovora, zapriječiti Turskoj, da zaključi zajam u Francuskoj. Lavov, 27. augusta. — Sinoć je zastavljen na pruzi Davidov—Sidmv 1 napadnut osobni vlak od nepoznatih lopova, koji su porazbijali prozore na poštr.'--' n kolima, u kojima je bilo puno vrijed­ nih stvari. Putnici i željezničko osoblje raščerall su lopove, te su im tako zapriječili pljačkanje. Priposlano.*) U 185. broju „Hrvat. Dnevnika” o. g. našao se neki anonimni dopisnik, koji se je drznuo u javnosti pisati onako, kako ne odgovara istini. Kad se je pokrenula ideja za sakupljanje do­ prinosa za „hilali ahmer” organizirao se je odbor od 22 lica. Sav taj odbor zamolio je veleučenog gospodina H. Jusuf Zija ef. Jahića muftiju, da se primi predsjedništva ovog odbora, što je on i učinio pod uvjetom, da će odbornici novac sakupljati te kad iskupe njemu ga donijeti; a po odborskom zaključku i uputi da on sa novcem raspolaže — kako je to bilo. Kad je novac bio sakupljen i predat je H. Mufti ef., ali pošto nisu bile prilike takove, da se novac može poslati „hilali ahmer*-u odbor ja zaključio novac deponirati kod ispostave zemaljske banke, gdje se i danas u pohrani nalazi; te ne odgo­ vara istini, da se novac nalazi u rukamn H. Mufti ef., kao ni to, da H. Mufti ef. kani novcem u koju drugu svrhu okrenuti. On je vazda na tom stano­ vištu da novac treba poslati „hilali ahm er'-u ili ga povratiti onima koji su ga i dali, a koje stoji odboru i sad i vazda na slobodnom raspolaganju. Što se tiče pasusa glede broja sohti, takogjer ne odgovara istini te neka se dopisnik raspita kod kot. vak. povjerenstva, pa će se uvjeriti, da je obašao istinu. Što se pako tiče oni koji su svoj milodar povukli, to im se nije moglo zapriječiti, te stoji ostalim prosto ako to hoće da učine. Uostalom preporučujemo anonimnom dopis­ niku, da se u interesu postojeće islam, sloge ne bavi više ovakim stvarima; a odbor ne treba sa­ vjeta toga anonimusa te će svoju dužnost znati nčiniti. U B i h a ć u , 18./8. 1913. Alajbegović, Muhamedbeg Ibrahimpašić, Muhamedbeg Biščevlć, Hrustenbeg Biščević, Omerbeg Biščević, Derviš eff. Mulić. *) Za formu I sadržaj ovoga dopisa uredntitvo ne odgovara. _____________________________________ B roj. 16. Čovjek ne živi od toga, što jede, nego od onog što probavlja. Stara je to istina. Ali je svakako istinito, da više ljudi umire od preobilnog jela, nego od gladovanja. Što nemožemo probaviti, obterećuje naš želudac, naša crijeva a ovo je obterećenje uzrok mnogim pat­ njama i bolima želuca i crijeva; ako krv živo ne kola srce često trpi, nastat će mučnost, nadimanje, riganje, žgaravica, podražuje na bljuvanje, živci oslabe a često se čutimo grozničavi i t. d. Tom zlu lahko ćemo izbjeći, ako rabimo Fellerove tjerajuće Rhabarber „Elsa pilule". Djeluju tako da pobudjuju tek, pospje­ šuju probavu, utišaju grčeve, uredjuju stolicu, time čiste krv, zaštićuju osjetlivo probavilo pro­ tiv svake boli. Rabili smo je protiv žačepljenosti i tromosti crijeva, kao i protiv neugodnog odebljivanja, te smo se osvje­ dočili, da nikada škodljivo ne djeluju. 6 kutija za 4 K ili 12 kutija za 7 K 60 fil. šalje franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica Elsa trg br. 310. (Zagorje, Hr­ vatska). Preporučamo po vla­ stitom iskustvu takodjer „Elsjj fluid" kao prokušano kućno sred­ stvo protiv reumatičkih boli i uloga, protiv glavoboli od neuralgije, protiv boli u licu i tijelu, promuklosti, vratobolji, boli u prsima, protiv inih poslijedica propuha i prehlade, da tako po­ stignemo zdrav san, snažne mi­ šice, jake živce, te uopće čvrsto zdravlje, 12 malih ili б dvostru­ kih ili 2 Specijalne boce franko 5 kruna, 36 malih ili 18 dvo­ strukih ili 6 Specijalnih boca franko 12 K 40 fil. Mi se ču­ vamo patvorina te naručujemo prave preparate samo od lje­ karnika E. V. Fellera u Stubići Elsa trg broj 310. (Zagorje, Hrvatska). �Broj 17. a r = Nislinanski кгаПи buka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju SI kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju * najkulantnije. 1 =U Privilegouana zemaljska banka z a B o sn u i H e rc e g o v in u . Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. R e d o v n e rez e r v e i fond za sigu rn ost z a lo ž n ic e K. 5,400.000 C E N T R A L A FILIJALE: U SARAJEVU. U Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISP05THVE: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Šamcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. ZASTUPSTVA: u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. U ir n ite b iiim fi r lin l ,.*3« daje hipotekame i komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 '/,% založnice i 5 % komunalne obligadje I I J D lC n O r n i U u JE I b U J b . Ove su založnice i komunalne obligadje u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. B a h Ivа п а a „■■i, kupuje, prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzim a kupone vučene srećke. — d i i b Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. - Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prim a novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. - Prim a vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao BSafe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. f ld iA lA A i. m- a a I . i i . Kod banke ustrojeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. D IHDVIID UI JEIEIIJ . 110ЈБ1БПЈЕ Zu "ODU. Glavni predmeti izvoza su suhe šljive i žito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „ASSECURAZIONI GENERALI", prima sve vrsti osiguranja. s \ Kod banke opstoji i Glavno zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu prvoga austr- općega društva za osigurazjz, koje prima osiguranja svake vrsti, kao П. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv х' jprovalne kragje i vodovodnih šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije._______________ — �.Novi Vakat* Broj , 7 S T O L A R S K A Reicha i Lebhepza u Novom Sadu. Н вK lrnaoi, tihIi iiljBzilEhiitinUi. ................... R A D I O N I C A Sobović i Bušić, Sarajeva jjj Ć E M I L O Ć I I L I C I ti . Najveće stovarlšte različitih modernih kola 1 sa on lca od najjednostovnlje do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —llustrovanl cljenovnlcl besplatno 1 franko. — Stara s e kola opravljaju naj brižljivi Je 111 s e na želju trampe. “ ĆEMJILUŠ# ULICI t i . P re p o ru č u ju »e »I. o p t l n . t v u ■+ жг% I z ra d b u po k u ćfv n , к н п сеInrtJcRoš n a m je š ta ju . Hotelu, š ta m p a r ija , d u ć a n a I i v e u tu » (ru k u .p a d a j u ć e r a d n j e po n ajn o v ije m » l.t e m u . Prva ap eclaln a radnja n orlentalaKoJ ( . i B turka) Izradbi, ua najum jerenija cijen e. Na. ručbe 1ж vana obavljaju a e brao 1 kulantno. и Cljenlke I nacrte š a lje m o beap latn o. „ Knjižara i papiri t nica t: IEOH FINGI B a r a le v o Hrvatska Centralna Banka hvjilMpiila V .II <s> sa Bosnu i Hercegovinu. <s> Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. РИ П Е ::: = ooo И И *1 Novo I Valno za шајке ............. n m = S A R A JEV O . = = = = = ILU TITI PILIĆ I. IL . П 1 1 » 1 IIIP III. PODRUŽNICE U MOSTARU 1 TUZLI. = = htmilntlln ilinla tJNJNI. - Fricuii Dr. Salom: Ajta I Ijatiaja HV MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. c ijen a K 2Љ0 siatnice ОЛвМkartel v M m i saruine karta и М DUJU I. - l'kipil Hita ihi Ц ЛМ I. Preuzim a uioge n?. loSne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice: — Daje zajmove na tekući račun. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Pozor 1 “ Izdaje kreditna pisma. " dobivala se le­ dino м лшт Miti SARAJEVO luajilliji SIPED E P D S IT u njinilu polliifl ol 11 ■jiiično. CSMALUtA SR 82. Najbolji i najjeftiniji krov iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani Oglašujte U Novom Vaktu zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r iš te građe- vnog materijala - Umisli t a n d .d . u S a r a j e v u . D D ; hvatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. □ □ Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . Dobivaju se u dućanima u 30 raznih vrsti. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4021e0b1c44ea9c6f667eb7c439b8809.pdf e914f75ee265447e588866dd0a3a31a9 PDF Text Text Izlozi dio puto nedjeljno l to srijedom i subotom. Pretplatne cijene: Uredništvo i uproia: Cemi: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Tilifon broj - Huhopisi se ne vraćaju. Hefranhirana pisma ne pri- ши^ И' ' ’ L lS t : : xa Politiku i narodno gospodarstvo. GlasMo muslimanske ujedinjene organizacije BrQj 18! P o š to j e Sarajevo, 30. augusta 1913. U ,U j S V j* . o vo za d n ji list ovoga ra­ m azana, te bajram nastaje na 3. septem­ bra o. g ., to uzim am o o vu priliku, da na­ šim m uslim anskim čitateljima bajram ske blagdane. čestitamo S R E T N I B A JR A M S K J P R A Z N IC I! Na razvalinama svoje ambicije. Jedna frka političkih hermafrodita ne može da se zadovolji sa sudbinom, koju joj je vječna Providnost namijenila. Vječna Pravda ih po njihovoj zasluzi osudila, da ih svijet prezire, da ih se kloni kao gube, a oni hoće silom da se nametnu svijetu i da igraju nekakvu ulogu. Koliko puta nije narod izrekao svoj strogi sud nad njima i pokazao im, da oni ne mogu i ne smiju reflektovati na njegovo povjerenje, da se sa lukavošću, egoizmom, beskrajnom ambi­ cijom i ropskom servilnošću ne stiču prava na vodstvo u narodu, da nije dosta priči­ njati se poštenim, nego da treba i biti pošten, ako se hoće da uživa povjerenje naroda. Glas naroda rekao je svakom da­ nom prilikom, da su oni za svaku akciju PODLISTAK. Golubovi. (Od Th. Кбгпег-а). Kiša lijevaše i grozna oluja urlikaše dolinom; magleni pramovi dizahu se nad gorjem i izgledaše, da približavajući se vjetar već sada hoće, da nad jesenskim predjelom razastre svoja prava. U tihoj sobi dvorca tada sjeđahu barunica i njena kći Liddy, zabavljeni rastegljivanjem gajtana na upravo gotovom vezivu jednog elegantnoga naslonjača, koji su morali oni još danas zgotoviti. Veselo i okretno radila je mati i pri tom se veseljaše lijepom radu kao i veselju njezina sina Alfreda, kako će mu ona sjutra kada dođe pokazati pred njegovim stolom, odavno već željeni krasno urešeni naslonjač. Ali Liddy ne dijeljaše s njom veselja, i svaki pogled, koji bi mati na blijedo djevojče bacila, bacaše duboku sjenu na sunčanu vedrinu preveselog materinjeg srca. Liddy i Alfred bijahu blizanci; oni bijahu prvi i jedini zalozi one vjerne ljubavi, koja njihove ro­ ditelje vezaše, i neopisiva simpatija sjedinila je oboje djece već od njihova poroda u žalosti i ra­ dosti, u bolesnim i zdravim časovima, simpatija, koja, dok su roditelje napunjali tihim veseljem, u u narodu mrtvi, da se moraju kidati sa površine, na koju ih je koruptivni upravni sistem na štetu islamskog elementa nekada podigao. Čim se je i ono minimalno pravo izvojevalo, da narod sam ima upliva i utje­ caja u upravljanju sa onim poslovima, koji se tiču njegovih interesa, pale su odmah i ove namet-vođe u blato, iz kojega se nijesu više mogli iskoprcati. Oni su doživili jedan strašni slom i našli su se u razvalinama svojih nekadanjih sanja i ambicija. Da, ali se ovi nezasitnici nijesu htjeli da pomire sa ovom zasluženom kaznom; njima nije dosta, što su toliko godina pod vladinim hladom sjedili i njenom milošću zauzimali veoma unosne položaje, koje su izrabljivali u svoje lične svrhe, a na štetu svih ovdašnjih muslimana. Držeći da je na­ rod slijep, te da se dade lako zavesti, po­ kušavali su svakom prilikom, da mu se opet nametnu, izdavajući mu se za njegove dobroželitelje i iskrene rodoljube. Ali naš narod nije bio slijep i nije se za njihovim lažima dao zavesti. Narod je njih dobro upoznao i razumio, da je toj fukari samo do mandata i do časti stalo, te im je uvijek svoj glas i svoje povjerenje uskratio. Svaki put je s njima o ledinu trehnuo. Tako su oni išli iz jednoga poraza u drugi, a da se isti čas u njima buđaše nemirne brige. Jer onaj nepojmljivi sklad, koji oboje činjaše jednim bićem i svaki upliv od jednoga prelazaše na drugoga tako, te se činjaše, da je Liddy tek jedna uda­ rena iskra od Alfredovog života, sve to ne bu­ đaše bezrazložno nemirne misli, da bi jedanput mogao jedan udarac oboje pogoditi i gubitak jednoga djeteta, da bi roditeljima ugrabio i drugo. U veseloj mladenačkoj snazi bijahu oni me­ đutim svoju 18. godinu dosegli. Njihove igre kao i nauka bijahu zajedničke sve dok je to razlika budućeg zvanja dopuštala i nastadoše za dražesnu sestru teški dani, kada muževni duh njena brata, razvijajući se u slobodnoj srčanosti, njega sveđ češće i češće od nje sad na polja i u šume, sad opet slobodnim vježbama i opasnim poduzećima tjeraše. Ali najteže je pogodi, kada se napokon u prošloj godini o njegovu putu na sveučilište govorilo, malo po malo svaka se priprava za to činjaše i sama morade na maloj opremi raditi, samoj sebi govoreći, da ne može i ne smije dru­ gačije biti. 0 , koliko je suza natopilo fine rupce i lijepo šivene vrpce, koje ona sa nježnom marljivošću za svoga Alfreda gotovljaše, i on ih sada mora da­ leko, daleko od nje nositi! i dođe dan rastanka. Inače divlji mladić postade mek; veselje nad blistajućom se budućnosti slobodnoga đačkoga života ;: Za Sarajevo K II,- l - 3.50 Sa dostavom u huću R 16.- B.- f. Za pokrajinu K 1б.- 8,Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, bod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. nijesu nikada htjeli da pokore svojoj tužnoj, ali i pravednoj sudbini. 1 danas se evo opet javljaju. Ovih dana sastaće se kurija, da izabere trojicu kandidata za mjesto reis-ul-uleme, te je ova frka mufsida poduzela sve mjere i razvila najbezobzimiju agitaciju, da u kuriji protura svoga kandidata. Mi smo u jednom od prošlih brojeva našega lista pisali o rijasetskom pitanju i obilježili svoje stanovište u tom pogledu. Mi smo rekli da se rijasetsko pitanje ne smije povlačiti u vrtlog stranačko-političkih razmirica, jer će u tom slučaju naše opće potrebe trpiti štetu. Naš vjersko-prosvjetni život zapeo je sasvim, nema onoga, ko bi mu dao poleta i snage da se raz­ vija u duhu vremena, nema onoga, koji bi svoj položaj shvaćao kako treba, te bi, visoko stojeći iznad političkih stranaka i njihovih težnja, uložio svoj trud i znanje, da omogući i pospješi razvoj intelektualnih i moralnih sposobnosti kod muslimana. Nema, a zašto? — Zato, što su pri rješa­ vanju ovoga pitanja vršili upliv stranačkopolitički obziri i što je sama reiska služba postala političkom službom. Politika i na­ tražnjaštvo postavilo je prvoga reisa, i htjelo ga se je izrabljivati u lične svrhe. bješe jako umanjeno pri pomisli, da ostavlja ljubljene roditelje i vjernu sestru, koju nada sve voli. i kada dođe do rastanka, kada još samo jedna noć bijaše među priviknutim životom na očinskom domu i među jednim posve nepoznatim i tuđim svijetom, njegovo se srce jako potišti i on pozove sestru, da ga prati u njenu sobu. Ona pode s njim, ali zapanjeno uzmaknu; na stolu, na komu je ona često s bratom jela, stajaše jedna velika urešena krletka, a u njoj dva prekrasna crveno-siva divlja goluba sa crnim kolutima oko vrata, koji počeše milo gukati, kada ih Alfred, otvorivši krletku, najprije muškoga zovući ga ime­ nom Alfred, pusti po prstima, da skakuće I tako ga svojoj sestri preda, a onda perušavu Liddy izvabi i nju postavi smijući se na leđa većemu. Mile životinjice udarahu prijazno krilima i stavljahu, kako Alfred pokazivaše, hranu među prste i gu­ bice djevojkine. Alfred ih je i ako sa velikom opasnošću prije nekoliko vremena uhvatio na jednom svom četovanju u brdu i njegov slatki posao za osamljenih časova bijaše njih pripitomiti, poučiti i na zadovoljstvo sestre sa neiskazanim naporom svake vrsti male umjetnosti naučiti. Sada Alfred predade sestri golubove kao dar i on bi morao kao golub za nju živjeti, kada pravi, daleko bude. jecajući padne mu Liddy oko vrata i samo beskonačna bol, koja njeno srce u �Strana 2. Prvi reis bio je kreatura nekolicine sebičnih nazadnjaka, koji islamske interese prosu­ đuju sa stanovišta ličnih interesa i koji bi htjeli svaku slobodu mišljenja u zametku ugušiti. Pokojni reis je dobro shvatio svoj položaj sa te strane, te je u tom pravcu i postupao. Odgađao je imenovanje muftija, ne bi li se javno raspoloženje možda ipak za njegove kandidate izjavilo. Zabacivao je sva važna pitanja, koja su od općeg islam­ skog interesa radi toga, što je inicijativa polazila sa druge strane, jer je sam bio odviše indolentan i duhom tromav, a da bi inicijativa mogla od njega poći. Tako je merhum bio osuđen na nerad, čega se je do zadnjeg svog nefesa držao. Taj nerad odobravala je ona frka mufsida i u zvijezde ga kovala, dok i njega i njih nije zadesio zasluženi udarac, koji im je njihove nade raspršio. Poznato je kako je iza Šarčeva pada agitirano pred izbor kurije i iza iz­ bora u Sarajevu i u provinciji. I dozvolje­ nim i nedozvoljenim sredstvima kušalo se je javni pritisak učiniti i na kuriju i na vladu, da se izabere njihov kandidat. I sada, pošto je anuliran izbor kurije, javlja se ona frka munafika, da i opet za­ muti cijelu stvar, ne obzirući se pri tom koliko radi toga trpe naši islamski interesi. Oni znaju, da reis, kojeg postavlja jedna politička stranka, nije reis-ul-ulema, nego jedna igračka u rukama one stranke, koja mu je to mjesto pribavila, te oni upravo stoga i rade tako. Oni su izabrali jednog kandidata, kojeg označavaju kao jedino kvalifikovanim i vrijednim toga visokog po­ ložaja, premda se nema baš ništa istak­ nuti u pohvalu toga kandidata. Je li bes­ krajna pohlepa za novcem i za čašću .Novi Vakat* Broj 18. hoće, da s njegova porodičnog zvučnog imena dosta, da se steče to pravo; je li skajmače politički kapital. Fadilbegu Fadilpašiću i kalkulirano natražnjaštvo i servilnost svoj­ po njegovoj naobrazbi i po njegovom društvenom stvo, koje podjeljuje tu kvalifikaciju? Ali položaju i po njegovim godinama još je rano, da apstrahirajući sve ovo, nije li sama ta okol­ se bavi ovako ozbiljnim pitanjima, što će nam i nost, da ga postavlja jedna grupa osoba, sam Fadil beg priznati. A da je ovo ovako, priznaće koje ni po čemu nijesu pozvane da se mi­ nam i Hrasnica i Spaho i Šahinagić, jer i u najješaju u naš javni život, dovoljna, da mu neznatnijem svom privatnom poslu ne bi im ni u snu naum palo, da se savjetuju sa Fadilbegom, ali, se odreče svako pravo na to mjesto? jer drže, da bi im Fadilpašića pošteno i zvučno ime moglo poslužiti u njihove političke špekulacije povukli su nedužnog mladića u svoj politički vr­ Prilike, pod kojima je odstupio bivši reisul- tlog. Samo iz ove nečiste političke špekulacije uulema Šarac i u kojima je sazvana ponovna ho- priličili su sastanak u njegovoj kući i na svom džinska kurija, dovoljan su i opravdan razlog, da pamfletu na prvom mjestu stavili njegovo ime. To se naša i najšira javnost zainteresirala za ovo pi­ je podlo i bezdušno, jer smo mi uvjereni, da ni tanje: k o će nam biti reisul-ulema - - najviši vjer­ Fadilbeg, a ni većina potpisanih na pamfletu ne ski starješina? Mi smo u jednom od prošlih bro­ može odobriti, da se ljudi, koji reprezentiraju is­ jeva našega lista naglasili, da budući reisul-ulema lamski narod, nazivaju „individuima", „munaficima" mora biti čovjek, koji je uz potrebite kvalifikacije „zakulisnim šičardžijama", „spletkarim a", „čemer­ ujedno izvan svakog našeg političkog i stranačkog nim prestavnicima" i t. d. i t. d. Sami ovi izrazi vrtloga, koji ne pripada ni jednoj političkoj stranci. jasno dokazuju, da sazivačima toga sastanka nije Jer takav čovjek, koji je izvan svih stranaka, može bila pred očima opća islamska stvar, nego njihovi u svom poslu biti posve objektivan prama svakoj sitni i nečisti politički ciljevi. Uvjereni, da će naša javnost lahko prozreti stranci i pojedincu: samo takav čovjek može s potpunim povjerenjem svoga islamskog naroda njihovu nečistu namjeru, njihov pamflet smatramo svoju zadaću svjesno i objektivno vršiti i za opći dnevnom mušicom, koja je prije krepala nego se rodila. islamski hajir raditi. To je naše stanovište i uvjereni smo, da nema nijednog poštenog muslimana, koji se ne će s ovim stanovištem složiti. Nu na žalost među nama još Primamo iz Mostara: Poznato je, da mi Her­ uvijek imade ljudi, kojima su lični interesi, strančarstvo i politička zasukanost vrhu svega i koji bi cegovci ulažemo veliki kapital u duhan i vinograde, i najsvetiju stvar omeli i nogama pogazili samo jer su to naši glavni proizvodi. Mnogima je ovo i da udovolje svojim strančarskim ambicijama i po­ jedini prihod, sa kojim živi i uzdržava svoju fami­ hotama. Jer i šta je drugo nego strančarstvo i poli­ liju. Premda je grožđe ove godine bilo vrlo dobro tička zasukanost, kada ljudi, koji su najmanje za ponijelo, to opet neće biti ni iz daleka onoga pri­ to pozvani, drže sastanke, ne za to, da se o ovoj hoda, kako se je u početku mislilo, a uzrok su stvari ozbiljno porazgovore, nego da druge obruže tomu ovogodišnje neprestane kiše i studen, koje i za sebe izbiju politički kapital; i da time doku­ nijesu dale grožđu da dozrije. Na mnogim mje­ mentiraju strančarstvo skrajne vrste. Dr. Halid beg stima je grožđe i sagnjilo. Hrasnica, odvjetnik i bivši narodni zastupnik, Dr. “ Kada se uzme u obzir da je kroz nekoliko Mehmed ef. Spaho, tajnik trgovačke obrtničke ko­ ovih zadnjih godina bila ljetina sasvim slaba, to more i Avdaga Šahinagić, član svih mogućih depu­ će vinogradari pretrpjeti ogromne štete. Naši vino­ tacija, kriju se za leđa jednog nedužnog mladića gradari moraju se sa strahom pitati što će od njih inače u našem javnom životu posve nepoznatog i biti, jer ne samo ovi prirodni udarci, kojima se ovim jdanima tištaše, ne dade joj da iskaže onu svu radost, koju nad tim darom duboko osjećaše. Alfred uzme kofez i objesi ga na lozom obraslom prozoru m alt sobice. Drugi dan otputova on. Svi u kući bolno osjećahu rijegilvu' udaljenost, kod Liddy činjaše se, kao aa joj je dusa“ 4i r t 53T T ! 5lćPT!RrT!T 6l flfl flJB ottlifflč; d ^ W 'fiH a (a io a 4dif9f ? p m b i <>j^ii tifŠRjđ <Ш ДОДОМв, B lW iMb'rba? 'bp&flčiio s(?hoi$ među svojima, koji uzalud sve moguće pokušavahu, da ju raz­ vesele i uzalud se tako od dana do dana, od mjeseca do mjeseca nadahu, e će je ipak vrijeme priviknuti. Tako se približavaše jesen i s njim dan. Alfred mišljaše svojima preko praznika pohitati. Svi se u kući tomu veseljahu; samo, što je ne­ pojmljivo! upravo Ono biće, na koje bi ovaj događaj trebaO da učirti najugodniji utisak, samo Liddy ne mogaše, da sb otrese kojekakvih nemirnih misli i briga. Njoj ne bijaše više moguće, da dade mjesta veselju u svom potištenom srcu; šta više, činjaše se, da ona ne može vjerovati u povratak ili ti sastanak onoga, za kojim bolno uzdisaše. Upravo sada nastupahu kišni dani; izgledaše, kao da su se oblaci otvorili, potoci u gorama nabujaše, rječine valjahu drvlje i kamenje i Liddy se bojaše za brata, koji bijaše na putu kući. Njegovo posljednje pismo javilo je za stalno njegov dolazak sjutra na veče, ali kiša kao da ne htijaše prestati. Liodyn strah rastaše svakim satom i sve umirujuće roditeljske riječi uzalud mimoilažahu njen smeteni duh. Sjutra napokon prestade Pitanje reisul-uleme. Vinogradari u Hercegovini. kiša. T o bijaše dan, kad Alfred imađaše doći. Sve u kući bijaše veoma veselo, samo Liddy bijaše danas, kada se tako blizu činjaše ispunjenje svih njenih želja, žalosnija i turobnija nego inače. Bli­ jeda i nemoćna koracaše ona tiho tamo, amo po sobi. Beskonačni strah pritiskaše njezinu dušu, o TudiiL јс piihvatiše bolni grčevi, te se morade u : postolju] odnijeti i liječnika zovnuti, koji ne nađe I njezino stahje nesumnjivim. Puna brige sjedaše mati kraj nje i gledaše, da se zlo sve više pove­ ćava, kako se noć približavaše i Alfreda, koji je poslije podne morao svaki čas prispjeti, još ne bijaše. Sve nemirniji postajahu roditelji i ostali ukućani; vijesti o nabujanju voda postajahu strašivijima, kako se sumrak približavaše, a Alfreda još uvijek ne bijaše. U to dođe šumar i javi, da je rijeka daleko ravnicom sve nasipe i mostove po­ rušila i da je sve pod vodom; danas mladi gospo­ din, da ne bi mogao više doći; bilo bi vratolomno i sa životnom opasnošću, a kad on nije već ovdje, biće, da je u kojem obližnjem gradiću, kroz koji ga put vodaše, odsjeo. „О! o!“ vrisnu Liddy u času i pade sa gr­ čevitom žestinom natrag na jastuke. — „On je u vodi! on je utopljen! u pomoć! u pomoć!" Šta se nježnoj sestrinskoj duši bijaše u duhu pričinilo, uistinu bijaše se i zbilo. Alfred, već jučer zlim vremenom i pokvarenim putem zapriječen, bijaše dalje udaljen od cilja svoga puta, nego li mišljaše. Jutros se modro nebo tako milo svojom vedrinom smijaše, da se on nadaše, da će lako izgubljeno nadoknaditi i prije večeri prispjeti svo­ jima. Već iz daleka viđaše on gorje, u čijem okrilju očinski dom ležaše. Ali, ovdje imađaše on preko jednog mosta preći, prije nego li se dovine prvoga brežuljka. Most bijaše razoren i trebaše čitav sat obilaziti, da se dođe do glavne ceste. Do skrajnosti nestrpljiv podnosaše on ovo odgađanje, on poznavaše srce svoje sestre, njezin strah za nj, ako danas ne dođe. Napokon vozaše on opet ce­ stom, ali jesenje sunce naginjaše se, da zađe i iz brda dizahu se oblakovi magle, da umorne prije primi u svoje naručje. Sada on bijaše među prvim humcem, dobro poznata brdna struja šumljaše mu u turobnim, jakim valovima. Mrak pade i sa nje­ govim opraštajućim se svijetlom dođe na mjesto, gdje je ova šumska rijeka u veliku rječinu narasla i zadnji most preko iste vodaše. I ovaj bijaše po­ rušen od silnoga povodnja i divljački bješnjaše ri­ jeka, odjekujući dolinom. Ali noć bijaše blizu, njega očekivaju, Liddy se boji, ona je možda već od straha bolesna — on mora naprijed! Kočijaš oklijevaše voziti kroz bjesneću vodu. „Ali čemu sam ja naučio plivati?« viknu Alfred, pa bacivši šešir i kabanicu, skoči u ključajuću rječinu. Nekoliko časova boraše se on hrabro sa valovima; ali sada mu podleže snaga, on osjećaše, da se umara i tone i bijaše mu, kao da nešto vruće i meko leži na njegovim prsima, davi ga i umiljavajući se priljubljava se uza nj. Iščeza­ vahu njegove misli. Kad on otvori oči, ne nalazaše se više u mokroj i žestokoj postelji valova; on gledaše oko sebe i poznade sobu svećenika u jednom obližnjem seocu, koje pripadaše njegovu ocu. Ovdje doznade, da mu je sluga, poznavajući ludu srčanost njegova Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 18. „Novi V akar niko odhrvati ne može, nego i još mnoge druge nevolje taru vinogradare muslimane. Bez obzira bila dobra ili loša godina, ove se nevolje pojav­ ljuju iz godine u godinu, a da muslimani vinogra­ dari niti ne pokušavaju, da im se koliko toliko odupru i da svoje jadno stanje po mogućnosti po­ boljšaju. Svake godine ponavlja se jedan ie isti proces: s jedne strane nameću radnici vinograda­ rima nadnice po miloj volji, a s druge strane pro­ ducenti vina, najvišim dijelom srpske gazde odre­ đuju po svom ćeifu cijenu grožđu. Vlasnik vino­ grada ne pita se, hoće li se njemu ovako isplatiti obrađivanje vinograda i da li će imati korist otuda što ulaže svoj trud i novac u vinograde. Strana 3. nici zamamiti i potruditi, da ako već neće, da napuste i prodadu vinograda, iste iz godine u go­ dinu na tuđi račun obrađuju, a da svakolika do­ bit ide u džep gazda. Oduprijeti se ovom očitom gulenju nisu kader naši vinogradari, nego još i sami otešćavaju svoj položaj na mnogo načina. U krivoj misli, da je nekakav dobit za se izvukao, mnogi naš vinogradar neće kazati pravu cijenu, po koju je prodao svoje grožđe trgovcu, nego smrsi štogod ili kaže manje, zato što mu je trgovac dao neznatnu sumu novaca po vrh ugovorene cijene, pod uvjetom da pred svijetom tuče cijenu. I iz drugih nekih svakako tričavih motiva uvriježila se ova maliana kod naših posjednika i na taj način konJedna dakle velika nevolja, koja tare vinogra­ kurišu oni sami sebe, a sve ih skupa do kože ogudare muslimane jest, odmjeravanje cijena grožđu. liše proizvađaći vina. Često se također događa, da Kako sami muslimani nisu težaci, to oni nisu pro- naši vinogradari daju svoje grožđe na veresiju pro­ izvađaći vina i rakije. Vrlo mali broj muslimana ducentima uz vrlo malu dobit, ili sasvim bez nje ima danas vlastito suđe, gđe bi mogao sasipati na mjesec, pa i na čitavu godinu, a da anomalija vlastito grožđe. Stoga su muslimani skoro isklju­ bude još veća, dogodi se i to da trgovac, kojemu čivo prisiljeni svi, da prodaju grožđe odmah s trsa je dano grožđe na veresiju, ne plaća posjedniku karteliranim producentima vina, gotovo bez iznimke novcem, nego ovaj nosi od njega dućansku robu srpskim gazdama. Ovi se udruže svake godine isto tako na veresiju, te ga tako trgovac čerupa ne pred samo trganje, kojega i vrijeme oni određuju samo na grožđu, nego i na robi, dakle dvostruko, 1 ustanove ili kako se u nas kaže, „bace" cijenu a kod obračuna je posjednik još dužan. grožđu, ugovorivši ujedno i veliku globu za onog Ovakim gospodarenjem podigli su mostarski kupca, koji bi se usudio platiti višu cijenu, nego muslimani mnoge srpske gazde, dok su sami sebe li je zajedničkim sporazumom utanačena. Da do u crno zavili. Nema danas u Mostaru gazde, koji utjerivanja ovakih globa nikada ne dolazi, samo se se ne bi bavio, bilo to makar i sporedno proizod sebe razumije, jer producenti znadu, da neorgani- vađanjem ili prodajom vina, a tomu najviše imadu, zovani vinogradari moraju dati svoje grožđe po onu da zahvale svoje blagostanje, jer što su stekli, to cijenu koju su im oni nametnuli. Da su pak ove su stekli guleći svijet i vinom trgujući. Naprotiv cijene nepravedne i da ne odgovaraju ni uloženom nema slučaja, da bi se, koji posjednik obogatio trudu i kapitalu vinogradara, niti prođi vina, razu­ baveći se obrađivanjem vinograda, jer vinogradi mije i svaki producent a i svaki vinogradar. na ovaj način ne mogu biti glavno vrelo za pre­ Bez duljenja i okolišanja možemo za stalno hranu, pa stoga uvijek naši posjednici traže još i tvrditi, da proizvađaći vina, zahvaljujući nesložno- kakvo sporedno zanimanje. U istinu naši posjed­ sti vinogradara, uzimajuć u obzir njihove troškove, nici obrađuju svoje vinograde jedino stoga, što su točarinske poreze i namete, imaju sigurno najma­ se desili u njihovim rukama i što im se teško nje 48 —50 % Ciste dobiti u isto vrijeme i na onim rastati sa svojom baštinom. istim produktima, kada i na kojima posjednici vino­ Ovo je također i uzrok, da muslimani ne grada jedva zaslužuju 5 % dobiti, a i manje. Ove mogu ni pomisliti na racionalno obrađivanje vino­ su cijene uvjek tako udešene, kako će se posjed­ grada, kako to rade srpske gazde. Gazde danas ulažu sigurno dvostruko, ako ne i više truda i ka­ pitala nego li muslimani iz jednostavnoga razloga što se to njima isplaćuje, a muslimanima ne ispla­ ćuje. Na ovaj način pada naš posjednički stalež sve dublje i jedino skrajnja zataja i odricanje drži ga još nekako na površini. S njegovih leđa na­ stoji svako da skine što može više, a i vlasti mu same nameću instinktivno veće terate, jer je „aga", pa može da snosi. Ovim nedaćama treba što prije lijeka naći. Posjednik ima svagdje da se bori protiv udruženih interesa i očito je, da pojedinac ne može nikada svojih interesa uspješno braniti protiv množine. Skrajnje je dakle vrijeme, da se i muslimani po­ sjednici organizuju u jednu jaku falangu, kako bi zajedničkim silama poradili na obrani vlastitih in­ teresa. Organizacijom vinogradara stalo bi se za kratko vrijeme u kraj mnogim gore istaknutim ne­ voljama, jer bi na taj način mogli svi vinogradari muslimani složno istupiti i svoja prava braniti, čime bi svoj položaj neovisnijim učinili. Ovaka organizacija donijela bi i drugih ko­ risti, jer bi se morala brinuti i za što uspješnije obrađivanje i širenje vinogradarstva, te nastojati, da članovi u zgodno vrijeme dođu do jeftinog kredita, kada stigne vrijeme za obrađivanje posjeda. Teško bi bilo izbrojiti sve koristi, koje bi organi­ zacija našim vinogradarima donijela i koje ju čine neophodno potrebnom. Znajući posjednik komu će prodati svoje produkte, znajući također, da će ih prodati, kako to najbolje njegovi interesi zahtije­ vaju, podigla bi se i kod naših vinogradara volja za racionalnim i intenzivnim obrađivanjem, a time bi se i njihovo materijalno stanje poboljšalo. Udru­ živanje je danas svagdje na dnevnom redu, te do toga mora jednom i kod nas doći, samo bi bilo željeti, da se to što prije ostvari. mogućom opreznošću, da je njegova mila sestra juče na večer od neizrecivog straha za nj preselila se na — vječnost. Alfred problijedi i sav drščući klonu izne­ mogao na stolicu. Niti jedna jedina riječ ne pređe njegovim usnama, nijedna suza ne zasja u nje­ govim očima. Tako ga nađoše roditelji, koji uljegoše, pošto su znali, da je on obaviješten o svemu, da zagrle bolno, opet viđenog. Majčine suze razriješiše ukočeni grč njegova jada, njihova združena bol sad se ublaživaše, sad opet povećavaše i Alfred saznati i sat i čas, u koji je Liddyna duša otprhnula. Bijaše tačno onda, kada ono on boreći se sa valovima, osjećaše sablasno davljenje, koje mu oduže svijest. Odsada ostade on miran, posve povučen u se; svaki nagovor, da se pri početku novog se­ mestra povrati na sveučilište, bijaše uzaludan. Njegove vruće molbe, njegova tiha postojanost, pa napokon i tajne želje majčine, da ne žive posve bez djece, nadvladaše oca i Alfred morade cijelu zimu kod kuće ostati. On se nastani u sobi umrle mu sestre; dva divlja goluba bijahu mu društvo, zabavljanje s njima jedino, što se činjaše, da mu pribavlja veselje. Ali se on zadržavaše i kod, roditelja pomagaše ocu u njegovu poslu, a za zimskih noći, kada otac sa svećenikom : sucem karte igraše, čitaše on svojoj materi i činjaše sve, što mogaše, za svoje mile roditelje; ali on to sve rađaše kao onaj, čije tijelo tek onako mehanički djeluje, dok mu je duh daleko od toga svega. Tako prođe zima. Opet probuđena priroda, ozelenje svih milih mjesta, na kojima se on inače sa Liddy veseljaše, izgledaše, da bodu novim žalcima u njegove još svježe rane i otac ozbiljno mišljaše, kako bi mla­ dića prenio u jedan djelokrug, koji bi ga uklonio opasnim mislima. U ovoj namjeri bijaše on s njim i s mate­ rom svomu bratu otputovao, koji nekoliko milja udaljeno stanovaše. Na povratku napade ih žestoka oluja i kako se približiše dolini, neopisiv strah spopade sva srca, kad opaziše sa noćnog neba crveni blijesak groma upravo u onom predjelu, gdje je njihov dvorac. Grom bijaše u jednu žitnicu udario, ona plamčaše i platneni oblaci prijećahu, da će i stanove pograbiti. Puni straha, poskakaše svi s kola. Barun Erlan i njegov sin pohitješe tamo, pomagahu spasiti, predvođahu prestrašenu služinčad, da ugase požar i sa zadovoljstvom gle­ daše otac, kako mu se sin sa promišljenošću vješto i spretno ugiba prijetećoj opasnosti. Već im bijaše uspjelo da ostrane vatru od glavnih zgrada; tada nenadano bijesnu plamen visoko pod krovom baš u krilu, gdje bijaše Alfredova najljepša soba, upravo preko prozora njegove sobe, i vatra neće dugočasiti, da sve uništi. „Moji golubovi 1 moji golubovi 1“ vrisnu sav izvan sebe Alfred i već sa jednim sko­ kom bijaše na stepenicama. Otac ne bijaše ovo uzbuđenje ni opazio, niti vapaja čuo. Kad se on za njim obazrije, Alfred bijaše već isčezao; jedan mu sluga javi, šta se dogodilo. Prođoše ga grozni srsi, on htjede za svojim sinom praćen od neko­ liko svojih ljudi. U času se srušiše grede i strop sobe sa strašnim praskom ; visoki gordi plame­ novi sinuše visoko prema noćnom nebu, a s druge strane vinuše se golubovi oslobođeni i neozlijeđeni prema zvijezdama. — Alfreda nađoše ležeći na zemlji — mrtva, — jedna velika greda, koja se stropoštala, usmrtila ga je. poduzeća, dotrčao u selo za pomoć. Vijest, tko je u opasnosti, pospješi svaki korak i najstrašivijem podade snage, da se spasi opće ljubljeni sin nji­ hova gospodara. Oni se požuriše na obalu i opaziše njega umorna, gdje tone; srčaniji jurnuše jedan čamac kroz divlju bujicu i dođoše upravo na vri­ jeme, prije nego je struja mogla onesviještenog predaleko zanijeti. Ali ovu noć ne mogaše se ništa više podu­ zimati i mladi gospodin morade se podvrći izgo­ voru svećenika, koji sa očinskim autoritetom od­ luči, da Alfred do sjutra ne smije niti sobe, a niti postelje ostaviti. Međutim obeća, da će poslati koga na dvor i sve javiti. Toj se potrebi strpljivo pokori Alfred — jer znađaše, da će njegovi ukratko za njegov izostatak saznati i umiriti se — te mirno zaspa nakon na­ pora današnjeg dana. Kad se jutarnje sunce pomaljalo, on bijaše daleko od očinskog doma. Već kutija dim iz dvora sa jutarnjim povjetarcem, pa kako se put savijaše, stajaše pred njim dvor sa svojim sredovječnim tornjevima. Uzalud on motraše svaki prozor, nigdje se ne pokazivaše ni žive duše; on oštro promatraše vrata, nitko mu ne iđaše u susret i ako se mo­ gahu još iz daleka svaka dolazeća kola vidjeti. To njega veoma začudi i jedan tužni osjećaj kao neka slutnja kakove nesreće pograbi sve dosad tako ve­ selo srce. Kola uđoše u dvor; ni ovdje nikoga, da dugo očekivanog pozdravi. Gore na stubama izađe mu dvorski kapelan, njegov i Liddyn poštovani učitelj. Starčev izražaj, njegova sama pojava, pri­ pravljaše Alfreda na nešto neugodno, što on mora saznati. Strašljiva pitanja zasipahu časnog prijatelja. Ovaj odvede svoje pitomče u jednu pokraj nu sobu i ovdje mu otkrije sa zgodnim uvodom i sa svom 0 D “ ŽIVICO N JEZIŽ ADVOKAT SARAJEVO. Uredbe školskih štedionica. Kraj svega našeg siromaštva mi ne poznajemo štednje. Mnogo je našega, osobito mlađega svijeta, koji na besposlicu i na zlo rasiplje svoj imetak, JEFTA N OVIĆ A ULICA BR O J 1. p reko puta „ H O TE L EV R O P E". -S �Broj 18. ,Novi Vakat" Strana 4. koji su mu krvavim znojem stari stekli i namrli. Ako pogledamo na naš slabo razvijeni gospodarski život, koji nikako ne odgovara prilikama današnjeg vremena, te ne samo da ne stvara novih imetaka, nego takav gospodarski zastoj uništava i onaj imetak, koji već postoji i ako još k tomu pridodamo rasipnost i lakoumnost, koja je zahvatila naš svijet, onda će nam biti jasno kakve nas posljedice ovakog gospodarskog života čekaju. Jasno je, da se ovo zlo mora odstraniti, ako se želi dobro i bla­ gostanje narodu. Narod se mora privikavati na štednju, štednja mu mora preći, tako rekući, u k rv ; on mora da štedi po nekom nutarnjem nagonu. Ovu potrebu davno su osjetili prosvijećeni i napredni narodi, te su uveli uredbe, koje će prak­ tičnim načinom odgajati narod u ovom pravcu. U Engleskoj, Francuskoj, Njemačhoj i Švicarskoj uve­ dene se već davno tako zvane školske štedione, gđe djeca ulažu svoje male uloške i kojim štedionama upravlja sama školska mladež pod nadzorom učiteljskoga zbora i ravnateljstva škole. U Austro­ ugarskoj se osobito ističe Češka na ovom polju. U Hrvatskoj se također radi na tome, da se po svim krajevima te kraljevine osnivaju ove škol­ ske štedione, kako će se djeca vježbati i privika­ vati na štednju. „Hrvatski Lloyd“, koji izlazi u Zagrebu, donio je ovih dana interesantnih poda­ taka o ovim školskim štedionama uopće, a napose o češkim. Uz to je donio izvješće upravitelja škole u Sv. Ivanu Zelini, u kojem se nalazi lijep prikaz o osnovanoj školskoj štedionici u spomenutom mjestu. Evo tih podataka: Mjeseca listopada g. 1912. ustrojili smo si u našoj školi — školsku štedionicu. Naša je škol. štedionica uređena po načinu štednih kartica. Po­ slovanje u školskoj štedionici vodi sama školska mladež preko svoga posebno — po njima — iza­ branoga odbora, dočim uprava škole, kao i učit. zbor, nad svime imade nadzor, da li je poslovanje u redu vođeno. Izabrani odbor sastoji se od 4 uče­ nika i 1 učenice iz viših razreda, jedan ovih jest predsjednik štedionice, a jedan blagajnik. Odbor se svake godine mijenja. Dvaputa u tjednu poslije redovite obuke ulaže se u štedionicu. Kod primanja novca prisutan je predsjednik, blagajnik i po jedan odbornik. Pred­ sjednik prima novac i meće ga u šparavac, od kojega je ključ u I. hrvatskoj štedionici, i koji se samo u istoj otvara. Blagajnik vodi blagajničku knjigu (dnevnik), knjigu uložaka i sjednički zapisnik, te potpisuje zajedno sa odbornikom štedne kartice, koje dobi­ vaju ulagači kao potvrdu na uložak. Ulaže se počam od 2 hel. dalje, t. j. po mogućnosti, što može dijete dati. Čim koji ulagač ima uložak u visini od 1 K, tada dobiva štedioničku knjižicu, te se svi njegovi dalnji ulošci — ali barem u visini od 20 h. — primaju izravno na knjižicu, dočim se manji opet i dalje zaprimaju na štedne kartice. — Do danas imadu naša školska djeca uloženo K 596'34 i to što na štedne kartice, žto na uložne knjižice, koje posjeduju njih do 60 učenika. Školske štedionice nisu nova uredba u vanjskome svijetu. Na tome polju lijepim uspjehom rade sve naprednije države kao Engleska, Fran­ cuska, Njemačka, Švicarska, a u Austro-Ugarskoj ističe se osobito Češka, o uspjehu koje, pokazati ću poslije jednom malom računskom skrižaljkom. Za te su uredbe priznali svi gornji narodi, da su najbolja i najuspjelija škola priučavanja na štednju. U mnogome djetetu pojavi se želja za štednjom nekim vlastitim unutarnjim nagonom. Tu njegovu duševnu stranu treba odmah u početku odgajati, po mogućnosti praktičnim načinom provađati, pa će tako jedno dijete i drugo povući za sobom, te će se i u onome pojaviti želja za štednjom, u ko­ jem se taj nagon sam po sebi u početku ni po­ javio nije. To može činiti samo škola. Dom manje, a pogotovo ne seljački dom. S kojih razloga, to mi svi dobro znamo, koji poznajemo pobliže na­ šega čovjeka u selu. 0 štednji samoj nije dovoljno samo govoriti s riječima, već treba preći na sam čin — t. j. pokazivati je, vježbati, upravo štediše stvarati. Bio narod — dakle i njegova djeca — još toliko siromašan, nađe se tu i amo još ipak po koji filir, koji se umjesto, da po zlu ode, može uštedjeti, — Imade li dakako za to razumijevanja. Da te uredbe mogu biti, a i jesu prave na­ rodno odgojne štedionice, donijet ću samo ukratko tabelu (skrižaljku) iz izvještaja seljačkih zadruga u Češkoj, u kojem se iznašaju brojčano ulošci škol. djece i seoske družinčadi. 12% od svih uložaka seljačkih zadruga t. j. u svoti K 3,005.581, koja je bila uložena od škol­ ske djece i družinčadi, otpalo je na 7.708 škol. djece K 864.453, gotovo dakle jedna trećina ulo­ žaka od ukupne svote, te je na jedno dijete otpalo poprečno K 112 35 uloška. Štednja vrlo povoljno i odgojno djeluje ne samo na pojedince, već i na cijele narodne sku­ pine. Mi smo narod poljodjeljski, pa znamo, da ta grana gospodarstvenoga života vrlo rado zataji i prevari nas. Ta koliko nas samo vremenske ne­ zgode često tuku. Koliko bi nam dobro došle u takovim zgodama ušteđene pričuve, pa bile one i malene. A kolikog li zadovoljstva u tebi, kad znaš da imadeš vlastitu prištednju, koju ćeš u nuždi upotrijebid, a ne ćeš se trebati za svaki filir kla­ njati i ponizivati, često i mnogo goremu od sebe, a često moraš, da u takovoj prilici i značaj svoj zakopaš. Ne bi li bilo dobro da se i kod nas u Bosnu uvedu ove školske štedionice? Naše gospodarske neprilike. U rukama nas muslimana bila je nekada malo ne sva zemlja u Bosni i Hercegovini. I danas je nesumnjivo dobrim dijelom u našim rukama. Mi rado naglašujemo u raznim zgodama naše po sta­ rini prvenstvo, što ga u našoj otadžbini imađasmo i još imademo, ali na žalost ne vodimo računa, kako će dalje biti. Više govorimo o prošlosti, ma­ nje o sadašnjosti, a jedva jedvice išta o buduć­ nosti. Volimo se zavesti mislima u stari vakat, a ne pitamo, koje zahtjeve stavlja na nas novo vrijeme, ako mislimo naše prvenstvo u posjedu zadržati. Ali neumoljiva zbilja, život ne pita šta mislimo, nego šta r a d i m o . Vrijeme je, velimo, skrajnje je vri­ jeme da se trgnemo. Evo ćemo navesti jedan primjer, koji nas je baš naveo, da ovo pišemo. Prelistavajući službeni list od srijede 27. augusta o. g., pade nam u oči veliki broj d r a ž b e n i h i z r o k a . Nabrojismo u tom ništa manje već t r i d e s e t i č e t i r i dražbena izroka. Nadalje nam pade u oči, da od tijeh dražbenih izroka otpada na sam kotar visočki s e d a m n a e s t . Odlučili smo malo dulje zaviriti u te izroke, a osobito nas zanimaše koliko imade među ovršnicima muslimana. I nabrojismo od tih sedamnaest izroka, da otpadaju d e s e t na musli­ mane, dakle blizu d v i j e t r e ć i n e . Bijaše nam vrlo nevoljko pri duši, kad proči­ tasmo u tim izrocima, radi kakih se malijeh du­ gova našem čovjeku, stavlja čitav imetak na bu­ banj. Da se čitatelj uvjeri, evo ćemo ih nekoliko navesti. Husein Džido iz Budoželja dužan 500 kruna, a oglasna cijena nekretnina 2300 K. Avdija Brkić iz istog mjesta dužan 450 kruna, a oglasna cijena nekretnina 4000 kruna. Salih Vražalić iz Visokog dužan 5560 kruna. Alibeg Čono iz Dol. Zgošće dužan 140 kruna, oglasna cijena nekretnina 5000 kruna. Ismet i Derviš Mehanović iz Visokog dužan 200 kruna, oglasna cijena nekretnina 6500 kruna. Derviš Džafica iz Kralupa dužan 20 kruna, oglasna cijena 5000 kruna. Salih Alibegović dužan 60 kruna vrijednost nekretnina 500 kruna. Vidimo dakle, da se u nekim slučajevima upravo za malenkost sta­ vlja čovjeku njegov čitav imetak na bubanj. Zbrojismo dugove sviju deset muslimana i dobismo svotu: 4820 kruna, a onda sbrojismo oglasnu ci­ jenu i dobismo: 37.040 kruna. Oglasna cijena je daklen osam puta veća nego ukupni imetak. Hoće li ovi ljudi još moći u posljednji čas, da svoj dug isplate i da se otmu dražbi, mi dabome ne možemo znati. Ali već je ova sama činjenica, ovo konstatiranje dokaz naših gospodarskih nesređenosti. Ža­ losno je, da se radi razmjerno malog duga, čovjeku redovno c i j e l o n j e g o v o i m a n j e s t a v l j a n a d r a ž b u . Ovo su nezdrave prilike, a prestroge z a k o n s k e o d r e d b e , koje u opće takova šta dozvoljavaju. Opazismo nadalje iz ovih deset dražbenih izroka, da su većinom dužni jednom ovdašnjem novčaru, k o j i n i j e m u s lim a n .N je m u sigurno nije sile za te pare, i on bi lako mogao dužnike pričekati, tijem više jer mu dug kraj tolikog ime­ tka, na koji je uknjižen, ne može propasti. Nu svakako iz samo jednog ovog primjera evo nam ovog doumka: da muslimani u visočkom kotaru imadu svoju m u s l i m a n s k u k r e d i t n u z a ­ d r u g u , u k o j o j b i b i l i d i o n i č a r i , ne bi prvo bili toliko dužni, a drugo, ne bi mi se imetak stavljao na dražbu. Kad je sad u jednom kraju ovako, u nekom razdoblju vre­ mena, kako je onda po cijeloj zemlji? Koliko imade naših ljudi po cijeloj zemlji, koji ne znaju da li im već sutra ne će tuđin zasjesti na očevinu? A to je sve zbog toga, što smo posvema g o s p o d a r ­ ski neorganizovani, što dugujemo drugima, mjesto da dugujemo sebi, što uzimamo pare od tuđina mjesto od svoga, i što se često bez potrebe zadu­ žujemo. Organizujmo daklen kreditne i štedovne, te privredne udruge po cijeloj zemlji, tijem više, što je za ovo udaren čvrst temelj i oslonac u „Muslimanskoj centralnoj banci*, koja će ovake organizacije potpomagati. Naši mlađi i učevniji ljudi trebali bi u pojedinom kraju da se stave na I čelo ovakog rada. Oni će narodu našem pomoći a DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležono izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po 7 10 lit. c шт' Otprema u pokrajinu franho na svahii stanicu bos.-hBPC. zemaljskih željeznica. :□ ! �Muslimanska Centralna Sanka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo) F B iM E JJi Pil U L 11 - Г. Kat. In terurban — teleton b ro j ш п ш о . 273 i 340. B rz o ja v i: MUSLIHBflNKfl. mm □ м ш Žlro-ra žu n k od Au stro-Uga r. ba n ke . ■ B ro j b os.-herc, pošt. Šted. 1048. • Dioničarska glavnica K 3 ,0 0 0 .0 0 0 (do sada uplaćeno 30° „). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršuje Isplate 1 naplate na svim trgovačkim središtim a u Bosni 1 Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozem stva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje, i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja sve burzovne naloge najkulantnije. Uziga u \цШ prodaju i parcelaciju pvijj većig kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. �Broj !7. .N ovi Vakat' Strana • i kam Novo otvoreni Obućarski modni salon S za Bosnu 1 Hercegovinu. ffl Potpalio nplaćma dionički glavnica H 8,000.000. — Centrala: S a ra jm . Filijala: Brčhn. A. Preuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, onligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije Robni odio. Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. 1 „HERCEG $ BOSNA" | Ш Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. Ш Ravnateljstvo u Sarajevu. ^ Dionička glavnica K 4,000.000. Z avod p r e u z im a o s ig u r a n j a: a) proti požaru zgrade, g ospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d .; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na ^ ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ ^ ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ^ j-^ ^ ^ ј^ ^ ljudski iivot. К o m b in a c ije za o s ig u r a n je ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) životne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. Ćuhouić ulica Ш. S S P S j B U D . i m ^ rh a d ije preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Hipotekarno odjelenje. C. MAMUT UUBOVIĆ n. nid.rflkom кг. tehnoloiko-obrtnlčkdm muzej, u Budimpešti Ispite. 1 obućarski majstor I apsolvenet btćke itrućne ikole Bankovno odjeljenje. Specijalista za englesko-amerikansku - fazonu. - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. Skladište najmodernijih m m ■ a g mm AUTO M O BILA glasovite M | K | _ E njem ačke tvornice ® ■■■■■•■■. kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino k o d g la v n o g zastupstva za Bos. i Herc. Moritz iosef Finci ĆEMALUŠA 43. SARAJEVO. ĆEMALUŠA 43. ES Ш Ш [g ^ ^ ^ ^ ZASTUPSTVO I s k a d i St e n a j BOLJIH GUMA TVORNICA MICHELIN T E L E F O N ZZ1. h a q i p is a ć ih s t r o j e v a MERCEDES. Brzojavi: MORITZ FINCI. MnimLjubljanske kreditu banke i Sarajeva. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prim auloške na tekući račun i uložne Л 3 \ 0| a H ci od dana uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa ** |4 |o n c ilU dana povratka. K upuje i p ro d a je sve vrste p ap ira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tako sve vrste dom aćeg I stranog k o v a n o g I p ap irn o g novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena I usm ena obavještenja. �Broj ,8 l_ .Novi Vakat* f f ^ Muslimanska kreditna banka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u G o ra žd i plaćaju S°|0kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. i Privilegouana zem aljska banka :: Z A B O S N U I H E R C E G O V IN I], н — i uvela ie novi način štednje, i :: *-------~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna, Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se dobije takova kutija, dosta je doći u banku i javiti svoju adresu ili pisati. �! Prva S T OL A R S KA tvornica kola i iieicha i LBbherza ■ вгој 18 .Novi Vakat* Stranu 8. RADI ONI CA S o to ić i Bušio, Sarajevo u Novom Sadu. Ha Lim a n u , tih do ž e lje z n ič k o s ta n ic o . m ĆEMALUŠA ULICA « . ■ iVnl veće stovarlšterazllčitlh m odernih kola I saonlca od najjedriostovnlje do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. - P re p o ru č u ju s e ĆEMALUŠA ULICA « . «1. o p ć in stv u z a iz ra d b u p o k u ć tv a , k a n c e ­ HL д la rijs k o g n a m j e ž t a j a , H o t e l a , i Priznato solidna tvorevina— Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre- š ta m p a r ija , d u t a n a g tru k u » p a d a ju ć e : ma___llustrovani cijenovnlcl besplatno I » v c u tu ra d n je po n ajn o v ije m »Internu. 1 franko. — Stara s e kola opravljaju najbrižljivije ili s e na želju trampe. P rv a s p e c la ln a r a d n j a u o r ie n ta l s k o j (ala tu rk a ) Izrad b i, u z n a ju m je r e n ije cije n e . Na­ ru čile iz v a n a o b av ljaju s e b r z o i k u la n tn o . :: Cijenike I n a c r t e š a lje m o b e s p la tn o . .. т ш ш ш ш ш Knjižara i papir: : nica : : LEON FINGI Hrvatska Centralna Banka Franje Josipa ulica br. IS. □ □□ ® za Bosnu i Hercegovinu. ® Sarajevo Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva- , ri na veliko i malo. a ■■ Novo! Novol Vajno za majke Dr. Salom: fflijha i djetinja njega cijen a K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. SA R A JE V O . FRAN1E 30SIPA UL. ::: ::: VLASTITA PALAČA. - Najjeftinije po­ sjetnice (Yisitkarte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice - za trgovce •• ■ FRAH3E 30SIPA UL. PODRUŽNICE U MOSTARU 1 TUZLI. Potpuno uplaćena dionička glavaica Z,BOD.QDQ H. - Pričuinu ::: zaklada Z7fl.m n R. - Uhuprl ulok i oko 3,000.000 H. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. dobivaju se je­ dino u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. ~ Izdaje kreditna pisma. Pozor! Zadružnoj Tiskari =::: SARAJEVO Iznajmljuje SAFE DEPOSIT uz najamninu počevši od I H mjesečno. ČEMALUŽA BR. 62. Najbolji i najjeftiniji krov iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r ište građe- vnog materijala - I lI K ll В пш cl.cl. u Sarajevu. □ □ □ □ O g la šu jte Novom Vakto SUMO 10ншоо zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K LJU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o č a r a p e sa markom K K JUČ i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. - Dobivaju se u dućanima, s-1 u 30 r a z n ih v rsti. « �.Novi Vakat* • te naći zadovoljstva u ovakovom plemenitom 5,1,11 __ .N ovi Vakat", koji ima u programu f**!' gospodarskih interesa muslimana, kao je* Г ' muslimansko glasilo u Herceg-Bosni, rado će dl o i t i prosto« svakoj zdravoj ideji i svakom acaiu za rad na gospodarskom polju kao i svaP 'T izvještaju o gospodarskim prilikama naših k| di Gospodarska kriza, koja je raširena danas cijelom svijetu, zahvatila je jako i našu zemlju P° še ljude. Ako ikad, to moramo sada uviđeti ‘ tfebu da se svojski poduzmemo gospodarskog J a . stara riječ kaže: Pomozi sebi sam, pa će ti i Bog pomoći! Ali zato je kod nas Evropa, koja je Albaniju stvonla radi svojih interesa. Danas ovi svih šest velikih sila vuče svaka na svoju stranu, a nama tim odmažu. Naša je utroba prazna, pa nas lako zavode čas tamo, čas ovamo. Sve je zaostalo narod iz dana u dan pro­ pada, a mi se pod Evropom ne nadamo nikakovoj sreći. Dok je Turska bila, bilo je bar novaca i kruha. Plevlje će dobiti - je d in o stalno vrtno kinematografsko poduzeće u Sarajevu. в р д з MOSTAR i Nedostižni velegradski rasporedi uz umjetničko prikazivanje kod prostrtih stolova u prekrasno rasvijetljenoj bašči. Dnevno d v ije predstave i to u 8 i 10 sati na večer. Blagajna je otvorena od '/s 8 do 10 sati. Ulaz nakon svake slike dozvoljen. ::: Svaki treći d an novi raspored. ::: C ijena mjesta: Turska loža za 8—10 osoba . - . 8-— Rezervirano mjesto za 6 osoba K 5' Rezervirano m je sto ................. .... !•— I. m jesto................................... , 0-70 II. mjesto ................................» 0-40 Djeca I vojnici: I. mjesto 40 hel. II. mjesto 30. hel. Znatno snižene ulaznice dobivaju se u predprodaji u knjižari Thier, Franje Josipa ulica, u dućanu g. S. Kurt, Franje Josipa ulica, u knjižari Cappoh, Franje Josipa ulica, u tra­ fici Lohner na ćošku Ćumurije i u dućanu g. A. Feliksa Cemaluša ulica preko puta parka. Ove ulaznice vrijede samo radnim danima. Strana A šta mi uopće imamo danas? Samo nešto brzojava, što nam ih je sagradila još Turska. A u uredima upotrebljuju još i turske tiskanice. Ni toga još nemamo! C rna Gora. Iz Beograda javljaju. Između Srbije i Crne Gore postignut je potpuni sporazum u svim detaljima glede pitanja nove granice. Iz ministarstva vanjskih poslova saopćuju, da je već prije obje­ lodanjena vijest, prema kojoj bi Crna Gora imala dobiti Đakovicu i Plevlje, posve istinita. O dgovor Njegova V eličanstva na čestitke iz Albanije. Organ provizorne albanske vlade u Valoni piše: Svečanost rođendana cara Franje [osipa dala je povoda svim mjestima Albanije da izraze svoje duboke simpatije i veliku zahvalnost, koje narod goji prema ovome monarhu. Pučanstvo Valone išlo je gradom pod zastavama i zaustavilo se pred austro-ugarskim konsulatom, gdje je sa poklicima demonstriralo: »Živio dobrotvor Albanije I* Iz Va­ lone, Elbasana, Berata i mnogih drugih gradova i sela odaslane su caru čestitke. Bjegunci iz onih krajeva Albanije, koji su po tuđim četama zapo­ sjednuti, upravili su također jednu čestitku na cara. Na sve ove čestitke odgovorio je car Franjo Josip I. jednim na austro-ugarskoga konzula uprav­ ljenim brzojavom, u kojem se zahvaljuje za sve čestitke i ujedno osigurava, da će uvijek nastojati težnje albanskog naroda za slobodom i kulturnim razvitkom najodlučnije podupirati. Kakav će kurs biti u H rvatskoj? U pošljednje vrijeme neki bečki i peštanski listovi mnogo se bave prilikama u Hrvatskoj. U monarhiji nema danas prešnijeg pitanje, nego što je hrvatsko pitanje. Ono je tim prešnije nastalo radi promjena na Balkanu. Ovijeh dana bečka „Reichspost" sama je donijela nekoliko članaka \o Hrvatskoj. Među inim iznijela je i jedan dopis iz Zagreba, gdje se naglašuje potreba da se u Hrvatskoj uvede čista R usija se ljuti n a Njem ačku. Petrogradska »Riječ* javlja sa upućene stra­ h r v a t s k a politika, jer da i državni zakoni pozne, da se ruska vlada ražljutila na njemačku navaju samo jedan politički narod a toje hrvatski. Ali, veli dalje list, proti ovom hrvatskom kursu vladu, radi njezinog susretljivog držanja prema diže se hrvatsko-srpska koalicija, gdje srpski saTurskoj u stvari Edrene i Trakije. Osobito je mostalci imadu veliki utjecaj. Oni se boje hrvatskog neugodno ruskoj vladi, da prosvjed što ga je ona kursa već stoga, što bi pravednom podijelom iz­ predala turskoj vladi uz potporu predstavnika bornih kotareva, Srbi dobili onoliko mandata kovelevlasti nije podupro njemački poklisar. koliko ih po pravu ide, a to je mnogo manje A rnauti žale za T urskom . nego do sada. Piiznati vod Srba Pribičević reče Arnauti koji se toliko puta pobuniše proti jednom, da bi on radije 99 puta pristao na pro­ otomanske vlade a jedva dobiše svoju državu, mjenu razdiobe kotara, koje je ban Hedervary već žale za Turskom. Tako je negdje prije jedan stvorio u korist Srba. List apelira na Hrvate neka hrvatski novinar razgovarao u Skadru sa jednim se manu Srba jer u interesu monarhije treba muslimanskim prvakom koji mu vrlo mu se žalio stvoriti jaki hrvatski zid proti srpskoj bujici, koja i rekao od prilike ovo: prijeti interesima monarhije na jugu. Albanija da se podigne i uredi, provsjetno i G rčka posebna m isija u Bosni. gospodarski, treba milijarde. AI odaklen novci? Kako iz Atene javljaju, grčki ministar finan­ Mi nijesmo nikad nikome ništa plaćali. Treba dizati škole — jer nitko nezna ni čitati ni pisati, cija spremio je g. Anastasiadesa jednom posebnom з ne samo da nemamo novaca za škole, već ne­ misijom u Bosnu, da isti prouči u zemlji posto­ jeće kreditne i porezne odnošaje, koje će služiti mamo ni učitelja. Tko će u zemlji uvesti red, kad to nije kao podloga kod izrađivanja zakona za nova po­ dručja Grčke. m°gla ni Turska sa svojim bataljunima? Politički pregled. Domaće vijesti. „G ajretovim " Stipendistim a na znanje. Kancelarija „Gajreta" šalje nam na uvrštenje sli­ jedeće: Odbor društva „Gajret" u svojoj sjednici od 10. augusta 1913. zaključio je, da će samo u iz­ nimnim slučajevima dozvoliti, da se „Gajretovi" štipendisti upišu i pohađaju škole izvan svoga okružja, odnosno kotara. Radi toga se upozoruju svi oni, koji reflektiraju na „Gajretovu" Stipendiju, da se upisuju u škole svojih kotareva, odnosno okružja, a ako tu nema škole, onda u škole naj­ bližih mjesta. U pisivanje u m ušku p rep aran d iju u M ostaru. Kako se javlja, upisivanje u mušku preparandiju u Mostaru biće od 6.—8. septembra o. g. u zavodskoj zgradi (nova srpsko-pravoslavna školska zgrada na Carini). Učenici, koji žele, da se upišu treba da donesu sobom: 1.) dokaznicu o navršenoj 15 godini života; 2.) svjedodžbu o svr­ šenoj nižoj gimnaziji ili realci (nedovoljna ocjana iz klasičnih jezika i franceskog jezika ne uzima se u obzir), svršenoj trgovačkoj školi ili drugom kom jednakom zavodu; i 3.) svjedodžbu zvaničnog li­ ječnika, da je dotični tjelesno sposoban za učitelj­ sku službu. Ko ne bi mogao svjedodžbama doka­ zati, da ima propisano školsko obrazovanje, a od­ govara inače uvjetima prim anja, može se upisati samo na temelju položenog prijamnog ispita. U pisivanje u ovdašnju zem. zan atlijsku školu, počima početkom septembra o. g, Učenici, koji žele da budu primljeni u ovaj zavod, treba da su navršili 13. a da ni jesu prekoračili 16. godinu, da su potpuno zdravi i sposobni za zanat. Nadalje treba da su svršili osnovnu školu. Pobliže upute daje ravnateljstvo zavoda. Z abava u Stocu. Muslimanska hrvatska omladina u Stocu priređuje drugi dan bajrama veliku zabavu sa koncertom u korist »Privatnog Musli­ manskog konvikta" u Sarajevu. Raspored zabave je ovaj: I. dio. 1. J. Runjanin: »Lijepa naša domo­ vina", svira tamburaški zbor. 2. Proslov", govori: Cand. phil. g. S. H. Baljić. 3. J. pl. Zajc: »Večer na Savi", svira tamburaški zbor. 4. A. H aram bašić: „Hrvatskoj", deklamuje g. Z. Šarac. 5. M. pl. Farkaš: „Ој Hrvati", svira tamburaški zbor. 6. pjeva solo gosp. S. H. Baljjć. 7. M. pl. Farkaš: »Karišik hrv. nar. pjesama", svira tambur, zbor. 8. P. pl. Preradović: „Braća", izvađaju sa živom slikom gg. M. Behmen, A. Mehmedbašić i S. H. Baljić te ggja L. Tedeschi. 9. |. Swoboda: „Domo­ vini", svira tamburaški zbor. II. Dio GOSPODIN RAVNATELJ, šala u 1 činu; priredio Viktor Rudolf. OSOBE: Ćiro Mulić, načelnik g. S. H. Baljić, Sofija, njegova supruga ggja L. Tedeschi, Pecirep pl. Požeški, ravn. kazal. g. I. Todeschi, Sopić, prvi pisar kod načelnika g. S. Alečković. Ivan, sluga g. Z. Šarac. Zborom ravna g. M. Behmen, a glumom g S. H. Baljić. III. Dio LUTRIJA I PLES. P ritu žb a iz grad a. Gospodine uredniče! Stanujući na Bjelavama, prođoh neku večer (bilo je u srijedu) Bjelavom ulicom, i na moje iznena­ đenje opazih da ondje neki kućevlasnici [(koji se inače nama rugaju, da smo nekulturni) ispušćavaju od zahoda s m r a d n a u l i c u . Premda je za­ ključkom gradskog poglavarstva određeno, da se, gdje nema kanala, imadu zahodi čistiti uz pompć naročitih kola, to ipak pojedinci, da u š t e d e n e k o l i k o k r u n a po čitave sate zasmrađuju i zagađuju l j u d s k o m p o g a n i javne ulice i to još u kolerno doba. Čini se da u Bjelavi ulici ima­ du osobiti privilegij. Ovoje zaišta Skandal! Podjelluja sajmova, eskomptlra mjeni­ ce. uputnice i kreditna в н т а na sva ovo i inotemska mjesta, predujmove na vrijednosne papire I robu. Sol depozito. Dionička glavnica 60 m iliona K Rezervni fo n d ovi 37 m iliona K i trgovačko dioničko društvo U lozi u tekućem računu i na ulo žn u knjižicu u kam aćuju se sa filijala SARAJEVO, Apelova obala. 5°|o »ve bankovne I bunovne transakcije. •ielienje robe b .v l se sa svima u tu struku spadajutim poslovima. u �„Novi Vakat* Strana 10. N e p o p r a v ljiv . Prije tri mjeseca pušćan je iz | edišnje zemaljske kaznionice u Zenici lupež L ju- j l a D i m i t r i j e v i ć , koji je u svemu neko 12 go­ dina u zatvoru odležao. Premda je iz Sarajeva za sva vremena izagnan, došao je ovamo, da tjera svoj stari zanat. Tako je odma orobio jedan dućan г Tereziji ulici. Policiji je uspjelo da ovog opas­ nog zlikovca uhvati. Najprije će biti kažnjen poliсајпо radi neovlaštena povratka, a onda će biti redan sudu. Iz v je š ć e o k o le ri. S ta n je k o le re 26. a u ­ g u s ta 2913. U T uzli-grad, Siminhanu, Bukinju i Slavinovićima nema prirasta, ne ostaje nijedan bo­ lesnik. U Gor. Tuzli su u noći od 25. na 26. o pridošla 2 bolesnika, koji su s prva zatajeni, jedan bolesnik umro, ostaju 3 bolesnika. U G r a č a n ic i nema prirasta, ostaje jedan bolesnik. U B. Š a m c u nema prirasta, jedan bolesnik umro, 3 su u rekon­ valescenciji, ostaju 2 bolesnika i 3 rekonvalescenta. U B rč k o m 1 bolesnik pridošao, 1 bolesnik umro.j 1 bolesnik ozdravio, ostaju 8 bolesnika. U O š t r o L uci nema prirasta, ne ostaje nijedan bolesnik. U Donjoj Skakavi nema prirasta, ostaje 1 bolesnik. U Bijeloj lat. nema prirasta, ostaju 2 bolesnika. U Vidoviću 1 prirast, ostaju 3 bolesnika. U Orašju - slučaja, od kojih 1 umro, ostaju 3 bolesnika. U Vukšiću 1 slučaj i to smrtaif, ne ostaje nijedan ! oIesnik. U Uljicu jedna osoba oboljela, ostaje 1 bolesik. U Janji kot. Bijelina, nema prirasta, nema bolesnika. S tan je k o le re 27. a u g u s ta 1913. U Tuzli gradu, Siminhanu, Slavinovićima i Bukinju nema prirasta, nema bolesnika. U Gor. Tuzli nema pri­ rasta, ostaju 3 bolesnika; pošto su ona 2 slučaja što su se saznala u noći od 25. do 26 . već 23. o. oboljela, to je Gor. Tuzla zapravo već četiri dana bez novih slučajeva. U Gračanici nema pri­ rasta, ostaje jedan bolesnik. U Janji kot. Bijelina pojavio se jedan podozrivi slučaj; ostaje jedan podozrivi. U Bos. Šamcu 2 podozriva prirasta, ostaju 2 bolesnika 2 podozriva i 3 rekonvalescenta. U Brčkom gradu jedan prirast, 2 ozdravila, ostaju 7 bolesnika. U Oštroj Luci nema prirasta, ostaje jedan bolesnik. U Donj. Skakavi nema prirasta, jedan bolesnik umro, ne ostaje nijedan bolesnik. U Uljiću nema prirasta, jedan bolesnik umro, ne ostaje nijedan bolesnik. U Vukšiću nema prirasta, ne ostaje nijedan bolesnik. U Viduvicu nema pri­ rasta, jedan bolesnik umro, ostaju 2 bolesnika. U Orašju jedan bolesnik prirastao, ostaju 4 bolesnika. U zaraženim krajevima revno se polaze sve kuće i propitaju o eventualnim slučajevima kolere, jer se konstatovalo, da se oboljevanja zataje.— S tan je kolere 28. au g u sta 1913. U gra­ du T u z l i 2 prirasta i to ekmeščija Salko Suljić i kanalski nadničar Niko Nikolić. Suljić je umro, ekmeščenica je zatvorena, a drugovi Suljića u radu i stanu kontumacirani su. Ostaje daklen jedan bo­ lesnik. U Siminhanu i ostalim dosadašnjim zara­ ženim mjestima seoskog kotara Tuzla nema pri­ rasta, ne ostaje mijedan bolesnik. U Gračanici nema prirasta, jedan bolesnik je umro, ne ostaje nijedan bolesnik. U Janji, kotar Bijeljina nema prirasta, ostaje jedan podozrivi. U Bos. Šamcu nema prirasta, ostaju 2 bolesnika, 2 podozriva i 3 rekonvalescenta. U B r č k o m gradu jedan pri­ rast, ostaju 8 bolesnika. U Vidoviću 3 prirasta, ostaju 5 bolesnika, u Uljieu jedan prirastao i taj umro, ne ostaje nijedan bolesnik. U Bijeloj lat. nema prirasta ostaju 2 bolesnika; u Skakavi gor. i donj. kao i u Vukšiču nema prirasta, ne ostaje nijedan bolesnik. Prema tome je i u Vidoviću nastalo ognjište za koloru. I Razno. D n e v n ik j e d n o g m u č a lj iv o g čovieu Poznato je, da su Englezi često puta mučaljiCj p i u tom ima opet raznih slučajeva, često puta d ^ smiješnih, kao što je ovaj, o kojem sada javl!^*9 Tako je prije nekoliko dana jedan Englez u donu došao na misao, da proba, kako će duT moći održati da s n ik im s a m ne p r o gOVo ° niti da njega niko ne nagovori i to još u ta[ '’ ogromnom gradu kao što je London, gdje je j^*° vrlo mnogo znanaca i prijatelja. Ali ipak da raze^ varanje nećim nadoknadi, odluči, da će ц dnevnik svaki dan ispisivati, što mu se desilo. Evo too dnevnika: P r v i d a n : Smiješno, kako moj pokušaj radividim mnogo ljudi, koje poznajem, ali me samo kratko pozdrave i nemaju vremena, da i samo rječcu sa mnom progovore, jer su i sami sobom dovoljno pozabavljeni. Imam čudnovati osjećaj mira i samozadovoljstva. D ru g i d a n : Moji prijatelji čini se, da su j boli, ili ste moguće od propuha ili prehlade dalje zabavljeni svojim stvarima, ja opet sa svojom lulom. Novine mi daju dovoljno gradiva za raz­ zadobili reumatizam, uloge ili kakove druge mišljanje. T r e ć i dan.- Vrlo se dosađujem, lula mi smrdi, boli, pomoći će Vam Fellerov Elsafluid, što još više moju nevoljkost jača. Obradovah se što nam pouzdano možete vjerovati, jer danas veoma, kad ugledah izdaleka jednoga prija­ smo se mnogo puta sami osvjedočili, da telja, nadajući se da će me nagovoriti, ali on prođe šta više i bez pozdrava. da pravi Fellerov Elsafluid ublažuje boli, Č e tv r ti d a n : Moji prijatelji činimi se misle, otapa sluz i ozdravljuje, tako da brzo da me više na svijetu nema. Već sam šuštao, ne­ prestano sam sobom u mislima; ja sam potišten. ćutite olakšicu. Dobijete 12 malih ili 6 Ulice su prepune svijeta, a isto i na obali imade dvostrukih ili 2 Specijalne boce za 5 kruna toliko mnoštvo svijeta, ali niko ne će, da me i najmanjom riječicom nagovori, šta više i kad me franko, a 24 male ili 12 dvostrukih ili 4 ko prolazeći gume, ne pada mu na um da se iz­ Specijalne boce za 8 kruna 60 filira franko, vine. Kupio sam zamotaka duhana i bilo mi je nekako čudnovato, kad sam svoj vlastiti glas pri ako se obratite izravno na proizvoditelja: tome čuo, a bio sam vrlo veseo kad sam čuo, E. V. Feller, ljekarnik, Stubica Elsa trg gđe mi mlada prodavačica veli „hvala". P e ti d a n : Ja sam sasvijem nezadovoljan; ne br. 310. (Zagorje, Hrvatska). mogu više da uzdržim; idem u svoju kancelariju, da — g o v o rim . Zaglavak: Moj pokus ispao je tako jadno, da upozorujem neka ga niko ne opetuje. Hao daste nabon teške bolesti naglo ozdravili takovo će Vas obuzeti čuvstvo iza djelo­ vanja Fellerovih Elsa pilula, uporabivši ih proti začepljenosti te inih boli u želucu i crijevima. Brzo će nestati nemilih pojava, a tada ćete i Vi, kao što mi i tisuće dru­ gih zahvalnih ljudi za svagda držati u kući zalihu Fellerovih proizvoda) da Vam služe kao pravi N ajbogatiji m ladić u Americi. Ovih dana pisala je mnogo američka i evropska štampa o W instonu Astoru. Ima mu 21 godina, a najbo­ gatiji je mladić u Americi. Njegov se imetak računa na 480 milijuna kruna. Mladi Astor imade svaki dan 96.000 kruna prihoda od svoga golemog imetka. Cijelim ovim ogromnim imetkom on up­ ravlja sam. Živa mu je mati gospođa John Astor. Njezin je muž uzeo drugu, pošao snjom u svijet i vozeći se na lađi „Titanic",, koja je potonula za­ glavio je i on. Gospođa John Astor najviše provodi vrijeme putovanjem. Svakog ljeta dolazi ona iz Amerike u Evropu, gdje ostaje sve do jeseni. Ona se vrlo razljutila na svoga mladog sina, što je ponešto zadahnut socijalističkim idejama. Na jednom velikom lovištu od 6000 jutara naumio je, da po­ digne industrijalnu koloniju, te je počeo zemljište svojim kolonistama džaba da dijeli. Njegovoj se majci ova rabota nikako ne dopada, te je nedavno odputovala u Ameriku, da svom sinu očita bukvicu. Kolera u R um unjskoj i u Srbiji. ,W. T.“ Od Fellerovih Elsa pilula, stoji 6 kutija 4 krune franko, 12 kutija 7 kruna 60 filira franko. Obje ove prave proizvode valja naručiti od proizvoditelja Z akon z a b ran ju je, da osobe, koje nisu ljekarnici prodavaju ljekarije. Ovlašten je za to samo ljekarnik, jer on je tu struku izučio, te ju razumije. Kupujte dakle i mazala, koje ublažuju boli, od ljekarnika. Sigurni ste, da ćete nabaviti valjano sredstvo proti uloga, reumatizma, trganja zglobova, glavobolje, zubobolje, boli u krstima umornosti i t. d., ako to ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa trg br. 310 (Hrvatska) naručite za 5 kruna 12 boca Eellerovog Elsafluida; jer ga pre­ poručuju mnogobrojni liječnici. ------------------- ---------------------------------------18. E. V. FELLER, lje k a r n ik u Stubici. Elsa trg. broj 310. (Zagorje, Hrvatska). dobiva privatne vijesti iz Bukurešta, prema kojima se kolera u Rumunjskoj upravo strahovito širi, a hara kao što još nikada nigdje u Evropi nije ha­ rala. Službeno se nastoji sakriti sva strahota te po­ šasti i p r i z n a j e se „samo" 1000 mrtvih i 3000 bolesnih od kolere. Međutim to nije istina, jer broj mrtvih dosada iznaša više hiljada, a bolesnih naj­ manje 10.000. Kolera hara najviše u vojsci, i P0^ jedine su regimente izgubile do sada već više od po 100 ljudi iz svake regimente. Iz Biograda javljaju, da je pri ulazu vojnika u grad 50 osoba obolilo od kolere. Od toga 45 voj­ nika a 5 civilnih osoba, koji su od vojnika zaraženi. R e z e r v is ta i n je g o v o d ije te . Za vrijeme dok su rezervisti morali pod pušku, ostaviše kod kuće svoju porodicu, zbilo se raznih žalosnih ) veselih događaja. „R. N.“ priopćuju više ovakin događaja. Mi ovdje jedan prenosimo. �Broj ------------------------------------------------------ ------------ .Novi Vakat* Strana U . ledan rezervist, koji se povratio iz Bosne, pri- | iedao je 0 sv°iem drugu ovu tragikomičnu ^ v i j e s t ; Cipelar je naše kompanije iza nekoliko službe dobio 14 dana dopusta. Kad se je rttio kući, našao je stan zaključan, njegove je P nestalo, a sobom je uzela i dvoje djece. Treće ženeje dijete, dvogodišnjeg dječaka na dan povratka dala gradska općina uz opasku, da ga je žena bavila, Jer 8a nije mogla sobom uzeti> a °Pćina °S će da ga Primi- D oPust Је doskora istekao, a "stavljen' muž ne našavši žene, koja je pošla za "ruhom, nije znao ništa drugo, nego je dječaka ' o sobom. Kad je došao svojoj kompaniji, prijavi “ kompanijskom raportu. Kraj njega je stajao i j egov dječak. Kad je pukovnik kod raporta došao do rezervista, podigoše na pozdrav ruku i otac i ' SirU_- Što ću ja s ovim dječakom? upita pukovpik. — Pokorno javljam, gosp. pukovniče, — odgovori rezervist — ni ja ne znam, što da počnem s djetetom. I dijete je ostalo kod pukovnije. Časnici mu dali napraviti časničko odijelo i brinuli se, kako je koji bolje znao za nj. Narodno gospodarstvo. Ž etv a u m o n a r h i ji. Ove godine se po prvim plodovima mislilo, da će žito biti bolje i da će ga biti više nego prošle godine, nu na ža­ lost ova se nada nije ispunila, jer je kvaliteta ovo­ godišnjega žita vrlo mnogo trpila od mokrog hladnog vremena. U austrijskim zemljama ujposljednje se vrijeme nada na dobru žetvu umanjila u sudetskim zemljama. I kako će u Galiciji uopće mnogo manje roda biti, nego se očekivalo, to u austrijskim zemljama moraju računati sa srednjom žetvom, jer sudetske zemlje i Galicija same daju 60% cjelokupne žetve u Cislataniji. Ovdje je zarmjemo još najbolje sa ječmom i onim dijelom raži, koji se rano požeo, dok je ostali dio raži i ječma ne samo po količini slabiji, nego je puno lakši i neizgledniji nego u prošloj godini. Službeni po­ daci računaju da će u Ugarskoj biti p š e n i c e 41'4, raži 1296, j e č m a 16-60 i z o b i 14-29 milijona metričkih centi, naprama 47-17 odnosno 1375, 15-21 i 11-14 milijuna metričkih centi u prošloj godini. Ž e t v a kukuruza računa se na 46-65 (lani je bilo 44-88), k r o m p i r a na 52-60 (lani je bilo 53-80) milijuna metričkih centi. Priračuna li se ovom žetva u Austriji, Hrvatskoj i Slavoniji, onda sve skupa imade žita i krumpira m a n j e za 11 mili­ juna metričkih centi nego u prošloj godini, a više nego godine 1911. otprilike za 8 milijuna metričkih centi. Prema tome rod u monarhiji ove godine nadilazi rodom srednju godinu. K oliko ć e b iti o d p r ilik e ž ita n a c ije lo m svijetu? Međunarodni poljoprivredni ured u Rimu izračunao je, da će ove godine na cijelom svijetu М otprilike ovoliko žita: Predbježni prirod p š e ­ nice bio bi: u Pruskoj 25,611.000 metričkih centi, “ Rusiji 221,136-000, u Saveznim državama sje­ verne Amerike 220,356.000 metričkih centi. Ukupna ovogodišnja žetva p š e n i c e uzevši zajedno ove države: Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španiju, Ve­ liku Britaniju, Italiju, Luksemburg, Rusiju, Švajcarsku, Savezne države sjeverne Amerike, Indiju, Japan, % ir, Tunis, Prajsku, Ugarsku i Kanadu iznosi milijun metričkih centi. Žetva r a ž i u Rusiji računa se na 227,361.000 metričkih centi. Ukupna ovogodišnja žetva r a ž i Belgije, Bugarske, Danske, “Paaije, Italije, Luksemburga, Rusije, Švajcarske, "iveznih država sjeverne Amerike, Prajske i Ugar(bez Hrvatske) računa se 358 milijuna metri,'h centi. Što se tiče je č m a , računa se, da će 1,1 u Rusiji 104,344.000, a u Prajskoj 17,502.000 Metričkih centi. U svim zemljama, koje spomeraramo kod pšenice, izuzevši Kanadu i Indiju, rajrana se da će biti ječma 249 milijuna metričkih ?7 в' ^ etva z 0 b i u Prajskoj računa se dosada na “ ’801000 a u Rusiji na 155,778.000 metričkih n*i- Sveukupna žetva zobi u spomenutim držakod pšenice računa se na 421 milijun me- b a c i ^ T tL SaV6Zne đrŽave 5Р егпј Amerike rtvamn D , . * l a n e n o g sjemena zbrojiv ovamo Belgiju, Španiju, Savezne države sjeverne . S u 5 , l v ' и£"" “ м " P r o d a ja d rv e ta . Zemaljska vlada za Bosnu Prodaie putem submisije po prilici ■°0п kubičnih metara jelovog i omorovog kori­ l i ™ * 1 0- * U- razreda) na panju, te po pri­ lici 1350 kubičnih metara bukovog drveta (korisno gorivo drvo) na panju, što se u šumskom pre­ djelu „Kasovdol* (kotar Sarajevo) sa šumskogospodarstvenog gledišta može izdati. Ponude se imadu predati zem. vladi najdulje do 21. oktobra o. g. Pobliže dražbene uvjete daje šumsko-privredni odsjek zem. vlade. N o v a m je s ta p r iv r e d n e stru k e . Kod zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu imade se popunib više mjesta za procjenitelje pašnjaka, na­ dalje više mjesta za šumske procjenitelje u prova­ l i 11 agrarnih operacija. Mjesta su podjeljena u tri kategorije. U I. kategoriji godišnja plaća 4800 K, u II. kategoriji 3600 K a u III. kategoriji 1600 K. Ovdje je opet cio niz lijepih i unosnih službi — a znamo u naprijed, da će teško i jedan musliman ovako mjesto dobiti, jer na žalost naš svijet neće da uči gospodarske škole, jer se za postignuće gornjih mjesta traži dobra strukovna sprema. M u slim a n s k e p ro to k o lir a n e tv rtk e . U trgovački registar upisani su, tvrtka: „ B e ć ir Š e h o v i ć“ sa nastanom u G. Tuzli, koje vlasnik istoga imena bavi se trgovinom mješovitom robom, te tvrtku vlastoručno latinicom potpisuje, nadalje tvrtka „ M u h a r e m M u r a t o v i ć - H a d ž i a l a g i ć “, sa nastanom u Kulen-Vakufu kaja se bavi trgovinom mješovite robe, a kojoj je vlasnikom Muharem Muranović-Hadžialagić iz Kulen-Vakufa, te će isti potpisivati tvrtku vlastoručno latinicom. N ove p o š ta r n ic e . Dne 1. septembra otvo­ riti će se nova poštarnica u L j u p l j a n i c i kotar Derventa, nadalje u U s t i k o l i n i kotar Foča. M o lb a u r e d n iš tv a . Sve naše prijatelje i domorodce molimo, da nam jave o gospodarskom stanju našeg svijeta u pojedinom kraju, da nas izvjeste, o svakom gospodarskom pokretu. Mi mora da vodimo računa o svakom predlju naše zemlje, o svakom našemu čovjeku, o svakoj pri­ vrednoj grani i svakom esnafu. Uredništvo ne može znati šta se gdje događa, ako ga se o tom ne obavijesti. — Notica, Gospodin gradonačelnik primati će bajramske čestitke u gradskoj palači. Prispjele NOVOSTI BAJRAM kod Braće Slinić Sarajevo. Sa Balkana. Džavid bej, ministar financija u Turskoj, bo­ ravio je zadnjih dana u Parizu i pregovarao o zajmu. Kako se razabire, ovi pregovori nijesu ostali bez uspjeha, jer Turska može računati na Fran­ cusku za svoje financijske potrebe. Govori se, da će Turska u novembru ili decembru ove godine podignuti u Francuskoj zajam od 30 do 40 mili­ jona lira. Tim otpada i ono zadnie sredstvo, kojim se mislilo T ursku prisiliti na popuštanje uedrenskom pitanju i na rešpektovanje zaključaka londonskog ugovora. Kako dakle Francuska, kao saveznik Ru­ sije, nije bila voljna, da podupire predlog Rusije 0 bojkotiranju Turske, to je Rusija ostala osam­ ljena, te je morala napustiti svaku misao o kakvoj posebnoj akciji protiv Turske. Rusija nije mogla dobiti mandat od Evrope za ovuseparatnu akciju, šta više, sporazum se nije mogao postići ni među silama trojnog sporazuma u tom pitanju, te je vjerovatna vijest, da se je ruski kabinet odlučio, da napusti svaku diplomatsku inicijativu u pitanju Edrene. Šta više, sada u Rusiji prevladava mišlje­ nje, da bolje odgovara ruskim interesima, ako Edrena ostane u turskim rukama, nego da pripadne Bugarskoj, koja bi tamo nove utvrde podigla i ne­ prestano Carigradu prijetila. Tako , se više ne može ni misliti na kakav korak sila kod porte, da se ona prisili na ispražnjenje Edrene, te je prema tome Bugarska prisi­ ljena, da sa Turskom stupi direktno u pregovore 1 izgladi postojeći spor. Bugarska je i podlegla ovoj sili prilika, te je stupila sa Turskom u pregovore, koji se vode u Carigradu neslužbeno. Kako se javlja, u Sofiji je nastao veliki pre­ okret u,shvaćanju položaja i u pitanju pregovora sa portom, te se drži, da će se tursko-bugarski spor moći smatrati riješenim, čim započmu služ­ beni pregovori. Bugarski delegat Načović se nada, da bi izjava njegove vlade, da je sporazumna sa predlozima Turske mogla u nekoliko dana prispjeti Čim stigne ta privola njegove vlade, odmah će započeti službeni pregovori, koji će se brzo svr­ šiti, jer se je za pregovora, koji su se neslužbeno vodili, postigao sporazum u glavnim tačkama. Btigarska će, veli Načović, prije nego počnu služ­ beni pregovori morati svoje zahtjeve i priznanja formulirati, te će službeni pregovori radi toga mo­ rati koji dan zakasniti. Brzojavi. Carigrad, 29. augusta. — Bugarski delegat Načević se nada, da će naskoro početi oficielni pregovori, koji će se brzo dovršiti, jer su u ne­ službenim pregovorima m nogF tačke u principu riješene. P e tr o g r a d , 29. augusta. — Drži se da su mjerodavni ruski krugovi odlučili napustiti edrensko pitanje, jer kada bi Edrena pripala Bugarima, da bi mnogo škodilo interesu Rusije u pogledu Cari­ grada. Berlin, 29. augusta. — „В. T .“ dobiva od svoga dopisnika iz Carigrada slijedeće: U Sofiji je je nastao potpuni preokret u pitanju pregovora sa Portom. Ne ostaje više ništa drugo, nego da se pregovori povedu službeno, a čim se započnu službeni pregovori, to se može tursko-bugarski spor smatrati riješenim. B eograd, 29. augusta. — Srpsko-grčka po­ granična komisija se sastala u Đevđeliji. Narod iz Bitolja i okolice njegove traži, da Srbiji pripadne područje od Prespa do Florine, te se o tome vode pregovori između Srbije i Grčke. Beč, 29. — augusta. Prispjela je ovamo albanska misija pod vodstvom ministra izvanjih poslova. Beč, 29. augusta. — Prema vijestima iz Beča izjavio je vođa grupe albanske misije Ekreni bey Vlora, da je misija našla u Rimu dobar prijem, te postoji izvjesna nada, da će se s talijanske strane sve poduzeti, kako bi albanski krajevi ostali za Albaniju. Nova albanska država ima da zahvali �svoju eksistenciju podupiranju Austro-Ugarske i Italije. Misija je toga mišljenja, da Korica, koja je pomoću austrijske incijative pripala Albaniji samo onda može imati dobar spoj sa primorskim pred­ jelom, ako Argjrrocastro, Prmet i Kolonia pripadnu također Albaniji To je svrha naše misije. Mi hoćemo, da Albanija ne pripadne na teret Austriji, nego da bude vrijedan faktor za uzdrža­ vanje ravnovjesja na Balkanu i na Adriji. Z a g r e b , 29. aupusta. — U Bošnjacima su oboljele četiri osobe pod znacima Kolere. Osim toga javljaju se sumnjivi slučajevi i iz drugih mjesta. Zagrebačko gradsko vijeće zabranilo je uvoz voća iz Bosne, da se spriječi eventualno unošenje zaraze U grad. ročište u Zenici kod sudbenog pristava Leovića. Tom prigodom je iz čista mira gore spome­ nuti sudac napao Matu Bogolića sa riječima da je pijan, premda je isti bio trijezan i pristojno se '■'J--- — ' " ‘Kiiouiisiva Otvrv riće se dne 1. s e p te m b r a 1913. ja v n a telefon s k a g o v o r n ic a kod c. i kr. vojničkog poštanski brzojavnog ureda u L ju b in j u . SkoS> lnterurbani saobraćaj razgovaranja Ljubinia • za isto otpadajuće pristojbe biti će kao Što sljijedj! ponašao, a splicitatora |akubeff. Imamovića napao Isti su se udaljili iz sudnice u strahu, da ih nebi prave ždrave zatvorijo. Upozorujemo zemaljsku vladu na postupak ovoga gosp. sudca. Jakub Imamović, iz Sarajeva. •) Za sadržaj ne odgovara uredništvo. Javna zahvala. Ovijem se najtoplije zahvaljujem vrlom rodoljubu Mehmed-Ali begu Kapetanoviću, veleposjedniku iz Vitine, koji me je za vrijeme školske godine svačim potpomagao. Neka ga Bog nagradi za njegova dobra djela, na kojima mu se ja iz svega srca Poruke uredništva. S. R. Konjic. — Mi vjerujemo da je istina ono, Sto nam pišete, ali ima i takovih istiha, koje se ne mogu kazivati. O tomu ste i Vi uvjereni, jer tražite, da Vaše ime ostane u tajnosti. zahvaljujem. Hadžo Spahić, maturant velike gimnazije u Sarajevu. Q Čo UmH n O U K IV la n a c 1 k r e s i* O O savot> sa 6 kremena! Prekrasni Fantasie srebreni remontoir sat za gospodu, izvrstne plosnate i bogato gravirane korice sa veoma dobrim anker nastrojeni, laćno iduć sa 3-godišnjim pismenim jamstvom, uz elegantni amerlkaniki kavalirski lanac iz double zlata i modernim iepnlm kresivom iz nikla sa 6 reservnih kremena, dostaje za godinu dana. Sve skupa uz pouzeće za samo K 4-89. Kod narudžbe od 6 garnitura dobije se 1 garnitura badava ф Pristojba za obični tri-minutni razgovor riječima. „Ја sam već pun advokatske švindleracije . B u d i m p e š t a , 29. augusta. — U Palanki su se dogodila četiri slučaja kolere, od kojih su dvo­ jica umrla. U Csuroyu se desio jedan smrtni slučaj. Z a g r e b , 29. augusta. — Iz mjesta Bošnjaci javljaju se tri slučaja kolere. Glede ona prijašnja četiri sumnjiva slučaja ustanovljeno je da su sva četiri kolera asiatica. U Zemunu i Bosutu dogodio se po jedan sum­ njiv slučaj. Oglas. Priposlano.*) Dne 20. augusta 1913. obavljao sam jedno 4 Čapljina Derventa Doboj Dobrljin Domanović Gračanica Gradačac 1 IHdža Jajce Kiseljak Konjic Bos. Krupa Modrič Mostar Bos. Novi Odžak Prijedor Bos. Rača Sanski Most Sarajevo Stari Majdan Stolac SSS Schaechter Leopold, Što se ne sviđa, može se promijeniti ili se vrati novac. I N S T A L A T E R I V O D O V O D A 1 |j] j aa CENTRALNOG LOŽENJA a a liSI !1Г. РНОЗЕНТООПНЗЕ1IZDODENH ZO Р1Ш VODU 1 na ZU DRUGE POTREBEAA ZEM 9L1SRD - rillPDLlŠTE - ii K™ . ILIDŽA ROD SAR93EVB - U BOSNI Sezona i i IS. i i i b i ji [no ja ] do konca rujna ju p tio b ra ]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna costionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo, željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno DIREKCIJA LJEČILIŠTA . Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Јб ~ 3 1 3 3 2 50~ 1 2 50" 2 50 3 1 2 50 2 50 2 2 2 1 50 3 2 50 1 3 2 50 2 50 3 3 2 3 40 — Bos. Samac 2 Široki Brijeg Travnik Trebinje Tuzla Zavidovid Zenica 1 2 I 2 2 2 50 50 Ercegnovim Kotorom Gružom Metkovićima 2 2 1 1 10 10 60 '6 0 Potpun pribor za gradnjH banja, klo- iii| kti i drugih sonlflstthlh uređenja. - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik f t. ]ц |р lostić T ff V 2 2 Promet sa Dalmacijom ■'-■■■ NASSE 1KOMP. S•ARAJEVO, SaiDMDVR PBLBCB. K * Unutrašnji (bos.-herc.) promet Alipašin Most Banja Luka Bihać £Bijeljina Brčko Bos. Brod Hitni privatni razgovori plaćaju se trostruko. Od c. i kr. ravnateljstva vojničke pošte i brzojava- čuki iim k u p n ju je ftin o p o s te ljiD s k o perje 1 kg sivog, dobrog, iihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., I kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsilu 12 K. Kod naručbe od 5 kg šalje se franko. Gotove već puniene postolje iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. I perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno ia 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkušl 3 K, 3 K 90 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkušl, 90 cm dugi,70cm široki 4 K90fil., 9 K 20 fil., 9 K 70 fil.; blazine iz Čvrstog, prugastog Oradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko, izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. ČEŠKA* Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. f f f Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5aa0767ed83301eff2369265f1c9e19a.pdf de11912b5152ac4404821aabb1ffa311 PDF Text Text Izlazi im puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Ureihiijtuo i upraua: Gema: luša ulica broj EZ. : NOVI VAKAT ♦ ♦ ♦ Telefo n bro j - Ruhopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. List za politiku i narodno gospodarstvo. : : Glasilo muslimanske ujedinjene organiiacije Broj 19. Godina I. Sarajevo, 6. septembra 1913. Muslimanska Centralna Banka. Ovih je dana informativno proputovao direktor Muslimanske Cetralne Banke, Oskar pl. S o m o g y i Hercegovinu i Krajinu, onda Foču, Rogaticu i Goraždu, da na svom putu što više zainteresuje naš svijet za Muslimansku Centralnu Banku, da ga oko nje prikupi i privuče i da mu živom riječi pokaže sve koristi, koje nosi ovaj novčani zavod muslimanskom elementu, a i koliko bi istom mogao nositi, kad bi bilo više ra­ zumijevanja i više ljubavi kod našeg ele­ menta prema našim muslimanskim novča­ nim zavodima i da se na licu mjesta o pri­ likama informira. nuti, pa je prema tome morala da bude kao i svi ostali novčani zavodi, a po go­ tovo ona kao mlado poduzeće, koje udara istom temelje svom razvijanju, vrlo oprezna u svom djelovanju, a naročito u podjelji­ vanju kredita. Ova kriza, koju je osjetila čitava Evropa, zapriječila je intenzivniji rad i mnogo jačim i starijim svjetskim novča­ nim zavodima pa je posve razumljivo, da rad Muslimanske Centralne Banke nije smio biti prenagao i tako intenzivan, kao što ga je uprava ove banke u početku osnivanja želila i zamišljala. Osim toga stoji uprava Muslimanske Centralne Banke na tom sta­ novištu, da se ovaj zavod prirodnim svo­ jim putem razvija, a da se ni u jednom slučaju ne smije previše forsirati. Ovo pri­ rodno razvijanje učiniće, da će naš nov­ čani zavod dobiti zdrave i solidne temelje za svoj budući rad i poslovanje. Uvjereni, daje mišljenje direktora S om o g у-а potpuno objektivno i poznavajući ga kao dobra i iskrena prijatelja bosanskohercegovačkih muslimana, mi smo se obra­ Pa ipak, uza svu novčanu krizu, uza tili na nj, da nam koju riječ rekne o utiscima, sve poteškoće prvog, početka, polugodišnja koje je donio sa ovog svog putovanja. Di- ■ bilanca Mustimansk^'Centralne Banke po­ rektor je bio tako dobar i dao nam ovo kazuje sjajne uspjehe. Poznato je da je nekoliko riječi, da ih štampamo: prvi početak rada svakog novčanog zavoda Muslimanska Centralna Banka osno­ vana je baš u vrijeme najžešće političke i novčane krize, u vrijeme, kad su svi ban­ kovni poslovi bili gvozdenim obručima steg- i njegovo osnivanje skopčano s velikim troškovima, pa prema tome svi novčani za­ vodi u svomu osnivanju za prvu godinu ne traže dobitaka. PODLISTAK. da je ona mislila, da je on umro. Uplašena do­ zove ona Ziju Lenardu, svoju susjedu. Kada je njima objema pošlo za rukom, da starca razdr­ maju i razdrijemaju, uvedoše ga oue tada u ku­ hinju i pomogoše mu, da se smjesti pred ognjištem. Lisica. G ra z ia D e le d d a . Vrijeme dugih i toplih majskih noći bijaše opet došlo. Zio Tomas sjedaše kao i prošle go­ dine, kao i prije deset godina u dvorištu pred svojom kućicom, koja bijaše zadnja u jednom skupu malih i mračnih zgrada, što se naslanjahu na suru koru jednog brijega. Ali uzalud je pro­ ljeće širilo svoj opojni dah sve do na ovu visinu: iznemogli starac sjedaše nepomično među starim crnim psom i starom žutom mačkom i izgledaše kao da je i on okamenjen i besćutan kao i sve stvari oko njega. Samo pred noć, miris svježe trave potsjećaše ga na pašnjake, u kojima je on najveći dio svoga života proveo. A u času, kada se mjesec, velik i zlatan kao sunce, rađa iz dale­ kog mora, u času, kada se bregovi na obali i ci­ jela prostrana dolina prekriju velom sumračja, onda se u mislima starca stanu rađati bajne uspo­ mene iz djetinjstva. Govorio nije skoro nikada. Ali jedne noći, kada ga je Zana, njegova unuka, opomenula, da je vrijeme da se ide kući i sprema na počinak, on je uporno šutio i sjedio na stolcu tako ukočen, „Zia Lenarda mia*, reče djevojka, mi mo­ ramo liječnika pozvati"; djed je hladan kao mrtvac..." „Naš je liječnik otišao na put. Otputovao je na dva mjeseca, da proučava bolesti uha, jer ovdje je, kako on kaže, svako gluh, kada se radi o tome da se plati zakupnina za pašnjake: kao da ih on nije za naš novac nabavio! Sada ga zastupa oni uobraženi liječnik iz grada, koji se drži za liječnika kralja Španije. Tko zna, da li će on doći!" „Zia Lenarda, on dobiva dvadeset lira dnevno; on mora doći!" strogo reče Zana. I žena ode. Zastupnik liječnika stanovaše u njegovoj pa­ lači, jedinoj kući toga seoca, u kojoj se moglo stanovati. Okružena vrtovima, terasama i sjenovitim hodnicima, sa velikim dvorištem obraslim lozom, ta kuća bila je tako udešena, da je mogla zado­ voljiti i liječnikova zastupnika, koji bijaše došao iz jednoga grada, koji i ako ne velik, ipak imađaše sve potrebe i nedostatke jednog velegrada: žene, igračnice i t. d. PRVA BOSANSKA ASFAI.TNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU u r a s z ir im v , Pretplatile cijene: Za Sarajevo K R - 7.- 3.50 Sa dostavom u huću H16.- B.-V. Za pohrajinu H 1G.- B.- 5. Za inozemstvo ZO franaha. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod viiehratnog uvrštenja znatan popust. Pokraj svega toga naš zavod pokazuje sjajne dobitke. Ovi će se dobici morati povećavati tim više, što novčana i politička kriza svaki dan sve više popušta, a osim toga otpašće i troškovi oko osnivanja, koji su bili prilično veliki. Osim novčane krize i troškova oko osnivanja, rad Muslimanske Centralne Banke oteščava i poznata konzervativnost bos.herceg. muslimana. Ako bi igdje naši musli­ mani smjeli biti konzervativni, ovdje ne smiju pa bi morali to svoje konzervativno stanovište specijalno u pogledu Muslimanske Centralne Banke napustiti i oko nje se svi bez razlike političkih struja okupiti i kod nje svoje potrebe podmirivati i pokrivati. Na svom informativnom putovanju to sam svagdje istakao i danas ponovno naglašujem, da muslimani moraju imati jednu zajedničku tačku, gdje iščezavaju sve poli­ tičke razmirice i lokalne struje. Ta tačka kod nas ne može biti ništa drugo, nego ekonomsko polje i ekonomsko razvijanje, koje se imade koncentrirati u Muslimanskoj Centralnoj Banci, kao u današnjoj našoj najvećoj ekonomskoj instituciji. Apatija bosansko-hercegovačkih musli­ mana prema svemu, što je novo i napredno, našla je ondje, gdje ne bi smjela mjesta Zia Lenarda nađe liječnika u blagovaonici, koja gledaše u dvorište; on bijaše zadubljen u jednu žutu knjigu, koja je bez sumnje morala biti kakvo medicinsko djelo; tako se on bijaše u či­ tanje zadubio. Dva puta mu je sluškinja morala kazati, da jedna gospođa želi s njim govoriti; tada on priklopi knjigu, i pođe za ženom nehajno i rastrešeno. Ona se nije usuđivala govoriti, te je pred njim išla, skačući brzo i nijemo sa stijene na stijenu po neravnoj putanji, kao da mu je htjela put pokazivati. U čisti noćni zrak, koji se dizaše iz doline, miješao se je seoskim ulicama vonj štala, koji se rasprostiraše iz koliba i od Čobana, koji na kućnim pragovim a čučahu. Samo u malom dvorištu Zio Tomasa miris je zaudarao po svježoj travi i po drugim mirisavim biljkama. Pred malim hrapavim zidom, sa velikim mjesecom upravo iznad njezine glave, spazi liječnik jednu žensku spodobu, tako nježnu i vitku, da mu se je ona, tako bez ikakvih forma, kao Hermes pričinjala. Kada je ona njega opazila, otkuči se od zida i pođe s njim u kuhinju, uzme svjetlo i klekne pred djedovu postelju, dok je međutim Zia Lenarda uzela iz pobočne sobe jednu obojenu stolicu i li­ ječniku je pružila. Liječnik sjedne da opipa bilo starca; drugom rukom izvadi zlatni kronometar, koji se zablista na svjetlu od svijeće. Tada djevojka podigne glavu i TOORRIMASFALTU, L3EPEHRE74 RROV(BRCHPilPPE), TVORNICA CEMENTNIH С13ЕЛ I Sl/£ CE iLNTUE ROBE. TELEFilH SH03 Z1BTehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simlć. �,Novi Vakat* Strana naći, svoju kulminaciju. T o je ekonomsko i novčano polje. Mjesto da svoju suvišnu gotovinu plodonosno ulažu, oni je drže kod sebe i od nje nemaju nikakve koristi, osim opasnosti, da će gotov novac, koji im je pri ruci, brzo i bez svrhe profućkati. Mu­ slimani se u ovom pitanju moraju priklju­ čiti duhu vremena, jer će inače ekonomski propadati, a ekonomska propast znači pot­ puna propast muslimana u ovim zemljama. Današnja muslimanska ekonomska po­ litika potpuno je nezdrava. Osim svih osta­ lih pogrješaka, o kojima ja nijesam pozvan da govorim, jedna je od glavnih ta, što nema potpune jednodušnosti u shvaćanju, da je svoj zavod svakako preči od tuđega. Radi toga je dužan svaki musliman poje­ dince i u svom interesu, a i u interesu cjeline, da ulaže svoj suvišni kapital u svoj najveći zavod, a to je Muslimanska Cen­ tralna Banka, ako ni radi čega drugog, a to radi toga, što će taj novac služiti isklju­ čivo u korist opet samo muslimanima. Muslimanska je Centralna Banka i osnovana za to, da na ovaj muslimanski kapital upliviše, da ga prikuplja oko sebe i da ga upotrebljuje samo u korist musli­ mana. Radi toga je patriotska dužnost bosansko-hercegovačkih muslimana, da svoj novac ulažu u muslimansku banku. Mislim da nije nužno apelirati na osjećaje i zdrav razum njihov; svako, ko iole bistrije misli, uvidiće, da je ovo potpuno opravdano i da se proti ovoga ni s kakvim razlozima ne može boriti. Priznajem: kao što su svagdje, a na­ ročito kod većih financijalnih poduzeća, uz uspjehe skopčane i pogrješke, to je svakako i Muslimanska Centralna Banka učinila možda koju pogrješku i .^ala pojedinim osobama kredita, koji ga s obzirom na svoje mizerno stanje i ekonomsko gospo­ darenje ne zaslužuju, a nekim ustegla, koji pogleda mu u oči, a taj pogled učinio je na njega taki utisak, da ga on nije više mogao zaboraviti. Njemu se je činilo, da nije nikada u svom životu vidio ljepšega i zagonetnijeg djevojačkog lica: dva pramena sjajne crne kose padali su joj s obje strane čela gotovo do obrva; prebijeli i česti zubi podavahu joj ustima nešta okrutnoga, a u velikim crnim očima čitaše se izražaj neke tuge i čežnje. Kada je ona opazila, da ju liječnik prigodice promatraše, ona obori svoj pogled i ne dizaše ga više; ali pošto djed ne odgovaraše na pitanja li­ ječnikova, to je ona promrmljala: „On je gluh ima više od dvadeset godina," „Zlo i naopako, on bi morao barem uzeti vruće banje za noge, udovi su mu kao led studeni." „Nožne banje? Neće li mu to škoditi?" reče Zia Lenarda i pogleda Zanu pitajućim pogledom. Ako on nije svukao obuće kroz punih osam mje­ seci?" „ŠtaI I vi ga pušćate da ovdje leži?" „Da gdje bi? Uvijek je on ovdje spavao." *nik napiše recept, preda ga Zani i po■> Prostor bijaše tako mračan kao 'о siromaštvo. On pogleda ■em reče joj: „Stari se . Vi bi ste oboje •’ožete. . . ga zaslužuju. T e su pogrješke skopčane sa svakim novčanim radom, a krive su im in­ formacije, koje iz provincije stižu. T e po­ grješke ne bi smjele biti nikome razlog, da ustane proti banke, nego bi dužnost bila svakog muslimana, da upravu banke na njih upozori, i ona će to primiti sa zahval­ nošću i morati pogrješke ispraviti. 1 meni je do sada u više slučajeva pošlo za ru­ kom, da našem svijetu dokažem, da ove pogrješke nijesu pogrješke banke, nego po­ grješke izvora informacija, koje se radi ve­ like udaljenosti ne mogu uvijek pravodobno kontrolirati. Fakat je, da pristrana informa­ cija škodi samo banci. Svrha mog infor­ mativnog putovanja bila je u prvom redu ta, da se ove pogrješke, koliko je moguće prouče i isprave, a onda da se nađu i po­ stave objektivni i pouzdani informatori, da u buduće kod podjeljivanja kredita ne budne krivo ni banci, a ni mušterijama, koji kre­ dit zaslužuju. Muslimanska Centralna Banka imade u svom programu, da svoju organizaciju proširi i na provinciju i da na taj način muslimanima iz provincije olakša novčani saobraćaj. Prema tome će Muslimanska Centralna Banka osnivati i otvarati filijale u najvažnijim mjestima pojedinih okružja; ove će filijale olakšati, uvećati i ubrzatj saobraćaj mušterija s centralom. Ja sam na putu dobio taj utisak, da ove naše fili­ jale neće biti dovoljne pa da svim nov­ čanim potrebama muslimana potpuno udo­ volje, nego mislim, da će biti potrebno, da se u pojedinim kotarevima, u kojima imade dosta muslimana, osnivaju lokalne i auto­ nomne bankovne organizacije, kojima će Muslimanska Centralne Banka, odnosno njene podružnice biti zaleđe. Ova u malom obliku decentralizacija naših zavoda, koja bi nastala osnivanjem lokalnih i autonomnih banaka, donijela bi znatne koristi. Naš bi „Mi možemo sve!" odvrati ona, a usta joj pokazivahu takav izražaj ponosa, da je liječnik go­ tovo uplašen otišao. Slijedećega dana liječnik je najprije posjetio malu kućicu. Starac sjedaše na svojoj slamnjači i žvakaše svoj ječmeni hljeb, pokvašen u svježoj vodi. Sunce je koso dopiralo kroz vrata kuhinje unutra, a majski je vjetar odnosio sa sobom divlji vonj, koji staroga okružavaše. „No, kako je?" „Kako vidite, dobro!" odgovori Zana, ne bez primjese nekog omalovažavanja. „Da, ja to vidim. Koliko ti je godina, Zio ?“ „Djedo, reče Zana i nagnuvši se nad njega, pokaže mu svoje razrijeđene prste: „toliko, ne?" „Da, devedeset, da mi je Bog na pomoći." „No, sada ćete ostati zdravi do stote i još preko toga! „Jesi li ti sama s njim, Zano?" Ona mu ispripovjedi kako su svi rođaci po­ mrli i govoraše o smrti kao o kakvoj prirodnoj stvari. Stari je razumio, šta je ona govorila i po­ vlađivaše joj; ali kada se je liječnik na njega obazreo i zavikao: „Vi morate drukčije živjeti; Vi trebate čistoće, pečenoga mesa i dobroga vina!", tada je stari zapitao: „Kada će on opet doći?" „Tko?" „ 0 , reče Zana, on čeka našega liječnika, koji će mu uho liječiti." Broj 19. se svijet i po manjim mjestima uputio u bankovne i više trgovačke poslove, ove bi lokalne banke prema tome imale osim svih ostalih dobrih strana i odgojnu svrhu za muslimanski trgovački, posjednički i seljački svijet. Kad bi bilo bolje i iskrena nastoja­ nja, iz ovih bi se lokalnih banaka moglo roditi dosta lijepih ideja kao osnivanje se­ ljačkih zadruga, mljekarskih zadruga i t. d. Na taj bi se način muslimanski elemenat na ekonomskom polju emancipirao od tuđeg kapitala, koji je dosta koristi vi­ dio od bosansko-hercegovaČkih muslimana. Dakle, korist, koju je do sad od muslimana imao tuđi kapital, imaće muslimanski nov­ čani zavodi, odnosno muslimanski kapital. Prema ovome svemu, što sam gore rekao, prijeka je potreba, čak dužnost, da se mu­ slimanski kapital ulaže samo u muslimanske novčane zavode, a da se ne nasijeda pla­ ćenim agentima nesolidne konkurencije, jer takovih — na žalost — ima i u musliman­ skim krugovima. Ako se radi o većim svotama, neka se koncentriraju u Muslimanskoj Centralnoj Banci, a ako se radi o manjim svotama, onda neka se ulažu u manje muslimanske novčane zavode. Daleko je i pomisao Mu­ slimanske Centralne Banke, da škodi ma­ njim muslimanskim novčanim zavodima, šta više ona nastoji, da im svaki čas pruži pomoć u njihovom radu oko ekonomskog podizanja bosansko-hercegvvačkih musli­ mana. Završujem: glavno je da se držite principa, da se muslimanski kapital ulaže u muslimanske novčane zavode. Drago nam je, što možemo dati mjesta ovim redcima tim više, što nam je gospodin direktor obećao, da će nam još 2—3 članka o ovom si­ gurno najaktuelnijem pitanju za bosansko-hercegovačke muslimane napisati, jer naskoro namjerava proputovati Posavinu, čim se tamo zdravstvene prilike poboljšaju. „Izvrsno! Onda će vaš liječnik postati za stalno glasovit!" Starac, koji govore na svoj način shvaćaše, pokaže na rukav svoje zamazane i razdrpane odjeće: „Ovakav je ovdje običaj, reče on, i ljudi, kojima dobro ide, ne trebaju to pokazivati." I u istinu, liječnik je to primjetio, da se bo­ gati ljudi slabo brinu za svoje odijelo. T a i Zia Lenarda, koja liječnika u dvorištu čekaše, bijaše obučena kao kakva sluškinja, a ipak je bila vlas­ nica zemalja i marve, tako bogata, da je usprkos svojih četrdesetih godina dobila jednog krasnog dvadesetgodišnjeg mladića za muža. „Dobar dan, Vostra Signoria", pozdravi ona liječnika. „Ја bih Vas nešto molila. Moj muž Jacu je vojnik i pošto je sada vrijeme striženja, ja bih želila da on dobije dopust. Poznaje li Vaša milost koga na kraljevu dvoru?" „Na žalost, nikoga!" „Ја sam govorila i našemu liječniku, da se pobrine za to u Rimu, ali on to uvijek zaboravi. Moj je |aku lijep mladić i dobar kao med. Sa ma­ lom pripomoći on bi mogao sve postići." Ali liječnik uzdahne i reče: „Nije dosta, dobra ženo, da je neko lijep i dobar, pa da sve može postići." Liječnik se tada povrati u svoju oazu i raz­ mišljaše o Zani i o mnogim drugim stvarima. On razmišljaše o tom, kako je i on bio nekada lijep i 'retplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 19. Strana 3. „Novi Vakai" Prilikom skupštine srpske inteligencije. N ije nam nam jera, da prikazujemo tok ove skupštine i razmirice, koje su tom prilikom iz­ bile na površinu, je r se i sa d a kao i uvijek dr­ žim o načela, da se ne m iješam o u tuđe interne stvari. Mi hoćem o samo da ovom prilikom upo­ zorim o ovdašnju srpsku štampu na njezino dr­ žanje prem a nama i našim pitanjima i da ju opom enem o, da se u buduće ne m iješa u ona pitanja, koja se sam o nas tiču. Srpska štam pa zabada svakom zgodom u sva n a ša interna pitanja, prem da nije nikada im ala povoda s naše strane i prem da je uvijek upozoravana, da toga ne čini. N aše razmirice u rijasetskom pitanju, naši vakufski poslovi, „ G ajret", sve je to čisto naše muslim ansko i sam o mi muslimani im amo pravo, da o tom brigu vodimo i eventualne razmirice razbistravamo i izglađujemo. U ovakova pitanja ne bi se sm jela m iješati srpska štampa, ali se ona ipak m iješa. „Srpska Riječ" od 1. septem bra ov. g. do­ n ijela je jednu bilješku pod naslovom „Kavga oko reis-ul-ulem e“, gdje se ističe, kako se je m eđu muslimanskim strankam a zapodjenula kavga o pitanju reis-ul-uleme i kako je ovo čisto vjersko, autonom no pitanje postalo političko. D alje se spom inje, kako su jedni s hodžama za njihovog kandidata, drugi opet potkađuju hodžama, ali ne prim aju njihovog kandidata, a drugi po­ stavljaju b ega za svoga kandidata. „Prava borba, veli, oko hodžina jorgana." O vdašnji „Narod" donoseći izvješće sa „Gajretove" skupštine, koja je držana 29. o. g., piše o skupštinarim a, kako su se vrlo nekulturno poni­ jeli, kako su se krvili i brade jedan drugom čupali. Sa ironijom se spominju hodže i hadžije, fesovi i ahm edije, a na koncu se z av ršu je: „Kako se vidi ideje se propaguju batinam a i pesnicam a, nije rđavo." Eto tako „Srpska R iječ" i „Narod" zabadaju svoje p rste i u ona naša pitanja, koja jedino i isključivo spadaju u našu sferu rada, te se m o­ raju nam a sam im a prepustiti. Kada bi smo mi dobar, kada je bio mlad, pa ipak nije ništa po­ lučio, ni ljubavi, ni sreće, ni užitka. Dakako, on to nije ni tražio, nego je čekao da mu se to samo ponudi, te je tako vrijeme prošlo bez svrhe. (Svršiće se.) Listak. Kako bi se m oglo na kraj stati mnogim nesretnim brakovim a. Engleski list „Daily Chronicle" nabacio je ovih dana u jednom članku pitanje, ne bi li bilo dobro, da roditelji mlade djevojke već iz rana uče, da vode računa o kućnim izdacima. Ovo bi dje­ vojke morale voditi u jednoj knjizi. Obično dje­ vojke, kaže pisac, ne znaju cijeniti vrijednost novaca, te radi toga nastaju toliki nesretni brakovi i mnoga se kućna sreća razori. Osobito su u imućnijim ku­ ćama odrasle djevojke bez ikakva razumijevanja za novčane prilike. One dobivaju dok idu u školu, svoje novce za potrošak, a svota je veća ili manja prema darežljivosti roditelja. Kasnije dobivaju novce za haljine, a izim toga i razne darove. Sve što god djevojka troši, ide na račun roditelja i ona ne zna koliko roditelji za ovo ili ono plaćaju. Ona samo znade od prilike koliko koštaju njezine haljine. I tako bez svakoga pravoga razumjevanja na što i kako se novci troše, udaje se ona, postaje doma­ ćicom i nikad se njoj ne može dosta novaca nasmoći. Pri tome ona nije sama toliko kriva, jer je ona samo žrtva društvenih prilika i običaja, koji traže da žena mnogo troši, ne brinući se da li ima do­ D=ŽIVKO htjeli, da se miješamo u njihova pitanja, imali bi smo isto toliko prilike i interesantnih stvari, kakvih bi teško bilo kod nas naći. Čovjek bi trebao samo da dade izražaja onim utiscima, koje je ponio sa ju čerašn je skupštine srpske inteligencije. To nije bila skupština seljaka niti običnih građana, nije skupština om ladine živog i vatrenog temperamenta već skupština, gdje se je našla na okupu srpska elita, inteligencija, crem e srpskoga naroda. Čovjek bi se nadao, da će ova skupština, ako ne glatko, a ono b a ­ rem dostojanstveno teći i da će njom vladati fini ton usprkos svih razmirica, koje postoje m eđu strankama. Ali to nije tako bilo. Dok su govorili zastupnici pojedinih srpskih stranaka u zemlji razvijajući programe svoje stranke i opravdajući svoje držanje u saboru, bilo je huke i buke i padalo je krupnih i neo tesan ih riječi, kao „lažeš", „lažeš kurvo" i tomu sličnih stvari. Bilo je zviždanja, izrugivanja, p redbacivanja i najneslanijih uvreda. Pa kada se ovako šta m ože da dogodi u jed n o j skupštini, gdje je okupljena sve sama srpska inteligencija, tako rekući cvijet srpskoga naroda, kakvo je onda čudo, da je u „Gajretovoj" skupštini, gdje je bila sve sam a mladež, koja se po svojoj dobi i po svojem temperamentu lako zanese, došlo do onakpvih scena. Je li „Narod" imao pravo, da onako piše o našoj mladeži na „G ajretovoj" skupštini, kada njegova inteligencija dozvoljava sebi onake ispade i ispoljava se u onim p ogrdam a i psov­ kam a? Je li imao pravo „Narod" da piše o „Gajretovoj skupštini," da se ideje propaguju batinam a i p esnicam a", kada njegovi stari b ra ­ dati i inteligentni ljudi hoće, da zviždanjem i neslanim psovkam a dokažu, da oni imaju pravo pred svojim protivnicima. Kako se vidi mi bismo također imali dosta m aterijala, da se o Srbim a zabavljam o, kada se ne bi držali gore istaknutog načela, da se ne m iješamo u tuđe interne stvari. S toga im amo pravo da to isto tražimo od srpske štampe, da se ni ona ne m iješa u n aše stvari, je r rijaset, vakuf i „G ajret* p ripada samo nama i nikomu drugom. voljnu gospodarstvenu naobrazbu. Ali prekomjernost u izdacima dovodi do duga, dugovi navode na prevaru a ova vodi u nesreću. Dotični pisac prepo­ ruče, da bi mlade djevojke, bilo u kući, bilo u školi, dobile nužnu naobrazbu i znanje kako teoretično, tako i praktično o vrijednosti novca. On sebi to ovako zamišlja: Djevojku treba priučiti da već iz rana svaki izdatak, što učini, bilježi u knjigu. Ona bi morala sprvice račune za školske stvari, za liječnika, za lijekarije, za teferiće sama iz svojih novaca da podmiruje. U školi bi ju trebalo podu­ čiti, kako da imade kupovati svoje haljine, a tre­ balo bi uvesti poseban tečaj za kućanstvo ili gazdinstvo. Nadalje bi ju trebalo podučiti o kontu u bankama, morala bi da nauči, kakovi različiti trgovački faktori utječu na kućanstvo, i onda kada postane samostalna kućanica, znala bi se snaći u svakoj prilici. Ona bi prije svega u mladim godi­ nama stekla pravu predodžbu o vrijednosti novca, koje ona za svoje lične potrebe izdaje, a to bi joj onda bila pocjjoga za cijeli njezin život. Nešto o strahu. Novorođeno dijete ne zna, šta je strah i bojazan, ono nema predodžbe o opasnosti, a niti o onome, što bi njemu moglo nauditi. Mjesto da se dijete odgoji tako, da mu pojam straha ostaje što duže nepoznat, ono se naprotiv prije svakoga vremena upozna sa strahom. Roditelji, kućni prijatelji, da­ dilje i strani upravo se u tome natječu. Šteta koja se ovijem dijetetu nanosi, upravo je velikih i zamašnih posljedica za cijeli život, jer mu tako već iz malena strah uđe u živce i u njegovu narav. NJEZIC Englesko-njemačka politika na Istoku. U jednom od zadnjih brojeva njemačke revije „Die W oche“ Dr. Georg Gandt napisao je članak pod naslovom „Njemački i engleski interesi na per­ zijskom zaljevu", kojeg radi boljeg razumijevanja njemačko-engleske politike na Istoku u prijevodu donosim o: „Već odavno izbija upadno na površinu u njemačko-engleskim interesima — politika, koju vode u istoku. Možda ima preko jednog decenija, da se nije nijedan slučaj zbio, koji bi bio kader toliko utjecati na političke odnose tih dvaju naj­ moćnijih trgovačkih naroda na zemlji, kao pitanje bagdadske željeznice. U tom je Engleska najviše zainteresovana, da joj ostane otvoren put u Indiju. Radi toga je ujagmila kontrolu na Sueškom ka­ nalu, učvrstila se u Gibraltaru, otoku Malti, Egiptu, a naročito na Perzijskom zaljevu, u pokrajini Bahrein, gdje je među ostalim sklopila i obranbeni ugovor sa kuvejtskim šejhom. Osim toga uvukla je cijelu arapsku i perzijsku stranu arapskog za­ ljeva, sa prednjim otočjem, u svoju političku i gospodarstvenu interesnu sferu, te.ovđe nadležnom generalnom konzulatu u Bagdadu osnovala kneževsku rezidenciju. U interesu njezina posjeda u Egiptu i Indiji najdraža joj ekonomski i politički slaba Turska, koja u tom stanju nije kader da joj mrsi račune. Kad je Njemačka dobila koncesiju za izgradnju bagdadske željeznice, koja bi spajala Carigrad sa perzijskim zaljevom, te koja bi otvo­ rila novi put u Indiju, počela se je Engleska vrpo­ ljiti. Odmah su Englezi uviđeli da je ova željeznica prikladnija, nego i jedna druga, da T ursku u gospodarstvenom, strategijskom i političkom po­ gledu osvijesti i ojača. Sada započe žilava i očajna borba Engleske proti Njemačkoj, gdje se naročito lomljaše koplje o pitanje, koje je ostalo otvoreno, a to je izlazak bagdadske željeznice na perzijski zaljev. Na obje su strane potpirivali vatru opasni novinarski hajkači, kpji pripisivahu poduzeću kolo­ salno značenje, a međutim je političko oružanje još povećalo napetost s obje strane. Jasno svjetlo bacilo je na sparnu atmosferu Maročko pitanje. Osim toga je njemačko-engleski sukob još dulje Na žalost nijesu ljudi još tako daleko došli, da bi dobro činili samo radi dobra, a ne iz straha pred kaznom. Za ovijem morao bi ići odgoj djece, da se sve sa ljubavlju čini, sa dobrim pri­ mjerom prednjači i tako bi strah postao sasvijem nepotreban. Strah kao odgojno sredstvo upotreb­ ljava se iz dva razloga: Jednom dolaze kod sve dijece a osobito kod nervozne vremena, kada se u unutrašnjosti djeteta sbivaju takovi pojavi, da ono plače i jauče. Takovo dijete viče može bit frtalj ili pol sahata (prije nego li što može govo­ riti) da time izrazi svoju nutarnju tjelesnu bolest Onda se opet smiri, viče iznova, ne će da se igra, ne dade se umiriti i pošto roditelji ili čuvari dijeteta ne mogu ništa naći i opaziti, radi čega bi di­ jete moglo plakati, misle da je ono svojeglavo. Ali svojeglavost mu valja istjerati i tako dijete bez ikakve krivice dobije batine. I od sada kod svake prilike bude dijete bijeno i prisilni odgoj sa stra­ hom počima se razvijati. Da su roditelji tačnlje dijete pregledali, našli bi da je dijete dobilo zlo­ često mlijeko, od čega su nastali boli, ili da imade puna usta gljivica ili slično. Sprovod ujakov. Bruseljski „Soir" pripovijeda ovu priču, koja bi bila vrijedna jednoga Mark Twaina. Prije krat­ kog vremena umro je u Bomalu u Belgiji jedan čovjek, koji je čitav svoj život lako živio. On je volio miran život i dobru čašicu vina i tako je živio 70 godinica, te je jednoga dana, baš kad je ručao, udaren od kapi i ostao mrtav. Rođaka u Bomalu nije imao, pa za to njegovi susjedi brzo- JEFTAN OVIĆA ULICA B R O J 1. preko puta „H O TE L EVROPE**. R �Broj 19. ,Novi Vakat Strana vremena vršio svoj kobni upliv na razvoj balkan­ skog rata. Istom u novije vrijeme prodiranje Rusije u Maloj Aziji, naročito u Perziji, te prijeteće držanje indijskih muslimana, koji se spremahu da zajedno s Hindusima skoče na obranu potlačene Turske, onda kritično zaoštrenje cijelog svjetskog ravnotežja, ponu­ kalo je londonsku vladu da promijeni dosadanju taktiku t. j. da tjera prijazniju politiku prama Turskoj, a to je ujedno iziskivalo i približenje Nje­ mačkoj. Tjerajući ovaj najnoviji kurs, stupila je također i u pregovore o izlazu bagdadske željeznice. Zapamtimo, samo s Turskom. „Njemačka neće u tom sudjelovati”, rekao je Sir Edvard Grey. Koliko smo dosad o tom obaviješteni, glavni cilj novog ugovora trebamo tražiti u tom, da En­ glezi od daljne izgradnje željeznice, južno od Bag­ dada, neće imati ništa proti tome, ako ista bude izlazila preko Basre, sa željom, da u upravu bag­ dadske željeznice dođu dva Eugleza s pravom glasa. Dalje, da ostanu na snazi engleski ugovori sklopljeni sa kuvejtskim šejhom i da se osiguraju engleski plovidbeni interesi po rijeci Tigrisu i ŠatelArebu. Jedino pod ovim uvjetima neće Engleska stajati na putu povišenju carine, za kojim se odavno teži i koje je neophodno nužno za ojačanje turskih financija. Pregovori nisu još zaključeni, a međutim će se nastaviti daljni pregovori Njemačke s Engleskom i sa Turskom. Riđi toga je teško za one, koji stoje po strani skrojiti pravi sud o tom i za to treba kod današnje političke konštalacije da budu vrlo oprezni. Ali je ipak polučen uspjeh tim, kad društvo bagdadskih željeznica izrađuje sada prugu Bagdad-Basra, koju je jednog vremena bilo napu­ stilo. Pred Basrom, odnosno pred ušćem Šat-el-Areba dno je plitko tako, da je luka za brodove, sa od 1500 tona težine, samo svako četrnaest dana pristupačna. Ali to će se možda već urediti. Od isto tako velike važnosti bit će, kad se Tigris i Šat-el-Areb reguliraju i trajno uspostavi plovidba, da će engleska plovidbena društva, koja imaju tamo koncesije moći ruku o ruku raditi sa bagdadskom željeznibom. Može se reći, da su ovdje kakove bilo kombinacije nađene, ili će se naći, koje će nam osigurat plaću za naš rad, a neće tangirati razumljive interese Engleza, što bi bio jedan daljni korak za političko umirenje svijeta. Politički pregled. N ova granica iztnegju Bugarske i Turske. Kako „Tanin” javlja: Nova sjeverna turskobugarska granica biće sasvim kako je i stara granica bila sve do Mustafapaše. Jedrene sa svojim utvrdama ostaje u turskim rukama. U za­ štitu Jedrena pridržaje sebi Turska OrtakOj i Dimotiku zapadno od rijeke Marice. Onda ide nova granica sve kraj Marice do Enosa. Po jednom brzojavu što ga je „Tanin* pri­ mio iz Kiriklise, to je ministar unutarnjih poslova Talat-beg obećao jednom delegatu kršćanskoga stanovništva, da će vlada na svaki način gledati, da Kiriklisa ostane u turskim rukama. javiše njegovim trima nećacima blizu Genta da odmah dođu. Nećaci dođoše u nadi, da će do­ biti lijepu baštinu. U oporuci, kao što se je poslije vidjelo, bile su samo tri odredbe: Ponajprije dobri starac dade svojim nećacima svoj blagoslov. Drugo, molio ih je za oproštenje, što je bio tako slobodan, te je za svoga života ono malo imetka, što je posjedo­ vao potrošio na okrijepu svoga želudca i na ve­ selje svoje duše. I treće, molio je svoje rođake, da bude sahranjen u svome rodnom mjestu, blizu Genta. Prva tri baštinika, kada su čuli, šta ima u oporuci, okameniše se od čuda, ali opet naskoro oživiše, kada su čuli, d a zao d p rem u mrtvoga tijela ujakova treba nekoliko hiljada franaka troška. Tada najmlađi od tri nećaka dođe na ženijalnu misao. On reče: „Ovdje traba biti lukav. Mi masku i u Beirutu, te povišenje broja imama i muderisa; upotrebljenje izvora Ain Sureka, da se Tibre kod Medine može opskrbiti vodom, odstra­ njene zloporaba kod ubiranja desetine; osnutak pravnog fakulteta u Damasku — i još neke reforme u sudstvu i finansijama. Rusija i Turska. U Rusiji sve jače izbijaju glasovi, koji su proti tome, da Rusija čini ikakav pritisak na Tur­ sku. List moskovskih trgovaca „Utro Rosie” piše: „Rusija prijeti Turskoj, da će ju prisiliti na po­ pust, da se održi autoritet Evrope. To megjutim Rusija govori u jednom času, koji je vrlo nepo­ desan za interese ruske trgovine, ruske industrije i ruskog narodnog gospodarstva, u vrijeme kada je ruskom ministarstvu finansija mnogo do toga stalo, da se unovči ruska žetva. Iza ovog neprijateljate Ijskog čina Rusije proti Turske, bio bi odnjah zatvoren morski tjesnac, što bl ruskoj iz­ voznoj trgovini žita veoma veliki udarac zadalo. Rusija neka ragje stvar prepusti Europi. Knez Meščerski piše u svom „Graždaninu” ove značajne riječi: „ P r e m d a u R u s i j i s v a k i č o v je k m rz i B u g a r s k u , ip a k se r u s k a d ip lo m a c ija u s u g ju j e da R u s i ju p r e o b r a z i u je d n o g o ru ž n ik a E v ro p e , d a b i B u g a r s k o j , k o j u je v e ć k n e z A n d re j B o g o l in s k i p r o k le to m n a z ­ v a o , o p e t p o v r a t i J e d re n e . N ik o u R u­ s i j i n e v j e r u j e , d a b i se R u s i ja ta k o d a l e k o m o g l a p o n i z i t i ”. I mnogi drugi listovi ruski napadaju rusku vladu radi njezinoga držanja protiv Turske. Sporazum Turske sa Arapima. Kako „Tanin” javlja manske vlade i Arapa do prihvatila predjoge delegata te zaključila ovo: osnutak došlo je izmegju otosporazuma. Vlada je iz Damaska i Beiruta dvaju medresa u Da- ćemo staroga metnuti u jedan obični sanduk, te ćemo ga kao običnu robu otposlati teretnim vozom. T a nećemo valjda za njega još izdavati pare”. Kako rečeno, tako učinjeno. Ujak, taj neka­ dašnji veseljak, bude strpan u jedan sanduk, kojega zakuju i gore napišu „Otpatci od kože”, a radi opreznosti napišu gore, da bi se sanduk mogao polu­ pati. I tako onda sanduk predadu na željeznicu. Belgijska željeznica nije se ni najmanje žurila da ovaj sanduk sa kožnim otpacim a odveze, i po­ trajalo je puna 23 dana, dok je sanduk na svoje odredište stigao. Drugo mu se nije ništa desilo. Nećaci primiše kod kuće sanduk i rekoše među sobom: „Ко znal Stari bi se sigurno, da je ostao na životu i doživio transport svoga trupla i sam veselio, da je ne samo nas, nego izim toga i državnu željeznicu nasamario” ! A rapsko odaslanstvo u C arigradu. Kako „Agence Ottomane” saznaje, sultan će ovih dana primiti u audijenciju i drugu arapsku depu­ taciju iz Beiruta, u kojoj se nalaze sljedeći članovi : Mehmed Fovvsi paša El-Asm, Abdurrahman paša El-Jussuf, Essad effendi Emir-šeih-Arslan, Mehmed paša El-Mehrun, Emin effendi El-Estevani i Dr. Hassan effendi. Ove visoke ličnosti, koje pripadaju najuglednijim i najuplivnijim porodicama u Siriji, izmijeniće svoja mišljenja s vladom o uvođenju reforama u arapskim pokrajinama, koje će odnose prama halifatu još jače učvrstiti. Odaslanstvo je od strane vlade primljeno najusrdnije. Pierre Lotl o zvjerstvim a B ugara u T raciji. Poznati i čuveni član francuske akademije Pierre Loti otišao je u zadnje vrijeme u Tursku da joj ponudi svoju literarnu pomoć i da težinom svoje ličnosti kao pjesnik stvori razpoloženje za Tursku. Prva svoja opažanja objelodanio je on u pa­ riškom listu „Illustration”, gdje piše: „|а ću da iskreno i jednostavno kažem ono, što sam svojim vlastitim očima vidio, što sam vidio u pustari, koju su Bugari stvorili od Tracije. 0 , koliko zbilja nadilazi ono, što mi se je pripovjedalo i što sam ja sam sebi mogao prestaviti. S kakvim bijesom morali su ovi kršćanski oslo­ boditelji raditi, da kroz ova nekolika mjeseca do­ vrše tako strašno djelo I To je pustinja, ja kažem, i to jedna od naj­ tužnijih pustinja, jer je ova pokrajina prije kratkoga vremena evala, a danas ju pokrivaju mrtva tjelesa ljudi. Samo toga se sada tamo nalazi. Ja sam se vozio u vojničkom automobilu po više milja, da ne bih vidio jednoga čovjeka. Susretao sam tamo amo lešine panulih životinja i jata gavranova. Od vremena do vremena susretali smo gomile ka­ menja i razvaline, što bijahu jedini ostanci od sela. Ako bi se ipak opazio koji put čovjek bli­ jeda i iskrivljena lica, to je bio jedan od onih ri­ jetkih, koji su izmaknuli pokolju, te sada žive među ruševinama svojih nekadašnjih kuća. Ja ću da opišem jedno od ovih sela, koja su postala fantomi, na pr. Havza, gdje sam se oko pola sata zadržao. Ali ima i drugih na stotine i stotine, gdje su se isti strahoviti prizori odigrali. U Havzi nema ništa do li razorina i ruševina. Tamo je eno džamija. Iz daljega se čini, da je ona nešto manje oštećena nego li su druge zgrade. Stalno je, da se nije imalo dovoljno vremena, da se sasvim poruši. Unutrima leže među razvalinama na dronj­ cima nekoliko bolesnika i ranjenika mrtvačkog iz­ gleda. Krasni kiparski uresi od bijelog mramora porazbijani su čekićima. Pred silom bajoneta morali su sami turski zarobljenici i ranjenici da vrše ova djela oskvrnjivanja svojih svetinja. Na okolo džamije leži groblje. Bugari su razbijali bašluke, otkopavali mrtve i igrali se sa njihovim kostima. Tu je seoski bunar DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po Vio lit. Otprema u pohranim franho na svahu stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. �Broj 19. Strana 5. »Novi V ak af Iz njega se širi strašan smrad. Bugari su pobacali koji im se bijaše odviše primakao. Oni mu isko­ u bunar žene i djecu, koju su obešćastili, a onda paju oči i odrežu obje ruke, te ga ostave na su ih kamenjem zatrpali da se prije poduše. mjestu tako osakačena. To bijaše njihov zadnji Od hiljadu stanovnika toga sela živi ih još zločin. oko četrdeset, koji su nekako izbjegli strašnom Siromašna Edrena, koju sam vidio u zasta­ pokolju. Ovi su se izvukli iz svojih ruševina kao vama i u noćnom osvjetljenju kako slavi slavlje sablasti i opkolili me. Siromasi! Kako su oni u u čast ramazana, možda svoga posljednjeg ra­ ovom zabitnom selu doznali za me i za moju na­ mazana 1 mjeru, kako hoću, da takozvanoj kršćanskoj Evropi Kada bih se ja držao samo onoga, što su otkrijem istinu? Da, oni svi znadu to, te su evo mi Turci pripovjedali, moglo bi mi se reći da sam došli k meni, da mi stisnu ruku, a onda da mi pretjeran. Ali meni su najgore stvari kazivali Grci opišu svoje mučeništvo. Jedan veli: »Ja nemam i Židovi. Grčki metropolita, kojeg sam potražio u više žene ni djece, nemam kuće ni postelje. Zašto biskupskoj palači i koji me je ovlastio, da nje­ nijesam i ja m rtav?" jedan drugi, star i zguren gove podatke objelodanim, pripovjedao mi je, kako čovjek, kaže mi: »ja imađah jednu unuku od deset ga je bugarski general oslovio pošto ga je na godina. Ona je bila moje Ijubimče. Četiri burgarska brutalan način k sebi pozvao. vojnika dođoše, te ju silovaše. Kada sam se osvi­ J e li istina, da ti Turke ljubiš?" upitao jestio, ne nađoh više djeteta." Gdje bi mogla biti? je on. Bez sumnje u bunaru, gdje se raspada sa drugima, »Naravno, četiri stoljeća su oni nas puštali koji su dolje pobacani i kamenjem zatrpani. da živimo u miru." Duž cijele džade proteže se se jedan nepre­ »Dobro, ja ću te onda dati pogubiti." kidni red vojnika, kola, artilerije, kurdskog i be»Onda, molim, odmah!" duinskog konjaništva, dapače iz krajnjih krajeva »Ne, ne, malo kašnje, kada se meni bude Azije dolaze ljudi u brzim marševima, da pohitaju svidilo. Napolje!" u pomoć lijepoj Edreni, koja je kao nekim čudom U predsoblju govoraše u istom tonu ađutant Bugarima iz ruku ispala, ali koju Evropa proti sa grčkim uglednim ličnostima, koji bijahu dove­ svim osjećajima humaniteta hoće da povrati onim deni. Ali rani dolazak Turaka spasio je sve. divljim krvolocima, koji ne bi ostavili kamen na Za jednog iftara ja sam mogao sebi da stvo­ kamenu i koji bi grad pretvorili u gomilu kostiju. rim sud o mirnom življenju muslimana sa pri­ Edrena! Iza duge tužne vožnje ukaza se oko padnicima drugih vjera u Edreni. Među generalima noći na obzorju grad iznad zelenog drveća. Okru­ i visokim časnicima sjedio je veliki rabiner među njen minaretima i kupolama, grad je još i danas dvojicom hodža. Grčki metropolita zabavljaše se jedno čudo ljepote. Po ulicama su zastave i deko­ na drugoj strani sa starješinom derviša. racije. T o je bila beskrajna radost onih, koji su Bijaše došao čas noćne molitve, te ja odoh se konačno ispod strašnog pritiska more i noža sa valijom i njegovom pratnjom u Selimovu dža­ krvnikova oslobodili. Znade se, kojim je čudom miju, gdje već na hiljade ljudi moljaše. Glas hodža grad spašen. Bugari su se bili pripremili, da izvedu odjekivaše kao u deliriju. Ja nijesam nikada doži­ opći pokolj, koji bi se imao dogoditi za povratka vio u jednoj džamiji tolikog zanosa i žara. T uraka. Svi muslimani morali su biti iskasapljeni, Ako Evropa dovede natrag Bugare, šta će a Armenci su, od Bugara naoružani, morali Grke biti od svih ovih pobožnih ljudi, šta od njihovih ubijati. Svaki pojedini čovjek imao je svoju za­ džamija? Prema ovome što su barbari dosad uči­ daću. Topovi su bili okrenuti na glavnu džamiju, nili, lako je predviđati, šta bi oni tek sada učinili. koja se imala porušiti. I posljedna noć bugarske Zaista je ovo ozbiljan momenat. Ja osjećam kako okupacije morala je biti osobito strašnom. Tada je moj protest i u samoj Francuskoj stavljen na su Grci u lance sputavani i u rijeku bacani. Jedan indeks, ali ja imam još nade. Kakav bi to bio od njih, koji je ostao na životu, pripovijedao mi strašan i neopisiv zločin, kada bi se grad predao je o tim nedjelima takovih stvari, da mi se je ovim nemilosrdnim razoračima i narod osudio na mučila i groznu smrti Evropa, koja je opomenuta, koža ježila. Te zadnje noći bilo je klanja, robljenja i ustručavaće se, da počini taj zločin. Turci se da­ oskvrnjivanja u svim ulicama grada. Ja ću navesti pače uzdaju u rusko srce. To činim i ja. |a vje­ samo jedan primjer od hiljadu sličnih. U jednoj rujem, da su Rusi zavedeni i da oni ne poznaju kući stanovaše meni poznata udovica jednog tur­ pravu istinu. Kada oni budu doznali groznu istinu, skog časnika sa svojim dvjema kćerima. Jedna tada će znati, da bi zauzimanje njihovo za ovaj banda bugarskih vojnika provalila je silom u kuću mali i divlji narod, za ovu sramotu slavenske fa­ i tamo ostala do ranoga jutra. Kroz cijelu noć milije, značilo zakaljati svoju povjest jednom neiz­ brisivom ljagom. čuli su susjedi vrisku ovih žena. Upravo sada dobih iz jednog malog grada Bilo je ljudi, koji su bili zaposleni tovarenjem plijena na kola, koja će zorom otputovati. A kako Tracije slijedeći brzojav, potpisan od stotine G rk a : je jadan bio taj plijen! I slamnati minderi najsiro­ Molimo Vas, da učinite sve, kako ne bismo pali mašnijih ljudi bili su za Bugare dobri. Zorom se u ruke bugarske nemani. pojaviše, Bogu hvala, oni, kojima se tako rano nije moglo nadati. Veseli usklik oslobođenja odjeknu gradom: »Turci dolaze!" U Edreni su im se na­ Milodari cazinskim tnuhadžirlm a iz dali da će istom slijedećega jutra prispjeti. Bugari daleke Amerike. su tako računali i mislili slijedeću noć opći pokolj Primamo iz Cazina: 0 cazinskim muhadžinapraviti. Koliko čudo! Je li ovim kršiteljima mira rima više puta se u našoj javnosti pisalo i o tom uspjelo, da kroz dvadeset i četiri sata prevale pe­ deset milja? Ali oni su bili tu i Edrena se je bar slušalo. Ovim jadnicima izlazila je u susret ov­ za taj čas osjećala oslobođenom. Muslimani, Grci dašnja gradska općina, davala im je besplatne i Židovi drhtali su i plakali od radosti. Bugari su stanove i hranu, potpomagala novčanom pripomoći još u zadnjem času pobacali mnoge zarobljenike u iz vlastitih sredstava, a koje opet doprinosima bunarove, a onda su pobjegli u najvećem neredu. darežljivih ruku. Povratak muhadžira na rođenu grudu, na Neki se onda povratiše da uhvate jednog mladog turskog časnika, Rešid beya, sina velikog Fuada, ognjišta svojih djedova, pobudio je u ovdašnjoj okolini veliku pažnju i samilost, tim više, što je muhadžir puka sirotinja. Ova sućut je odjeknula dakako i izvan granica naše otadžbine. Vidljiva je to pojava, a i dokaz, što eto ovih dana, na ruke ovdašnjeg kotarskog predstoj­ nika g. Čamila Karamehmedovića, iz daleke Ame­ rike stiže svota od 505 K, sa molbom, da on prema uviđavnosti tu svotu razdijeli među povra-’ ćene siromašne muhadžire cazinskog kotara. Iz privatnog lista, upravljenog na kotarskog predstojnika g. Čamila Karamehmedovića, sazna­ jemo, da je u mjestu Viljen |P a, u sjevernoj Ame­ rici, obrazovan i sastavljen odbor od ovih lica: Muharem Muhanović, Elez Mujadžić, Ahmed Lojić i Bajro Obić. Pomenuta lica sakupljaju milodare za krajiške muhadžire i itole da se imena doprinosioca publikuju u našim novinama, što evo draga srca i činimo: Abdur-Rahman Sagrković 100 K, Elez Mujadžić 10 K, Ahmed Lojić 50 K, Muharem Nuhanović 50 K, Bajro Obić 50 K, Ibrahim Toromanović 10 K, Ramo Bećkanović 20 K, Mumin Velić 20 K, Husein Džehverović 20 K, Mustafa Omerćehajić 10 K, Ramo Jelečević 10 K, Hasan Borovac 5 K, Muharem Ružnić 5 K Murat Čoralić 5 K, Hasan Bašagić 25 K, Meho Dervišević 5 K, Meho Bašadić 20 K, Omer Đogić 10 K, Ibro Šabanagić 10 K, Jusuf Medenović 10 K, Hasan Stričic 10 K, Zule Hotić 5 K, Mustafa Samardžić 5 K, Osaman Jušić 10 K, Meho Mede­ nović 5 K, Ukupno 505 kruna. Darežljive ruke su naši zemljaci i naša rođena braća, koji u dale­ koj Americi radom na deset nokata zarađuju sebi hljeb. P a pored svega toga, da se oni sjećaju na­ ših muhadžira, to je vidljivi dokaz bola i simpatije zs svojom siromašnom braćom, dok se oni iz to­ like daljine sjećaju svoga roda i plemena. Doprinosiocima i mi izričemo srdačnu hvalu na njihovom bratskom i patriotskom sjećanju, što je vidljivi dokaz, da su darovatelji veliki ljubitelji ne samo svoje rođene braće, već i svoje otadžbine. Svaka im hvala, a od dragog Boga plata! Milan Bešlić, učitelj. Naši dopisi N aša m ladež uz ram azan. Mostar, 5. septembra 1913. Evo je minuo ramazan, a na izmaku je i bajram. Prestali su dani posta, a prošle su i noći mehabeta, sijelenja, razgovora i teferića. Sada će muško i žensko, staro i nejako žaliti, što nam odlazi Ramo sa trideset druga. Islamski svijet će sada opet prihvatiti za svoj redovni posao, radiće i živjeće po svakdašnjem kalufu. Za prvih dana ševala biće uspomene na ovaj mjesec jake i žive, ama poslije sve to isplavi. Čovjek, kao obično, do­ lazi svojoj kući, klanja jaciju i zaspe, a žena se misli, šta će sjutra rano raditi, kakav će ručak sigurati itđ. Eto tako se svijet priuči običnom, redovnom životu, pa i ne misli više na ramazan­ ske večeri. Ali mi hoćemo, da se na to misli. Koliko je god ovaj mjesec važan po život i socijalni odnošaj muslimana, to je ujedno važan po uzgoj našeg evlada. U ramazani-šerifu je uzgoj naše djece najzapušteniji i najgori; u njemu se naša mlađa generacija više pokvari no za čitavu godinu, a sve s toga, što očevi — žudeći za ve­ černjim užitkom i ćejifom — propuštaju svome evladu, punom živosti, da radi, šta hoće i da ide kuda želi. Čim noć nastupi i čim se obilno večera, već otac uzima čubučinu i duhansku kesu i po­ lazi u kahvu. da sluša laž i klevetu,, gramafon ili gusle, i da u onom dimu ispija kahvu crkavicu. Podjeljuje zajmove, eskomptira mjeni­ ce, uputnice i kreditna pisma na sva ovo i inozemska mjesta, predujmove na vrijednosne papire i robu. Sef depozite . ^ D io n ič k a glavnica 60 m iliona K Rezervni fondovi 37 m iliona K Swe bankovne I burzovne transakcije. i trgovačko dioničko društvo Odjeljenje robe bavi se sa svima u lu struku spadajutfm poslovima. filijala SARAJEVO, Apelova obala. U lo zi u tekućem računu i na u lo žn u knjižicu ukam aćuju se sa б г �„Novi Vakat* Strana б. Braća i sestre pođu u komšiluk i mahale u ašikovanje, a majka zgrabi feredžu ili bošću, te trkne u svoje prijateljice, rekavši svojoj d jeci: „Hajdete i vi na sokak, dok ja ne dođem*! Ova djeca udruže se sa drugom djecom i tako već prije jacije započnu cijele orgije po soka­ cima, da ne možeš s mirom proći. Ne imajući više sebe nikojeg nazora ni zapta, oni udare u bitku, u trku, u galamu i psovku, da je to upravo javni Skandal. Treba samo proći našim sokacima, pa će se čovjek ibretiti i kameniti, šta sve ne zna i ne radi naša mladež od 4. pa do 15. godine bez razlike spola. Ako nijesi čuo kakovu „premasnu pjesmu* kakav banalni usklik, kakovu izvornu bezobraznu primjedbu, a ti zastani malo kraj te dječurlije. To ti je gola klatež, potpune liske mla­ dih godina. Po odijelu poznaješ, da je to dijete .uglednog* građanim a, ono đa je siromašno itd. ali sve to jedno zapušteno društvo, koje uživa jedino u ispadima, u psovki i tučnjavi. Naša djeca, uzevši općenito, upravo pobjesne dok mudri rodi­ telji po kafanama i po dućanima raspravljaju, je li Engleska i sad protiv Turske, je li se Rus po­ javio u Burgasu. Ćoravi su, da vide, šta im je pred nosom. Oni ni ne znaju, gdje im je evlad, ne pitaju svoje „piliće*, šta su radili i s kim su bili. Jok! Oni pitaju samo onda, kad ugledaju di­ jete razbijene glave. . . Ovo stanje ne smije dulje trajati. Ovaj nehaj roditelja za svojim evladom ljuto će se osvetiti njima, rodbini i nama svima. Jer koja korist, ako svi odrasli prihvate za tespihe i bardake, za pustečije i rukave — kad naša uzdanica, naša mladež trči u kal, u jad i čemer. Očevi će biti proklinjani, što zapuštaju svoju djecu, kojima namiru i dušev­ na i materijalna dobra. Ovome treba stati na put. Škola, mekteb i džamija — to je njihova dužnost. M o s t a r , 4. septembra 1913. (Lijep primjer.) Naš obljubljeni muderis Osman ef. Efica kazivao je vazu-nasihat u ovđešnjoj tabačkoj džamiji preko cijelog ramazana. Ko nije slušao ovog vrijednog alima, kako raspravlja i tumači slušačima pojedina vjerska pitanja, taj će svakako teško nadoknaditi taj gubitak. Mnoga pi­ tanja, nakon što ih je istumačio s vjerskog stano­ višta, primjenjivao bi ih prilikama, u kojima se mi bos. herc. muslimani nalazimo. Opominjao je na rad, na štednju, upućivao očeve, da ne zapušćaju svoje djece, nego da ih šalju u škole i na zanate. „Ne ustručavajte se zanata; svaki je zanat po sebi dobar samo ga treba marljivo izvršivati*. Nekoliko je puta govorio o našim kulturnim usta­ novama: „Gajretu*, „Sirotištu* i dr. Koliko se njegov vftz doimao svijeta, najbolje je pokazivao broj slušaoca, koji je s dana na dan bivao veći. Među slušaocima se i mlađih viđalo, koji su mar­ ljivo pratili vaz. Nakon vaza bi ustao vrijedni vaiz i pitao prisutne, dali je komegod što nejasno i da li ima što pitati, a nakon toga bi završio vaz. „Dobar pastir, jer što kaže inom I sam svojim potvrđuje činom* Ovdašnje vakufsko povjerenstvo u znak pri­ znanja rada našem muderis ef. podijelilo mu je malu nagradu u iznosu od 100 K, koju svotu je on podijelio u dobrotvorne svrhe i to „Sirotištu* 30 K, „Mualimskom udruženju* 30 K, „Udruženju Umije* 30 K, „Gajretu* 10 K. Mi od dragog Allaha Ištemo da mu njegov trud u sevap upiše i da nam ga još mnogo i mnogo poživi zdrava i vesela na korist našega naroda! Slušaoc. Domaće vijesti. Š u m s k e g lo b e . Tuže nam se neki iz Ko­ njica, kako ih kotarski ured progoni teškim šum­ skim globama. Ove šumske globe pravi su bič našega naroda. Vlast postupa sasvim samovoljno kod ustanovljivanja šumske štete i odmjerivanja šumskih globa i ošteta. Tako se događa, da vlast na samu prijavu lugarevu osudi kojeg seljaka na tešku šumsku globu i oštetu, premda se nije mo­ glo nikako ustanoviti, ko je bio prekršitelj tih šum sko redarstvenih propisa, jer lugar nije nikoga uhvatio na djelu, pa je i sam podnio prijavu na osnovu lažnih prijava sa druge strane ili prama svojim nagađajima. To mora tim teže biti, što su obično globe i odštete tako visoke, da to može biti vrlo osjetljivo za cijelo gospodarstvo dotično­ ga seljaka, koji u svome gospodarstvu na helere računa. Tako se traži od Ilije Borasa iz Zukića svota od 45 K 60 h., te svota od 19 K 50 h., kao šumska ošteta; od Mušana Alihodžića traži se pod brojem 397 svota od 40 K 40 h., pod brojem 118 svota od 8 K 40 h , a pod brojem 392 svota od 71 K šumske oštete; od Rame SpiIjaka iz Šunja traži se pod raznim brojevima svota u iznosu od 72 K 90 h. Šumska šteta po­ činjena je u šumi zvanoj „Balin Gaj*, u koju njihovi čobani najmanje tjeraju svoje blago, pa nije vjerojatno, da su oni ovu štetu počinili. U ostalom, sve kada se uzme da su ju spomenuti počinili, treba uzeti u obzir njihovo stanje i polo­ žaj koji ih je upravo prisilio, da krše red, kada im je vlada otela njihove seoske pašnjake i šume, gdje su dosad svoju potrebu podmirivali. Vrijeme bi bilo, da se već jednom prestane sa ovakim gulenjem i deranjem našega svijeta. Z a „ P r iv a tn i m u s lim a n s k i k o n v ik t* u S a r a je v u . I ove su godine počeli već dolaziti s raznih strana dobrovoljni prilozi za „Privatni muslimanski konvikat* u Sarajevu. Kako uprava ovoga konvikta stoji u novčanoj vezi s ovdašnjom „Muslimanskom centralnom bankom*, to se ovim — radi lakšeg vođenja računa — mole sva go­ spoda darovatelji i sakupljači: neka sav novac šalju jedino na „Muslimansku centralnu banku* u Sarajevu s primjedbom: da je dotična svota za „Privatni muslimanski konvikat*; imena pak go­ spode darovatelja i sakupljača kao i svi ostali do­ pisi neka se izvole slati na potpisanoga. U Sarajevu, 5. septembra 1913. H a k i j a H a d ž ić . I s la m s k a K ir a e th a n a u V a rc a r V ak u fu . Kako nam iz Varcar Vakufa javljaju priređuje ov­ dašnja Kiraethvna u nedjelju dne 7. septembra 1913. g., uz dobrovoljno sudjelovanje tamburaškog zbora „Hrvatske čitaonice* Zabavu u dvorani „Hotel Bosna*. Čist prihod namijenjen je u korist gradnje „Društvenog Doma*. Dobrovoljne priloge iz mjesta i sa strane prima društveni blagajnik gosp. Ahmet Dedić. Zabava će tačno početi u 8 Va sa*' па večer. Redatelj je pozorišnog komada gosp. Hasan Bešlić, društveni tajnik, a zborom ravna gosp. Franjo Stipić stud. jur. N o v i p o š ta n s k i i b r z o ja v n i u re d . Kako c. i kr. ravnateljstvo vojničke pošte i brzojava javlja, otvoriće se 7. septembra 1913. vojnički poštanski i brzojavni nred u Franz Josefsfeldu u bijeljinskom kotaru. P o h l e p a je poticaj mnogom nevaljanom či­ nu, pa i patvaranju. Patvoritelji ne krivotvore je­ dini pravi Fellerov Elsafluid zbog toga, da koriste čovječanstvu, već da zavedu kupce. Zato pazite uvijek na oznaku „Elsafluid*, čuvajte se svake pa­ tvorine i ne dajte se zavesti sličnim imenima (kao n. pr. Luisafluid, Stelcafluid, — Goldelsefluid, Universalfluid itd.) ‘Fellerov Elsafluid odstranjuje reumetizam, uloge, neuralgiju, zubobolju, glavobolju, vratobolju, prsobolju i bol u ledjima. — Nijedna patvorina ne može nadomjestiti Fellerov Elsafluid, koji valja naručiti samo od ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsa trg br. 310. Zagorje, te stoji 12 boca 5 kruna franko. S ta n je k o le re 3. s e p te m b r a 1913. U gradu T u z l i nema prirasta, oboljeli cigljarski radnik je umro, bolesnika nema. U seoskom ko: taru t u z l a n s k o m i to u Gor. Tuzli jedan bacilaš pridošao, ostaju jedan bolesnik, jedan bacilaš i tri rekonvalescenta. U Modracu nema prirasta, ostaju dva bolesnika, u Crvenom brdu nema pri­ rasta, ostaje jedan bolesnik. U kotaru gračaničkom i to u gradu G r a č a n i c i nema prirasta, grad je sada čist od dfraze. U kotaru g r a d a č a č k o m i to u B o s . Š a m c u nema prirasta, jedan umro, ostaju pet bolesnika i dva rekonvalescenta, u Miloševcu nema ni prirasta niti bolesnika. U kotaru b r č a n s k o m i to u gradu B r č k o m nema pri­ rasta, jedan ozdravio, ostaju sedam bolesnika i tri bacllaša; u O r a š j u tri prirasla, jedna osoba Broj 19. umrla, jedna ozdravila, ostaje sedam bolesnika u V i d o v i c u jedan prirastao, ostaju četiri boles­ nika, u S k a k a v i donj. nema prirasta, ostaje jedan bacilaš, u O š t r o j l u c i nema prirasta, ostaje jedan bacilaš, u B i j e l o j , la t U l j i c u , V u k š i ć u gor. i donj. nema ni prirasta niti bo­ lesnika. U kotaru B i j e l j i n i i to u J a n j i dva prirasta, četiri umrla, ostaje jedan rekonvalescent, u Modranu nema prirasta, ostaje jedan bolesnik. U zaraženim mjestima urezuje se za zaštitu od kolere u najvećem obimu. S ta n je k o le re u H rv a ts k o j o d 3 1./V III. 2./1Х . 1913. U Bošnjacima sedam oboljelo, pet umrlo, u Bosutu jedan obolio, jedan umro, u Kuzminu dva oboljela jedan umro, u Jakovu jedan podozriv, u Zemunu gradu jedan obolio, u Otoku jedan obolio jedan umro, u Čortanovcim a dva oboljela, a u Novim Karlovcima dva oboljela, tri podozriva, pet umrlo. U p is iv a n je u m u s lim a n s k u o s n o v n u i v išu d je v o ja č k u n a r o d n u š k o lu obaviće se dne 9. i 10. septembra o. g. i to od 9 — 12 sati prije podne i od 3 — 5 poslije podne. Redovita nastava počinje dne 11. septembra u 8 sati prije podne. Direkcija zavoda. Z a b r a n a iz v o z a p e k m e z a i š lj iv a z b o g k o le re . Primamo od Trgovačko-obrtničke komore: Zbog kolere, koja se je u mjesecu augustu u Po­ savini pojavila i dulje vremena potrajala, izdala je zemaljska vlada prema međunarodnoj zdravstvenoj konvenciji različite odredbe, kojima je u mnogom pogledu i promet sprječavan. Najosjetljivije odredbe izdane su u pogledu izvoza sirovih šljiva, koje se iz zaraženih predjela nijesu smjele nikako iz­ voziti. Izvoz sirovih šljiva iz nezaraženih predjela nije zabranjen, pa su trgovci, koji su na našim pijacama kupovali sirovu šljivu iz nezaraženih pre­ djela izvažali veće dijelove preko Brezova polja. Međutim je bio zabranjen provoz sirovih šljiva iz Bosne kroz Slavoniju. Pošto su se u ovoj stvari mnogi interesenti obraćali na komoru s molbom, da se ublaže ove mjere, te pošto su u nekim izvanjskim novinama bile raširene netačne vijesti, to je komora preduzela kod zemaljske vlade korake, da se u jednu ruku mjere, koje ograničavaju promet šljivama svedu na stepen najpreče potrebe, a da se u drugu ruku zvaničnim putem opovrgnu netačne vijesti u izvanj­ skim novinama. Zemaljska je vlada ovoj želji iza­ šla u susret, te se je izjavila pripravnom, izvoz sirovih šljiva iz onih krajeva, koji su bili kolerom zaraženi, dozvoliti čim prestane opasnost širenja kolere, a u isto vrijeme je opovrgla sa svoje stra­ ne vijesti u izvanjskim novinama, kao da namje­ rava zabraniti i izvoz suhih šljiva i pekmeza koji još nije niti započeo. Zemaljska vlada je preduzela i kod nadležnih oblasti u Ugarskoj i Hrvatskoj korake, da se dozvoli provoz bosanskih šljiva iz nezaraženih predjela, pa je i u tom pogledu polu­ čila povoljan uspjeh. Još su veće poteškoće nastale otuda, što radenici, koji su bili najmljeni u Slavoniji za peče­ nje pekmeza, nijesu mogli prelaziti u naše krajeve zbog pogibelji prenašanja kolere iz prijeka, naro­ čito u bijeljanski kotar, u kom se najviše pekmeza peče. Na molbu interesenata u bijeljinskom kotaru obratila se je komora na zemaljsku vladu s mol­ bom, da se omogući prolaz pekmezarskih radenika uz shodne zdravstvene kautele, kojih ima oko 1500 u Bosni, te da se na taj način omogući već odavna pripravljeno pečenje pekmeza. Prolaz se naravno nije mogao dozvoliti bez pregledanja ra­ denika kroz najmanje pet dana. Ovi radenici imali su radi toga ostati na Rači pod liječničkim nad­ zorom kroz pet dana i onda tek ići na posao pekmezarima, koji su ih najmili. Na molbu komore dozvolila je zemaljska vlada da, pošto se ovi radenici nemaju na Rači gdje smjetiti i pošto im se je teško uzdržavati kao i radi velikih troškova koji bi s tim bili skopčani za proizvađače pekmeza, pregledanje ovih slavon­ skih radenika obave redovni liječnici na različitim mjestima, gdje se pekmez kuha i to kroz deset dana. �.Novi Vakat* Telegram. Ovaj smo telegram primili iz Stoca: Zabava za .Privatni muslimanski konvikat“ sjajno uspjela. Moralni i materijalni uspjeh izvrstan. Veliko odu­ ševljenje među omladinom radi na­ cionalnog buđenja našeg građanstva. Živjelo naše građanstvo I Ruka Omladinac. pomoćnica neka se nikada ne odbiiejveć uvijek o b je r u č k e 'p r ih v a ti. Osobito, kad nam pruža ne| što tako dobrog, kao što je Fellerov Elsafluid. Mi sm o se sami osvjedočili, da ublažuje boli, ozdravljuje, osvježuje, da jača mišice i živce, te da otapa sluz i djeluje uspješno protiv opale. Zato ga preporučamo p r o tiv reumatičkih boli i uloga, pro­ tiv glavobolju, boli i u ušima i vratu, protiv zubobolje, boli u krstima, protiv prehlade, od koje lahko nastaje hunjavica, kašalj, promuklost i sluzavica, protiv bezsanica, probadanja, trganja u udovima i drugih boli. Naručuje se dvostrukih ili 2 5 kruna, 24 12 malih, ili 6 Specijalne boce franko za malih ili 12 dvostrukih, ili 4 Specijalne boce franko za K 8 ‘60, a 48 malih ili 24 dvostrukih ili 8 Specijalnih boca za K 16 — naručiti franko — također koje lagano ali Zajedno se mogu Fellerove ,,Elsa-pilule“, sigurno tjeraju, pobuđuju tek, te pospješuju probavu: 6 kutija za 4 krune franko. Tisuće ljudi hvale nji­ hovo djelovanje protiv želučanih boli, grčeva, žgaravice, mučnosti, podrigavanja, nadimanja i t. d. Čuvajte se patvorina i pišite točno E. V. FELLER, ljekarnik, Stubica Elsaplatz Hrvatska. — broj 310 (Zagorje) Priobćujemo ovđe ove do­ brohotne upute, da budu na korist i uhar našim čitaocima, ne da pravimo reklamu, već da što uradimo za sveopću korist. Na tisuće priznanica hvale korisno djelovanje Fellerovih uvijek na Elsa-preparata. oznaku Za to pazite ,,Elsa-Fluid“ i „Elsa- pilule", nedajte se zavesti sličnim nazivima. Razno. S v e u č ilište u K airu . U decembru godine 1908. otvoreno je u Kairu sveučilište. Protektorat nad sveučilištem preuzeo je sam kediv. Budućnost sveučilišta osigurana je bogatim darovima egipat­ ske princese Fatma-hanuma, tetke kedivove, koja je ovih dana darovala sveučilištu veliko gradilište i oko pol milijuna kruna za gradnju. U svemu je ova princesa, velika zaštitnica i prijateljica nauke za kairsko sveučilište darovala blizu četiri milijuna kruna. P o v r a ta k „ H a m id ije" u Sm irn u . Turska krstarica „Hamidije", koja je za vrijeme balkan­ skoga rata učinila velikih usluga turskoj vojnoj upravi i zadavala strah i trepet dušmanima, vra­ tila se nakon osam mjeseci putovanja natrag^u Smirnu. Stanovništvo je velikim veseljem i uz gru­ vanje topova dočekalo „Hamidije". „Hamidije" je oklopljena krstarica dd 3750 tona: Duga je 375 a široka 24 stope. Imade osam topova od 21 cm, dva od 15 cm i nekoliko od 12 cm kalibra. Na brodu imade 383 momaka među njima 54 časnika. doduše samo u najređim slučajevima pregovaraju izravno sa okrađenim već to učine posredovanjem svojih „bankijera". To su vlastnici agentura, koje se bave samo sa „vansudbenim naravnanjima* i na takav vačin domognu se većih uspjeha, nego i sama policija. Na primjer kod nekoje provale panu zlikovcima u šake predmeti, koje je veoma teško bez opasnosti prodati. U takovimjslučajevlma obraćaju se oni na spomenute agenture. Ovaj po­ srednik ponudi sada okrađenome sve ukradene predmete uz primjerenu cijenu, i može se kazati, da skoro u svim takim slučajevima obje stranke dobro pazare. U drugim slučajevima metnu, bilo zlikovci, bilo ukradeni u novine ponudu sa obostranim uvjetima, i agentura onda sve drugo privede kraju. Ako je okrađeni proti krađi osiguran, stupa obič­ no na mjesto agenture oštećeno osiguravajuće društvo. j e d n a s t a r a o k lo p n ja č a . Općenito se misli, da su lađe sa oklopima posvema moderni izum. Međutim se sad saznaje da su već vitezovi Ivanovci gradili ratne lađe sa olovnim oklopima. Boslo historiograf ovoga reda priča da su Ivanovci go­ dine 1513, u Niži sagradili jednu ratnu lađu, koja bijaše oružana sa mnogo topova, imađaše tri stotine momaka posade, svoju pekarnicu a što je osobito čudno imađaše oklop od olova pričvršćen čavlima, tako te ju neprijateljska taneta nijesu mogla pro­ bušiti. Z lo č in s tv o i o s ig u r a n je . (Cjepar baknota i Englezka banka. — Vansudbeno naravnanje.) U Parizu ukradena je bila jedna ogrlica od bisera u vrijednosti od tri milijuna franaka, koja je bila za slučaj kradje osigurana kod Lloydovog osigu­ ravajućeg društva u Londonu. Ovih se dana pro­ čulo, da je ravnatelj ovog društva, gosp. Priče otputovao iz Londona, da gdjegod u Evropi sa tatovima, koji su oteli ovu ogrlicu, vodi pregovore radi njezina povraćenjal Cilj ovoga putovanja je ostao javnosti nepoznat. Jedni su slutili, da je ot­ putovao u Berlin, drugi su opet govorili, da je krenuo put Beča. Da su zlikovci gosp. Priča sasvijem prijazno pozvali na spomenute pregovore, to je posvema vjerovatno, jer tajna, sa kojom je putovanje to izvedeno bilo, svjedoči, da na cijeloj stvari ima nešto istinitoga. Ovakav način svidjanja „poslova" između lopova i oštećenih je osobito u Americi i u Englezkoj u običaju. Tamošnji trgovci su osvjedočeni, da je za njih koristnije, ako se s tatovima mirnim putem sporazume nego da bi čitavu stvar predali policiji na riješenje. Evo jednog primjera: Kod ravnatelja „Englezke Banke" prijavi se jedan čovjek, koji ustvrdi, da je pronašao način, na koje bi se dale englezke banknote cijepati i tako od jedne dvije napraviti. Tehničko osoblje banke ustvrdi naprotiv tome, da je to nemoguća stvar, i ravnateljstvo izjavi, da će ovome čovjeku 1000 Englezkih funti isplatiti, ako mu ovaj posao pođe za rukom. Čovjek taj pristane. Englezke bank­ note su jako jednostavne i upravo radi ove jed­ nostavnosti veoma ih je teško patvoriti. „Cjepar banknota" lati se u Jprisutstvu vještaka svoga posla. Namaze obje strane banknote tutkalom, pri­ loži sa svake strane komad platna i pritisne tako priređenu banknotu komadima gvožđa. Sada sve bude zatvoreno i tek nakon nekoliko sata opet izvađeno. Cijepar uzme .platno sa uljepljenom banknotom, potegne za čoškove i rastavi oba ko­ mada. I gle! Na svakome komadu ostala je priljepljena jedna polovica banknote. Banki je ovaj pokušaj puno vrijedio, jer se je po njemu kod zgotovljanja svojih nota mogla ravnati. Čovjek, koji je na to banku upozorio, bio je jedan knjigoveža, i obećanu svotu za nagradu dobio je odmah bez prigovora isplaćenu. Ovakovi „poslovi* između zlikovca i preva­ renih sviđavaju se sasvijem prijateljski; lupeži O s v e ta c r n a c a n a d F r a n c u z im a . Crnci teško snose jaram, pod koji su ih skučili evropski narodi. Gdje god mogu, gledaju da se osvete oti­ mačima njihove slobode. Evo opet jednoga slučaja. Prošlih dana doplovio je u riječku luku parobrod „Zichy“, Kapetan lađe javio je oblastima ovo: Kad je plovio između luka Mogador i Bona u južnoj Africi, opazio je, da su sva brda obavita gustim dimom. Kad je pristao u rečenoj luci Bona, mo­ gao je konstatirati, da je dim nastao usljed ogro­ mnog požara, što je zahvatio velike šume tako, da se je u samoj luci toplota osjećala. Propitkiva­ njem je doznao, da su požar podmetnuli urođenici Arapi, francuskim sjenokošama, a zatim je vatra zahvatila i bližnje šume. Urođenici su podmetnuli vatru iz mržnje prama Francuzima, čije gospodstvo ne mogu u onim krajevima podnijeti. Sličnu su osvetu i prošle godine pokušali, Požar po pripo­ vijedanju kapetanovu još hara, a računaju, da će biti više milijuna štete. P a d o b r a n z a a v la tič a re . Po jednoj je vi­ jesti iz Pariza francuski avijatičar Pegood činio pokuse sa padobranom, kojeg je izumio Bounet. Pogoud se na svom aeroplanu uzdigao 300 me­ tara visoko a onda sa padobranom skočio iz svog aeroplana te sa padobranom sašao na zemlju zdrav i čitav. Njegov aeroplan letio je neko vrijeme sam i onda pao na zemlju u jednoj obližnjoj šumi. U b io I ju b o v c u . Iz Carigrada javljaju, da je policajni agent Mehmed Salih-effendi koji je u Peri ubio svoju Ijubovcu osuđen na 15 godina robije. O tv o r e n je p r v e ja v n e k n již n ic e u C a r i­ g r a d u . Iz Carigrada javljaju, da je ondje u KađikOju otvorena prva javna knjižnica, u kojoj će stanov­ nici Carigrada imati prigode da besplatno čitajn knjige. Carigradske novine vrlo srdačno pozdrav­ ljaju osnutak ove prve uredbe za opću prosvjetu te žele, da bi se u kratko vrijeme više ovakovih knjižnica u Carigradu osnovalo. O s u g je n i b u n to v n ik . Iz Carigrada javljaju, da je nedavno uhvaćen buntovnik iz |emena Harun koji je bunio u Jemenu narod protiv otomanske vlade. Po šerijatu osuđen je Harun, da mu se odsječe desna ruka i lijeva noga. Sa Balkana. P re g o v o ri iz m e g ju T u r s k e i B u g a r s k e . Bugarska Je k onačno došla do osvjedoče­ nja, da sa politikom oklijevanja i izmotavanja n e će moći ništa p o stić i; šta više taka politika m ogla bi i do gorih rezultata dovesti, je r bi ona �1 Strana 8. ,Novl Vakat* mogla I lakih po sljed ica imati, da Bugarska izgubi ne sam o E drenu nego i luku D edeagačo, toga najvažnijeg izlaza na E gejsko more, u ko­ je m slučaju bi Bugarska opet ostala država sa jedinim izlazom na C rno more, te prem a tome s a svih strana opkoljena. D edeagač bi im ao da prem a ustanovam a bukureškog ugovora pripadne Bugarima. G rci su obvezani tim istim ugovorom, da 18. augusta grad predadu Bugarima. G rci su. kako se javlja, m jesto sam o i ispraznili, ali pošto, vele, nem a u sam om m jestu dovoljne posade, koja bi ga uspješn o mogla braniti i pošto p ri­ jeti opasnost, da bi Turci mogli to m jesto voj­ nički zaposjesti, to je G rčka zaposjela luku D edeagača i poslala notu velesilam a, u kojoj ih moli za riješenje to g a pitanja i upozorava na eventualne prom jene. U istinu je izbila vijest, da se je tursko ratno brodovlje pojavilo pod D edeagačom i pošto je ustanovilo da se u luci nalazi grčko brodovlje, to se je opet povratilo. Osim toga javlja se o zaposjednuću i drugih m jesta p o turskih četam a, a to sve pokazuje, da bi Bugarska mogla i puno više izgubiti nego je u početku mislila. Stoga se je ona odrekla E drene i pristala u glavnom na granicu, koju jo j Turci p re ­ dlažu, te odaslala svoje deleg ate u C arig rad , da povedu sa turskom vladom pregovore. Bugarski delegati je su : bivši generalisim us Savov, Tošev, dva vojnička savjetnika Papad o p o v i Nikolov, te jedan financijalni savjetnik Košev, koji će u zajednici sa N ačovićem započeti p re ­ govore sa onim delegatim a, koje turska vlada bude u tu svrhu designirala. Ovi delegati nijesu jo š imenovani, ali se drži, da su izabrani Talat bej, m inistar unutrašnjih poslova i Halil bej, predsjednik državnog vijeća. Pregovori će, kako se javlja, z apočeti slije­ dećeg petka radi bajram skih blagdana, te se drži, da će se brzo svršiti i do željenog rezul­ tata dovesti, pošto je u glavnom sporazum p o ­ stignut, te će se sad a definitivno pregovarati o granici između Turske i Bugarske i o izmjeni ratnih zarobljenika. Ovu nadu potkrepljuje i iz­ java ministra unutrašnjih djela Talat beja, koju je nedavno dao zastupniku jed n o g ru sk o g lista, a ta je, da turske asp iracije nikako n e idu d alje preko granice Marice. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ _ |ro j 19. Broj 472. OGLAS. Dana 21. 22. i 23. septembra o. g. obdržavati će se u gradu Maglaju veliki godišnji vašar. N ovo otvo re n i obućarski m o d n i Sa)o Na ovaj vašar slobodno je dotjerati sva­ kovrsnu marvu iz dravi mjesta sa propisano valjanom marvinskom putnicom, te na istom svakovrstnu trgovačku robu kao i zemaljske proizvode rasprodavati. Na 24./9 1913. obdržavati će se dvi konj­ ske trke i ovim nagradama: za 1. trku nagrada I. 100 K, II. 50 K i III. 20 K za II. trku nagrada I. 50 K, lt. 20 K i III. 10 K Upisnina za prvu trku 10 a za drugu 5 K. Gradonačelnik: Širbegović. ииниит UUB0V1G na mađarskom kr. tehnoloiko-obrtnlčkdra muzeju u Budim c Ispitani obučarskl majstor 1 apsolvenat bečke stručne Ćuhović ulica ID. Sarajevo. №аћ Ftrhadijt preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz’ Najslagjih solidnu, ukusnu izradbu. mulk krupnih šljiva Specijalista za englesko-amerikansku - fazonu. posavskih 5 kg. K 2 2 0 franko 25 kg. K 5 — 100 kg. K 18-20. — 5 kg. p a r a d a js a (pomidora) ili ja b u k o v a p e k m ez a samo K 4 —, — Sve vrsti voća i zarzavata te zemaljskih proizvoda razašilje i na veliko iz od kolere slobodnih krajeva uz kaparu, ostatak pouzećem. — Tražite cjenike džaba su. Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. Gjorgje A. Vasiljević T u zla (B o sn a ). Sam o K 4*85 vo sa 6 kremena! Prekrasni Fantaste srebreni remontoir sat za gospodu, izvrstne plosnate i bogato gravirane korice sa veoma dobrim anker nastrojem, tačno iduć sa 3-godišnjim pismenim Jamstvom, uz elegantni amerikanski kavalirakl lanac iz double zlata i modernim žepnim kreslvom iz nikla sa 6 reservnih kremena. dostaje za godinu dana. Sve skupa uz pouzeće za samo K 4-85. Kod narudžbe od 6 garnitura dobije se 1 garnitura badava. Schaechter Leopold, 5. Što se ne sviđa, može se promijeniti ili se vrati novac. IN S T A L A T E R I V O D O V O D A na CENTRALNOG LOŽENJA <u iiiš T U L o m E , Р Ш н т о а п м Е i iz v o 1 IJE VODOVODU ZU Р 1 Ш VODU 1 na za DRUGE PO TR EBE‘ NASSE I KOMP. SARAJEVO, Potpun pribor za gradnju banja, hlo| zeta i drugih sanitetskih uređenja. — Brzojavi. C a r ig r a d , 5. septembra. — Za delegate, koji imaju povesti pregovore sa bugarskim delegatima, designirala je turska vlada ministra unutrašnjih djela Talat-beja, ministra mornarice M ahmud-pašu i predsjednika državnog vijeća Halil-beja. L o n d o n , 5. septembra. — Enver-bej izjavio se izvjestiocu BDaily Telegraph-a“ da se on ne boji da će porta odstupiti i jednu stopu zaposje­ dnutog zemljišta. Bude li se to ipak dogodilo, to će vojska uzeti stvar u svoje ruke. Turska vojska broji 300.000 vojnika, u koju on goji veliko pouzdanje. C a r ig r a d , 5. septembra. — General Savov izjavio je, da je Bugarska spremna prepustiti Edrenu sa njenim utvrdam a Turcima, ako bi Bugarska za to dobila druge važnije tačke u okolici Edrene. Bugarska zahtjeva Krklissu, koja u turskoj noti nije spomenuta. S o f ija , 5. septembra. — Sa privatne strane javlja se da su Turci prešli rijeku Mestu i da su zauzeli neke krajeve, koje su Grci zaposjeli. Budući da nema direktne veze između zapadne Tracije i Sofije, nema vlada autentičnih podataka o tom prodiranju Turaka. K o ln , 5. septembra. — Prema autentičnoj vijesti iz Atene turski su bašibozuci, koji stoje pod zapovjedništvom Enver-beja, zaposjeli gotovo ci­ jelu Tiiiciiu. Najbolji i najjeftiniji ftpop iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš te građe- vnog materijala - Umisli timu d.d. u Sarajevu. □ □ □ □ �Broj 19- Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) FHnHJf ]DIPH UL. 13. 5Ш I. K at. In to m rb a n — telefon bro| 273 I 340. B rz o ja v i; H U S tlH B A N K U . ~ Ш 0. m m 3051РД UL. ia. I. K at. Ž lro -ra tu n k od A u s tro-U ga r. b a nke. ■ Bro| b o i.-h e rc , p o li, ite d . 104». - D io n ič a rsk a g la v n ic a K 3 ,0 0 0 . 0 0 0 (do sada uplaćeno 30°|0). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaganje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršu je Isplate 1 naplate na svim trgovačkim središtim a u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozem stva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja s v e b u rzovn e n a lo g e najkulantnije. Uziga u Ipgigiju, prodaju i parcelaciju gviij većig kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. �Strana" 1C .Novi Vakat* _ B ro | 19 Muslimanska kreditna banka M ln c li dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 51 kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju nafkulantnije. =4 Privilegovana zemaljska banka z a B o sn u i H ercegovinu. Uplaćeni dionički kapital 14 miliona kruna. Redovne rezerve i fond za sigurnost založntce K. 5,400.000 CENTRALA F IL IJA L E : U SARAJEVU. u Banjaluci, Bjelini, Brčkom, Mostaru, i Tuzli. ISP O STH V E: u Bihaću, Derventi, Doboju, B. Gradiški, Lijevnu, B. Novom, B. Samcu, Travniku, Trebinju, Višegradu i Zvorniku. Z A S TU P S TV O : u Gackom, Goraždi, Sanskom mostu, Stocu. Veleprodaja duhana u svim spomenutim mjestima. HinntPknrnn nriiplpnip* hiP0,eki!n?c komunalne zajmove do 33 godine. Izdaje 4 'V ’/„ založnice i 5% komunalne obligacije IlijJU IC n U I 11U U U JL Iu llJu . Ove su zalozmce i komunalne obligacije u Bosni i Hercegovini proste od poreza, imaju pupilarnu sigurnost te se mogu upotrijebiti kao jamčevine pri trgovačkim poslovima. Osim toga mogu služiti u čitavoj austro-ugarskoj monarhiji kao vojničke kaucije pri ženidbi. R n n l i n n n n n r iip lp n i p * kuPuie- prodaje i izdaje vrijednosne papire, devize i druge kovine. — Preuzima kupone vučene srećke. — KlUlinU VIIU U U Jb lb llJb . Eskomptira mjenice, doznačnice, daje zajmove u konto-korentu i na mjenice uz dovoljno pokriće ili osiguranje Obavlja naplate mjenica i trgovačkih naputnica u svim glavnim mjestima Bosne i Hercegovine, Austro-Ugarske i inozemstva. — Daje zaj­ move na vrijednosne papire. — Prim a novac na tekući račun i uz ukamaćenje na uložne knjižice. - Prima vrijednosti svake vrsti u pohranu i upravu, kao otvoren polog ili kao „Safe“ — u za tu svrhu uregjenom oklopljenom prostoru — pod zatvorom stranke i banke. П Н |о 1 о ш О U U J b ib llJ b 73 U I n n h lllU U U . Kod banke ustr°jeno odjelenje robe kao i što i posebno odjelenje za zemaljske proizvode u Brčkom sa agencijom u Doboju bave se sa svijem u trgovačku struku zasijecajućim dobavama, kao u komisiji tako i na vlastiti račun, financiranjem i podizanjem industrija i javnih poduzeća. Glavni predmeti izvoza su suhe Šljive i iito. Kod banke opstojeća generalna agentura c. k. povlaštenog osiguravajućeg društva „A S S E C U R A Z IO N I G E N E R A L I" , prima sve vrsti osiguranja. Kod banke opstoji i Blatno zastupstvo ta Bosnu I Hercegovinu prvoga oustr- općega društva za osiguraeje, koje prima osiguranja svake vrsti, kao n. pr.: osiguranje protiv nezgodama pojedinaca, radnika, društva i t. d. protiv zakonite dužnosti jamstva, protiv /О [provalne kragje i vodovodnih Šteta; preuzima osiguranje djece protiv nezgoda sa povratkom premije. �in ffl Z a B o s n u • i komercijalna banka Oglašujte u 1 H e r c e g o v in u . m m uplaćena momčim glavnica HB.OOD.PDii. - Centrala; h r a lm A. ш Novom Uaktu „ Г Bankovno odjeljenje. ppeuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući r ^ „ n eskomDtira i reeskomptira mjenice . trgovačke tražbine, prodaje i кпоше v l a S založmce, ooligac.je, vrijednosnepapire, devize, kovani п Г ас ^ td zajmove na robu . vrijednosne papire, unovčuje remise T učene oaDire ie kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i unra vlja sa polozim a svake vrsti, iznajmljuje safe p reL ce uz vla tT suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim B. dale Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni odio. Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. Dobivaju se u dučanima u 30 raznih vrsti. вввнввввввввввввввввввв I „HERCEG f BOSNA" j Ш Zemaljski osiguravajući zavod za Bos. i Hercegovinu. Ш Skladište najmodernijih A U TO M O B ILA glasovite njemačke tvornice » pi М 1 Б 1 Б ■ "■ ■ ■ ■ ■ R a v n a te ljs tv o u S a ra je v u . mm ш ш Dionička glavnica К 4,000.000. ш Zavod preuzima osigur a n j a: a) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti štetama kod prevoza; c) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti štetama od tuče; e) proti provalne kragje i f) na ш ш ш ш ш ш ш ш ш ш ш авввввввввввв вввввш ш Ш ш Ш ^ Ш Ш Ш Ш Ш [g ^ Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш Ш ljudski život. ш s I ш ш ш т DJ ш ш ш ш K o m b i n a c i j e za o s i g u r a n j e ž i v o t a o b u h v a t a j u : a) osiguranja za slučaj smrti; b) mješovita, odnosno osiguranja za slučaj doživljaja i smrti; c) osiguranja miraza; d) životne rente, odnosno osiguranje udovnina i uzgojnina. Premije osiguranja računaju se posve nisko, štete se isplaćuju brzo i kulantno. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za sve vrsti osiguranja. Ravnateljstvo u Sarajevu daje na lahtjev r a -.s v .u p u t « . Ш ^ ^ RJ £ kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo povoljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za Bos. i Herc. Moritz Josef Finci ČEMALUŠA 43. Ш ^ ^ ^ SA R A JE V O . ĆEMALUŠA 43. ZASTUP STVO I SKADIŠTE NAJ­ BOLJIH GUMA TVORNICA MICHELIH ндо i p is a ć ih strojeva MERCEDES. I шввввввввввввввввв ввввв \ TE L E F O N ZZ1. BrzojćiĐi: MORITZ FINCI. Mntiu Ijilliiuln Шм tein u Sarajivu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Ceiovac, Gorica, Spijet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Primauloške na tekući račun i uložne 431 Ol od d an a uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa * |4 |0 d an a povratka. Kupuje I p ro d a je sve vrste p apira od v rijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tak o sve vrste do m aćeg i stran o g k o v an o g i papirn o g novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm en a obavještenja. �I' r v a _Вгој |9 „Novi Vikat* Strani/ 12. t v o r n i c a k o l a кШ i Leierza u K ovom Sadu. NaLimanii, fifi dBželjeznimstanice. .............................. Z E M ilU S H O | [ _ | Q 2 f l ID ? - KUPALIŠTE U BOSNI sa 0 Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. W internitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dp, Jo sip Hostić Najveće stovarište razlićItlH modernih kola i saonlca od najjednostovnije do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —Ilustrovani cljenovnici besplatno 1 franko. — Stara se kola opravljaju najhrižljivije ili se na želju trampe. Sezona od 1S. svibnja [maja] do honca rujna [septembra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko б dana. Potanje obavijesti daje besplatno T ff D IR E K C IJ A L J E Č IL IŠ T A . v w ■■■■■■ Knjižara i papir: : nica : :: LEON FINGI Sarajevo Hrvatska Centralna Banka F ra n ji loslpa ulica b r. 1S. <£> □□□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. NovoI Novo! Važno za majke Dr. S alom : Majha i djetinja njego cijen a K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va1 ljano njeguje. za Bosnu i Hercegovinu. <s> FRANJE JOSIPA UL. I/ ::: ::: VLASTITA PALAČA. - FRANJE JOSIPA UL. PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpunu uplaćena dionlčha glavnica Z.ODD.DOO K. — Prićuvna ::: zahlada 270.uuG K. - Ukupni ulošci оћо 3,000.000 H. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. Izdaje kreditna pisma. Iznajmljuje SAFE DEPDSIT uz najamninu počevši od 1 K mjesečno. Pozor! Najjeftinije po* sjetnice (Visit* karte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice -- za trgovce •• dobivaju se je* dino u Zadružnoj Mari SARAJEVO ĆEMALUŠA BR. G2. ceshi izvor^hopnjBi jeftino posteljlnsko perje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 K. Kod naručbe od 5 kg šalje se franko. Gotove već punjene postelje Iz gustoga crvenog, plavog, bijelog Шžutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug 1 oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkušl 3 K, 3 K 50 fil., 4 К; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi,70cm široki 4 K50fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. ČEŠKA. Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: S a lili D. Š e h ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/776eeda45cc4391e5b06a4cfc1a21e45.pdf 49c9910deff49f5c483753872773fbae PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i up ra vo : Cema: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon bro] - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne p ri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. jj Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 20. Izbor reisul-uleme. Izbor hodžinske kurije dovršen je. Izabrani su Cauševič, Muftić i Pužić. Mi se ovdje nećemo upuštati u prikazivanje, kako je izbor obavljen, jer to ne bi služilo na čast jednoj organizaciji, koja prestavlja elitu naših hodža i uleme. Tu je bilo svašta, a najmanje savjesnog rada. Bilo je spletka­ renja, prijevare, terora i mnogo što-šta, o čemu se ne može ovdje govoriti. Mi smo u dva-tri navrata tretirali rijasetsko pitanje i obilježili naše stanovište u tom pogledu. Mi smo isticali potrebu, da se za reis-ul-ulemu izabere čovjek, koji nije okužen našim strančarskopolitičkim zadjevicama, koji bi nastojao kao prestavnik muslimana daprovađa Božije i pejgamberove zapovijedi o slozi, bratstvu i ljubavi i prema duhu vremena uvodi reforme i unosi novi polet u naš društveni i prosvjetni život, koji je tako zakržljavio kroz decenije nerada i letargije radi na­ zadnog shvaćanja vjere i života. Potičući sa toga stanovišta, mi smo tražili našega čovjeka, koji ima sve kvalifikacije, koje su potrebne reis-ul-ulemi i napokon smo ga našli u osobi Džaferi-Ilhamiefendije Kulenovića. Džaferi-Ilhami efendija Kulenović je naše gore lis t Rođen je na Krajini u gradu Petrovcu. Nauke je vršio u Carigradu, uzeo je idžazet, svršio je hukuk (pravni fakultet), služio je kao sudac u Skadru, Edreni i Carigradu. Za Ćamil pašine vlade bila mu je povjerena važna funkcija ministra javne sigurnosti, a danas se nalazi u Carigradu i služi kao pravni savjetnik u vrhovnom vijeću za trgo­ vinu i obrt. Po kazivanju svih, koji ga osobno poznaju, jedan od najspremnijih i najodličnijih si­ nova naše grude, jer je i vjerski i svjetski obra­ zovan, kome je i u Turskoj teško naći premca. Osim toga imade dugogodišnju kancelarijsku praksu, PODLISTAK. Dvoboj kao lijek. Humoristična pripovijest dra M S r g r o t h a . Iz sobe dražesne supruge mladoga bankijera Thalersberga izišao je jedan od onih ljudi, koje Balzac ubraja u pomoćne čete kućnoga rata. Bio je to liječnik, dakle individum, kojim se mlade gospođe služe, kada hoće izvesti koji rato­ borni manever proti svojim mnževima. Ali ovaj liječnik, o kojem ovdje govorimo, bio je u istinu prijatelj bankijerov tako, da je go­ spođu instinkt njezin podučavao, da ovaj Aeskulap nije sklon, njezinu bračnu taktiku ma na koji bilo način podupirati. Već od nekog vremena moglo se je opaziti, da je lijepa Aurelija upala u duboku apatiju prema svim veseljima gradskog života. Njezin suprug, koji je svoj ključ od blagajne smatrao za čarobnu šipku svih želja mladog srca svoje žene, tražio je uzrok Aurelinom smućenju samo u tjelesnoj bolesti. в i* f L Pretplatile cijene: Za Sarajevo H IV.- 7.- 3.50 Sa dostavom u kuću H 16.-B.-V. Za pokrajinu R 16.- B.- i Za inozemstvo ZD franaka. : Oglasi računaju se po ta rifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 10. septembra 1913. koja je naročito potrebna »ašemu rijasetu, da akti ne počivaju na godine u ijegovim prašnim arhi­ vima i ne valjaju se neriješeni po stolovima re­ ferenata. Tko god misli s v o jo j glavom i iskreno mu je stalo do napretka muslijnana u ovim zemljama, u pitanju reisa mora s narpa dijeliti mišljenje, koje se ne da pobijati, jer ni jqdan od izabranih kandi­ data ne može ni po vjerAom ni po svjetskom obrazovanju Džaferillhamiji ni potčinjen biti, a kamo li s njim se za rijaset takmiti. To je naše duboko uvjerenje i niko nas ne može razuvjeriti, ali većina birača u kuriji pala je žrtvom spletaka poznatih individua. Doći će vrijeme, pa će se i oni kajati, ako im uopće ikada Bog prosvijetli mozak i oplemeni srce. Rezultat izbora hodžinske kurije donio je ovdašnji „poznati islamski prijatelj", organ dra Stojanović i dr. „Narod" u posebnom izdanju, veseleći se propasti muslimana paktaša, a u istinu veseli se propasti muslimana, jer nije izabran onaj kan­ didat, kbji bi nas okupio sve oko sebe i vodio nas kao jedno nerazduživo tijelo u borbi proti svakome, ko nam zlo želi. Pod njegovim vodstvom mi bi smo se organizirali, pošli stazom nadretka prema boljoj budućnosti, a ovako se nastavlja i dalje nesloga, i nebratsko gloženje, gdje ćemo trošiti svoje sile boreći se među se, mjesto da se borimo proti svojih dušmana. Poznati agitatori i pisci zloglasnih pamfleta iznijeli su, da je Džaferi-Ilhamija bio kandidat saborskog kluba „Muslimanske Ujedinjene orga­ nizacije". Tu vijest prenijele su i zabilježile neke domaće i izvanjske novine. To je puka izmišljotina, jer se muslimanski klub iza odgode sabora u de­ cembru nije više nikada ni sastao, pa da bi mogao u tom pogledu zaključak donijeti. Džaferi-Ilhamija je bio kandidat nekoličine članova saborskog kluba, koji su morali, kad su čuli, da će se dokinuti izbor hodžinske kurije, • a« ■brzu ruku postaviti gore spomenutog kandidata, ne imajući vremena staviti se u sporazum sa ostalim članovima našega saborskog kluba. Mi smo više nego uvjereni, da bi kandidaturu Džaferi-IIhamije odobrili musliman­ ski poslanici obiju stranaka. Osim toga, ne samo da mislimo, nego dapače vjerujemo, da i velika većina muslimana u Bosni i Hercegovini u tome dijeli s nama mišljenje. Neće dugo proći, kad će sav islamski narod osuditi korak hodžinske kurije, koja je briskirala našega najodličnijeg i najspo­ sobnijeg alima za visoko dostojanstvo reisululeme. Sve se više razrjeđuju redovi one slavne lige muslimanskih prvaka, koja je stajala na čelu mu­ slimanskom pokretu za svoja vjerska autonomna i domovinska prava. Sve viša praznina nastaje u redovima onih naših junaka, koji su toliko godina vodili žilavu borbu i nijesu žalili moralnih i ma­ terijalnih žrtava za dobro svoga naroda. Nesmi­ ljena sudbina pokosila je u kratkom vremenu ne­ koliko života u našem vodstvu i zadala težak udarac muslimanima Bosne i Hercegovine, koji su u njih velike nade polagali i od njihova rada do­ bre plodove očekivali. U malom razmaku vremena izgubili su bosanski muslimani svoje vođe Firdusa, Fadilpašića i neke druge, i dok nijesu ni za ovima suze utrle, već se javlja tužna vijest o smrti dvo­ jice njihovih drugova: Omer ef. Čirkinagića i Husein bega Cerića. Rahmetli Omer efendija Čirkinagić svršio je još za turske vlade ruždiju i služio u svom ro­ đenom mjestu Prijedoru kao državni činovnik. Iza okupacije bio je kroz više godina načelnikom u Prijedoru, a za svoje zasluge bio je odlikovan od Kad je na to doktor S. iz krasno uređene kuće bankijera Thalesberga izašao, pođe bankir žurno kroz nuzgredna vrata svoje pisarne niz stube za njim. „Valjda ona ima kakovu tajnu želju..." „Ne bih rekao, jer ona zna, da ti njoj svaku ispuniš." „Bože moj, ali ipak je ona bolesna! Deder, daj ti ovoj bolesti makar ime." „Kad nedaš grugčije, onda nazovimo njezinu bolest „dosadom." „Dosada! Kao da joj ja ne pružam sva sred­ stva za najrazličitije zabave?" „Manje bi više koristilo! Svaka prekomjernost otupljava. U ovakovim slučajevima djeluju samo skrajnja dražila." „Čuj doktore, nemoj me strašiti..." Dostigao je liječnika, kad je htjeo upravo sjesti u svoju kočiju. Svaki liječnik treba da ima već radi dobrog glasa svoju vlastitu kočiju, pa makar se u njoj vozio više u šetnju, nego k bo­ lesnicima i makar se on slabije hranio nego konji i kočijaš. Bankijer ni pet ni šest, sjede uz svoga pri­ jatelja u kočiju, koja odmah na to odjuri. „Dakle doktore, kako je moja gospođa? Šta joj fali? „Dragi prijatelju, ja nju držim za potpuno zdravu." „Ма ti si valjda prema njoj previše strog." „Sigurno nisam. Uvjeravam te, da je ona tjelesno zdrava kao riba u bistroj vodi." „ 0 , ti veliš t j e l e s n o l Onda je dakle jadnica duševno bolesna! Šta to može samo biti? Od čega je njezina duša oboljela?" „Ја sam gledao, da na svaki način to odgo­ netnem, ali, na žalost, nijesam ništa mogao pronaći." PR V A BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU arsTsrs i i Y , Nenaknadivi gubitak. „Nije mi to ni na kraj pameti; ja bih samo htjeo, da ti svoju suprugu bolje shvaćaš. Da te u to makar malo uputim, pričaću ti jedan odlomak moga današnjeg razgovora s njom. Dok je ona sve moje razgovore o koječem saslušala sa hlad­ nom ravnodušnošću, odmah joj lice oživi, čim sam spomenuo dvoboj, o kome sada sva varoš govori i čim se sav svijet tako zanima, da se posvuda mogu naći slike protivnika i onili žena, radi kojih su puške zadnju riječ progovorile. Ta čitao si valjda sve u novinama! Kada sam sve, što sam o TBORHICB BSFBLTB, L 3EPENHE Zli HROV (DBCHPBPPE), TVORHICB CEMENTNIH CI3EV II Ж СЕ ЛЕПТКЕ ROBE. TELEFON BR03 Z 19Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simič. �Ali imade i lakih životnih namirnica i artikla, Njegova Veličanstva, a i od sultana. Od početka pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju stajao je koji nijesu ni najmanje ovisni o svjetskom tržištu vazda u prvim redovim a uz merhum Ali bega n. рг. mlijeko, zelen, meso, živad i voće. A poznato Firdusa i druge, te kako je bio prirodno uman i je da baš ove životne namirnice sad iziđoše već nadaren, to se je u svakoj važnijoj stvari njega na take cijene, kakvih se na daleko i široko ne za savjet pitalo. U prvim izborima za zemaljski može naći, i što je baš ta pojava dokaz sasvim sabor izabran je bio poslanikom gradova: Der- abnormalnih prilika. Prije, a to nije baš tako da­ vente, Broda, Prnjavora, Kotor-Varoša, Tešnja i leko, Sarajevo je bilo poznato baš radi svoje jeftinoće. Gradiške. Danas, kad se upitamo, ima Ii u Sarajevu Merhum je kao poslanik vršio najsavjesnije išta, što bismo mogli nazvati, *da je jeftino — mo­ svoju dužnost do zadnjega časa, što će mu svi njegovi birači, bez iznimke priznati. Osim toga> ramo odgovoriti, da nema. Dok u svakom mjestu nije se on zauzimao samo za svoje birače, koji su ili kraju ima barem nešto, što je jeftino, u nas nema ga izabrali, nego je on budnim okom pratio inte­ ništa, baš ništa. Do još prije dvije godine bilo je rese svih muslimana, te je sve radio u zajednici i barem jeftino voće, a naročito grožđe — a sada sporazumu sa muslimanskim saborskim klubom, više nije ni to. U Sarajevu je popriječno cijena kojega je on bio jedan od najrevnijih i najagil­ voću obično 80 helera kilogram. Uza sve to naši nijih članova. bakali jadikuju, da jako malo pri tome zarađuju, Rahmetli Husein beg Cerić bio je također jer oni također moraju skupo plaćati. Obaviješteni opće poznat i obljubljen; i on je bio jedan od smo, da se n. pr. jabuke u nekim krajevima Bosne prvih u redovima, koji su vojevali za našu vjersko- na željezničkoj pruzi prodaju na metar po 8 kruna, prosvjetnu autonomiju i svakom se prilikom istak­ a u nas su detaljne cijene obično 80 helera, što nuo kao revan i požrtvovan rodoljub. On je bio bi odgovaralo količini od 100 kila sa 80 kruna. do svoje smrti načelnik u Novom i predsjednik Dakle d e s e t e r o s t r u k i novci! T u ž e nam se tamošnjeg vakufskog povjerenstva, što dokazuje, nadalje b a k a l i , da su oni u cijenama za voće da ga je narod ljubio i s pouzdanjem ga slijedio ovisni od nekoliko grosista, koji složno udaraju Gubitak ove dvojice prvaka bez sumnje će visoke cijene 1 bakali, hoćeš ne ćeš moraju im to rastužiti srca svih muslimana, a osobito njihovih plaćati. Tako n. рг. grosisti drže na visokoj cijeni poznanika i prijatelja. U njihovim srcima živlće grožđe, te se događa, da ga radi skupe cijene ne vječna uspomena na njih i na njihova plemenita mogu prodati. djela, koja su kroz svoj teški život za dobro svoga U tom slučaju često puta puste, da grožđe naroda učinili. truhne i onda ga po 3 0 —36 helera prodaju birtaRahmetullahi alejhima! | šima za mošt. Nadalje, vele bakali, da ovi neki grosist* imadu u rukama naše vinogradare u Mo­ staru, kojima oni već zimi daju na grožđe pre­ dujam. Tako imadu s jedne strane u rukama pro­ Mi smo u jednom od prošlih brojeva pisali ducente, a s druge strane maloprodavače, bakale. o sarajevskoj skupoći. Skupoća je jedna takova Daklen ovdje ima nekoliko ljudi, koji imaju na tr­ pojava, koja, kad se uzme skupno, ima cio niz žištu svu vlast u rukama, koji d i k t i r a j u c i ­ svojih razloga. Neki artikli (žito, pšenica, kafa, j e n e i v e l e : o v o l i k o i o v o l i k o ć e š šećer it.d .) potpadaju cijeni o p ć e g s v j e t s k o g p la titi, ak o h o ć e š d a je d e š , a a k o t r ž i š t a i tome mi ne ćemo da idemo istraži­ n e ć e š t o l i k o p l a t i t i , n e ć e š g a b e l i n i vati za razloge. Ako je dakle u Sarajevu skuplji j e s t i . Pod gospodstvom ovih ljudi trpi daklen šećer nego što je prije bio, nije on skuplji samo toliko hiljada sarajevske sirotinje, kao uopće šesu Sarajevu nego i u ostalim zemljama, gdje je ona deset hiljada sarajevskog stanovništva. ista državna potrošarina, kao i kod nas udarena. Oni nisu nikakva oblast, a o p e t i m a d u Cijena se šećera i drugih artikla određuje na s v je t­ u tom v l a s t i nad g r a d s k o m o b is ti i n a d s k i m b u r z a m a i mi proti tome barem za sada v l a d o m . Ovako dalje ne smije da bude i ne ne možemo ništa učiniti? smije da ostane, za volju ličnih interesa nekoli- Skupoća u Sarajevu. ovom mejdanu znao, potanko ispričao, zasjaše oči tvoje supruge melankoličnim žarom. Aurelija neko vrijeme ušuti, onda uzdahne, pa progovori više šaptom, nego li glasom: — „Oh, sretne li žene!" — „Vi smatrate ovu damu sretnom?" upitah ja. — „А nije li? ‘ reče ona. „Može li jedan čovjek svoju ljubav prema ženi bolje dokazati, nego ako radi malenkosti stavi svoj život na kocku?" — Pa zar Vi ne vjerujete, odgovorih ja, da vaš suprug ne bi bio svaki čas spreman svoj život za vas žrtvovati ? 0 , doktore, progovori ona porugljivo, kod nas nije još nikada do toga došlo, da bi se moj suprug radi mene skim pobio! — Ma draga go­ spođo, uskliknem ja, zar se mora baš tući, ako se hoće ljubav dokazati? Ne pojede li se mnogi muž živ, samo da dođe do sredstava, kojima bi svoju suprugu usrećio? Ne žrtvuje li kraj toga svoje zdravlje, često i svoj život? Treba li za to valjda manje ljubavi ili manje hrabrosti? — Može biti, možda Vi imate pravo, odsiječe tvoja gospođa, ali mi to morate priznati, da požrtvovnost više vri­ jedi, kada svijet za nju zna, kad o njoj mora da govori, nego kad se čitava stvar među četiri kućna zida z biva. . . “ „Slušaj me prijatelju", „moja supruga je . . . “ Broj 20. ,Novi Vakat' Strana 2. usklikne bankijer, „U penzijonatu odgojena!" presiječe ga doktor, i u isti čas naredi kočijašu da stane. „Oprosti, prijatelju, ali mene čeka u ovoj kući jedan teški bolesnik." čine špekulanata, ne smije se da izigravaju inte­ resi sveukupnog stanovništva. Ovako zlo stoji sa voćem, a još mnogo i mnogo gore sa mlijekom. Sarajevo se u ove po­ sljednje godine vrlo brzo uveličalo brojem sta­ novništva, a tijem se počela sve više i više osje­ ćati nestašica mlijeka. Potreba je za mlijekom svaki dan veća, te se sad više i ne pita p o š t o , n e g o s a m o d a j a k o g a im a l Na ove neke mljekarnice u gradu bude rano u jutro tolika navala na mlijeko, da se za sat dva sve razgrabi i onda po cio dan k a p i m l i j e k a ne možeš dobiti. Za­ mislite sebi sad od kojih je pogubnih pošljedica za malu djecu, kojima je mlijeko glavna hrana. Ob­ zirom baš na djecu i na siromašno stanovništvo u na­ šem gradu, držimo da je uregjenje i opskrba grada d o v o l j n o m količinom mlijeka prvi i glavni zadatak naše općine. Hiljade sirotinjske djece umiru godišnje u Sarajevu, jer roditelji nijesu kadri mli­ jeka nabaviti, te djeca od preslabe hrane propa­ daju. Sa uregjenjem pitanja mlijeka skopčana je daklen u prvom redu jedna velika humanitarna svrha. Tu otezanja više nema i tu gradska općina mora iznaći put, kako će zlu doskočiti.i to odmah. Društvena osnova i poziv na upisivanje dionica Zadružne tiskare (dioničarskog društva) u Sarajevu. Potpisani osnivaju po propisim a trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko dru­ štvo pod imenom: Zadružne tiskare (dioničarsko društvo) sa sjedištem u Sarajevu. Ovo se društvo sastavlja na neograničeno vrijeme. U djelokrug „Zadružne tiskare" spada: da izdaje i uzdržava politički organ „Ujedinjene mu­ slimanske narodne organizacije", da vodi sve tiskarske (štamparske) poslove, te osniva knjižare i vodi sve knjižarske poslove. Temeljna glavnica društva predviđa se na 100.000 kruna. Za sada se od te temeljne glavnice izdaje iznos od 30.000 kruna razdijeljen u 300 dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti. Dionice društva glase na ime, a kuponi na donosioca. Bankijer i liječnik iziđu iz kočije. Prvi ode zamišljen kući, a drugi, mjesto da uniđe u vrata naznačene kuće, uputi se u obližnju slastičarnu, gdje su ga valjde čekale kake posla­ stice, da ih „operira"! Punih dvanaest sati razmišljao bankijer ThaIersberg u svojoj sobi. Najednom mu se lice razvedri. Brže se obuče i odjuri kočijom ravno svome školskom drugu, bivšem šumaru L. „Ti si meni često govorio", reče on njemu, „da si mi pravi prijatelj, a sada evo prilike, da to pokažeš." „Čim mogu da ti služim?" „Prvo, ti ćeš doći na svaki način večeras k meni na sijelo." „Lako za to, ovu žrtvu ću ti doprinijeti, kako me već poznaješ, volim sjediti kod kuće. I to je sve, što od mene tražiš?" ,t)ru g o : moraš se obvezati, večeras mojoj supruzi sve u šesnaest udvarati." „I za to ćemo lako, samo ako ne zamjeriš..." „А ja hoću da z am jerim !..." „Ра onda zašto me na to n a v ra ća š?..." „Јег hoću da s tobom kavgu zametnem." „Ali ja ne vidim, da tako mora biti!" „Tako mora da bude, dragi moj prijatelju, baš takol Ja ću te onda pozvati na dvoboj, i mi ćemo jedan na drugog pucati." „Ali, dragi Thalersberg, to mi izgleda pre­ više!" „Dakle, to je tvoje prijateljstvo?!. . . “ „Ali dragi, zlatni Thalersberg, ja neću da tvojoj supruzi udvaram, ako to tebi nije pravo, ja neću s tobom nikakove svađe, a o dvoboju na puške neću pogotovo ništa da čujem." „Dragi prijatelju, ta ni ja ne mislim na ubi­ janje — mi ćemo jedan u drugog pucati samo barutom — bez zrna!" „Ја čitavu tu stvar ne shvaćam, samo to­ liko slutim, da to treba da bude jedna maškara. Ali ako je tebi do toga baš tako sta lo . . . “ „Život moje supruge ovisi od to g a l..." „Onda, nek ti bude. Ali nadam se, da ću kasnije za sve saznati — na svaki način biću ve­ čeras kod tebe." „Zlatni prijatelju!" Bankijer zagrli svoga prijatelja i ode. Drugog dana zorom u 5 sati, probudi so­ barica gospođu Thalersbergovu, jer je imala na­ redbu, da joj preda prešno pismo od bankijera. Pismo je glasilo: „Draga Aurelijol Kad ovo pismo primiš, nema me možda više među živima. Za taj slučaj ostavljam tebi sve moje imanje. Ali ako ubijem svoga protivnika, koji je svakako bolji strijelac od mena, onda moram radi vlastite sigurnosti, što prije pobjeći. Neka sud- Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Strana 3. .Novi Vakaj* Uplata ovih dionica osigurava se upisom, a dioničarom postaje samo koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. Prem a'tom e potpisani osnivači imaju pravo po potrebi pojedine upise dionica sasvim otkloniti, Kao i upisani broj dionica za pojedine upisnike smanjiti, a nijesu dužni navesti razlog, zašto su to učinili. Za prijenos dionica na drugu osobu, potrebna je privola ravnateljstva. Dionice prve emisije t. j. ovih 300 dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, imadu se p r ije z a p o č e tk a ra d a p o tp u n e u p la titi Svaki dakle upisnik imade o d m a h k o d u p i s a uplatiti potpuni iznos svojih upisanih dio­ nica po 100 kruna nominale. U ime troška oko osnivanja otpada na svaku dionicu po 1 kruna, koja se imade odmah kod upisa uplatiti. Na upisane i uplaćene dionice izdaće se upisnicima (dioničarima) potvrde pod brojem, koji od­ govara broju upisanih dionica, a kad tiskara pro­ radi, izdaće se dioničarima stalne dionice kad povrate potvrdu. Izdavanje zajmova na svoje vlastite dionice društvu je sasvim zabranjeno; a svoje vlastite di­ onice kupovati za|svoj račun, društvu je dozvoljeno samo u onom slučaju, ako glavna skupština zak­ ljuči smanjiti dioničarsku glavnicu. Kad će društvo započeti i u kom će opsegu i pravcu raditi navedene poslove, odlučuje ravna­ teljstvo. Ravnateljstvo i nadzorno vijeće bira konstituirajuća glavna skupština. Daljna emisija do 100.000 kruna izvršivaće se prema zaključku glavne skupštine društva uz o d o b r e n j e n a d l e ž n e vlasti, u koliko je ovo odobrenje potrebno zbog promjene u tekstu društ­ venih pravila. Upisivanje dionica zaključuje se kroz 20 dana računajući od dana, u koji ova osnova bude objelo­ danjena. Ademaga Mešić, trgovac iz Težnja. Muhamedbeg Širbegović, trgovac iz Težnja. Zijabeg Đonlagić, posjednik iz Težnja. Dr. Safvet beg Bažagić, posjednik iz Sarajeva. Šerif Arnautović, vakuf, direktor Sarajevo Rifatbeg Sulejmanpaži?, veleposjednik iz Bugojna. bina odluči kako hoće, ti si bila i ostaješ ženicom moga oka. Tvoj suprug." Kada je Aurelija ove retke pročitala, sjetila se je, sa kojom pažnjom ju je sinoć gospodin L. promatrao. Od sobarice sazna, da se sinoć bankijer sa g. L -om žestoko poriječkao 1 ... „Dueliraju se radi mene!" usklikne Aurelija, ali radi njezine afektacije teško bi se moglo ka­ zati, da li je ovaj usklik bio izraz straha ili ra­ dosti. U istom trenutku skoči na noge. „Zovite brže prijateljicu moje majke, gospođu od Schnattnera", zapovjedi svome slugi. „Brže, ona me mora pratiti na ono mjesto, gdje će se pobiti". Aurelija se, sva uzrujana brzo obuče. Gospođa Schnatter, koja je u blizini stanovala, dođe odmah. Kada začuje za dvoboj, poskoči joj srce u grudima. „Evo divne teme za razgovor! Kako će se znan­ ci oko mene kupiti i moliti me, da pričam i opet ponavljam!" Prije nego je gospođa Thalersbergova sa svo­ jom prijateljicom u kočiji odjurila, naredi još dvor­ kinji, da što brže ode krojaču i naruči crnu haljinu. „Ко zna, šta će biti!" šaptaše Aurelija. Kako je bila uzbuđena, nećemo joj ove riječi zamjeriti. Međutim su stigli bankijer Thalersberg, šumar L. i svjedoci u dvjema kočijama na određeno mjesto. Oni iziđu iz kočija i odmjere distancu. Tada izvade pištolje iz ebenove kutije. pravo samo u toj kuriji, a da se određenje sadr­ žano u § 11. izbornoga reda ne može primijeniti Proglašenje neodvisnosti u edrenskom na jevreje. Njegova Preuzvišenost zemaljski po­ vilajetu. glavar izjavio je na to deputaciji, da je zemaljska Muftije, dostojanstvenici i ulema iz Gumil- viada taj protest riješila već na reklamaciju, što džene, Dedeagača, Ksanti, Kušikavaka, Ahičelebije, ju je podnio saborski poslanik Vasilj G r đ i ć, na­ Daridere i Kirdžalije saopćili su brzojavno listo­ dalje da iz § 11. i u svezi sa ostalim određenjima vima svoju odluku o proglašenju neodvisnosti. Izbornoga reda nesumnjivo proizlazi, da i jevreji, Oni obrazlažu taj korak time, što je Bugarska isto kao i druge vjeroispovjesti, koje nemaju pretvorila džamije u crkve, što sili muslimane da mandata, posjeduju pravo izbora u kuriji inteli­ prelaze na kršćanstvo, što sile djevojke i poči- gencije. Njegova Preuzvišenost zemaljski poglavar njaju svake okrutnosti, a to bi se sve ponovilo, upozorio je dalje ’na to da je zakonodavac dajući ako bi Bugari ponovno zaposjeli ova mjesta. Oni jedan mandat jevrejima u drugoj kuriji iste od su izjavili da će rat u zajednici sa Grcima voditi ostalih konfesija kao n. pr. protestanata doduše protiv Bugara, te izjavljuju nadu, da porta neće nešto razlikovao, ali da time nije ni na koji način predati njihovih područja Bugarskoj. one jevreje koji spadaju u I. i III. kuriju lišio Izborno pravo jevreja u kuriji inteli­ njihovog prava izbora. Zemaljska se vlada mora gencije. Audijencija kod Njeg. Preuzv. ze­ tačno držati određenja izbornog reda koji sada maljskog poglavara. U skupštini izbornika važi pa ih je i do sada kod izbora vazda strogo srp. pravosl. kurije inteligencije, održanoj 4. o. mj., primjenjivala. Iza tih izjava deputacija se je prihvaćena je rezolucija, da je sudjelovanje jevreja udaljila. kod naknadnoga izbora dana 9. o. mj. nezakonito Izbor poslanika srpske kurije inteligencije. i da u ovoj stvari deputacija od 3 člaua ima da Jučer je bio izbor poslanika srpske kurije in­ podnese kod zemaljske vlade protest. Izvršavajući teligencije. Kandidati su, kako je poznato, Dr. Sava taj zaključak došli su 6. o. mj. saborski poslanici Vukanović, kojeg je kandidovala grupa oko „Srp. dr. N j e z i ć , d r. L j u b i b r a t i ć | i d r . S r š k i ć Riječi", Đorđe Pejanović, kandidat grupe oko „Na­ u zemaljsku vladu i tu ih je u odsutnosti Njego­ roda" i Đ orđe Čokorilo, kao samostalni kandidat. ve Preuzvišenosti zemaljskog poglavara primio Rezultat izbora je ovaj: Dr. Sava Vukanović odjelni predstojnik dr. Z u r u n i ć . U ime deputa­ dobio je 540, Đorđe Pejanović 407, a Đorđe Cocije razložio je dr. N j e ž i ć sadržaj rečene rezo­ korilo 42 glasa. Prema tome je pobijedio kandidat lucije i zatražio, da se biračke liste, koje su za „Srpske Riječi". predstojeći izbor razaslane jevrejima, povuku, i Naknadni izbor. jevreji da se isključe od sudjelovanja pri izboru. Smrću narodnog poslanika Omer ef. ČirkinaOdjelni predstojnik dr. Z u r u n i ć upozorio je gića ispražnjeno je mjesto poslanika II. maslimandeputaciju na temelju Izbornog reda i njegove provedbe od 23. februara 1910., da je to traženje ske kurije u 9. izbornom kotaru, te je raspisan neosnovano. Deputacija nije se zadovoljila sa da- naknadni izbor za 20. oktobra. Politički pregled. tim joj obavještenjima, te je zatražila audienciju kod Njegove Preuzvišenosti zemaljskog poglavara. T a je audiencija bila jučer u 10 sati prije podne. Dr. N j e ž i ć je pročitao napisano obrazloženje gore spomenutoga traženja. U tom obrazloženju je pobijao opravdanost stanovišta, što ga je ze­ maljska vlada u ovoj stvari zastupala, i nastojao da dokaže, da jevreji, kojima je dat jedan samo­ stalni mandat u II. kuriji, mogu vršiti izborno Svjedoci, mladi namještenici Thalersbergove pisarne, pokušaju još nekoliko puta, da protivnike pomire. Ali Thalersberg je bio razjaren kao tigar. „Jedan od nas dvojice mora da pogine!" Protivnici postave se jedan proti drugome. Dignu pištolje Thalersberg je nešto uzrujan. Priđe još jednoć svome protivniku. Šaptom mu kaže: „Ti si se baš osvjedočio, da u pištoljama nema olova?" „Osim baruta ništa drugo!" „Da se šta glupo ne dogodi!" U taj čas začuje se štropot kola. Thalersberg se ogleda. Odmah prepozna svoju kočiju. „Sada na mjesto!" klikne on. „Stani!" Uzme nož i zapara se njim brže po ruci, tako da je isteklo nekoliko kapi krvi. „Sada molim, da brojite: Jedan, dva, tri!" „ Jed a n ... d v a . . . tril" Puška puče, i na iznenađenje šumarevo, pane bankijer na zemlju. „On se onesvijestio, povika njegov protivnik i pohiti k njemu. „Ne", zastenje bankijer, „nijesam izgubio svi­ jesti, nego sam ranjen: vrag bi znao kako!" „Ali gdje si ranjen? ja se mogu zakleti, da olova n ije sa m ..." „Šuti, prijatelju! to bi morala biti baš vražija kugla, koja bi tako naokolo le tila l..." Kod toga pokaza bankijer na jedno mjesto svoga tijela, koje baš nije bilo prema protivniku okrenuto. a D * ŽIVK O N J E M ADVOKAT SA R A JEV O . Naši dopisi S t o l a c , 9. septembra 1913. Ima već nekoliko nedjelja kako su učestali dopisi u „Hrvatskom Dnevniku" i „Novom Vaktu", u kojima se napada na ovdašnju općinu, a osobito na načelnika Šehića, kome se najviše upisuje u grijeh, da se uopće ne stara za red, čistoću i Nakon točnijeg pregledanja našao se u stra­ žnjem dijelu tijela bankijerova naboj za ubijanje sitnih ptica. Sumnjiva stvari Ali mi možemo, da tu zagonetku odgonetnemo. Tamam u vrijeme dvoboja, hodao je jedan čovjek iz predgrađa, sa nabijenom puškom-ptičarkom i gledao ne bi li u ovoj šumi pticu ubio. Kada je vidio oba protivnika spremna da pro­ liju krv, tako je zadrhtao, da je nehotice pušku odapeo. Šta se je dalje zbilo, to je čitaocima poznato. Sa užasnim krikom pohiti Aurelija na bojište. „On ž iv i! ... Ranjen j e ! . . . Je li opasno? „Ne, milostiva gospođo . . . nije ništa opasno." „Moj dragi, zločesti mužu, gdje si ranjen?" „Ne pitaj, moj anđelu, kad si ti kraj mene, ne boli me n išta . . . " Z a g rlja j... Pomirba. Ranjenika odvezu kući gdje ga njegov liječnik izliječi brzo. Aurelija je sretna! Njezin je čovjek junak i sav svijet o njoj govori! Njezina slika, slika njenog supruga i slika šumareva — koji se opet pomirio — izložene su u prozorima velikih dućana. Svijet se slikama čudi 1 To su junaci od mejdana; Aurelija je u sedmome nebu, život joj postaje sve slađim! Ali i bankijer je jako zadovoljan, Samo što se je on u sebi zakleo, da neće puške više u ruke uzeti. Ne trebamo sudbu izazivati, jer ona ima često svakojakih budalastih hira! — JEFTAN O V IĆ A ULICA B R O J 1. p r e k o p u ta „ H O T E L E V R O P E " . У �Broj 20. „Novi Vakat* Strana 4. napredak grada. Znao sam za vrelo ovih dopisa, a pošto su na pragu općinski izbori, jasna mi je bila i svrha njihova. Nekoličini ljudi prohtjelo se sjesti na načelničku stolicu, pa šta će drugo nego pred izbore osuđivati rad općinske uprave ne bi li tim načinom prodrli. 1 ako sam ovo dobro znao, nijesam propustio da se dobro informišem o tome, koliko u ovim dopisima ima istine, jer me to kao građanina interesiralo. Jednom prilikom, u običnom razgovoru sa načelnikom, povedoh razgovor i o tome, te ga zamolih, da mi kaže, koliko ima na stvari istine u dopisima, kojim ga napadaju. Odmah sam vidio da omalovažava razgovor o tome i da ove napadaje smatra jednom denuncijom i ne daje im nikakvu važnost. Pri svem tome dao mi je neka objašnjenja, koja se mogu za ispravna uzeti, te se svi ovi napadaji mogu svesti samo na to, ško kako u naprijed rekoh, nekoličini ljudi rastu zazubice za načelničkom stolicom. Napadaju me, reče mi načelnik, radi premještenja ambulatorija, a evo šta je na stvari: Više hotel „Balkana" nalazio se amulatorij u mojoj kući. Hotelijer, kome je ambulatorij od smetnje bio, molio me, da se premjesti u druge prostorije, koje su također moje, a koje je on dr­ žao pod kiriju. |a sam ga odbio i rekao mu, da to ne mogu učiniti pogotovo radi toga, što se u toj stvari ima pitati kot. liječnik, koji je upravitelj ambulatorija. On je međutim sa liječnikom i kot. uredom govorio o tome, te je podnio općini molbu, u kojoj je s razlozima dokazao, da ambulatoriju više njegova hotela nema mjesta, te da mu njego­ vom radu smeta i šteti, te je molio, da se ambu­ latorij u rečene prostorije preseli. Tek kada se je kot. liječnik izjavio, da je sa ovijem prostorijama zadovoljan, pristao je općinski ured na preselenje. Iz ovog se vidi da mene nije vodila nikakva lična korist u ovoj stvari, jer je meni ostala jednaka kirija i od ambulatorija i od hotelijera, koji je pro­ storije, gdje je bio ambulatorij, pod kiriju izdao. To je sve u stvari, a za napadaj da sam od hote­ lijera primijo janjka, vidiću se sa dopisnikom na sndu. Što se tiče napadaja radi rasvjete grada, gdje mi se predbacuje, da šparam i ne dam da se po noći, kad mjesečina sja kao dan, pale fenjeri, to o tome mogu reći, da bi mi se moglo prije pred­ baciti, kad bih dopustio, da se tada pale, jer bi tako rasipao općinsku imovinu. ' Dogodi se, da se i za ove mjesečeve svjet­ losti natmure na nebu oblaci i zaklone mjesečinu, ali se u ovom slučaju odmah preduzme palenje fenjera. Tako je bio slučaj radi koga me napadaju. Jedne noći, posije akšama, počeli su se navlačiti oblaci. Smjesta su palitelji lampa preduzeli palenje fenjera, ali se prije njih našlo nekolika koji su iz „revnosti* upalili 3—4 fenjera, da tako dignu na veliki bubanj kako načelnik špara. Hvala im na trudu. Dalje me napadaju, da sam napravio pred školom zahod. Po mome naregjenju taj zahod nije pravljen, nego je općinsko vijeće dugo i dugo is­ traživalo mjesto, gdje bi se u blizini čaršije taj za­ hod podigao, pa najposlije pošto nije bilo drugog podesnijeg mjesta, zaključilo je isto vijeće, da se na onom mjestu pravi. Radi regulacije rijeke napadaju me, da po­ godujem gazdama da bacaju smetlje, kame i ostalo u Bregavu, čime se korito Bregave s u ž u jf Dalje, što dozvoljavam, da gazde koji prave kuće, drže gragjevni materijal na' cesti, koji prolazu smeta. Nije mi u vlasti bar u tome gazdama pogodovati, a evo zašto: Kotarski ured podjeljuje građevne dozvole i po svom građevnom referentu uz ostalo nadzire, da građevni materijal ne smeta prometu na cesti. Taj se nadzor vodio i ovoga puta nad nekolike kuće, koje su građene, te hije bilo slu­ čaja, da se kogod mogao potužiti, da su mu ka­ kve smetnje pri prolazu cestom pravljene, a što se tiče suženja Bregave sa nasipima, u tome su se odmah u početku neki pritužili i kotarski je ured zabranio daljnje prosipanje. Ovo su stvari, koje isključivo spadaju kotarskom uredu, a općina je samo pozvana, da upozoruje kotarski ured na ovakove neurednosti da se uklone, što je i uči­ njeno. Radi podjeljenja nagrade kotarskom liječniku napadaju me i vele, da motivacija radi koje je nagrada podijeljena ne odgovara istini, jer da „naš dosta komodni" liječnik ne liječi besplatno boles­ nike. Koliko u ovoj tvrdnji ima istine, znadu i djeca a kamo li ljudi, koji svakim danom dolaze u am­ bulatorij radi liječničkog pregleda, koji je svakome besplatan. Treba jednog dana zaviriti u ambula­ torij, pa se može vidjeti, koliko siromašnih boles­ nika dobiva besplatno liječnički pregled i medi­ kamente. Među ovim možete vidjeti i po kojeg bogatijeg, koji je „uzgred" došao da ga liječnik pregleda, naravno besplatno. I zar pokraj ovakog truda i napora, koji kot. liječnik besplatno u ambulatoruju ulaže, nije vrijedno, da se nagradi sa višom svotom nego onih 300 K, što mu ih općina redovno svake godine daje, a daje mu ih zato, što je kroz ovo vrijeme besplatnog pregledanja u ambulatoriju, osim njegova truda, još spriječen vršiti . voju liječničku praksu po kućama, za koje bi bio plaćen. Radi pomanjkanja još jedne liječničke sile napadaju me, da se o toine ni malo ne brinem, premda građanstvo odavno to iščekuje. I ovdje se vidi jedna podvala, s kojom se hoće da moj ugled među građanstvom ubije. Poznato je cijelom Stocu, da je općinsko i kotarsko vijeće na ponudu zemalj. vlade još prije 2 godine voliralo u svoje proračune polovicu plaće za drugog liječnika, a drugu polovicu je vlada pristala snositi. Koji su razlozi, da vlada ovome još nije udovoljila, meni nije poznato. |ednom ili dvaput je općina ovo pitanje urgirala, ali riješenja nije dobila. Kako se dakle muže zbog ovoga napadati načelnik, odnosno općinsko vijeće. Što se tiče napadaja, da se općina nije po­ brinula da traži još jednog liječnika bar za vrijeme zarazne bolesti (šarlaha i difterije) koja je u po­ sljednje vrijeme vladala, o tome mogu reći, da je općina učinila svoje. Naime ja sam otišao u kotarski ured da zamolim, da se od vlade traži liječnik, te sam upravo našao gotovo izvješće upravljeno na vladu o stanju ove zarazne bolesti, u kom je zamoljeno, da se još jedan liječnik po­ šalje. Pa ne samo to, nego sam lično potpisao još sa nekolika vijećnika i građana i brzojav na vladu u kome se je energično tražilo, da se liječnik pošalje, koji je i poslat. Što se tiče napadaja radi nečistoće po gradu, o tome mogu reći, da se općina prema sredstvima, koja su joj za tu svrhu odregjena, brine, koliko je moguće, više da uzdrži čistoću, koja je gradu po­ trebna. Dosta je reći da 4. cestara neumorno rade na čišćenju i polijevanju glavnih cesta, kanala i sporednih ulica. Čim je zavladala zarazna bolest i kad je zaprijetila opasnost od kolere, općina je uzela još 2 radnika, koji su ovim cestarima poma­ gali, te su ceste u dobrom redu i čistoći održa­ vane. U više slučajeva upotrebljavani su ovi rad ­ nici za čišćenje i odstranjenje smetlja iz privatnih zgrada, dućana i dvorišta. Eto, reče mi pri završetku načelnik, ja Vam objasnih sve, pa prosudite imadu li razloga da me napadaju. Mislite li išta poduzeti, da njihove tvrdnje u javnosti pobijete? Ne mislim, reče načelnik, jer mi je savjest mirna. Građanstvo me zna i ne vjerujem, da će se naći svjestan građanin, koji će njihovim vijestima dati kakvu važnost. Nakon ovog objašnjenja ja sam se čudio da može biti ljudi, koji se sa ovakim sredstvim a mogu služiti i napadati čovjeka, koji inače zaslužuje po­ štovanje cijelog gragjanstva, koje mu je to pošto­ vanje vidljivo iskazivalo, birajući ga za zadnjih 5 izbora svakim putem za svoga načelnika, a uvjeren sam da će to svjesno građanstvo i ovog puta uči­ niti, te će ona nekoličina ljudi ostati razočarani kao što su i za prošlih izbora ostali. Ovo napisah samo za hatur istine i molim si. uredništvo, da ovo u svom listu iznese, da se neupućeno građanstvo. osvjedoči, kakvim se sred­ stvima kod nas može služiti. G ra đ a n in . *) Prim jedba uredništva. Mi smo prije kratkog vremena donijeli jedan dopis i nekolike bilješke, koje su biie upravljene protiv vijeća i gr. načelnika. Sada nam je stigao ovaj dopis u obranu istih, te ga donosimo, ne za to, da bi se s njim slagali, jer nam je nemoguće znati pravo stanje stvari, nego stoga, da dokažemo svoju ne­ pristranost, koje smo se dužni držati. Nama je vrlo žao, da među stolačkim muslimanima ima ovakvih razmirica, Domaće vijesti. Previšnje odlikovanje. Njegovo Veli­ čanstvo car i kralj blagoizvolio je podijeliti komturni orden sa zvijezdom vakufskom direktoru i viriinom saborskom članu Šerif ef. Arnautoviću. Ovo visoko odlikovanje gospodina Arnautovića honorira njegov neumoran гасГ i zamjernu energiju na polju uređenja i valjanog funkcionisanja prve trogodišnje periode vakufsko-mearifske auto­ nomne uprave. Mi od sveg srca čestitamo gospodinu Arnau­ toviću ovo zaslužno odlikovanje, koje je istodobno i odlikovanje muslimanskog stanovništva, jer se njime predstavniku njegove najviše autonomne uprave priznaju zasluge sa Previšnjeg mjesta. Upisivanje u muslimansku osnovnu i višu djevojačku narodnu školu obaviće se dne 9. i 10. septembra o. g. i tp od 9 — 12 sati prije podne i od 3 — 5 poslije podne. Redovita nastava počinje dne I I. septembra u 8 sati prije podne. Direkcija zavoda DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. P r e p o r u č u je s v o je najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po */,„ lit. ili 25 i 50 boca po P 0 ~ Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. lit. �avec: „Domovini" pjevački :va g. Markezić bariton solo araiica Hamza", carigradska lena po F. Spahi, izvađaju sa kotiljo'nom. Šaljiva pošta. Schwarz. Posebni programi er na blagajni. Dobrovoljni ;g. Ali ef. Dubravića i Ivana s k e a fe re . Sva čaršija naša njivim šumskim - aferama u iica najviših šumskih činovpoglavar šumskog odjela zeajevu. Taj se zove Smidt. Ikog ministarstva u Beču, a Obojica imadu dvije stvari i su brzo postali šumski nadveoma rado učine po što| stranih poduzeća na štetu U neobvezatnim stranačkim jvišim predstavnicima naše anici su izrično upozorili na ove dvojiće činovnika. Sada njihovoj aferi u kojoj se vidi .zumno radili na štetu zemlje, štenje još nije umrlo i stoga >j stvari, dok se dokončaju rtsk a v e lič in a . Javljaju nam edan željeznički kancelist (sad uti), koji radi pristrano domananima, uskraćujući im ono, na primjer odijelo i t. d. Gosp. as, da nad tobom bdijem, pa staro iznijeti na rovaš. Ne nosnoj Bosni našao kruh. Do M u h a m ed , u B o s n i 7. se p te m . 1913. ie u Kreki jedan prirast na ara, čiji se mlin sa kućom )skom tu z la n s k o m kotaru Drirasta, ostaje 1 rekonvalesprirasta, ostaju 2 bolesnika , ostaje 1 bolesnik. U kotaru B rč k o m nema prirasta, ozjlesnika i 1 bacilaš, u Orašju, I, ostaje 7 bolesnike, u Vidoaju 4 bolesnika, u Vukšiću staje jedan bolesnik. U jdnog e pri bakteriološkom ispitu I Vukšiću donj. bez prirasta, Jljicu isto nema prirasta, niti bolesnik od kolere osvjedočio dere. U Oštroj luci nema pricilaš. Skakava donja i Bijela olere. — U kotaru Gradačac u 1 prirast, 1 umro, ostaju 3 a. U Janji jedan prirast na stražaru. Ispit je poveden, momčad kontumacirana. U >ta, ostaje 1 bolesnik. Vojnik, r.nHn7rivim macim a obolio. sprovesti i ostati čil do. u viso­ ke starosti, ako se nastale boli i muke, koje postaju od propu­ ha, prehlade, vlage n. pr. reu­ matizam, ulozi, neuralgične boli, glavobolja, zubobolja i bol u uhu, šumljenje u ušima, slabost ■očiju, drhtavica tijela, bol u krstima, bol u ledjima, bodac, kostobolja, probadanje u rame­ nima i t. d. odstrane sa Fellerovim ublažujućim „Elsa-fluidom“. Djeluje oživljavajuće i osvežujuće te priječi kašalj, hunjavicu, promuklost, vratobolju, poteškoću kod gutanja, boli u prsima i druga zla. Hvale ga i preporučuju mnogi liječnici u mnogobrojnim priznanicima. Mi sami upotrijebljavamo Fellerov Elsa-fluid, da zadobijemo zdravi san, jake živce, snažne mišice i zdravo kolanje krvi, te ga mo­ žemo samo najtoplije preporu­ čiti. — Naručuje se kod ljekar­ nika E. V. Fellera u Stubici. Elsa trg br. 310. (Zagorje, Hr­ vatska). 12 malih ili 6 dvostru­ kih ili 2 špecijalne boce za 5 K. franko, 24 malih ili 12 dvostru­ kih ili 4 špecijalne boce za 8 K 60 fil. franko, 60 malih ili 30 dvostrukih ili 10 špecijalnih boca za 20 kruna franko. — Kod želučanih boli, loše proba­ ve, tromosti crijeva i začepljenosti služe Fellerove tjerajućerabarbarne „Elsapilule" sigurno i brzo, pobudjuju stolicu i čiste krv, te inače nikako škodljivo ne djeluju. 6 kutija šalje za 4 Za ove četveronošce trošilo se d kilograma dobrog mesa, devet flaša kajmaka i mlijeka. N a g r a d a z a v je rn o s t. U Engleskoj sačuvao se jedan st današnjeg dana. Svake godine za jedan bračni рах, koji pred za to postavljenim sudištem mo u posljednjoj godini sačuvao svo ljeta sastalo se je ovo neobičr gradu prijavila su se tri bračn svirala i udaranje bubnjeva vodi tri para kroz svoje mjesto do općinskoj kući bilo je sudište, mih momaka i djevojaka. Sva posadiše na stolice. A onda c preslušavanje svjedoka. Nagrada koja je podjeljena među sva t. je svima bila dosuđena nagrada, N e n a d a n a r o d ite ljs k a s dina dogodilo se je u Americi, i jedno dijete, a da roditelji nit nijesu mogli u trag ući. Sada i roditelji opet došli do svoga dje traii za navijek izgubljenim. Dnt iziđe sedmogodišnji Frederick roditeljske kuće u Sissonville u i rencc na ulicu, da svome ocu, posla kući, pođe do na kraj sel vremena djeteta je nestalo i svć dijete opet nađe, ostadoše bez roditelji žalili su za djetetom m Pred jedno sedam dana pobježe u kanadskim šumama od cigai nište u manastiru Oka, koje kilometara udaljeno od Montn mogao sjećati svoje prošlosti, r da su ga prije, nego što je < kao malo dijete zvali Fred i i sjevernom New Yorku. Istraživa je da je taj mladi čovjek Fred Cigani kao dijete u godini b ukrali. G d je se n a jv iš e k r a d u i u kojem se najviše automobil; jedan američki list javlja, Chika vici ove godine ukralo se je u manje nego 540 automobila, što like 5 milijuna kruna. Vještoj pol da iznađe 470 automobila, koji trag povraćeni. Ali 70 automo iznaći. P r o p a d e s v ije t! poviće u potok i skoro se utopila. To Kad bolni čamimo kod kuće, a nuti nogom radi reumatizma — je svemu kraj. Ali glel Mila n bocu Fellerovog Elsafluida, a bi si je odpuhnuo. Tada skočimo šešir i štap, te pohrlimo u divi --U« w , -nhilieiimr. ci v �Broj 20. ,Novf Vakat* Strana počnu kod policije, da traže među ukradenim stva­ rima predmete gospođe X. Kada je napokon gđa X. sve komade, koji su joj bili ukradeni, iznašla, pruži ona sva radostna nepoznatoj djevojci, koja joj je pomagala tražiti dvije krune kao bakšiš, a htjela je da i stražaru dade kakvu nagradu. Čuvar zakona odgovori: „Mi ne primamo ništa" „Da,ali ova djevojka ovđe ipak je primala bakšiš", reče iznenađena gospođa. — „То je sasvim nešto drugo, jer ona je kradljivica. Najnovija gradnja kuća u Americi. Iz New Yorka javljaju, da se u Long Islan­ du počela graditi jedna kuća na vrlo čud­ novat način. Osobita prednost ove kuće sa­ stoji se u tome, da se ista može okretati na sve strane. Ovu već staru misao dao je u život pri­ vesti jedan bogati draguljar imenom Reimann, te će mu ona služiti kao ljetnikovac. Već je jedanput jednu sličnu kuću gradio neki Brace Meyersvilla, ali mu je ta kuća do skora izgorila. Ova nova kuća leži na jednoj velikoj ploči, koja se pomoću elektrine može pomicati. Treba samo pritisnuti i kuća se okrene na onu stranu, na koju hoćeš. Vlasnik kuće može ovako da po svojoj volji okrene pojedine sobe prema suncu, prema hladovini ili prema moru. Kuća će stajati oko 120.000 kruna. Električni stroj, koji je nuždan za okretanje kuće, daje ujedno struju za rasvjetu kuće kao i za elek­ trično kuhanje. Džumbus u jednom ministarstvu. Prizor: jedno francusko ministarstvo. Gospodin ministar koji još ne obnaša dugo vremena ovu čast, nađe svakoga petka, kada uđe u svoju kancelariju, na zidu povrh svoga pisaćeg stola prilijepljenu malu ceduljicu, na kojoj je mašinom napisano: „Danas je dan gospođice Margot". Kada je prvi put mi­ nistar ovu ceduljicu vidio, mislio je, da je to neka poslovna tajna njegovog ministarskog odjelenja, u koju on još nije upućen. Drugoga petka počeo je razmišljati, trećega petka zapita direktora svoje kancelarije šta ova cedulja znači, ali mu ovaj nije znao da to objasni. Međutim ceduljica se na zidu viđala svakoga petk a ___ „Tko je samo gospo­ đica M argot?" pitao je u čudu gospodin ministar, pomišljajući nekim ugodnim čuvstvom, da se je neka lijepa dama u njega zaljubila___ Napokon je tajna ob^šnjena. Prije četiri godine imađaše tadašnji ministar neku svoju prijateljicu, koja ga svaki petak redovno posjećivaše. Da ne bi ministar zaboravio na taj sastanak sa svojom prijateljicom, dao je svojem podvorniku (svi ministri misle da će navijek ostati u uredu) hiljadu malih ceduljica, na kojima su gore pomenute riječi bile napisane i naloži mu, da svakoga petka po jednu ceduljicu više njegovog pisaćeg stola prilijepi___ Njegova Preuzvišenost već je davno srušena, ali savjesni podvornik lijepio je i dalje one ceduljice. Zdravstvo. Hranivost krom pira. Doktor Hinhede u Kopenhagenu učinio je pokuse u dokaz, da li se čovjek može hraniti ponajviše od krumpira, a pri tome da bude po svema zdrav. Pokuse činio je sa jednim čovjekom od 26 godina, koji je bio težak 70 kilograma. Pokuse je činio četiri puta svaki puta kroz deset dana, ukupno 40 dana. Da čovjek dobije za uzdržavanje potrebnu bje­ lančevinu od 32 grama, davao mu je za jesti 2 kile i 2000 do 2 kile 1 6000 grama krompira sa 120 grama masla. Čovjek je imao posvema probavu. On je čovjeku samo onda dao jesti, kad je bio gladan, a morao je hranu polagano jesti i dobro žvakati, tako da se hrana pcsvema istro­ šila i stolica bila posvema normalna. Pokuse sa hranom poduzno je i poznati F l e t s e h a r , koji naučava da čovjek mora vrlo polagano jesti i dobro hranu sažvakati i da je onda puno zdra­ viji, a uz to treba mnogo manje hrana, nego kad brzo jede. Fletseher sa svojim pokusima ustano­ vio, da je čovjeku dovoljno 1500 grama krompira. Ovako evo ovi učenjaci. Ml ostalom imademo prilike vidjeti svaki dan naš svijet u nekim kra­ jevima, gdje se po najviše krompirom i hljebom hrani, pa je zdrav i snažan. Brzojavi. Carigrad, 9. septembra. — Prva sjednica mirovne konferencije u Carigradu održana je jučer poslije podne. Sjednica je imala samo formalno značenje. Bugarski delegati su zahtijevali, da Tur­ ska označi precizno svoje stanovište glede granice i pitanja narodnosti. Turski delegati nijesu još ni­ kakvih predloga stavili. C a r ig ra d , 9. septembra. — Službeno se javlja, da su bašibozuci i regularna turska kavalerija prešli preko Mesta rijeke i prodrli na grčko područje. Ali se ovom ne pripisuje velika važnost. C a r ig r a d , 9. septembra. — Jedna grčka de­ putacija iz Gumildžene predala je patrijarhu jedan memorandum, u kojem se traži turska vlast u istom sandžaku. C a r ig ra d , 9. septembra. — Iza jučerašnje prve službene sjednice tursko-bugarske mirovne konferencije bio je i neslužben dogovor delegata. Kod razgovora o pitanju granice izjavio je Talat bej, da Turska zahtijeva ona područja, koja su po turskim četama zaposjednuta. Načović ga je u svom odgovoru upozorio na tursku notu ođ 19. jula, na osnovi koje je moguć sporazum. Pitanje Kirkklise još se nije dotaknulo. Sinoć je bio opet sastanak delegata, gdje se je ponovno neslužbeno pregova­ ralo, a večeras će se sastati u službenoj sjednici. Namjera je konferencije, da se najprije postigne potpuni sporazum u svim spornim pitanjima po­ moću ovih neslužbenih pregovora, a onda se to proklamira u jednoj službenoj sjednici. Nada po­ stoji, da bi se sporazum mogao do četvrtka postići. A te n a , 9. septembra. — Vlada nije do da­ nas dobila nikakav odgovor na notu, koju je pre­ dala velesilama glede ispražnjenja Dedeagača. Grčka sada stoji na tom stanovištu, da prema Bu­ garskoj nije više obvezana držati se danog obeća­ nja, te je odlučila, da odmah započme sa ispražnjivanjem mjesta. B e o g r a d , 9. septembra. — Kraljevskom pro­ klamacijom od 7. ov. mj. objavljena je aneksija novih zemalja. Granice su ustanovljene ovako: Granica prema Bugarskoj ustanovljena je prema ugovoru u Bu­ kureštu; granica prema Grčkoj ustanovljuje se prema srpsko-grčkom sporazumu, a granica prema Albaniji držače se provizorne demarkacione linije u suglasju sa zaključcima londonske poslaničke konferencije dotle, dok posebna međunarodna ko­ misija ne uspostavi tu granicu; granica prema Crnoj Gori određuje se prema sadašnjoj demarkacionoj liniji vojničkih operacija dok ne bude defi­ nitivno uspostavljena; prema Bosni i Hercegovini ostaje dosadašnja granica. Broj 472. OGLAS. Dana 21. 22. i 23. septembra o. P obdržavati će se u gradu M aglaju veliki godišnji vašar. Na ovaj vašar slobodno je dotjerati sva­ kovrsnu marvu iz dravi mjesta sa propisano valjanom marvinskom putnicom, te na istom svakovrstnu trgovačku robu kao i zemaljske proizvode rasprodavati. Na 24./9 1913. obdržavati će se dvi konj­ ske trke i ovim nagradama: za 1. trku nagrada I. 100 K, II. 50 K i Ш. 20 K zali. trku nagrada I. 50 K, lt. 20 K i III. io к Upisnina za prvu trku 10 a za drugu 5K. ^Gradonačelnik: Širbegović. Najslagjih mulk krupnih šljiva posavskih 5 kg. K 2-20 franko 25 kg. K 5-— 100 kg. K 18-20. — 5 kg. paradajsa (pomidora) ili jabukova pekmeza samo K 4-—. — Sve vrsti voća i zarzavata te zemaljskih proizvoda razašilje i na veliko iz od kolere slobodnih krajeva uz kaparu, ostatak pouzećem. — Tražite cjenike džaba su. G jo r g je A . V a s ilje v ić Tuzla (Bosna). N o v o o t v o r e n i o b u C a rsk i m o d n i sa lo n MilHMlIT MUBOlfIĆ na mađarskom kr. tebnoloiko-obrtnltkdm muzeju u Budlmpeitl ispitani obućarski majstor I apsolvenat bečke stručne ikole Duhoviti ulica 10. Sarajeuo. ćosah Fcrhadijc preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista - - za englesko-amerikansku fazonu. - - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. �Broj 20. Muslimanska kreditna kanka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 51 kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. = и L Priuilegovana zemaljska banka :: ZA BOSNU I HERCEGOVINU, "— м ~~i uvela je novi način štednje, c :: »— — ~ podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne m ale vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako p onijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija o tvoriti sa tam o sprem ljenim ključem , novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se d obije ta k o v a ku tija, d osta je d oći u b a n k u i ja v iti s v o ju a d r e su ili pisati. �Broj 20. „Novi Vakat“ S T O L A R S K A rva tvornica kola icha i Lebhera u N ovom Sadu. Ha Lim unu, tih do ž&IjezničdB stanice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Najveće s t o v a r ile različitih modernih kola i saon ica od najjednosfovnije do najelegantnije izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —Ilustrovani cijenovnici besplatno i franko. — Stara s e kola opravljaju najbrižljivije ili s e na želju trampe. R A D I O N I C A Sobović i Busić, Sarajevo Jiц MU ĆEMflLUŠa ULICA 45. “ ĆEMHLUŠfl ULICA 45. P r e p o ru č u ju s e »1. o p ć in s tv u <1Л z a iz r a d b u p o k u ž tv a , k a n c e l a r lieRog n a m je ž f a ja , H otela, Š ta m p a rija , d u ć a n a 1 s v e ц tu s tr u k u » p a d a ju ć e r a d n j e po n a jn o v ije m s is te m u . P rv a s p e c ia ln a r a d n j a u o r ie n ta l s k o j (a Ia tu rk a ) iz ra d b i, u z n a ju m je r e n ije c ije n e . Na­ ru čile iz v a n a o b av ljaju s e b r z o i k u la n tn o . :: C Ijentke i n a c r t e Š a ljem o b e s p la tn o . :: Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI S a r a je v o Franji losipa ulica br. 15. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Novo! Pozor! Hrvatska Centralna Banka N ovo! Važno za majke Dr. Salom: IHajha i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. <s> za B©snu i Hercegovinu. ------ SA R AJEV O . Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice -■ za trgovce •• = FRAH3E 305IPA UL. ™ VLASTITA PALAČA. - FRAN3E 3051РД UL. ::: ::: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: ::: Potpuno uplaćena dionička glasnica Z,D00. 03Q R. Pričuvna ::: zaklada 270.000 H. - IJHupni ulošci oko 2, 000.000 H. ::: Preuzima ulogv iu uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. do b ivaju se je­ d in o u MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i k pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. ::::: Izdaje kreditna pisma. ladružnoj Tiskari ::::: SARAJEVO Iznajmljuje SOFE BEPOSIT uz najamninu počevši od I H mjesečno. <ЕМДШ!а B R . 62 . [ ! ■ ■ ■ ■ ■ Ogiašujle krou iz crijepa Novom Vaktu kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r iš te građe- vnog materijala - zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K LJU Č traje kao 4—6. pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o ii č a r a p e sa markom KKJUČ i svake čarape bez ји KLJ U Č A da energično odbija. 5 Dobivaju ^ I-I d .d . u S a r a j e v u . se u dućanima, u 30 raznih vrsti. j □□ □□ c d b : ----------------------------------------------------------- s SSj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. »r.ii urednik: S a lih ti. Š e h lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/804488f31bc4649a1a11a6efb749e485.pdf 64cb0dd2f9e9c485944a47963dae8427 PDF Text Text Izlozi dva puto nedjeljna i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Свшв: : lušo ulico broj GZ. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Huhopisi se ne vroćaju. Nefranhirona pismo ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 21. Saborska radna većina. U našem novinstvu govori se na sav mah o saborskoj radnoj većini kao o jed­ noj činjenici, koja je gotovo perfektna. 0 programu, što ga je iznio dr. Srškić na skupštini srpske kurije inteligencije, ras­ pravlja se na sve strane i analizuju poje­ dine tačke, kao da bi to bio definitivan program, stvoren između prestavnika svih triju konfesija i obvezatan za sve, ili za pojedine stranke. Međutim je to stvar, kako u istinu izgleda, sasvim preuranjena. Sasvim je rano govortti o saborskoj radnoj većini kao o nečemu, što bi imalo definitivan ka­ rakter i obvezatno značenje za svakoga. Javnosti je poznato, u kojim je prili­ kama naš sabor odgođen i radi čega je zapeo naš saborski rad. Sabor je sve do posljednjeg pitanja, radi kojeg je između legislative i ekzekutive nastao nesporazum, bio do skrajnosti popustljiv prema vladinim željama, nadajući a e ,-th rć c -u kojem pita­ nju i vlada prema saboru popustiti, te da će se na taj način moći nešto i za narod dobra i korisna učiniti. Sabor se je u tom svom mišljenju prevario. Vlada nije htjela da prizna onog načela međusobnog popu­ štanja i tu žrtvu tražila je samo od sabora. Kada je izbilo na dnevni red jezično pi­ tanje, porodile su se takove diferencije između ova dva faktora, da je daljni rad sabora bio nemoguć. Saboru je bila već PODLISTAK. Balzamovani. Franceski napisao Octave M ir b e a u . Bilo je to od prilike prije dvadeset godina, kad sam radi svoje prsobolje morao otići u mjesto H., znamenitp liječilište radi svoje ljekovite vode i vazduha. Mjesto H. zaslužuje sigurno glas dobroga liječilišta više nego ikoje drugo mjesto. Kroz ono šest godina, što sam ih ondje proveo, nijesam ni­ kada čuo, da bi i jedan bolesnik umro. I u istinu je izgledalo, da smrt potpuno iz­ bjegava ovaj kutić francuske zemlje. Doduše, de­ šavalo se svaki dan, da po koje osobe nestane. Ali kada se neko za koga raspitao, reklo se je: „On je jučer otputovao". To bijaše uvijek stalan odgovor. Jednoga dana, kada sam sa upraviteljem lje­ čilišta, sa načelnikom mjesta i sa posjednikom ka­ sina ručao, izrazio sam im moje čuđenje nad ovom zagonetkom. Ppetplfltne cijene: Zo Sarajevo K 14.- 7.- 3.SD Sa dostavom u hu ću H IG .-B .- 4. Zo pokrajinu Н 16.- B.- 4.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 13. septembra 1913. dosadila ona trajna popustljivost i ne htijući više popuštati, tim manje, što su bili po srijedi vitalni interesi naroda, zauzeo je jednoglasno ono stanovište, koje vlada nije htjela nikako prihvatiti. Tako je samo radi vladinog intransigentnog držanja došlo do odgode i prekinuća saborskog rada. Ovo stanje ili nerad sabora potrajalo je evo do danas i Bog zna, koliko će još potrajati. Ovo stanje i neizvjesnost nije ugodno, naravno, ni vladi ni saboru. Kolikogod je kontrola nad javnim poslovanjem uprave teška i mrska, ipak je vladi nekako draže i ugodnije, da stoji u kontaktu i sporazumu sa narodnim zastupstvom, jer tako se osjeća sigurnijom u svom poslovanju i ne osjeća toliko one težine moralne odgovornosti pred narodom za svoja djela. Osim toga mora joj i do toga stalo biti, da očuva svoj ugled i autoritet, te ugled svojih gospodara prema vanjskom svijetu, a to će postići tako, ako pokaže sposobnosti da vlada ustavno i u sporazumu sa narodnim prestavništvom. Isto tako je u interesu sabora, da otpočne rad, jer su mnoge narodne potrebe prestajanjem saborskog rada odgo­ đene, a ipak su tako prešne, da se ne smiju nikako odgađati. Jer dakle interes zemlje i naroda zahtjeva, da sabor počne raditi kako bi se već jednom uredila i riješila mnoga važna pitanja, koja tako dugo če­ kaju na riješenje, to je dužnost svih po­ slanika, da traže načina, kako bi se omo­ gućio saborski rad. Sabor je, kako treba, shvatio svoju dužnost, te su prestavnici pojedinih klubova izrabili ove saborske vakancije u tu svrhu da se dogovore, naj­ prije između sebe, a onda s vladom o načinu, kako bi se omogućio saborski rad. Prestavnici svih klubova i stranaka sla­ žu se u tome, da sabor treba i mora ra­ diti, te nema nijedne stranke, niti jednog poslanika, koji bi protiv toga bio. U glav­ nom se dakle svi slažu, samo treba da svaka' stranka glede pojedinih pitanja obi­ lježi svoje stanovište prema drugim stran­ kama, a onda svi skupa prema vladi, pa nađe li se koja baza za sporazum i za­ jednicu, te pristane li i vlada na taj uta­ načeni sporazum, tada je saborska radna većina gotova i omogućen je saborski rad. Kako je spomenuto, prestavnici mu­ slimanskog i hrvatskog kluba, te prestavnik srpske stranke oko „Srpske Riječi" vodili su dugo vremena pregovore o tom, kako bi se na osnovi sporazuma u svim zajed­ ničkim pitanjima i interesima stvorio jedan program za zajednički rad svih triju kon­ fesija u saboru. Rezultat tih vijećanja i pregovora izražava se u onim punktacijama, što ih je dr. Srškić na skupštini srpske kurije inteligencije iznio i prikazao kao osnovu programa za zajednički rad u saboru. Ta osnova obuhvaća cijeli niz naših najvažnijih zajedničkih potreba na kulturnom i ekonomskom polju, a sadržava „Dozvolite da Vam ja to objasnim", rekoše oni složno. „Već je više od dvadeset godina, kako nijesmo imali ni jednoga sprovoda. Za dokaz tomu, štovani gospodine, može Vam služiti to, što smo mi za osoblje pokapanja namjestili naše podvornike u banji, naše krupijere iz igračnice, naše pučke pjevače, a sada namjeravamo da naše groblje pretvorimo u streljanu za golubove." „Ali lu d o !... Budi miran! Ti ćeš probuditi strance... Sjete li se oni, pa dođu ovamo i vide šta mi ovdje radimo. . . Na zdravije!. . . Onda smo mi frigani!" Ja se približim i spazim ovaj neobični prizor: Deset lijesova, a svaki lijes nose četiri čovjeka. Deset lijesova, jedan za drugim. . . Tužna povorka kreće se u tamnoj noći. U jednom gradu, u kojem nikad niko ne umire, evo vidim na jedan put či­ tavo mnoštvo pogreba. Čudnovata ironija! Istom za posljednjih godina moga boravka u tome mjestu, upoznao sam se sa tajnom ovoga sasvim neobičnog besmrća u tome mjestu. Bijaše to ovako: Jedne noći, baš kad sam htjeo kući poći — bijaše kasno i činilo se, da grad besmrća i sreće spava — začujem u jednoj pokrajnoj ulici, ne­ običnu viku, promukle glasove i teške korake, kao kad se nosi kakav predmet, čiji teret nosačima mnogo jada zadaje. Ja pođoh u ulicu; na njezinom uglu bijaše jedna plinska svjetiljka, od koje se plamen jedva zamjećivao. I prije nego sam mogao razabrati šta se je desilo, začujem sasvim jasno jedan glas kako govori: PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ANTON SZIRMAV, Sada sam razumio, zašto se kroz dvadeset godina u mjestu H. nije vidilo sprovoda. Ljut po­ radi toga, da su me prvaci grada držali za budalu, upitam jednoga nosača: „Hej p rijatelju!... Šta je to? „То su," odgovori on, „to su kuferi I Kuferi stranaca koji odlaze!" „K uferi!... Ha, ha, ha!" „Da kuferi! I mi ih nosimo na kolodvor... Na veliki kolodvor. . . “ Jedan gradski sluga, koji je koračao na čelu sprovoda pristupi k meni. „Pođite natrag gospodine", zamoli on usrd no... „Vi bunite ove lju d e ... Oni će zakas- TVORNICAASFALTA, LSEPEHHEZAHROV(OACHPAPPE), TVORNICACEMENTNIH CIMI I SVE CEMENTNE ROBE. TELEFON BRO] ZI9Tehnlčki savjetnik! Ingenienr Dr. Jovo Simić. �Strana 2. i nekoliko političkih državnopravnih pitanja. T a osnova, na kojoj su se složili prestavnici pojedinih stranaka, koje su pregore vodile, nije program radne većine, kako to neki pogrješno shvaćaju, nego samo osno­ va, na kojoj bi se program mogao izraditi. Ni jedna tačka te osnove ne veže nikoga, čak ni one prestavnike, koji su tu osnovu sastavljali, jer su se pregovori neobvezatno vodili. Da ta osnova postane program, fali još mnogo preduvjeta. U prvom redu stvar će se pretresati u pojedinim klubovima: hrvatskom, musli­ manskom i srpskom klubu onih poslanika, koji su oko „Srpske Riječi". Hoće li spo­ menuti klubovi ili većina njihova pristati uz taj program bez kakvih važnijih promjera hoće li se nakon onoga, što su izjavili g. ministru u pogledu jezičnoga pitanja, svi upuštati uopće u pretresanja svih tih pitanja nejasno je. 1 predpostavimo, da se sve diferencije među pojedinim klubovima i po­ jedinim članovima klubova i stranaka srećno izglade i svi na jednom programu slože, neće li opet biti silnih poteškoća kod onih faktora, koji upravo imadu odlučujuću? riječ Hoće li tako Iako pristati austrijska i ugar­ ska vlada na preinaku zakona od 22. feb­ ruara 1880. tako, da se ukine neosnovana ingerencija obiju vlada monarhija na polju zakonodavstva u čisto bosansko-hercegovačkim poslovima? Ili će možda pristati na promjenu zakona od 20. decembra 1889. i uzakoniti opravdani zahtjev Bosne i Her­ cegovine za naknadu carinskog everzuma. Hoće li priznati bos-hercegovačkom saboru saodlučujuću ingerenciju u rješavanju pitanja što se odnose na neizravne poreze i mononiti. Ovi kuferi. . . Jer ovo su kuferi, a vrlo su teški. A voz neće, da čeka!“ . . . „ V o z !... Ha, ha. Kamo ide taj voz?“ „Ali. . . “ „On vozi u vječnost, zar nije?" „U vječnost? reče gradski sluga. . . Ja ne poznajem tu zemlju." Sada možete sebi prestaviti, u kakvom sam strahu sjutra-dan našao načelnika, upravitelja lje­ čilišta i posjednika kasine i pripovjedao im o mom sinoćnjem doživljaju. Ja im se zaprijetim, da ću sve na javu izni­ jeti. Oni pokušaše da me umire i obećaše mi ve­ liku svotu novaca, a osim toga me imenovaše u jednom unosnom poslu svojim zastupnikom . . . Ali to se sve kasnije dogodilo. dozvolite da Vam pripovijedam, šta se je zbilo u početku, kad sam bio istom tamo došao. Na dan moga dolaska pođem k liječniku Fardeau-u, za kojega sam imao osobitu preporuku. Bijaše to omaleni i vrlo ljubezan gospodin, živahan i vesele čudi, vrlo razgovorljiv i sa živah­ nim kretnjama. On me dočeka sa nekom pretje­ ranom i neobičnom ljubeznošću; pošto se svučem, baci letimični pogled na moje tijelo: „Uh! reče on. . . . jadniče! Pluća su vrlo bolesna! Sasvim! Vidite ovdje i ovdje. Sjedite"! I tražeći nešto po razpremljenoj sobi raspi­ tivao se je sa smiješećim lice o mojim prilikama, ne dajući mi pravo vremena za odgovor: „Bolest ste baštinili?............ Tuberkuloza u familiji? Sa očine strane? Ili s majčine? . . . . Oženjen? . . . Neženjen? . . . Hm . . . može biti od žene? . . . Nevaljale male ženice I . . . Ha ha, ha! Pariz 1 Pariz! . . Onda me poče pretraživati na sve moguće načjne. Dugo je vremena kucao po mojim prsima i trbuhu. Premjerio mi je čitava prsa kao kakav krojač, ispitao snagu mojih mišica pomoću nekog ,Novi Vakat* pole? Koliko ih iz dosadanjeg iskustva poznajemo, one neće na te i na mnoge druge stvari pristati, pa makar se sav sabor u tom složio; to nam je u ostalom nekoliko puta i kazano. Prema tome je vrlo rano govoriti o programu kao nekoj prefektnoj stvari, te o saborskoj radnoj većini, koja bi imala na­ skoro da započne rad na osnovi toga pro­ grama. Atentat na muslimane. Dobivamo iz musi. trgovačkih krugova. Odavno se već osjeća, kako trgovina u ravnoj i plodnoj Posavini sukcesivno ispada iz ruku do­ maćih ljudi, a naročito muslimana. 0 tom je kroz zadnjih desetak godina pisano mnogo u domaćim novinama, te se je tom prilikom često spominjalo ime direktora „Privilegovane zemaljske banke" Hoffmana, kao glavnog začetnika u tom očigled­ nom obaranju naših trgovaca. Živa je to istina, da je ovaj parasit domaćih trgovaca uzrok, pa danas više uglednih familija, naročito muslimanskih, osta bez svog dobra. Hoffmanov nehumani postupak prema poštenim i čestitim trgovcima muslimanima bijaše pravi uzrok njihovoj propasti, a to će nam osvijetliti i ovaj neznatni primjer: Na 28. augusta 1913. javlja taj isti Hoffmann jednom čestitom muslimanu, da je za njegov račun prodao dva va­ gona pekmeza po K 3 5 —, te da je još mnogo te iste robe kupio, odnosno, prodao za tuđe račune po istoj cijeni. Dok Hoffmann ispred „Zemaljske banke" kupuje, odnosno bez znanja i privole svo­ jih mušterija (ovo su oni nesretnici, koji radi posla od „Zem. banke" pozajmiše novac) za nji­ hov račun prodaje njihovu robu u bescijenje, dotle mala „Muslimanska banka" isti dan kupuje pekmez od svojih mušterija po K 37•— dakle po svakom vagonu plaća više po K 200 — nego Hoffmann. Obzirom na to, da je Hoffmann u davnoj trgovačkoj vezi sa pojedinim kućama u Monarhiji aparata i zapisivaše tačno sve moje odgovore u jednu knjižicu: „Prije svega . . . jedno pitanje! u slučaju kad bi Vi ovdje umrli, bi li Vi dopustili, da Vam se tijelo balzamuje"? Ja se tignem natrag. „Ali doktore"! „Mi još nijesmo tako daleko" . . . popravi se brzo Ijubezni gospodin. „Do vraga"! . . . „Ја mišljah! . . . rekoh mu uplašen, „ја mišljah, da se nikada ne umire u H. . . . “ ! „Nesumnjivo nesumnjivo"! . . Ovdje se prin­ cipijelno ne umire nikako! . . . Ali na koncu konca . . . slučaj . . . nesreća . . . iznimka . . . Vi mene dobro razumijete — iznimka . . . Vi imadete devedeset po sto vjerojatnosti, da nećete ovdje umrijeti. . . . To je iskustvom ustanovljeno: „Tada nije nužno da o tom govorimo dok­ tore*. „Oprostite! . . . Vrlo je potrebno rekoh mu ja. Na protiv. . . . Radi liječenja". „Dobro, doktore, za taj iznimni slučaj, da bih ja ovdje umro . . . ja se ne bih dao balzamovati*! „ 0 " ! reče doktor, krivo govorite, jer mi imademo jedan sasma drugi način balzamovanja". „Prekrasan, genijalan način! To Vam je jedinstvena prilika, poštovani gospodine 1 Stoji, doduše mnogo novaca, ali je nenatkriljjyo I Ako se kod nas dadete balzamovati, to ćete onda tako izgledati, kao da bi ste bili živi . . . Ovaj naš čovjek balzamira prekrasno"! I kad sam ja još uvijek glavom klimao, dajući time znak, da se neću nikako na to odlu­ čiti nastavi on dalje: „Vi nećete? Pa dobro. . . . Znate balzamovanje kod nas nije obligatno"! On je pisao u svoju bilježnicu sve svoje opaske, koje se ticahu moje bolesti sa crvenom olovkom i sa velikim slovima: Broj 21. i izvan njenih granica, to je sasvim razumljivo, da on može bolje prodati robu svojih mušterija, nego jedna mala banka, koja je tek prije dva mjeseca osnovala robno odjelenje, pa ipak usljed svoje privilegovane nehumanosti ošteti on ove nesretnike prema dnevnoj cijeni toliko, da im konačna kalku­ lacija iz godine u godinu pokazuje slab izgled. Taj Hoffmanov postupak s Muslimanima ne bijaše bez posljedica, jer to potaknu ravnateljstvo „Muslimanske banke" u Brčkom, te osnova robno odjelenje: jedno za to, da se kao domaći zavod okoristi domaćim proizvodima, a drugo, da spasi naše trgovce od očigledne propasti, u koju ih po­ vede bivši diktator na našoj pijaci. Upraviteljem robnog odjela kod „Muslimanske banke" postavljen je vrijedni i pošteni M. Pollak, koji još u „Sparkassi" steče dobar glas sa svojom sposobnošću i poštenim radom, a to najbolje ilustriraju Hoffmanove mušterije, koje ga listom ostaviše i prigrliše „Muslimansku banku". Sada je Hoffman, na pijaci deseti, ko Stjepanov alat. Tako je sada razumljivo, da tog negdaš­ njeg „kralja šljiva" boli, pa se — ko „junak od mejdana" — laća zahrđala oružja, da omete rad „Muslimanske banke". Pošto mu sve makinacije u Brčkom ostaše bez uspjeha, to se na taj posao dade u Bjelini, da smete tamošnju „Muslimansku banku", koja je u trgovačkoj vezi s ovom u Brč­ kom. Tako je neki dan razlagao predsjedniku ta­ mošnje banke gosp. Hasanbegu Salihbegoviću, kako je ovo vratoloman posao, što ga „Muslimanska banka poduzima, te kako je direktor tamošnje banke gosp. Ibrahim Edhemović mlad, te bi svo­ jim „nesvjesnim" radom mogao oštetiti zavod. — Ali nabasala vila na Halila, pa pošto ga Salihbegović obavijesti, da Edhemović, kao svjestan i poduzetan direktor ima slobodne ruke u svom poslu onda Hoffmanu ne preosta drugo, nego se lati i zadnjeg sredstva, te poče praviti smetnje kod is­ plate pojedinim strankama, a na doznaku „Musli­ manske banke". Tim njegovim aktom čaša ргеkipje i — „Muslimanska banka" kako u Brčkom, tako i u Bjelni prekinu dugogodišnju vezu sa „Ze­ maljskom bankom", „Neće da se balzamira"! Onda mi dade neke naputke, kako se imam kod liječenja ravnati. „Tada mi stisnu čvrsto ruku i reče": „Dosta je! . . . Za pravo. . . . Dobro ste učinili! Do sjutra"! „Moram priznati, da sam osjećao veliko ve­ selje gledajući, kolikom brižljivošću on mene liječi. Njegova originalnost njegov neiscrpivi humor ali više puta i surovost sve me je ovo za njega neobično oduševljavalo. Mi postadosmo dobri i vjerni prijatelji. Šest, godina iza toga, kada je jednom kod mene veče­ rao, saopćio mi je, da sam potpuno zdrav. To reče sa takovim veseljem, da mi je to u dnu srca godilo. „Znate gospodine, reče mi on, Vi ste baš sretan čovjek, da ste ozdravili"! »Ja sam bio veoma bolestan, zar ne?" „Da, ali ja ne mislim tol Vi ćete se dobro sjećati, kako sam ja uporno zahtjevao, da se dadete balzamovati?" „Da, sjećam*. „Dobro, da ste onda pristali, dragi prija­ telju . . . Vi bi ste bili umrli!" „Vi se šalite! Ta zašto?" »Jer. . . .« On tada ušuti i za nekoliko trenutaka gle­ daše ozbiljno i zabrinuto. Nakon toga opet se razvedri. »|ег . . . vremena bijahu onda zločesta. . . . A i ja sam htjeo da živim. . . . Ah I koliko je tih jadnika, šta smo ih mi već baizamovali, a koji bi i danas živili, kao god što ja i Vi živimo! . . . Šta ćete, smrt jednoga znači život drugoga I" I on zapali iznova cigaretu. �Broj 21. »Novi Vakat' Hvala Bogu, kada je on otvoreno izišao protiv nas! Mi smo trebali i davno tu vezu sa „Zemalj­ skom bankom" prekinuti, jer ta banka, a naročito njene filijale u Brčkom i Bjelini nemaju nikakva obzira prema muslimanima: činovnika muslimana ni u jddnoj nema; muslimanski praznici (svega dva bajrama) ni najmanje se ne respektiraju, jer je za vrijeme bajrama, kao i običnim danom „Zemaljska banka* otvorena, dok je naprotiv i najmanjim pravoslavnim praznikom po vazdan zatvorena. To nam se valjda čini iz zahvalnosti, što od nas musli­ mana imaju najveću korist. Do sada je to moglo biti, ali više neće, jer i mi imamo pored velike „Muslimanske Centralne Banke" još više manjih novčanih zavoda, koji mogu pružiti svaku uslugu posjedniku, trgovcu i obrtniku. Braćo muslimani! Naši dopisi Č a p ljin a 10. septembra 1913. U Čapljini sada postoje dva muslimanska društva: jedno se zove „Islamska kiraethana", a druga je zanatlijsko udruženje „Adalet". Zapravo to nijesu nikakova društva, jerbo ni najmanje ne odgovaraju svojoj svrsi. U pravilima je obaju društava temeljna tačka: kulturno i prosvjetno po­ dizanje muslimana. U koliko su ta obadva društva pokazala svoju djelatnost u tom pravcu, ja ću to dokazati u kratkom im historijatu. Prije nekolike godine, kada je osnovano prvo društvo t. j. kiraethana, mislilo se je, da je udaren temelj jednomu društvu, koje će širiti i promicati interese čapljinskih muslimana. Ako nigdje to bi se moglo raditi barem u Čapljini, koja je po svom prirodnom položaju za to Iz ovih redaka uviđate, kako i šta učiniše i najzgodnija. No ne potraja dugo (dva tri mjeseca čine s nas naši neprijatelji, pa zato se saberite, te nakon osnutka), počeše se rađati najprostije za­ promislite kuda nas vode naši dušmani, koje mi djevice između pojedinih članova, a to je tako podigosmo. Nastojte, da vaše poslove prenesete u daleko išlo, da je to društvo postalo kao neki vezu sa našim muslimanskim novčanim zavodima, centar opće nesloge i razdora. Društvo poče koji će nas bez sumnje očuvati od očigledne pro­ odmah nazadovati, a s tim izgubi i svoj pravi pasti u koju nas vodi Hoffmann i njegova družina. društveni karakter. Mnogi se članovi ispisaše, tako da Ugledajte se u muslimane grada Brčkog, koji u je društvo stajalo tek na nekoličini članova. Od ispisa­ svojim trgovačkim poslovima stupiše u vezu sa nih članova postade jedna nova i to protivna stranka, „Muslimanskom bankom* i prenesoše sav depo­ koja poče svim silama nastojati, da omete svaki nirani novac iz „Zem. banke", a time će potpo­ rad kiraethane. Na koncu konca ta se stranka i moći i sebe i svoje, a neprijatelja oslabiti bar orgnizira i osnuje jedno novo društvo, koje nazvaše toliko, da nam ne smeta. „Adalet". Obadva društva nijesu ništa radila, nego Naprijed braćo dok smo još u snazi! je neprestano rovarilo jedno proti drugomu. Mu­ Kulauz. slimani počeše svugdje jedan od drugoga zazirati, a najposlije porodi se među njima jedna opća društvena bolest, koju ljudi običavaju nazivati neslogom. O njenu učinku na društveni život suvišno bi bilo i govoriti, dovoljno je tek spo­ Z ah tjev i T u rsk e u m irovnim preg ovo rim a. menuti, da su zbog nje uništene mnoge ekzistenKako se javlja, Turska je stavila takove za­ cije, upropašćene generacije jednoga naroda, a htjeve na Bugarsku, da će ih ova vrlo teško moći mnoge velike države potpuno izbrisane sa lica prihvatiti. Bugarska se je, kako je poznato, davno zemlje. Posljedice te nesloge, u kojoj su se čisto užiodrekla Edrene i sada sve sile ulaže samo u to, da joj ostane slobodan put Egejskom moru i je­ vili čapljinski muslimani, najvećma su se očitovale dinoj luci Dedeagača. Ali Turska zahtjeva sada, pri zadnjim gradskim izborima, gdje su muslimani da područje, koje leži na zapadnoj obali Marice bili razdijeljeni u dva protivnička tabora, te jedan između Srde i te glavne rijeke pripadne Turcima drugoga javno napadali. Još jače se vidi rezultat tako, da Dimotika, Sufli i OrtakOj ne bi pripali te nesloge u sadašnjem mizernom položaju čapljin­ Bugarima. Dok je dakle Turska prije tražila samo skih muslimana. Neću pretjerati, ako reknem, da Edrenu, to sada zahtijeva ovaj trokut OrtakOj-Di- u Čapljini ima dvije trećine muslimana hamala, motika-Sufli, a tim željezničku prugu iz Edrene na obrtnika i zanatlija ima vrlo malo. Muslimanske Egejsko more. Time bi bugarske luke Dedeagač i djece ide relativno najmanje u osnovnu školu, a o Lagos bili sasvim prekinuti od željezničkog spoja srednjim školama ne može biti ni govora. Obadva sa Bugarskom, a pošto osim toga ne bi u Bugara društva stoje vrlo slabo, a tako su neuređena, da ostala ni Mesta rijeka ni Marica, to bi Bugarima se sumnja i u njihov opstanak. Jedno je društvo bilo vrlo otešćano i novu vezu uspostaviti. S toga može se reći i zatvoreno, dočim se drugo tako slabo pohađa — gotovo kao da i ne postoji. Nego će pitanje željeznice biti jedna od najtežih tačaka znate li, gdje se čapljinski muslimani sastaju i u pregovorima. gdje izmjenjuju svoje misli!? To baš nije teško S u k o b i na c rn o g o rs k o -a lb a n s k o j gra n ici. ni pogoditi. U Čapljini ima sedam osam kavana, Kako se iz Cetinja javlja, jedna banda Ar- koje drže muslimani (muslimanskih trgovina ima nauta iz plemena Hoti i Gruda zaposjela je neke svega četiri). Većinom u tim kavanama muslimani gore, koje leže istočno od Tuzija i ubila jednog provode vrijeme i to ne besposleno, nego uz koju Crnogorca, a dvojicu ranila. U Tuzima vlada ve­ partiju karata, a mnogi se na čas svrati i u bir­ tiju. Razgovor se kreće još i sada jedino o Edreni, liko uzbuđenje. Kirkilisi, Dedeagaču i t d. „Novosti" se čitaju A lbansk a protestna sku p štin a . upravo sa nekom divljom strašću. Dok drugi sugra­ Kako se iz Valone javlja, jučer je tamo odr­ đani rade složno, muslimani iz dana u dan pro­ žana protestna skupština, na kojoj se je protesti­ padaju i nazaduju i to po onom najprirodnijem ralo proti zvjerstava grčkih i protiv zahtjeva Grčke procesu, koji se je odigrao kod svih naroda, koji za pripojenjem albanskih krajeva. Na skupštini je su propali uslijed te društvene nesloge. Pokušalo se je bilo lanjske godine osnovati usvojena jedna rezolucija, u kojoj se osuđuje po­ stupak Grka i traži zaštita velesila za one Alba- muslimanski soko, što je donekle bilo i uspjelo. To je društvo bila osnovala takozvana „trezvena" neze, koji ostaju pod grčkom vlasti. Učesnici skupštine obilazili su nakon toga omladina, te se je mislilo, da bi barem to društvo gradom, te su pred austrijskim i pred talijanskim moglo dostojno napredovati i uspješno djelovati. konsulatom iskazali dotičnim zastupnicima duboke No naskoro se pokaza trulost i u njemu, te ne simpatije. Također su se zaustavili pred stanom pruđe mnogo vremena, a društvo se rasprši prije jednoga člana donje kuću u Engleskoj Herberta, nego li je stupilo ma i u kakvu akciju. I zadnji balkanski događaji duboko su po­ koji je stekao velikih zasluga za albansku stvar, te je i njemu svjetina iskazala svoje simpatije. ______ tresli dušom mnogoga muslimana, pa mjesto da Politički pregled. D - ŽltfKO NJEŽIĆ Strana 3. su se oni poučili tim jednostavnim primjerom sloge i nesloge, oni su pali u još veći nehaj i mrtvilo, vodeći beskorisnu i pogubnu čaršinsku politiku. U tom se najvećma ističe omladina, koja je baš i pravi uzrok sve nesloge i razdora, mjesto da bude zagovarateljica sloge, mira reda i općega napretka. To su ljudi s kapricom i bez dovoljne naobrazbe. Tek gđekoji ako je pročitao dva tri krimi­ nalna romana i ako čita „Novosti", misli, da pri­ pada u inteligenciju i sebi je stavio za zadaću (jer ne zna), da vodi među muslimanima onu čaršin­ sku čor politiku, koja ne vodi nikakvu rezultatu, niti uspješnu radu. Ta omladina ne će da se ugleda u trijeznu i valjanu omladinu u drugim mjestima. Ovu nesvijesnu i nazadnjačku omladinu treba naj­ oštrije osuditi, a ujedno zaželjeti, da se za njezinim primjerom ne bi povela ostala braća muslimani, jer onda bi srljala u svoju očitu propast. — Da ne biše čapljinski muslimani i dalje lutali u dosadaš­ njoj nesvjestici i mrtvilu, čujem, da ih ipak ima nekolicina iz „Adaleta", koji bi kiraethani rado ponudili kompromis i tako osnovali jedno novo zajedničko društvo, koje bi izbrisalo svaki trag te međusobne nesloge, da bi se već jedanput počelo zajednički i složno raditi, imajući u vidu jedino napredak muslimana. Da li će do toga doći — tek se može nadati. Svakoga iskrenoga dobroželjitelja muslimana mora u srcu zaboljeti, kada vidi, da su muslimani ovako razdvojeni i nesložni i to tim većma, kada ta sva nesloga dolazi tek od kaprica dvojice tro­ jice ljudi. Dokle će ih ova nesloga dovesti, to ne znaju ni sami oni, a ja im mogu otvoreno reći, da da ih vodi k jednom stalnom cilju, a taj je cilj njihova propast. Ako bi se tada i osvijestili, bilo bi možda prekasno, a tek bi onda uvidjeli, da su vodili nazadnjačku politiku. Završujući ovaj dopis, ja želim najiskrenije iz dna srca, da bi se jedan­ put došlo do toliko žuđene sloge, da bi se musli­ mani prestali već jedanput među sobom svađati i raditi o svojoj vlastitoj propasti. X. Zahvala gospojinskom društvu. Pri slaganju konačnih računa „Pri­ vatnog muslimanskog konvikta" u Sarajevu opazila je uprava, da ono dvadesetpet siromašnih muslimanskih đaka ovaj konvikat ne bi bio mogao valjano opskrbiti, da nije pri tome sarajevsko gospojinsko društvo izišlo ususret na najplemenitiji način. Na odredbu se naime gospojinskog društva za pitomce toga konvikta napose kuhalo u društvenoj „Narodnoj kuhinji", pitomci su — uz poznatu čistoću i prijaz­ nu poslugu — imali poseban svoj sto, a cijena je bila vrlo snižena. Plemenite je susretljivosti ^gospojinsko društvo prema sirotinji svakako već i dosada svakom pri­ likom pokazivalo, nu ova je tako priprav­ na pomoć muslimanskoj siromašnoj djeci školskoj sigurno najbolji znak, kako je dobro, plemenito i prostrano srce društve­ nog odbora. Uprava se „Privatnog muslimanskog konvikta" ne može ničim odužiti pleme­ nitom gospojinskom društvu, i samo je znak dubokog priznanja, ako se za tu svu muslimanskim đacima iskazanu veliku do­ brotu ovim javnim putem najtoplije zahvali. Sarajevo, 12. rujna 1913. Za upravu „Priv. musi. konvikta" Adem M ešić. JEFTAN OVIĆA ULICA B ROJ 1. preko puta „H O T E L EV R O P E". �Straa 4. ,Novi Vakat* Domaće vijesti. D e p u tacija kod poglavara. Preveliko pro­ cjenjivanje zgrada i odmjerenje tečevine ove godine je potreslo sve slojeve naroda širom Bosne i Her­ cegovine. Brojne deputacije i pritužbe svratile su pozornost i narodnih zastupnika, za to je jučer na prvom sastanku saborskih klubova „Muslimanske ujedinjene organizacije" i hrvatskog saborskog kluba zaključeno, da oba kluba zajednički odu danas poglavaru zemlje Njegovoj preuzvišenosti Oskaru Potioreku i prituže se na spomenute pro­ cjene. Nadamo se, da će kolektivni istup saborske većine ipak djelovati na pravednog poglavara, ko­ jemu u istinu na srcu leži dobro i blagostanje naše domovine, pa da će svoga previše revnoga odjelnog predstojnika Prileskoga prisiliti, da bude obziran, pravedan i umjeren. Preko noći se ne dade jedan porez potrostručiti. Je d a n novi n am et. Tuže nam se iz Stoca: Pored silnih i uprav nesnošljivih dosadanjih na­ meta i poreza — evo nam nekih dana komisija za procjenu kuća udari još jedan novi i to tako kolosalni namet, da ga naše građanstvo ne će moći apsolutno podnositi, nego će morati istom podleći. Mi ne znamo ko je tu komisiju imenovao i postavio, jer niti je općina, a niti kotarsko vijeće odabiralo, te smo tako osuđeni, da moramo trpiti sve, kada se o našoj koži radi, a o čemu se mi nikako ne pitamo. Pa što je još gore i žalosnije, ta se je komisija sastojala od dva građanina i od tri činovnika tako, da su bili uvijek glasovi či­ novnika pretežniji, a u procjeni dakako skoro duplo veći. Nije onda niti čudo, što su mnoge bašče i t. zv. „građevna zemljišta" procjenjivana više, nego li se može od cjelokupnog prihoda dobiti imati. Naravno, da su ove prekomjerne procjene naše građanstvo silno uzrujale i ogorčile, tim više, što naše mjesto svakim danom u trgovačkom pogledu opada, a u prometnom je posve osječeno, te su isti odmah na vladu poslali zajedničku brzojavnu pritužbu slijedećeg sadržaja: Zemaljska vlada Sarajevo. 1 ako je notorno poznato, da je Stolac u tr­ govačkom pogledu uništen a u prometnom potpuno odsječen, povjerenstvo za procjenu vrijednosti zgrada u porezne svrhe — procjenjuje zgrade, ko­ losalnim vrijednostima. Povjerenstvo sastavljaju tri činovnika i dva građanina. Katolici uopće nijesu zastupljeni. Činovnici redovno nadglašavaju gra­ đane. Iz nebrojeno primjera jasno je, da povje­ renstvo procjenjuje vrijednost zgrada od oka, bez ikakva temelja, a osobito od kako je ovdje bio vladin tajnik Dr. Zlamah. Usljed toga molimo vi­ soku vladu, da dosadanje procjene povjerenstva poništi, sadanje povjerenstvo raspusti, a u novom povjerenstvu da budu zastupljeni građani barem u jednakome broju kao i činovnici i to sami građani, koje će preporučiti gradsko poglavarstvo. Za građane stolačke: (Slijede potpisi građana od sve tri vjeroispovjedi). Na naše veliko iznenađenje nije vlada na ovaj naš brzojav ništa poduzela da učini, a po svoj prilici neće ni u buduće učiniti, nego je je­ dino to — formalnosti radi — učinjeno, da je u komisiju bio došao još jedan građanin katolik, dočim je ostalo sve po starom zadržano. Mi se ovomu ne možemo nikako načuditi, da naši upravnici na vladi ovako baš nimalo ne vode računa o narodu i njegovim potrebama, te je onda posve pojmljivo, što narod svakim danom gubi povjerenje u naše vlastodršce i svakim da­ nom dobiva sve to više uvjerenje, da isti drže nas u Bosni i Hercegovini samo za to, da nas mogu kao jednu koloniju eksploatisati — dok nam na­ pokon i zadnji heler ne iscrpe. Mislim, da nije dobro ni za koju vladu, kada narod u nju izgubi svaku dobru vjeru i kada postane siromašan, jer je vlada za narod, a nije obratno, kako to moguće misle naši upravnici. Pri koncu ću im nekolike iz duše cijelog našeg građanstva, a mislim i cijelog našeg naroda reći: čaša je već prepuna od tih silnih poreza i nameta tako, da će u skoro morati prekipiti. A onda će svu odgovornost nositi oni, koji su tomu povoda dali odnosno, koji nijesu htjeli ni čuti a kamo li uvažiti narodne potrebe i nevolje. Sada ovoliko — a doskora ću Vam se opet javiti o istoj stvari. Građanin. O tim anje h lje b a dom aćim . Tuže nam se giađani iz Dubice: Već je prošla jedna godina dana kako je u bos. Dubici namješten dr. Mustafa ef. Kadić kao gradski liječnik. Kao gradski liječnik on liječi svu gradsku sirotinju, svu školsku i mektebsku djecu, a još k tomu i seosku sirotinju. Kroz cijelo vrijeme svoje službe u Dubici bio je doktor Kadić predmet izigravanja i ponižavanja od strane kotarskog liječnika dra Bode. I ako ovaj kotarski liječnik ima uz svoju dobru plaću i silne komisije još i fabriku, sresku banjalučku blagajnu, te ok­ ružnu zagrebačku blagajnu za hrvatsku Dubicu, što mu sve donosi stalni mjesečni prihod, to opet ne može da gleda ni ono malo, što bi privatnom praksom mogao da zasluži gradski liječnik, koji je domaći sin. Na nečastan način oduzima mu se i to malo privatne prakse. Tako je na dan 2. jula o. g. kotarski predstojnik odveo ispred vrata grad­ skog liječnika 13 seljaka kotarskom liječniku, da im ovaj izda liječničke svjedočbe za Ameriku. Tim postupkom htjelo se je s jedne strane da ubije ugled i dostojanstvo našega gradskog liječnik dra Kadića i istomu otme tako rekući zalogaj iz usta, a s druge strane pribavi kotarskom liječniku pri­ lika, da zasluži koju paru više, jer se za svaku takovu svjedočbu dobivaju dvije krune. Na dan 7. augusta o. g. izdao je dr. Kadić dvojici seljaka liječničke svjedočbe za Ameriku i uputio ih u ko­ tarski ured. Nije dugo potrajalo, a ovi se vrate iz kotara, držeći u rukama svjedočbe, koje im je ovaj izdao. Rekoše mu, da njegove svjedočbe ne vrijede i da ih u kotaru ne primaju. Upućeni da idu ko­ tarskom liječniku, isti su otišli k njemu, a on ih je dočekao što je gore mogao i čak ih napolje izbacio. Tako se naš liječnik dr. Kadić javno ponizuje pred partajama. Isti kotarski iiječnik se je čak toliko drznuo, da je našega gradskog liječnika pismeno obavijestio, da on po nekakvoj vladinoj naredbi ne može izdavati liječničke svjedočbe za iseljenike u Ameriku. Kada se dakle radi o tom, da se koja para zasluži, onda ima pravo samo kotarski liječnik, a u svim slučajevima, gdje se neda zaslužiti, upućuje se stranka gradskom liječ­ niku, jer svaki seljak, koji ne može da plati, upu­ ćuje se dru Kadiću, da ga on, liječi besplatno. Čovjek u istinu ne zna, kojim bi imenom ovu čifutariju kvalifikovao. Da u ovoj zemlji imaš kakva prava, trebaš biti tuđin. Ako si domući, onda nemaš prava, onda si prezren, ponižen, isisavan, pa da si sve nauke proždro. I najsposobnijem domaćem sinu dosta je-samo to, što je domaći, pa da svaki tu­ đin ima pred njim pravo. Naša visoka gospoda upravnici svakom zgodom spominju, kako se oni trude, da donesu sreću i učine što dobra ovom I narodu. Oni uvijek ističu, da za njih vrijedi načelo, I da domaći imadu prednost pred drugima. Međutim Broj 21. im djela pobijaju riječi svagdje i u svako doba, jer počevši od vrhova vlade, pa do najstražnjih upravnih organa, oni smatraju ovu jadnu zemlju svojom kravom muzarom, koju muzu i šišaju do zadnje kapi, a narod drže za tegleću marvu, kojoj je suđeno da vuče i tegli dok jednom ne crkne. Domaći ne mogu kao drugi u službi napredovati, služba im se oduzima i tjeraju se napolje,'u svim poduzećima ide se na ruku strancima, guli se na sve strane, sve pišti pod teškim teretima i sve propada: i aga i kmet, i trgovac i zanatlija, i se­ ljak i građanin, a oni uvijek viču, da su donijeli sreću i dobro ovom narodu. Kolika ironija! Ta mora da uzbuni čovjeka. Već je toga bar izazivanja dosta, jer se već prelijeva . . . Z a b ra n je n v a šar u S rije m u . Primamo od trgovačke i obrtničke komore: Prema izvješću zemaljske vlade u Sarajevu oboljela je u Tornici (kotar Zemun), u Krčediću (kotar Stara Pazova), u Moroviću (kotar Šid), i u Otoku (kotar Vin­ kovci) po jedna osoba. Pošto postoji sumnja da su oboljeli od kolere, zabranila je županijska oblast u Vukovaru održavanje godišnjih vašara po cijelom Sriemu. Z ab ran jen g o d iš n ji s ajam u B . B ro d u . Primamo od trgovačke i obrtničke komore: Prema obavijestima zemaljske vlade zabranjeno je održa­ vanje godišnjeg vašara dne 16., 17. i 18. septem­ bra t. g. zbog opasnosti širenja kolere. H ajirli o lsu n ! Kod šeriatskog suda u Mo­ staru obavljeno je dne 9. rujna vjenčanje gosp. Safvet ef. Sahačića, blagajnika sarajevske elektrane sa gospođicom Zibom Čelebić, kćerkom gosp. Husage Čelebića iz Mostara. Srdačno čestitamo mladencima. S ta n je ko lere u B o sn i 11. s e p te m b ra 1913. U gradskom području T u z l e prirastao je na periferiji blizu malte podozriv slučaj na trgovcu Salamonu Bergeru. Isti je izolovan, a ispit po­ veden. — U seoskom t u z l a n s k o m kotaru i to: u Modraću nema prirasta, ostaju 2 bolesnika, u Crvena brdu nema prirasta, ostaje 1 rekonvalescenat, u Ljubači nema prirasta, 1 bolesnik oz­ dravio, ne ostaje nijedan bolesnik. U fabrici u Lukavcu obolio je jedan radenik doputovavši iz Slavonije pod podozrivim znacima, te je izolovan, a ispit poveden. - - U kotaru B r č a n s k o m i t o : u gradu B r č k o m nema prirasta, 1 bolesnik obo­ lio, ne ostaje nijedan bolesnik. U Orašju nema prirasta, ostaie 7 bolesnika, u Vidovicu nema prirasta, 1 bolesnik umro, ostaju 4 bolesnika, u Vukšiću gor. nema prirasta ostaju 2 bolesnika, u Vukšiću donj. nema prirasta, ostaju 2 bolesnika. — U kotaru G r a d a č a c i t o : u B o s. Š a m c u nema prirasta, ostaje 1 bolesnik i 2 bacilaša. — U kotaru B i j e l j i n i i to: u Janji nema prirasta, a onaj financijalni stražar o kojem je javljeno da je podozriv, nije od kolere obolio; u Modranu nema prirasta, ostaje 1 rekonvalescenat. R ije d a k s lu č a j. Jutros se je u Franje Josipa ulici oko 9 sati zbio ovaj slučaj: Haki ef. Hadžić vodio je na kandžiji jednoga psa i kada je spazio Sakib ef. Korkuta, odvezao je kandžiju i ofurio ga nekoliko puta iza ušiju. Razlog je, kako se priča bio taj, što se je Sakib ef. jednom prilikom javio gospođi Osman ef. Hadžića na ulici i htjeo joj put zakrčiti. Društvena vijest. Vlasenica 6. septembra 1913. Ovdašnje Muslimansko omladinsko udruženje „Himmet" držalo je godišnju glavnu skupštinu na 23. augusta 1913. �Strana 7. ,Novi Vakaf' Društvo „Himmet" kako je 'osnovano već su se navršile tri godine, te eto s hajrom i u četvrtu ulazi. Nije mi namjera ovdje dokazivati koliko vri­ jede za nas društva — to već svaki čovjek razu­ man može uvidjeti, — nego ću ukratko izvjestiti stanje gore rečenog društva. Ovo društvo koje je uredjeno tako da se malo može naći još koje u našoj zemlji ima još i tamburaški zbor, ali tako nvježban da se čovjek mora diviti kad naši mladi tamburaši stanu razne komade svirati. Takodjer je hvale vrijedno spo­ menuti knjižnicu ovog društva, koja broji lijep broj vrlo lijepih knjiga. Prihod ovog društva iznosio je u ovoj go­ dini 2075 K 73 h., te je čista viška bilo K 312‘78 To je zbilja lijep primjer da se počela naša omla­ dina buditi i raditi prema duhu vremena imajući pred očima onu: na mladjima svijet ostaje. Ujed­ no je na skupštini zaključeno da se 300 K. Mu­ slimanskoj centralnoj banci u pohranu spremi. Dakle nijesam se prevario što sam kazao, da zbilja ovo društvo lijepo napreduje, kad za tri godine i kod tolikih ogromnih izdataka za na­ mještaj i tambure, a uz to i plaćanje zborovodje kroz godinu dana mjesečno po- 80 K. zaštedilo svoticu od 300 kruna. čanka, pa je zato odlučila da čeka, dok joj sreća I opet su jezero vodom napunjali, tako, da je čitava sama dovede životnog druga. Za jedne vožnje na vojska radnika dan i noć bez prestanka imala moru, napisa svoje ime, svoje' želje, adresu i sve opet pune ruke posla. Uza sve to našlo se je u što je nužno na komadić papira, metne ga u jednu blatu dragulja i zlata, što je dakako poduzetnike bocu i baci u more rekavši svojima družicama, da osokolilo, da nastave svoje poslove. Sada su iz­ je sigurna, da će na ovaj način dobiti pravoga vore jezera odveli kroz jedan kanal, ali je opet muža. Pa šta je bilo dalje? Bocu je jedan čovjek radi toga blato sasvim otvrdnulo tako, da ga ninašao. Ovaj sretnik pročita ceduljicu i napiše odmah jesu mogli više kopati i blago vaditi. Ovi poslovi jedno pismo, kako je to gospođica King u onoj trajahu nekih deset godina. Sada javlja jedan en­ ceduljici zahtjevala. Kako američke novine javljaju, gleski list, da je društvo, pošto je oko 500 hiljada to je jedan 70 godišnji crnac, koji ne samo da je kruna na traženje blaga potrošilo, ovaj posao sada oženjen, nego je i otac deset kćeri i kao što je u sasvim napustilo. pismu gospođici izjavio, nema dosta novaca, da bi se do gospođice King sam potrudio. Za to se je zadovoljio samo time, da gospo­ đici King za sada pošalje svoj portret. Da li će C arigrad , 12. sepetmbra. — Jedan aktivni mu ona poslati putni trošak, da dođe k njoj? član turskog kabineta izjavio se je u jednom razgo­ Silno bla go u jed n o m jezeru . U blizini voru glede pitanja zapadne Tracije ovako: grada Guatabita u departemanu Cundinamarca I ako mi nijesmo indiferentni prema tužbama, južno-američke republike Kolumbia, nalazi se jedno koje nam otuda stižu, mi opet nećemo da iz toga znamenitp jezero, na obali kojega je nekada stajao stvaramo nova pitanja i tim sokolimo tamošnje hram plemena Hibba. Stari američki narodi, dola­ pučanstvo, da ustraje na započetom djelu. Mi ćemo zili su ovome hramu donosaći zlatne kipove i ne­ ovo pitanje u međusobnim pregovorima ozbiljno izmjerno bogatstvo, koje su bacali u jezero kao pretresti i odlučno tražiti jamstvo za zaštitu života žrtvu svojim bogovima. Indijsko pleme Hibba bilo i časti muslimana. je čuveno radi svoga bajoslovnoga bogatstva, te C a rigra d , 12. septembra. — Instrukcije jza drago kamenje i zlatne stvari, koje su oni kroz bugarske delegate nijesu još stigle iz Sofije, te je U novi društveni odbor izabrana su slijedeća stotine godina bogovima svojega naroda žrtvovali, službeni sastanak konferencije odgođen od danas gospoda: računaju učenjaci na 20 milijarda. do preksjutra. Avdibeg Tihić, predsjednik. Ovoliko dakle blago ima da se krije u tome L o n d o n , 12. septembra. — Kako iz Cari­ Sulejman ef. Alispahić, podpredsjednik. jezeru, pa je onda posve razumljivo, da su se Mustafa ef. Saračević, tajnik. mnogi putnici i pustolovi puno zanimali za ovo grada javljaju, Bugarska je spremna, da Dimotiku otstupi Turskoj, ako se Turska obveže, da će se Esadaga Kurtagić, blagajnik. jezero. Kratko vrijeme iza otkrića Amerike, dola­ Akifaga Karavdić, kućni nadzornik. zile su već čitave ekspedicije k tome jezeru, da kroz 50 godina držati neutralnom prema Bugar­ Ahmet ef. Salibegović, revizor. pokušaju svoju sreću. Ali uzalud. Jednoj španskoj skoj za slučaj rata. Ako Turska prihvati ove preSejfuddin ef. Salibegović, knjižničar. ekspediciji uspjelo je nakon višegodišnjega napor­ dloge, to će pregovori biti odmah riješeni. |edna S. A. noga i vrlo skupoga rada, da jezero gotovo sa­ druga vijest dodaje još to, da su već sva pitanja svim isuši. I kad su već mislili, da su blizu k svomu između Bugarske i Turske izglađena, te se još cilju došli, sruši se jedno pješčano brdo i zaspe samo o Dimotiki pregovara. Razno. S e lja k i n je g o v e pare. U ruskom mjestu Censtohov mnogo se govori o jednoj nesreći, koja je zadesila jednog seljaka. Voljski, tako se zvaše taj seljak, ponio je od kuće 400 rubalja u grad, da uloži u štedionicu. Bojeći se, da ga ne bi u putu napali razbojnici, sakrije novac u jednu vreću krumpira, a vozio je toga nekoliko vreća na ko­ lima. Kada je došao sa krumpirima u grad, nava­ liše na njega mnogi kupci tako, da je onih 400 ru­ balja sasvim zaboravio. Istom kada je nekoliko vreća krumpira prodao, pade mu na um onih 400 rubalja. Ali bilo je već prekasno. Sve vreće, koje je još imao u kolima, on je istresao i pre­ tražio, ali novcima ni traga. On ih je sa krupirima prodao. P rva p o b o rn ic a žen skih prava u E v ­ ropi. Prva žena, koja se je borila za politička prava žena, bila je francuska spisateljica 01ympia de Gouges, koja je godine 1791. izdala čuvenu izjavu: „Prava žena i građanki". U ovome svom djelu tražila je ona jednakopravnost žene sa muškarcem, kao i to, da se žene pripuste u javne službe. Ovaj svoj zahtjev potkrijepila je između ostalog i ovim: „Žena ima pravo da bude obje­ šena; ona mora zato dobiti i pravo da sjedi u sudu!" Gougesova je radi ove smjelosti bila na smrt osuđena, te je 20. jula 1793. godine smaknuta. Na to se vlada požurila, da rastepe sve ženske klu­ bove i baš kada su žene držale jednu burnu skup­ štinu i htjele da dadu jednu izjavu, bile su rastje­ rane. Tada je u zakonodavnom tijelu Francuske pala čuvena riječ Chaumetta: „Ја ne volim, da se žene bave politikom!" Gospođa Gondocet odvra­ tila mu je na to: „Kako se usuđujete to govoriti 1 U jednoj zemlji, u kojoj se bez mnogo razmišlja­ nja žena osuđuje na smrt, posve je prirodno, da žene imaju želju saznati, zašto se to događa 1* Iza toga došao je na vladu Napoleon, ali i on je bio protivnik ženskoga pokreta, rekavši: „Ženama dobro stoje samo dvije stvari: Bakam i suze!" Hiri jed n e b o g ate g o s p o g jic e . „Udaja je igra sreće" — tako mišljaše gospođica Harriet King, bogata i ponešto romantična mlada ameri- Brzojavi. onu čitavu shanu jezera Godine 1900. počelo je iznova jedno englesko društvo na isušivanju jezera. Oni su počeli kopati jednu galeriju, koja je izla­ zila iz jednoga brda blizu jezera, a trebala je da iziđe ispod nivoa vode. Napokon su savladane ve­ like poteškoće, galerija je iskopana i jezero je go­ dine 1903. sasvim isušeno. Ali izvori i silna kiša A tena, 12. septembra. — Prema vijestima iz pouzdanog vrela, grčko-turski mirovni pregovori napreduju lijepo. Turski službeni krugovi izjavljuju otvoreno, da su grčki predloži u cijelosti prihva­ tljivi i da mogu služiti kao podloga za tursko-grćki ugovor. Veliki vezir uvjeravao je grčkog poslanika, da će ugovor kroz nekoliko dana biti potpisan. IN S T A L A T E R I V O D O V O D A I CENTRALNOG LOŽENJA a « М ЈЈТШ ЕПЕ, PROlEKTOOflNIE I IZ909ENJE OOOOflODfl ZH PllDtU VODU 1 a a za DRUGE POTREBE- NASSE I KOMP. SARAJEVO, шшиа paiaEa. B E S P L R TItl TH O ŠR O IM !. Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice un pribor za gradnju banja, hloI drugih sanitetskih uređenja. — н ш kao i svih p otrebština za a u to m o b ile i b icikle, d o b iv a se uz v rlo p o ­ v o ljn e uvjete je d in o k od g la vn o g zastupstva za - Bosnu i H e rce go vin u . - шттDOSEF FINCI ČemaOuša 43. TELEFON221. SARAJEVO. oo Ćemalašu 4 3 . 3r.-o|av<: N4RIT.: F!KZI. Z a s t u p s t v o i Skladište n a jb o ljih gu m a tvornice MICHELIN kao i pisaćih strojeva MERCEDES. �Broj 21. Strana N p v o o tvo re n i obužarski m o d n i salon MilHMUT UUBOVIĆ a« mađarskom kr. tcbnoloiko-obrtnlćkćm muzeja u Buđlmpeitl Ispitani obućarski majstor i apsolvenat bećke stručne ikole Ćuhović ulica 10. Sarajevo. preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista - - za englesko-am erikansku fazonu. - - M e lo n v n * i z a Bosnu 1 Hercegovinu. Potpunu uplaćena dionička olaunlca Н 8.000.000. - | Centrala: Sarajevu. Filijala: Hrctio. Д. Bankovno odjeljenje. Preuzim lie uloške na uložne knjižice i u tekući račun,# eskom ptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, oDligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajm ove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene_ papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i u p ra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo C. Robni odio. i solidno otpremaju. P osreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. Oglašujte u N o u o m V ak tu Najbolji i najjeftiniji hpop iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš te građe- vnog materijala - Uništi Branu d.d. u S arajevu . Dobivaju se u dućanima u 30 raznih vrsti. □□ □□ M u s lim a n i! P r e t p l a ć u j t e s e n a je d in i V a š p o litič k i list. �Broj 21. „Novi Vakat* Strana 9. �Broj 21. „Novi Vakat“ ZEMALJSKO II | f l 7 f l kod sanajEva - KUPALIŠTE- I L I U L H - У BOSNI P rv a tvo rn ica kola Reiclta i M ierza _ _ : u Novom Sadu. : Na Lim a n u , tih do že lje zn ič k e s ta n ic e . . . . . . . . . . . . . . . . . Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom’ po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dp. ]OSip HostiĆ. Najveće stovarište različitih m odernih kola i saonlca od najjednoetovnlje do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. — Godišnja proizvodnja preko 300 vo znih opre­ ma___Ilustrovani cijenovnlci besplatno 1 franko. — Stara se kola opravljaju najbrižljivije ili se na želju trampe. Sezona od 1S. svibnja [maja] do konca rujna [septem bra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno DIREKCIJA LJEČ ILIŠTA. VfT Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI Sarajevo Franji loilpa ulica bp. 1S. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. f[ Hrvatska Centralna Banka u ® za Bosnu i Hercegovinu. ® W|V = it ". , , S A R A JE V O . FRANJE JOSIPA UL. ::: ::: VLASTITA PALAČA. - Važno za majke ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. Dr. Salom: Majka i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje 1 prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. c ije n a K 2.50 =“ neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. Izdaje kreditna pisma. Pozor! Najjeftinije po* sjetnice (Visit* karte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice •• za trgovce •• dobivaju se je* din o u Zadružnoj Tiskan SARAJEVO Ce m a l u Sa BR. 62. RA DI ONI CA Sobović i Bušić, Sarajevo ĆEMALUŠA ULICA «5. - ĆEMALUŠA ULICO K . o 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fll., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije saprsiju 12 K. Kod n a ru čb e od 5 kg š a lje se fra n k o . Gotove već punjene postelje ха Izradbu pokućtva, kance­ larijskog namještaja, Hotela, Štamparija, dućana 1 gve ц tu »Iruku »padajuće radnje po najnovijem slgtemu. Prva specialna radnja u orlentalekoj (ala turka) Izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručbe Iz vana obavljaju *e brzo I kulantno. u Cljenlke 1 nacrte Šaljemo besplatno. :: Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. najbolji češki izuophupnjei jeftino posteljinsko perje = Preporučuju se »1. općinstvu --- u:n Iznajmljuje SOFE OEPOSIT uz najamninu počevši od 1 R mjesečno. STOLARSKA ЛЦ FRANJE JOSIPA U L' PO D RU ŽN IC E U M O S T A R I' I TUZLI. Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 K. — ' Pričuvna :: zaklada 270.000 H. - Ukupni ulošci oko 2,000.000 H. ::: Novo! Д “ www iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i bko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkušl 3 K, 3 K 50 fil, 4 К; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkušl, 90 cm dugi,70cm široki4 K50fll., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Oradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašlljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. ĆE S K A . Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Odgovorni urednik: Salih D. Š e h lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cc37d90cf816b2767be47231fffc81f4.pdf 65980707316baa1982d81f421bc7020e PDF Text Text Izlazi im pola udjEljna I to srijedom I subotom. Uredništvo i oprava: Gema: luša ulica broj GZ. : ♦♦ ♦ T clB foi broj ■ ■ ■ - Rukopisi se ne vraćaju. Hefranhirana pisma пв pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 22. Sarajevo, 17. septembra 1913. S a r a je v o , 15. septembra 1913. Prekjučer se zbio u nas u Sarajevu jedan nemio slučaj, koji je dao povoda, da se o njemu svuda puno govori i diskutira. Jedan naš mladi srednjoškolski nastavnik, musliman išamarao je jav­ no u Sarajevu nasred najživlje ulice jednog ugledna mnslimana, koji u našoj vakufskoj upravi zauzima važno mjesto. To je svakako nemio slučaj, no još je više nemio slučaj koji se dogodio prije ovoga kao uzrok ovom drugom. Taj musliman, iz redova ilmije predusreće u mahali na javnom sokaku ženu muslimanku, zavijenu po propisima islama, koja ide ulicom. On je predusreće, rastavlja, ne da joj proći, podbacuje joj nogu i hoće da se razmeće s njom kao s djevojkom nedostojnim šalama i razuzdanim ašiklukom. Žena se opire, psuje i teš­ kom mukom prolazi mimo drzovitog napadača. Oni se razilaze, on od djevojaka u blizini saznaje, da je malo prije napao ne djevojku nego tu đ u ženu, no mjesto pokajanja, on cinički ustvrđuje, da je. žena onako reagirala na njegov napadaj samo za to, što on u novinama progoni njezina muža. Žena dolazi kući sva skršena od povrijeđenog čuvstva s drzovita nasrtaja i to od čovjeka hodžinskog kijafeta čija je organizacija najviše pozvana da štiti moral i čuva slabe i nevine od drskih napadaja. Duboko uvrijeđena i uvredom skršena hanuma tuži se suznim očima na drski napadaj mužu i djeveru, a ovaj se laća krbača i daje sutri dan zasluženu odmazdu napadaču. da je ašikiuk jedan naš stari običaj, kojeg nitko nije ni pokušavao da ukida niti je to od potrebe, mladina se na taj način upoznaje, momak upoznaje djevojku, govori s njom neko vrijeme i konačno se ženi njom. Ali gdje su ona čista i lijepa stara vremena, kad se momak rumenio u licu od stida kao i djevojka kad ga vide na tuđoj kapiji, a nije se nikad čulo, da bi se i cure a kamo li žene zastavljale na sokacima. Ovo se je sad posve izo­ pačilo i mjesto momci da se stide s djevojkama, drugi se pošteni svijet ustručava, da se sukobi, da nabasa na razvratnu mlađariju u mahalama. U mla­ dom naraštaju nijesu nikad bili na dobru glasu momci, koji se puno razmeću tim ašiklukom, koji će se zastaviti danas i na pedeset kapija i s pede­ set djevojaka razgovarati, a takim se don Juanom ovdje već odavna pravi ovaj naš napadač, što se specijalno s njegovim zvanjem po gotovo nikako ne slaže. U našoj vakufskoj centralnoj upravi radi on na jednom vrlo važnom mjestu svaki dan i s ostalim funkcionarima vakufske uprave sudjeluje on u rješavanju naših vekufsko-mearifskih pitanja, a pred večer proburljaće on sve naše mahale i poput salepčije svrnuti se na svaka vrata. No to je nje­ gov individualni ukus,Njegova osobna finoća i uopće njegova privatna stvar, pa neka mu i pro­ lazi kad more, kad je već nestalo naših starih, koji bi i na najmanje drsko ponašanje u mahali svrnuli lulu s čibuka i tako održavali našu staru tradicionalnu čistoću, naš moral i konvencionalnu varošku pristojnost. To su ukratko ta dva nemila događaja i ja ne bih o njima imao ni riječi više da reknem, da taj nedozvoljeni susret sa jednom ženom na ulici, taj bezobzirni i bezobrazni napadaj nije jedna po­ java u našim u neku ruku izopačanim običajima našeg ašikluka i općenja s djevojkama. Istina je, I upravo pomanjkanje ove stare strogosti o čistoći i pristojnom vladanju prouzrokovalo je je­ dnu pojavu, jedno nedostojno ponašanje našeg nižeg naraštaja sa ženskinjem, koja se pojava pre­ nosi i iz mahale u javni život. Koliko puta mo­ žemo vidjeti gdje sokakom prolazi inovjerno žen- PODLISTAK. Da li je Don Kleto imao kakvoga? To bi­ jaše prvo pitanje oružničkoga stražmeštra, koji je sa obližnje oružničke postaje došao na mjesto čina. Ljudi su klimali glavom u znak da ne znaju, i mjesto odgovora nabrajali sve vrline umorenog župnika. Ali ipak su znali, da je svećenik stekao sebi jednog takovog neprijatelja u čovjeku, kojega je toga jutra nestalo. Vražiji skok. Od J. Erlera. Stanovnici mjesta San Gerolamo bijahu vrlo uzrujani. Dogodilo se je tu nešto, što niko živ u mjestu ne pamti, da bi se to ikada bilo dogodilo. Jutros su našli umorena ondašnjeg mjesnog žup­ nika Don Kletu. I na kakav je način umoren! Ovom jadniku je neko sjekirom ili možda teškim čekićem od straga razmrskao glavu i on se, kao gromom pogođen srušio пл zemlju. Kako se samo moglo ovako nešto dogoditi? Doduše sta­ novnici San Gerolama su nagle ćudi kao i svi Talijani; oni ne razmišljaju dugo, da potegnu nož i da čovjeka za kakvu god malu stvar u svađi ubiju. Ali ubiti čovjeka, kao što bijaše Don Kle­ to, pa još k tome svećenika, to bjjaše nešta neo­ bičnoga. Ko god je o tome umorstvu govorio, zgražao bi se i rekao bi. „Bože, sačuvaj me ovakoga grijeha"! To mora da je to učinio neki ljuti dušmanin njegov. Nitko nije sumnjao u to da je župnik pao od ruke kovača Mattea, ali se niko nije osuđivao da njegovo ime izusti. Kako je do toga došlo? Kovač Matteo Blanco bio je surov i silovit čovjek, kojega se svako bojao i kojega nije niko ljubio. Ali se ipak našlo jedno čeljade, kojega je ljubilo, a to je bila Marieta kćerka seoskog mli­ nara, djevojka rudaste crne kose i velikih žarkih očiju. Ona je imala mnogo dobrih prosaca, ali ih je sve odbila, a zamilovala svom dušom svojom Mateja, na žalost i tugu svoga oca i na sramotu cijelog sela. Ovo posljednje rekao je župnik u zadnjoj svojoj prediki kod velike mise, ne spome­ nuvši njezinog imena, ali je svako znao, da je tim pogođena Marietta. Kovač je dakako također čuo PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU mmszihmv. Pretplatile cijene: Za Sarajevo K 7.- 3.S0 Sa dostavom u hućuHlG.-B.-V. Za pokrajinu Н 16.- 8.- 4.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina 1. skinje i staro i mlado i zgodno i siromašno i samo i sa — soldatom ispod ruke, ali svagdje je to tuđe žensko u saobraćaju s nama — gospoja, nitko joj ne će ni u oči pogledati. A naše? Je Г se pojavilo na ulici, dočekuje se raznim dobacivanjem, hajče se i išče za njima. Ovo je jedna gorka i žalosna istina, koju treba da mi sami pred sobom priznamo pa da se što prije lijeka latimo. U tramvaju, u željeznici, svuda, gdje dolazi u dodir sa svijetom izvrženo je naše žensko progonu od nas samih. Drugo je ženskinje mirno i od nas i od svojih istovjernika, samo naše prati naša neslana šala i nedostojno dobacivanje. Istina, ljudi radikalna shva­ ćanja, ubrzo osuđuju: da žensko i ne treba da se viđa izvan kuće. No to je neopravdan sud. Koliko sirotinje ima da jedino žensko čeljade mora da pre­ hrani i sebe i još koga uza se, staru majku ili iznemogla oca, koliko ženskinja ima svoj opstanak u službi u zgodnijim porodicama, pa je prisiljeno da se pojavi i na ulici i na čaršiji. Tim će više biti prisiljeno baš naše ženskinje da traži zarade, kad mu nije pristup moguć u fabriku ili inače u javnim poduzećima. Ljudi su jednaki stvorovi božiji svuda, s jedna­ kim, svojstvima i dobrim i,lošim, svagdje se kao i u nas pojavljivalo dosta javnih Skandala, ali šira se javnost već od davnina brine za javni moral, pristojan saobraćaj i uzorno vladanje i nitko danas ni u najzapadnijem gradu ne smije žensku javno na ulici da predusreće, ne smije joj ni da predba­ cuje i ako zna njezin tajni loš život, a to sve radi javnog pristojna života. Ima u Americi gradova s takom jakom u društvu uzgojenom disciplinom, da se žensku na ulici ne smije u oči pogledati, i ako se ko prevari i to učini, prouzrokovaće javni Skandal, srušiće se na njeg bezbroj ambrela i štapova. za taj slučaj u crkvi, jerbo je sav svijet u sav glas o tom govorio, a osim toga gorko mu se je tužila i Marijetta, kako je to za nju javna velika sramota, te se poradi toga ne smije pokazati na ulici, jer djevojke prstom na nju pokazuju. Šta se je druge noći iza toga dogodilo, znadu samo Don Kleto i Mateo. Jezik prvoga ušutio je za uvijek, a drugi će se čuvati da išta kaže. On pobježe u planine, a i Marijette s njima nestade.------------Ali šta znade čitavo selo, ne može ni orga­ nima pravde ostati sakriveno. Oni su našli i čekić, kojim je Mateo to svoje zlodjelo izveo i prepoz­ nali su, da je to baš njegov čekić. Sada se dadoše u potragu za njim. Nađoše pojedine tragove, koji su vodili prema Monte Baldo na Gardijskom je­ zeru, ali od jednom izgubiše svaki trag. K^ko je to bilo moguće? Oružnicima to nije ostala tajna. Mateja su čuvali brđani i išli mu na ruku iz straha pred njegovom silovitom ćudi. Oni su mislili, bolje je šutiti nego se radi jedne nepromi­ šljene riječi izlagati smrti. I visoka cijena, što je objavljena po okružnome sudu, kao nagrada onomu tko bi Mateja uhvatio nije imala nikakva uspjeha. ТЗОВШЕП nSFRLTD, L3EPEKKE ZH M O V (Ш1ЕНРПРРЕ), TVORHIEfl CEMENTNIH CIJEVI I SVE CEMENTNE ROBE. TELEFOR BROJ ZI9- Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simlć. �Strana 2.______ Take su manje više uredbe svuda, samo je u nas ta stara naša uredba popustila, a za novu se nitko ne brine. Naše je danas javno mnijenje tako, da ti svatko u svim pitanjima može biti sudija, mi moremo znati, šta carevi večeraju, ali ne vidimo svojih rana, koje nas tište, ne vidimo, ne osjećamo, što nas boli, od čega naš organizam (vudžud) pro­ pada. Naš rijaset može izdati još koju bejan-namu, ali je svjetina na trehu diže, a i s opravdanjem, jer puca na nevino ženskinje, a ne puca na onog pravog dušmanina našeg, na ljudsku razuzdanost i strast. U jednom turskom romanu doveo jedan Osmanlija Francuza učitelja u svoj konak, da s njim ugovori, da mu kćerku podučava u francuskom jeziku. Ali moderni francuz ide i dalje, pa savjetuje modernog osmanliju, da mu kćer podučava i klavir i pjesmu, pa i fine kretnje i ponašanje razlažući roditelju dječijem da će valjda i oni, Turci, na skoro već početi kidati sa starim tradicijama, da će dakle već jednom „emancipirati" svoje ženskinje. Ali mu taj moderni osmanlija odgovara s gorkim osmjehom: da se to još ne može, j e r --------u njih još nije emancipirano muškinje, a pod emancipa­ cijom muškinja ne misli Turčin na emancipaciju u širem evropskom smislu već on hoće, da se mu­ škinje prosvjetom digne na taj stepen, da. je u stanju obuzdati u sebi svoju strast. Vratimo se na naše jadno stanje i naše rak-rane, koje nam daju povoda da ovo pišemo, dok se nije počela za uvrijeđenu čast žensku davati odmazda strožijim oružjem. Mi svi davu činimo da želimo dobro sebi i svom miletu i nitko osim možda naj­ niže prostote ne će priznati da bi hotimično išao kaljati tuđu čast da ugodi svojoj pohoti. Kad je tako latimo se ozbiljno posla. Dajimo ukor svagdje gdje se pojavi razuzdanost mlađarije, propagirajmo svagdje i na sijelu i u džamiji i na ulici i u mektebu i medresi i školi javno pristojno vladanje, pustimo ženskinje, neka hoda slobodno za svojim poslom ali uljudno i pristojno, odgajajmo i muški­ nje u tom smislu. Kao što starješina kućni mora vječno da bdije nad svojom kućom, tako mi svi moramo bditi nad našim stanjem u svakom po­ gledu, pa i u pogledu našeg javnog vladanja i morala i nikad u tom ne treba da imamo odmora, jer stara je arapska zlatna riječ: ko hoće da u miru živi, valja da je vazda na rat spreman. Adil. „Rijedak slučaj“. Pod ovijem je naslovom „Novi Vakat" u zadnjem svom broju donio bilješku o mom sukobu sa Sakibom Korkutom, pa — kako je taj slučaj pobudio opće zanimanje, a s izvjesne se strane opet pokušava to prikazati u krivom svjetlu, — mislim, A ipak moralo ga se naći i predati u ruke pravde. Zločin je pobudio odviše veliku sen­ zaciju u toj pobožnoj zemlji, a pogotovo umor­ stvo jednoga svećenika nije smjelo nikako os­ tati nekažnjeno. Da zločinac nije pobjegao u Italiju, to se je znalo, jerbo je granica bila strogo čuvana, a oružnici su doznali od jedne pouzdane osobe da je Marietta još prije dva dana bila u jednoj planinskoj kolibi, te je ondje molila da joj dadu mlijeka, sira i drugih životnih namirnica. Radi toga moralo se je misliti da su se oboje negdje u jednoj pećini velike planine sakrili. Tu priliku nije smjela vlast nikako propustiti. Vlast je podigla svu oružničku momčad iz svih obližnjih kotareva, te ih poslala, da sa svih strana u isto doba pretraže Monte Baldo. To bijaše prava pravcata hajka, kojoj, kako se je činilo, Matejo nije nikako mogao umaći. Oružnici su dobili najstrožiji nalog da prije, nego što bi pustili da zločinac umakne, pucaju na njega iz pušaka i da ga kao divlju zvijer sastave sa zemljom. 1 vlast se nije u svome računu prevarila, jer ovaka velika hajka nije mogla ostati bez uspjeha. Isti onaj oružnički stražmeštar, koji je u San Gerolamo vodio prve izvide, ušao je sa svojom patrolom u trag Mateji i njegovoj Ijubavci, koji su se bili sakrili u jadnu napuštenu pastirsku kolibu. Ali prije nego što su mogli opkoliti kolibu, kovač je Broj 22. __________________„Novi Vakat*________ da mi je dužnost iznijeti pravi tok čitave stvari. To je bilo ovako: Moja je gospođa strina bila zadnjeg petka oko dva sata poslije podne pošla iz Sunulah-ef. ulice k jednoj svojoj gospođi tetki u Ulomljenici ulici — u daljini od svoje kuće kojih stotinu i pedeset koraka. Na uglu Sunulah-ef. i Ulomjenice ulice dočekao ju je Sakib Kortut raskoračivši se i osta­ vivši joj između sebe i zida prolaz od jednog ko­ raka, — tako te je gospođa^morala proći nastranke, da se o nju Korkut ne očeše. Dok je dama tim tjesnacem prolazila, Sakib Korkut joj je dobacivao koketno: kuda je „to pohitjela" i hoće li „u tekiju". Ovaj je postupak Korkutov bio gospođu u njezinu ponosu tako uvrijedio i uzrujao, te je jedva smogla toliko snage, da mu primjeti: neka ga bude sram ahmedije i zvanja, jer zar se tako din čuva napa­ dajući po ulici tuđe žene — i nakon tih je riječi odmah svrnula u tetkina vrata. Na istim je vra­ tima stajala jedna muslimanska djevojka, gospođica S. Z., koja je Korkuta vidjela i glas mu čula — dakle je i on nju morao vidjeti — i od koje je Korkut doznao, ko je bio napadnuta dama. Nu umjesto da se ispriča — kao što ga je od­ mah iza napadaja nagovarao njegov drug, gosp. Hajdar Čekro, koji ga je i prije toga odvraćao, neka se ne javlja — umjesto da se ispriča i moli za oprost, Korkut je porugljivo govorio o na­ padnutoj gospođi: kako on nije „znao, da je Osmanefendinica tako moderna", i da mu je ona na nje­ govu primjedbu odgovorila zbog toga, što on „njizina čo’jeka kači" (napada), a inače da joj poručuje: neka nosi široki zar (po staroj modi) i neka sa sobom curu vodi. Korkut je gospođicu Z. S. z a k l e o , n e k a g o s p o đ i k a ž e , da j o j on to p o r u č u je . U večer nam je napadnuta gospođa pripovje­ dila čitav događaj, i samo se po sebi razumije, da je trebalo tražiti dostojnu zadovoljštinu ne toliko za njegov nepristojan ispad prema nepoznatoj dami, koliko za njegovo ževkanje i poručivanje, pošto je doznao, ko je dotična gospođa. Ja sam sjutridan u 9^ sati i 20 minuta vodeći na kanđiji kao i obično polugodišnju dogu s brnji­ com — — susreo pred vakufom Sakiba Korkuta, kad je izašao iz Ćurčiluk ulice. Odmah pođem prema njemu, šutke ga pozdravim, predstavim mu se i zamolim ga: je li on gospodin„ Sakib-ef. Korkut ? “Na njegov se jestan odgovor razvi među nama od prilike ovaj razgovor: Ja: Jeste li, molim Vas, zastavili jučer na Ulomjenici jednu damu, moju gospođu strinu? — Korkut: Nijesam; nego sam ja išao s Hajdar-ef. Čekrom i kad sam došao do Sunulah-ef. ulice, mislio sam da ide Z. S. u tekiju, pa sam stanuo. — Ja: Molim Vas, jeste li Vi gospođi išta rekli? — Korkut: N i je s a m ! sa svojom Ijubavcom pobjegao, a oružnici sa svih strana udri za njim u potjeru. Nasta borba između lovca i divlje zvjeri. Oružnici su znali, da će do­ biti veliku nagradu, a osim toga, osvjetlati sebi obraz, dok je Mateo znao, da se radi o njegovoj glavi. „Ја ne mogu dalje, prepusti me mojoj sud­ bini i spasi samo sebe Mateo", stenjaše Marietta sva zadihana i shrvana ne mogući više po strmovitoj planini bježati. „Ne, nikako Marietto, ja sam te s krvlju vjenčao i mi smo za sve vijeke spojeni. Ili ćemo se spasiti oboje, ili ćemo oboje poginuti". „Zaludu, Mateo, mene sile ostavljaju. . . “ »Pa za to su moje sile svježe, neka nam one obima posluže. Mi moramo do one stijene doći. Odanle vodi jedan puteljak dolje k jezeru, a ako dođemo do jezera, onda smo spašeni." On sada podigne sa svom svojom snagom Mariettu u svoja jaka ramena i pohita prema cilju. Od jednom kriknu bijesno. „Do vraga! Mi smo na krivom putu, — vražji skok — mi smo izgubljeni". I u istinu oni bijahu izgubljeni, jer Mateo stajaše na rubu jedne nekoliko stotina metara vi­ soke s tijene, koja je padala dolje prema Gardijskom jezeru. Narod je zvao ovo mjesto „vražji'skok" i pričao, da je u staro vrijeme živio u Monte Baldo Nego kad je „ona" (!) prošla, rekla mi je: Sram Vas bilo! je li Vam to pamet! zar se tako din čuva napadajaći tuđe žene po ulici! — Ja : A Vi joj prije toga nijeste baš ništa rekli? — Korkut: N i je s a m ! — Ja: Dakle je Vas gospođa napala 11 _____A, molim Vas, jeste li Vi poslije doznali, ko je? — Korkut: Jesam! — ja: Pa šta ste rekli? — Korkut: Rekao sam, da ne ide dignute mreže. — Ja: I nijeste ništa više rekli? — Korkut: N i je s a m n i š ta ! — [a: Zbilja ništa? — Kurkut: N ijesam !-------------Tijem nijekanjem i potvaranjem Korkut je dokazao, ne samo da nije voljan moliti za oprost i dati zadovoljštinu za nanešenu uvredu, nego je tijem i žestoko uvrijedio damu, poku­ šavši svaliti na nju svu krivnju. Te uvrede ja ni kao čovjek ni kao rođak nijesam mogao i nijesam smio niti htio podnijeti, te sam razgovor prekinuo riječima: „То je sve bezstidna laž!", i tada sam odvezavši kandžiju od psa udario Sakiba Korkuta po lijevom licu. Kako je taj moj udarac imao samo simbolično značenje, kako ja dakle nijesam namjeravao Korkuta tući (inače bih bio ponio barem kakav čvrst štap), to ja svog udarca nijesam ni ponovio, dok nije Korkut srnuo put mene, da me udari štitom; ja sam mu štit izbio iz ruke i dotle ga šibao kandžijom, dok ga nijesam udaljio od sebe 4—5 koraka. Tada sam prestao, a ni on se nije više usudio k meni prići, nego je pokupio sa ulice štit, fes i ahmediju i otišao u vakufska vrata. Ja sam onda spučio pseto kandžijom, i otišao. To je vjeran opis čitavog slučaja; neka prema tome nepristrana javnost stvori sebi svoj sud. Ja imam samo to reći: da bih ja zaista volio, da nije do ovoga došlo, ali da se za ovakovu uvredu jed­ noj muslimanskoj gospođi nije mogla pribaviti prikladnija zadovoljština, i u tome me mišljenju utvrđuju mnogobrojni usmeni i pismeni izrazi odobravanja kako od strane inteligencije tako i od strane „čaršije", a Sakib Korkukut neka bude veseo, što se je namjerio baš na mene. Ne okrećem pak glave na šuplje napadaje u nekim ovdješnim novi­ nama niti na njihove zahtjeve o disciplinarnoj is­ trazi, jer da sam se ja te istrage bojao, ne bih bio odmah iza samog događaja otišao i službeno ispripovjedio sve ovako, kako je i bilo. Onijema opet, koji mi prijete tvornim napadajem, poručujem: neka dobro promisle, prije nego pođu put mene, a još bolje, prije nego dignu ruku na mene; osim toga neka i oni i njihova okolica upamte: da u nas ima još i dosta osjećaja i smisla za javni moral i ko god se drzne okaljati ga, treba da mu oko ušiju zazviždi kandžija i to baš pasja.— U Sarajevu, 17. rujna 1913. I Hakija Hadžić. jedan pustinjak, kojemu je jednoga dana došao vrag, tega tako dugo napastovao i progonio, dok nije napokon pustinjak preko stijene skočio u Gardijsko jezero. Mateo nije vidio nikakva izlaska: pred njim i sa obje strane zijevaju veliki ponori, a za njim se svjetlucahu bodeži oružnika, koji su ga pro­ gonili. „U ime zakona, predajte se!" doviknu mu oružnički stražmešter. „Jest, ali ne tebi, nego mome i tvome zaštit­ niku, vječitoj pravdi!" On pri tome privine Marijettu još čvršće uza sebe i baci se s njom dolje preko stijene u jezero. „Mateo!" čuo se je užasan i divlji krik kroz vazduh. A onda je sve bilo mimo. Stražmeštar se požuri na rub stijene, te se nagne. U dubokoj nizini ležalo je plavetno Gar­ dijsko jezero i samo nekoliko malih valova odavati su ono mjesto, gdje je ono čas prije svoje žrtve za navijek progutalo. „Sto mu gromova I opsova srdito stražmeštar, umakoše nam." Mateo Blanko umakao je u istinu rukama pravde, ali je za to sebe i svoju Ijubavcu vražijim skokom sam osudio. — �Broj 22. ,Novi Vakat* Politički pregled. K on feren cije h rvatskog sa b o rs k o g kluba. Hrvatski saborski klub,. koji se je prije ne­ koliko dana na poziv predsjednika dra Mandića sastao da vijeća o programu budućeg saborskog rada i o uslovima, pod kojima bi hrvatski sabor­ ski klub bio spreman da pristupi radu, držao je do jučer svoje sjednice. Vijećanja su dovršena jučer u 7 7 2 sati, a rezultat tih vijećanja bio je taj, da su se klubski članovi složili da stupe u radnu većinu na osnovi postojećeg programa pretpostavljajući da će se povoljno riješiti pitanje jezika. Odlučeno je također da se izabere odbor od pet lica, koji će stupiti u pregovore sa vladom. U odbor su izabrana ova gospoda poslanici: dr. N. Mandić, pl. Vancas, dr. Sumarić, Đebić-MaruŠić i Somogy. Muslimanski saborski klub, koji je također ovih dana držao sjednice i vijećao o istoj stvari, nije mogao postići kakvog pozitivnog rezultata, jer nijesu bili na okupu svi članovi muslimanskog kluba. Osim toga u vrijeme, kada je zasjedao muslimanski saborski klub, nijesu bili na okupu ni svi članovi hrvatskog saborskog kluba, jer je ovaj kasnije sazvan, te pošto se nije moglo znati kakvo stanovište u tom pogledu zauzima hrvatski sabor­ ski klub, to nije ni muslimanski saborski klub stvorio kakov definitivni zaključak. Kako čujemo predsjedništvo će ponovno sazvati članove obaju musi. klubova, koji će se sastati ovih dana da i oni preciziraju svoje stanovište. Turska štam pa o mirovnim pregovorim a. „Tanin" piše, da je mirovna konferencija sada najviše zaposlena tim, da se riješi sporno pitanje zemalja, koje leže zapadno od rijeke Marice. Iz izjava, koje su bugarski delegati dali nekim novi­ nama, razumije se, da i Bugari uviđaju da Edrena i Krk-klisa moraju pripadati Turskoj. Samo se bugarski delegati protive, da Turska traži Dimotiku i OrtakOj, te upozoravaju turske delegate na notu porte od 19. jula, u kojoj se ne ističu nikakovi teritorijalni zahtjevi zapadno od Marice, te traže, da se ta nota uzme za podlogu pregovora. Kada bi spomenuti krajevi, koje Turska traži, bili odviše plodni i bogati ili kada bi krajevi Dimotike i Ortakoja bili prostrani i dobro naseljeni, onda bi se moglo Turcima prigovoriti, kako hoće da svojom prekomjernom lakomošću izrabe sadašnju slabost i nemoć Bugarske. Ali spomenuti krajevi jedva da obuhvaćaju kojih 1500 kvadratnih kilometara, a i pučanstvo je malo, te je jasno, da se zahtjevi turskih delegata osnivaju jedino na strate­ gijskim obzirima. Bugarski delegati govore, kako ovdje ne treba gledati na nekoliko kilometara prostora manje ili više i kako bi trebalo nešto žrtvovati samo da se između obje države uspostave dobri i prijateljski odnosi. Mi ih upozoravamo na te riječi. Ako neko treba, da u ovom slučaju žrt­ vuje nešto, to su Bugari, jer će i sam general Savov priznati, da je Dimotika neophodno potrebna Edreni. U ostalom primiti turske predloge i zaht­ jeve u tom pogledu ne znači nikakovu žrtvu za Bugare, jer Turska ne traži krajeva, koji nijesu po njenim četama zaposjednuti. Bugarskoj ostaje i osim ovih mjesta još dosta gradova, koji su nase­ ljeni Turcima i muslimanima. Mi bi smo te krajeve mogli sada vrlo lako povratiti, pa ipak toga ne činimo. Naši su zahtjevi dakle vrlo čedni i oprav­ dani. Ako bugarski delegati ozbiljno žele, da se mir uspostavi, to se trebaju požuriti, da sklope mir sa Turskom, jer je sadašnja situacija vrlo kritična. Treba samo pogledati na događaje, koji se odig­ ravaju u zapadnoj Traciji. Stanovnici dvaju sandžaka Gimildžene i Dedeagaća protjerali su bugarske čete iz tih krajeva i proglasili samostalnost. Taj narod koji se oslanja na 30 hiljada pušaka, moli g Strana 3. za pomoć svoju braću po kivi i po vjeri. Na njinjihov vapijući glas teško se je održati hladnokrv­ nim. Taj pokret je sada relativno neznatan, ali može zauzeti velike dimenzije tako, da će prisiliti turski kabinet, da mu se stavi na čelo ili da odstupi. Veliki zajam Turske. Kako „Frankfurter Zeitung" javlja, potpisan je u Parizu sporazum po ministru izvanjskih poslova i po zastupniku turske vlade Džavid beju. Spora­ zum se tiče željezničkih pitanja u istočnom Anadolu i Siriji, te zasnovanog povišenja carine od 4 postotka, dalje poreza na patente i zajma što će ga Turska podignuti u iznosu od 700 milijuna franaka. Emisija toga zajma projektirana je za konac mjeseca novembra. Uostalom se još u upu­ ćenim krugovima drži, da će Turska morati sklo­ piti zajam od 50 milijuna lira za uspostavljenje svoga financijskog ravnovjesja. Neki finansieri računaju tu potrebu Turske za novcem i na više, naime 60 milijuna lira. Što se tiče 4 postotnog povišenja carine, to se mora prije toga provesti definitivno ono povišenje od 3 postotka, naime od 8 na 11 postotaka, koje je Turskoj koncedirano na 7 godina, a koja koncesija ističe u martu 1914. lavlja se također, da je Turska sklopila za­ jam i sa nekom bankovnom grupom u Americi uz 5 posto kamata. Taj zajam u Americi iznosi 10 milijuna dolara Znatan dio toga zajma ima se potrošiti u Americi za nabavu ratnog materijala. Naši dopisi S a izb ora u S tocu. svrhu zemljište i svu radnu snagu, koja će biti za izgradnju potrebna. Ako im zemaljska vlada ne bi htjela odmah ove godine školu osnovati, to su oni zamolili, da im se u tom slučaju otvori bar ihtijat sunuf za ovu godinu. Za ihtijat sunuf postoje podesne prostorije, i to sibjan-mekteb u Herama, koji je napravljen prije četiri godine. Molbi ovih seljana trebala bi vlada što prije udo­ voljiti i otvoriti im osnovnu školu, za kojom oni toliko žude. Možda nema ni jednog kotara u zem­ lji, koji je u ovomjpogledu lošije stao baš od ovoga prozorskog kotara, a osobito muslimanskih sela, pa bi se trebalo već jednom malo i na njih obazrijeti. D ep u tacija kod p og lav ara. U prošlom broju mi smo javili, da će jedno izaslanstvo sabor­ skog kluba „Musi. ujedinjene organizacije" i hrvat­ skoga saborskog kluba ići poglavaru zemlje, da se prituži na previše procjenjivanje nekretnina i odmjerenje tečevine. Kako doznajemo s pouzdane strane poglavar ih je lijepo primio, pomno saslu­ šao i obećao, da će odmah izvide strogo provesti i svaki pojedini utok pomno ispitati i ondje, gdje bude nepravda nanešena urediti, da se po drugoj komisiji provede pravedna procjena. Sakib Korkut u ašik ovan ju . Na drugom mjestu donosimo izjavu gosp. Hakije Hadžića o Sakibovu nepristojnom ponašanju prema jednoj muslimanskoj dami i o zasluženom bičevanju, a drugom ćemo prilikom donijeti, kako Sakib-ef. Korkut, „najpodesniji kandidat" „Srpske riječi“ „za reis-el-ulemu“, ašikuje i kako po mahalama postupa s muslimanskim ženskinjem. Vidjeće se, da je Sakib — kako smo naknadno — saznali davno zaslužio kandžiju. Jučer su se obavili općinski izbori u Stocu, V am b ćry um ro. Kako „Bosnische Post." te prema onoj novinarskoj kampanji, ne bi smio Hasan ef. Šehić ni približiti se izborima. Ali na javlja, umro je nenadanom smrću glasoviti orijen­ žalost najviše redakcija strada od svojih netač- talista profesor Hermann Vambćry na 15. o. mj nih izvjestitelja, koji krive vijesti na javnost Vambery je rođen u Szerdehalyu 1832. godine, te iznose, te prema tome i samo uredništvo pred' je kao mladić od 22 godine otišao u Carigrad, javnošću blamira. U zadnja 2—3 mjeseca strašno gdje je mnogo godina proveo kod viših funkcionera, su se digli na stolačkog načelnika gosp. Hasan ef. tako kod Fuad paše kao tajnik. Na taj je način Šehića, te preko „Hrvatskog Dnevnika" svoj on naučio više istočnih jezika, te je god 1861. do gnjev izljevali te prijetili mu da se ne će 64., preobučen kao derviš, poduzeo putovanje kroz više osuditi ni glasovati, a kamo li biti izabran. Perziju, kojom prilikom je dolazio do Buhare i Toj krivoj netačnosti izvjestitelja nasjeo je i Samarkanda. Taj put i doživljaje popisao je i objelo­ naš „Novi Vakat" jedan put, ali se je na radost danio u jednoj knjizi. Na povratku je imenovan našu kao organ muslimana odmah tačno raspitao 1865. profesorom orijentalnih nauka na sveučilištu u 0 istinitosti tih činova gosp. Šehića, te je prema Budimpešti. Cijeli svoj život posvetio je on prou­ tome u svome predposljednjem broju savjetovao čavanju Istoka, naročito Turaka. Napisao je mnoga stolačko građanstvo, da se izmire, te da u ljubavi djela i rasprave tako, da im broj iznosi na stotine. Zadnjih godina, biće po prilici 1900., napisao je 1 bratstvu žive_ Upravo jedan dan pred izbore braća su se jedno oveće djelo o kulturnom uplivu zapada u izmirila i na veliku sreću svoga naroda u brat­ istoku, gdje proriče islamu lijepu budučnost On je sko kolo uhvatili, da zajedničkim radom bore se kao malo tko poznavao istočne jezike i književnosti, za sebe i za svoje pravo proti zajedničkom ne­ te povjest istoka. prijatelju. „Srpska R iječ" d en u ncira. „Srpska Ri­ Rezultat jučerašnjih izbora u Stocu bio je taj, ječ" čim je saznala za događaj sa Sakibom Korda je opet Hasan ef. Šehić izabran sa najvećim kutom, odmah je poletjela kao muha na neku brojem glasova u gradsko vijeće, te prema tome stvar i po svom starom načinu upozoruje vladu svi oni dopisi, koji su ga [napadali nijesu imali — kao da ova ne zna svojih dužnosti i propisa! mjesta, što se] je moglo sada pri izborima usta­ — neka kazni i progoni profesora Hadžića. noviti. Mi nemamo ništa proti toga, da „Srpska Riječ" Sarajevo, 17. septembra. 1913. vrši i nadalje službu vladina detektiva, ali joj poručujemo neka se već jednom prestane .miješati u naše čiste muslimanske stvari, jer niti je to njezina dužnost niti je za to pozvana. н. Domaće vijesti. Seljaci mole z a školu. Stanovnici sela Hera, Kuta i Ljubunaca iz općine Šćipa u kotaru Prozoru zamolili su zemaljsku vladu, da im se što prije osnuje osnovna škola. Ta sela broje preko 400 duša sa 62 kućna broja, te imadu preko 60 djece, koja su za školu dorasla. Najbliža škola udaljena je od njih više od 4 kilometara, te je slanje djece tako daleko u školu skopćano sa velikim poteškoćama. Stoga su molili, da im se gdjegod u njihovoj blizini i sredini osnuje škola, kako bi mogli bez velikih poteškoća slati svoju mušku i žensku djecu na nauku. Oni daju u tu 0 » ŽIVKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . C arina u Albaniji. Kako je poznato na­ plaćuje se od robe, koja se uvozi u Albaniju, carina prema vrijednosti od 11%- U posljednje vrijeme javili su c. i кг. austro-ugarskom konzu­ latu u Skadru (Skutari) neki tamošnji trgovci i zastupnici ovozemskih firmi, da skadarska carinska oblast kod najmanje sumnje u pogledu cijena u fakturi odredi, da čitavu pošiljku procijeni istina savjestan procijenitelj, no koji nije nikako upućen u naše prilike. Prema ovoj procjeni odmjeruje onda carinska oblast carinu, a otuda roba bude skuplja i nastaje i opasnost, da strani proizvodi ш JEFTANOVIĆA ULICA BROJ preko puta „HOTEL EVROPE“ . �Broj 22. ,Novl Vakat* Strana budu pogodovani. Da se ovo otkloni izjavio se je carinski ured u Skadru na pobudu c. i. кг konzulata pripravnim, da u onim slučajevima, u kojim cijene što su navedeni u fakturi budu od nadležne trgovačke i obrtničke komore potvrđene da odgovaraju istini, odustane od daljeg istraži­ vanja i procjenjivanja robe i da carinu odmjeruje prema Iznosu u fakturi. Stanje kolere u Bosni od 14. sep tem ­ b ra 1913. U gradskom kotaru T u z l e nema prira­ sta, ostaje 5 bolesnika. U seoskom tu z l a n s k o m kotaru u Modracu, Crvenom brdu i Ljubači nema prirasta niti bolesnika. U kotaru b r č a n s k o m 1 to: u gradu B r č k o m ni prirasta niti bolesnika. U Orašju su pridošla 2 bolesnika, od kojih je I umro, ostaje 8 bolesnika. U Vidovcu nema prirasta 2 su ozdravila, ostaju 3 bolesnika. U Vukšiću gor. 1 bacilaš pridošao, 1 ozdravio, ostaje po 1 boles­ nik 1 bacilaš. U Vukšiću donj. nema prirasta, ostaju 2 bolesnika. U kotaru G r a d a č a c i to: u Bos. Šamcu nema prirasta, ostaju 2 bacilaša. U kotaru b i j e l i n s k o m i t o : u Janji nema prirasta niti bolesnika. U Modranu prirastao je 1 podošrivi, a ostaje 1 podozrivi. — Hrvatska vlada je zatvorila Ćupriju na Savi za osobni promet iz Bos. Broda u Stav. Brod i dozvoljava samo osobama sa certifi­ katima, da prelaze pješice ili na kolima u Stav. Brod, a putnici u željeznici mogu slobodno prela­ ziti. — Stan je ko le re u B o sn i od 15. s ep te m b ra 1913. U gradskom kotaru T u z l e nema prirasta, ostaje 5 bolesnika. U seoskom tu z l a n s k o m kotaru i to: u Modracu, Crvenu brdu i Ljubači nema prirasta niti bolesnika. — U kotaru brčan ­ skom i to: u gradu B rčkom 2 prirasta, od kojih jedan nadničar u jednoj već okuženoj kući i jedna sluškinja, oboje Atik-mahali, oboje umrli, ne ostaje nijedan bolesnik. U Orašju nema prirasta, ostaje 8 bolesnika; u Vidovcu nema prirasta, ostaju 3 bolesnika; u Vukšiću gor. nema prirasta, ostaju 2 bolesnika. — U kotaru G r a d a č a c i to: u Bos. Šamcu nema prirasta, ostaju 2 bacilaša. — U ko-' taru B i j e l j i n a i t o : u Janji 1 bacilaš pridošao, inače nema bolesnika. U Modranu nema prirasta, ostaje jedan podozrivi. U G l o g o v c u razbolio se seljak Milan Jovanović pod podozrivim znacima. Ispit je poveden. Oboljenja u |anji i okolici ootječu vjerovatno od kriumčarskog prometa sa Srbijom. Razno. O b e ć a n ja u lju b a v i. Vrhovni sud u NewYorku nedavno je imao da riješi vrlo škakljivo pitanje, naime, u koliko se smije jedno u ljubav­ nom zanosu dano obećanje ili izjava kasnije u životu kao obvezatno-pravna uzeti. Tužiteljica bi­ jaše neka mlada gospođa, tražeći da se njezin brak poništi, jer je njezin muž njojzi 4u vrijeme, kada su se zamilovali i vjerili, sasvim krivo go­ vorio o svojim imovinskim prilikama. Sudac Guy odbio je molbu gospođe za poništenje braka veleći, da nema za to nikakve zakonite podloge. „Poznata je činjenica", dometne on u svojoj mudrosti, „da ljubavnici u svom duševnom uzbuđenju u kojem se obično i nalaze, vrlo lako nešto kažu, što bi, kada bi to rekli kao svjedoci kod suda, bilo kažnjivo. Ali ovake izjave ne smiju se od riječi do riječi uzeti.* Po mišljenju gospodina suca trebala je mlada gospođa da se prije, nego što pođe za svoga muža, raspita o njegovom imetku kod pouz­ danijih ljudi nego Ii je on sam. 1859. uspjelo, da se iz potonule lađe digne dva i pol milijona. Sada se poduzetnici nadaju, da će i ostalo blago dignuti. N jem ačka u kitajsklm š k o lam a. Poznata je velika utakmica Engleza sa Nijemcima na gos­ podarstvenom polju. Englezka, naročito na istokn, gleda da njemačkoj omete svaki veći uspjeh. Sada jedan Njemački list, tužeći se na ovu englesku konkurenciju, piše, kako je Engleska u školama u Kitaju uvela zemljopis i knjige, u kojima se veli.„Englaska pripada Evropi, isto tako kao i Fran­ cuska, Spanija, Portugal, Italija, Holandija, Rusija i Turska, sve su ove države u Evropi." 0 Nje­ mačkoj nema ni jedne rijači, osiui toga, veli taj njemački list, da je na zemljovidu Evrope Nje­ mačka tako malena narisana, da se jedva može opaziti. O šam arenl skeled ilja. Francuski spisa­ telj Arlincourt u jednom svome djelu, u kojem opisuje svoje putovanje po Rusiji, priča ovo: Jedan carski brzoteča došao je sa svojom neobično kras­ nom mladom ženom, kćerkom jednog čuvenog ruskog advokata do jedne skele na rijeci Donu. Prevozaču se svide mlada gospođa i on izjavi, da će njih dvoje samo onda prevesti, ako ga mlada gospođa poljubi. Carski se brzoteča razljuti i udari prevozaču dobar šamar i zatraži, da ga odmah preveze. Prevozač se nije mogao dalje opirati, ali je izjavio da će ga radi čuške tužiti sudu. „Vas N a jv eći lo vac na slo no ve. Poznato je, da uzimam za svjedoke", obrati se on ostaloj dvojici bogati Englezi rado idu u lov u Aziju i Afriku, iađara. „Ovaj čovjek će mi skupo platiti šamar." te onda vrativši se, u domovinu, pričaju, koliko su Jedva što se čamac zavezao, kada mlada gospođa lavova iii slonova ubili. Sada engleske novine oba­ šapne potajno svomu mužu: „Odmah da si oša- sipaju slavom nekog lovca Jamesa Sutherlanda, mario oba Iađara". Muž posluša. Lađari skoče, a koji se je nedavno vratio sa jednoga lova na slo­ on potegne revolver i samo se je tako mogao od nove u Africi. Šta je taj čovjek tako velikga uči­ njih obraniti. Njegova žena nasmija se slatko i nio, da ga toliko hvale? On je u posljednih je­ reče: „Umirite se, ove čuške bile su potrebne, jer danaest godina u njemačkoj istočnoj Africi, u por­ vi po zakonu ne možete sada više biti svjedoci, tugalskoj istočnoj Africi i u središnjoj Africi ubio jerbo ste stranka. Skeledžija ne može sada mome 488 velikih slonova. Gospodin Sutherland reko je mužu ništa više učiniti. Ona prva čuška mogla je jednome novinaru, đa je lov na slonove jedan od momu mužu biti neugodna, ali sa ove dvije druge najugodnijih lovova. On je nekoliko puta bio u čuške izvukao se je iz neugodnog položaja." životnoj opasnosti i s r e t n o se s p a s io . Sve F r e k v e n c ija n a bečkom sveu čilištu u slonove ubio je sam iz puške. ljetn o m sem estru 1913. U prošlom ljetnom A nekdote o N ap oleonu. Jadan francuski semestru bile je na bečkom sveučilištu svega list donosi o slavnom francuskom caru Napoleonu 8784 slušatelja prema 10314 u prošlom zimskom ovu anekdotu: K ^ a bi Napoleon boravio u Pa­ polugodištu. Na pojedinim fakultetima bilo ih je: rizu, običavao bi da sam sa gospodinom Durocom, teološki 233, na jurističkom 3551 redovni i 79 ne­ svojim maršalom, obučen u posve jednostavne ha­ redovnih, na medicinskom fakultetu 2267 redovnih ljine, hoda po gradskim ulicama i uvijek bi mu slušatelja, među ovima 165 dama i 16 neredovnih se nešto zanimivoga dogodilo. Više puta nije car slušatelja, na filozofskom fakultetu 1641 redovni, dao svome maršalu ni dovoljno vremena da se među njima 240 dama i b p 2 neredovna slušatelja, obuče te bi ovaj u hitnji zaboravio katkada i među njima 210 dama. novce sa sobom ponijeti. Napoleon ih nije nikad N a jb o g a tiji zem ljo v la sn ik u E n g le sk o j. sa sobom nosio. Jednoga dana hodajući Napoleon Još prije kratkog vremena sva zemlja Engleska bila sa Durocom po ulicama Pariza, osjeti'glad i svrati je vlasništvo 150 lordova. Jedan od ovih gavana se u jednu kafanu, te naruči kotelete, zatim jednu bio je nedavno preminuli vojvoda od Sutherlanda. vrst kolača od jaja, što je on rado jeo. Kada su Engleske novine pišu, da je posjedovao 1,358.000 obojica pojeli, trebali su da plate. Maršal turi ruku jutara zemlje, a to je više nego 500.000 hektara. u džep, ali opazi, da je svoju novčarku zaboravio. On je imao toliko imanja, kuća i palača, da ih ni I maršal i car dođu radi toga u veliku nepriliku. sam nije po imenu znao nazivati, niti ih je mogao Konobar opazivši njihovu nepriliku reče im, da to nabrojiti. Od same kirije vukao je vojvoda godišnjega ništa ne smeta, ako nemaju kod sebe novaca, već prihoda preko 3 milijona kruna. Bogatslvo vojvoda da mogu platiti kada se opet k njemu uvrate. od Sutherlanda, koji svoju lozu vuku od 13. sto­ Ali kavanarica, koja je to čula, vrlo se razljuti i ljeća, postalo je poslovicom, te je i kraljica Viktostade konobara psovati, kako on može davati na rija, došavši jednog dana u kuću pokojnoga voj­ veresiju ljudima, koje ne poznaje. I reče: „Evo vode i vojvotkinje rekla na pragu njihove kuće smo opet izgubili osam franaka" — „Ne, gospo­ kada su je ovi pozdravili: „Dolazim iz svoga stana đo, odgovori konobar, ja ću Vama jelo platiti. u Vašu palaču!" Ova gospoda izgledaju odviše poštena, a da bih B o ga tstv o p o tonule la g je . Prije nekoliko mogao posumnjati, da mi neće platiti". Kavanarka dana počelo se je iz mora vaditi blago koje ondje uzme od konobara osam franaka i u srčbi proleži više od 100 godina. U sjevernom moru naime mumlja još nekoliko riječi veleći, da bi oni, koji plovila je engleska ratna lađa „Lutine", koja je dolaze u gostionu ipak morali znati dali imaju godine 1799. iz Yarmoutha bila otposlana sa novaca. Tada maršal izvadi svoj sat i reče kono­ 1,217.000 funti šterlinga, te se kod visine Ter- baru: „Moj prijatelju, evo Vam moj sat, kojeg scherling usljed silne bure potopila. Već je godine Vam dajem u ime svoje i u ime mojega druga, DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vesti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po 7,0 lit. §шг Otpremo u pohrajinu franko no svaku stanicu bas.-herc. zemaljskih željeznica. ~ м n О Д - — �Broj 22. radi toga, što tako pošteno o nama mislite". Ko­ nobar nije htjeo nikako da primi sata i oba gosta odu iz kafane. Kako su obojica imali puno posla, zaboravili su sasvim na svoj dug. Neko­ liko dana iza toga rugala se kavanarica konobaru radi njegove dobrote, koja mu je ovako slabo nagrađena. Istom petoga dana sjeti se car svoga duga u kafani i lijepoga ponašanja onoga kono­ bara. Odmah pošalje jednog slugu u kafanu, koji ondje upita, nijesu li dva gospodina prije neko­ liko dana ostali dužni osam franaka; on reče, da je došao da dug podmiri. Na to pozovu konobara i kada se carev sluga uvjerio, da je to zbilja onaj konobar, kojega on traži, reče mu: „Car vam šalje po meni dvadeset i pet napoleondora, on Vam se zahvaljuje, što ste Vi platili za njega jelo i što ste mu bili jamac". Dalje se o Napoleonu, dok je bio ganeral, priča ova zgoda: Jedan lovac dobio je nalog, da caru iz Milana u Monte Belo odnese brzo neku poštu, koja je bila vrlo nužna. Kada je došao onamo, nađe Napoleona, gdje se sprema u lov. Predade mu svežanj i očekivaše odgovor. Napoleon mu odmah dade odgovor: „Idi odmah i žuri se“! — „Generalu, učiniću što brže budem mogao, ali nemam konja, jer sam tako brzo jahao, da se je konj podamnom srušio i eno ga leži mrtav pred Vašim Hotelom". Ako ti fali samo konj, onda uzmi moga, odvrati Napoleon". Lovac se ustručavao da konja uzme. — „Misliš da je konj odviše lijep ili da ima piebogatu ormu? Uzmi ga samo druže! Nema ništa na svijetu, što bi bilo preskupo za francuskoga ratnika". Balkanski zapletaji. Mirovna konferencija u Carigradu teče, kako izgleda, povoljno, te je opravdana nada, da će se spor brzo riješiti i mir definitivno sklopiti. Obje strane žele da što prije uspostavi, a to se vidi po tom, što je Turska spremna da po­ pušta, jer je, kako se javlja, u nekoliko reducirala svoje prvobitne zahtjeve. Ona dakle ne ide u svojim zahtjevima tako daleko, da do skrajnjih gra­ nica izrabi ovu za se dobru priliku, te se odriče Sufli i sklona je da u toliko izađe u susret Bu­ garima, što im pruža koncesije, kojima se Buga­ rima osigurava željeznički saobraćaj među njiho­ vom starom granicom i lukom Dedeagača. Kada se još uzme u obzir, da se u zapadnoj Traciji odigravaju takovi događaji, koji upravo sile tursku vladu, da računa s njima, a turska vlada usprkos svega toga izjavljuje, da ona nije sklona podupi­ rati toga pokreta šta više izjavljuje se spremnom, da uloži svoj upliv kako bi se taj pokret utišao onda je jasno, da Turska iskreno želi mir i da su njeni zahtjevi tako čedni, da se ispod tih nema kuda više spuštati. To su, kako se čini, uvidjeli i bugarski dele­ gati, te su i oni modificirali svoje predloge i znatno se približili stanovištu turskih delegata. Ta i njima je sada najviše do toga stalo, da se us­ postavi mir i da zavladaju dobri odnosi između obje države. Iskusili su da se sa politikom ote­ zanja i zavlačenja ne može ni u kojem slučaju više postići nego im se nudi, nego se naprotiv takom plitikom može proigrati i ono, što se drži kao u ruci sigurnim. Pokret naroda u okružjima Gimildžene i Ortakoja nije još tako jak, da bi položaj turske vlade oteščavao, ali nije isključeno, da bi i do toga moglo doći, pa da turska vlada ne bude više u stanju, da preko tih događaja pređe. Bugarski delegati uvažavajući ove okolnosti reducirali su unekoliko svoje zahtjeve, te pitanje Krkklise riješeno u prekjučerašnjoj konferenciji u korist Turske, a o pitanju Dimotike vode se još i dalje pregovori. Iza prekjučerašnjeg privatnog razgovora delegata, koji je potrajao oko dva sata, izdan je komunike, u kojem se javlja, da su se delegati među sobom sporazumjeli glede glavnih tačaka u pitanju granice, te postoji nada, da će se pitanje granice definitivno riješiti u današnjoj sjednici. .Novi Vakat* Strana 5. Brzojavi. Natježaj. Krkklise ostaje Turcim a. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće C arigrad, 16. septembra. Govori se, da je nekoliko novih Stipendija učenicima darulfununa n jučerašnjoj sjednici riješeno pitanje Krkklise u (dinijje šubesi) u Carigradu. korist Turske, a o pitanju Dimotike još se vode ' Prednost će imati oni đaci, koji svjedodžbom pregovori. o do sad stečenoj naobrazbi pokažu najbolji uspjeh. Pred završetk om pregovora. Molbe se imaju predložiti putem nadležnog Kako iz Sofije javljaju, u službenim se krugovima drži, da bi svaki čas mogle prispjeti vijesti o završetku pregovora. Granica će teći od Jeniade na crnom moru u sjeverozapadnom pravcu tako, da će Trnovo i KadikOj pripasti Bugarima. Arnauti i C rn og orci. kotarsko vakufsko-mearifskog povjerenstva, i istima se imaju priložiti: 1. svjedodžbe o stečenoj vjerskoj naobrazbi, 2. svjedodžbe o stečenoj svjetskoj naobrazbi, 3. svjedodžba o zdravstvenom stanju i 4. svjedodžba o imovinskim prilikama molitelja. B erlin , 16. septembra. — lavlja se sa Cetinja da se je kod Skadra sakupilo preko 10.000 Albaneza, te da namjeravaju provaliti u područja, koja su osvojena po Crnoj gori i Srbiji. Tri crnogorske divizije otposlane su na granicu. U Tuzima se po­ lažu jake utvrde. Molbe se imaju povjerenstvu predati najkašnje do k o n c a o k t o b r a o. g. Vakufsko-m earifski saborski od b or. P ogran ičn i sporovi. Iz Beograda se javla, da će se na skoro po­ novno započeti pregovori između Srbije i Crne gore radi odregjenja granice. Takogjer se javlja iz istog mjesta, da je i srpsko-grčki spor u pitanju granice okrenuo na bolje, te će vojna komisija ponovno nastaviti svoj rad. Što se tiče srpsko-bugarske granice, javlja se, da je' to pitanje većim dijelom riješeno, a i druga pitanja riješiće se u najkraćem roku. Novo otvoreni obućarski modni salon М Н 1 Ш LM O V IĆ na msđarskom lcr. tehnoloiko-obrtnlćkdm muzeju u Budimpcitl Ispitani obućarski majstor I apsolvenat bečke stručne ikole Ćuhouić ulica 10. S u k ob i M alisora sa C rn o g o rcim a . B e č , 16. septembra. — „Alb. koresponden­ cija" javlja iz Skadra, da je zadnje hefte bilo krvavih sukoba medu Crnogorcima i Malisorima. Sarajevo. ćošah Ferliadijc preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, Ja p a n s k o -k in e s k i z a p le ta j. T o k io , 17. septembra. Jučer su dva ratna broda sa četiri torpednjače otplovili u Nanking. Kada ovi prispiju tamo nalaziće se onda u svemu 13 ratnih brodova i četiri torpednjače Jangtsekiangu. Službeno se izvješćuje, da to odašiljanje ratnih brodova ne znači nikakve agresivne namjere Japana protiv Kine nego samo-za zaštitu života i imetka Japanaca. SS> tiNgffi PO iD l S U f t i n ji И: go stio n i, po sporazumu i ka o k o m ­ p an jo n . Star 22 god., musliman, neoženjen, prost od vojnlštva, a prema potrebi m ože p ružit: i jam čevin u . — Cijenjene ponude na upravu ovog lista pod šifrom: „Trg. pomoćnik". gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista za - - engiesko-am erikansku fazonu. - - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. Muslimani oglašujte u „N o v o m V a k tu “ Najbolji i najjeftiniji hpow iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš t e^’građe- vnog materijala ш л d.d. u Sarajevu. ап na �.Novi Vakat’ Strana Podružnica Ljubljanske kreditne banke d Ssraievu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prima uloške na tekući račun i uložne J 3 I 01 od d a n a uplate do knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa * * |4 |o n d an a p ovratka. Kupuje i p rod aje sve vrste papira od vrijednost) po najpovoljnijim cijen am a, isto tak o sve vrste d o m a ć e g i stranog k ov an og i papirnog n o v ca . O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zah tjev p ism en a i u sm ena ob av ješten ja. Gradsko p oglavarstvo u Bos. Krupi. Oglas. Dne 21., 22. i 23. septembra 1913. obdržavaće se u gradu Bo s. Krupa go­ dišnji marvinski i robni sajam . U B o s . K r u p i, dne 9./1Х. 1913. Gradonačelnik: u. z. J o v o D. Nikolić. Najslagjih mulk krupnih šljiva posavskih 5 kg. K 2 20 franko 25 kg. K 5 — 100 kg. K 18’20. — 5 kg. p a rad ajsa (pomidora) ili jabukova pekmeza samo K 4 —. — Sve vrsti voća i zarzavata te zemaljskih proizvoda razašilje i na veliko iz od kolere slobodnih krajeva uz kaparu, ostatak pouzećem. — Tražite cjenike džaba su. Gjorgje A. Vasiljevie Tuzla (Bosna). Društvena osnova T D Ј17| QP vješt, marljiv i solidan brijački po1 ПпШ UU moćnik, koji sam bolju brijačnicu voditi može. — Nastupiti može odmah, plaća po sposobnosti. Prednost imade musliman. Ponude na adresu K asim Č au šević, Bos. Dubica. j zapada od prilike par običnih čarapa, kada j se računa da jedan par čarapa sa markom KLJUČ traje kao 4 —6 pari običnih čarapa: j zato tko nema para za bacanje, mora,da I ku p i je d in o ičarape sa markom KKJUČ i svake čarape bez j K L J U Č A da energično odbija. j Dobivaju se u dućanima, u 3 0 raznih vrsti. ф Prod aje se uz um jerenu cijenu ф GRAMOFON bez TRUBLJE najnovijega sistema sa 22 srp.hrv. P&thć koncert pjesme. Pro­ mjer ploča 29 cm. Vrh igle providen je sa safirom te može 5 go­ dina trajati a da se ne promjeni. Upitati kod naše administracije. poziv na upisivanje d ion ica „Zad ru žn e tisk a re " d. d. u S arajevu . Potpisani osnivaju po propisima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo pod Imenom: „Zadružna tiskara" (dioničarske društvo) sa sjedištem u Sarajevu. Ovo se društvo sastavlja na neograničeno vrijeme. U djelokrug „Zadružne tiskare" spada: da izdaje i uzdržava politički organ „Ujedinjene muslimanske narodne organizacije", da vodi sve tiskarske (štamparske) poslove, te osniva knjižare i vodi sve knjižarske poslove. Temeljna glavnica društva predviđa se na 100.000 kruna. Za sada se od te temeljne glavnice izdaje iznos od 30.000 kruna razdijeljen u 300 dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti. Dionice društva glase na ime, a kuponi na donosioca. Uplata ovih dionica osigurava se upisom, a dioničarom postaje samo koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. Prema lome potpisani osnivači imaju pravo po potrebi pojedine upise dio­ nica sasvim otkloniti, kao i upisani broj dionica za pojedine upise smanjiti, a nijesu dužni navesti razlog, za što su to učinili. Za prenos dionica na drugu oso{>u, potrebna je privola ravnateljstva. Dionice prve emisije t. j. ovih 300 dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, imadu se prije započetka rada potpuno uplatiti. Svaki dakle upisnik imade odmah kod upisa uplatiti potpuni iznos svojih upisanih dionica po 100 kruna nominale. U ime troška oko osnivanja otpada na svaku dionicu 1 kruna, koja se imade odmah kod upisa uplatiti. Na upisane i uplaćene dionice izdaće se upisnicima (dioničarima) potvrde pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a kad tiskara proradi, izdaće se dioničarima stalne dionice kad povrate potvrdu. Izdavanje zajmova na svoje vlastite dionice društvu je sasvim zabranjeno, a svoje vlastiie dionice kupovati za svoj račun, društvu je dozvoljeno samo u onom sfcičaju ako glavna skupština zaključi smanjiti dioničarsku glavnicu. Kad će društvo započeti i u kom će opsegu i pravcu raditi navedene po­ slove, odlučuje ravnateljstvo. Ravnateljstvo i nadzorno vijeće bira konstituirajuća glavna skupština. Daljne emisije do 100.000 kruna izvršavaće se prema zaključku glavne skupštine društva uz odobrenje nadležne vlasti, u koliko je ovo odobrenje potrebno zbog promjene u tekstu društvenih pravila. Upisivanje dionica zaključuje se kroz 8 dana računajući od dana, u koji ova osnova bude objelodanjena. Adem Mešić trgovac iz Tešnja. Šerif A rnautovlć vakufski direktor, Sarajevo Rifatbeg S ulejm anpašić posjednik iz Bugojna. Dr. S. B ašag lć narodni poslanik. �Broj 22. Muslimanska kreditna kanka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 51 kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju • najkulantnije. 4 Privilegovana zemaljska banka :: Z A "— " ~i B O S N U I H E R C E G O V IN U , uvela Je novi način štednje, i :: ---------~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor I I, dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili namjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o spremljenim ključem, novac iz nje prebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje su iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu jia taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 7 5 .kruna, zar.pet gedina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u. kutiju . ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se dobije takova kutija, dosta je doći u banku i javiti svoju adresu ili pisati. �,Novi Vakat" Strana Čitajte i čudite s e ! N e č u v e n o ! 600 komada samo za K 3*80. Jedan prekrasno pozlaćen i točno idući sat na kotvu pri­ znata Marka „Arion* za koji se jamči 3 godine; 1 ele­ gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubćića; 1 dražestni prsten za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera,' moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; I par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; 1 veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca, ne zapada već same K 3-80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. Lust, Krakov P . br. 9 . NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se novac. — Svaki rizik isključen. otrebStina i bicikle, se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. - MDIITZIDSSF HICI Ćemaluža 43. Zastup stvo i skladište najboljih guma tvornice MICHELIN SARAJEVO. Ćemalašu 43. kao i pisatih strojeva Brsojavi: MORITZ FINZI. MERCEDES. Knjižara i papir: : nica : : LEON FINCI ® za Bosnu i Hercegovinu. ® Franje Josipa ulica br. 1S. □ □□ = Veliko skladište pi- 1 saćih i risaćih stva- I ri na veliko i malo. I Novo I . S A R A JE V O . FRAN3E 3DSIPA UL. ::: VLASTITU PALAČA. - FRAN3E 30SIPA UL’ I’ODRUŽNIIH 'J MOSTARU I U ZLI, ::: Potpuno uulačzna dionička glavnica Z .C M G H. — Pričuvna ::: zaklada Z70.000 K. - Ukupni ulošci oko 3,030.000 H. ::: N ovo! Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomplira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. fflajha i djetinja njega MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. cijen a K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće I da svoju djecu va­ ljano njeguje. Ш ' --------- — SARAJEVO - ĆEMALUŠA ULICA 45. Preporučuju se si. općinstvu j i i struku spadajuće radnje po najnovijem sistemu. — R e ui Novom i a i L Sadu. e b h e r z o____ ^ J_S_I : Na Lim unu, tili do že ljezničk e s t a n ic e .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A Štamparija, dućana 1 sve u tu ^ : m Iarijskoa namještaja, hotela, ĆEMALUŠA B R. 62. P r v a t v o r n i c a k ola R A D IO N IC A za izradbu pokućtva, kance- — Ш Ш ШMari Izdaje kreditna pisma. Sobović i Bušić, Sarajevo ĆEIHflLUŠB ULICA US. dobivaju se je­ dino u Iznajmljuje SflFE DEPOSIT uz najamninu počevši od 1 H mjesečno. S TO L A R S K A A Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice za trgovce •• --------------------- Dr. S a lo m : m Pozor! Hrvatska Centralna Бапка S arajevo Najveće sto v arište različitih m odernih kola 1 s a o n lc a od na]]ednostovnl]e do najelegantnije izrad e po Jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih o p re ­ m a. —Mustro vani cljenovnicl besplatno i franko. — S ta ra s e kola opravljaju na jbrižljivi je Ш s e n a želju tram pe. Prva epeclalna radnja u orlentalakol (ala turka) izradbi, uz najumjerenije cijene. 14aručbe Iz vana obavljaju не brzo 1kulantno. :: Cljenlke 1 nacrte Šaljemo besplatno. :: ч а viRTORia. врк . Vlasnik i izdavatelj: Z ad ru žn a tisk a ra , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. S e iiić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dfe0d6035e811abcadd1f280aa0598c2.pdf dafd53c482332d38ffa4402d06be5a86 PDF Text Text Izlazi dna puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema:: luša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 23. Nove procjene nekretnina. Priznati se mora, da stara procjena nekretnina, koja je provedena' đdmah iza okupacije, dakle u vrijeme, kada je vrijed­ nost nekretnina bila srazmjerno vrlo mala, danas ni iz daleka ne odgovara njihovoj faktičnoj vrijednosti, te je sasvim oprav­ dano, da se provede nova procjena i prema njoj ustanovi porez. Ta revizija potrebna je iz više razloga, a naročito radi pravednije podjele poreza i radi rastućih državnih potreba. Kod nas se događa, da netko plaća sasvim mali porez na neki nekretni objekat, jer ga plaća prema onoj staroj procjeni, a netko opet plaća i deveterostruko viši porez na jedan nepokretni objekat iste ili još manje vrijednosti, a to s toga što je na ovom drugom objektu provedena kasnije nova procjena. T o nije pravo, jer akc svi uživamo jednako blagodati javnih uredaba, to moramo svi i u dužnostima biti jednaki. S druge strane potrebe države rastu iz dana u dan, jer se na nju stavljaju sve viši zahtjevi. Od nje se traži da se izgrade mnoge ceste, putevi i željeznice, kako će između pojedinih krajeva biti sao­ braćaj što lašnji i brži. Od nje se traži jamstvo za sigurnost života i imetka, za mir i red, zahtjeva se osnivanje škola i u najzabitnijim krajevima, a sve to traži mnogo novaca, koje narod mora namak­ nuti. PODLISTAK. Tajanstveni ormarić. Francuski napisao Georges M iteheli. Gospođa pl. Wallhermey povratila se u svoj dvorac. Najprije se vrati u biblioteku, gdje je njezin suprug radio, te mu pričaše kao obično o svojima posjetama kod bolesnika i siromaha, koje je ona u njihovoj nevolji razgćvarala i bo­ drila; onda se raspita za svoju jedinicu kćerku Renće, koju je očekivala, da će svaki čas doći. Napokon svrati razgovor sa svojim suprugom na svoje sinove, koji će ovih dana doći kući na škol­ ske praznike. Rekla je, kako bi trebalo, da im se piše kako bi saznali tačno dan njihovog doiazka — kad od jednom raskrili ruke, krikne i padne na zemlju. Strah i zabuna u cijeloj kući bijaše velika. Sluge otrčaše brže bolje u okolicu da dovedu jednoga liječnika. Ovi odgovoriše, da je gospođu udarila kap i da nema nikakove nade da će ozdraviti. PPBtplatne cijene: Za Sarajevo H II.- 7.- 3.511 SadastavomuhućuR16.-8.-l. Za pokrajinu H 16.- 8.- I.Za inozemstvo ZO franaka. Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Sarajevo, 20.; septembra 1913. Godina I. •Mi dakle priznajemo i jedna i drugo: stara procjena nekretnina це odgovara da­ našnjoj vrijednosti, a i potrebe su silno po­ rasle, te se mora kako bilo potrebiti novac namaknuti. Ali koliko god to priznajemo, ne možemo se1 složiti sa načinom, kako naša uprava radi da namakne sredstva za sve te izdatke. Taj postupak uprave nosi sva obilježja samovolje i nepravde. Pro­ cjena nekretnina obavlja se po komisijama, koje je uprava sama postavila; zastupnici iz naroda, koji prisustvuju tim komisijama, nalaze se u manjini, a ne bi koristilo ništa ni kad bi bili oni u pretežnom, broju, jer ovi zastupnici nemaju nikakvog odlučujućeg glasa, nego ih se samo pita za njihovo mišljenje, a i to je samo forme radi, jer se njihovo mišljenje redovito ne uvažava. Organi vlasti, koji obavljaju procjenu, po­ stupaju što mogu strožije, jer su valjda dobili take naloge. Procjenbene komisije ne drže se pri tom poslu nikakvih pravila, jer nema u tom pogledu ni općih kakvih odre­ daba, koje su ipak morale biti izdane i objavljene. Nikakove stalne podloge nije |ta procjenbena komisija imala, kako bi se barem donekle izbjegle silne zloporabe, koje se na svakom koraku dešavaju. U tom poslu je najviše ulogu igralo lično shvaćanje i razumijevanje, lični ukus pojedinih čla­ nova komisije, pa je išlo sve onako „ро tahminu.“ U slučajevima, gdje se stranka ne može da složi sa onom procjenom, koju je vladina komjsija ustanovila, dopušta se utok na zemaljsku vladu,, na onu istu vladu, koja je komisijama naredila, da postupaju tako strogo. Nema ni izdaleka kakve insti­ tucije, koja bi mogla samostalno i neod­ visno da rješava reklamacije, pa je onda jasno, da su te procjene provedene na je­ dan način, u kojem je puno samovolje, a vrlo malo pravde. Jasno je da će biti mnogo zloporaba i pogrešaka, koje će ostati neispravljene, i tako će mnogi stenjati pod teškim teretom i vjerovati, da mu se svjesno i hotimično zulum čini. Ova stvar ne tiče se samo muslimana nego cijeloga naroda u zemlji, jer su ko­ misije više manje prema svakom bile stro­ ge. Stoga su zastupnici muslimanskog sa­ borskog kluba zajedno sa zastupnicima hrvatskog saborskog kluba odaslali jednu zajedničku deputaciju poglavaru zemlje, da mu se na ovo prituže. Deputacija je, kako smo javili, bila kod poglavara, pritužila mu se i to je sve. Neki ovdašnji listo­ vi donijeli su, kako su muslimanski zastup­ nici sada kod stvaranja radne većine zapeli i kako su isturili neke svoje posebne zah­ tjeve, a naročito to, da se sa vlade ukloni šef financijskog odjelenja, a njegovo mje­ sto povjeri kojem muslimanu. Mi držimo, da nije potrebno dokazivati, da je to jedna tendenciozna laž, jer muslimanski zastup­ nici niti su to tražili niti su, pravo ćemo govoriti, mogli tako što zahtijevati. Renće se vrati kući i sjedne kraj postelje svoje majke, koja ležaše u agoniji. Na večer joj je teškom mukom uspjelo da od boli satrvenog oca skloni, da ide na počinak. Renće ostade sada sama kod bolesnice. Gladila je njezine ruke i neprestano gledala u njezino jadno i bolesno lice... Bijaše ii zbilja sve izgubljeno? Renće ne može da sebi protumači šta taj pogled znači. Ona ne može da pogodi posljednju želju umiruće majke. . . . Čitave sate trudi se djevojka, da nađe, kakav god znak, koji bi joj kako tako odgonetnuo misao njazine majke. . . . Ali ništa ne može naći. Tad djevojka padne na koljena i iz dna srca vine joj se molitva: „О Bože,, podaj joj snage, da ju mogu razumjeti ili pomozi meni da mogu pogoditi šta hoće" i Na jednom joj se pričini kako oči bolesnice hoće nešto da kažu i kao da se silom napreže nešto promucati. . . . Da, bolesnica nešto misli i nešto želi, ali šta to samo može biti? Renće se nagne nad krevet: „Šta želiš majko? Nemoj se mučiti, nemoj se naprezati, ja ću te već razumjeti". U osvitku dana pođe ona svome ocu: „Hodi . . . Hodi . . . brzo . . . Majka hoće sigurno nešto da kaže, sigurno ćeš ti pogoditi, šta ona hoće". Ona ga odvede u sobu bolesnice i reče: Mlada djevojka trsila se da misli svoje ma­ tere pogodi, ali nije nikako mogla, te će u očajnosti samoj sebi: „Bože dragi, šta Ii to ona hoće". Oko bolesnice vidno se naprezalo. Vidjelo se je, da ona nešto jako trpi i kao da joj je teško, što mora svoju zadnju volju da prešuti. Strašna neprilika. . . . Umorne oči neprestano gledaju na istu tačku u sobi i kako se je činilo na jedan mali ormarić, koji se je jedva u jednom kutu sobe mogao opaziti. P R V A BOSANSKA ASFALTMA - INDUSTRIJA U SARAJEVU HH I УП , * „Ја se sjećam, ona je gledala neprestano u onaj kut. . . . Može biti u onaj mali ormarić tamo u budaku". Onda se okrene od nje znak, da odobri kad opazi da su te užasnoga straha, da se njih teku . . . opazi Ona krikne. . . . svojoj majci kao da traži što je rekla. Ona se uplaši oči poprimile sada izraz oči zaklapaju i da suze iz da joj usnice dršću. . . . Ш &ЕЗ R5F3LTB, LJEPEHBE -ЛBM ШДСНРЛРРЕ), TVHMICR ЕЕШТИИ GI2E7I1 Л СЕлШНЕ BOBE. TELEFON BHO] Z13- Tehnički savjetnik: Irtgenieur Dr. jovo Simić. �Strana 2. Sjednica gradskog zastupstva. Na 18. o. шј. držana je redovita sjednica gradskog zastupstva. Prisutno bijaše dosta svijeta na galeriji, a i zastupnici bijahu došli skoro svi. Dnevni red je bio obilat, ali je bio čitav i posvršavan. Na prvom redu je pretresano pitanje o aprovizaciji grada. 0 ovoj stvari je držana pred ramazan anketa pod predsjedanjem gosp. dvorskog savjetnika Fragneša, u kojoj je iznešeno raznih kombinacija kako bi se pomoglo tome, da se bar ublaži skupoća životnih namirnica. Većina predloga išla je za tim, da se otvore nove ceste i da se sniži želježnička tarifa za meso, mlijeko i zelen. U toj stvari preporučio je bivši kotarski predstojnik g. Zaharić uspostavljanje gradske mljekare, te je u tom pravcu podnio gradskom poglavarstvu i jedan izrađen predlog. Gradsko poglavarstvo se obratilo na vladu u stvari sniženja tarifa, na što je vlada odgovoiila da je voljna učiniti popust od 6 0% za mlijeko. Gradsko zastupstvo zaključilo je na ovoj "sjednici, da gg. gradski zastupnici: Mustajbeg Halilbašić, Matičević, |. Pešut i Salom pobliže ispi­ tuju stvar o osnivanju mljekare i da o tom što je moguće skorije podnesu predloge gradskom zastup­ stvu, a također da porade i na tom da se dođe do što povoljnijih tarifa za zelen. ^ Broj 23. „Novi Vakat* sili općinn de izvede svoj zaključak Gradsko za­ stupstvo je prije dvije godine zaključilo otvoriti Cibesovu ulicu, ali je za tim naišlo na velike po­ teškoće i odustalo od svog zaključka. Sada vlada sili općinu da provede svoj zaključak navodno radi toga, što su interesenti prvim zaključkom stekli neko pravo. Ako bi se ovo vladino tumačenje pri­ milo onda bi se općina bacila u ponor iz kojeg je ne bi ni veliki novi porezi lahko spasiti mogli, jer je kroz 30 godina u općini sila zaključaka stvoreno i neizvedeno, a kod svih ima interesenata, pa bi se mogli svi ovi interesenti poslužiti precedentom Cibesovim. Ovaj predmet je nakon duge de­ bate povraćen u odbor. Iza toga su dijeljene Sti­ pendije i podijeljeno je 50.000 K prema konfesio­ nalnom ključu građanstva. Iza kako su još neke stvari dnevnog reda riješene sjednica je zaključena. Sa osvojenjem Tracija nije za Bugarsku bila vezana tako ozbiljna nacionalna misao. Bugari su u početku rata iz strategijskih obzira pošli na Traciju, jer su držali da će pomoću udara, koji će se brzo u prijestolnici morati osjetiti, moći naj­ lakše mir izvojštiti. Prvi uspjesi opojili su Bugare, te su oni sada zasnovali da najkraćim putem pro­ diru prema Carigradu. Tim planom prevladala je i misao osvojenja najvišeg dijela Tracije. To je bilo za Bugarsku fatalno. Kao na kakvoj niti ni­ zale su se političke pogreške jedna na drugu, koje su doveli do ovoga po nju tako tužnoga mira. Prekinuće londonskih pregovora, produljenjem rata, potreba srpskih pomoćnih četa, srpski zahtjevi, koji potječu otuda, zlovolja Rusa radi bugarskih namjera da marširaju prema Carigradu, rat među saveznicima i bukureški mir sa gubitkom Macedonije, te napokon mir na Bosporu sa gubitkom velikog dijela osvojenih krajeva u Traciji. Neposredno pred mir Bečka „N. Fr. Presse* od 17. septembra piše 0 carigradskim pregovorima ovo: Vijesti, koje sti­ žu iz Carigrada, ulijevaju nadu, da će mir između Bugarske i Turske biti brzo sklopljen. Sada je suvišno govoriti, da je Bugarska doprinijela naj­ teže žrtve za mir. Granica Enos-Midia, koja je u Drugi predmet raspravljanja bile su oferte za londonskom ugovoru postavljena, ne postoji više. gradnju elektrarne na Hridu na vodovodu Prače. Ta granica je na Crnom moru prilično daleko pre­ Primljena je oferta firme Andric. Ova će se nap­ ma sjeveru pomaknuta. Turska je spasila priličan rava podići za 430.000 K, a nosiće općini mini­ komad svoga evropskog posjeda i dobila Edrenu malno čistog prihoda 150.000 K godišnje. 1 Krkklišu, za koje su Bugari toliko žrtava dali. Za tim je raspravljeno pitanje o tom, da li će Ali uvaživši postojeće prijike ipak se može reći se dozvoliti poglavarstvenom savjetniku Dr. Savi da je Bugarska postigla ono što je glavno, a to Vukanoviću, da primi i vrši mandat nar. poslanika, je sigurnost onih za željeznički promet najvažnijih te je zaključeno, da se iznimno za ovaj slučaj doz­ tačaka. Ona dobiva Mustafa Pašu, OrtakOj i Divoli i to do konca ove periode, jer će odmah kod motiku. (?) Odatle ide granica Maricom do prvog zasijedanja sabora biti pretresan gradski štatut, Dedeagača. Moglo je i gore biti. Bugari nijesu ćiji će referat biti dat Savi Vukanovića kako je to pretrpjeli poniženja u Carigradu usprkos toga što saborski predsjednik Dr. Mandić naglasio. Ovom su izgubili Edrenu i Krkklišu, kao što su poniženi prilikom je dr. Mandić vrlo laskavim riječima po- bukureškim mirom. Od utemeljenja bugarske dr­ falio tajnika Mehmedbašića i rastumačio da se žave oni su se zanimali sudbinom Makedonaca. ovim aktom on ni u čemu ne podcjenjuje, a grad­ Makedonija je bila nacionalna misao, oko koje se ski zastupnici su Mehmedbašiću klicali živio. je bugarska politika od više decenija kretala*. Kod Kod raspravljanja predloga gragjevinskog od­ podjele Makedonije u Bukureštu ipak je najviše bora razvila se. je živahnija debata radi toga što dio ovoga područja pripao Srbima i Grcima i taj vlada forsira otvorenjn Cibesove ulice, koja bi gubitak je bio najteži udarac za bugarski narod, općinu mnogo novaca stajala. Gradski zastupnici koji je tako duboko ponižen radi pogrešaka nje­ su se energično oprli tome načinu kojim vlada govih državnika. Politički pregled. Sjednice muslimanskog saborskog kluba. Pošto muslimanski saborski klub nije stvorio nikakvog zaključka glede radnog programa u sa­ boru, to je kako čujemo, predsjedništvo sabora pozvalo sve članove muslimanskog saborskog kluba na 26. o. mj. u Sarajevo. Članovi grupe Derviš bega Miralema sazvani su za 22. o. mj. Klubovi će imati da obilježe svoje stanovište prema posto­ jećem programu i izabrati pet delegata, koji će sa delegatima hrvatskog i srpskog kluba stupiti u pregovore, a onda svi skupa sa vladom. Kandidat albanskog prijestolja Iz Beča javljaju, da je prilikom boravka al­ banskog ministra izvanjlh poslova Mufid beya u Beču i Rimu konačno uređeno pitanje tko ima zasjesti albansko prijestolje. Za vladara Albanije izabran je, vele, knez Wilhelm od Wieda sa privo­ lom Austro-Ugarske i Italije. Balkanska banka. Kako iz Bukurešta javljaju, u nedjelju se sas­ taje jedna skupština uglednih finansiera i politčkih ličnosti, da viječaju o osnutku jednog velikog bal­ kanskog novčanog zavoda uz sudjelovanje rumunj­ skog i međunarodnog kapitala. Banka će imati glavno sjedište u Bukureštu, a filijale će se osno­ vati u novoj Srbiji, Grčkoj i Albaniji. Sada je razumjela. Ona je sada, ako i kasno, | o njoj da sumnjaš. . . . Želja umiruće treba da \ Bijaše to prije trideset godina. Renće bijaše razumjela, da je posljednja molba njezine majke | bude sveta. . . . Oče, molim te, ostavi me samu“ ! još malena. On imađaše Ijubovcu, koja ga je bila njoj upravljena. Njezin otac sada zna, da se On ju odlučno odbije i nerekašvi ni riječi, do ludila tjerala. Radi ove nedostojne žene, htjeo tu krije neka tajna, za koju on ne bi smio nikada otvori ormarić. Ona nije mogla da ga u tome je, da sam sebi kidiše i počini samoubojstvo. da sazna. . . . Ona ogrli lagano svoju majku te spriječi. Stane pokraj njega i oboje pregledavahu Ipak to nije učinio, jer je smogao dovoljno joj šapne: „Oprosti mi“. pretince ormarića. U jednom kutiću nađoše paket snage, da spasi čast svoje porodice. Ali od tog Pošto je svećenik izmolio molitvu umirućih zatvoren velikim pečatima. vremena bijaše on pun neke potištenosti, kao da pođe otac upravo prema onom ormariću, što je u je već obračunao sa svojim životom, te se vrati Otac Jga spopane, a kćerka moljaše da ga kutu stajao. natrag na svoj dvorac. Kroz dvije godine, upravo njojzi dade. On ždere omot. Renće mu se baci pred noge: u ono vrijeme, kada su ova pisma pisana, bio je Ljubavna pisma. . . . „Ne, ne! vikaše ona. . . Čekaj! Čekaj barem, on u kući vazda zlovoljan, jadan, nepravedan, kao On prepozna pismo jednoga prijatelja, koji da je njegova žena kriva bila, što je on tako dok je više ne bude u kući. Zaklinjem te Bogom“ ! Ona je mislila da će barem jedan časak je prije trideset godina nekamo otišao i više se nesretan. moći u sobi ostati sama i vidjeti šta je a onom nije natrag vratio. Ta su pisma puna tople Sjećaše se na sve. Na onu brutalnost i na­ nježnosti. ormariću. prašiti svoj postupak, kojeg je pokojnica sa neo­ Vallhermejr problijedi! Nervozno zgrči svoju bičnom strpljivošću snosila. . . . Moguće, da je Ali ostade i otac kod mrtve, te su oboje nijemo sjedili tako, da nisu ni jedne riječi pro­ pesnicu, pogleda na svoju kćerku, koja je drhtala. ona ljubila onoga čovjeka, koji joj je pisao ova govorili. Ali oboje je mislilo na istu stvar. . . . Ružna riječ pade sa njegovih usana, riječ koja je pisma, jer bijaše prema njoj dobar. Ali ona ga je dostojanstveno odbila i očuvala svoj obraz i svoju Tu ima nekaka tajna. . . . I Renće, kojoj su ne­ vrijeđala pokojnicu. Kćerka se digne u obranu njezinu: „Ona čast prestano pred očima lebdile trzavice pokojnice, traži kako bi mogla posljednju želju majčinu bijaše sveta. Ti ne smiješ da sumnjaš o njoj. Ja ti On se sada još više zadubi u misli. Padne to zabranjujem". ispuniti. mu na um, kako je toliko godina u kućnoj sreći On se namršti. Traži dalje. Otac to vidi i neće nikako da izide napolje. u mirnoći proveo, kako tu sreću ima baš da 1 ona će ostati u sobi i bez nje se neće smjeti ni jedna stvarčića dirnuti. Poslije pokopa i otac i kćerka, koji su jedno nad drugim stražill, pođu zajedno u sobu. Renće obuze ruke svoga oca i zaplače: „Ostavi mc samu ovdje, majka to hoće. . . . Ti, kojeg je ona toliko usrećila, ne smiješ nikako U pismima nade on i dokaz, potpuno jasan, da je njegova žena bila vazda [poštena, da se je vazda odupirala, da je bila vjerna čuvarica po­ štenja njegove kuće i njegovoga braka. . . . Neki dah neizkazane čistoće širio se iz tih listova i umekšao je njegovo soce. . . . On se stane sjećati, a suze mu navrnu na oči. zahvali ovoj čistoj ljubavi, ovoj sanjarskoj ljubavi, koju je pokojnica prema onomu drugom osjećala. Da, možda je upravo ta ljubav bila poradi koje je njegova žena mogla njemu samom da oprosti njegovu nevjeru. . , . Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. �Broj 23. „Novi Vakat“ Bojevi u Trlpollsu. »Ag. Stefani* javlja iz Bangazije od 16. o. mj., da su čete, koje stoje pod zapovjedništvom gene­ rala ТогеШ krenule naprijed da napadnu Arape, koji su jučer ostavili svoje položaje u Gsuru i koncetrisali se na jednoj poziciji oko doline Tecnize Navala je izvedena na dvije strane, leđna kolona, koja je imala da pređe jedan teren sa mnogo bre­ žuljaka i sa gustom šumom, sukobila se je sa ne­ prijateljem, koji se je žestoko odupirao i čak po­ kušao, da pređe u ofenzivu. Ali nakon žestokog boja uspjelo je ipak, veli „Agen. Stefani” neprijatelja suzbiti. Talijani su, kako sami priznaju, imali znatnih gubitaka na ofi­ cirima i momčadi. Među oficirima, koji su pali, nalazi se i sam zapovjedajući general Torelli. Kako izgleda, Talijanima ne ide baš sjajno u Tripolisu. Strana 3. Domaće vijesti. Muslimanske djevojčice u osnovnoj školi. Pišu nam iz Čapljine, da su početkom ove školske godine počeli tamošnji odličniji muslimani da šalju i svoju žensku djecu u narodnu osnovnu školu. U ženskom odjelenju tamošnje narodne os­ novne škole ima već sada šest muslimmnskih djevojčica, a kako izgleda biće ih i još više. Ovo je svakako hvale vrijedno; daj Bože da se i druga mjesta ugledaju i započnu slati svoju žensku djecu u školu, kako nam ženski podmladak neće ostajati mahrum svijetla kao do sada. Veli se doduše — „bez muke, nema ni na­ uke”, ali suvišnu muku, koju odstraniti možemo, dužni smo ukloniti i s time našim mališanima u pomoć priteći. — Čovjek plemenit i neprijatelju mora dobro želiti, a kamo li mi svojima, koji će za nas kasnije raditi. Mi smo započeli graditi djelo plemenito, koje još dovršeno nije, i mi, ako smo prave patriote, moramo ga i ostvariti, jer ćemo time jaku i čvrstu volju naših krajišnika ojačati, a i općoj stvari koristiti. — Gruntovni vježbenici. Ove je godine kod gruntovnog osoblja bilo mnogo unapređenja, jer je imenovano oko dvadeset vježbenika za gruntovničare, ali oni vježbenici, koji nijesu napravili gruntovničkog ispita, nijesu imenovani, već su presko­ čeni. Među ovima bilo je ljudi spremnih, koji ni­ jesu imali ispita, ne zbog toga, što ga nijesu bili spremni napraviti, već zato, što se neki nijesu ispitu pripustili. Bilo je i takih, koji su čekali po godinu dana na riješenje molbe, da se pripuste ispitu, ali molba je negdje spavala, a oni su čekali pa i do­ čekali, ali šteta, koja je pretrpljena, velika je Čujemo da je vježbenik iz Bjeline, koji je musli­ man čekao na riješenje molbe, da se pripusti k ispitu pola godine, isti je već nekoliko godina u gruntovnici kao vježbenik, te bi bio davno imeno­ van gruntovničarem, da je molba odmah riješena, ali ovako je on veliku štetu pretrpio, a ko je tome kriv, ili vlada, ili nadgruntovničar Maraković, koji muslimane nikako ne trpi. Mnogome će biti poznato kako je isti jedinog muslimana u uredu napao i gonio ga u Tripolis. Ako je slučajno vlada kriva, da se ova molba nije za tako dugo vrijeme rije­ šila, to tražimo od vlade, da se ovake stvari brže svršavaju, a ako je nadgruntovničar Maraković, onda tražimo da se taj •čovjek pozove na odgo­ vornost, a trebalo ga već jednom i penzionirati, jer je već previše ostario i mnogome dosta naškodio. Eto mi imamo veliki broj naših krajiških đaka i taj broj neka nam na ponos služi. Mi ga mo­ ramo očuvati i po mogučnosti povećati, a poveća ćemo ga sigurno, kad naše mališe s dobrim i zdravim stanovima opskrbimo. — Radi ravnanja. Kako smo to svojedobno objavili, pozvala je ovdašnja „Muslimanska Cent­ ralna banka” svoje dioničare da plate daljnih 20% za svoje dionice, koje su svojedobno upisali. Rok za ovu uplatu odgađan je kroz cijelu godinu dana Naši dopisi Bihaćka gimnazija. Krajina je dokazala, da je željna naobrazbe, ali na žalost siromaštvo i druge razne neprilike smetaju čovjeka, da i pored dobre volje postizava ono, za čim od srca teži. — Poznato je, da bez sredstava nema ni rada, ali pošto siromašni uvijek pomoći treba, to pomozimo našoj Krajini, kao naj­ siromašnijem dijelu naše otačbine, s tim više, što vidimo, da njezini sinovi, željni nauke, hrle u hram prosvjete, koja je jedine kadra naše duhove okri­ jepiti i iz ove nas tame izvući. — Bihač — poznat kao — malo mjesto — nije u stanju tolike đake sa stanovima opskrbiti. Mene je u duši peklo, kad sam vidio, da naši vrijedni mališi moraju preko 40 kruna za proste i nezdrave sobice i po više njih u jednoj maloj sobici ležati. Pri tome sam dakako nemarnost nekih naših ljudi makar u duši osuditi morao, — Uzmimo samo nas muslimane i obazrimo se na naše potrebe u pogledu osnutka jednog našeg islamskog gimnazijskog konvikta. Svašta se je ra­ dilo, pa na koncu i zaključilo. I šta je ispalo? — „Tresla se brda rodio se miš”. — Spori smo u svačem, pa moramo valjda i u ovome biti. — Žalim, što ovdje moram upotrijebiti onu: „Džanum ako što s kolajlukom može biti — na tome smo mi pripravni raditi.” — Šta ćeš, kad jedan zaključi — drugi pokvari. — Nikad sloge — pa nikad ni dobra — a to [e nas ro d ilo .--------------------------O naši domoljubi i naši prvaci, zar možete gledati, da se dječica pate? Ta sdružite se već jednom i donesite stvaran zaklučak i pomozite svojim. Znajte, da vas je samo narod radi svoje koristi na ta mjesta postavio, pa kao takovi mo­ rate onda narodu i koristiti. — Krajišnici traže po­ moći svojoj djeci, njih nije briga za nečija nate­ zanja, oni žele sebi i svojima dobro, jer njih je dosta nevolja trala, a vi znate gospodo, da je ne­ volja gola, najbolja škola.” Dakle, na posao 1 Krajišnik. i g i to s razloga, što su bila nepovoljna novčana vre­ mena, pa se dioničare Štedilo, da ne dođu n ne­ priliku. Sada je evo ljetina prispjela, pa je banka upotrijebila ovo vrijeme kao najpovoljnije kada dioničari mogu ovaj dosta mali procenat svojih dionica najlakše podmiriti, te je i opet rok za up­ latu uistinu podijeljen sa najvećim obzirom naprama dioničarima — naime dva mjaseca, nu kako vrijeme veoma brzo odmiče, prohujala je evo veća polovica septembra, pa za uplatu ostaje .samo mjesec i ne­ koliko dana — naime do konca oktobra o. godine Kako je naš svijet nešto zaposlen sakupljanjem ljetine, a ponešto i zaboravan, upozorujemo ga, da vrlo dobro pripazi, da ne bi zakasnio sa uplatom, jer ga čekaju stroge zakonske pošljedice i to, da će svakome, ko na vrijeme ne položi propisanih 20% u ime treće uplate, propasti sve, što je za akcije do sada uplatio. Tuđe ne može biti ni go­ vora o kakvom popuštanju, jer smo pred zakonom svi jednaki, pa se prema tome ne smije niko po­ uzdavati, da će ga banka iz ma kakva obzira pri­ čekati preko određenog roka. Za to neka svaki dioničar „Muslimanske Centralne banke” dobro pazi, da ne bi zakasnio platiti d v a d e s e t k r u n a za svaku svoju dionicu. N ared bom zem aljsk e vlad e od 24 n o ­ vem bra 1912. publikovana zabrana, naime da se putem štampe ne smije ništa saopštavati o vojenim pripremama, opozvana je, te je spomenuta naredba potpuno stavljena izvan snage. — Ova naredba stupa sa danom objave na snagu. Sjednice trgovačke i obrtničke komore. Redovita plenarna sjednica trgovačke i obrtničke komore održavaće se u ponedjeljak dne 29. sep­ tembra 1913. u 9 sati prije podne, sa ovim dnev­ nim redom: 1. Priopćenje predsjedništva. 2. Pos­ lovni izvještaj komorskog ureda. 3. Rasprava o proračunu za god. 1914. 4. Izvještaj poslovnog odbora o podjeli Stipendija i potpora na trgovačke škole i trgovačke akademije. 5. Izvještaj poslovnog odbora o nekim poreznim, pristojbnim i monopol­ skim pitanjima. 6. Izvještaj poslovnog odbora o podjeli Stipendija za zanatlijske i obrtne žkole i o podjeii potpora za šegrte, kalfe i majstore. 7. Iz­ vještaj poslovnog odbora o zakonskoj osnovi o građevinskom obrtu. 8. Evetualije. i z a Bosnu i Hercegovinu. ffi Potpuno Hplaćena dionica glaunica И B.POG.ODO. — Centrala: Sarajeao. Filijala: Brčlio. Д. Bankovno odjeljenje. Preuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, obligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. H ipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. R obni o d io . « Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. Kftj D” ŽIVKO NJEŽIĆ JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". 22 ш �Strana 4. Obrtno naobrazna škola na Bendbaši. Nastava u ovom tečaju počima kao svake godine 1. oktobra o. g. Svrha ove škole je, da se musli­ mani koji rade u ovdašnjim radionicama, usavrše u teoretskim predmetima, koji su neophodno nužni za svakog zanatliju. Poduka je besplatna a i potrebni pribor daje škola badava. Nastava je od 1 sat do 2 ‘/г sati po akšamu. Upisivanje za polazak toga tečaja trajat će od 25. o. mj. do 1 oktobra o. g. od 2 —4 po­ slije podne u ruždiji na Bendbaši. Tečaj za stručno crtanje. Početkom okto­ bra o. g. počima opet tečaj za strukovno crtanje u ovdašnjoj zem. zanatlijskoj školi. (Sahtijanuša ul.) Taj tečaj ima svrhu, da majstori i pomoćnici, koji nijesu pohagjali kakovu stručnu školu, steku onu vještinu u crtanju, koja je potrebita za njihov zanat. Crtat će se nedjeljom od У— 12 sati prije podne. Tečaj je besplatan i crtači dobiju potrebiti crtaći pribor od škole. Prijave za polazak primaiu se za vrijeme predavanja. Č vrsta v o lja dostizava običnn cilj. Ali imadu čvrstu volju samo zdravi ljudi, a ne oni, koji su oslabili od bezsanice, nervoznosti, reumatizma, i od sličnih boli. Savjetujemo našim čitaocima, da uk­ lone ove boli, a u tu svrhu preporučamo Fellerov Eisafluid, koji utišuje i ublažuje boli, oživljava, a mnoge bolesti prepriječuje, kao kašalj, premuklost, influencu, vratobolju, pribavlja zdravi san, jača živce i mišice, te je prava zaštita čilosti i zdravlja. Ali kupujte samo pravi Fellerov Eisafluid, odbijte bezkorisne patvorine, tekućine, rakije itd., koji proda­ vači često ne baš poštenom namjerom nudjaju, jer čovjek nikad nezna, da li i zbilja što vrijede. Naručujte samo izravno Fellerov Eisafluid od ljekar­ nika E. V. Fellera, Stubica Elsa trg br. 310 (Hr­ vatska Zagorje) 12 malih ili 6 dvostrukih, ili 2 specijalne boce za 5 kruna franko. K upalište llid ia — p rod u ljenje sez o n e d o 15. o k to b r a . Od uprave Zemaljskog kupališta llidže dobivamo ovu bilješku: Na sveopću želju a odlučila je kupališna uprava, da u slučaju lijepa vremena ostanu kupke, a prema potrebi i hoteli otvoreni, tako, da će se sve do toga dana moći banje u lldži izuzevši hladnu plivaonicu i zavod za liječenje sa mrzlom vodom upotrebljavati. Također su već preduzeti nužni koraci, da se i željeznički saobraćaj između Sarajeva i Ilidže za ovo vrijeme odredi, te će se vozni red svojedobno u novinama objaviti. S ta n je k o le re u B o sn i 18. s ep te m b ra 1913. U gradskom kotaru T u z l e nema prirasta, a jedan se bolesnik oporavlja, ostaju 2 bolesnika i 5 rekonvalescenta. U seoskom tu z l a n s k o m kotaru i to : u M o d r a c u, Crvenu brdu 1 Ejubači nema prirasta, niti bolesnika. U kotaru b r č a n s k o m i to: u gradu B r č k o m 2 prirasta po jedan u jednoj zaraženoj kući i u jednoj nezaraženoj kući u komšiluku, ostaju 3 bolesnika. Inače u kotaru nema promjene, ostaju dakle u Orašju 8 rekonvalescenata i 1 bacilaš, u Vidoviću 3 rekon­ valescenata u Vukšiću gor. 1 colesnik i 1 bacilaš, u Vukšiću donj. 2 bolesnika. — U kotaru G r a d a ča C i to: u Bos. Šamcu nema prirasta, ostaju 2 bacilaša, u Špionici kat. prirasta nema prirasta. U kotaru B i j e I j i n a nema prirasta, u Janji ostaje 1 bacilaš, u Modranu 2 bolesnika i 1 bacilaš, u Glogovcu 1 umro, ostaje 1 bolesnik. — U gradu G r a č a n i c i , gdje su zbog bacila pregledane osobe koje su dnlazile u dodir sa porodicom dra GalzinSkog, pronadjen jedan bacilaš i to megju djecom kotarskog predstojnjka. Porezni oficijal Rasimbeg Dubravić, koji je interniran u izolovanoj bolnici u Doboju, nahodi se povoljno. Sumnja da je obolio od kolere možda se u ovom slučaju ne će po­ tvrditi. P o d ije ljlv a n je d o b a v a . Ravnateljstvo bos.herc. zemaljskih željeznica raspisaće za godinu 1914. putem javnog konkurisanja dobavu drveta za radio­ nicu i građevnog drveta. Potankosti preko ove dobave sadržane su u službenim listovima „Sara­ jevskoga lista” broj 177 od 22. augusta i broj 194 od 13. septembra o. g. Ravnateljstvo b.-h. zem. željeznica. Broj 23. „Novi Vakat' Zagonetka žila. Cijena mesa u Sarajevu. — Vladin po­ vjerenik objavljuje, da od 18. septembra važe ove cijene mesa u Sarajevu: Od t o v n ik a v o la (pod plombom) I. vrsta slatka pečenica bez privage K 2'—; sa 10% privage K 1-88, II. vrsta m eso za p e č e n i c e bez privage K T96, sa 10% privage K 1.70, III. vrsta b u t bez privage K 188, sa 10% privage K P62, V. vrsta - p le ć k a bez privage K 1-66, sa 10% privage K 152. V o l o v s k o m eso II. k a k v o ć e : I. bez privage 1 kg. K 1-80, II. sa 10% privage K 148. K r a v j e m e s o 1 kg. K 1 24. Razno. 56 Zašto T Gdje | trpim o b oli je izvor zla Ovo je pitanje mnogim ljudima paava zagonetka života. A lahko ju je odgonetati. Našemu tijetu bez prestanka prijete bolesti. Da o njima ništa ne ćutimo, tada i ne bi ništa uradili protiv njih, a naše bi tijelo brzo propalo. Nu viša moć mudro je uredila, da na onom mjestu, gdje se'zlo ugnjezdilo, ću­ timo boli, a bol ngs sili, da se borimo protiv zla i da spasimo naše zdravlje. Bol jest dakle opomena te nam po­ kazuje točno ishodište zla, a mi ga možemo lahko uklonuti, ako bolno mjesto njegujemo Fellerovim ljekovitim Elsafluidom. Fellerov Eisafluid vanredno uspješno služi protiv uloga, nazebe (reume), makar i zastarjele, zubobolje te boii u užima, protiv probadanja, trganja te boli u ledjima i križama (Hexenschuss), protiv čirova rane, iščašenja te kljenuti, proti slabosti, nervoz­ nosti, bezsanice, migrene, slabosti očiju i protiv mnogih inih bolesti. T aj Fluid ozdravljuje i oživljuje a pouzdano pomaže protiv kašlja, promuklosti, hunjavice, vratobokje, prsobolje i grozničavostj — 12 malih, 6 dvostrukih, ili 2 specijalne boce franko K 5 ’— ; 2 4 'male, 12 dvostrukih ili 4 specijalne boce K 8-60 franko; 48 ma­ lih 24 dvostruke ili 8 specijalnih bnca franko K 16 — Još Vam želimo priopčiti, da tisuće ljudi sigurno i uspješno,, lijeće . želudačne boli, grčeve, nestašicu teka, žgaravicu, tištenje u želucu, podraž na bljuvanje, mučnost, podrigivanje, nadimanje, začepljenost te razne ine neurednosti probave, krvavicu (Hamorrhoiden) itd. ako rabe Fellerove jerajuće Rabarbar-Elsapilule. 6 škatulja franko K 4 ‘— , ili 12 škatulja franko 7 K 60 filira. Čuvajte se patvorina, a želite li dobiti pravi Fellerov Eisafluid te prave Elsapilule,, tada naručite uz jasni naslov. E . V. F E L L E R , ljekarnik: u Stublcl. Elsa trg. broj 310. (Zagorje, Hrvatska). Čudan doživljaj. Iz Pariza javljaju: Jedan čestiti bračni par vozio se u automobilu kroz pre­ krasnu šumu Fontainebleau, da se malo naužije svježeg zraka. Uživajući u toj svojoj sreći, na jedan­ put iz šume iskoći jedan siloviti lav na put i zakrči prolaz automobilu. On promatraše ovu čudno­ vatu mašinu sa velikim začuđenjem, opiše repom krug — i poče silovito rikati. Šoferu je uspjelo još u zadnji čas da umakne raljama ovoga grabežljivca i da pobjegne. Nekoliko časaka iza toga, kad evo ti iz šume jednog pantera koji također poče urlikati. Gospođa padne od straha u nesvjest, a suprug skrene automobil u jedan kraj i spremaše da se zabarikadira. Kada je na to i jedna četa divljaka izbila iz grmlja na polje, mišljahu oni da im je došao konac. Ali se naskoro ta cijela zagonetka riješi. Oni divljaci bili su glumci, koji su prikazi­ vali kršćane iz Neronovog doba, a igrali su u toj šumi jedan komad za kinematografski film. Kod predstave su imali i nekoliko ukroćenik divljih zvijeri koje su bile nužne u prikazivanju progona kršćana. Međutim je domalo uspjelo da uhvate zvijerad, te ih svežu i odvedu. P o lju p c i za p are. List „Daily Telegraph” donio je ovih dana iz New Yorka jednu intere­ santnu vijest: Jedna lijepa djevojka iz Salema u Ohiju poljubljena je jučer upravo 1666 puta i to ne od jedne osobe nego najmanje od 500 raznih muškaraca. 1 pet drugih djevojaka dobili su od prilike isto toliko poljubaca. Bilo je to kod jedne zabave u dobrotvorne svrhu, gdje su djevojke pro­ davale u korist jedne bolnice poljubac za jedan dolar, te su za neko 10.000 poljubaca sakupili lijepu svotu novaca. Kod ove parade, koja je tra­ jala od prilike dva sata, bila je gužva, jer i mladi i stari muškarci sa velikom nestrpljivošću iščeki­ vahu časak, da mogu za poljubac platiti dolar. Nekoja starija gospoda dali su se poljubiti od svih šest gosp^ica i žrtvovali su za ovaj užitak po 6 dolara. V eseli svad beni o b ič a j. Jedna lijepa i krasna nevjesta u državi Pennsylvania morala se je, kako američki listovi javljaju, na dan svoje svadbe sedam stotina puta u igri okrenuti, jer po nekom starom ondašnjem običaju svaki- svat, koji plati jedan dolar, ima pravo da igra sa mladom. Ovaj čudnovati običaj nije samo u Americi. Pari­ ški „Figaro” javlja naime, da ovakih i sličnih obi­ čaja imade i u Bretangi u Franceskoj. Tko hoće da prisustvuje kod svadbenih igara i zabava u Bretagni i da tu jede i igra, treba samo da plati tri franka. Ovo je stalna cijena, koju ne mogu niti gosti niti gostoprimac promjeniti. Siromah ovdje plaća jednako kao i bogataš. Međutim, ako se gost jako dobro zabavio i baš hoće da se pokaže, onda smije prije nego što ode kući, da pokloni mladoj jedan posebni dar. Jedan ženski narodni zastupnik. Prva država, koja je ženama priznala pravo glasa, jest Wiomyng u sjevernim američkim državama. Ovdje su žene već godine 1869. dobile potpuno aktivno i pasivno pravo izbora. Godine 1893. kuća za­ stupnika u Waschingtonu izrazila je ženama u Wiomyng veliko priznanje i hvalu, izjavljujući da time, što su žene tamo dobile pravo glasa, nijesu nastale nikake neugodne pošljedice, nego je to upravo bilo od velikoga uspjeha, jerbo se je tim �Strana 7. „Novi Vakat* popravila mnoga društvena nevolja, snizio se broj I zemskoj prijestolnici osnuje jedno sveučilište ili siromaha i zločinaca, nastao je red i mir kod izbora I akademija za internacijonalno pravo, jedan institut, i tako je postignut veći stupanj civilizacije i kul- | koji ne bi bio hoiandeski, nego bi imao da poput ture. Ali mnogo je interesantnije to, šta sada ame­ haškog mirovnog sudišta nosi megjunarodno obi­ rički listovi pišu o čestitim ženama u Wiomyngu. lježje. Gospođica Tuax, jedna od narodnih zastupnica u Od augusta pa do oktobra svake godine obsaboru Wiomynga, izabrana je sa tolikim brojem državala bi se po četiri tečaja iz megjunarodnog glasova, kakav broj još nikada nijedan muškarac prava, a predavanja bi držali najsavršeniji profgsori nije dobio, a uspjelo joj je, da u saboru proturi megjunarodnog prava na cijelom svijetu. Kao pro­ jednu školsku reformu, koja se sastoji od dvadeset storije uzeto je u izgled mjesto mirovne palače. raznih zakona, koju muškarci nijesu mogli kroz Na ovu misao i predlog pristali su do sada: Nje­ čitav niz godina u saboru proturiti. Među ovim mačka, Austro-Ugarska, Engleska, Francuska, Rusija, primljenim zakonima nalazi se jedan, koji određuje Italija, skandinavske zemlje, Ujedinjene eržave sje­ osobite poreze za školske svrhe. Gospođica Тиах, verne Amerike, Kina |apan i Holandija, a sa sigur­ upraviteljica jedne ženske škole, izjavila je jednom nošću se očekuje, da će i druge države dati na to novinaru, koji ju je zapitao, kako ona sa svojim svoju privolu. |edan odbor, koji je sastavljen od muškim kolegama izlazi na kraj, da odnošaji ne samih učenjaka prava, zabavljen je sada sa izragjimogu nikako biti bolji nego što jesu: Svi narodni vanjem nastavnog plana, te se drži, da bi zastupnici susreću ju u saboru sa najvećim pošto­ se taj novi institut za internacionalno pravo vanjem. Radi zlih jezika treba izričito ovdje spome­ mogao još slijedeće godine u augustu otvoriti. nuti, da gospođica Тиах nije nikaka ljepotica. Odgoj engleskih prinčeva. Iz Bruselja se javlja, da ja engleski kraij Gjuro V. ovih dana konačno uredio kako se imaju njegovp četiri sin.' odgojiti. Njegov najstariji sin princ Edwa 1 od Walesa ima još da pohagja sveučilište u Oksfordu, da tako upotpuni svoje znanstveno obrazovanje. Kralj je glede toga izdao stroge naloge, jer je mladi princ preveliki ljubitelj nogometnog loptanja. te po mišljenju očevu troši puno vremena na taj šport. Drugi kraljev sin, princ Albert nastupiće kao obični mornar službu na jednom velikom ratnom brodu. Treći sin princ Непгу polazi u školu u Etonu, a četvrti nje­ gov sin, princ John, knjemu je istom osam godina provesti će ovu zimu na jugu radi zdravlja, te će slijedeće godine stupiti u školu u Edonu kao pitomac. Kralj je odredio, da njegovi sinovi u svim ovim položajima ne smiju uživati nikakvih povlastica te u svemu moraju biti jednakopravni sa svojim dru­ govima. Žensk a p o licija. U Chikagu počao se ob­ razovati ženski policajni zbor. S početka su na­ Broj 134.696/1913. mjestili u policajnu službu deset žena. Od ovih je osam udovica. Ovi ženski policiste imadu starost od 25 do 40 godina. Za sada su namještene samo privremeno za šezdeset dana, a nakon toga roka moraju polagati ispit, ako žele da ostanu definitivno u službi. Njihova će glavna služba biti da zaštićuju žene i djecu, nu u ostalom imaju sva prava i du­ žnosti kao i svaki muški policaj. Radi ovoga na­ stala je u američkim listovima prepirka, koja se vodi sa velikom žestinom. Jedni listovi pitaju, kako Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem sub m isije na panju će se ženski policaji držati, ako bi u tamnim za­ po prilici 10.000 kubičnjh metara jelovog korisnog drveta (I. i II. razreda), te po prilici kutcima Chikaga trebalo jednog ubojicu uhapsiti, 2.000 kubičnih metara bukovog drveta (korisno i gorivo drvo), što se u šumskom pre­ pogotovo ako bi ubojicu trebalo za tren oka razo­ ružati. Hoće li žene za to imati toliko srčanosti, djelu Šep u ljski potok (kotar Zenica) sa šumsko-gospodarstvenog gledišta može izdati. hoće li imati toliko snage? Drugi odgovaraju na Pismene, zapečaćene i sa bos.-herc. biljegom od K 1 snabgjevene ponude, ovo, da u današnje vrijeme ne mora biti policaj kojima treba priklopiti propisani vadijum od tri h iljade kruna imadu glasiti na cjelo­ dorastao takovoj zadaći. Danas treba da je policaj kupnu za prodaju raspisanu količinu drveta, od koje se samo prodaja od po prilici lukav, žilav, okretan, a ta sredstva mogu se kod 7 00 pr. m bukovog i gorivog drveta stavlja kupcu na volju, te moraju prispjeli ze­ .žena u punoj mjeri naći. Neke novine idu Čak tako daleko, te hoće da' stvore novi tip policiste, koji maljskoj vladi u Sarajevu najduže do 6. no vem b ra 1913 (po novom) 11 sati do će mjesto sa snagom i revolverom svoju službu da podne. vrši blagošću, simpatijom i razumijevanjem. Radi Odnosna detailivana objava sa skicom šumskog predjela „V ran ića" kap i toga ovi i pozdravljaju ženske policiste kao pionire dražbeni uvjeti ujedno uglave ugovora mogu se dobiti kod šumsko-privrednog odsjeka ovoga povoda policajnog tipa. Sada treba .samo zemaljske vlade tr Sarajevu, gdje se daju na zahtjev po mogućnosti i potanja usmena •čekati, da se vidi, hoće li se gospođa lupeži u Chikagu doista dati tako odgojiti, da će ili policija razjašnjenja. moći ukrotiti sa blagošću i prijaznošću, mjesto sa S a r a je v o , dne 11. septembra 19.13. •silom i revolverom. Oglas prodaja drveta. M egjun arod n i pravni faku ltet u Hagu. Kako iz Haga javljaju, ubrzo će se ostvariti ona osnova, o kojoj se već dugo govori, da se u nizo- Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. �Broj 23. .Novi Vakaf Strana 8. Brzojavi. Obiava. Carigrad, 19. septembra. — Danas su turski i bugarski delegati potpisali protokol o ustanov­ ljenju granica između Turske i Bugarske. Stavljan do znanja svim novčanim zavo­ dima, bankama, novčarima, privatnicima kao i svima trgovcima, da mome sinu Abdurahmanbegu Idrizbegoviću iz Vrila (Kupres) ne vjeruju na moje ime ni helera, pošto ja ni u kojem slučaju ne ću platiti. Ako bi se našli kod njega kakovi grun­ tovni izvadci od moga posjeda ili moja punomoć, da im se ne polaže vrijednost jer su krivotvoreni. Carigrad, 19. septembra. — U jučerašnjoj je sjednici tursko-bugarskih delegata konačno rije­ šeno pitanje u pogledu granice. Granica počima kod ušća rijeke Marice, a svršava se kod ušća Resvaje sjeverno od Iniada, te pripada Dimotika, Edrena i Krk-klisa Turskoj, a Malko Timovo, Mustafa-Paša i OrtakOj Bugarskoj. U nacionalnom je pitanju također postignut sporazum. Carigrad, 19. septembra. — Glede pitanja o državljanstvu stavljeno je u protokol, da se musli­ mani novih bugarskih predjela kroz četiri godine smiju slobodno iseljavati i svoja dobra prodavati, te kroz to vrijeme ostaju turski državljani. Glede vakufskog pitanja je tukođer postignut pricipijelan sporazum. Carigrad, 19. septembra. — Jučer se sas­ tao mladoturski kongres. Za predsjednika je iza­ bran senator Ahmed Riza. Rim, 19. septembra. — Kako se sa privatne strane doznaje, namjarava Esad paša srušiti Ismail Kemala, te se sam proglasiti šefom provizorne vlade u Albaniji, ali ovo poduzeće Esad-paše, drži se, da će ostati bez uspjeha. K u p r e s (Vrila), 16. septembra 1913. Osmanbeg Idrizbegović 58 umrlog Bećirbega, veleposjednik. Broj 266/13. Natječaj. Na novo otvoriti se imajučoj mektebiibtidaiji u B. Kobašu početkom mektebske 1 9 1 3 — 1914. god. imade se popuniti mje­ sto I. muallima sa godišnjom plaćom od 600 kruna. Vlastoručno klop svjedožbe minu u Sarajevu vjerenstvu do 1. pisane molbenice uz prio svršenom Darul-mualiimadu se potpisatom po­ oktobra 1913. podnijeti. U Prnjavoru dne 16. septembra 1913. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. Skladište najmodernijih И Т р Т U „AUTOMOBILA" glasovite |f| I Г I f njemačke tvornice 1 ж л Л Ј л Ј Ж Ј kao i svih potrebftina za autom obile i bicikle, dobiva se uz vrlo po* voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. • Beograd, 19. septembra. — S privatne se strane javlja, da je zadnjih dana na sjevernoj grarici Albanije došlo do krvavih sukoba između dobro oružanih Arnauta i regularnih srpskih i cr­ nogorskih četa. 40 ranjenika je stiglo iz Prizrena u Beograd. Ako te velike sile ne pobrinu za red na granici, Srbija će to učini ti na svoju ruku. V MDRITZ 30SEF FINCI Novo otvoreni obuCarski m odni salon Ćemaluia 43. ианмит TELEFON 221. Z a s tu p s tv o i skladižte najboljih guma tvornice MICHELIN SARAJEVO. ĆemalaSu 43. kao i pisaćih strojeva oo Brzojavi: MORITZ FINZI. MERCEDES. u u b o v ić na mađarskom kr. tehnoloiko-obrtnlčkćm muzeja a Budlmpeiti Ispitani obućarski majstor 1 apsolvenat bcćke stručne ftkole bufcouic ulica 10. S iP O jE U O . m kadiju preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ Najbolji i najjeftiniji ftropiz crijepa govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista za englesko-amerikansku - ■ fazonu. - Cijene umjerene. Vanjske se narudžbe brzo i solidno otpremaju. 45 \тл\ pomoćnik тш špecerajskoj radn jl ili gostioni, po sporazumu i kao komI panjon. Star 22 god., musliman, neoženjen, I prost od vojništva, a prema potrebi može pružiti 1 jamčevinu. — Cijenjene ponude I na upravu ovog lista pod šifrom: „Trg. pomoćnik* kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš te građe- vnog materijala - Uništi Brana d.d. u Sarajevu. □ □ 39 hinimljubljanske kredliue bauke a Sarajeva. □ □ Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, 6 c rlca, Spljet i Trsi. Pričuvne zaklade: K 1.000.000. Prima uloške na tekući račun i uložne ^ЈЗј 0| od dana uplate do 0 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa 4' Ј4 ЈО Пс ЧО dan a povratka. K upu je I prodaje sve vrste papira od v rijed n osti po n a jp o vo ljn ijim cijen a m a , Isto tako sve vrste domaćeg 1 stranog k o v a n o g i papirnog novca. O svim ostalim ban kovn im p oslovim a d a je na z ah tjev pismena i usmena obavještenja. �Broj 24. .Novi Vakat' IN S T A LA T E R I V O D O V O D A »» CENTRALNOG LOŽENJA Strana јј! Oglašuite 1 IliramiE,ПНПМ ПЕ112* »« II «T" L m S #™» u NASSE 1KOMP. SARAJEVO, sumom muta. Biv “' sasrasra.- t■ кк; . ц t r r r r ------~ГГГГГГГТУ-.----е ------ -- Novom Uaktu - - - -Л Gradsko poglavarstvo u Bos. Krupi. Oglas. Dne 21., 22. i 23. septembra 1913. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa go­ dišnji marvinski i robni sajam. Zadružna tiskara muslimansko d. d. u Sarajevu U B o s . K ru p i, dne 9./1Х. 1913. Pozivaju se gospoda dioničari Zadružne tiskare d. d. u Sarajevu na Gradonačelnik: u. z. 54 Jovo D. Nikolić. Natječaj. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće nekoliko novih Stipendija učenicima darulfununa (dinijje šubesi) u Carigradu. Prednost će imati oni đaci, koji svjedodžbom o do sad stečenoj naobrazbi pokažu najbolji uspjeh. Molbe se imaju predložiti putem nadležnog kotarsko vakufsko-mearifskog povjerenstva, i istima se imaju priložiti: koja će se obdržavati u subotu dne 27. septembra 1913. u 10 sati prije podne u prostorijama tiskare, Cemaluša ulica broj 62. 1. 2. 3. 4. 5. D N EV N I RED. Izvještaj pripravnog odbora. Konstituiranje. Izbor ravnateljstva. Izbor nadzornog odbora. Eventualije. PRIPRAVNI O DBOR. Г. svjedodžbe o stečenoj vjerskoj naobrazbi, Društvena osnova 2 svjedodžbe o stečenoj svjetskoj naobrazbi, 3. svjedodžba o zdravstvenom stanju i 4. svjedodžba o imovinskim prilikama molitelja. Molbe se imaju povjerenstvu predati najkašnje d o k o n c a o k t o b r a o. g. Vakufsko-mearifski saborski odbor. D obivaju se u dućanima u 30 4i raznih vrsti. ф Prodaje se uz umjerenu cijenu 6H9M 0F0H bez TRUBLJE najnovijega sistema sa 22 srp.hrv. P&thć koncert pjesme. Pro­ mjer ploča 29 cm. Vrh igle proviđen je sa safirom te može 5 go­ dina trajati a da se ne promjeni. Upitati kod naše administracije. i poziv na upisivanje dionica „Zadružne tiskare" d. d. u Sarajevu. Potpisani osnivaju po propisima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo pod imenom: „Zadružna tiskara" (dioničarske društvo) sa sjedištem u Sarajevu. Ovo se društvo sastavlja na neograničeno vrijeme. U djelokrug „Zadružne tiskare" spada: da izdaje i uzdržava politički organ „Ujedinjene muslimanske narodne organizacije", da vodi sve tiskarske (štamparske) poslove, te osniva knjižare i vodi sve knjižarske poslove. Temeljna glavnica društva predviđa se na 100.000 kruna. Za sada se od te temeljne glavnice izdaje iznos od 30.000 kruna razdijeljen u 300 dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti. Dionice društva glase na ime, a kuponi na donosioca. Uplata ovih dionica osigurava se upisom, a dioničarom postaje samo koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. Prema tome potpisani osnivači imaju pravo po potrebi pojedine upise dio­ nica sasvim otkloniti, kao i upisani broj dionica za pojedine upise smanjiti, a nijesu dužni navesti razlog, za što su to učinili. Za prenos dionica na drugu osobu, potrebna je privola ravnateljstva. Dionice prve emisije t. j. ovih 300 dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, imadu se prije započetka rada potpuno uplatiti. Svaki dakle upisnik imade odmah kod upisa uplatiti potpuni iznos svojih upisanih dionica po 100 kruna nominale. U ime troška oko osnivanja otpada na svaku dionicu 1 kruna, koja se imade odmah kod upisa uplatiti. Na upisane i uplaćene dionice izdaće se upisnicima (dioničarima) potvrde pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a kad tiskara proradi, izdaće se dioničarima stalne dionice kad povrate potvrdu. Izdavanje zajmova na svoje vlastite dionice društvu je sasvim zabranjeno, a svoje vlastite dionice kupovati za svoj račun, društvu je dozvoljeno samo u onom sfe-čaju ako glavna skupština zaključi smanjiti dioničarsku glavnicu. Kad će društvo započeti i u kom će opsegu i pravcu raditi navedene po­ slove, odlučuje ravnateljstvo. Ravnateljstvo i nadzorno vijeće bira konstituirajuća glavna skupština. Daljne emisije do 100.000 kruna izvršavaće se prema zaključku glavne skupštine društva uz odobrenje nadležne vlasti, u koliko je ovo odobrenje potrebno zbog promjene u tekstu društvenih pravila. Upisivanje dionica zaključuje se kroz 8 dana računajući od dana, u koji ova osnova bude objelodanjena. Adem Mešić trgovac iz Tešnja. Šerif Arnautović vakufski direktor, Sarajevo Rifatbeg Sulejmanpašlć posjednik iz Bugojna. Dr. S. Bašagić narodni poslanik. �& o j 23. .Novi Vakat* Prva tvornica kola 2 Е1Ш ЈШ | Ц р 2 Д - KUPALIŠTE - Eeicha i Lebherza u N ovom Sadu. No Limanp, М do žEljeznižShB stanice. .......... T Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik Dr. Josip Rostić. C Najveće stovarište različitih modernih kola 1 saonica od najjednostovnije do najelegantnije izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina----Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 vozniti opre­ ma_ _Ilustrovani cljenovnici besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju nalbrižljivlje ili se na želju trampe. 1 В 1 1 Sezona od IS. svibnja [maja] do ћопса rujna [septembra]. » vt В K n jižara i papir: : nica : : FINCI LEON S a raje vo Franje Josipa ulica br. 13. : ооо Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na. veliko i malo. N o vo ! Đ Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, ptoštanska, brzojavna i telefonska stanica. Inierurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju.:'U septembru 4 0% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno DIREKCIJA LJEČ ILIŠTA . Б в*05Н^ N o vo ! Važno za majke Dr. Salom : Majha i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Hrvatska Centralna Banka ® za Bosnu i Hercegovinu. . . S A R A JE V O . FRflHlE JOSIPU HL. --- VLB5TIT9 PflLflČil. ::: ■" ----------- "ПЛИЗЕ JOSIPA DL: PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. ::: :: Potpuno uplaćeno dioničko glavnico Z.OfiO.I H. — Pričuvna ::: zaklada ПШ2 H. — Ukupni ulošci oko 3,000.00!! И. ::: Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i ku­ pone. — Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. — Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstvu. ::::: Izdaje kreditna pisma. ::::: Iznajmljuje SflFE DEPOSIT uz najamninu počevši od 1 H mjesečno. Pozor! Najjeftinije po­ sjetnice (Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice -* za trgovce dob ivaju se je­ d in o u Ш Ш noj Tiskari SARAJEVO ĆEMALUŠA BR. 62. mmi Najbolji kim ћш bupnjei jeftino posteljinsko perje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima poiubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 .K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno­ bijelog, čihanog 6 K 40 fiL, 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 K. Kod naručbe od 5 kg šalje se franko. Gotove već punjene postelje iz gustoga crvenog, plavog, bijelog Шžutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm Široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim; sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljaeto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkuši 3 K,r3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., II K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi, 70 cm široki 4 K 50 fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm širole4 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzečem, od 12 K dalje franko. Izmjena'dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCN, Deschenitz br. 105. Ć E S K A . зо V;.n?mk i izdavaieij: Z a d ru ž n a tis k a ra , Sarajevo. Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Odgovorni urednik: Salih D. Š eh ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e81e7dbe86d0c85143062e25f3cadaba.pdf 5915874868c4bee11745d25fd3291469 PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno I to srijBdom I subotom. Uredništvo i uprava: Gema: Iuša ulica broj EZ. : Pretplatile cijene: ♦ ♦ ♦ T e lefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 24. Sarajevo, 24. septembra 1913. Politička demagogija. „Srpska Riječ" u svom vanrednom izda­ nju broj 1914 od 22. o. mj. javlja tužnim srcem, da je dvanaest njezinih poslanika izmoreno napornim političkim radom polo­ žilo svoj poslanički mandat, jer im je kraj današnjih prilika tobože krivnjom vlade i njihovih opozicionih drugova nemoguće ra­ diti, pak im stoga njihova savjest ne do­ pušta, da dalje u saboru sjede. Puna četiri stupca fraza i izmišljotina za opsjenuti prostotu. Izmotavanje na sve strane, da se ujduriše razlog neradu i da se prikrije pravi razlog i svrha polaganju mandata. Gospoda „bivši zastupnici" sami pri­ znaju, da su uvijek znali, da je naš ustav krnj i skučen, da je tutorstvo obiju pola monarkije po zakonu od 1880. za nas nesnosno i pogubno za ekonomski razvitak naše domovine i naroda, pa ipak kažu: da- 6 роповвик-giedaju na svoj rad u dosadanjim zasjedanjima sabora; ista su gospoda sve to znala i prije i poslije iznimnih mjera, pa su ipak sami sudjelovali kod stvaranja programa za saborsku radnu većinu; da­ pače oni su mu i inicijativu dali, premda su znali, da je naš ustav krnjav i da nam smeta tutorstvo obijuh vlada. Dr. Srškić je na zadnjoj izborničkoj skupštini inteligenckurije - poznati program radne većine proglasio svojim i svojih dvanest drugova. PODLISTAK. Fanullone*). - J. Erler. - Ponoć bijaše već minula, kada uđe u sobu stražar što je držao inšpekciju te mi javi, da me traži neki čovjek, po svoj prilici radenik, koji želi samnom u važnoj stvari govoriti. Sa dubokim uz­ dahom digoh se sa kožne sofe na koju sam čas prije bio legao odjeven, te dadem stražaru nalog da čovjeka pusti unutra. Visok momak sa mrkim licem, te kratkom crnom kudravom kosom, pravi tip južnjaka, stupi unutra. Iz njegovih crnih očiju sa nadvitim gustim obrvama bljeskaše neka neprijatna vatra. U očitoj uzbugjenosti vrtio je megju prstima svoj meki sivi šešir. Opazivši on, da sam svoj pogled pitajući na njega upravio, naprezaše se da istisne koju riječ te napokon promuca: „Gospodine komesaru, dajte me u lance vezati ja sum ubio čovjeka..." *) ljenivac. S Za Sarajevo K № .- 7.- 3.50 Sa dostavom u hufuH 16.-B .-V. Za pokrajinu H 16.- 8.- II.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Gligorije Jeftanović je osobno otišao i izja­ vio zemaljskom poglavaru, da je na teme­ lju ovog radnog programa voljan u saboru raditi i riješiti aktuelne potrebe naroda. Nije toj gospodi do rada, već do poli­ tičkog izmotavanja i opozicionog populariteta. I ako su im narodne potrebe deveta briga, ipak bi gospoda već jedanput trebala upamtiti, da se na dvije stolice sjediti ne može. Osobito bi trebali znati, da se program radne većine nije stvarao za vladu već za narodne potrebe; oni su ga s našim lju­ dima bez vlade stvorili, oni suza nj inici­ jativu dali, oni su ga sebi prisvojili i odo­ brili — znajući da nam je krnjav ustav i da nam ne valja tutorstvo' obijuh vlada. Pa kad su to sve znali, kad :su program u po­ četku smatrali valjanim, a rad na tom pro­ gramu za narod korisnim,, onda ih ne smije od njegova provađanja niifta odvratiti. Ako taj program nije nikada valjao, nijesu ga smjeli odobriti i svojim proglasiti, a ako su ga odobrili i usvojili, orrdšf su trebali ostati dosljedni. Gospoda nadalje tvrde, da im vlada nije željama udovoljila. Koje su to želje? Tra­ žili su uspostavu raspuštenih društava, do­ bili su je; stalo im je bilo da se baron Riidt ukloni i on je otišao; tražili su svoje ljude u upravu, imadu ih: dva odjelna pred­ stojnika, 2 okružna predstojnika, 2 šumar­ ska nadsavjetnika, od kojih je jedan u jednoj godini od VIII. činovničkog razreda unapri­ jeđen u VI.; dva glavna školska referenta su Srbi, koji po svojoj statistici grade škole gotovo isključivo samo u srpskim mjestima; jedini domaći sin u ministarstvu je isto tako Srbin i postigao u 13 godina službe viši čin, nego drugi u 20 godina; najviše osta­ lih domaćih činovnika sve su zgoljni Srbi, koji imadu tolike slobode, da nekažnje no plešću braći Grgjićima, kad na javnoj skupštini majmunskim gestama najnedostojnijim nači­ nom napadaju njihovog vrhovnog poglavicu. Šta hoće još, a da već nemaju; neka budu iskreni, pa reknu kako u razmjeru prema njima stoje u tem muslimani i Hrvati, koji samo radi općih narodnih potreba ne stavljaju onako nesavremene, pretjerane i neispunjive uvjete. Nu mi smo im za to zahvalni, jer i nama otvaraju oči i sile nas, da vodimo o tom računa, kako nam se sve ispred nosa nasilno otimlje i u srpske pan­ dže daje. Sile nas, da i mi doviknemo vladi: ,,quisque tandem Catilina abutere patientia nostra" zapostavljajući nas na korist nezasitnih Srba. Smiješan je i neozbiljan dalje razlog, da rečenu gospodu smetaju u radu ostali njihovi opozicioni drugovi; tu se upravo vidi lov za popularnošću i manija „igrati se opozicije". Ozbiljna i svjesna čovjeka ne može u njegovom radu smetati to, što netko drugi drukčije misli osim ako on sam nije svijestan opravdanosti svojih čina. Nehotice skočih od užasa. „Ubio čovjeka?" „Jest. Geko Molini je mrtav, a ja sam ga probo nožem." „Geko Molini?" „Da Geko, najružniji ali ujedno najbogatiji momak iz San Bartolomea. Novci oni bijahu nje­ gova i moja nesreća; da nije imao toliko imetka, ne bi bila Anita morala za njega poći a on bi ostao u životu. „Vi ste ga dakle iz ljubomora — radi nje­ gove žene ubili? Pa možda da mi je i bilo donekle i radi toga, jer Anita nije bila djevojka kao druge. Odmah iza po­ roda umre joj mati. Sa svojim ocem, koji se za sve više brinuo nego za nju odrasla je ona kao janje vani na paši. Kao djeca često smo se svagjali a bogme i tukli, da reknem, ona me je grebala što je igda bolje mogla kao divlja mačka. Ljudi se tome smijahu. Ali poslije kad smo se već bolje razumjeli, nije mi bilo pravo, a osobito ne ocu, jer on je htio, da iz ljepote djevojčine izbije kapital, od kog će moći vući kamate, a kad bih ju ja uzeo, znao je da će slabo proći. Pa ipak se prevario u računu. Da je Anita postala mojom, svima bih ja njima pokazao, do čega može i jedan ljenivac da dogje. Momak se gorko nasmija. „Iz ljubomora? Ta i ako je Pietro Spandio u cijelom San Bartolomeo razvikan kao ljenivac, to bi mu ipak bilo ispod časti, da bude samo i u snu ljubomoran na jed­ noga Geka Molinia. Istina je naprotiv, da sam umorstvo izveo radi ženskog čeljadeta. Imao sam i radi koga! Anita je lijepa gospodine komesaru, li­ jepe onake nijesam nadaleko po svijetu vidio. To i bijaše mojom nesrećom, što sam morao od kuće; kad su me prije četiri godine uzeli u carske lovce, morao sam daleko poći, onamo u Hercegovinu, onda se milovasmo ja i Anita, premda sam onda bio najnevaljaniji momak u cijelom San Bartolomeu, PRVA BOSANSKA ASFALTNA ~ INDUSTRIJA U SARAJEVU ANTON SZIRMPV, Da je iz njega danas postao ubojica, tome su samo svi oni krivi! Jadniku potekoše krupne suze niz lice. Nu ubrzo, kao da se suza stidi, otare ih šeširom. „А Anita, ona vas je ostavila?" „Njezin ju je otac prisilio. Gospodin komesar dobro znade, da kad sebi seljak nešto zabije u glavu od čega drži da će imati koristi, onda se laća i najgorega. A bogme se stari baš sasvim TVOHKICD RSFflLTfl, С Ж Н Н Е Zli KROV (DREHPIIPPE), TVORNICO CEMENTNIH CI3EV1 1 CE .lENTHE ROBE. TECEFOH BRD3 ZI9Tehnički savjetnik! Ingenieur Dr. Jovo Simić. �Strana 2. Drugi dakle moraju biti razlozi, žašto je dvanaest srpskih apostola pošlo u Canosu, jer su im oni razlozi po našem pouzdanom znanju izmišljeni i neistiniti. Oni su se prije na 24 sata grlili sa poglavarom zemlje, obo­ žavali i falili ga; nije im smetao ni krnji ustav ni tutorstvo obijuh vlada. Glavni i pravi razlog je u tome, što im je stari Gligorije Jeftanović pomrsio sve račune. On je osobno otišao poglavaru zemlje, predao mu poznati program radne većine i deci­ dirano izjavio, da je voljan na tom programu sa muslimanima i Hrvatima raditi. Stari Gliša se poslije predomislio da bi sada bila zgodna prilika, da štogod za sebe ušičari; stoga je on svojim drugovima po­ stavio neke nove osobne zahtjeve, među kojima, da ga se odšteti glede Tašlihana, da se muslimanima svi uredovni otpravci, rješitbe i svjedodžbe izdaju ćirilicom i još nekih takovih sebičnih i glupavih zahtjeva. Ti su zahtjevi odbijeni, jer je i vladi ispod njezinog dostojanstva, da Glišu plaća Tašlihanom za rad, koji je narodu potreban, a drugi je zahtjev direktna uvreda za musli­ mane, koju mi ovime najsvečanije odbijamo tražeći od naših poslanika, da nikada i ni pod kojim uvjetom ne dopuste, da se Gliša na ovaki način igra sa našom narodnom časti. Gliša je na to odbio suradnju u radnoj većini, ne obazirući se na to što je 24 sata prije izjavio poglavaru zemlje. Ostali se njegovi drugovi pokunjiše, jer računajući sa Glišinim popularitetom, nijesu imali petlje da ustanu otvoreno na obranu svoga djela i svoje časti i da drže riječ, koju se zadali muslimanima i Hrvatima. Gospoda su se prepala, da će narod, koji priča izvjesne legende o vezama Gliše sa Beogradom povjerovati više njemu, nego njihovom ozbiljnom patriotskom radu. Zar može još itko Glišu smatrati ozbiljnim čovjekom, a kamoli računati s njim kao političarom; Gliša je pristao na že­ ljeznički program i ma da ga nije glasovao, omogućio je svojom taktikom, da je že­ ljeznički zakon primljen; on je odmah iza glasanja o željeznicama u saborskom pred­ sjedništvu čestitao predsjedniku Dru. Manružno ponio. Mi nismo ništa pred njime tajili i dok sam ja još bio ovdje, nije nam doduše ništa bio protivan. Ta on nas oboje poznavaše i znadi­ jaše dobro, da bi im svaki trud bio uzaludan. Ali kad sam uzet u vojnike te sa svojom pukovnijom otišao u Hercegovinu, onda će on okrenuti drukčije. On je tu priliku moga izbivanja dobro iskoristio. Ja sam sprvine Aniti pisao po koje pismo, i ako mi pisanje vrlo teško ide od ruke. Ali ona nijedno moje pismo primila nije. Stari se već bio pobrinuo da ni jedno pismo ne dogje u njezine ruke. Vrhu toga poče me pred Anitom ogovarati, veleći da je čuo iz pisama mojih drugova kako ja u soldačiji nevaljano živim sa drugim ženskinjem hodim te se sa Anitom pred društvom svojim izrugavam, kako ona kod kuće zamnom gine i vene. Anita mi je sada rekla, da ona u sve te riječi nije mogla ništa vjerovati, ali kad čovjek svaki dan istu pjesmu sluša ostane mu ona napokon u ušima. K tome su sve žene sklone, da vjeruju u nevjeru muškaraca. Ipak ni to još nebi Anitu okrenulo. Već je otac znao još iznaći i drugih sredstava, koja su jače djelovala. Stari je doznao, da je Geko Molini bacio oko na njegovu djevojku. A dobiti najbogatijeg momka u općini za svoga zeta, to je bogme ve­ .Novi Vakat* Broj 24. To su tii u: manifestu od 22. o. mj. diću i članovima vlade, odobravao) pred­ sjednikovo držanje i eneržiju; čak pravio sjajno opisani; nacionalni ideali; to su pri­ viceve na račun opozicionalnih „bukača", jeke narodne potrebe, to je nepopravljiva a drugi dan lupa i galami da je taj za­ vlada i neobuzdana opozicija. Više realnosti i ljubavi prema narodu ključak nezakonit. On — stari Glišo — potpisuje sa ostalim svojim kolegama srp­ i rodjenoj grudi Iako bi bili prebrodili Gliskim narodnim poslanicima poznatu ilojalnu šin nezasitan želudac, a narod bi svojim deklaraciju o balkanskom ratu protiv Au­ poslanicima zahvalio za njihov rad na strije — a sjutri se dan osobno kod po­ zajedničku korist nas svih. Stalo nam je, da našu javnost izvjeglavara izvinjava za to, moli oproštenje, uvjerava austrijskog generala o svojoj du­ stimo o pravom stanju stvari; stalo nam je, da se znade, da su Muslimani i Hrvati bokoj podajničkoj vjernosti i lojalnosti. braću Srbe zvali na zajednički rad na Lanjske godine nije „Srpska Riječ" korist domovini i narodu, stalo nam je, da prilikom carskog rođendana ništa donijela, se konstatira, da su Srbi taj složni rad da time manifestira svoju opozicionalnost. omeli — pak im stoga poručujemo, neka Ali je za to do dva dana osobno odletio nas ne krive za eventualne posljedice, ako Jeftanović poglavaru zemlje da ga moli za one nastanu radom bez njih, pa makar i oproštenje za taj propust i da ga osobno protiv njih, jer mi u ime cijelog naroda uvjeri o lojalnosti elemenata oko „Srpske tražimo i od vlade i od naših poslanika Riječi". Taj isti Gliša i Je osobno pogla­ varu zemlje, predaje mu poznati program rad i opet rad. radne većine i izjavljuje, da je voljan na tom programu raditi — a kad vidi da iz tašlihanske afere nema čelepira — iskače iz te iste radne većine i stvara izvjesnu krizu. Zar ovakav čovjek može biti vođa srpskog naroda ? Zar će takav šarlatan podržavati veze između Beograda i bosan­ skog srpskog naroda? Zar pametni beo­ gradski političari za tu svrhu ne bi mogli naći jedan intelekat i energiju, a ne se­ bičnog i omatuloga Glišu? Stoga su dvananestorica gospode poz­ navajući sebičnost i šarlatanstvo Glišino trebali ga raskriakati, muževno stati na obranu svoje muževne misli, ako su u opće iskreno mislili. Ili i oni još uvijek misle smicalicama stvarati krize, a našu domovinu držati u neprestanim trzavicama podrezujući tako našem narodu svaki eko­ nomski i kulturni razvitak. Pravi je razlog nerada taj, što Gliša nije mogao naprečac izbiti za sebe zamiš­ ljene osobne koristi — usljed toga je među njima pukla tikva. Malodušnost, stare pri­ jateljske i nove rodbinske veze, nijesu dale, da protiv Gliše tko istupi, već se poku­ njiše pred svojim lošim gospodarom. lika stvar, otac se nije stidio, da bude provodadžijom svoje rogjene kćeri i kada nagovaranjem nije mogao ništa postići, stade ju mrcvariti i tući, dok nije napokon postala popustljivijom. Kada prije osam dana iz vojništva kući dogjoh, nagjoh Anitu o ženom Gikinom. Kako sam se razbjesnio, neću ni da vam kazujem. Podadoh se piću od muke, te bih u svakog zadirkivao. Ljudi govorahu da je fanullone iz vojske došao gorim, nogo što je ikada bio. Kada jučer Anitu po prvi puta vidjeh, pljunuh pred nju, ona pobijeli kao zid, pa ni da bi proustila. Malo za tijem dobih od nje ceduljicu, u kojoj me moli, da kad zanoći dogjem u bašču iza nji­ hove kuće, gdje će mi sve objasniti i dokazati, da izim mene nikada nije drugog voljela. Geko je otišao od kuće te će se istom kasno u noći ili ća u zoru kući vratiti. S početka nijesam hotio da se pozivu njezinom odazovem, jer nijesam ništa hotio o Aniti više znati, o njoj koja je tako vjerom okre­ nula i naumih za vazda ostaviti svoju domovinu. Ali kada zanoći, osjetih kako me nešto k njoj vuče. Moradoh Anitu još jednom vidjeti, da sav prezir nad njom iskalim. Ali će doći drukčije. Kada mi je ona plačnim glasom pričala šta su sve s njome radili, kako su je mučili, te kad mi se stade kleti Srpska opozicija oko „Naroda". Srbim a oko „Naroda“ krivo je što se musli­ manima dopušta ovdje i živiti. Muslimani su uvijek zapostavljani, krivo im se čini i danas i ako ovdje ima koga, komu se ide na ruku u svakom pogledu, to su bez sumnje Srbi. Beli se oni nemaju na što tužiti. Uprava je prema njima tako obzirna, da nji­ ma za ljubav žrtvuje često prava i interese musli­ mana i Hrvata. Dok su muslimanski i hrvatski poslanici sačinjavali većinu u saboru i podupirali vladu u njezinim osnovama, Srbi su tjerali opozi­ ciju, a vlada im je kao nagradu za to njihovo držanje davala uvijek sve više i više povlastice. Uvijek je kod vlade bolje priman jedan poslanik iz te opozieije nego K koji poslanik saborske ve­ ćine. Bilo pravo ili krivo, vlada je uvijek gledala da njima udovolji. Tako su Srbi dobivali najbolje službe u svim granama uprave, samo srpskim seljacima dijeljene su mere, redovito su kmeti do­ bivali parnice; na godine se vodi parnica sa kme­ tom, koji toliko godina ne obrađuje čitluka, jer se posvetio drugom radu i stalno u gradu prebiva. Iz prevelike obzirnosti prema Srbim a vlada hoće da i Srbi sudjeluju u radnoj većini. Za ne­ koliko srpskih glasova vlada je i opet spremna da daje njima koncesije na štetu muslimana i Hrvata. Ali sve to nije njima dosta, oni su nezasitni. Šta više, srpska opozicija oko „Naroda" predbacuje poslanicima oko „Srpske Riječi" da su oni kod stvaranja programa saborske većine najviše vodili da me i sada ljubi i u dokaz svoje nepromijenjene ljubavi, da će još ove noći svoju kuću i svoga muža ostaviti, da ragje samnom u dalekom svijetu dijeli sramotu i bijedu, nego da sa neljubljenim Gekom pliva u lasti, padoh pred njom na koljena moleći je, da mi oprosti uvrijedu, danas prije podne nanešenu. Kako se onda zlo zbilo, već ni sam pravo ne znam. Odjednom začuh Sušanj u grmlju i vidjeh goli nož gdje bijesnu u mjesečini. Beli meni ili Aniti namijenjen? Trgoh nož iz moga džepa i u tren oka Geko Molini ležao je u krvi ogreznut na zemlji... U to mi stražar donese jednu ekspresnu uredovnu brzo­ javku, otvorih i stanem čitati: „U San Bartolomeu nagjen je u ovaj čas posjednik Geko Molini od noža ubijen. Ušao je u sumnju momak Pietro Spandio, zvan Fanulone na jako zlu glasu. On je po­ bjegao. Potjera poduzeta. Zapovjedništvo postaje." „Pietro Spandio, vaši su navodi ovdje potvrgjeni. Vi ste uhapšeni"... Sud je riješio Pietra Spandia od zločinstva umorstva, a osudio ga radi počinjenog umorstva na pet godina teške tamnice. Hoće li kad ga iz zatvora puste ostati stari fanullone? Lijepa će Anita imati njegovu sudbinu u svojim rukama. �Broj 24. Strana 3. ,Novi Vakat“ računa o vladi i mtrelimannna. Program se, vele, pokriva potpuno -sa njihovim ieljam a i ne kosi se ni u jednoj tački sa njihovim linteresima. /Mi ni u jednoj tački toga programa ne vidimo, da se je kakvog osobitog ohzira uzimalo na muslimane i njihove interese. Muslimani ograničavaju :tu>kao i svagdje svoje zahtjeve samo na ono, na što imaju neprijeporno pravo i traže samo toliko da tim se mjeri jednakim aršinom kao i drugima. Njihovi su zahtjevi najopravdaniji i najčedniji, jer traže da ih se ne zapo­ stavlja kao što je to do sada činjeno. Za te za­ htjeve veli „Narod" ,da su upereni protiv srpskih interesa. Čudno shvaćanje srpskih interesa. Ako su tako i najelementarnija :naša prava protiv srpskih interesa, onda nam je jasno kakvu bi vladu i sa­ borsku većinu htjela opozicija oko „Naroda". Toga, neka je sigurna, neće nikada dočekati. Politički pregled. A rnauti proti Srbim a. Iz Beograda javljaju, da je 20.000 dobro obo­ ružanih Arnauta prešlo granicu kod Dibre. Sukobiše se sa srpskim četama, koje ih nakon velikih gubitaka na svojoj sirani odbiše. Srbija sprema nove čete proti Arnautiraa. Srpski presbiro tvrdi, da na čelu ovih Arnauta stoji pet bugarskih časnika. P ro m jen e na vladi u Rusiji. Iz Petrograda juvljaju, da će ministar pred­ sjednik ujedno i ministar financija K o kio v c e v sa svoga mjesta odstupiti. Car nastoji da Kokovceva sklone kako bi ostao do proljeća na sadanjem mjestu, ali Kokovcev hoće što prije da ode. Po svoj će prilici Kokovcev za poklisara u Pariz, jer će sadanji pariški poklisar Izvoljski poći u London. Ministrom predsjednikom imao bi postati sadanji ministar poljoprivrede K v i v o š i n . N em a saveza izm eđu T urske i B ugarske. U posljednje vrijeme donijele su meke izvanj­ ske novine vijest, da je između Turske i Bugar­ ske uglavljeh potajni savez, koji- bi naročito bio uperen proti Grčkoj. Carigradski list „Tasviriefkar" odlučno oprovrgava tu vijest. Domaće vijesti. O tkriće K ranjćevićeva spom enika. Pri­ godom otvorenja doma hrvatskoga društva „Na­ predak" otkriće se zajedno i grobni spomenik pjesniku Silviju Str. Kranjčeviću dne 28. rujna u Sarajevu. Pošto će ta proslava, kako dolikuje uspomeni velikog hrvatskog pjesnika, biti čedna, ne će se slati pojedincima posebni pozivi, nego se ovim pozivaju svi prijatelji i štovatelji pjesnikovi na tu slavu. U Sarajevu u rujnu 1913. Dr. Tugomir A l a u p o v i ć , Osman Nuri H a d ž i ć , Jo­ sip M i l a k o v i ć , Dr. Milan P r e l o g . S k u p štin a d ru štv a srednjoškolskih profeso ra. Potpisanom odboru čast je javiti, da će se V. red. glavna skupština društva srednjo­ školskih profesora u Bosni i Hercegovini obdržavati dne 27. septembra u 10 s. pr. p. u zbor­ nici vel. realke Franje Josipa u Sarajevu. Najuljudnije umoljavajući, da ovu noticu izvolite uvrstiti u V aš cijenjeni list u ime odbora K ovačevlć, Dr. Kesić, predsj. tajnik. Zašto je um irovljen p ro fesor G rgjić? Koliko je nama poznato činovnici se penzionišu onda, kada su ostarili i iznemogli tako, da nijesu više u stanju službu obavljati ili ako su dugogo­ dišnjim svojim službovanjem stekli potpuno pravo na mirovinu. Profesor Grgjić nije ni ostario ni iznemogao, on je svagdje prisutan i aktivan, krivi se, viče, d ere se kao malo tko i u mlagjim godinama, pa bi on mogao još lijepih par godina služiti. Stoga ne razumijemo vladu zašto ga je penzionisala. Preselenje rudarskog odsjeka zem. vlade. Današnjim danom preseliće se rudarski ■odsjek zemaljske vlade, koji se je nalazio u zgra­ d i stare glavne pošte na Crkvenom trgu u ne­ kadanjim prostorijama muzeja, u novu od zemalj­ ske vlade podignutu zgradu u Dereboj ulici. Ova, naročito za smještenje rudarskih ureda i oblasti podignuta novogradnja odijeljena je od vladine palače samo „malim" parkom. U prizemlju se od sada nalazi zemaljski geološki zavod, u I. katu kao i u nekim prostorijama drugih spratova, ru­ darski odsjek, a u II. katu rudarsko satništvo. V ladin povjerenik za zem. prijavlji­ v anje stranih radnika. Obzirom na velike poteškoće kod ustanovljenja da li industrijalni radnici dolaze iz predjela zaraženih kolerom ili iz drugih mjesta i da li je protekao rok od 5 dana u kojem se moraju osobe iz predjela zaraženih kolerom nadzirati, pozivaju se sva industrijalna poduzeća, da sve radnike za koje pouzdano neznaju, da dolaze iz nezaraženih mjesta ili da su prešli rok od 5 dana za pregledanje njihova zdravlja, prijave kod gradskog fizikata. O b ra z o v n i v e č e rn ji te č a j z a tr g o v a č k e p o m o ć n ik e i š e g r t e u tr g o v a č k o j š k o li u S a r a je v u . — Kao svake godine, tako je i ove godine naredila visoka zemaljska vlada, da se održi tečaj za trgovačke pomoćnike i šegrte. — Uvjeti primanja u I. razred jesu: Učenik mora najmanje dokazati, da je svršio osnovnu školu; mora donijeti odobrenje od svoga gazde u koga je namješten, da tečaj može pohađati. Ovaj devetmjesečni tečaj obuhvaća I. II. i III. razred, a na­ stavno vrijeme traje 10 sati sedmično. Nastavlja se u večer od 7 */a—9 sati svaki dan osim petka i nedjelje. U I. razredu nastavlja se: srpsko-hrv. jezik, račun i kontoarske radnje. U II. razredu: račun, kontoarske radnje, knjigovodstvo i trg. zemljopis. U III. razredu pretežno n j e m a č k i i l i mađarski jezik, račun, knjigovodstvo nauka o tr­ govini i mjenicama te trgovački zemljopis. Kod nastavljanja njem. jezika služiće se djelomično Berlitzovom metodom za učenje stranih jezika. Za ovaj tečaj ne plaća se ni upisnina ni školarina, a učenici dobiju potrebite knjige i pisaći pribor besplatno. Na svršetku svake šk. godine dobivaju učenici javne svjedočbe o postignutom uspjehu, a odlični učenici također i nagradne knjige. 1° Novi odvjetnik. Dr. R i s t o B o ž i ć otvo­ rio je u Derventi svoju advokatsku kancelariju. M oratorium u Bugarskoj. Prim amo od trgovačke i obrtničke komore: C. i kr. austro­ ugarski konzulat u Sofiji javlja, da moratorij u Bugarskoj ističe dne 13./26. septembra t. g. Re­ guliranje tražbina, koje potpadaju moratoriju, ima se obaviti nakon 361 dan iza dospjetka dotične tražbine. Kod nedavnog sastanka sofijskih ban­ kovnih zavoda, izjavila se je vlada protiv pro­ duljenja moratorija, usljed čega se vjerovatno ne će ni produljiti, i ako bi to produljenje po mi­ šljenju mjerodavnih krugova iz privrednih razloga bilo potrebno. Preuzim anje bankovne kuće J. fk M. Salom kroz austro bosansku banku. Među austro-bosanskom bankom i ovdašnjom bankov­ nom kućom ј. & M. Salom vodili su se dulje vre­ mena pregovori, koji su došli do konačnog zaklju­ čka, Bankovna kuća J. & M. Salom najstariji i naj­ jači mjesni privatni bankovni posao prelazi na 1. oktobra o. g. u liquidaciju i predaje svoj posao istoga dana austro-bosanskoj banci d. d. Nova advokatska m jesta. Zajedničko ministarstvo financija ustrojilo je dva nova advo­ katska mjesta i to jedno u Bos. Petrovcu i peto advokatsko mjesto u Tuzli. P le m e n ito s r c e . Žene upoznajemo po tome, što ona opremno pomaže prigodom nesreće, kad tko naglo oboli itd. Pati li tko u obitelji od reu­ matizma, uloga ili neuralgičnih boli, dobaviv ih se propuhom, prehladom, ili vlagom, to se ona mje­ sta lati Fellerovog Elsafluida, jer ona ima uvijek u kući ovo prokušano sredstvo, koje nas osvje­ žuje te nam utišuje i ublažuje boli. Pravi Elsafluid naručuje se jedino od ljekarnika E. V. Fellera u Stubici. Elsatrg br. 310. (Zagorje, Hrvatska), te stoji 12 malih, ili 6 dvostrukih, ili 2 Specijalne boce samo 5 kruna franko. — Subvencioniranje autom obila. Primamo od trgovačke i obrtničke komore: C. i kr. voj­ nička uprava izdala je odredbe o subvencioniranju teretnih automobila, koji su sposobni za upotrebu u ratne svrhe. Ove se odredbe mogu uviditi kod trgovačke i obrtničke komore. Stanje kolere u Bosni 23. sep tem bra 1913. Po zadnjim izvještajima nema u toliko ni­ kakve promjene, u koliko opet nema prirasta u slučajevima kolere. Samo su pronađena 3 nova bacilaša. Prema tome ostaje 8 bolesnika, 4 rekon­ valescenata i 16 bacilaša. Na jednom šlepu, koji je plovio iz slav. Rače uz Drinu, jedan je čovjek obolio i umro od kolere. Ostali lađari iskrcani su u janji, raskuženi i karantenirani. Isto je i lađa raskužena. Lađari i šlep potječu iz kotara zvorničkog. Ušljed toga je kotar­ ski ured obustavio promet šlepova na Drini. Zbog jakog prometa, koji se u jesen obično očekuje u Bos. Rači ustanoviće se ondje stanica za liječničku reviziju. U ječerašnjem izvještaju potkrala se pogrješka u pisanju; treba da glasi 9 a ne 15 bolesnika. ЦЦ Д ј DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležono izvozno pivo pripoznoto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po 7I0 lit. §m ~ Otprema u pokrajinu franko na svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. т з ч 7 �Strana 4. ,Novl Vakat* Nagjeno je. Jedna vojnička torbica sa Feld- Čovjek ne živi od toga, što jede, nego od onog što probavlja. Stara je to istina. Ali je svakako istinito, da više ljudi umire od preobilnog jela, nego od gladovanja. Što nemožemo probaviti, obterećuje naš želudac, naša crijeva a ovo je obterećenje uzrok mnogim patnjama i bolima želuca i cri­ jeva; ako krv živo ne kola srce često trpi, nastat će mučnost, nadimanje, riganje, žgaravica, podražuje na bljuvanje, živci oslabe a često se čutimo groz­ ničavi itd. Tom zlu lahko ćemo izbjeći, ako rabimo Fellerove tjerajuće Rhabarber „Elsa pilule“. Djeluju tako da pobudjuju tek, pospješuju probavu, utišaju gr­ čeve, zaštićuju osjetlivo proba­ vilo protiv svake boli. Rabili smo je protiv začepljenosti i tromosti crijeva, kao i protiv neugodnog odebljivanja, te smo se osvjedočili, da nikada škod­ ljivo ne djeluju. 6 kutija za 4 krune ili 12 kutija za 7 kruna 60 filira šalje franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica Elsa trg br. 310. (Zagorje, Hrvatska). Preporučamo po vlastitom is­ kustvu takodjer ,,Elsa-fluid“ kao prokušano kućno sredstvo pro­ tiv reumatičkih boli i uloga, protiv glavoboli od neuralgije, protiv boli u licu i tijelu, promuklosti, vratobolji, boli u pr­ sima, protiv inih poslijedica pro­ puha i prehlade, da tako postig­ nemo zdrav san, snažne mišice, jake živce, te uopće čvrsto zdrav­ lje, 12 malih ili 6 dvostrukih ili 2 špecijalne boce franko 5 kru­ na, 36 malih ili 18 dvostrukih ili 6 špecijalnih boca franko 12 K 40 fil. Mi se čuvamo pa­ tvorina te naručujemo prave preparate samo od ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa trg broj 310. (Zagorje, Hrvatska). flaschom, 3 ručne torbice, jedna sa 11 kom. klju­ čeva, jednim rubčićem sa monogramom A. K., go­ tovina 39 K, novčarka sa 50 K, sa 72 h, sa 3 K 06 h, sa 1 K 68 h, sa 1 K 20 h, sa 1 K 86 h, jedanručni kofer, u 1 rubac uvezane naočale, u jedan uvezano 1 K 52 h, jedna kruna sama, lančić sa Majkom Božijom, ženski sat sa lančićem, jedna kabanica, jedan komad ženski cipela, 1 pero za napuniti, jedna uložna knjižica b. h, poštanske šte­ dionice br. 19.371, jedan mali revolver. Nadalje je promjenjena jednoj djevojci, koja je iz Broda ovamo putovala njezina ručna prtljaga sa škurom haljinom i bluza iz zelenog pliša sa kutijom napunjenom sa muškim kragnama i manžetama. Svi ovi predmeti nalaze se u sobi br. 5 kod vladina povjerenika, te se mogu po vlastniku iste odnijeti. Razno. N ajstariji dokum enti o potopu svijeta Profesor asyroIogije na sveučilištu u Pensylvaniji (Amerika) doktor Artis Pflbel dovršio je sadaprevod zemljanih ploča, koje su godine 1893. isko­ pane u Nippuru. Ove su ploče bile kroz 20 godina u pohrani muzeja u Philadelphiji. Istom je sada dr. PObel odgonetnuo sadržaj ovoga pisma. Pokazalo se, da je to do sad nepoznata historija stvorenja svijeta i njegovog potopa, kako su vjerovali Asirci. Ove su ploče na 1500 godina starije nego sve dosad poznate isprave o tome dogagjaju. Osim toga je na njima sve drukčije opisano, nego što je to u dosada poznatim sličnim dokumentima. Historiju stvorenja čovječanstva opisuju ove ploče na slijedeći način: Čovječanstvo stvoreno je bilo od boginje Nintu. Ona plače, da drugi bogovi, koje ona na­ zivlje „crnoglavi", hoće da njezino djete unište. Anu i Enill, dva najjača boga, sagradili su sedam gradova; nad dva grada, koji nose njihovo ime, vladaju oni sami, dočim u drugih pet gra­ dova vladaju drugi bogovi, koji su gnoj dvojici jednaki. Ovi se zovu: Nudimmad, Badnigai, Pabilbarsag (vlada u Laraku) bog sunca Samas (vlada u Šipparu) i konačno Šuruppak. Potop svijeta opisan je tu po prilici ovako: U tom vremenu plakaše Nintu. Svetica Ištar plakaše nad narodom. Enki savjetovao se sa Anu i Nintu o namjerama uništenja čovječanstva. U to doba bijaše Ziugidda kralj i veliki svećenik u Šuruppaka. On je veoma poštovao bogove, i molio ih, klanjajuć se njima do zemlje. Svaki dan je sa njima bio u svezi, govoreć s njima u snu. Bog Enki, koji je naumio čovječanstvo spasiti, zapovijedio mu, da ode na jedno vrelo i tamo da pri­ sluškuje. Enki je govorio babylonskome Noabu „da će na zapovijed bogova udariti silna kiša, koja će cijelo čovječanstvo uništiti". Na ovome mjestu fali komad ploče, koji valjda sadržava zapovijed Ziugiddi da se spasi. Na to slijedi opis oluje i po­ plava, koji su Ziugiddinu lagju odnijeli. Nakon sedam dana pojavi se bog sunca i obasja nebo i zemlju. Ziugidda otvori krov lađe i svijetlost uniđe u njezinu golemu unutrašnjost", Oluja i potop prestaše, Ziugidda zahvali bogovima i žrtvova njima vola, ovcu i još nešto „sa velikim rogom", čemu ime nije navedeno. Molitva njegova bi uslišaha i on dobi nove časti i mnoge darove. Čovječanstvo je dobilo nesmrtnost, koju nije dosad imalo, ali Ziugidda bio poslan na jedno ostrvo u Persljskom moru, gdje živi u raju. Kao nastavak ove pripovijesti pašao je dr. POpel popis deset kraljeva, koji su nakon potopa vladali; osim toga našao je rodopis onih deset kraljeva, koji su vladali u doba megju stvorenjem čovječanstva i potopom, t. j. u razmaku od kojih 432.000 godina. Ovo razdoblje od 432.000 godina slaže se točno s vremenom, koje se navodi u Hlndu Yuga, i dokaziva usku svezu BabyIonjana sa In­ dijcima. Po jeziku i po obliku pisma se sudi, da su ove babilonske ploče zgotovljene prije jedno 4.500 ili najviše prije 4999 godina. Narodno gospodarstvo. Sjednica povjerenstva za gojenje k o ­ nja u Bosni i Hercegovini. — 20. augusta t. g. održana je druga sjednica ovoga povjerenstva, kojoj je predsjedovao odjebii predstojnik Dr. Zurunić. Od članova povjerenstva bili su prisutni za­ stupnici c. i kr. ratnog ministarstva, odnosno c. i kr. vojnog nadzomištva u Sarajevu gg. generalmajor M. H a l l e r i major Guido S t e i n g a s s , gg. Ivo D e b i ć-Marušić i Aco Jeftanović, vele­ posjednici; nadalje dvorski savjetnik Dr. O. Frangeš kao izvjestitelj te kapetan V. Altgeyer, zapo­ vjednik zem. pastuharme, nadporučnik Eduard pl. Melicky i gospodarski upravitelj g. Popović kao perovodja. Sjednici su podneseni izvještaji o izboru atova u 1913. god. zatim o stanju gojenja konja u toku 1912./13. god. U ovom zadnjem izvještaju iznio je izvjesti­ telj opće poznate dobre osobine bosanskoga brd­ skog konja predočivši njegovu dvojaku važnost naime kao veoma podesan materijal za vojne po­ trebe i kao jedno jako vrelo prihoda za bosan­ skoga težaka. Izvođenja su najbolje potvrdile brojke, po kojima izlazi, da je vojni erar u kratkom vremenu (za trajanja krize) mogao nabaviti za 9 milijuna kruna konja kod naših težaka, i da su se oni samarski konji uz bolju njegu i hranu za kratko vrijeme toliko dotjerali, da su gotovo svi progla­ šeni sposobnim za ratnu službu (samo 3 '/„ nije bilo sposobno). Prema izvještaju o zemalj. ždrepčani u Goraždu i o erarnim depoima atova upotrebljavaju se za oplemenjivanje i popravljanje domaćega konja prema ekonomskim potrebama, klimatskim i mjesnim prilikama u zemlji: arapski, huzulski, lipicanski i domaći atovi. — Osobitim je zadovoljstvom konstatovano, da se je broj atova, koji su nabavljeni zem. novcem i predani težacima na gojidbu kroz izvjesno vri­ jeme, povećao od 149 u minuloj godini na 209 u god. 1913., — i to bez povišenja sredstva zem. budgeta. Danas ima u zemlji što zemaljsko-erarnih što licenciranih atova kod privatnih osoba 2173 t. j. toliko, da na svakoga ata dolazi po 31 kobila, što so može uzeti kao veoma povoljno stanje. Prema podnesenim izvještajima ustanovljeno je, da je rad na popravljanju i oplemenjivanju domaćega konja postavljen na najširoj bazi i da obećaje najveće uspjehe, pa je na osnovu toga rad zemaljske vlade uzet sa zadovoljstvom na znanje. još je sjednica zaključila, da se zbog kolere neće održavati ove godine trke na Ilidžama, te da se u svrhu određena svota po mogućnosti upo­ trebi za nabavku rasplodnog materijala. Voda u službi bilinstva. Gotovo svakom je poznato, da voda zauzimlje najviši dio prostora na zemaljskoj plohi — tri su četvrtine zemaljske kugle more, a tek jedna četvr­ tina kopno. Kada k tomu dodamo vodenu paru u zraku, tako zvahu kristalnu vodu u rudama, pa onda vodu u bilinskom i životinjskom organizmu, s pravom ćemo priznati, da gotovo živimo u vo­ denoj atmosferi. Mi ćemo se u našem članku zaba­ viti vodom u službi bilinstva. Voda, koju u svagdanjem životu upotreblja­ vamo u kuhinji, u vrtu, nije nikada kemijski čista voda naime dva volumena vodika ( H ) i jedan volu­ men kisika ( 0 ) t. j. Нг O, nego takovi voda ima uvijek u sebi rastopljenih soli, ugljičnog dioksida i t. d. Prema količini rastopljenog calcijeva i magne­ zijeva karbonata velimo: voda je laka ili žestoka. Pa upravo ove rastopljene soli i ugljučni dioksid čine vodu pitkom — čisti je \foda bez okusa, bljutava — i igraju veoma važnu ulogu u carstvu bilinstva. Organski se život ne može ni zamisliti bez vode, ona je tu upravo conditio sine qua non. Staro je filozofsko-prirodno načelo: Corpora non agunt nisi fluida. Tim je dosta rečeno. Najveći dio �Broj 24. kod biline po procentu zauzimlje voda: sve stanice i stanične membrane upravo su napunjene i zado­ jene vodom. Ta je količina vode različita prema dijelu biline (list i stabljika) i prema familiji i vrsti, gdje biljka spada. Kod nekih bilina voda iznosi 5 0 - 6 0 % , dok kod drugih 95—9 8% od sve težine. Toliku količinu vode biljka ispija i sisa iz zemlje svojim najnježnijim organima: sitnim, gotovo mikro­ skopskim dlačicama na korjenu. Kod biljaka na nižem stupnju razvoja ove dlačice nijesu ni razvijene, pa tu svi bilinski dijelovi mogu da vrše ovu zadaću. Kako rekosmo voda je neophodno potrebna za bilinski život. Ona je — tako reći — indirektni nosioc života, jer pravi nosioc organskih procesa, protoplazma, bez vode ne može apsolutno funkcio­ nirati. To znademo iz iskustva i vidimo te pojave u ljetno doba svaki dan: nema li bilina vode, u vene, osuši se 1 ugine. U hladnijim krajevima opet u zimi, kada je tlo dulje vremena smrznuto, mnoge biljke zaglave. To se u običnom životu veli: „Studen ih ubila", dok je u istini u mnogim sluča­ jevima tu po srijedi oskudica vode. Evo kako: voda se iz biljke isparava, tlo je smrznuto, tvrdo, pa ne mogu gore spomenute dlačice da upijaju novu vodu i naravna je posljedica: smrt bez vode Bilina je u opće mnogo otpornija prema studeni, više i dulje može izdržati nižu temperaturu nego li vrućinu. Pokusima je utvrđeno, da neke biljke mogu dulje vremena živjeti kod temperature —200° C, dok je gotovo najveći stupanj topline -|-7 0 —80° C kod nekih Alga i Bakterija. Voda je isključivo jedino sredstvo, pomoću koga bilina uzima iz zemlje potrebnu hranjivu ma­ teriju. Bilinska hrana u zemlji može da služi bilini samo kao rastopina u vodi. Biljka sa svojim dlači­ cama i ne prima samu vodu, nego vodu sa rasto­ pljenim mineralima. U tom i jest preogromna važnost vode u hranjenju bilinstva, jer voda omogućuje, da bilina može primiti neophodno nužne elemente iz zemlje za svoj normalni razvitak. Prvo dlačice na korjenu a onda stanične membrane propuštaju ta­ kvu vodu u stanice, gdje se daljni kemijsko-fiziološki procesi razvijaju,. Nerastopljeni spojevi apso­ lutno su nepristupačni za stanice, dakle za hranu biline toliko vrijede kao da ih i nema, ostaju pot­ puno netaknuti i neupotrijebljeni. Sličnu pojavu vidimo kod životinja i kod ljudi, nu o tom nam prostor ne dopušta ovdje govoriti. Voda je u ovom slučaju dobro poslužila botaničkim fiziolozima, da se ispita i znanstveno utvrdi, koji su elementi i spojevi u opće potrebni za normalan razvitak bilin­ stva i kolika je množina (kvantum) tih elemenata nužna za pojedine biline. Tim su za uvijek uklo­ njene mnoge hipoteze i nagađanja iz fiziologije bilinstva. Od kolike je to praktične važnosti -- bez obzira na čisto znanstveni interes — za uzgajanje kulturnih biljaka lako će pojmiti svaki donekle obrazovani poljoprivrednik. On gnoji danas svoju zemlju po izvjesnom planu i s izvjesnim ciljem dajući ovoj zemlji i za ovaj plod izvjesno umjetno đubre, a drugoj zemlji i za drugi plod sa najve­ ćom sigurnošću daje potrebni gnoj. Ovaj je pokus dakle s vodom iznio na povr­ šinu veoma povoljne rezultate i na čistac izveo jedan zamršen zadatak. Rezultat toga ispitivanja je ovdje: Sve biljke višeg stupnja neophodno trebaju za normalan razvitak ove elemente: C, O, H, N, S, P, K, Ca, Mg, Fe. Prvi elemenat ( Q uzimlje bilina iz atmosfere (asimilacija), a ostalih devet prima iz zemlje rastopljene u vodi. To su samo neophodno potrebni elementi, dakako da biljka prima i drugih elemenata i to kadkada u velikoj količini po procentu,-Tako se n, pr. često nalaze Na, Cl, Si i t. d. Ako se Si nalazi u malo većetp kvantumu, već -se odaje po zvuku i krhkosti ljeta. Voda je glavno vrelo, odakle bilina dobiva ^odik (H), a pored nekih sali i qxida i kisik (0). Voda i kod asimilacije t. j. primanja ugljičnog dio­ ksida iz zraka i vraćanja kisika natrag igra važnu ulogu. Pa i zemljište, koje ne propušta lako vodu pogodnije je za raslinstvo u suhim krajevima zato, Što čuva i drži vodu. Voda sa toplinom najbolje pogoduje mikroflori tla, a da bakterije rastvaraju u zemlji razne spojeve, i tako pripremaju biljini hranu, poznata je stvar. „Novi Vakat* Veliki dio vode ne zadržaje se dugo u bilini. Potrebno je hrane radi, da neprestano nova voda dolazi i da donosi hranjive tvari. I priroda je to veličanstveno udesila! Biljka neprestano prima vodu sa rastopinama; rastopine i jedan neznatan dio vode sadrži u sebi, a ostala se voda isparava. Ovo se isparavanje zove transpiracija. List je kod biljke vrlo važan organ: u njem su radionice za asimi­ laciju, za disanje, pa i za isparavanje, transpiraciju vode. Na listu su, — obično na naličju — mali otvori, pukotine, izmegju dvije žive stanice, koji se mogu stegnuti i raširiti i prema tom transpiraciju regulisati. Ove pukotine stoje u neposrednom do­ diru sa izvanjom atmosferom i veoma su malene. Ima ili od prilike 100—700 na ттг. Pa upravo taj ogromni broj ovih stvari i pogoduje transpiraciji. Transpiracija je kod nekih bilina upravo kolosalna; tako je n. pr. pl. Htthnel izračunao, da breza od prilike sa 200.000 listova u jednom vru­ ćem ljetnom danu ispari do 5 0 0 1 vode, dok jedan ha bukove šume ispari poprečno dnevno 30000 / vode. Dietrich veli, da za svaki gram substacije treba biljci 250—400 g vode ispariti. Transpiracija je zavisna od mnogih faktora: od vrućine, vjetra i od okolne atmosfere, da li je suha ili vlažna. Budući ovi faktori do danu jače djeluju, to je razumljivo, da je i transpiracija tada jača. Zbog toga mnoge biljke preko dana uvenu, pokunje se, a u noći se opet osvježe. Transpiracija je i kod disanja biline znamenita: je li brža, jača transpiracija, to je i respicija (disanje) intenziv­ nije. Pa to je i prirodno, jer su tada otvori na listu širi, dakle može više kisika ući, a ugljičnog dioksida izaći. Transpiracija oduzimlje biljci top­ line, pa makar što se u stanicama procesi oxidacije zbivaju, gdje se toplina razvija, to je ipak u naj­ više slučajeva temperatura biline niža nego njena okolina. Kadkada se voda izlučuje i u kapljevitom stanju, ali to je više iznimka nego pravilo. Sirana 5. Na četiri mjesta uslijedila je navala u isto doba, te je bila naročito žestoka kod Dibre, gdje je ipak taj noćni napadaj suzbijen sa velikim gubitcima Arnauta. U subotu uslijedila je druga navala Albaneza, ali se svršila bijegom napadača. Kod Gjakove su se odigrali krvavi pogranični bojevi. U krajevima, koji oskudijevaju vodom, bilinstvo je na razne načine oboružano — tako reći — protiv velike transpiracije. Biljka ima ili posebne organe kao n. pr. dlačice na listovima, tanke na-/ slage bilinskoga voska na otvorima za transpiraciju ili se pak položajem prema suncu zaštićuje i čuva vodu kao glavni uvjet svoga života. Brzojavi. C a r ig ra d , 23. septembra. — T ursko-bugarska komisija vijećala je danas o pitanju vakufskih dobara. S o lu n , 23. septembra. — Međunarodna komi­ sija za granicu južne Albanije zaputit će se sutra u Bitolje. B e o g r a d , 23. septembra. — Jučer u noći održano je ministarsko vijeće pod kraljevim pred­ sjedanjem i vijećalo o mjerama, koje bi se imale preduzeti u svrhu da se uspostavi mir i red na albanskoj granici, te o suzbijanju Arnauta, koji su provalili u srpsko područje. Govori se da je zaklju­ čeno da se jedan dio reservista odmah pozove i odašalje na albansku granicu. Vlada je danas pre­ dala velesilama opširno izvješće o provalama Arnauta u srpsko područje. Vijest o provali Arnauta u Di.bru izazvala je veliko uzbuđenje. Arnauti su pokušali da potisnu Srbe i pro­ dru u sprsko područje, te su imali 150 mrtvih i mnogo ranjenih. Navale Arnauta protežu se duž cijele granice. Privatne vijesti kazuju, da su bo­ jevi u ponedeljak opet nastavljeni. Pogranična za­ povjedništva zahtjevala su pojačanja, koja su već otišla. Natječaj. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće nekoliko zajmova od K 1.000 — slušateljima visokih škola za godinu 1 9 1 3 ./1 4 . Molbe za ove zajmove imaju se pred­ ložiti putem nadležnog kotarsko-vakufskogmearifskog povjerenstva i istima se imaju predložiti slijedeći dokumenti; 1. Svjedodžba o stečenoj naobrazbi, 2. Svjedodžba o zdravstvenom stanju, 3. Vladina i općinska odbijenica i 4. revers o otplati zajma. Sadržaj reversa može se uvidjeti kod vakufskih povjerenstava, a molbe se imaju predložiti n a j k a š n j e d o 10. o k t o b r a o. g. I dosadanji vakufski Stipendisti imaju moliti za zajam. V a k u f s k o - m e a r ifs k i s a b o r s k i o d b o r . Novo otvoreni obućarski modni salon M H M U T L3UB0V1Ć Ispitani obućarski majstor i apsolvenat bečke stručne Škole Guhović ulica 1D. Sarajevo. ćojjah Ferhadiji preporuča se p. n. općinstvu za sve u nje­ govu struku zasjecajuće radnje za gospodu, gospođe i djecu po najnovijoj fazoni i uz solidnu, ukusnu izradbu. Specijalista za englesko-amerikansku - fazonu. - Cijene hmjerene. Vanjske še narudžbe brzo i solidno otpremaju. 45 C e tin je, 23. septembra. — Obzirom na po­ kret, koji se javio na albanskoj granici, biće, kako se govori, tamo čete odaslane. B io g ra d , .23. septembra. — (Službeno) Jučer, prije ■podne došlo je kod Dibre do očajne dvo­ satne borbe među Afnautima i srpskim četama. ,i Dvije kompanije srpskih vojnika povukli su: se prema Kičevu, našto su Albanci, koji su brojili 6.000 unišli u Dibru. Oglašulte B e č, 23. septembra. — „Stldsl. Kor" javlja iz Beograda: u ovdašnjim krugovima govori se o sukobima sa Arnautima ovo: Tri do četiri hiljade Arnauta nalaze se u žestokim bojevima sa srpskim pograničnim četama od petka u noći. Novom Uaktu U �Strana 6. Broj 24. "Novi Vakat, Muslimani! Pretplaćujte se na jedini Vaš politički list. Broj 134,696/1913. Natječaj. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće nekoliko novih Stipendija učenicima darulfununa (dinijje šubesi) u Carigradu. Prednost će imati oni đaci, koji svjedodžbom o do sad stečenoj naobrazbi pokažu najbolji uspjeh. Molbe se imaju predložiti putem nadležnog kotarsko vakufsko-mearifskog povjerenstva, i istima se imaju priložiti: 1. svjedodžbe o stečenoj vjerskoj naobrazbi, 2. svjedodžbe o stečenoj svjetskoj naobrazbi, 3. svjedodžba o zdravstvenom stanju i 4. svjedodžba o imovinskim prilikama molitelja. Molbe se imaju povjerenstvu predati najkašnje d o k o n c a o k t o b r a o. g. V akufsko-m earifski saborski o dbor. 60 BRfllHOFOH bez TRUBLJE % I I I I j najnovijega sistema sa 22 srp.hrv. Pšthć koncert pjesme. Promjer ploča 29 cm. Vrh igle proviđen je sa safirom te može 5 godina trajati a da se ne promjeni, Upitati kod naše administracije. J Z Z Oglas prodaja drveta. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem submisije na panju po prilici 10.000 kubičnih metara jelovog korisnog drveta (I. i II. razreda), te po prilici 2.000 kubičnih metara bukovog drveta (korisno i gorivo drvo), što se u šumskom pre­ djelu Šepuljski potok (kotar Zenica) sa šumsko-gospodarstvenog gledišta može izdati. Pismene, zapečaćene i sa bos.-herc. biljegom od K 1 snabgjevene ponude, kojima treba priklopiti propisani vadijum od tri hiljade kruna imadu glasiti na cjelo­ kupnu za prodaju raspisanu količinu drveta, od koje se samo prodaja od po prilici 700 pr. m bukovog i gorivog drveta stavlja kupcu na volju, te moraju prispjeti ze­ maljskoj vladi u Sarajevu najduže do 6. novembra 1913 (po novom) 11 sati do podne. Odnosna detailirana objava sa škicom šumskog predjela „Vranića" kao i dražbeni uvjeti ujedno uglave ugovora mogu se dobiti kod šumsko-privrednog odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu, gdje se daju na zahtjev po mogućnosti i potanja usmena razjašnjenja. S a r a je v o , dne 11. septembra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. S б 9 Najbolji i najjeftiniji hrov iz crijepa Gradsko poglavarstvo u Bos. Krupi. Oglas. kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani Dne 21., 22. i 23. septembra 1913. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa go­ dišnji marvineki i robni sajam. zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r iš te građe- vnog materijala - U B os. K ru p i, dne 9./1Х. 1913. Gradonačelnik: u. z. м Jovo D. Nikolić. Unišla B i n i Broj 266/13. Natječaj. « Na novo otvoriti se imajučoj mektebiibtidaiji u B. Kobašu početkom mektebske 1913.— 1914. god. imade se popuniti mje­ sto I. muallima sa godišnjom plaćom od 600 kruna. Vlastoručno pisane molbenice uz priklop svjedožbe o svršenom Darul-mualiminu u Sarajevu imadu se potpisatom po­ vjerenstvu do 1. oktobra 1913. podnijeti. U Prnjavoru dne 16. septembra 1913. d.d. u Sarajevu. □ □ 39 □ □ I N S T A L A T E R I V O D O V O D A 1 § minutu, ram nn u i m fl ш mnm в »ti vm i AA CENTRALNOG LOŽENJA a a IBl AA U Ш И rtTB H - a a NASSE 1 KOMP. SARAJEVO, SDLOMDVil P lu ta . „ u tB a r iB tж Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo D- ŽIVKO NJEŽIĆ ADVOKAT S A R A JE V O . JEFTANOVIČA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". 22 - 1 �.Novi V akaf M uslinanska hredHna M a t dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 5°|o kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju najkulantnije. Priuilegovana zemaljska banka :: Z A ----------- i B O S N U I H E R C E G O V IN U , uvela je novi način štednje, i :: »— — « podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i I, dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način, štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije ta k o v a k u tija , d o s ta j e d o ć i u b a n k u i ja v it i s v o ju a d r e s u ili p isati. �Strana & Broj 24. .Novi Vakat‘ K n již a r a i p a p ir : : n ic a : : I 1 za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. Franje Josipa ulica br. IS. ooo VLASTITA PALAČA U ULICI FRAH3E 30SIPA - Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. ■■■ Novo! Novo! Važno za majke * Hrvatska Centralna Banka LEON FINCI S a ra je v o Najjeftinije po« sjetnice (Yisitkarte) vjenčane i » r u j n e karte i sve tiskanice -• za trgovce - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. V V Potpuno uplaiena dionička glavnica 2,000.000 K. Prituvna zaklada 270.000 K. i Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajmove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska centralna b anka pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale uiagatelje. Dr. Salom: Мзјћо i djetinja njega dobivaju se je­ dino u MJ E N J A Č N I C A : cijen a K 2.50 Iidrnij Tiskari Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Po zo r! SARAJEVO Iznajmljuje SAFES OEPOSITS uz najamninu poćevši od 1 K mjes. ĆEMALUlA BR. 62. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ sumo io mm Skladište najmodernijih „AUTOM OBILA" glasovite n je m a č k e tv o rn ic e zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K L JU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o 41 č a r a p e . sa markom K K JU Č i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. MORITI 305EF FINU Dobivaju se u dućanima, TELEFON 221. ST O LAR SKA Ćemaiuša 43. E J& R A JE V O . Ćemalašu 43. RADIONICA i / \ ĆEMALUŠA ULICA 45. - ĆEMALUŠA ULICA 4S. m MiCHELIN kao i pisaćih strojeva MERCEDES. B r .o ja v h KORSTZ F.NZI. Prva tvornica kola la r ija k o ž H am ježta ja, H otela, Š ta m p a r ija , d u ć a n a i s v e i » p a d a ju ć e : ij Novom Sadu. : Ma Lim a n u , tih do že lje z n ič k e sta n ic e . Najveće stovarižte različitih m odernih kola i saonica od najjednostovnije do najelegantnije izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. — Godišnja proizvodnja preko 300 vo znih oprem a— Ilustrovani cljenovnici besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju na j brižljivi je ili se na želju trampe. P r e p o r u č u ju s e »1. o p ćin stv u asa I z r a d b u p o k u ćtv a, k a n c e - s tr u k u oo V Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice M iarajevo S Rricha i Lelerza Sobović i п NIELE kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. - r a d n je po n a jn o v ije m s is te m u . P rv a a p e c la ln a r a d n j a u o rle n ta la k o ] (ala tu r k a ) Iz rad b i, uz n a ju m je r e n ije cijen e. Nar u č b c Iz v a n a o b av ljaju ве b rz o I k u la n tn o . C ljen lk c I n a c r t e Š aljem o b e a p la tn o . i: Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salili D. Šehlć. !BS ШНТОШЛ. BJ'S Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4d8e634a493beb1bb7022eb328be54c.pdf 4f13444f8dc6fd4f03099287621df176 PDF Text Text Izlazi doa puta nedjeljno I to srijedom I subotom. Uredništvo i uprava: Cema: luiia ulica broj EZ. ♦ ♦ ♦ TslefoH broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma пв pri­ maju se. NOVIVAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 25. Poziv na pretplatu. U početku ove prve saborske periode Srbi su igrali glavnu ulogu u našem zako­ nodavnom tijelu. Premda je sabor bio 'sa ­ stavljen od poslanika izabranih na osnovi konfesionalnog izbornog reda i prestavljao tri odijeljene grupe, megju kojima će tek budućnost stvoriti novu konstelaciju, Srbi su opet računali na muslimane, svoje neka­ dašnje saveznike u zajedničkoj borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju, te su držali da je prirodno, da muslimani rade s njima i da ih podupiru. Tako je u početku i izgle­ dalo i muslimani su, premda nije ništa PODLISTAK. nište Moda prema Stambolu gdje je sa beskrajnim oduševljenjem naroda primljen. „Novi Vakat“, koji je pozvan da svakom zgodom brani i štiti interese muslimanskog ži­ vlja u ovim zem ljam a. S toga molimo sve naše preplatnike, koji su se sam o za prvu četvrt godine na naš list pretplatili da preplatu ob nove, jer ćem o u protivnom slučaju biti prisiljeni da list obustavim o. Stvaratelji kriza. Fridrich Schrader. Na palubi ,,Hamidije“ . Carigrad, 12. septembra 1913. Svježi jutarnji povjetarac njihaše valovima „Zlatnoga roga". Od bure prošloga dana još se je tiho talasalo more, na čijim valovima se veselo naš „kajik“ poigrava. Prijeko u Stambolu visoko strše kubeta i munare Sultan-Selimove džamije, a tamo u daljini dižu se u vis do drinopoljskih vrata mrke bizantinske gradske zidine. U istinu jedan historijski kraj, pun povjesničkih uspomena. AJi tik pred nama penjaše se iz mrko-zelenog valovlja trupina stasitog ratnog broda, koji u opreci sa sta­ rim zidinama na stambolskoj obali prestavljaše nedavnu prošlost Tu stajaše sa svojim sivo-modrim licem oklopni krstaš „Hamidije", brod, koji pod zapovjedništvom svoga hrabroga komandanta Reufbeja ponovno pribavi čast oružju osmanske mor­ narice. Nakon pravog triumfalnog dočeka u Smirni stiže ovaj kršni brod u nedjelju u jutro u prista­ 0 Godina I. Sarajevo, 27. septembra 1913. postojalo Što bi ih više približavalo Srbima nego li Hrvatima, držali uz njih, te su Srbi ubrzo zauzeli dominirajući položaj u saboru. Ali nije dugo potrajalo i oni su taj vla­ dajući svoj položaj proigrali. Svojom bezobzimošću i radikalizmom, kako su vodili politiku i prema muslimanima i prema Hrva­ tima, ugrožavajući im. gospodarske i nacio­ nalne interese, Srbi su dokazali da je koope­ racija s njima pod taklm okolnostima isklju­ čena i da su muslimani i katolici jedni na druge upućeni. Stoga su ovi za zaštitu megjusobnih interesa stupili ц savez i stvorili pakt, koji će služiti kao podloga njihovom zaje­ dničkom radu. Tim danom, kada je pakt megju katolicima i muslimanima potpisan, pala je i hegemonija Srba i oni su izgubili svoj premoćni položaj ц saboru. Muslimani i Hrvati oslobodili su зе njihove diktature, koja ih je toliko tištila. Ali od toga dana datiraju i krize,u sa­ boru. Dok se jos"’ nikako nije moglo usta­ noviti šta je prava sadržina pakta izmegju Hrvata i muslimana, Srbi su pokušavali da ga na koji bilo način ometu, držeći i prika­ zujući ga kao nešto, što je upereno protiv srpskih interesa. Pa i kasnije, kada je bilo jasno da u paktu nema ništa agresivna i da je on stvoren samo za zaštitu vlastitih in­ teresa, Srbi ni opet nijesu mirovali, nego su gledali kako će ovu slogu mislimana i Hrvata porušiti i prijašnjeg se položaja do­ Sa današnjim brojem ističe prva če ­ tvrt godine kako je počeo izlaziti mu­ slimanski politički list čepati. Oni su, kako je rečeno, taj odnošaj muslimana i Hrvata prikazivali kao nešto što je upereno protiv srpskih interesa, te su da bajagi dokažu da se protiv Srba ne može u saboru raditi, počeli stvarati krize. Svako i najmanje pitanje zapinjalo je u saboru na dane i mjesece radi njih. Poznato je kolike su poteškoće s njihove strane pravljene kod samoga izbora odbora. U kojem će broju biti zastupani „paktaši" i članovi Miralemove stranke u pojedinim odborima, to je bilo pitanje, o kojem se je na mjesece raspra­ vljalo. Kada su nakon dugih trzavica i ne­ rada konačno ipak odbori izabrani, nastajale su svakoga časa krize, koje su oni stvarali. U budgetnom ili kojem god odboru poro­ dilo bi se kakovo pitanje, za koje bi oni iz kojih god razloga zapeli i tako onemo­ gućili normalni razvoj parlamentarnih prilika. U kratko rečeno, od dana kada su Srbi izgubili onaj svoj premoćni položaj u sa­ boru, od tada su na dnevnom redu krize, koje se stvaraju upravo radi toga, da se mjerodavnima pokaže, da se bez Srba ne može u bosanskom saboru raditi, pa makar taj rad ne bio protiv Srba i makar kako on bio po zemlju i narod koristan. Da komedija bude još veća, ministar sam dolazi i izjavljuje, da bez sve tri konfesije ne može biti rada i da za njega vrijedi samo onaka radna većina, u kojoj su zastupane sve tri konfesije, jer on ne bi trpio da jedna U ponedeljak u jutro, praćena klicanjem na­ roda, prošla je Hamidija mu oba mosta međ Stambolom i Perom i uljegla u luku „Zlatnoga roga", te sada ovdje stajaše i čekaše da se pusti u plivajući dok. Nekoliko jakih zamaha veslima približiše naš „kajik" brodu. S palube su nas opazili. Jedan časnik u bijelom ljetnom odijelu osmanlijske mornarice spusti se niz stube i primi naše karte. Poslije jednog časka bijasmo mi već na prednjoj palubi tog znamenitog broda, opkoljeni od neko­ liko osmanlijsklh mornarskih časnika, koji sa svo­ jom prirođenom velikom ljubaznošću nastojahu pribaviti što veće štovanje svome brodu. Zatim sjedosmo za veliki stO u časničkoj sobi prema jednom časniku, koji govoraše veoma dobro engle­ ski. Komandant je upravo bio zabavljen oko neko­ liko odličnih gostiju, pa zato ne mogaše još posvetiti nama pažnje. Časnik nam dade živu sliku o smjelim pothvatima „Hamidije*, koja za jedne tamne noći probi lanac grčkih brodova, što opkoljavahu Dardanele i sa ugašenim svijetlom zaplovi u Sredozemno more. Pripovjedaše nam potanko o uništenju grčkog P R V A BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU SNTON SZ1RMAY, Pretplatite cijene: Za Sarajevo И 11.- 7,- 3.50 Sa dostavom u hućuRIB.-B.-l. Za pohrajinu H 16.- 8.- 1.Za inozemstvo ZO franaka. ♦ ♦ ♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. transportnog broda „Makedonia" na škveru Syre, o „Hamidijinim" pothvatima proti grčkih transpornih brodova na albanskoj obali, koji imađahu na pa­ lubi srpske trupe, o burnoj vožnji u Aleksandriju i dosadnom boravku u Suezskom kanalu. Pijući donešenu nam katu, razgledali smo oko sebe po sobi. Osim stolova, stolica i jednog ormara puna knjiga ne bijaše više nikakova namještaja. „Hamidija" se nalazaše do zadnjeg časa u ratnom stanju i nije bilo vremena da se 1 ostali namještaj iznese iz zakloništa sigurnih od bombe. Zadivila nas je stroga čistoća, koja u tom velikom prijatnom pro­ storu vladaše. Istoj se čistoći čuđahmo, kada nas je naš prijazni vodič kroz inžinjerske i bolničke sobe vodio. Na brodu bijaše još oko 350 mom­ čadi. Malena žilava tjelesa pokazuju jasno njihovo lazijsko podrijetlo. Časnik se nije mogao nahvaliti jedinstvenog duha, velike požrtvovnosti i divne discipline, što sve pokazivaše ova elitna trupa nji­ hove mornarice. Stanovništvo pontskih obala su oni, koji će budućoj osmanlijskoj mornarici dati najbolji i neprocjenjivi materijal momčadi. Oni koji u svojim barkama plove uzduž cijele pontske obale do Batuma, Norvorosika i sve do Sivastopola; T50RNIGAASFALTA, 13EPENHE ZAHROV(DACHPAPPE), TVORRICn CEMENTNIHLIJEVI I сУЕ CE.IEHTNE ROBE. TELEFON BROD ZI9Tehnićki savjetnik i Ingenienr Dr. Jovo Simlć. 67 �Strana 2 ili dvije konfesije izigravaju drugu. Ovo na­ čelo g. ministra da ne prima većine, u kojoj nijesu sve tri konfesije zastupane, onemo­ gućilo je rad sabora. Svaki pokušaj da se na osnovi zajedničkih interesa stvori jedna radna većina od sve tri konfesije, ostaće bezuspješan, ili će, ako se ostvari, pribaviti hegemoniju srpskoj manjini, bez koje ona ne kani stupati ni u kakvu zajednicu. Ona zna, da prema onom ministrovom shvaćanju saborske većine nema bez nje rada u saboru pa će i prema strankama i prema vladi stavljati teške zahtjeve kao uslov da pri­ stupi radnoj većini. Da srpska manjina pri­ stupi dakle zajedničkom radu, moraju i vlada i saborske stranke biti spremne, da im po­ puštaju u svim mogućim pitanjima, pa makar to bilo i na štetu njihovu. Muslimani i Hr­ vati trebali bi se njima za ljubav odreći pakta i prepustiti se njima na milost i ne­ milost, trebali bi se odreći za cijenu njihova zajedničkog rada svojih ideala i interesa, a vlada bi im morala dati posebne koncesije u upravnim i svim drugim službama. Ne bude li toga, oni će se opet povući i na­ staviti svoju opoziciju prema vladi, koja će im opet, da ih ublaži, davati nove koncesije i mititi ih da ne budu protiv nje. Njima se, kako vidimo, isplati svakako, a za druge kako bilo. Pitanje je kako će se dugo ministar držati onoga gore istaknutog načela, koje je u glavnom doprinijelo da sabor ne radi. Hoće li ministar i sada nakon mnogih dokaza da u saboru ne može biti radne većine kako ju on zamišlja, bez hegemonije Srba, za­ stupati isto stanovište? Broj 25. ,Novi Vakat* mnogo višem stupnju naobrazbe i kulture nego mi, davno je već ta ideja prodrla i naišla na silan uspjeh. Potreba jedne ovake institucije osjećala se je već davno i kod nas, ali niko ne pregnu, da tu ideju i ostvari. Nazad godinu dana pokušao je u nas prvi da tu ideju ostvari vladin povjerenik za glavni grad Sarajevo g. baron Kollas. 1 nije se prevario u ovom plemenitom pothvatu. Nakon šest mješečnog tra­ janja popravilišta, u kojeg se je nešto milom, a većim dijelom silom sabralo do četrdesetero zapu­ štene djece, koja bi bez ove institucije bila ništa drugo, nego tatovi i gradske liske, kratko rečeno propalice, osjećamo mi građani grada Sarajeva i prve plodove te korisne i humanitarne ustanove, jer sva ova djeca, koja su bila u tome popravilištu, porazmještena su po raznim modernim zana­ tima i eto nam ih kroz kratko vrijeme, gdje stu­ paju u život, kao samostalno, moderno izučene zanatlije. Kako malo prvo rekosmo, najveća zasluga oko osnivanja, a i izdržavanja ovoga popravilišta ide na prvom mjestu vladina povjerenika g. barona Kollasa, jer je isti ne samo nastojao oko što boljeg i uspješnijeg uzgoja ove djece, nego je isti i mate­ rijalno potpomagao ovo popravilište, namičući za vlastiti novac sve što je bilo od potrebe za to popravilište. Jedini od gradskih otaca priskočio je ovome plemenitom pothvatu u pomoć sa svotom od 400 K gradski zastupnik g. Salom. Ostali se oglušiše, što je svakako za požaliti. Mi ovo izno­ simo stoga na javnost, jer se naskoro kani otvo­ riti još jedno takovo popravilište, te je dužnost nas građana, a i mjerodavnih faktora da po mogućnosti što više idu u susret ovako plemenitom djelu. Politički pregled. Balkanske države nakon rata. Nakon carigradskog mira, dobivamo sada bar donekle tačan prijegled o opsegu i jakosti balkanskih država u njihovim novim granicama. Tako će od sada imati: Rumunjska 138.000 če­ tvornih kilometara sa 6,260.000 stanovnika; Bu­ garska 116.000 č. k. sa 4,200.000 stanovnika; Grčka 110.000 č. k. sa 4,000.000 stanovnika: Srbija 80.000 č. k. sa 3,600.000 stanovnika; Al­ banija 32.000 č. k. sa 800.000 stanovnika; Ev­ Primamo iz građanstva: Davno se je već osje­ ropska Turska 20.000 č. k. sa 1 milijun 400.000 ćala potreba ove po naš grad tako važne institucije. ! stanovnika; Crna gora 16.000 č. k. sa 480.000 U modernim i kulturnim zemljama, koje stoje na | stanovnika. Slavenske će dakle države (to jest Popravilište za raskalašenu djecu u gradu Sarajevu. veoma su srčani i hrabri, te natkriljuju najbolje j grčke mornare. Kad smo prolazili pokraj redova vidjeli smo kako se momci ozbiljno držahu na svojim mjestima. Zatim nam naš prijazni vodič pokaza topove, od kojih Turci očekivahu čudesna djela. Znameniti rodoljubni turski pjesnik Aka Gindiz u jednom svom vatrenom apostrofu zahtijevao je od komandanta „Hamidije" Reuf-beja, da bi on u moru propasti, za jedne lijepe ljetne večeri, upravo kada se krasni zaton starog grada Tesalije bude kupao u svoj raskoši prirode, okrenuo topove na Selanik, zapalio ga i svega ga u prah i pepeo pretvorio. „Hamidije“ ne imađaše za to prilike, ali je ona svojoj domovini ipak mnogo drugih važnih usluga učinila. Nedjelje i duge mjeseca ona je grčko staovništvo u uzbuđenosti država i prevoze savezničkih »četa znatno priječila. Naš vodič stupi jednomu od sjajno očišćenih topava i priredi ga za funkcioniranje. Gorostasni top od 15 centimetara naglo se dizaše pa spušćaše, okrećaše se desno i lijevo. Mi zabezeknuti gledasmo brod spreman za boj, kako na način starih turskih vojnika jednog Uludži-Alije, pa Piale-paše i TorgutReisa s/riže valove Sredozemnog mora i oprovrgavaše gatku, da Turci nijesu dobri mornari. Zatim pođosmo do upravljaonice odakle je Reuf-bej za svih opasnosti upravljao brodom.......... Pokaza se jedan poslužnik. Komandant nas je želio vidjeti. Mi sjedimo u jednoj sobi sa priprostom elegancijom. 0 zidu visi kopija jedne stare turske ratne slike. Soba je puna sunčane svjetlosti. Prema nama sjedi Reuf-bej. To je pravi tip svoje rase sa svim nje­ zinim najboljim svojstvima. Visoka uzrasta, širokih Bugarska, Srbija i Crna Gora) imati na Balkanu ukupno 212.000 četvornih kilometara sa 8,280.000 stanovnika. Neslavenske države (Rumunjska, Grčka, Albanija i evropska Turska) naprotiv ukupno 300.000 četvornih kilometara sa 12,450.000 sta­ novnika. Neslavenske Jće dakle države imati pre­ ma tome više od slavenskih za 88.000 četvornih kilometara i 4,180.000 žitelja. Ako dođe, kako se misli, do novog balkan­ skog saveza između Rumunjske, Srbije, Grčke i Crne Gore, i ako se obistini vijest o savezu izme­ đu Bugarske i Turske, komu bi prirodno pristu­ pila i Albanija, stajao bi razmjer između tih dvaju saveza na Balkanu ovako: Rumunjsko-srpsko grčko-crnogorski savez imao bi 344.000 četvornih kilometara sa 14,340.000 stanovnika. — a turskobugarsko-albanski savez 168.000 četvornih kilo­ metara sa 6,400.000 stanovnika. Prema tome imao bi novi balkanski savez (Rumunjska, Srbija, Grčka i Crna Gora) više od tursko-bugarsko-albanskog saveza za 176.000 Četvornih kilometara sa 7.940.000 stanovnika. Taj se razmjer između jednog i drugog sa­ veza mijenja bitno, ako se tursko-bugarsko-albanskom savezu (dakako ako do njega dođe) pribroji i azijska Turska. U tom slučaju nadvisio bi taj savez onaj novi balkanski za najmanje 300.000 četvornih kilometara i 7,060.000 stanov­ nika, ne računajući ni Egipat ni Tripolis. — Ove će cifre trebati dakako još korigirati. Uslijed rata poginulo je na Balkanu sva sila ljudi, samo voj­ nika palo je svih zajedno oko 350.000 ljudi. Osim toga poubijano je sva sila nevoljnika; strahote su naime balkanskog rata bar donekle poznate. Tako se govori, da je sama srpska vojska poubijala oko 20.000 Arnauta, da su grčke čete poubijale isto toliki broj bugarskih podanika itd. itd. Najglavniju pak korekturu obavit će u gornjim cif­ rama iseljivanje, jer je poznalo da su Turci iz Trakije bježali ,u Tursku, Grci iz bugarskih kra­ jeva u novu Grčku, Arnauti iz svih krajeva u novu Albaniju, a Bugari iz svih krajeva u novu Bugarsku. Trebat će dakle još najmanje deset godina, dok se bude mogla ustanoviti sasma tačna statistika. — a za ovih deset godina tko zna, ne će li se karta Balkana i opet sasma od sa­ dašnje izmijeniti!? . . . pleća, lica glatko obrijana. Iz očiju mu sijeva puno pravednosti i dobrote. Na usnama mu titra djetinjski smiješak. Govorimo engleski, u čemu Reuf-bej ima veliku okretnost i vještinu. Mi mu izrazujemo naše udivljenje nad svim onim odvažnim operaci­ jama „Hamidije", na što nam on smijući se reče, da su momčad njegova broda jedino svoju dužnost činili. Novinstvo, da je znatno pretjerivalo pišući o djelima „Hamidije". Sve on to govori sa veli­ kom glatkoćom smijući se i to veoma čedno. Kad mi svrnusmo razgovor na politiku i počesmo go­ voriti o mogućnosti tursko-grčkog saveza, Reuf-bej taj govor otkloni. „Politika veli on, nije naše zani­ manje. Jedan vojnik se ne smije tim baviti. On ne radi ništa osim svoje dužnosti 1“ Nama pade na um uloga puna nesreće, koju je zanimanje sa politikom u turskoj vojsci i mornarici igralo i odobrismo mu. Tada dođe govor o budućem razvoju turske mor­ narice, koje prijestolonasljednik Jusuf-Izeddin sa velikom pažnjom prati. Reuf-bej spomenu spušta­ nje dreadnoughta „Rešadije" u more i izrazi oče­ kivanje, da će osmanlijska mornarica uskoro veliki napredak pokazati. Franceska potpora Turskoj. Bivši otomanski ministar financija D ž a v i db e ј izjavio je, kako iz Carigrada javljaju, jednom odan svomu zvanju. Izgleda, kao da je on prvi put iz mojih usta čuo o ditirambu pjesnika- AkaGindiza, koji je na nj upravljen. Preko usta mu ^preletje smiješak. „Previše nas se cijenilo. Mi smo samo našu dužnost ispunili", reče on. Ova riječ „dužnost" nije tek prazni zvuk iz njegovih usta. Samo jedan pogled na ovaj brod sa izvanrednim redom i čistoćom dovoljno je, da se o tomu osvejdočimo, da su svi mornari od ko­ mandanta pa do najzadnjega momka osjećajem dužnosti duboko proniknuti. Poželjno bi bilo, da bi ovaj duh, koji u turskoj mornarici vlada prodro u svoj turskoj vojsci. Veliki slom bi se tako sigurno izbjegao. Još jedanput razgovarasmo se o ulozi „Hami­ dije* u zadnjem ratu i o strahu, koji je ona ulila u stanovništvo grčkih obala. Reuf-bejove se oči uozbiljiše. „Mi nijesmo ratovali sa golorukim sta­ novništvom", reče on. „Mi to prepušćamo našim neprijateljima. |a sam se strogo držao zakona čovječnosti I nijesam pucao na neutvrđena mjesta. Mirno stanovništvo grčkih obala nije se trebalo nas nimalo bojati." — Kafa dođe. Razgovor pređe na književnost. Reuf-bej je sav samo mornar I posve Mi se oprostismo sa komandantom „Hamidije" sa osjećajem, da smo u njemu upoznali jednog najvfijednijeg zastupnika nekadanje tako ratoborne turske rase. Sa neizmjernom prijaznošću ispratio nas je sve do na stepenice. Ponovno opčaravajući djetinji posmjeh na muževnom, još mladenačkom licu i krepki stisak ruke jednoga pravoga mornara. — Jedan čamac „Hamidije", opremljen sa jakom momčadi, čekaše spreman na nas. Ali mi smo se morali ipak odreći, jer naša barka sa svojim vo­ začem već dugo nestrpljivo čekaše da nas odvede. Čovjek iz Rive sa pripeklim svojim licem smiješaše nam se. On će nama turski: „Zar ne, lijep brod, čist brod i kakvi na njemu junaci, sve sami moji zemljaci!" Nad nama se vijaše krvavi bajrak sa „Hamidije", dok naš kajik ne strugnu strelimice preko valova Zlatnoga roga. Na krovu lađe vidjesmo kako su nam neki oficiri sa rupcima mahali. �Broj 25. Strana 3. .Novi Vakat* franceskom novinaru, da će Turska svoj interes samo u tome naći, ako se sasma poda uplivu Franceske. Govori se, da se je njemački poklisar radi ovoga pritužio kod velikog vezira. Bitke Arnauta proti Srbima. Kako smo već u pošljednjem broju javil Arnauti u obranu svoje narodne stvari digoše se proti Srba. Ovom činjenicom potvrđene su one slutnje, da na Balkanu i iza potpisanih protokolai i dovršenih diplomatskih, preg. mira biti ne će. Ako je mnogo nezadovoljstva bilo pod otomanskom vladom biće još više u ovoj novoj razdiobi, jer balkanske državice nijesu tako snošljive prema drugim narod­ nostima kao što to bijaše Turska. Arnautima kojima se obećavala autonomija, a koji su bili dosad pod jednom upravom, razdijeljeni su sada na p e t s t r a n a . Narod, koji se toliko godina borio proti jednoj moćnoj i slavnoj carevini za svoju neovis­ nost zar će se sada moći smiriti pod igom malijeh državica? 0 borbama Arnauta javlja se ovo: Oboružanje i sprema Arnauta. Bojni pokret Arnauta sve više raste. Broj bo­ jovnika računao se do 24. o. mj. već na 25.000 momaka. Svi su dobro organizovani i oburužani modernim oružjem. Kod Dibre imađahu i mašinske puške. Svoje vojene operacije izvode po jednostav­ nom planu. Srbi su u dosadanjim sukobima mnogo više izgubili, nego se do sada računalo. Arnauti napreduju. Po vijestima od 25. o. mj. prispjelim sa Cetinja traju već dva dana žestoke borbe između Ar­ nauta i Crnogoraca kod Gusinja. Crna gora diže vojsku. Arnauti su nadalje navalili na Tuzi, te su odanle protjerali Crnogorce. Crna gora otposlala je nove čete, da opet zauzme Tuzi. Nasilja proti Arnautima. „Albanska Korespodencija* javlja od 24. o. mj. Srpske čete prodrle su na albansko područje te su m n o g o s e l a popalili i mnogo stanovnika p o u ­ b i ja l i . Mnogo Arnauta izgorjelo je u svojim ku­ ćama. — Crnogorske čete zauzeše selo Tutor. Sta­ novnici pobjegoše u planine. — Crnogorska vlada d a la je s m a k n u ti 12 m u s lim a n s k ih A r ­ n a u ta . Razlog je do sada nepoznat. Vijest je među Arnautima proizvela veliko ogorčenje. Prodiranja Arnauta. Iz Beograda javljaju, da Arnauti kod Kičeva napadaju: Stanovnici novih pod Srbiju pripaliti ze­ malja p r i s t a j e uz Arnaute. Biogradski listovi zahtjevaju, da Srbija okupira Albaniju (!) Mobilizacija u Srbiji i naša monarkija. Iz Biograda javljaju, da je moravska divizija već mobilizovana. Novoobrazovana moravska di­ vizija već je na putu prema Albaniji. Isto se tako djelomično mobilizuju i ostale divizije. Iz Beča jav­ ljaju, da naša monarhija stoji na stanovištu lon­ donskog utanačenja gledom na granicu izmegju Srbije i Albanije, te će za sada na prijateljski način i jednu i drugu stranu opomenuti na mir. Mišljenje u Engleskoj. Iz Londona javljaju: Engleska vlada drži, da je položaj vrlo ozbiljan. Arnautske napade proti Srbima vode bugarski oficiri te vođe gerilskog rata među kojima su Sandanski i pukovnik Markov. Proglas Esadpašin. Kako „Times* javlja, proglasio je Esadpaša autonomiju Albanije pod pokroviteljstvom Turske, te je pozvao predsjednika privremene vlade Ismaela Kemala da odmah iziđe iz Valone. Stanovnici zapadne Tracije traže autonomiju. „Sttdslavische Korrespondenz* javlja iz Ca­ rigrada: Osmanli-bej vođ delegacije ispred stanov­ ništva zapadne Tracije, koji sada ovdje boravi izjavio je našemu dopisniku, da stanovnici zapad­ ne Tracije n e ć e p r iz n a t i mira sa Bugarskom, ako njihova zemlja ne dobije svoju autonomiju. Oni će nastaviti borbu, da sa sebe otresu jaram bugarski. Preko trideset hiljada oružanih ljudi, spremni su u Traciji da nastave borbu protiv Bugara, pa ma to i porti ne bilo pravo. U otomanskim vladinim krugovima misli se, da će u za­ padnoj Traciji nastupiti mir, čim stanovnici vide, da će predstojećim mirom biti zajamčena nacio­ nalna i vjerska eksistencija muslimana. Veliki će vezir u sporazumu sa generalom Savovom, iza kako se bude mir potpisao, izdali proglas na stanovnike zapadne Tracije, da mirovni ugovor sadržaje sve garancije za nacijonalnu i vjersku samostalnost. Naši dopisi B i j e l j in a, dne 23, septembra 1913. S l a v n o u r e d n iš tv o l U 23. broju Vašeg cijenjenog lista od 20. sep­ tembra 1913. izišao je članak na trećoj strani u domaćim vijestima pod naslovom „Gruntovni vježbe­ nici*. Ovaj članak tiče se moje osobe, te neodgovara ni najmanje istini. Pošto se sumnja, da sam ja taj članak uvrstio, molim Vas lijepo, da u Vašem cijenjenom listu uvrstiti date ovaj ispravak: Ja sam gruntovni vježbenik od 31. jula 1912. te služim sasvim korektno na sveopće zadovoljstvo svojih pretpostavljenih, što se.vidi iz toga, da mi je gosp. nadgruntovničar Maraković dao svjedo­ džbu, kojom mi potvrđuje, da sam sposoban i potpuno vješt u gruntovnici, te da bi se mogao pristupiti gruntovnom ispitu, što sam i potvrdio kod visoke zemaljske vlade u Sarajevu, dne 19. septembra 1913., gdje sam progfašen sposobnim za vođenje gruntovnice. Da odmah nijesam bio pozvan na ispit, uzrok je taj, što je prva molba bila povraćena, da se priklopi dnevnik o mojem radu za vrijeme prakse. Pošto to nijesam vodio misleći, da ne moram, predložio je gospodin kotarski sudac istu molbu vis zem. vladi sa preporukom, da se i bez gore navedenog dnevnika pripustim ispitu, što je i do­ zvoljeno i kako rekoh isti položio. Iz svega toga može se viditi, da gospodin nadruntovničar ne mrzi muslimane, nego mi napro­ tiv na ruku ide, da unaprijeđen budem. Čudim se, da imam takovih prijatelja, koji se za mojim leđima skrivaju. Nerazumijem, što je toga prijatelja ponukalo, da taj članak uvrsti, sigurno, da me omrazi sa gospodinom nadgruntovničarom Marakovićem. Stoga pozivam pisca pomenutog članka, da mi se u roku od 24 sata javi i razjasni zašto je taj članak uvrstio. Vama cijenjeni gospodiue uredniče unaprijed hvala na ustupljenom prostoru, uz mahsu-selam Atif Fejzif, grunt. vježbenik. Domaće vijesti. Ženske stručn e škole. Sa kompetentnog mjesta javljeno nam je ovo. Poslije odužeg ras­ pravljanja sporazumjeli su se svi mjerodavni fak­ tori u tome, da bi od prijeke potrebe bilo, da se kod nas za stručno obrazovanje našeg ženskog podmlatka osnuju podesne škole. To je pitanje sad riješeno, budući da je zemaljska vlada odlu­ čila, da se već u mjesecu oktobru o. g. otvore ženske stručne škole u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli, U isto doba zatvoriće se dosadanja stručna odjelenja narodnih viših djevojačkih škola. U sporazumu sa ovdašnjom trgovačkom i obrt­ ničkom komorom izrađena je organizacija za ženske stručne škole, pri čemu se naročito pazilo i na sve opravdane želje i zahtjeve, što su izne­ sene u stručnoj anketi od 17. februara o. god. Cilj i zadatak je tih škola prema organizaciji: 1.) da se pruži prilika djevokama, da nauče valjano šivanje rublja i krojenje haljina za žene i djecu; 2.) da obrazuju i one djevojke, koje ne žele da se bave šivanjem rublja i krojenjem haljina kao obrtom u tim vještinama, koliko će im trebati kao domaćicama i materama u običnom građanskom životu. Te stručne škole imaju po jedno zajedničko pripravno godište i po 2 stručna godišta sa zasebnim atelierom za svaki od oba pomenuta obrta. Radi usavršavanja i u drugim granama ženskog ručnog rada i ženske privrede otvoriće se i posebni tečajevi za to prema mjesnim prili­ kama. Uslovi za primanje u pripravno godište ovi su: navršena 13. godina, ljekarsko svjedočanstvo 0 zdravlju i svjedodžba o svršenoj školi. Stoga što se traži za primanje u ove škole samo apsol­ viranje osnovne škole, može se pouzdano očeki­ vati, da će biti polazak tih škola vrlo povoljan. Napošljetku ističe se naročito radi onih, koji se interesuju za ovake škole, da će se otvoriti i pripravno i I. stručno godište u Sarajevu, Mostaru 1 u Banjoj Luci. To će se učiniti radi onih učenica, koje su sada u stručnim odjelima i go­ dištima, da mogu nastaviti započeto stručno obra­ zovanje u novo otvorenim školama. Prema pomenutoj organizaciji mogu preći u I. razred ženske stručne škole i one djevojke, koje su prošle školske godine svršile II. razred općeg odjeljenja narodne više djevojačke škole, te po tome ove godine pohađaju III. razred pomenutog odjeljenja. Rok upisavanja i dan otvorenja ženskih stručnih škola objaviće se na vrijeme. Trgovački kurs. Početkom oktobra o. g. otvoriće se na trgovačkoj školi u Mostaru trgo­ vački kurs, koji će trajati jedno sedam mjeseci. Predavanja će se držati zimi od 7—9 svaku večer tako, da će trgovci i njihovi pomoćnici lako moći u školu dolaziti, a da ne trpe nikoju štetu u poslu. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. P r e p o r u č u je s v o je najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po 7« lit. ili 25 i 50 boca po 7,» lit. џшг Otprema u pokrajinu franko no svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznico. �Strana 4. Broj 25. ,NovI Vakat“ Pošto je Mostar za trgovinu jedno živo mjesto i pošto je trgovina dandanas najvažnije zanimanje za ljude, za življenje, to mi upozorujemo p. n. čitaoce, odnosno trgovce, da ovu priliku iskoriste, pa da se u svom poslu usavrše. Naročito je po­ trebno poznavanje knjigovodstva. Ujedno se javlja, da je kurs besplatan. Očekujemo, da će osobito muslimani trgovci ovu stvar ozbiljno uzeti i da će se upisati. Upisivanje traje svaki dan u direkciji rečene škole. Zabava „Hrvatske muslimanske mla­ dosti" u Stocu. Javljaju nam iz Stoca o uspje­ hu zabave, koju je muslimanska hrvatska omladina priredila u korist ovdašnjeg privatnog musliman­ skog konvikta: Već je deset godina kako naša mladež preko školskih praznika priređiva i daje zabave u dobrotvorne svrhe, pa nas se nije ni ove godine oglušila. I ovih ferija priredi nam naše đaštvo sa građanskom mladeži zabavu, koja je u svakom pogledu sjajno uspjela. Zabava se je davala 2. dan bajrama u novosagrađenoj kući g. Bukića, a bila je tako posjećena od građanstva, činovništva i časnika, da su sva mjesta, prije nego je zabava započela, bila već rasprodana, te se je mnogo odličnih posjetioca moralo vratiti. Kada je početak zabave oglašen i zastor dignut, odjeknuli su dvoranom divni akordi himne „Lijepa naša*, a kada su tamburice odsvirale, zaorilo je dvoranom urnebesno pljeskanje i klicanje. Razdragana publi­ ka nije prestala sve dok tamburaši i po drugi put ne odsviraše. Iza toga je cand. filozofije S. H. Baljić lijepim i biranim riječima govorio 0 nacionalizmu i obrazložio njegovu svrhu i za­ datak. Njegov lijepi govor pozorno je saslušan i popraćen sveopćim odobravanjem. Predaleko bi nas odvelo, ako bi smo htjeli o svim tačkama programa govoriti. Stoga ćemo općenito reći, da su tačke sviranja upravo divno izvađane. Ona stroga preciznost u izvađanju pojedinih komada služi na čast tamburašima, a osobito vrijednom gimnazijalcu Mahmudu Behmenu, koji nije žalio ni truda ni vremena, samo da tamburaše što bolje uvježba. Dalje ne mogu da ne spomenem dekla­ maciju „Hrvatskoj*, koju je deklamovao gimna­ zijalac Z. Šarac. On je silom riječi upravo magnetizovao publiku, da je ostala sva začarana, kada je on prestao. Osobito je publiku zadivilo izvađanje Preradovićeve „Braće*. Ideja same pjes­ me je uzvišena, a zamisao, kako da se izvede, upravo je neko nadahnuće. Da je ovo izvađanje silno zanijelo publiku, ima se uz ideju same pjesme pripisati i izvađačima dvojici gimnazija­ laca Mahmadu Behmenu i Aliji Mehmedbašiću, koji su svojom simpatičnom pojavom i lijepim gestama pravili na nas dubok utisak. Ali sve je opet začinila vilniska pojava gđe Tedeschi, koja kao vila domovine prekrasna i sva u bjelini do­ lazi u času, kada se braća pomiruju i polaže lovorov vijenac na njihove glave. Kao II. dio i konac zabave igrana je šala „Gospodin nadzornik". 1 ovo je uspjelo |potpuno, te je publika bila jako raspoložena pri izvađanju ove zabave, što se svakako ima najviše pripisati gg. koja su taj ko­ mad izvađala, naročito gg. Tedeschom i Alećkoviću, te filozofu Baljiću, koji je inače bio glavni aran­ žer i duša cijele zabave. Za vrijeme odmora prodava­ le su krasne gospođice, kćerke kot. veterinara g. Murke lutriju i tim pružile lijepu pomoć omladini, na kojoj mi je uvijek zahvalna. Poslije zabave nasta­ vilo se je veselje i mehabet, koje je trajalo sve do u rano jutro. Uspjeh zabave bio je, kako je spomenuto, neočekivan u svakom pogledu. Pored moralnoga, do kojeg je omladini najviše stalo, bio je neočekivan i materijalni uspjeh, jer je, kako čujem, palo 8 —900 kruna. To je svakako zamjeran uspjeh prema prijašnjim zabavama. Našoj mladosti, najmilijoj nam uzdanici, sa kojom se sada praštamo, jer počinju opet školski dani, od srca želimo sretan uspjeh, da nam se opet do godine u većem veselju povrati i nastavi svoj rad. Živila nam naša omladina! Hilmija. Previsoko odmjerivanje dohodarine. pl. R o h o n y i, od strane zajedn. ministarstva Nj. Preuzvišenost odjelni predstojnik Dr. pl. T h a 1lo c z y , zatijem vrhovni zemaljske uprave, sabora i gradskog zastupstva. — Prava svečana svetko­ vina otvaranja biće narednog proljeća povodom otkrivenja poprsja Njegova Veličanstva cara i kralja, koje će se u trijemu Zem. muzeja postaviti. Srpska carinska tarifa. Primamo od tr­ govačke i obrtničke komore: Prema obavijesti carinskog ureda u Rudom, upotrebljuje srpski ca­ rinski ured na granici od 10. o. mj. kod uvoza robe u novoosvojene krajeve srpsku carinsku tarifu. Saobraćaj ilidžanskih vlakova. U slu­ čaju povoljnog vremena produžit će se saobraćaj lokalnih vlakova u Ilidžu-Banju do 15. otkobra o. g. Vozit će samo ovi vlakovi: Odlazak od du­ hanske tvornice: 6.12 u jutro 7.42 u jutro 10.42 pr. podne 1.42 po podne 3.42 po podne 5.42 po podne 7.57 u veče. Odlazak iz Ilidže-Banje: 6.56 u jutro 8.26 pr. podne 11.26 рг. podne 2.44 po podne 4. 33 po podne 6.53 na večer 8.44 na večer Tuže nam se iz Ljubuškog kako im je dohodarina za ovu godinu krivnjom poreznog referenta previ­ soko odmjerena: Povjerensvo za ustanovljenje doho­ darine za godfnu 1913. nije se sa poreznim referentom moglo u tom složiti, koji bi se postotak imao uzeti kao čisti dobitak od ukupnog prometa; vještaci i stručnjaci predlagali su 5% dobitak, a porezni referent 15%. Stručnjaci povjerenstva bili su svjesni svoje dužnosti, te su nastojali, da se tačno ustanovi pravi dobitak i prema njemu od­ mjeri dohodarina, ^ali je njihov predlog i stručnjačko mišljenje bilo zabačeno, a primljen predlog poreznog referenta, koji nema ni pojma o našoj trgovini i obrtu. Prema tomu je dakle jasno, da je dohodarina površno, „od oka* odmjerena. Mi ćemo ovdje navesti nekoliko primjera: Na jednom va­ gonu kukuruza ustanovio* je porezni ured dobitak Zakon zabranjuje, da osobe, koje nisu od 380—500 kruna, što bi značilo dobitak više od ljekarnici prodavaju ljekarije. Ovlašćen je za to 20% , a u cijelom trgovačkom svijetu je poznato, samo ljekarnik, jer on je tu struku izučio, te ju da dobitak na kukuruzu može doseći najviše 3 —4% . razumije. Kupujte dakle i mazalo, koje ublažuju Vidi se da porezni ured nema nužnih podataka, za boli, od ljekarnika. Sigurni ste, da ćete nabaviti obračunavanje kako kupovnih tako ni prodajnih valjano sredstvo protiv uloga, reumatizma, trganja cijena, jer kod kukuruza računa dobitak preko zglobova, glavobolje, zubobolje, boli u krstima 25% , a kod manufakturne i kolonijalne robe 10— umornosti itd., ako od ljekarnika E. V. Fellera u 15% a poznato je da kod ove robe može trgovac Stubici. Elsatrg br. 310. (Hrvatska), naručite za 4 puta više zaslužiti nego na kukuruzu. Vidjeli 5 kruna 12 boca Fellerovog Elsafluida, jer ga smo dohodarine i u drugim mjestima — svagdje preporučuju mnogobrojni liječnici se plaća više nego što u istinu jest, ali nigdje tro­ Stanje kolere u Bosni 25. septembra struko i četverostruko više kao u L ju b u š k o m . 1913. U stanju kolere nema uopće ni danas nika­ — Dok jedan kočijaš plaća u stolačkom kotaru kve promjene. Novoga slučaja kolere nema, jsamo dohodarinu 15—20 kruna, u nas u Ljubuškom je u j a n j i jedan iz Tuzle prispjeli pogranični mora platiti po fijakeru 70—80 kruna. Ovakav je strijelac obolio pod sumnjivim znacima kolere. razmjer kod svih drugih. Ima pače obrtnika, koji Ostaje svega osam bolesnika, osam rekonvalesce­ još nikada od svoga zanata nijesu imali svotu, koja nata i 12 bacilaša. je sada određena da plate dohodarinu, pa moraju zemlju prodavati, da im porezni ovrhovoditelji du­ ćan ne zatvore. Većini obrtnika odmjeren je do­ hodak viši nego su . primili ukupnog materijala Ja v n a zahvala. preko čitave godine. Obućar Mirko R o g ić pri­ Prilikom smrti našeg brata odnosno strica mio je kože kroz čitavu godinu od 3500 kruna, koju je izrađivao i djelomično prodavao; njemu je rahmetli Omer-eff. Čirkinagića izjavili su nam odmjeren dohodak oko 3500 kruna, što bi prava mnogi prijatelji i poznanici brzojavno, pismeno ili zasluga bila jedva 1000 kruna, a ne 3500 kruna. usmeno saučešće među kojima je i „Saborski klub* Kočijaš Šućrija K 6 š a r i ć oporezovan je na dva u Sarajevu. Smatrajući za našu dužnost mi im svima od fijakera sa 142 K. Slično je odmjerena dohodarina srca blagodarimo, jer nam time i našu bol dosta svakome. ublažiše. Gostioničarima je računao porezni ured, da Naročito ističemo našu blagodarnost ovdašnjim mogu dobiti na litar piva 25—30 h, na vinu 17—20 h, gg. činovnicima, svim gradskim zastupnicima kao a na rakiji i likeru 5 0 —60 h, što nikako nije mo­ i cijelom građanstvu bez razlike vjere koji u onako guće, jedino se dade polučiti dobitak od 10% na velikom broju Dženazi prisustvovaše i rahmetli čitavom prometu. Stoga su Ljubušaci održali skup­ Omer-eff. do njegove vječne kuće korporativno štinu, na kojoj je protestovano proti načinu opoodpratiše. rezovanja i previsoko odmjerenoj dohodarini, te A osobito zafaljujemo našim sugrađanima zaključeno, da se obrati na trgovačko-obrtničku komoru, da ona poradi da se ovogodišnja doho­ srpsko-pravoslavne vjeroispojesti koji u onako ve­ likom broju pohitaše te svojim mnogobrojnim pri­ darina snizi na prošlogodišnju ili pak da se nova sustvom Dženazi i ako tužan ali jedan veličanstven procjena odredi. pohod prirediše, a time ujedno i javno dokazaše Otvaranje zemaljskog muzeja. Radovi koliko je naš mili brat Omer-eff. u Prijedoru cije­ oko instalacije novoga Zemaljskog muzeja skoro njen i poštovan bio. će biti dovršeni, te će zbirke 4. oktobra o. g. u P r i je d o r , dne 23. septembra 1913. 2 sata po podne biti publici pristupačne. Isti dan O ž a lo š ć e n i: u 11 sati рг. p. biće u Zem. muzeju unutrašnja H. Salih-eff. i Muharemaga Cirkinagić, proslava u kojoj će učestvovati Nj. Preuzvišenost braća. poglavar zemlje i nadzornik vojske Oskar P o t i o Ahmet-eff. Čirkinagić, г e k, zamjenik poglavara zemlje preuzv. g. Julije bratić. Priposlano. P ilrszilE i Ljubljanski kreditne banke n Sarajevo. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 Prima uloške na tekući račun i uložne Л3| Oj od dana uplate do 9 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa ^ |4 ЈО HCUU dana povratka. Kupuje I prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �* Broj 25. ,Novi Vakat* Strana 7. Razno. Engleski Do li »— * Do li »— ♦ Do li *— * w ш Do li *— * I f Do li •— 4 Do li »— * Dl aristokrati kao pustolovi. Poznato je, da u Engleskoj ne samo naslov, nego i imetak visokih aristokratskih porodica prelazi samo na prvorođen^g sina, i da t. zv. »drugi “ »treći0 sinovi živu samo od podpore, koje njima njihova sretna starija braća dragovoljno daju. Ali pošto mnogi od ovih mladih ljudi neće da budu upućeni na ovu milost, to traže sebi na svakakove načine zaradu. Budući da u Engleskoj nije nikakav pošteni posao sramotan dogodi se često, da se braća: vojvoda, earla i lordova late zanata i da u slučaju smrti starijeg brata tako rekuć preko noći od cipelara ili krojača postauu punosni plemići, koji novu svoju čast tako dostojno nose, kao da su u njoj odrasli.. U— li ste moguće od propuha ili prehlade ili reumatizam, uloge ili kakove druge pomoći će Vam Fellerov Elsafluid, am pouzdano možete vjerovati, jer smo se mnogo puta sami osvjedočili, da Isto se često dogodi, da »mlada braća* od velike čežnje za doživljajima odu u svijet, da pro­ vode slobodan život. Poznato je da je sin Earla od Cowly, Viscount Danga, koji je nedavno ože­ nio ljepu glumicu, Miss Pearl Ausrere, bio zapos­ len kao glumac na malim pozornicama. Kad se je pokazalo, da njegovo predstavljanje ne odgovara zahtjevima općinstva, otišao je na nauku jednom slikaru kulisa, kod kojega je radio nz plaću od 10 kruna na heftu. Kad bi nešto pogriješno uradio, kaznio ga je majstor isto kao i svakog „običnog" šegrta. Brat umrlog lorda Airlie i stric supruge mi­ nistra Churcjiilla, L. Ogicoy, radio je više godina sluz i ozdravijuje tako, da brzo čutite olak­ kao rudaru Denveru uz plaću od 40 kruna na šicu. Dobijete 12 malih jli 6 dvostrukih ili heftu a priča još danas, kao stari čovjek u ugled­ nom položaju, o svojim doživljajima u đubljini 2 Specijalne boce za 5 kruna franko, a 24 zemlje. Veoma zanimljivo jest također sudbina male ili 12 dvostrukih ili 4 Specijalne boce lorda Llvedensa, koji svodiv se sa starijim bratom, za 8 kruna 60 filira franko, ako se obratite otiđe u Ameriku. Tamo se promećavao kao, čistilac cipela, radnik u luki, provodić i konačno kao izravno na proizvoditelja: E. V. Feller, lje­ upravitelj igrališta u sjevernoj Karolini. Poslije, kad karnik, Stubica Elsa trg br. 310. (Zagorje, je njegov stariji brat umro, vratio se kao lord i vlasnik velikih imanja u domovivu. Hrvatska). Sličnu sudbinu je imao Earl od Egmonta. On se je unajmio kod jednog pomorskoga kape­ tana kao dječak na brodu i morao je raditi najni­ že postove dok nije konačno postigao čast pomorskog časnika. Lord Graham je služio kao ložilac na jednom parobrodu, prije nego što je naslijedio imetak. Lord Hardvvicke je tražio zlato u zapadnoj Australiji, na to je bio gostio­ ničar i poslije konobar na lađi. Sir Наггу Yleventon Goring, koji pripada jednoj od najuglednijih engleskih porodica, stupio je kao prosti vojnik u takovo će Vas obuzeti čuvstvo iza djelo­ vojsku, sudjelovao bitkama u Sudanu i postao podčasnik, nakon čega je iza smrti starijeg brata vanja Felerovih Elsa pilula, uporabivši ih naslijedio sve njegove naslove i golema imanja. pravi Fellerov Elsafluid ublažuje boli, otapa Kao daste nakon teške bolesti naglo ozdravili proti začepljenosti te inih boli u želucu i crijevima. Brzo će nestati nemilih pojava, a tada će te i Vi, kao što i mi i tisuće dru­ gih zahvalnih ljudi za svagda držati u kući zalihu Fellerovih proizvoda, da Vam služe kao pravi Od Fe'ilerovih Elsa pilula stoji 6 kutija 4 krune franko, 12 kutija 7 kruna 60 filira irahkoT Obje ove prave proizvode valja naručiti od proizvoditelja E. V. F E L L E R , lje k a r n ik u Stubici. Elsa trg broj 310. (Zagorje, Hrvatska). Narodno gospodarstvo. Nove banke po 20 K stavit će se u pro­ met 29. o. mj. Stare banknote početi će se povla­ čiti iz prometa 2. siječnja 1914. Nove banke su 150 mm. široke, a 90 mm. visoke. Preko čitavog svog objema imadu vodeni tisak sa oznakom rim­ skoga broja 20 (XX.) Bojom su obe strane razli­ čite, a prevladava plavkasto-crvena boja. Na jednoj je strani samo mađarski tekst, na drugoj je vriednost banke označena u osam jezika austrijskih naroda. Javne dražbe. Kod kotarskog suda u Bos* Gradiški prodaju se putem javne dražbe nepokretnine Hafizage Smajlagića iz Dubrave zbog dužnih 260 K sa oglasnom cijenom od 900 K (rok dražbe 7 novembra 1913.), za tim nepokretnine Mahmuta Softia iz Bos. Gradiške zbog dužnih 120 K 58 h sa oglasnom cijenom od 616 K (rok dražbe 28. oktobra 1913.) Kod suda u Prijedoru nepokretnine Alibega Kapetanovića iz Prijedora zbog dužnih 43.973 K 24 h sa oglasnom cijenom od ukupno 33.759 K (rok dražbe 15. decembra 1913.) Kod kot. suda u Gračanici nepokretnine Hasana Hasića iz Malešića zbog dužnih 416 K 84 h sa oglasnom cijenom od skupa 1500 K (rok dražbe 23. oktobra 1913). Kod kot suda u Brčkom: nepokretnine 0 mera Gradinovića iz Pokleča zbog dužnih 1000 K sa oglasnom cijenom od ukupno 1442 K 28 h (rok dražbe 14 oktobra 1913). Kod kot. suda u Žepču: nepokretnine Zeće Malićbagovića iz Žepča zbog 635 K 10 h sa oglasnom cijenom od 500 K (rok 14. oktobra 1913.); — kod kot. suda u Sarajevu: nepokretnine Umije udove Iza Isabega Hajdarovića iz Sarajeva zbog razvrgnuća zajednice sa oglasnom cijenom od 1800 K (rok 22. novembra o. g.). Brzojavi. Beograd, 26. septebra — Pressbureau javlja da je položaj u albanskim pograničnim predjelima usljed velikih arnautskih navala veoma ozbiljan. Neprestano odlaze na granicu vojnička pojačanja. Za stalno se drži, da će se red uspostaviti čim stigne srpska vojska na granicu. Sofija, 26. septembra. — Bugarski ministar izvanjskih posala Genadijev izjavio je u jednom razgovoru, da nikako ne odgovara istini ona tvrdnja da među albanskim ustašama ima bugarskih ofi­ cira, jer Bugarska nije imala nikakvog udjela u albanskom pokretu. B eo grad , 26. septembra. — Srpski listovi tvrde, da je trojni sporazum dao svoju privolu, da Srbija okupira privremeno Albaniju. B eč, 26. septembra. — „Mittagszeitung" javlja iz Beograda, da se prema najnovijim vijestima Struga i Ohrid nalaze već u rukama Arnauta. B eo g ra d , 26. septembra.— Kod Đakoke do­ šlo je do veoma žestoke dvodnevne bitke. Na srpskoj strani palo je 120 ljudi. A tena, 26. septembra. — Vlada je brzojavno zamolila portu, da tačno označi dan kada bi se imali opet nastaviti tursko-grčki pregovori. Isto­ dobno su sva poslanstva zamoljena za što brži odgovor velesila u pitanju Dedeagača, pošto bi mogle nastati poteškoće usljed prisutnosti neredovnih turskih četa. C arigrad , 26. septembra. — Kongres Mladoturaka nastavio je danas svoje vijećanje. Glede stranačkog programa zahtjevano je, da se dignu financijalna ograničenja, koja potječu iz kapitulacija. B u d im p ešta, 26. septembra. — Jučer se je sastalo ministarsko vijeće, ali se mimo očekivanje nije bavilo sa hrvatskim pitanjem, te je prema tomu riješenje hrvatskog pitanja opet odgođeno. B e č , 26. septembra. — Poglavar zemlje FZM Potiorek primljen je danas u poduljoj audinciji od cara. Poglavar je podastro caru izviješće o položaju u zemlji. MM PUĆI špecerajskoj rad­ nji ili gostioni, kao kom­ po sporazumu i I panjon. Star 22 god., musliman, neoženjen, prost od vojništva, a prema potrebi može pružiti i jamčevinu. — Cijenjene ponude na upravu ovog lista pod šifrom: »Trg. pomoćnik* IN S T A L A T E R I V O D O V O D A I aa CENTRALNOG LOŽENJA aa INŠTBLIICIJE, PflOlEHTODflNlE IIZDO8EH3E 9DD0B0D9 ZO Р1Ш11 VODU 1 aa zn ВШЈГ POTREBE, aa NASSE I KOMP. SARAJEVO, 59L01H0V9 P9L9Ć9. BESPLATNI TROŠKOVNICI. Potpun pribor za gradnju banja, klo­ zeta i drugih sanitetskih uređenja. — �Natječaj. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće nekoliko zajmova od K 1.000 — slušateljima visokih škola za godinu 1913./14. Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice 1. 2. 3. 4. Svjedodžba o stečenoj naobrazbi, Svjedodžba o zdravstvenom stanju, Vladina i općinska odbijenica i revers o otplati zajma. Sadržaj reversa može se uvidjeti kod vakufskih povjerenstava, a molbe se imaju predložiti n a j k a š n j e d o 10. o k t o b r a o. g. I dosadanji vakufski Stipendisti imaju moliti za zajam. M IELE kao i svih »otrabitlna za autom obila i bicikl« dobiva sa uz vrlo po! voljne uvjote jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. . Molbe za ove zajmove imaju se pred­ ložiti putem nadležnog kotarsko-vakufskogmearifskog povjerenstva i istima se imaju predložiti slijedeći dokumenti: MORITZ MSEF FINCI ĆemaluSa43. TELEFON 221. SARAJEVO. Ćemalalu 43. kao i pisaCih strojeva oo Brzojavi: MORITZ FINZI. MERCEDES. Vakufsko-mearifski saborski odbor. Natježaj. Vakufsko-mearifski saborski odbor podijeliće nekoliko novih Stipendija učenicima darulfununa (dinijje šubesi) u Carigradu. Prednost će imati oni đaci, koji svjedodžbom o do sad stečenoj naobrazbi pokažu najbolji uspjeh. Molbe se imaju predložiti putem nadležnog kotarsko vakufsko-mearifskog povjerenstva, i istima se imaju priložiti: 1. svjedodžbe o stečenoj vjerskoj naobrazbi, 2. svjedodžbe o stečenoj svjetskoj naobrazbi, 3. svjedodžba o zdravstvenom stanju i 4. svjedodžba o imovinskim prilikama molitelja. Molbe se imaju povjerenstvu predati najkašnje d o k o n c a o k t o b r a o. g. HERCEG V BOSNA Zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hercegovinu I Ravnateljsvo u Sarajevu.. Zavod preuzima osiguranja: a) proti požaru zgrade, gospodarske i obrtne zalihe, robu, pokretnine i t. d.; b) proti Štetama kod pro* voza; c) proti nezgodama za pojedinačno, kolektivno i odgovornosno osiguranje i t. d.; d) proti Štetama od tuže; a) proti provalna kragje i f) na ljudski život. Kombinacije za osiguranje života obuhvataju: a) о»1дигаиј» »■ »lutaj imrtl; b) mje. »ovita, odnosno osiguranja za »lutaj doživljaja I zmrtlj c) ozlauranja miraza; d> životne rento, odnosno oilguranje udovnina I uzgojnlna. • Premije osiguranja raiunaju ia pozvo nisko, »tete »e liplaCuju brzo i kulantno. Vakufsko-mearifski saborski odbor. Zastupstva u svim gradovima i većim mjestima primaju ponude za Sve vrsti osiguranja. Broj 266/13. Ravnateljstvo u Sarajevu daje na zahtjev rado sve upute. Natječaj. e. Na novo otvoriti se imajučoj mektebiibtidaiji u B. Kobašu početkom mektebske 1913.— 1914. god. imade se popuniti mje­ sto I. muallima sa godišnjom plaćom od 600 kruna. Vlastoručno klop svjedožbe minu u Sarajevu vjerenstvu do 1. pisane molbenice uz prio svršenom Darul-mualiimadu se potpisatom po­ oktobra 1913. podnijeti. U Prnjavoru dne 16. septembra 1913. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo Najam. Dne 2. Novembra 1913. iznajmiće se nekretnine Gazi Husrevbegova vakufa kojim ugovori istiću koncem 1913. godine putem javne licitacije koja će se kod ko­ tarskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Sarajevu držati.— Uvjeti najma kao i sve ostale podatke saopći će uprava Gazi Husrevbegova va­ kufa na zahtjev interesantima. Uprav?. G azi H usrevbegova vakufa. Dionička glavnica K 4,000.000. jiiinlu I i tanjih M i [£ asa B o s n u i H e rce go vin u . Potpuno uplaćena dionička glunnica H 8,000.000. — Centrala: Šarajmo. Filijala: BpčIig. A. Bankovno odjeljenje. Preuzim lje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d.f daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni o dio . 42 Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. �Broj 25. ,Novi Vakat* Strana 9. Direktni željeznički ј parobrodarski spol $a Bosnom i Hercegovinom. CK40E 1025 1023 8« 422 6* 8« 9M 10» 245 710 725 8» 223 12« 615 125570 210 9* 1« 845 625 8» 12» 915 7» 210 Ц56 9» 8« Ц15 5*1 1023 840 . odi. Beč, državni kolodvor . . . • • . Velika Kanila........................ [ „ Budimpešta Kcleli p. u. . . . „ Beograd........................ I 1 210 ▲ iТ ! 1 1» *\ 411 4« 7» 810 714 440 210 2« 910 8io a 82H ii 8» 130 100 917 121* 123 5io 8« 10» 1106 Зоо 31» 6» 753 9« 810Ц524 840 438 850 8» 4 232 324 11» I 1 gn 947 104 2» 415 640 10» 104 117 10» . . J a j c e .............. Bosanski Brod...................................... , ................................................ dol Tuzla.................................................... od). . ............................................................................ dol. Sarajevo............................ ... otj| doL . . odi. dol. U v a c ....................................................... Višegrad................................................. Vardište.................................................... Sarajevo................................................ I lid la ....................................................... ‘ 8»o ПОО 1038 — 1И- a - 7» fdol. • \odl. odi. dol. odi. dol. odi. dol. „ „ „ , 1» 532 75« 207 odi. Banja Luka 1 10« 656 U« 7» 7» |3D . Zagreb ..................... dol. Banja L u k a .............. 9» 1250 5» t 6« .........^Ј- ........... odi ’ dol odi Jablanica................................................. Mostar .........................................................................m Metković .............................................................. .... O r u ž ............................................................................ „ Zelenika............................................................................. 5» 5» 93» !1«в 900 Ifg 835 R30 7И lio - Ц50 - 7И 431 ЗИ 142 цзо 815 700 756 657 t 1i 1» 10»9 8И 700 uji 1» 850 G«| 715 — 'lM 43* 106 1246 ▲ j •10» 7® 11» • t [ 6» 3» 5«oho» 9»п| 950 700 6« 514 212 1® 8» 5*10 2» 1 Priključak za p a ro b ro d e i obratno. iz Splita dolazi: u utorak 700, srijedu 700, četvrtak 700, petak 7*5, subotu 700, nedjelju 700, ponedjeljak u Split odlazi: u ponedjeljak 445, utorak 345, srijedu 430 četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju iz Kotora dolazi: u nedjelju 400, ponedjeljak 405, utorak 4°*>, srijedu 400, četvrtak 405, petak 315, subota u Kotor odlazi: u četvrtak 745, petak 815, srijedu 815, utorak /45, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju iz Splita dolazi: u srijedu 945, četvrtak 10*5, 630, subota 945, 615, ponedjeljak 945, nedelju 715. u Split odlazi: u ponedjeljak 500, utorak 730, srijedu 800, četvrtak 7 *o, petak 800, subotu 900. iz Kotora dolazi: u nedjelju 949, ponedjeljak 942, utorak 940, srijedu 942, četvrtak .940, petak 857, subotu . u Kotor odlazi: u nedjelju 600, ponedjeljak 60°, utorak бОо, srijedu,6Q0. četvrtak 600, petak 600, subota \Dakupiščarapa kadgodćešpoći, 700. 430. 405. 815 942. 600. Najbolji i najjeftiniji fcPĐPiz crijepa kojeg sadašnjost ima de, jest patentirani zavoj ni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš te građe- vnog materijala - D obivaju se u dučanima u 30 4i raznih vrsti. Oglašujte -- U d.d. u S a r a je v u , S lon om V a k tu r □ a Dioničke glavnice 60 miliona K Rezervni fondovi 37 miiiona K » v bankovne I bu novne transakcijo. i trgovačk o dioničko društvo filijala SARAJEVO, Apelova obala. ■ u зо D a Po d jelju je zajmove, eskomptira m jenl. ce, uputnice i kreditna pisma na sva ovo I Inosemska m jesta, predujm ove na vrijednosne papire I robu. Sef depozite. 1 ' i I Ulozi u tekučem računu i na uložnu knjižicu ukamačuju se sa I I 5% A �Prva tvornica kola icha i Lebherza 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fii prima polubijelo 2 K 80 fil-, bijelog 4 K, pall ’ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno' bijelog, čihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju ia u N ovom Sadu. No t i manu, tih do žBljezničhB s t a n ic e .. . . . . . . . Kod n a ru čb e od 5 kg š a lje se franko. Najveće sto v a riš te različitih m odernih kola i s a o n i c a od najjednostovnije do najelegantnije izrad e po jeftinoj cijeni. Prizn ato solidn a tvorevin a. —Godišnja proizvodnja p re k o 3 0 0 voznih oprem a — Hustrovani cijen ovnicl besplatno 1 franko. _ S ta r a s e kola opravljaju najbrižljivi]e Ili s e na želju tram pe. Gotove već punjene postelje iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 dm duga oko 120 cm široka, zajedno sa 2 vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahnljasto IO K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 Kvanjkuši 3 K, 3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi,70cm široki4 K50fil.’ 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge’ 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BEHISCH, Deschenitz br. 105. Č E Š K A . 30 Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. ■ ■ ■ ■ ■ ■ K n j i ž a r a i papir. P o zo r! Najjeftinije p o ­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice -- za trgovce do b ivaju se je­ d in o u Zadružnoj Tiskari SARAJEVO te M A LU ia BR. 62. Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITA PALAČA D ULICI FRANJE 30SIP0 - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. LEON FINGI S a ra je v o Franli ]osipa ulica br. is. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. P o tp u n o upletena dionička glavnica 2,000.000 K. Prituvna zaklada 270.000 K. Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. Preuzima ulog e na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m je n ice . — Daje zajm o ve na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska c en tra ln a b a n k a pupilarno sig u rn im za v o d om , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. MJ EN J AČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Iznajmljuje SAFES DEPOSITS uz najamninu p o ie v ii od 1 K mjes. Važno za majke Dr. Salom: Majka i djetinja njega c ije n a K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 ZEMflUSHu II 1П 711 ROD SflRfllEVA - KUPALIŠTE- ILIUZ.H - U BO SN I Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Wintemitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni icupališt liječnik fe. ]ц|р |и№. Sezona od IS. svibnja (moje] do konca n j u [septembra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Inlerurbani teiefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40e/0 popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno f» f Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. DIREKCIJA LJEČILIŠTA. Odgovorni urednik: Salih D. Š eh ić . fv v Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ed4699b7ea783af2eeb35ac016a27bc1.pdf 838d6745080f0a6d4449b5d415633f5d PDF Text Text Izlozi doi pito BBdjBlJio to BPljBdom I sobotooi. DrzdnIStio I oprava Crma: ložo ulico broj EZ. : P F B tp lstn e cijene: ♦ ♦ ♦ Tiltlai li ii - Rukopisi SZ пс vraćaju. Nafronklrona pismo nz pri­ maju sz. N O V I V A K A T List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo musliznanske ujedinjene organizacije Broj 26. Za S o n lzn R IV- 7.- 3.50 Sa dostavom u hoću R 16.-L - V Za pokrajino H 16.- в.- VZo Inozemstvo ZO tronaba. ♦ ♦ ♦ Oglasi roćunoju sz po tarifi, hod viizhratnog uvritznjo znotan popust. Godina I. Sarajevo, 1. oktobbra 1913. Smrću rahmetli Omer ef. Čirkinagića ispražnjeno je poslaničko mjesto u devetom izbor­ nom kotaru u gradskoj kuriji. Naknadni izbor obaviće se na 20. o. mj. S obzirom na današnji položaj i prilike, koje vladaju u našem saboru, klub „Musliman­ ske ujedinjene organizacije" smatrao je svojom dužnošću, da ovom naknadnom izboru posveti osobitu brigu, te je na sjednici, koja je nedavno držana, zaključio da se kandidat za ovo upražnjeno mjesto postavi u sporazumu sa samim izbornicima. Klub „Muslimanske ujedinjene organizaorganizacije" držao se je uvijek načela da izbor kanditata za koje bilo upražnjeno poslaničko mjesto prepusti samim izbornicima, a ne da ga oktroisavanjem njima nameće. U tu svrhu sazvani su delegati izbornika iz svih mjesta spomenutog izbornog kotara u Derventu, na skupštinu, kojoj su kao klubski izaslanici Dr. Bašagić i Rifat beg Sulejmanpašić prisustvovali. Osim pomenutih delegata saborskog kluba prisustvovali su skupštini i poslanici Adem aga Mešić i Hasan ef. Smailbegović kao poslanici banjalučkog okružja, a izvinuli su svoj dolazak Ragib beg i Hamdi beg Džinić. Kao delegati izbornika iz pojedinih mjesta bili su prisutni: iz Dervente Miralem beg i Ramiz beg Begović, oemsi beg Abdulaheffendić, Husein beg Jusufbegović, Ferhat beg Porobić, Pašaga Ibrišagić, H. Ago H. Dervišagić, Mehmed ef. Porobić, Derviš beg Mulabegović, Muhamed H. Abdić, Ibrahim aga Hadžiomeragić, Mehmed Ali beg Osmanbegović, Hafiz Mehmed ef. H. Agić, Mehmed Ali aga Porobić, Avdaga Alijagić i Salih beg Karabegović iz Tešnja Zija beg Hamza beg te Ibrahim beg Djonlagić i Muhamed beg Sirbegović; iz Broda Hafiz Hasan ef. H. Agić, Pašaga H. Zulfić i Hamdija Halefović; iz Prnjavora Muharem aga Odobašić, Hasib ef. Softić i Suljaga Ketorčić; iz Gradiškog H. Mehmed aga Soko Skupština je jednoglasno izabrala kandidatom za upražnjeno poslaničko mjesto Suljagu Salihagića iz Kotor-Varoša. Suljaga Salihagić je vrlo inteligentan i darovit, svršio je srednju školu u Banjaluci, pohađao je visoke škole najprije u Beču, pa onda u Švicarskoj, gdje je i absolvirao. Uz to ga rese i mnoge druge vrline. Poznato je, da naše poslanike u saboru čekaju mnoga važna kulturna i gospodar­ ska pitanja, koja se bez temeljitog znanja ne mogu valjano shvaćati. Suljaga Salihagić stekao je tu sposobnost i znanje, shvatio je kako treba naše potrebe, te će znati kako valja zastupati inte­ rese muslimana, a naročito svojih izbornika. Braćo muslimani! Svi koji ćete na 20. oktobra birati naknadno svoga poslanika u ze­ maljski sabor, podajte svoj glas samo Suljagi Salihagiću iz Kotor-Varoša, koji će Vas znati i htjeti dostojno zastupati i sa kojim čete se Vi kasnije ponositi! U Sarajevu, 1. oktobra 1913. Hadži Abdulah ef. Riđanović Fehim ef. Čurčić Šerif Arnautović Ibrahim ef. Rašidkadić Šefkija Gluhić Mustajbeg Halilbašić Dr. Hamdija Karamehmedović Hadži Salihaga Kučukalić Pašabeg Kulenović-Bajbutović Smailbeg Skopljaković Šem sibeg Salihbegović Hafiz Ahmet ef. M ehmedbašić Mustajbeg Mutevelić Suljaga Vaizović Hadži Osman Nuri ef. Prcić �Broj 26. .N ovi Vakat* Strana 2 Politički pregled. stiti interesi nada sve, ali da će tako da­ leko dotjerati i ići sa tugjincima osnivati Islamska politika Engleske. jedan novčani zavod, kojemu je svrha da Kako se iz Simle javlja, podkralj Lord Hardinge što više ekonomski zarobi muslimane, u to držao je značajan govor prilikom odgađanja zako­ nismo mogli nikad vjerovati. <Još je čudnije nodavnog vijeća. U tom govoru osvrnuo se na i žalosnije da je K o m a d in a za tu svoju balkanski rat i spomenuo, da je britska vlada jasno rabotu našao nekoliko bogatijih trgovaca i uvidila, da je opstanak Turske kao samostalne države od velike važnosti. Isto je tako važno da posjednika muslimana u Mostaru. Ako Mu­ se održi status quo glede svetih mjesta u Arabiji jaga K o m a d in a ima interesa, da pomoću s obzirom na vjerske interese indijskih muslimana. tugjinaca slabi muslimanske gospodarstvene Britska je vlada još uvjek pripravna, da Turskoj interese, nadamo se, da će ostali mostarski pruži pomoć kod uvađanja reforama i učvršćivanja ugledniji i bogatiji muslimani imati dosta njenog položaja. Nema nikakvog razloga zašto T ur­ i razbora i islamskog patriotizma i ne će ska, dok bi slijedila trajnu politiku reforama, ne bi nasjesti Komadini i njegovom zalegju. Kad bila druga velika islamska moć. Njega veseli, što muslimani, koje je Komadina oko sebe sku­ može priopćiti, da je Engleska polučila prijateljski sporazum sa Turskom. Taj sporazum glede Per­ pio kao osnivače hercegovačke banke, do­ zijskog zaljeva i Mezopotamije zadovoljava obje znaju, ko je pokrenuo ovu ideju, za čim stranke i koristan je za obje vlade. Suvišno je veli ide i šta joj je prava svrha, kad upoznaju, on, spominjati, da je taj sporazum najbolji dokaz da je to samo cijepanje i razdvajanje naše želja britske vlade, da se održi neodvisnost Turske novčane narodne snage, uvjereni smo, da i da se očuvaju prijateljski odnosi. Dalje on želi, će sa zgražanjem odbiti i samu pomisao, a da tomu pridoda još. jednu riječ prijateljske opo­ mene indijskim muslimanima: neka muslimani ne kamo li osnivanje ovakovog zavoda. Ako je zaborave, da oni sačinjavaju jedan dio velike države, potreban jedan manji novčani zavod za Her­ te neka ne tumače misao o jedinstvu islama ne­ cegovinu specijalno i ako to K o m a d in a razborito. i njegova družina doista uvigja, onda je i Pesimistično shvaćanje položaja. islamski i patriotski da u prvom redu stupe Kako se iz Londona javlja, u tamošnjim po­ u dogovor i doticaj sa Muslimanskdm Cen­ litičkim krugovima vlada pesimistično shvačanje tralnom Bankom i da snjom zajedno ova­ sadašnjih prilika na Balkanu. Govori se, da je kav zavod osnuju. Muslimanska je Centralna grčki kralj Konstantin rekao Greyu, da se on boji Banka u stanju i položaju, da može herce­ da će morati započeti i treći balkanski rat, pošto govačkoj banci biti isto tako čvrsto zalegje Turska i Bugarska namjeravaju, da otmu Grčkoj kao i onaj tugjinski zavod samo, što bi u jedan dio osvojenog teritorija. U novom ratu G rčka tom slučaju i ovaj zavod (Hercegovačka će biti sama na se upućena, jer je Srbija na dru­ Muslimanska Centralna Banka u Sara­ Banka) išao za tim, da naš islamski svijet goj strani albanskim ustankom vezana, te ne bi Grčkoj mogla pružiti nikakve pomoći. jevu osnovana je jedino zato, da sav po­ gospodarski podigne i iz pandža tugjeg ka­ slovni muslimanski svijet okupi i ujedini, pitala kutariše, a ne da ga još više zarobi da bi tako mogao svojer vlastite interese kao što će činiti, byde li osnovana pomoću Naši dopisi promicati i malo po malo naš svijet izbav- tugjeg. novčanog zavoda. B ile ć a . vljati iz lihvarskih pandža tugjinskog kapi­ O p r e d s t o jn ik u B lu m u . Ostarjela je već u Mi Komadini ne zamjerimo, niti nam tala, u koji je kroz ovo 30 godina bio je žao, što u politici strančari, jer nam tu nas riječ, da „u Bosni može svašta biti", ali ono zapao. Radi toga je Muslimanska Centralna ne može škoditi toliko, koliko škodi našem što u Bileći biva, ne može se dogoditi zaista ui u najbosanskijoj Bosni. Banka razvila živu akciju, ^da stupi u što ekonomskom razvijanju ovakovim nepatriIma naime nekoliko mjeseci, kako je kao ko­ tješnju vezu ne samo sa provincijalnim otskim poduzećima. U ostalom i onaj tu­ tarski upravitelj došao u Bileću sadašnji predstoj­ muslimanskim novčanim zavodima, nego i gjinski zavod, na kojeg se K o m a d in a nik B lu m . Upravljao je dakle važnim jednim po­ sa muslimanskim trgovačkim poduzećima i oslanja morao bi dobro promisliti, što radi graničnim kotarom u najkritičnije doba: kad je bilo pojedinim muslimanima. Sa stanovišta na­ i u što se uprtio prije nego počme s Ko­ izvanredno stanje i kad se u Bileći — ko na gra­ šeg ekonomskog napredovanja ovaj se ko­ madinom stvarati hercegovačku banku. Naime, nici! — bila slegla silna vojska, i svaki čas se rak mora iskreno pozdraviti, jer koncentri- ako će u istinu ovaj tugjinski zavod osno­ očekivalo, kad će puknuti. Narod dakako usplašen a kotarski upravitelj B lum mjesto da osobno na sanje našeg narodnog kapitala u jedan veći vati hercegovačku banku, naša će biti duž­ „nalogu" svjetuje i upućuje muhtare i knezove, muslimanski zavod jedino je u stanju, da nost, da taj tugjinski zavod zajedno sa kako će se vladati , kako će svijet miriti — kotar­ naš islamski svijet spasi od propasti, koja hercegovačkom bankom bojkotiramo i svim ski upravitelj Blum šalje dnevničara Žalicu neka mu prijeti od tugjeg kapitala, a manjim na­ sredstvima nastojimo, da naš ne samo islam­ formalno održi propisani nalog, na koji Blum nije šim provincijalnim novčanim zavodima je­ ski, nego i cijeli domaći svijet od njih od­ došao do sad ni jedan put(l). Kotarski je upravitelj dina je garancija i jamstvo za opstanak, vraćamo i proti njih organiziramo. Hvala Blum ne samo tijem pokazao svoj potpuni nehaj ako budu tražili oslona u Muslimanskoj gorkom iskustvu i naš je svijet počeo jedan u općenju s povjerenim mu narodom, nego je šta više i izazivao, prijeteći podnačelniku i predsjed­ Centralnoj Banci i s njome ruku pod ruku put uvigjati, da mu je jedini spas, ako bude niku vakufsko-mearifskog mjesnog odbora Derviš u tome poslu išli. Pa šta je bilo naravnije gospodarski što jedinstveniji i složniji i ako agi Kapičiću: da će ga smjesta dati svezati i pre­ i našem interesu shodnije, nego da je i bude što više izbjegavao tugja poduzeća dati vojnom sudu, a to stoga, što je Dervišaga za Mujaga K o m a d in a sa svojim prijateljima i tugji kapital. Evo tri naša velika narodna svoje zemljište, preko kojega je provodila cesta, u prvom redu upro oči u Muslimansku novčana poduzeća Muslimanska, Hrvatska i zahtjevao mjesto jedne krune tri — kao što mu je Centralnu Banku, ali on, koji je uvijek bio Srpska Centralna Banka to danas uvigjaju zbilja i plaćeno. I da nije bilo prisutnih oficira, jedan bi od najuglednijih građana — časteći „gos­ po strani od ostalih muslimana i radio ono, i nastoje da u svim našim poduzećima idu podina predstojnika* kahvopi na svom kućnom što većina islamskog svijeta ne želi, tako ruku pod ruku i da zajednični rade o kon- pragu 1 — bio odveden u vojni zatvor! A to nije je i ovaj put na nagovor i inicijativu jednog centrisanju i boljem ukorilćavanju domaćeg jedini slučaj, kako je Blumov postupak s narodom tugjeg novčanog zavoda pošao u posao, kapitala i o gospodarstvenom podizanju do­ bezobziran. Poginuo po noći kod svoje kuće na Okolištu na Crnogorskoj granici Mušan Šehović, koji će direktno škoditi našim općim musli­ maćeg svijeta. izašlo povjerenstvo i Bećir Šehović gledajući mrt­ manskim interesima, jer nas gospodarski Mislimo, da ovom nastojanju taj tugjin­ va brata nariče i vapi od predstojnika Bluma po­ cijepa i razdvaja. Znali smo mi i od prije, ski zavod ni uz pomoć Komadine ne će moć, a ovaj mjesto sažaljenja zapovijeda oružnida je K o m a d in a strančar, jer su mu vla­ stati na put. cima, neka Bećira „u ime zakona" vežu; čovjek Hercegovačka banka. Čuli smo sa pouzdane strane, da mo­ starski načelnik Mujaga K o m a d in a namje­ rava sa nekoliko svojih mostarskih prijatelja osnovati u Mostaru jedan novčani zavod pod imenom „Hercegovačka banka". Nas bi ova vijest veselila, kada ovoj banci ne bi stajao iza legja jedan tugjinski zavod, ko­ jemu nikako na srcu ne leži ekonomski napredak i gospodarstveni razvoj nas bosansko-hercegovačkih muslimana, nego nje­ govi vlastiti interesi. Osnivanje hercegovačke banke na inicijativu i pripomoć jednog tugjinskog zavoda znači raskomadavati i onako raskomadani narodni kapital i staviti se u službu tugjih interesa, da preko nas nastave ono, što su kroz 30 godina na našu štetu činili. Ako ikom, to je nama muslimanima potrebna potpuna sloga i jedinstvo barem u gospodarstvenim pitanjima, jer i ako smo još posjednici zemalja, ipak megju nama niti ima velikih trgovaca, niti velikih indu­ strijalaca, a niti modernih zanačija. Pa i zemljišni posjed naš svakim nam se danom sve više izmiče iz ruku i nama prijeti neizbježiva propast, ako se barem gospodarski ne organiziramo i ne sjedinimo. Radi toga bi trebalo, da naše svako i najmanje gospo­ darsko poduzeće bude u skladu sa našim čisto islamskim interesima i da ide za tim, da se gospodarski što više podignemo i sjedinimo. R. D — 7 ||f |/ Л М 1С 7 1 Г P IJC £ » IV ADVOKAT SA R A JEVO . JEFTANOVIĆA u l i c a preko puta „HOTEL E �Broj 26. Strana 3. ,Novi Vakat* pruža ruke, a Blum opet zapovijeda, neka — ,u ime zakona!" — ne vežu; radi Blumove se osorosti seljaci uzrujali i on ih pozivlje „u ime za­ kona", neka idu, — ljudi pođu, a Blum im opet viče neka .u ime zakona" stoje. — 111 — Mehmed Kopčić kupio konja i uzjahao, da ga okuša zastavi ga Blum i na sred ceste osudi na osam dana zatvora ( — uz ramazani) s nastupom sjutri dao; nu Mehmed ne ode, nego istom iza nekoliko dana bude pozvan pred političkog pristava Gozze-a, koji ga radi žestoke jahe osudi mjesto Blumovih osam dana zatvora na globu od k r u n e - dvije! — Učustiose Blum i klepčući korbačom po kamašama zastao pred jednim hanom, da dozna čija ono kola nijesu dobro uklonjena. To mu reče jedan kolar, ali Blumu prahnulo, da to sazna i od Omera Durakovića iz Korjenića, koji je upravo došao s teravije i hoće da putuje u Gacko. Uzalud je Omerovo ispričavanje, da on ne zna, Blum jednako čaplajisao, pa kad mu jedan drugi kolar čija su kola kaza, srdito će: Znam ja i znaš ti, ali ja hoću, da mi on (t. j. Duraković) kažel I tako nevini Duraković bude osuđen na cesti pred hanom na — osam dana zatvora s nastupom sjutri dan. Nu kolar sjedne na kola, pa otjera u Gacko hajući za Blumovu „osudu" koliko za lanjski snijeg. Takav je Blumov postupak s narodom, i lahko se razumije, što narod do njega ništa ne drži, nego šta više pravi Sprdnju. Kakav je pak predstojnik Blum u svom uredu, najbolje se vidi ukratko po tome: što kotarska vijeća drži porezni kontrolor Kalecki, a ne predstojnik Blum, i što je agrarne parnice — dok je pristav Gozze bio na dopustu — vodio marveni liječnik Hofmann, a ne predstoj­ nik Blum. Cim opet sve može uroditi neurednost Blumova, neka se sudi po tome, što je jedan dobar đak (Salih Arnautović) krivnjom Blumovom izgu­ bio 400 K Stipendije i morao ostati kod kuće; dotićni je naime gimnazijalac predao preko kotar­ skog ureda molbu 17. jula, a kotarski je ured po­ slao istom 16. augusta, i molba je dakako zakas­ nila, jer je zadnji rok bio 8. augusta. Sasvijem je suvišno spominjati Blumov neu­ redni dolazak u ured i časoviti boravak u njemu; kratko navedene i imenima potkrijepljene činjenice najjasnije opisuju ovog čudnog predstojnika, koji bi odgovarao za sve drugo prije, nego li za ono zvanje, koje sada nosi. S pravom se dakle pozivlje zemaljska vlada, neka u interesu nardnog dobra, a 1 uredovnog ugleda, dokine već jednom predstoj­ nikove neurednosti. — Bilećanin. Domaće vijesti. jedna restauracija. Dvorana će biti iznajmljena za kino-kazallšte uz vrlo povoljnu kiriju, kojom će se brzo moći odplaćivati amortizacija zajma. Već u subotu po podne počeli su dolaziti gosti iz cijele Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Hrvatske i Slavo­ nije, koji su od mnogobrojne publike na kolodvoru dočekani i u grad dopraćeni. Na večer u subotu priređena je serenada pokrovitelju društva sabor­ skom predsjedniku Dr. Mandiću, kojom ga je pri­ godom pozdravio predsjednik „Napretka" prof. T a n d a r i ć . Dr. Mandić zahvalio se na go­ voru 1 ovacijama oduljim govorom u kom je na­ glasio važnost prosvjete u današnjem životu na­ roda; jer se samo po prosvjeti računa veličina i snaga naroda. Odulji krasni zahvalni govor prim­ ljen je sa burnim „živio" 1 Na to je priređena sere­ nada predsjedniku društvenom prof. Tandariću. U nedjelju izjutra bio je ophod po gradu svih dru­ štava i gostiju, koji su došli na proslavu, a onda u 10 deset i po sati otvorenje. Otvorenju prisu­ stvovali su predstavnici vlade i hrvatske inteligen­ cije. Dom je proglasio otvorenim pokrovitelj dru­ štva Dr. Mandić prekrasnim govorom. Iza toga izvele su se ostale tačke matineje. Iza otvorenja bio je banket u Društvenom Domu, a na večer konzerat uz sudjelovanje hrvatske operne pjevačice Mire K o r o š e c i hrvatskog opernog pjevača Marka V u š k o v i ć a iz Zagreba, posadne glazbe i pjevačkih društava. U ponedjeljak odputovali su izvanski gosti svojim kućama. O tk r ić e s p o m e n ik a p je s n ik u K ra n jč e v ić u . Na ovdješnjem katoličkom groblju u Koševu podignut je dostojan spomenik hrvatskom pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću, koji je kao direktor ovdješnje trgovačke škole preminuo dne 29. ok­ tobra 1908. godine. Odmah iza smrti pjesnikove sastavio se odbor od više hrvatskih književnika, koji su za dostojni nadgrobni spomenik poveli ak­ ciju za prikupljanje prinosa. Napokon je ove godine uspjelo prikupiti potrebnu svotu, te je kod hrvat­ skog kipara V a l d e c a naručen spomenik. Otkriće spomenika spojilo se sa otvorenjem „Napretkovog" doma. Odkriće je spomenika obavljeno u nedjelju u 4 sata po podne. Više hiljada publike sakupilo se na tu rijetku kulturnu svečanost, među njima svi hrvatski narodni zastupnici i književnici, te mnogobrojna druga inteligencija. Govor je držao pjesnik Dr. Tugomir Alaupović, koji je u poletnim riječima veličao velikog pokojnika, spomenik otkrio i onda ga povjerio na brigu i čuvanje hrvatskom potpornom društvu „Napredak", što je njegov predsjednik prof. Tandarić ispred odbora i primio Spomenik je visoki relief izljeven iz bronca na ka­ menom stalku, a prikazuje sputanog genija kako satrven nad pjesnikom tuguje uspjelo djelo hrvatske skulpture. „Trebević" je odpjevao vrlo skladnu Bethowenovu „Molitvu" te je time ova rijetka sve­ čanost dovršena. O tv o r e n je „ N a p re tk o v o g " d o m a . U pro­ šlu nedjelju otvorenje na svečani način „Napretkov" dom. To je prekrasna palača u Čemaluši u blizini zemaljske banke izgrađena na prostoru od preko N o v a g o d in a J e v r e ja . Sjutra u četvrtak dvije hiljade četvornih metara, sagrađena po osnovi nastaje nova godina našim sugrađanim a Jevrejima; arhitekta Šunka. Već na ulazu u dom pozdravljaju pood srca čestitamo! sjetnika dva umjetnički izrađena kipa, iz kojeg se do­ S a s je d n ic e k o t. v ije ć a Iz H e r c e g o v in e lazi u vrlo ukusno bogato ukrašeno predvorje, iz kojeg vode izravno stube u veliku kazališnu dvo­ u M o sta ru . Dobivamo iz M ostara: 25. septembra ranu od tristo četvornih metara površine. U dom sakupili su se članovi kot. vijeća iz Hercegovine, koji je podignut troškom od preko devet sto hiljada da izaberu jednoga izaslanika za poljoprivredu u kruna, smještena je većina hrvatskih društava, te I Sarajevo. Predsjedao je okr. upravitelj g. Petraki. Đ - ДД Članovi su bili zaključili, da biraju per acclamationem svoga izaslanika i već je bio izbor prove­ den, ali to nije bilo po ćeifu jednom rišćaninu, vijećniku V. Merćepu iz Bileće. Tri mu je puta uspjelo, te je izbor pokvario, protiveći se „nezako­ nitosti", jedino ne bi li on kako sebe proturio. Gosp. Petraki je to sve dozvolio, da se događa i stvar je bila upadna, jer se u istinu vidjelo, gdje 6 pravoslavnih prema 8 musi. i 4 katolička člana hoće da silom 1 teroriziranjem vlasti prodru. Nu ipak im nije uspjelo! Izabran je gosp. Mehmed-eff. Đikić, veoma odličan građanin iz M ostara i ako je Merćep govorio: Izaberite nas dvojicu, (njega naime i Đikića) pa ćemo se mi nagoditi. Neka se gazda za sada zadovolji titulom zastupnika izaslanikoval Gosp. Petrakiju naše saučešće. P is m o iz D e r v e n te . Pišu nam otuda: Ču­ jemo, da će naš obljubljeni pol. pristav Dr. pl. Sladović ovih dana biti premješten. Ta vijest pobu­ dila je među nama opće žalenje, te smo svi bez razlike vjeroispovijesti predali molbu zem. vladi, da nam našeg velevrijednog pristava Dra. pl. Sladovića, koji je svojom objektivnošću zadobio sviju nas, ostavi i nadalje u Derventi imenovavši tog zaslužnog činovnika našim kotarskim predstojnikom. Ne znamo d a li će vis. zem. vlada udovoljiti ovoj našoj opravdanoj molbi ali ne možemo ni naći uzroka, zašto nam to ne bi učinila, kad i onako nema u svojoj službi puno političkih činovnika, koji svojim objektivnim radom stiču narodne sim ­ patije zbog kojih se narod otima za nijh. Dervenčani. P r o p a d e s v ije tl poviče lisica, kad je pala u potok i skoro se utopila. To se i nama događa. Kad bolni čamimo kod kuće a ne možemo mak­ nuti nogom radi reumatizma — mislimo da je svemu kraj. Ali gle I Mila nam susjeda donese bocu Fellerovog Elsafluida a boli nestade, kao da si ju odpuhnuo. T ada skočimo veselo, dohvatimo šešir i štap te pohrlimo u divnu božiju prirodu. No prije toga zabilježimo si adresu, da i mi uzmognemo naručiti Fellerov Elsafluid (12 malih boca K 5 franko). Adresa glasi: E. V. Feller, Stubica Elsatrg br. 310. (Hrvatska). S ta n je k o le re 1. o k to b r a nikakve promjenn. 1913. Nema Poziv na pretplatu. Sa današnjim brojem ističe prva če­ tvrt godine kako je počeo izlaziti m u­ slim anski politički list „Novi Vakat“, koji je pozvan da svakom zgodom brani i štiti interese m uslim anskog ži­ vlja u ovim zem ljam a. S toga m olim o sve naše preplatnike, koji su se sam o za prvu četvrt godine na naš list pretplatili da prepletu obnove, jer ćem o u protivnom slučaju biti prisiljeni da list obustavim o. ~ = « DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. P r e p o ru č u je s v o je najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po 7.» lit. ili 25 i 50 boca po 7,. lit. 0 о г Otpremo u pokrajinu franka no svohu stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. ~ м 7 , �Straa 4. Ozbiljna stvar svakako je sačuvanje zdravlja, čovjek može godine svog živo­ ta na tom svijetu veseo i zdrav sprovesti i ostati čil do u viso­ ke starosti, ako se nastale boli i muke, koje postaju od propu­ ha, prehlade, vlage n. pr. reu­ matizam, ulozi, neuralgične boli, glavobolja, zubobolja i bol u uhu, šumljenje u ušima, slabost očiju, drhtavica tijela, bol u krstima, bol u leđima, bodac, kostobolja, probadanje u ramenima i t. d. odstrane sa Fellerovim ublažujućim ,,Elsa-fluidom“. Dje­ luje oživljajuće i osvežujuće te priječi kašalj, hunjavicu, promuklost, vratobolju, poteškoću kod gutanja, boli u prsima i druga zla. Hvale ga i prepo­ ručuju mnogi lječnici u mno­ gobrojnim priznanicama. Mi sami upotrijebljavamo Fellerov Elsafluid, da zadobijemo zdravi san, jake živce, snažne mišice i zdravo kolanje krvi, te ga možemo samo najtoplije preporučiti. — Naru­ čuje se kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa-trg broj 310. (Zagorje, Hrvatska). 2 malih ili 6 dvostrukih ili 2 spe­ cijalne boce za 5 K. franko, 24 malih ili 12 dvostrukih ili 4 špecijalne boce za 8 K 60 fil. franko, 60 malih ili 30 dvo­ strukih ili 10 Specijalnih boca za 20 kruna franko. — Kod že­ lučanih boli, loše probave, tro­ mosti crijeva i začepljenosti slu­ že Fellerove tjerajuće-rabarbarne ,,Elsapilule“ sigurno i brzo, pobudjuju stolicu i čiste krv, te inače nikako škodljivo ne djeluju. 6 kutija šalje za 4 krune franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica. Elsatrg bi\ 310. (Zagorje, Hrvat­ ska). — Čuvajte se patvorina, koje su bez vrijednosti, te pa­ zite točno na naslov, jer samo pravi ,,Elsa-“ preparati iz lje­ karne u Stubici nagradjeni su visokim odlikovanjima u cijelom svijetu. .Novi Vakat* Broj 26. ponižava, na to primoran velikom nevoljom, i policajna izvješća pokazuju, da nikoji od njih ne može Č u d n o v a ti o b ič a ji u e n g le s k im sv ra - skupiti nftada oveće svote novaca. AH ima i bogatih prosjaka! T o su prosjaci, tiš tir a a . U mnogim engleddm svratiš tima vlada više srdačnosti i patriarhainosti, nego n sličnim kojima nije nužno cijele satove na Coškovima pozavodima ва kontinentu. U Engiezkoj sjedi svaku stajkivati. Ova vrst ptosjaka nalazi se najviše u večer gostioničar sa svojim gostdvima a blagovao­ LbmJonn, gdje su osnovani i prosjački klnbovi i nici, i ta se razgovaraju, provodi se Sala I često gdje izlaži štruftbvni prosjački list, koji zastupa se i uz glasbu pleše. To sve je radi toga tako interese ovbga „esnafa". Londonski prosjaci pri­ uteđeno, da bi se svaki gost tako ugodno osjećao, ređuju zabave, koje u ničemu ne zaostaju za za­ bavama bogataša. Nu tako dobro pak bečkim pro­ kao da bi bio kod, svoje kuće. U mnogobrojnim svratištima su uvedeni raz­ sjacima ne ide. Ali ipak se katkada i o njima čuje ličiti običaji. T ako mora u Edinburgu svaki gost, baš zanimiva historija. Nije tome davno, što je u Beču umro jedan koji psuje ili se kune, baciti u za to određenu kutiju jedan novčić. Jao si ga tuđincu, koji se starac, koji je ostavio kao baštinu dvije kuće u nebi htio ovoj ustanovi pokoriti I S mjesta bude vrijednosti od 80.000 kruna. Ovo je velika ostav­ pozvan, da sebi nade drugu gostionu, pa bilo to ština, kad se promisli, da je taj starac bio „siro­ i u po noći. Na ovaj način nakupi se u svakoj mašni" svirač „vergla", koji je svecem i nedjelom od ovih „kaznenih kutija" svota od 2000 do 3000 kraj puteva bečkih izletišta, svojim sviranjem „za­ kruna, koji se novac onda dade tamošnjemu sirottštu. rađivao" od prolaznika po koji krajcar milostinje. Čudnovat je običaj u jednome svratištu u Njegova pojava bila je svima prolaznicima dobro Dumfriesu. U perivoju stoji naslonjač glasovitog poznata. Visoka, suha stasa, mršava lica sa bijelom škotskog pjesnika Roberta Burnsa. Kad se koji od bradom, hrom sa jednom drvenom nogom. Njegov gostiju u ovaj naslonjač sjedne, odmah mora sve vergel imao je samo jednu ploču tako, da je uprisutne počastiti, i kod toga govoriti napitnicu vijek svirao jednu i istu pjesmu. U večer uprtio u slavu pjesnika Burnsa. bi svoj vergel i vukao se kući. Priča se da svoj U jednoj gostioni trezvenjaka u Aberdeenu veliki imetak nije sakupio samo svojim sviranjem mora svaki gost dokazati, da je antialkoholičar i nego da je imao i sreću u lutriji, u kojoj je dobio ne smije za svoga boravka u toj gostioni ni kapi jednoć priličnu svotu novaca. Novce je uz dobre kamate uložio i nastavio stari svoj život. Umro je alkohola popiti. Isto je tako čudnovat običaj u jednom svra­ u jednoj maloj sobici, koju je kod jednog posto­ tištu u Glasgowu. Tam o obilazi svratištar svake lara bio iznajmio. Ručao bi kod svoga stanodavca. nedelje sve sobe, i trazi od svakoga gosta 20 hel. Obično bi jeo stojeći uz svoj vergl, nekoliko zalo­ kao prilog u korist siromaške kuće. AH svi gosti gaja suhog hljeba. Niko nije znao ima li taj starac nekoga od svoje rodbine, koji bi se za njega mo­ daju obično više, nego se od njih traži. U drugome svratištu u Glasgovu održava gao brinuti. Kad iza njegove smrti eto iznenađenja upravitelj opet svake nedeije službu božiju, na Prosjak, pa ipak dvostruki kućegazda! Pošto nije koju su svi gosti ,'pozvati. U hotelima sjeverne ostavio oporuke, i pošto niko ne zna, ima li koga Škotske opet svako jutro u osam sati počnu svi­ od rodbine, nije još sigurno, ko će njegov imetak rati gajdaši, da tako goste probude. U jednome baštiniti. svratištu u Ivernessu sviraju opet u tu svrhu u U godini 1909 u krizi iza aneksije puknuo je poštansku trublju. glas, da ministar financija hoće da za državne Zar to nije bolje nego kad poslužnik jakom troškove upotrebi novce, koji su bjli jloženi u šakom tuče na vrata, kao što je to u našim svra­ bankama. Usljed toga je silna svjetina navalila na banke, tražeći svoje prištednje, da je spasi pred tištima uvedeno? P o u z d a n je u p o š tu . Krađa skupocijene okrutnim ministrom. Tako se dogodilo, da su mnogi biserne ogrlice gospodina Majera iznijela je ljudi morali zbog jake navale svjeta na banke ne­ jednu zanimljivu činjenicu. Tom zgodom se poka­ koliko dana čekati na isplatu svojih novaca. zalo, da veletržci draguljima spremaju dragulje Među njima je upao u oči jedan bogalj, koji se neizmjerne vrijednosti običnom poštom. Kako se samo teškom mukom na štakama držao. Kad je i čini, ne brinu se ovi trgovci ništa za to, što ovi na njega došao red, predoči on knjižicu, glaseću dragulji dulje vremena ostanu u tuđim rukama, na 17.000 kruna, koja mu je svota bila bez pri­ jer njihovo pouzdanje u poštansku upravu veoma je govora isplaćena. On je pare umotao u rubac, koji veliko. Gotovo svaki dan dogodi se, da jedan obič­ je sakrio u njedrima pod kaputom. Na to se odvukao ni listonoša predade u velikoj trgovini pošiljku, iz banke, i otišao na svoje mjesto, gdje je — pro­ koja često sadržava biser u vrijednosti od jednog sio milostinju. Ali je svijet odmah doznao za to, da je on milijuna. Veletržcima ni na kraj pameti ne dođe, da bi se listonoša mogao sjetiti, što taj omot podigao iz banke silni novac. Dječurlija ga psovala, sadržava i da bi mogao sa pošiljkom pobjeći. i prolaznici prestali mu bacati darove. Prosjak je Osobito je živahan ovaj promet između Londona sve to proglasio za laž i potvoru, i razgrnuo svoj i Pariza, jer to su dva glavna stovarišta trgovine kaput, pokazujući da je tako siromašan, da ne bisera. Nema tome davno, što je bio u Londonu može sebi niti košulje kupiti. Malo po malo je prodat jedan biser u vrijednosti od 600.000 K. svijet zaboravio na te glasove o njegovom bogat­ Ovo pouzdanje trgovaca u poštu ima naravno stvu i opet su se sipali heleri u šešir prosjakov svoj uzrok: Radi toga, što je svaki skupocijeni premda ne više u toj mjeri kao prije. Na to je dragulj točno opisan, i što mu se u svako doba prosjak obolio i umro. Nakon njegove smrti našla znadfe njegov vlasnik, nemože biti ništa tako lako se kod njega uložna knjižica glaseća na 15.000 K, ukradeno; pa i ako se nešto izgubi, odmah se jer je opet bio svoje novce uložio u banku. U opo­ može lupež pronaći. Ali tim nije rečeno, da bi tim ruci ostavio je svoje novce za dvoje djece, koja bila krađa zapriječena — najnoviji slučaj s ogrli­ su bila na njegovanju u jednom asilu. Stana ovaj com protivno je baš dokazao. Samo ovakove prosjak nije imao. Svake druge noći prespavao je krađe nemogu se na taj način tako često provesti. u policajnom zatvoru, kad su ga stražari doveli, Žrtvom ovakove velike krađe bila je prije neko­ kad bi ga našli gdjegod pod Ćuprijom i sličnim liko godina kraljica od Šijama, kojoj je bila na skrovištima bezkućnika. Evo još trećeg primjera. Vatra u jednoj beč­ putu iz Londona u Sijam ukradena biserova ogr­ lica od neizmjerne vrijednosti. Od 250 bisera, iz koj kovačnici iznijela je na vidjelo jednu zanimljivu kojih je ta ogrlica bilo nanizana, nađena su bila tajnu. Uz kovačnicu bila je pregrađena jedna so­ bica u kojoj je stanovala neka siromašna žena sa samo dva zrna. Drugih je netragom nestalo. svojim djetetom. Kad su dojurili vatrogasci, da B o g a ti p r o s ja c i. U zadnje doba osudili su gase vatru, dotrčući kao mahnita ona žena i ne bečki sudovi mnogo osoba radi prosjačenja po brinuć se za sve opomane, htjede ući u goruću ulicama. Premda su izrečene osude ispale dosta kuću, vičući da mora spasiti svoje pare. Konačno blago, ipak je pitanje, nisu li ove kazne u pogledu je jedan vatrogasac unišao u sobu, i gle! Ispod na počinjeni prestupak prestroge. Sigurno je, da je jedne podnice izvuče žena jedan prljavi svežanj. To taj, koji se na ulicama pred stotinama prolaznika su bile pare, punih 10.000 kruna, koje je žena Razno. �Broj 26. kroz godine isprosila. Kad se zato saznalo u gradu, netragom se izgubi. Sigurno je otišla u koji drugi gradski kotar, da tamo nastavi svoj „posao". Hoće Н joj u novom mjestu sreća i dalje služiti? Ko zna? Narodno gospodarstvo. Plen&rria sjednica Trgovačke i o b rt­ ničke kom ore. Na 29. i 30. o. mj. držane su plenarne sje­ dnice ovdašnje Trgovačke i obrtničke komore. Prije podne su članovi komore konferirali o vladinoj poreznoj politici, te je zaključeno, da se proti posbipku vlade protestira. Bilo je čak i takih, koji su predlagali, da članovi komore u znak protesta proti vladine porezne politike polože svoje mandate. Ali je na poticaj umjerenih članava zaklju­ čeno, da se za sada poduzmu kod vlade koraci i traži obvezatna izjava da će vlada želji komore udovoljiti. Ne bude li otuda nikakva uspjeha, onda će se pristupiti onom skrajnjem sredstvu polaganja mandata. Iza ovih konferencija otvorio je predsjednik komore gosp. Nikola Berković sjednicu oko 3 '/2 sata poslije podne i sa nekoliko riječi pozdravio prisutne članove. Odmah iza pozdravnih riječi predsjednika za­ molio je vijećnik komore Adem-aga Mešić za ri­ ječ i predložio, da se 5. tačka dnevnog reda, koja govori o porezima, stavi na prvo mjesto, te je taj predlog primljen. Na to je tajnik komore dr. Spaho podastro izvješće poslovnog odbora, u kojem se je dotaknuo nekoliko važnih pitanja nove porezne politike i spomenuo šta je komora poduzela za zaštitu trgo­ vačkih i obrtničkih interesa. Referent izvješćuje o tečevinskom porezu, te o odmjerivanju i pobiranju istoga. Poznato je da se svijet odasvuda tuži na ove nove procjene. Dana­ šnji propisi o procjeni i pobiranju ovoga poreza ne pružaju nikakvog jamstva proti zloporabama, te je opravdan zahtjev trgovačkih i obrtničkih kru­ gova, da se odmjerivanje i pobijanje tečevinskog poreza što prije zakonom uredi. Do toga vremena procjena tečevinskog poreza imala bi se provesti na osnovi predložene bilance. Nadalje se izvjestitelj osvrće na pitanje, kako su sastavljena povjerenstva za procjenu tečevinskog poreza. U tom je bilo mnogo neurednosti. U komi­ sije su pozivane osobe, koje se vrlo malo ili ni­ kako ne razumiju u tečevinske prilike našega svi­ jeta. Naročito ne valja u zadnje vrijeme uvedena praksa, prema kojoj se članovi komisije prečesto mijenjaju. Događa se, da se iz povjerenstva udaljuju ljudi, koji su svojim dugogodišnjim radom i iskustvom stekli potpuno povjerenje, te se nadomješćaju ljudima sa manje znanja i iskustva. Naro. čito se ima tomu prigovoriti, da porezne vlasti vrlo često zabacuju mišljenje procjenbenih komi­ sija i prema svojoj uviđavnosti odmjeruju poreze. Nadalje referent izvješćuje o porezu na vri­ jednost zgrada i nekretnina, te prigovara načinu kako su ove procjene provađanje. I u ovom poslu djelovale su komisije, koje su sastavljene od osoba, kojima su vrijednosni odnošaji zgrada i nekretnina nepoznati ili su u mnogo slučajeva mišljenja ko­ misija zabacivana. Najposlije se referent ujavljuje proti ovom naglom povišenju poreza i drži, da je ovo povišenje imalo da uslijedi postepeno. Za tim izvješćuje referent o točarinskom porezu i prigovara tomu, što se financijska uprava nije držala kod ustanovljivauja ovoga poreza onog načela, kojeg se je navodno držala kod odmjerivanja poreza na tečevinu, kada se je ovdje ono načelo moglo lašnje primijeniti. Na koncu je govorio o ustanovljenju cijena soli kod maloprodaja. Ustanovljenje maksimalne cijene soli shvatljivo je kada se radi o tom, daše zaštite konsumenti od zloporaba, ali se moraju uzeti u obzir i interesi prodavaoca naročito malih. Na posljetku stavlja referent predlog u ime poslovnog odbora, da komora izradi opširno iz­ vješće o svim tužbama trg. i obrtničkih krugova proti ove porozne politike i podastre ga vladi sa .Novi Vakat* molbom, da i ona posveti što više pažnje razvoju trgovine i obrta i da pojedinim odredbama u finan­ cijskom zakonodavstvu ne oteščava gospodarski rad trgovačkog i obrtničkog svijeta. Iza ovoga izvješća otvorila se je debata, u kojoj su učestvovali vijećnici Banić, Subašić, Pešut, Hasan-aga PaŠić, Klein, Matišić, Muhamedagić i Adem-aga Mešić. Vijećnici su kritizirali postupak organa poreznih vlasti, a naročito viših faktora u financijskoj upravi, kojima se pripisuje najviša kriv­ nja u ovim nepravdama. Vijećnik Klein nalazi krivnju, ne kod pojedinih poreznih referenata nego u današnjem sistemu i financijskoj politici uopće. Stoga bi nužno bilo da se akcija povede proti samom sistemu. Vijećnik Adem-aga Mešić priključuje se mi­ šljenju vijećnika Kleina i drži, da u ovom novom sistema, koji je u zadnje vrijeme u poreznoj politici inaugurisan, svu krivnju nosi sam šef financijskog odjelenja. Ta politika je potpuno abnormalna i svršiće se nesrećom. 0 ovom je prošle godine i u saboru govoreno, na što je šef financijskog odje­ lenja izjavio, da će on svoje činovnike poučiti i i stvar urediti. Izjavio je čak i to, da sam uviđa, da se je uvađanjem ovoga višeg tečevinskog po­ reza zaletio, pa ipak nije do danas ništa uređeno. S toga treba proti samom sistemu neku akciju poduzeti, kako bi se vlada prisilila, da konačno uredi pitanje onako, kako će to odgovarati zahtje­ vima trgovačkog i obrtničkog svijeta. Za tim se obazire na procjenu zgrada u Tešnju i primjećuje, da je tu sasvim nepravedno postupano. Na koncu čita u ime više članova ko­ more ovu rezoluciju: Mi smo se tečajem današnje debate o našoj poreznoj politici uvjerili, da zemaljska uprava u najviše pitanja, a naročito, kad se radi o pore­ zima ne uzima ni malo u obzir ni najopravdanije predloge komore i na taj način ugled ove naše autonomne ustanove pred čitavom javnosti, a na­ ročito u onm krugovima, koje ona predstavlja obara, te tim povjerenje prema nama izabranim članovima komore uzdrmava. Za to smo prisiljeni, da damo oduška svome nezadovoljstvu nad ovak­ vim postupkom zemaljske uprave prema našoj autonomnoj ustanovi i da izjavimo, da se u ovak­ vim prilikama u očima trgovačkog i obrtničkog svijeta komora pokazuje ustanovom, koja onim staležima, koje bi po zakonu morala predstavljati, ne može isposlovati onu korist, koju su ti staleži prema teretima što za komoru snašaju punim pravom očekivali. Mi smo imali prilike, da se uvjerimo i o tom, da ni obećanja što ih je pred­ stavnicima trgovačkog i obrtničkog svijeta u po­ reznim pitanjima davala zemaljska vlada a naro­ čito financijska uprava, nijesu ispunjena i da u buduće radi toga ne možemo računati ni na ono, što nam se s najmjerodavnijeg mjesta obećaNe budu li ni ovaj put uvaženi opravdani pred­ loži komore, ne bi ttlo moguće komorskim člano­ vima da snose i nadalje odgovornost pred svojim biračima. Za tim je Ademaga predložio, da se izabe­ re deputacija, koja će se u ime Trg. i obrtničke komore pritužiti proti ovim nepravdama kod zemaljskog poglavice, a onda kod zajedničkog ministra financija. Ovaj predlog je primljen i iza­ brana deputacija, koja će se tokom ovoga mje­ seca zaputiti u Beč. Iza toga je tajnik komore dr. Besarović podnio skupštini izvješće komore za vrijeme od 1. jula do 29. septembra ove godine. Izvjcstio je skupštinu o odmjerivanju carine pri uvozu robe u Albaniju, o predlogu komore glede izgradnje željeznice Visoko-Fojnica i o od­ govoru vlade na ovaj predlog komore; dalje o molbama komore vladi, da se što prije izgradi cesta iz Foče u Gacko i iz Sarajeva u Visoko, te 0 odgovorima vlade na ove molbe; dalje o odre­ đenju jednoga termina za trganje grožđa u ko­ njičkom kotaru, o maksimalnim tarifama za meso 1 hljeb, o isplatama tražbina pojedinihjtrgovaca i obrtnika od zemaljskog erara, te o Stipendijama. Ovo izvješće primila je skupština na znanje. Strana 5. Za tim je tajnik komore dr. Spaho podastro skupštini izvješće o proračunu za godinn 1914. Izdatci su ustanovljeni na 112.000 kruna. Od toga se izdaje na plaće osoblja 55.800, za druge izdat­ ke 1 u svrhu promicanja trgovine i obrta 56.200 kruna. Primitci su zaračunati sa 112:000 kfufcl. Proračun je primljen bez promjene, samo su plaće podvomika povišene za 200 kruna. Iza toga je sjednica zaključena u 6 '/, sati i nastavljna slijedećeg dana u 9 sati рг. pođite. Na toj sjednici izvjestio je referent dr. Spaho skupštinu o podjeli Stipendija učenicima trgovačkih škola i trg. akademija. U proračunu za 1913. određeno je da ko­ mora ima podijeliti za šk. godinu 1913./14. 6 Sti­ pendija za učenike trg. akademija po 40 K mje­ sečno, 10 Stipendija učenicima trg. škola po 20 K mjesečno. Komora je prošle godine podijelila priličan broj Stipendija učenicima trg. škola i trg. akade­ mija iz prišteda iz godine 1911. Lanjski Stipen­ disti komore,koji su većim dijelom svojim obve­ zama udovoljili, ohnovili su molbe ove godine, te je komora bila moralno obvezana, da im i za ovu godinu podjeli Stipendije, kako će im omogućiti nastavak Studija. Vijećnik Mahmudagić prigovara, da je po­ stupak kod podjele Stipendija bio nepravedan. Predsjednik Berković to pobija, navodeći, da se je tu radilo prema trostrukom ključu, i to po konfesijama, po broju stanovništva i doprinosu-. Vijećnik Adem aga Mesić misli da bi naj­ bolje bilo ako bi se držalo onoga istog ključa, koji se upotrebljava u saboru. 0 tom se tada povela dulja debata dok nije napokon izvješće komore o podje|i štioendija pri­ mljeno. Isto tako je primljen prešan predlog glede ključa kod podjele Stipendija, a onda je sjednica zaključena. Sudnica. G la v n a r a s p r a v a r a d i u h o đ e n ja i n a g o v a ­ r a n ja n a d e s e r ta c iju p r o ti J o v i J a g lić ić u i d ru g o v im a . U ponedeljak Jpočela je |pred ovdašnjim ok­ ružnim sudom glavna rasprava proti Jovi ja g lič ić u birtašu u Kalinoviku radi zločinstva uhođenja za vrijeme vojnih priprema, zašto je određena smrtna kazna, te zločina nagovaranja na nevjerno napuš­ tanje vojne službe, zatim proti Milanu P o p a d ić u kovaču iz Foče radi sukrivnje zločina uhođenja i na­ pokon proti Radi M ilo še v ić u , krojaču u Kalino­ viku radi sukrivnje u zločinu uhođenja. Raspravi predsjeda sudbeni savjetnik D a v i ­ d e c s a k, optužene brane odvjetnici Dr. Nježić, Dr. Srškić i Dimović. U optužnici se veli, da su ova trojica članovi beogradske „Narodne obrane", koja kupi četnike proti monarkiji, da provali u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je društvo razvilo živu djelatnost u fočanskom kao pograničnom kotaru. Kao istaknuti agent tog društva zalagao se Pero Klarić zvan Pešut, koji se sad nalazi u srbijanskoj službi u Sandžaku Novopazarskom, da se čim intenzivnije uhođenje provodi, te je u tu svrhu pozivao i kupio članove u „Narod­ nu Obranu". Klarić je nagovorio Jagličića, da stupi u „N. 0 ." On je primio od Klarića tajni alfabet i lozinku, te mu obećao javljati o vojnom stanju u Kalinoviku. U mjesecu oktobru 1912. sasladoše se u Foči Klarić, Jagličić i Popadić, te je Popadić priznao da je član „N. O." U martu 1913. sastao se je jagličić sa Popadićem, koji ga je ispitivao o broju vojske u Kalinoviku. Jagličić se sprijateljio u Kalinoviku sa pješakom Josipom Hindrakom, te ga je ispitivao već koncem decembra 1912. koliko ima topova, municije i vojske u Kalinoviku. Kad se kasnije opet Jagličić sa Hindrakom sastao, nago­ varao ga je, da pobjegne u Srbiju, a onda iskao od njeg planove jedne tvrđave. Hindrak mu je to prividno obećao, stvar prijavio svome kapetanu. Dne 10. aprila donio je Hindrak Jagličiću u kuću obećane planove, (koji su bili krivo načinjeni) koje je jagličić primio, na što je prema zdogovoru sa Hin­ drakom došla patrola te Jagličića uhapsila. �Strana 6. “Novi Vakat, J.igiičić i Popadić dopisivali su se, te su se služili riječima „sikira", „rakija", što je bilo, kako je Jagličić u istrazi priznao, zdogovoreni znak za oznaku vojnih stvari. Milošević je na poziv Klarića (kako je u predistrazi priznao) pristao, da mu dojavlja vojne vijesti, nu pošto nije ništa doznao, nije mu mogao ništa ni javiti. Na predlog državnog odvjetnika S v a r e pro­ glasio je sud t a j n u raspravu. Broj 26. Preslušavanje optuženih trajalo je cijeli ponedeljak. U utorak počelo se sa preslušavanjem svje­ doka. Svjedok Hindrak, sada vodnik (u civilu knjigo­ vođa) iz Smrekova u Češkoj iskazuje, da se je sa Jagličićem upoznao, dolazeći u njegovu kafanu. Kad je rekao Jagličiću da misli iza kako odsluži ostati neko vrijeme u Hrvatskoj, nagovarao ga je jagličić, da odbjegne u Srbiju, gdje će mu biti bolje nego ovdje. Rekao mu je, da ima u Foči jedan kovač, kamo će doći jedan seljak, koji će mu do­ O p tu ž e n i Jovo J a g l i č i ć , gostioničar Kalinoviku iskazuje, da se lanjskog ljeta upoznao nijeti civilne haljine, da se presvuče. Nadalje ga je sa pješakom Hindrakom, koji je pokazivao interes Jagličić ispitivao, koliko ima topova, vojske, muni­ za ustrojeno sokolsko društvo u Kalinoviku. cije u Kalinoviku i neka mu što više podataka dade; Hindrak dolazeći u gostionu rekao je, da bi on bi vijesti javio kovaču u Foči, koje onda odnosi on rado pobjegao iz vojske, jer se vrlo boji rata. edan seljak sa granice srpskoj patroli, koja to opet On će gledati, da ga pošalju u prednju patrolu, dalje dojavljuje. Početkom aprila o. g. tražio je pa će tako moći pobjeći. Hindrak mu rekao, da Jagličić od njega, da mu pribavi nacrt kalinovičke će on gledati skupiti kako vojne podatke, načiniti tvrđe. To mu je svjedok obećao, ali stvar onda plan od koje tvrđave i onda preko granice pobjeći- dojavio svome kapetanu, naštoje donio optuženim P r e d s j e d n i k : On je Vama ostavio cedulju, krivi nacrt i dogovorno s oružnicima izvedeno je u kojoj veli, da će Vam za- osam dana donijeti Jagličićevo uhapšenje. Svjedok Zejnil D e d o v i ć , sudski podvornik planove ? iz Foče iskazuje, da ga je Popadić zamolio, da po­ O p tu ž e n i: Rekao sam mu, da ima jedan ruči njegovoj ženi neka ne kaže kod suda, da je kovač, koji bi mu kod bjega išao na ruku. Hin­ drak me je pitao bi ii bolje bilo da pobjegne u Klarić bio u njihvvoj kući i neka poruči Šimi Nivojnim ili civilnim haljinama. Čita se u češkom je­ koliću, da pribjegne u Srbiju, jer će ga inače uhapsiti. ziku napisana cedulja Hindraka nađena kod optu­ Na poziv onda izaslalo je ovdješnje zborno ženog, u kojoj se veli, da će on (Hindrak) u roku od osam dana potanko i pomno izrađene planove zapovjedništvo na raspravu dva kapetana general­ nog štopa kao stručnjake. Om izjaviše, da nacrt Jagličiću uručiti. O p t u ž e n i : Hindrak mi je kazao, da će po­ koji je Hindrak optuženom dao nema nikakve vri­ bjeći, te da će napraviti planove koje god bude jednosti. Nadalje izjaviše, da se vrijeme u kom se mogao i ponijeti sobom. Pitao je mene ko bi ga čin zbio ima smatrati kao v r i j e m e v o j n i h i p r e m a. mogao preko granice prevesti, jer da će on za kratko vrijeme sa patrolom u Foču. Ja sam mu spomenuo da imam poznatog jednog kovača u Foči ne bi li on mene poslušao i Hindraku pošao na ruku. Namjeravao sam drugu sedmicu u Foču radi mog posla, te mi je Hindrak dao ovu potvrdu s jedne strane da me uvjeri, da će pobjeći, a s druge da pokažem cedulju kovaču, da bude dokazom nje­ gove čvrste namjere. C e d u l j e nijesam ni čitao, već je metno među papire na stol. Šta se tiče nađenog plana o tvrđavi nađenog kod optuženog optuženi navada: U oči mog uhapšenja Hindrak je došao u moju birtiju, te mi prišaptnuo, da će sutra nešto donijeti. To je bilo 10. aprila 1913. Nisam mogao s njime dulje vremena razgovarati, jer sam druge soldate služio. Na 11. aprila dođe Hindrak, te me pozove u extra sobu gđe izvadi plan i zamoli za potvrdu o primitku. Počeo mi tumačiti pojedine crte, te me zamolio da taj plan zadržim, jer ga on ne smije kod sebe dr­ žati. Rekao je da će plan na polasku odnijeti, a da ga i ja mogu u Foči kovaču pokazati. Usljed na­ valjivanja Hindrakova pristao sam, da taj plan kod sebe pričuvam. Bio sam dakle sklon njemu uslugu učiniti. U to uniđe vachtmajstor, a iza njega dvije patrole. Ja u zabuni i strahu rekoh vachtmeisteru, da sam od Hindraka kupovao cipele, to isto je rekao i Hindrak. Onda sam uhapšen. Plan nisam sakrio pod jorgan, nego je jorgan pao na plan. Glede dopisivanja s Popadićem, gdje se govori o „rakiji" i „sikiri" veli, da je u istinu tako. A što je pred istražnim sucem priznao, da su to tajni znakovi za municiju, topove i t. d. nije istina. On je to izmislio, misleći, da će tako po njega biti bolje. Optuženi Milan P o p a d i ć veli, da m u .je Jagličić obećao prodavati sjekire, pa se to u do­ pisnicama i misli. Klarić ga je zvao, da pobjegne s njime u Crnu goru, nu on nije to ozbiljno uzeo. Optuženi Rade M i l o š e v i ć veli, da je dobio od Klarića tajnu abecedu, nu zašto mu je to dao to on sam ne zna. Poriče sasvim svoj iskaz u is­ trazi, gdje je djelomično priznavao. Optuženi P o p a d ić veli, da nije član „N. 0 . “, a što je pisao o „rakiji" i „sikiri" Jagličiću, to je zaista imao o tim stvarima s Jagličićem posla. — On je tako iskazivao i u Istrazi. Optuženi M i l o š e v i ć poriče i ono, što je priznavao u predistrazi, n veli, da se sada ništa ne sjeća i-eg'i toga, da mu je Klarić dao tajnu abecedu nu znš'o, ta " p zna. Ova izjava strukovnjaka u toliko je važna, jer kazneni zakon razlikuje u h o đ e n j e u vrijame vojnih priprema, i uhođenje kad tih priprema nema, prvo je kazna smrt, a za drugo tamnica od jedne do pet godina. Rasprava je u srijedu nastavljena, te do podne još nije dovršena. Državni odvjetnik ostaje u cijelosti kod optužbe. Danas prije podne proglašena je rasprava javnom, te su branitelji držali svoje govore. Osudu ćemo donijeti u narednom broju, pošto do svršetka lista još nije izrečena. kojoj M t t trazi mjesto _____ š p e c e r a js k o j r a d ■ n ji ili g o s tio n i, po sporazumu i k a o k o m I p a n jo n . Star 22 god., musliman, neoženjen, I prost od vojništva, a prema potrebi m o ž e p r u ž iti i ja m č e v in u . — Cijenjene ponude na upravu ovog lista pod šifrom: „Trg. pomoćnik,. Brzojavi. Beč, 30. septembra. — „Alb. Kor.* jav.fa Središte sadašnjeg ustanka nalazi se u Dibri. : vemo dopire buna do Ljuma, a južno do Stru^* U redovima ustaša bore se mnogi bjegunci iz sova. Vojnu proti Struge vodi Iso Boljetinac, a ц njega je i vođa albanskih ustaša Oraškov. Stanov! ništvo Prizrena bježi na područje autonomne Albal nije, pošto se boji pokolja kada dođu pojačanja srpskim četama. Solun, 30. septembra. — Sva srpska posada u Monastiru ostavila je grad i pošla prema Alban­ cima. Srpske vlasti obrazovali su tamo narodnu milicu za obranu grada i nadziranje stanovnika. Beograd, 30. septembra. — Srpskim posa­ dama iz Monastira i Štipa uspjelo je da suzbiju Arnaute kod Mavrora i Galjenika i da zauzmu ova oba mjesta, zadavši Arnautima ogromnih gubitaka. Kod Ohrida biju se od nedjelje žestoki bojevi. Do sada je palo oko 3000 Albaneza. Teški bojevi biju se i južno od Prizrena, gdje su Srbi potučeni. Beč, 30. septembra. — „N. F t. Presse" javlja iz Soluna. Položaj je u Monastiru kritičan. Pučan­ stvo bježi iz grada u staro srpsko područje ili u Solun. Monastirska narodna milica je sasvim prema ovom nemoćna. Govori se da se bije veći boj između monastirske posade i Arnauta u okolici grada. Beograd, 30. septembra. — „Štampa* javlja: Kod Ohrida je uhvaćeno 700 Arnauta, koji su svi po ratnom sudu osuđeni. Srpski gubitci iznose do sada 1200 mrtvih i 800 ranjenih. Skutari, 30. septembra. — Na staroj turskoj granici bilo je zadnjih- dana okršaja između crno­ gorskih četa i Malisora. I u okolici G usinja došlo je do krvavih sukoba. Traži se na jedno oveće imanje čovjek pošten, mar­ ljiv i povjerljiv, te antialkoholista, koji je vješt svima sudskim, urdskim kao i grun­ tovnim poslovima t. j., da bi mogao kod suda i ureda u svim stvarima zastupati. Također mora biti potpuno vješt knjigo­ vodstvu. Plata će biti utanačena po dogo­ voru obiju stranka. Prednost ima^u domaći i to muslimani i hrvati katolici. Petčnti, koji žele ovo mjesto polučiti, neka izvole svoje ponude poslati na uredništvo ovog lista. Najbolji i najjeftiniji krov iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r iš te građe- vnog materijala - cl.cl. u S a r a j e v u . □ □ 39 □ □ �Broj 26. „Novi Vakat* Strana 7. AF = fl Muslimanska kreditna banka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi - plaćaju 5°|„ kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove obavljaju naikulantnije. =k Priuilegovana zemaljska banka •: ZA BOSNU I HERCEGOVINU, i.— ... —i uvela je novi nažin štednje, i :: ---- ~ podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne m ale vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da jh ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor I | , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu Q na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o sprem ljenim ključem, novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i pojadovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. Da se dobije takova kutija, dosta je doći u banku i javiti svoju adresu ili pisati. �Broi 26. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice 10 zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K L JU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o 41 čarape sa markom KKJUČ i svake čarape K L J U Č A da energično odbija. bez :-: Dobivaju se u dućanima, :-i u 30 raznih vrsti. NIELE kao i svih potrebitina za autom obile i bicikle, dobiva se uz vrlo po. voljne uvjete jed in o kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. . IHDRITZ J O S E F FIN CI Z a s t u p s t v o i sk la diite najboljih guma tvornice MICHELIN Cemalufa 43. SARAJEVO. Čemalažu 43. kao I pisaćih strojeva TELEFON 221. oo Bnojavi: MORITZ FINZI. MERCEDES. Pozor! Hrvatska Centralna Banki Najjeftinije po­ sjetnice <Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice >• za trgovce — dobivaju se je­ dino u za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITA PALACA U ULICI FRAN3E JOSIPA - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. V V Potpuno uplaiena dionička glavnica 2,000.000 K. Pričuvna zaklada 270.000 K. Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je Hrvatska centralna banka pupilarno sigurnim zavodom, u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. MJENJAČNICA: SARAJEVO ĆEMALUSA BR. 62. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Iznaimliuje SAFES DEPOSITS uz najamninu počevši od 1 K mjes. K njižara i papir: : nica : : LEON FINCI S a ra je v o Franje Josipa ulico br. IS. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. ■■■ NovoI NovoI Važno za majke Dr. S a lo m : jfiujHu i djetinja njege cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Prva tvornica kola “ LL“ maM > u Novom Sadu. Na C im anu , tih do ž e l j e z n i c i s ta n ic e . , Najveće sto var Ište različitih modernih kola 1 saon ica od najjednostovnlje do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —Ilustrovanl cljenovnlcl besplatno 1 franko. — Stara se kola opravljaju naj brižljivi je ili s e na želju trampe. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2fcfe0f9a796beb197c5f77432676d1f.pdf d43e9206ebe607ef232d79026429d467 PDF Text Text Izlazi dva pata nedjeljno to srijedom I subotom. Uredništvo I oprava: Cema: luia ulica broj GZ. : ♦ ♦ ♦ TcletDn brD] - Rubopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 27. Poziv na pretplatu. „Novi Vakat“, koji je pozvan da svakom zgodom brani i štiti interese muslimanskog ži­ vlja u ovim zemljama. Stoga molimo sve naše preplatnike, koji su se samo za prvu četvrt godine na naš list pretplatili da preplatu obnove, jer ćemo u protivnom slučaju biti prisiljeni da list obustavimo. Ustanak Arnauta. Malo je koji narod prolio toliko krvi i pretrpio toliko žrtava boreći se za svoju slobodu i neodvisnost koliko Amauti. Ovaj mali i žilavi narod stoji u borbi od više stoljeća braneći svoj dom i svoja ognjišta. Svaka stopa Arnautluka natopljena je krvlju njegurih sinova. Šest puta spremao je sultan Fatih silne vojske u Arnautluk da ga pod­ vrgne svojoj vlasti i nije uspjeo. Svaki put je nje­ gova vojska razbijena; najposlije se sam stavio na čelo jedne jake ekspedicije i poveo ju na Arnaute, skršio njihov otpor i podvrgao ih svojoj Vlasti. Međutim njihova otporna snaga nije bila trajno skršena. Turci su bili prema njima kao i prema drugim potčinjenim narodima tolerantni, te su respektovali njihovu narodnost, njihov jezik i običaje, te su oni lašnje podnosili tursko gospod­ stvo. Ali čim bi se pokazalo, da Turci ne pošti- PODLISTAK. Prosjak. Francuski napisao Marcel P r e v o e t To vam je mala, posve malušna, neznatna priča, tako malušna i neznatna, da se bojim, neću ii njezinu nježnost i osobitost uništiti, ako ju is­ pričam. Kad nam junakinja ovog događaja u sjaju moderne bogate kuće pričaše — čudim se i sam, da je na nas napravila tako dubok dojam i da je u ovome našem društvu postala upravo klasičnom pripovjesti, kakovu svaki društveni sloj ima i njeguje, jer je svaki i napola čuvenu razu­ mije. To je valjda s toga bilo, što je svaki ovu zgodu nakon sviju običnih i prljavih bračnih ne­ zgoda i nakon oklepanih političkih i literarnih razgovora smatrao kao okrjepu. Ali je lako mo­ guće i zato, jer stanovite kretnje i položaji odavaju u haljini sakriveno žensko tijelo, tako često puta i samo nekoliko ozbiljnih riječi jedne žene dostaju, da nam dade naslutiti cijelo bogatstvo njezine duše. \L : Sarajevo, 4. oktobra 1913. Sa današnjim brojem ističe prva če­ tvrt godine kako je počeo izlaziti mu­ slimanski politički list 1ШИ1 Pretplatile cijene: Za Sarajevo H 14.- 7.- 3.50 Sa dostavom u hoću H16.-8.-4. Za pokrajini H 16.- B.- 4.Za inozemstvo ZO franaha. ♦ ♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod uitahratnog uvrštenja znatan popust. vaju njijhovih tradicija i običaja, oni se dižu svi na noge i spremni su mrljeti. Miadoturci su od proglašenja ustava pokušavali, ua ih potčine jednom sistemu, koji se nije slagao sa njihovim tradici­ jama i vidjeli smo, kakve su rezuttate imali ti po­ kusi Mladoturaka. Najprije je buknuo ustanak Ar­ nauta, a kada Turci nijesu bili u stanju da potpuno pacificiraju Albaniju, pojavili su se i drugi neza­ dovoljni elementi i stupili u akciju. Uskipjelo je na sve strane u turskoj državi i napokon došlo do rata, koji je Tursku stao toliko suza i krvi, toliko žrtava. Arnauti su, makar i nesvjesno, bili prvi za­ četnici ovog nesretnog rata, oni su i ne htijući mnogo doprinijeli uspjehu balkanskih naroda u ovoj vojni, a sami nijesu polučili ono što su želili. Oni još nemaju samostalne države, koja bi bila sposobna da neodvisno živi i razvija se. Arnauti su i iza svršetka balkanskog rata prisiljeni da se bore za svoja prava i svoju autonomiju. Razlika je samo ta, što su se prije gorili protiv Turaka, a sada se bore protiv Srba. Londonska poslanička reunija pristala je na zahtjev Austro-Ugarske, da se stvori autonomna Albanija, ali je mnoge krajeve, gdje živi isključivo amautsko pučanstvo pre&ala Srbima i tako poga­ zila ono načelo nacionalne slobode, kojeg se je pri rješavanju balkanskih problema navodno dr­ žala. Arnautima je teško bilo snositi i tursku vlast, koja je prema njima bila vrlo obzirna i poštivala im vjeru, narodnost, jezik i tradicije, a kako će tek da podnosi srpsko gospodstvo, kad je sto­ ljetna mržnja stvorila među ovim dvama elemen­ tima smrtno neprijateljstvo. Kako će trpiti nad so­ bom vlast Srba, koji su se prema njima pokazali da su do skrajnosti netolerantni, da ne znaju po­ štivati ni tuđe vjere, ni tuđe narodnosti, ni tuđih Govorilo se je o onim tajinstvenim duševnim pojavama, koje je nauka već proučila i klasificirala 1 pod čijim uplivom do neznatnih iznimaka svi stojimo: jedni, dok broje cvijetke na tapetama, ili svezke jedne knjižnice, u kratko sve, što lm pred oči dođe i što se dade zbrajati; drugi, kad nastoje da kod šetnje ulicom stignu do određenog fenjera prije, nego jedna za njima vozeća kola, ili prije, nego odkucne na sahatu vrijeme; drugi opet, kad prije spavanja pospremljUju svoju sobu i pretra­ žuju šve škrinje I kovčege, — i kako se već sve ove bolesti modernoga ama zovu, koje se s po­ koljenja na pokoljenje baštine i već prelaze u neku vrst monomanije i slaboumnosti, a već su se raširile kroz cijelo čovječanstvo. I mi svi, svi do jednoga, osokoljeni priznanjima dru­ gih, odajemo' naše slabosti i smiešne navade, tim, što uzhićeni kod drugih ima sličnih ili još gorih. Svi su govorili, samo jedna mlada gospođa je šutila. Ona je samo slušala; njezino lijepo, crnim vrpcama opkoljeno lice pokazivalo je neko izne­ nađenje. Upitaše ju: PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU A r a mmi Godina I. običaja. Oni su na svoje oči gledali kako im Srbi masakriraju starce, žene i djecu, kako sile musli­ mane i katolike da prelaze na pravoslavlje i kako sve, što je amautsko, uništavaju. Naročito im oteščava položaj i ta okolnost, da će ovakom te­ ritorijalnom podjelom brdska plemena ostati odsje­ čena od saobraćaja i veze sa svojim suplemenicima u ravnici i tako pasti u gospodarsku nevolju. Ovi Arnauti, koji su prema zaključcima po­ slaničke konferencije u Londonu pripali Srbima, prisiljeni su dakle, da opet podignu bunu i da se bore protiv neprijatelja, koji je došao, da ih istrijebi i protjera sa njihovih ognjišta, da im otme vjeru, narodnost i sve što je njima sveto. Oni se ne mogu pokoriti onim zaključcima poklisarske reunije, koja je glede njih ne samo prekršila onaj princip nacionaliteta, nego im nije ni toliko zajamčila, da će im se poštivati vjera, narodnost i običaji; oni su predani na milost i nemilost Srbima u sjever­ noj i Grcima u južnoj Albaniji. Kako je dakle svako, ko ikoliko poznaje Ar­ naute i njihovu narav, predviđao da će biti još dosta boja i krvi dok se definitivno ostvare ti zaključci, tako se je i dogodilo. Arnauti su podigli ustanak u zemlji i iz više mjesta istjerali srpske posade i mjesta zaposjeli. Ustanak se sve više širi i zahvaća notfe krajeve tako, da se sada proteže od Ohridskog jezera do nove crnogorske granice. Ustaše su, kako se javlja, dobro organizovani, a broje preko 20 hiljada. Javlja se također, da im se pridružuje stanovništvo bugar­ skih sela, te se tako može za sigurno držati, da će se ustanak i u Macedoniju prenijeti. Srpska vlast nesnosna je i macedonskim Bugarima. Njih odavna nadahnjuje nacionalna mržnja i stvara trza­ vice među njima. Položaj macedonskih Bugara gori je nego u vrijeme turske vlasti, jer Srbi sada „Zar Vi, milostivna nemate nijednu od ovih modernih slabosti, zar Vi nećete da priznate ni najmanju nervoznu falinku“? Činilo se, da se nečega hoće sjetiti. Na to je potresla glavom: „Ne . . . ne . . ." Svi osjetismo, da govori istinu. To se i vi­ djelo, — to je dokazivala njezina mirnoća, njezin glas vjerne drugarice. I ovakova žena je stajala pored tih modnih lutka, koje su baš u taj čas priznale svoje boiežtjive osjećaje. Nesumnjivo se je ona u svojoj skromnosti pobojala, da će svoju nedužnost pokazati kad su druge sve svoje slabosti priznale. Još jedanput je razmišljala. „Bože moj . . . nemogu da reknem, da zbra­ jam brojeve kočija ili da pravim prije spavanja popise mojih zaključanih stvari. . . . Ali ipak, jedan put sam nešto uradila, što je slično tome, o čemu vi govorite, ako sam vas dobro razu­ mjela . . . da čovjek naime kao nekom tajnom silom prinukan nešto posvema indeferentnog mora učiniti, ma ga to i života stajalo" . . . TBORHICB BSFBLTB. UEPEHHE Zfl HHOV (DBCH ’ BPPE), TVORNICA С Е Ш Т Н Ш Ш Е Л I SVE GE ilENTNI! ROBE. TELEFON BRO] Z19Tehnićkl savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Slmić. 67 �Strana 2. rade ne^samo ;da,ih,8rbiziraju*Inego^da jihjji|*u vjerskom pogledujsvom crkvenom'|poglavici; podvrgnu. Tako su ustankom Arnauta i macedonskih Bugara nastale i za Srbiju one velike neprilike narodnosnog pitanja, koje će joj mnogo jada zadati, a možda i do novog bugarsko-srpshog rata dovesti. Ali sve kad i ne dođe odmah do tako ozbilj­ nih događaja i Srbiji pođe za rukom, da savlada ustaše u pobunjenim krajevima, tko može reći, da se to ne će za jednu ili za par godina dogoditi, kad se znade kakva je i kolika je nesnošljivost Srba, a kako Arnauti i Bugari teško snose tuđu vlast, koja je puno i humanija i snošljivija. Politički pregled. К položaju na B a lk a n u . Iz Atene javljaju, da je ministar ratne mor­ narice pozvao pod oružje rezerviste godišta 1900 do 1906. Vlada poduzima sve vojne mjere, za slu­ čaj ponovnog sukoba sa Turskom. Predsjednik provizorne albanske vlade Ismail Kemalbey priposlao je na šest velevlasti odulju brzojavnu notu, u kojoj se tuži na strahote srbi­ janskih četa, što ih počinjaju na Arnautima, te moli za intervenciju velevlasti, da bi se krvoproliće obustavilo i da bi došla međunarodna komisija, da ustanovi taćno gianice Albanije. Iz Sofije javljaju, da su krvološtva srbijanskih četa potakla macedonske Bugare, da se dignu proti Srbima i podupru Arnaute. Kod posljednjeg boravka u Parizu ministar predsjednik Pašić predložio je francuskoj vladi, da Srbija okupira Albaniju. Francuska je vlada to odbila, bojeći se Austro-Ugarske i Italije, koje bi se u taku okupaciju umiješale. Iz Beograda javljaju, da je austro-ugarski pok­ lisar upozorio srbsku vladu, da povodom sukoba Srbije s Arnautima, Srbija ne prelazi granica Alba­ nije, već da se drži onih granica kako je to lon­ donska konferencija odredila. Srbska je vlada obe­ ćala, da će se toga držati. O sn u tak sav eza N ije m a ca u H rvatskoj i S la v o n iji. 28. septem. održala se je u Rumi konstitutivna skupština „saveza Nijemaca u Hrvatskoj i Slavoniji". Taj savez imade svrhu, da njemačkoj naciji ne odnarodi djece njemačkih roditelja, koji živu u Hrvatskoj i Slavoniji. Dakako, taj savez ne će ostati samo kod toga, on će nastojati da i germanizira. Savez će osnivati škole sa nastavnim nje­ mačkim jezikom. — Skupštini je prisustvovalo 300 imućnih Njemaca, koji su se oštro obarali na školSvi su htjeli ovaj doživljaj čuti, i ona ga je slatko ispričala, ali s takovim licem, kao da sama sebe krivi, što je svela pažnju društva na tako neznatan događaj: „Evo u kratko, što se meni dogodilo. . . . Prije pet ili šest dana. . . . Pošla sam s mojom kćerkom Suzanom na Šetnju. Poznate ju, ima joj sada osam godina. Vodila sam ju u jedno društvo, — jer ova velika dama ima već i svoja društva. Pošto je bilo lijepo vijeme, išli smo pješe kroz Elysejska polja i kroz bulevarde u ulicu Lafitte. Išli smo brzo i čavrljajući, kad se iznenada pred nama pojavi jedan dosta mlad bogalj i ne govo­ reći ništa pruži ruku. . . . Desnicom sam držala suncobran, a lijevom rukom haljinu. Iskreno pri­ znajem, da nisam imala strpljenja da ostanem ne­ koliko časaka i da izvadim novčanik. . . . Prošla sam, bez da prosjaka nadarim. Obe, Suzana i ja, nastavismo naš put kroz Elyseje. Mala se ušuti a i ja, bez da znam za što; nisam bila više raspoložena za čavrljanje. Tako šuteći stigosmo već do trga de le concorde. Malo po malo osjetih jako uznemirenje i neugodni osjećaj, kao da sam nešto počinila, što se neda više popraviti i da ml radi toga prijeti u buduć­ nosti neka nesreća. Po običaju razmišljala sam potanko o tome. Nisam se baš ogriješila o milosrđe, što nisam prosjaka nadarila, rekoh sama sebi. . . . “Novi Vakat„ ske prilike u Hrvatskoj, ali ne možda zato, što bi im bilo do prosvjete hrvatskoga naroda, nego zato: „ š to je d a n v e l i k i d io N i je m a c a n ije v i š e u s t a n ju , d a s v o je m is li iz r a z i u m a te r in s k o m ( n je m a č k o m ) je z i k u " . To je — kažu Nijemci — jedan svjetski Skandal i po­ kazuje na kakvom niskom nivou stoje hrvatske školske prilike!! Nadalje se tuže Nijemci, da 50 po sto njemačke djece ne može uopće da polazi školu, a 80 po sto ne može da se služi svojim „pravom" (!?!) t. j. ne može da se obučava u materinskom svom jeziku! Zbog tih „Skandala" osnovao se eto savez koji će početi dizati svoje škole po Hrvatskoj, a dok te sagradi preporučivati njemačkim roditeljima, da u ime „kulture" i „obrazovanosti" svoju djecu šalju u — mađarske fulijanske škole! D em o k ra tsk i n aslje d n ik p rije s to lja . Carigradski tjedni list „Ištihad" donosi raz­ govor sa turskim nasljednikom prijestolja princom [usuf Izeddinom, koji je pobudio opće čuđenje. Princ izjavio se ovako: Na mojim putovanjima naj­ prije se zanimah za ustavni život u Engleskoj. Držim, da se kod nijednog naroda ne mogu temeljni principi ustava tako provesti kao u Engleskoj gdje je parlamentarizam i stvoren. Francuzi pođoše dalje do republike, ali su oni mnogo manje slobodni. Najpotrebnijim smatram reformu turskih jezičnih prilika. Ako nas Evropa ne poznaje, to se ima samo na naš jezik svesti. Ja sam zato, da članovi carske kuće zajedno idu u školu sa djecom iz naroda. Prinčevi treba da se druže sa narodom* Prinčevi su na svijetu poradi naroda, a nije na­ rod poradi prinčeva. Otomanska država je sazdana na demokraciji pa ne trpi eksklusivne aristokrate". Poradi toga razgovora list je obustavljen, a vrhovni dvorski maršal prinčev, svrgnut je sa svoje službe. Š ta se radi s Arnautim a. Skadarski dnevnik „Taraboši" od 24. septem. opisuje srpska nedjela nad albanskim pučanstvom ovako: Nekadanja cvatuć# sela na Kosovou sad su razvaline. Gdje se srp'ška i crnogorska soladafeslca pojavi, tamo nastane bijeda, užas i ubijanje. Mjesta Coj i Iljze izravnana su s materom zemljom; ništa manje već 72 osobe, među njima žene i djeca, bi­ jahu u jednu kuću natjerana i zatvorena, a kuću zapališe s nesretnicima., Sela Beštezlim i Smaci naj­ prije porobiše, onda popališe i sve muškarce na najokrutniji način smlaviše. Istu sudbinu doživješe i sela Kramarig i Čiflik. U Mazniku bjehu žitelji na najbezdušniji način osakaćeni: odrezaše im ruke, noge, nosove i ušesa. Nebrojene, kuće su u Zabelu u okolici Duškoje i Reke, Đakova i Peći orobljene, u pepeo pretvorene Nikad se nisam zavjetovala, da moram svakog darivati, koga sretnem. Ža to ću prvog prosjaka, kojega sretnem, tim obilnije nadariti, i stvar je gotova. . . . Ali kraj svih ovih misli nisam se mogla umiriti, i moj neugodni osjećaj promjenio se u čisti strah. Beli deset puta sam hotjela vratiti se tamo, gdje smo sreli ,onog prosjaka. Vjerujete li to? Ali neka oholost me je odvraćala, da ovu namjeru izvršim u prieutstvu moje kćerke. Tako gube naša djela svoju vrijednost, ako se obaziremo na druge. Već gotovo stigosmo „cilju" naše šetnje, i htjedosmo preći preko ulice Latiffe kad me Su­ zana uhvati za suknju i zadrži. „Mama"! „Šta je, draga"? Ona me pogleda svojim velikim plavim očima i progovori ozbiljno: „Mama, za što nisi darivala onog nesretnika u elysejskim poljanama"? Kao i ja, nije ni ona o ničemu drugom mislila iza našeg susreta sa prosjakom; njezino srce Je bilo isto tako tužno kao i moje. Samo je ona bolje i otvorenije priznala svoj nemir, nego ja. Jedan sam trenutak oklijevala. „Pravo imaš, draga, odgovorih ja*. Pod dojmon naših misli mi smo se više žurili, nego obično. Tako smo još imali punih Broj 27. i poharane; žene obezčašćene, djeca i starci osakačeni; muškarce što kartečama poubijaše, a što opet poklaše. Među uglednicima, koje umoriše, bijahu ove uplivne osobe: Emir bey iz Plave sa svojih trinaest rođaka, Idris Aslani, Nane Kola, Edhem Azhemi sa sinom, Adem Milikuki i Begir Danti. Lješinu jednoga od mučenika imenom Pjeter Ćeli objesiše na drvo, te ju maknuše tek onda, kad su je gavrani izkljuvali. Neki Pjeter Đergi po­ šao je nekoga dana iz jutra na posao u polje, soldateska ga napadne i pošto mu ruke i noge svezaše, zaklaše ga. Dvojici starih pastira, koje bi se već poradi starosti moralo poštediti, odsjekoše glave i poslaše ih u Đakovu, gdje su još sada na trgu javno izložene. Tund Cesta i 18 osoba, među njima tri žene, žive sažegoše. Ista sudbina stiže i Abdvla Zega sa 25 drugih nesretnika. P ita n je a lb a n s k o g vlad ara. Iz B erlin a javljaju: U diplomatskim krugo­ vima uvjeravaju, kako vojvoda W i e d nije nikako voljan da primi kandidaturu za albanski prijesto. Još će ga jedanput ponovno zamoliti, da to primi, a ako odbije, onda će postaviti novu kandidaturu. N u tarn je za d jev ic e u A lbaniji. Rim ska „Tribuna" objelodanjuje razgovor sa Sureyabeyom Florom, koji veli o razmiricama iz­ među Ismail КетаШеуа i Esad paše, da se one odnose u prvom redu na pitanje o sastavu nove aktivne vlade. Ismael КетаЊеу htio je ustanoviti jedan štatut. prema kojem bi se on dokopao vlasti. Ali je protiv toga ustao Esadpaša iz „patriotizma* — jer on sam hoće da je se dokopa. Austrija i Italija rade oko toga, da ublaže ove nutarnje spo­ rove, ali najbolje bi bilo, da pospješe riješenje pi­ tanja o međunarodnoj komisiji, koja bi već odavna imala doći u Albaniju, da tamo uspostavi red. Naj­ interesantniji je dio toga razgovora, gdje Flora tvrdi, da E s a d p a š a v o d i d o g o v o r e s M la d o t u r c im a , k a k o b i s e s n ji h o v o m po­ m oću p o d ig a o p r o t i v G r k a i S r b a , te im o te o t e r i t o r i j , na k o je m s t a n u ju A r n a u ti, a s a d a je p od s r p s k o m i l i g r č ­ kom v la š ć u . P red r iješen je m p ita n ja b ag d ad sk e ž e lje z ­ n ice. Iz Berlina se javlja: Pregovori o bagdatskoj željeznici, u kojima su učestvovali Njemačka, Fran­ cuska, Engleska i Turska, približavaju se u glav­ nim tačkama svome krajut Pregovori se dijele u pet glavnih tačaka: 1. pregovori između Turske i Engleske glede uređenja posjedovnih' odnošaja u Perzijskom Zaljevu i izgradnje pruge od Basre do Kuvejta; 20 minuta vremenh prije’ n oŠto moradosmo stići na sijelo. Zovnuh kočiju i obečavši kočijašu bo­ gatu nagradu, odjurih natrag u Elysejska polja Suzana i ja držale smo se za ruke, i ja vas mogu uvjeriti, da se nismo bile još nikako smirile. Ako je onaj prosjak već otišao? Ako ga više ne stignemo? — Došavši na mjesto, skočili smo iz kočije, i pretražili drvored. Ali prosjaka nigdje nema. Upitala sam jednu čuvaricu klupa; ona se sjećala na njega, ali je rekla da to nije nijedan od onih prosjaka, koji ovuda obično prose. Nije znala, kamo je otišao. Već smo gotovo zakasnili i htjeli smo odjuriti, kad Suzana opazi tog prosjaka, gdje čuči za jednim drvetom. Spavao je držeći kapu među koljenima. Suzana ode na prstima do njega 1 spusti mu mali dukat u kapu. Na to odjurismo u ulicu Lafitte. Znam, da je to bilo smiješno, ali mi smo se zagrlile, kao da smo izbjegle jednoj velikoj opasnosti. . . . Mlada gospođa ušuti, sva smetena, da je tako dugo o sebi govorila dočim smo svi mi nju slušali. I nama, koji smo ju tako pozorno slušali, bilo je pri duši kao da smo čisti vazduh udisali i iz istog vrela posvema svježu vodu pili. �Broj 27. ,Novi Vakat' 2. pregovori između Njemačke i Turske i 3. između Njemačke i Engleske, a oba se tiču privole njemačke vlade i njemačkih financijskih grupa, pošto bagdadsko željezničko društvo ima preče pravo na izgradnju pruge do Perzijskog Za­ ljeva, te zato englesko-turska utanačenja trebaju imati privolu njemačke vlade; 4. pregovori između njemačke i francuske vlade, da se postigne sklad u radu njemačkih i fran­ cuskih grupa, koje imaju koncesije u Maloj Aziji i Siriji i konačno 5. direktni pregovori između njemačkih i fran­ cuskih financijskih grupa. Svi ovi pregovori imaju izgleda, da će se povoljno riješiti. Domaće vijesti. Carev imendan. Danas na imendan Njeg. Veličanstva Franje Josipa I. obdržavale su se u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi službe božije. Otvorenje zemaljskoga muzeja. Danas prije podne otvoren je zemaljski muzej u svojoj novoj krasnoj zgradi na kolodvorskoj cesti. Otvo­ renju prisustvovahu predstavnici vlade sabora i gradske općine. Gradska sjednica. Slijedeća sjednica grad­ skoga zastupstva biti će u četvrtak 8. o. mj. Na dnevnom će redu biti među ostalim pitanje аргоvizacije grada Sarajeva, te će aprovizacioni odbor iznijeti svoj predlog o uređenju gradske mljekare. Zatim će pravni odbor iznijeti mirovinski statut za gradske namještenike bez činovničkoga karaktera. aščije ne smiju klati nikako živine, jer da to ne spada u njihov zanat. Isto je tako gradsko pogla­ varstvo predložilo vladinu povjereniku, da se po ulicama ne smije nikaka marva prodavati. Knjiga Mahmut Muhtarpaše o bal­ kanskom ratu. Svima onima, koji se javiše, da bi uzeli knjigu Mahmut Muhtarpaše o balkanskom ratu javljamo, da knjiga još nije izašla. Nije zato izašla, jer se nije do sada javio dovoljan broj pretplatnika za knjigu a izdanje je knjige, skop­ čano sa velikim troškovima, jer je vrlo omašna, te bi iznosila preko 160 stranica velikog formata. Njemačko izdanje stoji K 4-50 I za sve to mi ne bi udarili pretplatnicima veću cijenu od K 3-—. Bila bi dakle u našem jeziku knjiga mnogo jef­ tinija nego u njemačkom. Sve one, koji se javiše da bi knjigu uzeli molimo, da nađu još po kojega pretplatnika za ovu knjigu koja je već prevedena na više evropskih jezika, a u njemačkom već je za kratko vrijeme doživjela četiri izdanja. D arovi m uslim anskom sirotištu. Do da­ nas je vakuf.-mearif. saborski odbor primio slijedeće priloge fondu muslimanskog sirotišta, koji nisu još u javnosti objelodanjeni i to: Gospodin Huseinbeg Alajbegović iz Sanskog-Mosta sakupio je na svadbi svoga sina 14 K. Gosp. Šemsudin ef. Sarajlić, raču­ narski oficijal gradskog poglavarstva u Sarajevu obvezao se je kroz 5 godina plaćati spomenutom fondu po 30 K godišnje, te je obrok za godinu 1913. podmirio. Gosp. Mujaga Kovačević iz Sara­ jeva skupio je sa iskazom darovatelja 56 K 90 h. Gospoda Braća Alikalfić iz Mostara obvezali su se Izborno gibanje. I ako još nije za onih kroz 5 godina platiti 100 K, te su prvu ratu od ispražnjenih 12 srpskih mandata raspisan naknad­ 20 K već podmirili. Iz ostavštine rahmetli Ibrahimage ni izbor, to se ipak za sigurno na to računa. Rake iz Mostara naplatio je vakufsko-mearifski Izbornu je agitaciju već živahno razvila socijalna saborski odbor 99 K 50 h, koju svotu merhum demokratska stranka, koja će kako se pogovara vasijet učinio. Gospoda Hadži Sulejman ef. Smailistaće svoje kandidate za prazne mandate u drugoj begović i Mustafa ef. Halilović, šerijatskj sudci iz i trećoj kuriji sarajevskog okružja i to Sretena Dervente darovali su svaki po 5 K u ime bajramJakšića i Dušana Glumca. skih čestitki. Gospoda Omer ef. A. Balić gimnazi­ Statistika slušača na hrvatskim sveuči­ jalac i Salihaga Crnčanin mutevelija iz Mostara, lištu u godini 1912./13. Hrvatsko sveučilište u sakupili su pred džamijom iza Bajram namaza Zagrebu u prošlom semestru brojilo je u svemu 22 K 34 h. Gospodin Čehović Abdurahmanaga iz 1011 slušača, upisanih na sva tri fakulteta i u Goražda obvezao se je u 5 godina predonjeti fondu njima prislonjene institucije. Na bogoslovnom fakul­ muslimanskog sirotišta 150 K, te je ratu za ovu tetu bilo je upisano 105 slušača; na pravo i državogodinu iznosom od 30 K podmirio. Gosp. Taraslovnom 677 (675 redovitih, 2 izvanredna); na bar Mahmud ef. iz Zenice sakupio je dobrovoljnih mudroslovhom 229 slušača, od toga je bilo filozofa priloga 13 K 50 h. Gosp Ibrahim ef Smajiš mua124, šumara 49, slušača geodetskoga tečaja 11 i lim iz Sarajeva sakupio je dobrovoljnih priloga farmaceuta 45, koji su svi izvanredni slušači. Iz jednom 31 K 40 h, a drugi put iza Bajram namaza Hrvatske i Slavonije bilo je slušača 661, iz grada u Kasap zađe Hadži Ibrahim džamiji 33 K 60 h. Rijeke 2, iz Ugarske 38, iz Dalmacije 128, iz Istre Gosp. Soko H. Mehmedaga iz Bos. Gradiške obve­ 19, Kranjske 3, Štajerske 3, iz ostalih austrijskih zao se je kroz 5 godina doprinijeti fondu 100 K, zemalja 12. Iz Bosne i Hercegovine bilo je 119 te je prvu ratu za ovu godinu u iznosu od 20 K slušača. Iz Srbije 3, iz Bugarske 11, a iz ostalih već podmirio. Gosp. Kunosić Kadraga iz Tuzle država 12. obvezao se je isto tako kroz 5 godina 200 K, te Lične vijesti. Jučer prije podne povratiše je prvu ratu i on podmirio. Gosp. Zildžić Hamid se iz Beča zemaljski poglavar Fzm. Oskar P o tio ef. sahačija u Sarajevu sakupio je dobrovoljnih rek i saborski predsjednik Dr. Nikola M a n d ić . priloga i predao sa iskazom darovatelja 22 K 60 h. Požar u čaršijii. U srijedu oko sedam Gosp. Zildžić Mehaga iz Sarajeva sakupio je i sahati na večer, buknuo je u Hadži Petrović ulici predao sa iskazom dobrovoljnih priloga 53 K 20 h. u magazinu za pokućstvo Menahema H. Pape Gosp. Osman ef. Zametica iz Gacka sakupio je požar, Ondje se nalazila i stolarska radionica u dobrovoljnih priloga iza Bajram namaza 196 K. kojoj je nastala vatra. Vatra se brzo širila, te Gospodin Mustafa ef. Baković gjak trgovačke škole brzo prešla na susjedni krov kuće Samoukovića. u Trebinju sakupio je dobrovoljnih priioga 20 K Vatrogascima je uspjelo teškim naporom i u opa­ 80 h. Gosp. Efica Osman ef. iz Mostara priposnosti života lokalizirati ubrzo požar, te je slao je fondu dobrovoljni prinos od 30 K. Kotarsko svako daljnje širenje za pola sata bilo spriječeno. vakufsko povjerenstvo u Nevesinju sakupilojje milo­ Magazin je s pokućstvom posvema izgorio, ali je dara 128 K 30 h. Gosp. Muharem ef. Kolaković iman careve džamije u Nevesinju sakupio je iza bio osiguran: Šteta iznosi oko 3.000 kruna. Zabrana klanja aščijama. Na zamolbu Bajram namaza 140 K 33 h. Kotarsko vakufsko ovdašnjih mesara predložilo je gradsko poglavar­ povjerenstvo u Stocu sakupilo je milodara iza Baj­ stvo vladinu povjereniku neka izda zabranu, da ram namaza 118 K. Gosp. Tajib ef. Saračević Strana 3' veleposjednik iz Sarajeva sakupio je 70 K i to: od g. H Alijage Coje 50, a Pašage Ahmetaševića 20 K. Muslimanski klub u Bugojnu sakupio je i priposlao dobrovoljnih priloga 33 K 78 h. Gosp. Šemsibeg Gluhbegović iz Travnika sakupio je isto tako i sa iskazom priložio 6 K 40 h. Gosp. Ibra­ him ef. Haznadarević sakupio je uz iskaz dobro­ voljnih priloga 63 K. Među ostalim darovateljima nalaze se Mujaga Mulić i Mehmedaga Zejnilović posjednici iz Sarajeva koji su obrekli, da će pri­ donijeti fondu i to: prvi 12 K, a drugi 36 K go­ dišnje. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Varcar-Vakufu priposlalo je 58 K 79 h sa iska­ zom darovatelja, a sakupili su gospoda Mumin ef. Bešlić dnevničar 15 K 95 h, H. Borić 8 K 12 h, N. Hadžiomerović 6 K, Ahmed Dedić 28 K 72 h. Gosp. Sirčo Jusufaga u Višegadu poslao je uz iskaz darovatelja 40 K. Gosp. Serdarević Smail ef. iz Ljubinja spremio je uz iskaz darovatelja 19 K 60 h, koje je sakupio iza vazu nasihata u Kotežkoj džamiji u Ljubinju. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Visokom spremilo je 111 K 34 h, koja je sakupljen^ iza bajram namaza. Gosp. Šerifag? Šahbegović iz Vlasenice poslao je sa iskazom dobrovoljnih priloga 30 K 50 h. Gosp. Ibrahimaga Jašarević iz Siekovca kod (Bos. Broda) sakupio je i uz iskaz spremio 24 K 40. Gosp, Hafiz Salih ef. Sarić iz Sarajeva predao je sa iskazom 19 K 17 h. Gosp. Abdul Rahim ef. Novalija iz Sarajeva pre­ dao je uz iskaz darovatelja 16 K 15 h. Gosp. Avram D. Salom, veleposjednik i gradski zastupnik daro­ vao je fondu našeg sirotišta 100 K, prigodom Previšnjeg odlikovanja vakufsko-mearifskog direk­ tora gosp. Šerif ef. Arnautovića. Svima sakuplja­ čima i prinosnicima zafaiio se saborski odbor pismenom zahvalom, dočim je darovateljima preko sakupljača izrazio svoju blagodarnost što evo i ovim javnim putem čini apelujući ponovo na sve prijatelje čovječanstva, da se svugdje i u svakoj prigodi sjećaju fon da sirotišta, u kojem će se sto­ tine zapuštene, raskalašene i neobskrbljene djece na pravi put izvesti. Bankovni posao J. & M. Salom. Faktično preuzimanje bankovnog posla J. & M. Salom po Austro-bosanskoj banci provedeno je i upuću­ jemo na današnji oglas u našem listu. Stanje kolere u Bosni 2. oktobra 1913. U Sarajevu nema promjene. U kotaru Brčkom je u Vidovicu prirastao jedan podozrivi slučaj. Kotar Bijeljina je sada čist od kolere. Iz Bos. Broda javljaju danas, da je tamo obolio jedan 16-godišnji momak od kolere. Tužba proti bolničkom imamu. Neki iz čaršije tužili su nam se na imama ovdašnje zemaljske bolnice, kako je neuredan i netačan u vršenju svojih poslova. Tako je nekih dana umro u bolnici neki Muharem Haznadarević, te je sutri dan muezin obavjestio o tom njegove rođake. Ovi su odmah došli da prisustvuju dženazi, ali kako imama tu nije bilo, to nije imao ko da opremi mejita i tako se je moralo čekati. Ro­ đaci su čekali djeli dan, ali sve uzalud, jer imam nije došao. Pred večer oni odu svojim kućama, a rahmetlija je ostao i drugu noć ne zakopan. Imam bi trebao malo bolje paziti na svoju dužnost, ta on bar treba znati, da dženasa ne smiie dugo če­ kati i da s tim treba pohititi, čim se nedvojbeno ustanovi smrt. �Strana 4. Zalutao krivila putem. Mladi Tomo Vukić bijaše navršio 24. godinu te odluči, da si potraži valjanu ženu i da otvori vlastitu krojačku radionicu. U svom selu nije poznavao čestite i radine djevojke, s kojom bi se oženio, s toga za­ veza svoj svježnjić te krenu u bijeli svijet, da potraži sreću i dobru ženu. Putujući tako, sve dalje, namjeri se jed­ noga dana pred jednim malim gradićem na prijatelja iz svog sela, koji mu dovikne: „Ој Tomice Vukiću! Odakle? Kamo?" Tomo mu izpriča, da traži novo mjesto kao krojački pomoćnik, ne bi li gdje našao i sreću i dobru ženu. Tada mu reče prijan: Baš si na pravom putu, Tomice. U ovom gradu, na glavnom drumu, desno, stanuje krojački meštar; zove se Jam ić, a traži čestitog kalfu. Meštar imade dobru, štedljivu kćerku i unosan posao; to bi ti baš pristajalo". Oprostivši se od svog prijatelja, pođe naš Tomo u gradić, te doskoro nađe radi­ onicu krojača V am ića. Tomo uđe, zatraži posla, a jer su mu svjedodžbe bile dobre, rado ga je meštar zaposlio. Malo zatim upozna se i s krojačevom kćerkom, a pošto je bio pristao momak te imao prištednju, a i namjere su mu bile oz­ biljne, brzo ga zavoli umiljata djevojka. Tako se zbude, da se je naš Tomo iza kratkog vremena oženio s djevojkom te po­ stao suvlasnikom radionice staroga krojača. Nu stari bio je vrlo škrt te je sav no­ vac pridržao za sebe, mlada pako žena bila je dopadljiva, rado se je kitila, a još radije pravdala i svađaja, a uz to je bila i lijena tako da je naš Tomo vrlo loše prolazio. Pod veče bježao bi pod svojom hudom, svadljivom ženom iz svog neprijatnog doma u krčmu, i tako se jednoga dana opet sa­ stane sa svojim prijanom, kojemu istuži svoj jad. „Alaj, dragi Tom ice" reče prijatelj: ako si pokucao na vrata meštara Vamića, tada si bio zalutao. Ja sam te poslao meštru Ja­ ni Lćtu. T a j imade onu dobru kćerku, o kojoj ti pričah, a ti se zapleo krivom djevojkom". A naš Tom e spustio glavu, jer i sam bijaše već uvidio, da u gradiću živi i neki meštar Jamić, koji je imao čestitu kćerku, a on da je zalutao krivim putem. Ovu smo malu pripovijest ispričali, da pokažemo kako valja u životu paziti, da krenemo pravim putem. Htjeli smo pokazati, kako lako pogriješimo, te pogreškom štetujemo. Prelako možemo zamijeniti ime, jer mnoga imena slično zvuče. Ali ono što se skriva iza imena, vrlo je različito, može da bude plemenito i lažno, dobro i loše, pravo i patvoreno, korisno i štetno. Ne ćemo baš često zabludom dobiti hudu umjesto dobru ženu, ali možemo naba­ viti mjed umjesto zlata, olovo umjesto srebra, vodu umjesto žeste, a slično nam se- može Broj 27. ,Novl Vakat* desiti 4 mnogim inim prilikama, jer ako ae pazimo, prelako možemo zamijeniti pravo s krivim. Nu osobito valja paziti, kada se radi o našem zdravlju. Ima na primjer jedno pravo, davno iskušano domaće sredstvo, poznato već od prošlog stoljeća, da je pouzdano, da ublažuje boli, jača, rastvara sluz te od­ vraća katare, a rabljeno je najboljim uspje­ hom od tisuća ljudi protiv propuhom ili pre­ hladom nastalim, pače zastarjelim bolima. Sigurno već i vi poznajete ovo proku­ šano domaće sredstvo, mislimo naime stari pravi Fellerov biljevni Elsa-fluid ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa trg br. 310. Zagorje (Hrvatska). Tko je ovaj stari za­ ista pouzdani Fellerov Elsa-fluid samo je­ danput pokušao, taj ga preporučuje svim svojim znancima, a tomu valja zahvaliti, da je danas jedva naći mjesta, u kojim ne bi imao svojih privrženika. Zavidnost i lakomost doveli su mnoge do misli, ne bi li se okoristili dobrim gla­ som Fellerovog Elsa-fluida, napunivši bilo koju tekućinu slične boje, u slične boce, te nađenuvši toj tekućini slično ime. Istina je doduše, da se imena prepa­ rata mogu zaštititi zakonom, a tako su i razna imena pravih preparata tvrtke E. V. Feller u Stubici. Zagorje (Hrvatska) zašti­ ćena. Nu koja korist otuda, kad ima na stotine sličnih imena? Nije li na primjer riječi „Elsa" slična riječ ,,Ge!sa“ ? Imenu „Е1са“ ime „Stelca"? Nije li riječ „ЕПа" slična riječi ,,Stella“? Ne može li se riječ „Galvator" zamijeniti s riječju „Salvator"? Tako si mnogi ni ne tare glave te nazivlje svoju tekućinu Luisa-fluid, Salvator-fiuid, Stelca-fluid, Univerzalni-fluid, Svjetski-fluid ili sličnim načinom. Pravi Fellerov Elsa-fluid, koji je toli vr­ stan, ljekovit te od mnogo godina općenito obljubljen, žalibože se vrlo često patvara, jer lakofnost patvara samo ono, što je va­ ljano, Sto je pokušano. Nu to ujedno do­ kazuje, da patvorine mnogo ne vrijede, Jer tko je kadar, da sam proizvađa vratno sred­ stvo, ne treba da se lati opsjenjivanja i patvaranja. Ponovno stoga naglašujemo: Samo Fel­ lerov Elsa-fluid jest pravi, a tko ovo pravo domaće sredstvo ždi da pokuša, najbolje će se zaštiti protiv patvorina, ako ga iz­ ravno naruči od jedinog proizvoditetja, lje­ karnika E. V. Fellera u Stubici, Elsa trg br. 310. Zagorje (Hrvatsk ), gdje već za 5 kruna franko može dobiti 12 malih, ili 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce ovoga pravog preparata. * * Nepažnjom bijaše Tomo Vukić pošao krivim putem, a mi smo ovoj pripovijesti htjeli pripojiti opomenu našim čitateljima, da budu pažljivi u svim životnim prilikama, pa i kod kupovanja. Od srca želimo, da put, kojim je krenuo čitatelj, bude uvijek pravi, koji dovodi do uspjeha i zadovoljstva. Razno. Šta mogu Kinezi u Evropi naučiti. Je­ dan mađarski profesor, kpji je više godina boravio U Kfrii, gdje j? došao u dodir sa domorodcima, priča u listu „Ćorriere della Sera“ šta oni Kinezi, koji danas putuju po Evropi kao kućarci, u ovottie dijelu svijeta traže. Po njegovom mnijenju ne pu­ tuju oni baš radi trgovine, nego nastoje da se Što više okoriste evropskom kulturom. Nakon nekoliko godina vraćaju se oni u svoju domovinu, i tu se onda koriste svojim u Evropi stečenim Iskustvima. Mnogi od njiti budu namješteni kao učitelji osnov­ nih ili zanatlijskih škola, drugi opet stupe u industrijalna poduzeća, gdje ih radi njihova iskustva dobro plaćaju. Oni u Evropi proučavaju različite grane ljudskog rada. U Austto-Ugerskoj prouča­ vaju poglavito poljodjelstvo i gojenje marve, u Italiji vinogradarstvo i građevinarstvo, u Francu­ skoj izradu igrački i nakitnih predmeta, u. Engle­ skoj gvožđariju, a u Njemačkoj političke, .državne i trgovačke ustanove. U ove svrhe putuje sada Evropom jedno 8000 Kineza. K o lik o im a g o to vo g novca. Statistike iz­ nose, koliko se je zlata i srebra iz zemlje izvadilo, lo jest one navode težinu iskopanog zlata i srebra. Ali nije njima uspjelo, da ustanove, u što je ova dragocjena kovina upotrebljena. Kovnica Sjedinjenih Država je sazvala anketu, na kojoj se imala sasta­ viti točna statistika posljednjih trideset godina. Po ovoj statistici se sada makar znade, koliko itpa sada zlata i srebra, bilo to u novcima ili u kojoj drugoj formi. Što se tiče prerađivanja zlata i srebra u novac, to pokazuje amerikanska statistika, da je u zadnjih trideset gpdina bilo kovano novca za 61.047 miliona kruna. U ovim novcima ima zlata za 38.500 miliona i srebra za 22 miliona kruna. Ova statistika pokazuje, da je u pojedinim godinama bila upotreba zlata veća od upotrebe srebra. To nije ni čudo, jer se od ovih kovina ne kuju samo novci.. Mnoge države tope novac radi toga, što je već izlizan ili radi toga što su uvele drugu novčanu vrijednost, kao što je to bilo u Austro-Ugarskoj i u Chili. Mnoge države opet na­ bavljaju zlato iz inozemnog novca, ili od nakita. Pitanje je, kakova je sada zaliha novca? Ame­ rička statistika ju cijeni na 47.138 miiona kruna. Šfo se tiče broja komada, to otpada zlatnog novca na jednog stanovnika: LJ Austro-Ugarskoj 36, u Njemačkoj 15, u Engleskoj 75, u Sjedinje­ nim Državama sjeverne Amerike 95, u Francus­ koj 153, i u Rusiji 32 krupe i t. d. Srebrenog novca pripada na jednu glavu: u Austro-Ugarskoj 13, u Njemačkoj 25, u Engleskoj 13, u Sjedinjenim Dršavama 40. u Francuskoj 54 i u Rusiji 3 krune. Mnogim statističarima nisu ova data baš ugodna; njima se čini, da je ova zaliha kovanog novca prevelika, i da bi bilo bolje, da se pretvori u papir Čežnja za o rd en im a u Francuskoj. Kako u „Tfe'mpsu* čitamo, počinje dolaziti u francuska tnihistarsfva sva sila molbi za podijeljetije đfdena. Pošto se dijeljenje tih ddlikovanja obavlja na novu godrrtu, mora se već sada početi sa „pripravnim poslovima*. Ove molbe su dvoje vrsti. |edne su osobno predate, ili su poslane od prefekta i po­ slanika. Dok su druge pisane uredovnim stilom, ističu se molbe prve vrsti obično glupošću i pohlepnošću. Spomenuti francuski list navodi najza­ nimljivije od ovih molbi, i zahtijeva umanjenje ordena, i to na taj način, da se najniži stepeni, kao što je orden „akademske palme* ukinu. Tako zahtijeva jedna dama za to orden, što je kod nje kroz tri godine stanovao jedan senator i gradona­ čelnik, a bio je kod nje tako zadovoljan, da bi.bio i dalje ostao, da nije na žalost prošle godine umio. Jedan brijač opet ističe svoje zasluge jza umjetnost, jer je otvorio školu za ličenje u pozorištama, a jedan kritičar i „novinarski polemičar* traži orden palme u kratko kao „savremeni čovjek*, a primjećuje u njegovoj molbi, da je on pošjen građanin, i da je njegov vratar tim ordenom l>io već odlikovan. Ali ovaj „novinarski polemičar* na­ vodi i druge zasluge za domovinu; kao kritičar �Broj 27. ,Novi Vakat" posvetio je svoju snagu podizanju fracuske glazbe prema talijanskoj i njemačkoj, i kao bivši kandidat časti nadzornika rada, imao je dosta prilike baviti se društvenim prilikama i potrebama svoje fran­ cuske domovine. Hoće li ovome francuskome listu poći za rukom umanjiti broj ordena, to je više nego sumnjivo. Barem je ministar nastave u Briandovu kabinetu, Maurice Faure izazvao prema sebi gotovo buru, kad je naumio, da izda strožije ustanove za podjeljivanje ordena „akademskih palma". Dakako morao je ovu namjeru napustiti. K o tar sto g o d išn jih . Kod posljednjeg bro­ jenja stanovništva u Indiji, pronašao se jedan ko­ tar u Radšputani, u kojemu ima razmjerno velika množina staraca, preko sto godina starih. U tom kotaru je bilo od 100 hiljada stanovnika — a to nije u jednoj zemlji od preko 315 milijona duša mnogo — devet muškaraca i petnaest žena preko sto godina. Izvještaj o popisu stanovništva navodi, da su dvije osobe, koje stanuju u varoši Džajpuru, prijavili starost od 120 godina, odnosno 123 go­ dine, i da su se činovnici osvjedočili, da su ovi ljudi sigurno preko 110 godina stari. Jedna žena u Adžmiru je ravnodušno priznala (gle čuda) da njoj ima 125 godina, i mogla je to dokazati. Naj­ starija je jedna žena u Marvaru, koja je navela 127 godina, ali se ne zna sigurno, odgovara li taj broj istini. Ovo je izvješće i po tome zanimljivo, da žene tako rado priznaju svoje godine. Raditi a ne o ča ja ti, jest najbolje sredstvo protiv nesreće, nevolje i tuge. Nu raditi može čo­ vjek samo onda, ako je zdrav. Tko osjeća boli, n. pr. reumatične boli, kostobolju, glavo- ili zubo­ bolju, tko je usljed prehlade ili propuha kakvu bol zadobio, često puta nije u stanju, da vrši svoj svakdanji posao. Za one naših cijenjenih čitaoca, kojima se tekova što desilo, neka bude zgodan mig slijedeće pismo Njegove preuzvišenosti princa Josipa Rohana, što ga je pisao iz Schottwiena: „Iznena­ đujući učinak Elsafluida natkriljuje svako očekivanje, pa možete objaviti, da ?u Elsafluid i Elsapilule meni i mojim znancima pomogle kod većine raznih boli kao glavo- i zubobolja, probadanjft, trganja, boli u krstima, hunjavice, želudčani boli, mučnosti i t. d., „а osobito kod slabog vida jača Elsafluid oči, radi čega ga mogu svakome najtoplije prepo­ ručiti kao neophodno nuždan kućni lijele u svakom kućanstvu". Stoga treba da i naši čitaoci uvijek imadu u kući Fellerov ublažujući, ljekoviti i ogvježujući Fluid sa oznakom „Elsafluid", da mogu ukloniti boli, Živce i mgice okrijepiti, tijelo osvje­ žiti i oživiti, jer taj fluid zaista je dobar, pa nije safoo reklama, što ovdje pišemo. Onda ćete i Vi biti zaštićeni proti mnogim neugodnostima pa ćete uvjek svjež i jak ići na posao. Naši čitaoci, koji žele ta] preparat iskusiti, dobiju Fellerov fluid sa ■oznakom „Elsafluid" za 5 kruna franko, ako se izravno obrate na ljekarnika E. V. Feller u Stubici Elsatrg br. 310 (Hrvatska). Narodno gospodarstvo. Prodaja drveta. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem submisije na panju po prilici 10.000 kubičnih metara jelovog korisnog drveta (I. i II. razreda), te po prilici 2000 kubičnih metara bukovog drveta (korisno i gorivo drvo), Što se u šumskom predjelu „Šepuljski potok" (kotar Zenica) sa šumsko-gospođarstven'og gledište može izdati. Ponude kojima treba priklopiti propisani vadijum od tri hiljade kruna, imadu glšsiti na cjelokupnu za prodaju raspisanu količinu drveta, od koje se Stram 5. samo prodaja od po prilici 700 pr. m. bukovog i gorivog drveta stavlja kupcu na volju, te moraju prispjeti zemaljskoj vladi u Sarajevu najduže do 6. novembra 1913. (po novom) l i sati do podne. na naiazimo. Ali se ipak događa, da ovaj ili onaj trgovac nije sasma savjestan, te brašno koje imade na prodaji kredom, sadrom ili čim sličnim miješa da tako postigne veću težinu brašna. Da se uvje­ Produkcija ulja u Dalmaciji .U kampaniji rimo je li brašno čisto od svake druge primjese, 1910.-1911. producirano je u Dalmaciji oko uzme se onda špirita i pospe o dozgor na ono 60.000 metr. centi maslinova ulja, a ц 1?11,— 1912. brašno, koje se hoće istražiti. Ako je brašno dobro oko 70.000 metr. centi. ostaće na špiritusu plivati, ako je brašnu Sta od Rod vina u H rvatskoj bit će ove godine, spomenutih teški tvari pomiješano, to pada tvar us­ kako javljaju, za najmanje 30 po sto manji nego ljed svoje vlastite težine dolje, te će ostali bijeli talog. u prošloj godini. Vrlo važna hrana je m l i j e k o . Ono se na­ Grad Pariz, koji broji 3,833.351 stanovnika, traži za svoje redovite izvanredne izdatke nevjero­ lazi među našom svagdašnjom hranom gotovo na prvom mjestu. Kako je u nas stočarstvo a naročito jatno veliku svotu. Tako je za godinu 1914. sas­ tavljen proračun u iznosu od 480 milijuna 193.037 proizvodnja mlijeka vrlo ne razvijena i nedostatna a policajna kontrola mlitava, to je baš u nas naj­ franaka. teže dobiti čiste dobra mlijeka. „Otvorenje marvenskog trga u Tuzli" Najlakši i najjeftiniji način patvorenja mlijeka Pošto se u gradu Tuzli i u njezinoj okolici jest, kako je poznato, pomoću vode. U nas se ponepojavljaju novi slučajevi kolere, to je kako nam licajno-zdravstveni propisi, da se kazne one osobe ondale javljaju tamošnji, marveni trg otvoren već koje patvore mlijeko, slabo vrše, za to treba da je na 26. septembra 1913. svako na oprezu, od k o g a kupuje mlijeko, ak > V ještina u kupovanju živežnih n a­ već sam ne može mlijeko proizvađati i da samo od onoga kupuje, za koga znade da je pošten ili m irnica. Kultura u svom razvitku koliko nosi dobra, od koga drugoga preporuku imade. Jedan artikel koji se u nas vrlo mnogo. troši r.osi i mnoga zla sa sobom. U današnje vrijeme, gdje nam je uz razvijeni međunarodni trgovački jest k a fa . Kod kupovanja kafe nikad se ne smije saobraćaj, uz pripomoć modernih prometnih sred­ gledati na boju kafe, jer se zrnje često puta bojastava, lasno doći do svake robe sa raznih strana diše. Kod pržene kafe može se tako patvorenje činiti, da se voda dolijeva i tako zrnje težim učini. svijeta, ipak nijesmo vazda sigurni, da 11 je koji artikel dobar. Ovo osobito vrijedi kod životnih Zdrava nepatvorena zrna, kada se metnu ц vodu, namirnica, gdje nesavjesni trgovci tvore, patvore padaju na dno. Bojadisana zrna prepoznati ćeš artikle na razne načine, samo da što više zasluže. tako, da će ti ruka ostati prljava ako zrnja trljaš. Baš u današnje vrijeme mora čovjek pri kupova­ Najbolje je, da se kafa za kućnu potrebu .kod kuće prži. Kod toga se preporuča, da se kafa prije nju živežnih namirnica biti vrlo na oprezu, ne samo da nebi što preplatio, nego što je i gore, nešto nego što se prži, vrelom vodom nekoliko puta propere. Tu se čovjek mora začuditi, kako će vodi uzimao, što je zdravlju škodljivo. Ovdje ćemo iznijeti nekoliko pouka kako se i nakon višekratnog prelijeva ostati ofarbana. Ond i čovjek valja držati pri kupovanju najvažnijih živežnih valja kafu na platno istresti i posušiti, a onda istom pržiti. Pranje ne gubi kafa ništa od namirnica. j Danas već vrlo strogoj kontroli nad živežnim svoje valjanosti. Prženu ili već samljevenu kafu, namirnicama, naročito u drugim zemljama imade treba kupovati samo u onakovim radnjama koje su sc zahvaliti da'kol b r a š n a vrlo rijetko patvori­ I poznate kao poštene. Najbolji i najjeftiniji hrov iz crijepa kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - d.d. u Sarajevu. □ □ 39 Мшт Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu. (K S Dionička glavnica: K 8,000.000. Centrala u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 Prima uloške na tekući račun i uložne 431 01 п Р Ј4п od dana uplate do 9 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa “ |4 |0 ..........dana povratka. Kupuje I prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena obavještenja. �.Novi Vakat* Strana б. Š e ć e r mora Jbiti jasno kristalizovan, sjajan i jednoličan te bijel. Imade 11 plavkastu boju, onda je farban ultramarinom ili iudigom. Ako se ovakav šećer pomiješa sa limunovim sokom onda se raz­ vija sumporni vodikov plin, od čega n. рг. limu­ nada dobiva neugodan tek; da bude šećer teži, to ga često miješaju sa krečom, prahom od kreča i dru­ gim kemikalijama, što je obično uzrok, da šećer slabije sladi i teže se topi. Da se kod s o l i iste primjese upotrebljuju kao i kod šećera, ne treba napose istaknuti. Pri kupovanju č a ja vrlo je mučno razliko­ vati dobre vrsti od lošijih, jer se upravo čaj vrlo vještački patvori. Čaj se patvori tako, da mu se primješa drugo lišće vrlo slično čaju. Ali se mije­ šaju i listovi čaja, koji je već jednom varen. Da se pravi čaj može raspoznati od patvorenoga uzme se od prilike nešto čaja na vrh noža, polije na to hladna voda i onda se dobro promućka. Dobar će čaj jedva i malo vodu pomutiti, dok će patvoreni čaj jako obojiti vodu. M a s la c (buter) patvori se mnogo marga­ rinom. U nas imade kod kupovanja maslaca mno­ gih poteškoća, jer kako se u nas maslac ne pro­ izvodi, dolazi sav s izvana. Najbolje je dabome maslac izravno u proizvađača uzimati, a ako se u dućanima kupuje, od već poznatih solidnih tvrtki. U današnje vrijeme, naročito u gradovima sve se više ljudi hrane m eso m i ako to nije potrebno, a baš ne u tolikoj količini, kako se uzima. Kod kupovanja mesa treba paziti da bude zdravo i po mogućnosti svježe. Meso, osobito ljeti kada se brzo kvari, a imade jako crvenu boju, treba ga soliti i stavljati u vodu. Ali ne smije niti odviše dugo trajati. Dobar m ed imade jasnožutu boju, vrlo ugo­ dan miris i tek i vrlo je sladak. Pravu ćeš č o k o l a d u raspoznati tako, da je kad je prelomiš tamno smeđe boje. Ako je unutra prugasta, onda je pomiješana s brašnom. B i b e r, a osobito bijeli ne kupuj nikada tu­ can, već vazda u zrnju. Kod s i r a ostruži uvijek koru, jer se često puta sir, da se bolje uzdrži, poškropi rastopinom sičana. Sudnica na područje autonomne Albanije. Kod Prizrena i Struge boj traje. Ukupni broj mrtvih i ranjenih na srpskoj strani iznosi oko jedne hiljade, a broj Albanaca iznosi 3000 mrtvih i ranjenih. Beograd, 3. oktobra. — Vojvoda Putnik izjavio je, da nije nužno više mobilizirati, jer ove čete, koja su već mobilizovane, dovoljne su da se uguši ustanak Arnauta. R im , 3. oktobra. — Evropske sile namjera­ vaju da Turskoj i Grčkoj ponude posredovanje u onim pitanjima, koja su među njima sporna. C arigrad . 3. oktobra. — Šest na smrt osu­ đenih Grka smaknuti su u Edreni. Patrijarha je poduzeo korake da se spriječi smaknuće drugih na smrt osuđenih Grka. Traži se na jedno oveće imanje čovjek pošten, mar. ljiv i povjerljiv, te antialkoholista, koji je vješt svima sudskim, urdskim kao i grun> tovnim poslovima t. j., da bi mogao kod suda i ureda u svim stvarima zastupati Također mora biti potpuno vješt knjig0J vodstvu. Plata će biti utanačena po dogo­ voru obiju stranka. Prednost imadu domaći i to muslimani i hrvati katolici. Petenti, koji žele ovo mjesto polučiti, neka izvole svoje ponude poslati na uredništvo ovog lista. P. П. Čast nam je ovim izvijestiti sve klijente i prijatelje naše firme, da je naš bankovni posao na 1. oktobra o. g. stupio u likvidaciju i da će svu njegovu klijentelu preuzeti 9USTRI3SllO-BDSnNSini В Л Ш u Sarajevu. Zahvaljujemo se svima našim klijentima, koji su nam kroz mnogo decenija poklanjali svoje povjerenje i slo­ bodni smo zamoliti ih, da se od sada za svoje ban­ kovne transakcije obraćaju na gornju banku, koja će njihove interese najsavjesnije štititi. Za kontinuitet o d ­ nosa napram našoj dosadanjoj klijenteli najbolje je pobrinuto stim, što će suvlasnik naše firme g. H O IS E D. S A L O M biti kooptiran u upravno vijeće Austrijskobosanske banke, a dosadanji upravitelj našega ban­ kovnog posla g. R A F A E L I S R A E L , stupa u ravna­ teljstvo banke kao zastupnik ravnatelja. Sarajevo, 1. oktobra 1913. Bankovni p o sao Glavna rasprava radi uhođenja 1 nagova­ ranja na desertaciju, proti Jovl Jagličiću i drugovima. U raspravi proti |ovi Jagličiću o kojoj smo u posljednjem broju izvjestili, izrečena je osuda, ko­ jom se Jovo Jagličić proglašuje krivim zločinom uhođenja i nagovaranja na desertaciju i osuđuje na kazan tamnice u trajanju od d e v e t m je s e c i , a Rade Milošević krivim, što nije javio oblastima uhođenje i osuđuje ga na kazan tamnice u trajanju od 5 mjeseci pri tome uračunat mu je istražni zatvor u trajanju od 5 mjeseci, do ga je op­ tuženi Milan P o p a d i ć od optužbe riješen. Bra­ nitelji su kao i državni odvjetnik prijavili ništovnu žaobu, te su osuđeni sva trojica i nadalje pridr­ žana u istražnom zatvoru! i. 4 Н. SALOM. М е ц ш g u m i s i kinercliilH In k i ffl za Bosnu i Hercegovinu. g Potpuno ip la ć m dlnnitofl и јш ји H В .И О Ж — Centrala: Sarijna. F ilija li; ДгИд. A. Bankovno odjeljenje. Brzojavi. Beč, 3. oktobra. — Danas prije podne sastalo za­ jedničko ministarsko vijeće podjpredsjedanjem grofa Berchtolda. Na konferenciji su učestvovali austrij­ ski ministar predsjednik grof Stflrgkh, ugarski mi­ nistar predsjednik grof Tisza, ministar rata Krobatin, zajednički ministar financija Bilinski, te austrijski i ugarski ministri financija Zateski i Teiesky, oba ministra domobranstva i šef generalnog štaba. Beč, 3. oktobra. — Srpski ministar predsjed­ nik Pašić posjetio je danas ministra izvanjskih poslova grofa Berchtolda. Iza toga je bio objed kod grofa Berchtolda, koji je priređen u čast Pašiću. B eo g rad , 3. oktobra. — Srpske čete će za­ posjesti sve strategijske tačke na albanskom pod­ ručju duž rrpske granice. Srpskim je četama uspjelo da iz srpsko , pvlriičia protjeraju arnautske ustaše Preuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje f upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni odio. 42 P osredu je komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio �Broj 27. „Novi Vakat“ Javna zahvala. Smatram se zaduženim, da javnim putem iska­ žem moju najiskreniju zahvalnost veleučenom g. gradskom liječniku dru. Abdullah begu Bukvici za njegovo izvanredno zauzimanje i požrtvovan trud, koji je ne Pazeći ni na rđavo vrjjeme i udaljenost niti na opasnost od bolesti, uložio prigodom pre­ nagle i teške bolesti moje domaćice koja je svaku nadu za život bila izgubila. Prepustivši se njegovoj skrbi i slušajući nje­ gove savjete bolesnica se je za kratko vrijeme pri­ digla i ozdravila tako, da je svaka opasnost već mitila. On je sa Božijom pomoću očuvao majku peteroma sitne i nejake dječice, na čemu će mu опа vječno blagodarna biti. Neka dragi Bog dostojnom nagradom nagradi našega zaslužnog liječnika gosp. dra. Abdullah bega Bukvicu za ovo dobro i plemenito djelo, na kojem mu ja > moia ciiela familija dugujemo vječno pri­ znanje i zahvalnost. Brčko. 29. septembra 1913. HERCEG f BOSNA Zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hercegovinu Ravnateljsvo u Sarajevu. Z a v o d p re u zim a o s ig u ra n ja : a) p ro ti p o ž a ru zg r a d e , g o s p o d a r s k e i o b rtn e za lih e , r o b u , p o k re tn in e i t. d .; b) p ro ti Štetam a k o d p r e ­ vo z e ; c) p ro ti n e z g o d a m a za p o je d in a č n o , k o le k t iv n o i o d g o v o r n o sn o o s ig u ra n je i t. d .; d) p ro ti štetam a o d tuže; e) p ro ti p r o v a ln e kra gje i f) n a lju d s k i živ ot. oiigur.nje života obuhvataju: a) o.lguranja »a »lutaj »mrti; b) mje­ šovita, odnotno osiguranja ж а služaj doživljaja I smrti; c) oiiguranja miraia; d> Hwotne rente, odnosno oiiguranje udovnina i uigojnina. - Premije o.lguranja ražunaju »e potv« nisko, itele se liplaćuju br»o I kulantno. Hafiz Mustafa ef. Rejzović. Z a stup stva u svim G rad sk o poglavarstvo u Bos. Dubici. g ra d o v im a i ve žim m je stim a za Sve vrsti o s ig u r a n ja . p r im a ju ponude Ravnateljstvo u Sarajevu daje na zahtjev rado sve upute. Broj П88. Natječaj. Usljed premještenja ovoopćinskog bilježnika u Bihać, upražnjeno je kod ovog poglavarstva i imade se odmah popuniti mjesto b i l j e ž n i k a sa godiš­ njom plaćom od 2000 K i pravom na mirovinu. Natjecatelji, koji ovo mjesto postići žele, imadu svoje propisno biljegovane mplbe najdulje do 15. oktobra 1013 ovamo priposlati i slijedećim obložiti: 1. Krspim ili rodnim listom. 2. Svjedočbom o tjelesnoj i duševnoj sposob­ nosti 3. Svjedočbom o naukama dosadanjem služ­ bovanju i sposobnosti za bilježničku službu. 4. Svjedočbu o moralnom i političkom pona­ šanja. 5. Svjedočbu o zavičajnosti. Molitelji imadu srpsko-hrvatskom jeziku pot­ puno vješti biti i poznavati još i njemački jezik. Kod jednake kvalifikacije imadu domaći sinovi prednost. U B o s. Krupi, dne 28. septembra 1913. Gradonačelnik I b r a h i m b e g K ru p ić . Dionička glavnica K 4,000.000. INSTALATERI V O D O V O D A I »a CENTRALNOG LOŽENJA aa |____ П К М П Ш Е , PR 01EHT09RM EIIZ909Е1ГСЕ 90009001) ZO РПНСО VODO I a a za DROGE POTREBEaa NASSE I KOMP. SARAJEVO, Potpun pribor za gradnju banja. Klo­ zeta i drugih sanlfetshln uređenja. — п ш ои Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice MELE Z a s t u p s t v o i s k la d iš te n a jb o ljih g u m a tv o rn ice MICHELIN kao najbolje odležano izvozno i p is a ć ih stro je v a pivo ppipoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i Otprema u pokrajinu franko no svaku stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. 7 :a �ZEM9L3SH0 ii |П7 П m M a - HIIPBLIŠTE - ILIULH - II BOSNI Prva tvornica kola Reicha i lebherza u Novom Sadu. Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa ugličnom kiselinom. Lječilište studenom vodom po sustavu prof. Dr. Winternitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt. liječnik D r ]OSip HostlĆ. fla Lim anu, tih do že ljE zn ičtiB stanice. Najveće stovarlšte r a z l i č i t i h modernih kola 1 saonlca od najjednoetovnlje do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma_ _Ilustrovani cijenovnici besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju najbrižljivije ili se na želju trampe. Sezona od 1S. svibnja [maja] do honca rujna [septembra]. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 4 0% popusta na sobnim cjenama kod boravka oreko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno Tffi VIKTDHIfl. W!K » f» 17 Pozor! Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenžane i zaružne karte i sve tiskanice — za trgovce -dobivaju se je­ dino u ШттTiskari SARAJEVO (EHALUtA B R . 6 2. FINCI Hrvatska Centralna Banka LEON Sarajevo za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITA PALACA D ULICI FRANJE JOSIPA - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. P rič u v n a z a k la d a 270.000 K . Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. U k u p n i u lo ic i o k o 3,000.000 K. MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Izn a jm lju je SAFES D EPO SITS uz n a ja m n in u p o č e v fi o d 1 K m jes. RADIONI CA - ĆEMALUŽA ULICA 15. Preporučulu mm »I. općinstvu Majka i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 1 kg sivog, dobrog, ćihanog 2 K, bolje 2 K 40 fiL, prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježno­ bijelog, ćihanog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa praiju 12 K. Kod naručbe od 5 kg kalje se franko. 1 Gotove već punjene postelje larijskog nam|c*taja, Hotela, Ц атрагЦ а, dućana » . v . u tu struku apadnjućc radnje po na|novl|*m alaltmu. Prve apsclalna radnja u orlental.kol (aln lurka) Izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručba Iz vana obavljaju ae brzo I kulantno. м Cljenlke I nacrte iallem o beeplatno. u Vlasnik i izdavatelj: Z a d ru ž n a tisk a ra , Sarajevo. Važno za majke Dr. Salom: utubi izioriupniii Јешпо posteljinsko perje I j l^ жа Uradbu pokućlvn, kance­ — Franji Josipa ulica br. 15. □ □□ Potpuno uplaiena dionička glavnica 2,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je Hrvatska centralna banka pupilarno sigurnim zavodom, u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. Sobović i Bušić, Sarajevo ĆEMALUSA ULICA !5. f f f Knjižara i papir: : nica : : STOLARSKA * DIREKCIJA LJEČILIŠTA. iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, ijed n o la 2 vanjkuia, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, aivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polnpahuljasto 10 K; pahuljaito 24 K; pojedine perine 10) 12, 14, 16 K; vanjknii 3 K, 3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm iiroke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugl,70cm iiroki4 K50fil., 5 K 20 fil., 3 K 70 fll.; blazlne Iz čvrstog, prugutog Oradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. ČEŠKA. 30 Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Odgovorni urednik: S alih D. Š e h lć . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e5da9ff333d0c9e71525e49da57bbead.pdf 65a079ef673b8796de7485b7116aaaeb PDF Text Text Izlazi dva puta ntd]Eljno to spijBdom i subotom. Uredništvo I uprava: Gema: : luča ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon bro] - Rubopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. Pretplatite cijene: NOVI V ftK ftT List za politiku i narodno gospodarstvo. :: Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 28. Godina I. Sarajevo, 8. oktobra 1913. Poziv na pretplatu. ili neće. Inače naš parlamentarizam došao bi u takav položaj, ,da bi izgubio svaku Sa današnjim brojem ističe prva če­ stabilnost, jer bi se opstanku sabora svaki tvrt godine kako je počeo izlaziti m u­ čas moglo sličnim mjerama zaprijetiti. Na­ dalje bi se situacija I radi toga morala još slim anski politički list više zamrsiti, što bi бе ..svakim daljnim po­ „Novi Vakat“ , puštanjem prema Srbima dokazalo, da se koji je pozvan da svakom zgodom ide u susret onoj političkoj struji, kojoj se brani i štiti interese m uslim anskog ži­ ne bi mogao prilagoditi hrvatsko-muslimanski vlja u ovim zem ljam a. Stoga molimo blok, koji sada sačinjava jezgru radne ve­ sve naše preplatnike, koji su se sam o ćine u saboru. Srbima je ovdje i danas, za prvu četvrt godine na naš list usprkos sve njihove dreke bolje nego i mu­ pretplatili da preplatu obnove, jer ćemo slimanima i Hrvatimaž njima se ide na ruku u protivnom slučaju biti prisiljeni da u svim službama: u školstvu, kod politike i u sudstvu. Ovo pr^težiranje Srba došlo je list obustavim o. dotle, da bi svako daljne popuštanje i izlazenje u susret ^ njihovim zahtjevima Neuspjela igra. značilo bezobzirno zapostavljanje muslimana Polaganjem mandata srpskih dvanaest i Hrvata, što bi ovet izazvalo i prisilio ih poslanika nije srpska politika polučila uspjeha, da pregju u tabor opozicije. kojemu sa nadala. Ovim aktom polaganja Biće da su ovo uvidjeli i.u mjerodavnim mandata mislilo se je stvoriti radikalan pre­ krugovima i poručili-isrpskoj gospodi, neka okret u našoj političkoj situagjji i utrti put se već jednom zad^olje sa onim, što im jednom novom političkom pravcu, koji bi se daje i što im se uopće može dati, a da imao da osigura prevlast Srba u našoj do­ se tim drugi ne izazovu. movini. Polaganjem mandata srpskih „umje­ Stoga oni Srbi, koji su se nadali ve­ renjaka" biće onemogućen saborski rad, likom nekom uspjehu od svoga koraka, ustavni će aparat zapeti i mjerodavni će se ostali su razočarani i potišteni, jer njihov faktori uvjeriti, da politika u Bosni i Her­ korak nije proizveo nikakvih ozbiljnih po­ cegovini treba da pogje drugim smjerom. sljedica. Naknadni izbori raspisaće se za Taj novi smjer u politici bio bi čisto i upražnjena mjesta, te će i sabor ubrzo ot­ isključivo srpski. Kad pogledamo kakav je početi svoj rad kao da se nije ništa ni bio dosadašnji kurs i kad znamo šta su sve dogodilo. sadašnje i buduće želje naših Srba, onda će nam biti moguće pojmiti šta bi za nas i za ovu zemlju taj novi kurs značio. Novi rat na vidiku. Ali se je srpska gospoda u računu pre­ Vijesti, koje stižu dnevno iz balkanskih varila. Oni su precjenili sebe i svoju moć, prijestolnica pokazuju opći politički položaj kad su mislili, da je jedini izlaz iz ove vrlo napetim tako, da se može reći da zamršene situacije taj, da pred njima pane je novi rat na vidiku. T u r s k a d i ž e na koljena i ministar i austrijska i ugarska v o j s k u , a i s t o t a k o i B u g a r s k a . i najzad naša bosanska vlada i pokorno sa­ T u r s k a i B u g a r s k a se s l o ž i š e , slušaju njihove zahtjeve. Na mjerodavnim a S r b i j a i G r č k a nalaze se u velikoj stranama ovom činu srpskih »umjerenjaka« brizi. U Biogradu su radi turskih i bugar­ nije se pripisala onolika važnost, kako su skih vojnih priprema vrlo p o n i š t e n i . oni to očekivali, te se sada za stalno zna, Rumunija sa svoje strane nastoji da utje­ da će se za upražnjena poslanička mjesta cajem u Beogradu i u Ateni spriječi novi balkanski rat. Tako veli jedna pariška vi­ raspisati ovih dana naknadni izbori. Mjerodavni su faktori dakle nakon toga jest. Nu kako i na koji način to Rumunija dogagjaja shvatili položaj drugačije nego li misli spriječiti, ta pariška vijest ne veli. su ga zamišljali srpski bivši poslanici. Tako Činjenica je naime, da pokret za novi rat je i pravo. Sabor nije igračka nekoličine ne ishodi ni iz Beograda ni iz Atene nego srpskih poslanika, koji će odlučivati o nje­ iz tabora Enverbegova. Njega baš ide za­ govoj sudbini, te o tom, hoće li sabor raditi sluga, da je Turska osvojila natrag Jedrenu. PRVA BOSANSKA A S FA LTN A ~ IN D U S T R I J A U S A R A J E V U ilNTON SZIRMDV, :: Za Sarajevo K II.- 7.- 3.SD Sa dostavom u huću H 16,-В,-Ч. Za pobrajinu H 16.- 8.- ¥.Za inozemstvo ZO franaha. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Ovaj uspjeh neda' ni Enver begu a ni vojsci turskoj mira, te su njihove oči uperene na Solun i na oružanog dušmanina. Ovo je jedno. A drugo je to, što Bugari ne mogu i nesmiju, da pregore Macedonije za koju su se kroz tolike godine borili i toliko žrtvovali i oni će pošto po to gledati da do nje dojdu. Udari'li Turska na Grčku, to Grčka ne bi mogla više potpomogati Srbiju, a onda bi se Bugarska sa Srbijom uhvatila u koštac. Da će Rumunija tu pomagati Srbiju teško je vjerovati. Kako i što će biti, teško je reći. Svakako je to činjenica, da je polo­ žaj na balkanu vrlo pogibeljan. Ovom gore rečenome pridolazi još jedna nova činjenica a to je, da je u Albaniji nastao pokret, koji ide za tim, da Albanija opet dođe pod sultana. Arnauti su kaže već siti „prijateljstva" i zauzimanja velevlasti, koje im do sada nije još ništa donijelo. 0 položaju dolaze nam ove vijesti: Z abrinutost u Beogradu. Biogradska „Pravda" veli, da je Austro-Ugarska sada dokazala, da može Srbiju držati u šahu. Pašić treba, da se s toga pokaže susretljivijim nego što je bio prije sukoba sa Arnautima. Vijesti što dolaze iz Skoplja vele, da se položaj radi turskogrčkih odnošaja tako zaoštrio, da može svaki čas nastati najozbiljniji preokret. Ratne se pripreme čine grozničavom žurbom, jer ima vrlo malo nade, da bi se sporovi mogli mirno riješiti. I Bugarska žurno naoružava. N aoružanja u Srbiji. Iz Biograda javljaju: Opsežne ratne pripreme Turske i Bugarske te mjere proti Grčkoj, ovdje sve više zadaju brige, te sile Srbiju^ da i ona čini pripreme sa svoje strane. Nemiri u Sandžaku. Kako „Petit Parisien" javlja, uspjelo je Arnau­ tima, da se i u Sandžaku dignu na noge. Srbija i Crna Gora poduzele su sve mjere da Arnaute unište. Arnauti za sultana. „Nova Albanska Korespondencija" javlja: Go­ vori se, da će iz D r a č a pokrenuti plebiscit (glasovanje naroda), u kom će narod izjaviti, da nije zadovoljan albanskim granicama, kako ih je odredila londonska konferencija, kao ni sa dosadanjim neradom Europe, te želi, da na mjesto raskomadane kneževine Albanije i vjekovječnih ne­ mira na granici želi autonomnu Albaniju pod vrhovnim gospodstvom sultanovim. Put za ovaku izjavu naroda dovoljno je već utrt, a to osobito apatičnim držanjem Evrope prema najvažnijim i najopravdanijim željama Arnauta. Arnauti su mje­ sece i mjesece zaludno moljakali Evropu, a sada su najposlije bili primorani, da se late oružja. TVORNICAASFALTA, L3EPEM ZAHHOV(ОДСНРЛРРЕ), TVORNICACEMENTNIHШЕ1П1SVE СЕПЕНТНЕ ROBE. TELEFON BRO] Z19Tehnički savjetnik: lngenieur Đr. Jovo Simić. 67 �Strana 2. Broj 28. “Novi Vakat, T u rsk a k upuje ratn e lađe. Iz Carigrada javljaju: Komandant ratnog broda „Hamidije" Reuf-bej otputovao je u Rim i u Lon­ don, da kupi za Tursku dva križara i dva torpedna lovca. Reuf-beja prate oficiri i momčad. Nadalje porta pregovara već od mjeseca aprila radi kupnje jednoga oklopljenog križara. Kupovna bi se svota odmah odplatila, čim Turska u Parizu digne zajam. S rbijanski zulum i. Bugarska agencija javlja: Ušijed arnautskog ustanka i krvavog ugušivanja ustanka od strane Srba, koji su priredili pokolje nad bugarskim i arnautskim stanovništvom u krajevima oko Tetova, Gostivara i Gore, dolaze na bugarsko zemljište Bugari iz Gore, koji su umakli smrti bjegom u gore. Bjegunci pripovijedaju, da je njihova otadžbina sada pustinja, prekrivena pepelom. Nešto iz gradskog pogla­ varstva. Naravno, dok dajemo naslov „nešto", može se misliti, da bi mogli i još koješta iznijeti, nego što će cijenjeni čitatelji niže čitati. Jer u sara­ jevskom gradskom poglavarstvu ima dosta toga, što nas Muslimane i naše interese zapostavlja. Mi nijesmo, da unaprijed rečemo preuzetni, pa da bi htjeli više, nego što nas ide. Ali nemožemo opet dopu­ stiti, da se gaze naša prava, pa ma otklen se ci­ ljalo proti nas. Naročito ne možemo šutjeti, ako se nama bacaju klipovi pod noge u gradskom pogla­ varstvu, gdje se mi, kao najbrojniji žitelji grada, moramo da osjećamo u svojoj kući. Stoga ćemo od sada publicirati sve, što doznadnemo da se proti nama sprema, a ocijenimo to, da je gradskoj upravi nepoznato u svemu ili djelomično. Da se bolje razumijemo, istaći moramo ovdje, da gradska uprava često puta ne dospijeva na sve, da o svemu bude potanko informirana, već zaklju­ čuje po predlozima starješina pojedinih odjela. Da ti predloži pak mogu po nekad biti i hrđavi, dokazaćemo prije ovdje jednim primjerom, a to je ovo­ godišnji predlog za proračun Г9Т4. od financijalnog odjelenja gradskog poglavarstva, gdje još za pravo i nema starješine (istom je u prošloj sjednici iza­ brat sudb. tajnik gosp. M. Bradač), već se u nj upleo jedan računarski oficijal, srbin Umičević, koji je istom 9 mjeseci računarskim oficijalom. Prizna­ jemo, da mlad čovjek, usijane glave može i pogri­ ješiti po nekad u mišljenju. To bi smo mi oprostili. Ali kad vidimo, da se nešto naročito, tendeciozno pripravlja i drugim podmeće, onda to moramo naj­ žešće da osudim o i udarim o po zubima one, koji istrkivaju pred rudu. Takva osuda pripada i gosp. Umičeviću, kako će to i gg. čitatelji vidjeti, pošto je njegovo djelovanje upereno proti muslimana činovnika. Ali, neka nam je najprije dozvoljeno baciti jednu refleksiju na činovničke prilike u gradskom poglavarstvu i to glede muslimana i srba, koji su ovdje u pitanju. Od 68 magistratskih činovnika 18 je muslimana, a 19 Srb a. Od gradskog žiteljstva je u Sarajevu 18.400 muslim ana,a 8 .4 0 0 Srba; dakle muslim ana više za 10.000. Prema tome, ako srbi imaju u gradskom poglavarstvu svojih 19 činovnika, muslimani bi trebali imati svojih 40. To po broju. A po plaći: Muslimani činovnici primaju u općini godišnje plaće 50.000 kruna, a srbi 70.000 kruna. Porezna snaga muslimana je kud i kamo veća kod muslimana nego li kod pravoslavnih u gradu. Ali kad nje i ne uzmemo u obzjr, već po manjem istaknutom ključu žiteljstva, ako Srbi pri­ maju 70.000 kruna plaća, muslimani bi trebali primati 150.000 kruna. Dakle, muslimani, u omjeru sa Srbim a u gradskom poglavarstvu nemaju ni polovinu svojih činovnika od onoga što bi ih pri­ padalo, a Srbi u svakom pogledu imaju za polovinu više, nego što ih pripada. Pa ni to im nije dosta, već su u ovoj go­ dini preko proračuna i bez ikakva zaključka op­ ćinskog zastupstva natrpali u svojstvu provizornih činovnika u gradski građevni odjel nekoliko svojih ljudi (P. V. kzlst, V. B. mjer. prist., M. M. teh. asist. J. V. nadgl. cesta). I Istim tragom udario je sada rač. ofic. g. Umičević, da natrpa još nekoliko Srba u financijalno I odjelenje, zapravo od dnevničara da postavi činvnike putem proračuna: I. B. i D. M. za dohodarstveni ured, M. P. i D. M. za računarski odjel, te V. J. pored M. C. i I. K. za manipulativnu struku. Od muslimana predlaže se samo jedan, najstariji dnevničar M. M. kod računarskog odjela, pa i ovaj za manipulativnu struku, da se izbije iz raču­ narskog odjela — neka Srbima mjesto isprazni. Druga dvojica muslimana kod dohodarstvenog ureda Š. B. i A. J., s kojima se svako u službi hvali, a jedan od njih već nosi i naslov pomoćnog činov­ nika, pored svih obećanja da će biti predloženi za praktikante, izostavljeni su. Pored ovih novih, koji se žele uvući, gosp. Umičević nije zaboravio ni drugih svojih prijatelja, pa ni sebe. Ovdje opet moramo dati malo razjašnjenja najprije. Gradski činovnici do IX. razreda obično se unaprjeđuju iz razreda u razred iza 5—6 godina. Iznimku rijetko čine samo neki sa osobitim spo­ sobnostima. Ali ipak do izvanrednih unapređenja ne dolazi nikad kod jednoga, gdje bi drugi isto tako sposobni trpili. Nu pored tih svih obzira, kad je prošle godine izvanredno unaprijeđen jedan musliman, kojega je predlagao njegov šef (uzgred rečeno: pravoslavni), gosp. Umičević sa svojim prijateljima je protestirao i osulo se odjedanput na istoga muslimana u domaćim novinama toliko vatre, da se je svak snebivao, kogod je izbliže poznavao ovog čestitog muslimana činovnika. Gosp. Umičević, koji je bio na redu da napreduje, unaprijeđen je tada bez obzira, je li protestirao ili ne, a drugoj četvorici je od uprave odgovoreno neka se strpe do redovitog unapređenja, kao i drugi gradski činovnici. To gosp. Umičević ne može da podnese, on to hoće sada da ispravi (a nekako mu je palo i na ruku, jer sadašnji starješina grad. rač. odjela je odveć mehka srca, pa se ne može oduprijeti nje­ govoj agresivnosti). I predlog leti za četvoricu njegovih prijatelja M. D., A. P., R. R. i J. B., da klise prvi iza dvije godine, a potonji iza tri go­ dine u veće razrede. Tu se ne obazire na njihove obične dovoljne činovničke sposobnosti, ne pita, šta će reći oni činovnici, koji su iza tih na redu (a među njima ima i jačih sila), kad oni ne budu tako brzo u veći razred unaprijeđeni a sigurno neće biti, jer se tako brzi tempo unapređivanja ne može zavesti. A za sebe g. Umičević ne traži ništa manje, nego da iza jedne godine službovanja u l.stepenu X. razreda skoči odmah u 4. stepen i time naravno prejudicira promaknuće u IX. razred u budućoj godini. (Ovijem bi odmakao od jednog muslimana Š, S., s kojim je ravan, istim su danom postali oficijali, istih su sposobnosti.) Kad to ne bi bilo sramotno, bilo bi smiješno. Nu to se možda čini naravnim g. Umičeviću, kojem je od prošle godine u belediji pružena previše slana ruka. Naime, za njega starješina nađe uvijek po koju paru da mu se dadne potpore i slično. Tako je prošle godine g. Umičević — što ni jedan činovnik beledije — osim skuparinskog doplatka primio preko 700 kruna od gradske blagajne, a ove godine od marta, kako je došao u računarski odjel preko 600 kruna. Tu n. pr. nagrade za prijevod blagajničke instrukcije (koja još nikada nije gotova), tu su pristojbe od skontriranja malti u uredovnim satima, makar da nalog iziskiva skontriranje izvan uredovnih sati, a ni savjest ne može drukčije da nalaže (ovim škontriranjima se niko drugi ne uzima, premda nalog drugačije govori), tu su nagrade za posao, kojega gosp. Umičević nikako i ne vodi, a to je nedavno 200 kruna za vođenje investicionih računa, koji spadaju u referat gosp. Despiću, a ispituje ih, obrađuje i za njihovu valjanost odgovara jedan činovnik musliman (asist. Vileškić, koji bi, ako je govora o nagradama iz investacija, jedini imao pravo na to, jer glavno težište odgovornosti leži kod njega za taj posao). Ovaj postupak g. Umičevića možemo najblaže nazvati prevlšom agresivnošću, kojoj bi trebalo stući rogove, jer dira i u tuda prava. Ili je to mržnja j na muslimane? I za ovu sumnju imade povoda Naime, pred dvije godine g. Umičević je govorio jednom svom kolegi muslimanu (nije živ više), koji je imao isti strukovni ispit kao i g. Umičević, da bi mu bilo ispod časti služiti s njim u jednom službenom činu (možda je za to dobio i nešto ukora od uprave). Proljetos je opet jednom prilikom pi­ sala „Srp. Riječ“ o nekom Skandalu na tramvaju tobože od jednog gradskog činovnika muslimana i cinički resumirala, da se to može desiti, kad se gradskim činovnicima postavljaju oni muslimani, koji su do jučer po sokaku u nalulama lijetali. Lahko se čita između redaka, što se tim hoće da kaže. Isti dan dao se g. Umičević na posao, da provede disciplinarnu istragu proti jednom računar­ skom vježbeniku muslimanu (solidnom čovjeku) ne dajući ni za dlaku, da bi to ko drugi mogao uči­ niti. Makar da je istraga pokazala, da to nije bio nijedan gradski činovnik, ovaj musliman vježbenik ipak sada nije predložen za redovito unapređenje za asistenta, već će još i treću godinu čekati s mi­ zernom plaćom i s računarskim ispitom, što niko. — Pri skontriranju blagajne kod gradske elektrane, rekao je g. Umičević 9. augusta o. g. uredujućim činovnicima muslimanima (makar da im nije našao nikakve pogreške), neka se paze, jer bi mogli ča­ som istrkati u „Srp. Riječi". Možda se i šalio, ali je u istinu do 2—3 dana „Srp. Riječ" donijela bi­ lješku za blagajničke činovnike kod elektrane (slučajno sve muslimane), da magistrat, kod toliko drugih svojih činovnika, poslao je elektrani pe šestero muslimanske djece... Ovoliko bagatelisanje činavnika muslimana, u najmanju ruku propisno sposobnih u svojoj struci, a protežiranje Srba, koji u više mahova ni Saraj­ lije nijesu, u gradskom poglavarstvu izgleda nam apsurdnim, a od jednog računarskog oficijala nam to izgleda pristrano i izazovno. Međutim ćemo mi i to dobro zapamtiti, da interesi našega činovništva u računarskoj struci nijesu dovoljno zaštićeni pod upravom jednog računarskog savjetnika, odveć mehka srca. Ponavljamo.: mi nikad ne tražimo previše. Samo kategorički zahtijevamo ravnopravnost, neka nama bude ono, što nas spada. Za to stavljamo na srce našim zastupnicima, neka se drže Statuta i sva potrebita mjesta popunjaju jedino putem natječaja. A što se tiče prora­ čuna, neka se prije svih rasprava traži najprije litografisana proračunska osnova i obrazloženje na proučavanje, prema zaključku gradskog zastupstva od prošle godine, pa ga istom onda izglasavali čisto i bistro. Ko je čega zaslužan, neka mu bude, a ko nije, ne dati ispod žita. Politički pregled. M onarhija misli da ostavi trojni savez. Rimski korespndent „Journal de Geneve" ob­ javljuje jedan svoj člank, u kojem veli, da ako se može vjerovati glasinama, koje se okolo šire i član­ cima, koji su izašli u jednom dijelu austro-ugarske štampe, da će Monarhija istupiti iz trojnoga saveza. Tomu bi imalo biti krivo držanje berlinske vlade, a i činjenica, da Monarhija ne nalazi u trojnom savezu dosta pomoći. Politika, što je Monarhija u posljednje vrijeme provodi protiv Italije, potvrđuje ova nagađanja. Ako u Beču doista ne misle na to, onda nema ni smisla progoniti Talijane kano što se to čini i činilo bi se, da austro-ugarski držav­ nici ne znadu da izmjere domašaj svojih djela. U svakom momentu ako Austrija hoće da ostane u trojnom savezu, nije moguće protumačiti Austrijinu politiku protiv Italije. Iza kako je dopisnik ispitao austrijsko-talijanske odnose u albanskom pitanju, svršava svoj interesantni članak: Dosta je, da se ispitaju ova fakta, da se odmah vidi, da su austrijsko-talijanski odnosi došli u ovim danima sva­ kako do veoma kritičnog i delikatnog stadija. Uspostava ustava u Hrvatskoi. U dobro upućenim političkim krugovima, koje stoje blizu vladi, vele da se b a r u n S’k e r l e c z n e ć e v i š e p o v r a ti t i u H r v a t s k u �Broj 28. „Novi Vakat" k a o k r. p o v je r e n ik , v e ć k a o u s t a v n i b a n . Prije toga povest će se još u Budimpešti dogovori između grofa Tisze i baruna Skerlecza sa više hrvatskih političara, da se ustanove još detalji o razpletnom planu, kako ga je zasnovao kr. povjerenik. Ovaj plan kulminira u što bržem r a s p i s u n o v i h i z b o r a za sabor i u p r o ­ v e d b i č i s t o ć e i z b o r a . Oni unionistički elementi, koji će izaći u ovako čisto provedenim izborima, imat će tada zajednički podupirati vladu baruna Skerlecza. Pogovara se, da je u ovom po­ gledu već postignut sporazum izmedju baruna Skerlecza i hrvatskih stranaka I frankovaca koje dolaze u obzir. P r e s ija v e lik ih v la sti n a T u rsk u . »N. W. J“. javlja iz Petrograda: Neki su odličniji članovi dume izjavili, da imadu sigurne informacije, da će lađe trojnoga sporazuma načiniti demonstraciju ratnoga brodovlja u Egej­ skom moru, ako bi se Turska osudila prekinuti diplomatske odnose s Grčkom. Na ministar­ stvu vanjskih poslova vele, da je vijest o de­ monstraciji brodovlja zasad preuranjena. Velike vlasti nisu još u opće o tom mislile, budući da je to stvar u koju se zasad još ne vjeruje. Nepri­ jateljsko se držanje Turske prema Grčkoj dovodi u svezu s Enver begovim agitacijama. T u r s k a i B u g a rsk a . Strana З- Naši čitaoci i nji­ hove obitelji izloženi su tolikim štetama kod kupnje raznih potrepština i naročito kod kupnje onakovih, kojima se ne može odmah upo­ znati vrijednost, te je već vrijeme opome­ nuti ih, neka budu na oprezu osobito kod kupovanja satova i zlatne i srebrene robe. — Poslovica, da nije sve zlato, što se sja, odnosi se baš na ono varanje kod pro­ daje satova i dragulja. — Zato će naši čitaoci učiniti dobro, ako se prije kupnje obrate na neosporno povjerljivog struč­ njaka, kakav je H. Suttner u Ljubljani br. 706 o čijoj su se pouzdanosti i česti­ tosti tisuće naručitelja izrazile u toplim priznanicama. — Suttner ima vlastitu protokoliranu tvornicu satova u Švicarskoj i zato svoju ispitanu i punciranu zlatnu i srebrenu robu daje za izvorne tvorničke cijene, za najjeftinije cijene i u najboga­ tijem izboru. Iz Sofije javljaju, da je bugarska vlada kod porte zatražila privolu da svojim poklisarom u Carigradu imenuje „ T o n č e v a " . Nadalje se javlja iz Carigrada, da je otpo­ čelo izmjenjivanje turskih i bugarskih ratnih sužnjeva: Prvi je transport turskih ratnih zarobljenika već stigao u Carigrad. Domaće vijesti. P ita n je o p s k r b e g r a d a m lije k o m . Kako doznajemo, ad hoc izabrani aprovizacijoni odbor predložiti će u sutrašnjoj sjednici gradskog za­ stupstva, da se ustroji gradska mljekara na osnovi ovdješnje mljekare „Agricole*. Odboru je naime uspjelo da uz vrlo povoljnu cijenu prekupi za grad „Agricolu". Tako bi grad došao na najbrži način do uređene mljekare. Nadalje je aprovizacijonom odboru uspjelo, da predobije za upravitelja gradske mljekare sadanjeg vlasnika „Agrikole", koji je pro­ kušani strukovnjak. Na ovaj bi način grad izbje­ gao nepotrebnom i skupocjenom eksperimentiranju, kada bi sam iznovice počeo da ureduje svoju mlje­ karu. Član aprovizacijonog odbora Mustajbeg H a1 i 1 b a š i ć sazvao je jučer u gradsku vijećnicu ovdješnje domaće mljekare, da se i njihova čuje. Oni se izjaviše, da nemaju ništa proti osnutku gradske mljekare, ali da nisu voljni da svoje mli­ jeko prodaju gradskoj mljekari. Trgovačka akademija. Na ovdašnjoj tr­ govačkoj akademiji otpočeo je, kako smo doznali, večernji tečaj za privatiste prvoga godišta a za privatište drugoga godišta — ne znamo iz kojih razloga — još nije. Ovo zavlačenje daje nam povoda, da posumnjamo u održavanje večernjeg tečaja za drugo godište. Ako se zbilja naš školski odsjek zemaljske vlade nosi tom mišlju, onda je to po našem mišljenju jedna velika ne­ pravda nanešena privatistima drugoga godišta. Na temelju pribavljenih informacija bio je uspjeh prošlogodišnjeg večernjeg tečaja dobar i pokazalo se je, da ima smisla obdržavati ga, pa nam je tim čudnije zašto se zavlači sa otvorenjem tečaja za drugo godište. Ovakim postupkom samo se od­ vraća naša mladež od pohađanja ovih tečajeva. Mislimo da je po srijedi štednja naše vlade o ne­ koliko stotina kruna, a ne uzima se obzir na štetu, koja bi neodržavanjem bila nanešena privatistima. Ljudi žrtvovali vrijeme, uložili novac (školarinu, školske knjige it.d .), a sada ih se ostavlja na cjedilu. Ovoliko napisasmo sada, a mislimo se sa ovom stvari još pozabaviti, ako bi se naša sumnja ostvarila. S ta n je k o le re 8. o k to b r a 1913. Nema prirasta. SATOVI: Br. 410. Niklovani patent Roskopf sat, idući 36 sati K 410 Br. 1. Niklovani cilind. rem. sat . . . K 5-— Br. 719. Srebreni cilind. rem. sat . . . K 7'80 Br. 723. Pravi švicar. srebreni sat sa fantastičnim b r o jč a n ik o m ..........................................K 1170 LANCI: Br. 865. Niki. satni lanac sa privjeskom K 1 — Br. 865. Srebr. satni lanac 30 gr. težak K 4 40 Br. 878. Double zlato sa privjeskom . . K 7-70 Zanatlijski lanci, golemi izbor u sjajnom cijeniku. P R S T E N JE : Br. 1064. Prsten za gospodu od pozi. srebra K 2T0 Br. 1068. Gospojlnski p r s t e n ..................... K 2 40 Br. 1056. Vjenčani prsten srebren . . . K 0 9 0 novo zlato K 2 80, 14-karatno pravo zlato K 7'80 NAUŠNICE: Br. 1. Double-Kreolske K 1'50, K 1-80, od pravog z l a t a ..........................................................K 3 80 Br. 1135. Broševi i naušnice od pozi. srebr. s lije­ pim draguljima, cijela garnitura . . . K 4 7 0 Golemi izbor u sjajnom cjeniku. Svatko će naći, što ga veseli, u velikom, bogato ilustrovanom sjajnom cjeniku, koji se šalje badava i franko. Zahtjevajte u vlastitom interesu sjajni cjenik renomirane i svjetske otpremne tvrtke H. SUTTNER u Ljubljani br. 706. Unesena zaštitna marka zastupstvo tvornice „1КО“. Glavno satova ,,ZEN1TH“. Š a lje s e p o u z e ć e m ili a k o se n o v a c p o š a ­ lje u n a p r ij e d i — Š to s e n e s v id i, m o ž e se iz m ije n iti ili se n o v a c v r a ć a ! I m e n o v a n ja n a d c e s ta r a . Ovih dana obja­ vio je službeni list nekoliko imenovanja za nadcestare; među neimenovanim ne nađosmo ni opet onog jednog muslimana, koji je još lanjske godine, kada je namješteno oko 70 štrasmajstora nemuslimana, molio da se i njemu podijeli jedno mjesto, za koje je on dokazao sposobnost i svojim svjedočbama i svojim radom. Taj musliman nije ni ovaj put nakon jedne godine čekanja za nadce­ stara imenovan, premda mu je u odluci od 13. marta 1912. rečeno, da je uzet u predbilježbu i da će mu se nadcestarsko mjesto podijeliti čim koje bude upražnjeno. To isto rečeno je i jednom poslaniku koji je u toj stvari intervenirao, pa šta vidim o? — Vlada je imenovala nekoliko novih nadcestara, a ovoga je muslimana usprkos svih obećanja mimoišla. Šta je uzrok da se je toga muslimana mimoišlo, ma da je sposoban kao i svi drugi koji su za nadcestare neimenovani? Biće, izgleda, istina ono, što se govori o šefu urede za cestugradnju kako je rekao, da ima jednog nadcestara muslimana, ali mu je i toga puna kapa. O s n iv a n je ž e n s k ih s tr u č n ih š k o la . Ze­ maljska je vlada odlučila, da se gore pomenute škole otvore u mjesecu oktobru ove god. u Sara­ jevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli, te da se u isto doba zatvore dosadanja stručna odjelenja narod­ nih viših djevojačkih škola u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Svrha je ženskih stručnih škola: a) da pruže djevojkama priliku, da izuče obrt šivanja rublja i krojenja haljina za ženske i djecu i da steku potrebnu vještinu koja je nužna obrt­ nicima pomenute vrste; b) da obrazuju one djevojke, koje ne namje­ ravaju, da se bave šivanjem rublja i krojenjem ha­ ljina kao obrtom, u tim vještinama u toliko, da mogu primjeriti stečenu vještinu kao domaćice u praktičnom životu. Te će stručne škole imati jedan zajednički pripravni tečaj i pravu stručnu školu, koja će imati i za šivanje rublja i za krojenje ha­ ljina po 2 razreda i jedno godište sa vještačkom radionicom (Ateller). Osim pomenutih dvaju obrta mogu se učiti u ženskim stručnim školama po potrebi i druge vrste ženskog ručnog rada i pri­ vrede za žene u posebnim tečajevima. Na ovom se mjestu ujedno ističe, da će se u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci otvoriti ne samo pripravni razred kao u Tuzli, već i I. stručni razred i to zbog toga, da bi učenice dosadanjih stručnih odjelenja na­ rodne više djevojačke škole mogle nastaviti zapo­ četo stručno obrazovanje. Takove tečajeve, mogu pohađati i djevojke, koje su prešle određeno doba za školu, a osim njih i žene. U I. stručni razred ženske stručne škole primaće se svaka djevojka, koja može dokazati: a) da je svršila uspješno ili pripravni tečaj ženske stručne škole ili najmenja bar dva razreda više narodne Škole. Moliteljice, koje ne mogu to dokazati, treba da polažu ispit i tako da dokažu potrebno obrazovanje za primanje u školu; b) da je navršila 14. godinu i c) da joj se prema podnešenoj svjedodžbi uredovnog liječnika može dopustiti, da pohađa školu bez ikakve opasnosti za zdravlje saučenica. Razumije se samo po sebi, da u I. stručni razred ženske stručne škole ove školske godine mogu preći i one djevojke koje su početkom ove školske godine upisane u III. razred općeg odje­ lenja narodnih viših djevojačkih škola. U pripravni tečaj, koji je, kako je već pomenuto, zajednički za sve učenice, primaće se dje­ vojke, koje su sa uspjehom svršile osnovnu školu, nadalje navršile 13. godinu i osim toga udovoljile naprijed pod c) navedenom uvjetu. Ženske stručne škole mogu pohađati djevojke i kao izvanredne učenice. Kao takove se učenice smatraju one, koje pohađaju nastavu samo u poje­ dinim predmetima radi daljeg obrazovanja. Ku­ ćanstvo, higijena, njega i odgoj djece obavezni su nastavni predmeti i za izvanredne učenice u svakom slučaju. Da bi se učenice što bolje mogle usavršiti u svom obrtu, primaće škola i vanjske narudžbe po �Strana 4. Broj 28. ,Novl Vakat* cijenama, koje će se određivati od vremena do vremena. 10 °/0 od dobivene zarade pripada učite­ ljici 80 % učenici, a ostalih 10% školi kao naknada ze troškove režije. Najzad se primjećuje, da je pohađanje škole za redovne učenice besplatno, dočim izvanredne učenice imaju da plate 5 K upisnine prilikom pr­ vog upisivanja i 15 K školarine za svaki semestar. Školarina za posebne tečajeve odrediće se od slučaja do slučaja. 0 svemu, što je do sada rečeno, neka p. n. opširno obavjesti stanovništvo svoga područja i to sa primjedbom, da će se objaviti rok upisivanja dan otvorenja ženskih stručnih škola kasnije. Ljolje, forest. iz M ostara; po 4 K: gđa M. Krato- provede posljedne dane svoga života, da podlegne chvvill iz Stoca, Derviš ef. Saračević iz Kulenvakufa stoički sušici i ako negda bijaše puna snage i ži­ te Ahmed ef. Kahvo i Omer Oručević, oba iz Mos­ vota. Znala je čitati i pisati. Kada joj je jednog tara; po 3 K: Zulfikar ef. Mehmedbašić, šer. sud., dana brat Husaga potkučio brošuru našeg vak.Mahmud Alihodžić, Ibrahim ef. Vrebac, škol. upr., mear. saborskog odbora o sirotištu, ganu njeno jusuf ef. Šemić, Mustafa ef. Stranjak te Radamić i plemenito srce ta naša najplemenitija kulturna Mareck, svi iz Stoca; Dr. Mato Bonačić, Obitelj ustanova i ona uz druge vasijjete odredi da se Ibrage Sefića iz M ostara; Jozo Taeić, gimnezist iz pošalje upravi sirotišta 100 kruna, što je odmah Livna; Marin Radonić iz Ljubuškoga, Muhamed nakon njene smrti i izvršeno. Ovo plemenito dje­ Fazlagić načelnikov iz Čapljine; Arslanagić A. i lo čestite muslimanke neka bude svima nama uzo­ Kabil M., oba iz Trebinja; po k 2 -9 0 : Halil beg rom, a merhumi Adili neka je božja nagrada. Rizvanaegović iz Stoca; po 2 K: Dr. W. W ojnarRahmet ullahi alejhal sky, Ilija Popović, Karl Šimanek, Ibrahim Fildić, S. S. Ale Ćimić, Lutfaga Pitić, Frgo Brajković, Blaško S je d n ic a g r a d s k o g z a s tu p s tv a . Grado­ Čolić, Muhamed Tatarevi, Geometar Fing, N. Zugs- načelnik sazvao je za sutra po podne u 3 sata Ko se v o z i sa b o rs k im a u to m o b ilo m ? filhrer, Abdurrezak ef. Dizdarević, pol. pristav, Mi- sjednicu, s ovim dnevnim redom : 1 Čitanje zapis­ Saborski automobil kao da je nabavljen za to, da se lan Zubac, porez, offiz., Stijepo Krešić, sud. kane., nika pređašnje sjednice. 2. Izvješće odbora od s njim služe srbski prvaci kao sa svojom privat­ Avdaga Turković, Ivan Curić, Avdaga Redžić, M. hoc za aprovizaciju. 3. Pretres mirovinskog Sta­ nom imovinom. |edan ima da obavi svoj privatni posao, ali kako je mjesto daleko koju stotinu kilo­ Rizanović, Ivan Petrušić, L. Konjevod, svi iz Stoca; tuta gradskih namještenika. 4. Odluka u predmetu Salih ef. Efica iz Mostara i Ahmed ef. Bukovac, nasada na keju. 5. Izvješće čaršijskog i aprovizametara, to uzima saborski automobil, da je manje harča. Drugom prahnulo kuda na teferić, pa će i gimnaz. iz Ljubuškoga; Avdija Zekić, Muhamed cionog odbora. 6. Otpis tražbina. 7. Podjeljenje on saborskim automobilo'm. Kraj svega toga ipak Opijač, Muhamed Llubović, Husein Pašalić, svi iz mirovina, otpravnina i potpora. 8. Prim anje zavjese ne stide pisati u svojim srbskim listovima, da Stoca; po 1 K : Mujaga Sarajlić, Hasanaga Šarić, štaja Leopolda Kastenbauma. 9. Izvješće gradjevse s automobilom služe u svoje privatne svrhe Derviš Mehmedbašić, Ahmedbeg Ljubović, Alibeg nog odbora o molbi za procjenu regulacionog na­ neki muslimanski poslanici. Naročito je to bezob­ Ljubović, Nikola Leušić, Ahmedaga Kadribegović, crta Franje Jos. ul. i Apelove obale. 10. Prim anje razno onda, kada se znade S da je to laž. Tako Husein Zilić, Mujaga Turković, Mehmed ef. Šabić, u zavičajnu svezu. 11. Izvješće sirotinskog odbora. je n. pr. laž, što su pisali, da su Š. Arnautović i A. Muftić, Sujejman Buzaljko, N. Obradović, Feld- 12. Ini administrativni predmeti. 13. Interpelacije M. Halilbašić putovali saborskim automobilom po webel Schmitt, Feldwebel BaumOl, Ivan N., Mustafa, pojedinih članova gradskog zastupstva. 14. Pred­ Krajini i agitirali za slijedeći naknadni izbor pos­ Nurković, Hajdar Nurković, A. Pašalić, Slijepo loži pojedinih članova gradskog zastupstva. lanika mjesto merhum Omer ef. Čirkinagića. Oni Trolić, Risto Ćapin, Stjepan Čokljat, Halil ef. Šarić V la d in p o v je r e n ik z a g la v n i g r a d S a ­ su putovali po Krajini, ali ne saborskim automo­ Nadveterlnar Marko Albini Markulini, Vaso Milir a je v o g. Karlo barun C o 11 a s, kojemu je po­ bilom, jer ih taj ne može da zapane od srbskih čević, Halil Sarajlić, Mehmed Baljić, Halil Pitić, vjerena za vrijeme uprava prezidijalnog ureda ze­ kaponja, koji ga smatraju svojom imovinom. Za Leo Papo i Salih aga Alihoožić, svi iz Stoca; Mu­ maljske vlade, preuzeo je današnjim danom po­ svoj privatni posao ili za ćejif oni se služe sabor, hamed ef. Hadžić i M. Kapetanović, oba iz Čap- slove tog ureda. automobilom i vozaju se katkada po par stotina jine; Arif aga Bišćević iz Mostara; po 3 0 h: I C i p e la r s k i te č a j. Prim amo od Trg. i obrt. Baljić iz Stoca; po 7 0 h: Hasan Redžić iz Stoca; kilometara. Još bi trebalo staviti ga na raspoloženje redaktorima njihovih listova, da idu na arnautsku po 5 0: Salih aga Volić, Avdaga Ptizić, Muhamed komore: Krajem oktobra otvara se u Sarajevu ci­ pelarski tečaj. Svrha je tečaju, da se kalfe i maj­ 0 . Mehmedbašić, Salih Tatarević, gimn. i Ahmed granicu, odakle bi kao ratni dopisnici mogli svoje čitatelje izvješčivati o „junačkim djelima" Srba Šljivić, đak trg. škole svi iz Stoca; po 4 0 h: Ib­ stori u svom zanatu usavrše. U tečaj će se pri­ nad golorukim Arnautima kao što su prije zvrn- rahim Omeragić, Ahmed Hanić, jusuf Turković, mati one kalfe i majstori tog zanata, koji su na­ dali o junaštvima, koje je počinila „srpska armija" Salih Turković, i N. N. svi iz Stoca; po 3 0 h: vršili 24 godine, a nijesu prešli 45. godinu života. Bećir Pitić iz Stoca; po 2 0 h : Osman Gabela iz Molbe za primanje u tečaj, mogu se upraviti ili u krajevima, koja stajahu bez obrane. Stoca. Svima darovateljima neka je ovim izrečena na zemaljsku vladu ili na trgovačku i obrtničku I s k a z o prihodu zabave, koju „ H r v a t s k a najiskrenija hvala: Napose pak zahvaljujemo direk­ komoru i treba im priklopiti: krštenicu i potvrdu m u s l i m a n s k a o m l a d i n a " u Stocu priredi toru musi. štedion. gosp. I. Tedeschom i njegovoj 0 izučenom zanatu. Siromašni molitelji dobiće od 2. dan Bajrama (4. rujna) u korist „Priv. musi.mil. gospođi Lenki na blagonaklonom sudjelovanju zemaljske vlade potporu 1 to putni trošak do Sa­ konvikta" u Sarajevu. Od ulaznica K 306; od lut­ i njihovu trudu, koji su uz najveću susretljivost rajeva i natrag i 17 kruna nedeljno kalfe, a 20 K rije K 9 011; od dobr. priloga K 441'88. Svega prigodom naše zabave iskazali. majstori, za vrijeme trajanja tog tečaja. Koji žele ukupno K 837-99. Od toga troškova oko zabave potporu moraju svojoj molbi priložiti svjedodžbu Stolac 1. listopada 1913. K 133*12, trojici đaka putni trošak do u „Privatni Za priređivački odbor: siromaštva. Molbe treba poslati do 20. oktobra musi. konvikt" u Sajajevo K 21, ostaje čista pri­ o. g. p. n. S. H. B a l j i ć hoda K 68387. Dobrovoljne priloge darovaše sli­ cand. phil. K ro z c io ž iv o t može nam jedan jedini sat jedeća gospoda: Nr. posl, H. Ahmed ef. Mehmed„ V la d a p o d u p ir e v a k u f." U jednom od biti vjernim, pouzdanim pratiocem. Moramo samo bašić iz Sarajeva poslao je K 73, a darovaše po pri kupovanju sata paziti, da dobijemo zaista do­ IO K gg.: sabor, podpredsjednik D r Safvet beg zadnjih brojeva „Srpske Riječi" ižišla je jedna noBašagić i Šaćiraga Ćejvanija; po 6 K: vak. direk. tica u kojoj stoji, da vlada svugdje i svakom pri-, bro izrađen sat. Što koristi, ako pri kupovanju Šerif ef. Arnautović i gradonač. Fehim ef. Ćurčić; likom podupire Šerifa Arnautovića i vakuf. Kao sata jednu ili dvije krune „prištedim o", ali zato po 5 K: Omer beg Sulejmanpašić, Mustaj beg dokaz toj svojoj tvrdnji navada dućane vakufa vašarski sat dobijemo, koji zlo ide, brzo se kvari Hatilbašić, nar. posl., Hakija Hadžić, gimn. prof., Gazi Ferhatbegova u Jeftanovića ulici. „Srpska 1 doskora se mora baciti. Platimo radije nekoliko Ibrahim beg Čengić, Osman ef. Hadžić, direktor Riječ" veli, i’a je vlada za hatur Arnautovića kruna više za dobar švicarski sat, koji je, kako šer. škole i H. A. ef. Mehmedbašić, nar. poslanik; i vakufa dozvolila, da se u toj uiici podižu kuče- je poznato najbolji. Svietska tvrtka H. Suttner u po 4 K : Edhem ef. Mulabdić, okr. nadzornik; po rice i jamačno kvare izgled i estetičke ukuse „ге- Ljubljani br. 706 ima glavno zastupstvo tvornice 3 K: Ahmed ef. Sefić, bank. činov.; po 2 K ; Za- daktera" „Srpske riječi". U koliko su istiniti pro­ satova „Zenith" posjeduje vlastitu protokoliranu harije Čubelić i Derviš Herić; po 25 K : Muhamed zirni navodi „Srpske Riječi" lako se osvjedočiti tvornicu satova u Švicarskoj čiji je tvornički znak „Iko" danas već svjetskoga glasa i na ovu kuću beg Širbegović, veletržac, sa svojim prijateljima, iz svakome ko prođe tom ulicom i vidi dva posve T ešnja; po 20 K : Muhamed H. ef. Bukić, veletr­ solidna i lijepa dućana, koje je vakuf i ljepše i mora se obratiti. Vlastito skladište ove znamenite žac u Stocu; Muhamed ef. Mahić H. Muhmutagin, bolje i sa boljim majstorima napfavio nego Ii su tvornice švicarskih satova u Ljubljani prišteduje veletržac iz Ljubuškoga, te Mehmed beg Bašagić i to dućani srpskih gazda u neposrednoj blizini tih kupcima skupu carinu, dopisivanja itd., a čovjek Nikola Precca, oba iz Nevesinja. 19 K posla Đuro vakufskih dućana. Primjetiti je, da se Srbima doz­ dobiva jeftino najbolji švicarski sat (već počamši Krešić, pravnik iz Čapljine (darovaše po 6 K gg.: voljavalo i dozvoljava podizati gore dućane od tth od K 4-10, ako se obrati na H. Suttnera, Ljublja­ Vlado Vidić, trg.; po 5 K: Mirko Vego, trg.; po vakufskih, a vakufu su se stavljale sve moguće na broj 706. Bogato ilustrovani sjajni cijenik sato­ 3 K: Miško Vego; po 2 K: Jozo Vasilj i Viče Mt- zapreke protiv izgradnje tih dućana, koji su se va zlatnina i srebrnina šalje še na zahtjev badava i franko. las; po 1 K: Jozo Buntić). po 10 K: Omer beg tek putem utoka od veće građevne vlasti dozvolili. Rizyanbegović, velep., Mehmed ef. Šarić. veleposj., Posve je pojmljiv razlog, za što je prvo građevna Z a b r a n a iz v o z a i u v o z a o v a c a . Pošto inštancija stavljala vakufu zapreke radi gradnje tih Šaćir ef. Grebiđeia, velep. i Konrad Mess, sudski se zaraza od ovčijih ospica u kotaru B i j etajnik, svi iz Stoca, te braća Mrčić, veletržci Iz đufana, Kad se promisli, da je to u jblizini Jeftano- I j i n e nešto više. rasprostrla, to je zemaljska Čapljine; po K 7*40: Zeklć i Pašalić, kavanari iz vićeva hotela, pa Ipak njegov organ eto tvrdi, da vlada, da bi spriječila dalje rasprostiranje ove za­ Stoca; po 7 K : Božo Vuković, veletržac iz Stoca; vlada ide vakufu na ruku, Što je dozvolila neSo raze, naredila, da se dotični kotar za uvoz i izvoz pa 6 K: Ali ef. Drljević, sudac iz Ljubuškoga; po što sami zakoni dozvoljavaju. Smiješna pristranost ovaca zatvori, 5 K: Gazda svratišta „Central" u Stocu; Mujaga a još smješnije vladino podupiranje Arnautovića i Redžić, trgovac, Dimitrije Tamindžić, direk. srpske vakufa I šted., gđa Josefa Nagyhazi, Matija Ćurić, por. off., Đ uro Marić, gostioničar, Vinko Bernardi, sudac i Krunoslav Raković svi iz Stoca; Fra Vidak Buntić dir. franjev. gimnazije na Širokom brijegu; Andrija V a s ije t „ s lr o tlš tu " . 28. septembra o. g. primila je crna zemljica kotor varoška u se mladu, ali nesretnu ženu, Adilu Zaimovića. Nesretan brač­ ni život vratio ju je u bratovu kuću, da u njoj Muslimani sjetite se Gajreta �Broj 28. .Novi Vakat* Sretna ruka. Kada je tko spretan te sve što prihvati i uspješno dovrši, kaže se: taj čovjek je sretne ruke. Nekoji su ljudi također sretne ruke njegujući zdravlje, te umiju sebe i svoje mile uzdržati zdrave, svježe, sklone radu i žilave. Da se to postigne, treba rabiti n. pr. protiv reumatičkih i neuralgičkih boli, uloga, slabih živaca, boli u leđima i križima, trganja u udovima, probadanja, glavo­ bolje, zubobolje, slabosti u mi­ šicama, navale krvi, umornosti, trganja u glavi, slabosti očiju i inih boljetica Fellerov osvježu­ jući ,,Elsa-fluid“, koji utišuje i ublažuje boli, te prepriječuje prehladu, kašalj, promuklost, vratobolju, prsobolju i hunjavicu. Pravi je samo u bocama sa markom ,,Elsa-fluid“, na to va­ lja osobito paziti te pokazujemo ovdje na slici ovakovu boca. Tako izgleda prava boca Fellerovog mio* mirisnog „Elsa*Fluida“ . Uvijek neka bude ovo p o u z d a n o ___________ \ sredstvo u kući. — 12 malih ili 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce stqje franko K 5 —, 24 male ili 12 dvo­ strukih ili 4 specijalne boce franko K 8'60, 48 milih ili 24 dvostruke ili 8 specijalnih boca franco K 16 —. Protiv boli u želucu, tištenja u želucu, pomanjkanja teka, žgara­ vice, grčeva, podraživanja na blvvanje, ga­ đenja, podrigavanja, nadimanja, tvrde sto­ lice, začepljenosti i mnogih drugih želučanih i ,crijevnlh boljetica rabimo Fellerove tjerajiiće ,,Elsa-pilule“ od kojih stoji 6 kutija K 4 — franko, 12 kutija K 7’60 franko. Čuvajte se patvorina. Želite li dobiti pravi Fellerov-fluid i prave Fellerove pilule, treba da naslov točno napišete: Б. V. FELLER, ljekarnik, Stubica E ls a tr g b r. 310 Z a g o r je (H rv a ts k a ). Razno. Strana 5. hiljada kruna i pri tome je uprava mornarice mogla govoriti o sreći, da mu je u opće našla kupca. Hiljadu godina stari lijek za šećernu bolest. Jedan mladi učeni musliman, dr. Dinguizli, S a d a d o la z i n e s r e ć a , tako se obično veli* koji je svršio medicinski fakultet u Montpellieru kad muž, hranitelj obitelji, oboli i mučen raznim (Francuska) i koji je sada lječnikom u Tunisu, pre­ bolima besposlen u zapečku sjedi, nesposoban da dložio je parižkoj akademiji nauka zanimljivu Stu­ radi i zasluži za ženu i djecu. Nu razborit čovjek diju, u kojoj dokazuje, da su stari Arapi šećernu i u takom slučaju ne kuka, već se koristi isku­ bolest ne samo poznavali, nego da su ju znali i stvom drugih. Ne malu korist mogu i naši čita­ sa uspjehom liječiti. Pošto dr. Dinguizli znade telji crpiti iz slijedećeg pisma, njeg. preuzvišenosti dobro arapski, mogao je lako proučiti spise gla­ Leona baruna Freztagh-Loringhovon, zemaljskog sovitog Iječnika Avicenna, koji je živio u X. sto­ savjetnika Veselovod plemićkog imanja te carskog ljeću, i koji je bio uz to glasoviti filozof. U ovim ruskog pravog državnog savjetnika u Arensburgu, spisima našao je, da je bila ova bolest (diabetes) Zapovjednička ulica 5, Otok Oesel, livlandska već prije hiljadu godina u Africi raširena, i što je gubernija. To pismo glasi: „Smatram svojom duž­ za lječničku historiju najglavnije, našao je tamo i nošću prema mojim bližnjima, Fellerov izvrsni opis lijeka, kojim su se onda bolesnici liječili. fluid sa oznakom „Elsa-fluid" svuda, gdje samo Po točnom prevodu sastojao je ovaj lijek u glav­ mogu, najtoplije preporučiti. Na to krasno sredstvo nom od citvare, hmelja i drugih sjemenja, čije su upozorio sam nekog svog školskog prijatelja i sastavine po mjeri točno navedene. U najnovije doba petrogradskog liječnika a јтц о sam priliku, da su ovaj Ijek probali na bolesnicima u Tunisu i na nekog drugog petrogradskog liječnika, koji ovdje bolesnicima u klinici profesora dra. Alberta Robina posjeduje velike blatne kupelji, sa Fellerovom Eli došli su do dobrih rezultata. Akademija je pre­ safluidom riešim jakih reumatičkih boli u plećama, dala spis dra. Dingujzlia jednome odboru na kri­ kod kojih njegova vlastita sredstva nimalo nisu tičko ispitanje. pomoglo. Također jedan liječnik u Gdanskoj u S r o š k o v i e n g le s k e m o r n a r ic e . Žes­ zapadnoj Pruskoj, upotrebljava u svojoj praksi toko natjecanje englezke i njemačke države za Fellerov Elsafluid pa stoga želim u dobrobit čo­ prevlast na moru je uzrokom toga, što obje dr­ vječanstva tome preparatu sve to veće razširenje žave nastoje što više razmnožiti i usavršiti svoje a njegovom promalagaću zasluženu slavu". Ali se ratno brodovlje, da bude za svaki slučaj spremne. nadamo, da će i naši čitatelji pokušati Fellerov Za sada još ima Englezka premoć, ali ovu može fluid sa oznakom „Elsafluid", ako osjećaju boli. Iz iskustva im kažemo, da će postati svježi i samo sa najvećim žrtvama uzdržati. sposobni za rad, jer kako smo često puta čuli, Kako su ove žrtve velike, i koje goleme taj preparat pouzdano je sredstvo proti raznim svote plaća englezka država za povećanje svoga bolima kao boli u kretima, u zglobovima u kretibrodovlja, to navodi opširno jedan englezki list, ma i prsima. Hvali se isto tako kod vratobolje i koji među drugim piše: „Na početku vlade kra­ probadanja a mi sami osvjedočili smo se o nje­ ljice Viktorije, imala je Englezka samo 1200 govom ljekovitom, osvježujućem i kašalj ublažujumilijuna godišnjeg dohodka, a danas se ova ćem djelovanju, jedna pokusna duzina stoji 5 K svota troši samo za uzdržavanje ratne mornarice. franko kod ljekarnika E. V. Feller u Stubici, Elsa­ Doduše nije još ni jedna englezka ratna lađa tako trg br. 310 (Hrvatska). skupa bila, kao novi japanski „dreagnought" „Kongo", koji je bio ovih dana potisnut u more i koji je stajao ništa manje već 72 milijuna krilna. Ali po 50 milijima potrošeno je već za nekoliko englezkih dreadnoughta. Za ove novce bila bi se prije 70 godina sagradila čitava flota. Sve lađe, B r č a n s k o tr ž i š te šljiv o m . Pišu nam iz koje su bile u bici kod Trafalgara ...pod za­ Brčkoga: Dovoz suhih šljiva za vrijeme od 15 do povjedništvom Nelsonovim, nisu toliko koštale, ko­ 30. septembra 1913. bio je: 15./9. 228.811 kg, liko danas jedan moderni dreadnought košta. Vri­ jednost svih brodova englezke ratne mornarice, 16./9. 251.966 kg, 17./9. 382.017 kg, 18./9. 479.533 kg, 19./9. 415.709 kg, 20./9. 447.063 kg, 21./9. ■bila je još prije pet godina procijenjena na 3192 327.298 kg, 22./9. 303.792 kg, 23./9. 388.057 kg, milijuna kruna, aii danas je još veća, jer je bilo 24./9. 547.280 kg. 25./9. 562.226 kg, 26./9. 444.952 sagrađeno mnogo novih lađa i po tome je i njezi­ kg, 27./9. 465.650 kg, 28./9. 236.538 kg, 29./9. na vrijednost znatno porasla. 192.406 kg i 30./9. 236.775 kg. Ukupno 5,908.181 Jedan moderni dreadnought ima na primjer kg. Cijena: 100 kg od 35 do 50 kruna. ,sto šestdeset i četiri pomoćna stroja, a elektrodiŽ a l o s n o s ta n je u G a lic iji. O strašnoj namični strojevi jedne takove lađe mogli bi izra­ diti dovoljno struje za osvjetljenje jedne oveće bijedi, što vlada u Galiciji piše „Kurier W arszawvaroši. Sve u svemu stoji uzdržavanje ovakovog ski" Osim poznatih već šteta usljed nevremena u broda, uračunavši u to i plaću časnika, momčadi, Galiciji, koje iznose 219 mil. K na poljima 3 mil. popravke, ćumur i b a r u t: .š e s t m i l i j u n a k r u ­ u stočarstvu, 15 mil. na razorenim cestama i mos­ n a n a g o d i n u . |edan torpedni lovac, koji si­ tovima i 33 mil. drugih kojekakvih šteta, dolazi gurno nema tako jaku posadu, ne troši tolko nova­ još i to: blizu 2 miliona ljudi pogiba od nevolje, ca, kao jedan dreadnought, ali ipak stoji njegovo lihvarenja i emigracije. U nekoliko već okružja uzdržavanje lijepu sv o ticu . od dvije sto hiljada vlada tifus, koji bi mogao da imade nedoglednih kruna godišnje, dole se za jednu malu neznatnu posljedica. Na tisuće ljudi bježi iz zemlje a nije torpednjaču troši godišnje: sto i pedeset hiljada moguće, da se emigracija zapriječi, a ne će je spri­ ječiti sigurno ni svi oni procesi i dražbe seljačkih kruna. Nevjerojatno je, kako su skupe sve sastojine posjeda, što. ih same dom aće. banke provađaju. dreadnoughta. Čelične ploče za takav golemi brod Sama zemaljska banka prodaje preko 400 seljačkih satne koštaju 14 milijuna kruna, a najmanjHopovi gospodarstava. — Najviše je pretrpjelo poljodjelsu za 900б kruna na komad najjeftinija računati,, O stvo IV M ■ I u dans u iioj jo ue i 1Ца sva sila usjeka gdje gnjiju na -Uza sve' ove velike° troškove, ratni hrodovf dugo porjiifla.''Rako nije'b fte paše, primano je poprečno ne traju, j e r 'i u već ' nakon 20 godina potpuno 20—30 posfotaka blaga, a na m jestlma'i više od nesposobni za rat i zastarjeli po izradbi, te tako polovice. Uzme li se sve ovo zajedno, gubi Gali­ posvema gube svoju vrijednost i prodaju se kao cija preko milijun i četvrt komada goveda i pola mil. konja, što sve znači štetu od 170 mil. kruna. staro ,gvož.đe. Tako je bio krštar .„Galetea", koji je nov Budući, da neiha zdravog1 sjemena nemoguće je i koštao sedam milijuna, a popravci prek o ‘jednog sijan je'tak o ,' da će preko 1 i četvrt mil. hektara milijuna, prodat na dražbi za neznatnu svotu od dočekati proljeće kano ledina. I samog krumpira tri sto hiljada kruna, a lađa iste vrsti „Australia", nema i glad će da bude grozna. Da se samo prve istom je prilikom bila prodana samo za dvije sto­ i najpreće potrebe pokriju, trebali bi barem 90 mil. tine hiljada kruna. Krstaš „Severn" istog tipa, kao a gdje je onda ono drugo. ^ prve dvije lađe, bio je prodan za sto i pedeset Narodno gospodarstvo. �Broj 28. „Novi Vakat“ Brzojavi. Atena, 7. oktobra. — Turski delegati posje­ tili su ministra izvanjih poslova i predali mu pismeno protupredloge Turske. Ministar je zamo­ lio da mu se dade roka da može predloge teme­ ljito ispitati. Ad. Nr. 223,165/1V.-4 O g l a s . Solun, 7. oktobra. — Grčka vlada će u tursko-grčkim pregovorima označiti svoje princi­ pijelno stanovište i kategorički (?) zatražiti od tur­ skog delegata Abro beja da se što prije riješi spor ili da se prekinu pregovori, kako će se iz­ bjeći beskorisnom odugovlačenju i zavlačenju pre­ govora. London, 7. oktobra. — Govori se, da su evropske sile saopćile Turskoj i Grčkoj, da su voljne odreći se provedenja § 5. londonskog ugo­ vora za slučaj da Turska i Grčka namjeravaju pi­ tanje otočja međusobnim ugovorom riješiti. Beograd, 7. oktobra. — Kralj je potpisao ukaz, kojim se u novoosvojenim srpskim kraje­ vima uvađa ratno stanje i uspostavlja vojnička uprava. Sofija, 7. oktobra. — Prema sigurnim infor­ macijama srpske su bande zapalile četiri musli­ manska sela u kotaru Kiševu. Muslimansko, bu­ garsko i rumunjsko pučanstvo bježi iz Manastira. Muslimani mnogih krajeva povlače se bijegom u gore. Carigrad, 7. oktobra. — Prema vijestima iz Edrene prestoji demobilizacija turske vojske, koja je započela sa šiljanjem jednog dijela aktivnih voj­ nika na dopust. Prodaja drveta. Kod zemaljske vlade u S a r a j e v u prodavače se putem subm isije u šumskom pre­ djelu „K ozara planina" (kot. B os. D u b i c a i P r i j e d o r ) korisno jelovo drvo (1. j ц razreda) na panju, i to po prilici 28.000 kubičnih metara, te bukovo (korisno i gorivo) drvo na panju i to po prilici 25.000 kubičnih metara. Pismena, zapečaćena i sa bos.-herc. biljegom od 1 K proviđena ponuda, kojoj treba priklopiti vadij od 3000 (tri hiljada kruna) imade glasiti na cjelokupnu gore navedenu količinu drveta. Ponude se imadH predati najdulje do 26. novem b ra 1913 (po novom) je­ dan a est sati prije podne kod zemaljske vlade u S a r a j e v u . Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude kao i dražbeni uvjeti mogu se uviditi kod privrednog šumskog odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu, gdje se daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. S a r a j e v o , dne 30. septembra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Gradsko poglavarstvo u Bos. Dubici. Broj 1188. Natietai. Usljed premještenja ovoopćinskog bilježnika u Bihać, upražnjeno je kod ovog poglavarstva i imade se odmah popuniti mjesto b i l j e ž n i k a sa godiš­ njom plaćom od 2000 K i pravom na mirovinu. Natjecatelji, koji ovo mjesto postići žele, imadu svoje propisno biljegovane molbe najdulje do 15. oktobra 1013 ovamo priposlati i slijedećim obložiti: 1. Krsnim ili rodnim listom. 2. Svjedočbom o tjelesnoj i duševnoj sposob­ nosti 3. Svjedočbom o naukama dosadanjem služ­ bovanju i sposobnosti za bilježničku službu. 4. Svjedočbu o moralnom i političkom pona­ šanja. 5. Svjedočbu o zavičajnosti. Molitelji imadu srpsko-hrvatskom jeziku pot­ puno vješti biti i poznavati još i njemački jezik. Kod jednake kvalifikacije imadu domaći sinovi prednost U B o s . K ru p i, dne 28. septembra 1913. Gradonačelnik I b r a h im b e g K ru p ić . Najbolji i najjeftiniji hropizcrijepa kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a riš te građe- vnog materijala - Hiiusli Burni d.d. u Sarajevu. D D 39 □ □ �Muslimanska kreditna banka dioničarsko društvo u Foči i njezina filijala u Goraždi plaćaju 5°|o kamata na uloške no štednju. Sve bankovne poslove o ba vlja ju najkulantnije. Privilegouana zem aljska banka :: Z A "—— ii ~i B O S N U I H E R C E G O V IN U , uvela je novi način Štednje, i :: »------- ~ podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor I I, dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o sprem ljenim ključem , novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije ta k o v a k u tija , d o s ta j e d o ć i u b a n k u i ja v iti s v o ju a d r e s u ili p is a ti. �Broj 28. SHM010HElERfl J zapada od prilike par običnih čarapa, kada i se računa da jedan par čarapa sa markom j KLJUČ traje kao 4—6 pari običnih čarapa: i zato tko nema para za bacanje, mora da I k u p i je d in o 41 Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice M1EIE kao i svih potrepština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. • jčarape I sa markom K K JU Č i svake čarape bez j K L J U Č A da energično odbija. ј Dobivaju se u dućanima, u 30 raznih vrsti. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ Pozor! Naiieftinije po­ sjetnice (Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice •• za trgovce — dobivaju se je­ dino u IHORITZ10SEF FINCI “ Ćemaluša 43. S A R A J E V O . ćemalašu 43. TELEFON 221. oo kao B n o ja vi: MORITZ FINZI. K njižara i papir: : nica : : Hrvatska C en tra ln a Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. V LA STITU PALACA U ULICI FRANJE JOSIPA - PODRUŽNICE U MOSTARU I TU ZLI. V V SARAJEVO LEON FINCI Sarajevo Franje Josipa ulica br. IS. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaćena dionićka д з nica 2,000.000 K. Prićuvna zaklada 270.000 K. Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajm ove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska cen traln a b anka pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupiiarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. MJENJAČNI CA: iEM ALUia BR. 62. £= i pisaćih strojeva M ERCEDES. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Iznajmljuje SAFES OEPOSITS uz najamninu počevši od 1 K mjes. Novo! Novo I Važno za majke Dr. Salom: Majko i djetinju njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Prva tvornica kola Reicha i Lebherza u Novom Sadu. : Ha L im a n u , tili do ž a lja z n ič liE sta n ic a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Najveće stovarište različitih modernih kola 1 saonlca od najjednostovnije do najelegantnije izrade po jeftino] cijeni. Priznato solidna tvorevina. — Godišnja proizvodnja preko 300 voznih opre­ ma- — llustrovani cljenovnlci besplatno i franko. _ Stara se kola opravljaju najbrižljlvije ili se na želju trampe. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0f1edf670be6b0969e3b8e8843c62431.pdf 1aebc585b9c8d16ba574e30169ff589b PDF Text Text '21 dn pun п. SjCijriO to spijBdan I subotom. Uridnlitoo i oppoio: Dimi: lulo ulico broj EZ. : ♦♦♦ Tililoi broj ■■■ Hifronhipons pismo пс pp|mo]o st. HOtfIVAKAT Pretplatu cijene: Za SopoIioo I W.- 7.- 3.50 List za politiku i narodno gospodarstvo. :: Glasilo muslimanske ujedinjene organisacije Broj 29. S a r a je v o , 11. oktobra 1913. Poslanici opozicije što pripadaju grupi oko .Naroda" održali su ovih dana kon­ ferenciju i pretresajući o sadašnjoj poli­ tičkoj situaciji stvorili nekoliko zaključaka. Zaključili su odgovoriti što skorije na pro­ glas dvanaestorice Srba poslanika, koji su položili mandate; ne polagati mandata, jer bi tim bajagi olakšali vladi i muslimanskohrvatskom bloku, da donose zakone bez Srba i protiv Srba; protestovati sa ostalim prestavnicima srpske opozicije kod vlade i kod predsjedništva sabora protiv predloga pristalica hrvatsko-muslimanskog pakta, da se sabor sazove prije popunjenja upražnjenih dvanaest srpskih poslaničkih mjesta, jer da bi to bio jedan dokaz više, da se hoće da vlada protiv Srba; glede naknad­ nih izbora stupiti u sporazum sa ostalim prestavnicima srpske opozicije i konačno provesti u zemlji političke organizacije na nacionalno-demokratskoj podlozi. Oni se bajagi boje, da bi vlada i muslimansko-hrvatski blok mogli da bez Srba riješe mnoga važna pitanja u svoju korist, naročito melioracije i ocjepljenje mera i baltaluka selima, jezično pitanje i promjenu izbornog reda, pa da do toga ne dođe zaključili su da ne polažu mandata. Prazne riječi, kojima se ne može prikriti prava istina, da je njima žao mandata i da ih radi toga ne polažu, što se boje, PODLISTAK. Kazališni radnik. Francuski napisao Henri M e ilh ac. Prevedeno za „Novi Vakat*. Svakako sam — tako nam pričaše — trebao da ovaj savjet sa nekom skepsom primim, jer sam ga dobio kod kuće moje strine; ali nije mi ga ona dala, nego stric Robert. Ali kako sam mogao samo i posumnjati, da me je stric Robert izdao i da je sudjelovao kod urote, koja je bila radi toga skovana, da mene ožene — da mene iza leđa, pošto poto ožene. Moj djed imao je troje djece: moga oca, koji je bio najstariji, strinu Gabrielu i strica Roberta. Moj otac je umro i ostavio meni veliko ima­ nje; moja strina Gabrijela bila je još bogatija od mene; ali što se tiče strica Roberta, taj nije bio ni po čemu bogat, jer je sve što je imao profućkao. Pa ipak je on provodio veselo svoj život i dalje. Svako veče igrao bi u kojem klubu whist, i pošto je bio izvrstan kartaš, obično bi dobivao. SodostoiomahifuKlG.-I.-l. Za pohPfljini H IG.- B.- I.Zfl ifloumstoo ZO fpfloohi. ♦♦♦ Oglasi Pflfonflju st po tipiti, hod siiikPfltoog uspštBoja zflfltin popust. Godina I. Sarajevo, 11. oktobra 1913. da u ponovnim izborima ne bi bili više-birani. Dvanaestorici srpskih poslanika, koji su polo­ žili svoje mandate, ne može se bezobzira na motive, koji su ih pri tom vodili poreći, d. su učinili nešto, što srpski poslanici izopozicije ne smiju da učine. Ono što su učinili dvanaest srpskih poslanika, trebali su učiniti prije njih poslanici iz opozicije, naročito kada su vi­ djeli, da se Srbi „umjerenjaci" spremaju da stupe u radnu većinu i da u sporazumu i zajednici s vladom i muslimansko-hrvatskim blokom rade na ostvarenju jednoga međusobno utanačenog programa, koji je po mišljenju poslanika srpske opozicije protiv srpskih interesa. Tada im je moralo biti jasno, da njihova opozicija neće u ta­ kvim prilikama vrijediti ni šuplja boba i da neće moći spriječiti, da se oživotvori pro­ gram, koji je po njihovom mišljenju na štetu sprskoga naroda. Tada su poslanici sprske opozicije morali položiti, svoje man­ date i pokazati srpskom narodu, da su „umjerenjaci", koji pristupaju vladi i hrvatskomislimanskom bloku izdajice, te na taj na­ čin „umjerenjake" sa svoje strane prisiliti, da i oni polože mandate, kako će se onda biračima dati prilika, da se kod ponovnih izbora izjave za jedne ili druge. Ali dogo­ dilo se je obratno. Mjesto poslanika iz opozicije ostaviše mandate umjereni posla­ nici i pozvaše opoziciju u nove izbore. Opozicija izdade i traži sada načina, kako polaganju mandata opravdavaju tim, što se ko boje, da bi tim olakšali vladi i potpisni­ cima muslimansko-hrvatskog pakta, da do­ nose zakone bez Srba i protiv Srba. Sva­ kom je kao i njima poznato, da hrvatskomuslimanski blok nema nikakvih namjera da škodi ma u čem to bilo Srbima; ova grupa je od postanka svoga tražila spora­ zum sa Srbima u svim pitanjima, koja su dolazila na dnevni red; ova grupa bila je uvijek susretljiva, čak je katkada i popu­ štala više nego je smjela samo da bude sloge i sklada u radu. Gdje su zahtjevi Srba bili potpuno neopravdani, te se nijesu mogli prihvatiti, tu su hrvatski i musliman­ ski poslanici radili sami onako, kako su držali da je najbolje, ne dirajući ni u čija prava. Tako je bilo kada su svi srpski poslanici bili u opoziciji i kada su gledali, da ometu slogu Hrvata i muslimana, koja je oborila srpsku hegemoniju. Pakt je dakle bio i ostaje defenzivan, pa se nemaju ra­ zloga bojati srpski poslanici iz opozicije, da bi potpisnici hrvatsko-muslimanskog pakta mogli donositi i rješavati zakone bez Srba i protiv Srba. Nadalje spominju kako će sa svima prestavnicima srpske opozicije zajednički protestovati kod predsjedništva sabora i vlade protiv predloga pristaša muslimansko-hrvatskog pakta da se sabor sazove prije po­ punjenja upražnjenih 12 srpskih poslaničkih Kada bi gubio, onda bi posuđivao potrebne novce, i to obično manje svote; samo moja strina mogla se ponositi time, da je od nje katkada oveće svote posuđivao. Ona ga nikada nije odbila, ali bi ipak vazda upotrebila tu priliku, da mu održi za kaznu odulju prodiku i kušala da ga skloni na koje dobro djelo. Među ta „dobra djela* ubrajao se — kako sam kasnije saznao — i onaj s a v j e t , što mi ga je stric Robert dao da se oženim i koji mu je donio gotovih 10.000 franaka. |a odgovorih, da do nje Jništa ne držim; i zbilja, ne bih bio znao kazati, je li plava ili smeđa, je li mala ili velika. Ja sam za čitavog beskonačnog sijela samo to primjetio, da ne sjedim u Eden-kazalištu; među svim prisutnim damama sam samo jednu vidio — koja nije tu bila, i njene velike zamišljene oči; nje­ zin neizmjerno zamamljivi smiješak kao da me do­ zivaše u ulicu Boudreau. Sada je vrijeme, da taj glasoviti „savjet* što pobliže rastumačim. Prije pet ili šest godina predstavljan je u ka­ zalištu „Eden* veliki balet, koji se je zvao „Sieba*. U ovom baletu plesaše jedna mlada djevojka, ime­ nom Viktorija Cascarini. Ja se u ovu djevojku zaljubih do ušiju i upravo kad je ova ljubav dostigla vrhunac, naumi moja strina, da me oženi. Meni u čast prirediše veliko večernje sijelo, kojemu sam sa najvećim negodovanjem prisustvovao. Iza sijela, kada se svi gosti razidoše, upita me strina, šta mislim gospodični Henrijete Lobligeois. PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU mmszinm, Ah, bio sam tako moram priznati, do ludila zaljubljen kao dječak, ali sam bio još daleko od cilja, jer do tog doba nisam s tom, koju sam ljubio, progovorio ni jedne riječi! Slao sam joj pisma i kitice cvijeća; cvijeće je primala,ali na moja pisma nije odgovarala. Dandanas je posve lako, imati pristup za kulise Eden-kazališta, treba se samo pretplatiti, ali u ono doba, kad se je predstavljala „Sieba*, nije bila pretplata još uvedena. Tako sam ja nesretnik stajao nemoćno prema sudbini i nisam znao, šta bih radio, da bi se mogao približiti „zvijezdi moga života*, kad sam se srećom sjetio, da imam u najbližoj blizini, u mojoj poro­ dici jedno biće, kojemu je šala slične zapreke TVORNICABSFBITO, L3EPENHE ZOНROVШОСНРВРРЕ), TVORNICU CEMENTNIH CI3EVII SVE CE1ENTHE ROBE. TELEFON BR03 Z19- ГП \Л / Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simić. ™ : �Strana 2. da pokrije svoju kukavštinu. Zaključili su da ne polažu mandata, a tu odluku o nemjesta, „јег bi to bio jedan dokaz više, da se hoće da vlada protiv Srba". Čudnovato! Može li vlada ili predsjed­ ništvo sabora spriječiti muslimane i Hrvate da to predlažu i zašto baš da se čeka sa sazivom sabora dok se ne provedu nak­ nadni izbori? Ako se stvar prosugjuje sa stanovišta opozicije, koja je protiv rada u saboru uopće, ili koja kao uslov za rad stavlja takove zahtjeve, koji se ne mogu prihvatiti, jer ne vode nikako računa o prilikama u kojima se nalazimo ili vode previše računa o svojim čisto srpskim in­ teresima, čemu onda čekanje? Dođu li u sabor sve sami opozicioni elementi, onda stojimo na istom. Šta može učiniti nekoliko više članova opozicije, kad ostaju u ma­ njini, mogu li spriječiti rad Hrvata i mus­ limana, kada su ovi svakako u većini. Mu­ slimani i Hrvati pokušaće, kao što su i do sada ra.1ili, da se postigne sporazum, pa bilo njih od opozicije deset poslanika više ili manje. Ne pogje li za rukom, da se dogje do sporazuma, onda će ovi raditi na osnovi jednog megjusobno utanačenog pro­ grama bez obzira na malo manju ili veću snagu opozicije. Izgradnja koristonosnih va­ kufskih zgrada u Banjojluci. B a n j a l u k a , 9. oktobra 1913. Na 29. septembra o. g. obdržavala se jedna odveć značajna skupština u Banjojluci. Skupštini je prisustvovalo oko 40 najuglednjih građana Banjeluke. Između ostalih bijahu prisutni: narodni zastupnici gg. Ragibbeg i Hamidbeg Džinić, te dugogodišnji borac za muslimanska prava i sve­ tinje g. H. Mahmudbeg Džinić, a od uleme gg. Sadik ef. Đumhur, Hadži Hafiz lbrahim ef. Maglajlić, muderiz Kaderić, te gradonačelnik H. Hifzi ef. Bahtijarević i drugi najuplivniji muslimani iz Banjeluke. Od strane vak.-mear. sab. odbora sastan­ ku su prisustvovali: direktor g. Šerif ef. Arnautović i vak.-mear. inž. g. Hajdar ef. Čekro. U 9 sati prije podne otvara skupštinu nar. poslanik gosp. Hamidbeg Džimić i predlaže da odstraniti. Bio je to stric Robert, koji naAm orovu polju bijaše kao kod kuće i koji bi meni mogao svakako pomoći. Za to se s njim jednoć iza ručka kod strine Gabrijele zaklonim u pušaču sobu, gdje mu ispričah svu svoju nevolju i zamolim za pomoć. On odmah pristane i primjeti: „Prije deset godina desilo se meni nešto slična sa malom Klarom od Variete-kazališta. Htjeli su mi ulaz za kulise posve zabraniti; ja sam se okladio da ću tamo ipak i dalje dolaziti i dobio sam okladu: uvukao sam se tamo kao tobožnji mašinista!* „Kao mašinista, striče?* ,|e st, nečače, svako veče nude besposleni mašinisti prije predstave svoje usluge; ja obukoh stari kaput, natukoh kapu na glavu i umješah se među ove poštenjakoviće. Potajno spustih glavnome nad­ gledniku u ruku jedan zlatnik, taj mi namigne da uniđem, i nakon dva sahata stajaše pred Klarom mašinista, koji joj je galantno ljubio ruku i pitao za njezino zdravlje. . . “ Za malo te nisam strica Roberta z agrlio. . . „Jest, uskliknuh ja, i ja ću otići kao mašinista, sjutra, odmah ću se sjutra najmiti u Eden-kazalištul* „Sjutra, nečače?* „Jest, striče, sjutra!* Na to smo pohodili strinu, i stric Robert poče s njom razgovarati. Oboje me gledahu sa strane. “Novi Vakat, se izabere predsjednik i perovođa. Prisutni jed­ noglasno biraju za predsjednika g. Hamidbega Džinića a za perovođu g. Ćekru. Predsjednik skupštine u podužem govoru obrazlaže svrhu današnjeg sanstanka. Radi se o dva velika islamska groblja (harema) u centrumu Ba­ njeluke. Dosadašnji prihod tih harema jedva je mogao pokrivati troškove za pravljenje i uzdrža­ vanje ograde. Prilikom procjene zemljišta i ti su haremi sa velikom svotom procijejneni tako, da je ovih dana izdat nalog muteveliji, da plati porez za 1913. god. na jedan samo harem u iznosu od 1700 K. Pošto je taj vakuf siromašan, to se mora plaćanjem tolikih poreza posve uništiti. Budući nema nikakova izgleda, da bi se od toga poreza moglo oprostiti, to povjerenstvo nije imalo nikakovog drugog izlaza do, saopštivši stvar vak.mear. sab. odboru, zaključilo je sazvati ovaj sas­ tanak najuglednijih građana da s njima u zajednici ovu stvar riješi. Zamoljen je i vak.-mear. direk­ tor g. Šerif ef. Arnautović, da prisustvuje ovome sastanku, koji se i odazvao 1 sa vak.-mear. inžinjerom došao. Prema tome stvar je današnjeg sastanka da odluči, kako i na koji način će se taj vakuf iz očite propasti izbaviti. Izlaza nalazi jedino u izgradnji tih harema ili parceliranjem i proda­ vanjem istih. Iza Hamdibegova govora uzimlje riječ naš obljubljeni direkor g. Šerif ef. Arnautović. Ističe bojazan, da se nebi izgradnjom tih velikih kom­ pleksa zemljišta stvorila hiperprodukcija stanova u Banjojluci i to tim prije, što je vakuf već nekoliko novogradnja projektirao u Banjojluci. Za izgradnju Jabučika se i otprije radilo i tražilo ma kakovo poduzeće, koji bi na tom šerefli mjestu podiglo ma kakove objekte, a koji bi nakon 10 godina postali vlastništvo vakufa, ali se nije mogao niko naći. 1 ako je vakuf dosta bogata institucija ipak s obzirom na velike potrebe mora se i na svaki heler paziti. Godišnji prihod od 2,000.000 K vrlo je lijep, ali imajući u vidu, da se mora sa tim prihodom uzdržavati 7000 imama, mualima i dru­ gih vjerskih službenika — to je onda taj prihod od 2 milijuna kruna posve neznatan za toliki broj ljudi, koji su na taj prihod upućeni. Autonomna vak uprava je uvjek posvećivala najveću brigu mualimima i drugim, nastojala je da im poboljša stanje, ali je sve nemoguće dotlen, dok se prihod vakufski ne poveća. Istraživali su se svi mogući načini, ali je jedini način za to moguć i podesan uzgradnja vak. arsi. Prvi je korak u tome pogledu učinjen i što je vakuf imao ušteđene gotovine do % milijuna kruna uložio je u novogradnje i to u Ne znam, zašto sam slutio, daće on njoj pričati naš cijeli razgovor; ali ove pomisli tako brzo nesta, kao što se brzo rodi, a ipak je on njoj sve ispričao; kod vjenčanja sam to saznao. Sjutra dan preobučen za mašinistu, pođoh po stričevom savjetu u Eden-kazalište. Obukao sam bluzu i staru kapu; ali moram priznati, da meni ova odjeća nije' nikako pristajala i da sam se u ovoj novoj ulozi baš neugodno osjećao. Jedan od novih drugova doviknu mi: „Hodi ovamo, Fouinard* — tako su me, ne znam zašto, iznenada prozvali — „kako si, stari prijatelju?* [a odgovorih uljudno: „Hvala, dobro, gospodine!*, ali kako se je či­ nilo, bio je on ovim riječima iznenađen. T o je bila prva pogrješka. „Pomozi mil* vikne on pokazivajući na jednu dekoraciju. Ja se Iatih posla, kako sam najbolje znao; ali da mi nisu pomogli, ja bio bih dekoracijom, koju sam pustio da pane, sigurno pet šest ljudi ubio. Svi su se složili u tome, da sam za kazališnog radnika preslab, ali da bih mogao postati s vre­ menom izvrstan čuvar rekvisita. Na to mi povjeriše po prilici stotinu pojasa na čuvanje. „Plesačice će kraj Vas proći,* rekoše mi; „Vi dajte svakoj po jedan pojas.* Zamielite si moju sreću; ona će kraj mene p ro ći.. . Broj 29. mjestima, gdje se to najbolje rentira. Napravljeno je više objekata, koji nose 12 pa čak do 18% od uloženog kapitala. Ujedno je vak.-mear. sabor zaključio podići jedan oveći zajam u svrhu izgrad­ nje vak. arsi i to u onim mjestima, u kojim će se moći zgrade isplaćivati najmanje 10% od uloženog kapitala. Tek onda kada se ti objekti izgrade i otplate — povisiti će se i vak. prihod a tek onda će se moći govoriti i o boljim mualimskim i dru­ gim platama te i o uspješnom djelovanju vak. mear. autonomne uprave. Nazočni haremi jesu u srcu Banjeluke, te je izvan svake sumnje, da bi se svaka zgrada na njima isplaćivala, ako bi se sretno odlučilo o iz­ boru dotičnih objekata. Svakako će prisutni najbolje poznavati i potrebe ovoga mjesta, te ako ova skup­ ština zaključi u principu izgradnju tih harema, traba da i povj. dobro razmisli i temeljito ispita šta bi najpodesnije bilo da se na istima napravi. Dašavši na ovaj bratski i prijateljski sasta­ nak, na kojem se radi o predmetu, koji interesira sve muslimane ističe — kao čovjek, a ne u svoj­ stvu vakuf, direktora — da je kud i kamo hajirnije i shodnije, da se mrtvi sa dužnim poštova­ njem prenesu na drugo mjesto, a da se na dosa­ dašnjim tim haremima izgrade zgrade, koje će do­ nositi lijep prihod vakufu. Gledao je svojim očima kako se u Turskoj, kao islamskoj i halifatskoj državi i to u Skoplju, prenose kosti iz jednog ha­ rema i podižu zgrade za muhađire. U ostalom je i sa šer. gledišta prema fetvama najuglednijih alima dozvoljeno na jednom haremu podizati zgrade prenesavši kosti mrtvih na drugo mjesto. Pa kad je to nami sa šer. gledišta dozvoljeno i kad se to čini u jednoj islamskoj državi, kojoj stoje kud i kamo veća sredstva na raspoloženju za štićenje vjere i širenje prosvjete — to je onda pogotovo dozvoljeno i opravdano da činimo mi, koji smo odcijepljeni od drugog isl. svijeta, koji smo dakle upućeni sami na sebe da čuvamo i branim o naše svetinje i to sa sredstvima, koji ni izdaleka ne odgovaraju našim potrebama. U ostalom postoji opasnost, da se ti haremi radi svoga lijepog položaja jednog dana ne ekspropriiraju i u parkove ne-pretvore. Pa imajući to u vidu mi bi griješili i prema svojoj savjesti i pre­ ma ukopanim mrtvima, ako bi dozvoli da se po njihovim kostima prave ceste i šetališta te je ja­ mačno bolje i podesnije njihove kosti sa svim dužnim poštovanjem na drugo mjesto prenijeti, a na tim mjestima postepeno ako ne na jednom zgrade podizati. Tako ću ja imati jedva vremena, da joj nešto kažem; ali ipak ću joj moći koju riječ šapnuti i namignuti, a to je bilo za početak dosta. Podjeljivanje otpoče; svaka plesačica, koja je prošla, dobi po jedan pojas. Na jedan put poče moje srce u prsima jako udarati; opazih Viktoriju. Još deset plesačica dok prođu i eto nje kraj m ene. . . Do mala ih je bilo između nje i mene samo pet, onda samo četiri, pa samo još tri, još dvije, jed n a . . . Iznenada zadobih strašan udarac u glavu tako da sam zateturao. Bio je to moj drug ka­ zališni radnik, koji je meni pustio jednu tešku de­ koraciju na glavu. Odmah mi priskoči u pomoć 1 održa me na nogama. S mjesta se požurih k mo­ jim pojasima, ali je već bilo prekasno. Vlktorija je sama sebi jedan pojas uzela i stajala je već na pozornici. Balet je imao odmah početi i meni nije ništa preostalo nego pričekati do dru­ gog međučina. Glazba je počela i nama su do­ vikivali, da se smirimo. Pošto nisam znao šta da radim, stao sam u jedan kut. Moj se drug izvinjavao i molio me još jedan put za oproštenje, što me je tako jako udario. Na to me upita u kratko: „Kako se zoveš?* „Franjo...* „ F ran jo ... i dalje?* „Franjo Gorju.* �Broj 29. .Novi Vakat* Pošto se iza govora gosp. Šerif ef. Arnautovića razvila živahna debata u kojoj su sudjelo­ vali svi prisutnici, te pošto je gosp. H. Hafiz Ibr. ef. Maglajlić proučio fetvu bivšeg reisululeme Hadžiomerovića o podizanju zgrada na haremima — to bi jednoglasno od sviju prisutnika zaključeno, da se na tim haremima podignu koristonosne zgrade. Prešlo se za tim na druge važne vak. stvari kao mukate i drugo i u svemu je postignut jednodušni bratski sporazum kao što nikad prije u Banjojluci. Na koncu su se prisutni sjetili i islamskog sirotišta i između sebe sakupili preko 800 kruna, pri čemu je naročito istaknuti gosp. Hamzagu Huseđinovića koji je sam darovao 300 K. Građanim. Sjednica gradskog zastupstva. U četvrtak po podne obdržavala se redovita sjednica gradskog zastupstva. U toj sjednici uči­ njen je vrlo važan korak za opskrbu našega grada i to ustrojstvom gradskog aprovizacijonog ureda i osnutkom gradske mljekare. Ovijem je udaren te­ melj daljnjem postepenom radu u ovom pravcu u korist građanstva. Nadalje je zastupstvo ustanovilo mirovinski statut za gradske namještenike bez či­ novničkog značaja i tijem također riješila jednu vrlo važnu stvar, koja je na štetu mnogog bivšeg namještenika i njihove sirotinje godina nariješenje čekala. Nadalje je zaključeno nekoliko stvari koje se tiču čaršije. Sjednica je tekla ovako: U pola 4 sahata otvara gradonačelnik Fehimeff. Č u r č i ć sjednicu i poziva izvjestitelja ad hoc aprovizacionog odbora Mustajbega H a I i 1b a š i ć a, da ispred odbora izvjesti. Svi namještenici vrstaju se u 5 razreda i spa­ daju u I. razred: svi oni koji imaju najmanje2600 kruna godišnje zasluge; u II. razred: svi oni, koji imaju najmanje 2 0 0 0 -kruna godišnje zasluge; u III. razred: svi oni koji imaju najmanje 1600 K godišnje zasluge; u IV. razred: svi oni, koji imaju najmanje 1300 K godišnje zasluge; u V. razred: svi oni, koji imaju ispod 1200 K godišnje zasluge. Na to se razvila debata u kojoj su sudjelo­ vali gr. z. Pešut, Vancaš, Halilbašić, te je napokon uz neke promjene primljeni predlog aprovizacijonog odbora i zaključeno, da se otkupi „Aricola" i to prema računima kako je vlasnik namještaj platio. Inventar se računa na K 9.410, u ime odkupa koncesije i mušterija plaća se vlasniku K 6.000 g. Zaharić uzima se za upravitelja aprovizacijonog ureda na pet godina sa mjesečnom platom od K 200, stanarinu K 145 i daje mu se od svake prodane litre mlijeka iznad 500 lit. do 1500 lit. jedan heler po litri, a što bude više od toga pola helera od litre. Gosp. Zaharić je obvezan, da upravlja pro­ metom i ostalih živežnih namirnica (voćem, zelenjem, sirom itd.) bez ikakve daljne nagrade. Nije li grad s njime zadovoljan, može mu iza d e v e t m j e s e c i otkazati. Cijela aprovizacija ima se tako voditi, da se ne škodi domaćim prodavačima ni trgovcima. Mirovina se odmjeruje prema razredu u kome je dotični uvršten bio i to tako, da nakon navr­ šene 10-godišnje službe dobivaju namještenici: I. razreda godišnje 900 K, II. razreda godišnje 750 K, III. razreda godišnje 600 K, IV. razreda godišnje 450 K, V. razreda godišnje 350 K, a za svaku daljnu navršenu godinu službe dobivaju namješte­ nici: I, razreda godišnje više 36 K, II. razreda godišnje više 30 K, III. razreda godišnje više 24 K, IV. razreda za godišnje više 18 K, V. raz­ reda za godišnje više 10 K, tako, da nakon na­ vršenih 35 godina službe iznaša mirovina za na­ mještenike: I. razreda godišnje 1.800 K, II. razreda godišnje 1500 K, III. razreda godišnje 1.200 K, IV. razreda godišnje 900 K, V. razreda godišnje 600 K. M iro v in sk i š ta tu t z a slu ž b e n ik e b e z č in o v ­ n ič k o g k a r a k te r a s a ra je v s k e g r a d . o p ć in e . G ra d s k a m lje k a ra . G. z. Mustajbeg H a 1 i 1b a š i ć govori potanko o razvitku aprovizacijonog pitanja te o rezultatu aprovizacijone ankete, koja se izjavila u prvom redu na uređenje g r a d s k e m l j e k a r e . Da se odmah pristupi aprovizaciji grada, bilo je poteško radi visokih tarifa na željeznici, nu vlada je dala popust i to 60% od dosadanje tarife. Tako je dana podloga, da se nešto radi. Govori zatim o lošem „Šta su ti roditelji?" „Već su m rtvi..." „Šta su bili?" Ja mu počeh pričati jednu izmišljotinu, ali na­ skoro opazih, da počinjem sam sebi protusloviti i ušutih. Na to bez ikakova prelaza počeh govoriti o kazalištu; pri tom naglasih, da je za jednog kazališnog radnika upravo sreća, ako je namješten u Eden-kazalištu. „ Š ta ... a po čem?" „Nu, naravski radi plesačica." „То su mi baš prave!" „Kako, molim?" „Velim, da su to baš prav e..." I sada je počeo o svim plesačicama, malim i velikim, o svim tim Ijepim djevojkama, čija imena svršavaju na o, a ili i, pričati zgode, zgode. . . Tek poslije sam doznao, da je sve, što je on meni pričao, bila izmišljotina, ali onda sam sve držao za istinu, štogod sam od njega čuo. On je meni pričao anekdotu za anekdotom, kazao i imena; svaki trenutak sam strepio, d a će izustiti ime moje obožavane, ali hvala Bogu, nije se to dogodilo. „А o ovoj ovdje." rekoh ja, pokazujuć na Viktoriju, „ne znate ništa?" „ 0 kojoj?" „ 0 onoj sa velikim čarobnim očim a..." „Cascarini?" „Jest!" Strana mlijeku na našoj pijaci, što je osobito štetno za našu djecu. Tome zlu se na kraj može stati samo uređenjem jedne gradske mljekare, koja će stajati pod nadzorom gradskog zdravstvenog odjeljenja i davati građanstvu čisto 1 dobro mlijeko. Odbor je računao, da bi gradska mljekara kod dnevnog pro­ meta od hiljadu litara mlijeka, mogla pokriti sve troškove, da nije na teret gndskoj općini. Izvje­ stitelj predlaže, da se osnuje gradski a p r o v i z a ­ c i j o n i u r e d koji će upravljati cijelom aprovizacijom grada. Odbor je došao do zaključka, da pošto grad nemože naći mljekarskog stručnjaka, da otkupi postojeću mljekaru „Agricola" g. J. Zaharića, koja je u publici na dobru glasu, te da g. Zaha­ rića kao priznatog strukovnjaka imenuje upravite­ ljem aprovizacijonog ureda i gradske mljekare. Gr. z. Dr. P e t r o v i ć predlaže ispred pravnog odbora mirovinski štatut za gradske namještenike (montere, mašiniste, ložače, nadcestare, dunđere, bašmuktare i čistioce kanala), koji je nakon oduljeg raspravljanja usvojan. Glavne sn odredbe statuta ove: Sve osobe bez činovničkog karaktera, koje su trajno kod gradske općine namještene i kojih su „Та za mene ne postoji!" odgovori on. „Kako, zar ona ne postoji?" „Ne, za mene ona ne postoji!" Upravo sam htjeo planuti, kad kraj nas prođe upravitelj i ugledavši mene, reče: „Kakav je ovo čovjek? Bacite ga napolje, ali što prije ..." Opet sam htjeo planuti, ali nijesam imao vre­ mena. Uhvatiše me i baciše u dvorište, koje je vo­ dilo u Caumartin ulicu. Sutra dan opet pođoh u Eden-kazalište; obukoh crni frak i u zapučak zatakoh cvijetak. Kad sam htio ući, opazih moga druga od sinoć; on me prepozna i reče: „Alaj si se lijepo nacifrao!" 1 smijuć se, ode. Ja sjedoh u naslonjač, zavjesa se diže i Cascarini stupi na pozornicu. Ja ju najprije pro­ matrah naočalima, onda durbinom i osvjedočih se, da ju više ne ljubim . . . da ju više nikako ne ljubim. RadnikoVa riječ ju je ubila. Ja bi joj bio sve ludorije, koje je svijet tako rado o njezinim drugaricama pričao oprostio, ali da je bila tako ma­ lena, da ju je i jedan kazališni radnik prezirao, to joj nisam mogao oprostiti... Moja strina Gabrijela priredila je meni u čast drugo sijelo. Kad me je iza odlaska gosti upitala, što držim do gospodične Henrijete Lobligeois, od- И D* 1 ŽIUKO NJEŽIĆ ШШЕУО. mjesla proračunom predvigjena, imaju pri premještenju u stanje mira prema duljini uračunivog služ­ bovanja i prema razredu u koji su uvršteni, pravo na redovitu mirovinu ili na jednokratnu otpravninu. Pravo na mirovinu gube svi oni, hoji se do­ brovoljno na službi zahvale ili koji kazne radi iz općinske službe otpušteni budu. Pravo namještenika na redovitu mirovinu nastaje poslije navršenog 10-godišnjeg uračunivog službovanja. Pri odmjerivanju mirovine računa se vrijeme od 6 i više mjeseci kao cijela godina. Visina mirovine za udovice odregjuje se prema razredu u kom je umrli u času smrti uvršten bio, te iznaša za udovice iza namještenika: I. razred godišnje 720 K, II. razred godišnje 600 K, III. razred godišnje 480 K, IV. razred godišnje 360 K, V. razred godišnje 240 K. Tekući užitci udovica i djece iza namješte­ nika umrlih u stanju mira ne smiju svi zajedno nadmašati normalni mirovinski užitak umrloga. Ako je iza jednog namještenika i s l m s k e v j e r e obudovilo više žena, koje su s njime u zakonitom braku bile, to će se otpndajuća udogovorih joj, da je gospodična Lobligeois anđeo. Nakon dva mjeseca oženih se njom i danas sam najsretniji i najzaljubljeniji od svih muževa. Nekoliko dana poslije moga vjenčanja bio sam s mojom ženom na ručku kod strine Gabrijele. Opazio sam tu jednog slugu, koji mi se činio poznat. . .. „Pogledaj ga!" — doviknu mi ona. „Pogle­ daj ga!" Ja ga pogledah; bio je to onaj kazališni rad­ nik; dakle onaj kazališni radnik nije bio nitko drugi, već stari sluga moga strica Roberta! On me treći put umolio za oproštenje, što mi je onu dekoraciju bacio na glavu, i prizna mi, da sve one lijepe pričice, koje mi je o plesačicama Eden-kazališta pričao, bijahu klevete. „Dobro", rekoh ja, „ali, ali ta misao, da Casca­ rini za Vas ne postoji, je li se ta rodila u Vašoj glavi?" „Ne", rekao je stric Robert, „na to sam se ja sjetio." I tihim glasom dodade: „U ostalom je on imao pravo, jer je Casca­ rini već dvije godine supruga plesnog majstora u Eden-kazalištu." Jesam li kod toga svega napravio baš lukavo lice? Ne bih rekao! JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. p reko puta „MOTEL EVROPE«*, V. . f Ж �Broj 29. ,Novl Vakat* Strana vićka mirovina megju njih na jednake djelove po­ dijeliti i tako odmjereni dio svakoj udovici kao njena samostalna mirovina doznačiti. N eka čaršin sk a p itan ja. Na predlog čaršinskog odbora, odredilo je gr. zastupstvo, da se pred gradskom tržnicom smije prodavati perad i jaja od 6 do 10 pr. podne svaki dan, nadalje, da grad na bistričkom trgu za prodavače sagradi jednu zgradu. Štip en d ije m uslim anskim gjacim a. Po­ djelu Stipendija muslimanskim đacima primilo je zastupstvo po predlogu izvjestitelja Mustajbega Mutevelića. Na to je u sedam i po sati sjednica odgo­ đena do ponedjeljka u 3 sah. po podne. Novi rat na vidiku. Odnošaji izmegju Turske i Grčke nijesu se u ova zadnja tri dana ništa promi­ jenili. Nije doduše nastupio nijedan novi ve­ liki i odlučni momenat, da bi se moglo sa si­ gurnošću ustvrditi što će za koji dan biti Ali je činjenica i to, da o kakvom spora­ zumu izmegju Grčke i Turske nema govora i da se na^ obe strane čine pripreme za slučaj rata. Čitajući carigradske novine opazismo, da turske vojne oblasti raspisuju oferte za ogromnu množinu čohe, kabanica, uzendžija i inih. potreba za vojsku, a to govori jasno, da Turska želi biti spremna za rat s Grčkom, ako Grčka ne bi turskim zahtjevima udovoljila. Značajno je i to, da turska vojska u Trakiji nije raspuštena i ako je za to unapred određen rok 4. ok­ tobar. Porta je jedino ovlastila vrhovnog vojskovogju, da prema s v o j o j u v ig ja v n o s t i može raspustiti vojsku. Pa kako dobro znamo da vojska baš želi osvetnički rat, to onda nema ni govora, da će se ona razići. 0 pošljednim dogagjajima stigoše nam ove vijesti: „Tasviri Efkjar" pišući o pitanju ostrva, o kojima bi se moglo u pregovorima između Turske i Grčke raspravljati, veli: Mi ne znamo, hoće li se kod nastavka sadanjih pregovora između Turske i Grčke govoriti i o ostrvima. Nu govorilo se ili ne govorilo, otomanska vlada imade u tom pitanju svoje stanovište, od kojeg neće odstupiti. To je ono stanovište, koje je turska vlada nedavno saop­ ćila velikim silama, a to je, d a o t o c i , k o j i le ž e na a n a t o l s k o j o b a l i o b z i r o m na s i g u r n o s t A n a t o lije n a s v a k i n a č in m o r a ju o s t a t i p o d o to m a n s k o m v la ­ s t i . A razvitak Anatolije pod zaštitom apsolutne sigurnosti, to je ono, što najviše velevlasti žele. List dalje veli, da bi Grčka u vlastitom interesu trebala da iznese pitanje ostrva, te da udovolji že­ ljama Turske. Na koncu veli list, da Turska želi one otoke, k o j e G r č k a d r ž i d a n a s p o ­ s j e d n ti t i m a. A gitacija proti G rčkoj. Iz Carigrada javljaju od 8. o. mj.: Agitacija da se udari na Grčku jača je, nego što je ikada dosad bila. Talat-bej izjavio je, ako Grčka i na­ dalje ostane na svome stanovištu, koje turska ne može primiti, onda će Turska udariti. „Ikdam" veli, ne bude li Grčka udovoljila želji Turske, onda će Turska odgovoriti Grčkoj tako, da će turske čete poći na Solun. P r i d o l a ž e n j e č e t a iz M a le A z i j e n e p r e s t a n o t r a j e . Ponajveći dio nove turske vojske sastoji se od momčadi iz Azije, koji po berlinskom ugovoru ne bi smjele vojevati u Evropi. Bojazan balk an sk ih d ržava. Iz Petrograda javljaju od 8 o. mj.: Ovdašnje bugarsko poslanstvo prosuđuje položaj na Bal­ kanu vrlo pesimistično. Turska je od svake poje­ dine balkanske državice mnogo jača. Bugarska je po ugovoru što ga je sada sklopila sa Turskom obavezana, da pusti turskoj vojsci prolaz kroz T rakiju. Poslovođa srpskog poslanstva potužio se kod ruske vlade radi prijeteće pogibelji od Turaka, koja je još veća radi bugarske pomoći. Novi turski ratni m inistar. Iz Srbije javljaju: Junački branioc Edrene Š u k r i - p a š a , koji je još sada u Bugarskoj, do­ bio je brzojavku u kojoj mu se saopćuje, da je imenovan ministrom rata, te mu se nalaže, da odmah odputuje u Carigrad. Savjeti Rusije. Iz Carigrada javljaju od 8. o. mj.: Kako se u ovdašnjim diplomatskim krugovima govori, ruski poklisar je u razgovoru sa velikim vezirom prija­ teljski savjetovao Turskoj, da u pregovore sa Grčkom ne unosi nove zahtjeve, koji bi sadanji spor još više mogli pojačati, već neka nastoji,' da se sa Grčkom mirno sporazumi. Saziv turskih oficira. h Carigrada javljaju od 8. o. mj.: Vojne obla­ sti pozvale su sve oficire IX. vojnog zbora u T ra­ kiji, da odmah imadu poći na svoja mjesta. N ade Bugarske. Iz Sofije javljaju: Bugarska očekuje silne ko­ risti od ponovnog grčko-turskog rata i zato sa svoje strane čini sve, da rat izbije. General je Vazov u poluslužbenom „Miru" naglasio, a to isto potvr­ đuje i sva sofijska štampa, da je sada veoma zgo­ dan trenutak. Oni dokazuju, da su Srbiji vezane ruke arnautskom bunom i bugarskim komitskim četama, koje sve češće navaljuju na srpsku granicu Mobilizacija se provodi tajno aii energično, tako da bude sve gotovo kad bude rat službeno objav­ ljen. Iz svih krajeva Bugarske provoze silnu ljud­ sku i stočnu hranu na vojne stanice. Isto tako prevoze i municiju iz skladišta u mobiljzacijona mjesta vojnih zborova. B ugarsko-turski savez. „Echo de Pariš" javlja, da je njegovom cari­ gradskom dopisniku jedna velika ličnost izjavila, da je savez između Turske i Bugarske proti Grč­ koj već uglavljen. Ista je ličnost izjavila, da će Turska sama proti Grćkoj ratovati, a Bugarska će joj samo unda pomoći, ako bi Srbija pomogla Grčku. T u r s k o - g r č k i p reg o v o ri. Iz Atene javljaju od 9. o. mj. otpočeto je sa predradnjama za pregovore sa Turskom. Mirovni će se pregovori povesti koncem ove sedmice. Politički pregled. Politički položaj u Hrvatskoj. Iz Zagreba nam javljaju, da je imenovanje no­ vih velikih župana, početak uvedenja čistog hrvat­ skog kurza Novi veliki župani doduše su razne političke boje, ali su svi Srbima antipatični. Javno će vlada na oko gledati da postigne sporazum sa srpsko-hrvatskom koalicijom. U istinu će pako eksekutivne oblasti gledati, da se sbriše svaki srbski karakter. Vladin komesar baron Škrlec pripremati će i dalje izbore za sabor, ali će sve navraćati unionistima. Jedna ura? ffoii Ш : V e. Mora biti zaista dobra, da se radi nje ne srdite svaki čas, nego da Vas uvijek vese li, onda Vam savjetujemo, ako že­ lite takovu uru kupiti, da se obratite -na pravi izvor, dakle na jednu švicarsku tvornicu ura. Da se ure mogu nabaviti bez carinskih troškova a uz origi­ nalne cijene, drži švicarska tvor­ nica ura svoje skladište u Lju­ bljani, odakle se ure razašilju uz cijenu počam od K 4*10. Treba samo pisati na točnu adresu K. Suttuer у Ulili br. /06. Ova firma ima ne samo svoju vlastitu protokoliranu tvornicu ura u Švicarskoj (tvor­ nička marka ,,Iko“) nego i svoje glavno zastupstvo tvornice ura ,,Zenith“. Badava i franko dobit će svaki naš čitatelj veliki sjajni katalog ura, zlatnih i srebrenih predmeta, samo neka napiše dopisnicu na firmu Suttner. Br. s Br. Br. 410. Patent Roskopf ura od nikla ide 36 a t i .................................................... K 4T0 1. Cil.-Remont. od nikla . . . K 5•— 719. Cil.-Remont. od srebra . . K 7‘80 Br. 518. Plosnata nikel Cil.-Remont. jaki stroj K 7-50 Br. 101. Srebrena Anker Remont, plosnata sa po­ srebrenim ili pozlaćenim oznakom satova K I P — Grof Tisza o hrvatskom pitanju. Prstenje: Iz Budimpešte javljaju: Grof je Tisza u klubu stranke rada držao dugačak govor, u kojem je o madžarsko-hrvatskim odnosima rekao ovo: Po svoj će prilici vlada brzo predložiti kući zakonsku reviziju željezničke pragmatike, da tim popravi pokvarene odnose između madžarske matere zemlje (!) i Hr­ vatske. On se nada, da će vladi uspjeti te će naći način, kojim će riješiti praktičnu stranu toga pitanja a ujedno čuvati važne interese, koji su ga vezali dosadašnjim državno-pravnim stanjem, te ukinuti ujedno državno-pravne zaprijeke i poteškoće, koje su se s istim pitanjem pojavljivale u Hrvatskoj. Nada se, da će naći riješenje, koje će umiriti duhove u Hrvatskoj, a da ne opravda brige i kritike, koje bi Madžari mogli podići na ovakav postupak; veli kako su okolnosti takove; te bi ovakovo držanje vlade dalo opoziciji sredstva za kojekakve agitacije, vlada se pak ne će više odvratiti od toga puta, da u osjećaju svoje odgovornosti učini sve, kako bi se na osnovi unije popravili odnosi, pojačala misao potrebe zajedičkoga rada Hrvatske i Madžar­ ske. Uz ovo je riješenje vezan vanredno znamenit паcijonalni interes, a vlada ne bi bila na visini svoje zadaće i ne bi zavrijedila, povjerenja većine, ako ne bi iinaia smjelosti, da se bavi tim pitanjem prema najboljem svojem uvjerenju u interesu cijele zemlje. Br. 1049. Gospodski prsten novo zlato za K 3’50 Br. 1049. 14-karatno z l a t o ...................K 7 70 Br. 1047. Gospodski prsten sa lijepim kamenom novo z l a t o .............................................K 5— 14-karatno z l a t o .................................. K 9*— Br. 2382. Elegantni ženski prsten 14-karatno zlato sa lijepim k a m e n o m .......................... K 10"— Naušnice: Br. 1081. Srebrene pozlaćene . . . . K 2-40 14-karatno z l a t o ...................................K 670 Br. 6. Sa lijepim opalom i patentiranim zatvorom 14-karatno z l a t o ...................................к 7— Br. 7. Double Kreol K P50 i . . . . K P80 u pravom zlatu ......................................... K 3-80 Br. 865. Lanac za uru sa privjeskom od nikla Br. 865. Lanac za uru od srebra težak 30 grama ..........................................K 4'40 Šalje se uz pouzeće ili ako se novac unaprijed pošalje. — Što nije po volji, izmijenit će se ili se novac vraća. �Broj 29.___________________ ■____________ »Novi Vakat" Strana 5. C rna-G o ra I Austro-Ugarska. Sa Cetinja javljaju malo čudnovatu vijest, kako je crnogprski kralj kazao austro-ugarskom poklisaru baronu G i e s l u , da bi želio, da se Crna Gora sprijatelji s Arstro-Ugarskom, te da više austro­ ugarskih oficira stupi u crnogorsku službu. B ugarski kralj u Beču. Iz Srbije javljaju, da će kralj Ferdinand poći u Beč, gdje će ostati osam dana. Domaće vijesti. G radsk i aprovizacioni ured. Na drugom mjestu izvješćujemo o osnutku gradskog aprovizacijonog ureda. Kako je za ovu stvar u gradu opći interes, donosim o zaključak gradskog zastupstva u tom pogledu doslovno. Općinsko zastupstvo zaklju­ čuje: 1. Da se osniva gradski aprovizacioni ured u svrhu nabave i prodaje raznih životnih namir­ nica kao mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i živeža, povrća i voća, zeleni, meda, jaja itd. 2. Na čelu ovoga ureda stajaće jedan upravitelj, adodijeljuje mu se odbor od čotvorice gradskih zastup­ nika, te svi pet skupa sačinjavaju upravno vijeće aprovizacionog ureda. Predsjednik vijeća mora biti jedan općinski zastupnik. 3. Unutarnja uprava apro­ vizacionog ureda spada u djelokrug upravitelja i podleži nadzoru u tačci 2. navedenog upravnog vijeća, dočim svi poslovi, kojima se preuzimaju obveze za gradsku općinu, obavljaju se zaključkom istog upravnog vijeća. 4. Isto tako se odlučuje za­ ključkom upravnog vijeća opseg i što će od slu­ čaja do slučaja biti predmetom prometa gradskog aprovizacionog ureda. 5. Postavljanje osoblja po­ trebnog za aprovizacioni ured spada u samovlastan djelokrug upravitelja, a za ustrojenje i ukidanje mjesta za osoblje ureda treba zaključak upravnog vijeća. 6. Da upravno vijeće može donositi pravo­ valjane zaključke potrebna je osim upravitelja još i prisutnost trojice članova odbora, a među njima predsjednik ili njegov zamjenik, a zaključci se stva­ raju većinom glasova. 7. Unutrašnje uređenje i po­ slovni red za gradski aprovizacioni ured propisaće upravno vijeće aprovizacionog ureda. B a r o n C o lla s — z a č a s n i g r a đ a n in g r a d a S a r a je v a . Dosadanji vladin povjerenik baron C o I1a s, koji je imenovan upraviteljem predsjedništva zem. vlade, imenovan je za svoje velike zasluge po grad začasnim građaninom grada Sarajeva. P o d j e la S tip e n d ija z a ž e n s k e s tr u č n e šk o le . Trgovačka i obrtnička komora podijeliće za novo osnovane ženske stručne škole u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli za školsku godinu 1913/14. četiri mjesečne Stipendije. Stipendija iz­ nosi 10 K za učenice, koje stanuju u mjestu gdje je škola, a K 26 za ostale. Učenice, koje reflek­ tiraju na Stipendiju neka do 25. oktobra o. g. po­ šalju svoje molbe na trgovačku i obrtničku komoru u Sarajevu, a molbi valja priložiti domovnicu, svje­ dodžbu siromaštva i zadnju školsku svjedodžbu. N am ještenje kotlara kod b. h. zem alj­ skih željeznica. Kako nam trgovačka i obrtnička komora javlja, potrebno je glavnoj radionici b. h. zemaljskih željeznica 6—10 s p r e m n ih kotlara (Kesselschmiede), koji su kod većih industrijskih poduzeća stekli potrebnu izobrazbu. Prednost imadu domaći. Kotlari, koji imadu temeljnu spremu i dulju praksu kod većih poduzeća, a reflektiraju da budu smješteni kod glavne radionice b. h. zemaljskih željeznica, neka se obrate sa molbom na trgovačku i obrtničku komoru u Sarajevu i neka molbi prik­ lope domovnicu, te svjedodžbe one radnje u kojoj su dosada bili zaposleni. Uzeće se u obzir samo oni, koji imadu temeljnu spremu u kotlarskom zanatu. Nove tehničke čete. Kako iz Beča javljaju, postaviti će se u Bosnu novi saperski bataljon, kome će Stop biti u Brčkom. Ovaj će bataljon biti sa­ stavljen od domaće momčadi. Izim toga ustrojiti će se bosansko-hercegovački p i o n i r s k i bataljon. Imati će tri kompanije. Momčad pionirskog bataIjona popuniti će se iz Bosne i Hercegovine, a no­ siti će fes. T očan čovjek može u životu naprijed doci Ozbiljna stvar svakako je sačuvanje zdravlja, čovjek može godine svog života na tom svijetu veseo i zdrav sprovesti i ostati čil do u visoke starosti, ako se nastale boli i mu­ ke, koje postaju od propuha, pre­ hlade, vlage n. pr. reumatizam, ulozi, neuralgične boli, glavobolja, zubobolja i bol u uhu, šumljenje u ušima, slabost očiju, drhtavica ti­ jela, bol u krstima, bol u leđima, bodac, kostobolja, probadanje u ramenima itd. odstrane sa Fellerovim ublažujućim ,,Elsa-fluidom“. Djeluje oživljavajuće i osvježujuće te priječi kašalj, hunjavicu, promuklost, vratobolju, poteškoću kod gutanja, boli u prsima i druga zla. Hvale ga i preporučuju mnogi liječnici u mnogobrojnim prizna­ nicama. Mi sami upotrebljavam o Fellerov Elsa-fluid, da zadobijemo zdravi san, jake živce, snažne mi­ šice i zdravo kolanje krvi, te ga možemo samo najtoplije preporu­ čiti. Naručuje se kod ljekarnika E. V. Fellera, u Stubici. Elsa trg br. 3 0 (Zagorje, Hrvatska). 12 ma­ lih ili б dvostrukih ili 2 Specijal­ ne boce za 5 K franko, 24 malih ili 12 dvostrukih ili 4 Specijalne boce za K 8’60 franko, 60 malih ili 30 dvostrukih ili 10 Specijalnih boca za 20 kruna franko. — Kod želučanih boli, loše probave, tro­ mosti crijeva i začepljenosti služe Fellerove tje ra ju ć e-ra b arb arn e „Elsapilule" sigurno i brzo, pobudjuju stolicu i čiste krv, te inače nikako škodljivo ne djeluju. 6 ku­ tija šalje za K 4' - franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica Elsa trg broj 310. (Zagorje Hrvatska). — Čuvajte se patvorina, koje su bez vrijedno­ sti, te pazite tačno na naslov, jer samo pravi „Elsa“-preparati iz ljekarne u Stubici nagrađeni su visokim odlikovanjima u cijelom svijetu. U Ž IT A K slasna jela najkorisniji je način uživanja, jer Sto s voljom jedemo, pretvara se u naSem tijelu u radnu silu, otpornu snagu I radinost mozga. Zato treba da uvijek pripazimo na našu probavu, pa da čim ona zapinje ili se pojave grčevi, začepljenost, nadimanje, pomanjkanje teka, groznica i nervoznost rabimo jaku švedsku tinkturu (tinetura svedica) nazvanu i balzam ili životna esencija. Ova tinktura jača želudac, budi tek, čisti krv, ublažuje grčeve, pospješuje probavu, čini, da se voljko osjećamo te tako zapriječuje mnoge bolesti. Prava se naručuje kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa trg br. 310. (Zagorje, Hrvatska). 3 vrlo velike boce franco za K 5‘—, 12 malih boca za K 3’— ako svoje vrijeme tako udesi, da nigdje ne izgubi vremena. Na žalost imade vrlo mnogo netočnih ljudi, a krivac je tom zlu mnogo puta zlo idući žepni sat. Dobri i pouzdani su poznati šv.carski satovi, a ti se dobivaju već počam od 4’40 u svjet­ skoj otpremnoj tvornici: H. Suttner, koja posjeduje sama vlastitu protokoliranu tvornicu satova u Švi­ carskoj, te imade glavno zastupstvo tvornice satova .Zenit" pa može bez prodavača sama prodavati. Takav švicarski sat traje dulje nego 3 jeftinija ha­ zarska sata i ide uvijek tačno. Tko želi satove ili zlatne ili srebrene robe kupiti, neka zahtjeva badavo krasan cijenik od H. Suttnera u Ljubljani br. 706. Malo odgovora. Pod ovim naslovom do­ nosi jučerašnja »Srpska Riječ" br. 203. bilješku, u kojoj se predbacuje grad. računarskom oficijalu Šemsudin ef. Sarajliću, da je inicijator članku »Nešto iz gradskog poglavarstva", kojega smo mi u pro­ šlom broju donijeli. To ne odgovara istini. Mi, pišući rečeni članak, nijesmo bili ni u kakvom kontaktu sa Sarajlićem, po čemu to nijesu ni »zadnji trzaji" njegovi. Nego smo mi u tome članku, što se tiče nepravdi muslimanima, dali oduška čitavom muslimanskom strukovnom činovništvu u grad. poglavarstvu, koje trpi. A to je bila istom prva naša riječ. Ž iv i o d p r o te k c ije . . . Napadajući juče­ rašnja »Srpska Riječ" gr. rač. oficijala Š. Sarajlića, da je inicijator članka »Nešto iz gr. pogl.“, pod­ valjuje mu i ovo: „ . . . odkako je došao u gradsku službu, naučio je da od protekcije živi"; drugim riječima: da je tobože manje sposoban, pa da sve postiže putem milosti. — To je samo koprcanje, to je bizantizam i tendenciozna laž. Nama je dobro poznato, da se Sarajliću u grad. poglavarstvu nije ništa dalo, što nije svojim uzoritim radom i spo­ sobnošću zaslužio, što je potvrdilo početkom ove godine i gradsko poglavarstvo i gradsko zastup­ stvo pri njegovom izvanrednom unapređenju baš radi osobitih sposobnosti. Pa ako je to kome krivo i ako to ko ne može da podnese — eto mu glava, a eto zid. Z a t v a r a n je d u ć a n a u B e z is ta n u . Mu­ slimanski trgovci u bezistanu, koji svoje dućane oko 5 sahati po podne zatvaraju, potužiše se vla­ dinom povjereniku, da se jevrejski trgovci u bezi­ stanu ne drže staroga reda, već da dućane istom oko sedam sati na večer zatvaraju: Ovo je štetno za muslimanske trgovce, jer se može kroz to vri­ jeme što su jevrejski dućani duže otvoreni u mu­ slimanskim dućanima poroditi vatra ili izvesti krađa. Oni zamoliše vladina povjerenika ili da se primo­ raju i jevrejski trgovci, kako bi se držali starog običaja zatvaranja dućana ili nek se postavi policajna straža, koja će zatvorene muslimanske dućane čuvati. Do sada vlast još nije ništa odredila, no čini se da će odrediti stražu pred dućane. Poduzeće za prevoz to v a ra Upozorujemo p. n. interesente na raspis liferacije, koji je bio objelodanjen u »Sarajevskom Listu" br. 146. od 14. jula o. g. i koji se tiče osnutka poduzeća za prijevoz tovara, te primjećujemo da je rok za uručbu oferta produžen do 1. novembra o. g. i to do 10 sati prije podne. Iz »El Kamera". Odbor ovdašnjeg sokolaškog društva »El Kamera" daje ovim na znanje svojim gg. članovima, da će na 17. o. mj. u petak u večer biti u društvenim prostorijama sijelo, na kome će se pretresati o p r ir e g je n ju je d n e v e ­ lik e d o b r o tv o r n e z a b a v e . Na sijelu svirače društveni tamburaški zbor, a biće priregjena i tombula. Početak sijela u 7 % sati u večer. Pristup imaju samo članovi. Bil Hairl Na znanje. Pošto se primiče zadnji dan, koji je određen za treću uplatu na dionice Musliman­ ske Centralne Banke, opominjemo ovim sve dio­ ničare ovoga zavoda, koji još nijesu platili trećeg obroka za svoje dionice, da se požure i da n a j ­ k a s n i j e d o 31. o v o g a m j e s e c a plate po K 20'— za svaku dionicu, jer će mu inače pro­ pasti sve što su do sada uplatili. �Broj 29. Strana 6. N evolja naseli u kuću, čim otac, majka ili koje dijete oboli, osjeća kostobolju, reumatlčne ili kakve druge boli, ne može raditi ni izaći iz sobe te neprestanu njegu iziskuje. Ako je u takvim slu­ čajevima pri ruci koje reelno prokušano domaće sredstvo, to se ovaki znaci oboljenja mogu odmah u zametku ugušiti, prije nego je prekasno. Dakako da dandanas nije lako među mnoštvom raznih, sa sviju strana preporučenih kućnih sred stav a pronaći pravo. Ne ćemo pretjerivati, ali istina je, da na hiljade broje priznanice, koje su do sada od bogataša i siromaka, od mladih i starih stigle Fellerovom fluidu sa oznakom „Elsafluid". Tako javlja Dr. J. Estmeister, liječnik u Wildneanu, z. p. Aspach u Inskom okružju, da Fellerov fluid izvrstno djeluje kod dnevnih poremećenja zdravlja.-Drugi jedan li­ ječnik medicinar Dr. Kitel u Pragu, Kraljevski vinohradi, piše, da već kroz dugi niz godina upotreb­ ljava Fellerov fluid sa izvrstnim uspjehom. T o nije nije nikakva reklama! Prava je istina, da to sred­ stvo uspješno djeluje proti raznim bolima. Naši či­ tatelji trebali bi taj preparat uvjek imati kod ruke da mogu pravodobno pomoći, a mi im velimo iz iskustava: i vaše ćete zdravlje sačuvati, vaše sla­ bosti i vaših boli će nestati, vaše oči, živci i mi­ šice biti će jake, vaš san zdrav i cijelokupno vaše zdravlje biti će povoljno, ako upotrebljavate pravi Fellerov fluid sa oznakom „Elsafluid". Poslušajte naš savjet, te naručite pokusa radi frankoza 5 kruna ■u ljekarnika E. V. Feller, u Stubici, Elsa trg br. 310 (Hrvatska). Također Fellerove prokušane Rabarber-pilule sa oznakom „Elsapilule" možemo kao staro prokušano sredstvo protiv svih želučanih boli i za uređenje stolice najtoplije preporučiti. Povrh toga te su pilule veoma jeftine, 6 kutija stoji samo 4 krune franko. Brzojavi. B e o g r a d , 10. Oktobra. — Prema sigurnim informacijama srpske čete su, progoneći Arnaute na više mjesta prekoračile granicu i prodrle u al­ bansko područje kojih 15 do 20 kilometara. B e č , 10. oktobra. — „Alb. Kor." javlja iz Elbasana: Svaki dan prispjevaju ovamo bjegunci iz pobunjenih krajeva. Na području ustanka biju se svaki dan ozbiljni bojevi. Među Dibrom i Prizrenom spalili su Srbi mnoga sela i masakriraju stanovništvo. Srbi su zauzeli D ibru iza krvavih bojeva. U Skoplju su na dnevnom redu smaknuća Arnauta. B e o g r a d , 10. oktobra — Presbiro javlja, da su sve vijesti, koje kolaju u izvanjskoj štampi d je Iso Boljetinac zasužnjen po srpskim četama sasvim izmišljene. B u k u r e š t, 10. oktobra. — Jedan list piše, da Turska drži u pripremi polu milijona vojske da navali na Grčku. Pođe li Srbija u Pomoć Grčkoj to će ponovno provaliti Arnauti i Bugari. A tena, 10. oktobra. — Ministarsko vijeće postavilo je komisiju, koja ima proučiti pitanje vakufskih dobara. L ondon, 10. oktobra. — Javlja se da su mnogi bugarski rezervni oficiri, koji su nakon drugog balkanskog rata otpušteni i sada Studiraju u Genevi, dobili zapovijed da se odmah povrate svojim regimentama. B eograd, 10. oktobra. — Srpski presbiro širi vijest sa navodno pouzdane strane, da će se na Balkanu održati mir. Pokusi da se sklopi savez izmegju Turske i Bugarske, kako je to general Savov namjeravao, nijesu uspjeli pošto je Turska te sve osnove zabacila. C arigrad, 10. oktobra. — Turski i bugarski mirovni delegati potpisali su i jedan dodatak pro­ tokolu, koji se tiče prisilnih brakova izmegju nemuslimana i muslimanskih djevojaka, te se sada ti brakovi smatraju ništetnim. Take djevojke i žene imaju se povratiti svojim roditeljima. Muslimani sjetite se Gajreta Potkupiščarapa kadgodćešpoći, P O Z O R ! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor nica, dobio sam nalog da veliku količinu eiDe|a prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoea otpremam svakome 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospogje za vezanje, gal0Sirane sa jakim klinčanim gjonovima, koža smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju i centimetru Sva 4 para sto je sam o 9 kruna. Razašilje uz pouzeće C. M ULLER, P O D G O R Z E 3-te M aigasse 22. Dobivaju se u dućanim a u 30 4i raznih vrsti. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice NIELE ka o i svih p otreb štin a za au tom ob ile i b icikle , d o b iv a se uz v rlo p o­ v o ljn e uvjete je d in o kod g lavnog zastupstva za - B osn u i H erceg ovin u. - MORITZ M E F FINCI Ć em alu ša 43. S A R A J E V O . Ćem alašu 43. TELEFON 221. oo Z a s t u p s t v o i skla d ište n a jb o ljih gum a tvornice MICHEUN kao 5M ŠTA L& TER I V O D O V O D A CEN TRA LN O G LO Ž EN JA i p isaćih strojeva MERCEDES. Brzojavi: MORITZ FINZI. 8 ШбШВШЕ, РИОИНШ Ш Iizra- 8* aa ĐEME ĐOBOocaa za и ж и 4 zn DRUGE POTREBE- vodu i NASSE I KOMP. SARAJEVO, Ш М Ш K U G I. B ES P L R T N I TROŠKOVNICI. . u pribor za gradnju banja, klo­ zeta i drugih sanitetskih uređenja. — Plinoviti ш ш a I kunljilH ludu S z a Bosnu i Hercegovinu. Potpuno uplaćena dionička g lav ic a H 8,000.000, — Centrala: S a ra jm . Filijala : Brčfao. A. Bankovno odjeljenje. Preuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe zaiožnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upra­ vlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje zaiožnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni odio. 42 P osreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. �,Novi Vakat* Oglašujte U Novom Vaktu Čitajte i čudite se! N ečuveno! 600 komada samo za K 3*80. jedan prekrasno pozlaćen i toćno idući sat na kotvu pri­ znata Marka „Arion“ za koji se jamćl 3 godine; 1 ele­ gantni pozlaćeni lanac za sat; 1 moderna svilena kravata za gospodu; 3 najfinija žepna rubćića; 1 draiestni prsten za gospodu sa nalik-draguljem; 1 prekrasni gjerdan istočnog bisera, moderni ures za dame sa patentiranom kopčom; 1 par naušnica na dugme sa kukicom od pravog srebra i simili brilantom; 1 prekrasno žepno ogledalo za toiletu; 1 kožna novčarka; 1 par puceta za narukvice 3 po sto Double zlata sa patentiranom kopčom; I veoma elegantni album razglednica najljepših predjela svijeta, 3 vragolije da se nasmije staro i mlado; 20 predmeta za korespon­ denciju i još preko 500 neophodno potrebnih stvari za kućnu porabu. Sve zajedno sa satom, koji je sam vrijedan novca., ne zapada već same K 3-80. Pošiljke uz pouzeće ili uz predplatu putem Bečke središnje odpremničke kuće. P. Lust, Krakov br. 9. NB. Kad bi se naručila 2 omota, nadodat će se i 1 eng­ leska ustra. Za ono što nebi odgovaralo, povratit će se novac. — Svaki rizik isključen. Strana Ad, Nr. 223.165/1V.-4. O g l a s . Prodaja drveta. Kod zemaljske vlade u S a r a je v u prodavače se putem submisije u šumskom pre­ djelu „Kozara planina** (kot. Bos. D u b ic a i P r ije d o r ) korisno jelovo drvo (I. i II. razreda) na panju, i to po prilici 28.000 kubičnih metara, te bukovo (korisno i gorivo) drvo na panju i to po prilici 25.000 kubičnih metara. Pismena, zapečaćena i sa bos.-herc. biljegom od 1 K proviđena ponuda, kojoj treba priklopiti vadij od 3000 (tri hiljada kruna) imade glasiti na cjelokupnu gore navedenu količinu drveta. Ponude se imadu predati najdulje do 26. novembra 1913. (po novom) je­ danaest sati prije podne kod zemaljske vlade u S a r a je v u . Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude kao i dražbeni uvjeti mogu se uviditi kod privrednog šumskog odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu, gdje se daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. S a r a je v o , dne 30. septembra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. G radsko poglavarstvo u Bos. Dubici. Broj 1188. Natječaj. Najbolji i najjeftiniji Usljed premještenja ovoopćinskog bilježnika u Bihać, upražnjeno je kod ovog poglavarstva i imade se odmah popuniti mjesto b i l j e ž n i k a sa godiš­ njom plaćom od 2000 K i pravom na mirovinu. krov iz crijepa Natjecatelji, koji ovo mjesto postići žele, imadu svoje propisno biljegovane molbe najdulje do 15. oktobra 1013 ovamo priposlati i slijedećim obložiti: kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani 1. Krsnim ili rodnim listom. 2. Svjedočbom o tjelesnoj i duševnoj sposob­ nosti 3. Svjedočbom o naukama dosadanjem služ­ bovanju i sposobnosti za bilježničku službu. 4. Svjedočbu o moralnom i političkom pona­ šanje. 5. Svjedočbu o zavičajnosti. Molitelji imadu srpsko-hrvatskom jeziku pot­ puno vješti biti i poznavati još i njemački jezik. Kod jednake kvalifikacije imadu domaći sinovi prednost. U B o s. K ru p i, dne 28. septembra 1913. Gradonačelnik Ib ra h im b e g K ru p ić ' zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i sto v a r iš te građe- vnog materijala - □39□ ln is u S ilili d.d. u Sarajevu. �Broj 29. S T O L A R S K A R A D IO N IC A Soboviti i Bušiti, Sarajevo ^ j jj^ Ć EM M fifl ULICA « . ZA ~ ĆEMflLOSfl ULICA 15. Preporužulu ве »1. o pćinstvu ZEMALJSKO I I | П 7 П R0D H M - KUPALIŠTE - I U U z H - li BOSIH O •T r ZA • i Л Л ■ и z a Izradbu pokućtva, k a n celnrljakog nnm ležlnja, Hotela, štam parija, d u ć a n a i g v e ц «ц atruku »p a da ju će - Radioaktivno sumporno vrelo od 57° C. Izvrsno djeluje proti reumatizmu, ulozima, neuralgiji, rachitisti, te proti svim sifilitičnim bolestima, te proti bolovima u zglobovima. Osobiti uspjesi se pokazuju kod ženskih bolesti svih vrsti, budući da su u tu svrhu uregjene vrlo elegantne blatne kupelji. Kupelji sa uglićnom kiselinom. Lječilište studenom vodom p o ' sustavu prof. Dr. W intemitza. Hladne riječne kupke i sunčane kupelji. Stalni kupališt liječnik | r Josip Boitlć Sezona od 1S. svibnja [maja] do konca rujna (so p te n b rij. radnje po najnovijem »»»temu. Tri hotela sa 120 elegantno uregjenih soba. — Izvrsna gostionica. — Cijene umjerene. — Električno svjetlo. Željeznička, poštanska, brzojavna i telefonska stanica. Interurbani telefon. — Okolica je krasna i zanimljiva, pak se mogu praviti izleti na sve strane željeznicom, kolima i na konju. U septembru 40% popusta na sobnim cjenama kod boravka preko 6 dana. Potanje obavijesti daje besplatno Prva a p ecla ln a radnja u orlentalakoj (a la turka) Izradbi, uz n ajum jerenije cijen e. 1Чаru fb e Iz vana obavljaju ве brzo 1 k ulantno. х Cljenlke 1 n a crte Šaljem o b eaplatno. :: DIREKCIJA LJEČILIŠTA. 17 Pozor! Hrvatska Centralna Banki Najjeftinije po­ sjetnice <Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice •• za trgovce -dobivaju se je­ dino u M o j Tiskari SARAJEVO ČEMALUŠA B R. 62. za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITA PALACA li ULICI FRANJE JOSIPU - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. Knjižar,* i papir:i nica : : LEONFINGI Sarajevo Franji Josipa ulica br. 1S. □□□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 K. PriCuvna za k la d a 270.000 K. Ukupni ulošci o ko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajm ove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska centralna b anka pupilatno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. MJENJAČNICA: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Izn a jm lju je SAFES OEPOSITS uz najam ninu p o te vši od 1 K m jes. Novo I Novo I Važno za majke Dr. Salom: Majko i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. s ■ ■ ■ ■ ■ ■ lajballi taitl Izvor kupnji I JeffillO p O S t e l ji n s k O p e rje I kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahu­ ljasto 5 K 10 fil., t kg osobito finog, snježnabijelog, čihaaog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije saprsiju 12 K. Kod n aru čb e od 5 kg šalje se franko. Gotove već punjene postelje iz gustoga crvenog, plavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, zajedno ia 2 vanjkuša, avaki 80 cm dug i oko 60 cm ilrok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljaato 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkušl 3 K, 3 K 50 fiL, 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi,70cm široki 4 K50fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine Iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. l i L i n i n , tlb i i i i lji iii lS k i stanici, , Najveće atovarlite različitih modernih kola 1 saon lca od naJ|ednoatovnl|e do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina___Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma. —Ilustrovani cijenovnlcl beaplatno 1 franko. — Stara ae kola opravljaju naj brižljivi je Ili s e na želju trampe. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. Ć ESK A . 30 Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. izdavatelj: Z adružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehlć. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/eaf1ced3a0e34b845d35f6c9fffcdeea.pdf 7262934b8c48a36dd9c87bd6c54604ba PDF Text Text bini dn p iti nidjiljno ti spljidon I nboton. Dradilltn I ippon; Cimi: liia Ilica broj GZ. : ♦ ♦ ♦ Tilitoi bpcj ■■■ • libipicl u u indiji. . Iifniblmi plMi u prfB l jl u . NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. •; Glasilo muslimanske uiediniene organizacije Broj 30. Suljagu Salihagića iz K o t Varoša. „Srpskoj Riječi". Mi smo u broju 24. .Novog Vakta* uztvrdili, da 18. augusta lanjske godine .Srpska Riječ* nije o carskom rođendanu donijela ni jedne riječi i da je to hotimice učinila, da se svojim konku­ rentima oko .Naroda* pokaže, kako je ona čak i toliko .opozicionalna* i .radikalna*, da ni carskog roden-dana u listu ne će da spomene. Do tri dana je poslije toga gospodar .Srpske Riječi* Gligorije jeftanović otišao glavom poglavaru zemlje, car­ skom generalu Potioreku i molio ga, da njemu, njegovim drugovima i .Srpskoj Riječi* ne zamjeri što .Srpska Riječ* nije o carskom rođendanu ništa donijela, i da ga uvjeri da su oni ipak lojalni elemenat. .Srpska Riječ* na ovo nije odgovorila, nego se uzjogunila pa samo galiotski napada čak u stvari i potpuno nevine naše ljude, ali konkretno o stvari ni slova: ni jest, ni nije istina. To ne valja, nego bi smo molili „Srpsku Riječ* da nam jasno i decidirano — ako može i pristojno — od­ govori: jeli, ili nije istinita ova tvrdnja, „nepisme­ nog* „Novog Vakta*. PODLISTAK. Buđenje. Paul Zech. Ona ga prvi put vide kod koncerta u zoolo­ škom vrtu. Njezina prijateljica Lulu već ga je otprije poznavala. Još iz plesne škole, kako je ona kasnije saznala. On se klanjaše uljudno, sa malom nestalnošću u kretnjama. Samo njegove velike i crne oči popostaše malo dulje na Anemarijinu licu. Ona morade oboriti oči. Djetinjasto okruglo lice joj se mijenjaše, koraci joj od nekog straha laganiji bivahu, što sve Lulu primjeti, pa reče: „Čuješ, ovo je pjesnik Werner Klingenberg. Meni se čini veoma pristao.. . Ti si sva crvena, A n a ... Možda ga ljubiš? Aj, ajl* Anemaria osjećaše, kako se upaljivaše žarko svjetlo u neizmjernoj tmini njena srca, pa će tek mehanički: „Ali Lu, ja ga i ne poznam. Mi nijesmo još ni jednom govorili. Ipak, on ima prekrasne oči. I kako me on promatraše 1“ в Godina I. Sarajevo, 15. oktobra 1913. Saborski klub r Ujedinjene Musliman­ ske Organizacije“ suglasan sa jednoglasnim zaključkom predstavnika izbornih kotareva Bos. Gradiške, Broda, Dervente, Doboja, Kotor-Varoša, Prnjavora i Tešnja moli sve birače da dne 20. oktobra 1913. pri­ stupe izbornom činu i predadu svoj glas za „Novi Vakat* u broju 24. napisao je, da je formalni voda „Srpske Riječi* Gligorije Jeftanović bio u pitanju željezničke osnove pred saborom potpuno suglasan sa muslirnansko-hrvatskim blo­ kom, samo mu je dozvoljeno, da iz taktičnih raz­ loga formalno ne da svoj glas, jer je za zaključak bilo dovoljno glasova i bez njega. Po svršetku burne saborske sjednice došao je Gligorije u pred­ sjedništvo, čestitao uspjeh predsjedniku Dru Mandiću i šefovima vlade, odobravao predsjednikovo držanje i eneržiju — pa čak uz rarkušu šalio se i pravio viceve na konto opozicionalnih „bukača*. Sjutri je dan u jednom srpskom društvu na pita­ nje Dr. Nikole Stojanovića izjavio, da taj saborski zaključak nije zakonit. U tom pravcu je i „Srpska Riječ* pisala Članke i kočijaški napadala zastupnike muslimansko-hrvatskog bloka, koji su uz suglasje i uz odobravanje Jeftanovićevo taj zaključak izglasali. „Srpska Riječ* ni na ovu našu tvrdnju ne odgovara ni jest, ni nije, nego prirođenom prosto­ tom grdi i psuje — a o meritu šuti kao riba. Ni ovo joj ne valja, nego bi smo je lijepo i kolegi­ jalno molili, da bar javnosti odgovori: jeli ili nije istinita tvrdnja „paktaškog* Novog Vakta? Zadu­ žila bi nas, kad bi u odeovoru ovaj put iznimno mimo svoj odgoj ostavila grdnje i psovke. „Novi Vakat* u broju 24. donio je, da je Gligorije Jeftanović duhovni otac „Srpske Riječi* potpisao sa svim ostalim kolegama srpskim na­ rodnim poslanicima onu poznatu deklaraciju o balkanskom ratu — ali da je preksjutri dan osob­ no išao carskom generalu Potioreku moliti, da mu oprosti pogrešku i da ga uvjeri o svojoj nepoko­ lebivoj podajničkoj vjernosti. Sta više umolio je Potioreka, da tu njegovu lojalnu izjavu brzojavnim „Pahl Tako on svaku djevojku gleda. I na pro­ menadi i na koncertu. Znaj Ti, — on ima Ijubovcu — jednu gospođu. Greta Haisel ga je jedan­ put s njom vidjela i još kako ju je poljubio I Upravo izljubio. U Anemarijinoj se duši nešto prelomi. Ona se je morala iznenada proti ubrzanog dihanja boriti. Ali ona reče brzo: „Zašto on ne bi smio cjelivati ? Ili si Ti možda ljubomorna, Lu?* „Ali šta Ti sve pada na um?“ „Ра da, Ti si najedanput sva blijeda 1* „Ali, Anal* „Sad?" „Ti si bestidna. Gledaš stvari, koje se na Tebi zbivaju. Ili ćeš me valjda uhađati?* Razgovor se prekinu nekoliko časaka. Oni su išli jedno uz drugo kao dvoje nepoznatih, koji se ispituju pogledom i nervoznom igrom ruku. Pogledi obadviju lećahu u dugim pauzama jedne od druge u vrevu nacifranog svijeta i zastavljahu se po koji trenutak tad i tad kriomice na profilu pjesnikovom, koji bi se pojavio, opet se otkinuše i kruže neko­ liko oštro i oholo. PRVA BOSANSKA ASFALTNA ~ INDUSTRIJA U SARAJEVU ANTON S B lflV . F p s tp la tD Bcije n e : l i Smjiia I 1«.- 7.- 3.5Đ Si doitBian i hići H1Б.- 8.- 4. Zi pobnjinn 8 I I I . Zi i i n i B i t n ZO triiihi. ♦ ♦♦ Oglnl PBčinaji u pi tirtfi, bid iliihntBDg iirttiiji iDBtfli pipnt. putem saobšti kabinetskoj kancelariji i ministru Bilinskom. Ni na ovo — „Srpska Riteč* ne odgovara ništa, nego dosljedna svom odgoju psuje i grdi, a o predmetu ni riječi ne govori. I to joj ne va­ lja. Molili bismo je učtivo da, ako ne nama, a ono barem srpskoj javnosti odgovori, jeli ova tvrdnja .arnautskog* „Novog Vakta* istinita ili nije? „Novi Vakat* u broju 24. donio je tvrdnju, da je šef grupe poslanika oko „Srpske Riječi* Gligorije Jeftanović osobno odnio poglavaru zemlje Potioreku onaj poznati program radne većine i ponudio mu se, da je voljan sa nekoliko drugova srpskih narodnih poslanika raditi sa Muslimanima i Hrvatima na tom programu. Sa Jeftanovićem zajedno tom prilikom bili su kod poglavara zem­ lje prisutni Mitropolit Letica i Dr. Srškić kao svjedoci, jer je i vladu izkustvo naučilo, da od Jeftanovića ne prima nikakovih izjava bez svjedoka. „Srpska Riječ* ni na ovu „potvoru* nije odgovorila, nego se opet po svom familijarnom običaju sakriva za grdnje i psovke. I ovo joj ne valja — nego bi je evo ponovo liepo molili, da nam jasno i glasno odgovori: jeli ili nije istina ova tvrdnja „najlažijivijeg* Novog Vakta? Ova se fakta ne iznose prvi put. To dobro zna i Jeftanović i njegovi istomišlje­ nici i politički protivnici. Na to „Srpska Riječ" nije nikad pokušala ni slova da od­ govori, da dokaže neistinitost tvrdnja. Ona samo psuje i grdi. Podmeće ostalom svi­ jetu baš ono, što je sam njezin gospodar Jeftanović činio. Ne vjerujemo, da se JefLulu prva progovori. Ona to učini sa neka­ kvim vrebajućim pogledom. „Ana, neopažaš li, kako ona dama u plavoj haljini sa velikim florentinskim šeširom hofira gosp. Klingenbergu ?“ „Jeli to ta ljubovca, udata gospođa?* „Svakako ona nije više mlada. Ali samo kako se je nakitila! Pogledaj, sada upravo zajedne stoje. Bezsramnica!“ Lulu se u duši radovaše: Ana je ipak ljubo­ morna. Kako joj gubice drhću. Ja moram pripaziti! „Slušaj, Lulu, nije li to užašno, kad se jedna dama sama nudi? 1 očima koketira, koje prave reklamu za grješnu zabavu?* „U istinu, Anal Žene moraju uvijek pasivne biti. Tetka Aurelija kaže, dok se još nema 30, ne trebaju se nositi izšupljikane čarape i ne smije se podveza na ulici izgubiti.* „Jeli ona zbilja, — ljubovca Klingenbergova, to , . . .? “ „Zacijelo jest! Ja sam to malo prije vidjela.* „0 , tako I Ali tetka Aurelija ipak ne zna ništa. Ja mislim, da se mora nešto zgodnije, nešto pikant­ nije obući. Pa kada ljudi za nekim gledaju, brzo TJOKNIk ASFALTU, L1EPENHEZAKROV(ОПСНРЛРРЕ), TVORNICO CEMENTNIH CIJEVI I SVE CE EHTNE RCBC. TELEFON BROJ ZI9- Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simič. �Strana 2._____________ _______________________ tanović sam sebe stidi, nego će biti po svoj prilici, da mu to podmeću oni, koji bi ga htjeli da obrane od ovako grdnih nekonzekvencija i ispada. Neupućen čitaoc u naše prilike ne može iz svih odgovora „Srpske Riječi" ni slutiti o pravom stanju stvari, ni o onome o čemu se faktično radi, nego će pročitati samo grdnje i psov­ ke. Ali ipak po ovim psovkama vidi se, da imaju nešto pri duši; po pisanju „Srpske Riječi" vidi se, da su baš oni činili ono, na što nafjviše danas ustaju. Prije nekoliko dana donio je „Novi Vakat" malo podulji članak pod naslovom „Politička demegogija". Tu su se jasno, bistro i istinito prikazali pravi uzroci polaganja mandata srpskih poslanika. „Srpska Riječ" i njezini ured­ nici znaju i sami, da je ovo potpuna istina pa ne mogu, ne smiju i nemaju načina, da na ovo odgovore, nego samo psuju, grde, a o meritu stvari i ne govore, a ka­ moli da tvrdnje pobijaju. Čak udaraju osobno na me. Naučio sam se na ova napadanja; svejedno mi je; hoću samo da spomenem, da sam tada, ka i je ovaj čla­ nak u „Novom Vaktu" izišao bio negdje daleko od Sarajeva; drijemao sam u kupeu između Zagreba i Banjaluke, a osim toga i- javno sam napisao, da odgovaram za pi­ sanje „Novog Vakta“ samo za ono što potpišem ili šifriram. Pa ipak „Srpska Riječ" kad nema čim da brani dvolični rad svog gospodara Gliše, napada mene. Napadaji ili hvale njezine mene se ni malo ne tiču. Prošlo je vrijeme kad su Srbi s nama muslimanima iskreno radili — pa mi je i bilo mnogo stalo, da me „Srpska Riječ" hvali. Danas kad su Srbi dušmanski ustali na sve što je naše muslimansko — danas mi napadaji „Srpske Riječi" samo koriste. U ostalom pustiću je nek me na­ pada u svojih 20 brojeva bez prekidanja, nikad ni prstom maknuti neću ali bi je samo za jednu melenkost molio): Neka mi lijepo, a ako hoće može i fakinski odgo­ vori na ove gornje [četiri tvrdnje. Ništa drugo ne tražim, osim: je li, ili nije. Neka odgovori na ovo pa da i ostali svijet vidi, jeli uopće moguća polemika sa „Srpskom Riječi". Priznajem, da je to od nje malo i previše zahtijevati, ali kad se je već počelo i kad se ona toliko razmeće svojom ljubavi za nekakvu pravednost i istinu svog gos­ podara, nek barem javnosti dokaže, da „Novi Vakat" podmeće i laže. Na ovako jasne tvrdnje odgovor je isto lahak. Drukčije je sve njezino pisanje pot­ puno i pravo šarlatanstvo, na koje se čovjek koji ima i drugog posla, ne može obazirati. Sjednica gradskog zastupstva. 2) Za gradnju toga v o d v o d a votiran je svojedobno iznos od K 1,500.000 i to bez troška za otkup zemljišta i vodnih sprava. Pošto su među­ tim malo ne svi otkupi provedeni, pa se znade i za razne nepredviđene višeradnje, to će taj vodo­ vod stajati: a) za razne otkupe zemljišta, mlinova i vodnih prava te gradnje cesta K 238.000, b) teh­ ničke radnje stajati će preko proračuna uključivo gradnja uprave X 174.000; računav za nepredvi­ đene izdatke K 28.000, dalje proračun firme Dirn­ bak K 683.000, — a za gvozdene čunkove kruna 690.000, onda će biti cjelokupni trošak cijelog vodo­ voda K 1,815.000 - dakle za 3 1 5 .0 0 0 K više nego je s početka računato; ovo se prekoračenje dozvo­ ljava. — Odbiv od te svote račune otkupnine, koje nisu bile proračunate onda se radi- samo o grad. prekoračenju od 77.000 K što je nakon debate na znanje primljeno. — 3) O d o b r a v a ju se ovi iznosi za k a n a l i ­ zaciju gornjih mahala. Vrbanjuša ulica (kod musi. sirotišta) K 4.500, Arapova ulica K 2330, Hadži Mustafina i Ramića ulica (nastavak) K 2000, Ispred grada ulica K 1910, Porčina ulica K 2000, Kevrina 1 Buka ulica K 13.600; napokon se dozvoljavaju 2 javne češme u Arapovoj mahali i u Pirin-brijeg ulici. — U ponedeljak se je nastavila sjednica gradskog zastupstva, koja u prošli četvrtak nije bila dovr­ 4) Na uglu T o p l i k i A l i f a k o v a c ulice šena. Sjednici je predsjedao gradonačelnik Fehim želi vakuf sagraditi malu k u ć u s a p e k a r o m u ef. Curčić. Magistratski savjetnik Dr. V u k a n o v ić prizemlju. — Većina grad. odbora ne preporučuje referiše ispred pravno-financijalnog odbora. Zak­ da se dozvola podjeljuje tako dugo, dok ne bude rije­ ljučuje" še, da se dućani u tržnici imadu izdati šeno pitanje r e g u l a c i je i uljepšanja cijelog trga putem oferte.među b e led ijan sko m i s a b o r s k o m p alač o m . Isti referent saopćuje, da će prema novom Gradsko vijeće odlučilo je glede toga, da izda pri­ školskom zakonu morati općina da primi uzdrža­ vremene građevne dozvole na pet godina i da se vanje osnovnih škola u gradu kao i trgovačke i na zahtjev uz odštetu ima kuća srušiti. Ovim se više djevojačke škole u svoje ruke. Radi toga će zaključkom ne stvara nikakav prejudic. općina imati najmanje oko 400.000 kruna troškova. Grad. zast. M a t i Če v i ć tuži se na nečistoću Za ovaj trošak ne može se naći pokriće u prora­ u gradu. Ima ulica, u kojima se i po 8 dana ne čunu. Na predlog grad. zastup. Halilbašića zaklju­ čeno je sačekati, dok Vlada dadne sve podatke o mete. Nadalje želi, da bi se već jednom uvela troškovima za škole u gradu, a onda da se zak­ pragmatika za gradske činovnike. Isti zastupnik ljuči šta će se dalje učiniti. Grad. zast. V a n c a š veli, da su velike pritužbe na hljeb i na pecivo, koje se u gradu prodaje. Kruh je tako slab, da referiše ispred građevnog odbora. se ne može jesti, žemičke su malene i ne valjaju 1) Tvrtka D i r n b a k , koja gradi vodovod Bistrica-Prača moli, da joj se '/, kaucije t. j. 70 ništa. U svakoj kasabi pecivo je bolje nego u Sa­ hiljada kruna izda, pošto je Bistrička vodau varoš od rajevu. Napokon moli gradonačelnika, da sve one 17/8 dotekla, a od 15/9 već u javnu upotrebu u- gradske zastupnike, koji ne dolaze u gradske sjed­ zeta. — Dozvoljava se, nu treba prije kolonzaciju nice na vršenje dužnosti opomene. provesti. Vodovod Prača bit će do jula 1914. do­ gotovljen. trče na drugu stranu ceste, kao da mi to ne vi- I Tada će Anemarija posve uznemireno: dimo, nas prestižu i tada se brzo uglu okreću skidajući „Tko je ona dama, s kojom ste malo prije šešir, ej, znaj, ja Ti u tom uživam, to je nebeski!" govorili?" „0, zato Ti nosiš izšupljikane čarape. 1 Ti si „Koja? Ja sam s mnogo gospođa ovdje go­ se također nacifrala. Ja sam to davno već mislila." vorio. Bog bi ih svije znao!" „Ја, pa zašto ne? Tetka Aurelija još nije ni­ „Gospođa u plavoj svilenoj haljini", upade kad ljubila; ona ne zna ništa I" oštro Lulu. „Ali Ti se silom namećeš!" „Ah, ta! tko — jedna mala pjevačica iz teatra. „Ра i Ti si ljubomorna!" Ona bi htjela nekoliko novih pjesama. Ona famozno „Ја ne, nego Til" recitira." „I Vi ste joj koju obećali", doda Anemarija Oni se ustaviše pred glazbu i preko orkestra gledahu u gaj. Obje su mislile na pjesnika Klin- lukavo. genberga, koji nekoliko koračaja postrance stajaše „0, svakako, gospodična! Daje se posve rado. i opazi ih. Poznate li Vi uopće moju novu knjigu? Na kadici Naglo pristupi skinuvši panamu. tiskano, a vezano u plavu poput mjeseca svilu." „Klanjam se, gospođice Lulu!" „Ne!" Lulu veoma nespretno uze pruženu ruku i „Smijem li Vam svezak darovati?" promuca nekoliko glupih riječi. „Ја ne znam; ali ako izvolite..." Tada joj najedanput pade na um Anemarija, „Ali ja ću također jednu knjigu dobiti, gosp. koja se bješe okrenula i žestoko grizaše usne. Klingenberg, vaše su pjesme tako slatke. . . “ „Moja prijateljica, Anemarija Kersten — gosp. „Dakako, gospodična Lulu, da će te i Vi do­ Klingenberg." biti jedan svezak I" „Osobito me veseli, s Vama se upoznati, go­ „Hoće li dobiti dama — pjevačica — također spođice. Lulu i je smo stari poznanici već iz jedan svezak?" upita Anemarija bojažljiva. plesne škole." „Ah, pa ta ima sve moje knjigel" Anemarija i Lulu gledahu jedna drugu. Dugo „Vi sigurno ljubite tu, — tu — pjevačicu?" izoštre. „Vi ste, gospođice Anemarija, indiskretni!" Zatim Lulu uze Anemariju ispod ruke i odvuče je dalje. I pjesnik Werner Klingenberg pode. On govoraše o svim mogućim stvarima. 0 papaganima, koji su ozebli prionuli uz izdanke 1 o jednonožnim rodama na livadi, pa opet o kra­ snoj vožnji u čamcu za pune mjesečine. Broj 30. “Novi Vakat.__________ _ „Ah, Bože, ja ipak samo tako misliml" On jače mahnu glavom uprvši duboko, oči u Anemarijino lice. Ona jako porumenje, a Lulu se veselo ceraše. Nakon male šutnje reče Anemarija kao u ve­ likoj smutnji i ne dignuvšl očiju: Iza toga je zaključena. sjednica u sedam i po sati „Је li već dami, s kojom ste malo prije go­ vorili, 30?" On je nije čuo. Samo je pogleda. Promatraše, proučavaše je kao kakav čudnovat predmet. Zatim reče, polagano i glasno, naglašujući svaki slog: „Ona je prekrasna!" Anemarija se istrgnu naglo iz Lulinih ruku i pobježe. Oboje stajahu neko vrijeme kao omamljeni. Ali on će napokon klimajući ramenima: „Bože moj, jedna glupa guska!" pa uzevši Lulu pod ruku pođe s njom stranputice. Lulu še jasno smijaše, a njezin smijeh zavijaše poput ožujanskog vjetra između grmlja i skupivši se, zamiraše u lišću. Nekoliko dana poslije ovog slučaja stajaše Anemarija Kersten pred prozorom jedne knjižare i promatraše sa zanimanjem izloge. U prvom redu ležaše nova knjiga Klingenbergovih pjesama, uve­ zana u plavu svilu: „Bašča Venere." Imađaše silnu želju da kupi ovu knjigu. Nakon onog neotesanog sastanka u prošlu srijedu za koncerta, pjesnik joj je nebi više darovao. Ona promišljaše tako i ovako. Najedanput joj zazvečaše u ušima riječi: „Dobar dan, gospođice Anemarija! Sad?" Ona se prestrašena okrenu i ugleda pjesnika Klingenberga, u kojega fini smiješak titraše na usnama: „Šta želite od mene?" Svršiće se. �Broj 30. .Novi Vakat* Politički pregled. da su upravo oni jeftini hazar­ ski satovi najskuplji, jerbo se vrlo brzo pokvare, a ne mogu se više popraviti, pa ih naskoro moramo baciti. Šteta je dakle za taj novac! Dajmo radje nešto više za jedan besprikorno dobar, trajan i točan švicarski sat, jer ovaj traje kroz cijeli život, pa je prema tomu najbolji, najtrajniji i stoga najjeftiniji sat. Mržnja Bugara proti Srbiji. Sofijski »Dnevnik* baveći se nabačenom idejom beogradske »Samouprave* i »Pijemonta* o budućem odnosu između Srbije i Bugarske, odklanja sa najvećim jedom i samu pomisao toga saveza. Bugarska — veli list — znade, da je Srbija njezin najveći ne­ prijatelj i da Macedonija danas u srpstvu krvari. Bugarska vlada nije voljna da bude braniteljem srpskih interesa niti će bugarski vojnici po drugi put biti za širenje srbijanskog posjeda. Borba Arnauta proti Srbima i Crno­ gorcima. Borbe Arnauta proti Srbima i Crno­ gorcima još uvijek traju. Iz V a lo n e javljaju od 12. o. mj.: da je u kraju između lpeka i Đakovice bilo krvavih borbi između Crnogoraca, Srbijanaca i Arnauta, Arnauti pobjediše te zauzeše B o b u š u važno mjesto između Ipeka i Đakovice. Isto tako javljaju sa Cetinja, da su Arnauti navalili dne 12. o mj. na č it a v u c r n o g o r s k u f r o n t u i to, od Gusinja pa sve do Đakovice. Nastade žestoka borba, koja još vazda traje. Položaj u Turskoj. Tko želi sat, zlato ili srebro realno ili dobro kupiti, neka se obrati na renom. i povjerljivu svjetsku tvrtku K. S I1T IU u Uiibljini b r o ji . Vlastita protokol irana tvornica satova u Švicarskoj. — Originalne tvorničke cijene. — Svijetski zname­ nita tvornica „1К0“. Olavni zastupnik tvornice satova „ ZENITH “. Posljednih dana nastupila je u političkoj situa­ ciji u Turskoj i u njenom odnošaju prema Grčkoj nagla promjena. Grčka videći, da joj pogibao od Turske prijeti postala je popustljivija, te su sada nade, da će se pitanje o s t r v a riješiti mirnim putem mnogo veće. A kako smo već prije javili, radi se u glavnom radi ostrva, koje je Grčka zapo­ sjela. Grčka je međutim iznijela turskoj vladi nove predloge, te će se pregovori povesti. Dardanele su opet zatvorene. Brodovi smiju samo jedan sat prije podne i jedan sat poslije podne prolaziti. 0 ovom su obaviješteni svi zastup­ nici stranih vlasti. Iz Carigraga javljaju da je deveti vojni zbor, te dvije divizije što se nalaze kod Dimotike dobile zapovjed, da krenu na Galipolje. Oficiri ovih četa koji su na dopustu, dobiše nalog, da direktno dođu u Galipolje. Naši dopisi B ih a ć , koncem septembra 1913. U nas su se zimus provodili općinski izbori. No kako je u Bihaću pretežni dio nas muslimana, to mi i odlučujemo o samim izborima. Pri izboru S a to v i: bili su muslimani podjeljeni u dvije stranke i to: Br. 410. Iz nikla patent Roskopf sat, 36 sati idući »Ujedinjena Muslimanska Organizacija", a druga K 4 1 0 sastavljena od disidenata muslimanske organizacije Br. i. Iz nikla cilinder remontoir s a t. . K 5 — i ostanaka bivše muslimanske samostalne stranke. Br. 719. Srebreni cilinder remontoir sat K 7'80 Ove druge podupirala je oblast otvoreno, pa je šta više, od petrovačkih izbora dobro poznati Br. 723. Pravi švicarski srebreni sat sa kotarski upravitelj Rabatić, pri izboru izdao i fantastičnim kazalom.............................. K 11 '80 činovničku listu istovjetnu tih protivnika »U. M. L a n c i: 0 . “. Sad ovi svi skupa ukoliko nisu bili dovoljno jaki da pobjede, zgodno im je to bilo nadomjestiti Br. 865. Lanac za satove iz nikla sa pri­ mimoilaženjem i kršenjem zakonskih propisa o vjeskom ....................................................K 1 — Br. 865. Lanac za satove iz srebra 30 gr. K 4 40 izboru u svoju korist, jer su sami izborima rav­ Br. 878. IzDouble zlata sa privjeskom "za K 7'70 nali i tako su bajagi »pobjedili*. Protiv izbornom činu uložen je naravno protest; nu predstojnik je Lanci za radnike, Bclihi izbor u krasnom hatalop. to nekako ušuškao, okružnik potvrdio, a vlada protest odbila i tako se ovi konačno dohmaše P r s te n je : stolica gradskih otaca. Br. 1064, Muški prsten srebro pozlaćeno I sad da ih vidimo kako ureduju. stoji ' ...................................................... K 2-70 Na 16. o. mj. držali su sjednicu. Te i ako Br. 1068. Ženski p r s te n ........................K 2 40 su sjednice javne — nikad ih ne oglašuju, pa od Br. 1056. Prsteni za vjenčanike izsrebra K — 90 publike nikad niko i ne bude prisutan. No ovaj Iz novog zlata.....................................K 2'80 put doznao sam to od jednog gradskog zastupnika, Iz 14-karatno pravog zlata . . . . K 7'80 pa sam sjednici prisustvovao i imao sam šta i vidjeti: Od gradskih zastupnika bili su prisutni: N a u š n ic e : Alajbegović načelnik, Redžić, Kalaba, Čavkić Br. 1. Double-Kreol...................................K 150 Poprženović, Bišćević, Sukić, Pavlović, Delić, K 1-80, iz pravog z l a t a ................. K 3'80 Pečenković, H. Abdić, te kot. upravitelj Rabatić. Br. 1135. Pribadača i naušnice srebro po­ Na prvom je redu čitan zapisnik prošle sjednice. zlaćeno sa krasnim kamenjem, cijela Dok je zapisnik čitan, većina je vijećnika, ne in­ K 4-70 teresirajući se za to ništa, međusobno šaputala. g a r n itu r a .............................. katalogu. Iz ovog se zapisnika moglo razabrati, da je u Veliki izbor u prekrasno: prošloj sjednici sijaset kojekakvih prekoračenja iz Raza&iljanje pouzećem ili ako se novac unaprijed godine 1912. odobreno. Sva ova prekoračenja, ialje. Što ne odgovara, izmjenjuje se ili se no­ izuzam valjda popravaka, potiču najviše od izda­ vac vraća. Veliki izbor satova, lanaca, prstenja i taka za putešestva nekojih vijećnika, kojekakvih naučnica prama krasnom cijeniku. Zahtjevajte besplatno naš prekrasni cijenik. Strana 3. doplataka te nagrada službenicima ili bolje milje­ nicima, jer za koje se službenike zna, da su zbilja za nagradu najzaslužniji kao što je gradska straža sigurnosti, nije dobila niti f.lira. Cak nekakva žurnalistu iz Zagreba nagradila je naša općina s izvjesnom svoticom. Osobito se vidi, da im vije­ ćanja nadasve glatku teku i da je sve »jednoglas­ no*. Sve se odobraje. . . . Pa odobrilo se i ono, što pročitaše, da je prihod godišnjeg vašara u prošloj godini iznašao 9000 K, a da je oko istog potrošeno 14.000 K s razloga, š t o s e j e u n e p o tre b n e s v r h e p r e v iš e tr o š ilo , a d a s e n i j e g l e d a l o na r a v n o v j e s j e o p ć i n s k o . Ovo podvukah i pozivam kotarskog upravitelja i vladinog tajnika g. Rabatića, kojem je dužnost, da rukovodi i nadzire ukupno uredovno djelovanje općinskog vijeća i općinskog ureda i da neprekidno nadzire rukovanje s imetkom op­ ćinskim, da javnosti razjasni; ko je smio prosipati općinski novac u neprotrebne svrhe i kako je to smjelo općinsko vjeće odobriti; inače uzimamo, da je to g. vladin tajnik Rabatić činio. Kao drugu tačku dnevnog reda napominje načelnik »izbor općinskog bilježnika* i ujedno u sporazumu s kotarskim upraviteljem pretvara sjed­ nicu u tajnu. — Ova rečenica “izbor općinskog bilježnika* već me je iznenadila, jer mi je bilo iz novina dobro poznato, da je natječaj bio raspisan za općinskog tajnika, a ne za bilježnika, pa znati­ željan propitivao sam se u stvari i doznao sam ovo: Naime upozoren sam na okolnost, da je raspisanim natječajem tražen za općinskog tajnika pravnik sa svima ispitima, a uz mjesečnu plaću od 133 K (!!). Nu znalo se je, da nitko s ovom kvalifikacijom za ovako mizernu plaću neće na ovo mjesto kompetirati, ali kao da se je ovijem htjelo unaprijed nekom onako per furtim lijepo mjesto ujdurisati — tako je učinjeno. I zbilja naše općinsko vijeće primilo je umjesto pravnika — kaprala, koji je po istupu iz vojništva služio kao bilježnik u Nevesinju 3 godine, a onda u. Bos. Krupi 11 godina. Prije pako vojništva služio je 2 i pol godine kao dnevničar negdje prijeko. Nema ispita ni jednog kancelista, a pogotovu bi­ lježnika. Uz to nosi šešir i zove se Ivan Maješki i to je dosta! Šta li će mu pravo, a šta li ispiti?! Dapače, dok je naše općinsko vijeće tražilo prav­ nika sa svim ispitima za 133 K plaće, to je spo­ menutog Ivana i bez njegove — bar rukopipljive — molbe, primilo za bilježnika uz mjesečnu plaću od 200 K i k tomu još priznalo mu 15 godina njegove službe kojegdje! Naša općina ima jednog nmirovljenog bilježnika i sad još malo fali, pa će imati još jednog sa godišnjom mirovinom od 3.600 K i k tomu još jednog, kojiće raditi — dakle 3 slovom tri. Još nešto! Za ovo mjesto molila su dva mu­ slimana, od kojih jedan ima gimnaziju, dvije go­ dine prava te kancelarijsku sposobnost, a drugi absolvent trgovačke akademije i služi od neko vrijeme kod iste općine, a prije kod poreznog ureda. Nu — na žalost — naše općinsko vijeće, u kojem sjede gotovo sve muslimani, zabacilo je ove muslimanske molbe, a primilo za to mjesto i bez pismene molbe, biva na nečiju preporuku, Ivana kaprala, premda je, kako gore rekoh, među kompetentima muslimanima bilo vrijednih i čestitih ljudi, koji su u svemu bolji od Ivana i koji prema razmjeru broja stanovništva imaju apsolutno pravo da to mjesto dobiju. — Ovaj se postupak našeg vijeća može nazvati samovoljnim i posve nepra­ vednim, jer zapostaviti svoga rođenog i najbližeg, a uzeti jednog čovjeka iz bijela svijeta, zbilja je za najveću osudu. Nu pošto je ovaj izbor biljež­ nika bez natječaja nezakonit, te ako je uopće op­ ćinski štatut zato, da se po njemu radi, onda se mora mjesto bilježnika javnim natječajem popuniti i po tem ovaj protekcioni izbor bilježnika ukinuti. Napomenuti mi je nuzgred još jedno, a to je: Kod općinske elektrane namješten je za durbinervvartera neki Ludvvig Werle, koji ima od svoga šefa — upravitelja elektrane, Aloiza Brezelnika veću plaću, a triput veću od Abida Malkića, koji je također durbinervvdrter i koji vrši iste dužnosti kao i on (Werle). �,Novl Vakaf Strana nom položajp Bosne, želeći njeno ujedinjenje sa ostalim hrvatskim zemljama, nadalje što je u pra­ vilima bilo navedeno, da će klub voditi kontrolu nad svim hrvatskim zastupnicima na bosanskom saboru, što ne može biti, jer jedan klub ne može i nad nečlanovima voditi kontrolu. Osnivači kluba dadoše u to k na zajedničko ministarstvo financija, koje je utok ovih dana riješilo, da je dozvo­ ljeno uzeti pravaški program u klubska pravila, ali da klub ne može vršiti kontrolu nad narodnim zastupnicima. G ra d n ja b o sa n sk ih ž elje z n ic a . Iz Beča javljaju: Zajednički ministar financija Bilinski ur­ girao je u posljednjoj sjednici zajedničkog mini­ starskog vijeća zakonsku osnovu o gradnji bosan­ skih željeznica, naglašujući, da je gradnja željeznica potrebna iz g o s p o d a r s k i h i v o jn i č k i h ra­ zloga. Ministar je nadalje upozorio na to, da je onaj dio građevnog prinosa, koji otpada na Ugarsku, mađarska vlada već uvrstila u proračun za godinu R o g a tičk o o p ćin sk o po glavarstv o za 1914., tako da sa ugarske strane nema gradnji islam sko siro tište. Općinsko poglavarstvo u bosanskih željeznica nikakih poteškoća. Usljed toga Rogatici zaključilo je u svojoj posljednoj sjednici, zaključila je austrijska vlada, da će bosansku že­ da svake godine pošalje kao potporu islamskom ljezničku osnovu već u je s e n s k o m z a s je d a ­ s'rotištu svotu od K 500. — Ovaj plemeniti korak n ju podastrijeti parlamentu na odobrenje. rogatičke općine zaslužuje svaku pohvalu i pri­ S p u ž j e p o m o lio rogove! znanje i to tim prije, što je ovo prva općina, koja A f z J c .J lj i i / daruje sirotištu jednu svotu, koja je jamačno obilna Jj-L 'iv / U . / prema siromašnim srestvima te općine. Svagdje su Sad pako nameće se samo po sebi pitanje: kako da općina plaća triput više Werla nego Malkića, koji ima istu službu kao i Werle, pa čak da je Werlova plaća veća nego li i u nje­ gova šefa — upravitelja elektrane?!! Zaista čud­ novato ! No u Bihaću još to nije nikakvo čudo, kad se zna, da su g. Werle i g. vladin tajnik Rabatić, koji u općini grmi i vedri — k u m o v i. . .! Osim ovih slučajeva nepravilnog rada naših otaca, mogao bih iznijeti još koješta, ali ću za danas ovdje da svršim, a drugom ću se prilikom osvrtnuti na sve gradske zastupnike i iznijeti im vjerne slike, da bi što bolje naše građanstvo upo­ znalo: kakvi su uopće gradski oci za koje g. vla­ din tajnik kao što je Rabatić pri izborima radi i agitira, pa da se u buduće zna bolje ravnati. Fevzi. Domaće vijesti. Broj 30. ime, a to je da su baš oni isposlovali slobodu Korkutima pa mogu kao spuž rogove pušćati, ali bi se mogao naći još koji Hadžić, koji bi te rogove mogao polomiti jer li kjulli firavnin Musa. Stanovnik Armaganuše. Z ah vala. U jednu plemenitu svrhu darovala su gospoda i to: po 10 K Akif ef. Biserović, Dr. Halidbeg. Hrasnica i Abdusselam ef. Osmanagić; po 5 K: S. S., Komadina Osman ef., M. Bičakčlć, Jusuf ef. Baruch, Osmanaga H. Šabanović, Hamdi beg Mutevelić; po 4 K: Mustafa ef. Zildžić; Masni stol n Imperijelu; po 3 K: Isidor L. Sadić; po 2 K Nikola Preča, Moritz Alkalay, Asim ef. Kurt, Ramiz ef. Hodžić, Latif el. Buljubašić, N. N-, Abdulah ef. Trhulj, Ejub aga Tufo, Haki ef. Rizaefendić i F. Spaho; po 1 K: Vejsil ef. Šahinagić, Haki ef. Hadžić, H. Hamid ef. Svrzo, Mehaga Kantardžija, Salih ef. Tomić, M. Kurt, Ibrahim ef. Kajmaković, Ćemo Salih aga, Slinić Ibrahim ef., Ahmed ef. Alikadić, Avdaga Mujezinović, Edhem aga Sulejmanović, Edhem ef. Šahinagić, Sulejman ef. Musakadić, Mujaga Nanić, Hilmi ef. Muhibić, Hajdar ef. Fazlagić, Muhamedaga Salić i Mehmedbeg Đulbegović, a po 50 h Ibrahim aga Bajraktarević. Sabirač ovih priloga i obdareni najljepše se zahvaljuje gos­ podi, koji su svojim doprinosom u istinu poipomogli jednom potrebnom muslimanu. N eurednosti u je d n o j k o b a s iča r n i. Kod ovdašnjeg kobasičara Kolomana PUspdka naišla je općine one, koje na prvom mjestu podupiru sva U 210. broju „Srpske Riječi" izašao je članak komisija na najveće neurednosti. U radioni nađeno kulturna i humanitarna poduzeća svoga mjesta i od S. Korkuta, u kojem se on napinje iz petnih je smrdljiva mesa i crkletina što je miješao u ko­ cijele zemlje, kojoj to mjesto pripada, u koliko ta žila, da prikaže stvar Gjurgjinke Pavlović našom basice. Oglobljen je s 300 kruna globe i osuđen kulturna ustanova proteže svoj djelokrug na cijelu stvari i da okrivi narodne poslanike, što nijesu na mjesec dana hapsa zdmlju. Na žalost kod nas općine ne vrše svoj došli u crkvenu avliju pod kapu popa Božića i M eso p o je ftin ilo . Od jučer su u gradu zadatak tako, kako to vrše općine drugih kulturnih napali vladu radi njena postupka u toj stvari i snižene cijene svima vrstama mesa po 10 helera zemalja. Već godinu dana kako postoji muslimansko time joj rekli: drži se Srba, oni su ovdje domini­ sirotište u Sarajevu. Nema mjesta u cijeloj zemlji rajući elemenat, uvaži njihove želje, da se agrar, na kilogramu. N ovograd n ja d viju v ak u fsk ih k u ća u iz kojega nebi bar jedan siromašni dječak našao pravo servituta, melioracije, baltaluci, položaj Srba utočišta u islamskom sirotištu. Pa i ako bi dotično činovnika i t. d. i t. d. riješi isključivo u njihovu T reb in ju . — Kotarsko-vakuf.-mear. povjereništvo dijete već i onako bilo na teret te općine i ako korist, kako će oni zadobiti još jaču hegemo­ u Trebinju namjereva još u ovoj godini sagraditi dvije jednokatne zgrade u iznosu oko 13.000 kruna. je općina posredovanjem sirotišta toga tereta opro­ niju. štena, ipak se sve do danas ne nagje ni jedna Da Korkut ovako govori razumljivo je, jer U jednoj će zgradi biti kafane i hotel, a u drugoj općina do rogatičke, koja bi podijelila sirotištu on kao pravi babin sin žali za frdekterskim dobima, c. i kr, poštanski i brzojavni ured u Trebinju. Svi bar onoliko godišnje u koliko joj je to sirotište kada su njegov otac i amigja (der heilige Mufti) poduzetnici koji reflektiraju na izgradnju tih zgrada teret olakšalo primivši dvojicu trojicu a kod mnogih vedrili i oblačili i u vrijeme naše borbe protiv po­ mogu nacrte i troškovnike dobiti ili kod kotarskog općina i više njene neopskrbljene djdce, koje bi stupka nadbiskupa Štadlera, Kaiajevu vladu i Štad- vak.-mearif. povjer. u Trebinju ili kod vak.-mear. općina već i onako uzdržavala, samo s tom raz­ lera podupirali i tim svojim postupkom nama saborskog odbora za vrijeme uredovnih sati u sobi likom, da će iz sirotišta jednoga dana postati ljudi hapshane otvarali; sada su inu svi vlastodršci krivi, broj 11. sa kojima će se i sama općina ponositi, a da nije što i sad ne slušaju njegova babu i amigju nego Za g ra d jev n e poduzetnike. Za popravke toga, ostali bi raskalašeni i skitnice tako, da bi što bar nekoliko pitaju pravo narodno prestavništvo. dvijuh džamija u Tešaju odobreno je 1700 K. Po­ uvijek ostali na teret i sramotu općine u kojoj su Da Korkutima nije stalo do vjere, odnosno duzetnici mogu se o toj stvari informirati kod ko­ rodjeni. Zato mi ovom prilikom zahvaljujući i do zaštite njenih pripadnika svakom je poznato, tarskog vakufskog povjerenstva u Tešnju, gdje će upravo čestitajući rogatičkoj općini na ispravnom jer su oni svi listom bili uz vladu, a tim uz Štad­ im se i uslovi ugovora predočiti. shvaćanju svoje dužnosti — s punim pravom oče­ lera, kad se Kulović, a kašnje'Džabić borio proti — U Visokom će se graditi džamija. Gra­ kujemo, da će i sve druge općine u zemlji u prvoj Stadlerovim postupcima. Za samog pisca onoga đevna svota iznaša 15.000 K. Nacrti i uvjeti ugovora svojoj sjednici zaključiti, da svake godine daruju članka u „Srpskoj Riječi", za dokaz koliko se on mogu se viditi kod kotarskog vakufskog povjeren­ izvjesnu svotu islamskom sirotištu, a pri tome neka drži vjere neka posluži ovo: Lani je isti Korkut stva u Visokom. im služi kao uzor rogatičko općinsko poglavarstvo, rekao nama šestorici muslimana ove riječi: „Što se Novo auto m ob ilsk o poduzeće „SA P" u koje svojim zaključkom zaslužuje najveću hvalu i je u vama napeo din ko neka stvari" Mi smo ovu S a ra je v u . Kako saznajemo ovdašnja dobro poz­ priznanje. stvar javili rijasetu, ali od toga do danas nijesmo nata tvrtka automobila Moriz josef Finci otvara K lu b h rvatsk e stra n k e prava u S a r a ­ dobili još odgovora; megjutim se nadamo, da ova automobilno vozno poduzeće pod imenom „S A P “ jev u . Zemaljska vlada nije htjela odobriti pravila uvreda Islamu, neće proći nekažnjena u vakufskom te je od strane vlasti već i dozvola podijeljena. Za za klub hrvatske stranke prava u Sarajevu, koja saboru, gdje sjede trojica muftija i desetorica kadija. prvo vrijeme stavit će tri nova najmodernije ure­ Narodni zastupnici znaju sebe braniti i svoju đena automobila u promet, te će se broj kola po su joj prije više mjeseci na odobrenje poslana. Za razlog odbijenici navela je vlada, da klub stojeći dužnost činiti, te sigurno ne trebaju uputa od jed- potrebi postepeno povećavati. Pošto nabava potre­ na pravaškom programu, radi proti državoprav- | nog Korkuta; jednu ću ipak da rečem i u njihovo bitih taxameteraparata dulje vremena iziskuje, to �Broj 30. .Novi Vakat* izvršuje poduzeće za sada samo vožnje izvan grada po sasma umjerenom ustavnovljenom cijeniku. Na­ rudžbe za ovakove vožnje prima gosp. Finzi (broj telefona 221), a mogu se i pismeno na njega upra­ viti. Ovim poduzećem poboljšali će se naše vozne prilike i nadmo se da će građanstvo izići u susret ovom novom poduzeću. S u n ce 1 zvijezd e bili su negda dovoljni da ljudima označuju vrijeme. Ali danas mora sve ići točno na sekundu, i radi toga mora se imati jednu pouzdanu žepnu uru. Ali ne krivo iduću uru od lima, koja je slabo zatvorena, stoga se doskora zapraši i stane, nikakovu uru s bazara za 3 K, koja ne ispunjuje svoju svrhu, nego jedna točna, na sekuudu pouzdana, čvrsto zatvorena proti prašini žvajcarska ura, jer te su poznate kao najbolje. Svjetska trgovina H. Suttner u Ljubljani br. 706. posjeduje vlastitu protokoliranu tvornicu ura u Švajcarskoj, glavno zastuoslvo tvornice ura ,,Zenith“ i radi toga najbolji kupovni izvor za dobre švi­ carske ure. Uz to su i cijene vrlo umjerene, jer se već za 4 K 10 h dobije jedna dobra ura, koja svojom vrsnoćom nadkriljuje barem tri limene ure. Tko hoće kupiti ure, zlatne i srebrene stvari, neka zahtjeva bez troška sjajni katalog H. Suttner, Ljub­ ljana br. 706. Kod ep id em ičn ih bo lesti, kao kolere i srdobalje propisuju Ijekari, da se smije piti samo kuvanu vodu. — Na žalost, prečesto se dogagja, da se na taj propis ne pazi, jer kuhana voda ne odgovara našem ukusu. — Nužno je s toga, da se ukus kuvane vode popravi. „Pravi": Frankkov: dodatak za kavu je zato najpodesniji, jer on daje kuvanoj vodi vrlo ugodan ukus, tako da ju svalko može po volji piti. Na temelju pomnih istraživanja sveučilišnog profesora dr. 0 . Šmideberga iz Strasburga na L. ustanovljeno je, da ovaj dodatak sprečava raspa­ danje gnjilenje hranjivih zaostataka u želucu i crevima. — Sloga se može ustvrditi, da se užitkom frankkovog izvarka može izvsno predusresti koleru. Sada je u ovom pogledu Pariz prvo mjesto na svijetu. Tu se bavi izradom umjetnog bisera preko četiri hiljade osoba. Samo izvađanjem kuglica od neprovidnog stakla zaposleno je oko dvije hi­ ljade radenica, koje imaju dnevnu plaću od četiri do šest franaka. Preko '800 radenica sa dnevnom plaćom od četiri do pet franaka prevlače ove kug­ lice sedefom. Onda su tu radnice, koje bruse ove kuglice finim turpijama; ove žene, kojih ima oko 200, zarađivaju dnevno samo po tri i po franka, premda je njihov posao jako naporan. Ovako izbrušeni biser dolazi u ruke kojih 500 radenica, što za četiri franka dnevne plaće sastavljaju od njega lijepe nizove. Oko izrađivanja umjetnog bisera lošije vrsti (jer i tu ima razlike) zaposleno je dalj­ njih 4000 radnica, koje dobivaju manju plaću, ali zato je njihov posao jednostavniji.. Razno. berta u Normadiju. 5. Zašto ? ieGdie ? trpimo boi! izvor i!a Jedan osobito lijepi umjetni biser stoji već prema svojoj veličini od 1 do 5 franaka. Trgovinom ovog bisera zaposlena je cijela vojska agenata. U predgrađima stoji jedan niz od ovog bisera nekoliko franaka; ali draguljari na bulvarima prodaju to puno skuplje, osobito ako je slično pravom biseru. Nova zem lja d ijam an ata. U državi Bahia (Amerika) pronađen je jedan čudnovati kamen, koji je prozvan „carbonato", i koji je po svojoj kemičkoj naravi ravan dijamantu. Razlika je samo u tome, da se karbonata ne nalazi u lijepim ledcima (kristalima) kao što dijamant. Prvi komad ovog zanimljivog kamena našao se već prije 80 godina Bili su to neznatni, crni kamenčići, koji su poje­ dince ležali u zemlji i samo svojom velikom teži­ nom su na sebe svraćali pažnju tražitelja dijamanta. U sadašnje doba se i ovaj kamen ispira iz zemlje isto tako kao što i zlato u Kaliforniji. U većim selima je svake nedjelje sajam za dijamantne karbone, kamo dolaze agenti babijskih trgovaca. Ovaj trg isto tako je živahan kao trg za zlato. Cijena karbonata se u zadnjih 40 godina jako mjenjala, ali osobito dobri kameni imaju još uvijek veću cijenu nego neobrađeni dijamanti. Osobito je njegova cijena povišena od tog doba od kad se ovaj najtvrđi kamen upotrebljava za Društvo mornarice (Flottenverein). Radi zgotovljavanje vrtila za tunele, majdane i tako dalje dugotrajne krize nije društvo mornarice imalo Poslije toga je njegova cijena dosta pala, kad su prilike za priređivanje dobrotvornih zabava. Da to se pronašle osobito tvrde rude. U Evropi su glavna stovarišta za karbon nadoknadi to će spomenuto društvo 2. decembra na 65,-godišnji dan nastupa slavnog vladanja Nje­ London i Pariz. Najkrasniji komad, koji se je u govog Veličanstva našega cara i kralja jednu kon- Bahiji našao, imao je veličinu šake i bio je 3.200 karata certnu večer sa zabavnim programom u velikoj težak. Naplaćeno je bilo za njega 160.000 franaka, ili danas bi imao vrijednost od 600.000 franaka. dvorani društvenoga doma prirediti: Ulaznica za članove 1 K po obitelji, za ne- Radnik, koji gaje našao, dobio je 150.000 franaka, koju je svotu u Bahiji za jednu godinu dana članove 1 K po osobi. Pošto je također svrha zabavne večeri, da potrošio. čisti prinos zakladi za priređivanje naučnih puto­ Ovome golemom karbonu nije se mogao naći vanja privede, to se p. t. općinstvo za mnogobrojni kupac i za to bi razrezan na manje komade. Ali posjet moli. prije toga su bili od njega napravljeni točni odliNaš je savez za Bosnu i Hercegovinu kao jevci, od kojih se jedan nalazi u Parizu. Dijamanti, jedan od najjačih i najstarijih u državi, već 400 K koji se u Bahiji nalaze jesu bijele, žute ili zelene za pomorska putovanja bosanskim učenicima da­ boje. Oblik, u kojemu se nalaze, spriječava dosta rovao. puta njihovo rezanje na manje komade. Društvo je također mnogobrojnim članovima Po porezu, koji se plaća na drago kamenje, pogodnosti kod putovanja na jadranskom moru koje se u tuđinu izvozi ima karbon istu zvaničnu pribavilo. Društvo će i nadalje članovima kod pu­ cijenu kao što i dijamant. Mjesečno se izvozi di­ tovanja na Dunavu i sa željeznicom popuste i jamanta i karbona u vrijednosti od 600.000 do druge pogodnosti pribaviti. 800.000 franaka, od čega pripada 7 % kao porez U pokladama bit će opet jedna vrlo vesela državi. zabava s plesom. Crnačka bogatašica. Najveći porez u cijeloj američkoj državi Oklahami plaća jedna de­ setgodišnja crnača, Sara Raktor, koja je odrasla Umjetni biser. Industrija umjetnog bisera i na jednom malom imanju blizu varošice Mudragulja je isto tako stara kao god i rod ljudski skoges. Ova mala gospođica ima godišnje dohodi volja žene, da se dopadne. U svako je doba bilo ka 450.000 kruna. Kad se prije petnaest godina žena, koje su se kitile pravim draguljima, a dru­ dijelio indijanski teritorij Oklahoma, pripalo je gih, manje sretnih, koje se moradoše zadovoljiti sa djevojčinu ocu šest i po dunuma loše zemlje. patvorenim draguljima i džidžama. U Bizantu je Prošle godine pronašlo se na crnčevu imanju, ko­ trgovina staklenog bisera bila jako razvijena. Nakon jega je on bio jedan dio već prodao, najbogatije propasti istočnog rimskog carstva, prešlo je gotov- petroleumsko vrelo u čitavoj zemlji, iz kojega iz­ ljenje umjetnog bisera u Murano kod Mljetaka, a vire svaki dan za 10.000 kruna petroleja. Po ugo­ odavle je taj zanat kasnije prenijelo nekoliko maj­ voru pripada od toga jedna osmina maloj crnačkoj stora po nalogu francuskog ministra financija Col- djevojčici. Društvena vijest. Strana Ovo je pitanje mnogim ljudima prava zagonetka$života. A lahko ju je odgonetati. Našemu tijelu bez prestanka prijete bo­ lesti. Da o njima ništa ne čutimo, tada i nebi ništa uradili protiv njih, a naše bi tijelo ubrzo propalo. Nu viša moć mudro je uredila, da na onom mjestu, gdje se zlo ugnijezdilo, ću­ timo boli, a bol nas sili, da se borimo protiv zla i da spasimo naše zdravlje. Bol jest dakle opomena te nam poka­ zuje točno ishodište zla, a mi ga možemo lahko ukloniti, ako bolno mjesto njegujemo Fellerovim ljekovitim Elsafluidom. Fellerov Elsafluid vanredno uspješno služi protiv uloga, nazebe (reume), makar i zastarjele, te influence protiv glavobolje,' vratobolje, zubobolje, te boli u ušima, pro­ tiv probadanja, trganja, te boli u leđima i križima (Hexenschuss), protiv čirova, rana, iščašenja te kljenuti, protiv slabosti, nervoznosti, besanice, migrene, slabosti očiju i protiv mnogih inih bolesti. T aj fluid ozdravljuje i oživljuje, a pouzdano pomaže protiv kašlja, promuklosti, hunjavice, vrato­ bolje, prsobolje i grozničavosti. — 12 ma­ lih ili 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce franko K 5 — , 24 male ili 12 dvostrukih ili 4 specijalne boce K 8 ’60 fr. nko, 48 ma­ lih 24 dvostruke, ili 8 specijalnih boca K 16 franko. O g o r č a v a ju nam ž iv o t često razne z le ' posljedice poremećenog djelovanja želuca ili crijevi. Velimo Vam stoga, da tisuće ljudi sigurno i uspješno liječe želučane boli, grčeve, nestašicu teka, žgaravicu, tištenje u želucu, podraž na blju­ vanje, mučnost podrigavanje, nadimanje, začepljenost te razne ine neurednosti pro­ bave, krvavicu (Hamorrhoiden), grižu, ogavnost itd., ako rabe Fellerove tjerajuće Rabarbar-Elsapilule, 6 škatulja franko K 4, a 12 škatulja K 7 60 franko. Čuvajte se patvorina, a želite li dobiti pravi Fellerov Elsafluid te prave Elsapilule,, tada naručite uz jasni naslov. Б . V . F E L L E R , ljekarnik u Stublcl. Elsa trg. broj 310. (Zagorje, Hrvatska). �.Strana 6. Ženski uzgoj u Japanu. U starome Ja­ panu sastojaše se uzgoj žena u tome, da su mlade djevojke učile »tri zapovjedi poslušnosti", to jest poslušnost prema roditeljima, kasnije prema su­ prugu i najkasnije prema najstarijem sinu. Ovaj način uzgoja proizlazio je iz njihove religije. Ali se to sve s vremenom promjenilo: moderni ja­ panski uzgoj žena priznaje im individualnost i pravo odgovornosti i odlučivanja. Obzirom na to, ure­ đeno je njihovo podučavanje. Sada ima u japan­ skom carstvu preko 200 viših djevojačkih škola, od kojih svaka ima prosječno 500 učenica. U ve­ ćini ovih škola, — tako piše gospođa Jisilo Nazuze, protektorkinja japanskog ženskog sveučilišta u „Oriental Review“, — pripravljaju se mlade Ja­ panke za praktični život i za različita zanimanja. U godini 1901. bilo je osnovano japansko žensko sveučilište, zavod, koji ima danas oko 1100 uče­ nica. Ovo sveučilište ima četiri „fakulteta", to jest odjelenje za pedagogiju, narodnu knji­ ževnost, englesku književnost i kućanstvo. Ali će biti do skora osnovani i drugi fakulteti, u pr­ vom redu Iječnički, glazbeni i umjetnički. Zgrada za opću biblioteku u Cari­ gradu. Iz Carigrada javljaju, da su prostorije u općoj biblioteci na Bajazitovom trgu premalene. Vakufska je uprava zaključila, da će na svome zemljištu stare Babu-zaptije u Stambolu podići novu lijepu zgradu za biblioteku. Za zgradu je stavljeno u proračunu 70—80.000 tur. lira. Narodno gospodarstvo. Uredovnno izvješće o stanju usjeva koncem septembra 1913. Vrijeme se je u mje­ secu septembru poboljšalo. Osim toplih i sunčanih dana bilo je još uvijek obilno padalina sa lokalnim olujama i mjestimičnom tučom, te je prouzroko­ vana lokalno znatna šteta usjevima, koji su još na polju bili. Žetva žitarica dovršena je svuda, dok je vr­ šidba na mnogim mjestima, a osobito na višim položajima još traje. Dosadašnji rezultati vršidbe obistinjuju već u prošlom mjesecu izjavljenu sumnju, da neće biti ovogodišnji prirod žitarica onakav, kako se je is­ početka nadalo. Poradi velikih šteta od opetovnih poplava u riječnim dolinama stradala je ovdje žetva. U krajevima, gdje je bilo tuče i nepovoljno vrijeme prigodom spremanja plodina, prirod se je smanjio te u kolikoći zaostaje za prošlogodišnjim. Bolji je rezultat od prošlogodišnjega u onim kra­ jevima — a to je skoro u polovici zemlje — koji su [manje stradali od vremenskih nepogoda. — Kakvoća dobivenih plodina ne zadovoljava svuda; osobito se tuži na slabu kakvoću zobi. K u k u r u z se je poradi boljeg vremena u septembru znatno oporavio. Kasni usjevi još su uvijek zaostali u razvitku, nu nadati se je da če dozreti za trajnog toplog i suhog vremena te jnžnih vjetrova. I s k o p v a n j e k r u m p ir a u početku je; prirod će poradi jake gnjiloće biti samo osrednji. Š e ć e r n a r e p a se je oporavila zbog po­ voljnog vremena. Ali prihodi će u kolikoći i ka­ kvoći ipak zaostati za prošlogodišnjim. D u h a n . Prirod je po količini vrlo dobar, kakvoća duhana zadovoljava. L iv a d e . Košnja otava još nije dovršena, nu nade je, da će se otavom popraviti kakvoćom i kolikoćom slabi prirod sijena. P a š n j a c i . Rast je trave na pašnjacima dobar, te ako bude trajnog i toplog vremena, biće i dobre kasnije paše. V i n o g r a d i . Berba je grožđa započela u većini vinogradnih kotareva sredinom septembra, te je rezultat bio osrednji. Nakon cvatnje vinove loze očekivalo se je, da će rod biti obilan, no zbog ođuljeg nepovoljnog vremena, što je uzrokovalo širenje peronospore i plijesni, nije se očekivanje ispunilo. Također ni kakvoća grožđa nije onakova kako se je očekivalo. Cijena Je grožđu ipak visoka jer se mnogo traži. „Novi Vakat" B e r b a š ljv a bila je u nekim kotarevima sjeverne Bosne dobra, a slaba u južnim krajevima. B e r b a z r n a to g v o ć a jest slaba; kruške su bolje, jabuke slabije. B e r b a o ra h a nije skoro nikakva bila. Promet suhom šljivom. Pišu nam iz Brčkoga: Dovoz suhih šljiva za vrijeme od 1. do 7. oktobra 1913.: 1. 10. 173.769 kg. 2.10.269.889 kg, 3. 10. 351.973 kg, 4. 10. 399.237 kg. 5. 10. 297.046 kg. 6. IO. 471.234 kg, 7. 10. 626.865 kg dakle ukupno 2,590.913 kg. — Cijena: 100 kg od 36 do 48 K. Željeznička pruga K n in-P etrovac— Prijedor. „Obz." javlja iz Zadra njegov dopisnik: „Prošlih dana boravio je u Dalmaciji poznati aus­ trijski političar Baernreither, te je preko Knina privatnom Steinbeissovom željeznicom pošeo u Bosnu. Doznajem sada iz pouzdana izvora, da je ovo njegovo putovanje u savezu sa prekupom spomenute željeznice sa strane države. Steinbeiss, koji ima u Bosni velike pilane, gradio je svoju željeznicu od Knina do Petrovca, a sada je na­ stavlja sve do Prijedora, tako da ona spaja dvije državne pruge: od dalmatinskog Knina (pruga Split — Knin) do bosanskog Prijedora (pruga Prijedor— Brod). U mjesecu julu 1914. bit će dograđena Steinbeissova pruga Petrovac—Prijedor i onda ćemo imati željeznički spoj od Splita, dotično Šibenika, preko Knina, sa Brodom, Zagrebom i t. d. Govori se, da je sporazum između države i Steinbeissa polučen i da je već potpisan prelimi­ narni ugovor. Definitivni će slijedili istom onda, kad cijela pruga Petrovac—Prijedor bude gotova a to bi prema planu imalo biti u julu 1914. god. - __________________ Broj 30. Cetinje, 14. oktobra. - Bojevi Crnogorac, sa Arnautima traju još uvijek duž cijele granir Kod Gusinja bije se boj sa velikim ogorčenje*’ već tri dana. Crnogorcima nije još uspjelo da m tisnu Arnaute. Ratna uprava odašilje na bojište no°~ čete i topništvo. Skadar, 14. oktobra. — Jedan odjel crno­ gorske pješadije pokušao je da osvoji tvrđavu De' čiča, koja je zaposjednuta po Malisorima, ali J taj pokušaj odbijen i Crnogorci se moradoše povući prema Tuzima. Crnogorci su prodrli u više albanskih sela i opustošili ih. Carigrad, 14. oktobra. - 30. i 32.nizamska divizija devetog vojnog kora otpremljena su u Galipolje. Ovo se smatra kao'početak ddmobilizai j Carigrad, 14. oktobra. Efektivna demobili­ zacija počima danas u Erekliji, Galipolju i Rodostu kamo su odaslani transportni brodovi. Carigrad, 14. oktobra. — Komandant Dardanelskog klanca izdao je naredbu, kojom se ogra­ ničava prolaz brodovlja kroz Dardanele. Ogle suite U Nouom Uaklu Brzojavi. POZOR! B eo gra d , 14. oktobra. — Samouprava iz­ javljuje, da će Srbija sve dotle zadržati zaposjed­ nute strategijske4a£ke Albanije dok megjunarodria komisija ne odredi definitivno granice Albanije i dok ne bude aspostavljeno normalno stanje u unu­ trašnjosti Albanije. 60.000 pari cipela B eč , 14. oktobra. — „N. Fr. Presse" javlja da su Auštro- Ugarska i Italija poduzeli u Biogradu korake protiv pokolja u Albaniji. B e č , 14. oktobra. — „Alb. Korr". javlja iz Skadra, de je Bajram Cur podigao Malisore iz sedam plemena i zaposjeo sve klance prema Đa­ kovi da tako zapriječi prodiranje Srba u unutraš­ njost zemlje. 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 раЦа cipela za gospodu i 2 pafla cipela za gospogje za vezanje, galoSirane sa jakim klinčanim gjonovima, koža smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju I centimetru Sva 4 para stoje samo 9 kruna. Razašilje uz pouzeće C. MULLER, PODGORZE 3-te Maigasse 22. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. Najbolji i najjeftiniji hriroiz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - cl.cl. u S a r a j e v u . □ □ 39 □ □ �Broj 30. Strana 7. .Novi Vakaf =f Muslimanska kreditna banka dioničarsko društvo u Foči V . . i njezina filijala u Goražđi plaćaju S°|o kamata na uloške na štednju. Sve bankovne poslove o b avljaju najkulantnije. P riuilegovana zem aljska banka :: ZA BOSNU I HERCEGOVINU, :: --------- 1, -i uvela ie novi način štednje, i ■ podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim ~ svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne m ale vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — T e kutije m ože svako p on ijeti kući, da ih ima u svako dob? ori ruci. lste su zaklju čane i napose uregjene za kovani i papirnati^novac, ije novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz te je i vagjenje i is dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O па protivnoj strani, postrani otvor času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese^ se u Kad se kutija napuni ili prije u ia odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o sprem ljenim banku ili na mjestima, gdje banka nema pot u uložnu knjižicu. T a se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po k lju čem , novac iz njesprebrojiti i upisati ka< dno raspolagati. tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici s Ovaj se način štednje prema tome ^sniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu j glavnici, koju će tako postići. Da s e d o b ije t a k o v a k u t ija , d o s t a j e d oći u b an k u i javiti S v o ju a d re su iii p is a t i . �_ .Novi Vakaf Stranu 8. ______________— ____ ______ Ј ^ ° Ј 30. SniifD 10IELEII • MELE Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA** glasovite njemačke tvornic zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K LJU Č traje kao 4 —6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da kupijedino 41 kao i svih potrebltina жа automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po* voljne uvjete Jedino kod glavnog zastupstva za -B o ln u i Hercegovinu. - čarape sa markom K K JU Č i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. х MBBITZ Cemalula 43. SARAJEVO. TiLiron asi. Pozor! Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenžane i zaručne karte i sve tiskanice » za trgovce dobivaju se je­ dino u Zadružnoj Tiskari SARAJEVO ĆEMALUŽA BR. 62. •• m INCI F Ćemalaiu 4S. a m l n i i mobitz rinzi. kao Dobivaju se u dućanima, u 30 raznih vrsti. Muslimani oglašujte u i pisaćih strojeva „Novom Vaktu“ MERCEDES. I------------------------------------------------------------- 1 Knjižara i papir: : nica :: Hrvatska Centralna Banka 1Е0Н FIIICI za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. Fruli ]iilpi illea hr. 15. VLASTITA PALACA U DLICI гКДНј Е 30SIPA - S a r a je v o ODO PODRUŽNICE V MOSTARU I TUZLI. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno upletena dionitka glavnica 2,000.000 K. Pričuvna zaklada 270.000 K. Ukupni uloSci oko 3,000.000 K. Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira mjenice. — Daje zajmove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je Hrvatska centralna banka pupilarno sigurnim zavodom, u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je tajbolja preporuka i za ostale ulagatelje. Dr. Salom: Majka i djetinja njega MJENJAČNICA: cijena K 2.50 Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje'svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 iznajmljuje SAFES OEPOSITS uz najamninu poževži od 1 K mjes. . P rv a tv o rn ic a kola S T O L A R S K A Reicha i Lebherza u Novom Sadu. Najveće sto v a rište različitih m odernih kola 1 s a o n lc a od najjednostovnlje do najelegantnije izrad e po jeftinoj cijeni. Prizn ato solidna tvorevina— Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih op re­ m a — Ilustrovanl cljenovnicl besplatno i franko. — S ta ra se kola opravljaju najbrlžljlvije ili se na želju tram pe. ч в Sohović i Bušić, Sarajevo JU уи ĆEIilflLUSfl ULICA V5. Na Limanu, tih do žBljezničhB stanice. VIKTORU, и и г Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo, R A D IO N IC A - EEMALUŠA ULICA W. Preporučulu »e »I. općinstvu za izradbu pokućtva, kancelarllgkog nam ježtaja. Hotela. Štamparija, dućana I gve ц ta ■truku »padalufce radnje po najnovijem »latemu. Prva specialna radnja u orlentalakoj (ala turka) Izradbi, uz najum jerenije cijene. NaruCbe Iz vana obavljaju ae brzo I kulantno. tt Cljenlke I n acrte Šaljemo besplatno. :> Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0f415c5b0e50ec943a7df93ed7977ca7.pdf e333997381e8f29e94b8d8534c757a80 PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno ta srijedom i subotom. Uredništvo I uprava: Cemo: IujS ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ i.d j Telefon - Huhopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma лв pri­ maju se. NOVIIIAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 31. Sarajevo, 18. oktobra 1913. Pretplatite cijene: Za Sarajevo H II.- 7.- 3.50 Sa dostavom u hućuH 16.-B.-I. Za pokrajinu H 16.- B.- I.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, bod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Isto tako gospoda oko »Srpske Riječi« Saborski klub „Ujedinjene Muslimanske Organitaciie“ su­ dobro znaju, da muslimanski poslanici glasan sa jednoglasnim zaključkom predstavnika izbornih kotareva vrlo nisu vladinovci i mameluci, jer da su vla­ Bos. Gradiške, Broda, Dervente, Doboja, Kotor-Varoša; Prnjavora dinovci i mameluci, da bezuvjetno slušaju i Tešnja moli sve birače, da dne 20. oktobra 1913. pristupe izbornom ono, što vlada zahtijeva, ne bi bile osuje­ ćene mnoge stvari, koje su izvjesni srpski činu i predadu svoj glas za poslanici zajedno sa vladom u Pitnerovo doba bili skovali na štetu muslimanskih in­ teresa. Da su muslimanski poslanici vladi­ ■— ■ __________________________________________ I ____________________ novci i mameluci, da slušaju šta im vlada i protiv muslimanskog sppstanka u Bosni i kaže, nebi svojedobno stavili ultimatum, da S a r a j e v o , dne 18. septembra 1913. Hercegovini. Oni ponajbolje znaju, daje taj se baron Pitner ukloni sa vlade. Š. Srpski listovi, a osobito »Srpska pakt hametom porušio onu drzovitu ba­ Gospoda oko »Srpske Riječi" znaju to Riječ« neprestano nas nazivlje vladinovcima hatost nekih srpskih podanika, pred kojom i mamelucima. Prikazuje nas kao elemente, koji su bahatosti u svoje ‘ vrijeme i šefovi sve; znaju još mnogo drugih stvari, koje rade sve ono, što zemaljska vlada zahtijeva. vlade drhtali. Isto tako cmi vrlo dobro znaju, eklatantno dokazuju, da muslimanski posla­ Čak veli, da je danas megju muslimanima da taj pakt nije sklopila zemaljska vlada, nici nisu vladinovci i mameluci — ali je nastupilo političko mrtvilo, jer program stare nego pače da je zemaljika vlada upotrebila kanda za njih pravilo: Ako su muslimani i Muslimanske Narodne Organizacije, koji je sva sredstva, čak i profanisane intrige, da Hrvati sklopili pakt, ne da rade protiv Srba vodio računa o budućnosti muslimana s pa­ se sklapanje tog pakta .-osujeti. Zar se ne i njihovih opravdanih interesa, nego da za­ ralelnim interesima cijele zemlje, zamijenjen sjećaju gospoda, kako je šef vlade baron štite svoja prava i svoje interese protiv je programom Ujedinjene Muslimanske Or­ Pitner prijetio pojedinim muslimanskim po­ bezobzirne nasrtljivosti izvjesnih srpskih po­ ganizacije i sa ajalovim katoličko-musliman- slanicima da ne pristanišna pakt i da je ta slanika; ako su se muslimani i Hrvati uje­ skim paktom«, koji je sklopila za svoj račun prijetnja imala tu posljedicu, da četiri mu­ dinili za obranu svojih interesa i svog op­ stanka, ako su protiv zasukanog srpskog zemaljska vlada. slimanska poslanika nisu stupili u pakt? Ovo je perfidija najniže vrsti. Gospoda Zar su zaboravila gospoda ono opširno stanovišta u agrarnom pitanju, u meliora­ oko „Srpske Riječi" vrlo dobro znaju, da obrazlaganje i argumentaciju barona Pitnera u cijama, u uregjenju mera i ispaša i t. d. — muslimansko-hrvatski paktjiije jalov, nego turskoj saborskoj' sobi, da Sfbi moraju pod onda su vladinovci i mameluci, onda tjeraju da je ta š taj pakt izvjesnim srpskim po­ svaku cijenu osujetiti taj pakt i da je prvi politiku mrtvila i mračnjaštva. Muslimanski poslanici imaju svoj pro­ slanicima osujetio mnoge i mnoge zle na­ mrtvi udar tom paktu, ako nekoliko srpskih mjere, koje su u svojoj nebratskoj i pa­ poslanika glasuju za zakusku osnovu o gram i svoje stanovište, koje zastupaju u svakdm pravcu, pa i prema zemaljskoj vladi. klenoj duši bili zasnovali protiv muslimana fakultativnom otkupu kmetova? Suljagu Salihagića iz Kotor-Varoša. PODLISTAK. „Mati mi je u gradu. Mogla bi nas vidjeti!" „АН, molim Vas, Vi ipak nijeste više dijeti. Ili Vi možda nijeste još nikad imali ljubavnika?" Buđenje. Kao, da Anemarija nije ni čula posljednih ri­ ječi, koje je pjesnik tek prošaptao, jer reče sa ne­ kom pitajućom smetenosti: „Ја nemam na ebi fino odijelo!" „Molim Vas, ja ipak ne vodim Vaše odijelo u šetnju. Ako se Vi napokon Vaše majke bojite, onda mi hajdemo u dvorski park. Tamo danas nema ni žive duše!' U Anemarijinoj duši pojavi se neka mala sa­ njarska slutnja. Ona klimaše glavom pola u dvojbi, pola u potvrđivanju. „Sad?" „Idem s Vama!" To je zvučilo prosto i odlučno. „Dakle hajdemo skupa u dvorski park!" Oni su išli blizu jedno drugoga kroz široki lipni drvored. Sunce je već bilo počelo ginuti sa obzorja. I žabe u lokvama sastavljahu večernji кбг. Park ležaše kao u kakvom ljubičastom velu za livadom. Mirisno valovlje dolazilo je polagano odtuda, kao i lako poigravanje vjetra. Paul Zech. (Svršetak). Ali odmah zatvori usta od stida i prenaglosti za tako neučtivu žestinu. „Vi danas izgledate lijepa, gospođice Kersten!“ „Nemojte se šaliti 1“ U istinu ona izgledaše za jednu—dvije dogine mlađa, kada tako stajaše namrštena čela. Veoma drsko očekivanje. On se jače nasmija i reče: „Izvolite li sa mnom malko prošetati?" To ona nije očekivala. Ovaj nenadani poziv dođe kao munja. Ona lagano uzmaknu pred njim. Njoj se ježaše pred njim. Kamo bi je on htio vo­ diti? Kroz kraljevski drvored? Šta će onda samo ljudi reći? Ili ako ih Lulu ili sama pjevačica susretne? „Ali kakovo Vi lice pravite? Vi ne morate sa mnom poći. Bože sačuvaj! Vi ne morate. Ali kad ' bi ste ipak htjeli prom isliti. . . “ PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU аи то и m m i Oni se spustiše na potuokruglu klupu, koju opkoljavaše veliki šadrvan. Werner Klingenberg mukom šućaše. Njoj je bilo čudnovato. Ona bi pograbila ruku, čiji duga­ čki, pomno njegovani prsti trgahu jedan srcoliki list. „Mirišite samo, baš kao reseda!" Ona osjeti hladnoću pružene ruke protrnuvši i bi nesposobna, da osjeti taj miris. „Sada mi, Anemarijo, recitel" u govoru mu se osjećaše neko duboko dizanje, „recite mi, zašto te skoro pobjegli?" „ Ја. . . ja . . . bolila me je glava," šlaga ona, a da i ne pocrvenje. „Tako. A jeli danas opet? „ N e ... n e . . . , davno sam posve dobro!" „Jesam li Vam već poslao moju knjigu? „Ali, gosp. Klingenberg?" „Da tako. Ja sam zaboravio. Uvijek rad i opet srdžba stim novinama. Koješta se tako zabo­ ravlja. U ostalom, Vaša prijateljica Lulu veliki je lopov!" Anemarija se okrenu. „ A li... pa zašto ne govorite?" „Šta ću govoriti?" TODRNICR nSFDLTn, L3EPEHHE ZB HROV Ш ^ Р В Р Р Е ), TVOHNICH CEMENTNIH CIJEVI I S'.T LL2ENTNE ROBE. ~ TELEFON ВКГ1 Z19Tehnički savjetnik: Ingenieur Ur. Jovo Simić. U �Strana 2. Ne bi se stidili ustati javno i otvoreno ka­ zati. da su viadinovci, da brane i prsima svojim štite vladu, kad bi vlada vodila ra­ čuna o njihovim opravdanim željama i zahtjevima. Kad bi bio takav slučaj — što na žalost danas nije — nebi se podudaralo sa njihovim odgojem, da vladu, koja bi imala iskrenu namjeru, da s njima pravedno postupa, pred njom u četiri oka hvale i veličaju, a u novinama o njoj drugačije pišu, kako to čine gospoda oko »Srpske Riječi«. U ostalom da muslimanski poslanici nisu viadinovci i mameluci dokazaće se uskoro još jasnije i cijeloj javnosti. U srpskim se krugovima urbi et orbi trubi, da Bilinski i Potiorek odlaze, a da na njihova mjesta dolaze Bemreither i Pitner. U tu svrhu se od srpske strane sporazumno sa izvjesnim bečkim krugovima i traži Potio-' rekova glava kao uslov saborskom radu srpskih poslanika. Kad se ova verzija obis­ tini, uvjeriće se i oni, koje je „Srpska Riječ" lažnim pisanjem zavodila, da musli­ manski poslanici nisu viadinovci. Oni će tada stupiti u otvorenu opoziciju, i to muževno i nepomirljivo, a ne licumjerski kao što sada čine izvjesni elementi, koji se u zavjetrini grle sa Potiorekom, a u javnosti dreče: Dolje Potiorek! Kad će sabor početi raditi? Š. U našem novinstvu kolaju razne verzije o tome, kad će početi saborski rad. Glavno je pitanje hoće li se čekati provedenje naknadnih izbora za upražnjena mjesta srpskih mandata ili će rad po­ četi i prije, bez obzira na te naknadne izbore? Muslimansko-hrvatski blok, koji sačinjava apsolutnu većinu našeg sabora, izjavio je više puta kakvo stanovište zauzima u pitanju saborskog rada. Saborski je rad bezuvjetno potreban, jer to izis­ kuju interesi zemlje i naroda. Mnoga važna pitanja, koja su od eminentne važnosti po kulturni i gos­ podarski razvitak naše zemlje i naroda, čekaju već dugo na svoje riješenje, kojemu stoje na putu neprestane krize u saboru. Ne treba pri tome gubiti iz vida ni tu okolnost, da je kontrola saborskih „Hoću li Vam nekoliko stihova pročitati?" 1 ne čekajući odgovora, izvadi knjigu iz džepa i poče čitati. Ona slušaše sa poluotvorenim gubicama. Bi­ jaše jedna slatka, zamamljujuća melodija, koja nje­ gov, nešto tihi glas gori dizaše. Ovaj pjev obuhvati sve njene misli. Ona lećaše, nošena ritmom muzike, kao na krilima sreće. Lice joj se obli rumenilom. I usne joj se zacrveniše tako, da su postale upadno vlažne i sjajne. Kad je on svršio, spusti ruku, kojom je knjigu držao, umornu i promatraše sa raskolačenim očima horizont, kao da tamo na bijelim oblacima lebdi čudna prikaza, koje su crte lica slične one male, što tu na klupi zamišljena sjedi. Zatim, kao vraća­ jući se sa kakovog sanjarskog putovanja, reče: „No kako je bilo?" „О prekrasno! Prekrasno!" Ona se približi u jakoj napetosti, kao što se malena djeca tiskaju baki, koja im priča. Jer bi sada, tako se ona nadaše i bojaše u velikoj brizi, sada' bi grlo, koje je tako krasne riječi izreklo, hladni mir promišljanja prekinulo i njeno uzbu­ đeno srce prelomilo. To ona držaše za stalno iI zato ona trpljaše. Neobičan događaj bi, kada Anemarija ne mogavši se svladati, pograbi hladnu ruku, koja ner­ vozno po klupi bubnjaše: tada sunce s kliznu za vrhunac kao kakva velika grimizna lopta. Ona gledaše u sunčanu ljepotu sa začuđenim očima. Klingenberg se na pola uspravi. 1 oni pustiše ruke zajedno. Bez trzanja i zebnje. Broj 31. ■Novi Vakat, poslanika mnogo življa, kad je sabor na okupu i prijem mjerodavnih faktora u Beču i Budimpešti, da se za trajanja saborskog rada nebi mogle do- jer su i oni odustali od onog svog tvrdokornog i' gagjati mnoge nekorektnosti pojedinih oblastnih nepravednog stanovišta, da unutranji službeni je­ organa, kao što se sada dogagjaju, ili ako bi se zik na našim željeznicama bude njemački. To je saobćeno muslimansko-hrvatskom blo­ koje i dogodile, mnogo ih je lakše reparirati kad je sabor na okupu. Eto to više stanovište interesa ku sa napomenom, da bi sada rad u saboru icijele zemlje i naroda zastupaju poslanici hrvatskog mogao početi, jer je evo glavna zaprijeka uklonje­ ii muslimanskog bloka, te su oni stoga za to, da na. Sad bi imao sabor početi radili i to rješava­ jući tekuće poslove, dok i jezično pitanje dođe na ;se sabor što prije sazove, kako bi se već jednom red, t. j. dok se ta nađena zgodna baza formulira 1pristupilo rješavanju onih mnogih pitanja, koja na to čekaju. Hoće li taj saborski rad započeti prije u osnovu zakona i dok ova dobije ustavom pro­ . ili poslije naknadnih izbora, to je za muslimansko- pisanu predsankciju bečke i budapeštanske vlade. |hrvatski blok sasvim sporedna stvar. Muslimansko-hrvatski blok naučen dosta neugod­ Grupa poslanika oko „Naroda" izjavljuje i nim iskustvom nemože na ovo lijepo i konclalijantno iprijeti, da se sabor ne smije sazvati prije nego ustmeno obećanje pristati, nego je otvoreno kazao: 1budu popunjeni upražnjeni srpski mandati, a s dajte nam najprije predsankciju za tu jezičnu os­ novu, pa ćemo odmah početi raditi. 1druge strane opet vele, da muslimansko-hrvatski Sad je na zemaljskoj vladi, da odluči kad će poslanici traže od vlade da otvori sabor prije na­ sabor započeti raditi. Ako joj je iskreno stalo do knadnih srpskih izbora. Ovo su i jedno i drugo prazne riječi i no­ rada i napredka zemlje, neka što prije isposluje vinarske fraze. Jer ko će pametan slušati šta oni propisanu predsankciju jezičnom pitanju onako, oko „Naroda" izjavljuju i ko će se muževan pla­ kako smo se sporazumili — pa evo odmah sa­ šiti prijetnja Narodovaca i njegovih „mirnih posma- borskog rada. Nas ne plaše ni malo kojekakove trača"? Fala Bogu prošlo je ono zločasto Pitnerovo izjave i prietnje; ne plaše nas ni sve potvore i doba, kad ni činovnik Musliman ili Hrvat nije klevete da smo viadinovci i mehkiši. Mi imamo mogao zasluženo avanzirati, dok izvjesne kaponje svoj pravac. Po tom ćemo pravcu raditi. Braći iz srpskog kluba ne daju svoj pristanak (kao pri­ ćemo uvijek dati bratski zagrljaj. Ljudima i prija­ mjer neka služi afera avanziranja dvorskog savjet­ teljima stoji na raspoloženju naša ruka ljudstva i prijateljstva, a neprijateljima „šilo za ognjiio". Na nika Sertića). Bez obzira na prijetnje Narodovaca i bez sve smo pripravni, pa preko svijuh prijetnja pre­ obzira na to, jesuli ili nisu popunjeni srpski pos­ lazimo sa izvjesnqm gestom. lanički mandati — rad sabora ovisi sada jedino od zemaljske vlade. Ona ima da po svom čeifu i po shodnosti svojih interesa o tome odluči. I to Političke prilike u Bosni. ne samo stoga, što po našem ustavu ona određuje kad će sabor raditi, a kad će se „odmarati", nego Osječka „Narodna O brana" donijela je u bez obzira na ustav i zakone specialno su sada u jednom od svojih posljednjih brojeva članak pod njezinim rukama i „čekić i orasi". Radi se o naslovom „Naše poličke prilike u Bosni". Radi ovome: Saborski rad zapeo je na jezičnom pitanju. zanimivosti i aktuelnosti ovog članka i da se vidi Između vlada u Beču i Budimpešti s jedne i našeg kako jedan hrvatski list u Hrvatskoj misli o na­ sabora s druge strane nije se mogao postignuti šim prilikama prenosimo iz njega ovu vijest. sporazum glede jezičnog pitanja u unutrašnjem sa­ „Općenito se u Bosni osjeća, đa stranačke obraćaju na bosansko-hercegovačkim željeznicama. prilike, kakve su danas ondje, sprečavaju svaki Nakon toliko velike pause odnosno nakon normalni ustavni život i rad. Krivi se na konfetolikog saborskog nerada uspjelo se u tom pitanju sijskim razmjerima osnovani izborni red. Taj iz­ u toliko, što je nađena jedna zgodna formula, borni red nije doduše evropska uredba, ali se pri­ koja zadovoljava muslimanske i hrvatske posla­ hvatilo što se našlo: u jednoj zemlji, gdje se na­ nike (osim njih 3 —4) i koju su formulu bili pri- rod od stoljeća dijelio po „miletima", (vjerama) i 1 hvatili i oni srpski poslanici, koji su poslije zbog gdje se masa naroda u svijesti i danas tako dijeli, svojih međusobnih razmirica položili saborske ne će se lako uvesti drugi izborni red. Po izbor­ | mandate. Ova zgodna formula naišla je na dobar nom redu na konfesijski neutralnom temelju nemi- Politički pregled. I Anemarija je htjela nešto reći, što joj grlo na­ pola stezaše, i što mladenačka nestašnost žestoke čežnje za nečim novim i velikim bijaše. Tako mu se približi, da je čula lagano kucanje njegova srca. Ali njegovo lice imađaše vizijsku udaljenost i tako ona zatvori već napola otvorena usta, razumijući posve jasno njegovu nepomičnost Nju naglo zazebe i zubi joj udarahu jedan o drugi žestoko. Pro­ strane sjene pokrile su stabla i obrubile kraj šume sa tamno-plavim velom. U daljini se oglasi jeina. Werner Klingenberg ne mogaše se lišiti vizijskih sanja. Sprva, kada mu prisilni stiskaj ruke prouzroči tjelesnu bol, probuncaše njegova usta ritmički neke rečenice. I kada se smetene riječi sa umarajućom litanijom prekidahu: „Zagonetka; za­ gonetka radi svega. . . Ja se osjećam kao zago­ netka, .. najveća. . . O, Anemariji. . . “ ona ustade. Stade preda nj spuštenih ruku sa raširenim prstima. Njene oči ležahu tvrdo i gotovo prijezimo na sanjarskoj apatiji pjesnikovoj. Morao je osjetiti sugestiju pogleda, jer se od­ mah diže i pristupi Anemarije kao razočaran, Pokušavaše se veselo smiješiti i taj smjeh je uzrokovao, da su se njene grudi dizale i očajni njeni zapanjeni pogled okrenu se od njega. Tada se oni pogledaše u otvorenoj Dok su ostavljali duboki mrak parka i isčeznu više glava kontura okoline i mrke sjene kao moru, koja joj je dušu iskrenosti. vraćali se, ona pusti mučila. Na raskršću reče Klingenberg, kao baš tada brzo stvorenu odluku: „Ipak idimo mi na desno. Brže ćemo doći do moga stana, gdje ću Vam onda moju knjigu dati, ako hoćete." Odmak čim je on prve riječi izrekao, prestraši se i govoraše zapinjući glasom. Učini mu se, da je djevojka usprkos svih njegovih zamotavanja sve ono „nerečeno", što se krije među njegovim rije­ čima, razumjela. Ali njezina ravnodušnost, koja se je na licu opažala, učini ga još nestalnijim, pa da to sve zatomi, poče on govoriti o ljepotama ve­ čeri i o različitosti nutarnjih doživljaja u tim sato­ vima. On se udobrovolji istom onda, kada srebrena mjesečina svojim sjajem rasvijetli prostrane sjene guste aleje i oni postaše manje tajinstveni. Tako se oni napokon nađoše pred malenim ljetnikovcem izvan grada, u kom pjesnik stanovaše. Ona oklijevaše šuteći i neodlučno i kad ju on htjede uzeti za ruku, ne nađe je. „Та i Lulu je kod mene bila. Zašto Vi nečete?" „Vi lažete!" kriknu ona nenadano. „Kako mo­ žete tako prostački lagati!" „АН da je to ipak istina, Anemarija?" Ona se okrenu i poče glasno plakati. To mu oslabi volju, pa posve mirno i sa strogim tonom reče: „Upravo mi pade na um, da moram još raditi. Knjigu ću Vam drugi put dati. Osobita hvala na cijenjenoj pratnji." Ona mu brzo pruži ruku, kao da mora nešto čvrsto pridržati, što hoće da joj pobjegne: „Prekrasno bijaše, gosp. Klingenberg I" �Broj 31. Strana 3. „Novi V akaf novno bi pače na biralištima došlo do teških konfesijskih borbi i tek bi se onda razvila permanen­ tna svadja medju konfesijama, tim više, što se pod firmom konfesije ondje bore i narodne ten­ dencije. Uzalud je u kulturnom razvoju jednoga na­ roda činiti skokove. Na srpskoj se strani neugod­ no osjeća, što su se katolici i muslimani čvrsto udružili, pak se prigovara katolicima, da u duši anacionalne muslimane samo zato drže uza se, da ne budu uz Srbe. Može i to biti, ali su sasvim to isto Srbi u protivnom pravcu činili prije, dok su oni bili u svezi s muslimanima. List zatijem govori o nekim težnjama na srpskoj strani, da bi se zajednički radilo na anacijalnoj i gospodarstvenoj podlozi, što ne bi bilo rđavo, ali kao pravu zdravu ideju preporuča na­ rodno jedinstvo i to tako, da Hrvati nebiše ništa popustili od svojih narodnih ideala te veli: „Hrvati imaju jedan narodni ideal, koji oni nikad ne će i ne mogu napustiti, a to je ujedinje­ nje hrvatskih zemalja — računajući amo dakako i Bosnu — na temelju historijskoga državnoga prava, a uz to na temelju narodnosnoga principa, kome bi svijest o narodnom jedinstvu bila zgodan korolar. I eto na taj temelj Srbi u Bosni ne će. Zašto? Krunidbena zavjernica obriče Bosnu pripo­ jiti Ugarskoj, odnosno posestrimama zemljama — dakako Hrvatskoj i Slavoniji. Srbi, koji u Bosni čine relativnu većinu, ne će svezu Bosne s Hrvat­ skom. E pak će olakšati pripojenje Ugarskoj, baš kako u Budimpešti žele. Hoće li to biti bo lje?” Povišenje vojske. Posljednih dana vijećalo se u Beču o poviše­ nju broja rekruta u austro-ugarskoj vojsci. Javlja se službeno da je uglavljeno o v o : Kontingenat rek­ ruta ima se povisiti za 31.000 momaka, od čega odpada 16.5000 na zajedničku vojsku, 1.500 na ratnu mornaricu, 7.300 na austrijsko a 6.000 na ugarsko-hrvatsko domobranstvo. Ova su povišenja nužna radi pojačanja stalne vojske na granicama, jer je broj sadanjih četa, kako su događaji u po­ sljednje vrijeme pokazali premalen. To, što se moralo u posljednje vrijeme zvati pod oružje rezerviste, palo je na teret i pojedincima, narodu, a i samoj državi. Radi toga se nastoji da se u buduće ne On joj uze ruku, koja drhćaše i bijaše veoma vruća i odmah je opet pusti. U njezinu licu ne bi­ jaše ni kapi krvi, nego ukočeno kao kamen. Klingenberg skinu šešir: „Dakle laku noć!“ „Laku noći” Pijesak zaškripa pod njegovim žurećim se ko­ racima, kućna se vrata otvoriše i on uljeze u dvorac. Anemarija stajaše nepomično s ispruženim rukama prama ulazu i gledaše u tminu vrata, koja bi imala značiti njenu budućnost i tamo joj ležaše sreća; neizmjerna bol ovi njezinu dušu; sva se njena sreća razbijaše o nestalnoj volji onog čovjeka. Puna srdžbe na srcu i oborenih očija kora­ čaše ona apatično i oklijevajući gotovo u grad. Klimajući se pope širokim stepenicama do svoje osamljene sobe, zaključa vrata, i baci se onako u haljinama na krevet. Obilne suze nezaustavljeno tekahu i orosiše jastuk ne puštajući joj sna nikako na oči. Za tri sedmice ne pokazivaše se ona na pro­ menadi. Na veoma uljudno Klingenbergovo pismo, kao i na nestašnu Lulinu kartu nikako ne odgovori. Ipak čitaše ona pjesnikovo pismo po dva po tri puta svaki dan, kao da će joj koja riječ prišapnuti, radi čega se njene misli muče. Ali joj pisanje postajaše sve mrže i mrže. Nu ona se ne može više uzdržati, te jednoga predvečerja izšeta u aleju. 1 nesvjesna kakova nu­ tarnjeg nagona zaputi se prema onom dijelu grada, u kome bijaše pjesnikova kuća. Prestraši se, kada to opazi. „Ali ja ga mo­ ram pošto-poto vidjeti”, pomisli ona kao da se malko primiri. „Danas on valjda neće tako zapo­ slen biti. Ako se gore uzsvijetli, idem u sobu, da — da si uzmem knjigu. Možda me ipak neće mora kod kakva mu drago spoljašnjeg događaja, odmah sazivati rezervu. Veći je broj rekruta nada­ lje nuždan radi upopunjenja odijeijenja mašinskih pušaka, konjaničtva, topničtva i tehničkih trupa. Povišenje je i radi toga nužno, jer su i susjedne države ove godine svoje vojske u mirno doba znatno povisile. Povišenje je dakle nužno da bi se Austro-Ugarska ako ustreba, mogla uspješno braniti. pobataliti i iznova graditi. Napokon dolaze troškovi potrebu novopovišenoga kontingenta novaka — sve u svem izlazi jedna milijarda. Naročito povećanje topnič. postalo je vrlo nužno Tako Njemačka imade u svakoj svojoj pješačkoj trupskoj diviziji 40 do 80, Franceska preko 72 a Rusija preko 64 t o p a . Sada naša pješačka trupna divizija imade samo preko 42 topa. 1 po novom kada se postavi još 6 topovskih i tri obične ba­ terije, imati će svaka divizija istom 54 topa; dak­ le još uvijek manje, nego što imadu divizije glavnih vojničkih država u Evropi: Glede povišenja rekruta napomenuti nam je još i to, da je ratni ministar sprvine tražio godiš­ nju povišicu od 40.000 momaka, ali radi prevelikih novčanih žrtava nijesu vlade na to htjele pristati. Sada iznosi kontingenat novaka 154.000, a do go­ dine biti će 159.000 momaka. Jer se ne će odmah cio odobreni broj novaka uzeti, već postepeno kroz 3 do 5 godina, to će za to vrijeme broj no­ vaka u jednoj godini kod zajedničke vojske po­ stepeno rasti i dosegnuti će 177.500 momaka. Pošto će cijelo povišenje novaka iznositi 31.000 momaka, to će se, kad se uvede dvogo­ dišnja vojna služba, cijelokupna vojska povisiti za 65.600 momaka. Dosada stajaća cjelokupna voj­ ska iznosila je 344.000 momaka (bez ratne narice). Prema novoj povišici, biti će, cjelokupna stajaća vojska 377.000 momaka. T roškovi za našu vojsku. Posljedice balkanskog rata sve se više osje­ ćaju, nova su naoružanja potrebna, a dugove mo­ bilizacije valja podmiriti. Zapovjednik ratne mornarice traži za izgradnju četiriju novih superdreadnou gha 351 milijun; ratni ministar 300 milijuna izvanred­ nih troškova oko mobilizacije; izdaja pukovnika Redla prouzrokovala je državi 250 milijuna kruna, jer se utvrde, kojih je planove Redi izdao morale opet otpraviti. Najedanput sva protrnu. Iz desnoga gaja izađe dvoje ljubavnika ispod ruke. Posve jasno prepozna u njima Lulu i pjesnika. Brzo skoči ona za jednu lisnatu lipu, koja tik do dvorca bijaše. I ona viđaše kako Lulu strastveno pjesniku govori, kako ga je uzela za u ku i vodi preko pješčanog puteljka. Njeno lice bijaše tamno-crveno, a oči u njega sjahu kao dvije žežene baklje. Pjesnik opojen iđaše za njom. Anemarija vidje, kako se gore u vili užeže svijetlo. Tri puta je ona ustajala, da ide gori, ne mogavši samoj sebi zato razloga da dade, kako bi ona svoj čin motivirala. Ali neko prijeteće kucanje u njezinim grudima zaustavljaše je. 1 tako ona če­ kaše dva sata — tri i sve dok se svijetlo ne utrnu. Tada izleće brzo Lulu na ulicu. Ona bijaše sva u mislima a na njezinom blijedom upalom licu odsijevaše pobjedonosna vedrina i neka beskrajna svečanost. Gubice joj stajahu široko otvorene kao od cika posljednjeg zanosa. Po ovom rutavom zanešenom licu ošinu je drhćućom punom boli rukom Anemarija, dotrčavši tjerana nekim nutarnjim nagonom: „Ti — ti — zmijo — jer, ti si sebe — po­ nudila!” Kao mahnita sa kričajučim smjehom nagnu ona odatle hrlenju čula je ona, uza sve to, što joj je u ušima brujalo, očajni plač prijateljice. To ju je umirivalo sve više i više. — Od tada se ona viđala svaki dan na promenadi. Ona nosašenovu, tamno-plavu haljinu, ljubičaste izšupljikane čarape i sjajne lak cipele sa velikim srebrenim šnalama Njeno lice bijaše nepokrito, otvoreno stajaše, dok ne dođe jedan — student. I ona obuhvati njegovo drhćuće srce stišćući ga milo kao dragocjeni plod. — Turska. Dobro informirani „KOlnische Zeitung” prima od svog carigradskoga dopisnika vijest, d a T u r ­ sk a i n a d a lje č in i v o jn e p r i p r e m e p ro ti G r č k o j premda turske novine počeše pisati, da bi se turska mirnim putem nagodila sa Grčkom. Iz Soluna javljaju od 15 o. mj., da je izmeđe g r č k i h i t u r s k i h četa kod Ksantia d o š l o d o ih s u k o b a . Grci u mnogo većem broju potisli su slabijeg protivnika i zaposjeli mjesto KujumkOj. Turski glavni odbor premješten je iz Baba Eski u Jedrene, kamo 'je vrhovni vojskovođa Izet-paša sa svojim štabom stigao. U isto je vrijeme glavna turska vojska u Traciji sa sjevera prešla na za­ padnu stranu. Komora nastavlja i dalje svoje prip­ reme. Ovih dana otpočeli su pregovori između Turske i Grčke da se sporna pitanja mirnim putem riješe. Po vijestima iz Carigrada traži Turska potpunu uspostavu prilika prije rata. Zahtjevi jesu: oslobođenje muslmana od vojne obvezatnosti, u roku od 3 godine; autonomija vjerska i školska, kojoj bi bio na čelu muftija te bi stanovao u Ateni; potpuno poštivanje londonskog ugovora sa strane obaju ugovaratelja; Turska naukovna poduka u muslimanskim školama, gdje bi moralo biti obliganto i učenje grčkoga jezika. Grčka vlada mora snašati troškove za uzdržavanje pučkih škola i džamija. Iz Pariza javljaju, da su onamo stigle vijesti po kojima sudeći imade malo nade, da će se Turska i Grčka mirnim putom nagoditi, jer su opreke odviše goleme. P r e g o v o r i iz m eđ u o b ih d ržav a, d o šle su na p r e o k r e t n u ta č k u i d i­ p lo m a c ija bi m o r a la o d m a h s v e s il e na­ p r e g n u ti d a s p r ije č i tr e ć i b a lk a n s k i rat. R atobornost Grka. Iz Atene javljaju, dne 16. o. mj., da je pred ratnim minstarstvom bila velika demonstracija. Demonstranti tražili su od vlade, da ne popušta ništa Turskoj i neka joj navijesti rat. Ministar pred­ sjednik Venizelos zapovjedio je, da se proti demon­ strantima strogo postupa, te je mnogo njih uhap­ šeno. Albanija. Kako su bili Arnauti udarili na srpsku vojsku a onda pred pretežnijim neprijateljem morali uzmi­ cati, upotrebila je to odmah Srbija, da progoneći Arnaute, paleći i pljačkajući arnautska sela, opet komad Albanije sebi prisvoji ili kako se zvanično kaže, da zauzme „važne stratežke pozicije”. Srbi­ jansko je novinstvo dabome odmah tražilo okupa­ ciju cijele Albanije. Međutim Austro-Ugarska neda, da bi Srbija samo i komadić Albaniji opet uzela, tražeći od nje, da se poštuju granice uglavljene u Londonu. Za to je Srbijanska vojska dobila zapovijed, da nesmije dalje i ako je dobila bila apetit, da „junački” napreduje dalje. Sa Austro-Ugarskom složne su Njemačka i Italija. Esadpaša istupio je iz provizorne albanske vlade, te je u Draču proglasio n o v u provizornu albansku vladu. Nova vlada sastoji se iz jednoga s e n a t a u kojem su po dva predstavnika Drača, Tirane, Kavaje i Šijka. Predsjednik je senata Esad­ paša. 0 ovom je Esad-paša obavijestio i međuna­ rodnu kontrolnu komisiju te izjavio, da će iza izbora vladara za Albaniju, njemu u ruke izručiti vlast. Francuzi protiv srp sk o g a zajm a. Iz Pariza javljaju: Radikalni zastupnik Francois Delonđe upravio je na ministra financija pismo, u kojem ga moli, da zejedno s ostalim ministrima poduzme korake, da se zapriječi srpski zajam u Francuskoj. Zastupnik izjavljuje, da će interpelirati ministra, zašto već takvi koraci nijesn bili unaprijed uređeni. U zastupnikovom organu �Strana 4. „Pariš Journal* protumačen je ovaj korak zastup­ n ik o v i rečenome, d a S r b i j a j o š n i j e f o r ­ m a ln o z a k l j u č i l a m ir s T u r s k o m i da bi k a o s a v e z n i c a G rč k e m o g la b i t i u p l e t e n a u n j e z i n e s t v a r i . Osim toga kriva je Srbija za događaje, na albanskoj granici i nalazi se neprestano u mobilnom stanju. List spominje i Srbijine odnose p r e m a A us t r o - U g a r s k o j , z a k o j e v e l i , d a n ije s u t a k o đ e r u r e đ e n i . Prema tome bi bilo, misli on, najzgodnije, da zasada ostane fran­ cuski novčani trg Srbima zatvoren, dok ne uredi svoje račune s Turskom i Austro-Agarskom. List „Gil Blas“ obara se u žestokom tonu na srpski zajam. Domaće vijesti. U „ S a ra je v s k o m listu * od ponedeljka izašla je notica, da i Muslimanska Centralna banka učes­ tvuje u osnivanju paromlina „Krausa i Sinova* dioničarskog društva u Osijeku. Kako nas neki pri­ jatelji obavješćuju, ova je notica krivo shvaćena, jer se misli, da je Muslimanska Centralna banka bila kapitalom interesirana u ovom paromlinu Krausa i sinova, koji je izgorio. Za to ovim isprav­ ljamo to pogrešno shvaćanje i saopćujemo da Muslimanska Centralna banka nije posjedovala ni jedne dionice onoga mlina koji je izgorio, niti je s njime stajala uopće u poslovnoj vezi, nego je ovaj naš zavod sada među onima, kod kojega se mogu upisati dionice novoga mlina, koji se osniva na mjesto onoga, koji je izgorio. Ovaj novi paromlin, koji se pokreće pod imenom „Prvi Osječki mlin na valjke prije Josip Kraus i sinovi dioničarsko društvo u Osijeku* imade temeljnu glavnicu od 1 milion kruna razdijeljen u 5000 dionica po K 200. Osnivači su kupili 3000 dionica, a 2000 komada ostalo je da ih kupi ko god hoće. Mlin će otpo­ četi radom 1. januara 1914, a upisivanje dionica traje do 25. o. mj. Ko dakle hoće kupiti koju di­ onicu ovog mlina, koji će svakako veoma dobro raditi, neka se svrati u Muslimansku Centralnu banku i upiše koliko dionica želi. Za svaku dionicu treba kod upisa platiti K 60. — ili 30°/0Z a p r o s u đ iv a n je n a š ih p r ilik a . Mnogi su listovi, pišući o našim nutarnjim krizama i o akciji oko raspletavanja tih kriza iznosili razne kombinacije i prosuđivali prilike na osnovi netačnih podataka. Položaj je prosuđivan uvijek sa stranačko-političkog gledišta, te su nam naši protiv­ nici podmetali raznih stvari. Govorilo se je da muslimani onemogućuju saborski rad stavljanjem svojih specijalnih zahtjeva, koji su neprihvatljivi, pisalo se je da je kod nas političko mrtvilo nastu­ pilo radi „jalovog* katoličko-m uslimanskog pakta i mnoge slične nesmislice. Da se naši čitatelji upoznaju sa današnjim položajem upozoravamo ih na prva dva članka našega lista. Iz g ra d sk o g ap ro v izacijo n o g o d boraZaključak gradskog zastupstva o ustrojstvu grad­ skog aprovizacijonog ureda nije do ovoga časa još od vlade potvrđen. Potvrda vladina očekuje se svakim danom. Međutim je vijeće aprovizacijonog ureda već raspravljalo o načinu dobave u prvom redu mlijeka, a onda zelenja i voća. Kako ima malo izgleda, da će se uz nisku cijenu moći do­ bavljati mlijeko od domaćih proizvođača, to će se po svoj prilici dobavljati mlijeko iz Slavonije. Po sadanjim ofertama došla bi litra mlijeka iz Slavonije franko Sarajevo na 26 helera. Međutim će oprema sarajevska dobavljati i zelen te povrće, što je za naše domaće bašćovane i posjednike lije­ pa prilika, da mogu svoje proizvode za gotov novac i u najvećim količinama prodati. P rih o d i g ra d a S arajev a. Po izvješću g radskog dohodarstvenog ureda primljeno je u mjesecu septembru o. g. ukupno 95.615 K 37 hel. U istom mjesecu prošle godine primljeno je 906.086 K 03 hel. prema tome je o. g. više prim­ ljeno za 4.929 K 34 hel. Od prvoga januara o. g. pa do konca septembra o. g. unišlo je u svemu 822.646 K 46 hel.; u istom razdoblju prošle go­ dine 724.186 K 76; helera prema tome je gradska sarajevska općina ove godine više primila za 98.459 K 70 helera. ,Novl VakaP Čovjek lit l i l i od toga, što jede, nego od onoga što probavlja. Stara je to istina. Ali je svakako istinito, da više ljudi umire od preobilnog jela, nego od gladovanja, oto nemožemo probaviti, obterećuje naš želudac, naša crijeva, a ovo je obterećenje uzrok mnogim pat­ njama i bolima želuca i crijeva; ako krv živo ne kola srce često trpi, nastat će mučnost, nadimanje, riganje, žgaravica, podražuje na bljuvanje, živci oslabe, a često se ćutimo grozničavi i t. d. Tom zlu lahko ćemo iz­ bjeći, ako rabimo Fellerove tjerajuče Rhabarber ,,Elsapilule“. Djeljuju tako, da pobuđuju tek, pospješuju probavu, utišaju gr­ čeve, uređuju stolicu, time čiste krv, zaštićuju osjetlivo probavilo protiv svake boli. Rabili smo je protiv začepljenosti i tromosti crijeva, kao i protiv neugodnog odebljivanja, te smo se osvjedo­ čili, da nikada škodljivo ne dje­ luje. 6 kutija za 4 K ili 12 ku­ tija za 7 K 60 fil. šalje franko ljekarnik E. V. Feller, Stubica Elsatrg br. 310 (Hrvatska). Preporučamo po vlastitom iskustvu također ,,Elsafluid“ kao proku­ šano kućno sredstvo protiv reumatičkih boli i uloga,/protiv gla­ vobolji od neuralgije, protiv boli u licu, tijelu, promuklosti, vratobolji, boli n prsima, protiv inih posljedica propuha i prehlade, da tako postignemo zdrav san, snažne mišice, jake živce, te uopće čvrsto zdravlje, 12 malih ili 6 dvostrukih ili 2 špecijalne boce franko 5 kruna, 36 malih ili 18 dvostrnkih ili 6 špecijalnih boca franko 12 K 40 fil. Mi se čuvamo patvorina te naručujemo prave preparate samo od ljekaroika E. V. Fellera u Stubici, Elsa trg br. 310 (Hrvatska). Sliti da bude lijepa, te da ljepotom svojom poluči uspjeh u društvenom i obiteljskom životu, zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove pomade za lice i kožu ,,Elsa“. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kožne nečis­ toće, sujedice, bobuljice, čini kožu mekom, nježnom i ru­ menom. Tisuće i tisuće gospoda rabe Ju najboljim uspje­ hom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu za kožu ,,Elsa“, 1 lonac stoji 2 K, ako se priloži k pošiljci, 2 lonca franko 5 kruna Isto tako je obljubljen Fellerov boraksov sapun (80 fil.) I Fellerov Ijlljano-mliječnl sapun (1 krunu). Dobiva se samo kod ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsa trg broj 310 (Hrvatska). Broj 31. D a li je Isto k s p o s o b a n z a r e f o rm e ? Kao prilog današnjem „N. Vaktu* donosimo jednu Studiju pod gornjim naslovom od čuvenog orijen­ taliste Armina Vamberya, bivšeg kr. sveučilišnog profesora orijentalnih jezika u Budimpešti. Armin Vambćry je opće poznat i slovi kao jedan od naj­ glasovitijih orijentalista. On je probavio na istoku više godina, proputovao mnoge krajeve i napisao mnoga djela i Studije. Jedno interesantno preda­ vanje, koje je on držao u mađarskom naučnom društvu, donosimo danas kao prilog listu i upozo­ ravamo naše čitatelje, da ga svakako pročitaju. Z abava. Prijedorski muslimani priređuju za­ bavu sa igrankom, koja će se davati u prostori­ jama „Hotel Prijedor* na 18. (5.) oktobra 1913. č is t prihod namijenjen je za osnutak musliman­ skog sokolskog društva. Početak tačno u 8 sati ala franga u večer. Na zabavi će svirati društvo Radojice Stankovića. Ulazna cijena od osobe 2 K. Dobrovoljne priloge sa strane prima će gg. Husref beg Kapetanović i Himzaga Avdagić, a u večer na blagajni gg. Salihaga Crnalić i Mehaga Henić, koji će se putem novina objelodaniti. Raspored: I. 1. Goste pozdravlja, Jasim Crnalić, učenik III. god. narodne osnovne škole; 2. Savjet očevima, od S. Bašagića, deklamuje Sadik Čepić. 3.’ „Oba gluha* od Saliha Kazazovića. — Šala u 3 čina. II. Lutrija nabacivanje koriandola i šaljiva pošta. III. Igranka po rasporedu. D o k le s m o d o šli! Nekidašnja „Srpska Riječ* u svom 212. broju prenosi iz hodžinskog lista „Misbaha* dvije bilješke, koje i prema sastavu i prema bljutavosti odgovaraju „Misbahovu* „ured­ niku* Sakibu Korkutu. Ovaj crče za tim da se s njim polemizuje, i kad bi smo gledali na njegovu osobu i način pisanja, ne bismo na to sve ni glave okrenuli, ali je u tom jedna druga stvar, koja svraća na se našu pažnju. Korkut naime po­ kušava svom svojom poganštinom da na upravo nečuveno bezobrazan način opanjka i ocrni ovđješnji „privatni muslimanski konvikat*, kao leglo i rasa­ dnik — katoličke propagande (!) okrivljujući ргоesora Hakiju Hadžića: da je prilikom otvorenja Napretkova doma vodio pitomce toga konvikta pred katoličku — crkvu. Otvoreno govoreći, mi smo se o ovoj stvari raspitali i doznali smo na poštenu riječ s pouzdane strane: da ne samo da profesor Hadžić nije đaka pred crkvu vodio, nego da nije te povorke uopće ni vidio, pa da nije do deset sati prije podne ni izišao u grad, dok je ta povorka išla oko devet sati. Konviktaši su pak sudjelovali kod „Napretkove" proslave kao i ostali mnogobrojni đaci, a pred crkvom je stajao ne jedan hodža, pa može biti baš i sami Sakib Kor­ kut. Slično je i s drugom tvrdnjom „Misbahovom": da iz „Privatnog muslim. konvikta" djeca nijesu još ni jednom dovedena ni na džumanamaz*. Kad bi pisac te „Misbahove* bilješke imao i jednu mrvicu i obraza, pokušao bi na kakav drugi način ustati — kad mu je već srce tako pocrnjeloi — proti ove plemenite ustanove, a ne bi se služio ovako bestidnim i otvorenim lažima: Jer, otkad je ovaj konvikat otvoren, pitomci su dovedeni korporativno dva i dva u redu svakog petka na džumu u Begovu džamiju, i ko se samo jednom makar i slučajno pa makar i pred džamijom desio, svakome je za­ peo za oči red i pristojnost konviktskih tih pito­ maca. Navodi su dakle „Misbrkovi* najprostija i najkratkovidnija laž, i ljuto se vara, ko misli, da će na ovako prostački način podrmati u djetinjim roditeljima povjerenje u upravitelje konvikta, jer ili i ti roditelji kao i velik dio naše javnosti poz­ na kao ljude napredne, kao odlučne protivnike i konzervativizma, a kamo li klerikalizma, a da i ne govorimo o tome: da bi ti ljudi još htjeli po­ krštavati svoju mlađu braću sebi povjerenu mu­ slimansku djecu. Kakovo pak treba da bude „islamske terbije*. o tom ne bi smio barem Sakib Korkut govoriti, jer koji hodža uz ramazan u ručana doba u Ađemovića ulici go­ vori muslimanskoj djevojci teko bezobrazne riječi, da iz susjednih kuća hoće da izlijeću ljudi, da ga biju, — koji se hodža po mraku vuče od sirotinj- �Broj 30. ske kuće muslimanske do kuće, penje po prozorima proviruje u kuću i električnom lampom svijetli po tuđim porodičnim sobama, — koji hodža uz druge mnoge bezobrazluke to radi, kao što radi Sakib Korkut, taj ruši vjeru, ako govori on o vjerskom ćudoređu. I čudo veliko, kako se ne boji spo­ menuti ime ulema-medžlisa čeljade koje va­ kufskim povjerenstvima banjalučkog okružja šalje pismo i moli, neka ga biraju za saborskog poslanika mjesto rahmetli Čirkinagića, i na ta pisma potpisuje ne sebe, nego džemijeti-ilmiju, — kako se boji spomenuti ime ulema-medžlisa čeljade, koje napada po putu tuđe žene musli­ manke i tim sili ljude, da motaju kandžiju pasju oko glave, na kojoj se ahmedija bijeli, — kako se ne boji spomenuti ime ulema-medžlisa čeljade, koje je na onako zvjerski i onako fakinski način — kao što je javljeno u zadnjem broju „Novog Vakta" — uvrijedilo islam, vjeru, čiji je on dostojanstve­ nik! Ovakovo čeljade, ne bi smjelo na ulici izaći, i to je ono, što nam je uturilo ovaj put pero u ruku: što smo mi bosansko-hercegovački musli­ mani tako daleko došli, tako nisko pali, te trpimo, da ovako čeljade nosi na sebi svećeničko obilježje da uređuje svećenički naš list, da zauzimlje drugo mjesto u najvišoj našoj prosvjetno-vjerskoj inštiuciji — u vakufu. Kod drugih vjera to zaista ne bi bilo moguće, i naši, kako vjerski tako i svjet­ ski dostojanstvenici sigurno ne će trpjeti ove sramote. P ijte F r a n k o v u k a v u ! Sveučilišni profesor dr. Schmideberg iz Strasburga ustanovio je znan­ stvenim istraživanjem, da cikorija sadržaje u sebi osobito vrijedna svojstva, koja djeluju proti otro­ vanju, te spriječavaju gnjilobu. Stoga može samo koristiti, ako se sada u ovo vrijeme pije izvarak Frankove kave, umjesto vode. U jednoj litri vode kuha se 15 grama Frankove kave 3 časa, nakon toga procedi se izvarak, te se može tada piti vruć ili ohlađen, gasi žeđ, osobito prija, te je uz to vrlo jeftin. K a le n d a ri z a g o d . 1914. Poznata knjižara Leon Finzi u Sarajevu, Franje Josipa ulica, izdaje i ove godine niz vrlo praktičnih kalendara za javne i privatne urede, koje se odlikuju ne samo svojim praktičnim uređenjem, nego i rijetkom jeftinoćom. Na prvom mjestu valja spomenuti F i n c i j e v t j e d n i k a l e n d a r , koji sadržaje svih pet vjeroispovjesti, sve sudbene i školske praznike, te oso­ bitu važnost polaže na t u r s k i i ž i d o v s k i ka­ lendar. Taj kalendar već je izišao ispod štampe, pa se može već naručiti kod spomenute knjižare. Preprodavaoci uživaju znatan popust. Drugi, vrlo praktični kalendar jest F i n z i j e v z i d n i k a l e n ­ d a r , u veličini i sadržajem jednak bivšem „Bošnjak, zidni kalendar". I taj kalendar donosi turski i ži­ dovski kalendarijum sa originalnim slovima. Kao treći kalendar izdaje gosp. Finzi ove godine po­ svema n o v i d n e v n i k a l e n d a r , tako zvani .„ B l o c k k a l e n d a r " , nu taj se znatno razlikuje od dosadašnjih kalendara tih vrsti, koje su iz vana dobavljani. Novi taj dnevni kalendar sadr­ žaje naime na svakom listu u j e d n a k o j v e l i ­ č i n i dnevni datum po novom i po starom kalen­ daru, osim toga turski i židovski datum, te otpadajuće svetce svih pet vjeroi»ovjesti. I taj kalendar sadržaje sve sudske i školske praznike, koji su •crveno tiskani, pa je stoga najpodesniji i najprak­ tičniji kalendar. Dnevne su brojke velikim slovima štampane, tako da se i iz daljine dobro mogu ra­ zabrati, a kako sadržaje i novi i stari datum, u p r a v o j e n e o p h o d n o p o t r e b a n svim uredima, bankama i trgovcima. Novi taj praktični kalendar nalazi se već u štampi te će biti za koji dan gotov. Narudžbe valja upraviti na knjižaru Leon Finzi, Sarajevo, ili na našu Zadružnu tiskaru, 'Ćemaluša 62. Kao četvrti kalendar izlazi u istoj nakladi i „ P r i r u č n i k " za javne i privatne urede u obliku knjige, sa kalendarijumom od svih pet vjeroispovjesti. Na sve ove kalendare dobivaju pre­ prodavaoci znatan popust, a tko naruči barem 100 komada od jedne vrsti, dobije besplatno tiskanu svoju firmu na kalendare. Sa narudžbama valja se požuriti, jer je već veliki broj narudžaba stigao, pa će naskoro biti rasprodana cijela ovogodišnja naklada. .Novi Vakat* Strana 5. Društvena vijest. odlraila imadem jednu te istu uru te nije nikada ni jedne minute ostala sta­ jati, ona je bila i jest uvjek točna i pouz­ dana, i vjerujete li, da je ta ura skupa bila? to ne! ali ta nije kupljena kod nikojeg trgovca ni u bazaru. Prijatelj jedan, koji imade žalostnog iskustva sa urama i koga su mno­ ge ure već srdile, upozorio me je na protokoliranu tvornicu satova Suttner, koja posjeduje svoje tvorničko skladište u Lju­ bljani br. 706 i toj imadem, da zahvalim za moju uru. To su riječi jednog našeg suradnika te mu se zadovoljno smješiše oči kada nam je svoju uru pokazao. Ona je u istinu lijepa te se i na stroju već vidi, da mora dobra biti. Dakle za­ pamtite si adresu H. Suttner, u Ljubljani br. 706. Ta tvrdka po­ sjeduje vlastitu protokoliranu tvornicu ura u Švicarskoj i glav­ no zastupstvo tvornicn ura „Ze­ nit". Razašilje ure bez carine uz originalnu tvorničku cijenu. Po cijelom svijetu poznata je Suttnerova tvornička oznaka „1ко“. Zahtijevate od tvrtke Suttner veliki krasni cijenik ura, zlatne i srebrne robe, dobijete ga ba­ dava i franko. U tom cijeniku imadete najveći izbor. U r e : Br. 410 Nikel-patent Roskopf ura 36 sata iduća ................................................. 'K 4-10 Br. 1 Nikel cilinder R m ....................... K 5— Br. 719. Srebrna cilinder Ri t i ...............K 7 80 Rr. 723. prava švicarska srebr. sa dvo­ strukim Ijepim k a z a l o m ..................K 11*70 Br. 3. Ocjelna Anker-Rem. Roskopf sa d v o p o k lo p c e m ................................. K 7‘50 Br. 3. Srebrna dvostr. poklopcem . . . K 1075 Br. 780. Srebrna Anker-Rem. sa dvostru­ kim p o k lo p c em ................................. K 17’50 Lance: Br. Br. Br. Br. 865. 865. 851. 878. Niklasti lanac sa privjeskom . K 1‘— Srebrni lanac 30 grama težak . K 4-40 50 grama te ž a k ....................... K g-— Double-zlato sa privjeskom . . K 7-70 Prstenje: Br. 1064. muški prsten srebro pozlaćeni K 270 Br. 1068. Ženski p r s t e n ....................... K 2 40 Br. 1056. Zaručni p r s te n ........................K — 90 Novo z la to ......................................... K 2 80 14 karata z l a t o ................................. K 7’80 Double K reo l......................K 150 i K 180 u z la tu .................................................. K 3.80 Razašilje se uz pouzeće ili uz napred priposlan novac. Što se ne dopada izmjenjuje se ili se novac vraća! Najveći izbor u velikom cijeniku. U č iteljsk o d r u š tv o z a o k r u ž je T r a v ­ n ič k o priključilo se na izvanrednoj od >orsko| sjednici 14. listopada 1913. rezoluciji društva ba­ njalučkog glede skuparinskog doplatka i pozvalo „Savez", da energično zatraži taj doplatak za učiteljstvo. U č ite ljsk o d r u š tv o z a b o s. K ra jin u B a n jo j L u ci. Učiteljsko društvo za bos. Krajinu na svojoj izvanrednoj široj odborskoj sjednici dr­ žanoj dana 9. oktobra 1913. donijelo je slijedeću rezoluciju: 1. Učiteljsko društvo za bos. Krajinu energično traži skuparinski doplatak. 2. Moli se Savez, da i dalje budno prati i traži skuparinski doplatak za učiteljstvo, da ga i ono dobije kao i ostali činovnici. 3. Mole se sva učiteljska društva ( da se solidarišu sa našim zaključkom i da isto zatraže od „Saveza". Muslimani sletite se Gajreta Razno. N o v i r e k o r d u le te n ju . Iz Berlina javljaju da je Viktor StOffler svojim posljednjim lijetom na letećem stroju nadletio sve dosadanje letioce. Do­ sada je bez prestanka najdulje letio Franz Guillani i to 1380 kilometara. StOffler je sada letio preko 2000 kilometara bez prestanka. N e s r e ć a u je d n o m e n g le sk o m r u d n ik u . U čuvenom rudniku u Cardifu, nastala je uslijed eksplozije vatra. U to vrijeme nalazilo se pod zemljom 931 radnik. Od ovih nesretnika moglo se do sada spasiti samo 487, dok su ostali, koje se do sada nije moglo iz rovova izvući, po svoj prilici mrtvi. Vlasnici rudnika imadu preko četrdeset mijuna štete. B ro j d ja c e u p o r o d ic a m a F r a n c u s k e . Francuska je poznata kao ona zapadnoevropska zemlja, gdje razmjerno najmanje imade djece. Ova je pojava postala prava pogibelj za Fran­ cusku, jer dok je njezina suparnica Njemačka u posljednim desetljećima brojem stanovništva za polovicu porasla, to se Francuska jedva za nešto malo uvećala. Sigurno je, da nigdje nema toliko porodica bez djece kao u Francuskoj. Ovijeh dana upravo, Francuska je vlada izdala novu statis­ tiku o porodicama i broju djece. U svemu imade 11,371.334 porodice. Ovamo su uračunate porodice koje nemaju i koje imaju djece. U potankostima stoji stvar ovako. 1,805.744 porodica nema djece ima 1 djete 2,967.571 2,661.968 „ 2 djece 1,643.425 „ „ 987.392 „ 4 „ 566.768 „ 5 „ „ 6 „ 327.241 182.998 „ 7 „ 94.729 „ 8 „ 44.728 „ 9 „ 20.639 „ io „ 8305 , П „ 3508 „ 12 „ 1437 * 13 „ 554 „ 14 „ „ 15 „ 249 79 „ 16 „ 34 „ 17 „ 45 „ 18 i više djece: з H rv a t — f ilip in s k i s v e u č . p r o fe s o r . Dr. Marijan Krmpotić, Senjanin, postao je sveučilištnim profesorom na sveučilištu filipinskom u Manili. Mjesto je nastupio prvim rujna. Svoje škole svršio je u gimnaziji Benediktinaca u Conception, države Missouri, medicinske znanosti slušao je na S; Luois, sveučilištu u istoimenom gradu, a svršio na sveučilištu u Chicagu. On je spreman podpuno za stolicu koju je preuzeo. �Strana 6. Broj 31. .Novi Vakat* N en ad an a je se n ja stu d en . Od nekoliko je dana u Sarajevu vrlo studeno; zima — peći se lože. Nu nije samo tako u nas, nego zastudilo je, kako brzojavi javljaju, dobrim dijelom Evrope. Zahladilo je neobično za ovo vrijeme te se čini, da će ove godine zima vrlo brzo doći i da će biti ljuta. U Češkoj je bilo mraza sve do — 2*7° C, u Moravskoj do — 16, u Šlezkoj do — 0*0, a u Galiciji do — Г4° C. Na |adranu osobito u Istri, te u južnoj Dalmaciji bilo je žestoke bure. Toplina je i tamo naglo pala, premda je još dosta toplo vrijeme. Iz Irske, Norveške i Finske javljaju, da je onamo bilo jake kiše. Z a tri sa h a ta iz B eča u G oricu. Iz Go­ rice javljaju o vrlo brzom lijetu nadporučnika Elsnera. On je na letećem stroju put od Beča do Go­ rice u duljini od 400 kilometara preletio za tri sahata. Kako je to neobična brzina kojom je letio, možemo sebi predstavih’, ako pomislimo, da je to od prilike toliki put, kolik željeznički put iz Bos. Broda do Mostara. hihoiii tu b i и и р kupniii Је Ш п о p o s t e l j i n s k o p e r je _. J ke sivog dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil-, prima polub.jelo 2 K 80 fil, biieioe 4 K. pahuljasto 5 K 10 fil, 1 kg osobito finog, snježnobijelog, £iha\V . nog 6 g 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 K. K o d n a r u č b e o d 5 k g š a lje se f r a n k o . Gotove već punjene postelje ffi a r tr j s. BENISCH, Deschenitz br. 105. Č E Š K A . 30 Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. ----------------------------------------------------• ш Ш ----------------------------------------------- -.II ■ Narodno gospodarstvo. agrarna М цп P ro d a ja d rveta. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem submisije po prilici 8000 kubičnih metara omorovog, jelovog i borovog korisnog drveta I. i II. razreda na panju, što se u odjelu 48 c šumskog predjela O s k o v a (kotar Tuzla) sa šumskogospodarstvenog gledišta može izdati. Ponude sa 2500 kruna vadija imadu se priposlati zemaljskoj vladi do najduže 27. novembra. P ro m et suhom šljivom . Iz Brčkog nam javljaju, da je dovoz suhih šljiva za vrijeme od 8. oktobra do 14. oktobra 1913 bio ovaj: 8oktobra 414.628 kg, 9. oktobra 226.935 kg, 10. oktobra 121.445 kg, 11. oktobra 156.118 kg, 12. oktobra 243.105 kg, 13. oktobra 245.890 kg, 14. oktobra 189.437 kg. Ukupno 1,597.559 kg. Cijena: 100 kg. od 30 do 48 K. Nova vojna p o štarn ica. Dne 16. oktobra otvorena je nova vojna poštarnica u Komaru kotar Travnik, sa proširenim djelokrugom. i i komercijalna tanka 5j asa Bosnu i Hercegovinu. ffl Potpuna uplaćena dionićha glasnica H B.OOD.OOD. — Centrala: Sarajevo. Filijala: Вгсћо. A. Bankovno odjeljenje. uloške na uložne knjižice i u tekući račun, e s k o m p t i r a i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, p r o d a j e i k u p u j e vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., d a j e z a j m o v e na robu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire te kupone iz tu- i inozemstva, o b a v l j a burzovne naloge, p o h r a n j u j e i u p r a ­ v l j a sa polozima svake vrsti, i z n a j m l j u j e s a f e pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. P re u z im lje U B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. I z d a j e založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije C. Robni odio. 42 P o s r e d u j e komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. Brzojavi. Beč, 17. oktobra. — Prema vijestima BN. Fr. Presse", odgovor srpske vlade ne odgovara nikako auštro-ugarskom shvaćanju. Austro-Ugarska stoji čvrsto na stanovištu, da se srpske čete moraju povući sa albanskog područja. Bude li se u Bio­ gradu čvrsto stajaio na zauzetom stanovištu, to bi še moglo računati sa mogućnosti, da će AustroUgarska poduzeti korake ozbiljnog značenja. B e o g r a d , 17. oktobra. — Biogradska štampa obara se žestoko na evropske vlasti, koje su pro­ testirale protiv zaposjedanja nekih izvjesnih tačaka Albanije. Organi vojničke stranke zahtijevaju, da vojska okupira Albaniju. Beč, 17. oktobra. — „Alb. Korr.“ javlja iz Skadra: Srpske čete su zadnjih dana, paleći mnoga sela, nastavile svoje prodiranje u unutrašnjost Al­ banije. Uslijed ovog očajnog položaja, u kojem se nalazi Malisija, zaključili su starješine malisorskih plemena da se obrate na evropske velevlasti i da mole za intervenciju. Atena, 17. oktobra. — Srbi su prekoračili albansku granicu, zaposjeli sela Kjusk i Vehani i prodiru prema Elbasanu. G ravosa, 17. oktobra. — Esad paša je stu ­ pio u pregovore sa Srbijom glede povratka srp­ skih četa iz Albanije, te zajamčuje da će čuvati mir i red na albansko-srpskoj granici. Atena, 17. oktobra. — Zadnjih dana dogo­ dili su se žestoki bojevi među privrženicima Esadpaše i pristašama Ismail Kemala. Pristaše provi­ zorne vlade pobjediti su svoje protivnike. Esad i'iša se jfe obratio na admirala Burney-a za inter­ venciju. A ten a, 17. oktobra. — Prema vijestima, koje n stigle iz Drača, Esad paša namjerava da pro­ glasi Albaniju republikom; sebe postavi za šefa. a hajnim,° pahuljastim р е ф т 16 K; po.upahu.jasto Ш K; Pahuljasto 24 K pojedine perine 10, 12. 14 16 K- vanikuSl 3 K, 3 K 50 fil., 4 К; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil., 17 K 80 fil 21 K- vanlkuši, 90 cm dugi, 70 cm široki 4 K50 fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz U t o f prugistog Oradla .80 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, dd 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. IN S T A L A T E R I V O D O V O D A I 8 МбТВИШЕ, РИШ ТОЗЈШ ЕIizao. л 4 „ 11в iR ĐEiiiE mmm za macu vodu 1 a CENTRALNOG LOŽENJA a a l s i a a za DRUGE POTREBE, a a ■ a NASSE 1 KOMP. SARAJEVO, j Ш.ПМПиО POrOfiD U H U U IIIU V H rH L H U H . RESPIRTHI TROŠKOVNICI. |Д| 34 |R| Potpun pribor za gradnju banja, hln» ta i drugih sanitEtshih — Novo otvorena radija ЗД | M. Levy (DJula), Sarajevo d ob av ljač otprem nog zavod a b o s.-herc. zem alj. želje zn ica SSLOHIDVa ?m U Ćemaluša ulica br. 75. SALDMDVi) PflLHCfl Slobodan sam ovijem p. n. općinstvu do znanja staviti, da ću u mojoj p o m o d n o j i m a n u fa k tu rn o j ra d n ji prodavati radi^ velikog skladišta uz u m je r e n e c ije n e raznih predmeta kao m u š k ih , ž e n s k ih i d je č ijih o d ije la , r u b ija z a g o s p o d u , g o s p o g je i d je c u , v e lik i iz b o r c ip e la , š e š ir a , k r a v a ta , g o to v ih ž e n s k ih o d ije la i b lu z a k a o i s v a k o v r s n e • s it n ič a rs k e r o b e . Tko samo jedanputa kupi, osvjedočit će se o jeftinoći te sigurno ostaje stalna mušterija. Moleći za što brojniji posjet, preporučujem se p. n. općinstvu te bilježim s poštovanjem M. Levy (Djula). �Broj 31. Strana 7. »Novi Vakat* Naručite kalendare za god. 1914. Finzi-jtv nedjeljni BLOCH-KALEM Veliki zidni kalendar ••• za 1914. g. Novo! Novo! Reophođno potrebit н ivi javne I privatne nretfe trjovce i t. d. jest NOVI ONEVNI BLĐCK-KilLEHDSB lim u Зввнр i ■ 1I Obrazov Кг Nov* Godini Prot. Neujahr Chr. B. Децетбар 4eT,PT“ 19 Мгч. Боинф.циЈе \rrr *^лл t 4 za 1914. S. Sadržaje svih pet ujerohpovijesti sa sudskim, šhols&im i -• uredotnim praznicima. Cijena K 1*70 M > a •■■■ g veličini „ВОбНЗИН" zidnog kalendara i sa istim sadržajnm Cijena K - '5 0 po komadu. Molim mušterijama IO L . FINZI, SARAJEVO. se-! г:к roc с -зк г: 3 Sa novim I starim kalendarijom , kao i sa turskim i židovskim datum om . Cijena K 1*50 popusta — Narudžbe prima i IzvrSuJe. knjižara, papirnica i trgovina muzikalija FRANJE JOSIPA ULICA BROJ 13. - Trgovačka banka u Trcbinju Ad. Nr. 238.162/1V.-4. traži mlađeg Pro daja droeta. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem submisije po prilici 8.000 kubičnih metara omorovog, jelovog i borovog korisnog drveta I. i П. razreda na panju, što se u odjelu 48 c šumskog predjela Oskova (kotar Tuzla) sa šumskogospodarstvenog gledišta može izdati. Pismene, zapečaćene i sa bos.-herc. biljegom od 1 K proviđene ponude, kojima treba priklopiti propisani vadij od 2.500 K (dvije hiljade pet stotina kruna), imadu glasiti na cjelokupnu za prodaju raspisanu količinu drveta te moraju prispjeti Zemaljskoj vladi u Sarajevu najduže do 27. novembra 1913., 11 sati do podne. Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude i škicom kao i dražbeni uvjeti ujedno uglave ugovora mogu se dobiti kod šumsko-privrednog odsjeka Zemaljske vlade u Sarajevu, gdje se po mogućnosti daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. S a r a je v o , dne 11. oktobra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. CIHOVNIKA Ponude neka se pošalju ravna­ teljstvu najkašnje do 25. o. mj. POZOR! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoSirane sa jakim klinčanim gjonovima, koža smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju i centimetru S v a 4 p a r a s to je s a m o 9 k r u n a . Razašilje uz pouzeće C. MULLER, PODGORZE 3-te M a tg a s se 22. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. �Strana 8. Broj 31. „Novi Vakat* S kladište naimodermjih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice Ц т Л Т |т | ( I F Г 1l l L i / l i ka o i svih p otrebština za autom obile i bicikle, d o b iv a se uz vrlo p o­ v o ljn e uvjete jed in o kod g lavnog zastupstva za • Bosnu i Hercegovinu. • zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K LJU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da kupi jedino 41 čarape sa markom K K JU Č i svake čarape b e z K L J U Č A da energično odbija. Dobivaju se u dućanima, u 3 0 r a z n ih v r s ti. MDRITZ 3D5EF FINCI Ćem aluša 43. SARAJEVO. TELEFON 221. oo Ćem alaiu 43. kao i p isaćih strojeva MERCEDES. Brzojavi: MORITZ FINZI. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ Knjižara i papir!: : nica : - Рохог! Hrvatska Centralna Banka LEDN FINCI za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. Franje Josipa ulica br. 15. Najjeftinije po* sjetnice (Visit* karte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice -• za trgovce -- VLASTITA PALACA U ULICI FRANJE JOSIPA - PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. V V □□□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 K. Pričuvn a za k la d a 270.000 K. Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. dobivaju se je­ dino u Preuzima u lo g e na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m je n ic e . — Daje z a jm o v e na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rv a ts k a c e n tr a l n a b a n k a p u p ila r n o s ig u r n im z a v o d o m , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. Zadružnoj Tiskari MJ E N JA Č N I C A : Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. SARAJEVO Izn a jm lju je SAFES DEPOSITS uz najam ninu počevši od 1 K m jes. ĆEMALUŠA B R. 62. Prva Sarajevo tvornica Novo! Novo I Važno za majke D r. S a l o m : Mojim i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. s kola Heicha i Lebherza : u Novom Sadu. : Ha Lim anu, tili do ž e lje z n ic e stanice. Najveće stovarište različitih modernih kola i saonlca od najjednostovnije do najelegantnije izrade po Jeftino] cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja p roizvodnja preko 300 voznih opre­ ma— Ilustrovani cijenovnici besplatno 1 franko. — Stara na] brižljivi je Ili se kola se na opravljaju želju trampe. '™ В VIRTOHIfl. И 1# Vlasnik i izdavatelj: Za r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e393fe3423b6f37df0f0f38f7807e10b.pdf cc67bdf9729cd4e77933c7cf054c3dba PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno to srijedom i subotom. Uredništvo I uprava: Бешв: I hsb ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon bpo] - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. Pretplatile cijene: NOVIVAKAV List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 32. Godina I. Sarajevo, 22.t oktobra 1913. Radosne pojave. 1. U selu Šahbegovićima sakupio je Asim Bukva među seljanima za fond „Muslimanskog sirotišta" svotu od 33 K 60 h. U istome selu, za istu svrhu, među istim se­ ljanima sakupio je Osmanaga Hasanović svotu od 15 K 20 h. U istome selu, za istu svrhu, među istim se­ ljanima sakupio je Ibrahim Hasanović svotu od 36 K 80 h. Rahmetli Adila hanuma Zaimović iz Kotor VaroŠa ostavila vasijeta fondu „Muslimanskog si­ rotišta" 100 K; rahmetli H. Salihaga Makeljić iz Mostara 300 K i rahmetli Ibrahimaga Rako iz Mostara 100 K. 3. Malena djevojčica Sabira Muslibegović iz Nevesinja sakupila je za fond „Muslimanskog si­ rotišta" 46 K 71 h, te mali Adem Dugalić iz Ne­ vesinja sakupio je za tu svrhu 50 K. 4. Šerijatski sudija u Bijeljini sakuplja dobro­ voljno od svake stranke prilikom vjenčanja ili pri­ likom drugih poslova po neku izvjesnu svotu za fond „Muslimanskog sirotišta". 4. Rogatičko općinsko poglavarstvo zaključilo je svake godine potpomagati fond „Muslimanskog sirotišta sa svotom od 500 K. PODLISTAK. F. M. Odlazak. (Prevedeno za „Novi Vakat"). (Sparno ljetno veče. Pod staklenim krovom kolodvorske čekaonice zrak je pun nekakvog smrdljivog neugodnog plina. Vlak je spreman da pođe u Tartu. U jedan odjel drugoga razreda uljeze jedan gospodin sa gospođom. Njihovi pratioci, ne­ kolike dame i nekolika gospodina, stoje uz vagon, ali se ne usuđuju uljeći poradi policajske naredbe, koja počimlje sa riječima: „Pratiocima putnika...... i t d.“ Jedan živahni promet; znojni hamali, pušeći se parostroji, sa kuferima i paketima uprćeni putnici.) D a m a , (koja je uljegla, pokaže se na vra­ tima vagona). „No, hvala bogu, da ipak ja i moj mužić nećemo sami biti, amo je još jedan dečko u odjelu". J e d n a d a m a iz pratnje (sa nekom zloradošću): „Ne ćete moći spavati". Skoro će se naviršiti godina dana ot­ kako je osnovana n^kulturnija i najhumanitarnija ustanova megju bosansko-hercegovačkim Muslimanima. “Približuje se dan, ko­ jim će se navršiti godina dana, kako je ostvareno „Muslimansko sirotište« u Sara­ jevu. Taj dan bio bi fcod svih kulturnih na­ roda slavljen kao danj pobjede kulture i humanitarnosti; bio bi najveći narodni praznik. Na žalost nema. izgleda, da će se i naš elemenat u brzo povesti za drugim kul­ turnim narodima u tome pogledu. Ipak to ne smije da u nami Ubija vjeru za našu bu­ dućnost i opstanak; цг smije da ubije u nami nadu za naš kulturni i ekonomni raz­ vitak. Gore istaknuta Četiri primjera najeklatantnije pokazuju, da je i u svim slojevima muslimanskog elementa prodrlo uvjerenje i spoznaja, da smo upućeni na sami sebe, da nam bez kulture nema života a bez za­ jedničkog i megjusobnog podupiranja nikakovog oslona za budućnost. Megjusobno potpomaganje i podupiranje našlo je velikog izražaja u dogmama svake vjere. Toga izražaja i u tolikoj mjeri ne će se naći ni u jednoj drugoj vjeri kao u Islamu. Jest, nema vjere koja svojim sljedbenicima direktno propisuje sa kolikom godišnjom D a m a (iz vagona): „Ne brini se Ti, Sali, ja mogu spavati i na vreći krumpira". S a l i : „Vama je dobro! Srećni ljudi! Sjutra ćete Vi već moći udisati svježi i dobri omorikov zrak. A mi? Mi se moramo povratiti u zagušljivu Baro-ulicu. (Uzdiše.) D a m a (da ju utješi): „No, no, nije ni nama tako sjajno. Cijeli božji dan puzati uz Tatru, sad uza stranu, sad niza stranu.... i što je još najgore, ovi su putevi puni opasnih pećina." S a l i : „Još uvijek bolje, nego nama — treći sprat, vrata broj 40. Oj, joj, joj! (Strojovođa počimlje vrata zatvarati). S a l i : „Vi, odlazite". D a m a : (naglo se strese): Č u ješ!.... ja osje­ ćam posvo sigurno, da sam nešto kod kuće zabo­ ravila !!! S a l i : (nervozno) „Šta! Šta!? D a m a (govori svomu mužu unutra, koji up­ ravo vješaše svoju kabanicu). „Lajoš, imaš li ti svoju spavaću k ošulju?" L a j o š : „D a !“ D a m a : S a li... bojim se zaboravila sam ku­ hinju zaključati....... pogledaj tamo, molim T e!" PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU 9ИТ0И 5Ш1Ш , Za Sarajevo H IV.- 7.- 3.50 Sa dostavom u h u ć u H lG .-ll.-l. Za pokrajinu H 16.- B.- ¥.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. potporom mora podupirati bogataš svoga siromašnog brata do islamske. Izvan svake je sumnje da Muslimani vrše taj farz, ali usprkos toga nema višeg broja sirotinje, prosjaka i uboge zapuštene siročadi ni kod jednog elementa koliko baš kod nas Mu­ slimana. Zećat se dijelio i dijeli, samo se nije dijelio niti se dijeli onako, kako bi to trebalo. Raspravljati o tome nije svrha ovome članku, nego samo ističemo taj fakat zato, da, na žalost, pored svega dijeljenja zećata možemo uprijeti prstom u svakm selu i ka­ sabi na mnogobrojnu neopskrbljenu sirotnu djecu, koja će danas-sjutra da postanu zlo­ čincima i svim drugim samo ne ljudima. Čovjekom ne će i ne može postati, jer nema nikakovih uslova za to. Bez roditelja i bez zaštitnika, bez okrjepe i bez nadzora; u opšte bez svakoga ko bi ga othranio i sa životnim potrebama upoznao, bez onih, koji bi im davali upute i direktive — ne može od te bijedne i zapuštene djece da postane ništa drugo do proletarijata zadnje vrste. Brinuti se za njih, iz blata ih izvlačiti i od njih ljude uzgajati najsvetija je dužnost svakog kulturnog čovjeka. Od kako je svijeta i vijeka svi napredni narodi posvećivali su najveću pažnju uzgoju S a l i (sa veseljem): „Svakako se svaki dau događaju po stanovima krađe." D a m a : „Krađe? Krađe?! K ljuč!.... Sali, upitaj gazdaricu, da li je ključ m e đ u .... Bože!" S a li: „Ali š t a ? “ D a m a : „Sanduk sa neopranim rubljem....... draga Sali, molim Te, pogledaj, čini mi se, da sam ključ od ovog sanduka stavila u ladicu od pisaćeg s t o . . . , ali gdje sam ja samo ključ od pisaćeg stola sta v ila ? ...." S t r o j o v o đ a : „Dozvo-o-olite, molim!" (On zatvori vrata za kojima dama stoji). D a m a (otvori prozor sva izvan sebe, pa go­ vori napolje): ,,U blagovaoni....... u drugoj polici __ za kompotom, d in ja-------ne, ne, na desno od police je ključ od ormara, i u ormaru pod košu­ ljom još iz moga djevovanja, ne iz moga miraza, nego dok sam još djevojka bila, nalazi se ključ od trumeau-a — ako je tamo. U trumeau-u je ključ od kredenza, u kredenzi ključ od pisaćeg stola. 1 u stolu je ključ od sanduka za nečisto rublje. U des­ noj gornjoj, ili_u donjoj lijevoj - ili ne, ne, u gornjoj desnoj latici — ili,. . . jesam li ja to rekla? Onda u desnoj doljnjoj. A ako se ni tamo ne nalazi.... TVORNICO RSFRLTD, UEPENHE ZR KROV (DRCHPRPPE), TVORNICU CEMENTNIH CI3EV11 SVE CERENTNE ROBE. TELEFON BRO] Z1STehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Slmić. в �Strana 2. “Novi Vakat, svoje mladeži i potpomaganju sirotne djece. U novo doba, koje se običaje nazivati mo­ dernim, to potpomaganje nalazi najvećeg izražaja u osnivanju sirotišta — utočišta te, svakoj potpori i brizi najpotrebnijih čla­ nova ljudske zajednice. Sirotišta je pun kul­ turni svijet. Svi kulturni ljudi pružaju sirotištima najizdašniju pomoć. Ideja sirotišta nije od jučer nikla megju Muslimanima. 0 toj se ideji govorilo, radilo i pisalo od nazad nekoliko godina i da ne bi nove vakufske autonomne uprave teško bi bilo ustvrditi, kada bi se osnovalo. Mi smo se sve do danas ustručavali ponositi sa ustanovom sirotišta kao jednom kultur­ nom tečevinom. Ustručavali smo se za to, što znamo, da ta ustanova ni izdaleka ne odgovara niti našoj snazi niti našoj potrebi. Najviše smo se ustručavali za to, što smo vidjeli slabi mar i brigu od strane ehalije prema toj ustanovi. Sada kad iz gornja če­ tiri primjera vidimo, da ta ideja prodire čak i megju seljake, megju naše ženskinje pa i megju samu djecu, ulijeva nam mnogo nade i ujedno pobugjuje u nami uvjerenje, da će se danas sjutra omogućiti proširenje toga sirotišta, koje će bar približno odgovarati našim potrebama. Gore istaknuti slučajevi sakupljanja mi­ lodara vrlo su utješljivi. Utješljivi su tim prije, što jamačno ne će ostati sama ta tri brata u selu, koji će se brinuti za musli­ mansku sirotnu djecu. Ne će valjda ostati usamljena rahmetli Adila hanuma Zaimović niti sam rahmetli H. Salihaga Makeljić i Ibrahimaga Rako, koji će se na umrlom času vasijetom sjetiti sirotišta. Pa i od same naše inteligencije ne će biti jedini šeriatski sudija u Bijeljini koji će svugdje i svakom prilikom ideju sirotišta širiti i milodare sa­ kupljati. To su sve sami početci i inšalah će se i povećati tako, da će svi muslimani bez razlike i na razne načine sirotište po­ dupirati. lost ne imadosmo jošte prilike, da ma koju bilo stvarcu u tom radu pohvalimo. Od okupacije pa sve do danas, što se god na toj stvari činilo i radilo, sve je nekako maćuhinski bilo. U tom našem i po narod najvažnijem poslu, ma šta se činilo i radilo vazda se krnjavo radilo. U svakoj prigodi u tom radu provirivao je duh hotimične površnosti i nesavremenosti, praćen vječitom besvjesnom šablonom i slijepim povadanjem za onim, što već zastariva, ili što je preživjelo, zabačeno. U cijelom prosvjetnom radu naše uprave kroz ovi niz godina, ma bio ovaj ili onaj upravnikom (a promijenilo ih se više) tog odjeljenja, vazda vlada i proviruje jedan te isti cilj, jedna te ista nakana. U tom radu kroz to svo vrijeme izbija jedna markantna natražnjačka pojava, da se na­ stavničko osoblje bez razlike zapostavlja i omalovažuje. Ovdje ne ćemo sve redom nabrajati one činje­ nice, gdje se uskraćivalo učiteljstvu u povoljštinama, koje su ostali državni službenici imali ili dobivali. Svaku i najmanju povoljštinu učiteljstvo moralo je, — prepušteno samu sebi — da traži samo, pa tek iza duga vremena, kad se ozlojedilo, napatilo i izmučilo, dobiva je krnjavu. 0 tom nam pruža vidan primjer pošljednja regulacija pravnih odnošaja i beriva tog staleža. Premda su novim zakonom svrstani i učitelji u činovničke kategorije, izgleda, da će se i odsele mimo činovništvo sa učiteljstvom postupati starom aršinskom mjerom i prikraćivati ga za onoliko u svakoj prigodi, koliko fali do potpuna metra. Dokaz je tome skuparinski doplatak činovni­ cima, a za učitelje viših i nižih osnovnih škola nema još. Treba ih oiaalovažiti, mučiti i siliti da mole, pa da ako iziđe po već prakticiranoj mjeri. Shvatiti nam nije moguće bilo, kakvi i koji su razlozi vodili naše upravnike, da se prigodom podjeljivanja skuparinskog doplatka učitelji osnov­ nih škola mimoiđu. Ta najelementarnije pojmanje pravičnosti nalagalo je, da se i učiteljstvu ta po­ godnost pruži, kad to učiteljstvo i u vremenu i u kolikoći regulacije plaća izostaje za činovništvom, a prema tome svakako i po potrebi! U svem ovom konstatirati se može i jedna ne baš pohvalna činjenica, koja i pojedincu ne ostaje nezamjerena, a koja miriše po sebičnosti. Saznajemo, da su učitelji, dočuvši o prikraćenosti skuparinskog doplatka, zamolili 'za isti, pa pogrješka, koja se brzo ispravi, ne biva pogrješkom. Ponovno zapostavljanje učiteljstva. Nešto iz gradskog pogla­ varstva. Рп početku istaknuti moramo, da nerado pišemo o svim pojavama, koje se naše prosvjete tiču — a govoriti i pisati se mora, — jer na ža- »Srpska Riječ” u 210. broju odgovara na naš članak iz 28. broja pod ovim naslovom. Odgovara smušeno i šašavo, zaobilazeći neke naše navode, a S t r o j o v o đ a (pratiocima): Pozor, vlak od­ lazi. (Derući se okreće se prema vagonu trećega razreda): S puta!" D a m a (sa sve jačim glasom): „U tom san­ duku zaboravila sam modru Lajošovu od zefira košalju, nju pošalji pralji u doljnju ulicu br. 9. Neka je ona pošalje u Tatru, zadnja pošta Besnice, villa Lipovicky, sa pismima udovice Adolfa Badvvurma, ne Bandvvurma, Badvvurm, mi ćemo tamo stanovati, a ako tamo ne bismo mogli ni jednu sobu dobiti, o n d a ___ Strojovođa zazviždi. P r a t i o c i : »Zdravo, zdravo! Pišite skoro!” D a m a (nagne se napolje sva očajna): .A ko dođe kakav račun, neka ga pošalje Joci njegovu bratu Lajošu u ured: Zaldfer ulica broj 5 . . . sada zapravo . . . (Vlak se već kreće). D a m a (vičući): »Sada zapravo zove se Veres-Palne ulica br. 5 . . . ili 15. S a l i : (bez daha): »Neću”. D a m a (i dalje se kriveći, jer vlak poče pratioce u njihovom trčanju prestizati): I pazi, da se. uvijek prozračuje. Čuješ li, Sali! . . . Sali!! . . Sali-i-i!!! . . . Ključ od blagovaone je kod kućegazde, pošalji mi onaj mali žuti kufer. S a l i : „Šta-a-a?“ D a m a (već izvan kolodvora, krečeći): O -oonaj . . . ma-a-ali . . . žu-u-uti . . . kufer. ..!!! S a l i : »Štofer? . . . Ali taj je već umro”. (Jedan glas iz udaljujućeg se vlaka): »Ne . . . Ti gusko jedna. Pošalji ga za mno-o-om!!! S a l i : Dobro-o-o!!! (sebi): »Ali šta će joj stofer? (Glas vani u noći): Šta-a-a? S a l i : (mahnuvši nervozno rukom): »Dobro-o-o!!!“ (Vlak ostavi napokon kolodvor i otpuze se šumeći tračnicama.) J e d a n g l a s iz noći: Lujza mora svake sedmice pregledati, da li . . . (Ostalo se izgubi u buci vlaka). S a l i : »Da li se nas to tiče?” M u ž : ,N e “. S a l i : »Pazi! Opasno je van se nagnuti” ! (Vlak ide sve brže). (Pratioci idu i trče s vlakom). D a m a (sa pocrvenjelim licem, kriveći se): »Frida neka ide Pičkeševlm, a kuharica neka dođe u rujnu . . ne zaboravi ključ staviti, tamo, gdje. . . (Oni se okrenuše i opazlše na peronu jedno drugo društvo, gdje trči za vlakoip isto u interesu Broj 32. u nečemu opet prikazujući stvari u sasma drugom svjetlu i podvaljujući mnogo toga jednom grad­ skom činovniku muslimanu, za kojega mi izjavismo da nije ni pisac ni inicijator našega Članka. — Da se obazremo najprije na što nije nikako odgovoreno: Bacili smo najprije jednu refleksiju na činov­ ničke prilike u gradskom poglavarstvu glede mu­ slimana i Srba, prema čemu Srbi i m a j u u s v a ­ ko m p o g le d u za p o lo v in u v iš e s v o ji h č i n o v n i k a , n e g o š t o ili p r i p a d a . — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da su Srbi u ovoj godini preko proračuna i b e z i k a k v a z a k l j u č k a o p ć i n ­ s k o g z a s t u p s t v a natrpali u svojstvu provi­ zornih č i n o v n i k a u gr. gragjevni odjel neko­ liko svojih ljudi. — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da se jedan dnevničar musliman nastojanjem g. Umičevića, hoće da i z b i j e iz ra č . o d j e l a , n e k a S r b i m a m j e s t o i s ­ p r a z n i . — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da se kod dohodarstvenog ureda dvojica muslimana i z o s t a v l j a j u , pored svih obećanja, da će biti predloženi za praktikante. — Na to nam n i j e odgovoreno. Razjasnili smo, da se gr. činovnici do IX. razreda o b i č n o unapregjuju iz razreda u razred iza 4 —6 godina. — Na to nam n i j e odgovo­ reno. Kazali smo, da se u predlogu za izvanredno unapregjenje četvorice prijatelja g. Umičevića ne obazire na njihove o b i č n e dovoljne činovničke sposobnosti niti se pita: šta će reći oni činovnici, koji su i z a t i h n a r e d u (megju kojima im a d e i j a č i h sila), kad oni n e b u d u tako brzo unaprijegjeni, a neće ni biti, jer se t a k o b r z i tempo napredovanja ne može zavesti. — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da za sebe g. Umičević traži 4. stepen X. razreda iza jedne godine službovanja u 1. stepenu i da bi time nepravedno odmakao od jednoga muslimana, s kojim je ravan: i s t i m su danom postali oficijali, i s t i h su sposobnosti (samo što taj musliman ne kleveta nikoga Nitscheovim riječima!) — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da je od prošle godine g. Umičeviću u općini pružena previše slana ruka, što ni j e d n o m grad. činovniku u potporama i nagra­ dama za rad većinom u u r e d o v n i m satima. — Na to» nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da je g. Umičević izmegju prim­ ljenih nagrada prošle godine preko 700 K, a ove godine preko 800 K, primio nagradu i za izradu blagajničke instrukcije, koja još nikad nije gotova. — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da s a m o g. Umičević ide na škontriranje malti u u r e d o v n i m satima, što je p r o t i nalozima od gr. poglavarstva, čime se s jednu stranu z a p o s t a v l j a j u drugi rač. činov­ nici, a s druge strane često g. Umičević pravi sebi jedne druge dame. Oba se društva promatraju ni­ jemo. Vlak je već daleko.) S a l i : »Kad bih ja samo znala, kakav je to ključ, ili bar, šta ona uopće hoće”. M u ž : (sagevši ramenima): »Nekakav trumeau”. S a l i : „I u kredenzi je neoprano rublje? Prošle su ga godine imali u glasoviru. M u ž : »Meni se čini”. S a l i (razmišljajući o tomu): »O nekakovu Bandwurmu je također govorila. Ali pa zašto se oni voze u T atru?” M u ž : »Dođi, dođi!” (Odvukoše se prema gradu.) D a m a (u vlaku svomu mužu): »Koliko nas ipak umiruje, da ova dobra Sali kod kuće ostaje I” Vlak striže kao bijesan. Dama promatra svoga muža, kako se ciba na svom sjedalu. Dama gleda u zrcalo i vidi, da se i ona također drma. Predaje se svojoj sudbini. Oni se počimlju pola­ gano znojiti, dim udisavati, pa padaju napokon potpuno ugnjavljeni ’u zadušnu, dimom zaudarajuću, mučnu i neugodnu melanholiju ljetnjega kupeja. �Broj 31. komisiju z a 2—3 s a t a kancelarijskog rada na dan. — Na to nam n i j e odgovoreno. Kazali smo, da je iz mržnje prema musli­ manima govorio pred dvije godine jednom svom kolegi muslimanu (nije živ više), koji je imao i s t i s t r u k o v n i i s p i t kao i g. Umičević, da bi mu bilo ispod časti služiti s njim u jednom rangu (zašto je dobio i ukor od uprave). — Na to nam nije odgovoreno. Kazali smo da je g. Umičević rekao 9. au­ gusta o. g. činovnicima muslimanima, kod blagajne gr. elektrane neka se paze, jer bi mogli časom is ­ t r k a ti u „Srp. Riječi", te je u istinu do 2—3 dana „Srpska Riječ" donijela bilješku za te činov­ nike, da ih je magistrat poslao elektrani, kao pešestero muslimanske d j e c e . . . — Na to nam n i j e odgovoreno. Odgovoreno nam je d j e l o m i č n o : 1. glede Srba proviz. činovnika kod gragjevnog odjela, da Srbi nijesu krivi, što muslimani ne kompetuju tamo; 2. glede dvojice dnevničara Srba, koji se hoće da uzmu u računarski odjel, da je jedan 5 godina kod općine, a drugi da je bio učitelj, pa da mu po tome pripada „pravo", da postane vježbenikom jer je i jedan musliman postao nakon 3 mjeseca dnevničarske službe činovnikom; 3. da je g. Umičević subalteran i da n e m o ž e uplivisati na svoga starješinu; 4. da je munasib, da „prijatelji" skoče prije pragmatike u veće razrede, jer su u očima drugih dobro sposobni; 5. da su gg. Umičević i Despić primili po 200 K — nagrade iz „investicija" za takav posao oko investic. računa, za koji drugi nijesu dorasli.; 6. da g. Umičević nije poveo disciplinarne istrage proti jednom činovniku muslimanu radi objede za neki „škandal" na tramvaju, već da je n j e g o v i m n a s t o j a n j e m isti činovnik pred­ ložen za unapredjenje. To su odgovori na naš članak. — Dodati je još: a) da starješina računarskog odjela nije mehka već odveć tvrda sr c a ; i b) da je jedan gradski činovnik musliman pisac našega članka, koji je tobože krvnik — dželat i uhoda. još je nešto bilo dodavano, ali je brisano, kako smo to vidjeli iz r u k o p i s a d o t i č n o g o d g o v o r a , p i s a n a ru k o m g r a d . ra č . o f i c i j a l a g . S i m e U m i č e v i ć a, k o j i s e s a d n a la z i u n a š im r u k a m a . Prema ovome, što nam je sam g. Umičević morao da odgovara, a nije mogao odgovoriti na više tačaka, koje većinom njega terete, jasno pro­ izlazi, koliko se neobuzdano razmahao u financijalnom odjelenju gradskog poglavarstva i koliko mu je to dopušćeno — na uštrb muslimana. Što se tiče tačaka, na koje nam je djelomično odgovorio: 1. je izmotavanje, jer mi ne možemo potvrditi, da ne bi mogao i musliman biti kancelista i nad­ glednik cesta, kao što su to P. V. i J. Biće, da za takva mjesta ima i molbi muslimanskih, pa i od onakvih, koji imaju potrebite ispite, a ima jedan musliman i kod građevnog odjela M. S., koji na takvo jedno mjesto čeka „samo" šest godina dana kod gradskog poglavarstva i još jedan drugi kod uprave kanala H. P., tri godine, koji se od nepo­ srednog starješine predlaže za činovnika. — Dakle ne odgovara istini, da ne bi mogao doći u gradski građevni odjel i koji musliman. 2. jedan Srbin dnevničar kod računarskog odjela jest istina kod općine četiri godine, ali je u računarskom odjelu nedavno našao t e k u t o čište. Kako, nećemo da govorimo b tome, jer nam čovjek nije ništa kriv. Drugi je istom 5 mjeseci kod općine i ne odgovara istini, da on stječe pravo na činovničko imenovanje već po tome, što je i jedan muslinam nakon 3 mjeseca dnevničarske „Novi VakaP Strana 3. službe postao činovnik. Jer dotični musliman nije od starješine, kad ga je uljudno zapitao: šta je primljen u činovnike od dnevničara p u t e m p r o ­ s njim ? — neka čeka dok se p o p r a v i . Ovo je r a č u n a , već je kao r o đ e n i S a r a j l i j a rekao starješina riječima g. Umičevića. T o je ne­ primljen iz državne službe, gdje je bio pet godina davno bilo, a dotični je činovnik davno i davno dobar učitelj, u općinu p u t e m n a t j e č a j a i i osumnjičen i rasumnjičen. Već će biti, da se g. po utanačenju gradskog zastupstva pri popunjenju Umičević tuđi zaboravio, pa mjesto njega predložio mjesta poglavarskog savjetnika, da će na druga sebe, kao što se zdravstveni nadsavjetnik g. Dr. Fromjesta primati muslimane. — Mi međutim upozo­ nius zaboravio i zamjenio sa g. Dr. Denišlićem, a ravamo, da nešto i gradski Statut govori o tim prije mu bio nešto obećao, kad se ovaj ljetos u natječajima za potrebna činovnička mjesta. Šta? to veliko izložio opasnosti od ospica... sigurno znade starješina gradskog računarskog Što se tiče dodatka, da starješina računarskog odjela. — A ako se jaše na tome, da se u jedan odjela nije mehka srca, mi primjećujemo, da nema odjel ne može primati mnogo činovnika od jedne biti kud mekšega, kad se ne može oduprijeti agre­ vjere, onda bi u gradski računarski odjel trebalo sivnosti jednog svoga mlađeg činovnika, koji tako primati samo katolike i jevreje, kojih tuđi nema. daleko ide, da se u svojoj bahatosti ne obazire ni 3. Nije istina, da g. Umičević ne može upli­ na čije pravo, niti dade mlađim činovnicima mu­ visati na svog starješinu; a to i sam potvrđuje slimanima, da se u promjeni posala vježbaju u međutim nehotično u tački 6. svakom referatu, već sve grabi za svoje, a na mu­ 4. Nikako ne vjerujemo, da su „prijatelji" spo­ slimane udara u javnosti, da ne valjaju ničemu sobni za i z v a n r e d n a unapređenja niti s a m i i t. d. (eto ne samo da se izredao pogrdama na p o s e b i niti p r e m a d r u g i m gradskim one iz svog odjela, već čak nedavno ni zapovjed­ činovnicima, izvan računarskog odjela, od kojih nik vatrogasne čete g. Lutvo nije ostao od njega neki imaju i višu spremu (kao visoškolci) i više pošteđen u „Srp. Riječi*). A gdje se ovako što rada, a ipak moraju duže u jednom razredu da dopušća č i n o v n i c i m a , mi ćemo otvoreno reći, sjede od „prijatelja". Da nijesu tako izvrsno spo­ da tu ne samo da je uprava mehka srca, već i sobni, priznaće i starješina računarskog odjela, kad ne valja. I to iz ovoga gledišta; uredovnoga po­ metne ruku na srce (a kad bi se međutim u de­ slovanja se ne dotičemo. talje zapitao nešto te nešto). Konačna tvrdnja, da je pisac našega članka 5. Najviše je obrane za nagrade iz investicija jedan gradski činovnik musliman, puka je neistina. po K 200 za gg. Umičevića i Despića. Pa da se To smo rekli i na početku, a ovdje se toga doti­ još više zamete trag, udara se na naše činovnike čemo iz drugoga razloga. muslimane, da oni nijesu ni dorasli za taj posao Naime, što g. Umičević može samo na jednog i to gg. Sarajlić i Viteškić. Ovo nas ljuti, da neko da cilja, znak je, da može jedino s jednim činov­ vara i još c'a laže. — Sarajlić je prošle godine nikom muslimanom da računa, a s v i d r u g i d a vodio s a m glavne knjige, među njima i investi­ su za nj s l i j e p i , d a n e o s j e ć a j u u v r e d a cije i usljed previšeg posla, što nije mogao sve k o j e im s e n a n o s e , d a s u n e s p o s o b n o svršavati u uredovnim satovima, bio mu je dat b i j e l o r o b l j e . Ovo se kaže izmegju redaka, neki doplatak za nekoliko mjeseci, dok mu se po­ što nas boli i što nas prisili, da se evo opet ovim sao nije olakšao. Sada g. Despić ima za isti posao, zabavimo, da dokumentiramo svijest i sposobnost p a i j o š m a n j e, — jer je od njega otpalo ne­ naših činovnika od kojih je ali sila jača što ih koliko knjiga — d v o j i c u p o m o ć n i k a , od guši — kao što nas je i na pisanje prijašnjeg kojih mu jedan prepisuje u knjige, a drugi — asi­ članka prisilila jedna tendenciozna ujdurma s iz­ stent Viteškić — ispituje i obredu je sve račune, a vjesne strane, uperena bezdušno proti muslimana naravno i investicione. On j e d i n i na njima radi na jedno važno mjesto izvan onog raspravljanja, i o d g o v a r a za n j i h o v u v a l j a n o s t . A sad što bi im moglo mnogo inače škoditi o čemu ali na jedan put dolazi g. Umičević, koji n i k a k o ovdje ne govorimo iz dubljih razloga. Nego samo ne radi na tim računima sa g. Despićem i salijeću ostavljamo zastupstvu da pazi i javnosti da sudi: starješinu odjela, da im se sveže uz to u buduće koliko se našim činovnicima i službenicima krivo mjesečni doplatak obadvojici, jer na tome rade i čini, koliko se zapostavljaju i vrijegjaju, koliko se i z v a n uredovnih sati. Starješina, ma da je znao prikraćuju i potcjenjuju, a povrh toga javno objeda ne rade izvan uredovnih sati i da g. Umičević gjuju — bez ikakvih dokaza — da ne valjaju za nema odatle nikakva prava na nagradu, kao čo­ svoje pozive i povjerene im čine. Toliko u pažnju vjek milostiva srca, potpiše im predlog. Na to se a protekcije nikad ne tražimo; već jedino ravno­ poturi predlog na preporuku jednoj uglednoj lično­ pravnost! sti i t. d. i t. d. Kad se nakon svršene igre priInteresi našega činovništva za nas su sve­ tužio g. Viteškić za to starješini, ovaj je sažeo tinja, mi smo ih u svakoj prigodi spremni braniti. ramenima — kao da će reć i: Što je već bilo, bilo. — Pa ne samo braniti, nego i nešto više učiniti za — Mi ne tražimo za svoga činovnika asistenta njih, kad god budemo izazvani. Viteškića, da mu se to novčano ispravlja — nije nužno za rad u uredovnim satima. Samo nam izgleda previše barbarski, nisko i brutalno od A u stro -U g a rsk a i S r b ija . g. Umičevića kao računarskog oficijala, da se tako Prodiranje srbijanskih četa na albansko zem­ nepravedno otima pravo jednom činovniku musli­ manu, da se od njegovog truda drugi naslađuju, a ljište nije Austro-Ugarska od početka dobrim on da se degradirana stepen r o b a . I još ga okom pratila, sluteći da će Srbija, ako koji komad onda ocrnjuju u javnosti, da nije sposoban za ono, Albanije opet zahvati, nastojati da ga za vazda š t o v e ć r a d i kao i njegova kolegu za ono što pridrži. Ta se slutnja doista i obistinila; jer je sr­ je prije radio s priznanjem i što mogu uvijek ra­ bijanska vlada izjavila, da one zauzete „stratediti, jer imaju iste strukovne spreme kao i drugi. gičke pozicije" u Albaniji ne može sve dotle na­ pustiti, dok ne bude imala jamstva da Arnauti ne To je nisko, n i s k o -------------ali i dobar dokaz koliko trpe i koliko se bagatelišu činovnici musli­ će u Srbiju više prodirati. Međutim je izvanjsko mi­ mani od nezauzdanih elemenata u financijalnom nistarstvo u Beču odmah sprvine upozorilo bio­ odjelenju gradskog poglavarstva, za koje je općina gradsku vladu, kako ona traži, da Srbija poštuje krava muzara, a svako drugi osim njih nedostatan. albanske granice kako je to .londonska poklisarska 6. Mi ostajemo i dalje pri tvrdnji, da je g. Umi­ konferencija odredila, i kako je to Srbija obećala. čević zapodjeo disciplinarnu istraga proti jednom — To je odmah kod prvih sukoba sa Arnautima muslimanu računarskom činovniku, koji bi bio na izjavio austro-ugarski poklisar u Beogradu Stork, redu, da se sada promakne u viši rang i da mu to je isto rekao grof Berhthold Pašiću, kada je je naškodio. Nije istina, da je dotični činovnik ovaj bio u Beču. No to sve nije pomoglo. Srbija predložen za unapređenje. Nego je dobio odgovor ostade kod svoga te ne miče svoju vojsku na g D- ŽIVKO NJEŽIĆ Politički pregled. ADVOKAT S A R A JE V O . JEFTANOVIĆA ULICA BROJ 1. preko puta „HOTEL EVROPE". м �Broj 32. „Novi Vakat* Strana 4. osvojenom zemljištu Albanije uzduž srpsko-albanske granice. Ali se Austro-Ugarska odlučila na novi korak, te je austro-ugarski poklisar u Beo­ gradu S t o r k saopćio u prošlu subotu beograd­ skoj vladi želju Austro-Ugarske, d a s r p s k a v o j s k a u r o k u o d o s a n d a n a im a o s t ? v iti n o v o o s v o j e n e k r a je v e u s lo ­ b o d n o j A l b a n i j i , Ova je poruka Srbiji tako sastavljena, da mora proizvesti dojam, da je to p o š l j e d n j a r i j e č AustTO-Agarske. Značajno je, da je Austro-Ugarska označila rok, do kada treba Srbija da njezinu želju ispuni. Tim je ujedno hotjela monarkija da presječe put svakom dugo­ trajnom diplomatskom zavlačenju, koje bi moglo po nekoliko sedmica a možda i mjeseci trajati. Isto je tako monarkija dala Srbiji dovoljno vreme­ na, da se promisli i da svoju vojsku iz Albanije povuče. Hrvatska. Ugarski ministar predsjednik grof Tisza uzeo je u ruke, da riješi hrvatsku krizu. Pozvao je sebi u Peštu više uglednih hrvatskih političara da čuje njihovu riječ. Po vijestima, koje stižu iz Budimpešte i iz Zagreba izgleda, da će ipak doći do sastava vladine stranke. Već se sada mogu opaziti konture nove vla­ dine većine u hrvatskom saboru, — premda je to stvaranje vladine strake daleko teže, nego što bi u prvi mah čovjek mislio. Tisza je — čini se — već pristao na Tomašićev nacrt riješen ja hrvatske krize nu nastojat će to složiti s Rauchovom osnovom. Prema tomu bi glavna grupa vladine stranke bila Tomašićeva stranka narodnog napretka. Toj bi se pridružio osječki klub i „vjerni* unijonisti iz koa­ licije. Dakle bi nastupila secesija „vjernih" nnijo■nističkih elemenata iz koalicije. Hoće li stranka oko „Hrvatske" pomagati ovu novu vladu, teško je reći premda je zagonetno, što je pozvan u Peštu i dr. Kršnjavi, a listovi madžarske vlade naglašuju. da su Tiszi pozvani samo nagodbeni političari. Kada bi Tomašić ponudio reviziju izborne geometrije, da se naime snizi upliv Srba kod izbora možda bi se i oni od „Hrvatske" odvažili da ga potpomognu. Kako će se prema toj reviziji držati Srbi u Tomašićevoj stranci, drugo je pitanje. manska vlada iz turske carevine izagnati uglednije grčke podanike. Ako ni od toga nebi nikakva us­ pjeha bilo, onda će otomanska vlada s v e g r č k e p o d a n i k e , iz Turskog carstva protjerati. Grčko turski odnošaji. Ovih je dana „Tanin„ u jednome svome članku upozorio na borbe makedonskog stanovništva iz­ među sebe, te na zulum, što ga grci počinjaju nad muslimanima: List zahtjeva, da se proglasi Macedonija a u to n o m n o m , a Solun da bude glavvim gradom. Ova bi autonomna država stajala pod kon­ trolom velikih vlasti, da bi se već jednom stalo na put samovolji Grka, Srba i Bugara. On pobija predlog drugih turskih listova, da bi turska vojska trebala poći u M akedoniju; to bi moglo ozlojediti Evropu. Prije nego što bi to Turska poduzela, morala bi da zadobije pristanak Europe. Dalje „Tanin" pobija tvrdnju, da bi se, u slučaju po­ laska turske vojske na Solun tim ujedno riješilo i pitanje onih otoka, koje sad Grci drže u svojim rukama. Ovo treba da se ostavi velikim vlastima da one to riješe, a ne bi bilo nikako uputno, da Turska na svoju ruku to pitanje ubrzo rješava. Vrijeme za riješenje toga pitanja doći će istom onda, kada će balkanske države još dublje pasti u macedonski glib. Vojska u Trakiji, sve više po­ ložaj obrće na sreću Turske. Pitanje će se otoka istom o n d a r j e š a v a t i , kada prispije velika nova turska ratna lađa „Rešadieh". Onda istom, veli list na redu je, da se govori, hoće li ostrva ostati Grčkoj. K om entari štam p e. Sva se spoljašnja štampa iscrpivo bavi kora­ kom Austro-Ugarske. „Neue Freie Presse" veli, da ako se srbija sa monarkijom ne sporazumi mirnim putem, da bi to moglo biti od n e d o g l e d n i h posljedica te veli: Bugarska, koja je iza KOrkilise i Lile Burgasa iz Macedonije istisnuta, što se krv stotinae tisuća žrtava zaludu prolila, prašta Rumuniji, možda i Grčkoj, ali ne prašta Srbiji. Pomislimo sebi, da rok od osam dana prođe, a Srbija ostaje kod svoga. Zar bi ovakova vijest ostala bez sva­ koga dojma u Carigradu, gdje vojnički osjećaji isto kao i u Beogradu politiku prožimaju i zar ne bi tu nastale nade, koje sada sebi niko ni zamisliti ne može? Doista od svih balkanskih država imade Srbija najviše razloga, da ne dira u londonski i bukureštski ugovor....... Srbija bi mogla mnogo izgubiti, te će se dobro razmisliti prije, nego žto iznova ratnu sreću pokuša. D alnje p ro d iran je srp sk e vojske. Po jednoj vijesti „Albanske korespodencije" od 18. o. mj„ srpske čete prodiru dalje u unut­ rašnjost Albanije, te su doprle još 40 kilometara od jadranskog mora daleko. Čete koje su pošle iz Dibre dolinom crnoga Drina došle su već do Mlisabasora, koje su mjesto zaposjele. Nadalje su srp­ ske čete zaposjele dijelove od ohridskog jezera sve do ceste Struga-Kjusky, te su prema tome Srbi zauzeli četvrtinu slobodne Albanije. — N asilja S rb a protiv Bugara. lavljaju iz Sofije. 18 je bugarskih trgovaca iz ohridskog okružja došlo u Sofiju, gdje pričaju o užasnim nasiljima, što su ih Srbi počinili protiv Bugara u zadnjem albanskom ratu. — M acedonski m uslim ani. Kako „Tanin„ javlja, namjerava otomanska vlada upozoriti velevlasti na strahote, što ih Orci počinjaju nad muslimanskim pučanstvom u Make­ doniji. Ako to nebi ništa pomoglo, onda će oto­ Domaće vijesti. P o v r a ta k p o g la v a r a z e m lje . Njegova Preuzvišenost poglavar zemlje i nadzornik vojske Fzm. Potiorek vratio se danas iz Beča u Sarajevo. N eka se uvaži I Naše su novine javile, da su se više djevojačke škole u Sarajevu, Mostaru i Tuzli reorganizirale u t. zv. djevojačke stručne škole, koje će već u oktobru o. g. raditi po iznešenom (objavljenom) planu. Mi se nadamo, da će ove škole donijeti više koristi od prijašnjih škola, pošto će se sada bolja pažnja posvetiti pravom ženskom poslu. Sada će se učenice baviti pogla­ vito kućanstvom i domaćim poslom, kakav se oče­ kuje od budućih žana. Nu u javljenom planu nijesmo mogli opaziti, da će se u stručnim školama učiti također tkanje, koje je i danas kod nas jako rašireno, a prije je bilo još raširenije. Stan i tka­ nje, to je babo cijelog ručnog rada, to je temelj svakoj košulji i mahrami. Najprije valja otkati, pa onda rezati, šiti i uljepšavati. I za to mi ne bi smjeli napustiti ovu granu privrede, koja se odav­ na u naše kuće udomaćila. Naročito mi muslima­ ni poklanjamo pažnju ovom predmetu s toga, što isl. ženski svijet usljed posebnih svojih prilika, ne može zarađivati svoj kruh raznim službama; naše su žene ograničene na kuću, na sobu, na ona četiri zida. A kad bi se ova grana privrede u struč. školama zavela i usavršivala, to bi svakako pro­ uzročilo kod muslimanki intenzivniji, solidniji i moderniji rad, od koga bi mogle živjeti. Ovom spravom (stanom) i danas se služi mnoga žena, koja je „domaća" bez razlike vjere, te se za to obraćamo pozvanim faktorima, da ovoj potrebi udovolje, jer je stan mnogoj ženi našoj i otac i majka. Izbor Suljage Salihagića. Na 20. oktobra obavljeni su izbori u 9. izbornom kotaru II. mus­ limanske kurije i to gradovi bos. Gradiška, Brod, Derventa, Doboj, Kotor-Varoš, Tešanj i Prnjavor. Kako je javljeno, kandidat „Muslimanske Ujed. organizacije" bio je Suljaga Salihagić iz KotorVaroša, za koga se moglo već odmah u početku reći, da je za uspjeh siguran. I upravo radi toga, što Suljaga nije imao nikakva ozbiljna protukandidata, te što je bio siguran njegov izbor, nije se mnogo birača odazvalo izbornom činu, ali svi birači, koji su došli na biralište, predali su svoj glas Suljagi Salihagiću, kandidatu „Muslimanske Ujed. Organizacije." boli, ili ste moguće od propuha ili prehlade zadobili reumatizam, uloge, ili kakove druge boli, po­ moći će Vam Fellerov Elsafluid, što nam pouzdano možete vje­ rovati, jer smo se mnogo puta sami osvjedočili, da pravi Fel­ lerov Elsafluid ublažuje boli, otapa sluz i ozdravljuje, tako da brzo ćutite olakšicu. Dobije­ te malih ili 6 dvostrukih ili 2 špecijalne boce za 5 kruna fran­ ko, a 24 male ili 12 dvostrukih ili 4 špecijalne boce za 8 kruna 60 filira franko, ako se obratite izravno na proizvoditelja: E. V. Feller, ljekarnik, Stubica Elsa trg br. 310 (Hrvatska). Kao da ste nakon teške bolesti naglo ozdravili takovo će Vas obuzeti čuvstvo iza djelovanja Fellerovih Elsa pilula, uporabivši ih proti začepljenosti te inih boli u želucu i crijevima. Brzo će nestati nemi­ lih pojava, a tada ćete i Vi, kao što mi i tisuće drugih zahval­ nih ljudi za svagda držati u kući zalihu Fellerovih proizvoda, da Vam služe kao pravi piiiiiElii tkiitji Viši. Od Fellerovih Elsa pilula stoji 6 kutija 4 krune franko, 12 kutija 7 kruna 60 filira franko. Obje ove prave proizvode valja naručiti od proizvoditelja E. V. F E L L E R A ljekarnika, Stubica Elsatrg broj 310 (Hrvatska). Krivnja da dijete ili bolesnik bez pomoći gine, teško bi doista bilo breme za našu dušu. Fellerovo pravo riblje ulje brzo oporavlja i krijepi slabu, mršavu i boIježljivu djecu, polučuje, da težina djeci raste te da postaju otporni protiv bolesti. Djeca, pa i od­ rasli, koji su slabokrvni, škrofulozni, te trpe na žlijezdama, vrlo rado rabe ovo sredstvo, jer je bez mirisa i okusa. Majkama, koje doje dijete, pri­ bavlja mlijeka i novu tjelesnu snagu. Čisto te u istinu pravo riblje ulje kao što ovo, vrijedi pre­ ma izjavi mnogih liječnika više, nego ma koje mješavine i emulzije. Svakako ima ovo ulje naj­ više djelotvornih sastavina. 2 boce po 5 kruna franko, razašlje ljekarnik E. V. Feller u Stubici. Elsatrg br 310 (Hrvatska). �»Novi Vakat* Našepravi očuvamo najbolje, kupujemo li za naš novac, na sekundu točno reguliran, pouzdan švicarski sat, koji dobro zatvara, da ne može prašina prodrijeti, kod poznate pouzdane renomirane svjetske tvrtke H. Suttner LJUBLJANA broj 706. Zahtjevajte krasan cjenik badava i franko. Vlastita protokolirana tvornica satova u Švicarskoj. — Originalne tvorničke cijene. — Svijetski zname­ nita tvornica Glavni zastupnik tvornice satova .. ZENi'fH ". Satovi: Br. 410. Iz nikla patent Roskopf sat, 36 sati idući K 410 Br. 1. Iz nikla ciiinder remontoir sat . . K 5 — Br. 719. Srebreni ciiinder remontoir sat K 7’80 Br. 723. Pravi švicarski srebreni sat sa fantastičnim kazalom .............................. K 1170 L a n c a : Br. 865. Lanac za satove iz nikla sa pri­ vjeskom .................................................... K l -— Br. 865. Lanac za satove iz srebra 30 gr. K 4p40 Br. 878. Iz Donble zlata sa privjeskom za K 7 7 0 Lanci za radnike, veliki izbor u krasnom katalogu. Prstenje: Br. 1064, Muški prsten srebro pozlaćeno stoji .............................................................K 2 7 0 Br. 1068. Ženski p r s t e n ....................... K 240 Br. 1056. Prsteni za vjenčanike izsrebra K — 90 Iz novog z la ta ..................................... K 2’80 Iz 14-karatno pravog zlata . . . . K 7 8 0 N aušnice: Br. 1. D ouble-K reol...................................K Г50 K P80, iz pravog z l a t a ................. K 3-80 Br. 1135. Pribadača i naušnice srebro po­ zlaćeno sa krasnim kamenjem, cijela g a r n i t u r a ................................................K 4 70 Veliki izb o r u prek rasn o m katalogu. Boji se |„turčlna“. U Mostaru, gdje je 45% građanstva islamske vjere, postoji jedno petnaest godina zanatlijska škola, kojoj je sada direktorom neki Čeh Prohaska. Ovu su školu pohađali mnogi muslimani, mnogi su je i svršili, te je i danas u njoj dosta naših učenika. Imaju i svoj konvikt. Kako im je, ne pitamo, ali mislimo, da do danas nije na toj školi službovao ni jedan redovni nastavnik isl. vjere. Ovaj direktor Prohas­ ka, osim redovne nastave, odredio je, da i ove godine održi noćne kurzeve, pa je skoro velikim plakatima (bili su veći no za reklamu I) objavio svijetu sa desne i lijeve obale Neretve, da po­ četkom oktobra o. g. otvara 6 (slovom šest ii) kurzeva za zanatlije, od kojih su većina opet musli­ mani. Pošto svu nastavu tih kurzeva ne mogu svladati i predavati učitelji zanatlijske škole, to se onda obično pozovu nastavnici osnovnih škola i trgovačke škole. Tako je Prohaska neki dan tu nastavu povjerio petorici učitelja trgovačke škole. Ama kako? Uzeo je četvoricu katolika i jednog pravoslavnog, dočim nije htio, da zovne i jednog jeditog muslimana, koji služi na trgov. školi. Od šest-kurzeva daklen nije „turčinu“ mogla zapasti ama ni „ankina“ za to, što gosp. direktor voli, da se ograđuje „svojom vjerom", te ovo izgleda, da je direktor zemaljski novac od kurzeva odlučio podijeliti prema osobnim ili privatnim obzirima a ne po pravdi i po razmjeru. Sve se nama čini, da se gospodin direktor iz nepoznatih nam razlo­ ga boji „fesa“ i „turske vire“, pa makar se on sto puta hvalio, kako je „obziran" prema narodu i vladi i prema svim konfesijama. Još kad se uzme to, da je direktor Prohaska bio upozoren u pravo vrijeme, da je potrebno, da i musliman na­ stavnik bude u toj zaradi, onda se mi prosto ču­ dimo takom postupku, koji nije niti lijep, niti prav, niti taktičan. O tom ćemo se opet pozaba­ viti. Um Gottes Willen, Herr Direktor, der Turke soli auch einmal w as bekommen, nicht w ahr? Strana 5. man Deronja za meoicinu u Beču 1000 K. 3.) S. Muftić za tehniku u Beču 1000 K. 4.) Hasan Bitevija za kult. tehniku u Beču 1000 K. 5.) Atif Muftić za šumar, akademiju u Beču 1000 K. 6.) Salih Karamehmedović za pravo u Zagrebu 800 K. 7.) Ibrahim H. Omerović za filozofiju u Zagrebu 800 K. 8.) Muharem Duravić za medicinu u Beču 1000 K. 9.) Bećir Novo va medicinu u Beča 1000 K. 10.) Mustafa Hajdarović za medicinu u Pragu 1000 K. 11.) Junuz Ajanović za bodenkultur u Beču 1000 K. 12.) Muhamed Curić za filozofiju u Grazu 1000 K. 13.) Sulejman Aganović za pravo u Beču 1000 K. 14.) Hidajet Repovac za pravo u Beču 600 K. 15.) Smail Kulenović za medicinu u Beču 1000 K. 16.) Rasim Kovačević za tehniku u Beču 1000 K. 17.) Sinan Branković za pravo u Zagrebu 800 K. N esreća od grom a. Ove su se godine u našim krajevima događale mnoge nesreće od groma; tako se opet nedavno jedna desila u Bos. Krupi. Grom je udario u kuću Salka i Avde Pokvića. Za tili čas kuća planu. U to vrijeme bile su u kući djevojke Džiha i Jemka Pokvić. Džiha je platila životom dok je Jemka zadobila teških ope­ klina. Kuća je sva do temelja izgorila. Jedan doktor agronomije, musliman, svršio je nauku i položio državne ispite i doktorat prije pola godine. Odmah je zamolio za namještenje u dr­ žavnu službu, pa i sada čeka. To je jedan domaći koji ima najbolje kvalifikacije i koji kompetira na službu u zemaljskoj upravi. Vlada zateže već pola godine sa njegovim namještenjem, pa prema tome njezin komunike nije ništa drugo nego za opsjeniti prostotu. Sličnih primjera moglo bi se dosta navesti. Primjedba uredništva. Blagoslov ra d a samo ог.ај postigne, koji potpunom snagom i zdravljem na posao ide. Nu tko na primjer trpi od reumatizma, uloga ili na posljedicama kakve prehlade itd. taj je obično nesposoban, da svoju potpunu snagu posvjeti radu. U takovim slučajevima pokazuje se dobro proku­ šano kućno sredstvo, kao što je Fellerov fluid sa oznakom „Elsafluid", kao pouzdani pomagač, jer odstranjuje boli, jača mišice i živce te bi stoga uvjek morao biti u kući. Poznata pjesnikinja i spisateljica Pavao Maria Lacmma, plemenita EggerSchmitzhausen piše u jednom pismu, što ga je upravila ljekarniku Felleru, kako slijedi: Moram da Vam javim, kako je neočekivano dobro djelovao Vaš fluid sa oznakom „Elsaglui što mi ga je preporučila barunica Frevtegh kod neuralgije mojeg lica. Primite iz mnoštva Vama na najveću hvalu obvezanog ljudstva najtopliju zahvalu itd. Hiljade sličnih izjava iz svih krugova naibolje svjedoče za ljekoviti, mnoge boli ublažujući učinak tog kućnog sredstva, od kojeg se 12 malih, 6 dvostrukih ili 2 specialne boce dobije se za 5 kruna od ljekarnika Feller u Stubici, Elsatrg 310 (Hrvatska). I drugi Elsapreparat i to Fellerove tjerajuće rabarberpilule sa oznakom ,,Elsadilule“ možemo iz’ vlastitog iskustva preporučiti, jer od kad ih upoIrijebljavamo, imademo dobar tek, zdravi želudac, uregjenu stolicu te ne osjetimo nikakvih poteškoća u želudcu. Ako hoćete to sredstvo od kojeg 6 ku­ tija stoji 4 krune, dobiti pravo i neoatvoreno, valja ga izravno naručiti u ljekarnika F e l l e r u Stubici, Elsatrd 410 (Hrvatska) P o s je t z e m a ljs k o g m u z e ja . Za zemaljski muzej, koji je otvoren početkom ovoga mjeseca veliko je zanimanje u publici, te je broj posjetnika iznad svakog očekivanja velik. Osobito nedjeljom dolazi mnogo seljaka, radnika, vojnika, a naročito veliki broj učenika i učenica. Od 4 oktobra pa do prošle subote u samih 8 dana, kada je muzej bio za publiku otvoren, posjetilo ga je ukupno 20.000 osoba. Ovo je vrlo radosna pojava. Mi preporučamo naročito učenicama muslimanskim neka i one ovu priliku upotrijebe, da svoje znanje posje­ tom muzeja obogate. Potpisana uprava smatra osobitom dužnošću da se ovim najljepše zahvali gospodinu Fehim ef Čurćiću, načelniku šeher Sarajeva, koji je ovih dana posjetio ovu školu i tom zgodom zaodio od pete do glave šest najsiromašnijih školskih drugova svoga Sinčića Seada. Dao Bog, pa se i drugi unj ugledali! Sarajevo, 21. oktobra 1913. Uprava škole. O s k u d ic a u d o m a ć in i. Od vladinog ureda za štampu primamo: „Pošto se ponovo konstatovala oskudica u domaćini kompetentima za služ­ bena mjesta u zemaljskoj upravi, to se domaći sinovi kao kandidati upozoravaju na ovu okolnost i pozivaju, neka se življe prijavljuju na nadležnim mjestima za službe na zemaljskoj upravi". Nevin nastradao. Radnici koji su zaposleni kod gradnje pravosudne palače^ znali bi se često između sebe posvađati i to što su jedni radili iza šest sati na veče, a drugi su bili protiv toga. Tako opet neki dan nasta između njih kavga. Na to zidar Ignac Erd6dy potegne veliki revolver te ispali svih šest hitaca. Jedno tane pogodi nekog vojnika, koji je slučajno onuda prolazio. Teško ranjeni vojnik sruši se na zamlju. Policija je uhapsila Erd6dya i još nekoliko njegovih drugova. Vakufski veliko-školski zajm ovi. Vakuf­ Razaiiljanje pouzećem ili ako se novac unaprijed ska uprava podielila je za visoke škole za školsku •alje. - Ako ne odgovara, vraća se novac. Pazite goo 1913./14. ove štipendijske zajmove: 1.) Zaim I Hadži Dedić za Aeterinu u Beču 1000 K. 2.) Osna naslovi H. SUTNER, Ljubljana br. 706, Javna zahvala. Sudnica. T učnjava Između M uslim ana i Srba: U ponedjeljak je pred ovdješnjim okružnim sudom započela glavna rasprava proti Salki Redži radi zločina ubojstva te proti sedamnaest srpskih težaka koji su ubili Pinju Hrustemovića. U optužnici se veli, da su se dne 23. februara o. g. više seljaka zaposlenih kod šumske firme Buttazoni u Ilijašu, sastali pred kantinom i kancelarijom firpie, gdje su primali svoju plaću. Iza toga radnici sjedoše jesti i piti. Oko tri sahata po podne ne zna se na koji način, megju muslimanima i Srbima nastade svagja, a iz ove �Broj 32. ,Novi Vakat* Strana 6. nastade tučnjava, te su tri muslimanska radnika lako ranjena. Kad se raznio glas, da se pobile, išao je pokojni Simo Jorić od željezničke štreke prema kantini golruk, da vidi šta je. Baš u protiv­ nom pravcu od kantine prema njemu trčao je s golim nožem u ruci Salko Redžo te približivši se loriću zbode ga nožem u lijevu nadlakticu. Jorić je za nekoliko sati umro. Čim su Srbi radnici saznali, da je Simo Jeorić ubijen, odlučile se muslimanima osvetiti vičući, da treba Jorića okajati. Muslimanski radnici u velikoj manjini sklo­ nile se u jednu baraku i zatvorile vrata. Srbi pako njih oko 50 na broju oboružani koljem navališe na baraku vičući, je li u baraci Redžić, što je zbo Jeorića, ako jest, neka ga izbace iz barake. Kad muslimani to ne htjedoše učiniti, navališe Srbi na baraku razbijajući prozore i vrata. Pinjo Hrustemović, da se spasi pobjegne sa još nekojima kroz prozor. Ali njih sedamnaest Srba navališe koljem, a nekoji i nožem na Pinju Hrustemovića, te ga i onda, kad je na zemlji ranjen ležao do kraja dotukoše. Brzojavi. O dgovor Srbije. Beč, 21. oktobra. — Jučer je došao srpski poslanik Jovanović ministru vanjskih poslova, grofu Berhtoldu i predao mu odgovor Srbije, da je već izdat nalog, da se srpske čete povuku sa zapo­ sjednutog albanskog zemljišta. Odgovor Srbije glasi bezuvjetno i nema nikakvih ograničenja, tako da se u mjerodavnim krugovima pozitivno računa sa ispunjenjem obećanja. Prema tome se očekuje, da će Albanija u nedjelju u podne biti slobodna od Srba. U ostalom, Austro-Ugarska će kontroli­ rati ispunjenje obećanja. Srbijanska je nota napi­ sana u blagom, dapače* srdačnom tonu. Brzo riješenje spora. Uspjeh B erhtoldove politike. Berlin, 21. oktobra. — U političkim krugo­ vima vlada mišljenje, da se brzo riješenje austrijsko-srpskog konflikta ima smatrati uspjehom Berhtoldove politike, koja je donijela do izražaja volju evropskih vlasti. f f tr T ešanj. U svemu od 350 birača predali glasovnice njih 99, svi za Salihagića, komisija izbor zaključila u 12 sati ma da je stajalo na biračkim kartama do 4 sata po podne; tako mnogi izbor­ nici nisu mogli predati glasovnice. A ustrijska v e rb aln a nota B iograd, 20. oktobra. — Zamjenik austro­ ugarskog poslanika u Beogradu Štork predao je srpskom ministarstvu spoljnih poslova usmenu notu, u kojoj zahtijeva, da srpska vojska u r o k u o d 8 d a n a ostavi zemljište autonomne Albanije. S rb ija p o p u šta . B eograd, 21. oktobra. — Jučer je generalni sekretar izvanjih poslova Stefanović posjetio Štorka, zamjenika austro-ugarskog poslanika i priopćio mu, da je već zaključen i izdat nalog, da se srpske čete povuku iz zaposjednutih albanskih područja i da će se kroz osam dana povući. Z aposjednuće strategičkih tačak a p0 me g ju n aro d n im četam a. B eograd, 21. oktobra (priv. brzojav). U be0. gradskim političkim krugovima, koji stoje u SveiJ sa ruskom diplomacijom, čuje se, da će Srbija ц sporazumu sa prijateljski raspoloženim vlastima tražiti internacijonalno vojničko zaposjednuće р0гј_ čija, koje Srbija mora napustiti, pa da tako bude osim međunarodnim četama zaštićena od ponovnih arnautskih napadaja. Jed an talijansko-crnogorski incidenat. Beč, 21. oktobra. „Alb. Kor.“ javlja iz д п. tivari: Prijašnje nedjelje ukrcali su se u Antivaru na talijansku lađu „Brindisi" jedan crnogorski kapetan, jedan poručnik i više vojnika. Kod Dulcigno tražio je kapetan, da kapetan lađe iskrca Crnogorce. Kapetan lađe je izjavio, da je to nemo­ guće, jer da će lađa pristati istom u Medui. Ka­ petan mu se je na to zaprietior revolverom, našto je kapetan lađe dozvolio iskrcanje, ali je odmah prijavio stvar talijanskim oblastima. Novo o tv o re n a r a d n ja M. Levy (DJula), Sarajevo dobavljač otpremnog zavoda bos.* herc. zemalj. željeznica SiHiOMOVil f nLHuR Ćemaluša ulica br. 75. SULOMOVil PDLilČil Slobodan sam ovijem p. n. općinstvu do znanja staviti, da ću u mojoj pomodnoj i manufakturnoj radnji prodavati radi velikog skladišta uz um jerene cijene raznih predmeta kao m uških, ženskih i dječijih odijela, ru b lja za gospodu, gospogje i djecu, veliki izbor cipela, šešira, kravata, gotovih ženskih odijela i bluza kao i svak o v rsn e sitničarske robe. Tko samo jedanputa kupi, osvjedočit će se o jeftinoći te sigurno ostaje stalna mušterija. Moleći za što brojniji posjet, preporučujem se p. n. općinstvu te bilježim s poštovanjem И . Levy (Djula). Priuilegouana zemaljska banka :: ZA BOSN U I HERCEGOVINU, :: uvela je novi način štednje, podesan za svakoga, da uzm ogne štediti sa uspjehom i u najm anjim svotam a, a da ne m ora često poći u banku, te je nabavila zgodne m ale vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakom e uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. - Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati'novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor I I. dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tam o sprem ljenim ključem , novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu, t a se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos. Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama, napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. IDa se d o b ije ta k o v a k u tija, d osta je doći u b a n k u i ja v iti sv o ju ad re su ili pisati. �Broj 3 2. „Novi Vakat“ Sirana 7 Trgovačka banka u Trebinju Ad. Nr. 238.162 1V.-4. traži mlađeg Prodaja drveta. ČINOVNIKA Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu prodaje putem subm isije po prilici 8.000 kubičnih metara omorovog, jelovog i bprovog korisnog drveta I. i II. razreda na panju, što se u odjelu 4 8 c šumskog predjela O skova (kotar Tuzla) sa šumskogospodarstvenog gledišta može izdati. Pismene, zapečaćene i sa bos.-herc. biljegom od 1 K previđene ponude, kojima treba priklopiti propisani vadij od 2.500 K (dvije hiljade pet stotina kruna), imadu glasiti na cjelokupnu za prodaju raspisanu količinu drveta te moraju prispjeti Zemaljskoj vladi u Sarajevu najduže do 27. novembra 1913., 11 sati do podne. Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude i škicom kao i dražbeni uvjeti ujedno uglave ugovora mogu se dobiti kod šumsko-privrednog odsjeka Zemaljske vlade u Sarajevu, gdje se po mogućnosti daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. Ponude neka se pošalju ravna­ teljstvu najkašnje do 25. o. mj S a r a je v o , dne 11. oktobra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Podružnici Ljubljaiske kiedilne buke i Sarajevu. D ionička glavnica: K 8,000.000. Centraa u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljel i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 9 Primauloške na tekući račun i uložne Л 3| 01 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa |4 |0 n p ffo IlC llU *'u d an a u plate do d an a p ov ra tk a. Kupuje i p ro d a je sve vrste p a p ira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tako sve vrste dom aćeg 1 stranog kov an o g i p apirnog novca. O svim ostalim b ankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavještenja. �Broj з2 ,Novi Vakat* Strana 8. Skladište najmodernijih „AUTOM OBILA 44 glasovite njemačke tvornice NIELE sii ii im zapada od prilike par ebičmh čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom KLJUČ traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o kao i svih potrebština za automobile i bicikla, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za • Bosnu i Hercegovinu. • č a r a p e KKJUČ i svake čarape bez K LJ U Č A da energično odbija. ... sa markom Dobivaju se u dućanima, шшт]QSEF FINCI CenialuSa 43. TELEFON 221. u 30 raznih vrsti. MICHELIN SARAJEVO. Ćemalašu 43. kao i pisaćih strojeva oo Brzojavi: HORITZ FINZI. MERCEDES. P o zo r! Najjeftinije po­ sjetnice (Visltkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice — za trgovce -dobivaju se je­ dino u M o j Tiskari SARAJEVO ĆEMALUŠA BR. 62. ... Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice .. Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ i Knjižara i papir: : nica :. Hrvatska Centralna Banka LEON FINCI S a ra je v o za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLUST1TU PflLflCi) U ULICI FRflHlE JOSIPU - Franje Josipa ulica br. 15. □ □□ PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplačena dionička glavnica 2,000.000 K. Pričuvna zaklada 270.000 K. Novo! Ukupni uloSci oko 3,000.000 K. Novo! Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajmove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska cen traln a ban k a pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. Dr. Salom: Majka i djetinja . njega MJ E NJ A Č N I C A: cijena K 2.50 Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Iznajmljuje SAFES DEPOSITS uz najamninu poćevši od 1 K mjes. I R I I I I Pr va tvornica kola STOLARSKA Reicha i Lebherza Sobom i Biišić, Sarajevo u Novom Sadu. Ha C im a n u , tih da ž e lje z n ič h e s ta n ic e . ĆEMULUSU ULICU 45. Najveće stovarište različitih m odernih kola i saonica od naJJednostovniJe do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina— Godišnja proizvodnja preko 300 voznih opre­ ma. — Ilustrovani cljenovnici besplatno i franko. — Stara se kola opravljaju najbrlžljlvlje ili se na želju trampe. * * шктоша. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. RADI O N I C A gtk JU - ĆEMflLUŠfl ULICU 45. j l Preporučuju se si. općinstvu za izradbu pokućtva, kance­ larijskog namještaja, Hotela. Štamparija, dućana 1ave u tu alruku gpadaluće radnje po najnovijem sistemu. Prva speclalna radnja u orlentalsko] (ala turka) izradbi, uz najumjerenije cijene. Naručbe iz vana obavljaju se brzo i kulantno. Cijenlke 1 nacrte šaljemo besplatno. :: Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b2c7da93b4f029aad9e678f5d1e55f10.pdf 09411f8a670effba644b5e8620716be8 PDF Text Text Pretplate cijene; $, zlazl dua puta nedjeljno ta srijedtun i subotom. Uredništvo i unrava: Cemo:: luša ulica broj EZ. :: ♦♦♦ Telefon broj - Ruhopisi se ne vraćaju. Nefponbirana pisma пв pri­ maju se. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 33. Pogrješan princip. Da je politička situacija još uvijek za­ mršena, najvišu krivnju u tom nosi bez sumnje uprava, š e f uprave postavio je jedno načelo, koje je doprinijelo, da se riješenje krize oteže već godinu dana i da nikako ne može da nađe raspleta. Načelo uprave, da radi samo s-a ono’m vćčiborti, u kojoj su zastupane sve tri konfesije nije primje­ njivo, m akat kako bilo dobro i pravedno, kada se radi o zaštiti opravdanih interesa jedne izvjesne konfesije. U zemlji, gdje je stanovništvo podijeljeno po vjeri, gdje vlada nacionalni i politički antagonizam, gdje su ekonomski interesi jednih oprečni interesim a drugih, nije moguće ni najvišem mudracu svijeta, da stvori jedan širi program, koji bi obuhvatao sva važna kulturha polička i gos­ podarska pitanja kao bazu zajedničkoga rada za jednu dulju periodu. Gdje postoje tolike opreke, tu ne može biti govora o trajnom zajedničkom radu, jer vazda može da izbije na površinu koje pitanje, gdje se sudaraju ražni interesi i razne teitije. Program rada morao bi biti reduciran ћа vrlo malen broj tačaka, gdje se Sve stranke mogu složiti i gdje je evidentno, da je jedna stvar u ko­ rist svih. Ali pošto se rad sabora ne da og­ raničiti na neka izvjesna pitanja, jasno je, da u saboru ne može biti ni trajnog zajednog rada, gdje Su u većini zastupljene Sve tri konfesije. Prem a tome Se mora orio gore istaknuto načelo zabaciti, a za zaštitu opravdanih interesa jedne vjerske zadruge mogu se odrediti i druge mjere. Načelo đa se radi sa većinom od sve tri konfesije pokazuje se, da je ostvarivo jedino popuštanjem jedne ili dviju kohfesijskih zadruga ptešnta trećoj. Srbi makar da sačinjavaju manjinu prema rnusHmanškohfvatškom bloku, ftflće da u svoju korist izrabe ovo rtače'lb, pa traže kao uslov za pristup u radnu većinu koncesija i od vlade i od m uslimansko-hrvatskog bloka: Koncesije se traže za pristup radu, koji je koristan za cijelu zemlju i za cijeli narod. Nafavrto je, da muslimansko-hrvatski blok ne može biti spreman ni na kakve kort'Ce§?jd za te usluge, te ćfa će i sam istupiti iz! radne stranke, ako se vlada pokaže sprem ­ nom da Srbima popušta na štetu muslimana i Hrvata kao što je do sada činila. Sarajevo, 25. oktobra 1913. M uslimansko-hrvatski blok išao je u popuštanju previše, te dalje ne smije ni za dlaku, ako hoće da ne proigra svoga ugle­ da. M uslimansko-hrvatski blok trebao bi nazasitnim Srbima da reče zadnju riječ, a tako i vladi, koja uvijek gleda da Srbe za­ dobije podjeljivanjem novih koncesija na štetu njegovu. Napokon će se morati to dogo­ diti, ako fee bude i dalje samo srpskom se­ ljaku dijelila eram a zemlja, samo srpskim željama za hegemonijom i prevlašću išlo u susret, a srpskom činovhiku pružale šve pogodnosti mimo muslimane i Hrvate. Muslimani i Hrvati neće valjda za ljubav ministrovu, da se stvori radna većina kakvu on želi, žrtvovati i svoje vlastite interese. Tako bi vlada, stvarajući jednu neostvarivu radnu većinu mogla da izgubi sadašnju saborsku većinu i bude stavljena pred još težu zadaću, da skrpava, ne većinu kod večirte, nego većinu uopće, za koju nema nikakva izgleda. Tako će иргака, jdokle god se. Jhude držala gornjega načela glede rada u saboru, stajati pred jednom permanentnom krizom, koju će ona uzaludno pokušavati da riješi u gornjem smislu. Izgradnje vakufsKih zgrada! Novčanom krizom, koja već dvije godine vlada na čitavom svijetu, a najviše na evropskom nov­ čanom tržištu — osjetljivo je pogođena svaka grana gospodarstva i industrije. Usljed te krize i u graditeljstvu se osjeća silni zastoj. Radi procjene zemljišta povišeM su porezi i ta povišica se n aj­ više odnosi na gradilišta (arse). Bilo zbog malene površine ili nepodesnog potožaja, radi obrađivanja kultura — te su arse donosile svakome vlasniku malenog prihoda; a prema prihodu plaćao je i пеzndtiie poreze', koji še porezi proejenbm te arse (gradilišta) zriatno pbvištše. Već sama ta okolnost dovoljna jć, da sili svakoga vlasnika, da čim prije pristupi Izgradnji na tome zemljižtu. Pa nije samo ni to. Prije tri do četiri godine dana navijestilo se, da će se koncem 1912. uktrtuti uobičajeni oprost poreza, od kojega su poreza bile oproštene za izvjesni niz godtha; šve novogradnje izvedene po tehničkom zanatu i po propisima građevnog za­ kona ili kako narod veli po planu. Radi novčane krize, taj je oprost poreza, zaslugom sarajevskog gradskog poglavarstva i trgovačke i obrtničke ko­ more produžen i za Sve novogradnje, koje će se bar pokriti do konca tekuće 1913. god. Ali sve jedno, niti jedan niti drugi slučaj nije mogao da nadjača nestašicu novca i tako su i dalje ostala mnoga gradilišta neizgrađena, dapače i ona, čiji PRVA BOSANSKA ASFALTNA INDUSTRIJA U SARAJEVU 67 - mm s z ir m , Za Sarajeuii H И ? 7.- 3.5® Sa dostavom u huću K 16.- ft.Za pokrajinu H 16.- 8.- 1.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oolasi računaju se po tarifi, kad višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. je vlasnik imao i dovoljnog kapitala i koji je ujedrtb i namjeravao još od mnogo prije godina, da n i svome neproduktivnom zemljištu podiže građevne objekte. Česti politički zapletaji su ga od toga sprečavali, ali istaknuti nam je, a ujedno i sa zado­ voljstvom naglasiti, đa ti politički zapletaji nijesu mogii spriječiti vakufsko-mearifsku autonomnu upravu, koja još u ovoj godini, por'ed svega toga izgradi, izgrađuje a i Izgrađiče inšalah mnogo zgrada po Bosni i Hercegovini i tinite povisiti zajedničku svojinu i d o b ri boš.-herc. muslimana. Zahvaljujući našim pređim a, koji su uvakufivali djelomično ili cijeli svoj imetak i time stvarali zajedničko dobro 1 imovinu namf, njihovim potomcima i time uda­ rili naš čvrsti postanak u ovoj zemlji — vakuf imade u cijeloj Bosni i Herće'giviht rakovih gra­ dilišta na kojima, ma što podigao i kolikogod ulbžio — podići će i uložiti bez rizika, jer će se svaki taj objekt isplaćivati po deset i više posto od uloženog kapitala. Jest, vakuf, odnosno svi muslimani imadu gra­ dilišta u vrijednosti od više milijuna kruna. Više milijuna može se na ta gradilišta uložiti i time zajedničku imovinu do zamjerne visine podići, jer uloženi kapital biti će dvostruko produktivan. Izgradnjom dobiva to zemljište vrijednost s jedne strane, a po amortiziranju uloženog kapitala, znatni dohodak s druge šttahe, a danas tš sVa gradilišta ili donose maleiiog dohodka vaktifu ili su na štetu samoga vaftUfa. U više mjesta imade vakuf,veli­ kih kompleksa zemljišta, čiji prihod jedva dotiče za uzdržavanje tih kompleksa, a veliki porezi se na njih moraju plaćati iz drugih vakufskih prihoda. Fri tome dakako rtajprije je istaknuti stare mezaristane (hareme). Ti su haremi bili do danas opro­ šteni od poreza. Valjda radi toga, što sa vjerskog i šerijatskog gledišta nema riikako’tfih zapreka izgradnji tili harema — državna je vlast tžf&bVe hareme uzefš pod gradilišta, te ih kao takove’ i procjenilS, a prema toj procjeni i oporezdvala. KalTove sii (e pVocjene i koliki su porezi poznao je svima, a kao što nam je pbznato i jaŠnd i Љ, da će se svaki takovi kompleks u brzo plačanjefn tiij poreza, ne poviši Ii im Še dohodak prezadužlti i uništiti — Što jamačno ne će biti. Ne će biti Ш fo, što tvido vjerujemo u išpravfib sjivačanje našeg položaja i naših priliica. po vikufškd-ffieatifsKfln auiiinbmnim organima i šm vjerujemo u svjestndst našeg elementa u tome pogledu, kdji će uvjSk tražiti načina, da se vakufska imovina pbVećaje.'te ne će dozvoliti niti da vlacfa Kakova Stagnacija, a kamo li upropašćivanje toga našeg zajedničkog dobra. To nam uvjerenje povećaje i skorašnja skupština najuplivnijih banjalučkih građana, o ko­ joj je skupštini bilo govora u našem listu, a radilo se o izgradnji dvaju velikih mezaristana u srcu Banjetuke. Da će taj primjer slijediti i ostala mje­ sta posve smo uvjereni, po gotovo imajući u vidu taj fakat, da proti tome sa vjerskog gledišta ne postoje nikakove zapreke. Ostavljajući za drugi pui, da o ovoj temi govorimo, kao i o velikim vakuf­ skim gradnjama, koje se namjeravaju u proljeće TOORNICa nSFRLTD, L 1EPEHHE ZR HHOV (ОПСНРПРРЕ), TV O R B O СЕКШПШШ G13E V II SVE СЕЛЕНТИЕ ROBE. TELEFON BR03 ZI9Tehnički » vjetnlki Ingcnieur Dr. Jovo Slmić. �Broj 33. “Novi Vakat, Strana 2. 1914_.gp<Jine рсзуЈЈј. ovom ćemo priljkom da sponrenetno nfrjglavtilje gradnje kojfe Je vakufska uprava u ovoj godini sagradila. Od dovršenih gradnja spomenuti nam je jedno­ katnu zgradu za poštanski i brzojavni ured u Jajcu, prizemne magaze Kizlaragina vakufa u Varcar Vakufu, te mnoge druge magaze u više mjesta Bosne i Hercegovine u vrijednosti od K 97.000. Od zgrada, koje se izgrađuju istaknuti je: Jednokatnu zgradu u B. Gradiški, te za muslimane činovnike u Halilbašića ulici u Sarajevu i jednokatnu zgradu u kojoj je smještena i pekara na Gorici u Sara­ jevu, te Derventi, Maglaju i t. d. u vrijednosti od 105.000 K. Od novogradnja koje će se još u ovoj godini praviti jesu: Dvije jednokatne zgrade u Trebinju (jedna za poštanski i brzojavni ured, a druga za hotel i kafanu u iznosu od 130.000 K), jedna u Mostaru, trgovački lokali u Rogatici, D er­ venti, Visokom i t. d. u vrijednosti od 213.000 K. Osim tih koristonosnih zgrada vakuf je u ovoj godini podigao, osim manjih mektebskih zgrada, još sve zgrade za mektebi ibtidaije: U Bijeljini, Bihaću, Busovači, Bugojnu i Mostaru u vrijedno­ sti od K 153.000. Te prema tome vakufska je uprava još u ovoj godini zasnovala i podigla zgrade u koje je invenstirala preko po milijuna kruna i taj fakat treba da veseli svakog muslimana i prijatelja musliman­ skog napredka. Politički pregled. H rvatska. Već je tome nekoliko mjeseci, da se svaki dan iz Hrvatske javljaju kojekakva nagađanja o spo­ razumu vlade se strankama, a apsolutizam se i nadalje drži, prava se naroda hrvatskog i nadalje krnje. Ovijeh se dana opet dogodio nečuveni Skan­ dal, da je u Rumi otvorena j a v n a m a d ž a r s k a š k o l a ; prva javna madž. škola u Hrvatskoj. No­ vine u Hrvatskoj, koje stenju pod bičem poticajne censure, ne smjedoše dabome o tom Skandalu i o toj najnovijoj povredi zakona i narodni^ prava ni jednog redka u znak prosvjeda donijeti. Javljaju iz Beča, da se misli komesariat uki­ nuti, a kr. komesar Škrlec, da će postati banom. Nadalje se s ovim u vezi javlja, da će biti domala raspisani izbori za hrvatski sabor. Ko zna, da se možda i ova vijest, kao i sve dojakošnje ne ргоturaju u svijet — za opsjenuti prostotu. A ustro-U garska i Srbija. Mi smo u posljednjem broju javili, da je monarkija zatražila od Srbije da u roku od osam dana, a to je do današnjeg dana povuče, svoju vojsku iz Albanije Odmah su onda stigle ovamo vijesti iz Biograda, da se Srbija želji monarkije ne će opirati — ali se odmah pridometlo da voj­ ska srbijanska u roku od jedne sedmice ne će moći radi nepovoljnog vremena izaći lz Albanije. Srbija je, kako se javlja u jednom biogradskom vladinom kominikeu odmah dala nalog svojim četa­ ma u Albaniji, da se vrate u Srbiju. Dabome neće Srbija i to da bude džabe, nego se nada, da će kod određenja granice između Srbije i Albanije, opet nešto sebi moći zakinuti. Nadalje Srbija želi, d a duž srpsko-albanske granice straže m eđuna­ rodne čete. A ustrijski p a rla m e n a t Jedva je u utorak otvoren austrijski parla­ menat eto već rad zapinje. Rusinjski narodni za­ stupnici priječe svaki rad te će oni to raditi tako dugo, dok ne vide novi izborni red za Galiciju, kojega izrađuje vlada. Kako javljaju, iznijeti će se ta zakonska osnova u ponedjeljak pred parlamenat. Na dopadne 11 se Rusinjima vodit će i dalje op­ strukciju, onda će ili vlada morati uzmaći ili će pako parlamenat biti odgođen ili raspušten. E sad -p aS a h o će d a zav lad a A lbanijom . Javili smo već prije, da Esad-paša slavni branitelj Skadra, neće da prizna provizornu alban­ sku vladu u Valoni. Sada iz Skadra dolazi ova vijest: Fsad-paša kupi vojsku po cijeloj svojoj popokrajint. Narodu dijeli oružje i municiju. Nu nje­ govo spremanje u dane, kada arnautska plemena padaju pod srpskim oružjem, nije upereno protiv Srbije, nego protiv krvnog mu neprijatelja Israael. Kemalbeja i njegove družine. Esad paša je poručio valonskoj vladi, da do četvrtka svi članovi pro­ vizorne vlade očituju, kako je njihova vlada neva­ ljala i da odstupe od svojih mjesta, — ako ne će Esad paše priznati za pravog poglavara, a njegovu vladu vladom Albanije. Usprotive li se njegovoj vclji, poći će na Valonu oružanom silom i rastje­ rati provizornu vladu. Do dana, kad im je poslao ovu poruku, prekinuo im je brzojavni spoj sa Skadrom, Lješom, Dračem i Kavajom. Putnici, koji dolaze iz južnijih krajeva, uvje­ ravaju, da je cio narod oduševljen za Esad-pašu. Sve je spremno na rat protiv Valone. I skadarske je odličnike Esadpaša počastio svojim pismom. Uvjeravajući ih da Skadra Arbanasi ne mogu iz­ gubiti, pozvao ih je, da dođu u Tirane. Ovi su ljudi za turske vlade bili većinom vojni liferanti, pa je očito, da ih sada treba Esadpaša. Ta se je zaraza dapače raširila i među samu djecu. Nije kod nas rijedak shičaj, da susretneš nekoliko muslimanske djece, koja su se do zadnje sile izopijala i koja javno ulicom psuju i hule, da je upravo strahota to slušati i gledati. Pred očima nam je dakle dosta živih primjera naše zapuštenosti i propadanja, te ako i dalje ostanemo prema ovim pojavama nehajni i indiferentni, onda će ova nesreća još veće mjere zauzeti. Pa kako da se tomu pomogne? U prvom redu bi naše vak. mearifsko povje­ renstvo trebalo, da ovoj stvari posveti svoju oso­ bitu pažnju. Ono bi trebalo da shvati i tu svoju širu zadaću, pa da progovori koju dobru i korisnu riječ u narodu, koja bez sumnje ne bi bila bez dobra ploda. Naročito bi trebalo, da upućuje naš muslimanski svijet o potrebi škole i prosvjete. Ali u nas je u svemu tumbe. Nigdje se ne pokazuje ni najmanje volje, da se nešto uradi, da se refor­ mira, kako bi to odgovaralo duhu vremena i da­ našnjim potrebama. Sve je zapalo u neki nehaj i mrtvilo, ni od kuda pobude, da se krene boljom stazom boljem životu i sretnijoj budućnosti. Salahuddin. A rnautski ustanak. Po jednoj vijesti iz Skadra veli se, da su u posljednjoj borbi proti Srbima sudjelovali oni Arnauti, koji su u slobodnu Albaniju dobjegli. Isa Boljetinac ih je u borbu proti Srbima poveo, do­ bivši u tu svrhu od privremene vlade oko 25.000 kruna potpore, a njegov drug Bajro dobio je 11 hiljada kruna. Među Arnaulima pronosi se glas, da su njih dvojica primljene pare sebi pridržali, te je Isa počeo radi toga gubiti u narodu glas. Naši dopisi J a jc e , 10. oktobra 1913. N a š e p rilik e . Naše je mjesto na daleko poznato radi svojih prirodnih krasota i radi svoje znamenite historijske prošlosti. Svake godine nađe se ogroman broj do­ maćih i stranih posjetioca u našoj sredini, jedino da razgledaju i upoznaju tu negdašnju prestonicu Bosne. Vrlo je malo onih, koji bi kraj tih prirodnih i historičkih znamenja svratili malo pažnje na unu­ tarnji život i kulturne prilike naše, da steku opće­ nit pojam o sadašnjosti toga grada, koji bi ih mjesto udivljenja ispunio jedino sažaljenjem. Pa zašto da je tako? Priznajem, da ovo pitanje dolazi po prvi puta na ovo mjesto, te da mi ne će biti moguće odgo­ voriti, a da se najprije ne dotaknem one naše pri­ rođene mane u konzervativnom otporu i lošem shvaćanju vremena i prilika, te pomanjkanju svake volje i eneržije za savremenu borbu i međusobno podupiranje i potpomaganje. Mi se dapače ne možemo u tom mjeriti ni sa kud i kamo manjim i neznatnijim mjestima i općinama. Dok samo Je­ zero imade znatan broj svoje školovane mladeži i s v r š e n o g d o k t o r a , mi imademo kroz toliko godina tek jedva polovicu toliko đaka, koji i sa­ činjavaju jedini školovani dio našeg musi. gra­ đanstva. Eto ta je sama činjenica dosta karakteri­ stična za prosuđivanje naših daljnih prilika. No kraj svega ovog mizernog stanja još je žalosnija pojava, da se u nas daje vrlo malo pažnje ostaloj neukoj mladeži, kako bi se lijepim uzgojnim sredstvima odgojila u moralnom i du­ ševnom pogledu, te pripravila za dobar društveni i građanski život Mjesto toga mi gledamo ravnodušno razvratni raskalašeni život u svim slojevima našeg mlađeg naraštaja, koji sve radi, da upropasti sebe i svoju okolicu. Najteža je naša bolest nesretni alkoholizam koji na žalost u nas uživa svake privilegije. Neće doći ni jedan obični gajdaš ili kakova „čengija", a da ne nađe kod nas muslimana naj­ veću susretljivost i potporu. U tome se oni upravo natječu. Mnoge naše birtije imadu svoje „extra Zimmere" za muslimane, gdje se na najluđi način prosiplju novci i naš zapušteni svijet sistematski uništava. Domaće vijesti. M uslim anska d o b ro tv o rn a zabava. „El-Kamer* je na svom posljednjem sijelu zaklju­ čio, da priredi ove zime jednu veliku dobrotvornu zabavu. Da se ova zabava što dostojnije izvede izabran je posebni odbor od dvanaest lica. — Odboru je pročelnik gradski zastupnik Muhamedef. Č u r č i ć . Čist prihod zabave namjenjen je muslimanskom sirotištu u Sarajevu te musliman­ skoj sirotinji grada Sarajeva. Z apostavljanje m uslim ana kod financijalne straže. Muslimani u službi financijalne straže nepravedno se zapostavljaju. Najbolji je dokaz za to, što u financ. straži u svoj Bosni i Hercegovini nema ni jednog muslimana pravog priglednika, a kamo li šta više. U službu financ. straže dolazilo je i dolazi dosta vrijednih i valja­ nih muslimana, ali većinom za kratko vrijeme, jer ili ostave službu i traže selameta na drugoj, strani, t. j. u „Ameriki-čemeriki" ili budu otpušteni. Oni nemaju izgleda za svoje unapređenjenje. Tako je n. pr. Džemal Muhić, financijalni stražar u Čajniću stupio u fmancijalnu stsažu prije tri godine. On je svršio osnovnu školu, 3*/г razr. trgovačke škole i služio u vojništvu kao jednogo­ dišnji dobrovoljac. Kroz tri godine svoga službo­ vanja u financijalnoj straži trudio se je, da steče potrebitu stručnu spremu, te je položio dva stručna ispita, i to nadstražarski i priglednički. I premda se je kroz cijelo vrijeme vladao sasvim korektno, nije bio unaprijeđen, jer se tražio i najmanji uzrok i najmanja pogreška, koja bi mu pribavila kaznu da mu se tako onemogući unapređenje. Mustafa Ihtijarević služio je pet godina u financijalnol straži i sa svojom malom plaćom uzdr­ žavao je sirotu majku i sestru i nakon pet godina vjernog službovanja na granici bio je otpušten radi nekog neznatnog uzroka. Esad Ljubuškić služio je također kod finan­ cijalne straže i otpušten je radi „uhođenja". Mustafa Arnautović služio je 16 godina po granici i kad mu je već dozlogrdilo ovo zapostavIjanje, zamolio je da ide u mirovinu, koja mu je i podijeljena kao stražaru nakon 16 godina službe. Nije li to žalosno? Oni, koji izdrže u službi vrlo hrđavo prolaze, jer su većinom na pograničnim mjestima u opas­ nostima. U takozvani obrazovalištni tečaj slabo se primaju, te samo su 2 (slovima dva) do sad bila primljena. U takozvani carinski tečaj nije ni jedan do sad bio primljen. Bože, zna li za to gosp. odj. predstojnik Prileski? Od ustrojstva financijalne straže u Bosni i Hercegovini pa do sada, koliko je muslimana bilo primljeno u financ. stražu, koju su nakon nekog vremena napustili silom ili su bili otpušteni, taj bi broj sigurno nadopunio ona mjesta kod fjnanijalne straže, za koja se pišu natječaji u pokrajinama. — �Broj 33. Pozvani bi svakako trebali, da vode o ovome računa, jer kad ne bi bilo ovoga zapostavljanja i očitog bagatelisanja, bilo bi i u financijalnoj službi muslimana kao što ih ima u svim nižim službama. {Za stranca ovo nije niža služba, jer većinom ako je on danas financ, sjutra je ili financijalne straže činovnik ili carinski.) »Novi Vakat‘ Strana 3. Veliki godišnji vašar u Tešnju. Gradsko Hafiz Ćejvan 40 h., Šačir ef. Ibrahimović 40 h., i poglavarstvo u Tešnju javlja, da će se veliki go­ Ibrahim ef. Čamdžić 40 h. Husaga Zaimović iz dišnji vašar obdržavati od 31. oktobra do 2. no­ Kotor Varoša poslao je 300 K. koje je uvasijetila vembra 1913. u Tešnju. merhum Adila Zaimović. Muslimanska čitaonićka Poziv na glavnu skupštinu „Trebevića*. omladina u Bos. Gradišci priredila je zabavu na Hrvatsko pjavačko društvo „Т re b e v i ć“ u Sara­ 28. septembra o. g. u korist čitaonice i muslim. jevu, jpoziva članove društva na redovitu glavnu sirotišta te je polovicu čistog prihoda od K 75-— Zulum i je d n o g kuferaša. Težaci iz Po- godišnju skupštinu, koja će se obdržavati dne 8. koji pripada sirotištu sabor, odboru priposlala. briža, kotar Sanski-Most, tuže nam se: Mi Pobri- studenoga 1913. u 8 sati na večer u društvenim Mustafa ef. Mujezinović šer. sudac i predsjednik kot. o. m. povj. u Bos. Gradišci poslao jeK 15-— ia n i izvrgnuti smo napadajima sa strane jednog prostorijama „Trebevića* u Napredkovoj palači. jugunjastog došlje, te u ime pravde i pravice, pre­ Ako se ne bi sastao dovoljan broj članova, to koje je sakupio na svatbi Mustafa ef. Medanhodžić dajemo ovu stvar javnosti, neka ona sudi, a viso­ će se skupština obdržavati 15. studenoga svakojako. Smail ef. Halilbašić I. mualim u Bos. Gradišci sa­ kupio je i poslao K 12 — Svima sakupljačima i ku zemaljsku vladu i potčinjene vlasti upozoravamo, Irtihali dari b e k a . 23. o. mj. preminuo je da i oni čuju ove naše opravdane pritužbe, te da nakon kratkog bolovanja Uzejiraga Toskić (Aba- prinosnicima zafalio se saborski odbor pismenom nas uzmu u zaštitu, ako im je i malo stalo do džić) Merhum je bio vrlo dobar trgovac i mnogim zahvalom, dočim je darovateljima preko sakupljača izrazio svoju blagodarnost, što evo i ovim javnim nas. građanima od koristi. Za njim žale njegova braća Stvar je ova: Prije dvije godine došao je u kao i svak ko ga je poznavao, jer držimo da nikog putem čini apelujući ponovo na sve prijatelje čo­ naše selo Henrik Zobek i ovdi se nastanio, kupivši nije uvrijedio, a mnogog je obradovao. Mevla vječanstva, da se svugdje i u svakoj prigodi sje­ ćaju fonda sirotišta, u kojem će se stotine za­ zemlju od neke Šuhret hanume Ruždića iz Travnika. rahmet ejleje! puštene. raskalašene i neopskrbljene djece na pravi Mama nije bilo drago, što se je ovoj strance uvu­ Cipele za sirotište. Uprava islamskog si-' put izvesti. kao među nas. Slutili smo odmah, da ne će biti rotišta naručiće potrebni broj cipela za pitomce •dobro i u tom se nismo ni prevarili. Nakon krat­ T rgovačka i ob rtn ičk a kom ora javlja: sirotišta, pa se upozoruju svi reflektanti, da svoje kog vremena Zobek je počeo pokazivati svoju ponude podnesu u r e d u v a k u f . - m e a r i f . s a b o r , Često se događa, da strani interesenti traže nasrtljivost prema nama. Za najmanju malenkost obavijest o čestitosti i solventnosti bugarskih trgo­ o d b o ra n a jk a š n je do k o n c a n o v e m b ra Zobek se grdno osvećuje nama. Ovdje ćemo spo­ o. g. 0 mjerama i kvalitetu robe može se raspitati vačkih kuća i industrijskih poduzeća na vrelima menuti nekoliko konkretnih primjera, koje smo neslužbenim i da usljed toga dobivaju nepouzdane kod uprave sirotišta. pripravni u svako doba i na svakom mjestu do­ D arovi m uslim anskom sirotištu. Uz iskza i krive informacije. Nema sumnje, da od toga kazati. Tako je Zobek u maju ove godine Musti nastaje po njih šteta. Da se tome doskoči trgo­ Zuliću izjalovio dvi krave tukući ih na svojoj sakupiše i vakufsko mearifskom saborskom odboru vačka i obrtnička komora u Sofiji upozorila nas piiposlaše za fond „Muslimanskog sirotišta*: Hf. zemlji. Osmi Drbiću natjerao je dva konja u buje, da je ona već u god. 1913. osnovala poseban Mehmed ef. Devedžić iz Begluka - Derventa 21 K kagijama u vodu, gdje su se oba ugušila. Osman ured za besplatne informacije, te nas moli, da upu­ 70 h., Hf. Sulejman ef. Sahanić mualim iz DerDrobić pošao je vlasti, da se tuži i da traži oštelu, timo naš poslovni svijet, da se u slučaju potrebe vente 20 K 80 h , Muslimansko antialkoholno koju mu je Zobek nanio, ali vlasti ga odbiše i društvo „lttihad* u Zenici 11 K 24 h., Mahmutaga obraća na nju, što mi rado ovim činimo. uskratiše svaku zaštitu. Hasanu Kamberu preo­ Upite treba upravljati na slijed.ću adresu: Osmić iz Zenice 50 h.. Neziraga Serdarević iz rao je tri dana zemlje, a ni naše žene nisu mirne A la Chambre de Commerce et d’Industrie Zenice 8 K 30 h., Hajdaraga Durm iš iz Zenice od Zobeka. Tako je ženi Osme Slančevića vikao 40 h., Mula Hasan ef. Avdić iz Zenice 80 h., SOFIA (Bulgarie). л а bunaru najpogrdnije i najbezobraznije riječi. Mehmedaga Pašanbegović iz Zenice 2 K 80 h., .Kod istog Zobeka rade vojnici, zemljaci mu, nje­ Zaimaga Imamović iz Zenice 15 K., Muhamed gove privatne poslove i napadaju muslimanske Behaudin ef. Muftić realac iz Banjeluke 54 K 80 h., žene. Hasan Kamber pritužio se je radi toga kape­ Mustafa Zečević 11. mualim u Bos. Petrovcu 7 K 10 b., tanu, a zatim kotarskom predstojniku, koji ga je Arif ef. Čanović iz Nevesinja 12 K 60 li., H. Hf. T učnjava između M uslim ana i S rba: U uputio na Feldvebela. Ovaj doduše uzeo tužbu u Asim ef. Džafić iz Sarajeva 50 K Ahmetaga M prošlom smo broju izvijestili o glavnoj raspravi zapisnik i na tom se je sve svršilo. Henrik Zobek B abović:trgovac iz Trebinja J8 K 60 b,, Fehimaga proti Salki Redži koji je ubio Jorića, te proti Stevi je napao uz ramazan Hasana Kambera, psujući Skamarac iz Gradišća-Zenica 5 K., Hašimaga Kukić Okilju i još šesnaestorici Srba, koji su iz osvete mu Boga, sveca, ramazan i sve, što je jednom iz Seoca 80 h„ Beganaga Ahmedspahić iz Nemile radi prvog ubistva, ubili nedužnog Pinju Hrustamuslimanu najsvetije, prijeteći mu još uz to, da će 15 K 24 h , Salihaga Saračević iz Nove Kasabe- novića. Glavna je rasprava trajala puna tri dana. ga ubiti. Hasan Kamber je podnio tužbu za ovo i Vlasenica 22 K 90 h., Mahmutaga Kazazić iz S v j e d o c i : Todor Šepor i Luka Okilj, koji su rasprava će biti 24. o. mj. I Huse Omić ga je Mostara 12 K., Hamdija Hasanović iz Vlasenka u istrazi teretili optužene Srbe, sada su iskazivali tužio radi napadaja. Hadžu pak Omića, koji je do­ 24 K., Halil Halilković Vučkovci-Gradačac 7 K., samo proti optuženom Redi, a što su pred istraž­ šao da bere svoje kukuruze, Zobek je napao sa Zaimaga |aša ević iz Gračanice-Zenica 8 K 40 h., nim sucem prije iskazivali proti ubojicama ubije­ svojim bratom, ranivši ga pri tom iz revolvera. Hasan Kamber ode do političke oblasti, da prijavi Sulejman ef. Selimović I. mualim iz Sarajeva 22 K nog Pinje Hrustanovića rekoše sada, da su ih pre­ 60 lir, Osmanaga Hasanović iz Šahbegovića 15 K pali žandari i šta više rekoše, da nije sve istina ovaj slučaj. Mjesto da mu se pruži zaštita, poli­ što stoji u z a p i s n i k u istražnoga suca. Na pretički pristav Juratović ga zatvori s mjesta tri dana, 20 h„ Asim Bukva iz Šahbegovića 36 K 8 h. M. Mahmutbegović saKupio je u muslimanskoj dlog državnog odvjetnika preslušan je istražni sudac a Zobeku ne htjede ništa, puštajući ga, da i dalje čitaonici u Šamcu 16 K 30 h. K r a p i l i njegov perovođa M i t r o v i ć , obojica napada i ranjava mirne ljude. Vejsilaga Dalagija iz Sarajeva sakupio je 93 K. svjedoka izjaviše, da su samo ono u zapisnik pi­ Na dugo i široko bi otišlo, kad bi sve stali (među darovateljima je Hadži Bajramaga Foćo sa sali, što su doista svjedoci iskazivali. Svjedoci su nabrajati, šta Zobek čini. Za sada smo spo­ 50 K i Salihaga Štrik sa 20 K). Murad ef. Prašo bili preslušavani svaki za sebe tako te nije mogao menuli samo ovo, upozoravajući nadležne da vjeroučitelj iz Zaborka-Čajniče sakupio je na baj- niko na njihov iskaz utjecati. — Tri pravoslavna ovoga napadača kazne .po zasluzi i da ga ramskom sijelu kod Huseinbega Pašića 13 K 20 h. svjedoka dođoše u sudnicu pijani kao batine, te nauče poštivati zakon. Držimo, da je dužnost Nadalje poslaše obveznice, kojim se obvezuju ih nijesu mogli preslušavati. Iz pročitanoga liječ­ oblasti da predušreće ovakim napadajima na da će kroz 5 godina uplatiti: Salih ef. Abdić iz ničkoga nalaza izilazi, da su srpski junaci j o š i mirne građane i da uzme u zaštitu naš život, Bihaća 25 K.,. Haki ef. Ćemalović poslovogja kot. u m r t v o t i j e l o P i n j i n o dirali i da su mu i slobodu i imetak, jer nismo ni mi bezpravni. v. m. povj. u Mostaru 50 K., Mehaga Zejnilović u m r t v i m o z a k g r i z l i , t e j e s pravom bra­ Valjda i mi imamo pravo na život i slobodu kao iz Sarajeva 108 K., Memišaga Dizdar iz Mostara nitelj Š t i g 1i ć rekao, da bi popovi rišćanski tre­ i drugi građani. Zašto se jednakim aršinom ne 50 K., Muhamedbeg Hadžiomerović iz Mostara bali svoje vjernike bolje odgajati. mjeri? U ostalom ne služi na ugled ni državnoj 100 K., Malićbeg Kulenović-Haračlija.kulen Vakufa U četvrtak u jutro proglašena je osuda te su vlasti, ako se pusti, da jedan individum radi 300 K., Muhamedaga Kazazić iz Mostara 40 K., osuđeni ovi optuženi: Salko R e d ž o na č e t i r i šta hoće, a da ga zato ne stizava nikakova kazna. Hf. Husein ef. Pužić iz Mostara 50 K., godine, Stevo O k i i j na p o d r u g godine, na Čemu onda zakoni i proklamacije, ako državni Darovali su Džaferbeg Šenikdžić iz Bos. Pe­ dalje Lazar O k i l j , Staniša G j u k i ć, Stevo D u r 1 ć, predstavnici ne će da im pribave nužno respektotrovca Hadži Derviš ef. Ljuta iz Mostara 100 K., Manojlo C v e t k o v i ć na g o d i n u dana, a Makvanje od strane onih, koji ih nište i u sukob Hamzaga Husegjinović 300 K., Hakibeg Džinić iz sim L e k o, Manojlo D u r i ć i Maksim D u r i ć s njima dolaze. Upozoravamo zemaljsku vladu na Banjaluka 40 K., Suljaga Vaizović 6 K., Camil ef. na o s a m mjeseci teške tamnice, pooštrenu jednim ove protuzakonitosti i molimo, da naloži ovdašnjim Mujagić 5 K., Idrisaga Belagija 5 K., Mehmed ef. postom svakoga mjeseca. Ostali optuženi Vaso oblastima, da nas uzmu u zaštitu. Ostanemo li bez Mahić 5 K.. Mumamed Sarić 5 K., I. Čadordžić J ć f t i ć , Gjuro L e k o , Pero D a n i l o v i ć , Mladen zaštite, a napadaji ne prestanu, biti ćemo prisiljeni Husaga Bečirević 3 K., Haki ef. Hadžić 2 K.. P e r i ć - K o v a č i ć, Danilo M a l e š e v l ć , Jovo sami sebi pružiti zaštitu, a onda ko će nositi mo­ Hifzi ef. Muftić 2 K., Muhamedaga Dujso 2 K., A n d ž i ć, Jefto i Sava Z e k i ć riješeni su optužbe ralnu odgovornost? PobriŽani. Ibrahim ef. Logo 1 K., H. Ademović 1 K., Derviš u pomanjkanju dokaza. Osuđeni veleći da nijesu G rad n ja m osta u Trebinju. Zemaljska ef Herić 1 K., H. Osman ef. Ćejvan 1 K., Salihaga krivi ništa uložiše n i š t o v n i c u . Državni je od­ vlada namjerava sagraditi most iz željezo-betona Imamović 1 K., H. Sulejman ef. Kulenović 1 K., vjetnik predložio, da se oni što su osuđeni na go­ preko T r e b i n j č i c e u T r e b i n j u . Ova će se Džaferaga Beganović 1 K., Arslan ef. Kadić 1 K., dinu dana zbog sumnje da će pobjeći, u istražni gradnja izdati putem javnog natječaja te se intere­ N. N. 1 K., H. Ib rah im ag a............ 1 K , Ibrahim zatvor stave. senti upućuju na odnosni natječaj u „Sarajevskom ef. Negjati 1 K„ Salihaga Hećimović 80 h., Selim Listu* od 25. oktobra 1913. ef. Merdanović 50 h., Tahir ef. Podojak 40 h. Sudnica. �Strana 4. Brzojavi. T u rs k a i B u g a rsk a. N a jb o lji i n a jje ftin iji B e č , 24. oktobra. „Stidsl. Korresp.“ javlja iz Carigrada: Bugarski general Savov, koji ovdje bo­ ravi, izjavio je jednom novinaru, da se u Bugar­ skoj neće više muslimani moći otkupljivati od vojne službe. Dosada je to bilo radi toga, pošto je Bugarska morala mislili na rat s Turskom, ali danas se više na to ne misli, te muslimani mogu u bugarskoj vojs:i služiti. Interesi zajednički T ur­ ske i Bugarske tako su golemi, da ove dvije dr­ žave i bez posebnog saveza moraju složno živjeti. ftrou iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - N aro d n a sk u p štin a u Albaniji. V a lo n a , 24. oktober. Jučer se ovdje obdržavala velika narodna skupština, na kojoj su sudje­ lovali članovi provizorne vlade, zastupnici naroda te ina mnogobrojna publika. Predsjednik vlade govoraše o sadanjem položaju u zemlji, žaleći što Esad paša sam na svoju ruku radi i razdor sije. Skupština je na koncu provizornoj vladi izjavila svoje povjerenje. HllllSli 6li!ti A udijencije kod vladara. B eč, 24. oktobra. — Car je danas primio u audijenciju: grofa Berchtolda, austro-ugarskoga poklisara u Carigradu, markgrofa Pallayjdnia, kneza nadbiskupa Piffla, novoimenovanog pokli­ sara za Meksiko Kaniu, te potpredsjednike parla­ menta Jukela i Germana. C ar Vilim u Austriji. □□ 39 □□ ВВВВВВВВВВВИВВВВВИВВВВВВВВВВВВВИ A ustrijski parlam enat. - d io n ič a r s k o d ru š tv o u F o či - i njezina filijala u Goraždi — plaćaju 51« kamata na uloške na štednjo. '' Beč, 24. oktobra. — Parlamenat je u dana­ šnjoj svojoj sjednici priipio zakonsku osnovu o totalizaterstvu u drugom čitanju. Za tim je otpo­ čela debata o zakonu za pjenušasta vina. — Ru­ sinski narodni zastupnik Staruch držao je opstrukeioni govor. Iza toga će se raspravljati o p rsn im predlozima. иаваЕв—^ — B enešovo, 24- oktobra. — Njemački car Vilim, koji je u gostima kod nasljednika prijestolja Franje Ferdinanda, pošao je danas u lov na gnjetle i tetrijebe. d.dL u Sarajevu. T urska 1 G rčka. C arig rad , 24. oktobra. — Poluzvanična „Jeune Ture* oprovrgava vijest „Tem ps“-a, da su Turska i Grčka sklopile savez. Srpsjke čete izlaze iz A lbanije. Beč, 24. oktobra. — Albanska „Koresponden- И И Sve bankovne poslove najkuluntnlje. obavljaju а вв н в ! dencija* javlja iz Tirane: |učer su ovamo stigle vijesti, da se srpske čete kako iz okolice Matia tako i iz okolice Golobarda, povlače natrag prema Drini. Тгдо1а№ banka a Trebinjn вв traži mlađeg ввввввввввввв ввввввввввввввввнвв ČINOVNIKA Ponude n^ka se pošalju ravna­ teljstvu najkašnje đo 25. o. mj. PO ZO R! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sapi najog da veliku količinu ciRela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 par« cipela za gospodu i 2 para. cipela za gospogje za vezanje, galo-ir ine sa jakim kTinčanlm gjonovima, koža •megja ili crna, oeobtto elegantna najnovija forma, veličina prelila brojp i centimetru Sva 4 p a ra sto je sam o 9 kruna. Raza&Uje uz pouzeće c. m Oller , podgorze 3-te M aigasse 22. 70 Promjena dozvoljena, a I novac se vraća. Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehlć. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. �P r t U M M ,№ n > » o r V u ktu**. I N S T A L A T E R I V O D O V O D A I 16! пИтмлше. лштммпеi 1Ш»» CENTRALNOG LOŽENJA aa .BI jfa* ^ZADRUGE^PDTREB^ ^aa NASSE I KOMP. SARAJEVO, ш ш ш . B E SP U TN I TROŠKOVNICI. Potpun pribor za gradnju banja, klo­ zeta i drugih sanitetskih uređenja. — O g la š u jte U Novom Uaktu Naručite kalendare za god. 1914. Finzi-jev nedjeljni BL0CK-89LENQ9H Veliki zidni kalendar — N o vo ! N o vo ! Neophodno potrebit ео sve javne I privitne urede trgovce 11. d. jest NOVI DNEVNI za g. 1914. BL0CR-B9LEN09B Заппег Četvrtak Donneratag. 1 Obratov Kr Nova Godina Prot. Neujahr Chr B ДецемОар 19 5674 Г З К *fA fc * za 1914. g. Sadržaje soiti pet vjeroispovi­ jesti sa sudskim, školskim i - - uredovnim praznicima. Cijena K Г70 ПЗИ 4 u veličini „B D S H lfllT zidnog kalendara i sa istim sadržajnm Cijena K — '50 po komadu. L FINZI, SARAJEVO. iVVoiim m u š te r ija m a P rv a tvo rn ica kola Reicha i Lebherza u Novom Sadu. Na L lm a n a , tik da ž e lje z n ič k e s ta n ic e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Najveće stovarište različitih modernih kola 1 saon lca od najjednostovnije do najelegantnije Izrade po jeftinoj cijeni. Priznato solidna tvorevina. —Godišnja proizvodnja preko 3 0 0 voznih opre­ ma_ _Ilustrovani cijenovnici besplatno 1 franko. — Stara se kola opravljaju najbrizljlvije 111 se na želju trampe. IO p o p u s ta D '^ K V O 3 Snnovimi starimhnlendarijom,koo I sn turskimI židovskimdatumom. Cijena K 1*50 — N a ru d žb e p r im a i iz ir š u je . knjižara, papirnica i trgovina muzikalija - FRANJE JOSIPA ULICA BROJ 13. - STOLARSKA RADI ONI CA Sobović i Biišić, Sarajevo j j j t aĆEM DIUSJ ULICA 45. - CEHALUŠA ULICA «5. ▲ P re p o ru č u ju ze si. o p ćin stv u z a Iz ra d b u p o k u ćtv a, k o n ce lurljskoaj n a m je š ta ja , h o te la . Š ta m p a rija , d u ć a n a 1 s v e u tu s tr u k u s p a d a ju ć e r a d n je po — n ajn o v ije m s is te m u . 12 1 P rv a B p ecialn a r a d n j a u o r le n ta ls k o j ( a la tu r k a ) Izrad b i, u z n a ju m je r e n ije cijen e. Naru ć h c Iz v a n a o b av ljaju s e b rz o 1 k u la n tn o . >: C ljenlke 1 n a c r t e Š aljem o b e s p la tn o . :: Podružnica Ijtiljiitk i kreditne kanke u Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centraa u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spijet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 Primauloške na tekući račun i uložne 43I 01 n p f f 0 od d an a uplate do 9 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa * |4 |0 ПСШЈ d an a povratka. Kupuje i p ro d aje sve vrste p apira od v rijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tak o sve vrste dom aćeg i stranog k ovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena i usm ena obavještenja. �Prllotf „Novom Vaktu1*. PjrttMni јЧ |««Ц М t parobrodarski spoi ta Bosnom I Herteflowinpw ISO 6*0 7» II. Beč, državni k o lo d v o r........................ gio 102 910 50100 J 115 . južni kolodvor via Zidani Most . ■ 2« 710 'I 5» . . . . Velika Kanlžs . Budimpešta Keleti p. ii........................... Beograd................................................. Rijeka.................................................... Zagreb ................................................. ii. Banja L u k a .......................................... 1» 10® 7»« 207 405 6» 8io 8io 11® 10» 6S П« 7® H 9» 7® 600) 715 11« 455 t II. ganja Luka | >1. Jajce ] automobil . 11. Jajce . . . ii. Bosanski Brc 5» 5® 8» 75 ii; Uvac . . . Višegrad . . Vardište . . II. Sarajevo . . 1. Ilidža . . . Konjic . . . Jablanica . . Mostar . . Metković Oruž . . . Hercegnovi . Zelenika . . за 7*f 7U 4Л з4 Ц п» 81» 5S 5» 931 11*6 5*1857 цо 4« 12® 851) 4*0 4» «3» ||50 600 10® 1» 7® 7» i 657 5» J45 as m ]Q1S 2Ц 8® 12 *00 U73 8® 5® 233 2» 900 115 12« f f £ i 6® т id I. maja do 30. septembra. Priključak жа pa robrod e i obratno. H ercegnovi iz u iz u Iz u iz u Splita dolazi: u utorak 700, srijedu 700, četvrtak 700, petak 715, subotu 7Q0, nedjelju 7W, pl Split odlazi: u ponedjeljak’445,'u to rak 345. srijedu 43'’* Četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju Kotora dolazi: u nedjelju 400, ponedjeljak utorak 400, srijedu 4Q0, četvrtak 405, petak 315, subota Kotor odlazi: u četvrtak 745, petak 8>5, srijedu 815, utorak 745, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju Splita dolazi: u srijedu 945, četvrtak 1045, 6 » , subota 9 4 ^ '615, ponedjeljak 945, nedelju 715. Split odlazi: u ponedjeljak 300, utorak 730, srijedu 800, četvrtak 730, petak 800, subotu 900. Kotora dolazi: u nedjelju 949, ponedjeljak 942, utorak 940, srijedu 942, četvrtak 940, petak 857, subotu Kotor odlazi: u nedjelju 600, ponedjeljak 600, utorak 600, srijedu 600, četvrtak 600, petak 600, subota 430. 405. 815 942. 600. P riv ile g o v a n a zem aljska banka •: ZA B O S N U i, — I HERCEGOVINU, u — i uvela ie novi način štednje, i :: ■— ~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih im a u svako doba pri ruci. lste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnatijnovac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i i . dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga m jeseca ili svako dva m jeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje b anka nem a podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. T a se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po tom sa svotam a, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. O vaj se način štednje prem a tome osniva na principu, da se jednom sprem ljena uštednja ne može opet fllako dirnuti, nego se m ora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćetijp i najmanji iznos Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotam a nanose za obrtnike i radnike; za dom aćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje.prinosa sa razne dru štv en e, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. . . ' Ovaj način štednje im a zadaću da unaprijedi sm isao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukam aćenju. I ako se sam o na heiere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko zašted iće kroz godinu d ana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset Što se u m alom e stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se , dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, godina oko 900 kruna. svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b ije ta k o v a k u tija, d o s ta je doći u b an k u i ja v iti s v o ju a d re s u ili pisati. �g g j f l l „Novom VaktM^, DlonKkii glavnica M ntIHona K Rezervni fondovi 37 mlliona K £ » l i r s k i Banki u tekućem raCunu I na i trgovačko dioničko društvo O d ja lia a l« r o b * ba vi • • м ■ I SARAJEVO, Apelova o b a li. 5 *L J k ; MIELE Skladište naimoderniiih „AUTOMOBILA * glasovite njemačke tvornic kao i svih potrebitina za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete Jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. - zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K L JU Č traje kao 4 —6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da k u p i je d in o 4 1 , č a r a p e sa markom K K JU Č i svake čarape b e z K L J U Č A da energično odbija. Dobivaju se u dućanima, :-j. MOfflTZ 3DSEF FINCI Ćemaluia43. TELEFON 221. SARAJEVO, ćemalafu 43. kao i pisaćih strojeva MERCEDES. BrsvJbVl: MORITZ HHZI. u 30 raznih vrsti. A Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ Knjižara i papir!т nica : : Pozor! I Hrvatska Centralna Banka LEDIT F iffil za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. Franji loilpislici br. IS . Najjeftinije po­ sjetnice (Visitkarte) vjenčane I zaručne karte i sve tiskanice - za trgovce VLASTITU POLUGU D ULICI FHflNUE 305IPA - PODRUŽNICE D MOSTARU I TU ZLI. Pričuvna zaklada 270.000 K. Ukupni uloici oko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajm ove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska cen traln a ban k a pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. Zadružnoj Tiskari N JA Čiy.I9£s Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjufc svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim Središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. SARAJEVO □□□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 K. dobivaju se je­ dino u СЕМАШЈф BR. 62. I Sarajevo Iznajmljuje SAVES DBPOSITS uz najamniau poćavži od 1 K mjes. ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ I N ovo I Važno za majke Dr. Salom : Majko i djetinja njega cijena K 2 50 neophodna nužna knjiga za svsitu majku, koja hoće da svoju djecu j a ljjno njeguje. <8 ■ ■ ■ ■ ■ ■ PrivHegovana agrarna I i komercijalna banka I Potpuno uplaćena dionitha glasnica 1 К 8 ,0 0 0 .0 0 0 1 za Bosnu i Hercegovinu. A. Bankovno odjeljenje. Pceuzimlje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice 1 trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založđice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajmove narobu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire tekupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upravlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. osobam a. D aje hjpotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim Izdaje zaloŽniće, komunalne obveznice i ostale obligacije. C. Robni O d i o . P o s r e d u je komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale im portirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. �q •f » .Jln iu ru n U n \ i 1.C пiuslimainskalш fralna Baiiha za Bosnu i Herceovinu (dioničarsko društvo) FRANJE JOSIPA ilL. 13. □ З Ш Ш О . FHilHJE JOSIPU ML 13. ° I. K a t In teru rb an telefon bro| 273 i 340. jiro-ražun kod Л ч stro-U gar. banke. — ■B roj boi.-herc, poit ftted . 1048. . B rzojavi; M U S L IH B A H K A . D i o n i č a r s k — a g l a v n i c a K 3 , 0 0 0 . 0 0 0 (do sa d a uplaćeno 30°|o>. Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje |h najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaanje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršu Je isplate i naplate na svim trgovačkim središtim a u B osni 1 Hercegovini, Austro-Ugarsko) monarhiji ft u svim m jestim a Inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. O b a v l j a s v e b u r z o v n e n a l o g e n a j k u l a n t n i j e . Dzinja u Ip jg iju , prodaju i parcelaciju gvifj većilj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. Naredbom zemaljske vlade za Bosnu I Hercegovinu od 22Ј2. 1913. broi 20S94|lll.-3, proglaiena |е Muslimanska Centralna Banka pupllarno sigurnim zavodom, dakle bankom, u koju se mogu ula> gati ietimski novci (novci maloljetnika), sudski depositi i tome sliCno. Ovo Je najbolja preporuka i privatnim ulagaCima. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležano izvozno pivo pripoznato najbolje vrsti. Razašilje u buradim a od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po У,„ lit. ili 25 i 50 boca po У10 lit. иш~ Otpremo u pohrojinu franka no svahu stanicu bos.-herc. zemaljskih željeznica. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/14f3eadc104a46ebe13f5e230ebc98d7.pdf 01512a0ae41a2cee54e349783d1db64b PDF Text Text Izlozi duE p it i nedjeljno I to srijedom I s u b o ta . NOVI VAKAT UPEdniitio I oppflii: Gena: Infca ulica bpsj 6Z. : : - Ruhopisi se п е vrcćoja. HBlpanhipana pisma na p ri­ maju sa. List za politiku i narodno gospodarstvo. : Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 34, Sarajevo, 29. oktobra 1913. Pretplatile cijene: Za Sarajevo H И .- 7.- 3.50 5в dostavom u hućuH 16.-8 .-1. Za pokrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sarajevo, 28. oktobra 1913. da ostvari mnogu svoju želju kad bi se mansko-hrvatskog bloka nijesu bili tako sama vlada pitala, kad ne bi dakle tome na tjesnogrudni kao srpska opozicija i nijesu patu stajao hrvatsko-muelimanski blok. Vlada odbili g. Dimovića, koji je pokušao da je odviše sklona Srbimo, ona mnogo više postigne kakav sporazum s njima, makar avažava njihove zahtjdve nego li zahtjeve da su imali potpuno pravo da to učine. većine i kad ne bi bilo ovoga muslimansko- Oni ga nijesu odbili, ali su mu, stupajući hrvatskog bloka, Srbi bi sve pod svoju ruku s njim u pregovore, izjavili, da to oni čine i pod svoiju kapu uzeli. Da im uprava ide od svoje dobre volje i da pregovore sma­ na ruku, to vide i oni, te su one riječi o traju neobvezatnim. Ovi pregovori nijesu tobožnjoj vladinoj neprijateljskoj politici pro­ bili ništa drugo nego izmjena misli, koja tiv Srba proračunate i tendenciozne. U os­ bi imala da bude kao neka priprema za talom prema njima je svako neprijateljski eventualne definitivne pregovore i sporazum raspoložen ko stavlja neke granice nlihovoj u slučaju da uspije akcija g. Dimovića. bezobzirosti i nasrtljivosti, ko ne prima nji­ Pregovori između prestavnika muslimanskohove zahtjeve objeručke, ukratko sve što hrvatskog bloka i g. Dimovića bili su samo privatni razgovor, te je smiješna tvrdnja srpski ne misli i ne osjeća. Pogrješno je dakle shvaćanje opozicije „Srbobrana", da je sjednica, na kojoj su se ako misli, da bi ona trebala tražiti sporazum ti pregovori u predsjedništvu sabora vodili, sa samom vladom i preći preko saborske ve­ bila vrlo „burna". Tko je imalo upućen u Varaju se te srpske zadrikape, ako ćine koja reprenzentira većinu naroda Bosne ovu stvar, taj zna, da tu nije bilo, niti je misle da se tako lahko može preći preko i Hercegovine. Srpska opozicija je manjina, moglo biti kakvih burnih scena. Što se tiče zahtijeva g. Dimovića, to se muslimansko-hrvatskog bloka, varaju se, ako manjina je i u tom slučaju, kad bi svi srp­ i ta stvar netačno prikazuje od strane misle da je blok orugje vladino, koji želi ski poslanici pripadali opoziciji, pa kako srpske opozicije. Srbi iz opozicije tvrde, da ono, što ona hoće j odbija ono, što njoj može srpska opozicija zahtijevati od vlade, zahtjev g. Dimovića, da se kmetima daju nije po volji. Ponajviše se pak varaju u da vlada s njom protiv muslimana i Hrvata, beskamatni zajmovi i da se za to rastere­ tome, što misle, da bi jnogli do svoga cilja protiv većine kad stoje na stanovištu, da ćenje kmetova unese u budget jedna stavka doći samom vladinom pomoći, ignorišući vlada ne smije raditi bez Srba, bez manjine. nije nikakva koncesija Srbima nego da je saborsku većinu i zabacujući svaki pokušaj Takovo mišljenje je apsurdno. Ako dakle to za pravo koncesija samo bezima, jer bi kompromisa s njom. Da, u tome se oni ni sva srprska opozicija ne bi mogla da u tom slučaju poskupila kmetovska selišta. sami varaju, a varaju druge, kad trube, da obavi posla sa samom vladom, bez da traži Istina je, da bi u tom slučaju pojeftinio novac vlada vodi protiv Srba neprijateljsku politiku nekog sporazuma sa prestavnicima većine, za kmeta, koji se želi otkupiti, ali ne bi tim no­ i da je muslimansko-hrvatski blok prema jasno je, da to ne bi mogao ni g. Dimović, vac u opće pojeftinio. Cijena za otkup kmetovpo gotovo ne u ovom slučaju, gdje on go­ njima neprijateljski raspoložen, skog selišta ne ustanovljava se definitivno Muslimansko-hrvatski blok je većina, vori i pregovara samo u svoje ime. slobodnim sporazumom između age i kmeta, koja prestavlja veliku većinu naroda Bosne Ako dakle stvar sa ovoga stanovišta jer tu ima riječ i procjenbena komisija, u i Hercegovine, te srpska opozicija, ma kako prosuđujemo, onda se ne može reći, da kojoj je zastupana i politička vlast. Pro­ se ona nadimala, mora s tim faktorom g. Dimović nije trebao tražiti sporazuma cjena se neće ravnati prema tome, što računati. Ma kako silna i brojna bila ta srp­ sa prestavnicima muslimansko-hrvatskog kmet može lakše i jeftinije doći do novca ska opozicija, ludo bi se varala, kad bi vje­ bloka, nego je opravdanije mišljenje, daše nego prema pravoj cijeni kmetovskog se­ rovala da s ignorisanjem može preći preko prestavnici toga bloka nijesu trebali nikako lišta, t. j. prema onoj cijeni, koja vrijedi za mišljenja prestavnika većine naroda Bosne i da upuštaju u pregovore sa jednom oso­ druge, koji nijesu kmeti i nemaju prava na Hercegovine. S tim faktorom načuna, jer bom, koja — bar za sada — ne repre­ one beneficije. S druge strane podjeljivanje mora računti i vlada. Muslimansko-hevatski zentira nikoga i koja samo u svoje ime beskamatnog zajma pospješilo bi proces blok je svjestan svoje moći i svojih prava, može da daje obveze. Gosp. Dimović nije otkupljivanja kmetova, jer bi u tom slučaju pa mu nije od potrebe, da se predaje u poslanik, nije prestavnik srpskog naroda, svi kmeti tražili, da se otkupe, dok ih da­ vladine ruke, da vlada s njim upravlja kako nije prestavnik niti jednoga dijela toga nas ima dosta, koji neće za to ni da čuju, ona hoće. 0 samostalnosti toga bloka imala naroda, jer on stvara istom program, na premda ih vlasnik sam nudi. Tako b i‘da­ je prilike i opozicija da se uvjeri, jer je on kojem bi se kandidovao i stupio u izbore. kle ovaj proces otkupljivanja pošao bržim do sada primao i odbijao ono, što njemu Hoće li se on kandidovatl i hoće li uspjeti tempom nego do sada, a to nije u korist konvenira ili ne konvenira bez obzira da li u izborima on i njegova družina, to ne muslimana i ne može to biti kakva konce­ je vlada za to ili protiv toga. Da se pot­ može niko reći, a prije toga su svi prego­ sija njima, kako to srpska opozicija prika­ puno o tom uvjere, dosta je ako spomenemo vori suvišni, jer im manjka svaka realna zuje. Isto tako je netačno, da su prestavnici da bi srpska opozicija davno došla do toga, podloga. Kraj svega toga prestavnici musli­ hrvatsko muslimanskog bloka tražili, da se Srbi iz opozicije smatraju zahtjeve g. Dimovića, koje je on postavio kao uslov za eventualnu suradnju u saboru, štetnim po erbski narod i osuđuju ga radi lih zah­ tjeva; naročito ga osngjuju pak stoga, što se je upustio u pregovore sa muslimanskohrvatskim blokom, koji, po njihovom miš­ ljenju traži samo ono, što vlada hoće, a odbija sve, što vladi nije po volji. Muslimansko-hrvatski blcflt je po mišljenju tih Stba orugje u vladinim rukama, kojim ona upravlja kako hoće i služi se s njim u svo­ jo j »neprijateljskoj politici protiv Sbra«/Stoga g. Dimović nije po njihovom mišljenju trebao nikako da se upušta u pregovore sa prestavnicima hrvatsko-muslimanskog bloka, nego ih je trebo ignorirati i — kad se već pre­ govara — pregovarati sa „glavom". PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ВИТОН SZIRMHV, TVORNICAASFALTA, L3EPEHHEZAHROV(DflCHPAPPE), TVORNICACEMENTNIHCIJEVI i SVE GE'ilENTNE ROBE. TELEFON BROJ 219Tehnlfki savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simić. s �Broj 34. ‘Novi Vakat, Strana 2. za slučaj, ako gornji zahtjev g. Dimovića bude uopće primljen po hrvatskom i musli­ manskom klubu, pokriće deficita, koji bi otuda nastao, namakne iz prireza na direk­ tne poreze. To je predlog g. Dimovića, za koji su se izjavili muslimanski i hrvatski poslanici, da ne bi bio prihvatljiv, makar da bi taj porez Srbe najviše teretio i makar što bi to bilo u stvari samo „punjenje džepova bezima". Isto tako nije istina, da su prestavnici muslimansko-hrvatskog bloka tražili, da se ukine „ključ" u bogoštovlju i prosvjeti kao koncesiju katolicima. Prestavnici bloka izjavili su samo mišljenje, da bi i ovdje trebalo primjeniti isti „ključ" kao kod pro­ svjete i bogoštovlja. A to su imali i pot­ puno pravo učiniti, jer je svakako i pra­ vednije da se „ključ" primjenjuje u čisto ekonomskim pitanjima nego u bogoštovnim i prosvjetnim, pa kad je već usvojeno na­ čelo, da se primjenjuje u prosvjeti, onda Srbi ne bi imali šta da prigovore ovom zahtjevu prestavnika muslimansko-hrvatskog bloka. Kako vidimo, sve što Srbi javljaju o muslimansko-hrvatskom bloku, o pregovo­ rima, o zahtjevima, nije ništa drugo do li jedna obična laž i podvala, koja im neće upaliti. Pismo iz Carigrada. C a r i g r a d , 25. oktobra 1913. Ovdje se još vazda stoji pod dojmom posljed­ njeg balkanskoga rata. Vojska je doduše dobrim dijelom raspuštena, ali vojne dobave i obrazovanje neprestano traje i ako ne u onoj mjeri, kako je to bilo prije koju sedmicu. U vojničkim krugovi­ ma vrlo je popularna ideja za rat sa Gičkom, nu državnici gledaju, da se sa Grčkom mirnim pu­ tem narede. Oni vele, da bi novi rat mogao za sobom dovesti nove zaplete, a kako je grčki kralj šurjak njemačkog cara, to dabome i njemačka diplomacija čiji se savjeti na porti rado slušaju, nastoji, da novi oružani sukob zapriječi, pa i štampa ovdašnja piše u pomrljivom duhu. Pregovori za mir između otomanske i grčke vlade vode se dalje. U vladinim se krugovima na­ daju, da će pregovi za deset do četrnaest, dana biti dovršeni. Grčka vlada je glede muslimanskog stanovništva izašla u susret željama otomanske vlade. Pitanje ostrva, koje Grčka drži u posjedu ne će se oyim pregovorima riješavati, nego će se odluka u tom prepustiti velevlastima. juče^ je iza duže stanke opet izašao „Tasvir i Efkiar*. List piše, da Turska svakako želi mir. Samo ako bi Grci stavljali pretjerane zahtjeve, mogao bi se mir narušiti. Grci su se bojali, da će Turci preko GtimUldžine udariti na njih. Međutim je dio Turske vojske raspušten i to je dokaz, da ova bojazan nije opravdana. Usprkos toga stoje Grci i dalje pod dojmom političkih sanja. Grci su bili tako nerazboriti, pa su sa muslimanima u Makedoniji počeli nelijepo postupati. Ako bi se to i dalje događalo, onda Evropa mora pomišljati na to, da u Macedoniji postavi autonomnu vladu. List preporuča vladi grčkoj, da svoju podlu poli­ tiku (resilane siaset) u Makedoniji napusti, jer tijem svoju nacijonalnu eksistenciju stavlja na kocku. — Mladoturska stranka, u kojoj je bilo do sada mnogo trvenja, organizovala se po englezkom uzoru. Vlada nije bila vazda u direktnoj vezi sa vodstvom stranke i središnjim odborom. Na po­ sljednjem kongresu stranke imenovan je predsjed­ nik stranke. Ovaj će predsjednik imenovati svoga opunomoćenika i ured stranke, koji će voditi stranku u senatu i u kormilu, te će predsjednik sam nositi odgovornost, ako je stranka zlo vođena. Ovo je, kako „Tanin11 piše prvi početak, da se između vlade i stranke uzpostavi sporazum. Dok god bude stranka na kormilu, treba da članovi ministarskog vijeća kao i članovi od predsjednika imenovanog ureda (kalemi unumi) budu i čla­ novi vrhovnoga vijeća stranke, te će tako moći vlada sa organizacijom izvan parlamenta vazda u doticaju biti. Turski se zarobljenici iz Bugarske povraćaju natrag. Sinoć smo čekali na kolodvoru povratak slavnoga branioca Jedrene Š u k r i-p a š u . Sakupild se bilo mnoštvo svijeta. Međutim Šukri-paša nije došao. Na kolodvoru sam čuo da je Šukri-paša sa sedamsto zarobljenih turskih oficira već pušten iz Bugarske i da je otputovao u Jedrene. Po službenim vijestima imade još u Bugarskoj 12.000 turskih zarobljenika. Jučer su prispjeli ovamo parobrodom iz Burgasa tri hiljade turskih zarobljenika, te su ostali u Kavaku u karanteni. Prije nego što je Šukri paša iz Sofije otpu­ tovao držao je govor, u kojem je ispred turskih oficira zahvalio se bugarskim oblastima, što su s njima u sužanjstvu lijepo postupali. Šukri paša izjavio je svoje udivljenje za bugarskog kralja Ferdinanda i nasljednika prijestolja Borisa, te je preporučio bugarskom narodu, neka se vjerno okuplja oko vladalačkog doma, jer je sreća naroda bugarskog usko spojena sa njegovim vladalačkim domom. Turska vojska ispražnjuje one krajeve u Traklji, koje su po ugovoru pripale Bugarskoj. Iz nekih su krajeva muslimani, kad su čuli, da će doći pod Bugarsku, posvema iselili, ponijeli sa sobom sve što su mogli i same opeke od kuća tako, da su Bugari neke krajeve našli posvema opustjele. Ovih je dana bugarska vojska zaposjela kraj oko Dimitris Кбја sve do Mustafa-paše, za­ jedno s ovim gradom. Grad je posvema popaljen Nadalje su turske oblasti izašle iz kotara Kirdžali, te je tamo unišao bugarski divizijom stop. — Na uspomenu, što šu Turci Jedrene opet natrag osvojili, izdala je vlada posebne marke, jučer su se te marka po prvi puta na ovdješnjim poštama prodavale. To su najljepše marke što ih je do sada izdala poštanska uprava. Na markama je slika Selimi-džamije sa svoja četiri minareta. Po­ najprije je uprava mislila, da se marke upotrebljuju samo u nutarnjem saobraćaju u Turskoj, nu sada je određeno, da se marke lijepe i na pisma za inozemstvo. Politički pregled. H rvatska. Do sada se javljalo i iz Beča i iz Pešte, da će kr. komesar za Hrvatsku baron Skerlecz biti imenovan banom i da će biti domalo raspisani izbori za sabor. Sada dolaze iz Zagreba sasvijem p r o t i v n e vijesti, naime da će i nadalje ostati komesariat, a najviše radi tvrdoglave politike koalicijonaša, koji ne će da se okane svojih starih drugova, što šuruju sa Beogradom. Veli se da je ministar predsjednik grof 'Tisza primio predlog bivšeg bana Tomašića, koji se sa­ stoji u ovom: Za sada ne će biti ukinut komesarijat, nego će se barun Skerlecz kao kr. povjerenik vratiti u Hrvatsku i inaugurirati neko prijelazno slanje. To će se sastojati u tom, da će neke Cuvajeve nared­ be: o preventivnoj cenzuri, pravu sastajanja, no­ šenju oružja itd. biti ukinute, nu za to će državno odvjetništvo morati mnogo strože primjenjivati normalne državne zakone nego prije; dakle će biti uvedena ista metoda kao za Khuenove vlade. — Oni zakoni, kojima vrijednost ističe kao na рг. nagodbi, bit će produženi naredbenim putem. Uvedenjeo će konstitucijonalizma u Hrvatskoj biti odgođeno do proljeća i istom će tada biti prove­ deni izbori. Dakako i ovoje samo novinska vijest i ne može se znati kakva će vijest opet doći za koji dan. Troškovi za vojsku. Jedan bečki list donosi proračun ratnog mi­ nistarstva za prvu polovicu 1914. Redoviti će iz­ daci iznositi 234 milijuna 294.360 K, izvanredni izdaci 760.000 K. Izvanredni izdaci za Bosnu i Hercegovinu 8,158.835 K. Sveukupni izdaci za zajedničku vojsku sa domobranstvom iznosit će 272 milijuna 123.295 K, a za mornaricu 92 mili­ juna 581.080 K. Dakle svega skupa 364 milijuna 704.275 K. Za austrijsko domobranstvo 25 mili­ juna, za ugarsko 15 milijuna. A ustro-U garsk a i S rbija. Kako je Austro-Ugarska od Srbije zatražila, da svoju vojsku povuče iz Albanije u roku od sedam dana, tako je to Srbija i učinila. U su­ botu u podne bila je Albanija čista od srpskih vojnika. Ovo je Srbija zvanično saopćila austro­ ugarskoj vladi. — U Srbiji se radi toga opet ljute na Austro-Ugarsku, te smišljaju kako da joj se osvete!! N ova Albanska vlada. Mi smo već u prijašnjem broju javili, da je Esad-paša u Draču proglasio novu albansku vladu, koja ne priznaje dosadanje provizorne vlade pod Ismail Kemalomu u Valoni. Ova nova vlada u Draču dala je sebi ime „Senatska Komisija" i objavila svoj program. Program se sastoji iz pet tačaka. U programu se veli, da senatska komisija traje tako dugo, dok Albanija ne dobije svoga vladara. Ona će poraditi oko arbanarškog jedin­ stva i imenovanja jednog vladara od Evrope i ubirati će zemaljske prihode, te će iz njih namiri­ vati troškove za činovništvo, žandarmeriju i potrebne poslove, a neće izdavati nikakih konce­ sija glede državnih dobara i u spoljašnjoj politici ostaje neutralna. Nova je vlada evropske vlade obavijestila o svome programu i ujedno u posebnoj izjavi obraz­ ložila, kako valonska vlada nije nikako udovoljila narodnim potrebama. Valonska vlada nije uredila policajne mjere, ponamještala je previše činovnika, koji su previše plaćeni, ubrala prihode od državnih dobara ne polažući narodu o potrošenim novcima nikakih računa, iskorišćivala je svojevoljno trgovinu, grad­ nje, zakupnine i koncesije, i nije ništa učinila da se slože sva albanska plemena i da se imenuje vladar. Bugari proti Srbim a. Jedan biogradski list javlja, da se u Sofiji obrazovalo jedno tajno revolucijonarno udruženje. U tome su udruženju mnoge ugledne bugarske ličnosti, kao na primjer bivši ministar predsjednik Gešov. Svrha je toga udruženja, da u područjima Nove Srbije neprestano izazivaju nemire i atentate proti Srbima. Udruženje namjerava izvesti atentat i na ruskog poslanika u Beogradu Hartvviga. N jemački c a r u B eču . Mi smo javili u posljednjem broju, da je njemački car Vilim posjetio našeg nasljednika pri­ jestolja Franju Ferdinanda na njegovom imanju u Konopistu u Češkoj. U nedjelju je bio car Vilim u Beču kod našega vladara. Car Vilim je stigao u Beč u jedanaest sati i pošao u carski dvorac u Schonbrun gdje je bio do dva i po sata poslije podne. Car Vilim je posjetio onda ministra spoljašnjih posala grofa Berchtolda. Grof Berchtol za­ hvalio se caru Vilimu, što je njemačka vlada bila složna sa austro-ugarskom, kad je ona tražila od Srbije, da svoju vojsku iz Albanije povuče natrag. Izbori za tursku kom oru. Iz Carigrada javljavu od 27. o. mj.: Danas prije podne objelodanjena je carska irada, kojom se izbori za komoru raspisuju za 14. novembra o. g. Nova će se komora sastati u februaru slije­ deće godine. Domaće vijesti. G radnja bosanskih željezn ica. Poznato je, da je naš sabor odobrio zak. osnovu za gradnju novih željeznica. Pošto i Austrija i Ugarska za te željeznice dvije trećine troškova doprinose, moraju �Broj 34. .Novi Vakat* se zak. osnove primiti u bečkom i u poštanskom saboru. U Austriji nijesu narodni poslanici bili oduševljeni, da za bosanske željeznice išta dopri­ nesu, nego su tražili od vJade izgradnju nekih lokalnih željeznica u Austriji. Vlada je austrijska onda naumila, da stvori junktim između zakonske osnove bosanske željeznice i lokalnih. Međutim vlada austrijska nije mogla pregovore uspješno svršiti, a također se nije moglo za sve željeznice naći dosta para u sadanjoj novčanoj krizi. Međutim je r a t n o ministarstvo počelo upornije tražiti, da se zak. osnova o bosanskim željeznicama predloži bečkom parlamentu, pokazujući na potrebu gradnje bosanskih željeznica iz vojničkih razloga. Ratno ministarstvo pozivalo se je kod svojih zahtjeva na stečeno iskustvo kod posljednje mobilizacije za vrijeme balkanskog rata, kada je, kako je poznato mnogo vojske odašiljano na bosansku granicu. Sada javljaju iz Beča, da će austrijski ministar željeznica Dr. F o r s t e r još ove sedmice pred bečki parlamenat iznijeti bosansku željezničku osnovu. P rom jen a „G ajre to v ih " p ro sto rija . Od 1-og novembra o. g. nalaze se prostorije društva “Gajret" na Apelovoj obali (Quai) broj 12 u parteru. Z a g rag je v n e p od uzetn ik e. Kotarsko vakufsko mearifsko povjerenstvo u Mostaru pravi još u ovoj godini jednu jednokatnu zgradu u_ Mostaru, čiji se {trošak predviđa do 350.000 K., te svi poduzetnici, koji reflektiraju na izgradnju te zgrade, mogu nacrte i troškovnike kod toga po­ vjerenstva dobiti. Kot. vak. mear. povjerenstvo u Rogatici izgraditi će još u ovoj godini 10 kovačnica, 6 mesarnica, 1 kavanu i štalu, te svi podu­ zetnici i izgraditelji mogu nacrte i troškovnike kod toga povjerenstva dobiti. Z an em arivanje gornjih m ahala. Piše nam prijatelj iz grada; Premda se uz električno svjetlo uvodi u gradu i plinska rasvjeta — to će po gornjim mahalama ostati i nadalje petroleumske lampe. Dolje će biti dvostruka rasvjeta — a gore i dalje po starom. Tim što se ne polažu plinske cijevi po gornjim mahalama neće se ni privatnici moći okoristiti plinom niti za gorivo niti za ras­ vjetu. Gornje će mahale valjda čekati 35 godina na plin kao što su čekale i na kanalizaciju, a mnoge još i danas čekaju. — Otvaranje ženske stručne škole u S a ra ­ jevu. Upisivanje u ovu školu, koja je zasad smješ­ tena u zgradi narodne više djevojačke škole na Apelovoj obali, izvršiće se 3. 4. 5. novembra o. g. Brzojavna pritužba težaka iz Šija u tešanjskom kotaru zem aljskoj vladi u S arajevu . |učer je kotarski predstojnik gospDavid Hersch izišao sa dvojicom članova kotar­ skog vijeća u naše selo, da odredi izgradnju ceste kroz naše selo Šije. Seoski medžlis niti našeg muhtara nije htjeo pozvati, nego nas je bagatelisao i ugled medžlisa i muhtara ponizio. Pritužujemo se zemaljskoj vladi. Težaci sela Šija. Kriva vijest. donio je ovih dana to v ić u principu kmetova. Ovlašteni skroz proračunata i Ovdješnji list „Glas Slobode" vijest, da se Šerif ef. A rnau­ izjavio za obligatorni otkup smo izjaviti, da je ta vijest izmišljena, samo da se zamuti. Iz srpskog tab ora. Jučerašnja „Bos. Post" donosi vijest, da je narodni zatupnik Dr. Nikola Stojanović, kao duševni vođa narodovaca, videći, da su zašli svojom politikom na krivu stazu i da ne će moći nositi odgovornost pred narodom, po­ nudio je onima oko „Srpske Riječi" slogu. Ovi odgovoriše, neka narodovci javno požale sve uv­ rede njima nanešene i neka polože saborske man­ date, — a onda da će s njima o slozi pregovarati. — K ovoj vijesti doznajemo, da bi Glišini ljudi narodovce htjeli ovako da natjeraju u čor-sokak. Oni se između sebe najbolje poznaju! Svakako je karakteristično, da narodovci koji su u svom or­ ganu Glišine ljude nazvali izdajicama — sada oko njih oblijeću. Čudnovata li morala u tih ljudi! Konferencije saborskih klubova. Pred­ sjednik saborskog kluba naše stranke Rifatbeg S u l e j m a n p a š i ć sazvao je članove kluba za sjutra u deset sati prije podne na konferenciju. Također su predsjednik kluba muslimanske narodne organizacije Derviš beg M ir a lem i predsjednik hrvatskog kluba Dr. Nikola M a n d ić za sutra sazvali članove svojih klubova na konferencije. Irtihali-dari-neim. Na 26. o. mj, preselio je u bolji vječni svijet naš mladi prijatelj Raslm ef. Rezaković. Merhum Rasim ef. svršio je ovdašnju šerijatsku sudačku školu i posvetio se kadinskoj struci u državnoj slažbi. On je bio jedan od najspremnijih svršenika šerijatske škole, te je za kratko vrijeme položio propisane ispite i bio ime­ novan za šeriatskog sudca. U zadnje svoje dane služio je u Petrovcu. Koliko je bio obljubljen me­ đu tamošnjim građanstvom nabolji je dokaz to, što je bio biran za predsjednika vakufsko-mearifskog povjerenstva i za člana vakufskog sabora. Bio je i član vak.-mearifskog saborskog odbora. Merhum je dobro shvaćao potrebe muslimana u ovom novom vremenu, te je svagdje svoje napred­ ne ideje slobodno zastupao. Njegova smrt u ova­ ko ranoj mladosti (bilo mu je 30 godina) osjetljiv je gubitak za one institucije, u kojima je on dje­ lovao. Merhuma — uvjereni' snio — žali svako, ko ga je imalo poznavao, a osobito njegova braća i bliža rodbina i prijatelji. Rahmefullahi-alejhi! Nove g r o cje n e i bauverbot. Prije tri gpdine provedene" su nove procjene u gradu Sarajevu, koje su bostane i prazna zemljišta tako opteretile porezom, da prihod od mnogih 'ovih zemljišta ne dostaje ni iz daleka za pokriće poreza. Kako je opet opće poznato, skoro će se .navršiti dvije go­ dine kako je zavladala novčana kriza, pa vlasnici ovih praznih zemljišta nijesu bili u stanju podići zgrade na ovim zemljištima i tim povećati prihod da uzmognu plaćati poreze nego danas od tih svojih posjeda imadu štetu mjesto kaka dohotka. Osobito su zlo prošli vlasnici Koševe, jer je njih prebila veća nesreća nego li novčana kriza, naime prije godinu dana u njih je proglašen bau-verbot, tim je nekim od njih opala cijena zemljištima za 9 desetina, a porezi ostali - isti. -Ovom zlu bi tre­ balo svakako pomoći i mi apelujemo na vlast, da traži izlaza ovoj nevolji i da pruži brzu pomoć ovim stradajućim nevoljnicima. Ja v n a zahvala. Ovih je dana poslala stolačka općina udruženju općinskih činovnika i služ­ benika K. 200 — i tim stupila kao član uteme­ ljitelj udruženju. Ovo je prva općina koja se je molbi odbora pomenutog udruženja odazvala. Dok smo do sad od nekoliko općina bogatijih, nego li stolačka dobili odbjenice sa raznima izgovorima, to je stolačka općina prva uvidila potrebu svojih vlastitih činovnika i službenika. U mjesecu maju 0 g. su se činovnici i službenici Bos.-Herc. općina udružili, te je do sad u tu organizaciju pristupilo preko 30 općina. Odbor je upravio na sve općine (općinska vijeća) molbu, da bi pojedine općine pristupile društvu kao član utemeljitelj sa 200 K. Kako spomenusmo do sad nam se je odazvala prva stolačka i dobojska općina, dok su nam mnoge druge tu pripomoć bez skoro ikakove motivacije uskratile. Dužnost mi je ovim putem kako stolačkoj tako i dobojskoj općini ispred odbora organi­ zacije te njenih članova najsrdačnije se zahvaliti, nadajući se, da se i druge općine u ove ugledaju 1 na taj način svoje činovništvo makar koliko bilo potpomognu. U Brčkom, 15. oktobra 1913. U ime odbora predsjednik. Dr. Abdullah beg Bukvica, gradski liječnik. O bjava. Daje se na sveopće znanje, da će u smislu § 1. izbornog reda za grad Sarajevo izborničke listine za novi izbor općinskog zastupstva, koji će se u decembru ove godine obdržavati, počamši od 1. novembra ove godine u uredovnim prostorijama gradskog poglavarstva (I. kat soba br. 59.) četiri nedjelje prije izbora izložene biti, da ih svak može razgledati. Ispravci ili primjedbe u pogledu izbornih listina moraju se kroz pomenuto vrijeme kod gradskog poglavarstva prijaviti. Osam dana prije, nego što počmu izbori, zasršiće se iz­ borne listine definitivno. Strana 3. Narodno gospodarstvo. Autom obilska veza zap ad n e Bosne sa D alm acijom . Prvim oktobra ući će u promet poštanski automobili konsorcija „Somkiv* — inače Dešković-Mladinov. Ime „Somkiv" složeno je od početnih slova glavnih mjesta automobilske pruge. (Split, Omiš, Makarska, Kutuni, Imotski, Vrgorac). Konzorcij raspolaže sa 8 automobila. 6 ih je odre­ đeno za promet, a dva za rezervu. Pruge su slije­ deće: 1. Split— Omiš—Zadvarje—Šestanovac—Imot­ ski. 2 Makarska—Katuni. 3. Katuni—Vrgorac. 4. Vrgorac—Metković. 5. Vrgorac—Ljubuški—Metko­ vić. Ova potonja otpada, dok ne dođe koncesija od bosanske vlade. Automobili su sinoć u 6 sati prispjeli iz Beča na Rijeku. Danas u 9 sati jutrom putuju preko Like-Knina, Drniša u Split. Stanje Austro-Ugarske banke bilo je treći tjedan listopada sa danom 23. o. mj. ovo: Banknote u prometu K 2.283,194.000 (manje za 30 miliona nego tjedan prije); zaliha zlata kruna 1.353,471.000 (za 800.000 veća); listnica mjenica K 814,871.000 (samo za 442.000 K manja); lombard K 231,203.000 (za 6.6 mil. manji), iznos po­ rezu podvrgnutih banknota K 147,723.000 ili za K 30,571.000 manji nego za prošli tjedau. P eštan sk a žitn a burza snizila je prošli tjedan prema predprošlome uz ove tečajeve: pšenica za travanj K 11.33 prije K 11.36 raž za travanj K 8.95 prije K 8.89 zob za listopad 7.41 prije 7.29 zob za travanj K 7.47 prije K 7.64 kukuruz za svibanj K 6.33 prije K'740. M oratorium balkanskih d ržava. Srpska vlada zaključila je da produlji moratorium na mje­ nice do 1. aprila 1914., dakle sa preko 5 mjeseci, a zaostale dugove će se platežni rok također po etapama produljiti, t. j. kako su stari dugovi. Primjetiti je, da se najveći dio dugova temelji na mje­ nice, naročito dugovi za robu iz inozemstva. U Bugarskoj istekao je moratorij, u Rumunjskoj je upravo sada svršio, a u Grčkoj će također kon­ cem ovoga mjeseca prestati. Prema tome postoji moratorij samo u Srbiji, koji će se do proljeća iduće godine vući. Trgovačk i ugo vo r Srbije sa m onarhi­ jom obaviće se, te će pregovori još ovoga mje­ seca početi u Beču. Za sada ugovarače bečki poslanik jovanović, a dok ovaj pripravi polje, doći će u Beč srpski strukovni poslanici. Veliko otom ansko industrijalno d ru š­ tvo osnivaju Talijani u Carigradu sa glavnicom od 100 milijuna kruna. Ovo isto društvo dobilo je prije koncesiju za gradnju željeznice od Adalie u nutrašnjost zemlje. Proti podijeljenju ove željezničke koncesije protestirali su Englezi. Iz od sjeka za otkupljivanje km etovskih selišta. U zadnjoj sjednici podijeljeno je novih zajmova iz državnih sredstava za otkup kmetovskih selišta u ovim kotarevima: Broj^metsk Kotar: ° Ж Г * 1 „ 900 kruna Bihać 300 „ 1 „ Brčko 39.300 „ 15 „ Derventa 26.100 „ 12 „ Bos. Gradiška 2.200 „ Mostar 2 „ 43.500 „ 15 „ Bos. Novi 13.200 „ 40 „ Bos. Petrovac 800 „ 1 „ Sanski Most 19.500 „ 28 „ Vlasenica 1.200 „ i „ Zenica 147.000 „ 116 „ Ukupno 20,250.000 „ 11.258 „ Prije iskaz. 20,397.000 „ 11.374 „ Svega Nije se moglo 36.300 „ 25 „ realizirati 20,360.700 „ Dakle ukupno 11.349 „ Brzojavi. O pstrukcija u carevinskom vijeću. B eč, 28. oktobra. U nastavku debate o zakonu za pjenušasta vina, donose Rusini čitav niz prijed­ loga za promjenu i ispravke: Pošto je rusinski �Broj 34. Strana 4. zastupnik L e w y c k y dva saiiata o promjenama zakonske osnove govorio, predlaže rusinski zastup­ nik Z a h a jk ie w y c z , da se sjednica završi, po­ što je poslije podne u tri sahata sjednica budžetnog pododbora. Prijedlog se odbija. Iza toga ru­ sinski zastupnici: Onyszkiewycz, Singalewyer i Trylowsky drže redom ' opstrukcijone govore. Najbolji i najjeftiniji hFBir iz crijepa Tursko-franceski p rego vo ri. C arigrad, 28. oktobra. — U pregovorima između Turske i Francuske imade samo još jedna prijeporna točka. Franceska naime traži, da franceske podanike ne mogu turske oblasti držati u istražnom zatvoru u svojim hapsanama, već u hapsanama franceskoga konzulata. „Times" se nada, da će Franceska ovo svoje stanovište napustit^ pošto Turska ne može dozvoliti ovako proširenje kapitulacija, jer bi onda i druge države iste ovake povlastice i za svoje podanike zahtijevale. , iS* A udijencije. J kojeg sadašnjost ima­ de, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - B e č , 28. oktobra. — Vladar je danas prije podne primio u posebne audijencije ministra pred­ sjednika grofa Stflrgkha te iz Beča opozvanog engleskoga poklisara Cartwrighta. d.d. u Sarajevu. S rp sk o -crn og orsk a g ra n ica . B eograd , 28. oktobra. — Pregovori o utanačenju srpsko-crnogorske granice napreduju. Kako je već ustanovljeno pripasti će Djakovo Srbiji. Ondje će se smjestiti jaka vojna posada. Srpska okružna oblast ц Plevlju prenesena je u Sjenicu. P ov ratak bugarskih b jegu n aca. Solun, 28. oktobra — Bugarsko stanovništvo iz kotara Kilkiša, koje je iz toga kraja pobjeglo onda, kad je kraj pao pod Grčku, opet se pomalo vraća natrag. Grčke oblasti dozvoljavaju povratak u domovinu samo onim Bugarima, za koje se si­ gurno znade, da se nijesu borili proti Grcima! □□ 39 □□ 00000000000000000000000000000000 ii в - dioničarsko društvo u Foči - i njezina filijala u Goraždi ploćoju 5’ kamata na uloške na štednju. Tehnički bira i građevna poduzeće Sve Inž.D r.]ouo Simić E 0 0 0 0 S H $ 0Г bankovne poslove najkulantnije. obavljaju 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 E 0 0 0 0 0 0 0 E 0 0 Novo otvorena radnja M. Levy (DJula), Sarajevo dobavljač otpremnog zavoda bos.-herc. zemalj. željeznica SBLOIHOVa PflLitfa Ćemaluša ulica br. 75. 59LDM0V9 PflLflČfl POZOR! Slobodan sam ovijem p. n. općinstvu do znanja staviti, da ću u mojoj pomodnoj i manufakturnoj radnji 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— prodavati radi velikog skladišta uz umjerene cijen e raznih predmeta kao m uških, ženskih i dječijih od ijela, rublja za gospodu, gospogje i djecu, veliki izbor cipela, šešira, k ravata, gotovih ženskih odijela i bluza kao i svak ov rsn e sltnlčarske robe. Tko samo jedanputa kupi, osvjedočit će se o jeftinoći te sigurno ostaje stalna mušterija. Moleći za što brojniji posjet, preporučujem se p. n. općinstvu te bilježim prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu •I 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoiirane sa jakim klincanim gjonovima, koža forma, veličina prema broju i centimetru Sva 4 p ara sto je sam o 9 kruna. Razašilje uz pouzeče s poštovanjem M. Levy (Djula). C. M U LLER, PO D G O RZE 3 te M aigasse 22 . 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vrača. Muslimani sjetite se„Gaireta“. Vlasnik i izdavatelj: Z ad ru žn a tis k a ra , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/73fe51b016e0a5d6e5513d6cfa61503e.pdf 78f69fb59d6bb88da32ce04c69c7b1bc PDF Text Text Iz ln l d n pitu пШ]||јпв I to spljcdmn i subotom. Ilpidništvo I uprava: Ссшв: lilo ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ T iltfo n bro| ■ Rbhopid sa пе vraćaju. Rsfranhirana pisma пе pri­ maju SE. Н01П VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 35. „Kmetu treba pomoći i osloboditi ga ropstva", to je geslo svih domaćih Srba; ova taćka figuriše u njihovim programima kao jedna od najglavnijih tačaka. Za ostvarenje ove tačke programa zajed­ nički rade sve njihove stranke; umjerenjaci, opo­ zicija i radikalni elamenti. U ovome pitanju nji­ hove stranke ne razlikuju se ni za dlaku jedna od druge: svi su za to, da se zemlja što prije otme od muslimana i preda u potpuno vlasništvo pra­ voslavnih kmetova. Oni se ne zadovoljavaju ovim postepenim rješavanjem agrarnog pitanja, kako se ono danas provagja, nego svagdje i svakom pri­ likom traže radikalno i definitivno riješenje toga pitanja. Dok to ne bude, oni će vječito zabadati u to pitanje i postavljati njegovo riješenje kao uslov za svoje pomirljivije držanje prema vladi, kako bi ju prisilili da im u tom pravcu popusti. Tako se na sve strane trubi da je kmet pravi nevoljnik, da ga treba toga nevoljništva osloboditi, a o zemljovlasniku, koji je u istinu gori nevoljnik od kmeta slabo ko da vodi računa. ТИГНПГи Tužnom stanja naših muslimanskih posjednika malo pisali. Našoj javnosti nije ni iz daleka poznato, koliko naši muslimanski posjed­ nici trpe radi nesregjenih agrarnih prilika; nepo­ znato je radi toga, što naši posjednici neće ništa da pišu o tim stvarima, kako bi javnost bila bar donekle upućena u pravo stanje stvari. Kada bi se za sve ono znalo, što zemljovlasnici trpe, vidjelo bi se, da je mnogi posjednik pravi nevoljnik, da njemu treba pomoći. Naša uprava, koja je imala zadaćo, da sredi agrarne prilike, zamrsila ih je gore nego su bile u vrijeme turske vladavine. I ona je u ovom pred­ metu polazila sa stanovišta, da su naši zemljorad­ nici isto, što i nevoljnici srednjega vijeka, te je već u početku počela djelovati u tom pravcu i sa tom predispozicijom, da treba kmetu pomoći, njemu na ruku ići i nastojati da se što prije oslobodi toga nevoljništva. Ali u mjesto da bude do kraja konzekventna tome svom stanovištu, pa da barem po­ sjednici znadu na čemu su, ona je pro forma za­ držala etare turske uredbe u tom pogledu, ostavila na snazi stare turske zakone, koji uregjuju odnošaj izmegju zemljovlasnika i najamnika, a u primjeni tih uredaba držala se načela, da taj odnošaj treba dokinuti T ako će biti „i vuk sit i koza čitava". Polazeći sa toga gledišta, nova nam je uprava od okupacije do danas nanijela toliko štete i uči­ nila toliko nepravde, da je kod našeg islamskog svijeta prilično uzdrmana vjera u pravnu sigurnost, pravednost i nepristranost državnih oblasti. Naše su vlasti, svagdje i u svakoj zgodi nastojale pravo i nepravo, da pomognu kmetu, a odmognu zemljovlasniku. Time je stvoreno ogorčenje i ne­ zadovoljstvo u zemljovlasničkom razredu, a zatim i u ostalom našem islamskom svijetu, te nešto time, a nešto drugim nepravdama i veksacijama postepeno ubijana volja za svaki napredak, povje­ renje i pouzdanje u upravu i njene organe. | u tome se ima tražiti razlog našem gospodarskom propadanju i kulturnom zaostajanju. Polazeći sa stanovišta, kako smo već spo­ menuli, da je pojam bosanskog mustedžira — za­ kupnika identičan s pojmom srednjovjekovnog kmeta — nevoljnika, uprava je sve zakone i na­ redbe, što uregjuju ovaj odnošaj tako uredila i takovu praksu zavela i ustalila, da je s dana na dan postajao zamršeniji i za zemljovlasnika nesnosniji. Daleko bi nas odvelo, kad bi potanko na­ brajali sve slučajeve nepravde, dosta je spome­ nuti, da dan-danas zemljovlasnici nijesu skoro sigurni da izagju na svoje imanje megju svoje kmetove, koji rade i žive na njihovu vlasništvu. Paljevine, ubijanje aga i njihovih subaša pokazuju u kakav su žalostan položaj doveli zemlju i narod naši agrarni odnošaji i naše vlasti. i Kod rješavanja agrarnih sporova izmegju zemljovlasnika i zemljoradnika postupalo se je bez iznimke pristrano i nepravedno prema zemljovlasnicima. A što je najgore pri tome, ni prva ni druga instancija, pa čak ni samo ministarstvo dok je sebi nezakonito prisvajalo peku vrhovnu nadležnost, nijesu se n mnogo sljalmeve držali ni izdanih pro­ pisa i naredaba, nego su ih nemilo i bezobzirno kršili i gazili. Ovakav postupak naših upravnih vlasti dje­ lovao je demoralizatorno na ostalu javnost, koja videći ovaku očitu pristranost državne vlasti postaje i sama besčutna i gubi smisao za pravednost. Mi bismo mogli navesti stotinama primjera agrarnih osuda, koje upravu optužuju. Kao naj­ jasniji primjer pravne nesigurnosti navodimo to, da su naše upravne vlasti protiv jasnih i izričitih ustanova zakona dokidale, preinačavale i samo­ voljno prekrajale osude, koje su po 10 i 15 godina pravomoćne. U mnogo slučajeva dopituje se zem­ ljoradniku osudama upravnih vlasti kmetovsko pravo na zemljišta, koja su prigodom provagjanja gruntovnice upisana kao bglučka, i ako su kmeti propustili tada rok za reklamaciju. I ako je zako­ nom uregjeno tko sve može naslijediti kmetovsko pravo, naše upravne vlasti dopituju ga pastorčacfima, zetovima, najamnicima, pa čak i nezakonitoj djed, kojima po postojećem agrarnom zakonu apsolutno ne pripada kmetovsko pravo. Ministarstvo je samovoljno i bez ikakve pod­ loge interpretiralo ustanove ramazanskog i muharremskog zakona i izreklo da kmet ima pravo prvokupa pred suvlasnikom, premda se to protivi jasnom slovu i duhu zakona. I stotina je takovih i još gorih osuda, odluka i riješenja viših i nižih upravnih vlasti, a mi ćemo radi ilustracije navesti samo ova dva tri primjera. Ahmet aga H. Musić iz Golijevića, kotar Foča, zametnuo je parnicu 3. juna 1908. pod br. 5500, proti Peri, Iliji i Sani V u k o v i ć u radi ostranjenja s čifiuka, jer su tečajem godine znatno zanemarili obragjivanje zemlje i odnošaj izmegju zakupnika i zemljoposjednika do skrajnosti poremetili, kako je to uredovno pod gornjim brojem utvrgjeno. Na temelju toga je kotarski ured najstrožije opomenuo PRVA BOSANSKA ASFALTNA INDUSTRIJA U SARAJEVU w- Godina I. Sarajevo, 31. oktobra 1913. Vječito zabadanje u agrar. mm snu, Pretplatile cijene: Za SarijEVO R II,- 7.- 3.511 Sa dostavim u hoću Н 1 6.-8.-1. Za pohnjiua H 16.- I . - 1 . Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod viiehratuog uvriteuji znatan popust. tužene, da svojim zakonitim kmetovskim dužnos­ tima udovoljavaju, da se uljudno i pošteno prema svorti zemljogospodaru ponašaju pod prijetnjom gubitka kmetovskog prava. Godinu dana kašnje, 10. maja 1909, tuži isti vlasnik iste kmete. Kotar­ ski ured sudi, da tuženi nijesu prijašnjoj osudi udovoljili, nego su postali još gori, počeli su plod sa čifiuka krasti i sakrivati i bez agine dozvole na čifluku zgrade graditi; radi toga ih osudi na gu­ bitak kmetovskog prava. Tuženi su proti ovoj osudi uložili utok. Zemaljka vlada makar se je uvjerila o ispravnosti prvomolbene osude, i u mjesto da utok zabaci, ona je pronašla jednu smi­ calicu, samo da kmetu pomogne. Zemaljska je vlada naime tužiteljeva dokazala na glavnoj ras­ pravi da ga kmet napastuje, uzela kao proširenje tužbenog zahtjeva, te osudu preinačila i tužitela sa zahtjevom odbila. Ova žalosna argumentacija ze­ maljske vlade, ne zna se je li sramotnija ili nepra­ vednija. Kotarski ured u Žepču izreče osudu u agrar­ noj parnici Aziz-bega I m a m o v i ča proti Ivi P r 1j e v i ć u, da tuženi nemaju prava kmetovskog i da se imaju odstraniti s čifiuka. Zemaljska je vlada pod brojem 144.887 gorti ju osudu potvrdila, odnosno utok tuženih zabacila. Ali kad je došlo do ovršnog ostranjenja, evo ti naredbe zemaljski vlade, kojom ukida pravomoćnu osudu kotarskog ureda i svoju gorespomenutu riješidbu i bez koprene na licu naređuje kotarskom uredu, da povede novu ras­ pravu i izreče novu osudu. To ne znači ništa ma­ nje, nego da kotarski ured „mit gebundener Marschroute" izreče osudu u korist kršćaninu, što je u istinu kotarski ured osudom od 18. aprila ove go­ dine učinio. Ali najveći monstrum agrarne nepravde u kojoj je zemaljska vlada sama sebe matkrilila, jest parnica Nurage K a z a g i ć a proti kmeta Pervana. Kotarski ured je u Žepču uzastopce 4 puta sudio tuženog Antu Pervana na gubitak kmetskog prava i to godine 1898., 1899., 1902. i 1911., ne raču­ najući ovamo opomene pod prijetnjom gubitka kmetskog prava. Ove se sve osude temelje na zakonskim razlozima, zanemarenju i neobrađivanju čifiuka, nedavanja haka i bezuspješnim ovrhama. Ali zemaljska vlada, koja je uvijek puna milosrđa za kmeta, sve je ove osude redom dokidala i kmetu preveć jasno dokazivala: „Radi, kako si i do sad radio, dok je mene ne boj se nikoga.” Neka i ovaj primjer posluži vladi na čast, a pravdi na sramotu. Da se što bolje istakne princip naše uprave „Sve proti zemljovlasniku”, neka po­ služi ovaj primjer: Mihael Kolozi (doseljeni Madžar) obrađivao je neko vrijeme beglučke zemlje Derviš bega G r a d a š ć e v i č a . Poh­ lepni Madžar, videći kako naša uprava, što se veli i nogama i rukama radi za kmete, a proti' vlasnika, smisli, da bi i on mogao postati i stalno se na begovom begluku nastaniti i zametne par­ nicu radi priznanja kmetovskog prava. I ovdje ista igra! Istina kotarski ured Kolozija odbija, zemaljska TVORNICO DSFOLTO, L1EPENHE ZO HROV (DflCHPflPPEJ, TVORNICO CEMENTNIH CIJEVI I SVE CEMENTNE ROBE. TELEFON BROJ Z19- Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simić. �Strana 2. vladS osudu potvrdi. AH evo i opet spasiteljice vlade. Riješidbom od 7./9. 1911. dokida zemaljska vlada osudu kotarskog ureda od 1./I2. 1906. kao i svoju riješidbu od 8 / 8 . 1907. broj 14.344 i dozvoljuje obnovu postupka u gornjoj parnici, jer joj .izgleda, da će nova rasprava drugojafiju osudu prouzrokovati moći". Ovo je strašna stvar. U zakonu izričito stoji, da je u agrarnim parnicama rok za obnovu po­ stupka jedna godina, a zemaljska vlada protiv izri­ čite ustanove zakona, dozvoljava obnovu nakon četiri godine. Ove nesređene prilike dovele su musliman­ skog posjednika na najmizerniji položaj. To stai.jo se ne može dalje snositi. Kraj svega toga opet se vječito zabada u agrar i nastoji se položaj posjed­ nika još više oslabiti. Ako misli naša uprava i dalje s agrarom ovako baratati i raditi samo ono, što je u korist samom kmetu, a ništa za zaštitu imetka i života zemljovlasnika, ako ona misli još uvijek da mu­ slimani trebaju popuštati i dalje prema zahtjevima kmetova i njihovih zastupnika, onda bi musliman­ ski posjednici trebali da pristupe vladi s pozitiv­ nim predlozima za definitivno riješenje agrarnog pitanja, da već jednom prestanu ove trzavice. Jedno zapušteno područje. Posljednjih trideset godina naše prošlosti imade svoje dobre i loše strane. Dođosmo u dodir sa zapadnoevropskom kulturom, sasma bez svoje volje. Za kratko vrijeme promjeniše se u mnogočem naše društvene prilike i sami prihvatismo u mnogočem novi način života. Nu ako ćemo pravo i iskreno govoriti, nijesmo znali te nove prilike vazda upot­ rijebiti u našu korist, a ne znamo to ni danas. Kad pogledaš u nas na zanatlijsko, privredno i trgovačko područje, svuda opažaš kako se naš svijet ne zna da snađe, ili upravo ne će da osvoji ono mjesto, koje bi ga po pravu išlo. Ovdje ćemo da upozorimo na jednu pojavu u z a n a t l i j s k o m području, a to je da naš svijet prema svojoj broj­ čanoj snazi premalo uči zanate. Ima stara riječ, koja veli: .V rijednost zanata veća je od zlata", a to ako je u starini bilo istina, još je i više da­ nas. Usljed podignuća modernih prometnih sred­ stava, podignuća graditeljstva, prosvjete, velike in­ dustrije upravo danomice raste potreba obrtnika Razmatrajte koliko je samo raznih zanata' uposleno kod gradnje velikih kuća, kakih se n. pr. u Sarajevu u ovo nekoliko godina posagradilo Pogledajte kod željeznica, u tvornicama, koliko je tu raznih zanata uposleno i napokon koliko imade omanjih samostalnih obrta. Pitajte koliko u svim tim strukama imade naših muslim ana? Odgovor je za nas vrlo nepovoljan — kod većine zanata, naših ljudi imade vrlo malo ili gotova ništa. Nu za to zavirite po kafanamal U svako doba dana naći će te baš našeg svijeta i to mlađeg, gdje bezposleno Ili u igranju provodi cejele sate i tako s dana na dan provodi život u dangubi. A to je upravo ono, što svakog rodoljuba mora ožalostiti. Naši mladići, koji idu na zanat, većinom oda­ biru samo one struke, koje su i prije, u starom vaktu postojale i koje su isključivo samo musli­ mani tjerali. Drugim zanatima, koji se u nas razviše dolaskom zapadne kulture, naš se podmladak uz po koju iznimku, ne će da posvećuje. Možda će nam ovdje tkogod prigovoriti, da naši dječaci ne imadu prilike da ovake zanate izuče i što su ti zanati danas većinom u rukama dose­ ljenika, tuđinaca. Ovo je posljednje dabome istina. Ali pri tome hoćemo baš da upozorimo na ovo. Okupacijom su u našu zemlju nagrnuli razne za­ natlije, ali većinom takih struka kakovih mi u zemlji n i j e s m o i m a l i , a kakve su n o v e p r i ­ l i k e , koje g o r e spomenusmo, iziskivale. Ti ljudi nađoše ovdje lijepe zarade, a štediše i zamogoše, te su danas zgodni ljudi. Nu nove zanatlije više dandanas u Bosnu ne dolaze kao prije. U Austriji i u Ugarskoj izseljenički se pokret u ove posljed­ nje godine nevjerojatno upravo razvio, te mlade zanatlije, koji nemaju kod kuće zarade ili hoće da krenu u svijet ne idu u Bosnu već u A m e r ik u . Broj 35. ‘Novi Vakat. Radi toga danas majstori u Bosni, koji trebaju po­ moćnika iz vana, oni vrio teško dobiaaju 1 ako ih dobivaju, moraju ih vrlo dobro platiti. Stari se doseljenici majstori u nas pravom tufe, da nemaju nikaka domaćeg podmlatka. Ali ni oni ne će navijek živjeti. Tko će danas sutra stupiti na njihova mjesta? Domaći ne će, jer nema podmlatka — i tako će opet, hoćeš nećeš, tuđinac zauzeti njihova mjesta, a. mi ćemo dabome opet jatjikovatj, kako nam tu­ đinac odnosi zaradu, kako se obogaćuje na našoj zemlji, dok u nas danomice sve više sirotinje. Evo ćemo nabrojiti samo nekoliko zanata, u koje naš svijet slabo ili gotovo nikako ne će da ide: slovoslagarski, pekarski (ala franka), bravarski, bojadisarski, limarski (špenglerski), krojački, mehaničarski, elektrotehnički. Naš ti čovjek u nuždi oblijeće i obija pragove da negdje dobije kakovo podvorničko ili slično mjesto, te onda sa kakom kukavnom plaćom od 50—60 kruna promeće se cijeli vijek, pa nemajući ništa, ne može pravo ni djecu svoju da na put izvede. A gledajte n. pr. jednoga pomoćnika od onih zanata, koje gore napomenusmo. Zarađuje dnevno od 4— 8 kruna, a kad je vrsniji u nekim zanatima i više. Njegova mjesečna zarada velika kao kakva manja činovnička plaća. Što je glavno čovjek je neovisan, slobodan, i svuda je sa svo­ jim zanatom prispio. — — Franceska je vlada zaključila, da još ove godine podigne zajam u iznosu od 1.400 milijuna franaka za uređenje vojske. U sad-pašina v lada u A lbaniji. Iz Skadra javljaju, da nova Esad-paŠina vlada u Draču dobiva po Albaniji sve više prištaša. Očekuje se, da će vlada Ismail Kemal-beja ubrzo pasti. Italija doduše iz petnih sila nastoji da održi Kemala i njegovu vladu, te mu daje obilno novaca, jer znade, da je Esad-pašina vlada uperena protiv tuđinskog utjecaja u Albaniji, a ponajviše proti talijanske propagande Nadalje javljaju iz Skadra: Deputaciju, što je neki dan u ime nove vlade iz Drača došla ovamo, vodio je Omerbeg B i š ć e v i ć . Njemu je uspjelo, da zadobije u Skadru u prvom redu simpatije muslimana, a također i katolika. Sam je Omerbeg B i š ć e v i ć zadobio za novu vladu muslimanskog muftiju i vjerske muslimanske funkcijonare, a osim toga i sve begove, tu r s k i je list „Sedai Millet" vrlo simpatično pozdravio novu vladu, te se čini, da će i on postati glasilom nove vlade na tur­ skom jeziku. Središnja je Albanija listom uz novu vladu, jer je u njoj čisto muslimansko stanovništvo a samo oko 2 po sto drugovjeraca. Politički pregled. Turska. Sukobi na b u g arsko-srpskoj granici. Iz Skoplja javljaju, jednom pariškom listu, da su redovite bugarske čete provalile kod Egri-Palanke na srpsko zemljište. Bugari su od Srba natrag odbijeni. Bugari se na granici utvrđuju i donose ratni material. Hoće li E pir ostati G rcim a? Iz Carigrada javljaju: Iza dviju sjednica mini­ Iz Pariza javljaju, od 30. o, mj. Večernji li starskoga vijeća otposlala je vlada svojim delega­ stovi javljaju, da će Austro-Ugarska i Italija na tim a 'u Atenu nove instrukcije. Poslovi oko trasiranja za novu tursko-bugarsku Francesku, Njemačku, Englesku i Rusija upraviti granicu otpočeli su na ušću rijeke Nesvaje u jednu notu, u kojoj će se tražiti, d a G r c i i z j đ u iz E p i r a . Crno more. Zvanični list otomanske vlade objelodanio je zakon o obvezatnoj i besputnoj obuci u narodnim osnovnim školama. U svakom selu ili u svakom dijelu grada otvoriti će se barem jedna osnovna Im enovanje reis-ul-uleme. Kako doznaškola. Sporazum između Turske i Franceske. biti će jemo imenovao je vladar Džemaiudin-eff. Č a u š e v i ć a reis-ul-ulemom. Kako je poznato kurija ovih dana dovršen. Ruski i franceski poklisar u Carigradu spo­ je dva puta Džemaludin-eff. Cauševića kao prvog razumno rade na tome, da Turska ne bi mogla kandidata vladi predložila. podići u Franceskoj zajam, pošto se misli, da bi Škola bez ručnog rada. Tuže nam se iz ona mogla novce upotrebiti u ratne svrhe. bos. Kobaša, da se na tamošnjoj školi nije dva Bivši narodni zastupnik Bagdada Sason- mjeseca predavao ručni rad radi dopusta učiteljice effendi, Jevrejin, imenovan je državnim podtajni­ na ondašnjoj osnovnoj školi. Učiteljica je došla, t$ kom u ministarstvu trgovine i poljoprivrede. opet ne predaje spomenutog predmeta, — izgovara se da ne vidi. Vlada bi trebala poslaiti učiteljicu, S r p s k i k o m ite n a b u g a r s k o j g r a n ic i. Iz Sofije javljaju: Bugarska vlada neprestano koja vidi, da se ručni rad kod te škole ne zane­ dobiva izvješća, kako srpski komite iz stare Srbije maruje. Čujemo da ima oko 40 djevojčica na toj čine zulume na bugarskoj granici. Radi toga su se školi. Ovo nas tim više interesuje, što je i jedna odnosi između Bugarske i Srbije opet pogoršali. muslimanska djevojčica ove godine upisana u spo­ Nadalje se javlja, da Srbi na visovima iznad ceste menutu školu. Kosturino-Dorian postavljaju topove. Domaće vijesti. O ranice Albanije. Komisija, kojoj je povjereno da udari granice južne Albanije sve više nailazi na poteškoće tako, da joj je gotovo nemoguće raditi. Prema odredbama londonske poklisarske konferencije mora da komi­ sija svoje poslove dovrši do 30. novembra. Među­ tim po vijestima iz Albanije čini se da je posve nevjerojatno, da će komisija moći da do toga roka dovrši svoje poslove. Sada javljaju iz Beča, da se u ondašnjim diplomatskim krugovima govori, da su se Italija i Austro-Ugarska odlučile, da će pi­ tanje postavljanja granice provesti, ne gledajući na to, da li će komisija svoje poslove dovršiti ili ne će. R azne političke vijesti. Po jednoj vijesti iz Berlina nastoji bugarska vlada da u Njemačkoj podigne veći zajam, dok se opet ministar financija Tončev zaputio u Beč, da bi onde podigao zajam u iznosu od 30 milijuna franaka. — Legacijoni tajnik u austro-ugarskom poklisarstvu u Bukareštu grof P e j a č e v i ć premje­ šten je u istom svojstvu u London. — Iz Sofije se oprovrgava vijest jednoga rumunjskog lista, da Bugarska čini vojne pripreme proti Rumuniji. K olonija bosanskih m uslim ana u Al­ baniji. „R. N.“ primaju od svOg dopisnika iz Skadra ovu vijest: U središnjoj se Albaniji nalazi varošica od 300— 500 kuća, koje nastanjavaju sami bosanski muslimani, koji su se doselili u ove krajeve. Kako su oni danas posve odvojeni od Bosne, pret­ vorit će se s vremenom u čiste Arbanase. Oni međutim ne bi rado, da se odreku svojeg histrijskog nacijonalnog uvjerenja, te, kako doznajem, kane zamoliti bosansko islamsko prosvjetno druš­ tvo „Gajret", da im odašalje učitelje, koji će im djecu podučavati u materinskom hrvatskom jeziku. Svečana m atineja. Hrvatsko pjevačko druš­ tvo „Trebević" u Sarajevu priređuje u proslavu otkrića spomenika velikom hrvatskom pjesniku S i l v i j u S t r a h i m i r u K r a n j č e v i ć u , te u spomen petogodišnjice njegova preminuća na dan 1. studenoga o. g. u velikoj dvorani „Napretkovog doma" SVEČANI MATINEE. Poučavanje u njem ačkom jeziku. Počet­ kom novembra počinje u sarajevskoj velikoj gim­ naziji v e č e r n j i t e č a j z a u č e n j e n j e ­ m a č k o g a j e z i k a . Tečaj će se održavati četiri mjeseca i to tri put nedjeljno od 6—7 sati na večer u velikoj gimnaziji (u sobi br. 13). Upisivanje će �Broj 35. se obavljati na 31. oktobra od 6 —7 sati na večer i na 1. i 2. novembra od 11— 12 sati prije podne i od 6—7 sati poslije podne u velikoj gimnaziji sobe br. 13. S poukom je skopčana i konverzacija. U tečaj se primaju gospoda i gospođice. Mi s naše strane toplo preporučujemo našoj mladeži, koja ne pohađa škola, da izrabi ovu zgodnu priliku i da se u što većem broju prijave i upišu na ovaj tečaj. „Hrvatski Dnevnik" o Dimovlćevim zahtjevim a i d ržanju vlade. „Hrvatski Dnev­ nik" u svom broju od srijede na uvodnom mjestu govori o pokušajima advokata Dimovića kod vlade da protura svoje želje u agraru i o držanju vlade prema muslimansko-hrvatskom bloku. Drago nam je ustanoviti, da se „Hrvatski Dnevnik" o ovom najnovijem napadaju proti hrvatsko-muslimanskom bloku s nama potpuno slaže, on veli da hrvatskomuslimanski blok mora sa vladom raščistiti ovo pitanje: je li vlada sklona da povjeri saborsku dje­ latnost hrvatsko-muslimanskoj većini, pa makar svi Srbi bili u opoziciji i protivni saborskom radu? Na ovo treba vlada da odgovori čisto i bistro, i to bez daljnjeg zavlačenja. Ako vlada ustraje pri izjavi ministra Bilinskoga, đa bez Srba nema sa­ borskog rada, onda su naši zastupnici dužni da prepuste i vladu i ministra njihovoj sudbini. Hr­ vati i muslimoni nisu se predali vladi i nikada nisu u ćoravo stupali u njezinu službu. Mislili su pošteno, da u skladu s eksekutivom vrše svoju narodnu zadaću u korist zemlje i svojih izbornika, pa su se u toj namisli izvrgnuli najgorim napa­ dajima i klevetama s one strane, koja prima direk­ tivu za svoj destruktivni rad iz vana. Ali vlada kao da se nećka.. Ona valjda misli, da ima mus­ limane i katolike-Hrvate u džepu za svaki slučaj pa se na njih ni ne obazire. Ona vidi pred sobom samo Srbe, obilazi oko njih i uza sve refuse, što ih dobiva iz dana u dan, ona puža ustrajno pred njima, nugja im sve moguće pogodnosti, zadovolj­ štine i materijalne nagrade. Odbačena od svih Srba zastupnika, vlada se ponizila i išla da pregovara s eventualnim kandidatima. Ali i ovi su tako dr­ zoviti i ponosni, da joj i prije svoje kandidature diktiraju uvjete na štetu muslimana i katolika. Dalje veli „Н. D.“ da sa strane muslimanskohrvatskog bloka nema dainje zapreke otvorenju sabora čim stigne predsankcija za jezičnu osnovu, kakvu su Hrvati i muslimani akceptirali. „Ova je predsankcija osigurana — ali se vlada izmotava, da će se ipak zavlačiti do konca mjeseca studenog — a to će*reći, do iza naknadnih saborskih izbora što se imadu obaviti, da se popune upražnjeni srpski mandati. Ovo je jedan trick, kojim vlada hoće da donekle udovolji srpskoj opoziciji, koja ne dopušta, da se sabor otvori prije tih izbora — a s druge strane drži ona zatezanjem spomenute predsankcije u šahu Hrvate, koji ne mogu da ur­ giraju otvorenje sabora prije, nego što stigne predsrtkcija. K onferencija sa b o rsk ih poslanika. Kako je, javljeno, predsjednici oba muslimanska saborska kluba i predsjednik hrvatskog kluba sazvali su Člpnove svojih klubova na sjednicu za 30. oktobra o v t godine. Konferencije spomenutih klubova zapo­ ča« a spomenutog dana u IO sati prije podne i do završetka tista nije postignut nikakav pozitivan rezultat. 0 rezultatu ovih konferencija javićemo u ŠHjfcdećem broju. „M isbah" I Štadler. Pisanje Misbahovo tla prvi pogled izgleda kao da je Misbah pokrenut <3a ometa rad Štadlerov, ali ko ih poznaje izbllžeg to je sijelo propalih i proigranih političara, koji su se okupili, da pod plaštom vjere gone politiku, jer je javna tajna, da dobar dio odbora džemijeti-ilmije ne staje na božiji divan. Tako u svom broju od 30. oktobra o. g. pišu kako je nestalo Avde Popaje i naravski oni to odmah prikazuju kao da je dijete odveo Štadler. Začikavaju dalje „Novi Vakat" kao da on ue smije tu vijest ni donijeti. Oni su vele Popaju uputili Rijasetu i biva tim svoju dužnost obavili. Popaja je > nama dolazio, aii ga mi nijesmo slali Rija- .Novi Vakat* Danas pak u toj stvari možemo reči da Miebahova raketa nije upalila kako je on to očito hotio da iz te stvari izbije politički kapital; dijete je nađeno, ali ne u Štadlera već u selu kod Ilidže gdje čuva goveda. Lipa pred begovom džam ijom ovih je dana posječena, jer bijaše unutra sva istočena te se već nagnula. Lipa je, vele, zasađena iste godine kad je i begova džamija sagrađena (1530). Prema tome bi lipa bila 383 godine stara. Trupina leži u avliji te svijet ko na čudo dolazi da to gleda. Dolnji mu je objam 6 metara a promjer 2 metra 10 cmt. P o d jeljivanje liferacija. Ravnateljstvo bos. herc. zemaljskih željeznica raspisuje javnim putem liferaciju bukovih i hrastovih podvala, kao i jelo­ vog, omorikovog i borovog drveta za radničke svrhe, koje će trebati u god. 1914. — Potanki podaci sadržani su u spisu koji je bio objelodanjen u Sarajevskom listu br. 224 od 20. oktobra o. g. i u br. 229 od 25. oktobra o. g. U b o jstv o . |učer u dva sahata iza pola noći začuo je pasvandžija Ismet Parić u Turhaniji ulici galamu. On i jedan policista pritrčaše onamo, te opaziše četiri čovjeka kako se svađaju i kako jedan između njih pade uboden na zemlju. Pasvandžija je uhvatio jednoga, ali mu se izmače te sa ostalim drugovima pobježe. Onaj, što je na zemlji ležao, bijaše već mrtav. Ustanovilo se da je to svirač Mujo G u š i ć iz Sarajeva. Pasvandžija i policaj uhvatili su Husu Kadrića iz Visokog, za kog pasvandžija veli, da je udario Gušića. Nadalje je uhvaćen Uzeir Čirić iz Visokog, pod sumnjom, da je i on u tučnjavi sudjelovao. Obojica poriču svaku Krivnju, priznaju samo, da su cijelu noć po birti­ jama pili. Narodno gospodarstvo. P r o iz v o d ulja u Dalm aciji. Godine 1910. do 1911. bilo je iztiešteno u Dalmaciji oko 60.000 metričkih centa maslinova ulja, a godine 1911.— 12. u svemu 70.000 q. Radi prispodobe navesti ćemo količinu ulja u drugim zemljama. Godine 1911,— 12. Italija je dala 2‘4 mil. q, Španjolska 4 2 mil.. Grčka s otocima 740.000 mii., Azija s otocima 900.000, Sirija 220.000, Kreta 300.000, Francuska .350.000, Tunis 420.000, Albanija i Alžir po 30.000. Cijena dalmatinskom ulju odskače bitno s godine na go­ dinu, tako te se je ono notiralo u T rstu godine 1912. ovako: u januaru 90—93, u maju 88—91, u oktobru 96— 100, u decembru 100— 107 po q. S niženje kam atn jak a u N jem ačkoj. Nje­ mačka državna banka snizila je kamatnjak na pet i pol postotaka, a lombardski kamatnjak na 6 i pol postotaka. Sad će se valjda i austro-ugarska banka odlučiti za sniženje od pol postotka. Životne nam irnice u D alm aciji i upo­ treb a b o san sk o g blaga. Iz Beča nam javljaju, da se konferencija za promet stranaca na Jadranu ovijeh dana bavila dobavom životnih namirnica za Dalmaciju. Zastupnik ministarstva poljoprivrede saopćio je konferenciji, da se u toj stvari poveo čitav niz znatnih poslova, a među ostalim i osnu­ tak dioničkog društva, koje .će dobavljati za Dal­ maciju stoku. Meso dalmitiske kao i crnogorske stoke za jelo je vrlo slabo* a i nema stoke mnogp, ' to se pomišlja na to, da se u Dalmaciju dobadja stoka iz Bosne. Isto su tako u Dalmaciji poteškoće radi zeleni, peradi i jaja. Dalmacija bi posebi mogla što se tiče vrsti svoga zelenja, takmiti se sa svima ostalima južnim zemljama, pa je n. рг. znalo iz Dalmacije u Beč dolaziti u mjesecu februaru naj­ ljepši rani krompir, a aprilu karfiol. Ali Dalmacija nema područja za izvoz, radi toga će se osnovati udruženje, koje će raditi da se zelen, perad, jaja i voće mogu iz Dalmacije izvoziti. Ova je vijest doista vrlo karakteristična! Nakon toliko i toliko godina sjetiše se u Beču, da bi mogli iz Dalmacije one životne namirnice, koje danas do­ premaju iz tuđih krajeva n. pr. iz Italije, I kod nas u Bosni nije ništa bolje. Naši n. pr. sarajevski trgovci zelenjem, dobavljaju robu također iz Italije, koju mi ovde za skupe novce plaćamo — premda je Dalmacija mnogo bliže, a k tome je naša zemlja. Strana 3. Brzojavi. Srpski zajam . B io g ra d , 30. oktobra, — Skupština je pri­ mila zakonsku osnovu o podlgnuću novog držav­ noga zajma u iznosu od 250 milijuna franaka. C arevinsko vijeće. B e č, 30. oktobra. — U današnjoj je sjed­ nici carevinskog vijeća, ministar za zemaljsku obra­ nu podnio vojnu zakonsku osnovu. Parlam enat je prihvatio u trećem čitanju zak. osnove o totalisaterstvu te o porezu na pjenjušasta vina, na što je nastavljena Specijalna debata o porezu na rakiju. Grčki dread n o u g h t. L o n d o n , 30. oktobra. — „Times" javlja iz C a r i g r a d a : Ovdašnji listovi upozoruju tursku vladu na to, da grčka vlada namjerava u Englezkoj kupiti jedan dreadnought, koji je sagrađen, za jednu južno-američku državu. Radi toga treba da i Turska kupi jedan ili dva ratna broda ove vrsti. Turski listovi pozivaju državne činovnike i trgovce, da daju priloge za nabavu turskih ratnih brodova. T reća vlada u A lbaniji? L o u d o n , 30. oktobra. „ T i m e s " j a v 1ja iz S k a d r a , da su u p o n e d je lja k M a lis o r i u k o ta ru B r a g a m a c ija p o tu k li E sa d p a š u . V eli se, d a je v o đ a M a l i s o r a D e r e k u A i e s i j i ( L je š u ) p r o g l a s i o n o v u a lb a jn s k u v l a d u . To bi onda bila treća vlada u Albaniji. Krvave d em o nstracije u C arigradu. C arigrad, 30. oktobra. Prigodom proslave 150Q godišnjiae jermenskog pisma došlo je u Adabazasu do demonstracija. Zvanične vijesti kažu, da je policija rastjerivala demonstrante, obzirom na opsadno stanje koje u Carigradu traje. — Privatne vijesti kažu, da su neki jermenski žandari najprije udarili na turske policaje. Pri tome je jedan vojnik ranjen. Jermenski biskup i jerm enski vođa izjaviše svoje sažaljenje, što se je taj događaj zbio. Oblasti pozvaše Jermene, da u roku od 48 sati izruče svoje oružje. — N asljednik prijestolja kod c ara Vilima. W ild p a r k , 30. oktobra. — Nasljednik pri­ jestolja nadvojvoda Franjo Ferdinand jutros je ovamo prispio u goste njemačkomu caru. Srpsko-bugarski pogranični spor. P e tr o g r a d , 39. oktobra. — Pošta su nastali sporovi radi srpsko-bugarske granice, to' se Etagarska i Srbija obratiše na temelju bukareštanskog mira na ruski mirovni sud. P rosvjed p ro ti zatvaranju grčkih Škola u Bltolju. B e č , 30. oktobre. „Albanska korespondencija" dobiva iz Bitolja ovu vijest: Grčki arhim andrita fe grčki prvaci pređadoše srpskom prefektu pros­ vjedni memorandum radi toga, što su srpske ob­ lasti z a - t v o r i f e g r č k e š k o l e . Na to su srp­ ske oblasti zatražile od grčkog arhim andrita sve ključeve od školskih zgrada. U odgovoru na pros­ vjedni memurandum rekoše oblasti, da se po srp­ skom školskom zakonu svaki otac, koji u Srbiji imade dijete što je obvezano na školski polazak, a d ije te u š k o lu s r p s k u ne š a lje , m o r i k a z n i t i . (Ovo je ta sloboda u Srbiji! Op. ured.)' TAKVIM sa 1332. q. Izišao je iz štampe „TAKVIM" za godinu 1332. po Hidžri. „TAKVIM" je vrlo ukusno i sasma čisto i raz­ borito odštampan. Dobiva se kod glavnog rasprodavača H. Ahmedage K u ju n d ž ić a , Sarajevo, Abadžiluk ulica uz cijenu od 2 0 h e le r a (po­ štom 25 heiera). — Rasprodavaći dobiju znatan popust. v v �Broj 35 ■r RO ZO R! тм Џ svabu obitelj shodni ostatc ‘mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne propu­ stite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus Omot broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanafas, oksford, pešklri i bijelo platno za rublje. K 15' Omot br. II. Isto u boljoj kakvoći K 1 8 Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20— Sve je zgodno za svako kućanstvo. Ostatci su 3—10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag, tako da naručitelj nema risike. . T v o r n ic a p la tn e n e robe flH H fl J IR flS E H H IT R E , Nachod (Češka). POZOR! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoiirane sa jakim klinčanim gjonovima, koža smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju i centimetru Sva 4 p a ra sto je sam o 9 k ru n a. K broju 22478/1V.-4, Razašilje uz pouzeće podgorze c. m Ol l e r , 3-te M aigasse 22. 70 Prodaja drveta. Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. Nove ukusne Bajramslie čestitke 100 raznih vrsta proda]na ci|ena na komad po в i 8 hel. trgovcima najveći popust. Narućbe IzvrSuJe kretom po­ ste franko pouzećem Jakob A. Cappon Kod zemaljske vlade u Sarajevu prodavače se putem dražbe pismenim ponu­ dama u šumskim predjelima „ B o ro v n ic a , P r l u š i c a , K a m e n ic a i R a k o v ic a p o t o k u, kotar P r n j a v o r , koja su za kolonizaciju opredjeljena, svekoliko hrastovo i bukovo drvo na panju, koje se nalazi u ovim predjelima u pomjeru 6 cm. debljine u prsnoj visini na više i to od prilike: 10.000 kubičnih metara hrastovog korisnog i ogrijevnog drveta. 45.000 kubičnih metara bukovog korisnog i ogrijevnog drveta. Ovi šumski predjeli gravitiraju pruzi Sarajevo-Bos. Brod. bos.-herc. zemaljskih željeznica. Pismena zapečačena i sa bos.-herc. biljegom od 1 K proviđena ponuda, kojoj treba priklopiti vadij od 5000 (pet hiljada) kruna, imade glasiti na cjelokupnu, gore na­ vedenu količinu drveta. Ponude se imadu predati najduže do 20. januara 1914 u 11 sati do podne kod šumsko-privrednog odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu. Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude, kao i dražbeni uvjeti mogu se uvidijeti kod istog odsjeka, gdje se daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. Sarajevo, dne 25. oktobra 1913. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovino. naklada dopisnih karata Sarajevo Bil. tupCIliJb br. B. Vil. tGrtlluh bp. 1. najbolji tubi u m kopni ii fe ftin o p o s t e l j i n s k o p e r je 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 fil., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahuljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježnobijelog, čiha­ nog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 к. Kod naručbe o d 5 kg šalje se fran k o . Čast nam je javiti đa smo prenijeli sjedište naše firme: л Gotove ve< punjene postelje istogacrvenogplavog, bijelog ili žutog Nankinga. 1 perina, 180 cm duga, oko 120 cm široka, dno sa 2vanjkuša, svaki 80 cm dug i oko 60 cm širok, punjeno sa novim, sivim, veoma trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; vanjkuši 3 K, 3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 flL, 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi, 70 cm široki 4 K50 fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. ’ Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. Tehnički biro i građevna poduzeće Inž. Dp. Jovo Simić S. BENISCH, Deschenitz br. 105. Č E Š K A . komaditno druftvo зо iz Tuzle u Sarajevo. Bogato ilustrovani cijenici badava i franko. Naš je biro u kući gosp. gradonačel­ nika Fehim eff. Ćurčića pokraj gradskog fizikata u Šahlnagića ulici. Telefon broj 370. Muslimani sjetite se„Gaireta“. Vlasnik i izdavatelj: Z a d ru žn a tisk a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e liić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. �Prilog „Novom Vaktu' Skladište naimodernilih „AUTOMOBILA" glasovite njematke tvornice MIEIE zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom KLJUČ traje kao 4— 6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da kupijedino 41 kao i svih potrebština za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu I Hercegovinu. - č a r a p e KKJUČ i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. sa markom V MORITZ ]QSEF FINCI Ćemaluša 43. S A R A J E V O . Ćemalašu 43. TELEFON 221. oo Brzojavi: MORITZ FINZI. Dobivaju se u dućanima, u 30 raznih vrsti. Zastupstvo i skladižte najboljih guma tvornice MICHELIN Muslimani oglašujte u kao i pisaćih strojeva „Novom Vaktu' MERCEDES. ■ н и н в а в P o zo r! Najjeftinije oo* sieteiice (Y5sitkarte) vjenčane i zaručite karte i sve tiskanice — za trgovce — dobivaju se je­ dino u I Knjižara i papir,: : nica : : Hrvatska Centralna Бапка LEON FINCI Sarajevo za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITU PALACA U ULICI FRANJE JOSIPA - Franje Josipa ulica br. 1S. □ □□ PODRUŽNICE U MOSTARU I TU ZLI. Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaćena dionička glavnica 2,000.000 K. Prićuvna zaklada 270.000 K. Ukupni ulošci oko 3,000.000 K. Novo! Dr. Salom: Majko i djetinja njega MJENJAČNICA: SARAJEVO ĆEMALUŠA BR. 62. cijena K 2.50 Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 Iznaimliuie SAFES DEPOSITS uz najamninu poćevši od 1 K mjes. P r v a tvo rn ica kola STOLARSKA Reicha i Lebherza : u Novom Sadu. : Na L im o n ii, tili do že lje z n ič lie s ta n ic e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ч В VIKTORia. Telefon broj 131. RADI ONI CA Sobom i Rušić, Sarajevo JU =Jiu ĆEMALUŠA ULICA ¥5. N a jv e ć e s to v a r lš t e r a z lič itih m o d e r n ih k o la i s a o n ic a o d n a jje d n o sto v n ije do n a je le g a n tn ije Izr a d e p o jeftinoj cijen i. P r iz n a to s o lid n a tv o r e v in a . —G odišnja p r o iz v o d n ja p r e k o 3 0 0 v o z n ih o p r e ­ m a — Ilu str o v a n i c ije n o v n ic i b e s p la tn o i fran k o. — S ta r a s e k o la opravljaju n a jb rlžljivije ili s e n a ž e lju tr a m p e . Novo I Važno za majke Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m jenice. — Daje zajm ove na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska cen traln a b anka pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. - ĆEMALUŠA ULICA 15. Preporučuju s e si. općinstvu asa izradbu pokućtva, k a n c e ­ larijskog nam ještaja, h otela, Štam parija, dućana 1 s t e u tu struku »padajuće — radnje najnovijem sistem u . Prva sp e c ia ln a radnja u orlen talskoj tala turka) izradbi, uz najum jerenije cijene. IVaruCbe iz vana obavljaju s e brzo 1 kulantno. :: Cijenike i n a crte Šaljem o besplatno. �Prilog „Novom Vaktu“. Direktni želieznićki i parobrodarski spoi sa Bosnom 8 Hercegovinom . Beč, državni k o lo d v o r........................ „ julnl kolodvor via Zidani Most . . Velika Kaniia . Budimpešta Keleti p. u - ........................ B eograd................................................ Rijeka.................................................... Zagreb ................................................ . Banja L u k a ......................................... II. Banja Luka automobil ■ ii. Jajce IL Jajce . . . . I Bosanski Brod 6*0 5» 5« 830 75 323 1. Uvac . . Višegrad . Vardište . L Sarajevo . L Ilidža . . Konjic . . Jablanica . Mostar . Metković Gruž . . 7» 130 1022 75} 207 7« 733 43i 323 1« цзо 813 543 5» 115 532 405 635 150 9io 8io 8io 545 II® I OM 655 11« 750 93i 11« 530)857 110 900 lia 4 « 1220 85" 440 438 835 Ц50 1030 a® 130 4 700 756 657 i 530 1« 514 129 212 IO « 103 856 700 1113 855 5« 233 220 1 * Ovaj saobraćaj vrijedi sa Priključak za parobrode i obratno. iz Splita dolazi: u utorak 700, srijedu 700, Četvrtak 700, petak 715, subotu 700, nedjelju 700, ponedjeljak u Split odlazi: u ponedjeljak 445, utorak 345, srijedu 430, četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju iz Kotora dolazi: u nedjelju 400, ponedjeljak 405, utorak 406, srijedu 400, četvrtak 405, petak 315, subota u Kotor odlazi: u četvrtak 745, petak 815, srijedu 815, utorak 745, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju iz Splita dolazi: u srijedu 945, četvrtak 1045, 630, subota 945, 6J_5, ponedjeljak 945, nedelju 715. u Split odlazi: u ponedjeljak 500, utorak 730, srijedu 800, četvrtak 730, petak 800, subotu 900. iz Kotora dolazi: u nedjelju 949, ponedjeljak 942, utorak 940, srijedu 942, četvrtak 940, petak 857, subotu u Kotor odlazi: u nedjelju 600, ponedjeljak 600, utorak 600, srijedu 600, četvrtak 600, petak 600, subota 700. 430. 405. 815 942. 6°0. Privilegouana zemaljska banka :: ZA B O SN U I HERCEGOVINI], :: uvela ie novi način štednje, podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije m ože svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor I "~ 1 , dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. Ta se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po. tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos Ovaj je načinštednje osobitopodesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolnaudruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. , Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. . ,. ,. , , , . , 1 ako se samo na helere štedi, mogu na taj načinpostati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a se dobije takova kutija, dosta je doći li banku i javiti svoju adresu ili pisati.__________ �Prilog „Novom Vaktu“. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) □ 5Ш Ш 0. □ FRANJE JOSIPA D l. 13. Interurban telefon broj 273 i 340. Brzojavi: MUSLIMBftNKA. FRANJE JOSIPA UL. 13. Žiro-račun kod Austro-Ugar. banke. m m D io n iča rsk a g la vn ica . B ro j bos.-herc, poit. Žled. 1048. • K 3 ,0 0 0 . 0 0 0 (do soda uplaćeno 30°|„). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaanje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. Daje zajmove na tekući račun (konto-korent). Eskomptira i reeskomptira mjenice, unovčuje doznačnice i čekove. Izvršu je isplate i naplate na svim trgovačkim središtim a u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarsko] monarhiji i u svim m jestim a inozem stva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja s v e bu rzovn e n a lo g e najkulantnije. Uzinja u Ipgigiju, prodaju i parcelaciju gvilj većil] kompleksa zemljišta, Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. Naredbom zemaliske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 22.|2. 1913. broj 20594|MI.-3, proglašena Je Muslimanska Centralna Banka pupilarno sigurnim zavodom, dakle bankom, u koju se mogu ula­ gali letimski novci (novci maloljetnika), sudski depositi i tome sliCno. Ovo Je najbolja preporuka i privatnim ulagačima. �Prilog „Novom Vatetu**« P o d je lju je la jm o v e , e sk o o ip U re m je n l. Dioniika glavnica 60 miliona K Rezervni fondovi 37 miliona K Ulozi u tekućem računu I na uložnu knjižicu ukamaćuju se »a Sv« b »B ko vn« I b u rio vn . i trgovačko dioničko društvo 51 filijala SARAJEVO, Apelova obala. Naručite kalendare za god. 1914. Finzi-je« nedjeljni ВКН Ш ЕИ Ш Veliki zidni kalendar — za c§, 1914. N o vo ! N o vo ! Neophodno potrebit za sve javne i privatne urede trpnvee i t. d. jest NOVI DNEVNI И О С К -Ш Е Ш В Заппер Запиаг Donncrstag Obrazov Kr. Nova Godina Hi. hr. B. Чггвртак Децетаар 19 Муч. Бонифаи Ntrv o- j i za 1914. g. I Sadržaje svili pet vjernispovijesti sa sudskim, bo lsk im i - - uredovnim praznicima. -Cijena K 1*70 i veličini „В О б Н Н Н " zidnog kalendara i sa istim sadržajem Cijena K — '50 po komadu. L FINZi, SARAJEVO. m u šterijam a P rivile g o va n a I Potpuno uplaćena dioničha glavnica I I________ К 8 , 0 0 0 . 0 0 0 _________ I IO popusta 6674 ГЗК rOtO O’'3'KVJ 4 3 Sa novim i starim haiendarijnm, hao i sa turskim i židovskim datumom. Cijena K 1'50 _ Narudžbe prim a i izvršuje. knj№ara, papirnica i trgovina muzikalija - FRANJE JOSIPA ULICA BROJ 13. - kom ercijalna banka a g r a r n a I i z a Bosnu i Hercegovinu. A. Bankovno odjeljenje. Preuzim lje uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira mjenice i trgovačke tražbine, prodaje i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani novac i t. d., daje zajm ove narobu i vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire tekupone iz tu- i inozemstva, obavlja burzovne naloge, pohranjuje i upravlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor mušterije, napokon izvađa i posreduje u svim bankarskim transakcijama. B. Hipotekarno odjelenje. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim osobama. Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije. C. Robni od io . Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. INSTALATERI VOD O VO D A ftл CENTRALNOG LOŽENJA 1NST9LUCI3E, РИОЗЕИТОШЗЕIIZĐO- u maču uoou i I DRUGE POTREBE- ft ft NASSE I KOMP. SARAJEVO, s u l o m o u u расаса. BESPLATNI TRUSRDVNICI. D g ia š u jt e U Novom Uaktu banke a Sarajevu. Potpun pribor za gradnju banja, HloZEta I drugih sanitetskih urEđcnja. № s ic 3 ljubljanske M m Dionička glavnica: K 8,000.000. Centraa u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljei i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 Prima uloške na tekući račun i uložne Л3\ 01 od d an a uplate do 9 knjižice, te ih ukamaćuje za sada sa |4 |0 I1CUU d an a povratka. K upuje i p ro d a je sve v rste p a p ira od v rijednosti po najpovoljnijim cijenam a, isto tak o sve vrste dom aćeg i stranog k o v a n o g i p a p irn o g nov ca. O svim ostalim bankovnim poslovim a daje na zahtjev pism ena 1 usm ena obavještenja. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1d06129b88ffa5f80febf6a6c93194a9.pdf 4ff590709e2c43c84fd2813210256c51 PDF Text Text Izlazi d ii puta nzdjzljno i to srijedom i subotom. Ilredništuo i upraoa: Gemo: : luta ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Tilcfon broj - Rukopisi se nz vraćaju. Nifranhirana pisma ne pri­ maju SE. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 36. Srpske ujdurme — i katolički Hrvati.*) Kada smo mi katolički Hrvati čuli, da se sa srpske strane preko advokata Dimnvića opet na dnevni red iznio agrar, mi smo odmah znali, da se tu ne radi samo o ispunenju davnih želja srpshih, da se muslimani riješe svojih posjeda već i o nečem drugom. Mi smo odmah tu vidjeli jedan posvema drugi žalac, o kojem baš želim ovdje da progovorim. Dimović se ponudio vladi, da će sastaviti novu srpsku stranku, koja će po­ dupirati radnu većinu u saboru. Pošto se ministar Bilinski drži onog nesretnog principa, da radna većina u Saboru ne smije biti bez Srba, vlada je ponudu Dimovićevu dabome objeručke prihvatila. Dimović se odjednoć prikazao vladi kao spasitelj njezine politike. Iznio je nekih 12 tačaka zahtjeva, pod kojima bi bio voljan vladu da „podupire". Ozbiljni su ljudi odmah razabrali, da su svi ti zahtjevi samo nabačeni onako, da se svijetu baci lug u oči. I doista Dimović je odmah počeo lici­ tirati, odbacivao je redom jedan „zahtjev" za drugim ali je ipak pridržao jedan, za koga je tražio da se ispuni, to je baš u pitanju kmetova. On je vladi napunio glavu, da se za kmetove mora nešto učiobzirom «» promjene na Balkan«,- gdje će kmetovi, što bijahu do sada pod otomanskom vladom, sada u balkanskim državama postati vlas­ nicima zemalja, pa ako se za kmetove u nas ništa ni učini, da će biti među Srbima veliko nezado­ voljstvo. 1 ova je Dimovićeva upalila. To je dabome bilo u glavnom sve za to, da Dimović pridobije vladu a s druge strane naiđe i na potporu Kočićevaca. A li m u je s a k r i v e n a s v r h a p r i to m e b ila , da r a z b i j e s l o g u i z m e d u m u ­ s li m a n a i k a to lik a — H rv a ta . Sloga m uslimana; Hrvata ne da Srbima mim o spavati od onoga dana kada je uglavljena. Ona ih sprječava te ne mogu po miloj volji da zavladaju, te jednoga dana i jedne, i druge upropaste. Sada se ovoga posla latio Dimović i to na jedan vrlo pogibeljan način, pričajući Hrvatima o potrebu nekake sloge između Hrvata i Srba i rasturajući u svijet razne laži, kako u agraru pristaju Hrvati uz njega a proti muslimana! Tako je on sam u „Srbobran" poslao neki izvještaj o posljednjim konfe­ rencijama saborskih idu bova gdje među ostalim veli i ovo: „MpsUdiam hoće po što po to, da ometu Dimovićevu akciju u agrarnom pitanju. U svojoj kratkovidnosti pni računaju, da će državna uprava za volju nekoliko feudalnih begova dopustiti, da Bosna bude jedina zemlja u Evropi, gdje postoji kmetstvo. Muslimanski begovi računaju, da će se njima kao psobito pokornima i pouzdanima na šte­ tu drugih izlaziti u susret. О у о s t a n o v i š t e i d r ž a n j e M u s li m a n a I z a z v a l o je v e Ovaj danak primamo od jednog katoličkog Hrvata sa željom, da čitatelji „Novog Vakta" budu upućeni ob onom žto se misli medu katoličkim Hrvatima o najnovi­ jem zahtjevu sa srpske strane radi agrara. Godina I. Sarajevo, 5. novembra 1913. l i k o n e g o d o v a n j e ; o g o r č e n j e u s v im s r p s k i m i h r v a t s k i m k r u g o v i m a.‘‘ Pošto se u hrvatskim krugovima mnogo o tim saborskim konferencijama govorilo, moram u ime katolika-Hrvata endrgično prosvedovati proti toj podvali, da je u hrvAskim krugovima bilo proti muslimanima ikaka ogorčenja radi agrara. Naprotiv moram kazati, da se at. agraru nije govorilo, već jedino o tome, kako je agrar unešen u muslimanskohrvatski blok u želji da ga se razbije ili barem oslabi. Mi katolički Hrvali n i j e s m o s e n i k a d baš glede agrara slagali sa Srbima. Neka gospoda sa srpske strane slobodifo iznesu dokaz, k a d s u H r v a t i i g d a r a d kl i p r o t i m u s l i m a ­ n i m a , k a k o t o č i n e o n i, i d a li je i k a d a j e d a n č i s t i h r v a t $ k i l i s t napisao i redak samo onako, kako bi se to protivilo muslimanskim interesima. Šta više i onda, kada nije bilo pakta između Hrvata i muslimana, Hrvati-katolici su u svojim novinama pisali o agraru onako, kao što se to dolikuje i kao što im je nalagao zdrav razum, kad se ima pred očima da su katolici i muslimani jedan narod, braća po krvi i jeziku a dviju vjera, a radeći p r o t i jednom dijelu toga naroda, da s l a b e i u p r o p a š ć u j u c i o n a r o d , i da propast j e d n o g i t o j t . e ć e g d i j e l a z n a č i p r o p a s t i d r u g o g d k j e4 a - s 1 a b i j e g a. Iz svega toga proizlazi, da katoličkim Hrvatima, koji imaju pred očima narodno jedinstvo istokrvne braće muslimanske i katoličke ne može nikada ni na um pasti da u agraru zauzmu stanovište Srba, jer bi to za njih značilo r a z a r a n j e i kiđanje svog v l a s t i t o g a narodnoga t i j e l a : Naciona­ lizam u Hrvata-katolika nije vezan uz v j e r u i narodnu crkvu, kao što je to kod Srba uz njihovu vjeru, pa zato katolici mogu lučiti vjeru od na­ rodnosti, a Srbi ne mogu. Ovo mišljah nekoliko riječi da kažem po duši, kako se u katolika sudi o agraru. A sada moram još da iznesem na početku obećani dokaz, da je Dimovićeva rabota uperena proti muslimanskđhrvatskog pakta. U istom broju „Srbobrana" od (prošloga petka), gdje je izašlo Dimovićevo izvješće o konferencijama saborskih klubova „Srbobran" piše ove vrlo značajnp retke i p o k a z u j e o tv o r e n o karte: Prije nego što ove retke iz „Srbobrana" citi­ ramo moramp napomeniti, da je Dimović prije no što je svoju rabotu počeo, cio plan ljudima oko „Srbobrana" povjerio i njihovu pomoć zatražio, koju su mu ovi i najpripravnije i obećali, te je „Srbobran" prošle sedmice malne svaki dan na uvpđnom mjestu donosio izvješća. Evo šta veli „Srbobran". „Ovaj je brzojav našeg vanrednog dopisnika vrlo interesantan i potvrgjuje naše ranije pisanje o nemogućnosti, da se Srbi u Bosni vežu isključivo .sa Muslimanima, kako se to sa nekih srpskih strana u Bosni naročito prije aneksije propagiralo. Bosanski Muslimani vode izrazitu feudalnu reakcio­ narnu politiku, koja nema nikakva obzira na težnje PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU mmszirmot, Pretplatne cijene: Za SarajEVO H 11.- 7.- 3.60 Sa dostavom u kuću li 16.-B.-V. Za pokrajinu H 16.- 6.- I .Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. i životne potrebe najširih slojeva u Bosni, koji su u kmetskom odnošaju, a većinom su Srbi. Mi smo i onda naglašivali, da će se zdrava narodna i demokratska politika u Bosni moći da povede tek onda, kad se stvore uslovi za zajednički rad Srba i Hrvata u Bosni. Ne srpsko-muslimanski, ni hrvatsko muslimanski blok, n e g o s r p s k o - h r v a ts k a z a j e d n i c a t r e b a d a bude nosilac politike u Bosni i da vrši odlučan upliv na tok poslova u zemlji, a Muslimani, ako već ne mogu da bez rezerve stupe u tu zajednicu, mogli bi se na nju oslanjati. Ali da Hrvati s Muslimanima vladaju protiv Srba u Bosni, ili Srbi s Muslimanima protiv Hrvata (!) to je sa gledišta narodne budućnosti od neizrecive štete, a moguće je u ostalom samo onda, ako Srbi ili Hrvati napuste interese bosanske kmetske sirotinje. Isključiva kooperacija hrvatskomuslimanska, ili srpsko-muslimanska može dakle da bude samo na osnovi nenarodnoj i nedemo­ kratskoj. Sa ovog gledišta mi nismo odobravali ni onu politiku nekih Srba u Bosni, koja ima za cilj izoliranje politike, u koliko se ta u Bosni može da vodi i u koliko bi to vođenje bilo u narodnom interesu, prepušta Hrvatima i Muslimanima. Ta politika tjera Hrvate u naručaj muslimanskih begova što ni sa specijalnog srpskog gledišta ne može da bude korisno. Ovako evo Dimović i njegovi ljudi sami izdadoše svoj plan, da razbijaju slogu katolika i muslimana. Oni biše sada stvorili, kako vele, ne­ kakvu „srpsko-hrvatsku z a j e d n i c u " , pomoću koje bi nadjačali muslimane, onda se zna šta bi učinili sa katolicima, od kojih su upravo za polo­ vicu jači (ni u tikvi suda ni u vlahu druga). Ovaj plan Srba mi katolici dobro progledasmo i ne da­ dosmo se na ljepak njihov uhvatiti: Ne velim, da mrtogi katolici-Hrvati nijesu pomišljali i u Bosni na zajednicu sa Srbima, natjerani na to onim strašnim progonima svoje braće u> Dalmaciji i "Hrvatskoj, kao Što i danas mnogi Hrvati iz toga razloga u rečenim zemljama paktiraju sa Srbima, ali su ih nedavni dogagjaji na Balkanu i ne­ čovječno i zulumćarsko postupanje Srba proti muslimanima i katolicima, te proti Bugarima p o ­ s v e m a o t r i j e z n i li. Nikad se nije Srpstvo pokazalo u potpunoj svojoj slici kano danas, gdje što god nije pravoslavni Srbin nemilosrdno se svakog prava lišava i satire. Dakle ni Hrvatima katolicima ni muslimanima sa srpstvom nikakve budućnosti biti ne može. Nu još o gore navedenom pisanju „Srbobrana" Laže on kada veli, da je bio tobože proti paktu muslimana sa Srbima. Ja znam posvema sigurno, da su se oni Hrvati u Hrvatskoj, što su sa Sr­ bima pristali za nevolju u koaliciju, m o r a l i o d ­ r e ć i B o s n e i H e r c e g o v i n e i nijesu smjeli nikada pisati o Bosni kao hrvatskoj zemlji — nego su ju priznavali Srbima kao njihov posjed. A kad bijaše aneksija Bosne i Hercegovine proglašena onda „Pokret" zajedno sa „Srbobranom" udaraše p r o t i Austro-Ugarskoj i p r o t i a n e k s i j i , sas- TĐORHICR R5FHLTR, LJEPEHHE ZR KROV (DRCHPRPPE), TVORHIGH CEMENTNIH CIJEVI I SVE GS •ENTiiE ROBE. TELEFON BROJ ZI9. Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simič. �Strana 2. vim kako je to željela srbijanska vlada. Nadalje niti „Srbobran" kao ni ostali riščanski listovi u Bosni nikada nijesu prije priznavali hrvatske na­ rodnosti u Bosni. Nego istom kada je nastao muslimansko-hrvatski pakt — počeše pisati o „hrvatkoj braći" u Bosni, da ih tako na bizantiski način domame u svoj „bratski zagrljaj" i odiname od muslimana. Još jednom velim, da smo mi katolički Hrvati odmah prozreli sve srpske ujdurme i prije nego što je to „Srbobran" na uvijeni i bizantiski način otvoreno priznao i da se nikako ne ćemo radi agrara sa muslimanima ni svađati ni rastaviti. Ncćemo, jer po onom kako sam gore rekao, sm atra­ jući jedne i druge jednim narodom, ne može ni da bude. To smo vazda u svom držanju do sada dokazali, dokazali smo i onda, kada nas ve­ ćina muslimana ostavi; mi ni onda nijesmo huckali kmetove ,d a p a l e a g i n s k e p o s j e d e , p l j a č ­ k a j u i u b i j a j u da, čine zulume i nasilja, kao što su to vazda riščani činili: A djeja govorei jasnije nego rijči: i po djelima mogu musliman, vidjeti, na kojoj im je strani pravi brat. Politički pregled. K o nferencije sa b o rsk ih klubova. Oba muslimanska saborska kluba, te hrvatski saborski klub sastali su se u četvrtak u saborskim prostorijama da konferiraju o sadašnjoj situaciji. 0 tim konferencijama doznajemo ovo: Mišljenje klubova o novoj situaciji, koja je stvorena Dimovićevom akcijom, bilo je s početka podijeljeno. Bilo je naime članova od sva tri kluba, koji su zastupali mišljenje, d a š e o zahtjevima dra. Dimovića' ne vode nikakove rasprave niti stvaraju zaključci G. Dimović nije još poslanik, pa ne može imati ni od koga mandata da sa saborskim strankama vodi pregovore. S druge strane opravdana je bila bojazan, da njegova akcija ide za tim, da razbije muslim ansko-hrvatski blok, te odijeljene muslim ane i Hrvate stavi pred srpsku većinu, koja bi se u tom slučaju domogla opet one hegemonije, koju je u početku ove saborske periode zauzimala i radi odijeljenog držanja muslimana i Hrvata u ono doba bezobzirno i drsko tu hegemoniju na njihovu štetu izrabljivala. Ali kako klubovi stoje na stanovištu, da je sporazuman i složan rad svih triju konfesija u saboru potreban i koristan, to se je pristupilo i raspravi o Dimovićevim zahtjevima, ali je odmah i naglašeno, da svaki eventualni sporazum ili ne­ sporazum ne smije dirati ni u koliko postojeći muslim ansko-katolički p a k t O zahtjevima g. D i­ movića, napose o njegovom zahtjevu glede bes­ kamatnog zajma kmetovima, muslimanski su klu­ bovi kao i hrvatski u principu pristali na tu pro­ poziciju, samo pod nekim uslovima. Muslimanski poslanici nijesu bili protiv toga, da se pomogne kmetu, kako to tvrde srpski listovi. Oni su pri­ stali na to da se pomogne kmetu oprostom kamata u cjelosti ili djelomično, ali da se u tom slučaju upotrebi konfesionalni ključ, koji su Srbi izumili i kojeg se oni drže ko pijan plota kada njima kon­ venira, a koji nazivaju glupošću, ako je on u in­ teresu H rvata i muslimana. Ne pristaju li Srbi na prim jenu ključa, neka onda svaka konfesija snosi teret za kmetove svoje konfesije. Nakon duljeg raspravlanja zaključio je klub musi. ujed. organizacije da se donese ova rezo­ lucija. 1. Poziva se zemaljska vlada, da što prije isposluje predsankciju zatraženoj zakonskoj jezičnoj osnovi, te time omogući saborski rad, kojega za­ stoj ide danomice na štetu zemlje i naroda. 2. Pošto se je pokazalo, da postojeći zakoni ne štite dovoljno interese kmeta niti age, to se po­ ziva zemaljska vlada, da u narednom saborskom zasjedanju donese na ustavno pretresanje zakonsku osnovu, koja uzima potpuno u zaštitu interese kmeta i age. Ujedno se primjećuje, da se u slučaju potrebe kakvog pokrića iz zemaljskih sredstava imade isključiti svaka povišica na direktne poreze. Broj 36. “Novi Vakat, Istu rezoluciju donio je i hrvatski saborski klub, a od Miralemove grupe potpisali su rezolu­ ciju sam Derviš beg Miralem i Dr. Sarić, dok su drugi članovi te grupe ostali pri predlogu da svaka konfesija doprinosi za svoje kmetove. Hrvatska. Po posljednim vijestima iz Zagreba i Budim­ pešte imao bi se dobrza u Hrvatskoj uspostaviti ustav. Veli se, da će još prije toga kraljevski ko­ mesar barun Škrlec postati banom te će u mjesecu decembru provesti u Hrvatskoj saborske izbore. U tu svrhu pozvati će se ovih dana u Zagreb kotarski predstojnici iz cijele Hrvatske, da bi se vlada informirala kako je raspoloženje u narodu Nadalje se iz Budimpešte javlja, da se Škrlec sporazumio sa ministrom predsjednikom Tiszom, da bi se u Hrvatskoj složile sve madžaronske stranke, daklen stari madžaroni i oni iz koalicije. Ovo bi bila nova vladina stranka, za koju se vlada nada, da će dobiti a saboru većinu. S r b ij a h o ć e B o s n u i H e rc e g o v in u . mačkog cara. Oba posjeta biti će zvanična te će kralja Ferdinanda pratiti ministar spoljašnjih poslova Genadiev. U Bugarskoj se u posljednje vrijeme razmahao živ pokret, da bi Bugari prešli u katoličku crkvu. Na to ih naročito navodi postupanje srpskih oblasti u Macedoniji prema Bugarima, kojima Srbi ne će da priznadu njihovu narodnu crkvu. Kad bi Bugari oni u kraljevstvu a iza njih i oni u Macedoniji prešli u katoličku crkvu, onda bi macedonski Bugari došli pod okrilje Austro-Ugarske, te bi tako mogli da očuvaju svoju narodnost. U nedjelju se u Sofiji obdržavala velika narodna skupština u prilog prelazu u katoličku crkvu. Zaključeno je da se po cijeloj zemlji drže skupštine i propagira ideja sjedinjena sa katoličkom crkvom. Putnicima na znanje. Naš prijatelj g. Salih aga P opovac otvorio je ovih d an a u M ostaru „Veliki han" u konacim a m erhum Ibrahim bega K apetanovića. „Veliki han" se nalazi u Srednjoj ulici kod nove pošte. Nam ještaj je sasvim nov, čistoća potpuna, te ga m ožem o svim našim prijateljim a, koji putuju kroz M ostar, p re­ p oručiti kao najbolje konačište. Stara je stvar, da bi se Srbijanci htjeli do­ čepati Bosne i Hercegovine: Sada su opet te Srbijine želje jasno izašle na javu. Jedan je bečki list ovih dana, kada je ministar predsjednik Pašić držao u srpskoj skupštini ekspoze donio vijest, da je u saveznom ugovoru između Srbije i Bu­ garske prije balkanskoga rata bila i jedna klauzula uperena proti Austro-Ugarske a na račun Bosne i Hercegovine. „Riječke Novine" tijem povodom iz­ O bligatorno pohagjanje škole i mi. nose od svog bečkog dopisnika ovo: Prim amo od jednog prijatelja: Zakon to obligator Vaš je dopisnik razgovarao u početku srpnom pohađanju škole, došao je inicijativom sko-bugarskog rata s jednim uvaženim srpskim „odozdo". Ta činjenica pokazuje najbolje da mje­ politikom. Pala je naravno riječ o saveznom ugo­ rodavni ne će, du se i mi malo ogrijemo na kultur­ voru i onda mu je srpski politik izjavio posve nom suncu. otvoreno da se doista takva jedna klauzula u ugo­ No kako mu drago, naši prosvjećeniji ele­ voru nalazi. Otprilike je ta klauzula glasila ovako: mentima su se obradovali tome činu i mislili su, da S r b ija p o m a ž e B u g a r s k o j da o s v o ji će sada i za nas početi nova era kulturnog života, i p r i z n a j e joj čitavu Makedoniju, a Bugarska ali su se na žalost prevarili. „Mjerodavni" hoće će kano revanche u d a n o j z g o d i p o m o ć i da ostanu konsekventni u svojem nastojanju, pa S r b iji, da o s v o ji i p r iz n a je jo j č ita ­ obilaze i sam taj zakon evo dokaza: v u B o s n u i H e r c e g o v i n u . O v a k o je s U banjalučkom se kotaru nalazi selo Čelinac, o v o m k la u z u lo m . u kojem stanuju muslimani i pravoslavni. U Čelincu Ali sada je eto Rumunjska na mjesto Bu­ imade oskoro napravljena osnovna škola, ali u garske. Nije li tako? upitah g a njoj nema još n i j e d n o g j e d i n o g m u s l i ­ — Dobro pogađate — odgovoii mi politik. m a n s k o g d j e t e t a i ako tu imade okolo pe­ Posve je jasno da Rumunjska treba Srbiju u deset muslimanskih kuća i ako je udaljenost od svojim težnjama za neoslobođenim krajevima. Pod muslimanskih kuća do škole mnogo manje, nego austrijskom vladom živi 3 mil. Rumunja, na koje li to zakon traži, pa da se svijet mora siliti na nije Rumunjska zaboravila i među kojima ona i pohađanje. sada podržaje propagandu. A ima li što naravnije Ali ne samo, da niko nije siljen, da dade od toga, nego da od njih dvije rade zajedno, gdje svoje djete u školu, nego naprotiv, kako sam čuo, imadu jedna i druga svojih težnja u granicama muslimani nisu uopće ni pozivati, da upisuju djecu Monarhije. — N aravno — dodao je na koncu — u školu. da je ovo možda tek moje posve privatno mišlje„Mjerodavni" ostanite konsekventni svome n je . A li t a k o m n o g i u n a s i m i s l e i načelu, da ometate prosvjećivanje muslimana, ali sude. ćemo onda i mi ostati konsekvenlni svome uvje­ I, Novi pogranični sukobi izmegju Srba i renju, da nam ne želite nikakva dobra, pa ćemo Bugara. udesiti prema tome i svoje držanje prema vama. Iz Sofije javljaju od 3. o. mj: Posljednih dana S. S. došlo je do ponovnih sukoba na granici izmegju Naši gjacl u Švajcarskoj. I ako je zem­ Bugara i Srba. Srpski komiti pod vodstvom srp­ ljišni posjed u Bosni i Hercegovini najviše vlasništvo skih oficira provaljivali su sve do bugarskog muslimana, ipak se naš svijet vrlo malo brine o zemljišta. Pogranično stanovništvo bugarsko bježi modernom i racionalnom načinu obrađivanja zemlje. u unutrašnjost zemlje. Bugarska je vlada ponovno Stariji naši ljudi rade sa uobičajenim primitivnim upravila poziv na Srpsku vladu, neka se pobrine sredstvima, a mlađi naraštaj u obće i ne misli o da ove navale komita već jednom prestanu. Srbi kakvom obrađivanju zemlje. Nastojanjem vakufskog pojačavaju svoje pogranične posade. Bugarska vlada direktora g. Šerif ef. Arnautovića lanjske su go­ izjavljuje, da će se u ovakim prilikama odnošaji dine četvorica muslimanskih mladića odpremljena izmegju Srbije i Bugarske sve više zaoštriti. u Švajcarsku da uče jednogodišnji kurs o modernom-racionalnom iskorišćavanju zemljišnog posjeda. A lbanija. A ustro-ugarska i talijanska vlada pozvale su Sada su ova četvorica svršila taj jenogodišnji kurs i danas-sjutra doći će natrag u svoj dom. O njima grčku vladu, da iz onih krajeva, koji pripadaju i njihovu jednogodišnjem kursu u Švajcarskoj piše Albaniji povuče natrag svoje čete i to do 16. o. mj. njihov učitelj ovo pismo: Iz Tirane javljaju, da je iz okolice Dibre Oberdiessbach, dne 30. oktobra 1913. onamo dobjeglo oko 40.000 Arnaula. Dosada je iz Ovijem Vam saopštavam, da će se 1. novem­ krajeva osvojenim po Srbim a pobjeglo u svemu bra uputiti iz Švajcarske svojim, kućama mladići, oko 100.000 Arnauta. što bijahu ove godine ovdje na gospodarskoj praksi. B ugarska. U Sarajevu će osvanuti na 4. novembra sa jutarnjim Bugarski kralj Ferdinand namjerava u brzo vlakom iz Broda, te će se prijaviti najprije kod da pogje u Beč, da posjeti cara i kralja Franju zemaljske vlade, a zatim sam naredio Muslimanima losipa. Iz Beča će poći u Berlin, da posjeti nje­ da se prikažu kod Vas. Domaće vijesti. �,Novi Vakat“ Uzme li se u obzir, da ta četiri mladića nijesu Nadajmo se, da su i naši gromovnici već prije skoro nikako radila u gospodarstvu, odnosno jedanput uvidjeli, da nije opravdana njihova dosavrlo malo, dolazi polučeni uspjeh tijem veći. Mnoga danja praksa po kojoj su sudili svakoga, ko nosi od hrđavih navika iščezla je sasvijem, mnoga se fes i još je k tomu musliman, — da je isti onda je zatomila, te je konačni uspjeh povoljan. Ovdje nesposoban za svako važnije mjesto. je težački rad vrlo naporan, veoma se precizno Gospodinu M u ftić u srdačno čestitamo! radi, a gospodarstva su vrlo intenzivna. To se je G r a d s k a a p ro v iz a c ija . Članovi uprave primilo i tijeh mladića, te se nadam, da će, po­ vrativši se tako preporođeni svojim domovima, biti gradskog aprovizijonog ureda i to gradski zastup­ napredni gospodari i uzor svojim suseljanima. nici J. Pešut i J. D. Salom te upravitelj ureda ZaSvakome se je istina drago lijepo — što više nešto harić boravili ovih dana u Zagrebu, gdje su pro­ i luksurijozno odjeti i obuti, ali to se ne smije za­ učavali aprovizaciju grada Zagreba. Bili su također mjeriti inako vrijednim radenicima. Rasim je Bego- i u Pešti gdje se pregledali ondješnju centralnu vić jedan od najboljih od svijeh ovdašnjih mladića mljekaru — a napokon su.pošli u Đakovo, gdje te se može od njega očekivati jedan po jedan su sa ondješnji trgovcem mlijeka Stubcom sklopili gospodar. Stručno — praktički i teorelski je dosta ugovor, po kom je Stubac obv eza^ da dnevno za gradsku mljekaru šalje potrebnu količina mlijeka napredovao, a i općenita njegova naobrazba pro­ no najviše do 2.000 litara. Nadalje su spomenuta širila se je znatno. Hadžić Junuz je jak i čvrst gospoda ispred grasdke općine sarajevske u Dermomak, vanredan radnik i solidan dečko. Rasim i venti kupili jedan vagon jabuka. Pošto su sve Reuf Begović nijesu nikad prije bili u gospodar­ pripreme dovršene, to će se ovijeh dana gradska stvu, te možemo biti sasvim zadovoljni sa poluče­ mljekara otvoriti. nim uspjesima. Njihov se gospodar s njima veoma S je d n ic a g r a d s k o g z a s tu p s tv a . Redovita hvali. sjednica zastupstva grada Sarajeva, obdržavaće se Muharem Kapetanović ostaje još jednu godinu u gosp. praksi, a onda — kada bude dobro vla­ u gradskoj vijećnici u četvrtak 6. novembra 1913. dao jezikom njemačkim — kani polaziti jednu u 3 po podne. D n e v n i r e d : 1. Čitanje zapis­ gospodarsku školu u Švajcarskoj. To je za njega nika pregjašnje sjednice. 2. Pragmatika gradskih od prijeke potrebe, jer on nije imao ni pojma o činovnika. 3. Prekoračenje stavke zdravstva. 4. Iz­ gospodarstvu, kad" je ovamo došao, te je sad dobio bor zdravstvenog nadzornika. 5. Molbe za kana­ tek određenije pojmove, a ako on bude imao pre­ lizaciju, vodovod i cesta. 6. Izvještaj sirotinjskog uzeti samostalno upravu većeg gospodarstva, za to odbora o potporama. 7. Ini administrativni pred­ mu treba još mnogo i mnogo spreme. Dosta se je meti. 8. Interpelacija pojedinih članova gradskog zastupstva. 9. Predloži pojedinih članova gradskog popravio svojih mahana i postao solidan. zastupstva. To su u glavnim potezima opisi mladića, koji će Vas koji dan pohoditi. Primite ovo do znanja, V a k u fsk i G a z in h o te l. Vakufska uprava te se prema tome možete i ravnati." sagradila je na Gazinu hotelu drugi kat sa 11 soba Z a m u s lim a n s k o slr o tiš te . Dobrovoljni sa troškbin od 17.656 K. Na jučerašnjoj licitaciji prilozi za muslimansko sirotište ne dolaze ni izda­ zakupio ga je-pod najam Salihaga Medija uz go­ leka onako, kako bi trebalo i kako se obzirom na dišnju najamninu od 7500 K godišnje. Do sada je humanitarnost i svrhu sirotišta očekivalo. Pojedini Gazin hotel bez drugog novosagrađenog kata izljudi i pojedina mjesta vrše u tom pogledu svoju davat pod najam po 4250 K. Prema tome drugi plemenitu dužnost vanredno dobro, a opet drugi kat je donio 3250 K godišnje, što znači da je va­ pojedini ljudi i druga pojedina mjesta ne vrše ni­ kufski no.vac od 17.650 K investiran na 18l/a% kako te svoje rodoljubne dužnosti i kao da i ne- Kirija se .mogla mnogo veća i preko 10.000 kruna znadu da naše sirotište opstoji. Malo više rada postići, ali je vakufska uprava kao uslov stavila, pojedinaca u svakom mjestu donijelo bi ovoj na­ da se u zgradi nesmijedu alkoholna pića prodavati šoj najkulturnijoj ustanovi veoma mnogo uspjeha. To je učinjeno stoga, da se u Sarajevu sačuva Apelujemo na hamijjet svijuh rodoljuba, da se bar jedno pristojno nočište i stjecište za musafire, svojski zauzmu za sakupljanje ovih dobrovoljnih koji hoće potpuno miran boravak i koji ne trpe u priloga, naročito sada prilikom kurban bajrama. istoj zgradi kulanisanje alkoholnih pića. Vakufska uprava razaslala je okružnicu na sva vakufska kotarska povjerenstva da se osobita paž­ nja posveti sakupljanju kurbanskih kožica u korist B o s a n s k e ž e lje z n ic e . „Az Est" doznaje fonda .Muslimanskog sirotišta"- Isto tako da se pred svakom džamijom u gradovima i u selima iza iz vrlo pouzdana izvora, da se zadnji pregovori bajram-namaza sakupljaju dobrovoljni prilozi. Ovome obaju ministra financija nijesu kretali toliko radi jednaku okružnicu uputio je i Ulema-medžlis na južne željeznice, koliko radi izdataka, koji bi se sva vakufska povjerenstva. S toga i mi apelujemo imali upotrijebiti z a i z g r a d n j u n o v i h ž e ­ na sve rodoljube, da se za ovo zauzmu. Ako u l j e z n i c a . Ovaj program predložen je vladama svakom selu i gradu ima barem jedan čovjek smisla od ratnog ministarstva, jer v o j n i k r u g o v i i merhameta za ovu plemenitu svrhu, ne bi smjela h o ć e r a d i S r b i j e d a I m a j u p o c i j e l o j ni jedna islamska kuća ostati, da se od nje kur- B o s n i i H e r c e g o v i n i i z g r a đ e n e ž e ­ banska kožica za sirotište ne zatraži; ne bi smjela l j e z n i c e , a u s t r a t e š k e s v r h e . Željeznič­ ni jedna džam ija ostati, a da se pred njom iza ke pnige imale bi se graditi godimice. Prva grad­ bajram nam aza ne sakupe dobrovoljni prilozi. U nja započla bi odmah slijedeće godine. Trošak bi kratko ne bi smjelo ni jednog muslimana i musli­ za te morao i z n a š a t i o k o j e d n e m l l j a r manke biti, koji se bajramskom prilikom ne bi d e . — Austrijska i ugarska vlada doprinijele bi sjetio sirotišta i dao svoju sadaku od jednog 600 milijuna kruna, a ostalo bosanska, naime ove dvije vlade nadomirit će troškove preko kvote, helera do stotine kruna. Prvi musliman — savjetnik. Zajednički glasovane od bosanskog sabora a do jedne mili­ ministar financija Imenovao je računarskog revi- jarde. Gradnja bi se razradila u tri partije. Prva denta g. Omer ef. Muftića računarskim savjetni­ partija počinje već 1914. godine. Troškovi bi se za tu morali namiriti kroz 69 godina, Utjeravajući kom kod zemaljske vlade u Sarajevu. OVo je prvi musliman, koji je ovo kroz godišnje 4 milijuna 858 j000 kruna. Druga bi par­ trideset i pet godina od kako upravlja Austro­ tija otpočela 1915. godine. Troškovi bi se morali ugarska Monarhija našim zemljama — postigao nartiiriti isto kroz 60 godina, utjeravajući godišnje 2,600.000 kruna. Treća bi partija otpočela 1916. naslov i čast savjetnika. Nas ovo' imenovanje veoma raduje i ispunju godine. Trošak za tu otpao bi na bosansku vladu. Sve tri vlade dakle zajedno morale bi svake go­ nas nadom u bolju budućnost našu. Svakako imade naših sinova dosta, koji su dine da pokriju troškove kroz 60 godina, utjera­ * svojim radom i svojom sposobnošću već davno vati godišnje 10,458.000 kruna. Ugarski ministar zaslužili ovakova i veća napredovanja, nu eto na­ financija osnovi se je ratnog ministarstva protivio ša uprava dosada je naprama nama muslimana radi žalosnih financijalnih prilika, koje vladaju u bila ovako dobra raspoložena, pa nas je zapostav­ Ugarskoj. Vanjsko je ministarstvo presiralo i na­ velo činjenicu, k a k o S r b i j a d o b r z a s k l a ­ ljala svagdje i na svim poljima. Narodno gospodarstvo. Strana 3. p a s C rn o m G o ro m u n iju i k a k o će ta u n a j k r a ć e m ro k u sa s v o jo m že­ lje z n ic o m i z d u š i t i n a J a d r a n u . Ova prijetnja ministarstva vanjskih poslova djelovala je na ugarskog ministra firancija tako, da je po­ pustio. 0 stvari će se konačni rezultati uglaviti u Pešti. Brzojavi. K o n flik a t iz m e g ju S a v e z n ih d r ž a v a i M e k sik a . N e w jo r k , 4. novembra. Iz Meksika javljaju Američki diplomatski poslovođa predao je predsjed­ niku Meksika ultimatum u kom se zahtjeva, da predsjednik Kuerta mora odma sa svoga mjesta ■odstupiti, te nesmije niti ratnog ministra Blauqueta niti i kojega drugoga člana svoga kabineta, osta­ viti svojim nasljednikom. Ultimatum je predan u nedjelju, ali meksikanska vlada nije na njega još odgovorila. Čini se, kao da predsjednik Huerta ne će odstupiti. — V e lik a b ije d a u A lb a n iji. B e č , 4. novembra. „Neuer Wiener Abendsblatt" javija: Po izvješću albanske pogranične ko­ misije u cijeloj je Albaniji neiskazana bijeda. U Tirani imade preko 8000 a u Elbasani preko 4000 arnautskih bjeguuaca iz krajeva što su Srbi osvojili. U zemlji se samoj više ne proizvode nužne živežne namirnice. Sve se dovozi iz vana. Esad-paša i nje­ gova porodica dijele među bjegunce kukuruza i žita, ali to jedva dostaje djeci i ženama. P r e g o v o ri iz m e đ u T u r s k e i G rč k e . C a r ig ra d , 4. novembra. — Po vijestima sa turske sirane, postoji spor između Turske i Grčke, među ostalim još u ovom: Porta ne može amne­ stiju otomanskih vojnika grčke narodnosti proteg­ nuti I na opće bjegunce, koji su za vrijeme rata služili u grčkoj vojsci. Nadalje zahtijeva otomanska vlada, da oni koji su rođeni u Novoj-Grčkoj, a stanuju u Turskoj budu smatrani otomanskim poda­ nicima, tako dugo. dok god budu stanovali u otomanskoj carevini. G rč k a i T u rsk a. A te n a , 4. novembra. — Kako su se ovih dana pregovori između Turske i Grčke zategnuli, to je grčka vlada Turskoj odobrila novi kratki rok za njezin odgovor. P o s v o j p r i l i c i n e ć e G rč k a d u lje č e k a ti o d č e t i r i do p e t dan a. K ad a o v a j ro k p r o đ e o n d a će G rč k a p re m a T u r s k o j z a u z e ti novo d r ž a n je , o č e m je v e ć s tv o r e n z a ­ k l j u č a k . (Ovo zvuči kao neka prijetnja Grčke prema Turskoj. Op. ur.). O d g o v o r G rč k e n a d e m a r e h u A u sro U g a rsk e i Ita lije . B e rlin , 4. novembra. Ovdašnja centrala za štampu javlja iz Atene: Grčka je vlada zapovjedila svojim poklisarima u Beču i u Rimu, da austro­ ugarskoj i talijanskoj vladi predadu kao odgovor na njihovu demarehu jednake note. U tima notama izjavljuje Grčka vlada „da se od strane grčkih oblasti nije ništa poduzimala što bi moglo ometati rad komisije za ustanovljene albanske granice. U i noti se veli dalje, da je rad komisije oteščan samo j usljed. držanja austro-ugarskih i talijanskih dele­ gata. Napokon izjavljuje grčka vlada, da će ова ' sa svoje strane potpuno poštivati zaključke Evrope. TAKVIM za 1332. g. Izišao je iz štampe „TAKVIM" za,', godinu 1332. po Hidžr-i. „TAKVIM}1* je vrlo ukusno i sasma čisto i raz~. borito odštampan. Dobiva se kod glavnog rasprodavača H. Ahmedage K u ju n d ž ić a , Sarajevo, Abadžiluk ulica uz cijenu od 2 0 h e le r a (po­ štom 25 helera). — Rasprodavaći dobiju znatan popust. �J ^ o j 36. Strana K Prodaje se K T f i 5 odlaska iz Sarajeva, 20 godina prosta od poreza nosi 9 %■ — Upitati kod administracije lista. broju 22478,IV.-4. Prodaja drveta. _ dobrovoljno radi preselenja 2 kuće u Banjaluci u Dandija ulici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje dama u^šumskl^^predjelin^aU.ENm o \Ч1 uzuknjižbu. Cijenjene upite na H. M. D abulhanić, Dot ok" kotar P r n j a v o r , koja su za kolonizaciju opredjeljena, svekoliko hrastovo, upravitelj banke. Prijedor (Bosna). ' bukovo drvo na panjli, koje se nalazi u ovim predjelima u pomjeru 6 cm. debljine I*#"OCI3JG SC prsnoj visini na više i to od prilike: 10.000 kubičnih metara hrastovog korisnog i 0 riievnogV drveta3 45.000 kubičnih metara bukovog korisnog i ogrijevnog drveta. Ovi šumski predjeli gravitiraju pruzi Sarajevo-Bos. Brod. bos.-herc. zemaljskih тг P O Z O R ! Za svalili obitelj shodni ostatc _ mogu se samo jo5 kratko vrijeme dobiti. Nc propu- * štite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus Omot broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanafas, oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15 Omot br. II. Isto u boljoj kakvoći K 18 — Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20 —. Sve je zgodno za svako kućanstvo. Ostatci su 3—10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag, tako da naručitelj nema risike. , Žel)eZn Pismena zapečačena i sa bos.-herc. biljegom od 1 K proviđena ponuda, kojoj treba priklopiti vadij od 5000 (pet hiljada) kruna, imade glasiti na cjelokupnu, gore na' vedenu količinu drveta. ^ .. . f’onude se imadu predati najduže do 20. januara 1914 u 11 sati do podne kod isko-privrednog odsjeka zemaljske vlade u Sarajevu. Odnosna detaljirana objava sa obrascem ponude, kao i dražbeni uvjeti mogu se uvidijeti kod istog odsjeka, gdje se daju na zahtjev i potanja usmena razjašnjenja. Sarajevo, dne 25. oktobra 1913. Zumalisha vlada za Bosnu i Неггш ш и Tvornica platnene robe а ш imasEK h i t r e , Nachod Objava preselenja. (Češka). Uredovne prostorije b. h. ureda poštanske štedionice nalaze se počamši od 17. no­ v em b ra o . g. u zgrad i m irovin sk e za k la d e na C rk ven om trgu. Blagajna, Ravnateljstvo, Računar-1 ski odsjek i Odjeljenje! za reklamacije | Uprava materijala, Nove ukusne Bojramshe čestitke 100 raznih vrsta prodajna ci­ jena na komad po 6 i 8 hel. trgovcima najveći popust. NaruCbe izvriuje kretom po­ ste franko pouzećem Jakob A. Cappon na I. katu ulaz sa Crkvenog trga. u prizemlju, ulaz sa Crkvenog trga. Radi selenja biće blagajna b. h. ureda poštanske štedionice dne 15. novembri u Va 12 sati prije podne zatvorena i ostaće zatvorena toga dana i poslije podne. Za iznajmiti. Uslijed preselenja b. h. ureda poštanske štedionice u nove uredske prostorije u zgradi mirovinske zaklade na Crkvenom trgu iznajm ljuju se dosadašnje prostorije ovoga ureda u Tubegovici ulici br. 1 na uglu Ćemaluše sastojeći se od prostorija u prizemlju, te prostorija na prvom i drugom katu. Prostorije na prvom i drugom katu mogu se upotrijebiti za stanove a i za uredske svrhe. Izvješća daje ravnateljstvo ureda poštanske štedionice. naklada dopisnih karata Sarajevo, 5. ijovemsra 1913. Sarajevo Bil. Čupciluh br. I. ulaz na uglu čemaluše i Crkvenog trga. B. h. ured poštanske štedionice. Vtl. Curtlluh bp. 8. Raspis natječaja. Čast nam je javiti da smo p ren ijeli sjedište naše firme: * Inž.Qp.3ovo Simić Tehnički bira i građevno poduzeće komaditno drultvo iz T uzle u S a r a je v o . Naš je biro u kući gosp. gradonačel­ nika Fehim eff. Ćurčlća pokraj gradskog fizikata u Šahlnagića ulici. Telefon broj 370. Sreska bolesnička blagajna u Sarajevu kupuje zemljište, podesno za gradnju vlastite kuće u Sarajevu, u površini od 800 m'. Ovim putem pozivaju se svi interesenti, da u neprekoračivom roku od 14 (četrnaest) dana — računajući od dana uvrštenja ovog natječaja u javnim organintf t. j. od 4. novembra 1913., pa do najdalje 18. novembra 1913. do 12 sati do podne podnesu svoje ponude u zatvorenim kuvertama na adresu uprave sreske bolesničke blagajne, Koševo ul. 10 (uredovni sati od 8 — 12 do podne) uz točnu oznaku cijene po 1 m“ kao što i svih ostalih uslova. Svaki oferent vezan je sa svojom ponudom u cijelom opsegu tamo sadržanih modaliteta prema sreskoj bolesničkoj blagajni puna 2 mjeseca. Ako natjecatelj za slu&j prihvata njegove ponude po sreskoj bolesničkoj blagajni nebi htio i|i rpogao udovoljiti preuzetim obyezama, to sreskoj bolesničkoj blagajni pristoji pravo na penale u iznosu od 10% ponuđene kupoprodajne cijene. Sreska bolesnička blagajna ovlaštena je posve slobodno odlučiti se na izbor ponude bez obzira na visinu cijene, kao što ni sadržaj ostalih uslova, te svakom natje­ catelju u slučaju neprihvata vrati ponudu bez dužnosti, da za neprihvat navede razloge. Samo one ponude mogu biti predmetom pretresa i ugovora, koje stignu izvorno od vlasnika odnosnih nekretnina, jer je .posredovanje trećih osoba posve isključeno. Poželjno je, da natjecatelji prilože ponudama i situacioni plan zemljišta. Sarajevo, Muslimani sjetite se „GAJRETA" Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. 4. novembra 1913. Upravitelj: Predsjednik: Dušan Glumac. Sreten Jakšić. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9c25f91786bff8aa50146dc3c391e97.pdf 39aa3f2e90972a1718465a6d512fd80e PDF Text Text Izlazi dua puta nedjeljno i to srijedom I subotom. Uredništvo i oprana: Сешв: luša ulica broj 6Z. : Н 01ПVAKAT ♦♦♦ Ttlrinn broj шшш - Ruhoplsi se ne uitćaju. HefraidilranB pisma ne pri­ maju se. List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 37. i jjJ j' Sarajevo, 8. novembra 1913. / и л ju - ju Godina I. Ujedno se primjećuje, da se u slučaju potrebe kakvog .pokrića iz žitna!jskih sredstava imade Preksutra u poneđeljak osviće za mu­ isključiti svaka povišica, na direktne poreze. Rezolucijom se, iako je očevidno traži to, slimane prvi dan Kurban-bajrama. Taj ve­ liki dan biće proslavljen širom svega is­ da se donese zakonskaTosnova, kojom će se inteTesi muslimanskih posjednika zaštiti bolje nego su lamskog svijeta. Milijuni srca musUmaskih bili zaštićeni dosadašnji|n naredbama. vjernika upravite skrušena srca i sa uz­ 1 sada, kada se š ovom rezolucijom, koju višenim tekjbirima svoje vruće molbe sve­ shvaćaju i tumače u naltem smjeru i najmjerodavniji moćnom M a hu za spas i dobro svih mus­ faktori, glede čega infemo i garancije sa njihove strane, pozivlje vlada da donese zakonsku osnovu limana. koja će u gornjem pravcu pružiti pomoć i zaštitu Neka je sretan taj veliki danI muslimanskom posjedniku, eto nekih veleposjednika iz Banjaluke da protestuju proti toj rezoluciji, koju je muslimanski saborski klub u svojoj prošloj sjed­ Svakomu je poznalo koliko muslimanski po­ nici jednoglasno osim jedinog Hamdibega Džinića sjednici trpe radi toga, što su agrarne naše prilike usvojio. Spomenuta gospoda prosvjednici sada potpuno nesregjene. Tužbe se čuju sa svih strana tvrde, da je saferska nizamnama i postojeće naredbe lako, da je muslimanski saborski klub na ovu koje uređuju agrarne odnošaja vrlo dobra, te da opću tužbu muslimanskih posjednika više puta pred- je „krupna neistina", da tim naredbama nijesu iraimao korake kod vlade i ministarstva, da se dovoljno zaštićeni interesi muslimanskih velepos­ uzmu bolje u zaštitu interesi muslimanskih posjed­ jednika. Po njihovom shvaćanju stvar treba pre­ nika. U tu svrhu odašiljane su deputacije u Beč. i pustiti samoj sebi i ne dirati u postojeće prilike, pravljene prestavke, u kojima su mjerodavni upo- jer su posjednički interesi dovoljno i svestrano Sbffsveni na mizerne stanje .posjedničkog elementa^ zaštićeni. Ako nvako -fBfGfe! svt-drugi muslimanski svakom prilikom tražiia 'se hitna pomoć musliman­ poš jfc’ niđfmiKki č6vjek ne Zna kako -. а а л а ove skom elementu, kojeg su na ovaj stupanj bijede odgovori nego; onom izrekom stoičke f.iozofije „Nil ađmirari" (Ne čudi se ničem). doveli nesregjeni agrarni odnošaji. Pošto se protest banjalučkih veleposjednika Da se ta pomoć ostvari i da se u. istinu po­ mogne muslimanskom posjedniku jasno je, da treba ne može drukčije tumačiti nego da je osnovan na izmijeniti postojeće odredbe, koje uregjuju agrarne krivim informacijama i nesporazumu, zaputilo se odnošaje. Jasno je d? postojeće naredbe ne zašti­ danas nekoliko zakupnika u Banjaluku da razbistre ćuju mi ukoliko interesa muslimauskih posjednika, položaj i da potpisanoj rezoluciji dadn u pravi smisao. da su eme vrlo elastične i da se dadu vrlo lako Muslimanski poslanici smatraju poslanički mandat interpretirati na štetu posjednika, jasno je da po­ velikim teretom i ^ко im se sa strane njihovih stojeći agrarni propisi i primjena njihova u praksi izbornika ne honorira sa potpunim povjerenjem, pružaju <davoljno mogućnosti kmetu, da šikanina mnogi su spremni sve konzekvencije povući. agu, >da bez bojazni pred. kakvim posljedicama za­ matan obragjivanje aginskog čitluka, da mu ne daje toika ii ± d. i t d. Muslimanski saborski klub je u takim prilika­ Već je druga godina, kako se u Sarajevu ma morao steći to osvjedočenje, da se musliman­ skom posjedniku ne može pružiti istinska pomoć osnovao „Privatni muslimanski konvikat", u kojemu sve dotle, (dok se postojeće naredbe, koje uređuju je lani ne samo opskrbljeno bilo preko dvadeset i odnošaj između age i kmeta, ne zamijene novim pet siromašnih muslimanskih đaka, nego je tu zakonom, koji će laj odnošaj preciznije obilježiti i nailazilo svjetla, ogrjeva i poduke mnogo i druge sve prilike, kaije iz doga odnošaja proističu stalno naše školske djece, koja radi svog siromaštva ne mogoše da nađu dobar i topal stan niti se umjei nedvojbeno urediti Konzekventan temu svom osvjedočenju mu­ doše snaći u školi. To ie svoje djelovanje ovaj slimanski saborski klub zaključio je jednoglasno konvikat i ove godine dakako nastavio, nu prilike osim jednoga da potpiše rezoluciju, коју smo u su materijalne sada mnogo nepovoljnije. Zauzima­ prošlom broju „N. Vakt«“ donijeli, a koja glasi: njem je naime muslimanskih narodnih zastupnika 1. Poziva se zemaljska vlada, da što prije isposlovano lani od zemaljske vlade 10.000 K, isposluje predsankciju zatraženoj zakonskoj jezič­ da se pomogne siromašnim našim gjacima, i kao noj osnovi, te time omogući saborski rad, kojega takovi su bili prvi u vidu pftomci ovog konvikta. Vlada je dala tih 10.000 K „Gajretu", da on njima zhstoj ide danomice na štetu zemlje i naroda. 2. Pošto se je pokazalo, da postojeći zakoni upravlja, te su i neki đaci iz „privatnog musli­ ne štite dovoljno interese kmeta niti age, to se manskog' konvikta" bili dobili — kako koji — od poziva zemaljska vlada, da u narednom saborskom 15—30 K Stipendije i primali je cijelu -godiuu. Ali zasjedanju donose na ustavno pretresanje zskon- ove 'godine odbor „Gajretov" odbi mdbenice sku osnovu, koja uzima potpuno u zaštitu interese sviju đaka; koji su 1<ao i lani -bih pfinrljeniu ovaj *-k5nVikat, ‘ i ako su ti đaci lijepo prošli, kmeta i age. Protest nekih veleposjednika. Privatni muslimanski konvikat. 0 Pretplatile cijene: Za Sarajevo K 14.- 7.- 3.50 Sa dostavom u huću H16.- B.Za pokrajinu K 16.- B.- 4.Za inozemstuo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU 6ИТ0И SZIRIMV, dakle, prema uobičajenom shvaćanju nepris­ tranih ljudi imali opet pravo na Stipendiju, i ako je ovaj isti sadašnji „Gajretov" odbor ovim istim đacima u ovom istom konviktu pod ovom istom upravom cijele godine lanjske isplaćivao Stipendije bez ikakva prigovora. Tako se dogodilo, da je nanovo primljeno mnogo siromašnih đaka besplatno, a lanjski nijesu mimo ikakovo očeki­ vanje dobili Stipendija, te prema tome četiri petine ne doprinosi za svoje uzdržavanje baš ništa, a i drugi samo jedan mali dio. Ali oni rodoljubi, koji su lanjske godine onako pripravno priskočili u pomoć našoj ovo} siromašnoj školskoj djeci, ti se rodoljubi ne će ni ove godine oglušiti ove svoje male braće, pa će kako prilikom sadašnjih bajramskih svečanih nam dana tako i svakom drugom zgodom pokazati sa­ kupljanjem dobrovoljnih priloga: da oni za ovu školsku našu neopskrbljenu djecu imaju srca, da je smatraju tijelom svoga tijela, krvlju svoje krvi. I za svaki i najmanji prinos budi u ime neopskrbljene ove naše narodne uzdanice srdačna hvala! U Sarajevu, 7. studenoga 1913. Adem Mešić, Dr. Mustajbeg Mutevelić, r » ■ Hakija Hadžić. Politički pregled. B o sa n sk o -h e rc eg o v a č k i p roraču n. Iz Beča javljaju, da u zajedničkom ministar­ stvu financiju obdržavaju konferencije o zemalj­ skom proračunu. Na konferencijama sudjeluje ze­ maljski poglavica P o t i o r e k i odjelni predstoj­ nik P r i l e s z k jr . H rvatska. Ovijeh dana donosile su izvanjske novine opet mnogo vijesti o brzom raspletu hrvatske kri­ ze. J hrvatsko-srpska koalicija opet je sa hrvat­ skom vladom stupila u pregovore, tražeći, da se još prije konca ove godine obnovi nagodba sa Ugarskom. Sa službene strane iz Pešte javljaju, da se Mađarima ne hiti, da obnove nagodu sa Hrvatskom. Kraljevski komesar Škrlec opet se nalazi u Budimpešti, te je konferirao sa ministrom pred­ sjednikom Tiszom. Škrlec se izjavio jednom novi­ naru, da su sve vijesti o brzom raspletu krize u Hrvatskoj preuranjene. Ovo sve izgleda, da Ugarska hoće da Hrvat­ skoj pogazi svaka njezina prava Ovo bi se moglo ‘ Ugarskoj jednoga dana silno osvetili. T r o jn i sporazum proti T ro jn o g a saveza. Iz Pariza javljaju: U ministarstvu spoljašnjih pOsala govori Še, da će ovih dana englezki mini­ star spoljašnjih* posala Sir Edvvard G r e y dati izjavp u kojoj će ispred Englezke, Francuske i Rusije prosvjedovati proti tome što su A u s tr o ­ u g a r s k a * ! I t a l i j a same i na svoju ruku zahtjevale od grčke vlade da isprazni južnu Alba­ niju.- Međutim’ dolazi iz Atene vijest, da je englezka Т О О Н Ш OSFOLTO, LJEPEHRE 2П HHOV (ППСНРПРРЕ), TUORHiCR CEIHEHTHIH CIJEVI I SVE СЕЛЕНТПЕ R01E. TELEFON HHO] Z19Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Slmić. 0 �Strana 2. Broj 37. “Novi Vakat„ i ruska vlada u Ateni intervenirila u smislu z>!> tjeva Austro-Ugarske i Italije, da ne bi grčka vlada spriječavala rad komisije za ustanovljenje granice. Turska. Iz Pariza javljaju, da su ruska i francuska vlada na zamolbu grčke vlade kod porte interve­ nirale, da bi Turska i dalje bez otezanja nastavila pregevore sa Grčkom. Francuska je vlada izjavila, da tako dugo ne će posuditi novaca Turskoj, dokgod ne bude porta svojom politikom dokazala, da ne ide za kakim ratom na Balkanu. Međutim londonski listovi opet javljaju, da je Džavid paši uspjelo u Francuskoj naći 700 milijuna franaka, koje će pare Turska primiti prije nego što se po­ svema naredi sa Grčkom. Na želju velikoga vezira prekjučer je sultan primio u posebnu audijencu nasljednika prijestolja, Ahmetpašu, Šefket Torgutpašu i više generala. Ovi su mu izrazili svoju želju, da vojska i u mirno doba ostane pojačana. Stoga će biti otpu­ šteno samo 100.000 pričuvnika. „Matinu dobiva iz Carigrada vijest, da je iz­ među Engleske i Turske došlo do spora radi provađanja Jreforama u Armeniji. Turska ne trpi nikakvih engleskih činovnika, koji bi kontrolirali te reforme. Ona je kadra da ih i sama provede, tim više što je generalisimus Izzet-paša sastavio žandarmerijsku četu od 10.000 vojnika i porazdijelio je za policijsku pasku po vilajetima. Porta se nada, da će ova četa kroz kratko vrijeme sve hajduke poništiti. Albanija. Vijesti, da se Esad paša hoće izmiriti sa vla­ dom u Valoni, oprovrgavaju se. Esad-paša i dalje radi samostalno i neovisno. Privremena vlada u Valoni poriče vijest tali­ janskih novina, da ona po zemlji kupi u tu svrhu potpise da bi se Albanija podijelila u više samo­ stalnih oblasti poput kantona u Švajcarskoj, jer ovo bi pocjepanje Albanaca bilo za narod vrlo štetno. Bugarska i Grčka. Iz Sofije javljaju. Bugarska je vlada preko francuskoga poklisara pozvala grčku vladu, neka nastoji, da se što prije dokrajči zulum nad Buga­ rima u grčkoj Macedoniju, jer će inače Bugarska b i t i p r im o r a n a , d a G r č k u n a to p r i­ s ili . Pošto Grci vrlo nečovječno postupaju sa bugarskim zarobljenicima, to se u Bugarskoj obra­ zovala nacijonalna organizacija, da bi se bojkotovali grčki trgovci. Austrc-ugarska mornarica polazi u Tursku? Pariški „Temps" donosi senzacijonalnu vijest, da je jaki odio austro-ugarske mornarice odplovio put Turske. Iz Beča javljaju, da je ova vijest posvema izmišljena. Bugarski kralj u Beču. Dne 5. o. mj. prispio je u Beč bugarski kralj Ferdinand, te je odsjeo u palači Koburga. Kralj je došao inkognito, te je sa svojim adjutantom še­ tao po Beču, gdje su ga samo neki prolaznici prepoznali. U četvrtak primio je car Franjo Josip bugar­ skog kralja u audijenciju. Naši dopisi Novi nameti i boravak izaslanika naše trg.-obrt. komore. S t o l a c , 26. oktobra 1913. Skoro sam Vam bio javio o prevelikoj pro­ cjeni kuća i o načinu, kako je „komisija" iste procjenivala, a evo nam do kratko vrijeme iza toga još jednoga i to mnogo težega i nepravedni­ jega nameta, naime poreza na tečevine trgovcima i obrtnicima. Tu se nije nikako ni izdaleka gledalo koliko tko zarađuje, a kamo li da se je predviđalo na eventualne gubitke — što u trgovini nije rijedak slučaj — nego se je mećalo onako od „prilike", da svak može peterostruko ili čak deseterostruko više zaraditi, nego li faktično zarađuje i teče, te je onda prema tomu skoro svakomu za toliko puta više od lanjskog dohodarina odmjerena, koju mora platiti. Za to su se svi ovdašnji trgovci i obrtnici bili odmah jako uzrujali i u brzo se sporazumili, da moradu zajednički svi bez razlike vjere proti ovomu silnom i nepravednom nametu protestirati tako, da bi se za ovo čulo na svim nadležnim mjestima. U tu svrhu bijaše sazvana odmah i je d n a p r o t e s t n a s k u p š t i n a , koja je nakon sve­ stranog pretresanja jednoglasno zaključila i izabrala je d a n o d b o r od d e v e t oso-ba, koji da imade u što kraćem vremenu uputiti svakoga, kako će posebno utok na vladu napraviti, a onda, da imade izraditi još jednu pritužbu u obliku predstavke potkrepljenu sa točnim podatcima o nepravedno odmjerivanim dohodarinama kao i o prevelikoj procjeni kuća — i istu osobno predati na sabor, vladu i trg.-obrt. komoru. I zbilja, svi su skoro trgovci i obrtnici poslali posebno utok, a sada isti odbor kupi potrebne mu podatke i izrađuje spomenutu predstavku. Međutim, na 11. o. mj. stigoše nam izasla­ nici trg.-obrt. komore u istu svrhu — naime, da saslušaju opće pritužbe od ovdašnjih građana, tr­ govaca i obrtnika glede prevelike dohodarine i procjene kuća i obdržaše na 12. o. mj. skupštinu u prostorijama „Hotel Central", koja je bila dobro posjećena. Na istoj je izaslanik trg.-obrt. komore u poduljem govoru ocrtao dosadanji rad naše trgovačko-obrtničke komore i prikazao, koliko su sve oni radili pri izrađivanju zakona u korist trgovačko-obrtničkih interesa i kako im naša vlada — na žalost — nije htjela više puta u susret izaći. Iza toga objasni, kakvi su zakoni u drugim evropskim državama glede obrta i trgovine. Zatim pređe na zakone o dohodarinama na tečevine i točarjnu, te obrazloži, kako je to uređeno u drugim pokrajinama Monarhije,- a -kako se u nas prakticira i određuje na jedan sasvim nepravedan i skroz za trgovce i obrtnike ubitačan način. Radi toga veli, da je u interesu i naše vlade, da se ovaj dosadanji način oporezovanja, koji svakim da­ nom sistematički ubija naš i onako mršavi trgovačko-obrtnički i industrijalni život što prije po­ pravi i otpočne sa novim, koji bi koristio zemlji, a i zadovoljavao trgovce i obrtnike, a taj je t o čno p r o c j e n j i v a n j e d o h o d a r i n a p r e m a f a k t i č n o j z a r a d i . Imajući ovo u vidu i naša komora — reče, da je u svojoj zadnjoj sjednici zaključila, da se općim pritužbama trgovaca i obrt­ nika iz cijele naše zemlje udovolji i u obliku jedne opširne. predstavke na najvišem forumu, u Beču sve ovo- istakne i uz potanke podatke obraz­ loži i dokaže, kako je ove godine u cijeloj našoj zemlji na jedan skroz nepravedan i ubitačan način odmjerena dohodarina i udaren porez na tečevine, kao i prekomjerno procjenjene kuće. Na koncu završi, da je u glavnom i svrha njihova putovanja bila ta, da za ovu predstavku pokupe što točnije podatke od trgovaca i obrtnika, a uz to, da se još informiraju i 6 općim željama i potrebama trgo­ vaca, zanatlija kao i cijelog građanstva, koje bi mogle služiti za podignuće i unaprijeđenje trgovi­ ne i obrta. Govor gosp. izaslanika trg.-obrt. komore bio je pomno sa najvećim interesovanjem saslušan. Poslije saslušanja i pribavljanja potrebnih im po­ dataka od strane skupštinara — razvila se je de­ bata i bi im jednoglasno priobćena kao opća že­ lja cijelog našeg građanstva, da se što moguće više zauzmu kod nadležnih faktora, da bi se nap r a v i l a ž e l je z n i č k a p r u g a iz Č a p l j i n e ( K ru p e ) d o S t o c a , koja bi vrlo jeftino — po izračunavanju stručnjaka — zapala, a koja bi j e d i n o mogla podignuti naše mjesto u trgovini i prometu, Inače da će morati još kroz krhtko vrijeme posve pasti, te bi to onda bilo štetno — kako za ovomjesni narod, tako i za cijelu zemlju tim više, što je naše mjesto do pred 20 godina bilo na daleko čuveno sa svojim radom i trgovi­ nom. Kao druga opća želja i potreba za podignuće našega mjesta - bi im predlože io, da bi se ta­ kođer zauzeli kod odlučujućih faktora za otvore­ nje jedne s t r u č n e š k o l e ( t r g o v a č k e il i z a n a t l i j s k e ) u našem gradu, jer da u nas imade vrlo mnogo djece, koja iste na strani po­ hađa, a imade ih također još dosta i sjeromašne, koja ne može da nađe obskrbe za na stranu, i tako ostane bez škole i zanata, te postane kasnije na teret državi i narodu. I ako su gospoda izaslanici obećali, da će se za ove naše opće želje i potrebe, kao i za ostale sve pritužbe kod mjerodavnih faktora mar­ no zauzeti, to ih mi ipak ovim putem ponovno molimo, da bi to svoje obećanje izvolili po mo­ gućnosti š t o p r i j e izvršiti i tako bi naše mje­ sto još za vremena od potpunog uništenja spasili. H. L ju b i n je , dne 27. 10. 1913. Štovani gospodine uredniče! Pun radosti javljam Vam, da se zadnjeg vre­ mena i u našem Ljubinju muslimani življe zanimaju za prosvjetu svoje omladine. Prijašnjih godina ne shvatismo žalibože vri­ jednost i potrebu škole, pa je sve do nazad dvije godine jedva 20—30 naših dječaka školu pohagjalo. 0 školovanju pako našeg ženskog podmlatka nije se smjelo ni progovoriti, jar bi se na ovu plemenitu ideju podigla kuka i motika, osula bi se na nju kiša anatema. Ta zar da čovjek ne svisne od žalosti pro­ matrajući ovaj naš tužni položaj i gledajući kako nam se u njem crna budućnost stvaraše. Ali hvala Bogu, koji svojom providnošću ovo zlo predusrete rastjeravši guste mračine ispred naših očiju, te nas osvijesti, da pošaljemo djecu svoju tragom omla­ dine prosvijećenog svijeta. I tako ti se ovim sretnim preokretom markira sada porast muslimanske djece u školi sa 30 na 60. Osobito je ova školska godina za nas zna­ čajna, što se u njoj uškolovalo dragovoljno i 10 muslimanskih djevojčica, o čemu se prije, kako rekoh, nije smjelo ui pomisliti. Ushićen sam, gledajući u ovom preokretu tu našu bolju budućnost. Sretan sam što smo ovim i mi ljubinjski muslimani dokazali da shvaćamo vrijednost prosvjete i k njoj stupamo u redovima ostale napredne braće muslimana. Ovaj napredak naše škole imamo u prvom redu zahvaliti našem vrijednom školskom upra­ vitelju Ahmed ef. Šerifoviću, jer on svom snagom nastoji u nama probuditi ljubav za nauku. Ne samo megju gragjanima nego kad zatreba, on se u ovu svrhu zaputi i u daleka sela, te i naše seljake obraća školi, razlažući im vrijednost izobrazbe. Osim toga ovaj čestiti čovjek svojim uzornim vladanjem, žarkom ljubavlju za sreću svog naroda, svojim neumornim radom i požrtvovnošću stekao je opće poštovanje i udostojio se časti, koju njemu na ovoj Školi odadosmo uškolovanjem musliman­ skih djevojčica. Domaće vijesti. Pritužbe radi previsokog odmjerivanja tečevine. Građani iz Goražda i okolice pritužili su se zemaljskoj vladi radi previsokog odmjerenja tečevine u ovoj godini. Tom tečevinom pogođeni su svi obrtnici i zanatlije u gradu i okolici tako, da neki dvostruku, a neki i trostruku lanjsku teče­ vinu moraju za ovu godinu platiti. Na materijalnu snagu i pravu zaradu oporezovanih nije se pri odmjerivanju tečevine nikakva obzira uzimalo, miš­ ljenje članova procjenbene komisije nije se ni naj­ manje uvažavalo, nego je sve porezni ured sam po svom „tahminu" računao i odmjeravao. S toga je ta procjena ispala takova, da nikoga nije zado­ voljila, jer mu je naprtila na leđa toliki teret, da ga nije u stanju nositi. Tamo ima osoba, koje su oporezovane premda su bez ikakvog zanimanja, a množina je malih bakala i trgovčića, koji nemaju toliko kapitala kolika im je za ovu godinu tečevina odmjerena. Isto tako ni berberi ni obučaru nisu ni­ malo pošteđeni. Ovo je tim osjetjljivije, što su �Br.oj 37 trgovačke i obrtničke prilike ovoga mjesta jadnije, nego u drugim mjestima, gdje je promet bolje razvijen. Osim toga je ljetina ove godine u ovom kraju vrlo slaba, jer ju je grad potukao, pa je lako razumjeti, da se je cijelo stanovništvo, koje je u strahu i neizvjesnosti kako da se prehrani ovu godinu uzdiglo proti ovogodišnjoj nepravednoj pro­ cjeni i zatražilo od zemaljske vlade, da se sa utje­ rivanjem tečevine do provedenja potrebitih izviđa i do nove pravednije procjene pričeka. Osnivanje ženske stručne škole u Tuzli. Gradski kotarski ured u Tuzli javlja. Ove godine otvoriće se samo pripravni tečaj te škole. Škola će dobiti postepeno još po 2 razreda za šivanje rublja i krojenje odijela i jedno godište sa vještačkom radionicom (atelije). Srvha je školi, da u jednu ruku udovolji praktičnoj upotrebi učenica kao bu­ dućih domaćica i matera, a u drugu ruku da ih obrazuje za samostalnu privredu. Nastavni predmeti su: hrvatski jezik i poslovni nastavci, računstvo, realije, prostoručno crtanje, ručni rad i crtanje kra­ jeva, obrtno računstvo, obrtno knjigovodstvo, i pravila o obrtima, poznavanje materijala i kućan­ stva, poznavanje kostima, dekorativno crtanje, na­ uka o čuvanju zdravlja, njega i odgoj djece. Osim toga (neobligatno) njemački i mađarski jezik. Teo­ rijska objašnjavanja o zavedenim obrtima davaće se samo toliko, koliko su cd priieke potrebe. Nas­ tava će se oživljavati učilima i eksperimentima (diapozitivi skioptiljonom, tehnološke zbirke i t. d.), Nastava je za redovne učenice besplatna. Pripravni tečaj škole otvoriće se 10. novem­ bra u zgradi velike gimnazije (zasebni ulaz). Upisivanje obavlja ć se 7.—9. novembra u kancelariji okružnog školskog nadzornika. Doka­ zati se ima, da je djevojka navršila 13. godinu, da je ^svršila sa uspjehom osnovnu školu, te da prema svjedočbi uredovnog liječnika može da pohađa školu bez opasnosti za zdravlje saučenica. Namještanje poreznih vježbenika Do­ maći svršeni srednjoškolci, koji žele da stupe u državnu službu, upozoravaju se, da skoro u svako doba treba da se popune mjesta poreznih vježbe­ nika. Uslovi su za primanje u poreznu službu; ispit zrelosti na gimnaziji ili na kojoj drugoj školi istog stepena, besprijekoran predživot i fizično osposobljenje za državnu službu. Adjutum poreznog vježbenika iznosi 1200 K za godinu. — Kada će raditi sabor? „Pester Loyd“ pišući kako Dimović u Beču kanderisava ministar­ stvo za svoju „novu stranku" veli, da se on mora najprije sporazumiti sa radnim strankama bosan­ skog sabora, a to je onda moguće, ako doista on i njegovi ljudi u izborima budu izabrani. Dimović je postavio zahtjeve, koje muslimani i Hrvati ne mogu primiti, jer je protiv njihovih interesa. A to je naročito njegov zahtjev, da se snize kamati kmetovima. Prema tome veli „Р. L. bilo bi već sada p r e r a n o govoriti o sazivu sabora. Porezovnicima na znanje. Pored sve­ strano provedenog prvog stepena porezne ovrhe, koji je u svim javnim glasilima uvršten bio, zatim izdanih pismenih platežnih naloga i provedenih pljenitba; pokretnih stvari pokazla se dosadanja uplata poreza i prireza u gradskom području kao veoma nepovoljna. Obzirom na ovu okolnost, kao i na skori svršetak godine do kojeg se svi porezi i prirezi bez iznimke moraju isplatiti poziva se p. n. općinstvo, da svojoj poreznoj dužnosti bez okli­ jevanja udovolji, jer će se inače morati početi neodvlačno i svestrano sa provađanjem strožijih mjera za naplatu dužnih poreza i drugih javnih daća, koje će se mjere sastojati u pljenitbi i prenosu pokretnina i njihovoj prodaji čim izmine osmodnevni rok iza provedene pljenitbe. Naročito se pak ističe da porezna ovrha ne poznaje pisme­ nog postupka kod svog izvršivanja, te da se prema tome, izuzevši možda posebne odredbe n e ć e n ik o m e iz d a v a t i p is m e n e o d lu k e o v r e m e n u p l je n i t b e il i p r o d a je kod po­ je d in ih s t r a n a k a . Zabava Hrvatske Omladine u Stocu. Hrvatska omladina u Stocu priređuje na 11. decem­ bra 1913. d o b r o tv o r n u z a b a v u s k o n c e r ­ ,Novi Vakat„ tom u prostorijama „ H o te l C e n tr a l" . Čist prihod namijenjen je u korist Hakijina konvikta, te potpornih društava „Napretka" i „Gajreta" Dobro­ voljni prinosi šalju se na gosp. Omer bega Rizvanbegovića u Stocu. Opet paljevine. Nakon što se neko vrijeme bilo umirilo evo opet onog starog zla gdje se javlja. Neki dan izgorjela su dva plasta sijena u selu Velije u ključkom kotaru, koje je bilo vlas­ ništvo Filipovića. Sijena je bilo preko 40 tovara, te je vlasniku prouzročena šteta od 400 kruna. Vatru je naravno podmetnula zločinačka ruka onih, koji su se naučili i odgojili u tom, da kradu i pale sve što je muslimansko. Vatru su podmetnuli oni, koji unaprijed znadu, da će se istraga sasma površno provesti, da ona ne će donijeti nikakva rezultata i da će krivac ostati nekažnjen. To ih je iskustvo podučilo. Dokle li će ovo ovako trajati? Za vakufsko sirotište. U spisima rahmetli Hafiz Rasim ef. Rezakovića nađen je iskaz sakup­ ljenih dobrovoljnih priloga za fond „Muslimanskog sirotišta". Ovaj iskaz sa svotom od 72 K predat je vakufskoj upravi — a darovali su: 3 0 K Osman beg Kulenović-Vođenica. б K Omeraga Hadžić. Po 5 K Osmanaga Šulić i Mehaga Altić. 4 K Muharemaga Berber. Po 2 K H. Hafiz Hasan ef. Gutlić, Muharemaga Šehović, Husein ef. Demirović, Hadži Husein ef. Šerifović, Mustafa ef. Bahtijarević, Abdurrahman ef. Begić, Muradbeg Kulenović i Malić beg Ibrahimpašić. Po 1 K Ibrahimaga H. Osmanović i Osmanaga H. Alagić. Po 5 0 h N. №. i N. N. Iz sjednice gradskog zastupstva. U čet­ vrtak po podne obdržavana je pod predsjedanjem gradonačelnika Fehim ef. Ćurčića, sjednica grad­ skog poglavarstva. Načelnik predstavlja novog vladinog povjerenika G e r d e -a . Gradski nadfizik doktor F r o n i u s referiše o nužnim prekoračenjima zdravstvenog proraračuna. Radi crnih ospica, pjega­ vog tifusa i kolere, moradoše se povećati liječnici i pomoćno osoblje, više no do sada izvoziti smetlje i t, d. Sve u svem iznositi- će do konca godine prekoračenje u zdravstvenom proračunu 40.740 K. Na to je novoustrojeno mjesto zdravstvenog nad­ zornika izabran Salih Bičakčić. Na predlog građev­ nog ureda zaključuje zastupstvo, da se firmi DirnbOck, koja je izgradila novi vodovod sa Bistrice vrati polovica kaucije t. j. 70.000 kruna, pošto je ovaj vodovod dovršen. Magistratski savjetnik Dr. Vukan o v i ć izvješćuje, da je iz sirotinjskog fonda preko proračuna izdato više 15.000 kruna. Isti predlaže, da se ustroje četiri nove Stipendije po 600 kruna za svaku konfesiju po jedna. Gradski zastupnik H a 1i 1b a š i ć tome se protivi i traži, da se po ključu ustroji 6 Stipendija i to po dvije za musli­ mane i katolike, a po jedna za pravoslavne i jehudije. Planuše na to Srbi P e š u t i D e s p i ć od muke, veleći, neka se onda udari ključ i kod raz­ djele novaca sirotinji Većinom glasova muslimana i Hrvata prijedlog se Halilbašića prima. Na koncu sjednice traži gr. zastupnik Z e le n ik a , da se na koševskoj cesti nabave nova bolnička kola, jer su ova posvema za bolesnike nepriklana. Načelnik obećaje da će se stvar proučiti. U šest i po sahati sjednica je završena. Imenovanja i odlikovanja na vladi. Kako doznajemo, na mjesto dvorskog savjetnika pl. U r p a n i-a, koji je pozvan na službovanje u zajedn. ministarstvo financija, naimenoan je dosadanji šef privrednog odjelenja Dr. Z u r u n ić šefom administrativnog odjelenja zemaljske vlade. Uprava privrednog odjelenja povjerena je dvor­ skom savjetniku dru Frangešu. — Kako doznajdmo Njeg. Veličanstvo podijelilo je predstojniku odjelena dru Z u ru n iću orden željezne krune II. razreda. Sjednice vakufskog saborskog odbora. Redovito zasijedanje vakufsko-mearifskog saborskog odbora počima u subotu dne 22. novembra 1913. Na dnevnom je redu rješavanje tekućih poslova, osnova proračuna za godinu 1914. i novogradnje vakufskih objekata. V akufski sabo r. Na mjesto rahmetli Hafiz Rasim ef. Rezakovića dolazi za člana u vakufskomearifski sabor za bihaćko okružje Islamaga Ala­ Strana 3. gić iz Sanskog mosta, a u vakufsko-mearifski sa­ borski odbor Mehaga Mesić iz Bos. Krupe. Bajramska čestitanja. Gospodin vakufski direktor Šerif ef. Arnautović ne može primati bajramske čestitke, jer će se za vrijeme bajramskih praznika nalaziti na putovanju. Bajramska čestitanja kod gradonačel­ nika. Gradonačelnik g. Fehim ef. Ćurčić primaće na prvi dan Kurban-bajrama čestitke od 10 sati prije podne u gradskoj vijećnici soba broj 58. Kurbanske kožice sirotištu. Kurbanske kožice za fond „Muslimanskog sirotišta" u gradu Sarajevu primati će se sa zahvalnošću u Morića Hanu. Kurs za učenje njemačkoga jezika. Kurs za njemački jezik počinje na 15. o. mj. u velikoj gimnaziji. Predavače gosp. doktor P e t r o v i ć. Upisivanje se prima svaki dan od 6—7 sati na veće u velikoj gimnaziji, 1. kat, soba broj 10. Školarina iznosi 12 K mjesečno. Kolo predavanja o najznamenitijim češkim pjesnicima. — Ovdašnji Česky lidove vzdelavaci spolek priregjuje u ovogodišnjoj zimskoj sezoni za svoje članove k o lo l i t e r a r n i h v e ­ č e r i sa predavanjima o n a jz n a m e n i t i j i m č e š k i m p j e s n i c i m a i sa recitacijama njihovih klasičkih pjesama. Prvo literarno i recitaciono veče, koje će se u subotu dne 8. novembra 1913. obdržavati u društvenim prostorijama, namijenjeno je velikom češkom pjesniku J a n u N e ru d i, o čijem životu i djelu predaje gosp. Rudolf M. Zahradnik. Stanje kolere od 7. novembra. Iz Zenice javljalju dva podozriva slučaja. Inače nema prom­ jene. — Brzojavi. Srpsko-crnogorska granica. Biograd, 7. novembra. — Sinoć je potpisan srpsko-crnogorski ugovor o granici. Nova granica ide mal’ne sredinom Metohije. Cetinjska je vlada bila spremna za veći dio Metohije odstupiti Srbiji Đakovicu. Srbija nije na to pristala, te su Đakovica i Plevlje pripali Crnoj-gori. Od Metohije ide nova granica uzduž Gline i Rakoša do bijeloga Drina dalje i vodi do srpsko-crnogorske albanske tromeđe kod Švanjskoga mosta na cesti ĐakovicaPrizren. Danas će se detalji nove granice ucrtati u generalštabnu kartu. Rumunjska i Grčka. Atena, 7. novembra. — Rumunjski ministar unutarnjih posala Take Jonescu prispio je ovamo. Svečano je dočekan na kolodvoru te ga je narod burno pozdravio. Dolazak Jonesca u savezu je sa grčko-turskim-sporom. Grčka naime traži pomoć Rumunjske za slučaj grčko-turskoga rata. Po drugim vijestima, došao je Jonescu u Atenu, da sa svoje strane upliviše, kako bi se Grčka i Turska mirnim putem sporazumile. Delegacije. Beč, 7. novembra. — Car će u srijedu 19. o. mj. u 11 sati prije podne otvoriti delegaciju ugarsko-hrvatsku, a u 12 sati austrijsku. Grčki zulumi u južnoj Albaniji. Valona, 7. novembra. Po zvaničnim vijestima iz Argyrokastra, grčke su oblasti ondje uhapsile 40 mnslimanskih Arnauta te ih odvedoše u Prevezu. Ovo su ljudi, koji se nijesu ništa miješali u političke stvari. Odkako su odvedeni u Prevezu, nema više nikakva glasa od njih. Grci hoće silom da zadrže sebi grad Argyrokastru te čine razne zulume: Narod iz grada bježi a ko ne može bježati, zatvorio se u kuće, Dr. Havličeka čaj za želudac sa vlastoručnim potpisom Englantine — preparati za njegu kože proizvagja i - razašilje samo ljekarnik Mr. H. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 22. �Broj 37 Prodaje se Objava preselenja. Uredovne prostorije b. h. ureda poštanske štedionice nalaze se počamši od 17. no­ v em b ra o. g. u zgradi m irov in sk e zak lad e na C rkvenom trgu. Blagajna, Ravnateljstvo, Računar-1 ski odsjek i Odjeljenje j za reklamacije Uprava materijala, odlaska iz Sarajeva, 20 godina prosta od роге ' nosi 9 % . — Upitati kod administracije |jst^ ulaz na uglu Ćemaluše i Crkvenog trga. na l. katu ulaz sa Crkvenog trga. u prizemlju, ulaz sa Crkvenog trga. Radi selenja biće blagajna b. h. ureda poštanske štedionice dne 15. novembra u 7 ,1 2 sati prije podne zatvorena i ostaće zatvorena toga dana i poslije podne. Prodaje se preselenja 2 кц^ u Banjaluci u Dandija ulici br, 5 i 27, sa 1735 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25 000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje uz uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. D a b u lh a n il upravitelj banke. Prijedor (Bosna). . ... m Z a iznajmiti. Uslijed preselenja b. h. ureda poštanske štedionice u nove uredske prostorije u zgradi mirovinske zaklade na Crkvenom trgu izn ajm lju ju se dosadašnje prostorije ovoga ureda u Tubegovici ulici br. 1 na uglu Ćemaluše sastojeći se od prostorija u prizemlju, te prostorija na prvom i drugom katu. Prostorije na prvom i drugom katu mogu se upotrijebiti za stanove a i za uredske svrhe. Izvješća daje ravnateljstvo ureda poštanske štedionice. Sarajevo, 5. novembra 1913. B. h. ured poštanske štedionice. r P O Z O R ! - ц svaku obitelj shodni ostatc mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne ргорц-' štite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus Omot broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanafas, oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15 — Omot br. II. Isto u boljoj kakvoći K 18 — Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20 —. Sve je zgodno za svako kućanstvo Ostatci su 3—10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag, tako da naručitelj nema risike. T vorn ica platnene robe Najbolji i najjeftiniji SHHA 3IR 1SEH H ITN E, Nachod (Češka). hrouiz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - Umisli U n i d.d.'u Sarajevu. □□ 39 □□ Nove ukusne Bajromsks čestitke 100 raznih vrsta prodajna ci­ jena na komad po 6 i 8 hel. trgovcima najveći popust. Narućbe izvršuje kretom po­ šte franko pouzećem Jakob A. Cappon naklada dopisnih karata Sarajevo Sil. turtiluk br. 8. Vil. turtiluk br. I- Raspis natječaja. Sreska bolesnička blagajna u Sarajevu kupuje zemljište, podesno za gradnju vlastite kuće u Sarajevu, u površini od 800 m*. Ovim putem pozivaju se svi interesenti, da u neprekoračivom roku od 14 (četrnaest) dana — računajući od dana uvrštenja ovog natječaja u javnim organima t. j. od 4. novembra 1913., pa do najdalje 18. novembra 1913. do 12 sati do podne podnesu svoje ponude u zatvorenim kuvertama na adresu uprave sreske bolesničke blagajne, Koševo ul. 10 (uredovni sati od 8 — 12 do podne) uz točnu oznaku cijene po 1 m2 kao što i svih ostalih uslova. Svaki oferent vezan je sa svojom ponudom u cijelom opsegu tamo sadržanih modaliteta prema sreskoj bolesničkoj blagajni puna 2 mjeseca. Ako natjecatelj za slučaj prihvata njegove ponude po sreskoj bolesničkoj blagajni nebi htio ili mogao udovoljiti preuzetim obvezama, to sreskoj bolesničkoj blagajni pristoji pravo na penale u iznosu od 10% ponuđene kupoprodajne cijene. Sreska bolesnička blagajna ovlaštena je posve slobodno odlučiti se na izbor ponude bez obzira na visinu cijene, kao što ni sadržaj ostalih uslova, te svakom natje­ catelju u slučaju neprihvata vrati ponudu bez dužnosti, da za neprihvat navede razloge. Samo one ponude mogu biti predmetom pretresa i ugovora, koje stignu izvorno od vlasnika odnosnih nekretnina, jer je posredovanje trećih osoba posve isključeno. Poželjno je, da natjecatelji prilože ponudama i situacioni plan zemljišta. Sarajevo, 4. mvembra 1913. Upravile!': Predsjednik: Dušan Gkimac. : Z i'ružna tiskara, Sarajevo. Sreten Jakšić. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. POZOR! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoiirane aa jakim klinčamm gjonovima, kota smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, velićina prema broju I centimetru Sva 4 para stoje samo 9 kruna. Razašilje uz pouzeće C. M U L L E R , P O D G O R Z E 3-te Maigasse 22. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“ Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. �P r i l o g ..N o v o m V a k t u “ . Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) mm 3QsiPfl UL. 13. I. Iv a t. □ Ш В Ш В . Interurban telefon broi 273 i 340. --------------------------Brzojavi: MUSMMBANKA. □ mm iđsipu ul. и . I. K a t . Žiro-ratun kod Austro-Ugar. banke. c:=:-1 ------------------- -------- - Broj bos.-herc, pošt. Žted. 1048. - Dioničarska glavnica K 3 ,0 0 0 . 0 0 0 (do sada uplaćeno 30°|0). Preuzima novac na uložne knjižice i na tekući račun za štednju i ukamaćuje ih najpovoljnije. Izvanjskim ulagačima stavljamo na raspolaanje besplatno uplatnice poštanskih štedionica. D aje zajm ove na tekući račun (konto-korent). Eskom ptira i reeskom ptira m jt : , unovčuje doznačnice i čekove. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima u Bosni i Hercegovini, Austro-Ugarskoj monarhiji i u svim mjestima inozemstva. Unovčuje mjenice, ižrijebane vrijednosne papire i kupone. Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute. Preuzima zaloge svake vrsti u pohranu i upravu. Obavlja sve burzovne naloge najkulantnije. Uzinja u prodaju i parcelaciju gvilj vecifj kompleksa zemljišta. Izdaje svojim mušterijama kreditna pisma za sva veća mjesta Evrope. Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 22.|2. 1913. broj 20594|lll.-3, proglašena je Muslimanska Centralna Banka pupilarno sigurnim zavodom, dakle bankom, u koju se mogu ula­ gati jetimski novci (novci maloljetnika), sudski depositi i tome silino. Ovo je najbolja preporuka i privatnim ulagačima. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU. Preporučuje svoje najbolje odležnno izvozno pivo pripoznnto najbolje vrsti. Razašilje u buradima od 25 lit. dalje, kao i sanducima od 30 i 50 boca po Vio lit. ili 25 i 50 boca po '/,« lit. Otprema u pokrajinu franho no snahu stanicu bos.-herc. zemaljshih željeznica. ~ м �P r ilo fi „ N o v o m V a k t u “ . Podjeljuje sajmove, eskomptira mjeni­ ce, uputnice i kreditna pisma na sva ovo i Inosemska mjesta, predujm ove na vrijednosne papire i robu. Set deposite. Dionička glavnica GO miliona K Rezervni fondovi 37 miliona K Ulozi u tekućem računu i na Sve bankovne I buraovn« transakcija. trg o v a čk o dioničko društvo ............. filijala SARAJEVO, Apelova obala. ** 5 To Naručite kalendare za god. 1914. Finzi-p nedjeljni ELGU-Ш М Ш Veliki zidni kalendar — Novo! Novo! е г Jan u ar1Зп Д Е ц г м б а р 1-9!ro \ r«4л .V t6743т:х Neophodno potrebit za sve javne i privatne urede trgovce i t. d. jest NOVI DNEVNI za g , 1914. BLDGH-K9LEHDBB Četvrtak Donncrstag Obrazov. Kr. Nova Godina Prot. Neujahr Chr. B. Четвртак Муч. Boiнифације za 1914. g. Sadržaje svih pet vjeroispovi­ jesti sa sudshim, šhoishim i -- uredovnim praznicima. Cijena K Г70 ii veličini „В051Ш1Г zidnog haiendara i sa istim sadržajem Cijena K —'50 po komadu. JVtojim mušterijama L F IN Z I, IO popusta “- . Ш Шт Sa novim i starim holondorljom, Нво i sa turshim i židovshm M uom . Cijena K 1*50 * _ Narudžbe prima 1 Izvršuje. ( A D A IC t f O knjižara, papirnica i trgovina muzikalija J H I \ H < l p d V s - FRANJE JOSIPA ULICA BROJ 13. - P riv ile g o v a n a ag rarn a Џ i kom ercija ln a banka za Bosnu i Hercegovinu. A. Bankovno Odjeljenje. Preuzimlje mjenice i trgovačke tražbine, prodaje novac i t. d., daje zajmove narobu i obavlja burzovne naloge, pohranjuje mušterije, napokon izvađa i posreduje B. Hipotekarno odjelenje. osobama. uloške na uložne knjižice i u tekući račun, eskomptira i reeskomptira i kupuje vlastite i tuđe založnice, ooligacije, vrijednosne papire, devize, kovani vrijednosne papire, unovčuje remise, vučene papire tekupone iz tu- i inozemstva, i upravlja sa polozima svake vrsti, iznajmljuje safe pretince uz vlastiti suzatvor u svim bankarskim transakcijama. Daje hipotekarne zajmove, kao i zajmove gradovima, općinama i drugim jurističkim Izdaje založnice, komunalne obveznice i ostale obligacije. C. Robni odio. Posreduje komisionalno a i za vlastiti račun prodaju konzumne i ostale importirane robe, kao što se bavi sa prodajom i eksportom domaćih zemaljskih proizvoda; .za izvoz šljiva osnovan je u Brčkom posebni eksportni odio. O glašujte IN S T A L A T E R I V O D O V O D A I a ft CENTRALNOG LOŽENJA NASSE I KOHP. SARAJEVO, SBLOMOUB PALAČA. BESPLATNI TROŠKOVNICI. Potpun pribor za gradnju [u banja, klozato i drugih sanitetskih u Novom Uaktu Podružnica Ljubljanske kreditne banke a Sarajevu. Dionička glavnica: K 8,000.000. Centraa u Ljubljani. Podružnice: Celje, Celovac, Gorica, Spljet i Trst. Pričuvne zaklade: K 1.000.000 Primauloške na tekući račun i uložne >fl Зј Oj n p f t n od dana uplate do knjižice, te ili ukamaćuje za sada sa ** |4 ЈО I1CUU dana povratka. Kupuje i prodaje sve vrste papira od vrijednosti po najpovoljnijim cijenama, isto tako sve vrste domaćeg i stranog kovanog i papirnog novca. O svim ostalim bankovnim poslovima daje na zahtjev pismena i usmena .obavještenja. �P r ilo g „ N o v o m Skladište najmodernijih „AUTOMOBILA" glasovite njemačke tvornice V a k t u *1 н ш S 1 0 10 1Ш 11 \ kao i svih potrebžtina za automobile i bicikle, dobiva se uz vrlo po­ voljne uvjete jedino kod glavnog zastupstva za - Bosnu i Hercegovinu. • zapada od prilike par običnih čarapa, kada se računa da jedan par čarapa sa markom K LJU Č traje kao 4—6 pari običnih čarapa: zato tko nema para za bacanje, mora da kupi j edi no 41 č a r a p e sa markom K KJU Č i svake čarape bez K L J U Č A da energično odbija. Dobivaju se u dućanima, MDR1TZ 30SEF FINCI Ćemaiuša43. S A R A J E V O . Ćemalaiu 43. TELEFON 221. Pozor! Najjeftinije po­ sjetnice (Yisitkarte) vjenčane i zaručne karte i sve tiskanice -- za trgovce •• dobivaju se je­ dino u Штшliskori SARAJEVO lEMALUiA BR. 62. oo B no ja vi: MORITZ FINU. u 3 0 raznih vrsti. Zastupstvo i skladište najboljih guma tvornice MICHELIN kao i pisaćih strojeva MERCEDES. :-s Muslimani oglašujte u „Novom Vaktu“ Knjižara i papir: : nica : : H rv a ts k a C e n tra ln a B a n k a za Bosnu i Hercegovinu d. d. Sarajevo. VLASTITU Р Ш Е А U ULICI FRANJE 3051РД — PODRUŽNICE U MOSTARU I TUZLI. V V LEON FINCI Sarajevo Franje Josipa ulica br. 15. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Potpuno uplaiena dionička glavnica 2,000.000 K. Pričuvna zaklada 270.000 K. Ukupni uloici oko 3,000.000 K. Preuzima uloge na uložne knjižice uz najpovoljnije ukamaćenje. — Eskomptira i reeskomptira m je n ice. — Daje za jm o v e na tekući račun. — Naredbom zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu označena je H rvatska c en tra ln a b a n k a pupilarno sigurnim zavodom , u koji se mogu ulagati pupilarni novci (mase malodobnika i slično). Ovo je najbolja preporuka i za ostale ulagatelje. M J E N J A Č N I C A: Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devise i valute. — Unovčuje mjenice, izžrijebane vrijednosne papire i kupone. Pohranjuje svakovrsne deposite i upravlja njima. Izvršuje isplate i naplate na svim trgovačkim središtima tu- i inozemstva. Izdaje kreditna pisma. Iznajmljuje SAFES DEPOSITS uz najamninu poievSI od 1 K mjes. Novo I Novo I Važno za majke Dr. Salom: Majka i djetinja njega cijena K 2.50 neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 ■■■■■■ Prv a tvornica kola Reicha i Lebherza u Novom Sadu. Na Lim anii, tih do žtljo zničhe stanico. N ajveće s to v a rlš te ra z lič itih m odernih k o la i s a o n ic a od n a jje d n o sta v n ije do n a jeleg a n tn ije Izrade po Jeftinoj cijen i. P rizn ato so lid n a tvo revin a— G odišnja p roizvodn ja p re k o 3 0 0 voznih o p re­ m a ___llu strov an i c ijen o v n ici b esp latn o 1 fran ko . — S t a r a s e k o la o p ra v ljaju n a j b rižljivi je ili s e n a ž elju tram pe. �P r ilo g „N o v o m V a k tu “ . Direktni željeznički i parobrodarski spož sa Bosnom i Hercegovinom 640 1 J ! io» 1245 615 : ura 8« 422 12557S 20 908 •10» 930 130 4 1 I 0» ! ♦ j 1 J 210 A 8» Т i 24? 7io 725 800 223 840 805 1255 915 756 2io • ” " n. ” " Ru mpe a Ke e 1 p ” ” 7ј h J j n | , 130 e 1a 411 440 720 810 714 8:в 440 210 2« 910 8io 1 130 900 9*7 1216 141 323 510 8|45 155 1106 Зпо 318 626 753 940 810)624 840 438 850 828 t 1 927 947 1« 2§ 4]5 640 1050 104 117 232 “. 11» . . . . dol. dol. U v a c .....................................................................................odi. ■ „ Višegrad...................................................................................... * w Vardište.................................................................. . . . . dol. 1НН*а ....................................... Kon'ic ” j abl3njca Mostar 405 635 ......................................................................... * * Gruž ” Hercegn()vi 540 1025 9Ш 950 700 605| 715 1142 455 434 fdol. i odi. „ _ .............................................................. dol. H..I t .itIo .................................................. odi. odi............................................................................. „ 910 810 810 545 1109 102 655 1142 750 1000 754 207 ' . . . . dol. 10« 656 ЦП5 730 150 115 532 . odi. Banja Luka 1 dol. Jajce j au,omobl1................................... 1 1 720 ' - 530 500 931 900 1146 ll^ Ц50 1050 7§ 325 749 733 431 323 142 1130 815 543 5« 130 700 750 530(857 lio 440 1220 85) 440 438 600 ▲ 145 129 1019 856 700 1246 i 600 1 530 5j4 212 103 1113 855 500 233 220 jračaj vrijedi samo od 1. Priključak za parobrode i obratno. Hercegnovi iz Splita dolazi: u utorak 700, srijedu 700, fetvrtak 700, petak 715, subotu 700, nedjelju 700, ponedjeljak u Split odlazi: u ponedjeljak 445, utorak 345, srijedu 430, četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju iz Kotora dolazi: u nedjelju 400, ponedjeljak 405, utorak 406, srijedu 400, četvrtak 405, petak 315, subota u Kotor odlazi: u četvrtak 745, petak 815, srijedu 8*5, utorak 745, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju iz Splita dolazi: u srijedu 945, četvrtak 1045, 630, subota 945, 615, ponedjeljak 945, nedelju 715. u Split odlazi: u ponedjeljak 500, utorak 730, srijedu 800, četvrtak 730, petak 800, subotu 900. iz Kotora dolazi: u nedjelju 949, ponedjeljak 942, utorak 940, srijedu 942, četvrtak 940, petak 857, subotu u Kotor odlazi: u nedjelju 600, ponedjeljak 600, utorak 600, -srijedu 600, četvrtak 600, petak 600, subota 700. 430. 405. 815 942. 600. P riuile gou ana zem aljska banka :: ZA BOSNU I HERCEGOVINO, uvela je novi način štednje, i :: ■ — >~ podesan za svakoga, da uzmogne štediti sa uspjehom i u najmanjim svotama, a da ne mora često poći u banku, te je nabavila zgodne male vrlo lijepe privatne kutije za štednju iz čelika (vidi sliku), koje ona po želji ustupa svakome uz uplatu od 5 kruna (trošak kutije), koji se uložak vraća, kada se kutija opet preda zavodu. — Te kutije može svako ponijeti kući, da ih ima u svako doba pri ruci. Iste su zaključane i napose uregjene za kovani i papirnati novac, te je i vagjenje i ispadanje novca zapriječeno patentiranom spravom. Kovani se novac ubacuje kroz postrani otvor i I, dočim se papirnati novac savije i štura kroz šupljinu O na protivnoj strani. Kad se kutija napuni ili prije u zgodnom času, ali svakako svakoga mjeseca ili svako dva mjeseca donese se u banku ili na mjestima, gdje banka nema podružnice, na odregjeno mjesto, gdje će se kutija otvoriti sa tamo spremljenim ključem, novac iz njesprebrojiti i upisati kao ulog u uložnu knjižicu. T a se pako knjižica uručuje vlasniku, koji može po. tom sa svotama, koje u iskazane u knjižici slobodno raspolagati. Ovaj se način štednje prema tome osniva na principu, da se jednom spremljena uštednja ne može opet olako dirnuti, nego se mora donijeti u banku, gdje se ukamaćuje, a banka prima kao štedovni ulog na ukamaćenje i najmanji iznos Ovaj je način štednje osobito podesan za osobe svakog staleža, koje mogu da štede samo u malim svotama napose za obrtnike i radnike; za domaćice i u uzgojnom smislu za djecu; za stolna udruženja i sabiranje prinosa sa razne društvene, osjeguravajuće, dobrotvorne i pobožne svrhe itd., kao i za osobe koje stanuju u odaljenim mjestima, te ne mogu svaki uštegjeni novčić donijeti u banku. Ovaj način štednje ima zadaću da unaprijedi smisao za štednju i da uštednje, koje kod kuće leže u ormaru, privede ukamaćenju. I ako se samo na helere štedi, mogu na taj način postati stotine. Ko dnevno samo 20 helera stavi u kutiju, zaštediće kroz godinu dana oko 75 kruna, za pet godina oko 400 kruna, a za deset godina oko 900 kruna. Što se u malome stavi u kutiju ne će nikome uzmanjkati, dočim će se svako iznenaditi i poradovati uspjehu i glavnici, koju će tako postići. D a s e d o b i je t a k o v a k u t i ja , d o s t a j e d o ć i u b a n k u i ja v i t i s v o ju a d r e s u ili p is a t i. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b67129a8f92e3c669928732557c95045.pdf 72bceb135c814c7e17c270c13e7a5cd3 PDF Text Text Izlozi d 0B puto nedjeljno I to spijedom I subotom. Uredništvo i upravo: Cemo: loša ulico broj EZ. : : ♦♦♦ Tilefon bro] - Rukopisi se ne vraćaju. Hefronhirana pismo ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 38. Jedna problematična akcija. Poznato je našim čitateljima, da su neki banjalučki veleposjednici sa Hamdi begom i Ragib begom Džinićem na čelu poduzeli jednu problematičnu akciju, koja bi mogla da donese kobnih posljedica po muslimanske interese u ovoj zemlji. Da se što bolje očuvaju i zaštite interesi musli­ manskog elementa prvi je uslov, da su mu­ slimani svi složni, da u svim pitanjima is­ tupaju kao cjelina i da si kao takovi osi­ guraju pouzdana saveznika, s kojim će u zajednici i sporazumu rješavati sva pitanja onako, kako će to najbolje odgovarati obo­ stranim interesima. Bez jaka i pouzdana saveznika ne bi svi muslimani mogli u da­ našnjim prilikama zastupati i kako valja braniti interese muslimanskog elementa. To je činjenica, koju ni za čas ne možemo iz­ gubiti iz vida, niti se glede toga smijemo podavati kakvim iluzijama. Svaka izolovana akcija, akcija na svoju ruku, može ozbiljno ugroziti naše interese, jer se tom osamljenom akcijom slabe naše i onako nedovoljne sile i tim slabimo našu po­ ziciju. Osamljenom akcijom dolazimo tako gjer u opasnost, da ćemo izgubiti saveznika, jer kako mi, tako i on traži, da radi sa jednom kompaktnom cjelinom. Apstrahirajući dakle to, da je ono tumačenje rezolucije, koje joj daju banjalučki veleposjednici sasvim netačno i po tom .krupna neistina*, da je klub ujedinjene muslimanske organizacije žrtvovao interese muslimanskih posjednika potpisavši onu rezoluciju, već sama ta ak­ cija banjalučkih veleposjednika ide na štetu muslimanskog elementa, jer, kako rekosmo, slabi našu poziciju rasipanjem naše snage i oduzimajući nam mogućnost kooperacije sa jednim jakim i pouzdanim saveznikom. Kako smo očekivali, akcija Džinića izazvala je protuakciju s druge strane. Ne­ koliko odličnih veleposjednika upravilo je na Hamdi bega Džinića brzojav ovog sadržaja: „Vaše dršanje u pitanju preinačenja današ­ njih zakona, koji se odnose na pravni odnošaj izmegju age i kmeta, veoma nas je začudilo, jer je svakom, ko imalo poznaje postojeće zakone, jasno, da su netačni, nesavršeni i da idu skroz na štetu age, kako se to osobito iz judikature oblasti u pogledu odstranjenja sa čifluka najbolje vidi. Muslimanski elemenat kraj danas opstojećih в Sarajevo, 15. novembra 1913. zakona, nije nikako u stanju održati onu ulogu, koja mu pripada po brpju i po zemljišnom posjedu u ovoj zemlji. Za to kažemo, da je promjena današnjih zakona neodloživa potreba i svaki musliman, koji to ne uvigja te posebnim istupanjem kao Vi protiv očitog interesa muslimanskog ele­ menta radi, igra sudbinom naše njuslimanske braće u jednom odlučnom historijskom času. Prepuštajući Vaipa i Vašoj maloj dru­ žini, da svojedobno ц saboru iznesete Vaše argumente i nazore u zaštitu današnjih zakona, ne možemo a da ne osudimo Vaš postupak kao najmlagjega i neiskusnog člana zastupstva muslimanskog naroda." Kako smo se dakle nadali, akcija Džinića, koje su podloga svakako motivi problematične naravi, nije ostala bez pos­ ljedica. Da ovaj korak Džinića ne donese muslimanskom elementu štete, dužnost bi brla kluba muslimanske ujedinjene organi­ zacije, da što prije- sazove klubsku sjed­ nicu i stvori shodne zaključke, kojim bi se parirali pokušaji, da se u muslimanskom elementu stvori nesloga i razdor, da se u njemu stvaraju trzavice, koje bi mogle da budu od kobnih posljedica po njegov po­ ložaj i njegovu budućnst. Srpska „kultura". Balkanske države zaratovale su sa Tur­ skom da oslobode balkanske narode „turske sile" i da unesu „kulturu" u zapuštene i zanemarene krajeve evropske Turske. Kakav je bio taj oslobodilački rat poznato je sva­ kome, ko je pratio dogagjaje sa balkanskog rata i čitao o tom izvješća nepristrane štampe. Čete saveznika, u kojima je raspiren vjerski fanatizam, išle su u boj sa devizom, da Turke treba istjerati i utamaniti i sve što je islamsko uništiti i razoriti. Divlje horde modernih križara pretvoriše Balkan u strašnu ljudsku klaonicu, poklaše na hiljade i hiljade nedužnog muslimanskog stanovništva, obesčastiše na hiljade musli­ manskih žena i djevojaka, pretvoriše mnoge džamije u crkve, prisiliše tisuće muslimana da ostave svoju svetu vjeru i pregju na kršćanstvo, opljačkaše i opustiše neizmjerna dobra muslimana. To je taj rat, koji je vodjen u ime slobode i kulture. PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU аитои m Pretplatile cijene: Za Sarajevo H I I.- 7.- 3.50 Sa dostavom u h u ć u H IB .-B .-!. Zo pokrajinu H 16.- 8.- I . Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, bod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. U tim nedjelima se je osobito is­ takla i odlikovala srpska vojska. I kad je ta vojska dovršila svoje „slavno djelo* i okupacija po njoj zaposjednutih krajeva po­ stala potpunom, srpska vlada izdala je jedan zakon, po kojem će urediti administraciju tih krajeva. Taj zakon je takav, da će on upotpuniti ono djelo, koje top i puška nijesu mogli do kraja izvesti, on će tiho i bez buke, ali sigurno djelujući nastaviti za­ početo djelo destrukcije sve dotle, dok se tamošnjim muslimanima ne zamete svaki trag. Zakon se tiče, kako je spomenuto, uregjenja i administracije onih krajeva, koje je Srbija u ratu zadobila. Neki paragrafi toga zakona imaju očitu tendenciju, da se turski podanici i svi muslimanski stanov­ nici uopće liše svih prava, kako bi ih se prisililo da što prije napuste svoja ognjišta i ostave svoja dobra okrutnim pobjediteljima. 64. § toga srpskog zakona tiče se primjene i izvršenja osuda i rješidaba, koje su u pojedinim slučajevima izrekli i izdali otomanski sudovi. Sve pravomoćne presude koje su kada po turskim sudovima izrečene, gube ovim paragrafom svoju valjanost. Ovaj paragraf dopušta osugjenom, koji ima u ruci kakvu odluku izdanu po turskom sudu, da se obrati u istoj stvari na srpski sud. Sud će tada pozvati osugjenog i tužitelja, te će pitati prvoga, da li je on sporazuman s tim, da se dotična presuda izvrši ili ne. Pri stvaranju te odluke srpski sud će veli se, ispitati da li je tom presudom povrijegjen osnovni zakon pravde i pravice ili nije, da li je na pr. glede osugjenoga upotrebljeno kakvo prisilno sredstvo ili nije, da li su upotrebljene kakve lažne isprave i svjedoci, da Ii je osugjenom dopuštena obrana, da li je imao pravo poslužiti se svim mjerama, koje mu zakon dopušta da upotrebi u obranu svoje stvari i t. d. Tako će se svaka osuda, koja je po turskom sudu izrečena i pravomoćna postala, moći po ovom paragrafu dokinuti i ponovna par­ nica pred srpskim sudom povesti. Nije li jasno šta ovaj paragraf srpskog zakona hoće da kaže? Nije li očevidno, da se s tim paragrafom ide za tim, da se muslimanima naškodi, da im se unište nji­ hova prava, izgovarajući se tim, da su Turci bili zulumčari, da su njihovi* sudci TVOffHICiJ CEMENTNIH CIJEVI I SVE СЕЛЕНТНЕ TELEFON BRO] 219- - Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simič. �Strana 2. __ ________________ “Novi V rušvet izimalf i (Ja su muslimani na štetti Srba protežirani. Jasno je dakJe, da će sadct pred srpsMm sodom nekolika lažna svjedoka- biti dosta, da muslirimi bode Ifien svoga prava. Okupacijom jednoga kraja'; JRila ona provizorna ilt definitivna, ne mijenjaju se presade prrja§njih sudova, koje šu oni iz­ rekli u građanskim ili kaznenim stvarima. Ako jedna država u ratu bude prisiljena da odstupi jedan dio svoga teritorija dru­ goj državi, to ipak ta država, koja zaposjedrie te krajeve nema pravo, da ispituje presude izdane po sudovima prijašnje dr­ žave, jer u svakom slučaju prije stečena prava građana ostaju netaknuta. Tako je Austrija, kada je okupirala Bosnu i Her­ cegovinu priznala valjanost svim presudama i odlukama, koje. su prije donešene po tur­ skim vlastima i iste su se morale izvršiti. Da, ali Austrija, je kulturna država, a Srbi­ ja nešto sasma drugo. Politički pregled. Turska i Grčka. Po vijestima iz Atene od 12. o. mj., došlo je između Grčke i Turske do sporzauma, te je ugo­ vor parafitan. U njemu se veli: Svi ugovori i konvencije, kbje postojahu prije rata, staju opet posvema na snagu. Osobam a,<koji su ušljed ratnih događaja kompromitovane ili sa kakomudrago bile u rat zapletene; daje se potpuno pomilovanja Stanovnici što žive u krajevima, koje je T ur­ ska Grčkoj odstupila, postaju grčki državljani, izim ako se u roku od tri godine odluče da budu o t o m a n s k i državljani, te se isele izvan Grčke Svi stanovnici u ktajevima što su Grčkoj odstupljeni ostaju posjednici svoga imetka, kojeg će d r­ žavna vlast čuvati. Imanja s u l t a n a te c a r s k i h o t o m a n s k i h prinčeva u odstupljenim krajevima ostaju netaknuta, a pitanje što će biti sa državnim imanjima predložiće se na riješenje haškoj mirov­ noj konferenciji. Što se tiče troška oko uzdržavanja ratnih zarobljenika, to će o tome imati da sudi jedan mirovni sud. Zapljena imanja imadu se vlas-1 nicima natrag vratiti. 0 namirenju šteta počinjenihkod zapljene imanja, imati će da rekne svoju i opet mirovni sud. Nadalje je uređeno pitanje muf­ tija i vakufskih imanja. Međutim se od 13. o. mj. javlja iz Carigrada, da su turski delegati u Ateni poslije parafiranog sporazuma dobile naputke, da t r a ž e p r o m j e n u t e k s t a p a r a f i r a n o g u g o v o r a . Promjene se tiču uprave vakufa i desetina, nadalje da Grčka p už n a organizaciju za jedinstvo i napredak i na-j рокоп da Grčka primi sve obveze, koje imade. T urska naprama društvu istočnih željeznica. Grčki je delegat Levidis izjavio, da Grčka traži, neka se uglavljeni sporazum od bbiju’ vlada bez promjene potpiše. Novi balkanski savez? „Beriiner Lokafzeiger“ prirla od1'svoga1dopis­ nik* iz- -Petregrada vijest, da. put rumunjskog1min nistra Take janesou imade svrhu, da se sklopi novi balkanski savez između R u m u n j s k e , S r b i j e G 'r č k e i C r n e g b r e . Glavni državnici ovih kraljevina sastati će se na vijećanje. — Sdkupijenje grčke vojske na bugarskoj granici. Bugarska je vlada preko francuskog, poklisara u Ateni prosvjedovala proti tome, što se grčka v o js k a о а к и р Н * na b u g a r s k o j g r a n ic i Ugovor između Ausro-Ugarske i Bugarske. ,P » s te r L oyd“ dementuje.vijest nekih biograd­ skih novina, koje javiš*; da je ovih dana između A uetro-Ugareke i Bugarske potpisan ugovor za • ranu i navalu proti zajedničkom neprijatelju. Broj 38. a k a t . __________ NaftdU dozlogrdilo. Uu opravdanom gnjevu diže se vapijući glas izmučenog naroda. Moli se pomoć z* zaštitu proti ovlfff nepravdama, aF? ona Т £ š a|n|j, 5 / » - 1913. ni odakle ne dolazi. .Novifcrokret za seobu. Ako jć gg. narodnim zastupniCim# imalo stalo Uzrok, vladina flnancijalna politika. Već dulje vremena, mogu rećt '.od lanjske do svog« naroda, ako im je imalo stalo do sreće godine od kakio je provedeno ono previsoke opo- i napredka njegova, morali bi najddfješitije ustati rezovanje poreza na tečevinu, opaža se kod nas proti ovoj bezglavoj vTaditiSf flbah'cijtflnof petffici neko čudno raspoloženje — гекћо bilf — nezado­ i stati1 joj na kraj. Zagjite- gospodo megju narod, pa ćete vidjeti kako kuka i jadikuje. Upitajte ga voljstvo proti svega i svačega. PO kahvama i kojekakvim zakutcima govori šfa mu je, upitajte ga kako mu je, pa ćete uvijek se i raspravlja o nedaćama naroda, o godinama sve i svagdie dobiti, odgovor, do- se pod- tako teškim, nerodnijim iza nerodnijih i napokon o teškom i ne­ teretima u ovoj zemlji ne može živiti. Eto to su glavni uzroci koji narod sile na snosnom stanju trgovaca i zanačlja, koje je na­ stalo usijed previsokog oporezovanja na tečevinu. misao o seoer. К м и ? Nsravtrc u Tursku. Hoće ir Govore: (jedan krpedžija), do sad sam — već ne­ mu tamo biti bolje ili gore, to nije pitanje. Glavno koliko godina — plaćao tečevinskog poreza 6 kruna je to. da je nafdd nVjer&V dđ nigdje pbtf kapfotn a ove godine traže mi 19 K 50. Drugi veli: (jedan nebeskom neće snositi ovako teških tereta i nameta. kiridžija i ujedno mali seoski tJgovac). Do sad Eto samo u ovom zadnjem mjesecu, kod nas sam plaćao godišnje 2 4 K, a sad mi traže 96 K. u Tešnju odlučilo se desetak vrlo vidjenih kuća j Kakva je to nepravda po Bogu bratel Svatko na seobu. Za tim će slijediti i drugih deset, dva­ znade da mi je bilo mnogo plaćati i ono 24 K, a deseti i tako ćemo se sve malo po malo rašćljasad da platim devedeset i šest kruna! Ko će tome vati i krnjiti i onako naš mali' broj — na radost na kraj izaći? Na ovu sam se nepravdu pritužio i veselje naših dušmana — a naseljavati maloazijske zemaljskoj vladi' i dao utok, ali — sve badava. puste močvare. To nas gospodo vrlo žestoko peče; Evo odbijenice! Pitam vas draga braćo, odakle ćtr Uzme li ovaj pokret za seobu Življi mah, zahvati, li on i druga mjesta naše domovine, zlo po nas. ja smoći ovih 96 K, svi znate moje stanje. Ovake su nam tužbe cijelo ljeto zvučale u Sada već trpimo toliko nepravde od ‘ vlasti, a šfa ušima i to se još i sad zbiva s dana na dan. Za­ bi tek bi!« od nđš kad bi sadaShji naš bfoj spao ista, usijed ovog naglog i premnogo povišenog na jednu polovinu ilii.tršćinti — ne dčfj Bože' Za poreza na tečevinu, stanje naših trgovaca i obrtnika to gospodo ako vam je stalo1 do toga, da se naša postalo je upravo nesnosno i bijedno, pa će mnogi1 narodna snaga ne raspada, ustanite najodrješitije i mnogi — nemogav snositi ovog nenaravnog i proti vtadinoj financijalnoj pogubnoj politici, ne prevelikog, tereta, morati htio ili ne htio svoj posao stupajte u radnu većinu sabora sve d o tle ,; dok se napustiti i spasti na prosjački štap. ova nepravda ne popravi, jer ostane li ovako, Da se ova naša bijeda još uveća, došla je i mogli bi poslije klifcati! „Perdftib tili еХ te israel" procjena ktića i gradilišta. Ova previsoka procjena (Sam si sebi kriv, o Israete!) ' Hašmet. kuća-'i gradilišta upravo nas je zapanjila. I narod proti: ovoj nepravdii poče dizati glas negodovanja i nezadovoljstva. Ali ne lezi vraže! Vlada sa prvom, procjenom nije bila zadovoljna, pa je odjelni prePrivatni tečaj na trgovačkoj akademiji. stojnik Prileszki dan dva iza toga ko bez duše U jednom od prošlih brojeva našega lista doletio na automobilu ovamo u Tešanj, da dade pitali smo školski odsjek zemaljske vlade, šfa je instrukciju ; poreznim činovnicima kako će novu sa obdržavanjem večer, tečaja za privatište drugog procjenu provesti. godišta trgov. akademije. Doznajertid, da nije još I zbilja, kotarski ured odredi novu procjenu počeo, te 1 su se privatlsti obratili s molbom na kuća i gradilišta. Pa da je barem za ovu novu pro­ vladu, da se dozvoli obdržavanje i da im se tim cjenu uzeta komisija koja za ovake stvari po § 1. omogući svršiti započete nauke. Raspitali smo se odnosno § 54. kotarskoga vijeća koji izričito veli: šta je na stvari, pa smo doznali, da se nadzornik D u ž n o s t je k o t a r s k o g v ije ć a , da b ira g. Alaupović strogo drži Statuta o več. tečaju, te s v e o n e p r i s j e d n i k e i p o u z d a n ik e ili neće da dozvoli, jer nema propisanog broja sluša­ iz z a s t u p n i š t v a n a o s n o v i n a r o č i t i h telja, naime nema ih 10 upis&nih. Da se dotični n a r e d a b a z a p o d u p i r a f l j e v l a s t i u i z ­ paragraf u ovom slučaju mimoiđe bilo bi oprav­ v j e s n i m p o s l o v i m a izabire i delegira gfadsko dano tim više, jer je i prošle godine tečaj do konca ili kotarsko vijeće, ni po muke. Ali kotarski ured godine obdržavan, a da nije bilo 10 slušatelja. — valjda po naredbi Prileszkoga — nije htjeo Nadamo se, da će g. Alaupović pokazati malo više takove zakbnlte komisije, nego je na svoju ruku obzirnosti prema ovoj stvari i da nam neće dati uzeo za tu komisiju dva nepismena čovjeka iz povoda, da se na ovu stvar' ponovno' osvrćemo. čaršije k o ji1ni’ iz daleka ne poznaju pravu vrijed­ Skuparinski doplatak učiteljima. Iz nost kuća i gradilišta. Osim toga kotarski ured Beča javljaju, d a je saborski predšjedtiik'Dr. N ik6ia' nije htjeo u ovu komisiju uzeti ni stručnjaka ko­ Martdič raspravlja« sa ministrom Bilinskim o skutarskog cestamika Zvvillingeva, nego je, bagatelišiću parinskom doplatku za učitelje. Ministar1je1obećao njega, doveo iz Doboja jednoga običnoga zidara, da će učitelji dobiti skuparinski doplatak već u koji je mjesto cestarnika fungirao u ovoj komisiji. godini 1914. S&snnr je razumljivo, da jedan obični zidar kao š ttr Nova odvjetnička pisama. Kako doznaje ib io ovaj, osobito iz 'drugoga mjesta, ne može' znati pravu vrijednost naših kada i grad ilišta: tim jemo, dr. Bahrija Kadić otvorio je ovih dana svoju više, što Tešanj nije nikakovo glasovito trgovačko odvjetničku pisamu u Tuzli. Čestitamo! Naši dopisi Domaće vijesti. ili industrijalno mjesta zbog čega bi vrijednost kuća i gradilišta bila velika. Osim toga Tešanj je od ‘sviju glavnih tržišta ' posve izolovan, bez ikakvih komunikacija i bez željeznica, pa se vri­ jednost’ kuća i gradilišta u T S n jo ne može nikako mjeriti’;sa. onim a u Doboju, DetverUl i t. d. Ona dvojica ljudi koje-je kotarski ured na svoju ruku imenovao u ovu komisiju za procjenu kuća i gra­ dilišta, procjenjiyali su kuće i gradilišta po svojoj uvidavnosti, nepristrano, pa bi mnogi gragjanl sa tim. procjenama, bili- zadovoljni; ali-peremi činovnikkoji je ovu procjenu vodio, njihove procjene nije. uzimao u obzir nego se je držao samo procjene onoga zidala, k oji'kako rekosmo, nije mjerodavan za procjenu knća u našem mjestu. Eto tako se je -svršila i ta druga procjena, | kud i kamo žalosnija od prve. P o l a g a n je mandata. Ovuda se pronijela vijest, da’ je HattldiDeg DžiniČ položio mandat nd*1 rodnog poslanik*, jer da ne će držati mbndata, kojeg -Je primio Iz Rifatbegove ruke kad je. već Rifatbeg radi. njega svoj mandat položio. Mi u to ne vjerujemo kao i nitko drugi ko Hamdibega poznaje. K h ib s k a s je d n ic a . Kako saznajemo biće ovih dana sazvana sjednica našeg saborskog kluba, dđ zauzme stanovište prema akciji Hamfdbfega 'i Ragib bega Džinića. Mi držimo da je to i od pri­ jeke nužde, jer se kroz naš narod proturaju naj­ veće laži, što mogff biff‘ ->• proti1 pojefflflim na­ rodnim poslanicima: Varaju se. Ovdašnje srpsko novinstvo ra­ duje se -svome uspjehu radi političkog prbvca lista „Misbaha" i Džinića afere. Da im je to poćudno �„Novi Vakat, i <ia su se tome obradova«"sasvim je razumljivo; ali & im svakako biti u kratko, jer čvrsti blok muslimanskih zastupnika stoji pripravan da svaki manevar srpski ргоШ Р i odbije. Postojeći blok naših narodnih poslanika ne radi za vlastite inte­ rese, pa su mu smetali I smetaju oni koji pod plaštdm navodnog poslanika svoje-vlastite interese ganjaju, te za koje dobro pasujć ona naVodna: „Sto visi nek otpada”. Naši će poslanici znati naći i iz ove situacije izlaz, kakav Srbima i onima koji hoće da u mutnom love, ne će bili poćudan. ,,Srbobran“ i Džinlć; Zagrebački srpski list koga o bosanskim stvarima nadahnjuje Dr. Dimović javlja, da Džinići pokreću akdju sa do­ kinućem servituta na beglučkim šumama, s čim se navodno ne slažu drugi poslanici. Ovo je prijesna laž, jer je-ova-stvar potpunim sporazumom Mus­ limana i Hrvata uregjena, pa bi „Srbobran" htio da- zaemmljivim temama ojača i pođttpre akciju Dfcinića i tinte stvori što jiči ja r megjir1muslima­ nima, pa da onda oni potpunoma zavladaju u sšrioru кав/ što vladaju mimstaretvom i vladom, jer je i danas u ministarstvu jači Dimović od DV. Bašaglča i Dr: Mandića, a na vladi ga sma­ traju pouzdanikom ministrovim. Osuđen na smrt na vješslima. Ovih je dana sarajevski oKflfžrti sud osndib 25 godišnjega Ffanća Stiftei' iz ROšcliifža u Austriji nastanjena u Safajevu, radt'gtabežirtg umorštva ha smrt koja se ima izvršiti vjeŠarijem.' Stlft je dne 7. juna ov. g. u Neđarićima kod Sarajeva u dogovorenom spo­ razumu sa vojnim bjeguncem Secpeldom Zajičekom u namjeri da sarajevskog fij'akerdžiju usmrti i da se njegovih'' pokretnih: stvari dočejjf iz' oštro ■nabi­ jene vojničke puške od traga za vrijeme vožnje iz' potaje na istoga pucao, dva puta ga pogodio i usmrtio, te mu je zajedno sa Zajičekom fijaker i konje oteo. Zajiček je u istražnom zatvoru kod voj­ noga suda u Sarajevu, te će se i njemu u drugu subotu suditi. K a k o je h r v a ts k im b je g u n c im a ' u - S r ­ b iji. U posljedno je vrijeme mnogo hrvatskih đaka u Dalmaciji obuzeto nekom nepojmljivom srbomanijom. Došavši radi svojih nepromišljenih činova u su k o b 1sa oblastima pobjegoše u Srbiju. Sad jedan prijatelj urednika „Riječkih Novina" piše njehiu pismo iz Beograda o svom susretaju sa hrvatskim bjeguncima, kojih ima cijela kolonija na Kaiimegdanu. On piše medu ostalim ovo: „Na privi mafi obradovah se tom- nenadnont 'susretu, ali kašnj'ć malo da ne proplakati. Mišljah naime; da je tim ljudima dobro i predobro, ta po pisanju „Slobode4 čovjek je misiio, da u Srbiji teče sami med i pada prava mana, a nas da Hrvate susreću raširenih ruku. Kad se ja. malo dublje u razgovor uvukoh sa onamošnjom našom kolonijom, ostadoh sav pre­ neražen, sav razočaran. Zamisli, kad sdm motao da ih hranim, te da još- onamo ostadbh dva tri dana, biO' b r ’btiSSć 'vra’gff sav m<5j fobolać, tako da mi ni za1 p a t do Zagtetta tić ‘ Jbr’ bilb ostalo: Što sam svega, Bože moj, ja od njih čuo i doznao! Na polasku nekolicina :m6 od njih fciojsratFkio željeznicei to suznih očiju, što 1 oni ne mdgt) putovati sasl mnom: očekuju ko Židovi Mejsiju svetu amnestiju. Zadnje ini rijfečl,' Jtdje ■mP' u ja v iš e ■na1 polafcku,1’ bijahu: „Reci Hrvatima na sveučilištu, da u pravom smislu budu Hrvati, da odbace ludo Jugoslavenstvo, w koje -amo Srbi ne će niti da čuju, budući je za ■ nje/srpstvo niMa svć i pdšVuda! Treba ti znati, da1' s* ti svi skoro u Dalmaciji bili „naprednjaci*, a ■ sada su ti svi bez iznimke — recimo — pravaS, i to baš radikalni. Sada" shvaćam’ tvoje’ riječi, koje si’ mi u Rijeci dobacio: „Austrija ih učini Srbima, a Srbija Hrvatiriia.* Narodno gospodarstvo. M o ra to rij u C rn o j G o ri. Primamo od trgovačke i obrtničke komore: U službenom listu crnogorske vlade ođ 12./25. oktobra t. g. izašla je naredba kr. crnogorskog ministarstva pravde u po­ gledu trajanja moratorija, koja u izvadku glasi: Mjenične tužbe spadaju megju tražbine privatno­ pravne naravi. Zakoif o moratoriju od 22. septemba 13. oktobra 1912. odgodio je rokove pla­ ćanja: privatnopravnih tražbina. Pošto nije niti sa danom prestanka neprijateljstva sa Turskom, niti sa zaključenjem mira u Bukureštu nastupila demo­ bilizacija vojske, nego je istom 20. augusta (12. septemba) t. g. naregjena, to u smislu zakona o moratoriju počinje ustanovljeni rok od šest mje­ seci teći tek toga dana, tako da se 19. februara (4. marta) 1914. smatra danom, kada moratorij prestaje. Prije toga vremena ne mogu se daklen predavati mjenične tužbe o medjutim dospjelim tražbinama. Rokovi'phSan/a privatnopravne TrSžBrne' odgodiće se za onoliko dana, računajući od dana isteka moratorija, nakon koliko bi dana iza početka moratorija dospjeli. Novčanim zavodima neće se priznati nikakvi nuzgredni troškovi (zatezne kamata i t. d.) izuževši obfčnć kdmale za vrijeme od dana dospjelosti plaćanja do vremena realizovanja traž­ bina. — Sudnica. U ifrdrV tvb iz o s v e te . M u slim a n o s u g je n n a sm rt. U -četvrtak i u petak vodila se pred ovdašnjJm okružmm sU'ASm rasprava proti 27-godišnjem Vejsiltf H a ј г i, težaku iz rifijrana, proti kome je dignuta optužba radi dviju krađa i u m o r s t v a . U‘-noći o đ 28-, na >29: 'jula a g.-Ukradene su neke stvari Mešanu Šehoviću u Ramadanovicima. Okrađeni posifrrinjao je', da1 je krađu izveo ozloglašeni momak- Šerif Suša. Međutim se po selima pronio glas, kako Suša priča, da je on sa Hajrom dne 15. ju li o. g. ukrao Hasffrtu Ktimbari 6 kila brašna. Ovo je dočuo Hajro te na Sušu zamrzio i odlučio, da će ga ubiti. Dne 1. augusta tražio ga je u kafani Mande Bošnjak, gdje ga je očito po dogovoru Suša čekao, ali ne dočekav Hajru pošao put potoka Godušice. Hajro ga dostiže i upita; je ii ga on zbilja pred svijetom opanjkavao. Kad je Suša priznao da je doista o njihovoj kragji po selu pričao, navali Hajro na njega kamenicama, a onda nasrne na njega nožem, te ga po cij lom tijelu izbode, dok se Suša ne skotrlja u potok i za nekoliko časaka izdahnć: Hajro je u istrazi nekoliko puta priznao, da je!'SuŠti\u-na glas da ga ogovara, odlučio ubiti, te ga je tražio puna dva dana. Na glavnoj Je raspravi iskaz promijenio, veleći, da" ga je Suša" počeo gušiti, a on da-se-branio: • Jučer je 'р<5"))<КП1£" rasprava dovršena, te* Je sud osudio Vejsila H a j r u u smislu optužnice na s m r t na vješalima!'1 Ostrđeni' je prijavio1 ništovnu žaobu. Brzojavi. Potpisan ugovor između Turske i O rčk Ć . A te n a , 14. novembra: G r č k o - t u r s k i u g o v o r z a m ir n o ć a s je p o t p i s a n . Ova je vijest u stanovništvu pronešena ve^ liidm veseljem. Diplomatske veze između obe -d r­ žave, biti će ovih dana uspostavljeni. Galib-bt-j b iS ’će poslanikom tufsfcfthu AteHI, a Pahas grČfcihV u Carigradu. — B eč, 14. novem. „Neue Freie Presse* piše: Rumunjski ministar unutarnjih posala Take |unescb izjavio se jednom novinaru o ođnošaju između Rumunjske i Austro-ugarske ovako: Vijest o s a ­ v e z u izmćđu Rumunjske, Srbije i Grčke posvema je n e i s t i n i t a . Nijesu povedani niti kaki prego­ vori u tom pravcu. Ali, ako bi se i započHi pre­ govori, onda bi Rumunjska o tome pitanju samo onda raspravljala, ako bi se prije svega ustanovilo,‘‘ da savez na nlkakf način ne bi bio uperen proti Austo-ugarske. Naše držanje prema Austro-ugarskoj ne će se promjeniti te smo mi baš nedavno kad no izbiše opreke između Srbije i Austro-ugar­ ske upozorili biogradsku vladu, d a m i n i k a d a n e m o ž e m o p r i s t a t i na politiku, koja bi bila uperena proti Austro-ugarske. B o s a n s k e ž e lje z n ic e . B e č, 14, novembra. Članovi željezničkog odbora u parlamentu sastadoše se danas na vije­ ćanje te zakljifciše, da će samo onda glasati za zakonsku osnovu novih bosanskih željeznica, ako vlada pristane na izgradnju lokalnih željeznica u Austriji, što su zastupnici već prije tražili.- Te će svoje uvjete iznijeti ministru predsjedniku. P r v o p r e d a v a n je p l. S h e k a . Beč, 14. novembra. Danas po podne držao je na ovdašnjem sveučilištu umirovljeni ođjelni ’ predstojnik Shek svoje prvo, nastupno predavanje o bosanskom pravu. Predavanju prisustvovahu: odjelni prestojnici Cwiklinski, baron Klunburg i dvorski savjetnici Foglar, Kobler Klinsburg i Krcsmarik, zastupnici ministarstva nastave i saveza za austro-bos-hćrc. interese, pOdpredsjednik bos-herc. trgovačke komore Salom, nar. zastupnik Ademaga Mešić, načelnik Kučukalić, advokati dr. Pilar i dr. Fischer i tnnogo đaka. Shek je razvio program svoga predavanja govoreći o pravnim izvorima pit čemu je odbio svaku vezu između rimskog i is­ lamskog prava. Predavanje je primljeno s odobra­ vanjem. P u t n a s lje d n ik a p r ije s to lja . B eč, 14. novembra. Nasljednik prijestolja nadvojvoda Franjo Ferdinand i supruga otputovali su danas u London, da posjete engleski kraljevski par. Nadvojvoda će u Londonu ostati dva dana, a onda će poći u Windsor, gdje će ga dočekati engleski kralj i kraljica. Nasljednik će prijestolja ondje ostati dvije sedmice, a onda će ići u goste vojvotkinji od Portlanda u Welbeck-Abbey, gdje će se zadržati pet dana. Koncem novembra, vra­ titi će se nadvojvoda sa suprugpm natrag u Beč. K o ta rs k o v a k u f s k o - m e a r if s k o p o v je r e n s tv a B o s. G r a d iš k a . Broj 357 vakuf dne 3. novembra 1913. N a tje č a j. Na ženskoj mektebi ibtfđajji u Boš.1 Gradiški ima se odmah popuniti mjesto ličitetjfde ti rd&fii rađ;-ur gođišnjr honordr: od ЗбФ K. Za to neka se prijave kod ko­ tarskog vakufskb-mearifskog povjerenstva ■ pismeno podnesu. Predsjednik: Mujezinović. Delegacije. Savjestan striža f. Prije nekoliko dana tjerao je Salih Imamović svoja kola uz Bistrik, koja su se iznenada povratila Ч zadnji štel bio je uhvatio prst gore spomenutoga* Beč, 14. novembra. Prva sjednica austrijske delegacije biti će u srijedu u šest satr na večer. U isti tren je priletio stražar Petar Šević br. 22. uhvatio Salilia Imamovića, zaustavio kola I prisutnošću duha spasio istoga od grozne nesreće. i dalje buhi, to1 ć e se one čete, koje stoje na alban­ skoj graniči, početi raspuštati. Savjesnom stražaru naše priznanje. Strana 3. Rumanjska i Austro-ugarska. Razoružanje u Srbiji. Beograd, 14. nov. Pošto se srpska vojska Sciroko na Rijeci. Rijeka, 14. novem. SirtoĆ je u ovdašnjoj luci bilo sciroko. Počinjena šteta je ogromna. Dr. HavliĆeka čaj za želudab sa' vlMtofučnfttr p'otpteom ■ EngJantine — preparati za njegu kože proizvagja i - razašilje samo ljekarnik Мг. SI. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 12. �Broj 3 ИЕВИЕВЕИЕВВЕИЕЕЕВВЕИЕИЕ1ИИИЕ1ИЕ1ЕИИ Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. Br. 358. vak. B os. G r a d i š k a 5./Х1. 1913 Natječaj. Na ženskoj mektebi-ibtidaiji u Bos Gradiški ima se odmah popuniti upražnjeno mjesto I. mualima sa godišnjom plaćom od 720 K. Za to neka se molbe kod kotar­ skog vakufskog mearifskog povjerenstva pismeno podnesu obrazložene sa svjedočborn darulmualimina, liječničkom, te svjedočborn 0 dosadanjem službovanju i ponašanju. - d io n ič a r s k o d ru štvo u Foči - i njezina filijaia u Goraždi IBE' plaćaju S°Id kamato na uloške na štednju. Sve bankovne poslove Predsjednik: Mujezinović. T U R S K A kavana obavljaju n a jk u la n tn ije . B prodaje se uz jeftinu cijenu в radi preuzeća drugog poduzeća. в в BI_____________________________ 1в Ponude neka se šalju na - - вввввввввввввввввввввввввввввввв PflRTO PBHTEF, VIROVITICA (HRVBTSHA). Prodaje se Najbolji i najjeftiniji srss £ odlaska iz Sarajeva, 20 godina prosta od poreza nosi 9 % . — Upitati kod administracije lista. hrpu iz crijepa kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s t o v a r i š te građe- vnog materijala - preselenja 2 kuće u Banjaluci u Daudija iilici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje uz uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. D a b u lh a n ić , upravitelj banke. Prijedor (Bosna). P O Z O R ! -м !a svaku obitelj shodni ostatci Hu№ta Grami d.d. u Sarajevu. mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne propu­ stite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus 1 Om o* broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanafas, oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15— Omot tor. II. Isto u boljoj kakvoći K18— Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20-—. Sve je zgodno za svako kućanstvo Ostatci su 3—10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag tako da naručitelj nema risike. Tvornica platnene robe HUMI ]IR95EH HITNE, __________Nachod (Češka). llB]bolji Ccsbl izvor bupnjzl Jeftino posteljinsko perje 1 kg sivog, dobrog, čihanog 2 K, bolje 2 K 40 Hl., prima polubijelo 2 K 80 fil., bijelog 4 K, pahuljasto 5 K 10 fil., 1 kg osobito finog, snježnobijelog, čiha­ nog 6 K 40 fil., 1 kg pahuljica, sivih 6 K, 7 K; bijelo fino 10 K. najfinije sa prsiju 12 к. K o d naručbe o d 5 k g šalje s e f r a n k o . POZOR! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9 . - Gotove već punjene postelje trajnim, pahuljastim perjem 16 K; polupahuljasto 10 K; pahuljasto 24 K; pojedine perine 10, 12, 14, 16 K; anjkusi 3 K, 3 K 50 fil., 4 K; perine, 200 cm duge, 140 cm široke, 13 K, 14 K 70 fil.' 17 K 80 fil., 21 K; vanjkuši, 90 cm dugi,70cm širokih K50 fil., 5 K 20 fil., 5 K 70 fil.; blazine iz čvrstog, prugastog Gradla 180 cm duge, 116 cm široke 12 K 80 fil., 14 K 80 fil. Razašiljanje pouzećem, od 12 K dalje franko. Izmjena dozvoljena, za neodgovarajuće vraća se novac. S. BENISCH, Deschenitz br. 105. Č E Š K A . 30 C. MULLER, PODGORZE Bogato ilustrovani cijenici badava i franko: M uslim ani sjetite se „G a jre ta Vlasnik i izdavalelj: Zadružna" tiskara, Sarajevo. Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu i 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoiirane sa jakim kTinćanim gjonovim a, koža jm egja ili crna, osobito elegantna najnovija form a, veiićina prema broju i centimetru S v a 4 p a r a s to j e s a m o 9 k r u n a . Razašilje uz pouzeće 3-te M a ig a s s e 2 2 . 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. t t Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“ Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/589b9867af5461ed4f0f7c0450b8112d.pdf ef0e3fc5a01196bb21d27aca78df8e42 PDF Text Text Izlazi dna pata nedjeljno i to srijedom i sabatom. Uredništvo i u p rava: Cema: luSfl ulica broj EZ. : : ♦♦♦ T elefo n b ro j - Huhopisi se ne nraćaju. Ifefranliirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Broj 39. Intriganti na djelu. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Sarajevo, 19. novembra 1913. Pretplatile cijene: Za Sarajevo R И .- 7.- 3.50 Sa dostavom u hućuH 16.- B.-I. Za pohrajinu H 1E.- 8.- I.Za inozemstvo ZD franaka. Oglasi računaju se po tarifi, hod viiehratnog uvrštenja znatan popust. Godina \. svi muslimanski poslanici uskrate svoj pot­ pis na spomenutu rezoluciju. T o isto vri­ jedi i za riješenje agrarnog pitanja carskim dekretom. hrvati i da će se nešto u tom pogledu morati učiniti, bilo s nama ili bez nas. Pitanje je samo sada šta je korisnije za muslimane: ili da se postave na jedno iz svega se (jvoga vidi, da vijesti, sasvim intransigentno stanovište i budu koje šire u muslimanskom svijetu neke ostavljeni od svakoga, u kojem će se slu­ fesadčije, ne odgovaraju nikako istini. Me­ čaju to i svako drugo pitanje rješavati bez đutim je njima ipak uspjelo, da nađu la­ njih i protiv njih, ili da budu u svom dr­ kovjernih ljudi, koji}su se za njima poveli žanju koncilijantniji, da pristanu na neku i njihovim lažima povjerovali. Ovi su onda reformu agrarnog zakona ц okviru fakul­ bez daljnjeg ispitivanja počeli osuđivati tativne osnove, a da si u tom slučaju postupak poslanika, koji potpisaše rezolu­ osiguraju neke kompenzacije u korist mu­ ciju i izražavati nepovjerenje čak i onima, slimanskih posjednika i da ne ostanu osam­ koje oni nijesu ni birali. Mjesto ovake ljeni. besprimjerne drskosti oni su trebali naj­ prije stvar ispitati i to, pošto su saslušali Ćamil-paša. oba protivna mišljenja, otposiati jedno iza­ U subotu je na otoku Cipru umro poznati slanstvo na mjerodavno mjesto i zapitati otomanski državnik i bivši veliki vezir Ć a m i l šta se sve razumije pod rezolucijom. Uvje­ p a š a . S Ćamil-pašom nestade jednog od najzna­ re li se iz odgovora mjerodavnih faktora, menitijih i najinteresantnijih državnika stare Turske. da se rezolucijom trazi zakon o obligator- Ćamil, kome bijahu 82 godine bio je po rodu kršćanski Jermen, te je u kasnijoj dobi prešao na nom otkupu kmeteiva,. neka . onda šalju islam. proteste svojim poslanicima i iskazuju im Već zarana posvetio se politici, te se ubrzo nepovjerenje. Poslanici će onda znati šta uspne do najvećih časti. Ćamil-paša bijajie četiri im dužnost nalaže da učine. puta velikim vezirom i to prvi puta 1891., onda Poznata družina radi svom parom, da lažima i krivim inforrnisanjem neupu­ ćenog svijeta uzljulja muslimanske mase i uzdrma njihovo povjerenje u one ljude, koji su primanjem mandata iz njihovih ru­ ku preuzeli na sebe dužnost da — koliko mogu— brane njihova prava i interese. Ti isti spletkari soie svijetu mozak, da je nje­ gov imetak i opstanak u opasnosti, da su poslanici, koji su potpisali onu poznatu re­ zoluciju izdali narod i njegove interese, da su pristali na obligatorni otkup kmetova i time ugrozili opstanak muslimana u ovim zemljama. Vlada će, vele oni, na osnovu one rezolucije donijeti zakonsku osnovu 0 prisilnom otkupu kmetova. Za tu osnovu glasovaće sa Srbima Hrvati, jer se neće smjeti zamjeriti svojim izbornicima kmeto­ vima i tako će ta osnova pomoću Hrvata i Srba postati zakonom, koji će muslimane lišiti posjeda i imetka. Ili ako to ne bude, može se dogoditi da vladar sam na svoju ruku i bez sabora odredi jednim carskim dekretom prisilni otkup kmetova. Osim toga neki veleposjednici stavili Kako se odmah može opaziti, splet­ kari su zapali u jednu kontradikciju ša su se na stanovište status-quo-a današnjeg samim sobom, jer na jednoj strani tvrde, uređenja agrarnih odnošaja. Oni su protiv da su poslanici potpisnici rezolucije pristali promjene postojećih zakona i naredaba o ni obligatorni otkup kmetova, a na drugoj agraru, jer da su tobože tim zakonima strani priznaju, da muslimanski poslanici, dovoljno zaštićeni interesi i aga i kmetova. koji potpisaše rezoluciju, neće glasovati za Mi se glede uvađanja reforama u agrarnim zakonsku osnovu o prisilnom otkupu kme­ stvarima ne možemo staviti na stanovište tova, nego da će Hrvati, ostavivši musli­ oprečno pravnom shvaćanju cijelog svijeta. mane na cjedilu, izglasati tu osnovu u Ne zatvarajmo oči pred istinom i ne zava­ sporazumu sa Srbima. Ovo jasno pokazuje, ravajmo svijet. Najnoviji događaji na Bal­ da i ti sami intriganti ne vjeruju, da su kanu, gdje je naša monarhija imala i teri­ muslimanski poslanici, koji potpisaše rozo- torijalnih aspiracija, stvorili su novu situacijp. lucijti, pristali ha obligatorni otkup kmetova. T e nove prilike donijele su sa sobom da Pretpostavimo li da će se njihova druga se je i naš položaj sada promijenio. Dok tvrdnja obistiniti, ,t. j. da će Hrvati ostaviti se je još računalo, da ćć Austro-Ugarska muslimane u odlučnom času na cjedilu i u zgodnom času proširiti svoje granice na da će hrvatsko-srpska koalicija izglasati Balkanu i da je radi tamošnjih muslimana zakon i bez muslirttaha, onda potpisivanje morala obzirno postupati prema nama, i 1 nepotpisrvanje rezolucije znači jedno te tada je grmilo u delegacijama proti posto­ isto ili ne znači ništa, jer i u jednom i u jećim agrarnim prilikama u Bosni. Balkanski drugom sfučaju stvar še ne mijenja. Ako rat ostvari načelo .Balkan Balkancima" i je vlada i protiv volje muslimana sklona, sada se te balkanske države spremaju, da da pomoću Hrvata i Srba stvori zakon o agrarno pitanje u svojoj zemlji riješe bal­ prisilnom otkupljivanju kmetova i ako su čakom. Sva Evropa, sva javnost strana i Hrvati naumili, da tom prilikom prekinu domaća traži, da se i kod nas nešto učini. veze sa muslimanima i stupe u koaliciju Svako pametan mora uvidjeti, da se šaka sa Srbima, to će oni učiniti i onda, ako bosanskih muslimana ne može toj sili od- PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ilHTON SZIHMflY, 1895. 1908/9 i napokon 1912 godine. Nijedan put nije zadugo bio na veziratu. Godine 1891. pade џ veliku nemilost sultana, jer se usudio sultanu tako govoriti, kao što se to u fildizu nije često čulo. Ćamil-paša predloži sultanu potpunu reformnp osnovu i reče mu, da će tursko carstvo propasti, ako se ustav i uprava carevine ne promijeni u modernom duhu. Sultan ga odmah digne sa službe te je u svojoj kući bio zatvoren. Ćamil-paša ne osta miran. On umjeđe da sebi isppsluje zaštitu Engleske te se engleski poklisar za njega kod vlade otomanske zauze, dok ne bude pomilovan. Godine 1895. bi Ćamil-paša po drugi puta imenovan velikim vezirom. Onda se prones? glas o zavjeri proti sultana, u kojoj naviše i'm^de Јргтевд. Ćamil-paša bude nenadano sa velikog vezirata skinu! te imenovan valijom u Alepu. On se poboja za svoj život, te se i opet oprati na strane poklisare da ga uzmu u zaštitu. Na intervenciju poklisara bude imenovan valijom u Smirni. Ondje ostade do godine 1907., onda ga optužiše radi ne­ urednosti u njegovoj upravi.' Vlada ga svrgne i progna u Rodos. Ćamil-paša pobježe u engleski konzulat: Po treći puta je Ćamil-paša i opet uzvišen god. 1908. Bijaše to kratko vrijeme iza mladoturske revolucije. Mladoturski odbor izradio je da se veliki vezir Said-paša svrgne, a njegovim bi nas­ ljednikom imenovan Ćamil-paša. Doduše računali su i Ćamil-pašu u pristale stare vlade, ali radi njegova prijateljstva sa Engleskom, učini se mladoturskom odboru, koji je naginjao zapadno­ evropskoj kulturi, podesnim čovjekom. Dabome Т Ш Ш С И ASFALTU, L3EPEHHE Zfl HROV (DAEHPAPPE), TVORHICa С Е Ш Т Ж Н E B E V II SVE EEHERTFIE ROSE. TELEFON BROJ ZI9Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Sirnici. �prijateljstvo između Ćamil-paše i mladoturaka ne potraja dugo. Ćamil-paša upusti se s njima u borbu, uj kojoj mladoturci ostadoše pobjednici te mu u jednoj burnoj sjednici mjeseca februara god. 1909 većina komore izrazi nepovjerenje. Mladoturski čla­ novi vlade odstupiše te napokon ni Ćamil-paši ne preosta drugo već da i on odstupi. Za vrijeme svog trećeg vezirovanja, sklopi sa A u s t r.o-U g a r s k o m nagodu radi Bosne i Her­ cegovine. Dovršenje nagode morade ostaviti svome nasljedniku. Vrijeme kada su mladoturci bili na kormilu, proveo je Ćamil-paša većinom izvan Carigrada. Kada u julu god. 1912. vojna liga sruši gospod­ stvo mladoturaka, pozvan bi Ćamil-paša u kabinet Ahmed-Muhtara, u kom postade predsjednikom državnog savjeta, a na 29. oktobra kada je Ahmed Muhtar dao ostavku, imenovan je Ćamil-paša čet­ vrti put velikim vezirom. On ostade velikim ve­ zirom sve do 24 janura ove godine, kada Enver bey provali u portu i prisili Ćainil-pašu, da se odrekne svoga mjesta. Nekoliko dana iza toga udari ga kap. S prvine mišljahu liječnici, da mu nema spasa, no Ćamilpaša oporavi se, te pođe početkom februara ove godine u Egipat. Politički pregled. Zakonska osnova o izgradnju bosanskih željeznica,. rantirati 16 sigurnih mandata. Koalicija, koja je nekad srušila madžaronsku vladu, spala je sada na tu kukavnu ulogu da stare političke mumije opet oživljuje. Turska. Iz Carigrada javljaju od 17. o. mj., da je ve­ liki vezir primio grčkoga delegata Livadisa. Uglaviše da grčki i turski brodovi slobodno i pod svojom zastavom mogu ploviti a isto tako da turski i grčki konzulati mogu izvjesiti bajrake svojih država. Odnošaji između Turske i Bugarske postaju sve srdačnijim a. Za novog bugarskog poklisara u Carigradu imenovan je Tončev. Tončeva je sultan srdačno primio u audijenciju. Tončev je pozdravio sultana duljim govorom, u kojemu je naglasio, da se nada da će sada između jedne i druge države nastati iskreno i trajno prijateljstvo. Između oba naroda postoji jaka želja za takvim zbliženjem, pak ima nade da će ova želja da donese i plod. Sultan je odgovorio, da mu je osobito drago, šio je car Ferdinand upravo Tončeva poslao za poslanika u C a r i ­ g r a d i d a o m u z a d a ć u , d a z b liž i o b a n a ro d a i ta k o i s p u n i ž e lju i B u g a ra i T u ra k a . Z a je d n ič k i in te re s B u g a r­ s k e i T u r s k e b i t ć e g a r a n c i j a , d a će n jih o v i d o b ri o d n o s i b iti tr a jn i i da se m o že v je r o v a ti u tr a ja n u sp je h n j i h o v a s p o r a z u m a . Poradi novoga ceremonijela nije ovaj puta kod primanja poslanika bio prisutan ministar vanjskih poslova. vala anketu za reviziju knjiga za nar. osn. škole. Anketa će se sastati 2. decembra ove godine u Sarajevu, te će vijećati o nacrtu programa, koji se sastoji iz ovih nekoliko tačaka: 1. Odgovaraju li sadanje nastavne osnove svim potrebama; je su li savremene i podesne, da se po njima mogu složiti nove knjige za narodne osnovne škole? Ne bi li naročito bilo potrebno, da između nastavnih osnova za gradske i seoske ■škole bude veća raziika nego dosad, a prema tome onda i u knjigama? 2. Po kojim metodičko-didaktičkim pravilima treba ndesiti prvu knjigu za čitanje i pisanje; da li da bude ilustrovana i koliko? 3. Šta je svrha čitanke u osnovnoj školi i kako da bude udešena? Hoće li čitanka (izuzevši knjigu za nauku o vjeri i računicu) , biti jedina knjiga za svu uzgojno-<»brazovnu nastavu? 4. Po kojim imaju se u tom slučaju udesiti estetsko-etički, zemljopisno-povjesni, prirodopisnofizički, higijenski, gospodarski i gramatički dio sa poslovnim sastavcima? 5. Ako naprotiv pored čitanke trebaju još i zasebni udžbenici za neke nastavne predmete, kako da se u tom slučaju udese čitanke i ti pojedini udžbenici? 6. Ako za seoske škole trebaju posebne knjige, ne bi li tada bilo bolie, da se za III. i IV. godište seoskih škola složi zajednička čitanka i zajednički udžbenici za oba godišta radi olakšice nastavnicim a i radi intenzivnije nastave, budući, da su škole po selima velikom većinom jednorazredne, te su uči­ telji opterećeni radom, a da bi mogli temeljito obraditi svu nastavnu građu, koja je sadanjom nastavnom osnovom propisana? 7. Potreba slika, shema, nacrta i zemljopisnih karata u čitankama i udžbenicima? 8. U kojim su godištima potrebne računice i kako treba da budu udešene? 9. Kako da se dobiju dobre školske knjige: javnim natjecanjem ili da se postavi stručni odbor i njemu povjeri priređivanje novih školskih knjga? Dne 15. o. mj. primio je ugarsko-hrvatski parlam enat zakonsku osnovu o izgradnji bosan­ Bugarska. Iz Sofije javljaju, da se ondje od nekoliko skih željeznica. Osnova se sastoji dz šest paragrafa. Prvi pa­ dana opaža snažna agitacija proti kralju Ferdi­ ragraf opunomoćuje ugarsku vladu za izgradnju nandu. Sva štampa, koja simpatiše sa Rusijom normalnotračne željezničke pruge a) Banjaluka- okrivljuje kraija, da je on jedini uzrok političkoj Jajce, b) Samac—Doboj, c) mjesnokružne pruge propasti Bugarske. Isti listovi donose vijest, da se Bugojno—Aržano, d) Doboj—Sarajevo, e) pre- kralj Ferdinand namjerava odreći prijestolja u gradnju želj. pruge Jajce—Bugojno u normalno- korist svoga sina nasljednika prijestolja Borisa. tračnu prugu i gradnju normalno-tračne pruge od Kralj Ferdinand, koji je ovih dana boravio u Be­ Bugojna do Rame i pregradnju od Rame do Mo­ ču, odputovao je u G othu -na grob svojih roditelja. D e p u t a c ija tr g o v a č k e i o b r tn ič k e k o ­ U ned-iju se u Sofiji ob iržavaia velika pučka stara, f) Brčko— Tuzla do Bjeline i Raše, g) pre­ m o re k o d m in is tr a B ilin s k o g . Deputacija trgo­ gradnju želj. pruge D oboj—Tuzla u normalno- skupština, i a kojoj ministar predsjednik Rad osi;, tračnu prugu, — Bosansko-herc. vlada mora do­ vov čitao j e d n u i z j a v u vladinu. U njoj se vačke i obrtničke komore primljena je u četvrtak prinijeti u 60 godina 270 milijuna kruna, a za veli, da je Bugarska pristala na bukareštski mir, dne 13. o. mj. od zajedničkog ministra financija ostale troškove doprinijet će obe pole Monarhije pošto su dvije vlasti obećale, da će tražiti promje­ g. Bilinskog i predala mu u prisustvu poglavara ove svote: 1. od prve godine do početka gradnje nu uglavljenog mira u korist Bugarske, a bugarska zemlje i odjelnog predstojnika Prileszkoga pre4 milijuna 858.086 K, 2. od druge godine kroz . će vlada nastojati da do te revizije dođe, da bude stavku komore o poreznim i drugim pristojbenim pitanjima. Tom prilikom iznesene su želje i tužbe 60 godina 2,600.000 K, 3. od treće godine kroz ! osiguran i napredak svih naroda na Balkanu. 60 godina 3 milijuna. Paragraf drugi: Ove svote Nadalje je ministar predsjednik naglasio, da naših privrednih krugova radi novog oporezovanja im adu se staviti u budget dotičnih godina, § 3. će Bugarska sa Turskom sklopiti trgovački ugo­ radi čega je nastalo opće nezadovojstvo u zemlji, U garska vlada opunomoćuje se na pregradnju vor a pregovori se vrlo uspješno vode. Raspust te je naglašeno, da prešna nužda zahtijeva, da želj. pruge Donji Vakuf—Lašva. 0 tom će stupiti je sobranja vrlo potreban. Na koncu veli, da rat se novi neobično strogi i nesnosijivi način opore­ u sporazum s austrijskom polom Monarhije. Bugarske sa Srbijom i Grčkom nije uzrok nesreće zivanja, kao i prećerana revnost poreznih organa Ako pregovori ne dovedu do rezultata, onda se Bugarske. Nesreća je nastala od načina, kako se ublaži. Na ovo su i ministar i zemaljski poglavar može dozvoliti austrijskoj vladi, da izradi prugu na vodio rat proti Turskoj. Nesreći nije kriva vojska izjavili, da će se odgoditi utjerivanje polovice no­ vih povišica od tečevinskog poreza sve do konač­ svoj trošak. Tarifa kao što i promet imaju se nego diplomacija. nog riješenja podnešenih utoka. Ministar je još utanačiti zajedničkom nagodbom. § 4. Bos.-herc. Pojačanje ruske vojske. vlada se opunomoćuje, da može na svoj trošak Ruska je vlada zaključila, da će povisiti kon- ukazao na notornu činjenicu o nedovoljnom opoizgraditi želj. prugu Banjaluka— Bihać. § 5. Voj­ tingenant novaka za 25.000 momaka . To bi zna­ rezovanju sa strane prijašnje financijske uprave i ničke pruge bit će pod režijom zem. željeznica, čilo, da se ruska stajaća vojska povisuje za ukup­ opetovno upozorio na veliku potrebu novca u ali će spadati pod vojnu upravu. § 6. Ovaj zakon no 75.000 momaka. Izim toga hoće Rusija, da svoju zemlji. Ova pošljednja primjedba zabrinula je čla­ stupa u krijepost, kad se proglasi pod pogodbom, stajaću vojsku još i na taj način povisi, da p r o ­ nove deputacije i znatno je oslabila mnogu njihovu nadu. Nakon ovoga povela se je živahna diskusija da bude istodobno proglašen i u austrijskoj poli d u l j i vrijeme vojne službe. Tako vojnici, koji su Monarhije. trebali u oktobru da idu kući, moraju do konca u kojoj su svi članovi deputacije učestvovali i to Tijem je dakle zakonska osnova o bosanskim decembra pod puškom ostati. Sada ruska vlada naročito gg. Adem aga Mešić i Risto Šain, koji su željeznicama primljena u jednom parlamentu, sad traži i opet, da se služba posljednjega godišta pro­ iznijeli karakteristične činjenice za potkrijepu po­ još valja da bude primljena u bečkom parlamentu duži za daljna tri mjeseca, dakle do konca marta. trebe. da se kod oporezivanja postupa što praved­ i onda će se gradnjom odpočeti. Izim toga Rusija od dulje vremena namjerava, da nije i što blažije. Zenica za „Islamsko sirotlšte“ i „Gajosnuje dva nova vojna zbora i to jedan u vojnom Položaj u Hrvatskoj okružju kievskom, a drugi u vojnom okružju odeš- ret.“ Muslimansko društvo „Ittihad" u sporazumu Kao obično tako \ ovih dana o položaju u kom. Ove opsežne vojne mjere Rusije javno poka­ sa tamošnjim vakufsko- mearifskim povjerenstvom H rvatskoj dolaze nam protuslovne vijesti. Neki su zuju, da im je žalac uperen proti Austro-ugarske, i islamskom kiraethanom sakupilo je za „Gajret" hrvatski delegati izjavili jednom novinaru, da o jer se ovi novi vojni zborovi postavljaju upravo i sirotište svotu od od 167 kruna. Od toga je uspostavi ustava u Hrvatskoj nema ni govora. naproti sjevero-istočnoj austrijskoj granici. Ove će pripalo ,,Gajretu“ 60, a sirotištu 107 kruna, te su Sad javljaju iz Zagreba, da je hrvatsko-srpmjere Rusijine nesumnjivo primorati Austro-Ugar- novci odmah rečenim društvima otpremljeni. Daro­ ska koalicija pošla sasvim u madžaronski tabor, sku da i ona prema ruskoj granici postavi nove vateljima naša hvala i priznanje! izdala pravaše te će se stopiti sa starim madža- vojne zborove. Izborna kurija. Prekjučer se sastala izborna ronima. Izbori bi imali biti 10. decembra. Pred­ kurija, te je jučer sastavila i potpisala molbu na sjednikom sabora imao bi biti bivši odjelni pred­ visoki mešihat, da se imenovanom reis-ul-ulemi stojnik Badaj. Pakt između koalicije i madžarske Džemaludin-ef. Čauseviću podijeli meušura. Izabran vlade ne smije biti javan. Koalicija će staromaAnketa za reviziju knjiga narod. osn. je odbor od pef lica, koji je danas prije podne džaronima prepustiti čitav Srijem odnosno zaga­ škola. Zemaljska je vlada, kako doznajemo, saz­ bio kod vlade te podnio zahvalu na vladara, što Domaće vijesti. �Broj 39. Strana 3. ,Novi Yakat„ je imenovao za reisa po kuriji na prvom mjestu predloženoga kandidata. Odbor je zemaljskom po­ glavici podnio molbu na mešihat, koja će se diplo­ matskim putem dostaviti Šeih-uI-Islamu. vizori: Zaim H. Dedić, vet., Izudin Džananović, št. medicine. O tv o r e n je g r a d s k e m lje k a re . U nedjelju je otvorena gradska mljekara. Litra mlijeka prodaje se po 30 helera, sa dostavom u kuću za 34 helera. Kilogram kravjeg sira po 60 helera, a maslaca po 3 K 20 helera. U mljekari prodavače se i voće. „Muslimanskog sokolskog društva" u Prijedoru priredio je zabavu na 18. oktobra ove godine. Zubava je uspjela, kako moralno tako i u materijalnom pogledu neopisivo i na sveopće zado­ voljstvo, te je i program u cjelosti na opće odob­ ravanje posjetioca izveden. Posjeta je bila vrlo dobra, naročito od musli­ mana, što je dokaz da smo i mi svjesni svoje dužnosti i što ovaj odbor oduševljava u njegovom pothvatu. Od dobrovoljnih priloga, te od ulaznica i tom­ bole dobila se je lijepa svota tako, da čisti prihod zebave iznosi 558 kruna, koja je svota položena u ovomjesnu muslimansku banku do daljnje odredbe. Svima posjetiocima i plemenitim darovateljima i prinosnicima odbor se ovim putem najljepše zahvaljuje, a osobitu zahvalnost duguje gospođicama Mariji Volčovskoj i Agnezi Hlauzi, koje nijesu požalile truda i muke, samo da što dostojnije za­ bava uspije, te im potpisani odbor u ime ovomjesnih muslimana i u ime budućeg sokolskog društva najtopliju zahvalnost izrazuje. Privremeni odbor „Musi. sokol, društva". Općinski izbori. Kako saznajemo obaviće Se općinski izbori za grad Sarajevo 11. decembra, izbornika ima oko 4000, a megju ovima oko 1500 Muslimana. Do sada se ne vidi nigdje kaka interesovanja osim od Sejdi-batalove grupe. Potrebno bi bilo da se zainteresuju oni, od kojih bi grad za­ ista imao koristi. Ovdje bi trebali zauzeti se po­ najviše stanovnici gornjih mahala, da postave za gradske vijećnike one, koji za njih rade, jer je do sada izuzevši zadnje 3 godine njima veoma krivo činjeno. Ako ne bude boljeg interesovanja eto opet Sejdi-batala i sličnih da zastupaju grad. Bitka u gradskim Pofalićima. U nedjelju na večer potuklo se u gostionici Červenoga u grad­ skim Pofalićima više vojnika. Vojnici potegoše svoje sablje i navališe jedni na druge. Vodnici Ernst i Nagelreiter teško su ranjeni, a vodnik ROssler ostade na mjestu mrtav. U eri odlikovanja. Čujemo, da je direktor ovdašnje magjarske banke g. Stux odlikovan oficirskim krstom za za­ sluge. Neki dan odlikovan je direktor austrijskobosanske banke g. Antić ordenom željezne krune III. razreda. Mi se u čudu pitamo, za koje i kakove za­ sluge dobivaju ovi mladi ljudi, koji borave u našoj domovini u službi stranih zavoda i tugjega kapi­ tala, odlikovanja sa najvišega mjesta? Ako se mjere i podijeljuju ta odlikovanja po zaslugama, koje su ti ljudi učinili narodu i zemiji u kojoj jedu kruh, onda bi valjda imao narod da kaže jesu li ti ljudi učinili njemu dobro i jesu li koristili i narodu i zemlji. I tek ako bi dobili to priznanje od naroda, onda bi eventualno mogli biti odlikovani i carskim nišanima. Ali ovako kako sada stvari stoje, mi ne vi­ djesmo ništa, što su gornja gospoda pomogli našem narodu i koristili našoj zemlji, pa ipak su eto po­ čašćeni visokim odlikovanjima. Pa za to mi dola­ zimo i nehotice do zaključka, da velika gospoda u Austriji i Ugarskoj predlažu za odlikovanja ljude koji znaju da izrabljuju naš narod i koji žele i nastoje da naš narod materijalno zarobe i da mu onda jednoga lijepoga dana dovedu na njegov po­ sjed Mađara ili Nijemca. To znači i ovo, kao i ono prijašnje odliko­ vanje ovih sluga Mađara i Nijemaca. Mi našemu narodu možemo samo doviknuti: narode, čuvaj se tih stranaca! Uhvaćeni bjegunci. Na smrt osuđeni raz­ bojnik Štift te lupeži Suretović i Bradić, koji su bili n hapsani okružnog suda sarajevskog zajedno u jednoj sobi, pobjegli su u subotu oko deset i pol sati na večer iz zatvora, pošto su u duvaru izrovili jednu rupu, kroz koju poskakaše. Vojnik, što je čuvao stražu, pucao je na njih, ali nije ni jednoga pogodio. Premda je odmah dignuta potjera za zli­ kovcima uspjelo im je ipak doći do Međeđa. Ondje su ih u ponedjeljak po podne uhvatili oružnici i željeznički radnici. Ovi će dobiti nagradu o d 2000 kruna. Zlikovci su dopraćeni natrag u Sarajevo. Društvene vijesti. Izbor odbora akad. omladine „Svijesti" u Beču. Društvo napr. akad. omladine u Beču »Svijest" javlja, da je na svojoj glavnoj skupštini održanoj 13. novembra 1913. izabralo za školsku godinu 1913/14. ovaj odbor: Predsjednik: Kasim Dizdarević, stud. phil; podpredsjednik: Ibrahim Pajazetović, med. vet.; tajnik: Džemil Drljević, stud. iuris.; blagajnik: Hašim Šerić, med. vet.; odbornik: Sejfudin Muftić, tehničar; re­ Zabava »Muslimanskog sokolskog druš­ tva" u Prijedoru. Privremeni odbor za osnutak Narodno gospodarstvo. Zašto im amo malo sijena? Naše livade bile su nekad vrlo rodne a sijeno slatko. S vre­ menom mnogo su se livade pokvarile. Nekoje daju sijeno muljavo, nekoje kiselo, a mnoge uopće sla­ bo rode. To sve nas upozoruje, da tu nešto mora biti po srijedi, što naše bare kvari. Obično se nakon pokošenja livada puštaju po istima goveda, da pasu, i to traje do snijega. Dodje kiša, blato, snijeg, a goveda zemlju zgaze, da se sitne žilice trave uguše u dubljini. Osim toga mnogo trava izgubi srce, kako ju je goveče jezi­ kom dohvatila, i trave na proljeće nestane. A ko­ liko imade po nekojim barama krtinjaka, ko bi njih izbrojio, im a ovogodišnjih i od pet godina. Ima i živica dosta i grmlja, ima i nepotrebnih lokva. — Sve to . djeluje na veći .gubitak sijena, a jadan težak nezna, kako će svoja goveda preko zime prehraniti. Da nema ono malo strnokosa, dosta bi se patio a još više njegova goveda. Kad znamo sada uzrok, zašto ima težak tako malo sijena, znaćemo isti i odstraniti. Naši težaci će raditi, ako njih ko naputi i ako se oni mogu osvjedočili, da će njihov trud zbilja njima koristi donijeti. Uzorao si i nasijao pšenice; naoštri motiku i otidji malo u bare. Čudićeš se, kako lahko i brzo se mogu za ovih hiadnih dana raskopati i razba­ cati krtine po bari. A kad si već kod toga posla, neka ti dijete donese sjekiru ili trnokop, da isko­ paš onu nepotrebnu živicu, što se svake godine više širi po medji tvoje livade. Ugrijao si se, brate, dosta, ama veselite, kako si lijepo svoju baru očistio od nereda, a šatra znam, da ćeš opet doći. donijeti motiku i lopatu, iskopati kroz baru kanal, da se ista brzo osuši nakon kišovitih vremena. Kad ste se već tako dali na posao, ja bi vami još nešto savjetovao! Jedan dan, kad bude oblačno, baru pozubite. Ima za taj posao posebna sprava, tako zvana livadna drljača, a ,može valjati i obična zubača, ako ima oštre klinove i ako je dosta teška. Pozubite livadu po duljini 1 poprečno, a ništa ne žalite ono nekoliko trava i žila. što ih je zubača izvukla. Na proljeće ćete viditi razliku između zubene i uređene bare, te bare zapuštene. Čudnovato će biti mnogima, ako jcrš upozorim na gnojenje livada. Šta, da gnojimo još i bare? Nemamo đubreta ni za kukuruze, kako ćemo ga još za bare naći? — Ako nemate stajskog gnoja a vi učinite probu sa umjetnim gnojivom, ili kako narod kaže „prašinom". Za bare naročito dobro gnojivo je Thomasovo brašno, te kalijeva sol. To gnojivo se pospe po livadi isto onako, kako se sije kakvo sjeme, iz ruke, i to za tiha vremena. Najbolje djeluje, ako se posije od novembra do februara. Što ranije, to bolje. Na dunum livade može se u potrebiti 50 kila brašna Thomasova a 15 kila kalijeve soli. U našem kotaru su u proš­ loj godini težaci pravili pokuse sa gore navedenim gnojima, te su došli do uvjerenja, da mogu to gnojivo prirod livada i podvostručiti. Umjetna gnojiva treba što ranije nabaviti. Svaki kotarski ured odnosno njegov poljoprivredni činovnik naručiće za vas ta gnojiva ili iz T rsta ili kod hrv-slav. gospodarskog društva u Zagrebu. Na kraju još savjetujem svima, koji nemaju dosta livada, da siju u rano proljeće u pšenicu ili zimi ječam, djetelinu trećakinju ili sedmakinju. Na­ ročito je sedmakinja dobra za sijeno. F. Suhi, učitelj gospodarstva. Brzojavi. Rusija i Njemačka. B e rlin , 18. novembra. Državni kancelar konferirao je sa ruskim ministrom predsjednikom Kokovvcevom. Između oba državnika postoji potpuni sporazum. Učitelji u Bugarskoj. S o fija, 18. novembra. Deputacija saveza bu­ garskih učitelja bila je jučer kod ministra prosvjete i zahtjevala, da se plaće učiteljima, koje državna blagajna od duže vremena nije isplatila, što prije isplate. Deputacija je zaprijetila generalnim štrajkom učitelja. Željezničke osnove u bečkom parlamentu. B e č, 18. novembra. U današnjoj sjednici par­ lamenta iznio je ministar željeznica F o r s t e r za­ konsku osnovu o izgradnji bosanskih željeznica. Pri tome je držao govor, kojeg zastupnici ne primiše baš srdačno. Kada ministar kaza, da su današnje bosanske željeznice nedostatne i da ih treba izgra­ diti također iz v o j n i č k i h r a z l o g a stadoše vikati češki radikali i socialiste, da se sve samo čini iz strategijskih razloga, dok se izgradnja lokal­ nih željeznica u Austriji potiskuje u stranu. Nemiri u Meksiku. Pariš, 18. novembra. Iz Meksika javljaju: General Blanquet namjerava, da uz potporu svih generala naredi uhapsenje predsjednika Huerte, da se tako uzpostavi red. Tužbe Bugara proti Srbima. Sofia, 18. novembra. Srbi u Macedonji pro­ gone Bugare na razne načine. Tako su osudili 46 Bugara na 10 godina tamnice. Među ovima imade 11 popova, koje osudiše pod izlikom, što su u Monastiru za vrijeme arnautskoga ustanka u crkvama spominjali ime kralja bugarskoga i bu­ garske mitropolite. Drugi su osuđeni radi toga jer se borahu proti nasilja Srba i Grka. Grčka raspušta vojsku. Solun, 18. novdmbra. Grčka vlada počela je jučer raspuštati vojsku. Stanje u Albaniji. F r a n k f u r t na/M., 18. novembra. »Frankfurter Zeitung" prima iz Valone vijesti da je u cijeloj Albaniji velika potištenost. Žito i meso vrlo je pos­ kupilo. Glad je pred vratima. Arnauti vide sVoj spas u slozi sa Bugarima, koji imadu jednake in­ terese kao i Arnauti. Raspis oferta za gradnju bosanskih željeznica. B u d im p e š ta , 18. novembra. Zajednički mi­ nistar financija upravio je reskript na zemaljski savez mađarskih privatnih mjernika u kome veli, do će bosanska vlada ove zime raspisati oferte za izgradnju željezničke pruge Šamac-Doboj, Banja Luka-Jajce i Bihać- Novi. Odnosne trase mogu se već pregledati. Delegacije L ju b lja n e , 18. novembra „Slovenec" prima iz Beča ovu vijest: Hrvatski i slovenski delegati, koji su u odboru za bosanske stvari zakljućiše iz političkih i državopravnih razloga, da neće primiti nikakih referata u delegacijama da bi tako mogli slobodno kritikovati rad ministra Bilinsjtoga. �јЗгој 39 „Novi Vakat* Strana Javna zahvala. В В В В ВВВВВВВВЕВВВВВВИВВВВВВВВВВВ B ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- - dioničarsko društvo u Foči - Ugodna mi je dužnost, da ovime izrečem ja zahvalu gospođi Mariji Curić, diplom. prin^Hu Sulejman ulica br. 8, koja je nežaieći ni truda'1'' vremena spasila svojom vještinom ugroženi živ"! mile mi supruge i djeteta prigodom teškog po ° đaja. Ja ju svakome najtoplije preporučam, a <J moje strane neka joj bude izražena ponovno <јц boka zahvalnost. Pašo Vila Medrese ulica 25 i njezina filijala u Goraždi T U R S K A kavana plaćaju S% kamata na uloške na štednju. Sve bankovne p oslove najkulantnije. prodaje se uz jeftinu cijenu radi preuzeća drugog poduzeća. Ponude neka se šalju na - - - obavljaju PflHTO PflMTEF, VIROVITICA (HRVATSKA). _________________________________ 1в ввввввввввавввввввиввввизввввввв N ajb o lji i n a jje ftin iji бгддiz дрјјвра kojeg sadašnjost imade, jest patentirani zavojni crijep, ko­ jeg proizvodi gra­ đevno poduzeće i s to v a r iš te građe- vnog materijala - Umisli Bruni d.d. u Sarajevu. 39 □D □□ Dr. Havličeka čaj za želudac sa vlastoručnim potpisom Englantine — preparati za njegu kože proizvagja i - razašilje samo ljekarnik Mr. SI. ZIM M ERM ANN Z a greb Ilica 12. • _ * _ _ dobrovoljno radi * f O i J « 3 J 6 S C preselenja 2 kuće u Banjaluci u Daudija ulici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje už uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. D a b u lh a n ić , upravitelj banke. Prijedor (Bosna). ва- POZOR! i!a svaku obitelj shodni ostotc mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne propuštite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus Omot broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanaias, oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15;— Omot br. II. Isto u boljoj kakvoći K 18'— Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20 — Sve je zgodno za svako kućanstvo Ostatci su 3—10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag tako da naručitelj nema risike. Tvornica platnene robe Novo otvorena radnja M. Levy (DJula), Sarajevo ша 3IH A S E K Nachod H IT R E , (Češka). dobavljah otpremnog zavoda bos.-herc. zemall. željeznica SaLDHOUil PaiaCa Ćemaluša ulica br. 75. SM OM DIIil PflLHCa Slobodan sam ovijem p. n. općinstvu do znanja staviti, da ću u mojoj pomodnoj i manufakturnoj radnji prodavati, radi velikog skladišta uz umjerene cijene raznih predmeta kao muških, ženskih' i dječijih odijela, rublja za gospodu, gospogje 1 djecu, veliki izbor ćlpela, šešira, kravata, gdtovih ženskih odijela i bluza kao i svakovrsne sitničarske robe. Tko samo jedanputa kupi, osvjedočit će se o jeftinoći te sigurno ostaje stalna mušterija. Moleći za što brojniji posjet, preporučujem se p. n. općinstvu te bilježim s poštovanjem M. Levy (Djula). P O Z O R ! 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu, cipela prodam znatno ispod tvorničkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu I 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoiirane sa jakim ktinčaaun gjonovima, koža smegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju i centimetru Sva 4 para stoje samo 9 kruna. Razašilje uz pouzeće C. MULLER, p o d g o r z e 3-te Maigasse 22. Muslimani sjetite se „Gajreta". Vlasnik i izdavatelj: Z a d ru žn a tisk a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Š e h ić. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bf927177dff1791d692eb4e1384798bc.pdf e8c0ef3767e77e7367f9711913830a54 PDF Text Text Izlazi dn puta udjiljnc I to iriUdin i v : \ m r DPEdnlltn I uprava: Geibi*: Iflia dIIcb Upa] EZ. : Tilifon broj • Л Ш - Ruhopis! se пв vPBćaJu. HefPflnhiPBnB pisma пв prlшвјв SE. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 40. Godina I. Sarajevo, 22. novembra 1913. Sarajevo 22. novembra 1913. Srpsko-pravoslavni i nekolika musli­ manska omladinca priređuju sjutra zabavu, da proslave stotu obljetnicu rođenja vladike i krijaza crnogorskog Petra Petrovića Njegoša. Za zabavu se živo agitira među Sr­ bima ne samo iz uspomene na NjegoŠa, nego i još više radi toga, što je prihod zabave namijenjen najnovijem pothvatu srpske propagande među muslimanima, konviktu Osmana Djikića. U ovaj će se konvikt privlačiti neopskrbljeni musliman­ ski đaci sa srednjih škola, dobivaće u nje­ mu stan i [hranu, a privodiće se srpsvtu i odgajati u srpskom duhu. Tu će se hra­ niti jata Srba muslimana Golubića, koji će na poziv srpstva smuti u boj protiv sva­ koga, koga mu srpstva kao dušmanina označi, pa čak za hatur srpstva i pohlepno piti krv svoje po uzvišenom islamu braće. Konvikt će biti mjesto, gdje će se odgajati onaki odrodi, kao što su muslimanske posrbice, koji su se oduševljavali pobjedama srpskoga oružja nad turskim, i koji su ku­ pili i slali prinose za vijence poginulim srpskim vojnicima u balkanskom ratu. Dobro shvativši važnost posrbljenih muslimana za budućnost našega naroda i ovih zemalja, Srbi-pravoslavni ne žale ni truda ni žrtava, da što više muslimana otuđe njihovom plemenu i porijeklu i svoje im srpstvo nametnu. Akcija se ustremila na srednjo-školsku muslimansku omladinu, preko koje će se poslije širiti srpstvo u Muslimanskim masama. Ne birajući načina hi sredstava razmahala se zato srpska propaganda u svima srednjo-školskim za­ vodima i konviktima, ona se dograbila društva „Gajreta" ,i njegova lista, izdaju se brošure i novine za đake, a sada ćemo eto biti usrećeni i Osmanovim konviktom, koga ćemo mi na svoju štetu i zator naš trpiti i gledati u svojoj sredini. Da se osigura materijalna eksistencija konviktu obvezale su se mnoge srpske gazde, da će davati stalne mjesečne pri­ nose, koji će se za slučaj neplaćanja moći i utužiti. Nekoji prinosnici kao Pero Stokanović i advokat Dimović davaće i znat­ nije prinose od 100 K mjesečno, nekoji opet 50 K, 30 K, 20 K itd. mjesečno. Osim toga priređivače se u tu svrhu za­ bave svuda, gdje ima srpskoga uha, ku- piće se dobrovoljni' prilozi, a izgledi su akcije taki, da se za (prvu godinu opstanka ovoga konvikta račuha sa prihodima od 12.000 K-Dinara, kažu, za sada neće biti. Ovaj najnoviji atentat srpstva na nas muslimane ne smije' nipošto proći rieopažen u našem svijeta. Radi se o našoj koži i budućnosti, pa je dužnost kako roditelja tako i svih rnuslirmna, da čuvaju svoju omladinu od najvišega dušmanina musli­ mana u1 Bosni, srpstva. Na današnjoj Školskoj omladini ostaće jednom musliman­ ski svijet, ona će vrimenom voditi brigu o muslimanima u našoj domovini, a vodiče je onako, kako sama bude odgojena. A da nas muslimani odgojeni u jednom, našoj prošlosti sasvim protivnom duhu, neće dovesti ni do kakv^ selameta, vidi se po borbi za opstanak, koju danas vodimo sa Srbima. Stoga bi trebali u prvom redu naši odgovorni muslimanski političari, da mnogo više obrate pažnje o*oj “pogubnoj agitaciji Srba među muslimanskom školskom omla­ dinom kao i uopće procesu njezina naciolizovanja. Sukobom dviju nacionalnih ideja došla je muslimanska školska omladina u kritičan položaj, a to stanje krize priječi jo jrd a se posveti nauci sa onom intenzivnošću, kakvu to čini školska mladež dru­ gih vjera, kod kojih je nacionalni problem davno riješen. Ovo stanje krize može po­ trajati dulje ili kraće vrijeme, a nestati ga tako, da se nacionalno pitanje nikako ne riješi, apsolutno ne može. Na našim je vo­ dećim političarima, da doprinesu, da se kriza čim prije ukloni, a problem sam ri­ ješi u skladu sa prošlošću i interesima muslimana u budućnosti. Još nešto. Srpski muslimanski konvikt, koga prozvaše Osmanovim, uspijevaće kao što uopće uspijeva srpska agitacija kod muslimanskih đaka i zato, što je mnogo njih bez ikakvih materijalnih sredstava. Naš svijet uvidio je donekle potrebu školova­ nja, ali to je većinom siromašniji svijet, koji nema odakle da uzdržaje svoju djecu na školama i za to se djeca upisuju u škole, a briga za eksistenciju prepušta se njoj. Siromaštvo priječi prosvjetno podiza­ nje muslimana, a mi u ovom pravcu ne pokazujemo ni iz daleka one požrtvovnosti, koju pokazuju Srbi pravoslavni. Naro­ čito moramo istaknuti, da srazmjerno siro­ PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU mmsziRMiv, cijene: Za SapajEVD H W .- 7.- 3.50 Sa dostavom в ћ в £ в Н 1Е .-1.- 1. Za pohpajinu H 1Б.- R. I , Za loozEmstvo ZD fpaaaliL ♦♦♦ Oglasi рвјвпајо se po tarifi. Rod viiEhpatnog иигМвпЈа znatan popust. * mašniji ljudi mnogo više snose od bogati h a u prvom redu od velikih posjednika, od kojih se na žalost do danas vanredno ma­ len broj pokazao na polju podupiranja muslimanske prosvjete, i ako je ovo pita­ nje, o kojem ovisi sudbina muslimana, dakle također jedno pitanje, koje je zajed­ ničko sviiha nama. I ovdje bi trebalo, da svak prema svojim silama doprinosi bez obzira, kojemu staležu fcb pripada. Prelaz na islam jednoga lorda. Na posljednoj glavnoj skupštini islamskog društva u Londonu najavio je jedan englezki veliki plemić, lord H e a d le y da prelazi na islam. Ovo je pobudilo dabome u Engleskoj veliku senzaciju, premda se, kako će se iz daljnjega viditi, više radi o unutrašnjem prevjerenju nego o potpunom formalnom napuštanju kršćanstva. Lord Headley koji je mjernik, izjavio se o svom koraku, koji je pobudio opću pozornost ovako: ,.Tijem što se javno priznajem članom musliman, vjeroispovjesti, ne odričem se za to one vjere, u koju sam dvadeset godina’ vjerovao. Kada me nedavno pozva islamsko društvo da pribivam njegovoj go­ dišnjoj skupštini bio sam vrlo veseo da mogu onamo otići i da im reknem kako je duboka moja privrženost njihovoj vjeri. Ali nijesam nikaki korak poduzeo, da se odreknem anglikanske crkve u kojoj sam odgojen, a niti sam se podvrgao i kakoj ceremoniji, da islam formalno primim. Sva­ kako je posve istinito da je islam ona vjera, u koju ja vjerujem. Razlog zašto istupam iz kršćan­ ske vjere jest ponajviše taj, što su oni koji tu vjeru ispovijedaju nesnošljivi. Ponajviše kršćanin svoju vjeru oblači nedjeljom kao kakovo svečano odijelo. Kada nedjelja prođe, ostavlja svoju vjeru za cijelu sedmicu na stranu. Tome naproti musli­ man ne čini nikake razlike između nedjelje i ko­ jega drugoga dana, nego on vazda misli na to, što u službi Gospodina može učiniti. Premda sam muslimansku vjeru primio, ostao sam i dalje kršćanin u toliko, u koliko vjerujem u Isusa te nauku Isusovu slušam. U ostalom muslimanska vjera priznaje — a to većinom ljudi naši neznaju — sve poslanike božije, Mojsiju i Isusa isto tako kao i Muhameda (a. s.)“. Politički pregled. Zajednički proračun. Dne 18. o. mj. sastadoše se u Beču delegacije. Delegacijama je predložen zajednički proračun za g. 1914. za cijelu monarhiju i Bosnu i Hercegovinu i to u poslovima vojničkim, spoljnoga ministarstva i onoga zajedničkih financija. U proračunu se odrazuju neutješijive prilike prošle godine. Ovaj pred­ loženi proračun odnosi se samo za prvo polugodište TVORNICUASFALTU, L3EPEHHE ZAHROV(DACHPAPPE), TVORNICA CEMENTNIH CI3EVII SVE CE 1EHTHE ROBE. TELEFON BROl ZI9- Tehnički savjetnik i Ingenieur Dr. Jovo Simlč. �,NovI Vakat* Strana 1914 god. — te je za 195 m iliju n a k ru n a v eći n eg o c je lo k u p n i p r o r a č u n prošle godine. Usljed toga je cijela monarhija vrlo opterećana. Ovdje iznosimo najglavnije brojke iz toga proračuna. Prvo polugodište Naprama polovici Redovni izdaci neto . 287,802.262 4 - 44,114.111 Izvanredni izdaci neto 3,488.330 -j476.320 > 291,290.590 + 44,500.431 Kredit za Bosnu i Her­ cegovinu .................. 8,731.835 + 1,748.633 K tome pridolaze: Izvanredni kredit za • vojsku ...................... 12,510.000 + 3,010.010 Izvanredni kredit za top­ ništvo .................. 200.000 800.000 Izvanredni kredit za na­ bavu ratnog materi20,800.000 + 20,800.000 , j a l a .......................... Izvanredni kredit za na­ oružanje .................. 316,678.000 + 316,678.000 Za uzdržavanje otomanskih bjegunaca vojnih 800.000 + 800.000 Građevni kredit • • • 47,500.00! + 13,300.000 Lučke gradnje u Pulju 500.000 + Posebni troškovi ratne mornarice . . . . 7,207.500 + 7,207.500 Izvanredni kredit za oružanje ratne mor40,443.860 + 40,443.860 Ukupno 746,652.787 -(-437,578.424 K ovome dolaze još dva p o p u n it b e n a kredita od 33,770.000 kruna za vojsku i 3,390.500 kruna za ministarstvo spoljašnih posala tako, da se sveukupni izdatci 782,813.287 kruna. Prema tome su sveukupni izdaci za pol godine 1914. otprilike 474 milijuna kruna veći od izdataka za pol god. 1913 i okruglo za 195 veći, nego za cijelu proračunsku godinu 1913. Od ovog viška otpada dabome 357 milijuna kruna samo za izvanredne vojne pripreme radi balkanskog rata. Trošak Austro-Ugarske za turske vojnike. Poznato je, da je za vrijeme balkanskog rata mnogo turskih vojnika i drugih osoba prebjeglo u Bosnu. Turski su vojnici onda odpremljeni ujosefstadt i Reichenberg, gdje su uzdržavani na račun naše države. Iz proračuna za zajedničke poslove razabire se, da je naša država na turske vojnike i u opće druge otomanske bjegunce potrošila 800.000 K. Raspust doknadnih pričuvnika. Iz Beča javljaju: Po nalogu ministra rata puštaju se svi doknadni pričuvnici godine 1910. i 1911., koji sada služe, svojim kućama. Oni do­ knadni pričuvnici godišta 1912. biti će po svoj prilici pušteni oko polovine decembra i to u kvlik'o neće biti upotrebljeni za povišenje stajaće vojske. Preokret u Hrvatskoj na vidiku. Mi smo već u posljednjem broju javili, da se hrvatsko-srpska koalicija u Hrvatskoj posvema približila mađarskoj vladi te znatno popustila od svojih zahtjeva. Ovih su dana nekoji predstavnici koalicije sa ministrom predsjednikom grofom Tiszom imali u Budimpešti u toj stvari konferencije. Oni se povratiše u Zagreb te izvjestiše svoje drugove. U srijedu po podne bio je kr. povjerenik baron Skerlecz od vladara primljen u audijenciju, te mu je stavio predlog, na koji bi se način opet uspo­ stavio ustav u Hrvatskoj. Skerlecz se opet povratio u Zagreb. Javlja se, da će komesarijat u Hrvatskoj još do konca ovoga mjeseca biti ukinut te bi baron Skerlecz postao banom. O zahtjevima ugarske vlade javlja se ovo: Osim starih unijonista, traži Tisza javnu i iskrenu deklaraciju, u kojoj bi se izrazila ne samo pripadnost Hrvatske Ugarskoj, nego i madžarska vrhovna misao u svim zemljama krune sv. Stjepana i zajamčeno nastojanje za trajno prijateljstvo obaju naroda. Za uzvrat Hrvatska dobija novu pragma­ tiku i zakon o nazivanju mjesta. Tisza je tako naivan, te misli, ako nekoliko koalicionaša na ovako smiješne i žalosne uvjete pristane, da će biti zadovoljna cijela Hrvatska! Turska. Poznato je, da je Italija za vrijeme rata sa Turskom radi Tripolisa okupirala neke turske otoke koje i sada još uvijek drži, premda se kod skla­ panja mira sa Turskom obvezala, da će joj zapo­ sjednute otoke u Egejskom moru natrag povratiti. U to je nadošao balkanski rat, a Italija je i dalje zadržala sebi turske otoke. Sada javljaju iz Cari­ grada, da će otomanska vlada pozvati Italiju, da joj po ugovoru vrati natrag otoke. Čini se, da će doći do novog spora između obe države, jer Italija veli, da Turska u Tripolisu nije sve ono učinila, što je po ugovoru bila dužna da učini, pa zato neće da joj vrati otoke. Po vijestima iz Carigrada nastavljeni su opet pregovori da se uglavi trgovački ugovor između Turske i Bugarske. Pošto je Turska sa Grčkom sklopila mir, to opet grčka roba može dolaziti u Tursku. Također su mine u luci Smirne odstranjene. Pred odstupom kralja Ferdinanda. Iz Sofije javljaju, da i ondješnji političari misle, da će bugarski kralj Ferdinand ubrzo odstupiti i prijesto predati svome sinu Borisu. U Rusiji zumjeravaju kralju Ferdinandu, što se i opet Austro­ ugarskoj obratio, da se zauzme za njegovu dinas­ tiju, te vele, da već radi toga ne može nikako dalje ostati za vladara. U Bugarskoj ne može os­ tati vladar, koji se odriče Rusije. Trošak naoružavanja 357 milijuna kruna. Ratno ministarstvo traži od delegacija, da votiraju 358 milijuna za trošak što ga je imala Austro-Ugarska, kad je činila vojne pripreme za vrijeme balkanskoga rata. U obrazloženju se veli, da je radi događaja na Balkanu u godini 1912./13. i radi toga nastale opće političke situacije morala monarhija da povisi svoje čete na granici; morala je da razne vojne posade premješćava, nadalje da je morala nabavljati ratni materijal, ratne zalihe, konje, hranu, razna vozila te podizati razne utvrde. Za ove sve mjere kao i za povišenje vojske po­ trošilo se u svemu 316,678.000 kruna. Isto se tako i uprava ratne mornarice pri­ premila bila za slučaj rata. Tako je stavljen veći broj ratnih lađa u službu, unajmljeni su po­ moćni brodovi, nabavljeni su torpedi, mine, oružje, ugljen, konserve i razne druge stvari. Ovi troškovi iznose za godinu 1912. kruna 8,616.223, za godinu 1913. kruna 31,927.640 što čini ukupno 40,443.860 kruna. — Za kopnenu i pomorsku ratnu silu po­ trebno je ukupno radi balkanskog rata 357 mili­ juna kruna. Domaće vijesti. Konferencija muslimanskog kluba. Klub zastupnika „Musi. ujed. organizacije" sastao se danas u 2 sata po podne na vijećanje. Do završetka lista nije stvoren nikakav zaključak, te ćemo o rezultatu rasprava i o eventualnim za­ ključcima klubske sjednice donijeti izvješće u slije­ dećem broju. Situacija pred gradske izbore u Varcar-Vakufu. Primamo iz Varcar-Vakufa: Kako obično svake periode bude pred gradske izbore situacija živahnija, opaža se, da će tako i ove godine prilikom gradskih izbora biti kod nas situ­ acija živahna i nadmašiti sve prijašnje. Koncem ovog mjeseca biće izbor općinskog vijeća, pa premda ni izborne jkarte još nijesu razdijeljene, opažaju se neke konferencije i agitacije. Tako na primjer naši Muslimani i Hrvati namjeravaju, da u općinsko vijeće biraju one ljude, koji su za ta mjesta dostojni, dočim Srbi hoće da proture take muslimanske kandidate, koji će samo njihove intere­ se a na štetu naših zagovarati i podupirati. Da oni provedu tu ; svoju lukavu namjeru, laćaju se svih sredstava, pa čak su pozivali ne mušaveru (zdogovor) neke naše odmetnike i fesatčije, da sa njima stupe u zajedničku akciju, obećavši im, da će njih od svoje strane kandidirati i glasovati i to uzajamno, da se i oni za srbstvo žrtvuju, i da svim silama porade, da se ta njihova lukava na­ mjera provede, i da u općinsko vijeće dođu samo nesposobni muslimani. Mi se muslimani te njiho­ ve akcije ni malo ne bojimo, jer smo uvjereni, da ona među našim svjesnim muslimanima neće ni­ kakvim plodom uroditi. Ovi zanešenjaci su se Broj 40. odvojili od svoje braće muslimana i stupili u za­ jedničku akciju sa Srbima, tim najvećim musli­ manskim neprijateljima, koji u svakom pogledu i svakom prilikom rade proti muslimanskim inte­ resima. Neka ovo osvjedoči samo parnica, u kojoj našoj kiraethani zemljište otimaju. Ne uzdajte se makar što ste naglasili, da će te za svaku glasovnicu krunu dati, ne ćete doći u općinsko vijeće niti vi niti one poglavice srpske, koji s Vama mušaveru čine, jer ćemo mi Muslimani, a sa nama i sugrađani Hrvati, suglasno birati one ljude, koji će kako naše tako i općinske interese znati štititi i braniti, a vaša će lukava agitacija, kao i prijaš­ njih godina, ostati bez uspješha. Ta ne trebamo još kočijaša u općinskom vijeću. Građanin musliman. Sa željeznice. Dobivamo iz redova doma­ ćih željezničara: dvorski savjetnik i ravnatelj bos. herc. zemaljskih željeznica gosp. Mrazek potrudio se je — izvan svoga običaja — da pozove neko­ liko činovnika i podčinovnika preda se, te da im — onako po inkvizitorski dokaže, kako su se sve novinske vijesti protiv njega i glede one po njemu provedene razdiobe nagrada — neosnovane, jer da on, gosp. Mrazek nije ništa dobio 1 a kamo li 7000 kruna. Nitko živ nije ustvrdio, da je gosp. Mrazek novčanu nagradu primio, ali za. to se je njegov zamjenik dobro omastio. Neka gosp. direktor bude samo malo bolje iskren, pak će biti sve dobro. Što je f)ako gosp. direktor ustvrdio, da on rado svoje službenike prima u zaštitu i uvjek je pripra­ van njihove pritužbe i želje saslušati, to je isto tako kb šakom u nos; neka se gosp. direktor samo malo strpi — dok se ovo našega malo sabora sastane, — onda će istom odjeknuti saborskim zidinama ona pravednost, koju je gosp. Mrazek ovamo donio, da usreći bos. herc. željezničare, na­ ročito pak muslimane i Hrvate, za koje gospodin direkjor ne nalazi riječi. Gdje nam je skuparinski doplatak? Zašto se domaći na željeznicama zapos­ tavljaju i ne da im se unapređivati? Zašto je obus­ tavljeno promaknuće podčinovnika za činovnike kako se je to do sada prakticiralo, kad su imali sami stranci doći na red? Napokon zašto je dozvo­ ljeno, da se između direktora i njegovog osoblja postavi kineski zid tako, da nijednom službeniku nije moguće na mjerodavnom mjestu svoje želje ili pritužbe iznijeti. Zašto je pod upravom gospodina Mrazeka uvedeno, da se na temelju jednostavne sumnje službenici progone? Zašto je špijunaža upravo sada postigla svoj vrhunac? Zašto nije uredovni list iznio sve one osobe, koje su obdarene sa nagradom i kojom svotom i tko je tome kriv, da to nije publicirano? Zašto se vraga treba bojati sunca, kad se nema masla na glavi. Mi smo tako radoznali, da nam se kaže, koju novčanu svotu je primio gosp., Brazdi!, a koju gesp. Hochberg? Vmamajgosp. uredniče za ustupljeno mjesto hvala i mahsus selam od sviju željezničara i ujedno se preporučamo za drugi put, jer je materijala bukadar a sve bi rado na sunce. — Hilmi. Schubdrauf (šubdrauf). Tuže nam se ne­ ki građani na nered kod željeznice, naročito kod vlakova iz Jajca u Sarajevo, što petkom po po­ dne polaze iz Jajca a treba da dođu u osam i po u Sarajevo. Tako je prošlog petka jajački vlak zakasnio u Lašvu za 10 minuta, a brodski, koji je imao da vozi dalje jajačke putnike, nije htjeo 10 minuta da čeka nego je otišao, a putnici su morali čekati teretni vlak, kojemu se privezaše tri osobna vagona, te su jedva u 12 sati došli u Sarajevo mjesto u 8 i po, dakle 3 i po sata za­ kašnjenja. De je ovo zakašnjenje bilo usljed kako­ ve nezgode, ne bi se čovjek ni ljutio, nego je to prosto hotimično učinjeno. Poznato je da petkom ima iz Travnika i Bugojna najviše putnika za Sarajevo, jer se vraćaju kući sa pazara, pa je do­ bro došlo birtašu na Lašvi, da toliko putnika osta­ ne i hoćeš — nećeš u njega posjedu dok prahne vlakovođi kojeg teretnog vlaka da putnike poveze u Sarajevo. I to čekanje pa i vožnja sa teretnim vlakom, (koja je opasna i ne bi smjelo se dozvo­ liti da teretni voz vuče i osobne vagone) sve bi se to nekako prebolilo kad bi barem izostalo ono �Broj 40. nesretno feršubovanje po štacijama. Nego šubdrauf tamo, šubdrauf ovamo — izdrmaše jadne putnike gore nego seoska araba. Kad to već mora biti, što ne puste osobne vagone na miru a neka s te­ retnima rade šta god im drago, ako hoće neka šubdraufuju do zore. Mi molimo direkciju željez­ ničku, da stvar strogo ispita i krivce kazni, oso­ bito one što voze iz Broda u Sarajevo, jer je taj vlak smjeo zakasniti i čitav sat, pošto u Sarajevu ne čeka veza sa monarhijom. D arovi m uslim anskom sirotištu. Uz is­ kaz sakupiše i vakufsko-mearifskom saborskom odboru priposlaše kao dobrovoljne priloge za fond .Muslimanskog sirotišta": H. НаШ ef. Selesković iz Tuzle 56 K. 80 h., Džafer ef. Dautbegović iz Doboja 35 K 60., Softić Ibrahim aga iz Nemile 7 K 80 h., Mehmed BošnjaKović iz Nove-kasabe, kotar Vlasenica 10 K 80 h., Muhamed beg Bašagić sakupio među činovnicima „Muslimanske cetralne banke 41 K 50 ћ., Salihaga Hamzić 8 K 50 h., Alić Zaimaga 3 K., Ibrahim aga Čančar 60 hel., sva tri iz Zenice; Mehmed ef. Hadžić, mualim iz Zvornika 22 K 90 h., Hajdar Kulačić iz Zenice 3 K., Salih ef. Pekušić porezni oficial iz Trebinja 32 K., Назап beg Rustempašić iz Bugojna 24 K 10 h„ Memišaga Mirica iz Mostara 7 K 80 h., Hasko Dervišević iz Šturlića (Cazin) 27 K 40 h., Hamzaga H. Mujagić iz Doboja 13 K 50 h. Nadalje poslaše Hafiz Ejub ef. Fehimović iz Livna 13 K 25 helera, koje je sakupio pred džamijom iza bajram namaza; Muhamed beg Širbegović iz Maglaja 52 K 41 h, koje je sakupio među svojim prijateljima. Kotar­ sko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Prijedoru sakupilo 87 K 85 h. Sabira Muslibegović Šerifbegova iz Nevesinja 46 K 71 h., koje je sakupila prigodom sazivanja gostiju na jemek kad joj je djed H. Begler beg pošao na Mekju. Adem Dugalić iz Nevesinja 50 K 12 h, koje je je i on sakupio pred džamijom u Dol. Vogošći. Osman ef. Efica iz Mostara poslao je 300 K, koje je vasijet učinio merhum H. Salih aga Makeljić. Lutfi ef. Pilić iz Stoca poslao je 82 K 80 h, koje je sakupio uz iskaz mjesto čestitke vakufsko-mearifskom direktoru Šerif ef. Arnautoviću prigodom previšnjeg odliko­ vanja. Muslimanska kreditna banka u Foči daro­ vala je 50 K. Alaga Stupac iz Mostara 10 kruna, Hrvatska Centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu 100 K, Lutfaga Hadžić iz Bileća 10 K, Muhamed beg Bašagić iz Sarajeva 10 K, Hamdi ef. Drljević iz Bileće predao je 80 K, koje je vasijjet učinio njegov rahmetli otac Hasaga. Prigodom posjete vakufskog sirotišta u Sarajevu darovaše: Muhamed aga Smajić iz Trebinja 10 K, Hamzaga Selmanović iz Bileće 10 K, Hamdi ef. Drljević iz Bileće 5 K, Dervišaga Kapičić iz Bileće 5 K i Mustafa ef. Arnautović iz Bileće 2 K. Salih ef. Efica iz Mostara poslao je kao dobrovoljni prilog 10 K, Izet ef. Sarajlić iz Foče darovao je 4 K, Nuraga Hasagić, gradonačelnik u Žepču darovao je 50 K, prigodom previšnjeg odlikovanja vakufskomearifskog direktora Šerif ef. Amautovića. Muhamed beg Isabegović iz Rainca, kotar Zvornik poslao je 25 K 22 h, koje je uz iskaz sakupio prigodom otvorenja reformiranog sibjan mekteba u Raincima Fazlija Zlatar iz Sarajeva predao je 10 K, koje je vasijet učinila merhuma Pašana Nunić. Tajib ef Saračević iz Sarajeva predao je 60 K, što ih je darovao H. Hafiz Mehmed ef. H. Mulić, Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Trebinju poslalo je 405 K 40 h utržka od prodatih kurbanskih kožica, koje je trebinjska ehalija za sirotište daro­ vala, također je i šeriatski sudac Rasim ef. Čohadžić iz Bos. Broda od kurbanskih kožica poslao 83 K 80 h. — Ibrahim ef. Lemeš, šeriatski sudac u Mostaru poslao je 274 K 10 h, koje je sakupio i to: uz iskaz 56 K 40 h, utržak od prodatih kurbanskih kožica 161 K 30 i ubrani dobrovoljni prilozi prilikom nićaha 56 K 40 h. — Obvezali su se platiti kroz 5 godina: Hakibeg Kolaković iz Blagaja kod Mos­ tara 50 K„ Hafiz Mustafa ef. Jakirović iz Mostara 40 K, H. Alijaga Fejić iz Mostara 100 K, Hafiz Hasan ef. Vučjaković iz Mostara 50 K, Ibraga Jahić iz Mostara 20 K, Mujaga Arpađić iz Mostara 100 K, Mahmutaga Bajrović iz Mostara 100 K, Bakamović H. |usuf beg iz Mostara 50 K, Muhamed ,Novi Vakat, ef. Šehić iz Bos. Petrovca 100 K, Hafiz Ahmed ef. Muslibegović iz Mostara 50 K, Hamza ef. Pužić iz Mostara 50 K, Ibrahim ef. Gorić, školski upra­ vitelj u Bos. Petrovcu 100, Ibrahim beg Čengić iz Sarajeva 500 K, Azemine hanuma Čengić iz Sara­ jeva 250 K, Alispahić Sulejman ef. vjeroučitelj u Vlasenici 25 K, a njegovim zauzimanjem obvezaše se još: jusufhodžić Smailaga 100 K, Hamdi efendi Hasanefendić 50 K, Mustajbeg Tihić 100 K, Esad ef. Kurtagić 50 K i Salih aga Kadić 50 K, svi iz Vlasenice. Svima sakupljačima i prinosnicima zafalio se vakufsko-mearifski saborski odbor pisme­ nom zafalom, dočim je darovateljima preko sakup­ ljača izrazio svoju blagodarnost, što evo i ovim putem čini apelujući na sve prijatelje čovječanstva da se svugdje i u svakoj prigodi sječaju jond a muslimanskog sirotišta, u kojem će se stotine z a ­ puštene, raskalašene t neobskrbljene djece na pravi put izvesti. N agrada za u h v a ćen e bjegunce. Strana balkanskih država popraviti. I on je suglasan sa ministrom u tome, da spoljašnja politika može samo onda jaka biti, ako su u monarhiji svi narodi zadovoljni. Deleg. grof Majlath pita ministra, da li imade nade, da će bez velikih žrtava, monarhija moći imati na gospodarskom polju koristi od balkanskih država. Deleg. Windischgratz kritikuje vrlo nepovoljno politiku grofa Berchtolda. Naši dobri odnosi sa Italijom, veli, nijesu za nas toliko potrebni, koliko za Italiju samu: Italija se okorišćuje Albanijom na naš račun. Govornik priznaje, da je vojska za vri­ jeme krize bila na svome mjestu. I narodi u monarkiji svojim držanjem dokazaše, da nema među njima težnja izvan granica monarkije, kako se to govorilo. O d b o r je p r im io p r o r a č u n m i n i s t r a s p o l j n j i h p o s a la . T u rs k a i Austro-U garska. Javili smo, da su razbojnika Štifta te hapšenike Suretovića i Bradaća, koji su bili iz hapsa sarajevskog okružnog suda pobjegli, uhvatili u Međeđu. Za uhićenje zlikovaca raspisanu nagradu od 2000 kruna dobiti će i to: po 500 kruna oružnički stražmeštar Milković i postajevodnik Milković te seljak Neho Vidaković, preko kojega su oružnici za bjegunce doznali, ostalih 500 kruna dobiti će na jednake dijelove ona petorica oružnika, što su po­ magali da se bjegunci uhvate. C arigrad , Novi turski list „Rejam" govori o ekspozeu grofa Berchtolda u delegacijama i izjav­ ljuje, da se Turska nema porad šta bojati od Austro-Ugarske, jer ona od svih velevlasti imade naj­ manje težnje za osvajanjem. „Sabah“ veli, da izjava Berchtoldova daje pouzdanja. nTurquie“ veli, da se onaj dio u ekspozeu, što se odnosi na Tursku, vrlo povoljno dojmio. S a ra je v s k o lo v a čko društvo. Svima se članovima daje ovijem na znanje, da je od 31. de­ cembra dalje lov u II. i III. reviru (granice: Koševo, Kobilja Glava, Vogošća, Bosna do Semizovca, Ljubina do Gareža. Sokolić, Zrjeteš, Vreli Potok, Mala Perca, Babin Potok, Han Jezero, Vučja Luka, Hreša, Vasin Han, Sarajevo) sasma zabranjen. B a rc e lo n a , 21. novembra. Jučer je ovdje došlo do velikoga sukoba između đaka i policije. Tri đaka, osam policista i tri oružnika ranjeni su. Policija je ispalila mnogo hitaca na đake. Đaci su se branili tako, da su bacali kamenje na oružnike, koji su na -konju i potegnutim sabljama provalili u sveučilišnu zgradu. U nedjelju dne 23. o. mj. priređuje se u III. reviru društveni lov na lisice, na koji se ovijem svi članovi društva pozivaju. Kerove valja uzeti sa sobom. Sastanak u 7 sati u jutro u Vasinu Hanu. Ispravak. U jednom broju našega lista, govo­ reći o vakufskoj novogradnji u Mostaru, potkrala se jedna pogreška, po kojoj stoji, da će novo gradnja zapasti K 350.000 u mjesto K 35.000, jer je ta novogradnja na toliki iznos predviđena. S ta n je ko lere 2 2 . novem b ra. Zaraza čini se da prestaje, novi se slučajevi više ne po­ javljuje. U Z e n i c i imade samo još jedan bolesnik, 3 rekonvalescenta i 4 bacilaša, a svi su ostali ozdravili. U K o s t a jn i c i (kotar Gračanica) ima 2 bacilaša, u B o s. B r o d u ona dva prijavljena bolesnika i 1 bacilaš, sva trojica doputovala iz Slavonije. Brzojavi. V eliki g ja č k i n em iri u B a rc elo n i. R u sija i u n u trašnje prilike u m o n a rk iji. B erlin , 21. novembra. Bečki dopisnik dobro informiranog lista „Vossische Zeitung" donosi ovu senzacionalnu vijest: N o v o i m e n o v a n i r u s k i p o k l i s a r na b e č k o m d v o r u Š e b e k o im a n a l o g o d s v o j e v la d e , da k o d b e č k e v l a d e iz r a d i , d a s e r u s k i j e z i k u G a l i c i j i p r iz n a k a o t r e ć i z e m a ljs k i j e z i k . A k o o v o b e č k a v l a d a p r iz n a , o n d a b i R u s ija b i l a p r ip r a v n a , da A u s t r o - U g a r s k o j u s t u p i n a jv e ć e m og u ć e k o n c e s i j e i to ne s a m o n a B a l ­ k a n u . R u s i ja bi m eđ u o s t a lim p r iz n a la m o n a r k iji, da ju ž n i S lo v e n i na B a l ­ ka n u s p a d a ju u i n t e r e s n u s f e r u A u s tr o U g a r s k e m o n a r k ije . B u g a rsk i z a r o b lje n ici u G rčk o j. S o lu n , 21. novembra. 150 bugarskih ratnih zarobljenika, koji su sa otoka Itake ovamo dove­ deni, biti će stavljeni pred ratni sud. Z a h tjev i Jerm e n a . C arigrad , 21. novembra. — Jermenski patriarhat upravio je na portu notu, u kojoj traži kod izbora u zastupničku komoru proporcijonalno zastupanje jermenskog naroda. Ministarstvo pro­ svjete odbilo je notu izjavljujući, da komora pred­ stavlja sve Osmanlije a ne samo jednu narodnost, pošto je svaki narodni zastupnik predstavnik ci­ jeloga otomanskoga naroda. V eliki vezir u D rinopolju. C arigrad , 21. novembra. — Veliki vezir i ministar unutarnjih posala polaze sutra u Jedrenu. Ugarska d ele g a cija . B eč , 21. novembra. U današnjoj sjednici od­ bora za izvanjske poslove ugarsko-hrvatske dele­ gacije otvorena je debata o ekspozeu ministra izvanjskih poslova grofa Berchtolda. Izvjestilac Nagy priznaje, da je ministar gotovo nadčovječne sile razvio, samo da očuva mir. Izvjestilac apelira na delegaciju, da votira priznanje grofu Berchtoldu. Delegat grof Michael Karolyi, nikako se ne može nadati, da će se odnosi izmegju monarhije i Javna zahvala. Prilikom obdržavanja ovogodišnje glavne skup­ štine „Muslimanske štedionice" u Stocu, odregjena je svota od 200 K kao dar muškoj i ženskoj mektebi iptidaiji u Stocu. Prije nekoliko dana pomenuta je svota nama kao upraviteljima dotičnih mekteba uručena da ih kao potporu megju siromašnom djecom podi­ jelimo. Mi se putem javnosti ispred siromašne mekebske djece najljepše zahvaljujemo i molimo se neka dragi Allah ovo plemenito djelo najobilnije nagradi a našu dobrotvorku „Muslimansku štedio­ nicu" najtoplije preporučujemo. U S t o c u , dne 14. novembra 1913. Salih ef. Č elić. uprav. muš. iptidaije. Ahm ed eff. B a s a rić , uprav. žen. iptidaije. �вгој 40. .Novi Vakat* Strana 4 OBJAVA. U smislu § 176 trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu, te na temelju § 17 društvenih pravila, pozivaju se dioničari Muslimanske centralne banke, koji do sada ne platiše treću uplatu na svoje dionice, da tu uplatu najkasnije do 31. decembra 1913. polože zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama. Tko do toga roka, t. j. do 31. decembra 1913. ne položi treću uplatu spp. gubi prema § 17 bankovnih pravila pravo na sve do sada položene uplate kao i na prinos za troškove osnivanja. Nijesu plaćene uplate za dionice ovih brojeva: 1501 — 1650 1651 — 1750 1751 — 1800 1801 — 1820 1821 — 1845 1916 1917 1918 - 1919 1944 — 1948 1949 - 1958 1959 1860 1961 — 1962 1973 — 1992 1993 — 2012 2170 — 2174 2175 — 2179 2180 — 2189 2202 2281 — 2290 2322 — 2471 2572 2573 — 2574 2577 2580 2581 — 2585 2586 — 2590 2619 2630 2652 — 2656 2657 — 2658 2684 — 2688 2696 — 2745 2746 — 2747 2748 — 2749 2755 — 2756 2757 — 2758 2759 - 2761 2762 — 2766 2778 — 2782 2898 — 2902 2903 — 2904 2905 2907 — 2908 2909 — 2912 2920 — 2921 2922 2923 2924 — 2925 2963 — 2967 2988 — 2989 2994 3014 3035 — 3044 3059 — 3060 3061 — 3062 3063 — 3067 3072 — 3171 3182 — 3187 3188 3195 — 3197 3212 3231 — 3232 3233 — 3234 3235 — 3236 3247 3250 — 3251 3285 - 3287 3293 — 3295 3301 3328 — 3332 3373 3374 3495 3525 3526 3529 3533 3536 3537 3539 — 3548 3573 — 3574 3577 3578 — 3582 3591 — 3593 3616 — 3620 3623 3625 - 3629 3630 3666 — 6375 3865 3866 3875 3877 3878 3882 3883 3884 3891 — 3896 3897 - 3898 3908 - 3912 3913 — 3917 3920 — 3921 3993 — 4002 4021 4031 4033 — 4034 4035 — 4037 4038 4039 4040 4041 4042 4057 4060 4095 4203 4209 4229 4292 4392 4414 4447 4452 4460 4485 4505 4550 4570 4585 4605 4640 4653 4655 4760 4784 4849 4864 4869 4893 4898 4901 4913 4918 4920 4930 4940 4955 4970 4975 5014 5019 5031 5077 5078 5081 5087 5089 5091 5093 5154 5165 5171 5177 5190 5192 5194 5196 — 4059 — 4061 — 4099 — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 4218 4230 4316 4411 4423 4451 4456 4484 4504 4524 4569 4574 4604 4614 4649 4654 4659 4761 4788 4858 4868 4870 4897 4900 4912 4917 4919 4929 4939 4954 4959 4974 4979 5016 5020 5032 - 5080 — — — — — — — — — — - 5088 5090 5092 5108 5163 5166 5176 5179 5191 5193 5195 5197 5198 5289 5302 5370 5372 5460 5467 5475 5493 5513 5529 5530 5712 5719 5762 5884 5894 5904 5914 6049 6149 6169 6172 6189 6191 6196 6202 6204 6253 6294 6307 6312 6317 6318 6322 6363 6367 6369 6679 6692 6695 6708 6710 6712 6716 6717 6723 6759 6770 6793 6803 6808 6809 6873 6885 — — — 5199 5294 5351 5371 — — — - 5466 5472 5476 5512 — — — — — — — — — — — — — 5539 5716 5728 5861 5893 5903 5913 5923 6148 6153 6171 6174 6190 6192 - 6203 — — — 6257 6295 6311 6316 — 6319 — 6364 - 6668 - 6709 - 6763 - 6802 6807 6886 6899 6901 6945 6947 6951 6952 6961 6962 6967 6990 6991 7137 7183 7188 7224 7249 7399 7401 7403 7414 7429 7632 7662 7699 7744 7818 7825 7826 7947 7949 7953 7962 8014 8015 8016 8017 8023 8039 8066 8069 8099 8112 8113 8114 8232 8242 8247 8452 8515 8535 8591 8596 8601 8611 8636 — 6900 — 6946 - 6966 — — — _ _ — — — — 709o 7146 7187 7192 7248 7398 7400 7402 7412 7423 7431 7661 7691 7703 — 7822 — 7830 — 7951 — 8011 — 8020 — 8068 — 8093 — 8103 — — — - 8123 8241 8246 8251 8471 — — — - 8544 8595 8600 8610 8630 8655 8676 — 8685 8686 - 8695 8747 — 8748 8754 — 8755 8756 — 8757 8758 8759 — 8760 8763 — 8767 8770 8771 8813 - 8912 8938 — 8947 8988 — 9087 9088 - 9137 9195 - 9319 9320 — 9329 9335 — 9354 9355 — 9504 9565 — 9574 9575 — 9584 9687 - 9696 9697 - 9711 9892 — 9896 9902 — 9909 9910 1 0 0 3 2 -1 0 0 3 6 10037 1 0 0 3 8 -1 0 0 3 9 10040— 10041 10047— 10048 10049— 10052 10055— 10079 10080— 10081 10082 10086 10087 10088 10089 10090 10091 10092 10093 10094 10217 10229— 10248 1 0 3 4 9 -1 0 3 5 0 10353— 10402 10403— 10407 10408— 10412 10413— 10462 10567— 10571 10572 10576 1 0 5 7 7 -1 0 5 7 8 10579— 10580 10639— 10640 1 0 6 4 1 -1 0 6 4 2 10650 10651 10660-10661 10662 10706— 10708 1 0 7 2 3 -1 0 7 2 4 10876— 10877 10878 10879 1 0 882 -1 0 8 8 3 1 0 8 8 4 -1 0 8 8 8 11022— 11035 11036 11048— 11051 11070 11074— 11078 11093— 11096 11097 11098 11099 11107— 11111 1 1 162- 11163 1 1 166-11181 11182— 11183 11207— 11208 11209— 11210 11222 11223 1 1 228-11237 11241 1 1 3 60-11362 1 1 3 66-11375 1 1 381-1 1 3 8 2 1 1 4 24-11425 11431— 11435 1 1 4 4 2 -1 1 4 4 6 1 1 480-11481 11537 1 1540-11541 11553— 11562 11589— 11608 11649 11655— 11656 11661 11794— 11803 11804— 11813 11814— 11821 1 1 852 -1 1 8 5 6 11857 1 1 8 5 8-11882 11883— 11902 11911 1 1 912-11921 12031 1 2 039 -1 2 0 4 0 12041 12213— 12217 12358 12478 12479 12480— 12499 12506 12507 12512 12513 12544— 12558 125 9 5 -1 2 5 9 8 12609 12610-12611 12727— 12756 12994— 13003 13009— 13012 130 1 3 -1 3 0 1 6 13017— 13020 1 3 1 7 7 -1 3 6 7 6 13677 13678 13679 13680— 13694 13695— 13699 1 3 7 1 0 -1 3 9 5 9 17960— 17961 17962— 18461 18462— 18491 18577— 18676 18677— 18680 18681— 18686 18784— 18788 18 9 0 0 -1 8 9 0 9 18910 18911 — 18915 1 8 9 1 6 -1 8 9 3 5 18959-18961 18962 1 8 9 6 6 -1 9 0 6 5 19092— 19093 19094— 19095 19151 — 19155 1 9 1 6 6 -1 9 1 7 5 1 9 2 3 0 -1 9 2 3 2 19233— 19234 19235 1 9 2 3 8 -1 9 2 3 9 19262 Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu dionižarsko društvo u Sarajevu. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/20b103499bf8f139a442271fe3f3d3ed.pdf 2becf46c46796425a29dd7f9dc3d996c PDF Text Text zlozi dva puta nedjeljno I to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cemo: : luča ulica broj GZ. :: ♦♦♦ NOVI VAKAT Telefon broj - Huhopisi se ne vraćaju. Hefranhirana pisma ne pri­ maju se. Broj 41. List za poSitiku i narodno gospodarstvo. : Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Sarajevo, 26. novembra 1913. Pretplata cijene: Za Sarajevo H 11.- 7.- 3.S0 Sa dostavom u huću K16.- 8.- 9. Za pokrajinu K 16.- B.- I.Za Inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina 1. Radi važnih, raznih narodnih pitanja, koja će biti predmetom pretresanja u novoj saborskoj sesiji, sastao se na vijećanje saborski klub „Muslimanske • ujedinjene* organizacije", te je tom prilikom bilo govora'i o pozna-' toj akciji Hamdi bega Džinića i drugova. kom u saboru- iznosili poteškoće, koje nastaju musliman­ skim posjednicima otuda, što agrarni referenti kod nad­ ležnih vlasti, nešto svojim ćeifom, a nešto na osnovu ne­ potpunih, rastežljivih, protuslovnih agrarnih zakona i na­ redaba- presuđuju agrarne odnošaje. Muslimanski je saborski klub zaključio odgovoriti na tu akciju ovo: C io 1dosadašnji rad, cijela prošlost i tradicije pot1pisanih' muslimanskih narodnih poslanika jamstvo -su za to, da se u zadnje doba donešena rezolucija ne može drukčije shvatiti, niti tumačiti, nego kao što je gore.istaknuto. U ostalom potpisani najbolje'znadu, šta 'im je' Bila svrha i šta su htjeli postići s rezolucijom, pa će oni to i tokom saborskog rada najeklatantnije pokazati. Njima je nadalje najbolje pdžnat današnji politički položaj4 muslimana i njihov' odnos kako prema upravi, tako i prema -ostalim strankama‘ii zemlji i njihovim saveznicima. ’ Svojedobnim donošenjem i sankcijom „zakona o. davanju zajmova za otkupljivanje kmetovskih selišta" < u fakultativnom okviru, izgubilo je od aktuelnosti agrarno! pitanje, jer je gornjim zakonom riješena njegova naj­ važnija strana. ■ t ' •; • Uslijed najnovijih događaja među srpsko-pravoslav-rj nim narodnim pošlatiicima, taknuto je ponovno u to pi-Jtanje, pa muslimanski šabo'rski klub, u čijem je programu agrarno pitanje vazda, zaužimalo i-'žauzima jedno između najvažnijih mjesta, nije mogao ni smio propustiti tu p a - ,., liku, a da ne upozori odlučujuće faktore, kako -se -pri svakom dodiru tog pitanja imadu držati u vida -interesi mnslimangkih zemljoposjednika. Ovo, i jedino? ovo dalo je povoda, da se donese re­ zolucija, Koju su od našeg .kluba potpisali svi poeiaaicf 'osim dvojice Đžinića, Ragibeg stoga,: što ■nije m pri­ sustvovao dotičnoj klubskoj sjednici, pa nije pravo ni, in­ formiran o stvari, dok jedini Hamdibeg nije je titjeb potpisati. Pored svega tog.; se je našao čovjek, k6ji je nedavno stupio u redove nar »đnih poslanika, da potpisanim- pred­ baci izdajstvo muslimanskih interesa i zle namjere.:Izmi­ šljotinama l 'pojfvalama,' koje ni u čemu ne nalaze kakva osl.ona, razvio je, agitaciju po zem^i.* ,г Muslimanski saborski:klub žali, što s e je . našao ma- . , ,.kar. i mali,broj neupućenih .muslimana u .jednom dijelu,, * naše otadžbine, koji;su- mogH-‘nasjesti Чгт a nisKim.spJet-, kama. i počeli siatl fiepovjerenice svojim poslanicima. Potpisani' očituju. ovjjep) decidirano,, da u agrarnom pitanju nijesu ni u najmanjem otstupili od svoga dosadanjeg stanovišta, niti su bilo prema kome preuzeti na se Iz ovoga se jasno vidi, da se muslimanski narodni , kakve obveze^ jp je bi se kosile, s njihovim dosađanjjm poslanici donašanjem te rezolucije fle samo nijesu ogri­ stanovištem. ješili O1*svoj program i o interese muslimanskog elementa,, ‘ Potpisani poslanici „Muslimanske ujedinjene organi­ nego sli naprotiv učinili svoju dužnost, i nastavili dosazacije* odbijaju'od sebe najenergičnije onu intrigantsku danji rad u obrani muslimanskih prava,. koji jg započeo . podvalu, kao. da. bajagi o p i . traže obhgatorno riješenje stari eksekutivni odbor. agrarnog pitanja. Stari se eksekutivni odbor u svojim pregovorima sa ’ Isto je taka gri/asna neistina i pćdvata, da-M-potpi­ zemaljskom vladom, nije zadovoljavao! sPp,ostojećim „zako­ sani đozvbM Ш daLče dozvoliti, da. se'plakSa olkuplfl- ’ nima i naredbama, koje uređuju naše agrarne odnošaje, tanje kmetovskih selišta-na račun п и ф јт а а а , Rbkpgpdte je sa potpunim Suglasjem cijelog našeg muslimanskog nijesu ck).-saa dozvolili,- ве će n i aubuduće ,dožy#jiti,, đa., elementa tražio n p o v u izmjenu. Musjirlianski saborski . kiijb, ,od svoga postanka, upozoren ad, svojih članova, n a , ‘" se u tu svrhu *r&spiše ma kakav namet,. koji : bi, tangirao- „ nesnosnost današnjeg agrarnog sfahja, sakupljao. је^гза--'.... muslimane: P otjjispi poslanici zaključili su davno, te vodeborbu ptoff načinu kupio’ ogrftmni materijal fz-cijele žemlje at kojega se-je v ‘ i danas, d Vffflče ii a buduće . Kao i eksekutivni odbor ošVjedočio, da postbječi zakon? i naredbe doista, ne. štite interese muslimanskih1 posjednika u sporovima, sa kmetima. Pa, i; velika narodna skupština, sazvana od kluba muslimanskih narodnih poslanika u ljetu 1911,. bavila se je gotovo jediho ovim pitanjem^ te su svi, koji su učestvovali na toj skupštini, potpuno dijelili mišljenje mu­ slimanskog saborskog kluba. Ovo je sve. poznato našoj široj javnosti, kao. što joj. mora. biti poznato i to, da su muslimanski narodni po­ slanici tečajem agrarne debate i svakom mogućom prili­ PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU i_ prekomjernom odmjerivanju i onih poreza, koji štt }Ђ'§ prije-zakonom .ustanovljeni,л < Potpisani mole: muslimane Bošee. i- Hercegovine, neka budu žVršfb uvjereni, da će- njihovi narodni .poslanici 'vazda vjerno ’ stajati na braniku svog naroda- i> da- će od« biti svaki pokušaj i svaku zakonsku, o sn o v a koja bi bila ' uperena- protiv muslimanskih interesa. Budućnost će najbolje pokazati niskost i podlost in­ triga, kojim, se danas operiše proti potpisanih, a- n e s u m ­ njivo će izbiti na javnost'i: prijavi motivi iž kojifr je- po­ tekla ova bratoubilačka kampanja. mm mm, ТШ Н1Са nSFllLTfl, LJEPENRE 2П HROV (DflCHPUPPE), TVORNICU CEMENTNIH CI3EVII Ж CEMENTNE ROBE. TELEFON B80] Z19Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Simić. �S tra n i 2. Broj 4 t. „Novi Vakat' Klub muslimanskih n a ro d n i ■poslanika ne traži da iko zabada u naše interese, ali ako do toga dođe, onda će se uvjeriti naša javnost iz naših djela, u koliko smo ne­ pravedno napadnuti, uvjeriće se i o našoj snazi, kao što i o snazi položaja muslimanskog elementa, kojega smo mi stvorili i održali. Na umirenje svojim biračima, možemo saopštiti, da je saborski klub „Muslimanske ujedinjene organizacije" još prije poznate rezolucije donio jednoglasan zaključak, koji bi morao biti i Hamdibegu Džiniću poznat, da će u slučaju, ako izbije kakva zakonska osnova, koja bi se ti­ cala agrarnih odnošaja, sazvati širu skupštinu iz cijele zemlje s kojom će se posavjetovati o svom stanovištu prema toj osnovi. Ovo samo po sebi isključuje mogućnost kakvog djela sa strane muslimanskog saborskog kluba, koje bi bilo u opreci sa muslimanskim interesima. Ova je pojava ožalostila muslimanski saborski klub. Žalosno je, da se je našlo muslimana, koji imaju tako malo povjerenja u svoje odabrane sinove, jer za naš narod ne bi moglo biti veće osude i ništa gore ne bi moglo ugroziti njegovo pravo na život i opstanak, nego li kada bi njegovi najprvi sinovi izdavali narodne interese. Potpisani muslimanski narodni poslanici ovim izjav­ ljuju da im je savjest potpuno čista, da se ni jesu ogri- ■ ješili’ ni o svoj program ni o interese muslimanskog ele­ menta, nego šta više, da su dobro i valjano poslužili muslimanskim interesima — pa stoga prelaze preko čitave te kampanje na dnevni red. Neka svako dobro promisli šta radi i neka drži na umu bratsku slogu, jer ako te nestane, mogao bi da brzo dođe — ne daj Bože — početak konca, i to lošeg konca, i agrarnog pitanja i našeg opstanka. Muslimanski je saborski klub među ostalim uzeo u prctresanje i položeni saborski mandat svoga klubskog predsjednika g. Rifatbega Sulejmanpašića, pa obzirom na gore istaknute razloga nije mogao primiti do znanja ni odobriti toga njegova koraka. Stoga se od njega kategorički zahtjeva, da se bezuvjetno pokori jednodušnoj želji i molbi potpisanih njegovih drugova i da trgne svoju ostavku na­ trag i ne uskrati nam svoga drugovanja, saradništva i po­ trebnog iskustva. U Sarajevu, dne 25. novembra 1913. Dr. Safvetbeg BaSagić H. Abdulah ef. Ridžanović Fehim ef. čurćić H. Osman ef. Prcić Smailbeg Skopljaković Ademaga MeSić Politički pregled. Za što Austrija nije išla u Sandžak. Na razne govore u odboru translajtanske de­ legacije, izjavio se je grof Berhtold o tome, za Što naša monarhija nije zauzela Sandžak te je rekao: Mnogi napadju, što nismo odmah nakon pr­ vog balkanskog rata išli u Sandžak. T u moram spomenuti misli grofa Julija Andrassya, koji je već onda naglasio sve poteškoće, koje stoje na putu zauzeću Sandžaka, a te su siromaštvo, nekultura i manjkave komunikacije kraja, koje čine adm inistra­ tivno i vojničko zaposjednuće teškim, a isto tako i političko zaposjednuće teškim, a Isto tako i poli­ tičko utjelovljenje. TI su razlozi bili mjerodavni i sada. Iste su misli sklonule i grofa Aehrenthala na napuštanje Sandžaka, koji je i odnosnu točku ber­ linskoga ugovora povukao. M. više nemamo pra­ va na zaposjednuće Sandžaka a to bi i sad bilo teško provesti protiv v o lje susjeda I Evrope. Sandžak je imao za nas vrijednost, dok je bio u turskim rukama. Sad je izgubio za nas svaku vriednost. Razlozi, koji su grofa Aehrenthala sklonuli na puštanje Sandžaka su tt, što je on previše Eksponiran i što bi u njemu za slučaj svake kom­ plikacije trebalo držati velike vojne posade i ure­ diti skupocjene utvrde. Uslied toga svega, što Sandžak znači sam o vojničke neprilike i ekonom­ ske štete, nismo tražili da ga zauzmemo. Hrvatska. Sve više se šire glasovi, da hrvatsko-srpska koalicija od madžarske vlade ne dobiva ništa, ali da se s druge strane obvezala madžarskoj vladi, da će podupirati u svemu vladu, da će dozvoliti, proširenje nagode sa Ugarskom na godinu dana bez regnikolarnih deputacija. Koalicija se od tih navala brani, jedan vladin list u Hrvatskoj javlja, da su u Beču vrlo nezadovoljni što se u delega­ cijam a toliko naglašujc potreba riješenja jugosla­ venskog pitanja, a to monarhiji ubija ugled u stranom svijetu. Iz Beča su učinili pritisak na madžarsku .u d u , da bi se u Hrvatskoj opet što prije uspostavio ustav. Kraljevski povjerenik ba­ Pašabeg Kulenović Dr. Hustafabeg ftutevelić Suljaga Ualzović Suljaga Salihagić ševkija Gluhić Dr. H. Karamehmedović šemsibeg Salihbegović Hasan ef. Smailbegović Hafiz Ahmed Hehmedbašić lbrahim ef. Rašidkadić šerif Arnautović Hustafabeg Halilbašić run Skrlecz biti će, kako javljaju, već ovih dana imenovan banom. Turska. Kako iz Carigrada javljaju, grčko-turski mi­ rovni ugovor podastrt je u nedjelju po podne sultanu na ratifikaciju. Drži se, da će turski de­ legat Galib Kemal poći u Atetu, te će izmjeniti ritiflkacije. Turska se štampa mnogo bavi demonstracijom englezkog i franceskog ratnoga brodovlja u Egej­ skom moru. T o brodovlje ima svrhu, da prisili Italiju neka Turskoj vrati otoke koje drži zapo­ sjednutima. U nedjelju je zapovjednik franceske sredozemne mornarice admiral Lafayreur sa cijelim svojim Stopom na ratnom brodu „Jullen de ia Gravićr* prispio u Carigrad gdje su ga zastup­ nici sultana, porte i franceskog poklisarstva sve­ čano dočekali. U ponedjeljak je sultan primio admirala u audijenciju, te je bio sultanovim gostom. Sukobi na grčko-bugarekoj granici. Iz Soluna javljaju, da je na grčko-bugarskoj granici ovih dana došlo do krvavih sukoba izme­ đu Grka i Bugara. Grci provališe u pogranična mjesta i oduzeše oružje stanovništvu. Kod koga nađoše oružja i džebane, toga zarobiše i odvedoše. Neki je dan došlo do sukoba kod Doirana. Bu­ garsko je stanovništvo o tome obavjestilo jednu obližnju pograničnu stražu, koja je Grke napala. Ali Gici dobiše pomoć te suzbiše Bugare. Kod puškaranja padoše tri vojnika i jedan grčki kapral. govor, u komu je naglasio, da još nikad u Rusiju nije narod sa vladom bio tako nezadovoljan kao sada. Svakim danom sve više ponestaje vjere u vladu i nestaje i mogućnosti, da će stvari mirno teći. Sada je sve mirno i niko ništa ne radi, ali je do potpunoga razočaranja samo jedan ko­ rak, i narod će onda na jedan užasan način pro­ govoriti, što će zaprijetiti opstansku carstva. Pri­ sutni su govor Gučkova pozdravili velikim odobravanjem. Domaće vijesti. U k in u ć e b o s .- h e r c . č e ta . Iz Beča javljaju, da je izašla vladareva naredba, po kojoj će od 1. siječnja 1914. god. tako zv. posebne bosanskohercegovačke trupe, koje čine danas bosansko-hercegovačke pješačke regimente br. 1 —4. i bos.herc. lovački bataljun, prestati egzistirati. Mjesto regimenta 1.—4. bit će one uvrštene u zajedničku vojsku pod brojevima 103. 106., a mjesto dosadanje bos. uniforme bit će uvedena obična nniforma za­ jedničke vojske bez fesa. Za muslimane će biti uređeni posebni bataljuni, koji će nositi fes. Iz s je d n ic e saborskog kluba. U tjednici kluba poslanika „Muslimanske ujedinjene organi­ zacije*, koja je ovih dana održavana, bilo je go­ vora između ostalih stvari i o tom, da li je pot­ rebno, da se sazove Skupština u Sarajevo s obzi­ rom na današnji položaj i prilike, koje tu neki spletkari upotrebili, da postignu neke svoje svrhe. Rusija pojačava vojsku. Glede toga su mišljenja bila podijeljena, te su neki Mi smo već javili da ruska vlada radi oko predlagali, da se sazove skupština posjednika, nekt toga, da poveća svoju vojsku. Sad se javlja po­ su bili za opću narodnu skupštinu, a neki su bili bliže o tome ovo. Ponajprije će biti postavljena pjrotiv sazivanja skupštine uopće iz razloga, što tri vojna zbora i to po jedan u vojnim kotarima: pitanje, o kojem se sada govori nije postalo jonako Varšava, Kiev te Kavkaz. Nadalje će se ustrojiti aktuelno, kako se to hoće da prikaže. O kakvim 6. sibirski vojni zbor, nu još nije odlučeno, gdje reformama agrarnih odnošaja i promjeni zakona, će bili smješten. Napokon će biti 22. vojni zbor koji se tiču toga uređenja, ne može se sad zasad (Finska) pojačan 4. streljačkom brigadom. Ovaj govoriti ni u dobrom ni u hrđavom smislu; tek je zbor imao u posljednje vrijeme samo tri onda, kada i ako dođe kakva zakonska osnova, brigade. koja se tiče toga predmeta, može se govoriti o R u s i ja p r e d n o v o m r e v o lu c ijo m . tom i raspravljati. Stoga je napokon prevladalo Neki je dan u skupštini oktobrista u Petro- ono mišljenje, da se sad zasad odustane od sazi­ gradu prijašnji predsjednik Dume Oučkov držao vanja skupštine dotle, do 'ji eventualno saboru �Broj 41. ,Novi Vakat,, bila predložena dotična zak. osnova. U tom slučaju bi Se imala sazvati skupština posjednika, osobito velikih, da se posavjetuju sa musi. klubom glede dotične osnove i dade mu potrebne upute glede iste. S j e d n ic a g r a d s k o g z a s tu p s tv a . Gradsko zastupstvo sarajevsko održavati će sulra po podr.e u 3 sah. sjednicu. Na sutrašnjoj će se sjednici među ostalim pretresati pragmatika gradskih či­ novnika. K r a k to v id n a d e n u n c ija c i ja . Na naš se uvodnik od 22 o. mj. „Srpska Riječ" obazrla jednom bilješkom i dakako pokušala denuncirati profesora Hakiju Hadžića, kao da je on pisao taj članak. I ako se profesor Hadžić nama izričito protivio po­ bijanju ove obične denuncijacije, mi tu hotimičnu podvalu, ovim ipak pobijamo a to činimo samo s toga razloga: da „Srpskoj Riječi" i svim a njezinim istaknemo, kako nije samo jedan musliman, koji budnim okom prati srpsko rovarenje među našim đacima, hoćemo da istaknemo, kako ima mnogo muslimana, koji umiju i mogu to rovarenje i javno žigosati, a još više muslimana ima, kojima se od toga prepredenoga potkupljivanja naše školske djece grsti. I „Srpskoj Siječi" nije bilo nemoguće znati, da ovako podmunklim lažima i panjkanjem ne može prikriti, a kamo li opravdati svoje trgovačke rabote, a neka zapamti: da ni muslimanima ne dozvoljava njihov ponos slati djecu kao roblje na pazar. Krivotvoreni sm r tn i listovi. U raspravi koja se proti posmrtnom društvu „Balkan" vodila, izjavio je svjedok odvjetnik Dr. Horvat, da je na direkciju drušvtva došlo više krivotvorenih smrtnih listova. Na ovo su „Riječke Novine" iz­ javile, da je ovo teška optužba za katoličke sveće­ nike, te pozvala dra Horvata neka iznese imena tih svećenika. Sad je u pomenutom listu izašao odgovor dra Horvata u kojem među ostalim veli ovo: „Meni danas ne stoje na raspolaganje spisi zadruge „Balkana", da bi iz njih mogao istražiti Odnosne smrtne listove, a nisu mi stajali na raspo­ laganje niti onda, kad sam dobio znanje o tim falzifikatima. Bilo je to prije dvije i pol godine, kad sam sudjelovao u anketi za preuređenje pravila „Balkana", a kad je pravnim zastupnikom bio g. dr. Srdan Budisavljević. Prigodom jedne sedmice edočio je gosp. Albini n e k o l i k o s m r t n i h s t o v a , z a k o j e je b i l o u s t a n o v l j e n o p o v e d e n i m i z v id im a , d a s a d r ž a v a j u n e ­ i s t i n i t e p o d a tk e . T i su s m r tn i l is to v i b i l i p i s a n i ć i r i l i c o m , a p o t j e c a l i s u iz B o s n e . Radoznali smo, hoće li Inače brzoreka „Srpska Riječ" o ovom štogod umjeti da kaže? Izborno gibanje medu Srbima. „Sarajevoer Tagblatt" koji je o akciji Dimovića vrlo do­ bro obaviješten, javlja, da je Dr. Jojkić odustao od svoje kandidature U upućenim krugovima govori se, da je između jojkića i Dimovića došlo do nespo­ razuma, jer Dimović hoće da postane predsjedni­ kom sabora, a Jojkić je proti tome, nego bi rad bio, da to mjesto dobije Vojislav šola, koji bi pri­ stao da bude u Dimovićevoj skupini kandidovan. M uslimanski đaCki Sporski klub u K. Ima već 20 dana, kako se u nas osnovao prvi muslimanski đački športski klub. Taj su korak naše omladine pozdravili svi muslimani iskrenim srcem, jer to je još jedan novi dokaz, da naša omladina želi udovoljiti zahtjevima modernog doba. Prema onoj latinskoj „Mens sana in corpore sano", zdrav duh u zdravom tijelu, uvidjela je I naša omladina, da joj valja napredovat, i u tjelesnom kako u duševnom pogledu, te ■da našem narodu treba ljudi zdrava duha i tijela. Budući da svaki podltvat » o ro čilo osnutak ovakog kluba treba mnogo matenj .nih žrtava, to su se naši đaci našli u neprilici, jer nijesu sami imali potrebitih materijalnih srest . \u naša omladina, uzdajuć se u pomoć braće '*,:-iana, obašla je za vrijeme bajrama nekolii., uglednih građana u Sarajevu, a i u provinciji, te su sakupili priličnu svotu, koja im je u početku dobro pomogla. Naša Sarajevu M. Gj. S. se omladina ovijem putem najtoplije zahvaljuje svima onima, koji su joj pomogli, bilo materijalno bilo moralno, te se nada, da će i u buduće braća muslimani misliti o dobru i napretku ovoga kluba i u svakom pogledu ga potpomagati. Mi od srca pozdravljamo ovaj korak naše omladine i molimo naše građanstvo, a i našu braću u provinciji, da ovaj klub potpomognu. Iz „ H r v a ts k e N a r o d n e Z a je d n ic e 1*. Ovih dana obaviti će se izbori okružnog odbora „Hrvat­ ske Narodne Zajednice" i to za okružje: sarajev­ sko, travničko, bihaćko, tuzlansko i banjalučko. Početkom decembra birati će onda okružni odbori središnji odbor „Zajednice". C ip e la rs k i te č a j, šio ga je priredila zemalj­ ska vlada, otpočeo je 14. novembra. Taj tečaj, koji je za ovaj put određen samo za majstore, pohađa 19 polaznika iz svih dijelova zemlje. Te­ čajem upravlja poslovođa K u m e r š e k iz Beča. Odnosna radionica, u kojoj se nalazi sav za to potrebni pribor i strojevi, smješten je u kući Banjski brijeg broj 8. Pošto je broj molitelja za primanje u tečaj vrlo velik, namjerava zemaljska vlada, da u janu­ aru 1914. još jedan drugi tečaj priredi. Promet kod Subotišta N./S. Primamo od trgovačke i obrtničke komore: Prema saopćenju zemaljske vlade dozvoljen je osobni promet izmegju Jamena i Subotišta za slavonska mjesta koja leže u blizini i nijesu zaražena, pod stalnom kontrolom oružništva. Osobe iz drugih krajeva moraju pre­ laziti u zemlju samo na onim mjestima, gdje se nalaze stanice za reviziju pod liječničkom upravom. Najbliže takove stanice su Brčko i Rača. S a s ta n a k g o s ti o n ič a r a , h o te lije r a I k a v a n a r a . U četvrtak |dne 27. nevembra 1913. u 3 sata poslije podne obdržavaće se u restauraciji hotala „Katića* kod gosp. Trifke Katića u Ćemaluša ulica, k o l e g i j a l n i s a s t a n a k g o s t i o ­ n i č a r a , h o t e l i j e r a i k a v a n a r a u svrhu slobodne diskusije o najnovijim važnim pitanjima gostioničarskog obrta. Svi svijeeni staleški drugovi bez razlike pozivaju se, da neizostavno dođu na ovaj vrlo važan sastanak. I s p ra v a k „ S r p s k o j R iječi* - Ovih dana poslat je iz Kulen-Vakufa „Srpskoj Riječi* dolje navedeni ispravak, te smo zamoljeni da ga i mi u „Novom V ak u ' odštampamo: SI. uredništvu „Srpske Riječi „ u Sarajevu. Na temelju zakona o štampi izvolite, u po­ gledu dopisao pod naslovom „Kmetovski jadi* iz Drvara, štampana u 216. broju vašega lista, do­ nijeti slijedeći i s p r a v a k : I. Tvrdnja — da je g. Majizberger, upravitelj kot. ispostave u Drvaru, na i itervenciju narod, po­ slanika g. PaŠabega Kulenovića sazvao begove i subaše, te u sporazumu s njima dao nalog na žandare „da nijedan težak u selu Sipovljani, Dr­ varu, gornjim I donjim Vftočima ne smije ljetinu bez dbzvole sabirali — ne odgovara istini. — Na­ protiv je istina, da su knezovi ime težaka u spo­ razumu s nama spahijama spomenutih sela od vlasti zatražili, da se kuruzl bez. dozvole ne smiju žeti, s razloga, što je ovogodišnji kuruz usljed ki­ šovita vremena vrlo nezreo bio, te da se je takav požeo ne bi mi kmetu ni spahiji nikake koristi od njega bilo. — Da je navod ispravan svjedoče pot­ pisi samih knezova, od kojih neki i danas vele, da su tu molbu potpisali. II. Istina je, da je g. Majerberger kod nekih procjena prisustvovao i to iz razloga, što su naši interesi ugroženi, čemu su svjedok ovogodišnje paljevine, kao n. pr. sijeno Hasanbega Kulenovića i pokušaji umorstva od strane kmetova na spahi­ jama u istim selima. (Napadaj na Husn Berberovića i pokušaj umorstva na Saidu Rikiću). - Prama tome otpada tvrdnja, da je kod procjene prisustvovao g. Majerberger „radi masnih nadnica i usluge begovima." III. Pošto neki kmeti običavaju, čim sijeno sa spahijom podijele i svoje kući otjeraju, spahinsko Strana 3. odmah one noći upaliti, to je posve naravno, da su neke spahije takvim kmetima na taki način prevoz sijena zabranili. Ali zbog te zabrane ne gnjiju sijena, nego usljed kmetovske nemarnosti i nereda, radi čega sijeno kišne još u otkosima ili u vrlo slabo sadivenim i neograđenim stogovima. Kulen-Vakuf 20./Х1. 1913. Pašabeg Kuienović, Bajbutović s. r., Ahmedbeg Kuienović, Bajbutović s. r., Huse Berberović s. r., Dervišbeg Bajbutović s. r., Adembeg Bajbutović s. r , Said Ribić s. r., Malićbeg Bajbutović s. r., Sulejmanbeg Bajbutović s. r., Hasanbeg Knlenović. Z b o g z a r a z e o v ć ijih o s p ic a zabranila ja zemaljska vlada, da se iz kotara O s i j e k , V u­ k o v a r i Z e m u n kraljevina Hrvatske i Slavo­ nije uvoze ovce u Bosnu i Hercegovinu. Stanje kolere od 25. novembra. U Ze­ nici jedan bolesnik i jedan bacilaS. Jedan rekonvalescenat i jedan bacilaš posvjedočili su se ne­ gativno. Bolesnik u Vranduku umro je, te ondje nema bolesnika. — U Kostajnici (kot. Gračanica) dva bacilaša, a bolesnika nema. — U Bos. Brodu su od ona iz Čarvenke (Bačka) dopntovana tri radenika dva rekonvalescenta a jedan bacilaš. Stanje kolere 26. novembra. U Zenid Imade još samo jedan bolesnik. — U Odžaku je jedan sudski glasnik obolio pod podzrivim znacima kolere. — T a č a n Č o v je k može u životu naprijed doći ako svoje vrijeme tako udesi, da nigđe ne izgubi vremena. Na žalost imade vrlo mnogo netačnih ljudi, a krivac je tom zlu mnogo puta zlo idući žepni sat. Dobri i pouzdani su poznati švicarski satovi, a ti se dobivaju već počam od 4.40 u svjet­ skoj otpremnoj tvornici: H Suttner, koja posjeduje sama vlastit« protokoliranu tvornicu satova u Švi­ carskoj, te ima glavno zastupstvo tvornice satova „Zenit* pa može bez prodavača sama prodavati. Takav švicarski sat traje dulje nego 3 jeftinija ha­ zarska sata i ide uvijek tačno. Tko želi satove ili zlatne ili srebrene robe kupiti, neka zahtjeva badava krasan cijenik od H. Suttnera u Ljubljani br. 707. O d g o jiti n a šu d je c u z d ra v im sr e tn im lju d im a , najljepša je životna zadaća, nu djeca su često puta slabašna, slabokrvna, a nepažnjom i us­ ljed propuha, prehlada napnstuju ih razne boli i boletice. Ne smije se zanemariti djecu, ako se tuže na vratobolju, probadanja ili boli u prsima, već treba nastojati, da se i najmanja bol ukloni prije, nego se je na Što goreg razvila. Usuđujemo se ovdje upozoriti na poznati Fellerov fluid sa ozna­ kom „Elsafluid". Treba samo pročitati pismo ba­ runice Geramb iz kupališta Biizilžs kraj Temešvara, pa će svatko pokušati to sredstvo. Pismo glasi: „Već dugo htjela sam pisati, da se objelodani po novinama, kako izvrsno djeluje Fellerov Elsafluid. Imala sam toliko raznih boli, nu dok upotrebljujem Fellerov „Elsafluid* posvema sam zdrava*i Mislimo, da će nam i naši čitatelji biti zahvalni, ako načine samo jedan pokus. A povrh toga sred­ stvo je jeftino, jer jedna pokusna duzina stoji samo 5 K franko. — Jedna glavnih zadaća svake majke jest briga, da imadu djeca redovnu stolicu. Iz zatvorene stolice mogu proslijediti najveća zla; nu ipak ne valja upotrebljavati odviše diastična sredstva. Stoga preporučujemo Fellerove Rabarberpilule sa oznakom „Elsapilule", koje ne samo da uređuju stolicu, već i pospješuju probavu. 6 kulica franko 4 krune. Oba sredstva dobije se pravo I nepatvoreno jedino kod E. V. F e l l e r a u Stubici, -----g < ■> Elsa trg br 319 (Hrvatska) Narodno gospodarstvo. Iz o d s je k a z a o tk u p liv a n je k m e tc kih se lišta . U zapnjoj sjednici podijeljeno je novih �„Novi Vakat“ z ij nova iz državnih srcstava za otkup kmetovskih selišta u ovim kotarevima: Broj kmetakili Otkuprn^cijena Kotar acliita 9 sa 20.700 kruna Banja Luka 15.000 . Bihać 10 . 600 . 1 „ Bijeljina I „ 10.900 „ Brčko 3.000 , 1 . Bugojno • 3.800 ,. Cazin 4 „ t 5.000 . Čajniče 6.200 „ Derventa з I Bos. Dublca 2.700 „ 1 » 2 „ 2.600 . Glamoč 4 „ 3.200 „ G radačac 800 . lajce 1 „ 1 „ 2.000 , Ključ Konjic 1 . 1.000 „ Bos. Krupa 3.200 „ 3 , 1.300 „ I.ivno 1 „ 4.200 „ Maglaj 3 . Mostar 25.20) „ 16 „ 2.400 „ Nevesinje 5 „ 32.000 „ 36 „ Prijedor Prnjavor 9.800 . 5 „ 2 „ 4.900 „ Rogatica 13.000 „ Sanski Most 8 „ Sarajevo 1 „ 900 „ Telanj 9.800 и 6 „ Ukupno. Prije iskaz. Svega Nije se moglo realizirati Dakle ukupno 126 „ 184.700 i 1.730 „ ;> o ,9 3 i'.io b 1.1.865 „ 21,115.800 26. „ 11.839 „ 58.800 21,057.000 . „ „ '\ „ „ __ 4 |.i neka bi se izjavila sporazumna sa ovim ugovorom i neka bi zamolila ruskoga cara, da bi on u prije­ pornim pitanjima bio mirovni sudac kao što je to i na drugom mjestu u ugovoru predviđeno. Dalje se u ugovoru veli, da ni Bugarska ni Srbija bez dozvole Rusije ne smiju kojoj drugoj državi išta spomenuti o ovom ugovoru. (Preporuča se pažnji cijenjenih čitalaca). Kao što su naši čitatelji sigurno čuli, mnogi ratovi prošle godine i okolnost, da su tisuće tvorničkih radnika pozvane u vojništvo, učinili su gospodarski položaj nesi­ gurnim i tiovac puno skupljim. Za to su morale mnogo ovo- i inozemne tvornice obustaviti p^sao i prodati nakupljenu naj­ bolju robu" za izvanredno * jeftine cijene. Ovu su priliku prvorazredne velike firme kao na pr. tvornica satova H. Suttner u Ljubljani br. 706 iskoristile; ova tvornica nije otpustila svoje radnike kao mnoge druge, nego je povisila broj svojih radnika, sve moderno uredila; pa je zato u polo­ žaju da robu bez mane i konkurencije daje za upravo žačudno povoljne cijene. I naši ^čitatelji trebali bi iskoristiti pri­ liku i tražiti specijalni katalog tvrdke Sut­ tner. Navodimo samo neke stvari iz kata­ loga ove. tvrdke. Br. 410 Nickel-patent Rosskopf-sat 36 sati idući, email. brojčana ploča . . K Br. 518 Plosnati Nik-cil.- Remont. 4 ‘10 jaki s t r o j ................................. 7-50 Brzojavi. V ije sti o d e m is ij i K o k o v ć e v a . Br. 101 Srebreni-Anker Rem., plos­ P e tr o g r a d , 25. novembra. Ovdje' se govori, da će ministar predsjednik Kokovcev dati ostavku. Kotcovcev hoćejfla odstupi, jer se ne može slagati sa ministrom rđta i ministrom unutarnjih posala. Br, 803. Nik. ili čelički cil. Rem. nat S' posrebr. ili guspojinski sat trajan . . . P u t k r a lj a F e r d in a n d a . Br. 7-90 stroj, 6 ru b in a ........................, 2324. Amerikanski doublezlatni pozlaćeni lanac . . . B eč, 25. novembra. — Poznati avijatičar Perrejtpn pade danas sa letećeg stroja i ostade na nikleni, lijepo izragjen . . . , Isti, sreb ren i............................. „ tiji, vrlo. dobar stroj, najbolja kakvoća, 20 cm. vis. sa kaz. za datu m .................................. „ Br. 1203. Bijfjilica u niklenoj ku­ tiji, dobra Kakvoća . . . . „ ista 29. cm. vis, vrlo dobar stroj, za preporučiti.................... Br. 1371. Sat na kukavicu, s lijepo S 5 — lijepo i fino izrezuckanim or­ marićem, navija se na lanac, s kukavičjim glasom K 12 -5 0 , od toga na račun . . . . „ Br. 13 6 0 . Zidni sat, udara satove, navija se na lanac sa dva ute­ ga K 4 8 0 , od toga na račun „ Br. 1 3 6 2 . Zidni sat, udara satove, Т U B I C A j i to pravog Fellerovog Elsafluida 12 malih ili 6 dvostrukih ili 2 špecijalne boce za 5 kruha franko, a Elsapikile 6 kutija za 4 krune franko. 3.50 4-60 izrezanim ormarićem, jak stroj, udara satove i polusatove, na­ vija se na lanac, K 9-75, od . toga se plaća na račun . . „ Br. 1372. Sat na kukavicu s vrlo 2— 2-— 2— Šalje se pouzećem ili uz п ои с unaprijed poslan. Neodacvaraluie se mijenja, ili ee novac vraća. Pazitt na adre* eu hl. ‘?1ЈГГ№Н, Ljubljana broj 706. Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Bilo bi suvišno, da tekar nabra­ jamo pojedina blagotvorna svoj­ stva ovih pravih Fellerovih pro­ izvoda, koji ublažuju boli i ozdravljuju, jer kao što smo se mi sami osvjedočili;! tako se je uv­ jerilo tijekom toliko godina j mnogo tisuća naših čitalaca, da jedva postoji koje bolje pučko i kućno sredstvo. Imade doduše mnogo patvorina ili — kako no se običaje kazati — „sličnih sred­ stava", ali nijedno nije bilo kadro, da nadkrili pouzdane i prokušane ove proizvode, dakako treba da budu pravi a takove možete dobiti kod: Elsa trg broj ЗШ (Hrvatska). 1-50 5.90 Br. 1~204. Budilica u niklenoj ku­ staklena brojčana ploča, navija se na lan. sa 2 utega 30 cm. promjera K 5 95, od toga na račun ......................................„ ..[lsipilule" E. V. FELLERA, ljekarnika „ Br. 55Q. Satni lanac za gospogje, mjestu, (mrtavRasplet krize u Hrvatskoj. ■ P a r iz , Ж novembra, — ,M atjp “, koji je još do riječi saopćio sadržaj ugovora kojeg je Srbija i Bugarska uglavila prije balkanskoga rata, .< objelodanjuje danasjsadržaj članka, 14. savezničkog ugovora. Tačka 3. određuje, akp bi Austro-Ugarska napela Srbiju, onda mora Bugarska odma Aostro-Ugarskoj objaviti, rat a u Srbiju odposlati 200.000 momaka, koji; bt; se sa srbijanskom, voj­ skom borili proti Austro-Ugarskoj. Istu obvezu preuzima Bugarska, ako bi Austro-Ugarska pro­ drla u Sandžak. Nadalje je bilo uglavljeno, ako Rumunjska napane Bugarsku, mora. Srbija Bugarskoj pomoći ва 100.000 momaka. Ako bi Rumunjska Srbiju napala, onda je Bugarska obvezana da Srbiju po­ maže vojskom. U ugovoru je bila utanačena i dioba Albanije: Srbija je priznala Bugarskoj zemlje istočno od Rodopo-gorja i rijeke Strume, a Bugarska Srbiji zemlje na sjeveru i zapadu Šar-planinc. U ugovoru se veli dalje, da se prepis ovog ugovora imade saopćiti ruskoj vladi sa molbom, „ jinski sat, jaki poklopac trajni Z a g la v io f r a n c e s k i a v ija t lč a r V o jn ič k i sa v e z b u g a r s k o - s r p s k i. 11 — Br. 804. Srebreni Ctl.-Rem. gosp. S o f ija , 25. novembra. Vijesti, da će se kralj Ferdinand zahvaliti na bugarskom prijestolju oprovrgavaju u dvorskim krugovima. Kralj će se Fer­ dinand ovih dana povratiti u Sofiju. B u d i m p e š t a , 25. novembra. — Kr. povje­ renik Barun Skrlećz t ministar za Hrvatsku grof Pejačević, vijećahu danas ša ministrom predejedni■ kom grofom Tiszom o raspletu krize u Hrvatskoj. Pošto je grof Tisza otišao, konferirali su još Skr' lecz i Pejačević dalje. Baron Skrlecz vraća se još : d?nas natrag u Zagreb. pozlaćen broje, p l o č o m ........................ ako Vas što boli, rabite Odgovorni urednik: S a lih D. S e h lć . Оo 1 ■koju ngm zadaje.kuqe oko, tako. da nam je svaki korak prava тцка, nestat će .ubtzo čim uklonimo kurje oko, nu nipošto nožem, jer bi moglo nastati otrovanje; krvi. Kurje oko možemo lako i brzo ukloniti Fćllerovim melemom za kurje oči, koji stoji T K. Preporučujn ga tisuće i tisuće Ustonoša, oružnika, turista kao najbolje sredstvo. Ni glavobolja, ni migrena nas ne muči, rabimo li Fellerov blagotvorni migrenštift, koji hladi i ublažuje boli. Stoji samo 80 fil. Ako Vam trepte oči ili Vas bole, preporučamo vodu za oči, koja ih jača, ublažuje boli i uklanja upalu, a stoji samo 1 krunu. Pravu dobijete samo od ljekarnika E. V. Fellera u Stubici Elsa trg broj 310 (Hrvatska). Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d2dadbeed62a63e6cb326e7918cc4452.pdf 0a99dd77d9485f0e4aef4b62888c4aca PDF Text Text Izlozi № puta nedjeljnu i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: loša ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranbirana pisma ne pri­ maju se. Broj 42. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Sarajevo, 28. novembra 1913. Vedri se. Godina I. Pored svih simpatija za naše stare zakone, kao što i pored toga, da u njima ima mnogo lijepih §. Lijep bijaše efeški hram Artemidin. Sva se i prelijepih stvari, ip ak ; se mora priznati i to, da u je stara Grčka ponosila njim, tim klasičnim spo­ njima ima koješta, što Slije za nas povoljno. Tako menikom svoje visoke građevne umjetnosti. je sa temeljnim zakonum našeg agrarnog stanja, Niko nije smio ni pomisliti, da bi ga oskvr- sa Saferskom naredbom i to baš s njegovim fa­ nuo ili oštetio, ta to je bio hram svetosti; to je moznim § 8. U tom se paragrafu odregjuje, kada bio ponos stare Helade. se može kmet digputi sa zemljišta, ali je tako stiAli se ipak nađe neko, nađe se čovjek, koji hoće lizovan, da je pušteno široko polje svakoj jakoj da se i za njeg znade, koji hoće da historija i interpretaciji, a to u jednom dobrom zakonu ne bi njegovo ime zabilježi, pa makar to bilo i na štetu smjelo biti. Ramazanski i muharremski zakon opet svoga naroda i svoje domovine. Zapali ga, hram jedan drugom u nekim stvarima protuslove, (na izgori. Tuga zavlada čitavom Heladom, ali cilj bi primjer u pitanju nasljedstva kmeta i suvlasnika) postignut. Herostratovo ime ostade u historiji. Cilj i to ne na korist spahinsku, pa je posve jasno, da je dakle postignut, a ko se još brine za sredstvo?! bi i tu bila potrebna korektura. Ako se k tomu u»nu još i nove naredbe današ­ Hamdibeg je Džinić 'ambiciozan čovjek, to zna svako, ko ga samo pozna. Pa to napokon ne bi nje uprave; onda je upravo zbrka potpuna, a nje­ bila loša crta njegova karaktera. Ima velikih ljudi, zina je konsekventna posljedica današnje nesnosno visokih učenjaka, koji tvrde da je ambicija dobro naše agrarno stanje. D a se to stanje popravi, da ljudsko svojstvo. Ambiciozan čovjek hoće da se pro­ se stane na put raznim mogućim interpretacijama slavi, hoće da dođe na više, hoće da se za njega naših agrarnih odredaba, da se odredi, kada se znade. Da to postigne on treba da čini dobra dje­ loši kmet može dignuti sa zemlje, da stečemo jasnije la, jer će tako njegova okolica osjetiti da je on tu, slovo zakona, to je bila želja potpisnika rezolucije. Logička je pretpostavka ako se hoće da ostrada je radio, da svome društvu pomogne, pa će mu nastojanje nagraditi time — što će ga staviti na ni neko zlo, da mu treba u z r o k e odstraniti, pa je prema tome jasno za svakoga, ko nema mračna viši socijalni položaj. mozga i k « u i s t i n o р е г п а S a f e r s k n Da, ovo je zdrava ambicija, koja se može n i z a m n a m u , da potpisnici one rezolucije nidoista pohvaliti. jesu mogli nikako zaslužiti narodnog prokletstva, Hamdibegova ambicija nije od ove vrste. Iz­ nego li narodnu zahvalnost. Ali je pored svega gleda, da je taj čovjek došao do uvjerenja, da toga Hamdi beg Džinić našao tu neku groznu njegove sile ne dosižu dotle, da ga dignu na ono veleizdaju, počeo jurišati na otvorene kapije i di­ mjesto, za kim on teži. On je valjda uvidio da u gao užasnu halabuku „da spasi agrar". našem javnom životu ima ljudi, koji svojim spo­ Pa kada bi bio to jedini argumenat, kojim sobnostima, svojom prošlosti i svojim sadanjim je Hamdi beg ustao proti čitavog i jednodušnog položajem i nehotice priječe, da se Hamdibeg vine muslimanskog saborskog kluba, ipak bi mu se preko njiha, pa da uzme u svoje šake uzde moglo donekle oprostiti. Moglo bi se reći narodnog vodstva. da je užasni pesimista, pa da je loše shvatio On je čekao zgodnu priliku, tražio je prikladno smisao one rezolucije. Ali ne, to se Hamdibegu sredstvo, pa ma kakvo ono bilo, samo da se do­ oprostiti ne može, on je svoju ulogu dobro pročepa žugjenog cilja. študirao, jer se inače u svojoj kampanji, „da spasi 30. oktobra čitav klub „Muslimanske Ujedi­ agrar", ne bi služio i jednim još nemoralnijim njene organizacije" potpisao je rezoluciju, koja ne sredstvom, turivši u svijet, da muslimanski narodni kaže prosto ništa, t. j. ništa, što bi štetovalo naše zastupnici traže o b l i g a t o r n i otkup kmetova. muslimanske interese, a najmanje interese naših Ko pozna Hamdibega i njegovo stanovište u našem posjednika. Naprotiv se iz te rezolucije jasno vidi agrarnom pitanju, taj tek može da prosudi koliko nastojanje naših narodnih predstavnika za sanira­ u tom leži cinizma. njem toga našeg vanredno važnog ekonomskog Ta Hamdibeg sam nije protivan tome stano­ pitanja. vištu, da bi se pod izvjesnim uslovima riješilo Silne narodne tu ^ e , kojim se narod nepre­ agrarno pitanje baš obligatorno, jer bi se veli stano tuži na nesnosne agrarne prilike i kojima se eventualno moglo postići to, da jedan dio zemlje neprestano pune ladice u sobi muslimanskog sa­ ostane u muslimanskim šakama, a ovako, kako borskog kluba, te koje su u ostalom našem pred­ danas ide — veli — gubi se zemlja iz musliman­ stavništvu iz vlastitog iskustva najbolje poznate, skih šaka. Pa se ne nagje niko, da Hamdibega ponukale su naše zastupnike da traže od vlade radi toga napane. Javnosti je vrlo dobro poznato i to, da glavni neka se učini nešto, što će ovome užasnome sta­ supotpisnik Hamdi begove nepovjerenice, g. Ragibeg nju stati jednom na put. Poznato je, da naše zakonodavstvo u opšte Džinić nudi svojim kmetima u Gradini, Demirovcu, ne stoji na osobitoj visini, da ne odgovara današnjim D rakuniću i Turjaku 5 5 % zemljišta džabe, a da prilikama i da osobito u jurističkim krugovima mu tek 4 5 % puste u slobodni posjed. Moguće je, da bi se to Ragib-begu, obzirom vlada težnja za reformama i popunama. — A šta tek da se rekne za naše agrarno zakonodavstvo? na ogromni njegov posjed i isplatilo, ali je fakat PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU mm mm, Pretplatile cijene: Za Sarajevo H к - 7.- 3.50 Sa dostavom u huću K 1Б.- 8,- 4. Za pokrajinu K 16.- 8.- I. Za inozemstvo ZO franaka. ♦ ♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvršteija znatan popust. i to, da bi time bio stvoren precedens, koji bi naše srednje i male spahije upropastio. — Tako je „fakultativno" Ragib-begovo riješenje gore, — bar po narod — od dobrog obligatornog, ali se ipak ne nađe niko, da radi toga digne proti Ragib-begu kampanju, kako to oni danas čine proti svojim lojalnim drugovima. Ako bi nastupili kakvi događaji ili kakva inici­ jativa, da se takne u agrarno pitanje, to narodni poslanici muslimanskog kluba bez sumnje ne bi na svoju ruku pristupili nikakvom riješenju, što ne bi pozvali bar spahije, da se s njima posavjetuju. Ovakav klubski zaključak poznat je vrlo dobro i Hamdi-begu i Ragib-begu Džiniću. Treba uzeti u obzir, da među potpisnicima pomenute rezolucije ima muževa, koji svojom spo­ sobnošću, svojim poštenjem, svojom prošlošću i svojim radom u najmanju ruku ne zaostaju za Hamdi-begom Džinićem, pa da se odmah vidi, da Hamdi-beg nije najčjšćih motiva. Rezolu­ ciju su potpisali d e v e tn a e s t takovih muževa, a jedan jedini Hamdi-beg nije se potpisao, pa ako je pameti, biće je više u glavi ono devetnaest ljudi, nego u Hamdi-begovoj, ako je poštenja, valjda su njih devetnaest pošteniji od njega, ako je patrio­ tizma onda Hamdi-beg ima riječ, da dokaže, da je "bolji patriota od njih. Treba znati da agrarna politika našega sabor­ skog kluba igra jednu od glavnih uloga u čitavom njegovom radu. Koliko radi agresivnosti i nasrtaja srpskih poslanika na naše muslimanske interese, toliko radi agrara i da se agrarno pitanje ne riješi po volji Srba, a na štetu muslimana — naši su poslanici sklopili pakl s Hrvatima katolicima, i približili se donekle vladi, te time promijenili tradicionalni takt svoga javnog rada, ne dirajući time naravski u stvari svoj program. — Žalosno je i prežalosno, da se hoće u naš politički nezreli inače pošteni svijet da anosi vatru, ali neka onaj, koji je ponio tu glavnju, dobro pazi, da ne upali svoj vlastiti politički i javni rad. Danas se i u političkom svijetu, t. j. u onom svijetu, koji tjera veliku politiku naglašuje, da svaka politika mora imati moralnu podlogu. Ako je to pravilo vrijedno za politiku en groš, gdje se radi o raznim državama i narodima, kako tek treba, da bude moralna i iskrena politika, koju tjeraju narodni poslanici, jednokrvne i jednovjerne braće. Hamdibeg Džinić doista zna, kakvu je opasnu igru zaigrao. On zna bez sumnje i. to, da ako se razbijemo na „Turke i na spahije" i ako nastupe još i druge neminovne konsekvencije, — a već se opažaju znaci toga — da je odzvonilo riješenju i agrarnog pitanja onako, kako mi hoćemo.’ Da, Hamdibeg \o sve zna, ali mu njegova bolesna ambicija ne da mira, i on hoće da pali hramove kao Herostrat, hoće da zapali uzvišeni i veličanstveni hram islamske sloge i bratstva, koja nam je danas potrebnija uego li ikada prije. Т0ОНН1СГ. DSFHLTI), L3EPEHRE ZA KROV (DRGHPRPPE), TVORNICA CEIHENTHIH CIJEVII SVE CE.IENTHE ROBE. TELEFON B3P1 ZIBTehnički savjetnik; Ingenieur Dr. Jovo Simlć. �Strana 2. ,Novi Vakaf Broj 42. danas uz Hamdi-bega nijesu ni svi nekadanji nje­ nasjede intrigama i osobnim interesima Hamdigovi izbornici, jer ih na nepovjerenici fali trideset. bega Džinića idrugova. Vojni liferant i šum­ S tom činjenicom ja računam i ne dam se ska pretrga Hamdibeg Džinić imade oraha u zavesti ni od koga, a najmanje od jednog intri- džepu, kojih se zveka čuje neugodno po jednog ganta, koga Banjalučani bolje poznaju nego li ja, narodnog poslanika. Njemu se kao narodnom po­ jer je između njih proizišao, među njima odrastao slaniku ove godine kroz prste gledalo, premda su i više puta proigrao njihovo povjerenje — kao što svaki dan stizale pritužbe, da kolje mršave krave će ga proigrati i ovaj put, kad doznadu za prave mjesto utovljenih volova f tako mu se pruži prilika, da motive Hamdi-begove agitacije proti meni i osamnaes- ! zasluži hiljade kod liferacije mesa. T o bi mu se moglo nekako oprostiti, da se nije kao narodni za­ torici mojih drugova u saboru. stupnik upustio i u šumsku trgovinu. Veliki kompleks Potpisnici nepovjerenice! šume zvane Dnoluka kupio je od vlade sa SereJJasno i svjesno tvrdim kao čovjek, koji je manom pod veoma povoljnim uslovima, da mu se vazda uživao narodno povjerenje, da sve, što je kao domaćem sinu dade prilika, da — exploatisanjem napisano u nepovjerenici ne odgovara istini. Iz šume u vlastitoj režiji — zasluži novaca, ali Hamdi­ svake riječi viri Ham di-beg Džinić sa svojom tjeles­ beg, čim je svršio ugovor s vladom, htio svoj dio nom i duševnom pojavom , koja vrijeđa oči pleme­ predevriti jednoj firmi za veliku svotu novaca. T o nitih ljudi. U nepovjerenici meni se spočituje, da mu vlada uz najbolju volju, makar bio i narodni nijesam ništa učinio za svoje izborbike. Slobodno poslanik, nije dozvolila. Hamdi-beg misleći, da je mogu reći, ako nijesam više, sigurno nijesam ništa lukaviji od svega svijeta, pa i od vlade, zamolio manje za svoje izbornike učinio od ostalih narod­ je, da osnuje dioničko društvo s namjerom, da na nih poslanika. Ko god se na me obratio, svoju to društvo prenese ugovor Đnoluke i dotičnoj firmi Nakladom nekakova Alije Kušmića u Banjoj sam dužnost izvršio, posredovao i, ako se dalo prodade svojih — na papiru zabilježenih — hi­ Luci izišao je jedan pamflet, koji je jučer u hilja­ pomoći, pomogao, i to ne samo mome izborniku, ljadu akcija. dama primjeraka express raširen po zemlji. U nje­ nego svakome muslimanu u Bosni i Hercegovini, Da osnuje dioničko društvo, to mu je dozvo­ mu se meni u im e građana grada Banje Luke izdaje koji je od mene zatražio pomoći. ljeno, ali kad je nanjušio, da vlada, prozrijevajući nepovjerenica. Osim toga s ponosom ističem, da se pod njegovu fintu, nije voljna dozvoliti, da se ugovor Danas mi je nekakav MuStafa Silajdžić opre­ mojim predsjedništvom u saboru riješilo preko Dneluke s Hamdi-beg Džinića prenese na dioničko mio express prepis potpisa, a kako čujem i mno­ 16.000 molbi i izglasalo više zakonskih osnova, društvo, našao je u rezoluciji obiigatorno riješenje, gima društvim a, novinama i pojedinim osobama koje su cijeloj zemlji, pa i vama donijele koristi. povišenja poreza, izdajstvo islamskih interesa i tako express je poslan takav prepis potpisa, koji se na­ Kad sam 1910. g. u augustu proputovao banjalučko najvećim sofistima taš izvadio, jer ni u jednoj riječi vodno nalaze u-originalu kod trgovca Arifa Zembe. i bihačko okružje, uvjerio sam se, da šumske globe ni u cijeloj rezoluciji ni otac sofista ne bi mogao Poznato je svakome, da u Ham di-bega Dži- najviše tište narod, jer nema svojih ispaša i bal- spomenute podvale mikroskopom pronaći, ali nića sve ide express, pa nije nikakovo čudo, da taluka. Od tada nijedne zgode nijesam propustio Hamdi-beg Džinić sakupio je dairu i na Dnu Luke je i moja nepovjerenica pisana, potpisana i sprem ­ da kao zastupnik ne tražim zakon o uređenju vidio, što mi obični smrtnici ne možemo vidjeti. ljena express, da me prisili, da i ja express sta­ šumskog posjeda, po kome bi se izlučile ispaše i Sepienti sat! vim mu svoj poslanički mandat na raspolaganje, da baltaluci iz državnog posjeda, a kad sam imeno­ A da ni u njegova novog prijatelja Ragib-bega može, koga hoće, express dovesti u sabor. Ako je van predsjednikom sabora sVakom prilikom poku­ »Džinića, koji ga prati od kotara do kotara, nijesu hitnja Hamdi-begu meni opremiti nepovjerenicu, cao sam na ministarska vrata u Beču i Pešti i čisti poslovi, samo se po sebi razumije, jer sve u njega nije meni hitnja polagati mandat, jer ja po ustavu tražio predsankciju za taj zakon, koji je vrlo brzo ide s računom. Došao je na ideju, da za vremena s mandatom raspolažem, a ne raspolaže s njime podnesen saboru na ustavno pretresanje. Ja sam riješi svoje agrarno pitanje komasacijom ne pitajući niko drugi, dapače ni moji izbornici. ga već 24. januara 1911. dao privrednom odboru, ostale veleposjednike i posjednike bi li njima kon­ Polazeći s loga stanovišta ne bih trebao ni- da ga u najkraćem roku s izvještajem donese pred veniralo dati 6 5 % km etim a'džaba — i zamolio vladu kakove važnosti pripisivati „takozvanoj “ banjaluč­ sabor. Zastupnici veleposjeda, želeći rasteretiti beg- za intervenciju. Vlada mu se pokazala sklonom, za koj nepovjerenici, ali, da šira javnost čuje prave lučke šume od servituta, ne daju mu iz odbora u takovo riješenje, ali muslimanski poslanici kluba motive, koji su stvorili tu nepovjerenicu, moram sabor prije nego li p ristan e!većina i vlada na nji­ „Ujedinjenje organizacije” nijesu ni htjeli, ni smjeli evo ustati na obranu, da odbijem od sebe bezob­ hove zahtjeve. Koliko je stotina hiljada kruna dozvoliti, da se stvori ovakav precedens, koji je zirne podvale, koje mi ta nepovjerenica podmeće. šumske globe platio siromašni narod, jer musli­ opasan za 9 0 % veleposjednika i maloposjednika. Nije Ragib-beg sada otfrljlo od muslimanskog Ko god pročita taj pamflet, odmah može manski poslanici za ljubav jedinstva i sloge ni­ vidjeti o čemu se radi. Namjera je prozirna. Hamdi- jesu hljeli ostaviti na cjedilu zastupnike veleposjeda, kluba nego davno, kad je opazio, da mi nijesmo begu Džiniću i drugovima hoće se ovih dana malo to nije teško ustanoviti. Ta naša bratska susret­ ni voljni ni raspoloženi, da te njegove težnje pou mutnom proloviti, jer inače ne mogu svršiti ljivost danas se sveti i nama i nekim zastupnicima dupremo. Sada mu se samo pružila zgoda, koju svoje poslove, koji su zapeli kod ministarstva i veleposjeda, koji su se najviše za to zalagali. Mjesto je odavno čekao, da razvije agitaciju proti meni i zahvalnosti Hamdi-beg Džinić i drugovi spremaju ostalim poslanicima kluba „Ujedinjene organizacije". vlade. Videći, kako ministar i vlada maze Dimo im nepovjerenice, jer su bajagi izdali interese Eto u tome grmu leži zec! vića, koji još nije ni izabra i u sabor, ko zapeta Za volju takovim ljudima, koje ovaki i slični puška čekali su zgodu, da se o cijepe od nas i posjeda. Pametnu dosta! U banjalučkoj nepovjerenici veli se: Nijesmo motivi vode u njihovom javnom radu, položiti sami na svoju ruku počnu s vladom pregovarati 0 radnoj većini. T ako bi mogli u četiri oka Vas izabrali za svoga zastupnika samo za to, da mandat, bilo bi više nego zločin, na ime: bila po­ Vam dademo hljeb u ru k e . . . “ Koliko imade bez­ greška, kako no veli jedan glasoviti Francuz. iznijeti svoje tražbine i prisiliti vladu na po obzirnosti u tima riječima, suvišno je makar jednu puštanje. Na predzadnjoj klubskoj sjednici pri­ U S a r a j e v u , 28. novembra 1913. reći. Urbi et orbi je poznato, da ja nijesam molio likom debate o poznatoj rezoluciji, u kojoj Se traži, Dr. Safvet-beg Bašagić. da se srede odnošaji između posjednika i kmeta, nikoga, da me izabere u sabor; skupština, koja je obdržavana u Banjoj Luci za moj izborni srez ne pružila se Hamdi-begu Džiniću lijepa zgoda, da se samo da mi je spremila više brzojava nego je pokaže kao važan faktor, o kome treba računa voditi. On nije htio potpisati rezolucije, jer bajagi opremila izaslanike čak u Beč, da me kanderiše, da primim njihov mandat. Ja sam dugo premišljao, Primanje islam^ u Ugarskoj. u njojzi nazire obligatorno riješenje agrara, povi­ dok sam se odlučio, da udovoljim želji sadanjih Listu „Neues Wiener Abendblatt" brzojavljaju šenje poreza i izdajstvo islamskih interesa. Priro­ mojih izbornika, jer su mi još tri mandata stajala iz Budimpešte: Aneksijom otoka Ada Kaleh postalo đenom lukavošću zaveo je najprije banjalučke na raspolaganje i jedna stolica na sveučilištu za je pitanje priznanja islama u Ugarskoj aktuelno. veleposjednike, da R ifat-begu Sulejm anpašiću izdadu istočne jezike. Dr. Bašagića kvalifikacija i književni Ugarska je tim dobila muslimanske podanike. nepovjerenicu. Kad je Rifat-beg položio mandat, rad ne trebaju ničije milosti; on može zaslužiti Hoće li ovo priznanje uslijediti ministarskom na­ onda je uzeo mene na oko misleći, da ću i ja više nego što danas imade. redbom, kako se je to učinilo kod Baptista i N anasjesti njegovim intrigama. Džilitnuo se, ali je U ostalom za reprezentaciju kao član pred­ zarenaca, ili će se stvar urediti zakonodavnim pu­ prom ašio cilj. sjedništva više trošim od personalnog doplatka, tem, nije jošte odlučeno. Zajedno s recepcijom Najprije treba trijezno i mirno razbistriti stvar, koji je manji od dohodaka jednoga kotarskog šistemizovat će se u Budimpešti mjesto muftije. t. j.: u pokret Hamdi-bega Džinića i drugova predstojnika. Za to mjesto izabran je Abdullah Latif, predstojnik unijeti svijetla,- pa ćemo se istom onda sa svim a Banjalučka nepovjerenica me napokon poziva, budimpeštanske islamske Općine i lektor turskog izbornicim a razgovarati o polaganju mondata. Ja mislim, da ne bi bilo ni pametno ni poli­ cJ* , vučem svoj potpis s rezolucije, ili da položim jezika na sveučilištu. Turska vlada kani na grobu tički razočarati se nad banjalučkom nepovjerenici ., mandat. U proglasu, koji sam 25. o. mj. sa osam­ Gjulbabe u Budimu sagraditi sjajnu džamiju. U ime koju je navodno potpisalo 505 izbornika, Poznato naest drugova upravio na narod, obilježeno je i protuusluge za susretljivost ugarske vlade, sklona je, da ja kod izbora u Banjoj Luci nijesam imao moje stanovište glede poznate rezolucije, a što se je turska vlada predati katoličke biskupije na Bal­ nego 416 glasova, dok je moj protukandidat tiče polaganja mandata, malo ćemo se poraz- kanu ugarskim biskupima. Među tim biskupijama H am di-beg Džinić dobio 535 glasova. Dakle već govoriti. Kad biše mi svi izbornici izdali ne­ najvažnija je katolička nadbiskupija u Carigradu. povjerenicu opet bih zadržao andat, jer ne Govori se, da je za to mjesto već odabran kršćan­ kod izbora banjalučki građani dali su Hamdi-begu 119 glasova više nego meni. Iz toga slijedi, da bih mogao dozvoliti, da hiljade mojih izbornika sko socijalni zastupnik Aleksandar Giessvvein. Sa trodnevnog vijećanja muslimanskog kluba izdan je komunike, koji će našem svijetu pokazati pravo stanje stvari. Kao što, kada se ko probudi iza ružna sna, pa vidi da nema onih opasnosti i aždaha, koje su ga u snu spopale, tako će doista i mnogi musliman, kada pročita ova] komunike, probuditi se iz političkog sna Hamdibegova — odahnuti i reći: Bogu hvala, kada onih aždaha nema! Crni oblaci, koji su se bili počeli navlačiti nad muslimanskim političkim nebom, koje je Hamdibeg $vojim umjetnim aparatom bio proizveo, neće moći odoljeti jakom vihoru, koji je puhn 10 iz sobe muslimanskog saborskog kluba. Već se počinje vedriti. A Ham dibeg? Budućnost će pokazati, a i mi ćemo se ponovo osvrnuti na nj. Odgovor na banjalučku nepovjerenicu. I Politički pregled. �Broj 42. Strana 3. ,Novi Vakat" Delegacije. U srijedu je držao b o s a n s k i odbor austrij­ ske delegacije sjednicu, te je hrvatski zastupnik profesor Laginja iz Istre izabran iz v je s tite lje m odbora. Slijedeća je sjednica odbora u subotu. Isti je dan i izvanjski odbor austrijske dele­ gacije imao svoju sjednicu. Odbor je vijećao o pro­ računu ministra izvanjskih posala. Česko-njemački delegat Langehan izjavio je, da Nijemci ne će odo­ briti sve stavke u proračunu. Drži se, da njemački narodni savez ne će votirati dispozicioni fond. U utorak će ministar izvanjskih posala grof Berchtold dati u čast delegatima gozbu. Česi I bosanske željeznice. Javili smo već, da u austrijskom parlamentu nijesu voljni da glasuju za .gradnju novih .željeznica u Bosni, ako vlada ne pristane i na gradnju nekih lokalnih željeznica u Austriji. Sada javljaju iz Beča, da je klub mtedočeskih zastupnika z a k lju ­ č i o, d a n e ć e u p a r l a m e n t u nikako glasovati za bosanske željeznice ako i s t o d o b n o vlada ne iznese zakonsku osnovu q lokalnim željeznicama u Austriji. zanatom — nbijati, robiti i paliti — jer taj put će najbrže dovesti do riješenja agrarnog pitanja. — Naklapanja više nema! Balkanski križarski rat oduševio je „potlačene" i odmah se pokazuje neki prkos i zatezanje u davanju hakova. — Pa to je donekle i opravdano, jer su se „bijedni i potla­ čeni" nadali, da će osloboditelj Petar i u Bosnu doći i njima srbsku slobodu donijeti. — No na njihovu veliku žalost nade se izjaloviše i u toj žalosti udri po spahijama i njihovim subašama. — Prema njihovu shvaćanju svemu su zlu spahije i subaše krive, a gdjekada i po koji upravni činov­ nik, dakako, koji nije Srbin. — Ti ljudi i smišljeno rade! Najprije široj javnosti razglasili bijede i nevolje, a onda s djelom početi — paliti i ubijati. Tako koncem prošloga mjeseca upališe u Drvaru razdijeljeno sijeno Hasanbega Kulenovlća te provališe i porobiše hambar, napadoše u istom mjestu na sred ulice Husu Berberovića, a zatim u sred čardaka teško raniše Saida Ribića. Slučajno da se nije Ribić u onom momentu, kada je puška pukla nagnuo, bio bi na mjestu mrtav. I ovi srbski ju­ naci priznadoše svoj čin, da vidimo šta će im biti. Bojati se je, da se opet neće reći, da su spa­ hije krive, jer potlačeni su „nevini Srbi", a spahije su barbari, jer nijesu Srbi. Musliman. Efica, Ibrahim aga Hakalo i Haso Ćelebić; po 5 kruna Mujaga Milavić, Muhamed Humo, Husein Deranja, jefto L. Knežić, Ahmed Rajković, Alija Ćemalović i Hasanaga Ćemalović; po 4 K Jusuf Mursel iz Trebinja; po 3 K Hrvatska rad. zadruga, Ibrahim i Fazlija Alikalfić; po 2 K .Sm. beg Hadžihusejnović, Ibrahim Gašević, Ibrahim ef. Oručević, Danilo P. škoro, Muhamed Hadžić, Šćepan Vrebac, Muhamed ef. Butum, Ibrahim ef. Muštović, Jovo Pecelj, Omer Tojaga, Omer Milić, Mehmed Čupina, Jozo Lončar i M. Brkić; po 1 krunu Husein ef. Dogo, Vinko Miletić, Mrkonjić, Mustafa Pužić, N. N.. Muhamed Bostandžić, Ibro Buljubašić, Avdaga Bašić, Alaga Šabanac, Murad Brkić, Salih Slipčević, Alaga Duranović, Ljugo Mustafa i M. Momić, te drugi darovatelji sa manjim doprinosima: Ibrahim Bos­ tandžić, N. N.. ,Osman Jakirović, Derviš Elezović, S. S. I. Montilio, Pero Filipović, Omer Dragnić, Ahmed Karabeg i Karabeg Omer. Brzojavi. Vojni odbor delegacije. Beč, 28. nevembra. Vojni odbor austrijske delegacije nastavio je debatu o redovnim vojnim izdacima. Iz Atene javljaju, da je u grčkoj komori nam se neki muslimani iz Ljubuškoga na tamoš­ Delegat M a s t a l k a govori o zakonskoj primljen mirovni ugovor između Turske i Grčke. njeg šefa policije g. Ivaniševića, koji je ujedno do­ osnovi b o s a n s k i h ž e l j e z n i c a . Govornik Kad je vlada ugovor komori predložila razvila se dijeljen i kao referent za obustavljanje duhanskih žali, da po ovoj osnovi Bosna i Hercegovina ne Živahna debata. Ministar predsjednik Venizelos hakova. G. Ivanišević se je tako osilio, da se je dobiva vezu sa morem te da se samo misli toplo je preporučio, da se ugovor primi. postavio tamo za neograničenog gospodara. Od sagraditi uskotračna pruga, koja bi vezala S.pljet nekog vremena, od kako je naime otpočela predaja sa srpskom granicom. Ne može nikako da bude .duhana, nitko od aga osim riščanskih subaša ne sporazuman sa jednostranom strategičnom svfho m smije unići u njegovu kancelariju, da od svog tih željeznica. Moli neka ratni ministar to potanje kmeta spadajući hak obustavi. Aga musliman mora objasni. Gradska sjednica. Za jučer po podne sa­ da po više sati čeka pred vratima dok dočeka, da Upravitelj ministarstva financija E n g e l izjav­ zvana sjednica gradskog zastupstva sarajevskoga mu kmet bude prozvan, a ako koji zabasa u sobu ljuje, da financije nisu ni iz daleka tako nepovoljne odgođena je, pošto pravno-financijalni odbor nije do­ spomenutog činovnika, on ga jstjera na polje, go­ kako se govori. Ne smeta ništa što se mora uzi­ voreći mu, da će mu zid zaprljati. Ako je kmet vršio činovničku pragmatiku. mati zajam, glavno je to ,da se uložeua glavnica uzeo na račun duhanske otkupnine kakav zajam, Jedna opravdana iužb a.O d av n a se pa makar to bilo bez agina znanja, onda se do­ može isplaćivati. Po njegovim informacijama, biti će novčano tržište u slijedećoj godini mnogo po­ osjeća prijeka potreba da se u Vel. Klagađa, da aga ode praznih ruku, jer ga spomenuti voljnije, nego u ovoj. Govornik izjavljuje, da se duši, u cazinskom kotaru uspostavi kotar­ činovnik otpremi sa riječim a,, (ta čeka do druge radi vojnih izdataka, nikako ne smiju zapostavljati ski i šerijatski sud. Cazinski je kotar i po prostoru vage, da otkupna svota, koju je kmet dobio, ne druge investicije, a osobito ne investicije u željez­ svom i po broju stanovnika, gotovo samih musli­ može ni za foršus doteći. Upozoravamo vladu na nice. mana, najveći i najnaseljeniji kotar u Bosni. Na postupak i držanje ovoga činovnjka prema musli­ 40.000 muslimanskih stanovnika, razbacanih na manima i nadamo se, da će ga poučiti, da bude ovom velikom prostoru, otpada samo jedan šeri­ Debata o spoljašnjoj politici u dele­ uljudniji i pravedniji u vršenju svojih dužnosti. jatski sud, koji postoji u Cazjnu. Lako će biti gacijama. shvatiti kolika je to tegoba i neprilika za tamošnji Klub muslimana akadeničara iz Bosne B eč, 27. novembra. O dbor za izvanjske pos­ svijet, ako se radi svake stvari, radi smrtovnice, i Hecegovine u Beču. Iz Beča nam javljaju da love austrijske delegacije, nastavio je debatu o radi prenosa u gruntovnicu i sličnih stvari mora je novoustrojeni „Klub muslimana akademičara iz spoljašnoj politici. Delegat W a 1 d n e r (n jemačk ići u Cazin iz mjesta, koja su udaljena po 40 km. Bosne i Hercegovine u Beču" — tek sada odo­ agrarac) izjavljuje, da otkrića o bivšem srpskoUzme li se u obzir, da je u Cazinu samo jedan brenjem pravila dobio i zakonito priznanje i otpo­ bugarskom tajnom ugovoru proti Austro-Ugarskoj uredovni dan, na koji se sakup i toliko stranaka, čeo svoj rad. U to ime obdržavana je I. glavna jasno pokazuju, kako je potrebno, da se stvori daapsplutno nije moguće svega posla posvršavati, skupština dne 15. movembra o. g. na kojoj je samostalna Albanija, jer se tim oduzima moguć te da mnogi moraju ići natrag, ne obavivši nikakva izabran upravni i nadzorni odbor kako slijedi: nost, da bi nas Rusija pomoću srbskih i bugarskih posla i dolaziti opet slijedeće nedjelje, to je onda Predsjednk: Afan Dizdarević, cand. jUris., potpred­ saveznika mogla na našim južnim granicama op­ jasno, koliko štete otuda za taj siromašni svijet. sjednik: Muharem beg Dubrayić, cand. juriš., bla­ koliti. To što se već odavna sprema ruska agita­ Prije dvije godine ove općine zamolile su gajnik: Derviš Omerović, cand. juriš., tajnik: Hasib cija na našoj istočnoj granici, mora još više da zemaljsku vladu, da se u Vel. Kladuši uspostavi Imamović, slušatelj učiteljske akademije na pedaučvrsti trojni savez, jer naumljeno opkolenje južne .kotarski i šeriatski sud, te im je bivši odjelni gogiumu i izvanr. sluš. filozofije, revizori: Hakibeg granice monarkije u posljednom je redu upravljeno prestojnik .pravosudnog odjelenja g. Šek obećao, Džinić, cand. ing„ Sulejman beg Aganović, stud. p r o t i t r o j n o m s a v e z u . Dvolična lažna po­ da će im se želji u susret izaći, ako ne u 1913. juriš. litika Rusije može samo da pobudi gađene i da a ono sigurno u 1914. godini, ako se samo općina nam pribavi simpatije svih poštenih ljudi u Evropi Obnova oružnih listova. Vladin povjerenik Vel. Kladuše pobrine za stapove činovnika. Općina i na cijelom svijetu. Financijalni bojkot Francuske Je, kako saznajemo, votirala svotu od 60.000 K u za glavni grad Sarajevo izdao je ovu objavu: Po­ proti našoj monarkiji, učvršćuje nas samo u miš­ tu svrhu, ali o uspostavljanju kotarskog i šeriat- sjednici oružnih listova, koji žele iste za godinu ljenju, da Francuska r a d R u s i j e p r o t i n a m a 1914. obnoviti, pozivaju se da oružne listove, va­ skog suda, makar da je i 1913. godina na izmaku ljane za godinu 1913. počam od 2. do uključivo s a m a o d o b r a v a . Otkriće o tajnom ugovoru л е т а još nikakva habera. Šta je dakle s tim? 12. decembra 1913. predadu kod vladina povje­ sigurno će doprinijeti tome, da će se i odnošaji „Bratja**. Piše nam jedan prijatelj iz Petrovca renika za glavni grad Sarajevo između 2 i 5 sati Rumunije prema našoj carevini popraviti. Govornik Čemu se možemo nadati od te naše „bratje", poslije podne soba br. 8 sa odpadajućim iznosom poziva ministra izvanjskih poslova, neka iz petnih sita na tome radi, da Rumuniju pcedobije opet koji s ničijim radom nijesu zadovoljni, svačemu za biljege. natrag za monarkiju. Zadaća monarkije naprama prigovaraju i na svakog se ljute? Njihovo ponaUjedno se upozorava, da se na one, koji svoje lanje i njihov rad sili nas, da počnemo klin klinom oružne listove nakon spomenutoga roka donesu, balkanskim državama jest, da svakako spriječi ponovno ujedinjenje južnoslavenskih država proti Izbijati. Jer kad se jedan srbski prvak ne žaca neće ni pod koji način obzir uzeti. nama. Za to monarkija treba da svom svojom snagom reći da smo svi balije, a naši čardaci da su smrd­ ljivi i šugavi, šta će onda da čine braća srpskoga Dobrovoljni prilozi za „ltthadovu" za­ odbija na granicama sve želje za našim krajevima. Iza dugoga govora ministra spoljašnih poslova prvaka — „potlačeni i bijedni"? — Oni će dakako bavu u Mostaru. Za zabavu Muslimanskog zapoći i idu dalje, jer se ne biraju sredstva, glavna natlijskog udruženja „Ittihad", koja je davana drugi grofa Berchtolda p r i m l j e n je k a s n o u n o ć i je svrha osloboditi se .robskoga jarma". — Vra­ dan kurban-bajrama u Mostaru, dali su kao dobro­ većinom glasova proračun ministra spoljašnih poćaju se vremena nazad nekoliko godina 1 izgleda, voljni prilog po 12 K Calinger i drug; po 10 K ■ -sala. U specijalnoj debati primljen je dispozicioni da je zapovijed već tu, da se počme sa starim Adem aga Mešić, nar. poslanik iz Tešnja, Salih ef. fond spoljašnjeg ministarstva sa 12 proti 6 glasova. Tursko-grCId mirovni ugovor. Domaće vijesti. Sam ovolja jednoga činovnika. Tuže �Jedna ura? POZOR! Mora biti zaista dobra da se radi nje ne sn u . svaki čas, nego da Vas 60.000 pari cipela 4 para cipela samo K 9.— uvijek veseli, Usljed obustave plaćanja nekojih velikih tvor­ nica, dobio sam nalog da veliku količinu cipela prodam znatno ispod tvoinićkih cijena. Stoga otpremam svakome 2 para cipela za gospodu 1 2 para cipela za gospogje za vezanje, galoširane sa jakim klinčanim gjonoviraa, koža sniegja ili crna, osobito elegantna najnovija forma, veličina prema broju i centimetru S v a 4 p a ra s to j e s a m o 9 k r u n a . Razašilje uz pouzeće onda Vam svjetujemo, ako želite takovu uru j J piti, da se obratite na pravi izvor, dakle na је(јп švicarsku tvornicu ura. Da se ure mogu nabaviš bez carinskih troškova a uz originalne cijene, d r švicarska tvornica ura svoje tvorničko skladište ц Ljubljani, odakle se ure razašilju uz cijenu počain od K 4-10. Treba samo pisati na točnu adresu C. MULLER, PGDGORZE 3-te M a ig a s se 22. 70 Promjena dozvoljena, a i novac se vraća. i. SnloeruLjuiiii br. 1 Ova firma ima ne samo svoju vlastitu prn. Dr. Havličeka čaj za želudac Zašto? trpimo boli. sa vlastoručnim potpisom Englantine — preparati za njegu kože proizvagja i - razašilje samo ljekarnik - Gdje? je izvor zla. Ovo je pitanje mnogim ljudima prava zago­ netka života. A 'lahko ju je odgonetnuti. Našemu tijelu bez prestanka prijete bolesti. Da o njima ni­ šta ne čutimo, tada i nebi ništa uradili protiv njih, a naše bi tijelo brzo propalo. Nu viša moć mudro je uredila, da na onom mjestu, gdje se zlo ognjezdilo, ćutimo boli, a bol nas sili, da se bori­ mo protiv zla i da spasimo naše zdravlje. Bol jest dakle opomena te nam pokazuje točno ishodište zla, a mi ga možemo lahko uklonuti, ako bolno mjesto njegujemo Fellerovim ljekovitim Elsafluidom. Fellerov Elsafluid vanredno uspješno služi protiv uloga, nazebe (reume), makar i zastarjele, te in­ fluence, proliv glavobolje, zubobolje te boli u uši­ ma, protiv probadanja, trganja te boli u leđima i križima (Hexenschuss), protiv čirova, rana, isčaŠenja te klemuti, protiv, slabosti, nervoznosti, bezsanice, migrene, slabosti očiju i protiv inih bolesti. Taj Fluid ozdravljuje i oživljuje a pouzdano po­ maže protiv kašlja, promuklosti, hunjavice, vratobolje, prsob'olje i grozničavosti. — 12 malih, 6 dvostrukih, ili 12 spec.jalne boce franko K 5-— ; 24 malih, 12 dvostrukih ili 4 specijalne boce K 8*60 franko; 48 malih, 24 dvostruke ili 8 spe­ cijalnih lo c a frvnko K I6-—. Još Vam želimo priopćiti, da tisuće ljudi si­ gurno i uspješno liječe želudačne boli, grčeve, nestašicu teka, žgaravicu, tištenje u želucu, podraž na bljuvanje, mućnost, podrigivanje, nadimanje, začepljenost te razne ine neurednosti probave, kr­ vavicu (Hamorrhoiđen) i t. d., ako rabe Fellerov tjerajuće Rabarbar Elsapilule, 6 škatulja franko K 4-, nička marka ,,Iko“) nego i svoje glavno zastupstvo tvornice ura ,,Zenith“ . Mr. SI. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 12. Badava i franko dobit će svaki naš čitatelj veliki sjajni katalog ura, zlatnih i srebrenih predmeta, samo neka napiše dopisnicu na firmu Suttner. Br. s Br. Br. P O Z O R ! -и _Za svaku obitelj shodni ostatci mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne propu­ stite odmah narutffl jedan reklamni omot na pokus Omot broj I. 40 metara ostatka sortirano u flanelu, plavom tisku, barhent, zefir, kanafas, oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15 — Omot br. II. Isto u boljoj kakvoći K 18-Omot br. III. Isto ali najbolje kakvoće K 20— Sve je* zgodno za svako kućanstvo Ostatci su 3-10 metara dugi, te garantovano stalne boje. Sto. ne odgovara prima se natrag tako da tnaručitelj nema risike. Prstenje: Br. 1049. Gospodski prsten novo zlato za K 350 Br. 1049. 14-karatno z l a t o .................... K 770 Br. 1047. Gospodski prsten sa lijepim kamenom novo z l a t o .............................................. K 5— 14-karatno z l a t o ....................................K 9— Br. 2382. Elegantni ženski prsten 14-karatno zlato sa lijepim k a m e n o m ...........................K 10 — Ш 1 Н Ш Е К И 1 ТИ Е , Naušnice: Nachod (Češka). č a dobrovo|ino radi O O d J C 3 6 preselenja 2 kuće u Banjaluci u Dandija ulici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na olplaćivanje uz uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. D a b u lh a n ić , upravitelj banke. Prijedor (Bosna). Б. V. FELLER, IjeharniH u Stubici (HHtfflTSHflj. Nesreća da ispadanjem i zbog slabog porasta kose izgubi . najljepši i najdragocjeniji naravni ures, te da mu . vanjština postane uslijed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu ne njeguje. Želite li imati bujnu kosu, to Vam savjetujemo, da rabite Fellerovu T a n o c h in a - p o m a d u ,,E lsa “. Tisuće i tisuće ljudi hvale izvrsno djelovanje T anochina-pomade protiv prhuti i ispadanja kose. Čini da krhka i slaba kosa postaje mekana i buj­ na. Daje kosi sjaj, povraća joj prijašnju boju i zapriječuje, da kosa prerano ne osljedi. 1 lonac br. I stoji K 1-60, br. 2 (jača vrst) K 3- . Za njegu brkova preporučamo Fellerovo lašlilo za br­ kove, 1 lonac stoji 50 fil. — Samo pravo se do­ biva гч! ljekarnika E- V- F£LLEHH U5ТШ1, Elsatrg broj 410 (Hn/ofska). Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Br. 1081. Srebrene pozlaćene . . . . K 2-40 14-karatno z l a t o ....................................K 670 Br. 6. Sa lijepim opalom i patentiranim zatvorom 14 karatno z l a t o ................................... K T— Br. 7. Double Kreol K Г50 i . . . . K Г80 u pravom z l a t u ....................................K 3'80 | Br. 865. Lanac za uru sa privjeskom od nikla . . . . Br. 865. Lanac za uru od srebra težak | 30 grama . . Muslimani sjetite se „GAJRETA" POZOR 410. Patent Roskopf ura od nikla ide 36 a t i ......................................................K 410 1. Cil.-Remont. od nikla . . . K 5-— 719. Cil.-Remont. od srebra . . K 7*80 Br. 518. Plosnata nikel Cil.-Remont. jaki stroj K 7-50 Br. 101. Srebrena Anker Remont, plosnata sa po srebrenim ili pozlaćenim oznakom satova K 11■— Tvornica platnene robe •Čuvajte se patvorina, a želite li dobiti pravi Fellerov Flsafluid te prave Elsapilule, tada naručite uz jasni naslov: Elsatrg broj 310. tokoliranu tvornicu ura u Švicarskoj (tvor­ Š a lje se u z p o u z e ć e ili a k o s e n o v a c unap r ije d p o š a lje . — Š to n ije p o v o lji, izmije n it ć e se ili se n o v a c v r a ć a . Mogu se dobiti uz vrlo jeftinu cijenu u ZA JESENSKU 1 ZIMSKU MANUFAKTURNOJ RADNJI SEZONU! H. Bajpomaga Fočot Sarajevo Tko hoće da očuva svoje zdravlje, neka ne proupsti nabaviti si za nastupajuće zimsko doba garantovano friške i trajne Sarači ulica bruj 19., ргвћа puta Begoue džamije Najveće stovarište svakovrsnih galoša u Bosni i Hercegovini. Prodaja na veliko i na malo. — Bogato sortirano skladište u raznoj manufakturnoj, carigradskoj i pomodnoj robi. Posluga solidno. — Cijene umjerene. H illiM E [BflLOSE) Vanjske narudžbe izvršuju se kretom po­ šte. Cijenici na zahtjev badava i franko. Odgovorni urednik: S a lih D. š e h ić . Tisak Zadružne tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/279bad05d4c2c6ed48d08bbae52990f4.pdf ac2915e1cd160265ff9475629fb41304 PDF Text Text Posebno izdanje. Izlazi dia puta nad]El|no I to srijedom I subotom. Uredništvo i uprava: Cema: lula ulica taru] 6Z. : Pretplatile cijene: Za Sarajevo R IV.- 7,- 3.50 Sa dostavom u hućuK 1Б.- B.-V. Za pokrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZD franaka. ♦ ♦♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vrućnju. Hefranhirana pisma пв pri­ maju se. List za politiku i narodno gospodarstvo. :: SgmiS I V ' I S znBtan џт1 Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 43. Sarajevo, 2. decembra 1913. Godina I. G ra g ja n i! Za 11. o mj. raspisani su općin­ ski izbori za grad Sarajevo, i Vi ste pozvani, da u gradsko zastupstvo izašaljete ljude Vašeg povjerenja, ljude vaše volje. Gradsko zastupstvo odlučuje sud­ binom našega grada, pa nije sve­ jedno, kome će biti povjerena sud­ bina grada, čijim će rukama biti pre­ pušten rad oko procvata i napretka svima nama miloga Šeher-Sarajeva. Gragjani! Ljudi, za koje ćete Vi dati svoje glasove, treba da budu ljudi rada i to aktivnog rada, a ne ljudi komotne pasivnosti; treba da budu gragjani, koji su zagrijani i oduševljeni za naš grad, za njegov napredak, a nesmiju biti strančari i političari, koji će radi mušičavih političkih hira bataliti i najčišći rad u gradskom zastupstvu, pot­ hvate koji mogu da donesu znatne koristi gradu i nama gragjanima! Gragjani! Novo gradsko zastupstvo čekaju još mnogi važni poslovi. Ono ima da, nadovezujući na bazu dojakošnjeg rada, taj rad završi i da započme nova djela, koja su nam svima toliko potrebna. Grad je naš tek došao u onaj pravi velegradski razvitak, gdje je potrebno da se mnogo toga starog popravi, a nova i^gragjuje. Za to treba volje, pripravnosti, spreme i znanja. Kandidati, koje Vam predlažemo, gragjani, uzeti su iz Vaše sredine, a pokazali su do sada na svakom mje­ stu, gdje su bili postavljeni, da rade, da to znaju, mogu i hoće. To će oni pokazati i ovoga puta, ako ih počastite svojim povjerenjem. Gragjani! Mi smo se pobrinuli, da izabe­ remo takove ljude, koji će biti voljni i kadri da zaštite interese svih slo­ jeva pučanstva našega grada. Napose će našiip kandidatima biti na srcu dobrobit svih klasa bez iznimke, poljepšanje i procvat grada, te podi­ zanje grada u gospodarskom i na­ prednom duhu, da na taj način može naše Sarajevo, da dostojno održi utakmicu vanjskih velikih gradova. Gragjani! Pristupite na biralište svi kao je­ dan, i dajte svoje glasove našim kan­ didatima, da na taj način dobijemo kompaktno, jednistveno gradsko za­ stupstvo i time dadete javno priznanje ljudima, koji su i do sada postigli svojim radom vidljivih tečevina za naš grad. Naši su kandidati ovi: MUSLIMANI: Fehim ef. Čurčić. Dr. Safvetbeg Bašagić. Asimaga H. Šabanović. Tajib ef. Saračević. Ahmetaga Ramić. H. Avdaga Nanić. Dr. Mustajbeg Mutevelić. Mustajbeg Halilbašić. Muhamed ef. Jamak Osmanović. KATOLICI: Josip pl. Vancaš. Dr. Srećko PerISIć. Jozo Udovičić. Antun Lušina. Stanko SchOn. SRPSKO-PRAVOSLAVNI: Risto H. Damjanović. Dr. Diogen Petrović Aco Jeftanović. Risto Samouković. JEVREJI: Avram D. Salom. Josef E. Baruch. U ime gragjanskog odbora : Mustajbeg Halilbašić, Josip pl. Vancaš, Avram D. Salom. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Š e h ić. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f07a1707edde54a74990b49bab8ef85.pdf 1791a21c3f9a15f4ec624905c1514b90 PDF Text Text Izlazi im puta nzdjeljno i to srijedu ш i subotom. Uredništvo I uprava: Cema: : luša ulica bruj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon brn| - Ruhupisi se ne vraćaju. Hefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 44. Kakav sabor imamo očekivati? Prilikom ekspozea o političkim prilikama u Bosni, držanog u odboru za bosanske stvari, g. zajednički ministar financija dr. Bilinski postavio je sam sebi ovo pitanje. Govoreći o saborskoj krizi i o fazama, kroz koje je ona prolazila od njezina rođenja iz nesuglasja vlade i saborskih stranaka u jezičnom pitanju pa do prekinuća započete akcije oko raspletavanja te krize i stvara­ nja radne većine od sve tri konfesije na osnovi jednog zajednički izrađenog pro­ grama, g. ministar pri kraju veli: „Neko­ liko dana iza toga kako su se saborske stran­ ke složile i jedan zajednički program uta­ načile, nastupila je promjena, jer srpski po­ slanici iz umjerene stranke položiše svoje mandate bez ikakvog vidljivog uzroka. Obe grupe većine, Hrvati i muslimani, ostadoše sami i izjaviše želju da bi se sa­ bor sazvao i sa njima samima radilo. Ali ja stojim na stanovištu, da ne bi bilo lo­ jalno sazivati sabora, u kojem je ispraž­ njeno dvanaest mandata jedne narodnosti prije nego budu provedeni naknadni izbori. Formalno bi to možda i išlo, ali sa stvar­ nog gledišta prosuđujući, to ne bi bilo na svom mjestu, i ja sam uvjeren, da bi ta­ kav sabor vrlo kratko vrijeme zasijedao. Sada su eto naknadni izbori raspisani i mi stojimo pred pitanjem kakav ćemo sa­ bor dobiti". Na ovo pitanje nije teško odgovoriti. Naknadni izbori srpskih poslanika kako ispali da ispali neće krizu ukloniti, jer ona danas nije više tako jednostavna kao što je u početku bila. U početku se je, kako je poznato, cijeli spor kretao je­ dino oko jezičnog pitanja, u kome su sve saborske stranke stajale složno i jedinstveno prema vladi. Ali danas više nije tako. Od onoga doba izbilo je na površinu još mno­ go drugih poteškoća, koje stoje na putu složnom i zajedničkom radu. T e nove po­ teškoće, koje se redahu jedna za drugom doprinijele su, da je kriza sada mnogo kompliciranija i zamršenija nego je prije bila. Sada se ne radi više samo o jednom pitanju, koje je sporno između vlade i stranaka saborskih nego i o drugim novim pitanjima, glede kojih će se izroditi spor i među samim strankama. в Sarajevo, 3. decembra 1913. Između tih, novih poteškoća najzamašnije su dvije: agrarno pitanje i financijalna politika vladina. Agrarno pitanje, za koje se je držalo da je donošenjem zakona o fakultativnom otkupljivanju kmetova skinuto sa dnevnog reda bar za ovu saborsku periodu, izbilo je eto opet na površinu. Kako i zašto, poznato je svakome. Kad su Srbi poslanici iz umjerene stranke položili svoje posla­ n ik e mandate i izjavili, da ne mogu raditi sa vladom, koja je tako neprijateljski raspo­ ložena prema srpskom narodu, da ga na svakom koraku progoni i zapostavlja, vlada se je našla u velikoj neprilici. Polaganjem mandata biše porušene njene osnove, da stvori radnu većinu od sve tri konfesije i izgledalo je, da će ona sada odustati od one prvobitne namjere, izgledalo je, da će se vlada u takim prilikama zadovoljiti sa onakovom većinom kakva jest, t. j. sa kato­ licima i muslimanima i da će s njima sa­ mima započeti rad. Ali se u taj čas našao jedan Srbin, koji se je vladi ponudio, da će se sa nekolika svoja druga pod stano­ vitim uslovima kandidirati i, ako u izbo­ rima prođe, sa Hrvatima i sa muslimanima vladu u saboru podupirati. Uslov je bio najglavniji taj, da se kmetima oproste ka­ mate na zajmove, što ih dobivaju iz ze­ maljskih sredstava sa otkupljivanje kmetovskih selišta. Vladi se ovaj pazar nije učinio skup i izgleda, da je ona ovu propoziciju prihvatila. Dimović trubi na sve strane, da on ima i pismene garancije najmjerodav­ nijih faktora za ispunjenje njegovih zahtjeva, a i sam g. ministar, govoreći o akciji Dimovića i o njegovom zahtjevu veli, da je agrarno pitanje u Bosni, usljed novih dogođaja na Balkanu postalo političko pitanje, te da se on potpuno slaže sa zahtjevom glede oprosta kamata kmetima djelomično ili i u cijelosti, ako bi to dopuštale finan­ cijske prilike zemlje, jer da to odgovara principu zemljišnog rasterećivanja na trošak i teret zemlje. Uz to spominje još, da će se pri tom obzirno postupati prema muslimanskom elementu i gledati, da ni interesi musli­ manskog elementa ne budu jako uzdrmani. Ove riječi g. ministra dovoljno su jasne, da se vidi njegova namjera i njegovo ras­ položenje prema muslimanima. Da zado­ PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU im ш ику, Pretplatile cijene: Za Sarajevu H И .- 7.- 3.50 Sa dostavum u huća H 16.- B.Za pohrajinu H lo.- 8.- I.Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. bije nekoliko srpskih poelanika — najviše njih pet-šest — za svoju stvar, on izlazi njima u susret u agrarnom pitanju, stavlja im u izgled skoro riješenje agrarnog pita­ nja iz zemaljskih sredstava, daje im po­ vlastice i koncesije namještanjem njihovih činovnika na vidnim i važnim mjestima u upravnoj službi i drugđe. Da se dakle je­ dan dio srpske opozicije privremeno utiša i ublaži, te sklone da sarađuje na stvara­ nju zakona, koji su za cijelu zemlju kori­ sni, g. ministar misli da je nužno davati joj za to razne koncesije i izlaziti u susret svim njezinim zahtjevima, koji idu na štetu drugih, osobito nas muslimana. Ta pazarija nije teška, vrlo je jednostavna, ali se i odviše optimistički prosuđuje stvar, ako se drži, da će se naći i jedan jedini mu­ slimanski poslanik, koji će pod takovim uslovima stupiti u radnu većinu. Nikakvi obziri niti prijetnje, koje se osobito u zad­ nje vrijeme lansiraju u javnost, neće dje­ lovati da muslimani promijene svoje sta­ novište п pitanju saborskog rada. Oni sma­ traju, da je rad sabora koristan za cijelu zemlju i narod, te da su sve stranke jed­ nako dužne nastojati, da se stvori jedna dobra i pravedna baza za taj rad. Oni će se vazda iskreno i lojalno držati uz svoje saveznike, a isto tako će i s druge strane prihvatiti svaki predlog za zajednički i sporazumni rad u koliko se on bude pod­ udarao sa njihovim pravednim interesima. Ako je dakle saborski rad koristan za ci­ jelu zemlju i narod, onda bi apsurdno bilo očekivati i tražiti od muslimana, da oni koga plaćaju za taj rad, od kojega oni neće imati više koristi nego i drugi. I ne samo da nećemo nikoga mi plaćati za taj rad, nego ćemo tom prilikom kao i drugi tražiti da nam se ispune naši zahtjevi, koji su u najmanju ruku toliko opravdani kao i zahtjevi drugih. Mi nemamo u upravnoj službi na istaknutijem mjestu skoro ni jed­ nog muslimana, premda ih ima sposobnih, stanje naših hodža, kojima je povjeren vjerski odgoj našega podmlatka, bijedno je i to mnogo bijednije nego stanje srpskopravoslavnog svećenstva, pa je stoga' po­ trebno njihovo stanje makar koliko pobolj­ šati. Što se tiče naše prosvjete, to ni iz daleka ne dosižu danas raspoloživa sred­ stva da potpuno udovolje toj našoj potrebi Т 9 0 М П ASFALTA, L3EPEHHE ZA M O V ШАСНРРРРЕ), TVORNICA CE.AE.1TIIII CI3EVI I SVE CE iN T flE ROBE. TE u EF j N B.10] Z19•mički ..v etnik: inge neur Ог. J jvo Siinić. 0 �Strana 2. i mi trebamo izdašnije potpore i pomoći. U kratko rečeno, sve što traže jedni, to moramo tražiti i mi i sve što dobiju jedni, to moramo dobiti i mi. Druga poteškoća, koja otežava sporazum sa vladom, jest novi sistem financijalne politike, koji je inaugurisao novi šef finan­ cijskog odjelena zemaljske vlade. I suviše je poznat našemu svijetu taj novi sistem, a da je potrebno kazivati u čemu se on sa­ stoji. On je kao mora pritisnuo naš svijet i davi ga. Sve stenje pod njim: trgovci, obrtnici i posjednici. Proti ovom satrapskom sistemu digao se glas tužbe cijeloga naroda, osobito našeg trgovačkog i obrtničkog svi­ jeta; taj glas dopro je i do g. ministra, koji na taj vapaj odgovara, da zemlja treba novaca. Iz ovoga, što je dosad izloženo, vidi se, da je na dnevnom redu više pitanja, koja moraju biti raščišćena i razbistrena među vladom i saborskim strankama prije nego otpočne pravi saborski rad. Makar kako ispali naknadni izbori srpskih poslanika, sabor će imati da se pozabavi sa raspletom jedne krize, koja je sada mnogo složenija i zamršenija nego je u početku bila i jasno je prema tome kakav sabor imamo da očekujemo. Politički pregled. U k in u ć e iz n im n ih m je r a u H rv a ts k o j. Posljednjih mjeseci toliko se pisalo o raznim pregovorima pojedinih političkih stranaka i grupa u Hrvatskoj sa peštanskom vladom kao i o tome, da će se ukinuti komesarijat, da je javnost već vrlo malo vjerovala u istinitost tih vijesti. Istom kada, se sazvaše delegacije, počeli su i poluzvanični listovi nešto življe donositi vijesti o ukinuću iznimnih mjera, a tim se vijestma moglo tim više vjerovati, što se doznalo, da je s jedne strane hrvatsko-srpska koalicija sasvim popustila u svojim zahtjevima, kako je to madžarska vlada htjela, a s druge strane nastojala je i bečka za­ jednička vlada skloniti madžarsku vladu da ukine komesarijat, da se ne bi opet pitanje krize u H rvat­ skoj iznosilo u svoj svojoj golotinji pred delega­ cije, što bi opet škodilo ugledu monarhije pred stranim svijetom. Napokon su ipak iznimne mjere u Hrvatskoj dokinute. U subotu su službene „Na­ rodne Novine" donijele dvije naredbe kr. povje­ renika Skerlecza, kojima se ukida preventivna cen­ zura za novine i tiskopise u opće kao i zabrana o pravu nakupljanja U nedjelju su „Narodne Novine" donijele kraljevski reskript, da se kr. povjerenik barun Skerlecz imenuje b a n o m . U ponedjeljak je vladar u Beču zaprisegnuo Skerlecza kao bana. Izbori za hrvatski sabor također su danas raspisani. A u s tr ijk i d e le g a t z a u k in u ć e tu r s k ih z a k o n a u B o sn i. U prvoj sjednici bosanskog odbora austrijske delegacije govorio je delegat dr. Baernreither, bivši austrijski ministar o potrebi ukinuća nekih turskih zakona u Bosni i o potrebi agrarnih reforama. Za posjede, reče, treba da se jednom stvori evropsko pravo a da se ukine postojeće otomansko pravo. T akođer treba ukinuti pravo šefiluka i sadanje nasljedno pravo. Što se tiče otkupa kmetova veli, da se nikako ne mogu bosanski kmetovi i nadalje ostaviti u okovima(!) turskih zakona. Muslimani imadu garanciju, da im se ni u čemu neće dogoditi nepravda. Ali se radi o privrednom napretku, kojega oni ne mogu zaustaviti.,N aprotiv bi mudro i obzirno pro­ vedeni obligatni otkup kmetova- bio i za same mu­ slimane bolji nego što je današnje stanje. Osnova, koju je u posljednje vrijeme iznio Dimović, da jedan ,Novi Vakat* Broj 44. dio kamata za otkup plaća zemlja, mora se zaba­ citi. Ova bi osnova bila vrlo podesna, kad bi otkup kmetova bio obligatoran. koji su obavljeni u teškim prilikama, nadalje osoblju ove željezničke uprave, što je u tijem radovim a sudjelovalo, saopći previšnje pohvalno priznanje. R u sija u r a d u p r o ti T u r s k o j 1 A u st-U g a rsk o j. Kao što austrijska tako se i turska štampa mnogo bavi diplomatskim otkrićima iznešenim u francuskim novinama, iz čega jasno proizlazi, da je začetnica balkanskoga saveza Rusija Rusija je natjerala bugarsku vladu, da proti volje kralja Ferdinanda potpiše W e z sa Srbijom a proti Tur­ skoj, proti Austro-Ugarskoj i Rumunjskoj. Vojnu konvenciju nije potpisao kralj Ferdinand nego ge­ neral Fičev. Iza toga je sklopljen ugovor sa Grčkom i poslije sa Crnom Gorom . Z a ugovor sa Srbijom nijesu znali svi ministri. Dana 30. septembra 19131 izdao je kralj Ferdinand zapovijed za mobilizaciju a u isto vrijeme dođe i ruska pokusna mobiliza­ cija na galičkoj i rumunjskoj granici. Rruski ratni ministar S u h o m l i n o v izjavljuje, da će se izleći daleko veći rat, ako se umiješa Austro-Ugarska. Cio se balkanski savez nebi bio usudio proti Turskoj, da iza njegovih leđa nije stajala Rusija Sada javlja bečka „Neue Freie Presse", da je i Rusija sklopila bila vojni savez sa Srbijom,. Bu­ garskom i Crnom Gorom. I ovaj savez uperen, je bio proti Turskoj, Austro-Ugarskoj i Rumuniji. Ugovor datiran je istoga dana kada i onaj jzmeđu Srbije i Bugarske. U tom je ugovoru: ruska vlada primila obvezu, da će balkanskim saveznicima dati sve vojne informacije koje će dobiti ruski gene­ ralni štop, te da će oružanja i ratne pripreme saveznika podupirati. Ruski generalni, štop vijećao je zajedno sa generalnim stožerom balkanskih država o načinu, kako će se odpočeti ratovanjem i kako će se voditi rat. O tv o r e n je s a b o r a . Kako ovetašnji „Sar. Tagblatt" navadno iz pouzdanog vrela saznaje, biće svečano otvorenje bosbnsko hercegovačkog sabora u utorak na 16. ov. mj. Z a v j e r a p r o ti k r a lju F e r d in a n d u . Neki beogradski listovi donijeli su vijest iz Sofije, da je tamošnja policija otkrila oficirsku zavjeru. Zavjerenici namjeravahu prisiliti kralja Ferdinanda da o n i n j e g o v a p o r o d i c a o s t a v e B u g a r s k u . Oficiri su uhapšeni,ali ne će ništa da iskazuju. Kralj Ferdinand još nije otputovao, u Bugarsku. Jedan bečki list javlja, dh je kralj Ferdinand u posljednoj audijenciji kod našeg vladara raspršio svaku sumnju, da je on. ikada radio proti Austro­ ugarske. C r n a G o r a u z im a la p a r e o d B u g a r s k e . Bugarski liberalni list „Narodno pravo" donosi doista vrlo senzacionalnu vijest. List naim e javlja, da je bugarska vlada prošle godine i to в sep­ tembru, novembru i decembru dala crnogorskom kralju Nikoli po 759.003 franaka kao potporu, ukupno dakle 2,500.000 franaka. Junački je kralj ovinj parama kupio oružja ,,s k o j i m je o n d a r a t o v a o p r o t i B u g a r s k o j." U Bugarskoj su vrlo ogorčeni na Gešova, koji je onda bio ministarski predsjednik, jer je njegov kabinet te pare dao Crnoj G ori bez privole sobranja, dakle protuzakonito. Kako je treća potpora ispla­ ćena kralju Nikoli dne 27. decembra, misli se, da je Gešov već onda morao znati tajne pregovore Srbije i Grčke proti Bugarskoj. List veli, da je u tomu slučaju počinio izdajstvo domovine, te se nada, da će se proti tadašnoj vladi povesti istraga. Domaće vijesti. Š e z d e s e t i p e t g o d in a v la d a r . Jučer u utorak dne 2. decembra navršilo se 65 godina otkad je Nj. Veličanstvo car i kralj Franjo Josip I. zasio na prijestolje. U proslavu toga neobičnog dana priredila je sarajevska vojna posada u pone­ djeljak na večer svečanu bakljadu po gradu. BakIjadu je pratila vojna glazba. Povorka se kretala prema konaku, gdje se zaustavila te je vojna glaz­ ba odsvirala nekoliko komada. Za to vrijeme ispaljen je 21 topovski hitac. Prevlšnje priznanje. Njegovo Veličanstvo je blagoizvolilo opuno­ moćiti ratnoga ministra, neka bos.-herc. zemaljskim željeznicama za njihov rad prigodom krize, te za uzornu pripravu i izvršenje opsežnih prevoza Četa, S je d n ic a g r a d s k o g a z a s tu p s tv a . U poneđeljak poslije podne obdržavala se-.pod predsje­ danjem gradonačelnika Fehim ef. Č ttrč ić a sjed­ nica gradskog zastupstva. Magistratski savjetnik Dr. V u k a n o v ić izvješćuje o osobama koje.su primljene u zavičajnu svezu. Građevni nadsavjetnik С е гп у izvješćuje ispred građevnoga odbora. Zamoljena koncesija Abaharila za jedan električni tramvaj od katoličke katedrale preko Petrakine ulice u Koševo, te opet od ugla Ćemaluše i, Koševske ulice Koševom do gostione Lacli sa ogran­ kom do zemaljske bolnice, daje -se uz uvjet,, da grad ne mora po želji koncesijonera popravljati ceste, da nakon pedeset godina cijela naprava, pri­ jeđe u vlasništvo grada i da grad. kadgod ushtije može kroz te ulice uvesti svoje automobile ih ina prometna sredstva. Ovi će se uvjieti Albahariju staviti do znanja. Pošto se radi odsutnosti nekih gradskih: za­ stupnika ne može raspravljati з . pragm atici; grad­ skih činovnika, prelazi se na interpelacije u pri­ jedloge. Gr. z. L a š in a želi da b i.s e koševskai ulica posuta granitnim šoterom. Radi; nestašice novaca odgađa se stvar do proljeća. G. z. P e š u t traži da bi se gradska malta tuPofelićima produljila do gradske plinare, jer se? u. tom kraju mnogo kriomčari spiritus. Od toga gradska općina ima barem 70.000 kruaa štete. G. z. Dr. B a š a g ić upceoruje, da se izim spiritusa i drugih stvari u onom kraju kriomčari te bi želio, da se maita postavi kod Čengić-Viie i još na kojem drugom mjestu,, da se onaj, cijeli kraj od kriomčarenja osigura. Upućuje se građevnom odboru, dkr iznese konkretne predloge. Grad. z. P e š u t pita^ šta je sa električnom željeznicom Sarajevo—Ilidže? Zašto se -n e gradi? G. z. Dr. B a š a g ić veli, ota je za vrijeme kad je on bio saborski predsjednik, ministar Bilinski preko dra M a n d ić a poručio gradskom -zastupstvu neka svakako agrarnoj^ banci dade prarolu za gradnju te željeznice, jer- će inače đ*ti. koncesiju-, vlada i bez gradske općiae, vlada je dakle iz­ gradnju te željeznice ; sama forsirala,, a sada je . cijela stvar zapela. Own mš se čini čudnim. G . z. M a t i č e .v ic izjavljuje,, da će do koji i dan vlada gradsko poglavarstvo o tom obavjestrti,. Iza šest sati prekida se sjednica i ;odgađa na slijedeći dan. Jučer po podne?nastavljena je gradska sjednica^ Načelnik saopćuje da je doznao, da će se elekrfična željeznica Sarajevo—Ilidže odmah, graditi, čim, se svladaju neke poteškoće. U sjednici je.-primljen štatat: za električnu cen­ tralu, po kojem, će se ona samostalno kaa trgo­ vačko poduzeće, voditi te će biti kao t r g o v a č k a t v r t k a protokolirana. Dalje se raspranljalo o činovničkoj pragmatici. Slijedeća je sjednica* u petak. Iz ja v a g . M e šić a u k o n f e r e n c iji m u si, s a b o r s k o g k lu b a . Nar. zastupnik g AdemagaMešić poslao nam je slijedeću izjavu na uvrštenjem Izjava glasi: Moje je čvrsto uvjerenje, da je od najr veće potrebe za narod i, zemlju, da naš sabor što prije nastavi svoj radi Pakt izmegjj* muslimana I katolika Smatram koliko potrebnim: i korisnim za muslimane i katolike, toliko i za opći napredak cijele zemlje. Ali da se pakt održi i da sabor uz­ mogne normalna i uspješno raditi, potrebno je: 1. da se tereti i porezi, koji su u zadnje vrijeme više nego podvostručeni, svedu na onu mjeru, koja odgovara pravednosti i gospodarskoj snazi zemlje i naroda, jer današnja i previše exlremna financijalna politika naše uprave vodi narod i zemlju u sigurnu propast; 2. riješenje jezičnog pitanja; 3. zakon o proglašavanju zakona i naredaba; 4. ustav гџ šerijatske sudove; 5,. osnovu zakona o �.Novi Vakat* lokalnim željeznicama; 6. podizanje škola u kraje­ vima, gdje-ih nema, a potrebne su; 7. mere i baltaluci; 8: melioracije; 9. uregjenje privatnih šuma, koje nisu opterečene servitutnim pravom; 10. za­ kon o uregjenju muslimanskih kao uredovnih praz­ nika. 11. da se i muslimanski činovnici pripuste na važnja mjesta u zemaljskoj upravi, a da se ne zapostavljaju kao do sada. To je moje stanovište i uvjeti, pod kojima bi mogao glasati za proračun. Izjava g. dra Mandića biračima grad. zastupstva. Birači gradskog zastupstva! Pošto sam u zemaljskim saborskim poslovima zabavljen u tolikoj mjeri, da mi kraj najbolje volje nije mo­ guće da vršim još i dužnosti gradskog zastupnika to sam Vas slobodan obavijestiti, da je u idućoj Sarajevskoj zastupničkoj periodi ne r e f l e k t i r a m na o p ć i n s k i m a n d a t. Blagodareći Vam na dragocjenom povjerenju kojim ste me do sada odlikovali, ostajem Vam uvijek na uslugu odani. S a r a j e v o , dne 30. novembra 1913. Dr. Nikola Mandić. Uzorni p r im je ri. Javljaju nam, da je na sunetu u obitelji Hadžovića u Trebinju sakupljeno za fond .M uslimanskog sirotišta" dobrovoljnih priloga u iznosu od 465 K 60 h. Ovo je doista uzoran primjer i trebalo bi da posluži primjerom svim ostalim rodoljubima. Živili darovatelji. Pošto je Osman ef. izučio sedam godina u gradiškoj medresi, pripadalo mu je pravo, da bude oslobogjen od vojničke službe. Za tu svrhu zamo­ lio je muderisa u Bos. Gradišci, da mu izda pro­ pisanu svjedodžbu o nauci da s njome bude opro­ šten od vojne dužnosti. Pošto mu muderis nije htio izdati zatražene svjedodžbe, odmah se tužbom obratio na Ulema 'medžlis, potuživši se na postu­ pak muderisov. Ulema medžlis izvidio je stvar i naredio muderisu da odmah izda pomenutom zatra­ ženu svjedodžbu. Muderis uza sve to nije se po­ korio naredbi ulema-medžlisa i opet nije htio dati zatražene svjedodžbe. Osman ef. je ponovno prijavio muderisovu nepokornost ulema-medlišu i ponovo tražio svjedočbu. Ulema medžlis je ponovo izdao oštru odredbu muderisu da izda pomenutu svje­ dočbu, ali je on do dan-danas nije izdao i radi toga se Osman ef. danas nalazi u vojski očito protiv zakona i to radi nemarnosti i neposlušnosti tvrdoglavog muderisa. Obzirom na to, da bez gor­ nje svjedodžbe ne može Osman ef, predati molbu za oslobogjenje iz vojničke službe; obzirom da on nedužan služi samo krivnjom gradiškog muderisa, koji se ne pokorava odredbi ulema medžlisa i krivnjom ulema medžlisa koji ne će da podčinjene organe prisili na poslušnost predpostavljenim obla­ stima i koji time ruši sopstveni ugled; obzirom na to sve, Osman efendin otac obratio se tužbom na zemaljsku vladu i zatražio da se ova stvar izvede na čistac. Strana 3. od kovine, 1 K 20 h u gotovom novcu, 1 naočale u kutiji sa natpisom Rudolf jung Baden, jedan ženski srebreni sat, 1 par naušnica iz turskog novca, 1 rubčić sa 8 K 80 h, novčarka sa 20 K 90 h, jedna sa 30 h, jedna sa 53 h, jedna sa 85 h, jedna sa 60 h i založnica br. 32.097 i jedan duble lančić za vrat. — Izgubljeno je: Ispravke Franza Ziersa, založnica br. 34550, 33290 i 33272 album za marke, novčarka sa 8 K, sa 18 K, 1 sat na kožnoj na­ rukvici, jedan zeleni muški šešir, novčarka sa 1810 K, jedna sa nešto sitnog novca i žepnim nožem. Ako se šta od predmeta dozna, neka se iz­ voli javiti kod vladina povjerenika soba br. 5. Novi član trgovačke i obrtničke ko­ Šeriatski sudac u Mostaru g. Ibrahim ef. Lemeš poslao je svotu od 274 K 10 h za fond .M usli­ manskog si ratišta". Ovu je svotu g. Lemeš sakupio ovako: 1. za sakupljene kurbanske kožice utržak 161 K 30 h. 2. sakupio prilikom bajrama u gotovom do­ brovoljnih prilika 56 K 40 h. 3. sakupio u mehkemi prilikom nikaha 56 K 40 hel. U ovaj rodoljubivi primjer ugledaće se — inšalah — i ostali šeriatski sudci, koji svojim po­ ložajem mogu mnogo učiniti za naše islamsko sirotište. G. Lemešu ovo će poslužiti na čast i kao znak osobitog patriotizma. Fala mu i živio! Muharem Ef. Đonlagić, pisar kotarskog ureda u Cazinu sakupio je dobrovoljnih priloga za fond „Muslimanskog sirotišta" svotu od 19 K 82 h. — Kad bi se ostale patriote ugledali u ovaj rodolju­ bivi čin našeg agilnog Muharem efendije — onda bi egzistencija sirotišta bila osigurana. Iz M u slim a n s k o g v a k u fs k o g s ir o tiš ta . Kako saznajemo, u zadnje vrijeme stižu na va­ kufsku upravu mnogobrojne molbe za podjeljenje mjesta neopskrbljenoj siročadi u vakufskom sirotištu. Naravno, ako muslimani shvate pravu važnost ove naše ustanove i potpomognu je raznim daro­ vima, vasijetima i drugim prilozima, onda će se na skoro moći govoriti o proširenju ove naše tako potrebne ustanove, a kad se ovo proširenje i ostvari, moći će se na skoro još lijep broj naše siročadi od propasti sačuvati. G a jre t r o d o lju b i! J e d n a b r z o ja v n a p r itu ž b a . Muslimanski saborski klub dobio je ovih dana jednu brzojavnu pritužbu, potpisanu po muhtaru Bijediću u ime seljana sela Grančarevo u trebinskom kotaru. U toj pritužbi se seljani tuže na otkupni ured u Tre­ binju, da duhan nzima u bescijenje. -Tužba glasi: „Otkupni ured uzima nam duhan u bescijenje, te smo zatražili novu komisiju. Molimo muslimanski klub da posrednje kod zemaljske vlade.” Upozorujemo nadležne na ovu stvar i tražimo, da se ovoj opravdanoj želji seljaka iz Graničea udovolji. T u ž b a n a m u d e ris a . Osman ef. Sokol učio je u Bos. Gradišci u medresi sedam godina, te je nakon dovršene sedme godine nauka asentiran, pronagjen sposobnim za vojničku službu, pa je istu nastupio. Sada se momentano nalazi u vojničkoj bolnici u Sarajevu. more. G. Ivo M r č i ć iz Čapljine položio je mandat pravoga člana komore, pa je na njegovo mjesto pozvan g. Đorđo J o v a n o v i ć iz Tuzle, koji je izbor primio. L o n č a r s k i te č a je v i . Zemaljska vlada je naredila tečajeve za naučnike za lončarski zanat u Sarajevu, kod lončarskog učitelja Bošnjaka, i u Tesliću—Đuliću kod lončarskog učitelja Fleischera, koji su poznati kao dobro izučeni stručnjaci. U Sarajevu su sada četiri a u Tesiiću pet naučnika na nauci. Osim toga su tri dječaka otpremljena u stručnu školu za industriju keramita u Kolomen (Galicija), u svrhu stručne izobrazbe. N a'ovaj na­ čin se namjerava, da se u zemlji oživi lončarski zanat. Pametni savjeti. Jedan od praktičnih Ame­ rikanaca, koji je u životu svome došao do najve­ ćih moralnih i materijalnih uspjeha, Džon Dono iz New-OrIeana, imao je istina sasvim amerikansku ali tek dobru misao da testamentom naredi, da se na njegovoj nadgrobnoj ploči u mjesto kak­ vih sentimentalnih stihova ispiše ono, što je on svojim životom kao istinu poznao i što savjesno može mladim ljudima kao svoj savjet ostaviti. I doista na njegovu grobu stoje i danas urezane ove riječi: „1. Ne zaboravljaj da je rad je­ dan od prvih uslova našega opstanka; — 2. Vrijeme je zlato; ne bacaj u ludo n ije ­ dan minut, nego ga stavljaj na svoju ak­ tivu u tvome kontokurentu; — 3. Čini drugim ljudima ono što sam želiš da tebi druge čine; — 4. Ne odlaži za sjutra što danas svršiti m ožeš; — 5. Nikad ne traži da drugi neko uradi ono, što bi ti sam uraditi m ogao; — 6. Ne žudi za onim što nije tvoje; — 7. Ne potcjenjuj ništa; nema ničega tako sitnoga i tako neznatnoga na svijetu da ne zaslužuje tvoju p ažnju; — 8. Nikad ne troši unaprijed ono što u tvo­ ju kesu još nije zveknulo; — 9. Ne troši, nego privregjuj! — 10. U svima svojim po­ slovima neka svagda vlada najbolji red. — 11. Trudi se da u svom e životu činiš što više možeš dobra; -12. Ne lišavaj se ničega što ti je potrebno za tvoju udobnost, ali živi u samoj skromnosti i umjerenosti; — 13. Radi, i radi do posljednjega časa svoga života 1“ Nagjeno i izgubljeno. Nagjeni su slijedeći predmeti i mogu se kod vladina povjerenika soba br. 5 podignuti: 1 lančić za psa sa markom br. 197/1913., 4 ručne torbice sa novčarkama i rubčićima, žepni nož, 1 tula srebreni sat sa lancem Brzojavi. 65. godišnji vladalačkl jubilej. B e č, 2. decembra. Šezdeset i pet godišnji vladalački jubilej cara i kralja Franje Josipa pro­ slavljen je u čitavom carstvu na miran ali dostojan način. Prosvjed Rusije proti vojnoj misiji u Turskoj. B eč, 2. decembra. „Wiener Allgemeine Zeitung” piše: Ruska vlada neće nikako da privoli na to, što je z bonim zapovjednikom u Carigradu ime­ novan njemački general von Liemann. U Petrogradu misle, da će Liemann ponajprije nastojati oko toga d a što bolje utvrdi Carigrad i Bospor, a to im nije pravo. Rusija traži, da se ugovor sklopljen između Njemačke i Turske radi njemačkih oficira u otomanskoj službi imade znatno promijeniti. U Berlinu se radi ovog držanja Rusije vrlo ljute. Sjednica bosanskog odbora austrijske delegacije. Beč, 2. decembra. Danas je bila druga sjed­ nica bosanskoga odbora austrijske delegacije. Delegat grof R e y (poljska pučka stranka), da premda su Galicija i Bosna i Hercegovina vrlo razdaleko ipak mnogo šta zajedničkoga. On se zahvaljuje ministru, da vlada izilazi u susret kul­ turnim interesima poljskih kolonista u Bosni. Delegat M a s t a I k a žali što i bosanski na­ rodni zastupnici ne imaju prilike, da učestvuju na sj dnicama delegacije, kad se radi o bosanskim stvarima. Predlaže, da bi se pozvala tri bosanska narodna zastupnika, koji bi kao strukovnjaci davali bosanskom odboru posebna objašnjenja. Govornik se tuži. što se u Bosni više podupiru mađarski probitci nego austrijski, kako to jasno proizlazi iz zakonske osnove bosanskih željeznica. Bosnu bi trebalo spojiti normalnom željezničkom prugom sa Austrijom. Ako se zakonska osnova željeznička ne promjeni tako, da će se prugaJAfžano—Bugojno izgraditi širokom tračnicom, onda austrijski parlamenat tu osnovu nikako neće moći primiti. Delegat N e m e c (češki socijaldemokrata) pred­ laže, da se u Bosni i Hercegovini uvede opće, jednako i direktno izborno pravo za izbore u op­ ćinska i kotarska vijeća kao i u Sabor, te da ove uredbe dobiju potpunu autonomiju. Nadalje traži, da se uvede moderni zakon jza osiguranje za slučaj bolesti, kao i zakon za potporu staraca i nemoćnika, nadalje traži uvednje zakona za slučaj nesreće, zakon za zaštitu radnika, naročito rudarskih. Slijedeća sjednica bosanskoga odbora biti će dne 11. ovog mjeseca. Razgovor sa banom Škrleczom. B e č, 2. decembra. „Neues Wiener Abendblatt” donosi razgovor svoga urednika sa barunom Škrlecom. Ban je rekao, kako se nada, da će hrvatski sabor raditi. Izbori će biti 16. decembra a naknadni izbori 17. decembra. Hrvatski će se sabor sastati po svoj prilici dne 27. decembra, da produlji financijalnu nagodu sa Ugarskom. Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“ �Broj 44. „Novi Vakat" Str. 4. _______ n — f — _ _ dobrovoljno radi preselenja 2 kuće u Banjaluci u Daudija ulici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje uz uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. Dabulhanić, upravitelj banke. Prijedor (Bosna). К Г О О З Јб 5 6 Ruka po m oćnica odbada iiaadem jednu te istu uru te nije nikada ni jedne minute ostala sta­ jati, ona je bila i jest uvjek točna i p0Uz. dana, i vjerujete li, da je ta ura skupa bila? to ne! neka se nikada ne odbije već uvijek objeručke p r ih v a t i. Jettiia i te kako jettiaa"! Osobito, kad nam pruža ne­ što tako dobrog, kao J>to je Felierov Elsafluid. Mi smo se sami osvjedočili, dg ublažuje boli, ozdravljuje, osvježuje, da jača mišice i živce, te da otapa sluz i djeluje uspješno protiv opale. Zato ga preporučamo p r o t i v reumatičkih boli i uloga, pro­ tiv glavobolju, boli ušima protiv i vratu, zubobolje^ boli u krstima, protiv prehlade, od koje lahko nastaje hunjavica, kašalj, promuklost i sluzavica, protiv bezsanica, probadanja, trganja u udovima i drugih boli. Naručuje se 12 malih, ili 6 dvostrukih ili 2 Specijalne boce franko za 5 kruna, 24 malih ili 12 dvostrukih ili 4 Specijalne boce franko za K 8 60, a 48 malih ili 24 dvostrukih ili 8 Specijalnih bo­ ca za K 16’— franko. — Zajedno se mogu naručiti također Fellerove ,,Elsa-pi- lule“, koje lagano ali sigurno tjeraju, po­ buđuju tek, te pospješuju probavu: 6 ku­ tija za 4 krune franko. Tisuće ljudi hvale njihovo djelovanje protiv želučanih grčeva, žgaravice, mučnosti, boli, podržavanja, nadimanja i t. d. Čuvajte se.p atvorin a i pišite točno D obivaju se u dučanima u 30 _4i__ rasnih vrsti. _______ (Zagorje) smješiše oči kada nam je svoju sa vlastoručnim potpisom uru pokazao. Ona je u istinu Englantine — preparati za lijepa te se i na stroju već vidi, njegu kože proizvagja i da mora dobra biti. Dakle za­ - razašilje samo ljekarnik pamtite si adresu H. Suttner, u Mr. SI. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 12. Ljubljani br. 706. Ta tvrdka po­ sjeduje vlastitu protokoliranu tvornicu ura u Švicarskoj i glav­ P O Z O R ! тм no zastupstvo tvornice ura „Ze­ nit". Razašilje ure bez carine uz mogu se samo još kratko vrijeme dobiti. Ne propu­ originalnu tvorničku cijenu. Po stite odmah naručiti jedan reklamni omot na pokus Omot broj 1. 40 metara ostatka sortiran cijelom svijetu poznata je Suttu flanelu, plavom tisku, 'barhent, zefir, kanafas, nerova tvornička oznaka „Iko“. oksford, peškiri i bijelo platno za rublje. K 15‘— Omot br. I I . Isto u boljoj kakvoći K 18Zahtijevate od tvrtke Suttner Omot br. I I I . Isto ali najbolje kakvoće veliki krasni cijenik ura, zlatne K 2Q—. Sve je zgodno za svako kućanstvo Ostatci su 3^-10 metara dugi, te garantovano i srebrne robe, dobijete ga ba­ stalne boje. Što ne odgovara prima se natrag tako da naručitelj nema risike. dava i franko. U tom cijeniku Tvornica platnene robe imadete najveći izbor. 9 и ш е к h it r e , J a svaku obitelj shodni ostatc ima Nachod (J r e : (Češka). Hr­ Knjižara i papir: : nica : : vatska. — Priobćujemo ovđe ove dobro­ Pozor! LEON FINCI hotne upute, da budu na korist i uhar na­ šim čitaocima, ne da pravimo reklamu, već da što uradimo za sveopću korist. Na tisuće priznanica hvale korisno djelovanje Elsa-preparata. uvijek na oznaku Za to pazite „Elsa-Fluid“ i „Elsa- pilule", nedajte se zavesti sličnim nazivima. Briga To su riječi jednog našeg Dr. Havličeka čaj za želudac suradnika te mu se zadovoljno E. V. FELLER , ljek a rn ik , S tu b ic a Elsatrg broj 706. Fellerovih ali ta nije kupljena kod nikojeg trgovca ni u bazaru. Prijatelj jedan, koji imade žalostnog iskustva sa urama i koga su mno­ ge ure već srdile, upozorio me je na protokoliranu tvornicu satova Suttner, koja posjeduje svoje tvorničko skladište u Lju­ bljani br. 706 i toj imadem da zahvalim za moju pru. Najjeftinije po­ sjetnice (Visi?karte) vjenčane i zaružne karte i sve tiskanice - za trgovce -- S a r a je v o Franje Tosipa ulica br. 1S. □ □□ Veliko skladište pi­ saćih i risaćih stva­ ri na veliko i malo. Novo! Novo I Važno za majke da sačuvamo zdravlje, mora nas poticati, da pazimo na­ ročito na vrat, disala i prsa. Ne smijemo zapustiti kašalj, promuklost, teško disanje, bol u vratu, probadanje u ra­ menima i prsobolju. Protiv toga je već mnogima pomo­ gao pravi zagorski sok za prsa i protiv kašlja (syrupus pectoralis), koji otapajući sluz, odstranjujući boli te sma­ njujući upalu djeluje ugodno na pluća i čitavo tijelo, pospješuje hranidbu i probavu, jača I krijepi cijelokupn) organizam. Uzimanje ovoga prsnoga soka je ugodno a stoje dvije boce 5 kruna franko. Jedino pravi naručuje se od ljekarnika E. V. Fellera u Stubicl Elsa trg broj 310. (Hrvatska). dobivaju se je­ dino u Dr. Salom: Мајћа i djetinja njega cijena K 2.50 Ш ш Tiskari SARAJEVO I čemaluša BR. 02. Vlasnik i izdavatelj: Zad ru žn a tiska ra, Sarajevo. neophodna nužna knjiga za svaku majku, koja hoće da svoju djecu va­ ljano njeguje. v Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h lć . Br. 410 Nikel-patent Roskopf ura 36 sata i d u ć a ...................................................K 4-10 Br. 1 Nikel cilinder R m .........................K 5— Br. 719. Srebrna cilinder R m ................K 780 Br. 723. prava švicarska srebr. sa dvo­ strukim Ijepim k a z a l o m ..........K l P70 Br. 3. Ocjelna Anker-Rem. Roskopf sa d v o p o k lo p c e m ................................. K 7*50 Br. 3. Srebrna dvostr. poklopcem . . . K 10-75 Br. 780. Srebrna Anker-Rem. sa dvostru­ kim p o k lo p c em ................................. K 17‘50 Br. Br. Br. Br. 865. 865. 851. 878. L a n c e : Niklasti lanac sa privjeskom . K Srebrni lanac 30 grama težak . K 50 gram a te ž a k ........................ K Double-zlato sa privjeskom . . K I’— 440 g— 7 70 P r s t e n j e : Br. 1064. muški prsten srebro pozlaćeni K 2*70 Br. 1068. Ženski p r s t e n .........................K 24 0 Br. 1056. Zaručni p r s te n ........................ K — 90 Novo z l a t o .......................................... K 28 0 14 karata z l a t o ................................. K 7-80 Double K reo l...................... K Г50 i K 180 u z la tu ...................................................K 3.80 Razašilje se uz pouzeće ili uz napred priposlan novac. Što se ne dopada izmjenjuje se ili se novac vraća! Najveći izbor u velikom cijeniku. I isak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/07e2f9e39366ffb464708b6d6da720a6.pdf 7e0c78ec299c254cd4c2f886811ea601 PDF Text Text Izlazi dio puta nedjeljno j to spijBdom i subotom, □redni _m i opravo : Catna: lulo ulica broj 6Z. : ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Rukopisi sa na vraćaju. Rafraoblrana pisma aa primalii sa. Pretplatile cijene: NOVIIIAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 45. Malo objašnjenja. *) U komunikeu što ga je izdao musliman­ ski saborski klub nakon vijećanja o naj­ novijem sporu među muslimanskim posla­ nicima i u kome je precizno obilježeno stanovište muslimanskog kluba prema toliko pretresanoj revoluciji, spominje se na kraju i ostavka g. Rifat-bega Sulejmanpašića. Gosp. R. Sulejmanpašić položio je svoj poslanički mandat kad mu nije pošlo za rukom, da na banjalučkoj skupštini uvjeri nekoliko ljudi o ispravnosti svoga stano­ višta, ali klub nije mogao njegovu ostavku primiti do znanja, nego je izrazio Rifat-begu kao svom predsjedniku i drugu svoju želju i molbu, da povuče natrag svoju ostavku. Da li je g. Rifat-beg ostao pri svojoj pri­ jesnoj odluci, ili se je, uvaživši sve druge okolnosti, odazvao molbi i želji svojih dru­ gova, to ne znamo. Kako bilo da bilo, mi veleposjednici travničkog okružja držimo, da i nama pripada neko pravo da o tom svoju riječ i svoje mišljenje iskažemo. Gosp. Rifat-beg je — po našem mišljenju — učinio jedan prenagao korak polaganjem mandata prije nego je ispitao mišljenje i drugih svojih izbornika. Ovom prilikom imamo naročito da istaknemo jedan fakat, koji je i jedna i druga strana, t. j. i vele­ posjednici na banjalučkoj skupštini i Rifatbeg sam ispustili iz vida, a koji se po na­ šem mišljenju ne bi smjeo pregledati. Muslimani imadu po štatutu, kao što je poznato, pravo na šest mandata u I. ku­ riji. Od toga otpada na prvi izbornički razred, gdje biraju veleposjednici, pet man­ data, a jedan mandat otpada na drugi izbor­ nički razred, gdje ima pravo biranja ilmija i činovništvo. Za oba izbornička razreda cijela zemlja sačinjava izborni kotar, te svi veleposjednici u zemlji biraju svih pet zastupnika, a sva ilmija i muslimansko činovništvo u cijeloj zemlji jednog poslanika. Iza proglašenja ustava, kada smo stajali pred otvorenjem prve sesije našega sabora u godini 1910. sazvao je egzekutivni odbor bivše „Musi. Nar. Organizacije* veliku narodnu skupštinu u Sarajevo. Svrha mu je bila, da se dogovori o važnim pitanjima muslimanskog elementa u Bosni i Herce­ govini pred otvorenje sabora. Tom prilikom ft •) Ovaj članak primamo ii veleposjednlčkih krugova travničkoga okružja. Sarajevo, 6. decembra 1913. Za Sarajevo H l i - 7.- 3.50 5в dostavom u hućuH 16.-B .-I. Za pokrajinu H 16.- B.- i Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju sa po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. pretresano je između ostalih stvari i pitanje izbora poslanika, naročito prve kurije. Kako mi u prvoj kuriji imamo 6 mandata, to je na skupštini donešen principijelni zaklju­ čak, da svako okružje postavi po jednog kandidata za šest 'poslaničkih mandata u prvoj kuriji, a te kandidate, koje postave pojedina okružja, birače cijela zemlja. Tako je zaključeno, da svako okružje u Bosni postavi po svojoj okružnoj skupštini po jednoga veleposjedničkog kandidata a Her­ cegovina jednoga kandidata za kuriju inteli­ gencije, koje će onda svi izbornici prve kurije u cijeloj zemlji obvezatno birati. Ova podjela mandata prve kurije na poje­ dina okružja činila se je skupštini da je najpravednija i najshodnija i da najbolje odgovara partikularističkim težnjama na­ šega svijeta. signirali izbornici veleposjeda drugih okružja onda drže da imadu pravo zahtijevati, da se i sa druge strane respektuje njihova volja i ne vrijeđa njihovo pravo glede izbora poslanika. Mi veleposjednici travničkoga okružja uvjereni smo, da naš sadašnji zastupnik g. Rifat beg Sulejmanpašić svojim znanjem i iskustvom, svojom spremom i značajem, svojom agilnošću i energijom potpuno od­ govara svojim poslaničkim dužnostima, te mu i sada kao i prije poklanjamo svoje potpuno povjerenje. Stoga se pridružujemo molbi i želji muslimanskog saborskog kluba, te ga i mi s naše strane pozivamo da ne polaže svoj poslanički mandat. Za slučaj pak, da g. Rifat beg ne bi htjeo udovoljiti želji svojih drugova niti molbi nas izbor­ nika u travničkom okružju, nego bi ostao pri svojoj prvašnjoj odluci, to mi izbornici 1. kurije prvog razreda tražimo onda, da se kod popunjavanja ovoga upražnjenog mjesta respektuje načelo, koje je usvojeno po velikoj narodnoj skupštini, obdržavanoj god. 1910. u Sarajevu, te da se izbor novoga poslanika prepusti nama. Taj skupštinski zaključak je dosljedno proveden i u pojedinim okružjima istaknuti kandidati prve kurije^bili su u istinu birani u svojim i u drugim okružjima. Tako su izabrani u prvoj kuriji: Bećir beg Gradaščević kao kandidat veleposjeda za tuzlansko okružje, Ragib beg Džinić za banjalučko okružje, Rifat beg Sulejmanpašić za trav­ ničko, Paša beg Kulenović za bihaćko, Ismet aga Merhemić za sarajevsko a H. A. Mehmedbašić kao kandidat druge izborničke klase u 1. kuriji za mostarsko okružje. Imadu li gradski izbori kako­ vo političko značenje? Jedva je u ponedjeljak objelodanjena kandidaciona lista građanskoga odbora, kad al već pu- Iz ovoga se vidi, da su pojedini zastup­ koše po gradu vijesti o nekakim dvjema strankama nici veleposjeda u prvom redu veleposjed- među katoličkim Hrvatima, o udrugaškoj i zajedničkoj nički poslanici svoga okružja, koje ga je strani. Nadalje i o tome, kao da se sa strane pris­ kandidiralo, a kojeg su druga okružja uza­ taša muslimanske narodne organizacije učinio spo­ jamno morala birati. Sada se nameće pi­ razum sa jednom stranom katoličkih Hrvata proti tanje, da li u ovakim prilikama mogu drugoj. Ove čaršinske vijesti nađoše mjesta i u nekim ovdašnjim novinama i odmah se počelo iskazati nepovjerenje birači jednog okružja govoriti o udrugaškim i zajedničarskim listinama. zastupniku koji još uživa povjerenje birača Jedva je to izašlo, kad al evo počelo se tome do­ onoga okružja, koje ga je kandidovalo. Mi davati i neko političko obilježje, kao da je puko držimo da ne mogu sve dotle dok ne bi bili stari jaz među katoličkim Hrvatima. 1 što je još ponovo raspisani opći izbori i dok ti izbori daleko važnije, počelo se to tako komentirati, da ne bi bili na kakvoj drugoj osnovi prove­ bi ovaj nesporazum među katoličkim Hrvatima imao izvjesne posljedice i u samoj stranačko-po deni. Dok god traju mandati stečeni izbo­ litičkoj konstelaciji sabora. rom, koji je proveden na gore istaknuti Mi se ne mogosmo u prvi mah ovim i ovakim način, to su birači svakog pojedinog okružja izvidima dosta načuditi i to stoga, jer im ne dostaje moralno obvezani, da toleriraju zastupnika ikakva s t v a r n a podloga, 'u im uostalom stoga — kandidata drugih okružja, koji mu po­ i ne podajemo nikake važnosti. Ali pošto je ovamo povučena unutra i. muslimanska narodna organi­ klanjaju svoje povjerenje. Ako dakle veleposjednici travničkog okružja respektuju zaključak velike narodne skupštine i trpe kao svoje poslanike ljude, koje su im po spomenutom zaključku de- PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU zacija, mišljasmo, da smo dužni o tom svoju reći, da unapred predusretnemo svakom nesporazumu i krivom tumačenju. Kao što gradsko zastupstvo imađe jedino zadatak, da se brine o stvarima, koje Se tiču grada, Ш 1Ш , mm ТВОКШ IISFllbTfl, UEPEliltE Zfl лШ Ш£пГИРР’ 1, TVOHtUiifl 0Е.ЛШЛМ bUчJI I SJL ui ,.dflf£ ИПВЕ, l'titiEfjii diiiU 218. S-ehničkl savjetoiki Ingenieur Df. Jovo Simlć. �Strana 2. njegove uprave, komunikacije, vodovoda i rasvjete opskrbe i t. d., tako i (zbori u gradsko zastupstvo iraadu j mogli imati samo komunalni karakter. Izbornici pri izboru pojedinih kandidata i pojedinih kandidacionih grupa, mogu i trebaju da imaju na umu, hoće li ovaj ili onaj gradski zastupnik, prema svojim sposobnostima, poznavanju gradskih prilika i prošlosti gradske uprave i na temelju svoga is­ kustva, moći da ispunjava svoj zadatak radi kojeg se šalje u gradsko zastupstvo. Kako može pitanje desetm inutnog prometa na električnoj željeznici, uređenje cesta, aprovizacija grada i t. d. imati saveza sa političkim programom stranačkim ili sa sadržajem toga stranačkog programa, jezičnim j..tanjem, agrarom i t. d ? Da to ima ikakvu vezu, to prosto ne možemo razumjeti, i mislimo, da niko ne bi mogao između ove dvije vrsti pojava ikaku uzročnu vezu uspostaviti. Naprotiv nama je posvema razumljivo, da iz­ među pristalica jedne stranke političke može u pitanjima vjere, nauke, a naročito u pitanju grad­ ske politike biti opriječnih mišljenja; Ali za to tako opriječna mišljenja ne mogu nikako imati tu snagu, da biše mogli dovesti do nesporazuma u političkim i stranačkim pitanjima. Tome nas uči i iskustvo. Tako su i kod prijašnih gradskih izbora bile dvije glavne izborne listine 1 onda dok još nije bila fuzija između kato­ ličkih Hrvata, bila su među njima, naročito u spo­ razumu sa muslimanima d v a t a b o r a — vodila se borba, ali ta lokalna — sarajevska — borba nije apsolutno imala nikakvih političkih pošljedica. Da je građanski odbor izdao taku izbornu listinu, kako ju preporučujemo u listu, posvema je naravno, jer ljudi, koji više godina rade z a je d n o o k o je d n o g a p o s la , tjesnije se sprijatelje; veže ih prošlost, zajedničko iskustvo, zajedničko i slično mišljenje oko toga posla — i ako ti ljudit koji su sa uspjehom godinama skupa radili, žele i opet na okupu ostati, onda je to posvema 'razumljivo, jer je prirodno i običajno i ljudski. — Broj 45. .N ovi Vakat" Što se tiču pitanja otkupa kmetova, to će vlada i nadalje ostati na principu fakultativnoga otkupa, ali će jedino gledati, da kmetovima dade neke polakšice kod plaćanja kamata. Ova će se sredstva namaknuti porezom na željezničke karte te povišenjem točarine. Sabor će moći raditi, ako će Srbi u sabor barem jednu radnu grupu otposlati. Drugi uvjet za radnu sposobnost bio bi, da se pred sabor iznese zakon o jezičnom pitanju. Oko toga vode se pregovori sa obje vlade i sa bosanskim strankama. Na ovo je prim ljen bosanski proračun. Politički pregled. T a jn i s a v e z B u g a r s k e s A u s tr ijo m . „Times" doznajeiz najpouzdanijeg izvora, da je 25. januara o. g. kralj Ferdinand sklopio tajni savez s Austrijom. Danev ga je opominjao na po­ gibelj, ali bez uspjeha. Kasnije je kralj Ferdinand prekršio ugovor sa svojim saveznicima i nadajući se u tvrdu vjeru Austrije dao je zapovjed za gla­ soviti napad proti Srbim a. Ruska i francuska vlada bile su time silno uzrujane, pa su zamolile ru­ munjsku vladu za njezino oružano posredovanje. Prije toga austrijski je poslanik u Bukareštu knez Firstenberg u ime svoje vlade zabranio Rumunj­ skoj da prijeđe na bugarski teritorij, pa j o j s e z a p r i j e t i o o č i t i m r a to m s v o je d rž a v e . Rumunjska je vlada tada zamolila savjete od Ru­ sije, Francuske i Njemačke. Dok su Rusija i Fran­ cuska oklijevale odgovorom njemački je car Vilim brzojavio kralju Karolu kao neograničeni gospodar njemačkoga carstva, da postupa prema Bugarskoj, a caru Franji Josipu otposlao je drugi brzojav, u kom o d k a z u j e s v a k u p o m o ć A u s t r i j i a k o je, umiješa li se u r a t, n a p a d n e R u ­ s i j a . Tako je Rumunjska ovlaštena od njemač­ koga cara Vilima ušla u rat protiv Bugarske. Bosanski kredit pred dele­ gacijama. U četvrtak raspravljao je ujedinjeni odbor četvo­ rice ugarske delegacije o bosanskom kreditu. Refe­ rent baron P a p izvodi, da gradnje bosanskih željeznica znatno opterećuju Ugarsku, za to treoa kod liferacije građevnog materijala za željeznice uzeti obzir na mađarske poduzetnike, mjernike, arhitekte i t. d. Pitanje tarife osobito za brašno, šećer, željezo,ne sm ijese riješiti na temelju ravno­ pravnosti između Austrije Ugarske (nego da Ma­ đari glavnu korist vuku kao do sada). Moli ministra, neka se izjavi, hoće li Bosna moći sama sve terete podmiriti i hoće li sabor moći raditi? Delegat I s г e k u t z veli, da će od bosanskih željez­ nica samo Austrija vući korist. Zajednički ministar financija B i l i n s k i , veli, da će Bosna moći da snosi sve predstojeće inves­ ticije. Bosna je i do sada mogla sve terete da snosi. (Zato smo tako daleko i došli!) Sada imade Bosna duga 171 milijun kruna. Kamate može zemlja sasma lijepo da pokriva. Monarhija sada po prvi puta kod željeznica pripomaže Bosni. Pošto željeznice služe strateškim interesima kao i gospo­ darskim interesim a monarhije, to je pravo da obje državne pole monarhije dvije trećine tereta za gradnju snose. Izim toga bosanska vlada treba •am a iz svoje snage da podigne gospodarski polo­ žaj Bosne i Hercegovine. Ako vlada u tu svrhu predlaže 84 milijuna investicija, to ona ne misli da od jednom zemlju tako golemom svotom opte­ reti. Godišnje se radi toga neće proračun zemaljski više opteretiti nego za jedan milijun kruna, što ■nikako nije mnogo, jer su u posljednje tri godine prihodi zemlje poskočili za. 10 7 0- (Prihodi če po­ skočiti i trostruko, ako nas bude i dalje pratila današnja sreća koju nam je donio novi šef finan­ cijskog odjeljenja P rilesty l) Delegacija može biti mirna, da bosanskim zajmom monarhija neće a oikaku financijalnu nepriliku doći. (Ako ne će sam o Bosna). onda odpulovati u V a I o n u. U novoj će vladj Sureja-beg preuzeli mjesto ministra predsjednika. LI Albaniji hoće princa W ieda već radi toga da proglase kraljem, a ne knezom, kako se prije mislilo, jer bi on kao knez bio niži, nego njegovi susjedni balkanski vladari, a naročito nego crno­ gorski vladar. To je već poradi toga nužno, jer stanovništvo Albanije iznosi dva puta više nego stanovništvo Crne-Gore. Izim toga valja imati na umu, da će pod crnogorskim žezlom u buduće biti dvijestohiljada Amauta, a pod srpskim odprilike jedan milijun: Bilo bi daklen neko poniže­ nje kada albanski vladar ne bi imao kraljevskoga naslova, dok susjedni vladari u čijima će zemljama živjeti više Arnauta nego u Albaniji, imadu kra­ ljevski naslov. Iz Pariza javljaju, da su poklisari velikih vla­ sti u Parizu izjavili, da će njihovi drugovi, pokli­ sari velikih vlasti u Berlinu potvrditi izbor princa \Vieda za albanskog vladara. Kako dalje iz Pariza javljaju, to će komisiji za uređenje albanske južne granice, biti izdana punomoć, da može svoj rad produžiti, kako bi mogla uspješno proučiti prijedlog Englezke. Domaće vijesti. P o s la n i c a p o v je r e n ja . Nekoliko uglednih veleposjednika i odličnih građana iz Vitine upra­ vilo je klubu zastupnika „Musi. ujedinjene orga­ nizacije" jednu poslanicu, u kojoj se istim zastup­ nicima iskazuje potpuno povjerenje u njihov pa­ triotski rad. Ta poslanica glasi: „Visokoblagofodnoj gospodi dru Safvet begu Bašagiću i ostalim za­ stupnicim a kluba „Musi. ujed. organizacije". Mi potpisani veleposjednici i posjednici, poznavajući Vaš karakter, Vaše poštenje i požrtvovnost za opće dobro muslimanskog naroda, stavljamo našu sud­ binu u Vaše ruke, jer smo sigurni, da ćete ndša prava i naše interese uvijek kao i do sada po svom najboljem znanju čuvati i štititi. Molimo Vas H rv a ts k a . ne dajte se zastrašiti niti smesti nikakvim intrigama U Hrvatskoj su pripreme za saborske izbore Vaših protivnika, pređite preko njihovih nedostoj­ u punom jeku. U svemu ima devedeset biranih nih rabota k Vašem radu, gredeći cilju općeg dobra članova u saboru. Hrvatsko-srpska koalicija kanmuslimanskog naroda. Sudbina naša je uz Vas ditovati će u neko 56 kotareva. Seljačka stranka svezana, a Vaša uz nas; činite kako znate i vršite imenovala svoje kandidate u 30 izbornih kotareva. svoju dužnost, a mi Vam j,vazda na braniku Pravaši vode između sebe pregovore, da već, ako stojimo." ne uzmognu postaviti zajedničke kandidate, bar u P o tp is i: svakom izbornom kotaru rade sporazumno samo Ibrahim beg Bušatlija, veleposjednik. za jednoga pravaškoga kandidata. Mujaga Mesihović, posjednik i vel. porezovnik. T u rsk a. Mehmed-Ali beg Kapetanović, vel. posjednik. Hajruddin beg Kapetanović, vel. posjednik. Izbori u tursku komoru već su djelomično odpočeli. Hafiz Ah med Mesihović, posjednik. Omer Dizdarević, posjednik. ‘Sultan je potpisao iradu, kojom imenuje nje­ mačke generale Limana i von Gaudersa zbornim G r a d s k a sje d n ic a . U srijedu prekinuta sjed­ zapoviednicima. . nica gradskoga zastupstva nastavljena je juče po Ratni ministar Izet-paša imenovan je prvim podne. Raspravljalo se o pragmatici za gradske divizionim generalom. činovnike. Osnova je sa nekim preinakama prim­ R u m u n js k a i b a l k a n s k a p o litik a . U posljednje su vrijeme mnoge novine naro­ čito srpske proturavale u svijet vijesti, da“će Ru­ munjska ući sa Srbijom i Grčkom u novi bal­ kanski savez. Sada je u službenim novinama ru­ munjske vlade izašao vladin komunike, u kojem se veli, da rumunjska vlada nema nikake volje, da se miješa u balkanska pitanja, a osobito da n em i s l i sklopiti savez sa j e d n o m b a l k a n ­ s k o m d r ž a v o m p r o t i d r u g o j . Rumunjska je čvrsto odlučila, da će ostati potpuno neutralna i nastojati će mirnim načinom, da se održi ravno­ vjesje na Balkanu. Kraljevina Albanija. Kako iz Carigrada javljaju, to će domala biti uređeno albansko kraljevstvo. Albanski prvak S u r e j a - b e g F l o r a , brat bivšega velikoga ve­ zira Ferid-paše, ođpulovao je već u Carigrad, odakle će dalje poći u Bukarešt, U Bukareštu sa­ stati će se sa princom W i e d o m , te ć e g a p r a š i t i u A l b a n i j u . U to će se sastati «l> banska narodna skupština, koja će uz privolu ve­ levlasti A l b a n i j u p r o g l a s i t i k r a l j e v i n o m . Princ će Wied pošto velevlasti dadu svoju privolu., ljena po predlogu pravno-fina ncijalnog odbora. Po ovoj osnovi dobivali bi gradski činovnici, ob­ zirom na veliku sarajevsku skupoću, bolju plaću imali bolje napredovanje nego,željeznički činovnici. Ovim hoće postići to, da gradski činovnici ne trebaju tražiti nikake nuzgredne zarade, nego da se posvema posvete radu u korist gradske općine. T ra ­ ži se od njih zdušan rad ali im se mora zato pri­ mjereno i platiti. .Pitanje je samo hoće li i vlada ovu pragmatiku potvrditi. D ije le n je d r v a f u k a r i. Gradskom zastupstvu stizalo je dosta tužbi na dojakošnje dijeljenje drva po bašmuhtarima, pa je zastupstvo odredilo, da ove godine obave to dijeljenje drva gg. Tajib e t Saračević, Muhamed ef. jamakosmanović, Jozef Baruh i Avram D. Salom sa drugovima. M alo r a z b is tr e n j a . Pišu -nam iz Županjoa; Prije nekoliko vremena pisano je proti ovoj općini i njezinu načelniku. Da šira javnost ne bi bila prevarena komedijantskom igrom vjetrenjastih indi­ vidua, treba cijelu stvar malo pobliže promotriti * onda razborito prosuditi. Gradska je općina prije nekoliko vremena otkazala službu školskotp podvoroiku Jerki Brstltu. Općina je to uCtrjila n» temelju sebi poinatih razloga. Dokazalo se je naime �Broj 44. __________________„Novi Vfljtat*________________ ____________________________________S trg a ,,? . da dotični „županjačkl diplomata* — on običaje u svakoj gunguli biti prvi, te protivniku prijetiti, da te ga dati u novine pošto zna zamočiti pero — nije svijestan svojih dužnosti, te da je u svom ponašanju postao upravo — obijeslan. Podvomičke je dužnosti zanemario, a dao se u službu nekakve propagande. Dok su svaki dan stizale tužbe na neurednost škole — dapače pntem novina — on je bio prosti sluga gosp. Dobrića, školskog upra­ vitelja. Ovo i njegove prijašnje pogrješke - pošto je bio već prije osuđen na globu radi neurednog vršenja svoje službe — k tomu njegovo Skanda­ lozno ponašanje, jer je u svokom društvu smutljivac, njegovo preziranje i sekiranje nekih mu pret­ postavljenih, ponukalo je općinu, da mu otkaže službu. Dotični je htio to izrabiti i prikazati kao mržnju muslimana na katolike, posijati klicu raz­ dora, te uništiti ono, što su naši prvaci teškom mukom postigli. Tu nema nikakove mržnje, nego su činjenice po srijedi, preko kojih se ne smije prijeći. Možda se „diplomata* uzda u svoga šefa, nema mu koristi, pošto su i njegovi dani odbro­ jeni, jerbo se ne može protiv narodnoj volji vojevati. Dotični je podvornik bio i kod zemaljske vlade, da joj dokaže svoju nevinost. Govori se. da je odluka već stigla na kotar, ali se ne zna još za rezultat. Za sada, gosp. uredniče dosta, drugi ću put javiti rezultat stvari. Uz hrvatski pozdrav, Hrvat. zahvaliti našem predstojniku, koji se je oeobno i Općinsko vijeće u Sanskom Mtastu zakjučHo za najmanje izborne sitnice zanimao. U glavnom je, da se iz prihoda od 1914. dade fondu K 50-—su. bile. dnijs listine, jednu .je zastupao bivši n a ­ . Nakon s ttfr te v a ip l tečaja, pološiše ispit sitjjaji čelnik H. Zulfikarpašić, a drugu u sporazumu sa mualimi u Gradačcu, te se tom prilikom sjetite pravoslavnima i katolicima starina Ahmed aga fonda sirotišta i darovaše: Hasan ef. Bahić K 2r—■, Hasić. Listina Hasića je pobijedila, jer su sdruženi Salih ef. Berberović 40 h., Mustafa ef. Gjombić osim svojih starih vijećnika srušili dva stara mu­ K Jusuf ef. Fazlić K 1 . - , Hf. Husein eL slimanska vijećnika, oba pravoslavna i kato­ Ibrahimović 50 h., Mehmed ef. Mešanović K Г20, ličkog Nikolu Caratana. Na njihova mjesta Ahmed ef. Topčagić 50 h., Ahmed Fačić K 2*— došli su mlagji i agilniji ljudi, te ima nade, da će Mehmed ef. Šišić K 1 - , Čašif ef. Šehović 50 iv, se nesređene prilike naše općine jednom konso­ Ahmed ef. Trakić 50 h„ Hasan Trakić K 2 —, lidirati. Dakako da se stari načelnik ljuti, te ulaže U Fojnici se je osnovao naročiti odbor za kojekakve proteste i ogovara našeg starinu Ahmed sakupljanje dobrovoljnih priloga, u koji su unišla agu Hasića, što u gragjanstvu izazivlje samo ogor­ gg. šer. sudac Dizdarević, Salihagić, M. Huzbašić, čenje. Ne valja ti posao Huseinbeže! Fočanin. E. Salihagić, A. Rezaković i Tutnjević. Ovaj je V rije m e . Pošto su prvi dani ove sedmice odbor u dva maha poslao sakupljene darove 1 to bili vrlo magloviti, nastade lijepo vrijeme. Osobito prvi put K 306-17, a drugi put K 6932, dakle je prekjučer bio lijep topao dan a isto tako jučer ukupno do sada poslao K 375-49. Ova je svota prije podne. Međutim oko podne stade padati pri­ ubrata i to : od kurbanskia kožica K 254'—, iza lično gusta kiša. Popodne je prestala a na večer bajram namaza pred džamijama sakupljeno K 49 77, je opet pa Jala. Oko desqt sati bila je jaka oluja, raznim prigodama u gotovu K 71-72. (Nastaviće se) a jutros nam osvanu Sarajevo svo u debeli snijeg K o v a č k i te č a je v i u z e m lji. Da bi se zavijeno. seoskim kovačima pružila prilika, da nauče po­ O p e t p a lje v in e . Na 23. prošlog mjeseca u pravljati poljoprivredne strojeve, otvorila je zemalj­ večer zapalili su kmetl 10 plastova (preko 40 vo­ ska vlada kovačke tečajeve u Bos. Krupi, Tuzli, zova) sijena u selu Paveliću kotar Prnjavor. Sijeno Bihaću, Brčkom i Maglaju. Ove tečajeve će moći je bilo vlasništvo posjednika Miralem-age Silahića posjećivati seoski kovači, Roji se obvežu, da će iz Banje-Luke. preko zimskih mjeseci raditi u radionicama maj­ Ž e lje i s a v lje ti p r o v in c i je . Spor koji se stora, koji su odabrani za instruktore i da će se „ S r p s k a R iječ* n a p a d a . „Srpska Riječ1 napada |osefa Fincija i Avratna D. Saloma, da je u zadnje vrijeme povodom poznate rezolucije baviti popravljanjem raznih poljoprivrednih sprava kupe od lehudija liste za Dimovića kandidate. porodio između Hamdi-bega Đžinića i drugova i strojeva. Nužni materijal staviće na raspolaganje Istina je, da ova dva uvažena jevrejska nezavisna s jedne i ostalih zastupnika kluba „Muslimanske djelomično majstori, a djelomično poljoprivredne prvaka kupe liste, koje još nijesu predane, niti ujedinjene organizacije* s druga strane shvaćen je stanice. Da bi se posjetiocima omogućio boravak „Srpska Riječ* zna. za koje će se kandidate ove u nekim krajevima naše provincije ozbiljno. Na u kotarskim mjestima, davače im za vrijeme tra­ liste predati. Dočim mi tvrdimo, da Ješua Salom akciju Hamdi-bega Džinića, kojom je htjeo zavesti janja tečaja zemaljska vlada potpore. kupi liste baš za Dimovića kandidate i to s tran- jedan dio našega naroda na stranputicu, klub pom da za ove cedulje dobije od zemaljske vlade muslimanskih poslanika odgovorio je jednom izja­ glasove za svpju osobu u općinskim izborima. Pa vom, kojom je jasno i bistro obilježio svoje stano­ U ime „Gragjanskog Odbora* molimo Vas, ipak ta ista „Srpska Riječ* tog istog |ešua prepo­ vište i sve tvrdnje Hamdi-begove u prah oborio. da svi nefaijeno pristupite na 11. o. mj. na biralište ručuje za gradskog zastupnika. Ovu logiku ne Da ovaj spor ne bi zauzeo širih dimenzija i tako za gradsko zastupstvo, te da svoje glasove predate -prouzročio viših trzavica u muslimanskom narodu, može niko razumiti osim Gliše. Samo se čudimo s a m o p r e d lo ž e n ic im a „ G r a g ja n s k o g O d ­ Dr. Srškiću, koji traži od Srba revers, da nijesu nekoliko odličnih muslimana iz Bos. Gradiške, čija b o ra * , k o ji su p r e d s ta v n ic i je d in s tv e n e uz Dimovića, pa da ih biraju u gradsko zastup­ imena dolje donosimo, upravili su muslimanskom v o lje sv ih g r a g ja n s k ih k la s a i najbolje jam­ saborskom klubu jednu izjavu, u kojoj izrazuju stv o, kako je mogao on dozvoliti Srp. Riječi, da stvo, da će gradsko zastupstvo biti zalog boljoj preporuči ovakog čovjeka, koji pravi pazar za svoje žaljenje, da je došlo do ovog nesporazuma budućnosti gradu i gragjanstvu. između muslimanskih poslanika, te ih mole, da se svoju osobu sa sabiranjem glasova Dimoviću. Kandidati su složnog gragjanstva ovi: slože i bratski rade. Ta izjava glasi: N e is tin e o iz b o rim a . Izvjesni hrvatski am­ M U SL IM A N I: K A T O L IC I: „Mi niže potpisani građani iz Bos. Gradiške biciozni elementi, koji hoće na svu silu da uđu Fehim ef. Čurčić. Josip pi. VancaS vidjeli smo protest banjalučke skupštine kao i iz­ u gradsko zastupstvo, šire po čaršiji neistinite vi­ . Dr. Srećko Periiič. javu muslimanskog saborskog kluba. Duboko ža­ Dr. Savfetbeg Bašagić. Jozo Udovićić. jesti, da u gradske izbore ulazi „Ujedinjena musli­ limo, da je došlo do nesporazuma između sabor­ Asimaga h. Šabanović. Antun Lušina. manska organizacija* ša „Hrvatskom katoličkom Stanko Schon skih poslanika, te molimo sa naše strane da se taj Tajib ef. SaraCević. udrugom* s jedne strane, a Muslimanska samo­ spor dokonča i da dođe do sporazuma kojim će Ahmetaga Ramić. stalna stranka* sa „Hrvatskom narodnom zajed­ PR A V O S L A V N I: se i agrarnom pitanju naći neki modus pravednog H. Avdaga Nanić. nicom* s druge strane. Ovo nije istina, nego ten­ Risto H. Damjanović. riješenja. Naročito molimo saborske poslanike, da Dr. Mustajbeg Mutevelić. Dr. Dlogen Petrović. denciozno ujdurisana izmišljotina. Na izborima rade oni, kako god budu svršili agrar, imadu na umu Mustajbeg Halilbašić. Aco Jeftanović. zajedno sa „Ujedinjenom muslimanskom organiza­ da mi muslimani nismo kadri nikakav novi namet Nuhamed ef. Jamak Osmanović. Risto Sutnouković. cijom* i „Hrvatska katolička udruga* i „Hrvatska JE V R E JI: narodna zajednica",• dakle Hrvatsko-Muslimanski nositi. Neka se ova naša današnja izjava izvoli u Avram D. Salom. obzir uzeti, jer ona prestavlja mišljenje sviju nas pakt u potpunom smislu riječi. Samo pojedinci Josef E. Baruch. muslimana bez razlike staleža.* iz „Hrvatske narodne zajednice* rade sa samoU ime „Gragjanskog Odbora*: P o tp is i: stalcima zajedno protiv paktaškoj listi i to samo J o s ip p l. V a n c a š . oni pojedinci, koji u svom halapljivom slavohlep­ Sulejman-Sirri Kozarčanin, H. Mehmed Sokol, Ćamil A v ra m D . S a lo m . nu hoće da na svu silu dođu u gradsko zastupstvo. Majdanac, Mehmed Mujadžić, Smajo Tabaković, M u s ta jb e g H a lilb a š ić Osman Topić, Hasib Topić, Hasan Gerzić, Hadži Dedo P o litič k a k o n s e k v e n c ija . Esad ef. KuloPračić, Huso Bošnjak, Osman Hađić-Mehagić, Osman vić i Avdaga Šahinagić deset godina napadaju Vehabović, Abdulah Bošnjak, Mustafa Bihčević. na nas i na našu stranku što smo radili zajedno S k u p š tin a b o s a n s k ih in d u s t r ij a la c a . G o d iš n ji m a rv e n i v a š a r u T e š n ju . Kako sa pravoslavnim Srbima. Oni nisu priznavali i Gragjani Sarajlije! Brzojavi. danas ne priznaju Srba nego su ih nazivali i na­ zivlju ih vlasima. Danas u gradskim izborima Oligorije Jeftanović, Dr. Milan Srškić iđu bratski ruku pod ruku sa tim istim Kulovićem i Šahinagićgra. Oj pusta konzekvencijo, gdje si? G ra d s k i Izb o ri u F o č i. Pišu nam iz Foče: Na .З Д его к nj. ohaviše se u našem, gradu o č i n ­ ski izbori, a, tek sutra dan u 9 sati u večer objavi telsl, da s u .u vijeće iiabrani: Ahmed beg tiasić, U z«r beg Njutiević, klrizbeg AvdJgić.SaHh Remzi ef. Muftić, Husein beg Zulfikarpajnć, Avdaga Gjonlagić, Murad beg Congić, Suiejman beg Pašić, te Mebaga: ji, Meftc od muHiman., od pravoslavnih Aleksije Jeremić I Vlado H. Vuković, te od katolika apotekar Anton Belak. Izbori su veoma povoljno i o najboljem redn ispali, a to se pak može jedino nam javljaju iz Tešnja, veliki godišnji marveni sajam ojtdržavaće se u gradu Tešnju na 15. i 16. decembra ove godine. D a ro v i m u si. s ir o tiš tu . Vakufsko-raearifskom .saborskom odboru prispjeli su slijedeči darovi za fond musiimanskpg sirotišta: Han uma ovdašnjeg upravitelja darul-m ualimina ibrabim e f.. Haznadarevića sakupila je pri­ godom boravka uz bajram u Visokom od svojih prijateljica i znanica 44 K 10 Ji. Melećhanuma Ahic, o p ru g a ,«čitelja KJaduši također je poslala 26 K 40 h., koje je i ona među znanicama i prijateljicama sakupila. Sepjsibegovica T u z l ić i z Tuzle poslala je 82 K 30 h„ za fond sirotišta mjesto sadake, koju je do sada dijelila tuzlanskoj fukari. uy. B e č, 5. decembra. — Sutra će зе u Beču obdržavati skupština bosanskih industrijalaca. Skppština će raspravljati o raznim pitanjima, koji se tiču bosanske industrije. Jedan ruski dementi. B e tr o g ra d , 5. decembra. — Ovdješnjl vla­ dini krugovi izjavljuju, da nijesu istinite vijesti, 4 a je Rusija .sa Sk ijo m ikaki savez proti A ustro­ ugarskoj bila sklopila. Pomućena sloga Između .Srbije I Grčke. B io g ra d , 5. decembra. — „Politika* do. J dopis iz Soluna, u kom se govori, kako. G rd л svojim krajevima progone Srbe i u.opće Slaveac. Javnost je u Srbiji radi ovoga proti Grčkoj vrlo ogorčena. �,Novi Vakat* Str. 4. Riznica korisna za zdrava i bolesno. Što ovdje našim čitaocima saopćujemo, temelji se na z b ilj n o m i i s p r a v n o m i s k u s t v u te na o p e t o v n o uspješnom liječenju. Počesto treba pomoći, kada se desi nezgoda, kada tko naglo oboli ili nastupe velike boli, j o š p r i j e n e g o Ii m o ž e m o d o z v a t i l i e č n i k a . U takovim [slučajevima neka budu ove naše bilješke svakomu na koristi. Jelučane boli. Mnogim je ljudima ogor­ čen život ako im se poremeti probava ili nestaje teka, ako ih muči podraž na blju­ vanje ili žgaravica, ako ih more boli u tr­ buhu, grčevi, česte omaglice te raznolike loše posljedice neurednog djelovanja želuca ili crijevi. Snadju li nas ipak koji put že­ lučane boli, dobro je znati, kako mnogo­ brojne zahvalnice hvale davno iskušane Fellerove Rabarbar Elsa-pilule, koje pos­ pješuju probavu, bude tek, ublažuju grčeve i boli te uredjuju hranidbu. Potpuno su neškodljive, ne draže crijeva, djeluju blago i sigurno. Naručite 6 škatulja franko za 4 K ili 12 škatulja za K 7 60 od proizvoditelja E. V. Fellera, ljekarnika u Stubici Elsatrg broj 310 (Hrvatska). O pekline liječi brašno, koje posipljeno na oprženo ili ofureno m iesto; tada nestane boli. Još je bolji i brži učinak, ako o p r ­ ž e n o mjesto nakvasimo sa Fellerovim Elsafluidom, odnosno ako o f u r e n o mjesto njegujemo sa smjesom od 3 dijela lanovog ili stolnog ulja te 1 dijela Fellerovog Elsafluida; time se i zaprečuje, da se koža omjehuri. Tjeskoba u prsima. U jutro ispij čašu svježe vode, na večer okupaj noge u mlačnoj vodi, u kojoj si kuhao livadno cvijeće, a prsa natari Fellerovim Elsa-fluidom te nekoliko puta čim dublje udiši svježi uzduh kraj otvorena prozora. P roljev prestaje, ako jedemo gustu juha od kašice ili riže te često pijemo vodu, u kojoj smo varili rižu, vino od borovice, želudovu kavu ili hrastovu koru. Preporu­ čujemo i vodu sa prokuhanim salepom, koji se u svakoj ljekarni dobiva za neko­ liko filira. Bljuvanje ustavit će čaj od metvice. se, ako ispijemo Prehlade svake vrsti, boli od uloga ili reume, probadanje, boli u križima, vratobolja, influenca, hunjavica, glavobolja, prsobolja, slabost očiju, grozničavost preneugodna su zla, a ne valja da ih zanemari­ mo. U takovim se slučajevim a svestrano hvali i kod nas već glasoviti, po liječnicima preporučani Fellerov Elsa-fluid, koji pouz­ dano ublažuje boli. Sami se osvjedočismo, da Fellerov Flsa-fluid brzo uklanja i naj­ upornije boli, da rastvara sluz, ublažuej kašalj, utažuje grčeve, odvraća katara te prepriječuje mnoge boli. Naši će čitatelji dobro uraditi, imadu li u kući zalihu ovog iskušenog sredstva, jer ne mogu nikada znati, kada im m ože služiti. Jeftino je, jer 12 malih, 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce stoje franko samo K 5'— , 2 4 malih, 12 dvostrukih ili 4 specialne franko samo K 8'60. Da dobijemo pravi preparat valja narudžbu upraviti neposredno E. V. Felleru, ljekarniku u Stubici, Elsatrg broj 310. (Hrvatska). O zeb lin e natari čvrsto mekim snije­ gom te ih odmah osuši. Dobar ćeš polu­ čiti uspjeh takodjer, ako ih natareš glice. rinom, kojemu si primješao na jednake di­ jelove žutanjak od jaja. Kurja oka, otvrdnulu kožu odstranjuje u najkraće vrijeme sigurno i bez boli Fel­ lerov melem protiv kurjih oka, a možete ga dobiti već za 1 krunu od ljekarnika E. V. Fellera u Stubici, Elsatrg broj 310. (Hrvatska). Odanle možete i naručiti Fellerovu brukvicu (Migranstift) protiv glavo. bolje, zujanju u ušima te neuralgičkim bo­ lima. Komad stoji 8 0 filira te ustraje kroz dugo vremena. U b od i zareznika. Ujede li vas pčela, osa, komarac, brzo će nestati posljedica, ako dotično mjesto natarete istom brukvi.co m (Migranstift), ali je još bolje, da umah iza ujeda ono mjesto nakvasite Fellerovim Elsa-fluidom, prepriječivši tako oticanje i nesnosno svrbljenje. Krvarenje iz nosa zaustavlja malne u svakom slučaju hladna s nešta otca po­ miješana voda, ako je nosom usrčemo. Besanica pojavlja se obično ko.t ner­ voznih ljudi, ako se prekomjerno naprežu (pranje Fellerovim Elsa-fluidom dobro dje­ luje); često je uzrokom besanice slabokrvnost ili pokvaren želudac (u takovom slu­ čaju rabimo Fellerove Elsa-pilule). Dobro djeluje protiv besanice, da prije nego leg­ nemo spavati, pojedemo kiselastu jabuku, da se prošećemo snažno dišući ili da uz otvoreni prozor duboko dišemo. Jkrofule, slabokrvnost, kožne osipe, bo­ lesne žlijezde, navlastito kod djece, odstra­ njuje riblje ulje (Dorsch Lebertran), koje treba da je uvjek svježe. Dvije velike boce takova ulja dobijete franko za 5 K od E. V. Fellera, ljekarnika u Stubici, Eisatrg br. 310 (Hrvatska). Zubobolja, koja, kako no se kaže, može katkada čovjeka dovesti do „bjesnila", odstranjuje se Fellerovim Elsa-fluidom na slijedeći način: Ako je zub šupalj, stavite u zubnu šupljinu vatu nakvašenu s nekoliko kapi, natarite Fellerovim Elsa-fluidom meso na zubu pa i dotično mjesto lica. Prepri­ ječiti možete zubobolju te boli u grlu i vratu, budete li dnevno isprali usta i grlo smjesom Fellerovog Elsa-fluida i vode. čudotvorna sredstva prošlih vremena dan-danas su nestala, mi u njih više ne vjerujemo, nu još uvjek treba da uvažujemo stara iskušana domaća sredstva. Kao takova spomenuli smo ovdje Fellerov El­ sa-fluid i Fellerove Elsa-pilule. Uvjereni smo, da će nam zato svaki biti zahvalan, koji je pokušao izvrsna ova domaća sred­ stva. Dakako da ima i mnogo patvorina, stoga upamtite dobro adresu, po kojoj mo­ žete sigurno dobiti prave ove preparate. Namjerice opetujemo ovdje ovu adresu, koja glasi: E. V. Feller, ljekarnik u Stubici, Elsatrg br. 310 (Hrvatska). D a završimo, jer već prijeti dosada! Radovalo bi nas, ako bi zdrav ili bolestan čitalac u našoj maloj riznici za sebe našao što korisna, te na kraju poželimo milim na­ šim čitateljima dobro zdravlje pa im ve­ selo doviknemo: V ii-nik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Sretna bila godina 1914! Odgovorni urednik: Salili U. Sehić. Broj 45. Broj 511./913. Oglas. Potpisano Gradsko poglavarstvo na­ mjerava za 1./4. 1914. izdati pod najam svoj hotel sastojeći se iz tri sobe za gost? kuhinje, vešamiee, točamice te velike sale za činovničku čitaonicu, za koju hotelier pobira po 240 K godišnje, sedam soba Za putnike, dvije sobe za hotelsko osoblje te k tome spadajuće nuzgrade i to štalu, p0. drum za piće, ledanu kao i hotelski vrt. Ročište za natjecanje odregjuje se u subotu dne 10. januara 1 9 l4 . u 9 sati prije podne u općinskoj vijećnici. Reflektanti za to sposobni sa dobrom prošlošću mogu ponude činiti samo usmeno. Pobliže uvjete svaki zainteresovani može svakim danom za vrijeme uredovnih sati kod potpisanog ureda uviditi. U Cazimu, dne 22./11. 1913. Gradsko poglavarstvo. I J a ljitn a hiSElina! Ovime stavljamo do sveopćeg znanja, da se p o fe m o d 4. decem bra 1913. dobiva ugljična kiselina i to: cilinder po 10 kila za 5 kruna, * „ 20 „ za 10 „ sv e p o s ta v n o u k u ć u u slijedećim tvor­ nicama soda vode i to: Sigmud Lagus, Berchard Landau, IHijić i drug, I. muslim. tvornicu sudevuda. Sarajevo, 4. decembra 1913. Zastupstvo prve bosanske tvornice špirita i rafinerija М. FISCHL’fl SINOVI. n MA. _ _ dobrovoljno radi ^ S G preselenja 2 kuće u Banjaluci u Daudija ulici br, 5 i 27, sa 1736 četvornih metara bašče i dvorišta. Cijena 25.000 kruna. Eventualno dao bih pola i na otplaćivanje uz uknjižbu. Cijenjene upite na H. M. Dabulhanić, upravitelj banke. Prijedor (Bosna). м- Dr. Havličeka čaj za želudac sa vlastoručnim potpisom Englantine — preparati za njegu . kože prpizvagja i - razašilje samo ljekarnik Mr. SI. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 12. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5785dfb3462a5abe0cec955eb87c62d6.pdf 97fe8b3bfc044a297ded07ebfb813cb7 PDF Text Text Posebno izdanje. Izlazi dva puta nediellno I tu srijedom I subotom. Ilrtdništoo i upraoa: Eema: luša ulico broj GZ. : Pretplatile cijene: Za Sarajevo K 14.- 7.- 3.50 Sa dostavom u hućuH 1Б.- 8.- 4. Za pokrajinu H 16.- B.- 4,Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ ♦ ♦ ♦ Telefon broj - Huhopisi sc ne vraćaju. N e M ira n a pisma пв pri­ maju se. list za politiku i narodno gospodarstvo, Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 46. к а ^тп ^1* :: znatan ^ 11*- Sarajevo, 10. decembra 1913. Godina 1. G ragjani! Za sjutra au raspisani općinski izbori za grad Sarajevo, i Vi ste pozvani, da u gradsko zastupstvo izašaljete ljude Vašeg povjerenja, ljude Vaše volje. Gradsko zastupstvo odlučuje sudbi­ nom našega grada, pa nije svejedno, kome će biti povjerena sudbina grada, čijim će rukama biti prepušten rad oko procvata i napretka svima nama miloga šeher-Sarajeva. Gragjani! Ljudi, za koje ćete Vi dati svoje gla­ sove, treba da budu ljudi rada i to ak­ tivnog rada, a ne ljudi komotne pasivnosti; treba da budu gragjani, koji su zagrijani i oduševljeni za naš grad, za njegov napre­ dak, a nesmiju biti strančari i političari, koji će radi mušičavih političkih hira bataliti i najčišći rad u gradskom zastupstvu, pot­ Gragjani! Mi smo se pobrinuli," da izaberemo takove ljude, koji će biti voljni i kadri da Gragjani! zaštite interese svih slojeva pučanstva našega Novo gradsko zastupstvo čekaju još rada. Napose će našim kandidatima biti na mnogi važni poslovi. Ono ima da, nadove- srcu i dobrobit svih klasa bez iznimke, pozujući na bazu dojakošnjeg rada, taj rad ljepšanje i procvat grada, te podizanje grada završi i da započne nova djela, koja su u gospodarskom i naprednom duhu, da na nam svima toliko potrebna. taj način može naše Sarajevo, da dostojno Grad je naš tek došao u onaj pravi vele­ održi utakmicu vanjskih velikih gradova. gradski razvitak, gdje je potrebno da se mno­ Gragjani! go toga starog popravi, a nova izragjuje. Za to treba volje, pripravnosti, spreme i znanja. Pristupite na biralište svi kao jedan, i Kanditati, koje Vam predlažemo, gra­ dajte svoje glasove našim kandidatima, da gjani, uzeti su iz Vaše sredine, a pokazali na taj način dobijemo kompaktno jedinstveno su do sada na svakom mjestu, gdje su bili gradsko zastupstvo i time dadete javno postavljeni, da rade, da to znaju, mogu i priznanje ljudima, koji su i do sada postigli hoće. To će oni pokazati i ovoga puta, akb i svojim radom vidljivih tečevina za naš I grad. ih počastite svojim povjerenjem. hvate, koji mogu da donesu znatne koristi gradu i nama gragjanima! j Naši su k an d id ati ovi: MUSLIMANI: Fehim ef. Čurčić. Dr. Safvetbeg Bašagić. Asimaga H adžišabanović. Tajib ef. Saračević. Ahnrretaga Ramić. H. Avdaga Nanić. Dr. Mustajbeg Mutevellć. Mustajbeg Halilbašić. Muhamed ef. Jamak Osmanovlć. KATOLICI: Josip pl. V ancai. Dr. Srećko PeriSić. Jozo Udovičić. Antun Lušina: Stanko Schdn. SRPSKO-PRAVOSLAVNI: Risto H. Damjanović. Dr. Diogen Petrovlć. Aco Jeftanović. Risto Samouković. JEVREJI: Avram D. Salom. Josef E. Baruch. U ime gragjanskog odaora: Mustajbeg Halllbašl, Josip pl. Vancaš, Avram D. Salom. Samostalni karaktersuzi. 1 Nu dođe vrijeme i interesi musliman­ Za vremena bivše narodne organizaciji skoga eiomenta imperativno zatražiše od sipali su današnji samostalci drvlje i ka1 predstavnika musi. narodne organizacije, da menje na ovu organizaciju radi njezini promijene svoju taktiku. Ekšklusivističko saveza sa Srbifna. Najveći je grijeh bio držanje Srba u bosanskom saboru, prema baš taj savez, kojega samostalci nijesii kojemu Srbi ne priznavahu nikomu drugom htjeli nikada oprostiti narodnoj organizaciji. pravo na opstanak, nalagalo je musliman­ Govorilo se tada, da su Srbi, ili kako itt skim poslonicima, da se u interesu svoga samostalci nazivahu „rišćani", „vlasi*, „haj­ samoodržanja okrenu za drugim saveznikom i to je dovelo do pakta s Hrvatima-katoduci" i t. d., najveći dušmani muslimana; licima, čiji su interesi zbog bezobzirnosti koji idu samo za tim da muslimane unište; Srba također bili ugroženi. da ih liše njihova imetka i t. d. Radi toga Šta se moglo sada drugo očekivati, savezničkoga odnošaja sa Srbima nazivane su pristaše narodne organizacije musliman­ nego da svi samostalci oduševljeno po­ skim izdajicama, turko-vlasima i drugim zdrave ovaj preokret u taktici predstavnika muslimanske narodne organizacije? Ali na najpogrdnijim imenima veliko čudo pametnoga i poštenoga svijeta dogodilo se sasvim nešto drugo! Istina, veliki dio samostalaca, dosljedno svojim načelma prihvatio je ovej savez kao naravan ali baš oni samostalci, koji su najviše vikali i galamili protiv sloge sa Srbima i tražili savez s Hrvatima, ohladniše u onom času, čim su prestavnici narodne organi­ zacije sklopili saveznički ugovor s Hrvatima Dr. Hrasnica i njegovć društvo prevrnuše odmah list i mjesto dotadanjih simpatija prema Hrvatima nastupila je odmah vidljiva naklonost prema Srbima. Nu nije ni na tom ostalo, nego Dr. Hrasnica ide i dalje i danas sklapa оч formalni savez sa Srbima za izbore u općinsko zastupstvo. Sada �Broj 46. .Novi Vikat* istupa Dr. Hrasnica zajedno s onima, nekada nazivao najljućim dušmanima mana protiv onih, s kojima se prije bratimio i to on traži Srbe, a ne ovi koje je musli­ grlio i njega. Pitamo, za što to? Jesu li se Srbi u očima Dra Hrasnice i njegova društvo danas i u koliko promijeeili, jesu li postali drukčiji?! Najglavnija tačka programa samostalaca bila je agrar. Trubili su orbi et urbi, da je životni interes muslimana u agraru, a zato su Srbi i nazvani smrtnim dušmanima muslimana, jer su u agrarnom pitanju, zauzeli muslimanima sasvim opreč­ no stanovište. I danas dok Srbijfzauzimaju isto stanovište ujagrarnom pitanju, sklapa Dr. Hrasnica s njima savez i pozivlje ih u boj protiv „paktaške klike*, to jest, protiv udruženih muslimana i katolika. Svakako, ovdje se radi samo o grad­ skoj općini sarajevskoj, ali Dr. Hras­ nica nije bedast, da ne zna, kuda ovaki postupak vodi. On zna vrlo dobro, da se na taj način potkopavaju temelji musli­ manskog katoličkog bloka, a to je onoga bloka, koji se do danas pokazao od nepro­ cjenjive vrijednosti baš za muslimane. Ali njemu i njegovu društvu nije stalo do toga kao ni do gradske općine. Neobuzdano slavohleplje tjera šaku samostalaca da slijepo udaraju protiv svakoga i sa svakim, ko im stoji na putu, da se domognu mjesta i časti, kojih ničim ne zaslužuju. I u toj svojoj gram zivostim a slavom ne obzirući se ni lijevo ni desno jurišaju sada na „paktašku kliku", gazeći sve ono, što su oni zvali nekada svojim načelima i pljujući na sve ono, što su nekada govorili i radili. Da im nije stalo do rada nego samo do časti vidi se po tom, što su imali prilike u dosadanjem gradskom zastupstvu, da se pokažu kao radini, ali ne samo, da nijesu htjeli ništa raditi, nego su svojom abstinecijom još i ometali normalno poslovanje u općini, na štčtu grada i građana. Specijalno Dr. Hras­ nica imao je prilike da pokaže svoju volju za radom ne samo u općini nego i u sa­ boru, ali i ovdje se pokazao i komotnim i nespretnim, da je i on sam uvidio, da za njega kao veleučenog doktora nije najbolje sjediti u saboru, pa se stoga morao i povući. Srećom, samostalci udruženi sa svojim novim saveznicima Srbima, nijesu ni iz daleka jaki, da i pera odbiju muslimanskokatoličkom bloku, protiv kojega je ovaj savez, naperen. Svijest naših građana neće dozvoliti, da se za hatur ličnih ambicija nekolicine karaktersuza žrtvuju interesi sarajevske općine, niti da se nanosi šteta općim narodnim interesima. Naši građani uvidjeli su ko im dobro želi, ko ima volje i ljubavi za radom i ko u istinu radi, stoga smo čvrsto uvjereni, da će on ovim nametni­ cima i smutljivcima kod sjutrašnjih izbora za gradsku općinu izreći svoju jednodušnu osudu. Gdje je dosljednost? Samostalski bajraktari Abdaga Šahinagić i Sejidi-batal bacili su nekakav letak u čaršiju, u kome napadaju Mustajbega Halil- bašića zbog gradske plinare, mljekare i svih drugih skorašnjih poduzeća gradske općine. Ovim sredstvom agituju oni protiv današnjeg gradskog zastupstva i pojednih gr. zastupnika, a takb isto i njihovi telići po dućanskim ćefencima? Gdje je tu dosljednost? U isti mah, dok samostalci optužuju gradske zastupnike muslimane zbog gornjih poduzeća gradske općine, dotle na drugoj strani preporučuju izbor Riste H. Damjanovića, Jove Pešuta i Riste Samoukovića, koji su i do sada bili gradski zastupnici i koji nose isto toliko odgovornosti koliko i Mustajbeg Halilbašić i drugi muslimanski zastupnici. Ni malo više i ni malo manje. Samostalci taksiraju pamet našega svijeta tako nisko, da misle, nećefse ta njihova nedosljednost u čaršiji ni opaziti. Nu ujedno pokazuju time, da sami ne vjeruju u ono što govore o poduzećima općine, da samci zavaravaju svijet, jer kako bi inače mogli preporučivati srpske gr. zastupnike, da se ponovo biraju u gr. općinu, ako su štetno radili po interese općine? Gradsko poglavarstvo u Sarajevu. Broj 31502 ad. Objava. Pripadnicima općine, koji imaju pravo da biraju općinske zastupnike za zemaljski glavni grad Sarajevo obznanjuje se: I. Da imaju lično da dođu i predaju svoj glas sada u četvrtak 11. decembra (28. novembra 1913.) u 9 sati do podne pred svoje izborno povjerenstvo. Niko ne može po drugom ili po zastupniku glasati. II. Birači predaju glasove po redu kako dolaze, zatim po prozivanju imena pojedinih birača u svom abecednom redu. III. Kada se dovrši prozivanje birača, onda je od volje međutim prispjelim bira­ čima, da pri drugom prozivanju imena na­ knadno predadu svoje glasove, našto će se konačno zaključiti predavanje glasova i pri­ stupiti brojenju glasova. IV. Birači koji pristupe, pošto je ko­ načno zaključen izborni čin, ne smiju se više pripustiti da glasaju. V. Po zajedničkom sporazumu izbornih povjerenstva zadnje prozivanje imena na svakom biralištu počeće u 1 sat po podne. VI. Kad se zaključi zadnje prozivanje, čeka će se još pola sata da mogu za vri­ jeme prozivanja prispjeli naknadno predati glasove, pa onda . zaključiti predavanje gla­ sova i pristupiti brojenju glasova. pakt muslimana i katolika otišao pregova­ rati sa samostalcima i Srbima. Koji su razlozi nezadovoljstvu g. Sunarića mi ne znamo, ali njegov je postupak svakako jednajnekorektnost, koju mi moramo oštro osuditi, jer se g. Sunarić upustio u zajed­ ničku akciju* s onima; koji su bacilifparolu: protiv" pakta! Ta" parola mora biti’dovoljna, da podsjeti naše odgovorne političare, u kakvom se odnošaju nalaze oni prema paktu^muslimanima i Hrvata-katolika, te da dosljedno tomu vuku .jkonsekvencije prema agitaciji protiv pakta. U ostalom, mi smo sigurni, da će Hrvati građani, u čije su iine^ njihove vođe' sklapali pakt u saboru znati održati zadanu riječ svojih vođa, koju eto (g. Sunarić sasvim široko tumači. Čime se protivnici služe. Kako su nisko pali samostalci u današ­ njoj izbornoj borbi za gradsku općinu, ilustriraju donekle ove činjenice. Njihovi agitatori letaju danas po gradu i lažu neupu­ ćenom svijetu, da je g. Mustajbeg Halil­ bašić prihvatio po samostalcima predloženu listu kandidata, te da će on za tu listu gla­ sati, a |i ^samostalci da će 'njega birati (Ovako bi mogao samo Dr. Spaho raditi. Primjedba slagara). Jedna samostalska perjanica, H. Alija Sišić, kojemu je H. Avdija Limundžija (Salanović) više puta u oči doslovce rekao: „Što pljune, laže, što god ti rekne, nije onako, sto kila prodati pod sto oka i p o ­ šteno naplatiti", zavarava ljude, da je on sa Muhamed-ef. JSalićem u društvu i na taj način mami liste od narodnih ljudi i nosi ih Sejidi-batalu. Konjički agitator. Pozivlje kundurdžije, da glasaju svi soli­ darno, ali samo za listu njemu ravnog Sejidi-batala. Razumijemo ovo prijateljstvo Konjičaka prema Sejidi-batalu, oni imadu osim političkih nazora, reci karaktersuzluka, štošta i iz privatnog života zajedničko. Sarajevo, 9. decembra 1913. Gradsko poglavarstvo. Jadna nekorektnost. Dr. Jozo Sunarić nije lično zadovoljan sa kandidatima, koje je za gradsko zastup­ stvo istaknuo građanski odbor a u kojemu je u prvom redu zastupljen muslimanskokatolički saborski blok. Zbog toga je g.|JSunarić na svoju ruku, bez obzira na Vlasnik i izdavatelj: Z a d ru žn a tisk a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Š e h ić. U ostalom, o tome kasnije, a naše ljude upozorujemo, da se ne bi osvrtali na ovu sortu individua. Snašla ga safra. Kako čujemo jučer je izišao Vejsilaga Saračević na Goricu, da tamo prodaje robu. Roba nije našla nikakve prođe, što je na­ šega Vejsilagu tako deprimiralo, da ga je safra snašla. Sva sreća što se u njegovoj blizini na­ šao Fadilbeg Fadilpašić, koji mu je sa rumičima priskočio u pomoć. O d g o v o ri u r e d n iš tv a . Dospisniku iz Ko­ njica. Vašega dopisa, kojim nam opisujete bivšeg Vašega građanina i koji sada agituje u izborima za sarajevsku gradsku općinu za samostalske kan­ didate, ne možemo donijeti, jer smo se mi pobri­ nuli, da od okružnog suda u Mostaru dobijemo njegovu kaznenu vjericu, pošto znamo, da je zbog krađe odležao na mjesece tamnice. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e2cac7ac5974c63bcb0707995ae573ec.pdf ac1da06f6dd8f58d624a2832901cfe91 PDF Text Text Izlazi dva puta nzdjiljao i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cuma: lusa ulica broj GZ. : NOVI VAKAT ♦ ♦♦ Telefon broj - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. List ха politiku i narodno gospodarstvo. : Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 47. Samostalski karaktersuzi. Za vremena bivše narodne organizacije sipali su današnji samostalci drvlje i ka­ menje na ovu organizaciju radi njezina saveza sa Srbima. Najveći je grijeh bio baš taj savez, kojega samostalci nijesu htjeli nikada oprostiti narodnoj organizaciji. Govorilo se tada, da su Srbi, ili kako ih samostalci nazivahu „rišćani", „vlasi", „haj­ duci" i t. d., najveći dušmani muslimana, koji idu samo za tim da muslimane unište, da ih liše njihova imetka i t. d. Radi toga savezničkoga odnošaja sa Srbima nazivane su pristaše narodne organizacije musliman­ skim izdajicama, turko-vlasima i drugim najpogrdnijim imenima Nu dođe vrijeme i interesi musliman­ skoga elomenta imperativno zatražiše od predstavnika musi. narodne organizacije, da promijene svoju taktiku. Eksklusivističko držanje Srba u bosanskom saboru, prema kojemu Srbi ne priznavahu nikomu drugom pravo na opstanak, nalagalo je musliman­ skim poslonicima, da se u interesu svoga samoodržanja okrenu za drugim saveznikom i to je dovelo do pakta s Hrvatima-katolicima, čiji su interesi zbog bezobzirnosti Srba također bili ugroženi. Šta se moglo sada drugo očekivati, nego da svi samostalci oduševljeno po­ zdrave ovaj preokret u taktici predstavnika muslimanske narodne organizacije? Ali na veliko čudo pametnoga i poštenoga svijeta dogodilo se sasvim nešto drugo! Istina, veliki dio samostalaca, dosljedno svojim načelima prihvatio je ovej savez kao naravan ali baš oni samostalci, koji su najviše vikali i galamili protiv sloge sa Srbima i tražili savez s Hrvatima, ohladniše u onom ča&u, čim su prestavnici narodne organi­ zacije sklopili saveznički ugovor s Hrvatima D r. Hrasnica i njegovo društvo prevrnuše odmah list i mjesto dotadanjih simpatija prema Hrvatima nastupila je odmah vidljiva naklonost prema Srbima. Nu nije ni na tom ostalo, nego Dr. Hrasnica ide i dalje i danas sklapa on formalni savez sa Srbima za izbore u općinsko zastupstvo. Sada istupa Dr. Hrasnica zajedno s onima, koje je nekada nazivao najljućim dušmanima musli­ mana protiv onih, s kojima se prije grlio i bratimio i to on traži Srbe, a ne ovi njega. Sarajevo, 10. decembra 1913. Pitamo, za što to? Jesu ii se Srbi u očima Dra Hrasnice i njegova društva danas i u koliko promijenili, jesu li postali drukčiji?! Najglavnija tačka programa samo­ stalaca bila je agrar. Trubili su orbi et urbi, da je životni interes muslimana u agraru, a zato su Srbi i nazvani smrtnim dušmanima muslimana, jer su u agrarnom pitanju zauzeli muslimanima sasvim opreč­ no stanovište. I danas dok Srbi zauzimaju isto stanovište u agrarnom pitanju, sklapa Dr. Hrasnica s njima savez i pozivlje ih u boj protiv „paktaške klike", to jest, protiv udruženih muslimana i katolika. Svakako, ovdje se radi samo o grad­ skoj. općini sarajevskoj, ali Dr. Hras­ nica nije bedast, da ne zna, kuda ovaki postupak vodi. On zna vrlo dobro, da se na taj način potkopavaju temelji musli­ manskog katoličkog bloka, a to je onoga bloka, koji se do danas pokazao od nepro­ cjenjive vrijednosti baš za muslimane. Ali njemu i njegovu društvu nije stalo do toga kao ni do gradske općine. Neobuzdano slavohleplje tjera šaku sa­ mostalaca da slijepo udaraju protiv svakoga i sa svakim, ko im stoji na putu, da se domognu mjesta i časti, kojih ničim ne zaslužuju. 1 u toj svojoj gramzivosti za slavom ne obzirući se ni lijevo ni desno jurišaju sada na „paktašku kliku", gazeći sve ono, što su oni zvali nekada svojim načelima i pljujući na sve ono, što su nekada govorili i radili. Da im nije stalo do rada nego samo do časti vidi se po tom, što su imali prilike u dosadanjem gradskom zastupstvu, da se pokažu kao radini, ali ne samo, da nijesu htjeli ništa raditi, nego su svojom abstinencijom još i ometali normalno poslovanje u općini, na štetu grada i građana. Specijalno Dr. Hras­ nica imao je prilike da pokaže svoju volju za radom ne samo u općini nego i u sa­ boru, ali i ovdje se pokazao, i komotnim i nespretnim, da je i on sam uvidio, da za njega kao veleučenog doktora nije najbolje sjediti u saboru, pa se stoga morao i povući. Srećom, samostalci udruženi sa svojim novim saveznicima Srbima, nijesu ni iz daleka jaki, da i pera odbiju muslimanskokatoličkom bloku, protiv kojega je ovaj savez naperen. Svijest naših građafra neće dozvoliti, da se za hatur ličnih ambicija PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU шон mmi : : Pretplata cijene: Za Sarajeva R IV.- 7.- 3.50 Sa dostavom u bušu H16.-8.-V. Za pokrajinu H 15.- 8.- V.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. nekolicine karaktersuza žrtvuju interesi sarajevske općine, niti da se nanosi šteta općim narodnim interesima. Naši građani uvidjeli su ko im dobro želi, ko ima volje i ljubavi za radom i ko u istinu radi, stoga smo čvrsto uvjereni, da će on ovim nametni­ cima' i smutljivcima kod sjutfašnjih izbora za gradsku općinu izreći svoju jednodušnu osudu. Namjere Rusije. Mi smo već javili o otkriću francuskoga lista „Matina" o tajnom savezu bivše balkanske' alijanse proti Austro-Ugarskoj i Turskoj a pod okriljem Rusije. Od toga vremena ne prestaje i'vropejska štampa da se bavi tim pitanjem. Sa velikom napetošću očekivalo se, što će se na ovo reći sa ruske strane. Rusija je zvanično ova otkrića francuskoga lista dementovala. Sada „Rusische Rundschau" veli, da je opunovlaštena na temelju informacija sa mjerodavne strane da izjavi ovo: „Kako car ruski tako i ministar Sazonov te ministar Kokovcev, u opće vodeći krugovi u Rusiji imadu m i r o l j u b i v e namjere te su za vrijeme balkanske krize donijeli o tome i dokaz, što je i grof Berchthold u svom exposeu priznao. Istina je, da je balkanski savez pod vodstvom Rusije i da mu je žalac bio naperen proti AustroUgarskoj. Ali po namjerama ruske diplomacije, radilo se o tome, da se stvori jedan uspješni instrumenat, koji je trebao da u buduće bude koristan Rusiji. Rusija je ponajprije išla za tim, da u b a l ­ k a n s k i s a v e z u v u č e i T u r s k u , a time je onda kazano i to, da Rusija nije bila namjeravala da se vodi ikaki rat proti Turskoj. Poznato je, da je to tadanji niski poklisar Čarikov predložio otomanskoj vladi, ali nije imao uspjeha, pa zato je bio i sa svoga mjesta opozvan." Na to isti list veli dalje, da je onda istom nakon neuspjeha sa' Turskom nastao balkanski savez i td: pojedine sii države balkanske sklopile iznfedu sebe savez, koji je sve to više bio naperen proti Turskoj, dok napokon nije Crna-Gora prva počela ratom proti Turskoj, a to nikako nije bila namjera Rusije. Šta više Rusija se bojala, da će balkanske državice biti pobijeđene, a osim toga vidjela je, da se njezina osnova balkanskog saveza pod vodstvom Turske neće više tako brzo moći ostvariti. Iz ovoga priznanja sa ruske strane jasno se vidi, da je ruska diplomacija bita zavela jednu vrlo zamašnu diplomatsku akciju. Pita se sada, što bi bilo danas da je Rusiji doista uspjelo stvoriti balkanski savez pod predsjedanjem Turske? Turska bi danas imala svoj evropejski posjed, a s druge strane Austro-Ugarska bila bi na jugu sa svih strana opasana od jednoga jakoga saveza, koji bi još kao što je vjerojatno, ojačan pristupom Rumunj­ ske, značio pogibelj za daljni opstanak monarhije. Za današnju su izvanjsku situaciju ova prizna­ nja sa ruske strane svakako od velike važnosti. TVORNICA nSFIILTB, L3EPEHHE U HROV (DflCHPBPPE), TVORNICA CEMENTNIH CIJEVI 1 SVE CE.tEHTHE ROBE. TELEFiiH BROJ Z19Tehnički »avjetniki Ingenieur Dr. Jovo Simić. б/ �Strana 2. ________________ Naša monarhija jasno i bistro znade, da joj je najveći dušmanin Rusija, koja i dalje ne pres'aje provoditi svoje osnove proti Austro-Ugarskoj Poznato je, da je Rusija nedavno opet bila poku­ šala, da izmiri Bugarsku sa Srbijom. Srbija je na izmirenje htjela i pristati, ali nije Bugarska. Sada Rusija radi na tome, da bi se bugarski kralj odre­ kao prijestolja. Ipak se može zabilježiti jedan uspjeh ruske diplomacije, a to je taj, da je odbila Rumunjsku od saveza sa Austro-Ugarskom. U junu ove godine, istekla je vojna konvencija Austro­ ugarske sa Rumunjskom. Bečka vlada imenovala je novoga poklisara u osobi grofa Černina i nalo­ žila mu neka radi oko obnove saveza. Medu t i grofu Černinu to do sada još nije uspjelo; rumunj­ ska je vlada ponuđeni savez odbila. Iz toga se može zaključiti, da je Rusija predobila Rnmunjsku za svoje osnove i sigurno joj u izgled stavila sjeverno-istočni dio Ugarske, Erdelj, gdje živi oko oko četiri milijuna Rumunja. Ovo držanje Rumunjske prema monarhiji nije ostalo bez nekih posljedica u unutrašnjoj politici monarhije. Bečka vlada dobro znajući, da su Ru­ munji u Ugarskoj n e z a d o v o l j n i , učinila je pritisak na mađarsku vladu neka bi izišla u susret Rumunjima. 1 doista ugarski ministarski predsjednik grof Tisza otpočeo je pregovore sa rumunjskim narodnim poslanicima na ugarskom saboru. Javlja se već o tome, da je postignut sporazum i da će Rumunji dobiti u svoje škole mjesto mađarskog svoj materinski jezik. Dakle jasno je, da ovo popuštanje prema ugarskim Rumunjima stoji pod uplivom izvanjske politike, a tko znade nije li se i time što se i u Hrvatskoj dala vlada u ruke hrvatsko-srpske koalicije imalo na umu izvanjske odnošaje prema Srbiji? Sigurno je, da će se diplomatska borba Rusije sa našom monarhijom i dalje voditi i da će Ru­ sija udarenim putem prema monarhiji i dalje proslijediti. Politički pregled. Z u lu m i n a d m u s l im a n im a i B u g a r im a u M a c e d o n iji. Vrlo značajan opis o sudbini muslimana i Bugara u Macedoniji te o zulumima, što ih nad njima izvode srpske oblasti, daje vođa revolucioharne organizacije Todor Aleksandrov u jednom intervievvu: Kroz pet stotina godina nijesu veze između muslimana i Bugara u Macedoniji bile tako srdačne kao što su danas. Srpske oblasti upravo na grozan način progone muslimanski i bugarski elemenat u Macedoniji. Samovolja, nasilja, umorstva i krade i u samim gradovim a na štetu Bugara i muslimana jesu na dnevnom redu. Sve se to zbiva pred očima stranih konzula, koji mirne duše to gledaju, šta više ruski konzuli još javno hučkaju Srbe proti Bugarim a i muslimanima, kao što su to već kroz pošljednih 20 godina radili. Svi ruski konzuli u Macedoniji jašu naprosto srp ­ ski agitatori u Macedoniji. Nijedan Bugarin više o tome ne sumnja, da je bratoubilački boj među Slavenima na Balkanu djelo ruske diplomacije. Za to macedonski Bugarin izim Srbina najviše mrzi službenu Rusiju, a to ga približava i sve više sprijateijuje sa muslimanima. D rž a v n i p r ih o d i T u r s k e . Tursko ministarstvo financija objelodanjuje iskaz o državnim prihodima za prvo polugodište 1913 godine. Prihodi državni iznosili su od po­ četka godine do konca augusta 13,447.000 funti naprama prihodu od 13.494.300 funti, u istom razdoblju prošle godine. Ako se od prihoda prvoga polugodišta 1913 odbiju ratni porezi, tribut egipat­ ski te onaj Cipra sa 1, 696.300 funti, onda prema prihodu od 11,750.700 funti u istom razdoblju godine 1912, imade ove godine v i š a k od 663.000 funti. Albanija Mi smo već u posljednjem broju javili, da je im enovanje njemačkog princa Wieda na balkansko prijestolje gotova stvar. Sada naime javljaju, da su uzslijedile i nužne diplomatske formalnosti. .Novi Vakat" _____ _ _ _ _ _ _ _ __________________________Broj 4T- Poklisari velevlasti u Berlinu, obavijestili su držav­ nog sekretara za izvanjske poslove, von Jagova, neka bi saopćio princu Wiedu, da su velevlasti njega designirali za vladara Albanije. Državni sekretar odmah je o tome princa i obavijestio pismenim putem. Princ Wi!helm od Wida rođen je dne 26. marta 1876. u Neu-Wiedu, gradiću na Reini u Njemačkoj, kao sin kneza Wilhelma i kneginje Marije, rođene princeze od Nizozemske. Princ je pod rukovodstvom svoga oca vrlo strogo i jedno­ stavno odgojen. Sada služi princ kao kapetan u velikom generalnom štopu njemačke vojske. Godine 1906. oženio se sa princezom Sofijom od SchOnburg-W aldenburg. Albanski vladar je visoka vitka uzrasta. Njemačke novine ga hvale, da je vrlo bistra i pametna glava te da u ličnim i političkim stvarim a imade zdrav sud. Naši dopisi. Tešanj, 3./ХН. 1913. Skupština u Težnju. Na 2. ov. mj. u jutro, došao je ovamo narodni zastupnik gosp. Rifatbeg Sulejmanpašić, a snjim u društvu bio je i član vakufsko-mearifskog saborskog odbora gosp. Mehmedaga Mesić iz Bos. Krupe. Oni su odsjeli kao gosti kod g. Ademage Mešića u njegovoj villi kod Tešnja. Poslije ručka dovezli su se Rifatbeg, Mehmed aga Mesić i Ademaga u Tešanj, te su se odvezli pred kuću gdje se nalazi pisama k o t vakufskog povjerenstva. Za jedan čas saznade se po cijelom Tešnju, da je nar. zast. Rifatbeg Sulejmanpašić do­ šao, te su se skoro svi posjednici izim 2—3 koji su bili odsutni — kao i mnogi odlični građani našli kod Rifatbega na dobrodošlicu, te se vidilo da se svaki od srca veselio dolasku Rifatbegovu. Rifatbeg je za tim — poslije ićindije obdržao skupštinu pred izbornicima svoje veleposjednike kurije. Skupštinarim a je razjasnio današnju poli­ tičku situaciju te stagnaciju saborskog rada, a tako i Dimovića program te njegove zahtjeve. Osim toga, izvjestio je Rifatbeg svoje izbornike radi čega je Hamdibeg Džinić podigao onu buku i halabuku, te kako je zaveo g. Ragibega Džinića i druge banjalučke posjednike. Hamdibeg je veli, ovu svoju nakanu prerano izveo te nije pogodio pravog cilja kuda je smjerao. Rifatbeg je govorio mnogo naročito o Saferskoj nizam-nami, a osobito o § 8. iste. Osim toga uvjerio je izbornike da musi. saborski klub nije pristao na Dimovićeve zahtjeve, a da klub nije pristao niti na povišicu kakovih poreza, te se je izjavio: da će musi. sab. klub najžešće ustati proti tečevinskog poreza, na što su mu svi prisutni od srca zahvalili. Rifatbeg je zatim saopćio izborni­ cima, da se je osjećao dužnim položiti svoj mandat, jer nipošto ne želi nekoga zastupati ko u njemu nema potpunog povjerenja. Na to svi skupštinari zavikaše: Ti si naš poslanik, mi smo Te izabrali pa ц Tebi imamo potpuno povjerenje i molimo Te da za hater inte­ resa musi. elementa a naročito za hater interesa nas posjednika, od toga odustaneš i da ne polažeš svoj mandat. Iza toga je uzeo riječ nar. zastupnik gosp. Ademaga Mešić, te se ispred cijele skupštine zah­ valio Rifatbegu, koji je svojim posjetom odlikovao nas Tešnjake a naročito svoje izbornike. Ademaga je istakao zasluge Rifatbegove kroz njegov dugo­ godišnji rad, a osobito zasluge koje ga idu za za njegov patriotski saborski rad oko uređenja agrarnog pitanja. Rifatbeg je mnogo radio u po­ gledu bcglučkih šuma kojima prijeti velika opas­ nost od navale Srba, te se je — Ademaga — do­ takao i toga, da je Rifatbeg najviše podupirao Ademagu i druge članove odbora za javne radnje u pogledu melioracija, te se tako zakonska osnova o melioracijama nije riješila onako, kako su to Srbi zahtjevali, nego je ostalo onako i vezana je među drugim tražbinama kao „junetim" za pro­ račun. *> Ademaga se je dotakao i Rifatbegovih zasluga za musi. sab. klub i reče, da su zasluge Rifatbe­ gove što je musi. sab. klub kompaktan i što u njemu vlada sloga i ljubav. Rekao je, neka Ri­ fatbegu bude najbolja zadovoljština, da su se sada skupili svi ugledni izbornici, te da ih među pri­ sutnima imade, koji međusobno čak i ne govore, ali su ipak ovdje jednodušni i solidarni te svi Rifatbegu izjavljuju svoje potpuno povjerenje i priznanje za njegov rad. Ademaga veli, da bi Ri­ fatbeg počinio veliki grijeh, kad bi ucvilio svoje izbornike i njihovo povjerenje bagatelisao te ostao pri svome da položi svoj mandat. Ademaga veli: Ovo je Rifatbeže za Tebe najveća zadovoljština najbolji dokaz da Tvoji izbornici i u drugim mjestima imaju u Te povjerenja. Živio Rifatbeg! na što cijelom dvoranom zaori: Živiol Gradonačelnik Zijabeg Gjonlagić, Smajlaga Ferizbegović, H. Suljaga Fminagić, nar. zastupnik Hasan ef. Smailbegović, Saim ef. Ajanović i mnogi dragi govorili su u istom smislu kao i Ademaga. Skupština je trajala do samog akšama, te su svi zamolili Rifatbega da nastoji musi. sab. klub zadr­ žati u cjelini, a naročito da gleda izmiriti Ragibega i Hamdibega Džinića, a da će se za to i tešanjski posjednici u jednom pismu obratiti na Ragibega Džinića, jer nama baš sada treba sloge i jedinstva. Rifatbeg je istu večer iz Tešnja otputovao u Derventu. Spahija. Domaće vijesti. N a k n a d n i iz b o ri. Kod jučerašnjih naknad­ nih izbora u trećoj srpskoj kuriji izabrani su vladi prijazni kandidati Jakob Popović (Jajce-Bugojno) i Dr. Ljubo Simić (Tešanj-Kotor-Varoš). Između Kuljanina (Dimovićevca) i Divljana (Narodovca) kotar Sarajevo, doći će do užeg izbora. — U drugoj kuriji Sarajevskog okružja izabran je oporbeni kandidat Jovo Pešut sa 43 glasa većine proti socijalisti jakšiću. K r a ta k o d g o v o r. > u lc .li j_f« „Svaki lonac štrca onim, što je u njemu “ . I Hamdija Džinić ne može ništa drugo iz sebe izbaciti, nego ono, što je u njemu, a to je edebsuzluk jednog neobrazovana i neuglađena čovjeka, premda je svršio tri razreda trgovačke škole i dvije godine kao vladin Stipendist smuco se po Beču i „slušaoa pravne znanosti. Mjesto da odgo­ vori faktima kao „pravnik" i pobije moje tvrdnje, psuje ko vlah s koca. On misli, da će psovkama zabašuriti činjenice, koje sam iznio proti njemu kao narodnom zastupniku, ali se ljuto vara. Sve, što sam reko i još mnogo toga, što sam odgodio reći do bolje prilike kao n. pr. onih 52.003 K, što je dobio preko ugovora u svojstvu narodnog poslanika i trgovinu s bedelima u svojstvu narod­ nog poslanika i t. d. u stanju sam dokazati pred sudom, za to sam danas podnio tužbu radi bezobzirnih i bezobraznih uvreda, koje može izvaliti samo jedan individuum, koji smrdi šljivovicom na tri koraka. S njim polemizirati meni je ispod dostojanstva. U S a r a j e v u , 10. decembra 1913. Dr. Bašagić., Ademaga Mesić predsjednik Kotar­ skog vijeća. Pišu nam iz Tešnja: Nakon ponovnih izbora za kotarsko vijeće obdržavana je na 3. o. mj. sjednica, na kojoj je između ostalog trebalo izabrati i presjednika tog vijeća. Hrvati — muslimani i katolici prije nego će se obdržavati sjednica sastali su se na dogovor, te im je Ademaga Mešić saopćio šta se u glavnom ima na ovoj sjednici izvesti. U svome govoru objasnio im je pakt između muslimana i katolika — Hrvata, jer od kolike god je važnosti taj pakt za njih same, toliko je važan za cijelu zemlju, pa da treba da isto bude i kod kotarskog vijeća, da Hrvati muslimani i katolici uvijek složno rade. Gradonačelnik Zijabeg Gjonlagić u svom lije­ pom govoru rekao je prisutnim a šta može jedan I �Broj 47. ■Novi Vakat" Strana 3. predsjednik kotarskog vijeća učiniti ako je sposoban D a ro v i siro tiš tu . — Piše nam prijatelj iz Stajsko kao i umjetno đubre dato je u isto i zauzetan, pa da za to ne smijemo dozvoliti da Avtovca: Osjetivši i uočivši važnost naše najmlađe, vrijeme i to obadvije su se vrste razbacale ispod fg ponovi ono, što se je kod izbora prvog pred­ najbolje i najharnije ustanove za nas muslimane u krošnje i motikom zakopale. sjednika dogodilo. On ujedno predlaže prisutnim Bosni i Hercegovini, našega „Sirotišta", požurio Za vrijeme berbe pronašla se je ova razlika da zamole Ademagu Mešića, da se on primi pred­ sam se da među svojom braćom Muljanima u sjedničkog mjesta. kod đubrenog i kod istog broja neđubrenih šljiva: Muljama, a na Suneti-šerifu Ademage Pašića — neđubrena stabla 19—21 kg; samo umjetnim đu­ Ademaga je prisutnim odmah rekao da mu je Muljanina, muhtara istog mjesta — sakupim ove bretom đubrena prosječno 43 kg; samo stajskim nemoguće primiti se predsjedničkog mjesta, jer je male, ali srdačne darove za našu spomenutu hairli đubretom đubrena prosječno 29 kg; sa pola staj­ i preveć opterećen poslovima kao narodni poslanik, ustanovu, naše „Sirotište", obećavajući unaprijed skim a pola umjetnim đubretom đubrena prosječno a isto tako i svojim privatnim poslovima. O n veli: da ću i u buduće kod svake zgode poraditi među 40 kg sirovih šljiva. mj imademo megju nama jednog vrlo uvaženog svojom braćom i prijateljima da se po mogućnosti Prema tome povećao se je prirod kod đubredruga, spremna, sposobna i poštena, a to je naš što češće sjetimo naše najnovije tečevine. Na ovu nja stajskim đubretom za 5 0 % a kod đubrenja Sami ef. Ajanović. Sami ef. također izjavi, da se malu dužnost mene i moju braću nije potakao sa umjetnim, te sa pola umjetnim i pola stajskim ni on nikako ne može primiti predsjedništva, te da samo novinski apel, nego naša velika islamska đubretom za punih 100% . je i njegova želja da se Ademaga predsjedništva dužnost, pa za to i navedoh malo prije, da i ako primi. Prisutni su na svaki način Sami ef. molili je s naše strane mali darak — ono je dat sa Uzmemo li ovogodišnju cijenu svježih šljiva i nagovarali da se primi, ali sve uzalud. popriječno 10 K po 100 kg, to se je đubrenje sa svega srca. Ovim završujem, želeći od Svemogućeg nmjetnim i kombiniranim đubrenjem isplatilo jedaPošto je već bilo v^jeme da se ide na sjed­ Allaha našoj najmlađoj tečevini svaki nadredak. naesterostruko, dok sa stajskim šestorostruko. nicu, to Muhamed beg Širbegović ustaje i poziva Zejnil 0 . Pašić-Muljanin iz Mulja da se ide na sjednicu, a da će se Sami ef. svakako 1 kada bi smo cijenu svježih šljiva samo i po predsjedništva primiti. 5 K na 100 kg računali, rad bi se i u tom slu­ Darovali su: po K 6 2 0 Jusuf ef. Pašić-Mu­ Međutim su se svi članovi u dvorani za vi­ čaju znatno isplatio. ljanin, sibjan mualim iz Mulja; po K 5 Ćosaga jećanje iskupili, te potpredsjednik g. Mihajlo Nišević Iz ovoga se vidi, da se racionalnim đubre­ Pašić-Muljanin, Arif aga Pašić-Muljanin i Ćamil otvara sjednicu i daje riječ kotarskom prestojniku njem može prirod šljivika u Bosni s malim troško­ Pašić-Muljanin; po K 4 darovao je sakupljač ’ da izvjesti o radu kotarskog vijeća, premda je bila vima ne samo znatno pevećati nego i podvostručiti. Zejnil 0 . Pašić-Muljanin; po K 3 Ajdin Pašićdužnost samoga predsjednika ili bar perovođe da Osim toga na ovaj način njegovani šljivici ne Muljanin i Adem aga Pašić-Muljanin; po K 2 da­ izvijesti. Kotarski prestojnik ne može biti u sjedniće ni iza vrlo rodnih godina oslabiti, te se izsušiti rovao je Omer A. Hasanbegović, a po K 1 darod m a izvlestitelj nego je on samo vladin izaslanik, nego će podjednako rađati i s time će biti rijetko vaše Zećir Pašić-Muljanin, Avdi beg Kurspahić, ali predstojnicima je drago u svašto se miješati, sasma nerodnih godina kod šljiva. avtovački imam, Omer aga Č. Pašić-Muljanin, pa tako i u ovom. Poznato je, da naša gospodarstva obzirom na Derviš i Munib Pašić-Muljanin, hanume Ćosage, Iza toga ustaje potpredsjednik i javlja da je na Ademage, Zejnilage, Ajdinage i Džaferage Pašića- malu godišnju proizvodnju stajskog gnoja uzgajaju dnevnom redu izbor predsjednika pa veli, da bi previše šljiva, te tome onda mora da bude pošljeMuljanina, te Ragib Pašić-Muljanin. najbolje bilo da se izbor provede aklamacijom. U dica ta, da se šljivici u opće ni ne đubre ili vrlo P r o m e t iz m e đ u B o s n e i S la v o n ije . Pri­ tom se slaže i Ademaga Mešić, te predlaže da se rijetko. za predsjednika izabere Sami ef. Ajanović. Prisutni mamo od trgovačke i obrtničke komore: Prema Iz navedenog se pak gnojidbenog pokušaja obavijesti zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu jednoglasno prihvaćaju Ademagin predlog, ali može uvidjeti, da se stajsko đubre može u šljividozvolila je zemaljska vlada u Zagrebu osobni Sami ef. Ajanović ustaje i moli da se njega ne cima sa osobitim uspjehom djelomično, a dogodice bira za predsjednika, jer da se on toga ne može promet između nezaraženih mjesta Slavonije i Bosne, potpuno nadomjesti. primiti, a ako bi i bio izabran, on veli da to una- naročito između Brčkog i Orašja, bez certifikataKod upotrebe umjetnog đubreta od osobite Z a h v a la g r a d s k i h č in o v n ik a n a č e ln ik u . pred otklanja. Sami ef. je za to, da se za predsjed­ je važnosti, da se njim pognoji još prije početka nika ovog vijeća izabere čovjek, koji ima sposob­ Danas prije podne pristupila je deputacija grad­ vegetacije, t. j. u drugoj polovici marta. skih činovnika pod vodstvom nar. zastupnika, nosti i koji je u vođenju ovakih stvari upućen, a Za navedeni pokušaj uzete su cijene umjetnog to je Ademaga Mešić, na što prisutni svi jed­ predsjednika društva gradskih činovnika Šemsibega đubreta po cijeni, kada se isto nabavlja u maloj S a l i h b e g o v i ć a , pred gradonačelnika Fehim eff. noglasno ovaj predlog primaju. količini; samo se po sebi razumije, ako se đubre Č u r č i ć a te mu se zahvalila za sva njegova nasAdemaga Mešić na to ustaje i v eli: Vi pri­ u većoj količini nabavi, da će i đubrenje znatno stajete, ali ja se toga nikako primiti ne mogu, tojanjaja u dobrobit gradskih činovnika, koja su jeftinije biti. jer bi stim e naškodio kako ovoj važnoj inštituciji postigla svoj vrhunac u tome, što sn određena Kada đubrimo stajskim đubretom, onda je tako i samome sebi, jer ja sam narodni zastupnik prava i dužnosti činovnika. Djelo jedno učinjeno najbolje, ako se isto apotrijebi još u toku jeseni pa budem često i po dva tri mjeseca odsutan, a i za poznije generacije. Fehim eff. Ć u r č i ć zahva­ i to u mjesecu novembru, u tom se slučaju može osim toga sam opterećen i drugim narodnim i lio se deputaciji, i rekao, da se vazda za činov­ upotrijebiti i nešto nezrelije đubre. svojim poslovima, pa ne bih mogao vršiti svoje nike gradske brinuo kao otac za svoju djecu. dužnosti onako kako bi trebalo, a ne bih htjeo da nosim ni Jsamo ime predsjedničko, a da zato ništa ne činim i ne radim. R a s p u s t d o n a k n ih p r ič u v n ik a . Ovo natezanje sa „hoćeš i neću", trajalo je G ju b r e n je šljiv ik a . preko pola sata, pa je potpredsjednik bio prisiljen B eč, 9. decembra. — Ratno ministarstvo U toku ove godine učinjeni su kod zemaljskih odrediti polsatni odmor. erarnih poljoprivrednih zavoda u većem opsegu izdalo je naredbu, po kojoj se doknadni pričuvnici Nakon pola sata potpredsjednik ponovno otva­ pokušaji sa đubrenjem voćnjaka, a naročito šljivika. godišta 1911., koji se još nalaze u aktivnoj službi, ra sjednicu. Mnogi prijatelji dolaze Ademagi i I ako nijesu pokušaji svuda još dovršeni, a i imadu pustiti svojim kućama i to najkasnije do mole ga te vele, da su za njega kako katolici i vrijeme kao i ni kasni mrazovi nijesu na prirod 15. decembra. muslimani, tako i p r a v o s l a v n i , a neki pravo­ povoljno djelovali, ipak je vrijedno, da se sp o ­ I z b o r i u B u g a r s k o j. slavni počeli su ga osobno moliti da se primi mene već sada jedan takav pokušaj, koji je proiz­ predsjedništva. Kad je Ademaga vidio da se tome veo zemaljski erarni rasadnik u D. H r g o v i m a S o fija , 9. decembra: Po dosađanjim po­ ne može oteti i da nije druge, obeća da će se kod Gradačca u jednom privatnom, starom šljiviku. znatim rezultatima dobila je liberalna vladina stran­ primiti, na što Zijabeg Ojonlagić ustaje i predlaže ka 130 do 150 mandata, socialisti 20, agrarci 20 U drugoj polovici marta 1913. bilo se je da se Ademaga predsjednikom izabere, što bi jed­ a demokrati 10 mandata. Pristalice Rusije posve­ pođubrilo u ovom šljiviku više starih plodonosnih noglasno učinjeno. ma su propali. stabala djelomično samo sa umjetnim, a djelomično Eto tako. Nekad se dizala najveća buka i D ele g a c ije . samo sa starim stajskim đubretom, te onda ista vika proti Ademagi, nadjevala mu se svakova množina stabala sa.pola umjetnim i pola stajskim B e č, 9. decembra. — U sjednici ugarske de­ imena, podbacivalo mu se i podmetalo svega i gnojem. legacije odgovorio je ministar izvanjskih posala svačega, ali se on na to nikad nije obazirao, nego Potpuna množina umjetnog đubra iznašala je grof Berhtold na neke interpelacije. Glede politike je, radio i išao pravim putem svom cilju. Sada po stablu 36 dkg 1 8 % superfosfata, 18 d k g 4 0 % monarhije za vrijeme balkanskoga rata veli, da je pak oni isti koji su na njega vikali i galamili, iza­ Kalijeve soli i 36 dkg čiliske salitre. monarhija imala na umu očuvanje mira. Da se je biru ga predsjednikom jedne naše najvažnije inštiČiliska salitra data je u dva puta i to jedna onda bila zauzela za bilo koju stranu onda bi bila tudfje poslije Sabora. Vrijeme je najbolji liječnik polovica odmah sa ostalim đubretom, a druga 18. došla u položaj koji ugrožava mir. Monarhija nije i hajde pravo pa se ničega ne boj. aprila iza kako su šljive već ocvale. hotjela da spriječava naravni razvoj događaja na. Ovo, što je naš dragi Ademaga i od samih Cijena umjetnog đubreta iznosila je franko Balkanu. A da se monarhija nije tako držala bila pravoslavnih izabrat jednoglasno za predsjednika, D. Hrgovi oko 22 h po stablu. bi došla u otvorenu opreku sa svima balkanskim najbolja i najveća je zadovoljština zadnjega. To je Za voćke koje su se pođubrile samo stajskim državama, a ove su se opet u ratu sa monarhijom zriak, da i njegovi najveći neprijatelji znadu do­ nadale u pomoć jedne velevlasti. U 4 drugom stojno cijeniti njegov nesebični patriotski rad, pa đubretom, upotrebilo se je 27 kg starog đubreta balkanskom ratu nastojala je monarhija da dođe mu mi stoga na tom izboru od srca čestitamo i uz cijenu od nekih 16 h po stablu Trošak za đubrenje voćaka, koje su đubrene do sporazuma između Rumunije i Bugarske i to molimo ga da u radu za narodno dobro nikada sa pola umjetnim, a pola stajskim đubretom može tako, da Bugarska ispuni želje Rumunije. Uzrok ne susta. Živio! neuspjehu dovoljno je poznat. se uzeti 19 h po stablu. Posmatrač. Narodno gospodarstvo. Brzojavi. �Str. 4. Broj 47. ,N ovi V akat“ Sretna ruka. Broj 511./913. Oglas. Potpisano Gradsko poglavarstvo na­ Kada je tko spretan te sve mjerava za 1./4. 1914. izdati pod najam što prihvati i uspješno dovrši, svoj hotel sastojeći se iz tri sobe za goste, kuhinje, vešarnice, točamice te velike sale kaže se: taj čovjek je sretne ruke. za činovničku čitaonicu, za koju hotelier Nekoji su ljudi također sretne pobira po 240 K godišnje, sedam soba za dvije sobe za hotelsko osoblje te ruke njegujući zdravlje, te umiju putnike, k tome spadajuće nuzgrade i to štalu, po­ sebe i svoje mile uzdržati zdrave, drum za piće, ledanu kao i hotelski vrt. ža natjecanje odregjuje se u svježe, sklone radu i žilave. Da subotuRočište dne 10. januara 1914. u 9 sati se to postigne, treba rabiti n. prije podne u općinskoj vijećnici. Reflektanti za to sposobni sa dobrom pr. protiv reumatičkih i neural- prošlošću mogu ponude činiti samo usmeno. Pobliže uvjete svaki zainteresovani gičkih boli, uloga, slabih živaca, može svakim danom za vrijeme uredovnih boli u leđima i križima, trganja sati kod potpisanog ureda uviditi. u udovima, probadanja, glavo­ U Cazimu, dne 22./11. 1913. bolje, zubobolje, slabosti u mi­ Gradsko poglavarstvo. šicama, navale krvi, umornosti, trganja u glavi, slabosti očiju i inih boljetica Fellerov osvježu­ Dr. Havličeka čaj za želudac sa vlastoručnim potpisom jući ,,Elsa-fluid“, koji utišuje i Englantine — preparati za ublažuje boli, te prepriječuje njegu kože proizvagja i prehladu, kašalj, promuklost, - razašilje samo ljekarnik vratobolju, prsobolju i hunjavicu. Pravi je samo u bocama sa Mr. SI. ZIMMERMANN Zagreb Ilica 12. markom ,,Elsa-fluid“, na to va­ lja osobito paziti te pokazujemo ovdje na slici ovakovu bocu. Tako izgleda prava boca Fellerovog miomirisnog „Elsa-Fhiida'*. odhada imadem jednu te istu uru te nije nikada ni jedne minute ostala, sta­ jati, ona je bila i jest uvjek točna i pouz­ dana, i vjerujete Ii, da je ta ura skupa bila? to ne! ali ta nije kupljena kod nikojeg trgovca ni u bazaru. Prijatelj jedan, koji imade žalostnog iskustva sa urama i koga su mno­ ge ure već srdile, upozorio me je na protokoliranu tvornicu satova Suttner, koja posjeduje svoje tvorničko skladište u Ljuhljani br. 706 i toj imadem da zahvalim za moju uru. To su riječi jednog našeg suradnika te mu se zadovoljno smješiše oči kada nam je svoju uru pokazao. Ona je u istinu lijepa te se i na stroju već vidi, da mora dobra biti. Dakle za­ pamtite si adresu H. Suttner, u Ljubljani br. 706. Ta tvrdka po­ sjeduje vlastitu protokoliranu tvornicu ura u Švicarskoj i glav­ no zastupstvo tvornice ura „Ze­ nit". Razašilje ure bez carine uz originalnu tvorničku cijenu. Po cijelom svijetu poznata je Suttnerova tvornička oznaka ,,Iko“. Zahtijevate od tvrtke Suttner veliki krasni cijenik ura, zlatne i srebrne robe, dobijete ga ba­ dava i franko. U tom cijeniku imadete najveći izbor. Dobivaju se u dužanima u 30 41 raznih vrsti. Uvijek neka bude o v o p o u z d a n o Knjižara i papirnica : : sredstvo u kud.— : : 12 malih ili 6 dvo­ strukih ili 2 speK 5 —, 24 male Sarajevo ili 12 dvostrukih ili 4 specijalne beče franko Franji loiiN ulica br. 1S. Najjeftinije po­ aoo K 8-60, 48 malih ili 24 dvostruke ili 8 sjetnice (Yisitsocijalnih boca franco K 16'— . Protiv boli Veliko skladište pi­ karte) vjenžane u želucu, tištenja u želucu, pomanjkanja saćih i risaćih stva­ i zaružne karta ri na veliko i malo. teka, žgaravice, grčeva, podraživanja na blu■■■ i sve tiskanice vanje, gađenja, podrigavanja, nadimanja, N o v o ! N o v o I » za trgovce -• tvrde stolice, začepljenosti i mnogih drugih Važno za majke želučanih i crijevnih boljetica rabimo Felje- Dr. Salom: dobivaju se je­ rove Jjerajuće »Elsa-pilule« od kojih stoji 6 ku­ tija K 4 — franko, 12 kutija K 7 60 franko. dino u Čuvajte se patvorina. Želite li dobiti cijena K 2.50 pravi Fellerov-fluid i prave Fellerove pilule, neophodna nužna treba da naslov točno napišete: knjiga za svaku majku, koja hoće SARAJEVO da svoju djecu va­ ljano njeguje. 8 v CEMALUiA BR. 62. E ls a tr g b r. 310 Z a g o r je (H rv a ts k a ). LEON FINCI P o zo r! IHajlia i djetinja njega E. V. FELLEH, ljekarnik, Stubica Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Штт Tiskari Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . U r e : Вг. 410 Nikel-patent Roskopf ura 36 sata i d u ć a ...................................................K 410 Br. 1 Nikel cilinder R m ........................ K 5 Вг. 719. Srebrna cilinder R m ................K 7 80 Br. 723. prava švicarska srebr. sa dvo­ strukim Ijepim k a z a l o m ................K 1170 Br. 3. Ocjelna Anker-Rem. Roskopf sa d v o p o k lo p c e m ................................. K 7'50 Br. 3. Srebrna dvostr. poklopcem . . . K 1075 Br. 780. Srebrna Anker-Rem. sa dvostru­ kim p o k lo p c em ................................. K 17‘50 1л a. n c e: Br. Br. Br. Br. 865. 865. 851. 878. Niklasti lanac sa privjeskom . K 1‘— Srebrni lanac 30 grama težak . K 4-40 50 grama te ž a k .........................K 9’— Double-zlato sa privjeskom . . K 7 70 Prstenje: Br. 1064. muški prsten srebro pozlaćeni K 270 Br. 1068. Ženski p r s t e n ........................ K 2 40 Br. 1056. Zaručni p r s te n ........................ K —'90 Novo z la to .......................................... K 280 14 karata z l a t o ................................. K 7‘80 Double K re o l......................K 150 i K 180 u z la tu .................................................. K 3.80 Razašilje se uz pouzeće ili uz napred priposlan novac. Što se ne dopada izmjenjuje se ili se novac vraća! Najveći izbor u velikom cijeniku. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. 'i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4a54c3a4a01bc5d6ac6c9747917b6538.pdf 17a7b6702a33473fb10d80c40e9b8997 PDF Text Text Posebno izdanje. Izlazi dva puta nedjeljno I to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cetna: loša ulica broj 6Z. : 11VAKAT ♦ ♦ ♦ T elefon broj ■ ■■ - Rukopisi se ne vraćaju. Nofranhirana pisma ne pri­ maju se. Pretplatile cijene: List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 48. Za Sarajevo K №.- I - 3.50 Sa dostavom u kuću H 16.- 8 .-1. Za pokrajinu К 16.- 8.- I.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po turiti, kod višekratnog uvrštenju znatan popust. Godina I. Sarajevo, 12. decembra 1913. Narod Je progovorio! Usprkos najnemoralnije agitacije naših protivnika ipak pobjedismo! Udruženi samostalci, Srbi i jevreji oko Ješue, te neki neobazrivi katolici upotrijebili su sva dopuštena i nedopuštena sredstva, da sruše ljude poštenja, savjesti i rada, ali sve bez uspjeha! Ovaj uspjeh imamo zahvaliti našem svijesnom i nezavisnom građanstvu, koji se nije pla­ šilo nikakva terora materijalno dobro situiranih protivnika, niti se dalo zavarati nikakvim obećanjima. Dobro prosudivši, ko im dobro želi i za njih radi, odlučile su se naše čestite Sarajlije, da dadu svoj glas za onu listu, koju im preporučiše naši poznati rodoljubi Mustajbeg Halibašič, Josip pl. Vancaš i Avram D. Salom. Ovo je svakako bio zadnji trzaj i odlučni poraz samostalaca i njima ravne družine, nakon ove narodne osude neka se povuku sa poprišta, jer ih je građanstvo i opet odbacilo i prezrelo. Izabrani su u sarajevsko gradsko zastupstvo: Muslimani: Fehiin ef. Čurčić Dr. Safvetbeg Bašagić Mustajbeg Halilbašić Asimaga H. Šabanović Dr. Mustajbeg Mutevelić H. Avdaga Nanić Tajib ef. Saračević Ahmetaga Ramić 1780 glaeova 1722 1675 * 1614 „ 1565 „ 1556 1556 „ 1595 Katolici: Dr. Orešković Josip pl. Vancaš Josip Udovčić Dr. Srečko Perišić 1790 glasova 1751 1659 1634 Pravoslavni: Risfo H. Damjanović Dr. Diogen Petrović Risto Samouković Andrija Ružić 1777 glasova 1613 „ 1474 „ 1292 „ Jevreji: Ješua D. Salom 1681 glas Avram D. Salom 1546 glasova Živite svijesne Sarajlije! Živilo milo naše šeher-Saraievo! Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5709696dce6903940a31a949712533de.pdf 372139105a781c6495764ca9663fa25a PDF Text Text Izlazi dna puta nedjaijnu I to srijEdotn i subotom. Uredništvo i uprava: Gemac : luša ulica broj 6Z. NOVI VAKAT ♦♦♦ Telefon broj * Rukopisi se ne vraćaju. Nefranbirana pisma ne pri­ maju SE. List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 49. Sarajevo, 13. decembra 1913. Agrarno pitanje. Dr. Bernreiter, bivši austrijski ministar trgovine i poznati političar, istaknuo se više puta u raznim prigodama o Bosni i H ercegovini, a naročito u delegacijama i to kako za vlade ministra Burijana tako i za vlade sadanjeg ministra Bilinskog, kao najodlučniji zagovornik obligatornog riješenja agrarnog pitanja. T ežeći ljubomorno za stolicom bosanskog ministra baca Dr. Bern­ reiter svojim suparnicima klipove pod noge, i razm eće se usljed toga kao dobar pozna­ valac bosanskih prilika. Kao takav umuje Dr. Benreiter, da je riješenje agrarnog pi­ tanja neodgodiva potreba naše zemlje, kada se ukine kmetstvo u Bosni porašće ekonomska nestaće snaga strankama trzavica zemlje, i u našoj silno među će zemlji nastupiti era kulturnog i gospodarskog po­ dizanja, jednom riječi, u teći med i mlijeko. Bosni će To svoje početi stanovište ponovno je u onomadnošnjim delegacijama iznio ovaj vječiti kandidat sanskog ministra, tražio za od stolicu bo­ Bilinskog, da odmah provede obligatorni otkup kmetova. Tim povodom upravio je mudri srpski političar Dr. Nikola Stojanović B ernreitera otvoreno pismo, a na Dra koje je u predprošlom broju „Народа" objelodanjeno i u kome mu se zahvaljuje zauzimanju za srpske na kmetove njegovu u delega­ cijama, a on sa svoje strane mudro i pa­ metno i premudro preporučuje nekakav svoj koncept u velikim potezima, na koji bi se način bez kakvih velikih novčanih žrtava de­ finitivno riješilo agrarno pitanje. P ri tom beneta ženijalni doktor nešto o carinskom averzumu i nekakovim obligacijama da ni smo uvjereni, da sam tako, gospodin doktor nema jasne predočbe, ni kako bi taj njegov koncept u teoriji izgledao, a kamo li, kako bi se u praksi izveo. Kao odgovor toj obojici političara nosimo danas otvoreno Pretplatile cijene-: pismo, do­ koje je g. Šerif ef. Arnautović na D ra B ernreitera upravio, i koje glasi ovako: Preuzvišenom gospodinu Dr. I. M. Bernreiteru pravom ta пот sav etniku Njegova Veličanstva, c. i k. ministar na d. ifanu austijske delegacije i t. d: ► Beč Prije dva tri dana upravio Vam je narodni poslanik g .J ) r . Nikola Stojanović jedno otvoreno :: Za Sarajevo H 7.- 3.50 Sa dostavom u huću H16.-8.- V. Za pokrajinu R 16.- 8.- I Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. pismo, u kojem veli, da ga je „prijatno iznenadilo vali su prije, nego što se je sabor sastao čak i Vaše stanovište u agrarnom pitanju, koje ste za­ na nekim skupštinama, da agrarno pitanje nije od stupali u delegacijama, gdje ste tražili obligatoran najaktuelnije važnosti, da imade mnogih prečih otkup kmetova". Dr. Stojanović iznosi Vam u pitanja pa su čak išli i dotle, da su neki govorili svom pismu i jedan megalomanski predlog, „kako da uopće agrarnog pitanja nema. Danas, kad se bi se pomoću carinskog averzuma kmetovsko pi­ je među Srbima razvila žestoka stranačka borba tanje moglo obligatorno riješiti, pa Vas moli, da natječu se, ko će biti žešćk i veći agrarac, dok su ovaj njegov predlog učinite predmetom Vaše inače posve drugog mišljenja. Šta više Dr. Nikola Stojanović napisao je i kritike". To „prijatno* iznenađenje Dra. Stcjanovića jednu raspravu u ovdašnjem '„Прегледу", u kojem a i Vaše poznato stanovište malo me se tiče, pa on sam gladom ustaje i zagovara fakultativno rije­ radi toga dvoga ne bi ni prstom makao. Ali zbog šenje agrarnog pitanja. 1 nijesu samo dr. Nikola Stojanović i'njegove same stvari i zbog krivog prikazivanja od strane Stojanovića moram ostalu objektivnu javnost, a bliže pristaše bili prije takog mišljenja, nego je i usput i Vas da upozorim na nešto, što se je do najjača srpska grupa u saboru, a to su bivši na­ sad od izvjesnih prijatelja naše domovine i našeg rodni poslanici, koji su se kupili oko „Српске naroda vrlo malo uzimalo u obzir. Dr. Stojanović Ријечи* zastupali isto takovo mišljenje. Evo za to hoće' da predstavi riješenje agrarnog pitanja kao j dokaza: Ova je grupa (njih 12 srpskih poslanika) „jednu neizostavnu i najpreču potrebu cijele zemlje, dva mjeseca sa Muslimanima i sa Hrvatima ra­ kao želju stotina hiljada slabih sirotnih kmetova, dila program budućeg saborskog rada. Ovaj je kao zahtjev ogromnog majoriteta stanovništva program sastavljen i javnosti je vrlo dobro poz­ Bosne i Hercegovine*. Ovo njegovo tvrgjenje ne nat, jer ga je predstavnik ove grupe dr. Milan treba i ne ću sada pobijati specijalnim stanovištem Srškić na javnoj skupštini iznio, a poslije su ga i nas muslimana u ovom pitanju. Neću za sada iz­ sve novine objelodanile, šta više najizrazitiji pred­ nositi ni sve štete, koje hi se muslimanima nani­ stavnik Srba u Bosni i Hercegovini, gosp. Gligojele, kau bi se agrarno “pitanje riješilo obligatornim rije Jeftanović predao je ovaj program poglavaru načinom. Neću napokon ni dokazivati, kako bi zemlje s izjavom, da je on i njegovih 11 drugova ogroman dio muslimanskog stanovništva u Bosni srbskih saborskih posalanika — voljni na bazisu i Hercegovini bio sasvim lišen zemljišnog posjeda, ovoga programa u saboru raditi U ovom programu nema ni riječi o obliga­ iza čega bi nastupila posve prirodna pošljedica, da tornom otkupu kmetova,1čak nema ni slova o agraru bi izgubili ekonomski i politički položaj koji danas zauzimaju. Sve to ostavljam za druge prilike, uopće. Iz toga jasno proizlazi, da agrarno pitanje kad ovo pitanje postane aktuelnim, Sada nije „neizostavna i najpreča potreba cijele zemlje, ću izvode i neistinite tvrdnje g. Stojano­ nije želja stotina hiljada- slabih i sirotnih kmetova vića pobiti samo stanovištem Srba-pravoslavnih. i nije zahtjev ogromnog majoriteta stanovništva A evo kako: U prvoj saborskoj sesiji zaključio je Bosne i Hercegovine*. Sad ti isti poslanici u svo­ jednoglasno srpski saborski klub, u kojem su bili joj „Српској ријечи" pišu,-da od srpske strane svi Srbi narodni poslanici, pa i Dr. Stojanović, da ne smije niko u sabor unići, ko nije izraziti pri­ 11 njihovih drugova glasaju za fakultativni a staša obligatornog riješenja agrara, da sabor ne smije raditi, što ne će u prvom redu izglasati protiv obligatornom otkupu kmetova. Da je obligatorno riješenje agrarnog pitanja obligatoran otkup kmetova. Ovi argumenti sakupljeni samo sa srpske strane „neizostavna i najpreča potreba zemlje, da je nje­ govo riješenje želja stotina hiljada slabih i sirotnih najeklatantnije dokazuju, d a . agrarno pitanje nije kmetova" — kako to sada Dr. Stojanović tvrdi „neizostavna i najpreča potreba cijele zemlje i opći — onda bi Srbi poslanici pa i Dr. Stojanović zastjev ogromnog majoriteta stanovništvu Bosne i svojim gornjim klubskim. zaključkom učinili izdaj­ Herzegovine". A kad bi se ovom svemu dodali specialni argu­ stvo prema svome narodu. АИ pošto sam uvjeren da je među Srbima poslanicima bilo i ima ljudi, menti nas Muslimana, odnosno, Muslimana i Hrvata koji takova šta učiniti ne bi mogli, a ni Dr. Sto­ zajedno, a ti. prestavljajn .majoritet stanovništva janović ne će dopustiti, da se ovakim imenom Bosne i Hercegovine onda je, za svakog objektivnog zove, to iz svega proizlazi samo jedno, a to je, da posmatrača posve, jasno,, da ovo nije „neizostavna je pismo, koje je Dr. Stojanović na Vas upravio, i najpreča potreba cijele, zemlje i nije opći zahtjev lug. u oči masama i demagoško vezanje svijeta u ogromnog majoriteta stanovništva naše domovine* vrijeme, kad se njemu i njegovim drugovima tlo nego je to demagoško siedslvo srpskih političara, ispod nogu izmiče. Prije dvije i po godine zaklju­ kojim trguju i.,zavaravaju svoje pristaše.' Gospodine ministre I Vi,-koji hoćete da pozna­ čiti, da jedanaest njegovih drugova glasaju za fakultaiivo a protiv obligatornog riješenja agrarnog jete bosanske prilike,. Vi. koji se tobože tim prili­ pitanja, џ danas na ovakav način govoriti o ovom kama bavite, morali bi poznavati ovu stvar onako, pitanju, sve je drugo osim istine i osim konse- Irakva jest, a ne jednostavno, miješati se i u ona pitanja, u koja nijeste.ni malo upućeni. kvencije. Hi Vi možda „ џ svojim odličnim govorom u Osim toga današnji- -narodni poslanici Srbi, koji sada dižu toliko prašine radi agrara, izjavljb- bosanskom odboru*! austrijske r delegacije, rijetkim �Broj 49. ,Novi Vakat* Strana 2. po veličini koncepcije i otvorenosti", — kako to veli ■ Dr. Stojanović — namigujete na stolicu mi­ nistra zajedničkih financija. To Vam je slobodno! Nastojte i radite, koliko god možete i hoćete, da ovo mjesto dobijete. Ali ako Vam sudbina dosudi, da sjednete na stolicu bosanskog ministra, upamtite, da ćete i Vi i Vaše jednostrane ideje udariti na tako jak otpor, kakvom se nikad nijeste nadali. Tada ćete istom vidjeti, da obligatorno riješenje agrarnog pitanja nije želja ogromnog majoriteta stanovništva Bosne i Hercegovine, kako to i Vi i dr. Stojanović tvrdite. Meni bi bilo vrlo ugodno, da ovo iskustvo u praksi stečete i da na posljed­ njem mjestu Vaše karijere sami vidite, da nijcs'.o imali pravo. U ostalom sjetite se, nije bilo davno, barona Buriana, bivšeg ministra zajedničkih financija i njegovog doglavnika barona Pitnera. I oni su na taj isti Vaš -način namigivali sa Srbima, a Burian je čak govorio, da su Srbi jedini kulturni elemenat u ovim zemljama. Burianov doglavnik baron Pitner radio je i nogama i rukama, da ugodi Srbima, nastojao je i činio sve, da razbije slogu Muslimana i Hrvata pa šta se je dogodilo? Odletili su obadva da se više nikad ne povrate. — Čuvajte se i Vi gospodine ministre — ako Vam se želja ispuni pa postanete bosanski minis­ tar — da Vam se isto ne dogodi. — Nadam se, da mi nećete zamjeriti na iskre­ nosti i otvorenosti ovoga pisma. Držao sam da mi je dužnost da Vas na ove činjenice upozorim, jer kad Vam g. Dr. Stojanović piše otvorena pisma — kako on veli — osobno nepoznat, držim da mogu i ja koji imam čast i osobnog poznanstva sa Vašom Preuzvišenosti. U Sarajevu, dne 8. decembra 1913. Šerif Arnautović Bosna pred austrijskom delegacijom. Bosanski odbor austrijske delegacije obdržavao je dne 11. o. mj. opet sjednicu, u kojoj je nastav­ ljena debata o kreditu za Bosnu i Hercegovinu. U ovoj su sjednici opet neki delegati iznijeli razne želje Bosne i Hercegovine, a naročito bivši ministar Baernreither, koji sebi umišlja, da je neki veliki poznavaoc ovamošnjih naših prilika i potreba. Karekteristično je po sve govornike, da se oni pokazuju kao neki veliki prijatelji Bosne i Hercegovine — a kad se ti njihovi govori malo Izbližejprozriju, vidi se, da oni iznešena pitanja nikad ne prosuđuju sa gledišta potrebe zemlje, nego vazda samo sa gledišta koristi svoje zemlje. Tako je delegat Fuchs u ime krščansko-socijalne stranke stavio zahtjev, da se željeznica AržanoSpljet ima radi austrijskih interesa graditi širokotračno. Isti govornik kao i drugi govornik Niedsiit izraziše bojazan, da će od željezničkih investi­ cija imati koristi najviše Ugarska, a ne Austrija. Mnogo je govorio opet Baerenreither, koji hoće nesumnjivo da pokaže kako se on razumije u .bosanske stvari", da tim dokaže svoju spo­ sobnost, da dobije upravu Bosne i Hercegovine u svoje ruke. Lijepo je on doduše rekao, da bi tre­ balo Bosnu i Hercegovinu učiniti manje ovisnom 0 bečkoj i peštanskoj vladi — nu njegov prijedlog, da bi se Bosna isto onako upravljala kao vojska f jzvanjski poslovi, nije nam nikako jasan, jer se 1 on nije lačaije o tome izrazio. Zajednički ministar financija B i i i n s k i osvr­ nuo sć na koncu sjednice na ono što su pojedini Želegati iznijeli.Jezgra njegova odgovora jest ovo: Željeznice bosanske, koje će se graditi, većinom su od jednake važnosti za obe pole monarhije. Gradeći prugu Aržano-Bugojnb uskotračno, misli­ lo se u glavnom na to, da se ova pruga spoji sa Istočnom prugom I sa uskotračnom eitijsbekom željezničkom prugom UžlcsV«itf№e. Vlada je doduše pomišljala na lirokotračmi prugu Afžano-BugOjno, te će se projekt tako izraditi, da će se nomuiizovanje te pruge, što i vojnička uprava želi, moći lako pro­ vesti. Ministar za tim govori potanje o k m e t o ­ v im a i veli, da se pitanje ograničenja (BeschrSnkung) i d j e l j i v o s t i z e m l j i š t a u o v a j m ah v r lo p o t a n k o k o d v l a d e p r o u ­ č a v a . Što se ima pod tijem razumijevati nije nam iz ovih kratkih riječi jasno, a do sada još ne do­ bismo opširnijega izvješća, o ovom za nas musli­ mane vrlo važnom dijelu ministarskog govora. Sa­ čekati ćemo potanje izvješće i onda ga iznijeti. Ministar se dalje osvrće na želju nekih dele­ gata, da bi se pitanje p rip a d n o sti Bosne i Her­ cegovine što prije riješilo, te odgovara da u sadanje vrijeme tešk ih p o litič k ih vremena nikako ne bi bilo uputno, da se ovo vrlo škakljivo pitanje načme; što se tiče rezolucije delegata Mastalke, da se bo­ sanski zastupnici pozovu kao vještaci u delegacije, veli ministar, da bi to „Bosanci" uzeli kao uvredu, a ne bi to moglo nikako ići ni po ustavu. Gospodin se ministar iz svega lijepo izvukao van, — biva sve će ostati pri starom, naročito naša ropska ovisnost za svaki i najmanji naš zakon od gospode na peštanskoj i bečkoj vladi — samo se i jedino gospodinu ministru nešto plaho žuri za kmetove. I nešto se veli opet duboko na vladi prou­ čava a šta je to, to ćemo još doznati i svoju reći. Politički pregled. G rčk i u s ta n a k u A lbaniji. Iz Valone javljaju, da se sa grčke strane u južnoj Albanjii sprema ustanak. Iz Grčke i Krete neprestano stižu ljudi koji se uvrštavaju u .s v e t e č e te " ; ove čete broje dosada oko 17000 ljudi. Čete su oboružane manliherskim puškama, imadu odjele mašinskih pušaka i jednu topničku bateriju. Čim ostavi po želji velevlasti redovna grčka voj­ ska južnu Albaniju, odmah će se ustaške ćete d ig n u ti proti a lb a n s k o j vladi. Više grčkih časnika preuzelo je zapovjedništvo nad svetim četama. T u rsk a . Mi smo javili, da je Turska vlada pozvala iz Njemačke više oficira, koji će preuzeti u Turskoj važna vojnička mjesta. Ovi su oficiri već otputo­ vali u Tursku. Sada javljaju iz Londona, da su engleska, francuska i ruska vlada zaključili, da se raspitaju kod turske vlade da li je istina da će jedan njemački oficir preuzeti mjesto zapo­ vjednika u turskoj vojsci i u koliko bi se to do­ ticalo vojnog položaja u Carigradu. U ovoj se stvari raspitao i francuski poklisar u Berlinu |kod njemačke vlade na vrlo prijateljski način. A lban ija. Iz Skadra javljaju, da je ovdje vijest o pot­ vrdi princa Wieda za albanskog vladara, sa srane velikih sila, pobudila veliko veselje. Narodni su klubovi priredili svečane ophode gradom, u kojima je sudjelovalo cjelokupno stanovništvo, bez razlike vjeroispovijesti. Komisija za ustanovljenje granica južne Alba­ nije, svoje je poslove već d o k o n č a l a . Komi­ sija polazi u Atenu ili na Krf, gdje će izraditi svoje izvješće za velevlasti. Kontrolnoj komisiji u Valoni stigle su tužbe, da Grci nad Arnautima pcčinjaju razne zulume. Sada će .velevlasti od grčke vlade u toj stvari tražiti objašnjenje, da li je zbilja bilo zuluma i da Ii su ih izvele grčke redovite čete. S je d in je n e K a n d ije sa G rčk o m . Odavno je kretsko pitanje zadavalo ev­ ropskoj diplomaciji godinama i godinama glavobolje. Radi Krete vodio se i tursko-grčki rat, dok nije taj turski otok stavljen pod kontrolu velevlasti. Za vrijeme balkanskoga rata obećale-su velevlasti Krutu Grčkoj. Sada javljaju iz Atene, da će u nedjelju grčki kralj Kostantin proklamirati pripad­ nost Krete grčkoj kraljevini. Kralj če u pratnji ministarskog predsjednika stići u Kaneju te će se onda obaviti proklamacija. N jem ačk a I Turaka. U tjednici njemačkog državnog *»bdra (fteiehstaga) držao je državni kancelar vaHU govor e državnoj politici, te и je talcao i Turske. On je konstatovao, da sve evropske velevlasti žele, da treba poraditi oko uzdržanja sadanje evropske Tur­ ske i oko ojačanja cijelog turskog carstva. On se poziva na izjavu državnog tajnika Sir Edwarda Greya, koji je rekao, da treba pod svaku cijenu održati turske zemlje u Aziji i Evropi, ali tako da Turska provede unutarnje reforme u upravi. Veli dalje, da je o tome govorio i sa ruskim ministrom izvanjskih posala Sazanovom i ruskim ministrom predsjednikom Kokovcovom,' te su mu pomenuti državnici dali izjavu, da Rusija ne ide za tim da Turskoj oduzme i pedalj zemlje u Aziji. Naši dopisi. Skupština posjednika u Bos. Novom. Skupština posjednika i veleposjednika kotara Bos. Novi, održana dne 29. novembra 1913. u 3 sata poslije podne u prostorijama Islamske čitao­ nice u Bos. Novom. Skupštinu otvara kratkim govorom sazivač Alibeg Bišćević, razlažući svrhu sazivanja skupštine i zahvaljujući skupštinarima na mnogobrojnom odzivu. Predlaže zatim, da se izabere predsjednik koji će današnjom skupštinom ravnati, te perovođa, koji će voditi skupštinski zapisnik, našto biše jednoglasno birani: za predsjednika, Alibeg Biš­ ćević, a za perovođu, Omerbeg Ibrahimbegović, koji zauzimajući mjesto u kratkim crtama obraz­ laže sakupljenim, kako je došlo do akcije Banjalučana kao i posljedice, koje bi iz te akcije mo­ gle nastati. Čita zatim banjalučku rezoluciju i poslanicu njihovu Dr. Safvetbegu Bašagiću, kao i zaključak Brčana, kojim su se Banjalučanima priključili, te odgovor saborskog kluba „Muslimanske ujedi­ njene organizacije", koji se je ovih dana povodom najnovijih događaja sastao u Sarajevu. Nakon toga se razvila živahna rasprava, u kojoj učestvuju: između ostalih: Alibeg Bišćević, H. Osmanbeg Kapetanović, Omerbeg Ibrahimbe­ gović, Alibeg Cerić, Muhamedbeg Džaferbegović i mnogi drugi skupštinari. Rezultat izmjene mnijenja bio je jednoglasni zaključak sviju skupštinara, da se od strane po­ sjednika i veleposjednika grada Bos. Novi i oko­ lice izjavi povjerenje saborskom klubu „Musliman­ ske ujedinjene organizacije" u Sarajevu. Ova izjava ima uslijediti u obliku rezolucije, sastojeće od 5 niže navedenih tačaka, čije su te­ meljne misli u glavnom sadržane i u izjavi sabor­ skog kluba „Muslimanske ujedinjene organizacije* od 25. novembra o. g. Ta rezolucija glasi: Posjednici i veleposjednici grada Bos. Novi i okolice, sakupljeni na javnoj skupštini, održanoj u prostorijama „Islamske čitaonice* u Bos. Novom dne 29. novembra 1913. a sazvanoj povodom naj­ novijih događaja među muslimanskim političkim strankama u zemlji, izazvanih rezolucijom banja­ lučkih građana nakon svestrane rasprave jedno­ glasno zaključuju slijedeću: Re zol uc i j u. 1. Uvjereni nepokolobivo iskustvom, da postoje­ ći agrarni zakoni, a naročito „Saferska Nizamnama" nijesu ni u koliko prikladni, da zaštite prava i in­ terese zemljovlastnika, odobravaju rezoluciju, za­ stupnika saborskog kluba „Muslimanske ujedi­ njene organizacije*, kojom se traži promjena Uh zakona na b o l je , i traže, da se muslimanski za­ stupnici za tu promjenu svim silama založe. 2. Stojeći na stanovištu, da je pakt, ito .g a je zajedničko ministarstvo financija kao vrhovna up­ rava Bosne i Hercegovine, sklopilo aa advokatom Daniiom Dimovićem glede sniženja odnosno poavemašnjeg oprašta kamata kod kmetovskih selišta jedan čin čije se vršenje i obdriavanje tiče jedino onih kampasciscenata, koji au ga sklopili, musli­ manski narodni poslanici ne trebaju tomu stavljali zapreka,-nego jedino patiti na to, da-tereti,, koji će •tada nastati, ni u kmjaj f*irm» ne budu pad a leđa muslimanskog dijela naroda ovih zemalja. �Broj 49. „Novi Vakat‘ Pozivaju se s toga muslimanski narodni pos­ lanici, da se svakom nametanju i povisivanju poreza j tereta svim zakonom dopuitenim sredstvima naj­ odlučnije odupru. 3. Polazeći sa gledišta, da je servitutno pravo laneta na zemljovlastničkim beglučkim šumama izvor mnogih opreka i nesuglasica između zemIjovlastnika i zemljoradnika, tražimo, da se narodпј poslanici svim silama zauzmu, da se pravo servituta na beglućke šume posvema dokine, te očekujemo, da će i zemaljska uprava, uvaživši naše lojalno držanje u pitanju sniženja kamata na otkupe, ovaj naš pravedni zahtjev b.ez zatezanja usvojiti. 4. Sankcijom i zavedenjem zakona o fakulta­ tivnom otkupu kmetovskih selišta, smatramo, da je agrarno pitanje u svojoi osnovi riješeno i ski­ nuto sa dnevnog reda. Tražimo s toga, da muslimanski narodni za­ stupnici svaki pokušaj, koji bi ižao za zavedenjem obligatornog otkupljivanja, ’pa došao taj pokušaj od koje mu drago strane, najodlučnije suzbije i najžešću borbu proti tome povede. 5. Priznavajući sasvim ispravnim zaključak sa­ borskog kluba „Muslimanske ujedinjene organizaci­ je*, da se ni u jednom važnom pitanju, a naročito u pitanju, koje bi se ticalo agrarnih odnošaja, neće zauzeti stanovište, dok se ne sasluša mnijenje či­ tavog naroda, pozivaju se muslimanski narodni poslanici, da se toga zaključka strogo drže, te da u takvom alučaju svaki put sazovu širu skupštinu iz cijele zemlje, koja će o tom imati vijećati, te poslanicima dati direktivu, kakovo će stanovište u kojem pitanju zauzeti. Strana 3. „narodovac* Vaso Crnogorčević i socijalista Dušan Glumac. Ahmetaga Mostarac iz Sarajeva sakupio je K 13176. H. Mehaga Nljemčević iz Sarajeva uz iskaz Novi okružni u p ra v itelji: Kotarski pred­ stojnik Sokrat Petrović, kome je bila privremeno sakupio K 20 —, Vejsilaga Zildžo iz Sarajevo K 7*—. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvp u povjerena uprava okružja mostarskog imenovan je okružnim upraviteljem. Nadalje je kotarski pred­ Gradačcu poslalo je K 57*40 koje su sakupi)!, stojnik Nikola Dović u Tuzli imenovan okružnim za bajram namaza pred džamijama i to: Hf. Mu« upraviteljem u Travniku i kotarski predstojnik u stafa ef. Imamović pred Husejnijom K 15*70, Hf: Foči Karlo A. Miiller okružnim upraviteljem u Ahmed ef. Šaldić pred Sviračkom K 14*87, H( Banjoj-Luci. A muslimani? — Uni su i ovom kao ibrahim ef. Sendić i Mujaga Beširović pred H. Reufbegovom K 11*82 i Nuraga Bukvarević pred i svakom drugom prilikom u očima vlade i mi­ nistra quantite negligeable, preko kojih se prelazi Bukvarkom K 1501. Mustafa ef. Berbić šer. sudac u Kladnju uz bez ikakvog obzira. I još nas zovu u radnu većinu!... iskaz sakupio K 55*16. G rad sk i izbori u Sa ra ja v u . 0 uspjehu Ali ef. Sabljaković iz Vrnograča poslao je dne 11. decembra 1913. obavljenog izbora za op­ K 14*— utržka od kurbanskih kožica, koje je ćinsko zastupstvo zemaljskog glavnog grada Sara­ sakupio. jeva, gradsko poglavarstve obavješćuje ovako: Neziraga Sakić kajim Gazi Husrevbegove džamije Izabrani su od muslimana: Fehim ef. Čurčić, 1780 sakupio je iza kurban bajram namaza pred džamiglasova, Dr. Safvetbeg Bašagić 1722, Mustajbeg om K 24*—. Halilbašić 1675, Asim Hadži Šabanovlć 1614, AhNumanaga Bajrić iz Stijene kot. Cazim saku­ medaga Ramić 1505, Dr. Mustajbeg Mutevelić 1565, pio je uz iskaz K 27*80. Nadalje sakupiše uz iskaz Hadži Avdaga Nanić 1556, Tajib ef. Saračević i priposlaše: Muharemaga Atikadić iz Ostrošca K 22. 1556; od srpsko-pravoslavnih: Risto Hadži Damja- Hasanaga Tepić iz Šturlić Platnice kot. Cazin nović 1777 glasova, Dr. Diogen Petrović 1613, K 10*—, Nazifaga Džehverović iz Šturlić Platnice Risto Samouković 1474, Jovo Pešut 1369; od ka­ K 4*60, Selimaga Omanovićiz Potoka kot. Mostar tolika: Dr. Pavao pl. Orešković 1790 glasova, Josip K 10*40, Muhamedaga i Ramaga Imamović iz pl. Vancaš 1751, Jozo Udovičić 1659, Dr. Srećko Nevačke kot. Vlasenica K 78*76, Omerbeg BajbuPerišić 1634; od jevreja: Ješua Đ. Salom 1681 tović iz B. Petrovca K 62*—, Omer ef. Durić iz Avram D. Salom 1546. Kako se vidi lista musli- Ljubinja K 1 7 —, Rašidaga Nišić iz Sarajeva mansko-hrvatskog bloka je potpuno pobijediia. K 1272, Hf. Mehmed ef. Džafić mualim iz D. In teresa n tn a s tv a rčica . Ima nekoliko srpskih Vakufa K 47*—, Hf. Nezir ef. Jukić imam u KlisJ poslanika, koji su položili svoje poslaničke man­ kot. B. Petrovac K 52*49, Hasan beg Dedić i date a još nijesu povratili željezničkih legitimacija. Derviš ef. Imamović iz Skender Vakufa kotar Za potpis ove rezolucije skupština bira jedno­ Oni se na željeznicama još uvijek služe legitima­ Kotar Varoš K 76‘69, Halepović Smail ef iz Derglasno osim predsjedatelja i perovođe još i ovu cijama, koje su im izdane kao narodnim poslani­ vente K 10 —, Alijagić Omeraga iz Bihova kot Trebinje K 26*80, Halilaga Isanović iz Bogovića cima. Lijepo!. . . gospodu: kot. Sarajevo K 2765, Akif ef. Sahanić, činvnik 1. AlibegaCerića; 2) Ahmetbega Krličbegovića Uži izb or u Tuzli. Uži izbor u 17. izbor­ 3) Hasanbega Cerića; 4) H. Osmanbega Kapeta- nom kotaru (Tuzla) II. kurije između kandidata priv. zem. banke u Sarajevu K 21*40, Mustafa novića; 5) H. Muhameda Memića; 6) Hafiza Omera Vaše Crnogorčevića i Dušana Glumca određen je Berbić iz Obodnice kot. Tuzla 70 hel., Sinaudin ef. Buljubašić i Ibraga Dervišević iz Šturlića kot. Topića; 7) Huseinagu Čauševića; 8) Muhamedbega za 20. (7.) decembra ov. g. Cazim K 3070, Nazif ef. Topić iz Cazina K 12*90, Džaferbeguvića. Z e m a ljsk a e ra rn a tk a o n ic a čilim a , beza Haki ef, Ćemalović iz Mostara K 18*60, Ali Riza Time bi dnevni red skupštine iscrpljen i ista i veziva. Za vrijeme božičnih praznika prodavat će ef. Sadiković šer. sudac iz Sanskog Mosta sa Husein zaključena. se u oba zavoda proizvodi uz snižene cijene. Isti begom Alajbegovićem i Hasanagom Cordićetn U Bos. Novom, dne 8. Decembra 1913. proizvodi (prostirači, zavjese za prozore, perzijski K 204*56. Predsjednik: Perovogja: prostirači, šalovi i vezivo) obaju zavoda biće dne (Nastaviće se) Alibeg Bišćević; v. r. Omerbeg Ibrahimbegović v. r. 15. decembra t. g, u zgradi zem. erar. tkaonice V eselo kazalište. Prispjela je u našu sredlnn čilima na uvid izloženi. Proizvodi čilima prizemno popularna družina pod upravom Mih. Spasića i Čl anovi : u prodavaonici, proizvodi veziva u I. katu. prirediće samo dvje predstave u dvorani društve­ H. Osmanbeg Kapetanović, v. г. nog doma. Gospodina Spasića poznajemo, jer je D arovi m uslim an skom sirotištu . Alibeg Cerić, v. r. Mehmed ef. i Muhamed ef. Semiz iz Sarajeva bio prije redatelj u Protićevom pozorištu gdje je H. Muhamed Memić, v. г. predali su K 100 — što ih je vasijet učinio merhum zauzimao jedno od najvidnijih mjesta, pa nam nje­ Ahmedbeg Krlićbegović, v. r. gov renome koji kao glumac uživa jamči za solidotac im H. Mujaga Semiz. Haiiz 0mer Topić, v. r. Tajib ef. Saračević iz Sarajeva predao je nost njegove trupe. Družina je skoro a Beču i Huseinaga Čaušević, v. r. K 1.111— utržka od prodatih kurbanskih kožica Pešti producirala sa istim repertoarem koji će i Hasanbeg Cerić, v. г. koje je sakupio ,vakufski džematski medžlis za ovde davati, te preporučujemo tu vrijednu družinu Muhamedbeg Džaferbegović, v. r. grad Sarajevo. Sadik ef. Sadiković iz Ljubuškog štovanom općinstvu. R e p e r t o a r Spesićeve dru­ poslao je K 14'— i to K 8 kao dobrovoljni pri­ žine za ove dvje prestave koje će ovdje davati. log mjesto odgovora na hajramske čestitke a K 6*— Nedjelja 14 decembra: I. Ženožder (Frauenfresser), šala u 1 činu od M. D. II. Uličarka, dramolet u ■K o nferencije saborskih klubova. Danas utržak od 2 kurb. kožice koje je poklonio on i i činu od Krajfa. III. Pansionatkinja. lakrdija u 1 prije podne sastao se je muslimanski i hrvatski Memišaga Mahić Alagin. činu od Bisova. P o n e d je l j a k i5 decembra: Seljani iz kotara Livna sakupiše uz iskaz i.to: saborski klub na vijećanje da zauzmu definitivno I. Dr. X .................... šala u 1 činu od Premarea. stanovište glede postojećih pitanja u oči otvorenja Arifaga Orman K 8*20, Omeraga Džebo K 7 80 i IL Pod stare dane, lakrdija u 1 činu od B. Nušića. sabora. 0 rezultatu konferencije nijesmo još u Osmanaga Orman K 5 80 sva trojica iz sela Sturbe. IH. Ženska majstorija ili 3 otjera a 2 dotjeraj, ko­ stanju iznijeti tačnih podataka, te ćemo to u slije­ Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u medija u 1 činu od Mih. Dimića. Početak pred­ dećem broju učiniti. Tuzli poslalo je K 59076, koje je tuzlanska ehahija stave tačno u 8 i po u veće. darovala što u gotovu a što u kurb. kožicama. N aknadni saborski izb o ri: Poznato je, Hadžić Osman ef. lugar u Ljubinju sakupio da ie odstupom nar. zastupnika, štono se kupiše «ko „Srpske Riječi* ispražnjeno bilo 12 saborskih je na skupštini K 12*— Domaće vijesti. Derviš ef. Muhedinović šer. sudac u Ljubinju mandata. Vlada je raspisala izbore, te su ovih dana obavljeni izbori, (zabrano je.d evet pristalica Dimo- poslao je K 36*50, koje je sakupio megju seljanima vičcve-skupine i to u I. kuriji: Panilo Dimović, prigodom. рЈургерја mektebi ibtidaije u Risniku. Muhamed ef. Mušić šer. sudac u Pogattci Or. D. Vasić, Dr. Milan Hadži Ristić, Vaso Ya»>Ijević, Jovo Simić (svećenik) i Dr. Jovo Simić, poslao je K 54*97, koje je vasijet učinio mehruei bivši narodni zastupnik, nadalje a III. kuriji: Jakob Sulejmanaga Helezović iz Surova, . Muharem cf. Gjonlagič iz Cazina poslao je Fopović (izb, kotar Bugojno—Jajce), Dr. Ljubo Simić (izborni kotar Tešanj-kotor. Varoš) 1 Vukan K 191.82, koje su ukupljefte po njemu uz iskaz Kuljanin (izborni kotar Sarajevo— Visoko), lzim K 439*24, utržak od prodatih kurb. kožica koje on darovao K 7 — , na generalnoj probi za zabavu toga izabrani su u II.; teoriji Jovo Pešut, opozicionalac izvan stranaka (izborni kotar Sarajevo) i „Napretka* sakupio Nazif ef. Bešlagić i gospogjica Đr< Đorde Lazarević pristaša skupine oko Otadž­ Dragica CumiburekK 11*46 i na zabavi Napredka bine (izborni kotar Banja-Luka—Bihać). U izbor­ I sakupio isti Bešlagić sa gospojicom M. Abramovlć nom kotaru IL kurije Tuzla, dolazi u uži izbor I učiteljicom. Brzojavi. 0<yek gradskih izbora u p okrajini. Teša n j, 12. prosinca. Na pobjedi u gradskim izborima izrazujemo našu najsrdačniju čestitka. Živio pakt muslimana i katolika Hrvata 1 Muslimani ujedinjene organizacije. Z aje d n ička m inistarska konferencija. B eč, 12. decembra. U nedjelju će se obdriavati zajednička ministarska konferencija. M inistar Bilin sk l kod vladara. Beč, 12. decembra. Danas prije podne primio je vladar zajed. ministra financija Bilinskog u au­ dijenciju. Audijencija, je trajala jedan sat. �Sir. 4. Broj 49 .Novi Vakat" Poziv na subshripciju na 2.000 komada dionica II. emisije Muslimanske kreditne banke (d. d.) u Foči. Zaključkom prve redovite glavne skupštine od 12. maja 1912. povisuje ravnateljstvo u smislu § 8. pravila svoju dosadašnju dioničku glavnicu od 100.000 kruna na 200.000 u dvije hiljade akcija po 50 kruna uz slijedeće uvjete: 1. Svaki stari dioničar može preuzeti onoliki broj dionica ove emisije, koliko je dionica do sada posjedovao uz tečaj od 53 krune po komadu. Ovo pravo opcije utrnjuje nakon 14 dana iza proglašenja ovoga prospekta u službenom listu zemaljske vlade. 2. U koliko preostane raspoloživih dionica nakon podmirenja starih dioničara ustupiće se nedioničarima uz tečaj od 57 kruna za svaku upisanu dionicu. Ravnateljstvo si pridržaje pravo reparticije među nedioničarima. 3. Prilikom upisa dionica ima svaki dioničar položiti u smislu tačke 1. ove osnove za svaku upisanu dionicu po 23 krune, dok ostali potpisatelji pod tačkom 2. imaju uplatiti za svaku upisanu dionicu po 27 kruna. Ostatak 30 kruna za svaku upisanu dionicu ima se uplatiti na 30. juna 1914. zajedno sa 6°|0 kamata od 1. januara 1914. U ovom slučaju pozvaće se dioničari i potpisatelji na uplatu trokratnom objavom u zvaničnom listu zemaljske vlade u Sarajevu. Zadnja objava mora izaći najmanje 4 nedjelje prije svršetka roka, do kojega je određena uplata. 4. Višak preko nominalne vrijednosti dionica privađa se rezervnom fondu. 5. Potpisateljima se na njihove uplate izdaju međutomnice, a nakon potpune uplate izdaju im se dionice po formularu A i nose redni broj od 2001 do 4000, te glase kao što i dosadašnje na ime, a kupon na donosioca. 6. Dionice ove emisije sudjeluju na dobitku od godine 1914. 7. Ko ne položi uplatu po izmaku roka, premda je na to bio pozvan po propisu § 176 čl. 2. trgovačkog zakona, gubi upisom stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio. Dionice ovakih dioničara uništuju se, a mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. 8. Dionice se mogu potpisati kod Muslimanske kreditne banke dioničarskog društva u Foči i kod Filijale Muslimanske kreditne banke u Goraždi. 9. Rok za subskripciju traje do 30. decembra 1913. U Foči, dne 5. decembra 1913. Ravnateljstvo. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/12fc37bd13bab1d3f1c9a410652316b1.pdf 6a7a99293658a0634aa22a8cd6fa22bd PDF Text Text Izlazi dna puta nedjeljno i ta srijedom I subotom. Uredništvo i upraua: Czma: luša ulica broj EZ. : ♦ ♦ ♦ Tilefon taro1 - Rukopisi se пв vraćaju. NBfranhirana pisma пв pri­ maju SB. NOVI VAKAT Pretplatile cijene: Za SarajBio H 14,- 7.- 3.50 Sa dostavom u hoću Ш Б .-8.-1 . Za pokrajinu H 16. 8.- IZa inozBmstvo ZO franaha. List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 50. Rifat beg Sulejmanpašić svojini izbornicima. Poštovani prijatelji — moji izbornici! Ja sam od više vas, mojih prijatelja i izbor­ nika pozivan bio, "da povučem svoju ostavku i da nadalje ostanem zastupnikom prve kurije, mu­ slimanskih veleposjednika. Ja se tome pozivu ne mogu odazvati iz više razloga, a od tih ću samo neke ovdje spomenuti. Ne mogu, da povučem svoje ostavke, jer mi izgleda, a daj Bože da se varam, da će uspjeti hotimična ili nehotična namjera Hamdibega Džinića, da rasprši muslimanski klub, jer ona uvreda klubu poslanika „Ujedinjene muslimanske organi­ zacije" — ne će i ne može ostati bez posljedica, koje posljedice direktno tangiraju i ugrožavaju muslimanske interese u opće a interese musliman­ skih posjednika i veleposjednika na pose. U tome slučaju, kad bi se naime raspršio muslimanski klub, ja bih ostao u društvu sa nekoliko svojih drugova a u tako malenom broju, da pored sve svoje želje, ne bih mogao ni izdaleka štititi i bra­ niti interese svojih izbornika — muslimanskih ve­ leposjednika. |a sam uvjek sve svoje neznatne sile stavljao U službu svakom muslimanskom napretku i u obranu muslimanskih prava, a po gotovo prava muslimanskih veleposjednika, te pošto mi se taj rad ne priznaje od jednog dijela mojih izbornika, moj ponos mi ne dozvoljava da zadržim i dalje mandat u ovoj kuriji. Do jučer sam bio predsjed-« nikom kluba u kojem je bila ogromna većina mu­ slimanskih narodnih zastupnika. Kao takovi ja sam mogao, koliko toliko, da udovoljim svojoj svakdanjoj želji, jer svaki moj korak kod vlasti u korist muslimanskih veleposjednika nalazio je pažnje i susretaja, koje pažnje i susretaja jamačno neću nalaziti kod istih vlasti i šefova kad bih ja ostao kao član jedne manjine. U tom slučaju moj se glas ne bi nikako čuo kao glas predsjenika jednog kluba, pod čijim je predsjedništvom sklopljen i pakt sa Hrvatima-katolicima, koji pakt, odnosno potpisnici pakta, sa­ činjavaju i većinu u samome saboru, a mene je gorko iskustvo naučilo kako je teško i nemoguće šta učiniti bez većine, odnosno kao član jedne manjine. To sam iskusio u prvoj godini sabor­ skog zasjedanja, kada je bilo teško i nemoguće išta učiniti u korist muslimanskih veleposjednika. To je bilo u vremenu, kada nas naši suborioci i „prijatelji* Srbi ostaviše na cjedilu i proti nas digoše kuku i motiku. U mjesto da su nam zahvalni, što smo im dali naše najljepše zemlje i posjede, sagradili kuće, pribavili volove i sve drugo, dapače što smo ih i iz susjednih zemalja na naše posjede naseljivali i eksistenciju im osiguravali — u mje­ sto da su nam za sva ta dobročinstva zahvalni, — ustadoše ti naši „prijatelji" protiv nas odmah pri početku zasijedanja bosanskog sabora i htje­ doše nas lišiti svakog prava na naš imetak i op­ Sarajevo, 17. decembra 1913. stanak, nazivajući nas pri tome gotovanima, tembelima i svim drugim pogrdnim imenima. Taj svoj rad nijesu ograničili samo u bosanskom sa­ boru, nego su počeli i javno mišljenje po cijeloj Evropi a na vlastito u Monarhiji zavaravati i protiv nas pribavljati, te kako se u posljednje vri­ jeme vidi, to im je uspjelo da su i današnjeg ministra financija, te Baernreitera i mnoge druge za to predobili. Eto to nam sve činjahu i čine ti „prijatelji". U vremenu dok su im ta naša dobro­ činstva još u najživljoj uspomeni, a ima ih još koji se nijesu potpuno niti asimilirali nama, te nijesu zaboravili običaja niti samoga dialekta jezika od mjesta i pokrajina odakle smo ih na naš po­ sjed naseljivali, dakle u tome vremenu htjedahu nas „naši prijatelji" lišiti svega našega, drsko tvrdeći, da su oni starosjedioci i pravi vlasnici zemlje a mi došlje, uzurpatori i prosti otimači. A i danas traže koncesija u agraru i drugđe na naš teret i našu štetu i uz to nam poručuju, da se ni braniti ne smijemo Uvidivši sve Jo šta nam se sprema s jedne strane, a znajući opet, da sami, bez saveznika, ne možemo ništa učiniti u korist muslimanskog po­ sjeda s druge strane to sam prisiljen bio, da u društvu sa svojim drugovima, tražim bolje i iskrenije savez, ike i naŠf-jmo ih u Hrvatima — katolicima; sklopili smo s njima pakt i stvorili jedan jaki blok protiv rada naših neprijatelja, biv­ ših naših suborioca. Taj je pakt donio obostrane koristi, a ja baš velim i tvrdim da je donio naj­ više koristi muslimanskom posjedu, jer i fakultativ­ na osnova, koja je od neprocjenjive koristi za muslimanski posjed, dobit je toga pakta. U ostalom pravilo je da svaka vlada izlazi u susret većini i uvažava sve opravdane zahtjeve većine i koliko god naša vlada odstupa od toga pravila i radi upravo obratno, ja ipak držim, da sve što sam do sada mogao učiniti, koristiti i eventualno zlo otklonili od svojih izbornika — to sam učinio i koristio jedino i isključivo za to, što sam bio član većine. Naravna stvar, da sam i u ovom historijskom i sudbonosnom momentu za muslimanski posjed stavio svoje zahtjeve na­ dležnim faktorima i ja prosto sumnjam, da će te zahtjeve vlada ispuniti, ako bih ja bio članom i pristašom jedne manjine. Kada bih ja znao, da će vlada te moje zahtjeve uvažiti i ispuniti — ja bih svoju ostavku povukao, pa makar mi i svi moji izbornici otkazali povjerenje i makar mi svak re­ kao i predbacio da sam u svojoj 53. godini nešto pljunuo pa polizao. Da ostanem čvrsto pri svojoj prvobitnoj od­ luci glede polaganja mandata nukaju me i naše rastrovane stranačke prilike. Naša partijska munazea je tako bezobzirna, da se na žalost upotre­ bljavaju i najnemoralnija sredstva, da ®e svoj protivnik diskredituje u očima našega svijeta. Kod nas se događa, da gdjekoji pojedinac za svoj lični interes i za volju svoje bolesne ambicije razvije agitaciju u svijetu i rovari, ne pazeći pri tom ni­ malo da Ii takav postupak škodi ili koristi musi. 1ШВ1 PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ПИТОН SZIHMflV, Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina 1. elementa. Dosta je ako spomenem, da se je u zadnje vrijeme za poznate akcije Hamdibega Džinića agitiralo među posavačkim seljacima, da će na svoje plugove novi porez plaćati; u Hercegovini se je govorilo da se agrar rješava i da musli­ manima ne preostaje ništa drugo nego da sele u Tursku. A opet je sve ovo na štetu posjedničkih interesa. Lojalno priznanjem, da je meni teško i žao bilo svoj mandat položiti. Teško i žao mi je bilo rastaviti se sa svojim prijateljima i drugovima, među kojima sam se uživio tako, da prosto sumnjam da će se ikada među muslimanima sastaviti jedno takovo društvo među kojima vlada najveća sloga i ljubav, kao što je to slučaj među članovima musliman sk<p saborskog kluba. U mom društvu u muslimanskom klubu vla­ dala je takova harmonija i meni je iskazivana tolika susretljivost, da se je, na pr., kada se radilo 0 muslimanskoj zadružnoj tiskari, koja bi list iz­ davala, na moj poziv među muslimanskim zastup­ nicima kroz deset minuta sakupilo i potpisalo mjenica 20.000 kruna, koji fakat neću i ne mogu nikad zaboraviti. Kad se sjetim svega toga, meni je faktično teško i žao bilo rastaviti se sa takovim društvom, prožeto jednom misli i' jednim načelom: rad za narodno dobro, ali kad opet pomislim na poslje­ dice od akcije Džinića i na onu štetu, koju ja predviđam, moram sve to pregoriti, jer ne mogu da nosim te silne odgovornosti, već neka ju nose 1 pred Bogom i pred ljudima oni koji su je prouzrokovali. Toliko sam mogao reći o čitavoj stvari, a više mi ne dozvoljavaju sami muslimanski interesi, a ako koji od mojih poštovanih prijatelja — iz­ bornika želi još kakova razjašnjenja — slobodno mu se uvjek na mene obratiti. Rifat beg Sulejm anpašić. Dva poraza. Prošla sedmica bila je vrlo važna u našem javnom životu: srpske g*upe doživješe dva poraza jedan za drugim: jedan kod izbora saborskih, a drugi kod izbora gradskih. Ne zna se, koji je od oba poraza strahovitiji i sramniji. Teško je reći, koja je grupa doživjela jači udarac — da li oni oko „Naroda", „Srpske Riječi ili „Otadžbine". Kod sa­ borskih izbora pade najači udarac svakako na „Narodovce". Oni su od svih grupa najviše kan­ didata — postavili, a nijesu niti jednog jedinog mandata dobiti. „Otadžbina" je teškom mukom jednog kandidata izvukla. „Srpska Riječ" koja se proglasila glavnim organom svih Srba u Bosni i Hercegovini i koja se nekako istavila nad sve grupe, nije tako u opće na izborima imala nikakva upliva. Kamo im ti veliki i silni njihovi pristaše? Gdje ostade riječ naroda? Uvijek su „Srpska Riječ" i „Narod" pisali: narod će progovoriti, narod će svoju reći — i narod je rekao, d a i h n e ć e. Sva je srpska po- T90RHICA ASFALTA, L3EPENHE ZA KROV (DflCHPAPPE), TVORNICA CEiAENTNIli CIJEVI 1 SVE CE.tENTNE ROSE. TELEFON BHO] 219Tehr.iikt savjetnik: Ingenieur Or. Jovo Slmlć. �Strana 2. litika kod saborskih izbora doživjela jedan veliki fiasko. Zaludu.se u izbornim proglasima na novo govorilo o Kumanovu i o sili srpskog naroda. Svo naprezanje Glišinih ljudi ostalo zaludno. Niko se više niti od n j i h o v i h ljudi na njih ne osvrće. Ašta oni? Vele, da izbbri nijesu narodna volja, da su vođeni pod pritiskom vlade. To je onda još žalosnije, jer kamo onda ta hvaljena s r p s k a s v i je s t . Nije li kod izbora baš srpska i n t e l i ­ g e n c i j a najprosvjetljeniji dio naroda rekla prvu i glavnu riječ. Hoće li i poslije ovog „Narod" ili „Srpska Riječ" imati onda još obraza, da dobacuje kojoj drugoj konfesiji, da joj komandira vlada, da su stvoreni za robovanje? Nu nama se čini, da se srpski izbornici zasitiše galame i pustih riječi svojih prestavnika Ljudi oko „Srpske Riječi" kada su položili mandate i kad su vidjeli da vlada, bez popunjena tili mandata ne će da sazove sabor, slavodobitno digoše glavu govoreći: „Evo, u našim je rukama sudbina cijeloga sabora i cijelog zakonodavnoga rada". Sada nakon izbora pokunjiše glave, vide da nisu ništa. Slomljeni su. U evom jadu uhvatiše se bjesomučno za gradske izbore u Sarajevu. „Srpska Riječ" po­ vede borbu i udruži se sa nekoliko sarajevskih samostalaca. Usput hjedoše, da gradske izbore upotrijebe za slom pakta između katolika i muslimana. 1 tu su opet jasno pokazali, koliko im je pakt trn u očima. Nijesu se žacali najpodlijih korteških sredstava. Bjesumučno i ludo pucali su na paktašku listu i vrijeđali i ponižavali kandidate naše "zborne liste. Već su bili po gradu rastrubili vijest, kako je njihova pobjeda sigurna i kako se sarajevski mu­ slimani odbiše od ujedinjene muslimanske organi­ zacije. Ali, ovdje je narod progovorio i jasno rekao, na čijoj je strani, a nije nasjeo lažima i petljanijama „Srpske Riječi" i ostalih drugova. Najnoviji savez samostalaca sa Glišom doživio je sramotni poraz, rioće li i dalje apelirati na narod sa Kumanovom i Bregalnicom? Politički pregled. H rvatska. Stanovništvo u Hrvatskoj zaokupljeno je sabor­ skim izborima. Rezultat izbora očekuje se velikom napetošču. Značajno je, da se ban Skerlec u Budim­ pešti izjavio, kako će sigurno u izborima hrvatskosrpska koalicija iznjeti pobjedu. Oporbeni listovi hrvatski a naročito pravaški donose mnoge dopise iz raznih mjesta, gdje se iznose tužbe proti nasilju koalicije. S druge se strane javlja, da će pristaše koalicije ti onim mjestima, gdje kandidiraju staromađaroni glasovati za pravaškog kandidata. Kolacijonaši idu za tim, da ni jedan staromađaron ne dođe u hrvatski sabor. T u rsk a . Iz Carigrada javljaju,- da su njemački oficiri i to general Limen, zatim pukovnici Weber i Bronsard, te šest oficira prekjučer onamo stigli. Doče­ kani su na kolodvoru od ratnog ministra Izetpaše te od mnogobrojnih štopskih oficira i od više visokih vojnih činovnika. Turski uredovni list saopćuje uputu o uređe­ nju jednog vladinog odsjeka za inšpekciju provin­ cije i to u minislarstvu unutarnjih posala. U od­ sjeku biti će 24 civilna inspektora. Ovi će inspek­ tori dobivati naloge od generalnih inspektora ili od valija za provedenje uredbi u provinciji. Turska je vlada zaključila, da osnuje vakufsku banku te će na čelo banci biti postavljen jedan direktor iz inozemstva. „Tanin" javlja, da se turska vlada potužila kod bugarske vlade radi toga, što su oboružane bugarske čete napale tursku poštu i da na musli­ manskom pučanstvu u zapadnoj Trakiji čine razne zulume. Bugarska je vlada na ovu pritužbu odgo­ vorila da nije opravdana, izjavljujući, da je spremna da dade stvar ispitati po jednoj tursko-bugarskoj komisiji. Poklisari trojnoga sporazuma, koji se nalaze u Carigradu, posjetili su neki dan velikoga vezira Broj 50. .Novi Vakat* te su od njega tražit i objašnjenje radi onih u Tursku pozvanih njemačkih oficira. Poklisari su naročito pitali, koju će vlast imati glavar njemačkih oficira u Turskoj. Veliki je vezir izjavio, da će na to od­ govoriti kada budu drugi put poklisari došli k njemu. U turskoj diplomaciji predstoje neke važne promjene. Poklisari u Petrogradu i u Londonu, Turhanpaša i Tevfikpaša, poći će radi svoje visoke starosti u mir. Osman Nizamipaša, koji je bio prije poklisar u Berlinu a sada je ministar građevina, doći će za poslanika u Petrograd a mjesto u Londonu, dobiti će bivši veliki vezir Hakipaša, koji više mjeseci boravi na čelu turske diplomatske misije u Londonu. A lb a n ija . Kako iz Berlina javljaju, budući vladar Alba­ nije Prinz Wied od nekoga vremena uči vrlo mar­ ljivo albanski jezik. Kako vele dobro napreduje. On želi svakako, da svoju prvu prijestolnu besjedu drži u albanskom jeziku. Po svoj prilici- ne će princ još za dulje vremena zasjesti na prijestolje jer on svakako želi, da prije nego pođe, u Alba­ niju budu granice države točno određene. Vele, da princ baš ne ide velikom voljom u Albaniju, jer se ne nada bog zna kakovom lijepom životu. Naj­ više ide onamo za volju svojoj ženi koja je vrlo tašta i koja se nada da će u Albaniji moći biti vrlo radina. Po vijestima koje su iz Albanije stigle u Lon­ don, u Albaniji je među pučanstvom velika bijeda. Da se nevolja ublaži obratila se engleska vlada na velike vlasti, da bi se Albaniji namakao jedan za­ jam u iznosu od jedan i pol milijona kruna. Pre­ govori za taj zajam, za koji će svaka velevlast dati '/< milijona kruna, već se vode. Engleska je vlada dala već u ime zajma Albaniji predujam od sto dvadeset i pet hiljada kruna. Predsjednik privremene albansk. vlade, imeno­ vao je presidialnog savjetnika Kemalbega Elbasania ministrom za trgovinu i poljoprivredu. U je d in je n je K re te sa G rčk om . Dne 15. ov. mj. grešci je kralj Konstantin lično udario bajrak grčki u glavnom gradu Krete Sve­ čanosti prisustvovali su svi str .ni konzuli velikih vlasti. Kod svečanosti ispaljen je 101 hitac. Z a je d n ič k a m in ista rsk a k o n fe re n c ija . Iz Beča javljaju, da se u nedelju obdržavala zajednička ministarska konferencija. Konferiralo se o daljnjem programu delega­ cija, koje sada vijećaju kao i o programu novog zasjedanja delegacija koje će se sastati u Budim­ pešti a biće im zadaća, da odobre zajednički pro­ račun od 1. juna 1914 do konca juna 1915. P e rz ija . Iz Tibrisa javljaju, da su neki agitatori posljednih dana iz Teherana nahuckali narod proti Rusima. Agitatori nastoje da uplivišu na predstojeće izbore u medžlis. Naši dopisi. D. Tuzla, 15. debimbra 1913. Situacija u Tuzli. Naš svijet pokazuje slabo interesovanje za mnoge pojave, koje se događaju u našem javnom životu; čak je nehajan i prema pitanjima, koje se tiču direktno njegovih životnih interesa. Istom kada on osjeti, da je opasnost u neposrednoj blizini, onda se on probudi i stane spremati na otpor. Agrarno pitanje predstavlja za nas jedno ži­ votno ртапје i premda je ono odavno na dnevnom redu, naš svijet mu nije posvećivao potrebne pažnje osim u slučajevima, kada bi to pitanje, kojim bilo povodom, zadobilo aktuelniju važnost. Tako je slučaj bio i u ovo zadnje vrijeme. Kada se je po­ vodom Dimovićeve akcije počelo na sve strane da diskutira o agraru, ministar u delegacijama, Srbi u svojoj štampi i na javnim skupštinama, ističući, da je obligatorno riješenje agrarnog pitanja neodioživa potreba zemlje, počeo se je tada i naš svijet za stvar više interesirati. Saznavši da su i neki fak­ tori u monarhiji za riješenje agrarnog pitanja u smislu srpskih želja, spopala je mnoge bojazan da, bi i mjerodavni faktori mogli ovoj struji popustiti te su se ozbiljno zabrinuli za budućnost svoju. Još više se je svijet zabrinuo kada se je bilo čulo, da je i muslimanski saborski klub pod pritiskom tih novih prilika pristao na takovo rišenje agrarnog pitanja. Međutim se je ispostavilo, da ta bojazan nije ni ukoliko opravdana, jer niti su mjerodavni faktori skloni da izađu u susret radikalnim zahtje­ vima Srba, niti je muslimanski saborskih klub za popuštanje. Klub je jednom izjavom oprvrgao sve one lažne glasine, izjavivši, da on ni malo ne od­ stupa od svoga prvobitnog stanovišta u agrarnom pitanju i to je naš svijet u velike umirilo. Naročito je na nas ugodan utisak učinilo otvoreno pismo, koje je povodom jednog isto tako otvorenog pisma od dra Nikole Stojanovića na Bernreitera, upravio g. Šerif ef. Arnautović na istu adresu. Ono otvoreno i energično pobijanje izvoda Stojanovičevih o agrarnom pitanju nije prošlo a da u našem svijetu ne proizvede vrlo povoljno raspoloženje. Ugodan utisak učinilo je pismo na­ ročito stoga, što Šerif ef. Arnautović nije nikakav agrarisfa, te je više poznat kao čovjek, koji radi za siromašnije elemente i kao čovjek koji svorfi snagom zastupa najviše naš prosvjetni napredak, a ipak se je eto istakao i kao odlučan branitelj zemljovlasničkih interesa. Ali, koliko god se je našega svijeta ugodno dojmila ta stvar, ipak bi pogrešno bilo shvatiti to raspoloženje muslimana kao jednodušnu želju sve­ ga muslimanskog građanstva, da muslimanski sa­ borski klub vodi isključivo politiku, koja vodi računa samo i jedino o veleposjedničkim interesima, a da pri tom zaboravlja na potrebe i drugih na­ ših slojeva. Naša je želja, da klub s jednakom energijom zastupa i brani i interese naših obrtnika i trgovaca, a tako i naših seljaka, naročito da što više radi za razvitak prosvjete u našem zapuš­ tenom svijetu. Adil. Banjaluka, 15. decembra 1913. Osvješćuju se. U našem građanstvu počela se situacija sve više da bistri. Korak Džinića, makar da je po osvjedočenju nas mnogih građana potekao iz mo•tiva lične prirode, uspjeo je u početku da pomuti mišljena nekih ljudi i da tako razdijeli musliman­ sko građanstvo u dva tabora. Uspjeo je radi toga, što kod nas kao i svuda ima ljudi, koji slabo misle svojom glavom, koji naivno vjeruju svemu i svačemu i ciadu se lako zavesti za svakojakim lažima i nevjerojatnosti ma. Ima ih, koji prosuđuju stranke i politiku, ne sa stvarnog i objektivnog gledišta ;iego sa gledišta ličnog raspoloženja ili neraspoloženja prema oso­ bama koje dotične stranke zastupaju. Ti isti osni­ vaju na tom temelju i svoju pripadnost pojedinim strankama, te su a priori, bez ikakvog ispitivanja i osvjedočenja za svej što je upereno protiv one stanke, koju predstavljaju neki njima nepoćudni ljudi. To su dakle ljudi, koji nemaju programa ni svog osvjedočenja. A najposlje ima ih, koji su kakvim bilo vezama vezani uz Džinića i stoga su nesamostalni, odvisni. Kada ove okolnosti uočimo, biće nam shvatljivo zašto je akcija Džinića imala s početka terena u našem muslimanskom građana stvu i kako je izazvala onu zbrku i smetenost. . Ali najviši dio našega građanstva prozreo je odmah pravu tendenciju toga koraka i bio je na oprezu. On se nije dać zavesti glasimama, koji nemaju nikakovog oslona i mirno je i trijezno čekao daljnji razvitak stvari. Većina muslimana nijesu mogli vjerovati, u tu nevjerojatnu izmišljo­ tinu, te da bi svi poslanici muslimanskog saborskog kluba bili dotle perfidni, da zloupotrebe povjerenje muslimanskog naroda i svjesno izdadu njegove ži­ votne interese, a da sam Hamdi beg Džinić, bude onaj, koji je ostao vjeran zastupnik, muslimanskih interesa. To je i suviše bilo apsurdno vjerovati. Nije dugo prošlo i muslimanski saborski'klub izdade proglas, u kojem bi cijela ta stvar obja­ šnjena. Devetnaest muslimanskih poslanika, koji su �Brtoj 50j Strana 3. potpisali proglas, obilježili su josno i precizno svoje stanovite u agrarnom pitanju i najeklaiant nije dokazali da je sve što se njima pripisuje ten­ denciozna laž i izmišljotina. Tom prilikom upozo­ reno je i na nai položaj 'i prilike u kojima se na­ lazimo. Upozoreno je i na moguće pošljedlce ovakovih istupa i apelovano na muslimanski elemenat da se u ovakovim ozbiljnim momentima drži tri­ jezno i razborito. Proglas je otvorio mnogome oči. Svako ko dublje misli opazio je, da bi se iz ove nesmotrene akcije Džinića mogla da porodi velika opasnost po slogu i sklad u muslimanskom narodu. Bezobzirna agitacija Džinića mogla bi da razbije slogu, koja je dosad u muslimanskom klubu vladala i da rad i držanje većine poslanika muslimanskog kluba svrati na drugi pravac. U muslimanskom klubu imade 2 -3 zastupnika veleposjeda. Drugo su zastupnici gradova i sela. Ova velika većina zas­ tupnika, koji nijesu zastupnici veleposjeda i koji su u prvom redu pozvani, da brane interese svojih izbornika, malih posjednika, obrtnika, trgovaca i seljaka, više puta je za hatur sloge i jedinstva uzimala zahtjeve' veleposjeda kao zahtjeve musli­ manskog elementa i javno ih kao takove zastupala. To se moglo i oprostiti, ako su se ti zahtjevi vele­ posjeda dali dovesti u sklad sa interesima ostalih slojeva muslimanskog življa. Ali nije uvijek tako bilo. Zahtjevi veleposjeda sudarali su se katkada direktno sa interesima drugih staleža muslimanskog pučanstva, a muslimanski poslanici, koji su dužni da te interese pod svaku cijenu brane, trpili su opet zahtjeve veleposjednika, samo da se uzdrži sloga i zajednica. To u boduće ne bi smjelo biti. Neka sloga bude očuvana, ali interesi pojedinih kategorija ne smiju zato trpiti, nego ih .treba u neku ravnotežu dovesti. I ova mogućnost, da bi se zastupnici musli­ manskog kluba mogli jednom posve od zastupnika veleposjeda odijeliti i njima samima prepustiti ob­ ranu njihovih interesa, osvijestila je i ovdašnje mnoge veleposjednike i upozorila ih na pogibelj, koja bi otuda nastala što bi se muslimanski klub mogao prihvatiti one politike: baška bezj, haška muslimani. Ta bojazan osvijestila je mnogog, te su počeli uviđati, da su se oni u svom nepromišlje­ nom postupku i još nepromišljenijim izjavama odviše prenaglili. Oni še sada kaju, ostavljaju Džinića i oštro osuđuju njegov postupak tako, da je on skoro sasvim osamljen i napušten. To Ti je g. uredniče, slika sadašnjeg stanja, ja ću nastojati da Ti u buduće sve što se kod nas događa javim, a sada primi mahsus selam. Abdul-Hak. saborskog kluba, što je svoju poslaničku dužnost, primjeri" naime u dotičnoj notici stoji da je Muha-koja mu je i materijalnih žrtava prouzrokovala'' rem ef. Gjonlagić iz Cazina sakupio i poslao za vršio uvijek zdušno i savjesno. On je za njegove fond muslim. sirotišta K 19.82 a treba da stoji izbornike nenaknadiv. Naročito ga žalimo stoga K 191.82 (sto devedeset i jedna kruna 82 helera). što je muslimanskom klubu bio drug tvrde vjere Darovi m uslim anskom sirotištu. i tvrda značaja i što je bio osvjedočeni pristaša Kotarsko-vakuf. mearif. povj. u Cazinu poslalo muslimansko-hrvatskog pakta. je K 5 5 0 od kojih je K 3‘— sakupio Džaferaga Izjava g. Adem age M ešića njegovim Majetić iz Majetica na sergiji pred džamijom u izbornicim a. Prilikom polaganja svog poslanič­ Majetičima iza bajram namaza, a ostatak od K 2 50 kog mandata, g. Ademaga Mešić upravio je svo­ je utržak od kurb. kožice koju je poklonio Šalim jim biračima slijedeću izjavu: Begić. Mojim biračima. Kotarsko vakufsko - mearifsko (povjerenstvo Čast mi je javiti svojim izbornicima svih gra­ u Nevesinju poslalo je K 68-6{> koja je svota dova Hercegovine, da sam danas položio svoj sa­ sakupljena iza bajram namaza. borski poslanički mandat. Šemsibeg Gluhbegović iz Travnika poslao je Da se ovaj moj korak ne bi krivo shvatio i K 16-— utržka od sakupljenih kurbanskih kožica. Kotarsko vakuf, mearif. povjerenstvo u Grakrivo tumačio naglašujem, da ja i nadalje ostajem pristaša i vjeran drug „Muslimanske Ujedinjene dačcu poslalo je K 318*— koje su sakupili i to: Organizacije", a ujedno i najiskreniji zagovaratelj K 248 22 Nedžibaga Ahmetović u gotovu i u kurb. pakta između muslimana i katolika Hrvata, jef sam kožicama K 54-32, Mujaga Beširović i K 14-47 potpuno uvjeren, da je ovaj pakt od najveće po­ Hasaga Salkić. Prilikom posjete vakufskog sirotišta u Sarajevu trebe ne samo za muslimane i katolike Hrvate, nego uopće za cijeli naš narod. Javljajući Vam darovaše: Vejsil ef. Šahinagić K 10-—, Munire ovo, moji poštovani birači, smatram svojom duž­ hanuma Šahinagić K 10—, oboje iz Sarajeva, nošću najsrdačnije Vam zahvaliti za povjerenje, Hamdi ef. Šehović iz Oglavka (Fojnica) K 6-—, kojim ste me prigodom izbora odlikovali i koje Turska kiraethana iz G. Vakufa K 10-30, Ibrahim aga Mešukić iz Ostrožca K 8-— (koje je sakupio), ste mi sve do sada iskazivali. Ahmed ef. Dedić iz Varcar Vakufa K 6 —, po Sarajevo, 15. prosinca 1913. 1 K: Berberović H. Hamdi ef., Numić H. Hilmief., Primite mahsus selam Pašić Ali ef., Sarajlić Omer ef. i Sarajlić Salihaga Adem Mecić. iz Sarajeva, 60 hel., po 50 hel, Ajanović Ismet ef., P ola ga n je m an d ata m edju srpskim p o­ Gojačić Ibrahim ef., Harambašić Ali ef. i Š. Husni slanicim a. Narodni poslanik g. Svetozar Čorović, ef. svi iz Sarajeva. Lasić H. Abdulah ef. iz Sarakoii je bio zastupnik prve pravoslavne kurije po­ jova 40 hel., Omer ef. Udovićić iz Visokog 50 heL ložio je ovih dana svoj poslanički mandat, a kako P o lica jn i pas za vatrogasce. Pošto se čujemo, i nar. poslanici Mafija Popović i dr. Aco Babić nose se također istom mišlju da polože svoie često događa, da nepoznate osobe u gradu iz obijesti polupaju stakla na vatrogasnim automatima i poslaničke mandate. daju lažni znak za požar, to će se za vatrogasnu S a v e z n ici „Srpske R ije č i". U najnovije četu naručiti posebni policajni pas, da se ovakove saveznike „Srpske Riječi" spadaju Kulović i Sejosobe iznađu. Dužnost je građanstva, da sve zlo­ dalibeg Filipović (Batal). Ovo nikome, ko ima porabe na vatrogasnim automatima prijavi policiji. zdrava razuma ne ide u glavu. Kulović, dok bijaše Stanje kolere 16. d ecem bra 1913. U načelnikom, nikada ćirilicom pisane akte nije hotio potpisati tijem pismom, nazivajući ga vlaškim, — Žepču prirastao je jedan bolesnik, a jedan umro; premda bi to po zakonu morao činiti. Sejdali za tijem su pronađena dalje 2 bacilaša. Prema Batal, bio je urednik „Bošnjaka" te im niko valj­ tome ostaju 3 bolesnika i 3 bacilaša. U B o s. B ro d u su zadnja dva bncilaša po­ da više uvreda nanio nije. ,Ovo zna svak. Pa ipak su obojica slatko primljena među saveznike stala negativna. „Srspske Riječi".) Ovo je baš „zdravo" dobro. 1 na zdravlje im bilo! Podvale za gradsk e izbore. „Srpska Riječ" B osan sk e željeznice u ugarskom u svome bijesu, što kod gradskih izbora nije poparlamentu bjedila izborna lista za koju je ona pravila reklamu donosi razne podvale. Hoće jadnica da zna, da su B udim pešta, 16. decembra. — U današnjoj izbori provedeni nezakonito, da se agitovalo sva­ je sjednici parlamenta primljena zakonska osnova kim sredstvima, činio pritisak od strane vlade. Sve o izgradnji bosanskih željeznica. Na upit n. zast. ovo u svom bijesu radi neuspjeha „S. R.“ izmišlja Sandora, izjavljuje ministarski predsjednik, da Novo polaganje m andata. G. Adem aga da zamaže svijetu oči. Prigovara, da su izbornim ugarska vlada stoji na tome stanovištu, da se za Mešić, koji je do sada zastupao kao saborski po­ komisijama, ravnali sami članovi naše izborhe listine. podjeljivanje koncesija svake željeznice u Bosni i slanik gradove mostarskog okružja predao je prek­ Evo dokaza, da tome nije tako. U centralnoj ko­ Hercegovini, daklen i privatnih željeznica, mora jučer u poneđeljak predsjedništvu bosansko-herce­ misiji bio je njihov Risto Samouković, koji je kroz tražiti privola ugarske vlade. Željeznica Novi-Bihać govačkog sabora svoju ostavku, a istodobno je cijelo vrijeme kontrolirao izbor. Nadalje su u iz­ ne će doći pod vojnu upravu. Vojne oblasti upravio muslimanskom saborskom klubu ovo pismo: bornim komisijama bili: Rizabeg Kapetanović (sa- upravljati će samo prugom Doberiin—Banjaluka. mostalac), Risto H. Damjanović (sa njihove liste), . Slavnom Primljen bosanski kredit u delegacijam a. Petar Vekić (njihov), Muhamed ef. Šolbat (koji je muslimanskom saborskom klubu, B eč, 16. decembra. Bosanski odbor austrij­ ^ Sarajevo. radio za samostalce), Šulejman Tepara (samostalac), ske delegacije, iza izvješća izvjestitelja L a g i n je Risto Banduka (njihov čovjek) i Muhamed ef. Čast mi je javiti Vam, da sam danas poslao primio je bosanski proračun. Prijedlozi za rezolu­ visokom presjedništvu bosansko-hercegovačkog sa­ S a r i ć (izvan stranaka). Iza ovoga se vidi, kako ciju delegata Maslalke, da se članovi bosanskoga bora svoje očitovanje, kojim polažem svoj posla­ „Srpska Riječ" laže i podvaljuje. sabora pozovu u d e le g a c ije kao strukovnjaci na nički-saborski mandat. M inistar i Srbi. Kao što je poznato mini­ rasprave bosanskog odbora austrijske delegacije Razlozi, koji su me u ovome rukovodili nijesu star Bilinski se u svojem zadnjem govoru u dele­ te delegata Nemca, da se bosanski ustav promjeni nipošto stranački, naprotiv, ja i odsele kao i do­ gacijama izjasnio i o držanju-Srba u Bosni i Her­ na osnovu sveopćeg prava glasa nijesu prihvaćeni, sada ostajem pristaša i vjeran drug „Musliman­ cegovini. — Ali to njegovo izjašnjenje izvjesna ske Ujedinjene Organizacije" i muslimansko-hrvat- štampa nije tačno donijela, te je izgledalo, kao da ostali su prijedlozi primljeni Izbori u Hrvatskoj. skog pakta, jer sam potpuno uvjeren, da je u ovoj je ministar označio novu srpsku stranku oko „Is­ slozi muslimana i katolika-Hrvata, jedini spas nas tine* kao jedinu lojalnu stranku među Srbima u Zagreb, 16. decembra. — Danas su po ci­ zemlji. Ali to nije istina, nego je ministar spome­ jeloj Hrvatskoj i Slavoniji obavljeni izbori za sabor, bos. herc. muslimana. nuo i onu poznatu nekadašnju izjavu lojalnosti u 88 izbornih kotareva. Hrvatsko-srpska koalicija Sarajevo, 13. prosinca 1913. Mahsus selam Srpskoga kluba u saboru. Sa naročitim priznanjem pobjedila je do sada u 45 izbornih kotareva, KrAdemaga Mešić izrazio se minislar o ličnosti bivšega potpredsjed­ šćansko-socijalna (stranka) dobila je 10, Starčevinika g. Šole, te ga istakao kao jednog između ćeva stranka (Milinovci) 13, Staromađaroni 10, Moramo priznati da nam je iskreno žao što najglavnijih i najpouzdanijih oslonaca većine. seljačka stranka 4, osječki klub 3. U tri kotara je g. Adem aga Mešić položio svoj poslanički Ispravak: U broju od 3. o. mj. podkrala obaviće se sutra, uži izbori. Po tome je koalicija mandat. Žao nam je stoga, što je on bio jedan od najspremnijih i najagilnijih članova muslimanskog nam se je štamparska pogreška u notici „Uzorni iznijela pobjedu i imade u saboru većinu. Domaće vijesti. Brzojavi. �Muslimanska kreda lik a ® Ш Ш Poziv na subshripciiu na 2.000 komada dionica II. emisije Muslimanske kreditne banke (d. d.) u Foči. Zaključkom prve redovite glavne skupštine od 12. maja 1912. povisuje ravnateljstvo u smislu § 8. pravila svoju dosadašnju dioničku glavnicu od 100.000 kruna na 200.000 u dvije hiljade akcija po 50 kruna uz slijedeće uvjete: 1. Svaki stari dioničar može preuzeti onoliki broj dionica ove emisije, koliko je dionica do sada posjedovao uz tečaj od 53 krune po komadu. Ovo pravo opcije utrnjuje nakon 14 dana iza proglašenja ovoga prospekta u službenom listu zemaljske vlade. 2. U koliko preostane raspoloživih dionica nakon podmirenja starih dioničara ustupiće se nedioničarima uz tečaj od 57 kruna za svaku upisanu dionicu. Ravnateljstvo si pridržaje pravo reparticije među nedioničarima. 3. Prilikom upisa dionica ima svaki dioničar položiti u smislu tačke 1. ove osnove za svaku upisanu dionicu po 23 krune, dok ostali potpisatelji pod tačkom 2. imaju uplatiti za svaku upisanu dionicu po 27 kruna. Ostatak 30 kruna za svaku upisanu dionicu ima se uplatiti na 30. juna 1914. zajedno sa 6°|0 kamata od 1. januara 1914. U ovom slučaju pozvaće se dioničari i potpisatelji na uplatu trokratnom objavom u zvaničnom listu zemaljske vlade u Sarajevu. Zadnja objava mora izaći najmanje 4 nedjelje prije svršetka roka, do kojega je određena uplata. 4. Višak preko nominalne vrijednosti dionica privađa se rezervnom fondu. 5. Potpisateljima se na njihove uplate izdaju međutomnice, a nakon potpune uplate izdaju im se dionice po formularu A i nose redni broj od 2001 do 4000, te glase kao što i dosadašnje na ime, a kupon na donosioca. 6. Dionice ove emisije sudjeluju na dobitku od godine 1914. 7. Ko ne položi uplatu po izmaku roka, premda je na to bio pozvan po propisu § 176 čl. 2. trgovačkog zakona, gubi upisom stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio. Dionice ovakih dioničara uništuju se, a mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. 8. Dionice se mogu potpisati kod Muslimanske kreditne banke dioničarskog društva u Foči i kod Filijale Muslimanske kreditne banke u Goraždi. 9. Rok za subskripciju traje do 30. decembra 1913. U Foči, dne 5. decembra 1913. Ravnateljstvo. Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tisk ara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/08a476d23c35e5e328dc79a955cb10b9.pdf 54dcb0cbf1b510baff23c186ffa5f094 PDF Text Text Izlazi dva puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: luša ulica broj 6Z. :: ♦♦♦ T elefon b ro 1 - Rukopisi se ne vraćaju. Hefranhirana pisma ne pri­ maju se. Pretplatile cijene: NOVI VAKAT List za politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 51. Sarajevo, 20. decembra 1913. : Za Sarajevo H 14.- 7.- 3.SD Sa dostavom u kuću H16.- 8,-1. Za pokrajinu R 16,- В,- I.Za inozemstvo ZD franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Godina I. Sjećamo se, da je g. Korkut pišući prot toga je ona ulema, što slobodno misli istom tada i odahla, jer je mislila, da će taj stalež svojim uje- g. Hadžića (kojega mi ne uzimamo u obranu, neka dinenjem postati „hur“, te svojim uplivom povesti se brani sam) u “Misbahu*, citirao i arapsku Ilmijja ima u našem privatnom i društvenom millet boljoj budućnosti. Mislilo se je, da će udru­ poslovicu: „Iza kjanel gurabu......... “ pa nam se životu uzvišen poziv i zadatak: rad za sreću poje­ ženje biti zaleđje svakom onom sarukliji, koji je Čini, da takih „vrana* ima i u odboru džemijeta. G. Korkut kritikujući u „Misbahu* rezolucije dinca i društva u moralnom i materijalnom po­ ne osjećajući u samom (sebi dosta snage ili radi gledu. Općenito uzevši, ilmijja je dp danas udo­ slabih materijalnih prilika — pojedincima tepao i akademske omladine donio je između ostalog i voljavala svom velikom pozivu i harno vršila lackao, pa čak i tevilio I ono, na što kao saruklija hadisi šerif: „Elmuslimu men selimel muslimune možda jie bi smio ni pemisliti, min lisanihi ve jedihi*, a u svojim člancima ma­ svoju uzvišenu zadaću. U nedavnom pokretu za paša vjersko-prosvjetna prava i n irodne slobode Tako se je mislilo j u to se je ime pohrlilo lo kad da se nije očešao o ovog ili onog musli­ ilmijja je prva uzela inicijativu i stavila se na sa sviju strana na prv$ sastanak. Tuđe je bilo mana. Iz ovog postupka izlazi, da su hadisi-šerifi čelo samome pokretu. Ova samosvijest i neustrailmije, koja je putovala po 2 —3 dana do Sarajeva. šivost, kojom se je naša ilmijja tom zgodom odli­ Ovo je bio najbolji znak, kako je misao o ujedi­ za g. Korkuta „kažiput* samo onda, kada njima kovala, pribavila joj je simpatije našega naroda, njenju ilmije sa najvećom radošću susretana i nastoji utući protivnika ili zadobiti nečije simpatije. G. Korkuta je u duši boljelo, što je ilmijja koje je ona s punim pravom zaslužila, uživa ih odobravana. danas, a uživaće ih i u buduće sve dokgod se Ali priznati se mom, da je bilo i saruklija bila uzela u svoja pravila, da će njen organ biti bude držala uzvišenih načela šeriata i tradicije i pojedinaca, kojima ujedinjenje ilmije nije godilo, pisan samo arebicom i odredila, da on bude čisto dok bude svoj narod vodila pravoj sreći i buduć­ jeza čovjeka obuzima, kada sluša pričanje,' kako se staleški list, jer su takovog lista stupci zatvoreni nosti u duhu svoga vremena. je uoči sastanka uhodilo i prisluškivalo po vratima za lične stvari i inad, on bez toga ne može Iste simpatije poklanjamo joj i mi i uvijek u Hotel-Gazi i Morića lu n u ....... Ti su se poje­ živjeti kao ni riba bez vode. Stoga je radio, da smo našoj zaslužnoj> ilmiji iskazivali duboko po­ dinci boja1i, da im se sa strane udruženja neće makar jednom dijelu lista promijeni pravac, u štovanje, a i danas iskazujemo, jer držimo, da mrsiti računi, ali oni nijesu imali toliko kuraže, da kojem će dijelu moći izlijevati svoju žuč protiv nju i danas rukovode u njenom radu isti principi se otvoreno dignu protiv udruženja. Među ove onima, na koje je zub zalomio. Radio je i uspio kao i prije, makar da njezin orgar „Misbah* ima spada i g. S. Korkut. On je bušio da ujedinjenje je. List je podijelio: pola sebi, a pola ulemi . . danas sasma drugj^pravac i sasma druge tendencije. raskopa. To je kušao j_.na prvom sastanku, htio A kako ne bi uspio, kada u odboru imade „že­ Prateći pisanje ,M isbaha“, koji usprkos svo­ je potaknuti debatu, da Ii dženifjjet uopće treba, stokih* članova, koji su spremni na s v e , ali, na žalost, priznaju, da raditi ne umiju! Ovaki poje­ ga programa preobiluje osobnostima, napada poje­ ali mu je glas s mjesta zagušen! dince i cijelu skupinu, koja sačinjava narodno preKada mu to nije pošlo za rukom, onda je dinci obično glasuju za onog, koji će ih u radu stavništvo, mi nismo mogli vjerovati, da je to sve makinacije upotrijebio, da se ušulja u odbor zamijeniti, pa makar se jedan dio „Misbaha* pre­ tvorio u lojanu svijeću. pisanje sa privolom i s odobrenjem „Džemijjeti- džemijjeta, te je u tom i uspio. U prvom broju ovogodišnjeg troglavog „Mis­ ilmijje*, jer bi se to kosilo sa njenim pozivom i Napraviti ovoliki skok — biti protiv džemijeta baha* kaže se, da taj list nije stranački, nije zadatkom što ga mora da vrši u našem društvenom pa se onda silom progurati u njegov odbor životu. Mi ne poričemo „Misbahu“ pravo objektiv­ svraća na se osobitu pažnju. Ovaj postupak daje staleški, i da nema nacionalne boje. Što je rečeno, da nije „staleški*, to se može ne kritike, ali držimo da sve ono, što „Misbah* 99% sumnje, da se je g. S. prevrnuvši list želio piše, nije nimalo objektivno. Tu se sasma bezraz­ okoristiti popularitetom džemijjeta da dođe do vjorovati, jer se u njem do sad nije ništa o staležu ložno napadaju pojedinci među predstavnicima svog cilja. On se je džemijjetu nametnuo, povukao (ilmijji uopće ili udruženoj ilmijji) govorilo. A muslimanskog naroda, napada se savez muslimana ga za sobom na stranputicu raskrhavši devizu: zašto? . . . Za to, što je g. Sakib tamo gospodar! Ovakav list nam izgleda nalik na erzi miriju: „геsa Hrvatima, a svi dobro znamo, da pakt sa Hr„Emr bil maruf-nehj anil munker.“ kaba* je udruženja b. h. ilmijje, a haki tesaruf vatima-katolicima ne ugrožava naše ni kulturne, Deviza džemijeta (udruženja) mora biti ujedno ni gospodarske ni političke interese, nego da ih i deviza organa džemijjetskog. Organ bi morao Korkutov! upravo pakt štiti. Ako dakle sva muslimanska biti nadahnut tom mišlju u svakom broju i u Vjerujemo, da nije „Misbah* ni stranački, jer javnost znade, da je pakt stvoren za zaštitu obostra­ svakom članku. postojeće stranke g. Shkibu smetaju. Samostalaca nih interesa od agresivnosti bezobzirnih Srba i u duši ne trpi radi njihovih vođa — a što im sć Ali na žalost, iz organa se vidi na više mjesta, ako sva muslimanska javnost to odobrava, nema je sada prikučio, misli s njima potući „paktaše*, da redakcioni odbor ili bar većina istog nije se sumnje, da će to znati i odobravati i džemijjetikoji o njemu ne vode računa. On čezne za toliko obazirala na tu devizu. — Tko god hoće ilmijja. površinom, pa za to ne bira sredstava samo da neka dokazuje i vjeruje protivno, mi ostajemo Stoga mi ne možemo vjerovati, da „Misbacilj postigne. On napada sad ovog — sad onog, potpuno uvjereni, da je to kvas g. S. Korkuta. hovo* ono pisanje prestavlja mišljenje i volju naše ne bi li ih uklonio ispred sebe, jer valjda drži, Nećemo listati sve brojeve prošlogodišnjeg da on može dobit neki dio popularnosti samo ilmijje i uvjereni smo da se ona s njim ne „Misbaha* i nabrajati bockave članke, nego ćemo tako, ako popularne sruši ili bar uz drma, pa identifikuje. upozoriti samo na rubriku „Šala i satira.* U tom osvjedočenju potkrepljuje nas i jedno kako bilo, jer misli na onu: Cilj sredstva posvećuje. Ti članci nijesu nikakva zabava ili šala, nego pismo, koje dobismo iz provincije od jednoga U mutnu loviti je posao „političara* njegova člana „Džemijjeti-ilmijje* i koje mi ovdje u glavnim su proste denuncije, koje imadu svoj korjen u kova. Stoga je on sada okrenuo čift prot ličnoj mržnji i antipatiji prema ljudima, koji su g. Dra Bašagića. Mi g. doktora nećemo braniti, izvadcima donosim o: više hizmeta učinili mllletu nego- li stotinu Korkuta to prepuštamo samom njemu. Ali moramo „Mis­ zajedno sa Sakibom. bahu* kao organu bi-taraf ilmijje zamjeriti, što se U Bosni, 11. decembra 1913. Sada pitamo ulemai kiram u odboru džemijeta je on u ovom pitanju stavio na stranu napadaja „Džemijeti ilm ija" i S. K orkut. kako su oni „tevil* učinili te članke i doveli ih u mjesto muhakeme, jer ako je nepovjerenica Dru Kada se je potakla misao o udruženju ilmijje, sva sklad sa devizom: „Emr bil maruf-nehj anil munker*? nastala usijed intriga, kako to Dr. Bašagić tvrdi, naša ulema je ovu misao najveselije pozdravila. Gospodo, ili u jol ili ćemo vas vašom devi­ onda nijesu ni hvalisanja ni sve drugo što je Princip je uleme: šeriat objektivnost i iskrenost — zom šibati, da vam koža puca. Naš je bič vaša Dr. u svom odgovoru rekao — za strogu osudu, strančarstvo joj je odorno, pa ga stoga prezire. S deviza, koje še v i ne smijete apsolutno odreći! jer su potekli iz uvrijeđenog srca i ponosa, čemu „Džernijjeti-ilrnijja“ i njezin organ. PRVA BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU BHTOII SZIRKlilV, TVORNICU BSFBLTB, 13EPENHE Zfl M O V ID B ПНРВРРЕ), TVORNICB CEMENTNIH С13Е1Л I SVE СЕЛЕНТНЕ ROBE. TELEFON BROJ Z19- Tehnlćki savjetnik i Ingenieur Dr. Jovo Slmlć. �Strana 2. .Novi Vakat* bi se teško, vrlo teško oteo i onaj, koji to d^nas ova vijest neosnovana.. Kako iz Carigrada naime javljaju, stavila je Ruska vlada Turskoj vladi ove „iza vruće peti" osuđuje. Najviša je drskost od g. Korituta, što on zaHffcve: da se oruŽnlštvo u armenskim pokraji­ u o v o vrijeme za uzor ističe nedostižfve muževe, nama stavi pod zapovjedništvo ruskih oficira, na­ dvojicu prvih kalifa, jer danas živa stvora nema, dalje da se utvrde na Bosporu ueimaju dalje iz­ koji ne bi odobrio i đfvio se njihovoj Veličini mi­ građivati; nego da imadu ostati kao sada, da že­ sli, riječi i djela, kao što danas nema živa stvora ljeznice koje će se graditi u Armeniji moraju imat na zemlji, koji bi mogao stupati njihovim stopa­ istu širinu tražnica, kao ruske željeznice u Kav­ ma, jer se najviši karakteri ne daju niti oponašati kazu. Turska vlada već je prvi zahtjev odbila, a — Ako Korkut prigovora Bašagiću, što nije kao još se nezna kako će stanovište zanzeti prema Hazreti Omer (r. a.), onda bi on sam trebao biti ostalim zahtjevima Rusije. Da Rusije može bolji pritisak izvesti na T ur­ kao On (r. a.)! A smije li Korkut na tako šta i pomisliti? . . . Za cijelo ne! Jer i naduveni Korkut sku, pozvala je francesku vladu, da ne odobri nijesigurno vjeruje, da bi ga vrijeđao dušek, u kome dam zajam turski u Francuskoj dok god Turska bi bilo na kantar pun tovar najmekšeg perja — ne popusti zahtjevima Rusije. Jedan uvaženi frankada bi pravedna Hazreti Omerova kamdžija po ceski list piše, da franceski financijeri nisu nikako voljni, da Turskoj prave novčanih neprilika. Na­ redu i na njega došla! Iz Korkutova pisanja nazreti se može, da on ročito vele, da je bez ikakva izgleda da bi Turska kroz ,,svoj“ Misbah sprema teren, da i on gdjegod popustila ako bi francuska uskratila dati joj zajam u kojem kotaru još koji put kandidira za zem. kad ujedno ne bi nato pristala i Niemačka. sabor, jer poslanicima prigovara od zgode do Turske novine vrlo su ogorčene radi poduze­ zgode, što ne polažu mandata. tih koraka sa strane trojnoga sporazuma. Tako Korkutov „Misbah" nema nacionalne boje. piše „ T a n in " , da je korak poklisara velika za­ Korkut nije za srpstvo ili hrvatstvo. On hrvatstva bluda i stoji u protuslovu, sa izjavama ruske vlade, doduše sad ne napada, ali mu to stoji na vrh koja je rekla da želi sa Turskom u miru živjeti. jezika. — Ne možemo vjerovati lahko niti da je za Kako T asvir-i-Efkiar javlja, to je engleski srbstvo, jer bi se to. kosilo sa njegovim onako admiral Limpuspaša koji stoji u službi turske vlade žestokim pisanjem protiv Srba po prošlogodišnjem izjavio, da njegove punomoći za uređenje turske „Misbahu" i po zadnjim brojevima „Zemana". mornarice nisu manje nego punomoći što su ih Nu, baš je zagonetno: zašto je on umukao dobili njemački oficiri da urede tursku vojsku. protiv Srba sada, kada ima „svoj" list. Pitanje egijskih otoka nije još uređeno. Prije Na ovo bi trebao on odgovoriti. Ali pošto b heftu dana upozorila je turska vlada talijansku se mogao on u odgovoril izmotavati (n. pr. da to vladu, da je ona ispunila drugi članak mirovnoga ne dopušta pravac lista i slično), mi ćemo o tom ugovora naime, da je Tripolitaniju i Kirenaiku po reči, što mislimo. svema i s p r a z n i l a . Istodobno je Turska poz­ On šuti sada, da ne bi uvrijedio „Srbsku vala talijansku vladu da i ona sa svoje strane, Riječ", koja ga je branila protiv Hadžićeve kan­ ispuni uvjete mira to jest, da dignj svoje posade džije, pa se još tako daleko zaletjela, da je rekla sa egejskih otoka, i da otoke predade natrag Tlir­ — ajptur sujlemek — da je „оп“ najpodesniji kan­ skoj. didat za rejsul ulemu(!) Također još nije riješeno pitanje ostrva, koje Na ovakti ironiju „Srpske Riječi" mi poruču­ je Grčka osvojila. Sada je englezka vlava stavila jemo onima oko nje: Gospodo! vi preporučujte za ovaj prijedlog. Grčka i-?, dobiti zauzete otoke izu­ kandidate vaših mitropolita ljude, oko čijih se je zevši otoke imbros i .'eriedos, koji-ostaju Turskoj. glava savijala pasija kamdžija ni zašto drugo, Glede otoka, koje je zauzela Italija predlaže en­ nego li za to, što takav najpodesniji kandidat pre­ glezka vlada, da imzdu ostati T urskoj; ali im priječi put tuđoj ženi___! Nehotica i nevinost su Turska mora dati autonomiju. u ovom slučaju isključeni, jer se „njapodesniji kan­ Jučerašnji pariški listovi javljaju, da je Italija didat" nije ispričao. 1nehotičan a neispričan takav je proti tome, da se Grčkoj dadu otoci Hijos i Mitičin kažnjiv radi neopreznosti. Nemuslimanke su lena jerbo te otoke treba nužno Turska u zaštitu otkrivene i mogu sa svakim razgovarati, pa je maloazijskog primorja. Po radi toga oteže trojni prema njima onakav postupak neoprostiv i za jednog savez, da u tome svoju kaže. Nadalje što se tiče običnog čaršiliju, a kamo li za kandidata najvišeg otoka koje će Italija vratiti Turskoj natrag izjavila vjerskog dostojanstva! se turska vlada, da želi onđe ostaviti turske oružNa ovaku poruku bi nam mogla ,,S. r.ječ' nike. Nadalje želi Italija da dobije dozvolu za reči, da ona svojim riječima nije mislila na uvredu gradnju željeznica u Ajdinu i Adaliji gdje * inte­ i to tim manje, što je S. K. jedan od onih, koji resi Italije dolaze u sukob, sa interesim a Englezke. vode glavnu riječ u udruženju ilmije i što je on Poznato je da iza balkanskog rata Turska sa član „hodžinske kurije". Srbijom nije sklopila mir. Iz Carigrada javljaju, da Na sličnu ispriku ,,S. i f mi bismo se našli u je srpskim delegircem za pregovaranje mira ime­ neprilici, te bismo pocrvenili i zašutjeli, te se onda novan Pavlović i da je on dobio od svoje vlade okrenuli pitati gdjegod kojeg hodžu trefim o: da li da sa turskom vladom utanači mir i da ga podje dostojno jednog ,alima“ predusretati tuđe žene piše. Mir bi se mogao već za nekoliko dana koje bilo vjere, te da li bi takav ,,alim“ zadržao sklopiti. kvalifikaciju za rijaset? Molimo odgovor bez „tevila"! T urska je vlada, kako smo već prije javili, Elbete, hodža bi odgovorio pravo. Veselam! odlučila da učini razne promjene na poklisarskim G. Korkut svoj princip „da ne odgovara onima, mjestima. Sada „Jeune Ture" javlja, da će turski koji se otvoreno ne potpišu" neka preda „eskidži- poklisar u Berlinu M a h m u d M u h t a r p a š a jama“, .kimbilur, možda će se kakva mušterija i biti pozvan na jedno odlično mjesto. Njegovim tome naći! Prijatelj ilmije: F. nasljednikom postati će poznati junak podpukovnik Enverbeg. Nakon tolikog ratovanja, nije čudo, da su turske financije slabe. Veliki vezir Sajd Halim iz­ Mi smo već javili, da je ruska vlada vrlo ne­ javio je ovih dana, da turski činovnici već 5 mje­ zadovoljna stoga, što je, Turska namjestila u vojnu seci nijesu dobili plaće. Pučanstvo je vetikima po­ službu više njemačkih oficira. Radi toga su pokli­ rezima već posvema oslabljeno i nemogu se sari trojnoga isporazuma upitali velikog vezira, kaku daljnje žrtve od njega tražiti. Veliki vezir rekao je, zadaću će imati njemački oficiri u Turskoj. Veliki da Turska misli poduzeti iznimne fi^ancijalne mje­ je vezir odgovorio, da njemački general Liman ne re, te se nada da će velevlasti izaći turskoj u će imati zapovjedništvo nad obranom Dardanela. susret. Veliki je vezir nadalje izjavio, da je zadaća njemač­ kih oficira da davaju instrukcije turskim častnicirna. Međutim Rusija se nije s tim odgovorom H rv a tsk a . zadovoljili, šta više po novinama se pronijele vi­ Iz Zagreba javljaju, da je hrvatski sabor jest, da je Rusija zaprijetila Turskoj, da će poslati svoju vojsku u Arm eniju. Međutim čini se, da je sazvat u subotu dne 27. decembra ove gndine Događaji u Turskoj. Politički pregled. Broj 51. Otvorenje sabora biti će vrloi, svečano. Kod užih izbora izabrana su dva pravaŠa I dva koalicijonaša: Po dva mandata đbbili su narodnici zastupnici pravaši Peršić i Hrvoje i koalicijonaš Šurmin. Radi toga će biti u tri kotara naknadni izbori. A u strija. Mi smo već više puta javili, da je hisinski klub u bečkom parlamentu sa svojima obstrukcijama sprečavao rad parlamenta. ‘Sada javljaju iz Beča, da budu li Rusini larmanjem i dalje spreča­ vali rad u parlamentu, da će onda biti parlamenat carskim reskriptom odgođen. A lb anija. Iz Carigrada javljaju, da će budući albanski vladar princ W ie d biti uveden u Albaniju na svoje prijestolje 18. januara slijedeće godine. Albanski vladar neće stolovati u Valoni, nego će njegova prijestolnjica biti u Draču, pošto se tamo nalazi stari vladin konak, koga će se lako moći popra­ viti i u red staviti. Princa pratiti će u Albaniju međunarodno ratno brodovlje. Iz Berlina javljaju, da je prekjučer stigao onamo zastupnik albanskog komiteta u Londonu N o g g a , te je konferirao sa princom W ie d o m o dočeku albanskih prvaka, koji će ovih dana stići onamo da princu ponude albansku krunu. Još nije odlučeno, hoće H to biti kneževska ili kraljevska kruna. Srbijanska je vlada preko ruskog poklisara u Sofiji prosvjedovala kod bugarske vlade, da bi bugarski častnici odobrenjem bugarske vlade, išl u Albaniju. Bugarska vlada još na ovo nije od­ govorila. M u s lim a n s k i A r.ia u ti p r o ti p r in c u W ie d u . Skadarski dopisnik piše ,,R. N .“ među ostalim ovo: „Najviše mi je palo u oči, što se muslimani u Valoni bune p r o t i v k a n d i d a c i j e W i ed a. V e I e: da su muslimani jedini faktori bili, koji su Tursku u Albaniji srušili svakogodišnjim ustancima, kad su kršćani skrštenih ruku gledali, -a -danas ta--pravedna- Evropa, gdje- je 75 p o s t o m u s l i m a n a , šilje im protestanta za vla­ dara. Mnogi su mi saopćili, da će protiv ove ne­ pravedne odluke Evrope znati opet puškom boriti. K ritič n i p o lo ž a ji u B u g a r s k o j. Kako iz Sofije javljaju, položaj je u Bugar­ skoj vrlo kritičan, jer vlada nije zadovoljna sa sa ­ stavom sobranja (sabora). Vlada nema dovoljne većine, da može raditi. Kralj Ferdinand opet neće da dade privole da se sobranje raspusti, jer se boji, da bi ponovni izbori možda i još gore za vladu ispali. Domaće vijesti. P e d e s e ti ro g je n d a n n a s lje d n ik a p r ije s ­ to lja . Povodom pedesetog rođendana nasljednika prijestolja, nadvojvode Franje Ferdinanda, donijele su novine u monarkiji opširne članke o nasljedniku prijestolja, u kojim se iznose njegove vrline. Care­ vinsko vijeće čestitalo je nasljedniku prijestolja. K a k o s e r a d i kod n a s i d r u g d je . Kod nas se bankovna konkurencija tako pokvarila — osobito ove godine — da se čovjek nad time mora upravo zgražati. Ne samo kod poslova koje s bankama skla­ paju inokosne osobe, nego dapače i kod onih koje zavod sa zavodom sklapa i obavlja pokazuje se ova konkurencija još u večoj svojoj golotinji. Da svaki zavod nastoji i želi sklopiti što više poslova — naročito dobrih i zdravih poslova — to je posve razumljivo i sasvim u redu. Da poje­ dini zavod nastoji privući sebi dobroga mušteriju od drugoga zavoda i to je shvatljivo. Da jedna banka nastoji privući sebi drugi — manji — zavod da svoje potrebe taj manji zavod obavlja kod te banke — sasvim je opravdano. Nu kada se u tom lovljenju mušterija ide tako daleko, da se biraju sredstva za agitaciju, a s druge pako strane, kad naši — naročito sarajevski i mo­ starski zavodi — idu u ofertama glede kamatnjaka tako nisko, da se čovjek u čudu pita: jesu li to �Вго Strana 3. solidni poslovi i rade li ti ljudi iia čelu takih j sa jednim pismom, ha kojem se je n ) muhur Osman ef. Zaraetica iz Gacka predao je zavoda s ikakvim proračunom? Onda tu već pre- ovdašnjeg društva „La stdcr Bosnia*. Ovijem pis­ K 108*25,- koje je ht Iskaz н gottfvu 1 od daro­ e**sve i zaključuje se i nehotice, da je to prav­ mom zatraži, da mu se na račun toga društva vanih kurb. kožica sakupio. ljenje poslova bez glave. dade jedno crno odijelo i jedan zimski kaput. T r­ Adem ef. Smailbegović mualim u Kotezlma Za bolju ilustraciju, za dokaz, da se kod nas govac vjerujući pismu to i učini. Kasnije se je kot. Ljubinje predao je K 34*40,) koje je sakupio ne shvača zadaća banka kako treba i da se naši trgovac priupitao kod jednog činovnika pomenutog na bajram u jutro iza vazi nasihata u džamiji. neki zavodi otimaju za poslovima samo da im se društva, koji mu je rekao, da je pismo krivotvo­ Ibrahim ef. Haznadarevlć upravitelj darul-muia ž e kako u velike rade, najbolji je svjedok ta reno i da je nasamaren. Policiji je uspjelo, da ovu alimina u Sarajevu predao je K 55*— koje je sa­ [fkolnost, što su neki od njih u vrijeme najžešće ptičicu uhvati i preda u ruke sudu. Zove se Du- kupio, (među darovateljima osobito se ističe Ibrakrize oierirali novac sa 7'/.,% !! Naravno, u tome gančić. — himaga Šišić koji je darovao sam K 50 —) je još jedan razlog, naime jedan se gospodin u Muharemaga Mahmutbegović iz B. Samca S j e d n ic a g r a d s k o g z a s tu p s tv a . U pone­ jednoj podružnici htio silom pokazati, kako je on djeljak dne 22. decembra o. g. u 3 sata poslije sukupio je od kurb. kožica K 46*30, a osobito se sav reeskont privukao sebi! podne obdržavaće se sjednica ‘gradskog poglavar­ je istakao H. Hasanaga H. Alibegović, Alijaga Svakako su ovo nezdrave pojave, koje će stva sa slijedećim dnevnim redom: 1. Čitanje lzetbegović, te imam Muharem ef. H Jusufović. nadamo se, vrijeme izliječiti i popraviti. Imam džamije u Bijenji kot. Nevesinje Ljuzapisnika pređašnje sjednice. 2. Pretres proračuna. Valjda ćemo priznati, da su zavodi u Hrvat­ 3. Izvješće građevnog odbora. 4. Izvješće sirotinj­ bović Ali ef. sakupio je na bajram u jutro iza skoj i Slavoniji, — da negledamo dalje — i sta­ vazu nasihata K 18*69. skog odbora. 5. Primanje u zavičajnu svezu. 6. Ini riji i iskusniji i jači, od naših u Bosni pa ipak ni­ jusuf Zija ef. Husagić I. mualim u Blagaju administrativni predmeti. 7. Interpelacije pojedinih jednome od njih nije na kraj pameti palo, da idu članova gradskog zastupstva. 8. Predloži pojedinih kot. Mostar poslao je K 58*10, koje je uz iskaz u tako daleko u svojim ofertama. gotovu i kurb. kožicama sakupio. članova gradskog zastupstva. Za dokaz mogu služiti svi zavodi koji su tra­ Abdulah ef. Hodžić šer. vježbenik u B. Krupi žili reeskontnih veza izvan uže domovine. darovao je K 3*40. S tru k o v n ih te č a j z a o b u ć a r e u S a r a Mi smo baš ovih dana imali u rukama popis je v u . Ovih dana će se zaključiti prvi strukovni Murat ef. Toromanović gradonačelnik u Ca­ gjeeskontnih veza jednoga zavoda i Ujedno kamat­ tečaj za obučare, koji je zemaljska vlada, kako zinu poslao je K 46*80, koje je sakupio na ser­ njak, koje su pojedine banke tome zavodu računale; smo već prije javili, prošloga mjeseca otvorila, giji pred džamijom na bajram K 38*— i u kurb. I I naravno opet smo došli do zaključka, da pod upravom strukovnjaka Kumeršeka iz Beča i kožicama K 8*80. Izm eđu razumijevanja u oferiranju kod nas i pri­ koji je posjećivalo redovito 19 majstora i kalfa Vakufsko povjerenstvo u Žepču poslalo je jeko postoji ogromna razlika. Jer, tome zavodu — obućara. K 57*57 utržak od sakupljenih kurb. kožica. koji je imao reeskontnih veza na obje strane raEjub ef. Hadžić mualim u leleču (Foča) sa­ Od 19. ovog mjeseca od 9 sati prie podne .š tu n a ju zavodi prijeko 9 ' 2 i 9 1/, °/0, a naši zavodi do 3 sata iza podne biće u prostorijama u kojim se kupio je iza bajram namaza pred džamijom K 46*67. Računaju tome istome zavodu ovako: jedna mu tečaj obdržaje (Fišerova kuća broj 8, prizemno, na Alijaga Kurbašić iz Vuckovca (Gradačac) po­ banka računa 8 '/ ,0/o i malo veći trošak, druga Banjskom brijegu) uz besplatan ulaz javno izložene slao K 8*96, koje je uz iskaz u gotovu i kurb. kožicama sakupio. 8 kamata i l u/0 providbe, treća 7 '/„% kamata radnje rečenih obućara. Vakufsko povjerenstvo u Livnu poslalo je po V7„ providbe. N a z n a n je l Dr. Josip Kostić, iiječnik kupa­ imanima iza bajram namaza pred džamijama sakup­ Naravno, neodobravamo ni ovako preskupo lišta Ilidže, povratio se sa svog naučnog putovanja, te ljene dobrovoljne priloge i to po: Hf. Salih ef. jačunanje kamata kao ovo 9 Va% i 9 1/4% jer; se je već preuzeo svoju liječničku praksu u gradu, Delaliću K 19*50, Omer ef. Ćehiću K 13*-, D amda i taj zavod more prema tome ravnati i račuFranje Josipa ul 17. ranu Hf. Salih ef. 10*85 i Hf. Ejub ef. Fehimović iati svojim mušteriiama skuplje, nu za nas jc sva­ tko od većeg interesa ovako nejednako oferiranje D a ro v i „ M u s lim a n s k o m sirotištu.** Hf. K 8*84. Vakufsko povjerenstvq u B. Dubici poslalo je tašili zavoda. Halil ef. Selesković iz Tuzle poslao je K 12.08, Svakako je bolje ako je novac jednom zavodu koje je sakupio iza bajram namaza pred Behrcm- K 155*11 utržka od sakupljenih kurb. kožica među dubičkom ehalijom. iftiniii jer onda i zavod jevtinije računa svijetu, begovom džamijom. Banjalučko povjerenstvo također je poslalo od Hhu ako ta jevtinoća potječe samo od naduvenosti H. Abdagn Gjugja iz Mostara u ivezno se je sakupljenih kožica i drugih dobrovoljnih priioga i zato, da se neko pravi „\vichtig", onda je na­ ki“oz 5 godina darovati K 3Q* —. bavno nezdrava i štetna, i ona se najposlije mora Kotarsko vakuf, mearif. povjerenstvo u Varcer- K 29*44. Zulfibeg Bašagić iz Nevesinja sakupio je 5 K. I '»svetiti. Vakufu poslao je K 121*27, koje je ukupilo u kurb. Abdulah ef. Sokolović I. mualim u Nevesinju Zar se ne bi moglo nešto poduzeti, pa <Ja kožicama i gotovu novcu od tamašnje ehalije, Ssvi veći zavodi bar u reeskomptnim uvjetima budu Također je vakuf, povjerenstvo u Zenici po­ poslao je K 20*01, koje je sakupio iza bajram na­ Jednaki. Držim, da bi za to bilo nužno, da se po­ slalo K 107*— utržka od sakupljenih kurb. kožica. maza pred džamijom u Župči kot. Visoko. kušaju sporazumiti. P u t z e m a ljs k o g p o g la v ic e . Preksinoć je .Zemaljski poglavica fzm. P o t i o r e k odputovao u :. Govori se, da je njegov put u vezi sa jezičnom J z a k o n . osnovom. Poglavica vrati će se poslije ka­ to ličkoga božića u Sarajevo. A ko B o g d a i n e ć e m o Javljaju iz S r e b r e n i c e , d a je prije nekoliko dana Toša • Krsmanović, rekao kod Eve Germanovićke auskullantu Hrobi: „ Š u t i m o r e b r e , d o g o d i n e će te vi s v i b iti k r a lj a P e tr a s lu g e i b iti "ćete s v i p o d n j e g o v o m k r u n o m . Nije ni lu d o , da se ovako po koji zaleti, te i rekne, što u - duši zaista i misli. Ko čita „Srpsku Riječ" i ,,Na*Jrod“, taj između redaka, mora da pogodi, na što se cilja. Ta cijeli su stupci u tim listovima posve­ ćeni slavi i veličini Srbije, i sve ono što god tamo jma, uzveličava se do neba kao najveće i najsavr. ^šenije što u opće na svijetu ima. I uvijek se ti , v '^ v a lo s p je v i Srbiji udese tako, da blizu njih dolaze SJlanci, koji psuju sve što je ovdje na pasja kola, . i - - tako, da i njihov najgluplji telić odmah u sebi 'zaželi, da bi što prije došao kralj Petar, da ovde mapravi ,,red“. Pa se često desi, da se ta željica pokojim na usta i javno izmakne, kao što se je to i dogodilo i Toši. Hajde ti, Tošo, pričaj bre, a mi, I »elitno — ako bog da i ne ćemo. , Z a p lije n je n k a le n d a r „ P ro s v je ta * * . ADržavno odvjetništvo zaplijenilo kalendar „Prosvjetu** iB ^ S to ga je izdalo ovdašnje srp. potporno društvo \P ro .sv jeta “ radi jednog članka „Šta sada?* gdje se narod hucka proti monarhiji. Smail ef. Jusufhodžić šer. sudac u Vlasenici poslao je K 20 — kao obrok dobrovolj. priloga za 1913. god. na koji se je obvezao. Abduselam ef. Osmanagić iz Sarajeva K 10*—, koje je sakupio u veselom društvu. Malićbeg Kulenović Haračlija iz Kulen Vakufa K 30*— utržaka od sakupljenih kurbanskih kožica. Salih H. Osman i Ali Vašvi ef. Sefić iz Mostara poslali su K 9*—, koje su sakupili iza bajram na­ maza pred Čejvanbegovom džamijom. Preko kot. vakuf, mearif. povjerenstva u Zvorniku poslaše, na Sergiji iza bajram ' namaza pred džamijom u Kuli Gradu Derviš Šaban ef Šehmehmedović K 11*14, pred Skela džam. Hašimaga Ustić K 4*72, pred džamijom u Zamlazu Džemai ef. Hulusić K 10*20, u Bulatovcima Mehaga Hodžić K 14*59, u Kusrhjama Kadraga Muminović Kl3*70 pred Namazdžak džamijom H. Aljaga jančiragić K 3*78, nadalje Salih ef. H. Efendić K 1*60, utržak od darovane kurb. kožice, H. Smail ef. -Bukvarević K 21*60, koje je u gotovu novcu uz iskaz sakupio, Braća Suljagić iz Kozluka, muhtar 1 još 2 osobe K 30 — utrška od darovanih kurbanskih kožica. Vekufsko povjerenstvo u B. Gradišci poslao je K .102*59 utržka od sakupljenih kurb. kožica. Isto povjerenstvo poslalo je još K 39*71 iza bajram namaza ukupljenih dobrovoljnih priloga pred 5ukija, Tekija 1 Obredovac džamijom Hasan ef. Bašič imam i sibjan mualim u selu Humi Lišani kotar Mostar poslao je preko vakuf. povj. K 21*36, koje je sakupio na svadbi Muje Ćurića (K 7*05) i iza bajram namaza pred džamijom u Potocima ‘К 14*31 Salih ef. H. Oman i Ali Vasvi ef. Sefić iz Mostara poslaše K 88*- utržka od .sakupljenih kurb. kožica, Brzojavi. R u s ija i T u r s k a . P e tr o g r a d , 19. decembra. „Rječ“ dementira vijest da će radi njemačke vojne misije Rusija samostalno postupati proti Turskoj i poduzeti ratne demonstracije. T u r s k a je s p r e m n a d a ra tu je . P a r iš , 19. decembra. „ T e i|g s“ javlja iz Ca­ rigrada: Veliki vezir izjavio je u razgovoru sa više diplomata, da je Turska spremna, da radi otoka Hios i Mitilene v o d i ra t. I ta lija i e n g le s k i p r e d lo g . R im , 19. decembra. Vijest što ju je donio „Echo de Pariš" da je poklisar talijanski Tittani franceskoj vladi izjavio, da Italija pristaje iia tp neka bi se otoci Hios i Mitelene odstupili Grčkoj, nije istinita. Italija još nije dala odgovor na engle­ ski prijedlog. A u s tr ijs k a d e le g a c ija . B e č, 19. decembra. Austijska delegacija pri­ mila je vojni proračun, kao i proračun zajedničkog ministarstva financija, a onda je odpočela *debatu p b o s a n s k o m k r e d i t u . Naredna je sjednica siifra. S aziv h r v a ts k o g s a b o ra . Z a g r e b , 19. decembra. Današnji službeni list objelodanjuje saziv hrvatskog sabora za 27. p. mj U g a r s k o h r v a ts k a n a g o d a . B u d im p e č ta , 19. decembra. Danas je parlarnenat primio zakon o produljenju financijalne na­ godbe između Ugarske i Hrvatske bez ikake de­ bate. Isto je tako primljen zakon o izgradnji željez­ ničke pruge Ogulin -Knin. �Muslimanska kreditna banka (d. d ju jo t Poziv na subskripciju na 2.000 komada dionica II. emisije Muslimanske kreditne banke (d. d.) u Foči. Zaključkom prve redovite glavne skupštine od 12. maja 1912. povisuje ravnateljstvo u smislu § 8. pravila svoju dosadašnju dioničku glavnicu od 100.000 kruna na 200.000 u dvije hiljade akcija po 50 kruna uz slijedeće uvjete: 1. Svaki stari dioničar može preuzeti onoliki broj dionica ove emisije, koliko je dionica do sada posjedovao uz tečaj od 53 krune po komadu. Ovo pravo opcije utrnjuje nakon 14 dana iza proglašenja ovoga prospekta u službenom listu zemaljske vlade. 2. U koliko preostane raspoloživih dionica nakon podmirenja starih dioničara ustupiće se nedioničarima uz tečaj od 57 kruna za svaku upisanu dionicu. Ravnateljstvo si pridržaje pravo reparticije među nedioničarima. 3. Prilikom upisa dionica ima svaki dioničar položiti u smislu tačke 1. ove osnove za svaku upisanu dionicu po 23 krune, dok ostali potpisatelji pod tačkom 2. imaju uplatiti za svaku upisanu dionicu po 27 kruna. Ostatak 30 kruna za svaku upisanu dionicu ima se uplatiti na 30. juna 1914. zajedno sa 6°!0 kamata od 1. januara 1914. U ovom slučaju pozvaće se dioničari i potpisatelji na uplatu trokratnom objavom u zvaničnom listu zemaljske vlade u Sarajevu. Zadnja objava mora izaći najmanje 4 nedjelje prije svršetka roka, do kojega je određena uplata. 4. Višak preko nominalne vrijednosti dionica privađa se rezervnom fondu. 5. Potpisateljima se na njihove uplate izdaju međutomnice, a nakon potpune uplate izdaju im se dionice po formularu A i nose redni broj od 2001 do 4000, te glase kao što i dosadašnje na ime, a kupon na donosioca. 6. Dionice ove emisije sudjeluju na dobitku od godine 1914. 7. Ko ne položi uplatu po izmaku roka, premda je na to bio pozvan po propisu § 176 čl. 2. trgovačkog zakona, gubi upisom stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio. Dionice ovakih dioničara uništuju se, a mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. 8. Dionice se mogu potpisati kod Muslimanske kreditne banke dioničarskog društva u Foči i kod Filijale Muslimanske kreditne banke u Goraždi. 9. Rok za subskripciju traje do 30. decembra 1913. U Foči, dne 5. decembra 1913. Ravnateljstvo. _ Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. ____ J Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fa44c3ca7610456648e0d7ce804b6ef3.pdf f5f2fd30fd8e331692d30fbd6edf8243 PDF Text Text Izlazi dua puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: loša ulica broj 62. : ♦ ♦ ♦ T e lefon b ro 1 - Huhopisi se ne vraćaju. Nefranbirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List ха politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizacije Broj 52. Neka se zna svačija rabota. Da su poticala Džinića akcije, kojom se je kušalo a donekle i uspjelo zavesti neupućeni svijet na stranputicu, bili po uvjerenju dobrih poznavalaca njezina autora motivi sumnjive naravi, to smo znali i vjero­ vali. Vjerovali smo, da autoru spomenute ak­ cije lebde pred očima sasma drugi ciljevi nego li ih on ističe, da njemu nije ni na kraj pameti da se on stavi u obranu „ugroženih" veleposjedničkih interesa, šta više da je on spreman i te interese žrtvovati i podrediti ih nekoj svojoj ličnoj dobiti. Da, to smo vjerovali i nikako nijesmo mogli razumjeti, kako mu je uspjelo, da u svojoj najbližoj okolici, ,koja ga najbolje poznaje, nađe ma­ kar i malen broj ljudi, koji lakovjerno pristadoše uz njega i slijepo se povedoše za njim. Nepojmljivo je, da više izbornika potpiše i pošalje nepovjerenicu čovjeku, kojemu su prije kratkog vremena iskazali potpuno povjerenje birajući ga za svoga zastupnika, čovjeku, koji svojim radom i prošlošću, svojim znanjem i karakterom to povjerenje u potpunoj mjeri i zaslužuje. Ni najnaivniji ljudi ne bi se tako iako dali zavesti na takav korak što ne bi prije toga stvar svestrano ispitali i zrelo prosudili, bo­ jeći se, da se ne prenagle u svojoj odluci i da ne panu u nedosljednost. Naročito je taj korak nepojmljiv stoga, što je izveden u jednom najkritičnijem momentu i mogao bi da napravi pravi kaos i zbrku u redo­ vima muslimana upravo u onom času, kada im je jedinstvo i sloga najpotrebnija da uzmognu očuvati svoj položaj, koji sada zauzimaju, te obraniti svoja prava i inte­ rese, kojim., prijeti opasnost. Ali ta stvar postade nam ovih dana jasna. Kako su motivi akcije Džinića suspektni, tako ni sama akcija u svim svojim peripetijama nije bila ništa časnija. Operisaio se je sa svima sredstvima, dopušte­ nim i nedopuštenim, d^§e izdadu nepovjerenice pojedinim članovima muslimanskog saborskog kluba, uzdajući se, da će se ovi pred tom izmamljenom i najnepoštenijim načinom skovanom nepovjerenicpm poklo­ niti i mandate položiti. Na ovaj način mi­ slio je banjalučki intrigant, da će najlakše doći do onoga, za čim mu najviše duša teži, mislio je da će ovako sve konce za­ s Pretplatite cijene: Za Sarajevu K II.- 7.- 3.SD Sa dostavom u tiuću H 1Б.- B.- 4. Za pokrajinu H 16.- B.- I,Za inozemstvo ZD franaka. Oglasi računaju se po tarifi, kod višekratnog uvrštenja znatan popust. Sarajevo, 25. decembra 1913. Godina 1. mrsiti, a onda sam postati gospodarem situacije. Da naši čitatelji vide, kako je ta nepo­ vjerenja skovana, mi donosimo ovdje jedno pismo od prijedorskih građana, koje je upravljeno na predsjednika sabora g. Dra Safvet bega Bašagića i koje glasi: „Velemožni gospodine doktore! Mi smo čuli, da su povodom akcije Džinića proti Vama i muslimanskom saborskom klubu i nekoji ovdašnji građani, zavedeni po Osman begu Ш Selimbegoviću potpi­ sali i poslali nepoVjerenicu kao našemu zastupniku. Ta nepbvjerenica je potpisana i poslana bez znanja Vaših birača, te ne može nikako biti izraz .volje Vaših izbor­ nika. Šta više, ni sami potpisnici te nepo­ vjerenje nijesu znali šta su potpisali, jer im se stvar, o kojoj se radi, nije ni kazala. Oni su samo pitani, dali su za riješenje agrarnog pitanja ili protiv toga, i kada su odgovorili, da su za ovo posljednje, on *a su im za tu stvar zatraženi potpisi. Eto tako je ta nepovjerenja skovana.---------- “ Ovo pismo je dovoljna karakteristika za ovu čitavu kampanju i za njene začetnike. Ono pokazuje kakvo shvaćanje o moralu imaju oni individui, koji su tu kampanju zapodjeli. Mi upozoravamo na ovu stvar sve muslimane, da dobro otvore oči i da ništa, prije nego svestrano ispitaju, ne uzi­ maju za gotovo od individua sumnjiva značaja, kojih više-manje ima posvuda i koji su našemu svijetu prilično dobro poz­ nati. Osobito je potrebna razboritost i hladno prosuđivanje onda, kada su po sri­ jedi velika i zamašna pitanja, jer i mala pogreška u tom slučaju može imati vrlo štetnih pošljedica. Delegacije. Minister Billinski o otkupu kmetova. U subotu po podne obdržavala je austrijska delegacija svoju sjednicu, te je u njoj pretresan bosanski kredit Delegat Nemec veli, da je bosan­ sko stanovništvo nezadovoljno sa gospodarstvenom politikom vlade, te traži da se odmah pristupi obligatornom otkupu kmetova. Delegat Niedrist veli/ da je on kao Tirolac dušom i tjelom za obligatorni otkup kmetova, ako bi se taj otkup tako proveo, da bi seljaci zbilja dobili slobodu. Pošto je još govorio delegat Korošec, uzima riječ zajednički ministar financija B iiin s k i i veli, kad je došao na vladu, da je našao već agrarni PR V A BOSANSKA ASFALTNA - INDUSTRIJA U SARAJEVU ш он ш м , zakon gotov za fakultativni otkup kmetova, i da jedva mož. biti sada govora o tom e, d,a se t a j z a k o n v eć u ta k o k ra tk o v rije m e p r o m ije n i. Pošto je vladala bojazan, da će musli­ mani iz Bosne izseliti, ako bi se uveo prisilni otkup kmetova, stvor ,n je sadašaji zakon o fakul­ tativnom otkupu, koji d o b ro slu ž i. Da se otkupe svi kmetovi, trebalo bi 140 milijona kruna, a da se otkupe i oni seljaci koji su samo djelomično kmetovi trebalo bi još daljnjih 140 milijona kruna. U svemu bi dakle trebalo 280 milijona kruna a tu svotu od jedanput ne bi mogla zemlja snositi. Sada, kako se kmetovi mogu po volji otkupljivati, nemaju oni otuda nikakve štete. Otkupljivanje kmetova ide vrlo brzo, te se godišnje riješava okruglo 6 hiljada molbenica. U 11 odnosno 16 godina biće o tk u p ­ lji v a n je k m e to v a d o v rše n o . Namjerava se pro­ vesti reforma agrarnog zakona i to tako, da će jedan dio tereta što ga imaju .snositi kmetovi pre­ uzeti zemlja. Od 1. januara 1915. godine plaćala bi zemlja polovicu onih kamata, što ih imade kmet da plaća za dignuti zajam u svrhu otkupa. I tako će moći seljak, da pređe na novčano gospodarstvo, a neće biti otkupom tako opterećen, da bi došao u novčanu potrebu. Nadalje će se gladatl, da se novim zakonom odstrane sve zloporabe, koje su s t sada pokazale kod otkupa kmetova. U sta v . Ministar nadalje govori, o izbornom sistem^ u Bosni, te veli, da taj izborni red moguće nije idealan, ali ovako mladi ustav kao što je bosan­ ski, ne može imati opće jednako i direktno pravo glasa. Najizabraniji dio inteligencije svih triju vjeroispovjesti nalazi se u saboru. Činjenica jest da vlada treba, da ima sve tri konfesije u radnoj većini. Ministar se nada, da će bosanski sabor koji će se sastati 29. o. mj. a imade pred sobom bogati gospodarstveni program, d o i s t a i r a ­ d iti. Uprava. Ministar moli, aeka se ne bi govorilo o nekoj kolonijalnoj upravi u Bosni. Ništa ne vrijeđa Bosnu tako, kao kad se govofi o kolonijalnom sistcntuŠto govore o „sistemu u Bosni i o Bosancima" u tome smislu, da bi se Bosna po mogućnosti sama upravljala, tome se doduše ne da prigovoriti. Ali se ovaj princip može samo r a lo po malo provesti idući zatim, da se potrebna činovnička generacija iz domaćeg pučanstva odgoji. Ovoga činovničkog podmlatka imade već priličan dio. Dok uspije, da se činovnički podmlatak upotpuni, onda će nestati i kuferaškog pitanja. Ministar svršava svim a rije­ čima; „U Bosni se ne vlada zlo, niti se upravlja po kolijonalnom sistemu, naprotiv uzdam se u Boga, da će sabor i njegova većina trajno posto­ jati, ne da mene sluša, nego da sve ono učini, što doista zemlji treba. Na koncu uzima riječ izvjestitelj Hrvat L a g in ja . On se dotiče među ostalim i agrara, te zagovara polagani fakultativni otkup kmetova i završuje neka Bosanci prime bratske pozdrave, s uvjerenjem, da ćemo mi njihov napredak iz pet- TVORI nSFflLTfl, L3EPEHHE Zfl KROV (OflCHPRPPE), TVORNICI! CEMENTNIH CIJEVI I SVE CEMENTNE ROBE. TELEFON BROJ Z19- Tehnički savjetnik! Ingcnieur Dr. Jovo Simić. ш �Strana 2. nih žila pomagati, ali im ujedno dajemo savjet, neka svoje važne stvari u bratskom sporazumu, ne radeći jedan proti drugomu, nastoje riješiti. Iza toga je bosanski p r o r a č u n p r im lje n . Malo odgovara na Sakibovo pisanje o šer. sud. školi. U posljednje vrijeme počeo se je Sakib Korkut mnogo baviti o šer. školi. Ovu pojavu trebao bi svaki obrazovan čovjek s oduševljenjem pozdraviti, kad bi ona nikla na zdravom i opravdanom temelju. Jer ako igdje, a ono u musi. nast. zavodima u opće trebalo bi zaći sa sikirom u ruci i isjeći sve one verige, koje su ih sputale i onemogućile im, da postignu namijenjenu im zadaću. Mračnjaštvo, koje je musi. narod u svoje pogubne čeljusti dokopalo, već od nazad četiri stotine godina adoptiralo je isključivo sebi uzgoj i vodstvo musi. svijeta. Stoga nije ni čudo, što je musi. svijet u opće duboko pao kulturno i što je sjaj prave isl*. kulture ugasnuo i potamnio, a stim zajedno što su musi. zavodi zaostali. Radi toga bi, kako gore' rekosmo, razveselilo svakog prijatelja muslimanskog napretka, kad bi se i u nas počelo obraćati malo više pažnje nast. zavodima, kao što to biva kod drugih kulturnih naroda, a ne osuditi ih na vječnu nepromjenljivost i stagnaciju. Ali na žalost tomu nije tako. Tamam da musi. genij malo dahne dušom, došavši na najvišu musi. školu u Bos. i Herc. čovjek, koji bi svojom voljom i sposobnosti mogao preporoditi taj zavod, a stim ujedno u velikoj mjeri i musk elemenat u Bosni i Hercegovini, eto tada opet se javlja • demon mračnjaštva i reakcije, da pokosi sve što je na­ predno i slobodno. Sakib Korkut, naime, od kako je došao gosp. Osman Hađić na šer. sud. škoLu, počeo je sipati drvlje i kamenje na njega, ne obazirući se da tim svojim nepromišljenim i nekulturnim činom čini atentat na progres b o s.’ muslimana. Mi odmah izjavljujemo, da nam nije ovim namjera uzimati u obranu osobu gosp. 0 . Hadžića, jer on nije potre­ ban tom. U njega nisu ruke pod kamenom, kao u stanovite gospode, te da je upućen samo na tu karijeru. Njemu su otvorena vrata svugđe, kao najinteligentnijem muslimanu. A nama samo čuvstvo pieteta nalaže, da mu svakom prilikom odamo dužno poštovanje, i da se ponosim o njime, napunjajući nam se ujedno grudi samopouzdanjem i nadom u -bolju budućnost, kad pomislimo da mogu još nicati i u našoj sredini ovakovi ljudi. Mi želimo samo upozoriti širu musi. javnost, da ne bi nasjela Sakibovu pisanju i pomislila, e baš je veliki zarar po din, što je gosp. 0 . Hadžić postavljen na direktorsko mjesto. Kao njegovi đaci najkompetentniji smo, da reknemo istinu o gosp. Hadžiću i njegovu djelovanju na šer. školi kroz ovo malo vremdna. Ne ćemo se podrobnije osvrtati na sve klevete Sakiba Korkuta, jer bi nas to daleko odvelo, a to nije ni nužno, budući da je većina tih kleveta skroz neozbiljne naravi, na. pr. ona besmisao što ju je Korkut napisao pod na­ slovom „ 0. H. plagira" ne dokazuje ništa drugo osim to, da Sakibu nije još jasan pojam plagiranja. T ako je to i sa onim ljevanjem krokodilskih suza radi toga, što đoja ima na nuvabu nekoliko nemuslimana, jer smo uvjereni kad bi to bili slučajno Srbi, da ne biše ni riječi progovorili, osobito kad se uzme u obzir to, da ti nemuslimi vrše svoju zadaću veoma savjesno, pače bolje nego bi to i muslimani činili. Nego je nama najglavnije osvrnuti se na onu najmizerniju tvrdnju, da je gosp. O. H. bezvjerac jer ne vjeruje u mudžize. Ovim se hoće, da dade skroz ličnom antagonizmu vjerski karakter, da bi se gosp. Hadžić što više ocrnio u očima neuka svijeta. U opće je u ovoj stvari najpogubnije to, što stanovita gospoda hoće u vjerskoj mantiji, da protežiraju misli i ideje, koje nisu u skladu s pravom isl. naukom, nego su ili lične zadjevice *) Primamo, iz krugova đaka šer. sud. škole, da se vidi kako misli naša šerijatska amladina o Sakiboviću napadajima. ,Novi Vakat‘ ili odraz natražnog i nesavremenog elementarnog obrazovanja. Govoriti o gosp. O. Hadžiću kao bezvjercu to je nama teže od bola. Treba samo pročitati njegova djela, a naročito njegovu „Povjest Islama" pa će se bez sumnje svak tijekom čitanja uvjeriti, da u njihova autora bije pravo islamsko srce, bez ikakve natruhe. Korkut u svojoj zanešenosti na­ ziva „Р. Islama" krparijom i time bez svake sum­ nje pobuđuje zgražanje u svakom čovjeku, koji ju je pročitao, pomislivši da se može nalaziti ljudi, tako nepromišljenih i prostih, pa da se baca bla­ tom i na ono što bi moralo biti sveto, samo da postignu svoj cilj. Da su se u nas, kamo pusta sreća, davno po­ čeli rađati Hađžići i njemu slični, zacijelo bi musli­ manski narod stajao na mnogo većem stepenu kulture i ne bi se sigurno usuđivali neki listovi — za vrijeme balkanskog rata — da pišu o isla­ mu kao elementu koji je proti kulture. Također nije istina, da gosp. Hadžić ne vje­ ruje u mudžize kao takove. Ne može se zaključiti ako on bude malo slobodnije govorio o njima — i to s veoma lijepom i opravdanom namjerom — da on ne vjeruje, da bi to moglo poteći od čov­ jeka, kojega on čvrsto vjeruje. U ostalom ima u nas mnogo inteligentnih hodža, koji zalaze i u dublja pitanja i o njima sasvim slobodno govore, ali oni su u ahmediji, pa se stoga, ne smiju ni dirati. Kolike li ironije! Kao što ove klevete i „argumenti", kojim se Sakib služi proti Hadžića, odišu ličnom mržnjom, a ne stvarnom objektivnošću, tako je to gotovo cijelo njegovo pisanje. Eto ovim smo se letimično osvrnuli na Saki­ bovo pisanje u skroz poštenoj i patriotskoj nam­ jeri, da obavijestimo objektivnu javnost i da pobi­ jemo natražnjačke tvrdnje Sakibove, bojeći se da ne biše imale u našem narodu uspjeha. Jest, srce nam se stegne u zebnji, kad vidimo, da se u na­ šem narodu još hoće d a zadrže i protežiraju ta ­ kovi nazori i dispozicije, radi kojih je baš i pre­ trpio isl: svijet tako teških posljedica. Da se muslimanski svijet odupre najezdi no­ vog vremena, da se spasi od neminovne propasti, koja ga čeka, ako ostane u ovakovim duševnim i društvenim prilikama, treba da ima požrtvovnih, spremnih, ozbiljnih i hrabrih sinova, koji će ga znati i moći izvesti iz bezdana propasti. A da takve sinove odgoji i pobije, treba da ih povjeri ljudima koji su sami takovi, a ne ljudima u kojih je život uspavan, suženo obzorje, skučena volja i u kojim je poduzetni duh iščeznup. Mi smo u gosp. 0 . Hapžiću vidjeli čovjeka spremna i sposobna, puna eneržije i volje, koji bi najbolje mogao i znao doskočiti svim nedostatcim a u šer. školi, koje su, budi uzgred rečeno, poslje­ dica te okolnosti, što se је^ uvijek gledalo, da za direktora dođe čovjek s oradom i ahmedijom i čurkom, pa makar on bio kakove mu drago spo­ sobnosti. A da tako mislimo o gosp. O. H. razlog je to, što smo se očevidno osvjedočili za ovo ne­ koliko dana njegova djelovanja. Čim je došao na školu, odmah se je među đacim a opazilo neko kretanje,, neko ugodno čuvstvo provlačilo se je dušom svakoga đaka, pa i onog najokorjelijeg konzervativca. Ta svako je bio oslobođen onog duševnog ropstva i osjetio je čuvstvo čovječijeg ponosa, dok je prije važilo to pravilo , da si sve bolji čovjek, što si viši hinja, ulizica, lico mjerač i što se više gubiš — poput Indijanca — u nir­ vanu i prestaneš osjećati za svoju individualnost. Od realnog uspjeha spomenućemo to toliko da su se svi predmeti, a naročito istočni, počeli odmah mnogo bolje i savjesnije učiti. Osim toga uvedeni su još neki novi predmeti, a lendohanluku i trag se zar^eo. Ima toga još dosta što bi trebalo dotjerati i preurediti, pa da se postigne nivo drugih mo­ dernih zavoda, ali je gosp. Hadžiću bilo nemo­ guće baš radi onog klevetanja. Sve će se i ovo moći urediti ako na upraviteljskom mjestu bude čovjek, koji razumije i zna potrebe vremena i koji razumije dužnosti što čekaju svakog šeriatliju u Broj 52. životu, ako hoće da bude na svom mjestu; inače će se liferovati praznovi i nesposobni ljndi. S ovoga svega što navedosmo, mi dižemo svoj glas, da bude odraz našeg preziranja i sne­ bivanja nad pisanjem, koje je tako štetonosno, a Sakibu poručujemo, da svoju mržnju na koji dru­ gi način iskaljuje, a ne u svojstvu predstavnika ilmije i na način koji mu može pribaviti renome zanešena i nepromišljena čovjeka, a ništa drugo. Ujedno dovikujemo: Dolje plazava bigoterijo i licemjerni stvorovi. Politički pregled. Turska. Iz Carigrada javljaju, da jedan mladoturski ogledni list priopćuje članak, u kome se veli, da bi sadašnje držanje trojnoga sporazuma naprama Turskoj, a naročito prema turskoj vojsci moglo tako dovesti do jedne velike r e v o l u c i j e u c i j e l o m m u s l i m a n s k o m svijetu. Držanje trojnoga sporazuma i njegovi zločinački planovi proti zejnlji Kalifata, mogli bi lahko da dignu sve muslimane u Indiji, Egiptu, Maroku, Tunisu i Algiru na ustanak. Članak pobudio je u Cari­ gradu opću senzaciju, jer se drži, da je potekao sa jednog visokog mjesta. V i j e s t i da će sadašnji ministar financija Rifatbeg dati ostavku, opovrgavaju se sa zvanične turske strane. Albanija. Iz Atene javljaju da je budući albanski vladar Prinz W ied u pratnji svoga brata i raznih funkcijonara stigao u Krv i odatlen će ovih dana na­ staviti put u Albaniju. Ova se vijest međutim iz Berlina oprovrgava, jer da je princ kod kuće. Bugarska vlada oprovrgava vijesti, da je Bu­ garska stala na stranu Albanije i da je otposlala u Albaniju bugarske oficire. Činjenica jest, da se ruski poslanik u Sofiji, koji zastupa interese Sr­ bije obratio takim upitom na bugarsku vladu. Bugarski ministar izvanjskih posala Genadiev iz­ javio je ruskom poslaniku, da se u Albaniji ne nalazi ni jedan jedini bugarski oficir ili vojnik, pošto Bugarska nije pozvana, da u Albaniji ikake vojničke organizacije provodi. Beogradski listovi naprotiv javljaju, da se u pograničnim stranama Albanije spremaju ustanci. Listovi beogradski udaraju na bugarsku vladu, da ona Arnaute hucka proti Srbiji. Isti listovi vele, da Bugarska rovari i u novo osvojenim srpskim kra­ jevima i da ondje o r g a n i z u j e u s t a š k e č e te . Mnogobrojni bugarskiko mitadžije došli $u sa krivim pasošima u Srbiju. Oni su izrabili neznanje ruskoga poklisara u Sofiji koji zastupa srbijanske interese i dali su sebi od njega pasoše vidirati. Listovi vele, da se n’e treba bojati ni bugarskih komitaških četa, a niti ustanka Arnauta, jer će'se u novim srpskim krajevima poduzeti, sve potrebne vojne mjere, da se svaki ustanak odmah u zametku uguši. „Temps" prima iz Janine telegrafsku vijest, da se onđe Grci spremaju na veliku borbu radi toga, što neće nikako da pristanu, da se Janina utjelovi samostalnoj Albaniji. Liječnici se spremaju za svaki slučaj te su već potrebnu zdravstvenu organizaciju proveli. Naši dopisi. Anarhija na bihaćkoj gimnaziji. Kad se u nas prije dvije godine otvorila gi­ mnazija, svi smo se veselili, jer smo se nadali, da će se tamo naši sinovi odgajati onako, kako se to drugdje čini. Zbilja, isprva je. i zadovoljavala naša gimnazija zahtjevu, radi koga je osnovana, ali nam vlada lanjske godine posla okorjelog i zagrižljivoga Srbina Savu Miladinovića, koji je još od prije poz­ nat kao veliki propagator srpstva među školskom omladinom, a naročito medu muslimanskom. Ne­ ćemo ovdje spominjati silne tužbe, koje su iz Mo­ stara stizale protiv Save, jer su i previše poznate. Ovdje ćemo iznijeti, i to samo nekoje, nove po­ datke propagandističnog djelovanja Savina. �Broj 52. Kao najzgodnije sredstvo za propagiranje srpstva uzeo je ovaj „profesor" svoje predmete: povijest i geografiju. Ne imajući solidne naučne spreme u svojim predmetima (a to se najbolje vidi iz toga, što je već 7 godina suplenat, jer ne može da položi ispit), nego crpeći je iz kojekakuvih propagandističnih brošira, on đacima i ne predaje prave povijesti. Priča im na satu, da su se svi Slaveni nazivali u prošlosti Srbima. Dakako, i kod odgovora traži, da mu đaci isto govore. (Tako, kad |je pitao Muju Beširovića). Sorabi su za njega isto što i Srbi iz Srbije i Bosne. Srbi su uopće naselili cijeli balkanski poluotok od So­ luna do Lombardije. Tumači zatim na satu, da se u Bosni i Hercegovini nije nikad ni znalo ni za kakovo pismo osim za ćirilicu. Njom su, kako on veli pisali, isključivo svi katolici, muslimani i pra­ voslavci. Njemu je granica između Hrvata i Srba, ne Bosna, pa mi Vrbas — kako to neki srpski „istoričari" uzimlju — nego Una rijeka. Kad predaje zemljopis, ni o čemu drugom i ne govori nego o Srbiji. Da predobije đačke, na­ ročito muslimanske simpatije, za Srbe, uvijek go­ vori o silnom napretku Srbije. Veli, da su Srbi najkulturniji narod od svih Slavena, da u Srbiji uopće nema nepismenih ljudi, a gotovo svako zna govoriti franceski. Donosi kojekakove karte (valjda Dr. Cvijića kartu balk. naroda poslije rata), te tu­ mači što je sve Srbija zauzela. Veliča njezinu voj­ sku i oružje. Šta više, sam ga je direktor Zdunić zatjecao, gdje đacima lanjskog III. razr. o tom go­ vori, pa kad mu je za to prigovorio, on je bez­ obzirno rekao, da mu nije briga, što o njegovoj metodi govore s m u š e n i direktori, te da će se on držati svoje metode,, pa neka radi ko što hoće. ,Novi Vakat* Kako pak odgaja našu uzdanicu, najbolje se vidi iz toga, što onim đacima, koji simpatiziraju za srpstvo, dopušta i onakove stvari, od kojih bi ih kao odgojitelj morao odvraćati. Samo jedan primjer: Uz dernek je na Žitarnici vidio đaka Muju Beširovića sa srpskom trobojnom preko prsa, te mu je u velikoj .razdraganosti dobacio cigaretu i pripalio mu je sobom. Mjesto, da nam odgaja, karakternu omladinu, on ih podmićujući dobiva za srpstvo. Tako je Ziriću kupio cipele, da bude Srbin. Pred školom okupi oko sebe nevinu mu­ slimansku dječicu, te im kupuje halvu i kolače i tumači im, da moraju biti Srbi. Javno u raz­ redu priča, kako će „Prosvjeta" osnovati, u Bihaću srpski konvikat, u koji će moći i muslimani stu­ piti. Kad je početkom lanjske škol. godine počela izlaziti. „Srpska omladina", Savo je kazao to đa­ cima u II. razr. Rekao je, da je to lijep list, te da će ga siromašni đaci moći dobivati besplatno. Odmah je i nekoje đake (kao n. pr. Ibrahimpašića Ahmeta)' pozvao kući, da im dade „Srp. omi." Jednom je poručio po Mureškića, đaka, da mu odnese dva pisma na poštu, te mu pri tom dao „Srp. Omi". Prije mjesec dana rekao je u III. razredu, da muslimani moraju biti ili Srbi ili Hr­ vati, a ako se koji đak usudi nazvati Hrvatom, onda ga progoni, udara šamarima i nazivlje beš­ tijom, svinjom (kao Muhamedagića). Čim od svo­ jih uhoda, kojih imade u svim razredima i po svima uglovina,-čuje, da su se 2-3 đaka musli­ mani nesrbina zajedno sastala na ulici ili ma gdje, odma ih sumnjiči, da su držali nekakove sjednice. Tako je neki dan drukčije dobru i čestitu đaku Ibrahimpašiću, koji se u opće ne pača u ovakove poslove, rekao, da ga lo p o v s k i g le d a , i to za Kako opet „savjesno" vrši svoju dužnost, vidi to, jer je ovom đaku začudno bilo, kako se njemu uopće može predbacivati ovakova šta, pa je „pro­ se najbolje iz toga, što ga je direktor Zdunić ne­ fesora" Savu pogledao začudno. Da primami uza koliko puta zatekao, gdje sjedi uz peć i priprav­ lja se za ispit, a đaci besposleni sjede. Nu on se se muslimane đake, javno govori, kako on zajedno nije ograničio na rad u školi, na satu. On je raz­ sa prvim muslimanima iz Bosne i Hercegovine radi o napredku muslimana. Dok Osmana Đikića vio propagandu i izvan škole^ i to među đacima. u zvijezde kuje kao pjesnika, dotle dru. Bašagiću Veoma često vodi đake u svoj stan i u srpsko društvo ,,|ugovići“ (Zirić Alija III. razr,,' Zulić niječe svaku pjeničku vrijednost. Đake muslimane, Omer III. г., Ahmed Filipović II. razr., Majo Be- koji se ne osjećaju Srbima, svaki čas napastuje. Tako je Mehmeda Kulelovića pitao, je li došao širović III. razr., Mujo Kulenović II. razr. i. t. d.). k pameti i postao Srbin. Poslije će biti kasno, Više pUta znade ih sakupiti 15—20 u svom stanu, rekao mu. Jasno je, što je Savo ovijem mislio (on gdje im dijeli „Istine" „Srpske Omladine" i druge propagandističke knjige i listove; tamo im drži go­ je to, šta više, pričao nekim Srbima đacima), naime vore, savjetuje ih, da budu Srbi i t. d. Među da će Srbija zauzeti Bosnu, a tada teško onima, koji se ne osjećaju Srbima. đastvom nekoliko puta su uhvaćene „Istine", te je zato javljeno i direktoru Zduniću, koji je zabranio, On i drugačije znade biti drzovit. Tako je širenje tih brošira, a onda i novom direktoru Si- Hasanu Avdiću, kad ga je ispitao povjest, rekao: miću. Ovaj je jednom profesoru i razredniku jed­ — „Selam ćeš materi!" Jednom su ga opet musli­ nog razreda, kad mu je ovaj donio 7—8 komada mani molili u 11 i pol sati u petak, da idu u „Istina", koje je uhvatio kod đaka, rekao, da to džamiju, a on im je rekao da im je bolje naučiti nije ništa opasno, jer nije ni vlada zabranila tih jedno slovo, nego klanjati džummu. A zna se i knjiga, budući da su to i s t o r i č k a d j e l a ismijavati s vjerom muslimanskom, te pita đaka, Slično je direktor Simić odgovorio i vjeroučitelju, kad ovaj šja ne znadne: — „Jesi li reko bismilajl?" kad mu je ovaj donio iste knjižice, što ih je na­ Mi bi mogli iznijeti još silu primjera kako šao u đaka. Pa i sami đaci (kao Muhamed Muhić) Miladinović propagira srpstvo, kao n. pr. da đa­ nosili su direktoru „Istine", koje im je Miladinocima obećava, da ih cijelu godinu ne će pitati, vić dijelio. ako budu Srbi, kao i to, kako Srbima muslima­ Ovakav postupak direktorov prisilio je i nas nima, pruža priliku i pomaže, kako će kad zadaću građane, te smo mu odaslali naročito odaslanstvo. švindlovati itd. Ali mislimo, da je i ovo dovoljno, Nu direktor je rekao gospodinu Alibegu Alajbego- da se vidi, što sve čini taj čovjek, koji otvoreno i viću, našem gradonačelniku, da to nije tako, kako javno govori, da se ne boji nikoga i da on ne se priča, te da to uopće nije ništa opasno. On će može biti premešten iz Bihaća. On bi se odmah nastojati, da to zapriječi. Nu uza sve to, i kad je zahvalio na službi, kad bi to bilo. u „Hrvatskom Dnevniku" izašao onaj članak, di­ Još dok je bio u Mostaru, kažnjen je kuć­ rektor Simić nije našao za munasib, da ozbiljno opomene Miladinovića radi toga, nego je samo nim zatvorom od mjesec dana, nu on ga još nije kako je to i sam rekao — usput spomenuo, da odležao. Tomu se ne treba ni čuditi, uzme li se, neće više trpiti ovoga, što se je dosad radilo. da mu je Srbin okružni predstojnik, Vlado BesaI opet on to nije htio službeno da učini, te rović, lični prijatelj, a sam direktor Simić i jest — kako se govori — nije dao, ni da se to u sjed- Srbin. Poznato je pak, da vrana vrani očiju ne nički zapisnik uvede. Savo ga među to nije ni kopa, pa tako ni Savi ne samo da ne smetaju, slušao, nego je čitao novine, upravo kao da ga se nego ga potpomažu njegova bratija. ništa nije ticalo. Očito je, šta je direktor time htio: naime, kad bi do čeg došlo, da se niko ne može pozvati na činjenicu, da je Savo radi svoga rada bio kad opomenut. I tako je ovaj propagator u osobi direktorovoj našao jako zaleđe, pod čijom zaštitom može pro­ voditi svoj plan. Strana 3. osvjedoči. Kakove će pak korake poduzeti, viđećemo Gragjanu. Bihać, dne 12. decambra 1913. Domaće vijesti. Otvorenje sabora. Današnji „Sar. List" objaviće u izvanrednom izdanju Previšnji patent, sa kojim se sabor Bosne i Hercegovine saziva za 29. (16.) decembra o. g., dalje Previšnju odluku, sa kojom je poslanik Dr. Savfetbeg B a š a g ić naimenovan predsjednikom, a poslanici Danilo D im o v ić i Dr. Nikola M a n d ić potpredsjednicima bos. herc. sabora. Sjednica gradskog zastupstva. U pone­ djeljak po podne u 4 sata obdržavalo je sarajev­ sko gradsko zastupstvo svoju redovitu sjednicu, u kojoj je primljen gradski proračun za prvih 6 mjeseci godine 1914. Proračun je primljen onako, bako ga je predlagao financijalni odbor. Potrebe iznose ukupno 1,507.274 kruna. Na pojedine grane uprave odpadaju slijedeće svote: Upravno odjeljenje 68.875 kruna, nastava 85.991 kruna, vojništvo 9.800 kruna, redarstvo 47*895 kruna, opskrba sirotinje 13.560 kruna, razni troškovi 7.350 kruna, financijsko odjeljenje: Predstojništvo financijalnog odjeljenja 5.650 kruna, računarski odsjek 21.080 kjuna, gradska blagajna 14.925 kruna, gradski porezni ured 5,550 kruna, dohodarstveni ured 42,904 kruna, mirovine i otpravine 24.000 kruna, porezi i javne daće 5.411 kruna, zajmovi (kamati na zajmove i amortizacija) 319.330 kruna. Zdravstveno odjelenje 34.535 kruna, gradska tržnica 13.475 kruna, klaonica i sajmište 17.530 kruna, kupalište 1.000 kruna, građevno odjeljenje 104.416 kruna, (redovni izdatci) i 3600 kruna, (izvanredni izdatci), kanalizacija 33.070 kruna, vodovod 28.907 kruna, elektrana 170.579 kruna, električna željez­ nica (prometni troškovi) 210.500 kruna , rasvjetljenje grada 38.240 kruna, vatrogasna četa 26.591 kruna, stvarni troškovi 36.651 kruna, uzdržavanje nekretnina 8.400 kruna, uljepšavanje i regulisanje grada 17.300 kruna, troškovi oko čistoće grada 116.750 kruna. Pokrića iznose ukupno 1,514.000 kruna i to prihod od vojništva (od vojnih baraka) 8.000 kruna, razni prihodi 1.500 kruna; financijalno odjeljenje: prihodi od dohodarstvene uprave 379.060 kruna, prihodi mirovina i otpravnina 4.450 kruna, prihodi od poreza i javnih daća 105.500 kruna, prihodi od zajmova 3.300 kruna; zdravstveno odjeljenje 17.200 prihodi od klaonice 60.350 kruna, prihodi od ku­ pališta 200 kruna. Građevno odjeljenje: prihodi od cesta i građevina 11.800 kruna, prihodi od kana­ lizacije 21.500 kruna, prihodi od vodovoda 64.500 kruna prihodi od elektrane 46.500 kruna, prihodi od električne željeznice 215.000 kruna, prihodi od nekretnina 25.940 kruna, prihodi od uljepšanja i regulisanja grada 2.050 kruna, prihodi od gradske plinare 34.000 kruna. Preostaje višak od 6.576 K. Proračun uboške zaklade postavljen je ovako: Potrebe: milostinje i potpore domaćoj sirotinji 18.000 kfuna, stranoj sirotinji 1.000 kruna, ukupno dakle 19.000 kruna. Pokriće: kamati od glavnice 2.500 kruna, dotacija općine 4.000 kruna, dohodak od dobrotvorne lutrije 6.000 kruna, ostali razni prihodi 2.000 kruna, računarski višak prošlih go­ dina prinos za pokriće deficita 4.5000 kruna, ukupno dakle 19.000 kruna. Na koncu sjednice na jedan upit gradskoga zastupnika nadsavjetnika pl. V a n c a ša glede svoje­ dobno na vladu poslate predstavke, da bi se 20 godišnji oprost od poreza na one kuće, koje bi se počele graditi u godini 1914., odgovara gradona­ čelnik Fehim eff. Č u r č ić da mu je kod vladesaopšteno, da će vlada predstavku gradskog zastup­ stva uvažiti i svoju naredbu produžiti tako, da one kuće koje se počnu graditi u godini 1914 neće kroz 20 godina plaćati,poreza. U 7'/, sati završena je sjednica. Ovo iznosim u javnbst, da po zadnji put upozo­ rimo vladu na anarhiju, pa ako ni ovo ne imadne nikakova uspjeha, mi otvoreno poručujemo, da ćemo sami tome potražiti lijeka, a ne ćemo gledati mirne Skuparinski doplatak učiteljstvu. Kako duše, kako se naša djeca, naša uzdanica zavodi i | saznajemo, dozvolilo je zajedničko ministarstvo odnarođuje. Ovih je dana bio na inspekciji gosp. financija, da se učiteljstvu narodnih škola zetečeAlaupović te je imao priliku, da se o svemu ovom | nom u zemaljskoj službi svršetkom škol. god. �1912./1913. prema istim načelima kao i zemaljskim činovnicima podijele skuparinski doplaci, no da se pri odmjerivanju i doznaci tih doplataka s obzirom na ovogodišnju regulaciju učiteljskih beriva drže u vidu ovi modaliteti: 1. Neženje (neudale učiteljice), kojima su go­ dišnja beriva najnovijom regulacijom povišena sa­ mo u iznosu do 160 K, dobivaju potpuni doplatak od 140 K, dok naprotiv oni, kojima su beriva regulacijom povišena za više od 160 K, ne do­ bivaju potpuni doplatak, nego samo svotu, kojom bi njihova beriva bila povišena za 300 K. 2. Oženjeni nastavnici bez djece, kojima su godišnja beriva regulacijom povišena samo u iz­ nosu do 200 K, dobivaju potpuni doplatak od 140 K, dok ostali, kojima su beriva regulacijom povišena za više od 260 K, ne dobivaju potpuni doplatak, nego samo svotu, kojom bi njihova be­ riva bila povišena za 600 K. 3. Oženjeni nastavnici sa 1 ili 2 djece, kojima su godišnja beriva regulacijom povišena samo u iznosu do 390 K, dobivaju potpuni doplatak od 210 K, dok ostali samo svotu, kojom bi njihova beriva b ila‘povišena za 600 K. 4. Oženjeni nastavnici sa troje ili četvero djece kojima su godišnja beriva regulacijom povi­ šena samo u iznosu od 320 K, dobivaju potpuni doplatak od 280 K, dok ostali samo svotu, kojom bi njihova beriva bila povišena za 600 K. 5. Oženjeni nastavnici sa petero i više djece, kojima su godišnja beriva regulacijom povišena samo .u iznosu od 450 K, dobivaju potpuni do­ platak od 350 K, naprotiv ostali samo svotu ko­ jom bi njihova beriva bila povišena za 800 kruna. Nastavnici pojedinih grupa, kojima su regu­ lacijom povišena beriva najmanje za 300, 400, 600 dotično 800 K, razumije se, ne dobivaju pre­ ma tomu nikakva skuparinskog doptatka. Udate učiteljice nijesu uzete u obzir. G r a d s k i iz b o ri u T e š n ju . Ovih dana obav­ ljeni su u Tešnju gradski izbori; za rezultat izbora javlja nam se: Prigodom jučerašnjih gradskih izbora ujedinjeno je građanstvo bez razlike vjeroispovjesti iznijelo sjajnu pobjedu u kojoj se na najočitiji način manifestirala i očelićila neslomljiva sloga i pakt muslimana i katolika Hrvata uza svu žestoku i nelegalnu agitaciju protivničke strane, koja se služila terorom, zastrašivanjem i kupovanjem izborničkih karti; naš je kandidat nasjlabiji po broju glasova dobio 227 glasova, dok protivnički najjači jedva 99; hametom poražena destruktivna i rtatražnjaćka stranka uložila je protest na ruglo sebi i na smijeh svjesnog - građanstva. Živili svjesni izbornici! Ispravak. Na našu noticu, koja je izašla u 44. broju pod noslovom „Tužba na muderisa" i u kojoj se muderisu u Bos. Gradiški Sulejm an ef. Kozarčaninu predbacuje da je njegovom krivnjom neki Osman Sokol uzet u vojništvo, mi smo od spomenutog Sulejm an Sirri ef. Kozarčanina dobili ovaj ispravak: „Nije istina da sam ja propustio izdati svjedočbu Osmanu Sokolu, nego je istina da sam istu po §§. 170 autonomnog štatuta na ruke oca mu H. Ibrahim a Sokola izdao. Nije istina da se nisam pokoravo nalogu Ulema Medžlisa od 29. marta 1912. broj 405. nego je naprotiv istina, da sam istom tačno udovoljio". Narodno gospodarstvo. Vožnje adrijinih parobroda na istoku. Ravnateljstvo kralj. ug. parobrodarskog društva „Adria" javlja nam, da će ono svoje sadašnje parobrodarske veze i nadalje obavljati i to iz po­ lazne tačke T rst u slijedećim pravcim a: Sedm ično: u Bari, Catani-u, Messinu, Palerno, Napulj, Genovu, Porto Maurizio, Marseille, Barce­ lona, Valencia i natrag: sedmično u M altu: Messinu, Napulj, NjzJ Marseille i n a tra g ; svako 14 dana: u Maltu, Tunis, Algir, Oran Gibraltar, Tanger, Laracne, Casablancu, Mazagan' M ogadnr i natrag. Na ovoj finiji lađe će se pri povratku doticati Malage, a za vrijeme izvozne sezone agrumena (citroni, naranče) i Valencie, a eventualno i kojt još druge španjolske luke, u kojoj postoji trgovina s tim zemaljskim plodovima. Svako 14 dana u Bengasi i T ripolis; m jesečno: u Pernambuco, Bahin, Rio de Jeneiro, Santos i natrag, dodirnuvši se na svakom drugom putovanju i M acei-e; mjesečno u Lissabon, Leixoes, Bordeaux, Rouen Rotterdam, Antvverpen i Glasgow, dalje iz Glasgoiva, i Bordeaux-a u Triest. N a ovim prugama iz i za T rst plađaće se ista prevozna cijena, te će postojati iste vozarinske povoljštine koje danas postoje u putničkom i tovarnom prometu u istim relacijama iz i za Rijeku. Roba namjenjena za Lisabon, Leixoes, Bordeaux, Rouen, Rotterdam, Antvverpen i Glasgovv a najavljena najkašnje do 25 dana u mjesecu biće ukrcana odmah u narednom mjesecu. Ukrcavanje robe, koja treba da putuje na linijama s ustanov­ ljenim voznim redom, mora se redovno najaviti najkašnje 10 dana prije polaska označena u voznom redu. Za manje količine robe rezerviran je na svakom parobrodu prostor od 20 tona do1 12 sati prije polaska ustanovljenog u voznom redu Pomenuto parobrodarsko društvo pridržaje sebi pravo na liniji Rijeka — Marseille i napokou na linijama zapadnih evropskih luka (onkraj G i­ braltara) te u koliko ne dostaje prostora na lagji u Trstu, Jkoja nosi 200 prostornih tona, da se dotična roba pretovari i otpremi, a da od toga za stranku ne nastaju nikakvi izdatci. Direktni željeznički i parobrodarski spoj sa Bosnom i Hercegovinom. i odi. Beć, driavni k o lo d v o r................................... . . . . dol. ’ u 625»45 9io 10» 8*5 105 11* 9» 8*0 1025 2ИВ» 1244615 1023 840 422 1234753 2jo 9» ;• •• • 650 625 2*5 710 7» 8°o 223 8*0 11« 541 10» 840 806 1255 915 756 2io 9* 12!» 1» f I f i i т т 1 1 2)0 * 8* 10*5 655 11» 7» 4» 4« 7» 810 714 8» 4« 2io 245 910 8W 130 1W> 917 12» 1« $23 5« 14« 10» п« 300 31« 6» 7» 9*0 8*0(62* 8*o 438 850 8»' ♦ т1 9*1 9« 10» 2£ 415 6« 1080 10* 117 232 33* 11» „ „ juini kolodvor via Zidani M ost.............. .......................................... Velika Kaniia . . . . „ Budimpeita Keleti p. u...................................... „ Beograd ............................................................ . Rijeka................................................................ . Zagreb ............................................................ dol. Banja L u k a ..................................................... . odi. Banja Luka 1 fdoL dol. jajce ) au,omob“ ................................ ' ‘ ■\odl. odi. J a j c e ................................................................ . . . .dol. dol. Bosanski B r o d .................................................. odi. „ „ .................................................. dol. T u z la ................................................................ . . . .odi. odL ........................................................................ . . . .doL dol. Sarajevo............................................................ . . . .odi. odi. . ............................................................ . . . .doL dol. U v a c ................................................................ . . . .odL ■ . Viiegrad............................................................. odi. doL . . . . „ „ ‘ „ Sarajevo............................................................ . . . .dol. lli d ž a ................................................................ . . . .pdL Konjic................................................................ Jablanica............................................................ M o s ta r ............................................................ Metković ......................................................... G r u l ................................................................ Hercegnovi......................................................... Zelenika.............. : .......................................... Prikljulak za p a ro b ro d e i obratno. Gruž Hercegnovi iz u iz u iz u iz » u „ ш n M etković : u utorak 700, srijedu 700, četvrtak 700, petak 715, subotu 700, nedjelju 700, ponedjeljak u ponedjeljak 445, utorak 345, srijedu 430, četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju i: u nedjelju 400, ponedjeljak 405, utorak 406, srijedu 400, četvrtak 405, petak 315, subota u četvrtak 745, petak 815, srijedu 815, utorak 745, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju Vlasnik i izdavatelj: Zadružna tiskara, Sarajevo. Odgovorni urednik: Salih D. Šehić. 700. 430. 405. 815 Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/80326db060798db59ebfc43be8d32dc4.pdf 9b943584d2845b0f7b45d9c98c827338 PDF Text Text Izlazi dua puta nedjeljno i to srijedom i subotom. Uredništvo i uprava: Cema: luča ulica broj EZ. : ♦ ♦ ♦ Telefon bro' - Rukopisi se ne vraćaju. Nefranhirana pisma ne pri­ maju se. NOVI VAKAT List ха politiku i narodno gospodarstvo. Glasilo muslimanske ujedinjene organizaciie Broj 53. O d sjutra' izlazi naš list „ V akat“ svaki dan osim nedjelje i praznika. P rvi broj lista poslaćemo svim onim muslima­ nima, za koje držimo da bi trebali da se na list pretplate i da svojom pretplatom omuguće izlaženje prvog i jedinog musli­ manskog dnevnog lista u Bosni i Herce­ govini. U namjeri, da list što više raširimo, ustanovili smo pretplatu najjeftinije i to samo 24 K. godišnje. N adamo se, da će svijesni muslimani ovo ozbiljno i teško p o ­ duzeće potpomoći. Molimo sve one, kojima ćemo list p o ­ slati, da nam odmah pretplatu pošalju. Molimo ih da nam pribave jo š kojeg pret­ platnika, jer smo možda u brzini zaboravili mnogome list poslati. Sarajevo, 31. decembra 1913. Organ bi trebao da u dostojanstvenom tonu zastupa glavnu misao, koja je bila ideja vodilica u vrijeme, kada se je radilo o pokrećanju lista. On bi trebao da čuva prava i interese, dostojanstvo i autoritet onoga staleža, koji on reprezentira, a da istodobno dijeli našem zapuštenom svijetu zdravu i savremenu pouku, na što je po svom položaju pozvan i moralno obvezan. Naš vjerski život, naše društvene prilike, pomućeni pojmovi i shvaćanja o moralu, o životu i o svrbi njegovoj jesu široko polje rada za svakog onoga, tko hoće i može da radi za svoj narod i njegovu sreću. Organ bi tre­ bao da ispravlja, popravlja, stvara, a ne da rastvara. Takav bi organ pribavio poštovanje i ugled sta­ ležu, a staleškoj organizaciji onu moć i neodvisnost, koja joj je neophodno potrebna. I mjesto da ovim velikim i zamašnim pita­ njima posveti svu pažnju i da podiže nivo vjerskog obrazovanja širih slojeva našega naroda, kojima manjkaju i najelementarniji pojmovi u tom pogledu; da poboljšava društveni život i ispravlja krive na­ zore o životu, koji nam koče razvitak, „M isbah“ se baca na polje strančarstva i odurnih napadaja ličnih. To napuštanje glavnih programnih tačaka izazvalo je, naravno, negodovanje u staleškim re­ dovima i osudu mnogih viđenih članova. IBBI s Godina I. Ako „Misbah“ u ovo sumnja, mi ćemo biti slobodni, da mu postafimo nekoliko pitanja s na­ dom da će na ta pitanja bar radi sebe odgovoriti. Zašto je „Misbah" preć|rao izjavu bijeljinski: hodža i za što, ma šta, na nju ne odgovori, nego šuti ko zaliven? — Zašto bijćtjinski članovi „Đžemijjetiilmije" neće više da plaćaju članarine? - - S kakvim primjetbama stari pretplatnici „Misbaha" povraćaju taj list od ove godipe? — Šta im piše njihov povjerenik iz Bijeljine., muderis u ovomjesečnom iskazu i kanb li mu odgovoriti na ono što ih pita? — Šta je najposlije sudrugom jednom izjavom, misle li ju iznijeti u „ ^isb a h u “. Od odgovora na 'ova u najodređenijoj formi postavljena pitanja zavfciće sud objektivnih ljudi o tome, da li se članovi cjžemijetskog udruženja slažu sa pisanjem i pravceiji „Misbaha" ili ne slažu. „Misbah" treba samo* da na ova pitanja jasno i otvoreno odgovori i n£ slavlja nas u takovu pri­ liku, da tu stvar mi sa svoje strane osvijetlimo. Još jedna riječ ,,Misbahu“. Na naš članak u pretprošlom broju, kojim smo dokazivali da zagrižljivo pisanje ilmijjenskog or­ gana protiv, pojedinih - ličnosti u muslimanskom klubu ne odgovara pravoj volji ulemanskog sta­ leža niti intencijama, koje su taj stalež vodile pri pokretanju svoga lista, .dobili smo iz provincije nekoliko pisama, sve od članova spomenutog sta­ leža, koji nam potvrđuju naše mišljenje i naše tvrdnje. Svi se slažu u tome, da je list njihov promašio svoju pravu svrhu i zaplovio u mutne vode strančarstva i ličnih napadaja, radi čega ga svi najoštrije osuđuju. Bosansko-hercegovački Sabor. jučer prije podne *• tvori ii je bosa .ato-hercegovački sabor na svoje četvrto redovno zasjedanje. Već se je dan prije bilo raščulo, da će srpska* opozicija nastojati, da dade izražaja ogorčenju proti zemaljskom poglavici i proti Dimoviću. Kako se kasnije pokazalo, vijesti su bile pretjerane, a i poduzete policajne mjere oko sabornice biie su prilično izlišne. Zastupnici narodni sakupili su se u saborskoj dvorani već oko 10 sati, a oko */, 11 sati uđe u dvoranu saborsko predsjedništvo i Dr. Mandić zasjedne na predsjedničko mjesto. Odmah za­ tim uđe u dvoranu zemaljski poglavica fcm. Potiorek, odjelni predstojnici i upravitelji vladinih odjeljenja. U taj čas zavika narodni zastupnik Vasilj Grđić: „Dolje Potiorek“, a u tom pokliku podu­ prli su ga njegovi drugovi iz opozicije, ali je od­ mah iz radne većine odjeknulo: „Živio zemaljski poglavica11, te su oporbeni vikači bili nadvikani. Narodni zastupnici Dr. Nježić i Atanasije Šola uzeli su nekakva ćageta u ruku, da čitaju neke protestne izjave radi raspuštenih srpskih društava. Međutim članovi radne većine vikanjem i lupanjem po klupama osujetili su njihovo čitanje, te se ni­ jedna njihova riječ nije mogla čuti. Na to opozicija ostavlja dvoranu, a šef prezidialnoga ureda zemaljske vlade Baron Collas čita previšnji patent o sazivu sabora; Zemaljski poglavica Potiorek izjavljuje, da pošto je ovim pa­ tentom vladar sazvao sabor na četvrto zasjedanje, on tom prigodom gospodu zastupnike srdačno po­ zdravlja i želi od sveg srca uspješan rad, na sreću i korist cijele zemlje i naroda. Na to čita Baron Collas previšnji reskript o imenovanju Dr. Bašagića predsjednikom, a Danila Dimovića i Dr, Mandića potpredsjednicima sabora. Na to pred­ sjednik Dr. Bašagić, a za njim oba potpredsjednika polažu zavjeru u ruke zemaljskog poglavice. Pred­ PRVA BOSANSKA ASFALTNA •• INDUSTRIJA U SARAJEVU um nu ■A J' V J ii m n i l S I I / 1 И Pretplatilo cijene: Za Sarajevo K 14.- 7.- U) Sa dostavom u hoću H 16.-B.- 4. Za pokrajinu H 16.- 8.- I Za inozemstvo ZO franaka. ♦♦♦ Oglasi računaju se po tarifi, hod višekratnog uvrštenja znatan popust. sjednik Dr. Bašagić zauzima svoje predsjedničko mjesto, i pozdravlja prisutne poslanike ovim go­ vorom: „Previšnjim reskriptom od 20. decembra 1913. imenovan sam po drugi put predsjednikom zemalj­ skog sabora Bosne i Hercegovine. Prva i najpreča mi je dužnost prije nego otvorim ovaj visoki sabor izraziti moju najdublju i najodaniju zahvalnost Njegovom c. i kr. Veličan­ stvu, našem Premilostivom vladaru na Previšnjem povjerenju, a onda Vas, moje visoko cijenjene ko­ lege, saborski članovi, prijateljski pozdravili i iskreno Vas zamoliti za bratsku pomoć i prijateljsku su­ sretljivost, da me i ovaj put potpomognete u izvršivanju ove teške zadaće, kako ste me pomagali u prvoj sesiji. Narod je srce, narodna je volja duša, a na­ rodno predstavništvo razum jedne ustavne zdmlje. Čovjek, u kome srce, duša i razum složno rade, teži za savršenstvom, a zemlja, gdje se narod, njegova volja i predstavništvo slažu i potpomažu u radu za opće/dobro, divskim koracima ide sreći i blagostanju. Iz sloge i međusobne potpore sve troga rađa se parlamentarna svijest, s koje se odrazuje moć naroda i snaga ustavne zemlje. Bez parlamentarne- svijesti •* Je-nsred-tvhlen,- pa makar brojem bio Bog zna kako velik. Visoko cijenjena gospodo! U parlamentarnoj svijesti izvor je i naše moći, ma da u radu moramo uzeti obzir, da smo u sklopu monarhije sa toliko njezinih pokrajina i na­ roda, te u smislu postojećeg zemaljskog Statuta, koji je naš temeljni državni zakon, riješavamo naše zemaljske potrebe. Narod je borbom izvojevao taj Statut, narod će i dalje iz želje za samostal­ nim opredjeljenjem tražiti i boriti se za proširenje svojih ustavnih prava, nu ta borba mora biti ustavna. Taj rad stavio je narod u dužnost nama kao svojim poslanicima, a do nas stoji, da ga vodimo, uspješno, ali uvijek dostojno ove visoke kuće. Visoko cijenjena gospodo! Ni prvih dana ustavnoga života nije manj­ kalo ovome narodnom predstavništvu ni teorije ni prakse, da ispituje događaje i poređuje uzroke i posljedice općih zgoda i nezgoda. Posljedica te svijesti bila je složan rad na korist naroda, naro­ čito u prvoj sesiji ovoga sabora, kad ste sami za­ ključili više nužnih rezolucija i dali zemaljskoj vladi svoje inicijativne predloge. Daljni je uspjeh taj, da je zemaljska vlada te predloge većim dije­ lom usvojila, te su oni danas u formi zakonskih osnova podnešene nama na ustavno pretresanje. Ja sam uvjeren, da ovom visokom saboru ni sada neće manjkati parlamentarne svijesti, pa da će predložene zakonske osnove zdušno i savjesno raspraviti i time osigurati narodu koristi, koje mu te zakonske osnove donose i koje on željno već dugo vremena očekuje. Visoko cijenjena gospodo! Duboki jaz između parlamentarne prakse i ružičaste teorije o parlamentarizmu nadatm se, da će ova visoka kuća oboružana iskustvom znati T O O R H IL S A S F A L T A , LH EP EH H E Z fl K R O V ( 0 D C H 7 0 P P E ), Т Ш Ш С В B i H I T I U i l C D E in 1 S V E C E A EH T N E R O B E . IVI « V f Tehnički savjetnik: Ingenieur Dr. Jovo Slmić. �Strana 2. prebroditi, pa za narod i za zemlju učiniti što bude moguće u današnjim prilikama. Isto tako sam uvje­ ren, da će se kloniti svakog prividnog napretka koji se ne može dovesti u sklad s općim intere­ sima i koji se ne dade špojiti sa stvarnim gospo­ darstvenim sredstvim a zemlje. Takav napredak svršava žalosno po zemlju, baca u riazadak pri­ staše i protivnike, kompromitira u javnosti parla­ mentarnu svijest narodnog predstavništva. Najprije dobro proučiti, pa onda zaključiti — preporučuje se svima parlamentarcima, a pb goto­ vo nama, jer naš rad izvedljivo prati cijela jav­ nost u monarhiji. Do sad nijesmo nikad posmu'i, pa se nadati — ako Bog da i sreća junačka — da ni od sad ne ćemo posrnuti nego — služeći narodu, koji nas je ovamo poslao, — dokazati radom, da smo svijesni svoga poziva i da znamo opće dobro uočiti. Narod od nas očekuje mnogo, a naša je dužnost pomoći mu, koliko, možemo, a pomoći mu se može, ako ova visoka kuća zdušno se zauzme za njegovo dobro ne puštajući iz vida faktore, s kojima treba računati, a to su kruna obje vlade u monarhiji i naša vlada. S njima moramo raditi, jer bez njih ne može­ mo ništa. Visoko cijenjena gospodo! Većina me od Vas pozna kao predsjednika prve sesije. Molim Vas sve skupa, da i ovaj put čuvate dostojanstvo ove visoke kuće i autoritet predsjed­ ništva, a moja će najviša ambicija biti da, stojeći na čvrstom temelju zemaljskog ustava i poslovnog reda, nepristrano i objektivno štitim slobodu rije­ či i ustavno raspravljanje svega, što spada u kompetenciju bosansko-hercegovačkog zemaljskog sabora. Ovo je moja iskrena riječ, prožeta jedinom željom, da sav naš rad bude na ponos prejasnoj kruni, na korist Bosne i Hercegovine i na ugled našoj velikoj monarhiji”. Predsjednik se sjeća umrlih članova sabora, Curića i. Omer eff, Čirkinagića te prisutni ustaju sa svoga mjesta, i kliču „Rahm et-ul!ahi-allejhi“. Pošto je predsjednik imenovao saborske bilježnike, zavjerio je novo izabrane narodne poslanike, Skopljakovića, Tadina, Salihagiča, Dr, Hadži Ristića, Jovu Simića, Kuljanina, Dr. Ljubu Simića, Vasiljevića, Dr. Jovu Simića, Dr. Vasića, i Jakova Popovića. Novo izabrani oporbeni rastupnici pošto su bili vani, nijesu zavjereni sada, nego tek u sjednici po podne. Na to saborski bilježnik Dr. Karam ehmedović čita na sabor prispjele zakonske osnove, koje predsjednik dodjeljuje pojedinim odborima. Na sabor je prispjela interpelacija Dimovića i drugova, radi iznimnih mjera i raspuštenih srpskih druš­ tava. Predsjednik veli, da će biti interpelacija dostavljena vladi. U 11 sati sjednica je prekinuta, i nastavljena poslije podne u '/, 5 sati. Na dnevnom je redu: 1. izbor u odbore sa­ borske, 2. donošenje rezolucije Dimovića i dru­ gova, kojom se poziva zemaljska vlada da još u ovom zasjedanju iznese saboru zakonsku osnovu o uređenju odnošaja između age i kmeta, 3. P ro ­ račun za godinu 1913. i polovicu godine 1914. Pošto je obavljen izbor, u saborske odbore i u zemaljsko vijeće, prelazi se na drugu tacku dnevnoga reda o rezoluciji Dimovića. 0 tome predmetu otvara se debata, koja vrlo živahno teče. Kao prvi govori narodni zastupnik Dušan Kecmanović, koji se obara na rezoluciju Dimovića te do­ nosi proturezoluciju kojom se poziva zemaljska vlada, da donese zakonsku osnovu o obligatornom otkupu kmetova. Novi zast. Dr. V 1a d i ć zagovara predlog predgovornika. Narodni zastupnik Šemsibeg S a l i h b e g o v i ć tuži se na oblasti, koje kod svake prigode uzi­ maju u zaštitu kmeta proti zemljovlasniku on veli, kako kod agrarnih parnica vazda se sudi u prilog kmeta. Sa srpske strane prigovaraju govorniku raznim neslanim doskočicama. Govornik oštro prosvjeduje proti tome, da se na račun zemlje i zem ljovlasnika kmetovi otkupljuju, kao što bi to htjeli Srbi i da bi se tako stvarao novi zemljovlasnički stalež. Broj 53. .N ovi Vakat* I Pošto su govorili Dr. Stojanović, Dr. Lazarević, Gavro Gašić za obligatorni otkup kmetova uzima riječ narodni poslanik Mustajbeg H a I i I b a š f ć koji veli, da kao zastupnik obrtnika i malih posjed­ nika želi seljacima svaku sreću i napredak: Krivo je kad se kaže, da je najsiromašniji stalež seljački, jer mnogo gore danas stoji jedan mali obrtnik i jedan mali posjednik. Г on govori kako oblasti pogoduju kmetu na štetu zemljovlasnika i veli, kako je nužno da se stvori novi zakon o odnošaju iz­ među age i kmeta i to tim više, š t o s a d a n a č eju a d m i n i s t r a t i v n o g a o d j e l a stoji Srbin, koji u km e fo v s k om pit anju z a u z i m a isto s t a n o v i š t e kao i sr pska opozicija. Na to govore još narod zast.: Vasilj Grđić Simo Eraković, Maksim Gjurković, Dr. Živko Nježić proti rezoluciji Dimovićevoj, a za obligatorni otkup kmetova. Za vrijeme njegovog govora došlo je do guranja između narod. zasj. Vasiljevića i Vasilja Grdića, kojom prigodom Narodovci sasipavaju razne pogrde na Vasiljevića i popa Jovu Sim ića.. Na to sabor ogromnom većinom glasova pri ma rez ol uc ij u Dimovića, a odb ija onu Kecmanovića. Zamjenik zemaljskog poglavice R o h o n y i daje izjavu ispred vlade, da će vlada u smislu re­ zolucije donijeti zakonsku osnovu o uređenju od­ nošaja između kmeta i age, n e d i r a j u ć i p r i tom p r in c i p f ak u l t a t i v n o g a o tku pa k m e t o v a . Za vrijeme izjave vladine srpska oporba dobacuje razne upadice. Na to zamjenik zemaljskog poglavice R o h o n у I odgovara na interpelaciju Dimovića i dru­ gova glede iznimnih mjera i raspuštenih srpskih društava i veli, da su iznimne mjere uvedene usljed kritične vojničke i spoljašnje situacije. Na osnovu dobivenih informacija nastala je potreba postarati se zato, da u burnom vrelnenu pojedine nepro­ mišljene osobe ne počine djela, koja bi se trajno upisala u grijeh čitavom srpskom narodu u Bosni i Hercegovini. Predsjednik poziva proračunski odbor da podnese izvješće o proračunskim osnovama u sjed­ nici od srijede u 8 sati prije podne. Iza toga dr. Nježić i dr. Stojanović daju izjave ispred svojih g rupa da nisu zadovoljni sa izjavom vlade radi iznimnih mjera. Iza 9 sati zaključena je sjednica. S je d n ic a o đ u to rk a . Predsjednik dr. Safvetbeg B a š a g i ć otvara sjednicu u 11 sati prije podne. Pošto na sabor nije stigao nikakav podnesak, prelazi se odmah na jezičnu zakonsku osnovu. Saborski bilježnik Pavao K u j u n d ž i ć čita osnovu, koja glasi: Zakon o uređenju zvaničnog i nastavnog jezika u Bosni i Hercegovini. S privolom sabora Bosne i Hercegovine na­ ređujem : § 1. Srpsko-hrvatski jezik je zvanični jezik u svim bosansko-hercegovačkim vlastima, uredim a i ze­ maljskim zavodima za sve poslove građanske uprave na upravnom području Bosne i Hercagovine u unutrašnjem i spoljašnjem službenom sao­ braćaju. Isto vrijedi o nastavnom i zvaničnom jeziku svih građanskih nastavnih zavoda, koji s$ izdržavaju zemaljskim srestvim a a tako i usme­ nom i pismenom spoljašnjem službenom sa ­ obraćaju bosansko-hercegovačkih zemaljskih željez­ nica sa svim građanskim vlastima, građanskim uredim a, građanskim zemaljskim zavodima i stran­ kama na upravnom području Bosne i Hercegovine. Ali i u unutrašnjoj službi zemaljskih željez­ nica upotrebljava se srpsko-hrvatski jezik, koliko dopuštaju vojnički interesi. § 2. Privatnim školama, u kojima nije srpskohrvatski jezik nastavni jezik, smije se dati pravo javnosti samo onda, ako se u njima uči srpskokrvatski jezik kao obvezni nastavni predmet. ' §3. Oba pisma srpsko-hrvatskog zvaničnog jezika jesu ravnopravni i zato ih treba upotrebljavati za­ jedno i podjednako u svim zvaničnim objavama, javnim oglasima, javnim natpisima i pečatima. § 4. Niko ne može biti namješten u bosanskohercegovačkoj zemaljskoj i u zemaljskoj željezničkoj službi, ko ne zna srpsko-hrvatski. Samo onda, kad Iziskuju osobiti interesi uprave, mogu se privre­ meno namjestiti i takva lica, koja ne znaju srpskohrvatski. No ta su lica dužna, da za tri godine nauče srpsko-hrvatski jezik, jer se inače ne mogu trajno namjestiti. Oni namještenici, koji su već u službi a ne znaju srpsko-hrvatski, dužni su, da nauče za 3 godine dana od proglašenja ovoga zakona. Ako toj dužnosti ne zadovolje dopustiće se samo izuzetno, da ostanu dalje u službi. § 5. U svim ostalim poslovima, za koje bosanskohercegovački sabor nije nadležan, da ih uredi za­ konom, izdaće zemaljska vlada naredbu ovome zakonu. § 6. Ovaj zakon staje na snagu proglasi. u dan, kad se Predsjednik određuje jednu generalnu raspravu o predmetu kao cijelini sa jecjnim glasanjem i otvara debatu. Govore nar. zastupnici Dr. Ljubibratić (proti), Dr. Vlado Andrić (protiv), Dr. Jovo Simić (za), Dr. Jelavić (proti), Atanasije Šola (proti). U 1 sat prekida se sjednica do 3 sahata. U tri i tri četvrti sahata sjednica je opet nastavljena. Debata je dosta živahno tekla. Na koncu je primljena jezična z a k o n s k a o s n ov a bez i k a k e p r o m je n e . Nešto prije sedam sati sjednica je dovršena. Naši dopisi. Stolac, 20. 'decembra 1913. Odgovor na „Аре1“ glav. odbora ,,Gaj’reta“ u Sarajevu. Ovih je dana razaslao po cijeloj našoj domo­ vini glav,. odbor „Apel” što mi dade povoda, da mu na taj poziv odgovorim ovo: U svom „Apelu” iznosi odbor, da se sve to viši zahtjevi stavljaju na „Gajret”, jer da musli­ manski elefnenat svakim danom uviđa sve višu nuždu za školovanje, a pošto ih imade mnogo siromašnih, to im je dakako nužna i potpora. Nadalje se u njemu navodi, da je u ovoj škol. godini na ,,Gajret“ stiglo preko 430 molba za podjelu Stipendija, a da oni ne samo ne mogu is­ tima udovoljiti, nego će još morati i onima starim Stipendistima — koji je već uživaju — Stipendije oduzeti. Dakle, jedva jedanput i glav. odbor sam uvide i steče uvjerenje, da je naš narod u cijeloj našoj zemlji ohladio od njih odnosno od „GajreU", a to imade i neki uzrok, za što je do toga došlo. Taj uzrok našeg naroda mislim, da je u glavnom svuda jednak — kao što je i u našem mjestu — na ime, što su neka gospoda iz glav. odbora, imade već preko 2 godine uvukla u to naše do tada čisto muslimansko društvo politiku ili bolje rekuć srpstvo. Čim se je to počelo u ,,Gajret“ uvlačiti odmah je to naš narod u cijeloj našoj domovini počeo opažati i radi toga gubiti volju i za rad i za samo društvo „Gajret", dok na­ pokon eto i glavni odbor morade to javno priznati. Za to gospodo odbornici,. ako zbilja želite i ako Vam je u istinu stalo do toga, da bi „Gajret" napredovao i materijalno se ojačao, onda izbacite iz toga našeg teškom narodnom mukom oživotvonog drutšva svaku srpsku boju, pa će te se u vrlo kratkom vremenu moći osjedočiti, da će naš narod to svpje mezimče prigrliti sa istom onom ljubavlju, sa kojom je za njega osjećao sve do onog vremena, dok mu nijeste Vi na upravu došli, Ali se je Vami teško na to odlučiti. Vi �Broj 53. »Novi Vakat' volite, neka „Gajret" i propada, samo da ste mu Vi na kormilu. Radi toga, sve dok Vi budete s njime uprav­ ljali, svi će Vaši „Apeli" ostati samo na . papiru i bez ikakva uspjeha. Sve one Vaše kićene riječi u istom „Apelu" »amo su Vaše šuplje fraze, jer, da ste Vi računali imalo na dobrobit „Gajreta", ne bi ste pri glavnim skupštinama pravili onakovi terorizam na društvene članove i njima uskraći­ vali pravo glasovanja, koje im po pravilima pri­ pada. Osim toga, kamo Vaše zabave i koncerti, koje ne prirediste Vi još nikada, a druga slična društva u Sarajevu priređuju redovito svake go­ dine, nego tražite sve od provincije. Nu čemu sve to Vami govoriti, kada je to sve za Vas bagatela i jedna malenkost. Toga radi — ja ovim apeliram na sve naše rodoljube diljem naše domovine, da bi u interesu naše siromašne mladosti ozbiljno o ovoj stvari diskusiju putem javnosti poveli, pa da se ovo pitanje jedanput konačno riješi i izreče javno narodna osuda onima, koji $u do ovakovog žalos­ nog stanja to naše kulturno društvo doveli. Član „Gajreta". Domaće vijesti. Novogodišnje čestitke kod zem aljskog poglavara. Njegova preuzvišenost gospodin ze­ maljski poglavar prlmaće uobičajene čestitke za novu godinu u zgradi zemaljske vlade 1. januara 1914. od 11— 12 sati prije podne. Imenovanje načelnika i podnačelnika. Zemaljski poglavar imenovao je gosp. Fehim ef. Č u г б i ć a načelnikom, te gospodina Ristu H a d ž iD a m j a n o v i ć a i gospodina Josipa pl. Vancaša podnačelnicima zemaljskog glavnog grada Sarajeva. N o v o g r a d s k o z a s tu p s tv o . U smislu § 5. Statuta za zemaljski grad Sarajevo i § 13." izbornog reda imenovala je zemaljska vlada slijedeća lica gradskim vijećnicima i to : Rizabega Kapetanovića, Muhamed ef. Ćurčića, Muhamed ef. Salića, Mu­ hamed ef. Džablju, Miloša Mtladlnovlća, V uku Đukića, Stjepana Zeleniku, Antu Lušinu, dra M. Rothkopfa, te je ujedno potvrdila slijedeća lica kao izabrane vijećnike u njihovim mandatima i to : dra Safvetbega Bašagića, Mustajbega Halilbašića, Asim agu H. Šabanovića, Ahmetagu Ramića, dra Mustajbega Mutevelića, H. Avdagu Nunića, .ajib ef. Saračevića, dra Diogena Petrovića, Ristu Samoukovića, Jovu Pešuta, dra Pavla pl. Oreškovića Jozu Udovičića, dra Srećka Perišića, Ješuu D. Saloma i Avrama D. Saloma. Napokon stupili su na mjesto izabranih gradr skih vijećnika Fehim ef, Čurčića, Riste H. Damjanovića i Josipa pl. Vancaša, koji su imenovani gradskim načelnikom, odnosno podnačelnicima, u smislu § 13., alinea 2. gradskog Statuta po redu dobivenih glasova u dotičnoj konfešiji zamjenici: Esad ef. Kulović, Andrija Ružić i Ante Štambuk, te ih je vlada u njihovim mandatima potvrdila. S v e č a n o o tv o r e n j e g r a d s k o g a z a s tu p ­ stva. Jučer prije podne otvorio je zamjenik zem. poglavice R o h o n y i u prisustvu odjelnih pred­ stojnika novo gradsko zastupstvo. Pošto je zamje­ nik poglavice držao besjedu zavjerio je načelnika Ćurčića i podgradonačelnike Vancaša i Damjanovića; iz a' toga je gradanačelnik pozdravio za­ mjenika zem. poglavara duljim govorom, na što se zamjenik poglavice zahvalio. I rtih a li d a r i b e k a . Iz Ključa primamo ove etke: Dne 10. decembra u petak umro je naglom mrču ovdašnji veleposjednik i poduzetnik građeina Jusufaga Hadžić u 60. godini života. Merhum usufaginu smrt ne oplakuje samo njegova ožalošefia obitelj, nego cijeli islamski elemenat u ključ:om kotaru, naročito muslimansko građanstvo, :oje je merhumovom smrću zadesio nenaknadiv jubitak. Muslimansko' građanstvo gorko oplakuje imrt merhum Jusufage, jer su se zaklopile oči ijihovog vođe i dobroželitalja onoga koji je u lajopasnijim časovim a neustrašivo borio se za ijihova prava i kojeg niti bajunete za vrijeme Kokaljeva i Nikodemovića pašovanja nijesu bile u stanju odvratiti i ustrašiti. U građanstvu bez raz­ like vjere, osobito među muslimanima bio je jako obljubljen te ga je kao takovog u svakoj prilici obasipalo raznim počasnim zvanjima. Sve građan­ stvo bez razlike vjere i nacije, cjelo činovništvo prisustvovalo je merhumovom sprovodu, koji je obavljen u subotu u 11. sati prije podne. Kao sudionik u žalosti sa merhumovom ožalošćenom familijom izrazujem ovijem moje iskreno saučešće moleći Svevišnjeg Allaha, da im podijeli toliko snage i sabura, da uzmognu podnijeti i pretrpjeti žalost koja ih je zadesila, a merhumovoj duši, da podjeli mjesta u firdevsiala džennetu. Rahmetullahi aldjhi rahmeten vasiaten. Hifzibeg Filipović. Darovi muslimanskom sirotištu. Omer ef. A. Balić i Salihaga Cmčanin iz Mostara sakupili su iza bajram namaza pred Lafi H. Alibeg džamijom K 2 0 —. Osman ef. Mehmedbašić šer. sudac u Bileći darovao je K 29. Hamdi ef. Hasanefendić iz Vlesenice poslao je K 4417 koje je sakupio. Ibrahim ef. Abdagić iz D. Vakufa poslao je preko bajrama sakupljenih K 6 47 Abdulah ef. Berbić iz Tuzle poslao je sakup­ ljenih K 1 0 --. H. Osman ef. Ćejvan poslao je preko vakuf, povjer. u Prnjavoru K 120-30, koje je sakupio i to: uz iskaz K 10 40 preko bajrama pred džamijama K 15-20 od kurb. kožica K 9470. Ibrahimaga Hakalo iz Mostara darovao je K 3 0 -Muharem ef. Šabanović iz Mamića poslao je proko vakufskog povj. u Banjaluci K 12 20 i to: po njemu darovanih K 6-50, Mustafi Mešiću K 3'50 i po Memiji Memiću K 2-20. Omer ef. Udovičić mualim u Pruscu (Bugojnu) sakupio je iza bajram namaza pred džamijom u Dol. Vogošći K 25-50 Vakufsko povjerenstvo u Stocu poslalo je K 77.08, koje su sakupljene iza bajram namaza pred gradskim džamijama u Stocu. Vakufsko povjerenstvo u Ljubuškom poslalo je K 56-30 utržaka od sakupljenih kurb. kožica. Cazinsko vakuf, povjerenstvo poslalo je K 86'99, koje su sakupili iza bajram namaza pred džami­ jama i u kurb. kožicama i to: Jusufaga Kulauzović iz Ostrožca K 18-—, Alaga Muhamedagić, pred­ sjednik vakuf, povjerenstva K 32-40, Mujo Kadić iz Kudića K 4 —, Ramo Ljubijankić ižLjubijankića K 3-66, Redžeb Hadžalić iz Slatine K 6-48, Ale Begić iz Miostiaha K 4'23, Mustafa Hadžić imam iz Glogavca K 6-16, Mustafa Redžić iz Polja K 2-50, H. Bešir ef. Redžić imam iz Podgradine K 2-56, Numan Bajrlć iz Stijene K 4 — i Derviš ef. Abdadić imam iz Gor. Koprivne K 3-—. Svima sakupljačima i prinosiocima zafalio je vakufsko-mearifski saborski odbor ispred musli­ manske siročadi pismenom zafalom, dočim je da­ rovateljima preko sakupljača izrazio svoju blagodarnost, što evo i ovim putem čini apelujući na sve prijatelje čovječanstva, da se svugdje i u sva­ koj prigodi sjećaju fonda muslimanskog sirotišta u kojem će se stotine zapuštene, raskalašene i neopskrbljene djece na pravi put izvesti. O b a v ije st. Počam od 1. januara 1914. usta­ novljuje se uredovno vrijeme u gradskoj elektrani kako slijedi: od 1. oktobra do 1. aprila od 9— 12 sati prije podne, od 3 —6 poslije podne subotom od 8 —2 sata poslije podne, od 1. aprila do 1. oktobra od 8— 12 sati prije, podne od 3—5 sati poslije podne, subotom 8—2 sata poslije podne. Narodno gospodarstvo. Unapređenje pletenja košara kao kućnog obrta. Bosna, a naročito sjeverni krajevi i Hercego­ vina imadu velike komplekse pokrivene vrbama. Ove bi vrbe, kada bi im se posvetilo više njege, davale vrlo dobro pruće za košare. Osim toga u tim su predjelima mnogi krajevi izloženi čes'itn Strana poplavama, pa su stoga od male koristi, dok bi zasađeni plemenitim vrbama za košare k u d i k a mo veću rentu bacali. Bosna i Hercegovina dobiva sada sa strane prilično mnogo raznih vrsta košara kao: košare za voće, putničke košare, košare za drva, košare za rublje, košare što ih domaćica nosi u ruci, kada ide u čaršiju kopovati, boce pletare a u sjevernoj Bosni još i košare za trganje kukuruza. Kad bi se pletenju košara i uzgajanju pruća obratilo više pažnje i svojski se za to zauzelo, za kratko bi vrijeme mogle ove zapilje ne samo domaću potrebu u ovom artiklu podmiriti, nego i na svjetska tržišta naše košare izvađati. Ne treba se bojati, da se ne će naći kupaca: košare se 1 danas mnogo prodaju, a svi su izgledi, da će i u buduće ova roba sve više mušterija naći. Pa i sa sirovim materijalom mogla bi se li­ jepa korist vidjeti: oguljeno bijelo vrbovo pruće može se na strani kao na vatn^ prodavati. U sje­ vernim krajevima Bosne to se već radi. Pruće se prodaje, pa poslije naručujemo mi gotove, izrađene košare od našeg pruća. U nekim mjestima Bosne i Hercegovine izra­ đuju se već odavno, makar i na primitivan način, različite vrste košara, sepeti, hasure i t d. Sva se ova roba dakako u zemlji rasproda, o izvozu nema ni govora. Kod unapređivanja ovog obrta u Bosni i Her­ cegovini u prvom redu treba pažnju svratiti k se­ oskom svijetu. Težačka je kuća najpodesnija, da se bavi pletenjem košara preko zime, kada i onako nema mnogo pofjskog rada. Tu dakako do­ laze u obzir na prvom mjestu ona mjesta i oni krajevi, gdje u izobjlju ima vrbova pruća i gdje se ljudi već bave od prije pyiq zanatom. Za to i jest zemaljska vlada, uvidjevši ove momente, prije četiri godine otvorila jednosedmične tečajeve za pravljenje košara za voće u kotarevima: Bijeljina, Brčko, Gradačac i Bos. Gradiška. U rodnim voćnim godinama izveze se iz sje­ verne Bosne preko 800 vagona svježeg voća, po najviše šljiva. Ovo se voće izvaža u vrbovim ko­ šarama; te košare mogu uzeti oko 30 kg. voća. Ove eksportirane košare, koje se malim dijelom pošalju natrag, vrijede u najmanju ruku 45.000 K. Gore rečeni tečajevi obdržavani su u zgodnim mjestima za košarski obrt. Rezultati su od ovih tečajeva veoma dobri. Jasno se vidjelo, da seoski svijet ne samo vrlo lako taj zanat nauči, nego da ima neku osobitu naklonost i ljubav za pletenje košara. Ovom se je prilikom i brčanska općina prema ovom zanatu dosta susretljivo pokazala. Ona je u godini 1910. i 1911. na vlastiti trošak obdržavala višenedjelne tečajeve za pletenje košara za nekoliko mlađih njezinih općinara, koji su bili bez posla i zanimanja. Također su i dvojica po­ sjednika: Savo Kajdić iz Boderišta i Osman Nuri Prcić iz Tuzle svesrdno pomagali ovo korisne poduzeće. Pošto se je pokazalo, da su ovi jednosedmični tečajevi za pravljenje košara za voće na veoma plodno tlo pali, određeni su tečajevi od šest do deset sedmica, da se nauči pletenje i dru­ gih košara, koje mi sada isključivo sa strane do­ bavljamo, Ovi su višesedmični tečajevi obdržavani sa velikim uspjehom u kotarevima: Stocu, Brčkom i Bos. Gradišći. S obzirom na taj povoljni uspjeh namjerava se ova akcija što jače provesti i proši­ riti. Sada se upravo obdržava jedan takav tečaj u Rajlovcu kod Sarajeva, a naskoro će se otpočeti sa istim tečajem u banjalučkom kotaru i u ispo­ stavama Bos. Šamac i Bos. Brod. Budući da nema dovoljtia broja instruktora, koji bi podučavali u ovom zanatu, to se i ne može odmah u većem opsegu otpočeti ovim teča­ jevima. Da se ovoj oskudici doskoči, otvoren je u novembru na Ilidži jedan polugodišnji sistematski praktični tečaj. Na ovaj je tečaj primljeno samo 11 učenika, da bi se oni mogli što bolje i što temeljitije usavršiti. Kao instruktor fungira na ovom tečaju jedan svršeni slušatelj bečkog naučnog i pokusnog zavoda za pletenje košara, koji je kao pomoćni učitelj u Dalmaciji u Opuzenu na školi �Str. 4. __________________________________ “ roj 53. .N ovi Vakat" za pletenje košara namješten i dok bude od potre­ be u Bosni podijeljei mu j • dopust. Od saučenika na ovom tefaju četvorica su iz brčanskog kotara, dvojica iz bijeljinskog, po jedan iz kotara: Sara­ jevo, Gradačac, Bos. Gradiška, Stolac i Trebinje. Tečaj se obdržava u zemaljskom lječilištu na Ilidži. Zemaljska je vlada izdala shodne i stvarne naputke, kako treba rezati pruće od divljih i nekulfa'viranih vrba, koje kao grmlje, ili .kao drveće rastu, da bi se na taj načfn bar donekle dobio materijal za košare. Osim toga'n alaze se golemi i prostrani nasadi plemenitih vrba na zemaljskim poljoprivrednim stanicama i voćarskim školama kao i na melioriranim kompleksim a u bijeljinskom ko­ taru. Ove su nasade kad rasadišta, te se može, koliko se hoće dobiti plemenite vrbe za rasađivanje. Iduće će se godine pokušati sa kalemljenjem divlje vrbe sa plemenitom i za košare dobrom vrbom. J a v n i n a tje č a j. Zemaljska vlada namjerava izdati putem javnog natječaja potrebu prometnog materijala, i to raznih ulja za mazanje i tjeranje strojeva, petroleja, mazala za rudnička kolica, kalcijeva karbida, lagumskog baruta sa k tomu potrebnim priborom za godinu 1914. kod bos.-herc. erarnih rudarskih poduzeća i majdana rudarske zadruge „Bosnia", te se intere­ senti upućuju na odnosni natječaj u „Sarajevskom Listu" od 25. decembra 1913. Brzojavi. teći u ugarsku državnu blagajnu nego državnu blagajnu. Predsjedatelj Magdić da predlog slavi na koncu sjednice. prosvjeduje oporba, jer se to protivi praksi. u hrvatsV upućuje p Proti dosa d an ^ N je m a č k a v o jn a m is ija u T u r s k o j. C a r ig ra d , 30. decembra. Njemački general Poselt i Weber, koji pripadaju njemačkoj Vojn> misiji, otputovali su jučer u pratnji više turskih oficira, da inspiciraju vojna područja Ćataldže, Du motike i K irkilise.. Ondje će se s njima s^tatj i general Liman. U g a rsk i s a b o r . B u d im p e š ta , 30. decembra. Ugarski sabor danas odgodio do 12. januara. se H rv a ts k i s a b o r . Z a g r e b , 30. prosinca. U današnjoj saborskoj sjednisi podnosi nar. zastupnik Radić prešni predlog da se donese zakon po kojem porez iz zemlje neće EEEE NATJEČAJ === Muslimanska kreditna banka d. d. u Foči potrebuje za svoju f i l i j a l u u G o r a ž d i vrsnog 88 kjigovogju i dopisnika. 88 Poduzeće za plinsku razsvjetu H. PAPO, Sarajevu Nastup po mogućnosti o d m a h . — Reflektanti neka svoje molbe obložene prepisima svjedodž­ bama uz naznaku plaće i uvjeta pripošalju na' Bečki uvagjač elektrike i plina, Čemaluča VZ. Utemeljeno 1900. :: Brzojavna adresa: Flininstaiater PAPO, Sarajevo. Preuzim a uregjenje plinske razsvjete od 1—1000 plamena, postavljanje plinskih aparata i u provinciji za željezničke stanice, privatne kuće, gospodarstva, kafane, gostione, dućane, radionice itd. uz garanciju 2 strogo tehničku izradbu. — Mnoga takova uregjenja tog najljepšeg najjeftinijeg razsvijetljenja u najboljoj mnogogodišnjoj uporabi. - Stalno skladište plinskih aparata za razsvjetu, sprava za kuhanje, grijanje i lust Zidne, viseće, stolne, ručne i rudarske karbidne lampe svakoga sustava. Gvožgjene i žute cijevi za sastavke, brenere, stakla, najbolji karbit' itd. itd. O d je l z a te le g r a f s k e , te le f o n s k e i g r o m o v o d n e g r a g je v in e . Proračuni badava i franko. .. .-. .-. Strogo, stručnjačka izrada . Solidne cijene! Prvovrstne preporuke. Ravnateljstvo. Muslimani! Pretplatite se na „Vakat“ prvi i jedini Musli­ manski dnevnik u Bos­ ni i Hercegovini Direktni željezničke i parobrodarski spol sa Bosnom i Hercegovinom. 1® 910 10» г 8« 10» yr> 12« f>»5 10» m 422 12» 7» 210 908 * 6» 930 12» 1» 2« 7io 7» 800 2» . 8« C» 8® 12» 91* f ► 10« 6» 11® 7 » 4 ji 440 1 JL t► 7» 8iuj 71« 855 4« ♦ Т 130 1 (x » 9“ 1210 141 J» 510 8« 10» П 06 2*5 910 810 300 318 6» 753 940 7» 2jo 810)624 840 438 8» 8» ♦ 11» 9» 840 1115 541 10» 840 2» 3» 11» 1 9» 9« 10* 2» 415 640 10» 10» 1« • Ovaj uobraĆJ) vrijedi unio od 1. nuj> do 30. ttptrmbra. . odi. „ . „ „ „ . dol. Beć, državni k o lo d v o r................................... . . . . dol. . ju ž n i kolodvor via Zidani M o s t . . . . . . . . . . . . . . . . „ „ Velika K a n i l a . . . . Budimpešta K e le f i p . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Beograd........................................................... Rijeka.............................................................. Zagreb ........................................................... Banja L u k a .................................................... fdoL . .1i. odi. Banja Luka 1 dol. jajce ) a u ,o m o b " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • ' • ' \ o d l. odi. J a j c e ........................ ..................................... dol. Bosanski B ro d ................................................ o d i............................................................................. dol. T u z la .............................................................. odi. ...................................................................... dol. Sarajevo........................................................... odi. .................................................................... dol. U v a c .............................................................. ■ „ Višegrad........................................................... . . . . . ' o d i. dol. „ , . . „ „ ‘ „ S a r a je v o ........................................................... l l i d ž a .............................................................. Konjic.............................................................. Jablanica........................................................... M o s t a r ................... . . » ........................... Metković ....................................................... G r u ž . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . H e r c e g n o v i..................... • ............................... Z e le n i k a ........................................................... 6« 7» 1» 1099 • Ј* 532 754 207 5» 559 8» 752 3» 740 733 431 3» 14* 11» 815 93i 900 8» 10» 405 635 1» g io 8io 810 5*5 11» 1038 6Si 11« 7» U® 11» 530)85] 4 1 ' 12» 8 5 0 440 11» 4» 215- 6 » 1» A 700 T 7» I 5*0 10» 914 910 9» 810 6W 71в F 6®| 715 11« 435 434 106 1248 i г 7» ! 11*0 •1037 700 11» j J 6» 1 145 |29 1 010 8» 700 543 Š5 5» 5 ]4 2 12 |M 1 11 3 8» 5» 2» 2» Priključak za parobrode i obratno. Gruž „ „ /„ Metković „ Hercegnovl „ iz Splita dolazi: u utorak 700, srijedu 700, četvrtak 700, petak 715, subotu 700, nedjelju 700, ponedjeljak u Split odlazi: u ponedjeljak 445, utorak 345, srijedu 430, četvrtak 445, petak 400, subotu 445, nedjelju iz Kotora dolazi: u nedjelju 400, ponedjeljak 405, utorak 406, srijedu 400, četvrtak 405, petak 3<5, subota u Kotor odlazi: u četvrtak 745, petak 815, srijedu 815, utorak 745, ponedjeljak 745, subotu 745, nedjelju iz Splita dolazi: u srijedu 945, četvrtak 1045, 630 subota 945, 6]5, ponedjeljak 945, nedelju 715. u Split odlazi: u ponedjeljak 50п, utorak 730, srijedu 800, četvrtak 730, petak 800, subotu 9«o. iz Kolora dolazi: u nedjelju 949, ponedjeljak 942, utorak 940, srijedu 942, četvrtak 940, petak 857, subotu u Kolor odlazi: u nedjelju 600, ponedjeljak 600, utorak 600, srijedu 600, četvrtak 600, petak G00, subota Vlasnik i izdavatelj: Z a d r u ž n a tis k a r a , Sarajevo. Odgovorni urednik: S a lih D. Š e h ić . 700. 430. 405. 8>5 942. 600. Tisak Zadružene tiskare, Sarajevo. i � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Novi vakat : list za politiku i narodno gospodarstvo : glasilo Muslimanske ujedinjene organizacije Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource Novi vakat bio je glasilo Muslimanske ujedinjene organizacije. Izlazio je na bosanskom jeziku, štampan na latinici dva puta nedjeljno. Od broja 2, odgovorni urednik postaje Salih D. Šehić. Brojevi 43 i 48 su bili posebna izdanja. Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik Šaćir aga Ćejvanija Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Zadružna tiskara Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1913 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 43 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9609 (Print) ISSN 3029-3936 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/24255494">24255494</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Novi vakat: list za politiku i narodno gospodarstvo: glasilo Muslimanske ujedinjene organizacije 1913 Subject The topic of the resource Novi vakat Description An account of the resource Br. 1; 3-53 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9609 (Print) ISSN 3029-3936 (Digitalna reprodukcija) Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1913 IIIF Item Metadata UUID 13ddd4ea-6006-4218-89f1-ff61b0adfc3f NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24255494